(ZAKON O UPRAVNOM SPORU – Sl. novine FBIH 9/05) Šta je upravni spor? To je spor o zakonitosti upravnog akta.

Upravni spor predstavlja sudsku kontrolu upravnih akata. Radi ostvarivanja sudske zaštite prava građana, poduzeća, ustanova i drugih pravnih lica u Federaciji, te radi osiguranja zakonitosti, sudovi u upravnim sporovima odlučuju o zakonitosti upravnih akata kojima organi uprave i institucije koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obavezama građana i pravnih lica u pojedinačnim upravnim stvarima. Ko sve može pokrenuti upravni spor?
1. građanin pojedinac ili pravno lice - ako smatra da mu je upravnim aktom 2. 3.

4. 5. 6.

povrijeđeno neko pravo ili neposredni lični interes zasnovan na zakonu, zainteresirano lice - to je pojedinac ili pravno lice koji su učestvovali u upravnom postupku radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa, organ uprave, služba za upravu, naselje ili grupa osoba i sl., iako nemaju svojstvo pravnog lica - ako mogu biti nosioci prava i obveza o kojima se rješavalo u upravnom postupku. tužitelj ili dr. ovlašteni organ - ako je upravnim aktom povrijeđen zakon u korist građanina. pravobranilac - ako je upravnim aktom povrijeđen zakon na štetu Federacije, kantona, grada ili općine koju on po zakonu zastupa. ombudsmen - ako ocijeni da je konačnim upravnim aktom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo, osnovna prava i slobode zagarantovane ustavom i međunarodnim konvencijama.

Presude u upravnom sporu One su obavezne prema svakom. Njih moraju uvažavati kako organi uprave, tako i druge stranke koje učestvuju u upravnom sporu. Sve odluke koje se donesu u upravnom sporu su pravomoćne, jer se protiv njih ne može koristiti pravo žalbe. Da li u upravnom sporu ima zainteresirana stranka? POSTOJI! Treća osoba kojoj bi poništenje osporenog upravnog akta neposredno bilo na štetu (zainteresirana osoba) ima u sporu položaj stranke. Npr. stranke su: nosilac stanarskog prava i korisnik koji je tokom rata dobio privr. rješenje. Vodi se spor između njih. Postoji treća, zainteresovana strana, vlasnik stana, koji je također zainteresovan da taj stan ostane njemu.

NADLEŽNOST
Upravne sporove rješava kantonalni sud prvostepenog organa koji je pobijano rješenje donio. i to prema sjedištu

1

2. Nije izričito predviđeno zakonom. Ako upravna inspekcija ne poduzme nikakve mjere u roku od 30 dana. podrazumijevaju se: 1. trebaju biti ispunjena 3 elementa da bi se radilo o upravnom aktu: 1. organi uprave i upravne ustanove Federacije i kantona. u slučaju šutnje administracije.: 1. 2 . Šta kada drugostepeni organ ćuti? Ako u upravnom postupku drugostepeni organ nije u roku od 30 dana (ili u posebnim propisom određenom kraćem roku) donio rješenje po žalbi stranke protiv prvostepenog rješenja. da ga je donio nadležni organ. tj. stranka se mora pismeno obratiti upravnoj inspekciji. odnosno o žalbi stranke. Federalni zavod za PIO). Izuzetno. o čemu odlučuje predsjednik vijeća za upravne sporove. Protiv čega se pokreće upravni spor? Upravni spor može se voditi samo protiv upravnog akta. institucije koje imaju javne ovlasti kad u vršenju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima (npr. Dakle. protiv upravnog akta koji je donešen u II stepenu.stepenog upravnog akta. Šta je organ u smislu ZUS-a? Pod organom. 2. polazi se od sudske prakse. a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila. odnosno pravnog lica. ali kada se podnosi takva tužba.) Upravni spor može se pokrenuti protiv konačnog upravnog akta. Dakle. stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena. u složenim predmetima upravnog spora sudi se u vijeću od trojice sudija. da se radi o upravnoj stvari (nema definicije šta se smatra upravnom stvari. tada stranka može podnijeti tužbu sudu kojom će pokrenuti upravni spor. Upravni akt je akt nadležnog organa kada on rješava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnih lica u nekoj upravnoj stvari. Sukob nadležnosti između kantonalnih sudova u pogledu rješavanja upravnog spora rješava Vrhovni sud Federacije. Šutnja administracije Šutnja administracije postoji kad nadležni organ o zahtjevu. i 3. protiv I . 3. prije nego se podnese tužba za pokretanje upravnog spora zbog tzv. gradonačelnik i općinski načelnik.U upravnim sporovima sudi sudija pojedinac. nije donio odgovarajući upravni akt u upravnom postupku. u smislu ovog zakona. ako zakonom nije dopuštena žalba na taj akt u upravnom postupku. šutnje administracije. 3. rješenje o tome i tome nije upravna stvar itd. npr. 2. sudu se treba pružiti dokaz da je prethodno podnesen zahtjev upravnoj inspekciji i da ni ona nije postupila po zahtjevu u roku 30 dana od dana kada je isti njoj podnesen. te gradske i općinske sužbe za upravu. da se njime rješava o pravu ili obavezi pojedinca.

ako akt sadrži takve nedostatke. 2. i 3. stranka ima pravo obratiti se svojim zahtjevom drugostepenom organu. 2. a može ga. propis zasnovan na zakonu ili opći akt. a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila.skupština. pod gore opisanim uvjetima pokrenuti i ako drugostepeni organ ne donese rješenje u propisanom roku. 3. protiv akata donešenih u stvarima u kojima je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora.Šta kada prvostepeni organ ćuti? Ovdje postoji razlika da li je protiv rješenja prvostepenog organa koji šuti dozvoljena ili nije dozvoljena žalba. u stvarima iz tač. u stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlaštenja odlučuju domovi Parlamenta Federacije BiH ili predsjednik i dopredsjednik Federacije BiH. a naročito ako činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno. ako se u upravnom postupku koji je aktu prethodio nije postupilo po pravilima postupka. Zakonski razlozi za pobijanje upravnog akta Upravni akt se u upravnom sporu može pobijati iz sljedećih razloga: 1. ako je akt donešen od strane nenadležnog organa. protiv akata donešenih u stvarima o kojima se po izričitoj odredbi zakona ne može voditi upravni spor (ovdje bi npr. 3. 4. Protiv kojih akata se ne može voditi upravni spor? Upravni spor se ne može voditi: 1. mogla poslužiti zaštita zakonitosti). ako se radi o šutnji prvostepenog organa protiv čijeg rješenja stranka može izjaviti žalbu.postupak je isti kao i u slučaju šutnje drugostepenog organa. Ako se radi o šutnji prvostepenog organa protiv čijeg rješenja nije dozvoljena žalba . a ovaj prvostepeni organ nije u roku od 60 dana (ili u posebnim propisom određenom kraćem roku) donio rješenje po zahtjevu. može se voditi upravni spor kad je nadležni organ pri donošenju upravnog akta: a) prekoračio granice svoje nadležnosti ili b) upravni akt nije donio neposredno na osnovu ustavnih ovlaštenja. odnosno nejasnoće koji sprečavaju ocjenu njegove zakonitosti ili nedostatke koji ga čine ništavim 3 . 2. ili što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. stranka može pokrenuti upravni spor. ako prvostepeni organ nije u roku od 30 dana (ili u posebnim propisom određenom kraćem roku) donio rješenje. Međutim. odnosno zakonodavno tijelo kantona . ako u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon. Drugostepeni organ će nakon toga provesti postupak po zakonu. Protiv rješenja drugostepenog organa stranka može pokrenuti upravni spor. To znači da. Izuzetno.

to ne odgađa izvršenje upravnog rješenja povodom kojeg je spor pokrenut. Taj organ ili sud će je proslijediti nadležnom sudu . jer je rok od 3 dana (u kojem sud o zahtjevu mora odlučiti) prekratak da se stranka opominje da ispravi nedostatke . a ako im akt nije dostavljen. tada ne može isti zahtjev isticati u tužbi sudu . Zbog toga. Odgoda izvršenja pobijanog rješenja Kada stranka podnese tužbu i pokrene upravni spor. Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci koja podnosi tužbu. Ako se to može pripisati neukosti stranke. Sadržaj tužbe 4 . Ako sud odbije odgodu. tužbu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci u čiju je korist upravni akt donesen. da se tim odlaganjem ne nanosi šteta drugoj stranci. tako što će u tužbi zatražiti da sud odgodi izvršenje i tada sud hitno postupa (o zahtjevu za odgodu se rješava u roku od 3 dana). Stranka može i od suda kojem podnosi tužbu i pokreće upravni spor tražiti odgodu izvršenja rješenja. Tužba se predaje neposredno ili preporučenom poštom. Pokretanje upravnog spora Upravni spor pokreće se tužbom. Tužena strana To je organ čiji se upravni akt osporava.5. Organ koji je donosio rješenje povodom kojeg je pokrenut upravni spor nije i ne može biti stranka u postupku. da je stranka koja traži odgodu. organu uprave dostavila i dokaz da je pokrenut upravni spor kod nadležnog suda. ako je nadležni organ rješavajući po slobodnoj ocjeni prekoračio granice ovlaštenja koja su mu data pravnim propisima i suprotno cilju u kome je ovlaštenje dato. ako povodom tog rješenja namjerava pokrenuti upravni spor i ako su pri tome ispunjeni sljedeći uslovi: 1. Može se desiti da. tada se računa da je tužba predata u roku. Stranka može od organa uprave koji je donio rješenje tražiti odgodu izvršenja. uz zahtjev za odgađanje izvršenja. Rok od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta važi i za nadležnog pravobranioca i ombudsmena kada su ovlašteni za podnošenje tužbe ako im je upravni akt dostavljen. Ako uz zahtjev za odgodu koji je stranka podnijela sudu nije dostavljen i ovaj dokaz. uz tužbu mora dostaviti dokaz da taj isti zahtjev nije već podnosila organu uprave. Može se izjaviti na zapisnik. tužba bude predata drugom organu ili sudu. prije toga. stranka nema prava na žalbu. sud će ovaj zahtjev odbaciti. Međutim. ako osoba podnosi zahtjev za odgodu sudu. iz neznanja ili omaškom. da odlaganje nije protivno javnom interesu i 3. on je samo tužena strana. obraćala organu uprave za odgodu izvršenja i nije uspjela. ako se stranka. 2. čak i kod općinskog suda.

ako je tužba neblagovremena. ali ga tužilac nije mogao ranije istaći. Tužilac može odustati od tužbe sve do donošenja sudske odluke po tužbi. Ovdje je bitno da je činjenično stanje potpuno drugačije i da je postojalo ranije. u kom slučaju nadležni sud rješenjem obustavlja postupak. U tužbi se ne mogu navoditi nove činjenice i dokazi. Sud će u tom slučaju pozvati tužitelja da u roku od 15 dana pismeno izjavi da li je naknadno donešenim upravnim aktom zadovoljan ili ostaje pri tužbi i u kom obimu. ako akt koji se tužbom osporava nije upravni akt. prijevremena (ćutanje administracije) i podnesena od neovlaštenog lica. Tužba se dostavlja u dva ili u potrebnom broju primjeraka. 4. kratko izlaganje zbog čega se tuži i u kom pravcu i obimu se predlaže poništavanje upravnog akta. 7. a prstoznakom se inače u upravnom postupku akt može potpisati samo u slučaju kada nepismena stranka daje punomoć). ako je očigledno da se upravnim aktom ne dira u pravo tužioca (ne odnosi se na njega). Svaka stranka je dužna dokazati činjenice na koje se poziva. Ako nadležni organ za vrijeme sudskog postupka po podnesenoj tužbi naknadno donese drugi upravni akt kojim se mijenja ili stavlja van snage upravni akt protiv koga je upravni spor pokrenut. ali tek nakon što tužilac ni u naknadno ostavljenom roku ne ukloni ove nedostatke. Kada se podnosi tužba. a to pravo nije iskoristila. 3. broj i datum upravnog akta protiv koga je tužba podnešena. o čemu se sudu podnosi pisani podnesak ili daje izjava na zapisnik kod suda.Tužba mora sadržavati: 1. ako se radi o stvari o kojoj se ne može voditi upravni spor. uz jedan izuzetak – može ako stranka uz tužbu priloži izuzetno jak dokaz koji dovodi u pitanje činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku. Sud će rješenjem odbaciti tužbu: ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva. potpis podnosioca (ako je nepismen – tužbu će potpisati drugo lice i naznačiti u čije ime je potpisuje. taj organ je dužan. 4. pored tužioca. uz nju se dostavlja obavezno i akt koji se pobija . ime i prezime tužioca i druge lične podatke. a ima pravo na žalbu na prvostepeno rješenje. dakle teret dokazivanja je na strankama. 5 . 6. 3. ako je stranka podnijela tužbu. sud će nastaviti postupak. a oni su takvi da sprečavaju rad suda. nadležni sud će donijeti rješenje o obustavljanju postupka. jer se tužba dostavlja drugoj strani ili stranama na odgovor. pismeno izvijestiti i sud pred kojim je spor pokrenut. i ako već postoji pravomoćna sudska odluka o istoj stvari. Ako tužitelj izjavi da je naknadno donešenim upravnim aktom zadovoljan ili ako ne da izjavu u roku 15 dana. Ako tužitelj izjavi da novim upravnim aktom nije zadovoljan. Ako ona ne pruži dovoljno dokaza. 2. odnosno da li tužbu proširuje i na novi upravni akt. sud ih ne izvodi dodatno ex officio. Odbacivanje tužbe 1. 5. 2.

bez obzira da li stvar rješava pojedinac ili vijeće. Tužba se može riješiti i bez spisa ako stranka osporava rješenje samo sa aspekta primjene materijalnog prava. dostavlja i drugim strankama na odgovor. ne dajući svoje mišljenje. kako bi u određenom roku ovaj organ (tužena strana) dostavio upravni spis kantonalnom sudu. Ako na raspravu ne dođe ni tužilac ni tužena strana. Raspravom rukovodi sudija pojedinac. Ovaj zahtjev se može istaći samo u tužbi ili odgovoru na tužbu. odnosno predsjednik vijeća odredit će dan rasprave i na raspravu pozvati stranke i zainteresirana lica. Nejavna sjednica / javna rasprava i odlučivanje suda O upravnim sporovima sud rješava u pravilu nejavno. po sudiji pojedincu ili na sjednici. Stranke u sporu mogu zatražiti da se u predmetu održi javna rasprava. predočiti mu stvar i odgovor na tužbu. ako je predmet višestranački. sudija pojedinac.Dostava upravnih spisa po tužbi Sud je dužan tužbu dostaviti organu uprave koji je donio upravni akt na odgovor. Sudija mora pozvati ovakvog tužioca. Izostanak stranke sa rasprave ne zadržava rad suda. Raniji zakon nije imao nejavnu sjednicu. ako ima takvih lica. pa tada sud ima pravo i obavezu da podnese prijavu disciplinskoj komisiji protiv službenog i odgovornog lica u tom organu. Na raspravi prvo dobija riječ član sudskog vijeća koji je izvjestitelj. Takva rasprava ne bi trebala trajati duže od 1/2 sata. Tužilac taj zahtjev može istaći samo u tužbi. koji izlaže stanje i suštinu spora. U tom slučaju sud mora udovoljiti zahtjevu stranke i zakazuje javnu raspravu. O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne činjenice i okolnosti i dispozitiv odluke. već će se njihovi podnesci pročitati. U pozivu za raspravu sud će obavijestiti stranke da su na raspravi dužne predočiti sve dokaze o činjenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i navode. može mu dozvoliti da nešto dodatno kaže ako ima ili da iznese neke nove dokaze. time organ uprave povrijeđuje službenu dužnost. a predmet se ne može riješiti bez spisa. Kod nejavne sjednice nema rasprave. a koji ne može biti kraći od 10 niti duži od 20 dana). Ako taj organ ne dostavi sudu spis u ostavljenom roku (kojeg određuje sud. Poslije toga daje se riječ tužitelju da obrazloži tužbu. O pokretanju disciplinskog postupka obavještava se Vlada FBiH ili Vlada kantona. Tok rasprave Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. Zbog izostanka stranaka sa rasprave ne može se uzeti da su stranke odustale od svojih zahtjeva. Tužilac može tražiti da prisustvuje nejavnoj sjednici. Kada sud ocijeni da nema više razloga da prisustvuje sjednici pušta ga da ide i nastavlja svoj rad. U tom smislu. pa zastupniku tužene strane i zainteresiranim osobama da obrazlože svoja gledišta. odnosno predsjednik vijeća. sud će raspraviti spor i bez prisustva stranaka. Tužba se. Zapisnik potpisuju predsjednik vijeća odnosno sudija pojedinac i 6 .

te sam rješiti upravnu stvar. Nakon zaključenja rasprave sud će prisutne stranke obavijestiti o datumu kada su dužne preuzeti odluku. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala raspravi. Ako sud po zahtjevu iz tužbe utvrdi da je osporeni upravni akt ništavan. sud može. poništit će i taj akt. Sud rješava spor. po pravilu. O vijećanju i glasanju vodi se poseban zapisnik koji potpisuju svi članovi vijeća i zapisničar.kada ocijeni da će on brže i efikasnije provesti postupak i odlučiti o upravnoj stvari. poništit će ga. Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva stranaka. tuženom organu na ponovno rješavanje ili 2. na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. može i u roku od 30 dana). presudom se upravni akt poništava i upravna stvar se rješava. Kada sud na održanoj javnoj raspravi utvrdi drugačije činjenično stanje u odnosu na činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku i otkloni povrede pravila upravnog postupka. U ovom slučaju. Ako nadležni organ ne postupi po ovoj presudi suda. sud utvrđuje činjenično stanje. odnosno njihovi zastupnici 7 . Sud rješava spor presudom. Kada odlučuje u vijeću sud donosi presudu odnosno rješenje većinom glasova sudskog vijeća. a odluka se upisuje u zapisnik (ne mora odmah. odgovorno lice u tom organu čini tešku povredu službene dužnosti protiv koje je nadležni sud dužan pokrenuti disiplinski postupak. presudom će uvažiti tužbu i odrediti u kojem smislu će nadležni organ donijeti rješenje. Pošto se zapisnik potpiše. Dostava/preuzimanje odluke Ako je održana rasprava. sud će je pisano obavijestiti o datumu za preuzimanje odluke. na raspravi ili preko jednog člana sudskog vijeća ili preko drugog suda. a sud nađe da je opravdana. poništiti osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke i predmet vratiti: 1. a ako su razlozi ništavosti sadržani i u prvostepenom upravnom aktu. po pravilu. sud će donijeti odluku i izraditi pisani otpravak najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja rasprave. Kad je u predmetu odlučivano nejavno (na sjednici ili po sudiji pojedincu). prvostepenom organu na ponovno rješavanje . stranke napuštaju raspravu. Kad je tužba podnesena zbog šutnje uprave. ako su za to ispunjeni uvjeti. Na raspravu se poziva i stranka. poništit će osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke. Ako se tužba uvažava. pa presuda u svemu zamjenjuje poništeni upravni akt u slijedećim slučajevima: a) kada sud rješava spor na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe i pri tom je vezan razlozima tužbe.zapisničar. b) kada sud na raspravi utvrdi drugačije činjenično stanje te sam rješi upravnu stvar. Presudom se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. Stranke.

Original presude se čuva u sudu. c) sastav suda. 3. Sadržaj presude/rješenja 1. stranka može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke. te im sud neće dostavljati odluku po drugim zakonskim pravilima o dostavi pismena.protiv ove presude žalba nije dopuštena. b) broj i datum. Nema pozivanja u ime naroda ili u ime FBiH u ovom postupku. putem pošte ili na drugi način određen zakonom. 2. uvod a) naziv suda. dužni su sami preuzeti odluku u zgradi suda. Zahtjev za vanredno preispitivanje ne može se podnijeti zbog povrede pravila postupka koja se odnose na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje!!! 8 . izreka. f) dan kada je održana sjednica. Kantonalnom sudu – zbog: a) povrede kantonalnog zakona ili drugih kantonalnih propisa ili b) povrede pravila ???federalnog – kantonalnog??? zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari. i to: 1. a strankama se dostavlja ovjeren prepis. potpis sudije/predsjednika vijeća. Vrhovnom sudu Federacije – zbog: a) povrede federalnog zakona ili drugog federalnog propisa ili b) povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari putem kantonalnog suda. d) označenje stranaka e) kratko označenje predmeta spora i akta koji pobija. Odluke suda donesene nejavno (na sjednici ili po sudiji pojedincu) sud će dostaviti strankama neposredno u sudu. 2. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Protiv pravomoćne odluke kantonalnog suda donesene u upravnom sporu. 1.ili punomoćnici. PRAVNI LIJEKOVI Žalba – nema je! Protiv odluke kantonalnog suda donesene u upravnom sporu ne može se izjaviti žalba. 4. Pouka o pravnom lijeku . obrazloženje.

O zahtjevu za vanredno preispitivanje odlučuje nadležni sud u vijeću od trojice sudija. u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci te sudske odluke. taj sud odlučuje u vijeću sastavljenom od trojice sudija koji nisu učestvovali u donošenju odluke. Vrhovni sud Federacije BiH. ako je do odluke suda došlo usljed kriv. ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lažna ili ako je svjedok. a ta presuda je kasnije ukinuta pravomoćnom sudskom odlukom. izmjeniti – čime sud zapravo sam rješava po tužbi. Ako ga uvažava – pobijanu kantonalnu odluku će: a. ukinuti – čime predmet vraća na ponovni postupak ili b. ili je odluka isposlovana prevarnom radnjom zastupnika ili punomoćnika jedne od stranaka koja radnja predstavlja krivično djelo. djela sudije ili zaposlenika u sudu. ako stranka sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije riješen za nju da su te činjenice/dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni. odnosno zainteresiranom licu nije bila data mogućnost da učestvuje u upravnom sporu . može izmjeniti rješenje/pres. 2. ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom upravnom sporu. ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivičnoj ili građanskoj stvari. zahtjev se predaje kantonalnom sudu protiv čije odluke se podnosi zahtjev. a odluka suda se zasniva na tom iskazu. 6. Kada o zahtjevu za vanredno preispitivanje odlučuje kantonalni sud. Kantonalni sud zahtjev i spise u roku od 3 dana dostavlja Vrhovnom sudu FBiH. Kako odlučuje nadležni sud po ovom zahtjevu? Zahtjev se prvo dostavlja strankama i određuje im rok u kojem trebaju odgovoriti.Zahtjev za vanredno preispitivanje se upućuje drugostepenom sudu preko prvostepenog suda. 3. odnosno nadležni kantonalni sud. vještak ili stranka prilikom saslušanja pred sudom dao lažan iskaz.najčešća. Rješenjem se odbacuje neblagovremen. 2. Dakle. 9 . Stranka može tražiti održavanje javne sjednice i tome se ne mora udovoljiti jer ovdje se načelno odlučuje na nejavnim sjednicama. ako stranci. Ako ovaj zahtjev nema navedenih formalnih nedostataka. donosi presudu kojom odbija ili uvažava zahtjev.). odnosno u objektivnom roku od 5 godina od pravomoćnosti sudske odluke. odnosno nadležnom drugostepenom kantonalnom sudu. Ponavljanje (obnova) postupka Postupak okončan presudom ili rješenjem nadležnog suda ponoviće se na zahtjev stranke iz slijedećih razloga: 1. nedopušten ili neovlašten zahtjev. (U upravnom postupku/sporu nema preinačenja. 4. Ponavljanje postupka može se tražiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. 5.

da stranka nije učinila bar vjerovatnim postojanje zakonskog osnova za ponavljanje. presuda ili rješenje doneseno u postupku čije se ponavljanje traži. pa tužilac podnese novu tužbu. nadležni organ dužan je da ga donese bez odlaganja. Pravne lijekove u upravnom sporu može podnositi i ombudsmen kada u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti nađe da je sudskom odlukom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo odnosno prava i slobode utvrđene Ustavom Federacije i instrumentima Aneksa tog Ustava . Ako se ponavljanje postupka dozvoli. da je tužbu podnijelo neovlašteno lice ili 2. staviće se van snage ranija sudska odluka u cjelini ili djelimično. Presudom kojom se ponavljanje postupka dozvoljava riješiće se i o glavnoj stvari. a najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja presude. da tužba nije blagovremena ili 3. Ranije procesne radnje na koje ne utiču razlozi ponavljanja postupka neće se ponavljati. O tužbi za ponavljanje postupka odlučuje sudija pojedinac bez održavanja rasprave. sud je dužan u ovim slučajevima 10 . Ako sud ne odbaci tužbu zbog navedenih nedostataka dostavit će je protivnoj stranci i zainteresiranim licima i pozvati ih da u roku od 15 dana odgovore na tužbu. Protiv odluke suda donesene po tužbi za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravni lijekovi koji su dozvoljeni u glavnoj stvari. Tužba se podnosi istom sudu koji je nadležan za rješavanje. u kom pravcu i obimu se predlaže izmjena presude. Ako prema prirodi stvari koja je bila predmet spora treba umjesto poništenog upravnog akta donijeti novi upravni akt. okolnosti i dokazi iz kojih proizilazi da je tužba podnesena u roku. 3.Ponavljanje postupka pokreće se tužbom. Po isteku roka za odgovor na tužbu. U tužbi se mora naročito navesti: 1. 2. zakonski osnov ponavljanja (razlog) i dokazi odnosno okolnosti koje čine vjerovatnim postojanje tog osnova. OBAVEZNOST PRESUDA I SHODNA PRIMJENA ODREDABA ZPP-a Kad sud poništi osporeni upravni akt predmet se vraća u stanje u kome se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen. O tužbi za ponavljanje postupka rješava sud koji je donio odluku na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka i to sudija pojedinac koji nije učestvovao u donošenju te odluke. Ako nadležni organ poslije poništenja osporenog upravnog akta donese upravni akt protivno pravnom shvatanju suda. ili protivno primjedbama suda u pogledu postupka. 4. Sud će odbaciti tužbu rješenjem ako utvrdi: 1. Nadležni organ je pri tome vezan pravnim shvatanjem suda i primjedbama suda u pogledu postupka. odnosno rješenja donesenog u postupku čije se ponavljanje traži. sud presudom rješava o tužbi za ponavljanje postupka.

Zahtjev se smatra hitnim i rok rješavanja je 15 dana. pa ne postoji mogućnost pokretanja upravnog spora). Osim pojedinačnih akata. O zahtjevu se odlučuje rješenjem. ponašanje službenog ili odgovornog lica koji svojim radnjama onemogućava stranci da ostvari ustavom zagarantovana prava i slobode. Ovim pravnim sredstvom se dozvoljava da se pobijaju akti koji se inače ne mogu pobijati (jer to uglavnom nisu upravni akti. tada postoji mogućnost da kantonalni sud donese rješenje kojim će zabraniti dalje postupanje ili nepostupanje ili će naložiti da se postupi na određeni 11 . Zahtjev zbog nezakonite radnje može se podnijeti sve dok radnja traje. odbit će zahtjev rješenjem. Kad sud nađe da je zahtjev osnovan donijet će rješenje kojim će zabraniti daljnje vršenje nezakonite radnje i odrediti mjere koje treba preduzeti. podaci o službenom licu. odnosno odgovornom licu koje je to učinilo. mjesto i vrijeme kada je radnja učinjena. Zahtjev pored pojedinca može podnijeti i ombudsmen. a kojima se krše prava pojedinaca iz ustava i međunarodnih konvencija i sporazuma. ne može se izjaviti žalba. Ukoliko ovaj Zakon ne sadrži odredbe o postupku u upravnim sporovima shodno će se primjenjivati odgovarajuće odredbe Zakona o parničnom postupku!!! POSTUPAK ZAŠTITE SLOBODA USTAVOM FEDERACIJE I PRAVA POJEDINACA ZAJAMČENIH Ovo je sui generis pravno sredstvo. U protivnom. 2. kao i 4. organ. ali se može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Vrhovnom sudu Federacije u roku od 8 dana od dana dostavljanja rješenja stranci. da bi se uspostavilo zakonito stanje. odnosno pravno lice kod kojeg je ta radnja učinjena. dokazi o tome. Ovakav zahtjev rješava kantonalni sud i to sudija pojedinac ili vijeće. Ako nadležni organ poslije poništenja upravnog akta ne donese novi upravni akt u propisanom roku ili ga donese protivno primjedbama suda u pogledu činjeničnog stanja. kao i odrediti zakonske sankcije za slučaj neizvršenja rješenja. U zahtjevu se treba navesti: 1. 3. Protiv ovog rješenja. zahtjev da se otkloni zapreka ili ograničenje slobode/prava. Ako se to zaista utvrdi. ostavljajući rok za izvršenje. radnja. pod uslovom da nije zajamčena druga sudska zaštita protiv takvih akata. ako je u toj stvari potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje. pa zbog toga sud ne može donijeti presudu koja u svemu zamjenjuje upravni akt nadležnog organa. odgovorno lice u tom organu čini tešku povredu službene dužnosti protiv koje je nadležni sud dužan pokrenuti disciplinski postupak. Takva presuda u svemu zamjenjuje upravni akt nadležnog organa. Mora se dostaviti i drugoj strani na odgovor osim ako očigledno proizilazi da su kršena ljudska prava. ako sud nađe da je zahtjev neosnovan.poništiti osporeni upravni akt i sam riješiti stvar presudom. ovaj postupak se odnosi i na pojedinačne radnje tj.

način i utvrditi određene mjere u određenom roku kako bi se otklonile te negativne posljedice. a ako on to neće da izvrši. Radnje naložene rješenjem treba da izvrši onaj kod koga se te radnje čine ili ne čine. onda sud može sam ili putem općinskih sudova da na zahtjev stranke preuzme izvršenje tog rješenja. Postoji i mogućnost novčanog kažnjavanja za neizvršenje naložene radnje (200-800 KM). 12 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful