(ZAKON O UPRAVNOM SPORU Sl. novine FBIH 9/05) ta je upravni spor? To je spor o zakonitosti upravnog akta.

. Upravni spor predstavlja sudsku kontrolu upravnih akata. Radi ostvarivanja sudske zatite prava graana, poduzea, ustanova i drugih pravnih lica u Federaciji, te radi osiguranja zakonitosti, sudovi u upravnim sporovima odluuju o zakonitosti upravnih akata kojima organi uprave i institucije koje imaju javne ovlasti rjeavaju o pravima i obavezama graana i pravnih lica u pojedinanim upravnim stvarima. Ko sve moe pokrenuti upravni spor?
1. graanin pojedinac ili pravno lice - ako smatra da mu je upravnim aktom 2. 3.

4. 5. 6.

povrijeeno neko pravo ili neposredni lini interes zasnovan na zakonu, zainteresirano lice - to je pojedinac ili pravno lice koji su uestvovali u upravnom postupku radi zatite svojih prava ili pravnih interesa, organ uprave, sluba za upravu, naselje ili grupa osoba i sl., iako nemaju svojstvo pravnog lica - ako mogu biti nosioci prava i obveza o kojima se rjeavalo u upravnom postupku. tuitelj ili dr. ovlateni organ - ako je upravnim aktom povrijeen zakon u korist graanina. pravobranilac - ako je upravnim aktom povrijeen zakon na tetu Federacije, kantona, grada ili opine koju on po zakonu zastupa. ombudsmen - ako ocijeni da je konanim upravnim aktom povrijeeno ljudsko dostojanstvo, osnovna prava i slobode zagarantovane ustavom i meunarodnim konvencijama.

Presude u upravnom sporu One su obavezne prema svakom. Njih moraju uvaavati kako organi uprave, tako i druge stranke koje uestvuju u upravnom sporu. Sve odluke koje se donesu u upravnom sporu su pravomone, jer se protiv njih ne moe koristiti pravo albe. Da li u upravnom sporu ima zainteresirana stranka? POSTOJI! Trea osoba kojoj bi ponitenje osporenog upravnog akta neposredno bilo na tetu (zainteresirana osoba) ima u sporu poloaj stranke. Npr. stranke su: nosilac stanarskog prava i korisnik koji je tokom rata dobio privr. rjeenje. Vodi se spor izmeu njih. Postoji trea, zainteresovana strana, vlasnik stana, koji je takoer zainteresovan da taj stan ostane njemu.

NADLENOST
Upravne sporove rjeava kantonalni sud prvostepenog organa koji je pobijano rjeenje donio. i to prema sjeditu

U upravnim sporovima sudi sudija pojedinac. Izuzetno, u sloenim predmetima upravnog spora sudi se u vijeu od trojice sudija, o emu odluuje predsjednik vijea za upravne sporove. Sukob nadlenosti izmeu kantonalnih sudova u pogledu rjeavanja upravnog spora rjeava Vrhovni sud Federacije. ta je organ u smislu ZUS-a? Pod organom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se:
1. organi uprave i upravne ustanove Federacije i kantona, 2. gradonaelnik i opinski naelnik, te gradske i opinske sube za upravu, i 3. institucije koje imaju javne ovlasti kad u vrenju javnih ovlasti rjeavaju u

upravnim stvarima (npr. Federalni zavod za PIO). Protiv ega se pokree upravni spor? Upravni spor moe se voditi samo protiv upravnog akta. Upravni akt je akt nadlenog organa kada on rjeava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnih lica u nekoj upravnoj stvari. Dakle, trebaju biti ispunjena 3 elementa da bi se radilo o upravnom aktu: 1. da ga je donio nadleni organ, 2. da se njime rjeava o pravu ili obavezi pojedinca, odnosno pravnog lica, 3. da se radi o upravnoj stvari (nema definicije ta se smatra upravnom stvari, polazi se od sudske prakse, npr. rjeenje o tome i tome nije upravna stvar itd.) Upravni spor moe se pokrenuti protiv konanog upravnog akta, tj.:
1. protiv upravnog akta koji je doneen u II stepenu. 2. protiv I - stepenog upravnog akta, ako zakonom nije doputena alba na taj

akt u upravnom postupku. 3. u sluaju utnje administracije. utnja administracije utnja administracije postoji kad nadleni organ o zahtjevu, odnosno o albi stranke, nije donio odgovarajui upravni akt u upravnom postupku. ta kada drugostepeni organ uti? Ako u upravnom postupku drugostepeni organ nije u roku od 30 dana (ili u posebnim propisom odreenom kraem roku) donio rjeenje po albi stranke protiv prvostepenog rjeenja, a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila, stranka moe pokrenuti upravni spor kao da joj je alba odbijena. Dakle, prije nego se podnese tuba za pokretanje upravnog spora zbog tzv. utnje administracije, stranka se mora pismeno obratiti upravnoj inspekciji. Ako upravna inspekcija ne poduzme nikakve mjere u roku od 30 dana, tada stranka moe podnijeti tubu sudu kojom e pokrenuti upravni spor. Nije izriito predvieno zakonom, ali kada se podnosi takva tuba, sudu se treba pruiti dokaz da je prethodno podnesen zahtjev upravnoj inspekciji i da ni ona nije postupila po zahtjevu u roku 30 dana od dana kada je isti njoj podnesen.

ta kada prvostepeni organ uti? Ovdje postoji razlika da li je protiv rjeenja prvostepenog organa koji uti dozvoljena ili nije dozvoljena alba. Ako se radi o utnji prvostepenog organa protiv ijeg rjeenja nije dozvoljena alba - postupak je isti kao i u sluaju utnje drugostepenog organa. To znai da, ako prvostepeni organ nije u roku od 30 dana (ili u posebnim propisom odreenom kraem roku) donio rjeenje, a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila, stranka moe pokrenuti upravni spor. Meutim, ako se radi o utnji prvostepenog organa protiv ijeg rjeenja stranka moe izjaviti albu, a ovaj prvostepeni organ nije u roku od 60 dana (ili u posebnim propisom odreenom kraem roku) donio rjeenje po zahtjevu, stranka ima pravo obratiti se svojim zahtjevom drugostepenom organu. Drugostepeni organ e nakon toga provesti postupak po zakonu. Protiv rjeenja drugostepenog organa stranka moe pokrenuti upravni spor, a moe ga, pod gore opisanim uvjetima pokrenuti i ako drugostepeni organ ne donese rjeenje u propisanom roku. Protiv kojih akata se ne moe voditi upravni spor? Upravni spor se ne moe voditi:
1. protiv akata doneenih u stvarima u kojima je sudska zatita osigurana izvan

upravnog spora; 2. protiv akata doneenih u stvarima o kojima se po izriitoj odredbi zakona ne moe voditi upravni spor (ovdje bi npr. mogla posluiti zatita zakonitosti); 3. u stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlatenja odluuju domovi Parlamenta Federacije BiH ili predsjednik i dopredsjednik Federacije BiH, odnosno zakonodavno tijelo kantona - skuptina. Izuzetno, u stvarima iz ta. 2. i 3. moe se voditi upravni spor kad je nadleni organ pri donoenju upravnog akta: a) prekoraio granice svoje nadlenosti ili b) upravni akt nije donio neposredno na osnovu ustavnih ovlatenja. Zakonski razlozi za pobijanje upravnog akta Upravni akt se u upravnom sporu moe pobijati iz sljedeih razloga:
1. ako je akt doneen od strane nenadlenog organa; 2. ako u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon, propis zasnovan na

zakonu ili opi akt;

3. ako se u upravnom postupku koji je aktu prethodio nije postupilo po pravilima

postupka, a naroito ako injenino stanje nije potpuno i pravilno utvreno, ili to je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak u pogledu injeninog stanja; 4. ako akt sadri takve nedostatke, odnosno nejasnoe koji spreavaju ocjenu njegove zakonitosti ili nedostatke koji ga ine nitavim

5. ako je nadleni organ rjeavajui po slobodnoj ocjeni prekoraio granice

ovlatenja koja su mu data pravnim propisima i suprotno cilju u kome je ovlatenje dato. Tuena strana To je organ iji se upravni akt osporava. Organ koji je donosio rjeenje povodom kojeg je pokrenut upravni spor nije i ne moe biti stranka u postupku, on je samo tuena strana. Odgoda izvrenja pobijanog rjeenja Kada stranka podnese tubu i pokrene upravni spor, to ne odgaa izvrenje upravnog rjeenja povodom kojeg je spor pokrenut. Stranka moe od organa uprave koji je donio rjeenje traiti odgodu izvrenja, ako povodom tog rjeenja namjerava pokrenuti upravni spor i ako su pri tome ispunjeni sljedei uslovi: 1. da je stranka koja trai odgodu, uz zahtjev za odgaanje izvrenja, organu uprave dostavila i dokaz da je pokrenut upravni spor kod nadlenog suda, 2. da odlaganje nije protivno javnom interesu i 3. da se tim odlaganjem ne nanosi teta drugoj stranci. Stranka moe i od suda kojem podnosi tubu i pokree upravni spor traiti odgodu izvrenja rjeenja, tako to e u tubi zatraiti da sud odgodi izvrenje i tada sud hitno postupa (o zahtjevu za odgodu se rjeava u roku od 3 dana). Meutim, ako se stranka, prije toga, obraala organu uprave za odgodu izvrenja i nije uspjela, tada ne moe isti zahtjev isticati u tubi sudu . Zbog toga, ako osoba podnosi zahtjev za odgodu sudu, uz tubu mora dostaviti dokaz da taj isti zahtjev nije ve podnosila organu uprave. Ako uz zahtjev za odgodu koji je stranka podnijela sudu nije dostavljen i ovaj dokaz, sud e ovaj zahtjev odbaciti, jer je rok od 3 dana (u kojem sud o zahtjevu mora odluiti) prekratak da se stranka opominje da ispravi nedostatke . Ako sud odbije odgodu, stranka nema prava na albu. Pokretanje upravnog spora Upravni spor pokree se tubom. Tuba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci koja podnosi tubu. Rok od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta vai i za nadlenog pravobranioca i ombudsmena kada su ovlateni za podnoenje tube ako im je upravni akt dostavljen, a ako im akt nije dostavljen, tubu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci u iju je korist upravni akt donesen. Tuba se predaje neposredno ili preporuenom potom. Moe se izjaviti na zapisnik, ak i kod opinskog suda. Moe se desiti da, iz neznanja ili omakom, tuba bude predata drugom organu ili sudu. Ako se to moe pripisati neukosti stranke, tada se rauna da je tuba predata u roku. Taj organ ili sud e je proslijediti nadlenom sudu . Sadraj tube

Tuba mora sadravati:

1. ime i prezime tuioca i druge line podatke, 2. broj i datum upravnog akta protiv koga je tuba podneena, 3. kratko izlaganje zbog ega se tui i u kom pravcu i obimu se predlae

ponitavanje upravnog akta,

4. potpis podnosioca (ako je nepismen tubu e potpisati drugo lice i naznaiti

u ije ime je potpisuje, a prstoznakom se inae u upravnom postupku akt moe potpisati samo u sluaju kada nepismena stranka daje punomo). Kada se podnosi tuba, uz nju se dostavlja obavezno i akt koji se pobija . Tuba se dostavlja u dva ili u potrebnom broju primjeraka, jer se tuba dostavlja drugoj strani ili stranama na odgovor. Tuilac moe odustati od tube sve do donoenja sudske odluke po tubi, o emu se sudu podnosi pisani podnesak ili daje izjava na zapisnik kod suda, u kom sluaju nadleni sud rjeenjem obustavlja postupak. U tubi se ne mogu navoditi nove injenice i dokazi, uz jedan izuzetak moe ako stranka uz tubu priloi izuzetno jak dokaz koji dovodi u pitanje injenino stanje utvreno u upravnom postupku. Ovdje je bitno da je injenino stanje potpuno drugaije i da je postojalo ranije, ali ga tuilac nije mogao ranije istai. Svaka stranka je duna dokazati injenice na koje se poziva, dakle teret dokazivanja je na strankama. Ako ona ne prui dovoljno dokaza, sud ih ne izvodi dodatno ex officio. Odbacivanje tube
1.

2. 3. 4. 5. 6. 7.

Sud e rjeenjem odbaciti tubu: ako je tuba nepotpuna ili nerazumljiva, ali tek nakon to tuilac ni u naknadno ostavljenom roku ne ukloni ove nedostatke, a oni su takvi da spreavaju rad suda. ako je tuba neblagovremena, prijevremena (utanje administracije) i podnesena od neovlatenog lica, ako akt koji se tubom osporava nije upravni akt, ako je oigledno da se upravnim aktom ne dira u pravo tuioca (ne odnosi se na njega), ako je stranka podnijela tubu, a ima pravo na albu na prvostepeno rjeenje, a to pravo nije iskoristila, ako se radi o stvari o kojoj se ne moe voditi upravni spor, i ako ve postoji pravomona sudska odluka o istoj stvari.

Ako nadleni organ za vrijeme sudskog postupka po podnesenoj tubi naknadno donese drugi upravni akt kojim se mijenja ili stavlja van snage upravni akt protiv koga je upravni spor pokrenut, taj organ je duan, pored tuioca, pismeno izvijestiti i sud pred kojim je spor pokrenut. Sud e u tom sluaju pozvati tuitelja da u roku od 15 dana pismeno izjavi da li je naknadno doneenim upravnim aktom zadovoljan ili ostaje pri tubi i u kom obimu, odnosno da li tubu proiruje i na novi upravni akt. Ako tuitelj izjavi da je naknadno doneenim upravnim aktom zadovoljan ili ako ne da izjavu u roku 15 dana, nadleni sud e donijeti rjeenje o obustavljanju postupka. Ako tuitelj izjavi da novim upravnim aktom nije zadovoljan, sud e nastaviti postupak.

Dostava upravnih spisa po tubi Sud je duan tubu dostaviti organu uprave koji je donio upravni akt na odgovor, kako bi u odreenom roku ovaj organ (tuena strana) dostavio upravni spis kantonalnom sudu. Ako taj organ ne dostavi sudu spis u ostavljenom roku (kojeg odreuje sud, a koji ne moe biti krai od 10 niti dui od 20 dana), a predmet se ne moe rijeiti bez spisa, time organ uprave povrijeuje slubenu dunost, pa tada sud ima pravo i obavezu da podnese prijavu disciplinskoj komisiji protiv slubenog i odgovornog lica u tom organu. O pokretanju disciplinskog postupka obavjetava se Vlada FBiH ili Vlada kantona. Tuba se moe rijeiti i bez spisa ako stranka osporava rjeenje samo sa aspekta primjene materijalnog prava. Tuba se, ako je predmet viestranaki, dostavlja i drugim strankama na odgovor. Nejavna sjednica / javna rasprava i odluivanje suda O upravnim sporovima sud rjeava u pravilu nejavno, po sudiji pojedincu ili na sjednici. Kod nejavne sjednice nema rasprave. Tuilac moe traiti da prisustvuje nejavnoj sjednici, bez obzira da li stvar rjeava pojedinac ili vijee. Tuilac taj zahtjev moe istai samo u tubi. Sudija mora pozvati ovakvog tuioca, predoiti mu stvar i odgovor na tubu, moe mu dozvoliti da neto dodatno kae ako ima ili da iznese neke nove dokaze. Kada sud ocijeni da nema vie razloga da prisustvuje sjednici puta ga da ide i nastavlja svoj rad. Raniji zakon nije imao nejavnu sjednicu. Stranke u sporu mogu zatraiti da se u predmetu odri javna rasprava. Ovaj zahtjev se moe istai samo u tubi ili odgovoru na tubu. U tom sluaju sud mora udovoljiti zahtjevu stranke i zakazuje javnu raspravu. U tom smislu, sudija pojedinac, odnosno predsjednik vijea odredit e dan rasprave i na raspravu pozvati stranke i zainteresirana lica, ako ima takvih lica. U pozivu za raspravu sud e obavijestiti stranke da su na raspravi dune predoiti sve dokaze o injenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i navode. Raspravom rukovodi sudija pojedinac, odnosno predsjednik vijea. Izostanak stranke sa rasprave ne zadrava rad suda. Zbog izostanka stranaka sa rasprave ne moe se uzeti da su stranke odustale od svojih zahtjeva, ve e se njihovi podnesci proitati. Ako na raspravu ne doe ni tuilac ni tuena strana, sud e raspraviti spor i bez prisustva stranaka. Tok rasprave Raspravom rukovodi predsjednik vijea. Takva rasprava ne bi trebala trajati due od 1/2 sata. Na raspravi prvo dobija rije lan sudskog vijea koji je izvjestitelj, koji izlae stanje i sutinu spora, ne dajui svoje miljenje. Poslije toga daje se rije tuitelju da obrazloi tubu, pa zastupniku tuene strane i zainteresiranim osobama da obrazloe svoja gledita. O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne injenice i okolnosti i dispozitiv odluke. Zapisnik potpisuju predsjednik vijea odnosno sudija pojedinac i

zapisniar. Poto se zapisnik potpie, stranke naputaju raspravu, a odluka se upisuje u zapisnik (ne mora odmah, moe i u roku od 30 dana). Kad je u predmetu odluivano nejavno (na sjednici ili po sudiji pojedincu), sud moe, ako su za to ispunjeni uvjeti, ponititi osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadravao iste nedostatke i predmet vratiti: 1. tuenom organu na ponovno rjeavanje ili 2. prvostepenom organu na ponovno rjeavanje - kada ocijeni da e on bre i efikasnije provesti postupak i odluiti o upravnoj stvari. Sud rjeava spor, po pravilu, na podlozi injenica koje su utvrene u upravnom postupku. Kada sud na odranoj javnoj raspravi utvrdi drugaije injenino stanje u odnosu na injenino stanje utvreno u upravnom postupku i otkloni povrede pravila upravnog postupka, ponitit e osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadravao iste nedostatke, te sam rjeiti upravnu stvar. U ovom sluaju, sud utvruje injenino stanje, po pravilu, na raspravi ili preko jednog lana sudskog vijea ili preko drugog suda. Na raspravu se poziva i stranka. Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tube i pri tom je vezan razlozima tube. Ako sud po zahtjevu iz tube utvrdi da je osporeni upravni akt nitavan, ponitit e ga, a ako su razlozi nitavosti sadrani i u prvostepenom upravnom aktu, ponitit e i taj akt. Kada odluuje u vijeu sud donosi presudu odnosno rjeenje veinom glasova sudskog vijea. O vijeanju i glasanju vodi se poseban zapisnik koji potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar. Vijeanje i glasanje vri se bez prisustva stranaka. Sud rjeava spor presudom. Presudom se tuba uvaava ili odbija kao neosnovana. Ako se tuba uvaava, presudom se upravni akt ponitava i upravna stvar se rjeava, pa presuda u svemu zamjenjuje poniteni upravni akt u slijedeim sluajevima: a) kada sud rjeava spor na podlozi injenica koje su utvrene u upravnom postupku. b) kada sud na raspravi utvrdi drugaije injenino stanje te sam rjei upravnu stvar. Kad je tuba podnesena zbog utnje uprave, a sud nae da je opravdana, presudom e uvaiti tubu i odrediti u kojem smislu e nadleni organ donijeti rjeenje. Ako nadleni organ ne postupi po ovoj presudi suda, odgovorno lice u tom organu ini teku povredu slubene dunosti protiv koje je nadleni sud duan pokrenuti disiplinski postupak. Dostava/preuzimanje odluke Ako je odrana rasprava, sud e donijeti odluku i izraditi pisani otpravak najkasnije u roku od 30 dana od dana zakljuenja rasprave. Nakon zakljuenja rasprave sud e prisutne stranke obavijestiti o datumu kada su dune preuzeti odluku. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala raspravi, sud e je pisano obavijestiti o datumu za preuzimanje odluke. Stranke, odnosno njihovi zastupnici
7

ili punomonici, duni su sami preuzeti odluku u zgradi suda, te im sud nee dostavljati odluku po drugim zakonskim pravilima o dostavi pismena. Odluke suda donesene nejavno (na sjednici ili po sudiji pojedincu) sud e dostaviti strankama neposredno u sudu, putem pote ili na drugi nain odreen zakonom. Sadraj presude/rjeenja
1. uvod a) naziv suda, b) broj i datum, c) sastav suda, d) oznaenje stranaka e) kratko oznaenje predmeta spora i akta koji pobija, f) dan kada je odrana sjednica, 2. izreka, 3. obrazloenje, 4. potpis sudije/predsjednika vijea.

Pouka o pravnom lijeku - protiv ove presude alba nije doputena. Nema pozivanja u ime naroda ili u ime FBiH u ovom postupku. Original presude se uva u sudu, a strankama se dostavlja ovjeren prepis.

PRAVNI LIJEKOVI
alba nema je! Protiv odluke kantonalnog suda donesene u upravnom sporu ne moe se izjaviti alba. 1. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Protiv pravomone odluke kantonalnog suda donesene u upravnom sporu, stranka moe podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, i to: 1. Vrhovnom sudu Federacije zbog: a) povrede federalnog zakona ili drugog federalnog propisa ili b) povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rjeenje stvari putem kantonalnog suda. 2. Kantonalnom sudu zbog: a) povrede kantonalnog zakona ili drugih kantonalnih propisa ili b) povrede pravila ???federalnog kantonalnog??? zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rjeenje stvari. Zahtjev za vanredno preispitivanje ne moe se podnijeti zbog povrede pravila postupka koja se odnose na pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje!!!

Zahtjev za vanredno preispitivanje se upuuje drugostepenom sudu preko prvostepenog suda. Dakle, zahtjev se predaje kantonalnom sudu protiv ije odluke se podnosi zahtjev, u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci te sudske odluke. Kantonalni sud zahtjev i spise u roku od 3 dana dostavlja Vrhovnom sudu FBiH, odnosno nadlenom drugostepenom kantonalnom sudu. O zahtjevu za vanredno preispitivanje odluuje nadleni sud u vijeu od trojice sudija. Kada o zahtjevu za vanredno preispitivanje odluuje kantonalni sud, taj sud odluuje u vijeu sastavljenom od trojice sudija koji nisu uestvovali u donoenju odluke. Stranka moe traiti odravanje javne sjednice i tome se ne mora udovoljiti jer ovdje se naelno odluuje na nejavnim sjednicama. Kako odluuje nadleni sud po ovom zahtjevu? Zahtjev se prvo dostavlja strankama i odreuje im rok u kojem trebaju odgovoriti. Rjeenjem se odbacuje neblagovremen, nedoputen ili neovlaten zahtjev. Ako ovaj zahtjev nema navedenih formalnih nedostataka, Vrhovni sud Federacije BiH, odnosno nadleni kantonalni sud, donosi presudu kojom odbija ili uvaava zahtjev. Ako ga uvaava pobijanu kantonalnu odluku e: a. ukinuti ime predmet vraa na ponovni postupak ili b. izmjeniti ime sud zapravo sam rjeava po tubi. (U upravnom postupku/sporu nema preinaenja, moe izmjeniti rjeenje/pres.). 2. Ponavljanje (obnova) postupka Postupak okonan presudom ili rjeenjem nadlenog suda ponovie se na zahtjev stranke iz slijedeih razloga: 1. ako stranka sazna za nove injenice ili stekne mogunost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije rijeen za nju da su te injenice/dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni; 2. ako je do odluke suda dolo usljed kriv. djela sudije ili zaposlenika u sudu, ili je odluka isposlovana prevarnom radnjom zastupnika ili punomonika jedne od stranaka koja radnja predstavlja krivino djelo; 3. ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivinoj ili graanskoj stvari, a ta presuda je kasnije ukinuta pravomonom sudskom odlukom; 4. ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lana ili ako je svjedok, vjetak ili stranka prilikom sasluanja pred sudom dao laan iskaz, a odluka suda se zasniva na tom iskazu; 5. ako stranka nae ili stekne mogunost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom upravnom sporu; 6. ako stranci, odnosno zainteresiranom licu nije bila data mogunost da uestvuje u upravnom sporu - najea. Ponavljanje postupka moe se traiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja, odnosno u objektivnom roku od 5 godina od pravomonosti sudske odluke.
9

Ponavljanje postupka pokree se tubom. O tubi za ponavljanje postupka rjeava sud koji je donio odluku na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka i to sudija pojedinac koji nije uestvovao u donoenju te odluke. Tuba se podnosi istom sudu koji je nadlean za rjeavanje. U tubi se mora naroito navesti: 1. presuda ili rjeenje doneseno u postupku ije se ponavljanje trai; 2. zakonski osnov ponavljanja (razlog) i dokazi odnosno okolnosti koje ine vjerovatnim postojanje tog osnova; 3. okolnosti i dokazi iz kojih proizilazi da je tuba podnesena u roku; 4. u kom pravcu i obimu se predlae izmjena presude, odnosno rjeenja donesenog u postupku ije se ponavljanje trai. O tubi za ponavljanje postupka odluuje sudija pojedinac bez odravanja rasprave. Sud e odbaciti tubu rjeenjem ako utvrdi: 1. da je tubu podnijelo neovlateno lice ili 2. da tuba nije blagovremena ili 3. da stranka nije uinila bar vjerovatnim postojanje zakonskog osnova za ponavljanje. Ako sud ne odbaci tubu zbog navedenih nedostataka dostavit e je protivnoj stranci i zainteresiranim licima i pozvati ih da u roku od 15 dana odgovore na tubu. Po isteku roka za odgovor na tubu, sud presudom rjeava o tubi za ponavljanje postupka. Ako se ponavljanje postupka dozvoli, stavie se van snage ranija sudska odluka u cjelini ili djelimino. Ranije procesne radnje na koje ne utiu razlozi ponavljanja postupka nee se ponavljati. Presudom kojom se ponavljanje postupka dozvoljava rijeie se i o glavnoj stvari. Protiv odluke suda donesene po tubi za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravni lijekovi koji su dozvoljeni u glavnoj stvari. Pravne lijekove u upravnom sporu moe podnositi i ombudsmen kada u obavljanju poslova iz svoje nadlenosti nae da je sudskom odlukom povrijeeno ljudsko dostojanstvo odnosno prava i slobode utvrene Ustavom Federacije i instrumentima Aneksa tog Ustava . OBAVEZNOST PRESUDA I SHODNA PRIMJENA ODREDABA ZPP-a Kad sud poniti osporeni upravni akt predmet se vraa u stanje u kome se nalazio prije nego to je poniteni akt donesen. Ako prema prirodi stvari koja je bila predmet spora treba umjesto ponitenog upravnog akta donijeti novi upravni akt, nadleni organ duan je da ga donese bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja presude. Nadleni organ je pri tome vezan pravnim shvatanjem suda i primjedbama suda u pogledu postupka. Ako nadleni organ poslije ponitenja osporenog upravnog akta donese upravni akt protivno pravnom shvatanju suda, ili protivno primjedbama suda u pogledu postupka, pa tuilac podnese novu tubu, sud je duan u ovim sluajevima
10

ponititi osporeni upravni akt i sam rijeiti stvar presudom, ako je u toj stvari potpuno i pravilno utvreno injenino stanje. Takva presuda u svemu zamjenjuje upravni akt nadlenog organa. Ako nadleni organ poslije ponitenja upravnog akta ne donese novi upravni akt u propisanom roku ili ga donese protivno primjedbama suda u pogledu injeninog stanja, pa zbog toga sud ne moe donijeti presudu koja u svemu zamjenjuje upravni akt nadlenog organa, odgovorno lice u tom organu ini teku povredu slubene dunosti protiv koje je nadleni sud duan pokrenuti disciplinski postupak. Ukoliko ovaj Zakon ne sadri odredbe o postupku u upravnim sporovima shodno e se primjenjivati odgovarajue odredbe Zakona o parninom postupku!!! POSTUPAK ZATITE SLOBODA USTAVOM FEDERACIJE I PRAVA POJEDINACA ZAJAMENIH

Ovo je sui generis pravno sredstvo. Ovim pravnim sredstvom se dozvoljava da se pobijaju akti koji se inae ne mogu pobijati (jer to uglavnom nisu upravni akti, pa ne postoji mogunost pokretanja upravnog spora), a kojima se kre prava pojedinaca iz ustava i meunarodnih konvencija i sporazuma, pod uslovom da nije zajamena druga sudska zatita protiv takvih akata. Zahtjev pored pojedinca moe podnijeti i ombudsmen. Ovakav zahtjev rjeava kantonalni sud i to sudija pojedinac ili vijee. Zahtjev se smatra hitnim i rok rjeavanja je 15 dana. Mora se dostaviti i drugoj strani na odgovor osim ako oigledno proizilazi da su krena ljudska prava. U zahtjevu se treba navesti: 1. radnja, mjesto i vrijeme kada je radnja uinjena, 2. organ, odnosno pravno lice kod kojeg je ta radnja uinjena, 3. podaci o slubenom licu, odnosno odgovornom licu koje je to uinilo, dokazi o tome, kao i 4. zahtjev da se otkloni zapreka ili ogranienje slobode/prava. Zahtjev zbog nezakonite radnje moe se podnijeti sve dok radnja traje. O zahtjevu se odluuje rjeenjem. Kad sud nae da je zahtjev osnovan donijet e rjeenje kojim e zabraniti daljnje vrenje nezakonite radnje i odrediti mjere koje treba preduzeti, da bi se uspostavilo zakonito stanje, ostavljajui rok za izvrenje, kao i odrediti zakonske sankcije za sluaj neizvrenja rjeenja. U protivnom, ako sud nae da je zahtjev neosnovan, odbit e zahtjev rjeenjem. Protiv ovog rjeenja, ne moe se izjaviti alba, ali se moe podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Vrhovnom sudu Federacije u roku od 8 dana od dana dostavljanja rjeenja stranci. Osim pojedinanih akata, ovaj postupak se odnosi i na pojedinane radnje tj. ponaanje slubenog ili odgovornog lica koji svojim radnjama onemoguava stranci da ostvari ustavom zagarantovana prava i slobode. Ako se to zaista utvrdi, tada postoji mogunost da kantonalni sud donese rjeenje kojim e zabraniti dalje postupanje ili nepostupanje ili e naloiti da se postupi na odreeni

11

nain i utvrditi odreene mjere u odreenom roku kako bi se otklonile te negativne posljedice. Postoji i mogunost novanog kanjavanja za neizvrenje naloene radnje (200-800 KM). Radnje naloene rjeenjem treba da izvri onaj kod koga se te radnje ine ili ne ine, a ako on to nee da izvri, onda sud moe sam ili putem opinskih sudova da na zahtjev stranke preuzme izvrenje tog rjeenja.

12