m0r$oR2

KIs PROTIV IVLAGE

o Pri6a kupikanalici
gradovi i crveni kameni naiegpriobaliarese Vedute ra' m a'zida a eitar presl i skustv ika stol krovovi, ietnog peneizbrisiv koiisu u niih utisnuli tesara... klesara, i istarskigradici odiiu vidliivim dalmatinski cat.Stari primienom mudrom za sklad omogucen smislom strukture valovite krovovi Stolietni trajnihmateriiala. glinaitite pecena koienudi crvenila u svim nijansama i palaie od svihvremenskih dvorove kucei kucice, ponajpriie i - kiSe' vietra nepogoda,

x<
plrc z . : . - . - - ' : ? -l c l K je i u mo d e rn o Zato trar: ,-. -. - : DUJkoja sliledi kanalice kupe 4 5 0mmiS rin a o c ' a - - - : - - : - c J J e llin a o d kana ce s-: - - r' acus ugradnju laku ibrzu 1.=-: :- :'-c0m malsto'a domaclh tradicijom rnoze s: gornjem diielu nauiem -: :-:: -asu(': - - ' - -::--(cllu ToolakSava ho,bezmorta. ^ e (: ' : . ' : : : . - p a n ' la ra d .Da n a s iu b rz a v a a'::. :^' - ".alukojese proizvode kanalica
OL( -j ' ::' : pTa nO re^e S e P TOIZ vJcenJe- S IO e P l ' Oo' ' :: ' :Iog tradrcro-al ' oo " .val 5' o- : :- . : - ; C1 r-e

UgradniakuPe kanalace p : r' - : : , . " : ' r S t e Kupa k a n ac l a le t e 2 a k gusce ,': : : :',l- :a koie rogo.' e ugraclit treba T'::: :'j::':.: :'rstei teznupokro'.a ceponijeti prc'''sa=: :,,- : ::Tlert letve, atoake ravne

pri postavljanju Dimenziie crepova Za razliku od utorenih 400x190 450x190 . -re kanalice mort kao duljina uobidajeno seprimjenjuje 450 mm 400 mm .:zrvno Toje iskljudivo vapneni mort s Sirina sredstvo. (ski kraj/uii krat) 190/160mm 190/160mm - iimalnim (visi za poboljsanje visina mm dodatkom cementa kraj/niii krai)70/57 mm 80/60
debljina 13mm 13mm 1,80 kg 2,10 kg je i u drvenoj f azLika konstrukciji nakoju sepo- masa jadranka postaviti zakanalicu treba ie, jerletve prema :<cmito strehi. qazmak namodenih letvica dime se Stedi namortu letava mora da se donja ku- dobro bititakav te:inacijeloga krova. Ta se drvena izmetlu dviju susjednih i smanjuje sigurno uglaviti :a moZe pau mortu kaododatna kanalice i varira brzo osuSi, ostaje ::ava.Toovisi o velidini od 15 ispuna nanosu. letava moze no ootDora debelom se mijenjati, :: 20cm. Velidina popreanim Prvireddonjekupetrebaskratiti sudimenzije od3x7cmdo5x8cm. -:oiaajene preklopa prema (8-'12 zaduljinu cm). sljemenu, rezanjem 3rilep se postavlja od strehe izmedu dviju uglavljenih donjih zapodeti ilidesnog kraja krova Potom seu utor ='no:ete s lijevog polaZe gornja kanalica kupa mort iodmah -:a razliku crijepa. stavlja odutorenog klizanje kupe. Crijep seprije kupaume6u sprecava donje zmedu dvijudonjih se komadi6i koja

t
E

paropropusna I vodonepropusna FolS lolijaTondach dasiana narogovrma

r
E 9 1

po Cetvornom metru Broikomada

kanalica duliineitscm kanalica duliine 40cm

3
P

viSe od 30"

I cm

27

30

punoj vode, ugradnje 6uva u badvi barem satili prebrzo povukao pri postavljanju ne dva, kako bi TISUGEGOIIIITA svoieoznakeu mekuglinu,pa niiiz morta veziva. Sto bi umanjilo udinak TBADIGIJE hovaimenai triisne markei danas vodu iskustvo nam Nagib krova moZe varirati, a proizveli moiemo vidieti npr. na DiokleciiaPrvesu glinenecrepove je pravilno postavljenom kazuje krov s kanalida paladi (10000 p. Kr.) novoi u Kinezi Splitu. ios u neolitu i na najJadu kisui udare vjetra. lpak, comotporan kad i prve proizvode NakonpropastiRimakrovovisu od peiene preporuduje ne budemanji od 18 se da nagib gline.Gotovoistodobno po u kulturi se u nasimkraievima uglavnom dokje optimalni u rasponu od 30"do poiavliuiu Mezopotamiie i Egipta koiega stupnjeva, se krivalislamomili kamenom preuza priobaliu 40", kolikije inagib ve6ine krovova u Dalmaciji. izaledu. sli6nioblicicriiepa. Grcisu bilo u ie oduviiek ll to lskustvo, usavrSili Pod utjecaiemVenecijena kroUentilirani krov a Bimliani proizvodniu pokrivanja u radionicama. vove se postupnovratilo crvenilo kanalicriiepa Dotadna osobitost kupom je tradicionalna U Grdkoi su postoiala dvaosnov- pedene izrada zradnih kanala ispod 9line.Tadase u Kuparima com na oblikacriiepa:krovoveSparta- proizvodio criiepkoji se u ltaliii napokrova. lzmedu se dvijukupana strehi ostavlja nacapokrivao criiep zivaokupa(tal.coppa= iaga),paie ie dvosloini otvor da zrakmo:eulaziti, dokse sljeme - iako koiemusu i don,i i gornji sloi imali vrlo vjeroiatno da je i samomjesto ugradeno - polaze (ililankuu mort s lancetama zakrivliene elemente, dok su Ko- po tomedobiloime.Tule proizvod- nama) prolaz kojeoblikuju zradni izmedu najgorgodinekad rinCani naipriiepolagali osnovni, nia traialasve do 1925. njihkupa i sljemenjaka. Oviseotvori naobakraja pec. i posliednia ravni crijep,a potomga prekrivali ie ugasena mogu zastititi mrezicom. predaii zakrivlienim.lz tih ranih oblika Prema criiepse oblikovao Kakose kupakanalica mahom ugraduje u plocaod svieie razvila se danainiakupakanalica tako da ie podatna podneblju mediteranskom mnogo suntoplom s prekonatkolienice i na svimmediteran- gline saviiana - prepoznatliiva zraana ispod masivnog 6anih i vru6ih dana, struja potomse susila.Kakobedraradniskimkrovovima, potkrovpokrova zagrijavanje krovnog smanjuje miera, u Hrvatskoi,gdie ie tai pokrov ka nisu bilastandardiziranih ipovoljno na ku6nu klimu. lja utjede Sirinu, razviien od rimskogimbrexa, udo- kupesuimaleneuiednaienu konstrukcija upotpunjuje Stoga se ventilirana maCilo naziva:kupa, dok ie duljinauglavnom ostaiala se nekoliko tzv.golubinjakom, koji atraktivnim detaljem, iste(465mm). kanatica, Zljebnjak,kupin... pospjesuje ventiliranje krova. Takvi se dodatno inadica TurtkaTondach U srednioiEuropiie sli6na iedinaproizvodi postavljaju ili kerami6ki odzradnici zidani ukrasni prema tradicionalstarogrimskogcriiepaimalanaziv criiepoblikovan privrhukrova, gdje vjetar ubrsvojim strujanJem pokrovu.Dviie lratar i opatica... nom dubrovaekom zava isisavanje vruteg zraka. proizvodio ,iberlas i dubrcvnik U Rimuse crijep od vrstekanalice. prozraiivanJe povoljni imaidodatni uaiStalno dva neiednaka diiela.Donii,ravan svoiim su posebnimtormatomi jerzimismanjuje potkonstrukciju koii nadzirukonzervatori naknadrvenu criiep,s boinim utorima, nazivao izgledom kondenzata i spreaava truljenje. udinak se tegula(pl. tegulae), a gornii, uspieino pokrile ve6inu dubropravilo zaoblien i suien na iednome kraju, vaekihkrovovasrusenihu potresu Priizboru krovnih letava vrijedi da za (pl.imbrlces). 1979. i tijekomdomovinskog rata. zvaose irrbre'x nagib treba uzeti malo deblje letve. manji Postavliali Nova kupa kanalica iadranka su ga na drvenukoni naiin pokrivanja znatno utjedu na Kakonagib strukciiu, preko letavaili dasaka. namiieniena potrebe prilamaterijala, treba ie najSiroiprimieni,a kolidinu utroSenog Na kupolama i nepravilnijim obli- niena6e primienauvelikepomo6i goditi situaciji i proradunati unaprijed. cimakrovneplohepolagali 8u 9a da ku6ena nagoiobali zadrie stil je postavljanje kupe Rijetko, ali ipakmogu6e podneblia- kakav prekosloia 6uta u vapnenimort. mediteranskog se igornje nasuho. bezmorta. U tomslu6aju Rimskisu proizvoaladi utiskivali su oduvijek imale, moraju iZicom vezivati zaletvu. kanalice buSiti
Protivkiie i vlage

Preko rcgovase naiprije ptitwieuju horizonhl8xScmna ne drcdice n;macima .tonvhbridose vaod 70cm. Potom okonitona niihp bfaju (grc. ce)uglavnon letve na osnom nzmakuod 21cm.

sepolaze Kupakanalica prcmaslieoclstrehe pri cemu kquinu menu, ulogu imato6noWtavljanielebva(g@tlca). u Zaoslgwaniekanatica osnovnom rcdu na atrehi teba prinijenitizihne ko'f'e na koiese oslania na donllkraikanatica strchi.

se polaie Kupa kanalica od letbva, na'podlogu naiieili betona, dasaka gee na Rrovove manieg ve6pri nagiba,l,lo, je nagibud m" nuzna lndba doniegkova ili roizolac i lskazaitita. hicl Tose obi;no posaiie daiEanino oeen@n kovne ptohe, cqele no dasketrcbaprckiti hldroizot*iiod, npr. zaititnon tofilo/nlon(jch Fol-g.Pri iatedbina amiranobtonskol krovnoi pIohi ( naialost" gndnk udestali naein je i obvema u pfiobaliu) d, .l odatn a hidtoi zolacil Naime, kodma h nagiba opasnost uviiekposaoii da jakl vletarpotjen pa ona voduuzbrdo, izmeltuqepova odirc u potkonstukciiuili potktov no8, od Ii e. Opas ptodon p letii aatulh ktovovimakojenatkrltluie clryece, ier otpalo li5cc t igricrnogu u koii sufuniimakanala Yode Wma s'/ehl branu. naoraviti

i
Prolivkise i vlage

Za5tita od ki5e
Kadse razmatraju razlicite moqucnosti prt gradnjis obzrrom na zastituod kiie. tu kosikrov lmaprednostu odnosuna ravnizbogboljihfunkcionalnih osobina.Kiia niz crepove otiecebtzo t pouzdano, hravnezahttleva mnogobrrgept r odrzavanlu. a i du2irnu1evtjektraianla. Aliosnovniuvjetp D!avtlna tzvedba i kvalitetna prodon. obrada svih krovnth toga 'Jstm kosikrov dalenogucnostda se poclnjim uredi t prostorza stanovanje, ito povecava stambene kvadrate r vriiednost cijelekuce.A za njenharmoniaan presudna izgled je konstrukcija. !bola krovapa ga graditetji oblik.izvedba cestonazivaiu i petafasada.

B:..r

,:r5

t. &

rG

*-..1
q

I
Savtlenasabloia )ota dacltttva- it .ti :' :) taujlata lA0 n) f i ] ti desntcnlep t nhvatttt gotnlL) lzlezatlpo Sablonrultsnes(' !etvLt. ht0z'ta obLtltrirc a Pttkljucnase cilev Lt,.det,:i pt tptenlleno leztsleposebr)a aorkcvanog ctllepa

1U

Zljebni Bramacov sustevStebiool je od moizrallen noestudinnog matenijala. lzuzetno je stabilan i imav o dobruo'tiku. Svi seclijeloviumecu u drugi lako iedan da ina 6istespoieve jedito onoguCuie nostavnu montaZu. Otporan ie nd Uvzrake i ekstemna klimatska oprercce. nja, ima postoiane boje,nezahliieva posebno oddavanie je viieka. i dugog

funkciju u svrhu ispunio svoju bi krovpotpuno je utjecaja, bezobzira zastite ku6e od vanjskih za stanovanje li prostor ispodkrovapreureden kaoizolator kakobi se usteilijednostavno sluZi i hladenju, vrloje vaUani tzv. na grijanju djelo krov, sekundarni krovje krovnapotkonstrukcija Sekundarni

ciievuspnvi Wrcdenavaniska i Potuiie * premasliemenu ,6pom.

Prclivki6e i vlage

loliiom Spojs pokrovnom je potpuno ispod crijepa vodoneprcpusan.

Savitljividonjipriujueak ispocl krovaolakiavaspois kutom ciievi.

11

zastite odkiSe sukrovne folije. smislu dodatne Bramacima i Siroki krovosimcrepova spektar vrsta iznimno kvalitetnih ne opreme te nekoliko je sustav krovnih folija. i oblikom Cijeli bojom modelima i jamdi kvalitetan, uskladen s razliditim itrajan krov nadglavom. siguran priuredenju potkrovlja ioliiama S Brcmacovim ili kodkrovova nagibom manjim 22 s od stupnja NoviDurcVent-sustavi jednostavniji postiZe konstrukcijski i jeftiniji se imajuveCu mo6venti. krov na tradicionalnu sekundarni u odnosu liranja,vanjske odvode Rondenzata i manie illepenkom kojeviSe nisu izvedbu s daskom gubitke toplinske ie, potrebne. je prodor kratke odkrovna folija i odeventualnog Osim od kiSe Stiti vodnecijeviokomitna praSine, nanosa folija dadeisnijega. Svaka krovnuplohu.Pritom potpuno mora ali razlikujemo dvije bitivodonepropusna, ie izvedba vooonepropusna, paronepropusne - paropropusne vrste i osnovne DurcVent-sustavi su jest prvih propustiPrednost sto6es donje skane viaestru ko upotreblj ivi p izvedbikrcvnih - pogotovo ti svuparukojase stvara u potkrovlju a inovativna preuredenog kadse iznad u stan- alije ne6e, 'Drodoa, konstrukcija omo' Ourovent s ventilaciskom cievi pretvoriti vodu ni propustiti folije kondenzira, u jednostavnu gu6uje prostor. natrag u potkrovni u svemodele ugrcdniu Bramac-pokrcva. Na tipovikrovnih folija Kakose nuderazliditi ni se lakopriujueuiu proizvoda6a, priodabiru trebaobratiti razliditih ventiIacii ski s-u stavi painju nanajvainije karakteristike : zaprozractvanle . vodeni vodonepropusnos stup- oznadava kuhinia, kupaonica, sauna i ostalihgrijanih odnosno u visini stupa a mjeri se u milimetrima, proslo ja s visokom prije podne propustati. vode na foliji nego sto rclativnom vlaZno66u . Sdvrijednost paropropusnost. oznadava Sto znka. Pfitomsenude je vrijednost dva {e5enia, s dugom folijapropuSta visepareiz ve6a. ciievi ili katkin potkrovlja. (san nastavkom i). lsto.6vrsto6a na trganje i oznadava otpornost toie i odfieno dobno, jo6 dok se pokrivanja krova, habanje tijekom eienjezaodvoitenie dimnihplinovaiz plinhodapo nedovr5enom kroviStu. Nekefolije skihkondenzacijskih imaju idodatne za otpornost na paranje oznake urcitaja kodkoiihtemje jer vrlo bitno se kontraletve iznad davlom, Sto perctun u dimovodu krovne folije udvrs6uju 6avlima. ne prema5uje 80'C.U standardnoi izvedbi krovnim folijaMedu kvalitetnim Bramacovim nudisei nastavak za ma su: antenu. , Bramac je vodo-nepropusna i veltitechloli)a paronepropusna potkrovlja i Stiti za neuredena vodeiprasine. Postavlja ih od prodora snijega, podlogu. se iznadrogova, ali ne na dascanu tezinau usporedbi sa Prednosti su joj manla proizvodima, potkrovlja, upijajuci fliskojionemogukojasluZikao dodatna zastita Na slidnim gusto6a (ve6i planinskim polozajima, kondenzata, visoka izlozenim u podruajima6uje otjecanJe jakihvjetrova isredstva otpornost na kemikalije i kodkrovova s manjim nagibom vodeni stup), je preporudljivo izraditi zazastitu drveta. od 22 stupnja, svakako je podruajima potkrovlje flexlolijaza uredeno mokrov. veca . Bramac sekundarni u takvim prije pokrova podlijevanja izravno na dasaanu oplatu kad se kisa Zese postaviti mogu6nost paroproFlex-foliJale kontraletava. mo:e uvu6ipod crepove uslijed ekstremnijihpostavljanja je postaviti pusna visokom te se moZe lzrada krova takoder u stupnju uvjeta. sekundarnog posebno preureduje izolaciju narogovima. napunu toplinsku vazna kadse potkrovlje u izravno postaviti kaohidroizolacijska Takoder se moZe stambeni Drostor. krov zahtijeva postavljanjefolila. Sekundarni . Bramac priprozradivanje imauniverzalnu kontraletvi koje omogucuju i univerzal-lo|ja polagati pase moZe nadasku, izravno na vodeili kondenzata ispodcrijepa. mjenu otjecanje polozene po rogovima (presJektermoizolaciju, ilinarogove. Glavbetonsku deku Na kontraletve paropropusnost, visoka visoka najmanje 50/50mm) dolazekrovneletve nesujojznadajke premaze paralelne (presjeka na zastitne ne manjeg od vodoodbojnost, otpornost sa strehom hidrofobnim ugradenim mm). Vrlo vazan krova u za drvote zahvaljuju6i 30/50 diosekundarnog

't2

Prolivkise i vlage

na visoka vodonepropusnost 5c|e.-a ljepila, TES-a proboja aavlom. imatakoder imauniver- 3'amactop rwlolija pa se mo:epolagati na dasku, =-.r primjenu ='roizolacilu, betonsku dekuili na rogove. :'eporuduje nagibe15-22 stupse za krovne -.a.zbogdodatne lijepljenja na mogu6nosti stoomogu6uje dodatnu sigurnost kod =olevima folija. :r?klopa Irovna proboia (rov danasviSenije kao nekad jer zbog nadrna Zivota i novih stambenih :-rmjena dodatnih randarda dobiva sveviserazliditih ' - r k c i j a. Pr e ko nje ga putemodzradnika paruiz cijevnih kanala za ventilaciju :.vodimo (,oaonice ili kuhinje, na njupostavljamo antene na krovse :: boljiprijem televizijskih signala, -ontiraju itd. snjegobrani -a mjesta jer se probojima zovemo krovnim ('cvnaploha probija kako krov mogao doista bi ploha nove funkcije. A dimse krovna scunjavati je potrebno probije -a nekom mjestu nuZno takva zastititi kakokisane bi ulazila -restadodatno Bramac za proboje krozkrovnudi - potkrovlje. proi-e5enje kojeje uskladeno s cjelokupnim program0m. fvodnrm postoji NoviDuroyent-sustav za svaki model Op'av dimnjaka-.. podloge u raznim bojama, a od :ijepa sastoji se koja modularnim obliku crijepa se dijelovima .adograduje primjene. mogu6nosti za razlidite je osim i zastite \a talnadin sigurnosti osigurana plohu. estetska uklopljenost u krovnu D u r o y en t- sustav omogu6uje odvodnju pare , odene iz cijevnih kanala, iime se postiie prostorija poput kupaonica i kuhinja orozradivanje najvise vlage. senakuplja -rdje postoje - odzradnici Za tu svrhu dvarjesenja (sani) is kratkim s dugom cijevi nastavkom gdje neovisno crimjenjivim o nagibu krova. Tamo ja6e postavljaju prozradivanje nuino se cijevi .e promjera ve6eg od 125mm. Duroyenl-sustav iza se mozeprimjenjivati prodore pri postavljanju <rovne nosaea televite za dimovodne iz plinskih zijskih antena cijevi .rondenzacijskih koji uredaja se sve deSie grijanla. u sustaima centralnog Ducrimjenjuju royenl nastavak za antenu sluZi za provodenje plohu. kabela krozkrovnu Dimenzije antenskih cijevi su od 22 mmdo '11 0 mm.Nastavak treba prerezati nazato predvidenom mjestu ovisno o gromjeru antenske cijevi. proizvedeni Svidijelovi sustava su od visokoje crijep kvalitetnih materijala. Osnovni element koji s otvorom seproizvodi u svim bojama ovisno iDrofilu. o modelu Karakteristika novih Duroventje ve6a sustava usisna m06 ventiliranja, vanjski kondenzata izventilacijskih odvod uredaja, manji prodora gubici toplinski zbog na krovnu okomitih plohu i potpuno vodonepropusna izvedba spoja s krovnom folijom.
5roliv kise vlage

DurcVent od aenik sdugom cuevr

Dimovodni nastavci vanjskih prcmien 116 mm i 128mm.

IJ

vlagai Voda, krovniprozori

prvi krovni Kad je prije iezdesetgodina Veluxnapravio prozor,zamiiljenoje da moraimati svekvalitetevertikalnog prozorabezobziraito je postavljenna krovnu kosinui time izloZen znatnooitrijim vanjskimutjecajima - vjetru,kiSii jedan od osnovnihi naibitniiihzahtieva snijegu.Uostalom, za krovniprozor iest potpunaza6titaunutrainiegprostora ponajprijeoboilnskih voda. utiecaja, od atmosferskih
jezgru profili pokrovni kojiizvana Stite lvletalni prozora, zajedno sa sustavom krovnog samog prozora i pokojisluii kaovezaizmedu opsava je li riJed - bezobzira o klasi6krovnog materijala materijalu ili nekom drugom nomcrijepu, Sindri - moraju isigurnu odvodnju. omogu6iti brzu vodetrebavodititakoda pokrov Oborinske na gornji dioopSava, dok iznadprczora nalegne pokrov treba bitidovoljno krovni s bodne strane slobodno da ne ometa odmaknut od prozora je tajodmak premalen li56e i vode. Ako otjecanje
Toplinska izolaciia oko doptozornika tuovnog prozota

Kutninosaei osiguravaiu i iednoslavnu precrznu ugadniu.

zatrpati tajprograndice mogu drveca s okolnog protok vode. i blokirati stor nalazi se spuopSava dijelovima Na bodnim sigurnosni Zvasta brtva kojasluii kaododatni pribodnim Tu spuzvu vjetra. udarima element podkutem na padcrijepa u odnosu treba rezati isbrtvljenje. U zoni Sto bolje kako biseosrguralo podprozora nalijeze nacrijep. a maramica opSav profilaciji cnjepa. seprema opSava oblikuje ptodola Sprecauanie uode a kondenzata pozicionira prozor stobolje Kako bi se krovni prozore za svoje Velux konstrukciju u krovnu )e pomo6u kojih nosade kutne osmislio iedinstvene na krovnu ugraduje brzoi kvalitetno se prozor prozora u ugradnju Toomogu6uje dublju letvu. bolja museosiguravaju dime krovnu konstrukciju svojstva. toplinskoizolacijska pridvr56en, okododobro Nakon stoje prozor potkrovni materijal, takoprozornika se ugraduje kojadodatno maramica, hidroizolacijska zvana prodora eventualnog spredavanje osigurava zastitni slojima konstrukciju. Ovaj vode u krovnu kondenzata kapljice izadatak da odvodi ujedno
Proliv kilie vlage

14

'

' "

ri-.

;,:

L4 i:

: :. r"-

..

j,4

_:* ;a:: t-:

.

-,n.- ..

-: rem novnar Dcla\'l!l! s donleslrare ..: Tale polava vr o cesta t lekomprojeca . - kac sL] nalvece osc aciletemperaiLrre - lr kfov'r !r'ozorff ogaoflolp.mo spL,f t zfa avnu zadacu dovod svlet a svjCZCg .r';it] bt spunJen sv naveden zahtlcv I zadovo avanla srgurnosn h uvlela s vafl 'tr..-'p ro obi ro- por . . s takio kolele zuzetno otporno na lucrl
e L ;-,le d"

.1.

- rsn uvletunutrasnle llrt an stak o nroze pucanla laKC 0a se u stucalu ne raspa na . Slaka krovnifprozofa -rasfe komadic e I p ns(a punjenja :.rmopTemaze Sto rr :r!'arzvTsna izoacrlska svolstva
.a t / a
, t,n, ,.o

o At o - o

lF dO O . '
4l

-.

l i ,i
I

U. . - lo
,1 . r.L

-u
16t

to .
6. r p I r oI d16

., o z
- -t o( pO -

posebnu pa2nlu posvecrle Ve/ux codatL o,.u q"dl-

rzoraTa<olaprrmjer nj hovkrovn prozcr .,r os n' elektr cnoguprav lanlama !graalen kol qa c m oslet pni e k Snekao : - senzor 'r:rtsk zatvara.
tc

Preryrucena izvedba unutrainie obloge oko krovnog prozora

Unutrainia klin|a Cetvero6lana obiteliu svom stambenom prosloru proizvede vlage oko 15 litara dnevno su5enjem krozkoZu. kuhanlem, - disanjem, na klimu unutrasnie utjede stouvelike odje6e... kva' prostora. osigurati zbogtogaje jakovazno provjetravanje prirodnim zraka litetnu izmjenu prozora na nekoliko Preporuduje se otvaranje dana,Stoosigurava minuta viseputatijekom neizgubi dragocjen zrak, a dasepritom ugodan pozornos JoSvaljaobratiti iz prostora. toplina gotovo preklop svi kojiimaju naventilacijski prozori. b Preklop 6eomogu6tti luxovikcovni zraka stoje izmjenu bezobzira alikontinuiranu potpuno prozor zatvoren. krovni pruodno prozraiivan Kakobi se osrguralo 15 prostora treba izmijeniti velidine 12 m'?, za sto6ebitidovtr zraka na sat(12m2x2,5 m2\ preklop 78cm. naprozoru Sirine ljan ventilaciJski je obratitt painju izmjene zraka bitno Osim prozor. jos neke P uz krovni vezane detalje izolacija oko to je toplinska svega

prozora iza iu meduprostoru krovnog obloge. prazan tj. ispunjen ostane Akotajprostor

tzv. do6iie do pojave skimzrakom mosta. sto6ekontinuirano oothladivati prostor nato daje zi S obzirom okoprozora. grijanje u koj( zrakprostora dokje ukljudeno toplijii s veci u ve6inisludajeva boravimo postoji postotkom mogu6nost da se vlage

s unutrasnje razlike u temperaturi velike

Kontrolhana odvodnja oborinske vode

prozora pojavl okokrovnog obloge pojava, a moze; Toje vrloneugodna jerje prozor plohu u stakla i unutra6nju zidu najhladniji element ilivanjskom konstrukciji pojavu kondenzata sprijedili Kako bismo izvesti na nadin daje u oblogu okoprozora vertikalna. horizontalna, au donjoj njojzoni prozora treba ispod klupdica Akose izvodi gurati zraka cijele unut toplog duZ strujanje plohe 0d na nadin da je se odigne stakla

kovni prozol

to

Prctiv kise i

''

na prloTe'oj : z aa {ao stoie p-hazano

: ::orucuje ti radijator u zonispod sepostav . -ogprozora. da Natajnacin seosigurava plohu stakabude uz unutrasnju : .- {ojislruji kondenzat Sto kako bi se potencilaln , . :ro ij1
:: S USIVaO.

r: -: . C jl

ventilacijski preklop koji osigurauaprirodno prozractvanle

Xrovni prozori za vlaine prostoriie prostorl i kao dto su kupaonica : =nrbeni - - a sadrZe viage zbog koncentraciju veliku ':::1 lsparavanja pr pranju, I kuhanju kupanju prostorlma postavllena u takvim :: : stolarija
*og.rci^1 ;: ro izlozena oitecer

poseban rnodel Velux . ,:udajeve )eprotzveo na otporn kojisu potpuno ::JraGGU/GPU zavrsna obrada Tormomoguauje :- v agu. izlivena u kalupima, tako I : : le og poluretana jagonalni -e postoje kao u kutovima d spojev .
^oo je osigurano da v agaudeu . ^acn potpuno - -:'aSnjost prozora. konslrukcije . ro slLcal PVC-Slolarile. Na Jooda.erp

Za la'ma.

je od lameliraiTradena :.-a jezgraprozora

nost u uspomudaje dodatnu stabi : lrvakoje koli . PVC-profilima suseu praks r: saSupljim nakrovu. nsolaclje uvjetima rzenekstremnlm .azalmnogo pogodnima. Name, takvi manje pokazlvali zamora znakove vrlo brzo a"ozori profila - izobl i uvijanjem i:erijala cavanjem vodonepropuraruSuje funkcionalnost kadgovolrcenitogledano, -l o stanovanlu u potkrovlu ' ' r . n r pr o zo r Je zasrgurn0 e emei r:.nodnajvaznijih ':.:a Prl odabiru i ugradnji
. _ n^^ n r^ 7 ^., ||a l ra h , )vtJ _ , L L r i rd z||tu

ii
a --,,?r

-:

adono

.lotrlio

ior

procuri - troSkov :- -.-, :: r a c i je na stalih

: : r h i t .6 <i ^,,rn ^

t
profila osigurana Stabilnost ie laminiranom dtvenom jezgrom S obzirom na to da se prozor izraduie u kalupu nemakutnih spoleva

veci. :-atno

lzvedba parapeta s prozotskom klupiicom

irTIl0lllCA GMDS(i rN.ll2Ni:tt,

IULI\

izrl Lca Sr ed isrrja K rrl UlicaSv.lvana1/A

na Jezerce kosomkrovu

krovovi u pravilu ku6ama Doksu na starijim pokrivene su djeloku6e novije mnoge hladni, t0plina lako dopire do kojeg krovom toplim midno (slabo izoliran ili iz ni:ih katova iz ootkrovlia Snijeg vrata stubista) otvorena oodtauana, sto samo je, medutim, izolator toplinski dobar u potkrovlju topline pospjeSuje akumuliranje pokriven grije i criiep tavan kojazagrijava Toplina snijeg se crijepom s toplijim U doticaju snijegom. izvedenili derutankrov propuitat6e vodu iim se LoSe prema strehi cijedi snijega se ispod tooi, a voda obilnakiSa' poine topiti snijeg ili kadzaredaclugotraina pa se crijep nema zagrijan streha No otvorena 'Kako ga u tomsluiaiu popravitii iime spriieiiti curenie' vode dotjecanjem Stalnim na njojvodasmrzava. koja se ledena naslaga debela nastrehi nastaje poput sve njese nakuplja a iznad brane, uzdiZe ili ruba strehe doprijetido nemo2e vode koja viSe jezerce 6eprekriti Stoje krovpoloZeniji, zlijeba. crepova a vodace izmedu crijepa, vi6eredova podicitavanski potkrovlje, zalijevati u otjecati kombijediti Najgoru katu. na naivisem seu stan od danis temperaturom sundani izazivaju naci,u ijakozahladenje iznad niStice stupnjeva nekoliko ponavljanjem noci. Udestalim tijekom koje slijedi se naizraspona snijeg temperaturnog takvog a raste, barijera ledena topiismrzava, mienice poplavpod suncem koje toplim Siiise ilezerce tavan. ljuje 'Voda krovikonstrukciju natapa drvenu oritom i zatopljenja kracih zimskih tijekom sta kojase uzastopn0 takoder temperatura niskih razdoblja teren drvoi priprema storazara olapai smrzava, je neSteta Stvarna iligljivica. truljenja zapojavu mrlja iskuplia od neliJepih sloZenija usporedivo naslropu. vodu otopljenu da izdrZi crijepa Sposobnost creiprel(lopu krova ponajviSe o nagibu ovisi krova ipokrivanju pri pova. kupnji crijepa Stoga proizvodada i primiieupute irebatodno ooStovati je jasno prikazan odnos kojima na niti dijagrame izzag ianogstambeno.g.Dro' podptopusta topline mnogo Loieizolinntavanski polaganja plohe igustoie zastcen krovne odozgo nagiba potkrovliu predaie koli c izmedu toplinu u Zaq ianizrak stora, iepu le sniieg setopt. criieoa. c iepom s topliiim Udodiru aloiensiiiega. debelin od htadn:oCa gradt Dattpostupno te.ctenu i gdie smrzava prema se voda hladnoi strchi i ciiedi zahtijeva je pravilo krova 'iiri.izi nagib da manji Op6e voda daniu olopliena nocu smrzava..a koie se n;staie ove brane ie1ei'o pak ve6e preklop ili 'zaliieva crijepa redova izmedu pa ve6i viSe tedova zahvaca krovu nagnutom iezerce Nablaze tavan. 9.nppa poda porast vode ili u dobroi razine pokrivanje tavanskog kako izolaciii za aiege;ie elemente ii i'iuieiie ooitriie. ie u toptinskoi zbog ciiepaodozcto. zaproxaeivanie gornji kr,vislasbrostorom izolacfii ioDlinsk6i jezercu ne bi dosegao brane izaledene u preko rogova hidroizolaciiu kr6va nuzno nagiba miatog ie ugraditi rubelemenata Pokrova. doduSe nudi, crijep valoviti uloren povremenih zimskih Dvostruko ili tijekom U prolje6e jedinici po masa pogodnosti manja pojavljuje odredene se ku6ama na mnogim zatopljenja nou kontinentalno navjetar, otpornost vodeniz povrSine, cijeden;a i tragovi srehe ztdispod mokar koji se bibercrijep povoljniJije podneblju dugadki i je snijega topljenja naglog Sto rezultat fasadu, Voda, pribijene letve gusto polaZe na dvostruko, curenle Ponekad se :liebova. zadeplienih ledom .. sudarnice i kroz bodne lako orodire - izadimnjaka,medutim. zgrade pojavljuje idublje u tlocrtu temperau6estalim s nagibom Stooase u kraievima s premalim imansardi raznih zidova pride5ce snijega promjenama iobiliem je prokiSnjavanje nepra- turniri rezultat Takvo krovi6a, pokrova (ploee) krovnog ve6i elementi mjenjuju fizikalnih i nerazumiievanja kroviSta vilne izvedbe pokrivaju limom nerijetko raznih klimatskihpa se ikosi krovovi tijekom procesa u konstrukciji (npr' poput membrane nepropusne postavljenim pojava takvih izasto vode prilika. slapovi Odakle nagibom manjim Krovovi s kotar), Lika, Gorski gradenim objektitradicionalno nastarim, nema duZ su naj6eSii kakvi krovovi, je jednostavan su majstori tzv.mediteranski - stari ma?Odgovor promjetemperaturnim s blazim obale morske trajno osigura pazili konstrukcija krovna da dobro na suosjetljiviji obidno snijegom, irijetkim nama zagrijavanja pokrov, od svakog za6ti6en hladan polako i otapanje snijega zadriavanje duZe rznutra,

18

Protivkise i vlage

pokrova je daoblik i nagib krovate vrstu 3cito po -: smiiemo Sto nam sesvionomu odredivati gradimo podneblju ku6u. prema kojem u vec :a kronagnutih nijespecijalnost \o ovapojava padom od 2 do 10 , :va.I ravan krov s nuinim podleci temperaturnom neugodnom moZe :.:sto jeze.--, vodenih stvaranju kojepogoduje ebanju toodlican daje snijeg sezaboravlja \ai6e56e pokrije krov ravan simlshi Ako izolator. snijeg : izolacijom tankom toplinskom za5ti6en : -.lidno -cr.4 - 5 cm,stoje vrlo i dokaz Sted6est sludaj pokrov - e na krivom debljine mjestu) snijeZni toplinsku no6i odlidnu 6etijekom : I cmpru:at (odozdo, iz kuce) iznutra nozagrijavanje ::Stitu, p0rast ce i hidroizolacije -: c(i dodira snijega (+1"C) i nakrovu cese niStice iznad ::'rperatura slojem odozgo debelim vodaza5ti6ena : r aviti i kad vaniska temdak senesmrzava ivi voda zastite toplinske na -10'C (bez :.'aturaspadne bila hidroizolacije bi u sloju -.-legatemperatura einienicuda ie sniieqodfieanbolinski izolatordobrosu iskoristilistanovnici je ravan nado- atp!*in krovobzidan niskim :rc -9"C).Ako xrajeia u ioffma ga tiieiom zime ima obilie. Da bi saiuvali sniieg na su mjestimic-krovugnde se blagonagnutikrovovi kodRoiihse krovnipokrov-hladi ogradom u kojoj s.ttulanle.P :.om ilizidanom je hladnoa zraka odozdo, Nizak iriietko upotrcbljavan tavan prepustenle n@dnocl diokrovakoji -: napravljeni izljevi, tajobodni koja sp-reiavazagriiavanje criieba. ali ie zato pod tavana odlieno izoliran prema 6eotjecanje griianim toplrne onemogu6it :.an domasaja prostotijama, Poluoblice na stropnim gredamapreknvene s-u voda ne nabiienom ilovaeom koja ie armnane slamom, a povrn svegale zemuantnastp Otopljena .:oejer6eseizljevi smrznuti. krova - odiiina zaitita od Shehiepoiara. Siroka hladna streha spreiava olapanie i ispod neizoliranog - rie otjecati, a toplina Poraste li razina ovog zatedivanie sniiegana doniem rubu krova iime ie sp ieeeno stvaranieiezeraca snijeg. ralleie otapati jezera ilido op5ava obodnih doruba ::enjadkog hidropukotina krajevima u uzdignutim -....ivenih konstrukpoietcecijedenje, u stropnu : r acije. t su neizbje2ne i pofasadi. Stete : J. nizzidove : - atne. krovu ravnom s izoliranom natoplinski slabo (napravljenom zbog okapni-as vnom strehom ledeni rubkoiice se pojaviti uzdignut :: moZe jediti Voda ce vode ispod snijega. otjecanje -.:' preko prelijevati i uz ostale dimnjaka opsava tu -.; prodore konstrukciji. u krovnoj : acozasti6ene hidroizolacija to potvrduje da je sigurna Sve -:cdvojiva zastite. Savjesni toplinske od dobre pa se svekritiene elemente l'adteljito znaju u kojem kompletnim sendvidem :j'ade za6ti6uje protuparoizravnavaju6i sloj, na6i -: seobidno vanjski izolator, otporan toplinski :arnabrana, rub0m uzdignutim s dovoljno lj hidroizolacije " -: kritidnim mjestima. t nudi trajnu materijala Prmjena suvremenih P kauduka du2e a folije od polimeriziranog :aStitu, E premaza i elastidnost od bitumenskih :adrzavaju godina stvrdnu, nekoliko :cenkekojise nakon promjenama i pari temperaturnim :: seizlozeni napuhnu ipopucaju. kuce : JnutraSnjosti ispod criiepa,osobitoakoie krovu trebaosigunti provjetravanie krije seu izvedbitzv.I strmiiem svih tihproblema Rjesenje tavan preureden u stan.Znk struii ispod c iepa i izmeitu daaeaneoplate i ispod tootinskoq izolatora (npr. kamene vund eime se osigurava traino odvodenie zrakstruji .3ntiliranog krovista u kojemu toplinske p6re.Odz-rainicise iostavliaiu du| sliemenakrova' Na stmom krovu riede se iznad obilne u meduprostoru -'epova 'Doiavliuiu krovom krov- 'm62e'ni iezerca otoDlienevode, no otapanie potaknuto loie izoliranim zagrijavanje kojaspredava svako :clacije iime se voda prcusmieruie ti led koii ce zaeepitiiliieb riau arene ;tuo -:g pokrova. kamene na zid ku6e. Pti klianju snijega s gorniih diielova krova pokrclna masa moze ugradnju Preporudujemo 12cmilistiropora deblji- udariti u tedi otkinuti'crcp6vE i iliieb. Dvosttuki biber-criiep na gusto pribiienim . ,ne debljine najmanje - : 1 0c m. letvama smaniuie vjercjatnost prodora vode kroz krovni poktov
:-: : f k iaeiv a q e

19

lz oblaka u Lliieb
za to da zaititeprolaznike Krovni iljebovi ne postojesamo Osnovna imje zadadasprijeditislijevanje od kiinih slapova. je ito daljeod kude.Kiinica se vodepo zidovimai odvesti moie skupljatikaosivakudnavoda,zapranie automobila, vrtai.., no za uiinkovitost i tainost vaine odvodzalijevanje pravilai kvalibtnoie postane instalacije bitnoje poStovati su problemoborinskihvocla viti. Kiselekiie zakomplicirale pa su iljebovi postalivrlo osjetljivelement dobro sagraClene kude. nakon kise lokvice vode Zlileb u kolem ostaju

Kadsu vise6i iljebovi prcstotu u stobodnom priewidenisamo nosadima, uvijekpostoji ptelijevanh ord6,nosa ocl vode Feko srreinjeg ruba Kako crepovi i leb.to sre nadvlsulu pri naglom dineoavorc, klI2a nlu snii ega.ob iE no nemaostecenE.

pojilo zavrapce i golubove ili rasadnik nisusamo zastita ima komaraca ve6i pokazatelj da ku6na posebAgresivni u atmosferi, slabe todke. spojevi gradovima, no u ve6im stvorili su noveprobleme kisnice krozrupe cijedenje ier nekontrolirano Duie modi fasadu izidove. djelovanle u oluku izvedbu skupa oite6enja stokvalitetnu uzrokuje i uredno odrZavanje dinisveznadajnijim. i lerasa vazan vodes krova, balkona Odvodnja je segment treba za6tite ku6e.Zatopri izvedbi uzeti u obzir nekoliko elemenata: . stobrZu postavljanja lzgled i nadin oluka odreduje sama kisnice, ijednostavniju odvodnju . skladizmedu postavljenih i oblik. lakosvaki krov njena konstrukcija i zgrada, izgleda zgrade posebnosti, izvedbe moima danas se sve svojih oluka, . jednostavno grupe: u tri osnovne odriavanje i povoljan odnosiz- gu svrstati . Vise6i samo postavljene Zljebovi ne uiivajupopularnost instalacije. medu cijene i udinka ve6i zbog zbogjednostavne i jeftinemontaZe i da se lakootkrivaju sva o5te6enja 6injenice kojivisiispod ruba neispravnosti. OSteien Zlijeb ve6u neuzrokuje odmah Stetu. strehe . UloZeni iljebovisu manje vidljivi, a montaza je zahtjevnila. na spoju Najde66e se postavljaju ploha, viienaca iza ukrasnih dvijukosihkrovnih gdjese vodas obje ispred strehena mjestima rub u zlijebi tamogd,eje prednii straneslijeva gradevinskim eleilijebaskriven nekim dodatnim je skuplja, traii mentima. MontaZa a odrZavanje pukotina paZnje. rupa, viSe Kadsepojavi mnogo prelijevanjem vode nastale ili zadepljenje Stete zgrade u neposrednoj zahvadaju sveelemente blizinioluka. takvisu oluci Zbogopasnosti od preliievanja kakobi prihvatili ve6ih dimenzija obidno osjetno poplavu za obilnih ve6e koli6ine vodeisprijedili i olukatraii vi5ematerijala ki6a.Ve6ivolumen izvode izrade.Pritom se obidno ve6etroskove preljevni kakobi se poplava i dodatni elementi pod kontrolom, a mlaz iz takvihizljeva zadriala nijeu redu. signal da ne5to moie bitipravodobni
Proliv ki6e i vlage

20

janja vode. manje talozenje smeca, a pripojavi leda boje podnosi mehanidka Kako optere6enja. je bi se fasada zastitila od prelijevanja, straznj rub, ovisno o volumenu 2lijeba, obidno do 21 8 mmviSi odprednjega. ili klinasti :ljebovi nisu najpovollSandudasti postavljaju nijiza strujanje vodepa se obidno s je,proporcionalno ve6im nagibom. I ovdje zapreprednji (vanjski) mini ilijeba, rubuvijek niZi od (unutrasnjega). straznjega Uelicina pr'lagoduju Dimenzije Zlijeba sepromjeru cijev Promjer mooluka. ovevertikalne odvodne cijevi raomoguciti djelotvorno otjecanje vode s krovne je krov plohe. Sto veci oluci ceprogutati viSe kise, padalrna. noto ovisi i kolicini o podneblju presjek kolicina Stoga odreduje kiSe kola mora jednostavne otjecati, a izracunava se pomocu jednadZbe itablica: Ok= PovrSina krova x KolicinakiSe x Otjecanje vode (litara Ok= otjecanje kiSnice u sekundi) = dimenzije Povrsina krova krova u tlocrtnoj projekciji (m'z) = prosjedne godi6nje padaline (l/s Kolicina kiSe pohektaru) ha=litara u sekundi = dimbenik Otjecanje vode vrstom i odreden nagibom krova. P.eporuduje normi seprinjena DIN 1986, dio2.,tablica 13. primjeru Pogledajmo to nazamiSljenom krova s tlocrtom velidine 10m x 15m = 150 rn,podignuje u podrudju godiSnjih tomna ku6i koja srednjih preporuduje iljebova ::od takvih se dodatna - :.oizolacija kaopriizvedbi krovne Zbog uvale. -:Eucihneugodnosti nasuprotne krajeve ovih postavljaju kako seobidno dvaodvoda - 3bova prelijevanja. vjerojatnost Zlijeo : ;e smanjila - a padodsredine prema pases dva kralevima i spredava , r.'oda udvostruduje djelotvornost zanje razrne vode. r i .Skriveni postavljaju Zljebovi iz se najdesie razloga. nadrvenu ,,.::tskrh Obidno sumontirani paihseponekad istaku naziva :etonsku strehe potpuno 2ljebovima. Gledani odozdo -.:olecim istakom iliukrasnim ; - skriveni vijencem. Slo:e-: sukonstrukcije, a prednji imje krajprekriven ':,'r m zaslonom. Kako bi seizbjegle Stete zbog imje rubnajmanje :': ljevanja. straznii 8 mmvisi Tako.le :: crednjega. manje vjerojatno da 6ese poziduzgrade, vode :aKvode cijediti a prodor .rovnu posebnim konstrukciju i sprecava se : r ratnim opsavima. 0blici '.ajdesie polukru:nog, se ugraduju iljebovi je oblik presjeka. -dudastog :: i klinastog lako Zlipitanje ::a prvenstveno estetike, djelotvornost presjeka : - -.lava ovisi o velicini Zlijeba i oluka. :Jgledajte krovove. Primijetit ceteda nastre-:ra prevladavaju polukru:ni :ljebovi. Zaobljen : :b nudipovoljnije hidrodinamidke uvjete stru: : kSe vage

Vise4iZljebovi s limenim opsavomosrguravalu strehu od preliievanja vode preko strainieg ruba. Iza naidonieg reda (dvostrukih) letava Iim se savija (pettla) za dodatne drZaie ili uZu j en u Iimenu traku postavl preko plosnatog diiela nosaia paralelnosa strehom,

21

LeZeci Zljebovi ttolaze na daiianu oplatu postavljenu u poiasu strehe. PolaZu seWeko lima takoda ih punom ii nomobuhvaaa nosad ptidwSden prckoletava. Dabi sezljebosigutao od velikogtereta klizuCegsnijega i leda,krov morai matisnjegobrane.

Stoje6i Zljebovi se oslaniaiu na drvenuili betonsku istakuvijenca stehe. Uzduzni nagib zliiebapodeSava se pomicanjem nosaiana koiije poloien Zliieb, Tuse eesb postavliaju pravokutnog i zliebovi prcsieka. Ciieloudublienieiznadviiencatreba ispodnosada zaitititi limom.

padalina (stoiznokoliiina od300Us pohektaru Usm,).Pretpostavimo si0,03 lidaje nagib krova (>'15"), veii od '15" faktor otjecanja vodebit6e 1,0(prema DIN-tablici). Proradun 6ete6i ovako: O = 150x 0.03 x 1.0= 4,5t/s Ovavrijednost od 4,5l/s(litara u sekundi) dat pogodnog 6edimenzije vertikalnog oluka zaodvodnju s na5eg krova. Svemjere mo2emo o6itati (DlN100), iztablica Uzprimjenu mjera iz tablica treba napomenu dasuproraduni radeni natemelju koritastog :lijebai odgovaraju najnepovoljnijim hidrodinamidk uvjetima otjecanja vode. ZapolukruZne Zljebove i cilindridne oluke svetreba svesti naoko70 Dosto iskazanih vrijednosti. Obidno sepriizradunavan polukruZnih dimenzija Zljebova i cilindridnih oluka povrSina radunski smanjuje krova u tablici zaoko posto. trideset Kodsvihzljebova kojiu sludaju ekstremnih kolF prelijevanje iina vodeneomogu6uju ne5kodljivo primijeniti proradune vode treba druk6ije koji6e posto 100 datiod30 do vede zljebove i oluke. No projektanata. toje ve6posao pokazuje Ovajprimjer dasvaki krov treba odgovaraju6e Zljebove i olukepaje proradun, izradu i poslavljanje prepustiti najbolje strudnjacima. Priizboru i nadinu izvedbe imamnogo Zljebova pojedinosti va2nih kojenaruditelj morarazumjet kakobi ku6a dobila najpovoljniju instalaciju za odvodnju s krova. lUaain postauliania Prema nadinu montaZe razlikujemo triosnovne grupe prepoznatljive Zljebova, naprvipogled: . vise6e Zljebove, . leZe6e Zljebove i Zljebove. ' stoje6e postavljanja prije Nadin ovisi svega o krovnoj konstrukciji, vrstii veiidini krova, a tekpotom o izgledu zgrade. Vise6i 2ljebovi najde56e boluju od provje5enja gdjese u razmacima izmedu nosada u spuStenim dijelovima Zlijeba zadriava voda. O toj mogu6nosti trebamisliti unaprijed, a 'azmake prilagoditi izmedu nosada velidini :lijeba idvrstopridvr56uju 6i materijala. Nosadi se najde56e na pa imse i razmaci donje zavr6etke rogova kre6u izmedu 70 i 80 cm.Postavljate li plastidne iljebovekojisu osjetljiviji na optere6enja i snijegom ledom, razmaci medu nosadima ne bi smjeli biti ve6iod 70 cm.Sandudasti iljebovikvadratidno joSmanje presjeka zahtijevaju razmake - najvi6e 60cm, jer se paznju lzbormaterijala traziposebnu pojavljuju galvanske medurazli6itim metalima struje kojedrastidno ubrzavaju koroziju. Stoga pridvrSiuju Zljebovi uvijek se bakreni bakrenim pocindanima. nosadima, a pocindani lstezanie a materiiali Krovni iljebovi ivelikim su izlozeni suncu temperaturnim pase priizboru razlikama materijala
ProtivkiSeivlage

22

PolukruZnimetalni proraeunavaju postavljanja ^adinu unaprijed iljebovi izraduiu se priniskim i nastale stezanjem duljine :'omjene prematoino odrcdenim 'astezanjem privisokim temperaturama. mierama, Oznakea, b,c i d miienjaju se prema uvjerenju da se to uglavnom Unatod op6em velidini Zliieba. plastidni itekako metalne Zljebove, su ::nosina im temperature, a istezanje napromjene :sjetljivi iliebova. ve6e negoli kodlimenih : mnogostruko istezanja duZinskog li koeficijente ,sporedimo polivinilklorida i bakra, otkrit cemo :cl etilena, -eodekivane razlike: Cu = 17 x P E= 2 0 0x 1 06 ,PVC= 80 x 104, -J.. podetnih iskustava, svekvalitetniji Nakon lo5ih odvodneciieui Powiina [ierc kromih ilieboua t) plastiane promaknuli krovne su materijali -Tietni k?ova Presiek llljereu mm Promjer gradevinske kvalitetne elemente. Presjek medu : lebove us cm2 promjenama a b c d mm tempe- cm2 zdriljiviji supriekstremnim -ature, iopterece- 25 naultraljubidaste zrake otporni 28 I 1680810 60 37 ,',] ni dinjenica -1a iledom. Nije nevaina snijegom 2.5 106 10 10 50 18 80 83 nikakvoj koroziji iliebovi nepodlije2u :a plasti6ni 2.5 127 11 10 50 18 80 63 83 jednostavnije. 3aje i odrZavanje 79 4.5 153 11 10 20 100 92 150 rjeSenie. a priZljebovi sutradicionalno ' Drveni 7.3 Naj6edie subiliklina11 10 rlenlivali susestolje6ima. 145 22 192 120 243 pravopoput V, ili s slova sandu6asti, oblika 177 13.3 10 245 22 250 21 150 443 -<log (utnim presjekom. gradnja Kako drvom u novije pravi preporod, nijerijetkost . rijeme dozivljuje Oznakemjeru pravokronavijencima ispod drvenih Zljebova Jolava kutnih, kvadra enih ili konstrukcijom . a. Oblikovani u skladu s cijelom sanduiastihZljebova totno odredenim a impregnacijom. zgrade. zaSticuju setemeljitom mlerama. (ponekad trajnoelastidnim i izvana) obla2u znutra tako daje sam0 ridroizolacijskim folijama dadrvo folija. osigurava lblikdokvodonepropusnost .Klasidni napravljeni su od metalni Zljebovi lima, bakra ilinehr delidnog cinka, cocindanog vrijeme imaiizvedbi od delika. U novije Jaju6eg profila. aluminijskih e oksiranih Zljebovima dajesloj Prirodnu zastitu metalnim postavljanja prekrije povrSinu kojinakon cksida kodbakrenih Toje posebno izraiajno metala. I mijenjaju bojuod Presiek koji vremenom 2jebova s Miere u mm Promier Presjeci nkaste d0 taxarakteristidne naranaasto-crve t/s mm cm2 a b c d rn2 n cm, Ocm2 atmosfere mnozelene. NaZalost, zagadenost t ,l 28 36 4270816 60 29 37 zastitnog slojai remeti togprirodnog stvaranje 64 2,5 80 50 Najopasnije su kiSe s 55 85 10 18 o6te6enja. 83 zaziva ozbillna pH-vrijednostima 90 vrloniskom kiseloscu i visokim 4, 5 79 108 75 120 10 20 100 150 (alkalnih) sui ostala 1 35 90 150 10 22 luZnatih sastojaka, a opasna 7,3 113 144 120 243 <emijska onedi56enla. 13,3 177 225 120 200 2A 22 150 220 443 . Pocindani limovi zasticeni su povrsineelicni utjecaju cinka kojisvete:eodolijeva skim slojem je i naogrebotine i udarce. Dimenziiezliebova i odvodnih ciievu u uskoi su mealusobnoivezi,a velieinu im kisa, kiselih a osjetljiv povraina krova. nagib krova i koleina padalina (klimatsko poclruiie). potpuno is vremenom ne- odrcduje Sloj cinka sestanjuje lJ tablicama su dimenziie2ljebova za podtudia s godiiniim prosjekom obilnosti je padalina od 300Usha (0,03ls nl). usporedbom tablica otkriva se razlika izmedu korozija dime limtadarazleda staje. Ogoljeli polukruZnih i pravokutnih Zljebovai ciievi. Bazlogie u hidrodinamiikim uvietima zape6acena sudbina. 2ljebovima za otjecanie vode koji su povoljniji u polukruznim zliebovima. . Limovi jer pod trajniji su osjetno od cinka ') NAPOMENA: Prcraduni u tablici su napravljeni prema koritastim zliebovima pa povriz zrakana dioksida utjecajem uglji6nog se u izraiunavaniu oblih iljebova powiina krova moze teo jski snaniiti do 30 '/.. za5titni sloj iljebova vrlobrzonastaje Sini novih ispod s 5 (pH< 5) iliu dodiru na pHvrijednoslima mehani6kog o5te6enja karbonata. U sludaju (pH >12). luzinama karbonat i jadim brzoobnavlJa ogoljenom se cinku vecstoljecima kaokvalimovi slove reakcije. Stoga se kemijske ' Bakreni spredava daljnje koiidobro odolijeva koroziji. U materijal na litetan smatraju otpornim limovi od cinka op6enito >3)na podrudju ve6im od3 (pH s oH-vriiednostima s okolini lpak, u kiselom koroziju. cinkreagira
Protv k i6eiv a g e

23

posljedice neSkupe marc.KSakoiase ktoz cijedila rupeu Zliiebu je sa strehePolpuno ove uniitila fasadu Kakokiia dvokatnice. moie ljenna vjetrom prcmoditi neoibukan zid debliine 38cm, sigurnoniie stanarima ugutno'

na koiisenanose s materijalom rajuseuskladitr kojaussredstva Najdes6e suto tekkozmetidka I treba atmosfere poravaju djelovanje korozijsko godine. dvije najmanle svake ih obnavljati pokanabaziklorkauduka napravljeni Premazi ijednostavnima vrlo otpornima zali suseu praksi u primjeni. slovekaoizrazito smola od akrilnih Premazr podlogom nakoju senanose s u dodiru inertnijer reakcije kemijske nikakve neizazivaju primjenjuju sei poi cinka odbakra Za2ljebove protiv premazi utjecaja vremenskih zastitni sebni kojionemogucuje lazur sekao svoievrsni Nanose patine. stvaranje i takoodgada dodir sazrakom Opasne kombinaciie dobitiu neposrednom nesmiju metali Razliiiti izazvati dodira na mjestu mogu KiSa ivlaga diru. pojesti pravuelektrolizu kojace Jednostavno Akotakav spojne ilioluka. zlijeba komade cijele pravilo da plemenitiji izbjeiiprimijenite mozete na onaj u odnosu mora docinizvodno materijal neolemeniti. kojima materijali ili bitimenizirani I bitumen zastitni slojpovrsini karakteristi6an seoblikuje mogu s streha krovovi ili za5ti6uje kao se pokrivaju raduna patina unaprijed seponekad s kojom razni agresivni ako koroziju izazvati Tek vremenom detaljem. koloristidkim zanimljivim s posebno Zlijeb u metalni dospiju ispranr erozijom (pH< 2) mo2e dovesti do spojevi kisela okolina visoko za krovove iskustvima, prema najnoviJim prirodne se, Zato Za 'azliku od kemijskih rcakcija. Stetnih ilibitumenskom trakama patine ponekad bitumenskim se povr- pokrivene ilizelene tamnosmede iprofili od preporuduju oluci Zljebovi, Sindrom octene olopinom vodenom obraduje bakra Sinu je plastike lima. ili nehrdajueeg reakcije kemijske nastale kiseline, a rezultat pripaziti izvedbe i nadistocu treba povrsina Ovaiumjetno Priugradnji bakra. zelena izrazito jednog nebi nasle metala krhotine sesitne zastitnih kako nikakvih naZalost, slojnema, stvoren pregibima opSava ili u nedostupnim na povrsini svojstava. movlaZnojokolini u . Nehrdaju6i struje Galvanske podjednako su po- oddrugog. (inoks) limovi pogled prvi neobjaSnjiva na gu izazvati ozbiljna, Opasnost i alkalne utjecaie. najakokisele stojani bro- oSte6enja. fluorom, s klorom, halogeni spojevi sujedino pod Praui nagib primijetiti jodom kojihse moze utjecaj momi je najopasnije vode zadrZavanle Za iljebove industrijskih vode ili u blizini morske djelovanjem voda smrzavanjem Kako otjecanje. jakom ili oteZano Djelovahalogena. postrojenja emisijom s o koncentraciji ovisi direktno njekorozije ovdje Priiztadi djelovanja. njihovog i trajanju halogena limovi primjenjuju se nehrdaju6i limarije krovne daje Stoiljebovima kositra, slojem s dodatnim zastitu. dvostruku Zaitita od korozaie kon' mjesta svihlimenih su osjetljivija Spojevi ili ne' bakra od cinka, limovi Sredom, strukciia. pokazuiu nikakve Stetne ovdje ne limovi hrdaju6i diili izbruseni promjene, da sezarezani buduci jelovilimabrzoprevlade oksida zastitnih sloiem sloja nemaju za5titnog limovi 6elidni Pocin6ani pa se tu najprije ili spalanja rezanja na mjestu kojese mrlje hrdave pojavljuju smede zlokobne neutralizirati. trajno ne mogu bojenjem nikakvim postipremaza novih antikorozivnih Primjenom glede zastite delidnih rezultati gnuti zanimliivi su Inuznom cuenom svojom no postupak limova, painjompri postavljanju basne uiiva osobitu ooDularnost. povrsina plastidnih moi metalnih Svipremazi
ProtivkiSei vlage

z+

svojvolumen, u led poveiava i pretvaranjem prostoru izazvati u uskom silemogu molekularne Zlje' Zbogtogasu polukruzni o5te6enja. ozbiljna predonimapravokut' prednosti boviu osjetnoj li se vodau polukruznom Smrzne nogpresjeka. jer uvijek postoji manje biti 6e deformacije ilijebu, gorniem prema Sirem daseledizbaci mogu6nost profil, iza' moZe u pravokutan Uklijesten dijelu. pukotina. i pojavu zvati Zatoje najva:nijazadata lliieba sto brie i vodu.Kakobi se to posti' odvesti iednostavnije prema s nagibom glopostavljaju se na strehu polukruine i za Teorijski odvodu. vertikalnom je i nagib od milipravokutne Zljebove dovoljan po melru. daovafina U praksi sepokazalo metra je mala nepreDovoljna nijeuvijek odriiva. mjera u kadupunuvode i Zlijeb 6e se pretvoriti ciznost pripromjenama materijala Zbog istezanja ilileda. ilijebu u blagonagnutom i ledanagib vodakojazaostaje snijega ili podteretom temperature je volumen je nedostatak ako tehnidki nije ozbiljan jednog po milimetra metru teskoodrzati od nove vodekoja za prihvat dovoljan je nagib 2lileba ili aak cijelog od 3 mm/m Stoga djelotvornim. krova. mo2e dote6i s postovati bez obzira minimum koji treba 5 mm/m iolukesvese vrijeme u iljebove posljedice. Pritom trebare6ikako U posljednje na estetske grijadi koiispredavaju elektridni ugraduju de56e po vedinom leda.Takvise sustavi stvaranje potrebi no op6om automatiza' rudno, s ukljuduju kojipritempera' osjetnici i tu seprimjenjuju cijom grija6. lako ukljuduju turismrzavanja samostalno znadi dodatni sustava ovogzastitnog ugradnja popravaka i Zllebova 6estih izdatak, troskovi je itekako Za djelotvorno isplativom. fasade dine je u 2liiebu grijada odr2adovoljno funkcioniranje vode,sto za proiznadledi6ta vatitemperaturu utrosak struje. znadajan zimene iziskuje sjedne

Protivki6e i vlage

Korisna kisnica
posvudaoko nasizazivaiu promjene Svebrie klimatske pojave Zivot. na svakodnevni koje utjeiu neprimjerene podruijima kojestrudniaciintenNajvidljivijesu u polarnim jer odatledolazenajvainiji klimatski impulsi. zivnoistraZuju, primjedujemo ekscese, tekpovremene U naiim krajevima wu6a lieta samo zime i izrazito medukojimasu svetoplije razvoja.Uglavnom, bit 6e svetoplimogudeg blaganaznaka je,ali s pobrkanimredoslijedom takodase usredlietamoZe zaiedno pojavitiled i tiiekomzimepravevrudine. Hrvatsku, juga, poiasom 6e ugroiavati sve trajno europskog s cijelim poplavama dramatiinim izraZenije suie - s povremenim oborina. kojeneie znadajnije utjecatinagodiinje prosieke Odito,klimaje poludjelapa 6ei pitke vodebiti svemanie. Tu zazaliievanie zanimljiva kiinica dobivanovuulogu- postaje pranjeautomobila vrta, isphanjezahoda, - ali i u industriii.
pritiS6e sve Hrvatsku ve6nekoliko desetlje6a sejednostavn0 izraienija latentna suSa s kojom nijeprivremena statineznamo suoditi. Toodito proces s neugodnim ve6trajni stidka anomalija pa6e tajtrend posljedicama bitisve dugorodnim godina mogli bismo se izlaienji, azadvadesetak koji ve6ih razmjera.Oni mnogo suoditi sasuSama skrstei razumiju, a ne Zele sjediti to primjeduju zavlaslite rezerve sezanimaiu nihruku. svevi5e
Najve6i kudnipotrcSaii pitkevodekoji bi se mogliopskrbl iivati ki anicom.lakose statistike u poiedinim zemliama doi nekle razlikuju,osn ovn odnosiu apadniaekoj civilizaciiivrlosu sli6ni. poToje prcsiedna troinja koioi bi trebalo prilagodilisptemnik. No. akou kudistanuie viSeosoba, a potrebe od i navikeodstupaju prcsjeka, to trebaunaprijedpredvidjeti.

potreba za kiSnicom Proradun

ffi
M

vode.Kakosvatko od nas najnuZnijih kolidina potrosi pi6e, najvrSe za sve za a najmanje vode ZAHOD do pranja automo aktivnosti, odtuSiranja ostale = 8ms godi$nie bilai ispiranja (sa Stedljivim prikupljanje i pravilno duzahoda, osobi kotli&m) po postaje NaZalos svezanimljivije. vanje ki5nice povr6ina poljoprivrednih ki6 velikih za natapanje u obzir. Tu6enamtreba nicasvemanje dolazi = 6m3godi5nje neka PERILICA rjesenja... druga, mnogo sloienija po punukisnic osobi cisternu Pomisljate li na vlastitu razumjeti dinjenicu da kolidin morate najprije prikupljene velidin vode iz ne odreduje oblaka = 6m3godi5nje spremnika VRT ploha koji ve6povrsina krova i ostalih (intenzivno) 100 m2 za masteje zahvatili. potreb odreduju uglavnom Veli6inu spremnika neizbje:no ovis no proradun zatakvom vodom, vrla sl osobe +100m2 Pdmler Kuda o krovu. 4x(8m3+6ms)=$6Ps Mnogi ili plastidn velike betonske su ugradili na rapola da 6e time dobiti odekuju6i +6m3=62m3 spremnike ganje kiSnice. Naialos hektolitre neograni6ene

Prosjedne vriiednosti:

zo

Prolrvkiae i vlage

krova metru detvornom ili - 50 litara oo svakom godina debele brojke te su od deset Za man)e okvire. skromnije J ^1nogo svedene pokazuje kakou najboljem stanje SadaSnle velidi6emo s krova radunati da moiemo sludaju i100m3 izmedu50m3 dobiti m'?godisnje ne100 kiSnice. uDotrebliive 'Sve i neiznenadenje iznad togabit6e divno moiemo odekivati dokrealno dobitak, zaslu:eni na zaboraviti nesmijemo Takoder, manje. znatno poJedinih igodisnjih regija izmedu razlike velike
0004.

je u tomestoobilna kisane dolazi Nevolja jedanaest mjeseci suSe pa nasnakon redovito. da kiSnice toliko zaplJusnuti dana moieu dva-tri - biliprevediod najve6ih triput bi i spremnici svuki6u kadbismo Dakako, bilobi sjajno mali. na proloma mogli spremiti oblaka oddvodnevnog du:irok. mogu tek rijetko veliki se spremnici Realno, p0vec sada prelijevanja, iskustva a napuniti do puni. teknapola kazuju dasuu pravilu i u mnogo koliko imavode u njima Zapravo, pazaboravljene spremniku, i jeftinijem manjem pokanajbolje na nasim otocima male cisterne pristup problei realistidan mudrost zuju narodnu filtara do pjesdanih u hladovini, mu,od gradnje naulazu. problem. Svaka idodatni kiSe stvaraju Rijetke krov najprije suSe smodi du2e kisica kojanakon kemi- prasinu, iadu iostale ispire talog s njega je vrlo voda s krova Taprva izmet. kalije te ptidji u cisterni. zavrsiti i nebismjela neeista njih nekoliko razni filtri, obidno se i nude Stoga tip nedigdjesvaki svojspecifi6ni odvaja u nizu, stoca. mogucnosti odreduiu spremnika Volumen kisnice krova u zahvaCanju
Ma kakva bila stvama povriina kosog kova, u proraiun ulazi samo ono ito se vidi iz ptiEie percWktive. Hrapavost i upojnost pokrova dodatno utiete na ukupnu kolitinu kiinice ier na hnpaviioipot ozidio vode brZe ishlapi.

godiSnie mm (kiSa) potezima zaraduju Oborine nepromisljenim :' takvim trgovci... -:ano f,ritom zahtijeva spremnik najgore stoveliki nije Baduna se Powsina za je Preveliki radove i skuplje zemljane ::seznije proiekciia krovne zahvaeanje D do rijetko doseze voda napuniti, tesko ::.emnik plohe na tlo kiSnice nemaiu isprane s krova :'3 eva,pasve6estice .:.nooteci. mikroorganizmi. vodirazvijaju serazni J plitkoj je sveloSija, . . aliteta pri d0 rezervi kudnih vodenih Dobici ... 0.75 Crilep,iindra kiSnice oliecanju pozdravlje i priietnje neupotrebljivosti kov...0,50 :,::pune Sljundani raznih kfovnih kov ...0,90 trgovci s Limeni zalihama '\0. na potrebu za sveve6im pokrova : spremno i a volumenima. vecim odgovorili priklanjali kako stavu susegodinama ,::'Jdnjaci kovpoldven kuda salm m'zhsla, spremiste. Primier: obiteliska imati stove6e : Jolie (0.7mhf) proslek 700 mm obofina od i godisflii diieiom rouieni iskustvom i desetlje6a iz posljednjh su danas predvidanjima klimatologa, : - lcenis =63m3 x0,75 120 m'zx 0,7 uko-'ogo suzdrZaniji. velidine Zaodredivanle forokvirne dugosu vrijedile :."0g spremnika po svakom kuce, -"le tipa- 1000 stanaru litara

1,b
th

EI

=b

: " . k rs eiv l a g e

27

MalipreglednaSe rustrosnostr'.

i badva ispod oluka. Medutim, bit6evam dovoljna gospodarenje timbesplatnim resursom ozbiljnije i vi6epromiSljanja. zahtijeva je ku6ama posebna najisplativija U obiteljskim instalacija vode, tzv. sive odvojena od oneza c n' osntu u hrd^on u dLJ6 lko sodine) >so% pai pi6e. higijenu, osobnu je o spremniku Rijed kojizahvada iz svuvodu i svihperilica, kade, tusa, umivaonika a tomse potom ispire zahodska lvla kako vodom Skoljka. zvudalo. vam to ludo Do osobi seu tu svrhu dnevputavise pitke vode negoliza nopotrosi i pedeset podrudlima pi6e! ljeti Kako to izgleda u turistidkim netreba nispominjati. -{. paralelni instalacijski Napravite li takav sustav, pa muprikljudite ivoduiz ki6nidkog spremnika, prikupljene iskoristivost znadajno se pove6ava poticajne pothvatu vrlo kisnice, Stocijelome daje argumente. vodu, Tada 6ete zaista Stedjeti smanjiti trajno i rezerve rastu6e trodkove, a ponekad imati koje 6e vasspasiti priozbiljnim nestasicama. Au je prilikama takvim svaka lrtra dobrodo5la - bez na cijenu. obzira publikacijekoiuie Ministarstvo lz kapitalne zaitite okoliia i prostomog Dakle, odludite lr se na takavplanski zahvat, ureitenia izdalo2001 . godinepod naslovom Prvo nacionalno Evie66e Bepublike jedinienih prcma prcmieni prikupiti HMatske narcdao klime nastojte sto visepodataka o realnim Okvimojkonvenciji U (UNFCCC) prenosimo godiinie kolidine kanu prostorne razdiobe oborinau mogu6nostima. Zapo6nite s podacima o godiSrazdobliu 1931.-1960. i srcdnie Odnahje vic jiva sfienostizmeltu Slavoniie prosjecima njim oborina u vasem kraju, izmjerite potvrdujezabrinutost Dalmacije i otoka, ito samo za fiieine tokove koji su povrSinu pregledajte krova, kucne upotrebljivu i teofijskinajobilniiimoguCi izvo navodniavanja. U lako osietljivomsustavu potrazite instalacije i mogu6nost njihovog udvozaista nemamjesta bahatosti i nsipanju. Kadse u ta dugorodna mierenja ukliuEe godina,slikabi nogla biti ioi porazniia. i podaciposliedniih strudavanja... je i mjesto Vazno u podrumu iliprostor za ukoposkupljuje To no zatose iod slabije pavanje sustav, u dvoriStu. PriskladiStenju spremnika je ovdje takve posti6i kiSe moze ve6a zaliha. Higijena vode iznimno suivazne temperature, koje litara ptije1i ipakvaZnija od nekoliko desetaka neupo- samo nakratko smi)u 22'C. trebliive vode! kadkupujete automobil, neodlazite Uostalom, "dajte Zeiite li skupljati kisnicu zapolijevanje vrta, Sto u du6an kako izgovorili mijedan kobiste jer netraje mad". previse u op6oj situaciji nema smisla Tehnidki zahtijevaju malo znanja, sustavi dugo, a pokisli vrt najde56e i netreba zalijevati,malorazumijevanja i osje6aj za realno. U spo-

28

Proliv kiSei vlage

uprijeti ne6ete basodmah autosalonu -renutom u nekipol.sche. srstom je znati trziStu nanasem No, dobro dasedanas za izradu udinoprema ToZe na6i svapotrebna kisnice iupotrebe <ovitog suslava spremanja pa iku6ama ku6ama, s nekoliko " obiteljskim stanova. gotovih kompleta nema takvih Zavetezgrade projekprema posebnom izraduju /ecsesustavi za zemljama spremnici :!. U nekim sueuropskim gotovo opreme stambenih <iSnicu dio obvezne za topluvodu, zajedno s kolektorima zgrada, panelima, toifotonaponskim krovom zelenim pumpama... KiSni6ka voda se ukljuduje olinskim vode. sustav sive . dodatni ve6su kiSnici Naprimjer, nekiproizvocladi perilica pa se dakpoinovemodele 3rilagodili (usava perilice peru koje bezvode - na lansirati zrak. alsti industrija i kemijska ViSkove kisnice otkupljuje .ojatimesmanjuje u proiupotrebu omekSivada procesima. zvodnim pa sve vizije, od takve No,mi smojoSdaleko pojedinaca upustiti koji seZele lvisiospremnosti zadugoroano isplativu autonomiju. , investiciju skupili smonajosnovnije Zavaskoje to zanima pri boljem pomo6i sto6evamsigurno 3odatke, 'azumijevanju pristupa nestasitakvog mogueim kisnice sustava DESNO: Obieclinjavanie sive vode zahtiieva dobar i kuCne instalacije proiekt izvedbu. lakosesvaoprema i paZljivu premalo i nanaiem lrZiitu, moZe nabaviti ie izveli upaketu. majstoru kojibi vam takv uredai kontrolu razine, ukliuiuie linraciiu. stalnu Susrav tiiekom duZe suiei dopuniavanie automatsko

pumpanje vode prcma zahodskim kotlidima i vaniskim slavinama. Tuje naivaZniieclaniiedna kp kiinice ne doaleu dodir s kudnim vodovodom.
:-r 1ivk is eiv l a q e

Nek' ik rov slobodno di5e

za trainu zaititu od Kvalitetnisustav kiie vjetrai snijega- tyvek,razviien ie i na osnovidugogodiiniih iskustava je To originalniproizvod istra2ivanja. kojislu2ikaozaitita podkrovnim Stiteii pokrovimai lasadnimoblogama, vlage, a od vaniske kudusa svih strana stalnoisparavanie ujednoomogu6uie u pa nema skupljania kondenzata muie No,glavna krovnojkonsttukciii. je u usporedbi prednostEto s klasi6' krovagotovoupolaief' nomizvedbom tiniji - niie potrebnadaiiana podloga,a pola1eseznatnobrie uzmanieradnih sati.

pasuvodootporni, i slidno. SvitipovityvekJolija podnose velike navJetar, i nepropusni ropropusni osteienja su na mehanidka vladne silei otporni i vjetra omo od kise, snijega zastitu Primjerenu a zbog gusta struktura, guduje mikrovlaknasta izuzetno posebnog vlakana vezanja Jeotpora Zatosvenjegov u svimsmjerovima. na trganje pa trajeko nepromtjenjene ostaiu karakteristike likoi samkrov, preko i ne trgase na rogova Lakose polaZe prostor med pridvrsnim Akoje cijeli mjestima. bez izolacijom, toplinskom ispunjen rogovima primjenjuje za za6titu se a okoli5u, Ne Steti postiie to prozradnog se 0ptimalna ispod sloja od negakonstrukciJe krovne izolacije toplinske zastita, od vjetra olinska za zastitu vremenskih utjecaja, tivnih se zbog ugraduju tyvekloliie na6eli6nim Paropropusne fasadama, s ventiliranim na ku6ama konstrukc u kosekrovne za dodatne sigurnosti objekata, industrijskih konstrukcijama zidnim pokrova ne b krovnog izolacije odestriha. kakose pri o5te6enju iodvajanje toplinske zastitu je To nai izolacija. i toplinska konstrukcija Vodone- vlaZila tipovatyvek{olija. nekoliko Razvijeno rje6en i ekolosko opravdano ekonomski struk- bolje propusni vlaknastu imagustu tyvek-solid grijanja i hladen troskove je i otporan ujedno smanjuje Tyvek-plus natrganje. tureu,dvrst Jer povoljne u stamben postizanje mikroklime polipropilenje dvoslolna za folija oiadana istezljiva prostorima. s drugi U usporedbi paropropusna i poslovnim i vodootporna, takoder filcom skim je laksa, 5t0 mnogo rola folijama po No, to viseslojnim pa mo2e i hodati. protuklizna njoj se i ali i ugradnju. pripada i olaksava rukovanje foltje ovom sustavu nijesve,uzzastitne potpuno krovn zatvara tyvek Akougradite brana. Wekjoliju Paropropusni Wek-VCLparna pa sto spreda ishlapi brzo potpuno zatvoriti konstrukciju vlaga prostor mozete rogovima medu drv i ostalih pro- stvaranje za razvojgljivica uvjeta jer krovpodnjomslobodno di6ei nijenuzno j je izolacija toplinska lstodobno, nametnika. propu6ta u nih vjetar Sto bitno Iyvek ne zradivanje. koj pothladivanja kondenzacije i jakom od konstrukza5ti6ena podrudjima ni a drvenu burom, s promlene. jer mogu temperaturne izazvati kemijskim sredstvima zasti6ivati cijunetreba jer je iz 6ist za okolis, Prihvatljiv pristup nametnicima. drvnim ie izraden spredava veziv i nesadriinikakva polietilenskih vlakana Kako se ugraduie pa se moze reciklir dodatke poprijeko nitiStetne na ounila nategnuti foliju treba Priugradnji st Tyvek-solid'folij ostataka. bez Skodljivih Pojedinacne letvama. kontra i pridvrstiti rogove na neim polaie ili izolaciiu prena toplinsku izravno priblizno 15 cm,a trebapreklapati redove je jadiod tyvek-sof je posebno pregniranu Dvaput oplatu. trakom, Sto ljepljivom klope oblijepiti je Zbogvec na trganje. prozore i otporan ivrst izuzetno krovne za dimnjake, vainokodproboja

.tu

Prolivkiie i vlag

je r vodopovecana justo6e u strukturi vlakana 'epropusnost, imai strukturni a osimtoga otisak loti smanjuje i omogucuje refleksiju svjetlosti polaganje posunaanom vremenu. akse je dvoslojna paropropusna folija za Iyvek-plus nepropu.ecaoptere6enja krovnih konstrukcija. ispod hf ;r"-'-PL,{ ',1 ivjetar, namijenjena ugradnli snazavodu i i limate koddelidnih rokrivada od Skriljevca je primjeren kod konstrukcija. Posebno osnih -< tyvek-solid tyvek-plus krovnih konstrukcija s rebrastim rrozraiivanih Zbogdodatno momu industrijskim zgradama. : iednosloinaf oliia tyvek-solid je na polipropilenskih vlakana otporniji 150 100m, rolatezi13kg -gradenih Sirine cm, duzine pase ponjemu moiei hodati, nije klizan :'ganje, dvosloinafoliia tyvek-plus: postoji podloga. aKo odgovarajuca Sirine 150cm,duzine 50 m, rolatezi12 kg (Vapour TyvekVCL Laye)je patna Controlled parnazaprekalyvek vCL: pojavu koja vlage u konstrukciji, rrana spredava '150 Sirine cm,duzine 50 m, rolateziI kg. krovu da slobodno dise. a ujedno omogu6uje je zavjetar, paropropu\epropusna kontrolirano lagana, dvrsta ivrlojednostavna sna, a izuzetno pljenje probojii pridvrs6enje tyveka na krovnim zaugradnJu. prozori, To je izuzetan materijal kojimse smanjuje ma(krovni idr.)iu sludaju ostedimnjaci je nagib minimum vlage krovnoj konstrukciji na foliie. Takoder, krova manii od u 6enia ako -dio prek\opa I stoposto za vletar.Odgovara 20"preporubule toliie. selilepllenle ie nepropustan je ve6ini tipova krovnih konstrukcija, a osobito Iyvekbutil-traka za Iijepljenje se primjenluje paropropusnim parne folijama preklopa na unutra5njoj dobar u kombinaciji s lyvek-VCL brane pokrova. ispod krovnog Lako ikod strani folije se ugraduje krovne konstrukcije te za lijepllenje prozore neprokrova s dvaprozra6ivana sloja. Ovase parna nazidi krovne dime seosigurava preporuduje gdje zakrovne seZeli pusnosl konstrukcije zavjetar. brana sustave krovne posti6i isuiivanje nosivih konstrukbr2e dijelova izolacije. Tyvek VCL omogucuJe cijei toplinske i neprestani izlazak kondenzirane vlage trenutan je Stiti izkonstrukcije, vlaa istodobno odprodora je otporan ge iz prostorija lzuzetno u potkrovlju. je od stoposto proizveden netkanih natrganje, poliolefinskih vlakana, negubiznas vremenom koliko i sama krovna cajnije karakteristike, a traje konstrukcija. Primjena i ugradnja ove parne izolacije brane ispod toplinske u kombinaciji s paropropusnim folijama iznad toplinske krovnim je rje5enje izolacije za funkcionalan i najbolje dugotrajan krov, i ljepljiva za lijeUzfoliju se primjenjuje traka

ffirF"T

R*ffi

K#ffii$

tyvek-VCL

kovni poktov (ciiep) poduZneletve (tzv. kontaletve) p biiene dui rogova, Weko Wek-tolije tyvekljepljiva ili butiltraka za osigunnje prcklopa twek-tolije

slobodno stujanje zraka ispod kovnog pokova kovne letve (3x5 cm) ewsh tyvek-solid folija, otpona na vjetaLneprcpusna za ki;u,

a inazitoparcpropusna

vodaotjeee s blije zrcinastruja izneltu poduZnih letvi, iznadlyvek-folije

dodatni izolatot ispod rcga

gipskadonskeploce-----")-' Dtiiwsiene nametalne

prclile prcko tyvek VCL-tolije

toplinski izglatol (kamenavuna) iznedu rcgova

prctil metalni tyvek-VcL zatoino odmjetenu difuzijupate

JI

:.oliv kise r vlage

r sigurankrov
Akostenaviklida vai krov lakoodolijevai najjaEem prolomuoblakato joi neznaii da nedepromoiiti nakon hladnihsnje2nihdanakojise izmjenjuju s naglim nekoliko jedan pogled krov koji je neBacite Ii samo na zatopljenjem. koliko danapokriven starimsnijegom,lako6eteprepoznati Akoje snijegnepravilno mogude uzrokeiznenadne slabosti. pa se najednomdijelukrovavidi crijep,dok su na otopljen mo2ete sa sigurnoS6u drugomjoi debelebiielenaslage, pretpostaviti gubi mnogo dapotkrovljeu kojemstanuiete grijanimprostorijama. toplineu najviSe

Hladan criiep

pokazuje pokrova Razlika u izgledu snje:nog izolacijom ilis nijeu redu s toplinskom da nesto izolacija Nedovoljna toplinska izolacijom uop6e. topline iz zagrijanih soba, a toomogu6uje bijeg paozrakpodiZe na kojem temperaturu crijepa se podinje topiti naglo snijeg, prostorija snijeg podJednako dugokaoi natlu. ostaje lznadhladnih tavana ili negrijanih krova na jednom dijelu snijega Otapanjem pojavljuje koji6e okolni snijeg se vodai natapa Na u ledenu naslagu. hladna no6lakopretvoriti ili grijanim odozdo krovuobasjanom suncem pojavljuju i se potodi6i vasim skupim ogrjevom jezerca. u zaledenom snijeKad seve6a udubina gu ispuni moZete odekivati vodom sa sigurnos6u prodor Voda, dodu5e, ne tede vodekrozcrijep. je da lokva prekrije na krovu uzbrdo, no dovoljno je sigurna, jedan puni Dogoi poplava redcrijepa iza nanosu u ledenom di li se to orivrhukrova. voda 6e kapati usred lo6e za5ti6enog dimnjaka, tavana. neza uzrokom sigurno Pripovrsnom traganju primijetiti na neobidno. ni6ta Svisu crepovi 6ete vidllivih rupa ilinapuknuca. mjeslu, bez svom Dogodi li imati i neugodniji tijek. Dogadaji mogu pokrije ispod slojsnijega, debeli seda vamku6u pokrivada danima mekog stvarat 6eseu hladnim Daljnjim zagrijavanjem i no6ima teZak slojleda. ledee se u dodiru s crtkrozkrovnu konstrukciju jepom jednom masa leda i snijega Kad otapati. crepova. izgubi 6vrstkontakt s velikim brojem iopasna kre6e ona dobropoznata odjednom lavina s krova. i nekoliko Pritom led moze sa sobom Dovu6i prola' kojinisuopasni samo slu6ajnim crepova je znicima. Nakrovu takonastao otvolkojisvaku koddovoljnodebelih i vrb ees1o Jednostavno 4eieniekojese primieniuje propusta Akoje u potkrovlj! kap ravno u tavan. s donie rogova.lzolator se utiskujemeilurogovedo uztluinop biienihletava. postaje ozbiljna. stan, Steta a nakrciu strane, ispodrcgova,dolazipamabrana(PE-toliia),
gipskrtonskeploce ili lamperiia.

32

Prorivkise i vlage

Zamrzavaniem izbuSena ionemogu6ena u obavljanju osnovne LIJEVO: sniiega vodase zada6e. Kroz takve otvore u oblogama zidova u motuog prcliieva prekorubova prodire parom krovi5te topaozrakzasi6en koja il i jeba.Nastaiu ledene kondenzira (npr. se potom u izolatoru mineralnojsigekoienogu oitetiti gubiza5titna pa zlijebi fasadu. vuni). Vla2an izolator svojstva propusta prostor potoplinu u ispodctijepa. Za je dovoljna procesa ponekad neugodnog detak i minimaino zagrijavanje crilepa odjedan ilidva stupnja. Otapanje moLe izazvati i topaopropuh. Ako su spojevi igornjizavrseci lamperije ili gipsploda kartonskih nemarno sastavljeni, krozuske prodirati ce procijepe zagrijan zrak. Stoje tavan bolje zagrijan, strujanje 6ebitija6e. U takvim slupodinje dajevima otapanje nasljemenu krova, na mjestima dokojih seuzdigao topli zrak. greSka Naoko mala odjednom uzrokuje znadajneposljedice. Dimnjaci suposebno osjetljiva mjesta. U ku6apregrijani mas klasidnim lozistima iz kojih izlaze plinovi dimni stanari u potkrovlju desto uzivaju u toplini kojusu im pribavili susjedi katova. s niZih Zagriiani dimnlaci izazivaju dodatne zimske nevolje. Zatrpani obilnim sniJegom, onipostaju mjesta na kojima zapodinje otapanje snijega. pojavama. sa svimpopratnim Dogodi li se da jezerce toplidimnjak stvori dovoljno duboko da

Ledkojisklizne mo2e s podgrijanog crijepa rlkinuti i2lijeb. Kadve6spominjemo 2ljebove, :reba reci dasui oni2rtva zagrijanih crepova. snijeg uvijek zatrpa i Zljebove. Tanak Obilan m kojislobodno ne prima nikakvu stoji u zraku pa se snijeg toplinu nelopi.S Jodatnu u njemu grijanog potoci, <rova iznad tavana tekuskriveni ratapaju ga pretvaraju snijeg u Zlijebu iobidno u ed.Zlijeb viSe neodvodi vodu. Onase prelijeva rubova iteSke ledene Dreko stvaraju6ivelike sige prijeteiih podmasom zuba.Ponekad J obliku pokupi Zlijeb i popusti... Tada ledsasobom eda i paje Steta rekoliko donjih kompletna, crepova, Ledeni zubikojivises krova nisu opasni samo prenijeti zakroviste. Onise mogu i navertikalni cluk, a onda zapoainje natapanje Zbuke i propaCanje fasade. prida Ovaneugodna kaodanema kraja.... je.Pogledate Na:alost, istinita ligradske krovo(nobezromantidnog /e podsnijegom zanosa), rpazit 6ete daje svaki Neki drukdiji. supoduredrom, (tosuonis hladnim debelom bijelom kapom posljednji :rijepom) dokse s drugih ruSe tragovi rjelina. lmai krovova na kojima suvidljivi crveni rtociogoljelog crijepa. Oniotkrivaju slabe todke :oplinske izolacije. Novi matetijali omoguCuiu postavlianje izolaton s gomie stranercgova. Toje doNeprilike mogu s promakanjem zadesiti i bespri- bro rieaeniepri popravku kroviita ili preslagivaniu crcpova. Kroviite se prekrije potkrovlje. izolirano Akostepostavljanje pribiienim daskma na koje se poloZi trainoelastiina tolija s dvojakom zada6om .ekorno - onaje istodobno parna brana ihidroizolacija. Kaotoplinsk zaitita prinjeniuju ili nekih elektridnih, antenskih drugih instalaciJa pbee od ekstrudiranog polistirena koie ne upijaju vlagu, a imaju odfiena 3repustilr izvodaeima kojinimalo nemare za po- se izolaciisk svoistva. Preko njih dolaze grcdice na kojina poeivaju krovne letve. potkrovlja, uredenih moze vamsedogo- Meduprostor izmeitu izolatorc i criiepa sluZi za prcvjetravanje. Takvasu Rrovigta sebnosti izrezana, zimi suha i topla. a lieti se ne pregrijavaiu. Jitida parna brana budenemilosrdno
:.o t v k S eiv a g e

33

je kojim preko opsava rubalimenog se Dreliie j potkrovlju u idimnjaka, sbotcrijepa zasticen i nis moaenja Akorazmjeri ndizbiezna. DoDlava cijeden tragovi veseliti ne6e nikog bramatidni, lam re6kama pojava vode u ziduili na bijelom perije. ' snijeg topljenje primjetno, ubrzano lakomanje pojasu Kro ponekad pojavljuje u d0njem samo se Prito strehe. od metara nekoliko tek va iseze S doniestrale rcg9,Ya rieienies kombi-pbeama' Paktiino i otistuoaeno kojise zadeplj Zliebovi stradavaju ktovistam.ogu uglavnom a wekd niihkonbl-ploie. Ovisnoo izlozenosti oiibiiaiu se'letve,' ttclma' leoom. mogunabavili Eiii i iiianon iti avd sloia.kako sekombi'plode .uraznim.oo. p6stavlienim drvolitom'ploiu s iednimsto!9np9t!st!?na potkrov pri izoliranju je u destoj greski s iedio ili obostrano Uzrok drvo' s.loiem a potomios iedn.im stahi parnombranoin. iiiitix iiii6;,inshoi osta pretjerane Stednje ili Eimbenicimakadsezbogneznania omhos.im ovisi izoratota iiZ'ili76i l:i iiio'iindsl'zain' oeotlina 'il iJiiiiiiiiiriii6iitiii kojim zida stoi praznitrokut iza niskog izdaaan ima i' ovakonstrukciia lianeizolira--n sastulitiakom' 'iri*a iznedu izotitorai criiepa,ito sprceava priienos loplinezimina cnlep'a dijelo od nedostupnih odvoiena soba iavanska ljetis crijepa. krova. kosine isood iz dv toplina dopire docrijepa i\a timmjestima ta ispod potkrovlja i iz slana i izzagrijanog Spoikovnog izvora Pokrova vrloie osiettii' (a6es dimniaka podovi u stmijim sutavanski Kako vana. svakogRrova vo mjesto ku6a s izolirani, nedovoljno zqradama rnovim) Dase izbiegnu Prodoti trok pregradu TaJ nevidljiv kroziutanku hladi vodei oitedeniasqoi Tu itavansko stanu prema trebadobrcz3,bttviti. donjem valjaizolirati osigurcno. ie svedvaput Drostoru. Naspoiutanjegsloia kako sue to spriieGati i cigli izolaciie toplinske za6tito je jednostavan - toplinskom se utiskuie Odgovor dimniaka teinoelas eni kit, a pnm tavan Akovamie na kucinenastanjen obia;o Dtekiven dokojes snijega otapanje naglo reaovitio cuiete letvom.Kako datnom ie izolira susjeda, kodvecine negoli OrZe oOvila podgledkosinePokriven ploeama podkakobiste topli qiDslfttonskim sacuvali tavansii barem i niihovesqoieve stana. najgornjeg a trakama, trebazabrtviti posto1i nek konstrukciie krovne 2a tzotiianie potom prekriti letv icom' ' mogu6 o ovisiti ne bi smio izbor a koia likorjesenja Hidtoizolaciiu ie s domiestane PoloZena udinkovitosti. nauStrb ustedama - 6rekoda;akatreba j( lskustva kadsuzimska trenutak Prolie6e ie uzaiaiuzdimniaktako ipl va5ekroviste prilidrio Pregledajte svle2a. da doseiedo visine va Ako danima. toplijim u aliiebakoiim za akciju limenog se bremite Uzdignuli voda. oteee prevelikim zahvat potkrovlja dini se izoliranje ' i tub hidroizolaciie uzdimnja qlede profila i opsava drugih limenih prekiva rub Zliieba prodore oklijev nemoite zidova. ili prclil usieeen iransarde Doseban 'u jer toje ip Usiek nadin mogu6i cigledinniaks.. najbolji ih na Popravite zabnvUen ie dodatno rjesenje, najjeftinije im kitom. tei noelastiin

34

Prolivkise vla

r
Tu crijepa. oitecenja u sludaju od kiSe za za6titu u struki vod a nlduaezadtlavalu vlaga separa, godine napraviti mogu gdjeu dviie-tri turikroviSta potkrovlje' r0nezasti6uje lzolator totalnu Stetu. popusta postupno gnjiju, govii daske a oplata polupoloZena diodna izolatora Akoje iznad prolaz u para propusna slobodan 6e imati lolija, p0drveprostor 6eseopasnost ismanjit vanjski konstrukcije. potkrovliakrovopokrivaci nedijelove Priobradi kroviita zapreuredenie ili kamene svojstva toplinska No,umanjena ako uams donie imajuvrtoodgovoranposao' Naprimier, tro5kove vuneidalie6e poveCavati mineralne Pri strine postaieparnubranu(PEtoliiu) s velikimpreklopima grijanja stanovanja udobnost i smanjivati pozovite i pare im otkaz punom i daite zaliiepliena u izolatoru niZim cetemperaturama koianiie nigdie niiim pa nije led, nikako i Sto preliepliivanie foliie kondenzat nastajati dalje pnvoi1 znatidaie majstora.Valia 'nepropusiim ventiliranog izvedba se i propisuje Stoga dobro. llepljivimtrakamavrlo bitnoier parnabrana pretpostavlia dvapri obllkovanje 6emu se krova, neprcpusna' bitipotpuno moraposvuda kroviSta ispod ju kanala strujom. sazradnoim no ispod izolatora, iznad neposredno Jedan, a membrane, ili polupropusne oplate dasdane na sljemenu Pritom letava. krovnih ispod drugi Podpojmomu-ENTlLlnije bitan' detalj takav li vas da Uvjeravaju KROVISIE RANO kanala, a jos obaju je iovaj treba odzra6ivanie osigurati tomu ito jako.Dokaz da grijese, znajte na se samo ne misli m02e je ispod crijepa vruci zrak boljeakose koji procesa prikaz u krovistu fizikalnih ilustrativni zraeniptostorizmeitu u crepove-odzradnike i krozposebne je svako poduZnih gredicai krov' obja6njava rjeSenje saslobodnom ispuhivati za5to plohe. nihletava- koiimse od gornjem krovne dijelu pare izou toplinski difuzijom prcmabd aEnim ilinekontroliranom strehe nesmUU krova senavrhu Dakako, sliemeniaci iskupo. pogotovo vunu, Stetno u kamenu lator, crepoiimai sljemenu kopmehanidki, se polagati mort. Pridvrs6uju u je graditeljministarstvo Nedavno i njemadko odvodizagjani ak, para izlaziti. U svakom mo2e da i vijcima, dama zradni posto ve. i obvezni koja s vlage kakosamo5 stvaupozorilo gippostavlianjem podgleda prije izrade prostora dospije sludaju, paromiz grijanog vodenom prelijepiti sve ploda treba obvezno udinak skartonskih vunu,s,manjuje ili mineralnu u kamenu plohe s polju, cijele alii na rubovima u pojakoj preklope Stovise, ido 70 posto. zaStite toplinske parnom braili PEJolijom specijalnom krovistu napetom idrvenom se zimita parau izolatoru bit6e kroviSte ventilirano izvedeno Pravilno pau led. sumoguca nom. nakon 6ega prelvara u vodu. lieti. hladnije a ugodno isuho zimi, toplo o5te6enja. trajna svakovrsna na krovovima upravo su posljedice Nalteze pribijena preko da5dana rogova gdjeje izvana prekrivena ljepenk0m potom krovnom oplata, a

Neispravna parna brana

(ili gornie ... tspoD DAiiANE 1PLATE

parootvorcne zaitilne foliie iznad toplin skog izolaton). Kako temPentura isqod osuneanog uiiePa lieti moZe oremaiitii 100'C, ove dviienaEne

L t-

struiepresudno uveeunaklimu izolira nog potkrovl ia. Time se lieti

spteeava zagnFvanle izolatora, a zimigase

(nezalijeplienin) ? r pteklopina Wopuita vunu vodenu u kanenu Paru

PARNA BRANA
FOLIJA

ptibm eese i snrznuti,Da\ako, . vhiiti i togovii daiianaoplata.

lzolalgfa ionoenztra, a ntgze 5c

brzo isuiuie.

'11

im n. t i. rk

Potpunaparonepropusnosi grijanogptostoQ sa strane nuZan ie uvietza usPieino ircnietoplinskog funkcion izolatora.ParcneproPusna prckriva membran a odozdo nemaslobod' rodove i izolator, nih rcSkia aliieplienaie i Po i van aE obodu.Prozt ie Prostora i tlebaorganizintiodvoienim konlol iranim sustavom.
: 'ot iv k i 6 ei v l a g e

para Pogubna pod hladnim stropom

iesto otkrly9iypo gradnie inastaleStete takose nedostaci uzrocimogubiti vrlo razliiiti' U. vrlo sliinim simptomima, kvarne rieiava sanaciiom,posliediga graditetistvu seYec -temeliiiim uzroka,ito potvriluiu !.syak9d1eyna otklanianiem Vatia upamtiti,nema oraktiina iskustva. ieftinih instant-rie' 'ienia niti\arobnogStdpida bi sezaias u\lolile-greike koiim popravak nalvaznue Za uspieian pri gradnii. P ipropusti pravilna i procesa zgnde unutar nevidtiivih razu'miievbnie da svakazgradaimasvoiih osoorimiehamiteriiata'-Bududi 'bito;il problem natemeliuusmenih teikoie ;iieiiti poiedini pomodi nastoiimo i obiainieniima Zatoiam'crteiima opisa. i napravilannaiin' s razumiievaniem cia uklonitenedostatke nisuzatraZili ni koii i onima Sigurnismoda 6eto koristiti po s krovagaravremenu sivietkadsu otkrilidaim suhom pomiiliaiu da 2e,radioniceili itate kaplievoda' Vieroiatno drugom na sasvim traiiti teba no uztok krov, im propuEta mjestu.

Kroz slabo izolhan Pod garaZeprodhe vlaga i Rondenzhase isPod hladne betonskePlode. se stanie Griianjem samo pogorsava.

grijanja toplije i bez u zgradi razdobliu se toplinske Driielaznom zimepove6avaju S dolaskom je da Dovoljno traje dugo ne no to vani, heboli prostora. i otvorenog zatvorenog izmedu razlike niStice oko spusti temperatura dana grijanje se-nekoliko i ukljudujemo prozore i vrata Zatvaramo konstrukciJ svemanjkavosti izadu vidjelo na da nuZne zadrZali klimi izdvojenoj kakobismou smotri odabrali na tu temu sludajeva boravakPri naglom Odbrojnih za Stougodniji uvlete problemom - kad primjera istim s dana karakteristidna zatoplijih akumulirana toplina zahladenju ili stropa krova je kaplje s voda Tako u u zidovima. nekovrijeme ostaje JoS Prilnier prui U velikoj krovom Garaii s armiranobetonskim i nekospremljeno gdjeje uz automobil gara2i ima dovoljno poljoprivrednih strojeva iit<o manjih praktidne - prirucnu aktivnosti i zaostale orostora popravke. spremanje yednostavnije za radionicu je u garazu veci ugraden Zato I sadntca. zimnice povremeno u sustav ukljuduje koii se radiiator 'g sprijedit Takose zeljelo rijanja. ceniralnog proi smanjiti na policama zimnice smrzavanje je Kako sve6isto, pripaljenju automobila. bleme tu se po losem vremenu i bezprasine, uredno je prva ozbil,an zima donijela Novec i rublie. susi poceo strop se rositi problem.'Cim le zahladilo dva kapljicenakon pa sugrozdasto skupljene toga nakon potpuno boju. Ubrzo uni6tile mieseca Posebn0 dijelovi. ioljuSteni mrlje vidliive suru2ne p0 autokaslje boja Sto otopljena neugodno ie
Protivkise i vlage

JO

mobilui predmetima mrlje. bijele ostavljaju6i sulakose najprije hidro-izomnjalo u loSu krova, laciiuvanjskog roSenje zbunjuje obilno posuhom vremenu. lvlada bi se dijagnoza postaviti na prvi mogla pog smo led,raspitali atne se isaznali dod je rosenje Tako detalje. joS niz stropaotkrilo nedostataka. napravPodgaraze tla i ljenje nabijanjem betona na-sipavanjem od dak30cm, u debljini je ploha a betonska cementnom zagladena glazurom, Zidovisu od ciglenihblokova 25 centimetara debljine bituiz- Prekopostoiece prepoznatljivi mjehuri kojinakon sezonske s armiranobetonskim polaze men ske izol aciie popucaju,sedebliaPE-lolijakao pripeke i sundeve kondenzacije na uglovima mjene stupovima je i kisislobodan put.O vonju ne pamabnna, a prekonie vlage pogornjem a onda i serkla2om je bo- trebani govoriti. koroziju pbee tetvola(12cm). Vlaianprostor ubrzava obodu. GaraZa gcljegaraia gliivica i Na mjestu i alata,a pojava prislonjenaautomobila, strojeva zidom dnim dotiie ku6uko i nanaipliiesni komplicira stanje. samo na ku6u,a preostala rubukova treba niaem proTrebalo bi podeti s najvecim limenim i plastidnim i Sto uainiti? tri zidasu ozbukana svaki f il i ma onemoguCiti je podom. i zaredaju Kad zatopli vlage izvorom Sve obojena bijelo. vode.Prcko podatrebapoloziti prodor prekriveno armirano- suhidani,prekocijelog zaititna svegasepolaZe ploca toliiaod polime ziranog Kakopodna plocom horizontalnu hidroizolaciju. be-tonskom polozenadati da se nece kauEuk ili vruCe treba se samo 12 cm kojaje nijearmirana, debljine na armircna bitumenska jer i o5te6uje ni popucati se pritom zalivena bitu- slegnuti odozgo liepenka. Navecimi biti nekoliko slojeva izloieniiim To mo2e vru6e slijepljenehidroizolacija. menom i prekrivena s dvasloja krovovima ljepenke.lotijas; optereCuie i armirane zataljene bitumenizirane ljepenke. bitumenizirane iliploiama. iZilava Sliunkom elastidna mora bitidovoljno nosivosti Hidroizolacija temelja, Ne ulaze6i u probleme urczuieu ibuku Protil se pri je podnese nejednolikom greska mogu6a slijeganja poda da 5to i betonskog najve6a zidova kitom. i bttvi silikonskim izolacije. Sadiz tlau opterecenju. nema horizontalne u podu Svidonjitubovi imaiu hidroizolacijskog slojavaljananiJetiokaDnicu. toplijem Preko isparuje seu relativno vlaga, beton ulazi podnijeti pod teret mora pod gdje Kako cementni estrih. strop uzdize izagrijana se crostoru primije6anju bi u miieSalicu smjese automobila hladnom armiranobetonskom u dodir s vrlo dolazi koja ee je odozgo vlakna mikroarmiraiu6a dobro ubaciti smolom bilo zasti6ena samo koja slodom imrvljenje estriha. itipucanje za sprijee recept To je, kao propisani ljepenkom. poda kako mora bitiuzdignuta prostoru, folija Poobodu a zraka u zatvorenom vla2enje :rajno poloiio plivaju6e, je bez dodira sa pravilo bi se estrih a neizuzelak. nastropu <ondenzat temelja odvojeni Ako zidovi nisu od zidovima. koje se tu susi iz rublia li k tomuvodu Dodamo postoji natommjestu izolacijom, stanje. horizontalnom radijatori samopogorsavaju Jgradeni pojave kapilarne vlagekojase iz tla prigovarati zbogradijatora opasnost \ecemoposebno vanjsku i uni5tavaju6i pojadava mo:epopeti vrlovisoko, noto samo oblektu. - loseizoliranom u zatvorenom Zbuku uz isparavanje najbrze bjeiitamo unutrasnju Toplina kondenzata. stvaranje najvece, a to je orostoru. razlike 3djesu temperaturne je isklluden glavni vlage i isparavanje pl06akoia dotok za- Kad krovna Jpravo armiranobetonska je povrsine podne na redu krov.lako se temperatura. s velike grijani vanjskih zrak dijeli od niskih nikakvih krova nema propasti ravnog pod postaje lo6e zna da hidroizolacija uzrok Tako neizolirani paroizravnavajusendvid: para prodire akonijeizveden kroz beton- Sansi Kako krova. zvedenog je, vanjska hidroizolacija, izolator plodu 6e 6i sloj-toplinski da moze se odekivati i natapa sku jo6misle da pare mnogi samo sprijediti daje dovoljno izazvati Sirenje suncem :rnikrovzagrijan nije konstrukciju. Naialost, Tosu oni lako kisaisnijegsmode ljepenke od podloge. odizanje
:-ot v k is eiv l a g e

37

Stojasnopokazuju nevolje njega za5tita s mokrim stropom. Tekpreko dolazi od ki5e isnijega. je u hladnom Problem krovu beztoplinske zastr- TomoZe bitijednostruka folija od polimerizirano (sikaflex, te. kauduka novotan). Akoje poloiena pridvr56enja, Najprije trebapo suhom vremenu i bezmehanidkog o6istiti morase pokriti postoje6i plodama. oprati bitumenski ilikamenim sloji kadse osu6i Sljunkom Tajdodatni teret jer6esprijediti prekriti ga tvrdim plodama kamene vune. Za je nuZan davjetar odigne foliju, a toplinsku zastitu treba i prihodanju. sloJ od najmanje desetak zastitit 6eizolaciju painju centimetara, a mogu se kombinirati i dvatanja. Krovmoraimatimalipad,no najve6u trebaposvetiti obodu. Na najnizoj strani dolazi limeni opsav s okapnicom dokna preostala tri ruba treba uzdi6i izolaciju, a zavrsni rubzastititi profilom prodrijeti takoda vodane moZe ispod za5titnog Zavr5nu sendvida. hidroizolaciju ne podpravim smijete savijati kutom ve6postupno, profila, pripromjeumetanjem trokutastih Tako nama temperature stezanje i rastezanje neee kidanje. izazvati Kadse izolira krovnad prostorom u kojem pare nastaje ve6a kolidina ispod toplinskog izolatoramo:esepoloiitii parorasteretni sloj,a preko parna prodor pareu njega koja6esprijediti brana kamenu vunu. Pojavi li se vlaga ili kondenzat u kamenoj vuni, bitnose smanjuje toplinska zastita. Mokar izolator dobroorovodi toDlinu. Parorasleretn pust- geotekstil slojje zapravo debeli sintetski jednoliko kojim setlakpare rasporeduje krovnom povrSinom, a poobodu semogu ostaviti i za5ti6ene reSke za odzradivanje. Na ve6im krovovima odzradnici sepostavljaju i u podrudju krova. plode Kadse kaotoplinski izolator ugraduju polistirena ekspandiranog iliekstrudiranog ilipogeotekstil listirola, se polaiekaoodvajaju6i sloj kakobi se sprijeaile elektrostatske ili kemijske promjene izmedu razliditih materijala, stoje popri sebno znadajno ugradnji sintetskih folija i popri prodor pod listirena. Geotekstil ni inade ne treba zboraviti Samokvalitetna hidroizolacija noae spriiediti vlageu i zidove. Dabi prematlu valiaoblikovatinepropusnu se to postiglo, ba ieru. Esrtihsepolaie jertoje praktidna graditeljskim zahvatima mekaplivajuCe, bezclirektnog dodin sazidom. podlogama nazastita izolacijskih tolija nagrubim gdje probiti bi izboaine mogle hidroizolaciju. Kad se u ndionici iesto Primier drugi radi s vodom, a kov ima je ujesen prekriven gutfanlNovi krovradionice samo neizolinn i valoviti pokov, zimi ee s pbea podele tom noubrzo suses nabora cilediti kapljikapati kondenzat. Pod jerzahladnog je temperace. Logiano, vremena bez hidroizolaciie samo turna razlika izmedu zagrijane radionice iokoline pove'av a koti6i;u vtage pokrov bivala sveveca. ltu je prigradnji utoDlom zraku. siguran biojedini cilj.Nijese razmisljalo o promjenama grilanja kolenastaju kaou prvom s po6etkom primjeru garaZom. s neizoliranom Tu ne6emo koKond6nzat A grijanog prostora U mentirati neizolirani krov iznad jer su gubici grijanja topline, troskovi i kapanje \/ kondenzata ve6dovoljna kazna. P a ' a -l pokrov No,za pojavu rosenja nijekrivkrovni naprotiv. lstobi se dogadalo is crijepom. U pojerporozan primjetno 6etku bi rosenje bilomanje glineni crijep moZe upiti diopare, nos dugotrajnim natapanjem i s pojavom niskih temperatura voda i nastaju Nase u crijepu smrzava ozbiljne stete. konnekoliko zima crijep sepo6inje mrviti, a spas je samo u potpunoj izmjeni i izoliranju krovista.

v'--1

38

Protivkise ivlage

I sviniamaje potreban pokazuje kaopredguttanita Tuseneupojnost Romlot pa se nastamba krovnu kondenzal, rost,no da bi se sprijedio zimi grije. Potl loie (onstrukciju a izolirati izoliranim betonskim toplinski trebatemeljito stopom pata se s potpuno od dodira odvojiti iizolator rokrov Dtetvarau kondenzat i prostoru prema toplijem Zalose uvijek Jarcm. onda kaplje i kaplje... polietiparna naj6e56e u obliku brana rostavlja se s donje 0,2mm.Polaze tolije debljine enske je a preklope trakama, u Sirokim rogova, strane pazeci vrpcom 'ajbolje samoljepljivom zatvoriti pare. sa Kroviste nimalo neprodre la u izolator je prekriti iznutra najlak5e sendvidem za5titnim is plodama, napraviti a isto treba Jipskartonskim pokrivenim guttanitom. rvimkrovom u kojojse radionica Valja znatida grijana 'adi s vodomzahtijeva vrlodobutoplinsku protuparnu zastitu od prodora itemeljitu zolaciju su Podkrovom zgrade. lare u konstrukciiu Bezobzirana vtst pa izastita mora najve6e razlike :emperaturene pokova - criiep, ritinajbolja. valoviEpbee - krov nskizaitititi trebatoDli trcGi Primier i spriie;iti doticais iznad odblokova, farmi sagradenoj Nasvinjskoj parom.lzmedu rogova je kosi postavlien plode stropa armiranobetonske kamene se ulisnuDloEe (rovod salonita! da u parnom itu se pokazalo Naialost, i prckriju vune npr.PE-f oli branom, iom. S betonskog pridi vazan detalj. nedostaje :ijeloj jade je se podelo kapati, zime stanje a za stropa je da tavanispod valovF pogorsava. Odito samo pruZa pokrova toplinne dovoljnu :ogsalonitnog je Kako stropu. armiranobetonskom skuzastitu iz zivotinjskih isparavanja farmi 'iieC svinjskoj o poda vrlosu intenzivna i hraniliSta vlaZnog :ijela, roSenje. i prekomjerno caje oeekivano pogorsava da je horizontalna dinjenica Stanje gotovo poda simbolidno, izvedena nidroizolacija pavlaga iztla premazivanjem bitumenom betona Hladan betonskistrop i svinje zasluzupogorsava Mada stanje. codatno sebno tarmemoZe zadrzat 6emo polaganjem izdravije okruienje, tvrkomfor za5tititi u bolji preko dihploEatervola armiranobetonskog tankog naproblemu sesamo (pamebrane)PE-toliie Podstropom se kaplje kondenzat. s kojeg stropa tuohodnost daiudrvene tijela i ispareiivotinjskih svatoplina akumulira Dbee. privrlo temperatugrijanje niskim nja, a pomo6no stropje pretvoren stanje. rama samopogorsava prodire para, a u koju odozdo membranu u tanku je tavan. neizolirani odozgo hladi kamene umetanjem kroviSta takobi izoliranje parnom branom rogova, zatvaranje vune izmedu praktidnija, i brza plodama rjeSenje, najbolje bilo je toplinska jeftinija zastita stropa. podatavana trebanaprije betonskog Preko ga PEJolijom, a sve poloziti geotekstil i prekriti preklope trakom. zalijepiti samoljepljivom dobro podloga pustena 6eostecenja sprijedit Sintetska ploea. ispod PEfolijom pare. odozgo, debljom najbolje izolator od prodora toplinski folije i zastititi plode poput d(venth podne rigiplana Posebne pri izboru toplinskog Zivotinje, Kako u zgradi:ive posluiit 6e kaodobro ili dakiverice prednost U OSB-Dloda vuna. imakamena izolatora znadajnu poda prohodnog tavanskog plinovi. za izvedbu rjesenje poZara razvijati otrovni ne6e se sludaju No,izbor konstrukcije, poloziti (PE{olije) tvrde bezveieg optere6enja parne treba brane Preko tavana. S tako upotrebi de- ipakovisio mogu6oJ plode od najmanje u debljini fervola oodne gu6e se smanjiti drastidno stropom nekim laganim za5ti6enim a sveprekriti centimetara, setak potkrovlje, prestat i ce a pod prohodan. hladno kroz Akose na bicitopline kakobi bio olodama roSenje. i svako treba zastititi izolator teku6ine, spremaju tavan
,roiiv k is eiv l a o e

39

li detaljnije Stosve Pogledamo Nikakvo dudo. postovanjem podnijeti 6emo ravan krov, s mora je izmjeprihvatiti pokazane Dovoljno slabosti. krozrazlidita temperatura ritirasoone dnevnih godiSnja najvise i najniZe Razlike izmedu doba. mjesea u ljetnim temperature dosi:ui 100"C, ravan krovili terasu moZe zagrijati cimasunce prijelazna Posebno su neugodna nadak+80'C. jutarnleg mrahladne no6ii razdoblja kadnakon iskazuje svuljetnu:estinu. sunce za podnevno krovamozete u konstrukciji Stose tad odigrava samo oreloostaviti. je bitumen godinama izolacijbioglavno Kako ravnog i manama o prednostima Kadsepoine raspravljati ponekad i s viSe slojeva bitumeniziskosredstvo, krova- priii nemakraia.Zimi hlade,ljetigriju, ajade kiie popularnog ne6udi Sto terpapira, rane ljepenke, popravlii popravljanja je taj materijal postaje sve kojitijekom vremena ostavliaiu trag traoi na stropui nazidovima.UEinak ostavljaju popustio. Brojni za6titni slojevi krudi odjednom raznihsredstava, sreds uglavnom zaliievanjem zaliievaniem i nalijevanjem naliievaniem nisu konadan kraj. Akoizolaciju kosim samosuodgodili maistorine odu.Nak hitumena. naiEeidedrii vodudok majstori najEeiae bitumena, tuda, hodanje, buSenje udarci, dodatni pokrivenimcrijepomprokiSnjavanje se zaustavlia Stedjeli krovovima ipopravci dimnjaka rupa za anlenske stupove zahvatom- izmjenom relativnolako,gotovokozmetidkim gdjese nijemarilo ove za osjetljivost ili ograda oitedenihcrepova.No,na ravnomkrovuje prokiSnjavanie jedine je dapropuSta vodu kao razumljivo zastite, posljedica mnogoneugodnijihkonstrukciiskih najGeice sito. Prcveuztoke greiaka ili dotrajalostiizolacijskihmaterijala. prividno krovovi su ivrsti I Armiranobetonski pa su i pouzdani, ili nestruina no greska u proradunu nije uvijeklakoprepoznati itetnih posljedica inapuknuia moguizazvati slijeganla je arhitemura izvedba popravciiesto uzaludni. tiiekom Moderna popunijedorasla. Najprije hidroizolacija kojima pola stoljeeastvorilatoliko lo6ihprimjerada su neugodna i ostalim dijelovima s dimnjacima Staju spojevi izvedbii u projektiranju, iskustva ipak urodilapromjenama plohe Neugodna iznad krova. zgrade kojistr6e zaititi krova,a novi materijalipruiaju i novemoguinosti za sumjesta zgrada. susjednih i spojevi sazidovima Najvainijeje ipakprcpoznati- uzrok. izvedbui popravak. preduviet hidroizolacije elastidnost Tuje trajna i udarstudeni Kadsevru6ini, mirnom spavaniu. zrakai ultraljubi6asto zagadenost cimadodaJoS je upotpunjen popis vanjskih donekle ravan zradenje, ili rupice krozkojevodanalapa Pukotine propu5tanju ki5e. znak uzroka stana tek su vanjski krovi stropne6ijeg postoje iz prostorija iStetni utjecaji nedostataka Nazalost, ili posljedica ozbiljnilih osteienja je prijesvega To proravan krov morao Stititi. koje bi kojidanas ozbiljno Krovovi u konstrukciji. parna para. pri gradnji napravljena brana nije prije Ako gradeni tridesetak su najdeSce kiSnjavaju prodor pare u je koji 6e sprijediti ili izolacijski sloj godina. zamor materijala. im mana Glavna propadanje (krovnu) krova konstrukciju, stropnu Nakovu bubre miehuri, kojima se samo6e se ufizati.Zalo popravci a na svopuse stre put pokuSava vodi obidno daju zatvoriti izvana gliivica m ie od i vlagc. rezultate. tekkratkorodne tzbode na hi droizolaciia i kiSa ubzo ce popucati paremoZe nekog vremena se nakon Prodor cenoditi ciieli strop. prepoznati bitumenske mjehurima uzdignute u Ovoie tipidanprimjer pojave pukotinajava skore izolacije, stoje samo posljedica neugodnih posljedica izazvanih Slectliivom No,para imajo6neugodnih nai rupa. ravnogkova. izvedbom pro5iruju krug ineugodnosti. OvlaZena koje Steta parne Zbognedosrarka je (ako gubi dobra ima) svoja toplinska izolacija brcnetoDao i vlaian mraniskim temperaturama, a izlozena svojstva, Tak iz st;na$uhinje, prcdie kupaonice) pretvara konstrukciju u mjesto stropnu zu i vietru Rrozarniranobetonsku klimibukondenzata. U takvoj stvaranja stalnog plo6ui natapa tankisloj jat posut gljivice, 6ese hladni i vlaZni stropovi 6e toplinske izolaci ie.Po prvi todkicama, a potom eeotpasti najprije crnim hladnomvremenu u tomse sloiukondenzira komadiZbuke. vlaga. Kadsunce zagrije prirodno nepovjerenje u ravan Sveto izaziva nezaitiden krovnzvija je promijenjen inadin doba krov. U najnovije para koia izdiZe se gomii hidtoizolac iiski gradnje da je najbolji stareuzredice kaopotvrda sloisrvarciucimiehurc. popravak ravnog krova - kosikrov. sunEanih i Kombinacija jednostavno nitijeftino. Pa, sto No, to nije uvijek potpuno mrcmih dana pokrov. u6initi? Ceuniiriti takav

Bitkas podmuklim protivnikom

40

Protivki6e i vlage

je prona6i ravnog nedostatke bitne Najvaznije primimaterijale izolacijske skupe krova, a potom moze Ona ustedu. 6e donijeti na6in koji na ieniti i tople 6e se vrijednost - pove6at bitidvostruka grijanja troskovi a smanjiti ili stana, zgrade suhe uskepovezadobarprimjer su krovovi Ravni biti moraju Obje hidroizolaciie. i nosti toplinske konstrukcije Sloienost izvedene. besprijekorno nizu su stounatoa uzrok detalja ivainostsitnih novi do izolatera, od projektanata stru6njaka, Za potodic i prijeuseljenja. krovmo:e prokisnuti je tekmala dovoljna sa stropa koji6ese cijediti priobradi uglailipronekog iligreska nepaZnja dora. temepopravka krov treba o nadinu Prije odluke strudnjaka' isavjeti pregledati. su Dobrodosli ljito dokumentacii projekt s kompletnom i ponekad i znaei problemu pristup obidno takav lako lom. je po krajnjim ipak rezultatima inatnoveii trosak, jeftinih popravaka. i prividno odbrzih leftiniji ' nuzni su nekipredusanacija, Kako bi uspjela mora bitineoSte6ena. konstrukcija Krovna vieti. ploda armiranobetonska i oopucana Svinuta solidan podloga obavili na kojoj 6ete nije sigurno konstrukpopravak. li krovdrvene Popravljate Takvi su grede idaske. pregledajte najprije cije, pa slojeve od betonskih elastidniji obidno krovovi ili pucanja od savijania osigurati treba izolacije folije. To lrajnoelastidne suvremene iliprimijeniti ili krova sa zidovima posebno za spojeve vrijedi prodore krozkrov. dimnjaka se ravanUvijek nijepotpuno krovnikad Ravan lokve padom izbjegle kako bi se izvodi s malim plohe. jezerca Kako prostrane pai prava usred minitaj krova, zada6a vode bitna odvod brz ie je neizbje2an. se na dobru Obi6no halannagib nejednake ljuska nanosi betonska konstrukciju prema odabrausmjerila kako bisevoda debljine krova. nojstrani povainostije slojza izjednadavanje tzv. Drugi iznad, a ponekad prltiska. se stavlja Ponekad rijetke parne Nisu ili brane. hidroizolacije ispod vodeili pare Prodori sloia. s dvatakva izvedbe sloJu smai porozn0m seutomtankom rasprsit6e i Parna brana mjesta. pritisak na pojedina njuju6i prodor pare dublji moraju sprijediti hidroizolacija izolaciju ilitoplinsku konstrukciju u krovnu jednako je ponekad kaoi vaZna brana Parna konu koja se uvladl Para sloj. izolacijski zavrsni je joj To kisa. vise negoli nastetiti moZe strukciju nesamo protivnik sevaljaboriti podmukli s koJim ve6i u drugim krovovima i ravnim u stropovima topliod hladnog kojiodvajaju zgrade dijelovima prostora. je brana izolaciglavna toplinske zastita Parna potvrdih relativno materijali u obliku Moderni ploda 6 polistirenskih od debljine ili liuretanskih Prije izolac|ju toplinsku kvalitetnu 10 cm nude do (Suta)denasip seprimjenjivao njih tradicionalno
Protivkiae i vlage

Nieim nenoZetezaitititi Uzroknevoktov izvana, ljamaostatde zatalien zaeeispodpriwemeno plienihoitecenja, d Pan pokov na 6e napuhnuri nekom drugommieslu. i Uzdianie vlaznog toplognaka nemo,ete spfijeiiti. Nuianie Na temeljilpopravak. armlnnobetonsku Dbeu postavi seporozai slojzaizjednaEdvanie tlakakoiiCeu oblikutine drenaiie mreie nspodiielitiparupo ciieloiPovriin i krova. f oolinska zaiti;uje se s izotacija dva sloiahidtoizolaciiepamombrdnomodozdo i zawinim zaititnim imakrovaodozgo. sloiev a topl i nskaizolaciia Suh stvaranie onemoguduie kondenzata. sve Kodovogje Rrova osim dobronaptavlieno, iednogdetalja- spoihiiie s nadozidom droizolac izveden ie nestruino, pa raste:zanjen radie ih materijala ubao nastaju pukotine. Osimtoga, izolacijaniie dovoljno Eko da kosi uzdignuta mlazevikiie natapaiu porozn u ciglu,zaobilaze i prosendvie izolacijski diru do slrcpaprosto ie. nie lleugodno iznenaate za stanate, ierkrovima sveito mu treba:sloi tlaka, zaizjednaEavanie parnubnnu, toplinsku izolaciiui prividnoneoplohuzavr,nog Sledenu su zaititnoosloia.Takve pazl pri ne pojave Ei ste' i i' stoleva vompolaganlu liepenke. i krovne smole nvnogkova i Svispoievi moruiu ili dimniaka 2idova s uzdignutim bitiizvedeni pokovnimsloiem i sa zawinim za'tiaenim opsav rubom.Limeni miesto zaitiiu ie spoino pa kisas vjetrom nemoZe sloi smoei zid.Porozan tlaka zaizravnavanje prekr (zeleno) iva nadozid opSava limenog do ispod kako bi sepan mogla iz konsttukciie. odvesti pokovni spoiu Nasamom se sloineizvodis oitim prcgiaom ve; postupnim kaho bi sePri saviianiem nzliiilim nstezaniima lEz oqa' mooao Domicati Kosinu sndsti 6d pucania. napregibu ili zaobljenie valiapodup ietiispunon prcsieka. tokutastog

41

Pri niskim vanjskim temu stanumoDeraturcma Ze kiSiti iak i pod ved n nebom. Bazlogie IoSe naprcvljenizolaciiski sendvii. Parna ie brcna Dostavlienana krivom miestu iznad toplinske iiotaciie. Topao i vlazan nak Drodire iz stana u sloj za iziednaeavanie tlaka (zeleno)i toplinsku izolaciju (Zuto).Mokra izolaciia postaje dobar vodid topline, u nioi se,kao na hladnom Drozorskom staklu kondenziru vlaga i ciiedi natrag u stan, Vainost Darnebrcne za dobto fuikcioniranie toplinske izolaciie ovdie se oiituie priliEno dramatiino. Ravnom krovu ipak najviie godiviiestruka izolacijsk ko nstrukciia. izolaSuhaloDlinska cija zaatiaenapamom branom s?recava gublienietopline.,.ktov je mnogo top l\ a u loDlomkrovu ne moze s; poiaviti kondenzat. lspod pokrovnog sloia (liepenka, toliia) je sloi za lzravnavanietlaka polozen preko toblinske Parnabrcnana izolaciie. joi. jedno.mporoznom sloju za ulednacavanle tlaka upotpuniuie ovai sendvii koiim ie zaitiCenaarmiranobetonska oloia.Takva konstukciia odliEnopodnosi i wlo velike tempercturne razlike izmealutoqlog stanai hladnog vani skog ptostora. Tano gdje je posolidnai stavliena zaitiaena toplinska izolacija euo vidliivo je da ie ciiela krcvna Cena konstrukciia zaSti od gubljenia toqline. Masivna konstrukciia zagriiana toplim zr akom ispod sttopa Ptostor4e ugodno dieluiena klimu. stambenog ptostora, I sloiSljunl koii Stitiizo' Iac ijski pokrov smaniuie EmDercturne udale, U takvom toptomkrovu ima vise sloieva (odozgo prena dolje): Sliunak 3 cm, kovna toliia, ploie 10 poliuretanske cm, parna brana, sloj za iziednaiavanje aka, aniranobetonsk Dbea 1I cm i ibuka od 1,5 cn.

je zatakav upojni slojproi do50cm.Kako bljine susenakrajevima obidno biopoguban, dorvode otvori. i ventilacijski izvodili konstrukcije krovne ulozaka. ponekad keramidkih odvrloliiepih Uobi6ajehidroizolaciiom zastititi Sveto valia smole sloja detiri saiinjavaju 6lojeva nihsedam (kvalitetnije) ili bitumenizirane itri slojaobi6ne ljePenke. specijalne oliia iz o la c i i s k ifh s u v re me n ih P rimie n o m a cijela na jedan-dva, se brojslojeva smanji'o prilagodena je konstrukcija krovnog sendvida vru6im zalijevania Umiesto hovimrjeSenjima. specijalnim se lijepi hidroizolacija bitumenom, struJom rekvenlnom visokof ilizataljuje ljepilima kojima se sredstva primjeni razna kemijska sui U (hypalon) i bezljepila preklopi folija spajaJu je danas preuzela smolom zalivena Ljepenka tvrdei slojaizmedu podloge ili zastitnog ulogu folije. Svese podloge i hidroizolaciJske neravne voal. primjenjuje i stakleni desce je podjednako na najmanje osjetljiv krov Ravan podruma Za ozbilina kaoi hidroizolacija rupice kroz kojice je ostecenja vidlliv otvor tek dovoljan joSiednom naglasiti prodirati valja voda, Stoga svakog vainostpailjiveobrade neprocjenjivu detalja. hidoizolasuzavrseci mjesta osjetljiva Posebno s nadozidom iliterasa Kodkrovova sloja, cijskog prema gore ilipridvrstiti i zaliiepitl ihsavinuti treba Taj zavrsedio. nadin na uzdignuti na nekidrugi ruba se iznad posebno Obidno zastititi. takvalja postavlja limeni zidu ili dimnjaku na hidroizolacije kraj alitakoda musegornji s okapnicom, opSav prekriti Kosi ciglom. iliistaknutom Zbukom moze prodrijeti u nesmiJu vjetrom kise tjerane mlazevi i zida. hidroizolacije prostor izmedu je mjesta krovipaknije mnogo Takvih ier ravan nadozidi, plo6a. su dimnjaci, glatka Na njemu mjeTakva ograda. istupovi cijevi ventilacijske folijama s izolirania voli. Sustav stakisanajvise obitnoukljuiujui posebne (izoplast, hypalon) ili udublienja kutove, za neugodne komade dobro oblikovani, prijevoje. Trodimenzionalno zidova iliu kutove dimnjaka napodnoija nalijeiu trajna krov. Njihova ravan okru:uju kojiponekad istezanja podniiet 6esvarastezanja elastidnost treba s donje ih u pregibu Stoga slojeva. za5titnih ili zaobljenjem poduprijeti odgovaraju6im strane prof ila. posebno oblikovanih umetanjem je opasnost, pogotovo kadsepritopljeI snijeg jezerca. Ako zatvorena stvore naslaga njudebljih zavr5eje razina viSa od uzdignutih vode u njima poplava takahidroizolacije, ie neizbjeZna. podnete negoli imati na umuprije Sveto treba znati unaprijed kolik0 Tako 6ete s popravljanjem. priprevalja materijala ikoliko odekuje vasposla miti. pod poznaje krovi Zeli vlastiti najbolje Svatko da vas dozvoliti dom,Nemojte njimsuhi topao se a posebno neka sitnica, priradovima iznenadi
Protivkise i vlage

42

improvizacija. Onostostenapravili valja duvati brigu. u dugotrajnu moglo bisepretvoriti nabrzinu potpuno tijesna trojna do izraia]a dolazi Ovdje izvedbe novac - trajnost veza:uloZen - kvaliteta krova. ravnog zastite prikazuju desce na ovimstranicama CrteZi Primijetit njihova otklanJanja. kvarove i pravila sustava zaStita diosvakog 6ete da je toplinska izolacije. u toplom boravka Tonijesamo zbogugodnijeg pravilnom tunkcioniranju ve6je preduvjet stanu, izolacija smanjuje Toplinska konstrukcije. cijele izmedu u temperaturi i naprezanja zbograzlika pod ivanjske studeni. toplog krovom ravnog krova, terase li o popravku Razmisljate postupak. Kad pripremite iligaraze, sezatemeljit i zabomirno gapaZljivo mozete spavati izvedete nebo dijeli u zvJezdano raviti da vasod pogleda samo 00lamelra.

E P

I dtveniravniktovovi tebaiu toplinsku izolaciju. Umetaniem mineralne vuneizmedu se stopnih grcdaznatno smanjuiugubicitopline. izoAko ispodtoplinske pamebrune, lacijenema ondatrebaugruditi vunes olode mineralne 'povdinom zaiticenom plastidnonfoliion. Kakozak slobodno kciju, slruii Rrozkonsaru izolacija a toplinska je s doniestrane,sve ito ie iznadizolaciie prepuiteno ie vaniskim tempeetunma.Ovakav krovje - hladankrov. nena To.meltutim. jedndkeposliedice za prostoriieispodRrovd ierdrvenakonstrukci ia pa ionaimamalumasu akumulirati ko nemoZe iie alihe topline. znadain 3 cm, Slojevi su:Sliunak troslojn a hidroizolaciia krcvnomtjepenkom, od 2,4cn, grede, daske minerulna vunaI do 10 cm i pottgledod lanpefije2cm.

rieienia. nudenovai kvalitetniia Novimateriiali krova Nacrteau ie spoidrvenogravnog(hlaclnog) sazidompanlelnims gredana.Zbogneizbieinih pomak izmeatu dviiu konstukciiaovoie posebno 'neudodno i?vedbe. Kruta miesto zahidtoizolaciiske Ovai odje cenajryiie popustiti. bituhtenskaizolacijd primjenuhidtoizolaciiske pimier pokazuie loliie Novimateriiali trebaiui nov naein FHID-K. izopiast poatavliania. zadaaa loliie Glavna ie spredavanie 'prodori iamealu krovai zida.Naipriie 'ieprekovodeu prostor poloZen i liepivoal(Zuto) stakleni 'loim dasaka udvr,cennazid.Nakrovuse prekovoalapolaZe sloiloliie. MaloSititub trebanaipriiesahorizontalni krczaluvinutiuzazid,a potompribiritoliiu Eavlima prckodavala tnku. knj foliieteba savinuti miniisku trakei zaliiepilidifuziiskimliepilon' i aluminiiske tai toliiekoiaseproduliuieuzaid prcRlapa Komdd za se nanosiPvo'sredstvo sDoi i liieoi se.Narubove (ljubiiasto).Naziduse toliia liiepi <isiauriiie Savova navoali dodatnopri.vriduie lervomkoia ie uiednoi prctilod bakrcnog limapribiien zaprikliuEni oslonac sloiau nacomiemrubu;avlom koz oba izolaciiska ume^e se ClastiinaPEdonieqruba zbuke zid: tsD6d traka izelenoii iaitieuie trainomelastoplastienom vibraciie masom. Ovakav spoiodfienopodnosi progibagredagonii dio krova, a kodveCeg druenog sa iliunkom. bfiie eesepodidis krcvazajedno trdjnosti elastienost KvaliEan maEriialosigurava spoja, a zaititanazidu sprijeiit 6eprodorevodei po pliusku. naive6em
Protivkise ivlage

krovaprekodilataciZaspaidniearmiranobetonskog toliia FHID-K zgrade IZOPLAST ie sazidomsusjedne 'ie poloZena prckostaklenog u Zliieb voalai umetnuta -ndvisokom'zitlu. Ovaivisokizavrietakdoniefoliie foliidpoloiena nakoiemzavraava uiednoie miesto prekoioplinske izolaciie. ovai spoi(i ia stah:leni'voat je liieplieniem diluziiskin osigurcn svidtugi spoievi) sezatvan betonskim liepilom, nakonrogaZlijeb illoikom uziddnim u cementni mott.Naizlazuiz ida kitom tainim elastoplaslidnim toliiaie zaitidena (tiibiiasto) podloZehim I tnkom (zeleno). mekandm umecima' ostaliDredbisu dobropodloieni mekanim uloZak Nazair#tku toplinske'izolaciie ie poseban od izolaciiske tnke koias gorniei doniestrane podrZava PEptolila foliiuptekonekanihi elastidnih 'oromiera Sviizloieni zawieci foliie 4 c'm izelend. 'prek;ivaju se Pvc-zaiiitom(liubieasq. OvaisloZeni podniietisvevivaciie i spoimoie bezproblema jer dvostuki spoitoliie progibekrovnekonstrukcije plo6eniie rubu armirunobetonske na uzviaenom je mekano priivriien a podlogu.Sve i elastieno. zrdkesamo Otponost foliiena ultaliubieaste poveCava trainostspojana izloienimdiielovima' pokivene Sliunkondobivdjutloclatnu Povraine promiena. Src6on, zaitituptotiv naglihklimatskih suwemenim foliiama to ne ikodi.

43

Stotreba znatikad procurr krov

T

\t

ProkiSnjavanje ravnogkrovazadaje velikeprobleme stanarimakojiZiveu najviiim katovimastambenih zgrada u gradovima Siromnaie zemlje.Kako hismopomoglisvimakojimaje krov nadglavompostaono6namora,pripremili smovamsavietei poiadnienja iz peravrhunskihstrudnjaka koji u tom podrudjuimaju svepotrebnostruino znanje,dugogodiinje iskustvoi vjeitinu.A saznanja kakofunkcionirai ito se moie dogoditis ravnimkrovomdobro 6edo6ii onimakoji zasadizlazena krov samo kad trebapostavititelevizijsku antenu.

je tezakzadatak jer dovode krova, zatimkako ravnog krova do sanacija ravnog Saniranje prisanaciji kako, na kojinadin iStonapraviti pristupiti samoj sanaciji. o postupcima treba odluditi konadno ifunkcionalan te o izvedbi sanacijskih radova. da krovpostane siguran najnovijih tehnidkih i Uzroci i oSte6enja diogradevine. Uzprimjenu ravnih krovova vlastito isku- Probleme i uzroke o6te6enja tehnoloikih saznanJa te uz bogato podijeliti iizvodenju radova moiemo u dvijeskupine - na onekoji stvou projektiranju ovakvih je da i vi pronadete putkakvalitetnom gradenja i priupotrebi. ielja nam i nastaju tijekom rjesenju Vrlodestouzroci kojidovode do brzogpropatrajnom togproblema. poaetku koji danja ravnog krova lezevedu samom Ponajprije trebareCinestoo uzrocima je kompleksan krov njegovog nastajanja. Ravni Kosikov proizvod vjeStine i maza kojisu nuZna znanja, saniran terijali. Iehnologiion predstavlja kojerezultiZnanje skupaktivnosti tavnogftova. projektom, napoznavanju raju a podivaju arhitekgradevinskih konstrukcija, tonskog oblikovanja, gradevinske materijala te iskulizike, tehnologije saznanja u tompodrudju. stvai novih ljudekojiizvode Vje5tina se odnosi na izudene pojedinih izvedbenih radove uz stalnu kontrolu laza. je bitnasastavnica tog kompleksnog Materijal jer on ovisi proizvoda kvalitetnog baso primjeni hidroizolacijskog. maosnovnog alii pomocnog

44

Prctiv ki6e i vlage

niie samo u Problem prigradenju vrlosuneugod- Rrovu, kojinastaju Uzroci tu su i tasadni cijelog krova. sanaciju nijerzahtijevaju elementi, je prepoznati zbog kojisu nastali uzroke Lak6e krova. i loseg odrzavanja o5te6enja naknadnih hidroizolacije mehanidka o5te6enja Tosuobidno na novih radova izvedbe nekih nastala tijekom povrSini, ala' zbognepaZljivog baratanja krovnoj ili zbog hodanja u neadekvatnoj rada tomtijekom krovu.,. neorohodnom obudi oo povrSina krovnih neodr:avanja Posljedice u ve6eStete i moguizazvati znalno su ozbiljnije je neodrzavanje uzrok NajdeS6i samom objektu, pravilan i izljeva stospredava :ljebova slivnika, vode. odvod oborinske Pristup sanaciii postavproblemom predtakvim Kadse nadete je pitanje pametnije krovili ravni li sanirati od ta tri ele- ljase bilokojega Zanemarivanje terijala. proizlazi iz nepoznavapostojeeeg kosi. Ta dilema napraviti priizgradnji novog ilisanaciji menta Nato losih iskustava. gradevinske i dosada6njih Stete njaproblema nova, a izazval6ekad-tad je utjecala protiv medljska kampanja isvojedobna tiiekom upotrebe. ne moze to se dogada akomaterijal U praksi podnijeti kad zahtjeve, arhitektonske slozene ne sustava tehnologija hidroizolacijskog izabrana konstrukciji, u krovnoj moie izdriatinaprezanja afizikalno - s neadekvatnim akoje krovizveden ilije bitnog sloja beznekog redoslijedom slojeva, radovi pakneadekvatno te ako se dimenzioniran, jer izvodadi za nisukvaliticirani nestrudno, izvode dovoljno primijenjenu ilipaknemaju tehnologiju iskustva. primjena materijala ili neadekvatna Lo5izbor pojavu zaipukotina, mjehura moguizazvati hidroizolacije, ili raslojavanje mor,istro6enost pojavu pukotine nadetaljima, slojeva, odvajanje ivodeu slojevima. kondenzata izidovima s unutrasnje Tada se na stropu javlja gljivice, se i odvaja vlaga objekta strane lose i zanatski zbuka... Uzto su velikDroblem izvedeni radovi.
Protivki6e i vlaoe

metodu Osimtoga,kosikrov kaosanacijsku primijeniti ravnog krovanijemogu6e sanacije kako zbogoblikovnih takoizbogkonsvugdje, razloga. ekonomsku opravdastruktivnih Svoju gradnjom ondaakonjegovom nostna6i 6esamo prostor. Dakle, nema iskoristivi dobivate dodatan pitanle putem kojim krenuti da ve6samo dileme Iunkcionalni krov. biste dobili Postupci pri sanacaiaravnog kroua tom problemu. lpak,mnogi olakopristupaju ponuda izvodada Prikupljanjem od potencijalnih nikakvu a to nejamdi obidno se bira najjeftiniji, losetada6e do6ina Akosve ispadne kvalitetu. zagovarali kosikrov svojeoni kojisu slrastveno Akosteodluaili sanirati kaorlesenje svihbriga. za morate se odluditi ravni krovrevitalizacijom kvalitete kojuZelite dobiti opseg zahvata, stupanj iza nadin nakoji ie seto provesti. izraditi trebanajprije Za ispravnusanaciju projekt projektnog kojidezadatka ito naosnovi sa strudnom osobom. Iinira investitor u suradnji zadatak obuhva6a sljede6e elemente: Projektni krcvne ravnih Otvaranie pregleda radove objekta - naosnovi na pukom nabrajanju 1, lstrazne krovova zasnovana kostrukcije u postupku podnosi zate6eno stanje, i krova ustanovljuje se priaama pauSalnim i ocjenama uzroka istraZnih radova sludajeva, i postavlja dijagnoza o problematici se izvjeStaj ravni krov- kosikrov. daje najbolji krova. krovovi, a nekisuod njih stanja Uostalom, curei kosi projekt tehnidki opissa- sadr2i ravnog kro- 2. lzvedbeni tehnologijom na kraju dakisanirani program radova, kontrole i osiguranja ili ravnom ve6 nacijskih va.Dakle, nijeproblem u kosom radova te crteze troskovnik sanacijskih proizvoda kojikupujete. Jer,najboljije kvalitete, u kvaliteti izvedbe. krova i detalje funkcionira. krovsamo onajkojibesprijekorno postoje6eg stanja s kosog ili 3. Fotodokumentaciju o gradnji Akopakidaljerazmisljate problematidnim mjestima i oStenazna6enim pogledajte ravnog krova, nasu tablicu s saniranju 6enjima. pokazateljima. osnovnim usporednim izikalni Droradun o vrstipo- 4. Gradevinskof Svakako valjanapomenuti da ovisno potkonnosivosti krovne statiike imatiduzi 5. Provjeru i potkonstrukcije kosikrovmoze krova plode, predviodnosno akoje projektom raste. strukcije notadai cijena zahvata bitno vijek trajanja,
Radikalan sanaciiski zahvat na ravnom
KTOVU

46

Protivkise i vlage

postojedeg krova. optere6enje dodatno deno jertrebaotkriti nedovrlobitni suradovi lstrazni postavi da se pravilno uzroke i prepoznati statke baziran Tajje dio u proiektiranju zadatak. ie na pravilno nakon no iiskustvu, znanjima teorijskim projekt izvedbeni postavljene slijedi dijagnoze na objektu, stanje 6inieni6no kojimorauvaiiti: propise, gradevinsko-fizikalne norme, zakonske i materijala, projektirane tehnologije zahtjeve u investitora rad,zahtjeve inesmetan siguran i sl.,ekoarhitekture pogledu kvalitete, trajnosti, i ekoloske standarde. ooravdanost nomsku tog i specifidnost na zahtjevnost S obzirom posla,preporudujemo da zadatakpovjerite bavitompropoduze6u kojese specijalizirano proiekt vam moze sanacije Dobar blematikom. llematizaciiakova, oblikovanim Dosebno ponuda. negolijeftina viseustedjeti mnogo 'elementima-tolilom nastromozete bitisigurnida zbogmrlja Kako Nekisu se ugodno putrebamijenjati strop? cijeli financijske zalva'ania kadsu nakon iznenadili da krova saznali cijelog za obnovu konstrukcije jednostavni popravak ili da izvesti samo treba problem nego u fasadi. nijeu krovu lzuedba sanaciisklh radova izvodada, a u tomse trebaizabrati I na kraju, je velik jer su sanapodrudju Ulog te6ko sna6i. je punopa nije a ponudada skupe, crierelativno pravoga. No ipak,postoje odabrati iednostavno pri pomodi pokazatelji vam mogu koji odredeni paznju Obratite izvodada. najpovolinijeg izboru refe' pla6anja, izvedbe, rokove i uvjete na:cijenu garancije i certifikate. rence, bonitet, jer je bitna, bitinajvaznija ali ne smije Cijena kao5tonajjeftinije i najbolje, ne zna6i najskuplje kreditiranja uvjeti Danas najpovoljnije. neznadi postaiukatkad od straneizvodada investitora presudan Rokovi odluke. za dono6enje element praksi znadaia, od bitnog nisudesto izvedbe u ponudada mogubitivrlokorisna a reference jer se ne moraju zamka ali i velika informacija, poduzeca Bonitet basna taj tip radova. odnositi poslovanja, a ga' slikunjegovog dajeodredenu kategorija. ponudada su vrlodiskutabilna rancije i magradevnih tehnologija preko Razvoj arhitekture, gdjepoduze6a i nestaju nastaju Natrzistu, postavljaiu dime se napreduje terijala nezadriivo kao garancija djeluje izvoda6a no6i, ugovorna i karakteristike na svojstva da se noviuvjetii zahtjevi Zatobi bilodobro namjere. dobre - pismo jamstvom ravnog krova. podetku barem radova osigurate na je kemijski i mikrobiolo6ki sveagre' proditajte Atmosfera proizvodada Pritom svakako materijala. jeronje sivnija, u pogledu uvjete dodatne a to postavlja formularu najamstvenom sitnitekst onaj postojanosti u sustavu materijala i otpornosti najbitniji. obidno je u pravilu krova. koii izdaie ravnog dokument Certifikat potpomognuta visokim svijest, tehnologije Ekoloska proizvodai ili isporuCitelj materijala bitno materijala, otpadnih je odlaganja da nekatvrtkaovlastena troskovima Njimese potvrduje krovova. pristup gradnji i ravnih sanaciji na ili utjede materijalom radova s njihovim za izvedbu prigradnji novog je jedini sve te dinjenice koji Uvaiavaju6i izravni dokument tehnologijom.To rje5enja bitno odabir adekvatnih ravnog krova uz izvedbu za izvodada govori o osposobljenosti uloien za sanaciju. Novac, i uzroke smanjiti 6ete radova. odredenih stedobili visestruko 6ese isplatitijer krug nataj nadin, svihpokazatelja analize Nakon detaljne pozitivnom ekonomkrovs dugorodno ponudada a tadace siguran povoljnih bitno6e se suziti, prona6i onogpravog. skomradunrcom. intuicija vasapoduzetni6ka
Protivki6e ivlage

47

Membrana protiv krovnihrana

i tijekomSezdesetih Planskirazvojhtvatskestanogradnie godina proilog stoljecakarakterizira bum sedamdesetih nicutipizirana izgradnje. Ugradovima stambene socijalne pravilu kojeu kraseravni naselja sazgradama stambena pri udarnickojizgradnjinijese vodila krovovi. Na2alost, prevelikabrigao primjeni kvalitetnih materijala i pravilnoj ili nikakvo i loie odr2avanie izvedbi,a tomutrebadodati tijekompustihdesetljeia.Zbogtogaje danasnajbolnijiprokojesu gradene blemstanarakoji 2iveu tim,ali i u zgradama ravnog krova, hidroizolacije razdoblju u kasnijem - sanaciia jer ti propustiuzrokujudaljnjepropadanje zgradai ozbiljno i standard. ugroiavaju stamben

izgubile lunkciju, hidroizolacije susvoju Stare roka trajanja ilizbog neadekvatne zbog isteka bilo kompliciraju tu situaciju dodatno ugradnje. Cijelu zaodr2avanje zgrada iz kojih bi i mrsavi fondovi zahvati Naime, financirati saniranja. se trebali priduvni fondovi nisu sveviSe cure dokkrovovi ravnih krovovaje dionajoptere6eni hitne intervencije. Zavr5ni sloj nizamnogo manje dostatni je primjenjuju mategotovo zavrsni serazni materijal za hidroizo-vodom. Za sloj Nekad iskljudivi poput: keramidkih ilikulir-ploda, Taj organski rilali betonskih liranje ravnih krovova bioje bitumen. Problemi nastaju ili tucanika. dominira u plodica, Sljunka materijal ojadan armaturnim slojem polaganja togzavrsnog zona- baS zbog neadekvatnog krovova u svim klimatskim sendvidu ravnih Kaoprimjer mogu se navesti betonske No,priprojektiraniu slojeva sloja. maSirom Hrvatske. pijeska, gdje zapunjene susljubnice uzimani u plo6e u sloju ravnih krovova nisuna2alost uviiek Osnov- katranom. tehnoloSki nedostaci togmaterijala. obzir jest ploda polaganja petatakvog proizlaze nadina iz njegove Ahilova bitumena na optere6enja pijeska kao prirodne i katran brtvilo. Uslijed temperaturne upravo sloj na strukture osjetljive zradenja gadovode rnihrazlika i ultraljubidastog taljenja naljetnoj temperatu koji dotodke cikluse, gubi jari,dokzavelikih postaje vrlo katran znadajno svoj elasticitet. zimskih hladnoca plodom plohu podlogu Uzdodirnu dolazi s betonskom i zavaren za betonsku krt.Rastopljen pukotina preuzimado odvajanja, kojase dimese stvara radi zajedno dime s njom. bitumen vodiotvara gadodatno A to oborinskoj Uklanla- s vremenom Siri. naprezanja koja opterecuju. prodor se do pje56anog slola u kojem krovovima klasic- nesmetan njemnedostataka na ravnim postavlja zadrlava. razdoblju ta se skupljena izolacija U zimskom nogsustava, kadsetoplinska je uodeno pajojsepove6ava volumen, u Sto vrlodesto da vodasmrzava ispod hidroizolacije, ja azataefektom izaziva daljn toplinski izolirane konadnici domino trake nisu dodatno bitumenske pijesak VlaZni konstrukcije. zastitila slojevima kako odtemperatur-njau svim bi se hidroizolacija je poglavito podloga za razvoj Sto biljaka, izrazen postaje savrsena nihoscilacija. Tajproblem je se mo:eprimijetiti gd1e ravnom krovu koj nasvakom krovova, neprohodnih kodneopterecenih presjeku lz imapje5iani slo;. u konstrukcijskom traka desto i zavr6ni sloj. bitumenska ploda podinje rasti razorenih sljubnica betonskih oottaiala bitumenska hadroizolaciia padaki stabllaste projektiranje biljke, a njihovo ravnih trava i korov, Tradicionalno opterecenih poguban ima utjecaj nahidroizolaciju. za ozbiljne korijenje krijeniz zamki odgovornih krovova raspad hidroizoposljedice hidro- Bezobzia stoje uzrokovalo odnosno o6teienja bitumenskih je uvijek posljedica ista- voda imaotvoren lacile izolaciia. 48
Prolivkise v age

sanacije,LIJEVO:Evo kako izgleizvedba djelomidne su mogucnosti: naklobueanastan bipokuSavaju koji da zgrada suvlasnici Stouglavnom tumensk izolacija koja samozvanihse odigla od podloge. ravnog krova uzpomo6 zive ispod parcijalni zahvati dajuupitne No,takvi majstora. nisu trajno riesenie. rezultate izasrgurno je moguinost potpuna ravnog sanacija Druga postojecih i aplicislojeva krovauklanjanjem Tavarijanta izolacije. ranjem novebitumenske radaidugotrajan mnogo fizidkog zahtijeva problem proces, i otvara troskove Stopovecava koji ne spada u bitumena zbrinjavanja otpadnog toga, akose problem materijale. Osim ekolo5ke pokuSa primjenom istog izolacijsk0g surijesiti lo5im, nema smisla kojise ve6pokazao stava, ponavljati greike rezultat. iodekivati dobar pravo rjesenie sanaciJa Jedino ie potpuna jedkoja krova tehnologijom omogucuje ravnog postavljanje hidroizolacije, bez i brzo nostavno postoje6ih smanjuje ruSenla slojeva, stoznatno je moguc pripostao Takav tipsanacije troSkove. jerse hidroigeneracije nove mjenom materijala jednostavno postavljaju preko postoje6ih zolacije daje toplinska Akosesondiranjem utvrdi slojeva. je obnoviti ili postaviti treba izolacija o5te6ena, mjeri. novu u potrebnoj nova hidroizolacija onam0ra Kadse postavlja na sve mora biti otporna zadovoljiti niz uvjeta: podna mora dobro vrste i Uv-zradenje, oborina razlike, bitineovisna u odtemperaturne nostiti na kemikalije kojesu na podlogu, otporna nosu pti6jeg itd. voda, izmeta sastavni diooborinskih imati zadovolJavaju6e mora Nova hidroizolacija na leteci karakteristike, bitiotporna puti prodire A kadse mehanidke slojeve. u konstrukcijske je vrlobitno, prihvatljiva i, Sto gubisvoje ka- plamen, ekolo5ki izolacija itoplinska svenavlazi je izvesti pa koeficijent homogene spojeve. vodlJivosti I nu2no toplinske rakteristike posebno novegeneracije Medu materijalima uzrokuje raste, betonu dokvlagau armiranom koroziju armature. propaprogresivno ranjena konstrukciia Takva pridonosi parodtfuznitijek, odi 6emu dodatno da para konstrukciji kojau zagrijanoj nosno vodena bitumena. krova izaziva klobudanje ravnog Kako sanarati posliedice se opisupostoje6eg stanjapostavlja Prema pitanje potpunog hidroisaniranja kolibi nadin bilo bi ispravan. Svakako, zolacije biotehni6ki postaviti i, akoje novuhidroizolaciju najbolje potrebno, konstrukcije ostale slojeve obnovitr ,avnog i njihove nedostatke krova uvazavajudi ogranidenja. pristup podrazumijeva sondiratakav U praksi stupanj ostedenja. kakobi se utvrdio 'rjeslojeva jer zaobi6i kojise ne smije Toje presudan korak Pri o5te6eni. mogu bitinepovratno rekislojevi obidno se ne hidroizolacije bitumenske sanaciji je stanju postoje6a toplinska u kakvom crovjerava ilivlagom unistena A znaseda vlazna zolacija. prijeti nakon novim kvarovima izolacija :oplinska isuSiti izolacije treba Zato slojtoplinske sanacije. ovisno o stupnJu ostecenja. 'zamijeniti tri Nanaianie iednosloine krovne membrane ecoseal samehidroizolacije, Kadje rijed o sanaciji
: o1!vkiSe vlage

49

na jednoslojne mrezicom Stoim dajeotpornost na bazi su dvrstom hidroizolacije istaknuti treba na agresivne je npr.ecoseal. ivjetar. Uzotpornost gume, Tosu silupodtlaka kaoSto sintetidke potpuno suekoloski i mikroorganizme mem- kemikalije zavrsne krovne termozavarive armirane, jer halogeni ni prihvatljive, nijedan ne sadrie gume (TPO - termoplastidnog odsintetidke brane svim Kompatibilne su sa sastojak. za kancerogeni poliolefina dizalnirane na bazipolipropilena) na6i nakrokojisemogu materijalima utje- postojedim vremenskih zastitu od svihpostoje6ih trajnu Kod ravnog krova. rad na slojeva postavljaju vu i stabilne su mehani6' se krovove caja.Na ravne potrebno nije najdes6e ravnih krovova punoploSnim lijepljenjem. sanacija pridvrs6ivanjem ili kim izolapostojece slojeve - akoje toplinska Stopruia skidati Primjenjuju se ve6punih18 godina, stanJu - Stoumnogome hidro- cijau zadovoljavaju6em potpunu itrajnost u performanse sigurnost rad. i pojeftinjuje ubrzava izolacije. zbog konstrukciju neoptereiuje Hidroizolacija Kako se primicniuiu (1,02 Troskovi kg/m'z). potpuno male teZine vodonepro- izuzetno su Ecoseal-membrane mea u sludaju krova su minimalni, do ruba odriavanja pusne kojeseiu od ruba hidroizolacije jednostavno zavamo:e se hanidkog o5te6enja spojeva. termozavarenih zboghomogenih krova godina nakon ugradnje. Uztakve i Stede ritii nekoliko temperaturni Sokna zgradu Smanjuju jer omogucuJe ecoseal-membrana karakteristike zagrijavaju ne klimatizaciju. se za energiju i jednostavnijih susta' suvremenijih boje. Otporne oblikovanje reflektivne na suncu zbogbijele je li rijed bezobzira ravnog krova, od va za zastitu i na temperature uvjete su na svevremenske plamen. Ecoseal krova. ili sanaciji starog Armirane o novogradnji kaoi nalete6i do+100"C. -45" najmanje zastitu objekta stoposlotnu omogu6uje godina. krozdetrdesetak Sanacaie prohodnog raunog krova prikazat cemo kaoprimjer Od svihmogu6ih prohodnog krova ravnog vamrjeSenje sanacije ravnog Pri pregledu ecoseafmembranom. je da ustanovljeno zgrade viSestambene krova je zavrsni ploda 40x40 cm s slojod betonskih termodikatranom, uslijed ispunjenim reskama Plode o5te6enja. rada, doZivio ozbiljna nami6kog popucale, su a nadrugima mjesta sunanekoliko je potpuno izguKatran od podloge. se uzdigle jerje zbog i oscilacija temperaturnih biofunkciju postao potpuno krut. podutjecajem UV-zradenja gamjestima bilo. nije uopCe Mrvio se,a nanekim zamije6eni su busenovi i ploda Naspojukatrana trave. i ivertikalno horizontalno Holkeli su ispucali nadozida. se od odvoiili je ustanovljeno u koji daje pijesak stanje nd krovupiie sanaciie Zateeeno Sondiranjem je plode vlagom, dok natopljen su polozene Jako pukotina, a bilapuna hidroizolacija bitumenska slojevi suserazlistali. je uwrdeno estrih - kao da betonski Pregledom polaganje podloga traka- nije bitumenskih za takoda je toplinska pretrpio o5te6enja znatna ostala saduvana. izolacija osteeenja i ustanovljenih ispitivanja Natemelju projektiranole rjesenje: sanacijsko . najprije je trebalo po cijelom otu6iholkele samoniklo bilje krova, ukloniti ravnog opsegu izmedu betonskih sljubnice i skinuti katranske ploda. polaze podlogu se ge' Na takopripremllenu parorasteretnog a sloja, ima ulogu koji otekstil je i Predvidena njega ecoseafmembrana. na 50 m'?povr5ine na svakih odzradnika ugradnja odzradivanje dodatno kakobi se omogu6ilo uz nadozid se podiZe krova. Ecoseafmembrana 10 cm uslicavaniem vertikale oko i dimnjadke membranom ecoseal krova nakon sanaciie lzgled

50

Protivkise avlage

odriavanja u dnevniku bilje:iti - treba membranailiodvode na kojise zavaruie ecoseaHima polimera. krova. je Takvim jer prevuden istog slojem nesmiju se krov je bazen po- 6. Krov nije skladiste - naravni Nakon nakrovu. formiran rjesenjem predvu6i razni teski materijali ni provJera razni odlagati napravljena hidroizolacije stavljanja ie a krov meti. suzadepljeni, slivnici vodonepropusnosti: uzrok. trebaistraZiti 7. Akoprocuri- najprije je ostao vodom 48sati. napunjen je kriv lalosacijev, za6epljen odvod, neki Mo2da Sedam koraka za dugouie6an krou prozori itd. Treba ploia, pokrivna losi krovni kva- bava li seosigurati da vamhidroizolacija Zelite podkojim dolazi do procurivanJa uvjetima i dugotrajetrebapostovati pratiti litetno funkcionira jaka vietra, temperatura kisa, smjer ili lagana koraka. bitnih sedam za utvrznakovi su bitni tijekom dana ivrijeme izuzetno ravni krov svoj Akosteve6sanirali procurivanje prestaje li Provjerite divanje uzroka. materijalom otpornim i dugotrajnim kvalitetnim i kadje kiseili se nastavlja nakon i daje izvodae neposredno vremenske uvjete nasvemogu6e je mnogo lak5e uzvodenu krovsuh.Uztakveinlormacije svoiposao kvalitetno obavio radova problem. i rijesiti nastali kvar bi diJagnosticirati No,kako probu, dioposla. stenajve6i obavili ga Uaian ie elaborat treba krovzaista biodugovjeaan obnovljeni krova sanaciji da svakoj odgovornost Trebanapomenuti a zato preuzima redovito odrzavati, jer pojedini pristupiti svaki individualno, treba zgrade. ilivlasnici vlasnik suvaZa posebno specifienosti, krova, krovimasvoje vijek va6eg Zivotni Zadugi lunkcionalan Zbogtoga,prijenegostose pristupi ni detalji. preporudujemo vam: preporudujemo izradu elaborata sanaciji, - odvodi, pregled slivnici, samoj krova 1. Redovit utvrdivanje koiiobuhva6a pravilno sanacije ravnog krova plo6e biste osigurali itd.- kako Sljunak, prijedlog izradu sanacije, i postoje6eg stanja, rizik od procurivania {unkcioniranje iuklonili ili materijal Nijedan radova. itroSkovnika detalja povrsine. krovne oSte6enja primjenjivati kao proizvod moze se trzistu ne na treba - inspekciju krova i odrZavanje 2. Nadzor situacije, za poJedinaCne rjeSenje godiSnje, npr.u prolje6e univerzalno dvaput napraviti barem jer pozicija ravni krov, terasa, na zgradi ili svaka radova naknadnih nakon nevremena, ijesen, izloLena i specifidnosti itd. ima svoje zeleni krov na hidroizolaciju mogu utjecati koje rntervencija je uvijek preporu6Stoga utjecajima. zaga- je razliaitim uklanjati redovito treba 3. Priodr2avanju kojiimaju posavjetovati se sa strudnjacima ljivo ne li56e da se te uklanjati biljke i niknule denja i izolacijama, u sanacijama ida se ne bi zadepili iskustva humus stvarati bi po6eo vrlosu zazahvati isanacijski ma- Hidroizolacijski sveotpadne treba uklonitt S krova odvodi. potpore bez struane seizvoditi i nemogu ploda, vijke,a pogotovo htjevni 6avle, terijale - odreske je se specijalizinajbolje obratiti i znanja. Zato membranu. da nebiostetili komadi6e stakla struene paznju, ranim kojepru2ajukupcima posebnu tvrtkama zahtijevaju detalji 4. Krovni prepouz itehnidke upute informacije savjete, pri6vrsni i Gradevne pogotovo odvodi. elementi u materijala dokazanih kvalitetnih za izbor ruku redovito tretirati treba izlo:ene koroziii materijale premazom. 0raksr. zastitnim odgovarajuiim ponakrovu - ukljuiuju6ieventualne 5. Radove pravke ventilaciju instalacije, razne membrane,
Pnvilan i ozbilian ptistup izolacijama garantira dugovjeean Krov

:.c t v k s eiv l a g e

JI

umiesto kemiie
i balkonina koiimase ne videtagovi terase OploEene prava godina su riietkost.Unabenaqetku minulih i za brtvlienie graditeljstva i svebrojnijimsredstvima pbeica iini se da imie viiek svekra6i'I naoko iijeptienje propadnu za nekoliko ponekad konstrukciie besprijekorne balkonavgg gore netom obnovlienog godini. Joi ie kads primieninovih ploiice. I sveto unatod prvezimeotpadnu premaza otpornihnazimske i materiiala vodonepropusnih problem? uvjete.U 6emu ie

Fizika

Ma koliko se poziv a lin a c e rt f ik a t eo mijenjaju neujednadeno temperature praskastih i brtvenih promjenom ljepila vodonepropusnosti vodonepropusnost Timese problem podnim povr5ine oblogamavolumen. s nalijepljenim masa, iostale pro6iruje na podlogu ioplodenja obloga vodonepropusnost. nepostizu stopostotnu nikad je gdje konstrukcije. slojeve i balkona kodterasa Toje najizraZenije svihpovrsina zastitu za osnovnu svimklimatskim Dakako, trajno izloZena obloga zavrsna je da gornja nuino i ledu ki$i, snijegu pokazuje da najveca izloZenih promjenama. No,iskustvo ploha nagib kojiubrzava minimalan po' ima barem propustanja vode kroz od ne prijeti opasnost jer je vode zadrZavanJe ponasanja vode dugotrajno otjecanje vedod neujednadenog vrsinu obloge pa otjecanje pogubno materijale, i za najotpornije pojedinih konstrukcije. uslojene materijala osivodootpornosti od najbolje makako slidni' imave6iznadai materijali, Naime, svigradevinski premaza zastitnog pa s gurane svojstvima kemijskim istezanja koelicijente imajuvrlo razli6ite iliimpregnacije. postukiSi ivlazi izlozen beton Tako seinajtvrdi je pogubno za sve ostale BA1KOIUA pno vodom, sto natapa PRTKRIUENIUZROGI PROPASTI je u dodiru. materijale s kojima namraz'. primieniuiu otporne seplocic balkona Prioploceniu padne nistice, a voda ispod Kadtemperatura i ovesuobloge tomu zafugiranie. Unatod i masa liepila vodootoorna poveca pretvori molekularne volumen, led i u se sliublienim dvrsto viieka kratkog uglavhom oploCeiria iernarazliiitim, betonsku strukturu. razaraiu prl silenezadrzivo priietlod ponasania razliaitog naive6a opasnost materiialima mokrog ni zagrijavanle pritom sile' ni susenje u igri molekularne Medutim, Kako su tempeiaturnim bromienama. poraiavaiuci rezultat. betona nakraiu daie Na visim temperamateriiala belpriiekornih niJe manje opasno. konibinaclla velikih Steta: uzroke nevidliive crteiaobiainiayaiu Dviie serii6

i os,,, tempentumepromiene npienoopbeenv bezikakve vlaZnosti znka cildcijerclativne iie- uobiiaiena hidtolzolac u priobaliu. od samogpoec/tanzarclu na kuaama izvedba Naoko, sveje u rcdu,Meatutim... strullutu kons|/ukciie,

Zbognzliaitih koeliciienata nia zagrqana tet mE kogi steza pbea aminnobetonska rczvlaii estrih,ljepiloI plodice.

Kadzahladii padnekiia, ugra' smaniuie denimsematefiialima PloEa se uteie,a lie' volumen. pilou do<litu s pbeicommrui.
Protivkise vlage

52

vodase u moturama pretvara krombetonu pri paru, koja Sirenju u i svojim i difuziji djeluje pa lakoodi:ei tlakom hidroizolacijske otkida slojeve. Za oplodenjakepl06icama ramidkim je difuzija najopasnija jer im pare iz podloge, mekui poronapada A para znupozadinu. u struktukojadospije pri ru krtog ma-terijala prvomse zahladenju pretvara u kondenzat kojise mozei zalediIt...

su i komNezgodne jenih, binacije uslo medusobno sljubljenih ih mateili slijepljen rijalakoji se odlikuju pa im sval(a istezanja, koeficijentima razli-6itim mijenja promjena neujednadeno temperature pojavljuju na kojasepritom Naprezanja volumen. postupno i pojedipovrSinama oste6uju dodirnim kemijskim najboljim kojiseodlikuju nematerijale osobrnama. najdes6e se od i balkona terasa Prioplodenju uslojena nezgodna materijala oblikuje razliditih u vreci u kojojse, poputrogova konstrukcija ploda, arm iranobetonska dvrstopovezuju glazura, hidroizolacija, bitumenska cementna plodice i masa zafugiranje... ljepilo, estrih, razorno posljedice takvog uslojavania Mogu6e prodor slobodan dopusta nude Dok troba-sustav schlliter konstrukciju, doksustavi na dJeluju je potom podlogu, odvodi a vodeu betonsku problemu. potpuno pristup drukdiji prodor potpuno zaustavlja svaki d,lra profili su drenaZom, folijemedusobno i profilirane Razni prema konstrukciji. nosivoj profizikalnim da se ne opiru takoprilagodeni elemente i ukljuduju originalne stav zaopti- Sch/rjter-su ve6ih iskoriS6uju konstrukcije mjenama koji vam omoprofila traka samoljepivih od do i temperaturnih klimatskih neutraliziranje malno jednostavnu gradnju ili gu6uju i sanaciju. brzu utjecaja.

je Evrsta DiEa poletilenska loliia s rofiIirunim kvadrati E no D rebrimakojdsu s doniestrane oiaeana predivom. je Univerzalna podloga za polaganje ploiica, a obiedinjuje nekoliko bitnih tunkcija: . tiziEkiodvaia podnuobloguod podloge, osnovne a ravnomlerno nj e, reCe n spore al uie opte . oblikujepilagodljiv sloji vodoneptopusni plohus dilaraciisku hothontalnim Domacima do2mnitotziiskim do 1 mm, uvijaniem a sustavom zraEnih kanala u prolilima prcuzima ulogu parcrasteretnog sloia.

Tipie na oite6eniateruse koju nisuzaititile ni lwde Dloiiceni t iepito... vodobtporno

pe Kiia lakoprodlrekroz Pukotine l,lanpunjenlm se relkama li Wton pa I nabrilali i natapaestdh.Usliiadi iavliuiu pul{oltlne, volumen iaaimraz,Doveead oznaemlkdovodoneproqusnl ',f,tetteni iode smryltct 6sfih. YiSe neaddavalu vadu.
Pfolivkise ivlage

nekoliko ciklusa Nakon ni a voda smtav an ia/otapa wodhei u amlranobetonsku ploiu Nje narni pr*esi....

...po imaiuopasne rczmierc. betonski S balkona otpadaiu komadr, a,E nzmNljenomge ie, estt ihu ktin aju plod

53

plotu poloZen Na armiranobetonsku ie estrih,a na nije naneseno liepilokoieprekriva i straZnii rub profila okapnice na vaniskomrubu ploees barin-2liiebom.

Na gndevinsko se liepilo odmah polaze ptolilirana ditra-foliia, ploia-do-ploie, bezpreklopa, a spoievisenaknadno preliepliuiunepropusnomkerdi-trakom,

DUZcfte dodira ditru-toliie i zida obostrano se nanosi ljepilo,a na prednjirub balkona postavljase barin-ilijebs okapnicomkoiih inanekolikovrsta.

Zatim se uza zid. obostnno duz kuta,prcko liepilapoloZikerditrcka koiom se ptekriva i liepilo koiim ie pak pok ven spoj profila okapnice s ditra-toliiom.

Kerdi-traka einisvepreklopei spoievevodonepropusnima, a podnosiivrlo visoktlak vode ilipare. Takoditra postaje nepropusna nembrana,

Nakonnanoienia ljepila pteko cijele plohe, uza zid u liepilo se stavlia ek-dilex prolil. Na ni idu strcZnji rubovi ptvog rcda, a potomse oplo,uie cijelibalkon.

Vertikalneplotice se uljepljuju preko ek-dilexa. Spoiie ivrst i trajno nepropusan. Posljednji vanjski red ploiica strii preko ruba na protilu okapnice.

3
i

Ditra diielicijelu konstrukciiu u dva sloia, odvaiaiuCitunkciiu podloge od tunkciia obloge. Time su iskljueeni utiecaji podloge na opbeenie,ali i utjecajioploienja na donie sloieve, pa vremenskeprcmiene ne mogu naSkoditi balkonu.

(iliepilo), taise KadsuncezagtiieploCice profiliranoi gornji sloi isteie.Zahvaliuiuci se ne prenosina donje ditra-lolijiistezanie sloieve. lzboieni diielovi toliie se deformiraju, no osnovica ostaie zaliiepljena na estrihu,Nemakidaniavezamedu...

na dodirnim ... sloievimani oStecenja povriinama. lsti se uainakditra-loliie oiituie iprizahladeniu.Tadase ploiice uteZu,izboieni dio profilirane toliie detormira se na drugu stnnu, a donie, ravne povriine ostaiu uredno nalijepljene.

Potrajelihladno vriieme, ohladitCese podloga.Njenim i armiranobetonska utezanjemiziednaiuje se volumengomieg i donjeg sloia, a foliia pop ma notmalan oblik.

Kadse temperatura ustali.nemanikakve prcmjenevolumena. Medutim.para koja ploie tu izbijaiz vla'ne armiranobetonske ne mozedoprijetidoljepilanitido ploeica i rciki.

zahvaliuiuci Supljinamau profilu folije, para iz podlogenemanikakavtla.niutjecai veCse iednoliko nsp6uie ispod ciiele folije i postupno ishlapljuje krcz obodne konstrukcije. dijeloveosuSene

54

prcmiimi volumen, seproa pukotine poiavePukotina Kadzaoriianibetonili esrrih Dita-loliiaadrZavapunu u'inkovitosti u sluaaiu ne s ploEicama ihe. toiiii se vnea u nomahn obiik. Pritomobloga se ploibe se is'3zu,d ptotitircna u podtoi. Pod iakin'suncem puia I nb otktula se. podlogaodnah itagoltuie,

pd nagtom2ahtatteniu se uEie, a uzdignutiprofitdio ditnobtoga i6iii{ei6inin se u'suprotiom smjeru.

nomalan pukotina toliia-poprima PrJ,Ilateniupodlry i stiskaniu toliiaie u punolfunkciii. obtik.Undtotdeto:nnacihna,

ditaloliia ,Jspjeinirnodvaianlensloieva ennieuie utiecai Parcunutdr plodica i l6nstruicije.'P [on ni moEenie rciki niie vecaopasnosL

pa vodadospile u Kadkiia natopircEke, swedavanotenje doniih tlepilo, cllrra snost Ii e, pa vodoneprcpu d konst ukc Sloiev vainosL lieiila i rcirkigubi uobGdienu

vodase whynom skupliau proghenilma iznadtoliie. uz izbotqtl dio ptotila i ostaie a donii slolevi, nme su irainozagtlccni na estih' loliia ostaliteyrstonalijepliena

a ted8e otoqi,vodae eim zaaopli, postupnb isuiuie iwravaniem kroz rcike. suha. Liepiloostajeneoiteieno,a Podloga

nawiialai vie. osoblna tizikalnih lskodibnien 8e mdl,aniikih iitom leieniasuslav Nimienon klina|sfim svim lako Yonienana. Nllagpitule

55

Nova kola ravnog krova

Serija olujnihnevremena s pravim kisnimpotopomotkrilaje svu ranjivost mnogih ravnihkrovova. Pritomnije bila vaina starostkonstrukcijeili vrsta pred zgrade.Kaoneugodno upozorcnje zimupodjednako su prokisnulikrovovi velikihindustriiskih halai teruse obiteljskihkuia. Oiito je da ravnekrcvove treba od kiie zaitititi nanovnacin.
propusta vodu, tra2i Kad krov uzrok seobidno u Bavan krov (armircnobetonskapbea na dograiredijelu kuce) naides4ije izvor ptoblema s kiiom. la- nom najgornjeg vodonepropusnog sloja. oSte6enju Temeljitoje sanhan armiranom hidroizolacijskom koje tou brojnim sludajevima todno, o5te6enja su folijom SIKAPLAN15G.Svi preklopi lolije zataljeni lose izvedbe cijele konstruk-su vrudim zrakom. zbog zataliivanja su i obrubi od desto tekposljedica je ponovno krovove nuzno sanirati PVC-lina kko bi se naterijal mogao svarivati u cije.Takve kvalitetnim materijalima kako se nebi ponavljalenepropusanspol. greske loseg izbora. Zagrebadka lvrlkalnteco problemom pri sanaciji krova ses takvim susrela tvorniike hale ZEPd.d.(1995.), teje po prviput primijenjena pridvr56ivatehnologija mehani6kog
lspodsvihlinenih obrubaili Pvc-om pokrivenih prolila je traka nanesena Pu-kitakoiaosigurava nepropusnosr.

iterase. njahidroizolacije naravne krovove foliJa no polo2ena hidroizolacijska Slobod pridvrScuje posebnim spojnim se za podlogu ilipakpopvijcima s tiplima elementima - vijcima, pritom probuSe vijci foliju, sva zakovicama. Kako pokrivanjem pridvrs6enja hermetiziraju semjesta istom folijom. pa2ljivo na Rubni zavrSeci izvode se posebno pripremljenoj podlozi plastificirau obliku limenih PVC-om. nihtraka ililimenih orofila oresvudenih presvlake materijal kojim lzbor zastitne odreduje krov. sepokriva vehki krovovi u noNa taj nadin se pokrivaju vogradnji. a moguce su ivrlo uspjesne sanacije pokrovom lakihkrovnih konstrukcija s limenim profiliranog lima ili delidnog od aluminila - kropotkonstru kcijom, od lakih vovas drvenom iliDlinobetona te krovova odtankih armibetona pri6vrscivanja ploda. lstametoda ranobetonskih je i prisanaciji pogodna ilihidroizolaciji klasianih armiranobetonskih oloda.
P rotv k i 6ei v l age

56

Prckokita dolazeobrubi. Na slicije uzdignutiprof boenogruba krovana koii se uqavo zataljuje izolaciia.

ooo

"A--Prednosta nijeu neposrednom dodiru s Hidroizolacija pa su kaokodizvedbe lijepljenjem rodlogom pridodiru promjene moguce kemijske zbjegnute je folija polozena slo'azliditih materijala. Kako joj parorasleretni se ne treba slojkojim oodno, pojava mjehura spre6ava <od slijepljenih slojeva izolacije. odizanje je idealan za pokrivanje konstrukcija Sustav koili konstrukcija ugro2enih nosivosti sumnjive '0z|J0m. polo2ena folija ne ovisi o skrivenim Slobodno podl0ge zb0g 'nanama ranije slijepljenih slojeva (ojihmoZe postavpunoplosno do klizanja do6i jene izolacije. paroli foliju koeficijentom Primijenite s malim je PVC ne treba ugradivati kao sto cropusnosti cdzracnike. Na ito treba pazati cr projektiranju pripaizolacije valja ovih sustava navainedimbenike: ziti vjetra odiaerodinamidkog utjecaja a) udinak pa uvijek prijeti da opasnost 2efoliju s podloge je pridvr5cena. vijke kojima Stoga se pri Scupa paziti i dimenmora navrstu folije irojektiranju Intenzitet utjecaja vjetra ovisi o obliku zje traka. .rovne plohe. relativnoj visini s visini zgrade. jadini na vjetra naokolinu te o mogu6oj rbzirom podrudju. a rekom bitiiznenadujuce, Silemogu (rovna ploha pojadava .elika samo usisnu snagL ,letra.
r.o t v k is eiv a g e

Prcdnii,nainiii tub ktova ina zliieb na plitkoi strchi. Na limeni obrub iznad i.l iieba poloaena je PE-folija ip ivri6ena viicima preko letve koia inavnava rub s debliinom kmene vune. presvueen PVC-om rubni p rol iI zabttvl i en je Pu-kitom, a potom zatalien s foliiom.

kraiu, uza Nasuprctnom zabatni zid,postavljen ie i najptijelimeniopSav, ptekrivenPE-foliiom kao prctuparnom brcnom (plavo). Gornjikrai limautaknut ie u kanal izduben u zidu,a tub uzdignutefoIije prckr iven ptotilomutisnutim u kit unutatkanala,

Nakonpriivri6enia limenogobrubana zid vijcima za beton, preko donjeg dijela ie polozena PE-foIija Raopr otuparna brunai podlogaza kamenuvunu,

57

Preko PE.folijepostavljenaie toplinska izolaciia. Ploie kamene vunedebljine5cm nisu posebnopriEvrSCivane. Niih Ce uevrstiti vijci zaiedno s hidroizolacijom.

Armi rana hi droizolaciisk foliia priivri6uje se vijcima duljine 125 mm koii se kroz kamenu vunu i PE-foliiu uvijaju u betonsku Dlo6ukrova,

podloge Zatose unaprijed ispituje kvaliteta i pridvr56enja (vijci, odreduje nadin vijci s tiplima ili p0p-zakovice). plohi Nakrovnoj treba: b) izmjeriti siluizvla6enja vijaka i na temelju proradun najlo5ijih rezultata napraviti broja i rasporeda vijaka. Tako se izbjegavaju neugodna iznenadenja u potkonstrukci neujednadenosti slu6aju skrivene u koju suuvijeni vijci. program pridvrscenj Kompjutorski zaproracun je trigodine folija razvijan u aerodinamidkom tunelu. U program seunose a i b podaci, a rezultat je shema pridvr66enja, razmak vijaka, Sirina traka plohe na pojedinim (rubovi, dilelovima krovne polja) uglovi isredina te ukupan brojpotrebnih vijaka. materiiali i alati Mehanidki se pridvr56uju hidroizolacije od armirane tankoslojne folije i folije na ullra otporne poliolefin, ljubidaste zrake(PVC, hypalon). Kao postavljaju presvuzavrSni elementi se PVC-om deni 6elidni limovi, a brtvljenje ihermetizacij

Trakehidroizolaciie se preklapaju za oko 10cm RaRo bi se prckrili viici i pbeice, a preklop se zatalj uje vruaim zrakom.

krova Spoi izidamorubitibespjekorno zaStiCen. Prckouzdignutog kaja izolaciieu kit serubom utisne Drotilod PVC-lima.

Na donjem rubu krova preko drvene letve dolazi protil od PVC-lina (1,2 mm) i pop.zakovicama se Drievrstiza limeni obrub.

Uzdignuti betonski rubovi na boenim strunama Rrcvadobili su naipriie rubni profil s okapnicom koji je poloZen preko trajnoelastiinog kita (crveno). Na protupamu branu (PElolija) poloiena je kamena vuna, a nakon zaitite ruba trakom toliie - zataliena i hidroizolacija.

58

Proti v k i s ei v l age

k tov rna /lil/or(cl astLanrm :rslzc se trajnoe I). relatlskI kla,,/ ) |iLl :o ja se pr cvrsculc t. Tn saFoureztl nehrda,uc r v ]c mas podo2nm p oacama poD-zako" n la ::rra00 0!ra LrTn v lakaslu2ep0sebrr vanlet sLtca Za or cvrsc .:'olcvprilagoden tpuvla(a pocoge Fo ese n' |JCn m slToln m svarvanlenl toplinsk -:ralaju zra(a str!lu vTuceg kolios gLtravalu edalima (npr /eislerl za za.Ia.I'i.l i-"niperature :rrcdene janle tfepostav traKa krolenle oDa Za ,. Drek gumen va,c c razt . rezai Skare. rlu vamlos . tanDrbor :atrno.q zvcdbu c pr kazulLr S ke na ovolstran 'ova ''ratvornckol ha i Z[/-Vikom u S len xLl 'rdustr lskazofal oko20 000ln \.raprof fan ae icn m postavljcna e carrr.l 0c toplnska zo aclla - s/kav.?pl enaiPE'foJ:t (lefvo/'lDDPl h zo ate dro kaf.rene vuf e r.jca 75G rja sikap/an fo sKa 2007 Raoove le zvea tvrtka ntecopotkral f .-dlne

lr
(PEJolise niojevircvnogkrova:pa.tna.blana Na eetiini trapeznilim postavliajLt otzotacija \ , nati htdt izolac4a tPVC'folild) da hamena loplnsha ia). llvt 'Delatie prcdol trebaob adttiI l la DJiliivo a thupole)
P!eko kamene vune polo2enaje hidtoizolaciiska loli ja. Na rubovima traka vijci su kt oz izolacijsktsendv!c spectlalnin strolen uvt' jani u patkonsttukcun. Tnke folile spalaju sc s preklopomzatallent 1 posebnim slojenl za svanvanle vructm zrakom.

pti' 15G toliiaSIKAPLAN )tmirana hidroizolaciiska hilti'vijcina . /rscLtie se za betonskupotkonstrukciiu :: bet6nduliine 125mn. viiak prolazikroz ploie ka' .ienevunedebliine5 cm i polietilensku foliiu i ulazi - 5 cm u armiranobetonsku pbeu debljine 12cm ptrcvlacuiu podlozntm plocicama . ct sa s ohlm sendvic Ptehonf ,D ttakelolif;ictielitzotaciish ' )vth olava I!a^et se za 10cm tub sljedece bteklapa za' u si ini od ,1cm punomduljnotnspoJa uattite metal'1;h iPvC-omzasticenih PVC-tolije t ',iah1en t tralanspol :,ofila dajepotpunonepropusan

'-

6Fi{*5.'

aa:::

Liepilo zarazne podloge

materikrovopokrivaike Uzkvalitetne jale,nuina su i kvalitetna gradevinska Ijepila. Medunjimaje i iiroko primiezaprofesi' njivoljepiloinsta-STIKTM poliuterana izradeno nabazi onalce zapriivricivanie kojese primjenjuje ploia toplinskeizolacijei hidroizolaciia kaiiranih filcomkojese apliciraiuna raznepodloge.

Priie rcda stavite zaititne rukvice i naotale.Bocu snaZno protresite i nataknite criievo,

Zatim montiraite pri6wsnu obujmicu crijeva na ventil s navojem na boci i avrsto stegnite.

na Boce postavite p evrstite nosae, ipricu, ptovie te da ne curi i sveie spremno za rad,

je jednokomponentno poliureInstaSTIKTM uvjetima, Sto kojesteze u vlainim ljepilo tansko je velika pri gradnji prednost i sanaciji ravnih krovova. izvor energije ne zahtijeva dodatni U primjeni prenosivim iz kojih se bocama u se a isporucuje po podlozi. podtla\om a ispraznjene rasprsuje odloiiti u obidn nakon upotrebe mozete boce prihvatljivo. tasko daje iekoloSki otpad Brzo aline ina mokro. PolaZe se na hladno, naostale sustave ugraduje, a u odnosu sei lako prednosti. nudi brojne lijepljenja jakaotapala, paJepogodan za lije' Nesadr2i pljenje materijala, a adhezija krovnih razliditih s vecinorn znatno brie u usporedbi se postize za gradevinskih liepila. Primjenjuje standardnih lijepljenje: . kompatibilnih izolacije na vrsta toplinske podloga razne vrste . kompatibilnih na iz0lacije vrsta toplinske izolacija vrste toplinskih srodne . kompatibilnih kaiiranih hidroizolavrsta podvrste narazne cijskih membrana izolacila. loga i toplinskih prihvatilisuga svojstva naizuzetna S obzirom proizvodadi izolacija i hidroizola' toplinskih brojni Toje kompatibilni. koji materijala sus njim cijskih ploies bitumeniziranim vlaknima vuna, staklena polistiren (EPS). vuna, ekspandirani kamena polistiren (XPS) kao nV. styrofoan. ekstrudirani
Protv k i < ei v agi

60

je mrlja, a dosad nema kl na.brzo seugraduje, eeworve6e od20milijuna napovrsine ugradeno nrnmetara. je 120glm'?, potrosnja dokie, za Standardna 1,5 kgim2. bitumena utrosak usporedbu. upotrijebiti se ponovno bocamoZe Zatvorena Docom Jednom nakon otvaranja. dvamjeseca ili izolacije m2 toplinske i 104 zalijepiti do mo2ete 69m2hidroizolacije. runuZne su zastitne lpakpriradus ljepilom pridrZavanje o lnsta-STlKTM uputa uztodno kavice i naodale se pod primjeni uz bocu. koje dobivate tlakomnanosina labo- podlogu prije polagania lnsta-STIKTM Jeispitanu nezavisnim odgovara i u6e toplinske je europskih i podstalnim nadzorom ratorijima izolaciie. Sve ide kvalitete. zakontrolu i laboratorija institucija vrlo brzo, uredno i
kontrolirano, Za naliepljivanie ie najpogodniji topIin ski izolatot npr. kamena vuna ili XPSploie, styrofoam-ploie s vrlo niskomtoplinskom vodljivoSCu,no lnsta-STlKTMsvoiim nudivrlo osobinama 6irokemogutnosti.

perlit, pluto, vlaknatice, plode od pjenostakla, itd. OSB-plode asfalt, pod logesu: bitumen, Kompatibilne plastificirani i plode, limovi i metalne betonske povezane vlaknalice 2eljezo. sperploda. obojeno mliiekom... cementnim naplodaseprimjena ne preporuduje Medutim ploca za lijepljenje folijom, rnakojesuzasticene pridvrscenje parnu za polietilensku branu. ra filcom dokkodprimjene kasirane PIB-membrane pr0bni podlozi napraviti treba na aluminijskoj se pritemperaturama Nepreporuduje uzorak. 43'C. lspod 5"Ciiznad pridvrsne sustave na mehanidke U odnosu ne mostova, toplinskih muie stonema orednost konstrukciju, nosivu nideli6nu betonsku uniStava udarbuienja nema mukotrpnog a prinanoSenju sidara. i ugradnje nom buSilicom ni prasine, otpadaka nema buku, Ne stvara stanara. ometanja tanjih strane da s donje treba dodati Tomu da ne stoznaci podloga vidljivih vijaka, nema priradu vam toga, izgled. Osim naruduje estetski posebni niti dodatna ni alati, strojevi netrebaju 00rema. je izvedba bitumenom s vru6im U usporedbi jednostavnija, Male praktidnija i sigurnija mnogo i rukovanJe pogodne suzaprijenos lagane boce prenose nakrov. paselednostavno l0peodvatre se bezrizika Lieoilo se nanosi

Ljepilo ne sadrZijaka otapala pa je pogodno a liiepljenie razliei h krovnih materijala i znatno brZeadhezira od ve'ine standardnih ljepila. katko vriieme izmedupojedinih faza postupk ubrzava izolinnje krova.

Polaganie zavrinog sloja hidroizolacije. Potuivanieprotieae brzo, sigumo i eisb, a proizvodai daie na tai patentirani postupaR iamstvood deset godina.

Kad zaIijep ite topli nsku izolaciju istipostupak ponavljase na gornioi poyaini pbea gdle nanosenlem liepila poeinje potaganlezavtsnog hidroizoIaciiskog sl oia, npr. sintofoil FB standardna membrana s donjom oblogom od filca.

61

Kadprocuri terasa...
Dogodi projektiranju seponekad dase vecpri samom postavljanje zanemari hidroizolacije nabalkonu, u ji... Pritom kupaonici, kuhin obie no nijerijei o itednji vei jer posljedicetakveloie gradnjenepredvidive o neznanju procuri,voda6eseprobiti su i skupe. Akoslucajno negdje krozpod,pa ceiu stanuispodvaiegauniStiti strop,zidove, namjeitaj...
Udubljenia ioSteCenja treba ispunitinpr, btzove2udim cementnim kitom..,

... ili pastom na bazi FP-hidroizolacije2k i' napravuenom mijeSaniem komponenti A iB

Zatim treba gletercm izrcvnatibeton

i$ ."
62

Stete veike. sudakako a sanacija vrlo sloze, 1e plodice podove. na. Treba skinuti iobnoviti cijele sanirati otpalu:buku sastropova. renov rati zidovekodsusleda koji ziviu stanu ispod vas. jednostavno Sve to mo:ete izbjecijer danaSnle je nude graditeljske pravo tehnolog obilje kvalitetnih materijala i rjeSenja. procijeniti Valla samo dobro i prema odredenoj primijeniti situaciji onoSto najbolje idugorocno postojeci problem. rjeSava FP-hidroizolacija 2k,Iv"tkeRitam bole za za. Stitu z dova i podova imaprednost stosejednostavno ugraduje itrajegodinama. U usporedbi s klasidnom bitumenskom hidroizolacijom dodatna joj.eprednost Sto sena'rju mogu izravno ranositiZbuke. cementno ljepilo za keramiku, beton glazure. prianlaju Sviti materilali odlicno na

SlijedidetaljnociScenje metlom.no bio bi dielotvorn.iji snazntustsavac,

sr

tp

tlk

i ',r,t.-

r ql:

Podloguobveznogrundiraiteodnosno premaZite impregnaciiom ;to smo mi ueinili allcatomrczrijedenim vodom 1:2.

t
t
premaz itvore kompaktan spoj r droizo acijski opravdana FP-hidroizolacija 2kle ekonomski produ2ne pr nanosenju Zbuke I cemenzato Sto jatiarmaturnu postav ne mrezicu :nog ljepila treba rt nos vuZbuku. radove. Uledno a topojeftinjuje znatno dvrsci. sigurnij trajn e clel sustav li FP-hidrobitumenske. Za tazikrod klasidne 2k ne omeksava ni pritemperaturi od zolacija Dapace. 100"C, a neskrucuje senikad le - 20'C. na' elasl cnaI pratr svaunutraanja lstaletrajno materijala. crezanja , kup a o n ci, pr je op oavanla P r mj e riceu prerna2 te i umivaonika dvaput z dove okokade trP-htdrot/alact jom24.a rahond\" do oe sal plodlce raneslte ljepilopolo:ite Tako obraden i dugoa vise nepriet z d drzat aeploa cedvrsto je obrad vode i vlage. Takva a odpodora cpasnost

Tajpremaz ce kao SN-veza osiguratidobru prionliivosti novogpremaza za podlogu,5to ie i preduvjet sanaciie.

Na sasuieri ptetprcmazallcatom trebavaljkom naniietipripremljenu hidtoizolacijsku smjesu.

-l

63

Zalim smo F.P- hidroizolacijon 2k premaza.li -mjesta KOla oFcavamo ehs enom trakom,

Akonemate elastidnu traku - inproviziraite. I obieno postelino platno natopljeno eis m allcatom brzoCe postati plastidna nepromoeiva traka,

Zauljepliivanje log opcanlananuel smo hidroizolacijsku pastuumijeianu u omieru1:2.

Pasta se nanosi loDaticom. do desetak centimetara na obie strcne od cttegdiese sastaiu tensa i zid.

podloge posebno vainakadseoploduju balkon jernaotvorenom, privisokim temperatu i lerase, masa razlijeva se rama, bitumenska omeksava, istanjuje. godina, nakon nekoliko nedudi Sto osobiStoga podrudju, propadaju vanjske to u kontinenlalnom hidroizolacije. horizontalne je i trajniJa 2k pouzdanija od FP-hidroizolacija posebne pripreklasidne ine zahtileva dvoslojne je nanesete me prije oplodivanja. Jednostavno poput gu56e valjkom, malo bo1e. 2k moiele Ali,to nijesve.FP-hidroizolacijom plodicu, rasklimanu zalijepiti kamen na udvrstiti ilidrvo. kamen, staklo Alat isvenezeljene kapljice a//cata ilihidoizola isprati vodom. Jer,kadsejedcijetreba odmah nemo:eje razoriti nijako otapalo. nom stvrdne, nanosenia Postupak podlogu, i otprasite Najprije temeljito odistite i ispunite sveneravuklonite svetrusne dijelove nine ipukotine. 2k u I kitmozete umijesati od FP-hidroizolacije pastu. A:B = 1 i2 tako dadobijete omjeru grubog Ve6nakon dvado petsatiposlije sanipodloge ranjai poravnavanja nanesite FP-hdro2k, pridemu mijesaju u izolaciju se komponenle 1 : 1. omjeru B-komponenta usipava u A-komse postupno ponentu. mijeSa uzstalno miJesanje elektridnom grudice. licom, svedoknenestanu na podlogu valjHidroizolacija sezatim nanosi komilikistom, kaobojazazid, produZna Akoje podloga tvrda i zdrava Zbuka gipno mekanu trusnu nanosi se izravno, staru, ibukutreba najprije udvrstiti, odnosno imsanu pregnirati allcatom raz(ijedenim vodom u omjeru vode), 1:2 (l dioallcata,2 dijela azaplinobeto ilivaljkom. 1 : 1. Nanosi sedetkom prvise preli podlogu lmpregnirate allcatom, pretpremaz mazhidroizolacije nanosi navlazni prvi premaz nasuhi nakon tri-detiri sata. a drugi premaz Nastvrdnuti nanosi sefleksibira drugi plodice. noljepilo ipolazu ljepilo mozete Naprimjer, obidno cementno jedne fleksibirati tako da na25 kgpraha umjesto jednulilu allcata. litre vodeulijete plodice polagati i mozete sigurno S timUepilom pod. kamen, oplodivati fasadu iligrijani gipsanu, Nanosite li na hidroizolaciju vapnenu produinu ilicementnovapnenu Zbuku, radibolje vovezepreporudujemo da povrsinu umjesto vodom u allcatom azri)edenim dompremazete jedan (kao vode kod dioallcataitidijela omjeru SN-veze). lako Nakon zavr5enih radova savalati pribor vodom, to napravite odmah se ispire alisvakako nezasuSi. dokseljepilo je za sam-svojFP-hidroizolacija 2k idealna jer jednostavno primjenjuje majstore se u novopopravcima. gradnji, a iprinaknadnim
Protivkise vlage

64

Otptilike za jedan sat, kad se oiaianje stvrdnulo, terasui platno prcmazali smo prvim, ...a nakont do pet satiidrugim...

PRIMJENA
FP-hidroizolacija2k namijenjenaje za5titi zidovai podovapri unutra5njim i vanjskim radovima, npr.ispodpoplodenja balkona. fasada, kupaonica. terasa. moiete Osim ispod plodicai kamena i kao hidroizolaciju ispod ie primijeniti produZne glazure. ibuke i betonske StvrdnutaFP-hidtoizolaciia 2k ujedno je dvrsttzv.protunikotinski premaz koji blokiradadu i hrdu,a potom prekonie premazati moZete zid bilokoiom zidnom bojom,pa i ulianom za drvo i metal. FP-hidroizolacijom 2k moZete udvrstiti plodice rasklimane i u bazenu, no pritom komponente A i B trebaumilesati u omieru1 : 2.

... premazom F.P.hidroizolaciie 2K. pripazite Pri nano5enju da cijela povriina dobiie uiednaeenisloi, bez nepokrivenihmiesta.

Terasazaiticena dobro polo2enim hidroizoIacij ski m sloiem spremnaje za polaganie pbeica ili zaititne gtazure.

65

lo5e Primier izvedbe

mokre i zidupoiave na stropu Kadse u stanuispodterase Ako se brzo iire, oiitoie da vodacuriodozgo' mrljekoje pet godina svi detalii je priie znaei da ierasa sagradena .. -nisu povriinedogada neito pravilno izvedeni ier se ispod neprirodno.Madase izvanane vide nikakvaoite6enia vodabezsumnjeprodirepokraislivnikau srediniterase ier i zid krozkoii prolaziodvodnaciievprema mrtjazahvaca oko slivnikakako Dakle,treba saniratidio terase kanatizaciji. bi se sprijeiio prodor vodeu stropnukonstrukciiu.

15-2%-->

Pri prodoru vode s terasenaipriie treba provje tiu kakvom ie staniuslivnikie li Eveden po proptsu s odgovaraiu6im padom, ito vrijedi i ali i za oblogu terase, za hidroizolaciiu. Kojim Cese putom voda probiiati is.pod povrstne rcsKo le otktiti na prvi pogled jet se mrlja na zidu noZe pojaviti i dalie od mjesla prodora vode.

lako niletakojednostavno, rje6enje Na:alost, zastipremaza navodno koji imaraznih natr:istu ne povrsine vode. od prodora cujusveotvorene preporudili. Lijedenjem simptoma vamih bismo je osteeenje Mozda bolest. ne moiese ukloniti je tijekom ali od slivnika, na mjestu udaljenom i putdo najslabije todk godina vodaprokrdila u zidu nizodvodnu cijev cijedi sadseuzasllvnik i dnevne morapodnijeti terase Hidroizolacija desetapromjene odviSe temperature sezonske krovne elementi senaprezu Pritom kastupnjeva. ponegdje pa ne audida materijal konstrukcije priieti ne krovovioma pusti. i ravnim Terasama beztoplinske Akoje terasa izvana. vlaga samo plode, a sloj iznadarmiranobetonske izolacije pare, svaki zadifuziju nijenasloju hidroizolacije jer 6etlakpare iz viieka bitikratka 6e popravak razdobljima u hladnim kondenzata ipojava stana protiv kiSe. zastitu svaku uniStiti sigurno mogao bitipopravak 1: Prvibi korak Priledlog propisane Nacr odvodnje. iosiguranje slivnika je (1 moraju imati i 3) slolevi da svi teiu vidljivo prema Tovrijedi slivniku. padod 1,5do 2 posto U poda terase, ali i za hidroizolaciju za oblogu i pasetoplinska izolacija praksi seto ne poStuje polazu nagiba - ponebezikakvog hidroizolacija smjeru od mjesta u suprotnom kad6aks padom pr0nagornj0J, samo odvodnje - a padseoblikuje poda, moze plohi. livoda u slojeve Prodre hodnoj pojavljujuci se terase rubovima i prema otjecati mjesta o5te6enja od mrlja daleko kaomokra ili kamenim betonskim keramidkim, Oplodenje prodor Vodovode. zaustaviti ne moZe olodama obi6tekhidroizolaciia, osigurava nepropusnost bitumenske slojeva s nekoliko no napravljena membrane odpolimeri' u obliku ljepenke, a rjede kauduka. ziranog moraju bitiuzdignut hidroizolacije Svislojevi prou slucaju kako bi terase vanlskom obodu na
P roiv k i s ei v l age

66

zadr1ala vodu kojaneotjede loma oblaka terasa pravodobno hidroizolacije kroz slivnik. Svislojevi grlom moraju senepropusno spojiti s vodolovnim (slivnikom) terase. na najniZoj toaki smjestenim jer (5)je nalosjetljivije mjesto Spoj sa slivnikom potpuna koju nece vodonepropusnost tu setrazi pr0mjenapritemperaturnim naprezanja naruiiti u Odvodkianices ravnog ipropisno Popravak hidroizolacije ili zamjena slivnika iskljuciti improvizaciju ma. Treba svaku i tense kroz ciiev grlojer slivnici pravilu zahtijeva otkrivanje svih slojeva u Sirokom krova vodolovno ugraditi originalno u zidu niie-dobro veC jednostavni lijevci ve6slozeni elementi s krugu okootvora. nisu nuzno rlesenle. plode, podinje pokretnim od stropne a svaki Ako ie ikako mogu6e u2 i nepokretnim dijelovima, a ugraduju Sanacija prema proizvodada nepropusno spojiti rub teraseteba izvesti iliprojektanta. novikomad izolacije treba setodno uputi odvod preklop). (veliki Nova rupa iljebni izrezati a sa starim slojevima trebaprecizno otvor, U hidroizolaciji s vaniskom ciievi. No u pristajati uz cijev. Ovi bm stueaiu cijela ploha trajnoe- za slivnik mora tijesno uzbrtvljenje slivnik ugradivati dio-po-dio, popravci hidrouspijevaju samo akoseizvode s punim terasemora imati nagib kitovima i lagano slojeva lastidnim stezanje u prcvom smletu. prstenovima i strpljenjem. (5). iskustvom naslivniku Slivnik treba razumijevanjem. izolacije Ako ie tercsa pokrivena krova keramiEkimDloeicama postupno, 2: Odvodenje kisnice s ravnog redoslijedom kojiodgovara Prijedlog ugradivati je nuinorjesenje. trcbadobrc zaliti sve polaganju (podne) kroz u zidustana krajnje krovne konstrukcije. cijev slojeva preko sljubnice i pukotine, jer je vazno (4)tijesno Akoje ikako mogu6e vodutreba odvesti izolator Pritom da toplinski put i vodaCe.prona6i :lijebas vanjskom od- xtoz su rubateraseizvedbom Gornji dijelovi slivnika obuhva6a cijev slivnika. nalmanlu ruptcu. ploha pre- vodnom terase mora imati cijevi, Nocijela u donje. a poobodu seosiguravaju utaknuti kauduka. nagib u pravom smjeru. stenastom brtvom odpolimeriziranog podinje postavl;anjem za veliku 3:Akoniste spremni akciju, odvodne cijevi Prijedlog Ugradnja i pukotiPromjer pokuSalte svih sljubnica kraju imaprosirenje. sazalijevanjem kojana gornjem plodicama pokrivaju koje terasu. Obidno najdonjem elementu namedu otvora moraodgovarati kojima (6)i omogu6iti dvokomponentne smole se brtvljenje. Spojje uliven u seprimjenjuju slivnika p0stojeceg premazuju (7)kojem iznutra i dostupne stiJenke dodati mikroarmirajuca beton semogu (fibrin). ima izboru i tood slivnika kakvih danas u Sirokom vlakna sintetska polaZe proizvodada. lspod hidroizolacije sepa- doma6ih svakog sloja da ravnomjernu Kadodvrsnu, smole su dovoljno elastidne roizravnavajuci slojkojiomoguduje prodiranje pare prostora, vode. Ako filmsprijedi daljnje iz stambenog a hidroizo- nastali difuziju puplodi. steimali prizalijevanju svihmogucih natvrdoj betonskoj sre6u laciju Stiti od o5te6enJa pogodite prodire glavnina kotina i onu kroz koju hidroizolacije treba folijom odvojiti od Gornji sloj plode. vode, premaz plivaju6eg zaititni 6evamosigurati dovoljno u kojisu poloiene sloja estriha lskustvo zastitnomvremena zapripremu temelJite sanacije. zaiti6uJe seoriginalnom Otvor slivnika posljedica (6) pokazuje vode najdeS6e dasuprodori re5etkom. Ljevkast oblik osnovnih dijelova gre5aka priizvedbi prilagodbu ilizbog loSeg izbora krovne ozbiljnih debljini omogu6uje djelomidnu pruza pa prikupnji nova kakvo vam materijala. a potpunu sigurnost samo valja znati konstrukcije grlo izvedba za6titnih sloieva. svih vodolovno treba.
Pro uv k S eiv a g e h/

Poslije potop snijega

pa nijezgoregapri' na spavanju zatekne Snijegnas6esto premitiiproljetnu lekcijuo popravcima i hidroizolaciiiravnih izlievai ne' zaEeplienih visokogsnijega, krovova.Posljedice sa krova, teraseili balkona ravnog marno izvedenih spojeva primjecuju. naglo sniieg a onda Obilan zidommnogii danas je i zasvavaniska i neipogubno vrata s niskim otopljavanje pa nepredvidliive zoliranimpragovima.Noi zimesu postale je dobrcznati unaprijedito se moie dogoditina kriticnim problema mjestima kakobi se razumijevanjem i usmjerilana uzroke. odvratilapainja od posljedica

je velike terase todkasvake Najosjetljivija gdjese spaja zidom. Akoje s kuinim mjesto posvetiti treba onda tomdetalju rijed o dogradnji jer izmedu pa:nju ku6e idogradenog dodatnu postoje kojace malapomicanja objekta uvijek sloj. Za ozbiljnu krutiizolacijski razoriti svaki je ledva pukotina. poplavu Zato vidljiva dovoljna mora izvesti tako da omogucuje sehidroizolacija pomake. pojaianjem mreZiarmaturnom Tose postize polipropilenskih ilinekih drugih comodstaklenih, prevjesom malim kako bi vlakana s sintetidkih pri pomake za minimalne mjesta bilodovoljno biti I samizolacijski slojmora zidova. slijeganju nearmirane bituito znadi da surazne elasti6an, iliteknaliveni slojbitumena menizirane ljepenke zastita kojamo2epopustiti losaikratkotrajna Elastidne hidroizolacijsk tjedan-dva. ve6nakon izbor danas imabogat - kojese folije - kakvih protezu preko i uzdignute suuzazid cijele terase pouzdano rjeienje. sui trajno hidroizolacije uzazid sprijedit Podizanjem rubau slucaju vodepreko njenog iete prodor podvisokim ogradom sa zidanom da je terasa uzdigotapa, Rubove kojise naglo snijegom profilom i zabrtviti trebazastititi nuteizolacije kitom. trajnoelastidnim ili rastezljimreZice armaturne Za postavljanje ponekad izdupsti Zlijeb folile treba ve izolacijske prostora ilifolija imala dovoljno kako bi mreZica pomake Takav bezveiegoptere6enja. za male folijom ili mrezicom ili pokriven Zlijeb oblikovan kitom. Ako trajnoelastidnim obidno sezapunjuje je procijep kaooslonac krova izidave6i, izmedu traka utisne okrugla ilimre:ici u njsenajprije foliji To igumena brtva. kita, a ponekad elastidnog pri pridrzava foliju kako se izolacijsku brtvljenje Zlijeb ne bi previSe vanlskih slojeva nanodenju produbljivao, naprezala. a folija detalju, Kakole rijedo vainomi osjetljivom pojadava u dodatnim slojem folija se obidno je Sira koja odilijeba barem trake obliku uzduZne zaporna) lolija, zatim mora Poja6anje bitidobro centimetara. ptiivricuieiuzdignute desetak protilkoiisviikom hubie ploiice tieipitu. irekrivalimeni izolacijsk ili zataljeno za osnovni zalijepljeno lagano izviese' gatasadna da 2buka. Prccijep u spoiu ioiije.Prekriva ie Noiiren idodatni slojna diohidroizolacije sloj. Uzdignuti na tolija izdraipomakekonstrukciie.

68

ProlrvkiSe vlage

pridvrscuju gornjem koje za zidvijcima se kraju profil. prekriva poslije zabrtvljeni metalni Prag balkonskih urata ploda terase ili Prigradnji searmiranobetonska zajedno komadu, desto izvodi u jednom baikona jer setakva rjesenje Tonijei najbolje s podom. poput ponasa koje toplinu odvodi hladila zvedba ku6a imatajnedonovecina nasih z prostorije, tipske izvedbe U Europi suve6ustaljene statak. je konstrukcija tak0 napravljena kojih balkona kod odvaja umetnuti ivanjski dioplode daunutrasnli Nadamo seda ce uskoro toplinske izolacije. slol nadin standardni i kodnaspostati ta rjesenla gradnle. ploiukojapovezuje Kadse na jedinstvenu pragza balkonska vrata, ugradi sobui balkon najnuinijom zadovoljavaju zvodadi se obicno brtvljenja zolacijom, a provjeru djelotvornosti prepuStaju uvjetima. i vremenskim stanarima preko hidroizolacii balkone Kako se naterase je i tankog teknajnuZniji estriha obidno stavlja plodica pokrov ilipak ilibetonskih od keramidkih poda glazura, u sobi konstrukcija samo betonska je malo viSa. Nazalost, vrata ipak izabalkonskih je lijepe obloge obidajda se tekstilne dugo trajao je pa tada sloj naizravnavaju6i cementni direktno iliterase. Kad niZa razina ooda sobe od balkona prag poplave ilipreniski doda nezasti6en setomu suneizbjeZne. je rjeSenJe marl;ivo odgrtanje Najjednostavnije no ako Kritiino mjesto terase ili balkona su ipragovi balkonskih vrala. Toplinska ispusla, i briga okopropusnih snijega ilije preplitak, opa- izolaciia se obostrano ititi od vlage. Odozdoje paronepropusna foliia a odozgo vrata nema balkona znad protjeratihidroizolaciia uzdignuta do vrha profila na pngu. Na nioi ie cementni estrih s predstavlla koju vjetar moze i kiSa snost Pod u sobi ima isti sastavali ie viii zbog deblieg izolatoru i estriha. zabrtvljenog dovratnikaplodicama. kroz reSke izmedu slabo I sam prug je iznutra izolinn kako bise prekinuo toplinski most izmeitu sobe i kr i l a . i batk6na: itetalni protil prekriva prag koii ie na vrhu ojaian ieli'nom Sipkon. pllusku moze visok pag ie dobra zaitita pritopljeniu sniiega. kapiprijakom Prskanje kisnih godina I dijelove. ozbiljno ostetiti drvene tijekom gubitke napragu. profilima iotapanje snijega toplinske istrunut ceako diti za5ti6eno metalnim drvo je najveca i nocno smrzavanje otapanje za5ti6eni oduSci Dnevno nisupredvideni u konstrukciji gradevinske u kojima se parukojase mo2e opasnost zasve detalje vodenu za kondenziranu Pojavljuju itorazni materijali. sepomaci metalnihsastaju izvedbe nakuDiti isood lima. Suvremene prodire pukotine voda u sitne rastezanja, vrata imaju dovratnike s posebnim plinska I plastidnih pove6anjem je prodrla razara led koje nakon smrzavanja kroz vode koja kanalima zaodvodenje godiSnjih nekoliko ciklusa volumena. Nakon prvu dvostrukimsvog ilidrugu crtuobrane osigurane pretvara nevolja. problema u izvor stalnih semjesto imatce oni takvo Najmanje brtvljenjem. jedne-dvije Spojeve zabrtviti elemenata treba detaljno svih vodipreko kojima izlazna terasu pupomaci nebiotvarali kako razliditih materijala stube. nanoSePritom treba znati da naknadno ne- kotine. kojaizaziva No,vratimo se konstrukcili (trajnoelastidnog je rijec pragovimanlebrtvila kita) ne mora uvijek o vrloniskim volje. Najcesce preko rezultat. Da kit kvalitetno dati dobar bi 0rionuo koje se kaosimbolidna crta zamisljenim procijepa mogu6eg treba mudoprolazi. udobnostza objestrane Naialost, ta mala nesmetano povrSina podloge. jerobranu odiScene velika dobro na vollno kostati odpoplave moievasskupo i profila izvodi istodobno prag, opsava pruza metalni Stoga sekitanje malo uzdignut terasi tanak se Prolil seutiskuje u kit,a visak profil Cesti su iprodori s postavljanjem. inepouzdano brtvljenje. Tako imati idodatno naknadno. 6ebrtvilo uklanja vode ispod konstrukcije dovratnika. i za5titu. udvr56enje i mehanidko siguran spojbalkona Kakomoraizgledati vrata pokazuje pragu ie da zastitu oodaiza balkonskih crtei. Odito izoliranom nadobro stana prag hidroje visok s uzdignutom moze datr samo uzdi2e hidroizolacija Vidljivo daseneprekinuta najkritidnije mjesto praga izolacijom kojaza5ti6uje - donjeg dijela dovratnika. todke donajviSe je i konstrukcije. resku izmedu dovratnika betonske koja i izolacija 6e sprijekonstrukcili toplinska U
Pro tv k Seiv la g e

69

Pararazara
brileod ki5e
problemis ravnimkrovovimauvelikeoviseo po' Beskrajni kad pravila. Evoprimieraito se dogadla izvedbenih Stovanju gdieie je ravnikrov iznadkuhinje izoliran kombi-ploiama armidodatna na toptinskiizolatordebliine5 cm ugradena postavliena pritom niie ploda AIi, istedebliine. ranobetonska po hladnom parnabranapa se iz rubovaovogsendvica cijedi kondenzat. vremenu
potkrepljuje primjer tvrdnju staru najbolje Ovaj negoli para ku6u iznutra brie razara da vodena popravak treba skinuti Za temellit ki6aizvana. je postavljeno na osnovnu armiranobesveSto ploau. tonsku prctanevolju izaziva dodatnu U ovomsludaju toplinske izolator. Petcentimetara naktoplinski

prostoru nikako nije prema zastite otvorenom propet na belona centimetara Onih dovoljno. moze sezanemarili. hodnoj terasi i nemaneku viSe li ga kisaili snijeg, Smodi naiz vodom zastiti. Stovise, ulogu u toplinskoj pa nasvestrane, vlaga seSiri topljenog betona od kiseilitopljenja mnogo du2e namade okolinu snrlega. gdjezimipuSu vjetrovi za U podru6jima Jaki plohama kuce hladnijih dana onice navanjskim iz mokrog beKako temperaturu. sniziti dodatno hlapi voda, a temperatura ubrzano tona navjetru na temperatura stvarna i hlapljenjem, sesni2ava niza povrsini stupnjeva moiebitii desetak terase u natermometru izmjere meteorolozi odonekoju zaSti6enoj kucici. gdje veei uzmore o kuci tomu stoje rijed Unatod godine ugodne temperature, vladaju relativno dio ce se prizahladenjima idugotrajnoj burivanjski trestanovanie ohladiti dazaudobno zidovi toliko petnaestak toplinskog centimetara ba najmanje - a najbolje dvadeset. izolatora pare upravo u razvija senajvise Naime, u stanu pare nastaje koliko Zamislite kupaonici ikuhinji. graha ili menpr. kuhanjem sarme, dugotrajnim puta nekoliko dolijevati lonac morate sa kadu prodire i strop, odakle u zidove ta para vodu. Sva prostor. izlazi u olvoreni daljniom difuzijom toplo, a u stanu kadje vanihladno Medutim, i kondenzira istropu ta para u hladnom sezidu ili ciglu pretvara kojenatapaju kapljice u vodene beton. gubi ionajminimum time beton Kako smoceni prigranica roSenja svojstava. dobrih loplinskih

70

Proliv kise vlage

grijan imao iznutra, strop prostoru. grijanom Zidje iza Kakobi kuhinjski mide se svebliZe pare vodene rosista od visu temperaturu para stalno kondenzira njemu se hladniji i u sve zbuke izolaprekriti toplinskim sto debljim treba i njega s unudodiru u izravnom lvlokra Zbuka vodu. u postaje idealno staniStetorom. zrakom toplim trasnjim vrlovazan zaboraviti se ne smije istjerati Priizvedbi sigurno koje se mogu i plijesni zagljivice pare iz filca. detalj - ispuStanje izolacijom. vanjskom dobrom samo ve6granidi sa zidom nijeslobodna zastititi Akoterasa temeljito treba izolator No,i tajtoplinski rubove filpo ima nadozid ograde, kuce ili obodu kisom pare i modenja iznutra vodene odprodora povinuti iodrezati parne nagore treba brane ca i zvana. visinu. krova obicno napodjednaku ravnog izvedba kvalitetna Stoga i potrebi, na istojcrtimoie se odrezati Po i ispod sloja nepropusna dva barem dobiva (ilipremaz), a svatri sloja folija hidroizolacijska izolatora. iznad toplinskog profilom ili plastidnim metalnim - a naj- potom udvrstiti izbjeci ne moze Kako se parau stanu pridvr56enim i vijcima. tiplima je imau kuhinji - zidove treba ikupaonici vi5e i od kosekiSe rubtreba zastititi prolazi para kroz Taizaiedni6ki di{uzijom opremiti datopla tako je postici opsavom limenim najlakse snijega. Sto u kondenziranja bezmogucnosti konstrukciju, (kao na profilom s okapnicom fasadnim ilidonjim ilistropu. zidovima prostorije vrlo crteZu). povrSine stvaraju Nepropusne gdje s preljevnim zavriava p0- Namjestima terasa nemozete koju klimu inezdravu neugodnu postaviti koji poobodu limeni opsav lreba prozor. rubom, prozra6ivanjem kroz praviti nidestim parne pokriva i brane. rubfilca izolator, toplinski diluziiu neSkodljivu paritreba omogu6iti Stoga foliju i uredhidroizolacijsku nalijepiti djelo- Nanjtreba itekako A za to treba i strop. krozzidove opsava. duZ usporiti noieodrezati koja 6eistodobno zaslita toplinska tvorna pare do tocke prolaz hladenje i sprijediti topline rosiSta. plodu stropnu na armiranobetonsku lzvana, netkani parorasteretni filc, polo2iti treba najprije krozkoji porozni vlakana materijal od sintetidkih POPRAVAK MOGUCI paru. kontrolirano odvodimo (kodnicom) parnom pokriti branom Filc treba postaviti a tek potom PEJolije, dvrste u obliku mozebiti izolator ToDlinski izolator. itoDlinski polistiren (sliropoO ili vuna, rlimineralna kamena oolistirol. i odosteujedno Stiti nafilc - kojije Pripolaganju gradevinsku PE{oliju grubom betonu na cenja preklopiti na spojevima 0,2mmtreba debljine samoljepivom zalijepiti 15cmi pailjivo najmanje pare prodor u tosvaki Time sespredava trakom. svojstva plinski i6uvaju muse zastitna izolator provukla krozbetonski kojase difuzijom Para parne brane filc ispod kroz stoplakoce se Siriti na ispustiti pa je kontrolirano mozete (kodnice) konstrukcije. obodu hidroidvrstom izolator treba to0linski lvledutim, Tose itopljenja snijega. kiSe zastititiod zolacijom (alwitra, sika\ polimernom folijom nekom rjesava PU-premazom. li nekim ta se krovprohodan, ili ravni Akoje terasa pokriti centimetara desetak moZe s hidroizolacija ili kulir-plodama i betonskim nasipa Sljundanog ploda. pak tanja armiranobetonska saliti toplinski Bezobzia na vrstuhidroizolacije parna brana pri svakom od modenja trebazastititi izolalor (PEJ0lija) betona. lijevanju tak0da seprobom, odredule izolatora Debljina vremenu u parorasteretn0m seniponajhladnijem pojaviti Akoje terasa kondenzat. slojune moze polistirola plode ili polo2iti prohodna tvrde treba od bareml5cm. vune, u debljini kamene

71

S balkona na parket
snjeinih i suntanihzimskihdanamo1e lJiestalaizmjena s vodom otkri6em.Nevolie i neugodnim vasiznenaditi i vlagomkojaprikrivenoprodires balkonai terasa zidovima, ali i pocrnieli uzrokujuvidljivemrljena sobnim problemom parket. s takvim Kad se suodite i nabubreni uvjerenistekakoje pri gradnjiuiinieno sveito trebai odaklevlaganaprvomili drugom teiko vamie razumjeti konkretan katu.lpak to nijenikakvo6udoier ima sasvim oploienim li kudusa iirokim balkonom uzrok.Imate plo6icama za otvoreniprostot,misliteda ne bi smielo prodriietikroz spoizidai Kakovodamo2e bitiproblema. ploie stropai balkonaili ispodpraga? armiranobetonske

i zida Spojbalkona izloien kiii i vietrunije zimus obilniiim izdrZao oborinama.Nova ie lasadaoitedena prckanjem i podliievanjem, a oiteden jeipragiparket.

Zagrijanisobniestrih i pa*et atitioie od i kiSesamo studeni pragi malokeramiekog liepila i motlasumniive vodonepropusnosti - bezikakve hidtoizolaciie.

promakanje zida izloZenog Za ozbiljno je ili nekoliko modenju dovoljna jedna vanjskom ne moraju bitiveee a one hidroizola-ciji, rupica u li vamsedaje to presitno, Cini od milimetar-dva. posudu s v o do mi i g l o m u z mit ep la s t id n u lako voda se kako 6ete dno.lznenadit orobuSite jedva primjetan vode prodire otvor i koliko kroz roku. mo:eiste6i u kratkom gdje mjestima suvam nasvim Slidno sedogada premazom zacrnili nekim bitumenskim majstori zgrade. raznih elemenata spojeve takavsvje:i ipogledate li pove6alo Uzmete todkica, premaz, svijetlih tisu6e sitnih vidjet eete je svojevrsna rupica koja6ekada je Svaka je sito. pravo pojas zalije voda, a tzv.za5ti6eni premaza na hrapavu kistom Nanoienje takvog rezultat. Ni nekoliko povrsinu ne moiedatibolji premaza povladenjem u raznim uzastopnih je jamdi na zidu zatvorilo da crnilo ne smjerovima nekoliko slojeva DoduSe, udubine. bas sve preko togspoia dalobi ljepenke vru6e zataljene itoplinski zastitu treba notakvu nepropusniji sloj, ploaa i hladna balkonska Naialost, zastititi. toplinskih zidmjesto su dramatidnih malo topliji promjena naprezanja -s te velikih i mehani6kih A nekadasnje debele ishodom... lo5im uobidajeno vidjeti nasvom balkonu. nitko neZeli cokle kisi vodeprikosoj Zaboravlja se i na prskanje
P rol i vk i S ei v l age

IZ

je red ploiica Uklonien zbukado i odbiiena visin6 25cn.lJ plilku udubinunanesen ie stigomal-mod,a u reiku ispodpraga utisnut ie stigovez je prcmazano Sve stigoelastom.

Kakoie naprvome iia bila katuhidroizolac suviina,vodas balkona zida. ie prodiralaispocl DUZ cfte spoiananesen a ie stigomal-morl, tzv. holkelie izraiten srgovezom.

na izloienim balkonima vjetrom. Stoga no5enoj po ziduili napraviti podi6i neki treba oplodenje pojasdo visine 20 od barem vodonepropusni voda kraja balkona zidaistraznjeg cm.Naspoju prskanjem napada iz raznih smjerova - izravnim poziduicijedenjem od glatnadolje, odbijanjem s aliislijevanjem iprskanjem nagore, kihplo6ica plohe. balkonske i ljeti,no vise dnevne Sve to se dogada zid uspijevaju osusiti uglavnom temperature Vlaga se duZe Zimise sve mijenja. ili prag. prag izavladi se natapa obilnije zadriava u ibuci, armiranobetonska imedukatna Akobalkon u zid. krozbelon ploda element, tvorejedinstveni toplina, a otjecati sobeobilno ce iz zagrijane prostor vratabitce balkonskih uzazid i ispred poda. zimi Kako dijelova hladniji od uvudenijih na zraku imavisevlage, sobnom u zagrijanom kondenzat, a hladnom 6e se podupoJavljivati - sprijedit vlaienje to dodatno - ovajputiznutra vodekojaJedotekla i susenje 6e isparavanje je problem koji Fenomen balkona-hladila izvana. zastitu rjeSenje radikalno - toplinsku zahtijeva zastitu zidai toplinsku bolju samog balkona, praga. No,situacija izvedbu balkonskog sloZenu popravkom, inaknadnim ublaZiti semoieznatno prikazulemo na varijanti od mogu6ih a jednu i crtezima. slikama

Na spojukercmidkog opbeeniai zidavoda ie lakoptodhalakroz obiEan mon i moeib i brZe est h. Vlaga pojaiali su i hlaitenie s stvarcnjekondenzata unutrainiestrcne.

VOD E N ASPO J U

Zidje trcbalozaititi 25 do visineod barem cm.Prckocnespoia nanesen ie stigomal mori p ielazie zaitidenstigovezom, a svele premazano stigoelastom.

73

Mostza biiegtopline
je mjestou konsttukcijikrozkoje toplina Toplinskimost prostora.Kao ito vodauvijek lakoprolaziiz zagrijanog tedenizbrdo,takoi toplinauvijek strujipremahladnijemu. razlikave6ai toplinabr2eotieie. Kako Stoie tempercturna se zidovizimi stalnohlade,toplinase brzogubi pa se na para. zidnoj povriini zagrijanesobekondenzira ohladenoj jer nuian oprezi potrebnoznanje, Zatoie pri adaptacijama moZebiti uzaludan. akose ne poituju pravila cijeli posao Zaito? Pokazat cemovamnaZivomprimjeru,
profila s ugradenim Konstrukcija od delidnih moiebitidobrorje5enje, noakose izostaklom nekikljudni detalji izazvat 6e velike zanemare probleme u zimskom razdoblju. s kondenzatom izved- Kadbetonski prctvorite zvu6alo loltu, Makako lo znanstveno - pritakvoj u ostaklienu balkon koji i beton vasstudeni dijelitekstaklo gradevinske fizike. od vaniske osnove bi trebapoznavati Para izzag janog zrakakonvoditoplinu. prozor, dobro (zid, zgrade Naime, elementi svivanjski i eefiinoikonstrukciji. PriniZin senastaklu denzira podiznad prolaza...) razdvajaju zagrijani vanjskim krov. prekrivaju seplohe temperaturama sve koiisecijedi... kondenzata i moraiu svoiom kapliicama zrakod zimske studeni sobni
je jedinadobra Cvrstoaa goledeliine osobina i ie.Jer, naile konstrukc toplog. . li se izmeltu paromI ztaxazastcenog hIadn og vanj skogzraka, prctvarc seu toplinski most zamunievitbiieg tooline.

povrsinom punom isvakim detallem osigurati zastitu, usporiti bijeg topline toplinsku dovoljnu ploha. Navanjskoj ibrzohladenje unutrasnjih jeronesu todaka ku6e ne smije bitislabih ljusci velikih nevolja. uzrok most, naostakljenim Akonije izbjegnut toplinski povrSinama grijane nove sobe stvarat 6e dobro 6ebitistalno zamagljeStaklo se jakkondenzat. A ivlaZitizid. noa kapljice 6esecijediti s prozora putstvaranju gljivica i plijesni. tuje onda otvoren je konstrukcije. Celik No,podnimo od delidne i bezdodatne toplinske toplinski vodid odlidan pregradi ne smije se pojaviti u bilokojoj za5tite prostora. izmedu tople sobe ivanjskog zaizolatora treba Dodatnim vanjskim slojem prozora ivrata nadvoje i armiranobetonske Stititi u kriju deli6ne Sipke ulivene kojiu svojoj strukturi ili s glinenom opekom beton - koji,u usporedbi ytongom, toplinu. takoder lakopropuSta profili toplinski najne6elidni Zato sunezasti6eni jer posljedice povoljnije njihove izvrsne rjesenje 6e se i ljetikadse vodljivosti osjedat toplinske gotovo podsun6evim zrakama mogu uzariti. pri u 6elidnu konstrukciju, Ako ugradnji stakla nisu toplinski za5ti6eni cijela rubovi izostakla poobogubit intenzivno toplinu 6ezimi ostakljena ploha. dustaklenih i premali zradni razmak Tomu moiebitiuzrok (barem 12-14 mm),no najvise izmedu stakala profili. naoravit 6edelidni Stete
P rotv k i s ei v age

74

je radikalni zahvat. rjesenje sludaju U takvom je ovom 'astaviti izamiieniti crjelu konstrukciju profila koji ilidrvenih -od prozorskih PVC-profila (odunutrasnje do vanjske smjeru '] poprednom nisu tanji od6 cm. nigdje olohe) profili prekrojiti mogu Pritom seodbadenidelidni pridvrscenje potkonstrukcija za napraviti odnjih sluiaju stou takvom Dodatni rovih. ie problem izostakla. nabaviti i nova :reba - izrada masivnih idrugo rjesenje No,postoji profila obloZe svistr5e6i kojima seizvana lrvenih biti zastitni slojmora Tajvanjski :eli6ni bridovi. profipokrivni - najmanje 3 cm.Drveni deblji ato U takoda razvudenog slova ioblikuju se poput preko brida delidnih vaniskog nataknuti semogu crofila. vijcima, ali krozmalo Pridvr5iuju se izvana, vijaka treba uvrtania u kojeprije rupe u drvu Sire da kita. To6esprijediti malo silikonskog utisnuti promjene inesklad u termjckom temperaturne drvenih kalanje Lstezanju idrvaizazove deltka zastititi od slijevanja 6ete dodatno a vijke orofila, ( Se. Na nastaklo. nalijegati moraju Vrhovi U-profila nalijepiti uskusamoljepljivu treba toicrtidodira zastititi od konstrukcija gumenu brtvu dasecijela vode izaledivanja. prekriti no profili iiznutra, semogu Naistinadin ne kako separa mora bitikvalitetnije tubrtvljenle procijepe koroziju ubrzanu iizazivala u biuvladila drva. ilitruljenje celika balna umuda armiranobetonske Valja imati lo5ija ima1U neusporedivo konstrukcije konske zida pa vanjskog od obidnog svojstva toplinska ukliueuitaj prostor u lodu balkon akopretvarate put ste slobodan ovorili mikroklimu stana u lete pari bitineugodnije bimogle a posljedice u beton, mrlja. odcrnih pa je u perei tusira Naime, u stanu se kuha, vodezasi6en temeljito zrak uvjetima z mskim u paru aktivnostima Prinormalnim nomparom. vodepo pretvori litara ido petnaest sednevno osobr. prozrasamo ne rjeSavamo Kako se ovepare prozor, ve6onadifuzijski kroz otvoreni aivanjem grolazi utiecaji njenise najstetniji krozzidove, mjestima. nanajhladnijim vide upravo je taj utjecal u relativno najneugodniji O6ito, lode. pregradi strani navanjskoJ tankoj betonskoj u stanaprodire Jer,parakojaiz unutrasnjosti sloj,hladniji ulazi u jakoohladen odmah beton, koje u kapljice itu sekondenzira rosi5ta odto6ke strukturu. natapaju betonsku kondenslojeve u vanjske DalJnjom difuzijom potom razara beton. a led zatsemoieismrznuti, vanjske proces s navrijeme, ne sprije6i Ako setaj pojaviti povrSinsko mrvljenaJprije 6ese strane komada godinu iotpadanje nje, a nakon -dvije fasade. vanjskog sloja grijanjem, radiiatorskim intenzivnim lvledutim,
e rotv k is ei v a g e

Mnogeloite, balkoni i zimski vrlovi napravlieni su ovom kombihaciiomprofita.tzrcda ie brza,iednostavna i ieftina, no posljedice su neugodne..,

Najjednostavnije pruZa vaniska rieienie ie Iienih diieIova zaStita kojausporuva biieg toplinei kondenzaciiu na joi noi unutrain ohIaate povri i ni.Drven i prolil naliieze saZliiebom gumenom na staklo bftvom.

Stanjene moZete popraviti ni ugradnjom drvenih doprozomika s drvenim krilima jel toplinski most kroz Eeli;nu konstrukciju i dalie odvoditoplinu.

75

lakose Rondenzat ovdie pojavliuie na samo izloienoj povrgini htaclnog Eelika, kdpliice cenoAfti rubovedrva a u sklvenlm dodimim poticatittulj+ e5.kama je dahladnodu nje.Odiro morcEzachZati 5todalje konstukcije. od Eenene

I u ovomstueaju najbde rjeieniendi vaniska (lfi plasaicna) druena oblogasvihdiielova telidnogprofila.Stoie deblja,s@riiese hladi deliEna konstukcija.

gubitaka, neizbjeznim zbog velikih toplinskih na unutraSnju stranu tankog betonskog zidaipak (konvekcijom stiZe dosta topline toplog zraka, iiaravanjem iz radijatora), stoje dovoljno da se u tankom ivlaZnom Zbuke, sloju bojeiprasine plijesan razvile kojeseteskorijesit pretvorena Naime, betonska balkonska ograda je hladnija u vanjski zidneusporedivo odobidnog je upitno premavanjskog zida.Pritom i obilno pogotovo zivanje fungicidima akoje nova soba djedja. Daseto sprijedi idealno bi bilotajdiolodeizvaprekrivenog na zastititi barem s 8 cm stiropora je tankoslojnom mineralnom 2bukom. No,takav izvesti na obiteljskoj ku6i zahvat mogu6e ali ne i nave6oj zgradijerje nu:naprilagostambenoj fasade. dbacijele zastita moie postaU tomse sluiaju toplinska ploha vitiiznutra, takoda seta neugodna obloii plodama kamene vune debelim oko 14cm.Najpraktidnije bi bilodasete plode utisnu u raster od gredica ilipaku prostore izmedu drvenih tipskih profila gradnju. limenih zasuhu pareu toplinski Difuzija izolator moiese sprijediti vunas toplije akose kamena unutra6nje prekrije polietilenskom folijom strane dvrstom (gradevinska PEJolija, debljine 0,2mm). Plode kamene vune tijesno se utisnu.iedna do reski. ljedruge, bezikakvih zradnih Zatim treba pljivom prelijepiti i svepreklope PE-folije i trakom para. njenobodkako krozrupice nebi prodirala plodagipskartonskim Na krajusesveprekrije pridvrsdenim ma vijcima na drvenu ili metalnu potkonstrukciju. gletNakon re6ki zagladivanja gipskartonske plode masom, valjaobojiti nekom podebljanje disperzijskom bojom. Tounutra5nje prozorskom zidapokrijte odozgo drvenom klupdicom, a njenspojs donjim dijelom doprozornika gumenom zabrtviti treba brtvom. posljedica rjesavanja Ovimdetaljnim opisom pojave primjeru mostanakonkretnom toplinskog pri adaptaciji stanaukazali smona problem koji u svimslidnim situacijama kad postoji sejavlja mjeslo u konstrukciji krozkoje toplina lakobjeje bitno proslora prije van.zato 2i iz zagrijanog posavjetovati radova slidnih se sa strudnjacima, jer mala priizvedbi gre6ka ili nemar moie detalja posljedice. izazvati nesagledive

proizveden prclil (stup)zaizrcdu Industrijski metalni zimskog vrta ili ostaklienie loate. je octctvadijelanzmaknulazadebliinu Naprcvlien po cijelome stakla zabdvtienog obodu posebnim brtvama. Prekidtoplinskogmosta osiguravd Evrsti plastidni (iuto). Tuse kondenzat umetak moie pojavitisamo pri inazito velikim temperatumim nzlikama...

76

Protivki6e i vlage

Balkon vodai plodice

Glavniuzroci provlaZiv ih ani a otvoren loia terasai balkonasu radova, izvedba i materij ali i neadekvatn itednja na krivom U takvim miestu. sanacije sludajevima su viiestrukoskuplie a uitede, od takozvane prouzroiiti i velike mogu itete, ito se brzo vidi na stropuu prostorijama ispodterase,

Akotudenebdve kakotrebapa kiia prodrcu sloiliepilai estrihaispodpbeica' prviCemraz okolnusttukturu.slidnose dogalta volumenbiazara ir*voiiti voduu led Roii oov6iavanibm 'is kondenzirdnom paroi *oiaie *16zbetondoprlado hladnihgomiih sloievai poleiline podlogu'a ledruzaru kapliice' kad se ovavoda smrzne, ploiicagdjesekoidenzirai vodene ploE icese odliepliuiu.

postoji kvalitetnih velikizbor tr:istu Nanasem pa rjesenja, i novih materijala hidroizolacijskih pola:e praksa da se keramika okorjela zaduduje o na to je li rijed bezobzira bezhidroizolacije, Kadsetomu ilikupaonici. kuhinji terasi, balkonu, pa se priizboru ljepila, adekvatnih dodai Stednja mortom gras lijepe cementnim i klinker keramika. prokiSnjavalu (MB10), danam nije nimalo dudno popaZnje Premalo stanovi. ipoplavljuju terase ispunjuju cekoje se6esto seifugama svecuje akovam opasnost Toje velika mentnim mortom. jertakve podrudju, je ku6a ee u kontinentalnom propuStati vlagu. A onda i sefugebrzoraspasti terasu imati mira svedokneobnovite viSe ne6ete i ispravnim materijalima kvalitetnim i,i balkon oostuokom. javlja poploproblem balkonima se.na Takav mort, a u cementni i polozenim klinkerom cenim primjeru gdje ga na konkrelnom 6emo objasnit
Protivkise i vlage

Reike natopliene allcatom zapunjuiemo cementnim moftom pripremlienim s vodom u koiuie dodanallcatu omieru1:2.

Odmah nakon zapuniavanjai zagladivania viSak materijala treba ukloniti mokrom krcom, a ploaice opnti.

leii izravno na izvudenoj deki.Fuge su Siroke oko20mm, a zapunjene suistim materijalom. l, tusedogada ononeminovno - fugesuispucale, proki6njava, balkon a plodice su se rasklimale, pqzvone prihodu. Stosemoze udiniti u ovakvom sludaju bez velikihfinancijskih zahvata? Nasre6u, lo5a izvedba klinkerom moZe oplodenja se potpuno saniratj je trebalo primjenom no najprije allcata, dobro je stanje. pregledati i ustanoviti balkon kakvo Razorna uoda je voda Kroz i porozne ispucale fugeprodirala plodica. i skupljala se u Supljinama ispod Naprezanle kojestvara isparavanje ljetiismrzavanje je razorilo pa su se i u zimipolako cijeli suslav, pojavile pukotine. deki je zaboravio plodice izvu6i Uzto, majstor za premazom za5tititi okapnicu, antikorozivnim Zeljezne zastitne rijesiti stupove ograde, spojhorizontale i vertikale... NajbrZe, najjednostavnije je dopuniti postoje6e i najjeftinije rje6enje fugei preostale. hidrofobirati pokazao I tu se a//cat rjesenlem. lspudobrim cale fuge i oneodvojene odplodica dopunjene su cementnom masom za fugiranje oplemenjenom je impregnacija poslua//cat-disperzijom, a ista :ila i kaosredstvo zaoplemenjivanje cementnih je vrlootporan Kako smjesa.. na luznatost, lako (aliivapno se umje6ava u cement ivodeno stapove6ava prionljivost klo)kojemu i fleksibilnost te vodoupojnost. smanjuje cementna masaza fugiranje Oplemenjena pucati dvrsto za plo6ice, ne6e niti 6ese zalijepiti provlaZivati. Nalprije ispucale smootklonili ostatke iodistili luge te smo ih prije nano5enja nove maseza premazali fugiranje allcatom raztijedenim vodom 1:2,kaoSN-vezom. u omjeru Masu za fugiranje bojebetona utijestili smoa//catom taztijedenim vodom 1:3 i nanileli u omjeru

pljeniekamena - granitai mramora. Plocicese mogu liiepiti na stare Za rczlikuod klasidnih cementnih plo6ice,na stiropor, pa i na drvo od vlage, ljepila u fleksibiranasu ugradene zasti6eno Tasu liepilaprikladna i za u6vr56isintetske smole koje pove6avaiu plasti6nost (otpornost rabic-mreiica na na saviianje vanje plastidnih (liepliivost). stiropori plinobeton, i istezanie) i prionliivost a razriiedena To su bitni zahtjeviza liepilanamiie- vodommogu se primiieniti i kao plo6ica(pogotovo kontakt(Spric-mort) za ibukanie njenapolaganiu stiropora,betona i drugih slabo neupoinih) na toplinskepodove, ali upojnihmateriiala. Moida su i skui natasade. plja od klasi6nihcementnih liepila S obziromna to da su vrlo niske (pogotovood cementnog morta),ali vo d o u p o i n o sti ,njima se mogu se itekakoisplate... oplo6ivati i bazeni, fontane, terasei Ako se ne Stedina kvalitetikeramiFleksibirana ljepila sl. imaiuvisoku prionljivost, pa su pogodna ke,nebi trebalo ni na ljepilu. i za liie-

FTEI(SIBIRANA IJEPItA

78

Ptotiv kiae i vlaqe

Bitno i pukotine u fuge SN-vezu ienaiosvlaZnu razdoblju, u susnom izvode ie da'setakviradovi plodrca satNakon ispari. iakoda svavodaispod smo isprali potpuno stvrdnula, dva,kadse masa spuzve' ro:nate vodomuzpomod distom oloiice proponovno pridekati sve da se trebalo badie i preostale hidrofobirali a//catom kako bismo su5i, vodomu omleru razrijeden smoa//cat Uzeli fuoe. 't:i i kistom premazivali fugedva{riputa,da dobrouoiiu. je oluja s bjesnila radova zavr6enih No6nakon balk0na ispod ali strop i tu6om, prolomom oblaka ostao iesuh. poslu:io viSenam;enski: namie a//cat Ovdie hidrauza oplemenjivanje kaosiedstvo nai0riie kao ina kralu kaoSN-veza zalim lie;ih'veziva, poroznog betona' zahidrofobiranje sredstvo beton smo1,5| utrosili oko20 m'? velidine Za balkon imPregnircn allcalom zafugiranje a catai5kg cimsecmase (a cat:voda' 1:2) ili kuhinju terasu, balkon, kai uredujete Dakle, ispravje ispod izvesti oplodenja bitno kupaonicu RESK' POPRAVAK hidroizolaciju. nu bltumenskom o6ii6enercike s klasicnom o terasi Akoie riied prcmazane cemennapraviti trebanajprije hidroiiola-ciiom, allcatom za ljepilo 2 do4 cmi odabrati bebljine tnuglazuru (gres oeiiiena rcika iliklinker). keramiku vanjsku uklonien kojeie iz poput F.P' hidroizolaciiu li akrilnu P6stavliate snrylienimaEriial morate o vrstiplodica, allcat 2k,neovisno i potomnanesen hidroizoliciie poizuzetno koje ljepilo primijeniti fleksibirano Je vertikala i zaoplodivanie oodno - Fuoedo 7 mm trebazapuniti fleksibiranim do20mmoplea oneve6e masama, cem;ntnim koliko se pitate MoZda lugir-masama. menjenim - oko podetvornom metru izvedbu bito'poskupiio rcaka ispuniena Pigmentinnom je zabalkona ispod No,ako kuna. dvadesetak za lugtranle, masom s vodon u koiu termoizolaciju zaboraviti D Dremlienom prostor, nemojte tvoreni ' ' d6dan altcalu omietu2:1 ie Dranu. I parnu POhGAilJE KEBAIIIIIKENA AKRILilU HIIIBOIZOLAGIJU

esttih (cementni mon) i ljepito

ciiele i preko valjkom a onda 15-20 cm po zidu(vertikali), dva- i barem triistuprije pojavile naeuropskom Ovesu se hidroizolacije preknpolpunog odnosno Zbog sigurnosti terase I oovrsine {ploeica) bitumenske istisnule suveepotpuno petgodina, no danas deset se maseDrugi hidroizolacijske nanos dvostruki oredlazemo sehladnim vania. primiena ' nanose imieiednostavniia Frednost olastidne. sata. dva-tri nakon nasuhiprethodni Na nanosi prionljivost uzpodlogu valikom'i visoka postupkom iobianim plo'ice llekse nove danpolaZu ili drugi sati 3-5 sljede6ih Nakon lbuke' cemenlno-vapnene ljepilo cementno liiepi niihse izravno fleksibirati mozete ga nemate, Ako ljepilom jer iementnim suodbitumenskih su sibiranim glet'mase Udinkovitije i klasiene cementne uliiete 2 | vode umjesto 25kgljepila takodapriumiesavaniu do +100 "C)i nestare' klasidno promjene od (-30 natemperaturne otpornije nazubljenim gleterom i izvuCi naniieti Ljepilo 2l altcata. ie nAbolie podobnost niekoloska zanemariva Niie gres) (klinker iliprotuklizni iplodice (u bregove) usporedne je diielom razliku za sto' No najbitniie vodom Alati oribor se lakoispire (lugama) mm 2-3 od polo2iti s razmakom polapri glazuru posebnu cementnu nezahtijevaju odbitumenskih, za masom cementnom lleksibiranom takoder isDUniti treba i pouzdan Fuoe dinevrlotrajan ljepilom i Sto s cementnim ganju keramike i vodonepropusnosli elastidnosti fuoirinie - zboq -opet sustav. za masa cementna primijeniti obiana moze se kao surogat prodomaci 2kie originalni P hidroizolacija F. Dvokomponentna mase fugiraiuee takve zaWipravu allcatom jer ali fleksibirana i balkona, dobro fuoiranie, terasa za saniranie lzuzetno izvod. ie povoljna utijesti vodom 1:3i timeseumjesto u omieru iazriiedivodom pola- attiats'e tako damozete klinker-plodice, prianja odnosno i nakeramiku, prah zaruglranle. mase preko starih. oatinove oprati' navrijeme treba zafugiranie masu " prikladnu Opiemenjenu No, oazitel i stalno.mijeA uz komponenta se tekuca posudu ulije U postupli sve lzvedete je skinuti. gotovo nemogude sasusi, B Masa Akose iu prahkomponente dosipava miiesalicom elektridnom Sanje vise vasaterasa materijale, primrlenite adekvatne i ak-o zalije- ke oravilno kakobi se mogla ivisokeporoznosti homogena morapostati stropu vode na problem kondenzirane lpak, ostaje se neie provlaiivati. vodegustoca malo uzdodatak pititrainoelasticna Zatim. traka. brane' i parne izolacije toplinske (zidu) nedostatka je zbog preko t'a\e nanesite kistom valjkom. Sirokim zananosenie oodesi
Prolivkise i vlage

79

.::.,:1'.I11

Sto razara oplo6enie riledi se procesl A sadnekoliko o tomu kakvi i kojirazorno djeluju zbivaju unutar oplodenja povrSine pogotovo vanjs^e oplodene LliSlavaju plona crnim kamenca koji sezapaza Bijelitrag poliranom naruSava ili kamenu osim sto cicama je pokazatelj prvi raspadanja sudojam, esteiski je 1oS kiselost vezivne mase. Uzrok sastav stava. je isoljavanje vodei - smrzavanje, a posljedica - pogotovo i vanjskih rspod oplocenih - povrsina plodica. vodau krutom stanju Jedino otpadanje Ostavlte imavedi volumen od oneu tekucem. posudi li voduu staklenoj da se smrznepreko Taposebnost vode noc,staklo ce popucatr. le gradipojavu 2ivota na Zemlyi, ali u omogucila i kamen. Voda otapa teljstvu ciniveliku stetu. posebno zraka navapnenac. Upijanjem COriz - CaCO . k'selina koja reagr'a s vapnencern staje je labilan i lako se raspaoa. Nasralr ke'nrjsk' spoj padne kamenom Dovoljno ]eda kaps otopljenim pa izdvol . centrmetara,da se kamen s nekoliko imau prirodi najljepse sevidiu Kakav to ucinak

80

i stalaKitima. nastalagmitima spiljama, na tragkamenca i bijeli nastaie Naistinadin kisela kisnica otapa Voda, odnosno oplodenlu. kompoplodica vapnenu morta izvezivnog ispod ploiice. povr$inu na iznosi i cijedeniem nentu ie smanjuje sloja materilala izvezivnog Gubitkom praznine, zao' a i Supliine Nastale sila. sevladna polagania, ispunjavaju tehnikom todkastom stale postupno razasmrzne a kad sevoda sevodom, i plodice otpadaiu. rasustav i polagazazidanje vezivo mort kao Cementni godina, pedesetak primjenjuje se njekeramike Kako bi pojave portland-cementa. od zapravo i mort bio 6vr56i vezivni vapneni aktualan dotad iztogvapnenog idabrZe veze, diovapna nosiviji U cemorta zamiienien vezivnog ie cementom. podetna vapnom sepodesavala mortu mentnom rad, ubzavalo Sto vladna sila(ljepljivost) ie istina trajnost oplodenta. ugrozavalo aliiei dodatno puno brie - kristalizacijom veze Kako cement preko vapna, koje otvrdnjava od molekula vode vezivnog vapneni dio ztaka, CO2iz upijanjem je josgodinama pagavoda lako mobilan morta plodica. vodoneupoiZato ispod i izvladi rastvara negoli 6e5,6e otpadalu igres-plodice negranitne kerami6ke. treba izcementnog ti nedostaci Daseizbjegnu a dasvoistva izbaciti vapno, morta - prvenstveno ista. U Eu' podetna vladna sila- ostanu i kraina primjenjuiu razna polaganje za oplodenja ropise oplo6eovrsti liepila, ovisno cementna specijalna liepilo podlozi Naprimjer ugradnje. i mjestu nja, plodice, unuzagres, obibnu bru5ene zagranitne bazena oploiavanie keramiku, ilivanisku tra5nju i cement i sli6no. Svima ili hladnjaca ie osnova im primjenska svoiswa daju piiesak, a razlidita posebni Najde36i aditivje disperzivna dodaci. jednokomponentnih kod kao u prahu, bilo smola, dvokomponenzapripravu ili u disperziji ljepila, o/o) (60-65 pijeska zmaoko0,5 velidine kvarcnog smola u cementnom Disperzivna lnihljepila. vise mm. neusporedivo navapno, u odnosu ljepilu, na i staklo razriedeniem semoieliiepiti pove6ava podetnu vladnu silu,a uzto Prvim i krajnu granit, gres, pbeice plodice, mramor, na sustav staklo, i time dodatno Stiti vodoupojnost smanjuje na materilali, ili slabo upojni i drugi tvrdineupojni razaranja. vode, odnosno odutjecaja i na podlogu ali kamen, beton, staklo, gotova koju i bilo ljepila se kupuju Jednokomponentna plode 1:2 i sl. Razrjedenie gips-kartonske se drvo a odabiru s vodom, ih samo umiieSati treba ilifontana bazena sei zaoblaganie podloge. Dvo- primjenluje prema i zahtievima oploieniu li sesmjesa Umije5a ili kamenom. s drugom keramikom ljepila se umiesavaiu komponentna (uodnosu razrijedenom 35-65) i pijeska vodena disperzijacementa stoie zapravo komponentom, ljepilom se moZe 1:3,dobivenim odtih disperzijom U nasse mnoga smole. te isteumjetne i plodica, na uspravnim polagati vrsta koja bilo posebnih na6i u specijaliziranim ljepila mogu povniinama. i vanjskim unutraSniim pomo6i vodoravnim, pri i prodavaonicama, izboru 6evam a a ploeice vidieti bijelitalog, sene6e Naoplodenju savietprodavada. stru6ni zima. dugih ni nakon sto nede otpadati kakvo6e ljepila visoke Za dvokomponentna i obidna mogu sefleksibirati disperziiom ljepila. Tom zacementna disperzije mogu senabaviti litra dovolina disperzije ljepila. Jedna od5,10ili 20litara. cementna suu karnisterima Pakirane cementnog obidnog 20kilograma i krajnoj je zapripremu te podetnoj tvrdo6i o ieljenoj Ovisno ta eduie za umiesavanje Disperzija se u omjeru: ljepila. vodom serazrijediti sili,moZe vladnol pripremu 20 kg cemen' :4, za 1 a u omjeru Prva vodom 1:2ili 1:3.Toie drugakomponenta. 1:1, pet potrebno tekuiine. litara ljepila palienog tnog je sm.jesa (oko %) i ie cementa 35-40
Prolivkisei vlage

81

Vodenizubi grizuibeton
su izboiine.Naklasicnim fasade todke svake Bolne proieljima to su naiieice ukrasniviiencidokie na noviiima 'naiugioieniii olaP1ni9m' zimasa sniiegom., Svaka - balkon. topliiihi vrlohladnih izmienu uz stalnu i mrazevima kiSama izloZene sve upoinemateriiale razara razdobliasustavno Zb.uka., beton' nezaiti6ena odolieti nemo2e moieniu.Tomu pitanle samo Zatoie Steta pa iak ni kamen. keramika . otkritcete balkonili terasu, ti pa1liivo vremena.'Pregledate Tosu nammnogivec tragove. zimaostavlia da i blaga no dokse vecini otkri1ima, pismima neugodnim potvrdii o 'Steta u popravke ne postoii uzrok,za lakootkrivazaiedniEki saviet. univerzalni

Zboq iednostavniiei br2e gradnie na mnogim su zgradama balkonske.ograde napidvliene od betonskih ploEa.Ponekadbalkonska ploca I ogtada ctne monopncvrscentm no 6eiceie riiee o naknadno k:onstrukciiu. tithu arinirano-betonsku lJ takvoimasivnoiogradiobienosu napravlFnlotvorl elementima' montaZnim u koie su utaknuti metalni ili plastieni izlievi za vodu Kako se Reramtcarsxl rad6vi naiieide izvode pri kraiu gradnie, spoi pbee i ograde ostale retauvno nije'uzdigiita toliko da obilno nadvisiestrih exo nidlroizoldciia inao iiii"n. as elemenata' i zawsni stoi.s wemenomde vodaprodriietiizmedubetonskih Za ovakve ie balkonepose.bno tim Doiinie opasniprccesmoienia i smrzavania. otlecanle neiooda'n nioiiiceni sniieg Maliili zaeepleniizlievionemoguculu promieie mogu nasrid'balko'na stvoritiledenugromadukoia ioaZ. iii"i"r"x" zatopiieniu'oblikov;ti prava iezerca. Akoie zaledeni sniieg malo Ceii'irvoi iiii oi niaroaotaiciie izdiqnute uzdzid. voda Ceprodriieti u konstrukciiu i obilno natooiti sve diietoie zida u blizini kritiinog miesta.Dogodi li se nakon toga novt 'iiaii-iiiiiii"., opisnost dotazi komp-tet;a struqtira zida vlagu u stanovima ne trebani spominiati...

najdesce iterasanastaju balkona Oste6enla prigradnji. se zbog Obidno manjkavosti zbog u novu izvedbe i pojefinjenju navremenu dobitka kojesvojom Steta klicebuducih kucuugraduju kvalitetne troSkove nadmaSuju ozbiljno cijenom oradnie. - Vecinom slo1eizolacijskih u izvedbi se grijesi plode, pri6vrs6enju balkonske rubova va,za6titi Kritiena balkona. i poda zida i zaStiti spoja oqrade te odvodnJa spoievi. su iosidilataciiski miesta zelenila posude zasadnju betonske je Kako je osnovni vedine steta. uzrok Voda promjenama vremenskim izlozen svim balkon temperatrpizbogdnevnih trajno konstrukciJa sundanih izmjenjivanju Prinaglom razlika. turnih popuSta hidroizolaci no6i najprije ihladnih dana prodrre voda, koje ja.Pojavljuju kroz sepukotine razorno djelovanje svoje i ledzapodinju a mraz jer t0 je tesko predvidieti sveposljedice Pritom o kona najvise dimbenicima, o mnogim ovisi balkona. strukciji
l i i e v l age P rol rv

82

pbee produZetak armirano'betonske Bal\oni se naiies'e gradekaovaniski hidroizolaciiom' dio morasepaZliivoaaitititi kvalitetnom iAoZeni ooda.Takav 'Naialost. na.armalulu nosaei se p-ritvric-uiu pri postavtianiu ogirade metalnie zaslnt stol t aKo tupe koieprobqalu izbusene u naknadno DIOEe ili Ume6u 'sui p usetiavania stvorcnisvi uvietizabrzoprcpadanie-balkona stanara ie se zavtact na miestusidrenianosaca. vodaorodirektoziedvavidliivepukotine Kadsep niskimtempercturama itruituru betona. oodiidtoizotaciiu'i natapa 'vida oretvoriu ied.ooeinie i izolaciiabubri,plo{iceotpadaiu rczannie betona, pbee poine mrviti. v6de'Kadse ieto belonske oiikiiviiiu putnoviin kotiiinama i zaprolaznike opasan Balkonpostaie obiino i6 i 6qradavec naietakorcziiom. kiia ili kosimlazevi itanard.oruha*ritiina toikaie spoipbeei zida'Odbiiena sezbukamrvii otpada' donii poiaiibuke' S wemenom tienni vietr;m natapaiu U sobiiza hidroizolaciie' 6 kiia ti*o natazipit brckoh&!6volinouzdignute pryi poiavliuia se vlaga, a vlaaan batkona ie i stropkotl doniegsusieda.lako.na u struktwimateiialabitno dramatiino'promiene poglediteia ni:izgtetlao3obilo t!e. smanjujunosivostxonstru,rc balkoniiskustva donijela Napokon su stoljetna na izbile balkona slabosti Kakosu mnoge zgrade, a elementa izuzetno osjetljivog postupno jospodetkom su mastatus ovog stoljeca, vidjelo propisima. ogranidene dodatno improvizacije su elementi, dekorativni mnogi atraktivni nestajali takoda oblikuje izvodi i svr- Danasse hidroizolacija Stopraktidnijem su se posvetili a graditelji posudu voda odlijevakroz koje se iz grede nepropusnu Tako su drvene oblikovanju, sishodnijem viSi rubovi izolacije proradunate a izljeve, zatodno profilima, su a balkoni 6eli6nim zamijenjene prolomom poplave nastale moguce su od svake kisu i takvi su na Naoko otporni ijevani asfaltom. Prigradnji balkona sni1ega. oblakaili otapanjem stanju. u jadnom balkonidanas je paziti na klimatske uvjete. primjena sworila trebaitekako betona armiranog Masovna pouzdane hidroizolapotpuno kojima se pripisivala Jasnoje da postavljanje konstrukcije nove pa zadogradnje mnogi se na cijenu utjede pokazalo seda cije NaZalost, trajnost. neograni6ena eesto Pritom se zastitom. formalnom voljavaju tek njegokoliko o o materijalu neovisitoliko trajnost ielasti6na svojstva istezanja mogu6a ne misli na primjeni i zastiti. vojkvalitetnoj vidlJive tek su ionako pri- zastitnog a posljedice sloja, pokazale na mjestima Prve su se slabosti godina. jer nakon nekoliko nosa6i otvarali su ukopani ograde dvr56enja plodu balkobi na armirano-betonsku hidro- U pravilu bu5enje putvodii mrazu. Dabise izbjeglo najmanie tri slojabitumenske pri6v156ivale u na trebalopoloZiti metalne su se ograde lzolacije, i zataljenim mrezicom loSim. ljepenkes armaturnom plode, no ito se pokazalo delo balkonske polaganje mora hidroizolacije Vru6e ivlazenje spojevima. Sipkama vodepo metalnim Cijedenje gdje hidroise Na mjestima je i mrvlienje biti besprijekorno. metala izazivalo koroziju betona zolacijatreba uzdi'i uza zid nuZnasu zaobljenja plo6e narubovima.
:rotiv kise vlage

83

privecim jer oStro slojevlakopucaju savjeni Zato sesveceice oote'ecenJrma istezaljima'; posebne folije koje se trajnoelasticne ugraduju poazu preko pregrbima ispuna 0d nasvim ostrim kita. cnog trajnoelast dolaz hidroizolaciie viSeslolne Preko kvaliietne za kaopodloga estrih cementn vodonepropusni keram ake Najcesce suto betonske. zavrsn slo1. plode. li kamene folje kole se zatalluJu izolacijske Suvremene posebnim ljep I ma i i sllepllulu vruc m zrakom caki nepropusnih spojeva i izvedbu omoguculu gdje ulaze u ograde metalni dijelov namjestima plodu. danas itetna hidroizolacija Kva betonsku jivog rada. vrlo strp le rezultat a la.veca se spoja. Pa7senasva^centrrelar posvecuje sedoidu paznja mjest manakoilma Spoievi se h fizkalnih svoistava. razn materijali ma i brtve trajnoe an m profil meta zasticuju je davoda nemoze kitov ma.Najvainije sticnim pukotinu za prodor u strukluru n najmanju naci jediskljueuju sva Pritom se unapr konstrukc Je. i mehalerm ckim zazvana moguca ostecenja ma. nickim opterecenl plocica i pukotine otpadanje Kako v aznzidovi. povrS nskih zbog malih ne nastaju konstrukciji u za levanlenT kolib se akootklonili nedostataka preporupukot smjesom, na nekom cudesnom | | terase bakona vamda pripopravku cujemo jiti. krajnJe teme budete sve treba ukloniti. sloleve Toznaci daostecene v dieti kolk p ode. odmah Tako cete do osnovne razmlen stete. suzapravo popod nalprlle ogutreba betonsku Odiscenu rnasom iz'av'avajucon 'avrali zagaot Tehom i nek adtivza , doda kojoj ste,po mogu6nost podozih droNaneravnoj vodonepropusnost Povecpr polaganiu. zolacija se mo:eprobusiti posvetiti Ako pa2nju deu balkona. treba sebnu

toplinskeizolacije snaniit Da bi se izbjeglobilo kakvooatecivanie Ugradniom hidroizol aciie,baIkonskese ograde 6e se gubicitopline.Kaoizolatol primiienitiploeeekstrudiranog ptievracuius donje stranepbee. Ako moZete poli stirena obo sttano zait icene 6elobalkonaniie iire od 5 m moZete s nagibomod 2 I obostrana toplinska postavitii uski'2liieb hidoizolaciiom. zastitabalkonabila bi idealnorieSenie. do 3 posto.Zavr'eciestriha iopbeenja a zaaticeni su profilimakakobise izbie' Za kvalitetnijuizvedbunaiptimierenii glo prodiranievodeu slrukturupoda. je ugradn ja trcjnoelastian ih ptofila su osiguranitrajnoelaSpojevi izolacijskih folija koie ne pucaiu pri promjenama stiinim kitom. tempet ature.

84

je kv,atitetna ki'i i vjetruneophodna NabalkonimaizloZenima

ifu#iiiiiii.iiitii

aprekd ce^"itniestrih. aor"ri )JiiiiJrriiii iii'iiioi na sii""oi'otpiorro^ ,a[iiiii ss n3y" iiiiiiipiiiiii.Eii "piiii"ie-iiriirairre ^or" iiiroizotiiiia5eu'zaize uza i smrzavanle. iti'i iiilriiiiii iJaiiiiiroiitoi i ,iiiiii.- iliio aise spriieairo pre:k ii_ . izotacije treba iisdn'zarrsetai ;;'r;;i;;-r;d;p;it profitom kojiii priiiitiei'na.ia.eri iiie'nim'trieae'ptisiiinim) paiezaopasnu profila prekriva segorniirub faside nanoaeiii

balkonamogu se polavtttvtazne stoievabitumeniketjepenke No,unatoasvemu.u sobiispodizoliranie r;vnih krov6va.iia nekolik6

i" ninriii"r"nii-iliiioiioai{ai"i" i"

poplavuna balkonupotrebnaizuzetnovisokarazinavode Tako ie

'spbloarkona iy?::,9!i?:1,!.?,i!:!b a2buk" zaiticen, izida dobrc

gti.ivica i pt1esni; bekice n ie i crne paleu.htadnoi Eiiei dota;i'iznutrd. ovii putvtaga ie o kondenzaciii (poda) ploaa i pbee. sttopa K.ako striituriariiano'betonske pteko proston izaruie seizzagriianog topt.ina cine cietinu batkon ainiim a naunutt Beton bakona nezaaticenih'povraine 1ehtadi. niie hidtoizolaciia plohama kondenzat nasiaie ie dasama .ocito rJesenle' suno zapotpuno dovouna

temperature. nanlske suatestirane betona, onekoje komadici i nedostaju ostecena le ploda vodoravna. ploha je ne biti sasvim smiie ZavrSena pravilan Tu nalbo joj nalprile oblik. vratiti :reba posto pad 1,5 do 2 od I\lora lrnati armiranog za sanaciju sredstva razna comazu moralu t voda kojih 6ese cijed Fubovpreko za vlakna su poipropilenska u kojima cetona ne izrnedu slojeva u reske da tako zasticeni biti polaganla hidroizolacije Nakon mikroarmiranje. podlogu nilikap. za prodre pripremite 'ratakopripremljen beton profili metalni razni m pokazali Tususe najbolj oolodenie. 'Najdesce soieve. na izolacijske ucvr66uju s nekim koiise dobro estrih cementni seprimjenjuje lakoje zab(viti oploaenlem povrsinu a spojsa zavrsnim Takvu zavodonepropusnost. codatkom vodonepropusnlm kitom ifinim posebnom trainoe astidnim smjesom cemenlnom noiete Drekriti m namraz otporn makol mortom I pigment za mirkoarmiranje s vlaknima ne popravku dasekonstrukcua Pri boJU. zeljenu dati ie nalvaznije balkona .e povrsini jer lsta ce se prvobitno to znaci da stanie vraca u llepilo otpornabavite polaZete oplodenje, Ako ponoviti. tako das novim Popravliajte zmedu ostecenja zabrtvite svereske i dobro ro na mraz riesenje trajno ima osigurate plocica samo materija ugradujte o oda. Od keramiakih

85

Ako gradite saml.,.

Kako bistesvoioinovoikuci osigurali zdravZivot,a staroiomogucili sanaciiuvaano kvalitetnu ie odabrati provjerenhidroizolaciiskisustavkoii trebapravilno izvestii redovitoodEa' se kod nasu tomdru5vati.Odnedavna tvupojavio inovativnihidroizolaciiski na temeliu razviien isomat, sustav i viiegodiinjegiskustva uzpomocvipaletom sa Sirokom sokihtehnologija proizvoda spepomnokomponiranih hidroizolaciiske razne za cijaliziranih Tajsustavsadr2isveproizvo' zahvate. izvedbuod temeliado deza kvatitetnu na krovai rjeiava sloiene probleme jednostavnijinacintakodaie pogodani j-majstorske izvedbe. za sam-svo

sanirakrova obuhvaca ravnog je pogodan za gra- 1 Hidroizolacija posebno lsomaf Sustav premazom povrsine elastomernim nje cijele I popravke u izvode koji se i zahvate devinske mJestimidnih te zatvaranje ili isoflex-T2s riesenje. isoflex angaZmanu osobnom iernudipotpuno Pri i spojeva prodora, fuga pukotina, dilatacija, je isplaprimjenjuje, ekonomski se Jednostavno pukotine i se krovanajprije cijeloga uz saniranju pouzdan. Osimtogasvatko tiv,dugorodno moftom durokret, cementnim zapunjuju savjete spojevi zalralili i strudne uputemo2e tehnidke Kadsetaj prvisloj iso-primer. inzenjeraa ondase nanosi specijallziranih ekipa brine o demu premazuje isoflexom povrSina potpuno se osuSt provierena raradova osigurava Time sekvaliteti je potpun lexom-125, i| isof za proizvoda, Sto nuzno zinakvalitete armatupremaz seutiskuje odmah svje2i U joS usDteh. Cim voala. ili poliesterskih traka staklenog ra od hidroizolacijskim novim s ovim Zi upoznavanje josjedan sloj potpuno nanosi se jjsto osusi taj sloj se rim a m a primjerenim am s -svo sustavom je kontirezultat Krajnji ili isoflexa-f25. i sanacije Isoftexa program za gradniu prikazat cemo hidroizolacijsk dugotrajna i elastidna prema mjestu nuirana grupama poosnovnim ilustrativno bez spojeva. krova' membrana ravnog hidroizolacija i izvedbe: ugradnje sanaciiu obuhvaca balkona podruma' aHidroizolaciia hidroizolaciia balkona, hidroizolaciia poropoda i zida spojeve miesta nif' 4lritie sai hidroizolaciia zidova vanjskih hidroizolacija porozan materijal -i plodicama, medu fuge zne prostorija. nitarnih

86

Ii i e v l age P rol rv

posvetiti pa sanaciji treba tihuzroka njakiSnice, popravci suvrlo pa2nju. naknadnt A svi najvecu pri gradnji izraditemeljne i Zato se i slo:eniskupi. preporuduje zavodonepropusnost plo6e dodatak ara svevanjskeprodore belona - plastiptool polimeri zapunjuje seobraduje malura dodatno podizidove Zatim moftomdurocret. cementnim cementnog slojeva s nekoliko trebapremazati aquamat. orcmaza podruma iznutra najprije izolaciji Prinaknadnoj povrsine, i pua spojeve sve dobro odistiti treba zidove i pod Nakraju, zapuniti durocretom. kotine aquamata. slojeva s nekoliko trebapremazati samo zidova ne euva vanjskih Hidroizolacija ,l za5ti6uie od trajno ve6zgradu izgled, 'llijep oSte6enja Raspon moguCih vlage, atmosferske je vrloSirok bojedo odljepljivanja - od obidnog pucanja Zbuke. komada cijelih i otpadanja i svutrusnu:buku treba skinuti Tu najprije Kad pukotine kitomisomastica. akrilnim zapuniti poravnaiu trebaih i osu6e mjesta se sanirana premazati a 6imsetaj slojosusii flex-primerom, bojomflexcoat. trebaodistiti, gdjeje bojaoljustena I mjesta premazati i zatims dva sloja flex-primerom flexcoata. jadeo5te6ena, uklanjanja nakon Akoje Zbuka premazivanja flex-prime' komada i trusnih svih gotovom mjesta trebapopraviti romoSte6ena adiplast. aditivom asl, ojadanom unicret-f 2bukom poravna se spuzvastom vezati Kadibuka podne treba osusi a kadse mortpotpuno hoblericom, prei na krajupovrsinu nanijeti slojflex-primera mazaliflexcoatom. mjesta treba Zbuke, li se ve6ikomadi Odlome premazati povrsinu pazljivo odistiti, a najpriJe duroZatimse rupezapunjuju flex-primerom. Tek dana. kojise morasusitiokosedam cretom povrsina se ponovno stabilizira kadse durocref premazuje i na krajus dva sloja flex-primerom flexcoata. kamena zidova od prirodnog Prihidroizolaciji povrsinu i zatim zapuniti odistiti temeljito vo- treba Djelovanje voda. krozkojaprodire svamjesta potpuno fuge nakon Sto se a tuge durocretom, rubovima najde56e sevidinaizloZenim dei vlage premazati povrsinu s dva sloja cijelu 2buka osuSe Javljaju se mrlje, is donje strane. balkona je prvivee kad protesila. nanosi tek Drugi sloj se uklone puca mjesta Kad ses o5te6enih iotpada.., suh. premaz a ootouno f/ex'primer, nanosi se dijelovi, svitrusni prostorija. Kupaonisanitarnih isomatic. E Hidroizolacija kitom pukotine alkalnim se zapunjuju prostori,e imaju i ostale sanitarne zapunjuje semasom ilce, kuhinie i plodica spojsokla Osjetljivi vodene Kondenzacijom vlainost zraka. sani- najve6u Na kraju se povrsina ili flexPU-4}. elaston i rosa, vlaga pare talozi sezidovima nahladnijim prem flexcoat. bolom azuje ranih dijelova pucanje i Zbuke, pa ljuStenje boje plo6icama, uzrokuje najpriie 6esto o keramidkim Kadje rijed zida. prodire popraviti i duboko u strukturu i a vlaga problematidna mjesta, treba zatvoriti u kupaonici vlagom bitku s Kako biste dobili multifi 3-15le fugesmjesom zapuniti o5te6ene propusne spojeve sve morate zatvoriti najprije protesilw koJi premazom duboko impregnirati sto kitom domoslfs, silikonskim fungicidnim vode. plodtce penetrira od prodora i 6uva glJivica prodor i pojavu je sloieni vlaga daljnji koji eesprijeiiti 4t Hidroizolacija podruma zahvat premazati plodicama u treba poje- Porozne fuge medu u svakom obiekta o staniu Juvelike ovisi prodire masu proteslorFw u kojiduboko pojava vlage u podrumu dvasloja Naime, sludaju, dinom vodonepropusna. koja timepostaje je posljedica podzemnih vodailislijeva- zalugiranje najdes6e
Prolivkiie i vlage

Iniekciia zazdrav
zid
Kadu zidovezgradeprodre kapilarnavlagai natopiibuku, naipriiesepojavljuiutamnije vla2ne mrlje,a potomna povriinu izbijaju nitratnesoli. Toje siguranznakdaje oitedena horizontalnahidroizolacija i otvorenput vlaziiz tla.

Narczmacina od 12 cm u zidu valjanapnviti kose buSotine, a visinsk rczlikaizmeltu nizovabuiotina iznosi 12cm-

je uspostavljanje protiv lijek Jedini te nevolje nove vodonepropusne brane u samoj zida strukuri injektianjem stoseposti2e fakolitha FKT,hidtotokoje impregnira bnog sredstva zid, No,prijenegoStokrenete u sanaciju, zid natopljen vlagom morate odrstiti od solii algakojese pojavljuju povrsini. namokroj Jer,nakon sanacije i susenja novu Zbuku treba nanijeti nazdrav i dezinficiranizid. ZadiSeenje salitrenih mrlja i dezinlekciju najprije fakolith kladniji FK t2 kojise odlikuje Sirokim spektrom djelovanja na povrSini i u strukturi materijala. Koncentrat treba ulitiu distu vodukako petdo desetpostotna bi se dobila otopina koja gljivice, uklanja alge, lisajeve i njihove spore, a odlikuje seizrazitim antibakterijskim djelovanjem, prema koli-bakterijama. osobito primjenjuje preStoga se desto u pogonima je dezinfekcijsko hrambene industrije. Odlidno kojeuspjesno sredstvo dististrojeve za proizvodnju sladoleda, kupali5ta, bazene iostale povr5ine higijenskim s visokim zahtjevima. Otopinaje podobna zaokolinu i neosteduje materijal. Nanosi ilidetkom se spu2vom a nakon 6i56enja podlogu treba vodom. oprati distom lnjektira se u o6i56eni zidkrozbu5otine iz kojih natapa pridemu zidai bubri, strukturu stvara prepreku prodoru vodonepropusnu horizontalnu vlage. Zahvaljuju6i kemijskom utjecaju otopine gradevinski postaju upojni materijali hidrofobni, a suZene ili zatvorene kapilare vi6ene upijaju vodu, jednostrano Ovisno o dostupnosti, u zidu treba iliobostano izbusiti kose busotine kojesuoko5 cm kra6e od pune debljine zida. Promjer buSotina je 30 mm,a busese podkutom od 30" do
Protivki6e i vlage

88

takoda niza, ili dvahorlzontalna 40"u iednom izmejednu lezajnice ravninu kroz barem orolaze razmak horizontalni Najve6i opeke. du redova je li zid je 150mm Bezobzira medu busotinama je izmedu razmak visinski isti ili cigle odkamena nizova buSotina. oaralelnih prasinu. a veispuhati naiprije treba lzbusotina se Potom mortom. zapuniti tpukotine ceSupliine vode s 14diielova u nihuiiieva F,(7 razrijeden gravitaciiskim ulijevanjem Zidse natapa :14i). 11 i zasi6enJa do dnevno, triput beztlaka, otooine, mai strukturi vrsti o Sto ovisi upijanja orestanka po litara oko20-30 to iznosi Kodopeke teriiala. pojasu buienja' presjeka u zida metru detvornom presjeka odgozidnog metar detvorni NaDrimier, 50cm i debelom dvametra vaiazidu duoaikom 24cm' a debelom metra detiri dugad-kom ilizidu sve zapunjuje pore' Builotine u zidupostupno Tekucina zida' Udeblien strane do 5 cm od suprotne od 30"i seZu imaiu nagib prema dolje U natopl,e- zidu buiotineseizvodes obiesttane. vlagu i potiskuje bubri okotri mleotvorene ostaiu nomzidubusotine ponovnog Zbukanja i prije zatvaranja seca,a je provjeriti suhoeu nu2no ibukom sanaciiskom da ulivena najvainije sanaciji Priovakvojje zida. supuni presjek zida, bezijednog zahvati otopina hoomiesta. vlage u koliiinu ispitali lte prilesanacije R"ko rezulusporediti moZete i 2 mjeseci nakon zidu, novivoFn uspostaviti tate.Dotada6e fakolith suhi taino ostaie koiega iznad sloj donepropusni
ztd .

rasklimane zimei mrazova li nakon Otkriiete prihvatite stubiStu, ilivanjskom naterasi olodice ostamogla zima dabisljede6a upozorenje iokao plonajtvrde i Naime, tragove. neugodnije vitijos A i ljepilo, re5ke prodor u vode potkofat 6e dic6 pove6ava pretvori led, u i ioj dimsevodasmrzne silerazaraju molekularne a potom sevolumen. Stoga materijala. krutog gotovo svakog strukturu sprijediti moraju zahvati i sanacijski i oreventiini 0plovanjskim na izlo2enim Kako vode. ubiianie medu prodire krozreSke najpriie voOa ebniima (poroznih) upojnih strukturu alii kroz olodicama, premaza je primjena zaStitnog nuina haterijala, NanoSeniem upijanie. svako 6esprijediti koji FK7na uqotne fakolitha kojumozete mikroemulzija mateiale spreiavase FKl ie vodena vodeu struktutu' Drodor mavodoupojnih svih zahidrofobiranje Drimiieniti 'Ako nabqne rcike niime plodice ire5ke inatopite KadpremaZete ieriia'ia. izmeduotoiica zaititit no materijala, u strukturu ce duboko orodriiet ih od oi|'enia 6ete tilm liepljivi izazv anihsmrzavan povr5ini nestvara iem' navanjskoj britom sve treba naiprije oplodenja starijih Fripopravku FK 12 a fakolithon idezinficirati dobro oeistititi raskliponovno ulijepiti isuSenia ispiranja nakon plodice reSke izaPuniti mane FK7 premazite fakolithom Potohsvetemeljito raznJetreba Koncentrat natopite reske obilno a sve upojne zasticuje Fn uspjeSno (1 :10)azatirnuroku Fakolith vode diste s 14dijelova diti mramoru. primjenjuite na ga povrsine. ne Zato prskalicom ili valjkom, 6etkom, od8 satinanijeti materiialima neupojnim i ostalim zalvaoranitu uspjeSno Emulzija polijevanjem. pa2ljivim posla savalatieventualne obavljenog su povrslne Nakon do 2 mm,a natopljene ra pukotine vodom, isoerite mrlie obilno prllanju i podloine ostecenjima manie
P rot iv k iie i v l a g e

89

Premaz protiv zaraze

Kadotvoriteprozor i sunce zaviri u sobu odmah6eteotkriti kriju Ii segdje gljivica i u kutovimaprljavagnijezda plijesni. Toznaii dasu sezidovi natopljeni vlagomozbiljnorazboljelipa taj problemne smijeterjeSavati Zidje Zivatvar i trebaga brzopleto. pravilnosanirati. Ako nisteu mogu6nosti izvestipropisnutoplinsku izolacijuizvana,oiistite i zaititite zid iznuta. A za sanacijuplijesnii gljivica postoje proviercnaneikodljivazaititna sredstvakojadubokoprodiru u zidnu zaitiiuju zid strukturui dugotrajno iznutrci izvana.
je vidjeti gljivicaRuZno vlaianzidi strop isaran crnim mikroorganizmima, bakterijama, sporama, joS je gorekadse uokolo ga za podne i algama. Preporuaujemo mrljama, mrljama, nojo5 Siriti ma, mahovinom jer penetrira prostorima prije zid neugodan miris. Boravak takvim nano5enje svake boje, u do u pa saniranje povrSine naduzi rokunistava sve zdravlju zaraZenogdubine 3 do4 cmpridemu Skodi pitanje gljivica i plijesni, Zatosu nuzna mikroorganizme ispore zidanijesamo estetike. je razgradiv panjime provjerena zaokoliS koja na zid Bioloski i neskodljiv sredstva dubinski djeluju problema moZete rijeSiti veCinu u zatvorenim vlai ujedno spredavaju Sirenje zaraze. je zasanaciju Fakolith FKl4je fungicidno razgradivo :nimprostorijama. Pogodan zidova u bioloski podloge prehrambene gdje industriJe zasanaciju naunutrasnjim ivanj- pogonima senjegova sredstvo preporucuje. Toje specijalni koncentrat za primjena osobito skimpovrsinama. je za sanaciju pouzdanu preventivu prostorija i i sanaciju zidanapadnutog Prikladan stambenih gaprekupaonica, alii zasanaciju fasada. Osobito pare vodene Obilie u poru6ujemo zauniStavanje zelenih algikoje sezbog kuDaonici izaziva gnijezde nazidovima odopeke, na djelovanja CO, stvannie kondenzata itd.U tabalkonima, ter-asama, drvenim ogradama nahladnom vaniskon zidu(betonski nadvo i kvim kombinira kojim sesludajevima s FK12 se disti u stropu. Unokojboii i podloga prije nanosenja FK14. Zbuc i razv ii aiu segliivice je pripremlJen ga FK14 za uporabu i u pravilu koiene moZete ukloniti ne treba razrjedivati. Nanosi se kistom, valjkom obieninbojeniem ve6ih tre ba prem azati IungicidiliStrcanjem, noodmah nakon treba uporabe alat nimbioloid nzgndivim oprativodom. poput Fakolisredstvom premaz premaiite OsuSeni bojom kako bisepoprcmaza thovog FK14 . natemperaturi stigla trajnost. SuSi se 6 do 12sati od20"C. je raniji nanijeti nakon Sljede6i slojmoZete Sto potpuno radna temperatura mora suh.Najniza biti+10"C. Nesmije semije5ati s drugim bojama. godine posudi. muje dvije u zatvorenoj Trajnost ga na hladnom Cuvajte mjestu, zasti6enom od je u kante Pakiran smrzavanja. od 1,5 i 10litara. je bijela protiv Fakolith FK10 fasadna bola specijalna plijesni nabazidistog akrilata s dugotrajnim zastitnim

90

Protivkise i vlage

gljivica plijesni. spora proiiv bakte'lla. lelovaniem I unutrasnlln sanacllr namiienjena l,qiimahovrna, prostorima lma i mokrim povrSina vlainim u ra"niskih dlelovanje i baklericidno lunqicidno luciotraiho prianja sve uza Odlicno uvietima :ai'i u ti'oost<rm struktu' Odrzava ido6'oih pokriva ,isteoodlbqa napetost povrSinsku 'u.p16pusti paru. imanisku ikiseline naalkalije UV-zrara :rpbrair ienautjecaj pnmlenluJe praviln0 Ako se zaokoliS nrie skodliiv patijekom sanaotrovan nlie s hamlenom : skladu morate ne industrije prehrambene pogoniml u ciie rrekidati Proizvodnlu. zastiiza prevenlivnL seprirhlenjuje UsoieSho vlazii vodi 'r r.,nutraSnjih poviSinaizvrgnutih prostorlle za preklaonice, {aostosu naprimjer mljekare, napltaka, i rlbe,'industrija 'adumesa itd kupaliSta bazeni. prostorije. sanitarne ptemaza potrdsnja za dva ie 250 lVinimalna Tvm garazrlei nelreba FK10 ori0remlien iezauporabu a alat ili Strcanjem valjkom Nianosi s6xi6tom I vati. se SuSi ,:eOa vodom oprati uporabe nakon odman sloj sljedeci mat nanesite postane Kad iui-trisata radna Najniia o temperaturi bvisi suSenia Vlieme mijesati se smije Ne mora biti+10"C :e'iroeratura godrne u muje dvije{ri Trajnost boiama. =druqim lspod ne ali mjestu na hladnom zatvoienoi dosudr je u kantama Pakiran sesmrznuti. i ne'smiie +5"C zabaciti mo:ete ambalaiu Suhu .OSilZ,Stitaia. otpadom s ku6nim 'edno za uklanjanje fakolith-proizvoda Pii primteni - od sanije da premazi va2no i ptrresni :tiiviia jedan lania slijede brzo do zavrsnoga oocilo'oe preniieti na mo2e zalaza inade se zairLjqim, i"er moze se posebnim sluaajevima p"odtoiu. U -ovu pomocOvisu itehnicku savlet ritriiiti stt"ueni I zloova pogodni zasantranle posebno croizvodi pekarnicapogonima, prehrambenim u stropoua pivomliekarama, klaonicama, na.'mesniiama, primjene pri;e . No. industriia ribarskoj .arama, li odredenl odgovara .alia unapriied brovjeriti primijeniti uz toga Zelite koju za svr6i :rdlzvod tehnickoj u navedenih pridrZavanje ufuta ano lokumentaciji.
:'c t v k S eiv a g e

Obilie vodenePare u kupaonici izaziva stvaranie kondenzata na hladnom vanlskom zidu (betonski nadvo i u strdpu.U mokroiboii i zbuci razviiaiu se oliivice koie ne mozete lkl onitiobien|m bolama su mt\e nalqtue Tamne premazane FK14a zavrinese boie nanose na potpuno osusenu podlogu.

Oite'eni zid u hladniiem kutu pogonamlie.kare naiprije se octsr, temeliitim PtemazvaniemFK14,a Potom ;e nanosiFK10.Zbog neikodliiv osti ovih Wemazas;naciiaie brzai di elotvotna Pa ProlzvodnjunetrcbaPrekidati na duZi rok,

Svaki od osnovnih hidrofobnih ima oroizvoda specifidna svojstva, kojase prisanaciji zgrada primjenjuju uglavnom u potrebnoj kombinaciji. fo je stigofob za im- impregnacijsko sredstvo pregniranje fasada od betona, kamena opeke, i Lbukei stigokrem, kremaza zastitu betonskih konstrukcija odatmosferskih utjecaja, mraza i sogranita li stigogran i mramora - zahidrofobiranje te za zastituod masno6a; stigograf - za lakie preparatikoji seproizvode po vlastitoj Silikonski grafita skidanje i stigokam za i udvrsiivanje premazi, patehnologijitvrtkeStig-in2enjering - hidrofobni zastitu kamena od raspadanja. stei tekudine namijenjeni su zaititifasada, krovnihpokrova, Rad je praktidan priradu silikonima i brz,no vam zidova,armiranobetonskih konstrukcijai kamenih zdanja. trebazastitno odijelo, rukavrce inaodale.

Domaca tehnologiia
Crijep?3,iti6en stigofobom ne upiia pa munemoze vodu naikoditimrazkoii stvaranjem ledau potamalako mokrim razarastruktufu poktova, krovnog Porc nalopljene ovomtmprcgnaclom propuitaju odfieno paruiz potkrovlia pa na poledinicrijepanema kondenzata.

Medunjima sigurno6etei vi nadi nekiproizvodmoderne gradevinske kemijekojimeeb riieiiti svoj nerjeiivi problem. I stigofob poroznih za hidrotobiranje - sluZi

gradevinskih I vodoupojnih mineralnih materijala kaostosu betoni, mineralne Zbuke, azbeplode, stcementne zidovi od kamena, ili opeke olino-betona, penetrira Strgofob odlidno u podlogu, visoko je otporan na alkalije i nestvara ljepljiv suhisloj. pa Brzoreagira s vlagom u porama materijala nastala tvarsmanjuje sposobnost upijanja vode. pore paneumanjuje Pritom nezatvara ikapilare paropropusrnosr. Gotova otopina nanosi se prskanjem, bezprevelikog tlaka, u debljem slojumokro-na-mokro. Sljede6i slojtrebananijeti 6imse prethodni upije a utrosak ovisi o upojnoj spo-sobnosti materijata. Priraduposebno zastitite i sveostale Drozore jer slrgofob povrsine, seve6nakonnekoliko sati toliko stvrdne daganemoZete skinuti. preporuduje stigokrem se posebno za hidrofobnu impregnaciju betona i armiranog prigradnji betona mostova, cesta izgrada. podlol\iloZe se primijeniti na svimalkalnim gama kojesu dosad tretirane koncentratima ili nerazrijedenim hidrofobnim sredstvima, npr. alkoksisilanima. Nanosi se u obliku kreme, bezrazrjediva6a. je na prodire lzuzetno dobro u podlogu, otporan alkalije, drastidno smanjuje apsorpciju vode, djeje zastita prianja lotvorna od mraza i soli, dobro napodlogu i imanizak stupanj isparavanja. proizvoda Za razliku od uobidajenih teku6ih moZe se nanijeti u jednom ili dvasloja. Ovisno prodire ikvaliteti o poroznosti betona, silan brzo gdjereagira i u podlogu uz odvajanje etanola Dretvara seu oolimer silikonske smole. prodire Slrgokrem duboko u beton. a impregpovrSina nirana odbija vodui Stetne tvari. je beton Tako zaSti6en od mraza i soli,nopore i pamaterijal kapilare ostaju otvorene idalje dise. pomo6u Stigokrem se nanosi alrless-piStolja, nerazrijeden, 2eljene u slolu debljine, no na manjepovr5ine moietega nanijeti i kistom, valjkom ililooaticom. podloge, Ovisno o upojnosti u jednom sloju

92

Protivkise i vlage

.noZete daki navertlkalne do 400g/m'?nanijeti gubitka materlJala. - bez i stropove oovrsine belona na stvrdnlavanle utjecali ne biste Kako tjedna detiri do ga dva nairanile mpregn!rajte betonirania. nakon h bezvlaZn bitisuha. povrsina mora Pritom Ako i prasine cestica odgrubljih mrlja iodiscena povraine i p'epoh'ljte vecobradene krsrtt f,ocne (inite radove. (amenln tretiranjL le namijenjen 4tsltgogran h s ko1 ispomenrka zidova fasaoa. Jbeio'rskih grafitiiplakat necistoce, uklaniaju lakse sepotom i podne od kamena obloge zasticuje Odlicno ploeica. keramidkih neqlaziranih smole silan/siloksan/umjetne Ti ie mie5avina gradekoja mineralnim otapala, oro'ansiih i obnost poboliSava hidrof materilalima vins-kim oleofobnost. naparopropus' pore otvorene, ostaju Pritom Jer Ltjecaja gotovo niKakvog nema rnosl se razvllalu svoistva ioleofobna Razrijedena Hidrofobna i upoina bitisuha mora Podloga povr premazlte susenja Nakon 24 sata. premazlvatijekom povrsinu sena6istu nanosi otopina josjednom. Sinu sloJu u debljem iliprskanlem nlem

Aqresivna atmosferska z;gadenja uniitavaiu i ielienu armaturu u betonskim konstrukcijama. Obtaditeli betonske mostovei neza'ticene povriine betonske na njih stiqokremom, ne;e prianjativoda niti PostuPak masnoCe. ie jednostavan i brz.

Stioooranmoiete usijiino naniieti na kamen,betoni Pritom keramiku. sprciavatetaloZenie i ei istoCai zaati.uiete dubljustrukturu materiiala,

93

Prije nanoienja stigogrclamon se ispitatiupojnost podloge, npr. kamenaili abuke.U tu svrhu trcba ptobnim buSotinama ispitatibtzinui dubinu penetraci ie u struktutu materijala. Pravilno priprcmlien prcmaz omogu6uje lako uklanjanje grafita, plakatai ostalih oneeiiCenia.

StigokamuCvtSiivai primjenliiv je na svim mineralnim upojnimgrudevinskim naterijalima Kad se ateri i.ovim ia,lnatop -m ucvrsctvacem vraca mu se prvobitna poroznost i evrstoCa.

je emulzija i organskog silikona n stigogruf podloga koja sluii kao samostalna za -fvoska povrsine zasritu zidaod grafita. a primjenjuje se gradevinskih kodmineralnih materijala - betona. prirodnog vapnenca, opeke. iumjetnog kamena. Zbuka itd. porama Napovrsinama s velikim ilina matepovrSrne grube preporuduje rijalima seprimjena podrobnih teknakon ispitivanja. je jednokomponentni Stigograf sustav kojl promjene izaziva neznalne gradena povrsini vinskih materijala, hidrofoban le i paropropustan neikodljiv zaokolid i periv vodom. Nanosi se najmanje dvaput, u debljem sloju izlijevanlem mokro-na-mokro. UtroSak ovisi o povrSine podloge sposobnosti upijanja i izgledu (oko potreban 0,1- 1 l/m,). Stoje upojnost veca, je deblji potpuno slojkako bisegrafiti mogli ukloniti. Grafiti se skidaju vrucom vodom iliparom. pomocu pod (npr. stroja zadiscenje tlakom 90"C. 20bara). grafita No.nakon ponovskidanja zidse mora
r tgugtatv t| .

p ucvrscrvad hamena \olisemoze |Estigohan rrnanosili prskanlem. Lranjanjem ili kistom. stoovisio predmetu koji trebaudvrstiti. Vece povrsine trebale bi setretirati strojem za prska. nje,a manje bocom s rasprskivadem. Pokretne predmete kaoSto sunpr. skulpture mogu setretiratiuranjanjem ilipostupkom o.natanja zavojima natopljenim u6vrScivadem. podrucja primlenesu: priGlavna restauracija rodnog kamena, Stuka ifresaka koje suoStecene podutjecajem atmosferilija. Mogu i se udvrstiti gradevinski poput drugi materijali opeke ilitera. kote.

94

Infuziiom do suhog zida

vlage kapilamoguzdizania Postiedice iz ttd vidliiveiu na vedinistarihzgrada horizontalnom sa dabomili oitedenom otkriva izvana To hidroizolaciiom' ru2nai teiko oitedenafasada'a ptostoru, stalna u stambenom iznutra, miris.i.nezdrava vlaga,neugodan o vrstizidat raz,nt klima.Ovisno se vlaga vode,kaPilarna Dodzemne 'mo2e uspetivrto visoko,no naiiaEe uniitavaPodrumi Prizemlie.

Vidliivacrtana mokroi paronepropuspremaiete lizidnekom moieteublaziti StoviSe, samo... stanie izvana zbucipokazuie Akoie ziddostupan ishlapljivanjeazinu vlagena Povlstnl spredava koja hidroizolacijom nom cijevi' drenaznih ugradnjom otkopavanjem. moze zida.U unutaSniosti sevlaga povrsina, kapilarna i stalnim vodei susenje Zbukom sanacijskom paroptopusnorn zida vlagase Penie popeti kata. do dak zida Od ' Prvog ilipodrumskog temelja viae, brozia6ivaniem nudistvaranje znarno ili podrumski Stogajedinotrijno rje5enje proiiora iz tlatemelj vlage boenoq prekii zida samog slojaunutar neprdpuinog hidroizolacijom' i dodatnom zastititi zidmo-2bte uvls. vlage podmuklog Sirenja danie vlagu kapilarnu ne zaustavljaiu No.takvizahvati zida Ne Uliieuanie stigosila krozsamustrukturu koiase uzdiZe primlenom SKGIpostiiu 6e rezu-ltati ruiiootii tek ee zahvati prodor svi ostali li tai zaiLstavite metode. postoje6e stanje. ublaiiti dlelomi6no

I II I II I II I ll I
zit! od DUne opeke
Protivkise i vlage

r:!t
I !rr-_

=ll f ara =I rrt

*

Rombininni zid opeka-kamen

zid od opekes nhlom jezgrom

s rahlom zid od kamena Fzgrom

-f.t

zid s kameni od Dune licem opeKe

zid kameni

95

mo|f/e Pfi uklanianiu i oauci Zbuketrcba zdravuZbuku'barem flt$o cm iznadvwive qE vlage'

zidu naip le Nagotom se odistesvesfiubnice (a)i prenaiu stigosilom (b)a'd.tunsutlia mort (dercuie) cemenani tct,

se kontinuiranom vlageDrekida Tokkapilarne kojiseu zidulistbpsila infuzilom gravitacijskom nakoje dozatorima jevakrozbu5otine oosebnim posude. suprikUueene
u stigosila i dofijevanjem kontrolom Stalnom razina zadovoliavaju6a posuoama odrZava i spredava sorecava rnuniuie ciielu busotinu cijelu kojaispuniuje teku6ine

natapanje temeljito pristup Time sepostize zraka. sekemilska odgada okobusotine, strukture zidne sltgostlh susenje i prerano s CO,izzraka reakcija zidau cijele strukture potpunog natapanja priie je prednost i bitna ujedno tomu punoJ U debliini. tepred ulijevanjem uobidaienim ovemetode otvorene u pojedinadne sredstava zastitnih ku6ih buSotine. nazidovima zidovima, navrlodebelim StoviSe,

te na zidovima i kamena m aterijala od razliditih ulijevanje jezgrom,' gravitacijsko gdje s rahlom postupaK se dojamdi natapanje, kompletno ne u utiskuju pakera koji se p primjenom tzv. punjuje iniektira niih st!os,7 polom kroz se a buSotine, uredaiem. posebnim rim kompresorskim podtlal tlakom, zastitne boliapenetraciia Pritomse postize zidastigodijelovima U vrlorahlim zida. u dubini

sfigosi, strukturu u pbroznu teku6ine ierinieKirani pristupainih i pukotina sliubnica tesko i doteSko dophe

natapania razinu uvispadostignutu s/ sepenje u pojavom teku6ine k6ntrolirati lako mozemo konTako se postize gornjem redubusotina. oblikovanie koie navlaZivanle tinuirano iamdi bariiere. vodonepropusne levodoneProPusne neprekinute fliata nabrzlnu vlagom kapilarnom zidnatopljen Priie sanacije i snimiti rcliifo nreoledati. izmieriti pregledati, izmjeriti najveznije ie temeljito vis visine vlslne koie koje l(oje se do teodrediti odrediti postojece stanle Povalja otu6isvu Zbuku' Tekpotom pelavlaga. Pt r iznad i zdravu ali - 50 do 60 cm u. vlainu troSnu, I dobro zid mrlje- a ogoljeli gornjeg rubavodene detkom. Zidanom odistiti najprije ilikamenavalja opeka izmedu Sljubnice n. a zaod 1,5do 2 cm' dodubine odistiti mehani6ki
Protivkisei vlage

Zidovl&btjine do 50cm s iedne se samo buge stane dokse deb4l ddovi buie obostrano' moZele SKol{netodom sanintizidovedo debliineodl m.

ktoz tuzatorc se utiieva Stioosit buiotlnu.Nataniim na'svaku mdntirane zidovimanagibbugottna ie 15"a na buiotinamoQ Svakd 30u, debetima ide. s|/ane dop jeticlo5 cn od suprotne

96

povrSinu Naopranu mlazom. vodenim timisprati stgo/itKadsetaj nanosi seaetkom izolaterskom polimercement' premaz zapuniti zidtreba osuSi povrdinu 2 njegujte Tako obradenu nimmortom. maglicom. vodenom do3 dana i trebaizmieriti ziduna.iprije Napripremljenom prema zadanoj rupa razmake zabuSenje oznaditi (crtez U najdonjem stranici). naprethodnoj shemi navisini od 20 do 40 se otvaraju redu busotine razmak (tla) takodaimje medusobni cmod poda manji, ali moiebitimalo oko30 cm.Ovajrazmak PNi (naidonii) buiotinau ziduod opeke. redova Raspored horizontalnih razmak ve6i. Visinski nikako cmiznadlla ili redircbabu'iti na visiniod 2&4!0 je 10i 15cm. busotina izmedu poda.Razmak ho mnlalnih rcttova izmedu ie 1G15 nizu, bm, Prcmierbuiotinaie 2127 mm.Po iednom trebaizvestiu vodoravnom metru Busotine iabuiiti 7 buaorina' zida Vosieeno|].eba reduna duliine punom zida, takoda u svakom duljinom

uiezgrupodtlakom.utisne i zidoves rahlonlezqom, Naip ie sektoz pal<erc moZete sanirati SKat netodom Hntog i osigura-va-vodone.Prcpuanost stigosila oliecanie nekontolirano koia syeiava smlesa cementna sloia'a potomintuzpm u,tttsttgosn. tognePrcpusnog Buiotinetrebaizbuiiti iznact marerijala,

pri intuziii. Akosu huiotine srigosila Shemdts'ki D kaziircnia i dioziala zahvatiti 'tr;kuceg stiqosil ce iz svakebu.i,oline oravilnoraSooredene, 'koii* nahbaiz susiednih zida&likuie se u sttu*i:uti butotina.Tako niesb koz koiebi neobradenog nenbr'ana,Ez iiednog mlwopusnb vlaga. nogla prcd ieti kapilama
Protiv kisei vlage

je zid Eneliito Ako punomdebliinom natoptlen, taino se ekida i duliinom, vlagcE tla, dotokkapilarne

97

1.spoj zida i podne ploce trebazabrtviti i oblikovati stigovezom pravilan kutnik(holker ): 2. buiotineu zidu stigosilom natopljene ttebatakoderispuniti stigovezom: 3. na Pravtlno zid Wipremljen trebametalnom gladilicom(gleterom) cetkom ili izolaterskom nanijetistigolit u debliini od3doS m m : 1. podnuploau valja izolitati stigolitom ilistigoelastom (hidroizolacija): 5. toplinskaizolaciia poda moie se izvesti esttihom od EPS' s betonaptipremlienim stigopora dadatkam - D: 6. na izolircnive(tikalni naiPrije zid nanosise a zatim cementniiPtic, 2buka: vaPnena I 7. na obradenu osuienuPodnu Plohu polaze sepodnaobloga. Na kraju.nakonPrekida tokakapilarnevlage, u prostotiji saniranih zidovatrebaizvestii dodatnercdove.
i

pr0m7 buSotlna barem meiar dullnelluoe ledan 27 filn 25 clo oc lera o0 Na tankm z dovma trellabust podkutom Za buSenle pod 30'. oo 15' a naclebelima kulom ce llusollna va ja odabrati cr k acnosvrdo kolll^0 zida strane suprotne 5 cm od do dosecdubr'r,t s jedne Z doveco 50 cm deblinetrebabusiti stranc.a zidovedcbljeod 50 cm obostran0 do de' moguse sanralizidovi SKG-rnetodorr metra. b I neoc lednog Kako svakizld ima svoie specI anostr ram ora odredt smler nag tl ruSotina spored. t ce lvenl stigos/i stvor Samotako u strucnlak. punom nom du deb branu vodonepropusnu I' I kroz jednog mlesta neollradenog cez nomz da v aga prodrtlet kapllarna kolebi r-nogla otprasit treba dobro svcSup Nakon buSenla llne pa utisnutr cijev dozatora zra(on.r Tn Tanrm kompr si,gos/i. kolece se u z d ulilevat '<roz nlu nalpr Akosanratez d s rahom lezgronl le

*Jq4,-".
i----.....-3
i

i .---- 6

-rt/

2 1

I
od neupojnogkamena(bazalt. Pri sanaciiiziclova qaml) buiotinese buse samou sliubnicanta 'isrsunienim zida mortom.NakoniieCeniai eetkanja aiicenia sliubnica.u niih se naipriie te mehaniekog premazstigosila,a potom se sliubnice nanese mottom Ovisnoo unutrasnlol dercuiucementnim konsirukciiizidai struinoi ptocieni'nakon ja sliubnica... ii van otpra

-?l
imaptvorazrednu a STIG za plesllecanle optemu vlageSK' tohahapilatne

mogu se zatezaniem maticaidefotmiraniem uqlavitiu oumeCvrsto i nu ito om6g ucuie b uliot komp resotsko utiskiva' nje stigosilapod tlakom do 10bata. ventili na pake!imaolaksavaiu tazine natapa' kontrclu nia u dubinizida.

i rahlidio zida pripremitt ... trebaponekadbuSotine mlijeka Kad Ii cemenlnog vapnenog utiievanienl ulisnuu busolne.gumenisep6len na se pahett sabi? okelanjemleptitasle ktaiuuzduzno doniem paker qtaie na navoiu.Pritomse airii uglavljuie 'izmedu pakere Kroztako osigutane kamenia. pod tlakomse utiskujestigosil koii ktoz mort u prodie dubokou struktutuztda. sliubnicama

98

svedokse ne i st(losi/ injektira KaKo se krozpakere vodonepropusna da postane obraditi treba reda Priinjektiranju viseg u busotinama u poiavi materiiala ulijevanje nepbtrebno izbjegli biste nj t kroza otvoren osiaje reo buSotina irijgornji ravnlne planirane ispod Supljine veceskrivene zrak. istisnuti ubriz- izlazi tladnim To se postize barijere. zastitne do 50 postovlage koji sadrze zidovima Na koja oblikuje smiese cementne 2it'ke oavaniem danananekoliko ili injektira se ulileva zidakojiza- sfioosl/ slojunutar vodonepropusni itabilan zidovima u vlaZnilim buSotine buSenia,'dok ktoz t<o"n stigosila otjecanje nekontiolirano ustavlia bi se kako 30 dana barem moraiu bitiotvorene zastitnog formiranje i olaksava rahlu !trukturu zida. iz dubine vlage viSe isuSilo 5to zid pripremlien Natako zida. debljini u punoi sloja ostaju zid,rupe cijeli natopili vodonepropus- Kadsteinfuzijom iznad priinlenlule Sf Gt-metoda ulivena voda da se ispari otvorene vriieme neko nogsloja. pristup slobodan aliida se omogu6i kamena infuziioir. od vodoneupojnog zidova P-ri sanaciji sasaktivnim koji s iz zraka dioksidu u sliub- uoliidnom samo seinJektira granit) materijal (bazalt, unutar slol vodoodbojni stvara strgos/a i to]6lma mortom su ispunjene kamena'koie iice izmidu ztoa. sebuse, lako se okoS litara zida,ulrosi metru se pakerikroz Potekucem ugraduju u mortu U busotine Ovainor zida 40 l/m' 30 do odnosno stioosl/a, kontrolirano od I do 10bara koie sepodtlakom notoean cm debljine 50 od zidove mitiv vriiediza tokakapilarne za prekidanje sredstvo utGkuie to uveje tesko precizno odrediti, vrlo ier utrosak vlaqe. i kamena opeke, upoinosti zida, ovisi o vrsti kamenizid nema Like od ciglenog, fa razliku materijala. zidnih u poje- ostalih le2ajnica izmedu razmake uiednadene zidova prostoriie u ku6isaniranih bi Kako jezgri nasuto i krije u se a 6esto redovima, dinim nakon za boravak potpuno i ugodne suhe se bile krozpakere U lom sludaju kamenje. krupno i pod treba i zidove vlage kapilarne toka cementnoorekida razvodnjeno pod ulijeva najpriie tlakom obraditi dodatno prasinu 6estice' isitne veze koie mliieko, je Siroka paleta sti na raspolaganju redbuSotina U tu svrhu krozdonii strukturu U takoisbranu moze moze seovajposao s kojima svedokse gcproizvoda zitki cement seiniektira komoresoiom u cijelosti. potom obaviti Tek gornjeg reda. u bu5otinama ne pbjavi
lakosezahtievniie izvodesa sanaciie velikim snaZnim ovai kompresorima, model maliD ienosni mo2e vainoosluzitii za dnie ili utiskiv 'prckanie boiei impiegnaciie, h n ateri oslalihZitki iala.

pribori alatza Materiiali, i zaititu zgrada sanaciiu . Elektriini ruenialat . LiEibekialati ptibol , Zidarskii tesarskialat , ZaEtitna oprcma

99
Prctivkise i vlage

Kondenzat tz nape
na' planirate kuhinisku ugraditi Ii novukudusigurno Gradite odvodom vertikalnim s predlaZemo izvedete da pu. Mi vam ie 'izravno i dio tavana strop,negriiani krozarmiranobetonski poseban kondenje odvod krov.Evozaito vaino napraviti zatai kakoga trcbaizvesti.
\ kroviite U neizolirano doIaziizolinna obvezno ciiev.

Pri izvedbi vaniskih priHiueaka koii prodiru kroz krov valia pripaziti i na poloZai zidovau odnosuna strehukakose Pri planirunjukuhiniene bi dogodilo da idealno zami6lieni pravac udara dio u neki konstrukciiski kroviita. duliinunastavTakoder, ka iznadktova (visinu) teDa odrediti prema pravilima dimniaka za smieStai kakozraenastruiapreko ne.bigurcla los sljemena zraKplema napt,

DESNO: Odvod E nape krcz temeliito izoliranokroviSte.

Sto izoliran, moze bititoplinski tavan I negrijani li cijev Prolazi povoljno kucu. za cilelu bilo vrlo bi potkrovlje, takvo cijevkroz nape iliventilacijska bit ce znatno polave kondenzata mogucnost a Stednjaka, zrakiznad No.napa skuplja manja. pare. Dodamo pregrijan i prepun tajje u pravilu pare iz vodene usisavanje i neizbje:no li k tome moglo cijevi toj odu6noj u stana, dijelova ostalih zakaza iz1vla2nog toplog dovoljno bi se na6i koji bi se mogao kondenzata, formiranle dasno u napu. cijediti povrsine unutrasnje o temperaturi Sveovisi isopaodmah reci dabi debela moZemo cijevi, poiavu bitno smanjila postavljena izolaciia lidno K0ndenzala. pisali o tome navrata Nove6smou nekoliko stvar. relativna pojava kondenzata kakole iako i zraka vlaznosti ponajprije relativnoj o a ovisi s razltci na povrSlnu L odnosu tenperaturnoj je para za uobidajeno Opcenito, u dodiru. kojom zapojavu grijane orostorije izjace zral\ navlazenr je razlika oko7"C. dovoljna kondenzata ispodnegrijanog smje6tena Akoje kuhinja prostora je odvojen koji od stambenog tavana plocom, koji dospije zrak armiranobetonskom a to nije hladenju, izlozen odmah bit 6e u cijev mudrosti da je bolje od stare Pocnimo dobro. iz nape kojaizlazi Cijev lijediti. negoli sprijediti
k S e v l age P r ol tv

100

improvizaciie: Mogude zanapu T-prikljueak (liievo)i nanSeta s unutrainiimkanalom i za prikuplianje Rondenzata odvoitenje (gore).

lijevkom zatvori standardnim togpriklju6ka omotati ispod daje valja izolirati, stoznadi treba debelo kaona iodvodnju kondenzata ilinekih izolacij- za prikupljanje vune 10cmkamene s najmanje plastu skrci. ne orikazanoi Pritom u tomzastitnom skihnavlaka. ' vise6i pa trebalo sakriti u kuhinjski Takav bi sklop izolacijom, mjesta saslabijom bititanjih smije prodore kroz stropnu zabrtviti dobro posvetiti element, posebnu painjutreba ivaniskom dijeMo:dane bi bilozgorega konstrukciju.... iznad krova. lu cijevi cijeviz napeu2aod ispuha, Akoje prikljudna primijeniti p?vi Schiedelov dimnjak s lroslojni bisepovremanseta u koju bi senapraviti izmedu dviju mogla izolatorom mogu6im najdebljim a iz njebi se odvodio pomakla meno kondenzat, cijedio rosista ljuski. Time bi se to6ka ieli6nih (druga skica). iz cjevdicom pa bi znatan sa zrakom dio pareizletio uvis, nu2no daje ponekad Nakraju valja spomenuti prije Ne5to vodeipakbi ro5enja. obilnijeg cijevi plinova iz za ispuh odvod izvesti izravni cijevni . nastijenkama.. ostalo je naprimjer. kuhinja, kroz krov, ako nape direktno zradne struje brzinu No,kadve6spominjemo krova nastanjenog ispodizoliranog kao smjeStena napenapraviti da li oduSak trebaodluditi procuriti ne6e kondenzat U tom sludaju Na relatavana. ventilator. pasivnu i neki ili ugraditi cijev i ventilatorom napa sa sna2nim nape dog0rnJegakose montira odusisa malom razmaku tivnom iznad krova. ispuhom s kapom ulaziu hladnu tipskim zrakodmah iznadkrova otvora ve6cilev bitiuz rubkroviSta patu nema neki Akonapane moze mogu6nosti da se razvije zonu, je njen pri6i izloZeni dio tada bli2e sljemenu, masiv- mora toplinom kojibisehranio uzgon znadalniji zasluZuJe izolaciju. visok da ipak dovoljno zrda... nog suhe moze primjenu Zbogboljeg izgleda se sustavom rjeSenje. datraiimo optimalno Budu6i koji 6e gipskartonom istup provegradnje oblikovati s trebalo bi dimniacima iskustva s izoliranim vunu. zatvoriti kamenu slrana pa ivanjski sa svih bi u tom sludaju dokraja, stidosljedno probleme postoje neuobirijea Eto,iza neobidne kaodaje zaista napraviti trebalo diooduska sliinog zatose prijesvakog dajena rje6enja, o dimnjaku,.. jer valjaraspitati stoje boljei efikasnije, Naprimjer,zahvata rjeSenja. Mogu6a su i jednostavnija na vasosloboditi brige moraju takve intervencile priklju6iti i natipskiT-prikljuaak napa se moze takoda severtikala duzirok. dimnjaka deli6nog izoliranog
Pr ot iv k S ei v l a o e

101

Ztmski

problemi sa suhimili stanu Zimise u svakom iavliaiu vlainim zrakom,roieniemprozorai zidova,gliivicama, voniem... memljivim zrak,dobroie znati za sveokrivtiuietopaoi vlaZan Kako'se pretvoritiu konodakletotikaparai u koiim 6ese uvietima denzat.

sobnizrak

da lako upija svojstvo Zrakima neugodno nade u zraku paru. tako koja se voda a vodenu je i u velikim U prirodi koncentracijama. nevidljiva su nou stanu je primje6ujemo i magli, u oblacima uvjeti. ipak drukdiji vodeu kolidini o apsolutnoi ne ovisi Vidljivost po kubi6nom u gramima kojase izra\ava zraku itlakuzraka o temperaturi ve6iskljudivo melru, je vlage. vi6e upiia topliJi, Sto zrak Opasnost aznutra mu opada hladi, zrak naglo vlaZni Kad setakav (pare) u nevidljivode zadrZavanja sposobnost vomobliku. razinu u kojoj zraka dosegne Cimtemperatura paru, voda ce se izluditi upiti zrakvisene moZe je to kisa i rosa, a U prirodi kondenzata. u obliku povr5inama u Jer, na hladnim kapljice u stanu prozora' ili zida podrudju hladnog ispred uskom ne moZe da viSe toliko ohladen zrakje upravo u rosu Tempezadrzati oarui onase pretvara naziva voda, prikojoj izlu6uje se iz zraka ratura serosiSte. hladniia na6i se mogu sobiuviiek U zagrijanoj da izbaci ohladiti koja6e zrakdovoljno mjesta zid hlavanjski Akoje cijeli rose. voduu obliku poda U do stropa. ga od dan,rosa6e navlaiitl kovitlanje konvekcijsko granidnim 6esludajevima povrSine, no iza otvorene isuSiti irakadjelomice za mjesta mirnih dovoljno 6e ostati namjestaja zakucima U timskrivenim nazidu. vode talozenje ihotkrivamo gljivice, a naiprije zadas sepojavljuju pomlflsu. RosiSte i kondenzat sam0 moze upiti zrak temperaturi Priodredenoj vodenom Zrak zasicen vlage, kolidinu odredenu 100posto. vlaznost parom imarelalivnu upitizrak vlagekojumoze kolidina Apsolutna topli zrakaPritom o temperaturi iskljudivo ovisi

102

Prolivkise i vlage

(pare) prihvaca odhladnoga vise vlage zrak 20'C uz 50"" zraklemperature Naprimier, grama vodep0 u sebi7,3 zadr2i vlage relativne sadrzati moze zrak Topliji zraka. suhog kilogramu manje vode, a hladniji vise 4,8 r 0"C rasterelativna Kad se zrakhladipostupno ostaje u zraku vlage kolidina (apsolutna vlaga 6,4 + 4"c neoromiieniena!). + 6'C Ma zraku? vodeu sobnom toliko ruo. odat<ie + 8"C dnevno sekuci u svakoj zvu6alo, 6udno vam kako 9,4 +10'C je nema pravo sto pare 6udo da toliko oroizvede 10,7 odkondenzata viSe Steta 1U1 u je tusiranie dazrak jedno dovoljno Naprimjer. 13,7 +16"C u pare. Kupanje grama 1700 dodatnih upije stanu 15,4 +18'C grama' dugolralno a 1100 zrak s oboga6uje kadi 17,3 k tomuod 400do 900grama kuhanie dodaie proizvodimo oko200 posuila u suderici Pranieh 2 1 ,8 +24'C pranjem oko350grama rublja grania, a stro;nim 244 +26'C vode. +28"C iz aktivnostima ku6anskim Pri normalnim 30,4 +30'C u grama vode 100 oko isparuje tijela ljudskog u zraku povecavaju vlagu poslovi a iaporni satu, aUtiecai sobne temP.er najmirniji kad smo g/h. U snu. 180 od tempom sadzal na moguct Iurc na sat,sto vlage u zraku (Pri 100o/o oko50 grama namisparuie iz tiiela rublla u stanugdJe relativne vlage). je ipakmanje od suSenja satu u Jednome s 200grama racunati mozemo pretvara vodau zraku ta se silna Sveu svemu, je u obliku 6emo paru, a ugledat u nevidljivu zidu. prozoru ili hladnome nahladnom kapljica

rempelqlrrqlgl$g! '9
sobnogzraka 90* 95% 35% 40%45%50%56%60%65% 7W 75%80% 85% 3096 ).6.2P t ,2?8. 2Vs, 1 !2, I 1 , 4 l 0,0 6 , 8 8,4 1 4 , 9 30 u3,! 44, 9 , 0 IJ,4 z,u14, U 29 )7 1 l 2,o23,274 2 1 0 , 8 8,1 6,6 1 31 8,8 28 -7 i o,1 24. 4 .5 ,2 8,0 o 2 t t 4 , 1 151 ') 8,6 9 , 9 1.1t2,2 27 7,1 9,4 1 , 4
4,5

)sloclna (%) vlatnostzlal( auF lem0elaula Relativna

14,8 6,3 7,6 8,9 to1

12

25,1 22,3P3,3P4.2

24 23 22 21 20
19

22,3 P. 3, 2V4, 3p3, 3?.2 z0,3P1 '1 7,O 4 . 4 12,9 't8,2 9,6 ,3 5,4 20 8,319,4 ,3p2,2 7,2 ,3p.1 6 , 1 I,B 4,5 6,7 8 , 7 0,412,O E, t 9,4 t 0, 6,J (,6 9 , 5 1 1 , 1 3,b

T3;0 u , ! 12.2

J E ,O 1 9 ,1 ZU,

18
17

' 15
14

13 12 10

6, 4,2 6.9 8 , 6 0,2 16 t 5,4 1 4 , 4 2,0 0,; 6,0 7 , 1 IJ 3 , 9 , 8 8,3 5,1 b,u 1,U 8,8 0,1 ,3 4,2 o,2 5,0 6,5 , 9 9,2 0,4 -0,6 1,4 4 , 1 5,6 7,0 8,2 9,4 0,5 1 , 4 -0,5 8,5 9,b 0 , 6 | ,J t') {J,3 3 , 2 T7 8 , 6 9,6 6,4 0,6 -2,9 6 , 6 7.7 8,j .1,9 0,1 1,3 2,8 6,t 4,b 5, -4, C 2.6 1 , 0 5,8 6,1 4 , 7 " 52 3 4 18 -0,4 1,0 4 01 1 , 4 2,6 3,7 , 8 5,8 -6,0 -4? 2,6

2,4

7.4 8,!

to,2
6 ,2
72

6,4
6,4

t6,4

6, 2 4,5 4 ,4
3,

0, 96
8,/ 9,6

12,1 12,2 8,6 9 ,4 0, 2

6,1

8 ,4

zraku poPazuie u koioi mierisaddai.vode.u rcsiita iasno Tablica temDentura vode m?nie aahiadniii'zrck.sadrzi uoEi - zai iiifiiiiiii. tiiaiii upiaa L7iili p.tetuara para odgovor aka? hladnog ii iednostauan: ie nestaie iiiiiii"i'kiro 'se pn xolol bioikeu tabliciiokazuiu temperutu.ru-(npr.'.2ida) Stoga' i kondenzat! vtaznostt' i relauvne temperature odrcdene ziak cese kondenzirali
ivlage P roriv hrge

103

Vodagmiile iz podruma
Odtuiite li nakonzime iskoristititopaoprolietni dani napravitimaloredau podrumu,mo2evas voni vlage. zapuhnutiintenzivan podrum! Pregledaite setjeiiti -toie samo N6mojte vjerovatilegendikakosu svipo' zidovei nemojte drumi vlahni.Toniie todno. Nepomaie vamni nada kako6ese vtainemrlienazidovima sameisuiiti ptekolieta... diielompoda ili Akosvepodinies vidliivo vla2nim 6ese neugledna ta malo-pomalo kutu, nekom zidau i razvitise u proiiriti zidove na sve smrdljivamrlja koja 6evamzagoriati 2ivot,ugrozitizdravliei botest Sruiit 6ei ciienu stanovania. kvalitetu bitnosmanjiti pretvorit poietna neudobnost a ili stanu, ku6i cijeloj nemoite gubitak. Ipak, e6se u ozbiljannovdani Mo1ete si pomodina raznenaiine, no rezignirati. najvainijeje razriieiiti osnovnudilemu:Je li vam i prikriti naistraini' a6voljn6 iamo poboliiati stanie do potpunog borbu je ili stepakspremnikrenutiu zidova. izueeenja Zipamtite,ta 6e vasdilemaprogonitina svim krova..' do sliemena kude, odpodruma etementima
Zivite. u kojem od prostora stodalje akopriproljetn0modmaknuti idruk6ije, moze krenuti Prida istrazite nadin, na najbolii to izveli ziduizagrmaotkrijete Kakobiste vrtanavanjskom diS6enju osnovne i ustanovite sazidovima sedogada promiienila bojuili je vec Sto gdjeje zbuka mjesta mrlJe u Vla:ne se od njega. iodvaja nabubrila je vlaga prodrla u zidove, nazidovima . kako ilimrlje podrumu, vlage u stanu miris o i u obzir zahvatidolaze kojitemeljiti rukom. Samo koje se odmahuje na nisusitnice vasim odgovaraju imaterilali vlage svako- . kojemetode je pitanje kad6eto bujanje vremena 6e moqu6nostima. pokazivati lice. Odljepljivat sveruZnije dnevno praviuzrok mjesto ilrtodno a vas6e progoniti Kito uisteotkrili 6eseZbuka, mrvit selaoete, podrumske ponekad treba otkopati je na oste6enja, da vam domosutlen osje6aj neugodan plode ilistuba. s terasa skinuti zidove, propast. bititako. ne mora Sre6om, pravom pristup mlestu teZak re6i, Valja odmah raspadanja simptom nisuuvijek zidovi lilokri a obeshrabrujuce, prodora djelovati mo2e vlage kisza vrijeme li se mrljesamo ku6e. Javljaju sve okvire nadmaSiti potreban ciienom potra:iti zahvat pa valja uzrok nestaju, nih razdoblja zgradu. u staru investiranja Zliiebu, isplativog krovnom ili o5te6enom u zadepljenom propisijasno odreduju I dokprinovogradnjama ilipaku iliterase balkona hidroizolaciji oste6enoj sv s h id ro iz o la c i j om ,aka hladni 5 t o t re b a u d in it i zbog 6ega ku6e izolaciji toplinskoj slaboj toga Zbog za sebe. sludaj sanacija gdjese kondenzira sva naknadna Je mjesta zidovipostaju postupaka raznih nizopisa smovampripremili instalacije Ineispravne u stanu. oaranastala popravaka zidova starih i novih na zastite podmuklu navodenja ulogu mogu odigrati jasnose vide smjerovi crtezu prave mokrih Na velikom uzroke krivi trag.Nijelakootkriti je da suteili Odito prodora kucu stan, vlage u prenagliti. toena Samo nemojte Zbog toga mrlja. podrumski mjesta. najugroienija zidovi i zalije- melini korake ipotrebne odrediti moZe dijagnoza pod(ili vlage imadovoljno Akou tlu okoku6e zidova. denie pod pritiskom kapilarno 6e se voda) ona zidova zemnih plijesan, m ie i cvietanie Gijivice, ili (kamene, betonske u zidove krozpore i da je treba popeti na djelu da je vlaga su znak samo
Proliv kise i vlage

DOLJE: kao zamisliEli kuCu posuduutisnutu tlo. .u punovage t podzemnih voda, bit6e iasnoda i rupicau naimania moze hidtoizolaciii izazvatipotop.

104

Gotovoi niiemogu6e LIJEVO: nabtoiiti svemoguceEvorc vodei vlagekoii se Poiavliulu a mnogisu unutarzgrade, s izravnoi neizravno Povezant izvorimakoii vidliivim vaniskim kucu .. tak6derugroLavaiu

je bolesti podrum izvor tla.Mokar iznad i vrlovisoko ciglene) kuce. zasvezidove ugvlage uzdizanja - sprecavanje korak Zatoie naivaznili se Nemojte hidroizolaciie horizontalne n.6roprdne r..onio'i' pri postavliena hidroizolacija kako 6inj'enicom ie zivdravati Jer'i najmanja brinuti nemorate viSe ru.. pao tome oiiOnii preklop nezataljeni nedovoljan pri rupica izvedbi iooi.'sru godrna nekolrko za se 'moie podloge od ip6j itioOtieptjivanje oStecenjima teSkim ocitovati i da u zemlju posuda uronjena zapravo daje podrum Znajte takvom u rupica l najmanja sasvihstrana ninivoOa 6riti56e vodeJedino litara tisu6e je dakroz niuprodre ionc,Oouoiina pri temelja izoliranju Nemarnost vremena. je pitanje - ia k6liko seosvecu;e skuDo kapilarn0m pasvaka brana i prisanaciji naumu imati Tovalia Sav1ru0 besprijekorno izvedena biti mora vlage uzdizanju probijena iglom rupica uniStiti doslovce, mo2e, mogucnost prekinuti svaku potpuno mora izolacija Naknadna nalcesce rjeSenia iliStedljiva supolovi6na Zato vode. orodora i trud. inovac baden uludo prizeve6dose2e zidova podrumskih iz mokrih vtaqa A}<o Udikuce dilela od ostalog odvojiti . rnfi". naivizniie ie oodium puta vlazl jer zatvaranje zidovima na svim i niieto tbmeliito, na ne\u preusmjeren1e 'l nalednom njeno samo znaai mlestu tocku slabu E druqu je u a takvih otpora, najmanjeg pronalazi todku i vLgu uvrjek naPretek. zidovima E starim

kiie ilivlaqe. lntenzitetPtodorc vode iz tla, Kod hidroizolaciie w ii edi razmieri itete i moguCnosti sa' iednakoPnvilo kao i kod naciieoviseo tolikoPovezantn 'toplinske zaitite - obtana 1imbeni\a da ni ciiela kniiga ne mnogosttuxo izvana le variiaciie bi mogta opisati sve od naRnadnog uCinkovitiia od na vrlo diene|me',Pax, iznutra. sveoaie naivainiie zAuSTAvlTl zaitiCivania PR1DOR VODEIZ BILOKOJEG 1, Prizeinicu ie lakie Poqra' s loiim Podrumom vitiod kuCe snI SMJERA. VodoneqroPu tpak,nuina ie horizontalna hidroizolaci iski sl oi moZete hidroizolaciia Podat sqol s uqraditi bilogdie, no Pritom non hidroizoIacii om ve rlikal i;ak treba zahvatititi ito vecu kiae koia 6titiod Prskania inasuzgrudekoiu odvaiateod
Prouvkise I vlage

li loie stanie 2. Popravliate s vlainim podrumom, iskolaite tlo oko Rueesve do bmAie i postavite vetTikalnu hidroizolacii u Po vani skom zidu. Pritom ie itekako.vaino u nu) Ptoc da temel i nu (Pod zaatitihidoizolaciia koia se koz vaniski zid Povezuies zaititom. vertikalnom a hidtoizolaciia 3, H otizontaln kaPilarno moZeDrcRinuti

uzdizanje vlage Premagotnltm kuce,no to nue diielovima d;volino da vas riieii memliive vlage koia iz mokrog ztda t. . temeIia zasicuie PodtumsKt zraR, 4, U tom stueaiutrcba nie no zabrlviti unutraS dodat povriine i spriieiiti svako isparavanie u Prostot zgrade'. prskanie odulene rlse Dakako, zahtiieva i malo dodatne zaatite

105

Kadstezaititili kuCu od uzdizania kapilame vlage, ovieienom tasadom moZete sp/ijeditimoeenje suhog zida Riiom. P tisakpodzemne vode na temelie i hidroizolaciju dobroie smaniiti ugrcdniom drenaZnih ciievikoie6e voduodvesti Ziclove ito dalieod ku6e. od mokrcg trcba odvojiti tlavodoneprcpusnim premazi maiIi izolacijskimmateriialima.

postaju zadas vrlostare I relativno nove zgrade hidroizolacije. oste6enjem - upravo jednaka i za druge vrijede Nazalost, i zajedne pravila troskovi... i- podjednaki sanacije presjeCi na razlidite naaine, a Putvlazi mozete petmetoda koje mismo ovdje zapodetakodabrali primjenjuju, a u glavama se kodnasnajde5ie poput neizbrisivih legendi. izvodada traju sami,no sve Kojuceteodabrati. odlu6ite zidova,vrsti gradevinskog ovise o dostupnosti koji materijala, odekivanim uiincima - i novcu je naraspolaganju. vam za sebe- nema Kakoje svakizid sludaj recepta. univerzalnog vami nudimo ovaj izbor mogucnosti. Zato

noveili dodatnehorizontalne { Umetanie vadeniem ciglipretpostavlja I hidroizolaciie (izvana na zidovi ili iznutra) da su svi dostupni visini iznad tla ito u cijelom opsegu odredenoj se vadetri redacigliu segmezgrade. Obidno ntimaod 50 do 100cm. Velidina otvora ovisi na kojisu cigle zida,nadinu o op6ojkvaliteti koju zidnosi. vezane, konstrukcije alii o teZini dlijetom ili pneumatskim Ciglese izbijaju kombinacija tih postupaka deki6em, a ponekad rezultate uz najmanju opasnost od dajenajbolje Takvo zadiranje i stvaranja napuklina. uruSavanja zgrade teskomozepro6ibez u konstrukciju pojave pukotina ali manjih okosamog otvora, pazljivim mozete ihograniaiti. radom i strpljenjem Kadizvadite cigle, donjupovrSinu otvora odistite glatki morta inanosite slojnovog, od starog (nacrte:uje i vodonepropusnog sanacijskog primjenjivalo ilzv. vodeno 2u6kast). se Cesto priprema mort is a u novije vrijeme se staklo, poliakrilnim impreganacisjkim emulzijama. postavlja se Natakvu ravnu iglatkupovrsinu punom nova horizontalna hidroizolacija debljinom ljepenke zida. Toje naj6esie komad bitumenske plastidizolacijska 2 mmilidebela debljine barem nafolija. Ljepenka sepolaie u hladni bitumenski premaz, ljepilo. Ovisno a folija u odgovaraju6e i ljepenka otvora, se mozepolagati o velidini plamenavru6e, obradivati viSeslojno, zataljivati takodjer obraduju nikom... Folije se u preklopima materijalu sespajananadin kojiodgvara - mogu visokofrekvencijskim ti vru6im zrakom, ljepilima, tihpostupaka... ilikombinacijom elektrodama probijaju i Kakose otvori u zidunaizmjence i dijelove hidroizolacije zadepljuju, tako umetnute "tI. r.1i povezati preklopima od treba medusobno dobro najmanje 15 centimetara. zaitile cijelogapocta vadeniem cigli, umehladni bitumen, a Sukcesivnim Kodljepenke se primjenjuje iedinstvenom horizontalnom membrcnom Roja kradihtaka hidroizolaciie i taniem plastika ljepilom. se lijepi odgovaraju6im ponovnim zazidavanjem otvorcmozete 6e itititi oclvlage.Kakopritakvom morabiti izda5no kakose voda Lijepljenje valiaprcrczatii sveunutrainie nadoknaditi nedo- zahvatu relativnouspjeSno provukla ne kroz otvore u povrsno ili vlaga bi zidoveu dodirus rlom,upitna hidroizoiaciie u statakhorizonralne ie je spoLali uiinkovit. kuCe u po/]resu. stabilnosl zidu.Postupak paZnju premazanom treba spoju.Posebnu bude Stoga se takvizahvatiuglaylon. ._ NaivaZniie ie da novi slojizolaciie posvetiti i Tosu instalacijskim vodovima cijevima. podaup zemliuierutom pnmlenlulu naptzemn,cetr, natvrse, spodrazine mjesta, kojavalja besprijekorno uobidajena slaba jednokatnice... dobre sfueaiupostoiii nogudnost

106

Prorivkise i vlage

kaoda se popraviti mo2ete fasadu ku6e. dijela u kombinacijis gumene mansete Razne zabrtviti. . nije dogodllo sigurno ni5ta pruZaju dosta kitovima trainoelasti6nim uvodnlce specijalne su no najbolie rie'Senje. velikom i posebnom i ,rlzid se mo:e prepiliti (oiLse of,ocijevi iiamelazate:uimehanidki podugradevinska lmaJu ziddve. za le pr0mlen0m lpilom pa i termoplastidnom brivljenjem, i ostalih betonskih ili adaptaciju EL zaru6enje volumena... li sezapllu Odludite qradevinskih konstrukcija. hidropoJedinog odsjedka postavljanja Nakon po mogucunaimiti segdje le mozete ma- iaspitajte ugradeni Kako vilja zazidati bwor izolaciie pila uredan daie Takva ekipom. svatri reda noltisi sttueioh vratite ba namiesto neOopuSta teriiat 70 cm' do dubine rez6ak dva,a tre6ise nabije vodoravan iiq'rtu,, tbd se polaZu ali deblji, je listpilemanji ili su pakzidovi Ako 0tv0r lspunien komadima. oblikovanim klinasto izvesti prerez mozete strane. pristudacni obje s da se 'komb'inaciiom vriieme neko ostavlte izolacije nove iznad iunutra5nje s vaniske iezova preuzetl svoJu mogao zida taj dio bi su5ikako strane. cigle izvaditi smijete iek potom ulogu. nosivu podnagibom izvesti prereze valja Utomslu6alu uvietima normalnim U zida. dijelu susjedn6m na jer zapunjavanje srediniziba 6eto olaksati mjesta orema (oraktrajedva-tri pa takva dana, svaki Zaispunjavanle smjesom prociiepa izolirajucom piljenje takvo Je\ iastititiod ki5e. dodatno treba vodonepropusnl razni tla, btvoiau obzirdolaze blizu strane, s vaniske se izvodi zldaobidno smola ilimineralnih sintetskih naosnovi Dremazi smoaiti. padne se moze ki6a oaako bi kako 2itka je dovoljno smjesa da - iosub t"d" sporo zgrade Vainoie jer zbogsigurnosti ili mjehura zra6nih bez sloj nepr6kinut Dodatnu stvorila procijepe prevelike otva;ati nesmiiete miesta. ispodrazine Supliih postaviti nastojte hidroiiolaciiu korak-poraditi mora sludaiu X"t o sbi u ovom jertu se mozda otvara zgrade, poda u prizemlju povezati Iu je izoliraju6i slojdobro vazno korak, vodonepropusne horizonlalne izrade moou6nost smjeru vodoravnom kuce tlocrtu pocijelome meirbrane i dalje mogla vlaga podrumska bi U Drotivnom, redova limovaizmedu pitanie f:tZabiianie6eli6nih postavlja paseopravdano u stan, orociirati hidrohorizontalna trajna vrlo se Odgti iosiiZe cijelog isplativosti Posla. treba izolaciia. visini na pravoj liOovima hlo za pri6tup zabiia malj 'malookolnog , tinuti pneumatski S t 2b0udatuca 2alite ne zemliiSta, otkooati u horizontalne delika limod kromiranog po- valoviti nadoknaditi lako6ete u razini trud;.Razliku prethoikakvog bez cm 100 od dubine do reske izolacije vertikalne pojasa vanjske stavljanjem zida' dnoo oilienia vode' prodora roia3eiio zistititiod bocnog se jedna ploce nastavljaju (rebraste) Vaiovite prekinuli svaku potpuno Kadstenaovajnabin vala odvajaju6i 3 2 do od s'preklopom igorn1egna drugu zidova podrumskih mo(rih izmedu vezu

kaqilarne Penianie vlaoeiz tla mozese spiiieeitii pilieniem zidate uliievaniem izotiraju^esmiese - Bitna lzvedba ie kvalitetna -novog sloia.

lJtiskivaniePbea od kromiranog eelika u horizonlalne re ske medu (leiainice) ciglana udinkovito Prekida kapilarni tok vlage Postupakie bE, ali popriliino skuq.

107
Prolivkise i vlage

gornje prodora vlageiz diielove zidaod svakog 2 tla. Za zastitu obiteljske ku6etrebanajmanje nadinima U usporedbi sasvimostalim do3 dana. naknadnog izoliranja ovoje zaista brzpostupak. NaZalost, neijeftin. lpak,takvasanacija nekihstarihzdanjau gradudalaje odlidne zagrebadkom Gornjem rezultate. nedostatak imaiuzajednidki Obieovemetode pa primjenu podosta prostora, za strojeva treba je obrada zidovima uglova ku6e s izrazito debelim ponekad podrumskim vrlooteZana, a u malim prostorijama ih nitiprimijeniti. nemozete ku6eovemeZa nekekonstruktivne dijelove prema podnagibom Buiese ukoso dolje, zbogrealne od zida. todene dolaze u obzir opasnosti pneumatskog medu rupama u jednom malja moze od30"do40",a razmaci rusenja. Caki udaranje protresti posljednjimredusu oko 16 cm.Drugi se redbusidesetak cijelu ku6u inastetiti dobro iznadili ispodprvoga, ali takoda centimetara vezivnim udincima starog morta u zidovima... razmakom od 16cm budu ruDe s medusobnim za polatazmaka u odnosu na rupe izbje6i 6ete pomaknute rupaza iniektiranie I BuSenjem rlbzbiljno reda. Niztakoizbusenih rupa6inicika i vibracije susjednog zadiranje u konstrukciju, za crtuobrau pojasu zidaodredenom kojamoze cakliniju 6e bitimanje. Osnovni alatje buSilica prihvatiti na kojoj kapilarno uzdizanje rupe ne 6e se zaustaviti svrdlo duljine 50cmi u ziduizbusiti promjera vlage. 3 cm. li samosjedne strane, buSotine moraju BuSite Vodonepropusni sloj unutarzida stvarase porai bitiduboke gotovo strane zida.lpak, i brtvljenjem do druge kemijski, okremenjivanjem pretjerati, pa ostavite barem 5 cm od mogucnosti nemojte kapilara. Ovametoda imavrloSiroke povrsine pri sanaciji dnabuSotine primjene, zida.... nedostatke dosuorotne ali i odredene (bazalt, granit), Akoje zid takodebeoda rupedohvaiaju tek guste kamenih zidova strukture is druge njegove debljine, morate materijala dvije tre6ine zidova s mnogo Supljina, odmijesanog izmjerite izbusiti dvaredarupa.Dobro strane kaoi kodzidova od tvrdog betona. i medu redovima kako vamse u razmake oomak Rupe za ulijevanje zastitne teku6ine busese zida nebispojile. ili s objestrane rupe unutar horizontalnim nizovima s jedne

I DESNO: GOBE lakosu mnogisuoni gnv itaciisko m nabpan iu zidaliievanlem impregnaciie u buSotine, je uElnkovlr[e mnogo uti skiva nie hidtoizotaci ie pomocu kompresota, potl visokimtlakom. i Ptitom su moguce dodatnekombinacije nateriiala6ime se 6tedina najskupliim sastojcima, VeCa ie i j i tog vi ercjatn ost tenel natapania zitla Wnom debljinom, Eime nastaie |/ajndbrcnakapilamol vlazi.

108

Protivki6e i vlage

koja teku6ina zastitna ulijeva sedovrha U rupe zabrtviti materijala u slrukturu 6e 0rodiraniem po je oko30 litara potrosnja Prosiecna kaoilare. pojasa Uspjeh zida. obradenog metru orostornom i o mogu6nostima uvelike ovisi zahvata ovakvoq kapilara zabrtvljenih sloia zidaiznad isuSivaija strane s unutrasnje Zbuka Vodoneoropusna ove pospjesiti uiinkovitost znatno moZe zidova melode. u zidum0ra izbuienih ilikanala rupa Rasoored zidmoze upija koju tekuCina zdstitna da bititaiav kazabrtvlJene ce kojem u sloi stvoriti Dovezan i vlageKako prekinuti uzdizanje oilare ootpuno poni5titi ulomoze sloiu u takvom otvor haimairii primiieniti todno valja izvedbe tiiet<om :eh trud. svenaPutke Proizvodaaa rupa upotrijebite zabusenle tocaka u olaniraniu u unutrasnjosti vam pazniu kako svu'potrebnu ne kojalekucina mjesta zidane bi promakla se prekriva lsuiivan zidnajprije Obradeni moienatooiti. Pomocu ie zidova se izblegavaju elektroda Tako i istosmierne zbukom. vodonepropusnom ce zastleene stuie zaustavit dose6i mogla bi vlaga koiima mostovi u vlage usPon kapilani zidova gornje dijelove zidui sp ieei

zidova. osoliavanie *ueni zdhtiieva Met6da uzobveznu Drcield ' iinieniu sanaciiskih sa abuka u zidupomijeSana Voda kontrolu. ur iJvastaln 2adielotvomo kojipoddielovan1em elektrolit dobar isuiivanie. iolimadare promijeniti tokvlageElek- Noviiiebnroosmotski moze struje elektridne koiisu naiieiie i i unu- susiavi s vanjske dui zidova se postavljaju trode Iiani,takoilel uqrav beii'no na imaiu (+)nalazi takoda sepozitivna trainie sirane svoiaogranieen ia pojasa u i duzitokqotvfie rubu (-)nadoniem a neqativna oorni-em, vlage' usp,,egnosfi uzdizanje kapilarno zlustaviti io;em2elite

1,:',Hi:iJilil'::ili 5i'il3lii?"*['.:$ffi

Protivkiie ivlage

109

ponasanje poremetiti eleku zidumogu ali se zaustavlja armatura vlagane nestaje, U tomsludaju uiinkeu punoi polja ujednabene i smanjiti gornjim zidapase tridnog prema prodor dijelovima nJen ako nema postavljene Udinka instalacije. li duljinf Postavite stagnacijskim. naziva ovajpostupak vlaga niti kad se korozijom ostete zidau se elektrode strane s vanjske elektrodu(-) negativnu zida. dijelu prema pojavi drugom u nekom 6ese kretati podrudju vlaga s tlom. dodira goposljednjih desetak tijekom se Na triistu kapilarni iz zida,smanjivati njoji takoiziazeei proizvodaaa urei pojavilo metoda nekoliko dina metoda' prema gore.Takva redukcijska pritisak kapilarne ili preusmJeravanje od' dajaza istjerivanje dobro zahtiJeva kaoi stagnacijska, iednako zidova. vrlo debelih uglavnom iz vlage starih, podrudju elektridnog zida u vla2nog zracivante je isu5ivnje a promiene sporo, relativno Kako vlaga. isparavati polla kako bi mogla postupak nije mjeseci, nekoliko teknakon cijeviili vidljive Teorijski, sveje u redu,ali metalne

E a

E P g

u dobronzgrcniienim tunkciiama, Kasieni materiiali samoakoie kvalibtno biti ueinkovita moZe hidroizolaciia Venikatna s ho zontalnom, oovezana a po-tom za izavna.vanie. masom zagladen Zidna crteau ie naipriie xoltse llepen,<e dva sloiabitumenizirane su orekonie pos|vliena obodu nakosinilzvedenoipo izolaciiom sobiaiu s lioiizontalhom mozeizvestii ia iednak se nadin tbnieiia.umiestolieoenkom, pfi Eemu oa iekog sinteti'iog mdreriiala, ie naiuaZniie iidro'izolaciju dqeta oko ciielogPodzemng bazen da zaitita oblikuienepropusni pbeamd(Rao na aatititi valovitim kuee.StoihidtoizolaiiiemoZete venikalno|spaldva' ili pdk iepastomloliion koiaomogucuie crteZu) podnoZia temelia. nievliue iz dubineoko samog ciiev... i drenaznu lha ti iodzemnevode,tebalo bi postaviti

vlagom da ih su toliko2asi6eni zidovi ponekad PrusF, kameni p stoino u donekle zaivatimogudovesti kombinircni iedino 'stanie.ARo vecse vlagau zidu nijeglavniproblem Rapilarna vlaZivodon koiadopireizYana intenzivniie zid 6owemen6 i s manie zaititu noZeteosigurati fatie kiie. toplieniesniiega). slucaiu'EvanateDa uzazo U svakom tadiklnim zahvarima. koieCeRiiui vodus krcvaodvoditiito dalie naDraviti oDbeenie dva deblia barem od kute, a'sunuia$niestane tadase postave gorniimrubomimad nzine okolnogtld' . hictroholdciisk sloia, postav,pnnavruce, ntpax materilal fo moZe biti nekibitumenski smiesa, hidroizolaciishih neka od noviiihdvohomponentnih nbftviti svezidovei pod- na lreba kvalitetno S unutasni; strdne Zbuka' poduih pikiva estih, a nazidovima
Proliv kise i vlage

110

su i sveto neizbjezni popularan. Uza narodito zbusanaci1ske s ugradniom oLieuiniritanuati ceisparavatl kroz.koiu paropropusnosti ievisoke zl0a u strukturl zaustavljena vlaoa 'S"uir'r postavliania metoda p.t opisanih u vlage kapilarne uzdizanju birijere noiizontilne rezultate odliene dalo sludajeva vecini velikoi ie prilagodena je primjena dobro bila axo oaf,aici,

t'ilil,tLxi;"r.'i" najbolle koji nacin ieodabrati

i stupnlu izvedbe mogucnostima odoovara posti6i. koiiZelite izoiiranosti -V"ttit.utn" hidroizolacija (neki kalu i - bodna) zahvata' opisanih prirodniJe nastavak zidova je ostvariti p6stavlianiu naJVaZniie Fii ni'.no. U izolacijom spojs hbrizontalnom neproputun bariieputizaobi6i svoj naci piltiunot.vlaga'ce nazld postaviti muke stes puno rukoiu vanlsru prekriva koja hidroizolaciia Veiikalna ispod 20 cm barem stianuiioa, moradosi:6i hidroizolacije. horizontalne prostor-od zidavllja osloboditi ir.iott op"uanju od60' pod ga kutom prosirivati i cm naimanie'60

t'ft j?',"#",i,,"",no,.bitidubok Tlit"Jlii':1'Jili Osiodurusavanja pa zastita

i opasan, ie nuZna na oslonjenim i potpornjima seodslama ouiaiie urusavamogu6eg opasnost iid.Nepodcjeniujte nja!

Akozidu nemoiete oristupitiizvana, 'izolaiiiu moZete postaviti i iznutru. ruqa, Bu5eniem ulijevaniem.. I imptegnacUe premazivaniem zidas 'vaniske (,uto) sttane ga od ." zasifit eete vlageI nse. kapilarne lznulradolazitanki sloiparoPro|usne ibuke, a Preko njegadva sloia vodonePtoqusnog (ili prcmaa bitumenizhane koii u. liepenke) poduulazeqod, vodoneqroqusnl esrih. Bilno ie sptiieeiti zida namakanie i Prckomiemo izvana kaPilarne uspinianie vlaoekoz mon i nisuti materijal zida' unutatkamenog unutruinia Stoga mora hidtoizolaciia i izolircni doseCi diozida imorcqnircni k;ji plekidakaPilamu vlagu.

Akoslepri temeliitom otkoqalitlo zahvatu okoku6e,moZete izvestii komqletan omohe' siqumosni zid U;pijeteli Pterezati niskoiznadteme\at ni iti hotizontal naorav iz6laciiski Prekid kapilainodvlaienia' izvanananesite vodoneqroqusnu ibuku iztavnavaiucu (Zuto), a Preko.nle dvasloE batem hidroizolaciie Tu zailitu moiete orekritisqeciialnim 'drcnaZnim Plo;amaili pertorhanim oPekama -koie eeteizvana pftkriti gndevinskim filcomprotiv koii ce. zamuliivania osiguratl istodobno ciiev i drcnaZnu u batudu DoloZenu duZtenelia. lakose taKvo kbsienorieSenie p mieniuie .i dan.as, novekombtnacue nudei.. materiiala pouzdantlu mnogo konstrukciiu.

Protivkise i vlage

Sredi5njaknjiznice
Ulics Sv lvana 1/A

P UL A

111

od Sigurno prvogdana
gradeje danasu srediituzanimania Beton Pogotovo vinskihstruinjaka diliem sviieta. betonske otkadse otkrilo kolikosu ugro2ene izloiene oitrim ili ekstremnim konstrukcije jer vaniski dimbenici uvjetima, klimatskim vodonepropu' uvelikeutjeiu na smanienie materiiala' togpopularnog snostii Evrstode i propuitanjevodeuzrokuiui Pukotine pa o zdravliu propadanie armaturc ubrzano miliiuna ovisi sigumost u konstrukciii betona obiekata.
Prigradniinema posebnih Uz zahvala. ljanie uobi6 ajenopostav drenaZnih ciievi,2a ie treba zaititu temelja ugraitiv atih idroizolaciiskemembnnevecpri prvombetoniraniu na gradiliituu sniesuie eime umiieianRrystol doditu betonu iztavnom vodones tlom postaie upoFn

Krystolse dodaie u betonsku smiesu u izavnim usipavanjAm miieialicu.okodvadeset prije belonhania. minuta Kakokrystolv o brzo rcaghana vodui vlagu ovaise rck ne smiie prekoraditi pa oplatu i weilaje zavib rcnie trebadobrcpfiprcmitii prcvjefiti.

je vodonepropumembrana krysfol Unutrasnja koje u posebnih kemikalija organskih od snispoj porai potiiustvaranje krislala, brtvljenje betonu vodopropusnost. smanjuju prodor porei zaustavljaju zadepljuju Kristali prolaz zraka ni pare ne prijede no pritom vode, takoda s vlagom, dodiru se u svakom Aktiviraiu njeguiu beton, materijala, u strukturi djeluju trajno prodor ispredavaju poboljsavaju mu dvrsto6u doarmature. atmosferilija agresivnih Novo0radnia u obliku betonu svjeZem se dodaje Krystol gdjeu dodiru s prijeugradnje, praha neposredno pokazuje svojadobra odmah smjesom vlaznom i plasti6nost. obradivost svojstva - poboljSava u vode u mijeSalicu Takose i bezdolijevanja poboll6ava slihidratizacila, betonu standardnom jeganje oplate i zapunjavanje smjese betonske dineposebmembranu unutrasnju Tuzastitnu dodaciu smjesiportland-cemenla ni organski pijeska. stvaraju u beton Umijesani ikvarcnog u punoi debljini betona vodonepropusnost trajnu zida iliolode. je promogude svojstava Zbogtih izuzetnih jektiranJe bez konstrukcija betonskih i izvedba slojeva. hidroizolacijskih uobi6ajenih je KIMujedna6eno u masi raspodijeljen Kako je opasnost i od mjestimaterijala, smanjena prodora vodeu midnih orikrivenih podzemnom zgrade. drjelu radPrekidi u betoniranju,

slika Mikroskopska betona s strukture porama i slika otvorcnim obraltenog betona krystolom iiie su pore ispuniene kristalima.

i nereske u spoju staroga betona, obradusvJezeg ju sekrystolsustavom posebnih materijala

namijenjenih sanaciji kriti6Nasvim betona. ugraduje nimmjestima

112

kvarcog od por an&cementa' smiesa PhEkasta I vodone' osigu@va i orq;nskih sitstoiakd oiieska 'iiiiiost tinetine p/oec ne ie zaifieena i eelena i'eii*a. aetoniniie * odviii na uobiiaieninaein, .. amatuta emetlkoiom vib raniemsmiese ie zasuta ne doee.

hitau sviei betonrp6,pieiuie KtMumiiesan KaRo pri zatttevanlu ve nn taciiui Dlastilicinniesmiese, !ton! na . se pitsti*; dobroprianianie ioiriiia tako 'armatutu. na flu vec i temelina Temelii Pbea izve@ni iarze amvnu iaititu od prodon vlageili podzemne vode,

usiekut Etonski po&umskiiclovi u dubokom betona Prcmqesanog obiikuiuse uliievaniem oadine 's k|srot unufualnioir s ama' u oplatu membrunom dobrcapuntule oplata se duboka tw6m pri Eemu uobitilenim vibrinniem okoamature.

kisei vlage Protiv

113

Punomduliinom zida duZdna oqlate postavliaiu se tanke letvicekoie nakon betona stvrdniavania trebaizvaditi,a u 2liieb koii su oblikovale utisnutikomPonente sustava. Nakon kty stolzidneoPlate uklanjania duZ spoiatemeline pbee i zida poiavliuiu se drvene...

... letvicekoje valia ukloniti,a na niihovo miestougraditi krystol-sustav. lakoje pri svakom nastavkubetoniranja povrsinastatog betona prehrivena krystolom, ove tadneresKe idodatnu zasluzuiu preventivnu obradu krystol-sustavom.

U zlijeb se naiqriie utisnekrystolPlug, zatimkrystoltl ina krciu krystol bari-cote Paie kriti6ni spoimasivnih zgrade elemenata zaatiaen. unaPrijed

a ' kry' h naletija zastitn aktivnih sekombinacija i krystol'plug bari-cote stolTl 1krystolT2, Sanacaia pokazano da le kry1 kodnasu praksi Vec1e sredstvo naluainkovitije vjerolatno sustav stof betonsklm koie oStecenim osnovi nacementnoi vod0nepr0pusn0st. osgurava kcilarna konstru prodora vodei vlage zaustavljanje Za vajno komponente: primlenluju cetir sve se naiaesce i krystol'plug T2.bari-cote T1.krystol krystol Stiti od vlage sam koji se gradite betonom Kad zolacijhidro gradilistu nema na prodora vocle, i skh materijala. z0rnaov"] st'anicama N 7 raorh fotogra'la primjen0m te igradniu betoniranje nopokazuje memorane. unutrasnle napravzgrade diieLovl betonski Svipodzemn vec.l Aryslo/ u-iiesar kojlJe J rren sJoobetola pripremr sn'rjese. betona poboljSava svoistva Taiaktvnldodatak je Sto no nalva2niie u oplaiu, vecpriulijevanju vodoneosigurava zgrade m dileLovima betonsk I vodoneProPUSnosl uooinost ilipodlpovecanje v a2nostitla nasvako Plitom pojaean m ra/.e reaglra podzemne vooe zanle se u dime strukturi krstaa u betonskoj buaniem membrana unutraSnia svoievrsna ziciu obikuje u Delon vode svakprod0r zaustavliaJU Krisiali odnosno oko 0.2mmdnevno, sebrzinom Sireci pore imikropukoti zabrtvlluiu 7 cmgodi5nie, oko z da stranu navanlsku dokneizbiiu nesve

Na sliian se naein izvodei pregradni zidovi.no tu se blokovi polazuu mott obraden krystobm eimese od povecava sigurnost mo9ucegkaptla.rnog uptlanla.

ptoie i zida od opeketakodetvalia Spoi lemetine obriani*rystotom. Stogase ovai spoiiTvodibez hidroizolaciie poslavtja;iadodatnehorizontalne
114

o dubohomusiekuu padini. tlakpodzemnevodena.betons,Re . Kakoie r iieC I koia se polazepo oDodurcmeua drenazom 2idovAt;ba smaniitiizdaanom u neposreonol odvodniatla iliunkom. Takose osiguravadielotvorna zasiDava sustavtma. hidtoizolacusktm btiziniDodiuma.No,u usporedbisa sloZenim le Drza' betonaosigunnog krystolomneusporedtvo izvedtiavodonepropusnoq ne ipiji vodu smanjena ie i opasnost i ixoiomiciiia xa*o oeTon iin*tiiii" vodekrcz skrivenooitecenieu hidroizotacii 'ii iidLieilrtir"iii zbog'prodora skoimembrcni.

Beton s krystolom uaaaluiese i na armr rinobdtonske ploie otvorenihterasai ostale betonskediiel ovezgra' kiii i utiecaiu de izlo2ene atmosteriliia.

su zidovi izvanazaiti6eni samo Podrumski foliiom.Na.slici izolacijomi drenaznom |oplinskom 'e vidliivokakoploie toplinskogizolatorananlezu inavno na beton.

-gt

ttc

Sanaciia iznutra

za postizanie nzviienie u Kanadi krvstol-sustav Knttonov kristalizaciiom' dodatnom betona triine vodohepropusnosti pri zahvate poqocian sanaciiske 2avrlo zahtievne Zaioie promoEelos isuiivanju oealniiaji ali i naknadnom l?!ona. prikaztemeliitog ilustrira vrlo zomo udinkovitost Nieoovi koiiie kroz spremnika iedvaprimietne ioiravka vodenog 'pikotine mekubidnih gubio desetke ireike{vakodnevno 'tara plivaliita komorama vode.BiieE ie o kompenzaciiskim Podzemne u Lipiku. centru u zdravstveio-rbkreaciiskom iznutra' saniran beton ved ottiopavati ie nijetrebato komore pukotine' Istoi reike pri 6emu sve 6u trainozabrtiliene 'dobno iz okolnog podzemne vode prodiranie ie spriidieno vode i pripreme obrade sistavom iiietim nad iemtiiita,ba'ie u kristala Dielovaniem kontrola. uso6sniiieia stopoitotna tako vodonepropusnos.t, stiufturi ietonaosigurana ie traina na gubicisvedeni sanaciie dviie dasu tiiekom iodine hakon zahvata' i dielotvornost iio potvrdiielsplativost nutu,

na betona Stanje obodnimelemenltma kompenzJ,ciiske komore Plivalista ilustita naibotie v&!a koia ie 'oodzemia prod a u isPruZnienu komotu.Svaka pti grudnii nepaZnia sPrcmnua vodenog se osvecuie, |.Sko na oa betonDroquita n a. anin thiesti n e6iekiv

I komadif striece amatute zahtiievao je potpunuobradu ofuora - progircnie i utiskvaniesvih sustavd, elemena|

gradevinske i upotreblirvost siqurnost Trainost, zaStiti odproo njenoJ ovisi izravno konsirukciie je krystol-sustav sepostiie kojim padanla. Zato dodabetona vodonepropusnost duqovie6na (ristalizaciiom prednostijer beton u velikoj tnoim prehidroizolacijskim zaSti6ivati dodatno netreba postize postupkom se Ovim i folijama. mazima alli naknadno pribetoniraju, vodonepropusnost promo6enog betona. isuSivanje praskasti' a proizvede' Svisukrystol-materijali i kvarca portland-cementa, mjesavina nisukao porijekla koja organskog kemikalile i6ne specif sintetske metale. Nesadrze kristalizaciju. obtide natrijeve niti silikate stearate, kloride, dodatke. otrovni. niti zapaliivi Nisu sooieve. 'Dizainirani u struktuspoj daorganski sutako poiavu vlage, na reagira trenutadno ri betdna poput djeluje pa u mirkopukotinama i porama cementa 6estice nanehidratizlrane katalizatora koji zakristali prikojoj nastaju reakciju ipotide nastaje U betonu ipore. mikropukotine ouniuiu ivodu vlagu istiskule koia struktura vrto-qusta kristali vlaga, potiie i voda kristalizaciju KakoSire u betonu iSupljine mikropukotine se kroz pritom i konstrukcije prema dijelovima vlaZnim prodirasvako izaustavliaju beton iraino isusuiu osigukonstrukcije V6donepropusnost nievode. pa dubinski, djeluje rinaie iznutra, iersustav od vlage i armaturu i beton zasticuie istod6bno
Protivkiae i vlage

116

ploie i Spoitemeljne amiranobetonsRog je proPuatao zida stalno vodu.Tuje spojna crta najp ie proaircna a zatimie i o6iS6ena, punom duliinomutora utisnut kry stoI -plug koii je zaustavio protok,

Kadsu obradenesve zidnepukotine,na zidoveje utrlian krystol-Tl i prekriven krystolom72.

u beton. unosl kojevoda kemikalija aqresivnih a tajno za' materiialim krystof i obradeni Beion Primlepostignutu vodonepropusnost IrZavaju je potvrdena objektima rom na mnogobrojnim i dugogodiSnla sustava djelotvornost zuzetna reagira' kristal uspjeSno Stovise. .ooootpornost. ili intenpovecanje vlage naknadno na svako .u pa se beton dodaiz okru2enla, modenje z vnije prilagoduje vanjskim odmah kristalizacijom :nom se u aktivira kristalizaciie Proces cromjenama. je odmah umiiesan - kad krystol'KlM :ba sludaja gdieje bei u objektima i betoniraniu 3rigradnJi obradom krystofsustavom saniran lonnaknadno povrSina. ili vanjskih :nutrasnjih je povrSinskoj namiienjen T1lT2 krystol Sustav utrljavanJem. betona obradi nanosl se utrpomijesan s vodom Krystol-Vah ivlaznu nacistu avanjem PodlogL. i mikropukotinau porama kristalizacije Proces naKon podloge odmah zapocinle na betonske organskl se difuzijom a kapilarnom nanodenja, gdje s nehidra' betona u unutrasnjost uvladi spoj mlkropuK0zatvara cementa desticama liziranim : nei pore. nekoliko treba beton krystola nanosenja Nakon magllc0m vodenom ovlaZivaniem lananjegovati n0 sepreklda, kristalizacila vlage Bezprisutnosti se polavi, ponovno kristalizacija almse vlaga strubetonske dijelova vla:nijih u smjeru aktivira

ponovlienog Nakon vodesve ispumpavania su pukotineoeiiCenei proiircne duZotvora.

117

gdje Tamo ie Povrains.ki. vtgl untsten sloibelona koiutreba s; armatura trainozaitititi.

Ptodoti vode naiPriie su ni uti skivaniem zaeeq\e ktYstol-Pluga.

Na otii'eni, odmaiceni opranibeton i temeliito ptoie ietkom temeline se ianosi krYstol-Tl. SvakidieliC Pov4ine treba Pazljivo .

... obraditido sqoiaPoda izida. T1 trebaulrliati natemeliitonavlaZen beton,a posliie6etkom utrliatiikrYstol-T2

i sve rcakena spoiupoda i zida.trebalo Svepukotine se m\esa u isti naein Krystol-plug na obraditi ie 'matim koliiinama,

idubinsku trainu T1ff2osigurava Krystol kture. cije proZima odmah ne ali betona. hidroza5iitu Krista K/M'sustavom kaoprizaStiti volumen a brztna oko5 mmna miesec. brzinom se Sire o kolicin ovisi beton i suse vlagu istiskuju koiorn No,bezobzira betona ikvaliteti te starosti vlaoe vodo- suh, je isti uvijek kralnji rezultat nairijeme, beton. neoroousni krystolIlfi2 uzpovrsinsku sustava Primiena kriticnrl' obradu i linrjsku obuhva6a betona obradu (nastavaka reSki radnih svih odnosno rniesta. prodora te eventua' instalacijskih betonirania),

118

\::::

.. t'l

zacii s k t sptenn tk Betonsk i kan pet1 plivaliatanle sama guDto sxuPLl obradenu vadu l<ola le htoircnskt spolu tenela t hoz resku r-ta otiecala zdova. vecle ptopuslaa I podzemnLt vodu E akolnog tla ctne le clodatna otezano ocltzavanlc

it

:.

:a-a.. ,"nd .. f,
oi^''e,''rr'' n,l spo/trOFIOn\dr/' U o,OsrCnureSr.Lr e o l o p r e 4 e ! n , hc r / e !' r d ( / 7 , r s A" o u A o l 'i r 'l 'do i r 'e utisnut kt Ystol'PlLtg

...:...' r zn a ca I I h i] uk ol : a A (! " ' n s l ' ' l k c l i j rrr:l l e I!l r rl fe !l .J I O S! O S l ] Cd' r -' :l ra f ' ' ffa ' l e ' rl ' l fi l l rl fn L r 'r -.1 1 t!l t t s \ , ' ! j0 s i' t l( lt lf l l a l fo T a s l i ' l l'ocl-" I I r( d0 50 m si'-l1lca .l z rl I l fa eu LlSi l l e s | ls ! a T r.l c St]sta l ' , , or - t ogLc rro d e a z a. l s 1 :l !l -!l l l c a l l e : ,'a ra Da p, , r r oaa0 ,.'cderl -' Df-ria' ka l-:o'z{]11''rt l'spferrf .r "Oil-D , i rt0 fSkt, k ! . r S l' - , ( a l. l salr.'laF zasl le !ez iIKil l,lort!cno-s1 Dotpuna pgilZCrn h all-oo'"'acDle(ta l"r r-ql';l''1 :-11r;iij3 ' m lal'\''a1 p'ei 0staL . p'-oufostkr\'-<ioi -qlsta!:l '.1

zatvoten.u U pukottnu kty stal-plugo tl1uttsxui e se ktystolT1i PrcRttva sloFn1 zaatitnnn

D A nC OIa.

Povrsinskaobrada

(f| siit lT l T2 llf a s{asi s l - l: lt er lA z f af l' "r r ',,.ae"lrll1l'il lls'o\ 1,4eS a it s-. -c'ia a/-rrr t llr laiia ll I ll c St Ll t (r s1a zac 'oiil il-o \''laznu pod ralll Doiial1f,ll] ra Ia s lf rr.lllllkol lt .-c!ti'o,sl\"LaccL il0fa'ia

sloiaf1 ietkom Preko sloiT2. bebananijeti It Aklivircn! biieli ktista iz slolaT1Prodiu u ztd.

**qW-o
had sL/sve pu{ol,ne lednoq ada obt ldene clelLt 5e ul' r / dvl sc povtstnuPe Attva s/ol em f t Sr nleSa nanokt o.

f'',".
,8-

119

Temeljito oiiSCene prc,ircne i pruvilno rcikei pukotine preduvjet su uspjeSne primiene sustava.

Voduie trebalo traino zaustaviti i u pukotinamauza sve cijevi u zidovima U proiircnje bazena. oko ciievikuZno ie utisnutktystol-plug, zatim krystol Tl i na kraju baricote. Potom ie cijeli zid ptekriven sloiemktystola T1iT2.

kola membrana oblikule se vodonepropusna konstrupostaje betonske dio obradene sastavni njegovati ovlazitreba nekoliko dana kcije. Beton vanjem. Liniiska obrada i pukotine (nastavaka betoniranja) Radne reske f1 iposebnim obraduju se krystolom u betonu krystolbaricote. materijalom pomiiesati s treba materijale Ovepraskaste pukotine reske ili te oko Punom duljinom vodom. prodora utorSirine treba oblikovati instalacijskih od3,5 do4 cm. 2 cmi dubine oko kristadodatnu l\,4aterijali utisnuti u utorp0tleu latentnog i todke lizaciju, osiguravaju spojeve propuStanja. kritienih mjesta brtvljenje Ovakvo konskukcijna nosivost nikakvog utjecaja nema skih elemenata. prodlre gdje voda izravno betona Prisanaciji pukotinu prodor zaustavode treba najpriie kroz cementne smjese brzoveiuce vltiutiskivanjem plug. krystol

prodor vodena Nakonobradetrcjnoie zaustavljen je konstrukciia spojupoda izida te oko ciievi.Cijela vodonepropusna.

i Aktivni kristalikoii se Sireu sve mikropukotine prcmoSCuju reike od 0,2mm uspjeinozabrtvliuiui tijesnespojeveizmeduciievii betona.

lJ vlaznom okruzeniu kristalibuiaju prema nadirucoi struktutuzida vodi i postupnozabrtvljujubetonsku Sloi koii se time isuiuie i postaievodonepropusan. T1 trainiie izvor kristala koii prodiu krozvzidnu.

120

P rol rv krS e v l age

P e zidu u atmi'anobetonskom Pukotine 'p6iieaiaio voduu oba smierc'Dabiste propustaiu zaustavili,., trebanaip ie prciiriti vode,otvor pukotine ...Drodor vtstnom 4'5cm,punom barcm d;2 cmi prcdubiti zida. belonskog koii.. Krystol-Plug stodub\e u utisnete pukotinu Postuqno tvrdiod Dostaie 'okotiogbetona.vodaie zaustavllena.

bzim utiskivaniem voduse zaustavtia prianianabeton iiiitot-ptuga xoiioatieno 'i sekundi' itiiiijavi seia*on nekoliko

potom proiirenie i vanisko u pukotinu T1' svisokom krrstol si utiskuie Toiiiilr'icii6m xrislatakoiiodmahdietuie

Prcko f1 naliskuie se Rtystol-baricote cep. sty'eot-. zaiti6uie nepropusnt koii 'o,jvrinsxi Tl iT2' ooriaa utrliavaniem

jasnoPokazuiu Slike rczlikuizmealu i .. zabeenogstania sanac\e nakon betona

Buian ien biie lih kristala sltunuti u betonskoi svi' vidtiivePowgine iz danau dan' 'ietliiesu ponekad traie P;oces tiednima'

Visoka brana zavlagu

Maloje takvihproizvodakoii se pojavljujukaorezultatpotpunonovog a odlikuieih pristupa staromproblemu, gotovone' primjenliivost i univerzalna postav jed Iiani a. j st a n ostavno v eroi atn koiimase idealno membrane Tefond zaiti6uju svevrstehidroizolaciiaili bariiera se ugrailujuko samostalna pare nisu ili prodora vlage protiv vode, samonov materiial- onese i spaiaiu koii nudi brzinui na originalannaEin preciznostizvedbe.
. .t . . ' ,t' .4 . . ' a' '

septoizvodi Telond 6i ne207 u trakama cm koieuzdu| boenih rubovaimaiunapravlien profilzaNeklop.Trake spaiaiu se meatusobno tiskom iednoslavnim P ' 6epiaa. i utiskivanidn rcditi rukom To moZete ili laoanimudarcima gume;og eeki'a.Tako truke.se.ne. spojene, pomtcalnl mogu ni popreeno, uzduZno

Tetond ie hidroizolaciiska membnnakoiase postavlia vettikalno pasebezprcblema vrlo mosu Drckriti Tai vi;oii zictovi. naEin omoguCuje nepropusne izvedbu membnnemehaniekim p Evridivaniem na gornjemkaiu, bez Ii iepljen ia ili zavarivania.

jedan membrane da su Tefond Nema sumnje proizvoda medu hidroizolacijodnajsuvremeniJih skim sustavima. krije u sebi folije izgled dvrste Revolucionaran traspajanja od lakog funkcija, nizkorisnih cijeli prozraclvanJa do membranu, ka u iedrnstvenu prianjanja ili pakdvrstog podloge izamembrane novom izotom odvoiene elemente zabetonske laciiom. gustoce visoke su od polietilena Napravljene materijala (HDPEPolyethylene). HighDensitv na najrazliiitija poznatog po svojoj izdr2ljivosti ooterecenia. 'U ravnih iztlai prislabostima vlage borbi frotiv prosiruje koji bitno tefondiematerijal krcvova, je mapouzdanog Pritom izolirania. moqucnosti polietilenskoj folio rijee da va2na dinjenica nje Je je vainiji povr5ine kojim sujednim ji. Mnogo oblik
Protivkise i vlage

122

aitiduie: TEFOND zidove' 1,Podrumske 2. Potpomezidove, 3a,36. vlaine beton skeplo6ei zidove, 4. Horizontalnu hidroizoiaciiu, 5. PriguiuiePtilenos buke u sttoqovtma TefondPlus ostgurava vodonepropusnosr: 6. Na temeliima i zidovima, 7. Krovnimvrtovima' L Terasama, 9, Bavnimkrovovtma 10.Naploiama u dodiru s tlom, 11.SpreiavaPtodor plina radona.

podnldepica ce,bezdeformiranla kombinacije Membrana jeneuobidajene zamijen ootezom kN/m od250 Zapostizanie'ietiipritrsak materijala i"rn,t pr..turi idrugih sloleva peliliosarn s neizbieznih U usooreobi mehaniika na ieosletljivosti ulJonJoiopr.notti, taKve'nembrane ugradnla r bitumena e \onslruk- liepeni zasticene ;;;;;;;"i; r prozracivanje zatvaraFje opravdanja iuoiin.r,onotski-h iii!l sl0leva nekoliko ugradivalr ciietrebalb ie dosad postaje obloga novih po.tavllanje i i'Oouu ui"Zn,n su najvecl kuce piiizotaclrr diletova boOzen"nih jer se znabajno lednostavnije jednim i starenje ;;i;;d.; ostecenja mehanicka diti'ta nionrem Mg0u-c1o3t i prozra'ivanje osigurava voda iahvatom poozemn'h t pritisat' "pri ugrozava xoii Lo-titora d0 od oo.iuulpniu temperaturama-30"C seJgrao'1iom oostlza'o , Otenazu uoO" CuaCanra itekako zanovost tehnolosku izoliraiL'ceg liniouu sroja -oO"C ispred opeka suprjin oJseonin primjene podrudja i druga a najavljuje ni.tjiuot, braoavr'asto'n vecsvojoieiono,meoJtimza otlecanle dupljina dovoljno stvara povrSinom vode. prema zl0u' okrenuti depici Akosu izbodeni Cv'stoprovjetravanle i raaup.ottorotnogJcule srgLr' o'Jza r'lateriial ovaj seodlrruje ca koiom porav'la"o Ilo na betona naSrpavanja i'k"0 .ort ostecenJa odnevidljivih bezbojazni
I z\)

Kod zaitite potpornog zida dovoljno je na nadzemnomdiielu p ivtstiti membrcnu posebnim iavlima za beton

Bubovi traka su tako oblikovani da ie Cwsto mehaniiko spajanjekrajnie jednostavno. Ptitom moaete bhati izmeitu dvosttukog ili iednosttukog preklopa. Spojie toliko evrst da trake ne mogu rcstaviti ni iaka stezaniau bilo kojem smieru u ravnini zida.

Ova zaititna membranaidealno za trujnu 1eSenje zaititu hidto izolacije izloZenemehanidkim oite6enjima i agrcsivnim dielovanjem korijenia biljaka. Toje uiedno i dobn podloga za izvedbutrcvnatog kosog ktova.

a
Tefondplusje sustav potpunu koiiomoguCuie vodoneprcpusnost zaStitne membnne, prctiluna Uspoinom je liepljivi rubu trake kit (bftvilo)aiti6en folijom.URlanjaniem loliiei pritiskom nastaie neptopusan spol, otporan na vodu,vlagu i paru.

-a
,

' ao
a.

..

'a
Hidroizolacijski prcmazi iesto gube svaki smisaoier ih se oite6uie nasipavaniemzemlje p zatrpavanju podzemnihvodato samopotenciru, temelia.Pritisak TEFOND, medutim, osigurava izolaciiu itraino prozraeivanie.

124

P ro l i vk i S e v l age

Nor r -< !rslr I zastrlc dolaztciat,tnaq tztazala r rrsa / p/ r r z Ol r r . i l l llie .ljzete I av nthk t a r . , a r aL ga poloztl)ol el<lno na tzal(aluct premaz i pt ektttt betotlskrm pak iskotistiti placana 1l! tzalactle za zaStitLt na k t a v 0 p o s u l o n

r "-J .

lji-t,

'"1'{ . .: ,

,l:.'

st'1Plltn1 zbog zt aka L1 cepicina nlembrana p gusule u stropLt zvuk kotaka i do 50

dB u frekvencijskom podtuilu od 50Hz. nembrane Cvtstaca inienaizdtzliivost onoguculuttalnLj itu betonskih ploca zasl post a na ih ditektn avI jen vazno tlo Tole posebno no Delontnnle. za stgut

.\

. r i.
ee"'
I '"'"*-"-

, .^1i!!.ta._.,

'...

.,..."",L*i*l.;!.*,

itil

e>{+*

Ebr

na Postaviteli membranu tako clase aaptcl asratrali-i zid. dobit iete ztaini nedLtslai Navthu lznact!ia a ,t,b rast,t,t" piast,r','," tefond priewstite aavli,na. profilom. Sva voda se ciiedi u dten3: tr cr)e''l odvodi ito dalje od temelia

pnbol Ujednostavan Ij anje tetoncl za postav spememDtane spaoalu i i aelian nehdajuc cijalni podlosci aavlii plastiini u cePtce za umetanle ktoz koje se pribtla.

125

Poplava navrh brijega

Akoie podrumgodinamatekumiercno vtaihn'tupoiavu i previie ku6evlasnika kaoneizbieZno re2ignirano Dromatra' 'zlo. s naglim iznenada A onda,kad ili tiiekom prclietnim 'kii6vitog atoplienien nahrupivoda lietaodnekud podzemni dio ku6e, 6iieli ipoptavi potraga za brzim, iefti' paiixa i iaitaie Naialost, rieieniem. nin i-uiinkovitim koiabi osigurala sanaciia naknadna potpunoisuienieniienimalo ieftina.

zajai Supljina pukotina, punim kapilara ienama podzemnog i gradnji temelja izvedbi Stednia Dri kojenaglo podzemne bujice setlSapoiavtjuju je uzrok skupljemi<in mnogostruko kuce eesto diiela jer p6drume. Logi6no, akoje podrum uma- poplavljuju nadoknaditi moze popravku sejedva kojim ce se podzemnog tokastlaiena lkooanriaputu kuee cijele vrijednost njena pukotinu' prvu slobodnu kroz vodaprobiti -S primienom suvremenih stajaliSta, tehnidkog promjeni i nekan0v0je uzrok takvoj Ponekad moguci suvrlodjeloinoiih materijala rie5enia Betonski susjedstvu. ili daliem u blizem koji6etrajn0 oradnia i popravci gratlevinski zahvati tvorni stazi na stoljetnoj podruma ukopani iidovi'novog suhPodrum. osiourati pukotinapodzemne kojase probijamedu vode uvelike ii;ena takvihpopravaka Miedutim, 6e njentok u neotlu skrenut pa ma u rastresitom poplavlienih odajnika oeekivanja oremaSuie obja6njenje pravcu. Tojednostavno dekivanom Kako zahvatima u jefinijim spas naideScotra2e suhe podrum desetlle6ima se zasto tajnu otkriva poboljSajo5polovidniia nude poiovidna rje5enja prl vodom ili natapa poplavljuje iznenada ku6e moze popravak za popravkom viieka, niakratka oblaka. svakom orolomu sanacila negolilemeljita visb novca piogutati podzenrliem S ' oprezno ' podruprisaniranju vlaznog V6cina oroblema mjestima poiava u priobalnim uodljiva Ova ie je podzemni kojima se na zgrade ma odnosi gradenim kapodrumima s kuce suslclibtne ivoda odie se vlaga Pritom nedostupan. dio izvana pojasu uz ili na uskom obalu uz naiie5ce - od vla2nih h6nom oblicima pojavlluju u naJrazliditijim doseljenika' ili ku6e vikendice nove dok'se koja more, zidado pravepoplave mokiog isd"reniu i betoniraju temeljima na betonskim koiiorade u baruStlnu. oodrum oretvara padinama u zapojavljuju na zidove ' da je pojava oo'drimske podzemnitok vjerovaniu uvriieZenom Unatod prema kamenom li se Skrene iedu. kontinentalnih tipiinanevolia vodeu oodrumu putkroz resprona6i vodelako6e tlak gdleimavisekise oodrumu, rijeka, u blizini i ku6a ravnica je kuea starih Kako ve6ina kamenjem. medu nijeposte- i<e nam- vlage vjerujte dana, i hladnih hidroizolavanjske qradena ozbiljnije ikakve bez i naotocima podruma u priobalJu nive6ina dena je izvjesno' podruma sasvim potapanje sti- 6iie, podru6ju s vapnena6kim u kra5kom StoviSe,

126

Protivkise i vlage

na strmom ku6asagradena Bez sumnje, jer podrum, temelj duboki imati bi morala obronku sloju na stabilnijem oslonac siquran omooucuie Osim u dolinu odklizania opasnost tlai simaniuje podrum 2ele nastrmini grade kuce ljudikoji toga. ili stambeno radionicu spremiste, kaododatno jame(najde56e iskopane pa stranice prizemlje ne betonom. zabrtvljuiu temeljito miniraniem) preusmjeriti prekinuti ili dacetakomo2da sluteci kise nakon bujice otjecanje uobiiajeno podzemnu pobrinu urednu za riietki Samo se se ve6ina dime odvodnlu ikontroliranu drenaZu Nile pretvara brane. opasne u novih oodruma podrumski pretierivanje - uobi6ajeni to nikakvo od pet kojise Sirinom metra. tri-detiri zidvisine je zasigurno u padinu. usjekao metara do osam kiSe' otjecanje prepreka ustaljeno kojaremeti ' vodenu nevidljivu moie presje6i brana Ovakva razine podizanje vode, nakupljanie zilu,izazvati u visi podzemni tok jezerca podici i podzemnog kuca' podrumi susjednih seugroiavaiu slojdime Tiha voda brege dere proglede jednog slu6aia nesvakidadnieg Evo je uglavgodinama bio koji u-podrum vode dora vodakojaje se pojavila nomsuh,no iznenada do prvoga natjerala u zidovima vlagu i kapilarnu pukla podruma dijelu kata.Pritom 1eu jednom dvadesetak ploda se iispupdila pocina betonska nagnula dijelu dokseu drugom uvis, centimetaia je dramaticizazvatitako zid.Sto moglo i ostetila brijega? u kuii navrh neoromiene dalje, metara dvadesetak godine ranije, Dvije padlnu je u strmu susjed vrta, dijelu u donjem je pet garazu, a potom betonsku ukopao nalprije poti betonskim puta prilaznog osigurao m6iaia pornim (SkarPom). zidom potpuno u breiuliak urezana stuba Taumietna pa voda seizapotje promljenila tokpodzemnih podzemn0lezerce' zidau tlustvorilo oornoo ' se vodom moglo Koliioje tlo natopljeno koji u lravnjaka meko6i po primijetiti spuZvastoj do tonule noge vremenu, lijepome iu, unatob voda je presjeden. tok ustaljeni Kai<o oleZania. prodora' ie,tralecinoviputimjestonajlak5eg 'skrenula podrumu prema najbliZem paje tlak. ostedrenaiom niie osigurana Ku6a je, novi pod,a voda probilajuci tio Dodrumski Tako su temella tloispod isprala otjecanja, smjer vooene svaKe izvan naoko brijega, navrh u ku6i paje postala opasna popucali zidovi opasnosti, zastanovanje. tla i za strukturu nebrige slu6aj Toje tipidan ispod slojeva propusnih inepropusnih poloial na povrsine. Tuje vodakojase skuplla vidliive neoduvijek bregovima visim okolnim znatno dvavodonepr0pusna izmedu otjecala smetano kadjoj je putpresjecen svedo trenutka sloja, nesu se sedlmenlni A ovdje zidom. betonskim preko povrSine, povijali tikispod propusni slojevi vrha uzvisine. samog
Protivki6e i vlage

Dok ku6a na padini s jedne stranegotovo i nemapodrum, s druge tlo doseze do Prvog kala. PresiiedeteIi ukopavaniem neki Podzemni tok sigurnoce vas snact nevolje.

Akopodzennavoda prcnadejedini izlaz u temelia, upnvo ispod ktatkomvre' relativno Ceoslonac menuisDrat poEinie Tada ciieloiRueL sliieganie, Pucaju zidovi...

Joi ie goreako stena rub tnkaslih temelia osloniligodrumsku plotu. Pripojaaanom ilaku vodamoie podici i slomitibetonski Pod podruma, a tadaioi niita nepfiieii ulaz.

Jednood naidielotvor' nijih rieieniaje doua kojacenaxu' drcnaZa plienuvocluEimPriie -k6ntroliqno odvestiito kuce. daljeod temelia Noi tadavamrrcba dobn hidtoizolaciia zidova.

127

je ocijeniti brda, s okolnih se ki5e koliko Te5ko spuStal0 metara, ovuda stotina nekoliko udalienih subiotlaku tompodzemnom i kolikije u ravnicu tokasvjedoci posuda, noo snazi spojenih stavu koji ploda i mlazevi podna u podrumu izlomljena garaze. potporni ispred zid kroz Strcatu Podrum ie uuiiek u vodi izgledati uvijek ne mora dioku6e No,ukopani zgrade etaza podrum. lako 6enajdonja kaopravi tla,straga padini iznad strsati sprijeda nastrmoj prvoga kata. u tlodovisine moze biliukopana dub00pasan uredno zidnije Ako takav stra:nji (batukrupnim sljunkom izasut komdrenazom iotjece cijedi kojiselako kroz domilitucanikom) nadirat ce iz tla voda prr ki6ama obilnijim voda. ni beton kojemu pod tlakom visokim vrlo na zrd odoljeti. nemoZe beton da je i najguS6i se zaboraviti Ne smije ipak krozkojice,kad{ad, materiial ipakporozan naunutrasnjim prodrijeti izbijanja Intenzitet voda. da pora. a uvjerenie plohama o velicini ovrsi sprijediti nasute u oplatu smjese 6e vibriranje i vlaznim s trajno zavrsava promakanle u pravilu podrumom. poluupotrebljivim previSe od uopodruma neocekujte Prigradnji li kvaZelite vibrirania. ni od ali aditiva, bidajenih podoban prostor za stanovanje podrumski litetan usmjerite isvu paznju dtednju ili rad,zaboravite hidroiivanjske prema izvedbi drena:e urednoj ni milimetarska na6i se ne smije u kojoj zolacije rupical Steanla na kliuom miestu nanehidoizolacija vanjska Akoje prigradnji podrumskog premaz senatek Kaosimbolicki najslabiju lakopronaci 6e voda zida. stladena proSirivati iz u sezonu ce sezone kroz kolu tocku prodor. premazl su naneseni obicno bilumens(i Stari zastita. kaoiednosloina poslu, i prljavom o neugodnom Xako 1eriled Sto dudno zlo,nije kaonu2no obaviti koji semora malo toliko podzemnog zgrade dijela seprizastiti i ujednacedetalja posvecuje finoj obradi painle noi debliini. premazi ovijednoslojni zgradama t"la stirijrm premazivanjem armai utiskivanjem ojacani nisu mre:ice. turne zahtijebitumena otopljenog nanoSenje Vruce rupice svake paznju idobro brtvljenJe na,vecu va i paZljivim tekstrpljivim stosepostize i 0ukotine, sloj Pritom setakav i zagladivanjem. utiljavanjem prizatrpavaodoSte6enia zastititi mora dodatno njuzgrade. premaz slodo kojega bitumenski Nezasticeni postale gubi i elastidnost zrak, brzo dopire bodno ilije oci56ena nije dobro krtpa akoni podloga potrajati nece hidroizolacija mrvljiv, materijal pastom zidacrnom lidenje formalno Ovakvo kole i 2alopojkama dudenjem zavriava najceS6e materijala. pogresno potvrda utrosenog susamo

128

P rori v k ae v l age

Poueiite pod i zid prcgradne bariiere kao tluponasa podrum se u vla:nom u radnu Zapravo, koju ugraduiete rciku pri nastavku ve6ii Stoje lonac prazan u vodu. lonac uronjen betoniania,imaitena jerje uzgonski vode tlak gaje potopiti te2e dublji, umudasepodzemna sa snagom silnom voda ipodzemna Tako ve6i. ponaSa poput voda podrum. hidnufiene tladi Neie koia strana svih na sveslabebeke opnii hidroizolacijskoj li se u vanjskoj Pojavi podzemne konstrukciie prodrijeti neprinju 6ekroz voda rupica najmanja velikim tlaii izuzetno mlazom ilizastraSujucim cijedenjem mjetnim silama, najdescih imjesto diopodruma Najugro2eniji poda jestspojpodrumskog t prigradnji gresaka zidova. nije hidroizolaciia i vertikalna Akohorizontalna temelja, pocijelome obodu spojena nepropusno plodu mozete podnu ilitemeljnu zidove, ukopane ili iznutra - svece izvana premazivati izlatom, bitiuzalud. nasveStedljive zaboravite li suhpodrum Zelite izvodaprijedloge senasvauvjeravanja i ogluSite jednostavan je i podruma da zastita tvrde dakoji podrumske zidove prekriva kojaizvana tikalnom objekte jeltin na li se sagradene Pozovu zahvat. vodonepropustan! biti apsolutno mora ih. - orovierite krozhidroizolai instalaciia armature je povjerovati lakoijeftino Prodore da 6estanari Te6ko i najboljim posebnim manSetama potvrditi cijuzabrtvite iziave. takve ku6a izoliranih ilikitom. ljepilom (mo2e dostupnim i najskupljim) tzv pristati na izvedbu nemojte Ni u ludilu prodore ina kutovima na u podici spojeve Pripazite 6etepotom na kojima temelja trakastih predvida naknadn0instalacija. gradnla Takva zidove. ostale garaz(stubiSta, tlocrta naslozenosl Bez obzira plo6e podrumske kojace po podne betoniranje pobrinite da hidroizolase ne rampe, svjetlarnici) zub temelja unutrasnii naizbodeni nale6r obodu preknva izvana opnakoja nepropusna je taj spojuzrok s vla2nim cijabude svihnevolja Upravo podruma. plohe podzemne je jer ili sve gotovo nemogu6e podrumima,natojcrti bude davampodrum osigurati tako 6ete ilisprije- Samo vodonepropusnost vrlo skupo - osigurati je 5to vodu. Sve u poput uronjenog lonca suhog vode. ditiDrodor Dodzemne je baeen uzaludno zahljeva ovog razine tladi ispod tlu odozdo vodekojau natopljenom TLak tona, n0vac. plo6u stotinama moze semjeriti podrumsku podzemnih voda, a to ne Plakti6niie instalaciie i razini o lokaciji ovisno mnogi najprije cijevi ikanalizacijske rastoplje- Odvode reSki zalijevanje nikakvo molezadriati poda podrumskog ispod tik dovode vertikalno mortovima. ilinepropusnim nimbitumenom padom, potom, plode, s blagim tek a ili temeljne Podrum kao bazen spreeava izvedba zgrade.Takva preporucu-izvan trlocrta primjerima tu2nim brojnim Poueeni polozene ku6e, a ispod cijevi pregled ipopravak podrum jemo gradite kao armiranobetonski vam: pod podrumski prodor kroz puknuce vode i ploai. cijevi jakom temeljnoj u armalurom s bazen, je odnaide66ih poplave. uzroka je najvainije armaturnajedan da horiz0ntalna Prilom postaviti tako daje otvor valja Kucnu odvodnju u povezana s armaturom bude dobro resetka po iznad toeki, mogu6nosti predvidive nastoviSoj zidovima. bodnim podzemne jesuli sve razine vode. provjerite osobno Pri betoniranju provesti tikispod stropa mogu se cijevi ili sintetiekom Pritom delidnom reske osigurane radne prema zidu. vanjskom u otvoru bodnom oodruma pregradom betona. unutar koji vanjski Saht izvesti tesko nije prekriizlazu cijevi Na koja odozgo hidroizolacija Horizontalna vrt kroz je cijevi Vodenje ovih mraza. od po 6e Stititi oboplode cijelome vaprvi slojtemeljne mora popravak, laksl iieftiniji vam ili dvoriSte osigurava hidroizolacije vertikalne do vanjske du doprijetl ugroziti nece a kvarovi podrumske zidove. prekriti Podrum. koja ceizvana postupiti komunalnim i s ostalim treba Sli6no ili vi(polimerna lolija sloj horizontalni Ovaj viSe kakobiste postavite ih Sto priklludcima premaz armirajucom ojacan bitumenski Seslojni podrumskog zidabusili zastiti paZljivo kako rupeu osjetljivoj polagati izuzetno treba mreZicom) je tlaku izlozen manje tla koji sloju teh- u gornjem ili loSe o5te6enje neko vamne bi promaklo podzemne cijevi osigurajte svih vode. Prodore podruma. usred nicko rje5enje manSetom i posebnom brtvom p0pravlll trajnoelasti6nom je gresku gotovo nemoguce Takvu vanjskim slojem s sljubiti mora Siroko obod diji se viskih tro5kova. bezdramatidno hidroizolaciie, ver s hidroizolacije i spojhorizontalne Preklop
Prolivkiae i vlaoe

Bezobzirana vrst

129

Stodalie od kuce
Ugraditeljstvuse najtele rjeiavaju problemikoji su posljedica nemaraili neznanja, a Stete su veie od svake uitede kojase ostvarilapri gradnji.Kakosvakinedostatak zgradeimanekolikouzrokaa univerzalnireceptii savjetine postoie, svakitrebapromotritiiz drugog kuta.Ovajputrijei je o drenaii - kolikoje trebai kamoie odvesti.
horizontalna i vertikalna hidroizoUobidajena podruma ponekad lacija ne moze odoljeti tlaku podzemnih voda iz obilno natopljenog zemljiSta. Tada opasnu vodutrebaodvesti u drenazu a polihidroizolacijski slojzastititi bradavi6astim olefinskim folijama kojega 6uvalu od o5te6enja prizatrpavanju podruma ilidjelovanja agresivnih tvari iz tla.Unatod izdrzlJivosti, te lolije ne mogu podruma zastita bitijedina od vlage. Onesutek propisno za6tita izvedene hidroizolacije kojasa podrum ga poput izatvara svih strana obuhva6a posude. nepropusne Folije 6esprijediti direktan

Krovnilljebovi Temelji

Noiviso toe,ko drenolnih cijevi su3tovo

Cijevi zo kontrolu rEprmnJe sustovo

tod 1%
Kolektor drenoZne rode

Drenolno cUev

UronjojuCo crpKo

Alternoti\E : Procjedni DUnOr S prjeskom i SlFnkom

KontrolniSohl zo kignicu

130

Oko vertikalnog pr i Hi ueka se postavlia betonski kolut s poklopcem i nasipavaSliunak. SustavmoZeteisuati jakim mlazom iz crijeva za zaliievanje vrta.

finedestice, iz tla.Kako seiz tlaispiru vodu 6aju cijevi omatanjem treba sprijediti zamuljivanle folijom. filtriraju60m takoda 1enajdu: temelja se ugraduju Cijevi pretrazine oko20 cmispod visatodka sustava poda. najniZoj u postavllenog podrumskog Cijev jer temelja ruba donjeg bitiispod to6ki ne smije slijeneugodno uzrokovati tla moglo bi ispiranje proizvodadi nudei uz cijevi ganje Kako zgrade. na iT-komada, radvi koljena, sustav prolazi kompletan izmedu zida, a sitni tla i izoliranog dodir koji prikljuduiu nastavci vertikalni se lako u cijevi vode otjecanje 6e omogu6it izbodenih depova moZe tla.Kroznjihse uvijek do povr5ine se2u suslav drenaze. posluZit a podzemne instalaciie, provjeriti stanje je posudu uronjenu kao opisati najbolje Podrum razdoblju sustava - u suSnom je dublji, ze- 6e iza ispiranje izokolnog vode toje i tlak u vodu. Sto i njihova cijevi vode. Promjer mlazevima kao - iakim ga pritisde strana, sasvih ve6i. Voda mljista podzemnih voda' i tla stanju ovise o vrsti pre5a, vode drenaZnimgusto6a a odvodenje hidraulidna podatak od strudnjaka. valja zatraziti a taj tajtlak.Dabi biledjelotvorne, smanjuje cijevima jaeakisanatapa nego Sto tloobilnije od podruma Svaka vodu Sto dalje odvesti moraju cijevi koja s tla primje6ujemo. rijetka su Naialost, u kanalizaciju. - najbolje u dublje propu5taju vodu upijenu svu Iakocom podzemnlh voda podruma iprodori iz Vlaga kuce otjetspod sloja Zbog nepropusnog Kad slojeve. ku6a. vlasnika mnogih uniStili su sre6u tlakvode je canje stopojadava moze bitivrlosporo u novidomzaista tisu6a kuna utrosite stotine rupica, je v0- na hidroizolaciji. Akoje u njoji naimania podruma u kojem iznad tragidno stanovati 6ebitimokar. popravcima mnogi oodrum Prinaknadnim dado koljena. ' vode jednedrenaZne Drenaia brzoodvodenje omogu6uje polaganjem se zadovoljavaju u kanajde56e zidova, ipodrumskih pronalazi temelja od ipak zid,novoda uznajugro:eniji cijevi tocki na najniZoj mogu6e, Ako to nile nalizaciju. sustavi putdo nezastidenog zgrade. Stoga dijela (ili sloja) nepropusnog najnizoj todki na gradnji zemliista prvi postaju zahvat u svede56e drenaZe volumenom procjedni kojisvojim bunar ukopajte ku6e. u vodei potom veliku kolidinu prije na- prihva6a postaviti iliodmah ie cijedi cijevivalja Drenaine jejavna cijedrenaZnih iznad kanalizacija Ako nazemljistutlo. li ku6u Gradite temelja. konizvedbe cijevi betonskih kolektor od okruglih razinu armi- vi,napravite visoku gdje podzemne vode doseZu prepumpavajte razinu uronjenom na vi6u podruma plodu dodatnim a vodu zaititite ranobetonsku aulomatskl, seaktivira crpka prstena crpkom. Elektri6na postavljanjem unutar drenainog cijevi kojom plovka. todka cijevi pomo6u Najgornja prikazali Kako seto radi izvana. Stiti koji temelje razine ulien0g iznad mora biti vodu is0umoavate podruma imati moraju ispod Cijevi smocrtezom. pljuskova voda s kako vamza vrlo im odvoda Promjer 1 posto. iakth padoko0,5posto, a vanjske '10 iz KiSnicu smjerom. obrnutim nebi potekla i ulice je obidno suod polietilena cma napravljene Odsustavl nadrenaini spajati nesmijete kojeprihva- oluka Nacijevi su rupice lakosesavijaju.
P rot iv k i6ei v l a g e

131

provesti posebnim cijevima Kano odvssti dlnaiu vodnju treba s krova je podruma jerdrenaia i zigubi svihkojido suhog zalijevate Toje pitanje smisao ako obilno polaganjem prodrijeti drenaZnih cijevi oko 2ele doii rupice u tlo i dova ki5nicom koja 6ekroz cijevi smjestenim ku6e. Za one s pogodno temelia temelie. nataDati

(C)neno6 bltl na Crpka dnu- tamo6esenaibrZe anuliiti - objesite ie na visinipogodnoiza cryljenievodedo razlne Protom kanalizacije. prcpuniri oblaka moZe slivnike, a vodakoz prcvaliti u vai cijev bunar.Stoga drenaZni gonii luk izlazne cijevi mon bitl Enadrazine slivnik (A).Akociiev vodiElznadbunara, na Eolhajte otvorcnom, ie pto v smrzavanja. obi6no 8epolaie dovolino cluboko u tlu (B)kakobi se izbjeglo zaleilivanje. Pronjet izlazne ciievi odreltuje Woaokcryke,

jdmanapqvProcjedna ciievi tiena od betonskih I ispunjena ltrupnim imazadacu da Stiunkom voduprocijedi drenaZnu u tlo, po mogudnosti ito daljeoclkuce.

je unaprijed problem gradskim komunalijama vodese izlijeva u kanalizaciju. rije5en - viSak ili Koddubokih temelja Noi tu imaiznenadenja. zemljista s podrumom ispod nagnutog u sludaju je vodu nemogu6e razine kanalizacijskih cijevi TadapomaZe samocrpljenje natjerati uzbrdo. crpkom. vodedovoljno udinkovitom drenaine izradunati visinsku razliku Pritom trebaunaprijed je moiesvladati. koja inabaviti uranjajudu crpku je vodubitan Visina do koje6e crpkapotisnuti prikupnji. podatak je njena 6imbenik udinkovitost Drugi znadajan jednom satu? Za ones mokrim litara u - koliko i potrosnja struie su zidovima snaga u vatima podatak na ranglisti i ponekad ne igraju tektre6i znadajniju ulogu. vodeiz sustava drenaznih Za brzootjecanje va5eku6e, naoko(i ispod) cijevi u podzemlju jamuili bunaru koji6e se vodaslijevati pravite padom. prirodnim budesto ve6ikako Nastojte da mu volumen vremekvara crpke imali dovoljno u sludaju biste popravak ilizamjenu. naza zidova natapanje Poplava u vrtuili ponovno izmjerite ne6ekoristiti. Prigradnji bunara nikom (obidno naulici suuzrubplodnika) visinu slivnika cijev kanalizacija, a izlaznu ispodkojeprolazi Tako6ete u luk iznad te razine. bunara savinite provalu vodes ulice u bunar u sludaju sprijediti jakog pljuska. predaleko, a to se doAkovamje kanalizacija gadau velikom vodu brojusludajeva, drenaznu jamunapunjenu krupnim odvedite u procjednu velik ltu valjapripaziti da dovoljno Sljunkom. vode za proloma moie prihvatiti visak volumen oblaka. prikupljanja vode i odvodenja Ovadvanadina takoda drenazni bunar moietekombinirati jamuStodalje, blizuku6ea procjednu smjestite blizuda je crpkaprekoizlazne no ipakdovoljno moiepuniti vodom. cijevi jamanapravljena cijevi Procjedna od betonskih imazada6u da krupnim Sljunkom iispunjena voduprocijedi u tlo,po mogu6nosti Sto drena2nu od ku6e. dalje Crpka(C) ne morabiti na dnu tamo6e se je navisini pogodnoj zamuljiti najbde - objesite kanalizacije. Prolom vodedo razine za crpljenje prepuniti moze slivnike, a vodakrozcijev oblaka bunar. Drovaliti u vasdrenaini gornji morabitiiznad luk izlazne cijevi Stoga (A). iznad Akocijev vodite bunara, razine slivnika je protiv izolirajte smrzavanja. na otvorenom, duboko u tlu (B)kako se polaiedovoljno Obidno Promjer izlazne cilevi zaledivanje. bi se izbjeglo protok crpke. odreduje
ProtivkiSei vlage

132

r#gtrldrd:,-i:::ff Pod ru m ff*:r,r"F,h:iifll

ili kemijske - a moze - mehanidke hidroizolacije

kao pos uda l3il{i1.$'Ji,l3*:#ili:i:*ij.il

povrSini podzemne vode i tlocrtnoj ilirazinr vodom plo6u (temeljnu ili podnu na dnopodruma ku6e, tlakod nekoliko plodu) podrumsku moZenavaliti kroz da vodaprodre tona,stoje dovoljno stotina Ponepukotinu sloju. ili u zastitnom rupicu svaku podnu polomi voda dapodzemna kadsedogada poplava, je a plodu nakon dega slijedi ili odigne je je Kako zgrade. cijele i stabilnosl ugroZena

iopasvenedostatke obja6njavaju koji najbolje sloja pri obnovi stareku6e bitnoje provjeriti u kakvomsu hidroizolacijskog naknadne ugradnje snosti

utase. trasova podrumski i ima'ti ni niima zidovi uronieltaniu -",{,if;i:!1Tilliffi::l'iliiiH*,udu u hidroizolaciia pg!ru! bitnaie horizontalna tt.oJ."il"tJi:" Z? dublj", Sto posuda nuuvodu.

ie 1lh prekolenelinegloie itu valia jei dubili membrane poor.uru oblikucielovite Tako firuoiuii.o j.jpotopiti. je zaboraviti sa stranedaje dovolinosamo savjete koje uzroku nestrudne veeim silima tluiitoien vlau nom tla natopljenosti ZaSto? podzemnih Ovisno o premazivanje voda. bitumenom. tlak naknadno

ne L-lf.*n kakobeton kako beton re5etku resetku armaturnu armaturnu teksimbolidnu tek simbolidnu l*lf,Ip

ffi;ilili3iil;tiri"iii,iir"iiii,p;k;sdii .ffi,filil*:l'":iliffii-iJ[iffi]i,}::fl F:!|rfryl| lii

|

qy-.:t.-?999',:l91t1.llnq:iT,:l:q#:"! ffi rl !f '\A ;;";#j;G;ihp'"9'.llf:"zq!:!1".l"l: ;; ili ,' l'"iz.'ffi ffi ffi Yry il";fi;1t'i.*stlilii ffi

i!rf:*';:ii*zx[:.r:#,n ',!tr:,i'il:;l::i;::,:31t1i,if,Tg I if::i,:::!iii:!{:::li:!f:"8:,1" ,#,iilfr!!f,!JJXl,ii?,ii"?,iii

voda. *ioziop ai mogia'prodrijeti | ,iilii ixiti iiit

jit*riffif ffi r-{xu".'!:'i!!sllii[,l::

premaSuju zamiSljenu svaku kojeuvelike Stete ustedu.
plode podrumskog izvedba armiranobetonske

podcjenjivanjesnagepodzemnihl_:;,:^_..^,, su Kucalzazvall [.i.:.i.irzr-r=Jfi$,lftl!1 l. ' ;.1;t1i: .:'-.,.rr.:;;jlidanzastitnisloj na tisueama

UfSnf'rr'*;Xr#
;i;;'';;;;:"-;;;;aianozepopetido

il1{: :i"fJ:"i l:f1}:l$';:e; ii!i;:f

".i;1:rr;i:l irvoga'Xata.

prckrili potpuno mora hidroizolaciia Horizontalna

to'ki spdihorizontaine

probleme koiaiziaitaEtitipodtyry:ll:i!l3i:!.:J,!I1!!i je siguran putu trajne poda u pravilu sespectptntm aizvodi neprcpusan' leptpokriti potpuno plodu odozgo mozete taxvu i vtagoh.
vodezazalraino i jedino tlakpodzemne tla ili poja6an u nepr6pusnu'posudu slijeganje ieiams-tvo podzemtie kuce' suho s obodnim spojovemembrane dasZe iasXinuti ie kisamapojavit obilnijim zidovima, a s prvim (uglavgradnje Nakon tla ili.potresu slijeganju ... vode ili6a(potoci sevlaga -hidroizolicija vanjska podrumskih zi_dova,. poput nom) betonskih nepronije napravljena Ako zidove Stiti kojabodno hidroizolacija pbtpuno ukopani vertikalna posude pusne obuhva6a Xola '6e s nepropusno.povezati iz tla, mora se vode mogu6e od podrum vlaZan, a uvijek biti bioku6b, ostati zidovi Tako 6e podrumski podzemne tode horizontalnom. poplave. Zbdg tlaka su i prave je i kapilarno i suhi, a sprijedeno zasti6eni silna op- trajno mora izdrzati hidroizolacija horizontalna vlage. primjenjuju zavarene uzdizanje pa se svede56e tere6enja pldrumili obljepljivanje zalijevanje polimeriziranog Naknadno armiranog'i folije od vrio6vrstog, smanjit 6etek poda materijalom izolacijskim skog materijala. ili umletnih kauduka plodu, i dalje preporuduje'se no ona 6e prodor kroz viage izravni teizvedba armiranobetonske i zidove prodirati reske kroz obodne gornjem slobodno plo6e pojadanom u armaturom s meljne najbolje upijaju iz tla.Crte_Zi temelja trakastog kojije preko pojisu kojaje povezana s armaturom uzroke izvedbi, pokazuju razliku ovih dviiu pod bitnu popustiti tlakoji bi rir rierira spojeva ieiretja. izvedbu podruma. vam_ Preporudujemo i preklapa vlaienja ie polaieodozgo kom, a hidroizolacija pa2nju gdje naive6u crte:u nadonjem plbde. konstrukcijaprikazanu Takva preko rubatemeljhe izoivertikalne posvetiti horizontalne spoju a masivniji, treba veiu stabilnost, zgradi bajecijeloj

i naknadna "trJ3i:Tl::li,2fli:1Li;.?';';':!;!E|,;lif" temerjima narrakastim Gradnja hiilroizolaciie i veftikalie

.";;;'.;;.;i;; na svijetu, materijalom najborjim

,!,lillf!r!J'f,iiii",XiHli",::i:'t;i"il!:,:##li

temelja. rubu i opttTillf$h smanjuju irmiranielementi obitno ffiJftilf,cf18i?floffiifkom

PULA

k is e iv l a g e Proliv

Sredi5nja Rnji2:nica
ljtca Sv lvane1/A

133