(ZAKON O UPRAVNOM SPORU – Sl. novine FBIH 9/05) Šta je upravni spor? To je spor o zakonitosti upravnog akta.

Upravni spor predstavlja sudsku kontrolu upravnih akata. Radi ostvarivanja sudske zaštite prava građana, poduzeća, ustanova i drugih pravnih lica u Federaciji, te radi osiguranja zakonitosti, sudovi u upravnim sporovima odlučuju o zakonitosti upravnih akata kojima organi uprave i institucije koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obavezama građana i pravnih lica u pojedinačnim upravnim stvarima. Ko sve može pokrenuti upravni spor?
1. građanin pojedinac ili pravno lice - ako smatra da mu je upravnim aktom 2. 3.

4. 5. 6.

povrijeđeno neko pravo ili neposredni lični interes zasnovan na zakonu, zainteresirano lice - to je pojedinac ili pravno lice koji su učestvovali u upravnom postupku radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa, organ uprave, služba za upravu, naselje ili grupa osoba i sl., iako nemaju svojstvo pravnog lica - ako mogu biti nosioci prava i obveza o kojima se rješavalo u upravnom postupku. tužitelj ili dr. ovlašteni organ - ako je upravnim aktom povrijeđen zakon u korist građanina. pravobranilac - ako je upravnim aktom povrijeđen zakon na štetu Federacije, kantona, grada ili općine koju on po zakonu zastupa. ombudsmen - ako ocijeni da je konačnim upravnim aktom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo, osnovna prava i slobode zagarantovane ustavom i međunarodnim konvencijama.

Presude u upravnom sporu One su obavezne prema svakom. Njih moraju uvažavati kako organi uprave, tako i druge stranke koje učestvuju u upravnom sporu. Sve odluke koje se donesu u upravnom sporu su pravomoćne, jer se protiv njih ne može koristiti pravo žalbe. Da li u upravnom sporu ima zainteresirana stranka? POSTOJI! Treća osoba kojoj bi poništenje osporenog upravnog akta neposredno bilo na štetu (zainteresirana osoba) ima u sporu položaj stranke. Npr. stranke su: nosilac stanarskog prava i korisnik koji je tokom rata dobio privr. rješenje. Vodi se spor između njih. Postoji treća, zainteresovana strana, vlasnik stana, koji je također zainteresovan da taj stan ostane njemu.

NADLEŽNOST
Upravne sporove rješava kantonalni sud prvostepenog organa koji je pobijano rješenje donio. i to prema sjedištu

1

2. te gradske i općinske sužbe za upravu. rješenje o tome i tome nije upravna stvar itd. Šta je organ u smislu ZUS-a? Pod organom. protiv I . nije donio odgovarajući upravni akt u upravnom postupku.stepenog upravnog akta. stranka se mora pismeno obratiti upravnoj inspekciji. polazi se od sudske prakse. prije nego se podnese tužba za pokretanje upravnog spora zbog tzv. Upravni akt je akt nadležnog organa kada on rješava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnih lica u nekoj upravnoj stvari.: 1. trebaju biti ispunjena 3 elementa da bi se radilo o upravnom aktu: 1. Ako upravna inspekcija ne poduzme nikakve mjere u roku od 30 dana. tada stranka može podnijeti tužbu sudu kojom će pokrenuti upravni spor. a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila. Dakle. 3. protiv upravnog akta koji je donešen u II stepenu. da ga je donio nadležni organ.) Upravni spor može se pokrenuti protiv konačnog upravnog akta. tj. Protiv čega se pokreće upravni spor? Upravni spor može se voditi samo protiv upravnog akta. npr. ako zakonom nije dopuštena žalba na taj akt u upravnom postupku. Sukob nadležnosti između kantonalnih sudova u pogledu rješavanja upravnog spora rješava Vrhovni sud Federacije. 2 . Šta kada drugostepeni organ ćuti? Ako u upravnom postupku drugostepeni organ nije u roku od 30 dana (ili u posebnim propisom određenom kraćem roku) donio rješenje po žalbi stranke protiv prvostepenog rješenja. 2. ali kada se podnosi takva tužba. Šutnja administracije Šutnja administracije postoji kad nadležni organ o zahtjevu. u smislu ovog zakona. sudu se treba pružiti dokaz da je prethodno podnesen zahtjev upravnoj inspekciji i da ni ona nije postupila po zahtjevu u roku 30 dana od dana kada je isti njoj podnesen. Federalni zavod za PIO). odnosno o žalbi stranke. organi uprave i upravne ustanove Federacije i kantona. podrazumijevaju se: 1. da se radi o upravnoj stvari (nema definicije šta se smatra upravnom stvari. gradonačelnik i općinski načelnik. u slučaju šutnje administracije. u složenim predmetima upravnog spora sudi se u vijeću od trojice sudija. Nije izričito predviđeno zakonom. o čemu odlučuje predsjednik vijeća za upravne sporove. Izuzetno. institucije koje imaju javne ovlasti kad u vršenju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima (npr. 3. i 3. Dakle. šutnje administracije. odnosno pravnog lica. 2. stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena. da se njime rješava o pravu ili obavezi pojedinca.U upravnim sporovima sudi sudija pojedinac.

ako je akt donešen od strane nenadležnog organa. Zakonski razlozi za pobijanje upravnog akta Upravni akt se u upravnom sporu može pobijati iz sljedećih razloga: 1. mogla poslužiti zaštita zakonitosti). u stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlaštenja odlučuju domovi Parlamenta Federacije BiH ili predsjednik i dopredsjednik Federacije BiH. ako prvostepeni organ nije u roku od 30 dana (ili u posebnim propisom određenom kraćem roku) donio rješenje. odnosno nejasnoće koji sprečavaju ocjenu njegove zakonitosti ili nedostatke koji ga čine ništavim 3 . a može ga. Izuzetno.Šta kada prvostepeni organ ćuti? Ovdje postoji razlika da li je protiv rješenja prvostepenog organa koji šuti dozvoljena ili nije dozvoljena žalba. u stvarima iz tač. ako se u upravnom postupku koji je aktu prethodio nije postupilo po pravilima postupka. ako se radi o šutnji prvostepenog organa protiv čijeg rješenja stranka može izjaviti žalbu. a naročito ako činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno. odnosno zakonodavno tijelo kantona . Međutim. stranka ima pravo obratiti se svojim zahtjevom drugostepenom organu. 4. propis zasnovan na zakonu ili opći akt. može se voditi upravni spor kad je nadležni organ pri donošenju upravnog akta: a) prekoračio granice svoje nadležnosti ili b) upravni akt nije donio neposredno na osnovu ustavnih ovlaštenja. Protiv kojih akata se ne može voditi upravni spor? Upravni spor se ne može voditi: 1.skupština. pod gore opisanim uvjetima pokrenuti i ako drugostepeni organ ne donese rješenje u propisanom roku. protiv akata donešenih u stvarima o kojima se po izričitoj odredbi zakona ne može voditi upravni spor (ovdje bi npr. ako akt sadrži takve nedostatke. 2.postupak je isti kao i u slučaju šutnje drugostepenog organa. Protiv rješenja drugostepenog organa stranka može pokrenuti upravni spor. 3. Ako se radi o šutnji prvostepenog organa protiv čijeg rješenja nije dozvoljena žalba . a ovaj prvostepeni organ nije u roku od 60 dana (ili u posebnim propisom određenom kraćem roku) donio rješenje po zahtjevu. protiv akata donešenih u stvarima u kojima je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora. 3. ili što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila. Drugostepeni organ će nakon toga provesti postupak po zakonu. To znači da. stranka može pokrenuti upravni spor. 2. 2. ako u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon. i 3.

tada ne može isti zahtjev isticati u tužbi sudu . Ako uz zahtjev za odgodu koji je stranka podnijela sudu nije dostavljen i ovaj dokaz. Zbog toga. sud će ovaj zahtjev odbaciti. obraćala organu uprave za odgodu izvršenja i nije uspjela. ako povodom tog rješenja namjerava pokrenuti upravni spor i ako su pri tome ispunjeni sljedeći uslovi: 1. Organ koji je donosio rješenje povodom kojeg je pokrenut upravni spor nije i ne može biti stranka u postupku. on je samo tužena strana. da je stranka koja traži odgodu. Taj organ ili sud će je proslijediti nadležnom sudu . Pokretanje upravnog spora Upravni spor pokreće se tužbom. uz zahtjev za odgađanje izvršenja. ako se stranka. Ako sud odbije odgodu. stranka nema prava na žalbu. da se tim odlaganjem ne nanosi šteta drugoj stranci. organu uprave dostavila i dokaz da je pokrenut upravni spor kod nadležnog suda. 2. da odlaganje nije protivno javnom interesu i 3. Stranka može od organa uprave koji je donio rješenje tražiti odgodu izvršenja. Može se desiti da. iz neznanja ili omaškom. Ako se to može pripisati neukosti stranke. to ne odgađa izvršenje upravnog rješenja povodom kojeg je spor pokrenut. tužbu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci u čiju je korist upravni akt donesen. a ako im akt nije dostavljen. Međutim. Sadržaj tužbe 4 . Rok od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta važi i za nadležnog pravobranioca i ombudsmena kada su ovlašteni za podnošenje tužbe ako im je upravni akt dostavljen. tada se računa da je tužba predata u roku. Stranka može i od suda kojem podnosi tužbu i pokreće upravni spor tražiti odgodu izvršenja rješenja. ako osoba podnosi zahtjev za odgodu sudu. jer je rok od 3 dana (u kojem sud o zahtjevu mora odlučiti) prekratak da se stranka opominje da ispravi nedostatke . prije toga. uz tužbu mora dostaviti dokaz da taj isti zahtjev nije već podnosila organu uprave. tužba bude predata drugom organu ili sudu. Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci koja podnosi tužbu. ako je nadležni organ rješavajući po slobodnoj ocjeni prekoračio granice ovlaštenja koja su mu data pravnim propisima i suprotno cilju u kome je ovlaštenje dato. Može se izjaviti na zapisnik. Odgoda izvršenja pobijanog rješenja Kada stranka podnese tužbu i pokrene upravni spor.5. tako što će u tužbi zatražiti da sud odgodi izvršenje i tada sud hitno postupa (o zahtjevu za odgodu se rješava u roku od 3 dana). Tužena strana To je organ čiji se upravni akt osporava. Tužba se predaje neposredno ili preporučenom poštom. čak i kod općinskog suda.

ako se radi o stvari o kojoj se ne može voditi upravni spor. a prstoznakom se inače u upravnom postupku akt može potpisati samo u slučaju kada nepismena stranka daje punomoć). Ako tužitelj izjavi da novim upravnim aktom nije zadovoljan. Odbacivanje tužbe 1. Ako nadležni organ za vrijeme sudskog postupka po podnesenoj tužbi naknadno donese drugi upravni akt kojim se mijenja ili stavlja van snage upravni akt protiv koga je upravni spor pokrenut. ali ga tužilac nije mogao ranije istaći. sud će nastaviti postupak. potpis podnosioca (ako je nepismen – tužbu će potpisati drugo lice i naznačiti u čije ime je potpisuje. 2. ako akt koji se tužbom osporava nije upravni akt. ako je stranka podnijela tužbu. 6. dakle teret dokazivanja je na strankama. 2. 7. ali tek nakon što tužilac ni u naknadno ostavljenom roku ne ukloni ove nedostatke. a oni su takvi da sprečavaju rad suda. ime i prezime tužioca i druge lične podatke. pored tužioca. 4. sud ih ne izvodi dodatno ex officio. a to pravo nije iskoristila. odnosno da li tužbu proširuje i na novi upravni akt. prijevremena (ćutanje administracije) i podnesena od neovlaštenog lica. U tužbi se ne mogu navoditi nove činjenice i dokazi. taj organ je dužan. 5. nadležni sud će donijeti rješenje o obustavljanju postupka.Tužba mora sadržavati: 1. Tužba se dostavlja u dva ili u potrebnom broju primjeraka. ako je tužba neblagovremena. 3. Sud će rješenjem odbaciti tužbu: ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva. u kom slučaju nadležni sud rješenjem obustavlja postupak. pismeno izvijestiti i sud pred kojim je spor pokrenut. Ako ona ne pruži dovoljno dokaza. jer se tužba dostavlja drugoj strani ili stranama na odgovor. broj i datum upravnog akta protiv koga je tužba podnešena. o čemu se sudu podnosi pisani podnesak ili daje izjava na zapisnik kod suda. kratko izlaganje zbog čega se tuži i u kom pravcu i obimu se predlaže poništavanje upravnog akta. Ako tužitelj izjavi da je naknadno donešenim upravnim aktom zadovoljan ili ako ne da izjavu u roku 15 dana. a ima pravo na žalbu na prvostepeno rješenje. 5 . Svaka stranka je dužna dokazati činjenice na koje se poziva. 3. Sud će u tom slučaju pozvati tužitelja da u roku od 15 dana pismeno izjavi da li je naknadno donešenim upravnim aktom zadovoljan ili ostaje pri tužbi i u kom obimu. Kada se podnosi tužba. uz jedan izuzetak – može ako stranka uz tužbu priloži izuzetno jak dokaz koji dovodi u pitanje činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku. Ovdje je bitno da je činjenično stanje potpuno drugačije i da je postojalo ranije. 4. uz nju se dostavlja obavezno i akt koji se pobija . ako je očigledno da se upravnim aktom ne dira u pravo tužioca (ne odnosi se na njega). Tužilac može odustati od tužbe sve do donošenja sudske odluke po tužbi. i ako već postoji pravomoćna sudska odluka o istoj stvari.

može mu dozvoliti da nešto dodatno kaže ako ima ili da iznese neke nove dokaze. sudija pojedinac. U tom smislu. Zapisnik potpisuju predsjednik vijeća odnosno sudija pojedinac i 6 . sud će raspraviti spor i bez prisustva stranaka. kako bi u određenom roku ovaj organ (tužena strana) dostavio upravni spis kantonalnom sudu. predočiti mu stvar i odgovor na tužbu. Sudija mora pozvati ovakvog tužioca. O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne činjenice i okolnosti i dispozitiv odluke. Raspravom rukovodi sudija pojedinac. U pozivu za raspravu sud će obavijestiti stranke da su na raspravi dužne predočiti sve dokaze o činjenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i navode. time organ uprave povrijeđuje službenu dužnost. Takva rasprava ne bi trebala trajati duže od 1/2 sata. pa zastupniku tužene strane i zainteresiranim osobama da obrazlože svoja gledišta. bez obzira da li stvar rješava pojedinac ili vijeće. Na raspravi prvo dobija riječ član sudskog vijeća koji je izvjestitelj. U tom slučaju sud mora udovoljiti zahtjevu stranke i zakazuje javnu raspravu. Stranke u sporu mogu zatražiti da se u predmetu održi javna rasprava. odnosno predsjednik vijeća odredit će dan rasprave i na raspravu pozvati stranke i zainteresirana lica. dostavlja i drugim strankama na odgovor. Tužba se može riješiti i bez spisa ako stranka osporava rješenje samo sa aspekta primjene materijalnog prava. Ovaj zahtjev se može istaći samo u tužbi ili odgovoru na tužbu. ako je predmet višestranački. Tok rasprave Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. O pokretanju disciplinskog postupka obavještava se Vlada FBiH ili Vlada kantona. Ako na raspravu ne dođe ni tužilac ni tužena strana. Poslije toga daje se riječ tužitelju da obrazloži tužbu. koji izlaže stanje i suštinu spora. Ako taj organ ne dostavi sudu spis u ostavljenom roku (kojeg određuje sud. ako ima takvih lica. pa tada sud ima pravo i obavezu da podnese prijavu disciplinskoj komisiji protiv službenog i odgovornog lica u tom organu. po sudiji pojedincu ili na sjednici. Tužba se. Izostanak stranke sa rasprave ne zadržava rad suda. Nejavna sjednica / javna rasprava i odlučivanje suda O upravnim sporovima sud rješava u pravilu nejavno. Tužilac može tražiti da prisustvuje nejavnoj sjednici.Dostava upravnih spisa po tužbi Sud je dužan tužbu dostaviti organu uprave koji je donio upravni akt na odgovor. Kod nejavne sjednice nema rasprave. odnosno predsjednik vijeća. već će se njihovi podnesci pročitati. Zbog izostanka stranaka sa rasprave ne može se uzeti da su stranke odustale od svojih zahtjeva. Raniji zakon nije imao nejavnu sjednicu. Tužilac taj zahtjev može istaći samo u tužbi. a koji ne može biti kraći od 10 niti duži od 20 dana). Kada sud ocijeni da nema više razloga da prisustvuje sjednici pušta ga da ide i nastavlja svoj rad. ne dajući svoje mišljenje. a predmet se ne može riješiti bez spisa.

Dostava/preuzimanje odluke Ako je održana rasprava. Ako nadležni organ ne postupi po ovoj presudi suda. sud će je pisano obavijestiti o datumu za preuzimanje odluke. Kada sud na održanoj javnoj raspravi utvrdi drugačije činjenično stanje u odnosu na činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku i otkloni povrede pravila upravnog postupka. Kad je u predmetu odlučivano nejavno (na sjednici ili po sudiji pojedincu). prvostepenom organu na ponovno rješavanje . presudom se upravni akt poništava i upravna stvar se rješava. a ako su razlozi ništavosti sadržani i u prvostepenom upravnom aktu.zapisničar. odnosno njihovi zastupnici 7 . b) kada sud na raspravi utvrdi drugačije činjenično stanje te sam rješi upravnu stvar. može i u roku od 30 dana). sud može. poništit će i taj akt. Sud rješava spor presudom. Stranke. Nakon zaključenja rasprave sud će prisutne stranke obavijestiti o datumu kada su dužne preuzeti odluku. poništiti osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke i predmet vratiti: 1. Presudom se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. Pošto se zapisnik potpiše. Kad je tužba podnesena zbog šutnje uprave. Sud rješava spor. po pravilu. tuženom organu na ponovno rješavanje ili 2. ako su za to ispunjeni uvjeti. Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva stranaka. poništit će osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke. U ovom slučaju. Ako se tužba uvažava. a odluka se upisuje u zapisnik (ne mora odmah. presudom će uvažiti tužbu i odrediti u kojem smislu će nadležni organ donijeti rješenje. Kada odlučuje u vijeću sud donosi presudu odnosno rješenje većinom glasova sudskog vijeća. odgovorno lice u tom organu čini tešku povredu službene dužnosti protiv koje je nadležni sud dužan pokrenuti disiplinski postupak. na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. pa presuda u svemu zamjenjuje poništeni upravni akt u slijedećim slučajevima: a) kada sud rješava spor na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. stranke napuštaju raspravu. te sam rješiti upravnu stvar. sud će donijeti odluku i izraditi pisani otpravak najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja rasprave. poništit će ga. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala raspravi. sud utvrđuje činjenično stanje. Na raspravu se poziva i stranka.kada ocijeni da će on brže i efikasnije provesti postupak i odlučiti o upravnoj stvari. po pravilu. Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe i pri tom je vezan razlozima tužbe. na raspravi ili preko jednog člana sudskog vijeća ili preko drugog suda. a sud nađe da je opravdana. Ako sud po zahtjevu iz tužbe utvrdi da je osporeni upravni akt ništavan. O vijećanju i glasanju vodi se poseban zapisnik koji potpisuju svi članovi vijeća i zapisničar.

potpis sudije/predsjednika vijeća. 3. 4. Zahtjev za vanredno preispitivanje ne može se podnijeti zbog povrede pravila postupka koja se odnose na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje!!! 8 . Original presude se čuva u sudu. Odluke suda donesene nejavno (na sjednici ili po sudiji pojedincu) sud će dostaviti strankama neposredno u sudu. stranka može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Protiv pravomoćne odluke kantonalnog suda donesene u upravnom sporu. a strankama se dostavlja ovjeren prepis. b) broj i datum. te im sud neće dostavljati odluku po drugim zakonskim pravilima o dostavi pismena. 2. izreka. Kantonalnom sudu – zbog: a) povrede kantonalnog zakona ili drugih kantonalnih propisa ili b) povrede pravila ???federalnog – kantonalnog??? zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari. i to: 1. Pouka o pravnom lijeku . obrazloženje. f) dan kada je održana sjednica. Vrhovnom sudu Federacije – zbog: a) povrede federalnog zakona ili drugog federalnog propisa ili b) povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari putem kantonalnog suda. 2. Nema pozivanja u ime naroda ili u ime FBiH u ovom postupku. 1. uvod a) naziv suda. PRAVNI LIJEKOVI Žalba – nema je! Protiv odluke kantonalnog suda donesene u upravnom sporu ne može se izjaviti žalba.ili punomoćnici. c) sastav suda. putem pošte ili na drugi način određen zakonom.protiv ove presude žalba nije dopuštena. dužni su sami preuzeti odluku u zgradi suda. Sadržaj presude/rješenja 1. d) označenje stranaka e) kratko označenje predmeta spora i akta koji pobija.

2. Rješenjem se odbacuje neblagovremen. izmjeniti – čime sud zapravo sam rješava po tužbi. Dakle. (U upravnom postupku/sporu nema preinačenja.Zahtjev za vanredno preispitivanje se upućuje drugostepenom sudu preko prvostepenog suda. Kantonalni sud zahtjev i spise u roku od 3 dana dostavlja Vrhovnom sudu FBiH. donosi presudu kojom odbija ili uvažava zahtjev.). ukinuti – čime predmet vraća na ponovni postupak ili b. Ponavljanje (obnova) postupka Postupak okončan presudom ili rješenjem nadležnog suda ponoviće se na zahtjev stranke iz slijedećih razloga: 1.najčešća. odnosno nadležnom drugostepenom kantonalnom sudu. Stranka može tražiti održavanje javne sjednice i tome se ne mora udovoljiti jer ovdje se načelno odlučuje na nejavnim sjednicama. taj sud odlučuje u vijeću sastavljenom od trojice sudija koji nisu učestvovali u donošenju odluke. ako stranka sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije riješen za nju da su te činjenice/dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni. zahtjev se predaje kantonalnom sudu protiv čije odluke se podnosi zahtjev. Ponavljanje postupka može se tražiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. djela sudije ili zaposlenika u sudu. odnosno nadležni kantonalni sud. odnosno zainteresiranom licu nije bila data mogućnost da učestvuje u upravnom sporu . Kada o zahtjevu za vanredno preispitivanje odlučuje kantonalni sud. Vrhovni sud Federacije BiH. 6. Ako ga uvažava – pobijanu kantonalnu odluku će: a. Ako ovaj zahtjev nema navedenih formalnih nedostataka. može izmjeniti rješenje/pres. 4. nedopušten ili neovlašten zahtjev. u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci te sudske odluke. a ta presuda je kasnije ukinuta pravomoćnom sudskom odlukom. O zahtjevu za vanredno preispitivanje odlučuje nadležni sud u vijeću od trojice sudija. 5. odnosno u objektivnom roku od 5 godina od pravomoćnosti sudske odluke. vještak ili stranka prilikom saslušanja pred sudom dao lažan iskaz. ili je odluka isposlovana prevarnom radnjom zastupnika ili punomoćnika jedne od stranaka koja radnja predstavlja krivično djelo. ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lažna ili ako je svjedok. 2. ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom upravnom sporu. 9 . ako je do odluke suda došlo usljed kriv. ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivičnoj ili građanskoj stvari. 3. ako stranci. a odluka suda se zasniva na tom iskazu. Kako odlučuje nadležni sud po ovom zahtjevu? Zahtjev se prvo dostavlja strankama i određuje im rok u kojem trebaju odgovoriti.

3. ili protivno primjedbama suda u pogledu postupka. pa tužilac podnese novu tužbu. Ako nadležni organ poslije poništenja osporenog upravnog akta donese upravni akt protivno pravnom shvatanju suda. Sud će odbaciti tužbu rješenjem ako utvrdi: 1. O tužbi za ponavljanje postupka rješava sud koji je donio odluku na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka i to sudija pojedinac koji nije učestvovao u donošenju te odluke. presuda ili rješenje doneseno u postupku čije se ponavljanje traži. da je tužbu podnijelo neovlašteno lice ili 2. da tužba nije blagovremena ili 3. u kom pravcu i obimu se predlaže izmjena presude. Pravne lijekove u upravnom sporu može podnositi i ombudsmen kada u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti nađe da je sudskom odlukom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo odnosno prava i slobode utvrđene Ustavom Federacije i instrumentima Aneksa tog Ustava . Ako se ponavljanje postupka dozvoli. U tužbi se mora naročito navesti: 1. Ako sud ne odbaci tužbu zbog navedenih nedostataka dostavit će je protivnoj stranci i zainteresiranim licima i pozvati ih da u roku od 15 dana odgovore na tužbu. 4. zakonski osnov ponavljanja (razlog) i dokazi odnosno okolnosti koje čine vjerovatnim postojanje tog osnova. 2. a najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja presude. staviće se van snage ranija sudska odluka u cjelini ili djelimično. nadležni organ dužan je da ga donese bez odlaganja. Ranije procesne radnje na koje ne utiču razlozi ponavljanja postupka neće se ponavljati. sud presudom rješava o tužbi za ponavljanje postupka. Po isteku roka za odgovor na tužbu. da stranka nije učinila bar vjerovatnim postojanje zakonskog osnova za ponavljanje.Ponavljanje postupka pokreće se tužbom. Tužba se podnosi istom sudu koji je nadležan za rješavanje. OBAVEZNOST PRESUDA I SHODNA PRIMJENA ODREDABA ZPP-a Kad sud poništi osporeni upravni akt predmet se vraća u stanje u kome se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen. sud je dužan u ovim slučajevima 10 . Presudom kojom se ponavljanje postupka dozvoljava riješiće se i o glavnoj stvari. Protiv odluke suda donesene po tužbi za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravni lijekovi koji su dozvoljeni u glavnoj stvari. Nadležni organ je pri tome vezan pravnim shvatanjem suda i primjedbama suda u pogledu postupka. Ako prema prirodi stvari koja je bila predmet spora treba umjesto poništenog upravnog akta donijeti novi upravni akt. odnosno rješenja donesenog u postupku čije se ponavljanje traži. O tužbi za ponavljanje postupka odlučuje sudija pojedinac bez održavanja rasprave. okolnosti i dokazi iz kojih proizilazi da je tužba podnesena u roku.

odnosno pravno lice kod kojeg je ta radnja učinjena. Kad sud nađe da je zahtjev osnovan donijet će rješenje kojim će zabraniti daljnje vršenje nezakonite radnje i odrediti mjere koje treba preduzeti. ako je u toj stvari potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje. 2. odgovorno lice u tom organu čini tešku povredu službene dužnosti protiv koje je nadležni sud dužan pokrenuti disciplinski postupak. pa zbog toga sud ne može donijeti presudu koja u svemu zamjenjuje upravni akt nadležnog organa. Zahtjev zbog nezakonite radnje može se podnijeti sve dok radnja traje. Ovim pravnim sredstvom se dozvoljava da se pobijaju akti koji se inače ne mogu pobijati (jer to uglavnom nisu upravni akti. tada postoji mogućnost da kantonalni sud donese rješenje kojim će zabraniti dalje postupanje ili nepostupanje ili će naložiti da se postupi na određeni 11 . ostavljajući rok za izvršenje. dokazi o tome. 3.poništiti osporeni upravni akt i sam riješiti stvar presudom. mjesto i vrijeme kada je radnja učinjena. U protivnom. Takva presuda u svemu zamjenjuje upravni akt nadležnog organa. O zahtjevu se odlučuje rješenjem. Ovakav zahtjev rješava kantonalni sud i to sudija pojedinac ili vijeće. Ako nadležni organ poslije poništenja upravnog akta ne donese novi upravni akt u propisanom roku ili ga donese protivno primjedbama suda u pogledu činjeničnog stanja. odnosno odgovornom licu koje je to učinilo. pod uslovom da nije zajamčena druga sudska zaštita protiv takvih akata. Ako se to zaista utvrdi. Protiv ovog rješenja. Zahtjev se smatra hitnim i rok rješavanja je 15 dana. kao i odrediti zakonske sankcije za slučaj neizvršenja rješenja. a kojima se krše prava pojedinaca iz ustava i međunarodnih konvencija i sporazuma. pa ne postoji mogućnost pokretanja upravnog spora). podaci o službenom licu. Osim pojedinačnih akata. ovaj postupak se odnosi i na pojedinačne radnje tj. odbit će zahtjev rješenjem. U zahtjevu se treba navesti: 1. zahtjev da se otkloni zapreka ili ograničenje slobode/prava. kao i 4. Mora se dostaviti i drugoj strani na odgovor osim ako očigledno proizilazi da su kršena ljudska prava. organ. ponašanje službenog ili odgovornog lica koji svojim radnjama onemogućava stranci da ostvari ustavom zagarantovana prava i slobode. ne može se izjaviti žalba. radnja. Ukoliko ovaj Zakon ne sadrži odredbe o postupku u upravnim sporovima shodno će se primjenjivati odgovarajuće odredbe Zakona o parničnom postupku!!! POSTUPAK ZAŠTITE SLOBODA USTAVOM FEDERACIJE I PRAVA POJEDINACA ZAJAMČENIH Ovo je sui generis pravno sredstvo. ali se može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Vrhovnom sudu Federacije u roku od 8 dana od dana dostavljanja rješenja stranci. da bi se uspostavilo zakonito stanje. Zahtjev pored pojedinca može podnijeti i ombudsmen. ako sud nađe da je zahtjev neosnovan.

Postoji i mogućnost novčanog kažnjavanja za neizvršenje naložene radnje (200-800 KM).način i utvrditi određene mjere u određenom roku kako bi se otklonile te negativne posljedice. a ako on to neće da izvrši. onda sud može sam ili putem općinskih sudova da na zahtjev stranke preuzme izvršenje tog rješenja. Radnje naložene rješenjem treba da izvrši onaj kod koga se te radnje čine ili ne čine. 12 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful