(ZAKON O UPRAVNOM SPORU – Sl. novine FBIH 9/05) Šta je upravni spor? To je spor o zakonitosti upravnog akta.

Upravni spor predstavlja sudsku kontrolu upravnih akata. Radi ostvarivanja sudske zaštite prava građana, poduzeća, ustanova i drugih pravnih lica u Federaciji, te radi osiguranja zakonitosti, sudovi u upravnim sporovima odlučuju o zakonitosti upravnih akata kojima organi uprave i institucije koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obavezama građana i pravnih lica u pojedinačnim upravnim stvarima. Ko sve može pokrenuti upravni spor?
1. građanin pojedinac ili pravno lice - ako smatra da mu je upravnim aktom 2. 3.

4. 5. 6.

povrijeđeno neko pravo ili neposredni lični interes zasnovan na zakonu, zainteresirano lice - to je pojedinac ili pravno lice koji su učestvovali u upravnom postupku radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa, organ uprave, služba za upravu, naselje ili grupa osoba i sl., iako nemaju svojstvo pravnog lica - ako mogu biti nosioci prava i obveza o kojima se rješavalo u upravnom postupku. tužitelj ili dr. ovlašteni organ - ako je upravnim aktom povrijeđen zakon u korist građanina. pravobranilac - ako je upravnim aktom povrijeđen zakon na štetu Federacije, kantona, grada ili općine koju on po zakonu zastupa. ombudsmen - ako ocijeni da je konačnim upravnim aktom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo, osnovna prava i slobode zagarantovane ustavom i međunarodnim konvencijama.

Presude u upravnom sporu One su obavezne prema svakom. Njih moraju uvažavati kako organi uprave, tako i druge stranke koje učestvuju u upravnom sporu. Sve odluke koje se donesu u upravnom sporu su pravomoćne, jer se protiv njih ne može koristiti pravo žalbe. Da li u upravnom sporu ima zainteresirana stranka? POSTOJI! Treća osoba kojoj bi poništenje osporenog upravnog akta neposredno bilo na štetu (zainteresirana osoba) ima u sporu položaj stranke. Npr. stranke su: nosilac stanarskog prava i korisnik koji je tokom rata dobio privr. rješenje. Vodi se spor između njih. Postoji treća, zainteresovana strana, vlasnik stana, koji je također zainteresovan da taj stan ostane njemu.

NADLEŽNOST
Upravne sporove rješava kantonalni sud prvostepenog organa koji je pobijano rješenje donio. i to prema sjedištu

1

u slučaju šutnje administracije. u složenim predmetima upravnog spora sudi se u vijeću od trojice sudija. protiv I . prije nego se podnese tužba za pokretanje upravnog spora zbog tzv. Protiv čega se pokreće upravni spor? Upravni spor može se voditi samo protiv upravnog akta. 3. Sukob nadležnosti između kantonalnih sudova u pogledu rješavanja upravnog spora rješava Vrhovni sud Federacije. sudu se treba pružiti dokaz da je prethodno podnesen zahtjev upravnoj inspekciji i da ni ona nije postupila po zahtjevu u roku 30 dana od dana kada je isti njoj podnesen. da ga je donio nadležni organ. Šta kada drugostepeni organ ćuti? Ako u upravnom postupku drugostepeni organ nije u roku od 30 dana (ili u posebnim propisom određenom kraćem roku) donio rješenje po žalbi stranke protiv prvostepenog rješenja. 3. tj. da se radi o upravnoj stvari (nema definicije šta se smatra upravnom stvari. Izuzetno. Šta je organ u smislu ZUS-a? Pod organom. institucije koje imaju javne ovlasti kad u vršenju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima (npr. i 3. 2 . npr. rješenje o tome i tome nije upravna stvar itd. odnosno pravnog lica. podrazumijevaju se: 1. Nije izričito predviđeno zakonom. 2.stepenog upravnog akta. Upravni akt je akt nadležnog organa kada on rješava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnih lica u nekoj upravnoj stvari. šutnje administracije. Ako upravna inspekcija ne poduzme nikakve mjere u roku od 30 dana. organi uprave i upravne ustanove Federacije i kantona. o čemu odlučuje predsjednik vijeća za upravne sporove. da se njime rješava o pravu ili obavezi pojedinca. ali kada se podnosi takva tužba. protiv upravnog akta koji je donešen u II stepenu. Dakle.) Upravni spor može se pokrenuti protiv konačnog upravnog akta. odnosno o žalbi stranke. Dakle. gradonačelnik i općinski načelnik. trebaju biti ispunjena 3 elementa da bi se radilo o upravnom aktu: 1. u smislu ovog zakona. polazi se od sudske prakse.: 1. stranka se mora pismeno obratiti upravnoj inspekciji. ako zakonom nije dopuštena žalba na taj akt u upravnom postupku. 2. Federalni zavod za PIO). tada stranka može podnijeti tužbu sudu kojom će pokrenuti upravni spor. nije donio odgovarajući upravni akt u upravnom postupku. a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila. Šutnja administracije Šutnja administracije postoji kad nadležni organ o zahtjevu. te gradske i općinske sužbe za upravu.U upravnim sporovima sudi sudija pojedinac. stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena. 2.

propis zasnovan na zakonu ili opći akt. 3. Izuzetno. ako se radi o šutnji prvostepenog organa protiv čijeg rješenja stranka može izjaviti žalbu. 4. To znači da. i 3.Šta kada prvostepeni organ ćuti? Ovdje postoji razlika da li je protiv rješenja prvostepenog organa koji šuti dozvoljena ili nije dozvoljena žalba. protiv akata donešenih u stvarima o kojima se po izričitoj odredbi zakona ne može voditi upravni spor (ovdje bi npr. ako akt sadrži takve nedostatke. 2. može se voditi upravni spor kad je nadležni organ pri donošenju upravnog akta: a) prekoračio granice svoje nadležnosti ili b) upravni akt nije donio neposredno na osnovu ustavnih ovlaštenja. ako je akt donešen od strane nenadležnog organa. odnosno nejasnoće koji sprečavaju ocjenu njegove zakonitosti ili nedostatke koji ga čine ništavim 3 . ili što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. Ako se radi o šutnji prvostepenog organa protiv čijeg rješenja nije dozvoljena žalba . Međutim. mogla poslužiti zaštita zakonitosti). u stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlaštenja odlučuju domovi Parlamenta Federacije BiH ili predsjednik i dopredsjednik Federacije BiH. stranka ima pravo obratiti se svojim zahtjevom drugostepenom organu. ako prvostepeni organ nije u roku od 30 dana (ili u posebnim propisom određenom kraćem roku) donio rješenje. a može ga. 3. 2. Drugostepeni organ će nakon toga provesti postupak po zakonu. protiv akata donešenih u stvarima u kojima je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora. u stvarima iz tač. 2. ako u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon.postupak je isti kao i u slučaju šutnje drugostepenog organa. odnosno zakonodavno tijelo kantona . Zakonski razlozi za pobijanje upravnog akta Upravni akt se u upravnom sporu može pobijati iz sljedećih razloga: 1. stranka može pokrenuti upravni spor. pod gore opisanim uvjetima pokrenuti i ako drugostepeni organ ne donese rješenje u propisanom roku. Protiv rješenja drugostepenog organa stranka može pokrenuti upravni spor. a ovaj prvostepeni organ nije u roku od 60 dana (ili u posebnim propisom određenom kraćem roku) donio rješenje po zahtjevu. ako se u upravnom postupku koji je aktu prethodio nije postupilo po pravilima postupka. a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila.skupština. a naročito ako činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno. Protiv kojih akata se ne može voditi upravni spor? Upravni spor se ne može voditi: 1.

Ako se to može pripisati neukosti stranke. on je samo tužena strana. Međutim.5. čak i kod općinskog suda. ako je nadležni organ rješavajući po slobodnoj ocjeni prekoračio granice ovlaštenja koja su mu data pravnim propisima i suprotno cilju u kome je ovlaštenje dato. Odgoda izvršenja pobijanog rješenja Kada stranka podnese tužbu i pokrene upravni spor. obraćala organu uprave za odgodu izvršenja i nije uspjela. Stranka može od organa uprave koji je donio rješenje tražiti odgodu izvršenja. Tužba se predaje neposredno ili preporučenom poštom. Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci koja podnosi tužbu. da je stranka koja traži odgodu. tada se računa da je tužba predata u roku. sud će ovaj zahtjev odbaciti. Zbog toga. tada ne može isti zahtjev isticati u tužbi sudu . Taj organ ili sud će je proslijediti nadležnom sudu . iz neznanja ili omaškom. Organ koji je donosio rješenje povodom kojeg je pokrenut upravni spor nije i ne može biti stranka u postupku. da odlaganje nije protivno javnom interesu i 3. da se tim odlaganjem ne nanosi šteta drugoj stranci. Sadržaj tužbe 4 . ako osoba podnosi zahtjev za odgodu sudu. Može se desiti da. Pokretanje upravnog spora Upravni spor pokreće se tužbom. prije toga. a ako im akt nije dostavljen. Stranka može i od suda kojem podnosi tužbu i pokreće upravni spor tražiti odgodu izvršenja rješenja. jer je rok od 3 dana (u kojem sud o zahtjevu mora odlučiti) prekratak da se stranka opominje da ispravi nedostatke . stranka nema prava na žalbu. Tužena strana To je organ čiji se upravni akt osporava. ako se stranka. Rok od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta važi i za nadležnog pravobranioca i ombudsmena kada su ovlašteni za podnošenje tužbe ako im je upravni akt dostavljen. Ako uz zahtjev za odgodu koji je stranka podnijela sudu nije dostavljen i ovaj dokaz. to ne odgađa izvršenje upravnog rješenja povodom kojeg je spor pokrenut. tužbu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci u čiju je korist upravni akt donesen. uz zahtjev za odgađanje izvršenja. organu uprave dostavila i dokaz da je pokrenut upravni spor kod nadležnog suda. ako povodom tog rješenja namjerava pokrenuti upravni spor i ako su pri tome ispunjeni sljedeći uslovi: 1. tako što će u tužbi zatražiti da sud odgodi izvršenje i tada sud hitno postupa (o zahtjevu za odgodu se rješava u roku od 3 dana). uz tužbu mora dostaviti dokaz da taj isti zahtjev nije već podnosila organu uprave. tužba bude predata drugom organu ili sudu. 2. Može se izjaviti na zapisnik. Ako sud odbije odgodu.

a to pravo nije iskoristila. 5. sud ih ne izvodi dodatno ex officio. Svaka stranka je dužna dokazati činjenice na koje se poziva. Kada se podnosi tužba. o čemu se sudu podnosi pisani podnesak ili daje izjava na zapisnik kod suda. ali ga tužilac nije mogao ranije istaći. Ovdje je bitno da je činjenično stanje potpuno drugačije i da je postojalo ranije. taj organ je dužan. Ako nadležni organ za vrijeme sudskog postupka po podnesenoj tužbi naknadno donese drugi upravni akt kojim se mijenja ili stavlja van snage upravni akt protiv koga je upravni spor pokrenut. ako je tužba neblagovremena. ali tek nakon što tužilac ni u naknadno ostavljenom roku ne ukloni ove nedostatke. 6. ime i prezime tužioca i druge lične podatke. 7. ako akt koji se tužbom osporava nije upravni akt.Tužba mora sadržavati: 1. i ako već postoji pravomoćna sudska odluka o istoj stvari. potpis podnosioca (ako je nepismen – tužbu će potpisati drugo lice i naznačiti u čije ime je potpisuje. 3. prijevremena (ćutanje administracije) i podnesena od neovlaštenog lica. Sud će rješenjem odbaciti tužbu: ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva. kratko izlaganje zbog čega se tuži i u kom pravcu i obimu se predlaže poništavanje upravnog akta. nadležni sud će donijeti rješenje o obustavljanju postupka. 5 . Sud će u tom slučaju pozvati tužitelja da u roku od 15 dana pismeno izjavi da li je naknadno donešenim upravnim aktom zadovoljan ili ostaje pri tužbi i u kom obimu. u kom slučaju nadležni sud rješenjem obustavlja postupak. Ako tužitelj izjavi da novim upravnim aktom nije zadovoljan. jer se tužba dostavlja drugoj strani ili stranama na odgovor. 4. sud će nastaviti postupak. U tužbi se ne mogu navoditi nove činjenice i dokazi. pored tužioca. odnosno da li tužbu proširuje i na novi upravni akt. Ako ona ne pruži dovoljno dokaza. broj i datum upravnog akta protiv koga je tužba podnešena. Tužilac može odustati od tužbe sve do donošenja sudske odluke po tužbi. a ima pravo na žalbu na prvostepeno rješenje. ako je očigledno da se upravnim aktom ne dira u pravo tužioca (ne odnosi se na njega). a prstoznakom se inače u upravnom postupku akt može potpisati samo u slučaju kada nepismena stranka daje punomoć). 4. Ako tužitelj izjavi da je naknadno donešenim upravnim aktom zadovoljan ili ako ne da izjavu u roku 15 dana. 2. ako je stranka podnijela tužbu. uz jedan izuzetak – može ako stranka uz tužbu priloži izuzetno jak dokaz koji dovodi u pitanje činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku. dakle teret dokazivanja je na strankama. 3. 2. Odbacivanje tužbe 1. Tužba se dostavlja u dva ili u potrebnom broju primjeraka. uz nju se dostavlja obavezno i akt koji se pobija . pismeno izvijestiti i sud pred kojim je spor pokrenut. a oni su takvi da sprečavaju rad suda. ako se radi o stvari o kojoj se ne može voditi upravni spor.

U tom smislu. a koji ne može biti kraći od 10 niti duži od 20 dana). ako ima takvih lica. Stranke u sporu mogu zatražiti da se u predmetu održi javna rasprava. sud će raspraviti spor i bez prisustva stranaka. po sudiji pojedincu ili na sjednici. Takva rasprava ne bi trebala trajati duže od 1/2 sata. kako bi u određenom roku ovaj organ (tužena strana) dostavio upravni spis kantonalnom sudu. bez obzira da li stvar rješava pojedinac ili vijeće. predočiti mu stvar i odgovor na tužbu. Tužba se. može mu dozvoliti da nešto dodatno kaže ako ima ili da iznese neke nove dokaze. O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne činjenice i okolnosti i dispozitiv odluke. Tužba se može riješiti i bez spisa ako stranka osporava rješenje samo sa aspekta primjene materijalnog prava. odnosno predsjednik vijeća odredit će dan rasprave i na raspravu pozvati stranke i zainteresirana lica. a predmet se ne može riješiti bez spisa. Ovaj zahtjev se može istaći samo u tužbi ili odgovoru na tužbu. time organ uprave povrijeđuje službenu dužnost. koji izlaže stanje i suštinu spora. Ako na raspravu ne dođe ni tužilac ni tužena strana. ne dajući svoje mišljenje. O pokretanju disciplinskog postupka obavještava se Vlada FBiH ili Vlada kantona. sudija pojedinac. Kod nejavne sjednice nema rasprave. U tom slučaju sud mora udovoljiti zahtjevu stranke i zakazuje javnu raspravu. dostavlja i drugim strankama na odgovor. Tužilac može tražiti da prisustvuje nejavnoj sjednici. Poslije toga daje se riječ tužitelju da obrazloži tužbu. Zapisnik potpisuju predsjednik vijeća odnosno sudija pojedinac i 6 . Zbog izostanka stranaka sa rasprave ne može se uzeti da su stranke odustale od svojih zahtjeva. Na raspravi prvo dobija riječ član sudskog vijeća koji je izvjestitelj. Raniji zakon nije imao nejavnu sjednicu. Izostanak stranke sa rasprave ne zadržava rad suda. Tužilac taj zahtjev može istaći samo u tužbi. odnosno predsjednik vijeća. Sudija mora pozvati ovakvog tužioca. ako je predmet višestranački. Kada sud ocijeni da nema više razloga da prisustvuje sjednici pušta ga da ide i nastavlja svoj rad. pa tada sud ima pravo i obavezu da podnese prijavu disciplinskoj komisiji protiv službenog i odgovornog lica u tom organu. Tok rasprave Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. već će se njihovi podnesci pročitati. Ako taj organ ne dostavi sudu spis u ostavljenom roku (kojeg određuje sud. U pozivu za raspravu sud će obavijestiti stranke da su na raspravi dužne predočiti sve dokaze o činjenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i navode. Raspravom rukovodi sudija pojedinac.Dostava upravnih spisa po tužbi Sud je dužan tužbu dostaviti organu uprave koji je donio upravni akt na odgovor. pa zastupniku tužene strane i zainteresiranim osobama da obrazlože svoja gledišta. Nejavna sjednica / javna rasprava i odlučivanje suda O upravnim sporovima sud rješava u pravilu nejavno.

a odluka se upisuje u zapisnik (ne mora odmah. sud utvrđuje činjenično stanje. Ako nadležni organ ne postupi po ovoj presudi suda. ako su za to ispunjeni uvjeti. Ako sud po zahtjevu iz tužbe utvrdi da je osporeni upravni akt ništavan. Kad je tužba podnesena zbog šutnje uprave. Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe i pri tom je vezan razlozima tužbe. sud može. tuženom organu na ponovno rješavanje ili 2. te sam rješiti upravnu stvar. stranke napuštaju raspravu. a ako su razlozi ništavosti sadržani i u prvostepenom upravnom aktu. O vijećanju i glasanju vodi se poseban zapisnik koji potpisuju svi članovi vijeća i zapisničar. sud će je pisano obavijestiti o datumu za preuzimanje odluke. Sud rješava spor presudom. poništiti osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke i predmet vratiti: 1. po pravilu. U ovom slučaju. a sud nađe da je opravdana. poništit će osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke. Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva stranaka. b) kada sud na raspravi utvrdi drugačije činjenično stanje te sam rješi upravnu stvar. na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. odgovorno lice u tom organu čini tešku povredu službene dužnosti protiv koje je nadležni sud dužan pokrenuti disiplinski postupak. poništit će ga. po pravilu. Sud rješava spor. pa presuda u svemu zamjenjuje poništeni upravni akt u slijedećim slučajevima: a) kada sud rješava spor na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. Ako se tužba uvažava. Kad je u predmetu odlučivano nejavno (na sjednici ili po sudiji pojedincu). Ako jedna od stranaka nije prisustvovala raspravi. na raspravi ili preko jednog člana sudskog vijeća ili preko drugog suda. Presudom se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. Kada odlučuje u vijeću sud donosi presudu odnosno rješenje većinom glasova sudskog vijeća. poništit će i taj akt. Kada sud na održanoj javnoj raspravi utvrdi drugačije činjenično stanje u odnosu na činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku i otkloni povrede pravila upravnog postupka.kada ocijeni da će on brže i efikasnije provesti postupak i odlučiti o upravnoj stvari. presudom se upravni akt poništava i upravna stvar se rješava. Na raspravu se poziva i stranka. može i u roku od 30 dana). Stranke.zapisničar. sud će donijeti odluku i izraditi pisani otpravak najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja rasprave. Nakon zaključenja rasprave sud će prisutne stranke obavijestiti o datumu kada su dužne preuzeti odluku. presudom će uvažiti tužbu i odrediti u kojem smislu će nadležni organ donijeti rješenje. prvostepenom organu na ponovno rješavanje . odnosno njihovi zastupnici 7 . Dostava/preuzimanje odluke Ako je održana rasprava. Pošto se zapisnik potpiše.

Pouka o pravnom lijeku . Vrhovnom sudu Federacije – zbog: a) povrede federalnog zakona ili drugog federalnog propisa ili b) povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari putem kantonalnog suda. Sadržaj presude/rješenja 1. i to: 1. Odluke suda donesene nejavno (na sjednici ili po sudiji pojedincu) sud će dostaviti strankama neposredno u sudu. te im sud neće dostavljati odluku po drugim zakonskim pravilima o dostavi pismena. Kantonalnom sudu – zbog: a) povrede kantonalnog zakona ili drugih kantonalnih propisa ili b) povrede pravila ???federalnog – kantonalnog??? zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari. potpis sudije/predsjednika vijeća. izreka. a strankama se dostavlja ovjeren prepis. c) sastav suda. f) dan kada je održana sjednica. obrazloženje. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Protiv pravomoćne odluke kantonalnog suda donesene u upravnom sporu. stranka može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke. Nema pozivanja u ime naroda ili u ime FBiH u ovom postupku. 2. d) označenje stranaka e) kratko označenje predmeta spora i akta koji pobija. putem pošte ili na drugi način određen zakonom. Original presude se čuva u sudu. 1. uvod a) naziv suda. PRAVNI LIJEKOVI Žalba – nema je! Protiv odluke kantonalnog suda donesene u upravnom sporu ne može se izjaviti žalba. Zahtjev za vanredno preispitivanje ne može se podnijeti zbog povrede pravila postupka koja se odnose na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje!!! 8 .ili punomoćnici.protiv ove presude žalba nije dopuštena. 2. b) broj i datum. 4. 3. dužni su sami preuzeti odluku u zgradi suda.

O zahtjevu za vanredno preispitivanje odlučuje nadležni sud u vijeću od trojice sudija. donosi presudu kojom odbija ili uvažava zahtjev. 2. 2. izmjeniti – čime sud zapravo sam rješava po tužbi. može izmjeniti rješenje/pres. Ponavljanje (obnova) postupka Postupak okončan presudom ili rješenjem nadležnog suda ponoviće se na zahtjev stranke iz slijedećih razloga: 1. ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lažna ili ako je svjedok. ako stranci. ukinuti – čime predmet vraća na ponovni postupak ili b. 4. Kako odlučuje nadležni sud po ovom zahtjevu? Zahtjev se prvo dostavlja strankama i određuje im rok u kojem trebaju odgovoriti. 5. Vrhovni sud Federacije BiH.). Ako ga uvažava – pobijanu kantonalnu odluku će: a.Zahtjev za vanredno preispitivanje se upućuje drugostepenom sudu preko prvostepenog suda. u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci te sudske odluke.najčešća. 3. Ako ovaj zahtjev nema navedenih formalnih nedostataka. Kada o zahtjevu za vanredno preispitivanje odlučuje kantonalni sud. djela sudije ili zaposlenika u sudu. zahtjev se predaje kantonalnom sudu protiv čije odluke se podnosi zahtjev. a odluka suda se zasniva na tom iskazu. (U upravnom postupku/sporu nema preinačenja. ako je do odluke suda došlo usljed kriv. a ta presuda je kasnije ukinuta pravomoćnom sudskom odlukom. Stranka može tražiti održavanje javne sjednice i tome se ne mora udovoljiti jer ovdje se načelno odlučuje na nejavnim sjednicama. ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom upravnom sporu. Rješenjem se odbacuje neblagovremen. Dakle. ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivičnoj ili građanskoj stvari. taj sud odlučuje u vijeću sastavljenom od trojice sudija koji nisu učestvovali u donošenju odluke. 6. odnosno nadležni kantonalni sud. odnosno u objektivnom roku od 5 godina od pravomoćnosti sudske odluke. odnosno nadležnom drugostepenom kantonalnom sudu. vještak ili stranka prilikom saslušanja pred sudom dao lažan iskaz. 9 . ili je odluka isposlovana prevarnom radnjom zastupnika ili punomoćnika jedne od stranaka koja radnja predstavlja krivično djelo. nedopušten ili neovlašten zahtjev. odnosno zainteresiranom licu nije bila data mogućnost da učestvuje u upravnom sporu . ako stranka sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije riješen za nju da su te činjenice/dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni. Kantonalni sud zahtjev i spise u roku od 3 dana dostavlja Vrhovnom sudu FBiH. Ponavljanje postupka može se tražiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja.

O tužbi za ponavljanje postupka rješava sud koji je donio odluku na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka i to sudija pojedinac koji nije učestvovao u donošenju te odluke. U tužbi se mora naročito navesti: 1. Ako se ponavljanje postupka dozvoli. 2. Tužba se podnosi istom sudu koji je nadležan za rješavanje. Pravne lijekove u upravnom sporu može podnositi i ombudsmen kada u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti nađe da je sudskom odlukom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo odnosno prava i slobode utvrđene Ustavom Federacije i instrumentima Aneksa tog Ustava . staviće se van snage ranija sudska odluka u cjelini ili djelimično. odnosno rješenja donesenog u postupku čije se ponavljanje traži. da je tužbu podnijelo neovlašteno lice ili 2. Protiv odluke suda donesene po tužbi za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravni lijekovi koji su dozvoljeni u glavnoj stvari. 4. O tužbi za ponavljanje postupka odlučuje sudija pojedinac bez održavanja rasprave. nadležni organ dužan je da ga donese bez odlaganja. 3. okolnosti i dokazi iz kojih proizilazi da je tužba podnesena u roku. pa tužilac podnese novu tužbu. Ako prema prirodi stvari koja je bila predmet spora treba umjesto poništenog upravnog akta donijeti novi upravni akt. Nadležni organ je pri tome vezan pravnim shvatanjem suda i primjedbama suda u pogledu postupka. u kom pravcu i obimu se predlaže izmjena presude. sud presudom rješava o tužbi za ponavljanje postupka. da stranka nije učinila bar vjerovatnim postojanje zakonskog osnova za ponavljanje.Ponavljanje postupka pokreće se tužbom. Po isteku roka za odgovor na tužbu. zakonski osnov ponavljanja (razlog) i dokazi odnosno okolnosti koje čine vjerovatnim postojanje tog osnova. Sud će odbaciti tužbu rješenjem ako utvrdi: 1. da tužba nije blagovremena ili 3. OBAVEZNOST PRESUDA I SHODNA PRIMJENA ODREDABA ZPP-a Kad sud poništi osporeni upravni akt predmet se vraća u stanje u kome se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen. Ranije procesne radnje na koje ne utiču razlozi ponavljanja postupka neće se ponavljati. presuda ili rješenje doneseno u postupku čije se ponavljanje traži. Presudom kojom se ponavljanje postupka dozvoljava riješiće se i o glavnoj stvari. Ako sud ne odbaci tužbu zbog navedenih nedostataka dostavit će je protivnoj stranci i zainteresiranim licima i pozvati ih da u roku od 15 dana odgovore na tužbu. Ako nadležni organ poslije poništenja osporenog upravnog akta donese upravni akt protivno pravnom shvatanju suda. ili protivno primjedbama suda u pogledu postupka. sud je dužan u ovim slučajevima 10 . a najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja presude.

ali se može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Vrhovnom sudu Federacije u roku od 8 dana od dana dostavljanja rješenja stranci.poništiti osporeni upravni akt i sam riješiti stvar presudom. 2. dokazi o tome. odnosno odgovornom licu koje je to učinilo. Ovim pravnim sredstvom se dozvoljava da se pobijaju akti koji se inače ne mogu pobijati (jer to uglavnom nisu upravni akti. pa ne postoji mogućnost pokretanja upravnog spora). Zahtjev pored pojedinca može podnijeti i ombudsmen. Osim pojedinačnih akata. ponašanje službenog ili odgovornog lica koji svojim radnjama onemogućava stranci da ostvari ustavom zagarantovana prava i slobode. odbit će zahtjev rješenjem. radnja. ne može se izjaviti žalba. Ovakav zahtjev rješava kantonalni sud i to sudija pojedinac ili vijeće. U zahtjevu se treba navesti: 1. Ukoliko ovaj Zakon ne sadrži odredbe o postupku u upravnim sporovima shodno će se primjenjivati odgovarajuće odredbe Zakona o parničnom postupku!!! POSTUPAK ZAŠTITE SLOBODA USTAVOM FEDERACIJE I PRAVA POJEDINACA ZAJAMČENIH Ovo je sui generis pravno sredstvo. O zahtjevu se odlučuje rješenjem. tada postoji mogućnost da kantonalni sud donese rješenje kojim će zabraniti dalje postupanje ili nepostupanje ili će naložiti da se postupi na određeni 11 . 3. organ. Kad sud nađe da je zahtjev osnovan donijet će rješenje kojim će zabraniti daljnje vršenje nezakonite radnje i odrediti mjere koje treba preduzeti. kao i odrediti zakonske sankcije za slučaj neizvršenja rješenja. Zahtjev zbog nezakonite radnje može se podnijeti sve dok radnja traje. ako je u toj stvari potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje. zahtjev da se otkloni zapreka ili ograničenje slobode/prava. pa zbog toga sud ne može donijeti presudu koja u svemu zamjenjuje upravni akt nadležnog organa. U protivnom. ako sud nađe da je zahtjev neosnovan. mjesto i vrijeme kada je radnja učinjena. podaci o službenom licu. a kojima se krše prava pojedinaca iz ustava i međunarodnih konvencija i sporazuma. Protiv ovog rješenja. pod uslovom da nije zajamčena druga sudska zaštita protiv takvih akata. Takva presuda u svemu zamjenjuje upravni akt nadležnog organa. ostavljajući rok za izvršenje. Ako se to zaista utvrdi. odnosno pravno lice kod kojeg je ta radnja učinjena. ovaj postupak se odnosi i na pojedinačne radnje tj. Zahtjev se smatra hitnim i rok rješavanja je 15 dana. Ako nadležni organ poslije poništenja upravnog akta ne donese novi upravni akt u propisanom roku ili ga donese protivno primjedbama suda u pogledu činjeničnog stanja. odgovorno lice u tom organu čini tešku povredu službene dužnosti protiv koje je nadležni sud dužan pokrenuti disciplinski postupak. da bi se uspostavilo zakonito stanje. Mora se dostaviti i drugoj strani na odgovor osim ako očigledno proizilazi da su kršena ljudska prava. kao i 4.

a ako on to neće da izvrši. onda sud može sam ili putem općinskih sudova da na zahtjev stranke preuzme izvršenje tog rješenja.način i utvrditi određene mjere u određenom roku kako bi se otklonile te negativne posljedice. Postoji i mogućnost novčanog kažnjavanja za neizvršenje naložene radnje (200-800 KM). Radnje naložene rješenjem treba da izvrši onaj kod koga se te radnje čine ili ne čine. 12 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful