P. 1
Upravni Spor Skripta

Upravni Spor Skripta

|Views: 40|Likes:
Published by Amina Hadzimusic

More info:

Published by: Amina Hadzimusic on Jul 04, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/26/2014

pdf

text

original

(ZAKON O UPRAVNOM SPORU – Sl. novine FBIH 9/05) Šta je upravni spor? To je spor o zakonitosti upravnog akta.

Upravni spor predstavlja sudsku kontrolu upravnih akata. Radi ostvarivanja sudske zaštite prava građana, poduzeća, ustanova i drugih pravnih lica u Federaciji, te radi osiguranja zakonitosti, sudovi u upravnim sporovima odlučuju o zakonitosti upravnih akata kojima organi uprave i institucije koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obavezama građana i pravnih lica u pojedinačnim upravnim stvarima. Ko sve može pokrenuti upravni spor?
1. građanin pojedinac ili pravno lice - ako smatra da mu je upravnim aktom 2. 3.

4. 5. 6.

povrijeđeno neko pravo ili neposredni lični interes zasnovan na zakonu, zainteresirano lice - to je pojedinac ili pravno lice koji su učestvovali u upravnom postupku radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa, organ uprave, služba za upravu, naselje ili grupa osoba i sl., iako nemaju svojstvo pravnog lica - ako mogu biti nosioci prava i obveza o kojima se rješavalo u upravnom postupku. tužitelj ili dr. ovlašteni organ - ako je upravnim aktom povrijeđen zakon u korist građanina. pravobranilac - ako je upravnim aktom povrijeđen zakon na štetu Federacije, kantona, grada ili općine koju on po zakonu zastupa. ombudsmen - ako ocijeni da je konačnim upravnim aktom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo, osnovna prava i slobode zagarantovane ustavom i međunarodnim konvencijama.

Presude u upravnom sporu One su obavezne prema svakom. Njih moraju uvažavati kako organi uprave, tako i druge stranke koje učestvuju u upravnom sporu. Sve odluke koje se donesu u upravnom sporu su pravomoćne, jer se protiv njih ne može koristiti pravo žalbe. Da li u upravnom sporu ima zainteresirana stranka? POSTOJI! Treća osoba kojoj bi poništenje osporenog upravnog akta neposredno bilo na štetu (zainteresirana osoba) ima u sporu položaj stranke. Npr. stranke su: nosilac stanarskog prava i korisnik koji je tokom rata dobio privr. rješenje. Vodi se spor između njih. Postoji treća, zainteresovana strana, vlasnik stana, koji je također zainteresovan da taj stan ostane njemu.

NADLEŽNOST
Upravne sporove rješava kantonalni sud prvostepenog organa koji je pobijano rješenje donio. i to prema sjedištu

1

ali kada se podnosi takva tužba. Dakle. Upravni akt je akt nadležnog organa kada on rješava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnih lica u nekoj upravnoj stvari. Federalni zavod za PIO).U upravnim sporovima sudi sudija pojedinac. protiv upravnog akta koji je donešen u II stepenu. ako zakonom nije dopuštena žalba na taj akt u upravnom postupku. Protiv čega se pokreće upravni spor? Upravni spor može se voditi samo protiv upravnog akta. nije donio odgovarajući upravni akt u upravnom postupku. stranka se mora pismeno obratiti upravnoj inspekciji. Šta kada drugostepeni organ ćuti? Ako u upravnom postupku drugostepeni organ nije u roku od 30 dana (ili u posebnim propisom određenom kraćem roku) donio rješenje po žalbi stranke protiv prvostepenog rješenja. 2 . sudu se treba pružiti dokaz da je prethodno podnesen zahtjev upravnoj inspekciji i da ni ona nije postupila po zahtjevu u roku 30 dana od dana kada je isti njoj podnesen. Sukob nadležnosti između kantonalnih sudova u pogledu rješavanja upravnog spora rješava Vrhovni sud Federacije.) Upravni spor može se pokrenuti protiv konačnog upravnog akta. Izuzetno. o čemu odlučuje predsjednik vijeća za upravne sporove. tj. polazi se od sudske prakse. Dakle. šutnje administracije. protiv I . te gradske i općinske sužbe za upravu. gradonačelnik i općinski načelnik. Šta je organ u smislu ZUS-a? Pod organom. 3. trebaju biti ispunjena 3 elementa da bi se radilo o upravnom aktu: 1. podrazumijevaju se: 1. odnosno pravnog lica. Šutnja administracije Šutnja administracije postoji kad nadležni organ o zahtjevu. stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena. da se njime rješava o pravu ili obavezi pojedinca. da se radi o upravnoj stvari (nema definicije šta se smatra upravnom stvari. 3. da ga je donio nadležni organ. u složenim predmetima upravnog spora sudi se u vijeću od trojice sudija. u smislu ovog zakona.stepenog upravnog akta. organi uprave i upravne ustanove Federacije i kantona. rješenje o tome i tome nije upravna stvar itd. npr. Ako upravna inspekcija ne poduzme nikakve mjere u roku od 30 dana. Nije izričito predviđeno zakonom. prije nego se podnese tužba za pokretanje upravnog spora zbog tzv. institucije koje imaju javne ovlasti kad u vršenju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima (npr. 2. tada stranka može podnijeti tužbu sudu kojom će pokrenuti upravni spor. a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila. i 3. 2.: 1. 2. u slučaju šutnje administracije. odnosno o žalbi stranke.

Zakonski razlozi za pobijanje upravnog akta Upravni akt se u upravnom sporu može pobijati iz sljedećih razloga: 1. ako prvostepeni organ nije u roku od 30 dana (ili u posebnim propisom određenom kraćem roku) donio rješenje. 2. odnosno zakonodavno tijelo kantona .skupština. propis zasnovan na zakonu ili opći akt. a ovaj prvostepeni organ nije u roku od 60 dana (ili u posebnim propisom određenom kraćem roku) donio rješenje po zahtjevu. 2. Ako se radi o šutnji prvostepenog organa protiv čijeg rješenja nije dozvoljena žalba . ili što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. To znači da. odnosno nejasnoće koji sprečavaju ocjenu njegove zakonitosti ili nedostatke koji ga čine ništavim 3 . ako se u upravnom postupku koji je aktu prethodio nije postupilo po pravilima postupka. 2. Protiv rješenja drugostepenog organa stranka može pokrenuti upravni spor. protiv akata donešenih u stvarima u kojima je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora. i 3. a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila. a naročito ako činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno. Drugostepeni organ će nakon toga provesti postupak po zakonu. u stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlaštenja odlučuju domovi Parlamenta Federacije BiH ili predsjednik i dopredsjednik Federacije BiH. Međutim. stranka može pokrenuti upravni spor. stranka ima pravo obratiti se svojim zahtjevom drugostepenom organu. ako akt sadrži takve nedostatke. ako je akt donešen od strane nenadležnog organa.postupak je isti kao i u slučaju šutnje drugostepenog organa. Protiv kojih akata se ne može voditi upravni spor? Upravni spor se ne može voditi: 1. 3. mogla poslužiti zaštita zakonitosti). može se voditi upravni spor kad je nadležni organ pri donošenju upravnog akta: a) prekoračio granice svoje nadležnosti ili b) upravni akt nije donio neposredno na osnovu ustavnih ovlaštenja.Šta kada prvostepeni organ ćuti? Ovdje postoji razlika da li je protiv rješenja prvostepenog organa koji šuti dozvoljena ili nije dozvoljena žalba. pod gore opisanim uvjetima pokrenuti i ako drugostepeni organ ne donese rješenje u propisanom roku. ako u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon. 4. 3. u stvarima iz tač. a može ga. ako se radi o šutnji prvostepenog organa protiv čijeg rješenja stranka može izjaviti žalbu. protiv akata donešenih u stvarima o kojima se po izričitoj odredbi zakona ne može voditi upravni spor (ovdje bi npr. Izuzetno.

Sadržaj tužbe 4 . to ne odgađa izvršenje upravnog rješenja povodom kojeg je spor pokrenut. da odlaganje nije protivno javnom interesu i 3. tada se računa da je tužba predata u roku.5. sud će ovaj zahtjev odbaciti. on je samo tužena strana. Pokretanje upravnog spora Upravni spor pokreće se tužbom. Ako se to može pripisati neukosti stranke. da je stranka koja traži odgodu. čak i kod općinskog suda. a ako im akt nije dostavljen. Taj organ ili sud će je proslijediti nadležnom sudu . tužba bude predata drugom organu ili sudu. uz tužbu mora dostaviti dokaz da taj isti zahtjev nije već podnosila organu uprave. ako osoba podnosi zahtjev za odgodu sudu. tužbu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci u čiju je korist upravni akt donesen. organu uprave dostavila i dokaz da je pokrenut upravni spor kod nadležnog suda. Ako sud odbije odgodu. prije toga. Tužba se predaje neposredno ili preporučenom poštom. Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci koja podnosi tužbu. tada ne može isti zahtjev isticati u tužbi sudu . obraćala organu uprave za odgodu izvršenja i nije uspjela. jer je rok od 3 dana (u kojem sud o zahtjevu mora odlučiti) prekratak da se stranka opominje da ispravi nedostatke . ako povodom tog rješenja namjerava pokrenuti upravni spor i ako su pri tome ispunjeni sljedeći uslovi: 1. 2. Tužena strana To je organ čiji se upravni akt osporava. Može se desiti da. ako se stranka. Organ koji je donosio rješenje povodom kojeg je pokrenut upravni spor nije i ne može biti stranka u postupku. Može se izjaviti na zapisnik. iz neznanja ili omaškom. stranka nema prava na žalbu. ako je nadležni organ rješavajući po slobodnoj ocjeni prekoračio granice ovlaštenja koja su mu data pravnim propisima i suprotno cilju u kome je ovlaštenje dato. Ako uz zahtjev za odgodu koji je stranka podnijela sudu nije dostavljen i ovaj dokaz. Zbog toga. Rok od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta važi i za nadležnog pravobranioca i ombudsmena kada su ovlašteni za podnošenje tužbe ako im je upravni akt dostavljen. Stranka može i od suda kojem podnosi tužbu i pokreće upravni spor tražiti odgodu izvršenja rješenja. da se tim odlaganjem ne nanosi šteta drugoj stranci. Odgoda izvršenja pobijanog rješenja Kada stranka podnese tužbu i pokrene upravni spor. uz zahtjev za odgađanje izvršenja. tako što će u tužbi zatražiti da sud odgodi izvršenje i tada sud hitno postupa (o zahtjevu za odgodu se rješava u roku od 3 dana). Međutim. Stranka može od organa uprave koji je donio rješenje tražiti odgodu izvršenja.

Tužba mora sadržavati: 1. a ima pravo na žalbu na prvostepeno rješenje. kratko izlaganje zbog čega se tuži i u kom pravcu i obimu se predlaže poništavanje upravnog akta. 2. Ako ona ne pruži dovoljno dokaza. ako se radi o stvari o kojoj se ne može voditi upravni spor. o čemu se sudu podnosi pisani podnesak ili daje izjava na zapisnik kod suda. broj i datum upravnog akta protiv koga je tužba podnešena. nadležni sud će donijeti rješenje o obustavljanju postupka. 3. ako je stranka podnijela tužbu. potpis podnosioca (ako je nepismen – tužbu će potpisati drugo lice i naznačiti u čije ime je potpisuje. uz nju se dostavlja obavezno i akt koji se pobija . prijevremena (ćutanje administracije) i podnesena od neovlaštenog lica. jer se tužba dostavlja drugoj strani ili stranama na odgovor. Sud će u tom slučaju pozvati tužitelja da u roku od 15 dana pismeno izjavi da li je naknadno donešenim upravnim aktom zadovoljan ili ostaje pri tužbi i u kom obimu. Ako nadležni organ za vrijeme sudskog postupka po podnesenoj tužbi naknadno donese drugi upravni akt kojim se mijenja ili stavlja van snage upravni akt protiv koga je upravni spor pokrenut. Sud će rješenjem odbaciti tužbu: ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva. u kom slučaju nadležni sud rješenjem obustavlja postupak. 5 . ali tek nakon što tužilac ni u naknadno ostavljenom roku ne ukloni ove nedostatke. 7. ako je očigledno da se upravnim aktom ne dira u pravo tužioca (ne odnosi se na njega). 6. ali ga tužilac nije mogao ranije istaći. uz jedan izuzetak – može ako stranka uz tužbu priloži izuzetno jak dokaz koji dovodi u pitanje činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku. U tužbi se ne mogu navoditi nove činjenice i dokazi. Ako tužitelj izjavi da novim upravnim aktom nije zadovoljan. 5. pored tužioca. a prstoznakom se inače u upravnom postupku akt može potpisati samo u slučaju kada nepismena stranka daje punomoć). sud ih ne izvodi dodatno ex officio. odnosno da li tužbu proširuje i na novi upravni akt. Tužba se dostavlja u dva ili u potrebnom broju primjeraka. ime i prezime tužioca i druge lične podatke. Tužilac može odustati od tužbe sve do donošenja sudske odluke po tužbi. i ako već postoji pravomoćna sudska odluka o istoj stvari. 3. taj organ je dužan. Odbacivanje tužbe 1. dakle teret dokazivanja je na strankama. 4. Kada se podnosi tužba. pismeno izvijestiti i sud pred kojim je spor pokrenut. a to pravo nije iskoristila. Ovdje je bitno da je činjenično stanje potpuno drugačije i da je postojalo ranije. Ako tužitelj izjavi da je naknadno donešenim upravnim aktom zadovoljan ili ako ne da izjavu u roku 15 dana. Svaka stranka je dužna dokazati činjenice na koje se poziva. 4. a oni su takvi da sprečavaju rad suda. 2. sud će nastaviti postupak. ako akt koji se tužbom osporava nije upravni akt. ako je tužba neblagovremena.

pa tada sud ima pravo i obavezu da podnese prijavu disciplinskoj komisiji protiv službenog i odgovornog lica u tom organu. time organ uprave povrijeđuje službenu dužnost. Ako na raspravu ne dođe ni tužilac ni tužena strana. koji izlaže stanje i suštinu spora. Zbog izostanka stranaka sa rasprave ne može se uzeti da su stranke odustale od svojih zahtjeva. već će se njihovi podnesci pročitati. Tužba se može riješiti i bez spisa ako stranka osporava rješenje samo sa aspekta primjene materijalnog prava. Na raspravi prvo dobija riječ član sudskog vijeća koji je izvjestitelj. Tok rasprave Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. a predmet se ne može riješiti bez spisa. O pokretanju disciplinskog postupka obavještava se Vlada FBiH ili Vlada kantona. Izostanak stranke sa rasprave ne zadržava rad suda. Sudija mora pozvati ovakvog tužioca. sudija pojedinac. Tužilac može tražiti da prisustvuje nejavnoj sjednici. Poslije toga daje se riječ tužitelju da obrazloži tužbu. bez obzira da li stvar rješava pojedinac ili vijeće. Kada sud ocijeni da nema više razloga da prisustvuje sjednici pušta ga da ide i nastavlja svoj rad. Stranke u sporu mogu zatražiti da se u predmetu održi javna rasprava. Raniji zakon nije imao nejavnu sjednicu. O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne činjenice i okolnosti i dispozitiv odluke. predočiti mu stvar i odgovor na tužbu. Ako taj organ ne dostavi sudu spis u ostavljenom roku (kojeg određuje sud.Dostava upravnih spisa po tužbi Sud je dužan tužbu dostaviti organu uprave koji je donio upravni akt na odgovor. Raspravom rukovodi sudija pojedinac. U tom smislu. Ovaj zahtjev se može istaći samo u tužbi ili odgovoru na tužbu. Nejavna sjednica / javna rasprava i odlučivanje suda O upravnim sporovima sud rješava u pravilu nejavno. Tužilac taj zahtjev može istaći samo u tužbi. sud će raspraviti spor i bez prisustva stranaka. odnosno predsjednik vijeća. odnosno predsjednik vijeća odredit će dan rasprave i na raspravu pozvati stranke i zainteresirana lica. ako je predmet višestranački. ako ima takvih lica. U tom slučaju sud mora udovoljiti zahtjevu stranke i zakazuje javnu raspravu. pa zastupniku tužene strane i zainteresiranim osobama da obrazlože svoja gledišta. Kod nejavne sjednice nema rasprave. ne dajući svoje mišljenje. dostavlja i drugim strankama na odgovor. Tužba se. kako bi u određenom roku ovaj organ (tužena strana) dostavio upravni spis kantonalnom sudu. Takva rasprava ne bi trebala trajati duže od 1/2 sata. može mu dozvoliti da nešto dodatno kaže ako ima ili da iznese neke nove dokaze. U pozivu za raspravu sud će obavijestiti stranke da su na raspravi dužne predočiti sve dokaze o činjenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i navode. Zapisnik potpisuju predsjednik vijeća odnosno sudija pojedinac i 6 . a koji ne može biti kraći od 10 niti duži od 20 dana). po sudiji pojedincu ili na sjednici.

Kad je tužba podnesena zbog šutnje uprave. presudom će uvažiti tužbu i odrediti u kojem smislu će nadležni organ donijeti rješenje. pa presuda u svemu zamjenjuje poništeni upravni akt u slijedećim slučajevima: a) kada sud rješava spor na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. Presudom se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. odnosno njihovi zastupnici 7 . stranke napuštaju raspravu. sud će donijeti odluku i izraditi pisani otpravak najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja rasprave. Pošto se zapisnik potpiše.zapisničar. Kada sud na održanoj javnoj raspravi utvrdi drugačije činjenično stanje u odnosu na činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku i otkloni povrede pravila upravnog postupka. na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. Ako se tužba uvažava. a ako su razlozi ništavosti sadržani i u prvostepenom upravnom aktu. na raspravi ili preko jednog člana sudskog vijeća ili preko drugog suda. b) kada sud na raspravi utvrdi drugačije činjenično stanje te sam rješi upravnu stvar. ako su za to ispunjeni uvjeti. Ako sud po zahtjevu iz tužbe utvrdi da je osporeni upravni akt ništavan. presudom se upravni akt poništava i upravna stvar se rješava. Sud rješava spor presudom. U ovom slučaju. Nakon zaključenja rasprave sud će prisutne stranke obavijestiti o datumu kada su dužne preuzeti odluku. po pravilu. tuženom organu na ponovno rješavanje ili 2. sud može. sud će je pisano obavijestiti o datumu za preuzimanje odluke. Kada odlučuje u vijeću sud donosi presudu odnosno rješenje većinom glasova sudskog vijeća. poništit će osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke. odgovorno lice u tom organu čini tešku povredu službene dužnosti protiv koje je nadležni sud dužan pokrenuti disiplinski postupak. po pravilu. poništit će ga. može i u roku od 30 dana). Sud rješava spor. Kad je u predmetu odlučivano nejavno (na sjednici ili po sudiji pojedincu). sud utvrđuje činjenično stanje. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala raspravi. Na raspravu se poziva i stranka. prvostepenom organu na ponovno rješavanje . Ako nadležni organ ne postupi po ovoj presudi suda. Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva stranaka. poništiti osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke i predmet vratiti: 1. a sud nađe da je opravdana. te sam rješiti upravnu stvar. O vijećanju i glasanju vodi se poseban zapisnik koji potpisuju svi članovi vijeća i zapisničar. poništit će i taj akt. Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe i pri tom je vezan razlozima tužbe. Dostava/preuzimanje odluke Ako je održana rasprava. a odluka se upisuje u zapisnik (ne mora odmah. Stranke.kada ocijeni da će on brže i efikasnije provesti postupak i odlučiti o upravnoj stvari.

d) označenje stranaka e) kratko označenje predmeta spora i akta koji pobija. Zahtjev za vanredno preispitivanje ne može se podnijeti zbog povrede pravila postupka koja se odnose na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje!!! 8 . Nema pozivanja u ime naroda ili u ime FBiH u ovom postupku. dužni su sami preuzeti odluku u zgradi suda. stranka može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke. 2. 3. 2. b) broj i datum. Sadržaj presude/rješenja 1. Kantonalnom sudu – zbog: a) povrede kantonalnog zakona ili drugih kantonalnih propisa ili b) povrede pravila ???federalnog – kantonalnog??? zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari. Vrhovnom sudu Federacije – zbog: a) povrede federalnog zakona ili drugog federalnog propisa ili b) povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari putem kantonalnog suda. putem pošte ili na drugi način određen zakonom. te im sud neće dostavljati odluku po drugim zakonskim pravilima o dostavi pismena. uvod a) naziv suda.ili punomoćnici. izreka. potpis sudije/predsjednika vijeća. i to: 1. f) dan kada je održana sjednica. Pouka o pravnom lijeku . Odluke suda donesene nejavno (na sjednici ili po sudiji pojedincu) sud će dostaviti strankama neposredno u sudu. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Protiv pravomoćne odluke kantonalnog suda donesene u upravnom sporu. 4. Original presude se čuva u sudu. obrazloženje.protiv ove presude žalba nije dopuštena. a strankama se dostavlja ovjeren prepis. 1. c) sastav suda. PRAVNI LIJEKOVI Žalba – nema je! Protiv odluke kantonalnog suda donesene u upravnom sporu ne može se izjaviti žalba.

može izmjeniti rješenje/pres. (U upravnom postupku/sporu nema preinačenja. odnosno nadležnom drugostepenom kantonalnom sudu.). Stranka može tražiti održavanje javne sjednice i tome se ne mora udovoljiti jer ovdje se načelno odlučuje na nejavnim sjednicama. O zahtjevu za vanredno preispitivanje odlučuje nadležni sud u vijeću od trojice sudija. u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci te sudske odluke. a odluka suda se zasniva na tom iskazu. 6. 2. djela sudije ili zaposlenika u sudu. Dakle. ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivičnoj ili građanskoj stvari. Ako ga uvažava – pobijanu kantonalnu odluku će: a. odnosno nadležni kantonalni sud. taj sud odlučuje u vijeću sastavljenom od trojice sudija koji nisu učestvovali u donošenju odluke.Zahtjev za vanredno preispitivanje se upućuje drugostepenom sudu preko prvostepenog suda. 9 . 5. ukinuti – čime predmet vraća na ponovni postupak ili b. ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom upravnom sporu. donosi presudu kojom odbija ili uvažava zahtjev.najčešća. odnosno zainteresiranom licu nije bila data mogućnost da učestvuje u upravnom sporu . Rješenjem se odbacuje neblagovremen. 4. nedopušten ili neovlašten zahtjev. ako je do odluke suda došlo usljed kriv. Vrhovni sud Federacije BiH. ako stranci. a ta presuda je kasnije ukinuta pravomoćnom sudskom odlukom. vještak ili stranka prilikom saslušanja pred sudom dao lažan iskaz. izmjeniti – čime sud zapravo sam rješava po tužbi. zahtjev se predaje kantonalnom sudu protiv čije odluke se podnosi zahtjev. Kako odlučuje nadležni sud po ovom zahtjevu? Zahtjev se prvo dostavlja strankama i određuje im rok u kojem trebaju odgovoriti. Ponavljanje postupka može se tražiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. odnosno u objektivnom roku od 5 godina od pravomoćnosti sudske odluke. ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lažna ili ako je svjedok. ili je odluka isposlovana prevarnom radnjom zastupnika ili punomoćnika jedne od stranaka koja radnja predstavlja krivično djelo. 3. Ponavljanje (obnova) postupka Postupak okončan presudom ili rješenjem nadležnog suda ponoviće se na zahtjev stranke iz slijedećih razloga: 1. 2. Ako ovaj zahtjev nema navedenih formalnih nedostataka. ako stranka sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije riješen za nju da su te činjenice/dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni. Kantonalni sud zahtjev i spise u roku od 3 dana dostavlja Vrhovnom sudu FBiH. Kada o zahtjevu za vanredno preispitivanje odlučuje kantonalni sud.

Nadležni organ je pri tome vezan pravnim shvatanjem suda i primjedbama suda u pogledu postupka. da je tužbu podnijelo neovlašteno lice ili 2. nadležni organ dužan je da ga donese bez odlaganja. da tužba nije blagovremena ili 3. odnosno rješenja donesenog u postupku čije se ponavljanje traži. u kom pravcu i obimu se predlaže izmjena presude. OBAVEZNOST PRESUDA I SHODNA PRIMJENA ODREDABA ZPP-a Kad sud poništi osporeni upravni akt predmet se vraća u stanje u kome se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen. pa tužilac podnese novu tužbu. sud je dužan u ovim slučajevima 10 . presuda ili rješenje doneseno u postupku čije se ponavljanje traži. sud presudom rješava o tužbi za ponavljanje postupka. okolnosti i dokazi iz kojih proizilazi da je tužba podnesena u roku. 3. Presudom kojom se ponavljanje postupka dozvoljava riješiće se i o glavnoj stvari. a najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja presude. da stranka nije učinila bar vjerovatnim postojanje zakonskog osnova za ponavljanje. 4. 2. Ako nadležni organ poslije poništenja osporenog upravnog akta donese upravni akt protivno pravnom shvatanju suda.Ponavljanje postupka pokreće se tužbom. Sud će odbaciti tužbu rješenjem ako utvrdi: 1. O tužbi za ponavljanje postupka rješava sud koji je donio odluku na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka i to sudija pojedinac koji nije učestvovao u donošenju te odluke. Ako prema prirodi stvari koja je bila predmet spora treba umjesto poništenog upravnog akta donijeti novi upravni akt. U tužbi se mora naročito navesti: 1. Ranije procesne radnje na koje ne utiču razlozi ponavljanja postupka neće se ponavljati. ili protivno primjedbama suda u pogledu postupka. Protiv odluke suda donesene po tužbi za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravni lijekovi koji su dozvoljeni u glavnoj stvari. zakonski osnov ponavljanja (razlog) i dokazi odnosno okolnosti koje čine vjerovatnim postojanje tog osnova. Tužba se podnosi istom sudu koji je nadležan za rješavanje. Po isteku roka za odgovor na tužbu. O tužbi za ponavljanje postupka odlučuje sudija pojedinac bez održavanja rasprave. Ako se ponavljanje postupka dozvoli. staviće se van snage ranija sudska odluka u cjelini ili djelimično. Ako sud ne odbaci tužbu zbog navedenih nedostataka dostavit će je protivnoj stranci i zainteresiranim licima i pozvati ih da u roku od 15 dana odgovore na tužbu. Pravne lijekove u upravnom sporu može podnositi i ombudsmen kada u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti nađe da je sudskom odlukom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo odnosno prava i slobode utvrđene Ustavom Federacije i instrumentima Aneksa tog Ustava .

Kad sud nađe da je zahtjev osnovan donijet će rješenje kojim će zabraniti daljnje vršenje nezakonite radnje i odrediti mjere koje treba preduzeti. organ. ali se može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Vrhovnom sudu Federacije u roku od 8 dana od dana dostavljanja rješenja stranci. Ako se to zaista utvrdi. ako sud nađe da je zahtjev neosnovan. Ovakav zahtjev rješava kantonalni sud i to sudija pojedinac ili vijeće. podaci o službenom licu. Mora se dostaviti i drugoj strani na odgovor osim ako očigledno proizilazi da su kršena ljudska prava. pa ne postoji mogućnost pokretanja upravnog spora). odgovorno lice u tom organu čini tešku povredu službene dužnosti protiv koje je nadležni sud dužan pokrenuti disciplinski postupak. Zahtjev zbog nezakonite radnje može se podnijeti sve dok radnja traje. ostavljajući rok za izvršenje. mjesto i vrijeme kada je radnja učinjena. odnosno odgovornom licu koje je to učinilo. ne može se izjaviti žalba. Ovim pravnim sredstvom se dozvoljava da se pobijaju akti koji se inače ne mogu pobijati (jer to uglavnom nisu upravni akti. da bi se uspostavilo zakonito stanje. ponašanje službenog ili odgovornog lica koji svojim radnjama onemogućava stranci da ostvari ustavom zagarantovana prava i slobode. Protiv ovog rješenja. Zahtjev pored pojedinca može podnijeti i ombudsmen. Ako nadležni organ poslije poništenja upravnog akta ne donese novi upravni akt u propisanom roku ili ga donese protivno primjedbama suda u pogledu činjeničnog stanja.poništiti osporeni upravni akt i sam riješiti stvar presudom. tada postoji mogućnost da kantonalni sud donese rješenje kojim će zabraniti dalje postupanje ili nepostupanje ili će naložiti da se postupi na određeni 11 . ako je u toj stvari potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje. Takva presuda u svemu zamjenjuje upravni akt nadležnog organa. odnosno pravno lice kod kojeg je ta radnja učinjena. 3. ovaj postupak se odnosi i na pojedinačne radnje tj. odbit će zahtjev rješenjem. dokazi o tome. radnja. kao i odrediti zakonske sankcije za slučaj neizvršenja rješenja. 2. U zahtjevu se treba navesti: 1. Ukoliko ovaj Zakon ne sadrži odredbe o postupku u upravnim sporovima shodno će se primjenjivati odgovarajuće odredbe Zakona o parničnom postupku!!! POSTUPAK ZAŠTITE SLOBODA USTAVOM FEDERACIJE I PRAVA POJEDINACA ZAJAMČENIH Ovo je sui generis pravno sredstvo. zahtjev da se otkloni zapreka ili ograničenje slobode/prava. pod uslovom da nije zajamčena druga sudska zaštita protiv takvih akata. pa zbog toga sud ne može donijeti presudu koja u svemu zamjenjuje upravni akt nadležnog organa. a kojima se krše prava pojedinaca iz ustava i međunarodnih konvencija i sporazuma. kao i 4. U protivnom. O zahtjevu se odlučuje rješenjem. Zahtjev se smatra hitnim i rok rješavanja je 15 dana. Osim pojedinačnih akata.

a ako on to neće da izvrši. onda sud može sam ili putem općinskih sudova da na zahtjev stranke preuzme izvršenje tog rješenja. Postoji i mogućnost novčanog kažnjavanja za neizvršenje naložene radnje (200-800 KM).način i utvrditi određene mjere u određenom roku kako bi se otklonile te negativne posljedice. 12 . Radnje naložene rješenjem treba da izvrši onaj kod koga se te radnje čine ili ne čine.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->