Standardne mjere LR konice

Autor Damir Rogulja Ponedjeljak, 23 Oujak 2009 21:48

Mnogi pelari su skloni raznoraznim inovacijama to je dobro ali ne valja pretjerivati. Dobro je prilagoavati se alatima i oruu ali i njih sebi no u svakom takvom poduhvatu vano se pridravati standardnih mjera za pojedini tip konice. Najraireniji tip konice u Hrvatskoj je LR pa se standardnih mjera treba pridavati. Osim toga ako osim samogradnje koji put iz nude budete morali kupiti recimo samo okvire, a izradili ste nastavak izvan standarda, moe se desiti da ete ih morati prilagoavati to e biti skuplja pita od tepsije. Od svih vrsta nastavljaa najrairenija je Langstroth-Rootova konica. To je standardna konica u Sjedinjenim Amerikim Dravama, koju upotrebljava 95% pelara. Iz Amerike se je rairila po cijelom svijetu i prevladavajua je konica. U SAD ju je rairio kulturni utjecaj Njemake, dok je u Francuskoj i nekadanjem Sovjetskom savezu, koji nisu bili pod utjecajem Nemake, prevladavala Dadant-Blattova konica, no i tamo je sve prisutnija Langstroth-Rootova konica. Lorenz Lorain Langstroth (1810-1895) dri se za oca amerikog pelarstva. Konica, koju je on izradio u pretprolom stoljeu, imala je i neke suvine dijelove, zato su ju je preradili (Root, 1838-1924) i sve nepotrebno uklonili. Godine 1889 su ju poeli masovno izraivati. Ipak su zadrali Langstrothovu mjeru okvira i vanjske mjere nastavka, a nakon tih inovacija zadralo se je ime Langstroth -Rootova konica. Sastav Langstroth-Rootove (LR) Konice: * podnica s pominim letom * Standardni nastavci s 10 okvira * dvotreinski nastavci s 10 okvira * mali ili polunastavci s 10 okvira * hranilica * unutarnji pokrov i ventilacijski okvir s mreom * matina reetka * krov konice MJERE STANDARDNOG NASTAVKA

Prolaz za pele iznad nosive letvico okvira (satonoe)

7 mm

Vanjska visina okvira Razdaljina izmeu donje letvice okvira do roba nastavka

232 mm

3 mm 242 mm 360 mm

Ukupna visina nastavka 10 okvira po 36 mm

Prostor za rad s okvirima

12 mm

Debljina desne i lijeve stranice nastavka Ukupna vanjska irina nastavka Vanjska duina okvira bez nosaa Dva prolaza za pele izmeu okvira i stjenke nastavka

40 mm 412 mm

450 mm 14 mm 40 mm

Ukupna debljina prednje in zadnje stjenke nastavka Ukupna vanjska duina nastavka

504 mm

MJERE DVOTREINSKOG I POLUNASTAVKA Vanjska irina i duina oba nastavka su potpuno jednaka kao i kod standardnog nastavka, razliite su jedino visine . DVOTREINSKI NASTAVAK

Prolaz za pele iznad nosive letvico okvira (satonoe)

7 mm 160 mm 3 mm

Vanjska visina okvira Razdaljina izmeu donje letvice okvira do roba nastavka

Ukupna visina nastavka

170 mm

POLUNASTAVAK

Prolaz za pele iznad nosive letvico okvira (satonoe)

7 mm 137 mm 3 mm

Vanjska visina okvira Razdaljina izmeu donje letvice okvira do roba nastavka

Ukupna visina nastavka

147 mm

Opis i mjere LR-okvira Okvir je najznaajniji sastavni dio konice. Omoguuje pregled konice i izdvajanje (vrcanje) meda, zato tednja i kalkulacija pri nabavi okvira nije opravdana. Nijedna stvar ne uzrokuje toliko potekoa, kao to e ih prouzroiti neadekvatni ili nekvalitetni okviri. Ako se deformiraju, prije svega pri pregledu konice, uznemirujemo s njima pele i rad s njima nije nam vie uitak, ili pak pos taje prava mora. Najraireniji je Hoffmanov okvir, nazvan po amerikom pelaru, koji ga je izumio. Gornje nosive letvice okvira (satonoe) su na svakoj strani za 15 mm due od vanjske duine okvira. To so ui, na kojima vise okviri u poluutorima nastavka. Bone letvice su u gornjoj treini iroke 36 mm, a u donjih dvije treine 28 mm. iri dio koristi kao odstojnik izmeu pojedinih okvira. irina ulica iznaa oko 11 mm. Letvice Hoffmanovoga okvira su spojene sa zupcima ili na cink. No, unato svom opisu savjet onima koji e ga sami izraivati, neka si nabave kvalitetan uzorak. Okviri se rade iz kvalitetnog smrekovog ili lipovoga drveta. Nacrt konice:

Aurirano Srijeda, 25 Oujak 2009 18:47

Langstrot Rutova konica To je konica koja se sastoji od tri jednaka nastavka spoljanje visine 242mm. Ram je spoljanje visine 232mm a duina satonoe je 480mm. To je za 1cm due od satonoe DB rama, a po visini za 7cm krae. U novije vreme, ustalilo se nekoliko naina gajenja pela u ovim konicama. Po jednom, dva nastavka se koriste za plodite i meusobno im se menjaju mesta. To je podsticajno za razvoj legla, a kao meru protiv rojenja posebno preporuuju umetanje treeg nastavka sa satnim osnovama ili izgraenim saem izmeu ta dva. Kada je drutvo zazimljeno sa mngo pela i hrane u gornjem nastavku, dobra matica ve na poetku prolea ispuni leglom gornji nastavak i spusti se u donji. To je vreme da se zamene mesta nastavcima i ako je potrebno kasnije, jo jednom. Po takvom nainu pelarenja, pelinja drutva bi trebalo da imaju pred bagremovu pau najmanje dva puna nastavka pela. Onda im se mogu dodati i po dva LR tela za medite. Prilikom pripreme drutava za zimu, preporuuje se iznad plodinog nastavka staviti nastavak sa zapeaenim medom (15-20kg) a u iju sredinu se stave 2-3 rama sa leglom odozdo i veom mednom kapom (ili bar ramovi sa velikom mednom kapom i praznim saem ispod). Na taj nain se obezbeuje da ziimsko klube zahvati i gornji nastavak i da krajem zime ne ostane u donjem bez hrane. Treba napomenuti da takav nain pelarenja nije lako ostvariti i da se u praksi ipak najee mora raditi i pojedinanim ramovima a ne nastavcima. To je najpre iz razloga to pelinje zajednice nisu dovoljno jake i to nemaju velike zalihe hrane. Rad LR konicom tada moe da bude prilino komplikovan, posebno za poetnike. Neki pelari, pogotovu oni sa vie konica i u novije vreme, uvode i polunastavak kao deo LR konice. Visine je 147mm (najei standard) i postavlja se iznad plodita. Vei pelari ispod njega stavljaju matinu reetku, da bi spreili prelazak matice. Taj polunastavak slui kao rezerva hrane i medna kapa tokom zime. U prolee se moe spustiti ispod plodita i tada predstavlja izvor podsticajne hrane koju e pele prenositi u plodite. Jo jedan od moguih naina pelarenja se sastoji u razvijanju drutva u prolee u ploditu od dva LR tela, a pred bagrem se stavlja matina reetka iznad prvog nastavka i time ograniava matica. LR konica se koristi i za pelarenje sa dva pelinja drutva, koja se dre jedno iznad drugog, da pele ne mogu da prlaze iz jednog u drugo. Pred bagrem se mogu spojiti a matica iz slabijeg se uklanja iili se sa njom formira roji. esto se na poetku unosa bagrema uklanja gornje drutvo i tako izletnicama pojaava donje.