You are on page 1of 113

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada


Izdava: giz - njemako drutvo za meunarodnu saradnju Za izdavaa: Simon Bergmann i Goran Tuponja Autorke: Marija Vujadinovi Kulinovi, dipl.ing.ma. Biljana Gligori, dipl.ing.arh. Saradnik za dio elektro instalacija: Danko Mili, dipl.ing.el. Dizajn i priprema za tampu: Expeditio, Centar za odrivi prostorni razvoj, Kotor tampa: Studio Mouse, Podgorica Tira: 50 primjeraka Podgorica, 2013

Sadraj
Uvod Energetski pregledi Definicija Tipovi energetskog pregleda Faze izvoenja energetskog pregleda Faza 1: Aktivnosti prije posjete lokaciji Inicijalni sastanak sa naruiocem energetskog pregleda Analiza postojee tehnike dokumentacije Analiza potronje energije i vode u objektu prema postojeim raunima Priprema i organizacija energetskog pregleda Faza 2: Aktivnosti tokom posjete objektu Pregled postojeeg stanja objekta Izvoenje potrebnih mjerenja Faza 3: Aktivnosti nakon posjete objektu Analiza prikupljenih podataka Odabir odgovarajuih mjera za poveanje energetske efikasnosti pojedinih energetskih sistema Priprema podataka za ENSI softver Obrada podataka u ENSI software-u Izrada Izvjetaja o izvrenom energetskom pregledu Tipine mjere za poveanje EE Mjera 1: Toplotna izolacija spoljanjeg zida ili zida ka negrijanom prostoru Mjera 2: Toplotna izolacija krova Mjera 3: Zamjena ili unapreenje postojeih prozora Mjera 4: Zamjena starih konvencionalnih kotlova niskotemperaturnim i kondenzacionim kotlovima Mjera 5: Zamjena starih konvencionalnih kotlova kotlovima na biomasu - pelet 1 2 2 3 5 5 5 5 7 10 12 12 25 35 35 35 51 57 57 58 58 75 81 91 101

CIP - , ISBN 978-9940-9320-2-2 COBISS.CG-ID 21659408

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Mjera 6: Zamjena starih konvencionalnih kotlova toplotnim pumpama koje koriste kao izvor toplote vazduh, zemlju ili podzemnu vodu Mjera 7: Ugradnja sistema rekuperacije toplote iz otpadnog vazduha u sistemima ventilacije Mjera 8: Zamjena individualnih elektrinih bojlera za pripremu sanitarne tople vode solarnim termalnim sistemima Mjera 9: Ugradnja termostatskih ventila na postojea grejna tijela Mjera 10: Frekventna regulacija Mjera 11: Kompenzacija reaktivne energije Mjera 12: Zamjena klasinih rasvjetnih tijela Mjera 13: Upravljanje vrnom energijom Aneksi Aneks 1: Preliminarni upitnik za naruioca energetskog pregleda Aneks 2: Kontrolne liste Spoljanji omota objekta Sistem grijanja Sistem hlaenja / klimatizacije Priprema sanitarne tople vode (STV) Ventilacioni sistem Ventilatori i pumpe Elektrine instalacije Aneks 3: Tabela tipskih slojeva zida u zavisnosti od perioda gradnje objekta Aneks 4: Najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaza toplote U Aneks 5: Ekoloki izolacioni materijali Anex 6: Ocjena efikasnosti raznih energetskih sistema u objektu Aneks 7: Korisne tabele vezano za razne energetske sisteme u objektima Literatura

107 116 122 129 133 140 147 151 154 155 158 158 165 171 178 182 185 189 194 196 197 200 209 217

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Uvod
Njemako drutvo za meunarodnu saradnju (Deutsche Gesellschaft fr internationale Zusammenarbeit GIZ) kroz svoj projekat ve od 2008. godine aktivno radi na unapreenju i promociji energetske efikasnosti u Crnoj Gori. Neophodnost poboljanja enegetske efikasnosti u zgradama u Crnoj Gori vidljiva ja na brojim primjerima. Moda je najbolji pokazatelj energetske efikasnosti potronja energije po kvadratnom metru na godinjem nivou, konstatujemo da se u naim objektima, u poreenju sa objektima iste namjene u zemljama zapadne Evrope, potroi 3-4 puta vie energije za zadovoljenje istih potreba. U nekim sluajevima, ako poredimo sa objektima koji su graeni po standardima pasivne kue, ta razlika moe biti ekstremna, ak deset i vie puta. Jedan od ciljeva projekta je bio i osposobljvanje strunih lica za vrenje enrgetskih pregleda zgrada. Tako je u sklopu projekta realizovano vie obuka inenjera koji su sertifikovani od strane Ministarstva ekonomije da su osposobljeni da urade takvu vrstu pregleda objekata. Nakon nekoliko godina pionirskog rada u oblasti energetske efikasnosti, energetskih pregleda zgrada, predloga i realizacije mjera za poveanje energeske efikasnosti, kao logian slijed ukazala se potreba za objedinjavanjem steenih znanja i praktinih iskustava u radu na terenu, potreba da se pripremi i publikuje jedan ovakav prirunik koji e sadanjim i buduim energetskim auditorima omoguiti siguran slijed koraka u izradi energetskog pregleda, pa samim tim i osigurati njihov kvalitet. GIZ je sa zadovoljstvom podrao pripremu i izdavanje ovog prirunika kao jedne vane i smislene stepenice sa ciljem poboljanja energetske efikasnosti u Crnoj Gori.

Energetski pregledi
Definicija
Energetski pregled (audit) zgrade podrazumijeva analizu energetskih karakteristika omotaa i tehnikih sistema zgrade u cilju utvrivanja postojee potronje energije, a zatim i donoenja zakljuaka i preporuka za poveanje energetske efikasnosti. Osnovni cilj energetskog pregleda je da se prikupljanjem i obradom niza podataka o graevinskim karakteristikama objekta u smislu toplotne zatite, kao i energetskim svojstvima raznih sistema potronje energije i vode, dobije to bolji uvid u postojee energetsko stanje objekta, nakon ega se predlau konkretne mjere poveanja energetske efikasnosti. Ove mjere se odnose na: Poboljanje toplotnih karakteristika spoljanjeg omotaa; Zamjenu ili poboljanje sistema grijanja; Zamjenu ili poboljanje sistema ventilacije; Zamjenu ili poboljanje sistema hlaenja; Zamjenu ili poboljanje sistema klimatizacije; Zamjenu ili poboljanje sistema pripreme sanitarne tople vode; Poboljanje sistema rasvjete i elektrinih potroaa; Promjenu energenta gdje je to ekonomski i ekoloki isplativo; Uvoenje obnovljivih izvora energije; Racionalno korienje vode; Poboljanje sistema kontrole i upravljanja.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Za sve predloene pakete mjera utvruju se tehnike karakteristike implementacije, ostvarive utede energije, kao i procjena investicije i moguih ekonomskih uteda. Na bazi poreenja dobijenih rezultata izrauje se izvjetaj sa preporukama za optimalan izbor mjera. Dvije su osnovne svrhe energetskog pregleda: 1. Analiza postojeeg stanja i predlaganje mjera za poboljanje energetskih karakteristika novih i postojeih objekata, 2. Izrada sertifikata o energetskim karakteristikama zgrade i odreivanje energetske klase zgrade.

Goran Tuponja, GIZ

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Tipovi energetskog pregleda


Prema detaljnosti istraivanja postoje dva tipa energetskog pregleda: 1. Preliminarni energetski pregled 2. Detaljni energetski pregled Preliminarni energetski pregled ukljuuje krai uvid u energetsko stanje objekta sa ciljem utvrivanja potencijala za poveanje energetske efikasnosti. To podrazumijeva vizuelni pregled stanja omotaa i energetske infrastrukture u objektu, njihovu energetsku analizu, a zatim i preporuke za poveanje energetske efikasnosti. Sama posjeta objektu traje jedan dan i tokom pregleda se mogu izvriti kraa mjerenja. Na osnovu izvrenog preliminarnog energetskog pregleda donosi se i odluka o potrebi za sprovoenjem detaljnog energetskog pregleda. Detaljni energetski pregled ukljuuje detaljnu energetsku analizu graevinskih i tehnikih sistema u objektu. U odnosu na preliminarni energetski pregled, ovdje se vre dodatna mjerenja u cilju kvalitetnije procjene energetskih karakteristika odreenih sistema u objektu, a takoe se vri i detaljnija analiza primjenjivosti i isplativosti pojedinih mjera energetske efikasnosti. U izvjetaju o izvrenom detaljnom energetskom pregledu predlog mjera ukljuuje poslovni i finansijski plan. Prema starosti zgrade razlikujemo: 1. Energetske preglede novih zgrada 2. Energetske preglede postojeih objekata Energetski pregledi novih zgrada nisu tema ovog prirunika jer je svrha takvih analiza, prije svega, sertifikacija objekata. Ovaj proces je jednostavniji od energetskih pregleda postojeih objekata jer se u velikoj mjeri koriste podaci iz projektne dokumentacije i ne daje se detaljna analiza mjera za poboljanje energetskih karakteristika. Ovaj prirunik se, prije svega, bavi analizom energetskih karakteristika postojeih objekata i pojanjenjima kako da se iste unaprijede primjenom adekvatnih mjera energetske efikasnosti. Energetski pregledi postojeih objekata se rade u skladu sa

Pravilnikom o vrenju energetskih pregleda zgrada. Vano polazite za izradu detaljnog energetskog pregleda postojeih objekata predstavljaju podaci o periodu izgradnje, kao i poznavanje karakteristika gradnje za taj period. Cilj energetskog pregleda jeste da se nakon analize postojeeg stanja daju preporuke kako smanjiti potrebe za energijom poboljanjem toplotnih karakteristika spoljanjeg omotaa objekta i karakteristinih sistema potronje energije u objektu, kao i mogunostima za primjenu alternativnih izvora energije.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Faze izvoenja energetskog pregleda


Nakon potpisivanja ugovornih obaveza sa naruiocem energetskog pregleda, kojim su izmeu ostalog definisani cilj i obim energetskog pregleda, pristupa se izvoenju energetskog pregleda. Sve aktivnosti vezano za izvoenje energetskog pregleda moemo podijeliti u tri faze: Faza 1: Aktivnosti prije posjete lokaciji Faza 2: Aktivnosti tokom posjete lokaciji Faza 3: Aktivnosti nakon posjete lokaciji

Arhitektonski projekat; Projekat graevinskih konstrukcija i drugi graevinski projekti; Projekat vodovodne i kanalizacione mree; Projekat elektroinstalacija jake i slabe struje; Projekat termotehnikih instalacija (grijanje/ventilacija/ hlaenje/klimatizacija), mainskih postrojenja, ureaja i instalacija; Ostali projekti i elaborati: projekat ureenja terena, procjena uticaja na ivotnu sredinu, protivpoarna zatita, toplotna i zvuna zatita objekta, energetska efikasnost i dr. u skladu sa namjenom objekta. U sluaju da pomenuta projektna dokumentacija ne postoji, bilo kakvi nacrti ili skice lokacije, eme razvoda instalacija, specifikacije opreme i sl. mogu biti od velike koristi. Takoe, veoma korisni mogu biti i graevinske knjige i graevinski dnevnici izvoaa radova, kao i projekti odravanja objekta. U sluaju da postojei objekat nema auriranu tehniku dokumentaciju ili je nema uopte, potrebno je da auditor na osnovu postojee dokumentacije i kasnije vizuelnog pregleda, eventualnih mjerenja i foto dokumentacije, donese niz pretpostavki bitnih za dalje analize. Od koristi moe biti i ukoliko je objekat graen tipski, pa se potrebne informacije mogu dobiti iz poznavanja nekog drugog objekta istog tipa. Ako se iz postojee dokumentacije i pregleda objekta na terenu ne moe sa sigurnou odrediti graevinska fizika spoljnjeg omotaa zgrade, kao pretpostavka se uzima graevinska fizika spoljnjeg omotaa karakteristina za period gradnje objekta i odgovarajui koeficijenti prolaza toplote. Ukoliko uopte ne postoji projektna dokumentacija, ta okolnost predstavlja dodatni posao koji je veoma vano definisati prilikom ugovaranja audita. Nepostojanje projektne dokumentacije moe biti rijeeno sprovoenjem snimanja objekta od strane auditora ili moe biti narueno nezavisno od energetskog pregleda.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Faza 1: Aktivnosti prije posjete lokaciji


Inicijalni sastanak sa naruiocem energetskog pregleda
Energetski pregled zapoinje inicijalnim sastankom sa naruiocem energetskog pregleda na kom e se naruiocu predstaviti aktivnosti koje e se sprovoditi u okviru planiranog energetskog pregleda. U cilju pripreme auditora za posjetu lokaciji i stvaranja neke prve slike o objektu i njegovim energetskim karakteristikama, od naruioca pregleda se zahtijeva dostavljanje sljedeih podataka: Postojee tehnike dokumentacije; Podataka o potronji energije i vode u objektu, tj. kopija rauna za sve utroene energente i vodu (poeljno bi bilo za posljednje 3 godine, a najmanje za 12 mjeseci); Ispunjenog upitnika za prikupljanje osnovnih informacija o energetskoj situaciji u objektu (primjer ovakvog upitnika se nalazi u Aneksu 1). Ovaj upitnik bi bilo veoma korisno imati ispunjen prije planiranog obilaska objekta.

Analiza postojee tehnike dokumentacije


Tehnika dokumentacija za koju bi bilo poeljno da je na raspolaganju auditoru prije posjete lokaciji odnosi se na sljedee idejne ili glavne projekte:

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Analiza potronje energije i vode u objektu prema postojeim raunima


Podaci o potronji energije i vode u objektu se analiziraju kroz optimalno 3 godine kako bi se modelirala potronja energije i procijenile energetske potrebe u objektu. Na osnovu dobijenih rauna za sve vrste energenata i vodu pravi se energetski bilans, kao i bilans trokova. Energetski bilans predstavlja potronju pojedinih energenata u ukupnoj godinjoj potronji energije, dok bilans trokova sadri trokove za energiju/ energente i vodu za dati objekat. Ove bilanse potrebno je povezati sa aktivnostima u objektu i na taj nain stvoriti neku prvu sliku o potronji energije i vode u objektu. Prikazivanjem podataka na ovakav nain istie se znaaj pojedinih vrsta energenata/energije u ukupnoj potronji energije u objektu. Potronju svakog tipa energenta/energije i vode potrebno je prikazati zasebno. Podaci o potronji mogu se predstaviti grafiki i tabelarno. Iz grafikog prikaza potronje energije po mjesecima moemo izvui neke zakljuke koji su oigledni, kao to je prikazano u primjerima na slici 2 (pikovi u zimskom odnosno ljetnjem periodu se odnose na potronju elektrine energije za grijanje odnosno hlaenje). Poreenjem potronje energenata/energije ili vode kroz godine moemo doi do saznanja da li je mjesena i godinja potronja ujednaena ili postoje neke nepravilnosti koje ukazuju na eventualnu neispravnost nekog od sistema, greku u raunu za dati energent i sl (slika 3). Analiza potronje energije i vode iz dostavljenih rauna je veoma bitna kako bi se uporedila sa energetskim potrebama objekta koji se dobijaju proraunom. U tom cilju potrebno je odrediti referentnu godinju potronju energije ili vode. Najee se kao referentna potronja uzima potronja iz zadnje godine u kojoj nije bilo nekih poremeaja u aktivnostima na lokaciji, snabdijevanju energijom i vodom i, naravno, za koju su dostupni rauni za utroene

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Slika 2: Primjeri analize potronje elektrine energije po mjesecima

Slika 1: Bilans trokova i energetski bilans

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prikaz trokova godinje potronje u referentnoj godini se vri prema zadnjim dostupnim cijenama energije ili vode na tritu. Iste cijene se kasnije koriste u proraunima profitabilnosti mjera energetske efikasnosti. U sluaju da se pojave vee razlike u proraunom dobijenoj vrijednosti potronje i stvarnoj potronji (potronji prema dostavljenim raunima) u objektu, ove razlike je potrebno objasniti. Na primjer, razlog pojave razlika moe biti nain korienja objekta tokom sezone grijanja. U sluaju da je stvarna (referentna) potronja mnogo vea od proraunate, uzrok tome moe biti nepotrebno pregrijavanje prostora, prekomjerno provjetravanje prostorija, nepostojanje nonog i dnevnog reima rada itd. U sluaju da je stvarna potronja manja od proraunom dobijene vrijednosti potrebno je provjeriti da li je razlog tome neodravanje termikih uslova komfora u objektu.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

10

Slika 3: Analiza potronje elektrine energije kroz period od dvije godine

Priprema i organizacija energetskog pregleda


Nakon obrade podataka prikupljenih upitnikom i djeliminog upoznavanja sa objektom kroz postojeu tehniku dokumentaciju i analizu potronje energije i vode na osnovu dostavljenih rauna, pristupa se planiranju posjete lokaciji i sprovoenju energetskog pregleda. Nekoliko korisnih predloga i sugestija u cilju to kvalitetnije pripreme za obilazak objekta dati su u nastavku: Pripremiti pitanja za vlasnika zgrade/tehniko osoblje vezano za nedoumice koje su nastale tokom analize potronje energije/ vode iz postojeih rauna (neoekivani pikovi sa grafikog prikaza potronje energije/vode, neoekivana potronja u nekim periodima, tanost rauna i sl); Bilo bi korisno pripremiti crtee podloge (osnove i fasade ukoliko postoje), i to u nekoliko kopija za hvatanje biljeki tokom posjete objektu, kao i za oznaavanje tipova zidova i prozora, uoenih oteenja, pozicije opreme termotehnikih instalacija, kondicioniranih povrina, nivoa osvjetljenja i elemenata nekih drugih tehnikih sistema u objektu; Pripremiti kontrolne liste, popunjene u dijelu koji se odnosi na

energente/energiju i vodu. Takoe, moraju se uzeti u obzir i promjene u energetskim svojstvima zgrade i tehnikim sistemima u objektu (uzima se zadnja godina poslije implementacije promjena). Ako je za period za koji su dostupni podaci (poeljno 3 godine), mjesena i godinja potronja ujednaena, za referentnu potronju se moe uzeti prosjena potronja u zadnje 3 godine (ili period za koji su na raspolaganju rauni). U sluaju da mjesena i godinja potronja nije ujednaena, za odreivanje referentne potronje potrebno je izolovati mjesece ili cijelu godinu u kojima je potronja nerealna (odstupa od uobiajene), a u prosjek uzeti samo podatke koji odgovaraju realnom nainu korienja zgrade.

11

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

projektovano stanje. Primjeri kontrolnih listi za omota zgrade i razne tehnike sisteme u objektu su dati u Aneksu 2; Napraviti plan obilaska i plan potrebnih mjerenja koja e se izvoditi; Obezbijediti potrebne instrumente i opremu za izvoenje planiranih mjerenja: termometar, data logeri za mjerenje temperature, luksmetar, termografska kamera, analizator dimnih gasova, anemometar, ultrazvuni mjera protoka, mreni analizator i dr.; Takoe, potrebno je ponijeti metar, pantljiku, kompas i sl. (posebno u sluaju kada ne postoji projektna dokumentacija); Ne zaboraviti fotoaparat! Pripremiti fotoaparat pri emu treba obratiti panju da je rezolucija aparata podeena na najvee vrijednosti radi dobijanja to kvalitetnijih fotografija, da na kartici ima dovoljno prostora, da je baterija aparata napunjena i sl.

Faza 2: Aktivnosti tokom posjete objektu


Pregled postojeeg stanja objekta
Nakon obavljenih pripremnih aktivnosti pristupa se posjeti lokacije i sprovoenju energetskog pregleda. Cilj posjete lokaciji je detaljnije upoznavanje sa aktivnostima u objektu, graevinskim i energetskim karakteristikama zgrade, nainima voenja i odravanja objekta, kao i navikama korisnika. Posjeta lokaciji bi trebala zapoeti kratkim uvodnim sastankom sa direktorom/naruiocem energetskog pregleda koji je vlasnik ili korisnik objekta. Na ovom sastanku bi trebalo imenovati osobu zaduenu za odravanje objekta koja raspolae tehnikim i radnim podacima o opremi i sistemima u objektu, koja e se staviti na raspolaganje auditoru tokom energetskog pregleda. Takoe, trebalo bi imenovati i osobu koja e biti zaduena za davanje informacija o objektu, u sluaju potrebe i nakon zavrene posjete. Prilikom obilaska objekta potrebno je provjeriti podatke prikupljene upitnikom, kao i prikupiti ostale bitne informacije i podatke koji nisu prikupljeni upitnikom ili se mogu prikupiti samo na terenu. Neki od tipinih podataka o zgradi koji se provjeravaju ili prikupljaju na terenu odnose se na povrine i raspored prostorija, detalje graevinskih elemenata spoljanjeg omotaa, tehnike karakteristike sistema potronje energije i vode, uslove i parametre koriene pri projektovanju i uslove i parametre u radu, reim korienja itd. Izrada foto dokumentacije tokom posjete lokaciji je veoma vana u cilju pripreme to kvalitetnijeg izvjetaja o izvrenom energetskom pregledu. Pored toga, foto dokumentacija predstavlja veliku pomo u naknadnim analizama i pregledima detalja tehnikih karakteristika objekta. Pregled postojeeg stanja objekta obuhvata prikupljanje podataka o: Graevinskim karakteristikama zgrade u smislu toplotne zatite; Energetskim svojstvima sistema za grijanje;

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

12

13

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Energetskim svojstvima sistema za ventilaciju; Energetskim svojstvima sistema za klimatizaciju; Energetskim svojstvima sistema za hlaenje; Energetskim svojstvima sistema za pripremu sanitarne tople vode; Energetskim svojstvima sistema za rasvjetu; Energetskim svojstvima ostalih potroaa elektrine energije; Energetskim svojstvima sistema potronje pitke i sanitarne vode; Energetskim svojstvima specifinih sistema

promijenjenog materijala i sl.; Evidentirati sve hladne mostove (linijske i takaste) Krov Evidentirati sve vrste krova (ravan ili kos); Prepoznati konstrukciju koja je primijenjena; Evidentirati slojeve za svaku vrstu krova sa pripadajuim debljinama; Utvrditi postojanje i vrstu/tip toplotne izolacije; Utvrditi prohodnost krova (u sluaju ravnog krova); Utvrditi postojanje eventualnih oteenja na krovu i opisati ih; Zabiljeiti kako je rijeen odvod atmosferske vode i evidentirati eventualna oteenja; Utvrditi postojanje odgovarajue hidroizolacije; Utvrditi postojanje eventualnih oteenja unutar objekta izazvanih prodorom vode sa krova; Navesti vrstu (lezei, visei) i stanje u kojem se nalaze oluci i vertikalne cijevi; Utvrditi postojanje atike u sluaju ravnog krova Analizirati spoj krovne i zidne ravni; Evidentirati sve prodore kroz krovne povrine (vertikala, dimnjak, razni nosai i sl.); Evidentirati postojanje krovnih prozora, svjetlarnika i sl. Prozori i vrata Prepoznati sve vrste prozora sa pripadajuom orjentacijom; Podijeliti prozore u razliite tipove ukoliko se razlikuju po dimenzijama, vrsti, broju i debljini stakala, materijalu okvira, vrsti okvira, vrsti prozora, vrsti zatite od sunca; Zabiljeiti stanje prozora po vrstama uz kratke opise; Evidentirati na crteu prozore sa oteenjima i opisati oteenja; Oznaiti prozore na nain na koji e biti jasno koje mjere e ii za koju vrstu prozora; Oznaiti prozore koji ispunjavaju temike zahtjeve; Evidentirati prozore koji su u skorije vrijeme zamijenjeni; Zabiljeiti sve vrste zatita od sunca i njihove karakteristike

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

14

Tokom pregleda pomenutih sistema potrebno je obratiti panju na sljedee elemente za koje je potrebno prikupiti podatke (redom po nabrojanim sistemima):

///Spoljanji omota objekta


Objekat Uporediti da li se izvedeno i projektovano stanje poklapaju; Evidentirati pozicije i detalje koji se ne poklapaju; Ubiljeiti eventualne dogradnje ili izmjene na objektu; Provjeriti mjere ako dokumentacija nije dovoljno dobra; Prepoznati oblikovni i konstruktivni koncept objekta; Utvrditi orjentaciju objekta u odnosu na strane svijeta; Evidentirati da li je objekat ukopan ili ne Spoljni zidovi Prepoznati slojeve zida i njihove debljine; Utvrditi postojanje i vrstu/tip toplotne izolacije; Evidentirati sve vrste zidova i njihove orjentacije; Utvrditi postojanje eventualnih oteenja na zidu i evidentirati ih; Zabiljeiti sve ankere, nosae, nadstrenice, tende,...; Utvrditi da li ima mjesta nastalih oteenjem od prodiranja vode Evidentirati specifine stilske i druge detalje na fasadi; Evidentirati posebne oblikovne elemente (erkeri, ispusti, konzole, zakrivljene povrine, prolazi i sl.); Provjeriti parapetne zidove, da li su smanjene debljine,

15

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Pod Prepoznati vrste podova (u zavisnosti od zavr[ne obrade i slojeva); Provjeriti stvarne i izvedene povrine po vrsti podova; Utvrditi postojanje toplotne izolacije

///Sistem grijanja
Zabiljeiti podatke sa ploice kotla; Opisati stanje kotla, oplate, izolacije, instalacije; Opisati stanje sigurnosne opreme; Zabiljeiti podatke sa ploice plamenika; Opisati stanje dimnjaka i prikljuka na dimnjak; Utvrditi postojanje hemijske pripreme vode; Navesti temperaturni reim sistema grijanja; Navesti podatke o kotlarnici i oznaiti njenu poziciju na crteima/skicama

..... Navesti vrstu energenta i nain snabdijevanja energentom; Zabiljeiti podatke sa ploica pojedinih komponenti sistema skladitenja i nabavke goriva; Opisati stanje instalacije za skladitenje i nabavku goriva; Opisati stanje sigurnosne opreme za skladitenje i nabavku goriva; Utvrditi potronju goriva preko podatka o punjenju rezervoara ..... Opisati opte stanje cijevnog razvoda i armature; Opisati stanje izolacije cjevovoda; Navesti podatke o cirkulacionim pumpama i nainu njihove regulacije; Utvrditi hidrauliku izbalansiranost sistema ..... Navesti vrste grejnih tijela, njihov ukupni broj i instalirani grejni kapacitet po vrstama, kao i oznaiti njihove pozicije na crteima/skicama; Opisati stanje grejnih tijela; Utvrditi postojanje regulacionih ventila na grejnim tijelima .....

Naznaiti sistem regulacije i njegovu kompatibilnost sa sistemom grijanja odnosno karakteristikama objekta; Utvrditi postojanje zona sa razliitim temperaturama grijanja; Evidentirati mjesta postavljanja temperaturnih senzora; Evidentirati mogunost praenja veliina koje se reguliu ..... Navesti reim rada sistema grijanja (prekidi u grijanju, set-back temperatura); Opisati nain odravanja sistema; Utvrditi postojanje praenja potronje goriva i isporuene energije; Utvrditi postojanje dokumentacije za kotao i njegovu opremu, kao i sheme povezivanja; Utvrditi postojanje knjige pregleda i odravanja kotla; Evidentirati eventualne podatke o periodinim pregledima ..... Utvrditi postojanje pojedinanih ureaja za grijanje objekta; Navesti vrste, broj, instalirani kapacitet, reim rada i opte stanje pojedinanih ureaja za grijanje objekta

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

16

///Ventilacioni sistem (grijanje)


Naznaiti podatke o prostoru koji se ventilira (opis i veliina); Navesti podatak o zahtjevu za izmjenama vazduha i kvalitetom (temperatura, vlanost); Zabiljeiti podatke sa ploice ventilacione/klima komore (broj komora, tip, godina proizvodnje, ukupna instalirana elektrina snaga i kapacitet sistema); Oznaiti poloaj ventilacione/klima komore na crteima/ skicama; Opisati stanje ventilacione/klima komore ..... Naznaiti tip i kapacitet grijaa vazduha; Opisati stanje grijaa vazduha; Navesti izvor toplotne energije grijaa vazduha (podaci sa ploice kotla); Opisati stanje kotla, oplate, izolacije, instalacije; Navesti podatke o cirkulacionim pumpama (tip, snaga, stanje) i

17

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

nainu njihove regulacije; Utvrditi postojanje filtera, ovlaivaa, hladnjaka i navesti njihov tip i kapacitet; Navesti podatke o ventilatorima (tip, snaga, stanje) i nainu njihove regulacije ..... Opisati kanalski razvod (materijal, popreni presjek, izolacija); Opisati stanje kanalskog razvoda; Navesti postojanje regulacionih klapni; Evidentirati elemente za distribuciju vazduha (reetke, difuzori i sl.); Evidentirati otvore za uzimanje svjeeg vazduha i izbacivanje otpadnog vazduha; Navesti udio svjeeg vazduha; Navesti koliinu i temperaturu otpadnog vazduha; Navesti koliinu i temperaturu ubacivanog vazduha; Utvrditi postojanje recirkulacije vazduha; Utvrditi postojanje sistema za rekuperaciju toplote i navesti njegov tip i efikasnost; Opisati nain regulacije sistema i stanje sistema regulacije; Evidentirati mogunost praenja veliina koje se reguliu ..... Naznaiti reim rada sistema ventilacije; Opisati nain odravanja sistema; Navesti starost sistema i njegovo opte stanje

Navesti prosjean faktor hlaenja/grijanja (EER/COP); Navesti vrstu radnog fluida; Opisati regulaciju sistema hlaenja; Navesti reim rada sistema hlaenja i evidentirati prekide u hlaenju; Opisati nain odravanja sistema; Navesti starost sistema i njegovo opte stanje Centralni sistem hlaenja: Naznaiti ukupni instalirani rashladni kapacitet; Navesti vrstu rashladnog agregata (kompresorski ili apsorpcijski); Evidentirati broj agregata i oznaiti na crteima/skicama njihovu poziciju u objektu; Zabiljeiti podatke sa ploice rashladnog agregata (tip, snaga, efikasnost, temperaturni reim); Navesti vrstu rashladnog fluida; Navesti starost i opisati stanje rashladnog agregata; Naznaiti izvor energije rashladnog agregata; Evidentirati postojanje rashladnih kula (navesti njihov broj i oznaiti poziciju u objektu); Evidentirati postojanje slobodnog hlaenja; Evidentirati postojanje evaporativnog hlaenja (navesti protok vazduha, efikasnost zasienja, PF faktor); Utvrditi postojanje mogunosti grijanja ..... Evidentirati postojanje toplotne pumpe (navesti izvor i ponor, broj pumpi i njihovu poziciju u objektu); Zabiljeiti podatke sa ploice toplotne pumpe (tip, kapacitet hlaenja/grijanja, EER/COP); Navesti starost i opisati stanje toplotne pumpe ..... Evidentirati postojanje klima komora (navesti broj komora, tip, godinu proizvodnje, ukupnu instaliranu elektrinu snagu i kapacitet sistema); Utvrditi postojanje filtera, ovlaivaa, grijaa, hladnjaka i navesti njihov tip, kapacitet i izvor energije; Navesti podatke o cirkulacionim pumpama (tip, snaga, stanje) i nainu njihove regulacije; Navesti podatke o ventilatorima (tip, snaga, stanje) i nainu

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

18

///Sistem hlaenja/klimatizacije
Naznaiti tip sistema hlaenja/klimatizacije (lokalni ili centralni) Lokalni sistem hlaenja: Naznaiti tip sistema (monosplit, multisplit, kompaktni ureaji); Navesti broj jedinica (unutranjih i spoljanjih) i oznaiti njihove pozicije na crteima/skicama; Naznaiti ukupni instalirani rashladni kapacitet; Navesti pojedinane rashladne kapacitete; Utvrditi postojanje mogunosti grijanja;

19

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

njihove regulacije; Utvrditi postojanje sistema za rekuperaciju toplote i navesti tip i efikasnost sistema; Oznaiti na crteima/skicama pooloaj klima komore u objektu; Opisati stanje klima komore ..... Naznaiti vrstu nosioca energije (voda, vazduh); Opisati kanalski razvod (presjek, materijal, izolacija, regulacione klapne); Opisati cijevni razvod (dvocijevni ili etvorocijevni, materijal, izolacija); Naznaiti starost i opisati stanje kanalskog/cijevnog razvoda; Evidentirati terminalne jedinice (navesti vrstu, broj, instaliranu snagu, kao i oznaiti njihove pozicije na crteima/skicama) ..... Opisati sistem regulacije rada rashladnih agregata i terminalnih jedinica; Utvrditi postojanje zona sa razliitim temperaturama hlaenja; Evidentirati mogunost praenja veliina koje se reguliu ..... Navesti reim rada sistema hlaenja i evidentirati prekide u hlaenju); Opisati nain odravanja sistema

Centralna priprema STV: Naznaiti izvor toplote (postojei kotlovi za grijanje objekta, posebni kotlovi za STV); Zabiljeiti podatke sa ploice kotla; Opisati stanje kotla, oplate, izolacije, instalacije; Zabiljeiti podatke sa ploice rezervoara (zapremina i dr.); Opisati stanje rezervoara i izolacije; Opisati cijevni razvod (materijal, izolacija); Evidentirati postojanje curenja u sistemu; Navesti temperature isporuene tople vode i hladne vode na ulazu; Utvrditi postojanje mjerenje potronje tople vode; Opisati nain regulacije sistema za pripremu STV; Navesti potronju vode u objektu; Naznaiti potrona mjesta u objektu (vrsta i koliina, nain i broj korienja); Navesti reim rada sistema; Opisati nain odravanja sistema; Navesti starost i opisati stanje sistema;

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

20

///Sistem snadbijevanja elektrinom energijom i mjerenje potronje


Snimiti stanje glavnog razvodnog ormara objekta (GRO), kao i lokalnih razvodnih ormara; Evidentirati rezultate snimanja razvodnih ormara IC kamerom koji ukazuju na nedozvoljeno zagrijavanje kablova, sklopki, osiguraa i ostalih elemenata; Navesti tip, presjek i stanje glavnog naponskog kabla; Navesti starost instalacija, posljednji datum popravke ili rekonstrukcije sistema elektroenergetskih instalacija ili pojednih njegovih djelova; Navesti naponski nivo, mjesto i nain napajanja objekta; Evidentirati postojanje redovnog odravanja i ugovora za odravanje elektroenergetskih instalacija objekta; Evidentirati postojanje atesta o ispravnosti elektrinih instalacija izdatog u posljednje tri godine; Utvrditi mjesto vrenje mjerenja, kao i naponski nivo;

///Sistem za pripremu sanitarne tople vode (STV)


Naznaiti nain pripreme STV (decentralizovana, centralna); Decentralizovana priprema STV: Navesti tip ureaja (protoni ili akumulacioni), njihov broj, vrstu energenta, ukupan kapacitet i kapacitet po vrstama; Navesti potronju vode u objektu; Naznaiti potrona mjesta u objektu (vrsta i koliina, nain i broj korienja); Navesti reim rada ureaja; Opisati nain odravanja ureaja; Navesti starost i opisati stanje ureaja;

21

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Evidentirati nain mjerenja (direktno ili indirektno); Evidentirati postojanje mjerenja utroene reaktivne energije i obraunske snage; Navesti tip, proizvoaa i serijski broj brojila; Navesti konstantu mjerenja; Navesti trenutne fazne i meufazne napone na GRO, kao i fazne struje na glavnom napojnom kablu (mjereno unimjerom sa amper klijetima); Evidentirati postojanje ureaja za kompenzaciju reaktivne elektrine energije u objektu; Evidentirati postojanje sistema upravljanja vrnom energijom u objektu

///Sistem ostalih elektrinih potroaa


Navesti naziv potroaa, tip i proizvoaa; Navesti deklarisanu energetsku klasu svih potroaa; Naznaiti broj potroaa, njihovu pojedinanu i ukupnu instalisanu snagu; Utvrditi uticaj potroaa na toplotni bilans objekta i podijeliti ih u dvije grupe: potroai koji utiu na toplotni bilans objekta i potroai koji ne utiu na toplotni bilans objekta; Navesti starost, odnosno godinu proizvodnje potroaa; Opisati stanje potroaa; Opisati nain upravljanja potroaima; Navesti prosjeno dnevno korienje u satima i broj dana korienja u toku godine; Evidentirati postojanje inteligentnih sistema upravljanja potroaima i utvrditi integrisanost potroaa u sistem pametne kue ili sistem upravljanja vrnom energijom ukoliko takvi sistemi postoje u objektu;

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

22

///Sistem rasvjete (unutranje i spoljne)


Naznaiti tip i broj rasvjetnih tijela, njihove pojedinane i ukupne instalisane snage; Opisati stanje i navesti starost rasvjetnih tijela; Navesti tip prigunica kod fluo lampi (magnetne ili elektronske); Naznaiti nain upravljanja rasvjetom (centralno, lokalno, automatsko); Evidentirati postojanje tajmera, impulsnih releja, automata, senzora osvjetljenja, senzora prisustva i sl.; Evidentirati postojanje inteligentnih sistema upravljanja i utvrditi integrisanost rasvjete u sistem pametne kue ukoliko takav sistem postoji u objektu; Utvrditi postojanje redovnog odravanja sistema rasvjete u objektu; Utvrditi da li izmjereni intenzitet osvjetljenja zadovoljava standarde za tu vrstu objekta; Opisati nain upravljanja spoljnom rasvjetom; Navesti reim upotrebe unutranje i spoljne rasvjete (dnevni, sedmini, godinji)

///Sistem snabdijevanja pitkom i sanitarnom vodom


Naznaiti potrona mjesta u objektu (vrsta i koliina, nain i broj korienja); Utvrditi postojanje potronje vode u tehnikim sistemima u objektu (rashladne kule, ovlaivai i sl.); Opisati nain snabdijevanja pitkom vodom; Opisati stanje sistema i vodovodne mree; Evidentirati eventualne gubitke i neeljena curenja; Evidentirati postojanje sistema za regulaciju pritiska; Evidentirati postojanje hidrantske mree, opisati stanje i eventualne gubitke; Opisati nain odravanja sistema

23

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

///Specifini podsistem: Sistem komprimovanog vazduha


Naznaiti namjenu sistema; Navesti podatke o kompresorima (tip, proizvoa, broj, starost); Navesti ukupan kapacitet i pojedinane kapacitete; Naznaiti radni pritisak u mrei; Navesti radne parametre kompresora; Navesti instaliranu elektrinu snagu elektromotora po kompresorima; Naznaiti podatke o rezervoaru za komprimovani vazduh (zapremina, broj); Opisati nain regulacije sistema; Opisati nain hlaenja kompresora; Navesti radni reim sistema; Opisati opte stanje i efikasnost sistema

///Specifini podsistem: Kuhinjska oprema


Navesti grupe i tipove kuhinjskih ureaja, kao i energente koje koriste; Navesti instalisane nazivne snage ureaja; Naznaiti periode korienja (dnevni/mjeseni); Opisati opte stanje ureaja

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

24

///Specifini podsistem: Veernica


Navesti grupe i tipove ureaja u veernicama, kao i energente koje koriste; Navesti instalisane nazivne snage ureaja; Naznaiti periode korienja (dnevni/mjeseni); Opisati opte stanje ureaja

///Specifini podsistem: Sistem pripreme pare


Naznaiti namjenu sistema; Navesti podatke sa ploice parnog kotla (proizvoa, tip, starost, instalirani kapacitet); Opisati stanje kotla, oplate, izolacije, instalacije; Opisati stanje sigurnosne opreme; Zabiljeiti podatke sa ploice plamenika (proizvoa, tip, starost, max snaga plamenika); Naznaiti vrstu energenta i nain snabdijevanje energentom; Navesti temperature na izlazu i ulazu u parni kotao; Navesti pritisak pare na izlazu iz kotla; Naznaiti koliinu vode koja se dodaje u sistem; Naznaiti temperaturu napojne vode na ulazu u kotao; Opisati na koji nain se vri povrat kondenzata i nain obrade; Opisati opte stanje cijevnog razvoda i armature; Navesti sistem regulacije (posebno regulaciju krajnjih potroaa); Navesti reim rada sistema; Opisati nain odravanja sistema

25

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Izvoenje potrebnih mjerenja


Analiza podataka prikupljenih u prethodnim koracima se po potrebi upotpunjuje odreenim mjerenjima. Mjerenja koja se izvode u cilju prepoznavanja ponaanja korisnika u objektu i reima rada potroaa i na osnovu kojih moemo donijeti zakljuke o ispunjenosti nekih uslova komfora u objektu, smatraju se jednostavnim kontrolnim mjerenjima i odnose se na: mjerenja temperature i vlanosti vazduha u prostorijama kondicioniranog dijela objekta, mjerenja osvijetljenosti tipinih prostorija objekta, osnovna mjerenja elektrinih veliina.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

26

Slika 4: Rezultati mjerenja temperature u objektu data logerima

Mjerenja temperature i vlanosti vazduha u prostorijama kondicioniranog dijela objekta


Cilj mjerenja: provjera stepena ispunjenosti ambijentalnih uslova u objektu, prikupljanje podataka neophodnih za proraun potronje energije u objektu Period mjerenja: preporuuje se 7 dana Mjerni instrument: data logeri za mjerenje temperature i/ili vlanosti vazduha Kratak opis mjerenja: u odabranim karakteristinim prostorijama u objektu (po jedna prostorija iz grupa prostorija sa slinim unutranjim projektnim uslovima, orjentacijom, nainom korienja), kao i na odabranom mjestu van objekta, instalirati data logere i ostaviti ih da biljee temperature i/ili vlanost vazduha u definisanom periodu mjerenja Rezultati mjerenja: podaci o zabiljeenim unutranjim i spoljanjim temperaturama i/ili vlanosti vazduha u MS Excel formatu Interpretacija rezultata mjerenja: dobijeni podaci se analiziraju u grafikom i tabelarnom obliku i na osnovu njih se dobijaju temperaturni uslovi za cijeli objekat (srednja unutranja

temperatura, srednja redukovana setback temperatura), odnosno uslovi u pogledu vlanosti vazduha u objektu

Mjerenja osvijetljenosti tipinih prostorija objekta


Cilj mjerenja: provjera stepena ispunjenosti uslova komfora u pogledu osvjetljenja Mjerni instrument: luksmetar Kratak opis mjerenja: u odabranim karakteristinim prostorijama u objektu (po jedna prostorija iz grupa prostorija sa istim zahtjevanim nivoom osvjetljenja, orjentacijom, nainom korienja) definisati nekoliko taaka i u njima izmjeriti nivo osvijetljenosti Rezultati mjerenja: podaci o nivou osvijetljenosti u mjernim takama Interpretacija rezultata mjerenja: za dobijene podatke u mjernim takama izraunati srednju vrijednost i na taj nain odrediti nivo osvijetljenosti u odabranim prostorijama, odnosno utvrditi da li nivo osvijetljenosti zadovoljava potrebe objekta
Slika 5: Luksmetar Testo 540

27

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Osnovna mjerenja elektrinih veliina


Mjerene veliine: potronja aktivne i reaktivne energije, trenutna snaga, vrna snaga, faktor snage, fazni i meufazni naponi, fazne struje, frekvencija Rezultati i cilj mjerenja: snimanje dnevnog dijagrama optereenja, tj. snimanje dnevne dinamike potronje elektrine energije (aktivne i reaktivne), evidentiranje optereenja po fazama (simetrija/ nesimetrija optereenja), evidentiranje faznog i meufaznog naponskog nivoa (dozvoljeni/nedozvoljeni pad napona, podnaponska i prenaponska stanja), ustanovljavanje prisustva viih harmonika, evidentiranje faktora snage Period mjerenja: za validne rezultate preporuuje se najmanje 7 dana, po mogunosti i due

Najea mjerenja koja se odnose na utvrivanje energetskog stanja spoljanjeg omotaa su: identifikacija mjesta toplotnih gubitaka korienjem infracrvene termografije, mjerenje vazdune propustljivosti zgrade (Blower Door Test), mjerenje U-vrijednosti graevinskih elemenata In-situ.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

28

Identifikacija mjesta toplotnih gubitaka kroz spoljanji omota zgrade korienjem infracrvene termografije
Cilj mjerenja: analiza i ustanovljavanje energetskog stanja spoljanjeg omotaa zgrade Mjerni instrument: termografska kamera Princip: tehnika termografije omoguava vizuelizaciju IC zraenja koje je nevidljivo ljudskom oku. Termografska kamera vidi toplotnu energiju koju objekat emituje, i na osnovu toga proraunava temperaturu po povrini omotaa uz prethodno pravilno podeavanje parametara na kameri Kratak opis mjerenja: snimanje objekta termografskom kamerom uz prethodno podeavanje parametara kako bi se to tanije odredila temperatura: emisivnost, reflektovana temperatura, atmosferska temperatura, relativna vlanost i rastojanje Rezultati mjerenja: termogram
Slika 7: Termografska kamera i rezultat mjerenja (termogram)

Slika 6: Mreni analizator

Mjerni instrumenti: mreni analizator, vatmetar, maksimetar, voltmetar, ampermetar, frekvencmetar, brojilo aktivne energije, brojilo reaktivne energije, unimjer, amper klijeta itd. Mjere EE: Upravljanje vrnim optereenjem se ostvaruje kontrolisanjem radnih reima najveih potroaa. Cilj je izbjei istovremeni rad, tj. rasporediti periode punog optereenja razliitih potroaa tako da se ne poklapaju. Kompenzacija reaktivne energije sa ciljem poboljanja faktora snage, smanjenja trokova za utroenu elektrinu energiju i ostvarenja niza pozitivnih tehnikih efekata. U drugu grupu mjerenja moemo svrstati mjerenja kojima se preciznije utvruju energetska svojstva objekta i koja u prethodnim fazama nisu mogla biti utvrena ili postoje opravdane sumnje u tanost nekih parametara bitnih za proraun energetskih potreba objekta. Ova mjerenja se odnose na utvrivanje energetskog stanja omotaa, zatim na razna mjerenja u sistemima grijanja, hlaenja, ventilacije i klimatizacije, kao i na mjerenja elektroenergetskih parametara potronje elektrine energije.

29

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Interpretacija rezultata mjerenja: informacije o raspodjeli temperature po povrini posmatranog objekta, pri emu razliiti temperaturni nivoi ukazuju na nepravilnosti omotaa zgrade: postojanje toplotnih mostova, nehomogenosti materijala zida, neispravnosti ili nepostojanje toplotne izolacije, podruja sa poveanom vlagom itd. Primjena: postojee zgrade, zgrade pod zatitom, nove zgrade

Interpretacija rezultata mjerenja: dobijeni broj izmjena vazduha n50 ne bi smio biti vei od: n50 = 3,0 h-1 kod prirodne ventilacije, n50 = 1,5 h-1 kod mainske ventilacije, n50 = 0,6 h-1 kod pasivnih zgrada (EN 13829) Primjena: uglavnom na novim zgradama, mada se primjenjuje i na postojeim

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

30

Mjerenje vazdune propustljivosti zgrade (Blower Door Test)


Cilj mjerenja: analiza i ustanovljavanje stanja spoljanjeg omotaa u smislu vazdune propustljivosti Mjerni instrument: blower door ispitni ureaj Princip: simuliranje odreenih uslova koji mogu nastati usljed uticaja vjetra ili nevremena Kratak opis mjerenja: specijalno dizajniran ventilator koji se na poseban nain postavlja na prozor ili vrata i stvara razliku pritisaka od 50 Pa izmeu spoljanjeg i unutranjeg prostora, a zatim se mjeri zapreminski protok vazduha koji nastaje usljed razlike pritisaka. Broj izmjena vazduha n50 u objektu se dobija dijeljenjem izmjerene vrijednosti zapreminskog protoka (m3/h) sa unutranjom zapreminom ispitivanog prostora objekta (m3) Rezultati mjerenja: koliina promijenjenog vazduha na sat
Slika 8: Blower door ispitni ureaj i metode mjerenja

Mjerenje U-vrijednosti graevinskog elementa In-situ


Cilj mjerenja: analiza i ustanovljavanje energetskog stanja spoljanjeg omotaa zgrade Mjerni instrument: multifunkcionalni mjerni ureaj, temperaturne sonde (beine za spoljanju temperaturu, 3 termopara za unutranju povrinu) Kratak opis mjerenja: u definisanim fiksnim intervalima tokom cjelokupnog trajanja mjerenja, mjeri se unutranja temperatura prostora, temperatura zida sa unutranje strane (u 3 take) i spoljanja temperatura, dok se sa instrumenta oitava koeficijent prolaza toplote, pri emu se vode zapisi temperatura i koeficijenta prolaza toplote Period mjerenja: u uslovima stabilne unutranje temperature minimalno trajanje testa je 3 dana Rezultati mjerenja: koeficijent prolaza toplote (U vrijednost), toplotni otpor, toplotna provodljivost Primjena: na postojeim objektima gdje se ne zna tana konstrukcija graevine i kada se ni jednom drugom metodom ne
Slika 9: Postupak mjerenja U-vrijednosti spoljanjeg omotaa in-situ

31

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

moe ustanoviti sastav graevinskih elemenata zgrade (previe zahtjevna i previe skupa metoda za potrebe energetskog pregleda). Ogranienja: stabilni spoljanji i unutranji temperaturni uslovi, temperaturna razlika 15C, tokom mjerenja ne bi smjelo biti sunca. Mjerenjima u sistemima grijanja, hlaenja, ventilacije i klimatizacije utvruju se tehnike karakteristike, efikasnost i funkcionalnost sistema. U sistemima grijanja izvode se mjerenja u cilju utvrivanja: efikasnosti izvora toplote: temperatura i protok polaznog i povratnog radnog fluida, potronja goriva u kontrolisanom vremenu, temperatura dimnih gasova, sastav dimnih gasova; efikasnosti razvodnog sistema: temperatura i protok u karakteristinim takama razvoda, termografsko snimanje; efikasnosti grejnih tijela: temperatura i protok u grejnim tijelima; efikasnosti cirkulacionog sistema: pogonske karakteristike pumpi; izbalansiranosti sistema: protok na glavnom izlazu iz kotla, na pojedinim granama razvoda i njihovim krajevima, pritisci fluida na najviim i najniim takama razvoda. U centralizovanim klimatizacionim/ventilacionim sistemima izvode se mjerenja temperature i vlanosti vazduha, protoka vazduha, nepropusnosti ventilacionih kanala. U centralizovanim rashladnim sistemima izvode se mjerenja temperature kondenzacije i isparavanja, temperature rashladnog medija. Neka od mjerenja u sistemima grijanja, hlaenja, ventilacije i klimatizacije objanjena su u nastavku.

Mjerenje dimnih gasova


Cilj mjerenja: kontrola procesa sagorijevanja, utvrivanje da li izvor toplote zadovoljava uslove graninih vrijednosti emisija tetnih materija u okolinu Mjerni instrument: analizator dimnih gasova Princip: primjena razliitih vrsta senzora koji se baziraju na elektrohemijskom principu, jonizaciji dimnih gasova ili apsorpciji infracrvenog zraenja Kratak opis mjerenja: ubacivanje mjerne sonde u dimni kanal izvora na odabranom mjestu i obrada izmjerenih podataka u nekoliko razliitih reima rada Rezultati mjerenja: sadraj O2, CO, NO, NO2, temperatura dimnih gasova i temperatura okoline Interpretacija rezultata mjerenja: izmjerene koncentracije su date

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

32

Slika 10: Analizator dimnih gasova

u ppm i da bi bile meusobno uporedive svode se na referentni udio kiseonika. Raunski se odreuju sadraj CO2, gubici u dimnim gasovima i viak vazduha, na osnovu ega se dolazi do podatka o efikasnosti izvora toplote. Dobijene vrijednosti se uporeuju sa graninim vrijednostima emisija i utvruje da li zadovoljavaju vrijednosti utvrene propisima za zatitu ivotne sredine.

33

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Mjerenje protoka radnog fluida ultrazvunim mjeraem protoka


Cilj mjerenja: utvrivanje tehnikih karakteristika i efikasnosti pojedinih djelova sistema grijanja/hlaenja/ventilacije/klimatizacije Mjerni instrument: ultrazvuni mjera protoka Princip: mjerenje brzine odziva ultrazvunog talasa Kratak opis mjerenja: za prethodno unesene podatke o karakteristikama cijevi (materijal, prenik, debljina zida) i karakteristikama fluida (gustina, brzina prostiranja zvuka) dobija se optimalno rastojanje izmeu dva senzora koji se postavljaju na spoljanji zid cijevi, a zatim se vrijednost protoka oitava na displeju Rezultati mjerenja: brzina i protok radnog fluida Interpretacija rezultata mjerenja: izmjerene vrijednosti mogu sluiti za provjeru da li je osiguran traeni protok kroz razvodni sistem/ grejna tijela, a mogu se koristiti dalje za izraunavanje razliitih veliina (npr. potronje toplotne energije).

Mjerenje brzine i protoka vazduha anemometrom


Cilj mjerenja: utvrivanje tehnikih karakteristika i efikasnosti u sistemima ventilacije i klimatizacije Mjerni instrument: anemometar Princip: linearnost funkcije brzine strujanja odnosno protoka fluida u relativno irokom opsegu mjerenja Kratak opis mjerenja: mjerenje se obavlja u vie taaka sa proraunom srednje vrijednosti ili skeniranjem poprenog presjeka kanala laganim pomjeranjem anemometra po poprenom presjeku Rezultati mjerenja: brzina i protok vazduha, temperatura vazduha Interpretacija rezultata mjerenja: izmjerene vrijednosti mogu sluiti za provjeru projektovanih parametara vazduha, efikasnost rekuperacije toplote (ukoliko postoji) i sl.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

34

Slika 12: Depni anemometar Testo 410

Slika 11: Ultrazvuni mjera protoka i nain mjerenja

35

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Faza 3: Aktivnosti nakon posjete objektu


Nakon posjete lokaciji auditor treba davrednuje sve informacije do kojih je doao tokom aktivnosti u fazama pripreme i obilaska objekta, a zatim da identifikuje mjesta neefikasne potronje energije i predloi mjere za poboljanje energetske efikasnosti, uz njihovu analizu i predstavljanje u formi izvjetaja o izvrenom energetskom pregledu.

Svaki tip objekta zavisno od namjene posjeduje odreene specifinosti u energetskim sistemima koje predstavljaju osnovu za razumijevanje koncepta funkcionisanja objekta kao cjeline. U tabeli 1 je prikazana potronja energije u objektima zavisno od njihove namjene.
Tip objekta Stambeni objekti (pojedinani objekti i rezidencijalni objekti) i objekti kolektivnog smjetaja (studentski domovi, domovi za stara lica i sl.) Administrativni objekti (zgrade dravne uprave, parlamentarne zgrade, ministarstva, optine, sudovi i sl.) Objekti obrazovnih institucija (univerziteti, kole, vrtii, specijalne kole i sl.) Zdravstvene institucije: Bolnice Glavni potroai primarne energije Grijanje Hlaenje Priprema STV Osvjetljenje Grijanje Hlaenje Osvjetljenje Kancelarijska oprema Grijanje Hlaenje Osvjetljenje Ventilacija Grijanje Hlaenje Osvjetljenje Priprema STV Ventilacija

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

36

Analiza prikupljenih podataka


Odmah nakon zavrene posjete lokaciji auditor treba da protumai svoje biljeke i popuni podatke u kontrolnim listama koje nije imao vremena da popuni tokom pregleda. Takoe, sve crtee, skice i eme napravljene za vrijeme posjete, potrebno je organizovati, zajedno sa ispunjenim kontrolnim listama i fotodokumentacijom, po kategorijama (spoljanji omota/sistem grijanja/ventilacija/STV/hlaenje/rasvjeta/razni potroai) u cilju lakeg sagledavanja tehnikih i energetskih svojstava i dalje analize podataka.

Tabela 1: Potronja energije u objektima u zavisnosti od njihove namjene

Odabir odgovarajuih mjera za poveanje energetske efikasnosti pojedinih energetskih sistema


U sklopu ove analize potrebno je predloiti sve prepoznate mjere koje se mogu svrstati u 3 grupe: Mjere energetske efikasnosti koje imaju za cilj utedu energije i/ili vode uz zadravanje ili poboljanje uslova komfora i koje rezultiraju utedom u potronji energije i/ili vode, trokova za energiju i/ili vodu, kao i smanjenjem emisije gasova sa efektom staklene bate; Mjere ekonomske efikasnosti koje ne rezultiraju energetskim utedama, ve imaju za cilj utedu novanih sredstava: Mjere u cilju poveanja komfora i zadovoljenja minimalnih propisanih tehnikih uslova definisanih propisima i pravilnicima koje mogu rezultirati poveanjem potronje energije i/ili vode, i koje ne predstavljaju nuno mjere energetske i ekonomske efikasnosti.

Grijanje Ostalo (domovi zdravlja, ambulante i sl.) Hlaenje Osvjetljenje Grijanje Poslovni objekti (sa kancelarijskim i Hlaenje pripadajuim prostorima) Osvjetljenje Kancelarijska oprema Kompjuterska oprema Raunarski centri Hlaenje Osvjetljenje Objekti kulture: Pozorita, bioskopi i sl. Grijanje Hlaenje Osvjetljenje Ventilacija Grijanje Hlaenje Osvjetljenje Kontrola vlanosti

Galerije, muzeji i sl.

37

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Turistiki objekti (hoteli, moteli, apartmani i sl.)

Komercijalni objekti (trni centri i sl.) Sportski i rekreacioni objekti: Sportski centri, hale i sl.

Bazeni

Grijanje Hlaenje Osvjetljenje Priprema STV Grijanje Hlaenje Osvjetljenje Grijanje Hlaenje Osvjetljenje Ventilacija Grijanje bazenske vode Grijanje i odvlaivanje prostora bazena Grijanje vode za tueve

Zamjena ili unapreenje toplotnih karakteristika prozora Prozori su segment omotaa objekta na koji je posebno potrebno obratiti panju. Toplotni gubici kroz prozore mogu biti transmisioni ili gubici nastali provjetravanjem. Ako saberemo ove dvije vrste toplotnih gubitaka oni mogu iznositi i vie od 50% ukupnih toplotnih gubitaka objekta. Ovi gubici obino su 10 i vie puta vei od onih kroz zidove i zato su prozori veoma vana pozicija koju treba tretirati mjerama energetske efikasnosti. Pogledati Mjeru 3, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti. Toplotna izolacija poda Toplotni gubici prema tlu iznose do 10% ukupnih toplotnih gubitaka objekta. U sluaju poda na tlu kod postojeeg objekta uglavnom je neisplativo ui u takvu intervenciju zbog znaajnog obima radova. Toplotna izolacija poda na tlu nije isto to i toplotna izolacija poda prema negrijanom prostoru najnie etae. U ovom sluaju intervencija jeste isplativa i ovu mjeru bi trebalo preporuivati. Takoe, potrebno je toplotno zatititi i podne konstrukcije iznad otvorenih prolaza i na taj nain postii neprekidnost toplotne zatite kompletnog spoljanjeg omotaa objekta. Pod na tlu potrebno je izolovati sa minimalno 10 cm termoizolacije. Iako su gubici kroz pod na tlu relativno mali u poreenju sa gubicima drugih djelova konstrukcije, temperatura poda slina temperaturi unutranjeg prostora doprinosi komforu boravka u prostoriji.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

38

U nastavku su date neke mogue mjere za poveanje energetske efikasnosti elemenata spoljanjeg omotaa zgrade, kao i pojedinih energetskih sistema.

///Omota objekta
Toplotna izolacija spoljanjih zidova Ova mjera se sprovodi uvijek u situaciji kada ne postoji nikakva termika zatita na spoljanjim zidovima. Utede uvoenjem ove mjere mogu biti od 15-25%, a pored toplotne zatite ovom mjerom se spreavaju negativne posljedice hladnih mostova i znaajno se poboljava komfor u unutranjosti objekta. Pogledati Mjeru 1, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti. Toplotna izolacija krova Ova mjera podrazumijeva ugradnju termoizolacije na ravne ili kose povrine krova u zavisnosti od konstrukcije. Putem toplotnih gubitaka kroz krovnu povrinu, gubi se vie toplote nego to je to sluaj sa zidovima, to dovodi do toga da je toplotna izolacija krova, ukoliko je istih svojstava, veih debljina od termoizolacije zidova. Pravilno izolovana krovna povrina moe dovesti do uteda od 25-40%. Pogledati Mjeru 2, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti.

///Sistemi grijanja
Zamjena starih konvencionalnih kotlova niskotemperaturnim i kondenzacionim kotlovima (sa ili bez promjene energenta) Veina konvencionalnih kotlova starosti izmeu 10 i 30 godina ima oteenu izolaciju, oteena loita, kao i neregulisane operativne procese to znaajno doprinosi nepotrebnoj potronji energenata.

39

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Stepen energetske efiksnosti za stare kotlove obino iznosi izmeu 60-75%, zavisno od vrste energenata. Korienjem novih niskotemperaturnih i kondenzacionih kotlova sa visokim stepenom energetske efikasnosti moe se utedjeti 15-40% energenta u odnosu na standardne kotlove. Pogledati Mjeru 4, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti. Zamjena starih konvencionalnih kotlova kotlovima na biomasu pelet Stepen energetske efikasnosti kotlova na biomasu (briket, pelet) nije vei od kotlova na lo-ulje i gas, ali je cijena energenta znatno nia, tako da se njihovim korienjem moe ostvariti uteda u grijanju i do 60%. Pored toga, korienjem kotlova na biomasu znaajno se doprinosi ouvanju ivotne sredine. Pogledati Mjeru 5, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti. Zamjena starih konvencionalnih kotlova toplotnim pumpama koje koriste kao izvor toplote vazduh, zemlju ili podzemnu vodu Toplotne pumpe koriste do 75% besplatne energije sadrane u okolini i njihovom upotrebom mogu se ostvariti znaajne utede u trokovima grijanja, smanjenje potronje energenta za proizvodnju iste koliine toplotne energije, poveanje energetske efikasnosti sistema grijanja, kao i smanjenje negativnog uticaja na ivotnu sredinu. Osim za grijanje prostora, toplotne pumpe se mogu koristiti i za hlaenje i pripremu sanitarne tople vode. Pogledati Mjeru 6, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti. Hemijska priprema vode Usljed neadekvatne pripreme vode za termoenergetska postrojenja dolazi do taloenja kamenca koji izaziva smanjenje prolaza toplote, ometanje pravilnog toka vode usljed smanjenja poprenog presjeka, koroziju, smanjenje pogonske bezbjednosti, poveanje trokova odravanja, i kao posljedicu svega, smanjenje stepena korisnosti i vijeka trajanja kotlovskog postrojenja. Osnovni uslov za prevazilaenje ovog problema jeste odgovarajua priprema

napojne kotlovske vode i odravanje svih parametara u normiranim granicama. Balansiranje sistema grijanja U hidrauliki neuravnoteenim sistemima grijanja esto se dogaa da nisu ispunjeni uslovi termikog komfora u pojedinim prostorijama. Neke su prostorije previe zagrijane (one blie cirkulacionoj pumpi), dok je u onim udaljenijim esto temperatura nia od optimalne i nakon dueg perioda uzgrijevanja. Ovaj problem se moe prevazii uravnoteenjem pritiska i protoka u hidraulikim mreama sistema grijanja, tj. ugradnjom balansnih ventila. Ugradnja termostatskih ventila na postojea grejna tijela Ugradnjom termostatskih ventila na grejna tijela ostvaruje se mogunost regulacije temperature unutar prostorije, a samim tim i potronje toplotne energije. Pogledati Mjeru 9, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti. Novi sistem automatske regulacije Stalna regulacija uinka grejnih tijela prema promjenljivoj potrebi za toplotnom energijom (zavisno od spoljanje temperature, brzine vjetra, intenziteta sunevog zraenja, unutranjih izvora toplote i dr.) moe se na adekvatan nain rijeiti samo automatskom regulacijom. Na taj nain se smanjuje potronja energenta, kao i trokovi grijanja. Ugradnja pumpi sa promjenljivim brojem obrtaja Pumpe sa promjenljivim protokom imaju ugraen frekventni regulator kojim se mijenja brzina okretanja motora, a samim tim mijenja se i protok pumpe. Pumpe su opremljene sa elektronikom koja na osnovu mjerenog broja obrtaja motora pumpe, struje koja pokree motor i zadatih parametara cjevovoda regulie broj obrtaja pumpe i odrava radnu taku pumpe u optimalnom reimu. Pored optimizacije protoka kroz grejna tijela, pumpe sa promjenljivim

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

40

41

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

brojem obrtaja doprinose i smanjenjenju potronje elektrine energije 70% do 90%. Toplotna izolacija neizolovanih djelova sistema Toplotnom izolacijom neizolovanih djelova sistema spreava se mogunost pojave kondenzacije, smanjuju se toplotni gubici i poveava efikasnost sistema. Setback temperatura (deurna temperatura)

ne koristi topla voda iz kotlarnice, ime se smanjuje potronja primarnog goriva, a takoe se doprinosi i ouvanju ivotne sredine. Smanjenje potronje primarnog goriva je ekvivalentno rekuperisanoj toploti iz otpadnog vazduha. Pogledati Mjeru 7, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti. Balansiranje ventilacionih kanala U sistemu koji nije izbalansiran javljaju se razlike u potrebnim koliinama vazduha u pojedinim djelovima ventiliranog prostora, tj. negdje ga ima vie, a negdje manje nego to je potrebno. Kao rezultat se javljaju previe visoke ili previe niske temperature u pomenutim djelovima prostora, a takoe se kao posljedica moe javiti i ustajali vazduh. Balansiranjem sistema se ova situacija izbjegava, i na taj nain se pored ispunjavanja uslova termike ugodnosti tedi i energija. Frekventna kontrola ventilatora Frekventno regulisani pogoni kao alternativa klasinim pogonima sa konstantnom brzinom i prigunim ureajima omoguavaju programirano meko startovanje i zaustavljanje ime se izbjegava mehaniki stres i produava ivot elektromotora, veliki opseg promjene brzine i snage ime se postie precizna kontrola, veu energetsku efikasnost elektromotora i utede energije. Pogledati Mjeru 10, Poglavlje 4. ienje razmjenjivaa toplote Naslage kamenca od magnezijuma, kalcijuma i silicijum dioksida iz napojne vode koje se formiraju na izmjenjivaima toplote predstavljaju izolaciju izmjenjivaa i usporavaju prenos toplote, to za posljedicu ima pregrijavanje ili slabljenje izmjenjivaa, smanjenje energetske efikasnosti i habanje i troenje sistema. Zamjena/ienje filtera Neistoe i praina koja se nakupi na filterima moe uticati na temperaturu koju registruju senzori u ventilacionom sistemu.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

42

Podeavanje temperature na niu vrijednost u periodima kada u objektu nema osoblja ili je grijanje redukovano (npr. tokom noi, vikenda, praznika) donosi utede u energiji. Prema nekim grubim procjenama te utede iznose oko 1% potronje energije za grijanje za svaki snieni stepen temperature ispod temperature podeene za normalan reim rada za redukovani period od 8 sati. Tipine setback temperature iznose od 12C to 15C, zavisno od toplotnog kapaciteta zgrade, kao i nivoa komfora koji se eli postii. ienje kotla ienjem loita kotlova od garei, nesagorjelih naslaga i adji, koji su nastali usljed loeg i nepotpunog sagorijevanja energenta, poveava se stepen iskorienja kotlova. Samim tim to su zidovi loita isti, bolji je prenos toplote i potronja goriva je smanjena. ienje kotlova moe da se vri sa dimno-plamene strane, kao i sa vodeno-parne (uklanjanje kamenca na unutranjim zidovima kotla).

///Sistemi ventilacije
Ugradnja sistema rekuperacije toplote iz otpadnog vazduha u sistemima ventilacije i klimatizacije U cilju poveanja temperature spoljnog vazduha prije ulaska u dogrija u sistemima ventilacije/klimatizacije, moe se koristiti toplota sadrana u otpadnom vazduhu ventilacionog/ klimatizacionog sistema. Na ovaj nain se za predgrijavanje

43

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

///Sistemi hlaenja
Zamjena postojeeg rashladnog agregata (ilera) efikasnijim ileri visoke efikasnosti su projektovani sa poboljanim upravljanjem, poveanim i poboljanim kondenzatorskim sekcijama i kompresorima visoke efikasnosti. Vazduhom hlaeni sistemi eliminiu potrebu za rashladnim kulama, to umanjuje instalacione trokove, kao i trokove odravanja. Sa druge strane, vodom hlaeni ileri su znatno efikasniji od vazduhom hlaenih ilera. Optimizacija ilera Optimizacija ilera u smislu poboljanja kontrole se uglavnom zasniva na dva principa: regulaciju temperature polazne vode tako da se ona podeava na najveu moguu vrijednost u uslovima datog toplotnog optereenja, i sniavanje temperature kondenzacije ime se poveava efikasnost kondenzacije i na taj nain smanjuje potronja energije. Evaporativno hlaenje Potronja elektrine energije potrebne za mehaniko hlaenje moe da se smanji korienjem vode u rashladnim sistemima sa evaporativnim hlaenjem. Energija toplog spoljanjeg vazduha koristi se za isparavanje vode rasprene u komorama specijalno dizajniranog pada, pri emu voda preuzima toplotu vazduha, a vazduh izlazi iz ureaja ohlaen. Evaporativnim kulerima nije potrebna dodatna energija za isparavanje vode, niti hemijski reagensi poput freona za hlaenje, ve samo snaan ventilator i mala pumpa. Korienje otpadne toplote sa kondenzatora rashladnih agregata za grijanje U objektima u kojima postoje istovremeni zahtjevi za grijanjem i hlaenjem mogue je koristiti otpadnu toplotu kondenzacije za predgrijavanje ili zagrijavanje radnog fluida koji se koristi kao grejni fluid. Kod instalacija rashladnog sistema sa vodom

hlaenim kondenzatorom, zagrijana voda koja je primila toplotu kondenazcije, moe se direkno koristiti u zatvorenom krugu grijanja (npr. u predgrijau). U sluaju sistema sa ilerom koji ima vazduhom hlaeni kondenzator, moe se koristiti dodatni izmjenjiva toplote (rekuperator vazduh - voda) za korienje otpadne toplote kondenzacije. Primjena inverterskih ureaja za hlaenje prostora Inverterska tehnologija troi manje energije i postie veu energetsku iskoristivost (uteda energije do 50%), bre postie eljenu temperaturu i omoguava precizniju kontrolu temperature. Optimizacija rada vie ilera Godinji tok toplotnog optereenja, kriva uestalosti spoljnih temperatura, kao i trajanje dnevnog pogona predstavljaju osnov za podjelu ukupnog rashladnog kapaciteta, odnosno korienje vie rashladnih agregata u cilju boljeg prilagoavanja trenutnom optereenju rashladnog sistema. Pravilnom podjelom i odgovarajuom elektronskom regulacijom ostvaruju se energetske utede, a postie se i vea pogonska sigurnost.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

44

///Sistemi za pripremu sanitarne tople vode (STV)


Zamjena individualnih elektrinih bojlera za pripremu STV solarnim termalnim sistemima Primjena sistema za pripremu STV pomou solarnih kolektora donosi utede energije i do 100% u ljetnjem periodu, odnosno od 15 do 50% u zimskom periodu (u zavisnosti od namjene objekta). Jedan od najekonominijih naina je kombinacija sa dodatnim elektrinim i toplovodnim grijaem. Tokom zimskog perioda, kao dopunski izvor koristi se toplovodni grija, dok se tokom ljetnjeg perioda za dogrijavanje koristi elektrini grija. Pogledati Mjeru 8, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti.

45

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Korienje otpadne toplote sa kondenzatora rashladnih agregata za zagrijavanje STV U praksi je sve vei broj rashladnih jedinica koje djelimino ili potpuno koriste toplotu kondenzacije za zagrijavanje STV. Kod instalacija rashladnog sistema sa vodom hlaenim kondenzatorom, zagrijana voda koja je primila toplotu kondenzacije, moe se direkno koristiti u grijau bojlera STV. U sluaju sistema sa ilerom koji ima vazduhom hlaeni kondenzator, moe se koristiti dodatni izmjenjiva toplote (rekuperator vazduh - voda) za korienje otpadne toplote kondenzacije. Predgrijavanje vode sa otpadnom toplotom Procjenjuje se da oko 80% toplote utroene za pripremu STV neiskorieno odlazi u kanalizaciju. Ako se odvodi vode iz kada, tueva i umivaonika izvedu odvojeno od fekalne kanalizacije, mogue je ostvariti povrat toplote otpadne vode od umivanja i tueva. To je prikladno izvoditi za vee potroae (npr. hoteli, velike stambene zgrade i sl.), a instalacija ovakvih ureaja jeftinija je u novogradnjama nego to je to sluaj za postojee zgrade. Vano je voditi rauna da sistem bude izveden tako da osigurava pouzdan rad imajui u vidu da otpadna voda sadri neistoe i masnou. tedljive armature Nove slavine na tritu sve ee se proizvode s ugraenim ureajem koji smanjuje jainu mlaza koji protie kroz slavinu na taj nain tedei vodu. Neke takve slavine mogu smanjiti potronju vode do 40%. Poboljanje izolacije cijevi i rezervoara tople vode Ukoliko nije fabriki izolovan obavezno treba izolovati rezervoar sa toplom vodom kao i kompletan cjevovod kako bi se smanjili gubici toplote.

Kontrola preko tajmera Postavljanje tajmera na cilindre za toplu vodu omoguava grijanje vode tano u onom periodu kada je topla voda potrebna. Time se izbjegava nepotrebno zagrijavanje vode koja e se neiskoriena bre ili sporije hladiti, u zavisnosti od kvaliteta izolacije rezervoara.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

46

///Sistemi rasvjete
Zamjena klasinih rasvjetnih tijela rasvjetnim tijelima novije generacije sa veim stepenom energetske efikasnosti Danas se 70% rasvjete u poslovnim objektima zasniva na fluorescentnim cijevima starije generacije pa tu postoji i veliki potencijal za utede zamjenom postojeih rasvjetnih tijela sa novim energetski efikasnijim. Razvojem tehnologije proizvodnje fluo rasvjete, prenik fluo cijevi se smanjuje, ime se postie vea iskoristivost svjetlosnog sistema (izvor svjetlosti je blii takastom). Zamjenom klasinih fluo rasvjetnih tijela sa rasvjetnim tijelima najnovije generacije, osim ve pomenutih prednosti, eliminie se upotreba klasinih magnetnih prigunica, ve se koriste elektronske. Elektronskim prigunicama smanjuje se potronja elektrine energije i u isto vrijeme se popravlja faktor snage, to posljedino dodatno utie na poveanje energetskih performansi objekta. Utede koje se na ovaj nain postiu mogu biti veoma znaajne, ak i do 70%. U Crnoj Gori jo uvijek su veoma prisutne i ikadescentne lampe (klasine arulje), koje spadaju u rasvjetna tijela sa najmanjim stepenom efikasnosti (svega do 5% energije koristi se za osvjetljenje, a ostalo se gubi kao toplota). Njihova prosta zamjena sa kompaktnim fluo (tzv. tednim) jedna je od tipinih mjera energetske efikasnosti, sa periodom povrata investicije od svega nekoliko mjeseci. Pogledati Mjeru 12, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti.

47

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Unapreenje kontrole sistema rasvjete putem ugradnje raznih tipova senzora, tajmera i kontrolera Veoma esto u tipinim poslovnim objektima starijeg datuma rasvjetom se upravlja direktno klasinim prekidaima, gdje se racionalnost upotrebe ostavlja na savjest zaposlenima (gdje je upravljanje rasvjetom lokalno) ili licima koje vode rauna o objektu (ako je upravljanje centralizovano). Ugradnjom senzora nivoa osvjetljenja posebno ili u raznim kombinacijama sa senzorima pokreta, i/ili tajmerima, zavisno od tipa i namjene objekta i njegovih zasebnih cjelina, mogu se postii velike utede. Inteligentna rasvjeta, odnosno uvezivanje sistema rasvjete u sistem pametne kue Na ovaj nain, u kombinaciji sa ve pomenutim mjerama, moe se postii jo vei stepen utede u odnosu na klasine sisteme starije generacije, ak i do 85%. Vie informacija o ovoj temi nalazi se u okviru mjere zamjene klasinih rasvjetnih tijela. Zamjena klasinih rasvjetnih tijela sa rasvjetnim tijelima koja koriste LED lampe najnovije generacije LED rasvjeta je u energetskom smislu najefikasnija, ali mana joj je to je ova tehnologija jo uvijek skupa, pa je period otplate relativno dug u odnosu na ostale mjere. Meutim, cijena LED lampi je u konstantnom padu, a performanse se dodatno poboljavaju, pa se moe oekivati da u budunosti ova mjera postane veoma atraktivna, odnosno isplativa. Velika prednost LED rasvjete u odnosu na fluo je, osim znatno vee klase energetske efikasnosti, to nema poveanog elektromagnetnog zraenja i ivinih legura, to su nedostaci fluo rasvjete. Danas postoji irok spektar boja koje emituju LED lampe, za razliku od prvih LED lampi koje su mogle emitovati samo plavo-bjelkastu svjetlost. Moe se birati izmeu tople bijele, neutralne bijele i hladne bijele boje, kao i RGB (kombinacije crvene, zelene i plave boje) koja daje do 16 000 000 raznih nijansa boja.

LED emituje puno zdravije, konformnije i ravnomjernije svijetlo u odnosu na klasinu rasvjetu. LED ne emituje ultraljubiasto ili infracrveno zraenje, nema zujanja, svjetlucanja ili strobo efekta na koje su mnogi ljudi osjetljivi. Zamjena spoljnih rasvjetnih tijela sa rasvjetnim tijelima koja koriste LED svjetiljke najnovije generacije i sadre ugraene fotonaponske panele sa baterijama Ovo je veoma interesantna mjera koja moe da svede potronju elektrine energije za spoljnu rasvjetu na miminum posebno u ljetnjem periodu. Mana je to je ova tehnologija jo uvijek skupa, pa je period otplate relativno dug u odnosu na ostale mjere. Takoe, ovo zahtijeva dodatne mjere odravanja (npr. periodinu zamjenu baterija).

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

48

///Elektroenergetski sistem
Kompenzacija reaktivne elektrine energije Mjeseni troak za reaktivnu energiju moe biti znatan u zavisnosti od broja i veliine potroaa reaktivne energije. Kompenzacijom reaktivne energije ne postie se samo ekonomski efekat umanjenja rauna za utroenu energiju, ve se postiu i mnogi drugi efekti, kao to je poveanje raspoloive snage, smanjenje gubitaka u prenosnim vodovima, smanjenje padova napona, poveanje vijeka trajanja opreme. Pogledati Mjeru 11, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti. Upravljanje vrnom elektrinom energijom U kategoriji velikih potroaa osim aktivne i reaktivne energije mjeri se i vrna snaga. Upravljanje vrnom snagom, odnosno vrnom energijom kod ovakvih potroaa je veoma interesantna, odnosno isplativa mjera energetske efikasnosti. U praksi trokovi vrne snage su u prosjeku oko 30 % - 50 % ukupnog rauna za utroenu elektrinu energiju, a moe se desiti da cijena koju platimo za obraunsku snagu premauje iznos za utroenu aktivnu snagu.

49

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Upravljanje vrnim optereenjem se ostvaruje instaliranjem naprednog centralnog sistema za kontrolu radnih reima najveih potroaa. Cilj je izbjei istovremeni rad, tj. rasporediti periode punog optereenja razliitih potroaa tako da se ne poklapaju. U praksi se pokazalo da se se primjenom ovakvih sistema trokovi vrnog optereenja mogu smanjiti za preko 50%. Pogledati Mjeru 13, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti.

kontrole putem TCP/IP, GPS, GPRS i GSM mrea, ali i na druge naine kao to je recimo glasovna komanda. Na primjer, putem mobilnog telefona ili preko lap topa koji je konektovan na internet mreu, mogue je putem posebne aplikacije upravljati sa svim elektrinim ureajima u domu ili poslovnom objektu, bez obzira gdje se nalazili. Ovakvi sistemi obino imaju i niz senzora, pa recimo kad se otvori prozor ili kad se napusti prostorija, automatski se iskljuuje sistem klimatizacije, to naravno eliminie bespotrebnu potronju elektrine energije, odnosno podie nivo energetske efikasnosti objekta. Takoe, elektrine roletne i zavjese mogu biti integrisane sa sistemom rasvjete, kako bi se to vie koristila dnevna, a to manje vjetaka svjetlost, a da se pri tome dobije zadati nivo osvjetljenja. U slijedeem poglavlju ovog Prirunika opisane su neke tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti i u sklopu analize svih mjera data je procjena godinjih uteda energije i novca, investicionih trokova, trokova odravanja, procijenjeni ivotni vijek i period povrata investicije, kao i nain modeliranja pomenutih mjera u ENSI softveru.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

50

///Elektrini potroai
Zamjena elektrinih potroaa klase energetske efikasnosti C ili loije, sa novim klase energetske efikasnosti A Do prije samo nekoliko godina elektrina energija u Jugoistonoj Evropi je imala relativno nisku cijenu, tako da se nije mnogo vodilo rauna o klasi energetske efikasnosti elektrinih potroaa. Danas kada su cijene elektrine energije relativno visoke, sa jasnom tendencijom da budu i znatno vee u sljedeim godinama i decenijama, ova mjera energetske efikasnosti posebno dolazi do izraaja, jer se na ovaj nain, tj. nabavkom ureaja najvie klase energetske efikasnosti, mogu postii veoma velike utede. Nabavka i zamjena svih postojeih elektrinih ureaja u nekom poslovnom objektu ili domainstvu moe biti veoma velika investicija, i to moe uiniti ovu mjeru neatraktivnom zbog dugog perioda povrata. Meutim, s obzirom da se inae relativno esto obavlja zamjena postojeih ureaja (obino jednom u nekoliko godina), tada treba imati u vidu da se obavezno nabavljaju ureaji najvie EE klase, jer razlika u cijeni izmeu recimo klase A i C iste vrste ureaja obino nije vea od 25%, to se veoma brzo vrati kroz utede u elektrinoj energiji. Uvezivanje svih elektrinih potroaa u sistem pametne kue Napredni sistemi kontrole nekih ili svih ureaja u domainstvima ili poslovnim objektima, podrazumijevaju razliite po pravilu napredne, sofisticirane i visoko integrisane, elektronske sisteme gdje svi ureaji mogu biti kontrolisani preko jednog centralnog procesora, koji u novijim varijantama ima mogunost i daljinske

51

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Priprema podataka za ENSI softver


Analiza predloga mjera ukljuuje procjenu i proraune uteda u energetskom, ekonomskom i ekolokom smislu i odnosi se na sljedee: poboljanje toplotnih karakteristika spoljanjeg omotaa zgrade; poboljanje energetskih svojstava sistema grijanja, hlaenja, ventilacije i klimatizacije; poboljanje energetskih svojstava sistema pripreme sanitarne tople vode; poboljanje energetskih svojstava sistema rasvjete (unutranje i spoljanje); poboljanje energetskih svojstava sistema potronje elektrine energije; poboljanje energetskih svojstava nekih specifinih podsistema; poboljanje sistema regulacije i upravljanja; poboljanje sistema potronje sanitarne i pitke vode; analiza mogunosti zamjene energenata ili korienja obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplotne i/ili elektrine energije. U tom cilju neophodna je obrada podataka u ENSI softverskom paketu i to: analiza energetskih uteda u EAB Sofware-u i analiza ekonomskih parametara u Profitability Software-u. Pregled podataka koje je potrebno pripremiti, kao i parametara koje treba odrediti ili izraunati, a koji predstavljaju ulazne podatke za ENSI softver prikazan je u nastavku (prema redosljedu unoenja u ENSI).

///EAB software
Opti podaci o projektu Podaci o poetku i kraju grejne sezone dobijeni od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja; Podaci o praznicima dobijeni od strane vlasnika zgrade Omota zgrade Izraunati povrine spoljanjih zidova, posebno za sve vrste zidova i odgovarajue orjentacije; Izraunati povrine spoljanjih zidova, posebno za sve vrste zidova i odgovarajue orjentacije; Izraunati povrine spoljanjih zidova, posebno za sve vrste zidova i odgovarajue orjentacije; Izraunati povrine svih vrsta prozora, posebno za sve orjentacije objekta; Izraunati U i g-vrijednosti za sve vrste prozora i odgovarajue orjentacije, i to za postojee stanje, kao i stanje nakon primjene mjera EE; Izraunati povrine svih vrsta krova; Izraunati povrine svih vrsta krovnih prozora, posebno za sve orjentacije i nagibe; Izraunati U-vrijednosti svih vrsta krova, i to za postojee stanje, kao i stanje nakon primjene mjera EE; Izraunati U i g-vrijednosti za sve vrste krovnih prozora i odgovarajue orjentacije, i to za postojee stanje, kao i stanje nakon primjene mjera EE; Izraunati U-vrijednosti za sve vrste poda, i to za postojee stanje, kao i stanje nakon primjene mjera EE

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

52

ENSI

ENSI

ENSI ENSI

ENSI

Pogledati u knjizi Energetska efikasnost zgrada: Metodologija energetskog pregleda i prorauna indikatora EE u izdanju Univerziteta Crne Gore (Mainski fakultet/Arhitektonski fakultet)

53

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Opti podaci o zgradi Izraunati ukupnu povrinu svih prostorija koje bi se trebale grijati prema standardima. Uzeti u obzir ENSI preporuke (negrijana stepenita i sl.); Izraunati ukupnu zapreminu svih prostorija koje bi se trebale grijati prema; standardima (povrine grijanih prostorija pomnoene njihovom neto visinom); Procijeniti tip zgrade/klasu gradnje; Izraunati prosjean broj ljudi u objektu tokom dana, pomnoiti ga sa toplotom metabolizma dobijenom od jedne osobe, a zatim podijeliti sa kondicioniranom povrinom. Dobici toplote od ljudi u zavisnosti od aktivnosti dati su u aneksu 7; Podaci o prisustvu ljudi u objektu tokom radnih dana, subote i nedjelje, dobijeni od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja; Podaci o broju sati rada sistema za grijanje tokom radnih dana, subote i nedjelje, dobijeni od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja Grijanje

Ventilacija (grijanje) Podaci o reimu rada sistema dobijeni od strane vlasnika zgrade/ tehnikog osoblja. Izraunati ukupno sedmino vrijeme rada; Podatak o koliini svjeeg vazduha na osnovu izvrenih mjerenja ili podatak iz postojee tehnike dokumentacije. Vrijednost koliine vazduha podijeliti sa kondicioniranom povrinom; Podatak o temperaturi ubacivanog vazduha na osnovu izvrenih mjerenja ili podatak iz postojee tehnike dokumentacije; Izraunati vrijednost rekuperacije toplote na osnovu izmjerenih protoka i temperatura vazduha ili navesti podatak iz postojee tehnike dokumentacije; Procijeniti emisionu efikasnost iz tabele date u aneksu 7; Procijeniti efikasnost razvodnog sistema iz tabele date u aneksu 7; Procijeniti efikasnost automatske regulacije iz tabele date u aneksu 7; Procijeniti uticaj ovlaivaa na potronju energije; Procijeniti vrijednost efikasnosti TUZ/EM (tehniki menadment zgrade/ energetski monitoring) iz tabele date u aneksu 7; Izraunati efikasnost izvora toplote prema rezultatima izvrenih mjerenja ili procijeniti iz tabele date u aneksu 7 Sanitarna topla voda (STV) Podatak o potronji sanitarne tople vode ukoliko nije mogue dobiti od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja, izraunati na osnovu preporuka o procjeni potrebne koliine vode za razliite objekte u zavisnosti od njihove namjene, iz tabele u aneksu 7. Ovu vrijednost podijeliti sa kondicioniranom povrinom; Podaci o temperaturama isporuene tople vode i hladne vode iz vodovodne mree, dobijeni od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja. Izraunati razliku ove dvije vrijednosti; Procijeniti efikasnost razvodnog sistema iz tabele date u aneksu 7; Procijeniti efikasnost automatske regulacije iz tabele date u aneksu; Procijeniti vrijednost efikasnosti TUZ/EM (tehniki menadment zgrade/energetski monitoring) iz tabele date u aneksu 7;

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

54

ENSI

ENSI ENSI ENSI

Procijeniti vrijednost infiltracije; Izraunati vrijednosti za unutranju i setback temperaturu; Izraunati emisionu efikasnost pomou ENSI alata za proraun ili procijeniti vrijednost iz tabele date u aneksu 7; Izraunati efikasnost razvodnog sistema pomou ENSI alata za proraun ili procijeniti vrijednost iz tabele date u aneksu; Procijeniti efikasnost automatske regulacije iz tabele 7 date u aneksu; Procijeniti vrijednost efikasnosti TUZ/EM (tehniki menadment zgrade/ energetski monitoring) iz tabele 7 date u aneksu; Izraunati efikasnost izvora toplote prema rezultatima izvrenih mjerenja ili procijeniti iz tabele 7 date u aneksu;

55

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Izraunati efikasnost izvora toplote prema rezultatima izvrenih mjerenja ili procijeniti iz tabele date u aneksu 7 Ventilatori i pumpe Osvetljenje Podaci o reimu rada dobijeni od strane vlasnika zgrade/ tehnikog osoblja. Izraunati ukupno sedmino vrijeme rada (isto je kao i kod Ventilacije); Izraunati ukupnu snagu svih ventilatora dovodnog i odvodnog vazduha u ventilacionom sistemu. Ukupnu snagu podijeliti sa kondicioniranom povrinom; Izraunati ukupnu snagu svih pumpi u ventilacionom sistemu. Ukupnu snagu podijeliti sa kondicioniranom povrinom; Izraunati ukupnu snagu svih pumpi u sistemu grijanja. Ukupnu snagu podijeliti sa kondicioniranom povrinom; Izraunati godinju potronju energije za rad pumpi i ventilatora u sistemu hlaenja (na osnovu podataka o njihovoj snazi, kao i podataka dobijenih od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja o reimu rada sistema hlaenja). Ukupnu potronju energije podijeliti sa kondicioniranom povrinom; Procijeniti vrijednost efikasnosti TUZ/EM (tehniki menadment zgrade/ energetski monitoring) iz tabele xxx date u aneksu ..... Procijeniti ukupno sedmino vrijeme rada rasvjetnih tijela na osnovu podataka dobijenih od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja (uzeti u obzir nain korienja objekta); Izraunati ukupnu snagu svih rasvjetnih tijela u objektu. Ukupnu snagu podijeliti sa kondicioniranom povrinom Razni potroai Procijeniti ukupno sedmino vrijeme rada potroaa koji doprinose grijanju objekta na osnovu podataka o dobijenih od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja; Izraunati ukupnu snagu svih potroaa koji doprinose grijanju objekta. Ukupnu snagu podijeliti sa kondicioniranom povrinom;

Procijeniti ukupno sedmino vrijeme rada potroaa koji ne doprinose grijanju objekta na osnovu podataka o dobijenih od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja; Izraunati ukupnu snagu svih potroaa koji ne doprinose grijanju objekta. Ukupnu snagu podijeliti sa kondicioniranom povrinom Hlaenje Spoljni potroai Izraunati godinju potronju energije za rad sistema hlaenja (na osnovu podataka o snazi sistema, kao i podataka dobijenih od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja o reimu rada sistema hlaenja). Ukupnu potronju energije podijeliti sa kondicioniranom povrinom ..... Izraunati godinju potronju energije za rad svih spoljnih potroaa energije (na osnovu podataka o snazi potroaa, kao i podataka dobijenih od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja o njihovom reimu rada). Ukupnu potronju energije podijeliti sa kondicioniranom povrinom

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

56

ENSI

57

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

///Profitability software
Opti podaci Podaci o nominalnoj diskontnoj stopi su definisani ili od strane investitora ili, u sluaju finansiranja iz dravnog/lokalnog budeta, od strane dravnih/lokalnih vlasti Podaci o stopi inflacije Podaci o cijenama izvora energije, dobijeni od distributera prisutnih na tritu Podaci o mjerama Procijeniti visinu investicija predloenih EE mjera. Procjena investicionih trokova za neke konkretne mjere EE data je u slijedeem poglavlju. Takoe, od koristi mogu biti i tabele date u aneksu 6. Na osnovu rezultata prorauna u EAB softveru dobijaju se utede energije nakon primjene predloenih EE mjera Procijeniti godinje trokove za eksploataciju i odravanje predloenih EE mjera Podaci o ekonomskom vijeku trajanja

Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti


Mjera 1: Toplotna izolacija spoljanjeg zida ili zida ka negrijanom prostoru
Osnovni korak za pravilan i jednostavan rad na pregledu jeste dobra podjela tipova zida. Ukoliko zid sastavljen od razliitih slojeva ili razliite debljine zida, svakako ih je potrebno razdvojiti u posebne tipove. Korak 1: Utvrditi da li postoji bilo kakava termika zatita spoljanjeg zida Toplotnu izolaciju spoljanjeg zida ili zida ka negrijanom prostoru uvijek bi trebalo predloiti kao mjeru u sluajevima kada ne postoji nikakva termika zatita. Korak 2: Prepoznati specifine detalje na fasadi Ovo se odnosi na detalje spoja oluka i zida, detalja oko otvora, nadstrenica, terasa ili drugih elemenata koji izlaze iz povrine zida, zatim na postojanje natkrivenih prolaza i sl. Cilj ovog koraka je da se kasnije u opisima mjera navedu tretmani ovih pozicija bilo da je u pitanju nain postavljanja toplotne izolacije ili redukovanje njene debljine i sl. Korak 3: Odabir materijala i debljine termoizolacije, vrste fasada i naina postavljanja Toplotna izolacija spoljanjeg zida uglavnom podrazumijeva dodavanje termoizolacionog sloja sa spoljanje strane zida, samo u posebnim sluajevima sa unutranje strane, i to kod objekata koji imaju arhitektonski i istorijski znaaj pri emu bi ugradnja termoizolacije spolja naruila njihove autentine stilske vrijednosti i sl. Ugradnja termoizolacije sa unutranje strane zida, nepovoljna je sa stanovita graevinske fizike, ali i sa finansijskog aspekta jer je potrebno dodatno rijeiti problem difuzije vodene pare, ispuniti stroije protivpoarne zahtjeve, pojavljuje se gubitak korisnog

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

58

ENSI

Obrada podataka u ENSI software-u


Korienje ENSI software-a je vrlo detaljno objanjeno u priruniku Energetska efikasnost zgrada: Metodologija energetskog pregleda i prorauna indikatora EE u izdanju Univerziteta Crne Gore (Mainski fakultet/Arhitektonski fakultet), tako da nee biti predmet ovog prirunika.

Izrada Izvjetaja o izvrenom energetskom pregledu


Sadraj, forma i uputstvo za izradu samog Izvjetaja o energetskom pregledu je prikazano u priruniku Energetska efikasnost zgrada: Metodologija energetskog pregleda i prorauna indikatora EE u izdanju Univerziteta Crne Gore (Mainski fakultet/Arhitektonski fakultet) i nee biti predmet ovog prirunika.

59

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

prostora i sl. Takoe, postavljanjem termoizolacije sa unutranje strane zida gubimo termalnu masu koju ima zid i koja je dobra za dodatno zadravanje toplote nakon zagrijevanja prostorije. Spoljanji zid na taj nain postaje hladniji jer, umjesto da je zatien ka hladnijoj strani on ostaje toplotno nezatien i samim tim pada nivo temperature u njemu. Zbog toga posebnu panju treba posvetiti izradi parne brane kako bi se izbjeglo nastajanje kondezacije i pojava bui. Karakteristike ugradnje termoizolacije sa unutranje strane spoljanjeg zida: Izvodljivo na novim ili postojeim zgradama Smanjenje unutranjeg prostora Problematino zbog ugradnog namjetaja, zidnih ukrasa, utinica, tekera i sl. Nizak toplotni kapacitet i inercija, ali brzo zagrijavanje i hlaenje prostora Toplotni mostovi nijesu izbjegnuti

sloja za termoizolaciju. U zavisnosti od maltera mogu biti tankoslojne i debeloslojne. Kod ventilisane fasade se posljednji, zavrni sloj privruje odgovarajuom potkonstrukcijom, za nosivi dio zida, tako da izmeu zatitne oboge i termoizolacije postoji sloj vazduha koji slui kao sloj za ventilaciju itave fasade. Prednost ovog tipa fasade je da vazduh koji cirkulie omoguava isuivanje suvine vlage iz zida i dodatno pospjeuje hlaenje ljeti. Zimi ima nepovoljniji efekat jer cirkulacija vazduha moe dodatno da rashlauje zidove.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

60

Nain ugradnje kompaktne fasade


Kompaktna fasada se izvodi tako to se termoizolacija lijepi za podlogu polimernocementnim ljepilom i/ili se postavlja mehanikim privrivaima. Ploe izolacije se postavljaju sa horizontalnim smicanjem u odnosu na prethodni red dok je uglove i ivice oko otvora potrebno posebno ojaati mreicom. Izrada cjelokupne povrine i detalja mora da bude paljivo izvedena. Nakon termoizolacije postavlja se polimerno-cementni ljepak u koji se utiskuje tekstilnostaklena mreica (alkalno otporna) i ponovo se premazuje polimernocementnim lijepkom. Nakon suenja nanosi se impregnirajui premaz kako bi se ujednaila upojnost povrine. Kao zavrni sloj za tankoslojni sistem koriste se silikatni, silikonski, silikonskosilikatni ili akrilatni zavrni sloj minimalne veliine zrna 1,5 mm u 2 nanoenja. Kod debeloslojnog sistema koristi se mineralni malter debljine 15 mm i zavrno dekorativni sloj debljine do 5 mm. Potrebno je nanijeti cementni pric kao vezivni sloj izmeu termoizolacionog materijala i laganog mineralnog maltera. Industrija graevinskih materijala nudi mnogo varijanti kompletnih sistema ova dva naina termoizolacije zidova, pri emu za oba rjeenja debljina termoizolacionog sloja ne bi trebala biti manja od 10 do 12 cm, ime bi se vrijednost koeficijenta prolaska toplote U zida smanjila na od cca 0,25 do 0,35 W/m2K.

Potrebno je naglasiti da su najvei gubici toplote kroz prozore i spoljanji zid, te da se ve njihovom sanacijom postiu velike utede. Sanacija krova iznad grijanog prostora, odnosno plafona zadnje etae prema negrijanom tavanu, takoe znatno smanjuje toplotne gubitke. Sanacija poda prema tlu vrlo esto nije ekonomski opravdana, zbog relativno malog smanjenja ukupnih toplotnih gubitaka u odnosu na veliku investiciju koja je potrebna za takvu sanaciju. Napomena: Ne treba zaboraviti da je potrebno da se, prilikom ugradnje termoizolacije sa unutranje strane, izoluju i djelovi pregradnog zida u dijelu gde se spajaju sa spoljanjim zidom. Postoje dva naina ugradnje termoizolacije sa spoljanje strane zida i to kao: kompaktna neventilisana fasada i ventilisana fasada. Kompaktna neventilisana fasada (tzv. kompaktna fasada, poznata i kao demit fasada) koju karakterie lijepljenje zavrnog zatitnog

Odabir vrste i debljine termoizolacionog materijala


Na izbor vrste termoizolacije utiu isti faktori kao i kod svakog drugog graevinskog materijala: lokalni mikro i makro klimatski uslovi, tradicionalna rjeenja i popularnost proizvoda, eljeni nivo komfora,

61

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

specifini zahtjevi, i naravno cijena koju je investitor spreman da plati. Ipak, svakako je najvanije da proizvod ispuni projektom predvien zadatak, to u savremenom graenju podrazumijeva neto iru listu zahtjeva: niska termoprovodljivost osnovna osobina termomaterijala niska apsorpcija vode i vlage s obzirom da je voda bolji provodnik nego vazduh, materijal natopljen vodom proputa znatno vie toplote/hladnoe nego suv pa proizvoai koriste hidrofobe koji umanjuju apsorpciju paropropusnost jedna od izuzetno vanih osobina zahvaljujui kojoj se izbjegava sakupljanje vlage u vieslojnoj fasadnoj konstrukciji, i samim tim, pad termikog otpora (paropropusnost slojeva treba da raste u pravcu od tople ka hladnoj strani zida, tj. od unutranje ka spoljanjoj) vatrootpornost izuzetno vaan inilac u savremenim objektima, pa negorivost termoizolacije predstavlja jedan od osnovnih zahtjeva kupca. Za dobar odabir materijala za termiku zatitu neophodno je dobro poznavanje njihovih svojstava. Naalost, nae trite ne donosi dovoljan izbor vrsta ovih materijala, ali svakako treba obratiti panju da se preporuuje ugradnja termozolacionih materijala dostupnih na naem tritu. Toplotni gubici kroz graevinski element zavise od slojeva tog elementa, pozicije u odnosu na strane svijeta i koeficijentu toplotne provodljivosti.

TEORIJA
Koeficijent toplotne provodljivosti [W/mK] je koliina toplote koja proe u jedinici vremena kroz sloj materijala povrine 1 m2, debljine 1 m kod razlike temperature od 1 K. Koeficijent prolaska toplote U je koliina toplote koju graevinski elemenat gubi u 1 sekundi po m2 povrine kod razlike temperature od 1 K, izraeno u W/m2K. Vrijednost razliita je za razliite materijale, a zavisi od gustine, veliine i povezanosti pora i vlanosti materijala. Bolju toplotnu izolaciju postiemo ugradnjom materijala niske toplotne provodljivosti. Toplotni otpor materijala poveava se u odnosu na debljinu materijala.
t[C] t[C]

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

62

Slika 14: Krive izolovanog i neizolovanog zida od opeke

d[cm]

d[cm]

U sluaju neizolovanog zida od uplje opeke debljine 19 cm U=1,67[W/mK], toplotni gubici iznose okvirno 134 kWh/m zida U sluaju izolacije zida od opeke 19 cm sa 10 cm kamene vune U=0,32[W/mK], toplotni gubici iznose okvirno 26 kWh/m zida
t[C]

Slika 13: Primjer toplotne izolacije spoljanjeg zida demit fasadom

t[C]

Malter Zid Podloga Ljepak Termoizolacija + tipl Sloj sa fiberglas mreicom Sloj za poravnjanje Zavrni sloj

Slika 15: Krive izolovanog i neizolovanog betonskog zida

d[cm]

d[cm]

Temperaturne krive za neizolovani i izolovani zid od armiranog betona U sluaju neizolovanog AB zida debljine 20 cm U=3,20[W/mK], toplotni gubici iznose okvirno 256 kWh/m zida

Nosea ina

U sluaju izolacije AB zida sa 10 cm kamene vune U=0,35[W/mK], toplinski gubici iznose okvirno 28 kWh/m zida

63

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Koeficijent U je bitna karakteristika spoljanjih elemenata konstrukcije i vaan je u analizi ukupnih toplotnih gubitaka [kWh/ m2], a time i potronji energije za grijanje. to je koeficijent prolaska toplote manji, to je toplotna zatita objekta bolja.
Standardno izolovana kua U=0,27 Niskoenergetska kua U=0,20-0,15 Pasivni standard gradnje U=0,10-0,13

i raspadanje, te na mikroorganizme i insekte. Koristi se u svim spoljnim konstrukcijama za toplotnu zatitu, te u pregradnim zidovima za zvunu zatitu. Jedino mjesto gdje se ne preporuuje je za izolaciju podrumskih zidova pod zemljom. Osim kamene i staklene vune, na naem tritu najvie se koristi polistiren ili stiropor. Stiropor je zapravo naziv prvog proizvedenog polistirena u Njemakoj 1954. godine. Naziv stiropor postao je sinonim za ekspandirani polistiren, EPS. Zbog dobrih izolacionih svojstava =0,035 - 0,040 W/mK, te niske cijene i jednostavne ugradnje, danas je to jedan od najpopularnijih izolacionih materijala. Koristi se najvie kao toplotna zatita u svim spoljnim konstrukcijama, te kao plivajui pod u podnim meuspratnim konstrukcijama. Ima znatno slabija protivpoarna svojstva od kamene vune, a nije otporan na temperature vie od 80C. Za toplotnu zatitu podrumskih zidova esto se koristi ekstrudirani polistiren XPS (poznatiji kao stirodur). XPS je najee obojen u plavo ili ruiasto, za razliku od bijelog ekspandiranog polistirena EPS. Poliuretanska pjena takoe se dosta koristi, naroito pri sanacijama krovova. Ima jo bolja toplotno izolaciona svojstva pa iznosi izmeu 0,020 i 0,035 W/mK. Ima dobra svojstva na vlagu i temperaturne promjene. Meutim, znatno je skuplja od prva dva navedena materijala, te zbog toga nije u iroj primjeni. Na tritu se polako pojavljuju i drugi izolacioni materijali kao to su celuloza, glina, perlit, vermikulit, trstika, lan, slama, ovja vuna i drugi. Imaju neto slabija izolaciona svojstva, pa su potrebne vee debljine. Ovi materijali se u svijetu koriste lokalno, prema porijeklu i izvoru sirovine za proizvodnju. Za pravilan izbor materijala za toplotnu izolaciju potrebno je dobro poznavati njegova fiziko-hemijska svojstva, te prednosti i mane primjene.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

64

Slika 16: Poreenje U vrijednosti za isti zid, razliitih debljina

10cm

15-20cm

25-30cm

Pri izboru materijala za toplotnu zatitu treba osim toplotne provodljivosti uzeti u obzir i druge karakteristike materijala kao to su poarna otpornost, faktor otpora difuziji vodene pare, stiljivost, trajnost, otpornost na vlagu i drugo. Takoe je vaan i nain proizvodnje materijala, korienje energije u njegovoj proizvodnji kao i cijena. Na izbor materijala utie i vrsta konstrukcije u koju ga ugraujemo, tako da nije isto da li se radi o izolaciji poda, podrumskog zida, nadzemnog zida, ravnog ili kosog krova. Osnovna podjela toplotno izolacionih materijala je na neorganske i organske materijale. Najpoznatiji predstavnik neorganskih izolacija je kamena i staklena vuna, a organskih materijala polistiren ekspandirani i ekstrudirani, te poliuretan, odnosno poliuretanska pjena. Mineralna vuna - kamena i staklena, dobar je toplotni izolator sa toplotnom provodljivou izmeu = 0,035 i 0,045 W/ mK, to je uvrtava meu najbolje toplotne izolatore. To je izolacioni materijal mineralnog porijekla za toplotnu, zvunu i protivpoarnu izolaciju. Takoe, mineralna vuna ima visoku otpornost na poar, paropropusna je, i djelimino vodootporna. Otporna je na starenje

65

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Potrebna Faktor debljina otpora Relativni Toplotna (cm) za difuzije troak za Termoizolacioni Gustina provodljivost U=0,35 vodene U=0,35 materijal [kg/m3] [W/m K] [W/m2K] pare [W/m2K] mineralna vuna (MW) ekspandirani polistiren (EPS) stiropor ekstrudirana polistirenska pjena (XPS) stirodur tvrda polistirenska pjena (PUR) drvena vuna (WW) ekspandirani perlit (EPB) ekspandirana pluta (ICB) ovija vuna slama 10-200 15-30 0.035-0.050 0.035-0.040 9-11 9-10 1 60 1 0.80

pjena ima faktor cijene 5-8, a npr. drvena vuna 4-6. Stvarna cijena termoizolacionih materijala zavisi od njihovih karakteristika, debljine i naina primjene. Da bi preporuena termika zatita zaista ispunila planirane koeficijente i planirani vijek trajanja neophodno je na pravilan nain sprovesti njenu ugradnju.
faze Uklanjanje posebnih prepreka na fasadi Priprema zida opis Kablovi, cijevi, tende, svjetiljke i drugi elementi moraju biti uklonjeni i ponovo montirani nakon zavretka radova Skoro uvijek je potrebno postavljanje skele; nakon toga se vri provjera povrine zida da bi se pristupilo korekcijama i popravkama oteenja i neravnina Ovaj korak je znaajan jer se putem ove ine dobija podrka za noenje prvih redova termoizolacije, a ujedno se njenom nivelacijom regulie nivelacija kompletne povrine termoizolacije Varijanta 1: Postavljaju se posebni elemenati za izolaciju uglova objekta (takoe od izolacionog materijala) i to tako to se prvo postavljaju elementi od nosee ine ka gore. Varijanta 2: Izolacija uglova standardnim tablama termoizolacije. Kao poetna taka uvijek se koristi nosea ina (dno) i to tako da se prvo postavljaju table na uglovima. Vertikalni spojevi tabli u dva reda ne smeju da se poklope. Varijanta 1: Rasporeivanje lijepka na krajevima i u sredini izolacione table (omoguava bolje poravnavanje) Varijanta 2: Rasporeivanje lijepka po itavoj povrini izolacione table (samo u sluaju kada se postavlja na potpuno ravne zidove). Postavljanje izolacije oko otvora Ponekad se unutranja strana ugla otvora za prozor ili vrata ne izoluje, i to u sluaju kada dimenzije okvira ugraenog prozora to ne dozvoljavaju.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

66

Tabela 2: Uporedna analiza toplotne provodljivosti, faktora difuzije vodene pare i relativnih trokova za ugradnju za projektovanu U vrijednost 0.35 W/ m2K / Izvor Energetski Institut Hrvoje Poar EIHP/

25

0.030-0.040

8-10

150

2.5

30 360-460 140-240 80-500 15-60 -

0.020-0.040 0.065-0.09 0.04-0.065 0.045-0.055 0.040 0.09-0.13

7-9 16-20 10-16 11-14 10-11 20-35

60 3/5 5 5/10 1-2 -

5-8 4-6 1.5-2.0 2.0-3.0 Izolacija uglova Ugradnja donje nosee ine

Tabela 3: Faze postavljanja termoizolacije / Izvor: prezentacija Energetska efikasnost zgrada (omota zgradegraevinske tehnike-Ministarstvo ekonomije / Sektor za energetsku efikasnost, autor prezentacije Exergia, Grka/

U ovoj tabeli dajemo pregled termoizolacionih materijala sa njihovim osnovnim karakteristikama kao to je U vrijednost toplotne provodljivosti, faktor otpora difuzije vodene pare, kao i komparativna analiza relativnih trokova za njihovu ugradnju na primjeru zida ciljane U-vrijednosti 0.35 W/m2K. Analizirani podaci u Tabeli 3 se odnose na toplotnu izolaciju spoljanjeg zida. Da bismo postigli navedenu vrijednost U za to nam je potrebno prosjeno 10 cm kamene vune ili 9 cm polistirena, u zavisnosti od vrijednosti toplotne provodljivosti materijala. Za istu vrijednost bie nam potrebno cca 16-20 cm debljine izolacije od drvene vune ili 7-9 cm poliuretanske izolacije. Ako uporeujemo cijene materijala na tritu i pretpostavimo da je cijena kamene vune 1, onda je polistirenska izolacija EPS neto jeftinija, odnosno 0,80, a ekstrudirani polistiren XPS, 2,5 puta skuplji. Poliuretanska
Postavljanje tabli termoizolacije

67

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Mehaniko privrivanje izolacije sa tiplovima

Rupe za tiple moraju biti pravilno izbuene. Nakon postavljanja tipli, sve moraju biti pokrivene Glaanjem povrine postavljenih tabli termoizolacije postie se da povrina bude ravna i pogodona za postavljanje zavrnog sloja. Potrebno je popuniti sve procepe izmeu tabli izolacije. Na kraju se postavlja zavrni sloj maltera sa ugraenom fiberglas mreicom i nakon toga se vri zavrno glaanje. I u ovom procesu posebno obratiti panju na ugolove objekata i oko otvora i njihovo dodatno ojaanje fiberglas mreicom. Prije postavljanja zavrnog sloja, potrebno je izbrusiti povinu zida i tek nakon toga nanositi zavrni sloj. Ovaj sloj je dostupan u eljenim bojama i nema potrebe za dodatnim nanosom boje. Poslednji korak je ravnjanje zavrnog sloja. Na kraju se pristupa vraanju svih skinutih elemenata sa fasade.

///Opis mjere
Ovaj dio treba da sadri: Naznaku da li se radi o postavljanju termoizolacije sa spoljanje ili unutranje strane spoljanjeg zida; Vrstu materijala toplotne zatite i njegovu debljinu, kao i kratak opis osnovnih karakteristika tog materijala sa pripadajuim koeficijentom toplotne provodljivosti ; Naznaku da bi odabrani sistem termike zatite trebalo da ima European Technical Approval (ETA) according to ETAG 004 (European Technical Approval Guideline 004); Opis karakteristika ugradnje koji su detaljnije navedeni u Tabeli 3, naglasiti da se prilikom ugradnje sistema termike zatite vodi rauna o preporukama proizvoaa odabranog materijala; Opis zavrne obrade fasada, sa zahtijevanim karakteristikama kao to je vodonepropusnost i sl., i sa naznakom kako se biraju boje itd.; Tipski detalj fasade, a ukoliko auditor procijeni da je potrebno, dati i neke specifine detalje; Naglasiti da je neophodno popraviti sva zateena oteenja na fasadi i opisati ih; Spomenuti vraanje svih elementa koji su za potrebe ugradnje termoizolacije bili demontirani Takoe, posebno obratiti panju na sljedee detalje i naglasiti ih u opisu mjera:
Mogui problemi Mogua rjeenja i napomene

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

68

Glaanje povrine i zavrna dorada

Zavrni sloj i radovi

///Opis postojeeg stanja


U opisu postojeeg stanja spoljanjih zidova objekta potrebno je opisati sljedee: Prepoznati sve tipove spoljanjeg zida u zavisnosti od slojeva i opisati ih (mogue je u procentima izraziti zastupljenost odreenih tipova u zavisnosti od orjentacije fasade), navesti debljine svakog sloja, kao i ukupnu debljinu zida; Tipove zida vezati za orjentaciju fasade; Opis stanja u kom se spoljanji zidovi nalaze; U vrijednost svih tipova zida i prosjenu U vrijednost; Navesti i opisati eventualna oteenja na fasadi; Spomenuti sve specifine detalje i elemente kao to su razne nadstrenice, balkoni, erkeri i sl.

Spoj krova i zidova

Ovaj detalj najee predstavlja mjesto toplotnog mosta i potrebno ga je dobro izolovati, ali dodatni Omoguiti da ne doe problem je sloenost spoja do prekida termoizolacije vertikalne i kose ravni, postojanje (pogledati sliku 22). oluka i sl. to oteava postavljanje i pravilan zavretak povrine zida pod termoizolacijom Debljina izolacije zida ira od okvira prozora i ugroava njegovo funkcionisanje Smanjenje debljine ili u najgorem sluaju ne postavljanje termoizolacije

Tabela 4: Detalji na koje je potrebno posebno obratiiti panju prilikog ugradnje termoizolacije

Unutranji dio okvira prozora

69

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Cokla

U dijelu zida koji je pri terenu na visini od recimo Ovaj deo zida je posebno podloan do 1-7-2,0 m trebalo bi oteenima jer je u zoni gde je su predloiti postavljanje mogua fizika oteenja. izolacije koja je tvra, odnosno otpornija na udarce i oteenja. Sve ivice objekta su posebno osjetljiva mjesta za oteenje i neophodno ih je posebno ojaati i obezbijediti da su prave i otre da se ne naruava vizuelni element povrine zida Ugradnja L profila - lajsni i dodatna ojaanja fiberglas mreicama prilikom glaanja zida.

///Potencijali uteda
15%-25%

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

70

///Vrijeme povrata investicije


Vrijeme povrata investicije za ovu mjeru nije jednostavno unaprijed utvrditi jer ono zavisi od niza parametara kao to su vrsta i debljina spoljanjeg zida, sistema grijanja i vrste energenta, zatim cijena energenata na tritu i slino.

Ivice

Vano je uvijek pronai rjeenje koje e obezbijediti Nemogunost ugradnje minimalno zahtijevani nivo Posebni stilski termoizolacije zbog ega se dolazi detalji na termike zatite ali vodei u situaciju potencijalnog gubljenja rauna da se nikada ne fasadi1 tih elemenata narue izvorne stilske i druge vrijednosti samog objekta U sluaju da su leei horizontalni oluci javlja se hladni most i potrebno je nai rjeenja da se izoluje. Takoe, problem predstavljaju vertikalne olune cijevi koje moraju biti demontirane i vraene nakon ugradnje termoziolacije sada pod drugaijim uglom spoja sa horizontalnim olukom U zavisnosti od samog objekta potrebno je dodatnu panju posvetiti ovom detalju jer je on kritian i sa stanovita termike zatite, ali i sa aspekta zatite objekta od prodiranja atmosferskih voda ili oteenja zida

PRIMJER
Mjera Prizemni objekat Objekat sa 2 etae Objekat sa 3 ili 4 etae Ekstrudirani polistiren (XPS ) stirodur d=8,0cm [/m2] 30.00 35.00 40.00

Oluci

Opivi solbanaka i atika krova

Potrebno je preporuiti Nedovoljna irina limenih opiva ugradnju novih limenih na krovu i solbanka na prozorima opivki i uraunati u cijenu nakon ugradnje spoljasjnje izolacije kotanja

U cijenu uraunato: deinstalacija i montaa oluka, sanacija fasade (uklanjanje oteenja maltera i sl.). Ukupni investicioni trokovi za zidove poveani su paualno u iznosu od 10% od ukupne relevantne investicije u cilju da se pokriju trokovi instalacije tvreg izolacionog materijala u donjem dijelu zgrade. Ovo je procjena investicija koritenih prilikom izrade Detaljnih energetskih pregleda u okviru projekta Program energetske efikasnosti u javnim zgradama (EEPPB) u periodu 2012-2014 koje je sprovodilo Ministarstvo ekonomije, Sektor za energetsku efikasnost.

///Procjena investicije
Procjena investicije zavisi od vrste i debljine izolacije koja se predlae u mjeri, trenutne ponude i cijene materijala za izolaciju na tritu, cijene rada za ugradnju izolacije, kao i dodatnih radova (demontaa i montaa elemenata na fasadi,...) i opreme koji su potrebni da bi se ova mjera uspeno sprovela.

///ivotni vijek mjere


20 godina

71

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

///ENSI
Relevantni parametri u softveru su vrijednosti koeficijenta prolaza toplote zida, U, i infiltracije, koje se izracunavaju/procjenjuju za dati spoljasnji zid prije i nakon primjene mjere

poveanje toplotnih gubitaka; promjene unutranje povrinske temperature zida; smanjenje komfora boravka u prostoriji; opasnost pojave bui; ugroavanje strukture zidova

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

72

Toplotni mostovi (poznati i kao hladni mostovi)


Toplotna zatita objekta mora biti rijeena kontinuirano po spoljanjem omotau tako da nema prekida, smanjujui negativne uticaje hladnih mostova. Toplotni mostovi se uvijek pojavljuju u konstruktivnim djelovima omotaa objekta, i njihov uticaj na komfor, trajnost i stabilnost konstrukcije je potrebno smanjiti pravilnim projektovanjem i izvoenjem specifinih djelova omotaa. Uvaavanjem ovih kriterijuma ostvaruje se potrebni kontinuitet termoizolacije koji je po zavretku izgradnje mogue dodatno provjeriti termografskim snimanjem. Toplotni most je manje podruje u omotau grijanog dijela zgrade kroz koje je toplotni protok povean radi promjene materijala, debljine ili geometrije graevinskog dijela. Zbog smanjenog otpora toplotne propustljivosti u odnosu na tipini presjek konstrukcije, temperatura unutranje povrine pregrade na toplotnom mostu manja je nego na ostaloj povrini to poveava opasnost od kondenzacije vodene pare. U zavisnosti od uzroka poveane toplotne propustljivosti, razlikujemo dvije vrste hladnih mostova: konstruktivni hladni mostovi nastaju kod kombinacija razliitih vrsta materijala; geometrijski toplotni mostovi nastaju usljed promjene oblika konstrukcije, npr. uglovi zgrade. U praksi su vrlo este upravo kombinacije obje vrste hladnih mostova. Posljedice hladnih mostova su:

Kondenzovana vlaga, prisutna tokom dueg vremenskog perioda, moe da dovede do oteenja graevina. Naravno, najbolji nain spreavanja hladnih mostova jeste postavljanje termoizolacije sa spoljanje strane zida. Izgraditi objekat bez hladnih mostova gotovo je nemogue, ali uz pravilno projektovanje i izvoenje detalja termoizolacije omotaa objekta negativan uticaj hladnih mostova skoro je mogue smanjiti na minimum. Potencijalna mjesta hladnih mostova su konzolni ispust balkona, ispusti streha krovova, spojevi konstrukcija, spojevi zida i prozora, kutije za roletnu, nie za radijatore, temelji i drugo. Zato na njih, pri rjeavanju konstruktivnih detalja, treba obratiti posebnu panju. Preporuuje se da se ovi navedeni detalji razrade to detaljnije. Vrlo efikasan nain otkrivanja hladnih mostova predstavlja snimanje infracrvenom kamerom gdje se jasno vide podruja i zone gdje dolazi do pretjeranog gubljenja toplote. Temelj, sokla. Ukoliko nije predvien podrum, ili ukoliko se podrum u potpunosti nalazi iznad zemlje, trebalo bi ispod ploe temelja postaviti izolacionu plou koja ne proputa vodu. Izolacija sokle spreava da se hladan spoljni vazduh preko podrumske tavanice i zidova uvue u graevinu. Spoljni zidovi. Nie koje su predviene za grejna tijela trebalo bi naknadno izolovati. Ivice graevine stvaraju vee spoljne povrine koje isijavaju toplotu od unutranjih povrina koje primaju toplotu. Na taj nain se kod loe izolovanih graevina na rubovima javljaju znaajno nie povrinske temperature. Kod unutranje termoizolacije toplotni mostovi nastaju prije svega na spojevima
Slika 17: Mogua pojava tolotnog mosta na dijelu sokle

73

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

izmeu spoljnih zidova i tavanice. Ukoliko unutranja izolacija ne moe da se zamijeni spoljnom izolacijom, neophodno je da se izoluje i unutranji zid, i to najmanje 1 m od take dodira. Prozori, spoljna vrata. Za serklae (nadvoje) se iz statikih razloga najee koristi armirani beton sa loijom toplotnom izolacijom od one koja se nalazi na spoljnim zidovima. Stoga bi njih u svakom sluaju trebalo dodatno izolovati. Kutije za roletne se moraju u cjelini dobro izolovati kako bi se izbjegao nastanak toplotnog mosta. Obavezno treba voditi rauna o toplotnoj izolaciji ispusta prozora, kao i o njihovoj egzaktnoj ugradnji. Spoljna vrata i vrata koja vode do soba koje se ne griju treba sa svih strana dobro izolovati. Tavanica. Poto beton posjeduje loije termoizolacione karakteristike, spojeve tavanice treba obavezno dobro izolovati. Sa spoljne strane je neophodno postavljanje izolacione reetke. Kod izolovanja tavanice na posljednjem spratu treba voditi rauna o tome da se izolacija ne zavri gredi zida, ve da se prevue preko nje. Balkon. Kod isturenih balkonskih ploa se teko moe sprijeiti nastanak toplotnih mostova. Balkonsku plou bi naime u potpunosti trebalo obloiti toplotnom izolacijom. Dobro rjeenje u ovom sluaju predstavlja potpuno termiko razdvajanje balkona na posve novoj noseoj konstrukciji.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

74

Slika 18: Detalj pravilnog postavljanja toplotne izolacije uz okvir prozora

12 9 5 4 3 2 1

10 11 8 6 7

Slika 21: Pozicije na objektu najpodlonije za pojavu hladnih mostova /Izvor: Energetski efikasna gradnja i sanacija graevinskih objekata Holzcluster/

Slika 19: Prikaz toplotnog mosta na dijelu spoja konzolne ploe (balkon) i meuspratne konstukcije

Slika 20: Detalj toplotnog mosta na dijelu meuspratne konstrukcije ka negrejanom tavanu

Krov. Kod ravnih krovova je neophodno da atika (zid na eonoj stranici) bude i spolja i iznutra dobro izolovana.

1. Spoj podrumskih stepenica i ploe 2. Dodirna taka zida stepenita i podne ploe 3. Boni spoj podrumskih stepenica sa zidom podruma 4. Spoj zida podruma sa tavanicom podruma i pregradnim zidom prema prizemlju 5. Spoj zida podruma sa tavanicom podruma i spoljnim zidom u prizemlju 6. Isturena podna ploa erkera 7. Istureni ulazni podest 8. Ivica prozora i prozorske daske 9. Istureni balkoni, nadstrenice 10. Ozidani ispusti kao zatita od vazduha spolja 11. Zatita krovnog prozora od vazduha spolja 12. Unutranji zidovi koji se uzdiu do hladnog poda

75

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Mjera 2: Toplotna izolacija krova


Termika izolacija krova je od velikog znaaja ne samo sa aspekta termike zatite, ve se izvoenjem ove mjere dodatne funkcije krova, kao to su zatita od kie i snijega, moraju zadrati na istom nivou ili unaprijediti u odnosu na zateeno stanje. Ukupni toplotni gubici preko krova iznose 10-20% od ukupnih toplotnih gubitaka cijelog objekta. Toplotna izolacija krova, kao i spoljnih zidova, ima funkciju da zimi smanjuje toplotne gubitke, a ljeti sprijei pregrijavanje prostora neposredno ispod krovne konstrukcije.

U sluaju da je krov kos, a konstukcija drvena, najbolje je postaviti termoizolaciju u dva sloja, tako da jedan bude izmeu rogova, a drugi ispod njih, kako bi se sprijeili hladni mostovi. Donji sloj termoizolacije ispod rogova titi se gipskartonskim ploama ili drvenom letvicama (lamperijom). Kada su u pitanju ravni krovovi, oni su izloeniji atmosferskim uticajima i zato je veoma vano da izolacija bude dobro izvedena, odnosno da postavljanje bude dobro i detaljno objanjeno, kao i specifini detalji kao to su slivnici ili pad. Ravan krov je, u njegovom zavrnom sloju mogue rjeavati kao prohodni, neprohodni i tzv. zeleni krov.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

76

Zeleni krov
Ukoliko se odabere da ravan krov bude rijeen kao zeleni neophodno je obezbijediti dovoljan sloj zemlje za biljke, zatim sprijeiti prodor korijenja koje bi moglo da oteti hidroizolaciju, kao i dobro rijeiti drenau atmosferske vode i sprijeiti prodor vode ili vlage do termoizolacije. Ozelenjeni krov dobro zadrava toplotu, akumulira je u slojevima zemlje i na taj nain ostvaruje stalnu temperaturu zavrnog sloja, kako ljeti tako i zimi. I kosi krov takoe moe da bude rjeavan kao zeleni, ali treba obratiti panju na dozvoljene nagibe krova i sl.

Materijali za termoizolaciju krovova


Za toplotnu izolaciju kosih krovova treba koristiti nezapaljive i paropropusne termoizolacione materijale, kao to je mineralna vuna. Pored klasinih materijala za izolaciju kosih krovova, posebno hala razliite namjene, pogodni su i sendvi paneli punjeni poliuretanom (Polyurethane Sandwich Panels). Posebno obratiti panju da se u sluaju kada je krov prohodan uzme u obzir i vrstoa toplotne zatite, tako da moe da podnese i takvu vrstu pokretnog opreteenja. Obratiti panju na hladni most u dijelu spoja krova i fasade, kako bi se on izbjegao. Preporuena debljina termoizolacije krova najee je vea od preporuenih debljina izolacije za zidove, i, u zavisnosti od klimatske zone, iznosi 16-20 cm, u zavisnosti od materijala. U zavisnosti od vrste krovne konstrukcije i vrste krova bira se nain postavljanja termoizolacije.

///Opis postojeeg stanja


Opis postojeeg stanja za mjeru toplotne izolacije krova, ravnog ili kosog, trebalo bi da sadri: Vrstu krova, ravan ili kosi i njihovo jasno razdvajanje u opisu; Opis stanja u kojem se krov nalazi; Navesti da li postoji termoizolacija na krovu; ako postoji, navesti koja je vrsta i koje debljine; Opis slojeva krova sa navedenim debljinama za svaki sloj; Opis specifinih detalja, slivnika, nadzidaka, oluka, dimnjaka i sl.; Opis nekih oteenja ukoliko postoje; Podatak da li je krov prohodan ili ne

Ukoliko prostor ispod kosog krova nije namijenjen za korienje, odnosno nije prostor koji se grije, tada je potrebno toplotnu izolaciju krova postaviti na spoljanju, gornju stranu posljednje meuspratne tavanice prema negrijanom prostoru.

77

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Slika 22: Pravilno izvoenje termoizolacije kosog krova i spoja sa zidnom termoizolacijom kod lagane krovne konstrukcije / Izvor: Prirunik za energetske savjetnike-Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj /

U=0,22 W/mK - crijep 2 cm - letve 5/3 cm - kontra letve 8/3 cm - hi folija - kamena vuna/ staklena vuna/ ekspandirani polistiren izmeu rogova 10 cm - kamena vuna/ staklena vuna/ ekspandirani polistiren ispod rogova poloen koso 6 cm - parna brana- pe folija - gipskartonske ploe 2,25 cm

- hidroizolacija - kamena vuna/ staklena vuna/ekspandirani polistiren 5 cm - AB zid 15 cm - kamena vuna/ staklena vuna/ekspandirani polistiren 5 cm 1. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom 2. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom - impregnirani prepremaz - zavrni dekorativni sloj

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

78

U=0,33 w/mk - cementni malter 2 cm - blok opeka 19 cm - polimer-cem. ljepilo - kamena vuna/ staklena vuna/ekspandirani polistiren 10 cm 1. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom 2. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom - impregnirani prepremaz - zavrni dekorativni sloj

U=0,20 w/mk - cementni malter 2 cm - krovna ploa 20 cm - beton za pad 4 cm - parna brana (prema potrebi-proraunu) - kamena vuna/ staklena vuna/ekspandirani polistiren 10 cm - hidroizolacija - geotekstil - nasip oblutaka U=0,33 w/mk - cementni malter 2 cm - blok opeka 19 cm - polimer-cem. ljepilo - kamena vuna/ staklena vuna/ekspandirani polistiren 10 cm 1. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom 2. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom - impregnirani prepremaz - zavrni dekorativni sloj

Slika 24: Pravilno izvoenje toplotne izolacije ravnog krova i spoja sa zidnom izolacijom /Izvor: Prirunik za energetske savjetnike-Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj /

Slika 23: Pravilno izvoenje toplotne izolacije meuspratne tavanice prema negrijanom tavanu i spoja sa zidnom izolacijom / Izvor: Prirunik za energetske savjetnike-Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj /

glineni crijep 2 cm kontraletve 8/3 cm drveni rogovi

- Sloj vegetacije

- Sloj podloge za rast U=0,22 w/mk - cementni malter 2 cm - meuspratna ploa 6 cm - parna brana prema potrebi-proraunu - kamena vuna/ staklena vuna/ekspandirani polistiren 10 cm Slika 25: Detalj zelenog krova izvedenog na betonskoj konstukciji ravnog krova /Izvor: prezentacija Energetska efikasnost zgrada (omota zgradegraevinske tehnike-Ministarstvo ekonomije / Sektor za energetsku efikasnost, autor prezentacije Exergia, Grka/

- Filter sloj - Drenani sloj - Zatitni sloj - Sloj za spreavanje prodiranja korjenja u betonsku konstrukciju - Hidroizolacija

U=0,33 w/mk - cementni malter 2 cm - blok opeka 19 cm - polimer-cem. ljepilo - kamena vuna/ staklena vuna/ekspandirani polistiren 10 cm 1. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom 2. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom - impregnirani prepremaz - zavrni dekorativni sloj

- Betonski ravan krov

79

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

///Opis mjere
Opis mjere za termiku izolaciju krova u sebi sadri: Preporuenu vrstu termoizolacije sa pripadajuim koeficijentom toplotne provodljivosti ; Navedene sve slojeve krova, postojee i one koje mjera predvia, sa njihovim debljinama; U vrijednost nakon mjere; Opise zavrne obrade krova; podatak da li je krov prohodan ili ne; Naglasak da se obrati panja na zavrni sloj krova i odvodnjavanje atmosferskih voda, kao i na zatitni sloj, izraen najee od lakog betona ili cementne kouljice, koji titi postavljenu hidro i termoizolaciju; Naglasak da se obrati panja na dodatni sloj hidroizolacije koji e se pojaviti iznad termoizolacije; opis, vrstu i nain njegovog postavljanja; Opis specifinih detalja kao to su slivnici, nadzidci, oluci, dimnjaci, svjetlarnici i sl.; Opis tipskih detalja; Opis specifinih detalja ukoliko auditor procijeni da ih je neophodno opisati; Napomene vezane za mjesta kontakta sekundarne konstrukcije i krova, u sluajevima da je predvieno postavljanje solarnih panela ili nekih postrojenja za klimatizaciju i sl.

PRIMJER PROCJENE INVESTICIJE


Mjera Termoizolacija kosog krova (bez intervencija na konstrukciji krova) mineralnom vunom d=10 cm, = 0,035 0,041 W/m/K, sa pripadajuom hirdoizolacijom. Termoizolacija ravnog krova sa postavljanjem hidroizolacije, slojem ljunka i neophodnim popravkama (neprohodni krov) Kosa krovna konstrukcija sa limom ili slinim materijalom kao pokrivaem, sa termoizolacijom (sa pripadajuom hidroizolacijom) Termoizolacija krova sendvi panelima punjenim polistirenom Cijena [/m2] Napomene Krov u dobrom stanju, nema curenja vode, konstrukcija: betonska ploa ili slino; ukljuuje samo trokove materijala, ienja i instaliranja Teko je procijeniti. Prosjena cijena zavisi od krovne konstrukcije Jednostavna konstrukcija kosog krova Cijena zavisi od debljine sendvi panela i njihovog tipa

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

80

Tabela 5: Procena investicija za razliite tipove krova

20

30

50

Ovo je procjena investicija koritenih prilikom izrade Detaljnih energetskih pregleda u okviru projekta Program energetske efikasnosti u javnim zgradama (EEPPB) u periodu 2012-2014 koje je sprovodilo Ministarstvo ekonomije, Sektor za energetsku efikasnost.

///Potencijali uteda
10-20%

///ivotni vijek mjere


20 godina

///Vrijeme povrata investicije


Vrijeme povrata investicije za ovu mjeru nije jednostavno unaprijed utvrditi jer ono zavisi od niza parametara kao to su vrsta i debljina, odnosno slojeva, krovne konstukcije, sistema grijanja i vrste energenta, zatim cijena energenata na tritu i slino.

///ENSI
Relevantan parametar u softveru je vrijednost koeficijenta prolaza toplote krova, U, koja se izraunava za dati krov prije i nakon primjene mjere. U sluaju da u krovu postoje krovni prozori, releventni parametri su isti kao i u sluaju prozora na spoljanjim zidovima, s tim to treba naznaiti njihov nagib i orjentaciju.

81

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Mjera 3: Zamjena ili unapreenje postojeih prozora


Mjere za poboljanje karakteristika prozora, bilo da se radi o poboljanju postojeih ili njihovoj zamjeni novim prozorima, su jedna od najeih i najisplativijih mjera sa stanovita energetske efikasnosti. Kvalitetnim prozorima, sa jedne strane, smanjuju se toplotni gubici, a sa druge, omoguavaju optimalni toplotni dobici, s tim da se dodatnim elementima zasjenenja prostori moraju zatititi od pregrijavanja, posebno u sluajevima kada su otvori na junoj strani. Da bi to efikasnije izvrili energetski pregled, potrebno je dobro uraditi tipologiju/podjelu prozora na osnovu razliitih parametara. Razdvojiti tipove ukoliko su: Razliiti tip stakala; Razliito stanje stakala (u dobrom stanju, polomljeno, napuklo, nije zagitovano, ...); Razliit materijal okvira; Ukoliko na nekima postoji, a na nekima ne, premaz ili neki filter Razliit tip prozora (jednostuki, dvostruki, ...); Ukoliko neki imaju, a neki ne, zatitu za sunce; Pozicije na kojima se nalaze su karakteristine, pa im je, recimo, znatno smanjena vrijednost solarnih dobitaka gt; Krovni prozori. Toplotni gubici kroz prozore mogu biti transmisijski ili gubici nastali provjetravanjem. Ako saberemo ove dvije vrste toplotnih gubitaka, oni mogu iznositi i vie od 50% ukupnih toplotnih gubitaka objekta. Ovi gubici obino su 10 i vie puta vei od onih kroz zidove i zato su prozori veoma vaan element koji treba tretirati mjerama energetske efikasnosti. U skladu s novim Pravilnikom o minimalnim zahtjevima energetske efikasnosti zgrada, koeficijent prolaska toplote za prozore i balkonska vrata moe iznositi maksimalno U=2,00 W/m2K. Dok se na starim zgradama koeficijent U vrijednost prozora kree oko 3,00-3,50 W/m2K i vie (gubici toplote kroz takav prozor iznose

prosjeno 240-280 kWh/m2 godinje), evropska zakonska regulativa propisuje sve nie i nie vrijednosti i one se danas najee kreu u rasponu od 1,40 do 1,80 W/m2K. Na savremenim niskoenergetskim i pasivnim kuama taj se koeficijent kree izmeu 0,80 i 1,40 W/m2K.
Napolju -10 C U ukupnim toplotnim gubicima prozora uestvuju staklo i prozorski profili. Prozorski profili, nezavisno od vrste materijala od kojeg se izrauju, moraju osigurati: dobro dihtovanje, prekid hladnog mosta u profilu, jednostavno otvaranje i nizak koeficijent prolaska toplote. Unutra 20 C

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

82

Jednostruko staklo 4 U=2,0 W/mK Dvostruko staklo 4+8+4 U=2,0 W/mK Dvostruko IZO staklo 4/10g/14+4 U=1,1 W/mK Trostruko IZO staklo 4/12g/12g/14 U=0,5 W/mK

-2C

Slika 26: Temperature na unutarnjoj povrini stakla u zavisnosti od vrsti ostakljenja / Izvor: Prirunik za energetske savjetnike-Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj /

Stakla mogu biti izolaciona, dvoslojna ili troslojna, s razliitim gasovnim punjenjem ili premazima koji poboljavaju toplotne karakteristike.

+18,1C

Na nisku U vrijednost stakla utiu sljedei faktori: Debljina i broj meuprostora. U-vrijednost se smanjuje sa veim brojem meuprostora i veim razmakom izmeu tih meuprostora. Dakle, manji U-vrijednost moe se postii upotrebom dvoslojnih ili troslojnih izo-stakala, npr. 4+10+4+10+4, to znai 3 stakla debljine 4 mm na razmacima od 10 mm; Punjenje meuprostora. Ukoliko se meuprostor izmeu stakala ispuni nekim od gasova (argon, kripton i sl.), U-vrijednost e se bitno smanjiti; Odabir stakla. Debljina stakla vrlo malo utie na U-vrijednost, ali ga zato upotreba stakla niske emisije (Low-e staklo) znaajno smanjuje. Nisko emisiona stakla premazana su sa strane koja dolazi u meuprostor stakla posebnim metalnim filmom koji proputa zraenja kratke talasne duine (suneva svjetlost), a reflektuje zraenja dugih talasnih duina (infracrvena zraenja).

83

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

U -vrijednost standardnih prozorskih stakala iznosi 1,0 W/m2K, dok specijalna izvoenja mogu da dostignu vrijednost od 0,5 W/ m2K. U-vrijednost materijala od kojeg je napravljen ram najee je loiji od U-vrijednosti stakla. U-vrijednost prozorskih ramova kree se u rasponu od 1,2 do 1,5 W/m2K (standardni okviri), pa sve do 0,7 W/m2K (visok stepen izolacije). Presudan znaaj ima, meutim, U-vrijednost cijelog prozora (Uw = Ug (staklo) + Uf (okvir)). Pored U-vrijednosti znaajan je i stepen propustljivosti energije (g-vrijednost) prozorskog stakla. Ova vrijednost opisuje koju koliinu svjetlosti, a samim tim i suneve energije staklo proputa u prostoriju. Ta vrijednost bi trebalo da bude vea od 50%. Dvoslojno termoizolaciono staklo Aktuelni tehniki standard su termoizolaciona stakla (U-vrijednost stakla 1,0 - 1,2 W/m2K), a ona se mogu ugraivati i u postojea prozorska okna. U odnosu na izolaciono staklo njihove izolacione sposobnosti su bolje za 50-60%. To je postignuto punjenjem prostora izmeu stakala plemenitim gasom, nanoenjem nevidljivog sloja metalne pare na strani stakla koja je okrenuta prema prostoriji i na graninike stakala. Troslojno termoizolaciono staklo Sa U vrijednostima od 0,4 do 0,7 W/m2K ova vrsta stakla danas prua najbolju toplotnu zatitu od svih vrsta stakala. Izolaciono dejstvo se postie zahvaljujui postavljanju treeg prozorskog stakla, nanoenju sloja metalne pare na dvije staklene povrine i punjenju plemenitim gasom (argon, kripton). Specijalni spoj ivica redukuje pojavu toplotnih mostova (npr. od plemenitih metala ili kvalitetne plastike). Ova vrsta stakla se koristi kod gradnje pasivnih kua. Potrebno je osigurati dobro kitovanje stakla i zatim, dobro dihtovanje samog prozorskog okvira, te prozorskog okvira i doprozornika trostruko (ili peterostruko, zavisno od broja stakala). Povezivanje prozora i zida mora biti izvedeno tako da ne proputa vazduh. Time se osigurava da ne doe do prodora vlage i toplog unutranjeg vazduha u fugu, koji bi se ohladio, dovodei do pojave kondenzata i gljivica. Za okvire prozora koriste se razliiti materijali: drvo, elik, aluminijum, PVC i kombinacija materijala: drvo i aluminijum, a upljine okvira mogu se ispuniti pjenastom termoizolacijom. Vrsta

materijala za izradu okvira zavisi od debljina okvira i mogunosti ugradnje termiki i zvuno kvalitetnog stakla. Debljine kvalitetnog prozorskog okvira kreu se od 68 do 93 mm za PVC i drvo, dok su kod aluminijuma mogue i vee debljine. Materijal koji se koristi za prozorske okvire (15-35% prozorskog otvora) je jedan od glavnih faktora za utedu energije. Drveni okviri imaju najbolje izolacione osobine. Takoe se prave i drveni prozorski okviri sa spoljnom aluminijumskom zatitom od atmosferskih uticaja. Kod plastinih okvira najee se koristi tvrdi PVC, ali i tvrdi poliuretan. PVC predstavlja krajnji proizvod hlora, te bi ga iz ekolokih razloga trebalo koristiti samo u ogranienim koliinama. Kvalitet izolacije metalnih okvira, na primjer, od aluminijuma ili elika, u posljednje vrijeme se popravio, ali i dalje, uglavnom, ne dostie termike karakteristike okvira od drveta ili plastinih materijala. Najee sreemo sljedee materijale i kombinacije materijala za okvire: Plastini okvir; Plastini okvir sa aluminijumskom zatitom sa spoljne strane; Drveni okvir; Drveni okvir sa aluminijumskom zatitom sa spoljne strane; Aluminijumski okvir.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

84

Kod okvira postoje velike razlike: plastini okviri (i okviri sa vie komora) su esto termiki loiji od drvenih okvira ili kombinacije drvo/aluminijum. Znaajan faktor moe biti i dubina ulaska stakla u ram, poto ivica staklenih povrina predstavlja termiki slabo mjesto. Principijelno se moe rei da su drveni okviri prozora termiki najefikasniji i da se oni mogu najbolje sanirati. Poboljanje toplotnih karakteristika prozora i drugih staklenih povrina moe se postii na sljedee naine: Zakitovati prozore i spoljanja vrata; Provjeriti i popraviti okove na prozorima i vratima (dihtovanje i oteenja);

85

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Izolovati nie za radijatore i kutije za roletne; Redukovati gubitke toplote kroz prozore ugradnjom roletni, postavljanjem zavjesa i sl.; Zamijeniti prozore i spoljanja vrata toplotnim kvalitetnijim prozorima (preporuka U<1,40 W/m2K) Ispravna montaa prozora esto se znaaj pravilne ugradnje prozora i drugih staklenih povrina zanemaruje u praksi. Da bi ugradnja prozora bila pravilna trebalo bi, izmeu ostalog, iz razloga graevinske fizike postaviti dva nivoa izolacije, i to: Spoljni - radi osiguranja zaptivenosti na kiu, i Unutranji - kako bi se izbjeglo da vlaan vazduh iz prostorije dospije do hladnih spojeva konstrukcije Potrebno je voditi rauna o tome da spojevi izmeu prozora i graevine budu izolovani i zaptiveni na vjetar, kao i da termoizolacija prelazi najmanje 3 cm preko toka prozora.

Spoljna vrata Ulazna vrata predstavljaju dio omotaa zgrade, te stoga, pored zatite od provale i buke, moraju da zadovolje i zahtjeve koji se tiu zatite od atmosferskih padavina i toplote. Toplotna zatita, koja se moe postii kod ulaznih vrata, zavisi u najveoj mjeri od materijala koji je korien za izradu okvira i ispune, njihove debljine, kao i zaptivenosti spojeva i pokretnih djelova. Kod vrata koja se nalaze na vjetrovitim mjestima moe se planirati ili naknadno dograditi odgovarajua zatita od vjetra. Podni zaptivai (upljeg ili etkastog profila), kao i izolacione trake i lajsne isto tako pruaju mogunost da se naknadno smanji neeljeno strujanje vazduha i toplotni gubici.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

86

Tabela 7: Toplotni dobici od prozora sa razliitim vrstama zastakljenja, ako je faktor zasjenenja 1 (bez prepreka, kao to su drvee, druge izgrade, itd. izmeu sunca i prozora)

///Preporuene vrijednosti toplotnih dobitaka


Veliina povrine okvira stakla jednostruko dvostruko dvostroko niskoemisiono staklo trostruko 0,20 (20%) 0,63 0,58 0,47 0,50 0,30 (30%) 0,55 0,50 0,41 0,44

Slika 27: Slika pravilno toplotno izolovane kutije za roletnu

///Opis postojeeg stanja


U opisu postojeeg stanja prozora i spoljanjih vrata trebalo bi da se nalaze sljedei podaci: Vrste i tipovi postojeih prozora, materijal okvira, broj stakala i sl.; U vrijednost postojeih prozora po tipovima; Opis stanja prozora sa navedenim orijentacijama; Nabrojana oteenja prozora; Ostale specifinosti koje mogu biti znaajne pri odabiru i definisanju mjere

87

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

///Opis mjere
Opis mjere zamjene ili popravke prozora sadri: Opis novih tipova prozora koji se ugrauju, sa navedenim materijalom okvira, brojem stakala, debljinama stakala i irinom meuprostora; U-vijednostima prozora; Vrijednost g solarnih dobitaka; Nain otvaranja; Procjena investicije

isijavanje toplote ljudskih tijela, raunara ili osvjetljenja), kao i od kapaciteta akumuliranja toplote korienih graevinskih materijala (unutranji i spoljni zidovi, tavanice, izolacioni materijal u krovnim konstrukcijama). Zatita od sunca kod prozora Gotovo u svim segmentima zatite od sunca tehnika je usavrena. Danas se skoro za svaki oblik prozora ili zimske bate moe dobiti zatita za sunce, kako za spoljno tako i za unutranje postavljanje. Svim vrstama zatite moe se rukovati runo ili automatski. Spoljna zatita od sunca Ova vrsta zatite od sunca stvara hladovinu i na taj nain, spolja, titi objekat od sunca. Tako se proces promjene toplote prenosi na spoljnu stranu graevine, gdje postoji mogunost njegove regulacije bez veih problema. Spoljna zatita od sunca predstavlja najdjelotvorniju vrstu zatite, ukoliko je mogue da se prenos toplote veim dijelom izbjegne konvekcijom - npr. pozadinskim provjetravanjem. Pri tome se, meutim, ne smije izgubiti iz vida ni problematika prljanja i veih investicionih trokova i trokova odravanja. U spoljanju zatitu od sunca spadaju: Prozorski kapci. Kapci za zatitu od svjetlosti, najee nainjeni od drveta sa lamelama, koji se stavljaju ispred prozora. Roletne. Horizontalne lamele, najee od plastike, koje se namotavaju, a zatim se po inama sa bone strane sputaju ispred prozora. Markize, tende su tekstilna zatita od sunca. Spolja postavljene aluzine. Horizontalne trakaste konstrukcije koje mogu da se sputaju i podiu. Vertikalne lamele od metala ili drveta, koje najee mogu da se okreu. Balkoni. Ako su dobro dimenzionisani, balkoni tokom ljeta tite od sunca, dok zimi omoguavaju da sunce sija kroz prozore. Listopadno drvee. Prednost listopadnog drvea je ta to lie u hladnim periodima godine opadne, omoguavajui na taj nain da sunce direktno sija kroz prozore.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

88

Ugradnja roletni, aluzina i sl. elemenata zatite od sunevog zraenja


U ukupnom energetskom bilansu objekta vanu ulogu igraju i toplotni dobici od sunca. Sa jedne strane, energija dobijena od sunca predstavlja toplotne dobitke, ali, sa druge strane, prijeti da dovede do pretjeranog zagrijavanja objekta. Zato ovoj temi treba posvetiti puno panje prilikom analize kako objekta tako i predloenih mjera za postizanje energetske efikasnosti. Ukoliko su sistemi zatite od sunca usklaeni sa spoljanjim uslovima, sa pozicijom i orijentacijom objekta, kao i dobrom unutranjom funkcionalnom emom, tada oni u znatnoj mjeri doprinose ne samo dobrim energetskim karakteristikama ve i komforu i ambijentalnim karakterstikama objekta. Osnovni uslovi koje bi dobri sistemi zatite od sunca trebalo da posjeduju jesu: Zatita od prekomjernog zagrijevanja ljeti; Omoguavanje dodatnih toplotnih dobitaka zimi Zatita od sunca tokom ljetnjih mjeseci slui da se zagrijevanje prostorija, uzrokovano sunevim zracima koji u prvom redu dopiru kroz prozore, ogranii do te mjere da se osigura prijatna klima u prostorijama. Toplotna zatita u ljetnjim mjesecima zavisi od dimenzija prostorije, veliine prozora, vrste stakala i zatite od sunca, provjetravanja, internih izvora toplote (npr.

89

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Zatite od sunca koja se ugrauje u prozor su: aluzine u izolacionom staklu, roloi u izolacionom staklu, zatitno staklo od sunca - staklo sa reflektujuim, interferencijskim i apsorpcionim svojstvima, presvuena stakla, itd. Sa unutranje strane prozora ugrauju se: aluzine - horizontalne trakaste konstrukcije koje mogu da se sputaju i podiu; Roloi - tekstilne zavjese i folije koji se namotavaju iznad prozora; Plisirane zavjese - tekstilne zavese koje se skupljaju u falte iznad prozora; Trakaste zavjese; Rolo-folija - tzv. rolo-folija predstavlja, meutim, najbolje rjeenje za unutranje postavljanje zatite od sunca. Na rolofolije je sa spoljne strane nanijeta aluminijumska para, tako da one reflektuju i do 80% suneve svjetlosti, spreavajui da sunevi zraci uopte i dospiju u unutranjost prostorije. Istraivanja su pokazala da, u poreenju sa komplikovanim i skupim spoljnim zatitama od sunca, postoje samo minimalne razlike u pogledu njihove efikasnosti. Dodatna velika prednost rolo-folija je ta to se kod njih gotovo neometano moe gledati kroz prozor. One na taj nain u svim takama ispunjavaju Smjernice EU o zatiti na radu.

PRIMJER PROCJENE INVESTICIJE


Mjere Zamjena postojeih novim PVC prozorima i vratima; PVC profili od nerecikliranog PVC-a, U vrijednost okvira do 1,4 W/m2/K, bez toplotnih mostova, najmanje pet vazdunih komora, ojaani U metalnim profilima presvuenim slojem plastike; staklo dvostruko low emission staklo, prostor od 16 mm izmeu stakala, 4 + 16 + 4 mm konstrukcija, ispunjena argonom ili nekim drugim inertnim gasom. Ukupna U-vrijednost prozora do 1,4 W/ m2/K; propustljivost suneve energije stakla solarna g-vrijednost najmanje 65%; tehnike ifre definisane u tehnikom opisu Cijena [/m2]

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

90

Tabela 8: Pregled trkova mjera zamjene prozora (sa PDV)

150

Za ugradnju prozora i vrata sa aluminijumskim profilom sa svim prateim radovima raunata je cijena od 250 /m2. Ovo je procjena investicija koritenih prilikom izrade Detaljnih energetskih pregleda u okviru projekta Program energetske efikasnosti u javnim zgradama (EEPPB) u periodu 2012-2014 koje je sprovodilo Ministarstvo ekonomije, Sektor za energetsku efikasnost.

///Potencijali uteda
10-15% Ukoliko je u pitanju objekat znaajne istorijske i stilske vrijednosti, izolacija njegovih zidova trai daleko paljiviji pristup. Ovdje se misli na objekte koji nisu pod zatitom, ali imaju estilskih ili nekih drugih elemenata na fasadi kao to su recimo okviri oko prozora i sl.

///ENSI
Relevantni parametri u softveru su vrijednosti koeficijenta prolaza toplote zida - U, faktora ukupnih solarnih dobitaka - g, i infiltracije, koje se izraunavaju/procjenjuju za dati tip prozora prije i nakon primjene mjere.

///ivotni vijek mjere


20 godina

91

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Mjera 4: Zamjena starih konvencionalnih kotlova niskotemperaturnim i kondenzacionim kotlovima


Zamjena starog konvencionalnog kotla niskotemperaturnim ili kondenzacionim uvijek donosi energetske utede zbog vee efikasnosti novog kotla.

vrsta kotla konvencionalni (stari) konvencionalni (kombinovani)

kotla 65 72 % 70 75 % 80 90 %

energent vrsto gorivo vrsto gorivo / lo ulje vrsto gorivo lo ulje, gas lo ulje, gas lo ulje, gas

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

92

konvencionalni (jedan energent) 86 90 % niskotemperaturni kondenzacioni 90 95 % 100 108 %

Tabela 9: Stepen efikasnosti za razliite tipove kotlova

Kriterijumi za procjenu i sprovoenje zamjene starih konvencionalnih kotlova


U pitanju su kotlovi za vie vrsta goriva ili kotlovi sa mogunou prelaska na drugu vrstu goriva, sa konstantno visokom temperaturom kotlovske vode (iznad 70C) Kotlovi su predimenzionisani, to je posljedica predimenzionisanja sistema grijanja u fazi projektovanja i ugradnje (esto pogrean stav da e to omoguiti veu fleksibilnost u budunosti) ili naknadno sprovedenih mjera na izolaciji toplotnog omotaa zgrade Kotao je nedovoljno toplotno izolovan i dolazi do zagrijavanja kotlarnice usljed visokih povrinskih gubitaka Kotlovi pokazuju visoke gubitke u dimnim gasovima (temperature dimnih gasova su esto iznad 200C)
Slika 28: Poreenje stepena iskorienja niskotemperaturnih i kondezacionih kotlova sa starim konvencionalnim (Izvor: Tomislav Toth tedljivo grijanje (MAJSTOR))

Izbor energenta
Pri izboru energenta treba razmotriti sljedee aspekte: Cijene; Snabdjevenost trita energentima; Tendencija snabdjevenosti trita energentima u narednih 10 godina; Skladitenje; Ekoloki uticaj (aerozagaenje); Energenti prisutni na crnogorskom tritu (fosilna goriva).
Teko lo ulje mazut Neto toplotna vrijednost: 11,05 11,41 kWh/kg CO2 emisija: 3091 3175 g/kg Sadraj sumpora: 1 4 % Viak vazduha: 10 20 % Nedostaci: nije preporuljiva upotreba u gradovima Lako lo ulje Neto toplotna vrijednost: 11,861 kWh/kg CO2 emisija: 3142 g/kg Sadraj sumpora: do 0,2 % Viak vazduha: 7 15 % Nedostaci: nestabilno trite, sve stroiji propisi oko skladitenja i rukovanja, ekoloki nepovoljno TNG - Teni naftni gas (propan/butan) Neto toplotna vrijednost: 12,79 kWh/kg CO2 emisija: 3030 g/kg Sadraj sumpora: 0 % Viak vazduha: 5 10 % Nedostaci: visoka cijena
Tabela 10: Pregled karakteristika fosilnih goriva prisutnih na crnogorskom tritu

93

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Ugalj Neto toplotna vrijednost: 3,61 kWh/kg CO2 emisija: 3091 3175 g/kg Viak vazduha: 20 60 % ili vie Nedostaci: veliko zagaenje vazduha usljed izgaranja, prostor za skladitenje

Energent Lo ulje TNG Pelet

Jedinica 1 m3 = 1000 l 1 m3 = 1000 l 1 m3 = 650 kg

Kalorina vrijednost [kWh] 10000 6400 3200

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada Tabela 12: Kalorijske vrijednosti pojedinih energenatat

94

PRIMJER
Uporedni pregled cijene energenata Godinja potronja goriva za grijanje objekta i pripremu sanitarne tople vode za jednu poslovnu zgradu iznosi 500.000 kWh. Uraena je analiza za razliite vrste energenata i rezultati su prikazani u sljedeoj tabeli. Analiza je bazirana na ekvivalentnim stepenima efikasnosti sistema i istom nominalnom optereenju sati na dan za sve vrste energenata.

Toplotni kapacitet (snaga kotla)


S obzirom da niskotemperaturni ili kondenzacioni kotao zamjenjuje postojei kotao u zgradi, podaci o prethodnoj potronji goriva su najbolja osnova za proraun budue potronje goriva i nominalnog kapaciteta novog postrojenja. Ukoliko je za dati objekat dostupan projekat postojeeg sistema grijanja, onda se toplotni kapacitet (snaga kotla) moe odrediti iz zbira potrebne toplote na osnovu prorauna toplotnih gubitaka objekta i toplote potrebne za pripremu sanitarne tople vode (ukoliko postoji). Na ovo treba dodati toplotne gubitke kotla (1-5%), kao i dodatak za toplotne gubitke razvodne mree u sluaju da se radi o duim cjevovodima (5-15%). Ako se na datom objektu pored modernizacije grijanja sprovode i mjere toplotne izolacije omotaa zgrade, trebalo bi procijeniti procentualno smanjenje toplotnih gubitaka objekta nakon primjene mjere na omotau. Na primjer, odabrati neke karakteristine prostorije u objektu i za njih uraditi toplotni proraun sa novim U-vrijednostima elemenata omotaa. Poreenjem dobijenih vrijednosti toplotnih gubitaka sa starim vrijednostima, tj. procentom smanjenja istih, moemo orjentaciono opredijeliti toplotni kapacitet novog kotla.

Tabela 11: Uporedni pregled cijena energenata po kWh

Energent Lo ulje TNG Pelet El.energija

Potrebna godinja koliina goriva 50.000 l 78.125 l 101,6 t 500.000 kWh

Cijena goriva 0,9 /l 0,7 /l 150 /t 0,12 /kWh

Godinja potronja goriva [] 45.000 54.688 15.240 60.000

Cijena goriva po kWh [] 0,09 0,11 0,03 0,12

Cijene goriva u /kWh

Posebnu panju treba obratiti na:


1. Usklaenost sa ostalim komponentama sistema: Regulacijska tehnika: za niskotemperaturni i kondenzacioni pogon koristi se savremena regulacija koja na bazi spoljanje temperature i podeene vrijednosti unutranje temperature regulie optimalnu temperaturu polaznog voda.

95

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

bi se modernizacija instalacije grijanja mogla sprovesti i bez sanacije dimnjaka, jedna od mogunosti je i primjena kombinovanog ureaja za dodatni vazduh. Pravilan redosljed mjera: zamjena starih kotlova ili toplotna izolacija omotaa zgrade? Najvea uteda se postie ako se istovremeno sa zamjenom kotlova pobolja i toplotna izolacija. Ako se iz finansijskih razloga moe sprovesti samo jedna od mjera, onda bi prvo trebalo zamijeniti stare kotlove. Sluaj 1: Prvo se unapreuje toplotna izolacija zgrade U ovom sluaju smanjuje se optereenje postojeih starih kotlova ime se umanjuje ionako nizak stepen njihovog iskorienja. Time e se i dio utede energije koji se postie poboljanom toplotnom izolacijom umanjiti kroz smanjenje stepena iskorienja starih kotlova. Sluaj 2: Prvo se vri zamjena starih kotlova Savremeni niskotemperaturni i kondenzacioni kotlovi imaju konstantno visok stepen iskorienja u irokom podruju optereenja. Stoga se visok stepen iskorienja ovih kotlova moe odrati i nakon sprovoenja naknadnih mjera toplotne izolacije koje dovode do toga da su instalirani kotlovi predimenzionisani. Grejna tijela: nia temperatura vode u razvodnom sistemu zahtijeva veu povrinu grejnih tijela, pa bi radijatore trebalo pojaati dodatnim rebrima ili manje radijatore zamijeniti veim. Eventualna instalacija solarnog sistema: u sluaju da e se za zagrijavanje sanitarne tople vode koristiti solarni termalni sistem, a predvieni novi kotao za grijanje je planiran da bude dodatni izvor energije, u proraun potrebne toplotne energije, pored grejnog kapaciteta, ukljuiti i toplotni kapacitet za zagrijavanje sanitarne tople vode, i na taj nain odrediti potrebni kapacitet kotlova. 2. Kotlarnica: Procijeniti da li e veliina postojee kotlarnice biti dovoljna za smjetaj planirane opreme (novih kotlova i ostalih elemenata, eventualno i opreme za grijanje sanitarne tople vode). U sluaju da postojeu kotlarnicu treba proiriti ili odabrati neku novu lokaciju na kojoj e se dograditi/izgraditi nova tehnika prostorija koja e predstavljati novu kotlarnicu, imati u vidu neke injenice koje su bitne pri odabiru pozicije kotlarnice kao to su poloaj dimnjaka, mogunost dopremanja goriva itd. U sluaju da se vri odabir nove pozicije za smjetaj kotlarnice, najpovoljniji poloaj predstavlja sredini dio objekta (ako je mogue). Na ovaj nain razvodni vodovi su krai, ime se postie da temperatura grejnog fluida u instalacijama grijanja postane ujednaenija. Takoe, kotlarnica bi trebala imati najmanje jedan spoljanji zid zbog mogunosti pouzdane ventilacije.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

96

Slika 30: Zavisnost povrine grejnih tijela od temperature vode u razvodnom sistemu

Slika 29: Koristi i gubici u zavisnosti od optereenja kotla za jedan stari i jedan savremeni kotao (Viessman: Modernizacija grijanja)

Dimnjaci: postojei dimnjaci esto imaju prevelike presjeke za savremene niskotemperturne kotlove, a zbog slabe toplotne izolacije dimnjaka usljed niih temperatura izduvnih gasova dolazi do kondenzacije dimnih gasova na unutranjoj strani dimnjaka. Kako

97

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

///Opis postojeeg stanja


Opis postojeeg sistema za grijanje Izvor toplotne energije navesti ime proizvoaa, tip, starost, nosioca toplote, ukupni nazivni toplotni kapacitet izvora toplote (nalazi se na natpisnoj ploici kotla odnosno u tehnikoj dokumentaciji), vrstu energenta koji se koristi i nain snabdijevanja, naznaiti da li postoji sistem za hemijsku pripremu vode, opisati postojeu kotlarnicu njene karakteristike i poziciju u objektu, navesti tehnike osobine i poziciju dimnjaka ukoliko postoji; Sistem distribucije i grejna tijela opisati nain prenosa toplote, naznaiti vrstu grejnih tijela u prostorijama, navesti ukupno instalirani kapacitet grejnih tijela (odrediti ga sabiranjem pojedinih kapaciteta svih grejnih tijela ili nai podatak u tehnikoj dokumentaciji); Nain regulacije opisati regulaciju sistema grijanja sa svim karakteristikama, i to posebno centralnu regulaciju (regulacija izvora toplote, npr. voenje temperature polaznog voda prema spoljanjoj ili unutranjoj temperaturi), i posebno lokalnu regulaciju (regulacija grejnih tijela, npr. termostatski ventili); Sigurnosni ureaji i oprema navesti opremu koji ima funkciju zatite kotlova i sistema od prekomjernog poveanja pritiska i temperature (sigurnosni ventil, ekspanziona posuda); Procijeniti opte stanje sistema vizuelnim pregledom, kao i na osnovu eventualnih mjerenja (npr. ispitivanje dimnih gasova u cilju ocjenjivanja efikasnosti kotla); U sluaju da se koriste pojedinani ureaji za dopunsko grijanje navesti njihov tip, kapacitet, nain i vrijeme korienja. Informacija o unutranjim temperaturnim uslovima Rezultati obavljenih mjerenja data logerima na karakteristinim pozicijama unutar objekta, oitavanja sa kontrolnih podeavanja u prostorijama ili subjektivni utisak korisnika zgrade; Navesti da li u objektu postoji deurna temperatura (set-back temperatura) i, u sluaju da postoji, naznaiti u kom periodu je na snazi i na koji nain se postie (runo, automatski); Navesti grijane povrine u objektu;

Informacija o reimu rada sistema za grijanje (dnevni, nedjeljni) Naznaiti kada se sistem za grijanje ukljuuje da radi na podeenoj vrijednosti unutranje temperature tokom dana, i kada se iskljuuje ili podeava na set-back reim. Informacija o trajanju grejne sezone Naznaiti poetak i kraj grejne sezone, kao i eventualne prekide.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

98

///Opis mjere
Navesti ime proizvoaa, tip i ukupni nazivni kapacitet predloenog niskotemperaturnog/kondenzacionog kotla, vrstu energenta koji koristi i nain skladitenja energenta. Navesti i sve ostale izmjene koje je potrebno izvriti na ostalim djelovima postojeeg sistema za grijanje u cilju postizanja kompatibilnosti sa novim kotlovima. U sluaju da je neophodno proirenje postojee kotlarnice ili eventualno izgradnja nove prostorije za smjetaj kotlovskog postrojenja, naznaiti predloenu lokaciju, i predvidjeti sve graevinske i elektrine radove neophodne za izgradnju i putanje u pogon novog sistema.

///Procjena investicije
Za lo ulje: 50-200 /kW (jedinina cijena po kW snage kotla) Za TNG: 80-220 /kW (jedinina cijena po kW snage kotla) Via cijena po kW se odnosi na kotlove manjih snaga (do 50 kW), a smanjuje se ka gornjoj granici opsega snaga (300 kW).

///Potencijali uteda
15-30% smanjenje potronje toplotne energije

99

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

///Postupak i period odravanja


Preporuuje se da ovlaeni serviser jednom godinje obavi pregled i servis instalacije (kontrola gorionika, ienje loita, kontrola rada automatike). Takoe se jednom godinje preporuuje obavljanje pregleda instalacije za odvod dimnih gasova.

Realno stanje Emisiona efikasnost Efikasnost razvodnog sistema Automatska regulacija TBM/EM Efikasnost izvora energije Ukupna efikasnost sistema Model Emisiona efikasnost Efikasnost razvodnog sistema Automatska regulacija TBM/EM Efikasnost izvora energije Ukupna efikasnost sistema

Postojei El.energija 89% 96% 90% 94% 100% 72.3 % Postojei El.energija 100.0 % 100.0 % 100.0 % 100.0 % 72.3 % 72.3 %

Nakon mjera Lo-ulje 98% 96% 98% 98% 92% 83.1 % Nakon mjera Lo-ulje 100.0 % 100.0 % 100.0 % 100.0 % 83.1 % 83.1 %

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

100

Tabela 13: Jedan od naina modeliranja efikasnosti sistema u sluaju promjene energenata

///Vrijeme povrata investicije


2-5 godina (u zavisnosti od potronje)

///ivotni vijek mjere


15-20 godina

///ENSI
Relevantan parametar u softveru je Efikasnost izvora toplote. U sluaju zamjene starog kotla novim efikasnijim, bez promjene energenta, vrijednost parametra nakon primjene mjere je nova, vea vrijednost efikasnosti izvora toplote. U sluaju da imamo promjenu energenta, esto se moe desiti da je vrijednost efikasnosti izvora toplote nakon primjene mjere nia nego to je bila ranije (npr. zamjenom kotlova na elektrinu energiju kotlovima na lo-ulje ili TNG), to nije prihvatljivo za ENSI softver. Jedan od moguih naina da se prevazie ovaj problem je prikazan u Tabeli 13. Efikasnosti svih komponentnih sistema u sistemu grijanja je potrebno modelirati na nain da na kraju ukupna efikasnost sistema prije i nakon primjene mjera bude identina kao i prije modeliranja (realno stanje), a da je pri tom vrijednost efikasnosti izvora toplote nakon primjene mjere vea od vrijednosti prije primjene mjere.

Vrijednosti emisione efikasnosti, efikasnosti razvodnog sistema, efikasnosti regulacije i TBM/EM su postavljene na 100%, dok se vrijednosti efikasnosti izvora toplote podeavaju tako da ukupna efikasnost sistema u modelu bude ista kao u realnom stanju. Naravno, u sluaju zamjene starih konvencionalnih kotlova novim efikasnijim modelima, finansijske utede su dominantne u odnosu na energetske. Ove utede treba posebno izraunati imajui u vidu razliku cijena energenata.

101

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Mjera 5: Zamjena starih konvencionalnih kotlova kotlovima na biomasu - pelet


Postojei sistem centralnog grijanja starim konvencionalnim kotlovima na fosilna goriva mijenja se kotlom na biomasu pelet. Na taj nain se ostvaruje viestruka korist: poveanje energetske efikasnosti sistema grijanja, znaajno smanjenje trokova grijanja, kao i smanjenje zagaenja ivotne sredine. Investicioni trokovi sistema za grijanje na pelet su generalno vei u odnosu na konvencionalne sisteme za grijanje, dok su operativni trokovi nii. U svakom sluaju, za oekivati je brz povrat investicije s obzirom na nisku cijenu goriva. Takoe, nestabilne cijene elektrine energije i fosilnih goriva idu u prilog korienju peleta kao energenta. Postupak procjene mogunosti uvoenja ove mjere moe se opisati u 5 koraka. Napraviti preliminarnu procjenu da li ima prostora za smjetaj kotlovskog postrojenja i skladita peleta Utvrditi dostupnost energenta - peleta Utvrditi da li je omoguen pristup cistijerni (namjensko silos vozilo) Odrediti kapacitet kotla Odrediti veliinu potrebnog prostora za skladitenje peleta

Potrebno je napraviti sljedee procjene: 1. da li e se kotao na pelet uklopiti sa dimenzijama u prostor postojee kotlarnice ili e biti neophodno njeno proirenje ili eventualno izgradnja nove kotlarnice, 2. da li pored ili u blizini kotlarnice postoji prostor koji bi se adaptirao ili izgradio i koristio kao skladite za pelet, 3. da li postoji pristup za cistijernu. Korak 2 Utvrditi dostupnost energenta prisutnost peleta na tritu Prije donoenja odluke istraiti potencijalne dobavljae peleta i provjeriti kvalitet peleta. DIN 51731 definie osnovne karakteristike peleta: dimenzije, gustinu, sadraj vlage i praine, itd. Bitan uticaj na cijenu grijanja peletama ima udaljenost od mjesta snabdijevanja. Prema nekim preporukama, ne savjetuje se korienje peleta u mjestima koja su udaljena preko 150 km od mjesta nabavke peleta. Korak 3 Utvrditi da li je omoguen pristup cistijerni Razmotriti mogunost prilaza za namjensko silos vozilo (cistijernu). U principu irina prilaznog puta od najmanje 3 metra i visina prolaza od najmanje 4 metara su neophodni preduslovi. Pri punjenju skladita treba voditi rauna da trasa ne prekorai duinu crijeva od 30 metara.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

102

KORAK 1 KORAK 2 KORAK 3 KORAK 4 KORAK 5

Korak 1 Napraviti preliminarnu procjenu da li ima prostora za smjetaj kotlovskog postrojenja i skladita peleta Kotao na pelet zahtijeva neto vie prostora za kotlovsko postrojenje i skladitenje goriva nego to je to sluaj sa uljnim i gasnim kotlom. Sam kotao na pelet je mnogo veih dimenzija od kotla na fosilno gorivo odgovarajueg kapaciteta, a pored toga zahtijeva mnogo vei prostor za pristup u cilju ienja i odravanja.

Slika 31: Osnova prostora za smjetaj peleta i mogunost prilaza cistjerni

103

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Korak 4 - Odrediti kapacitet kotla Preduslov za optimalan rad kotlovskog postrojenja na pelet je pravilan izbor kotla. Kapacitet kotla se odreuje na slian nain kao i za mjeru Zamjena starih konvencionalnih kotlova niskotemperaturnim i kondenzacionim kotlovima. Korak 5 - Odrediti veliinu potrebnog prostora za skladitenje peleta Veliina skladinog prostora zavisi od potrebne toplotne energije. Ukoliko postoji mogunost izgradnje veeg skladinog prostora za pelete onda se organizovanje nabavke vri samo jednom za itavu grejnu sezonu. U suprotnom, nabavka se mora organizovati vie puta u toku grejne sezone. Svakako, za postrojenja u postojeim zgradama isplativije je prilagoditi isporuku goriva postojeem prostoru nego izgraditi novo skladite. Gruba procjena skladinog prostora koji je potreban za definisane godinje potrebe za 1 kW toplotne energije = 0,9 m3 prostora koristan skladini prostor = 2/3 ukupne zapremine 1 m3 peleta = 650 kg 1 m3 peleta = 3200 kWh

TEORIJA

TEORIJA

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

104

Lagerovanje sa transportom do kotla preko vakuumskog usisnog sistema Varijanta sa vakuumskim usisnim sistemom je najea u sluajevima kada se soba za lager ne nalazi pored kotlarnice. Sa usisnim sistemom mogu je transport peleta na rastojanju do 15 metara. Usisni sistem se moe adaptirati i povezati na pu iz lager sobe ili na silos za pelet. Lagerovanje sa transportom do kotla preko fleksibilnog pua U sluaju da se soba za lager ili silos za pelet nalaze u blizini kotlarnice, mogu je direktan dovod peleta u kotao preko fleksibilnog pua. Sa ovim sistemom moe se izbei dnevni rezevoar peleta na kotlu. Pogonska jedinica za fleksibilni pu se direktno prikljuuje na kotao. Varijante skladitenja peleta: a) skladite peleta i transport do kotla preko fleksibilnog pua b) skladite peleta i transport do kotla preko usisnog sistema c) silos za pelet i transport do kotla preko usisnog sistema d) podzemni rezervoar sa usisnom cijevi

PRIMJER
Objekat kole zahtijeva 150 kW toplotne energije. 150 kW toplotne energije x 0,9 m3/kW prostora = 135 m3 skladinog prostora (ukupnog) Koristan skladini prostor: 135 m3 x 2/3 = 90 m3 Koliina peleta: 90 m3 x 650 kg/m3 = 58.500kg ~ 60 t Povrina skladinog prostora: 90 m3 : 2,6 m (visina prostorije) = 34,6 m2 (npr. 5 m x 7 m) Energetska vrijednost: 58.500 kg x 4,9 kWh/kg = 286.650kWh (ekvivalent cca 30.000 l lo ulja)

Slika 32: Varijante skladitenja (DETAILHegger, Fuchs, Stark, Zeumer: Energy Manuel)

105

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Obratiti panju na:


Pogodno je kada prostorija za lager peleta ima jedan spoljni zid. Potrebno je obezbijediti napajanje od 230 V za usisni ventilator isporuioca peleta, kao i prekida za iskljuivanje kotla na pelet. Pelet ne trpi dugotrajno skladitenje i ne preporuuje se skladitenje van grejne sezone, jer usljed stajanja i gravitacione sile moe da doe do raspadanja peleta i stvaranja praine. Pelet koji se koristi kao gorivo u kotlovima mora odgovarati zahtjevima koje navodi proizvoa kotlova, a tu se prvenstveno misli na sadraj vlage i dimenzije. Skladitenje drvnih peleta postavlja posebne zahtjeve bezbjednosti (pelet kao krajnji proizvod je vrlo osjetljiv na vlagu tako da skladite mora da bude suvo, vrata i zidovi skladita moraju biti vatrootporna, u skladitu ne smije biti elektrinih instalacija).

///Procjena investicije
100-350 /kW (jedinina cijena po kW snage kotla) Investicijom je obuhvaena demontaa postojeeg kotla, nabavka i montaa novog kotla na pelet sa gorionikom, transporterom, skladitem za pelet, digitalnom regulacijom.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

106

///Potencijali uteda
40-60% smanjenje trokova grijanja

///Postupak i period odravanja


Kotao na pelet zahtijeva vie rada samog korisnika oko dopremanja goriva, ienja i odvoza produkata sagorijevanja nego to je to sluaj sa kotlom na lo ulje ili gas. Svakih 5-10 dana potrebno je provjeriti koliinu pepela i isprazniti ga. Dva puta godinje potrebno je oistiti gorionik, reetku i ventilator, isprazniti i oistiti rezervoar za pelete, provjeriti fleksibilnu spojnu cijev, provjeriti elektrine kablove. Preporuuje se da se godinje odravanje povjeri ovlaenom servisu proizvoaa. Jednom godinje preporuuje se i pregled instalacije za odvod dima.

///Opis postojeeg stanja


Opis kao i za mjeru Zamjena starih konvencionalnih kotlova niskotemperaturnim i kondenzacionim kotlovima

///Opis mjere
Navesti ime proizvoaa, tip i ukupni nazivni kapacitet predloenog kotla na pelet. Dati opis kompletnog postrojenja za sagorijevanje peleta: gorionika, digitalne regulacije (automatizovan proces), skladita za pelet, transportera. Opisati prostoriju za smjetaj kotlovskog postrojenja, kao i prostora koji e predstavljati skladite za pelet. Naznaiti njihovu lokaciju u objektu, kao i na koji nain se ostvaruje dopremanje peleta (pristupni put za cistijernu). Navesti i sve ostale izmjene koje je potrebno izvriti na ostalim djelovima postojeeg sistema za grijanje u cilju postizanja kompatibilnosti sa novim kotlovima kao i u mjeri Zamjena starih konvencionalnih kotlova niskotemperaturnim i kondenzacionim kotlovima.

///Vrijeme povrata investicije


2,5-5 godina (u zavisnosti od potronje)

///ivotni vijek mjere


15-20 godina

///ENSI
Kao i za mjeru Zamjena starih konvencionalnih kotlova niskotemperaturnim i kondenzacionim kotlovima

107

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Mjera 6: Zamjena starih konvencionalnih kotlova toplotnim pumpama koje koriste kao izvor toplote vazduh, zemlju ili podzemnu vodu
Zamjenom starog konvencionalnog kotla toplotnom pumpom ostvarujemo viestruku korist: poveanje energetske efikasnosti sistema grijanja, smanjenje potronje energenta za proizvodnju iste koliine toplotne energije, znaajno smanjenje trokova grijanja, kao i smanjenje negativnog uticaja na ivotnu sredinu. Prepreku u primjeni toplotnih pumpi predstavljaju vei investicioni trokovi u odnosu na konvencionalne sisteme grijanja. Meutim, ukupni trokovi pogona su mnogo manji. Trokovi ulaganja zavise od primijenjenog izvora toplotne energije i efikasnosti toplotne pumpe, dok trokovi pogona najvie zavise od cijene elektrine energije. Osnovne pretpostavke koje trebaju biti ispunjene za efikasnu primjenu toplotnih pumpi su: Dovoljno visoka i relativno konstantna temperatura izvora toplote due vrijeme (npr. cijelu grejnu sezonu); Mala udaljenost toplotnog izvora i ponora; Toplotni ponor umjerenog temperaturnog nivoa; Veliki broj sati upotrebe tokom godine (vea isplativost); Visoke cijene drugih izvora energije (u cilju postizanja veih uteda).

Cijevni Dubinske sonde kolektori u tlu u buotinama Dostupnost / mogunost ugradnje Potreba za prostorom Prosjena temperature zimi Potreba za dozvolom za korienje Tipini odnos energetske efikasnosti toplotne pumpe (EER) Trokovi povezivanja po mogunosti slobodne povrine velika

Podzemne vode

Vazduh

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

108

zavisi od lokalne bilo gdje dostupnosti mala mala

bilo gdje mala -25 do +15C


Tabela 14: Poreenje razliitih izvora toplote za primjenu toplotne pumpe (DETAIL-Hegger, Fuchs, Stark, Zeumer: Energy Manuel)

-5 do +5C

0 do 10C

8 do 12C

ne

skoro uvijek

uvijek

ne

4.0 visoki

4.5 vrlo visoki

4.5 vrlo visoki

3.3 mali

Vazduh

Voda

Zemlja

Izbor izvora toplote


Vazduh, voda i zemlja, kao izvori toplote za primjenu toplotnih pumpi, imaju svoje prednosti i nedostatke (tabela 15), i koji e se od ovih izvora toplote koristiti, odreuje se izmeu ostalog, prema lokalnim uslovima i trokovima povezivanja. U svakom sluaju prednost treba dati onom medijumu koji uz minimalne trokove povezivanja nudi najviu temperaturu izvora toplote. Kao pomo pri donoenju odluke moe da poslui tabela 14.
PREDNOSTI

Dostupan je u neogranienim koliinama i u svako doba

Podzemne i Relativno konstantna bunarske vode temperatura tokom Konstantna godine temperatura tokom godine Povrinske vode (rijeke, jezera, mora) Temperature morske vode u naim uslovima su vie od rijenih i jezerskih

109

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada Tabela 13: Prednosti i nedostaci razliitih izvora toplote

Znaajne dnevne i sezonske varijacije temperature Konfliktna priroda spoljnih temperatura i zahtjeva za grijanjem tokom godine NEDOSTACI Na niim temperaturama moe doi do obrazovanja leda, kao i stvaranja velike buke vibracijom

Ugradnja u podnebljima sa umjerenom klimom (primorski i umjerenokontinentalni krajevi) Primjena u bivalentnom sistemu grijanja (kada se dopunski izvor toplote koristi u nepovoljnijim vremenskim uslovima)

Podzemne i bunarske vode Podlijee dobijanju dozvole Vre se prethodna istraivanja u cilju utvrivanja nivoa, izdanosti, temperature i sastava vode Povrinske vode (rijeke, jezera, mora) Veliko korienje moe dovesti do termikog zagaenja Mora se predvidjeti grubo preiavanje voda Uzeti u obzir agresivnost morske vode pri odabiru materijala za cjevovode i armature Podzemne i bunarske vode Pogodne su za toplotne pumpe malih i srednjih uinaka Primjena u monovalentnom sistemu grijanja Povrinske vode (rijeke, jezera, mora) Ekonomski opravdano korienje ako se objekti nalaze u neposrednoj blizini i kod spoljnih temperatura iznad 0C

Zahtijevaju veliki prostor u sluaju cijevnih kolektora (horizontalna mrea) Investiciono su skuplji po jedinici snage od sistema koji koriste vodu ili vazduh

Preporuke za grubu procjenu kapaciteta izvora toplote


Kapacitet izvora toplote

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

110

izvora = kapacitet [kW] i = standardno toplotno optereenje [kW] = faktor hlaenja (EER) Gruba procjena po kW izvora Cijevni kolektori u tlu 30 m2 Dubinske sonde u buotinama 20 m Spoljanji vazduh 300 m3/h Podzemne vode 0.15 m3/h

Dimenzionisanje sistema grijanja


Primjena u monovalentnom sistemu grijanja

PRIMJENA

Toplotno optereenje objekta se odreuje na slian nain kao i za mjeru Zamjena starih konvencionalnih kotlova niskotemperaturnim i kondenzacionim kotlovima. Ogromnu veinu postojeih instalacija za grijanje ine one sa radijatorima, koje koriste vodu sa temperaturom 90C/70C, dok je broj onih sa napojnom vodom ija je temperatura nia od 70C mnogo manji. U sistemima radijatorskog grijanja sa temperaturom vode 90C/70C, toplotna pumpa se moe koristiti u bivalentnom reimu rada. U postojeim objektima toplotni ponor nam definie stara instalacija. Nakon izbora vrste pogona i tipa toplotne pumpe (s obzirom na toplotni izvor), a zatim i odreivanja toplotnog optereenja objekta, potrebno je da odredimo udio toplotne pumpe kao glavnog izvora toplotne energije, kao i udio postojeeg dopunskog izvora, koji je do rekonstrukcije bio jedini. Pri odluivanju o ueu toplotne pumpe u paralelnom ili alternativnom radu, definisali smo i njenu veliinu. Iz ovih podataka dolazi se do odnosa udjela energije koju daju toplotna pumpa i dopunski izvor.

111

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Toplotna pumpa radi sa niim temperaturama od onih sa kojima rade konvencionalni kotlovi na fosilna goriva, i da bi se obezbijedila potrebna koliina toplote za dati objekat treba poveati postojee povrine emisionih tijela. Toplotna pumpa je dizajnirana da radi sa temperaturnom razlikom od 5C do 7C, dok postojei sistem radi sa 15C do 20C. Stoga je neophodno instalirati pufer tako da strujni krugovi mogu biti razdvojeni. Ugradnja toplotne pumpe moe dovesti do promjene elektrine snage ili promjene u konekciji (3-fazna umjesto 1-fazne). Toplotna pumpa gdje je toplotni izvor vazduh je najee korien tip i koristi se u kombinaciji sa back up sistemom grijanja.

TEORIJA
Tipini koncepti instalacije sistema grijanja sa toplotnom pumpom Toplotna pumpa se za grijanje objekata moe primijeniti u dva osnovna sistema grijanja: monovalentnom i bivalentom sistemu. Monovalentni sistem U monovalentnom sistemu toplotna pumpa je jedini toplotni izvor, tako da se energija potrebna za grijanje objekta dobija samo iz nje u toku cijele grejne sezone, nezavisno od spoljnih uslova. Osnovna karakteristika monovalentnih sistema sa toplotnom pumpom je da su to niskotemperaturni sistemi. Zbog toga se mora primijeniti podno, panelno ili niskotemperaturno radijatorsko grijanje.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

112

Slika 33: Poloaj toplotne pumpe kao izvora toplote u sistemu

///Opis postojeeg stanja


Opis kao i za mjeru Zamjena starih konvencionalnih kotlova niskotemperaturnim i kondenzacionim kotlovima

///Opis mjere
Predloiti grijanje objekta putem toplotne pumpe koja koristi toplotnu energiju okoline sadranu u spoljanjem vazduhu/tlu/ podzemnim vodama. Naznaiti toplotni kapacitet toplotne pumpe u kW i njene osnovne parametre (koeficijent uinka COP, godinji koeficijent efikasnosti HSPF). Naznaiti njenu lokaciju u objektu.

Bivalentni sistem Bivalentni sistem grijanja podrazumijeva da u sistemu grijanja pored toplotne pumpe postoji jo neki izvor toplote (sa fosilnim ili nekim drugim gorivom). Bivalentni sistem grijanja omoguava dobijanje vie temperature vode u razvodnom sistemu, a time i primjenu visokotemperaturnog radijatorskog grijanja. U bivalentnom sistemu grijanja mogui su bivalentnoalternativni i bivalentno-paralelni sistem grijanja.

113

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

a) Bivalentno-alternativni sistem grijanja Bivalentno-alternativni sistem grijanja podrazumijeva da toplotna pumpa i kotao ne rade istovremeno, ve posebno (alternativno). Toplotna pumpa slui za pokrivanje osnovnog optereenja, a kotao za pokrivanje vrnog toplotnog optereenja.

Opisati predvieni koncept instalacije grijanja sa toplotnom pumpom: monovalentni/bivalentni. U sluaju bivalentnog naina rada, naznaiti dodatni izvor energije i navesti njegove karakteristike. Takoe, naznaiti udio toplotne pumpe kao glavnog izvora energije, kao i udio dodatnog izvora. U sluaju izbora tla kao izvora toplote, navesti potrebnu povrinu cijevnih kolektora u m2, odnosno ukupnu dubinu sondi za sluaj vertikalnih buotina. U sluaju izbora podzemne vode kao izvora toplote, naznaiti da li se radi o sistemu sa jednim ili dva bunara vezano za uzimanje i vraanje Veliku ulogu na efikasnost iskoriene vode. sistema grijanja pomou toplotne pumpe ima toplotna Naznaiti da li je potrebno izolacija objekta. prethodno pribaviti dozvolu U loe izolovanim zgradama od nadlenih institucija za upotreba toplotnih pumpi za korienje predloenog izvora grijanje se ne preporuuje. toplote (podzemne vode, buotine u zemlji). Navesti i sve ostale izmjene koje je potrebno izvriti na ostalim djelovima postojeeg sistema za grijanje u cilju postizanja kompatibilnosti sa toplotnim pumpama. S obzirom na sloenost instalacije preporuiti izradu projektne dokumentacije.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

114

b) Bivalentno-paralelni sistem grijanja U bivalentno-paralelnom sistemu grijanja, toplotna pumpa radi u toku cijele grejne sezone. Kotao se ukljuuje u pogon da radi zajedno (paralelno) sa toplotnom pumpom u uslovima niskih spoljnih temperatura, i to na nain da kotao temperaturu polazne vode dogrijava dovoljno visoko za potrebe visokotemperaturnih sistema grijanja, poto se ona prethodno do izvjesne granice zagrije u toplotnoj pumpi.

Monovalentne toplotne pumpe mogu same da ispune potrebe za grijanjem/hlaenjem, dok su bivalentne toplotne pumpe dimenzionisane na 20-60% maksimalnog toplotnog optereenja i oko 50-95% godinjeg zahtjeva za grijanjem. U monovalentnom sistemu grijanja elektrini grejni element moe biti dodatni izvor energije u uslovima niskih spoljnih temperatura. Kako oba izvora toplote rade sa jednom vrstom energenta elektrinom energijom, ovaj sluaj

Predvidjeti sve potrebne graevinske radove i radove na elektroinstalacijama, kao i putanje u pogon nove instalacije.

///Procjena investicije
720-1.200 EUR/kW kapaciteta toplotne pumpe (za ureaj i montau), uz dodatni troak od 150 EUR/kW za povrinski iskop ili 720 EUR/kW za buenje sonde.

115

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

///Potencijali uteda
50-60% smanjenje trokova grijanja Utede zavise od vie faktora kao to su lokalni klimatski uslovi, efikasnost postojeeg sistema grijanja, cijene fosilnih goriva i elektrine energije, kao i veliine i parametara (COP, HSPF) toplotne pumpe koja e se instalirati.

Mjera 7: Ugradnja sistema rekuperacije toplote iz otpadnog vazduha u sistemima ventilacije


Umjesto da se za predgrijavanje svjeeg vazduha u ventilacionom sistemu koristi topla voda iz kotlarnice, a time troi i primarno gorivo, moe se koristiti toplota sadrana u otpadnom vazduhu ventilacionog sistema. Na ovaj nain se direktno ostvaruje uteda primarnog goriva, koja je ekvivalentna rekuperisanoj toploti iz otpadnog vazduha, a takoe se doprinosi i ouvanju ivotne sredine.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

116

U sluajevima da toplotnu pumpu koristimo i za pripremu ///Postupak i period odravanja STV i/ili za hlaenje, njena primjenljivost i ekonominost dolaze do posebnog izraaja. Preporuuje se servis od ovlaenog servisera jednom godinje.

Kada i kako koristiti sisteme rekuperacije toplote u postojeim objektima?


Odgovor na ovo pitanje zavisi od niza faktora, i za svaki sluaj pojedinano je potrebno sprovesti analizu njegove ekonomske opravdanosti: potreba izraenih u fizikom prostoru i rastojanju izmeu elemenata sistema, temperature i koliine otpadne toplotne energije, protoka vazduha, efikasnosti opreme za rekuperaciju energije, dodatne energije potrebne za funkcionisanje sistema za rekuperaciju energije, i mogunosti prilagoavanja postojeih sistema.

///Vrijeme povrata investicije


10-20 godina (u zavisnosti sistema grijanja i tipa toplotne pumpe)

///ivotni vijek mjere


15-20 godina za toplotne pumpe koje koriste vazduh kao izvor toplote 20-25 godina za toplotne pumpe koje koriste podzemnu vodu ili zemlju kao izvor toplote

///ENSI
Relevantan parametar u softveru je Efikasnost izvora toplote, koji se nakon primjene mjere uveava onoliko puta koliko iznosi parametar toplotne pumpe (npr. za COP pumpe 2,6 vrijednost efikasnosti izvora toplote e nakon mjere iznositi 260).

Ekonominost primjene sistema za rekuperaciju toplote u ventilacionim sistemima


Pri analizi ekonominosti sistema za rekuperaciju toplote, potrebno je prei etiri vana koraka: 1. odrediti radne parametre za protok i temperaturu vazduha (svjeeg i otpadnog), vrijeme rada sistema, vrstu i cijenu goriva koje ventilacioni sistem koristi i efikasnost odabrane opreme; 2. odabrati tip sistema za rekuperaciju energije, utvrditi njegovu efikasnost i koliinu rekuperisane energije; 3. proraunati koliinu uteenog goriva u odreenom periodu vremena (godinu dana); 4. odrediti trokove uvoenja sistema.

117

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Neke informacije koje mogu biti od pomoi pri odreivanju prethodno navedenih parametara u cilju procjene odgovarajueg sistema za povrat toplote, date su u sljedeoj tabeli.
Dovodni i odvodni vazduh vode se zajedno Ukupni trokovi ukljuujui instalaciju u EUR po m3/h Specifina zapremina izmjenjivaa u m3 po 10.000 m3/h vazduha Stepen rekuperacije toplote Izmjena materije je mogua Postoje pokretni mehaniki djelovi

Najvei stepen izmjene toplote ne mora uvijek da bude najpovoljniji. to je stepen rekuperacije toplote vei, to su i investicioni i pogonski trokovi vei. Pogonski trokovi se poveavaju jer je koliina potrebne energije za ventilatore, pumpe ili kompresore vea.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

118

///Opis postojeeg stanja


Opis postojeeg sistema ventilacije: opis i veliina prostora koji se ventiliraju, kao i zahtjevi za izmjenom vazduha; ukupna instalirana snaga [kW] i kapacitet [m3/h] sistema ventilacije, broj i tip klima/ventilacionih komora; projektna koliina vazduha u [m3/h] usisnog (svjeeg) i otpadnog (podatak nai u tehnikoj dokumentaciji ukoliko postoji); izmjerena koliina vazduha u [m3/h] usisnog (svjeeg) i otpadnog, ukoliko su vrena mjerenja; izvor toplotne energije navesti ime proizvoaa, tip, starost, nosioca toplote, ukupni nazivni kapacitet izvora koji toplotom napaja ventilacioni sistem, kao i vrstu energenta koji koristi; grejna baterija za grijanje svjeeg vazduha navesti tip (elektrina ili toplovodna) i kapacitet [kW]; ventilatori usisni i potisni, navesti tip, starost i instalirani kapacitet [kW] ventilatora; ovlaivai, filteri, hladnjaci ukoliko postoje navesti tip i kapacitet [kW] hladnjaka; kanalski razvod opisati sistem kanala za dovoenje pripremljenog vazduha u prostorije i odvoenje otpadnog vazduha u okolinu, kao i stanje toplotne izolacije kanala; elementi za distribuciju vazduha istrujni i odsisni otvori (reetke, difuzori i dr), navesti broj i tip elemenata; ulazni, odnosno izlazni otvor za uzimanje svjeeg, odnosno za izbacivanje otpadnog vazduha u okolinu i njihova pozicija u objektu; nain automatske kontrole regulacije ventilacije opisati regulaciju sistema ventilacije sa svim karakteristikama; procijeniti opte stanje sistema vizuelnim pregledom, kao i na osnovu eventualnih mjerenja.

Tabela 16: Poreenje razliitih sistema za povrat toplote (izvor: Recknagel: Grijanje i klimatizacija)

Ploasti izmjenjiva sa unakrsnim protokom

sa suprotnosmjernim strujanjem

da

ne

ne

45-65 % 0,35-0,65 1,00-1,80

Sistem cirkulacije vode ne ne da 40-70% 0,70-1,40 0,80-1,40

Rotacioni izmjenjiva bez higroskopske slojevitosti

da

da (malo)

da

65-80% 0,50-0,80 1,00-1,60

sa higroskopskom slojevitou Toplotna cijev

da

da (dobro)

da

65-80% 0,60-0,90 1,10-1,60

da

ne

ne

35-70% 0,70-1,20 0,80-1,40

119

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

TEORIJA
Za ocjenu efikasnosti sistema za povrat otpadne toplote koriste se veliine: stepen povrata toplote, stepen povrata vlage i pad pritiska. TEORIJA Koeficijent povrata toplote se odnosi na povrat osjetne toplote i izraen na strani spoljanjeg vazduha je jednak: Koeficijent povrata vlage se odnosi na povrat latentne toplote i izraen na strani spoljanjeg vazduha je jednak: pri emu su: 11 temperatura otpadnog vazduha na ulazu u ureaj [C] 21 temperatura spoljanjeg vazduha na ulazu u ureaj [C] 22 temperatura spoljanjeg vazduha na izlazu iz ureaja [C] x11 sadraj vlage u otpadnom vazduhu na ulazu u ureaj [kgw/kgsz] x21 sadraj vlage u spoljanjem vazduhu na ulazu u ureaj [kgw/kgsz] x22 sadraj vlage u spoljanjem vazduhu na izlazu iz ureaja [kgw/kgsz] Ovi izrazi vae za jednake masene protoke struja. Zavisno od vrste ureaja, mogua je razmjena samo osjetne toplote, pri emu dolazi do promjene temperature struja, ili razmjene osjetne i latentne toplote, pri emu dolazi do promjene temperature i vlage struja vazduha. Ureaj za povrat osjetne toplote naziva se rekuperator, a ureaj za povrat ukupne toplote (osjetne i latentne) regenerator. Osim rekuperativnog i regenerativnog postupka razmjene energije, postoji i postupak sa toplotnom pumpom. Ovaj nain rekuperacije toplote neto je skuplji i bira se samo kada nije mogua primjena drugih tipova izmjenjivaa,

kao i pri uveanoj ekonominosti (visokim trokovima goriva, povoljnim tarifama struje, velikom broju godinjih pogonskih asova sa grijanjem zimi i hlaenjem ljeti).

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

120

Informacija o reimu rada sistema za ventilaciju: Naznaiti kada se sistem za ventilaciju ukljuuje da radi na podeenoj vrijednosti unutranje temperature tokom sedmice (radnim danima i vikendom).

///Opis mjere
Navesti tip i osnovne karakteristike (stepen rekuperacije) predloenog ureaja za rekuperaciju toplote iz otpadnog vazduha. Navesti i sve ostale izmjene/pripreme koje je potrebno izvriti na ostalim djelovima postojeeg sistema u cilju ugradnje ureaja za rekuperaciju toplote. Izraunati investiciona ulaganja i budue eksploatacione trokove za primjenu predloenog rekuperatora toplote. Obratiti panju na dodatne potroae elektrine energije (vei napor postojeih ventilatora, nova cirkulaciona pumpa). Izraunati mogue utede toplote ugradnjom rekuperatora, kao i vrijeme povrata investicije.

///Procjena investicije
0,35-1,40 EUR/ m3/h, zavisno od tipa sistema za povrat toplote (ukljuena montaa)

///Potencijali uteda
40-80% utroene energije za ventilaciju

121

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

///Postupak i period odravanja


Periodino (najmanje jednom u 2 godine) ienje povrine izmjenjivaa toplote d praine i prljavtine

Mjera 8: Zamjena individualnih elektrinih bojlera za pripremu sanitarne tople vode solarnim termalnim sistemima
Jedan od najekonominijih naina zagrijavanja sanitarne tople vode (STV) tokom cijele godine je kombinovani solarni sistem sa dodatnim toplovodnim i elektrinim grijaem. Zimi, u periodima nedovoljne insolacije ili poveane potronje, kao dopunski izvor koristi se izmjenjiva toplote kroz koji struji topla voda iz postojeeg kotla za grijanje objekta (na lo ulje, gas, elektrinu energiju ili biomasu). Tokom ljetnjeg perioda, kada sistem centralnog grijanja ne radi, za dogrijavanje se koristi elektrini grija ugraen u rezervoar tople vode.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

122

///Vrijeme povrata investicije


1-5 godina (vrijeme je krae to su sistemi vei, vrijeme pogona due i klima hladnija)

///ivotni vijek mjere


15 godina

///ENSI
Relevantan parametar u softveru je Rekuperacija toplote. Nakon primjene mjere vrijednost parametra je jednaka efikasnosti predloene jedinice za rekuperaciju. Obratiti panju na bilansnu stavku Ventilatori i pumpe s obzirom na izmjene koje nastaju primjenom ove mjere (vei napor postojeih ventilatora, nova cirkulaciona pumpa).

Slika 34: Kombinovani solarni sistem

Osnovni parametri dimenzionisanja solarnih sistema


U fazi audita treba definisati tip solarnog sistema i priblino izraunati potrebnu kolektorsku povrinu i zapreminu rezervoara vode za zagrijavanje, kao i odrediti njihove pozicije u objektu. Detaljniji proraun solarnog sistema (ponovni proraun kolektorske povrine i rezervoara, kao i dimenzionisanje izmjenjivaa toplote, pumpe, ekspanzione posude i cijevnog sistema) rjeava se u fazi projektovanja.

123

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Korak 1. Pregledom lokacije planirane instalacije utvrditi sljedee: Krov: tip krova (ravan krov/krov sa nagibom); stanje krova i mogunost pristupa; raspoloiva montana povrina (duina, irina) u m2; nagib krova u stepenima (preporuka: 25 do 50); orjentacija, tj. odstupanje od pravca juga u pravcu istoka/zapada u stepenima (preporuka: 20, max 45); postojanje zaklona/zasjenenja. Moguu lokaciju za smjetaj rezervoara akumulatora tople vode Podatke o sistemu grijanja: kotao (starost, snaga u kW) i ostale komponente energent (lo ulje, TNG, elektrina energija, biomasa) Korak 2. Ukoliko je mogue od tehnikog osoblja dobiti dnevni, nedjeljni i mjeseni profil potronje STV, kao i informacije o eventualnim prekidima u radu sistema za pripremu STV. Ako ne postoje informacije o potronji STV, izraunati potrebe za toplom vodom na osnovu preporuka o procjeni potrebne koliine vode za razliite objekte u zavisnosti od njihove namjene, datim u tabelama u aneksu 7. Uz podatak o dnevnoj potronji tople vode naznaiti i njenu temperaturu (45C, 60C). Takoe, obezbijediti i podatak o temperaturi hladne vode (vode iz gradske vodovodne mree). Korak 3. Odabrati odgovarajui tip kolektora i navesti njegov koeficijent korisnosnog dejstva.
primjena popreni presjek

kolektor bez zastakljenja

vazduni kolektor

ploasti kolektor

kolektor sa vakuum cijevima

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

124

Slika 34:Tipovi kolektora i njihova primjena (Izvor: DETAIL-Hegger, Fuchs, Stark, Zeumer: Energy Manuel)

tok radnog fluida stepen korisnog dejstva 40% radne temperature 30-40C zagrijavanje otvorenih bazena, toplotne pumpe 60-65% 40-50C 65-70% 60-90C 80-85% 70-130C

zagrijavanje STV, grijanje, zagrijavanje solarno grijanje toplim STV, grijanje, hlaenje, solarno procesna vazduhom, solarno hlaenje hlaenje toplota

Korak 4. Za pravilan proraun solarne instalacije za odreeno klimatsko podruje veoma je vano znati dnevno zraenje sunca izraeno u Wh/m2 dan.

Energetska ekonomija rekuperacije toplote zahtijeva zaptiven omota zgrade.

U knjizi Energetska efikasnost zgrada (str. 327 i 328) dati su klimatski podaci za Crnu Goru -Podaci o srednjem mjesenom globalnom sunevom zraenju (iz softvera Meteonorm). Korak 5. Odrediti stepen solarne pokrivenosti procenat energije za zagrijavanje STV koja se dobija iz solarnog sistema. Projektovanje optimalnog solarnog sistema uvijek predstavlja pronalaenje dobrog kompromisa izmeu koliine dobijene toplote (prinosa) i solarne pokrivenosti, to znai i kompromis izmeu

ENSI

125

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

investicije u solarni sistem i uteda u konvencionalnoj energiji. Preporuuje se vrijednost izmeu 30 i 40% za vee sisteme.

Ovako izraunata kolektorska povrina odnosi se na kolektore instalirane pod uglom od 45C i usmjerene prema jugu, pri emu dobijena koliina energije predstavlja energiju potrebnu da bi se voda zagrijala sa 10C na 60C. Zapremina rezervoara akumulatora vode za zagrijavanje moe se odrediti na osnovu preporuke da kolektorska povrina od 1 m2 zahtijeva zapreminu od 50 l u sluaju ploastog kolektora, odnosno 70 l u sluaju cijevnih vakuum kolektora.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

126

Dijagram 1: Solarna pokrivenost i koliina dobijene toplote - projektovanje optimalnog solarnog sistema (Viessmann: Solar Thermal system - Technical Guide)

///Opis postojeeg stanja


Opisati postojei nain decentralizovanog grijanja potrone vode. Navesti broj i snagu korienih individualnih elektrinih bojlera. Takoe, navesti i njihove pozicije u objektu, kao i namjenu pripremljene tople vode.

Dimenzionisanje kolektorske povrine i zapremine rezervoara tople vode


Ukoliko su na raspolaganju neki od softverskih modela koji se koriste za proraun solarnih sistema (T*Sol, Transol, Polysun i dr), to predstavlja najbolji nain da se ispita uticaj svih parametara i ponaanja korisnika po pitanju korienja STV na operativno stanje solarnog sistema, pogotovo kada su u pitanju vei solarni sistemi. Prva gruba procjena potrebne kolektorske povrine moe se dobiti na osnovu nomograma za dimenzionisanje.

///Opis mjere
Predloiti uvoenje pripreme STV solarnim termalnim sistemom. Naznaiti tip i ukupnu apsorbersku povrinu predloenih solarnih kolektora, kao i njihov poloaj i lokaciju na odabranoj krovnoj povrini. Naznaiti tip i zapreminu rezervoara akumulatora tople vode, kao i njegovu lokaciju u objektu. Navesti i ostale djelove solarnog sistema koji e se blie definisati u fazi projektovanja (izmjenjivai toplote, cirkulacione pumpe, ekspanziona posuda, cijevni sistem, sigurnosna i regulaciona oprema i dr). Navesti stepen solarne pokrivenosti (procenat energije za zagrijavanje STV koja se dobija iz solarnog sistema). Opisati nain dodatnog zagrijavanja tople vode u periodima nedovoljne insolacije ili poveane potronje, kao i tokom perioda kada sistem centralnog grijanja ne radi.

Dijagram 2: Nomogram za dimenzionisanje potrebne kolektorske povrine (Viessmann: Solar Thermal system - Technical Guide)

127

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Navesti pretpostavke koje su koriene za proraun energetskih potreba: koliinu potrone vode, temperaturu tople vode, temperaturu hladne vode. Ukratko opisati metod prorauna i dati osnovne podatke dobijene proraunom potrebna kolektorska povrina, zapremina rezervoara, izraunate utede, investicione trokove i vrijeme povrata investicije, kao i ekonomski vijek trajanja. Priloiti emu predloenog sistema grijanja STV.

Pojednostavljeni proraun kolektorske povrine potrebne za zagrijevanje sanitarne tople vode (STV)
Potrebna energija za zagrijavanje sanitarne tople vode [kWh,dan]: gdje su: t [C] razlika temperatura tople i hladne vode, V [m3,dan] koliina prosjene dnevne potronje tople vode koju treba zagrijati za t, [kg/m3] gustina vode na srednjoj temperaturi vode, cw = 4,182 KJ/kg K toplotni kapacitet vode. Potrebna energija upadnog sunevog zraenja [kWh,dan]:

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

128

///Procjena investicije
Trokovi sistema zavise od vrste proizvoda i iznose izmeu 400 i 1500 EUR/m2 kolektorske povrine. U ukupnim trokovima sistema priblino je sljedei odnos: kolektorski modul 36%, montaa 21%, rezervoar sa izmjenjivaem toplote 26%, solarna stanica ukljuujui regulaciju 8% i ostalo 9%.

pri emu je: k efikasnost kolektora (odnos korisne energije predate vodi i energije upadnog sunevog zraenja). Podatke o prosjenom solarnom fluksu na horizontalnu povrinu [kWh/m2] u klimatskoj zoni gdje se postavlja solarni sistem preuzeti iz prirunika Energetska efikasnost zgrada (Klimatski podaci za Crnu Goru Podaci o srednjem mjesenom globalnom sunevom zraenju, iz softvera Meteonorm). Ukupan solarni fluks izraunati kao zbir srednjih mjesenih vrijednosti za mjesece u kojima e se solarni sistem koristiti (Gsol). Na osnovu srednjeg mjesenog solarnog fluksa odrediti dnevni fluks [kWh/m2,dan], imajui u vidu broj dana perioda u kom se sistem koristi (n): Potrebna povrina kolektora za zagrijavanje STV [m2]:

///Potencijali uteda
60% potronje elektrine energije za zagrijavanje STV

ENSI

///Postupak i period odravanja


Preporuuje se godinji servis koji ukljuuje: kontrolu i ienje rezervoara tople vode od kamenca (nakon 1-3 godina), kontrolu/ zamjenu Mg-anode (zamjena nakon 1-3 godine), dopunjavanje glikola, kontrola pritiska ekspanzione posude (zamjena nakon 10-15 godina), kontrola izolacije (zamjena spoljne UV otporne izolacije nakon 10 godina), zamjena pumpi nakon cca. 15 godina

///Vrijeme povrata investicije


5-10 godina Uzeti u obzir stepen solarne pokrivenosti, tj. procenat energije za zagrijavanje STV koja se dobija iz solarnog sistema (x [%]).

129

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

///ivotni vijek mjere


25 godina

Vrlo je vano obratiti panju koja se vrsta termostatskih glava predlae za pojedini objekat. Postoje dvije osnovne vrste termostatskih glava: klasine, koje su namijenjene za stambene objekte, i zatiena termostatska glava za javne prostore, tj. model koji je predvien za ugradnju u javnim objektima. Ova podjela je vrlo vana pri mjerama za nestambene objekte, jer postavljene klasine termostatske glave u takvim objektima nisu otporne na devastaciju i neovlateno korienje, pa stoga ne ostvaruju nikakvu regulaciju temperature. Termostatska glava za javne (nestambene) objekte ima mogunost postavljanja temperature na zadatu vrijednost samo uz pomo posebnog alata koji e imati ovlaena osoba. Preporuene vrijednosti temperatura prostorija: U literaturi i standardima postoje podaci i preporuke za izbor unutranje projektne temperature za prostorije raznih namjena (bolnice, kole, vrtii, pozorita, bioskopi, hoteli...). Izbor standardnih unutranjih temperatura je dat i u ankesu.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

130

///ENSI
Relevantan parametar u softveru je potronja STV, koja se nakon primjene mjere umanjuje za procenat energije za zagrijavanje STV koja se dobija iz solarnog sistema.

Mjera 9: Ugradnja termostatskih ventila na postojea grejna tijela


Slika 35: Termostatski radijatorski ventil

U objektu ne postoji lokalna regulacija temperature ve se zgrada jednako grije bez obzira na stvarno potrebnu temperaturu u pojedinim prostorijama. Posljedica takvog sistema grijanja je pregrijavanje pojedinih prostorija, a zbog nemogunosti jednostavnog regulisanja temperature osim provjetravanjem prisutni su veliki gubici topote. Jedno od najjednostavnijih rjeenja je postavljanje termostatskih ventila s termostatskom glavom koji zajedno ine termostatski set koji regulie temperaturu prostorije na nain to upravlja protokom tople vode kroz radijator.

///Opis postojeeg stanja


Opisati unutranje temperaturne uslove u objektu. Ukoliko su vrena mjerenja data logerima na karakteristinim pozicijama unutar objekta, uporediti ih sa preporuenim vrijednostima temperature zavisno od namjene prostorija. Navesti i subjektivni utisak korisnika zgrade.

///Opis mjere
Slika 36: Sistem grijanja u sluaju nepostojanja lokalne regulacije i sistem grijanja u kom postoje ugraeni termostatski ventili

Preporuiti ugradnju termostatskih ventila na postojee radijatore u cilju ostvarivanja regulacije temperature unutar prostorija, a samim time i smanjenje potronje toplotne energije. Naznaiti koja varijanta termostatskih glava se predlae u zavisnosti od namjene objekta, tj. da li je u pitanju klasina varijanta ili dodatno zatieni model za ugradnju u kole i javne prostore.

131

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Dati preporuke za temperature koje bi trebalo podesiti na termostatima zavisno od namjene prostorija. Ukoliko se procijeni da je potrebno, predloiti ugradnju ventila za hidrauliko balansiranje. Ukratko opisati postupak montae koji se sastoji od: pranjenja sistema grijanja (isputanje vode iz sistema), zamjene/ugradnje termostatskih ventila, punjenja sistema, odzraivanja i po potrebi hidraulikog balansiranja sistema grijanja.

TEORIJA
Termostatski radijatorski ventili se koriste za individualnu regulaciju temperature u prostorijama. Za svoj rad ne zahtijevaju energiju, ve se njihovo funkcionisanje zasniva na rastezanju, odnosno ekspandiranju termostatskog punjenja usljed promjena temperature. Punjenje moe biti tenou ili gasom. Uteda se ostvaruje na nain da termostatski radijatorski ventil sam regulie zadatu temperaturu u prostoriji koristei sve raspoloive izvore toplote (sunce, ljude, kune aparate...). Termostatski ventili se ne ugrauju na radijatore u prostoriji gdje je ugraen sobni termostat.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

132

///Procjena investicije
15-20 EUR/kom klasina varijanta, 25-40 EUR/kom tzv. anti vandal varijanta (ukljuena demontaa i montaa)

///ENSI
U knjizi Energetska efikasnost zgrada u poglavlju 5.4 Referentna potrebna energija Baseline objanjena je implementacija ove mjere u EAB softver.

///Potencijali uteda
5-15% potronje energenta

///Postupak i period odravanja


Sistem ne trai posebno odravanje

///Vrijeme povrata investicije


Oko 3 godine

///ivotni vijek mjere


15 godina (u sluaju kvalitetnih proizvoda)

Obratiti panju: Kako bi se postigla maksimalna efikasnost termostatskog seta, potrebno je provjeriti ili osigurati optimalan hidrauliki balans cijevne mree koji se postie ugradnjom ventila za hidrauliko balansiranje.

133

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Mjera 10: Frekventna kontrola ventilatora


Ventilatori, pumpe i kompresori se esto koriste bez kontrole brzine. U tom sluaju protok se regulie sa ventilima ili priguivanjem na druge naine. Kada se protok kontrolie bez regulacije brzine, motor radi sa punom brzinom. Sistemi grijanja, hlaenja i ventilacije (HVAC) rijetko zahtijevaju maksimalan protok, ve on zavisi od brojnih faktora, kao to su npr. spoljna temperatura, itd. Upotrebom ventila i priguivaa priguuje se protok, i sistem tokom najveeg dijela vremena bespotrebno troi energiju. U poreenju sa mehanikim nainima upravljanja po protoku frekventni regulator ima velike prednosti i donosi velike utede energije, naroito u ventilatorskim i pumpnim postrojenjima. Protok je direktno proporcionalan sa brzinom, dok je pritisak proporcionalan kvadratu brzine. Sa stanovita utede energije, najznaajnije je to to je snaga koja se troi proporcionalna treem stepenu brzine. Na primjer, pogon koji radi sa polovinom brzine troi samo 12.5% nominalne snage.

Korienjem laganog ubrzavanja i usporavanja, izbjegavaju se naprezanja i nagli udari u mainskim sklopovima; Smanjuju se trokovi odravanja.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

134

TEORIJA
Frekventni regulatori su elektronski ureaji koji omoguavaju upravljanje brzinom asinhronih i sinhronih motora pretvarajui mreni napon i frekvenciju, koji su fiksirane vrijednosti, u promjenljive veliine. Mnogo toga se promijenilo od pojave prvog frekventnog regulatora, koji je sadravao u sebi tiristore, do pojave dananjeg mikroprocesorski upravljanog, ali je osnovni princip ostao isti.
Slika 39: Principijelna blok ema frekventnog regulatora

Slika 37: Odnosi izmeu pritiska, protoka, snage i brzine obrtanja osovine

Slika 38: Prednosti frekventne regulacije

Pored ostvarivanja velikih uteda u energiji, korienje frekventnog regulatora nudi i brojne druge prednosti: Broj startovanja i zaustavljanja maine moe se punom kontrolom brzine drastino smanjiti;

Frekventni regulator se sastoji od etiri glavne komponente, kao to je prikazano na slici. Ispravlja je spojen s mono/trofaznim naizmjeninim napajanjem i generie pulsirajui jednosmjerni napon. Meukolo zavisno od tipa stabilie pulsirajui jednosmjerni napon ili konvertuje jednosmjeni napon ispravljaa u promjenljiv naizmjenini napon. Invertor na izlazu generie naizmjenini napon potrebne (promjenljive) frekvencije za napajanje motora. Upravljako kolo alje i prima signale iz ispravljaa, meukola i invertora.

135

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

TEORIJA
Osnovni tipovi sistema na bazi frekventnih regulatora Jedan motor jedan frekventni regulator Najjednostavniji sistem sadri jedan motor regulisan jednim frekventnim regulatorom, pri emu se podeavanje brzine obavlja sa lokalnog potenciometra. Alternativno podeavanje brzine moe da se izvede iz udaljenog izvora sa, pretpostavimo, potenciometrom za fino podeavanje brzine.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

136

Slika 40: Noviji tipovi frekventih regulatora

/// Opis postojeeg stanja


Potrebno je detaljno se upoznati sa raspoloivom projektnom dokumentacijom objekta, sa posebnim osvrtom na mainski i elektro dio instalacija. Vie motora jedan frekventni regulator Upoznati se na licu mjesta sa sistemima grijanja, hlaenja i ventilacije, ali i sa drugim elektromotornim pogonima ukoliko postoje u objektu (npr. pumpna postrojenja, proizvodni pogoni i sl). Precizno utvrditi da li postoji i da li ispravno funkcionie frekventna regulacija kompresora, pumpi, ventilatora i generalno svih asinhronih i sinhronih motora u pomenutim sisitemima.

Vie motora vie frekventnih regulatora Odreene aplikacije zahtijevaju da se odreeni broj motora obre istom brzinom ili da im brzine stoje u nekom podeenom odnosu. Ovakav master/ slave sistem je uobiajen u aplikacijama sa veim brojem transportera bez mehanike sprege.

///Opis mjere
Cjelokupan sistem grijanja, hlaenja i ventilacije (HVAC sistem) se dimenzionie prema najveim zahtijevanim vrijednostima procesnih promjenljivih (protok, pritisak, temperatura) to znai da su pumpe, ventilatori i kompresori predimenzionisani tokom najveeg dijela radnog vremena. Na slici 41 prikazan je tipian radni ciklus pumpe ili ventilatora. Tokom 90% radnog vremena zahtijevani protok je ispod 70%.

Slika 41: Uteda energije upotrebom frekventne regulacije

137

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Kontrolisanjem brzine motora pumpe ili ventilatora mogu se postii znaajne utede energije.

///Procjena investicije
Uteda u utroenoj elektrinoj energiji u navedenom primjeru iznosi 14.647,5 kWh. Ako je cijena elektrine energije 0,1 /kWh, onda su godinje utede 1464,7 . Procjena vrijednosti investicije: 1. Kupovina frekventnog regulatora: 3000 2. Cijena dodatne opreme: 500 3. Trokovi povezivanja i instalacije: 600 ______________________________________________ Ukupno: 4100

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

138

PRIMJER
U vie paralelno povezanih prostorija koristi se ventilator za ubacivanje pripremljenog vazduha. Nominalna snaga ventilatora je 20 kW. Zadata je temeperatura i nadpritisak u u prostorijama. Mjerenjem je ustanovljeno da je protok zagrijanog vazduha za zadovoljenje potreba grijanja znatno manji od maksimalnog. Promjena protoka vazduha se vri priguivanjem. Ustanovljeno je da sistem radi u prosjeku 10 sati dnevno. Izmjerena potronja elektrine energije postojeeg sistema (bez frekventne regulacije) u toku 24h iznosi 145,5 kWh.

///Vrijeme povrata investicije


Prost period povrata investicije iznosi 4100/1464,7 = 2,79 godine. Napomena: Na primjeru je analiziran proraun izveden na osnovu mjerenja potronje energije u toku 24h. Meutim, u praksi je preporuljivo napraviti analizu na nivou jedne kalendarske godine, ili jedne sezone grijanja kako bi se dobili pouzdaniji podaci. Vrijeme povrata investicije kree se u rasponu od jedne do nekoliko godina zavisno od konkretnog sluaja, obino ne vie od 3-4 godine, tako da spada u veoma isplative EE mjere.

Slika 42: : ema regulacije sa frekventnim regulatorom (VSD)

Nakon ugradnje sistema sa frekventnom regulacijom izmjerena potronja elektrine energije u toku 24h iznosi 47,85 kWh. Ako se sistem koristi samo u zimskoj sezoni i ako je ukupan broj dana korienja 150, tada je godinja potronja energije za pogon ovog sistema iznosi: E = 145,5x150 = 21.825 kWh/god U sluaju primjene frekventne regulacije, godinja potronja e iznositi: Evsd = 47,85x150 = 7.177,5 kWh/god.

///Potencijali utede
Korienjem frekventnog regulatora za kontrolisanje brzine motora moe se utedjeti i do 70% energije.

///Postupak i period odravanja


Frekventni regulatori ne zahtijevaju posebno odravanje.

139

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

///ivotni vijek mjere


ivotni vijek svodi se na radni vijek frekventih regulatora, to zavisno od kvaliteta ureaja moe biti od 5 do 15 ili vie godina.

Mjera 11: Kompenzacija reaktivne energije


Reaktivna energija
Reaktivna energija je dio utroene energije koji se ne pretvara u koristan rad, ve je potreban za stvaranje magnetnog polja elektrinih ureaja. Kod jednosmjerne struje nema faznog pomaka izmeu napona i struje pa postoji samo aktivna snaga. Meutim, kod naizmenine struje ukoliko postoji fazni pomak izmeu napona i struje, osim aktivne postoji i reaktivna komponenta snage. Aktivna snaga Reaktivna snaga Prividna snaga Fazni ugao P (kW) Q (kVAr) S (kVA)

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

140

///ENSI
Generalne EE mjere, parametar TBM/EM.

Slika 43: Sluaj kada postoji fazni pomak izmedju struje i napona

Induktivni potroai (jednofazni i trofazni asinhroni motori, transformatori, prigunice, fluo rasvjeta,...) u toku rada, iz mree povlae, pored aktivne snage koja se pretvara u koristan rad (obrtanje osovine motora, svjetlost), i reaktivnu snagu koja se koristi za stvaranje magnetnog polja. Za razliku od aktivne energije koja se trajno troi u potroau, reaktivna energija osciluje izmeu izvora i potroaa. Prisustvo reaktivne energije u sistemu ima negativne posljedice iako ne vri koristan rad, reaktivna energija optereuje prenosne vodove. Prividna snaga nekog sistema je vektorski zbir aktivne i reaktivne snage sistema. to je manja reaktivna snaga potroaa, manja je i prividna snaga, a samim tim je manja

Slika 44: Aktivna i reaktivna komponenta snage

Slika 45: Reaktivna energija osciluje izmeu izvora i potroaa

141

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

i struja koja tee prikljunim kablovima. Kao rezultat toga, poveava se prenosna mo kabla, odnosno istim presjekom kabla se moe prenijeti vea aktivna snaga, smanjuje se zagrijavanje kabla i time produava ivotni vijek izolacije, usled manje struje manji su padovi napona, to direktno utie na pouzdan rad ureaja. Kao mjera prisustva reaktivne energije u sistemu koristi se faktor snage (cos ). Faktor snage se definie kao odnos aktivne i prividne snage nekog potroaa: cos =

reaktivne energije i reaktivne energije koja odgovara faktoru snage cos =0,95. Ukoliko je faktor snage cos <0,95, potroa je duan da ugradi ureaje za kompenzaciju reaktivne energije. Potroai koji dobijaju energiju sa faktorom snage cos 0,95 ne plaaju reaktivnu energiju, pa tada nije potrebno vriti ugradju ureaja za kompenzaciju reaktivne energije. Mjeseni troak za reaktivnu energiju moe biti znatan u zavisnosti od broja i veliine potroaa reaktivne energije u pogonu, odnosno od broja i snage asinhronih motora u pogonu, jer su to najei potroai u pogonu. Kompenzacijom reaktivne energije ne postie se samo ekonomski efekat umanjenja rauna za utroenu energiju, ve se postiu i mnogi drugi efekti: poveanje raspoloive snage; smanjenje gubitaka u prenosnim vodovima; smanjenje padova napona; poveanje vijeka trajanja opreme.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

142

Maksimalna vrijednost faktora snage iznosi cos =1, to znaci da je prividna snaga jednaka aktivnoj, odnosno da potroa ne zahtijeva reaktivnu energiju. Faktor snage cos =1 imaju isto omski (rezistivni, otporniki) potroai, razne vrste grijaca i sijalice sa uarenim vlaknom. Svi ostali potroai pri svom radu povlae i reaktivnu energiju.
Slika 46: Induktivni i kapacitativni karakter reaktivne snage

Reaktivna energija ima dva karaktera induktivni i kapacitivni. Induktivni karakter imaju ureaji koji u sebi sadre razliite namotaje. U najveem broju to su svakako asinhroni motori koji predstavljaju i najee potroae elektrine energije u industrijskim pogonima. Kapacitivni karakter imaju potroai koji predstavljaju kondenzatore razliitih namjena. Nepovoljno je prisustvo, bilo induktivnih bilo kapacitivnih potroaa. Potroai induktivnog i kapacitivnog karaktera su suprotnog znaka, tj. uticaj potroaa induktivnog karaktera ponitava se dodavanjem potroaa kapacitivnog karaktera.

Kompenzacija reaktivne energije primjenom kondenzatora


Paralelnim prikljuivanjem kondenzatora potroaima smanjuje se vrijednost prenesene reaktivne energije. Ovo povoljno utie na smanjenje padova napona i gubitaka aktivne energije i snage u prenosu. Postoje etiri mogua naina za izvoenje kompenzacije: pojedinana kompenzacija; grupna kompenzacija; centralna kompenzacija; mjeovita kompenzacija.

Kada je potrebno vriti kompenzaciju reaktivne energije?


Elektroprivreda Crne Gore, naplauje potronju prekomjerno preuzete reaktivne energije, odnosno razliku izmeu stvarno preuzete

143

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Kod pojedinane kompenzacije ureaji za kompenzaciju (kondenzatori) se prikljuuju direktno na krajeve potroaa, i ukljuuju se i iskljuuju zajedno sa potroaem. Mana ovakvog naina kompenzacije je ta, to kada se potroa na koji je kondenzator vezan iskljui, iskljuuje se i kondenzator pa ne moe da kompenzuje reaktivnu energiju nekog drugog potroaa. Grupna kompenzacija donekle umanjuje nedostatke pojedinane kompenzacije. Kondenzatori za kompenzaciju se vezuju paralelno grupi potroaa, koji najee ne rade istovremeno. Na taj nain se kompenzuje srednja vrijednost reaktivne energije grupe. Najcee primenjivan nain kompenzacije je centralna kompenzacija. Kod ovakvog naina kompenzacije primjenjuje se jedan sistem za kompenzaciju koji se sastoji od nekoliko kondenzatora i regulatora reaktivne energije. Ovaj ureaj mjeri trenutni zahtjev potroaa za reaktivnom energijom i na osnovu toga ukljuuje manje ili vie kondenzatora. Ovaj sistem se postavlja najee pored glavnog razvodnog ormana, na koji se i prikljuuje i tako kompenzuje reaktivnu energiju cijelog postrojenja ili objekta. Mjeovita kompenzacija objedinjuje sva tri prethodno navedena naina kompenzacije. Primenjuje se kod izuzetno velikih pogona sa velikim brojem motora, pa se za odreene pogone sa specifinim karakteristikama primenjuje odgovarajui vid kompenzacije. Na osnovu navedenog treba se opredijeliti za nain kompenzacije.

Priloiti fotografije i IC izvjetaje (sa termokamere). Priloiti jednopolnu emu razvoda i opisati princip razvoda energije. Formirati tabelu elektrinih potroaa sa karakteristikama (instalisana snaga, faktor snage ukoliko je informacija dostupna i sl).

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

144

PRIMJER Mjera centralne kompenzacije reaktivne energije - primjer prorauna snage kondenzatora za kompenzaciju reaktivne energije
Poto se u praksi najee primjenjuje mjera centralne kompenzacije na glavnom razvodu objekta, kao najisplativija, to e biti prikazan proraun snage kondenzatora, na osnovu podataka sa mjeenog rauna za elektrinu energiju, na primjeru jednog hotela:
Stanje brojila: Aktivna energija VT Aktivna energija MT Preuzeta reaktivna energija VT Preuzeta reaktivna energija MT Obraunata reaktivna energija VT * Obraunata reaktivna energija MT * Staro 672 410 316 263 * * Novo Konstanta Potronja 721 443 354 281 * * 400 400 400 400 19600 13200 15200 7200 8732 2844
Tabela 17: Analiza mjesenog rauna za utroenu elektrinu energiju na primjeru jednog hotela

///Opis postojeeg stanja


Opisati postojee stanje objekta u kojem se planira kompenzacija rekativne energije. Na osnovu uvida u projektnu dokumentaciju, kao i snimanjem na licu mjesta, navesti osnovne karakteristike elektroenergetskog razvoda i stanje elektrinih instalacija, kao i sistem mjerenja.

Obraunska snaga 91 *obraunava se razlika izmeu stvarno preuzete reaktivne energije i reaktivne energije koja odgovara faktoru snage cos 0,95

Na osnovu navedenih podataka proizilazi da je: Ukupna aktivna energija Ukupna reaktivna energija Angaovana (obraunska) snaga Ea= 32.800,00 kWh Er= 22.400,00 kVArh P= 89,00 kW

145

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

///Vrijeme povrata investicije za navedeni primjer


Procijenjena reaktivna snaga pogona Q= 60,5 kVAr Faktor snage cos = 0,826 Potrebna snaga kondenzatorskih baterija potrebnih za kompenzaciju do cos =1 je: Qk= 60,5 kVAr Usvaja se prva vea standardna jedinica za automatsku kompenzaciju reaktivne energije od 62,5 kVAr. Ako se uzme da je cijena reaktivne energije: VTR 0,013050 /kVArh (bez PDV) NTR 0,006525 /kVArh (bez PDV) Mjeseni troak za reaktivnu energiju iznosi: 132,5 (bez PDV) Prost period otplate iznosi 15,9 mjeseci.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

146

///Postupak i period odravanja


U toku radnog vijeka nije potrebno posebno odravanje, ve samo povremena kontrola. Nakon isteka ivotnog vijeka neophodna je zamjena kondenzatora ukoliko se eli produiti funkcija. Temperaturni opseg radnog ambijenta od -40 do 55 C, vlaga max 95%.

Slika 47: Izgled kompenzacijskog ureaja snage 62,5 kVAr

///Opis mjere
Potrebna snaga moe se odrediti na nekoliko naina: poznavanjem parametara potroaa u pogonu moe se izraunati njihova reaktivna snaga na osnovu koje se odreuje snaga kondenzatorskih baterija, primjenom specijalnih mjernih ureaja, mrenih analizatora, moe se u toku rada pogona izmjeriti reaktivna energija koju povlai pogon, odnosno objekat, pa se na osnovu mjerenja moe odrediti potrebna snaga kondenzatorskih baterija, i na osnovu mjesenog rauna za utroenu elektrinu energiju (na osnovu obraunatog utroka aktivne i reaktivne energije, kao i angaovane snage moe se odrediti potrebna snaga kondenzatorskih baterija za kompenzaciju reaktivne energije).

///ivotni vijek mjere


12-20 godina, zavisno od kvaliteta kondenzatora.

///ENSI
Generalne EE mjere, parametar TBM/EM

Na primjeru je analiziran proraun na osnovu mjesenog rauna. Meutim, u praksi je preporuljivo napraviti analizu rauna na nivou najmanje jedne kalendarske godine, kako bi se dobili pouzdaniji podaci. Vrijeme povrata investicije kree se u rasponu od nekoliko mjeseci do nekoliko godina zavisno od konkretnog sluaja, obino ne vie od 3-4 godine, pa spada u veoma isplative mjere energetske efikasnosti.

///Procjena investicije za navedeni primjer


1.Isporuka ormara sa opremom za kompenzaciju reaktivne energije: 1700 2. Montaa, testiranje, ispitivanje, instalacioni kablovi i sitan instalacioni materijal: 400 Ukupno: 2100 (bez PDV)

147

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Mjera 12: Zamjena klasinih rasvjetnih tijela


Danas se 70% rasvjete zasniva na fluorescentnim cijevima, odnosno veoma je velika zastupljenost ove tehnologije, posebno u poslovnim objektima, pa tu postoji i veliki potencijal za utede zamjenom postojeih rasvjetnih tijela sa novim energetski efikasnijim. Razvojem tehnologije proizvodnje fluo rasvjete, prenik fluo cijevi se smanjuje, ime se postie vea iskoristivost svjetlosnog sistema (izvor svjetlosti je blii takastom). Danas se najee koriste cijevi prenika 26 mm (T8 8/8), a cijevi nove generacije imaju prenik od 16 mm (T5). Postoje i 38 mm (T12) i 7 mm (T2) cijevi. Fluorescentne cijevi se ne mogu prikljuiti direktno na mreni napon, ve im treba prigunica, a kod starije generacije prigunica i starter (pri paljenju im treba vii napon nego u pogonu koristi se samo uz magnetske prigunice). Magnetske prigunice su induktivni potrai koji se spajaju u seriju s izvorom svjetlosti. Savremeni rasvjetni sistemi sve vie koriste elektronske prigunice. Primjenom modernih tehnologija i metoda, mogunosti za utede energije su dosta velike.

uz magnetsku prigunicu, nii su trokovi odravanja, a dodatno se popravlja i cos .

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

148

///Opis postojeeg stanja


Potrebno je detaljno obii sve prostorije u objektu i evidentirati broj i stanje svih rasvjetnih tijela, sa tipom lampi, tipom i snagom svjetiljki. Uvrditi da li se kod fluo lampi koriste magnetne ili elektronske prigunice, i da li postoje senzori nivoa osvjetljaja i senzori prisustva. Uvrditi nain kontrole rasvjete, kao i reim upotrebe, odnosno prosjeno dnevno korienje rasvjetnih tijela. Izmjeriti luksmetrom intezitet osvjetljenja u vie prostorija (po mogunosti u svima) i izvriti uporeenje sa standardima. Ukoliko je osvjetljenje nedovoljno ili prejako, i to treba uzeti u obzir u okviru predloenih mjera korigovanja sistema rasvjete.

///Opis mjere dat je na primjeru jednog poslovnog objekta


Postojea situacija sistema rasvjete u poslovnom objektu data je u sljedeoj tabeli.
Postojea rasvjetna tijela kom kW/ kom 0,1 0,144 kW 4,2 Sati Dana kWh/ dnevno godinje god 6 248 248 6249,6 29998,08 36247,68

Slika 48: Mogunost utede korienjem savremene rasvjete

Inkadescentne (obine arulje) 42 Fluo 2x58W (magnetna prigunica) 140

Tabela 18: Analiza potronje energije sistema rasvjete u poslovnom objektu prije mjera

20,16 6

Dakle, fluorescentne cijevi predstavljaju znaajan potencijal za utede elektrine energije. Primjera radi, samo se zamjenom magnetske prigunice elektronskom moe ostvariti i do 25% uteda elektrine energije, a uz to se dodatno produava radni vijek fluorescentne cijevi, zatim se dobija rad bez treperenja koje se javlja

Fluo lampe su sa opalnim poklopcem sa po dvije fluo cijevi od 58W, sa magnetnom prigunicom. Mjerom je predviena zamjena svih postojeih fluo lampi sa fluo lampama 2x55W tipa T5, sa elektronskim prigunicama i senzorima za detekciju dnevne svjetlosti kako bi se optimizovala

149

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Slika 49: Fluo lampe sa magnetnom prigunicom

upotreba, na nain da je zadovoljen potreban intenzitet osvjetljenja, ime e se oekivana prosjena dnevna upotreba po lampi u prosjeku smanjiti za oko 2h.Instalirana snaga nove lampe iznosi 110W. Fotometrijskim proraunom utvreno je da je ispunjena norma, odnosno da je postignut prosjean intenzitet osvjetljenja od oko 500 lux. Lampe sa inkadescentnim svjetiljkama od 100W nalaze se u sanitarnim, pomonim i zajednikim prostorijama, i kao mjera je predviena jednostavna zamjena sa kompakt fluo svjetiljkama od 23W, koje daju 20% vei intezitet osvjetljenja.

///Vrijeme povrata investicije na primjeru jednog poslovnog objekta


U navedenom primjeru na osnovu tabela 18 i 20 proizilazi da se na godinjem nivou postie uteda energije od 19533 kWh/godinje. Ako je cijena elektrine energije 0,1 /kWh, onda su godinje utede 1953,3 .

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

150

///Procjene investicije na primjeru jednog poslovnog objekta


Zamjena 42 obine svjetiljke: 42 * 3 = 126 Demontaa postojeih i montaa 140 novih fluo lampi sa senzorima: 140* 75 = 10500 Ukupno: 10526 Na osnovu toga prost period povrata investicije iznosi 5,38 godina. Vrijeme povrata investicije prilikom zamjene rasvjetnog sistema varira od nekoliko mjeseci (prosta zamjena inkadescentnih svjetiljki sa fluo kompakt) do 10 i vie godina kod veih investicionih zahvata.
Tabela 20 Analiza potonje energije sistema rasvjete u poslovnom objektu nakon primjene mjera

Slika 50: fotometrijski proraun

///Postupak i period odravanja


Nakon primjene navedenih mjera dobijamo sljedeu tabelu:
Sati dnevno Dana (prosjek) godinje kWh/god 6 248 1437,4

Vano je obezbijediti redovno odravanje i zamjenu oteenih cijevi i prigunica, kao i redovno ienje kako bi se odrao projektovani nivo osvjetljenja.

Nova rasvjetna tijela


Tabela 19: Analiza potronje energije sistema rasvjete u objektu

kom 42

kW/ kom kW 0,023 0,966

///ENSI
Pomenute mjere odraavaju se na sljedee parametre: Lighting: Average power, Operation period.

Inkadescentne (obine arulje) Fluo 2x55W T5 (elektronska prigunica)

140

0,11

15,4

248

15276,8 16714,2

151

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Mjera 13: Upravljanje vrnom energijom


Vrna snaga
U kategoriji velikih potroaa, osim aktivne i reaktivne energije, mjeri se i vrna snaga. Upravljanje vrnom snagom, odnosno vrnom energijom kod ovakvih potroaa je veoma interesantna, odnosno isplativa mjera energetske efikasnosti. Obraunska snaga ili vrna snaga je maksimalana izmjerena srednja vrijednost aktivne snage u vremenu od 15 minuta u toku mjeseca i mjeri se maksimetrom. U praksi trokovi vrne snage su u prosjeku izmeu 30 % - 50 % ukupnog rauna za utroenu elektrinu energiju, a moe se desiti da cijena koju platimo za obraunsku snagu premauje iznos za utroenu aktivnu snagu. Opravdanje za ovako visoke cijene, elektrodistribuciona preduzea vide iz razloga to mora da se ostvari stabilnost sistema i optimalni reim rada elektroenergetskog sistema, a glavni nain da se to ostvari je da kupci elektrine energije budu u okvirima ugovorene potronje. Iz ranije navedenog jasno je da je potrebno analizirati mogunost smanjenja trokova koje dobijamo na osnovu obraunske snage.

///Opis mjere
Upravljanje vrnim optereenjem se ostvaruje kontrolisanjem radnih reima najveih potroaa. Cilj je izbjei istovremeni rad, tj. rasporediti periode punog optereenja razliitih potroaa tako da se ne poklapaju.

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

152

Slika 52: Primjer eme centralizovanog upravljanja vrnom energijom

///Implementacija
U prvoj fazi se vri instalacija mrenih analizatora na kljunim energetskim takama u objektu (fabrika, pogon, trni centar i drugi vei potroai). Umreavanjem analizatora svi podaci se dovode na centralni raunar za nadzor i upravljanje potronjom. Na taj nain trenutno pratimo sve parametre potronje ukljuujui i trenutnu i vrnu snagu. Ve u ovoj fazi dobijamo korisne informacije kao to su npr. utroak elektrine energije po sektorima proizvodnje ili po jedinici proizvoda, preoptereenost kablova i transformatora, neuravnoteen rad i sl. U drugoj fazi se implementira upravljanje pojedinim potroaima, njihovim rasporedom ukljuenja ili privremenim kratkotrajnim iskljuenjem potroaa koji nee naruiti proces proizvodnje, npr. klima-ureaji.

Slika 51: Primjer upravljanja vrnom energijom

153

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

154

Slika 53: Efekat primjene mjere upravljanja vrnom energijom

///Potencijal za utede
U praksi se pokazalo da se se primjenom ovakvih sistema trokovi vrnog optereenja mogu smanjiti za preko 50%.

///Vrijeme povrata investicije


Period isplativosti investije u najveem broju sluajeva je ispod jedne godine, a raspon je od nekoliko mjeseci do nekoliko godina.

///ENSI
Generalne EE mjere, parametar TBM/EM.

Aneksi

155

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Aneksi
Aneks 1: Preliminarni upitnik za naruioca energetskog pregleda

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

156

157

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Aneks 2: Kontrolne liste Spoljanji omota objekta

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

158

159

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

160

161

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

162

163

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

164

165

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Sistem grijanja

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

166

167

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

168

169

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

170

171

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Sistem hlaenja/klimatizacije

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

172

173

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

174

175

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

176

177

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Priprema sanitarne tople vode (STV)


Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

178

179

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

180

181

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Ventilacioni sistem

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

182

183

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

184

185

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Ventilatori i pumpe

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

186

187

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

188

189

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Elektrine instalacije

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

190

191

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

192

193

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Aneks 3: Tabela tipskih slojeva zida u zavisnosti od perioda gradnje objekta

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

194

Poreenje smanjenja toplotnih gubitaka poveanjem termoizolacije karakteristinog spoljanjeg zida, te prikaz uteda u potronji energije/ izvor EIHP

Obratiti panju da je isplativije poveavati debljinu termoizolacije jer su tom prilikom utede najvee a period otplate investicije najkrae. Praktino ostali trokovi ugradnje ostaju isti samo se menja cijena samog materijala.

195

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Aneks 4: Najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaza toplote U


Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

196

Poreenje smanjenja toplotnih gubitaka poveanjem termoizolacije izolacije karakteristinog spoljneg zida, te prikaz uteda u potronji energije/ izvor EIHP

Najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaza toplote, U [W/ (mK)], gradjevinskih djelova novih zgrada, malih zgrada (AK < 50 m) i nakon zahvata na postojeim zgradama

1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine poda prostorije 5 m od spoljnjeg zida, zida prema tlu ili negrijanog prostora.

197

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Aneks 5: Ekoloki izolacioni materijali


Za proizvodnju ekolokih izolacionih materijala koriste se obnovljive sirovine. Postoji itav niz izolacionih materijala koji ispunjavaju ekoloke kriterijume, tj. kod kojih su optereenje ivotne sredine tetnim materijama i potronja energije prilikom procesa proizvodnje minimalni, koji ne tete zdravlju prilikom korienja, odn. ije je trajno uklanjanje neproblematino, odn. kod kojih postoji mogunost ponovne upotrebe

podova i stropova. Konoplja je isto kao i lan po prirodi otporna na tetoine. Pluta Pluta se nalazi pr svega u umama hrasta plutnjaka u Sredozemlju. Kora hrasta plutnjaka se moe guliti svakih 9-10 godine, a da pri tome ne doe do oteenja drveta. Pluta se proizvodi mlevenjem oljutene kore u granulat koji se zatim tretira vrelom parom. Usled ekspanzije granulata i njegovog vezivanja pomou smola koje su sadrane u samoj pluti nastaju blokovi plute, koji se nakon perioda vetrenja seku u ploe. Slama Slama posjeduje odlian kvalitet termoizolacije, dok se trokovi ugradnje ve unapred pripremljenog materijala mogu porediti sa postavljanjem konvencionalnih izolacionih materijala. Slama pored toga regionalno stoji na raspolaganju i ima povoljnu cenu. Pri strunom postavljanju ne dolazi do pojave plesni. Kada su u pitanju zapaljivost, kao i postavljanje u delove graevine, slama se moe porediti sa drugim izolacionim materijalima. Izolacione ploe od drvenih vlakana Izolacione ploe od drvenih vlakana proizvode se od tankog drveta ili ostataka smreke ili bora. Drvo i radni materijal od drveta predstavljaju u graevinsko-fizikom smislu kvalitetne proizvode koji uz adekvatno korienje stoje na raspolaganju u gotovo neogranienim koliinama. Mogunosti primjene izolacionih ploa od drvenih vlakana su arolike, te se mogu koristiti za izolaciju podova, termoizolaciju itavog objekta ili izolaciju konstrukcije od letava. Zahvaljujui dobrom akumuliranju toplote izolacione ploe od drvenih vlakana pruaju i odlinu zatitu od preteranog zagrevanja tokom leta. Celuloza Celuloza je stara hartija pomeana sa sredstvom za zatitu od paljenja, a koristi se tako to se nasipa u rinfuznom stanju ili se, pak, uduvava u meuprostore. Celuloza se uglavnom koristi za izolovanje krovnih kosina i zidnih ploa. Prilikom uduvavanja obavezno treba voditi rauna o tome da se materijal unese i u

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

198

Izvor: Energetski efikasna gradnja i sanacija graevinskih objekata. Publikaciju objavio: Holzcluester, finanirano od strane Austrian Development Agency

Ovija vuna Usled prirodnog uvijanja, velike elastinosti i dinaminog ponaanja po pitanju vlage, vuna se razlikuje od ostalih vlaknastih izolacionih materijala. Ovija vuna prima u sebe vlagu, poveavajui svoju ukupno teinu i za 30 procenata, a da se pri tome istovremeno ne smanji njena provodljivost toplote. Taka paljenja iznosi 500600C, pri emu se vuna ne topi, ve se jedino pretvara u pepeo. Ovija vuna se moe koristiti za toplotnu izolaciju zidova, krovova ili tavanica, kao i za ventilacione kanale i cevi za grijanje. Njena provodljivost toplote kree se u rasponu od 0,0385 do 0,046 W/ mK. Lan Izolacioni materijali napravljeni od lana (i od kudelje) ne menjaju svoj oblik i ne skupljaju se nakon ugradnje. Zahvaljujui injenici da sadre prirodne gorke supstance ovi izolacioni materijali su rezistentni na tetoine poput raznih insekata ili glodara. Kratka vlakna lana se mehanikim putem pretvaraju u filc. Korienjem lepila (npr. skroba) ili sredstava za pravljenje flizelina (plastinih vlakana) kratka vlakna se slojevito reaju i prerauju u izolacione ploe razliite debljine. Lan se koristi za izolaciju zidova, tavanica i krovova. Konoplja Kod proizvodnje izolacionih ploa i filca vlakna kudelje i lana se delom meusobno meaju. Slama konoplje se deli na vlakna i pozder (djelovi kore stabljike). Vlakna se koriste za proizvodnju izolacionog flizelina koji se koristi za izolaciju zidova, tavanica i krovova. Pozder se uglavnom koristi za izolaciju i nivelisanje

199

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

najudaljenije uglove. Posebno se kod krovnih povrina sa mnotvom uglova preporuuje da se putem kontrolnih otvora proveri da li je punjenje izvreno u potpunosti. Celuloza se isporuuje i u obliku ploa, a kod vertikalnih oplata se moe ak i brizgati. Postavljanje bi obavezno trebalo prepustiti licenciranom preduzeu poto je propisan postupak uduvavanja presudan za postizanje valjanog izolacionog dejstva. Graevinska biologija i graevinska ekologija Graevinska biologija se bavi uzronim vezama izmeu graevina i zdravlja ljudi. Bitan segment graevinske biologije je graevinska ekologija koja se bavi odrivim korienjem sirovina i energije tokom procesa gradnje. Znaajni kriterijumi za donoenje ocena graevinske biologije su: Stambena klima Izbor graevinskog materijala umnogome utie na oseaj ugodnosti, te se npr. prostorija sa toplim povrinama poput onih od drveta smatra prijatnijom za boravak u njoj od onih sa hladnim povrinama kao to su keramike ploice ili metal. Osim izbora pravog materijala treba voditi rauna o zdravstveno prihvatljivom nainu obrade povrina (boje, lakovi), kao i korienju ekolokih sredstava za ienje. Potronja sirovina i energije Korienje domaih materijala koji na raspolaganju stoji u velikim koliinama, kao i obnovljive sirovine (drvo) je ekoloki daleko racionalnije od korienja materijala koji se proizvode uz veliki utroak energije i koji se transportuju iz udaljenih mesta. Zahvaljujui mogunosti ponovnog korienja materijala stvara se zatvoreni tok njihovog kruenja, te se i na taj nain smanjuje potronja sirovina.

Aneks 6: Ocjena efikasnosti raznih energetskih sistema u objektu


Grijanje

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

200

Izvor: DETAIL-Hegger, Fuchs, Stark, Zeumer: Energy Manuel

201

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

202

203

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Hladjenje

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

204

205

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

206

207

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Ventilacija

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

208

209

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Aneks 7: Korisne tabele vezano za razne energetske sisteme u objektima

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

210

211

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

212

213

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

214

215

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

216

217

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

Literatura
Dr. eljko Novinc: Kvaliteta elektrine energije Prirunik, Osijek, 2006. Energetski institut Hrvoje Poar, HEP toplinarstvo doo Zagreb: Energetska uinkovitost u zgradarstvu/Vodi za sudionike u projektiranju, gradnji, rekonstrukciji i odravanju zgrada, Zagreb, 2007. Hegger M., Fuchs M., Stark T., Zeumer M., Energy Manual Sustainable Architecture, Detail, 2008 GIZ, Direktorat za razvoj malih i srednjih preduzea Crne Gore: Informativni prirunik - Energetska efikasnost Program uspostavljanja EE infrastrukture za graane GTZ, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske: Prirunik za pripremu i financiranje projekata odrivog koritenja energije u lokalnim zajednicama, Zagreb, 2010. Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva: Metodologija provoenja energetskog pregleda zgrada, Zagreb, 2009. Recknagel, prenger, ramek, eperkovi: Grejanje i klimatizacija, Interklima, Vrnjaka Banja, 2004. SNV: Drvna goriva: vrste, karakteristike i pogodnosti za grijanje, Podgorica, 2012. Tomislav Toth: tedljivije grijanje, Majstor, Veernji list, Zagreb, 2008 UNDP: Prirunik za energetske savjetnike, Zagreb, 2008. UNDP: Prirunik za provedbu energetskih pregleda zgrada, Zagreb, 2010. UNDP: Prirunik za energetsko certificiranje zgrada, Zagreb, 2010. Viessmann: Modernizacija grijanja, Serija strunih publikacija, Zagreb, 2005 Viessmann: Solar thermal system - Technical guide, 2008 dipl. Horst Kberl: Energetski efikasna gradnja i sanacija graevinskih objekata, Holzcluester, finanirano od strane Austrian Development Agency, 2008

Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada

218

You might also like