(ZAKON O UPRAVNOM SPORU – Sl. novine FBIH 9/05) Šta je upravni spor? To je spor o zakonitosti upravnog akta.

Upravni spor predstavlja sudsku kontrolu upravnih akata. Radi ostvarivanja sudske zaštite prava građana, poduzeća, ustanova i drugih pravnih lica u Federaciji, te radi osiguranja zakonitosti, sudovi u upravnim sporovima odlučuju o zakonitosti upravnih akata kojima organi uprave i institucije koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obavezama građana i pravnih lica u pojedinačnim upravnim stvarima. Ko sve može pokrenuti upravni spor?
1. građanin pojedinac ili pravno lice - ako smatra da mu je upravnim aktom 2. 3.

4. 5. 6.

povrijeđeno neko pravo ili neposredni lični interes zasnovan na zakonu, zainteresirano lice - to je pojedinac ili pravno lice koji su učestvovali u upravnom postupku radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa, organ uprave, služba za upravu, naselje ili grupa osoba i sl., iako nemaju svojstvo pravnog lica - ako mogu biti nosioci prava i obveza o kojima se rješavalo u upravnom postupku. tužitelj ili dr. ovlašteni organ - ako je upravnim aktom povrijeđen zakon u korist građanina. pravobranilac - ako je upravnim aktom povrijeđen zakon na štetu Federacije, kantona, grada ili općine koju on po zakonu zastupa. ombudsmen - ako ocijeni da je konačnim upravnim aktom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo, osnovna prava i slobode zagarantovane ustavom i međunarodnim konvencijama.

Presude u upravnom sporu One su obavezne prema svakom. Njih moraju uvažavati kako organi uprave, tako i druge stranke koje učestvuju u upravnom sporu. Sve odluke koje se donesu u upravnom sporu su pravomoćne, jer se protiv njih ne može koristiti pravo žalbe. Da li u upravnom sporu ima zainteresirana stranka? POSTOJI! Treća osoba kojoj bi poništenje osporenog upravnog akta neposredno bilo na štetu (zainteresirana osoba) ima u sporu položaj stranke. Npr. stranke su: nosilac stanarskog prava i korisnik koji je tokom rata dobio privr. rješenje. Vodi se spor između njih. Postoji treća, zainteresovana strana, vlasnik stana, koji je također zainteresovan da taj stan ostane njemu.

NADLEŽNOST
Upravne sporove rješava kantonalni sud prvostepenog organa koji je pobijano rješenje donio. i to prema sjedištu

1

šutnje administracije. Upravni akt je akt nadležnog organa kada on rješava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnih lica u nekoj upravnoj stvari. npr. Šutnja administracije Šutnja administracije postoji kad nadležni organ o zahtjevu. nije donio odgovarajući upravni akt u upravnom postupku. u smislu ovog zakona. 2. sudu se treba pružiti dokaz da je prethodno podnesen zahtjev upravnoj inspekciji i da ni ona nije postupila po zahtjevu u roku 30 dana od dana kada je isti njoj podnesen. podrazumijevaju se: 1. Sukob nadležnosti između kantonalnih sudova u pogledu rješavanja upravnog spora rješava Vrhovni sud Federacije. Izuzetno. protiv upravnog akta koji je donešen u II stepenu. protiv I .U upravnim sporovima sudi sudija pojedinac. o čemu odlučuje predsjednik vijeća za upravne sporove. rješenje o tome i tome nije upravna stvar itd. ali kada se podnosi takva tužba. stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena.: 1. trebaju biti ispunjena 3 elementa da bi se radilo o upravnom aktu: 1.stepenog upravnog akta. stranka se mora pismeno obratiti upravnoj inspekciji.) Upravni spor može se pokrenuti protiv konačnog upravnog akta. u slučaju šutnje administracije. Dakle. tj. organi uprave i upravne ustanove Federacije i kantona. institucije koje imaju javne ovlasti kad u vršenju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima (npr. 2 . i 3. polazi se od sudske prakse. gradonačelnik i općinski načelnik. Protiv čega se pokreće upravni spor? Upravni spor može se voditi samo protiv upravnog akta. da se radi o upravnoj stvari (nema definicije šta se smatra upravnom stvari. 3. da ga je donio nadležni organ. Šta je organ u smislu ZUS-a? Pod organom. te gradske i općinske sužbe za upravu. ako zakonom nije dopuštena žalba na taj akt u upravnom postupku. a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila. 2. tada stranka može podnijeti tužbu sudu kojom će pokrenuti upravni spor. Ako upravna inspekcija ne poduzme nikakve mjere u roku od 30 dana. u složenim predmetima upravnog spora sudi se u vijeću od trojice sudija. da se njime rješava o pravu ili obavezi pojedinca. 2. 3. odnosno o žalbi stranke. odnosno pravnog lica. Dakle. Nije izričito predviđeno zakonom. Šta kada drugostepeni organ ćuti? Ako u upravnom postupku drugostepeni organ nije u roku od 30 dana (ili u posebnim propisom određenom kraćem roku) donio rješenje po žalbi stranke protiv prvostepenog rješenja. prije nego se podnese tužba za pokretanje upravnog spora zbog tzv. Federalni zavod za PIO).

odnosno nejasnoće koji sprečavaju ocjenu njegove zakonitosti ili nedostatke koji ga čine ništavim 3 . 3. To znači da. može se voditi upravni spor kad je nadležni organ pri donošenju upravnog akta: a) prekoračio granice svoje nadležnosti ili b) upravni akt nije donio neposredno na osnovu ustavnih ovlaštenja. ili što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. Protiv rješenja drugostepenog organa stranka može pokrenuti upravni spor. protiv akata donešenih u stvarima o kojima se po izričitoj odredbi zakona ne može voditi upravni spor (ovdje bi npr. ako akt sadrži takve nedostatke. u stvarima iz tač. Izuzetno. Međutim. 3. ako u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon. protiv akata donešenih u stvarima u kojima je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora. propis zasnovan na zakonu ili opći akt. ako se radi o šutnji prvostepenog organa protiv čijeg rješenja stranka može izjaviti žalbu. odnosno zakonodavno tijelo kantona . 2. 2. a naročito ako činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno. u stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlaštenja odlučuju domovi Parlamenta Federacije BiH ili predsjednik i dopredsjednik Federacije BiH. pod gore opisanim uvjetima pokrenuti i ako drugostepeni organ ne donese rješenje u propisanom roku. ako prvostepeni organ nije u roku od 30 dana (ili u posebnim propisom određenom kraćem roku) donio rješenje. Protiv kojih akata se ne može voditi upravni spor? Upravni spor se ne može voditi: 1. 4. mogla poslužiti zaštita zakonitosti). stranka može pokrenuti upravni spor. Drugostepeni organ će nakon toga provesti postupak po zakonu. ako je akt donešen od strane nenadležnog organa. i 3. Ako se radi o šutnji prvostepenog organa protiv čijeg rješenja nije dozvoljena žalba .Šta kada prvostepeni organ ćuti? Ovdje postoji razlika da li je protiv rješenja prvostepenog organa koji šuti dozvoljena ili nije dozvoljena žalba. a ovaj prvostepeni organ nije u roku od 60 dana (ili u posebnim propisom određenom kraćem roku) donio rješenje po zahtjevu.postupak je isti kao i u slučaju šutnje drugostepenog organa. ako se u upravnom postupku koji je aktu prethodio nije postupilo po pravilima postupka. a može ga. Zakonski razlozi za pobijanje upravnog akta Upravni akt se u upravnom sporu može pobijati iz sljedećih razloga: 1. 2. a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila.skupština. stranka ima pravo obratiti se svojim zahtjevom drugostepenom organu.

a ako im akt nije dostavljen. tada ne može isti zahtjev isticati u tužbi sudu . prije toga. jer je rok od 3 dana (u kojem sud o zahtjevu mora odlučiti) prekratak da se stranka opominje da ispravi nedostatke . da je stranka koja traži odgodu. ako osoba podnosi zahtjev za odgodu sudu. tada se računa da je tužba predata u roku. Ako se to može pripisati neukosti stranke. Rok od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta važi i za nadležnog pravobranioca i ombudsmena kada su ovlašteni za podnošenje tužbe ako im je upravni akt dostavljen. Odgoda izvršenja pobijanog rješenja Kada stranka podnese tužbu i pokrene upravni spor. sud će ovaj zahtjev odbaciti. Ako uz zahtjev za odgodu koji je stranka podnijela sudu nije dostavljen i ovaj dokaz. on je samo tužena strana. da odlaganje nije protivno javnom interesu i 3. uz zahtjev za odgađanje izvršenja. stranka nema prava na žalbu.5. Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci koja podnosi tužbu. ako se stranka. tužbu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci u čiju je korist upravni akt donesen. to ne odgađa izvršenje upravnog rješenja povodom kojeg je spor pokrenut. 2. Zbog toga. Stranka može od organa uprave koji je donio rješenje tražiti odgodu izvršenja. da se tim odlaganjem ne nanosi šteta drugoj stranci. organu uprave dostavila i dokaz da je pokrenut upravni spor kod nadležnog suda. Tužba se predaje neposredno ili preporučenom poštom. Ako sud odbije odgodu. čak i kod općinskog suda. obraćala organu uprave za odgodu izvršenja i nije uspjela. Stranka može i od suda kojem podnosi tužbu i pokreće upravni spor tražiti odgodu izvršenja rješenja. ako je nadležni organ rješavajući po slobodnoj ocjeni prekoračio granice ovlaštenja koja su mu data pravnim propisima i suprotno cilju u kome je ovlaštenje dato. tužba bude predata drugom organu ili sudu. iz neznanja ili omaškom. Pokretanje upravnog spora Upravni spor pokreće se tužbom. uz tužbu mora dostaviti dokaz da taj isti zahtjev nije već podnosila organu uprave. Međutim. Može se izjaviti na zapisnik. Tužena strana To je organ čiji se upravni akt osporava. ako povodom tog rješenja namjerava pokrenuti upravni spor i ako su pri tome ispunjeni sljedeći uslovi: 1. Taj organ ili sud će je proslijediti nadležnom sudu . Može se desiti da. tako što će u tužbi zatražiti da sud odgodi izvršenje i tada sud hitno postupa (o zahtjevu za odgodu se rješava u roku od 3 dana). Organ koji je donosio rješenje povodom kojeg je pokrenut upravni spor nije i ne može biti stranka u postupku. Sadržaj tužbe 4 .

prijevremena (ćutanje administracije) i podnesena od neovlaštenog lica. ako je tužba neblagovremena. Ako tužitelj izjavi da novim upravnim aktom nije zadovoljan. kratko izlaganje zbog čega se tuži i u kom pravcu i obimu se predlaže poništavanje upravnog akta. dakle teret dokazivanja je na strankama. Ovdje je bitno da je činjenično stanje potpuno drugačije i da je postojalo ranije. sud će nastaviti postupak.Tužba mora sadržavati: 1. uz jedan izuzetak – može ako stranka uz tužbu priloži izuzetno jak dokaz koji dovodi u pitanje činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku. ako se radi o stvari o kojoj se ne može voditi upravni spor. 7. ali ga tužilac nije mogao ranije istaći. sud ih ne izvodi dodatno ex officio. 2. a ima pravo na žalbu na prvostepeno rješenje. a to pravo nije iskoristila. Ako nadležni organ za vrijeme sudskog postupka po podnesenoj tužbi naknadno donese drugi upravni akt kojim se mijenja ili stavlja van snage upravni akt protiv koga je upravni spor pokrenut. pismeno izvijestiti i sud pred kojim je spor pokrenut. u kom slučaju nadležni sud rješenjem obustavlja postupak. uz nju se dostavlja obavezno i akt koji se pobija . 5. jer se tužba dostavlja drugoj strani ili stranama na odgovor. 3. Sud će u tom slučaju pozvati tužitelja da u roku od 15 dana pismeno izjavi da li je naknadno donešenim upravnim aktom zadovoljan ili ostaje pri tužbi i u kom obimu. 5 . a prstoznakom se inače u upravnom postupku akt može potpisati samo u slučaju kada nepismena stranka daje punomoć). Sud će rješenjem odbaciti tužbu: ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva. nadležni sud će donijeti rješenje o obustavljanju postupka. Tužba se dostavlja u dva ili u potrebnom broju primjeraka. taj organ je dužan. 3. pored tužioca. 6. ime i prezime tužioca i druge lične podatke. Odbacivanje tužbe 1. 4. U tužbi se ne mogu navoditi nove činjenice i dokazi. potpis podnosioca (ako je nepismen – tužbu će potpisati drugo lice i naznačiti u čije ime je potpisuje. ako je stranka podnijela tužbu. i ako već postoji pravomoćna sudska odluka o istoj stvari. ako je očigledno da se upravnim aktom ne dira u pravo tužioca (ne odnosi se na njega). o čemu se sudu podnosi pisani podnesak ili daje izjava na zapisnik kod suda. Ako tužitelj izjavi da je naknadno donešenim upravnim aktom zadovoljan ili ako ne da izjavu u roku 15 dana. Svaka stranka je dužna dokazati činjenice na koje se poziva. Tužilac može odustati od tužbe sve do donošenja sudske odluke po tužbi. Kada se podnosi tužba. 4. 2. ako akt koji se tužbom osporava nije upravni akt. Ako ona ne pruži dovoljno dokaza. odnosno da li tužbu proširuje i na novi upravni akt. ali tek nakon što tužilac ni u naknadno ostavljenom roku ne ukloni ove nedostatke. broj i datum upravnog akta protiv koga je tužba podnešena. a oni su takvi da sprečavaju rad suda.

Izostanak stranke sa rasprave ne zadržava rad suda. U tom slučaju sud mora udovoljiti zahtjevu stranke i zakazuje javnu raspravu. Stranke u sporu mogu zatražiti da se u predmetu održi javna rasprava. kako bi u određenom roku ovaj organ (tužena strana) dostavio upravni spis kantonalnom sudu.Dostava upravnih spisa po tužbi Sud je dužan tužbu dostaviti organu uprave koji je donio upravni akt na odgovor. a koji ne može biti kraći od 10 niti duži od 20 dana). po sudiji pojedincu ili na sjednici. odnosno predsjednik vijeća. Tužilac može tražiti da prisustvuje nejavnoj sjednici. Ako taj organ ne dostavi sudu spis u ostavljenom roku (kojeg određuje sud. O pokretanju disciplinskog postupka obavještava se Vlada FBiH ili Vlada kantona. može mu dozvoliti da nešto dodatno kaže ako ima ili da iznese neke nove dokaze. Tok rasprave Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. pa tada sud ima pravo i obavezu da podnese prijavu disciplinskoj komisiji protiv službenog i odgovornog lica u tom organu. Na raspravi prvo dobija riječ član sudskog vijeća koji je izvjestitelj. bez obzira da li stvar rješava pojedinac ili vijeće. Kada sud ocijeni da nema više razloga da prisustvuje sjednici pušta ga da ide i nastavlja svoj rad. predočiti mu stvar i odgovor na tužbu. Raspravom rukovodi sudija pojedinac. a predmet se ne može riješiti bez spisa. sud će raspraviti spor i bez prisustva stranaka. U pozivu za raspravu sud će obavijestiti stranke da su na raspravi dužne predočiti sve dokaze o činjenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i navode. Zbog izostanka stranaka sa rasprave ne može se uzeti da su stranke odustale od svojih zahtjeva. time organ uprave povrijeđuje službenu dužnost. Poslije toga daje se riječ tužitelju da obrazloži tužbu. U tom smislu. Tužilac taj zahtjev može istaći samo u tužbi. sudija pojedinac. Raniji zakon nije imao nejavnu sjednicu. O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne činjenice i okolnosti i dispozitiv odluke. Ako na raspravu ne dođe ni tužilac ni tužena strana. ako ima takvih lica. ne dajući svoje mišljenje. Tužba se može riješiti i bez spisa ako stranka osporava rješenje samo sa aspekta primjene materijalnog prava. pa zastupniku tužene strane i zainteresiranim osobama da obrazlože svoja gledišta. Kod nejavne sjednice nema rasprave. koji izlaže stanje i suštinu spora. Ovaj zahtjev se može istaći samo u tužbi ili odgovoru na tužbu. odnosno predsjednik vijeća odredit će dan rasprave i na raspravu pozvati stranke i zainteresirana lica. Tužba se. ako je predmet višestranački. Takva rasprava ne bi trebala trajati duže od 1/2 sata. Nejavna sjednica / javna rasprava i odlučivanje suda O upravnim sporovima sud rješava u pravilu nejavno. Sudija mora pozvati ovakvog tužioca. Zapisnik potpisuju predsjednik vijeća odnosno sudija pojedinac i 6 . dostavlja i drugim strankama na odgovor. već će se njihovi podnesci pročitati.

Sud rješava spor. Na raspravu se poziva i stranka. U ovom slučaju. Kada odlučuje u vijeću sud donosi presudu odnosno rješenje većinom glasova sudskog vijeća. sud utvrđuje činjenično stanje. Dostava/preuzimanje odluke Ako je održana rasprava. Kad je tužba podnesena zbog šutnje uprave. pa presuda u svemu zamjenjuje poništeni upravni akt u slijedećim slučajevima: a) kada sud rješava spor na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. O vijećanju i glasanju vodi se poseban zapisnik koji potpisuju svi članovi vijeća i zapisničar. presudom se upravni akt poništava i upravna stvar se rješava. Ako sud po zahtjevu iz tužbe utvrdi da je osporeni upravni akt ništavan. Kad je u predmetu odlučivano nejavno (na sjednici ili po sudiji pojedincu). sud može. po pravilu. po pravilu. poništit će i taj akt. Stranke. poništit će ga. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala raspravi. prvostepenom organu na ponovno rješavanje . a odluka se upisuje u zapisnik (ne mora odmah. sud će je pisano obavijestiti o datumu za preuzimanje odluke. Ako nadležni organ ne postupi po ovoj presudi suda.kada ocijeni da će on brže i efikasnije provesti postupak i odlučiti o upravnoj stvari. Ako se tužba uvažava. Nakon zaključenja rasprave sud će prisutne stranke obavijestiti o datumu kada su dužne preuzeti odluku. odgovorno lice u tom organu čini tešku povredu službene dužnosti protiv koje je nadležni sud dužan pokrenuti disiplinski postupak. b) kada sud na raspravi utvrdi drugačije činjenično stanje te sam rješi upravnu stvar. sud će donijeti odluku i izraditi pisani otpravak najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja rasprave. Sud rješava spor presudom. Kada sud na održanoj javnoj raspravi utvrdi drugačije činjenično stanje u odnosu na činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku i otkloni povrede pravila upravnog postupka. Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva stranaka. na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. te sam rješiti upravnu stvar. a sud nađe da je opravdana. može i u roku od 30 dana). a ako su razlozi ništavosti sadržani i u prvostepenom upravnom aktu. ako su za to ispunjeni uvjeti. poništiti osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke i predmet vratiti: 1. presudom će uvažiti tužbu i odrediti u kojem smislu će nadležni organ donijeti rješenje. Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe i pri tom je vezan razlozima tužbe. odnosno njihovi zastupnici 7 . poništit će osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke. tuženom organu na ponovno rješavanje ili 2. Pošto se zapisnik potpiše.zapisničar. stranke napuštaju raspravu. Presudom se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. na raspravi ili preko jednog člana sudskog vijeća ili preko drugog suda.

Vrhovnom sudu Federacije – zbog: a) povrede federalnog zakona ili drugog federalnog propisa ili b) povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari putem kantonalnog suda. Zahtjev za vanredno preispitivanje ne može se podnijeti zbog povrede pravila postupka koja se odnose na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje!!! 8 . putem pošte ili na drugi način određen zakonom. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Protiv pravomoćne odluke kantonalnog suda donesene u upravnom sporu. Odluke suda donesene nejavno (na sjednici ili po sudiji pojedincu) sud će dostaviti strankama neposredno u sudu. Original presude se čuva u sudu. Nema pozivanja u ime naroda ili u ime FBiH u ovom postupku. 4. d) označenje stranaka e) kratko označenje predmeta spora i akta koji pobija. c) sastav suda.protiv ove presude žalba nije dopuštena. i to: 1. stranka može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke. 3. 2. te im sud neće dostavljati odluku po drugim zakonskim pravilima o dostavi pismena. Sadržaj presude/rješenja 1.ili punomoćnici. potpis sudije/predsjednika vijeća. dužni su sami preuzeti odluku u zgradi suda. 1. b) broj i datum. PRAVNI LIJEKOVI Žalba – nema je! Protiv odluke kantonalnog suda donesene u upravnom sporu ne može se izjaviti žalba. izreka. Kantonalnom sudu – zbog: a) povrede kantonalnog zakona ili drugih kantonalnih propisa ili b) povrede pravila ???federalnog – kantonalnog??? zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari. uvod a) naziv suda. Pouka o pravnom lijeku . f) dan kada je održana sjednica. obrazloženje. 2. a strankama se dostavlja ovjeren prepis.

donosi presudu kojom odbija ili uvažava zahtjev. Rješenjem se odbacuje neblagovremen. u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci te sudske odluke. a odluka suda se zasniva na tom iskazu. ukinuti – čime predmet vraća na ponovni postupak ili b. 2. 6. Ako ga uvažava – pobijanu kantonalnu odluku će: a. ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivičnoj ili građanskoj stvari. Ponavljanje (obnova) postupka Postupak okončan presudom ili rješenjem nadležnog suda ponoviće se na zahtjev stranke iz slijedećih razloga: 1. odnosno u objektivnom roku od 5 godina od pravomoćnosti sudske odluke. 4.). ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lažna ili ako je svjedok. ako stranci. odnosno zainteresiranom licu nije bila data mogućnost da učestvuje u upravnom sporu . ako je do odluke suda došlo usljed kriv. ili je odluka isposlovana prevarnom radnjom zastupnika ili punomoćnika jedne od stranaka koja radnja predstavlja krivično djelo. zahtjev se predaje kantonalnom sudu protiv čije odluke se podnosi zahtjev. 5.Zahtjev za vanredno preispitivanje se upućuje drugostepenom sudu preko prvostepenog suda. taj sud odlučuje u vijeću sastavljenom od trojice sudija koji nisu učestvovali u donošenju odluke. a ta presuda je kasnije ukinuta pravomoćnom sudskom odlukom. odnosno nadležni kantonalni sud. može izmjeniti rješenje/pres. vještak ili stranka prilikom saslušanja pred sudom dao lažan iskaz. Kako odlučuje nadležni sud po ovom zahtjevu? Zahtjev se prvo dostavlja strankama i određuje im rok u kojem trebaju odgovoriti. 9 . Ako ovaj zahtjev nema navedenih formalnih nedostataka. Dakle. Kada o zahtjevu za vanredno preispitivanje odlučuje kantonalni sud. izmjeniti – čime sud zapravo sam rješava po tužbi. ako stranka sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije riješen za nju da su te činjenice/dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni. 2. Kantonalni sud zahtjev i spise u roku od 3 dana dostavlja Vrhovnom sudu FBiH. ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom upravnom sporu. Ponavljanje postupka može se tražiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. djela sudije ili zaposlenika u sudu. nedopušten ili neovlašten zahtjev. 3. odnosno nadležnom drugostepenom kantonalnom sudu. O zahtjevu za vanredno preispitivanje odlučuje nadležni sud u vijeću od trojice sudija. Stranka može tražiti održavanje javne sjednice i tome se ne mora udovoljiti jer ovdje se načelno odlučuje na nejavnim sjednicama. (U upravnom postupku/sporu nema preinačenja.najčešća. Vrhovni sud Federacije BiH.

Nadležni organ je pri tome vezan pravnim shvatanjem suda i primjedbama suda u pogledu postupka. odnosno rješenja donesenog u postupku čije se ponavljanje traži. Ako se ponavljanje postupka dozvoli. staviće se van snage ranija sudska odluka u cjelini ili djelimično. da je tužbu podnijelo neovlašteno lice ili 2. 4. u kom pravcu i obimu se predlaže izmjena presude. Pravne lijekove u upravnom sporu može podnositi i ombudsmen kada u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti nađe da je sudskom odlukom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo odnosno prava i slobode utvrđene Ustavom Federacije i instrumentima Aneksa tog Ustava . nadležni organ dužan je da ga donese bez odlaganja. 2. okolnosti i dokazi iz kojih proizilazi da je tužba podnesena u roku. Tužba se podnosi istom sudu koji je nadležan za rješavanje. ili protivno primjedbama suda u pogledu postupka. Ako sud ne odbaci tužbu zbog navedenih nedostataka dostavit će je protivnoj stranci i zainteresiranim licima i pozvati ih da u roku od 15 dana odgovore na tužbu. a najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja presude. O tužbi za ponavljanje postupka odlučuje sudija pojedinac bez održavanja rasprave. presuda ili rješenje doneseno u postupku čije se ponavljanje traži. Ako nadležni organ poslije poništenja osporenog upravnog akta donese upravni akt protivno pravnom shvatanju suda. Protiv odluke suda donesene po tužbi za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravni lijekovi koji su dozvoljeni u glavnoj stvari. Presudom kojom se ponavljanje postupka dozvoljava riješiće se i o glavnoj stvari. sud presudom rješava o tužbi za ponavljanje postupka. Po isteku roka za odgovor na tužbu. OBAVEZNOST PRESUDA I SHODNA PRIMJENA ODREDABA ZPP-a Kad sud poništi osporeni upravni akt predmet se vraća u stanje u kome se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen.Ponavljanje postupka pokreće se tužbom. da stranka nije učinila bar vjerovatnim postojanje zakonskog osnova za ponavljanje. da tužba nije blagovremena ili 3. sud je dužan u ovim slučajevima 10 . Ranije procesne radnje na koje ne utiču razlozi ponavljanja postupka neće se ponavljati. Ako prema prirodi stvari koja je bila predmet spora treba umjesto poništenog upravnog akta donijeti novi upravni akt. zakonski osnov ponavljanja (razlog) i dokazi odnosno okolnosti koje čine vjerovatnim postojanje tog osnova. U tužbi se mora naročito navesti: 1. Sud će odbaciti tužbu rješenjem ako utvrdi: 1. 3. O tužbi za ponavljanje postupka rješava sud koji je donio odluku na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka i to sudija pojedinac koji nije učestvovao u donošenju te odluke. pa tužilac podnese novu tužbu.

zahtjev da se otkloni zapreka ili ograničenje slobode/prava. Zahtjev zbog nezakonite radnje može se podnijeti sve dok radnja traje. U protivnom. da bi se uspostavilo zakonito stanje. odnosno pravno lice kod kojeg je ta radnja učinjena. 3. Ako nadležni organ poslije poništenja upravnog akta ne donese novi upravni akt u propisanom roku ili ga donese protivno primjedbama suda u pogledu činjeničnog stanja. kao i 4. ako je u toj stvari potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje. tada postoji mogućnost da kantonalni sud donese rješenje kojim će zabraniti dalje postupanje ili nepostupanje ili će naložiti da se postupi na određeni 11 . ponašanje službenog ili odgovornog lica koji svojim radnjama onemogućava stranci da ostvari ustavom zagarantovana prava i slobode. Takva presuda u svemu zamjenjuje upravni akt nadležnog organa. 2. a kojima se krše prava pojedinaca iz ustava i međunarodnih konvencija i sporazuma. pa zbog toga sud ne može donijeti presudu koja u svemu zamjenjuje upravni akt nadležnog organa. Protiv ovog rješenja. ne može se izjaviti žalba. O zahtjevu se odlučuje rješenjem. odgovorno lice u tom organu čini tešku povredu službene dužnosti protiv koje je nadležni sud dužan pokrenuti disciplinski postupak. Ovakav zahtjev rješava kantonalni sud i to sudija pojedinac ili vijeće. podaci o službenom licu. mjesto i vrijeme kada je radnja učinjena.poništiti osporeni upravni akt i sam riješiti stvar presudom. ostavljajući rok za izvršenje. odbit će zahtjev rješenjem. kao i odrediti zakonske sankcije za slučaj neizvršenja rješenja. Ukoliko ovaj Zakon ne sadrži odredbe o postupku u upravnim sporovima shodno će se primjenjivati odgovarajuće odredbe Zakona o parničnom postupku!!! POSTUPAK ZAŠTITE SLOBODA USTAVOM FEDERACIJE I PRAVA POJEDINACA ZAJAMČENIH Ovo je sui generis pravno sredstvo. Kad sud nađe da je zahtjev osnovan donijet će rješenje kojim će zabraniti daljnje vršenje nezakonite radnje i odrediti mjere koje treba preduzeti. Zahtjev se smatra hitnim i rok rješavanja je 15 dana. pa ne postoji mogućnost pokretanja upravnog spora). ako sud nađe da je zahtjev neosnovan. odnosno odgovornom licu koje je to učinilo. Ovim pravnim sredstvom se dozvoljava da se pobijaju akti koji se inače ne mogu pobijati (jer to uglavnom nisu upravni akti. dokazi o tome. Ako se to zaista utvrdi. Osim pojedinačnih akata. ali se može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Vrhovnom sudu Federacije u roku od 8 dana od dana dostavljanja rješenja stranci. radnja. ovaj postupak se odnosi i na pojedinačne radnje tj. Zahtjev pored pojedinca može podnijeti i ombudsmen. Mora se dostaviti i drugoj strani na odgovor osim ako očigledno proizilazi da su kršena ljudska prava. pod uslovom da nije zajamčena druga sudska zaštita protiv takvih akata. organ. U zahtjevu se treba navesti: 1.

Postoji i mogućnost novčanog kažnjavanja za neizvršenje naložene radnje (200-800 KM). Radnje naložene rješenjem treba da izvrši onaj kod koga se te radnje čine ili ne čine. onda sud može sam ili putem općinskih sudova da na zahtjev stranke preuzme izvršenje tog rješenja. 12 . a ako on to neće da izvrši.način i utvrditi određene mjere u određenom roku kako bi se otklonile te negativne posljedice.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful