(ZAKON O UPRAVNOM SPORU – Sl. novine FBIH 9/05) Šta je upravni spor? To je spor o zakonitosti upravnog akta.

Upravni spor predstavlja sudsku kontrolu upravnih akata. Radi ostvarivanja sudske zaštite prava građana, poduzeća, ustanova i drugih pravnih lica u Federaciji, te radi osiguranja zakonitosti, sudovi u upravnim sporovima odlučuju o zakonitosti upravnih akata kojima organi uprave i institucije koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obavezama građana i pravnih lica u pojedinačnim upravnim stvarima. Ko sve može pokrenuti upravni spor?
1. građanin pojedinac ili pravno lice - ako smatra da mu je upravnim aktom 2. 3.

4. 5. 6.

povrijeđeno neko pravo ili neposredni lični interes zasnovan na zakonu, zainteresirano lice - to je pojedinac ili pravno lice koji su učestvovali u upravnom postupku radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa, organ uprave, služba za upravu, naselje ili grupa osoba i sl., iako nemaju svojstvo pravnog lica - ako mogu biti nosioci prava i obveza o kojima se rješavalo u upravnom postupku. tužitelj ili dr. ovlašteni organ - ako je upravnim aktom povrijeđen zakon u korist građanina. pravobranilac - ako je upravnim aktom povrijeđen zakon na štetu Federacije, kantona, grada ili općine koju on po zakonu zastupa. ombudsmen - ako ocijeni da je konačnim upravnim aktom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo, osnovna prava i slobode zagarantovane ustavom i međunarodnim konvencijama.

Presude u upravnom sporu One su obavezne prema svakom. Njih moraju uvažavati kako organi uprave, tako i druge stranke koje učestvuju u upravnom sporu. Sve odluke koje se donesu u upravnom sporu su pravomoćne, jer se protiv njih ne može koristiti pravo žalbe. Da li u upravnom sporu ima zainteresirana stranka? POSTOJI! Treća osoba kojoj bi poništenje osporenog upravnog akta neposredno bilo na štetu (zainteresirana osoba) ima u sporu položaj stranke. Npr. stranke su: nosilac stanarskog prava i korisnik koji je tokom rata dobio privr. rješenje. Vodi se spor između njih. Postoji treća, zainteresovana strana, vlasnik stana, koji je također zainteresovan da taj stan ostane njemu.

NADLEŽNOST
Upravne sporove rješava kantonalni sud prvostepenog organa koji je pobijano rješenje donio. i to prema sjedištu

1

ako zakonom nije dopuštena žalba na taj akt u upravnom postupku. o čemu odlučuje predsjednik vijeća za upravne sporove. 3. organi uprave i upravne ustanove Federacije i kantona. i 3. podrazumijevaju se: 1. Nije izričito predviđeno zakonom. npr. stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena. Šta je organ u smislu ZUS-a? Pod organom.: 1. Protiv čega se pokreće upravni spor? Upravni spor može se voditi samo protiv upravnog akta. Sukob nadležnosti između kantonalnih sudova u pogledu rješavanja upravnog spora rješava Vrhovni sud Federacije. Upravni akt je akt nadležnog organa kada on rješava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnih lica u nekoj upravnoj stvari. 2. šutnje administracije. da se njime rješava o pravu ili obavezi pojedinca. 2. u slučaju šutnje administracije. Šta kada drugostepeni organ ćuti? Ako u upravnom postupku drugostepeni organ nije u roku od 30 dana (ili u posebnim propisom određenom kraćem roku) donio rješenje po žalbi stranke protiv prvostepenog rješenja. stranka se mora pismeno obratiti upravnoj inspekciji.stepenog upravnog akta. 3. odnosno o žalbi stranke. ali kada se podnosi takva tužba. tj. institucije koje imaju javne ovlasti kad u vršenju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima (npr. a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila. 2. trebaju biti ispunjena 3 elementa da bi se radilo o upravnom aktu: 1. odnosno pravnog lica. Dakle. protiv upravnog akta koji je donešen u II stepenu. Šutnja administracije Šutnja administracije postoji kad nadležni organ o zahtjevu. te gradske i općinske sužbe za upravu. u složenim predmetima upravnog spora sudi se u vijeću od trojice sudija. protiv I . gradonačelnik i općinski načelnik. tada stranka može podnijeti tužbu sudu kojom će pokrenuti upravni spor. u smislu ovog zakona. da se radi o upravnoj stvari (nema definicije šta se smatra upravnom stvari. rješenje o tome i tome nije upravna stvar itd. da ga je donio nadležni organ. Ako upravna inspekcija ne poduzme nikakve mjere u roku od 30 dana. Dakle.) Upravni spor može se pokrenuti protiv konačnog upravnog akta.U upravnim sporovima sudi sudija pojedinac. prije nego se podnese tužba za pokretanje upravnog spora zbog tzv. polazi se od sudske prakse. nije donio odgovarajući upravni akt u upravnom postupku. Federalni zavod za PIO). sudu se treba pružiti dokaz da je prethodno podnesen zahtjev upravnoj inspekciji i da ni ona nije postupila po zahtjevu u roku 30 dana od dana kada je isti njoj podnesen. 2 . Izuzetno.

stranka ima pravo obratiti se svojim zahtjevom drugostepenom organu. Izuzetno. Protiv rješenja drugostepenog organa stranka može pokrenuti upravni spor. To znači da. a ovaj prvostepeni organ nije u roku od 60 dana (ili u posebnim propisom određenom kraćem roku) donio rješenje po zahtjevu. 2. ako akt sadrži takve nedostatke. ako se u upravnom postupku koji je aktu prethodio nije postupilo po pravilima postupka. 2. ako se radi o šutnji prvostepenog organa protiv čijeg rješenja stranka može izjaviti žalbu. 4. mogla poslužiti zaštita zakonitosti).postupak je isti kao i u slučaju šutnje drugostepenog organa. ako je akt donešen od strane nenadležnog organa. 3. Protiv kojih akata se ne može voditi upravni spor? Upravni spor se ne može voditi: 1. propis zasnovan na zakonu ili opći akt. ako prvostepeni organ nije u roku od 30 dana (ili u posebnim propisom određenom kraćem roku) donio rješenje. a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila. Zakonski razlozi za pobijanje upravnog akta Upravni akt se u upravnom sporu može pobijati iz sljedećih razloga: 1. protiv akata donešenih u stvarima u kojima je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora. 3. pod gore opisanim uvjetima pokrenuti i ako drugostepeni organ ne donese rješenje u propisanom roku. u stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlaštenja odlučuju domovi Parlamenta Federacije BiH ili predsjednik i dopredsjednik Federacije BiH. i 3. Međutim. a može ga. a naročito ako činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno. ako u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon.Šta kada prvostepeni organ ćuti? Ovdje postoji razlika da li je protiv rješenja prvostepenog organa koji šuti dozvoljena ili nije dozvoljena žalba. u stvarima iz tač. Ako se radi o šutnji prvostepenog organa protiv čijeg rješenja nije dozvoljena žalba . Drugostepeni organ će nakon toga provesti postupak po zakonu. odnosno nejasnoće koji sprečavaju ocjenu njegove zakonitosti ili nedostatke koji ga čine ništavim 3 . protiv akata donešenih u stvarima o kojima se po izričitoj odredbi zakona ne može voditi upravni spor (ovdje bi npr.skupština. ili što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. odnosno zakonodavno tijelo kantona . može se voditi upravni spor kad je nadležni organ pri donošenju upravnog akta: a) prekoračio granice svoje nadležnosti ili b) upravni akt nije donio neposredno na osnovu ustavnih ovlaštenja. stranka može pokrenuti upravni spor. 2.

Tužba se predaje neposredno ili preporučenom poštom. ako je nadležni organ rješavajući po slobodnoj ocjeni prekoračio granice ovlaštenja koja su mu data pravnim propisima i suprotno cilju u kome je ovlaštenje dato. Odgoda izvršenja pobijanog rješenja Kada stranka podnese tužbu i pokrene upravni spor. jer je rok od 3 dana (u kojem sud o zahtjevu mora odlučiti) prekratak da se stranka opominje da ispravi nedostatke . Međutim. Stranka može i od suda kojem podnosi tužbu i pokreće upravni spor tražiti odgodu izvršenja rješenja. Zbog toga. uz tužbu mora dostaviti dokaz da taj isti zahtjev nije već podnosila organu uprave. tada ne može isti zahtjev isticati u tužbi sudu . ako osoba podnosi zahtjev za odgodu sudu. obraćala organu uprave za odgodu izvršenja i nije uspjela. da se tim odlaganjem ne nanosi šteta drugoj stranci. Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci koja podnosi tužbu. čak i kod općinskog suda. Sadržaj tužbe 4 . Može se desiti da. Rok od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta važi i za nadležnog pravobranioca i ombudsmena kada su ovlašteni za podnošenje tužbe ako im je upravni akt dostavljen. on je samo tužena strana. ako povodom tog rješenja namjerava pokrenuti upravni spor i ako su pri tome ispunjeni sljedeći uslovi: 1. Ako uz zahtjev za odgodu koji je stranka podnijela sudu nije dostavljen i ovaj dokaz. tako što će u tužbi zatražiti da sud odgodi izvršenje i tada sud hitno postupa (o zahtjevu za odgodu se rješava u roku od 3 dana). ako se stranka. tužba bude predata drugom organu ili sudu. stranka nema prava na žalbu. Organ koji je donosio rješenje povodom kojeg je pokrenut upravni spor nije i ne može biti stranka u postupku. organu uprave dostavila i dokaz da je pokrenut upravni spor kod nadležnog suda. da odlaganje nije protivno javnom interesu i 3. Pokretanje upravnog spora Upravni spor pokreće se tužbom. Taj organ ili sud će je proslijediti nadležnom sudu . tužbu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci u čiju je korist upravni akt donesen. prije toga. Ako sud odbije odgodu. Stranka može od organa uprave koji je donio rješenje tražiti odgodu izvršenja. uz zahtjev za odgađanje izvršenja. sud će ovaj zahtjev odbaciti. Može se izjaviti na zapisnik. iz neznanja ili omaškom. a ako im akt nije dostavljen. to ne odgađa izvršenje upravnog rješenja povodom kojeg je spor pokrenut.5. da je stranka koja traži odgodu. Ako se to može pripisati neukosti stranke. Tužena strana To je organ čiji se upravni akt osporava. 2. tada se računa da je tužba predata u roku.

3. i ako već postoji pravomoćna sudska odluka o istoj stvari. u kom slučaju nadležni sud rješenjem obustavlja postupak. Svaka stranka je dužna dokazati činjenice na koje se poziva. a prstoznakom se inače u upravnom postupku akt može potpisati samo u slučaju kada nepismena stranka daje punomoć). a to pravo nije iskoristila. Kada se podnosi tužba. 2. U tužbi se ne mogu navoditi nove činjenice i dokazi. a ima pravo na žalbu na prvostepeno rješenje. a oni su takvi da sprečavaju rad suda. ako je tužba neblagovremena. Sud će u tom slučaju pozvati tužitelja da u roku od 15 dana pismeno izjavi da li je naknadno donešenim upravnim aktom zadovoljan ili ostaje pri tužbi i u kom obimu. ali tek nakon što tužilac ni u naknadno ostavljenom roku ne ukloni ove nedostatke. pismeno izvijestiti i sud pred kojim je spor pokrenut. Odbacivanje tužbe 1. odnosno da li tužbu proširuje i na novi upravni akt. uz jedan izuzetak – može ako stranka uz tužbu priloži izuzetno jak dokaz koji dovodi u pitanje činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku. sud će nastaviti postupak. ime i prezime tužioca i druge lične podatke. 3. ako je stranka podnijela tužbu. Tužilac može odustati od tužbe sve do donošenja sudske odluke po tužbi. jer se tužba dostavlja drugoj strani ili stranama na odgovor. 7. Ako ona ne pruži dovoljno dokaza. taj organ je dužan. 4. prijevremena (ćutanje administracije) i podnesena od neovlaštenog lica. 5 . 6. ako se radi o stvari o kojoj se ne može voditi upravni spor. kratko izlaganje zbog čega se tuži i u kom pravcu i obimu se predlaže poništavanje upravnog akta. Ovdje je bitno da je činjenično stanje potpuno drugačije i da je postojalo ranije. Ako tužitelj izjavi da novim upravnim aktom nije zadovoljan. broj i datum upravnog akta protiv koga je tužba podnešena.Tužba mora sadržavati: 1. nadležni sud će donijeti rješenje o obustavljanju postupka. uz nju se dostavlja obavezno i akt koji se pobija . Ako nadležni organ za vrijeme sudskog postupka po podnesenoj tužbi naknadno donese drugi upravni akt kojim se mijenja ili stavlja van snage upravni akt protiv koga je upravni spor pokrenut. Tužba se dostavlja u dva ili u potrebnom broju primjeraka. ali ga tužilac nije mogao ranije istaći. sud ih ne izvodi dodatno ex officio. dakle teret dokazivanja je na strankama. 2. Ako tužitelj izjavi da je naknadno donešenim upravnim aktom zadovoljan ili ako ne da izjavu u roku 15 dana. potpis podnosioca (ako je nepismen – tužbu će potpisati drugo lice i naznačiti u čije ime je potpisuje. Sud će rješenjem odbaciti tužbu: ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva. ako akt koji se tužbom osporava nije upravni akt. 5. 4. o čemu se sudu podnosi pisani podnesak ili daje izjava na zapisnik kod suda. pored tužioca. ako je očigledno da se upravnim aktom ne dira u pravo tužioca (ne odnosi se na njega).

Tužilac može tražiti da prisustvuje nejavnoj sjednici. Kada sud ocijeni da nema više razloga da prisustvuje sjednici pušta ga da ide i nastavlja svoj rad.Dostava upravnih spisa po tužbi Sud je dužan tužbu dostaviti organu uprave koji je donio upravni akt na odgovor. O pokretanju disciplinskog postupka obavještava se Vlada FBiH ili Vlada kantona. ako je predmet višestranački. predočiti mu stvar i odgovor na tužbu. ako ima takvih lica. sud će raspraviti spor i bez prisustva stranaka. po sudiji pojedincu ili na sjednici. Zbog izostanka stranaka sa rasprave ne može se uzeti da su stranke odustale od svojih zahtjeva. Sudija mora pozvati ovakvog tužioca. može mu dozvoliti da nešto dodatno kaže ako ima ili da iznese neke nove dokaze. sudija pojedinac. Ako na raspravu ne dođe ni tužilac ni tužena strana. odnosno predsjednik vijeća. O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne činjenice i okolnosti i dispozitiv odluke. Takva rasprava ne bi trebala trajati duže od 1/2 sata. Ovaj zahtjev se može istaći samo u tužbi ili odgovoru na tužbu. Stranke u sporu mogu zatražiti da se u predmetu održi javna rasprava. U tom smislu. Raspravom rukovodi sudija pojedinac. pa zastupniku tužene strane i zainteresiranim osobama da obrazlože svoja gledišta. koji izlaže stanje i suštinu spora. ne dajući svoje mišljenje. Izostanak stranke sa rasprave ne zadržava rad suda. kako bi u određenom roku ovaj organ (tužena strana) dostavio upravni spis kantonalnom sudu. Tok rasprave Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. a predmet se ne može riješiti bez spisa. Kod nejavne sjednice nema rasprave. odnosno predsjednik vijeća odredit će dan rasprave i na raspravu pozvati stranke i zainteresirana lica. time organ uprave povrijeđuje službenu dužnost. Nejavna sjednica / javna rasprava i odlučivanje suda O upravnim sporovima sud rješava u pravilu nejavno. dostavlja i drugim strankama na odgovor. pa tada sud ima pravo i obavezu da podnese prijavu disciplinskoj komisiji protiv službenog i odgovornog lica u tom organu. Zapisnik potpisuju predsjednik vijeća odnosno sudija pojedinac i 6 . Tužba se može riješiti i bez spisa ako stranka osporava rješenje samo sa aspekta primjene materijalnog prava. U tom slučaju sud mora udovoljiti zahtjevu stranke i zakazuje javnu raspravu. Tužba se. Raniji zakon nije imao nejavnu sjednicu. Na raspravi prvo dobija riječ član sudskog vijeća koji je izvjestitelj. a koji ne može biti kraći od 10 niti duži od 20 dana). već će se njihovi podnesci pročitati. bez obzira da li stvar rješava pojedinac ili vijeće. Tužilac taj zahtjev može istaći samo u tužbi. Poslije toga daje se riječ tužitelju da obrazloži tužbu. Ako taj organ ne dostavi sudu spis u ostavljenom roku (kojeg određuje sud. U pozivu za raspravu sud će obavijestiti stranke da su na raspravi dužne predočiti sve dokaze o činjenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i navode.

ako su za to ispunjeni uvjeti. prvostepenom organu na ponovno rješavanje .zapisničar. a odluka se upisuje u zapisnik (ne mora odmah. Na raspravu se poziva i stranka. Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe i pri tom je vezan razlozima tužbe. Kad je tužba podnesena zbog šutnje uprave. pa presuda u svemu zamjenjuje poništeni upravni akt u slijedećim slučajevima: a) kada sud rješava spor na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. poništit će ga. tuženom organu na ponovno rješavanje ili 2. poništit će osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke. stranke napuštaju raspravu. Sud rješava spor. odnosno njihovi zastupnici 7 . može i u roku od 30 dana). te sam rješiti upravnu stvar. Ako se tužba uvažava. Kad je u predmetu odlučivano nejavno (na sjednici ili po sudiji pojedincu). a ako su razlozi ništavosti sadržani i u prvostepenom upravnom aktu. Stranke. sud će je pisano obavijestiti o datumu za preuzimanje odluke. po pravilu. poništit će i taj akt. Nakon zaključenja rasprave sud će prisutne stranke obavijestiti o datumu kada su dužne preuzeti odluku. po pravilu. Presudom se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana.kada ocijeni da će on brže i efikasnije provesti postupak i odlučiti o upravnoj stvari. presudom će uvažiti tužbu i odrediti u kojem smislu će nadležni organ donijeti rješenje. Kada sud na održanoj javnoj raspravi utvrdi drugačije činjenično stanje u odnosu na činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku i otkloni povrede pravila upravnog postupka. Dostava/preuzimanje odluke Ako je održana rasprava. na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. Ako sud po zahtjevu iz tužbe utvrdi da je osporeni upravni akt ništavan. sud može. a sud nađe da je opravdana. Sud rješava spor presudom. odgovorno lice u tom organu čini tešku povredu službene dužnosti protiv koje je nadležni sud dužan pokrenuti disiplinski postupak. na raspravi ili preko jednog člana sudskog vijeća ili preko drugog suda. sud će donijeti odluku i izraditi pisani otpravak najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja rasprave. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala raspravi. sud utvrđuje činjenično stanje. Pošto se zapisnik potpiše. Ako nadležni organ ne postupi po ovoj presudi suda. poništiti osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke i predmet vratiti: 1. b) kada sud na raspravi utvrdi drugačije činjenično stanje te sam rješi upravnu stvar. Kada odlučuje u vijeću sud donosi presudu odnosno rješenje većinom glasova sudskog vijeća. presudom se upravni akt poništava i upravna stvar se rješava. Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva stranaka. U ovom slučaju. O vijećanju i glasanju vodi se poseban zapisnik koji potpisuju svi članovi vijeća i zapisničar.

uvod a) naziv suda. Nema pozivanja u ime naroda ili u ime FBiH u ovom postupku. obrazloženje. 3. stranka može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke. Pouka o pravnom lijeku . izreka.ili punomoćnici. 2. potpis sudije/predsjednika vijeća. PRAVNI LIJEKOVI Žalba – nema je! Protiv odluke kantonalnog suda donesene u upravnom sporu ne može se izjaviti žalba. Vrhovnom sudu Federacije – zbog: a) povrede federalnog zakona ili drugog federalnog propisa ili b) povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari putem kantonalnog suda. b) broj i datum. 1. 2. dužni su sami preuzeti odluku u zgradi suda. Sadržaj presude/rješenja 1. a strankama se dostavlja ovjeren prepis. Odluke suda donesene nejavno (na sjednici ili po sudiji pojedincu) sud će dostaviti strankama neposredno u sudu. Original presude se čuva u sudu. Zahtjev za vanredno preispitivanje ne može se podnijeti zbog povrede pravila postupka koja se odnose na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje!!! 8 . i to: 1. c) sastav suda. putem pošte ili na drugi način određen zakonom. d) označenje stranaka e) kratko označenje predmeta spora i akta koji pobija. Kantonalnom sudu – zbog: a) povrede kantonalnog zakona ili drugih kantonalnih propisa ili b) povrede pravila ???federalnog – kantonalnog??? zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari.protiv ove presude žalba nije dopuštena. f) dan kada je održana sjednica. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Protiv pravomoćne odluke kantonalnog suda donesene u upravnom sporu. te im sud neće dostavljati odluku po drugim zakonskim pravilima o dostavi pismena. 4.

djela sudije ili zaposlenika u sudu. Vrhovni sud Federacije BiH. nedopušten ili neovlašten zahtjev. ili je odluka isposlovana prevarnom radnjom zastupnika ili punomoćnika jedne od stranaka koja radnja predstavlja krivično djelo. taj sud odlučuje u vijeću sastavljenom od trojice sudija koji nisu učestvovali u donošenju odluke. 9 . ako stranci. Ponavljanje (obnova) postupka Postupak okončan presudom ili rješenjem nadležnog suda ponoviće se na zahtjev stranke iz slijedećih razloga: 1. 2. 3. donosi presudu kojom odbija ili uvažava zahtjev. Kada o zahtjevu za vanredno preispitivanje odlučuje kantonalni sud. Ako ga uvažava – pobijanu kantonalnu odluku će: a. vještak ili stranka prilikom saslušanja pred sudom dao lažan iskaz. u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci te sudske odluke.). Dakle. a odluka suda se zasniva na tom iskazu. a ta presuda je kasnije ukinuta pravomoćnom sudskom odlukom. 4. Rješenjem se odbacuje neblagovremen. ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom upravnom sporu. ako je do odluke suda došlo usljed kriv. izmjeniti – čime sud zapravo sam rješava po tužbi. odnosno u objektivnom roku od 5 godina od pravomoćnosti sudske odluke. odnosno zainteresiranom licu nije bila data mogućnost da učestvuje u upravnom sporu . Kako odlučuje nadležni sud po ovom zahtjevu? Zahtjev se prvo dostavlja strankama i određuje im rok u kojem trebaju odgovoriti. 5. O zahtjevu za vanredno preispitivanje odlučuje nadležni sud u vijeću od trojice sudija. ukinuti – čime predmet vraća na ponovni postupak ili b. Stranka može tražiti održavanje javne sjednice i tome se ne mora udovoljiti jer ovdje se načelno odlučuje na nejavnim sjednicama.Zahtjev za vanredno preispitivanje se upućuje drugostepenom sudu preko prvostepenog suda. zahtjev se predaje kantonalnom sudu protiv čije odluke se podnosi zahtjev.najčešća. (U upravnom postupku/sporu nema preinačenja. ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lažna ili ako je svjedok. ako stranka sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije riješen za nju da su te činjenice/dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni. 2. ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivičnoj ili građanskoj stvari. 6. Ponavljanje postupka može se tražiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. odnosno nadležnom drugostepenom kantonalnom sudu. Ako ovaj zahtjev nema navedenih formalnih nedostataka. Kantonalni sud zahtjev i spise u roku od 3 dana dostavlja Vrhovnom sudu FBiH. odnosno nadležni kantonalni sud. može izmjeniti rješenje/pres.

da je tužbu podnijelo neovlašteno lice ili 2. Ako se ponavljanje postupka dozvoli. Po isteku roka za odgovor na tužbu. Ako prema prirodi stvari koja je bila predmet spora treba umjesto poništenog upravnog akta donijeti novi upravni akt. da stranka nije učinila bar vjerovatnim postojanje zakonskog osnova za ponavljanje. odnosno rješenja donesenog u postupku čije se ponavljanje traži. Tužba se podnosi istom sudu koji je nadležan za rješavanje. 2. u kom pravcu i obimu se predlaže izmjena presude. da tužba nije blagovremena ili 3. OBAVEZNOST PRESUDA I SHODNA PRIMJENA ODREDABA ZPP-a Kad sud poništi osporeni upravni akt predmet se vraća u stanje u kome se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen. Ako nadležni organ poslije poništenja osporenog upravnog akta donese upravni akt protivno pravnom shvatanju suda. O tužbi za ponavljanje postupka rješava sud koji je donio odluku na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka i to sudija pojedinac koji nije učestvovao u donošenju te odluke. zakonski osnov ponavljanja (razlog) i dokazi odnosno okolnosti koje čine vjerovatnim postojanje tog osnova. Pravne lijekove u upravnom sporu može podnositi i ombudsmen kada u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti nađe da je sudskom odlukom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo odnosno prava i slobode utvrđene Ustavom Federacije i instrumentima Aneksa tog Ustava . pa tužilac podnese novu tužbu. 4. ili protivno primjedbama suda u pogledu postupka. Ranije procesne radnje na koje ne utiču razlozi ponavljanja postupka neće se ponavljati. Presudom kojom se ponavljanje postupka dozvoljava riješiće se i o glavnoj stvari. Ako sud ne odbaci tužbu zbog navedenih nedostataka dostavit će je protivnoj stranci i zainteresiranim licima i pozvati ih da u roku od 15 dana odgovore na tužbu. okolnosti i dokazi iz kojih proizilazi da je tužba podnesena u roku. O tužbi za ponavljanje postupka odlučuje sudija pojedinac bez održavanja rasprave. presuda ili rješenje doneseno u postupku čije se ponavljanje traži. Nadležni organ je pri tome vezan pravnim shvatanjem suda i primjedbama suda u pogledu postupka. sud je dužan u ovim slučajevima 10 . sud presudom rješava o tužbi za ponavljanje postupka. U tužbi se mora naročito navesti: 1. a najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja presude.Ponavljanje postupka pokreće se tužbom. Sud će odbaciti tužbu rješenjem ako utvrdi: 1. Protiv odluke suda donesene po tužbi za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravni lijekovi koji su dozvoljeni u glavnoj stvari. 3. nadležni organ dužan je da ga donese bez odlaganja. staviće se van snage ranija sudska odluka u cjelini ili djelimično.

tada postoji mogućnost da kantonalni sud donese rješenje kojim će zabraniti dalje postupanje ili nepostupanje ili će naložiti da se postupi na određeni 11 . kao i odrediti zakonske sankcije za slučaj neizvršenja rješenja. Ako se to zaista utvrdi. odnosno odgovornom licu koje je to učinilo. radnja. organ. Kad sud nađe da je zahtjev osnovan donijet će rješenje kojim će zabraniti daljnje vršenje nezakonite radnje i odrediti mjere koje treba preduzeti. Zahtjev pored pojedinca može podnijeti i ombudsmen. Protiv ovog rješenja. ostavljajući rok za izvršenje. ovaj postupak se odnosi i na pojedinačne radnje tj. ako je u toj stvari potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje.poništiti osporeni upravni akt i sam riješiti stvar presudom. 3. da bi se uspostavilo zakonito stanje. Takva presuda u svemu zamjenjuje upravni akt nadležnog organa. pod uslovom da nije zajamčena druga sudska zaštita protiv takvih akata. zahtjev da se otkloni zapreka ili ograničenje slobode/prava. odnosno pravno lice kod kojeg je ta radnja učinjena. U protivnom. Osim pojedinačnih akata. mjesto i vrijeme kada je radnja učinjena. 2. kao i 4. Ovim pravnim sredstvom se dozvoljava da se pobijaju akti koji se inače ne mogu pobijati (jer to uglavnom nisu upravni akti. Mora se dostaviti i drugoj strani na odgovor osim ako očigledno proizilazi da su kršena ljudska prava. odgovorno lice u tom organu čini tešku povredu službene dužnosti protiv koje je nadležni sud dužan pokrenuti disciplinski postupak. Zahtjev se smatra hitnim i rok rješavanja je 15 dana. dokazi o tome. pa zbog toga sud ne može donijeti presudu koja u svemu zamjenjuje upravni akt nadležnog organa. ponašanje službenog ili odgovornog lica koji svojim radnjama onemogućava stranci da ostvari ustavom zagarantovana prava i slobode. U zahtjevu se treba navesti: 1. odbit će zahtjev rješenjem. Zahtjev zbog nezakonite radnje može se podnijeti sve dok radnja traje. Ovakav zahtjev rješava kantonalni sud i to sudija pojedinac ili vijeće. ali se može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Vrhovnom sudu Federacije u roku od 8 dana od dana dostavljanja rješenja stranci. Ukoliko ovaj Zakon ne sadrži odredbe o postupku u upravnim sporovima shodno će se primjenjivati odgovarajuće odredbe Zakona o parničnom postupku!!! POSTUPAK ZAŠTITE SLOBODA USTAVOM FEDERACIJE I PRAVA POJEDINACA ZAJAMČENIH Ovo je sui generis pravno sredstvo. ako sud nađe da je zahtjev neosnovan. podaci o službenom licu. pa ne postoji mogućnost pokretanja upravnog spora). O zahtjevu se odlučuje rješenjem. Ako nadležni organ poslije poništenja upravnog akta ne donese novi upravni akt u propisanom roku ili ga donese protivno primjedbama suda u pogledu činjeničnog stanja. ne može se izjaviti žalba. a kojima se krše prava pojedinaca iz ustava i međunarodnih konvencija i sporazuma.

a ako on to neće da izvrši. onda sud može sam ili putem općinskih sudova da na zahtjev stranke preuzme izvršenje tog rješenja. Radnje naložene rješenjem treba da izvrši onaj kod koga se te radnje čine ili ne čine. Postoji i mogućnost novčanog kažnjavanja za neizvršenje naložene radnje (200-800 KM).način i utvrditi određene mjere u određenom roku kako bi se otklonile te negativne posljedice. 12 .