SladenKO v ERKEl

razred srednje

I
Sl adenko CERKEZ, prof.
TEHNOLOGIJA OBRAD
ZA I RAZRED SREDNJE MASINSKE
TEHNICKE SKOLE
jr(J
FEDERACIJA BOSNE 1 HERCEGOVINE I
Mi nistarslVO obrazovanja
1
nauke, kul ture i sparta
I.P. SVJETLOST" d.d.
Zavod z.a. ud1benike i nastavna sredstva
SARAJEVO, 1997.

lzdavaei:
Za izdavaee:
Urednici :
Reeenzenti :
Lektor:
Korektor:
Nasl ovna strana:
Tehnicko uredenj e:
DTP:
Stamp,, :
Tirai.: 2.000 primjeraka
FederacijCJ Bosne i Hercegovine
Mini starstvo obrazovanj a. nauke. kulture i sport a
lP "SVJETLOST' d.d.
Zavod za udi. benike i nastavna sredstva. Sarajevo
Prof. dr. Fahrudin RIZV ANBEGOVIC
Sefik ZUPC:EVIC
Ismet KRNIC
Abdusehun RUSTEMPASIC
Hivzija IMAMOVIC.
Nerkcz TANOVlC.
Fahrudin SECrBOVIC
Edina ROVC:ANlN
Nada BUTIGAN
Dizaj n "TRIO"
sllUcni konsultant: Salim OBRALIC
Yanda BABOVIC
Jozo STEFANJUK
"DOM STAMPE" d.d. Zenie.
CIP - KJtnlugizocija u
Nacionillnil i univerzi tcLSku bibli oteko Bosne i Hercegovine.
Sarajevo
UDK 62 1.74/.79(075.3)
CERKEZ. Si adenko
Tehnologija obrnde ; u 1. razrcd srcdnj e ma(i nskc tchnicke
1 Si adenko Cerkez. - Sarajevo : Svjetlosl [elc.]. 1997. -
152 ste. : il uste. : 24 cm
ISBN 9958-I O-OIO-X. - ISBN 9958-11-015-6
Federalno mini starstvo obrazovanja. nauke. kulture i sporta Vlade Fedcracij e Bosoe i
Hercegovine broj UP-I-03-65-4572-52197 odobrilo je ovaj udZbenik za upotrebu.
Strogo je zabranjeno svako umnoi.avanj e i prestampavanjc ovog udf benika bez odobrcnj a
izdavaca.
kopinmje. umnoZavanje i pred tavlja kri vieno djclo iz clana 100.
Zakona 0 autorskom pravu (SI. list RBiH be. 2192 i 13/9-1).
ISBN 995810010X
ISB 9958110156

Ako rad;';! nefto preko volje
ni 10 ne.flo nlje nili lIlo:e bili
toliko lahko da lie bi bilo le.rko.
(Lalinska poslovica)
Sudbillo lIl o:e covjeka poslavili
u dljalllanlska kola, ali uko ilt
on li e ulIllje gonili nece se ni
s IIljesla makntlli
(Hadisi Serif)

SADRZAJ
1. Uvod - osnovni pojrnovi ... . . . .. .......................... . ... .. . ... . .... . ... ... ....... .. 9
1.1 . Pojam, dcfinicija i znacaj tchnologij c i proizvcxJnj c ................ . .. . ............ .... .. , .. . . 9
1.2. Mctodc oblJde (Iivenje, defonnisanje. zavarivanje i rezanjc) . . .......... ... ........ .. .......... to
1.3. Osnovnc kvalilctc savrcmcnc tchnologijc abrade (produktivnosl, ckonomicnost j Icvalilct) ... . . ..... . 11
2. Livcnjc. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. J.... ..... ........ ........ .. 12
2.1. tchnologijc livcnja u ..... .. .. .. . . . . . .................. . . . .. ... 12
2.2. Postupci livcnja ....... . ... . .......... . ' . . ..... . ....... . ...... . .. ............... 12
2.3. Li vcnj e u k,lupe ... . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ... . ... / . .. . . ..... .. 13
2.4. Matcrijal za izradu pjdcanih kalupa i jczgrc . . , . . . . . . . . . . . .. ......... 13
2.5. Priprcmc pijeska i mJsinc za priprcmu ....... . . . . . . . . . . . . . . . . . .... : : . : : 'I. : :: : : :. : : : : : :: 15
2.6. :il,t i pri bor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ... . ..... . . I .. 18
2.7. izrada kalupa u kalupnicarna, podu livnice i pornocu sablo a .. ... . .... . l . ..... ..... , .. . 20
2.8. IlIad, ulivnog sistern, . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. ... . ... . .. ..... ...... . ..... 24
2.9. izrada kalupa ............... . . . . , . .. ' . . . . .. ....... .. , . ........... ... ... 26
2. 10. Rut na i masinska izr.ttla jezgra .. . .. .. .... . ... . ..... , . . . . . . . . . .. . . . ... . .. . ... .... 29
2.1 1. i prernazivanj e kalupa i jcz.gra ......... . .... . ..... .. . ... ...... ...... ... '\ ' . . . . . . .. 32
2.12. Gravitaciono livenj c. . . . . . . . . . . . . . . . . .. ....... ... . . ... .... ... ... . ...... . ............ 33
2.13. Livenje u met:ilnim b lupim.j(koki l:un,) . . .. . .... .. .. .. .. . ... ....... . .. . . . ......... .
2. 14. Livenje pod pri tiskomJ. .... .. ........ . ............ . ... . .. . .. . . . .....
2. 15. Centri fug,lno livenje . . \ . .. . . . ... . . . . . . . . . . .. .. . . . . ...... ... .. . . ........... .. .. .. 36
2.16. Neprekidno livenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . .......... 38
2.17. Livenje u vakuumu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . .. . . .. . . . 40
2. 18. Preeizno livenje pom""u topljivih model' .. ......... ... . .. ... . ... . .. .... . .... .. .. 40
2.19. Priprema alata za iz1 ivanje rastopljenog metala. . .. . .. .... . . ........ . . . . . .... .... . . . .. . .. ;.I I
2.20. Livenj delj eza i legur. obojenih metal ... ........... .. .. ... ... ... ........ .... .. . . . 43
2.21. CiUenje odliv.b .. . ... .. . ... .... .. ....... . .... .. . . . .. .. .. ... .. . .. . ... . . ...... 44
2.22. pri livenju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ... . ........ . . ... ........ .. .... 46
3. Obrada plastienorn dcJ'ormacijom . . . . . . .. .... . ... .. ...... . ..... .... . . ..... . ... . .. 50
3.1. Osnovni pojrnovi 0 procesu obrode deformacijom ... . . . . ........ .. . . ... .. . . .. 50
3.2. Pojam i vrste deformaeije i napona .......................... . . . . . . . . .. ... .... .. ... . 51
3.3. Strukturne promjene pri plastitnirn defonnaeijama ... ....... ... . . . .... . . . .. .. . .. ... ..... 52
3.4. Rekrist:ilizacija ..... . ..... ... . ..... . . ............ . . . . ........ . ... . . . 53
3.5. Peci z, zagrijavanje mmerij:ila .. .. ... . ............ . .. ... . ........... ... .... . .. . .... 54
3.6. Obr.da sabijanjem . .. .... . ......... .. ....... .. . .. ....... .... ......... ... . ... . 57
3.7. Osnovni pojmovi 0 kovanju i presovanju .. ........ . . ... .. ..... .... ......... .. ......... . . . 57
3.8. Siobodno kovanje .. ... ... . ......... . .... .. . . . .. ... . . . ....... . ........... ... .. 58
3.9. Kovanje u lmIupima . .. .... .. .. .. . . . ...... .. ...... .. .... ... . . . .. ..... . ..... 58
I
3.10. za kovanje . .. ... .... .... . . . ...... .. ..... .. .... ... .... .. ... . .. . . .. 60
5

3.11. Obrnda presovanjem ... . . ..................... .. . .... ... ... . .... ............ . ... . . . ... 67
3.12. Razlike izmedu kovanja i presovanja ...... ........... , ......... ... . . . . .. ..... 67
3.13. Prcsovanje u kalupima .............. ... .. . . . .. . . ... . . . . . . ... .. . .. . ....... .. 67
3.14. KovaEke prese ................. . . .. ............. . ........ . .... .. ........... .. ........ 69
3.15. Alati za obrndu kovanjcm i presovanjem ............. ...... ........... ... ... , . . ... . .. 73
3.16. Obrnda ist iskivanjem u toplom i hl adnom stanj u ............................... ......... 76
3.17. Vnitc is uskivanja (islosmjcrno, suprotnosmjerno j kombi nov;.1Oo) .......................... 77
3.I S. Obroda izvlaEenjem ........................................................... ........ 79
3.1 9. Kumktcristike postupka. ubt za izvl<lcenje, vrste i narnj ena proizvoda ...... ................. .. 83
3.20. Obrada valjanjem ............. , ............ , , ............. , . ....... ... , ..... .. . ....... S4
3.21. Osnovne karakteristike abrade valj anjcm .. , ..... . . . . . .... . ...... .. ....... . . .. 84
3.22. 17..rada profi la i limova valj anjem ........ . ........ . .. . ................. . ........ 85
3.23. [zrllda cijevi vuljanjem sa suvorn i bez sava ......... ...... .. . .. ........ . ...... 87
3.24. lzrada navoja valjanjem .... . ............... ,", ...... ..... ....... . ,. .. 9 1
3.25. wada zupcaniku valjanjem ... , . , ............... . .. .. . .. ... . .. .. . . . ... .. , , ... 92
3.26. Obm(b odsjccanjcm. probijanjcm i prcsovanjcm . , ... ... , ... . , . ................ .... , . 93
3,27. Mrui inskc makaze Z3 sjcccnjc ..................... . , , , . . . . .............. . .. . ...... . 95
3.28. Ma.si nc za probijanje, prosjcc:mjc i odsjccanje .... . ....... . . . ... . .. . . .. .. .. . ........ 96
4. Ohead. spaj. njem .. . .......................... . .. .. .. . ..... ... . ..... ......... 99
4.1 . Elementi sp<ljanja dijclova i konstrukcija . , . , . , ............ . ... . ........... . .. ... 99
4.2. Spajanj e Zilvilrivanjem, .. . . , , . , .................. ' ........ , . . .. . ..... . . .. ...... 99
4.3. Pojarn, karaktcristike i vrsta zavarivanja ..... .... ' ..... .. .... . . ... ..... ' . , .. ' ..... 100
4.4. Gasno 7..avarivanje ..... .......... . .. . ................. ' . .. , ................ 100
4.5, Gori vi gusovi i kiseonik .. , ..... , .... , .. , ........ , ....... , . , . .. ......... . . .. ,. , . WI
4.6. Oprcmu i pri bor Zll gasno zllvarivanj e, ......... , . , . , ' ..... , .... , .. .. .. . . ... , ....... 102
4.7. Pomocni materija1i, f ice i praskovi ........... ' ..... ... . ... ... .. .... .. . .... , . , , . 106
4.8. Vrsle i kll rakteristike plamena .......... . . , . . .... . .. .. .. , . ...... . .... .. . ....... 106
4.9. plamenu ... , . , ................ .... . , , . . . .... , ....... ' __ . _ . . . .. .. . .. 107
4.10. Priprema lava .................. . .. , .... . ................... .. .............. .... ..... lOS
4. 11. POSl'Upak znvarivanja. drtanje i vcxJenje gori onika j 1. iCll ...... . .. _ .. . .. . . .. _ . . .... . .. 109
4. 12. Gasno sjeeenje rucnim i autornatski m vodenjem gorionika ........... . .. .................. , .. li D
4. 13. 7.Jvarinnje ..................... . .. . ................ .... . ... . . .. . ... I 13
4.14. Stvoranj e i odrhvanje c1ektrii'nog luk ................. . ......... . ........ .. ........... . . 1!3
4. 15. Izvori elcktri i:: nc cncrgijc i oprcmc za clektrolucno zavarivanj c .. .. . .. ' ... . ... . . .... . ..... 114
4.16. Elcktrodc za 7..3varivanje . , ..... .. . , . , .. ..... .. . , ........ .. .... . . .. , ... . .. . .. . , .
117
4.17. Priprem,dava i oblici za zavarivanje . .. , ...... .. ........... .. ...... . .. ' ............. 1 19
4.18. Postupci ruCDOg i c:lcktrolucnog zavarivanj n . ............... .. .. , , ... . ... . .. . .... . 121
4.1 9. Vodenje elektrode ........ , ....... . ........ . .. , , . . . .. .. . . , .......... . ............ , .. , 122
4.20. ElektroluEno z,w.riv. nje pod In<titnim gasom (TIG. MIG, MAG, ARKA TAM. ARKOGEM. i
PLAZMA) ... , , ... , .... , ...... , ......... .. ............................... , ...... .. , 122
4.2 1. Elektrolui' no lnvariv.njc pod za"itom prnha ... , ......... . . . . . . ..... .... . ..... . . . ....
125
4.22. E1ektroluEno ......... . ....... . .......... . . , ............... . .. , .. . ..... 126
4.23. Elc:ktrolut no i gasno zavar1vanjc .................. . ..... , . , ..... . ... , .... . . , ...... , . .. , . 127
4.24. Eleklrootpomo zavarivanje (osnovnc: karakterislike i mC:lode) .... . ............ ' ..... ". "" . .. 128
4.25. Uredaji i posrupci dcktrootpomog z..warlvanja (sutc:ono, tJtkasto. brJdJvicasto i Iinijsko) .. , ....... 128
4.26. Greske pri zavarivanju I njihova otkJanjanje .............. , .... , . .............. . ...... . ... 130
4.27. Sp,janje lemljenjem ....... .. ...... . . . ........................ . ...................... 134
6

4.28. Padjclu Icmlj cnj o i primj cna . .. .. ... . ... .. . ..... ... .... . .. ... . . .. .... . .... .. .. .
4.29. Lemljenj e raznih metal o i mte 'poj ev, . ... . ........ . ... . .... . . . ........ . ..... . ........ .. . 135
4.30. Lemovi i topitclj i ... . .. . ............ . .... . ... .. ....... ... .... ..... .... .... . . ..... .... 136
4.3 1. Kvolitct 7.alemljenih 'pojeva . .. . . ......... . .... ... ............ ......... .......... . ..... 137
4.32. Grd kc kojc n;lstaj u prilikom Icmljcnj:l, uzroci nast:JjanjJ i njihova sprjctav<lnje i otklanjanjc . . . .. . .. 137
5. Spojanj c lijcplj enjcm ... . .. . ................ . ... .. ...................... . ....... ... .... 139
5. 1. Po,tupei ,paj anja metula l ij epljenjem ........ . .... . .......... ... . .. . ................ . .... 139
5.2. Vrstc Ijepi la ..... . ....... . ... . .. . ............................ . ..... .. ..... . ... .. .... 141
5.3. Priprema matcrijala za lijepljenje . . ... ... ......... .... ..... .. ...... . . ........ ... .. ... 142
5.4. Karakteri , tike 'pojeva dobijenih lijepljenjem ..... .. ........ . .... .. ... .. . . .. .. .. . ..... 142
6. Korozija i Zll stita od korozijc .. . .. . .... . .... , . ... .... .. . ..... ... . ............... . . . ..... 144
6. 1. Vrstc korozijc ........ . ... . . .. ............ . ...... . ....... . ..... . . .. .... ..... ......... 144
6.2. Uticaj spoljasnje srcdi ne na metal ...... . . .. . . . . ....... . ... ... . .. . ................... . .. . 145
6. 3. Zaslita metala ad korozije .. .. ......... .. ....... . ..... ...... .. . ..... . .................. 145
6.4. Priprema metal a za zastitu od korozije . . .. . .... . . ... . .. . . ...... .. .......... .. . . ..... ... . 146
6.5. konverLacija dijelova i ........... .. .... . ................. . . . . 146
6.6. metal a bojenjem i lokiranjem ... .. .. . .... . ... .. . ... . . . . . . . .. .... .. ....... .. .... .. . 146
6.7. Sredstva ZJ premazivanje na bazi bojJ i lakova . ...... .... .................... ..... ......... 147
6.8. e1emenala melal nim prevlakama, cinkovanjem. hromiranjem, niklovanjem, prskanjem
raslopljenog metala i difuzione prcvlakc . . ........ . ... . ...... ... .... .. ... . .......... .. ... . 148
6.9. Korozivna otpomost masa materij ala) i mogut nost njihove primjene
u ........ . . . ... . ..... . .... ..... . .. ... .......... . ...... . .... . . . ... ... .. .. .. 150
Lilcrnturn ..... . ............ .. . .. .. .. ... .. ................. .... ........................ 152
7

1. UVOD - OSNOVNI POJMOVI
1.1. POJAM, DEFINICUA I ZNACAJ TEHNOLOGUE I PROIZVODNJE
Tehnologij a obrade metala spada u meh,mi i: ku tehnologiju (' iji je zadatak proui:avanj e
sirovina-matcrijal a, srcdstava i postupaka dobij anja i reparaturc proizvoda.
Sam izraz tctlnologij a dolazi od rijeci grckog porij ekla = techne sto znaci vj cstina.
Tchnologija j c oblik primj cnj cnih radnih postupaka, ciji je cilj proizvod od upotrebne
vrij ednosti.
Ako promatramo proizvodnju kao np( i plljam, proces izrade dobara, tada je tchnologij a
konkretan postupak proizvodnj e. Da bi smo dosli do poimanja tehnologije i proizvodnj e
moramo prouciti sam rad kao i cinioce nj egovog procesa kao odredujuce elemente.
S obzirom da su i:ovjckovc potrebc raznovrsnc kao i proizvodnj a, tehnologij a se
pojavljuj e u raznovrsnim obli cima.
Mozc sc govoriti 0 tchnologiji izrade celika, tehnologiji drveta, tehnologiji u tekstilu i sl.
Tchnologij a se izraZava i kao naub 0 proizvodnom procesu ciji predmel posrnatranja
ni su sarno nrudc za rad i prcdmeti rada, vee i direktni rad proizvodaca gdje se ukljucuj e i
organi zacij a rada. Ona traz i najpogodniji postupak rada, odnosno sredstvo za proizvodnju,
i to ne sarno da bi sc proizveo odredeni proizvod, vee i da bi istrazivala takvu proizvodnju.
Dakl c, podrazumij eva ograni cavanj c rasipanj a energij e na najmanju mogucu mj eru, svo-
denj e troskova na minimalnu razinu. Zakljucuje se da od uspjesnosti tog procesa zavisi
ckonomska i drustvcna pozicij a kao i standard proizvodaca. Razvoj tehnologij e kao nauke
ubrzano se razvij a industrijskom revolucij orn koj aj c prouzrokovana razvoj ern krupne robne
proizvodnj c. Buduei da je roba proizvod Ij udskog rada namjenjen razmjeni , dolazi do
potrebe usavrsavanj a proizvodnje. Slij edi , da je razvi tak tehnologij e kao nauke obj ektivna
nuznosl. Tchnologij a se poj avlj uj e kao predvodnik revolucioni sanj a proizvodne snage rada.
Na osnovu navedenog, tehnologiju mozerno definisati kao oblik primjenj enih radnih
postupaka i nauku 0 proizvodnorn procesu.
Tehnologij a otkriva aktivni stav covjeka prema prirodi , direktni proces njegova zi vola
a time i druSlvene prilike u kojima zivi i duhovne predstave koje iz njih izviru.
Ako lehnologij u prornatramo kao radni postupak, na osnovu prornjene na predmetu rada
lehnologija sc moze podijeliti na: mehani cku i fiz icku, fi zicko-hemijsku, hcmijsku i bio-
losku.
Prema grananla proizvlldnjc tchnlllogij u smo podijclili na: tchnologij u rna inogradnjc,
gradcvnu lchnologij u-izgradnja moslova, putcva i sl. , lckslilnu lehnologij u, lehnologiju
9

drveta itd. Korisno je napomenuti na kraju, da se pored navedenih tehnologija pozoaj u i siTe
u razvoju tehnologija obrazovanj a, tehnologija rada u administraciji , tehnologija zdravstva
itd.
Znaci da se osi m tehnologij e u materijalnoj proizvounji razvijaju i tehnologij c van nje.
1.2. METODE OBRADE (livenje, deformisanje, zavarivanje i rezanje)
Obradom matcrij al a podrazumijevamo ni z postupaka pomocu koj ih predmeti za obradu
dobijaju odgovarajuci izmj enj eni oblik, dimenzij e i kval itetu obradene povrsine.
Najvainija svojstva materij ala na osnovu kojih moze da sc vrli i njihova obrada su:
sposobnost livenja, deformisanja, spajanja - zavarivanj em i rezanj e. Obrada matcrij ala koja
se obavlj a tehnoloskom osobinom - livkosti naziva se livenj e. Livkost je sposobnost mate-
rijal a da se u stopljenom stanju da ulij evati u kalupe i da popuni suplj ine kalupa a nakon
ocvrscavanj a da poprimi konture kalupa. Livenj e ima siroku primjenu u tehnici . Obradom
livenj a izraduju se metalni dij elovi koji nalaze primjenu u svim gr anama tehnike. KuCista
za masine, postolj a za masi ne, cijevi itd. su di o dij elova koji se izraduj u livenj em. Postup-
kom livenj a mogu se izradivati i najkomplikovaniji dijcl ovi masina.
Elasti cna deformaci' a je deformacija koja ostaje u matcrij alu i nakon pres tanka djclo-
vanj a spoljnili s i l a ~ laslicnostje svojstvo materij ala da se pod djejstvom vanj skih sil a tra-
jno deformi Se, a da pri tome ne nastupi kidanje iii lorn. Kovanje, presovanje, valjanje i
izvlacenj e su glavne vrste obrade plasli cnom deformacij om. Dakle, kod obrade plasticnom
deformacij om dolazi do pomjeranja ceslica, a pri tome nc dolazi do lorna ili kiuanja.
Obrada materij ala spajanjcm nal azi sve siru primj enu jer j e dokazano da se takvom
obradom stedi u materij al u i smanjuju troskovi proizvodnj e. Spajanj e materijal a se ubraj a
u tehnoloskc osobine. Spaj anj e materijala j e sposobnost materijala da podvrgnut postupku
spajanja ostvari taka v spoj da budc obezbj eden njihov metalni kontinuitet, a da se pri lome
zadovolj e uvj eti za taj slcpen spajanja.
Posoj e tri nacina spajanja ito: spajanje zavarivanjem, spajanj e lemJjenj em i lij epljenje.
U Stroj industriji zavarljivost ima veoma stroku primjenu.
Obrada materij ala koja se vrsi na osnovu osobine djeljivosti naziva se obrada rezanjern
strugotine. Razhkuju se dva naeina obrade rezanjem ito: rueno i masinsko. Postupke ruene
obrade rezanjem strugoti ne upoznat cemo u skolskoj radionici na satima prakticne nastave
s proizvodnim radom. Mas inski postupci obrade rezanjn strugotine su: tokarenje, glodanje,
brusenje, sjecenj e itd. Obrada rezanj ern strugoline, rueno iii rna inski, zavisi od precizoosti
abrade koja se zahtij eva, kvaliteta, oblika predmeta, ekonomskih fakt ora i s1. Obradljivost
rezanjem strugotine je tehnoloska osobina da se rnaterijal da obradivati skidanjem strugotine
na za to odredenim masinama.
10

1.3. OSNOVNE KARAKTERISTIKE SA VREMENE TEHNOLOGUE
OBRADE (produktivnost, ekonomicnost i kvalitet)
Osnovne karakteri stike jesu: da se sto vi se poveca proizvodnost, da se kvalitet proizvoda
pobolj sa i da ckonomicnost bude na visokom nivou tj. da su cijene sto nize. Proizvodnja se
stalno usavrsavala tako sto su se stalno usavrsavalc mas inc, tchnoloski postupci obrade i
organi zacij e proizvodnje. Na taj nacin doslo je do razvoj a automatizacije proizvodnje,
serijskc proi zvodnj c, koordinacij c rada pojcdinih prcduzcca. Svc j e ovo bilo veoma zna-
cajno za unapredenj e proizvodnje.
Piranj a za panavljanje gradiva
1. Kako sma dejinisaLi tehnnLagiju i kajije ciLj rehnaLngije?
2. Kaka sma padijelili rehnalagiju prema granama praizvadnje!
3. Kaje su vrsre metoda abrade?
4. Kaj e su osnovne karakteristike savremene praizvadnje?
11

2. LIVENJE
2.1. ZNACAJ TEHNOLOGUE LIVENJA U MASINSTVU
Liven'c 'e vrsta mehani cke obrade kod kojc sc materijal od koga zelimo oblikovati neki
predmet rastopi i u tecnom stanju ulijeva u odredeni ob 1 kalu a. Kada se materIJ
on zaUZlma ob 1 onture kalupa. IstraZivanjem se doslo do spoznaje da su se livenjem
izradivali predmeti i 4500 godina prije nove ere. Danas tehnologija livenj a predstavlj a
sintezu dosti gnuca veceg broj a naucnih grana kao sto su tehnologij a materij al a, hemija,
grane mas inske tehnike. Livenj e je u stvari stvaranj e pogodnog oblika za nastavak prerade
a cesto se stvaraj u oblici koji se mogu ekspl oati sati sa iIi bez daljnje dorade. Li venje metaJa
i legura metala ima veoma znacajnu ul ogu u tehnologiji obrade, jer komadi dobijeni
li venj em cine znatan di o mas instva. Za proizvodnju velikog broja mas ina i uredaja livenjem
se proizvode i dij elovi koji se na bil o koji drugi naein ne bi mogli ni proizvesti. Tecnost
mj era odlivkaje u stotim dijelovima milimctra. Ovako dobijcni elementi se mogu ugradivati
bez dalj nj e obrade. Usavrsavanj em tehnologij e livenj a omogucena je izrada al ata livenj em
iz cclika, a koji se iIi ne mogu iii vrl o tesko oblikuju pl asticnom deformacij om. Kada je
moguce jedan proizvod izraditi na vi se nacina onda se prihvata onaj nacin koji zadovolj ava:
ekonomi cnost proizvodnj e, raspolozivost proizvodnih kapaciteta, propise 0 kvaljtetu proiz-
voda itd.
2.2. POSTUPCI LIVENJA
Zagrijavanjem odredenih metal a i njihovih legura 0 . relaze iz cvrstog u teeno stanj e,
sto omogu ava da se mogu !lil odredene me 0 Ulij eyati I!..prostor namijenj en za izradu
-Predmela-blupa. Oakie, u istoplj enom slanj u metal se ulij eva u supljine-kalupe, k ~ imaJu
izo'led i d jmcoz jJ e zelj eoog kgw1cia.. l'fajcesce se pojedinc livacke fonne upol!eblj avaju
sarno jedanput za livenj e. To su obieno forme nacinjene od pijeska, i ilovace. Da bi se iz
njih izvadili izliveni komadi one se moraju razbiti pa se zato nazivaju izgublj ene forme. Za
metale i njihove legure, koje imaju nisku tacku IOpljenj a i koje se lahko tope, kori ste se
forme u kojima se moze vrsiti livenj e nekoliko puta a takve forme-kalupe nazivarno trajnim
formama. SlOpljcni mctal uliva se u kal up kroz nekoliko lijevaka u zavi snosti od vel icine
kalupa. Za manje kalupe se pravi jedan lijevak, a za vece vise njih. ~ a livenj e metala i
~ o v i h legura poslOj i vise pqsmpaka - metoda. Ovdje cemo sarno pomcnuti te postupke-
12

-metode a razradit cerno ib u daljnjern izlaganju. P,?-stoj.ssli.jGleee-mel ode live nj a: grayi,: 2
taciono Iivcnj e, li venj e u metalnim kalupima-kokilarna. livenje pod pritiskom eentrifugalno
fu,enje, neBfekidno lYeii]e.livenje u vakumu
1
precizno livenj e pomocu topivib modela i
Iivenjc u pjescanlmlCaIii pima. -
r l
2.3. LIVENJE U PJESCANE KALUPE
Prilikorn li venj a mora se voditi racuna da materijal bude u dovoljno teenom stanju,
narocito kod li vcnj a dugackih i tankih predmeta. Mora se svaki konkrctni slucaj li venja
dobro proueiti da se zna kako postavi ti uli vni sistem i nalivke. Mora sc voditi racuna da
cij cli kalup mora biti ravnomjcrno ispunjen li vom prije nego sto metal pocne da se kristali se.
Prilikorn Iivenj a mora se voditi takoder racuna 0 skupljanju rnaterijala prilikorn bladenja.
Ncdostaei koji se j avljaju prilikom livenja i njihovi uzroci su najccsce:
kada je odlivak ncpotpun iii nije jednako izliven, glavni uzrok je ncdovoljna
temperatura tccnog metala i mala hrzina livenj a,
gasni mjehurici nastali uslijcd gasova pri ocvrscavanju, uzrok je sto nisu izasli
prilikom livenj a,
pojavu lunkera uzrokuj e neravnomjerno bladcnj e i skupljanje,
pukorine nastaj u prilikom skuplj anja kod nepotpuno ohl adenog liva,
oksidna mjesta nastaj u uslijed oksidacije, a ti isti uzroci su i za poj avu pjene.
2.4. MA TERIJAL ZA IZRADU PJESCANIH KALUPA I JEZGRE
Za izhor i upotrebu rnatcrijala za izradu pjeScanih kalupa i jezgra moraju se ispuniti
slijedeci uv jeti :
r
materij ali od kojih se izraduju moraju imati sto niZu cijenu,
rnoraju se labko deformisati ,
izradeni moraju imati odredenu cvrstocu,
rnoraju bi.li otpomi na poviSene temperature tecnog metal a,
moraju ornoguciti da izliveni komad ima glatku povrsinu
o
. ,
rnoraju bili dovoljno supljikavi da ornoguce oticanj e gas ova i para.
..
Slika 2.4. 1., 2.4.2., 2.4.3. Ulivni sisumi
13

Do sada nisu poznali malerijali u prirodi koji bi mogJi zadovoljili navcdenc uvjcle. Zalo
se malerijali za izradu kalupa za izdublj ene forme narocilo priprcmaju iz izvjcsnih sirovina.
Te sirovi ne su li vacki pijesak, rnasa i ilovaca. Pri izradi pjeScanih kalupa potrebno je naroci lO
obralil i pafnju na ulivni sislern, slika 2.4. 1. , 2.4.2., 2.4.3.
Livacki pijesak
Forme u pjcscanirn kalupirna izraduju se od rnodcla drvela iIi od neki h rnctab. Ovi
rnodeli rnoraju bi ti dosta preeizno uradeni. Preeiznost izrade ovih model a zahti jeva se zbog
toga sto se odlivei obraduju u rnanj oj mj eri a sarni zidovi prcdrnet a od lahkih legura su tanj i.
/pijesak za izrael u sastoji se oel kvarenog pijeska koji sadni odredeni postotak ilovacc gdje
se <.Iodaje voela i'ij i je postotak 0<.1 5 do 12%. Zrnea pijeska trebaju bili ostrih kontura, ne
smiju biti raYne povrsine, moraj u bi ti hrapave i ela irnje veli cina priblizno iSla. Ul oga iJovace
pornjcsane sa vodom je da povezujc zma pijeska sto mu <.I aje odredenu plasticnost. Pove-
canjcrn il ovace posti ze se vee a plasti cnost, rncdutirn, to uzrokuj e i odredeni nedostatak u
propustJjivosti stetnih plinova. SadrZaj iJovai'e kreec se od 5 i vi se %, pa tako u odnosu na
postotak il ovace razlikujerno 4 vrstc pijeska:
sadrZaj il ovacc u pijcsku od..5 po 8% naziva se rnrsavi iIi posni pijcsak,
pol umasni pijesak sadrZi od 8 do 15% il ovace,
sadrZaj ilovace ad 15 do 20% jemasni pijG&ak, a
sadrZaj iJovace iznad 20% je masEipij esak iIi punornasQi. -'
Forme mrsavog pijeska rnoraj u se liti u vlaznom stanju. Livenje u SUhorn stanj u izazvalo
bi rasprsnuee formi. Forme pijeska sa vecirn sadrtajern pij eska ( 15% i vi se) rnoraju biti
suhe, sto omogucuje propustanj e stetnih plinovaLKrupnoca zrna pij cska krere se do 0, 5
rum. Najcistiji i najljcpsi li v dobije se upotreborn zmea krupnoee ad 0,01 rum do 0,02 rum.
Opravdanost zahtj eva da zrnea budu iste vclicine je u tome sto bi sitnij a zrnea uJazila izmc-
du krupnijih i lime zatvarala kanaJc za odvod gasova a isto tako zmea moraju bili hrapava
da ne bi ona sarna rnedusobno zatvarala kanale za odvod plinova. Dodavanjern karnenog
uglja - mJjevenog, sprecava se mogucnost speeenj a zma medu soborn. SadrZaj uglj a j e od
5 do 20%. Za li vcnj e modela od al urninij a najvise se koristi srednja krupnoca li vackog
pijeska hemijskog sastava: sil ieij-oksida Si0
2
70 - 90%, gline alumij-oksida Al
2
0
3
izrnedu
5 i 15%, kreca CaO do 2%, magnezij-oksida MgO do 3%, gvozdcnog oksida Fe:P3 2% i
organskih rnaterijala J %.
SadrZaj il ovace preko 20% u pijesku j e rnasa. !bsirn il ovace sadrZi i nesto grafi tne
prasine, kvarca i s1. Ovaj materijal upotrebljava se za nd to veee forme ciji jc obJik korn-
plikovan i cija izrada traje duz.e vremcna. Ove forme, izradene oel rnase, sa velikirn
dodatkom il ovacc irnaj u vecu evrstocu sto je i zahtjev kod velikih formi. Ovi kalupi od
rnase, moraju se susiti prije lijevanja rnaterijala. Susenje se vrsi zbog toga sto u pijesku
nastaj u fine pukotine kroz koje odlaze plinovi stetni u ilovacaje mj esavina
vode i pijeska, oblika Up0lrebljava se zbog njezine finocc za pravljcnjc formi za
kornade koj i moraju irnati veorna glatke povrsine. Dovaea se takodcr upotrebljava za izradu
j ezgri i sablonskih kalupa. Da bi il ovaca bolje propustaJ a stctne plinovc dodajc joj se
p.ilGt-ine, slame. koksovc praSi nc i sl. Ovi dodaci prilikorn susenja formi izgorc i na njihovom

14

mjestu nastaj u pore kroz koje izlaze stetni plinovi. Forme od il ovace i jezgre postaju tek
tvrde kada se osuse.\
Pijesak za je'Zgl-e: 'ezgre materi ' ' . or.ill.l!...,biti veoma cvrsti . Za pravlj enje
jezgri upotreblj ava sc_ ijesak sa dodatkom ilovace od 15 do 20%, posni pijesak'
pomj esan sa kalofonijumom, e ern om melasom a i vr 0 cesto I sa laneDlm u Jem. Susenje '-
je'zgTa Je obavezno. Za jez-gFakod kojih nlJe pottebna posebna armarura i kod
kojih je potrebno da se mogu lahko odstraniti iz gotovog odlivka, upotrebljava se naroci to
mjes kvarcnog i' eska koj i se ornjesa sa melasom
mQ!!l.,_a.najcescc suaneni m uljem. ,Ovc jezgre izraduj u se u gvozdenim kal upi ma, zatim se
vrsi susenj e na tempcraturi od oko 180 Dc. Tako izradcne jezgre vrlo su tvrdc i cvrste i
raspadaju se poslije livenj a, upotrebom narocit ih alata, u flnu prasinu koja ispada iz odlivka
do posljednj eg ostatka.
2.5. PRIPREMA PUESKA I MASINE ZA PRIPREMU
Materijali za izradu kalupa i jezgra moraju se prij e upotrebe podvrCi odredcnoj mjeri.
U li vni cama pri premu pijeska vrsi li vac. Priprcma se vrsi na samom mjestu gdje se izraduj u
kalupi . Ovakav nacin pri preme vrsi se u zastarjelim livnicama. Danasnje livnice imaj u ma-
/
3
d
I ,
/I I
1 00rt'-------! '

'"8 ,JJ 10
d

-
,;
0-
cx/li"OIi
kalup
4
---,- rr-:.rn'/log
pij('$kn
Stika 2.5. 1. Tok mehanitke pripreml! pijl!5ka

sine kojc vrse pripremu pijeska. Ovakvom priprcmom pijcska, pijesak ima uvij ek dobre
kvalitctc.
Na slici 2.5.1. shematski je prikazan tok mehani cke pripreme pijeska.
Novi pijesak se ociSli od primjesa, a zalim se susi u peCi ma za susenjc (I ). Osuscni
pijesak se traasportuj e do sila (2) na kome se vrsi prosijavanje. Nakon prosijavanj a pijcsak
dalj e ide do sp"rerni sla (3) . Na drugoj strani vrll i se priprema slarog pijeska. Kalupi se dovode
do vibracionc rcsclkc (4) gdjc sc istrcsaj u. Odlivak, okvir kalupa i sislem za ulij cvanj c oSlaj u
aa resetki (4). Malerijal pada ispod reselke i odvodi se transponerom preko magnclnog
separalora (5). Tu se odvajaju gvozdeni kornadi . Pijcsak se, dalje, prosijava na situ (6) i
daljc se odvodi do bunkera slarog pijeska (7). Uglj cna pras ina se priprema mJj evenj em i
zalim se doprcma do bunkera (9). U bunker (10) se dizali eom doprema benl onilne gline.
Yoda koja sluzi za vl aZcnj e malerij ala za izradu kalupa dovodi sc u odredenim koli cinama
a la k o l i ~ i n a reguli se se uredajem za aUlomalsku rcgul acij u (8).
Nacinjcna smjcii" za izradu kalupa dovodi se do urcdaj a (1 1) za mij csanjc i vlazcnj c
pijeska. Koli Ci na primjese za malerij al od koga se izraduju kal upi reguliSe se aUl omalski
uredajcm (d) - dozerima.
Slika 2.5.2. Pd lP sfLft!njt! pijt!siuJ
16
Prvo se rnijcSa suha smj esa od slarog
pijeska, novog pijeska, ugljcnog iii gra-
filnog praha i benlonitne gline a zalim se
dovodi voda i mij esanj c se naslavlja. Kada
se mj esavina dobro izmij esa odvodi se u
uredaj za rastresanj e (12). Odavde, mj da-
vina sc transportuj e do masinc za kaJupo-
vanje. Svaka malli na ima i bunker sa rez-
ervnom koli cinom smjcse za potrebe u
slucaj u zasloja na spravljanju iSle.
Na sli ci 2.5. 2. prikazana j e slojeea pee
za susenj e pijes ka.
U donj em dijelu cilindra peci nalazi se
lozisle (1) sa reselkom za cvrsl o gorivo.
Plinovi sagorij evanja krecu se prema 01-
voru (6) (oznaceno stre1icama). SuprolnO
krelanju phnova sagorij cvanja mokri pije-
sak se sipa kroz OlVor (2) i dalje pada na
okrelne ploce (5). Ove ploce su pricvr-
ceDe na vralilu (9) i pokre6u se zajcdno
sa vralil om pomocu para koni1:nih zupea-
nika (8). Tu su jos nepokrelne pl oce (4) na
kojima su ugradene lopatice (3) "ij i je za-
dalak da vr e mje anj e pij eska. Osuseni
pijesak pad a kroz OlVor (7) i izlazi iz peci
osusen.

Na slijedccoj slici, slib 2.5.3., prikazanaje kombinovana masina koja ima si tu kojc radi
drmanjcm (postojc si ta: pologonska, polactna i ncpolaclna) i valjka za droblj enje starog
upolrebljenog pijcsb.
I I = /20- I.lO
" ;: I SO - '200 . 0
K
Slikn 2.5.3. KmnbillOVCl1111 maJin
Kroz lijevak (A) sc sipa vee iskori sccn pijesak uobijcn iz razruscnih li vacki h kalupa, i
odJazi uo valjaka (8) i (e) medu kojima se drobi. Valjci dobijaj u pogon pomocu remenice
(D) i para zupcanika (Z) koj i sc olaccu u suprotnom smjeru. Valjak (C) koji je u ounosu na
valjak (8) polactan vezan je oprugom (0) i postavljcn tako da se moze postaviti , tj.
pomj erati lijevo-desno sto omogucava promjenu rastojanja izmedu valjaka. Konstrukci-
onim rjeScnjcm omoguceno je da kada izmedu tih dvaj u valj aka dospije vcr i komad, valjak
(C) se pomj eri udesno i taj komad propadne izmedu valjaka i ne osteti masinu. Cim ovaj
komad prodc opruga (0), vrati valjak (C) ulij cvo. Zdrobljeni pijesak dolazi do sita (G), koje
I
SlikJ 2.5.4. Mlm Zll mljt"Vt'nje UgljCl;
2 - lEHNQlOOUAOBRADE I
17

emleDice DI ekSceDtra (K) i sipki (H) pomjera lamo-ovamo i tako se prosijava
pijesak. Prosijani pijesak olukom II ide Da jednu stranu, a krupnij i olukom 12 Da drugu.
MliD za rnJjeveDje uglj a i grafita prikazan je Da slici, slika 2.5.4.
Ovaj rnJiD sluzi da bi sc rnJj eveDjcm dobila uglj ena i grafi toa prasina. Matcrijal koji sc
zeli samljeli sipa se u otvor (a), zalim se odvodi u bubanj koji se okrece i u kome se nal azi
veliki broj lopatica od celika. Prilikom okrelaDja bubDja lopalice zahvataju materij al i sitoe
gao Na zidovima bubnja nalaze se ploce (b) od celi ka na koj ima su rupicc kroz koj c ispada
materij al do si ta (c). Na tom si tu se materijal PODOVO sij e i propada do finalnog si ta (d) koje
je u obliku bubnja. Kroz sito (d) prop ada prasi na-uglj ena iii grafitoa. Kroz lijcvkasti omotac
-'
4
(c) materijal pada iii u vrece iii oa transportne trake. Za
izdvajanje gvozdenih dje1ica iz matcrij al a kori sli se ma-
gnetoi separator, prikazan na sli ei 2.5.5.
Zeljezni komadici koj i propadaju kroz sito izdvajaj u
se na slijedeci naci D:
Traka ( I) sa materijalom (2) okrece se oko tocka (4).
Unutar toga tocka postavlj en jc elektromagnet. Ncmagnc-
ti cni sastojei prelazc prcko tocka (4) a magncti cni koma-
di (3) ostaj u pri traci dok se ne prekine djejstvo magneta
Slika 2.5.5. Magnemi separator kada Ii komadi padaj u u kutij u (5).
2.6. LIV ACKI ALAT I PRIBOR
Sasije iii kalupoice su ramovi u kojima Sl! izraduju jednokratoi kalupi.lzrada se vrsi tako
sto sc malcrij al za izradu kalupa nabije oko modela. Sasije iii kalupniec omogucavaj u da sc
kalup prenese od mj esta izrade do peCi za suseDj e, sto omogucava da se ne ostcti kalup
prilikom transporta i suscnj e, i prilikom lijevanja metala da ne dode do razrusavanja.
Kal upDice se naj cesce izraduju od sivog liva, pogotovu kad se radi rueno kalupovanje, a za
masiDsko kalupovanj e izraduju sc od ccli cnog lima. KalupDice moraju bili sto lakse i da se
obezbijedi da su stabiloe geometrijski i da su krute. Za liveoje lahkih metala, kalupnice se
izraduju od alumiDijskih legura. Za livenje sivog i cclieDog liva DC mogu se upotreblj avali
kalupi izradeni od lahkih melala. Razlog ncmogucnosti izrade kalupnice od lahkih meta.la
je visoka temperatura topljenja sivog i celi coog liva. Kalupnice od drveta se ugl avoom
koriste za izradu manjeg broja kalupa za koje nema standardnih metalnih kalupoica.
Oblik i dimcnzije kalupnice biraju se prema obliku i gabaritoim dimcDzijama odlivaka.
ShemalSki izgled oblika kalupniea, koje mogu biti : pravougaooe, k-vadratoe a rj ede Dekog
poscbnog oblika, prikazan je Da slici 2.6.1.
Kod saslavljanja kalupa kalupnicc se cCDtriraj u pomocu otvora (2) u koj e ul aze kiinovi
(3) i spajaju se donj a i g.oroj a kalupnica. Ojacanje zida (4) sluzi da bi sc l a k ~ e nabio pijesak
i da bi Ide ispao iz kaiupa. Rut ke (I) sluze za prenosenj e. Na slici 2.6.2. shematski je
prikazana velika kalupDica.
Ove kalupnice imaju cepove (I) za hvalanje i prenoseoje dizalicoim mehanizmima.
18

1
..
,
I
0
SlikJ 2.6. 1. Kalupnica (",anja)
*
I
1
\
I I !
r::
D
. ~ .
' 2
P
b ~ 1
(
I .
I
Slib 2.6.2. Vel ika kalupnica
Irnaj u poprccna rcbra (2) cij a j c namj era bolj e drianj e pijeska u jednoj cjclini , a 0 njih se
mogu okaciti i zicane kuke za istu namj enu drzanj e pijeska uj ednoj cjelini . Rebra moraj u
biti tako postavlj cna da omoguravaju nesmetano nabijanje pijeska oko modela. Prilikom
kalupovanj a radnik kalupar mora imati odredeni alat i pribor. Kao sto vidimo na slici 2. 6.3.
alat i pri bor za kalupovanj e j e veoma raznovrstan.
142 ~
Inpazn
silO
nabijaa
mi.Hrijl! /(I ' le('lc killen
)
glntaih
Sllka 2.6.3. AlaI i pribor zu kalupo\,anj"
2' TEHNOlOOUA OORAOE I
SiljaA i
",jak
19

lopata, koj om se nabacujc pijcsak prilikom punjcnja
kalupa; rueno sito za prosijavanje finog modelnog pijcska. Nabij aci slui. e za nabij anjc
pijeska oko modela i razli eitog su oblika. Mistrije se koriste za popravku nastalih ostecenja
(ukoliko dode do llsteccnja). Lancctc imaju istu namjenu kao i mi strij e. Odslrallji vanjc
odronjenog pij eska prilikom kalupa vrsi se Jivackim kukama. SiJ a i livacke
igJe imaju namj enu da kaJupar njima pravi kanale za ventilaciju. Vijci sa kukom sluzc za
vadcnj c model" iz kaJupa koje sc mora obnviti bez oSlccenja. Alali za glacanj e imaju razliei t
oblik i namj ena im je da se nj ima vrsi glacanje, tj. poliranj e povrsinc kalupa. Za masinsko
kalupovanj e upotrcblj ava sc di o navedenog alala i pribora. Uz navedeni alat i pribor po
potrcbi sc kori stc i slij cdccc vrstc pribora:
prskaJicc, kojc sluzc za vlaZcnjc kalupa prilikom popravkc,
.. cctkica za ciscenj c i vla.zcnjc kalupa,
drveni cekic Za razdnnavanje modela prilikom vadenja,
svjcliljka za osvj etljavanje unutrasnj osti kalupa,
ogledal o za posmatranje tesko vidljivih mj esta u kalupu,
ruena duhaJjka i
vre6ica od lana za grafilnu ili uglj cnu prasinu.
2.7. RUCNA IZRADA KALUPA U KALUPNICAMA,
PODU LlVNICE I POMOC:U SABLONA
Izrada kalupa u kalupnicamajma siwku-primjenu. !(aJup se izraduj e lako da dvij e
kalupnicc cine jcdnu cjclinu. Mcdulim, ima slucajcva gdjc sc za izradu jednog kaJupa
upotreblj ava i ne 0 Iko kaJupnica. To se primjenjuj e kod komplikovanih odJivaka.
Na slici 2.7.1. prikazanje tok izrade kalupa u kalupnicama.
Za suplj cg predmeta (a), "iji jc oblik cijevi, modelje 2Q9jeljcn na dva dijcla.
To su donj a polovina (ml) I gomJ a (m2) .
Faza izrade je sli cdcca: olovina (m sc poslavi na SIO i se prvo kalupuj e,
stika b.;Zalim se poslavi kaJupnica pri cemu se mora vodili racuna da-model Jd i u srcdini
kalupnicc. Model se mora napmsili likopodij umom. Ukoliko se ne koristi jedinstvena
mjesavina za izradu kaJupa;nanoslse sloj mode ogp;j eska i lagano nabija oko modela, a
zalim nabacuje mjcsavina za ispunu uz iSlOvremeno Kada se kalupnica ispuni do
vrha, povrsina se ravna i uz pomoe , iJa sc prave venlilacioni kanaJi. Zavrsavanjem pravlj enj a
lih kanal a, zavrsena je izrada donj e pOloviliekalupa::zatim polovina okrece i
priprema za izradu gomje polovine (m2) povrsinu donj eg dijela
kalupa (ml )' koja sc posipa suhim xvarcnim To sc radi dn bi se sprij ceilo
zaljeplj enj e gomj c polovine kaJupa. Zalim e oduba visak pijeska i ocisli ravna povrsina pa
sc na nju poslavlja gomj a polovina modela (m2), a zalim i gomj a kalupnica. Model se
naprasi likopodij umom i nanosi mode Ina mjc avina oko model a kao i kod izrade donje
polovinc kalupa. Po. to sc u gomjem dijclu kal upa ualazi uJivak, kan i nalivak, potrebno jc
postavil drvene modele. za ulivak i nalivak. Oko ovih modela nanosi se manji sloj kalupne
20

mjcsavinc i lahko nabij c svc dok sc gomj a kalu-
pnica nc popuni . Povrsina kalupa sc zalim ravna i
izbuse venlil acioni kanali, izvade modeli za ulivak
i nalivak, i formira uli vna casa. Za vadenj e model a
potrebno je ski nuti oornj tl polQvi nu kalupa, okre-
je za l 80.\Vadenj e modclaje dosta osj elljiv i
naporan pOS'l O. Prilikom vadenj a modela potrebno
j e nakvasiti cekiea
1
_
model razdrmati , uviti vijak s kukom i vodit; racu-
na da sc ne ivice kalupa.
Ako jc odlivak slozcll og oblika, ivicc kalupa sc
ojacaj u livackim ekserima da se obezbjcdi time
vee a cvrsloca na najosjcLljivijim mj eslima. Kada se
model izvadi, ako jc doslo do oSlcccnja, kalup se
popravlj a. Ako cc se u kalupe vrsiti li venje dok su
kaJupi vlazlli moraj u se naprasiti grafi tnom prasi-
nom, a ako su kal upi suhi onda sc prcmazuju gra-
fi lom prijc skl apanj a za li venjc. Kada sc pravi ka-
lup za suplj e odlivke potrebno je izradi ti i jezgro.
Kada se zavrsi suscnjc, skl apa se kalup, slika (d).
Na rastresi tu podlogu postavlja se donja polovina
--kaJupa a osiguranje se vrsi podupiracima zajezgro.
Tada se postavlja i gorl)j a polovina kalupa i kli-
novima se uevrsti nakon centriranj a za donj u polo-
vmu,
Izrada kalupa na podu li vnicc. Ova izrada sc
manjc koristi u odnosu na izradu kal upa u kalupni-
cama. Uglavnom se primj enjuj e zn jednostavnije
obI ike odlivaka, za vecc tdine i dimenzije.
predmet

,


dOllj; diG kalupo dOllji dio modC'fa
1I (l1;\'(lk,
C)
oplerC'S!'jc
/' --
-
d)
Sl ikJ 2.7.1. Tuk izrudt: klliupa u
kalupllicamu
Najccsce su to odlivci plol'astog oblika, kalupnicc, legovi, razni obli ci itd.
Razlikuj u se dva nacina izrade ovih kal upa a lO su:
izrada olvorenih kalupa i
izrada zatvoreni h kalupa.
Orvoreni kalupi u podu Iivnice SU oni kaJupi kod kojih je gomja povrsina otvorena za
razliku od zatvorcnih kalupa, eija jc gornja povrsina zatvorena.
Na slijedecoj slici 2.7.2. prikazan je shematski kalup u podu livnice.
Ovo kalupovanjc primjcnjuje sc za izradu jednostavnijih li veni h kllmada, gdjc sc ide na
manju cijcnu Tu sc kalupuju jcdnostavne pravougaone ploce. ploce sa rebrirna,
'tapovi, rdetki za plote itd. Prilikom izrade kalupa, slika 2.7.2., napravi sc odgo-
varajuca jama, octgovarajuce velitine prema kalupu. Na dno jame po ipa se sloj krupnog
koksa za odvudenje plinova odIivku. Sa strane se postav1jaju cijevi (I) eiji broj zavisi
oct uimcnzija kalupa. Precnik cijevi je od 50 do 70 mm. Jedan kraj cijevi ulazi u koks, dok
21

drugi kraj viri iznad poda livnicc. Kraj cijevi koji viri iznad poda livni ee sc mora zatvorili
da ne bi u nju upadao pijcsak. Kada se pocne sa livenj cm ccpovi sc moraju izvaditi. Iznad
gornjcg dijela kalupa postavlja se sasija (2), koja prekriva model i prelazi nj egove vanj ske
climenzije za 5 do \0 cm. Sa strane se postavlj aju klinovi (3) i sl. koji sluze kao vodiee
prilikom kasnij eg postavljanja i centriranj a gornj eg dij ela kalupa. Kada se postavi model za
formiranje ulivka i oduska (5) kalupnica se puni kaluparskim pijeskom cij e nabij anje se vrsi
rueno. Nakon sto se poravna povrsina kalupa, napravi sc ulivna casa (4) a zatim se vade
modeli, odusak i ulivak. Ovim je zavrsena i izrada gornjeg dijela kalupa, vrsi se potrebna
opravka kaJupa ukoliko je doslo do ostecenj a, zatim sc naprasuj e i skl apa za li vcnj c.
2
t1Ccr
,
j
~
Otvoreni kalupi u podu Jivnice. Shematska izrada ovog kalupa dataje na slici 2.7.3.
[zrada se sastoji iz slijedeccg: Na osnovu vanjskih dimenzija odlivka obilj ez i sc potTcbna
vcli Cina u podu livnicc. Nakon toga iskopa se jama odgovarajucc dub inc. Na dvij e strane
postavljaju sc sine ( 1) kojc sc jcdnim dijcl om moraj u ukopati i sluze za poravnavanje kalupa,
tj. povrsine kalupa. U jamu se ubaeuj e kaJuparski pijesak, nabijaci ma se nabija, a zatirn se
ravna ravnalom (2). Kontrola poravnatosti povrsine vrsi se liverom-libelom (3). Model (4)
sc pospe prahom od grafit;, iii se povrsina pospe kvarcnim pijeskom, sto sprijecava zalj e-
7 4 R .I 2
" .
ShkiJ 2.7.3. Pnkuz lutJdl' Ieu/upu. u pmlu livn;cr:
22
plj enje pijeska za model. Nakon toga se
utiskoje u livacki pijesak. Gornja povrsi na
modela je obavezno postavlj cna u vodora-
vni polozaj , sto se provjerava livero-libe-
lorn. Uz pomoc rucnog, odgovaraj uccg, ala-
ta izradi se ulivak (5) i preliv (6) a spoje-
Dim kanaJima, dok se odvodni kanaJi za
gasne-plinske mjehuri ce izbuse bu ilom
(7). Modd se rasklima laganim udarcima
cekica. Prijc ovoga ivice model a se moraju
nakvasi ti vodom uz pomo': cetke.
Kukom (8) sc vrsi vadcnj.: modela. ko

se kalup osteti prilikom vadenj a, pristupa se popravci odredcnim alatom. Kod livenja kalup
se naprasuj e a po potrebi moze se susiti . Ako se liju veliki i td ki odlivci, na dno jamc ispod
pij eska poslavlj a se sloj krupno zrnastog koksa sto omogucava bolji odvod plina sa donj eg
dijcla kalupa.
Izrada kalupa pomotu sablona. Ova izrada vrsi se u odredenim sl ucajevima gdj e se
umjeslo modela primj enjuju sestari iii sabloni . Sabloni su daske na kojima su izradene
odrcdcnc konturc. Oblik tih kontura zavi si od obl ika predmcta koji treba liti . Ivice tih
kontura sablona su iskosene tako da mogu ocl stranjivati pij esak pri sabloniranju.
Sabloni se mogu upotrebljavati za iZTauu kalupa za lij evanje rotaci onih tijela npr.
zamajca, zvona itd. Prilikom kalupovanja pomocu sablona umj esto modela upotrebljava se
sablon odgovaraj uceg profila. Pomocu tog profila pravi se supljina u kalupu. Postoje dva
naeina izrade kalupa, ito: izrada povlacenjem sabl ona i nj egovom rotacijom.
Urcdaj za izradu kalupa rot acij om sablona shematski jc prikazan na slici 2.7.4.
Polazni clementi za izradu kalupa je sa-
blon (I), ciji je vanjski profil isti kao unu-
tarnji profil odli vka i dodalna sablona (2) ciji
vanjski profil odgovara vanjskom proftlu
odli vka. SabloD (2) ima namjcDu da obe-
zbjedi odredenu debljinu zida odlivka i fo-
rmira spolj asni oblik povrsine.
Povrsina mora bi ti tako obradena da se
lahko moze skinuti i postaviti na osnovni
sablon. Radnc ivice sabl ona okivaj u se li-
mom sto sprij ecava babanje prilikom rada.
Sablon se pricvr' cuje na nosac (3) koji se
moze lahko okretati oko osovine (4) i podi-
zati na visinu na koju je potrebno. To se
reguli se prstenom za podesavanje. U pos-
tolje (5) postavlj a se osovi na koja se posta-
vlja u sredini kal upa.
od/i\'ak
1
q .. .. .1 .. . ...
iu adu Iwlupa
rOlUcijom f abloll a
Na slij edecoj slici, slika 2.7.5. shematski je prikazan proces kal upovanja.
Postolj e (1), koje sluzi da se u njega postavi osovina (2), se ukl apa, dovoljno, u podu
livnice i nabaci sloj pijeska u kome cc se praviti kalup. (slika a). Na osovi nu (2) postavlja
se nosac sablona (3) na kome je pri cvrscena ablona (4). Okretanjem oko osovine sablona
kiizi prcko kal upne i tako skida nepotrebnu koli cinu mjeavine. Ovaj vi sak nastaje zbog
izbacivanja iz prelhodno grubo formirane j amc. Izbacivanj c kalupar. Okretanje sablona
vrsi se sve dok se ne posti gne odgovarajuCi profi l ciji oblik odgovara unutrasnj oj povr ini
odlivka. Moze sluz.iti i kao model iii kao prototip za izradu gomjcg dij cla kalupa. Tada se
osovina sa nosacem i sablonom izvadi, olvor privremcno zatvori (prolaz osovine do
Dobij eni profil se odgovaraj uCim sredstvom koje sprijecava lijepljenje kalupne
prilikom izrade gomje polovine kalupa.
23

0)
4
.', . ' , . . ~ ." . . .
' .
. ' .
. . '
,' . ....
. .: ,/',
Slika 2,7.5. Proces kaluf1nVal1ja
.' " " ' . ~ , , ,I
C)
Imad profiJa (stika b) sc poslavlja kalupniea (5), a nj en polozaj fiksira kJinovima (6).
Nakon nabaeivanja izvjcsnc kolicine kalupnc mjesavinc poslavljaj u sc moodi za ulivak (7)
i nalivak (8) i kuke (9) cij a je ul oga drZaca kalupne mjesavine. Nakon zavrsene faze
kalupovanja buse se venli laeioni kanali, vade se modeli za ulivak i nalivak i formira se
ulivna casa. Gomji dio kalupa sc podi gnc pa okrcnc za 180, ojacava, prcmazujc i susi. Pri
izradi donj eg dij ela kalupa (prikazano na sliei e) osovina se ponovo vraea u svoje Idiste,
prethodno oi'isceno, na sabl on (4) poslavi se dodalni sablon ( 10) eij i je zadalak formiranje
kalupa za vanjski profil odlivka. Okrelanjem sablona se skida visak materijala sa povrsmc
ranije formiranog profil a za dcbljinu zida odJivka. Poslije loga proeesa osovina se vadi, a
nj eno Id i Ie zatrpa. Donja povrsina kalupa se po potrebi popravlja, zatim premazuj e i susi.
Tako su priprcmJjcna obadva dijela kalupa i zatim sc spajaju i ccntriraj u (slika d) . Kalup se
oplereti prcko daske (II) legom (12) i pripravanjc za livcnj e. Ovakva izrada sc vrsi prilikom
manjeg broja odlivaka jer je ekonomi cnija, izrada sablona je jednostavnij a, ali je kalu-
povanjc mnogo IClC i lime skuplj e prema kalupovanju upotrcbom modela.
2.8. IZRADA ULIVNOG SISTEMA
Ulivei sluzc za ulivanj c rastopljenog metala u kalupc. Mogu sc postavljali sa gomj c strane
kalupa, a ako se radi 0 visokirn kalupima mogu sc poslavili i sa donje stranc. Ulivni sislem
cini viSe kanala koji su povczani medu soborn. Uvodcnje lecnog mctal a u kalup irna vcliku
vli!nosl pa zalO i irna praviJo pri uvodenj u. Pravila za uvodenje lecnog mClala u kalup sue
Ii yen je pomocu sillbodnng pada,
livcnje poo djejstvorn struj c koja pooiic mClal i
kombinovano livenjc, kojc c a toji ad ova dva navedena.
Na slijcoccoj sl ici, slib 2.8. 1., prikazano jc shcmal ki uvooenje \iva u kalup.
24

r
. ,
-. - " ....
"""",.J
'.
' .. ........ ......
i
' . .. ,.
: {l' r Sl 0
. aJ
..
. ' . ' : ' .
-- ....
. :- .: .. .. '
-.: -:. - . .,) . :.:' .
.. ' '. . ':


. . ; ....
. -.
.. .
, '. '. "
l b'rS10
b)
Sl ika 2.8.1 . Uvodenje liva u kalup
.
....
. '
.. -
',' : ; "'"l"'!'l.;L,
. ... ' " ',' ." .
'I " '-j ..
n .,STO
c)
.. : .
Livenjc odozgo omogucava pravi lno ocvrscavanje odlivka i postepeno hl adenj c (slika
a). Posta se ovo livenj e vrsi veoma brzo postoji mogucnost ostecenja kalupa. avo livenj e
nij c pogodno ako odlivci trcba da imaj u ispupcenje na mj es ru gdje ce udariLi sLruja metal a,
b o ni kod odlivka s<\ tankim zidovima i odlivka vel ike visine. Livenje (prema slici b)
odozdo primjenjuje se kod livenjajedn stavnijih oblika i velikih dimenzija. Kalup se popu-
nj ava mirno, dj ejstvo slruje je manj e paje i mogucnost ostecenj a kalupa manj a. Kombinacija
livenj a (slika c) primjenjujc sc kod livcnj a odlivaka velike visine i tankih zidova. Livcnj e
se vrsi odozdo i odozgo. Pogodnostje u tome sto sc materijal podize brzinom i popunjavanje
kalupa je ravnomj cmo. Ulivni sistcm se postavlja u sredini kalupa, tj . podionoj ravnini
gomj eg i donjclLdi:1/:hrlcaluJ?l[1:!livrri isrcm mora a ispuni slijedcce uvjete:
da sprij eei ul azak zgure u kalup, 9
da se osigura u kalup i nj egovo ravnomj emo
podizanje u kalupu,
da se obczbjedi ravnomj cmo punjenjc kalupaJ'Z mirno..i ravnomjcmo kretanjc
metala,
a sc omoguci brzo punjenje i oticanje plinova.
Normalan oblik ulivnog sistema shematski je prikazan na slici 2.8.2.
Ovaj ulivni sistem sastoji se od ulivne zdjelc (1),
ulivnog kanala (2), razvodni h kanala (3) i ulivnog ka-
nala (4). Ulivna zdjela je prvi dio sistema. Ova zdj ela
sluzi kao rezcrvoar za tceni metal za vrij cme livenja
sto omogucava jednak nivo, jednaku brzinu proticanja
is!. Kada sc vrsi ulij cvanjc mctal a u zdjelu, ulij cvanj e
sc vr- i u izdubljeni di o zdjelc (I). Shcmatski ulivni
sistemje prikazan na slij edecoj sliei, slika 2.8.3.
Posto uliv metala iz lonca obczbjcduje da ulivna
calia uvijek bude puna, cist metal sc krcce po dnu case
prcma kanalu (2). Pri tome tceni metal nai lazi na malo
uzvisenje (3) koje je postavljeno na mjcsto prelaska
korita u vertikalni kanal (2) i usmjerava pravae metala
navise, to omogucava izbaeivanje zgure na povrsinu.
Prema tome, metal ima vrtlozno strujanje. Vertikalni
---'-" I
, .(J-='
II I _ . _-----]
Slika 2.8.2. U/n'ni g

25

kanal sprovodi teeni metal iz caSe do razvodnika i is-
tovremeno regulise pritisak za pravilno uli vanje metala
u supljinu kalupa. Izraduj e se u gomj oj polovini kalupa.
Na dnu kanala ima sUSenj e sto omogucava da se odtii
isti protok metala. .
Razvodni kanal prihvata dospj eli metal iz vertikal -
nog kanala i preko ulivnog kanal a sprovodi ga u suplji nu
kanal a.
Sl ika 2.8.3. Ulivni sistem UJivni iIi dovodni kanal (2) ima namjenu povezi-
vanj a razvodnog kanala i supljine kalupa (3). Nal ivak j e
takoder dio ulivnog sistema cij a je namjena da obezbjedi izlazak plina i zraka iz kal upa za
vrij eme livenja i pracenj e porasta nivoa teenog metal a u kalupu. Nalivak se uvijek postavlj ao
na najvi si nivo odlivka i na mjestu najveceg presj eka odl ivka, gdj e se zavrsava ocvrscava-
nj e prilikom hl adenja.
Nalivak uj edno i sprecava poj avu lunkera tako sto snabdjeva odli vak tecnim metalom,
te na taj nacin kompenzuj e smanj enj e zapremine prilikom oevrscavanj a.
2.9. MASINSKA IZRADA KALUPA
Masine za izradu kalupa namj enjene su za mehani zaeiju dviju osnovnih operacij a i to:
sabijanje kaluparske mjeSavine u kalupniei i
vadenj e modela, tj . modelne ploce.
kalupne mjesavine 4 tipa masina:
m.ll!pe za - - - I
maSine sa stresanj em,
komh inovane maSine sa presovanj em i stresanjem i
masine sa nabaeivanjem.
Masine sa presovanjem kalupne mjeSavine podij eljene su na:
masine za presovanj e odozdo ...
masine za presovanj e i
masine za kombinovano presovanje, odozdo i odozgo.
Na slici 2.9.1. shematski je prikazana masina za sabijanj e pijeska odozdo.
Radni sto masine ( I ) sa model nom plocom (2) i model om (3) krei'e se u neporni cnom
okviru (4) na koj i se postavlj a i centrira kalupniea (5).
Prije nego sto se nabaci kal upna mjesavina, radni sto (I) se spusti u donji polozaj, koji
on moze zauzeti. Time se dobija ispod kalupnice odgovarajuca kolicina kalupne mje avine
visine (h) potrebne za presovanje. Kada se kalupni ca napuni iznad nje se dovodi ploca (6),
a radni sto ( I ) zajedno sa modelnom plocom se podiZe. Pri [orne se kalupna mjesavina iz
nepokrelnog okvira utiskuj e u kalupnieu i is[ovremeno sabija. Da bi se donja povr ina
model a dovela u ravni nu sa donjom ivieom kalupnice hod stoia mora biti jednake visine
(h). Sabijanje pijeska odozgo vr i se Da slijedeci Darin pr ikazan na sliei 2.9.2.
26

.'-'''': ,,-,,.,, , ''-' " "'\
.. /t
/// . , /. ' ,. "
F
Stikn 2.9. 1. MasinG za sabljanje pljeska oelozelo Slika 2.9.2. Sabijallj< pijeska odolgo /
Na radnom stolu masine (I ) postavlj a se modelna ploea (2) sa model om (3). Na modclnoj
ploei centrirana je kalupnica (4) sa dodatnim rarnom za punjenje (5). Iznad njib se nalazi
ploea za presovanj e (7) za ciju je donju stranu ucvrscen alat za presovanje (6) koji moze uei
u rarn za punjenje. Sto masine (I) se podi ze kada se kalupnica i ram napune kalupnom
mjesavinom, a nepomieni alat za presovanj e potpuno istiskuje kalupnu mjesavinu iz rarna
za punj enj e u kalupnicu i istovremeno vrsi sabijanje.
Masine za kombinovano sabijanje odozdo i odozgo svoj princip rada zasnivaju na
presovanju pijeska sa dvije strane.
Shematski j e prikazano na slici 2.9.3.
Na pokretnom klipu (I ) ugradcna je modelna
ploea (2) sa gomj om polovinom model a (3) i mo-
del om za ulivak (4). Na modelnu plocu ugradena
je kalupnica (5) koja je uj edno i centrirana. Za-
jedno sa kalupnicom postavlj a se i pomoeni okvir
(6).
Donj a polovina model a (7) vezanaje sa alatom
za sabij anj e (8), koji j e uj edno i modelna ploea.
Posto se nabaci kalupna mjd avina, klip (I) iz
donj eg polozaj a kreee se prema gomjcm polozaj u
sto uzrokuj e sabijanje pijeska zlt"obadvije strane.
Proces sabijanja je zavrk n kada gomj i model (7)
sa svoj om modelnom plocom (8(isti sne kalupnu
5
Sl ika 2.9.3. Kombinovaflfl masina l.JJ sabljanje
mj esavinu iz rama za punj enje, pri cemu se u kalupnici formiraju po jedna polovina supljine
kalupa i sa gomje i sa donje strane.
Masine sa stresanjcm vrse sabij anje kalupne mje avinc stresanjcm. Shematski jc
prikazana na slici 2.9.4.
Princip rada ovih masina jc slijcdcCi: U nepomienom cilindru ( I) koj i eini lijelo masinc
smjeslen jc pomieni kli p (2). Ovaj kli p je uj cdno i cilindar pomocnog klipa (3). Na ovom
27

Sl ika 2.9.4. Mashie sa strescmjem
cilindru je smjesten radni sto (4). Za radni sto je
ucvrscena modelna ploca (5) sa kalupnieom (6). Na
kalupniei (6) postavljen je pomocni okvir za pu-
nj enje (7). , , ')
Sabij eni zrak se najprije dovodi kroz kanal (kl )
ispod klipa (3), tako da istovremeno podize ovaj
klip sa modelnom plocom i kalupnicom navise i
potiskuje pokretni klip (2) nanize ispod koga se u
eilindru (I ) stvara zraeni jastucic. Istovremeno sa
dovodenj em zraka kroz kanal (kV prestaje dj cjstvo
zraka ispod odignutog klipa (k 1) tako da ovaj uslijed
vlasti te tel ine i tezi ne kalupniee sa kalupskom mj e-
savinom pada, dok se klip-eilindar (2) podize. Time
dolazi do sudara radnog stoia i gomje povrSi ne
eilindra u ravoini a-a. U momentu sudara klip-eilindar (2) i klip (3) prakti cno nemaju cvrstu
vew sa masom masine, tako da se uzastopni udarei ne prenose na mas inu u vidu potresa
oiti oa nj eou okolinu. Posto je ovdje rij ec 0 visini podizanj a stoia za 25 do 100 mm i broju
udara ad 150 do 300 u minuti tin;le se kalupoa mjesavioa sabija oko modela sve dok sc
pomocni okvir oe isprazni. Ovdje najveci step en sabijanj a postiZe oko modela, a oajniz i
u gomjem dijelu kalupa. Ovaj nedQstatak lahko se popravlja postavljanjem ploce u ram za
punj enj e.
Masine za nabacivanje pijeska. Ove masine potieu iz Amerike. Na sli ei 2.9.5. shema-
tski je prikazana masina za nabaeivanj e pijeska.
A
J
b t /J
tI'
-
r
I
c
d
-.
41-
-.
. 11
I-'
'\OYg
.
"
"

..
IA

J ..
I
..

Slika 2.9,5. N!aJi,w la nnbacivanje pijeska
Pijcsak se puni u lijevak (a) i odatl e se transporters kim trakama (b i e) dovodi glavi (d)
u kojoj se nalazi posuda (e) za oabaeivapjc pijcska u sasijc. Glava (d) jc od lima, i u nj oj sa
obrce posuda (e) sa 1200 do 1800 min-'. Posuda (e) zahvata malu kolicinu
pijeska i nabaeuje ga brzinom od 13 do 19 rnIs iz otvora (f) u sasiju (5) . Pri tome tece pijesak
tako ve1ikom brzi oom da dospijeva kao mJaz u 5asiju, gdje se kineticka energij a pijeska
pretvara urad sabijanja i tako se pijesak ravnomjerno sabija. Za 3 min. nabij a se oko I m
3
28

prostora sasije. Drskom (g), glave (d) se moze pokretali amo-tamo izoad eijelog OIVora
sasij e. Gl ava (d) je preko zgloba ucvrscena oa poluzi (h) koja se moze okretati oko osovine
(A) stuba (i). Osim toga, glava (d) se moze okretati i oko osovioe (8).
Elektromotor (k) tjcra traku (b), a motor (I) zajcdno pokrece i traku (e) i posudu (e). Ove
mas ine mogu bili: stabi lne i nestabi lne, a nabaeivanjem pijeska moze sejos vrsili i pomocu
sabij enog zraka.
2.10. RUCNA I MASINSKA IZRADA J EZGRA
Jezgra su tij ela cij a je namj ena da sluze za upolrebu prilikom livenja komada sa
prcdvidcnim komadi ma. Dakle, jezgra imaj u ul ogu ispunjavanja prostora u kaJupi rna i da
sprijece prodor kaJ upne rnjesavine i tako naprave predvidenu supljinu u odlivku. Kvarcni
pijesak jc osnovna sirovina za nji hovu izradu u koj i se dodaj e vezivna materij a kao sto je:
kaJofonijum, emulzija smole, rastvor gume u benzi nu itd. Jezgra se mogu izradivali rueno,
pomocu kut ija za jezgra, pomocu sablona i masi nski . Prili kom izrade jezgra one se armiraj u
eclicnim kosturom, zicanom mrcZorn i sl.
Podupiraci jezgra sluze za eentri.ranje i osiguranje polozaj a jezgra u kaJupu.
Na sliei 2. 10. I. shematski je prikazan jezgrenik i jezgro.
Ruena izrada j ezgr a : Obicno je jezgro izradeno od drveta
iii od gvozda, a sastoje se iz dva iii vise dijelova da bi se j ezgra
mogla izvaditi neostecena. Za odvodenje plinova, nastaJih u
jczgrima, pri li vcnju u pijesku sc izbuse kanaJ ici.
Jezgre kojc lreba da irnaj u obli k rotaeionog tijcla (kao
jezgre za eijevi, okrugle stubove i dr. ) izraduju se rotacij om na
strugu za jezgre.
Jczgre za neke dijelove prave sa povlacenjern odgovara-
juceg sablona po odgovaraj ucoj vodi liei.
Na sliei 2. 10.2 shematski je prikazana izrada povlacenjem
jezgre za kri vi komad cijevi .
Tu se jezgra izraduje iz dvije polovinc koje se poslije sas-
tave. Postupak made je slijedeci: Na drvenoj iii gvozdenoj
vodi lici ( I) formira se prostom rukorn iz pijeska LZv.izgubljena
jezgra Uezgra je jedno li venjc), na koj u se mmese tanak sloj
ilovace u koji se utisne armatura (2) od 'lice. Prcko te armature
se nancse sloj ilovace i pravi jezgra (3) uzdtdnim povlaccojem
sablona (4) po vadilici. Pri tome sablon skioe vi ak ilovace.
Kada dobij u definitivan oblik, jczgre sc suse i prevlaee crn ilom,
a po potrebi ponova suk Prevlacenje cmila se preko vruee
jezgre a to se radi da bi se sprijecilo da jezgra oe prihvati odli-
Yak. Ccsta je plllrcba za pojacanJem jezgre i to se vrsi upravll
navcdenirn urnetanjem armature za jczgra, koja moze bili u

- -- -- ----
j t':.Jl rroik
""-r' .. -.... J ... /.
b .
I
"
Slika 2.1 0.1. Jezgr. nik
ijezgro

Shtw 2. 10.2. i , rac/u

29

pIjlDsDl atl)g gvozda, u obliku cij evi i 51. Kada SC u jezgro
kao vezivno sredstvo stavi ulje, armatura nije potrebna.
Masinska izr ada j ezgra koristi se u masovnoj i krupnoserijskoj proizvodnji , a sve vise
se koristi i u maIoserijskoj proizvodnj i. Za masinsku izradu jezgra koriste se specijaIne
masine koj ima se povecaje produktivnost, veca preciwost izrade itd.
Postoje nekoIi ko tipova maSina za izradu jezgre, ito:
mas ine sa iSliskivanjcm,
mas ine sa sLrcsanjem,
mas ine sa prcsovanj em i
masinc za izradu jezgra uduhavanjem.
Izrada jezgra istiskivanjem naj eesce se kori sti za izradu mali h j ezgra cij i su poprecni
presjeci razIi citi . Izrada se vrsi isti skivanj em mjesavine za izradu na slij edeci naein, a
shematski je prikazan na sIici 2.1 0.3.
4
I
!
i
3
.
.. .
....:... _._. - -.....:-
. .
2
...-__ -=.--A
_.
I . .
, . .
\ .
Slika 2. 10.3. Izrada jezgre istiskivalljem
Smjesa za izradu jezgre (1) sipa se u otvor (A) koja kroz taj otvor propada do puza (2)
koji jc svojim okretanjem potiskuje kroz promjcnljivi nastavak (3). Jezgro (4) izIazi iz tog
nastavka i vde se na odgovarajucu duzinu. Konstrukcij a ovih masina je izuzetno jedno-
stavna. Jezgra izradena na ovim masinarna imaju veoma tacne dimenzije. Za izradu jezgra
srednj e velicinc koristi se masina za izradu stresanj em. Na ovoj masini mogu sc izradivati
i jezgra veCih dimenzij a, uz upotrebu posebno izvedenog stoIa, sa okretanj em stoIa. Na slici
2. 10.4. shematski je prikazana izrada jezgra na mas ini s prebacivanjem stoia.
Za sto (1) uevdicena je kutij a za jezgro (2) . Nakon sabijanj a smj ese strcsanjem i formi-
ranj a jczgra (3) na kutiji za jezgro postavIj a se i uevrscuje pIoea (4) . Sto sc zatim okrece za
180
0
i dovodi iznad prijemnog stoIa (5). Odvajanje jezgra vr i se stresanj em a to se postize
uz po moe vibratora koji jc ugradcn u sto masinc. Ovakvim nacinom izradc jezgre imaju
daIeko veeu (aenost mjera u odnosu na jezgra izradene rueno. !zrada jezgri vaIjkastog oblika
presovanjem shematski je prikazana na slici 2. 10.5.
Ovaj naciD sluii za izradu malih jezgra. Izrada prema gomjoj shemi sastoji se od: Gomj a
polovina ( I) metaInogjezgrenika ucvrscenaje na travcr.o:nu masine, a donj a polovina (2) na
stolu za presovanje. Letve (3) postavljene na donjoj poIovini jezgrovnika cine okvir za
punjcnje i istovremeno sluic kao vodicc. Visi na letvi odrcduje sc prema pOLrebnoj kolicini
smjesc za izradu jezgra. Dolje polovina jezgrovnika s postavljenim rarnom napuni 51! mjc-
30

'---- ' -_. -_. -- . --.
4
2
2
.. . . '.
2. lOA. Izratla jezgre no maJill i s prebacivanjem slola
som za j ezgra - vidi sliku (a). Poslije
sabij anj a slike (b) sto masine s donjom
polovi nom j ezgrovnika i j ezgrom se
spusta, sLika (e), traverza se pomjera u
stranu i jezgro vatli iz jezgrovnika.
Izrada j ezgra uduhavanjam. Ve-
oma brza izrada jezgra kao i mogu-
cnost izrade jezgra svi h stepena sloze-
nosti poslize se na masini sa uduhava-
njem, koj a je shematski prikazana na
sliei 2. 10.6.

] 1
0) b) c)
Nacin rada j edne takve masine za-
sniva se na: masina za izradu jezgri
puni se kroz pokl opac (1) u spremi ste
(2). Jezgrenik (3) j e iz dva dij ela, ucvr-
seCD je na stolu (4) i pritegnut herrnc-
SJiJGI2. 1D.5. luatlajel.gri valjlwstog nblika presnvanj em
licki prema sprernistu (2) pijeska. Kroz dovod (5) upusta se u
sprerni stc komprimirani zrak s prili skom 5 do 6 10
5
Pa (5 - 6
bara). Taj zrak uduhava masu za izradu jezgre u jezgreniku (3)
i tu se zbija.
Da bi se sprijecilo da se masa zbije u jednu grudu, cesto se
u spremi sla (2) nalazi odgovarajuci uredaj koji
rastresc masu. Kod ove masine jczgrcni ci mogu imali bilo
kakav oblik i vc]jcinu, a mogu bili ili od drveta ili metala.
Dobra strana ovih rnasina jc i to 10 se zbijanje matcrij ala vrsi
Sl ilru 2.10.6. MaJina za ;zradu
je'l..gri
31

Jezgre moze se upotrijebiti i obi can posnj pij esak,
kao i pijesak sa veznim, materijalom.
2.11. 8USENJE I PREMAZIV ANJE KALUPA I JEZGRA
U prethodniln izlaganjima pominj alj smo da j e odredene vrste kalupa i j czgra potrebno
susiti prij e livenja. VcliJcj kalupi i jezgra suse se na mjestu izrade. Susen 'e se vrsi topl otom
v tre od koksa iJj drvenog uglja, a moze se vrsiti i provodenj em to Ii a alupe
sa male po etne pc ' 1 n, 0 s. Starij e prenosive peci za susenj e imaju duhaljku koja propu-
huj e zrak za sagorijevanje kroz loi iste sa koksom i tj era u kalup vruce plinove kroz ulivak
i odusak. U tom slucaj u topli plinovi prolaze kroz kalup na sve strane veoma malim priti-
skom. Prolaz toplih plinova izaziva isparavanje v !!e iz kal upa i materij al a od koga su
izraderu i izlazc zaje sa vodenom arom kroz ulivak od s anale alupa.
G ovog nacina su!ienj a kalupa je !i to se gornji dijelovi kalupa bo Je . e
suse od donjih, dakle susenj e kalupa je neravnomjerno. Medutim, upotrebom modernijih
per i sa komprimiranim zrakom ovaj nedostatak je izbj egnut. Kod ovih peei puhaju se topli
plinovi kroz kalup sa znatnim natpritiskom i pri tome su svi izlazni orvori kalupa zarvoreni .
Zbog natpritska vruCi plinovi pronalazc sebi prolaz kroz supljikave zidove kalupa, te tako
ga u potpunosti os uk "
Susen' u kalupa mora se pridavati velik va! nost. Na'cesce se kalu i i 'czgra se u
,
s za sus sare su zidane komore dui ine 5 do 10 me ara sirine 3 do 8 metara.t..-
i visine oko 2 metra. U njirna bi . min' aIna temperatura 200 C, ko suscnj a kaIupa
fJezgra temperatura mora bili 300 C a u susarama za ce len ' eratura j e od 400 C
do 600 0c.
U zavisnosti od vezivne mase date su orijentaci one temperature susenja:
za j ezgra s dekstrinom - od 175 do 190 C,
za jezgra sa smolama - 200 C,
j ezgra sa uljnim vezivom - od 200 do 230 C,
za kalupc od bogatog pijeska - od 200 do 250 C,
za kalupe od veoma bogatog pij eska - od 250 do 400 C,
za kalupe i jezgra s glinenjm vezivom - od 300 do 360 C i
za kalupe od mase i ilovace - od 400 do 600 C.
Na slici 2. 11.1 . prikazana je shema susarc u koj oj se koks lozi, a slu!i za susenj e kalupa
i j ezgra.
Zidovi komore su dvostruki, s zracnom izolacij om (1) , radi to manjeg gubljenj a toplote.
Loz iste (2) loz i se cvrstirn gorivom kroz orvor (3). Gasovi nastali izgaranjem goriva popu-
nj avaju komoru. Kroz kanale (4) i odvod (5) ti gasovi odl aze u dimnjak. Vrata (6) nalazc
se na drugom kraju susare i kroz njih se unose kalupi i jezgra. Sine (7) smjeStene su na pod
susare, a po njima se kreeu kolica (8) koja sluie za transport lezih kalupa i j ezgri. Manji
kalupi i jezgra pricvrscuju se na policu (9).
32

, , ,
./
,
. , ,
.
I
, ------
_l

/ /
,
I
II

-
I If
/ /
\

::::='1 1/


=
__ I,
-' I
',//
4- -
I
I ,
I //
. "

/
9
\
Il
\
.'
6 7
3
'.
,
/ ,
. . ,"/,", ,.:. .' ..
Stika 2.11 .1. Sulara ZG sfl senje kalupa i jezgra
Proces sUSenj a obuhvata tri faze: zagrijavanje, susenje i Wadenj e. Brzina zagrijavanja
treba da je sto manj a sto omogucuj e smanj enje deformaeija i pukotina kalupa i jezgra.
2,12. GRA VITA CIONO LIVENJE
Ovakav nacic livenja irna siru prirnjenu za livenj e odlivaka manjih dimenzija. Kokilni
- - -
lijev se sastoji iz dva iii vise dij.elo.va..C 0 zavisi od sLozcnost i odli vka) koji se spjajaju
lcllnovirna, a moraju se moci brzo slclopiti i raslclopiti.
Na sHei 2.12. L prikazan j e pojednostavljcn kalup za livcnj e . dvodjelni.
Kokil a je sastavljena od jedne pomicne (I) polovine i jedne nepomicne polovine (21
koja je pricvrsceO;-na nasion (4). Pomicna kokil a (I ) se krete po vodieama postolja (3).
Slclapanje i raslcl apanje kokile vrsi rucno okretanjem tocke (5) sa vretenom (6). Uz pomor
ccpova (7) ITsi se pravilno eentriranje. Slclapanjc i ra.!' lcla anjc dij elova mehanickim putcm,
najceSce hidraulicnim, vrsi se prilikom Ijvenj a u ver ina serijama. Prije pocetka ulivanja
potrcbno provjeriti funkei onalnost svih pokretnih dijclova kalupa, oeistiti unutrasnj e povr-
sine i dodirne povdine. Prije livcnja radne povr ine potrebno j e premazati prevlakom (zna-
c"aj prcmazivanja opisalr smo u prelhodnom z . i oJ tempera-
3 TEHNOlOGUA OBRAoe I 33

J
Sl iko 2. 12. 1. Kokiia ZiJ iivenje
M-ture livenj a, tj . metala koji se lije. Za
aluminijskih legura prevlaka ima sastav: ok-
cinka, grafit, vodg.. yodeno
Za livcnje magnezijevih
prevlake je: voda i vodeno staklo, borne
- kiseline i talka. Sve J:>revlake se nanose na
. z;grijanu poVrif;;; oko -II C sa izuzeccrn
prevlaJca za livenje baiera. Na temperaturi
od oko 110 C voda naglo isparava, a na po-
vrsini ostaje cvrsti sloj prcvlakc. Ako tc-
mperatura bude veca od navedcne, nanose-
nj e prevlake je otelano i neravnomj erno.
Nanoknjc premaza najceSce se vrSi pomo-
eu rasprskivaca\sa komprimiranim zrakom
vrsi rucno. Kada je zavrscna priprcma i
----- -
.dok se za go jedinacne slucaj eve nanosenje
skl apanj c kokile, moze se poceti sa li venjem
matcrij al a. 'Yrijcme u kome ce sc kalup drz.ali zatvorcn ovisi 0 brzini hladenj a nalivcnog
mctal a u ko u, a sLOJe vezano za dimenzijc i oblik samog odlivka,Ne smij e se raslqapall
kokil a prij e nego metal ocvrsne i u ulivnom sistemu i oduscima. Nakon ocvrscavanja pri lazi
sc raskl apanju koki l Raskl apanjc jc prikazano na slici 2.1 2.2.
-
6
.I
Shb 2. 12.2. Raskiapanje kok,ie
I
i
,
.I
vejerska autumatksa kokilna linija.
j
---
Prvo sc razdvajaj u polutke (1) pomjera-
njem u stranu (prema strelicama), zato sto,
ako bi sc one a drugi dilclovi ra-
sklapal i, moglo bi doCi do ostccenginasta-
nka pukotina na mj estima prel aza sa nldiju-
som (r) uslijed naprezanj a prilikom
nJ a materijala. Poslije pomjeranj a polutki
se (2) koji treba biti ud-
tijela (3), ali mugu biti izradeni i iz j ednug
komada.
Tijdo (1)-..Qbrazuje koniroi tep, kuji sE
hladi poslj cdnji pa s_e zbog toga mora i
posljcdni vadili . Gornjc olutke kalupa (5 i
6) sc po ljcdnjc razmicu, kada sc mctal
ohladi u ulivoom sistemu, u Slranu. Za m;;=-
sovnu proizvodnju livcnjem koristc se koo-
Na slijedcCoj lici, slika 2.12.:1., hematski je prikazana jedna takva linija.
Lancani k ( 1) duvodi lalUlc (3) ?-a koji su vrsto vezane polovine kokile (2) kojc' irnaju
poldopcc. Kokllc sc nalivaju lccnim mt: . iz liva ' kog lunea koji sc pokrcc:e . III kim
vodicama (9) Na putu do kraja odlivak t: hladi u kukili a na amnm kraj u
34

.ru2- kl.Qpae &e ot'.[a(a a od-
livak iz kokiJe ispadc i posredstvolll
- sabirnika (4) doy,Qdi u saQduk (5) .
Praznc kokilc sc hlaue kretu.ci/sc
zrakom pod pritiskom iz sapniee (6),
a prskaju se bojom iz pulverizatora
(7) koj i je spoJcn sa rczervoarom
boje (8).
1 .i 4
A
-
2.12.3. KOl1veajerska aUlomalska knkillla linija
U METALNIM KALUPIMA {}
'[ \
Livenj e u kokile (traj ne forme) ima dosta prednosti u odnosu na livenje u pjdcanim
kaJupima (izgubljene forme). Ove preunosti naroci to dolaze do izrazaja kada se radi u
serijskoj i masovnoj proizvodnji istih odli vaka. Gl avne prednosti ove vrste livenj a su: jedna
kok.ila sc mozc koristiti za vcoma veliki broj livenj a, brZa j e proizvodnj a, odlivei imaju
manj c supljine i plinskih mjehurica, odli vei imaju gladu povrsinu, ne trcba ih dalj e obra-
divati itd. PriJikom li venj a velikih predmeta, predmeti se liju direktno iz topioni ckog lonea,
ako se lonae vadi iz peei: u suprotnom se stopljena masa presipa, odnosno preliva u livacki
lonae i iz nj ega lije.
Livackim kasikarna se liju manji predmeti. Pri tome se stoplj ena masa prenese iz peCi
za topljenje i clri.i u peCima za odrZavanje temperature do livanj a. Obezbjedenje ostrih
kontura odlivka i obezbj cdenj a da odlivak nema zracnih mjehurica vrsi se odvodenjemzraka
i drugih plinova iz kalupa.
Na mj eslima gdje postoji mogucno-
st da se zrak zadrZi urezuju se kanali
precnika d D, S do I mrn. U iznimnim
slucajevima izraduju se kanali precni-
ka 3 do 5 nun.
Na sli ei 2.13.1. datj e shematski iz-
gled kokil e za izlivanje odJivka u dva
dijela kokiJe.
2.14. LIVENJE POD PRITISKOM
Slika 2. 13.1. Izgled kokile za izlivanje
!.---
pod pritiskom primjenj uje se pri masovnoj proizvuunji silnih predmcla ud
me a iii legura sa niskom tackom topljenja. Na ovaj nacin najceSce se Jije olovo, kal aj,
eink i nji hove legurc, a eiementi koji se izraduju livcnjem pod pri ti skom su dijelovi za pisacc
masine, salovi itd. Pri ovoj vrsli livenj a rastopljeni metal se ubrizgava pod pritiskom u
celi cne kalupe. Ovi kalupi se izraduju od speeijalnog celika i tacno su obradeni, tako da se
3' \:EB!iIolOGIJA C>BAAJla I

su i materijal i obrade ovih kalupa veoma skupi , to
se ovaj naein li vcnja uglavnom primjcnj uj e sarno kad se radi veiiki broj istih poredmet1 (u
hi ljadama komada) . Ovim livenj em se izraduju predmeti teline mj erene u gramima do
nckoliko kilograrna. Pritisak se srvara pomocu pumpe sa klipom iii pomocu komprimiranog
zraka. Ako se l ij u metali sa niskom tackom topljenja, do oko 350 C onda se primjenjuju
pumpe sa klipom i pritiskom do 50 J
Na sl ici 2.14. 1. shcmatski je prikazana masina 5 klipom.
Stika 2. 14.1. A1a.fil111 s klipom
Kod li venja dijelovi kalupa (1) se sasta-
vc i pomocu hi draul iekog mchani zma pri-
bli zc mlaznici brizgalj kc (2). Odizanjem
klipa (3) tecni metal 6e iz lonca koji se grije
izvana uti u tl acnu komoru (4). Hidrauli -
cnim putem pokrece se klip (3) nani ze i
pod pritiskom potiskuje tecni metal kroz
brizgaljku u sklopljeni kalup. Kalup se ra-
stavlja pomjeranjem svoje lijeve strane a
odlivak izbacuje izbacivac (5). Masina za livenje metala sa komprimiranim zrakom ima
sli ean pri ncip rada kao pretbodno opisana masi na.
7
Na sli ci 2.14.2. prikazanaje shema masine za li venje 5 komprirniranim zrakom.
ko",pri.,,,ol'OlIi' yak Zi1 1l1il'Clllje
6 2
Dvodjelini kal up (l i 2) sc sastavi i
primakne ka vrhu brizgaljke (3), kao i u
pretbodnom slucaju. Lonac za topljenje je
i ovdje sastavni dio masine u kome je smje-
stena komora za pritisak. Podizanjem ve-
ntila (4) teeni metal ulazi u komoru za
pritisak. U1askom metala zatvara se venti!
(4), a krnz cijev (5) dovodi se zrak pritiska
oko 30 bara. Po zavrsetku livenja rasklapa
/con/ora:n "rilisa/( grijm,je se kalup i izbaeivacem (7) se izbaeujc od-
livak (6). Pored ovih masina mogu se upo-
Slik3 2.14.2. MaJina za livelY< s komprimiranim trcblj avati i masine sa malim pritiskom od
uakom 5
0, 1 do 0,3 . 10 Pa. Ove masinc imaju mali
kapacitet, ali su jefti nije od masina za livenj" pod pri ti skom. Tecni metal kod ovih rna ina
se ulij eva u kokile s donje stranc.
2.15. CENTRIFUGAL 0 LIVENJE
!5:entrifugalno izlivanje stopljenog materijala u metalnu kokilu koja se okrcce
oko svoJe ose od poretka Iz!JvanJa do otvrdnJlvanJa odlivka. Stopljeni metal uslijed cen-
trifugalnc silt: prijanja za zidovc kokile. Ccntrifugalno livenje moze e izvoditi . a koki lom
u vertikalnom iii horizontalnom Po tome su, postupci centrifugalnog livenja i
36

dobili naziv; eentrifugaino livcnje u vcrtikalnom poloZaju
i ecntrifugalno livcnj c u horizontal nom iii Ideeem polo-

Na sliei 2.15.1. shcmatski je prikazan prineip eenlri-
fugalnog livenj a u vertikalnom poloZaj u.
Kokila (I) zajedno sa vertikalnom osovinom (2), koj a
dobiva pagon od clektromotora (3), se okreec preko para
konicnih zupcanika (4). Metal se iz peei za toplj enje unosi
li vaekim lonccm iii li vackom kasikom (zavisi od veli i'i nc
odlivka) kroz OlVor na gomjoj strani kokile. Centrifugalna
sila, zbog obrlnog kretanja kokile dj eluje na teeni metal i
vrsi nj egovo usmj erenj e pram a zidovima kokile. Postepe-
nim otvrdnj avanjem dobij a se odlivak (5). Ovaj odlivak
ima prstcnasti oblik. Unutrasnj a strana odlivka je parabo-
li cna sa odredenim zadebljanjem prema dnu, sto se moze
izbjeCi, j ednim dijelom, izborom broja okretaja.
Livenj cm u horizontalnom poloZaj u u potpunosti se
izbjegava parabolican oblik odlivka.
Centrifugal no livenj e u horizontalnom polozaju she-
matski j e prikazano na sliei 2.15.2.
Kao kod prethodnog slucaja i u ovom slucaju osovina
(I) se pokrece pomocu elektromotora i daje obrtno kre-
tanj c kokili (2), odnosno radnom stolu na kome je kokil a
ucvrsccna. Sa prednj e Slrane postavlj en je poklopae (4)
kojim se zatvara koki la. Pokl opac je prstenastog oblika.
v
Slika 2.15.1. CentrifuRolllo liven) e
u vtt nikalnom
Stika 2. 15.2. CentrifugalTl o livell)e
u horizontalnom polo:.t1ju
Pokl opae (4) uj edno i ogranicava duzinu odlivka (3). Ulivanje tecnog rnetala vflii se pornocu
posebno dugackog lijevka (5).
Za izradu kokila upolrebljavaju se: celik, sivi liv, grafit i bakar. Kokilesc, prije ulijcvanja
tecnog rnetala, premazuju odgovarajucim sredslVima, sto sprecava neposredan kontakl
izmedu metala i zidova kokile. Obi cno se premazivanj c vrsi: fcrosilieijcm, silieijem, gra-
filom u prahu itd. Ccnlrifugalno livcnje primjenjuje se za livenjc istili kornada u velikim
serijama. Centrifugalno livcnj e sluzi za izradu: tanjira tih i cconih zupcanika, supljih blo-
kova i tulj aka, a liju se od cclika. Ccntrifugalnim livcnjem bronze liju se Idajevi , tuljci ,
eil indarske kosuijiec, karikc za klipovc itd.
Na sliei 2.15.3. shcmatski je prikazana izraoa eijcvi cenlrifugalnim livenjcm 00 sivng
liva.
Kokila ( I) dobij a obrtno kretanje od elcktromotora (2) koje se prl!nosi preko zupcastog
prenosa (3 i 4). Kokila je postavljena na posebna koliea s lockovima (p) tako da se moze
kretali po sinama koje su pod blagim nagibom. Prednji njen dio se zatvara posebnim zalva-
raCI! D1 (5) S jczgrom kuja omogucava formiranj e naglavka eijevi. U procesu livenja koliea
s kokilom primaknu loneu (6) u kome se nalazi Id:: ni liv tako oa vrh lijevka (7) ude eijelom
u kokilu i kaoa SI! otvori ispusni kana! na Inneu liv cc lijcvkom proleci u kokilu.
[
37

8 5 4 3 2
7 ()
\
\
\.
Sl ika 2. 15.3. CtmlrijugClino liVl!lIj e c ijevi
Mcdutim, tada uslij ed ubrtnog kretanj a kokile i pravolioij skog kreranja cijcl og uredaja oa
sinama, Iiv u obliku zavojoice prijanj a uz zidove koki le tako da se fonnira suplje tij elo, tj.
cijev. Kokila se hladi vodom sto ubrzava i proces hl adenja cijevi .
Po zavr"etku forrniranj a cij evi, prcdnji pokl opac sc skida pomocu uredaj a (8), a cij cv
vadi iz Kob le.
Ovaj postupakje produktivan i ekonomiean jer kokil a moze da izdn i i do 4000 livcoj a.
2.16. NEPREKIDNO LIVENJE
Neprckidoo livcoje sastoji se u tome sto se u kaIup-kristaIizator nepreki dno ulij eva tceoi
metal. Kri stalizator-kalup je otvoreo sa dvij e strane i sa jedne strane u kri stalizator se uJjj eva
teeni metal, a na drugoj strani izlazi odlivak koji je skoro otvrdnut, uoutrasoj ost odlivka je
j os uvijek tcena. Dakle, eitav iii skoro eitav proces izradc odlivka obavlja se unutar kri sta-
li zatora. Konaeno, zavrsetak procesa je u sredstvima za hladenje gdj e i unutrasojost odlivka
otvrdnj ava. Liveoje gvozda oa ovaj oaein poceIo je tek prije lO-tak godina, dok sc dosta
prij e vr ilo livcnj c obojcnih metala kao sto su olovo, cink, bakar, aluminij i njihovc legurc.
Ce\ik sc danas lij e u polufabrikate kvadratnog prcsjeka, sa stranicom od 75 do 300 m.m,
okruglog presjcka preenika izmedu 100 do 250 mm, pravougaooog presjeka sa odoosom
stranice 1:3 do 1 :8\,i prctprofil a INP i UNP nosaea.
Razvoj em tehoologije livenja usavrsena su tri tipa uredaj a za ncprekidoo li venjc celika
i shematski su prikazana oaslici 2. 16. 1.
Na slici pod (a) prikazanj e vertikalni tip uredaj a za livcnj e celika, kod koga su poj edini
dij clovi postavljcni jcdan ispod drugog. Za dopremanj c tcenog ec1ika iz ecli cane i ul ij evanj e
u medukazan (2) sluzi Kazan (l ).
lzmedu kazana (2) tceoi cclik teee u kristalizator (3). Kristal izatllr jc izradeo od bakra
ili oj egove legurc a vodom se hladi. Uredaj za hladcnjc (4) oalazi se ispod kri stalizatora i
podjclj eo je u vilic zona, koj e sc vodom hladc. Rcgul atorom sc moze mij eoj ati i tcmpo
hladenj a po zonama. U unutrasnjem dijelu urcdaj a za hladenj e nal azi se potporna kotrljal'a
(5) Cij i potporni valjci podupiru odlivak-zivu i sprecavaju deformacij u, buduCi da jo nij e
doslo do potpunog otvrdnjavanja zile. Pogonska kutrljaca (6) ravoa ocvrslu zilu i vodi je
do uredaja (7) za rezanje autogenim plamenom. Komadi udrczani na odredc:nu duz.inu
38

1=1
2_
J/
I
4/
4---
5------
5
,
---r
3
'"
6
'"
-
7
6
10
5.
;-,
9
,-
, i",.
1/ 1 7 1 13 I 71 9 9
.......
0) b) c)
Slika 2. 16.1. Uredaji za lIeprekidnn livellje
okrceu se uredajem (8) u horizonlalni polozaj i odvode kotrljacom (9) do skladisla polufa-
brikala. Ovakvi uredaji se slabo korisle. Vise se korisle uredaji sa iste slike pod (b). Kod
ovi h uredaja dolazi do savij anja zile kotrlj acom (10) odmah nakon ocvrscavanja. Zila se
ravna ravnalima ( 11) u horiz('mtalnom poloz.aju, a rezanje se vrsi odgovaraj ucim makazama
(7) a kotrljacom (9) transporluj u se do skladisla. Prelhodna dva uredaja zamjenjena su ureda-
jem sa slike pod (e), ko/se danas najvise upotreblj ava. Kod ovog uredaja 'i ila se pocinje
savijati jos u fazi i uredaj em za savijanje (12) vodi do ravnaliee (13), zatim
odrezuj e na odgovarajueu duz.inu i transportuj e u skladisle kotrljacom (9).
Slikom 2.16.2. prikazano je shematski neprekicino livenje-horizontalno.
U elekiroindukciorloj pc-
5 4
/
,
f
ci (2) vr i se topljenje\meta-
la ( 1). Uz e1cktroindukci onu
pee ucvrscen je 1m (5) cije je
hladenje vodom (4).
/
Ako se liju suplji profili,
potrcbno je u kokilu posla-
vi Ii i centrirali lm (5) koji
ima zadalak da fonnira su-
pljinu u odlivku (6). Oblik i
ilimenzije supljinc unutar OU-
livka odreduj e oblik i dime-
nzi je trna. Neprekidno ili ko-
/
/
/
t
Slika 2. 16.2. Nepr. kitlnn livellje
6
./
/
nlinuirano livenje ima odredene prcdnosti prema klasicnoj
polufabrikala, a to su:
proizvocinji cclicnih valjaonii'kih
smanjenjc broja racinih operaeija.
povccanje produklivnosli i
39

smanjenje troskova zarnjene skupib i teSkih valjaoni ckih postrojenj a sa jeflinijim
za neprokidno livenje itd.
2.17. LIVENJEUVAKUUMU
!...Ovakvo livenj e ima prednosti sto so rastopljeni metal oslobada gasova i sprecava nastaja-
nj e gasnih mj ehurica. Prisustvo vodonika u celiku izaziva niz posljectiea kao sto su: pukotine
uslij ed naprezanja vodonikom, povecanje krtosri.
2
5
I
SI ika 2.17, 1. Odsisavunje plinova
Odsisavanje plinova iz lonea shemaLSki je
prikazano na slici 2. 17. 1.
Kod odsisavanj a plinova iz lonea, lonae ( I)
se izloz i vakuumu, tako da gasovi napustaju ce-
lik preko povrsine tecnog melal a. Zatvarac lonea
(2) u stvari predstavlja komoru, koja na sebi ima
otvor (3) za punj enj e lonea rastoplj enim meta-
lorn i otvor (4) kroz koji se pomocu vakuuma
pumpe skoro pOlpuno izvuce zrak. Kada se lonae
napuni tecnim metalom pri srupa se vakuumira-
nju prostora iznad metala u loneu i to traje oko
15 minuta. Na taj nacin plinovi napuslaj u teeni
celik. Propu5tanje tecnog metala u kokilu za
livenj e vrsi se odizanjem cepa (5). Ovakav po-
stupak livenj a primj enjuje se za teske odlivke i
odlivke od celika za specijalne narnjene.
2.18. PRECIZNO LIVENJE POMOC:U TOPLJIVIH MODELA
U poredenju sa li venjem u pjescanim kalupima, prva karakteristicna i bitna razlika
postupka livenja sa topljivim modelima je u tome da se kod njih koristi sarno jedanput ne
sarno kalup nego i model (koji se istopi , a dobivena modelna masa se moze upotrij ebiti za
izradu model a).
Na modelu za izradu pjescanih kalupa !reba predvidjeti i dodatke za obradu, dok kod
vostanih modela rih dodataka nema, zato lito nema daljnje obrade odlivka. Masa za izradu
model a naziva se vosak a izradena je od parafma i stearina sa dodatkom sinteri ckih voskova
i smola kao sto su cerezin, polistirol polictilen itd. U danasnje vrijeme mnoge industrijske
firme su se usavr- il e za izradu specijalnih patentirani h modelnih mas a koje se sve vise nalaze
u procesu proizvodnj e i na trlistu.
Kalupi za izradu vo lanih model a su kokile pril agodene zahtj evima livenja plasticnih
masa. Te kokile mogu bili izradene od celika iii od drugi h metal a i lakotopljivih legura
najceScc livenj cm. Mcdutim, mogu se kokilc izradivati i od nemeta/nih malerijala kao sto
~ I - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ~ - - - - - - ~

su: plastiene rnase, tvrda guma, cement, drvo itd. Za izbor materijala za izradu kokila glavnu
ulogu ima kvalitet model a, odnosno kvaliteta odljvka. Izrada kalupa ima svojih specifi-
cnosti , tj . tebnologija izrade. Kao prva faza izrada kalupa j este nanosenj e vatrootpomog
prcmaza na modele. S ohzirom da kvalitet odlivka zavisi od kvaliteta premaza, za izradu
premaza upotrehlj avaju se specijalne sirovine, specijalnog kvaliteta. Uglavnom su to siro-
vine kao sto su: pijesak, vrl o eisti (kvalitetni) kvarcni pijesak i vezivno sredstvo.
Vezivno sredstvo moze hiti : ctil-siJikat, natrij-silikat, vodeno staklo itd. Od dvije trcCinc
pij eska i j edne trecine vezivnog sredstva izradena j e masa za oblaganje.
Vostani grozdovi potapaju se u masu a zatim posipaju pij eskom i tako se vrsi oblaganje.
Uglavnom se nanosi oko 5 slojeva, debljine oko 5 rom. Tek kada se osusi prvi premaz moze
se vrsiti drugo premazivanj e a susenj e premaza mora se vrsiti jer u protivnom moze doci
do prskanja skoljki. Obieno se vrsi susenje na temperaruri oko 15 do 18 DC.
Otapanj c voska iz skoljke moze se vrsiti na slij edeci naein:
loplim zrakom u eJektricnim susararna, gdje je temperatura oko 100 DC (tacka
topljenja voska obieno je oko 100 DC),
toplom vodom, narocito kad se radi sa vezivnim sredstvom na bazi vodenog stakl a
sa umanj enim sadrl ajem Na20,
vodenom parom i to je i j edan od najbrlih naeina, ali ne i najefikasniji .
Koristi se najcesce prilikom otapanja voskova sa tackom topljenja iznad lOa DC.
Na slijedecoj slici, slika 2.18.1., prikazan je kompletan kalup sa oblozenim grozdom
zaformiranim u li vacku kutiju.
Tu je: I - dno kutije; 2 - kutij a; 3 - nosai: grozda;
4 - vatrostalni premaz; 5 - vostani model i punilac - 6.
Prednosti ovog postupka livenja su: veoma velika
preciznost mj ere odlivka; izuzetno minimalna na-
knadna obrada i mogucnost masovne proizvodnje.
Nedo staei ovog livenja su: proces je skup i dugotra-
jan, duzina procesa od pocetka do kraj a traje i do 10
dana, kori scenje skupih sirovina poskupljuje proiz-
vodnju odlivaka.
Uglavnom, nj egova primjena je za izradu dijelo-
va za automobile, sivace masine, oruzj e, bicikle itd.
..:u.._-
4
"ll---5
."11.._-- 6
__ - 2
__ 1
Stika 2.1 8.1 . Kulup sa oblo:enim grolJ/am
zaformiranim u li vacku kutiju
2.19. PRIPREMA ALATA ZA IZLIVANJE RASTOPLJENOG METALA
Nakon pripreme kalupa i topljenj a metala za livenje prilazi se raznosenju tecnog metala
od peei za topljenje do kalupa i izlivanj a u kalupe.
Kod samog izlivanja mctala \ll(al"!!p od posebne vaZnosti e brzina izlivanja, tj . vrijeme
punjenj a kalupa, visine sa koj e liv pada u ulivni sistem kao i stepen zagrijanosti te nog me-
-- -
tala u momentu u IvanJa U up.
Za prenosenj e rastoplj enog metala od eci do kalupa upotreblj avaj u se livacki lonei koji
- -
41

se od celicnog lima. S unutraSnje strane
oblozeni su vatrootpomun pre"" mazom. Mali IQPci upotreblj avaju se prilikom Ji venja sitnih
komada a kapacitet im je izmedu do 250 N i .ih j edan li vac. lira s lici 2. 19. 1. pri-
kazani su mali lonci.
Slik:t 2.1 9.1. Lanci za iz}ivanje matala - mtmji
V.ecUivacki lonci sa kapacitetom tecnog metaJa od 500 do 1500 N pri kazani su na slici
2. 19. 2. a nazivaju se lonci sa tj. viljuskastim nosaCima i opsluzuj u ihpo dva
---- -
radnika . ..E,adnik koji del i vi ljusku rukovodi livenjem. - --
- -

Slik:l 2. 19.2. Lond ztJ ;zlivanje meta /a - veCi
Za li venj e komada ve6ih dimenzij a koriste se lonci sa mehani ziranim prenosom. Kapa-
citet ovih lonaca krece se od 1,5 do 100 . ---
- Shematski pri az racta oVlfi lonaca dat Je na slici 2. 19.3 .
.,honac zakacenkukom za viljusku (1 ), prenosi se dizaJicom do pripremJj enog kalupa,
zatim se zakrece i metal uliva u kalup. Lonac se zwece okretanjem tocka (2) sa OSOX
inom
-
na koj oj se naJazi puz (3), a ovaj je uzubljen sa zupcanl om (21). -
----.
----- I
2
Slika 2.19. 3. Livatki Innci-I'.tikag kapacilera
Slika 2.19..1. p,.graclll" lone"
42

Rukavci (5) su uleZisteni u no:secem
tanj e lonca. Da zgura ne bi prodrla u kalup u lonce se stavlja pregrada (I) kao na slici 2.19.4.
2.20. LIVENJE ZELJEZA I LEGURA OBOJENlH METAl ~
Hemijskim postupkom iIi elektroli zom se moze proizvesti skoro 100% cisto zcljezo.
Zeljczo se odli kuj c malom tvrdo';om i velikom plasticnoscu kao i dobrim magnetnim oso-
binama. Medutim, cisto zelj ezo zbog skupoce se veoma malo kori sti , uglavnom se koristi
u clektro i labaratorij skoj tehnici . Umjeslo zelj eza u upotrebi u veeoj mj eri su legure zeljeza:
gvozdc i celik, pa co u ovom poglavlj u biti i obradene legure zeIjeza, odnosno livenj e legura.
Proizvodi koji se dobijaju livenj cm nazivaju se odlivci . Nakon li venj a gvozda odli vci
se ne podvrgavaju naknadnoj terrni ckoj obradi da bi postali kovni . Liveno gvozde dobija
se najcesec pretapanjem sivog sirovog gvozda u posebnim topioni carskim pecirna, a veoma
rijetko direktno iz visoke peCi. Proces livenj a sastoji se od vise operacij a. Prethodno j e
potrebno izvrviti toplj enj e legure i pripemu kalupa. Poslij e izvrsenih pripremnih radnji vrsi
se ulivanje legure u kalup, ocvrscavanje, raslavljanje kalupa i vadenj e odlivka, ciscenje
odlivka, kontrola i ispitivanje.
Za predmele od koj ih se traZi veca cvrSloea i i ilavosl za izradu se koristi liveni celik.
Pri izradi kal upa za celicni liv mora se voditi racuna 0 slijedecem:
Rastopljeni celjk ima znatno vi su temperaluru od Iivenog gvozda (1500 do 1600) i gusci
je, vi se se stvaraju suplj ine, vi se puca i povrsine nisu glatke kao kod li venog gvozda.
Zalo se bira pijesak koj i moze da izdrZi vise temperature, koji bolje propusta gasove.
Veli ki predmeti liju se u kalupe od rnase, ajezgra se izraduju od specijalnog pij eska. Kalupi
treba da budu cvrsCi, a kal upnice od livenog celika. Lonac za livonje treba da ima otvor za
otakanje na dnu, da nc bi zgura ul azila u kalup. Pri izradi modela valj a voditi racuna da je
stezanje kod celika 2%. Da bi se otklonila naprczanja, predmcti se poslije ci tenj a zare na
tcmperaturi izmedu 700
0
i 900 0c. Pri hl adenju predmcti se prvo naglo ohlade do crvenog
usijanja, a zatim se l agano hlade. Posto se kod celicnog li va pijesak spece za predmet,
predmcli se ciste karborundurnom.
Najvaznije legure, mesing, bronza, kao i obojeni metali kalaj, olovo, bakar, alurninij,
magnezij, liju se u livniciama i obicno u kalupima od polumasnog pijeska. Pijesak treba da
je nesto sitniji u odnosu na sivi liv. Osim toga, stezanje je kod njih oko 1,5%,0 cemu trcba
voditi poscbnu paZnju pri izradi modela. Topljenje obojcnih melala i njihovih legura vrsi
se u kotlovksim peCima, plarnenirn peCima, elektricnim peCi ma i pecirna u obliku dobosa.
Toplj enjc metal a i legura u kollovski m pcCima sa loienjem ulj em koristi se za topljenje
lahkolopljivih metal a i legura. Ove peei su jeflinije i imaju bolju provodljivost toplote,
vcliku moe topljenja i bolji stepen kori snog djcIovanj a u odnosu na peei sa loncirna.
Na slici 2.20. 1. shematski je prikazana kollovka pee.
Ova pee kao gorivo koristi : koks, plio, elektriku i uljc. Pee na slici 2.20.1. kori sti ulje.
Sastavljena je ad: I - kolla, u kome se vrsi toplj enj e meral a, 2 - ploce pokl opca, 3 - drZac
pirometra, 4 - uljni vod, 5 - pod livnice, 6 - odvod plinova izgaranja, 7 - otvor kroz koji se
43

Slika 2.20. 1. KOIlovska pe"
vrsi zapaljenje u1ja, 8 - gorionik i 9 - odvod zraka za izgaranjc. KOlao (1) se slavi u okruglu
jamu a plarnen se grije u obLiku helikoidalne linije. Vreli plinovi izgaranja iskori scavaju se
za predgrijavanje drugog kotia.
2.21. CISCENJE ODLIV AKA
!J;e,d-eiscenjcm odlivaka podrazumjcya livacko ..p}.$ska ko" se
pri lij em jlZJ1j.ih prilikDm.. livcnjc, zalim uklanjanje '<Lv..Q.va, melalom ispunjGni.h
ulivaka i nalivaka ili
Mali u1ivci i oduk i se odsjc:ku dok se veci ostranjuj u leslerisanjem.\Jczgre i jczgrcna
.vozda se uklanjaju specijalnirn pri lome se jezgreno gvozde ceslo mora razbiti
iii iskomadati dok j e jos u na odliveima uklanjaju se tuIjli.jama,brusenjem
iii odsjecanj cm sjekacima. Za odsjccanje sc uglavnom koriste pneumatski ceki6 i sjckaci .
Prilijepljen pijesak odstranjuje se celicnim cetkama. Zbog razvijanja prasine kod cisce-
nja mali odlivci sc eisle vodom, a veCi na specijalnim slolovima za lU namjenu. To su stolovi
na cij oj povrsini su re etke ispod kojib se nalaze usisivaci za prasinu. Obieno su ovi stolovi
dugacki po svojim tlirnenzijarna. Vcoma veliki odlivci eiste se iznad j ama u kojoj su smjc-
steni usi sivaci za praSinu.
Za ciscenj c komada korisle se bubnjEvi. U bubanj knmadi, a zalim
se bubanj zalvori. Bubanj se okrece nekoliko sali pri cemu uslijed padanja, kotrljanja
odlivaka jedan 0 drugi dolazi do odsrranjivanja pijeska sa povrsinskih slojeva. Bubnjevi na
svojoj povrsini imaju otvore kroz koje ispada pijesak, a zatlm se pomocu usisivaca odstra-
nJuJc.
Na slici 2.21.1. prikazan je shematski bubanj za ci cenje odJivaka.
Na sliei 2.21.2. prikazanje uredaj za cisccnjc odlivaka mlazom pijeska, tzv. pjescarenjc.
Ovim uredajem poslize sc ci cenjc udaranjem kvarcnog pijcska ostrih ivica vclicina 1,5
mm. U novije vrijeme' c koristi pijesak knji komprimirani zrak nabacuje na otllivkc.
Pritisak zraka za Cj"cenje livenog gvo'-daje do 2 bara, a za celicni liv do 4 bara.
44


.
IJ 5l.0 11/
.
- -- - f- -

11 =30-50
,....

.

1m
_.-
_ ..
1
- .
llJI
I
....
,
Slika 2.21. 1. Ilubollj ZlI t iJ"<lIj< oellivow
Princip rada uredaja sa slike 2.21.2. zasniva se na slijedeccm: Komprimirani zrak koji
se dovodi kroz cijev (I) izlazi kroz otvor (2) koji je koni cnog oblika i sa sobom
pijesak iz lijevka (3) i mijesa ga u eijcvi (4) i usmjerava na odlivkc koji se cistc.
Sl ika 2.21.2. UretloJ lP pje.({orenj<
sisunj l!m
I
2 -e:=!.1
3
Slika 2.21. 3. Ur<llaj za CiNenje djelovwuem
vlaslit e te:';"e
Na slici 2.21 .3. prikazan je urcdaj za cisccnjc djcl ovanjcm vlasti tc td ine.
Kod ovog uredaja pijesak pada uslij ed vlastite tdine iz spremista koje je postavlj eno
visoko. Prilikom pada pijeska, pijcsak dolazi do podrucj a komprimiranog zraka (2) sa kojim
se mijda u dizni (3) i izlazi vani i tako udara u odlivke koji sc trebaju cistiti. Jednokomorni
urcdaj sa djclovanjem pritiska za cisccnjc odli vaka prikazan je na slici 2.21.4.
Kroz silO (n) se pijesak sipa u spremiste (s). Kad jc slavina (d) zatvorcna kroz cijev (e)
nc mozedoCi u prostor (b) komprimani zrak. Tada sc otvara venti! (a) i pijcsak pad a u prostor
(b). Ali, kad se kroz slavine (c i d) i cijev (e) upusti komprimani zrak u prost or (b) tada se
zatvara ventil (a). Zatim se otvara slavi na (t), pijesak pada u podrucje komprimanog zraka
i mijesa se s njim, dovodi se crijevom (g) ka ceIicnoj cijevi (h) i izbacuje veIikom snagom
iz dizne (i). Kada slavi na (I) zatvori zatvarac (k) sc otvara, pri cemu zrak Yr. i pritisak da
izade kroz cijcv (m) i pri tome rastrgne cep od pijeska i izbacuj e ga Kada se puni
pijcskom prostor (b) tad a sc mora preki nuti oillivka, se smatra glavnim nedo-
-15

statkom ovog uredaja. Upotrebom
dvokomomog urcdaja prilikom pu-
njenj a prostora (b) nije potrebno prc-
kidati ciscenjc odlivaka.
U novij e vrijerne se kori ste ure-
daji za ciscenj e sa to<::komza naba-
civanje. c jcdno-
stavno a sastoji se u tErne
s baca pijesak na odli-
vkc i tako ga cisti .
Tocak se veOma brzo okrece a
kao pijesak sc kori sti obicna iii ceJi-
cna sacma. Ovdje se ne kori sti ko-
mprimirani zrak, jcr je nepotreban,
potrosnja snage mala a pogon eko-
nomi cnij i. Pij esak koji se jednom
kori sti moze se stalno koristiti jer sc
automatski dovodi do lopatice na
tocku. Ovakav nacin ciscenj aje efi-
kasan, ali njegova losa strana je sto
pijesak izaziva obolj cnje kod radni-
ka. Upotrebom mokrog ciscenja gdj e se pijesak rnij esa sa vodom suzbijc sc podizanj c
prasine i tako se zasti cuj c radnik uz upotrebu zasti tnih odij ela i kape.
Ukoliko je odlivke potrebno zastiti od dejstva korozij e nakon brusenj a i poliranja
potrebno je sa odlivaka odstraniti taoke naslage rnasnoce kuja nastajc upotrebom pasli za
brusenj e i poliranj e.
2.22. GRESKE PRJ LIVENJU
Kada se vrsi liveoje melala moguce su znatne greske. Uzroci tih gresaka su veoma
razliciti.l!?o gre aka uslijed livanj a uglavnom dolazi zbog: izrasline ncpravilnog gcometri-
jskog oblika, supljina, prekida rnase, pogreska oa povrsini , nepotpuni komad, net3cna dime-
nzija iii oblik, ukljucak iii hcterogenosl i deformacijcj Navedene grcskc u<inosc sc za sivi
li v. U tabeli 2.22. Tl. dataje opca klasifikacija livackih grc aka prema kl asarna, nazivu i
opccm opisu grcSke, a prema Atl asu greSaka pri li vcnj u kuju jc izdao Mcdunarodni komilcl
livacko-lehni ckih udruzenj a.
Prilikom daljnje razrade i klasifikacij e grdaka primjenjen je kodni oaein obilj ezavanja
istih.
Navest cemo neke ad karakterislicnih gresaka pri livenju, uz slike. Slika 2.22. 1. prika-
zuje podignuti kalup, kodne oznake 1112.
46

Tahela 2.22. Tl.
K1asa Naziv grciiaka i kratak upis
1000 Izraslina nepravilnog geometrijskog ohlilw,
- Suvibn, mns ivan iii plasma, veoma uotljiv.
Nepravilno odeblj. nj e n. pomi ni, ispunjenja , uplji na korn.da
,

2000 SupljinCl,
- kornad saddi jednu iii vise (aka su suplji ne od pocetka ispunjene stranim
primjes:una rnsporeduj u se u k1asu 7000)
3000 Prekill mast!
- masa je patpuno iii mjestimi f no prekinuta
4000
Grelka IIa povr!illi a
- povrsina odlivka nij e dovoljno glatka i jednka iii ima iz ine iii
5000
Nepolpun komad
- zavrsetak kornada je nepravilan nije ncdost,'e dio odli a
6000 Netacna lHmenzija iii oblik
\
- konrurc odlivka su jasnc, ali oblik i dimcnzijc ni su
7000 UkJjucci
- masa odlivka sadrfi odredene nef eljene primjese koje mogu biti nn povrsi ni i unUlur
odlivka
8000 Def onnacije
- odstupanje od tacnog oblika i dirnenzija
9000 - komad naocigled izgJedn isprnvan. bez grc.saka. medutim, sadrli pogreftc koje se
ne mugu uoei ti vizuelnom konlIOlom
Ova grclika ima oblik nepravilne pi os nate izrasline
koja je najccscc okomita na j cdnu ad povrsina adlivka.
n----------,I
I I I I
Glavni uZTOci su: prevelik staticki ili dinamicki pri
Lisak metala u kalupu, slabo spajanje kalupa i nedovllljnll
apterecenje kalupa.
SlIka 2.22.2. OlVDre'" lunker
,
I I
II
u __________ .....JJ
Sl ika 2.22.1. Podignuli ko/up
.
-t7

\:
\

Slika 2.22.2. prikazuje otvoreni lunker, kodiran 2210.
Grdka se javlja u vidu vanjske supljine ogranicene na gomji dio topljivib zona. Glavni
uzrok nastanka lunkera je smanjenje zapremine metala prilikom kristalizacij e.
Slika 2.22.3. prikazuje unutraSnji lunker, ova greSka kodirana je sa 2220.
Ova greska uglavnom se javlja u gornjim zonama koji najdui e ostaj u u tecnom stanju.
Ovaj lunker irna oblik lijevka. Ove greske, otvoreni i zatvoreni ltinker, pripadaju klasi 2000.
GreSka se moze otkloniti smanjenj em zapremine koja nastaje za vrijeme otvrdoj avanja,
ravoornjernim hladeoj ern odlivka i 51.
Stika 2.22.4. Pukotine
Pukotine u vrucem stanju uslij ed oapona prikazane su na
slici 2.22.4. a kodirane su sa 3223-l.
GreSka se javlj a zbog prekida mase odlivka u obliku vidlji-
ve pUkotioe. Uzrok oastajanja ove greske moze biti :
oejedoaka debljina zidova,
kalup iIi jezgro prejako se suprotstavljaju skupljanju i
ulivci iii hranitelji poveeavaju razliku u brzioama hla-
deoja itd.
Sa slike 2.22.5. vidi se greska pripccen pijcsak za odli vak.
Kodni broj ove greske je 4221 .
mewl
Slika 2.22.5. GreIko: pripeten pUesak lI1 odlivak Slika 2.22.6. Strani metalni uklj utak
Glavni uzrocoici ove greske su:
oedovoljno oabijanje pijeska,
velika krupnoca zrna pijeska,
neadelcvatan premaz (kod livcnja u sube kalupe) i
oedovoljoa otpornost pijeska prema temperaturarna itd.
Strani rnetalni ukljucci, kodiraoi sa 7110, obicno se javljaju pojedinacno i slucajno.
Ukljucak se u potpunosti razlikuj e od osoovoog metala.
Ovaj ukljucak prikazan je oa slici 2.22.6.
Pitanja za panavljanje gradiva
..-
1.' Kojije znacaj tehnologtje livenja u ma.1[instvu '
2. Koji su postupci livenja metala i legura metala ?.J
WSw moraju ispunjavari materijali za izradu kalupa?
ill Koje vrste ptjeska se upolTebljavaju za izradu kalupa:)
~ K a k a v malertjal mora bili za izracffrjezgra i koji su 10 malertjali ?
, 6. Kaku se vrsi priprema ptjeska?
7. Koje se masine karisle za pripremu ptjeska.?
48

8:1 KojY a lati i pribor upotrebljavajuJza izradu kalupa?
Ko}, se pomoc'ni alati i pribor karisti zapravljenje kalupa?
1{}. Kako se vrsi izrada kalupa, rucna u padu livnice, a kaka kalupnicama i sablanima?
. !1. Kaja j e razlika rucll e izrade kalupa u podu livllice i
QJJ Koji je znacaj ulivnih sistema pri livenju?
Koja su pravilo pri uvadenju leenog metala u kalupe?
14. Koje uvjele moraju ispunjavali ulivni sistemi?

.Jf)Kaka smo padijelili ma.fine za izradu kalupa?
.,r 16. Objasniti princip rada malfine stresanjem.
17. Koji je princip rada masine za nabacivanje pijeska?
18. Koja j e razlika iznledu masina za rad stresanjem i masina za nabacivanje?
19, Objasniti namjenujezgra.
masine za izradujezgra.
21. Objasniti princip rada masine za izradujezgra istiskivanjem.
22. Objasniti princip rada mg,fine za izradu jezgra uduhavanjem
23. Zbog lega se /IlOraju sunli kalupi i jezgra?
24. Koja se masa za pre,td:zivanje jezgra i kalupa karisti?
Kako smo ;Jodijelili susare prema izvedbi ?
. Koji je princip rada gravilacionog lIven}a?
27. Objasniti princip rada autamatske kakilne linije za livenje.
28. Knje su prednnsti livenja u metalne kalupe u odnosu na pjdcane?
29. Kada se primj njuje livenje pod pritiskom?
30. Objasniti priJzcip rada masine za livenje komprimiranim zrakom.
31. Koje su vrste centrijuga1tlOg livenja?
32. Objasniti princip ra cenrrijuga/nog /ivenja u horizon la/nom p%Zaju.
33. Kojije princip rI,l!fJrekidnog livenja?
34. Koje su predIJDsti neprekidnog livenja ?
35. Koje pred/Wsti ima livenje u vakuumu?
36. Kada se primjenjuje livenje u vakuumu ?
37. Koja se masa karisti za izradu topljivih lIl odela:.
38. Koji dodaci se dodaju masi za izradu topljivih modela ?
39. No koji nalin se vrli otapanje voska?
40. Kako se vrsi pri"ema alata za izlipanje materijala'
41. Koji se alali karisle za izlivanje materijala? ,
42. Kaje se pe6 kariste za topuenje metala i legura?
43. Kaje gorivo za pagon knristi katlavska pee"
44. Koji pastupci se prinVenjuju pri liscenju odJivaka'
45. Objasniti jedan od postupaka CiJcenja. r
46. Koje su bitne razlike izmedu postupaka lisc'enja? ,
47. Kaje se gre.fke mogu javiti prililwm livenja?
4 TEHNOlOOUA OBRADE I
49

,
3. OBRADA PLASTICNOM DEFORMACUOM
3.1. OSNOVNI POJMOVI 0 PROCESU OBRADE
PLASTI(';:NOM DEFORMACUOM
4.lajvaz.nija osobina materijala pri obradi plasticnom deformacijom je plasticnost. Pla-
sti cnost obnost da podvrgnut djelovanju vanjskih sila trajno mijenja o51ik,
a a pri tome ne dode do loma ili kidanl a. e ormacija koj a ostaj e u matenj aJu I b da
prestanu da d'elu'u van' ske sile naziva se plasticna eformacij a.
- e sam ateri 'ali koj i imaju p a . s ogu mij enj ati svoj oblik i trajno ga zadr-
loati bez nastayJ<:a pukgtina ili 10m a tJ. Idanja ada na materijal djeluju vanjske sile dolazi
do pokretanj a najmanjih djclica matenj a a. 0 pomjeranj e naziva se plasticna deformacija.
i ,Da bi se obrada i olaksala rnaterijali koji se loele obradivati zagrij avaju se do
odred!!e terrmerature. Temepratura na .brada zaVISI od materijala koj i se
Obraduj e. Pri zagrijavanju dolazi do opadanja, odnosno smanjenja zilavosti. Zilavost je
otpor koji materijal pruz.a udamom \ -
Remij ski sastav materijala, oblik i dimenzije pocetnog materijal a, prilikom izbora i
vodenj a postupka obrade, nacin obrade i temperatura na koj oj se vdi obrada su vcoma
znacajni cini oci plasticnosti materijala. pbrada plasticnom deformacijom uglavnom se
izvodi dok je materijal u vrucem stanju. -..
2[ato, srebro, nikl, bakar, olovo, kalaj koji imaju veliku plasticnost i na sobnim tempe-
raturama obraduju se plasticno bcz zagrijavanja, tj . u hlailiiom stanju.
zice i ta;;-ki limovi obraduju u hladnom stanju,kao i vrste celilca.
Legure bakra i cinka sa manjim postotkom cinka mogu se obradivati i u hladnom i toplom
stanju. Povecanjcm postotka cinka plasticna obrada je moguca samo u toplom stanju.
]empe.rahl
ca
zagrijavan' a materijala.!a obradu plasticnom deformacijom zavisi
hemijs.i<:og sastilY. Za svaki materijal utvrdene su temperaTure zagrijavanja kOje SlOmogu
naci u odgovarajucim prirucnicima i katalozima. Zagrijavanje materij ala na ni zu ili visu te-
mperaturu od propisane moze izazvati odredene poremecaje. Zagrijavanjc na ni zu tempera-
turn dovodi do povecanja udame sile, sto izaziva pukoline u materijalu. Zagrijavnje na visu
temperaturu moze izazvati opadanj e mehanickih osobina (cvrstoce, tvrdoce, zilavosti,
plaslicnosti i elaslicnosti) .
Najvaz.njj i postupci obrade materijala plasticrllm deformacijama su: kovanje, presQ-
vanje i izvlacenj e.

-
3.2. POJAM I VRSTE DEFORMACIJE I NAPONA
Prilikom optcreCenjJ) masIn ih dijelova oni se Ispolj avnaje deformacije
masinskih dij elova moze biti raznovrsno.
Dcformacije se mogu ispoljiti kao skracenje, izduZenje i ugib, a takoder mogu se is ol"iti
i kao
Postoje dvijc vrste deformacij a ito: trajne i privremene. Trajne iIi plasti cne deformacije
u materij alu i nakon pre-;tanka dj elovanja van skiluha::
P rivrcmene iii elasti cne deformacije ncstaju u m!Jterij alu kada da dj eluju
-
-- Kao reakcij a udarnom opterecenjujnaterijali na koje dj elu,s, opterecenj e se sUjJro-
stavlj aju unutrasnjim silama kOJc se javlj aju izmedu atoma u pojedinim tackama presjeka.
Te sile, svedene na jedinicu povrsine presjeka, nazivaju se naponi .
Od velicine opterecenj a, velicine oblika presj eka i poloZaja
presjcka u odnosu na optereccnj e ovisi vclicina napona. Sposo-
bnost materijala da sc suprostavi deformisanju zavisi od meha-
ni ckih osobina materijala.
Napon jc vcktorska velicina ima intenzitet, pravac i
smj er u pojedinim ,...!.ackama presj eka. Projekcija napona na
Dormalu u nekoj taGki predstavlja norrnalni napon (a), a projek-
cij a napona na tangentnu ravan povrsine presjeka u toj tacki -
tangcDcijalni napon (r), slika 3.2.1.
Sl ika 3.2.1 . Nonnolni i tangentni
napon u promatranoj tatki
Peri odicna promjenljivost napona uprosceno se uglavnom predstavlj a pribliznom sinu-
snom linijom i analogna je promjenljivosti opterecenj a, slika 3.2.2.
F F F
-
F = COlI.f f .
' ... I
'"'...J

!;

'"
'"

.::
'"
'"

!;
'"
...
"-

0) c)
F F F
d)
j)
Sl iLi 3.2.2. Penodilna promjenljfvOS( sile
4' TEHNQt..OOUA08RADE I

slijedeea
smicanje (Sm), uvi anJe::mJ.
je aksijalno naprezanj e nastalo uslij sila, slika "i 2:2. a. u
cniro presj ecima zategnutog dijela, upravnim na njegovu poduZnu osu, JavlJ aJu se normalnl
naponi koji se mogu smatrati ravnomjerno rasporedeni po presjeku.
Ako je povrsina poprecnog presj eka epruveta A [mm
2
], a zaiezuca sila F [N], onda
velicina normalnog napona zatezanja (oz) iznosi : Oz = FIA [N/mm ].
F
D
Stika 3.2.4. Dodi mo
naprezanje
(I )
h)
Stika 3.2.3. Iz.duf.enje eprovete
Pri zatezanju dolazi do izduzenj a epruvete (lll) slika 3.2.3.,
i do SuZenja popecnog presj eka.
Pritiskivanje je aksij alno naprezanj e koje nastaj e uslijed
pritiskujucih sila. Sile cine smanj enj e duzine dij ela, a vrse pove-
canje poprecnog presjeka, slika 3.2.3-b.
Intenzitet normalnog napona pritiskivanj a odreduj e se kao i
kod zatezanja. Kontaktna ili dodirna naprezanj a nastaju na dodi-
rima povrsina dij elova koji su medusobno pritisnuti silom F,
vidljivo na slici 3.2.4.
Kadaj e pritisak na veoma glatkoj povrsini Au mm
2
, povrsi-
nski pritisak (napon po jedinici povrsine dodira) iznosi : p = FIA
[N/mm
2
j.
Medutim, uglavnom povrsina dodira nikada nij e tako glatka
pa ill pritisak time ne moze biti tako rasporeden ravnomjerno.
3.3. STRUKTURNE PROMJENE PRJ PLASTICNIM DEFORMACUAMA
Kod ispitivanj a kristal ne strukture metala proucava se makrostruktura, rnikrostruktura
i atomska struktura metala. Makrostrukturo_m slJ1lkturu mewa golim
iIi cij e je uvecanje do 10 put!jl Za to posmatranje povd ina mora biti priprem-
ljena. M' ostruktura je struktura koj a se utvrdu'e posmatranjem pripremlj ene povrsine
pomocu mikroskopa. froslorni rasporcd atoma u njihovoj krist o j re etki naziva se
atomska struktura. Atomska struktura odredu' e se rent enoloskom anill izoID Q:.la anali za
- -
taCnog broja atom1! i odsroj anj a medu sobom u kristalnoj
52

rdetki . Pri obradi metaia kov anj em, valjanjem, izvlacenjem i sl. nastaju deformacije u
kristalnoj resetki i promjena strukture metal a i mehanickih osobina. Ovdje se povetavaju
tvrdoca i cvrstoca, a izduzenj e sesmanjuj e. Atomi metala izvedeni su iz ravnoteZnog polozaj a
uslijcd cega nastaj u unutrasnji naponj . Takvo stanje nije prirodno pa u melalu ostaje stalna
td nj a da se pod povolj nim uvjetima vrati u ravnotezno stanj e. Tako napregnuti metal vraca
se u ravnoteZno stanje zagrijavanjem. U slucaj u zagrijavanja na niskoj temperaturi i ukoliko
su strukturne promjenc manje nastaje oporavljenjc materij aia. Pri tome se deformj sana
kristalna rdetka polahko oporavlja i vraca u ravnotez. ni poloZaj. Na taj nacin se umanjuju
unutrasnja naprezanj a. DakIe, pril ikom plasti cne obrade metala rnijenjaju sc kristali, stvaraju
se naprezanja i tvrdoca opada. Predmeti od ceJjka a koj i su plasti cnom obradom deformjsani
imaj u neravnomjernu strukturno Ovo sc ukIanja termickim postupkom.
3.4. REKRISTALIZACUA
Pri obradi predmeta plasticnom deformacijom u materij alu se mijenjaj u kristalna zrna,
a time i promj ene mehanickih osobina. S obzirom da je to stetno, ovo se mora u sto mogucoj
mjeri vratiti u prvobilno stanje. Proces vracanja stanja naziva se rekristalizacija.
stali zacij om se podrazumicv4.pIoces oslobadanj a deforrnisanog metal a iii Icgure od efekta
- I Izobhtcnja njegove rekri stali zacij e odstranjuje se unutamje
naprezanje, stvaraju se zrna pravilnog oblika i nestaju deformisana daljim njihovim rastom
uz smanj enje tvrdoce, i povecanjem plasti cnosti .
Za obavljanjc proccsa kristal izacije potrebna"je odredena temperatura
Ispiti vanj ima se doslo do saznanja da j e tcmperatura na kojoj dolazi do rekristali zacij c
u zavisnosti od temperature lopljenja materijala. Temperatura za rekristaljzacij u zeljeza je
450 C, al urninija i magnezija 150 ce, bakra 270 e, za volfram ona iznosi 120 e a za
olovo i kalaj do 20 e itd. Prilikorn zagrijavanja u podrucju niskih temperatura deformisani
materijal gubi jedan dio unutrasnji h naprezanja i potpuno odstranj uje elasticna naprczanja
i iskrivljenosl kristalne rdetke u granicama jednog metalnog zrna. Pri tome se vracaju
kristalne rdetke u prvobitno stanje. Nastavkom zagrijavanja materijala do temperature
rekristal izacije stvaraj u se novi centri rekristalizacije oko kojih rastu novi kristal i na raeun
deformisanih kristalnih zrna. Orijentacija novih zrna je proizvoljna i nezavisna od orijenti-
sanih dcforrnisani h kristalnih zrna.
Deformisana struktura se u potpunosti zamjenjuje novim nedeforrnisanim kristalnim
zrnima. Nakon procesa rekristalizacije dolazi do potpunog nestanka unutrasnjih naprezanja
u materijalu, smanjuje sc znalnO tvrdoca i jaci na na kidanje, a povecava se plasticnosl.
RckristaJjzacijom novonastala metalna zrna su po zaprcm.ini mala i termodinamicki nepo-
stojana. Tdnja ()vi h zrna jest!! da se uvecavaj u. Ispitivanjima je utvrdeno da kada se mate-
rijal zadrfava dufc na temperaturi rckristalizacije. metalna zrna rastu. S obzirom da u mate-
rijalu ima krupnijih i sitnijib zrna, na ustrb tib silnih zrna krupnija zrna sc uvecavaj u, a sitnija
nestajU. Na takav nacin dobijamo krupnozmastu strukturno sto dovodi do m.ijcnjanja osobina
materijala.
53

- .. . '" . . ". LA
Zagrijavanj e materijala koje treba plaslicno oblikovati vrsi se u:
otvorenim kova6kim vatrama, kovackim ognjistima,
zatvorenim kovackim pecima,
pecima za zarenj e i
pecima za zavarivanj e.
Zagrij avanje materij al a otvorenom kovackom vatrom uglavnom se upotreblj ava za
zagrij avanj e manjih celicnih komada koj e treba kovati, ali se koriste i za zagrijavanj e
poj edinih dijelova veCih dimenzij a.
Sredstvo za zagrij avanj e uglavnom je drveni ugalj ili kvalitetni kovacki ugalj. Ova
sredstva u sebi saclrZe veoma malo sumpora i pepela. Ovi sastojci bi mogli nepovoljno da
utj ecu na povrsinski sloj zagrijanog predmeta. Prilikom sagorij evanja ugalj treba da se
zapece i stvori prema vani koru, koj a oclrZava zar i u odredenoj mj eri sprecava hladenj e
.. >,) .. Pee l.tJ zagrijavalJje
otvorenom kovat kom valrom
I
i

2 5
7
6 4
Slilru 3.5.2. Sh. ma gvozd. noR
vatrc. Zrak za sagorij evanje dovodi se do vatre kroz
odredene kanale pomocu ventilatora ili duhaljke.
Na sliei 3.5. J. prikazana pee za zagrij avanje otvo-
renom kovackom vatrom.
Ova pee se od ognj ista - a, korita za vatru - b, di-
znom - c, limenim hvatacom gasova izgaranj a - d, re-
zervoarom za vodu - e, zaslitnom gvozdenom plocom
- f i cij evi kroz koju se utiskuj e zrak - g.
Posmatrajuci sliku moze se vidjeti princip rada ove
peci.
Yatra se potpali u koritu za vatru - b, zatim se zrak
utiskuj e kroz cijev - g i diznu - c u prostor za vatru -
b. Gasovi koji se stvaraju uslijed izgaranja odlaze u
limeni hvalac - d a odade u dimnjak. S obzirom da se
moze desiti da plarnen iz unutrasnj osti vatre probij e
spoljnu koru vatre, kovac mora povremeno polijevati
spoljnu koru vodom. Polijevanje se vrsi na taj nacin
sto kovac nakvasi krpu, koj a je ucvrscena za zelj eznu
sipku, u rezervoaru - a koji j e naliven vodom. Osim
sprecavanj a izbijanj a vatre iz unutrasnj osti, polij e-
vanje uj edno sluzi za zaustavlj anj e odlaska toplote.
OViID se toplota to vi se oclrZava u unutrasnj osti vatre,
a U sredini goriva ostaj e zar. Gvozdenom plocom - f
sliti se zid od vatre. U rezervoaru se po potrebi mogu
hladiti komadi koj i se kuju. Ovakva pee je veomajefli-
na i j ednostavna. Medutim, irna svojih bitnih nedosta-
taka. Ne moze se premjestati jer je zidana. Korito za
vatru je tik uza zid sto sprecava zagrij avanjc dugih

komada i komada nezgodnog oblika. Mozda, najveci nedostatak je u tome sto se zrak
uduhava sa strane i time se ne raspr"uj c ravnomj emo po vatri. Gvozdeno kovacko ognjiste
mnogo je bolje od gore navedenog ognji sta i prikazano je na slijedecoj slici, slika 3.5.2.
Gorivo sagorij eva u ]oz istu (1) uz prisustvo zraka koji se dovodi cijevovodom (2), a
kroz venti I (3). Sud za vodu (4) smjesten je sa strane ]ei ista, a voda iz njega se koristi za
povremeno prskanj e uglj a i hladcnje alata. U ovom sudu po potrebije moguce vrsiti hladenje
materijala prilikom kaljenja.
Pomj eranjem rueice (5) reguli se se strujanje zraka, a uj edno se vrsi regulacij a vatre.
Izgaranjem goriva nastali pepeo i sljaka se odvode kroz otvor (6), a gasovi se.sabiraju u
sabimiku (7) i odvode kroz dimniak ( 8 ) u atrnosferu.
Da bismo bolj c razu-
mj eli ovu pee, na slici 3.5.3.
jc prikazan dctalj jednog
korita za vatru i ostalog
uredaja koji se umece u
gvozdeno kovaeko ognji-
stc.
Tu je gvozdeno korito
g
e
, /
.... ., ... - .. 1- -"',/
e e
za vatru - a, b - izmjenljiva Slika 3.5.3. Oe/alj koriJa za Yatru
dizna u obliku kape, d -
f ,
)
konieni zatvarae kojim se podizanjem ili spuStanjem ruene poluge - f oko okaca - e, vi se iii
manje orvara. Konicni otvor u dizni - b, g - je zatvarac za ciscenje zgure i drugih onecisce-
nja, zgura se odstranjuje kada sc zatvarae otvori , h - je predzagrijac zraka za sagorjevanje.
Kovacnica mora da ima dobru ventilaciju i da se dim uslijed izgaranja, zbog svojih stetnih
sastojaka, odvodi u dimnjak. Zas-
tarjele kovacke peei, a koje se i da-
nas uputreblj avaj u, nazivaju se pulj-
ske kovacnicc. Mugu sc i prenositi i
prevoziti . U ovoj pee i se vatra ras-
pirujc ventilatorom I , koji dobiva
pogon noznom polugom 2 preko
koljenaslog vratila 3 i zamajca 4 na
kome se nalazi remenik 5.
Jcdna, lakva, poljska kovacnica
prikazana je na slici 3.5.4.
NajveCi nedostaci otvorenih ognji-
!i ta su nejednako zagrijavnje koma-
da i vrlo mali stepen djelovanja. Tro- 2
se veoma puno goriva. Za zagrijava-
nj e jcdnug kg gvozda na 11 00 ' c
utro!;i sc 0,35 kg uglj a.
Da bi puvccali tcpen kurisnog
Slilw 3.5.4. Po/jska koval'II ic(/
55

se vrsi u zatvorenim pecima.
Ove se peci zagrij avaj u koksom, ugIj cm, ugljenom prasinom, gas om, tecDim gorivom i
eIektricDom eDergijom. ZatvoreDe peCi su ekoDomicnije od otvoreDih kovacki h vatri, ko-
madi se brzo ugriju, De dolazc u direktni dodir sa vatrom. Time se izbjegava oksidacij a i
sagorjevanje komada. Za zagrijavanje malih komada prave se male peti. Te peCi se mogu
preDositi. Stepen korisDog djelovanja zatvorenih peCi krete se do 8%. Slijedecom, sli kom,
slikom 3.5.5., prikazana je zatvorena kovacka pee.
1
Loziste sa resetkom - b punj se gorivom kroz boena vrata - a koj a se nalaze sa dvije
strane-suprotne. Zrakza sagorjevanje utiskujc se pod pritiskom ispod reSetke, a gasovi sago-
rjevanja izlaze kroz cijev - c. Komadi oblika
sipke stavIjaju se kroz izrez - e na vratima. Yo-
1
___ 3
5
6
56
dom kroz otvor - f se Wadi strop pee i i vrata,
sto zasticuje radnike od toplote. Elcktricna
pee je prikazana na slici 3.5.6.
Elektricna struja se u grijacima - I pretvara
u toplOIU i predaje uDutrasDjem prostoru gdj e
su smjesteni predmeti.
Pee je dobro termicki izolovana zidom - 3
i pokloplj ena poklopeem - 4. UDUtar pcCi smje-
sten je termoelektricni pirometar - 5 koji je
pomocu vodova - 6 spojen sa mjernim instru-
men tom, cija je skala baZdarcna u C. Najpo-
voljniji rezultati prilikom zagrijavanja postizu
se potapanjem predmeta u istopIjeDe metale.
Predmcti su time zahiccni od djejstva
goriva i atrnosfere. U ovakvim kupkarna pred-
mete mozemo zagrijavati sarno po onirn povr-

"inarna koje se lIebaju obradivati (npr. strugarski nOl : pOlIebno je zagrijati sjecivo, prsnu i
lednu povrsinu dok drugi dio nij e pOlIebno zagrijavati). EleklIicne peei su veoma pogodne
za regulisanje temperature i rez ima zagrijavanja predmeta. U njima je veoma lahko regu-
lisati brzinu zagrij avanja temperature.
Zagrijavanje peei je do 1350 C.
3.6. OBRADA SABUANJEM
Obrada materijala pl asti coom dcforrnacijom-sabijanja
se sastoji u smanj eoj u duzine predmeta koji se obraduje.
Smanjivanjem duzi ne povecava se poprccni presjek. Po-
vecanje presjeka maze da bude po cijeloj duz. ini iii sarno
na krajevima, odnosno oa sredini. U zavisnosti ad pOlIebe
abrade, sabij anjem predmeta onaj di o iii citav predmet
obrade se zagrijava na odredenu temperaturu, do tempera-
ture pOlIebne za kovanje. Obrada sabijanjem data je na
sli ci 3.6.1.
3.7. OSNOVNI POJMOVI 0 KOVANJU I PRESOVANJU
Kovanje i presovanje zauzimaju veoma znacaj oo mjesto u proizvodnji veoma slozeoih
isto taka znacaj nih dijelova u motornoj, avionskoj, zeljeznickoj i automobilskoj induslIiji.
Materijali prilikom kovanja i presovanja rnij enjaj u oblik i strukturu sto utjece i na meha-
nicke osobine. Mchanicke osobine se pospjesuju.
Liveni komadi imaju zrnastu strukturu, vidljivo sa slike 3.7. 1.
lilli iliJ
.... . . ... .
.. , .............. , ..
............. .......
... .. .. .. ... .. ......
-...... .. .... .... .. .
SJika 3.7. I. Struklura liv"nog
komada
SJika 3.7.2. Vlaknasta struklura
melaiu
SJika 3.7.3. Sabij<llost vlakana
U otkovku-Olpresk.u
Isti komad izraden skidanjem strugoline iz punog komada oblikovanog plasticnom
deformacijom ima vlaknastu strukturu. VJakna su mu isprckidana u pojcdioim prcsjecima,
sto se v idi oa slici 3.7.2.
PosmalIajuci slijedecu sliku 3.7.3., vidimo da su ovdje vlakna najsabijenija upravo na
mjestima koja su izlozena oajvecim naprezanjima. Slika pokazuje otkovak-otpresak, vidi
se da materijal ima vlaknastu strukturu i da ta vlakna nisu isprekidanet
57

UporedujuCi ove slike vidimo da otkovci i otpresci imaju homogeDiju strukturu i vecu
evrstocu. Otpomost Da korozivDa dj ejstva je veca. Kod otkovaka su vlakna zgusDutija. Ovo
SU Deke od prednosti otkivaka-otpresaka u OdDOSU Da komade dobijeDe liveDj em ili obra-
dama skidanj em strugotine.
Plasti eDa obrada kovanjem vrsi se udarcirna iii pritiskorn odgovarajuceg alata Da radni
predmet. 0 ovom cerno se detaljnije upozDati u slij edecim izl aganjima.
3.8. SLOBODNO KOVANJE
Oblikovanje predmeta kovanjem moze se vrsiti Da viC naciDa, a prcrna tome kako se
vrsi promjena oblika materij ala razlikuj emo slobodno kovanj e i kovanje u ukovnjima.
Prilikom slobodDOg kovanj a na materij al se dj eluj e odgovarajucim alatom, procj eDjujuci
promjenu oblika okom i uz povremeDU kODtrolu dimenzijc odgovaraj ucim kODtrolnicirna
i' ij a preciznost De mora biti velika. Slobodno kovanje prirnjenjuj e se prilikom kovanj a sitnih
komada od koj ib se ne zahtijeva veca taenost mjera, tj . precizDost izrade. SlobodDO kovanje
jos se primj enjuje i za izradu malog broj a vecih komada zbog toga sto je takvo kovanj e
ekoDomski opravdanije u odnosu Da kovanje u kalupirna. Na sliei 3.8. 1. prikazan je alat za
kovanj e.
~ I
~ __ ..1 IC==,.
I
(j)

r ,
I
,
Stika 3.8.1. Alari ltl kovanje
3.9. KOVANJE U KALUPIMA
Ovo kovanje sc prirnjeDj uje i kod rue De obrade, ali naroei to se primjcDjuje pril ikom
maSOVDe izrade kllmada kovaekirn rnasiDama (mehaDickirn eckicima i presama). Tako
iskovani prcdmeli imaju veoma veliku peeiznost u mjerama, U Dekim slucajevirna Daknadna
llbrada Dije potrebna.
5

Za kovanje u kalupirna vecinom se upotrebljavaju ceki6i sa slobodnim padanjem. Za
lakse i srednj e radove kovanja upotrebljavaju se i prese sa vretenom i ckscentar prese.
Kovacki kalupi su izradeni iz dva dij ela sa gravurom ciji oblik zavisi od oblika predmeta
koji treba iskovati. Ako se kovanje vrsi u toplom stanju dimenzije gravure moraju biti
uvecane za I do 1,5% .

Na kovackirn presama mogu se upotrebljavati kalupi od livenog celika, pri cemu su u
kalupima izlivene odredene supljine.
Prilikom upotrebe na mehanickirn ceki cima potrebni su kovacki kalupi od dobrog celika
u kojima su odgovaraj uce supljine izradene u punom celiku glodanjem, busenj em i rucnim
radom-sjekacem i turpijom. Obicno se kalupi umetnu svojim izdancirna u obliku lastinog
repa u celo nakovnj a, ceki ca ili patrice prese. Ponekad se kalupi slobodno postave Da
Dakovanj i pusti se da njih udara ceki c, odnosno da njih pritiskuj e presa. Pri tome se gornji
kalup drZi odgovarajucim a1atom.
Polozaj gornjeg i donjeg kalupa pri kovanju mora biti u tacno odredenom polozaju. Ako
se gomji kalup ne krece po vodici tacno, nego se drZi slobodno na donjem kalupu, tada se
pravilaD polozaj obadva kalupa osigurava odgovarajucim cepovima i ruparna izradenim na
gornjem, odnosno na donjem kalupu. Za razliku od slobodnog kovanja, za vrij eme kovanja
u kalupima ograniceno je sirenje materijala a oblik i dimeDzije potpuno su odredene
udubljenjem. Koli cinu materijala za izradu sirovog komada nije moguce tacno odrediti tako
da klaupi budu tacno ispunjeni.
Tada se visak materijala pri obradi potiskuje u odredene
kanale izmedu gomjeg i donj eg kalupa. Formirani visak ma-
terijala zove se srh. Dimenzije kanal a moraju bili takve da
prime say vi sak matcrij ala. Na shei 3.9.1. prikazan je dvodjclDi
kalup. Kod ovog kalupa gravura j e i na gornj oj i donj oj strani,
tako da jedan di o materij al a ulazi u gornji kalup, a drugi ostajc
u dODj em. Visak materijala izl azi u slobodan prostor izmedu
gornj eg i donjeg kalupa pa se ovakav kalup naziva i olVorenim
kalupom.
Gravura moze biti izradena sarno u jednom dij elu kalupa
koji se postavlj a na Dakovanj, dokje gomj a povrsina materijala
ograni cena donj om ravnom povrsinom udarnog a1ata.
St ika 3.9.1. Dvodjdni Iwlup
Takav kalup nazi va se otvoreni kalup, a prikazan je slikom 3. 9.2.
Sti ka 3.9.2. Ju/nOlljtlni Iwlup
Stika 3.9.3. Izratla seslouRoone glavt' Vijkll sabijanjem
59

Kalupi se izraduju od alatnih ugljenicnih celika i legiranih celika. Moraju imati odgo-
varajucu tvrdocu, cvrstocu i zilavost. Moraju imati veliku otpomost na babanje, na povisenu
temperaturu ina djejstvo korozije.
Na slici 3.9.3. prikazan je jedan primjer postupka sabijanja pri izradi sestougaone glave
vijka.
Zagrijano okruglo gvozde - a i celik od koga se trcba napraviti glava vijka gura se medu
hvataljke - b i c sve dok ne udari u zaustavljac - d, koji se moze po potrebi premjestati. Kada
se pokretna hvataljka - b pritisne uz nepokretnu hvataljku - c i tim uklij esti pa se zatim poti-
sne u stranu zauslavljac - d, tada zig - s zbij e kraj si pke - a i oblikuje ga u sestougaonu glavu
7
6
5
4
2
J
o
II
~ ~ ~ ~ -
134.J
J
;






















50.
""
."
100
S
.
I
150 201
Slika 3.9.4. Grafiknn zavisnnsli cijell e
ko.franja po knmadu
3.10. MASINE ZA KOVANJE
- g. Na kraju makaze odsijeku izradeni komad. U
slucaj u da se izrada komada ne moze zavrsiti jednim
zbijanjem, tada se to vrsi postepenim zbijanjem u vise
operacija. Kovanje predmeta u kovackirn kalupima
j e ekonomi cno onda kada se cijena kostanja kalupa
moze rasporediti na dovoljno velik broj komada.
Zbog toga se vrsi ispitivanje na koji nacin je jeftinij e
izraditi neki komad, npr. iskivanjem bez kalupa, sa
kalupom, obradom skidanja strugotine, od punog ko-
mada itd.
Slikom 3.9.4. prikazan je graftkon zavisnosti ci-
j ene kostanja - c po komadu od broja izradenih koma-
da kod proizvodnje ekscentarskog svornj a - a obra-
dom na strugu iz punog komada, odnosno iskivanjem
u kalupima.
Kao sto se vidi sa slike, cijena komada izradenog
na strugu ne zavisi od broja izradenih komada, dok
se kod izrade u kovackim kalupima naglo smanjuje
sa povecanjem broja izradenih komada. Presjeena ta-
cka (p) krivulja s i I pokazuje da se kovanje u kalu-
pima isplati kad broj komada prelazi 58.
Rueno kovanje ima svoja ogranicenj a. Dijelove vecih dimcnzija nijc moguce rue no
kovati zbog toga ~ t o su neophodne znatno vece sileo Osim toga, ovaj nacin obrade Dije
podesan za serijsku i masovnu proizvodnju. Sve te nedostatke mozemo izbjeCi primjeDom
masinskog kovanja.
Danas se masinsko kovanje koristi u proizvodnji velikog broja dijelova koji mogu imati
razLicitu preciznost.
60

Otkivci masinskog kovanja nasli su primjenu u razlieilim granama privrede. Masine za
kovanje prerna konslrukciji i nneinu rada mozemo podijeliu na: prese i mehanicke cekice.
Prese imaju siroku oblast primjene a prema nacinu prenosa pogonske sil e do malj a
mozemo ih podijeliti na:
prese s direktnim pogonom i
prese s indirektnim pogonom.
Prese sa direktnim pogonom podijelili smo na:
frikei one i
krivaj ne prese.
Frikei one prese se upotreblj avaju za presovanje manjih komada u otvorenim i zatvo-
renim kalupima. Naj cesce koriscena frikei ona presajeste presa sadva paralelna diska. Takva
presa data j e na slij cdecoj sliei. Slika 3.1O.l.
Na hori zontalnom vretenu prese postavlj ena su dva di-
ska (I) koji se mogu pomj erau lijevo i desno tako da preno-
se obrtno kretanje na zamajae (2) trenjem koje se stvara
izmedu diska i frikei one oblogc na zamajeu. Obrranje za-
majca prenosi se na zavojno vreteno (3) koje se uvrce u
bronzanu cahuru, uslijed cega nastaje vertikalno pomj e-
ranje zamajca s vretenom koj e ima vezu s batom prese (4).
Posredstvom zavojnog vretena kineticka energija zamajea
pretvara se u prilisak malja koji se upotrebljava za kovanje.
Pomj eranjem horizontalnog vretena s diskovima naJij evo
iIi nadesno, lij evi ili desni disk se dovodi u kontakt sa
zamajeem koji se obrce. Od smjera obrtanja zamajea zavisi
i hod vretena, odnosno malja prese. Radni i povratni hod
J
2
I '
malja reguli se se granicrueima (gl) i (gv i sistemom polu- Slikn 3. 10. 1. Presa sa ,iva
ga (p I), (PV i (P3) dok se rucicom (r) hod moze regulisati "aru/dna clislw
po potrebi rucno. Obod zamajea se oblaze frikei onom oblo-
gom da bi se izbj eglo moguee klizanj e izmedu zamajca i diskova. Sila koj a se moze ostvariti
ovim krece se od 400 kN do 15 MN.
Krivajne prese. Za pogonski mchanizam pritiskivaca krivajnih presa sluzi prosti meha-
nizam krivaje.
Na slijedecoj slici 3.10.2. prikazanajc shematski krivajna presa.
Elektromotor (1) je pogon presc. Njegovo obrtanje se prenosi zupcanikom (2) do ozu-
bljenog tocka (3) sa ulogom zamajca. Za zamajae je vezan desni dio spojnice (4) dok je
lijcvi dio (5) klinom vezan za vralilo (6). Dakle, zamajae i desna strana spojniee postavljeni
su na vraulo slobodno i kad su polutke spojniee razdvojene vraUlo (6) se nece okretaU.
Spajanjem lijeve i desne polutke spojniee t o se uspostavlja na pedalu (9) prc:nosi se kretanje
na vratilo (6), kretnu polugu (7) i pritiskivac prese (8). Naci n na koji je zamajae postavljcn
direktno na vratilo prese primjenjuje se samo kod brzohodnih presa. Kod krivajnih presa
pogon pritisklvaca se najcesce ostvaruje pomocu ekscentra prese iii koljenastog mehani-
zma, po cemu su prese i dobile naziv ekscentar prese ili koljenaste presc.
61

5 4
"

,
,
,
_.- . _._. _.
_. _ . _. _. - . - . _. _. _. - . - . _. _. -
. '
_-t - ...
I '.
J.' I \
I ... . , . .. \
,- .. ' - . " I
, . / I ... . . .

'. ;. .. , ... . ? .'
'. i! i! I
\ I \ I . I .
.... ! i . .J ! i. ... '
"'L . I - , . 1,. ,
' ) - .,4..:.1- -' I
! . t. 0 ' \1 , .
I ! -t .. ;- -" j
; ! i'" t " i!
i !
. ,
, .
I '
, I .
:- '- '- '- 'r' - '-'- j

! I !
! I !
, ,
j ._._._.!. _._ . ....i .
, . _. _. - '-1' _.- . _. ,
Sl ika 3. 10.2. Krivf1jna prt1su shema
Na slici 3.10.3. prikazan je ekscentar presa sheroalski, a slika 3.10.4. prikazuj e ekscentar
prcsu.
-'"1' .
I
, J
J
Sl ika 3. 10.3. Shema I!kscenrar prese Sliku 3.10.4. Elcrcentar presa
Princip rada cksccnlar prese zasniva sc na slijedeccro: Elektroroolor pogon locka
(1) cija je zamarojaka. Na obodu locka pricvrScena je poluga (3) koja je pokretna, a
drugi dio poluge zglobno je za bal (4). ?ulero poluge (3) obrtno krelanje SI:!
pretvara u pravolinijsko krelanje bala. Donji dio al ata vezan je za SIO prese.
Presa sa slike 3.10.4. ostvarujc sile od 500 do 2000 kN.
62

Hidraulicna pres a 0c/
Na slici 3. 10.5. prikazan jc princip rada hidraulicnc prese.
Slika 3. 10.5. Prinicp rada hidrau/i{71t!. prest!.
Ove prese karaktcrise miran hod i vcoma snaZni pritisci. Namjenjene su za presovanj e
velikih i teskih predmeta razlicitih oblika i namjene.
Prenosenj e snage od pogonskog motora do bata ne prenosi se direktno.
Kod ove prese ukljucujc se ncko sredstvo kao posrcdnik izmedu pogonskog aparata i
batao To sredstvo obicno moze da bude: voda, vodena para i ulje.
Princip rada zasniva se na Paskalovom zakonu, tcenost u zatvorenom sudu prcnosi
ravnomjemo pritisak na sve strane. Na osnovu toga saznanja, moguce je dj ejstvom male
silc FI na malom klipu prouzrokovati veliku silu (FiJ na velikom klipu. Izj ednakosti rada
sile FI na putu SI i sile F2 na putu S2 mozemo napisati :
Hidrauli cne prese prema naeinu na koji se ostvaruje sila na malom klipu FI podijelili
smo na:
obicne hidrauli cne prese
pamo ili zracno-hidraulicne prese i
elektro-hidrauli cne prese;)
Na slici 3.10.6. prikazano je postrojenje hidrauliene presc.
Pogonski motor pokrece pumpu, a ova crpi vodu iz rezervoara i salje jc pod pritiskom
kroz cijev do akumul atora pritiska i razvodnika. Pomocu poluge na razvodniku se regulise
protok tcenosti pod priliskom u glavni cilindar prese (1), a sila proizvedena na celu klipa
presc (2) prenosi se na tijelo pritiskivaca (3), koji pomocu poprecne grede (4) klizi na
stubovima prese (5). Na Laj nacin ostvaruje se radni hod prese, pri eemu pritiskivae vrsi
prilisak na materijal poslavljen na radnom stolu prese. Nakon zavrsenog radnog hod a
pritiskivac prese, pomjeranjem rucice razvodnika u odgovarajuci polozaj usmjerava se
dovod vode u cilindre povratnike (6), i to s donj e strane klipova u Lim cilindrima.
63

konlaJ.,
J- -lirt
roZl'Odnik

5
l"t!Zen 'Olir
akulIlutator
SILka 3.10.6. Postrojt'njt: hidruulibl e presl!
S obzirom da su klipovi vezani za poprecnu gredu a ova za pritislcivac, to ce izazvali da
ako se podi zu klipovi i pritislcivac ide navise. Voda iz glavnog cilindra vraca se prema
razvodniku donjom cijevi u rezervoar pa se tako radni i povratni hod neizmjenicno smje-
njuje. AkumuJator pritiska nalazi se izmedu pumpe i prese i ima zadatak da reguli sc ravne-
mj emo opterecenje prese.
Cijev kroz koj u voda pod priti skom ide prema razvodniku spojena je 5 cilindrom
akumuJatora u kome se krece dugaclci klip. Na osnovu radnog pritiska u cijevnoj instalaciji
i povrsine cela klipa u akumulatoru izracunato je optereecnj e kojimje optcrecen klip 5 gornje
strane.
Porastom pritiska vode u cijevnoj instalaciji povecava se i sila na celu klipa prese, pa i
klipa akumulatora koji tada ide navi se, podi zuCi namj esteno opterecenje. Na odredenoj
visini hoda, preko kontakta iskljucuj e se rad motora, odnosno pumpe, tako dolazi do poste-
penog opadanja priliska vode. Opadanjem pritiska opada i potisna sila na klip akumuJatora
tako da u odredenom trenutku, uslijed opterecenj a tegovima klip nanovo ide nanile i preko
kontakta dolazi do ponovnog ukljucenja motora a time i rada pumpe. Pritisak kod hidra-
uJicnm presa u instalaciji iznosi 300 \05 Pa a pritisak bata do 300 MN.
Mehanicki rada celci ca sastoji se u podizanju bata na odrcdenu visinu i
pustanja da pad a na raclni predmet i pri tome vrsi deformacioni rad. Kod ovib celcica veoma
je bitno da imaju reguJaciju broja udaraca i njibove jacine. Potrebno je da se bat moze
zaustaviti na odredenoj visiqj) Ovo je potrebno da bi izvrsili provjeravanje dimenzija
predmeta koji se obraduje.(jhdni dio bata mora biti od kvalitetnog celika i kaljen a za bat
je vezan u vidu lastinog repa i osiguran klinovima. U slucaju potrebe mogu se slcidati i
Vodice u kojima klizi bat moraju bili stabilne i pravilno
eelcica mora imali veliku leZinU. Utemeljen mora bili na velikom i sigumom temelju.
Nakovanj moze biti odvojen ili spojen 5 temeljem samog celciciJ Pravilnom utemeljenoscu
i pravilnom izvedbom temelja smanjuje se prenos stetnm vibracija na okolinu mehanickog
cekica. Izvedba postolja zavisi od vrste cekica i tla gdje je celcic postavljen. Prerna nacinu
na koji cekiCi djeluju podijelili smo ih na cekice; sa slobodnim padom i cekice sa pojacanim
djejstvom malja.
64

Ccltici sa slobodnim djcjstvom malja, tj. sa slobodnim
padom malja. Ovu vrstu celtica karaktcri
Y
c da sc bat celti b
di ze na odredenu visinu mehanicltim pUlem. Odatle se pusta
da pada na predmct, postavljcn na nakovanj slobodnim pa-
dom. Deformaci oni uEinak celtica pri tome zavisi od tel ine
padajuceg elementa i visine sa koje pada.
Dizanjc ceki ca moze sc vrsiti na vi se nacina: kaiscm,
frikcionim tockovima i daskom, k mprimiranim zrakom i
parom.
Njihova namj ena uglavnom je usmjerena na kovanje u
kalupima, dok se za slobodno kovanje rij eth) koristc.
Na sli ci 3.10.7. prikazan je celtic s daskom.
Princip rada ovaj celtic zasniva na slijedecem: Malj ce-
kita (1) pricvrstcnje za dasku (2), koju pri podizanju zahva-
laju dva frikci ona tocka (3), a koji su ekscentri cno uteme-
Ij eni. Pogon dobijaju pomocu remenog prenosa. Tako mogu
da steiu dasku i podiZuje na odredcnu visinu. Oslobadanjem
daske malj, zajedno s daskom, slobodno pada na predmet
koji je postavljeD na Dakovanj (4). Pomocu mehanizma sa
J
sistemom poluga moze se regulisati vis ina odizanja malja kao i nj egovo zadrZavanje na
odredcnoj visini. Tcz ina malja ovih cekica najcesce se Icrecc izmcdu 40 i 1000 kg, sa 60
udaraca u minuti i visine do 2 metra.
Prednosti ovih cckica su jednostavna konstrukcija i lahko odnavanje, ali daska se ovdje
brzo trosi. Zbog toga se mora cesto rnij cDj aLi . Ovo im cini vcliki nedostatak. Celtic s kaisem
radi na iSlom principu kao i cekic s daskom. Razlika jc u tome sto mjesto daske za podizanje
malj a kod ovog celtica kai s podize malj .
Kod pamog celtic a sa slobodnim pad om malja, malj se podize dovodeDjem pare u
cilindar ispod klipa za koji je posredstvom klipnjace vezan bat. Kada malj postigne odrcdenu
visinu iz cilindra se ispusti para i tad a malj slobodno pad a Da predmet. Pri tome se ltineticka
cnergija pretvara urad koji prouzrokujc deformacije.
Tezina malja pamog celtica sa slobodDim padom Icreee se od 100 do 500 kg. Maljevi sa
30 kg sc rjede koriste.
Celtic sa pojacanim djejstvom malja karakteri se pojacano djejstvo malja. ODO se ostva-
ruje dodatnom silom. Ona police od para iii komprimiranog zraka iii sile opruge.
Prema izvoru dodatnc sile ccki ce smo podijclili na: opruzDe, zracDe i pame.
Opruz.ni celtic nosi naziv po elasli cnoj opruzi koja je vrl o valDa u radu ovog celtica.
ShemaLSlti prikaz ovog celtica dat je na slici 3.10.8.
Princip rada ovog celtica zasniva se na slijedecem: Da jednom Icraj u opruge (1) pricvr-
seen je produzelak malja (2) dok je za drugi Icraj vezana spojna opruga (3). Ova opruga
saslavljena jc od dva pljos nata lista (pogled "p") i donjim Icrajem vezana za eksccDtar (4).
Prilikom hod a ekscentra prema donjoj taclti spojna opruga povlaci jedan Icraj lisnate opruge
prema dolje, a time njeD drugi kraj ide prema gore pa tako podi ze malj prema gore, Ij. u
5 TEHNOLOGIJA OBRADE t
65

Pogled l,p"
J
t
f'
.1
I
t
I
4 /
5
/
I
,
Stika 3. 1 0.8. O p r u ~ i t ekii
gornji polozaj. Tom prilikom lisnata opruga akumulira odredenu energij u kao i spojna
opruga. Pri kretanju ekseentra od donje prema gomj oj tacki , spojna poluga se podi ze kao i
kraj lisnate opruge (\coji je vezan uz ekseentar) dok malj (2) ide ka nakovnju (5). Odredenom
brzinom se krece prema predmetu obrade i tako udara predmet obrade i vrsi kovanje ma-
terijal a.
Tezina malj a kod ovih ceki ca iznosi 30 do 500 kg, vis ina hoda krece se od 150 do 400
rnm. Broj udaraea je 150 do 400/min.
Zracni cekic za pogon koristi sabijeni zrak. Shema zracnog cekica prikazana j e na sliei
3.10.9.
Krelanj e ovog cekica zasniva se na slijedecem: Krelanj a ekseentra (1) prema donj oj
polozajnoj tacki k1ipnjaca (2) povlaci klip (4) u komprcsionom cilindru (3) a ovaj u hodu
nani ze sabija zrak koji posredstvom ventila
(V:V razvodnim kanal om dolazi u cilindar ce-
5 kita (5) ispod k1ipa (6) za koji je vezan malj
6
7
66
-\-_ _ .1
Sliku 3.10.9. Zraf ni lekic
(7). Podi zanj em k1ipa podi ze se i malj doodgo-
varajuce visine. Kretanjcm ckscentra ka go-
rnjem polozaju, klipnjaca gura k1ip u kompre-
sionom cilindru podizuCi ga navise, tako da
komprirnirani zrak posredstvom ventila (V 1)
odlazi u cilindar (5) i potiskuje k1ip (6) s ma-
ljem nani ze,
Ventili su izvedeni u obliku obrtnih razvo-
dnika, pokre6u se pomocu ruene iii nof ne po-
luge, a mogu se reguli sati i mehani ckim putem.
Dovodenjem ventila u odgovarajuci polozaj

malj se zaurZati u podigDutom polozaju, a da sc rad kompresora ne mora prekidali .
Moze SC ISIO tako obezbij cdili da malj cvrsto prili skuje materijal za nakovanj (8).
Tez ina bata kod ovih cekica krece se od 75 do 500 kg sa oko 200 udaraca u minuti .
3.11. OBRADA PRESOVANJEM
Pored kovanj a mchanickim ceki cima, kovanj e se izvodi i presama. Presarna se osim
kovanja mogu izvodi ti opcracije dubokog izvlacenja, odsj ecanja ild. Presovanje se izvodi
tako sto priti skivac-malj priti ska radni komad i prili sak se prenosi na cijcli presjek matcri-
j ala.
Obrada presovanjem izvodi se na presama koj e mogu imati di rektni iIi ibdirektni pogon.
Prese mozemo podij eliti u dvij e grupe: kovacke i udarne prese.
U kovacke prese ubraj aj u se: ciste hidrauli cke prese i parno-hidrauli cke prese, zracno-
hi draulicne prese, elektro-hidrauli cne prese. U udarne prese ubrajaju se: prese sa vrctenom,
ekscentar prese i presa sa koljenastom polugom.
3.12. RAZLIKA lZMEDU KOVANJA I PRESOVANJ A
Govoreci 0 mehani ckim ceki cima, mi smo iSlakl i bitne razlike u nacinu rada izmedu lib
ceki ca i presa, i to u prvom redu kovackih presa. Kovackim presama posti ze se bolj a prerada
kornada, nego mehanickirn cekicirna. Uz to, i druge nepovoljnosti kao slO su potresi samog
cekica, kao i predmeta i sl. koje prate mehani cke ceki ce, u prvom redu kod veli kih pamih
cekica, ne javlj aj u se kod upotrebe presa. Udaranj e mal ih i velikih ceki ca izaziva veliku
buku, dotle, upravo velike prese za kovanj e su veoma tihe. Skora necujne.
Ekscentar prese, doduse, pravi vece buke, al i se one ne kori ste za kovanj e. Nj ihova
primjena je uglavnom za prabijanje, savij anj e, izvlacenje i prosjecanje. Scm toga ove prese
sluie za odstranj ivanje vi ska materij ala nastalog pri kovanju u kalupima i za izvlacenje
manjih predmela od lima.
Zbog prednosti nad parnirn cekicirna kovacke prese se upotrebljavaj u umjesto ceki ca za
kovanj e velikih leskih predmeta. Medutim, pored tih presa upotreblj avaj u se sve vise zbog
navedenih prednosti nad ceki cima i druge vrstc presa i 10 za razne druge vee pomenute vrste
preradc.
/
,
3.13. PRESOV ANJE V KALUPIMA
Ovaj se postupak uglavnom kori sti za masovnu proizvodnju dij elova za vodovodne i
gasne armature, dijelove u elektricnoj industriji itd. Presovanj e oboj enih metal a u kalupima
ima iSle prednosti kao i kovanje cclika u kal upi ma. Sirovi komadi za preradu u kalupirna
dobiju se tako da se odsjeku od sipki dobijenih pomocu presovanja isti ski vanjem: pri
5 TEHNOLOCiI JA OBRADEJ.
67

lreba do bude zapremi na lih sirovi h knmada jednaka zapremi ni gOlovih proizvllda. Nakon
toga sirovi komadi zagriju sc na tempcroturi presovanja. Za neke metale temperature
zagrijavanja iznose:alumij 400 C, mesing 800 C, bakar 900 C itd.
Kalupi se prave ud malo legiranog hrom-nikJ cclika. Kale se tako da Sl! sa vaojske mane
odJikuju tvrdocom duk iznutra treba da budu iiJavi . Na gomj oj povrSini kalupa nastaJu
uskor pukotine, i ni se rdativno brzo izli zu. Kod postupka vruceg presovanja obojenih
metala, izdaei za alate prelaze prcko 50% ejclokupnih lroskova.
Za primjer presovanja u kalupima uzet cemo presovanjc ventil a od mesi nga, slika 3. J 3.1 .
I II
1
OJ
-<D
I
i
.1
SlikD 3.13.1. Primjer presovcmjll
Kao sir ovi komad (2) sImi nam tuJjak odrczan od okrugle mesingane sipke. Sirovi
komad se ugrije do usijanja i, zatim, stavi u supljinu (d) donj eg kalupa. (I - predstavlja
polozaj kaJupa sa umetnutim sirovim komadom - k, prij e pocetka presovanja). Zbog oblika
ventil a, da bi se on mogao izvadi t, dODj i kalup se sastoj i iz dva dijela (a) i (b). Kad se siravi
komad (k) postavi u donji kal up, spusta sc zig (s) prcsovanj a. Pod pritiskom gomjeg kalupa
(g) uti skuj e se komad (k) u supljine donjeg i gomj eg kalupa. (ll - predstavlj a poloZaj kalupa
na zavrsetku presovanja).
U slucaju da se Da ispresovanom komadu pojavi visak materijala, on se odstranjuje
specijal nim uredaj em za odstranjivanje vi ska materijal a. PriJikom zagrijavanja materijaJa
na povrsini se formira oksidni sloj . Ovaj oksidni sJoj mora sc odstraniti azotnom kiselinom.
Prcsovani komadi su vrlo cisti i tacni u pogledu dimenzij a, tako da ih nije potrebno zna-
caj nij e obradivati naknadno. Ukol iko, pak, se ukaZe potreba za dodatnom obradom na
nekim komadirna na sarno lim komadima se izvrsi odrcdena dorada. Vrute presovanje u
kalupima je veoma ekuDomi cao postupak prerade, j er su tako iuadeni dij elovi za oko 40%
jeftiniji nego dijel ovi dobivcni livenj em. Presovanj em sc poboljsavaju strukture rnaterijaJa
i osobine malerijal a. Tako, npr. , ukoliko u livenirn blokovima irna prije presovanja lunkera-
(supljina) njih ncstajc, struktura postaje gusca i finija a povecava se istegljivost i cvrsloca.
68


Vruce prcsuvani kurnadi bolji su i ud kurnada dobijcnih livcnjern pod priti skom. Nedoslalak
presovanjajc u lome ~ I O sc kornadi komplikovanog oblika i lankih zidova lefe izraduj u pa
se lakvi kornadi rade livenj ern pod priliskorn.
3.14. KOVACKE PRESE
Kod svih vrSla uve grupe presa, prili sak presovanj a posli i-c sc na lakav Daci n SIO voda
pod pritiskorn (kud ciSlih hidrauli cnih presa obiono) 200 do 300 bara, a kod pamo-hidra-
uli cnih presa 400 do 600 bara djclujc na klip (e) presovanja koji na svorn donj crn dij elu nosi
zig - f koji vrsi pesovanje komada. Cisle hidrauli cke prese irnaj u odvojeno pumpu za pro-
izvodenje pritiska. Ova purnpa obicno se srnj esta lako da moze iSlovrerneno iii po potrebi
0pskrbljivati vi se presa. Kod pamo-hidrauli cnih presa svaka presa ima svoju pumpu, koja
je napravljena u obliku parnog aparala koj im se relativno mal i pritisa\( (ako 10 bara) - pare
pretvara u veliki pritisak (oko 600 bara) vode.
U zracno-hidrauli cnim presama, umj eslo pare pod priliskom na klip u cilindru djel uj e
zrak pod priliskorn.
U elcktro-hidraulickim presama uredaj za prelvaranjc niskog priliska u visoki pogoni
se elektricnim pUlern.
Mi cemo sagledali u slij edecern iziaganju cisle prese i parno-hidraulicke prese. CiSIC
prese dij ele se na; cisle hidrauli cke prese sa vodenim akurnulalurom i cisle hidrauli cke prese
bez vodenog akumulalora.
Ciste hidraulicke prese sa vodenim akumulatorom. Na slici 3. 14.1. prikazan je cjelo-
kupan uredaj cisle hidraulicke prese sa vodenim akumulalororn.
I"
m p
,
,
I
Slika 3.1 4. 1. Uredaj bstt! hidraulicke prest!
69

Cilindar presllvanja - a sc u jakom drZacu - b, koji Dllse 4 stuba - c koji sluze
ujedDo i kao yodice glave - d, koja nosi kli p prcsovanja - e i zig - f. Gl ava - d visi Da 4
- g 0 dva povratna klipa - h, koj i se mogu dizati djelovanj em vode pod priliskam u dva
povratna ci lindra, odnosno spuslali-djel ovanj cm Sopslvcnc ld ine glave - d i dijelova kllj i
se nalaze na Dj Oj. Cili nder presovanja - a nos i zracnu komoru - v djelimii'na napunjenu
vodom; u k mori vlada prilisak od 5 bara.
Komora vi rna vodokazno slako, venlil sigurnoSli i odboj ni venti 1, a u vezi jc S venlilam
- l za punjenje. Pri spuslanju glave - d na komad koji se kuje, iz zracne komore treba da lece
voda u cilindar presovanja sve doll e dok zig - r ne dode u dodir sa komadom i ne pocne
prcsovanj e. Za vrijcme pCDjaDja glave - d, voda sc vraca unatrag u zracDu komoru. Kod
malih presa, voda za punj enj e se uzima iz zalvorcnog, visoko poslavlj enog rezervoara,
umj eslo iz zracDe komore. Stubovi - c su ucvrsceni u nosatu - k, koji nasi secUo - 1 Da koj e
se slavlja komad koji se kujc. Nosac - k ima ceslo pokretni Slo. Ovaj sto pOgOD dobija
hidraul icki iii elektricki. Na sto se moze montirati podcsno sedlo, na koje se poslavi komad
koj i se kuj e, sto je narocito zgodno za doturanje presi teskih komada.
Elektri cni pogonjcDa pumpa-p sisa vodu iz rezervoara - r i poti skuje je, s priliskom od
200 da 300 bara, kraz cijevni vod - 1 preko akumulalora prema presarna. Akumulalor se
sastoji iz bocc - m s vodom i nekoliko boca - n S komprimiranim zrakom. Boce - n se napune
komprimiranim zrakom malim kompresorom, koji vrsi, s vremena Da vrij eme dopuDj avanj e
boca zrakom. PostrojeDj e je osigurano automatskim uredajem eiji je zadatak da pre kine
dovod vode kad je akumul ator Dapunjen, a usisnu vodu tjera tada pump a, kroz Daroeiti veDtil
koji spaja usisavaj uci i ll acni cijevDi vod, Datrag u rezervoar. U meduvremenu akumul ator
je odbojnim venti lorn isklj uccn. Kad se akumul ator isprazni automatski se ponovo ukljuci
dovod vode pod priliskom. Za vrijeme dok j e akumulator prazan, mora krmilo - s iskljuciti
vczu prcma presi , ti me se sprjecava izl azak komprimiranog zraka.
Pored prese nalazi se krmilo - s, koje sc posluzujc rukom i koje ima tu funkciju da
sprovodi vlldu pod priti skom kroz cij evDc vodove u pravo vrijeme i na pravo mj eslo. RueDa
poluga krmil a moze se postavili u jedan od ova cetiri polozaja: mimi poloZaj, pretprit isak,
pritisak prcsovanja i povratak. PoslavljaDjem poluge u jedan od lih polozaja otvaraju sc iii
zatvaraj u odgovarajuci ventili u krmilu i time se omogucavaju ave veze:
70
Kad treba zig - fda se spusti iz naj vi seg polozaja (sto j e predstavlj eno na slici
3. 14.1.) Da komad koji se kuj e, postavi se poluga krmil a u polozaju za pretpritisak.
Time se spoji cij evDi vod - 3 s odvodnim vodom- 5; tada moze voda pod pritiskom
da izadc iz povratnih cilindara - i, glava - d sc spusta uslij ed vl astile tezinc i
natpriti ska u zracnoj komori , a voda za punjcnje tece iz zraene komore kroz venlil
za punjenje - t u cilindar - a.
Kada zig - f dodirne komad koji se kuj e, poluga se postavi u polozaj pritisak
presovanja, uslij ed toga dodu u vczu vodovi 1 i 2, voda pod pritiskom ulazi u
cilindar - a i sD.zno poti skuje klip presovanja - e prema dolje. Pri tom se veDti] za
punjenj e -l, dj elujuCi kao odbojDi venti 1, zatvori . Veza izmedu vodova 3 i 5 ostaje
i dalj e. Tad nastaje faza presovanja.
Poslije zavrseDe faze presovanja poluga krmila se postavlja u poloZaj povratak.

Veze 1 -2 i 3 - 5 prekidaj u se, a postavlja se veza I - 3. Povratni k1ipovi prim.j u
pri tisak vode i podii u glavu - d. Ventil za punjcnje - t dobija kroz cijev 4 vodu
pod priti skom. koj a priliskuj c no jedan mali k1ip loga ve nlil a. uslijed tcga se on
olvara, a k1ipom - e potisnula voda odJazi u zracnu komoru.
Ove prcsc sa 4 stuba so ugJavoom i koriste. Prednost presa sa akumul atorom u dnosu
na prese bez akumuJalora jeste u tome slO u njima vod. sloji slalno pod pritiskom. sto omo-
gUCava da hodovi presovanja mogu brzo slijediti jedan za drugim, i I.
Cis!c hidrauli cnc prese bez akumula!ora. Princip rada ove prese je isti kao kod prese
sa akumul atorom. Uglavnom sc razlikuj e po tome sto ove prese nemaj u akumul ator. Ovakve
pumpe sc uglavnom korisle veoma rijctko, kori stc se uglavnom za vrseDj e ekspcrimenata
iii za izvlacenje velikih predmeta. Kod ovih presa hod presovanja je u odredeDim inetrVa-
lima, sto zDaci da irna vcliki h pauza. Te pauze su uzrokovane zbug toga sto pumpa cadi
sarno tad a kad treba da se vrsi prit isak prcsovanj a nn komad koji se kuj c.
Parno-hidrauli cnc prese. Uredaj ovih pres. predslavljeD je Da slici 3. J4.2.
U konstrukcionom obliku ova presa sc ne razlikuj c mnogo od cisle hidrauli cke prese.
Bitna razlika izmedu ovih dvij u presajcstc u pumpi i akumulatoru, razlika u Dacinu radaje
lakoder bitna.
Kod prese sa slike 3. 14. 2.
povratni ciIiDilii - i uglavnom
rade sa parom. Komora za zrak
- v postavljeDa je pokraj prese,
sto ima neke prednosti nad cis-
tim hidraulicnim presama sa aku-
mul atorom, (sl. 3. 14.1 .). Kod
ovih presa pumpa radi za svaki
proces, znaci kada je proccs u
toku tada i pumpa radi, ne radi
DeprekidDo pa Zata nemaj u
akumulator za vodu.
Ovdje je pumpa - P izra-
,.
dena u naroci tom obliku, lj. U Stika 3. 14.2. Pamo-lJidraulicna presa
vidu parnog pogoDskog apara-
la, odnosno prervaraca parnog pritiska, i to bez ventil a.
5
Princip rada ove pumpe zasniva sc na slij edecem: U vecem ci lindru - a, krecc se, uslij ed
djelovanja pritiska pare, k1ip - k precDika D pri tome, njegova k1ipnj aca, precnika d
l
, u1azi
u mali cilindar - b napunjen vodom i IU djeluje kao k1i p pumpe, proizvodeci vodu pod
pritiskom koja djeluj e na k1ip presovanja - k.
Ovakvom pumpom mo!e se osrvariti veoma veliki pritisak presovaDj a. Ako, Daprimj er,
na k1ip - k djcluj e para od PI bara, lad a ona vrsi na nj ega cjclokupni priti sak od
D2n;
-'PI[N]
4
71

Tu silu pronosi klipnjaca prccnika cil (sl. 3.14.2.) na vudu u cilinuru - b i pri tom
proizvodi u njoj spccificni pritisak P2 gdje mora biti:
2 2
D :n; cil ' :n;
--'PI = ' P2
4 4
odakJe je
iii
DakJe: specifieni priti sci u obadva cilindra odnosc se obrnuto kao kvadrati prcenika
cilindra. Budu6i da je precnik D znatoo veti od precnika "I (a veei odnos kvadrata lib
precnika D2 i cil \ to se ovom pumpum moze mali pritisak PI pare d. pretvori u vcliki
pritisak P2 vode. Tim specificnim pritiskom djeluje voda na klip presovanja - c preenika ci
2
i vrsi na taj klip cjclokupni pritisak.
Primjera radi, ako je D = 1400 mm, cil = 235 mm, ci
2
= 700 mm, a prilisak parc PI = 12
bara nat pritisak, tadajc cjelokupni pritisak presovanja F = 1500 MN izracunalo na osnovu
proporcije
P
." - ci
2
'D
2
1' /' 2 -1 '
U ovum uredaj u krmilo - s sluzi sarno za razvodcnje pare. Namjena vude u ovum uredaj u
je za pretpunjenje i za kretanja izmedu parnog cilindra i cilindra presovanja - e.
Para dolazi iz parnog kotl a kroz cijevni vod - I u krrnilo - a odatle u odvodni cijcvni vod-
- 5. Cijevnim vodom - 3 para ide u povratoe cilindre - i, a vodom - 4 u venti l za punjenjc - l.
Kada poluga krrnil a stoji na polozaj u pretpritisak, tada j e u spoju cijev - 3 sa odvodnim
vodom - 5, para izlazi iz povratoih ci lindara, a glava - d se iz svog najvi seg polofaja
na komad koji se kuj e. Za to vrijeme, kroz cijev - 6 i ventil za punjcnjc - t tece voda u cilindar
presovanja. POluga krmila sc zatim prebaci u polohj pritisak presovanja, uslijed ccga dodu
u vezu cijevi Ii 2; tada svjeza para pauizc klip parnug ci lindra, klipnj aca - p proizvodi vodu
pod priti skom, potiskuje je cilindar presovanja - c, gdje voda svoj im pritiskom na kJip
presovanja - c izaziva nj egovo kretanje.
U tom slucaj u se tada vrsi presovanje komada; pri tome ventil- t za punjenje se zarvori.
72

Nakan faze presovanja, poluga krmil a se poslavi u polof aj povralak, a lime dodu u vczu
vodovi 3 i 4 sa I, a 2 sa 5.
Pri 10m se povrami klipovi, podi'-u, venti! za puoj cnje se dni oIVoren, glava - d se penj e
i pOli skuj e vudu iz cilindra prcs(]vanj a u zracnu komoru, para izlazi iz parnog cilindra a u
otlvodnu cijev cilindra - a, SIO je vicIJjivo na slici 3. 14.3.
U slueaj u da je potrebno izvr iIi veliki broj presovanja i d.
pres vanja slijede jedan sa drugim brzi nom do JOO udara u
minuti lad a se povramj kJi povi dne traj no pod pril iskom i spaja
vod 2 naizmj cnieno sa I i 5, lako da vodeni slub lIaj no litra
izmedu mal og ciJindra - b i cilndra presovanja - e. Ventil za
punj enje ostaje pri tom zalvoren. [ glava - d vremena
d. vrsi slalna presovanja redom, i 10 na taj nacin da se povrami
eilindri trajno dne u vezi sa odvodnim vodom 5, a za to vrij eme
se pusli da radi pami pogonski aparat (sl. 3.14.2.).
Zracno-hidrauJicke prese, pogone pogonski aparati kom-
primiranim zrakom od 8 do 12 bara, umj eslo parom, znaei bez
pare.
Zracno-hi drauli cna prcsa irna veoma sliean fad kao i parno-
Slib 3. 14.3. Funlc.citJnisunjt!
sistema presa
hidrauli cna presa. Razlika u samom sistemu je u lome Slo se umj esto pare upotrebljava
komprimirani zrak.
Elektro-hidrauliCke prese proizvode vodu pod pritiskom kao i parno-hidraulicke i
zracno-hidrauljcke pogonskim aparalom, ali kod njih klipnj aca dobija pogon od el ektromo-
lora preko mehanizma krivaje iii prcko zupeasle leIVe. Klipnjaca moze i direktno da
poLi skuje vodu u cilindar presovanja. Povratni klipovi mogu da sc kreeu ili dj elovanjem
pare iii vode pod pritiskom iz akumulalora iii komprimiranim zrakom.
Kod ovih pres" moze se veoma jednoslavno mij cnjati broj okrelaja molom i priLisak
presovanja.
3.15. ALA TI ZA OBRADU KOVANJEM I PRESOVANJEM
Za obradu materijal a kovanjem kori sLi se velik broj alala. Mi cemo se ovdje upoznati sa
najv.znijim alalima. Najvazniji kovackim alal om smatra se (,cki o. Posloje mnoge vrstc
cckioa. Uglavnom se razlikuju po obliku i td ini . Telina ceki oa kreee se do 2 kg i 10 za
kovanje malerijal a jednom rukom Cekie lezine do 10 kg kori sli se za rad s obadvij e ruke.
('ekioa je duzine do 400 nun. Obieni ('cki6i za kovanje prikazanj su na sljci 3.15.1.
Slika 3.15.2. prikazuje speeijalne kovaeke cekiee.
Specijalni cekiCi nc kori slc se direktno za kovanje, nego se prcko njih udara Icskim
kovackim cekitima.
Kao slO je vidljivo sa slike, ovi cekiCi inaaju razli eil oblik. Po konstrukcijskoj izvedbi
oni su namjenjeni za rasjecanje iI i odsjecanje malerijal a. Ovakvi ceki Ci nazivaj u se sjekaci,
a prikazani su na slici 3. 15.2.-.
73

(j)
(j)
u)
P-
I
0) J)
Sitka 3. 15.1. tt!kffj 1.U kovunje obifni Shku 3. 15.2. Ct! ki i ZtJ knvUJljt!-specijalni
Za probijanje otvora u vrucem staDj u koristi se oblik teki ca Da istoj slici - b.
Vrh ceki ca moze biti razli eilOg oblika, sve u zavisDosti kakav olvor treba naCi Diti. tekic
Da slici 3. 15.2.-c sluzi za doradu povrsina nakon kovanja. Slika 3.15.2.-d prikazuje cekic
za oblikovanje-oblikac. Sastoji se iz dva dijela sa odgovaraj ucim profil isanim otvorima.
Namj cna mu je oblikovanje sipki odgovaraj uceg presjeka.
Kovacka kl ijd ta koriste seza hvatanjc predmeta, prcDoSenje i stavljanje u kovacku vatru
i pri samom kovanju.
Same celj usti kod klij esta mogu bi ti razlicitog konstrukci oDog oblika.
Time so omogucava da so prihvataj u predmeti raznih obli ka. Kraci su dugacki i clasti cni
i prilagodeni su za jednostavno hvatanj e i zamaranjc radnika je tako smanjeno. Na slici
3.15.3. prikazana su kovacka klij esta.
74
Slika 3. 15.4. prikazuje kovacka kl ijesta sa prstcnom koj i sluzi za povecaDje pri tiska na
komad koji se hvata klij cstima.
)
SJikn 3.15.3. Kovallw Jdijdra
Sl iku 3. 15.4. Koval lw klij efta sa prs/mom
Djclovanj c klijesta zasniva se na principu
po luge, sto je prikazano na slici 3. 15.5.
F a=qb
Moment sile F jednakj e momeDtu tereta q,
a je krak si le, b je krak tereta.
Kovacki Dakovanj ima v.znu ul ogu pril i-
kom kovanja, on predstavlja radDu podlogu na
koj u so postavlja radni komad i pri ma udarcc
ecki ca. Naj cescc sc izraduje od livcnog celi ka,
aDa radDu povrsinu se navari ploea od tvrdog
celika. Nakao toga se radna povrsina ceme-
Slika 3.15.5. Djdova,,)e klijeJta ITa principu poluRe

olUj e i kali . Td ina oakovnja krecc sc od I do 40 kg, a biti i do 60 kg.
Postoji nckoliko vrsta nakovanja: ilalijaoski, svajearski, cdki i holandski. Na slici
3. 15. 6. prikazan je c.,ski Dakovaoj koji se najceste koristi kod nas.
Slik::l3.15.6. Ce.fki lIalcovanj SJikn 3. 15.7. Umetak l.O nalcovunj
Nakovanj ima dva raga: jedan ragje konicoog oblika i za savijanje komada, a drugi
rag je trapezaslog oblika. Na lorn ragu je ceIVerougaoni oIVor u koji se umece di o koji sluzi
za odsjeeanje dijeiova od radoog komada. Oblik odsjecka koji se umece u nakovanj prikazan
je Da suei 3. 15.7.
Visioa radoe povrsine oakovnj a iznosi oko 720 nun mj ereDo od poda. Nakovanj se ucvr-
scuje na drYeni panj koji sluzi kao elasticna podloga pri kovanj u.
Pitanja za ponavljanje gradiva
i. Staje to obrada sabijanjem i kako se obavlja?
2. Kakva j e razlika iVl/edu livenih komada, i valajl/ih, odnosno obradenih skidanjem
strugotine?
3. Sta je to slobodno kavanje?
4. Koji su alati za kovanje?
5. Kaka se vrsi kovwlje u kalupima?
ad kakvog materijala se vrsi izrada kalupa?
7. Koje se masine kariste za obradu kovanjem?
8. Objasniti prineip rada krivajl/ e prese!
9. Kakvaje razlika ivnedu krivajne prese i ekseel/ tar prese?
i O. Objasniti prineip rada hidraul il'ne prese!
ii. U cemu se sastoji prineip rada mehanickih cekic'a?
i2. Kojije prineip rada opru:nog cekica ?
13. Kako se vrsi obrada presovanjem?
i 4. U cemu je razlika izmedu kavanja i presovanja ?
i 5. Koji je prineip rada Ciste hidraulicne prese sa vodenim akulIlulatorom?
i6. Koji je prineip rada pamo-hidraulii:ne prese ?
i 7. Koji su alati za abradu kaval/jem?
75

3.16. OBRADA ISTISKIVANJEM V TOPLOM I HLADNOM STA JV
Ovim prcsovanjem se mogu preradivati gotovo svi obojeni metali kao i njihove legure.
Ovaj nacin obrade skoro je s"svim pOlisnuo izradu valjanjem okruglih i profilni h
Kod vruccg presovanja razlikuj u se dvij e vrst" ito:
prcsovanje istiski vanj ern i
presovanje u kovackim (opisano u prelhodnom izlaganj u).
Presovanje istiskivanjem (u vrucem stanj u).
Ovi m postupkom proizv e se okrugl". i cijevi 0 sto se sirovi
komad odrcdenu tcmperaturu ovanja istis uje kroz
odgovarajuci otvor matrice koj i jc pritiskuje kroz odgovarajuci profi li sani otvor matriee.
Na slici 3.16. 1. prikazano je shematski postupak pri izradi profilni h sipki .
Izrada se na slijedcei nacin: Zagrijani
"
.i:
m
Slika 3.16. 1. luada "roft /nih Iipki
sirovi komad - k umelne se u ei lindar - c, koji
je s jednog kraja zalVoren matrieom - m, ucvr-
scenom u daacu matrice - d. S drugog kraja
cilindra u nj ega ul azi veci nom hi draul icki poti-
ski van zig - s koji pritiskujc zagrijani bl ok i
lime mu povisuj e tcmperaturu, dok ne postane
plastican, uslijcd cega izJazi kroz profi lisani
otvor matrice. Na takav naci n dobija se preso-
vana sipka - s odgovaraj uceg profila. Za sacu-
vanjc ziga prcsovanj a izmcdu samog ziga i
vruceg bloka stavlja se posebna ploca - p.
Kod vruceg prcsQvanja, dijclovi prcsc su izlozcni vrlo vcli ki m
temperaturama i priti scima. Zbog toga moraj u bi ti izradeni od visa-
c kokvalileLDih i otpomih celika i da su naroeitn dobro obradeni . Oko
c
a
1 1
d
Slik.a 3.16.2. Shn1U1tski
poslupuk iuatlf! cijev;
iSlIskivanjem
76
cilindra - c navuce se oldop - 0 kao zasli ta. Na sliei 3.16.2. prikazan
je shcmatski poslUpak izrade cijevi isti skivanjem.
Ovakav naci n isti skivanja uglavnom sc vrsi u vcrtikalnim presa-'
rna. Zagrijani blok od koga se presuje cij ev umelne se u cilindar - a,
zalim se iZVTSi buscnjc uljcri vanj em trna - d, a zalim se zigom - b
isti snc kroz OlVor matrice - c. Pri tome spoljasnji precnik eijevi odgo-
vara precniku Olvora matrice. dok unutarnji preenik odgovara pre-
"niku kraja trna. V proeesu istiskivanja eij evi, trn moie iii da so i
sam krcce sa nastalom cijevi iI i da za to vrijeme stoji. Na primjeru
sa slike 3. 16.2. trn stoji . Lahko topljivi metali , nal ij u se u cilindar
oko trna, a zillim se '- igom - b koji se pOli skuj e vodom pod pritiskom
isti skuj u kroz matri cu. Tako nastaje cijev.
Presovanjc istiskivanjem (u hludnom Slanju). Ovakav pQtupak sc

upotrcbljava prilikom proizvodnje okrnglih i ugJastih supljih meta predme-
ta, 0: UJba, kapisla is!. od metala koj. se 0 cCouilJu i mcllkih legura

Slika 3. 16.3 A, B i C predstavlja shemu pustupka
izrad.: tube.
Sirovi komad-materijal za izradu <'iji je oblik ploei-
ca - P slavi sc u h1 adnom stanju U otvor maLTice - m,
slika 3. 16.3. -A. Z!ltim sc f igom prese - s djeluj e na
ploticu, slika pod B. Precnik '- iga je za uvostruku
dcblj inu zida tube manj i nego prccnik otvora matriee.
Uslij ed pritiska, metal plocice se zagrije, postaje
gnjeLlj iv, ispunjava supljinc i7.medu ziga i matricc i
penjc se uz zig, tako da naslaje tuba, slika pod B.
Pokrclanjcm ziga prema gore zajedno sa zigom po-
vlaci se i tuba sve do skidaca - grani cnika - k, slika
3. 19.3. -c.
11/
A B C
n'
,
k
I
I
p
11/
~ ~
Silka 3. 16. 3. Sht!ma postuplw
iUtJlle tubt:
Ovakav poslupak vrsi se vertikalnim iii horizonlalnim ekscentarskim prcsama i presama
sa kolj enaslom polugom.
3.17. VRSTE ISTISKIVANJA (istosmjerno, suprotnosmjerno i kombinovano)
Presovanj e pUlem.isliskivanja primjenjuj e se u proizvodnji sipkastih predmela, punih i
supljih, od oboj enih metala i njihovih legura, a u najnovij e vrij eme iSliskivanjem se izraduju
celi cnc cijevi i celi cni profi li.
Vrsle istiskivanja mogu bili:
iSlosmjerno iSliskivanje materijala,
suprotnosmj erno isliskivanje malerijal a i
. .!... kombinuvano isliskivanjc.
Slikom 3. 17. 1. pri kazan je proces iSlo,smjcrnog iSliskivanja malerijala. Prvobitni lj.
occtni obljk malerijali! je grediea (7), koH e slavljena u kalup za ~ s o anje.(2). Tiskac
(I) iSli sku c mat:!:D.ill (gredicu 7) kroz olvor u kalupu u doni nosac a l a l ~ (8). Nacinj en
komad (3) s ~ uz pomoe izbUaca (9) izbacuje yani. Pravac krclanja li skaca St iSli je kao i
pravac krelanja materijala Sm' Ovakvim n"cinom mogu se izradivali razliciti profili.
8
Slika 3.17.1. /stosmjemo isriskivallj e
77

I
I
I
.1 _._
I
2
'-..1
,
,
,
4 \
/ 6
:
1 '
I \
-.
I
,
Sli lro 3. 17.2. Proct!s supromosmjemog iSliskivanja
Slika 3. 17.2. prikazuj e proces suprotnosrnj emog presovanj a isti skivanj ern.
Materijal, platina (6) se postavlj a u kalup za presovanj e (2). Centriranj pIa rsi se
-E!stenom (4). U svom radnom hod!l, tiskac (I) dJeluj e na mate,jj al - platinu (6) 0 edenirn
pritiskorn. Pod dejstvorn priti ska materij!llA...isti skuj e kroz zazor - z ( I) i
rstega za presoYanje.2a skidan je gotovog kornada s!liZ' ploc'05). Smjer kretanj a ti skaca
S, je suprotan srnj eru istiskivanj a rnaterijala Sm' Na osnovu toga ovakav proces se naziva
suprotnosrnjemo isti skivanje.
Ovakav postupak primjenjuj e se za izradu razli citih oblika. 3 - izradena posuda.
Kombinovano prcsovanjc istiskivanjem prikazano je na slij edecoj slici, slilea 3.17.3.,
gdj e su prikazani razni nacini oblikovanja materijala.
Ovim nacinom rnoou se, na veorna jednostavan nacin, izradi ti kornadi veorna
-
oblika. Materijal za izradu stavlja se u kalup (3). Istovremenim djejstvom tiska"a (I) i protu-
1

0) c)
1- v;;L
2
d) oj
Slika 3. 17.3. Komhinovann istiskivanje materijala
78

liskacn (2) mogu so izvrsili razna oblikovanja. IzbUac (4) da so njimo izbaeuju gotovi
komadi iz k:llupa.
3.18. OBRADA IZVLACENJEM
Obrada izvlaccncm SJlStQji sc u provlacenju limova, si 10 i_sl. kroz kali-
brirani olvor za to namje,!!icno!l. profila. Ci lj koji se hocc postici izvlacenjem mOle biti vrlo
-
razooli k. Mogu 51! smanjiV3li presjeci. deblj jna .z.iciova cijeyi i!Y..Q.illlje ovdinc, dorada
zbog mjerilWi'.
Obrada izvlacenjem spada u obradu plaslicnom dcformacii pw j moze se vrsili i u hll'-
doom i u vrucem slanju. Obrada izvlac;enjem u hl adnom slanju ima siru primjenu. Prilikom
abrade izvlacenja mora se vodili Slrogo racuna 0 pravilnom izboru obli ka, dirnenzija i male-
rij ala alaLa za izvlacenj e, brzine izvlacenja i vclici na sil a kojom se vrsi izvlacenjc. Izvlace-
njem se izraduju poluproizvodi i proizvodi od celika i obojenih metala, kao SlO su: sipko.
proftli. cij evi. posude
Izvlncenje limovn: Izvlacenje lima maze se vrsitj ruenD i mchanicki. RueDa izvlacenje _
lima naziva se "kuekanje' . Ovim gacinom se izraduju kollovi za pecenjc raJ<ijc_- od bakre-
no li ma i sl.
Za nas j e puno znacaj nij e mehanicko izvlacenjc lima.
Proees takve izrade prikazan je na sliei 3.18.1 .
U pocetnoj fazi izreze se lim u obliku
kruga (I) koji se naziva ronde la, ciji se pre-
enik izracuna tako da povrsi na toga kruga
bude jednaka eijelokupnoj povrsini gOlove
posude.
- m,

slika pod I, prstenaslog oblika, pa se sna].m>
prilisne drZacem lima - d, a zalirn zigom u
kome rupa - r za zrak sluii za to da se komad
cvrsto ne priljubi. Zig izvuce lim (2) ispod
drZaca - d, uvJaci ga U otvor matrlce J lime
n'!Pr avi od lima-Lii.clo obli ka (II).
Pri tome daae lima - d spnJecava nabo-
ravanje lima. Rijedakj e slueaj da se predmet
moze proizvesli sarno jednim izvlacenj em.
Na sliei 3. 18.1. prikazanje proees izvlacenj a
lima i lri faze, odnosno lri izvlacenja.
I
2
J
.+ __ i , r
/11
$,
I
I

I
ijlw
1- predstavlja si tuaeij u pred prvo izvla-
cenje; 2- prcdstavlj a prvo izvlacenje koje je
rezultiralo izradom nedovrSene posude II, a
3 - drugo izvlacenj e jos konacno nedovrsene
Slika 3.18.1. MehaniCko izvlatenje lima
79

posutle ill, dok je gotova posutla rv dobivena nakon treceg izvlaccnja.
Prilikom iZV!i\i'enja li!EJ; mazati sapunj ayow Ako se
desi da je materijal nakon izv acenja krt, tada se mora izmedu dva izvlacenja a poslije
toga dekapirati (oslobotli ti ) od nastal e kovacine.
Izvlacenje lice: Sustina izvlacenja tice sastoji se u tome Stg se uyuce kroz odredeni
broj vyCnjb prsteQoya S rjm da je prpmjq tih prstenova od jednog do drugog manjj. U tom
-
siucaj u smanjuje se presjek zicc, a duzina se povecay.a.
Slika 3.1 8.2. pokazuje shematski naein provlacenj a gdje se smanjuj e presjek, a
povecava duzi na.
Slib 3. 18.2. Smanjenje pn:'sjeka l ice, a
poveeallje du!.ine provlacenjem
Slik:J. 3.18. 3. KalibrirallLl jezgra
pm'll/akalo za lieu
Cestice se u sredini materijal a krecu vecom brzinom od onih u spolj asnjim slojevima,
koje zaostaj u uslijed si le trenj a koja se javlj a na dodirnim povrsinama materijal a i unutrasnj e
povrsi ne kalibra. Trenj e koj e se javlj a mora se smanjivati na sto mogueu manju mj eru.
Veliko trenj e bi moglo izazvati kidanj e l ice.
Kali brirana jezgra provlakaca za zicu (slika 3. 18.3.) ugraduju se u celicne pl oee, a
izraduju se od vrlo rvrdog kaljenog celi k. iIi od sinterovanih materijal a. Jezgra za naj tanje
proftle zice izraduju se od dijarnanata.
Nacin izvlacenj a l ice shematski j e prikazan na slici 3. 18.4.
Na bubanj (a) stavlj a se korur zice koja se odmotava za odredenu dul inu, do kalibriranog
je;gra (b). Zica se..na tomhaJU I erovuce lCfoz kali brirano jezgro:' Kali brirano jezgro
s mi esta se u plocu (c). Provuceni krai kalibrirano jezgro se specijalnim
Slika 3. 18.4. Nolin i1;Viacenja fice
80
klij estima na bubnju (d) koji dobija pogon
preko remenice (g) i sistema konusnih zu-
pcanika (f) i (e). Na taj nacin se l ica poste-
peno izvlaci, pri cemu dolazi do smanjenj a
poprecnog presjeka i poveSaJJ.iaduZine l ice.
Ako se treba dobiti vrlo tanka zica, izvla-
--
cenj e se mora ponovlti vise puta, i to kroz
- kalibre eiji se orvor postepeno smanjuje.lz-
vlacenje zice nekoliko puta zicu dovodi do
krtosti pa tako zica moze da lahko puca lj.
kida so. Da do toga ne bi doslo l ica so za-

grijava na temperaturu od oko 680 do 720 C (do crvenng usij anj a). Zagrijavanjc na tu
temperaturo vra':a lici plasticnosl. S obzirom da takva zica zagrijavanjem poprimi oki sdni
sloj, ona se mora grijati bez prisustva zraka.
Opisano izvlaccnj e jc izvl nccnje najcdnostavnim izvlaccnj e se vrSi
sarno kroz jednu matri cu. Takvo izvlacenj e kori sti se za deblje i ice razoih profua.
Ma inc za izvl acenje zice za vi sestruko izvlacenj e su watno ekonomicnij e.
Shem. rada vi sestrukc masine Za izvlaccnj e data je nu slici 3. 18.5.
/" Okrolni kolllr

/Juhan} :II
nttmotm'unje \ '
, p".on.,ko oson'na
SIik.1 3. 18.5. Shema rada viJes truke nlLJJinf! 1.11 ily/acltnj/! ticl!
Zica usmjerena kroz kotur provlaei se !croz prvu matricu. Narnotava se oko zateznog
bubnja koji dobij. pogon od z.jcdnicke pogonske osovine preko para konicni h zupeanika.
Nakon prolaza kroz matricu, f ica se narnotava oko bubnja i istovremeno odmotava i
skida pomocu vodete vilj uSke i okretnog kotura, te preko uvodnog kotura usmjerava u kali-
bar druge matrice, koja se nalazi Da slijedetoj masini, itd.
Kod izvlacenja f ice izmedu zice i matrice dolazi do trenja pa se zica urnaee u sredstvo
za podmazivanje da bi se tako treDje smanjilo.
Broj matrica ked masina za visestruko izvlacenje krete se 5 do 11 za grubo, a za fmo
izvlacenje naj lanje t ice i do 30 masina.
Prema debljini zice koja se moze izvuei imarno:
grube mas me koje izvlace ziCu n. debljinu od-l tj do 4,2 mm,
srednJc masine koje izvlace ficu na dcblj inu od 4,2 do ,6 mrn,
fine masine za izvlacenje zice na deblj inu od 1,6 do 0,7 mm,
super fi ne mas ine za izvlacenje na deblj inu od 0,7 do 0, 1 mm i
specijalni postupak izvlaeenja na debljinu od 0,03 mm.
Po kvalitetu imamo:
obicnu vucenu celicnu ziou,
"'--
6 TEHNOlOOIJA DBRADE I
8t

zicu od niskouglj enicnog celika, speeijalnu zicu,
yuccnu celicnu zieu za tcrmicku obradu i spccijalnu primjenu,
e ;cnu f icu za rasejepke itd.
IzvlacellJe cijevi : pvo je postupak daljnjc prerade cijevi koje su dobijene valjanjem.
Kao i kod izvl!!tegja zice potrebno je i oWljc frd lt!:
-- broj prolaza cije"i kroz a1at, kalibar,
zida, tj. precnik cijevi u odredenim prolazima i
da Ii je patrebn9 nakan prolaza materijal zariti zbog deformacija koje se mogu
javiti .
Postoje tri nacina izrade cijevi izvlacenjem ito:
izvlacenje cijevI kfoz mathen preko nepokretnog trnj a,
izvlacenje CI.JeVilctbZ matrieu s pokrctnim trnom i
izvlacenje cijevi bez upotrcbe trna.
Prilikom izvlacenjlLcijeYi preko nepokretnog trna, trn moze biti u dva oblika to:
cilindrican i konican. -
Ukoliko sc izvlacenjem zeli posti Ci smanjenje vanjskog precnika cijevi, ada se ne mjcnja
unutarnji precnik, prccnik trnajednakje unutarnj em prccniku cijevi. :leli Ii se izvlacenjem
posti Ci redukcija vanjskog i unutrasnj eg precnika cijevi, uz istovremeno smanj enj e tj.
redukcij u i debljine zida (stj enke) izvlacenje ce se izvrsiti preko trna ciji je precnik manji
glnl!"i Irn
'

""
_ ilia/rica
--
Slika 3.18.6. CilindrjCIl; nepokrt!tni 1m

SJika 3.18.7. Pokremi 1m
od unutrasnjeg precnika cijevi,l prije izvlace-
nj a. Za izvlacenje cijevi precnika srednje veli-
cine najces':e se upotrebljava cilindricni nepo-
kretni trn, prikazan na slici 3.1 8.6.
Za izvlacenje cijevi manjeg precnika i on-
da kad se radi 0 manj em smanjivanju debljine
i precnika upotreblj ava se pokretni trn.
Slika 3.18.7. prikazuje pokretni trn.
-- ----1-
lIudrica ___

Stika 3.18.8. IzvluGenje cijevi bel upolrebe trna
Izvlacenje cijevi kroz matricu bez upotrebe trna primjenjuje se gdje je potrebno smanjiti
precnik cijevi, a debljina zida se ne mijenja. Nisu postavljeni zahtjevi za veeu taenost mjera
unutarnj eg precntka.
82

ShemalSki prikaz dal je na sliei 3. 18.8.
Prineip izvlacenj' eijevi je shem.lski prikazan na sli ci 3. 18.9.
,
I
,
,
J ]
Slib 3. 18.9. Princip izvlatrmj a cije",;
6
Po masivnom moslu (I) sa si nama kreeu se koliea (2) s klijestima koja vuku sipku,
odnosno cijev. U rnasivnoj ploci (6) na desnom kraju rnail inc poslavljcn je alaI za provla-
cenje (7) kroz koj i sc provucc kraj sipkc, odnosno eijevi da ga mogu prihvalili klij esla. ill
Galov lonae (4) uz pornot kuke (3) vczana su koliea. Galov lonae (4) dobija preko prenosnog
mehanizma pogon ad pogonskog mOlOra (5).
Vucene cijevi koriste se u raznim granama industrije i u razlici te svrhe.
3,19_ KARAKTERISTIKE POSTUPKA, ALAT ZA IZVLACENJE,
VRSTE I NAMJENA PROIZVODA
Postupak izvlaccnja karakleri ;;e naci n izrade proizvoda koji sc proizvodi na ovakav
nacin. Debljina ispod 3,5 rom moze se dobiti jedino izvlacenjem. Daljnja karakleri stika
poslupka jesle smanjenj e precnika ili smanjenjc dcblji ne zi da eijcvi i povecanjc
Prije poslupka ziea se mora oslobodi ti tvrde pokoziee koja naslajc uslijcd valjanja. Izvla-
cenj e vrsi se uz upotrebu pl oca za izvlacenj e. Ziea so zaostri najednom kraju i provuce
kroz jcdan okrugli Olvor cclicne plocc iIi kroz diznu ad lvrdog melal a, ciji su zidovi glaiko
izbuscni. Debljina od 0,01 rom karaklcrise postupak izvlacenj a, preciznosl ild.
Uredaji za izvlacenje mogu da budu jednostruki, kada zi ea prolazi sarno kroz jedan
i vi scstruki , kada ziea iSlovremeno prolazi kroz vcei broj otvora, poslepeno svc
manj eg prccnika.
Uredaji za jednostruko izvl accnjc sasloje sc iz kolula, no kome se nal azi pripremljcna
sirava za izvlacenj e, orvor. kroz koji se provlaci zica i dobosa na koji se narnotaje
profilisana i pogona. Uredaji za vi sostruko izvlacenj e pored navedenih dijelova imaju
i vise orvora na ploci kroz koji se provlaei i iea. Pored navedenih dijelova koji se smatraju
kao glavni dij elovi nalOlc se jos i uvodni kOlur, vode':a vilj uska itd.
Izvlacenjcm sc proizvode rOlni proizvodi kao sto su posude za domaCinsrvo, sipkc
profili, eijevi, boce, itd. Proizvodi izvlaccnja imaj u siroko primjenu u elektroindustriji,
automobi lskoj industriji. avioindustriji , domacinstvima ild.
6 TEHNOlOOIJA OBRADE I
83

Pitallja ZO ponavljemje gradiva
1. Kalw se vrsi obrada isriskivalljelll u hladllom stanju?
2. Koje su vrste iSliskivDlJja 'l
3. U i':emu se sasroji obrada izvlacenjem?
4. Kako se mote vrliti izvlacenje linwva 'l
5. Kqko Sf vn'(; izvlacenje :ice ?
6. Kdlw se vrJi izvlacenje cljevi ?
7. Koje su Iwrakrerisrike posruplw za izvlacenje ?
3.20. OBRADA VALJANJEM
Valjanj e je postupak plasticne prerade pri koj oj se oblikovanje materijala ostvaruje
prolazom izmedu valjaka koji se okrecu u suprolnlln smjerovima.
_ Valjci (a i b) pri tom zahvataj u materijal (c)
,
a
Slik:l 3.20. 1. Valjanje matt! rijala
kome sc smanj uje povrsina presjeka, a povctava
duzina i daje zeljeni oblik. Djejstvo valjaka je
najjace na povrsini materijala, zbog cega se i ee-
stice matcrijal a bnc krecu u spoljasnj im nego u
unutrasnj im slojevi ma materijala.
Princi p valjanja prikazan je na slici 3.20. 1.
Poprecni presjek matcrijala smanjuje sc u odre-
denim granicama, jer bi u slueaj u njegovog vel i-
kog smanjenj a moglo doti do pojave pukoti ne, pa
cak i kidanja materijala.
3.21. OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBRADE VALJANJEM
Valjanje je jed an od nacina oblikovanja metala u vrucem i hl adnom stanj u uz pomoe
dva, tri ili vi se valjaka. Opcracija propustan' a materi 'ala kroz valjkc naziva sc prolaz. Cilj
v alj anj a je proizvodnja veli kc koli Ci nc istih protil a sa sto manj im troSkovi ma prOlzYOOnje.
Dalj nji cilj jeste da metal zadni svoje kval itete prije valjanja, a konacan proftJ da ima
povrsinski kvali tet i tacnost mjera.
Izvaljani komadi se rezu na odredenu duzinu, ravnaj u i pripremaju za isporuku. Prilikom
valjanja u vrutem stanj u materijal se prije valjanja mora zagrij ati do odredene temperarure
sto izaziva povet anj e plasti cnosti. Stepen zagrijavanja zavisi od vrste materijala koji treba
da se valja. Celik sc zagrijava na temperaturi od 1000 do 1300 DC, a valj anje se vrsi na tem-
peraruri izmedu 950 - 1200 dc. Valjani komad mora se ravnomjemo zagrij avati . Zagrij a-
vanje se vrsi u petima. Vrsta peCi zavisi od materijala tj. njegovc velici ne, stepena potrebnog
za zagrijavanje itd. Kod pracesa hl adnog valjanja temperatura materijala za valjanje krece
se do 150 DC. Ovakvim naf inom dobij aj u se tacnij e mj ere, povrsina j e glada i zadrZavaju
84

so 0 obine. U hl adnom stimju valj aj u se limov; ; trake, koj; u prelhodno valjao;
-:;-topl om slanjntl -- - -
'Q . /

3.22. IZRADA PRO FILA I LlMOVA VALJANJEM
rv:lijci za valjanj e mogu bi ti razli Ci ti po obliku i dimenzij ama. Primjena ovi h valjaka
od polupro iz;oda i proizvod_a koj c _.
opliku razlikuj emodvij e vrSle valjab, i to: valjke sa glaikom radnom povrinom i kal.ibri-
rane valjke - - - _
Valjci sa laikom ravnom povrsinom su oamjcnjcoi za valjanjc limov. i plj osnatih
pro 1 a vece sirine, dok se valjei sa kalibrima kori s!e za i7Jadu profil a
a s leI 3.22. 1. prikazani su valj ei sa glaikom povr mom - ra nom, a oa sli ei 3.22.2.
prikazani su kali brirani v:lijci.
c h abc I
,
--
I
Slika 3.22. 1. Vaijci sa gJaticom
(yaljei na sEei 3.22.2. imaj u po svom
obcidu od Z1jebove. j -----
. Ti zlj ebovi nazivaj u se u praksi kali b.ti/
lKalibri po koostrukeijama mogu bili za-
Ivoreni i olVorcnil Njihova oamjcoa jc ra-

zlicila, odoosoo valjei sa olVorenim kali-
brima sluze za pocema valjanj a, a
zalVorenog tipa za zavrsn. valjanja{Kali-
brirani valjei izraduju se ad celika, a valjei Stika 3.22.2. Valjci sa lwlibrima
-=-
.sa glatkom ratlnom pqvrsinom.i zraduju se
--
Valjanjem se proizvodi vcoma velik broj poluproizvoda i proizvoda.
Valjanjem se proizvode celi cne sipke kvadrarnog, pravougaonog, seslougaonog ; ok-
ruglog presjeka, zatim, promi od I'elika u abliku slova T, I, Z, zalim, U abliku L, zelj ezni cke
sine, lockov; itd.
Za sve ave praizvode pos[.ojc kalibri za nj ihova valj anj e. Primjeri izvaljanih profila dat"i
su na sliei 3.22.3., 3. 22.4. i 3.22.5. Valjanj e limova sc pamotu valjaka s glaikom
a mogu se valjati sa dua-valjaoni ckim valjcima, valjeima.
&5

-


I
&-
J

1
5likn 3.22.3. RaVJi oblici projiJa dolJijenih vtllj anj lt m
til
II h
Slika 3.22A. Profi l t t!ljelJl ifke
Slika 3.22.5. Redoslijed pro fi la kod va/jonja 5ct'
Na slikama 3.22.6., 3.22.7., 3.22.8. i 3.22.9. prikazani su navedeni valjci koj i se kao
g1avoi uredaj u valj aonicama nazivaj u valjaoni cki stanovi.
,",Ctlnje
1- 1
SlikJ 3.22.6. Shema duovaljaonit.kog slana
86
I
i I
I
uJ
I
"J
Slika 3.22.7. SII t!ma till o-vuljamJi tkng slana-povratnog

-
~ - t -
pulpomi
,'(djllk
rwlni
mlj(lk
- . ~ ~
Sl ika 3.22.8. Shtfma lrio- v(t/jaoll ilkog stallO Si tka 3.22.9. Shc.' ma tt'lvuovoljaoll ilkog stOIlO
ValjaoDicki stan prikazan je shematski Da slici 3.22. 10., a univerzalDi valjaoDicki stan
prikazan je Da sli ci 3. 22. 11. __
Slik-n 3.22. 10. Shc.' mo voljaonil kog stollO
- -
-f- - f-+ I-
_._+
~
I
F=
I
1=
I I
f- - ~ - I-
--1- -
II lJ
Sl ika 3.22. 11 . Ull iverwill i volj aonifki stan
3.23_ IZRADA CUEVl VALJANJEM SA SAVOM I BEZ SAVA
/
CelicDe cij evi danas Dal aze sve vecu primj enu u razl icitim oblastima tehnike. UgJavDom
se upotrebJjavaj u za protok tekucina, gasovitih i cvrstih matcrij al a. Razvojem i usavrsava-
Djem proizvodnj c cijevi , cijcvi Dal aze svo vetil primj eDu i kao kODstrukcioni elementi za
87

gradnju raznih ubjckala, izlozbcne hale, fabricke i sponske hale, gradcvi nske skele ild.
Savne cijevi : N a slici 3.23. 1. prikazano je forotiranjc cijcvi.
o
Slika 3.23.1. Jmme cijevi
_ Osnavru.matcrijal.za izradu ave vrsle cijevi jesu loplo valjane trake. lih
su Nat in izrade ovi h cijevi je slij ede6: '
Nairne, val jane trake su iSle duzine kao i duZina cijevi, deblj ina zida odgovara deb'l! ni
trake. sirinaje odgovaraj uccdi menzije za obim cijevi. Takva ploha se valja u cijev, a krajevi
se zavaruj u. Predn ' i kra' trake se pripremi i zavari za poseban klin koji prihvalaju specijalna
kliLdla. Klij d la SU spojena posebnim urcdajem koji ih povlaci. Na osnov, loga sc
kalibar provlae, traka. U kalibru se vrsi formiranj e cijevi. Savovi cijcvi se iSlovrcme'lQ.
spajaj u zavarivanjem na jedan 'U elektriFOag""Oipora, elckrri cnim lukoID-.
iIi gasno.
cijcvi imaju namjeou za lr. nspon silOozransli h matcrijala-zitarica, gasa, vode itd.
Ove cijevi se ne opterecuju na pritisak. -
Besavne ci 'evi : Ovo su cijevi cija je oamjeoa provodenj e tecoosli i gasova pod vsci m
pritiskom. Cijcvi bez sava mo u ,@t, n. vi se naci na. Tri n.!'.ivaZnij a naei na za izradu
cijevi su:
Reknerov naCin,
Erhartov nacln i
Manesmanov..nafu.
Manesmanov nacin dubio je naziv po prooalazaci ma, braei Mancsm,m:... NaCi n izrade
I 1 .J
b

Slika 3.23.2. M anes1IIaJlov nafin
iuatle cijcvi
88
sastoji se od dvije faze. U prvoj fazi, usijanL cilindricni
naroCilinL.E.0stuekom valjanja izval 'a se u
kratku dcbelih zidova, koji sc zatim u drugoj fazi
poseboim valjaoni ckim uredajcm dalje izvalj a u cije.'l di-
menzij a po potrebi-zadali h dim.!1Zija.
Manesmanov oaein kosog valjanja prikazan je na slici
3.23.2 a on se kuri sti u prvoj fazi valjanja.
Valjaooicki uredaj se ovdje sastoji od dva valjka, (va-
Ijak VI i valjak V 2) posebnog koostrukci onog oblika.-Osi
su hori zontalne i mcdusobno sloje koso ('0 proS(oru nlsu
paralelne nego se koso ukrstaju) i obrcu se. Postavljanjem

celicne !fake (b) izmedu valjaka i V 2. 0 0 dobija ad valj aka slo!cno k:rctaojc, lj. obrec sc
naprijcd. Uslijcd konusoog suzeoj a (2) valjaka i djelovaoja Ima (ll, blok se izd'lZnjc
i u nj emu nasiale suplj ina, 1I. dob'le se uplj e lij elo-cij cv. Na dij elu valj5a ( I) obavlj a se
buscojc blob, di o (2) J u! i za valjaoje, a (3) za ravoanjC7:ryevi.
Sada se-ur-edaj Zd keso val janje Mane smanQvim postupkom saSloii jz Irj yalika. ad kojih
su dva donia radoj yal jci, a !feCi slu!i za vodenje. Ovim se uredajem bijelo-us'jani.blolL-
_u\'alja u cij "y dcbelih zidoya 120 do 30 mm) QaljJijiproces izduIivanj a, suIavanja i sma-
.!)ji anja.esbljinQ.:Z,id""a moZe se vrsiti na vi se nacina, Takav posrupak najceS':e se vrsi ko-
nlinualnim valjaoni ckim urcdajcm, prikazanim na sli ci 3.23.7.
Princip rada urcdaja na korake shcmatski jc prikazan slij edccim slikama
3.23.3., 3.23.4 i 3.23.5. - - -
Slika 3.23.3. Natin ratla uredllja na korake
b
Slika 3.23.4. rada valjaonickim uredajt!m no koroke
a "'-..... ,
Slikn 3.23.5. Nati" rada valjaonilkim uredajem no korak.e
Ovakvi uredai se sasloje od dva velika valjka sa kalibrima. Na slici 3.23.3. (srafirana
pov;sioa) vidi so radni dio u vidu paraboiJenc povrsine i drug-;;gp;aznog dijela u vidu kru!oe
povrsine.
89

Posrupak valjanja sc sasloji u slijedecem: !<ratka cijev (a) Manesmanovim
kom ko'a 'cjJOSlavl" cna na tm (b), !avi sc izmcdu valjaka.
U rvoj ( I) fazi _pri obrtanjl! val"aka izbaceni diQ..kalibr.a..llrj tjskuje cijcv. njendi o (b)
gDjeci ga i SI1!llj.ujc..i.v.raca ci j<;LZa.j.cd.an.dio.pula nazx"l.
-- U drugo' fazi (2) di o kalibra valja i stan juje zid cije.I<i.
__ trecoj (3) se vrsi daljDe_staIlj.U!anje i i u cetvrtoj fazi
(slij eva prema desno).
S obzirom dOl se pomjeranj e cijevi Daprijed-nazad vrSi periodicDO ovaj posrupak se i
-
nazi va korak po korak.
_Cije.'Lse prilikom valjanja okrene za 90 oko svoje osi . .
Navedenim nacinom proizvodc se cij evi d,,1 ine do IS..metru:a,_preoDik cijevi je ad 50
do 650 mm, a debljina stj enki cijevi je od 8 do 10 rom. P,o potrebi, za sUZavanje prccllika I'
dobijcnih cijevi kori sli se redukujuci valj aoDi cki uredaj. Ovakav uredaj prika-
zan je oa slici 3,23.6,
z_ .
I '
Slika 3.23.6. RedukujuCi vuljaol1il ki unda) z.a sut.avanje prt!Cllikn i iulul.ivanje cijevi
Posebnim valjaoni cki m uredajem moguce je vrsiti prosirivanj e cijevi do )500 mm
precnika,
anliD" a)Di "reda za cijevi, prikazan na slici 3,23,7., sastoji se od sedam pari valiaka
- -
_.Qstavljenih jedan iza drugog;..od toga tri para su vertikalni, a c.etiti.p'ara su hQtlzontalni
val 'ci, Valjci imaju jedan okrugli kalibar, koji sc poslepcno subva, Valjci su lako gonj cni
da Djihova obimna brziDa raste razmjemo povecanju duziDe cijcvi prilikom Iste-
ziv3!!ie s ijevi vrsi se na sedam mlesta i lako i jako izduZuje, a time se debljina zida-
- -sljenke smanjuje, (I).


(.'r.,
,

-:F'

. '," .
,
,. ,
8
,
r.
@-"-
, " ,
.. \',-,
'\ i'l
'-.l/
Slika 3.23.7. Ko1ltinualni urt!duj lJl cijevi
ProizvodDja cijevi po ameri ckom pronalazacu Moonu se u Dovije vrijeme veoma ceslo
primjeDjuje, ana ovakav DaciD moze se proizvesli od 25 rom oko 120 km cijevi za 24 sala.
Ove cijevi se proizvode za korisceDje pri proloku gasova, vode i sl. Cijevi se proizvode od
beskrajnih traka koje se uvalj aj u u beskrajne cijevi a po potrebi se kidaju Da odredenu du-
zinu. Precnik ovih cijevi krecc se od )2 do )25 mm.
90

3.24_ IZRADA NAVOJA VALJANJEM
Usporedbom slika (a) I (b) na sliei 3.24.1. vidljivo je da navoj koji se narczuje, slika-
a, ima ispresjeean. vl alma sto izaziva s.labljenj e materijala dok valjani navoj , slika - b, il1lll
neprekidan tok "bkana.
PrcdnosLi valjanih navoja u OdDOSU Da Davoje koji se
su upravo u neprckidanj u vlakana.
HJadno valjanje navoja sastoji se u tome sto se kalibri-
rani al at uLi skuj e na materijal na kame se treba DapraviLi
navoj. Sarno valjanje navoj a vr, i se ravnim pl ocarna, a
mo2e se vrsiti i valjeima za valjanj e.
ValjaDj e navoja maze sc vrsiti na dva naCina i to va.lj a-
nj em navoj a va.ljcima i valjanjem navoja ravnim pl ocama.
Kod izrade navoja valjeima za va.ljanj e navoja potre-
bna su dva valj ka koja su kalibrirana. Na suei 3.24.2. pri-
kazano je shematski valjanje navoja valjeima.
Kalibrirani valjei (a) i (b) na sebi imaju ugraviran navoj
suprotno hod an navoju vijka koji se zeli dobiti. Kad je
potrcbn izraditi lijevi navoj, valjei moraju imati ugravi -
ran desni navoj, a kada se zeli uvalj aLi desni navoj valjei
moraju imati ugraviran lijevi navoj .
I jedan i drugi valjak su istog precnika, paraleinih osi
i iSLOg smjcra obrtanj a. Jedan ad njih mora biLi botno po-
kretan 5tO omogucava podesavanje pritiska.
Prineip valjanja navoja valjeima za valjanje se sastoji
u slijede':em: Izmedu kalibriranih valjaka (a) i (b) postavi
se na podlogu radni predmet- predmet na koj i se zcli uva-
Ijati navoj. Valjci se obreu u jednom smjcru, a uslijed tog
radni predmet se obrt e u suprotnom smjeru. Uslijed pri-
Li ska valjaka na radni predmct so uValj aju navoji. Radni
predmet se moze okretaLi sarno uz pomoc va.ljaka sto znaCi
d. nema pravolinijskog kretanj a pa je navajo, zbog
toga, ovisna 0 duiioi kalibriraoih valj aka.
Valjanje navoja pl oea sastoji se u slijedecem:
- .--- -
- . - -- -
,..--:. . -;. _. . =- _.-:-:=::J
QJ
Slika 3.24. 1. UrelPni i va/jani
IJllVOj
d '
Ml.ltfusohni pofo!aj oJala
II
b '/
Sl ika 3.2-4.2. navojo
valjcima
lzmedu dvij e place od kojih je jedn. nepomiena (a) i druga pomicna (b) stavlja se
materijal na korn" se treba uvaljati navoj .
Na sli ei 3.24.3. shematski je prikazan princip valjanja navoja pomocu ploc..
Na unutarnjim povrsinama pl ot" urezani su zlj ebovi. Ti su profilisani i poddeni
prcm. profilu i koraku zavojnice. Ugao zavojnicc, tj . Dj ezina nagiba dobija se tako li to sc
pravae profila lakosi prcma smj eru kret anj. plote za veli cinu toga ugla.
Precnik stabla vijka prije uLiskivanj a navoja mora biLi manji oct konacnog pre.cDika za
odredenu veli t inu.
91


3.26. OBRADA ODSJECANJEM, PROBUANJEM I fIl 18;; d tSZM
Odsjeeanje materija13 je takva vrsta mchani t ke obrade kod koje se predmet odsjeea na
dva dijela iIi komada. To se obavlj a pomoeu Dozev", makaza, testera, sjekaca itd. Ovo
odsjeeanje OdDos i so Da t.nje materijalc od lima. se izvodi makazama i to za tanje
limove rut DO, a za debljc ma.! inski .
Na sliei 3.26. 1. prikazano,je masinsko odsjeeanj e lima.
o
SlikJ 3.26.1. Odsjecanje /ima-maiinsko
Sli ka 3.26.2. pri kazuje prioeip odsjeeaoja.
/

---
I
SJikn 3.26.2. Princip otlsjecanja 3,26.3, Probijanje orvora (rupa)
Probij anje je takoder jedna vrsta sjecenj a sa dvije ostriee pri kome se vrsi probijanje
olVora (rupa). Jedna ostriea, zvana patrie a, ima valjkasli obli k i u gomjem dijelu prese i po
svojim vodieama moze da se kr e dole-gore. Na vrhu dODjeg dijela te patrice Dalazi se
siljak pomocu koga se ona tacn postavlj a Da obiljezeno mjesto Da predmeru i pritiskom na
predmet vrsi probijanje olVora.

Drug. zvnna matricn, nalazi se nn donjem dijclu prese i mote sc kretali lijevo-
-desno SIO joj omogucavn zauzimanje odgovarajuceg polohja prema patriei da bi ona
u nju priJikom probijanja OlYora.
N. slici 3.26.3. prikazano je, shemnlSki, probijanje olYora.
2
1
J
4

hod
Na dijagramu, slika 3.26.4., prikazana je zavisnosl
sile (F) prosjeeanja od hoda probijaca. Prvo, za vrijeme
prodora probojea sila (F) raSle prema krivulji I - 2, za-
tim, dio krivulje 2 - 3 prikazuje iSliskivanje malerijaia
bez odvajanja - sila (F) se smanj uje, a krivulja 3 - 4 od-
govara fazi smieanja i odvajanja cepa - sila (F) se
smanjuje prema loj krivulji. Tokom treee faze savla-
dava se i trenje izmedu odvojenog malerijaia i neodvo-
jenog malerijala.
Maksimal na si la (F max) potrebna za prosjecanje
mo!e se izracunati po obraseu:
F"w.x::::Osorm
SJikn 3.26A. Oijagram Ulvi.mosti silt!
(F) prosjecanja od h{)(la probijuta
gdje je 0 obirn otvora koji se probija (stika 3.26.5.), a
pri prosjeeanju 0 je duzina konture koja se prosjeea, s jc deblji na lima, a III je smieaj na cvr-
Sloea. Prosjeeanje prema sliei 3.26.5-a vrsi se sa paralelnim sjecivom, tako da se odvajanje
malerijala vrsi iSlovremeno po eijelom obirnu. Prosjeeanje prema slikama (b) i (c) se vrsi
sa kosim sjecivoIlL Slika (b) prikazuje koso gomje sjecivo, a slika (c) koso donje sjecivo.
oJ bJ <J
Slika 3.26.5. Prosjecanjl! mall!rijaia
U ovim slucajevirna maksi malna sil a (F m) racuna se po obraseu:
Fm = 0,5 . 0 . s . Tn!
Za izracunavanje si le (F) potrebne vrijednosli za razne malerijale, zavisno od njibove
vrijednosli zatezne cvrstoce Tm , nadu se u za 10 odgovaraj uCim tabelama.
Na sliei 3.26.6., iJustraeij e radi, pri kazani su primjeri izrade predmeta prosjecanjem.
94

Slikn 3.26.6. Primjai iu tu/e prr!timr!ta ad luna prosj u unj l!m
3.27. MASINSKE MAKAZE ZA SJECENJE
Masinskc makaze se najvi sc upotrebljavaju za rezanjc limon po pravoj liniji .
Prcma konstrukcionoj izvedbi nozeva makaze se dijele na:
a - makaze sa pravim noievima i
b - makaze sa okruglim Dozcvima.
Prema pOgODU Da priliskivae makaze za sjeeu lima se dijele Da:
a makaze sa krivajnim mehani zmoffi,
b - makaze sa laklaslim polugama i
c - makaze sa ugaonim polugama.
Na sli ci 3.27.1. prikazane su shemalSki maSinske prave makaze sa krivajDim mehani-
zmOffi.
Na donjem dijelu pokrelnog Dosaca ( I) pri-
cvdcen je gomji DOZ (2) pod uglom a = 5 _ 8
prema hori zontali, a donji noi je u horizont a-
Inom polozaj u.
Za krivajni mehanizam n.jcdce se kori sli
ekscentar. Za debljine od oko 4 do 5 mm koriste
se ovakvc vece makaze sa gomjim pogonom
pritiskivaca. Tu se sa gomjeg ekscentarskog vra-
tila pokrece Dosac sa gomjim Dozem. Na tom se
r
---------0---,
Sl ikn 3.27. 1. Prove mokazr! sa krivajnim
ml!haniunom
vrati lu Dal aze i bregaste pl oee preko kojih se vrsi pokretanje dnaea lima "iji je zadatak da
pritiskuje lim da De bi doslo do podizanja lima prilikom odsjecanja. Za zaustavlj anje nola
kada dode u gornji poloz.j sluzi koen;c. koja se takodcr nalazi najedoom kraju ekscentar-
skog vratila.Rezanje limova debljine do l,5 _ vrsi se ovakvim makazama sa dODjim
pogoDom.
Druga vrsta makaza-masi-
Dskih za rezanje lima su prave
makaze sa ugaonim polugama.
Takve makazeshemalSki su pri-
kazane na slici 3.27.2.
OVakve makaze imaj u pre-
doost u odnosu Da navedene
makaze sa krivajrum mehani-
zmirna u tome sto bolje rd u
5
.J
/'
11.-
95

uske limene Irake. Kod makaza sa krivajnim mehanizmom mee se nosac sa nozem verl!-
kalno. Zbog vertib.lnog krctanja i velikog nagiba nola (5 - 8) uskc Irake lima sc uvij aj u
prilikom odsjeeanja.
UpOlrcba nozeva sa manjim uglom nagiba kod ovakvc vrstc makaza izazva.la bi
povetanje otvora odsjeeanja i potrebu za jacom mMi nom sa jacim pogonskim motorom.
Takav slucaj nije sa makazama sa ugaonim polugama. Kod ovih makaza uvijanje lima
sprecava nOl koj i ima mali nagib od I - 2, a za smanjenje otpora pri odsjecanj u nOl u se
pored vcrtika.l nog kretanja daje i ma.l o uzduf no kretanje u praveu sjeciva noZa.
Prineip rada ovih makaza je slijctle i:
Ekscentar ( I) pokreee prcko poluge (2) i poluge (3) ugaone po luge (4 - 4) koje se mogu
obrtati oko nepokrctnih osovina (A - A). Za ugaone poluge (4 - 4) vezan je prcko ()sllvini ca
(8 - 8) nosai: gomjcg noh (5). Pri obrt anj u ugaonih poluga (4 - 4) ako osovine (A - A).
Osoviniee (B - 8) sc krecu po kruznom luku, a gomji nol. vrsi pored vertikalnog kretanja
nani!e j os i ma.lo uzduz. no kretanje (15 - 20 mm), sto sprecava uvijanjc uski h Iraka lima.
Makaze sa jednim kruznim nOlem upolrebljavaju se za rezanje dugi h limova i do 10m i
debljine 20 rnm.
Sl ikn 3.27.3. Maknlt: sujednim nohan
Shematski su prikazane na slici 3.27.3., a
princip cada je slijcdeCi.
Donji nof ( I ) je nepokretan i pray. Gomji
no! (2) je kruzni i pri rezanj u lima vrsi isto-
vremeno obrtno i Iranslatomo kretanje, sto je
vidljivo na shemi. Nakon radnog hoda kruf ni
nOl sc vraea - prazni hod u pocetni poloi.aj
mnogo veeom brzinom od radne brzine.
3.28. MASINA ZA PROBUANJE, PROSJECANJE I ODSJECANJE
Za probijanje okruglih i profilnih otvora u limovima iii u profilnom matcrijal u up0lre-
bljavaju se masine za probijanje otvora. Naj cesce te masine sluz.e za pravljenj e okruglih
otvora za zakivanj e. Probijanje masinama je jednostavan i j eftin postupak izrade okruglih
otvora, a.Ii ima bi tan ncdostatak da se dObiju otvori manje tacnih dimenzija. U izvjesnim
slucajevima za pravljcnje okruglih otvora gdj e se Irai. i tacnost mj cra pravlj enj e otvora se
vrsi - busenjem. Ovakav nacin je skuplji. Masine za probijanje atvora medusobno se razli-
kuju po konslrUkci onim izvedbama i po osnovnim karakteristikama i najveeem precniku
probojca, najvecoj dcbljini probijanja lima i broju hodova u minuti.
Prosjecanj e je takoder jednostavan i ekonomi can oblik koji jc veoma sli ean probijanju
koj i se veoma cesto primjenjuje u proizvodnji predmeta od lima. Prosjecanje se sastoj i u
tome da se prosjekacem odgovarajuteg oblika pritiskuje na lim postavljen na malricu i iz
lima izbijaju komadi oblika. Izmedu prosjckaca i matrice mora postojali i ma.l a
zracnost od 1/15 do 1120 debljine lima.
96

Pri prosjecanj u prosjekac se Icrece po vodili ci, cime sc osigurava njegllv lacan polotaj
prema matrici i oncmogucava da zbog eventualnc ekscentricoosti prosjekaea prema matrici
dode do lorna uredaja za prosjecanje.
Pored ostalog prosjccanje se primjenjuje kod izrade limllva za elcktromolore ili trans-
formatore.
Na sli ci 3.28. 1. prikazan je jedno-
slavan uredaj za prosjecanj e koji se sa-
sloji od: ( I) patri ce (prosjekac) prese,
vodilice (2), (3) ul oska, (4) matrice (5)
konicoa civij a za uevrUivanj e, (6) vi-
jak za ucvrscivanje, (7) komad izraden
prosjecanjem, (8) limena traka, (9) OTVor
Icroz koji prolazi prosjekac pri prosjc-
canj u.
Pri prosjecanju lim treba mazati
ulj em, a katkada se na tvrdi lim slavlj a
lanki mehki mcsingani lim sio olaksava prosjecanje.
0 --'
...-u.-_8
I

Slik:1 3.28. 1. Urt:daj UJ. pro5jecaJlje
Na slici 3.28.2. prikazanje urcdaj za skupinsko prosjecanjc sa celiri prosjekaca.
Prosjekaci (a) llcvrsceni su Da pl oei (g) kojaje vijcima re,j, h) ucvrscena za gornju ploeu
(t) . Na ploei (d) su ucvrsceni i ccpovi
(i) koji se mogu Icrelati Icrez OTVore pl a-
ce koji sluZe kao vodilice i koji osigura-
vaju pravilno Icrelanje prosjekaca (a)
Icroz prom e u matrici (b). Pl oea-vodi-
lica (c) sluzi i za privodenj e malerijai a
i skidanje izradenih komada.
. Za prosjecanjc komplikovanih prc-
dmeta sa dvije, tri ili vi se radnih opera-
cija upotreblj avaj u se uredaji za prosje-
canje sa postupnim matricarna. Oni se
u osoovi razlikuju od uredaja za skupi-
nsko prosjecanj e po lome slo su kod
njih prosjckaci raznih proma priJagode-
oj radoim operacijarna. Za prosjecanje
veoma tankih limova, opr. kod prosje-
canja i lj e bova u limovima za elcktricne
maSine, upotreblj avaj u se blok-uredaji
za prosjecanje za koje je karakteristicno
da kod njih lim za vrijeme prosjecanja
mora biti pritisnul jakom e prugom.
Pored uredaja koj i sluZe sarno za pro-
sjecanje, upotreblj avaj u se i kombiDo-
7 TEHNOlOGIJA OBRADE 1
l 'flI.fjlll. It . II
x
Slikn 3.28.2. Uret/aj 1.l1 skupinsko prosjecanje
97

vani uredaji za obavljanje viSe uperacij a, kao: uredaji za prosjecanje i izvlacenj e posuda i
drugo i urcdaji za prosjecanje i savijanje.
Piranja za panavljanje gradiva
1. Koje S II osnovne karakteristike obrade valjanjem?
2. Kako se vrSi izrada pro fila valjanjem?
3. Koje su vrste valjaonickih stanova?
-I. Kako se vr.fi izrada eijevi valjanjem sa Javom?
5. Kakve su 10 b e . ~ a v n e cljevi?
6. Kojije lIaCin izrade eijevi Manesmanovim postupkom?
7. Koja je raz/ika ivnedu valjanih i rezallih navoja?
8. KlIko se vrSi izrada zupcallika valjanjem?
9. Kako se vrsi mw' insko odsj eeallje materijala ?
10. Sra je prosjeeanje materijala?
II . Kaka smo podijelili makaze prema kanstrukcionoj izvedbi no:eva?
12. Koji je prineip rada pravi makaza sa ugaonim polugama?
13. Sta j e to probijanje otvora i kako se vrsi?
14. Kojije princip prosjeeanja?
15. Od cega se sastojijednostavni uredaj za prosjeeanje?
98

4. OBRADA SPAJANJEM
4.1. ELEMENTI SPAJANJA DIJELOVA I KONSTRUKCUA
Elementi za spajanje dijelova i konstrukcija su naj brojnija skupina masinskih elemenata.
Postoje tri vrstc spojeva masinskih dij elova i konstrukcija, i 10 :
I. clasticni ,
2. razdvojivi i
3. nerazdvojivi .
El asticni spojevi omogucavaju el asli cno pomj eranj e spojenih dij elova i konstrukcij a
pomocu gumenih jastucib i opruga.
Razdvojivi spojcvi su takvi spojcvi kod kojih je spoj ovrst (spojeni dij elovi su meduso
bno nepolcremi ) ali je razdvojiv, tj . ti elementi mogu se bez ostecenja razdvoj iti, a po potrebi
ponovo sastaviti.
OVakvo spajanje moguee je pomocu; civija, klinova i vijaka. Nerazdvojiva veza dij elova
i konstrakcij a je takva veza gdj e su spojevi nerazdvoj ivi. Takav spoj se ne mo!e rastaviti
bez znamog ostccenja spojnih clemenata iii dijelova koje taj clemenal spaja. Nerazdvojiva
veza ostvaruje se: zakovicama, zavarivanjem, Iijepljenjem i lemJjcojem.
4.2. SPAJANJEZAVARIVANJEM
Zavarivanj e je tchnoloSki p ~ p a k spaj anj a jednog iii vi se dij cloya topJjenj em materi
jala na spoj nom mj estu sa iii bcz dodavanj a materijala. U savremenoj masinogradnji i gra
devinarstvu veom. je rasprostranjeno spaJanJe dlJ elova zavarivanj em. Zavareni spojevi
danas se primj enjuju u konstrukcijama od celika, celi cnog liva, legura obojenih metalJ!, kao
_.i kod termopl asli cnih masa- materijal . Zakivanj e materij alaje skora u potpunosli potisnulo
zavarivanjem.
Potrebno je razl ikovati zavarivanje ad navarivanj a. Navarivanje j e nanosenje dodatnog
.m. lerijala i nj egovo spaj anje sa osnovnim materijalom, da bi so oSlvario nanosni sloj. U
praksi sc primjenj uj e vcliki braj postupaka zavarivanj a metala.
r TEHNOlOGUA OBRADE I 99


4.3. POJAM, KARAKTERlSTIKE I VRSTE ZA V A RIV ANJA
Kako smo kazaJ i, zavarivanjc jc poslupak spajanja jedDog iii clemcData
topljenjem materijala na spojenom mjestu sa iIi bez dodavanja malerijala, uz primjenu
pritiska iIi bez.
S obzirom on namjcDu razlikuju sc dvije osnovnc vrstc, zavarivanjc i navarivanjc.
Zavarivanjem se uz spajanje dva malerijala moraju obezbijcditi i 510 ravnomjernijc
osobine za ovu vrstu primjene za koj u je konstrukeija namjeDjeDa. Nanosenje dodatnog
materijala po odredenoj povrsini radi dobijanja osobina iJi dimenzija nazivamo
navarivanje.
Zavareni spoj jesle ejelina nacinjena zavarivanj em, koja obuhvata dodirne dijelove
zavarenih komada. Oevesnuli metal na mj estu spajanja, nastao prilikom zavarivanja toplje.
nj em (u jednom iii vi se prolaza zavarivanja), a sastoji se ad osnovnog iIi ad osnovnog i
dodatnog materijal a, naziva sc "sav" ,
Say mofe nastati i ocvrscavanjem malerijal a koji je prilikom zavarivanja bio omeksan
(u slucaj u zavarivanj a pritiskom).
S obzirom na na6n spajanja, zavarivanje se dijeli u dvije osnovne grupe:
1. zavarivanj e topljenjem, Ij. zavarivanje u rastoplj enom slanj u malerijala na mje-
s spajanja, uz dadavanje dodatnog malerijal a iIi bez dodavanja, ali Dez primje-
De pritiska iIi udaraea;
2. zavarivanj e pritiskom, Ij. zavarivanje kojc sc izvodi u omeksanom slanju ma-
I.erijal a Da mj estu spajanja djejstvom pritiska iJi udarcima. -
Prilikom zavarivanj a lopljenjem primjenjuje se viSe postupab. S obzirom Da nacin
zagrijavanja mj esta spoja, najceSti postupei zavarivanj a lopljenj em koji se primjeDjuju suo
gasno (plinsko) zavarivanje,
elcktrolucno zavarivanje,
zavarivanje pod troskom,
livaeko zavarivanje ild.
Postupci zavarivanja pritiskom. I kod ovog zavarivanja posloji vi se poslupaka. S
obzirom na primjenjeni izvor energije, najces':e upotrebljavani postupei zavarivanja pri-
ti skom suo - -
kovacko zavarivanje,
aluminatennjjsko z3varivanje,
plinsko (gasno) zavarivanjc,
elektrootporno zavarivanje i
indukciono z3varivanje.
,
4.4. GASNO ZA VARIV ANJE

. Postupak gasnog zavarivanja se sasloji Materijalj koje spojiti zagri-
JavaJu se plamcDom gonvog gasa kOJ' D' t1lje Da .zlazu gon onlka. Predmet. Da mj estu zava-
100

rivanja postaju tccni i zavarc sc vc.:inom dodavanjem i stapanjcm sipkc za zavarivanjc.
Plarnen za@avarivanjc sc dobiia.sagorijev'l!ljf.m gQrivog gasa sa kisiko2)t Kao
gorivi gasovi za ovu vrstu zavarivanja upotrebljavaju se: acetilen (najvise se koristi), vodo-
nik, benzol, metan itd.
--
Prema upotrcbljenoj vrsti goriva imamo :wvarivanje acetilenom, vodonikam, benzalam itd.
4.5. GORIVI GASOVI I KlSEONIK
Smjda za dobijanjc plarncna kad gasnog zavarivanja sastoji sc najcescc ad kiscanika i
accUfena, zatim disu-gasa i kisconika. Kao gorivi gasovi mogu sc jos upatrebljavati benzol,
rasvjcrni gas i mctan. Kiscoffik sc upotrcbljava da potpamaic sagarijcvanje gasova (bcz
Ii.iseonika nema izgaranja), a za potrebc zavarivanja praizvadi sc industrijskim putem iz
zraka i isporucujc sc u celicnim bocarna zapreminc 40 Iitara, pod pritiskam ad 150 10
5
Pa.
Gustin. kiseanika nn temperaturi od C, i JO I kPa iznosi 0, 14 kglm
3
zraku ga ima u veliI<iID koIic; nama, u smjesi sa azotam i (fr., iu vod; ga inta te u
njegovim mnogobrojnim jCdinjcnj ima.
Kiseanik za i za druge potrcbc proizvodi se iz zraka (ponekad elektrolizom
vade) u hemi)ski m fabrikarna. Jedna od metoda-LINDEOVA metoda kaja se sastaji ugla-
vnam viscstrukam naizmjenicnam sabijanj u (na kraju sabijanja, pritisak zrakaje 200 bara)
i eRSpandiranju zraka, uslij ed cega vi Se temperatura i on prcdc u tecna
. agregarno stanje. Na temperaturi - 183 C fc-icionom destilaciJom tecnog zraka, iz zraka
r
scadvaja kiseonik, a na temperaturi iz zraka se iZdvaja azol.
U trgovinama kiseanik je bocama sabijen na 150 bara.
Vodonik je pri normalnim uvj euma takoder gas bez mirisa, ukusa i boje. Za QWrilike
15 putajc laksi od kiseonika. Gustin. vodonikaj e 0,09 kglm
3
na 0 C i 101 kP'!!:"yrla lahka
sc pall. Posjedujc ga voda i druga jedinjenja. Naj ceScc se dobija c!ektrolizom vodc.
U trgavinama se isporucujc kao i kisconik u celicnim bocama, sabijen na 150 bara.
Acetilcn (C
2
H
V
se dobija iz kalcij-karibida (CaC
V
i vode.
Kalcij-karbid se dobija u vclikim pccirna iz smjese negaSenog krcca (CaO) i uglj a (CaO
+ 3C = +CO).
Karbid je sivo-plave boje. Proizvodi se u komadima.
Za proizvodnj u aceli lena najbolji je karbid krupnoce 25 - 80 mm, a karbid se uglavnom
proizvodi u komadi ma veli ei ne 80 mm. S abzirom da je vcoma lahko zapaljiv u skladista
gdje je smjest.eD strogo je zabranj eDo unoseDje otvorenog plamena.
Aeetil en sc proizvodi veCi nom Da mj estu upotrcbe u razvijacima aectil ena.
AcetilcD sc dobije djclovanjcm vode Da kalcij-karbid u posebnirn uredaji ma - razvi-
jacirna acetilena. Kaiari cDa vrijednast mu jc oko 55 MJ/nm
3
, a temperatura koja se
postici izgaranjem acetilena biti i prcko 3000 C. Vcoma je cksplozivan, pod
pritiskam od 2 . 10
5
Pa, postoji veea opasDost od eksplozije a pod pritiskom 6 . 10
5
Pa je
eksplozivan. Dobijanjem acetilena iz Iearbida u acetileD daspiju odredena onecistenj a koja
se prije upotrebe acetilena za zavarivanje uklanjaju pomotu posebnih precistaca.
tol

Disu-gas sc dobija raslvaranj cm acclilena u lee nom acClonu, (CH
3
. CO . CH
3
) Acelon
sc dobija suborn dcstilacij om drvcla. Disu-gas se proizvodi i isporU[.;je u poscbnim cclicnim
;,ocama. l'unjenje se sas(oji u lome SIO se boce prvo napune odredenom poroznom masom
(koja sluzlkao zaSlila od ckspl ozij c), zalim se ususe i naspu acelonom, a na kraju se u njih
uti sne acetil en. Pri rukovanju bacama sa disu-gasum i pri koriscenj u disu-gasa neophodno
so pridrZavati slijedeeeg: Bocc driati SIO dalje ad loplole, prilikom trans porta SIO je mogu"e
vise sprij ecili trd nju, pri kori scenju potrosnja disu-gasa nc smij c biti veCa ad oko 1000 I na
sat.
Dobre karakleri stikc disu-gasajcsu manja mogucnosl od cksplozij e, dOSla veea " isloea
gasa, lakse rukovanje i sl.
4.6. OPREMA I PRIDOR ZA GASNO ZA VARIV ANJE
U opremu i pribor za gasno zavarivanje spadaju i baec za gasove za zavarivanje, glavni
redukei oni ventil , gori onik ild.
Boce su u stvan besavne cijevi sa dnom. Prave sc po melodi Menesmana iii Erharda.
Na sliei 4.6. 1. prikazana jc boca za gas.
I - tij clo boee, uski di o iii grlo boce - 2, 3 - zastitna kapa glavnog venli la, 4 - g1avni
ventil, 5 - celi cni prsten, 6 - poslolje boce, 7 - weki e ventil a - 4 i 8 - priklj ucak za g1avni
redukeioni ventil. Vi sina boce je 1800 mm, precnik 200 mm i 40 litara zapremine. Puni
pri tisak napunjene boce za ki seonik i vodonik iznosi 150
7 _ _ -fi-j:;C R---J
4
r-_8
5 __
f--- 2
111 __ 1
6
Slika 4.6. 1. Boca l,P. gas
102
bara. Posto se boce pune razl icitim gasuvima one se mora-
j u razli kovati po necemu. Za raspoznavanje boca, tj. njiho-
vag sadri. aja, baec i glavni venli l se boje odredenim boja-
rna. Plava boja oznacava bocu napunj enu ki seonikom,
crvena boja oznacava sadriaj vodonika, zuta oznacava bo-
cu sa sadriajem disu-gasa. U nekim slucajevima boce se
mogu oznacavati trakom odgovaraj uce boje. Traka mora
bi ti na vidljivom mjeslu a najceS';e je njena sirina 10 cm.
Poveeanje sigurnosli je i razlika u navojima za prikljucke.
Desni navoj za ki seonik a za ostale gas ave navoj je lijevi.
Boce se moraj u driati verlikalno pri radu, moraj u se
driali dalj e ad izvora loplote, ne smiju se tresti ild. Za izra-
cunavanje koli cine (Q), gas a, sem disu-gasa, cijaje zapre-
mina ( V), a pritisak gas a ( p ), racuna se sa dovoljno ta-
cnosti obrascem:
Q = V P (V jc u litrima a p u barima)
NPR. - Aka je priti sak ki seonika u boci p = 150 bara,
a zapremina 40 l. (puna boca) tada je kolicina

Q = 40 150
Q = 6000 1=6 m
3
gas" prtiska I bara, na lemperaturi od 15 C.
Uz isti obrazac racuna se i utrosak gasa.
NPR.- Ako na poccLku rada manomelar pokazujc priLisak od 150 bara, a na kraju rada
100 bara utrosak gas a Q j e:
Q = 40 . (150 - 100)
Q = 4050
Q = 2000 I gasa od 1 bara priliska
Gl avni redukei oni venl il. Po konstru.keiji i nac inu rada ovi ventili su razlici li . Mogu se
podij eli li u dvij e grope i LO: jednoslcpeni iii dVoslcpcni .
Zadalak rcdukeionog. venlil a jc da smanji pri li sak gasa iz boee na radni priLisak.
Na sliei 4.6.2. prikazan je jednoslepeni iii jednokomomi ventil, koji je u najcescoj
primjcni .
Na Iijevom kraj u tij cla (I) ventil a nal azi sc navrtak (2) pornoou kojeg sc redukci oni
ventil pricvrsti na glavni ventil boee.
13
I
17
3
z
;;Jt:1-- I S
/
4 JJ 10 8
venti/

Otvaranjem g1avnog venti la boce gas (kiseonik) poteCc kroz si lo (3) u komoru visokog
pritiska (4) s kojomje u vezi manometar (5) i laj manometar pokazuje pritisak kiseonika u
boci. Daljnje kisika reguli se se vijkom (6), preko opruge (7), tanjirastog podmctaca
(8) i dva odizaca (9) koji su smjestcni na gumiranoj membrani (10). Odizaci imaju oblik
stapi ea i oni podizu ebonitni zatvarai; (II) sa svog sjcdista, a kiseonik iz komore visokog
pritiska (4) struji u komoru (12) ni skog pritiska.
Ovdje dolazi do povecanja zaprcmine kisika i opadanja prili ska koji se oeilava na
manometru (13). Okretanj em tockiea (14) otvara se ventil (IS), a kiseonik prolazi kroz od-
vodnu cijev (16) na koji se stavlj a gumeno crijevo (6) kojc povezuje redukcioni venlil i
gorionik-plamenik. Kod prekida potrosnje kisika, kada se prekine rad, raste i prilisak u
komori (12) koji djeluje na gumenu membranu (10), cijaje povrsina dost. velika, taka da
sila pritiska preko tanjira (8), sabija oprugu (7), dok oprug. sabija (17) ebonitni zatvarac
(11) koji zalvara prolaz kisiku iz komore visokog pritiska. Potrosnj om kisika pritisak u
komori (12) ponovo opada, opruga (7) savladava silu koja djcluje na membranu, a odizaci
(9) odi zu ebonitni zalvarac (11) savladuju6u si lu opruge (17). Ako bi doslo do naglog
povecanja kisika u komori ni skog pritiska doslo bi do otvaranja sigurnosnog ventila (18), i
vi sak kisika bi odlazio u atrnosfem, nakon cega se ventil aUlomatski zatvara pod djejstvom
opmge (19).
Gori oni ci za zavarivanje iIi plamenici imaju narnjenu da pravilno mijesaju gorivi gas i
kisik i mogucnosl podesavanja plamena. Postoje gori onici ni skog i visokog pritiska, po
pritisku gasova koji se upotreblj avaj u prilikom zavarivanja.
Na slici 4.6.3. prikazan je gori onik za niski pritisak.
- "enlil Zil 01
,...,'-- h"'i.ak 1.11 gIJTiQlJik
\
I'enti/ C! /J 1 \
I _
L
' <kOnllS :'11
ll.fisflI'onjc
l:a !iJlw
I
drlka J
I
priklj,,{uk 02 J
0,
I komoNI :.a mijelillllje
KfJ.m
Sl ika 4.6.3. Gorioll ik lJ1 niski pritisak
Gori onik ni skog pritiska sastji se iz dISka i ul oska iIi goraea koji su vezani priteznom
navrtkom. Na drsku se nal aze priklj ueci za aceti len i kiseonik. Gomena crijeva kroz koja
struji gas i kisik se prikljueuju na ove prikljueke. Gorae iIi ulozakje promjenljivi dio gori-
t04

onika i zavr'ava se ziskom. Olvaranjem vemil a za ki sik (obojen zuto) a zatim i ventila za
acetilen (obojcn pi avo), ki sik slruji kroz cijev koja ide sredinom komare za mijesanj e, dok
acetilen slruji spolj asnj om cijevi i prolazi kroz sistem malih otvora, koji sluie kao osigurac
od udara plamena, dol"l i u sabimi kanal , gdje kisik iz brizgaljke povlaei acetilen inj ekto-
rskim dj elovanj em (sisuci).
Kada se zeli plarnen upalili najprije se olvori ventil za kisik, a zalim dovodi aeelilen u
neslo vcr oj koli cini i smjeSa sc pali dovodcnjem otvorenog plamena. Plamen se podesava
poslepenim smanjenj em dovoda acetil ena. Prilikom gaSenj a plamena prvo se zalvara ace-
li lenski dovod, zalim kisik. Gorionici za visoki pritisak-primjenjuju se kada se za zavari-
vanje karisle gasovi pod veCim priliskom.
Na slici 4.6.4. prik"lan je gori onik za visoki pritisak
8 6
Stika 4,6.4. Gorionik za visoki pritisak
Ovi gori onici se kariste za rad s vodonikom i disu-gasom. U konstrukcionim izvedbama
gori oniei za niski i visoki pritisak se ne razlikuju u potpunosti. Bitna r"llika je u mjesacu.
Ki sik i gorivi gas-disu-gas dovode se kroz eijevi (I) i (2) koje su postavlj ene u drSku (3).
Ventilima (4) i (5) regulira se prolOk gasova koji ulaze u mjesae (6) gdje se mjesaju u
odredenom odnosu, i odvode kroz ul ozak (7) do ziska (8). Paljenje se vrsi tako sto se prvo
zapali gorivi gas, bez kisika, a zatim se dovodi kisik eime se reguliSe plarnen. Karla se gasi
plamen onda se zatvara prvo kisik pa zatim gorivi gas.
Gomena erijeva. Crijeva imaju zadatak da spoje izvor gas ova tj . boee sa gori onikom-
-plamenikom, i da kroz njih struji gas i kiseonik do gori onika. Izraduju se od gume armirane
platnom. Boja erijeva mora biti r"llicita pa tako za aeetilen su ervena unutrasnjeg promjera
od 6 do 9 rom i vanjskog od 12 do 16 rom.
Za kisik su naj cesce plave boje, a mogu biti i ze1eni sa unutrasnjim promjerom od 6 do
13 rom i vanjskim od 14 do 23 rom.
Na radnom stolu zavarivaca nal"li se jos i sitni pribor: upaljae za paljenje plamena, igle
za ('iscenje ziska (izradene od mesinga), zieane celke, klijesta, turpija, stege i dr.
Radnik koji vrsi zavarivanje mora da ima i zastitna sredslva kao sto su naocari, koj i
imaju dva stakla za gledanj e vara i za sarno zavarivanj e, If!;eelj e. kapa i rukaviee koje moraju )
bili izradene ad "lbesta iii kaze.
105

POMOCNl MATERUALI ZICE I PRASKOVI .
za zavarivanjc i navarivanje korisle se kao dodami malerijal prili kom zavarivanj a
i navarivanj a, pri cemu dodatni malerijal mora imali isle iIi sli ene osobine malerijala koji
se zavaruj e.
Slandarima su propisani saslav i izbor ziee.
Kod zavarivanja mehkog cclika upotrebljavaj u se zice od mehkog cel ika, deblji nc od I
do 8 rom a duline od 500 do 1000 mm.
Uglavnom za zavarivanje sc kori sle zice precnika 6 do 8 rom.
Za sprecavanje korozije ziee, za zavarivanje se zaSlicuju bakrenom prevlakom. Zavari-
vanj e li venog gvozda vrsi se z ieama od li venog gvozda. Ove ziee se obogacuju sadrZajem
sili eija i ugljenika. Promj er ziea moze bili ad 3 do 20 rom i duzine 1000 mm. :liee za zava-
ri vanje bakra .. . C.H3.071 sadt1.e rn.iniroalno 98% bakra i od 0,5 do 1,5% kal aja ili 0,8 do
1,2% srebra, dok oSlalak cine sili eij, fosfor i dr. Tanji bakreni limovi zavaruj u se zieom od
elektroliti ckog bakra Dulina lice je do 1000 rom. Za zavarivanje aluminij a kori sle se ziee
... C.H3. 061 ad cislog a1uminija. l ice za zavarivanje a1uminijskih legura su nacinj cne ad
iSlog tipa legura sa iSlim iii priblizno iSlim osobinama malerijal a.
Povrsine melala koje treba zavarili moraju bi ti melalno cisle, a njihovo oksidisanj e se
mora sprijecili iii ut inili neskodljivim. To ciscenj e se vrsi uR !reliom praskova iii pasli za
zavarivanje, koji se vezu sa oksidom i stvaraj u lecnu zg oja se maze lahko odstraftili.
NajjednosLavoiji prasak za zavarivanje je boraks, a umj es 0 boraksa se upotrebljavaju i iz-
vjesoe slozene mj eSavinc hemijskih malerijal a koj i se u vidu praskova proizvode i kao lakvi
prodaju u trgovinama. Pri izboru praskova mora se poznavali vrsla materij ala koj a se
zavaruje, a naroCi to temperatura pri zavarivanj u.
Praskovi potrebni pri zavarivanju meLala kao slo su: bakar, branza, a1uminij, mesing
itd., a ani melal i za koje nij e potreban prasak su: olovo, srebro, zlato, platina i dr.
4}\v'";STE I KARAKTERISTlKE PLAMENA J I r\
)
Postoje tri vrsle plamena, a prema odnosu acetil ena i ki sika 10 su:
nonnalan,
redukti vni i
oksidirajuci pI amen.
N orrnalan plamen postize se izgaranjem acetil ena i kisika u odnosu I: I. Na samom
izlazu iz ziska odvija se nepotpuno sagorij evanje srn.ij eSe.
Na sliei 4.8.1. prikazan je oblik sa karakteri slikama planlena.
Na pocetlcu je plamen larnne boje. Di o sa tim plamenom naziva se jezgro plamena.
Najvisa lemperalura jeste od 2 do 5 mm ispred jezgra plameDa, a ona iznosi oko 3200 DC.
Prcdmel koji so zavaruj e mora da Id i u tom dijelu plarnena, a laj dio nazi va se podrucje
zavarivanja.
Reduktivni plamcn. Ovaj plarnen nastaje kada je venti] za acelilen previ se otvorel\l'sto
106

izaziva stvaranjc vi ska acetilcna, odnosno
manja!< kisika za izgaranje. Ovaj plarnen tre-
peri , povecava se jezgro plamena i plumen
nij e astra ogranicen prema tamnij em omo-
laeU po cemu se i poznaje.
Zavareni di o ovim plamenom j e lvrd i krl
j er se u var uvodi vi sak uglj ika. Za zavari-
vanj e li venog gvozda i cclika cij i je povecan
sadrfaj ugljika koristi se ova vrsla plamena
da bi im se vrati o-nadoknadio izgubljeru uglje-
nik prilikom varenj a.
OksidirajuCi pl amon. Ovaj plamen po-
(' JOoo
1
2000
1000
o
............... ./ IcwlpenulINl
-roku
-- -
I
Ul I"Un"'fl nju
(obidirojll cu :.onu - redukujuctl :.two)
Slika 4. 8. 1. ObliJc. i karakJerisli/ce plamc.na
j avlj uje se u slueaj u kad je venlil za acelilen zarvoren, odnosno nedovoljno orvoren. Prepo-
znatlji vij i je po smanjenju duz ioe svij ell eceg konicnog plarnena. Ova vrsW plamena seskoro
ne upotreblj ava jer vi sa!< kisika sletoo djeluj e na melale. Ovaj plarnen sc upotreblj ava kod
zavarivanja cinka i lcgura sa povecanim saddajem cinka. Znaci da vari lac mora voditi racu-
na da u say ne dopsij e vi sak ugljenika iii kisikaj erlada var poslaje rvrd i krt i oksidira veoma
brzo. Varilac ne smije zaboravi ti da prilikom gasenja plumena mora prvo zarvoriti ventil za
dovod acetil ena pa lek onda dovod kisika. U slueaju da se prvo zarvori venlil za dovod ki sika
moze nastati povratni plarnen sto jc veoma opasno.
4.9. PODESA VANJE PLAMENA
U toku zavarivanja eeslo je potrebno mij enj ati odoos gorivog gasa u gorivoj smjesi za
zavarivanjc, a radi postizanja SlO kvali letnijeg spoja. To nazivamo regulacija p]amena. Kako
se prilikom zavarivanja najeesce kori sti smjes a kisika i acetilen., ovjde cemo delaljnije
upoznati sarno pi amen naslao izgaranjem ove smj ese.
Pri slavljanju gori onika urad, regul acij u plamena treba izvrsavati prema odredenim
pravilima.
1. prilikom stavljanj a gorionika u [ad treba najpr.i1e-1)tvofiti.. vcntil za kisik na
- go;:ioniku;
2. okrelanj em vijka na reguJacionom ventilu podesiti pritisak kiseonika prema vrsti
__ -=---,,",0:;, [1:,::' onika;
3. dobra olvorili ventil za acetilen na gOFioniku i zapaliti smj esu od a'ucitn
ugaljaeem; -
4. podesiti plamen dj elimienim zalvaranjem ventila za acetile.IUIiLgorjoniku dok
se ne
Prema odoosu..ace.tilena i kisika u gorivoj smjesi, plamen moze biti: n9rrnalan, redukti-
van- i oksidir' juGi,.-
,Naj idealnij e podesen Jl.!amco.j e u ' oru 0,7: I iii 1: 1. Na slici 4.9. J. prikazanje ispravno
podeseo acelilenski plarnCl}, - -
107

JOIJ" 61!11" .l!OlJO
\ I
-
_000"
,
!
Slikll 4.9. I. /spravno fmdd ,m aCdilttruki plaml!n
Ovaj pi amen ispravno pode-
sasloji se iz: I - jezgra pla-
mena, 2 - plamicka. 3 - poceLak
pi amen a omotaea i 4 - omolac
plamena.
Jezgra (I) plamenaje tamno-
plave boje. Sastoji se od nesago-
rj ele smjek aceti lena i kisika.
Temperatura jezgra je oko 300 C. Plamicak (2) je svjeLl e boje. U njemu pocinj e da sago-
rijeva Temperatura plamickaje 600 C. U pocetku omotaca (3) sagorij evanje smj ek
se nastavlja u dvije faze. U prvoj fazi se nepotpuno izgaranje aceti lena pri kome naslaje
uglj en-monoksid i zrak (C
2
H
2
+ 20 = 2CO +2H).
Druga faza je ona u koj oj potPUDO sagorijeva acetilen. U ovoj zon; plamen je jedva
vidljiv. Pia men se zavrsava u OmOlaeU (4) sagorij evanjem smj ese. Temperalura u sredi ni
omotaca (4) iznosi oko 2000 C. a na kraj u oko 1200 0C.
4.10. PRIPREMA SA V A
Za uspjdno zavarivanje neophodno je potrebno da se ivice predmeta pripreme prije
zavarivanja. Priprema predmeta sastoji se u tome da se ivice predmeta obrade na najpogod-
Tabcla 4. 10.Tl. Pn'prema spojeva ZI1 ZDvari'llonje
Ugno
Dcbljiua O(vor
ilijcba 1.a
Prcc.uik
1\ rai\"
lima J!rla ZH\'arh'aujc:
sl,ojn
Skim 51,oj a
s a
aO
(nun) ( 111111 )
ulije\'o
iisku 'lieu
'::'1
=

.::.J.
0.5 0 I - 2
bel_
"ll
SSg
I 0 I - 2 dod
"
;t
1. 5 0 I - 2
1.. iL'c
0.5 I I - 2 2

I 1.5 1 - 2 2
8
2 2.5 2-4 2
U
3 3 2-4 3
4 - 5 3- 4 4-6 4

5 2 70 50 6-9 4
V
8 3 70 50 6-9 5
12 3.5 70 50 9 - 14 6
_ 1:-.
20 3 - 4 70 50 20 - 30 6
- ---
-
- - -
-
"

12 I SO 60 6-9 5
X
15 1.5 SO 60 9 - 14 5
I I G' 20 2 SO 60 20 - 30 6
108

nij i nacin. Dij clove koji so zavaruj u treba postavili tako da izrnedu tih materijal a postoji
odredeni zazor koji treba do popuni dodatni teeni metal . lzuzetak cine tanid limovi koj i se
pri preme tako da se nj ihovi krajevi prevrate did ~ a v a pa se zavare bez dodatka f iee. lvice
limova debljine do 5 nun obieno se obrade sarno pod pravirn uglom, ali se prilikom
zavarivanj a izmedu ceonih povrsi na ostavi zazor koj i je pri blif no jednak deblj ini lima.
Deblji limovi , pored ostavljanja ceonog zazora, pripremaju se skidanjem, tj . obaranj em
ivica s jedne strane (V) iii s dvije strane (X).
U tabeli 4. IO.T l. prikazanaje priprema spojcva za zavarivanje malerijala-celi ka, izbor
otvora ziska gori onika i debljine zicc za zavarivanjc.
4.11. POSTUPAK ZA VARIV ANJA, DR:lANJE
I VODENJE GORIONIKA I :lICE
Kvalitela vara ovisi od ni za faktora medu koj ima je vodeci faletor iskustvo radnl ka-
variac a, Ij . kako on drZi i vodi gori onik i f icu. Praksa vari oca pokazuje da se adekvatno
zavarivanj e ostvaruje kada se gori onik pomjera u sto je mogucoj ravnomjemij oj mj eri a
Dj OgOVO pomjeranje treba vrsili ncposredno pred posti zaDje temperature 10plj eDj a metal a
koji se zavaruj e. Sarno drZanje ovisi 0 debljini malerijala koji se zavaruj e. Tako, kod lanjih
limova ne smij e se gorionik okretali direktno na mjeslo koje ce se zavarivati jer mofe doti
do progaranja. Kod debelih limova slucaj je drukciji, jer se gori onik usmj erava direktno na
lim. Polozaj gori onika u zavi snosti od debljine limova dati su na slici 4.11 . 1.
a poloZaj gori onika koji se
b
uglavnom primjenjuj e,
polofaj gori onika za limove
"ija je debljina do 2 nun,
c - polozaj gori onika koji se pri -
mjenjuj e kod zavari vanja u-
movadebljineod 5 do l2mm,
d - poloZaj gori onika kod zava-
rivanj a izuzetno debelih u-
mova, preko 15 nun.
Smjer vodenja gorionika je moguc u
lij evo iii desno pa se takvo zavarivanj e
naziva zavanvanje ulijevo iii zavarivanj e udesno.
d
c
n
Slika 4. 11 . 1. P010Zllj gorionilw
V
Kod zavarivanja udesno gori onik se vodi od uj eva u desno. Plamenik ide ispred f ice za
zavarivanj e. Zica se pomj era u krtdnom iIi polukrufnom smjeru, a gorionik se pomjera
pravolinijski . Nakon dldeg kontakta vara i plarnena dolazi do f arenja vara. Ovo zavarivanj e
se kori sti kod zavarivanj a liroova debljih od 3 mm, a iskustvo variaca mora biti veliko.
Na slici 4. 11 .2. prikazano je zavarivanj e udesno.
Zifak gori onika (I ) vodi se slij eva u des no, a fi ca (2) vodi se did ase vara iza gari onika.
Po postupku zavarivanj a, zavarivanje ulij eva se ne razlikuj e od zavarivanja udesno
109

J

, ,
, I ____
Slika 4.11.2. Zavarivanje udesno
SJika 4. 11 .3. Zo.varivanje uJijevo
izuzev u smj eru vodenja zizka gdje se i. izak pomj era zdcsna ulijevo (glcdano od zavariva-
cal. Ovaj postupak Sl! kori sti pri zavarivanj u limova deblj ine do 3 rom. Kod ovog zavarivanja
utrosak acetilena je nesto veei.
Glavni nedostatak ovog zavarivanja je sto se rastopljcni var razlij eva po Uijcbu i pri
tome se obrazuju hl adni varovi .
Na sliei 4. 11 .3. prikazano je zavarivanje ulijevo
4.12. GASNO SJECENJE RUCNIM I AUTOMATSKIM
VODENJEM GORIONIKA
Ova vrsta sjecenja danas je veoma zastuplj ena u skora svim granama industrij ske pra-
izvodnj e. Pojedini materijali ne mogu se sjeci niti jednom drugom metodom scm ove. Sjece-
nje gasom zasnovano je osobinom materijala - metal a i legura metal a da prilikom zagrija-
vanja do temperature zapaljenja izgaraj u posredstvom strujanj a ki si ka.
Da bi sc mogli autogcno rczati metali i legure trcba da ispunjavaj u odredene uslove;
1. temperatura al 'en'a metal a u kisiku mora biti ni h od tacke topljen'a metal a;
2. ' topl ota n.stal a iz jem mctala treba a Je ovoljna diL U-.t rzav
na temperaturi zapaljenja; -
3. luplj.e.nja oksi da-treba...cla je nih od temperature topljenj a metal a;
4. da se (ceni oks qdstranjuje iz f eZa izcliihs\ldU;'m..
Gasno sJecenje vrsi se odredenim gorionikom takozvanim sjekacem u kame se vrsi regu-
lacija smj ek, a ki seonik se dovodi pod znatnim vecim pritiskom u odnosu na smjdu pri
gasnom zavarivanj u.
Na slici 4.12.1. shematski se prikazuj e gorionik za sjcccnje.
I - dovodna cijev za kiseonik, 2 - dovodna cijev za gori vi gas, 3 - venti I za gorivi gas,
4 - venti I za dovod kiseonika za smjesu za gorenj e, 5 - ventil za dovod kiseonika za rezanje,
6 - cijev za odvod ki seonika u gorac (8), 7 - cijev za odvod smj eSe za gorenj e u gorae (8) i
tocki e (9).
Funkcija navedenih dijelova zasniva se na slijedecem:
Kiseonik se dovedi kroz cijev (I) u gorionik, a gorivi gas sc dovedi kroz cijev (2). Ventilom
(3) reguli e se doved gori vog gasa, a ventilom (4) vrsi se regulacija dovoda kiseonika za smjeSu
za gorenj e. Vcntil om (5) vrsi se regulacija dovoda ki seonika za sjceenj e. Kroz cijev (6) edvodi
se kiseonik u gorae (8), a kroz cijev (7) edvodi se smj esa za gorenj e u gorac (8).
110

3
9
10
SIik3 4. 12.1. Gorifmik lJ1. sjdenje
TockiCi (9) sluze za nesmetano kretanje gori onika po materijalu a su na glavi
gorionika. Imaju dva tockiea jedan pored drugog.
Po konstrukei onoj izvcdbi i izak moie bi ti razli ci to izvedcn. a onj e naj bi tniji za sjeccnje.
Na sliei 4. 12.2. prikazanc su razlici te konstrukeione izvedbe
1
2
Z 1
1--
I r
--
ai
h)
<) d)
Shka U2.2. K(lnstrukcione itvedbt: fjtakn
Na sliei 4. 12.2. pod (a) prikazana je konstrukeiona izvedba ziska sa potpuno odvojenim
kanalima za gori vu smj esu i ki sik za rezanj c. Nedoslatkom ovog zii ka smatra se 10 51 je
sjecenj e moguce sarno u jednom smj eru. Zizak sa slike (b). jeste stepenasti sa paralelnim
kanalima i ov'li hi.ak omogucava sjccenj e u jednom smjcru. Zizak sa prslenastim-koneen-
lrit nim kanalima prikazan jc na sliei (e). Ovim zizkorn moguce je vrsiti rezanjc u svim
srnj crovima.
III

Blok-f if ak jc prikazan Da sliei (d) i sa ovim fiZkom jc omogu,:cDO rozanjc u svim
smjerovima. U dijelu blok-ziika Dalazi se eentraini kanal sa vecim brojem olvora
kroz koji izlazi OIVori su smjesteni u kODcentri cnom krugu. Za sve navedene zit kc
smj eSe aceLilena i kisika dovodi se kroz kanal ( 1) a kanalom (2) dovodi sc kisik za rezanje.
U zavisnosti od izvedbe tockova gorionicima se moze rezali kruZDO, pod uglom i u udu-
blj enjima. Na slici 4.1 2.3. prikazani su navedeni primj eri mogucnosLi sj ecenja.
0) h) c)
Slika 4.12.3. Primjeri mogu( tl os(i sjecellja
Odstojanje izmedu lima i gori onika reguli k se pomaeu tockiea, a rastojanj e zavisi od
debljiDe lima koj i se sjece. Za Ii move debljine do 50 mm prilikom sjecenj a odstojanje
izmedu gorionika i lima je 3 do 5 mm.
debljina lima od 50 do 150 mm sjece se uz razmak od 5 do 8 mm,
za limove debljine od preko 150 rom razmak za sjeceDj e je od 8 do 13 rom.
Imamo dvije vrste sjeecnj a i la: rueno i masinskQ. Rueno gasno sjeccDjc karaktcrisc: ci-
jena urcdaja za sjecu je ni ska, pojednostavljeno rukovanjc uredajem, veoma lahka prilago-
dljivost radnim komadima, pogodnost za rad na terenu, pagadnast za rad na Depri stupaenim
mjestima.
Ncpovoljne strane gasnog sjecenja suo mala brzina rczanja, dosta velika potrosnj a
gasova, povrsina reza je neravna, preciznost mjera reza je mala. Na rucnim plamcnicima
ugraduj u se mali uredaj i sa pagonskim mehanizmam. Gasno masinsko rezanje omogueuje
ravDomjernu brzinu pornaka i osigurava kvalitelnU obradu pavrsinc.
Uz abradu zlj ebova amogu':ena je izrada dijelava raznih oblika sa veoma velikom
taenoseu mj era.
Razvojern industrijc javlja se patrcba za razvojem da najsavremcnijih automatiziranih
urcdaja sa numerickim upravlj anj em procesa rezanja kad kojih je vodenje prema naprijed
propisanom i pripremljenom programu. Dodavanjem silicij-dioksida ili zeljeznog
gasnom sjecenj u omogucava se rezanjc melal a kaji se ne mogu sjeti bez dodatka silicij-
dioksida iii zelj cznog praha. Dodalni imaju zadatak:
da odstrane oksidni sloj sa povrsine metala na mjestu rezanja,
izgaranjem oslobada se dodalna koli ei na toplote bez koje se poj edini melali ne bi
mogli rezali,
da utj eeu da rastop metal a bude zitkiji i kao takav se InkSe izbacuje.
Na ovaj naci n sc mogu rezali i rue no i masinski nehrdaj uCi i vatrootporni cclici, bakar,
aluminij i njihove legure, sivi liv itd., kao i nemetali, beton i sli cno.
11 2

Piralljo za pOl1avijanje gradiva
I. Sta je ro obrada metala spajalljem 1
2. Koje su vrste spojeva 1
3. Sta je to zavarivanje?
4. Koje su karakteristike zavarivanja ?
5. U cemu se sastoji postupak gasnog zavorivanja?
6. Od eega se sastoji smjesa za dobijanje plamena fwd gasll og zavarivanja?
7. Sta se ubraja u opremu za gasno zavarivonje?
8. Od tega se sastoji jednostepeni venlil ?
9. lz cega se sasto)i gorionik za niski prit isak?
10. Kakva je razlika izmedu gorinni/W za niski pririsak i gorionika za visoki pritisak?
11. Koji su pontocni materijali za zavarivanje?
12. Koje su vrste i karakterislike plamena?
13. Na koji llaCin se vrsi podeJl vanje pil meno?
14. Kako se vrJi priprema sava za zavarivanje?
15. Koji je postupak zavarivanja?
.16. Kojaje razl ika ivnedu zavarivanja udeSllO U odnosu na zavarivanje ulijevo?
17. 'j(oji su to uvjeti koje materijali moraju ispunjavQti do hi se nwgli gasno rezat"?
" Koji je zadatak dodatnih pra.'ifwva :'
4.13. ELEKTROLUC:NO ZA VARIV ANJE
ll.spOS\al{om stll.ljRGg koj e se uspostavlja dod i-
rom elektrode i me koji zeli obiva se,
o se odvoji elektroda od IlIttala za OlQFOO8111l odste
Elektri cni luk daj e potrebnu toplotu
za e et:trolucno zavarivanje.
Uspostava elektri cnog luka shematski je prikazana
na slici 4. 13.1.
Tern eralUra koju stvara elektricni luk dostiZe i do
4& C DuZina e e cnog a 0 .cno je jedn a pre-
tniku elektrode. Dakle, duZina eiektricnog luka regulise
se prema tipu eiektrode, tj. prema nj enom precniku.
/
,.... c1cklrodn
. pol
I
% +pol
Slikn 4.13.1. Usposrava d ektritnog
luka
4.14. STVARANJE I ODRZA V ANJE ELEKTRlC:NOG LUKA
Dakle, kako smo kazaJi , ':!.ektri oni luk clelrngd0
etala koji se zavaruju. Napon stru e zavar.van a Je...lZIIledu 20 60 V, a acma.sll'1ljeza
zavarjYalltej,z,nos l pr! 1 SO do 200 AL u posebJlim slucajevima za vruce zavarivanJe.v do
800 A. Pri elektrolucnom zavarivanj e topljenjem, uslijed djel ovanja magnetnog polja,javlja
8 TEHNOLOGIJA OBRADE I
113


n) c)

=
T
Slika 4.14. 1. Ugao eiekl rotit! i oclslOjanjt! la
sc skretanjc clektri cnog luka. Pri prolazu
elcktricnc struje kroz clektrode i kroz
metal koji se zavaruje stvara se oko njih
magnetno polje, koj e skreee elcktricni
luk sto izaziva prskanje kapljica, nepo-
tpuno uvarivanje i losiji var. To se
otkl oniti pravi lnim odri.avanjem elektri
cnog luka a sto se naginjanjem
elektrode u odgovarajuCi polozaj i odgo
varajutim ostoj anjem elektrode i metal a
odri.anje dt!ktrienog /u/w koj i sc zavarujc.
Na slij edecoj sli ci, slika 4.14. 1., pri-
kazan je shcmalSki ugao elcktrode i odstojanjc za odrZanjc elcktricnog luka.
PoloZaj (a) elcktricnog luka u pocetku zavarivanja, (b) poloZaj luka u sredi ni i na kraju
sava poloZaj (c).
4.15. IZVORI ELEKTRICNE ENERGUE I OPREMA
ZA ELEKTROLUCNO ZA V ARIV ANJE
Za izbor izvora clektri cne energijc sagledavaju se odrcdeni faktori koji su veoma bitni
u izboru. Ti faktori su vrsta elektricne struje, vrsta izvora, mogucnost posluzivanja vise
radnih mjesta itd. Vrsta elektri cne struj e odreduj e se na osnovu vrste materijala koji se
zavaruje, debljine rnaterijal a, nac ina zavarivanja, vrste dodatoog materijal a. Izvori elekt<i
cne struj e za zavarivanje smo pa izvore neizmjeni cne struj e u kojc spadaju tra-
nsformaton i pretvaraci i na iz.;ore,ednosmjcrne struj c u koje s ispra-
agregau i sl. ).
edu a (; e ori scene i ori. Transfo torj se koriste za
elcktrol'!fno OI eno zavarivan je c1ektrodarna za zavm'jyanlc EpP (elektrolucno
zav ' ViIl1je-pOc! zastitnim prahom) i za TI G'zaY.iv,anj . emalSki, ciji jc
svitak pomican-prikazan Je na'SliCi 4.15. 1. -
Kada kroz primarni svitak (veei broj narnotaja tanje '!. ice) protece struj a - naizmjeni cna,
oko ovog svitka stvara se promjenljivo magnelSko polj e. Dio magnelSkog polj a koj i sj ece
svitak sekundami (manji broj narnotaja deblje '!. ice) indukuj e se u nj emu ttv. indukovana
struj a. Sekundarni svi tak je pomi can u odnosu na primarni. Promjenom odstojanja medu
narnotaj ima mijenj a se i karakteri stika izvora struj e (napon i jaeina). Transformatori novije
konstrukcij e imaju pomienu kotvu. Kod ovih transformatora svici se nal aze na jezgru
transformatora, jedan nasuprot drugoga a izmedu njih se nal azi pomi ena kotva. Dio
magnetoog polja prolazi kroz tu kotvu, dok drugi dio se zatvara preko dij ela jezgra na kojem
se nalazi sekundar. Pomicanjem kotve mijenja se i prenesena energija. Pored ovih transfo-
rmatora, koji je prikazan na slici 4.15.2., u praksi se primjenjuju i drugi transformatorL
11 4

Slika ~ . 1 5 . 1 . Transjormaror sa pomitnim
svilkom
cj e/ukllpni flJk
mogndnog
pOljff
(pomil naJ
Slik:l 4. 15.2. Transfoml11tor sa pomitnim
Jcmurom
Upotreba transform. tora kao izvora elektricne struj e za elektrolucno zavarivanje she-
matski je prikazana na sli ei 4. 15.3. gdje se;
I
Slika 4, 15.3. Upotreba transfonnatora
Struja napona iz gradske mreze dovodi preko sklopke (4) i osiguraca (5) do primarnog
namotaja (2). Indukovana struja u sekundaru (3), ni skog napona i velike jacine, dovodi se
do mjesta zavarivanja. Jedan provodnik prikljucuje se za drZac elektrode, a drugi za metal
(u praksi se kafe masa za metal). Regul aeija napona, odnosno struj e za zavarivanje VIsi se
pribliz.avanjem iii udaljavanjem porni cnog svitka primarnog prema sekondarnom svitku.
Ovo se postize pomieanjem toCki ea (8) i vretena (9) na kome se nal azi uredaj za pomjeranje
primarnog svitka. Prirnicanjem primarnog svi tka sekondarnom dobit ce se jaea struja, au
suprotnom ce struja slabiti .
Pretvaraci frekvencije su izvori naizmj enicne struje sa povi senom frekvencij om, koja
pospjesuj e odaavanje elektricnog luka. Ova vrsta se rijetko koristi jer su veom. skopi.
Ispravljaci za zavarivanj e, zbog povoljnijeg opterecenj. mreze, se prikljucuj u n. tro-
faznu mreiu. U njima su ugradeni trofazni transformatori i elementi za ispravljanje. Kao
ispravlj acki elementi kori ste se si licijske iIi germonij eve diode iii selenske ploce. Diode se
8' TEHNOLOGIJA OBRADE I
t t5

m.f:k; , :,sc $ ; , ...
Slc:.uljka
h'abcb:ke s{1ojnice.
.\1(I.f ku nag/m'na
J1uska m ell d
S lika 4.15.4. Pr i/)or knj i SI! korisri lfl eil' klroill CtlO l.ilvarivat ljt!
11 6

vi se kori sle u odnosu na ploee zbog svojih veoma dubrih osobina kao slo su; vi si slepen
iskorisccnja, dozvoljeno opterecenje na povi k ne lemperalure ild.
U opremi za elektrolucno zavarivanje kori ste se odredeni pribori koj i omogucavaju
normal an tok proecsa zavarivanj a.
U I j..pcib adau; klij esla za d,.zanj e elektrode iii navoni drZac elekrrode, slezar
za mas.u iii vijeanc slezaljke maska (nagJavna .. 11a, ablovske spoj niee ild.
Na-sIlei 4. 15.4. prikazanje pn or za rueno eJe tro ueno zavanvanJe.
4.16. ELEKTRODE ZA ZA VARIV ANJE
.I2.ektrodc zavarivanc odielili smo na ugr ene i metalne elektrode.
UgIjene a elitrode izraduju se od relortnog a ili afi la kao s. e uzine do 800
\ ----
mm precnika do 3D mm. Korisle sc samo za uspostavIj anj c i 0 avanje eIcktrCnQg-l uka.
Metalne eIektrode sc ugIavnom . konste
luka i aD aodaln. rrrntertl o-za-obr uka. U praksi se najvi se
up eeli ene elektrode. Celi ene elc1<tf6de za'Clektrolut no zavarivanj e prema,zgle-
du i izvedbi sc dijele na:
- gole eiekt><>de,
elektrode s jezgrorn,
oblozene elektrode i
elektrode s omotacem.
Na sli ei 4.1 6. 1. prikazane su,
shematski, navedene elektrode.
Na sliei 4. 16. 1. Ca) prikazana
je gola elektroda koj a se primje-
njuje uglavnom za zavarivanje ista-
smjemom struj om. Obicno se iz-
raduju izvlacenj em u obliku zice
namotane u koturovima, valja-
njem i livenjem. Mogu bi ti zare-
nc, nezarenc, ponikJovanc, poba-
krene itd. Elektricni luk proizve-
den golom elektrodom je nesta-
bilan, zatim dolazi do vami eenja
pri radu, ne slvara sc zalltitni sloj
pa je i say nezasti cen, sto sc sma-
tra kaa glavni nedostatak ovih
elektroda. Uglavnom se upatre-
blj avaj u u zallticenoj sredini. Do-
bra strana ovih elektroda je gto su
puna jeftinije.
0)
h)
c)
d)
, )
f)
g)
r----'--
-E-
-=+E-
......
"""""""''''
F---T
Sl ib 4.16. 1. Elelarotle za zavarivanj e
"
a
"
117

Slika 4. 16.1. (b i c) prikazuje obl ozene clektrade. U odnosu na gale clektrode ave ele-
ktrode su oblozenc pa se po tome i razlikuju. Oblozene clektrode upotrebljavaju se za
elektrolui'no rueno zavarivanje ugljenii'nih i legiranih eelika.
Elcktrode s jezgram prikazane su na istaj slici (d i e). Ove elektrode proizvode se u
abliku tankih cij evi koje su spolj a gole, a im je ispuDjena odgovaraj uCim materi-
jalom u obliku jezgra. Jezgrom se stabil izuje elektricDi luk i stvara troska. Ovim
elektrodama se poboljsava cvrstoca vara.
Na slici 4.16.1. (d) - c - je jezgra elektrode.
Na slici 4. 16.1. (c) - e jc limeni plast koji spreeava ispadanje sredstva za zavarivaoje.
Dvije elektrode sa omOlacem su prikazane na slici 4.16.1. (f) i (g). Ove elektrode su sli eDe
cicktrodama s jezgrom. One imaju omotac od azbcsta (a) dak sc maze i Daci namolaj tanke
aluminijske zice (k).
Ove elektrode se koriste prilikom zavarivanja naizmjen.icDom slrUjom. Radj lakseg
snaiaZenj a i pravilnog izbora pri kupovini i prirnjeni elektroda, elcktrode imaju svoje oznake
a i svoje nazive koji su sve cesee u prirnjeni.
Primjer oznake elektrode je slij edeci:
EXXXOXX
( I 2 3 4 5 6 7) ./
I Opea aznaka, slovo E oznacava naziv proizvoda-ELEKTRODA.
2 Oznaka zatezne cvrstoce
3 Oznaka za izduzenje
4 Oznaka za zi lavost
5 Oznaka vrstc plasta
6 Oznaka poloZaja zavarivanja
7 Oznaka vrste SlrU je
Oznaka zatezne cvrstoce, oznaka izduzcnja i oznaka zilavosti spadaju u mehani cke
asobjnc. Vrijednost avih osobina ustanovljene ispitivanjcm cistog vara prema propisanim
uslovirna, upisuje se u ozoaku arapskirn brojkama od 0 do 5 (za i' vrstoeu od 0 - 6) gdje brojke
zarnjenjuju odgovarajucu vrijednost (dobivenu ispitivanjem probnih uzoraka-epruveta).
Metalurskc karaktcristike tj. vrste obloge oznacavaj u sc vclikim slovom abecede,
kako slijedi:
A lcjscla obloga,
B bazicna obloga,
C ccl ul ozoa obloga,
o obloga,
R titanska obloga i
V obloga razli ci ta od oznacenih sa A,B,C,O i R.
Arapskirn brojkama od I do 4 vrsi se oznaka nacina zavarivanj a (polozaj):
I u svim polozajima i smj erovima,
2 u svim poloZajima, osim u vertikalnom smjcru u smislu odozgo nadole,
3 u ceonom i ugaonom polozaj u i u zljebu,
4 u ugaonom polozaju.
118

Oznake prema vrsti struj e uDosi se arapskim brojkama ad 0 do 9.
Elcktrode A,O i R upotreblj avaj u se za iSlosmj emu i naizmjenicnu struju.
Elektrode B I C upotreblj avaj u se za iSlOsmj emu struju, i to na pozitivnom polu (neke
clektrode i za naizmjeni cnu struju).
Precnik i duzina elektrode su propisani slandardom:
elektrode precnika 2,5 mm (precnik zice) proizvode se u duZinama 200, 300 iIi
350mm
elektrode precnika 3,25, 4,5, 6,8, i 10 mm u duZinama 350 iii 450 mm iIi vik
Primjer oznacavanja:
El ektroda E 324 0 22 ima slijedece karakteristike
E elektroda
3 minimalna zatezna cvrsloca 480 N/mm2
2 minimalno izduZenje - 18%
4 udama zilavost 0,8 J/mm
2
o obloga
2 zavarivanje u svim polobjima osim u vertikalnom i
2 zavarivanje istosmjernom iii naizmj eni cnom strujom. -
4.17. PRIPREMA SA VA I OBLICI SAVA ZA ZAVARIVANJE
Izgled, odnosno oblik sava zavisi od nacina vodenja elektrode, zatim ad njenog sastava,
pa i ad samog polozaja Elektroda mOra da se krece, ne smije da miruje. Oblici
su raznovrsni , a koji oblik ce se primjeniti zavisi ad medusobnog poloZaja predmeta. Prije
potetka zavarivanja mj esta koja se zavaruj u moraju se dobro ocistiti ad eventualnih neci-
sloea, zalim odmastiti, i oCistiti ad hrde, boje itd. Izuzetnu opasnost ci ne naslage olovnog
minijuma. Olovni minijum se pri zavarivanju isparava i stvara otrovan gas, koji je ubitacan
za zdravlje radnika koji vrsi zavarivanje. Komadi materijala koji se zele spojiti zavarivanjem
pored Ciscenj a po potrebi se mogu brusiti i njihove ivice, da bi se omoguCilo da var efika-
snij e spoji malerijal. Say se prije pocetka zavarivanja ojacava uvrtanjem celicnih vijaka u
gvozde, sto je prikazano na slici 4.17. 1.
Zavareni spojevi dobivaju oblik pre-
rna medusobnom polozaju dijelova koji
se spajaj u, kao i prema obliku njihovih
zavareni h kraj eva.
Najvaioiji oblici zavarenih spojeva
predstavljeni su u tabeli 4. 17.T. I., dok su
glavni clementi vara prikazani na slici
4.17.2., gdje slika pod (a) prikazuje gla-
vni elemenat suceonog spoja, a slika pod
(b) glavni clemenat ugaonog spoja, gdje
je:
Slikn -1 , 17.1. Ojatuvunje fava prije 1JNurivanja
119

I osnovni materijal, 5 varenja,
2 var, 6 tj eme vara i
3 uvar, 7 korij en vara.
4 prc!azna zona,
Tabe1a 4.17.T.l. Oblici zavarenih spojeva


spoj
Prcklopni
spoj
Spoj sa
,,('ziconl

spoj
T - spoj
Kosi
T - spaj
Krll'.ni
( ukrs lli ) s poj
vgckrnki
spoj

spoj
Prirubni
5UCCOll i spoj
Prirubni
ugaolli spoj
Prirubnj
Ifokmk.i s poj
4
120
POI)fcClli IH'CSj ck SpOjll
i:i22ZiJ



f1==

bS41>?dI
CS' fZlZ2Z'
ill





3 5 (j 1
I I I ;
I iii
,
7
oj
I
\
\
e
" -0
Obj nsnjcnj c
Spoj nustaje zavari vll njcm di jclovn c.iji 5C kraj<. ... j
lja\' llju. Kmjevi koji sc succljavaju lTIogu l.lI lvnnll j ug:1O
u graJlicamu od 160 do 200,
$I)oj nuslaje l<lvari vunjcm dijelovu koji se prekl upaju.
PrckJopnc spojcvc.1I nnccl u. (reba il.bjcgav,ui .
Spoj naslno privarivnnj clIl ve;cicc (trJ. kc) na dijelovc
koj i se Sp:ljnjll.
Spoj naslno z.avnri";'Uljcm dvijc Irake jLi profi ln poJo-
"cnih icdan lin clrufi .
Spaj ll aSlao i'.itvuriv'lIljCI11 dvu dijela pod uglorn od 90,
Spaj 11(\SlaO z..warivanjcm dva dijcln cij i krajc" j 1_1kla-
(Juju proi7.volj:U1 lI gao.
Spoj naslao z:l vari wmjclll triju dijela koji se ukdlajll .
Spoj 1ll1slno Zo:lVuri vafljcm krajcvll dV.1 dijcla. koja 5C
sll ccljo:lvaju sa lrcCim. pribli t no upr:l\' nim na nj ih iii
su vige limovll pod razlil'itilll uglovilllu.
Spoj n:lstao kmj eva dvaju dijelovn. koji
meduso bnoL1k.1apajll izvjcs lan lI gno.
Sl' oj naslao z.wilfivll lljem povTIl ulih kmjcva dvUj ll dije-
lova, koji se suceljavaj u.
Spoj naslao zavari vanjcm pdljubljcnih krujcvn dvaj u
ctijelov<l. priblil.no upmvni ll medllsobno.
Spoj naslno l.3vari vanjcm povmutih krajcva dvaju
ctijeJ ova. koji se s uccJj rwaj u sa upravnirn nn njih.
Sti ka 4. 17.2. Glavni dt:mt!tlIi vara



()= J 5 mm d=5 /5 m/tl
III/'n 60
1-.1
= / S - ;J() /lIITI
() = IS -.J(J 111m ,) = 15 - .JO 11/11/
() = 15 - 40 /filii
Slikn 4. 17.3. Priprema I;mo\lo l.fl suteono zpvarivullje
/)= 5- / 5",111
min JOo
1-J
() > 40 ",m
Na slici 4.1 7.3. prikazana je pri prema limova za suceono zavarivanj c, a no slici 4. 17.4.
pri prcma limova za ugaone sastavkc.
6 = 10 - 20 111111
6 > 1S 1111/1
Sitka 4. 17 A. Priprema limova ugaoll ih SO.fUlvakn
4.18. POSTUPCI RUCNOG I MASINSKOG
ELEKTROLUCNOG ZA VARIV ANJ A
6> J5 mill
Elektrolucno zavarivanje danas ima naj siru primj enu u industriji spajanja cclicnih
konstrukcija i zavarivanja znatnog broja dijelova od obojenih melal a i legura.
U praksi se primjenj uje vi se postupaka zavarivanja, koji se medusobno, manj e iIi vi se,
razlikuju, pa posrupke elektrolucnog zavarivanja melalnom elektrodom svrslati u
dvijc grupe:
elektrolucno zavarivanje u slobodnoj atrnosferi i
elektrolucno zavarivanje u zastitnoj atrnosferi.
121

4.19. VODENJE ELEKTRODE
Vodenj e elektroda se na naei na eija primjena je
uslovljena oblikom sava i nj egovom i odredenih drugih
okolnosti .
Na slici 4.19. 1. shemalSki su prikazani naeini vodenja c1e-
ktroda.
Prvi i drugi nacin se primj enjuj e kada je say uzak, a mogu se
upotrcblj avati i kao prvi sloj vara pri zavarivanju V i X sava, 3,
4 i 5 naoin sc primjenjuj c za sire za zavarivanjc iznad
glave primjenj uju se varovi (3) i (4), dok se naci n (6) kori st i kod
vertikalnog zavarivanja.
Pitanja za ponavljanje gradiva
1. Sta je elektrolucno zavarivanj e?
2. Ka/w se vr.<i stvaranje elektricnng lu/w?
Slika 4. 19.1 . Nabn; moguceg
yodtmja d ektrode
3. Koji su izvori elektril ne energije za elektrolul no zavarivanje?
4. Koji se pribar karisti za elektrolul na zavarivanje ?
5. Nabrojati vrste elektroda?
6. Kojije naNn oznacavanja elektrode?
7. Koji su naNni vodenja elektrode?
8. Kada se upotrebljava ravno vodenje elektrode?
KTROLUCNO ZA VARIV ANJE POD ZASTITNIM GASOM
(TIG, MIG, MAG, ARKATAM, ARKOGEN I PLAZMA)
Priiikom elektrolucnog zavarivanja pod gasom koriSceni postupci za
zavarivanje S11 :
l'oJjrmnol'u t:ldarodll ___
... 0,
"-:' .', \..- IV., -
__ ...... ',. ,,' .. : : . .., _ ..... "T "

.... ... ... , .. . _ ..... ...... .. ..
- - -.....;..-r : ....... .. , - ..... i' i
=-..- . ...-. ... : ... .... .... .. t-o.,' .
:-:. . .:.. .. .. ' .. . ...... ...
-- , .... ---.
'
Slikn 4.20. 1. TIG postupak zavar;vonja
elektrolucno zavari yanje sa netopivom
elektrQdo IGh.
elektrolucno zavarivanje u plemenitom
gasu sa topivom elcktrodom (MIG) i
elektrolucno zavarivanje u ugljen-dio-
ksidu sa topivom elektrodom (MAG).
Elektrolucno zavarivanj e u zaWtnoj almO-
sfcri argona sa netopivom elektrodom (TIG-
Tungsten Inert Gas postupak).
Na siici 4.20. 1. shemalSki je prikazan proces
zavarivanja kod TIG postupka.
Za ovaj postU\?ak clektrolucno zavarivanja
koristi se volframova netopiva elektroda kOJ

uspostavlja c1cktricni luk i stvara toplOUlU energij u d k se osnovnU dodatni materijal topi.
"Argon kao zaStitni gas sc aovodi-na mjcsto topljtnja metala. Zavarivanjc se tako obavlja u
za!ticenoj atrnosferi. Postopak zavarivanja biti rueni iii aUlomatizovani, dakle, vode-
nje dnaca moic bi ti rueno iIi aUlomatjzirano.
Struja zavarivanja biti istosmjema i naizmjenii:na. U zavisnosti koja vrsta meLal a
se zavaruje pri mjenjuje se i odgovarajuca struja. Tako se, zavarivanje al uminij a, magncz.ija
i njihovih Icgura vrsi upotrcbom naizmjcnicne strujc, a svi drugi melali 7..avaruj U se primje-
nom iSlosmj emc struje.
Kad ovog zavarivanja zavarcni spojcvi su visokog kvalitcta, karakleristicnog izglcda sa
cis 10m povrsinom, smanjena je dcformaeija zavarcnog spoja ild.
Kad sc vrsi rue no zavarivanjc varilae mora imati bogato iskustvo. Urcdaji Z3 TIG pastu-
pak zavarivanja saci njavaju:
dnae c1ektrode sa potrebnim prikljuccima,
boca sa pUDjenjem argona,
redukcioni ventil za argon Da kome jc ugraden pokazivac pritiska,
komandni ormaric sa ugradcnim: rc1cj nim Skl OpOlll , vremcnsk.im prckidatem,
visokofrekventnim generalorom itd.
izvor struj e zavarivanj a,
prikljucak na mrezu i
priklj ucak za vodu.
Elektrolucno zavarivanje u plemenitom ga-
su sa lopi vom elektrodom (MIG-Metal Inert Gas-
-postupak). Elektricni luk kod MIG postupka zava-
rivanja uspostavlja se izrnedu i iee koj a je uj edno i
dodatni materijal i materijala koj i se zavaruje.
Na slici 4.20.2. shematski je prikazan ovaj pos-
topak zavarivanja.
Zastitni gas argon sc upotrcbljava kao zastila
od ;; Ietnog utjeeaja gasova.
Zastitni gas argon zaSti cuje od ;;tetnog utjeeaja
gasova i zraka kaplj iec metala u luku, kupku i
usijani say koji sc hl adi.
Elektroda kojom se vrsi zavarivanje je gola zicn
u koluto od odgovaraj uceg materijala. Sam posto-
pak zavarivanja moze biti poluaulOmatski i automa-
!lea :.JJ
argon
.'OOa
tski . Ovim postupkom zavarivanja zavaruju se alu- Slik:l 4.20.2. MIG postupa.X.1.,O"ar;vunja
minij , bakar i nj ihove legure i visokolegirani ce\ik.
Elektrolucno zavarivanje u uglj en-dioksidu sa topivom elektrodom (MAG posto-
pak).
zavarivanj e kako se jos naziva i CO
2
zavarivanj e topljivom elektrodom
danas se veoma cesto primjenj uj e.
Uredaji za MAG (elektrolueno zavarivanj e u uglj en-dioksi du sa topivom elektrodom)
123

mala
,":Ii'.
podfJItjlJ jalim. SlfUft
lirK'lJ l
plinom
JwlJlJl to
I
f'ij nuwdr ''fIndl s I
.. I
: ulat. ,."u" til _ ....:lIj
hlndlmjr _ ._"_0- _ ._-'
t-\ konltJntN _ _ . ,
I I
L ._ . __ . ..J
pahl koblUl'a
b'tlr ZQ :prorironje
= iii -
0-+--'1 Z/I,'an
o
ra1!k
knbrll.a
, mill; mmDlI
Sl ika 4.20.30 MAG urt!daj ZJ1 zavarivanjt!
zavarivanje razlikuje se od MIG uredaja u dovodu zastimog gasa i dodamog materijala.
Shematski prikaz MAG uredaja za zavarivanje prikazan je na slici 4.20.3.
U driac za zavarivanjc dovodi se fi ca (dodami matcrij al). Na izlazu iz driaca aalazi sc
koataktna cijcv i koataktna vodilica, koja omogucuje prijelaz elektricae eaergije sa kabla
na f icu za zavarivanj e. CO, kao zasti tni gas dovodi se kroz sapnicu cijevi ma iz celi cne bocc.
Driae za zavarivanj e hladi se vodom iii zrakom. Istosmjerna struj a je kod ovog postupka s
elektrodom spojenom aa plus pol. Za zavarivanj e se smije korislili sarno speeijalna ziea eiji
j e presjek okrugao sa glatlcom povrsinom i cistom povrsinom. Ziea je prekriveaa tankim
slojem bakra radi bolj eg provoda elektricne energij e i duze postojanosti.
Ziea sadri i, tj. mora sadriati odreden postotak mangana i silicija, a njen sastav je
propisan. Ovim postupkom ne mogu se zavarivali obojeni metali zato sto uglj en-dioksid
oksidirajuce dj eluje na njih.
ARKA TOM postupak spada u jedan od postupaka elektrolucnog zavarivanja u zastit-
nom gasu. Kod ovog po stupka vodonik stvara zasti mu atmosferu oko krajeva elektroda i
na mjestu zavarivanja, cime se spreeava stemi utjecaj kiseonika i azota iz zraka. Osim toga
vodonik vrsi redukciju oksida vara.
Na sliei 4.20.4. shematski je prikazan ARKATOM postupak zavarivanja.
Elektricni luk se stvara izmedu dvije elektrode (I) i (2) od volfrarna precnika 1,5 do
3mm; (3) i (4) su prikljucne cijevi kojima se dovodi elektricna struja u elektrode (I) i (2) i
vodonik u siskove (5) i (6); 7 - je dnae za rukovanje;

6 9 R oJ
Sliku 4.20.4. ARKA TOM pOSiupak
zavarivunja
124
8 - rueni toeak za podesavanje zazora medu elektro-
dama i 9 - stimik.
Pri prolasku stru je, clektrode se uzare bijclo a
izmedu njih stvara se elektrieni luk. Uzarene elektro-
de i elektricni luk prouzrokuju cijepanje moleku-
Iskog vodonika (H
2
) u atomski vodonik (H
2
2H),
pri cemu se vei.e znatna koliCina toplote. Pri izlasku

struje vodonika iz siskova, nj egovi sc atomi sjedinjavaj u, u molekule (2H -+ Hz), a pri tom
so oslobada znatna koli cina toplote, koja povetava tempcraturu luka do oko 4000 DC, koji
topi materijal na mj estu zavariv3Oja. Zavariv30je se mofe vrl ili uz dodatni materijal iii bez
njcga.
Ovakav postupak se pokazao veoma efikasan kod zavariv30j a celi cnih Iimova debljine
do 10 mrn. ARKA TOM postupak se efikasno primjenj uje pri zavariv30ju mesi nga, olova,
al umi nija, bronze ild.
Zavarivanje m o ~ e bi t.i rueno iI i automatsko a zavareni say irna veliku cvrstocu i iste-
glji vosl.
ARKOGEN poslUpak zavariv30ja je postupak gdje se zagrij av30je predmeta ubrzava
plamenom aeclilenskog gori onika. lako je ovim postupkom zavariv30je veoma brzo, zbog
skupoee i drugih faktora ovo zavarivanje se rij etko kori sti.
Zavarivanje plazmom: Ovo je jed30 od novij ih postupaka zavariv30ja topljcnjem.
Toplj enje metal a vrsi se toplotnom energij om elcktri enog luk. u gasnoj plazmi LZv. kameni
luk.
Na sliei 4.20.5. shematski je prikaz300 zavarivanje plazmom.
Gori onik za zavariv30je plazmom
sastoji se iz volframove elektrode (I)
koja slul. i kao katoda i bakame ml a-
zoice (2). Elektroda i ml aznica se za
vrij eme rada intezivno hlade vodom.
Elektricni luk pri radu se odaava iz-
medu volframove elektrode ( I) i pre-
dmeta (3) koji se zeli zavariLi. Gl avni
luk se pali preko visokofrekventnog
namotaj a (HF) uspostavlj3Oj em pomo-
cnog luka izmedu volframove clektro-
de ( I) i bakarne ml aznice (2), koja u
ovom slueaj u sluZi kao pomocna 300-
(+)
Slika 4.20.5. Zavadvanjl! pJalJT10m
5
3
da. Pomocni luk, nastao izmedu elektrode i mlazniee, dovodi do jonizovanja gas a u otvoru
ml aznice stvaraj uci g1avni plazma- Iuk (4). Plazma nastaje disocijacijom i jonizacij om
radnog gasa u pistolju za zavariv3Oje. Kao radni gas uglavnom se upotreblj avaj u azot i
argon. SuZeni mlaz pl azme je okruZen zastitnim gasom-omoLacem zastitnog gasa, koji stiti
rasloplj eni metal od oksidacij e i sLabilizuje glavni luk. Kod zavariv30ja celika, nilda itd.
kao zastitni gas upotreblj ava se argon uz dodatak 5% vodonika.
4.21. ELEKTROLUC:NO ZA VARlV ANJE POD ZASTITOM PRAHA
Ovaj postupak elektrolucnog zavariv30ja pod zastitnim prahom (EPP postupak) moze
se primjenji vati kao poluaulomatski i automatski. Izmcdu zice i predmeta koji se zavaruje
stvara se elektricni luk. liea sluZi i kao dodatni malcrijal za zavarivanjc. Elcktrolucno
125

,
zavarivanjc pod zaStilom praha veoma cfi kasno sc primjenjuje pri zavari vanju legiranih.
Di skolegiraDih i ugljeni cnih celika cij a je debljina prcko 2 rom. Pri zavarivanju se kori sti
odgovaraj uta f iea i prah.
Ovim postupkom mogu se vrsiti spajanja zavari vanjem sarno u hori zontalDom polofaju.
PoslOje rawi postupei zavarivanj a pod zastitom praha, a najceste upotreblj avani pos-
tupei suo
l
sistem EPP zavari vanj a sa jcdnom i dvije f iee, cij i polofaj ziea maze bi ti jedDO
pored tlruge ili jedna i za drugc i
EPP postupak sa dvije glave.
Na sliei 4.2 1.1. shematski je prikazan postupak EPP zavarivanj a.
ormodc
_ ._ ._ .- ._ ._;..:::=.::;:- 1
kotllr
1,_._ I Inup't;-;rii'f!"
I ' 17\
I I \.A )
L __ ,
J ' --:ZVORI '- l
L I . = UW'''Kul I

I
j
Slika 4. 21.1. EPP postupak zavll rivanja
Ziea koja je Damotana na kotur automatski se odmotava odredenom brziDom i usmj erava
u praveu pri premJj enog zlijcba. Pri postupku zavarivanja dovode se zoatne koli eine zastit-
nog praha na mj esto spoja i pokriva elektrieni luk. U podrueju zavarivanj a, zastitni prah se
topi i stvara zastitnu trosku koj a vrsi pokrivanje rastoplj enog metala.

LEKTROLUCNO SJECENJE-REZANJE
-.
)
Za elektrolucno rezanj e mogu se primjeniti dva postupka ito:
elektrolucno rezanj e suplj om elektrodom i ki sikom, i
elektrolucno rezanj e uglj enom elektrodom.
Na sliei 4. 22. 1. prikazano je shematski elektrolucno rczanj e suplj om elektrodom i kisikom.
OXY -ARC je naziv za suplj.9m elektrodom ciji se postupakzasDiva
Da topljenju metal a elektri cnim lukom, a u tecni metal se kroz suplju metiilnu
eiektwdUJIp.uha'la ki sik pod
Predmet (I), Da sliei 4. 22.1. , sei9grij ava elektri cnim lukom i topi dok se kroz suplju
'Z 7 2 _ '7
.J S-c} --:-S M
rZ6

oblofcnu rnetainu e!cktrodi (2) dovodi kisik pud priti-
skorn izmedu 3,5 i 7 . 10
5
Pa. Kisik vrsi fUokciju izga-
ranja usnovDog metal a i izbacivanje oksidirane tal ine.
Uredaj za elektralucno sjecenj e je vearna jednosta-
van, a sastoj i se od ddaca elektrode koji je vezan za
crijevo kojim se dovodi kisik i provodnik elektricne
energije. Za sjcccnje se kariste c!ektrode koje su meta-
Ine i suplj e suo Precnik elektrode je od 5,10 mm do 8,25
mm, dok je precnik otvora elektrode od 1 do 3,5 mm.
OXY -ARC postupkom veorna dobro se rd u celicni
Slika 4.22.1. Elclarolufno rl!1.Pnje
limovi svih vrsta, sivi li v, obojeDi metali i legure obojenih metala. Za odredene slueajeve
gdj e je potrebDo da povrsin. koj aje sjecena ima fini izgled potrebno je dodatno obradivati
brusenj em. Kod ovog postupka sjecenj a mofe se kori stiti i istosmj ema i naizmj enicna struja.
Elektricno rezanje ugljenom clektrodom ima skraeeni naziv ARC-A[R postupak. Kod
ovog postupka rezanj a kori sti ugljena elektroda koja je postavljeDa u ddac i spojena na plus
pol. Radni komad se spaja na negativni pol.
Kod sjeceDj e se pod pritiskom od 5 do 7 bara dovodi zrak.
Sjccenje se vrsi tako sto elektricni 10k vrsi zagrijavanjc i topljcnje metala a zrak pod
pritiskom se ispuhuje iz glave ddaca elektrode koj i Da sebi ima rupicu i tako odstranjuje
stoplj eni metal. Pri pastupku elektri cni luk uvij ek mora biti ispred m1aza zraka, obmuto DC
smij e biti jer se tada ne bi posti gao nikakav efekat sjccenja. Sjecena povrsina-rez je veorna
grub i mora se podvrt i nalenadnoj obradi brusenja. Ovaj postupak se rijetko koristi izuzev
u slucajevima kada se drugi m postupkom to ne moze uciniti.
\ ~ ELEKTROLUCNO I GASNO NA VARIV ANJE
~ n O I Q k.!!. ope.racija..navallV<l",ja..,je veoma slicna zavarivanju. Zadatnk navarivanja
jesle da se oniJ?J:cdrneti ili dijelovi koj i su iIi OIteceni iliizlizani trenj ern poprave, Tj:Oovedu
'!.-funkciju. Navari vanj em se vrse opravke izlizanih i istrofeni trarnvajskih tracnica-sina,
vratila, osovina, pri reparaluri .. 'radi-gledala, strugars!ih nozeva i sl.
o a anvan)a mora se voditi racuna da se napravi pravilThor elektrode iii f ice za
navarivanj e. Mora se primjenjivati elektroda iIi zica koja ima odgovarajucu tvrdocu.
Prije procesa navarivanj a predmet j e potrebno pripremiti. Povrsin. na koj u ce se vrsiti
navarivanj e mora biti cisla i ako je predrnet bio kalj en potrebno ga je prije f ariti.
Proces navarivanj a moguee je ostvariti na dva nacina ito:
da se i matcrijal i elektroda stope i
da se istopi sarno elcktroda a materijal se sarno po pavrsini raslopi.
t ~

4.24. ELEKTROOTPORNO ZAVARIVANJE
(osnovne karakteristikc i metodc)
Pri proticanj u strujc ni skog napona i veliko jacinc kroz dva metal" koji sc dodiruj ujavlj a
se jak c1ektricoi otpor uslijcd cega 0" nastajc topljcoje metal a uslij ed
zagrijavanja, tako da sc p -dmeti mogu seJ)jfU u jednu cjclinu.
Za clektrootpomo zava ' vanjc up t:feblj ava se naizmjeni cna jednofazna struja ciji je
napon 15V, cija jaeina pone u d stize i do LOO.OOO A. Visoki napon struj e iz mrdc
prervara se na niski napon, pomu transformatora. Taj oapoo pogodan je za varenje.
Osoovni postupei elektraatpo og zavarivaoja su: tackasto, succona i zavari-
vanjc.
4.25. UREDAJI I POSTUPCI ELEKTROOTPORNOG ZA VARIV ANJA
(suceono, tackasto, bradavicasto i Iinijsko)
Na slici 4.25.l. shemalSkije prikazano suceono zav'lfivanj e, kojc se sastoji u slij edecem:
Postupkom zavarivanja kamadi (3) se umeeu u ccljusti ( I) i (2) kroz kojc prolazi clcktricna
struja. Primicanjem jedoe ad komadi se dovade do medusobnog kootakta-ceaoog
kontakta. Pri prolasku struje doci javanja dodimih ceonih povdina, a zatim, uslij ed
pritiska i do spajanj a. Na mj cstu se formica izvjesno zadebljanj c. Suceono zavari-
vanje koristi sc za zavarivanje eijeyi, profila i sl. Poieljoo je da oba dijcla imaj u isti
oblik i povrsiou presjcka. vamicenjem od ovog navedenog postupka
razl ikuje se po tome sto se",ovim krajevi kamada kojc treba zavari ti vise puta
pribli zavaju, odnosno odmicu, sto izaziva ni za kratkih kontakata.
I ]
, ._._.- .

I
I .
I
I lL > i T
I i
f-.......,r-'
F
[""" 1
I I
v
T
'.--..
S)iki.l 4.25. 1. SU{I!(JIIO l,tlwlrivrmje
Slik:..a 4.25.2. Tuckasto l.((varivtmje
Kada se suceone povrsine komada usij u i pacnu topiti, struj a se iSkljuci i uslij ed jakog
pritiska zavare se kamadi medusobno. Ovi m postupkom mogu se zavarivati predmeti razli-
citih povrsina, razli citih presjcka i predmeti razli ci tih materijal a.
M8

Tackasto zavarivanje: Na slici 4.25.2. shematski je prikazano (,1ckasto zavari vanjc koje
se primjenjuj e rilikom spajanja li Tova, wjesto a koj e se sastQji em:
medu elektroda ) i (2) stave se limovi (3). Kroz elektrode (1) i (2) pusti se struja koja
zagrijava limove i u udredenum mumentu kada se prckine strujni krug uslijed djclovanja
limovi se spoje. Var je u obliku tacke, a u obliku sotiva nj egov je poprecni presjek. Prije
poceLka zavarivanja limovi moraj u biti veoma dobro ocisceni . Pored navedenog jednos-
trukog tackastog zavarivanja postoji i dvostruko, vi sestruko i bradavicasto zavarivanj e.
Dvostruko zavarivanj e i visestruko imaj u isti princip rada.
Na specijalni nosac pri cvrsle se elektrode koje
su medusobno razmjestene. Za razliku od pretho-
dna pomcnutog zavarivanja ovdje su sarno clcktro-
de sa jedne strane, dok sa druge strane podlozna
elektroda ima oblik ploce.
Na slici 4.25.3. shematski je prikazano vise-
struko lacakasto zavarivanje.
Bradavicasto zavarivanje razlikuje se od tacka-
stog po tome sto zahtijeva prethodnu pripremu po-
vrsine jednog komada. Ta priprema VTsi se tako sto
se na pOVTsini koja se zeli zavari ti naprave ispupce-
ne tacke u obliku bradavica, a elektrode iroaju zoa-
InO vetu dodi mu povrsinu. Na mj estu tih izbocina
bi ee mj esto zavara. To je vidljivo na slici 4.25.4.
T
1 __
"--_.
Slika 4.25.4. Bradavitarlo zavarivanje
/
IJ()(lIo!lIo eldlrotiD
Stika 4.25.3. Vilestruleo tuckasto
lPVarivanje
---'
Sl ikn 4.25.5. Savno ZJlvarivunje
U automobilskoj industriji ovo zavarivanjc ima veoma siroku primjcnu. Tackastim
zavarivanjem sc mogu zavariti pocinkovani limovi, aluminij mesing, bronza itd.
Linijsko zavarivanje: Proces ovog zavarivanja se sastoji od slijedeeeg: elektrode (l) i
(2) za zavarivanje su u obli ku koji se okrecu. Pomocu tih tockiea se na lim dovodi
struj a i oni vrse pritisak na limove (3) pri procesu zavarivanja. Ovim nacinom se vrsi nepre-
kidno zavarivanje, Ij . zavareni say je neprekidan.
Obicno se clektrodc izraduju od bakra. I kao kod prethodnih vrsta zavarivanja i ovdjc
limovi moraj u biti veoma cisti i da dobro nalijezu jedan na drugi. Ovim nacinom zavarivanja
obczbjeduj e se veorna dobra zavarivanj e-spajanje i say je nepropustljiv.
9 TEHNOlOGUA OBRADE I
,.,
129

Dobrc rezullalc zavarivanja posli l C pri zavarivanju tankih limova. Dcbljina jcdnog lima
od Eclika za zavarivanj c moze biti do 2,5 mm (obadva lima koji se zavarivaju, 5 mm) a 1,5
mm, poj edinacno za neke obojene melale. Bakar sc ne zavaruje ovim naEinom zavarivanj a.
ShcmalSki prikaz savnog zavarivanja dal jc na sliei 4.25.5.
a GRESKE PRJ ZA VARIV ANJU I NJlliOVO OTKLANJANJE
Posloje odredene greske koje se mugu poj avi li pri zavarivanju. Kl asifikaeijom Medu-
narodnog inslitula za zavarivanj c (MTZ) grcskc u zavarima dij cle se na scSI grupa, a propi-
sana je i njihova oznaka:
TobcJa 4.26.T.1. Gasni mjchuri i ukljocci
Nazh'
Nuzi"
Redni
grupe
grcikt
broj 17.glcd slikc ObjaSlljcnje
grcSakl:t grcikc
Poj cdinllclli
%:!1 (((((rr((U((IT
Supljillc lophlSIOg oblikn.
mjchuri
1 Il llstnie U ,'am lIslijed
vn Ul vrijclllc l .. :warivnnja.
Izdull'ui
%: .. 2
(f((' (((((({('( mjchuri
2
Mjchun i7.c1ul cnog obli lul.
G:1Sni
Mjehuri
B

((fff< (fffff ff(
Lillijski mje-
mjehuri
II ni ZlI huri u vnm.
:;..-
Gnijczclo


pojcdinal'nih mjt llu-
mjchurn
4
m nlljcdnolll mjcslu \'nrn.
Ribljc

(((((((((((((((
Svijcllije mrljc II prcloll1u
oci
5 "am nnslal c pod djcjslvolll
rnslvorenog ,'odoni!.;'I.
Poj cdino(inn
.. 2

U \ 18 01 un pojcdinim mjc-
Iroska
1
slilllll. ukljlll'cnu trosL:..1..
Slojc\' il:l
Ir05l\1l
2

(( ((( (( (( (( (( ((
Traska u vanl U \' ic
sloj c,,".
Ukljucinc
Gnijcuta

ViSc pojcdil13cnih IIkljuci -
troske
3

lin lroskc 1I :lgomilwlih lin ..
jcdnom mjcstl1 \lam.
Troska

Linijski nl7.l1lje. (CIlU Iros-
u rU7.ll
4
( ( (\ ( W (
ka u varu.
Ok.-; irlne
5

((((t((((((((((
Ukljlll'inc poko-
lien iii oksidnih vlakrul3.

gasni mj churi, azoakc A,
uklj ucci, aznake B,
greskc vczivanja. oznakc C,
Tahclu 4.26.T.2. GrCSKC vczivanju i gr clke korijcna yar n

1Il7. i\
Rcc..lui
gruJlC
J,!rcskc
broj Ilgled slike

Na:lovilrenc.
I

(mm (( (ill( (
:-.icdoslalllk "am iWlcdu
povrfinc
1Jlvnri vnnjn.
N{'(lost;ll nk

(( ((( (( (( (( (( ((
NC/.nvnrcnu mjes la i/.JlIcdu
UV:lm i l..mc-
2
pojcdin.i h varak.., iij slojc-
dll "ilm).:.,
va dexl al..II og lIIalt'rij;lIn.
NCPO\'3J"CI I

(( ((( (( (( (( (( ((
v l z.or II grlu ' ,lijcba bd
korij cll
3
korijclI U\varfl nc ispunjn-
Grcn:c
\'a
vclivanja
Ncdo<;ln l:ll UW\tlI; dodlllJ1i
(e)
%:E
illill ( ( (JIfR (
matcrijaJ sc nijc 7..avario
NnJjcpljivfl lljC
4
sa os novll.im. vee o;c jc
nalijcpio.
Crno

(((((((((((((((
:-':cdoslntak lI vnr:t. us lijcd
naljepljivanje
5
prisll slv:I slojn oksida koji
flijc rnslopljcn.

(((((((((((((((
Ncdost311u.: uvara usHjed
Bijdo
6
I'ri'iusl va s loja oksidll koj i
nnJjcpljivanj c
..........:..:: jc rastopljcn. nli lujc ra5-
pr!:Ctl.


Ncpro\'arcn

((ftfff(((f((t(
Korijcll l..1vara lie isplIlljn-
korijcn
I
v .. (Jot (JLlII O grlo flijehu.

(((((((((((((((

(flll ff f(((ff((
Malcrij lll korijcna "' __w llra.
Pro kap lj i 113
2
\\\\\11 II
bplji castog obLikn. koj i
\'is i i",. korijenn.
Gre!kc


Udublj(;'nja II korijenu tlilS-
korijcnn Roh:wosl
3
lala djcjslvolll ugljcn-mo-
yarn
noksi d:J (sllmo prilikQI11
gasnog In.varivnnja).
%:E
Udubljcna mjcslo li n l.Itvr-
Kratcr u
4
(((ff((((((((((
pokri vnog varka nu-
korijcllu st.'lIog lIs1ijcd prckidn 7 .... 1-
\, ari\' o.nja.
Udubljenos t

(( ((( (( (( (( (( ((
DooaLni mat erijuJ li e ct os-
korij clllt
5
ti l e r,WIIJI OS lI o\' n08 mate-
rijala nn stmni ka rijL'!la.
Rupicc lUI

O,vorclli gasni Injeliurici
po"dilli
6
113 korijenn.
9' TEHNOlOGIJA OBRADE I

Tuhela 4.26.T.3. GreSkc Ilea vara
N:1Zh'
Nazi \'
Redui
gruJl e
grcil..e
broj JzgJed , Uke ObjnSujenje
grd ke

(((ill Mill[{
Srnanjclljc presjekn II nbli
1I ,';ori ll n 1
ku olutnslog udubljcnjn
du1. 2rnllicnc LTlc 1.Jl\' llr n.
Dodliini IIllllcrijnl ne dexli
lIdubljcllosl
2
?%
m
(((((((((((((((
l..c ra\'an osnovllog lIu\lcri
Ijemen.n
jala, odnosno II I.::ull'lom i
II gnonolll U1\'llru ne dosli
ic propisanll visinu.
Dodat ni malcrijal prcko.
Prckomjenlu
0
(((((((((((((((
mjcnlo ibOCcll i7JlfHI rov-
izbol;cnOSI
3
IIi osno\'nog malcrijnJn.
Ijemenn
odnosno u kulnom i ugao-
II Dln l.lWIlflI prclazi pmvi-
lnu visinu,
Ncra"'lornjcnla

((((((((((((c
Tjcmc L'lVam nijc podje-
tj emenn
4
dnake mVllomjeme
1>0 eiieloi dutini Lwara.
Ncjcdnili

krukm' i
5
K.r.lkovi l..-ulnih ZJ\varn
7 ... 'l\'ara
lI i""u jednaki
RilSlopljcru
6
0
(((((((((((((((
U prcidopoolll spoju s lo-
mb
bodni mb jc raslopljcn i

odnclen.
Ij ca vam
0
(((((((((((((((
0500vIIOg materi -
(F)
Smnknulost
7 jilin mcdusobno Sli (>Omjc-
rene po vi5ini .
Rupice lUI
8


Otvoreni gasni mjehuri ci

n3 povrlini z...wnm. olJug-
las log iii i7.du'-cnog oblil.:.:t,
Kraler nn lieu
9
((((
Udubljeno mjcslo ntlSlalo
1I5lijed prckidn Z.Il\:tfivanja.
LopLice 5lvrdnulog doda-
Knpljicc 10 (bez ,Ukc)
tnog mnlcrijaJa. prilijeplje-
lie la povrlinu Vilm ili 05-
lIovnog rnalcrijal n.
Dio slvrdnutog IlIlllcrijnl:1

lavaca 1l 3dlli o 5C. odll odno
vaI
II
(((((((((((((((
prctio iz.nad osnovnog 1I1t1 -
Icrijnla 3 dn sc os novni mn
IcrijalllA tome mjcsIli nije
raslopio.
Ukljuc.1.l::

((((((K(((((((
Kaslujc prili kum Ini:kll'itog
melain
12
7 .. tl\!ari\'nnja otporolll knda
elcklrodc
cljcHe mclaIn elcktrode
proorc 11 7.Jlvor.
Prcl.::omjemo 1'0-

izazmno udnrcimn

13 (be7, s li L:e)
Cckica. odnos no prckollljc-
010 udubljcnjc pritiskom
eleklrode prilikolll 7..JIVl1ri-
vilnja olporonl,

grdka korijcna-vara, oznokc D,
naprslina. aznake E,
grcSke lie. var., oznokc F.
U t.belama 4.26.T. l . 4.26.T.2.; 4.26.T.3 i 4.26.T.4. dati su nazivi oznak. greske,
sbcmatski prikaz izgleda grcSke kao i opis iii objasnjcnje n.stank. greSke.
Tll bcla 4.26.T.4. Prskotinc - pukotinc
:'\uzil'
Nazi\'
Redui


broj h.gled sHkc
J.!reSnkn J.!reSke
Prckid Illutulnog konlillu-
U .. ,.cIII).J1C
ilCl ll U \'MU. U prcluul Wtnl
pn.l;:Olinc
I

(((((( t (((((
iii IJ O\no\,1I0111 mll lc.!rijIlJu.
prouuo).;omfl prskanjclll
mnlerij alll (okom hladenjll
iIi flakon hladcnjll.
Prskoc,illl'
Poprctnc

(( (@
Prskolinc kojc se prcleJ. no
prsL:ot illl'
2 prosliru u poprccll om
(E)
"mjenl 1111 pnwac \'urn.
Prsk line

Prskolinc koje sc prete! !! o
proil.\'oljnog
3
((((g(((((((((
prosliru II slIljcrovin13 m-
zlicililll od 117 .. i I)()-
slIIjern
prctnogll.'t pn)\':1C vara.
Krnlcrskc

(( (
Prs kOiinc u kr.ucru (one
4
su ccSIO is/l odg le VCl%
prskOlinc
prskoLill3 U "3ru) .
.. Razlikuju se tople i hbdne prskotine. Tople su one koje su naslaJe tokom hlndenja, :I hlndne one koj e su
nastaJe nakon ohlndenja zavarenog spojo. Zidovi loplih prskolina imaju neku ad boja popu(tanjo. 0 zidovi h1adnih
prskoti no SU, dok su svje'-i , melalno svijelli.
Sprecavanj u nastajanj. i otklanjanja grcSaka koje se mogu javiti pri z.vari vanju posve-
cuje se velik. pafnja. Liea koja vrse zavarivanje moraj u biti dobra obucen .
Pitanja ,a ponavijanje gradiva
1. Koji su to najce.fce knrisceni postupei zavarivanja knd eieklmiucnog ,avarivanja pod
l.altitnim gasom?
2. Kaknv j e to postupak TIG zavurivanj !
3. Objasniti MIG postupak zavarivanj
4. Od cega se sastoji pastupak zavarivallja piaVllo/!
5. Sta je eieklroiucno zavarivanje pod za.ftitom prah
6. Objasniti postupak eiektroiucnog sjeeenja.
7. Kakva j e razlikn iwredu zavarivanja i IlOvarivanj
8. Sta je to toeknsto , avarivanjeO -
9. U cemu j e rliz/ilea iVlletiu tackastog i bradavicll 0
10. Koje greSke mogu nastati prilikom zuvurivanj a{)

'-
4.27. SPAJANJE LEMLJENJEM
LcmJj enjc je spajanje melalnih dijelova raslopljenim melalom ii i Icgurom za
-Iemom. Tack. toplj enja lema mora biti niza od tacke topljenja metal a koji se leme.
Zagrijavanjem lema, 10m se razlijeva izmcdu povrsina materij ala sto se lemi, a kada lem
cevrsne, zagrij avanja, vrsi spaj anj e u jednu cjelinu.
LemJjenje sc primjcnjivalo jos u davnammena. Pronadeni su lemJj eni predmcti cak iz
period a od oko 1000 god. prije n.e.
Postupei spajanja lemljcnj cm su sc lokom vremena veoma dobro usavrsi li , lako da je
lemJjenje sad u mnogim slucajevima naj povoljniji naci n spajanj a melalnih dijelova. Obicno
je postupak bd i, jeftiniji i laksi.
Za ostvarenj e kvalilemih spojeva lemJjc-
njem narceilo je vaZno da se u svakom konkre-
mom sl ueaj u upotrijebi odgovaraj uca vrsta i
saslav lema i praviJan nacin i pOSlupak lem-
Ij enj a.
U ala! i pribor za lemJj enje ubrajaj u se:
lemolel (raznih vrsta), pasle za clUenJe iUo-
dami malerijal za sp.Qj.
Slik:l 4.27 .1.utnllici za mehkn lemljenje
Na sliei 4.27.1. su prikazani lemoiei za
mchko lemlj enje.
4.28. PODJELA LEMLJENJA I PRIMJENA
Prilikom proecs. spajanj a melala lemJj enjem mogu,:a su tri osnovna slueaj a, i 10:
ad je lecnog lema, uJiveno izmedu melala koje treba s oj ili, ni h
od 0 J<: lem ei ni lecnim. Pri azi do brzog oevrseavanja lem ema
legiranj. lema sa povrsi nom melal. , vee se lem sarno IJ epl z neosnovnlh
metala,
Ij zmedu pllvrsina melala i lema dolazi do obrazovanja zajednicke legure sa meW!-
slOjem eislog lemail - -
- Izmedu povrsina radnih predmeJll !..!Ema dolazi do obrazovanj a zajednieke legure
cz medusl oj a lema kad prakli cno imarno pOlpuno IcmJjcnJe.
RazlikuJemo dV1Je vrsle lemova, i 10: mehke lemove i lvrde Icmove i dva nacina lemJj e-
nja mehko lemJj enj e i tvrdo lemJjenje. (Lem je dodamt materi' aJ ill Icgura metal a)
, Mehko lemJj enj e se primjenjuje u ole troindustrij rnspaJanJe elektronskih uredaj a, pri
proizvodnji predmeta od raznih li mova kao sto su: ce Icrn -;m;-bakami lim cincani
l
kal aj ni,
kaJaj isani itd. _ ___ ___ ;.;.c..:='_'_ _
Tvrdo lemJj enje se primj enjuj e kod spajanja predmeta od: zlata, balera, mesinga i mesi-
nganih dijelova, zati m z';-spajanje<!i.ielova nabiciklima. otociklima, aUlori!obilima i drugim
dijelovima. Tvrdo se Ierne i razne ploeiee od tvrdih legura kao i slrUgarslO nozevi ild. -
1.

4.29. LEMLJENJE RAZNlli MET ALA I VRSTE SPOJEVA
Prije poeeLka lemlj enja metal a mora se vocii ti racuna koja se vrsta mctala Iemi. Tada so
upotreblj ava odredeni lem i odredena sredstva za
- Tako, lem od mesing. ciji]e sastav bakar i cink sluzi za spajanjc celika, gvozdda i toZe
topivih legura.
Zalemlj eni spojcvi imaju povoljnije mchani cke osobine ako lem ima veei sadnaj cinka
i manji sadrZaj bakra.
Pri lemJj enj u raznih metala moraj u sc koristiti
i odredeni savovi. Q!likom !Vrdog lemlj enj a nije
neophodno fIno ciseenje kao pri mehkom
lemlj enju. Tvrdo lemljenje se izvodi na poveeanim
pa pri tome masnoee i sli cn. oneci-
seenj a izgaraj u. Medutim, potrebno je i prilikom
tvrdog lemJj enja komade prilagoditi jedan ctrugom
prema vrsti odabranog spoja.
-- -
- Na sli ci 4.29.1 . shematski su prikazani primjeri
spojeva pogodni za tvrdo IcmJjenje.
.Mehko IcrnJj enj e sc izvodi na sHjedeci nacin.
Prvo se povrsine predmeta koje treba zaleffii ti do-
bro oClste. tZa toga se lemnikdObro zagrij e, nakon
vadenj a iz vatre oClsti Se turpij om brzog
oksi(Jjsanj"ibakra), zatim DiS.derom, vrh rou se
ill
- 8 - 3-
f- f ---3
Stika 4.29. 1. Primjeri pogocinih
zu tvrtlo lemijenjft
da ne bi oKSiOisao I lose prihvatao lem. Nakon toga se pristupa lernJj enju.
Na slj ci 4.29.2. su prikazani siiofevi koji su pogodni za mehko lernJj enj e.
I .. //' 7
I /
/
SlikD 4.29.2. Spojt!lli pogotlni za mehko lemljenje
Kod lemlj enj a limova imamo sJ!2jeve: ceoni ravni (a), ceoni kosi (b), prelclopni (c),
prcgibni (d) , sa vezicom (e) i pertlovani (f) .
-
Navedeni spojevi su prikazani na slici 4.29.3.

,,)
P/Z2mSSSS!
b) . )
-
,)
n
/ Slika 4.29.3. Spojt!vi za lemljtmje

-
Q) c)
v
h)
' -,' -1-
<I)
Slikn 4.29.4. Spojevi zp spaj anje cijevi
Za spajanje cijevi imamo spoj e..pri.l(.azane na slici, 4.29.4, a to su.;..c.e.oni, ravni (a),
ee;;"ni si (b ,sa reldopom (e), sa naglavkom (d). - ,,----
- - - - -
Na suei 4.29.5. shematski su prikazani spojevi cilindri cnih obuka i limova .
. _._. -tt-
d)
Slika 4.29.5. Spojevi cilintlrif nih oblika j limova
4.30. LEMOVl I TOPITELn
Prema temperaturi topljenj a Icmove dij elimo na mchkc i tvrde',Temperatura
mehkih lemova je do 450 e, a kod tvrdih lemova tempertura toplj enja je od 450 e do
1200 C.
Od legore kalaja i olova su upotrebljavani Icmovi za mehko lcmljenje.
U tabeli 4.30.T.1. date su oznake kalajnog lema i smjernice za upotrebu,

Tabela 4.30.T.l .
OZN"""
Nujnlf.n temperatura l'rhnjena lema
lopljcnja u c (smjernicc za upotrcbu)
S.Sn 20 275 Zu spa"lOie met!1lu ' ruoo lemlienie
S.Sn 25 do 30 257 - 249 Za i Dlameno lemJienie
S.Sn 33 do 35 242 - 237 Za lemljenje rozmnzivanjem
S.Sn 50 200 l.:J svrhe
S.Sn 60 185 Zl fino i oiKe lemlienie
S.Sn 70 185 .., lemljenje medicinske oprcme i sl.
4.31. KV ALITET ZALEMLJENIH SPOJEVA
Kvalilel zalemljenih spoeva umnogome ovisi 0 priprcme malerijal a koj i se zeli zale-
miti , 0 I Z ora ema I
lspi livanjima je utvrdeno da lanji sloj lema ima vetu cvrstoCu.ina:dO":'ll. Kontrola kvali-
tete zaleI1liJcmh spojeva vd i se prema tehoicim mogucoostima za izradu odredeoih dijclova.
Kod tvrdo zalemljenih matcrijal a, sc spajaju matcrijali koji su optcreCeni u
odnosu na mehko lcmlj enj c, posveCuje sc veea paZnja i kontrola. Nakon lemlj enja, kontrola
se pregledom tj. nj egovog izgleda, pravilnosti oblika sava, kontrola moguCih pu-
kolina u itd. Prilikom dopunske kontrole koja moze bili na zahtjcv kopea VI'SC se i
dodarna ispi tivanja odnosno kontrole.
4.32. GRESKE KOJE NASTAJU PRILIKOM LEMLJENJA, UZROCI
NASTAJANJA I NJIHOVO SPRJECA VANJE I OTKLANJANJE
Prilikom lemlj enj a mogu da se pojave grd ke koje u lemu mogu da izazovu odrcdene
nedostalke. koje se mogu javiti su pukoline koje moll!!. bili u unutrasnj osli
lema iIi s vanjske strane. Pukoline u lema se mogu uocili okom.
Takoder sc mogu javili supljinc u lemu. U glayoom O'lC..greSkc.nast;Uu usli ' cd nedovoljnc
zagnJanosll, remnika, nedovoljno metala, razlikeJl zagrijanosti metala i sastava
lema itd. Da bi se izb]egle ove grdke potreb.na je dase-ll1al"-lii.iU .. dabro ocisli adredenim
sredstvi ma, da sene pacinje !emili prije nego Ii se lemnik dobra ugrije, itd.
Ispitivanj ima se doSlo do dokaza da je tanji lemjaci od dcbljeg.
Pilanja za ponavljanje gradiva
I. U cemu se sasloji spajanje lemljenj em?
2. Kako snw izvrSili podjelu lemlje/lja ?
I
3. Sla je lem?

4. Koje su vrste spoj eva pO}iodni l a lemljenje?
5. Kako smo il VrJiIi podjelu lema prema temperaturi topljenja?
6. Od cega avisi kvalitet zalemljenih spoj eva?
7. Koje se greJke mogu javiti prj/ikom lemljenja?
8. Kojije lem efikosniji-deblji iii tanji ?
)
/
j /
{
;8

S. SPAJANJE LIJEPLJENJEM
5.1. POSTUPCI SPAJANJA METALA LIJEPLJENJEM
Postupak za spajanje metala lijepljenj em sastoji se od osnovnih operacija, i to u:
....!--pripremi povrsine na koj u treba nanosi ti Ijepilo,
nanosenj u Ijepi la odgovarajuCi m postupkom,
skl '!]?anj u clemen. ta u sklop uz potrebno optereccnjc na povrsinu lijcpljcnja,
.....:... J1gtizanj u odrcdcnc temperature i
kODtroli spoja nakon ostvarcne vczc.
Priprema povrsine lijepljenj a sastoj i se iz dva dij ela, ito:
odmaSc'ivanja povrsiDe i akti viranja povrsi ne lij eplj enja.
povrsinc lij eplj enj a YeSi sc raznim srcdstvirna. Sredstva kojima so vrsi
odmasCivanj e kori slc se u zavisnosti od vrste matcrijal a.
Trihlor-etilen. dr. OJpaSCj n$ alu-
mi nija i nihovih Ie ura. Celik, bronza, mesi ng i se uglavnom_benzinom ura-
njanjem u nakon ceg:uc iSIliraju vodom.
Oa bi Ijepilo sto bolje pri onulo za povrsi nu vrsi se aktiviranje povcl iDC. Aktivi ranje
povrsina vrSi se mehanicki m i hemijskim postupkomJtlebani Cko aktiviranj e povrsine vrsi
se smirglanjem, pjeskarenjem i trljanjem metalllllm Yllnom. Mehanicko aktiviranje ugla-
vnom se ne prirnj enjuje za povrsine obojenih metal a i lahkih metala.
_ Hemijsko aktiv. iranj e LlovrSi
ne
materijala. Sas.!9'j se iz vise faza potapanja
i ispiranja u vodi i odgovarajuCim rastvorima. <!kQn tQg,a dobijc.sesuha i cista povrsina.
NanoSenje Ijepjla, Pod nanoSenjem Ijepila podrazumijeva se skup operaeija koje slij ede
jedna drugu,_poeev od faze pri preme povrsinc do operacije sastavljanj a skl opa pred i
stavljanj c pod 1jllilo nanosi sc na nekoliko nacina od: nanosenj a
'tetkom, potapanj em u Ij epilo, sprieanja pi stoljem, sipanjam po povd ini i rasporedivanju po
POvrSini odgovarajucim pnborom.
L lepil a u prahu koja se aktiviraj u zagrijavanjcm nakon nanosenja i sklapanja dij elova
nanose se sipanjem na povrsi nu, nanosenj em u rastopljenom stanju pomoru pistolja cijim
plamenom se vrsi toplj enje praha. Ljepil a u obliku tanki h folija stavlj aju se na poveSinu
lij eplj enja. K.da se te povrsine sastave Ij epil o se aktivira zagrij avanjem. U nekim sluca-
jevima prije st. vlj. nja filma Ij epil a na metalnu povrsinu stavlj a se temeljna podloga.
Slaganj e clemena!a u sklop obavlj a se velikom p.znj om. Preporucuje se da radoiei irnaju
ciste bijcle rukaviec a po mogucnosti i bijcla odijcla. Stavljanj e pod pritisak-polirnerizaeija
!

I I I
SilL' 5.1.1 . Otlgovurajucc raspo retien
prilistJic nil povrImu ll) t:pljt'nja
obuhvata: postizanje pnliska i njegovo odda-
vanjc, poslizanje temperature i njeno oddava-
nje, bJadenje i vadenje a1ata. Opterecenje mora
biti ravnomjemo rasporedeno po lije-
pljenja. To mora bi ti kod stavljanja
priliska na limove. Ostvarenje potreboog pritiska
vrsi se n. vi se naeina. Na slijcdecoj slici vidi sc ravnomjcmo rasporedcn pritisak na
lij eplj enja.
Slika 5.1.2. prikazuje nckoliko oSlvarivanja pritiska mcdu dijel ovima.
n) b) c)
prilisak
t_)
d)
rllkullm
<) f)
Sl ika 5. 1.2. Primjeri ravnomjemog ostvarivanja priris/W
Prilikom Ilajanja odgovarruucih dijclova svc funkeije regul acij!:,jJrilis i .gtijanje,
morai u se registrovati neprekidllO-lLIakll,Cijelog ci klusa Mora se obezbijediti
mogucnost da se, ukoliko se uk.ze potreba interveni,e u slueaju poremecaja eiklusa koji bi
mogao da umanji kvalitet ave operacije. Standardne konstruktivne forme lijepljenih spojcva
prikazane su na slijcdecoj slici, stika 5.1 .3.
Spajanje lijeplj enjem kori sti se za: izradu clemenata konstrukcije u "scndvicu", gxadnji
za vezivanj e nosecih oplata i noseci h elemenata. Za vczivanje profJ.!isanih nosaea od
- - -
duriiliiminija i cclika pril ikom vczivanj a stropova i cvomih prikljucaka. U bemijskoj
industriji spajanje Iij eplj enj em primjenjuje se za izradu uredaja i aparata kao veza izmedu
elemenata od plasticnih masa. U elektroindustriji spajanje Iij eplj enjem koristi se lijepljenj e
porcul anskih izolatora za metalne nosace, kod izrade kutij a za instrumente itd.

!
rK,
rn
I
1
1 .1 J 5
6 7
8 9 10
/I 11 13 14
Slika 5. 1.3. Pogo{/ni spojtvi 1.J1 spajanje JijepJjl!njt!m
5.2. VRSTE LJEPILA
Ljcpil a se mogu podi 'elili na vise nacina: prema osobini glavnih saslojaka u Ij epilu,
pre;;;aniiCinUJzra e, prema lempe<aturi olVrdnjavaoJa. -
fulpamlcinu otvronj avaoja, lj . prema lcmperatnri susenja, Ij epila se dijele na:
_ 1_. Ij e ila kqja otvrdojavaju na sobnoj temperatnri,
2. Ije ila koja otvrdojavaj u sarno na tapia, zoaci mora im se dovoditi toplola
3. Ijepila koja mogu otvrdojavati i na sobnoj temperaturi i oa toplo.
LjepiJa koja otvrdoj avaju na toplo, prema naeinu izrade mogu biti:
jedookomponentna Ijcpil a, koja mogu biti u tecnom ili cvrstom slaoju a posjeduju
sye komponente.
,
IjepiJa ked kojih sredstvo za otvrdnj avaoj e mo,"e biti u cvrstom
Iii teenom staoj u a kod kojih je osnovno Ijepilo u tecnom staoju.
--
:,J.iepilo u obliku trake-ova Ij epi la isporucuj u se pripravDa za upotrebu.
Ljepila sto otvrdnjavaju na sobnoj temperatnri sastoje se iz osnovnog Ij epila-smole koje
je u tecnom staoju iii u obliku paste a sredstva za otvrdojavaoje su u tecDom ili cvrstom
staoju.
'.

Epilox EK 10 je jednokomponentno Ij epiJo u obliku eraha i oanosi sc posipanjcm.
za otvrdnjavanje je porllijesano s osnovnom masom. Vrijeme potrebno za otvrd-
njavanje je 2 sata uz temperaturu od oko ISO C. Za akti viranj e je potreboo dovodenje te-
mperature. Povrsine se spajaj u tek poslije rastapanja praSkastog Ijepila. Upotrebljava se za
lijeplj enje celika, duralumi oija, mesioga, za dijelove od istorodnog iIi raznorodnog metal.,
kao i za lijepljenje metala s nemetalima.
Utagan V je Ijepj Jo rye vrijc
me
npatDiblji yosti mjciavjnejc 8 sali . Maze se nanositi na sve
naCine. Vrij eme otvrdnjavanja je 45 sali na temperaturi od 20 C kad se nanosi premazivanjem.
Kad se nanosi sprieanjem iIi uranj ava, otvrdnjava za 2 sala na tcmperaturi od 130 .c.
.!J::rocollc sc isporucuj e kao...!.ecno iIi viskozno Ij eei lo od cega zavisi temperatura i tra.::
janje otvrdnjavanj a. LjcpiJa u tcenom stanju otvrdnj avaj u za 72 sala na temperaturi 20 C.
- -Uglavnom se koristi za spajanje metala s metalima.
Ljcpila oznake FM 47 kori S!eSc.za lijepljcnje posebnih c1cmcnala.lsporucuj e sc u obliku
, triikc uz dodatnlLleCoosl. Otvrdnjava za 10 sati na temperaturi 140 .c.
Navedene te.ljepiJa-su-uglavnom.za.specijalne namj ene. Prilikom izbora za upotrebu
Ij epi la treba obrali ti painju na:
vrstn materijal a koj u treba lijcpiti,
radnu tempcraturu spojcnih clemenata i
vrstu i veliciou optereeenja ild.
U avioindustriji upotreba Ijepila odreduj e se raznim probama i uz veliku saradnju sluzbi
projelctovanja, proizvodnje i kontrole.
5.3. PRIPREMA MA TERIJALA ZA LUEPLJENJE
Prije nanoseni a Ij cpiJa na povrsinu matcrijala koji se zeli lijepili neophodno$pJll!ebno
slijedece: oclmasuti-ocistili povrsine na koj e je POtrebno nanlfeli 1" e ilo. Ciscenje se
vrsi na vi se nacina i razlicitim sredstvima. Uglavnom, sredstva za odmascivanj e su;
trihlor-etilen, tetrahl or-etilcn beozoWt./Ova sredstva kori ste sc za odmas6ivanje magne-
zij a, aluminija i njihovih legura. Benzinom iIi uranj anj em u akalij e cisti se eelik, bronza,
mesing i sl.
Aktiviranje povrsina vrsi sc da bi sc stvorile pore na povrsini lijepljenja. Svrha toga je
bolje prijanjanje Ijepila. Nakon adekvatnog ciscenj a povrsina nanosi se sloj Ijepila debljine
od 0,1 do 0,2 mm. Tako pripremljena povrsina se susi odredeno vrijeme a zatim se spaja i
slavlja pod prilisak. Pod pritiskom se drli zavisno od trajanja otvrdnjavanja IjepiJa.
, .
5.4. KARAKTERISTIKE SPOJEVA DOBUENIH LUEPLJENJEM
Usporedbom sa m:ednosti spajanja lijwlienjem su:
vezivanje e lemenata vrsi se bez njihovog busenja, deformisanja, osteecnja itd.
2. veoma velika ot korozijc,
-

3. Olpornost ad utjccaja vlagc,
4. relalivno jeflin i brz postupak spajanja,
5. mogucnost koriscenja nekvalifikovanc radnc snage za rad,
6. usteda u tdini konstrukeija i
7. mogucnost izvodenja lijepljeoja oa terenu itd.
Ncdostaci postupka spajanja matcrijala lijepljeojcm su osjetljivost zalijcpljcnih povr-
sina na povisenc temperature, mogucnost starenja vremenom sto dovodi do promjcne
karakteristika.
Pilallja ZCl ponavljanje gradiva
I. Koje su osnovlle operacije iz kojih se sasloji poslupak spajanja meta/a fijep/jenjem?
2. l z tega se sasloji priprema pov",ine koja ce se fijepili?
3. Sta se podrazmjeva pod nonoIenjem /jepi/a, Ij. koje su 10 operacije?
4. Za koje namjene se u e/ekt roinduslriji korisli spajanje /ijep/j enjem?
5. Kako smo izvrIili k/asifikociju /jepi/a?
6. Kakva mogu bili /jepi fa koja orvrdnjavaju na topfa?
7. Na Ita Ireba obralili pamju pri izboru /jepi fa za /ijep/jenje?
8. Kako se vdi priprema mOlerija/a za /ijep/jenje?
9. Koje su prednosli spajanja /ijep/jenjem u odnosu na druge mogucnosli spajanja ?

6. KOROZUA I ZASTITA OD KOROZUE
6.1. VRSTE KOROZUE
Rijec korozij a nastala je od grcke rij eci "corrode" sto znaci nagrizanje. Korozija je
nepozeljno razaranj e materijala bemijski m i e1ektrohemij skim djel ovanjem okoline. Koro-
zija moze da budc raznovrsna. Povrsinska, opca i ravnomj erna korozija obubvataju cijeIu
povrsinu i sire se ravnomjerno. Materijal je i u fizi ckom i hemijskom pogledu homogen.
Korozij a zelj eza muze se izraziti jednacinom:
4Fe + 30
2
+ 6H
2
0 -? 4 Fe (OHh (zeljezni oksid)
Na slici 6.1.1. prikazan je primjer ravnomjerne korozije.
Sl ika 6. 1.1. knrovja Slika 6.1 .2. Tatlw.sla knrozija
,
Tackasta korozij a se pojavljuje na usko ograni cenim mjestima. Pri tome nastaju duboka
nagrizanja i dolazi do probijanja i neupotrebljivosti gotovih proizvoda. Ovaj ublik korozije
u g1avnom se javlja na kotioviroa, rczcrvoarima, sudovima pod pritiskom i sl. Tackasta
korozija se javlj a u ubliku tacaka razasutih po vecem dijelu puvrsine materijala. Na slici
6.1. 2. prikazana je tackasta korozija.
Oblik korozije nastao prodorom dj cjslVa korozij c u dubinu naziva sc dubinska korozija.
Slika 6.1.3. Mt!(/uJcrisralna
Icorozija
Na slici 6. 1.3. prikazana je medukristalna korozija. Ovo je
jedan ad najtezih oblika korozije. Medukristalna korozija, od-
nosno njezino djejslVo, se siri na dodimiro povrsinama poje-
di nih kristal a sto izaziva labavljcnje veze izmedu kristala i
smanj enj e mehanickih osobina metala.
Mjcstimicna korozija se ogranicava na pojedinim dijelo-
virna povrsine metal a. Sclektivna korozij a je ona kod koje
veoma brzo korodiraju sastavni dijelovi ad kojih je predmet

izraueo. l ava k rozij a je veoma opasoa prom. fIzickim osobinama materij ala.
Gasn. korozija nastaje pod djcjslvom gasa. uzrocnik korozijo je kiSCODilc. Na
ni skim temperaturama ve6na metala je postojana na dj ejstvo zraka.
Korozija u clektrolitima. Mchanizam ove korozijc s.stoji sc u tome je atom sastavlj en
od pozitivno naeiektrisanog jezgra aloma i odgovarajuceg broja negativDO naelektrisaoih
ekktrona. Ako sc metal potopi u elektrolit, onda so pod utj ecajem elektri cOJe struj e atomsko
jczgro odvaja od clektrona i pocinj e sa svoj im elektri cDim pozitivnim tovarom da ide u
rastvOf. On ide u rastvor pod narocitim priliskom i za svaki metal ima razli Ci tu velicinu koja
se izrazava potcncijal om u obliku broja.
Na djcjstvo korozije najotpomij i su cisti metali . Dille, bez primjesa, metali koji se De
dodiruju sa drugim metalima i metali cije su povrsine bcz suplj iDa i pukotina.
6.2. UTJECAJ SPOLJASNJE SREDINE NA METAL
Spolj asDja sredina na metale ima veoma veliki utjecaj posebuo nn metal e koji u sebi
imaj u primjcsa. Dj ejstvo spoljasnj c sredine prvo ima utj ecaj na povrsinu metala. Najjed-
DostavDiji i Dajccsci primjer dj ejstva spolj asnj e srediDe jeste koroziraDj e celik . Mcdutim,
to nije i jedi ni primjcr llljecaja spoljasnje srcdine na mctale, jer se sli cne promjene deSavaju
i Da drugi Dacin i Da drugim metalima. Metali koj i su u kontaktu sa tekucinam vrl a cesta
korodiraj u, uslij ed pajave lokalne galvanske struj e. Na mj estima gdje je temperatura Diska
dalazi da kondezacije vadene pare pa je karodiranje vece u adnosu D' mjesta gdje tempe-
ratura vcea.
Stete kaje nastaju uslijed karozijc su ogramne. Zastita metala ad dj ejstva korozije, tj .
od stemih uticaja atrnasfere, vade itd. je veoma vaZDa.
6.3. ZASTITA METALA OD KOROZlJE
U odredenirn sluc.jevima zaSti ta metal. od stemag djejstva okoline pastile se tako sta
se stemi utjccaj pani stava ili otklanj a. To se vrsi adredenim sredstvima. U nekim sluea-
jevirna, u samom procesu proizvadnje, materijalu se dadaje izvjesDi sastojci koji ga stite od
korozije. Ceuku se, n. primjer, dod.je hrom ili nilcl i takav celik ne korozira.
Medutim, naj cdCi abli k zastite metala od korozije jeste premazivanje zaStitnirn prevla-
kama. Da se metal zastiti od karozije, da zaslit. bude eflkasDa mora se astvariti:
da za tima prevlak. bude nepropustiva,
da se na metalu kaji se z.sticuje stvori Deprekidan slaj ad zastime prevlake,
zastima sredsvo ne sroije da sterna djejstvuje na metal koji se zasticuje,
izrnedu metal a kaji se zasti6uje i prevlake za zastitu ne smije biti supljina,
zastimo sredstvo mora da bude otpamo na mehani cka djejstva
da bude dugotrajno i
da je ekoDomski apravdana.
10 TEHNOLOGIJA OBRADE I I.

2
6.4. PRIPREMA METALA ZA ZASTITU OD KOROZUE
PredmCle koje Lreba zasli liti od korozije Lreba dobro Oeislili. Ci;;ccnje se od svi h
vrsta necistoca. Mora se ocistiti ad korozije, masnoca, oSlataka prcthodnih prevlaka za
z,", litu ild. Za zaslitu od korozijc predmeli i sl. so eiSle ('cli cnam cClkom do zdrave povrsine
iIi pjeskarenjem. Melal i se mogu ocvrsliti od korozije i pOlapanjcm U Dcld rastvor DPr. u
lceno sredslvo amikorodal i drugo. POlapanje metala koji so zaslicuje u odredene raslvore
naziva se dekapiranje.
Dckapiranje ':c1i(' nih limova vrsi se tako 510 se malerijal oeiSli od masti ilj ulja u raslvoru
kamene soli NaOH.
Mofe se vrsi li i ispiranje benzinom. Nakon (' iscenj a, malcrijal se uranj a u 10%
do 20% rastvor sone kiseline eija jc tempera lura 20 do 40 .c. Maze se uranj ati i u rastvor
10% do 15% sumpome IOseline lemperature ad 40 do 80 C. Dekapiranjem se uklanja sa
predmeta povrsinska naslaga i drugc nccistocc. U novije vrijeme ciscenj c se vrSi elektri cnim
pUlcm tako sto se uzme 10%-ni rastvor sumpome IOselinc i slrUja napona 10 V.
KRATKORACNA KONZERVACUA DUELOVA IMASINA
,
dlvaj proees se vrsi za periodicno zastiCivanje dijelova i masina. Nairne, ovom melodom
z ' tile zasljcuj u se dijelovi i masine ukoliko se zeli da se ti dijelovi i masine ne koriste jedan
odreden period. Proees konzervacije sastoji se u lome sto sc dijelovi iii masine prvo dobra
oeiste, zatim se premazuj u odredenim konzervansama, uljima i mastima za konzerviranjc.
Nakon premazivanja dijelovi se mogu, manji dijclovi, umotati U pose ban papir i lada se
oSlavljaju Da mjeslo koje nij e viai DO, tj. uskl adi stuju se.
6.6. ZASTITA METALA BOJENJEM I LAKIRANJEM
Ovakav nacin zasli le najcc'cc se primjenjuje jer jc veorna jertin. ZasliUla prevlaka se
obieno sasloj i iz vise slojeva. Prvi sloj prevlake mora dapbezbjedi zastitu melala od korozij e
dok drugi slojgomji treba da bude nepropustiv i d. da estelSki izgled metalne povrsine.
Kao premaz najed':e se kori sle IZV. ulj ane bojc. Ova ulj a moraj u da se veoma bao suk.
Jedno lakvo ulj e je lane no ulje. Medutim, i ovom ulju Lreba i do nekoliko dana da
otvrdne. Ako sc ovo ulje uz dodavanje neki h sastojaka kuha dobije se fimis, koji se susi za
8 do 12 sati. Za jos bac suscnje ftmisu se dodaje sikativ koji sluzi za razrjcdivanj e boje i
za bne susenje. Tada praces suscnj a Lraje od 4 do6 sati. Najcc5te se korisle mineralne boje,
Ij. minij um koji moze bili erveni , sivi i sl. Sve ove boje su oksidi melala. Korisle se i neke
zemljane boje kao 510 su oker, graft I i sl. Kao prva prevlaka upotrebljava se najcesce olovni
minij um. Ako je pOLreb,m deblj i sloj zastitne prevlake onda se predmet premazuje nekoliko
puta, ali se prethodno premazana prevlaka mora osusili . Da bi prevlaka bila bolj a i trajnija
prclhodno se povrsi na koja se Lreba zastititi prcmazuje slojem guslog premaza kita eiji je

zadalak d. popuni svc naavnine i rupice. Zatim sc kil brusi do nj egovog izravnanja odrc-
denim srcdslvima - fulirgl papirom i nakan loga se prcmazivanj e boj om. Prijc prvog
bojenj a predmel se premazuje prokuhanog firni sa sa okerom iii grafi lom.
Bojcnje se uglavnom vr, i cclkom. Obicno se vrsi bojenje gradcvinskih i masinski h konstru-
kcija kao !ito su dizalicc, kranovi, mostovi itd.
Dobra boja treba da drZi nekoliko gudina. Kada boja pocne da propad. mora se izvrsiti
ponovno bojenje uz pOlrcbnu opravku poslojece (ako jc potrcbno). Za spreeavanje pucanja
zaSlitne prevl ake kil i boj. moraj u imati iSli koeficijem iSlezanja.
Lakiranje, so obavlja rasprsivanjcm bojc pomocu komprimiranog zr.ka u bocama. Lak
se uJij eva u lonci c koji se nalazi na pi slolju. Sam proces laki ranja sasloji sc u lome Slo
komprimirani zrak iSljcrava lak iz loncica kroz dizDU koja sc nalazi na izlazDom dijelu
pi slolj a. Kroz diznu lak izlazi u obliku prasine i kao lakav se nanosi na povr iou. Naj cdce
se ka risti lak rastvur smole u alkoholu i kurisli sc b o zaSUla.
Povrsine koje se lakiraj u ne smiju biti ni vl.zne ni masne. Poslij c lakiranja prcdmeli se
suse na lemperaruri od oko 70 C SIO omagurava isparenje alkohola i bolj e rasporedivanje
smole.
Za rad pri lakiranj u najccste se korisle nitrocelulozni lakovi. Ovi lakovi su olpomi na
benz in i benzol.
U elektroindustriji se primjenjuje posebni lak za i izolaciju elektro-vodova.
0sREDSTVA ZA PREMAZIV ANJE NA BAZI BaJA I LAKOVA
U ovu gropu zasutnih prevlaka spadaj u anlikorozione masli iura boje i lak . Kao
zaSlj la korisle se masJ.i i olj a, lj . za zastitu prUikom uskladi slenj a iIi transporta.
Od ove zasulc najces'::e se korisle rafinirana mineraln. ulj a. U uvjelima"i;;IDh atroos ers "b
uljceaja z. zaSutu met. l. kori sle se masti. pvakav vid zastitc sc primjenjivati i U
otvo(eno!p i u zalvorenom. NajceSca je zastila dij elova alatnih m-asi na, poljoprivrcdnih'
s tfojeva i sliene opreme.
ZaSUta bojama i lakovimaje n.jceSti oblik z.sule, a pored z.sDle iroa i cstetsku namj enu.
"ZaSutase saslOjw nanosenjujed nog, dva ili vi se (naj cescc dva sloj.) nn
metal a. ZaSDtni sloj mora dobre da se veze za podlogu, da je nepropustljiv za vodu i gasove,
da im. dobre mehani ckJ osobinc ild. -
Kvalitetna i dugotraj\la zaslila ostvaruje se taka sto sezastitni sloj sastoji iz vise premaza:
osnavnog i pokrivnog premaza. 9snovni premaz mora da bude prema povrsini premaza
neutralan i d. sprijeei mogucnost naslanka korozijc. Pokrivni premaz nanosi se oa osnovni
i prcdstavUa pasivnu z.stitu OSnOVDOg premaza i povrsine sloj mar. d.
bude otporan na atroosferske ulj ccaje, nepropustljiv da je i sl.
Nacin nanosenj a premaza z.visi ad vrsle srcdslva kojim se premazuje, vcli eine
predmeta i drugih uvjela. Nanosenje se moze vrsiti cetkom, pi slolj em te namJene) uz_
pomot komprimiranog zraka, umakanj em predmeta u boju. -.-
Obojeni lakovi zovu se jos i lazumi lakovi. Za prJ!vlacenje gasnih i vodovodnih cijevi

_ wimjenjuju se katranska prevlaka.
Cijcvi se zagrijavaJu na tempcraturi od 250 do 400 DC i tada se zamoce u katran. Soje i
. ...,
lakovi nanose se prs anJelrliiiij);edmete.
-
6.8. ZASTITA ELEMENATA METALNlM PREVLAKAMA, CINKOVANJEM,
HROMIRANJEM, NIKLOVANJEM, PRSKANJEM RASTOPLJENOG
METALA I DIFUZIONE PREVLAKE
Kvalitet zastitc mctalnim prcvlakama vczan jc za elektrohcmij sko ponasanj e zastitnog
metala prema osnovnom metalu, sto naroei to dolazi do izrafaja u slueaj u ostetenja zastitnog
sloia orikazanoQ na slici 6.8. 1.
-- -- _.
_ __ -::..... 0_: l'lu!:" _ - .-
"Iuxu _
.
. ;
- __ - ::..:.. - _-_ -


n) h)
SlilGl 6.8. 1. Za-ftitnn djl!jsrvo meta/n ih preY/aka
Zastit om celika prevlakom cinka (6.8. 1.- a) na osteceno mj esto (koja ima ulogu elek-
trolita) cink ce prema osnovnom metalu biti negativan. Tada dolazi do razaranj a zastitnog
sloj a cinka, dok osnovni melal i dalje oSlaje neoslecen. MedUlim, prilikom oSletenja
zaslitnog sloja prevlaka od nilda (sl. 6.8. 1.- b) koj i je u elektrohemijskom pogledu pozi tivan
u odnosu na celik, doti ce do razjcdanja osnovnog melala-eelika. Tada korozija vrsi prodor
u osnovni metal i ispod zastitne prevlake. Takav slueaj je mnogo opasniji nego da nema
zastite. Na sli can nacin, u slucaju oSleeenja prevlake, ponasaju se i prevlake od nilda, kalaja,
bakra kao i drugih [oetala koj i su u odnosu Da eelik, odnosno osnovni metal pOZitiVDi.
NajvafDij i postupei nanosenja metalnih prevlaka su: me!alizacija, galvanske prevlake,
pl atiDiranje i potapanj e u metal.
Zastita u rastopljeni metal. Kod ove metali koji se zaSticuju uranj aj u
se u rastyor soli za ciscenj e a zatim odmah u rastoplj eni metal. Temperatura rastopljenog
metala je za oko 40 do 60 C veea od tacke toplj enj a. Metali koji se zaSti 6uju uronjeni u
rastopljeni metal drZe se do 30-tak sekundi i onda se vade i Wade. Ova metoda najvi se se
primjenj uje kod zastitc cinkom i kalaj em.
Naein nanosenja prevlake vidljiv je sa slike 6.8.2.
Nakon pripremnug cisecnja, lim se valjci ma (1) provodi do kade. Na povrsini tecnog
kalaja (3) nalazi se rastvor soli (2). Kroz rastvor soli metal prolazi i odmah se uranj a u tecni

Iwldj (3). a drugom dljclu bd.: 11m pwl.u:1
kr.1Z p.llmmog ulja (4) kOj c sc nalazl na
p lvr tni I<:.:nol! kalaja (3) i lulf i oa kraju za
ravnnmjcrno hlac.kojc mctill a pri IZlazu lZ kade.
Valjci (5) prihvdtaj u 11m I vr;c od tranjivanje
oepotrebO\lg hlj <l kalaja i vr c u mjeravanje
pr' ma valJcima (fl).
Cinkovanje gvozda ill lima vr i se u veli-
kim kollcinama. Cinkjc vcoma dllbro otporan
oa korozlj u. Nairne, pod utjccajcm atrno. fc-
riJija na pnvr;; ini sc vcnma laltko prcvlaci sloj
cink-hidroksidkarbooata, tako da ga vee obra-
Z\lvan tanak 51 lj cuva od dalje kor zijc.
5 1 I
.I
Sitka N I 111 nunoi.nlu Iw/ ljl " prev/ake
Cink u kontaktu sa gvo' dem pravi galvanski clemeoat I sve dok oa gvozdu ima cmka,
gvozde oe';e hrdati. Ako se desi da ciok nije pokrio cljelu povrsiou Lima iji gvozda oi tad a
se neee desit; da se na tim nepokrivcnim mjestima pojavi korozija.
Nacin izvodcoja pocincavanja: Lim treba ocistiti uranjanjcm u sredstva za ci-ccnje a
nakon toga se uranja u rastopljeni cinko
Temperatura cinka mora biti konstantna da bi se obavilo dobro pociocavanje. Na
pnvrsinu cinka stavlja sc sloj ni sadora iii smjeSc ni sadora i cmk-hlorida koji sluii da pokupi
slucaj no preostalu vlagu i sprijeci oksidaciju. Drianjc lima u rast pljenom metalu traje
nekoliko sekundi a zatim se lim hl adi obicno na zraku a moze i u rashladnim sredstvima,
ali to poskupljujc izradu.
Hromiranje se izvodi galvanizacijoro. tako se zastitni malcrijal nanosi na predmet
pomocu galvanske struje. Sam proces hromiranj a izvodi se tako sto sc prcdmeti koji sc zde
zastititi prvo iii nikluju iii pobakre.
Annda je od nltlva, a d cktrolit od rasrvora hromove i sumporne kiseline u vodi. Ovim
putem moguce je dobi ti sloj dcbeo koliko se zeli.
Niklovanje e vdi tako -to sc za anodu uzima ploca od nikla a za katodu predmet koji se
Kao dektrolit uzima se ra tvor nikl-hlorida i anlOnij um-hlori da iii nikl a-amonsul-
rata. akon procesa nikl ovanja predmeti se potapaju u mlaku vodu, a zatim se suse i ciste.
Difuzionc pn:svlakc su pft'ccsi koji se sa toje od zasicivanja pove i.nskog sloja predmeta
koji sc za. ticuje neki m metal om.
Najt'dce sc koristi hrom. si licij, bor itd. Difuziona metal izacija moze se izvoditi u
';vrstoj, te ' noj i gasllvitnj redini. Pri difuzionoj rnetalizaciji u l'vrsloj sredini uzimaj u sc
fcroJegurc uz dodavanjc NH.j CI.
Kao rezultat rcalccije izmedu metalizatora i HCI iii CI:! nastaj u hloridi metal a kojima
mClalizdciju A ICI
3
, SiCI .j, CrCI:! I dr., koji u dodiru sa metalOlDl povrsinama
dislnciraju U1 nbrazlWanjC I()bodnih alOma AI, Si , Cr i dr. Oslobodeni atomi na povdini
prt:dmcta olvaj u ap ( roO\'alll, a ka nijc difuzijom prndiru daljc u srcdinu. Difuzionu
mel.tlizaclj u u teenllj sredml izvndi mo pntapanjcm celii'ui h predmeta u rastopljene metaLi-
Z: Il ,'rc (AI. Cr, SI , 11 i dr.).
149

DlfU71.'nu U1 1.llvJ<.:ilU U )'.1 \f .Jlnl 11.\'1 hm.' U /i. s.
metal.l.
7,,;) ' 111.1 pn.k.tnJrm r.I<lopl, nn)! mct,.la vr" II no lu l llIlalm.mJ ro. M tal. do ,><II
U mc{.ull,JI", pl':' t" l, Z<I pr kanl" U nt-hku pr.lh.I. u .,I>hku Iplu gdj<' melall'T ' lazl u
, ( . njc I U IIUl PIx! pnll kom pr ka ptl povr'tnl mh).\ "''' II \ Z,I,tR Uje Pr,
mel,1I 3 vr I sc p" mll(: u I'lamcnJ pla/ mo! .It clck\tICOIII:! luka. Zd Dann "Die
mct,l lt7;tCljOm kilo. Ic SC I,thk\ . tnpl)IVI mctl1h It,JO 1t.ldlJum, emk I bl.
GI ,.vnl ncd,,t:u: . ovc mctp\k U sldhl]" m VdlvanJJ , povr' m" m pr.:.Jmctd k"ll sc
Z.t"tllUIC. llUlIi YC(C!! raslpanl ll lllt.II J rnhk', m 'trean)J, r rc-
vlake PrJ t,I oJcm slo ' iU i dr , a pn::dn(l, II nll ovaj nJl lD se mllgu / .1 IIC' Vdll I nemeul",
prcdmctl.
6.9. KOROZIVNA OTPORNOST PLASTl CNlH M SA (vj eqtaCkih roaterijaIa)
1 MOGUCNOST NjlHOVE PRI tiE E U
PlaslicDe mase - vjdtackl malcrijal i IlraduJu 50: putcm hemij klh poslupaku iz raznib
prirodnih slwvina a dlJchmn ih n;l organskc I ncorganske. Naji::dlc su organ kng)edlOjcnp
uglavnom s lDteti '; ka iii polusintct itka (ce1idoza I kaz.: tn) i prinx lna (,cla!< blluTOcn 111I .).
Pnlikom praJele plasli i' nc masc su vcoma pogodne za plasti cou udurmlsanJc, tJ. pJastl t no
oblikovanJc. Pored svug pl asll cnug sVllj stva, ndl ikuJu se i malom lefi uom, uahrum 011'0-
moku prema korozij i, kiselin ama, allcalijama i vodi. mase SIl 1tl ave, De pruvude
d cktTl cou SlrUjU, imaj u svojstva IOplotne izolacijc, lahku se savijaj u i 51.
Sa pnrastom lempcralUro.: zatl!Zna a im nag. lo opacl ll.
Tcrmllpla ti : poIi Cll kn (sirovina) ima aM = 45 [N/mm
2
]. na tempcralUri od 95 C omc-
kh va, olpnran jc oa habanJc; poli amiel 6 (SIPAS 60) kOCl sti sc za izraelu zupcanika, zaptl vki .
d asti cOIh spoj nica, rucki za alatc, Ul 07 aka za kardane illl. aM = llO [N/mm" ], moi.c c knTl -
stiti za izrael u elasti cnlh cij cvi u hldrHuIi ci, pneumat ici, automllbil koj i aviomdustrlJi ild.
Slaba straDa pl asti cnih masa jc: laba otpomost oa pllvi,coe tempcrature, lahk" se
zapaljuju, slaba im JC ';vrSLOc a. Porecl navcucnlh dobr ih osobi na odli kuj u sc i
bojenja i lakiranj a, labko se obraduj u ski danjem strugotine.
ISO
Pilallja Zli prmuvljanje Rradiva
1. Nubrojle vrsle kOrIJzije.
2. Kllji j e /0 najle:i obbk iwrozije i -a.llo !
3. su utjecaji sredine Il a melale:'
4. Koji su 10 uslovi zu efllwsnu zu.{titu (lei kllrozije
5. Na kojl Sl! naem vrsi priprrmw meta/a za zaslilll ad kuruZlje
6. Kada Sf! koristi kralkorocna kimZl'rvaclJa :'
7. Koja je razlikil izmedu bOjenja i lakiranjo
!i. Koja su sredstvu za I'rema: ivallje IW bU'i bvja i iakova 1
9. Kuko se Izvodi zaJtira meta/a metalntm prevlalwnw !

10. Kako se izvodi proces cinkovanja, objasnili iSli '
ll. Koja je razUko ivnedu hromiranja i niklovanja?
12. Sta su to dijuzione prevlake?
13. Kako se vr!ii zaslila metula prskonjem rastopljenog metula ?
14. Koje su prednosli metode zaslile metala prskonjem raslopljenog melala ?
J 5. Koje su dobre osobine plaslicnih masa i gdj e se korisle u masins/Vu '
10 TEHNOlOGIJA 08RADE I
lSI

LITERATURA
I. KNOROZOV, B.V. i dr. : Tchnologija met:lIov. Moskva. Metnl urgij3 1974. god.
2. KOCOVSKl . 8.: Tehnologij:l l ivarstvn, Bcogrnd, Beogrndski iui:lv::u!kJ graficki Zlvod, 1972. god.
3. PRGOMEUA, N. : Tcbnologija abrade bel rczanja. Beogr.ld, lavod Z:l izdavanje ud!bc:nika. 1972. god.
Atlas Ijevackih pogrelnlca (knjiga I), Zagreb, Metalbiro, 1965. god.
5. MITROFANOV. S,P. : N:lUcni temelj i grupne tchnologije, Zagreb, 1964. god.
6. PEPENKO, M.: Tehnololki proc<.Si , Zagreb, 1977. god.
7. GRUPA AUTORA: Pr.l ktifar 2, Skolska knj iga, Zagreb, 1972. god.
8. GRUPA AUTORA: Udibenik za metalee, Tehnickn knjiga, Beogrod, 1970. god.
9. LlSANIN, L M.: Tehnologija obr:lde m:llcrijala. lavod za izdav:mje udfbc: nika, Beograd, 1966. god.
lD. MUSAAJA, B.: Obrada metala dcfonnacijom, Sarajevo, IP "Svjetlost" OOUR Zavod za udfbe-
nike, 1976. god.
II . MATIC, E.: Obrad, met, l, de[onn,eijom, Beogr'd, 1951 . god.
12. GRUPA AUTORA: Tchnib zav;u;v:mja, Privredni pregled. Beogrod, 1962. god.
13. SEFERUAN, D. : MemJurgija zavarivanj:l, Grodevinsk:l knjiga, Beograd, 1969. god.
14. VLAJKOVIC, M.M.: zavarivanje, Beogrod, 1953. god.
IS. GRUPA AUTORA: Priruenik z.a tl utogcno zavarivanje, Privredni pregJed, Bcogr:ld, 1962. god.
16. REMENAR, I i ZrvIC, M. : Zavarivanj c, Z:lgreb, Drustvo za tehniku zavariv:lnja Hrv:ltskc, 1974. god.
17. STEPANOV, J.A. i TITOV, N. D.: Tehnologija litejnovo proizvodstva, Moskva, Ma;inostroenie, 1975. god.
18. GRUPA AUTORA: Korozija i Tehni tka knj iga, Beograd, 1966. god.
19. TURKOVSKAJA, V.A. i BAHVALOV, T.G.: Korozij a i zastita melal a, Beograd, 1949. god.
20. MEYER, H.: Lehrbuch der allgemeinen mechanischen Technologic der Metale (1l2cg )
21. SIMEUNOVIC. Z.,Termi ekn obrada s ispitivanjem malerijaJa, IP "Svj etlosl" Sarajevo, 1990. god.
22. SIMEUNOVIC, Z. i KOZIC, B. , Tehnologija obrade, lP "Svjetl ost"" Sarajevo, 1990. god.
152



MINISTARSTVO OBRAZOVANJA. NAUKE. KUlJURE I SPORTA. IP SVJETl.OSl"
Fali strana 91. i 92.