AKTUELNO Dva dana nakon nestanka erbasa 330 POLITIKA

^ELNICI FBiH BEZ

NEMAMO PRAVO
UNAPRIJED
ODBACITI
Prona|eni ODLUKE O PRIHVATANJU
BRANKOVI]EVE
OSTAVKE
MOGU]NOST
TERORISTI^KOG ostaci ^ekaju ime
^INA, KAZAO
FRANCUSKI
MINISTAR ODBRANE
francuskog nasljednika
premijera
aviona str. 5!i 6 str. 3!i 4

www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 3888 • SRIJEDA 3. JUNA 2009.

QSWP!J[EBOKF

Tomislav Petrovi}
prvi u BiH dobio
maksimalnu
zatvorsku kaznu
po novom Zakonu
o krivi~nom
postupku

Kantonalni
sud Tuzla
izrekao
presudu
Tomislavu
Petrovi}u

27 i 28

40 godina zatvora
str.

TOMISLAV PETROVI], 29. MAJA 2008, UBIO NIKU, ZADOVOLJAN SAM PRESUDOM I SADA
MARU, MIJU I KAJU PETROVI], DRAGICU I IVU IDEM NA POLAGANJE MATURSKOG ISPITA,
MARKANOVI] I RANIO MURSELA ^OLI]A IZJAVIO SIN MARE I NIKE PETROVI]

RS }e zatra`iti
preispitivanje
PROTIV PRIHVATANJA APELACIJE BILE
odluke u slu~aju
SU SVE ME\UNARODNE SUDIJE "Alijagi}i" 8 str.
Vi{e informacija
na 25. strani
2 tsjkfeb 3. 6. 2009.
Doga|aji
Usvojena odluka o
imenovanju ~lanova
UO RTV FBiH
SARAJEVO - Dom naroda Par-
lamenta FBiH usvojio je ju~er
odluku o imenovanju Kadrije Ho-
d`i}a, Igora Solde, Radenka Udo-
vi~i}a i Gorana Samard`i}a u
Upravni odbor RTV FBiH.
Prema listi kandidata, koju je sa~i-
nila zajedni~ka komisija oba doma
Parlamenta FBiH, Hod`i} je iz reda
Bo{njaka predlo`en na period od go-
dinu, Soldo iz reda hrvatskog naroda
na tri godine, Udovi~i} iz reda sr-
pskog naroda na dvije, te Goran
Samard`i} iz reda ostalih na period
od ~etiri godine.
O ovom prijedlogu danas }e se
izjasniti i zastupnici u Predstavni-
~kom domu Parlamenta FBiH.
Stjepan Kre{i}, predsjedavaju}i
Doma naroda, istakao je kako odugo-
vla~enje izja{njavanja o UO mo`e
samo {tetiti RTV FBiH.
"Obavezni smo da do 1. juna usvo-
jimo odluku o imenovanju UO. To je
rok koji je pred nas postavila EU te
najavila kako }e usvajanjem ove
odluke RTV dobiti milion eura", re-
kao je Kre{i}. Dom naroda ju~er je
usvojio informaciju o "Agrokomer-
O~ekuje Incka
na sastanku lidera
SARAJEVO - Dragan ^ovi}, predsjednik HDZ BiH, nada se da }e
njegovom sastanku sa Miloradom Dodikom, liderom SNSD-a, i Sulej-
manom Tihi}em, liderom SDA BiH, 14. juna u Banjaluci prisustvovati i
Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH.
''@elja nam je da u junu, prije sjednice Savjeta za provo|enje mira u BiH
(PIK), odnosno do kraja jula, kako smo i obe}ali, sa vrlo konkretnim pla-
nom posjetimo visokog komesara za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU
Havijera Solanu u Briselu i obavijestimo ga o na{im konkretnim stavovi-
ma'', rekao je ^ovi}.
Prema njegovim rije~ima, to konkretno zna~i vrlo precizan plan aktivnosti
{ta lideri i institucije u BiH treba da u~ine na planu ispunjavanja ''pet plus
dva" uslova i ciljeva PIK-a. (Srna)
BiH 50. po
miroljubivosti
LONDON - Novi Zeland progla-
{en je najmiroljubivijom zemljom
na svijetu, dok je BiH zauzela 50.
mjesto, {to je napredak u odnosu
na prethodne godine, objavila je
ju~e Me|unarodna organizacija
"Vizija humanosti" iz Londona u
ovogodi{enjem Globalnom miro-
vnom indeksu.
Procjena je obuhvatila ukupno 24
kriterijuma, pri ~emu se procjenjuju
unutra{nje i spoljno stanje vezano za
pitanja mira.
U pore|enju s prvim istra`ivanjem,
BiH je napredovala za ~ak 23 mjesta
u posljednje dvije godine.
Najvi{e ocjene BiH je dobila kada
je rije~ o broju ubistava na 100.000
FOTO S. PINJAGI]
cu", a Damir Ljubi}, ministar poljo-
privrede FBiH, kazao je kako }e Vla-
da {to prije sa~initi cjelovitu analizu
stanja u "Agrokomercu".
Delegati su usvojili prijedloge dele-
gata Elvire Abdi}-Jelenovi}, koja je
zatra`ila da budu zaustavljene sve
aktivnosti u vezi s imovinom "Agro-
komerca" u BiH i inozemstvu, te da
tu`ila{tvo procesuira sve koji su po~i-
nili krivi~na djela u tom preduze}u,
kao i da Vlada FBiH sa~ini program
Delegati usvojili
mjere za "Agrokomerc"
uvezivanja radnog sta`a radnicima i
isplate zaostalih plata.
Dom naroda ju~er nije razmatrao
Prijedlog zakona o osnovnim pravi-
ma osoba s onesposobljenjem. Pred
po~etak sjednice ispred zgrade Parla-
menta FBiH okupilo se dvadesetak
roditelja i djece s posebnim potreba-
ma, koji su iskazali nezadovoljstvo
zbog diskriminatorskih odredaba u
zakonu.
S.V.
stanovnika, zatim po broju zatvoreni-
ka na 100.000 stanovnika.
Kada je rije~ o prijetnji od teroristi-
~kog napada, BiH je dobila ocjenu 2
(najvi{a ocjena je 1, a najni`a 5), a is-
tom ocjenom su ocijenjeni odnosi sa
susjednim zemljama.
Najni`e ocjene dobila je za vjero-
vatnost izbijanja nasilnih demonstra-
cija kao i za laku pristupa~nost
naoru`anju.
Kada je rije~ o zemljama s podru-
~ja biv{e Jugoslavije, najbolje je pla-
sirana Slovenija, koja se na{la na 9.
mjestu, zatim Hrvatska na 49. mjestu,
Srbija je 78, Makedonija 88, a Crna
Gora je tek na 91. mjestu.
D.Ra.
Predsjednica i potpredsjednici
Hitno usvojiti
^ekaju
Ned`ada
bud`et
MOSTAR - Gradski odbor
HDZ 1990 za grad Mostar smatra
kako je sada{nje stanje u funkci-
oniranju gradske administracije
neodr`ivo i kako treba hitno pris-
tupiti usvajanju prora~una.
U priop}enju koje je ju~er izda-
la ova stranka isti~e se kako Nacrt
prora~una koji je dostavljen klu-
bovima vije}nika ne zadovoljava
uobi~ajene standarde kakve mora
ispunjavati takav ozbiljan doku-
ment, {to najbolje ukazuje na ne-
odgovoran pristup u pripremi
ovako va`nog materijala.
J.G.
Potpredsjednik
nije predao
du`nost
BRATUNAC - Nedeljko Mla-
|enovi}, na~elnik op{tine Bratu-
nac, nalo`io je ju~e da u skladu s
odlukama Skup{tine op{tine o ra-
zrje{enju skup{tinskog zvani~ni-
ka bude obavljena primopredaja
du`nosti i kancelarija kako bi no-
voizabrani funkcioneri mogli po-
~eti raditi.
Mla|enovi} je to nalo`io u
skladu s odlukama Skup{tine o
razrje{enju predsjednika Skup{ti-
ne op{tine Bratunac ]azima Ju-
supovi}a i potpredsjednika Vojina
Pavlovi}a, kao i o izboru za pred-
sjednika Mustafe Goli}a i pot-
predsjednika Skup{tine Miodraga Ned`ad Brankovi}
Lon~arevi}a od 29. maja.
Smijenjeni potpredsjednik par-
lamenta ju~e do kraja radnog vre-
mena nije predao klju~eve od
kancelarije niti je obavljena pri-
mopredaja du`nosti izme|u njega
Komisije Parlamenta
i Lon~arevi}a. FBiH zauzele stav da,
Novi predsjednik Skup{tine op-
{tine ju~e je u{ao u kancelariju i
po Ustavu, Vlada
Maja RENER
SARAJEVO - Ostavka premijera FBiH Ned`ada
preuzeo du`nost od Jusupovi}a.
Jusupovi} i Pavlovi} prekju~e
FBiH nije pala nakon
{to je Brankovi}
Brankovi}a sigurno }e biti prihva}ena, a postoje dile-
me da li je potrebno imenovati novog premijera ili i
nisu do{li na posao i nisu im uru- novi saziv Vlade FBiH, izjavila je potpredsjednica
~ene odluke o razrje{enju, a nji- podnio ostavku FBiH Spomenka Mi~i}.
hove kancelarije su bile
zaklju~ane. (Srna)
Sjednica kolegijuma oba doma Parlamentarne skup{tine BiH
[krbi}:
Ujedna~iti
uslove za rad
MRKONJI] GRAD - Ministar
Na korak do usvajanja
zdravlja i socijalne za{tite RS
Ranko [krbi}, tokom ju~era{nje zakona za ukidanje viza
posjete op{tinama Mrkonji}
Grad, Jezero i [ipovo, istakao je N. KRSMAN biti regulisana na nivou dr`ave.
Savjet ministara BiH sutra }e odr`ati tematsku sje-
va`nost osnivanja timova porodi-
~ne medicine.
On je kazao da su s op{tinom
SARAJEVO - Postoje realne {anse da Predsta-
vni~ki dom Parlamentarne skup{tine BiH na sjedni-
dnicu na kojoj }e se na}i i ovi usagla{eni zakoni, kako
bi u hitnoj proceduri bili razmatrani na sjednici Predsta-
Merkonji} Grad u proteklom pe- ci 10. juna usvoji po hitnoj proceduri tri zakona vni~kog doma bh. parlamenta idu}e sedmice.
riodu sufinansirali rekonstrukciju neophodna za liberalizaciju viznog re`ima. "Nisu samo zakoni uslov za liberalizaciju
~etiri ambulante porodi~ne medi- Potvrdio je ovo ju~e Beriz Belki}, predsjedavaju}i viznog re`ima. Ima tu jo{ obaveza, kao {to su instituci-
cine u selima Bjelajce, Bara}i, Predstavni~kog doma, nakon sjednice kolegijuma oba onalna saradnja, kontrola granica i biometrijski paso{i.
Podra{nica i Gornji Graci te ~etiri doma parlamenta BiH.
ambulante u zgradi Doma zdrav- "Tra`ili smo informacije od Vije}a ministara BiH i
Usagla{eni zakoni o
lja "Dr Jovan Ra{kovi}". [krbi} obavije{teni smo da su usagla{eni zakoni o kontroli gra-
kontroli granice, besplatnoj
je naglasio da je cilj ujedna~iti nice, o besplatnoj me|unarodnoj pravnoj pomo}i i o
kontroli kretanja oru`ja i vojne opreme. Ova tri zakona me|unarodnoj pravnoj pomo}i i
uslove u kojima doktori rade, sa o kontroli kretanja oru`ja
`eljom da svi pacijenti imaju {to su usagla{ena, a Zakon o spre~avanju diskriminacije
bolju za{titu. usvojen je u prvom ~itanju, ali mogu}e je amandman-
sko djelovanje zbog primjedbi Me|ureligijskog vije}a Me|utim, va`no je da parlament rije{i bar dio zakona koji
Zoran Tegeltija, na~elnik op{ti-
BiH", kazao je Belki} i dodao da bi usvajanjem ovih za- su neophodni da po{aljemo pozitivan signal i poka`emo
ne Mrkonji} Grad, kazao je da je
kona bio napravljen zna~ajan korak naprijed ka liberali- spremnost za rje{avanje ovih pitanja", rekao je Belki}.
s ministrom razgovarano i o pro- Dodao je da su ~lanovi kolegijuma oba doma ju~e
zaciji viznog re`ima.
jektima koji }e biti realizovani
Bel ki} je is ta kao da pomaka nema kod odlu~ili da bude odr`ana zajedni~ka sjednica u julu do
ove godine. kada treba da budu spremni izvje{taji o napretku BiH ka
usagla{avanja Zakona o prevozu opasnih materija u
D.L. evroatlantskim integracijama.
BiH jer predstavnici iz RS smatraju da ta oblast ne treba

FBiH bez odluke o prihvatanju premijerove ostavke
ime nasljednika
Brankovi}a
Predsjednica FBiH Borjana Kri{to i dvoje potpred-
sjednika Spomenika Mi~i} i Mirsad Kebo ju~e su na
sastanku razgovarali o aktuelnoj situaciji nakon Branko-
vi}eve ostavke, ali nikakav konkretan dogovor nisu
postigli.
Povodom premijerove ostavke ju~e su ~lanovi Us-
tavne i Zakonodavno-pravne komisije Predstavni~kog
Odr`an drugi sastanak predstavnika EK i zemalja ~lanica Evropske unije
Naredne sedmice sa
bh. vlastima o vizama
Doga|aji
doma Parlamenta FBiH na zajedni~koj sjednici zauzele
Mirsad Kebo,
Spomenka stav da, po Ustavu, Vlada FBiH nije pala nakon Bran-
Mi~i} i kovi}eve ostavke.
Borjana Kri{to Mi~i}eva ka`e da je samo razgovarano o
mogu}nostima, te da }e nastaviti razgovore kada budu
FOTO ARHIVA
imali informacije o kandidatu za novog premijera
FBiH.
S. VELI]
SARAJEVO - Naredne sedmice bit }e odr`an sas-
tanak na kojem }e predstavnici Evropske komisije s
predstavnicima bh. vlasti podijeliti a`urirani izvje{taj
o ispunjenju uvjeta za liberalizaciju viznog re`ima.
U Briselu je ju~e odr`an drugi sastanak predstavnika
EK i zemalja ~lanica Evropske unije, na kojem se ras-
pravljalo o izvje{tajima zemalja zapadnog Balkana o ispu-
njenju uvjeta za osloba|anje od viznog re`ima.
"Jo{ je rano govoriti o bilo kakvim preporukama.
Idu}e sedmice }e EK bh. vlastima uru~iti dopunjeni izvje-
{taj o ispunjenju uvjeta", istakla je Zora Ostoji}, glasnogo-
vornik Delegacije Evropske komisije u BiH
Osman Top~agi}, ambasador BiH pri Mi-
siji EU u Briselu, kazao je kako bi nakon ju~era{njeg
satanka izvje{taj trebalo da razmatraju ministri vanjskih
poslova.
"Jo{ nije poznato ho}e li to biti u junu ili julu. Nakon
"Neupitna je ostavka Ned`ada Brankovi-
}a. Nemamo mnogo izbora. To treba {to prije zavr{iti i
imenovati novog. Kada bi sve i{lo normalno to bi se za-
vr{ilo za 15 do 20 dana. Postoje dileme da li treba ovu
Vladu FBiH smijeniti pa imenovati novu ili imenovati
samo premijera. Mislim da treba imenovati samo premi-
jera, jer bi imenovanje novog saziva Vlade trajalo i dva
mjeseca", kazala je Mi~i}eva.
Naglasila je da ju~e na sastanku nije precizirano da
li }e istovremeno s prihvatanjem ostavke biti donesena
odluka o imenovanju novog premijera, ali da misli da }e
se tako desiti.
"Za nekoliko dana ima}emo opet sastanak kada iz
Stranke demokratske akcije dobijemo informaciju ko }e
biti kandidat za novog premijera", dodala je Mi~i}eva.
Marinko ^avara, ~lan Ustavne komisije, istakao je
da Vlada funkcioni{e, te da nema pravnog vakuuma.
"U Ustavu se pominje samo na~in izbora Vlade
i da se svako upra`njeno mjesto popunjava na isti na~in.
Predsjednik Vlade nije mandatar ve} su to predsjednica i
potpredsjednici FBiH. Oni predla`u imenovanje minis-
tara uz konsultacije s kandidatom za predsjedni~ko
mjesto. ^injenica je da je predsjednik Vlade jo{ tu iako
SDA 11. juna odlu~uje o kandidatu
za Brankovi}evog nasljednika
je u ostavci. Vlada funkcioni{e. Nema pravnog vaku-
uma", rekao je ^avara.
Naglasio je da stranke koje ~ine parlamentarnu ve-
}inu treba da iza|u sa na~inom rje{enja aktuelne situaci-
je, odnosno da li treba da do|e do imenovanja ministara
ili samo premijera, ali da po Ustavu Vlada nije pala.
Kada je rije~ o tome da li treba imenovati novi sa-
ziv Vlade, ^avara je kazao da smatra da treba napraviti
tim koji }e bolje funkcionisati.
Glavni odbor SDA za 11. jun je zakazao sjednicu
na kojoj }e biti donesena odluka o novom premijeru.
Sulejman Tihi}, predsjednik SDA, u pone-
djeljak je rekao da je potrebno mi{ljenje Ustavne i Za-
konodavno-pravne komisije Parlamenta FBiH o tome
da li s Brankovi}evom ostavkom ide cijela Vlada.
Ned`ad Brankovi} je prije sedam dana podnio ne-
opozivu ostavku na mjesto premijera FBiH i oti{ao na
godi{nji odmor.
toga, ministri pravde i unutra{njih poslova i to u oktobru
ili novembru, donijet }e odluku o ukidanju viznog re`ima
za zemlje koje su ispunile sve uvjete", podsjetio je Top~a-
gi}.
Za BiH je, kako je dodao, najva`nije da usvoji
zakone iz "mape puta" i ubrza pripreme za izdavanje bi-
ometrijskih paso{a kako bismo mogli o~ekivati da {to pri-
je dobijemo pozitivnu ocjenu.
"Re~eno nam je da ispunimo sve uslove i da }emo bi-
ti oslobo|eni viznog re`ima. Govoriti o datumima je neo-
zbiljno i to su sve spekulacije", dodao je Top~agi}.
Idu}e sedmice EK }e uru~iti
dopunjeni izvje{taj
Prema ranije objavljenim informacijama, BiH je me-
|u zemljama koje nisu ispunile uvjete za pozitivnu ocjenu
Evropske komisije.
3. 6. 2009. tsjkfeb 3
Vijesti
Vatikan tra`i
pet neradnih
dana za
katolike u BiH
SARAJEVO - Na sjednici mje-
{ovitog povjerenstva za provedbu
temeljnog ugovora izme|u BiH i
Svete stolice ju~er je raspravljano
o neradnim danima za katolike u
BiH i duhovnoj brizi za katolike
u Oru`anim snagama BiH.
"U temeljnom ugovoru u deve-
tom ~lanku predvi|eni su neradni
dani za katolike i BiH se na naj-
vi{oj razini obvezala da }e po{ti-
vati pet neradnih dana. Jasno nam
je da }e postojati pote{ko}e kako
harmonizirati ove dane za katoli-
ke sa drugim vjerskim zajednica-
ma. Sve ono {to bude odre|eno
za katolike, na isti na~in trebalo
bi biti odre|eno i za predstvanike
drugih vjerskih zajednica", kazao
je Alesandro D'Eriko, apostolski
nuncij, koji je kopredsjedavaju}i
povjerenstva u ime Svete stolice.
D.Mu.
Godi{nji prihod
10.400.000 KM
BA NJA LU KA - Na ro dna
skup{tina RS usvojila je ju~e Iz-
vje{taj o radu Komisije za konce-
sije RS za 2008. godinu, u kojem
se navodi da je u pro{loj godini
ostvaren direktan prihod u bud`et
RS od 10.400.000 KM na ime
uplata od koncesione naknade.
Predrag A{krabi}, predsjednik
Komisije za koncesije RS, rekao
je da bi u cilju stvaranja pretpos-
tavki za nova koncesiona ulaga-
nja u narednom periodu trebalo
nastaviti rad na unapre|enju, usa-
gla{avanju i usvajanju zakonske
regulative iz oblasti koncesija, ja-
vno-privatnog partnerstva i ja-
vnih nabavki.
Narodna skup{tina usvojila je i
odluku o prihvatanju zadu`enja
RS kod Svjetske banke - Me|u-
narodne asocijacije za razvoj i
Me|unarodne banke za obnovu i
razvoj po drugom projektu za
upravljanje ~vrstim otpadom u
ukupnom iznosu od 18.000.000
dolara. (Agencije)
Osu|eni zbog
polnog nasilja
DOBOJ - Dragan Popovi} (25)
iz Dervente osu|en je, presudom
Vrhovnog suda RS, na kaznu za-
tvora od ~etiri godine i {est mje-
seci za krivi~na djela polnog
nasilja nad djetetom.
Popovi} je prethodno presu-
dom Okru`nog suda u Doboju
od 22. juna 2007. godine oslobo-
|en od optu`be za krivi~na djela
polnog nasilja nad djetetom, si-
lovanje, iskori{tavanje djece i
maloljetnih lica za pornografiju,
proizvodnju i prikazivanje dje~je
pornografije.
Presudom Vrhovnog suda op-
tu`eni Sr|an Kuki} (22) iz Der-
vente osu|en je na kaznu zatvora
u trajanju od godinu i {est mje-
seci zbog polnog nasilja nad dje-
te tom, dok je Da ni je lu
Gunjevi}u (25) iz ovog grada
pove}ana kazna zatvora na ~etiri
godine zbog polnog nasilja nad
djetetom i silovanja.
Optu`enim Branislavu \ur|e-
vi}u (23) iz Dervente i Sanjinu
Simi}u (23) iz Luga, op{tina
Derventa, koji su progla{eni kri-
vim za silovanje, smanjena je
kazna zatvora na dvije godine i
{est mjeseci. (Srna)
4 tsjkfeb!3. 6. 2009.
Vijesti
Jaganjac i
Bari} ostaju
na ~elu
SARAJEVO - Amir Jaganjac i
@elimir Bari} ponovo su izabrani
za predsjednike vrhovnih sudova
FBiH i Republike Srpske.
Visoko sudsko i tu`ila~ko vije-
}e BiH (VSTV) na ju~era{njoj
sjednici izabralo je ponovo i
Zdravka Kne`evi}a za glavnog
tu`itelja FBiH.
Za Kne`evi}eve zamjenike
imenovani su Alma Tiri} i Tiho-
mir Jurko.
VSTV je za glavnog kantonal-
nog tu`itelja u Biha}u izabrao
Asima D`afi}a, a Vojislava Pu-
{ca i Fadilu Amid`i} za njegove
zamjenike.
Senad Dautovi} imenovan je
za glavnog kantonalnog tu`itelja
u Travniku, a Dragan Popovi} za
njegovog zamjenika.
VSTV izabrao je Novaka Ko-
va~evi}a za glavnog tu`itelja u
Okru`nom tu`iteljstvu u Bijelji-
ni, a Milorada Debeljevi}a za
njegovog zamjenika, dok je za
glavnog okru`nog tu`ioca u Tre-
binju imenovana Slobodanka
Ga}inovi}.
Imenovani su i Vesna ]avar za
zamjenika u Kantonalnom tu`i-
teljstvu u [irokom Brijegu, a Fu-
ad Prlja~a za suca u Op}inskom
sudu u Velikoj Kladu{i.
D.Mu.
Ve}e
mogu}nosti
kupovine gasa
BUDIMPE[TA - Kompanije
"BH-Gas" i "E.ON Ruhrgas" po-
tpisale su ju~e u Budimpe{ti
Okvirni sporazum o saradnji, ko-
ji }e omogu}iti da BiH ima mo-
gu}nost kupovine gasa i od
drugog isporu~ioca.
Ovim sporazumom BiH prvi
put ima mogu}nost kupovine ga-
sa od drugog isporu~ioca na krat-
koro~nim i dugoro~nim
osnovama, te je time otvorena
mogu}nost i budu}e nabavke pri-
rodnog gasa od ovog isporu~ioca.
Ovo je prvi korak u diverzifi-
kaciji izvora snabdijevanja kojim
bi, uz izgradnju gasovoda Bosan-
ski Brod - Zenica bio postignut
puni efekat slobode ugovaranja i
s drugim isporu~iocima. (Fena)
"Ustav
mijenjan
mimo
procedure"
ISTO^NO SARAJEVO - Us-
tav BiH je u prethodnih 15 godi-
na mijenjan tako da nije
po{tovana procedura njegove re-
vizije, a to je ~injeno zahvaljuju}i
ulozi me|unarodnih predstavni-
ka u BiH, rekao je Goran Marko-
vi}, vi{i asistent Pravnog
fakulteta Univerziteta u Isto~nom
Sarajevu.
Markovi}, koji je bio uvodni-
~ar na okruglom stolu u Isto-
~nom Sarajevu o temi
"Postizanje politi~kog konsenzu-
sa o ustavnim reformama u
BiH", smatra da bi u Ustav BiH
trebalo da budu uklju~ene usta-
vne norme o institutima neposre-
dne demokratije.
On je istakao da Ustav BiH
pripada kategoriji "minimalnih
ustava" zbog toga {to je ograni-
~en broj ustavnih pitanja koje on
ure|uje. (Srna)
ME\UNARODNA POTRAGA ZA AVIONOM "ER FRANSA"
Vojni avioni i brodovi iz Brazila, Francuske
i SAD pro~e{ljavaju mjesta za koja sumnjaju
da se iznad njih sru{io avion "Er Fransa"
SAD
1 P3
ATLANTIK
Podru~je potrage
Ekvator
BRAZIL
RIO DE @ANEIRO
ostaci francuskog
Nemamo pravo
unaprijed odbaciti
mogu}nost teroristi~kog
~ina, kazao francuski
ministar odbrane
PARIZ, RIO DE @ANEIRO - Ostatke aviona
erbas 330-200, francuske avio-kompanije "Er
Frans", koji je u ponedjeljak nestao s radara nakon
polijetanja iz Rio de @aneira za Pariz, ju~e su primi-
jetili piloti brazilske kompanije TAM tokom leta
preko Atlantika.
Ra~una se da su svi od 216 putnika i 12 ~lanova
D`erard Selman, ministar pravde Republike Srpske
Ukidanje zaklju~aka bio bi pravni presedan
V. POPOVI]
BANJALUKA - D`erard Selman, ministar
pravde RS, izjavio je da u pravnoj praksi nije
zabilje`eno da se od najvi{eg zakonodavnog or-
gana tra`i da poni{ti svoju odluku, upozoriv{i
da bi ukidanje skup{tinskih zaklju~aka kroz
bonska ovla{tenja bio pravni presedan. On je,
komentari{u}i zahtjev visokog predstavnika za
BiH Valentina Incka upu}en Narodnoj skup{ti-
ni RS da poni{ti zaklju~ke u vezi s Informaci-
jom o efektima preno{enja ustavnih ovla{}enja
sa RS na institucije BiH, rekao da ''ovakva si-
tuacija nije o~ekivana niti je pravno poznata''.
''Ako se visoki predstavnik odlu~i za kori{te-
nje bonskih ovlasti, interveni{u}i na skup{tinske
zaklju~ke, to }e biti presedan i ubudu}e bi moglo
postati pravna praksa, a to nije dobro za BiH'', ka-
zao je Selman.
On smatra da ovakav na~in komuni-
kacije izme|u zvani~nih organa RS i OHR-a ne}e
doprinijeti br`oj realizaciji pet ciljeva i dva uslova
koje BiH treba da ispuni da bi pristupila Evropskoj
uniji.
On je rekao da zaklju~ci apsolutno nisu u su-
protnosti s Ustavom BiH i Ustavom RS, kao i po-
Doga|aji
Zelenortska
ostrva
DAKAR
Pripadnici
brazilskih
avio-snaga uo~ili
Ostrvo su dijelove aviona
Natal
Fernando
de Norona
BRAZIL
Avioni
(jedan herkules C-130,
jedan embraer R-99)
dva helikoptera,
tri broda
posade mrtvi, ali se i dalje slu`beno vode kao nestali.
Posada TAM-a "tokom leta iz Evrope za
Brazil vidjela je narand`aste bljeskove na otvorenom
moru, na oko 250 kilometara od brazilske obale", pre-
nose svjetski mediji.
Prema tim informacijama, dio ostataka su putni~ka
sjedi{ta iz kabine aviona.
Posada jednoga francuskog teretnog broda primije-
tila je ostatke kako plutaju Atlantskim okeanom na po-
dru~ju na kojem se vjerovatno sru{io nestali avion, javili
su brazilski mediji.
Brazilsko vazduhoplovstvo i mornarica nastavljaju
potragu za erbasom, a pridru`io im se i jedan ameri~ki
avion.
Francuski ministar odbrane Herve Morin izjavio je
ju~e da }e potraga za erbasom trajati dok god avion sa
zitivnim zakonskim propisima.
''Zaklju~cima nismo povrijedili Ustav BiH, a
pogotovo ne Dejtonski mirovni sporazum", rekao
je Selman i dodao da je cilj Informacije o efektima
prenesenih nadle`nosti sa RS na BiH bio da budu
obavije{teni poslanici Narodne skup{tine o tome
koliko je do sada u prethodnom periodu preneseno
nadle`nosti i na koji na~in je to ura|eno.
''Zahtjev visokog predstavnika da se
zaklju~ci stave van snage treba da se razmotri uz
konsultacije stranaka s predstavnicima OHR-a da
Ovakva situacija nije
o~ekivana niti je pravno poznata
bi do{li do jednog zajedni~kog zaklju~ka da se vidi
{ta je to {to OHR smatra da je u suprotnosti s Usta-
vom BiH i Dejtonskim mirovnim sporazumom'',
kazao je on i dodao da ni Vlada RS ni Narodna
skup{tina RS ni u kom pogledu nisu `eljeli da svo-
jim zaklju~cima prekr{e Ustav BiH i Ustav RS.
Predsjednik RS Rajko Kuzmanovi} obavi}e
danas konsultacije s liderima stranaka iz RS o zah-
tjevima visokog predstavnika za BiH upu}enog
Narodnoj skup{tini RS.
Me|u nestalima
i jedan Hrvat
Nf!}v! oft!ub!mjn! qv!uoj!dj!nb
bwj!pob!#Fs!Gsbo!tb#!kf!j!iswbu!tlj!qp!.
np!sbd![p!sbo!Nbs!lp!wj~/
Tv!qsv!hb! Eb!mj!kb! sf!lmb! kf! lb!lp! kf
[p!sbo-!lp!kj!kf!qp!np!sbd!wf~!26!hp!.
Atlantik 2
ej!ob-! qv!uov! lbs!uv! {b! bwj!po! lv!qjp
qsj!kf!of!lp!mj!lp!eb!ob!qb!oj!kf!jt!uj!ob!up
eb!kf!{b!lb!tojp!ob!of!lj!esv!hj!bwj!po!j
qsf!|bp!ob!lp!coj!mfu-!lb!lp!tv!qj!tb!mj
qp!kf!ej!oj!nf!ej!kj/!
V!bwj!pov!tf!ob!mb!{jp!j!•mbo!csb!{jm!.
FRANCUSKA
tlf!lsb!mkfw!tlf!qp!sp!ej!df!Qf!esp!Mvk{
jedan avion ef! Ps!mf!bot! f! Csb!hbo!lb-! qp!up!nbl
atlantik 2
Qf!esb! Esv!hph-! qp!tmkf!eokfh! csb!{jm!.
jedan falkon
tlph! db!sb-! lp!kj! kf! {cb!•fo! t! wmbt!uj
299:/!qsfe!qsp!hmb!|f!okf!sf!qv!cmj!lf/!
Oft!ub!mj! qsjod! •fu!wsuj! kf! v! sf!ev! {b
ij!qp!ufu!tlj!csb!{jm!tlj!uspo/
Herkules
C130 Dva dana
nakon nestanka
Fregata erbasa 330,
u kojem je
bilo 228 ljudi
sigurno{}u ne bude lociran.
"Snage su poslate na to podru~je i bi}e na raspolaga-
nju dok god to bude trebalo", rekao je Morin i dodao da
su aktivirane sve raspolo`ive pomorske i vazdu{ne sna-
ge."
Morin je u vezi s uzrocima nesre}e rekao da "moraju
Aktivirane biti ispitane sve mogu}nosti".
sve "Nemamo pravo unaprijed odbaciti mogu-
raspolo`ive }nost teroristi~kog ~ina, jer je terorizam najve}a prijetnja
pomorske za sve zapadne demokratije", istakao je Morin, ali i dodao
i vazdu{ne da danas nema nikakvih znakova koji bi omogu}ili da
snage bude potvr|en uzrok nesre}e.
Udar groma je bio prvi mogu}i razlog za pad aviona,
ali su kasnije stru~njaci iz avio-nautike objasnili da udar
groma sam po sebi ne mo`e sru{iti jedan moderni avion.
Stru~njake posebno zbunjuje to da je avion pao tako brzo
Selman: Zaklju~ci apsolutno nisu u
suprotnosti s Ustavom BiH i Ustavom RS
 Doga|aji 3. 6. 2009. tsjkfeb 5

Ra~una se da su svi od 216 putnika i 12 ~lanova posade mrtvi Vijesti Kuzmanovi}

Tarik Sadovi}
u sjedi{tu
Interpola
SARAJEVO - Tarik Sadovi},
ministar sigurnosti BiH, ju~er je
otputovao u Lion gdje }e sa gene-
ralnim sekretarom Interpola raz-
govarati o raspisivanju difuznih
potjernica za 13 dr`avljana BiH
koje dovode u vezu sa slu~ajem
"Dobrovolja~ka".
"Od generalnog sekretara Inter-
pola Ronalda K. Nobla ministar
Sadovi} }e zatra`iti detaljne infor-
macije o statusu difuznih potjerni-
ca. Interpol Beograd je njihovim
raspisivanjem prekr{io ~lan 3 Sta-
tuta Interpola i potjernice raspisao
isklju~ivo iz politi~kih razloga, o
~emu je ministar Sadovi} odmah
obavijestio Generalni sekretarijat
Interpola i zatra`io njihovo povla-
~enje", stoji u saop{tenju Minis-
tarstva sigurnosti BiH.
D.Mu.
Vranki}
pozvao na
ispunjavanje
obaveza
u pritvoru
BEOGRAD - Milenku Kuzmano-
vi}u (25), osumnji~enom da je u~es-
tvovao u ubistvu Ive Pukani}a,
urednika "Nacionala", i njegovog
saradnika Nike Franji}a ju~e je
odre|en jednomjese~ni pritvor.
Kuzmanovi} je jo{ ranije bio ha-
p{en u Hrvatskoj zbog sumnje da je
iz Srbije u Zagreb donio eksploziv
koji je kori{ten za atentat na Pukani-
}a i Franji}a, kao i da je trebalo da
omogu}i bjekstvo Robertu i Luki
Matani}u poslije ubistva.
Kuzmanovi} je, me|utim, poslije 55
dana provedenih u pritvoru u Hrvat-
skoj, pu{ten usljed nedostatka dokaza.
Policija sada istra`uje s kim je @e-
ljko Milovanovi}, osumnji~eni za
ubistvo Pukani}a i Franji}a, bio po-
vezan i {ta je namjeravao da uradi s
arsenalom oru`ja koji je prona|en pri
pretresu njegovog stana.
Milovanovi} je uhap{en u nedjelju
uve~e u beogradskom naselju Dor-
}ol, a policija ga je uspjela locirati na-
kon {to je aktivirao svoj stari mobilni
telefon.
Maja Kova~evi}, portparol Specijal-
nog suda u Beogradu, izjavila je ju~e
Locirana masovna
da }e Milovanovi} danas biti izveden
na saslu{anje pred istra`nog sudiju.
Poslije saslu{anja }e istra`ni sudija
odlu~iti da li }e protiv Milovanovi}a
pokrenuti istragu i odrediti mu pritvor.
Pri hap{enju Milovanovi}a policija
je kod njega prona{la pi{tolj, a pretre-
som stana prona|eno je i drugo oru`je.
Milovanovi}a sumnji~e da je dove-
Milovanovi}
}e danas biti izveden
na saslu{anje
pred istra`nog sudiju
zao moped s eksplozivom, od kojeg su
kasnije nastradali Pukani} i Franji} 23.
oktobra pro{le godine.
Iz srbijanske policije su naveli da je
Milovanovi} imao la`na dokumenta s
kojima se kretao, a da je ujedno legal-
no dr`avljanin BiH, Hrvatske i Srbije.
Slobodan Homen, sekretar Ministar-
stva pravde Srbije, potvrdio je ju~e da
Milovanovi} ima srpsko dr`avljanstvo i
da mu se za krivi~no djelo ubistva Pu-
kani}a i Franji}a mo`e suditi u Srbiji.
N.M.

Prona|eni
SARAJEVO - Dragan Vranki},
zamjenik predsjedavaju}eg Sa-
vjeta ministara BiH i ministar fi-
grobnica
nansija i trezora, pozvao je sve SANSKI MOST - ^lanovi ekspertnog tima Instituta za nestale osobe
mjerodavne institucije da u po- BiH locirali su ju~e na podru~ju Krive ceste kod Sanskog Mosta mjesto
tpunosti i {to prije ispune vlastite za koje se pretpostavlja da je masovna grobnica.
obaveze u vezi sa imovinom pra- Prema rije~ima vo|e ovog tima Senadina Rami}a, mje{tani koji `ive u

aviona
vnih subjekata biv{e SFRJ.
Vranki}ev poziv uslijedio je
nakon odluke Vlade Srbije o pro-
du`etku roka za rje{avanje pita-
nja imovine bh. preduze}a na
teritoriji Srbije. (Fena)
blizini primijetili su dvije lobanje na povr{ini zemlje i o tome obavijestili
policiju.
"Ovo mjesto se nalazi u blizini rijeke Sane, tako da je voda skinula povr{in-
ski sloj zemlje. Jasno su uo~ljive dvije ljudske lobanje, a o tome da li se nalazi
vi{e tijela sazna}emo nakon {to bude obavljena ekshumacija", rekao je Rami}.
Z.^.

da ni piloti ni automatski sistemi u avionu nisu poslali po-
ziv u pomo}.
Jedini signal koji je stigao iz aviona je da je do{lo do
kratkog spoja u elektri~nim krugovima.
Strani mediji spekuli{u da bi jedan od mogu-
}ih uzroka za pad aviona mogli biti avionski sistemi i
senzori koji automatski upravljaju avionom. Britanski
"Tajms" navodi da je erbas 330 opremljen senzorima koji,
ako primijete da se avion kre}e veoma sporo, {alju direk-
tnu komandu upravlja~kom sistemu da avion po~ne sila-
zni let, a da piloti na taj manevar ne mogu uticati.
Tajms pi{e da je avio-komopanija "Kvantas" javi-
la da se nekoliko puta na njihovim erbasima desilo da
su senzori pogre{no registrovali da se avion kre}e
sporo i poslali avion u silazni let koji je zamalo doveo
do pada. "Tajms" pi{e da bi takav razvoj doga|aja
mogao objasniti tako brz pad aviona.
Na letu je bilo putnika 32 razli~ite nacionalnosti, i to
61 Francuz, 58 Brazilaca, 26 Nijemaca, devet Italijana,
devet Kineza, {est [vajcaraca, pet Libanaca, pet Britana-
ca, ~etiri Ma|ara, tri Slovaka, tri Iraca, tri Norve`anina,
po dva putnika iz [panije, SAD, Maroka i Poljske, te po
jedan iz Ju`ne Afrike, Argentine, Austrije, Belgije, Kana-
de, Hrvatske, Danske, Estonije, Gambije, Islanda, Holan-
dije, Filipina, Rumunije, Rusije, [vedske i Turske.
Patri{a Kokli, supruga jednog od putnika, tvrdi da te-
lefon njenog supruga i dalje zvoni i ka`e da jo{ ne gubi
nadu da je on jo{ `iv.
"Moja jedina nada jeste da njegov mobil-
ni uvijek zazvoni kad ga nazovem. To mo`e zna~iti samo
jedno, njegov mobilni se ne nalazi na morskom dnu", ka-
zala je ona. (Agencije)

Sastanak Stanislava ^a|e i Darka Toma{a

Bezbjednost
u Prnjavoru dobra
PRNJAVOR - Stanislav ^a|o, ministar unu-
tra{njih poslova RS, i Darko Toma{, na~elnik op{ti-
ne Prnjavor, ocijenili su ju~e da je bezbjednosna
situacija u ovoj op{tini dobra.
Tako|e su tokom sastanka zaklju~ili kako je sara-
dnja izme|u lokalne vlasti i Policijske stanice Prnjavor
korektna i zadovoljavaju}a.
To potvr|uje, naveli su, i nedavno osnovani
Forum bezbjednosti op{tine Prnjavor. Sastanak u
Prnjavoru

Prnjavor bio me|u rijetkim
op{tinama koje nisu imale osnovan
forum bezbjednosti
Prema rije~ima ^a|e, Prnjavor je bio me|u rijetkim
op{tinama koje nisu imale osnovan forum bezbjednosti,
te je pozdravio inicijativu za njegovo osnivanje.
On je kazao da Prnjavor ima potvrdu dobre bezbje-
dnosne situacije, korektnog pristupa i rada policije, kao i
dobre saradnje sa gra|anima.
"Sa novom strukturom vlasti imamo potpuno razu-
mijevanje", istakao je ^a|o.
Toma{ je kazao da je saradnja s Policijskom stani-
com Prnjavor na profesionalnom nivou.
"Forum bezbjednosti ima za cilj da, kao
koordinaciono i savjetodavno tijelo Skup{tine, preventi-
vno djeluje na suzbijanje kriminala i drugih oblika asoci-
jativnog pona{anja, kao i na pronala`enju rje{enja kojima
bi bila pobolj{ana bezbjednost, kavlitet `ivota i ekonom-
ski prosparitet lokalne zajednice", objasnio je Toma{.
T.Ro.
6 tsjkfeb!3. 6. 2009. Doga|aji

@alosno je da pravdu Bilo mi je zadovoljstvo vidjeti

Rekli su moramo da tra`imo izvan

granica BiH jer na{e pravosu|e
donosi nakaradne odluke.
rezultate vrijednog rada ljudi
u BiH na ponovnoj izgradnji
ove dr`ave.

Ivo Miro JOVI], poslanik HDZ-a Geri ROBINS,

u Domu naroda parlamenta BiH {ef Misije OEBS-a u BiH

Bili smo
prisiljeni da
zaposlimo
apsolvente,
jer nam se
na konkurs
za radno
mjesto
u~itelja
nije niko
javio,
kazala
Gluvakova

Od idu}e
{kolske
godine
problem
s ovim kadrom
bi trebalo
da bude
smanjen

Alarmantni
podaci
Ministarstva
prosvjete
Bez diplome
i kulture RS o
kadrovima u

Bojana DIVLJAK
{kolama

BANJALUKA - U osnovnim {kolama {i-

rom Republike Srpske radi 608 neverifikovanih
nastavnika i u~itelja, potvrdio je Miroslav Bo-
brek, pomo}nik ministra za prosvjetu u Minis-
tarstvu prosvjete i kulture RS.
Naime, on je pojasnio da neverifikovani u~ite-
lji i nastavnici uglavnom rade u podru~nim {kola-
ma koje su u ruralnim sredinama.
"Imamo slu~ajeve da su neverifikovani radni-
ci zaposleni i u gradskim centralnim {kolama i to
su uglavnom apsolventi. Apsolventi rade, na pri-
mjer, u Osnovnoj {koli 'Sveti Sava' u Brodu i
Osnovnoj {koli 'Desanka Maksimovi}' u Stanari-
ma", istakao je Bobrek.
Zora Gluvak, direktorica Osnovne {kole
"Sveti Sava" u Brodu, rekla je da kod njih u {koli
rade ~etiri apsolventa u~iteljskog studija.
"Bili smo prisiljeni da zaposlimo apsolvente,
jer nam se na konkurs za upra`njeno radno mjesto
608 radnika
u~itelja nije niko javio", kazala je Gluvakova i do-
dala da su Inspekcija i Ministarstvo upoznati s nji-
hovim slu~ajem.
U~itelji i
nastavnici
Kako ka`e, morali su primiti apsolvente, jer ne}e da rade
su u~itelji koji su bili zaposleni radili i duple poslo- u ruralnim
podru~jima
Milion KM za nabavku kombija
Nj!ojt!ubs!tuwv!qspt!wkf!uf!j!lvm!uv!sf!ST!pep!csf!op!kf!j{!Sb!.
{wpk!oph!qsp!hsb!nb!ST!nj!mj!po!nb!sb!lb!{b!ob!cbw!lv!lpn!cj!kb!{b
qsf!wp{!v•f!oj!lb/!
#Lpn!cj!kj!~f!cj!uj!ep!ekf!mkj!wb!oj!ob!ptop!wv!lsj!uf!sj!kv!nb!lp!kf!vu!wsej
lp!nj!tj!kb!Nj!ojt!ubs!tuwb/!Jo!uf!sft!v•f!oj!lb!cj!~f!ob!qswpn!nkft!uv
qsj!mj!lpn!ep!op!|f!okb!pemv!lf-!b!qp!tf!cop!~f!cj!uj!wp!}f!op!sb!•v!ob
p!up!nf!eb!lpn!cj!kj!cv!ev!ep!ej!kf!mkf!oj!qp!kf!ej!ojn!|lp!mb!nb!lp!kf
cv!ev!pcv!iwb!~f!of!qsp!df!tpn!sb!dj!pobm!oj!{b!dj!kf!|lpm!tlf!nsf!af#-
qp!kb!tojp!kf!Nj!sp!tmbw!Cp!csfl-!qp!np!~ojl!nj!ojt!usb!{b!qspt!wkf!uv!v
Nj!ojt!ubs!tuwv!qspt!wkf!uf!j!lvm!uv!sf!ST/
ve, ali da to vi{e nije bilo mogu}e, jer se radi o sta-
rijim ljudima.
Ona je dodala da je apsolvente dobro prihvatio
kolektiv, ali i roditelji u~enika ove {kole.
"U~itelji i nastavnici koji su sada apsolventi
kod nas u {koli po~eli su raditi nakon zavr{ene dru-
ge godine studija", kazala je Gluvakova i dodala da
su oni morali dr`ati nastavu pred starijim kolega-
ma.
Nedo Pekeljevi}, direktor Osnovne
{kole "Desanka Maksimovi}" u Stanarima, rekao je
da u njihovoj {koli radi devet u~itelja koji nemaju
tu diplomu.
"Od toga je osam apsolvenata u~iteljskog stu-
dija i jedan diplomirani pedagog", istakao je Peke-
ljevi} i dodao da im je saglasnost za prijem
kadrova u radni odnos koji nisu stru~no zastupljeni
dalo samo Ministarstvo.
Bobrek je pojasnio da je jedan od razloga {to u
{kolama ima toliko neverifikovanog kadra taj {to
prosvjetari sa diplomama ne `ele da rade u rural-
nim podru~jima.
"Zbog toga imamo situacije da se na konkurse
za rad u podru~nim {kolama ne javi niko od verifi-
kovanog kadra, pa je {kola prinu|ena da zbog re-
do vnog odvi ja nja nas ta vnog pro ce sa mo ra
anga`ovati neverifikovanog radnika", istakao je
Bobrek.
Prema njegovim rije~ima, najvi{e neverifiko-
vanog kadra zaposleno je na mjestu u~itelja, te nas-
tavnika likovne i muzi~ke kulture i matematike.
"Neverifikovani kadar zaposlen je
na odre|eno vrijeme i svake {kolske godine raspi-
suju se konkursi za popunjavanje ovih radnih mjes-
ta verifikovanim kadrom", rekao je Bobrek.
On je dodao da Ministarstvo nastoji stimulisa-
njem deficitarnih zanimanja u budu}nosti rije{iti
ovaj problem.
"U narednoj {kolskoj godini o~ekujemo da }e
broj neverifikovanih radnika biti smanjen, jer }e bi-
ti ura|ena preraspodjela verifikovanih nastavnika
iz {kola koje }e biti zatvorene", pojasnio je Bobrek.
 Doga|aji 3. 6. 2009. tsjkfeb 7

RS }e zatra`iti
Vlasti RS
pokre}u pravni
lijek za
poni{tenje

preispitivanje
odluke
Ustavnog suda
BiH o slu~aju
"Alijagi}i"

FOTO NN
Odluka Suda
preglasavanjem
Tv!ej!kf!Vt!ub!woph!tv!eb!CjI!bqf!.
mb!dj!kv!csb!~f!Bmj!kb!hj!~b!vtwp!kj!mf!tv!qsf!hmb!.
tb!w b!o kfn! qfu! ob!q sf!n b! usj-! tb!{ ob!kv
#Of!{b!wj!tof#/
Qsf!nb!of!{wb!oj!•ojn!jo!gps!nb!dj!kb!nb-!{b
qsj!iwb!ub!okf!bqf!mb!dj!kf!Bmj!kb!hj!~b!cj!mf!tv!ep!.
nb!~f!tv!ej!kf!Vt!ub!woph!tv!eb!lp!kf!tv
v•ft!uwp!wb!mf!v!wj!kf!~b!okv!.!Njp!esbh!Tj!np!.
wj~-!Wb!mf!sj!kb!Hb!mj~-!Tf!beb!Qb!mb!wsj~-!Nb!up
Ub!ej~!j!Njs!tbe!^f!nbo-!epl!kf!tv!ej!kb
Lstubo!Tj!nj~!cjp!j{v!{fu!j{!tmv!•b!kb!kfs!kf
sb!oj!kf!{bt!uv!qbp!pq!|uj!ov!Usf!cj!okf!v!tqp!sv
qsp!ujw!Bmj!kb!hj!~b/!
Qsp!ujw!qsj!iwb!ub!okb!bqf!mb!dj!kf!cj!mf!tv!twf
nf!}v!ob!sp!eof!tv!ej!kf!.!Lpo!tubot!Hsjw-
Efk!wje!Eapo!Gfm!enbo!j!Uv!eps!Qbo!uj!sv/
Uv!jo!gps!nb!dj!kv!oj!tnp!np!hmj!ep!cj!uj!v!Vt!.
Ustavni sud BiH nedavno je prihvatio apelaciju bra}e Alijagi}a
ub!wopn!tv!ev!kfs!tf!pob-!lb!lp!obn!kf!sf!.
lbp!Of!e jn!Bef!n p!w j~-!|fg!Lb!c j!o f!u b
D`erard Selman, ministar pravde RS, izjavio je da su odluke Ustavnog suda BiH qsfe!tkf!eoj!lb!uph!tv!eb-!qsf!nb!okj!ip!wpn
kona~ne i obavezuju}e, ali da }e RS iskoristiti sva pravna sredstva qsb!wjm!oj!lv!of!tb!pq!|ub!wb!kb!wopt!uj/

Predrag KLINCOV, Vesna POPOVI]
BANJALUKA - Vlasti Republike Srpske
zatra`i}e od Ustavnog suda BiH da preispita
prihvatanje apelacije bra}e Alijagi}a u dugogo-
di{njem sporu koji vode protiv RS i op{tine Tre-
binje.
D`erard Selman, ministar pravde RS, izjavio je
da su odluke Ustavnog suda BiH kona~ne i obave-
zuju}e, ali da }e RS iskoristiti sva pravna sredstva
na osnovu zakona i pravilnika o radu Ustavnog su-
da BiH i podnijeti zahtjev za obnavljanje pravnog
postupka.
Ustavni sud BiH nedavno je prihvatio apelaci-
ju bra}e Alijagi}a i potvrdio dio presude Okru`nog
suda Trebinje iz 2004, koji se odnosi na isplatu od-
{tete za oduzeti repromaterijal iz njihove zanatske
radnje 1993, dok je dio presude za naknadu {tete za
izuzete ma{ine i kamate vratio na ponovni postu-
pak. Iz te odluke proizilazi da }e Salih i Muamer
Alijagi} od RS i op{tine Trebinje, pored ranije dobi-
jenih 1,9 miliona KM, naplatiti jo{ pet miliona KM,
ne ra~unaju}i od{tetu za oduzete ma{ine i kamate.
Selman je ocijenio neshvatljivim da
se Ustavni sud BiH upustio u meritum, odnosno
rje{avanje onog {to su ni`estepeni sudovi rije{ili
na osnovu ~injenica i dokaza iznesenih tokom
postupka.
"^injenica je da je osna`en stav 1 odluke
Okru`nog suda iz 2004. kojom je Alijagi}ima na
ime {tete dozna~en iznos od {est miliona KM. Ta
Selman je presuda je ukinuta na osnovu svih daljih presuda i
ocijenio Alijagi}ima je ispla}eno 1,2 miliona KM. Neshva-
neshvatlji- tljivo je da je jedna odluka suda na takav na~in vra-
vim da se }ena u pravni `ivot", kazao je Selman.
Ustavni Ministar finansija RS Aleksandar
sud BiH D`ombi} tako|e je ukazao da za RS postoji jo{ je-
upustio u dan pravni lijek za stavljanje van snage postoje}e
meritum odluke Ustavnog suda BiH.
"To je zahtjev za preispitivanje odluke Usta-
vnog suda i vjerovatno da }e takav zahtjev biti upu-
}en", rekao je D`ombi}.
Iskusni pravnici ukazuju da se preispitivanje
odluke Ustavnog suda BiH mo`e zahtijevati u slu-
~aju pojave novih okolnosti koje bi uticale da taj
sud donese druga~iju odluku. Pravnici {ansu Pravo-
branila{tva RS vide u ukazivanju da se protiv Sali-
ha Alijagi}a i drugih osoba vodi istra`ni postupak
zbog sumnji da su falsifikovali dokumentaciju koju
su podnosili trebinjskim sudovima u tom procesu.
Najve}e kontroverze u tom procesu
izaziva tvrdnja Alijagi}a, koja je prakti~no potvr|e-
na odlukom Ustavnog suda, da im je iz radnje,
izme|u ostalog, izuzeto vi{e od ~etiri tone skupo-
cjenih srebrnih elektroda koje su njihov prvobitni
od{tetni zahtjev podigle na 35 miliona KM.

Nastavak ulaganja u BiH Karad`i}

J. GUDELJ
MOSTAR - Njema~ka vlada ula`e zna~ajna sred-
stva u infrastrukturne, energetske i gospodarske proje-
kte u BiH, a tako }emo i nastaviti, istaknuo je ju~er
tijekom posjete Mostaru i Hercegovini njema~ki vele-
poslanik u BiH Joakim [mit.
Dug BiH prema Njema~koj
pretvoren je u investicije
On je u pratnji ministra financija i trezora BiH Draga-
na Vranki}a, direktora KfW banke u BiH Geralda Kune-
munda i mostarskog gradona~elnika Ljube Be{li}a
obi{ao biv{i rudarski kop Vihovi}i, tijekom rata pretvoren
u divlje odlagali{te otpada, te JP "Elektroprivreda HZ HB".
''Projekt sanacije biv{eg rudarskog kopa
Vihovi}i vrijedan je osam milijuna KM, financira se iz
sredstava koja su osigurana Ugovorom o reprogramiranju
ponovo tra`i
diskvalifikaciju
HAG - Ra do van Ka ra d`i},
biv{i predsjednik RS ulo`io je
`albu na odluku kojom je odbi-
jen njegov zahtjev da se iz Sud-
skog vije}a Ha{kog tribunala,
Posjeta pred kojim je njegov predmet,
rudar-
skom diskvalifikuje sudija iz Francus-
kopu Vi- ke Mi{el Pikar.
hovi}i
FOTO I.
O-gon Kvon, potpredsjednik
Tribunala, ocijenio je u odluci
SI^AJA
da su neosnovani Karad`i}evi
navodi prema kojima bi sudija
Pikar mogla biti pristrasna, jer je
bila predsjednik Savjeta za ljud-
duga od 40 milijuna KM izme|u vlada Njema~ke i BiH. ska prava BiH i zbog izjava ko-
To zna~i da je dug BiH prema Njema~koj pretvoren u in- jima se, kako isti~e Karad`i},
vesticije u BiH i to u projekte koji su usmjereni na za{titu ona stavila na stranu musliman-
~ovjekove okoline", podsjetio je [mit. skih `rvata, a protiv srpskog en-
Tako|er, njema~ki veleposlanik je naglasio titeta u BiH.
kako je 33 milijuna eura izdvojeno za sanaciju Hidroelek- Jedan od osnova za Karad`i-
trane Rama. ''Zadovoljan sam ~injenicom da projekt sana- }evu `albu je i taj {to potpred-
cije kopa Vihovi}i u potpunosti opravdava ulo`ena sjednik Tribunala nije imenovao
sredstva. I u budu}nosti }emo raditi na novim projektima iz tro ~la ni sud ski pa nel ko ji bi
odlu~ivao po njegovom zahtje-
oblasti ekologije, infrastrukture i energije", rekao je [mit.
Ministar Vranki} je naglasio kako o va`nosti vu, ve} je sam donio odluku u
Njema~ke kao partnera za BiH najbolje govori podatak da kojoj je zaklju~eno da se "kriti-
ka sudije Pikar odnosila na po-
je ta zemlja tre}a po investicijama u na{oj zemlji. Generalni
direktor EP HZ HB Matan @ari} je nakon sastanka sa [mi- na{anje Vlade RS poslije 14.
decembra 1995, a ne i na indivi-
tom izrazio zahvalnost njema~koj vladi zbog iskazane po-
du al nu od go vor nost op tu `e -
mo}i. ''Na{ je primarni strate{ki cilj izgradnja novih
nog".
proizvodnih objekata nu`nih kako bismo rije{ili problem S tim u vezi, Karad`i} podsje-
uravnote`enja proizvodnje i potra`nje elektri~ne energije,
}a da optu`nica protiv njega
a time i potrebe uvoza nedostaju}ih koli~ina elektri~ne obuhvata i taj period. (Srna)
energije koju sada kupujemo na tr`i{tu'', rekao je @ari}.
ZA ILI PROTIV
Pi{e:
@eljana KERKEZ
(Ne)sigurna ku}a
Da li bi `ene i djeca `rtve porodi~nog nasilja trebalo da se vrate u
nasilno porodi~no okru`enje?
Ovo pitanje `rtve koje borave u sigurnoj ku}i u Banjaluci same se-
bi postavljaju od po~etka nedjelje, jer su im vrata jedinog sigurnog
okru`enja zatvorena zbog nedostatka novca.
Neki bi zbog nebrige o ovoj kategoriji pomislili da je, u stvari, cilj
vratiti ove `rtve na sami po~etak i prepustiti ih novom mu~enju, koje
bi ovog puta bilo i pogubno.
Kada su iz sigurne ku}e pitali ljude iz resornog ministarstva imaju
li sredstava za njihove potrebe, a bez kojih ona ne mo`e da radi, re-
kli su da ne mogu uplatiti sredstva
jer postoji mnogo prioritetnijih ka-
Koja je to tegorija od ove. Koja je to priorite-
prioritetnija tnija kategorija od zlostavljanog
kategorija od djeteta ili pretu~ene `ene?
zlostavljanog Ako ih ima, onda na{e dru{tvo ne
djeteta samo da je pomjerilo sistem vrije-
dnosti, nego ga totalno izgubilo na
ispitu ljudskosti!
Dok se ~eka da novac bude preba~en s jednog ra~una na drugi i
da opet bude otvorena sigurna ku}a, `rtve su na{le skloni{te u "kri-
lu" Centra za socijalni rad. Taman kad su se prilagodili na jedno
okru`enje, stigla ih je selidba u novu sredinu, a ako budu rije{eni fi-
nansijski problemi, opet }e i}i u sigurnu ku}u. Ionako nesigurni i
upla{eni, ova seoba im je probudila ogor~enje i osje}aj da su teret,
jer ni dr`ava ne}e da se brine o njima. Dok su oni ni na nebu ni na
zemlji, nasilnici koji su ih maltretirali prolaze neka`njeno. Ako su
nam zakoni lo{i, onda bar za{titimo `rtve.
8 tsjkfeb!3. 6. 2009. Doga|aji
Biv{em radniku Vijesti Studenti Medicinskog fakulteta
obezbje|enja

Naplata
Poku{ala
unijeti heroin
14 godina zatvora u zatvor

Halilkanovi}
ZENICA - Vije}e Kantonalnog
suda u Zenici ju~e je nepravomo-
}nom presudom Semira Halilka-
novi}a (44), poznatijeg kao Sema
iz Zenice, zbog ubistva sugra|a-
nina Lorisa Todorovi}a (33) osu-
dilo na zatvorsku kaznu od 14
godina.
Zlo~in se dogodio 12. oktobra
2008. godine, pola ~asa nakon po-
no}i, u no}nom baru "Collegium
Club", u Staroj ~ar{iji. Prethodila
mu je verbalna prepirka izme|u Ha-
lilkanovi}a koji je u objektu bio an-
ga`ovan kao neslu`beni za{titar i
Todorovi}a koji je u Zenici bio po-
znat kao "`estok momak".
To kom sva |e Ha lil ka no vi} je
izvadio pi{tolj kojim je sa udalje-
nosti od oko metar i po u grudi po-
godio Todorovi}a. I pored poku{aja
reanimacije, Todorovi} je usljed te-
{kih po vre da pre mi nuo na li cu
mjesta, dok je ubica pobjegao. Na-
kon ne{to vi{e od 24 ~asa bijega,
Halilkanovi} se u pratnji svog advo-
Bez podr{ke BHT 1
FOTO ZEDA
ZENICA - Zeni~anka A.M.
ju~e je uhap{ena kada je po-
ku{ala da unese drogu u krug
zeni~kog zatvora.
Stra`arska slu`ba Kazne-
no-popravnog zavoda Zenica
ju je otkrila oko devet ~asova
u poku{aju da jednom ili vi{e
osu|enika dostavi dva paketi-
}a heroina. Niko od
Kako saznajemo, zatvorska studenata
stra`a i inspektori za narkoti-
ke PU Zenica ve} du`e vrije- nikad nije
me sumnjali su da A.M. vr{i dobio
kata predao policiji. proi zvo dnju dro ge i njeno
Predsjedavaju}i Sudskog vije}a stavljanje u promet. ra~un za
Enes Mali}begovi} rekao je kako Ovaj put vre }i ce s he ro - ovu uslugu
Halilkanovi} tokom su|enja nije inom po ku {a la je pro kri ju -
negirao ubistvo i da je Kantonalno m~ariti u anusu. niti mu je
tu`ila{tvo u Zenici odbacilo tvrdnje Iz policije, kao i iz Uprave obja{njeno
njegovog advokata Mladena Vese- KPZ Zenica, ju~e nisu `eljeli
ljaka da se radilo o prekora~enju dati vi{e informacija o ovom za {ta
nu`ne odbrane. slu~aju, rekav{i da je u toku napla}uju
"Ote`avaju}a okolnost po osu- istraga.
mnji~enog je {to je i ranije bio osu- Protiv uhap{ene Zeni~anke tih 0,50 KM,
po dne sen je iz vje {taj na - ka`u
dle`nom tu`ila{tvu.
Zlo~in se dogodio A.M. studenti
u no}nom baru
"Collegium Club"
"U BiH
|ivan i da je 2000. godine zbog razvijena
poku{aja ubistva osu|en na dvije svijest o
godine zatvorske kazne", rekao je
sudija Mali}begovi}. golgoti"
Odlukom Sudskog vije}a on }e SARAJEVO - Nikola [pi-
ostati u pritvoru do pravosna`nos- ri}, predsjedavaju}i Savjeta
ti presude, a u kaznu zatvora bit ministara BiH, vjeruje da }e
}e mu ura~unato i vrijeme prove- jevrejska zajednica nastaviti Studenti
deno u istom. da doprinosi izgradnji dru{- medicine
A.M. nedavno
tva u BiH u duhu dogovora, pokrenuli
to le ran ci je i me |u so bnog
proteste
uva`avanja.
Tokom ju~era{njeg razgo- FOTO NN

generalnom {trajku vora s Endrjuom Bejkerom,

predstavnikom predsjedava-
SARAJEVO - Sindikalna organizacija BHT 1 dala je podr{ku otpu- ju}eg OEBS-a za borbu pro-
{tenim kolegama sa RTV FBiH, ali oni nisu uklju~eni u aktivnosti u ve- tiv antisemitizma, [piri} je
zi s najavom generalnog {trajka. konstatovao da je u BiH ra-
Potvrdio je ovo Amarildo Guti}, predsjednik ove sindikalne organizacije. zvijena svijest o golgoti kroz
Danas }e u 12.05 u zgradi RTV doma, u organizaciji Samostalnog sindi- koju su pro{li Jevreji u Dru-
kata zaposlenih u JP RTV BiH u tranziciji, biti odr`ani protesti zbog otkaza gom svjetskom ratu.
koje su dobili zaposlenici RTV FBiH D`enana Zolota, Adis Bakra~ i Mirza On je informisao Bejkera o
Huski}. aktuelnoj politi~koj situaciji
Upravni odbor ovog sindikata odlu~io je da osim protesta pokrene i postu- u BiH, u svjetlu izazova sa
pak za generalni {trajk, kome }e prethoditi i dogovori sa menad`mentom kojima se zemlja suo~ava u
RTV FBiH i BHRT jer ovaj sindikat okuplja oko 900 zaposlenika u ovim ja- iz gra dnji de mo krat skog
vnim emiterima. dru{tva.
Rukovodstvo RTV FBiH saop{tilo je da je za troje njihovih zaposlenika Na sastanku je razgovara-
radni odnos prestao 29. maja bez obaveze po{tivanja otkaznog roka, jer su no i o mogu}nostima izu~a-
"uposlenici odgovorni za te`i prestup i povredu obaveza iz Ugovora o radu". vanja holokausta u srednjim
Selma VELI]
SARAJEVO - Studenti Medicinskog fakulteta,
osim kupovine prijava za polaganje ispita, moraju u
Studentskoj slu`bi posebno pla}ati i usluge njihove
obrade.
Inspekcija }e narednih dana utvrditi zbog ~ega se i
po kojem osnovu napla}uju ove usluge, {to ina~e nije
praksa na drugim fakultetima. Studenti navode kako pri-
jave kupuju na kioscima ili drugim fakultetima za 0,50
KM, a da isto toliko pla}aju kada ih predaju Studentskoj
slu`bi fakulteta.
"U svakom ispitnom roku kupujemo prijave i to ne
na na{em fakultetu, nego na obli`njim kioscima. Prijava
ko{ta 0,50 KM. Kada prijavljujemo ispit za svaku prijavu
koju predamo u Studentsku slu`bu platimo 0,50 KM. Ni-
ko od studenata nikad nije dobio ra~un za ovu uslugu niti
mu je obja{njeno za {ta je napla}eno ovih 0,50 KM", ka-
`u studenti.
Ovaj fakultet poha|a oko 1.300 studenata na
svih {est godina. Ukoliko u jednom ispitnom roku svako
od njih prijavi po nekoliko ispita u blagajnu fakulteta slije
se vi{e hiljada KM za usluge za koje zaposleni u Studen-
tskoj slu`bi ina~e primaju platu.
Sifet Kukuruz, prosvjetni inspektor u Kantonu Sara-
jevo, kazao je kako su ga studenti upozorili na napla}iva-

Vlada RS smanjuje
"Svako ko na taj na~in bude radio protiv svoje ku}e, uklju~uju}i i mene, {kolama u BiH, kao i pitanju
treba da dobije otkaz", izjavio je D`emal [abi}, generalni direktor RTV
po vra ta imo vi ne ko ju su
FBiH.
oduzele komunisti~ke vlasti
Ovaj sindikat generalni {trajk najavljuje od po~etka godine i zahtijeva da
nakon Drugog svjetskog ra-

bud`et za 70 miliona
se ra{~iste me|usobni odnosi izme|u dva javna emitera i stvore uslovi za
formiranje korporacije, ~etvrtog subjekta u Javnom RTV sistemu BiH. ta, sa op {te no je iz [pi ri }e -
Prema novom, korigovanom finansijskom izvje{taju UO BHRT, koji je vog kabineta. (Srna)
nedavno dostavljen bh. parlamentu, dug RTV FBiH prema BHRT je 5,1 mi-
lion KM umjesto dosada{njih 8,4 miliona KM, jer su otpisani tro{kovi odre|enim grantovima i na naknadama za
D`ombi}:
amortizacije. BHRT je ve} tu`io RTV FBiH za 3,6 miliona KM duga, a Za Trenutno
koje }e se u narednom periodu raditi revizi-
ja", rekao je D`ombi}.
izvr{enje
odlu~eno je da }e nove tu`be biti svakih {est mjeseci ako ne budu redovno
pla}ane usluge.
poljoprivredu bud`eta On je dodao da ve} postoje i na-
N.K. 1,5 miliona KM od 90 do
95 odsto
znake da }e jedinice lokalne uprave i}i s
u{tedama do 70 miliona, ~ime bi one prakti-
ORA [JE - Vla da Po sav - ~no izvr{ile dvostruko ve}e u{tede nego {to
Dje~ak obolio skog kantona }e u toku ove
godine za poljoprivredu i vo-
su preuzele prema Me|unarodnom monetar-
nom fondu.
od meningitisa doprivredu iz bud`eta izdvo-
jiti oko 1,5 miliona KM. Do
D`ombi} je naglasio da je trenutno iz-
vr{enje bud`eta od 90 do 95 odsto finansij-
MOSTAR - Osmogodi{nji S.B. je je primljen na pedijatrijski odjel sada je poljoprivrednicima is- skog plana, {to je za oko 10 odsto manje
iz naselja Donja Mahala u Mosta- SKB, gdje mu je odmah nakon pre- pla }e no ne {to vi {e od po la izvr{enje u odnosu na pro{lu godinu, a naj-
ru, u~enik drugog razreda Sedme gleda uklju~ena antibiotska terapija. miliona maraka, a preostala ve}i pad prihoda je na porezima na bazi cari-
osnovne {kole, obolio je od me- Ura|ena je i preventivna antibiotska sred stva bi }e is pla }e na do BANJALUKA - Aleksandar D`om- na i uvoznog PDV-a.
ningokokne sepse, potvrdila je ju- terapija za u~enike razreda koji po- kraja godine. bi}, ministar finansija RS, izjavio je ju~e Ministar finansija Srpske rekao
~e glasnogovornica Sveu~ili{ne ha|a oboljeli dje~ak", izjavila je Vla da Posavskog kan to na da su ve} sada rebalansom bud`eta RS Postoje
je da }e biti ispla}ene subvencije za elektri-
klini~ke bolnice (SKB) Mostar Dedi}eva. planirala je izdvajanje nov~a- predvi|ene u{tede od oko 70 miliona ma- naznake da
~nu energiju za penzionere s najni`om pen-
Ana-Marija Dedi}. Naglasila je kako nema mjesta pa- nih sredstava za preventivna i raka po raznim osnovama. }e jedinice
zijom, te da je za te namjene predvi|eno
Ka`e kako dje~ak za sada nije `i- nici i kako je tijekom ove godine u dijagnosti~ka cijepljenja svi- "Pravile su se u{tede od nekoliko hiljada lokalne oko osam miliona KM.
votno ugro`en i kako je njegovo Mostaru evidentiran znatno manji nja, te na kna de even tu al ne maraka do ve}ih iznosa, onako kako su nam uprave i}i D`om bi} je ka zao da u Vla di RS u
zdravstveno stanje trenutno stabilno. broj oboljelih od meningitisa nego {tete nastale `ivotinjskim za- bud`etski korisnici dostavili. Najve}e u{tede s u{tedama ovom trenutku ne razmi{ljaju o smanjenju
''Dje~ak je smje{ten na Infektivni prethodnih godina. raznim i nametni~kim boles- su na teku}im materijalnim tro{kovima, na do 70 plata bud`etskim korisnicima, ve} samo o
odjel SKB tijekom vikenda. Najpri- J.G. tima. (Fena) neproduktivnim kapitalnim ulaganjima, na miliona smanjenju odre|enih naknada. (Agencije)
 Doga|aji 3. 6. 2009. tsjkfeb 9
u Sarajevu moraju pla}ati i "obradu" kupljene prijave za ispite Vijesti
Za nezakoniti

fiktivnih usluga
protest
ka`njen
1.200 KM
[IROKI BRIJEG - Zbog orga-
niziranja nezakonitog javnog
prosvjeda M.S. (34) iz mjesta
Trn, kod [irokog Brijega, bit }e
ka`njen s 1.200 KM, priop}eno
je ju~er iz MUP-a ZH@.
U ponedjeljak su policijski slu-
`benici PP [iroki Brijeg sprije~ili
poku{aj odr`avanja nezakonitog
okupljanja djelatnika tvtke ''Lija-
novi}'', a kao organizator cijelog
prosvjeda ozna~en je M.S.
''Iz kruga poduze}a 'Lijanovi}i'
u smjeru sredi{ta [irokog Brijega
krenula je kolona od 11 kami-
ona, s tim da su se na pet kami-
ona nalazili natpisi 'Na~elni~e,
vrati na{e pare'. S obzirom na to
da smo raspolagali operativnim
saznanjima da voza~i planiraju
zaustaviti kamione ispred zgrade
op}ine i na taj na~in blokirati
promet, odnosno da planiraju
odr`ati zabranjeno javno oku-
pljanje, poduzeli smo potrebne
mjere u cilju sprje~avanja tog
protupravnog postupka'', prio-
p}eno je iz policije.
J.G.

Porast
nezaposlenosti
^ELINAC - U op{tini ^elinac
uo~en je pad zaposlenosti i to
skoro za 200 radnika, {to je oko
osam odsto u odnosu na pro{lu
godinu.
Prema podacima Odjeljenja
za privredu i dru{tvene djela-
tnosti ove op{tine, u ~elina~koj
op{tini u posljednjih pet godina
zna~ajnije ne varira broj zanat-
skih radnji, ali opada broj zapo-
nje "neobja{njivih" usluga u Studentskoj slu`bi Medicin- slu`bi pla}aju 0,50 KM za nepoznate usluge, Vojni- U Ministarstvu obrazovanja i nauke slenih.
skog fakulteta. kovi} je odgovorio: "Ovo je sve {to vam mogu kazati i KS nezvani~no smo saznali kako dekan Bakir Mehi} uo- Branimir Milinkovi}, na~elnik
"Primio sam k znanju njihove `albe. Jo{ nisam us- za {to imam odobrenje od dekana. Dekan }e uskoro or- p}e nije bio upoznat da studenti pla}aju dodatnih 0,50 ovog odjeljenja, rekao je da u
tanovio o ~emu je rije~. U narednih nekoliko dana te- ganizovati konferenciju za novinare, na kojoj }e javnost KM za prijavljivanje ispita. Njegov komentar nismo us- ^elincu trenutno posluje 245
me ljno }u pro vje ri ti ko li ko je na ovom fa kul tet Inspekcija upoznati o svim detaljima." pjeli dobiti jer nije bio na fakultetu. preduze}a i 130 trgova~kih, 75
ispo{tovan zakon i ustanoviti da li ima nepravilnosti", }e utvrditi Studenti ka`u kako ovo nije jedini finansijski Studenti Medicinskog fakulteta nedavno su pokre- ugostiteljskih, 148 zanatskih ra-
kazao je Kukuruz. po kojem problem s kojim se suo~avaju. nuli protest i najavili da }e bojkotovati nastavu zbog pro- dnji, te 17 radnji koje se bave
Benjamin Vojnikovi}, sekretar Medicin- osnovu se "Rijetki su oni koji medicinu uspiju zavr{iti u roku. blema u nastavnom procesu, kao i zbog visokih cijena proizvodnjom hrane i 11 koje su
skog fakulteta, navodi da je naplata usluga prijema napla}uju Zbog obnavljanja godina, studenti moraju kupovati novi ljetne {kole za "bolonjce". svrstane u ostale djelatnosti.
prijava definirana u Odluci o visini cijena participaci- usluge indeks i u njega prepisivati ocjene polo`enih ispita. Ta Studenti koji nastavu poha|aju po starom programu Prema podacima Zavoda za
je visoko{kolskih ustanova Univerziteta u Sarajevu. prijema prepiska po ispitu ko{ta pet KM, a indeks 20 KM. Tako negoduju zbog odluke da ponovo moraju poha|ati pre- statistiku RS, u ^elincu su zapo-
Na pitanje kako je mogu}e da studenti, nakon prijava studenti {este godine koji su polo`ili vi{e od 30 ispita za dmet medicinska informatika, iako su ga polo`ili jo{ na slena 2.354 radnika me|u koji-
{to kupe prijave, ponovo referentima u Studentskoj prepisku moraju platiti oko 200 KM", kazali su studenti. prvoj godini. ma su 942 `ene. (Srna)

Pi{e: Rade [EGRT U FOKUSU

Planom MMF-a
fondovi u RS
Malo prostora za {tednju u
treba da u{tede
55 miliona KM
BANJALUKA - U{tede koje MMF
fondovima zdravstva i PIO
tra`i od RS za stend baj aran`man sa
ovom institucijom najte`e }e biti ostvarene
u fondovima koji prema planu treba da
u{tede 55 miliona KM, ocijenio je Du{ko
Jak{i}, direktor Ekonomskog instituta u
Banjaluci.
On smatra da }e u{tede kod Fonda PIO i
Fonda zdravstvenog osiguranja RS i}i mnogo
te`e, jer oni ne mogu odlagati ni{ta, dok Vla-
da to mo`e.
"Kod fondova su najve}i tro{ko-
vi plate i penzije, a penzije ne bi smjele biti
smanjivane kako bi bile ostvarene u{tede",
kazao je Jak{i}.
On napominje da su u RS penzije redo-
vne i da je kona~no uspostavljeno povjerenje
u sistem, dodaju}i da ipak treba znati da su
penzije u RS daleko najni`e u regionu i to ka-
da se gleda odnos prosje~ne plate i penzije.
Jak{i} ka`e da su problemi u vezi sa
platama u FZORS poznati, napominju}i da bi
ovaj trenutak dugoro~no gledano mogao biti
iskori{ten da problemi budu sistemski rije{eni.
[to se ti~e Javnog fonda za dje~ju za{ti-
tu, koji ima bud`et ne{to ve}i od 30 miliona
KM, Jak{i} ka`e da bi nakon svih akcija za
pove}anje nataliteta bilo pogre{no u njemu
tra`iti neku rezervu.
I u dva najve}a fonda RS, PIO i ZORS,
koji zajedno imaju bud`et od oko 1,4 milijar-
de, ka`u da nema prostora za velike u{tede.
U Fondu PIO navode da prema finansij-
skom planu bud`et za 2009. godinu iznosi 904
miliona KM, od ~ega bi 692 miliona trebalo da
bude obezbije|eno iz doprinosa, 160 miliona KM
iz bud`eta RS i 52 miliona KM iz ostalih prihoda.
Me|utim i ako cifra izgleda velika, u Fon-
du PIO obja{njavaju da nema puno prostora za
{tednju jer se 98,3 odsto izdvaja za penzije.
U FZO Kako ka`u, u ovom fondu se ve} po~elo sa
ka`u mjerama {tednje i to rezanjem plata rukovodi-
da }e ocima za 10 odsto, radnicima za pet odsto, ali i
odustati od smanjenjem kapitalnih ulaganja i materijalnih
planiranih to{kova.
projekata Kako nam je obja{njeno u Fondu PIO, na
ovaj na~in bi trebalo da bude ostvarena u{teda
ve}a od milion KM, te da bi svaka druga vrsta
{tednje zna~ila i smanjenje penzija.
U FZO, koji je ove godine finansijskim
planom predvidio prihode od 516 miliona KM,
navode da ve} od kraja aprila primjenjuju mjere
{tednje koje bi trebalo da donesu u{tede od 20
miliona KM.
Me|utim i oni tvrde da ne}e do}i do sma-
njenja prava iz obaveznog osiguranja. Kako
tvrde, najve}e u{tede su planirane na tro{kovi-
ma finansiranja projekata koji nisu zapo~eli i
smanjenja finansiranja stru~ne slu`be Fonda i
organa Fonda.
U Mi nis tar stvu fi nan si ja do
zaklju~enja ovog broja nismo uspjeli da dobije-
mo informaciju na koji na~in su planirane u{te-
de u okviru fondova od 55 miliona KM.
Kako je ranije izjavio Aleksandar D`om-
bi}, ministar finansija RS, Vlada ne}e dozvoliti
smanjenje penzija niti smanjenja plata bud`et-
skim korisnicima.
10 tsjkfeb!3. 6. 2009. Doga|aji
Klaudija Kuljuh, regionalni koordinator u Me|unarodnoj komisiji za nestale osobe (ICPM)

Najve}i problem
nepodudaranje uzoraka
Ubrzati
Ako se nalaz krvi i uzorak proces
kosti koji je uzet s le{a identifikacije
poklope, onda je slu~aj Vqsb!woj!pecps!Jo!.
zavr{en, kazala Kuljuhova tuj!uv!ub!{b!oft!ub!mb!mj!db!CjI
ob!kv!•f!sb|!okpk!tkf!eoj!dj!kf
Dra`en REMIKOVI] {b!lmkv!•jp!eb!kf!qp!usf!cop
pcf!{cj!kf!ej!uj!qsf!ev!tmp!wf
BANJALUKA - Najve}i problem zbog ~ega se eb!tf!twf!mp!dj!sb!of!hsp!.
nestali ne mogu identifikovati je nepodudaranje na- coj!d f! fl!t iv!n j!s b!kv! ep
laza krvi i ko{tanih uzoraka, poru~ili su nadle`ni u lsb!kb!pwf!hp!ej!of/
Me|unarodnoj komisiji za tra`enje nestalih (ICPM).
#Jo!u f!o {j!w j!s b!~ f!n p! sbe
Klaudija Kuljuh, regionalni koordinator u ICPM,
je kazala da se identifikacija vr{i pomo}u softvera u ko- Sb!eof!hsv!qf!{b!skf!|b!wb!.
jem se nalaze svi analizirani ko{tani uzorci i nalazi okf!tmv!•b!kf!wb!of!jefo!uj!gj!.
krvi, te da se ovakvom pretragom dobija ''nepogre{ivi lp!w b!o ji! qpt!n suoji
rezultat''. pt!ub!ub!lb!v!tqp!nfo.lpt!.
"Pre tra ga mo `e trajati nedjelju dana, a uvs!o j!d b!n b! j! ib!mb!n b-! j
mo`e i deset dana. Ako se nalaz krvi i uzorak kosti koji vcs{b!uj!qsp!dft!jefo!uj!gj!lb!.
je uzet s le{a poklope, onda je to lice identifikovano i dj!kb#-!tb!pq!|uf!op!kf!j{!Jo!.
slu~aj je zavr{en", obja{njava Kuljuhova. tuj!uv!ub!{b!oft!ub!mf!ptp!cf
Ona je kazala da je bilo slu~ajeva da se jedan ~o- CjI/
vjek na|e u sedam grobnica, te da Zakon o nestalim, V!tb!pq!|uf!okv!tf!ub!lp!}f
lb!af!eb!kf!Jo!tuj!uvu!qpt!uj!.
hbp!ob!qsf!ebl!v!tb!sb!eokj
Do sada samo u dva slu~aja se t!qsb!w p!t v!e ojn!j!esab!.
desilo da su nestali prona|eni `ivi wojn!ps!hb!oj!nb-!uf!tb!pt!.
ub!mjn!ps!hb!oj!{b!dj!kb!nb!lp!kf
tf!cb!wf!pwjn!qj!ub!okfn/
koji je donesen prije pet godina, ne defini{e takve poje-
dinosti kao na primjer, koliko je kostiju potrebno da bi
se tijelo ra~unalo kao kompletno.
"Ako imamo situaciju da je prona|eno 80 odsto ti-
jela, porodica `rtve mo`e do}i i re}i da ne pristaje na to,
i da ho}e cijelo tijelo, do zadnje ko{~ice. Vi tu onda ne Moraju postojati
mo`ete ni{ta", zaklju~uje Kuljuhova. najmanje tri krvna
uzorka od ~lanova
Samira Krehi}, menad`er politi~kog odjela bli`e porodice kako bi
ICPM-a, je kazala da u BiH ima oko 8.000 tijela koja nalaz bio relevantan
nisu iskopana, te da je broj nestalih, prikazanih u DNK
izvje{tajima oko 12.500, s tim da je naglasila da je Ra~una se da se na podru~ju biv{e Jugoslavije oko Predstavnici timova i institucija za tra`enje nesta- Goran Kr~mar, rukovodilac Operativnog ti-
"ovaj podatak dosta grub". 40.000 lica vodi kao nestalo", rekla je Krehi}eva. lih BiH i RS formirali su u ponedjeljak u Banjaluci Ra- ma za tra`enje nestalih lica RS, kao problem naveo je
"Moraju postojati najmanje tri krvna uzorka od Ona je istakla da se do sada samo u dva dnu grupu koja ima za cilj da ubrza identifikaciju upravo DNK laboratorije, i ponovio da nijedan DNK
~lanova bli`e porodice kako bi nalaz bio relevantan. slu~aja desilo da su nestali prona|eni `ivi. nestalih. nalaz za srpske `rtve od prvog januara nije stigao.

Radnici JP "Komrad" stupili u generalni {trajk

Ameri~ki biznismeni Radnicima

^ekaju 16 plata
"Pretisa"
danas u Br~kom {est zarada
BR^KO - Ameri~ka delegacija iz Sent Luisa, na ~elu sa D`onom Fri-
bornom, predsjednikom kompanije FDG, danas }e u Br~kom predsta- SARAJEVO - Radnici vogo{-
viti potencijalna ulaganja ameri~kog kapitala na podru~ju distrikta. }anske firme "Pretis" danas tre-
vanje gradske ~isto}e po~ela je izdvajanjem njegovih
FOTO ZEDA

baju dobiti {est zaostalih plata, Problem i nepovezani

Prezentaciji }e, kako je najavljeno iz br~anske vlade, prisustvovati privre-
dnici distrikta i nekoliko susjednih op{tina u cilju neposrednog razgovora o rekao je ju~e Nijaz Nevaljalovi},
mogu}em direktnom poslovnom povezivanju s ameri~kim biznismenima. predsjednik Sindikata ovog pre-
Podsje}amo da je delegacija distrikta na ~elu s biv{im gradona~elnikom duze}a.
Mirsadom \apom pro{le godine u Sent Luisu potpisala Povelju o bratimlje- Istakao je da }e istog momenta
nju ovog grada i Br~kog, a to povezivanje inicirala je najbrojnija bh. zaje- kada novac legne na radni~ke ra-
dnica u SAD, koja je organizovana upravo u Sent Luisu. ~une uposlenici, koji su u {trajku
U Vladi nam je potvr|eno da }e delegacija Sent Luisa u odvojenim razgo- od 30. aprila, po~eti raditi.
vorima s predstavnicima lokalne vlasti inicirati otvaranje privatnog univerzi- "Do 10 sati ujutro novac za
teta za postdiplomske studije u sredi{tu distrikta. {est plata le}i }e na radni~ke ra-
N.Ta. ~une. ^im bude legao, zamrznu-
}emo {trajk i po~injemo raditi.
Prije toga ne}emo to u~initi jer
Odjavljena su radnici nekoliko puta do sada
prevareni", dodao je Nevaljalo-
epidemija rubeole vi}.
Podsjetio je da je za ovih {est
radni sta` "zdravijih" dijelova u "Alba Zenicu".
"Ljudima je dosta java{luka, mi samo `e-
limo da bude ispo{tovana odluka koju je Op{tinsko vije-
}e usvojilo 2006. godine, koja predvi|a reorganizacuju
'Komrada'. Da smo `rtve politi~kih igara, dokaz je i ~i-
njenica da smo posljednju cijelu platu dobili daleke
2004. godine kada je direktor bio jedan od kandidata za
na~elnika op{tine. 'Komrada' se sjete samo pred izbore",
ka`e Pivi}.
Kako bi prekinuli {trajk, radnici tra`e da im osniva~
op{tina Zenica isplati najmanje dvije plate.
"Problem je i nepovezan radni sta`, kao i ~injenica
A. MUJKI]
ZENICA - Radnici Javnog preduze}a "Ko- Radnicima trenutno
mrad" u Zenici ju~e ujutru su stupili u generalni
{trajk.
duguju 16 plata

KOZARSKA DUBICA - Epidemija rubeole, koja je prije desetak da-
na registrovana u Kozarskoj Dubici, odjavljena je, potvrdila je ju~e
Milka Mr|a, portparol Instituta za za{titu zdravlja RS.
Ona je dodala da je u Prijedoru i Kotor Varo{u epidemija, koja je progla{e-
na u isto vrijeme kao i u Kozarskoj Dubici, jo{ na snazi, ali da je broj obolje-
lih znatno manji.
Naime, oboljela djeca su tinejd`eri ro|eni u ratnom periodu, 1993. i 1994.
godine, i nisu cijepljena protiv ove infektivne bolesti.
U Kozarskoj Dubici je od rubeole u vrijeme epidemije registrovano 50
oboljelih pacijenata, u Kotor Varo{u 82 i u Prijedoru 29.
B.D.
plata predvi|eno 1,5 milion KM
od 4,5 miliona kredita Razvojne
banke Federacije BiH koji je
odobren firmi.
Napomenuo je da }e preostalih
{est zaostalih plata, po dogovoru
sa Upravom firme, radnici dobiti
do kraja godine i to uz svaku re-
dovnu bi}e im ispla}ena jedna
zaostala plata. M.R.
Njihove apele za pomo} i ranije jedno~asovne
obustave rada nadle`ni op{tinski organi o~ito nisu ozbi-
ljno shvatili, {to je kulminiralo ju~era{njim prekidom
rada. Radnicima trenutno duguju 16 plata, a od po~etka
godine primili su tek dva li~na dohotka.
"Voda je do{la do grla. U preduze}u vlada
pravi java{luk, a od pro{le sedmice i vr{ilac du`nosti di-
rektora Adnan Hori} je oti{ao. Nije ni kapi nafte ostavio
u ma{inama", ka`e Muhamed Pivi}, predsjednik [traj-
ka~kog odbora radnika JP "Komrad".
Propast ovog nekada jedinog preduze}a za odr`a-
da nismo zdravstveno osigurani. Spremni smo za-
mrznuti {trajk samo neka nam iz op{tine daju ~vrste ga-
rancije da }e ispuniti na{e zahtjeve", navodi Pivi}.
Predsjedavaju}i Op{tinskog vije}a Zenica
Neboj{a Nikoli} rekao je da je za 10. juni zakazana te-
matska sjednica posve}ena problemu "Komrada".
Kako smo ju~e saznali u op{tinskoj administraciji,
u toku su konsultacije u vezi sa izborom novog direkto-
ra preduze}a, {to je preduslov da bi po~elo raspetljava-
nje vi{e miliona maraka te{kog problema JP "Komrad".
 Doga|aji 3. 6. 2009. tsjkfeb 11
Klini~ki centar Banjaluka

Otvoren Centar
za osteoporozu
Na novom aparatu
koji su nadle`ni u
KC Banjaluka nabavili
krajem marta do
sada je ura|eno
oko 550 pregleda
Bojana DIVLJAK
BANJALUKA - U Klini~kom centru (KC)
Banjaluka ju~e je zvani~no otvoren Centar za
osteoporozu, bolest koja karakteri{e smanjenje
~vrstine kostiju.
Naime, na novom aparatu koji su nadle`ni u
KC Banjaluka nabavili krajem marta do sada je
ura|eno oko 550 pregleda.
Nenad Prodanovi}, na~elnik kon-
zervativnih grana u KC Banjaluka, rekao je da se
pomo}u aparata za pregled mjeri gustina kostiju i
to na dva lokaliteta, a to su slabinska ki~ma i na
vratu butne kosti.
"Ljekari porodi~ne medicine treba da prepo-
znaju faktore rizika kod pacijenata i upute ih na
pregled kod specijaliste", istakao je Prodanovi}.
On je dodao da oko 30 odsto mu{karaca i 50
odsto `ena imaju mogu}nosti da tokom `ivota do-
`ive osteoporozne prelome.
"Osteoporoza predstavlja veli-
ki svjetski problem. Svaki peti mu{karac i svaka
tre}a `ena `ive s rizikom za nastanak osteoporo- Faktori
ze", kazao je Prodanovi}.
On je pojasnio da su faktori rizika {tetne `i-
rizika su
{tetne
votne navike, pu{enje vi{e od pet cigareta dnevno `ivotne
i konzumiranje alkohola.
Snje`ana Popovi}-Peji~i}, na~elnica Klinike
navike,
pu{enje
za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metaboli- i alkohol
zma u KC Banjaluka, rekla je da oko 50 odsto `e-
na ko je se na la ze u me no pa uzi ni su
dijagnostifikovane.
"Prvo {to se desi kod pacijenata ko-
ji imaju osteoporozu je prelom kuka i butne kosti,
a mogu nastati poslije lak{ih trauma ili ~ak bez
povrede", pojasnila je Popovi}-Peji~i}eva.
^etrdesetogodi{nja Zorica Tubi}, pacijentki-
nja koja je radila pregled na aparatu za osteoporo- Svaki peti
zu nakon zvani~nog otvaranja Centra, rekla je da mu{karac
se na pregled javila nakon bolova u zglobovima. i svaka
tre}a `ena
"Problem imam ve} pet godina i mi- `ive s rizikom
slim da sam kasno do{la na pregled. Svima bih za nastanak
poru~ila da do|u na pregled jer je bezbolan, a pu- osteoporoze
no je jednostavnije kada bolest otkrijete na vrije-
me", istakla je Tubi}eva.

Ki{a {teti strnim Vijesti

`itima
B. VU^ENOVI]
BANJALUKA - Padavine koje
traju ve} danima mogle bi iza-
zvati razna gljivi~na oboljenja
kod strnih `ita, kao i izlijeganje
`ita, tvrde stru~njaci.
Vla di mir Uso rac, pred sje dnik
Udru`enja poljoprivrednih proi-
zvo|a~a i farmera RS, kazao je da
prevelika koli~ina ki{e negativno
uti~e na strne kulture koje su sada
u fazi sazrijevanja.
"Strnim kulturama bi sada najvi-
{e odgovaralo sunce, zbog sazrije-
va nja. Ako ki {a nas ta vi sa
padanjem moglo bi do}i do pojave
raznih gljivi~nih oboljenja p{enice,
koja ne umanjuju prinos, ali sma-
njuju kvalitet zrna", naveo je Uso-
rac.
Dejan Supi}, rukovodilac
Odsjeka za agrometeorologiju u
Republi~kom hidrometeorolo{kom
zavodu, kazao je da ukoliko bi se
zadr`alo ovakvo vrijeme, da bi to
sigurno dovelo do pojave oboljenja
kod `ita i do izlijeganja strnih `ita
na velikim povr{inama.
On je naveo da je ki{a koja pada
posljednjih deset dana dobro do{la
skoro svim poljoprivrednim kultu-
rama, posebno kukuruzu koji je
posijan u optimalnom sjetvenom
roku.
"[to se ti~e je~ma, tu je situ-
acija druga~ija jer je ova ki{a za
njega kasno do{la, pa }e njegovi
prinosi biti umanjeni za oko 30 od-
sto od o~ekivanih", kazao je Supi}.
On je naveo da je ki{a dobro do-
{la vo}u i da se mo`e o~ekivati do-
bar prinos.
"Kod kukuruza }e u narednom
periodu veliki problem predstavlja-
ti pojava korova, jer za vrijeme su-
{e proteklih dana nije se moglo
vr{iti tretiranje kukuruza sredstvi-
ma protiv korova, zato {to su tem-
pe ra tu re bi le stal no iznad 20
stepeni Celzijusa", istakao je Su-
pi}.
Ki{a dobro do{la
vo}u i mo`e se o~ekivati
dobar prinos
Dragan Mandi}, {ef Zavoda za
strna `ita u Poljoprivrednom insti-
tutu RS, kazao je da }e oboljenja
zrna kod `ita biti u granicama vi{e-
godi{njeg prosjeka.
"Jedino }e prinosi je~ma
biti manji jer je ova ki{a za njega
zakasnila", naveo je Mandi}.
Posljednjih 10 dana maja je u RS
palo oko 50 litara ki{e po metru
kvadratnom, a prema prognozama
meteorologa narednih dana se o~e-
kuje prestanak padavina i pove}a-
nje temperatura.
Prodali dio
imovine
"Unimaxa"
SARAJEVO - Poreska uprava
FBiH i Kan to nal na po res ka Ref: EXCe-CLF-01/09-02
kancelarija Livno, obavile su ju- Banja Luka, 03/06/2009
~e javnu prodaju imovine pore-
skog obveznika "Unimax" u
vrijednosti 42.268 KM radi
izmirenja duga. INVITATION FOR EXPRESSION OF INTEREST
Od za pli je nje ne imo vi ne
"Unimaxa", koja je ju~e bila u Request for expression of interest for the eHealth portal implementation
prodaji, na drugoj aukciji, pro-
dati su kotlovnica, vilju{kar i
dva vozila. Opportunity: EXIT IT Business Support Centre, which is working in close cooperation with the Min-
Za pre os ta lu za pli je nje nu istry of Health of Federation of Bosnia and Herzegovina, and the Ministry of Health and Social Welfare
imovinu navedenog poreskog of Republic of Srpska, is announcing a competitive tender for the eHealth Portal development within the
obveznika nije bilo zaintere- framework of the project “Improving Governance and Interethnic Cooperation in BiH through eHealth”
sovanih ponu|a~a, saop{teno je (eHIGICo BiH) funded by the Norwegian Ministry of Foreign Affairs and coordinated by the Rikshospi-
iz Poreske uprave FBiH. (Fena)
talet HF, Norway.
Za projekte The Project: The eHealth Web Portal will be developed to provide a central doorway for the citizens and
mladih healthcare providers to easily find the information they need. Potential benefits include enhanced citizen
services, improved accountability and transparency that equalize the physician-patient relationship by di-
30.000 KM minishing the knowledge asymmetry, increased empowerment of patients and healthcare professionals.
ZVOR NIK - Pred sta vni ci
Omladinske banke Zvornik i The portal will provide access to information that is readily available, up-to-date, comprehensive, and in-
Fondacije "Mozaik" ju~e su u
tegrated so that all information regarding a topic can be found in one place.
Zvorniku s neformalnim grupa-
ma mladih iz Zvornika potpisali The Application Procedure: The full Expression of Interest (EOI) and other relevant documents can be
ugovore o finansiranju 10 proje-
obtained at the office of the EXIT Centre at the below address, or it can be requested from the same in the
kata, za {ta je Omladinska ban-
ka izdvojila 30.000 KM. electronic form.
Sredstva za Omladinsku ban-
ku obezbijedili su Fondacija Relevant Dates: EOI documents are due to be delivered to the EXIT IT Business Support Centre office no
"Mozaik" u iznosu od 20.000 i later than June 17th,2009 at 16:00 o’clock.
op {ti na Zvor nik sa 10.000
KM. Address for Communication: EXIT IT Business Support Centre
Du{an Petrovi}, ~lan Kredi- C/o Lana Beki}
tnog odbora Omladinske banke, Vojvode Mom~ila 16
rekao je da je ukupno odobreno
78 000 Banja Luka, Republic of Srpska
10 projekata na osnovu inter-
Tel/Fax: + 387 51 321 110
vjua, dok je prispjelo ukupno 15
aplikacija. (Srna) E-mail: office@exitcentre.org
 12 tsjkfeb!3. 6. 2009.

Panorama Talentovana djevoj~ica Ana Bukva iz

Kne`ice `eli da objavi zbirku poezije

Biv{i maturanti
se okupili poslije
30 godina
Grom
prekinuo
emitovanje
programa
SRE BRE NI CA - Ra dio
napisala
FOTO NN

Na me|unarodnom
Srebrenica prethodna dva festivalu osvojila
da na ni je emi to vao pro - tre}e mjesto
gram zbog udara groma u
RTV pre daj nik na brdu
Kvarc, potvrdila je Mediha Moje pjesme nastaju
Mustafi}, urednik ovog me- naj~e{}e kada pove`em
dija.
Grom je u kratkom nevre- nekakav doga|aj
me nu u ne dje lju na ve ~e s emocijama koje me
udario u predajnik. tada ispune.
Mustafi}eva je izjavila da
se zbog havarije na predaj- To je naj~e{}e
niku ne emituje program i odlazak u prirodu
da se jo{ ne zna kolika je
pri~injena {teta. i naj~e{}e pi{em
"Obavijestili smo tehni- o prirodi. Prilikom
CAZIN - Biv{i u~enici Gimnazije u Cazinu okupili su se ju~e u ovom ~ku ekipu RTV Tuzlanskog
gradu kako bi obilje`ili tridesetogodi{njicu mature. kantona na ~ijoj frekvenciji
odlaska na
Radi se o jednoj od najuspje{nijih generacija ove obrazovne ustanove koja emitujemo program i o~e- me|unarodni festival
je sada ve} daleke 1979. godine polo`ila ispit zrelosti.
"Bile su to najljep{e godine, `ivjeli smo bezbri`no i sretno u jednoj dr`avi
kujemo da njihovi stru~nja- nisam o~ekivala
ci do|u, procijene {tetu i
koja se zvala Jugoslavija. Bila je to najljep{a zemlja na svijetu", sa sjetom je
otklone kvar, kako bismo nagradu, ka`e Ana
rekao Mustafa Had`ipa{i}, je-
dan od biv{ih u~enika. nastavili sa radom", rekla je
U Cazin je iz Kanade Mustafi}eva. (Srna)
Prvi put poslije 30 godina u
doputovao Slavko Peri{i} Cazin je iz Kanade doputovao
Slavko Peri{i}, biv{i maturant, Knjige "Pri~a"
a sada univerzitetski profesor u Vankuveru.
"Godinama nisam dolazio na ove prostore, ali kad sam dobio poziv iz Ca- za odlika{e Qp!hmf!ebk!lsp{!qsp!{ps!epl!lj!|b!qb!eb
zina, sjeo sam u avion i doletio. Ljudi ne treba da zaboravljaju dijelove svo- [AMAC - Savo Mini}, na- j!wj!ekf!~f|!nb!mf!qb!uv!mklf!lb!lp!qp!mp!lwb!nb
jih `ivota, prijatelje i biv{e {kolske kolege", rekao je Peri{i}. ~elnik op{tine [amac, uru~io tlb!•v/
Nakon dirljivog susreta i evociranja uspomena iz {kolskih dana dru`enje je ju~e knjige 31 u~eniku Qp!hmf!ebk!lsp{!qsp!{ps!epl!tvo!df!hsj!kf
nekada{njih maturanata potrajalo je do kasno u no}. vukovcu, koji su tokom {ko- j!twb!lj!dwj!kfu!tf!tnj!kf
Z.^. lovanja bili odli~ni u sre- j!wj!ekf!~f|!kb!up!quj!db!lb!lp!mj!kf!~f/
dnjoj i osnovnoj {koli.
Sanitetski materijal Mini} je istakao da nema
{tednje kada je rije~ o pomo-
Qp!hmf!ebk!lsp{!qsp!{ps!v!kv!usp!sb!op!v!qsp!mkf!~f
j!wj!ekf!~f|!lb!lp!wscf!mjt!ub!kv
do bojskoj bolnici
DOBOJ - U Op{tu bolnicu "Sve- ve", izjavio je Du{ko Vasi}, direktor
}i u~enicima.
"Nastoja}emo da iznos sti-
j!qswf!lb!qj!sp!tf!cmjt!ub!kv/
pendija bude pove}an", re- Qp!hmf!ebk!lsp{!qsp!{ps!v!twb!lp!ep!cb!eb!ob
ti apostol Luka" u Doboju dopre- dobojske bolnice. On je podsjetio da kao je Mini}.
mljena je donacija sanitetskog je organizacija "Pro human" doboj- j!wj!ekf!~f|!nf!of!ob!of!cv
Op{tina [amac ove godine
materijala za operacione sale, koja skoj bolnici nedavno poklonila i re- stipendira 115 studenta koji
j!blp!tj!eb!mf!lp!{obk!
je poklon njema~ke humanitarne spirator ili aparat za asistirano uf!cf!wp!mj!of!lp/
se {koluju na visoko{kol-
organizacije "Pro human" iz Bad disanje, koji se koristi kod te{kih sta-
Salcuflena. nja, vitalno ugro`enih bolesnika. skim ustanovama u Republi-
"Rije~ je o ve}oj koli~ini sterilnih Dobojska Op{ta bolnice "Sveti ci Srpskoj. (Srna)
kompresa, kapa, maski i mantila za apostol Luka" regionalnog je tipa i
^lanovi KUD-a "Tono Hrovat" iz
jednokratnu upotrebu, koji osim ma-
terijalne imaju i vrijednost iskrenog
prijateljstva i ljudske samoinicijati-
prihvata pacijente iz op{tina Doboj,
Derventa, Brod, Vukosavlje, Modri-
~a, Petrovo, Tesli} i [amac. (Srna)
Zasa|ena
~etiri
hektara
Pomo} za
Velike Kladu{e posjetili Abdi}e

Nova oprema krompira

SOKOLAC - Na imanji-
deveto~lanu porodicu predsjednice KUD-a "Tono Hrovat", koncert
za sportsku dvoranu ma Centra za unapre|enje
poljoprivrede iz Sokoca za-
je organizovan kako bi bila prikupljena sred-
stva za rje{avanje stambenog pitanja ove vi{e-
FOTO NN

sa|eno je 30.000 komada ~la ne po ro di ce, ko ja tre nu tno `i vi u

BERKOVI]I - Ministarstvo za
omladinu, porodicu i sport RS iz-
dvojilo je 23.000 maraka za kupo-
vinu opreme u novoizgra|enoj
sportskoj dvorani u Berkovi}ima.
Prema rije~ima Dragana Bjelice,
referenta za sport u op{tini Berkovi-
}i, radi se o dva ko{a, mre`ici i pos-
toljima za odbojku, kao i opremi za
teretanu, koji }e biti ugra|eni u na-
rednih nekoliko dana. Time }e, na-
vodi, biti ste~eni uslovi za bolje
funkcionisanje objekta.
On podsje}a da je dvorana po~ela
da se gradi prije ~etiri godine, a u
njenu izgradnju su op{tina Berkovi-
}i, Hidroelektrane na Trebi{njici,
Ministarstvo prosvjete i kulture RS,
kao i Ministarstvo za omladinu, po-
rodicu i sport RS ulo`ili 720.000
maraka.
Na objekat bi trebalo da budu pos-
tavljeni i specijalni gromobrani sa
stubovima, ~ime bi bili ste~eni uslo-
vi za dobijanje upotrebne dozvole.
V.D.
mini-gomolja, 2,5 tona su-
per elite i 10 tona elite sje-
menskog krompira na ~etiri
he kta ra ora ni ca, re kao je
Nenad Krsmanovi}, v.d. di-
rektora Centra.
Prema njegovim rije~ima,
na ovom poslu bila je anga-
`ovana sezonska radna sna-
ga, a cijena po obra|enih
1.000 metara kvadratnih za
sezonsku radnu snagu bila
je 20 KM.
Krsmanovi} je napome-
nuo da firma posluje u te-
{kim uslo vi ma, jer
radnicima nije ispla}eno 27
za os ta lih pla ta ili oko
300.000 KM sa doprinosi-
ma za 10 zaposlenih radni-
ka. (Srna)
Z. ^EKI]
VELIKA KLADU[A - ^lanovi Kultur-
no-umjetni~kog dru{tva "Tono Hrovat" iz
Velike Kladu{e uru~ili su deveto~lanoj po-
rodici Abdi}, koja `ivi u naselju Marjano-
vac, nov~anu pomo}.
Oko 3.000 KM je prikupljeno na humani-
tarnom koncertu koji je nedavno organiziralo
to dru{tvo.
Prema rije~ima Edine Nizand`i},
neuslovnom stambenom objektu u tu|em vla-
sni{tvu.
"Sem prikupljenog novca, kupili smo na-
mirnice i druge potrep{tine za ~lanove porodi-
ce Ab di}. Na da mo se ka ko }e nji ho vim
mukama uskoro do}i kraj", istakla je Nizan-
d`i}eva.
Porodica Abdi} od poslijeratnog
perioda `ivi u uslovima krajnjeg siroma{tva, u
neuslovnoj ku}i bez struje i vode.
Prema rije~ima Bajrama Abdi}a, koji je
Siroma{na glava porodice, oni nemaju sopstvena sredstva
porodica da obnove svoju poru{enu ku}u.
nema stalna
primanja "Prije nekoliko godina dobili smo ne{to
FOTO NN gra|evinskog materijala, ali {ta vrijedi kada
nemamo novca da platimo izvo|enje gra|e-
vinskih radova. Obra}ali smo se na vi{e adresa
Porodica sa zahtjevima za pomo}, ali sve je bilo bezus-
Abdi} `ivi pje{no", istakao je Abdi}.
u ku}i bez On je rekao kako devet ~lanova ove poro-
struje dice nema stalne izvore prihoda i da pre`ivlja-
i vode vaju zahvaljuju}i pomo}i dobrih ljudi.
 Panorama
Prvu pjesmu
s pet godina
FOTO NN
Dijana KONDI]
KOZARSKA DUBICA - De-
vetogodi{nja Ana Bukva iz Kne`i-
ce, kod Kozarske Dubice, od svoje
pete godine pi{e poeziju koja niko-
ga nije ostavila ravnodu{nim, a
najve}a joj je `elja da objavi zbir-
ku pjesama.
Za svoje pjesme svakodnevno
dobija pohvale, a stru~ni `iri joj je
na proteklom Me|unarodnom festi-
valu dje~je poezije dodijelio tre}e
mjesto. Anina pjesma je objavljena
u "Zborniku Festivala dje~je poezi-
je", kao i u "[kolskom glasu", listu
koji izdaje {kola "Majka Kne`opo-
ljka", gdje ova u~enica poha|a tre}i
razred.
Ova mla da Du bi ~an ka
ina~e je jedna od najmla|ih nagra|e-
nih takmi~ara u Republici Srpskoj i je-
Iako sam
posve}ena Muzi~koj
{koli, ljubav prema
pisanju je ve}a
di na me |u svo jim vr{nja ci ma u
Kozarskoj Dubici koja je intenzivno
posve}ena pisanju poezije. Prema
ocjenama iskusnih knji`evnika, njena
poezija je u rangu dubokoumnih i
kvalitetnih pjesama.
Ana nam ka`e da njene pjesme
nastaju u trenutku inspiracije, a to je
uglavnom tokom odlaska u prirodu.
"Mo je pje sme nas ta ju
naj~e{}e kada pove`em nekakav do-
ga |aj s emo ci ja ma ko je me ta da
ispune. To je naj~e{}e odlazak u pri-
rodu i naj~e{}e pi{em o prirodi. Pri-
li kom odlas ka na me |u na ro dni
festival nisam o~ekivala nagradu, jer
Odr`an humanitarni koncert u br~anskom Domu kulture
Traje akcija za lije~enje dje~aka N. TANASI]
BR^KO - Kon cer tom u
br~anskom Domu kulture sim-
bo li ~nog na zi va "\or |u od
srca" Srpsko prosvjetno i kul-
turno dru{tvo "Prosvjeta" pri-
dru`ilo se prikupljanju novca za
dvanestogodi{njeg \or|a Mili-
vojevi}a, kojem je neophodna
hi tna tran splan ta ci ja ko {ta ne
sr`i.
"Ovo je surovo vrijeme, ali
bih pod sje tio na mi sao ve li kog
Me{e Selimovi}a, koji ka`e: 'Do-
bri ljudi su sre}a na ovom svijetu.'
Ubije|en sam da }e se za ovog
dje~aka, kao i svako dijete ~iji je
`ivot ugro`en, na}i takvi ljudi i
omogu}iti im da odrastaju zdravo
sa svojim vr{njacima", rekao je
Bra ni slav Ri bar, pred sje dnik
"Prosvjete".
Sla vi ca Mi li vo je -
vi}, samohrana majka bolesnog
Dje~aku neophodna hitna transplantacija ko{tane sr`i dje~aka, dvije godine gr~evito se
FOTO D. \URKOVI] bori za njegov `ivot, a nakon lije-
nikada nisam ni pisala pjesme da bi
one bile nagra|ene. Pi{em ih zato
{to to volim i one nastaju u pose-
bnim trenucima", ka`e telentovana
devetogodi{njakinja.
Isti~e da je prvu pjesmu napisa-
la s pet godina i da je bila o prirodi.
"Osim te kao posebne, postoji i
jedna koju sam napisala u trenutku
ljutnje. Ta pjesma je nastala za deset
minuta, a zove se 'Glupa pjesma'.
Voljela bih da jednog dana negdje
osvojim i prvo mjesto, mada ne pi-
{em pjesme iz tog razloga", pri~a
Ana.
Priznaje da je konkurisa-
la na Me|unarodni festival dje~je
poezije na nagovor svoje u~iteljice,
te da je na kon osvo je nog tre }eg
mjesta bila presre}na. Ana isti~e da
joj je "Pri~a" najdra`a pjesma koju
je napisala.
"Ova pjesma je nastala jednog
dana dok sam sjedila u sobi i gledala
kroz prozor. Tada sam uzela olovku i
napisala pjesmu. Posebna mi je iz ne-
kog razloga", ka`e Ana.
Obja{njava da kada pi{e pjesme
prvo napi{e jednu strofu, pogleda da
li je dobro i onda nastavi dalje pisati.
Ova djevoj~ica osim {to pi{e
pjesme ve} dvije godine ide i u Mu-
zi~ku {kolu i svira gitaru.
"Volim i da ~itam. Iako
sam posve}ena Muzi~koj {koli, lju-
bav prema pisanju je ve}a. Ina~e,
imam vremena i za dru`enje i {kolu,
tako da mi ni{ta od ovoga ne pred-
stavlja optere}enje", ka`e Ana.
Navodi da su joj roditelji velika
podr{ka u svemu i da su ponosni kad
neko pohvali pjesme njihove k}erke.
"Imam i starijeg brata na fakul-
tetu, koji tako|e voli da ~uje o ~emu
ja pi{em", ka`e Ana.
~enja na Institutu za majku i dijete
u Beogradu zaklju~eno je da \or-
|e mora {to prije na taj operativni
zahvat u inostranstvo.
Za to je potrebno obezbijediti
oko 250.000 maraka, a iz Be~a,
gdje }e biti operisan, poru~ili su da
}e ope ra ci ju izves ti ~im bude
upla}en novac.
Ape lu maj ke Sla vi ce
pridru`ili su se Vlada distrikta po-
Potrebno je
obezbijediti oko
250.000 maraka
sredstvom lokalnog Fonda zdrav-
stva, kao i mno ge us ta no ve i
humani pojedinci, ali na ra~unima
jo{ nije sakupljen sav potrebni no-
vac. Svi oni koji `ele da pomognu
lije~enju mogu novac da uplate na
ra~un Nova banke Bijeljina, Filijala
u Br~kom, 555-003-81015437-58,
te na devizni 555-260-10038433-82.
3. 6. 2009. tsjkfeb 13
Vijesti
U pripremi
"Vidovdanski
godi{njak"
MO DRI ^A - U su sret
Vidovdanu grupa novinara
iz Modri~e priprema list
"Vidovdanski godi{njak".
Gligor Muminovi}, ure-
dnik ovog izdanja, ka`e da
je to specifi~an ljetopis svih
dostignu}a lokalne zajedni-
ce.
"Redakcija je uspjela da
okupi odre|eni broj ljudi od
pera, da djeluje kao jedin-
stven tim i na stranicama
ovog glasila otvaraju pros-
tor svim stvaraocima koji
imaju {ta da ka`u i koji to
ho}e", rekao je Muminovi}.
On je istakao kako je list
nai{ao na podr{ku na~elni-
ka op{tine i njegovog kabi-
neta.
S.Je.
Rok za
uklanjanje
drva
PRNJA VOR - Gra |a ni
koji zbog nedostatka pros-
tora ogrevno drvo koje su
nabavili istovare na troto-
arima i drugim javnim po-
vr{inama imaju rok od 48
~asova da ga deponuju, sa-
op{teno je iz op{tine Prnja-
vor.
"Rok od 48 ~asova je do-
voljan da se ogrevno drvo
deponuje, odnosno da se
drva izre`u i sklone sa ja-
vnih povr{ina kako ne bi
zauzimala prostor. Nakon
isteka tog roka nadle`ni or-
gan nala`e uklanjanje drva,
a ukoliko do toga ne do|e
licu ~ija su drva slijede san-
kcije", kazala je Lidija Ka-
lenjuk, portparol op{tine
Prnjavor.
T.Ro.
Podr`avaju
borbu za
Vjetrenicu
SA RA JE VO - Po kret
"Dosta!" pozvao je ju~e fe-
deralne i kantonalne vlasti
da zaustave poku{aje neza-
konitog zauzimanja spilje
Vjetrenica, utvrde zakon-
sku odgovornost op{tinskih
vlasti, te rije{e zakonski po-
lo`aj spilje i preduzmu kon-
kre tne mje re za nje nu
za{titu.
Pokret je podr`ao predsje-
dnika Udru`enja "Vjetreni-
ca - Po po vo po lje" Ivu
Lu~i}a, koji je na "konstan-
tne nasrtaje op{tine i polici-
je od go vo rio {traj kom
gla|u, kao posljednjim na-
~inom da za{titi to prirodno
blago".
U ovom pokretu ocjenju-
ju da je Vjetrenica, progla-
{ena spomenikom prirode
jo{ 1952, danas "na udaru
op{tinskih vlasti, koje di-
rektno kr{e Zakon o za{titi
prirode i ugro`avaju priro-
dno blago koje ne pripada
njima, ve} svim bh. gra|a-
nima i budu}im nara{taji-
ma". (Fena)
14 tsjkfeb!3. 6. 2009.

Po{tovani ~itaoci, u rubrici Dana{nje pitanje:

Intervju
Forum plus mo`ete da
izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim Ho}e li ukidanje starosne
doga|ajima i temama. granice za uvoz gove|eg
Va{e odgovore {aljite na e-mail: mesa podsta}i protok
odgovori@nezavisne.com sumnjivog mesa u BiH?

Tim Frej, generalni sekretar Demohri{}anske narodne partije [vajcarske (CVP)

BiH bi mogla biti

federalna dr`ava
Ljudi u BiH trebaju ta, a ne zbog sistema koji ima.
FREJ: To je mit! [vajcarska je postojala
snage da sjednu i da mnogo prije nego {to je postala bogata zemlja.
pa`ljivo razmisle o Podsjeti}u vas da smo imali surove ratove izme-
|u protestanata i katolika, liberala, republikana-
svim aspektima kako ca i aris to kra ta. Na kon to ga je stvo re na
bi na kraju bile savremena {vajcarska dr`ava. Tada smo rekli -
OK, hajde da napravimo modernu dr`avu u ko-
donesene najbolje ju }emo privu}i sve kantone, a kao protivte`u
odluke da }e mo kan to ni ma ve li ka ovla {te nja. Re kli
smo, neka ljudi iz raznih podru~ja sa svojim
specifi~nostima i svojim razli~itim interesima
Nema
pje{ne i postoje federalne dr`ave koje su tako|e
veoma uspje{ne. Nema garancije da }e jedan
garancije model u BiH biti bolji od drugog. Prednost cen-
da }e jedan tralizovane dr`ave je u brzom dono{enju odlu-
ka. Mana je da se lako donose lo{e odluke sa
model u
da le ko se `nim ne ga ti vnim po slje di ca ma. Ne
BiH biti
bolji od smijete se zanositi brzim rje{enjima. Govorimo
o dr`avi, a ne o partiji pokera. Ljudi u BiH tre-
drugog
baju snage da sjednu i da pa`ljivo razmisle o
svim aspektima kako bi na kraju donijeli najbo-
lje odluke.
NN: Mislite li da bi uvo|enje institucije
bi ljudi donijeli odluke o otcjepljenju, {to bi
moglo izazvati nestabilnost. Kakvo je Va{e
mi{ljenje?
FREJ: Ja ne vidim nijedan razlog da se lju-
di u BiH, koji su toliko propatili i koji se brinu
za budu}nost, dr`e dalje od procesa dono{enja
odluka. Vjerujem u pluralizam. Poznajem mno-
go ljudi s Balkana. Dugo sam radio na gra|evi-
ni kao in `e njer, a ka da ra di te na gra |e vi ni
garantovano }ete sresti mnogo Bo{njaka, Srba,
Hrvata i Kosovara! Imam mnogo prijatelja me-
|u njima. To su jako mudri ljudi koji donose

[
Razgovarao: Dejan [AJINOVI] sami organizuju svoju svakodnevicu kako oni referenduma, koji je karakteristika [vajcar- mudre odluke ako ih ne zasljepljujete. Me|u-
`ele. To je bila na{a strategija za rje{enje konfli- ske, funkcionisalo i u BiH? tim, mislim da se direktna demokratija ne mo`e
vajcarska je uspje{na zato {to kta. Tada, kada smo uspostavili taj sistem, [vaj- FREJ: Mi u CVP-u smo opredijeljeni za uvesti preko no}i. Treba na rje{enjima raditi bez
Frej: Ne vidim
je federalna dr`ava s elementi- carska je bila jako siroma{na zemlja. Njema~ka, nijedan razlog tu vrstu demokratskih instrumenata i ne vidi- `urbe. Diskusije nekad mogu potrajati godina-
ma direktne demokratije i to je Francuska, Italija, to su bile bogate zemlje. da se ljudi u
mo nikakav razlog za{to to ne bi funkcionisa- ma. Odlu~uju}i cilj mora biti da sljede}oj gene-
BiH dr`e dalje
model koji bi mogao funkci- [vajcarska se prili~no kasno industrijalizovala. od procesa lo i u BiH. A ra zlog je vrlo je dnos ta van. ra ci ji, va {oj dje ci ko ja da nas odras ta ju,
onisati i u BiH, ka`e u intervjuu za "Nezavisne" Me|utim, na{a prednost je bila sposobna radna odlu~ivanja Moderna [vajcarska nastala je 1848. godine osigurate dobru budu}nost. Znam da su mnogi
Tim Frej, generalni sekretar Demohri{}anske snaga, a to je ono {to krasi i sve narode biv{e na kon broj nih ra to va i nes ta bil nos ti. Bosanci i Hercegovci nestrpljivi. @ele brza rje-
narodne partije [vajcarske (CVP). Me|utim, on Jugoslavije. Novac je u [vajcarsku do{ao ugla- Ovaj model je sprije~io dalje ratove. {enja. Ali ponekad jednostavno nema brzih rje-
upozorava da u politici nema brzih rje{enja, do vnom iz Velike Britanije. [vajcarci se i danas Ma na di rek tne de mo kra ti je je da {enja.
kojih se dolazi samo dugogodi{njim rasprava- sje}aju engleskih investitora koji su tada politi~ke procese ~ini jako sporim. NN: Ako sam shvatio, Vi ste pobornik fe-
ma. investirali ovdje. Tako je po~ela industri- Prednost je da daje dr`avi vrhun- deralizacije BiH?
"Govorimo o dr`avi, a ne o partiji pokera. jalizacija [vajcarske. ski legitimitet. Jer, kada narod FREJ: Ja nisam mjerodavan govoriti va-
Ljudi u BiH trebaju snage da sjednu i da pa`lji- NN: Centralizacija ili decentra- di rek tno do ne se odlu ke, one ma kako vi treba da organizujete svoju dr`avu.
vo razmisle o svim aspektima kako bi na kraju lizacija BiH? Neki su protiv decen- budu prihva}ene. Ja sam uvje- Ali BiH je mlada kao samostalna dr`ava, a ta-
donijeli najbolje odluke", ka`e on. tra li za ci je jer ka `u da en ti te ti i ren, a to je moje li~no mi{lje- kve dr`ave imaju potrebu stvaranja vlastitog
NN: [vajcarski model organizacije je do- kantoni puno ko{taju. nje, da bi ele men ti di rek tne identiteta koji se sti~e samo kroz legitimitet
nekle primijenjen na BiH kroz Dejtonski FREJ: To izgleda kao instant rje- demokratije obogatili bh. politi- vodstva. A legitimitet se sti~e br`e ako se ljudi
spo ra zum. Me |u tim, skep ti ci ka `u da je {enje, a instant rje{enja nema. Postoje ~ki sistem jer oni prisiljavaju lju- direktnije uklju~e u dono{enje odluka. Recimo,
[vajcarska uspje{na dr`ava zato jer je boga- centralizovane dr`ave koje su veoma us- de na sa ra dnju. Di rek tna i Jugoslavija je bila federalna dr`ava. To je
demokratija prisiljava politi~are da model koji je prili~no poznat u politici. Ja li-
dobro razmisle {ta narod `eli, jer se ~no ne vidim nikakav problem u tome da BiH
narod o odlukama koje donesu poli- bude federalna dr`ava. Sa druge strane, meni
U [vajcarskoj nema "kraljeva" ti ~a ri mo `e izja sni ti di - su ja sne spe ci fi ~nos ti BiH. Vi sa da ima te
rektno, a narod ne OHR, koji upravlja zemljom. Ja jesam za di-
OO;!\ub!\wbk!dbs!tlv!•j!oj!ub!lp!vt!qkf!|opn!{f!nmkpn@ mora uvijek po- rektnu demokratiju, ali ja ne bih u BiH direk-
GSFK;!V!qswpk!mj!oj!kj!up!kf!qp!mj!uj!•lb!tub!cjm!optu/!Twj!ob!|j!jo!tuj!uv!. dr`a ti odlu ke tnu de mo kra ti ju uveo pre ko no }i. U ovom
dj!pobm!oj!plwj!sj!tv!qpt!ubw!mkf!oj!eb!ep!of!tv!tub!cjm!optu/!Of!nb politi~ara! trenutku u BiH potrebno je brzo djelovati, a to
#lsb!mkf!wb#!lp!kj!pemv!•v!kv!p!twf!nv/!Of!nb!cs{ji!pemv!lb/!J!up NN: Pos- nekad zna~i centralizovanija rje{enja. Evo vam
mkv!ef!qsj!tj!mkb!wb!eb!wp!ef!ejt!lv!tj!kf!p!twf!nv-!ep!jt!dsqmkj!wb!. to ji strah u kon kre tan pri mjer iz [vaj car ske. U ne kim
okb/!Qsj!tvt!uwp!wbp!tbn!tkf!eoj!db!nb!ob!lp!kj!nb!tv!qp!cj!kf!. BiH da bi stvarima i [vajcarska se pomalo udaljila od fe-
ej!mj!poj!lp!kj!tv!pt!ub!mj!{b!eokj!eb!tkf!ef!vt!qsb!wop!ob!twp!kjn uvo|enje deralizma, poput obrazovanja. Nema nikakvog
tup!mj!db!nb"!J!up!kf!pop!|up!eb!kf!mf!hj!uj!nj!ufu!kfs!ukf!sb!vtj!kb!. referendu- smisla da svaki kanton ima vlastite visoke {ko-
of!hmb!wf!ob!imb!}f!okf/!Jt!uj!ob-!up!ep!op!tj!pesf!}f!of!qp!. ma do - le i univerzitete. Nema smisla da zemlja sa se-
uf!|lp!~f-!bmj!v!jt!up!wsj!kf!nf!tf!qp!lb!{v!kf!eb!tjt!ufn velo do dam miliona stanovnika ima 26 univerziteta.
gvo!ldj!poj!|uf-!eb!po!j{okf!esv!kf!ep!csb!skf!|f!okb/! toga Mi smo to rije{ili kroz multilateralne ugovore
d a izme|u kantona, zna~i centralizovanije.

FORUM PLUS
Lb!lp!~f!ji!jnb!uj!lbe!twf Nj!tmjn!eb!jnb!np!j!qsf!wj!. Lbe!jo!tqf!lups!ep!}f!lpe Wj!|f!jo!tqf!ldj!kf!cj!ep!qsj!. Nb!|ub!~f!obn!wj!|f!jo!. Wp!mjp!cji!eb!wj!ejn!nf!up!ep!.
qb!sf!pep!|f!ob!qp!mj!uj!lv/ |f!jo!tqf!lup!sb-!uf!eb!of nf!of!v!sb!eokv!v!jo!tqf!ldj!. oj!kf!mp!j!wf!~fn!lwb!mj!uf!uv tqf!l up!s b-! oj! tb! pwjn mp!hj!kv!sb!eb!uji!ub!lp!{wb!oji!jo!.
Kako ko- Qp!mj!uj!•b!sj!usp!|f!ob!qv!up!. cj!wj!|f!usf!cb!mp!up!mj!lf!qb!sf kv-!po!gj!op!tkf!eof-!kb!nv aj!wp!ub!j!esv|!uwb-!v!up!of!. qpt!up!kf!~jn!of!np!af!np tqf!l up!s b/! Lb!l p! np!h v
mentari{ete wb!okb-!ip!uf!mf-!lv!qp!wj!ov usp!|j!uj!ob!benj!ojt!usb!dj!kv qp!tmv!ajn!qmkft!lb!wj!dv!j!tb!. nb!tv!nokf/!Qsp!cmfn!kf j{b!~j!oblsbk/!Lbe!cj!tf vpq!|uf!eb!usb!af!of!lb!lwf
~injenicu da bvub-!uf!mf!gp!of-!wj!lfo!ej!. wf~!eb!tf!vmp!af!v!of!|up mb!uv-!qp!tmjkf!up!hb!qp!qj!kf |up!esab!wb!j{!ewb!kb!op!wbd twf!pu!lsj!mp!|ub!kf!ef!np!j qmb!uf!j!{b!qp|!mkb!wb!okf!op!wji
RS nema df///!Po!eb!oj!ob!nb-!pcj!. pe!•f!hb!~f!twj!jnb!uj!lp!. qj!wp-!nb!mp!{b!wj!sj!v!lv!ij!okv- {b!of!lf!esv!hf-!of!qp!usf!. qj!kf!np-!qp!mp!wj!ob!obt!cj jo!tqf!lup!sb!lb!eb!kf!pwp!mj!lp
dovoljno in- •ojn!mkv!ej!nb!of!pt!ub!kf sjt!uj-!b!of!tb!np!jo!tqf!. j!lb!af!.!v!sf!ev!kf-!aj!wkf!mj/ cof!tuwb!sj!epl!pwj!qsb!wj ep!aj!wkf!mb!ofs!woj!tmpn" tnf!~b!v!qsp!eb!woj!db!nb!j
spektora ni qb!sb!{b!qmb!uv-!b!lb!np!mj lup!sj/ Blp!~f!ub!lwf!jo!tqf!lup!sf qsp!cmf!nj!•f!lb!kv!ob!twpk Cp!mkf!obn!kf!pwb!lp!eb lb!gb!ob!nb@
eb!tf!of!lj!op!wj!jo!tqf!lups Dragan, {b!qp|!mkb!wb!uj-!po!eb!kf!cp!mkf sfe/ oj!|ub!of!{ob!np/ kerum_77
u jednoj {b!qp!tmj/ Brod of!lb!pwj!tub!sj!pt!ub!ov-!cbs damir_kr david_32 @yahoo.com
oblasti? Karamarkovi}, ~v!{ob!uj!|ub!lp!kj!kf!ef!j!qj!kf/ @hotmail.com @gmail.com
Doboj Ugostitelj, Trebinje
 3. 6. 2009. tsjkfeb 15
ECONOMIST PARIS MATCH

Forum Poslovanje
u SAD
Povratak
Izabele A|ani

Press
TIMES Drugi okvir Pi{e:
Dragan JERINI]

Poku{ao da zaradi na BiH sa dva nivoa vlasti i Sarajevom kao

Mandelinoj sahrani glavnim gradom koji }e imati poseban status
sredstva kako da do|u do ekskluzi- politi~ka je platforma Zdravka Krsmanovi}a
vnih snimaka, neki ~lanovi porodice

Ra~unam na Vas
su me|unarodnim TV ekipama sami
ponudili pristup sahrani.
Mandla Mandela, koji je neda-
vnim op{tim izborima izabran za
poslanika vladaju}e stranke Afri-
~kog nacionalnog kongresa, na op-
tu`be o prodaji TV prava reagovao
a~elnik op{tine Fo~a Zdravko Krsmanovi} se ra di o "za ni mlji vom ~o vje ku ko ji ima {ta da

Ju`noafri~ka javnost ostala je u
{oku nakon {to je nekoliko dne-
vnih novina objavilo da je Man-
dla Man de la, unuk Nel so na
Mandele, poku{ao da unov~i dje-
dovu smrt tako {to je prodao TV
prava prenosa njegove sahrane.
Mandla Mandela je odmah de-
mantovao sve novinske natpise, a
prema nekima, navodno je ju`noa-
fri~ki javni emiter platio 230.000
funti za ekskluzivna prava prenosa
sahrane iz Mandelinog rodnog sela.
Biv{i predsjednik Nelson Mande-
la, koji sljede}eg mjeseca puni 91
godinu, posljednjih dana je prili~no
slab. Iako niko zvani~no ne pri~a o
njegovoj smrti, javna tajna je da je
oformljen komitet koji bi trebalo da
organizuje jednu od najve}ih sahra-
na koje je svijet ikada vidio.
Neki ~lanovi Mandeline porodice
i ranije su optu`ivani da iz svega po-
ku{avaju samo da izvuku finansij-
sku korist. I dok TV ku}e ne biraju
N
je prili~no burno. On je posljednje
novinske natpise nazvao briljantnom
la`i, a za sve okrivio novine koje,
prema njegovim rije~ima, "mogu da
pi{u {ta god `ele". Ina~e, Mandla
Mandela je zastupnik koji predstav-
lja selo Kunu, ina~e Mandelino ro-
dno selo gdje }e biti i sahranjen.
Jedan biv{i rukovodilac ju`noafri-
~kog javnog emitera SABC ka`e da
postoje i pisani dokazi da je SABC
Neki ~lanovi
Mandeline porodice i
ranije su optu`ivani
da poku{avaju samo
da izvuku
finansijsku korist
ve} ostavio sa strane novac za tzv.
Otvorenu
"Projekat M".
ameri~ku
Kada je rije~ o me|unarodnim TV
podr{ku
ku}ama, onda se i one bore za {to
u BiH dobio je
bolju poziciju pa su neke TV ku}e
jo{ samo Tihi}
~ak kupile i zemlji{te u Mandelinom
rodnom selu kako bi imali {to bolju
poziciju za postavljanje kamera.
ove sedmice vjerovatno je najsretniji politi-
~ar u BiH. ^ak i vi{e od Sulejmana Tihi}a,
koji je o~ekivano i zaslu`eno trijumfovao na
kongresu SDA.
Naime, ugledni dnevnik "The Times"
objavio je pri~u o Krsmanovi}u predstavlja-
ju}i ga kao novu politi~ku nadu za napa}enu, podije-
ljenu i siroma{nu dr`avu. Ne de{ava se svaki dan da
vas "Times" hvali i predstavlja kao jednog od budu}ih
klju~nih politi~kih aktera u dr`avi, pogotovo ne na~el-
nika neke male op{tine u BiH poznate po prelijepom
kanjonu Tare, zloglasnom zatvoru i u`asnim ratnim
zlo~inima.
Povod za tu pri~u britanski novinar je na{ao to-
kom posjete potpredsjednika D`ozefa Bajdena, kada
je protokol ameri~ke ambasade u Sarajevu Krsmano-
vi}a smjestio u prvi red parlamenta, istina na samom
kraju s lijeve strane. Nakon zavr{enog govora, drugi
~ovjek Bijele ku}e rukovao se sa svima u prvom redu,
a navodno je Krsmanovi}u jako stisnuo ruku i rekao
sasvim dovoljno glasno da ga ~uju sve do tre}eg reda
"Ra~unam na Vas". Takvu otvorenu ameri~ku podr{ku
u BiH dobio je jo{ samo Tihi} i to u klju~nom predi-
zbornom trenutku, kada mu je Bakir Izetbegovi} jako
duvao za vrat.
Taj zanimljivi izbor ameri~ke administracije,
skrojen u Sarajevu, po kojem budu}nost BiH pripada
ljudima poput Krsmanovi}a name}e i detaljniju politi-
~ku analizu lika i djela tog potpredsjednika Socijalisti-
ka`e".
Na prvi pogled, kada se Krsmanovi} pojavio u
Trebinju, moglo se naslutiti da se radi o netipi~nom
lokalnom politi~aru. Dovezao se u novoj slu`benoj,
tada veoma rijetkoj crnoj limuzini audi 6, s atrakti-
vnom saradnicom za piar odnose, obu~en u klasi~no
`utosme|e odijelo ispod kojeg je blje{tala fluorescen-
tna svijetlozelena kravata. Zajedno s njim uvodni~ari
su bili profesori Gajo Sekuli} i Slavo Kuki}, te [a-
hbaz D`ihanovi}, tada ~lan Stranke za BiH i potpred-
sjednik Federacije BiH.
Ali u~esnike, organizatore i prisutne gra|ane na
toj panel diskusiji nije {okirala njegova kravata, ve}
politi~ka platforma koju je to ve~e prvi put javno sa-
op{tio, a koja se bazirala na ukidanju entiteta.
"Sada{nja ustavna struktura BiH sa dva entiteta,
10 kantona i 125 op{tina je neracionalna, neefikasna i
ekonomski neodr`iva, te je treba promijeniti. Zala`em
se za BiH sa dva nivoa vlasti i Sarajevom kao gla-
vnim gradom koji }e imati poseban status i koji }e biti
definisan Zakonom o glavnom gradu. Prvi nivo vlasti
predstavljale bi op{tine sa znatno ve}im ovla{tenjima
koja bi na njih bila prenesena s entitetskog i kantonal-
nog nivoa, a sve u skladu sa Evropskom poveljom o
lokalnoj samoupravi. Da bi se ovo ostvarilo potrebno
je donijeti novi zakon o lokalnoj samoupravi na dr`a-
vnom nivou i zakon o raspodjeli sredstava prikuplje-
nih od poreza na dodatnu vrijednost - PDV-a, kojim
}e sredstva u zna~ajnoj mjeri biti usmjerena ka lokal-

STAV ~ke partije.

Pi{e:
Bojana VU^ENOVI]
Hitnoj treba ljekar
Slu`ba hitne pomo}i u domovima zdravlja obi~no slu`i da {to
br`e budu zbrinuti hitni pacijenti, i to bi trebalo da bude osnovna
funkcija svake takve slu`be, ali, na`alost, stanje na terenu i nije
ba{ tako.
Ako pacijent do|e u Hitnu s nesnosnim bolovima i ako mu tu
ka`u da nemaju ljekara i da ide na pregled kod porodi~nog do-
ktora, ~emu onda uop{te slu`i ta ista hitna pomo}, u kojoj u toku
dana rade samo medicinske sestre?!
^injenica da u Slu`bi hitne pomo}i u Kotor Varo{u doktor ne
radi po danu ve} dolazi samo u no}nu smjenu, a hitni pacijenti
moraju ~ekati na pregled kod porodi~nog doktora, gdje su ina-
~e ogromne gu`ve i gdje uvijek u
redu stoji po 20 ljudi, dovoljno
^emu
govori sama za sebe i tu nije po-
slu`i Hitna trebno ni{ta posebno komentari-
pomo} u kojoj
sati.
u toku dana Ru ko vod stvo ove zdrav stve ne
rade samo sestre
ustanove ovakvu situaciju pravda
time da porodi~ni doktor radi i
drugu smjenu i da tako pacijenti imaju ~itavo vrijeme doktora na
raspolaganju, dodaju}i da je to najbolje za pacijente, bez obzira
na to {to su redovi ~ekanja kod porodi~nog svakodnevica i {to u
tom istom redu moraju ~ekati i hitni pacijenti.
U nadle`nom ministarstvu ka`u da su, prema zakonu, zdrav-
stvene ustanove du`ne pru`ati zdravstvenu za{titu u toku 24 ~asa
i da su za nepru`anje hitne medicinske pomo}i predvi|ene kazne
od 1.000 do 15.000 maraka, pa ostaje da vidimo da li }e se situ-
acija u navedenom slu~aju promijeniti nabolje.
Politi~ki uspon ovog pedesetdvogodi{njeg gra|e-
vinskog in`enjera po~eo je tamo negdje poslije 2000.
godine, kada je imenovan za zamjenika ministra sao-
bra}aja i veza u Vladi RS. Nakon nekoliko razaraju-
}ih podjela me|u socijalistima stao je na stranu
sada{njeg predsjednika Petra \oki}a, a ovaj ga je za
to nagradio funkcijom potpredsjednika stranke i kan-
didaturom za na~elnika Fo~e na lokalnim izborima
2004. godine.
Pobjedu je tada ostvario zahvaljuju}i koalici-
onom dogovoru sa SNSD-om, po kojem su socijalisti
trebali da podr`e kandidata SNSD-a na lokalnim
Sarajevo
je Krsmanovi}u izborima 2008. godine. Naravno, ubrzo nakon pobje-
bli`e i da uslijedio je o{tar razlaz sa lokalnim SNSD-om, te
geografski je Krsmanovi} gotovo tri godine vladao Fo~om, a da
i politi~ki pri tome nije imao podr{ku Skup{tine op{tine. Na pro-
{logodi{njim izborima za na~elnika ubjedljivo je po-
bijedio, ali uz punu podr{ku bo{nja~kih politi~kih
partija.
Petar \oki} je zaslu`an i za medijsku promociju
Krsmanovi}a, jer navodno nije `elio da se stekne uti-
sak da on diktatorski vlada partijom nastalom na osta-
cima nekada{nje ekspoziture Socijalisti~ke partije
Srbije u Republici Srpskoj. Mora se priznati da je tu
{ansu vje{to iskoristio.
Tamo negdje krajem aprila 2005. godine "Ne-
zavisne" su organizovale zajedno sa [vajcarskom
kancelarijom za razvoj (SDC-om) jedan od okru-
glih stolova na temu "Budu}nost Ustava BiH" u
Trebinju i pozvale su Petra \oki}a da u~estvuje.
Me|utim, \oki}u se ba{ i nije putovalo tada u Tre-
binje, te je preporu~io novoizabranog na~elnika Fo-
~e i potpredsjednika partije do tada veoma malo
politi~ki prepoznatljivog Krsmanovi}a, rekav{i da
noj samoupravi. Drugi nivo vlasti je dr`avni nivo koji
BiH kao svaka normalna dr`ava treba da ima ukoliko
ho}e da bude primljena u ~lanstvo Evropske unije i
odbrambene evroatlantske strukture. Bez ovog cilja
BiH nema budu}nost i sve {to predstavlja prepreku na
tom cilju treba, ~im prije, eliminisati. Kakvo }e biti
ustrojstvo BiH izme|u op{tinskog nivoa vlasti i dr`a-
vnog nivoa vlasti treba da odlu~e stanovnici svake op-
{tine referendumom u koji organizacioni oblik ho}e
da se priklju~e zavisno od njihovog interesa", rekao je
tada gotovo u jednom dahu Krsmanovi}, ostavljaju}i
ostale uvodni~are bukvalno bez teksta, {to je veoma
te{ko s obzirom na to da se radi o profesionalnim de-
mokratima Kuki}u i Sekuli}u.
[ahbaz D`ihanovi} tiho, gotovo ne~ujno je upi-
tao: "A ko vam je ovaj? Ja ovo ne smijem re}i ni u
Sarajevu, a pogotovo ne u Trebinju".
Tako je po~elo. Krsmanovi} se i dalje dr`i te tada
izgovorene politi~ke platforme, iako je ona u potpunoj
suprotnosti sa zvani~nom politikom koju zastupa So-
cijalisti~ka partija.
Danas je Krsmanovi} glavni oponent svom neka-
da{njem politi~kom za{titniku Petru \oki}u, kojeg
poku{ava sru{iti sa ~ela partije. Vjerovatno }e u tome
i uspjeti jer je \oki}u najja~a partijska infrastruktura
okrenula le|a, a ona je upravo u Fo~i i Tesli}u, gdje je
kon tro li {e biv {i na ~el nik Ra de Pa vlo vi}, gla vni
Krsmanovi}ev saveznik.
Stoga je potpuno u pravu novinar "Timesa" kad
zaklju~uje da bi Krsmanovi} kao predsjednik partije,
pa bila ona i mala kao {to je Socijalisti~ka, u{ao u
utrku za premijera RS sa Miloradom Dodikom. Ra~u-
naju}i zasad na bezrezervnu podr{ku Amerikanaca,
ali i Sarajeva koje mu je geografski i politi~ki puno
bli`e od Banjaluke.
16 tsjkfeb!3. 6. 2009.

Kantonalni sud Tuzla

Hronika izrekao presudu Tomislavu

Petrovi}u iz Lipnice

Poginuo stolar Policijski

bilten
Povrije|eni
ubici 40
u eksploziji Jasmina [ARAC
Tomislav
plinske boce TUZLA - Tomislavu Petrovi}u, {esto-
Petrovi}
na izricanju
rostrukom ubici iz Lipnice, kod Tuzle, ju~er presude u
TUZLA - Nekoliko osoba Kantonalnom
lak{e je povrije|eno u po`a- je u Kantonalnom sudu Tuzla izre~ena ka- sudu
ru koji je u ponedjeljak na- zna zatvora od 40 godina i obavezno psihi- FOTO NN
Automobil ve~e izbio u ugostiteljskom jatrijsko lije~enje.
nakon sudara
objektu "Taxi" vlasnika S.H. Ovo je prva maksimalna zatvorska kazna
zavr{io na njivi izre~ena u sudovima u BiH, a koju predvi|a
FOTO NN iz Klokotnice, op{tina Doboj
Istok. Zakon o krivi~nom postupku.
PRIJEDOR - ^etrdesetrogodi{- ~i} (50) ~ija se ku}a nalazi u nepo- U po`aru koji je izbio na- Petrovi} je osu|en na ukupno 150 godina i
nji Enes Sarhatli}, mje{tanin Sta- srednoj blizini mjesta gdje se dogo- kon eksplozije plinske boce tri mjeseca zatvora za {est ubistava, poku{aj
rog Maj da na kod San skog dila ova tragedija. lak{e tjelesne povrede zado- ubistva i o{te}enje tu|e stvari, po~injenih 29.
Mosta, poginuo je u saobra}ajnoj On i ostali mje{tani ka`u da su bi li su J.H. (32) iz Te{ nja, maja pro{le godine u zaseoku Trstje, u Lipnici,
nesre}i ju~e oko 11.45 na magis- odmah o slu~aju obavijestili policiju, M.S. (18) i F.S. (21) iz Svje- a odlukom Sudskog vije}a, kojim je predsje-
tralnom putu Prijedor - Sanski koja se ubrzo pojavila na licu mjesta. tli}e, te R.S. (18) i E.M. (18) davala Fetija Pa{i}, odre|ena mu je jedinstve-
Most u mjestu Zecovi. Gruji~i} isti~e da su saobra}ajne ne- iz Klokotnice i B.M. (19) iz na kazna dugotrajnog zatvora od 40 godina.
U trenutku nesre}e Sarhatli} je sre}e ~este na ovoj dionici puta. Gra~anice. Mjera obaveznog lije~enja mu je
upravljao automobilom pasat trojka "Ovdje voza~i, bilo da upravljaju Po`ar se pro{irio i na su-
koji se kretao iz pravca Prijedora, automobilom ili motociklom razvi- sjedne objekte, krov frizer-
kada se nakon preticanja direktno jaju strahovite brzine koje su obi~no Zadovoljan sam presudom i
skog sa lo na "Ame la"
sudario s kamionom mercedes, vla- vlasnika I.H. i krov trgovin- sada idem na polaganje maturskog
sni{tvo MD "Mint" iz Mrkonji} ske radnje "Euro plod" vla- ispita, izjavio sin ubijenih
Grada koji se kretao iz pravca San- Nakon preticanja
direktno se sudario s snika O.A.
skog Mosta, a za ~ijim je upravlja- Po `ar su lo ka li zova li pri -
~em bio Ste van Ani ~i}. Vo za~ kamionom izre~ena jer je opasan za okolinu.
padnici Vatrogasne jedinice
kamiona i njegov suvoza~ nisu po- Gra~anica. Pe tro vi} je 29. ma ja oko se dam sa ti u
vrije|eni. kobne i za njih i za ostale u~esnike O do ga |a ju je upo znat gradskom autobusu sa dva hica ranio voza~a
Kako pri~aju o~evici nakon suda- u prometu. Mnogo puta smo nadle- kantonalni tu`ilac, a uvi|aj Mursela ^oli}a, onda ubio putnike Niku i Ma-
ra, auto mo bil ko ji je bu kval no `ne upozoravali na opasnu dioni- je u toku. (Fena) ru Petrovi} i Dragicu Markanovi}, a potom je
odba~en s magistrale zavr{io je po- cu", ka`e Gruji~i}. u ku}i ubio Ivu Markanovi}a, te supru`nike
tpuno uni{ten u obli`njoj njivi. Nezvani~no saznajemo da je smr- Miju i Kaju Petrovi}.
"Istr~ao sam iz ku}e i vidio kami- tno stradali Sarhatli} neposredno Najve}a pojedina~na kazna odre|ena mu
on koji je stajao u blizini, a na njivi prije nesre}e boravio u povratni- Pritvoreni je za ubistvo Nike Petrovi}a i to 40 godina za-
potpuno slupan automobil. Kada ~kom selu ^arakovo, gdje je ugo- osumnji~eni tvora, dok mu je za ostalih pet `rtava izre~eno
sam pri{ao, ugledao sam mrtvog vo rio ne ke po sla ve oko izra de po 20 godina.
~ovjeka u automobilu punom krvi stolarije koju je pravio po narud`bi
za ubistvo Za poku{aj ubistva voza~a grad-
sa isje~enim vratom i smrskanom mu{terija. Sejdinija skog autobusa dobio je 10 godina zatvorske
lobanjom", svjedo~i Ranko Gruji- D.K. kazne, a za o{te}enje automobila ro|aka Mir-
SA RA JE VO - Kan to nal ni ka ^ani}a u Srednjoj Lipnici, u koji je ispalio
sud u Sarajevu odredio je ju~e vi{e hitaca prije nego {to je uhap{en, izre~ena
U pritvoru zbog droge jednomjese~ni pritvor Rukiji
Sejdini i Bajramu Ra{itiju, osu-
mu je kazna od tri mjeseca zatvora.
"Od po~etka sam vjerovao da }e biti ova-
SARAJEVO - @eljku Smoljanu, Aleksandru Todorovi}u i Vesku mnji~nima za ubistvo Hamze
Gruba~u, osumnji~enim za organizirani kriminal i neovla{teni promet Sejdinija (75).
opojnim drogama, Sud BiH ju~er je odredio jednomjese~ni pritvor. Oni su osumnji~eni da su u
Iz Suda su naveli da je Tu`ila{tvo u svom zahtjevu za odre|ivanje pritvora subotu u Sarajevu ubili Sejdini- Oru`ana plja~ka u naselju Obili}evo u Banjaluci
istaklo da je Smoljan u Crnoj Gori, ja, ispaliv{i mu tri hica iz pi{to-
Smoljan ugovorio
kupoprodaju droge u
Crnoj Gori
kod njemu poznatih osoba, ugovorio
kupoprodaju i isporuku marihuane i
kokaina, koju je 21. januara 2009.
godine prebacio u BiH.
lja u glavu i stomak.
Ubijeni je ina~e bio suprug
osumnji~ene Rukije, a motiv
ovog zlo~ina najvjerovatnije je
Iz Rajfajzen banke
"Tu`ila{tvo BiH navodi da je osu-
mnji~eni Todorovi} zajedno sa Smoljanom i drugim osobama dogovorio
prebacivanje 10 kilograma opojne droge marihuana, tipa skank, iz Crne Go-
re u BiH", navodi se u saop{tenju.
bio plan Sejdinijeve i Ra{itija
da se domognu stana `rtve.
A.S. ukrali 45.600 KM je ju~e iz banjalu~ke policije.
FOTO M. RADULOVI]

Sud je pritvor osumnji~enima odredio zbog sumnje da bi osumnji~eni bo-
ravkom na slobodi mogli ometati tok krivi~nog postupka uticajem na svje-
doke, sau~esnike i prikriva~e.
Poginuo za volanom
ukradenog audija
ZE NI CA - Er din Be ga no vi}
(27) iz Zenice poginuo je ju~e u
saobra}ajnoj nere}i na putu M-
17, u mjestu Ograjina, op{tina
@ep~e.
On je upravljao vozilom audi A6
vlasni{tvo Antona Bulaji}a iz `epa-
~kog sela Orahovica, koje je prije
toga ukrao.
Kako su u MUP-u ZDK potvrdili,
Bulaji} je u ponedjeljak u 23.55 te-
lefonom Policijskoj upravi @ep~e
prijavio kra|u audija, a ve} nakon
desetak minuta, ta~nije u 00.05 po-
licija je dobila dojavu da se u mjes-
tu Ograjina nalazi slupano vozilo.
"Izlaskom na lice mjesta zate~eno
je vozilo koje odgovara opisu koji
D.Mu.
nam je dao Bulaji}. Na voza~evom
mjestu nalazilo se lice koje kod sebe
nije posjedovalo nikakvu dokumen-
taciju", kazao je policijski inspektor
koji je prisustvovao uvi|aju.
Kod Beganovi}a su policajci pro-
na{li ve}u koli~inu novca, kao i
specijalni alat za obijanje i stavlja-
nje u pogon vozila.
"Pretpostavlja se da je voza~ u
krivinu u{ao velikom brzinom i da
je usljed vremenskih neprilika i po-
kislog kolovoza izgubio kontrolu
nad vozilom", kazao nam je policij-
ski izvor.
Poginuli Beganovi} vi{estruki je
povratnik u izvr{enju krivi~nih djela.
A.M.
Iza re{etaka
zbog 29
provala
BA NJA LU KA - Osno vni
sud u Banjaluci odredio je ju-
~e jednomjese~ni pritvor Lju-
ben ku Pe ja no vi }u iz
Banjaluke, osumnji~enom za
29 provala u kojima je ukrao
zlatni nakit i novac u vrije-
dnosti od 37.700 maraka.
Pejanovi} je uhap{en pro{le
se dmi ce, a na te ret mu je
stavljeno 29 provala u ku}e i
stanove na podru~ju Banjalu-
ke.
Pejanovi} je uz pomo} paj-
sera lomio brave na ku}ama i
stanovima odakle je krao vre-
dniju robu, uglavnom zlatni
nakit i novac "zaradiv{i" na
svim pro va la ma uku pno
37.680 maraka.
N.M.
N. MORA^A
BANJALUKA - Trojica maskiranih razbojnika,
naoru`anih pi{toljima, oplja~kali su u ponedjeljak
poslijepodne Poslovnicu Rajfajzen banke u banjalu-
~kom naselju Obili}evo i ukrali 45.600 maraka, pot-
vr|eno je ju~e iz banjalu~ke policije.
Oru`ana plja~ka odigrala se oko 17.50 u Ulici Ste-
pe Stepanovi}a, a prema informacijama iz policije, plja-
~ka{i su bili maskirani "fantomkama".
Izvor "Ne za vi snih" blizak istrazi pot-
vrdio je ju~e da su nepun ~as nakon plja~ke u zgradu
policije privedene ~etiri osobe, koje su nakon saslu{anja
pu{tene na slobodu.
"Ulaskom u prostoriju banke jedan izvr{ilac je od
radnika Agencije za obezbje|enje 'Alarm vest' oduzeo
pi{tolj CZ 99, dok su druga dvojica izvr{ilaca uz prije-
tnju oru`jem od radnica banke ukrali novac", saop{teno
"Nezavisne" saznaju da je kompletnu plja~ku nad-
gledala i obezbje|ivala jo{ jedna osoba, za kojom se ta-
ko|e intenzivno traga.
Uvi|aj nakon oru`ane plja~ke obavljen je u
prisustvu de`urnog tu`ioca, koji je naredio da se predu-
zmu sve istra`ne radnje, te izuzmu prona|eni dokazi, a
sve kako bi se prona{li razbojnici.
"Policija je nedugo nakon plja~ke dobila dojavu da
su primije}ene ~etiri osobe kako utr~avaju u jednu od
zgrada, nedaleko od mjesta gdje se dogodila plja~ka",
ispri~ao je izvor "Nezavisnih".
Policija odmah privela
~etvoricu mladi}a, ali je utvr|eno
da to nisu plja~ka{i
O~evici akcije u banjalu~kom naselju Obili}evo is-
pri~ali su ju~e da su u ponedjeljak oko 18.30 u ovom
naselju primijetili ve}i broj policijskih vozila.
"Nismo znali {ta se de{ava. U nekoliko
minuta ispred zgrade u Ulici Marka Kraljevi}a pojavili
su se policajci koji su bili maskirani. Nekoliko trenutaka
kasnije izveli su ~etvoricu mladi}a, strpali ih u vozila i
oti{li", ispri~ala je jedna od o~evidaca policijske akcije.
Nakon saslu{anja privedenih momaka utvr|eno je
da nisu oni izvr{ili razbojni{tvo i pu{teni su ku}i.
 Hronika
[estorostrukom
godina zatvora
Ovo je prva maksimalna zatvorska kazna
izre~ena u sudovima u BiH, a koju predvi|a
Zakon o krivi~nom postupku
kva presuda. Sada mi je mnogo lak{e, iako
sam ve} ranije odlu~io da se izolujem od sve-
ga i da idem dalje, da zavr{im {kolu i u~inim
ne{to u svom `ivotu. Zadovoljan sam presu-
dom i sada idem na polaganje maturskog ispi-
ta", izja vio je Ran ko Pe tro vi} (18), sin
ubijenih Nike i Mare Petrovi}.
Tomislav Petrovi} je bio podvrgnut ~etiri
vje{ta~enja kako bi se utvrdio stepen njegove
ura~unljivosti - dva puta u Tuzli, te u Sarajevu
i Banjaluci.
Prvo vje{ta~enje je proveo tuzlan-
ski tim na ~elu s Alijom Sutovi}em, koji je Pe-
tro vi }a pro gla sio bi tno sma nje no
ura~unljivim, dok su sarajevski vje{taci na ~e-
lu sa Slobodanom Logom, te banjalu~ki, na
~elu s Milanom Stojakovi}em ubicu proglasili
neura~unljivim jer boluje od {izofrenije. Tu-
zlanski tim ljekara na ~elu s Nusretom Prohi-
}em ni je bio je din stven u ocje nu
ura~unljivosti.
Sutkinja Pa{i} je ju~e kazala da su se kod
odlu~ivanja vodili rezultatima prvog vje{ta~e-
nja, jer je ura|eno neposredno nakon zlo~ina.
Pre ma Su to vi }e vom mi{ lje nju,
koje je Sud prihvatio, Petrovi} boluje od de-
presivne psihoze, {to je te{ka du{evna poreme-
}enost, ali da je bio djelimi~no sposoban da
shvati zna~aj svojih djela i upravlja svojim
postupcima, te da se mogao oduprijeti slu{nim
halucinacijama koje su mu davale upute da
ubija.
Petrovi} je u toku istrage i vje{ta~enja tvr-
Adisa Lasta poku{ala izvr{iti samoubistvo u Sarajevu
Presjekla arteriju kod crkve
FOTO N. UGLJE[A
A. SORGU^
SA RA JE VO - Adi sa Las ta (48),
dr`avljanka BiH i SAD, poku{ala je ju~e
ujutro u Sarajevu izvr{iti samoubistvo
prerezav{i arteriju na ruci, potvr|eno je
ju~e iz MUP-a Kantona Sarajevo.
Policija je oko 8.40 obavije{tena da se
kod katoli~ke crkve Presvetog trojstva u
Ulici Zmaja od Bosne nalazi nepomi~na
`enska osoba.
Lastu je, kako le`i u krvi pored vrata
crkve, kroz prozor @upnog ureda vidjela
Janja Tuni}, ~asna sestra.
Sva je bila krvava i
nepomi~no je le`ala, kazala
~asna sestra koja je
prva primijetila Lastu
"Vidjela sam kako krvava dje-
vojka le`i ispred sakristije crkve. Odmah
sam pozvala policiju, jer joj nisam smjela
prilaziti", kazala je Janja Tuni}.
Policija i Hitna pomo} brzo su do{li i
odvezli `enu.
"Oko nje su bile lokve krvi. Pored nje
sam vidjela samo torbu i ki{obran i sve je
bilo krvavo. To je bilo stra{no vidjeti, mi-
dio da su ga glasovi u stomaku tjerali da ubija
ro|ake i kom{ije, a potom i da sebi oduzme `i-
vot, {to je i poku{ao u zgradi MUP-a TK na
dan hap{enja.
Me|utim, porodice ubijenih `rtava su u
proteklih godinu dana ukazivali da je Petrovi}
simulirao {izofreniju, jer je poku{avao da u
Hrvatskoj, gdje je radio kao elektri~ar, dobije
invalidsku penziju. Tvrde da je za svaku od
{est `rtava, u koje je ispalio ukupno 22 hica,
imao motiv, te da je sa svima i prije masakra
bio u sukobu.
Marko Markanovi} iz Trstja ju~e
je kazao da no} uo~i objavljivanja presude ni-
je mogao oka sklopiti.
"Sada }e se u Trstju mnogo lak{e `ivjeti,
jer znamo da ne}e tako brzo iza}i na slobodu",
istakao je Markanovi}.
Rifat Konji}, Petrovi}ev advokat, izjavio
je da }e se `aliti na sudsku odluku, jer je u ob-
zir uzeto samo vje{ta~enje tima na ~elu s ne-
urop si hi ja trom Su to vi }em, ko ji je tri pu ta
mijenjao mi{ljenje.
Kantonalni tu`ilac Stjepan ]a}i}
je istakao da }e Kolegij Kantonalnog tu`ila{-
tva Tuzla razmatrati sudsku presudu i odlu~iti
o eventualnom podno{enju `albe.
Do presude Petrovi}u najve}a zatvorska
kazna u BiH je bila izre~ena Muameru Topalo-
vi}u iz Otele`ana, kod Konjica, koji je u martu
2003. godine nakon priznanja krivice za ubis-
tvo tro~lane porodice An|eli}e iz Kostajnice
osu|en na 35 godina robije.
slila sam da }u do`ivjeti {ok. Sva je bila
krvava i nepomi~no je le`ala, jedino sam u
ratu vi|ala takve slu~ajeve", ispri~ala je
~asna sestra.
Povrije|enoj je ljekarska pomo} uka-
zana u Op}oj bolnici "Prim. dr Abdulah
Naka{", gdje je zadr`ana na daljem lije~e-
nju.
De`urni ljekar Elma Vukoti}
potvrdila je da je Lasta prerezala arteriju
na lijevoj nadlaktici tupim predmetom, te
da je izjavila da je poku{ala izvr{iti samo-
ubistvo.
"Do{lo je do te{kog iskrvarenja, izgu-
bila je dosta krvi. Odmah smo je operisali i
za{ili joj arteriju", kazala je doktorica.
Dodala je da pacijentica nije u `ivo-
tnoj opasnosti i da je svjesna, ali da zbog
operacije nije u potpunoj mogu}nosti da
komunicira.
U po li ci ji nam ju ~e ni su mo gli re }i
zbog ~ega je Lasta poku{ala izvr{iti samo-
ubistvo, a kako sazajemo, ona je u te{kom
psihi~kom stanju.
Na licu mjesta ju~e smo zatekli
radnike Komunalnog preduze}a "Rad", ko-
ji su spirali krv ispred crkve.
Jedan od radnika nam je kazao da su
vrata sa stra`nje strane crkve, kao i otira~
koji je bio ispred vrata bili krvavi. Tragovi
krvi bili su i na travi.
3. 6. 2009. tsjkfeb 17
Vijesti
Iz ku}e ukrali
20.000 KM
u{te|evine
PRIJEDOR - Prijedorska po-
licija traga za lopovima koji su
prekju~e od 11.20 do 12.30,
provalili u porodi~nu ku}u su-
pru`nika Irene i Predraga Mi-
jatovi}a u naselju Puharska i
ukrali 20.000 maraka u{te|e-
vine.
Irena Mijatovi} pri~a da su lo-
povi u njenu ku}u provalili na-
kon {to su skinuli prozorsko
staklo na kupatilu.
"Oni su u ku}u upali u trenut-
ku kada niko od uku}ana nije
bio u njoj. Ispreturali su nam
sav namje{taj, a novac su pro-
na{li u regalu u dnevnoj sobi
gdje ina~e ostavljamo u{te|evi-
nu. ^ak su uzeli i d`eparac koji
smo suprug i ja ostavili na{oj
djeci koja idu u {kolu", ka`e
Mijatovi}eva.
Kada im se sin vratio iz {kole,
zatekao je haos u ku}i i ispretu-
ra no po ku} stvo o ~e mu je
odmah obavijestio roditelje.
D.K.
Izvje{taj
zbog prijetnji
odbornici
TREBINJE - Pripadnici Poli-
cijske stanice Ljubinje su podni-
je li iz vje {taj tre binj skom
Okru`nom tu`ila{tvu protiv Si-
ni{e [u{i}a (27) iz Ljubinja
zbog postojanja osnova sumnje
da je prijetio Silviji Vujovi}, ne-
zavisnoj odbornici iz Ljubinja,
kao i njenoj maloljetnoj k}erki.
[u{i}a sumnji~e da je 17. ma-
ja ove godine telefonom uputio
vi{e prijete}ih poruka Vujovi}e-
voj i njenoj k}erki.
Prema tvrdnjama Vujovi}eve,
koja je donedavno kao odbornik
SO Ljubinje ispred nacionalnih
manjina djelovala pri Klubu
SDS-a, sve je po~elo nakon {to
je ostala uzdr`ana prilikom gla-
sanja o izvje{taju o radu na~el-
nika Veska Budin~i}a. Ona je
kazala da joj se poslije toga [u-
{i} najprije prijateljski obra}ao,
a onda joj po~eo upu}ivati prije-
tnje. Vujovi}eva je istakla da je
o~ekivala ovakav ishod istrage
jer je vrlo brzo nakon prijete}ih
poruka, u kojima su pominjani
smrt i silovanje, saznala ko stoji
iza svega.
"Zadovoljna sam policijskom
istragom i njihovom blagovre-
menom i profesionalnom reakci-
jom, a nakon toga nisam imala
vi{e ni prijetnji", navela je ona.
U CJB Trebinje ju~e nisu `e-
ljeli dati vi{e podataka o ovom
slu~aju.
V.D.
Uhap{en
provalnik
LA KTA [I, GRA DI [KA -
Miralem Obi} (22) iz Dubrava,
kod Gradi{ke, uhap{en je ju~e
zbog sumnje da je na podru~ju
Gradi{ke i Lakta{a po~inio uku-
pno 17 te{kih kra|a.
Obi} je tokom kriminalisti~ke
obrade priznao sve kra|e, a za-
tim je predat u nadle`nost ba-
njalu~kog Okru`nog tu`ila{tva.
Do zaklju~enja ovog broja de-
`urni tu`ilac nije zavr{io saslu-
{a nje i ni je po zna to da li je
stavljen prijedlog da osumnji~e-
nom provalniku bude odre|en
pritvor.
N.M.
18 tsjkfeb!3. 6. 2009.
Region
Jelin~i}: Crta}emo
nove granice
na tlu biv{e SFRJ
BE^ - Lider Slovena~ke naci-
onalne stranke Zmago Jelin~i~
ocijenio je da je njegov prijedlog
novog crtanja granica na tlu biv-
{e Jugoslavije od koristi i za Srbi-
ju, a ne samo za Sloveniju, koja
ima te ri to ri jal ni pro blem s
Hrvatskom.
Jelin~i} je rekao da je njegova
stranka pokrenula inicijativu kod
slovena~ke vlade, ali i kod Savjeta
Evrope i drugih evropskih instituci-
ja, da se organizuje me|unarodna
mirovna konferencija kako bi se ko-
na~no stavila ta~ka na me|udr`avne
Avnojevske
granice su
nepostoje}a kategorija,
smatra Jelin~i}
granice, jer takve konferencije za-
pravo nije ni bilo.
"U~estvovale bi sve biv{e jugo-
slovenske republike, osim Makedo-
ni je, ko ja ni je bi la obu hva }e na
ratom devedesetih, kao ni Kosovo,
koje je unutra{nje pitanje Srbije. Pa-
ra lel no }e mo or ga ni zo va ti u
Br~kom drugu me|unarodnu kon-
ferenciju o sukcesiji Jadranskog
Protojerej Peranovi}
ne ide u pritvor
je smijenjen sa mjesta upravnika i vi{e ne boravi u Crnoj Reci. Sudsko vije-
}e, tako|e, smatra da ne}e uticati na svjedoke, jer je u toku istrage priznao
da je koristio batine kao metod.
Peranovi} je smijenjen
sa mjesta upravnika
Centra Crna Reka
nislavu Peranovi}u i njegovom pomo}niku Nemanji Radosavljevi}u koji se
sumnji~e za nasilje u Centru Crna Reka.
Aliba{i} je izjavio da }e o `albi odlu~iti Okru`ni sud u Novom Pazaru.
On je kazao da je Sudsko vije}e Op{tinskog suda u Tutinu ju~e donijelo
rje{enje kojim je odbilo njegov zahtjev da se odredi pritvor Peranovi}u i Ra-
dosavljevi}u. Aliba{i} je objasnio da je zahtijevao pritvor za Peranovi}a i
Radosavljevi}a jer postoji mogu}nost da uti~u na tok istrage i svjedoke, kao
i da mogu da ponove krivi~no djelo.
Op{tinsko javno tu`ila{tvo u Tutinu nedavno je podnijelo zahtjev za spro-
vo|enje istrage protiv Peranovi}a i Radisavljevi}a zbog sumnje da su po~i-
nili krivi~na djela zlostavljanja i mu~enja. (B92)
mora i pitanja dr`avnih granica. Iz
svake republike bila bi po dva refe-
rata na ovu temu", objasnio je.
Na pitanje ko se odazvao njego-
vom pozivu Jelin~i} je odgovorio
da trenutno spisak u~esnika nije ko-
na~an, ali da zna da }e do}i pred-
sta vni ci iz Srbi je, Re pu bli ke
Srpske, Crne Gore i, naravno, Slo-
venije. "Avnojevske granice su ne-
pos to je }a ka te go ri ja, jer ni na
Prvom, ni na Drugom zasjedanju
AVNOJ-a nikada nijedna rije~ nije
progovorena o pitanju granica. Sve
granice unutar biv{e Jugoslavije bi-
le su administrativne i nisu nikada
bile odre|ene prema nekom me|u-
republi~kom i me|unarodnom ugo-
voru, ve} su bile rezultat dogovora
komunisti~kih vo|a", isti~e on. Na
konstataciju da je Badinterova ko-
misija zauzela stav da se SFRJ mo-
`e raspadati po administrativnim
linijama republika, ukazao je da je
ta komisija bila vremenski ograni-
~ena i nije bila arbitrarni organ.
"Uvijek je pametno da se udru`ite
protiv zajedni~kog neprijatelja, a to
je Hrvatska koja ima grani~ne spo-
rove sa svima. I sa Slovenijom, i sa
Srbijom, i BiH i Crnom Gorom",
ka`e Jelin~i}. (Agencije)
TUTIN - Op{tinski sud u
Tutinu nije uva`io prijedlog
op{tinskog tu`ioca iz Tutina
da se odre di pri tvor ocu
Branislavu Peranovi}u.
Tro~lano vije}e Op{tinskog
suda smatra da nema osnova
za odre|ivanje pritvora, jer
Peranovi} ne mo`e da ponovi
isto djelo, s obzirom na to da
Op{tinski tu`ilac u Tutinu
Hazbija Aliba{i} ulo`io je `al-
bu na odluku Vije}a tutinskog
Op{tinskog suda kojom nije
prihva}en njegov zahtjev da se
odredi pritvor protojereju Bra-
Alesandro MEROLA,
ambasador
Italije u Srbiji
Diplomate su sa~injene od
mjesta u kojima su slu`bovali,
tako da sam ja sada pomalo i Srbin.
Zabio se u tunel
i izgorio
LBS!MP!WBD!.!Obk!nb!okf!kf!eob
ptp!cb!tnsuop!kf!tusb!eb!mb!v!tbp!.
csb!~bk!opk!of!tsf!~j!jt!qsfe!uv!of!mb
#Twf!uj!Nbs!lp#-!ob!bvup!qv!uv![b!.
hsfc!.!Tqmju/
Srednjo{kolci Of!tsf!~b!tf!ep!hp!ej!mb!lb!eb!kf
izboli vr{njaka bvup!np!cjm-!wp!{f!~j!v!tnkf!sv!Sj!kf!.
PRI[TINA - Leutrim Halimi
lf-!veb!sjp!v!qp!uqps!oj!tuvc!ob
vmb!{v!v!uv!ofm/!P•f!wj!dj!tv!qpu!.
(19) iz Pri{tine preminuo je od
posljedica povreda zadobijenih
wsej!mj!eb!tf!bvup!np!cjm!mfltvt!{b!.
mf!ujp!v!{je!qp!sfe!uv!of!mb-!uf!tf
u obra~unu u kojem ga je jedan penbi!j!{b!qb!mjp/!)Bhfo!dj!kf*!
od njegovih vr{njaka izbo no-
`em.
Kosovska policija uhapsila je
18-godi{njeg A.B., dok su dvo-
jica njegovih vr{njaka B.M. i
L.B. i dalje u bijegu. Slu`benih
podataka o uzroku sukoba jo{
nema. Zna se da su se polaznici
srednje tehni~ke {kole u Pri{tini
sukobili, nakon ~ega je neko
izvadio no` i izbo nesre}nog
Halimija. (Agencije)
Osu|enima
u Hagu zatvor
u Srbiji
BEOGRAD - Predsjednik Na-
cionalnog savjeta Srbije za sara-
dnju s Ha{kim tribunalom Rasim
Ljaji} zatra`io je ju~e od general-
nog sekretara UN Ban Ki Muna
da se osu|enima pred tim sudom
omogu}i izdr`avanje kazne u ze-
mljama ~iji su dr`avljani.
"Srbija pru`a garancije da }e
njeni dr`avljani osu|eni u Ha-
gu kazne zatvora u na{oj ze-
mlji iz dr`a va ti po svim
Jedna
predvi|enim standardima", re-
kao je on. (Agencije) U~enici imaju
razli~ite ulaze
u {kolu
FOTO AFP
Informator
Policija albanski i srpski |aci nastavu poha|aju pod istim kro-
Albanci u~e da `ive vom. Takav je slu~aj i sa selom Rubovce, etni~ki izmije-
Srbija 92
Hrvatska 92, 112 u nezavisnoj dr`avi, {anim selom koje broji 2.000 stanovnika.
Crna Gora 92 dok Srbi u~e da jo{ `ive Iako u~enici imaju predavanja na razli~itim
jezicima, standardni predmeti poput matematike su u
u dijelu Srbije skladu s op{teprihva}enim standardima. Me|utim, veli-
Vatrogasci ke razlike su primjetne u predmetima poput istorije, je-
Srbija 93 zika i knji`evnosti.
RUBOVCE - Dok je diplomatska bitka za Ko-
Hrvatska 93, 112 sovo usporila s obzirom na to da Me|unarodni sud "Mi radimo isklju~ivo po srbijanskom programu",
ka`e Jugoslav Crvenkovi}, direktor srpskog dijela {kole,
Crna Gora 93 pravde razmatra slu~aj legalnosti njegove nezavi-
snosti, bitka svakako ne jenjava unutar provincije, koji broji 26 u~enika.
Crvenkovi}a je na mjesto direktora postavila Vlada
Hitna pomo} posebno u u~ionicama.
Ne{to vi{e od godinu dana nakon progla{enja neza- iz Beograda i on insistira da profesori djeci ne}e preda-
Srbija 94, 112 vati nijednu drugu istoriju, osim sopstvene, a koja jasno
visnosti Kosova, etni~ki Albanci u~e da `ive u nezavi-
Hrvatska 94, 112 snoj dr`avi, dok Srbi u~e da jo{ `ive u dijelu Srbije. Ovo ka`e da je Kosovo dio Srbije.
Me|utim, kada je rije~ o 172 u~enika albanske na-
Crna Gora 94 se de{ava u skoro svim {kolama, pa ~ak i u onim gdje
Pomo} na putu
Srbija
Hrvatska
Crna Gora
987
987
987
Hrvatska u EU tek 2012.
FOTO NN
vrijeme od godinu i po", rekao je Svoboda.
On je, tako|e, ocijenio da ulaskom Hrvatske
Telefonske ne bi trebalo da zavr{i proces primanja novih ~lanica u Uni-
informacije ju.
Srbija 988 Prethodno, hrvatski premijer Ivo Sanader i komesar za
Hrvatska 988 pro{irenje EU Oli Ren zaklju~ili su u razgovori da bi pre-
govori o pristupanju Hrvatske EU mogli da budu zavr{eni
Crna Gora 988 do kraja godine.
"Razmotrili smo sve aspekte pregovora s EU i ostaje-
mo optimisti da se oni mogu dovr{iti do kraja godine, kao
{to je Evropska komisija predvidjela u svom posljednjem
Svoboda
BE^, ZAGREB - Hrvatska bi, ako uskoro rije{i Kamen spoticanja grani~ni spor
grani~ni spor sa Slovenijom, najranije 2012. godine sa Slovenijom
mogla u}i u EU, izjavio je zastupnik Evropskog parla-
menta i izvjestilac za Hrvatsku u Odboru za inostrane izvje{taju", rekao je Sanader poslije razgovora s Renom.
poslove Evropskog parlamenta Hanes Svoboda. Sanader je rekao i da je s Renom razgova-
"Ako Hrvatska uskoro rije{i grani~ni spor sa Slo- rao o slovena~koj blokadi pregovora i dodao da ~lanice EU
venijom, onda }e najranije 2012. u}i u EU. I to zato jer nastavljaju da rje{avaju ovo pitanje, na na~in koji ne}e
mi najranije 2010. mo`emo zavr{iti s pristupnim pre- ugroziti hrvatsku teritoriju. Ren je naveo da je zadovoljan
govorima. A, onda }e pro}i jo{ mjeseci dok se ne za- jer je "Hrvatska prihvatila njegovo kompromisno rje{enje"
po~ne s ratifikacijom, za koju }e opet biti potrebno grani~nog spora. (Agencije)

{kola, dvije dr`ave
cionalnosti, onda oni od ove godine u~e o prvoj godi{-
njici kosovske nezavisnosti.
Profesor istorije Bardhul Rudari ne krije ponos ka-
da je rije~ o novoj lekciji u njihovom ud`beniku. "To je
jedinstveno zadovoljstvo predavati u~enicima o njiho-
voj sopstvenoj dr`avi", ka`e ovaj profesor.
Njegov srpski kolega, Sr|an Stankovi} (28), ~ija je
u~ionica udaljena svega nekoliko metara, ka`e da igno-
ri{e direktive iz kosovskog Ministarstva obrazovanja,
prema kojima je trebalo da obilje`e godi{njicu.
"Mi se o{tro protivimo tome", ka`e Stankovi}.
U {koli Rubovce ne samo da su u~ionice
odvojene zidom, ve} srpski i albanski u~enici imaju i
odvojene ulaze u {kolu. "Ne odr`avamo kontakte sa
drugom stranom. Susretnemo se s vremena na vrijeme,
kada nas posjete me|unarodni zvani~nici i to je to", ka-
BEOGRAD - Ministar zdravlja Srbije Tomica
Milosavljevi} izjavio je da je, tokom postavljanja di-
jagnoze i lije~enja djevoj~ice N.T. koja je preminula
od meningitisa, po{tovana stru~na procedura, ali da
su konstatovani ozbiljni propusti u medicinskoj doku-
mentaciji Doma zdravlja Novi Beograd.
Region 3. 6. 2009. tsjkfeb 19
Poljski turisti Otac i sinovi
pretu~eni na sudu
u Biogradu zbog kokaina
CJP!HSBE!.!Qf!uob!ft!ubl!qpmk!tlji TQMJU!.!Up!nj!tmbw!Bo!up!wj~!)58*
uv!sjt!ub!ob!qb!eov!up!kf!v!Cjp!hsb!ev {wb!oj!Up!oj!j!okf!hpw!tj!op!wj!Lbs!mpt
ob!lpo!|up!tf!oj!tv!iukf!mj!tlmp!oj!uj!t )35*!j!Bm!ep!)31*!j{kb!wj!mj!tv!kv!•f
qv!ub!qp!lpkfn!tv!ewp!kj!db!Cjp!hsb!. eb!tf!vp!q|uf!of!ptkf!~b!kv!lsj!wj!.
}b!ob!qsp!mb!{j!mb!lp!mj!nb/! nb!qsf!nb!pq!uv!acb!nb!v!lp!kj!nb
Ob!lpo!uv•!okb!wf!v!Pq|upk!cpm!oj!. ji!VT!LPL!uf!sf!uj!{b!ps!hb!oj!{pwb!.
dj!v![b!esv!lpo!tub!upwb!op!kf!eb!kf ov!qsf!qsp!eb!kv!lp!lb!job!j!nb!sj!.
qpmk!tlj!esabw!mkb!ojo!N/T/L/!)29*!mb!. iv!bof/
l|f!qpwsjkf}fo!epl!kf!esv!hj!Qp!. Okj!nb!kf!kv!•f!qp!•f!mp!tv!}f!okf
mkbl! C/B/! )29*! {b!e p!c jp! uf!| lf v!Tqmj!uv/
ukf!mf!tof!qpwsfef/!)Bhfo!dj!kf*
Albanski |aci u~e o
Vijesti
godi{njici nezavisnosti
Skoplje
mo`da
povla~i
priznavanje
SKO PLJE - Za hla |e nje u
odno si ma izme |u Ko so va i
Makedonije, nakon {to make-
donski predsjednik \or|e Iva-
nov ni je po zvao Fa tmi ra
Sejdijua na inauguraciju 12.
maja, moglo bi da dovede ~ak i
do povla~enja makedonskog
priznavanja kosovske nezavi-
snosti.
Izjavio je ovo Jano{ Bugajski,
iz Cen tra za me |u na ro dna i
Albanska i srpska strate{ka istra`ivanja iz Va{in-
strana nemaju nikakvih
dodira u {koli gtona.
Makedonski premijer Nikola
Gruevski optu`io je Sejdijua da
Bitka za Kosovo u {kolskim u~ionicama vodi unutra{nje politi~ku pre-
dizbornu kampanju na ra~un
otkazivanja posjete Makedoni-
ji. (Beta)
Bramerc
sutra podnosi
izvje{taj
`e Be}ir Murati, albanski direktor. On je pozvao Albance da na~ine prvi korak ka BEOGRAD - Glavni tu`ilac
Ove dvije zajednice ~ak koriste i razli~ita imena za stvaranju uslova za multietni~ku integraciju manjina, Ha{kog tribunala Ser` Bramerc
ovu jednu {kolu; Srbi su je nazvali po herojima iz Dru- ukoliko `ele da postanu dio Evrope. izvijesti}e danas Savjet bezbje-
gog svjetskog rata, dok je Albanci zovu "Drita", {to zna- Bez ovoga, upozoravaju svi, jaz me|u etni~kim za- dnosti Ujedinjenih nacija o sa-
~i svjetlost na albanskom. jednicama }e se samo produbljavati. radnji Srbije s tim sudom.
U~enici dijele jedno dvori{te, ali {kolski zvani~nici Srpski Ramu{ Lekaj, kosovski ministar obrazova- Bramercov izvje{taj o~ekuje
paze da izbjegnu bilo kakvu interakciju me|u u~enici- nja, ka`e da je njegova vlada poku{ala, uz posredstvo se, kao i u junu pro{le godine, s
dio {kole
ma, posebno tokom velikog odmora. UN-a, da stvore zajedni~ki obrazovni program i zaje- posebnom pa`njom, jer bi, uko-
broji 26, liko bude pozitivan, mogao da
"Na{a djeca idu na veliki odmor, dok su al- dni~ke ud`benike.
banska na nastavi i obratno", obja{njava Stankovi} i do- a albanski On dodaje da ne `ele da name}u obrazovni pro- otvori put za odmrzavanje Pre-
daje: "Jednostavno nema {anse da se susretnu na 172 u~enika gram, posebno kada je rije~ o osjetljivim predmetima laznog trgovinskog sporazuma
odmoru i samim time smo mogu}nost bilo kakvog kon- poput istorije i knji`evnosti. i ratifikaciju Sporazuma o sta-
flikta sveli na minimum". Iako srpska vlada nije komentarisala konkretan slu- bilizaciji i pridru`ivanju izme-
Kosovski analiti~ar Belul Be}aj ka`e da je o~igle- ~aj, oni vjeruju da Srbi imaju pravo da koriste srpski |u Srbi je i EU. Pre ma
dno da se Srbi sami izoluju od albanske ve}ine, za {ta obrazovni program i ud`benike, jer oni i dalje Kosovo nezvani~nim informacijama, u
imaju veliku podr{ku Beograda. smatraju svojom ju`nom teritorijom. (AFP) dokumentu je sporan stav pre-
ma kojem su, navodno, preos-
tali optu`enici Ratko Mladi} i
Goran Hadzi} dostupni vlasti-
Po{tovana procedura, ma Srbije. (Agencije)
Da~i}:
propusti u dokumentaciji
"Inspekcijski nadzor i vanredna provera kvaliteta krivi~no-pravne odgovornosti, a Ljekarskoj komori Srbi-
Pogre{no sam
interpretiran
stru~nog rada u Domu zdravlja Novi Beograd i u Univer- je radi ispitivanja eti~ke odgovornosti. "Ministarstvo BEOGRAD - Ministar polici-
zitetskoj de~joj klinici konstatovali su po{tovanje predvi- zdravlja nastavi}e dosledno pra}enje zakonitosti rada je Srbije Ivica Da~i} izjavio je
|enih stru~nih procedura tokom postavljanja dijagnoze i zdravstvene slu`be, insistira}e na sprovo|enju mera za da je proteklih dana pogre{no
le~enja preminule devoj~ice", rekao je ju~e Milosavljevi}. unapre|enje kvaliteta zdravstvene za{tite, a u svim slu~a- interpretiran u medijima i da ni-
Mi nis tar je, me|utim, istakao da su "konsta- jevima utvr|enih nedostataka sprovodi}e zakonom propi- kada nije stavio predsjednike
tovani ozbiljni propusti u medicinskoj dokumentaciji Do- sane nadle`nosti", izjavio je Milosavljevi}. op{tina u fokus interesovanja
ma zdravlja Novi Beograd". Uprava Univerzitetske dje~je klinike u Tir{ovoj tra`i policije.
da se uradi sudsko-medicinska obdukcija preminule bebe. Da~i} je rekao da je samo go-
Djevoj~ica N.T.
U ^et vrtom op {tin skom tu`ila{tvu vorio o intenzivnoj borbi protiv
o~ekuju nalaze zdravstvene inspekcije, kao i nalaze sa korupcije i kriminala, uz obja{-
preminula od meningitisa
obdukcije. U Republi~kom javnom tu`ila{tvu je potvr|e- njenje da ne}e biti privilegova-
no da su do njih stigle analize inspekcije. "Tu`ila{tvo }e nih.
On je napomenuo da je od gradona~elnika Beograda svu dokumentaciju i izve{taje koje nam je dostavilo Mi- "Prvo se u novinama objavi
Dragana \ilasa zahtijevano ispitivanje i ka`njavanje nistartvo zdravlja proveriti, ispitati, utvrdi}e da li postoji tekst onako kako nisam rekao,
zbog organizacione odgovornosti direktora Doma zdrav- krivi~na odgovornost, koja lica su napravila propuste, i pa 100 ljudi ne mo`e mirno da
Dom lja, na~elnika Slu`be za zdravstvenu za{titu djece i, even- tek nakon celokupne pravne analize i prikupljanja potre- spava. Ja nisam naivan ~ovek
zdravlja
Novi tualno, drugih odgovornih lica u Domu zdravlja Novi bnih informacija i obave{tenja o tom slu~aju ustanovi}e da bih najavljivao koga }emo
Beograd Beograd. da li postoji krivi~na odgovornost", ka`e Tomo Zori}, da hapsimo i koju akciju spro-
FOTO NN Tu`ila{tvu su dostavljeni svi izvje{taji radi ispitivanja portparol Republi~kog tu`ila{tva. (B92) vodimo", ka`e Da~i}. (B92)
20 tsjkfeb!3. 6. 2009.

Kriza
Mladen Jela~a,

Ekonomija direktor
"ArcelorMittala
Prijedor"
Dinka KOVA^EVI]

Preduze}ima iz BiH NLB Razvojna
banka
nova {ansa u Libiji snizila kamate
SARAJEVO - Firme iz BiH u Libiji imaju ugovorene poslove od mili- BANJALUKA - Banjalu~ka
jardu KM i na dobrom su putu da sklope nove aran`mane u ovoj ze- NLB Razvojna banka saop{tila
mlji, izjavio je Ferhat [eta, ambasador BiH u Libiji, nakon {to je ju~e je ju ~e da je for mi ra la no ve
po~eo dvodnevni poslovni forum bh. i libijskih privrednika u Tripoliju. kreditne linije za privredu i sta-
U privrednoj delegaciji BiH su predstavnici 75 kompanija, a na drugoj novni{tvo s ni`im kamatama u
strani za sagovornike su imali zna~ajan broj poslovnih ljudi iz Libije. U ple- `elji da, kako navodi, podr`i
narnom dijelu, Agencija za promociju stranih investicija BiH je libijskim bi- op{te te`nje za stabilizacijom
znismenima prezentirala mogu}nosti ulaganja u BiH, a potom su odr`ani
finansijskog tr`i{ta.
direktni bilateralni razgovori bh. firmi s libijskim kompanijama zainteresira-
Iz kreditne linije od 50 mili-
nim za saradnju.
"Libijci su odabrali kompanije koje su im zanimljive. Njih interesuju ona KM odobrava}e se kratko-
ro~ni krediti pravnim licima i
oblasti gra|evinarstva, energetike i generalno firme koje rade prate}e poslo-
ve u velikim projektima", kazao je [eta i dodao da forumu prvi put prisus- preduzetnicima na rok do de-
vet mjeseci uz kamatu od osam
tvuju kompanije iz cijele BiH i da razgovori proti~u u prijateljskoj atmosferi
i dobrom raspolo`enju. Uprili~eno je i dru`enje predstavnika bh. kompanija do 8,30 odsto godi{nje.
sa direktorima i njihovim saradnicima iz BiH koji du`e rade u Libiji. Ina~e, Iz kre di tne li ni je za sta no -
u ovoj zemlji trenutno posluje 17 bh. kompanija. vni{ tvo od 30 mi li ona KM
"Smatrali smo da je dobro da me|usobno razmijene iskustva. Iskustva go- odo bra va }e se ne na mjen ski
vore da za poslovanje u Libiji treba biti strpljiv i ne o~ekivati da }e svaki {ut krediti s kojima se mogu otku-
piti krediti kod drugih banaka.
biti gol", istakao je [eta. Poslovni forum nastavlja se danas novim bilateral-
Ti krediti }e se odobravati na
nim kontaktima bh. i libijskih privrednika. Forum organizuju Odsjek za eko-
pet godina, uz kamatu od 8,70
nomsku diplomatiju Ministarstva vanjskih poslova BiH u saradnji s
Ambasadom BiH u Tripoliju, FIPA, Ministarstvom vanjskih poslova Libije i do 8,90 odsto.
Udru`enom privrednom komorom Libije. P.K.
B.S.
Jela~a: PRIJEDOR - Kriza koja je krajem pro{le i po~et-
Uskoro novi kom ove godine zahvatila proizvo|a~e `eljezne rude,
pregovori
sa sindikatom usljed globalne recesije, blago stagnira i menad`ment
"ArcelorMittala Prijedor" uskoro }e zapo~eti nove pre-
govore sa Sindikatom kako bi se dogovorili o daljim
mjerama u novim uslovima poslovanja, izjavio je ju~e
Mladen Jela~a, direktor prijedorskog preduze}a.
"Situacija se kre}e nabolje, a ovo je ujedno i posljednji
kvartal za koji smo zbog krize sa Sindikatom dogovorili da
po 200 radnika mjese~no bude na ~ekanju. Tim mjerama za
prevazila`enje krize, kojima smo zadr`ali radna mjesta u
proteklom periodu, bili su obuhva}eni svi radnici uklju~uju-
}i i zaposlene u menad`mentu. Sada }emo u razgovoru sa
Sindikatom sagledati mogu}nosti za ukidanje nekih od rani-
jih mjera", kazao je Jela~a, koji sa svojim timom zbog kre-
tanja na tr`i{tu sada mjese~no planira proizvodne planove
kompanije.
Kako bi odgovorili na sve zahtjeve kupaca ru-
Situacija se kre}e nabolje, de, "ArcelorMittal Prijedor" je na kopu u Omarskoj, kod
Prijedora, pustio u rad postrojenje tercijarne drobilice za usi-
a ovo je ujedno i posljednji tnjavanje rude. U to postrojenje je ulo`eno 4,5 miliona KM,
kvartal za koji smo zbog {to je nova velika investicija "ArcelorMittala Prijedor" na-
krize sa Sindikatom kon 30 miliona evra ulo`enih u aktiviranje novog kopa za
eksploataciju rude Buva~.
dogovorili da po 200 Mladenko Kne`evi}, rukovodilac GMS sistema u ru-
dniku Omarska, rekao je da je ta investicija realizovana zbog
radnika mjese~no bude potreba "ArcelorMittala Zenica", kojem isporu~uju rudu.
na ~ekanju, ka`e Jala~a
"U to postrojenje i probnu proizvodnju rude do sada je

BIFX SASX-30 SASX-10 BIRS FIRS ERS10

SASE +1,96% +3,56% +5,09%
Nastavljen
Kotacija kompanija sna`an rast
indeksa
Kotacija fondova SARAJEVO - Na ju~era{njem trgo-
vanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je
promet od 652.926,91 KM, a u sklo-
pu 34.665 transakcija trgovano je 206
Slobodno tr`i{te dionica.
Promet na berzanskoj kotaciji izno-
sio je 155.180,79 KM, dok je na zva-
ni~noj kotaciji trgovano u vrijednosti
od 89.696,31 KM. Najve}i promet na
zvani~noj kotaciji ostvaren je dionica-
ma sarajevskog "Bosnalijeka" u izno-
su od 77.674,87 KM po cijeni od
15,48 KM. Na primarnom slobo-
dnom tr`i{tu ostvaren je promet od
379.900,48 KM, a najtra`enije su bile
Sekundarno slobodno tr`i{te
dionice "Elektroprivrede BiH", koji-
ma je trgo va no u vri je dnos ti od
126.135,23 KM po cijeni od 33,16
Vanredne aukcije KM. Na sekundarnom slobodnom
tr`i{tu ostvaren je promet u vrijednos-
Vanberzanske transakcije ti od 3.812,64 KM, a najvi{e je trgo-
vano dionicama "Mediakomerca" iz
Sarajeva u iznosu od 3.139,04 KM po
EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB DJKFOB!)LN*! QSPNKFOB cijeni od 8,53 KM. Dionicama fondo-
va trgovano je u iznosu od 65.484,48
#Nb!qfy#!Nb!hmbk 3-51 37-:9& KM, a najlikvidniji bio je mostarski
"Herbos fond" s prometom od 40.130
KM po cijeni od 5,95 KM.
#Vojt!lp!nfsd#!Tb!sb!kf!wp 5-11 .31-11& Najve}i rast vrijednosti na ju~era{-
njem trgovanju od 26,98 odsto na
2,40 KM imale su dionice maglaj-
skog "Mapexa", dok su najve}i pad
cijene od 20 odsto na ~etiri KM imale
dionice sarajevskog "Unis komerca".
Vrijednost BIFX-a se pove}ala za
1,96 odsto na 1.899,87 poena, SASX-
10 indeks je sko~io za 5,09 odsto i
iznosi 1.139,98 poena, dok je SASX-
30 indeks porastao za 3,56 odsto na
Kretanje cijene dionica Kretanje cijene dionica 1.199,82 poena.
"Prevent-invest fonda" Sarajevo "Unis komerca" Sarajevo Z.D.
BLSE
Slu`beno berzansko tr`i{te - lista B
Slu`beno berzansko tr`i{te - akcije IF-ova
Slobodno tr`i{te
Obveznice i ostale HOV
EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB
QE!#Tfn!cf!sj!kb#!Cj!kf!mkj!ob
#Fmfl!uspcj!kf!mkj!ob#!Cj!kf!mkj!ob
Kretanje cijene akcija
"^ajavec mega" Banjaluka
-0,16% +0,88% +0,41%
Stotinu
transakcija
za promet od
316.000 KM
BANJALUKA - Na ju~era{njem
trgovanju na Banjalu~koj berzi os-
tvaren je promet od 316.630,83 KM
kroz 100 transakcija.
Na slu`benom berzanskom tr`i{tu
B lista najve}i promet je ostvaren
akci ja ma "Te le ko ma Srpske" u
iznosu od 119.932,15 KM po cijeni
od 1,25 KM za 2,34 odsto ni`oj u
odnosu na prethodno trgovanje.
Najve}i promet na slobodnom
berzanskom tr`i{tu ostvaren je akci-
jama RiTE Gacko u vrijednosti od
14.038,08 KM po nepromijenjenoj
cijeni od 0,22 KM. Rast cijene na
ovom segmentu tr`i{ta imale su sa-
mo akcije Rafinerije nafte Brod ko-
je su oja~ale za 2,13 odsto na 0,24
KM, a pad vrijednosti zabilje`en je
samo kod akcija preduze}a "^aje-
vec mega" iz Banjaluke, ~ija se cije-
na smanjila za 1,19 odsto na 0,50
DJKFOB!)LN*! QSPNKFOB KM. Kod fondova najve}i promet
je ostvaren akcijama banjalu~kog
1-58 :-41& "Zeptera", kojima je trgovano u
iznosu od 31.504,30 KM po cijeni
od 6,20 KM za 1,97 odsto vi{oj u
1-68 .6-28& odnosu na prethodno trgovanje. Do-
bitnik dana me|u fondovima je ba-
njalu~ki "Bors invest fond" s rastom
cijene akcija od 2,94 odsto na 4,20
KM, a nijedan fond nije imao pad
cijene akcija.
Vrijednost BIRS se smanjila za
0,16 odsto na 994,29 poena, FIRS
je oja~ao za 0,88 odsto i iznosi
1.985,40 poena, a ERS10 indeks je
porastao za 0,41 odsto na 810,55
Kretanje cijene akcija poena.
Rafinerije nafte Brod Z.D.
 Ekonomija 3. 6. 2009. tsjkfeb 21

polako popu{ta
Ulaganje u tercijarnu drobilicu
rude potpuno isplativo
ulo`eno je 4,5 miliona maraka, a cilj nam je da do kraja ove
godine postrojenje sa drobilicim dobije i svoju halu, kako bi
cijeli sistem bio za{ti}en od vremenskih neprilika", rekao je
Kne`evi}. Dodao je da je predvi|eno da novo postrojenje u
Omarskoj proizvede i usitni 300 tona rude na sat.
"Zeni~koj `eljezari smo ve} isporu~ili prve to-
ne rude iz Omarske. Sada tra`e isklju~ivo sitniju rudu, koju
mi gotovo da i nemamo na zalihama. Upravo }e nam novo
postrojenje omogu}iti da u novim uslovima rada vi{e od 80
odsto proizvodnje usmjerimo na sitnu rudu u koncentratu
kako bismo zadovoljili zahtjeve na{ih kupaca", kazao je
Kne`evi}. Jela~a je istakao da su montiranjem tercijarne
drobilice u rudniku u Omarskoj odgovorili zahtjevima i po-
trebama kupaca rude.
"To nas ohrabruje jer su prve koli~ine usitnjene rude iz
"ArcelorMittal" u rad
pustio tercijarnu drobilicu
rude vrijednu 4,5 miliona KM
Omarske ve} otpremljene u Zenicu, {to zna~i da smo se pri-
lagodili novim zahtjevima na tr`i{tu. U toku ove godine ze-
ni~koj `eljezari smo isporu~ili 200.000 tona `eljeznog
koncentrata rude. Potrebe za sitnom rudom imaju i ostale
`eljezare koje mi opslu`ujemo, tako da je investicija u terci-
jarnu drobilicu potpuno isplativa", istakao je Jela~a.
FOTO NN
Reorganizacija
poslovanja
"ArcelorMittala"
Ob!kbw!mkf!ob!sf!ps!hb!oj!{b!dj!kb
qp!tmp!wb!okb!#Bs!df!mps!Nju!ub!mb#!of!~f
ep!uj!db!uj!uwps!oj!dv!v![f!oj!dj-!lp!kb!~f
pt!ub!uj!v!tbt!ub!wv!pekf!mkf!okb!#Mpoh
Dbs!cpo!Fvsp!qf#!tb!tkf!ej!|ufn!v
Mv!ltfn!cvs!hv-!{b!kf!eop!t!qspj!{wp!.
}b!•j!nb!sf!csbt!uph!cf!upo!tlph!•f!mj!.
lb! j! ajdf-! j{kb!w j!mb! kf! Ej!kb!o b
Cpaj~.Tseb!op!wj~-!qps!uqb!spm!#Bs!df!.
mps!Nju!ub!mb![f!oj!db#/
Sf!p s!h b!o j!{ b!d j!kb! ~f-! nf!} v!u jn-
pcv!iwb!uj!uj! esv!hv! #Bs!df!mps!Nju!ub!mp!.
wv#! afmkf!{b!sv! ob! umv! of!lb!eb|!okf
Kv!hp!tmb!wj!kf!v!Nb!lf!ep!oj!kj-!lp!kb!~f
{b!kf!eop! t! ushp!wjo!tljn! qsfe!tub!.
woj|!uwpn!#Bs!df!mps!Nju!ub!mb#!v!Uvs!tlpk
vcv!ev!~f!qp!tmp!wb!uj!v!tbt!ub!wv!op!.
wph! dfo!usb! {b! lp!ps!ej!ob!dj!kv! v! kv!.
hp!jt!up!•opk! Fwsp!qj! tb! tkf!ej!|ufn! v
sv!nvo!tlpn! hsb!ev! Hb!mb!dj-! hekf

Prijedorska kompanija je u prva ~etiri mjeseca ove go- tf! ob!mb!{j! phsb!obl! pwf! nvm!uj!ob!dj!.
dine `eljezarama "ArcelorMittala" u ^e{koj i Poljskoj ot- pobm!of!lpn!qb!oj!kf/!)[f!eb*
premila 100.000 tona rude.

Tr`i{na inspekcija RS podnijela prekr{ajne naloge

protiv UniCredit i Raiffeisen banke Banjaluka Op{tina tra`i
novac za "Magli}"
Prve kazne za banke FO^A - Op{tina Fo~a uskoro }e odlu~iti na koji na~in }e finansi-
rati kupovinu dijela imovine fo~anskog preduze}a "Magli}" u ste-

zbog pove}anja kamata

B. SIMI]
SARAJEVO - Tr`i{ni inspektori RS po-
dnijeli su prve prekr{ajne naloge protiv bana-
ka u ko ji ma su us ta no vi li ne po {to va nje
odredaba Zakona o za{titi potro{a~a BiH, pot-
vr|eno je u Inspektoratu RS.
"Inspektori su konstatovali jednostrano pove-
}anje kamatne stope, doneseno odlukom banaka,
{to nije u skladu sa Zakonom o za{titi potro{a~a
BiH. Izdali smo prekr{ajne naloge od po 2.500
KM banci i 500 KM odgovornoj osobi u banci
nakon {to smo kontrolisali po dva potro{a~ka kre-
dita u Raiffeisen banci Banjaluka i UniCredit ban-
ci Mostar poslovnica u Banjaluci", kazala je
Borka Surtov, glavna tr`i{na inspektorica RS.
U sva ~etiri slu~aja, pojasnila je, nisu ispo-
{tovane odredbe Zakona o za{titi potro{a~a BiH,
te su banke ka`njene pomenutim iznosom po
svakom od ~etiri ugovora o potro{a~kom kreditu.
"Ne ~ekaju}i zakonski rok od
osam dana za izja{njenje banke su odbile pla}a-
nje kazni te insistiraju na sudskom odlu~ivanju",
rekla je Borka Surtov.
Tako|e, istakla je da su bankama izdata rje-
{enja kojima im je nalo`eno da vrate kamatne
stope na nivo prije pove}anja, te da obe{tete kli-
jente za iznose nezakonito podignutih kamata.
Ona je objasnila da banke imaju pravo `albi na
rje{enja u drugostepenom postupku kod Minis-
tarstva trgovine i turizma RS.
Inspektori su ju~e u cijeloj BiH nastavili pre-
Izvještaj sa
svjetskih berzi ($)
Fofshfou Djkfob Qspnkfob
Obgub 78-82 .1-98
Qsjspeoj!hbt 5-28 .1-18
Nfubmj Djkfob Qspnkfob
[mbup :85-61 .6-61
Tsfcsp 26-66 .1-29
kju~e zapo~etu kontrolu banaka, a akcija je usli-
jedila nakon anga`mana i ocjene ombudsmana za
za{titu potro{a~a BiH da je bilo kr{enja zakona u
pojedinim bankama koje su naknadno digle ka-
Inspektori utvrdili
nepravilnosti kod podizanja
kamata kod ~etiri kredita
mate na ve} odobrene kredite.
Akcija inspektora uslijedila je na-
kon velikog broja pritu`bi gra|ana zbog podiza-
nja ka ma tnih sto pa, po naj vi {e na kre di te s
promjenjivom kamatom. Prema ranijim izjavama
BOJA NOVCA
Vladimir USORAC, predsjednik Udru`enja
poljoprivrednih proizvo|a~a i sto~ara RS
iz inspekcija, pritu`be gra|ana na podizanje ka-
matnih stopa odnose se na ~etiri do pet najve}ih
banaka u BiH.
Prije nje ombudsman za za{titu
potro{a~a Dragan Doko izdao je 16 preporuka i
smjernica bankama kako bi svoje poslovanje us-
kladile sa zakonom, me|u ostalim i da kamatne
stope vrate na prvobitni nivo ili ih zadr`e na pos-
toje}em nivou. Izja{njavaju}i se o preporukama,
samo dvije banke - UniCredit i Raiffeisen - izja-
vile su da prihvataju vra}anje podignutih kama-
tnih stopa ukoliko bude ustanovljeno da su
prekr{ena prava potro{a~a.Banke kod kojih budu
uo~ene nepravilnosti suo~avaju se s kaznama od
2.500 do 5.500 KM po ugovoru.
~aju vrijednu {est miliona KM, izjavio je ju~e Zdravko Krsmanovi},
na~elnik op{tine Fo~a.
Krsmanovi} je istakao da imaju rok od 90 dana za uplatu novca, a da
za mjesec dana moraju uplatiti 50.000 KM depozita.
"Novac }emo obezbijediti bilo sredstvima iz Razvojnog programa RS,
bilo emisijom obveznica ili kreditnim zadu`enjem kod Investiciono-ra-
zvojne banke RS u iznosu od sedam miliona KM. Ako bude bilo kojih
problema mi }emo sa strate{kim partnerima tra`iti drugo rje{enje", isti~e
Krsmanovi}.
D.V.
Trgovina s Hrvatskom
Vjerovali smo da }e posljednji pregovori s hrvatskim vlastima biti prili-
ka da istinski uredimo odnose uvoza i izvoza u svim privrednim i poljopri-
vrednim oblastima, ne samo kada je u pitanju trgovina mesom i `ivom
stokom. Me|utim, samo su djelimi~no rije{eni problemi i to u onom dijelu
koji je interesovao Hrvate, a bh. privreda nije rije{ila niti jedan odsto
svojih problema.
Svima je ve} odavno poznato {ta nam Hrvatska ~ini svojim necarinskim
barijerama, a veliki dio njih ostao je na snazi. Ponovo se ne po{tuje Spo-
razum o CEFTA, a hrvatska strana rje{ava probleme onako kako to nji-
ma odgovara. Ukidanje zabrane prometa za dio robe treba da bude samo
uslov za nastavak razgovora s Hrvat-
skom, jer pregovori se ne grade tako
Hrvatska strana da oni odmah dobiju sve {to im odgo-
rje{ava probleme vara, a mi ni{ta. Kakav je dogovor
onako kako to ako oni ka`u ovo mo`e, ovo ne mo`e.
njima odgovara Oni nam deblokiraju izvoz ribe, a
tra`e da mi njima omogu}imo izvoz
goveda. Kakve veze ima riba s govedima? Ako pustimo u promet ribu ne-
ka to va`i samo za ribu.
Takva situacija Hrvatskoj, me|utim, u potpunosti odgovara jer oni mo-
gu da uvoze goveda iz BiH, koja zatim kao prera|en proizvod izvoze u
BiH. Privreda i poljoprivreda BiH zbog ovakvih odnosa trpe veliku {etetu
u svim segmentima i zbog toga nam je nametnut takav odnos da ne mo`e-
mo da prodamo i izvezemo ono {to smo sami proizveli.
Poseban dio problema predstavljaju trgova~ki lanci iz Hrvatske i Srbije
koji mesne proizvode plasiraju na na{e tr`i{te, a zatvaraju vrata doma}im
proizvodima.
Ovakve prilike dovode do toga da se na{a privreda gu{i i zaustavlja.
Ukoliko nastavak dogovora s hrvatskom stranom bude nastavljen na do-
sada{nji na~in ne vidim izlaz iz problema.
22 tsjkfeb!3. 6. 2009. Ekonomija
Opada
REVIZOR broj turista
u Gr~koj
ATINA - Broj turista koji su u
prva ~etiri mjeseca sletjeli na
gr~ke aerodrome smanjen je za
7,3 odsto u odnosu na isto vrije-
me pro{le godine, saop{tio je
Gr~ki institut za turisti~ka istra-
`ivanja (ITEP), navode}i kao ra-
zlog sma nje nja glo bal nu
ekonomsku krizu.
Pre ma po da ci ma ITEP-a,
"Ryanair" u minusu Gr~ku je u prva ~etiri mjeseca
ove godine posjetilo 1,16 mili-
169 miliona evra ona turista, u pore|enju sa 1,25
miliona u isto vrijeme lani. Broj
stranaca je pove}an samo u apri-
DABLIN - Irski niskobud`etni avio-prevoznik "Ryanair" objavio je
ju~e da je u poslovnoj godini koju je zavr{io 31. marta imao gubitak lu (8,7 odsto), zahvaljuju}i us-
kr{njim praznicima. Rezultat je,
od 169 miliona evra, zbog ve}ih izdataka za gorivo i pada vrijednosti
udjela u rivalskoj kompaniji "Air Lingus". ipak, bolji nego {to se o~ekivalo,
ali su neke destinacije drasti~no
Kompanija je u prethodnoj godni poslovala s profitom od 481 milion
evra. Pro{le godine "Ryanair" je zapao u gubitke uprkos rastu godi{nje pro- pogo|ene krizom - poput ostrva
San to ri ni u Egej skom mo ru,
daje za 8,4 odsto na 2,49 milijardi evra. "Ryanair" je saop{tio da su izdaci
za gorivo porasli na 1,26 milijardi evra, sa 791,1 miliona evra u prethodnoj gdje je broj turista opao za ~ak
70 odsto na godi{njem nivou.
godini, te da su bili primorani da otpi{u vrijednost njihovih 29,8 odsto akci-
ja u "Air Lingusu" za jo{ 222 miliona evra, nakon {to je pala cijena akcija Podaci sa aerodroma su relevan-
tni jer, prema podacima ITEP-a,
tog prevoznika. Kada se ne bi uzimale u obzir posljedice otpisa na osnovu
pada vrijednosti akcija "Air Lingusa", "Ryanair" je poslovao s profitom od najve}i procenat stranih turista u
Gr~ku sti`e avionima.
105 miliona evra. Izvr{ni direktor "Ryanaira" Majkl O'Liri o~ekuje da }e
profit kompanije u teku}oj fiskalnoj godini biti izme|u 200 i 300 miliona Turizam obezbje|uje gotovo
petinu bruto dru{tvenog proi-
evra, zahvaljuju}i ne{to povoljnijem kretanju cijene goriva i poku{ajima da
zvoda Gr~ke, vrijednog 250 mi-
se ni`im cijenama karata privu~e ve}i broj putnika. (Agencije)
lijardi evra. (Reuters)
[vajcarska
[wb!oj!•oj!dj!Kv!aof!Lp!sf!kf!j
Btp!dj!kb!dj!kf!{f!nb!mkb!kv!hp!jt!up!.
Nf!}v!ob!sp!eoj!np!of!ubs!oj!gpoe
)NNG*!tb!pq!|ujp!kf!eb!~f!v!Sv!.
zagazila
u recesiju
•of!B{j!kf!)BTF!BO*!qp!uqj!tb!mj!tv tj!kj!qbe!csv!up!esv|!uwf!oph!qspj!.
vhp!wps!p!qp!wf!~b!okv!nf!}v!tp!. {wp!eb!)CEQ*!{b!pwv!hp!ej!ov!cj!uj BERN - [vajcarska je zvani~no
coji!vmb!hb!okb-!lp!kj!ep!qv!okv!kf 7-6!pe!tup-!b!of!|ftu!pe!tup!lb!lp zakora~ila u recesiju u prvom
sb!oj!kf!tlmp!qmkf!oj!tqp!sb!{vn!p kf!sb!oj!kf!qsp!hop!{j!sbp/!NNG!qsp!. ovogodi{njem tromjese~ju kada
tmp!cp!eopk!ushp!wj!oj/!Vhp!wps dkf!okv!kf!eb!~f!3121/!ep!~j!ep je njena privreda zabilje`ila pad
od 0,8 odsto u pore|enju s pret-
pnp!hv!~b!wb!jo!wft!uj!up!sj!nb!j{
Kv!aof!Lp!sf!kf!mb!l|j!qsjt!uvq!usaj!.
tub!hob!dj!kf!svt!lf!qsj!wsf!ef-!jblp
kf!qsfu!ip!eob!qsp!dkf!ob!cj!mb!eb hodnim kvartalom.
|uj!nb!{f!nb!mkb!BTF!BO.b/ ~f!pt!uwb!sj!uj!sbtu!{b!1-6!pe!tup/ Na godi{njem nivou {vajcarski
BDP je u prvom tromjese~ju ove
godine zabilje`io jo{ i o{triji pad
Rekordan broj u visini od 2,4 odsto. Prema po-
dacima {vajcarskog Ministarstva
nezaposlenih u EU privrede, bruto doma}i proizvod
(BDP) te zemlje u posljednjem
BRISEL - Stopa nezaposlenosti EU, uklju~uju}i i 14,579 miliona u tromjese~ju 2008. umanjen je
u 16 zemalja koje koriste evro u evrozoni, bilo nezaposleno u aprilu. 0,3 odsto, ~ime je [vajcarska za-
aprilu je porasla na 9,2 odsto, {to Statistika pokazuje i da proizvo- pala u recesiju koja se defini{e
je njen najvi{i nivo u posljednjih dni sektor evozone nastavlja da sla- kao dva kvartala pada BDP-a za-
deset godina, saop{tila je evrop- bi, ali je majski pad bio najbla`i od redom.
"Ne ga ti vni pri tis ci do la ze
ska agencija za statistiku "Euros- novembra pro{le godine. Indeks
tat". me nad`era na ba ve evro zo ne za uglavnom iz trgovine s inostran-
stvom uz pad izvoza od 5,4 od-
Tokom aprila {irom evrozone bez proizvodni sektor, kojeg sastavlja
posla je ostalo 396.000 ljudi, ~ime grupacija za prikupljanje i istra`iva- sto", saop{tilo je Ministarstvo
privrede. (Business)
je pre|ena stopa od devet odsto i sa- nje podataka "Markit", u maju je
da se nalazi na najvi{em nivou od porastao na 40,7 bodova, s 36,8 bo-
septembra 1999. godine. U cijeloj dova zabilje`enih u aprilu. Rast za Kina podr`ava
EU stopa nezaposlenosti je u aprilu 3,9 bo do va naj ve}i je ot kad je
porasla na 8,6 odsto, {to je porast u po~elo bilje`enje tog indeksa u junu SAD u borbi
pore|enju sa 8,4 odsto koliko je 1997. godine. Vrijednosti manje od protiv krize
iznosila u martu. "Eurostat" procje- 50 bodova ozna~avaju pad privre- PEKING - Ameri~ki ministar
njuje da je 20,825 miliona ljudi u dnih aktivnosti. (AFP) finansija Timoti Gajtner izjavio
je ju~e u Pekingu da je nai{ao na
sna`nu podr{ku kineskih zvani-
~nika za strategiju SAD u borbi
sa svjetskom ekonomskom kri-
zom.
Gajtner ka`e da su tokom raz-
govora kineski zvani~nici vidjeli
potrebu agresivnog nastupa u
pokretanju ekonomskog rasta i
stabilizaciji bankarskog sistema,
~ak i ako to u kratkom roku zna-
~i podizanje bud`etskog deficita.
Opaska kineskog premijera
Vena \iabaoa u martu pro{le
godine uzburkala je finansijska
tr`i{ta svijeta kada je rekao da je
[panija bilje`i Kina zabrinuta zbog brzog rasta
ameri~kog bud`etskog manjka.
Kina je najve}i posjednik obve-
pad nezaposlenosti znica ameri~kog Ministarstva fi-
nansija.
MADRID - [panija je u maju zabilje`ila prvi pad nezaposlenosti na Sa 784 milijarde dolara u ob-
mjese~nom nivou u posljednjih vi{e od godinu, a broj nezaposlenih
veznicama, {to je oko 10 proce-
smanjen je za 24.741, podaci su {panskog Ministarstva zapo{ljavanja. nata javnog duga SAD, Kina je
U maju je u [paniji bilo nezaposleno 3,62 miliona ljudi, a ova zemlja ima
najve}i ameri~ki kreditor, a na
najvi{u stopu nezaposlenosti u EU nakon {to ju je te{ko pogodila globalna taj polo`aj je do{la pro{le jeseni
ekonomska kriza. Stopa nezaposlenosti u toj zemlji se za samo godinu vi{e
kada je prestigla Japan. (AP)
nego udvostru~ila. (Business)
Ameri~ka kompanija u akciji ve}
"General
prodaje
DETROIT - Ameri~ki "Ge- "'General Motors' je neuspje-
neral Motors", nekada najve}i {no pro{le godine poku{avao da ot-
proizvo|a~ automobila na svijetu, ka`e jedan broj aviona uzetih na
u prvom danu od kada je stavljen lizing", izjavio je Tom Vilkinson,
pod za{titu od bankrota, zatra`io portparol kompanije.
je od Ste~ajnog suda u Njujorku Vode}i ameri~ki proi-
dozvolu da otka`e zakup sedam zvo|a~ vozila okon~ao je minule
poslovnih aviona i iznajmljivanje godine 77-godi{nju vladavinu kao
jednog hangara na aerodromu u najve}i proizvo|a~ automobila na
Detroitu. svijetu i zbog drasti~nog pada pro-
"Iznajmljivanje aviona i hanga- daje bio prinuden da u ponedjeljak
ra nije neophodno niti ima vrije- zatra`i sudsku za{titu od likvidacije.
dnost za poslovne aktivnosti ili u To je najve}i bankrot u istoriji ame-
procesu prodaje", sop{tila je Uprava ri~ke industrije i drugi u auto-sekto-
"General Motorsa". ru ove godine nakon {to se na taj
Biv {i iz vr{ni direktor korak ranije odlu~io i "Chrysler".
"General Motorsa" Rik Vagoner, Kompanija "General Motors" namjerava
koji je u martu bio prinu|en da se otkazuje da u periodu dok traje ste~ajni pos-
povu~e sa tog mjesta, postao je sim- tupak formira novu, manju i efika-
bol propale ameri~ke auto-industrije zakup aviona sniju kompaniju u periodu do 60 do
pro{le godine kada je, zajedno sa i hangara 90 dana, uz pomo} svojih ameri~kih
grupom direktora, letio za Va{in- fabrika "Cadillac", "Chevrolet",
gton poslovnim avionom da bi tra- koji im nisu "Buick" i GMC. Kompanija }e za-
`io Vladinu finansijsku podr{ku. Taj neophodni tvo ri ti de set fa bri ka i otpus ti ti
potez nai{ao je na `estoku kritiku, 21.000 radnika u SAD, a o~ekuje se
ne samo amari~kih zvani~nika, ne- za poslovne da }e biti uga{ene robne marke pon-
go i zaposlenih u prezadu`noj kom- aktivnosti tijak, hamer, saturn i sab, ako se u
paniji. Kada su se Vagoner i ostali me|uvremenu ne prona|u njihovi
direktori "General Motorsa" u fe-
ili u procesu kupci, dok }e evropske operacije
bruaru ponovo sreli s Vladinim pre- prodaje "General Motorsa" preuzeti austrij-
dstavnicima, letjeli su redovnim sko-kanadski proizvo|a~ auto-dije-
linijama. lova "Magna".
Azij sko po slo va nje
"General Motorsa" ne}e biti pogo|e-
Sudbinu kompanije
kroji apsolvent prava
no bankrotstvom kompanije. Ameri-
~ki proi zvo |a~ auto mo bi la ne
odustaje od planova za otvaranje no-
Lb!lp!~f!j{!hmf!eb!uj!#Hf!of!sbm!Np!upst#!j!lb!lp!gvo!ldj!poj!|f!esab!. vih fabrika u Kini, Tajlandu i Indiji
uprkos tome {to zatvara pogone u
wob!jo!ufs!wfo!dj!kb!v!sfajkj!Cb!sb!lb!Pcb!nf!vwf!mj!lp!{b!wj!tj!pe!Csb!kb!ob!Ef!.
SAD.
tfb-!42.hp!ej|!okfh!bq!tpm!wfo!ub!qsb!wb!j!Pcb!nj!oph!qp!tf!coph
"'General Motors' }e raditi nor-
qp!np~oj!lb!{b!flp!opn!tlv!qp!mj!uj!lv/ malno na azijskim tr`i{tima, koja
Ef!tf!lb!af!eb!kf!cjp!tb!np!•mbo!#uj!nb#!{b!bnf!sj•lv!bvup.jo!evt!usj!kv-
pru`aju mogu}nost rasta", izjavio je
b!esv!hj!{b!okf!hb!uwsef!eb!kf!j!eb!obt!kf!ebo!pe!obk!hmb!toj!kji!v!ob!kv!wkfs!. predsjednik "General Motorsa" za
mkj!wj!kji!v•f!toj!lb!tbt!ub!ob!lb!ob!lp!kj!nb!tf!pemv•jwb!mp!p!tv!ecj!oj
Azijsko-pacifi~ku regiju Nik Rejli.
#Disztmf!sb#!j!#Hf!of!sbm!Np!ustb#/!Vqsb!wp!okf!hp!wj!qsp!sb•voj-!lp!kj!tv!ep!. "General Motors" ra~una da }e
lb!{j!wb!mj!eb!~f!qsp!qbtu!bvup!lpn!qb!oj!kb!jnb!uj!wf~f!qp!tsf!eof!usp!|lp!wf
u periodu dok traje ste~ajni postu-
of!hp!|up!cj!lp!|ub!mb!okj!ip!wb!tb!ob!dj!kb-!plsf!ov!mj!tv!Pcb!nj!op!nj|!mkf!okf
qsf!nb!esab!wopk!qp!np~j-!jblp!kf!pe!qp•fu!lb!{wb!oj!•oj!tubw!bnf!sj!•lph
pak biti u stanju da se restrukturira
uz pomo} dodatnih 30 milijardi do-
qsfe!tkf!eoj!lb!cjp!wj!|f!tlmpo!mj!lwj!eb!dj!kj/!Ef!tf!kf!j{cp!sjp!j!qp!ckf!ev!{b lara iz dr`avne kase. Ameri~ka vla-
esab!wov!qp!np~!j!pep!csf!okf!GJ!BU.v!{b!qsf!v{j!nb!okf!#Disztmf!sb#/ da, koja }e postati ve}inski vlasnik
Ameri~ki giganti
prikupljaju kapital
NJU JORK - Ame ri ~ka ban ka JPMor gan kojima je potreban dodatni novi kapital kako bi opsta-
Chase i kompanija "American Express" objavili le u uslovima nastavljenih privrednih poreme}aja to-
su planove o prodaji akcija kako bi udovoljili no- kom naredne dvije godine, a taj standard su postavili
vim pravilima Uprave federalnih rezervi (Fed) za Fed i Ministarstvo finansija. Fed je ipak dodao jo{ je-
banke i kompanije koje su primile dr`avnu pomo}.
Nova pravila Feda primoravaju te kompanije i
banke na prikupljanje dodatnog novca na tr`i{tima JPMorgan Chase sprema
akcija kako bi dobile zeleno svjetlo za vra}anje po- se da proda pet milijardi, a
"American Express" 575 miliona
mo}i koju su dobile od Vlade.
Druga po veli~ini ameri~ka banka po vi- dolara vrijedne akcije
sini depozita JPMorgan Chase sprema se da proda pet
milijardi dolara vrijedne akcije. "American Express",
druga po veli~ini karti~arska kompanija u zemlji po
dan zahtjev, ustraju}i na tome da ~ak i kompanije s
boljom izvedbom moraju prikupiti dodatan novac pri-
prometu, prikupi}e na isti na~in do 575 miliona dola- je nego {to vrate pomo} dr`avi.
ra. One se nalaze me|u devet kompanija koje su pozi- JPMorgan Chase `eli da vrati 25 milijar-
tivno ocijenjene u sklopu pro{lomjese~ne objave di dolara do kraja juna, a "American Express" namje-
rezultata "testova na stres", sprovedenih me|u 19 naj- rava da zapo~ne otkup 3,4 milijarde dolara vrijednih
ve}ih finansijskih kompanija u SAD. JPMorgan Chase povla{tenih akcije koje su trenutno u vlasni{tvu ame-
i "American Express" se nisu na{le na listi kompanija ri~ke vlade. (Bloomberg)

prvog dana nakon progla{enja bankrota
Motors"
imovinu
"General Motorsa", namjerava da kom-
paniju postavi na noge u roku od tri
mjeseca, {to je kra}i period nego {to je
to zakonom dozvoljno.
"Mi djelujemo kao nevo-
ljni akcionari zato {to je to jedini na~in
da pomognemo oporavku 'General Mo-
Sve bolje prilike u privredi SAD
VA[INGTON - U industriji SAD tokom
ma ja je za bi lje `en skro man opo ra vak i
usporavanje pada proizvodnje, peti mjesec
uzastopno, dok su potro{a~ki izdaci tokom
aprila samo neznatno smanjeni, {to je novi
dokaz da duboka recesija u SAD jenjava.
Indeks ameri~kog Instituta za upravljanje
isporukama aktivnosti doma}ih fabrika pove-
}an je u maju na 42,8 poena, sa 40,1 poena
prethodnog mjeseca, {to je bio najbolji pokaza-
telj od septembra pro{le godine.
Vrijednost indeksa ispod 50 poena ukazu-
torsa'. Nije mi namjera da upravljam
'General Motorsom'", rekao je ameri~ki
"General Motors" predsjednik Barak Obama i dodao da je
}e raditi normalno jedini cilj Vlade da vrati "General Mo-
na azijskim tors" na noge i onda se brzo povu~e
tr`i{tima prodajom svog udjela.
SAD prolaze kroz najve}u naciona-
je, me|utim, na smanjenje industrijske akti-
vnosti.
Po da ci ame ri ~kog Mi nis tar stva
Ovo je jasan signal da je
najgore u ameri~koj privredi
izgleda iza nas, ka`e
ekonomista "Moody'sa"
trgovine su pokazali da su potro{a~ki izdaci u
aprilu smanjeni 0,1 odsto u odnosu na mart,
Ekonomija
Ostaju sponzori
Olimpijade
#Hf!of!sbm!Np!upst#!tb!pq!|ujp
kf!eb!qp!e op!| f!o kf!{b!i ukf!w b!{b
cbo!lspu!of!~f!vuj!db!uj!ob!tqpo!{ps!.
tuwp![jn!tlji!pmjn!qjk!tlji!jhb!sb!v
Wbo!lv!wf!sv!3121/!hp!ej!of/!Bnf!sj!.
•lb!lpn!qb!oj!kb!kf!pcf!~b!mb!ps!hb!oj!.
{b!up!sj!nb!Jhb!sb!wj!|f!pe!71!nj!mj!pob
ep!mb!sb!pe!•f!hb!23!nj!mj!pob!v!lf!.
|v-!epl!tf!pt!ub!ubl!peop!tj!ob!ep!.
qsf!nb!okf!bvup!np!cj!mb!j!lb!nj!pob/
V!#Hf!of!sbm!Np!ups!tv#!oj!tv!af!mkf!mj
eb!pu!lsj!kv!lp!mj!lp!opw!db!tv!ps!hb!oj!.
{b!up!sj!wf~!ep!cj!mj!j!lp!mj!lp!usf!cb!eb
jn!eb!kv-!bmj!tv!qpu!wsej!mj!eb!of!lj
ejkf!mp!wj!tqpo!{ps!tlph!vhp!wp!sb-
vlmkv!•v!kv!~j!j!wp!{j!mb-!oj!tv!jtqv!okf!oj/
Ps!hb!oj!{b!up!sj!Pmjn!qj!kb!ef!sf!lmj!tv
eb!tv!vwkf!sf!oj!eb!~f!#Hf!of!sbm
Np!upst#!jtqv!oj!uj!tqpo!{ps!tlf!pcb!.
wf!{f/
"General
Motors" i
Citigroup
izba~eni iz
Dow Jonesa
Pe!9/!kv!ob!#Hf!of!sbm!Np!.
upst#!j!of!lb!eb!obk!wf!~b!bnf!sj!•lb
cbo!lb!Dj!uj!hsp!vq!wj!|f!of~f!cj!uj!v
tbt!ub!wv!obk!qp!{ob!uj!kfh!twkfu!tlph
cfs!{bo!tlph!jo!ef!ltb!Epx!Kp!oft
jo!evt!usj!bm!bwf!sb!hfb/!Vnkft!up!okji
nf}v!41!obk!wbaoj!kji!bnf!sj•lji
bldj!kb!vmb!{f!#Djt!dp!Tztufnt#!j
#Usb!wf!mfst!Dpn!qb!oj!ft#/!Up!kf!fqj!.
mph!qsp!hmb!|f!okb!cbo!lsp!ub!#Hf!of!.
sbm!Np!ups!tb#!j!ev!hp!usbk!of!lsj!{f!v
Dj!uj!hsp!vqv-!lp!kb!of!cj!pq!tub!mb!cf{
j{!eb!|of!esab!wof!qp!np~j/!Dj!kf!ob
bldj!kb!#Hf!of!sbm!Np!ups!tb#!qb!mb!kf
ob!tb!np!86!dfo!uj-!|up!kf!obk!ojab
wsj!kf!eoptu!kp|!pe!#wf!mj!lf!ef!qsf!tj!.
kf#-!b!Dj!uj!hsp!vqb!tf!qp!tmkf!eokji
nkf!tf!dj-!ob!lpo!|up!kf!cj!mb!jtqpe
ep!mb!sb-!qp!qf!mb!ob!usj!ep!mb!sb/
Po~elo pospremanje
u "General Motorsu"
FOTO AFP
lizaciju u vrijeme mira. Vlada je i ranije
uzimala udio u `eljeznicama, ~eli~ana-
ma, rudnicima uglja i nekretnine pod za-
pljenom, ali uglavnom u vrijeme ratova.
Ve}ina nacionalizacija je bila privreme-
na, ali se jedna odr`ala - slu~aj putni~ke
`eljeznice "Amtrak". (Agencije)
manje od tr`i{nih o~ekivanja, poslije pada od
0,3 procenta tokom prethodnog mjeseca. Tro-
{kovi za gra|evinske projekte su istovremeno
pove}ani 0,8 odsto, {to je najve}i porast od av-
gusta pro{le godine.
"Ovi podaci pru`aju jasan signal da
je najgore u ameri~koj privredi izgleda iza nas",
ocijenio je ekonomista kompanije "Moody's"
D`ozef Bruselas, dodav{i da su, uz znake stabili-
zacije tr`i{ta rada, po~eli da se pojavljuju svi ne-
ophodni elementi za oporavak ameri~ke privrede
u drugoj polovini godine. (Reuters)
3. 6. 2009. tsjkfeb 23
NEZVANI^NO
Italijanski "Coop"
najbli`i "Mercatoru"
LJUBLJANA - Najozbiljniji vovarna La{ko" bi izbjegla proda-
kupac slovena~kog trgova~kog ju 12 procenata "Mercatora" i oko
lanca "Mercator" je italijanska petine svojih akcija. Danas, na-
trgova~ka kompanija "Coop". ime, isti~e kredit, koji je "Infond
Pozivaju}i se na neimenovane Holding" uzeo kod Nove Lju-
izvore, mediji u Sloveniji navode bljanske banke za koji je zalo`io
da je predsjednik Uprave slovena- pomenute hartije od vrijednosti i
~ke UniCredit banke France Arhar posljednjih mjeseci nije uspio da
upoznao dr`avni vrh s namjerom obezbijedi nove izvore finansira-
da od "Infond Holdinga", koji je u nja kako bi isplatio kredit.
ve}inskom vlasni{tvu "Pivovarne
La{ko", otkupi 12,5 odsto akcija
"Mercatora", a toliki udio bi s kre- "Coop"
po~etkom godine
ditom UniCredita kupio i hrvatski
biznismen Branko Rogli}, vlasnik preuzeo tendersku
dokumentaciju za
komanije "Orbico". U pozadini
posla najvjerovatnije, kako se na- kupovinu polovine
"Mercatora"
vodi, stoji formiranje ve}inskog
paketa akcija iz vi{e izvora, koji bi
na kraju zavr{io u rukama jednog Uprkos upozorenju rukovod-
od stranih trgova~kih lanaca. Kao stva "Mercatora" o {teti, koju bi
najozbiljniji kupac se navodi itali- slovena~koj privredi nanijela pro-
janska kompanija "Coop", koja je daja tog trgova~kog lanca stranoj
po~etkom godine preuzela tender- kompaniji, nije isklju~eno da po
sku dokumentaciju za kupovinu pomenutom scenariju "Mercator"
polovine "Mercatora". na kraju zavr{i u rukama strana-
Ako bi do{lo do dogovora "Pi- ca. (Dnevnik)
"Gorenje" kupcima
pla}a struju
VELENJE - Fabrika bijele tehnike "Gorenje" iz Velenja po~ela je
neobi~nu marketin{ku akciju u sklopu koje }e u junu i julu kupcima
njenih aparata za doma}instvo pokloniti 500 kilovat-~asova elektri-
~ne energije.
"Gorenje" akciju sprovodi zajedno s trgovcem elektri~ne energije i elek-
trodistributerom "Gen-1", a va`i samo za kupce velikih ku}nih aparata.
Poklonjena struja trebalo bi da bude dovoljna za dvogodi{nji rad prosje-
~nog fri`idera, zamrziva~a, {poreta ili ma{ine za pranje ve{a. Na navedenu
akciju "Gorenje" se odlu~ilo kako bi ubla`ilo posljedice ekonomske krize
koja uti~e na prodaju njenih robnih marki. Kompanija ne navodi da li se
pomenuta akcija odnosi samo na kupce na teritoriji Slovenije. (Beta)
Kupovina zlata
na automatu
FRANKFURT - Njema~ka firma "TG Gold Super-Markt" posta-
vi}e {irom zemlje oko 500 automata za kupovinu zlata nazvanih
"Gold to Go" (Zlato za ponijeti), kako bi zadovoljila rastu}u potra`-
nju za tim plemenitim metalom me|u obi~nim ljudima.
"To je prava stvar za strate{ke investicije u plemenite metale", izjavio je
prilikom predstavljanja automata {ef kompanije Tomas Gajsler, dodaju}i
da bi u zlato svako trebalo da ulo`i izme|u pet i 15 odsto svojih likvidnih
sredstava. Prvi automat firma je postavila na `eljezni~koj stanici u Fran-
kfurtu, a na tu ideju do{la je jer Nijemci ~ak 15 odsto svoje imovine ~u-
vaju u zlatu. U prvom tromjese~ju ove godine u Njema~koj je privatnim
licima prodato 59 tona zlatnih poluga i zlatnika, ~etiri puta vi{e nego u is-
tom periodu lani. Automat izgleda kao zlatna cigla, veli~ine je telefonske
govornice, a cijena zlata koje se u njemu prodaje u potpunosti prati kreta-
nje cijena te robe na tr`i{tu. Korisnici mogu da kupe jedan, pet ili deset
grama zlata i da plate gotovinom ili karticom. (Reuters)
24 tsjkfeb!3. 6. 2009. Ekonomija
Poslije
godinu i po
u Londonu
rastu cijene i
Luksuzni stanovi
prodaja elitnih
stanova
MOSKVA - Nastoje}i da spasu svoj ime-
spas za bogate Ruse
tak, bogati Rusi su postali jedan od katalizatora
aktiviranja tr`i{ta luksuznih stanova u Londo-
nu, na kojem je, prvi put u posljednjih 18 mje-
se ci, za bi lje `en po rast ne sa mo bro ja
Do o`ivljavanja
kupoprodajnih ugovora, ve} i cijena. tr`i{ta do{lo
Analiti~ari britanske konsalting kompanije zahvaljuju}i Rusima,
"Knight Frank" ukazuju na to da su prvi simptomi
rasta cijena elitnih stanova u Londonu zapa`eni u koji su odlu~ili da
aprilu, kada je vrijednost luksuznih nekretnina po- svoju u{te|evinu
rasla za 0,4 odsto. Pozitivna dinamika tr`i{ta se us-
talila u maju, kada je, prema podacima "Knight sa~uvaju kupovinom
Franka", broj ugovora na tr`i{tu luksuznih stanova nekretnina
pove}an za vi{e od tre}ine, dok su cijene elitnih
nekretnina porasle za 1,8 odsto. na najboljim
Ve}ina ugovora se odnosi na nekretnine u di- lokacijama
japazonu cijena od milion do tri miliona funti. Po
pravilu, kupci posebnu pa`nju posve}uju kvalitetu,
biraju}i najbolje {to se nudi na tr`i{tu, stanove u
elitnim ulicama, ali ne na ni`im spratovima. U isto Kupci tra`e kvalitet
vrijeme, nagla{avaju stru~njaci "Knight Franka", i ne pitaju za cijenu
zahvaljuju}i investitorima iz Rusije pove}ava se i FOTO NN
aktivnost na vrhu segmenta elitnih stanova u Lon- Timesa". Kao i u prethodnih nekoliko godina, naj- dna potjernica zbog utaje poreza i koji je, prema ona funti. Kontroverzni ruski biznismen Boris Be-
donu, gdje nekretnine ko{taju najmanje deset mili- bogatiji Rus na ovoj listi je vlasnik londonskog Fu- nekim informacijama, uto~i{te na{ao u Velikoj rezovski, osu|en zbog korupcije u Rusiji, tako|e je
ona funti. dbalskog kluba ^elsi, Abramovi~. Pro{le godine Ve}ina ugovora Britaniji. izgubio dio imetka u vrijeme krize. On sada raspo-
"Do o`ivljavanja i u ovom segmentu on je izgubio 40 odsto bogatstva i sada raspola`e se odnosi na Njegova imovina se danas procjenjuje la`e sa 450 miliona funti, u pore|enju sa 667 mili-
do{lo je zahvaljuju}i Rusima, koji su odlu~ili da sa sedam milijardi funti. Sljede}i Rus na listi je bi- nekretnine u na 1,2 milijarde funti (32. mjesto), {to je za 815 ona prije godinu dana i na listi zauzima 114.
svoju u{te|evinu sa~uvaju kupovinom nekretnina znismen Ali{er Usmanov, koji je sa petog mjesta u dijapazonu mi liona funti manje nego prije godinu dana. Osni- mjesto. Biv{a supruga Romana Abramovi~a, Irina,
na najboljim lokacijama", navodi se u istra`ivanju. 2008. godini, skliznuo na 18, izgubiv{i 74 odsto cijena od va~ kompanije "Pamplona Capital Management", obezbijedila je sopstvenu poziciju na listi najboga-
[estoro Rusa, me|u kojima su tajkun Roman imovine, tako da sada posjeduje 1,5 milijardi funti. milion do tri koja poma`e ruskim firmama pri investiranju u tijih Britanaca. Dobiv{i poslije razvoda dio imovi-
Abramovi~ i njegova supruga, na{lo se na listi Tre}i je biv{i vlasnik naftne kompanije "Rosneft", miliona funti stranu aktivu, ruski bankar Aleksandar Knaster na- ne biv{eg mu`a, Irina se na{la na 406. mjestu sa
1.000 najbogatijih `itelja Velike Britanije "Sunday Mihail Gucerijev, za kojim je raspisana me|unaro- {ao se na 88. poziciji, sa bogatstvom od 500 mili- 130 miliona funti. (Agencije)

Kamiond`ije iz Skupa nafta

bi ugrozila
Meksika tu`e SAD privredu
VA[INGTON - Ameri~ki mi-
MEKSIKO SITI - Meksi~ke kamiond`ije tu`ile su SAD, tra-
nistar energetike Stiven ^u je
`e}i od{tetu od {est milijardi dolara, zbog odbijanja Va{ingtona
izjavio da teku}i skok cijene siro-
da im dozvoli da prevoze teret ameri~kim putevima, saop{tilo
ve nafte odra`ava pobolj{anje
je meksi~ko Nacionalno udru`enje prevoznika tereta (Cana- stanja privrede, {to }e dovesti do
car).
rasta tra`nje tog energenta, ali je
Canacar tvrdi da im to omogu}ava Ugovor o slobodnoj trgovini u upozorio da bi nova poskupljenja
sjevernoj Americi (NAFTA), a da je zbog njegovog kr{enja svih
mogla da uspore ekonomski opo-
oko 4.500 kompanija koje udru`enje okuplja potpisalo tu`bu protiv ravak u svijetu.
SAD.
"Skok cijene sirove nafte ne
SAD su se ugovorom NAFTA, koji su potpisali i Meksiko i Ka- odra`ava trenutno nisku tra`nju
nada, obavezale da dozvole meksi~kim kamionima da voze ameri- naftnih derivata i visoke zalihe
~kim drumovima od 1995. godine. goriva, ve} je to budu}nost i iz-
Meksi~ke transportne firme su, me|utim, dobile pravo da saobra-
gledi onoga {to bi moglo da se
}aju samo uskim pojasom uz granicu, zbog jakog protivljenja ame- desi", rekao je ^u aludiraju}i na
ri~kih sindikata i potro{a~kih grupa, koji smatraju da su standardi
oporavak privrede. On je izjavio
bezbjednosti u susjednoj zemlji nedovoljno strogi. da }e Organizacija zemalja izvo-
Sud NAFTA je 2001. godine presudio da su SAD prekr{ile ugo-
znica nafte, ukoliko "te~no zlato"
vor ograni~avaju}i meksi~ke kamione na uzak pojas du` granice zna~ajnije poskupi, morati da po-
dviju zemalja, ali je Meksiko tada odlu~io da ne pribjegne sankci-
ve}a proizvodnju te sirovine da bi
jama. Prema odredbama trostranog ugovora, kompanije mogu da doprinijela stabilizaciji njene cije-
tu`e dr`ave potpisnice NAFTA ukoliko smatraju da su o{te}ene
ne i sprije~ila posrtanje globalne
njihovom politikom. (Reuters) privrede. (Agencije)
Iako
nesuglasice
Kurda i Ira~ana
Po~eo izvoz nafte
nisu okon~ane iz Kurdistana
ARBIL - Ira~ki autonomni region Kurdistan
velikom sve~anom ceremonijom obilje`io je po~e-
tak izvoza nafte sa, kako tvrdi rukovodstvo regi-
ona, prvih novorazvijenih naftnih polja u Iraku u
vi{e od dvije decenije.
Izvoz sa polja "Taq-Taq" i "Tawke", koja su razvi-
le strane kompanije, po~eo je s protokom od 100.000
barela na dan. Ira~ki predsjednik D`alal Talabani,
Kurd po nacionalnosti, i predsjednik autonomije Kur-
distan Masud Barzani, simboli~no su pustili tok nafte,
odvrnuv{i cvije}em ukra{enu "slavinu".
Kurdski zvani~nici vjeruju da bi izvoz iz
regiona mogao da dostigne milion barela na dan do
kraja 2012. godine. Vlasti Kurdistana, koji ima {iroku
autonomiju u okviru Iraka, i centralna ira~ka vlada u
Bagdadu vodili su dugu i `estoku borbu u vezi s teri-
torijom i i resursima.
Bagdad nije priznavao ugovore koje je regionalna
vlada potpisala s firmama koje razvijaju "Taq-Taq" i
"Tawke" i druga polja u Kurdistanu. Ira~ka vlada je,
ipak, dozvolila izvoz sa dva naftna polja na koji gleda
kao na proboj poslije vi{e godina zastoja, ali da jo{
vlada neizvjesnost u vezi s tim kako }e stranim kom-
panijama biti pla}ano. Bez obzira na datu saglasnost,
predstavnici centralne vlasti trudili su se na sve~anosti
da ne budu vi|eni.
"Mi smo uspje{an primjer za ostale u Iraku. Da-
nas im pokazujemo da politika koja se rukovodi tr`i-
{tem i konkurentno{}u mo`e da postavi temelje za
Izvoz sa polja "Taq-Taq" i Tawke"
po~eo sa 100.000 barela nafte dnevno
Irak", izjavio je na sve~anosti kurdski ministar za pri-
rodne resurse A{ti Havrami.
Polje "Tawke" razvio je norve{ki "DNO In-
ternational", a "Taq-Taq" "Addax Petroleum" sa sjedi-
{tem u Torontu. Turski "Genel Enerji" bio je partner
na oba polja.
Havrami je naglasio da }e strane firme biti pla}e-
ne, ali da novac ne}e do}i iz 17 procenata prihoda,
koji pripadaju regionalnoj vlasti, ve} od preostalih 83
procenta koliko ide u Bagdad. (Reuters)
3. 6. 2009. tsjkfeb 25
26 tsjkfeb!3. 6. 2009.

Za prevoz
koriste dvoto~ka{e

Reporta`a Eksperimentalni
projekat
Kontroverzni Endrju Krasnov uskoro izla`e u Londonu u njema~kom
predgra|u
Vauban

Umjetnost
od ljudske ko`e
Priredio: B. \URI] kaziva}e nov~anicu od 10 dolara.
Ovim djelom }e, kako ka`e, poku-
Ne ki to sma tra ju {o kan tnim i {ati ispitati vrijednosti koje vladaju u
Koriste}i ko`u
bizarnim, a drugi misle da je u pita- Sjedinjenim Dr`avama. Pored zastave,
bijelaca, koji
nju veoma efektan na~in za preno{e- Endrju je napravio i bejzbol kapu s ru-
su donirali
nje odre|enih poruka. pom od met ka, ka uboj ske ~i zme i
svoja tijela
Naime, jedan ameri~ki umjetnik je medicinskoj hamburger sa zubima, koji je nazvao
pro veo za dnjih 20 go di na pra ve }i nauci, on je Nosilac zakona. Jedno od interesantni-
skulpture od ljudske ko`e i sredinom kreirao bizarne jih djela je i "Fist", odnosna {aka, koje Saobra}aju pje{aci i bicikli
ove godine trebalo bi da prvi put ima kreacije, kao aludira na upotrebu religioznih sloga-
svoju izlo`bu u Velikoj Britaniji. U pi- {to su zastave, na i propagande, kao neka vrsta politi-

ta nju je svi jet Ame ri kan ca En drjua ~izme i mape
Krasnova, koji je svojim djelima dota- Amerike
kao veliki tabu svijeta umjetnosti.
Ginter von Hejgens je mo`da iza-
zvao kontroverze sa svojom izlo`bom
"Body Wor lds", u ko joj je pri ka zao
ljud ske le {e ve, ali je Kra snov oti {ao
ko rak da lje. Nje gov rad uklju ~u je
pravljenje lampiona od ljudske ko`e,
{to neki povezuju s nacizmom jer su
sli~ne stvari pravljene od ko`e `rtava
@ivot bez
~kih alata.
Kao i {to se mo`e o~ekivati, nje-
gov rad mno gi sma tra ju kon tro ver -
znim. Za njegovo prikazivanje galerija
je morala tra`iti dozvolu britanske In-
Dragana RADU[KI kori{tenje automobila, gara`no mjesto se prodaje
po cijeni od ~ak 40.000 dolara.
tanovnici malog mjesta u okoli- Kao rezultat toga, ~ak 75 odsto porodica u Va-

holokausta u koncentracionom kampu
"Buhenvald". Koriste}i ko`u bijelaca,
koji su donirali svoja tijela medicin-
skoj nauci, on je kreirao bizarne kre-
acije, kao {to su zastave, ~izme i mape
Amerike, pri ~emu je ljudsku ko`u ko-
ristio kao uobi~ajenu {tavljenu ko`u.
Krasnov obja{njava da njegov rad
predstavlja komentar na svirepost lju-
di i ame ri ~ku eti ku i mo ral. Izlo `ba
ko ja }e biti odr`ana sre di nom ju la u
Londonu uklju~iva}e i novu skulpturu
napravljenu od komada ko`e, koje je
Krasnov nabavio prije 20 godina i pri-
stitucije za ljudsko tkivo. Ina~e, Kra-
snov je ame ri ~ke zas ta ve od ljud ske
ko`e napravio prije prvog Rata u za-
ljevu za Centar moderne umjetnosti iz
Sinsinetija, mada nikada nisu bile pri-
kazane nakon {to su republikanski po-
liti~ari Bob Dol i Njut Gingri~ osudili
njegov rad.
S
ni njema~kog grada Frajburga
mogli bi biti pioniri novog `ivo-
tnog stila, koji u potpunosti eli-
mi ni {e auto mo bi le iz
svakodnevnog `ivota.
Parkinzi, prilazni putevi ku-
}ama i vlastite gara`e su zabranjene u ovom ekspe-
rimentalnom predgra|u Frajburga, koje se nalazi u
blizini francuske i {vajcarske granice. Na ulicama
mjesta Vauban ne mo`ete vidjeti niti jedan automo-
bil, osim na obli`njem autoputu, gdje prolazi javni
prevoz za Frajburg.
Naravno, dozvoljeno je da imate automobil, ali
u samom gradi}u imate samo jedno mjesto gdje ga
mo`ete parkirati - velika gara`a udaljena od centra,
gdje potencijalni stanovnik, koji je pri tome vlasnik
automobila, kupuje gara`no mjesto zajedno s ku-
}om.
Me|utim, kako bi obeshrabrili stanovnike za
ubanu nema automobil, a 57 odsto ih je prodalo
automobil kada su se preselili u ovo mjesto.
"Kada sam imala automobil, bila sam stalno
nervozna. Ovako sam sre}nija", ka`e Hejdrun Vol-
ter, majka dvoje djece, dok {eta ulicama Vaubana,
gdje mo`ete vidjeti samo bicikliste i pje{ake.
Vauban je mo`da i
najnapredniji eksperiment kada
je rije~ o novom `ivotnom stilu
Sizifov posao: Vauban, predgra|e koje je
izgra|eno 2006. godine, primjer je sve prisutnijeg
trenda u Evropi, ali i SAD, gdje se automobili ko-
riste samo za odlazak u grad ili na putovanje.
Vauban sa svojih 5.500 stanovnika je mo`da i
najnapredniji eksperiment kada je rije~ o novom `i-
votnom stilu bez automobila. Planeri su razmi{ljali

Krasnova mnogi
smatraju
bizarnim umjetnikom
 Reporta`a
z automobila
kako da ljudima olak{aju `ivot, pa su tako glavne
prodavnice u mjestu postavljene u samom centru,
do kojih mo`ete pro{etati, a ne na krajevima grada,
kako je to slu~aj sa {oping centrima i molovima.
^ak 75 odsto porodica u "^i tav ra zvoj na kon Dru gog svjet skog ra ta
uglavnom je bio fokusiran na automobile i to je ne-
Vaubanu nema {to {to se mora promijeniti", ka`e David Goldberg,
automobil, a 57 odsto ih koji se nalazi na ~elu ameri~kog udru`enja koje
okuplja poklonike novog `ivotnog stila. Oni tako|e
je prodalo automobil nastoje da promovi{u `ivot bez automobila, tj. `ivot
kada su se preselili u ovo Dozvoljeno je imati automobil,
u kojem vam automobili nisu potrebni.
I u SAD se planiraju naselja po ugledu na Va-
mjesto. Kako bi ali cijena gara`e je previsoka
uban, u kojima }e `ivjeti mahom srednja klasa koja
obeshrabrili stanovnike se gu{i u pretrpanim gradovima.
Me|utim, svi su svjesni da }e jedan ovakav
za kori{tenje automobila, projekat te{ko za`ivjeti u SAD jer se Amerikanci
gara`na mjesta dosta oslanjaju na automobile, a neke porodice ih
imaju po nekoliko.
prodaju po cijeni
"To }e biti ne{to poput Sizifovog posla jer su
od ~ak 40.000 dolara lju di dos ta su mnji ~a vi na ide ju da im ne tre ba
auto", ka`e Goldberg.
Istina, i u Njema~koj, domovini svjetski pozna-
tog mercedesa, te{ko je zamisliti `ivot bez auta, a
Vauban je pionirski projekat. Samo mjesto je dosta
usko i duga~ko, tako da ga bukvalno mo`ete pre-
pje{a~iti. Prodavnice, restorani, banke i {kole nala-
ze se u centru mjesta i od svake ku}e su udaljeni
svega nekoliko minuta hoda. Ukoliko idu u nabav-
ku, mje{tani uglavnom koriste bicikle s korpama.
Kada idu negdje dalje ili, recimo, u nabavku
namje{taja, jednostavno mogu iznajmiti automobil
iz kluba, gdje svi automobili pripadaju lokalnoj za-
jednici.
"U principu, ako posjedujete vlastiti auto, kad-
tad }ete do}i u isku{enje da ga koristite. Bilo je lju-
di koji su se doselili u Vauban, ali prili~no brzo i
odselili jer se jednostavno nisu mogli naviknuti na
`ivot bez auta", ka`e Hejdrun Valter.
Pristalice "zelenih": Vauban je nekada
bio nacisti~ka vojna baza, a okupirala ga je francus-
ka vojska krajem Drugog svjetskog rata. Kako je
prvobitno planirano za bazu, putevi u mjestu zapra-
Ispred ku}a te{ko
mo`ete vidjeti vo predstavljaju prolaze izme|u baraka i veoma su
parkirane automobile uski.
3. 6. 2009. tsjkfeb 27
Sve prodavnice
su smje{tene
u blizini centra
Originalne gra|evine su davno sru{ene, a za-
mijenjene su stilskim, luksuznim zgradama, s ma-
ksimalno pet spratova.
U skladu s tim, ljudi koji kupuju ku}e u Vauba-
nu su uglavnom ekolo{ki osvje{}eni, o ~emu govori
i ~injenica da ih je ~ak polovina glasala za njema-
~ku Stranku zelenih.
Henk [ulc, nau~nik koji se nedavno doselio u
Vauban, ka`e da je bio presre}an kada je kupio svoj
prvi auto. Me|utim, vremenom je shvatio da svoju
djecu `eli da odgaja u okru`enju bez automobila.
Vauban je prili~no poznata zajednica u Njema-
~koj, a {irom zemlje ni~e jo{ nekoliko sli~nih. Ono
{to je veliko pitanje jeste da li }e ovaj novi koncept
Ljudi koji kupuju ku}e u
ovom njema~kom gradu su
uglavnom ekolo{ki osvje{}eni
za`ivjeti {irom svijeta?
Najbli`a do sada je bila Kalifornija koja ima
Kveri vilid`, me|utim, neophodno je jo{ najmanje
dva miliona dolara kako bi ovaj projekat u potpu-
nosti bio realizovan. Pa, ipak, kako su automobili
osnova `ivota u predgra|u gdje uglavnom `ivi sre-
dnja klasa, to }e svakako biti velika prepreka trenu-
tnim naporima da drasti~no bude smanjena emisija
{tetnih gasova, a time i {tetne posljedice globalnog
zagrijavanja. Automobili prizvode najmanje 12 od-
sto gasova staklene ba{te u Evropi, a u nekim po-
dru~jima Amerike gdje automobilskog prometa ima
vi{e i do 50 odsto.
28 tsjkfeb!3. 6. 2009.

Svijet Kokain
u red bulu
IPOH!LPOH!.![wb!oj!•oj!dj!j{
benj!ojt!usb!dj!kf!{b!cf{!ckf!eoptu
isb!of!v!Ipoh!Lpo!hv!qsp!ob!|mj
tv!usb!hp!wf!lp!lb!job!v!mj!nfo!lb!.
nb!fofs!hfu!tlph!qj!~b!sfe!cvm/
Sunitska grupa Vijesti Fofs!hfu!tlp!qj!~f!qp!wv!•f!op!kf
tb!qp!mj!db!v!obk!wf!~jn!tv!qfs!.
odgovorna za napad Sarkozi se
nbs!lf!uj!nb-!b!qsp!ob!}f!ob!lp!mj!.
•j!o b! obs!l p!u j!l b! qsfe!t ubw!mkb
sastaje s
na d`amiju FOTO AFP Motakijem
wf!p nb! nb!mv! pqb!t optu! qp
mkve!tlp!{esbw!mkf/!Sfe!cvm!kf
vcs{p!of!hj!sbp!pu!lsj!~b!v!mb!cp!.
PARIZ - Francuski predsje- sb!up!sj!kj!v!Ipoh!Lpo!hv/
dnik Nikola Sarkozi sasta}e se
danas u Parizu s iranskim mi-
nistrom inostranih poslova Ma-
nu ~e rom Mo ta ki jem ra di
Kim Jong Il
razgovora o iranskom nuklear-

DUBAI - Sunitska pobunjeni-
~ka grupa preuzela je odgovor-
Kim Jong
nom programu.
"Sastanak }e biti prilika za
U napadu razgovore o pregovorima koje
stradalo {est svjetskih sila `eli ponovo
25 osoba da pokrene s Iranom o pitanju
manjinskog iranskog naroda Balu~, ne{irenja nuklearnog naoru`a-
koji se pridr`avaju sunitskog islama. nja", navedeno je u ju~era{-
njem saop{tenju, pri ~emu se

Sjeverne
nost za samoubila~ki napad, koji Grupa je negirala da su tri osobe
je tokom protekle sedmice iz- koje su u Iranu obje{ene zbog bom- mi sli na Nje ma ~ku, Ki nu,
vr{en na {iitsku d`amiju u gradu ba{kog napada bile umije{ane u sa- SAD, Francusku, Veliku Brita-
Zahedanu na jugoistoku Irana u moubila~ki napad. Neposredno nakon niju i Rusiju. (Agencije)
kojem je stradalo 25 osoba. eksplozije policija je u blizini d`amije
Saop{tila je to ju~e ameri~ka or- otkrila i deaktivirala drugu bombu.
ganizacija SITE, koja kontroli{e Zahedan je prijestonica provincije Vino usmrtilo
islamisti~ke internet stranice. Sistan-Belu~istan nalazi se na grani- 25 osoba
U saop{tenju organizacije "D`un- ci s Pakistanom i ~esto je mjesto su- DENPAZAR - Dvadeset pet
dala" (Bo`ji vojnici) navodi se da je koba iranske policije i {vercera osoba, uklju~uju}i ~etiri strana
napad odgovor na vje{anje ~lanova drogom i militanata. (Agencije) dr`avljanina, umrlo je na indo-
ne`anskom ostrvu Bali, nakon O~ekuje se da
{to su pili palmino vino u koje
je bio dodat metanol, saop{tila }e zvani~na
je ju~e policija. objava imena
U policijskom saop{tenju se
navodi da je uhap{en jedan
nasljednika
mje {ta nin zbog na vo dnog biti u
smrtonosnog mije{anja pi}a s oktobru na
metanolom, otrovnom hemika-
lijom koja se ~esto koristi kao godi{njicu
antifriz ili rastvara~, umjesto s vladaju}e
etanolom. (AFP)
Radni~ke
U stanu stranke
Pove}an broj stradalih ubijeno
osam osoba
ilegalnih rudara ANKARA - U jednom stanu
Komunisti~ki lider
JOHANEZBURG - Broj poginulih ilegalnih rudara koji su stradali u Adani, na jugu Turske, ju~e Kim Jong Il je pretrpio
pro{log vikenda u po`aru u oknu jednog zvani~no zatvorenog rudnika je prona|eno osam mrtvih oso- mo`dani udar u
zlata u Ju`noj Africi popeo se ju~e na 61, saop{tila je ju`noafri~ka ru- ba izre{etanih mecima, me|u avgustu pro{le godine
darska kompanija zlata "Harmoni" u ~ijem su vlasni{tvu zatvoreni ru- kojim i dvoje djece.
PJONGJANG - Prema ju`nokorejskim izvori- skog dnevnika "Hankuk Ilbo", pozivaju}i se na neime-
dnici. Spa si oci ko ji su do {li na
ma, komunisti~ki lider Sjeverne Koreje Kim Jong Il novane ju`nokorejske poslanike.
"Danas smo prona{li jo{ 25 tijela ~ime se ukupan broj poginulih popeo na mjesto nesre}e poslije jednog
je za nasljednika odredio najmla|eg sina Kim Jong Jo{ jedan ju`nokorejski list, "Dong Ilbo", navode-
61. Tijela nisu izgorjela. Izgleda da je prije telefonskog poziva vatrogasci-
Una, starog 26 godina. }i tako|e neimenovane izvore, objavio je novo imeno-
uzrok njihove smrti gu{enje gasom ili udisanje ma utvrdili su da je na mjestu
Uzrok smrti dima", rekao je ju~e {ef kompanije "Harmoni" Objava o tome poslata je zvani~nicima vladaju}e va nje kod svog sje ver nog su sje da i do dao da u
zlo~ina curio gas. Nije poznat
gu{enje gasom ili stranke, Vlade i vojske poslije izvedene nuklearne probe Sjevernoj Koreji ve} cirkuli{e pjesma u kojoj se hvali
za dio zemlje gdje su locirana napu{tena ru- motiv ubistva. U Adani, veli-
udisanje dima 25. maja, objavljeno je u ju~era{njem broju ju`nokorej- novi vo|a. Me|utim, Nacionalna obavje{tajna slu`ba u
darska okna Tom Smit. kom gradu na jugu Turske, `ivi
Peti proizvo|a~ zlata u svijetu kompanija velika kurdska zajednica koja
"Harmoni" saop{tila je u ponedjeljak da su 294 pre`ivjela ilegalna rudara praktikuje "zlo~in zbog ~asti",

Obama za diplomatsko
izvedena na povr{inu i da su oni uhap{eni. zlo~in nad osobama koje neke
Iz kompanije je upozoreno da su napu{tena rudarska okna koja su na meti porodice osude zbog povrede
rudara "kriminalaca" izuzetno opasna. (Reuters) ~asti. (Agencije)

rje{enje za Bliski istok

Harijeva vojna obuka
Nmb!} j! tjo! qsjo!d b! _bs!mtb! j! qsjo!d f!{ f! Ebkbof-
qsjod!Ib!sj-!usf!ov!uop!qsp!mb!{j!pcv!lv!v!wb{!ev!|opk
cb!{j! \b!vcf!sj!kv! {b! qj!mp!ub! v! wb{!ev!|ojn! wpk!ojn
tob!hb!nb/
Bje`e od sukoba
Wj!|f!tup!uj!ob!tub!op!woj!lb!qp!•f!mp!kf!eb!ckf!aj!pe
pcopw!mkf!oji!aft!up!lji!tv!lp!cb!ob!kv!hp!{b!qb!ev
Np!hb!ej!|b!lp!kf!kf!j{b!{wbp!ob!qbe!tp!nbmjk!tlji
Wmb!ej!oji!tob!hb!ob!qp!cv!okf!oj!lf/
VA[INGTON - Ameri~ki predsjednik
Barak Obama vjeruje da SAD mo`e da
pomogne da se ponovo povedu ozbiljni mi-
rovni pregovori za Bliski istok, a da Ameri-
ka u tom pogledu ne bi trebalo da name}e
sopstvene vrijednosti drugim zemljama,
ve} da im poslu`i kao jedan od uzora.
Obama je u intervjuu za britanski BBC,
i ujedno prvi za jedan britanski medij, uo~i
ju~era{nje posjete Bliskom istoku i Evropi,
izjavio da vjeruje da }e Amerika "biti u mo-
gu}nosti da ponovo uspostavi ozbiljne pre-
govore" izme|u Izraela i Palestinaca.
Ame ri ~ki pred sje dnik je
naglasio da je palestinska dr`ava u interesu
ne samo Palestinaca, ve} i izraelskog naro-
da, "a u interesu SAD je da imamo dvije
dr`ave koje `ive jedna pored druge mirno i
bezbjedno".
Komentari{u}i to {to je Izrael
odbio njegov poziv da se zaustavi naselja-
vanje Jevreja na Zapadnoj obali, Obama je
naglasio da je neophodno da u tom pogledu
budemo strpljivi.
On je, tako|e, izrazio nadu da }e se
Amerika posti}i napredak i kada je rije~ o Iranu, ali
ne treba putem "~vrste, direktne diplomatije", te da
da name}e je "u interesu ~itavog svijeta da ova zemlja
sopstvene ostavi po strani svoje ambicije da razvija
vrijednosti, nuklearno oru`je".
ve} da U prvom dijelu posjete Bliskom is-
poma`e toku i Evropi koju je ju~e zapo~eo, Oba-
ma naj pri je da nas sti `e u Sa udij sku
Arabiju, dok }e sutra otputovati u Kairo
gdje }e odr`ati "jedan od klju~nih govo-
ra o ame ri ~kim ve za ma s re gi onom" i
obratiti se ~itavom muslimanskom svije-
tu. (Agencije)
 Svijet 3. 6. 2009. tsjkfeb 29

Sfinga Oslobo|eni
za Obamu oteti studenti
LB!JSP!.!Sb!eojl!gbs!cb!phsb!ev JTMB!N B!C BE! .! Qb!l jt!u bo!t lb
lp!kb!tf!ob!mb!{j!plp!Tgjo!hf-!qp!. wpk!tlb!ptmp!cp!ej!mb!kf!tuv!efo!uf
{ob!uph!fhj!qbu!tlph!tqp!nf!oj!. j!qsp!gf!tp!sf!lp!kf!tv!ub!mj!cb!oj!v
lb-!v!qsfe!hsb!}v!Lb!jsb-!hekf qp!of!ekf!mkbl! puf!mj! ob! tkf!wf!sp!.
tv!qp!wf!~b!of!nkf!sf!cf{ckfe. {b!qb!ev!{f!nmkf/!
optuj! {b! np!h v!~ v! qp!t kf!u v Qb!ljt!ubo!tlb! wpk!tlb! kf! tb!pq!.
bnf!sj!•lph!qsfe!tkf!eoj!lb!Cb!. |uj!mb! eb! tv! puf!uj! 82! tuv!efou! j
sb!lb!Pcb!nf/! ef!wf!up!sp! qsf!eb!wb!•b! ptmp!cp!.
Pcb!n b!cj!np!h bp!qp!t kf!u j!u j }f!oj!sb!op!kv•-!ob!lpo!aft!up!lji
pwp!qp!esv!•kf!ob!lpo!hp!wp!sb tv!lp!cb! t! jtmbn!tljn! fl!tusf!.
lp!kj!~f!pesab!uj!ob!Voj!wfs!{j!uf!uv njt!uj!nb-!qp!wf!{b!ojn!t!Bm!Lb!.
Lb!jsp/ jepn/

odredio najmla|eg sina za nasljednika Vijesti

Un novi vo|a
Potukli se
bolni~ari,
umro pacijent
ANKARA - Jedan pacijent
koji se oporavljao na odjelje-
nju intenzivne njege u bolnici

Koreje
u Mersinu, na jugu Turske,
preminuo je od povreda nane-
Kult li~nosti senih tokom tu~e dvojice bol-
ni ~a ra ko ji su pa li pre ko
Ljn!Kpoh!Jm!kf!wp!}b njega.
Tkf!w fs!o f! Lp!s f!kf! pe! 2::5/ Jedan od bolni~ara do{ao je
hp!ej!of/! Ob! wmbt!uj! kf! ob!tmj!kf!. pijan u bolnicu i po~eo da se
ejp!twph!pdb!Ljn!Jm!Tvo!hb- sva|a s kolegom. Ubrzo su sa
ptoj!wb!•b! Tkf!wfs!of! Lp!sf!kf- rije~i pre{li na pesnice i u `aru
FOTO AFP

lp!kj!kf!qsf!nj!ovp!2::5/!hp!ej!. tu~e pali na krevet jednog od

Ju`noj Koreji saop{tila je da ne mo`e da potvrdi ove
izvje{taje.
Vijesti o novom vo|i, koji bi bio tre}i
po redu u zemlji, dolazi u trenutku kada napetost u re-
gionu raste zbog poteza Sjeverne Koreje, koja je 5.
aprila lansirala vi{e raketa kratkog dometa, izvela
podzemnu nuklearnu probu 25. maja, i koja se, prema
of/!Qp!qvu!pdb-!j!Ljn!Kpoh!Jm pa ci jen ta po ki dav {i in stru -
kf!dfo!ubs!kb!lph!lvm!ub!mj!•opt!uj mente koji su ga odr`avali u
vov!u bs! Tkf!w fs!o f! Lp!s f!kf/ `ivotu, {to je za posljedicu
Lpo!tubo!uop! kf! iwb!mkfo! j! qp!. imalo njegovu smrt. Turska
•b|!~j!wbo! lbp! if!spk-! hp!wps!. policija je pokrenula istragu
ojl! j! wf!mj!l j! •p!w kfl! cf{ pro tiv dvo ji ce ne sa vje snih
qsfn!db/! Wf!~j!ob! jo!gps!nb!dj!kb Najmla|i bolni~ara. (AFP)
Kimov sin
p! okf!n v! kf! of!e p!t mkf!e ob! j Jong Un
of!u b!• ob-! vhmb!w opn! {cph se {kolovao
~v!umkj!wpt!uj! wmbt!uj! v! Tkf!wfs!opk u Bernu,
gdje je
U eksploziji
Lp!sf!kj! lp!kb! pecj!kb! eb!uj! cj!mp
lb!lwf! qp!ebu!lf! p! okf!hp!wpn
studirao povrije|ena
engleski,
ajwp!uv/! francuski 21 osoba
i njema~ki
KIJEV - Dvadeset jedna oso-
izvje{tajima, priprema da lansira i projektile dalekog On je sin Ko Jong Hi, biv{e igra~ice, koja je ba je povrije|ena ju~e ujutro u
dometa. umrla 2004. godine. eksploziji u jednoj banci na ju-
Analiti~ari smatraju da je ovo zveckanje oru`jem Biv{i kuvar Kim Jong Ila, Kenji Fujimoto, je ra- gu Ukrajne, saop{tilo je Minis-
u Sjevernoj Koreji dio kampanje da se izgradi jedin- nije napisao u svojim memoarima da najmla|i vla- tarstvo za vanredne situacije te
stvo i podr{ka za novog lidera koji }e zamijeniti 67- darev sin izgleda i djeluje upravo kao i otac i da je zemlje.
godi{njeg Kim Jong Ila koji je pretrpio mo`dani udar on o~ev glavni favorit za nasljednika. Ek splo zi ja se do go di la u
u avgustu pro{le godine. ^eong Seong~ang, analiti~ar iz ju`nokorejskog mjestu Melitopol, izjavio je
Kim ima tri sina, ali nije zvani~no imenovao instituta Sed`ong koji se bavi pitanjima bezbjednos- portparol Ministarstva Ihor
nasljednika, me|utim, analiti~ari vjeruju da ga je lo{e ti, rekao je da se o~ekuje da }e zvani~na objava ime- Krol, dodaju}i da je rije~ o
zdravlje podstaklo da po`uri s tom odlukom da bi izbje- na na slje dni ka bi ti u okto bru na go di{ nji cu ogranku dr`avne banke O{a-
Objava o tome gao mogu}i vakuum na vrhu u slu~aju iznenadne smrti. vladaju}e Radni~ke stranke. dbank. Petoro povrije|enih
poslata je Najmla|i Kimov sin Jong Un se {kolovao u Ber- Novom lideru bi}e pripisani svi najno- preba~eno je u bolnicu zbog
zvani~nicima nu, gdje je studirao engleski, francuski i njema~ki, a za viji uspjesi u zemlji i zato se smatra da Sjeverna ozbiljnih povreda, dok su pre-
vladaju}e njega se govori da voli plivanje i ko{arku i da strasno Koreja `uri s nuklearnim probama i drugim podu- ostali imali lak{e posjekotine
stranke, prati zbivanja u ameri~koj ko{arka{koj NBA ligi, kao i hvatima za koje bi on mogao da se proglasi zaslu- od stakla. Nije poznat ta~an
Vlade i vojske da mu je omiljen igra~ Majkl D`ordan. `nim. (Agencije) uzrok eksplozije. (Reuters)

Oslobo|en osniva~ grupe "La{kar-e-Taiba" LAHOR - Pakistanski sud pustio je ju-
~e na slobodu Hafiza Mohamada Saida,
osniva~a zabranjene ekstremisti~ke grupe
"La{kar-e-Taiba" (LeT), koju optu`uju za
seriju bomba{kih napada u indijskom gra-
du Mumbaiju u novembru pro{le godine
kada je ubijeno oko 170 osoba.
Indija je ve} saop{tila da "nije sre}na"
zbog Saidovog pu{tanja na slobodu, a sli~no
reagovanje se o~ekuje i iz SAD, koje su pritis-
kale Pakistan da preduzme o{tre akcije protiv
odgovornih za napade u Mumbaiju.
"Sud je donio odluku da je zadr`avanje u
pritvoru Saida kr{enje Ustava i zakona ove
zemlje", naveo je Saidov advokat A.K. Dogar
novinarima ispred Vrhovnog suda.
Said se nalazio u ku}nom pritvo-
ru od po~etka decembra pro{le godine po{to je
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija njegovo
ime i islamsku dobrotvornu organizacija koju
je vodio stavio na listu organizacija povezanih
s teroristi~kom Al Kaidom i talibanima.
Hafiz Mohamad Said se od decembra pro{le godine nalazio u ku}nom pritvoru Pored ekstremisti~ke grupe LeT, Said se
nalazi na ~elu dobrotvorne organizacije "D`a-
mat-ud-Dava" (JuD) za koju su iz UN naveli
da je "istureno odjeljenje" LeT-a. Indijski zva-
Indija saop{tila da
"nije sre}na" zbog Saidovog
pu{tanja na slobodu
ni~nici su naveli da su napade u Mumbaiju
izveli ekstremisti pakistanskog LeT-a, vjero-
vatno uz podr{ku nekih zvani~nih pakistan-
skih organizacija.
I pakistanska istraga do{la je
do saznanja da su koordinirani napadi u indij-
skim poslovnom centru Mumbaiju pokrenuti i
djelimi~no isplanirani na pakistanskom tlu i
da je pre`ivjeli napada~ Pakistanac.
Iz JuD-a su naveli da oni nemaju ni{ta s
terorizmom i da su oni "organizacija za po-
mo} siroma{nima" kao i da ta organizacija
ima ra{irenu mre`u za pomo} u Pakistanu ko-
ju su osnovali donatori. (Agencije)
Britanska
ministarka
policije
podnosi
ostavku
LONDON - Britanska mi-
nistarka unutra{njih poslova
D`eki Smit odlazi sa tog polo-
`aja nakon skandala o velikim
tro{kovima.
Smitova }e podnijeti ostav-
ku, ali se ne navodi kada }e to
i u~initi, javio je ju~e BBC.
Britanska ministarka je kriti-
kovana zato {to je u svoje tro-
{kove uvrstila i porno-filmove
koje je naru~ivao njen suprug,
a optu`uje se i da je izdejstvo-
vala da joj bude maksimalno
pove}ana nadoknada za odr`a-
vanje ku}e. Me|utim, D`eki
Smit ne namjerava da podnese
ostavku i na svoje mjesto u
parlamentu. (Agencije)
30 tsjkfeb!3. 6. 2009.

NBA
Nakon mornarice
uzeo loptu u ruke
Dejvid Robinson
Datum i mjesto ro|enja: 7/!bw!hvtu!2:76-!
v!Lj!Wft!uv-!Gmp!sj!eb
Karijera: 2:9:!.!3114/!
Timovi: Tbo!Bo!up!ojp!Tqbst
Broj dresa: 61-!6-!8-!22
Titule: ewjkf!uj!uv!mf-!NWQ-!21!Pm.tubs-!obk!cp!mkj!pe!csbn!cf!oj
jhsb•-!sv!lj!hp!ej!of-!ewb!{mb!ub!j!cspo!{b!ob!PJ-!{mb!up!ob!TQ
Poeni, skokovi, blokovi: 31/8:1-!21/5:8-!3/:65
D
ejvid Moris Robinson igrao je na cen-
tarskoj poziciji ko{arku ~itav svoj `i-
vot. Zbog svoje karijere mornari~kog
oficira prije ko{arke, dobio je nadimak
Admiral, dok je zajedno s Tim Danka-
Robert Peri{
Datum i mjesto ro|enja: 41/!bw!hvtu!2:64-!
v!\sf!wf!qps!uv-!Mv!j{j!kb!ob
Karijera: 2:87!.!2::8/
Ti mo vi: Hpm!efo!Tufku!Wp!sj!pst-!Cpt!upo!Tfm!ujl-!\bs!mpu
Ips!ofut-!_j!lb!hp!Cvmt
Broj dresa: 11
Titule: 5!uj!uv!mf-!:!Pm.tubs
Poeni, skokovi, blokovi: 34/445-!25/826-!3/468
R
obert Li Peri{ bio je poznat po sna`noj
odbrani i {utu iz skoka, a izabran je u
Ku}u slavnih 2003. Dobio je nadimak
[ef po fiktivnom junaku [efu Bromde-
nu, tihom, ali sna`nom karakteru iz fil-
(14)
nom ~inio duo koji je nazvan "Tornjevi blizanci". U apri-
lu 2009. objavljeno je da }e biti primljen u Ku}u slavnih
zajedno sa Majklom D`ordanom i D`onom Stoktonom.
Robinsonova porodica se mnogo selila, jer je Dejvi-
dov otac bio u mornarici, a nakon {to se povukao, poro-
dica se smjestila u Vudbrid`, u Vird`iniji, gdje je Dejvid
pokazao odlu~nost u {koli i mnogim sportovima, osim
ko{arke. Poha|ao je srednju {kolu u Manasasu, gdje mu
je otac po~eo raditi kao in`enjer. Zbog njegove visine,
trener ga je uvrstio u ko{arka{ku ekipu, ali je i dalje bio
nezainteresovan za ovaj sport. Zbog dobrih ocjena, iza-
brao je da ide na Mornari~ku akademiju, gdje je bio naj-
bolji u matematici. Tek tokom studija izabrao je da igra
ko{arku i uzeo je dres 50, jer ga je nosio njegov idol
Zbog dobrih ocjena izabrao je
da ide na Mornari~ku akademiju, gdje je
bio najbolji u matematici. Tek tokom
studija izabrao je da igra ko{arku
i uzeo dres 50
Ralf Sampson. Napokon se zainteresovao za ovaj sport i
postao je vrlo uspje{an te osvojio nekoliko nagrada na
akademiji. Nakon diplomiranja, postao je dostupan za
NBA draft 1987. i izabran je od San Antonio Sparsa, ali
klub je morao da sa~eka dvije godine dok Dejvid ispuni
svoju du`nost i odslu`i rok u mornarici. Uprkos nadim-
ku Admiral, po ~inu je bio pukovnik junior. U mornarici
je bio atleta i igra~ {aha. Nakon zavr{etka mornari~ke
karijere, ipak se odlu~io da potpi{e za San Antonio i pri-
dru`io se klubu 1989/90. Sa njegovim dolaskom igra
Sparsa se znatno pobolj{ala i klub je do{ao do plej-ofa, a
Dejvid je izabran za rukija godine. U sljede}ih sedam
sezona Sparsi su dolazili u plej-ofa, ali nikada dalje od
ma "Let iznad kukavi~jeg gnijezda". Taj nadimak dao
mu je Sedrik Maksvel iz Bostona, zbog njegovog dr`a-
nja na terenu.
Iako je Peri{ imao izuzetno uspje{nu karijeru na
Sentenari koled`u u Luizijani od 1972. do 1976, nije pri-
vukao preveliku pa`nju, jer nije imao dobre ocjene. Go-
di ne 1965. NCAA je usvo ji la pra vi lo "1,6" ko je je
govorilo da {kolarac mora imati najmanje prosjek ocjena
1,6 da bi upisao univerzitet.
Njegova {kola mu je pomogla da prekr{i ta pravila i
ostvari taj rezultat, {to je uradila za jo{ 12 igra~a u dvije
godine. To je bilo kr{enje pravila i NCAA je odlu~ila da
}e progledati kroz prste ~etvorici igra~a ako im {kola
plati {kolarinu, {to je ona odbila. Tada je NCAA izrekla
jednu od svojih najve}ih kazni. [kolski ko{arka{ki pro-
Dobio je nadimak [ef po fiktivnom
junaku [efu Bromdenu, tihom, ali
sna`nom karakteru iz filma "Let iznad
kukavi~jeg gnijezda"
gram stavljen je na probu {est godina. U skladu s tim i
pridr`avaju}i se pravila, NCAA je odbila da napravi
ugovor sa pet igra~a. Nakoliko mjeseci kasnije, svih pet
igra~a, uklju~uju}i i Peri{a su je tu`ili, ali su izgubili
parnicu.
Ta odluka je od Peri{a napravila "nevidljivog ~ovje-
ka", ~iji su statisti~ki podaci postali neprimjetni. Posti-
zao je 21,6 poen i 16,9 skokova po utakmici, ali NCAA
te rezultate nije bilje`ila u svoju "knjigu".
Do dana{njeg dana Peri{ se nije pojavio na toj listi,
iako je u svakoj sezoni imao najvi{e skokova. Jedini put
kada je spomenut bio je taj na AP Pollu od 1973. do
1976.
3. 6. 2009. tsjkfeb 31
finala "Zapada". Godine 1995. osvojio je MVP nagradu,
a 1996. izabran je u 50 najboljih igra~a. Ipak je `elio da
osvoji prsten, {to mu do tada nije polazilo za rukom.
Izbacivani su od Golden Stejt Voriorsa, Feniks Sansa,
Juta D`eza i Hjuston Roketsa. Godine 1997. ozbiljno je
povrijedio le|a u predsezoni, ali se vratio u igru i nakon
{est utakmica polomio je stopalo u me~u sa Majami Hi-
tom te je propustio ostatak sezone. Zbog slabog rezultata
te sezone Sparsi su izabrali na piku Tima Dankana iz Bli`i se jo{
Vejk forest univerziteta, koji se odli~no uklopio u tim. jedno veliko
U ska}enoj sezoni 1998/99, zbog {trajka igra~a, ko-
ja je trajala 50 utakmica, Sparsi su imali 37-13 odnos finale u
pobjeda i poraza i dobili prednost doma}eg terena u ple- najja~oj
j-ofu. Pobijedili su Minesota Timbervulvse, Los An|eles
Lejkerse i Portland Trejl Blejzerse. U velikom finalu Ro-
ko{arka{koj
binson i Dankan su se pokazali kao nadmo}ni i pobijedi- ligi na
li su Njujork Nikse u pet utakmica, postaju}i prvi put svijetu. Nova
{ampioni. Dankan je izabran za MVP-ja. Robinson je
objavio da }e se povu}i nakon sezone 2002/03, a te go- sezona je
dine Sparsi su osvojili jo{ jednu titulu, a u finalu su po- donijela
bijedili Nju D`erzi Netse u {est utakmica. Robinson je
postigao 13 poena i imao 17 skokova. mnogo
Dejvid spada u malu grupu igra~a koji su postigli uzbu|enja,
preko 20.000 poena u karijeri i jedan je od ~etiri igra~a
koji su imali rekordan kvadrapl-dabl sa 34 poena, 10
ali i izbacila
skokova, 10 asistencija i 10 blokova, u utakmici sa De- na povr{inu
troitom. Tako|e je u jednoj utakmici postigao preko 70 neka nova
poena i to 71 u duelu sa Los An|eles Klipersima 1994.
Osim u ko{arci, aktivan je i u humanitarnom radu. imena. Iako u
no}nim
Godine 1991. posjetio je Gejts osnovnu {kolu u San An-
toniju i ponudio svakom po 2.000 dolara stipendije ko
uspije da je zavr{i i ode na koled`. Sa svojom `enom Va-
terminima,
leri osnovao je "Karver akademiju" i od osnivanja u sep- prenosi
tembru 2001. donirao je vi{e od 11 miliona dolara u utakmica su
{kolu.
privla~ili
veliku pa`nju
doma}ih
gledalaca.
Izme|u juniorskih i seniorskih dana igrao je za ame- Svakog
ri~ki nacionalni tim na Panameri~kim igrama 1975. [ko- ponaosob su
la mu je platila put u Solt Lejk Siti, da se izbori za
mjesto u timu, a on je izabran za kapitena i vodio ih je odu{evljavali
do osvajanja zlatne medalje. potezi Kobija
Nakon koled`a, Peri{ je draftovan u prvoj rundi od
Golden Stejt Voriorsa 1976, prije nego {to }e biti poslat Brajanta,
u Boston. Igraju}i 14 godina za Seltikse, od 1980. do Lebrona
1994, osvojio je tri prstena, zajedno sa Larijem Birdom i
Kevinom Mekhejlom. D`ejmsa i
Zajedno su nazvani "Velika trojka". Nakon toga je drugih
odigrao jo{ dvije sezone u [arlot Hornetsima, a zadnju zvijezda
sezonu proveo je u ^ikago Bulsima 1996/97. i odveo ih
do svoje ~etvrte titule. Sa 43 godine, bio je tre}i igra~ po ispod obru~a.
starosti koji je igrao u NBA. Ovdje }emo
Bio je poznat kao agilni centar, koji je vje{to koris-
tio svoju impresivnu visinu, zajedno sa brzinom da pre- se prisjetiti
vari protivnika, imao je precizan {ut izvan reketa i brzo nekih slavnih
je i{ao u kontranapade, {to je malo ko njegove visine
mogao. ko{arka{a
Bil Volton ga je jednom nazvao "najve}im {uterom koji su
od velikih ljudi svih vremena". To se mo`e povezati i sa
njegovom precizno{}u sa linije slobodnih bacanja, ali i
obilje`ili NBA
sa sveukupnim procentom {uta. Njegov za{titni znak bio kroz istoriju,
je skok {ut, u kojem je imao veliki odraz. kao i
U njegovu ~ast, Seltiksi su povukli njegov popularni
dres 00 1998. u poluvremenu utakmice izme|u Bostona najtrofejnijih
i Indijane. Danas je aktivan kao konsultant u Seltiksima timova
i mentor za centre u istom timu.
Godine 1995. njegova biv{a supruga Nensi Sad op-
tu`ila ga je da ju je psihi~ki i fizi~ki maltretirao tokom
njihove desetogodi{nje veze, uklju~uju}i i to da ju je
gurnuo niz stepenice kada je bila u osmom mjesecu tru-
dno}e. Peri{ je odbio optu`be, a nikakva parnica nikada
nije bila pokrenuta.
32 tsjkfeb!3. 6. 2009.

FOTO G. [URLAN
Kultura Predstavom "Dervi{ i smrt"
otvoren Teatar fest "Petar
Ko~i} 2009" u Banjaluci

Predstavljena prva TIBA od 6.

simfonija u RS
BA NJA LU KA - Kon cer tom
klasi~ne muzike, na kojem je pro-
movisana prva simfonija u RS, u
ponedjeljak nave~e u banjalu-
~kom Kulturnom centru Banski
dvor publici su se predstavili mla-
di stvaraoci, studenti Akademije
umjetnosti u Banjaluci.
"Namjera nam je bila da predsta-
vimo studente na{e akademije od
kojih neki treba i da diplomiraju, da
napravimo ve~e njihovih kompozi-
cija, da ih afirmi{emo, jer to do sada
niko nije uradio", naveo je Emir
Mejmeri} iz Studentske organizacije
banjalu~ke Akademije umjetnosti.
Povod za koncert bio je promovi-
sanje prve simfonije RS koju je
komponovao student kompozicije
Dalibor \uki}.
"Vrhunac ve~eri je svakako bila
prva simfonija RS, koja je protkana
veoma lijepim temama i melodija-
ma", rekao je Mejmeri}.
Simfonija pod nazivom "Poema
Afetuozo" nastala je kao rezultat za-
izra`ajnosti. Uvijek mi se svi|alo
{to je na po~etku imao jedan lagani
stav, takozvani pezante, nakon ko-
jeg bi slijedio alegro vivo ili u mom
slu~aju alegro afetuozo", naveo je
Simfoniju pod
nazivom "Poema
Afetuozo" komponovao
je Dalibor \uki}
\uki}, dodav{i da je na po~etku
simfonije jedna tema iz folklornog
miljea, dok su ostale iz slobodne
ma{te.
Pored prve simfonije banjalu~koj
publici se predstavio sa jo{ dvije
kompozicije "Svita" i "Pastorala za
sopran i guda~ki kvartet", a na jesen
najavljuje i prvo izvo|enje oratori-
juma za hor, soliste i vokalni orkes-
tar koji je napisao za diplomski
ispit.
Na koncertu je premijerno izvede-
na i "Rapsodija za solo flautu" stu-
do 12. juna
BEOGRAD - Me|unarodni
festival predstava za djecu i mla-
de TIBA ("Teatarska internaci-
onalna beogradska avantura")
bi}e odr`an od 6. do 12. juna,
najavili su organizatori.
"U takmi~arskom programu 7.
TIBA festivala bi}e izvedeno 10
predstava u produkciji pozori-
Festival otvorio
{nih trupa iz Srbije, Danske, ministar provjete
[vedske, Turske, Irana, Austrije i i kulture RS
Anton Kasipovi}
[vajcarske", rekli su organizato-
ri na konferenciji za novinare u
Skup{tini Beograda.
Manifestacija }e biti otvorena Takmi~arski program
6. juna nave~e, na platou ispred
Filozofskog fakulteta, uli~nom V!ub!lnj!•bs!tlpn!qsp!hsb!nv!pwp!hp!ej|!okfh!Uf!bubs!gft!ub-!lp!kj!~f
predstavom "Veliko finale" Tea- usb!kb!uj!ep!8/!kv!ob-!tv!j!qsfe!tub!wf!#Ub!lp!kf!np!sb!mp!cj!uj#!Kv!hp!tmp!wfo!tlph
tra "Batida" iz Danske, potvrdio
esbn!tlph!qp!{p!sj!|ub-!#Lb!vcp!kj#!Ufb!usb!#Fyju#!j{![b!hsf!cb!j!#Cb!mpo!pe!lb!.
je direktor TIBA festivala Bo{ko
nf!ob!.!np!kb!tkf!~b!okb#!Ob!sp!eoph!qp!{p!sj!|ub!ST/
\or|evi}.
Selektor inostranog programa Ob!gft!uj!wbm!tlpn!sf!qfs!up!bsv!tv!j!#Gbm!tj!gj!lb!ups#!Cfp!hsbe!tlph!esbn!.
Nikola Zavi{i} naglasio je da su tlph!qp!{p!sj!|ub!j!#Hf!of!sbm!ob!qsp!cb!tb!np!vcjt!uwb#![wf{!eb!sb!ufb!usb/!V
ovogodi{nje predstave uglavnom •btu!ob!hsb!}f!oji!8/!kv!ob!bo!tbn!cm!Ob!sp!eoph!qp!{p!sj!|ub!ST!j{wf|!~f
muzi~ke i plesne, s veoma malo qsfe!tub!wv!#Ob!sp!eoj!qp!tmb!ojl#!v!sf!aj!kj!Oj!lp!mf!Qf!kb!lp!wj!~b/
verbalnog izra`avanja. (Beta)

Pri~a o
datka koji je student Dalibor \uki} denta Slavi{e [eve, a publika je
dobio od svog profesora Slobodana imala priliku da ~uje i djela dva Smotra
Atanackovi}a. \uki} ka`e da mu je strana autora "Koncert za klarinet i arheolo{kog
stvarala~ki uzor bio Hajdn.
"Ugledao sam se prije svega na
klavir" Henrija Tomasa i "Arlekin"
Luisa ^azaka.
filma
Hajdna koji je te`io dramaturgiji i D.Z. PRIJEDOR - Druga me|una-

moralnim
rodna smotra arheolo{kog filma,
na kojoj }e biti prikazano 12 fil-
"Zlatni vitez" mskih ostvarenja, otvorena je u
ponedjeljak nave~e u Muzeju
za "Turneju" Kozare u Prijedoru.
Smotra je otvorena projekci-
LIPECK - @iri 18. me|unarodnog filmskog festivala "Zlatni vitez" u jom filmova "Zaboravljeni dra-
ruskom gradu Lipecku dodijelio je u kategoriji umjetni~kog filma isto- gulj" i "Budisti~ki hramovi na Nevena VR@INA
imenu nagradu i diplomu srpskom reditelju Goranu Markovi}u za nje- Javi" indone`anskog autora Te-
gov film "Turneja". dija Hendiviana, te filma "K}eri BANJALUKA - Izvo|enjem predstave "Dervi{ i
Reditelj Goran Markovi} povodom nagrade izjavio je da je nagrada "Zla- Hinduku{a" autora Marka Eber- smrt" Narodnog pozori{ta iz Beograda na velikoj
tni vitez" za njegov film "Turneja" prvo priznanje u cijeloj karijeri koje mu lea iz Njema~ke. sceni Narodnog pozori{ta RS u ponedjeljak nave~e
sti`e iz Rusije. Direktor Muzeja Kozare Mi- po~eo je ovogodi{nji Teatar fest "Petar Ko~i} 2009"
"Ta nagrada mi je izuzetno va`na, jer je Rusija za nas veliko i zna~ajno lenko Radivojac rekao je da su Va`niji je duh epohe u u Banjaluci.
tr`i{te, ne samo u eko- ovo prva tri od ukupno 12 filmo- kome je ne{to pisano, Festival je otvorio ministar prosvjete i kulture RS
Ova nagrada je prvo nomskom smislu, nego i va koji }e biti prikazani na peto- Anton Kasipovi}, a sva~ano otvaranje svojim nastupom
priznanje za Markovi}a u Rusiji kao stvar kulturnog pres- dnevnoj reviji dokumentarnih nego duh epohe u uveli~ao je i `enski kamerni hor "Banjalu~anke".
ti`a", naglasio je Marko- filmova. kome se ne{to zbiva, "Uvjeren sam da }e sva de{avanja prote}i
vi}. "Ovo su filmovi koji su prika- onako kako smo nau~ili kada imamo ovakav veliki kul-
Uz napomenu da gledaoci u Rusiji znaju njegove filmove, Markovi} je zani na Devetoj smotri arheolo- ka`e Egon Savin turni doga|aj. Drago mi je da se na{e pozori{te vratilo
izrazio nadu da }e nagrada "Zlatni vitez" biti dodatni razlog da publika u toj {kog filma koju je po~etkom ku}i nakon brojnih gostovanja s kojih su se redovno vra-
zemlji obrati pa`nju na srpsku kinematografiju. godine organizovao Narodni }ali s nagradama, {to je potvrda izvanrednog rada ekipe
Na festivalu su prikazani filmovi iz 24 zemlje, izme|u ostalog iz Rusije, muzej iz Beograda i koje sada ljudi koja vodi ovu instituciju", rekao je Kasipovi}.
Austrije, Bugarske, Ma|arske, Njema~ke, Gruzije, Indije, [panije, Kazah- mogu vidjeti i prijedorski ljubi- On je dodao da je organizacija ovog festivala jo{
stana, SAD, Ukrajine, Francuske i Japana. telji istorijskih i arheolo{kih is-
"Drago mi je da sam i ovoga puta dobro predstavio srpski film", rekao je tra`ivanja", dodao je Radivojac.
on i podsjetio da je to jo{ jedna nagrada u nizu za "Turneju", od svjetske pre- (Srna)

Zajedni~ki projekti s
mijere pro{le jeseni u Montrealu.
Pored gran prija i nagrade kritike na tom festivalu u Kanadi, "Turneja" je
tokom protekle sezone dobila priznanja na festivalima u Monpeljeu, Solunu, Salon
San Hozeu, a bila je i kandidat za "Oskara". (B92) karikature

Dje~ji muzi~ki
u Zemunu
BEOGRAD - Manifestacija
"Dva milenijuma Taurunuma", u
festival u Palama okviru koje }e biti organizovan
Me|unarodni salon karikature i
PALE - Na 2. internacionalnom dje~jem muzi~kom festivalu, koji se arheolo{ka izlo`ba, bi}e odr`ana
odr`ava 10. i 11. juna u Palama, bi}e izvedeno 20 autorskih kompozici- od 4. do 22. juna u galeriji "Stara
ja, potvrdio je u ime Organizacionog odbora Slavi{a Guja, izvr{ni pro- kapetanija" u Zemunu.
ducent Dje~jeg hora "Pal~i}i" i autor ve}ine kompozicija. U saop{tenju organizatora se
"Prete~a tog festivala je festival 'Djeca pjevaju hitove', koji smo radili 10 navodi da }e u okviru manifesta-
godina u Palama. Zna~i, mi smo taj festival utemeljili, poslije toga su svi cije biti odr`an 14. me|unarodni
prekopirali to od nas, ali niko nije imao tu vrstu licence. Me|utim, mi smo sa lon ka ri ka tu re sa te mom
taj festival 2007. godine ugasili zato {to nema vi{e zabavnih pjesama, ugla- "Evropa u rimsko doba".
vnom su sve to narodnjaci", poja{njava Guja. Na manifestaciji "Dva mileni-
Dodaje da je ovogodi{nji festival revijalnog karaktera, a o~ekuje se da }e juma Taurunuma" bi}e otvorena
okupiti djecu iz devet zemalja. i arheolo{ka izlo`ba "Taurunum
"Pored djece iz FBiH i RS, ima}emo mali{ane iz Makedonije, Hrvatske, Romanum", na kojoj }e biti pri-
Bugarske, Crne Gore... Ima}emo jedno predivno dru`enje u Palama i nadam kazani do sada neizlagani arhe-
se da }emo dio te manifestacije prenijeti u septembru u Fo~u, u veliku spor- olo {ki na la zi sa po dru ~ja
tsku dvoranu, da napravimo jedan pravi dje~ji hepening", isti~e Guja. Zemuna. (Beta)
D.Vu.
partnerima iz regiona
BANJALUKA - Ministar prosvjete i kulture RS
Anton Kasipovi} i ministar kulture Srbije Neboj{a
Bradi} ocijenili su da je va`no da u narednom peri-
odu uva`e veze koje postoje izme|u RS i Srbije, ali i
da zajedno rade na projektima koji }e uklju~ivati
brojne partnere iz regiona i Evrope.
"Nesporna je ~injenica da saradnja u oblasti kulture
izme|u RS i Srbije ima kontinuitet i uspon u kvalitetu i
obimu, te da je vrijedna u mnogim oblastima", rekao je
Kasipovi} ju~e u Banjaluci poslije razgovora s Bradi-
}em, podsjetiv{i da je ovo nastavak razgovora zapo~etih
jesenas u Beogradu.
On je naveo da je jedna od zajedni~kih ideja i
uspostavljanje kvalitetnijeg i potpunijeg odnosa s Minis-
tarstvom civilnih poslova BiH i Ministarstvom kulture
FBiH u trenutku kada bude pravi povod za tako ne{to.
Bradi} je rekao da je bilo rije~i i o saradnji u oblasti
izdava{tva, predstavljanja literature RS i Srbije, {to je
velika i zna~ajna oblast u zajedni~kom djelovanju.
Prema njegovim rije~ima, pitanje za{tite kulturnog
naslje|a Srba u regionu je va`no, o ~emu je i bilo rije~i
na upravo zavr{enoj konferenciji o kulturnoj politici u
za{titi kulturnog naslje|a u Beogradu.
"O tome smo ve} razgovarali s ministrom
kulture Hrvatske i mi }emo se u narednom periodu, za-
jedno s ministarstvima u regionu, sastati i razgovarati o
Veoma su bitni zajedni~ki
projekti u svim segmentima kulture
ovoj va`noj temi", rekao je Bradi}.
On je ocijenio da su veoma bitni zajedni~ki projekti
u vezi s pozori{tem, filomom, vizuelnim umjetnostima i
muzikom, izraziv{i uvjerenje da }e u narednom periodu
veliki potencijali koji dolaze i podsticaji iz individual-
nog sektora i institucija ohrabriti i oja~ati ovaj va`an
aspekt. (Srna)

lomovima
jedna u nizu nagrada koje je osvojilo NP RS, jer, smatra
on, nagrada je ako do|u presti`ne pozori{ne ku}e koje
izvode kvalitetne predstave.
Otva ra nju fes ti va la prisustvovali su i
predsjednik RS Rajko Kuzmanovi}, koji je po~asni po-
krovitelj festivala, predsjednik Narodne skup{tine RS
Igor Radoji~i}, a predstavu "Dervi{ i smrt" gledao je i
ministar kulture Srbije Neboj{a Bradi}.
Direktor Narodnog pozori{ta RS Rade Simovi} po-
`elio je gra|anima lijepe trenutke na festivalu.
"Pro{le godine Teatar fest je dobio ime velikog sr-
pskog pisca Petra Ko~i}a i zahvaljuju}i toj metafori pos-
tao je jedan od najzna~ajnijih nacionalnih doga|aja u
regionu", naveo je Simovi}.
Poslije ~ina sve~anog otvaranja, publika je u`ivala
u izvedbi komada "Dervi{ i smrt" u re`iji Egona Savina.
To je pri~a o psihologiji jedne kasabe, moralnim lomo-
Odnos mu{karca i `ene na slikama
Radovi su nastali za vrijeme godi{njeg odmora
FOTO G. [URLAN
Kultura 3. 6. 2009. tsjkfeb 33
Glumci NP Beograd odli~no su
odigrali komad "Dervi{ i smrt" Vijesti
Slijedi
DNK analiza
mumije
KAIRO - Egipatski nau~nici
poku{a}e da otkriju rodoslov
faraona Tutankamona, {to je jo{
misterija za egiptologe, a u ana-
lizi }e im pomo}i uzorci DNK,
saop{tio je {ef Vrhovnog savje-
ta za antikvitete Zahi Havas.
Mladi faraon, ~iju je mumiju
u sar ko fa gu od ~is tog zla ta
ukra{enog tirkizima 1922. go-
dine otkrio engleski arheolog
Hauard Karter, vladao je otpri-
like od 1333. do 1324. godine
prije nove ere.
Njegov rodoslov i danas je
tajna, kao i okolnosti vezane za
njegovu smrt.
"Do danas ne znamo ko je bio
nje gov otac. Da li je to bio
Ahenaten ili Amenhotep Tre}i",
izjavio je Havas na konferenciji
za novinare u Kairu.
[ef savjeta za antikvitete je
naveo da }e uzorci biti uzeti uz
pomo} eksperata s Medinskog
fakulteta Univerziteta u Kairu i
da }e biti ura|eni i rendgenski
snimci. Posao }e najve}im dije-
lom biti ura|en u Dolini kralje-
va. (Beta)
Jubilej
Kosti}eve
pjesme
BEOGRAD - Knji`evno ve~e
posve}eno 100. godi{njici nas-
tanka pjesme "Santa Maria del-
la salute" Laze Kosti}a bi}e
uprili~eno ve~eras u Zadu`bini
Predsjednik
Ilije M. Kolarca u Beogradu.
RS Rajko Besjedu o nastanku pjesme
Kuzmanovi} kaziva}e knji`evnik Miro Vu-
sa suprugom
ksanovi}, dok }e stihove "Santa
Maria della salute" govoriti
vima, `ivotu i smrti, o bo`anskom smislu `ivota i smrti i kav komad puno vere i uvek iznova. Dok radim na ovoj dramski umjetnik Ivan Jagodi},
nekim zemaljskim usudima. predstavi pre po~etka igranja ne mogu ni o ~emu da ra- saop{teno je iz Centra za preda-
"^ovek prvi uspostavlja interakciju zmi{ljam osim da }e mi ubiti brata", ka`e Ristanovski. va~ku djelatnost Kolar~eve za-
sa delom, volim taj roman i to je dovoljan razlog da ga Glumica Nata{a Ninkovi} istakla je da je rijetkost
du`bine.
postavim na scenu, sve drugo sadr`i se u samom delu", da se tim kakav ~ini repertoar glumaca za ovu predstavu
Svoju ~uvenu pjesmu "Santa
objasnio je Savin. slo`i i bez problema radi na komadu, {to je publika ima-
Kada radi dramatizaciju, nastavlja on, ve} na neki la priliku da vidi na sceni. Maria della salute" Kosti} je
Organizacija na~in komponuje predstavu. "Kada po~nem da ~itam neki tekst imam posvetio svojoj ljubljenoj, tri-
festivala "Delu sam pri{ao tako da ne ilustrujem ni{ta {to u zebnju da vidim {ta je ispred mene. Kada sam po~ela da de set go di na mla |oj Len ki
jo{ jedna romanu pojavno postoji. Svojim studentima volim da ~itam ovaj tekst imala sam strah da ne}u to doneti kako Dun |er ski, k}e ri voj vo |an -
nagrada koju ka`em da je mnogo va`niji duh epohe u kome je ne{to treba. Ali, uz Egonovu pomo} bilo je zadovoljstvo radi- skog velika{a Laze Dun|er-
je osvojilo pisano, nego duh epohe u kome se ne{to zbiva", dodao ti", rekla je Ninkovi}eva. skog. (Beta)
NP RS, rekao je Savin. Ljubomir Bandovi}, koji u komadu tuma~i lik Ha-
Kasipovi}
Nikola Ristanovski, koji u predstavi igra Ahmeda sana, naveo je da nije dozvolio da bude optere}en time Tu`ba zbog
Nurudina, istakao je da se osje}a kao provodnik izme|u {to je to Selimovi}evo kapitalno djelo. Poku{ao je, do-
Selimovi}a i publike. daje on, da koristi "umlje u kojem `ivi s umljem s kojim "plagijata"
"Egon je osetio da je jedini na~in da se donese ova- se Hasan borio". NJUJORK - Ameri~ki pisac
D`.D. Selind`er tu`io je sudu
autora nastavka njegovog ~u-
venog romana "Lovac u `itu".
se nije slikalo, a bio sam sam na moru, nastavio sam se
Knji`evnik koji ima 90 go-
dina, poznat po tome {to stro-
go {titi svoju privatnost ali i
svoje djelo, tu`io je i izdava-
D. ZEC
dru`iti sa likom iz scenarija nekih 25 dana. Sve sam za- ~a i distributera svog najpo-
BANJALUKA - Izlo`ba "Restoran masovne is- pisao, ni{ta ne dotjeruju}i, i tako je nastalo 260 strana znatijeg djela.
hrane" akademskog slikara Ismara Mujezinovi}a romana koji je sav u dijalogu", pojasnio je Mujezino- Selind`erovi advokati su u
otvorena je u ponedjeljak nave~e u Galeriji LTG u vi}. tu`bi podnesenoj Federalnom
Banjaluci. On je dodao da je ~itava konstrukcija roma- sudu na Menhetnu, u Njujor-
Dio projekta "Restoran masovne ishrane", pred- na, koji je po~etkom pro{le godine iza{ao iz {tampe, ku, tra `i li da se obus ta vi
stavljenog u Galeriji LTG, ~ine slike velikog formata u nastajala bez neke ideje vodilje, formiraju}i se u nepo- objav lji va nje knji ge "60
~ijoj je osnovi posljedica tranzicionih procesa na neka- Years Later: Coming Through
da{njem jugoslovenskom prostoru, ali i komplikovanih the Rye", koja je, kako su na-
odnosa mu{karca i `ene. Publika je imala priliku da vidi veli, "plagijat", a ~iji je autor
"Na{ svijet je onakav kakav je predstavljen i petnaestominutni isje~ak iz autorovog "ne ko ko pi {e pod ime nom
na slikama. Ove su slike nastale u periodu godi{njeg filma "Crvenkapica se crveni" D`on Dejvid Kalifornija".
odmora na moru, a velikog su formata da se te`e ukra- U tu`bi se navodi i da pravo
du", ka`e Mujezinovi}, ~iju }e postavku Banjalu~ani srednom nadmudrivanju. da napi{e nastavak "Lovca u
mo}i vidjeti do kraja juna. "Roman podsje}a na kafanski razgovor, {to oscilira `itu" ili da ko ris ti lik pod
Pored bogatog izbora Mujezinovi}evih slika, koje kao i vrijeme i raspolo`enje. Defini{e ga nadolaze}a imenom Holden Kolfild pri-
na velikom formatu uglavnom predstavljaju problema- ideja i tako vodi do nekog osmi{ljenog kraja", ka`e pada isklju~ivo Selind`eru.
tiku odnosa, Banjalu~ani su mogli da vide i petnaesto- Mujezinovi}. Pisac nikad nije dozvolio da
mi nu tni isje ~ak iz nje go vog fil ma "Crven ka pi ca se Tema filma nastalog adaptacijom ovog romana su se po tom romanu snimi film
crveni". ona i on u potrazi za vlastitim identitetima, njihova me- ili da se adaptira za pozori{te
"Pisao sam scenario za kratki igrani film i kako mi |usobna uslovljenost i zavisnost. ili neki drugi medij. (Beta)
34 tsjkfeb!3. 6. 2009.
Sarajevo
Taksisti
~ekaju reakciju
kon kurentskih firmi
Na kon {to je Mi nis tar stvo Ministarstvu. Bi}emo zadnji koji
saobra}aja KS donijelo jedin-
stveni cjenovnik taksi usluga,
predstavnici udru`enja taksista
ka`u da }e s korekcijom cijena
sa~ekati dok ne vide kako }e re-
ago va ti u kon ku ren tskim fir -
mama.
Odlukom o jedinstvenom cjeno-
vniku, koja je u ponedjeljak stupi-
la na sna gu, ove uslu ge bi
poskupile na 1,5 KM za start, te
jednu KM po pre|enom kilome-
tru, dok je za sat ~ekanja mu{teri-
Novi cjenovnik
predvi|a poskupljenje
taksi usluga
je predvi|eno 10 maraka.
Ve}ina od osam taksi udru`enja
prije nekoliko mjeseci smanjila je
svoje usluga na 1 KM, odnosno
na 0,80 KM za start i pre|eni ki-
lometar.
"Mi }emo po{tovati i sprovesti
svaku odluku koju donese resorno
ministarstvo. Jo{ nismo pove}a-
vali cijenu u taksimetru, niti mi-
slimo dok sva taksi udru`enja i
fir me to ne u~i ne, odno sno ne
odnesu novi cjenovnik na ovjeru
Važniji telefoni
Bfsp!espn!Tb!sb!kf!wp
Cb!lj!kf
Cpm!oj!db!#Lp!|f!wp#
Ej!nokb!•bs
#Fmfl!usp!ejt!usj!cv!dj!kb#!.!lwb!sp!wj
HSBT!Jo!gp.dfo!ubs
KLQ!#Sbe#
Lbo!up!obm!ob!jo!tqf!ldj!kb
#Qp!lpq#
#Sb!ejp.ub!ltj#
#Tb!sb!kf!wp.tubo#
Uf!mf!gpo!tlf!jo!gps!nb!dj!kf
#Up!qmb!of#
Uv!sjt!uj!•lj!jo!gps!nb!uj!woj!dfo!ubs
#Wp!ep!wpe#
Bvup!cvt!lb!tub!oj!db
Cpm!oj!db!#Qpe!isbt!up!wj#
Fl!tqsf!toj!qp!|ubo!tlj!tfs!wjt
Lb!ob!mj!{b!dj!kb
NVQ
Pq~b!cpm!oj!db!Tb!sb!kf!wp
QUU!lwb!sp!wj
#Tb!sb!kf!wp!hbt#
Uf!mf!hsb!nj
#Wf!mf!qf!lb!sb#
Wf!uf!sj!obs!tlb!tub!oj!db
Ulfeta D@ANANOVI}, radnica
}emo di}i ove cijene jer nisu slo-
bodni softveri i laboratorije koje
vr{e prepravke taksimetara", ka-
zao je En ver Su lja gi}, di re ktor
"Sa ra je vo ta ksi ja", naj broj ni jeg
udru`enja sarajevskih taksista.
U "@utom taksiju", koji je prvi
po ~eo s oba ra njem ci je na ta ksi
usluga, ju~er su kazali da }e tako-
|e prihvatiti novi cjenovnik, ali
pod uslovom da to u~ine i ostali.
"Uko li ko do pet ka sva ta ksi
udru`enja i preduze}a uklope u
svoje usluge nove cijene, '@uti ta-
ksi' u~ini}e isto. Do tada }e na{e
cijene iznositi po jednu KM za
start i pre|eni kilometar, koje smo
postavili jo{ 8. januara", kazao je
Vahid Zajko, direktor ove firme.
On isti~e da je "@uti taksi" kon-
stantno bio na meti inspekcijskih
kontrola proteklih devet mjeseci,
i to samo zato {to su "prvi oborili
cijenu kada je kod ostalih pre|eni
ki lo me tar izno sio 1, 50 KM, a
start dvije KM".
"Mislim da ostala udru`enja i
preduze}a s ovim novim cjeno-
vnikom ne mogu pokriti tro{kove.
Mi godi{nje kupujemo naftu pa
tako nam do|e mnogo jeftinije",
kazao je Zajko.
[.P.
39:.211
644.874
555.911
769.666
341.878
3:4.294
769.149
774.95:
753.554
2626
553.691
2293
761.:8:
643.717
752.573
324.211
555.454
2528
779.36:
775.322
396.211
:88
383.:91
2313
759.616
553.414
Kada }e biti ure|ene
fasade na zgradama?
Ure|enje fasada u Sarajevu je ve}
godinama u toku. Rade se fasade,
ali nije mogu}e sve odjednom srediti.
Ministarstvo prostornog
ure|enja i za{tite okoli{a KS.
Predstavnici KS prate dinamiku
radova izgradnje na Jezeru
Promijenjene
trase
Zbog po~etka izvo|enja radova
na izgradnji saobra}ajnice sjever-
ne logitudinale do 22. juna do}i
}e do izmjena u odvijanju javog
gradskog prevoza. Iz GRAS-a na-
vode da }e autobusne linije, koje
su saobra}ale s Autobusne stani-
klinika
ce Sarajevo ka Rajlovcu, Reljevo
domu i Bu}a potoku, do 22. juna
polaziti iz Ulice Franje Ra~kog,
kod Zemaljskog muzeja BiH.
M.L.
Donirana
auto-cisterna
Dobrovoljno vatrogasno dru{-
tvo "Bjelave" ju~er je dobilo novu
auto-cisternu, za koju je sredstva
obezbijedila op{tina Centar.
"Ova auto-cisterna je namije-
njena za dopunu vode specijal-
nog va tro ga snog vo zi la za
ga{enje po`ara", kazao je Sulej-
man Sijari}, pomo}nik na~elnika
Civilne za{tite op{tine Centar.
[.P.
Servisne
informacije
Policija
122
Ob!qp!esv!•kv!NVQ.b!LT!v
qsp!uf!lmb!35!tb!ub!fwj!efo!uj!.
sb!ob!tv!usj!lsj!wj!•ob!ekf!mb;
uf!|lb!lsb!}b!j!ewb!sb!{cpk!.
oj|!uwb/!
[ejla PERTEF
Gra|evinski radovi na Klinici za ginekologiju i
predvi|ena 5,2 miliona KM. Analiza onoga {to smo da-
nas vidjeli govori, a obe}enje je i izvo|a~a, da bi krajem
novembra ove godine ovaj objekat mogao biti zapri-
aku{erstvo "Jezero" bi}e zavr{eni najvjerovatnije do mljen u smislu upotrebne dozvole", istakao je Mehme-
kraja novembra ove godine, kazao je Besim Mehme- di}.
Hitna pomo} di}, premijer KS. Prema njegovim rije~ima, Fond zdravstva
Iako za izgradnju ove klinike nedostaje oko 1,7 mi- Kantona Sarajevo }e raspisati tender za opremu. "Mi
124 liona KM, predstavnici KS se nadaju da }e ona biti otvo- smo uvjereni da }e ta tenderisana oprema omogu}iti da
Flj!qf!Ij!uof!qp!np!~j!jnb!mf rena krajem ove ili po~etkom naredne godine. ova klinika u decembru bude pu{tena u funkciju. Zado-
tv!487!jo!ufs!wfo!dj!kb-!pe!•f!hb "Kompletan ugovor iznosi oko 10 miliona voljan sam radovima. Svaki mjesec obilazi}emo objekat
tv!6:!cj!mf!lv!~of!qp!tkf!uf/ KM. U vremenu u kojem danas `ivimo to je velika cifra. kako bismo obe}ane rokove do kraja ispo{tovali", ista-
Dana{nji na{ obilazak je pokazao da pratimo predvi|enu kao je Mehmedi}.
dinamiku za ovu godinu. Ovogodi{njim bud`etom su Mustafa Cuplov, ministar zdravstva KS, istakao je
Porodili{ta
285-287
Danas preseljenje
250-259
V!qp!sp!ej!mj!|uj!nb!kf!sp!}f!op
25!cf!cb;!ef!wfu!ekf!•b!lb!j
qfu!ekf!wpk!•j!db/ porodica iz Butmira ja{, Had`i}i, Vogo{~a i Novi grad.
FOTO ARHIVA
Luki} isti~e da preseljenje ovih porodica u novoiz-
gra|ene stanove na nekoliko lokacija nije jednostavan
Vatrogasci projekat, te podsje}a da je namjera kantonalnih vlasti bi-
123 la da ovaj problem bude rije{en jo{ u pro{loj godini.
"Me|utim, do~ekala nas je zima pa to nismo
Flj!q f!wb!u sp!h b!t b!d b!oj!t v mogli provesti zbog vremenskih neprilika. Ispunili smo
jnb!mf!jo!u fs!w fo!d j!kb!{cph sve zahtjeve koje smo dobili od korisnika. Razgovarali
qp!ab!sb/! smo s porodicama, ali i s op}inskim vlastima, te OSCE-
om i romskim udru`enjima", rekao je Luki}.
M. LINGO
Romske porodice koje `ive u naselju Butmir da- Crveni krst obezbijedio
pakete s hranom
nas bi trebalo da budu preseljene u nove domove,
kazao je ^edomir Luki}, ministar za stambena pita-
nja KS. Nekoliko porodica ne `eli preseliti zbog toga {to
"Vr{imo pripreme za njihovo preseljenje, u toku su smatraju da su im izgra|eni stanovi mali, s obzirom na
dogovori vezani za operativne detalje", rekao je Luki}. to da porodice imaju od sedmoro do 14 djece. Kao ra-
Za 32 porodice iz ovog naselja, koje broje 187 ~la- zloge navode i me|usobne sukobe, te jo{ ve}u udalje-
nova, Crveni kri` KS je u suradnji s Ministarstvom za nost stanova od grada nego {to je sada{nja lokacija na
rad i socijalnu politiku obezbijedio pakete s hranom. Butmiru. Stanovi u osam zgrada opremljeni su najosno-
Ove porodice trebalo je jo{ u aprilu da budu vnijim namje{tajem, uklju~uju}i krevete, stolove, stoli-
ce, fri`idere i elektri~ne {porete, te pe}i na ~vrsto
preseljene iz vodoza{titne zone u Butmiru u novoizgra-
|ene stanove, koji su za njih izgra|eni u op}inama Ili- gorivo.
 Sarajevo 3. 6. 2009. tsjkfeb 35

Ginekolo{ka
Vodi~
FILMOVI
BQP!MP
Ewp!mj!•optu
Eav!mj!kb!Sp!cfs!ut-!

do novembra
Lmbkw!Pwfo
Sf!aj!kb;!Up!oj!Hjm!spk
)29-!31/41!i*

Klinika za
ginekologiju
i aku{erstvo
Sarajevo dobija
savremen prostor
FOTO S.PINJAGI]

NF!FUJOH!QP!JOU
Bo!}f!mj!j!ef!np!oj
Upn!Ifo!lt-!Kv!bo!
Nfl!hsf!hps
Sf!aj!kb;!Spo!Ibvbse
)29-!31/41!i*
Svaki
mjesec
obilazi}emo
objekat
kako bismo
obe}ane
rokove
do kraja
ispo{tovali,
istakao
Mehmedi}
PREDSTAVE
LB!NFS!OJ!UF!BUBS!66
Csbl!jmj!nsbl
da s Klinikom za ginekologiju i aku{erstvo Sarajevo tra`iti jo{ dva miliona KM, nego da smo obustavili rado- istakla je Izetbegovi}eva. Sf!aj!kb;!Mb!ob!
dobija savremen prostor koji }e ispuniti sve potrebe ve", ocijenio je Cuplov. Radnici ovih dana na objektu Klinike za ginekologi- Tub!oj!|j~-!Of!mb!
KS i {ire. Sebija Izetbegovi}, direktorica disciplina Ginekolo- ju i aku{erstvo postavljaju instalacije. ]f!oj!tj!kf!wj~!j!Njs!{b!
"Objektivno, ovo je prostor koji }e svojim kapa- gija, Aku{erstvo i Pedijatrija Klini~kog centra Univerzi- "Trenutno radimo na razvodu istalacija ventilacije, Nv!|j!kb
citetom i kvalitetom opreme u~initi da se djeca ra|aju teta Sarajevo, nada se skorom zavr{etku radova na ovoj grijanja, te monta`i razvodnih ormara. Sljede}a faza su )31!i*
u najboljim i najljep{im prostorima, uz stru~nu pomo} Potrebno klinici. kerami~ki radovi. Pet spratova je u potpunosti zavr{eno
osoblja", kazao je Cuplov. obezbijediti "Krajem ove godine ili po~etkom nare- na 15.000 kvadratnih metara", kazao je Enver Salman,
OB!SP!EOP!QP![P!SJ!\UF
Istakao je da u ovom trenutku nedostaje jo{ 1,7 dne bi}e najvjerovatnije useljenje. U fazi smo pripre- {ef gradili{ta "Unigradnje", preduze}a koje izvodi radove.
me ma te ri ja la za ra spi si va nje ten de ra. To }e bi ti Ginekolo{ka klinika povezana je s Pedija- Qp!op!~ob!jhsb
oko 1,7 milon KM za zavr{etak radova. miliona KM
"Sve svoje mogu}nosti }emo utro{iti kako bismo izuzetno sofisticirana oprema. Mislim da }e uslovi za trijskom klinikom, koja je 25. marta sve~ano otvorena. Sf!aj!kb;!Hsb!ej!njs!
obezbijedili ovaj novac. O~ekujemo da nam u ovome porode i operisanje pacijenata biti izvanredni, bolji ne- Za ovaj medicinski kompleks na Jezeru do sada je iz- Hp!kfs
pomogne cijela dru{tvena zajednica jer je rije~ o pro- go {to su ikad ovdje bili. Mi se radujemo skorom pre- dvojeno 22 miliona KM, od ~ega je Vlada Turske obe- )31!i*
jektu koji je zna~ajan za sve nas. Mnogo je lak{e po- seljenu jer trenutno radimo u vrlo neuslovnoj zgradi", zbijedila grant vrijedan {est milion KM.
IZLO@BE

Trebevi} do septembra bez mina

HB!MF!SJ!KB!#HB!CSJ!KFM#
#Qp!{p!sj!|oj!qmb!lbu!
Lb!nfs!oph!ufb!usb!66#

kvadratnih metara povr{ine na Pitinim stijenama 7 i padinama VNKF!UOJ!_LB!

Vidikovca. HB!MF!SJ!KB
"Ovim bi do septembra bilo zavr{eno deminiranje Trebe- #Sf!usp!tqfd!usvn#
vi}a. Vjerujemo da }e kompletan teritorij biti o~i{}en od mina i
da }e gra|ani mo}i nesmetano odlaziti na ovu planinu", rekao NV![FK!LOKJ!AF!WOPT!UJ!
je Arnautovi}. J!QP![P!SJ!\OF!
On je dodao kako je u toku jo{ i deminiranje lokaliteta VNKF!UOPT!UJ
Duboki potok 3, u naselju Faleti}i. Rije~ je o povr{ini od Tubm!of!qpt!ubw!lf
57.300 kvadratnih metara, a aktivnosti tako|e obavlja "Norve- sb!eoji!tp!cb!
{ka narodna pomo}".
Tjm!wj!kb!Tusb!ij!nj!sb!
Lsbok!•f!wj!~b-!
Zavr{eno deminiranje Ib!tb!ob!Lj!lj!~b-!
Pitinih stijena 4 Lbm!nj!kf!Cb!sv!ib!
j!Qf!usb!Lp!•j!~b
"Ovo je humanitarni projekat, a 'Norve{ka na-
Deminerske aktivnosti
izvode se na lokalitetu rodna pomo}' to radi besplatno. Raspisan je tender da bude de- CSV!TB!CF![JT!UBO
Curinih njiva na Trebevi}u miniran jo{ jedan lokalitet na ovome podru~ju, a rije~ je o Tubm!ob!qpt!ubw!lb;!
FOTO N.UGLJE[A Dubokom potoku 2 i povr{ini od 50.520 metara kvadratnih", #Sb!{wpk!Tb!sb!kf!wb!pe
rekao je Arnautovi}. qsfu!ijt!up!sjk!tlph!
M. LINGO lokacija. U op}ini Stari grad potrebno je obezbijediti sredstva za jo{ ep!bvt!usp!vhbs!tlph!
"U toku je deminiranje lokaliteta Curinih njiva na ~etiri lokaliteta u mjesnim zajednicama Mo{}anica i Babi}a qf!sj!peb#
Predstavnici deminerske firme "Tehnoelektro" ju~er Trebevi}u, ~ija je povr{ina 36.300 kvadratnih metara. Demini- ba{ta, ~ija je povr{ina 143.350 kvadratnih metara. #Qmf!uf!oj!of!t!Ckf!mb!|oj!df#
su Civilnoj za{titi op}ine Stari grad predali 45.600 kvadra- ranje izvodi 'Norve{ka narodna pomo}'", kazao nam je ju~er "Sa sigurno{}u mogu potvrditi da }e do kraja 2010. godi-
tnih metara povr{ine o~i{}ene od mina na Trebevi}u, odno- Mesud Arnautovi}, koordinator za deminiranje lokaliteta u ne op}ina Stari grad biti u potpunosti o~i{}ena od mina", rekao NV![FK!TB!SB!KF!WB
sno lokalitetu Pitinih stijena 4. op}ini Stari grad. je Arnautovi}. Tubm!ob!qpt!ubw!lb;!
Na Trebevi}u su preostala jo{ tri lokaliteta koja je potre- On je istaknuo kako je tender raspisan za deminiranje jo{ Do danas je na podru~ju ove op}ine deminirano ukupno Tb!sb!kf!wp!2989!.!2:29#
#T
bno deminirati, a na podru~ju cijele op}ine Stari grad jo{ {est dva preostala lokaliteta na Trebevi}u, a rije~ je o blizu 37.000 1,6 miliona kvadratnih metara.
36 tsjkfeb!3. 6. 2009.

Potra`nja za osobama koje

Banjaluka Nedostaje
Novac otvara
vrata sigurne ku}e
Iako je Ministarstvo finansija
RS uplatilo je prekju~e 30.000
KM za sigurnu ku}u u Banjalu-
ci, novac ju~e nije legao na nji-
hov ra~un, tako da su vrata ove
institucije i ju~e bila zatvorena.
Amela Ba{i}-Tomi}, koordinator
sigurne ku}e, kazala je da ova us-
tanova ne mo`e biti otvorena bez
Iznos od 30.000
KM trebalo bi danas
da se na|e na ra~unu
sigurne ku}e
tog novca, koji }e prema njenim ri-
je~ima, biti dovoljan samo za po-
krivanje zaostalih dugova.
"Da bi ovo skloni{te za `ene i
djecu radilo bez smetnji, resorno
ministarstvo bi trebalo da nastavi
sa konstantnim uplatama sredsta-
va, jer pet mjeseci nismo ni{ta do-
bi li od njih", is ta kla je
Ba{i}-Tomi}eva.
Iz Ministarstva finansija su kaza-
Pismeni zahtjevi
putem po{te
Zbog pote{ko}a u funkcionisa-
nju in for ma ci onog sis te ma
Administrativne slu`be grada,
gra|ani svoje pismene zahtje-
ve namijenjene gradskoj admi-
nistraciji, umjesto u Prijemnoj
kancelariji ove institucije, ovih
dana mogu predati po{tom, sa-
znajemo u Slu`bi grada.
"Do normalizacije informacionog
sistema, izvodi i uvjerenja iz mati-
~nih knjiga u kancelarijama Mati-
~ne slu`be bi}e izdavani samo za
li da su sredstva jo{ u ponedjeljak
bila upla}ena na ra~un javnih pri-
hoda, te da dalja procedura ne za-
visi od njih, nego od op{tina na
~ije ra~une su sredstva upla}ena.
Borka Vukajlovi}, direktor Cen-
tara za socijalni rad Banjaluka,
potvrdila je da su sredstva u pone-
djeljak upla}ena na ra~un trezora
grada.
"U cilju pru`anja {to boljih uslo-
va za `ene iz sigurne ku}e i njiho-
vog povratka u nju, u saradnji sa
Ministarstvom finansija RS i Odje-
ljenja za dru{tvene djelatnosti u
Administrativnoj slu`bi grada us-
pjeli smo ubrzati proceduru preba-
civanja novca na ra~un sigurne
ku}e, tako da sutra ujutro o~ekuje-
mo da }e novac biti preba~en na
njihov ra~un", kazala je ju~e Vu-
kajlovi}eva.
Amela Ba{i}-Tomi} je potvrdila
da }e sigurna ku}a biti otvorena
~im sredstva budu preba~ena na
njihov ra~un.
@.K.
najhitnije slu~ajeve, a nadle`ne
slu`be ~ine sve da postoje}e pote-
{ko}e budu {to prije otklonjene",
kazali su u Slu`bi grada.
Gra|ani se mole za razumijeva-
nje i strpljenje, uz napomenu da
usluge ovjera mogu obavljati kao i
do sada, kako u Prijemnoj kancela-
ri ji grad ske admi nis tra ci je,
Uslu`nom centru Borik, tako i u
mjesnim kancelarijama na podru-
~ju grada.
B.P.
Vi{e ulica i
naselja bez
struje
Stanovnici ulica Rudarska,
Ka ra |or |e va, Pod grme ~ka,
Ko sov ska, Du {a na Jo ki }a i
Fran ca [u ber ta ne }e ima ti
elek tri ~ne ener gi je od pet
~asova do 5.30.
U istom vremenskom peri-
odu bez struje }e ostati ulice
Jovice Savinovi}a, Ljev~an-
ska, Majevi~ka, Maksima Gor-
kog i Omladinska.
Bez struje }e u istom periodu
ostati i dijelovi naselja Centar,
Bron za ni Maj dan, Sa ra ~i ca,
Bistrica, Jo{ikova voda, Lau{,
Obili}evo, Ko~i}ev vijenac,
Pobr|e, Paprikovac, Rosulje,
Nova varo{, Petri}evac, Rako-
vac i Motike.
U vremenu od 15 do 20 ~a-
sova bez struje }e ostati Srpska
ulica, na potezu od katoli~ke
crkve do Doma sindikata.
G.V.
Servisne
informacije
Policija
122
V!DKC!Cb!okb!mv!lb!fwj!efo!uj!.
sb!op!kf!21!lsj!wj!•oji!e!kf!mb-
pe!up!hb!qfu!qsp!wbm!oji!lsb!.
}b-!ewj!kf!lsb!}f!j!kf!eop!sb!.
{cpk!oj|!uwp-!kf!eop!ob!tj!mkf!v
qp!sp!ej!dj!j!kf!eop!lsj!wj!•op
ekf!mp!j{!lb!uf!hp!sj!kf!pt!ub!mp/
Kb!woj!sfe!j!njs!ob!sv!|fo!kf
ewb!qv!ub/!Ep!hp!ej!mp!tf!29 Tatjana Kuruzovi}, izvr{ni direktor Centra za
Bojana PETKOVI]
tbp!csb!~bk!oji!of{!hp!eb/ kreativni rad sa djecom "Dobri medo", kazala je da
Centar za kreativni rad sa djecom "Dobri zbog sve ve}e zainteresovanosti roditelja za tete koje
Hitna pomo} medo" mora}e da zaposli vi{e bebisitera, jer u po- ~uvaju mali{ane otvoren konkurs za prijem novog
124 sljednje vrijeme sve vi{e roditelja tra`i edukovano osoblja.

Mati~ni ured V! tub!o j!d j! Ij!u of! qp!n p!~ j

Ro|eni
David D`aji}, sin Ljutice i Silvane; Pavle Pepi}, sin Gorana i Maje;
Aleksander Pekez, sin Branislava i Dra`enke; David ]ulum, sin Vla-
dimira i Nata{e; Marija Popovi}, k}i Dejana i Sla|ane; Marija Karali},
k}i Vladimira i Bojane; Teodora Radujkovi}, k}i Gorana i Daliborke;
Anja Prodanovi}, k}i Igora i Katarine; \or|e Radi}, sin Zvjezdana i
Svjetlane; Maja Tadi}, k}i Borisa i Sla|ane; Lana Te{anovi}, k}i Srete-
na i Danijele; Mia ]ejvan, k}i D`enana i Danijele; Zorka Beni}, k}i
Spasena i Borke; Elma Obar~anin, k}i Harisa i Anese; Ivana Kajkut,
qsf!hmf!eb!op!kf!97!pesb!tmji
qb!d j!kf!o b!u b! j! 38! ekf!d f/
Pcbw!mkf!op!kf!27!lv!~oji!qp!.
tkf!ub/
Porodili{te
342-142
V!qp!sp!ej!mj!|uv!ob!Qb!qsj!lpw!.
osoblje za ~uvanje i rad sa najmla|ima.
Glavni razlog tome je {to u vrti}ima nema mjes-
ta, pa manju djecu koja jo{ ne idu u {kolu nema ko da
~uva dok su roditelji na poslu, a starija djeca u {kol-
skim klupama.
"Ve} nekoliko mjeseci ~ekam da dije-
te upi{em u vrti}, ali vi{e ne mogu, jer po~injem da
radim, tako da }u morati potra`iti neku tetu da mi ~u-
va sina. Najva`nije mi je da ta osoba voli djecu i da
je pouzdana", ka`e trgovac Ivana Babi}.
Prednost za rad sa djecom ostvaruju oso-
be sa iskustvom, a mjesto prebivali{ta moraju imati
na podru~ju grada, jer Centar radi samo na teritoriji
Banjaluke.
Prema njenim rije~ima, sve osobe koje `ele da
rade u Centru moraju pro}i razgovor s psihologom i
obuku iz prve pomo}i koju ova institucija organizuje.
"Trenutno imamo 20-30 teta koje ~uvaju djecu
svaki radni dan, odnosno od ponedjeljka do petka, a ka-
ko zainteresovanost roditelja raste, pojavila se i potreba

Obuka za prvi ples

dv!sp!}f!op!kf!ptbn!cf!cb;
k}i Zorana i Zvjezdane; Vladimir Brankovi}, sin Gorana i Nata{e; Pa-
qfu! ekf!•b!lb! j! usj! ekf!wpk!•j!.
vle Ratkovi}, sin Sr|ana i Brankice; Sara ^ubrilovi}, k}i Dra{ka i
Svjetlane. df/

Umrli Vatrogasci J. BJELICA im to stalno predla`emo, jer je to najprikladnije za sva-

Desimir (Dimitrije) Joki}, ro|en 1933. godine; Dragica (Petko) Kati},
ro|ena 1922. godine; Nada (Dragoljub) \uri}, ro|ena 1954. godine;
123 Da bi prvi valcer na dan svadbe izgledao {to bo-
Smilja (Uro{) Kecman, ro|ena 1931. godine; Ne|o (Borko) Gvozde- Wb!usp!hb!tob!kf!ej!oj!db!kf!jnb!. lje i uvjerljivije, mladenci se sve vi{e odlu~uju da za-
novi}, ro|en 1959. godine; Sretko (Jovan) Mari}, ro|en 1936. godine. mb!kf!eov!jo!ufs!wfo!dj!kv/ tra`e stru~nu pomo} u plesnim klubovima.
U Plesnom klubu "Bolero" ka`u da su ove godine
dosad imali ve} oko 40 mladenaca koji su bili na obuci.
Koliko je novca izdvojeno za Mladenci se ~esto javljaju u
komunalnu opremu u Zalu`anima? plesne klubove kako bi nau~ili plesati
Za nabavku kontejnera u mjesnoj "U sklopu na{eg sadr`aja imamo program za obuku
zajednici Zalu`ani iz gradskog bud`eta mladenaca za njihovo bra~no veselje i dovoljno je od
}e biti utro{eno oko 2.000 KM, dok }e {est do osam ~asova da bi se savladali koraci", ka`u u
isti iznos biti izdvojen i za nabavku ovom plesnom klubu.
{est korpi za otpatke. Plesni klub "Latino dens", tako|e ima pro-
gram za obuku mladenaca.
Administrativna slu`ba grada "Taj program je predvi|en kao privatni ~asovi i mla-
Ignjacije URISK, penzioner denci se ~esto prijavljuju. Naj~e{}e u~e Be~ki valcer, mi
dbu", obja{njavaju u plesnom studiju "Latino dens".
Oni ka`u da mladenci uglavnom uspiju nau~iti ko-
rake, ali sve, ipak, zavisi od vremena kada se prijave.
Ako do|u nekoliko dana pred svadbu, nau~e samo osno-
vne korake, jer za tako kratko vrijeme ne mogu mnogo
nau~iti. Ako se prijave mjesec-dva prije svadbe, onada
odli~no savladaju plesne korake.
Iz iskustva ka`u da uglavnom `ene prije i bolje na-
u~e ples nego mu{karci, ali bilo je slu~ajeva kada `ene
nisu mogle nikako da nau~e, a mu{karcima je i{lo lako.
"^esta pojava je da se mladenci prijavljuju
u na{ klub da bi nau~ili svadbeni ples. Obi~no su to en-
gleski i be~ki valcer", ka`u u Plesnom klubu "Gema" i
isti~u da se uglavnom radi o jednostavnim koracima tako
da mladenci vrlo lako nau~e.
"Ima slu~ajeva kada mladenci izraze neku posebnu
`elju, da ple{u uz neku njima dragu pjesmu ples koji oni
izaberu. I tada treba malo vi{e vremena da nau~e", doda-
ju u PK "Gema".
 Banjaluka 3. 6. 2009. tsjkfeb 37
~uvaju djecu ve}a od ponude Rad sa djecom Vodi~

bebisitera
s posebnim
potrebama FILMOVI

Dfo!ubs!{b!lsf!buj!. QB!MBT!
woj!sbe!tb!ekf!dpn!#Ep!csj Qb!lmf!of!vmj!df!5
nf!ep#!qp!•j!okf!j!tb!pcv!. Wjo!Ej!{fm-!Qpm!Wp!lfs-!
lpn!ptp!cmkb!{b!•v!wb!okf Nj!|fm!Sp!esj!hf{
ekf!df!t!qp!tf!cojn!qp!usf!. Sf!aj!kb;!Eabt!ujo!Mjo
cb!nb/ )31/26-!33/31!i*
#V!plwj!sv!pwph!qsp!kf!lub
usf!cb!mp!cj!eb!cv!ef!tqsp!.
wf!ef!ob!fev!lb!dj!kb!hekf!cj
tusv!•ob!mj!db!pcv!•j!mb!uf!uf
{b!sbe!tb!ekf!dpn!t!qp!.
tf!cojn!qp!usf!cb!nb#-!lb!.
av!v!Dfo!usv/
Qsf!nb!pwpn!qsp!kf!luv-
sbe!tb!ekf!dpn!tb!jo!wb!mj!.
ej!uf!upn!cjp!cj!sf!ev!lp!.
wbo-! peop!t op! tb
nb!mj!|b!oj!nb!cj!tf!sb!ej!mp Bo!}f!mj!j!ef!np!oj
qp!wsf!nf!op-!b!of!twb!lj Upn!Ifo!lt-!Kv!bo!
ebo/ Nfl!hsf!hps-!Tuf!mb!
Tlbs!thkbse
Sf!aj!kb;!Spo!Ibvbse
)29/26-!32!i*
Glavni razlog
velike potra`nje
za dadiljama
je nedostatak
mjesta u vrti}ima
FOTO V. STOJAKOVI]

Prednost
za rad sa
djecom Qsj!•f!{b!mb!lv!op~
ostvaruju Bebn! Tfo!e mfs-! Lps!u oj
osobe sa Lplt-!Eap!ob!ubo!Qsbkt
Sf!aj!kb;!Bebn!\bo!lnfo
iskustvom, )27/26-!29!i*
a mjesto
prebivali{ta
moraju
imati na
podru~ju
grada
za pove}anjem broja osoblja", kazala je Kuruzovi}eva. Prema njenim rije~ima, roditelji na osnovu profi- "Tete koje rade tokom cijelog mjeseca zara|uju
Prema njenim rije~ima, osnovna djelatnost Cen- la edukovanog osoblja, a po svojim kriterijumima bi- od 250 do 350 KM, zavisno od dogovora, a za povre-
tra je zapo{ljavanje djevojaka i `ena starosne dobi od raju osobe koje }e ~uvati njihove mali{ane. meno ~uvanje postoji fiksna cijena", navodi Kuruzo-
20 do 55 godina, koje na adresi roditelja ~uvaju dje- Sf!wj!kb!gjm!np!wb
"Bitno je naglasiti da su osobe koje ~uvaju djecu vi}eva.
cu uzrasta od pet mjeseci do {est-sedam godina. odgovorne, da vole svoj posao i da su roditelji zado- [to se ti~e povremenog ~uvanja djece, dva sata )29/41-!32/26!twb!lj!
Neke `ene se odlu~e za povremeno ~u- U Centru voljni", navodi Kuruzovi}eva. ko{taju 14 KM, tri 19 KM, a ~etiri ko{taju 24 KM. ebo!j!wj!lfo!epn-!uf!
vanje djece, na nekoliko sati radnim danima, zavisno radi do 30 Kada se roditelji jave u Centar "Dobri Roditelji koji su koristili usluge osoblja Centra 27/41!tv!cp!ub!j!of!ekf!mkb*
od potrebe roditelja, dok su druge zaposlene tokom `ena koje medo" preporu~i im se nekoliko bebisiterki, a nakon "Dobri medo" su zadovoljni, ka`u u ovoj ustanovi, a
~itavog mjeseca, svakim radnim danom, puno radno su pro{le razgovora sa kandidatkinjama bude odabrana ona ko- drugi koji su skoro ~uli za postojanje ove ustanove IZLO@BE
vrijeme. obuku ja najvi{e odgovara. ka`u da }e svakako potra`iti njihove usluge.
"Nekada dozvolimo i prelazak starosne granice Do sada se nije doga|alo da se roditelji `ale na "Po{to mu` i ja radimo, a imamo dvogo- CBO!TLJ!EWPS
za `ene koje ~uvaju mali{ane, pa trenutno imamo te- dadilju ili tra`e preporuku za drugu. di{nju k}erkicu potrebno je da je neko ~uva dok ni- J{mp!acb! wf!{p!wb;! #V! ejw!mkpk
tu od 58 godina, ali i mlade djevojke koje nisu maj- ^uvanje djece podrazumijeva pripremanje obro- smo kod ku}e. Nadam se da }emo na}i odgovaraju}u usf|!okj!qmb!wj!wf{#
ke, ali imaju zavidno iskustvo u radu sa djecom", ka za mali{ane i brigu o njima, a dodatni ku}ni poslo- osobu koja }e se brinuti o na{oj Maji", kazala je eko-
dodala je Kuruzovi}eva. Bvups;!Sb!efo!lb!Kvo!hj~
vi su stvar dogovora bebisiterke sa roditeljima. nomista Mirjana Tadi}. )ep!21/!kv!ob*

NV![FK!

Studenti poma`u socijalni razvoj djece SF!QV!CMJ!LF!TSQTLF

V. GRBI]
Projekat pod nazivom ''Stariji brat, starija sestra'',
koji se realizuje ve} pet godina uz saradnju Doma "Rada
Vranje{evi}" i Udru`enja "Nova generacija", veoma je us-
pje{an i daje odli~ne rezultate, ka`e Danilo Ponjarac, dire-
ktor Doma "Rada Vranje{evi}".
"Ova akcija je veoma va`na za psihi~ki i socijalni razvoj
Projekat "Stariji brat, starija sestra"
se realizuje ve} pet godina
djece i omogu}ava im da prona|u starijeg brata ili sestru", re-
kao je Ponjarac i dodao da djeca ovom vrstom dru`enja svoje
pona{anje di`u na vi{i nivo.
U sklopu ovog projekta, uz finansijsku pomo} Ja-
vnog fonda dje~je za{tite RS, organizuju se putovanja u cilju
njihovog obrazovanja.
"^lanovi na{eg doma, njih 22, }e 19. juna i}i na putovanje
#Sf!u sp!t qf!l uj!w ob! j{mp!a cb
sb!ep!wb! Cp!aj!eb!sb! .! Cp!af
Kroz u~e{}e u projektu studenti su u prilici da upoznaju podru- Oj!lp!mj!~b#
~je za{tite djece bez roditeljskog staranja i djece u riziku, da )ep!7/!kv!ob*
pove`u teoretska i prakti~na znanja i u~estvuju u radionicama.
"Cilj ovog projekta je da se djeca sa studentima dru`e ba- Tubm!ob!j{mp!acf!ob!
rem jednom sedmi~no. Vode ih u {etnje, u kino, na picu, u qpt!ubw!lb!Nv!{f!kb!ST
crkve, na svoje slave i ro|endane, sve {to ~ini na{u svakodne-
vicu, a njima nije omogu}eno", rekao je Arula. #Kb!tf!op!wbd!tjt!ufn!
On je objasnio da prije nego {to studenti po~nu da se dru- vt!ub!|lji!mp!hp!sb!tnsuj#
`e s djecom moraju pro}i odre|enu kontrolu koja se ogleda u
informativnom razgovoru i popunjavanju upitnika. NV![FK!
"Obavezno razgovaramo s profesorima stu- TB!WSF!NF!OF!
U okviru
projekta denata koji imaju `elju da volontiraju u cilju boljeg upoznava-
VNKF!UOPT!UJ
djeca nja s njima. @elimo djecu da prepustimo odgovornim i
}e i}i i na
vrijednim studentima", kazao je Arula. #Nf!nfo!up#
ljetovanje Ob!eb!Qj!wbd!
FOTO NN On je istakao da se finansiranje ovog projekta vr{i se uz
pomo} Administrativne slu`be grada, resornog ministarstva, )2:37!.!3119*
na Siciliju na 40 dana. Tako|e, 19. juna 12 na{ih {ti}enika na {vajcarske oranizacije "Renovadis" i ameri~ke organizacije
11 dana odlazi na ljetovanje u Kumbor", rekao je Ponjarac. "Global fant for children". #Ej!tjo!gfd!ufe#
Bojan Arula, predsjednik Upravnog odbora Udru- "Na{im volonterima smo trenutno u mogu}nosti dati 30 Tlvm!quv!sf![esbw!lb!
`enja "Nova generacija", rekao je da su volonteri koji u~estvu- KM mjese~no za njihove tro{kove, ali nadamo se da }emo u Kp!ltj!np!wj!~b
ju u ovom projektu naj~e{}e studenti humanisti~kih nauka. skorije vrijeme mo}i izdvojiti vi{e", rekao Arula. )ep!25/!kv!ob*
38 tsjkfeb!3. 6. 2009.

065 758 000

Oglasi
Po{aljite BESPLATNI
SMS
poruku na
MALI OGLASI
telefon: 061 629 608 Va{ oglas }e se
~itati u cijeloj BiH

4.6.2009. navr{ava se godina od smrti Pro{la je najtu`nija godina u mom `ivotu Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je 1.6.2009. u 73. godini
na{e drage od smrti moje k}erke nakon kratke i te{ke bolesti preminuo na{ dragi

AZRE CERI] AZRE CERI] LJUBAN BRKI]

Bila si posebna i takva }e{ uvijek Beskrajna je praznina koju si ostavila
ostati u na{im srcima. svojim preranim odlaskom, ali uspomenu
S ljubavlju tvoj brat Faruk, snaha na tebe zauvijek }u nositi u svom srcu.
Enisa i teta Hidajeta Tvoja mama Nimeta
I/16
1936 - 2009.
Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se u srijedu 3.6.2009. godine kod
rebrova~ke crkve u 14 ~asova.
O`alo{}eni: supruga Danka, k}erka Rada, sinovi Petar i Danko, unu~ad
Nemanja i Stefan, zet Dragan i snaha Jasmina.
I/16 B^

Tu`nim srcem javljamo rodbini i prijateljima da je 1.6.2009. u 90. godini preminuo na{ dragi Posljednji pozdrav
dragom djedu
NEZAVISNE
NOVINE
svojim ~itaocima daju
mogu}nost objave

MILO[U BESPLATNE
MILO[ (Sime) KUKOLJ ^ITULJE
U ti{ini vje~nog mira nek' te
prate na{e misli i molitve. S
Sahrana }e se obaviti u srijedu 3.6.2009. godine u 14 ~asova na groblju "Sveti Pantelija" ljubavlju te nosimo u srcu, u kojoj se objavljuje
u Boriku. a s ponosom se sje}amo smrt najbli`ih
O`alo{}eni: sinovi Du{an i Uro{, k}erka Du{anka, unuci Branko, Dra{ko, Igor i Sr|an, tvoje dobrote, ljubavi i (dimenzije 120x85 mm)
plemenitosti.
praunuke Dorotea i Natalija, sestra Koviljka, snahe Nada i Mirjana te ostala mnogobrojna Unuci Bane i Dra{ko i Sve druge objave i formati
rodbina, prijatelji i kom{ije. praunuka Dorotea se napla}uju po cjenovniku.
B^ I/16m

Tu`nim srcem javljamo rodbini i prijateljima da je 2.6.2009. u 67. godini nakon kra}e Tu`no sje}anje
i te{ke bolesti preminuo na{ dragi na na{u dragu
PLA]ENE
male oglase i ~itulje mo`ete
u Sarajevu predati:
[UMARSKI FAKULTET
(Zagreba~ka 20/3)

ENISU INTERNACIONAL
MILAN (Du{ana) GA]ANOVI] - ENU PRESS
1942 - 2009. (autobuska stanica,

Sahrana }e se obaviti 3.6.2009. godine u 14 ~asova na groblju Sjenica u Banjaluci.

@UJI] Lukavica)
2006 - 2009.
Povorka kre}e ispred ku}e `alosti, prevoz obezbije|en. POGREBNO DRU[TVO
O`alo{}eni: supruga Savjeta, k}erke Branka i Dragana, unuci Jovan, Milan, Sr|an i "SVETI MARKO"
Nemanja, zet \uro, bra}a Gostimir i @ivko, sestra Vinka te ostala mnogobrojna rodbina, Suprug Slobodan, k}erka (Ulica vojvode
kom{ije i prijatelji. Zlata i sestra Na|a Radomira Putnika)
B^ I/16m

Ku}e
PRODAJA
- Prodajem ku}u 9,5x9,75 m u Novoj varo{i, Banjalu-
ka, Srpskih pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2, dvije gara`e, je-
dnosoban stan 36 m2, dva trosobna stana po 81 m2,
700.000 KM. Telefon: 065/523-796, 065/511-147. BK
- Prodajem ku}u 9x8 m i 540 m2 zemlje u Kne`ici
(struja, voda, telefon, 1/1), ili mijenjam za odgovaraju}e
u Hrvatskoj. Telefon: 051/307-088. BK
- Prodajem sre|enu ku}u na sprat 10x11 m s mansar-
dom, iza "Perutnine", na placu 500 m2, Trn. Telefon:
065/779-394. BK
- Prodajem ku}u i prate}e objekte na placu 3.300 m2 u
Mahovljanima. Telefon: 0043/66-45-486-580, 065/761-
497. BK
- Prodajem ku}u u Zagrebu ili mijenjam za dva stana u
Banjaluci. Telefon: 051/465-742. BK
- Prodajem imanje: ku}a, oku}nica 25 dunuma, struja,
gradska voda, asfalt, Dragelji, Gradi{ka. Telefon:
065/569-294. BK
- Prodajem ku}u u Sanskom Mostu na placu 966 m2,
uredna dokumetacija, blizu bolnice. Telefon: 051/303-
903, 065/371-300. BK
- Prodajem ku}u 10x11 m, pet eta`a, ~etiri stana s po-
sebnim ulazom, podrum, Ulica Rade Vranje{evi} 107.
Telefon: 051/311-451. BK
- Prodajem ku}u u Mi{inom Hanu. Telefon: 065/565-
468. BK
- Prodajem ku}u kod prijedorske petlje, Rami}i, +
3.500 m2 zemlje, 105.000 KM. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem ku}e u Banjaluci od 40.000 do 1.000.000
KM. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem novu ku}u 9,5x8,5 m, prate}e objekte i ~e-
tiri dunuma zemlje kod sto~ne pijace u Novoj Topoli,
76.000 KM. Telefon: 065/363-252. BKM
- Prodajem ku}u u dupleksu 48 m2 i 185 m2 oku}nice
u Bud`aku, 65.000 KM. Telefon: 065/753-065, 051/314-
447. BKM

- Prodajem baraku 75 m2 ({upa i gara`a) na velikom
placu kao zasebna ku}a. Predvi|ena po regulacionom
Po+P+1+M, 90.000 KM. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem ku}u na po~etku Pobr|a. Papiri uredni. Tele-
fon: 065/837-722. BKM
- Prodajem staru useljivu ku}u 127 m2 i plac 480 m2 kod
Poljokanovog parka, 33.000 evra. Telefon: 065/837-722.
BKM
- Prodajem ku}u (poslovni prostor) i 4.000 m2 zemlje u
Rami}ima, iza "Unisa". Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (poslovni pros-
tor, dvije gara`e), Bos. Petrovac. Telefon: 065/764-079. BK
- Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mostu (P+S+P) i
1.200 m2 zemlji{ta. Telefon: 065/577-468. BK
- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2. Telefon:
065/520-623. BK
- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri sprata i res-
toran u prizemlju, dvije gara`e), 450.000 evra ili mijenjam
za objekat u Beogradu. Telefon: 065/623-901, 051/380-
571. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na atraktivnoj
lokaciji u Glamo~anima. Telefon: 065/541-558. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od Banjalu-
ke (asfalt, struja, gradska voda, telefon), vlasni{tvo 1/1. Te-
lefon: 065/606-531. BK
- Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet placeva
po 500 m2. Telefon: 065/510-196, 051/429-608. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na placu 400
m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000 KM. Telefon: 065/682-
591. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko 220 m2
stambenog prostora, na Paprikovcu, 250.000 KM. Tele-
fon: 065/682-591. BK
- Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje u Debelja-
cima. Telefon: 065/850-418. BK
- Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banjaluci. Telefon:
065/671-420. BK
- Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, cen-
tralno grijanje, na placu 500 m2, 120.000 KM. Telefon:
065/671-420. BK
- Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa gara`om i
grijanjem, plac 330 m2, 330.000 KM. Telefon: 066/165-
323. BK
- Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u 8,5x9,5 m
(P+1+M) novogradnja, plac 500 m2 (voda, struja, septi-
~ka), 70.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Rami}ima, kod "Elektroprenosa" ku}u
ozidanu do plo~e, na placu oko 350 m2 (struja, voda, gra-
|evinska dozvola), 25.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Vrbanji, pored {kole, dvije ku}e i ~etiri
placa, ukupno zemlje 2.650 m2, 150.000 KM. Telefon:
065/516-927. BK
ZAMJENA
- Mijenjam opremljenu ku}u prizemnicu 100 m2 u Da-
lju, R. Hrvatska (centralno, plac 2.800 m2), uz Dunav za
Oglasi
ku}u u Banjaluci, Lakta{ima ili Slatini. Telefon:
0038598295204. BK
IZDAVANJE
- Izdajem ku}u (dvosoban stan) i gara`u. Telefon:
065/432-310. BK
POTRA@NJA
- Potrebna ve}a opremljena ku}a ili ve}i trosoban na-
mje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima. Telefon:
051/580-020. BK
- Potrebna ku}a za stanovanje i odr`avanje blizu {kole
uz pla}anje povoljne stanarine u Banjaluci i okolini. Te-
lefon: 065/363-252. BKM
Stanovi
PRODAJA
- Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988-504. BK
- Prodajem stan 75 m2, Ul. \. \akovi}a, Hiseta. Tele-
fon: 061/968-856. BK
- Prodajem sre|en stan 94 m , prizemlje, Star~evica.
2
Telefon: 051/439-595. BK
- Prodajem sre|en ~etvorosoban stan 127 m2, 4. sprat,
novogradnja, lift, gara`no mjesto, useljiv u julu 2009,
centar. Telefon: 063/904-603. BK
- Prodajem stan 90 m2, 1. sprat, Star~evica (cijeli dan
sun~an) ili mijenjam za manji. Telefon: 051/437-064. BK
- Prodajem ve}i ~etvorosoban stan u centru Banjaluke,
zvati od 12 do 17. Telefon: 065/520-038. BK
- Prodajem stan 75 m2, 3. sprat, lift, novogradnja, vla-
snik, 178.000 KM s PDV-om, Banjaluka, Aleja svetog
Save 23. Telefon: 066/223-428. BKM
- Prodajem stan 75 m2, monta`ni objekat (baraka sami-
ca) na placu 560 m2. Telefon: 065/513-280, 065/817-
380. BKM
- Prodajem stan 87 m2 u centru Banjaluke, Ul. Sime
[olaje br. 8. Telefon: 065/516-037. BKM
- Prodajem nov stan 53 m2 na Mejdanu, "Maxi" ("Tro-
pik"). Telefon: 065/516-037. BKM
- Prodajem dvosoban stan 49 m , 4. sprat, kod vrti}a u
2
Novoj varo{i. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem dvosoban stan 60 m2 u naselju Ante Jaki}a.
Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem dvosoban stan 74 m2, 3. sprat, Aleja svetog
Save, iza Hypo banke. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem sre|en dvosoban stan 60 m2 u Boriku ili
mijenjam za jednosoban. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem nove useljive stanove na Lau{u i kod
"Tempa", u zgradi "Milo{inpeksa". Telefon: 065/837-
722. BKM
- Prodajem nove stanove u zavr{noj fazi, blizu kampu-
sa i u Mejdanu, novogradnja. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem trosoban stan 78 m2, 2. sprat, kod redakcije
3. 6. 2009. tsjkfeb 39
"Glasa", novija gradnja. Telefon: 065/837-722. BKM - Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Telefon:
065/495-065. BK
- Prodajem dvoeta`ni stan 112 m2 u zgradi "estetik",
zavr{eni dio, pogled na Banski dvor. Telefon: 065/837- - Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evica. Tele-
722. BKM fon: 065/677-569. BK
- Prodajem dvosoban stan 49 m2, novogradnja, Banja- - Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2, 3. sprat,
luka, Ulica majke Jugovi}a, kod fakulteta, 105.000 KM 2.300 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK
s PDV-om i porezom na promet, useljiv 1.7.2009. Tele-
fon: 065/562-426. BKM - Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan 75 m2,
novogradnja, 3. sprat, lift, 2.700 KM/m2. Telefon:
- Prodajem jednosoban stan 35 m2, kod Ugostiteljske
065/516-927. BK
{kole, 75.000 KM fiksno. Telefon: 065/562-426. BKM
- Prodajem u naselju G. Lorke dvosoban stan 49 m2,
- Prodajem jednoiposoban stan 40 m2 u Novoj varo{i,
prizemlje. Telefon: 065/516-927. BK
90.000 KM, hitno. Telefon: 065/562-426. BKM
- Hitno i povoljno prodajem u Ul. \ure \akovi}a, Hi-
- Prodajem dvoeta`ni stan 78 m2, novogradnja, useljiv seta, dvosoban stan 62 m2, 2. sprat, lift. Telefon:
1.9.2009, 105.000 KM. Telefon: 065/562-426. BKM
066/165-323. BK
- Prodajem dvoiposoban stan 74 m2 u centru, novogra-
- Prodajem za gotovinu na Rebrovcu o~uvan useljiv
dnja, kod zgrade Vlade, 2.400 KM/m2. Telefon: dvosoban stan 62 m2, 4. sprat, 70.000 evra. Telefon:
065/562-426. BKM
066/165-323. BK
- Prodajem dvosoban stan 40 m2, 2. sprat, lift, zgrada u
- Prodajem u Boriku u Ul. Mi{e Stupara trosoban stan,
izgradnji, Borik, Kne`opoljska ulica. Telefon: 065/518-
3. sprat, fasadna cigla, 205.000 KM. Telefon: 065/371-
567. BKM
611. BK
- Prodajem stan 50 m2, 1. sprat, Lau{, kod "Ardora",
45.000 evra. Telefon: 065/820-586. BKM - Prodajem u `utim zgradama nov namje{ten jednoso-
ban stan 39 m2, 2. sprat, 100.000 KM. Telefon: 065/371-
- Prodajem stan 102 m2 i gara`u kod Gimnazije. Tele- 611. BK
fon: 065/837-722. BKM
- Prodajem gotove stanove svih veli~ina i stanove u iz-
- Prodajem jednosoban stan 46 m2, 1. sprat, u centru gradnji, na vi{e lokacija. Telefon: 066/165-323. BK
Banjaluke + gara`a, 2.400 KM/m2. Telefon: 051/302-
724. BK - Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran i luksu-
zno namje{ten stan 56 m2, prizemlje, gara`a, 120.000
- Prodajem garsonjeru 28 m , u Kozarskoj Dubici. Te-
2 KM. Telefon: 066/165-323. BK
lefon: 052/413-612. BK
- Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice Cerovi}a.
- Prodajem stan 62 m2 u centru Banjaluke, Ul. Slavka Telefon: 065/632-976. BK
Rodi}a 2a. Telefon: 051/350-365, 066/260-062. BK
- Prodajem u Obili}evu u Ulici carice Milice renoviran
- Prodajem dvosoban stan 64 m2 (podrum i gara`a) u dvosoban stan 48 m2, 4. sprat, 2.250 KM/m2. Telefon:
Kozarskoj Dubici. Hitno i povoljno. Telefon: 065/452- 066/165-323. BK
141. BK
- Prodajem u Malba{i}evoj zgradi, kod "Medicinske
- Prodajem stanove i apartmane u Herceg Novom (Sa- elektronike", trosoban stan, 5. sprat, lift, useljiv u avgus-
vina, Igalo). Telefon: 0038163549230. BK tu + gara`no mjesto. Telefon: 065/516-927. BK
KUPON ZA MALE OGLASE
Kupon za BANJALUKA: Ul. kralja Petra I
besplatne Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"),
male Vidovdanska (stara autobuska stanica
kod biletarnice)
oglase i robna ku}a "Boska"
poš{aljite
(pored {altera Razvojne banke)
po{tom ili
dostavite SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)
li~no na
adresu: TEKST OGLASA:
DO 15
RIJE^I
40 tsjkfeb!3. 6. 2009.
- Prodajem u "pentagonu" renoviran troiposoban stan
100 m2, 6. sprat, parking mjesto. Mo`e zamjena za manji
do 40 m2. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u Boriku u Ul. Novice Cerovi}a jednoso-
ban stan 35 m2, visoko prizemlje, cijena 2.100 KM/m2.
Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem nov odmah useljiv jednosoban stan 34 m2,
2. sprat, Kozarska ulica, kod hotela "Meriot", 2.350
KM/m2. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem u Ul. majke Jugovi}a (kod studentskog do-
ma) nov dvosoban stan, 66 m2, 4. sprat, lift, 2.600
KM/m2. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u \ure \akovi}a, Hiseta, dvosoban stan
62 m2, 2. sprat, 1.900 KM/m2. Telefon: 065/371-611. BK
ZAMJENA
- Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki}a za
trosoban u istom. Pla}am razliku u kvadraturi. Telefon:
065/518-563, 065/656-384. BK
- Mijenjam stan u Ulici \ure \akovi}a za stan u Bori-
ku. Telefon: 051/306-949. BK
- Mijenjam dvosoban stan 60 m2 i jednoiposoban 40
m2, oba 1. sprat, Star~evica za trosoban u blizini {kole
"Ivo Andri}". Telefon: 065/517-899, 065/669-503. BKM
- Mijenjam nov stan 53 m na Mejdanu u zgradi gdje
2
je "Maxi", za poslovni prostor u Banjaluci. Telefon:
065/516-037. BKM
KUPOVINA
- Kupujem stan od 50 do 60 m u Banjaluci, prednost
2 ke. Telefon: 051/311-166, 065/480-025. BK
Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK
- Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Telefon:
065/920-434. BK
- Kupujem manji stan do 40 m2 u Beogradu, stara gra-
dnja. Telefon: +381642293239. BK
POTRA@NJA
- Mladi bra~ni par tra`i namje{ten jednosoban stan u
zgradi na Mejdanu. Telefon: 065/433-952. BK
IZDAVANJE
- Izdajem stan u centru grada. Telefon: 065/514-419.
BK
- Izdajem namje{ten jednosoban stan kod rebrova~ke
crkve, centralno grijanje. Telefon: 066/140-654. BK
- Izdajem na du`i period trosoban namje{ten stan na
Novom Beogradu. Telefon: 066/165-323. BK
- Izdajem studentikinjama ili zaposlenim osobama na-
mje{tenu garsonjeru 35 m2 u ku}i, Nova varo{, poseban
ulaz. Telefon: 065/697-194, 065/458-678. BK
- Izdajem dvosoban namje{ten stan, 3. sprat, Ul. M.
Gorkog, klima, centralno grijanje, video-interfon. Tele-
fon: 065/523-093. BK
- Izdajem jednosoban stan u centru Doboja (soliter).
Telefon: 053/289-190. Zvati od 18 do 20 ~asova. BK
- Izdajem stan u ^esmi. Telefon: 051/359-048. BK
- Izdajem djevojkama ili mladom bra~nom paru dvo-
soban namje{ten stan u ku}i, poseban ulaz. Telefon:
051/211-165. BK
Sobe
- Izdajem studentima sobe u Rosuljama, kablovska TV
i Internet. Zvati radnim danom od 8 do 16 ~asova. Tele-
fon: 051/213-590. BK
- Izdajem sobu (dva le`aja), povoljno. Telefon:
065/173-130. BK
- Izdajem dvokrevetnu sobu u Herceg Novom. Tele-
fon: 061/503-592. BK
- Izdajem komplet namje{ten dvosoban stan u Novoj
varo{i, blizu PMF-a. Telefon: 065/629-100. BK
Apartmani
- Hrvatsko primorje. Apartmani u Karinu, toplo more,
Oglasi
ljubazni doma}ini. Sve {to je potrebno za va{ odmor.
Do|ite. Telefon: +38598310225. BKM
- Izdajem apartman 36 m2 u Sutomoru, Crna Gora, na
mjesec dana po `elji u toku ljeta. Telefon: 065/516-037.
BKM
Poslovni prostori
PRODAJA
- Prodajem poslovni objekat biv{e fabrike samoljeplji-
vih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina objekta 3.276
m2 i zemlji{ta 7.261 m2. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem nedovr{en poslovno-stambeni objekat 100
m2, predvi|en hotel 700 m2, 1/1, na placu dva dunuma,
kod Slatine. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem poslovni prostor 28 m2, prizemlje, u Novoj
varo{i i 67 m2 u Mejdanu. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem stambeno-poslovni objekat u osnovi 200
m2, plac 1.650 m2, u centru industrijske zone, na vrhu
Tunjica, na prevoju. Telefon: 065/837-722. BKM
IZDAVANJE
- Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m od centra
^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-352-34-73. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru
Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru
Prijedora. Telefon: 065/696-149. BK
- Izdajem vi{enamjenski lokal 44 m2 u centru Banjalu-
- Izdajem poslovni prostor 60 m2 u centru Banjaluke,
UT uslovi. Zvati od 18 do 20 ~asova, osim petka. Tele-
fon: 066/184-625. BK
- Izdajem poslovni prostor u centru Banjaluke, vi{e
parking mjesta. Telefon: 065/514-410, 051/217-916,
051/218-011. BK
- Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2 u tr`nom
centru u Boriku, pored supermarketa. Telefon: 065/450-
530. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 33 m2, u sklopu prodaj-
nog centra "Centrum" Lakta{i. Kompletna mre`na in-
frastruktura. Telefon: 065/896-422. BK
- Izdajem dva kancelarijska poslovna prostora u Ul.
\ure Jak{i}a, Banjaluka, prizemlje - kancelarija 16 m2,
mokri ~vor, dvije kancelarije 22 m2, mokri ~vor. Telefon:
065/517-980. BK
- Izdajem vi{enamjenski poslovni prostor 45 m2 u La-
zarevu, kod kasarne "Kozara", upotrebna dozvola. Povo-
ljno. Telefon: 065/540-732. BK
- Izdajem poslovni prostor 65 m2 (market, kancelarije,
pekoteka...), kod crkve u Prije~anima. Telefon: 065/517-
895. BK
- Izdajem povoljno namje{enu kancelariju u Gospod-
skoj ulici. Telefon: 065/547-725. BK
- Izdajem ure|en namje{ten kancelarijski poslovni
prostor u prizemlju zgrade, centar. Telefon: 063/904-
603. BK
- Izdajem novosagra|en poslovni prostor 100 m2 u
centru Srpca, upotrebna dozvola. Telefon: 065/567-351.
BKM
- Izdajem parking mjesto u gara`i, Carice Milice 10,
Obili}evo. Telefon: 065/938-369. BKM
- Izdajem poslovni prostor 70 m2 u centru Banjaluke,
pogodan za administrativne poslove i privatne ambulan-
te. Telefon: 065/565-915. BKM
- Izdajem poslovni prostor 150 m2 + kancelarija, Trn,
uz glavni put. Telefon: 065/513-439, 051/585-957,
065/513-439. BKM
- Izdajem registrovani poslovni prostor 34 m u u`em
2
centru grada. Telefon: 051/319-607, 065/486-070. BK
- Izdajem tri stambeno-poslovna prostora po 110 m i 2
jedan 33 m2, kod Zagreba~ke banke. Telefon: 066/249-
233. BK
- Izdajem tri poslovna lokala u centru grada. Telefon:
065/390-929. BK
- Izdajem poslovni prostor 16 m2 u `utim zgradama,
upotrebna dozvola. Telefon: 066/422-398, 065/573-151.
BK
- Izdajem poslovni prostor 34 m2 u Ul. Petra Ko~i}a
47. Telefon: 065/486-070. BK
Placevi
PRODAJA
- Prodajem dva placa u ^esmi, kod vise}eg mosta. Te-
lefon: 065/931-125. BK
- Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz Duboki
potok. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon: 066/184-
131. BK
- Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod broja
66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK
- Povoljno prodajem placeve u Debeljacima. Telefon:
065/227-475. BK
- Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja i voda.
Telefon: 0049/7317-23-614. BK
- Prodajem plac 1.400 m , pet km od centra. Telefon:
2
065/422-727. BK
- Prodajem tri placa, UT uslovi, Kr~marice. Telefon:
065/623-554. BK
- Prodajem 23 dunuma zemlje i 37 {ume u komadu,
Kr~marice. Telefon: 065/623-554. BK
- Prodajem plac 1.500 m2 (gra|. dozvola) u Laminci-
ma. Telefon: 066/138-224. BK
- Prodajem plac 622 m2 u Karanovcu, uz Vrbas. Tele-
fon: 065/978-775, 051/211-681. BK
- Prodajem plac 680 m2 u ^esmi, UT uslovi, 70
KM/m2. Telefon: 065/317-840. BK
- Prodajem plac 750 m , Ul. kralja Aleksandra K. I br.
2
39 Petri}evac, zvati poslije 20 ~asova. Telefon:
00385/12-451-994. BK
- Prodajem 19 placeva (17 dunuma) u Ul. Novaka Pi-
va{evi}a, Banjaluka, 2,5 km od glavne po{te. Telefon:
065/510-196, 051/420-190. BK
- Prodajem plac 600 m2 u Motikama, 10 KM/m2. Tele-
fon: 066/264-138. BK
- Prodajem zemlju (vi{e placeva) kod motela "Brvna-
ra", povoljno, Gornje Motike. Telefon: 065/789-138. BK
- Prodajem plac 470 m2 kod igrali{ta u Drago~aju, pa-
piri 1/1. Telefon: 065/462-366. BK
- Prodajem dva placa ({est i sedam dunuma) u Kara-
novcu, pogodni za sve namjene. Telefon: 066/242-599.
BK
- Prodajem dva placa u Trnu, vlasni{tvo 1/1. Telefon:
065/251-263. BK
- Prodajem povoljno plac 2.500 m2 (vo}njak) u ^arda-
~anima. Telefon: 066/750-344. BK
- Prodajem {est dunuma zemlje u Rami}ima, kod
"Unisa". Telefon: 065/684-212. BK
- Prodajem u Kuljanima vi{e placeva raznih veli~ina i
ku}u 11x10 m, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/351-431. BK
- Prodajem plac 656 m2 u Ul. bra}e Kukrika br. 23,
kompletna infrastruktura. Dozvoljena gradnja ku}e 9x11
m Po+P+S+M. Papiri uredni. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem zemlji{te 4.600 m2 u Presnja~ama za izgra-
dnju pet ku}a i poslovnog objekta. Telefon: 065/562-
426. BKM
- Prodajem pet dunuma placa u Kla{nicama, blizu
autoputa, gradska voda. Telefon: 065/471-036. BKM
- Prodajem imanje u Hrvatskoj - devastirana ku}a, 25
dunuma zemlje, uz glavni put, Raji}, Novska. Telefon:
065/430-790. BKM
- Prodajem ogra|en plac 1.000 m2 u Rami}ima kod
Banjaluke, papiri 1/1, fiksno 12.000 KM. Telefon:
065/687-451. BKM
- Prodajem plac 710 m (vo}njak) u [u{anjarima, 1/1,
2
povoljno, hitno. Telefon: 065/077-401. BKM
- Prodajem plac 600 m uz Vrbas, Rekavice, dozvolje-
2
na gradnja poslovno-stambenog objekta. Telefon:
065/837-722. BKM
- Prodajem 6,5 dunuma zemlje uz novi autoput u Kla-
{nicama, iza tunela. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem plac 6.500 m2 uz "Robot" i 6.000 m2 kod
"Kestena", do otpada. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem placeve u Ulici Blagoja Parovi}a, dozvo-
ljena gradnja, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/279-619. BK
- Prodajem 3.000 m2 plodnog zemlji{ta, pogodno za
poljoprivredu i gra|evinske parcele, pet km od Gradi{ke,
blizu autoputa. Telefon: 065/452-141. BK
- Prodajem 5,5 dunuma zemlje u Stanarima kod Do-
boja, 1/1, blizu pijace. Telefon: 065/455-456, 065/803-
257. BK
- Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole u Gla-
mo~anima, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK
- Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima. Telefon:
065/842-942. BK
- Prodajem 50 hektara vi{enamjenskog zemlji{ta u
Slatini. Telefon: 065/481-600. BK
- Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu, papiri
uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK
- Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jablanu. Te-
lefon: 051/355-337, 065/981-129. BK
- Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima, Prnjavor.
Telefon: 051/351-684, 065/977-779. BK
- Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili place-
vima) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon: 065/363-203,
051/533-941. BK
- Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici bra}e Mi-
leti}a, iznad Desne Novoselije. Telefon: 051/427-393. BK
- Prodajem plac za halu, UT uslovi. Telefon: 065/671-
420. BK
- Prodajem plac u Banjaluci. Telefon: 065/671-420. BK
- Prodajem pored autoputa, kod "]ambele" 30.000 m2
zemlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Drakuli}u 4.400 m2 zemlje, pored asfalta
(struja, voda), 65.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2 zemlje
pored potoka (dva placa), cijena 30.000 KM. Telefon:
065/516-927. BK
TV i video tehnika
- Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzivnije tele-
vizore (digital, 100 Hz slika u slici...). Telefon: 051/216-
969. BK
Vikendice
- Prodajem vikendicu u Slatini, 15.000 evra. Telefon:
065/549-687. BK
- Hitno i povoljno prodajem vikendicu. Telefon:
065/671-420. BK
Automobili
PRODAJA
- Prodajem opel korsu 1.0, g. p. 2000, reg. do
15.5.2010, Banjaluka. Telefon: 065/713-625. BK
- Prodajem juga 45, '89. godi{te, u voznom stanju, re-
gistrovan do oktobra 2009. Telefon: 065/937-315. BK
- Prodajem opel korsu 1.7 dizel, g. p. 2000. Telefon:
065/430-796. BK
- Prodajem FIAT sei}ento 1.1, g. p. 2000, reg. do av-
gusta 2009, troja vrata, metalik crna, 5.000 KM. Telefon:
065/698-020. BK
- Prodajem reno modul star tri godine. Telefon:
065/527-527. BK
- Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p., ABS,
servo, centralna, el. podiza~i. Telefon: 065/785-860. BK
- Prodajem FIAT mareu, '99. g. p., trula vi{nja. Telefon:
065/579-481. BK
- Prodajem FIAT tipo 1.4e, g. p. '92, {iber, ljetni i zim-
ski set guma, 1.900 KM. Telefon: 065/169-916. BK
- Prodajem reno lagunu 1.9 karavan, g. p. 2003, bijela
boja, neocarinjen, 6.500 evra. Telefon: 065/579-306. BK
- Prodajem reno 11 benzin 1.7, g. p. '87, registrovan do
juna 2009, 980 evra. Telefon: 066/449-784. BK

- Prodajem kombi VW T5 furgon, 2003. godi{te, pre-
{ao 114.000 km, servisiran u servisu "Vidovi}", 63 kW,
nosivost 1.200 kg, oprema serijska, 25.000 KM. Telefon:
065/896-422. BK
- Prodajem VW pasat 1.9 TDI, 105 KS, 2005. godi{te,
klima, muzika, sredi{nji naslon, al. felge, 39.900 KM.
Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem por{e boxster, srebrna metalik, 220 KS,
2001. godi{te, ko`a, klima, al. felge 18", radio sa CD-
om, 44.900 KM. Telefon: 049/217-602 BK
- Prodajem VW golf 2.0 TDI, srebrna metalik, 140
KS, 2004. godi{te, klima, muzika, zeder, 24.900 KM.
Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem VW golf 1.9 TDI, siva metalik, 130 KS,
2003. godi{te, klima, alarm, radio sa CD-om, 16.900
KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem audi A6 4.2 quattro tiptronic, crna metalik,
300 KS, 2000. godi{te, ugra|en plin, ko`a, xenoni, navi-
gacija, klima, 18.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem audi A6 2.8 quattro, crna metalik, klima,
zeder, radio kasetofon, al. felge 16", 17.900 KM. Tele-
fon: 049/217-602. BK
- Prodajem audi A6 2.0 TDI, crna, 140 KS, 2007. go-
di{te, klima, xenoni, zeder, sredi{nji naslon, 59.900 KM.
Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem {kodu superb 1.8 T, crna metalik, 150 KS,
2005. godi{te, klima, xenoni, senzori za parkiranje na-
zad, 23.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem VW pasat 2.5 TDI 4 motion, plava meta-
lik, 150 KS, 2001. godi{te, xenoni, senzori za parkiranje,
navigacija, ko`a, 21.990 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem VW pasat 1.9 TDI variant, srebrna metalik,
100 KS, 2002. godi{te, klima, muzika, sredi{nji naslon,
16.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem VW golf 1.9 TDI, plava, 90 KS, '99. godi-
{te, klima, el. podiza~i, ko`a, sredi{nji naslon, felge 17",
12.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem audi A6 2.0 TDI, quartz siva, 140 KS,
2005. godi{te, klima, MMI color, al. felge 18", 45.900
KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem VW golf 1.9 TDI, crna, 105 KS, 2005. go-
di{te, klima, radio sa CD-om, zeder, 22.900 KM. Tele-
fon: 049/217-602. BK
- Prodajem VW golf 1.9 TDI, crna, 100 KS, 2001. go-
di{te, klima, al. felge 16", alarm, bord computer, 15.500
KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem BMW X5 3.0 D, siva metalik, 184 KS,
2001. godi{te, ko`a, klima, xenon, alarm, al. felge 19",
39.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem audi A6 3.0 TDI quattro tiptronic, plava,
225 KS, 2004. godi{te, klima, xenon, navigacija, pripre-
ma za mobilni, 49.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem audi A4 1.9 TDI, crna, 130 KS, 2003. go-
di{te, klima, CD changer, al. felge 16", bord computer,
27.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem audi A4 1.9 TDI, siva metalik, 115 KS,
2006. godi{te, klima, ko`ni volan, bord computer, radio
sa CD-om, 36.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem reno espase '90. g. p., registovan, 4x4. Tele-
fon: 065/720-475. BK
- Prodajem opel kadet 1.3 benzin, g. p. '87, registrovan
do februara 2010. Telefon: 065/561-138. BK
- Prodajem alfu 146, 1.6, g. p. '99. Cijena povoljna. Te-
lefon: 065/247-322. BK
- Prodajem kombi dizel 1.6, g. p. '81, neregistrovan.
Telefon: 065/055-854. BK
- Prodajem mercedes 190 D, g. p. '88, u dijelovima.
Telefon: 065/218-600. BK
- Prodajem mercedes 270 E, CDI, g. p. 2002, metalik
siva, pre{ao 98.500 km. Telefon: 065/400-002. BK
- Prodajem ford fokus 1.8 benzin, ~etvora vrata, 2002.
godi{te, sva oprema, registrovan. Telefon: 065/530-031,
065/291-189. BKM
- Prodaje nisan almera-tino, 2.2 DI, sva oprema, 2002.
godi{te, neocarinjen. Telefon: 065/530-031, 065/291-
189. BKM
- Prodajem golf 2, 1.6 TD, '87. godi{te, stranac. Tele-
fon: 065/530-031, 065/291-189. BKM
Oglasi
- Prodajem pasat 6 dizel, 2001. g. p., 130 KS, registro-
van. Telefon: 065/516-037. BKM
- Prodjem opel korsu, g. p. '97, 60 KS, petora vrata,
benzin, klima, metalik siva, alarm. Telefon: 065/612-
851. BKM
- Prodajem ladu nivu, 2003. godi{te. Telefon: 066/766-
900. BKM
- Prodajem ili mijenjam audi 80 dizel, g. p. '85, regis-
trovan do 12.1.2009. Telefon: 065/641-159. BK
Li~ni kontakt
- Prirodna plavu{a (22) nje`ne gra|e `eljela bi da joj se
javi duhovit, potentan mu{karac za ugodne trenutke. Te-
lefon: 065/450-038, 065/896-776. BK
- Anabela, plavu{a s kojom }e{ u`ivati do vrhunca
strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK
- Visok, lijep, pametan mladi} (26) tra`i djevojku od
18 do 22 godine radi dru`enja. Telefon: 065/844-711. BK
Posao
- Potrebna `ena s hrvatskim paso{em za ~uvanje djece
u Bazelu. Telefon: +417-870-544-63. BK
- Bar-resotran "Mala stanica" otvara konkurs za popu-
nu radnih mjesta na poslovima konobara i barmena. Os-
tale informacije u resotranu ili na telefon 065/938-939,
sa sobom ponijeti CV. Adresa: Kralja Petra I Kara|or|e-
vi}a bb. BK
- Ozbiljna `ena bi ~uvala djecu. Telefon: 065/983-781.
BK
- Ozbiljna `ena bi ~uvala dijete, po mogu}nosti Star~e-
vica. Telefon: 066/301-304. BK
- Obavljala bih ku}ne poslove, ~uvala djecu ili njego-
vala bolesnika. Telefon: 065/283-336. BK
Usluge
- Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima u zemlji
i inostranstvu, furgon do 3,5 t sa rampom. Telefon:
065/317-840, 051/313-116. BK
- Kucam maturske, seminarske, diplomske, magistar-
ske, knjige, ugovore..., {tampam i narezujem na CD. Te-
lefon: 065/984-971. BK
- Radimo gra|evinske, krovne konstrukcije, vile, gara-
`e, nazide, trotoare, kamene ograde i staze. Telefon:
066/531-497. BK
- Prevodi, instrukcije i ~asovi engleskog jezika. Tele-
fon: 065/566-206. BK
- Popravak ve{-ma{ina, fri`idera i rashladnih vitrina.
Telefon: 065/568-830, 051/351-666. BK
- Elektri~ar vr{i kvalitetno i povoljno postavljanje nove
i sanaciju stare instalacije. Telefon: 065/209-286. BK
- Povoljno kucam i printam seminarske, diplomske i
magistarske radove. Telefon: 065/615-028. BK
- Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efikasno i
povoljno. Zvati od 16 do 21 ~as, Banjaluka. Telefon:
065/561-138. BK
- Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, namje-
{taja, le`aja i roletni, stakli stolariju. Telefon: 051/281-
470, 065/562-149. BK
- ^asovi i instrukcije iz engleskog jezika i biznis en-
gleskog, prevodi svih vrsta tekstova, sudski tuma~ doku-
menata. Telefon: 065/938-401. BK
- Popravljam okvire nao~ala svih vrsta, brzo i kvalite-
tno, Aleja svetog Save br. 16. Telefon: 051/318-227. BK
- Radim sve vrste hidroizolacija, ravne krovove,
opravke ravnih krovova, podrume i mokre ~vorove. Te-
lefon: 051/584-790, 065/426-134. BK
- Bravar i varilac VKV. Profesionalna izrada i monta`a
vrata, ograda, tendi, balkona... Telefon: 061/141-659. BK
- Brusim i lakiram parket i brodski pod. Telefon:
065/178-743, 065-785-769. BK
- Turisti~ka agencija "Hilandar" organizuje pokloni~ko
putovanje u Ostrog 5.6.2009. u 21 ~as sa stare autobuske
stanice. Telefon: 051/465-210, 065/644-500. BK
- Kerami~ar i vodoinstalater kvalitetno postavljaju ke-
ramiku i izvode vodoinstalateske radove na podru~ju
Banjaluke i okoline. Telefon: 066/265-127. BKM
- Vodovod, kanalizaciju i sitne popravke radim kvalite-
tno, garancija. Telefon: 051/211-763, 065/546-390. BKM
- Ovla{teni prevodilac-sudski tuma~ za ruski i engleski
jezik. Prijem dokumenata od 8 do 20 ~asova. Telefon:
065/535-820, 063/988-650, 066/497-868. BKM
- Izvodimo molersko-farbarske radove, profesionalno,
25 godina iskustva. Telefon: 051/311-263, 065/773-852.
BKM
- Hidroizolacije ravnih krovova i ostalih objekata izvo-
dimo profesionalno, 30 godina iskustva. Telefon:
051/311-263, 065/773-852. BKM
- Izvodim sitne vodoinstalaterske radove. Telefon:
065/875-684. BKM
- ^istim stanove i obavljam ku}ne poslove. Telefon:
066/150-022. BKM
- [i{am `ivicu i kosim travu na manjim povr{inama.
Telefon: 065/643-608. BK
Razno
- Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e{ka proizvo-
dnja, pogodna za bru{enje glava motora, du`ina
1000x320 mm. Telefon: 065/524-526. BK
- Prodajem novu okruglu brusilicu fi 380x1700 mm, g.
p. '90, Kikinda, po njema~koj licenci. Telefon: 065/524-
526. BK
- Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem dva grobna mjesta na Perduvovom groblju
u Banjaluci. Telefon: 065/562-352. BK
- Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kameni ugalj,
bukovi briket i ogrevno drvo za centralno grijanje (bu-
kva i hrast) s prevozom do va{eg dvori{ta, mo`e i `iralna
uplata. Telefon: 065/894-241, 065/969-530. BK
- Odgajiva~nica "Julifarm" prodaje {tenad rotvajlera.
Telefon: 065/979-947. BK
- Prodajem dvije moderne fotelje, stare dvije godine,
povoljno. Telefon: 066/206-629. BK
- Prodajem novu limenu burad 200 litara, 20 KM/kom.
Telefon: 065/351-402. BK
- Prodajem kasa pultove s kompletnom instalacijom i
pokretnom trakom, du`ina 3,10 m, {irina 1,20 m. Kase
mo`ete pogledati u prodajnom centru "Centrum" Zalu-
`ani. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem prikolicu hainman, '94. g. p., ocarinjena,
udarna ko~nica, nosivost 2.000 kg. Telefon: 051/580-
004. BK
- Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-021. BK
- Za poslasti~are i salone vjen~anica povoljno proda-
jem plasti~ne mladence (za svadbene torte) u dvije veli-
~ine. Telefon: 065/696-767. BK
- Prodajem o~uvan dvosjed. Telefon: 051/280-158. BK
- Prodajem ovce i jagnjad vinterberg i slovenke, veteri-
narski ispitane i zdrave. Telefon: 051/580-851, 065/411-
735. BK
- Prodajem CO2 aparat za varenje iskra-var, mogu-
3. 6. 2009. tsjkfeb 41
}nost CO2 i argonsko varenje, 220/380 volti, garancia.
Telefon: 065/761-497. BK
- Prodajem dvije stilske ko`ne garniture, bivolja ko-
`a, sivi tik, drvo-ru~ni rad. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem elektri~nu {iva}u ma{inu, trpezarijski sto
na razvla~enje i trosjed. Telefon: 065/538-919. BK
- Blindirana vrata vrhunskog kvaliteta. Profesionalna
izrada i monta`a u svim dimenzijama. Povoljna cijena.
Telefon: 066/213-714. BK
- Prodajem plasti~nu (poliester) kontejner cisternu za
vodu 1.000 litara, 120 KM. Telefon: 051/301-555. BK
- Ekskluzivne pozivnice i cvjeti}i za va{e vjen~anje.
Telefon: 066/300-884. BK
- Prodajem bagremovo kolje za ograde i vinovu lozu
i pulceve za gra|evinare, Banjaluka. Telefon: 065/206-
060. BK
- Prodajen kolekciju 320 kom. starina i suvenira. Te-
lefon: 065/817-380. BKM
- Prodajem {tenad epanjel bretona, 100 KM. Telefon:
066/766-900. BKM
- Prodajem kompletan inventar za frizerski salon. Te-
lefon: 065/856-688, 065/412-580. BKM
- Prodajem balirku bauts 40, rolo balirku bamford,
rotacionu kosa~icu, kosa~icu BCS benzin, za laktofriz
200 litara za mlijeko. Telefon: 065/070-946. BK
- Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem dizalicu sa rukom za manji kamion. Tele-
fon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji gra-
|evinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem planetare i osovine vitla traktora timber-
~ek 225. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i gene-
rator za struju 45 kilovata. Telefon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem elektromotor 11 kilovata, 1.400 o/min.
Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem mali tokarski stroj. Telefon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem mvigmeltov kalorifer 6 kW. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300 bara.
Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za kovane
ograde. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem vakcinisanu {tenad njema~kog ov~ara
staru dva mjeseca, s papirima. Telefon: 065/212-067.
BK
- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne prese od
sedam i 12 tona. Telefon: 051/318-487, 065/485-805.
BK
- Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350 KM. Te-
lefon: 065/938-176. BK
- Prodajem monofazni motor, 2,2 kW, 1.400 o/min.,
200 KM. Telefon: 065/513-413. BK
42 tsjkfeb!3. 6. 2009.

BHT 1 RT RS FTV PINK

18/11!!!E Ep!csp!kv!usp-! 17/11!!!JJo!gp!lb!obm 18/11!!!EEp!csp!kv!usp-! 18/11!!!DDsub!oj!gjmn )s*
kv!ubs!okj!qsp!hsbn 18/11!!!KKv!ubs!okj!qsp!hsbn kv!ubs!okj!qsp!hsbn 18/21 Tb!sb!kf!wp!pombko
CIU!bs!ijw
.!!!!!!!!!!!C 1:/11!!!Q
Qsb!jt!up!sjk!tlj!qbsl-! 1:/16!!!QQkf!tnpn! 18/31!!!NNfke!jo!
1:/11!!!L Lbs!mp!Nbmz-! epl/!qsp!hsbn eb!uj!lb!afn Cb!okb!mv!lb

Preporu~ujemo
cp!ub!oj!•bs 21/11!!!WWj!kft!uj 1:/41!!!JJo!wfou-! 18/41!!!TTqps!uj!tj!np
1:/41!!!N Nj!of!sb!mj!j!aj!wj! 21/16!!!L
Lv!ij!okj!db epl/!qsp!hsbn 18/46!!!QQjol!ub!ltj )s*
twj!kfu-! 21/41!!!T
Tv!qfs!Cj!mj;!Cplt!nf• 21/11!!!WWj!kft!uj 19/11!!!JJ{!eb!kb-!tf!sj!kb
BHT 1 20.00 21/11!!!C
pcsb{/!qsp!hsbn
CIU!wj!kft!uj
21/46!!!E
Ef!oj!kf!wf!np{!hb!mj!df-!
qsp!hsbn!{b!ekf!dv
21/16!!!QQp!{j!uj!wob!
hfp!hsb!gj!kb-!
1:/11 Cbm!lbo!ofu
21/26 Ob!qv!|uf!oj!
21/18!!!C Cf!Ib!Uf!cf!cf 21/51!!!N
Np!kb!{mb!uob!sj!cj!db!kf! {bc/!qsp!hsbn bo!}fp-!tf!sj!kb
Vra}am se, 21/23!!!E Ep!csp!ep!|mj!
v!np!kv!
{mj!db-!dsub!oj!gjmn
Twf!uj!psbi- tf!sj!kb!)s*
22/16!!!T
21/41!!!T
22/11!!!P
Twj!ns{f!Lsj!tb-!tf!sj!kb
Pqfu!Difs-!tf!sj!kb
22/11!!![[b!vwj!kfl
{b!mkv!cmkf!oj-!
film {f!nmkv;! NUT!nb!hb!{jo-
22/41!!!N 22/41!!!O
Of!ekf!mkoj!sv!•bl!)s* tf!sj!kb
Usj!hf!of!sb!dj!kf!af!ob!qsf!ajw!mkb!wb!. Nb!eb!hbt!lbs )s* {bc/!qsp!hsbn!)s* Eof!wojl
23/11!!!E 23/11 Jo!gp!upq
21/36!!!E Ekf!•kj!gft!uj!wbm 23/11!!!WWj!kft!uj 23/26!!!O
Ob!|b!nb!mb! 23/21!!!NNkf!|p!wj!uj!csbl-!tf!sj!kb
kv!aj!wp!uof!cv!sf!j!of!wkf!sf-!mv!ej!mp!j 21/56!!!V Vsb!ej!tbn-! 23/26!!!O
Of!lbe!cj!mp )s* lmj!oj!lb-!tf!sj!kb 24/11!!!PPcj!•oj!mkv!ej-!tf!sj!kb
qsb!{op!wkfs!kf!qb!•bl!j!tnsu-!twf vsb!ej!tb!nb 24/21!!! GJMN Qsj!•b!
24/11!!!Q 25/11!!!JJo!gp!upq
{b!iwb!mkv!kv!~j!twp!kpk!ep!cspk!ob!sb!wj- 21/66!!!MMkv!cb!wob!pmv!kb-! 26/16!!!N
NUT!nb!hb!{jo-! p!Bejm.cf!hv-! 25/21!!!TTb!sb!kf!wp!pombko
qp!of!lpk!mb!aj!j!ofp!hsb!oj!•f!opk!j{!. tf!sj!kb!)s* {bc/!qsp!hsbn epl/!tf!sj!kb 25/36!!!NNfke!jo!Cb!okb!mv!lb
esamkj!wpt!uj/ 21/56!!!C CIU!wj!kft!uj 26/41!!!C
Cjp!hsb!gj!kf-! 25/11!!!UUv!sj!{bn!qmvt 25/46!!!TTqps!uj!tj!np
22/66!!!UUf!ojt!)n*;!Hsfoe! epl/!qsp!hsbn!)s* 25/61!!!WWj!kft!uj 25/51!!!KKvtu!gps!Mb!vhi
tmfn!Sp!mbo!Hb!spt! 27/26!!!T
Twf!uj!dbs!Lpo!tubo!ujo!j! 26/11!!! GJMN Tb!gb!sj! 26/11 J{!eb!kb-!tf!sj!kb
FTV 23.15 311:- •fu!wsugj!ob!mf db!sj!db!Kf!mf!ob-! fl!tqsft!)SQ* 26/61!!!JJo!gp!upq
27/26!!!C CIU!wj!kft!uj wkfs!tlj!qsp!hsbn 27/56!!!N
Nf!ep!Sv!qfsu- 27/11!!!OOb!qv!|uf!oj!
Dedvud, 27/36!!!JJo!ufs!wkv!tb///!)s* 27/31!!!JJ{!wkf!|ubk!t! dsub!oj!gjmn bo!}fp-!tf!sj!kb
serija 27/56!!!GGb!ubm!oj!tv!tsfu-!
epl/!tf!sj!kb
Cb!okb!mv!•lf!cfs!{f
27/41 Tsqtlb!eb!obt
28/11!!!GGf!ef!sb!dj!kb!eb!obt
28/41!!!OOb!|b!nb!mb!
28/11!!!LLwj!{cj-!
ekf!•kj!lwj{
Ob!lpo!qswf!tf!{p!of!#Ef!. 28/26!!!F Fvsp!jn!qvmt-! 28/21!!!Q
Qsp!{ps!oj!db-! lmj!oj!lb-!tf!sj!kb 29/11!!!JJo!gp!upq
nb!hb!{jo fnj!tj!kb!j{!lvm!uv!sf 29/31!!!QQsj!•b!p!Oj!kb!{v! 29/36!!!TTb!sb!kf!wp!pombko
ewv!eb#-!v!esv!hpk!tf!{p!oj 28/56!!!N Np!kb!nb!mb!lv!ij!okb 28/46!!!T
Twj!kfu!j{!cmj!{b!)s* Ev!sb!lp!wj!~v-! 29/46!!!NNfke!jo!
qsb!uj!np!lb!lp!tf!kf!eob!ub!. 28/66!!!MMkv!cb!wob!pmv!kb-! 29/11!!!MMkv!cbw!v! epl/!tf!sj!kb Cb!okbmv!lb
lwb! {b!kf!e oj!d b! qp!mb!l p tf!sj!kb 32/!wj!kf!lv-!tf!sj!kb 2:/41!!!EEof!wojl!3 29/56!!![[wj!kf{!ef!Hsbo!eb
vlmkv!•v!kf!v!|j!sv!esv|!uwf!ov 29/56!!!C Cj!{ojt!wj!kft!uj 29/41!!![[b/esv!hb- 2:/11!!![[b!vwj!kfl!
{b!kf!eoj!dv-!esab!wv/ 29/61!!!D Df!mft!ujo- fnj!tj!kb!{b!nmb!ef!)s* {b!mkv!cmkf!oj-!
boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 2:/11!!!GGsfk!afs-!tf!sj!kb )s* tf!sj!kb
29/68!!!JJ!pwp!kf!Cp!tob! 2:/41!!!E
Eof!wojl
ATV 22.00 j!Ifs!df!hp!wj!ob
2:/11!!!E Eof!wojl
Vrana, film 2:/46 Jo!ufs!wkv!tb///
Hj!ub!sjt!uv!Fsj!lb!Esfk!wf!ob!wsb!.
ob!wsb!~b!v!aj!wpu!hp!ej!ov!ob!lpo 23.10 17.35 15.00 23.00
|up!tv!po!j!okf!hp!wb!{b!sv!•oj!db
vcj!kf!oj/!Wsb!ob!hb!wp!ej!lsp{!{f!.
nmkv!aj!wji-!uf!ep!okf!hp!wji!vcj!.
db/!Kf!eopn!qp!kf!eopn!Fsjl
tf!twf!uj/

Tb!tbufmjub Tiho, tiho, du{o!

film
Svijet izbliza,
inf. emisija
Safari ekspres,
film
Mra~ne vode, film
Pwp!kf!kb!qbo!tlb!wfs!{j!kb
Np!af!mj!Bc!ev!mbi!Bq!Cfo!. Hptu!fnj!tj!kf!qsfe!tkf!. Eapo!j!Ibvbse!tv!wp!. jt!up!jnf!oph!ip!mj!wve!tlph
N. Geographic 21.00 ub!sfl!cj!uj!tsf!ubo!|up!kf-!{b!sb!. eojl!Tf!ob!ub!Svt!lf!ev!. ej!•j!{b!qp!tmf!oj!v!lpn!qb!. gjm!nb!{b!lp!kfh!lsj!uj!•b!sj!lb!.
{mj!lv!pe!twph!tusj!db!Kv!tv!gb- oj!kj!#Tb!gb!sj!fyqsft#-!lp!kb av!eb!kf!nop!hp!cp!mkj!gjmn
Anti~ke megastrukture, lp!kj!kf!pt!ubp!of!vl!v!{b!pt!ub!.
nf/!Bmf!ltbo!ebs!Ups!|jo
hp!wp!sj!p!qp!mj!uj!dj-!ej!qmp!. ps!hb!oj!{v!kf!gp!up.tb!gb!sj!kf t!j{wbo!sf!eopn!nv!{j!lpn-
dok. serija mpn!qmb!ojo!tlpn!tf!mv!Nb!sp!. nb!uj!kj-!fofs!hfu!tlpn!np!. {b!uv!sjt!uf/! ej!kb!mp!{j!nb-!twkf!ump!tojn
lb-!okf!hpw!pubd!Bmj!pemv!•jp op!qp!mv/ fgf!luj!nb!j!kf!{p!wj!ujn!tfo!.
Pu!l sjk!u f!lb!l p!kf!dslwb
ep!tf!mj!uj!v!Oj!{p!{fn!tlv@ {b!dj!kb!nb/
Bkb!Tp!gj!kb!v!Jt!ubo!cv!mv-!lp!.
kv!kf!qp!op!wp!j{!hsb!ejp!dbs 31/11!!! GJMN Wsb!~bn!tf 31/16!!!\
\uj!lmb-! 31/16!!!P
Pe!hp!wp!sj!uf!mkv!ej!nb
Kvt!uj!oj!kbo-!pq!tub!mb!up!lpn 32/16!!!Q
Qp!{j!ujw-!nb!hb!{jo 31/11!!! GJMN Ps!lft!ubs!
33/11!!!UUf!nb!eb!ob {b!cb!woj!qsp!hsbn! kf!eof!nmb!ept!uj
2/611!hp!ej!ob!uvs!cv!mfo!uof 33/36!!!CCIU!wj!kft!uj 32/11!!!\
\f!~fs!ob!wp!ej!db-! 33/11!!!KKva!okb!•lb!
33/11!!!L
Lj!eobq!qfe-!tf!sj!kb
33/51!!!CCj!{ojt!wj!kft!uj tf!sj!kb ej!obt!uj!kb-!
jt!up!sj!kf/
tf!sj!kb 34/11!!! GJMN Nsb!•of!wp!ef
33/61!!!GGft!uj!wbm! 33/11!!!Q
Qsb!wp!tmbw!mkf! 12/11!!!T
Tb!sb!kf!wp!pombko
ci/!esb!nf- v!Tlbo!ej!ob!wj!kj-! 34/16!!!WWj!kft!uj
12/21!!!N
Nfke!jo!
Hallmark 08.00 isp!oj!lb
34/21!!! GJMN Uj!ip-!
sf!qps!ub!ab
33/41!!!JJo!gp!qsp!gjm
34/26!!!E
Ef!bexppe-
tf!sj!kb Cb!okbmv!lb
12/31!!!T
Tqps!uj!tj!np
Posljednja uj!ip-!ev!|p
11/41!!! GJMN Wsb!~bn!tf )s*
33/56!!!T
Tqpsu
33/61!!!GGj!obo!tjk!tlf!op!wpt!uj
11/16!!!C
Cf!okb!njo!Cbs!oft-!
tf!sj!kb 12/36!!! GJMN Ps!lft!ubs!
prilika, film 13/36!!!QQsf!hmfe! 33/66!!!T
Tkf!eoj!db!Ob!sp!eof! 11/41!!!GGpml!|pv kf!eof!nmb!ept!uj!!
14/21!!! GJMN Nsb!•of!
qsp!hsb!nb! tlvq!|uj!of!ST-! 12/26!!!Q
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
Ob!l po!|up!kf!tv!q svh {b!•fu!wsubl wp!ef )s*
{b!•fu!wsubl qsf!hmfe 16/61!!!Q
Qjol!eav!cplt
ob!qvt!uj-!kb!ib!•j!db!j!tb!np!. 34/11!!! GJMN Tqb!wb!~v!
isb!o b!nbk!l b!Foj!Hb!s fu lbe!vnsfn
{b!qp!•j!okf!op!wj!aj!wpu!ob 11/51!!!MMkv!cbw!v!32/!wj!kf!lv-
tf!sj!kb!)s*
gbs!nj!lp!okb!v!Lp!mp!sb!ev 12/21!!!T
Twf!uj!psbi-!tf!sj!kb
lbp!uj!nb!sj!ufmk!j!usf!ofs/ 12/46!!!E
Eof!wojl

MRE@A PLUS ov-!228/26 Lsj!nj!obm!v!Sv!tj!kj-!epl/!qsp!hsbn-

1:/11! Cfo! 21-! dsub!o j! gjmn-! 1 :/41 Ifm!mp
Ljuuz-! dsub!oj! gjmn-! 1:/46 Zv! Hj! Pi! HY! 4-
dsub!oj! gjmn- 21/11 Tf!sb!op!wj-! tf!sj!kb-! 23/11
Nb!e sf! Mv!o b-! tf!s j!kb-! 2 4/11 WJQ-! tf!s j!kb-
26/11 Sf!cfm!ef-!tf!sj!kb-!227/11 [b!vwj!kfl!tv!.
tkf!ej-!tf!sj!kb-!227/41 Penp!sj!tf-!{b!tmv!ajp!tj-
tf!sj!kb-!331/11 GJMN Hsj!nj!{ob!qmj!nb-!333/11
GJMN Wsb!ob! 5-! 11/11 Wj!kft!uj-! 11/16 Tqpsu
dfo!ubs-!111/21!WJQ-!tf!sj!kb
BN
17/41 Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-! 19/41 Jt!usb!hb! kf
qp!lb!{b!mb-! 1:/41 Tkf!~b!okb-! epl/! qsp!hsbn-
21/11 Op!wpt!uj-! 21/16 Isb!ob! j! wj!op-! 22/11
Lsj!nj!obm!v!Sv!tj!kj!)s*-!223/11 Op!wpt!uj-!223/16
Cv!mf!wbs-! {bc/! fnj!tj!kb-! 24/16 Tv!qfs! lf|-
lwj{-!225/11!Op!wpt!uj-!225/16 Twj!kfu!ob!emb!ov-
25/41 Isb!ob! j! wj!op-! 25/61 Tv!tsf!uj! qswf
wstuf-!227/11 Op!wpt!uj-! 27/31 Twj!kfu! ob! emb!.
29/11 Eb!obt!v!Tsqtlpk-!229/36 Np!oj!up!sjoh-
nv-!tf!sj!kb!)s*-!226/11!Wft!uj-!226/21 59!tb!uj!.
twb!ecb-! {bc/! qsp!hsbn! )s*-! 27/14 Cp!mkj! aj!.
lwj{-!221/11 Bnf!sj!lb-!tf!sj!kb-!222/11 Twf!{ob!.
mj!db-!lwj{-!223/11 Sb!ejp ob UW-!224/21 Mp!wbd
kfl! tv!tkf!ej-! tf!sj!kb-! 27/41 Twf! ~f! cj!uj! ep!.
csp-!tf!sj!kb-!228/41 Af!of!t!csp!kb!24-!tf!sj!kb-
2:/11 Tqpsu!gmf|-!22:/41 CO!np!oj!ups-!331/21 wpu-! tf!sj!kb! )s*-! 28/11 Eof!wojl-! 28/36 \ub ob!op!wbd-!lwj{-!225/11 Uf!mf!|pq-!226/11 Twf!. 29/11 Sf!dfqu!{b!ep!cbs!aj!wpu-!sf!wj!kbm!oj!qsp!.
Nkf!sb! {b! •p!wkf!lb-! 32/11 Dsop! ob! cj!kf!mp- sb!ej!uf-! csf-! 28/56 Cfp!hsbe!tlb! isp!oj!lb- {ob!mj!db-!lwj{-!227/11 Bnf!sj!lb-!tf!sj!kb-!228/11 hsbn-! 2:/11 Wj!kft!uj-! 2:/56 Wj!ub!gpo-! 31/11
qp!mj!uj!•lj! nb!hb!{jo-! 33/11 Oj!kf!tnp! nj! pe 29/36 Plp!nb!hb!{jo-!22:/11 Tmb!hb!mj!db-!lwj{- Vs!c b!o b! flp!mp!h j!kb-! flp.qsp!h sbn-! 2 9/11 GJMN! Hsj!nj!{ob! qmj!nb-! 33/11 GJMN Wsb!ob
kv!•f-! tf!sj!kb-! 33/41 Qsf!hmfe! eb!ob-! 34/11 2:/41 Eof!wojl!3-!331/16 Cp!mkj!aj!wpu-!tf!sj!kb- Gpml 21-!22:/41 Eof!wojl 3-!331/41 Isp!oj!lb- 5-!111/11 Wj!kft!uj-!111/16 Tqpsu!dfo!ubs-!111/21
Hmbt!Bnf!sj!lf-!334/41 GJMN Gb!df!t!gb!ltb- 32/11!59!tb!uj!.!twb!ecb-!{b!cb!woj!qsp!hsbn- 32/11 Tscj!kb! j! twj!kfu-! sf!q ps!u b!a b-! 3 3/11 WJQ-! tf!sj!kb-! 11/51 Nv!{j!•lj! qsp!hsb-! 12/11
12/11 Bt!uspd!ibu-!114/11!Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn 33/11! Wft!uj-! 33/16 Eb-! np!aeb-! of-! epl/ Bnf!sj!lb-!tf!sj!kb-!334/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{ Sf!dfqu!{b!ep!cbs!aj!wpu-!sf!wj!kbm!oj!qsp!hsbn-
qsp!hsbn-!334/16 Jt!usb!aj!uf!mkj!j{!Nb!kb!nj!kb-!tf!. TNT!•bu-!334/41 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT 13/11 Wj!kft!uj-!113/56 Af!of!t!csp!kb!24-!tf!sj!.
RTS sj!kb-! 11/11 Eof!wojl-! 11/26 Fwsp!ofu-! 11/39 •bu-!111/41 Bt!usp!mp!hj!kb kb-!114/26 Nv!{j!•lj!qsp!hsbn
17/16 Kv!u bs!o kj! qsp!h sbn-! 1 9/11 Kv!u bs!o kj _p!wfl! lp!kj! of! qpt!up!kj-! tf!sj!kb-! 12/26 GJMN
eof!wojl-!119/26 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!11:/17 V Ep!cbs!aj!wpu-!113/61 59!tb!uj!.!twb!ecb-!{bc/
{esb!wpn! uf!mv-! 1:/31 Lv!wb!uj! tsdfn-! {b!cb!. qsp!hsbn! )s*-! 14/11 Wft!uj-! 14/46 Eb-! np!. TV HAJAT TV SARAJEVO
woj! qsp!h sbn-! 1 :/46 Tmb!h b!mj!d b-! lwj{! )s*- aeb-!of-!epl/!qsp!hsbn!)s*-!115/41!Plp!)s*- 17/56 Ep!csp! kv!usp! CjI-! kv!ubs!okj! qsp!hsbn- 17/66! Tb!sb!kfw!tlp! kv!usp-! 18/11 Wj!kft!uj! UW
21/16 Usbh-! epl/! qsp!hsbn! )s*-! 21/46 Nbk!. 16/14 Usbh-!epl/!qsp!hsbn!)s*-!116/59 Wfs!tlj 19/31 Ib!kb!upw!dj-! ekf!•kj! qsp!hsbn-! 1:/11 TB-!221/11 Csb!~b!Lp!bmf-!dsub!oj!gjmn-!221/21
nv!oj!v!pqb!topt!uj;!hp!sj!mf-!pcsb{/!qsp!hsbn- lb!mfo!ebs Cfo!21-!dsub!oj!gjmn-!11:/41 Ifm!mp!Ljuuz-!dsub!. Hsj!np!wf!cbk!lf-!dsub!oj!gjmn-!221/41 Qsb!jt!up!.
22/16 Bmj!kbt-! tf!s j!kb! )s*-! 2 3/11 Eof!w ojl- oj! gjmn-! 1:/66 Zv! Hj! Pi! HY! 4-! dsub!oj! gjmn-- sjk!tlj! qbsl-! epl/! qsp!hsbn-223/11 Wj!kft!uj! UW
23/26 Tqpsu! qmvt-! 2 3/41 Lv!w b!u j! tsdfn- 21/11 Tf!sb!op!wj-!tf!sj!kb-!222/41 Nv!{j!•lj!qsp!. TB-!223/21!Lmj!oj!lb-!tf!sj!kb!)s*-!224/11!Nv!{j!•lj
23/56 [mp!• j!o b!• lj! vnp!w j-! tf!s j!kb-! 2 4/41 VIKOM hsbn-! 22/56 Wj!kft!uj-! 23/11 Nb!esf! Mv!ob- qsp!h sbn-! 2 4/41 Tfw!e bi-! nv!{ j!• lj! qsp!.
Eof!wojl! p! psbo!hv!ub!oj!nb! 4-! pcsb{/! tf!sj!kb 17/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!119/11 tf!sj!kb-!224/11 WJQ-!tf!sj!kb-!225/11 Nv!{j!•lj!qsp!. hsbn-!225/16 Pcb!wf!{bo!tnkfs-!pnmb!ejo!tlj
)s*-! 25/41 Lb!lp! tbn! vqp!{obp! wb!|v! nb!. Hmbt! Bnf!s j!l f-! 1 :/11 Mp!w bd! ob! op!w bd- hsbn-!226/11 Sf!cfm!ef-!tf!sj!kb-!227/11 [b!vwj!. gp!svn!)s*-!225/46 Aj!wpu!j!{esbw!mkf!)s*-!226/31
 TV mre`a 3. 6. 2009. tsjkfeb 43

ATV OBN NOVA HRT 1 HRT 2 RTL

18/13!!!NNb!esf!Mv!ob-! 17/21!!!EEkf!•kj! 17/41 Puwp!sj!twp!kf!tsdf-! 16/66!!!N
Nf!}v!ob!nb 18/11!!!NNb!mj!uj!ub!oj- 18/16!!!LLsb!wb!j!Qj!mj~-!
tf!sj!kb!)s* qsp!hsbn tf!sj!kb 17/56!!!UUW!lb!mfo!ebs dsub!ob!tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb
19/11!!!ZZv!Hj!Pi-! 17/26!!!UUsbo!tgps!nfs!tj-! 18/31!!!ZZv!Hj!Pi!HY-! 18/11!!!E
Ep!csp!kv!usp-! 18/36!!!TTjmwftuspwf! 18/41!!!TTqv!awb!
dsub!oj!gjmn dsub!oj!gjmn dsub!ob!tf!sj!kb Iswbu!tlb j!_j•jkfwf!ubkof- Cpc!Tlpd!lb!oj-
19/41!!!QQf!qb!Qsb|!•j~- 17/51!!!QQp!dpzp-! 18/56!!!GGj!gj!j!dwkf!uop!esv|!uwp-! 1:/16!!!C
Cpmoj•lf!qsj•f-!tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn dsub!oj!gjmn dsub!ob!tf!sj!kb 1:/66!!!D
Dsp!bujb!ptj!hv!sb!okf! 18/61!!!WWsuj~- 18/66!!!QQv!opn!qb!spn-!
19/66!!!WWj!kft!uj 17/61!!!LLsj!aj~!lsv!aj~ 19/11!!!HHsb!ej!ufmk!Cpc- .!qsp!{ps!v!twj!kfu!236 ekf!•kj!qsp!hsbn lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw
1:/11!!!CCfo!21-! 18/16!!!NNf!npsj dsub!ob!tf!sj!kb 21/11!!!WWj!kft!uj 19/31!!!SSbo•!lpe! 19/31!!!LLp!sbl!qp!lp!sbl-!
dsub!oj!gjmn 18/31!!!NNb!mb!|lp!mb 19/26!!!UUp!nj!db!j!qsj!kb!uf!mkj-! 21/21!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf qj!lp!wf!tf!enj!df-! tf!sj!kb!)s*
1:/41!!!IIfm!mp!Ljuuz-! 18/46!!!TTwf!{ob!mj!df dsub!ob!tf!sj!kb 21/26!!!Q
Qv!up!wb!okf!aj!wpu-! tf!sj!kb!{b!ekf!dv 19/61!!!QQpe!jt!ujn!
dub!oj!gjmn 19/31!!!VVesj!nv!|lj- 19/41!!!!FF{p!UW-!ub!spu!|pv epl/!gjmn 19/56!!!CCf!wfs!mj!Ijmt- lsp!wpn-!tf!sj!kb
1:/46!!!ZZv!Hj!Pi-! {bc/!qsp!hsbn 1:/41!!!!OOp!wb!mp!wb Pqsb!|pv
22/26!!!P tf!sj!kb 1:/46!!!LLv!op!mp!wbd-!
dsub!oj!gjmn 21/11!!!PPCO!Tubs! 21/41!!!S
Sf!cfm!ef-!tf!sj!kb 22/66!!!C
Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f 21/11!!!QQsj!kf!opt! lwj{
21/11!!!TTfs!sb!op!wj- Np!efm!cz!Ef!kb!ob! 22/41!!!WWb!usf!op!tsdf-! 23/11!!!E
Eof!wojl tkf!eoj!db! 21/51!!!BBt!usp!|pv-
tf!sj!kb Sp!tv!mkb|-!sj!bmj!uj!|pv tf!sj!kb 23/26 UW lb!mfo!ebs Iswbu!tlph!tb!cp!sb fnj!tj!kb
22/66 Wj!kft!uj 21/41!!!PPesfe!{b! 23/36!!!JJO!nb!hb!{jo 23/46!!!E
Esb!hb! 24/46!!!PPcj!•oj!mkv!ej- 22/51!!!LLb!lp!tbn
23/11!!!NNb!esf!Mv!ob-! •jt!up!~v-! 24/21!!!JJo!tqf!lups!Sflt- of!qsj!kb!uf!mkj!db-!tf!sj!kb tf!sj!kb vqp!{obp!wb!|v!
tf!sj!kb {bc/!fnj!tj!kb!)s* tf!sj!kb 24/36!!!E
Ebo!{b!eb!opn- 25/41!!!LLp!lj!df nbk!lv-!tf!sj!kb!
24/11!!!WWJQ-!tf!sj!kb 22/11!!!GGf!mj!djuz- 25/21!!!GGbs!nb-! {bc/!fnj!tj!kb 26/11!!!UUfojt-! 23/21!!!VV!ep!csv!j!{mv-!
25/11!!!LLwj{!j!hsbe tf!sj!kb!)s* sj!bmj!uj!|pv 25/41!!!WWj!kft!uj Spmboe!Hbsspt tf!sj!kb!
26/11!!!SSf!cfm!ef-!tf!sj!kb 22/66!!!PPCO!jo!gp 26/21!!!I
ISG- 25/56!!!S
Sj!kf•!j!aj!wpu;! 28/11!!!NNpol!5- tf!sj!kb 23/46!!!SSf!cb-!tf!sj!kb!)s*
27/11!!![[b!vwj!kfl!tv!tkf!ej- 23/21!!!CCpk!op!qp!mkf-! vwp!eob!fnj!tj!kb Pq!tub!obl!tf!mb!{b! 28/61!!!AAv!qb!ojk!tlb! 24/16!!!FFl!tlmv!{jw-!nb!hb!{jo
tf!sj!kb epl/!qsp!hsbn 26/21!!! GJMN Sb!{cj!kb• pq!tub!obl!ob!sp!eb-! qb!op!sb!nb 24/26!!!WWf!•f!sb!{b!6
27/56!!!P
Penp!sj!tf-! 23/46!!!GGf!mj!djuz-!tf!sj!kb 28/11 Wj!kft!uj sf!mj!hjk!tlj!qsp!hsbn 29/26!!!WWj!kft!uj!ob! 24/56!!!NNb!sj!ob- tf!sj!kb
{b!tmv!ajp!tj-!tf!sj!kb 24/66!!!JJ{!hv!cmkf!oj!twj!kfu-! 28/36!!!!JJo!tqf!lups!Sflt-! 26/46!!!Flp.{p!ob Esv!hpn 25/41!!!LLp!csb!22-!tf!sj!kb
28/41!!!WWj!kft!uj tf!sj!kb tf!sj!kb 27/21!!!I
Iswbutlb!vajwp 29/46!!!F
F.Iswbu!tlb 26/36!!!NNb!hovn- tf!sj!kb
28/46!!!L
Lv!~j!db!v!dwj!kf!~v 25/66!!! GJMN Ib!sj!j! 29/36!!!!JJo!nb!hb!{jo-! 28/46!!!D
Dsp!bujb!ptj!hv!sb!okf! 2:/11!!![[obo!tuwf!of! 27/26!!!LLp!sbl!qp!lp!sbl-!
29/11 Psbm!op!ep!cb;! pcj!ufmk!Ifo!efs!tpo )s* |p!v.cj{!fnj!tj!kb .!qsp!{ps!v!twj!kfu wj!kft!uj tf!sj!kb
Mj!ej!kb!Wv!lj!•f!wj~ 28/11!!!NNv!~lf- tf!sj!kb!)s* 2:/26!!!EEof!wojl 28/51!!!O
Obk!tmb!cj!kb!lb!sj!lb-! 2:/26!!!D
Dsub!oj!gjmn 27/56!!!QQpe!jt!ujn!
2:/11!!!WWj!kft!uj!eb!ob 28/66!!!GGb!mj!•oj!qbo!tj!po-! lwj{ 2:/41!!!WWjq!Nv!tjd!Dmvc lsp!wpn-!tf!sj!kb
2:/14!!!BBUW!wj!kft!uj tf!sj!kb Cpmoj•lf!qsj•f-!
29/41!!!C 28/21!!!!LLb!lp!tbn!
2:/46 BUW!tqpsu 29/31!!!DDsob!Hv!kb-! tf!sj!kb vqp!{obp!wb!|v!
tf!sj!kb 2:/26!!!MMp!up nbk!lv- tf!sj!kb
29/66!!!PPCO!jo!gp 2:/41!!!E
Eof!wojl V!ep!csv!j!{mv-!tf!sj!kb
28/46!!!V
2:/26!!!""Ifk!Nv!tjd 29/11!!!S
Sf!cb-!tf!sj!kb
29/41!!!WWj!kft!uj
29/66!!!F
Fl!tlmv!{jw- nb!hb!{jo
2:/16!!!WWf!•f!sb!{b!6
2:/46!!!Q
Qv!opn!qb!spn

20.00 21.30 21.00 11.15 20.05 15.25

Grimizna plima,
film
Svt!lj!hsb!}bo!tlj!sbu!tf
{b!p|!usb!wb-!qb!bnf!sj!•lb
nps!ob!sj!db!pemv!•v!kf!eb!tf
bluj!wj!sb/!Wmb!eb!tusbi!pe
ov!lmf!bs!oph!sb!ub-!uf!Bnf!sj!.
lbo!dj!v!svt!lf!wp!ef!|b!mkv
ov!lmf!bs!ov!qp!enps!oj!dv/
Nebeske visine, film
J{b!cfm!tb!np!|up!oj!kf!j{sf!.
lmb!tv!ecp!op!top!eb!{b!sv!.
•oj!l v! Eap!o b!u b!o v-
pe!wkf!uoj!lv!t!lp!kjn!kf!qmb!oj!.
sb!mb!{b!kf!eoj!•lj!aj!wpu/!Op!nj!.
ov!uv!ep!ewb!ob!ftu!qp!•j!okf
qsfj!tqj!uj!wb!uj!uv!twp!kv!pemv!lv/
Lovac na morske
pse, film
Nop!hp!hp!ej!ob!ob!lpo!|up
nv!kf!sp!ej!uf!mkf!vcjp!!hp!mf!nj
nps!tlj!qbt-!lp!kj!kf!ob!wp!.
eop!j{v!nsp!qsj!kf!nop!hp
nj!mj!pob!hp!ej!ob-!es!Tqfo!tfs
kf!pq!tkf!eovu!jef!kpn!eb!ob!.
}f!j!vcj!kf!up!•v!ep!wj!|uf/
Opra {ou, tok {ou
Pwb!kf!qsj!•b!wsb!uj!mb!ob!tj!mkf
ob!op!wjo!tlf!ob!tmp!woj!df;
Lsjt!Csb!vo!pq!uv!afo!kf!{b
ewb!lb!{of!ob!ekf!mb/![b!|up
kf!up!qp!hp!ej!mp!Ubk!sv!Cfo!lt@
Sjever
- sjeverozapad, film
Vhmb!}fo!j!lvm!uv!sbo-!ewb!.
qvu!af!okfo!j!sb!{wf!efo-!Sp!.
hfs!Uips!o ijmm!)D/!Hsbou*
tukf!db!kfn!tf!plpm!opt!uj!ob!.
}f!viwb!~fo!v!nsf!aj!jo!usj!hf
ob!lpo!|up!hb!{b!njkf!of!{b
nf!}v!ob!sp!eob!|qj!kv!ob/
Magnum, serija
[b!kv!ubs!okfh!us•b!okb!Nb!.
hov!nb!vnb!mp!qsf!hb!{j!lb!.
nj!p o-! lp!kj! tf! usf!o v!u bl
lb!toj!kf!{b!cj!kb!v!bvup!np!.
cjm-!j{b!{wbw!|j!gb!ubm!ov!of!.
tsf!~v/

31/11!!! GJMN Hsj!nj!{ob! 31/11!!!P

PCO!Tubs!Np!efm! 31/11!!!GGbs!nb-!sj!bmj!uj!|pv 31/21!!!JJef!np!ob!qvu! 31/16!!! GJMN Tkfwfs
31/11!!!DDTJ;!Okv!kpsl-!tf!sj!kb
qmj!nb cz!Ef!kb!ob!Sp!tv!mkb|-! 32/11!!! GJMN Mp!wbd! t!Hp!sb!opn!Nj!mj!~fn .tkfwfsp{bqbe
32/11!!!N
Nfo!ub!mjtu-!
33/11!!! GJMN Wsb!ob!5 sj!bmj!uj!|pv ob!nps!tlf!qtf 32/11!!!MMv!eb!lv!~b!5-!tf!sj!kb 33/31!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn
tf!sj!kb
11/11!!!WWj!kft!uj 31/41!!!D
DTJ;!Mbt!Wf!hbt- 33/66!!!WWj!kft!uj 32/51!!!Q
Qsp!dft 32/66!!!222/!tbu-!
33/51!!![[b!lpo!j!sfe;! tf!sj!kb
11/16!!!T Tqpsu!dfo!ubs tf!sj!kb 34/21!!!LLf!wjo!Ijm-!tf!sj!kb 33/21!!!C
Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f [mp!•j!ob!•lf!ob!lb!of!3-!
11/21!!!L Lwj{!j!hsbe 32/41!!! GJMN Of!cft!lf! 11/21!!!TTfk!ogfme- tf!sj!kb 33/26!!!P
Puwp!sf!op tf!sj!kb
33/61!!!T
Tlsj!wf!ob!nf!ub-
12/51!!!WWJQ-!tf!sj!kb wj!tj!of 11/51!!!AAj!wpu!ob!tkf!wf!sv-! 34/36!!!E
Eof!wojl!4 tf!sj!kb
34/41!!!Q
Qfq!qfs!Ef!ojt-!tf!sj!kb 34/56 Wj!kft!uj
13/46!!!O Op!~oj!qsp!hsbn; 34/11!!!D
DTJ;!Mbt!Wf!hbt-! tf!sj!kb 34/51!!!Q
Qp!tmp!wof!wj!kft!uj 11/26!!!Q
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
.......!! Psbm!op!ep!cb )s* tf!sj!kb!)s* 12/46!!!FF{p!UW-!ub!spu!|pv 34/56!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 34/66!!!Lv!op!mp!wbd-!lwj{
{b!•fu!wsubl
.......!!!T
Tf!sb!op!wj-!tf!sj!kb!)s* 11/11!!!V
V{nj!mp!wv-!lwj{ 13/46!!! GJMN Mp!wbd! 34/66!!!E
Ep!tj!kf!jlt-!tf!sj!kb 12/66!!![[b!cp!sbw!mkf!oj
.......!!!WWj!kft!uj 13/11!!!O
OCB!Qmfk.pg-! ob!nps!tlf!qtf 11/51!!![[wkf{!eb!of!tub!{f;! tmv!•bk-!tf!sj!kb
.......!!! GJMN Db!cmf!hvz!)s* tojn!lb 15/21 Tfk!ogfme- tf!sj!kb Ef!fq!Tqb!df!Oj!of!8-! 13/51!!!BBt!usp!|pv-!
15/46!!!AAj!wpu!ob!tkf!wf!sv- tf!sj!kb fnj!tj!kb
tf!sj!kb 12/36!!![[b!lpo!j!sfe;!
16/31!!!JJo!nb!hb!{jo [mp!•j!ob!•lf!ob!lb!of!3
16/66!!!GGbs!nb- sj!bmj!uj!|pv 13/21!!!NNpol!5- tf!sj!kb
17/36 Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb 13/66!!!P
Pqsb!|pv
{b!•fu!wsubl 14/51!!!F
F.Iswbu!tlb-!fnj!tj!kb!p!
op!wjn!uf!iop!mp!hj!kb!nb

Nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!227/11 Tf!sj!kb!{b!nmb!. hsbn!{b!ekf!dv!)s*-!226/36 UW!jo!ufs!wkv!)s*- UW! fo!dj!lmp!qf!ej!kb! {ob!okb-! 23/11 Wj!kft!uj-

ef- 28/11 Wj!kft!uj! UW! TB-! 28/26! Qp!{j!uj!. 27/41 UW! |pq-! 2 7/46 Qvu! {b! Fk!w po!mj- 23/16 Mj!cfs!uj! UW-! 23/46 Ij!up!wj! Njt!ufs 87,7 95,5
88,4 99,3
wof! wj!csb!dj!kf-! sf!wj!kbm!oj! qsp!hsbn-! 28/66 epl/!tf!sj!kb!228/31 Qpe!tvo!dfn!Tu/!Usp!. Eajs!mb-!223/56 Qps!usfu-!224/56 UW!fo!dj!lmp!. 89,7 106,4
Bo!ej! Sjd!iufs-! tf!sj!kb-! 29/28! Ub!sji-! epl/ qfb-! tf!sj!kb-! 29/46! Twj! wp!mf! Sfk!npo!eb- qf!ej!kb! {ob!okb-! 25/11 Wj!kft!uj-! 25/16 UW
qsp!hsbn-!!229/41 Eof!wojl-!22:/11 Csb!~b tf!sj!kb-! 2:/11 Eof!wojl UW VTL-! 2:/41 sb{!hmf!eoj!db-!jog/!qsp!hsbn-!225/61 Ij!up!wj
Lp!bmf-! dsub!oj! gjmn-! 2:/21 Hsj!np!wf! cbk!. Nv!{j!•lj! qsp!hsbn-! 31/16 Tub!sj! {b!ob!uj- Njt!ufs! Eajs!mb-! 26/11 Ekf!•!kf! qp!qp!eof-
lf-! dsub!o j! gjmn-! 3 1/11 Ipdl-! tf!s j!kb- epl/! qsp!hsbn-! 32/11 UW! Mj!cfs!uj-! 32/41 27/11 Wj!kft!uj!v!27-!227/26 Aj!wf!tmj!lf!mkf!.
07.30 90+, sportski 14.00 90+, sportski
32/11 Wj!kft!uj!UW!TB-!332/11 Tb!sb!kfw!ej!tb!. Isp!oj!lb!VTL-!332/61 Mp!|f!ekf!wpk!lf-!tf!. ub-! puwp!sf!oj! qsp!hsbn-! 28/41 Qp!wsb!ubl- 07.00 Jutarnji program pregled pregled
okf-!epl/!qsp!hsbn-!333/11 Ijt!upsz!dibo!. sj!kb-! 3 3/51! TNT! •ft!u ju!l f! j! qp{!e sb!w j- jog/! qsp!h sbn-! 2 9/11 Mkf!u p! ob! emb!o v- 07.40 Stanje na putevima 08.00 Deutche Welle 14.30 Showbizz caffe
ofm!cjp!hsbgz-!epl/!qsp!hsbn-!334/11 Bo!ej 34/21! GJMN -! ......! Qsf!hmfe qsp!hsb!nb {bc/!qsp!hsbn-!229/56 Dsub!oj!gjmn-!22:/11 08.00 Izbor iz dnevne {tampe 08.15 5 u 8 15.15 Preko daleko
Sjd!iufs-!tf!sj!kb-!334/41 WPB-!111/11 Fvsp!. {b •fu!wsubl Eof!wojl 3-! 2:/41 Twj! wp!mf! Sfk!npo!eb- 08.35 Jutarnja `eljoteka 08.45 Album nedjelje 15.45 Album nedjelje
ofxt-!111/11!Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!{b!•fu!. tf!sj!kb- 31/16 [b!csb!okf!ob! mkv!cbw-! tf!sj!kb- 09.00 Mali oglasi 09.00 Castra stanje 16.00 Deutche
10.00 Horoskop
wsubl TV TK TUZLA 32/11 Gpml! upq! 21-! {b!cb!woj! qsp!hsbn-
33/11 Gsfk!afs-! tf!sj!kb-! 33/41 Ob! lsb!kv 11.00 Selebriti info
na putevima
09.30 Preko daleko
Welle
16.30 [ta ima?
18/16! Eav!c plt-! nv!{ j!• lj! qsp!h sbn- 14.00 @ivot kojim `ivim 10.00 Hit dana 17.00 Hit dana
RTV USK BIHA] 18/41 Ob!usb!hv!qsj!sp!ef-!pcsb!{p!woj!qsp!. eb!ob-!333/56 Lmj!oj!lb-!tf!sj!kb-!334/41 Hpt!.
uj!pob-!jog/!qsp!hsbn-!....!Tlsj!wf!ob!lb!nf!.
15.00 Mali oglasi 10.30 90+, sportski 17.30 Music
19/11! Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-! 1:/41 Lp!mj!lp hsbn-! 19/11 [b!csb!okf!ob! mkv!cbw-! tf!sj!kb 17.00 @ene u muzici pregled Magazine
wbn! kf! •jt!u b! lv!~ b-! ep!l vn/! tf!s j!kb- )s*-! 1:/11 Ekf!•!kf! kv!usp-! 21/11 Wj!kft!uj- sb-! 1 1/36! Hmbt! Bnf!s j!l f-! 1 2/11 18.30 Dnevnik 11.30 [ta ima? 18.00 90+, sportski
21/11!Wj!kft!uj-!221/16 Qsp!hsbn!{b!ekf!dv- 21/16 Ij!up!wj! Njt!ufs! Eajs!mb-! 21/26 Gsfk!. Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn 20.00 Ve~ernji program 12.00 Deutche Welle pregled
22/11! Pnj!mkf!oj! hsb!ep!wj! twj!kf!ub-! 23/11 afs-! tf!sj!kb-! 21/56 Twj!kfu! qsj!sp!ef-! 22/41 21.00 Mali oglasi 12.30 Music 18.30 Showbizz caffe
Wj!kft!uj-! )s*-! 23/16 GJMN )s*-! 24/46 \pv Csb!~b!Lp!bmf-!ekf!•kj!qsp!hsbn-!222/51 Up!. UW!tub!oj!df!{b!esab!wb!kv! 22.00 Top ex-YU lista Magazine 19.00 Info Breifing
qsb!wp!j{!nkf!of!qsp!hsb!nb" 23.00 Tajm-aut, pregled sportskih de{avanja 13.00 Info Breifing - Dejan Ili}
ob!npk!ob!•jo-!225/41 Wj!kft!uj-!225/46 Qsp!. nbt! j! qsj!kb!uf!mkj-! ekf!•kj! qsp!hsbn-! 22/56 00.00 Pregled dana 13.30 Projektor 20.00 Dance Time
44 tsjkfeb!3. 6. 2009.
Sport
Hasanefendi}u
Kup EHF
Sead Hasanefendi}, na{ trener
na klupi njema~kog Gumersbaha,
osvojio je Kup EHF.
U revan{ susretu finala Gumersbah
je opet savladao slovena~ko Gorenje,
ovoga puta rezultatom 26:22. U
prvom ogledu u Velenju bilo je 29:28
za njema~kog predstavnika.
Tako je nekada{nji selektor bh. re-
prezentacije u svojoj prvoj sezoni na-
kon povratka u Gumersbah donio
pehar jednom od najtrofejnijih nje-
ma~kih klubova.
Za Gumersbah ovo je prvi evropski
Trebinjci zadovoljni
sezonom
Du{ko
Markovi}
Kraj takmi~arskog ciklusa je
dobro do{ao ko{arka{ima SL IAT
Leotara, koji su kona~no dobili
{ansu za pravi odmor, mada mla|i
ko{arka{i i dalje treniraju.
"Kraj prvenstva do~ekali smo sa
zadovoljstvom, jer je to kraj brojnih
problema koji su nas pratili u pretho-
dnoj sezoni. Pratile su nas povrede i
drugi problemi, ali smo, usprkos
svemu, izdr`ali. Ostavili smo dobar
utisak, igrali smo u Ligi 8, a da nije
bilo problema sa povredama, i da ra-
spored nije bio tako zgusnut, na{ do-
met bio bi ve }i. Ipak, ni smo
nezadovoljni. Nakon odmora, koji
ne}e dugo trajati, kre}emo u novi ra-
dni ciklus, s ambicijom da u novoj
sezoni ponovo igramo u drugom ta-
kmi~arskom ciklusu", rekao je kapi-
ten Du{ko Markovi}.
U klubu prave analize i ~ekaju sas-
Jokanovi}u
bronza na EP
Vladimir Jokanovi}, ~lan Kluba borila~kih sportova Trebinje, osvojio je
bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u |iu|icuu, koje je proteklog
vikenda odr`ano u Podgorici.
On je u kategoriji preko 94 kg osvojio tre}e mjesto za reprezentaciju Srbije.
U svojoj takmi~arskoj grupi pobijedio je predstavnike Poljske, Gr~ke i Rumu-
nije. Jedini poraz je do`ivio od Nijemca Karla.
Pobijedio
predstavnike Poljske,
Gr~ke i Rumunije
ovo veliki podstrek za dalji rad i stimulans da pomognem i mla|im takmi~ari-
ma, koji dolaze na borili{ta", rekao je Jokanovi}.
^lanovi karate sekcije KBK Trebinje nastupili su na Prvenstu RS za sve uzra-
sne kategorije. U konkurenciji oko 700 takmi~ara, trebinjski karatisti osvojili su
devet medalja (tri zlatne, jednu srebrenu i pet bronzanih).
trofej nakon punih 26 godina. Najza-
slu`niji za trijumf u ponedjeljak u
"Keln areni" bio je golman Goran
Za Gumersbah ovo
je prvi evropski trofej
nakon punih 26 godina
Stojanovi} sa 20 odbrana. Sa druge
strane, u Gorenju, na{ reprezentativac
Adnan Harmandi} postigao je ~etiri
gola, sve iz sedmerca.
D.M.
tanak sa sponzorom, koji }e se odre-
diti prema klubu za narednu sezonu.
U Leotaru smatraju da }e saradnja
biti nastavljena, {to bi rukovodstvu
kluba olak{alo pripremu narednog
takmi~arskog ciklusa. Sasvim je si-
gurno da neki od ko{arka{a koji su
igrali u Leotaru naredne sezone ne}e
biti u trebinjskim redovima, ali neki i
ho}e. Tu se, prije svega, misli na
mlade Bojana Seten~i}a, Vladimira
Aleksi}a, Slobodana Radulovi}a,
bra}u Kova~evi}, te one iskusnije
Branka Zotovi}a, Du{ka Markovi-
}a... O~ekuje se povratak iskusnog
Bojana Pelki}a, koji je uz saglasnost
Leotara poja~ao Ulcinj. Ovdje o~e-
kuju pomo} iz prijateljskih klubova
iz Srbije i BiH, uz ~iju pomo} bi po-
sao trenera Radomira Kisi}a bio dje-
limi~no olak{an.
^.M.
"Nakon osvajanja evropske medalje
u jakoj konkurenciji, kakva je bila na
EP, nijedan sportista ne mo`e biti ra-
vnodu{an. Drago mi je da je moja
medalja prva, koju je reprezentacija
Srbije osvojila, a normalno je da je
^.M.
Ko{arka{ki klub [iroki Eronet nakon
Vijesti
Grad
Moto-kros u
Sarajevu
U Sarajevu }e ve~eras u
20 sati nastupiti ~etiri moto-
kros voza~a koji }e svojim
egzibicijama promovisati
Red Bull X Fighters svjet-
sku turneju. Prvo razgovor
s trenerom
Prethodno su nastup voza- Hrvojem Vla{i}em
~i imali u subotu u Kalgari-
ju, gdje je vi{e od 20.000
fanova pratilo zanimljivo ta-
kmi ~e nje zra ~nih mo to-
egzi bi ci ja. Egzi bi ci je sa
skokovima u Sarajevu voza-
~i }e izvesti na parkingu po-
red Narodnog pozori{ta.
O.Z.
SPID slavio
u Zagrebu
Polufinalisti Kupa BiH,
odbojka{i SPID-a pobjedni-
ci su petog me|unarodnog
turnira u sjede}oj odbojci
"Zagreb open 2009", koji je
odigran pro{log vikenda u
Zagrebu.
Tim iz Sarajeva je u final-
noj utakmici nadigrao repre-
zentaciju Rusije rezultatom
3:2 (25:21, 26:28, 25:18,
23:25, 17:15), dok je u uta-
kmici za tre}e mjesto zeni-
~ki ^e lik sla vio nad
reprezentacijom Hrvatske
rezultatom 2:0 (25:21,
25:23). Do ma }in tur ni ra
IOK Zagreb ove godine je
ugostio osam ekipa koje su
bile podijeljene u dvije gru-
pe.
Uspjeh SPID-a ujedno je i
dobra uvertira pred drugi
polufinalni me~ Kupa BiH, Prije svega, strategija kluba je afirmiranje mladih
koji igraju danas u 17 sati s doma}ih igra~a. Samo tako mo`emo imati svijetlu
velikim rivalom Fantoma.
O.Z. budu}nost, ka`e Ante Suton, predsjednik [irokobrije`ana
Gu{i}u
drugo
najbolje Toromanovi} {ampion Danske
vrijeme D. MAKSIMOVI]
Ha san Gu {i}, ~lan
Brdskobiciklisti~kog kluba Muhamed Toromanovi}, rukometni reprezenta-
tivac BiH, sa svojim Koldingom osvojio je naslov
Igman, odvezao je drugo
najbolje vrijeme 1. interna- {ampiona Danske. U ponedjeljak, u majstorici finala
plej-ofa, Kolding je u gostima odigrao sjajnu utakmi-
cionalne daunhil biciklisti-
~ke trke "Bjela{nica 2009", cu i savladao FCK Handbold rezultatom 31:27.
koja je odr`ana pro{log vi-
kenda.
Zanimljivo je da je petnaestak minuta prije kraja su-
sreta doma}i sastav imao velika tri gola prednosti (25:22).
Gu{i} je bio najbolji u ka-
tegoriji licenciranih takmi-
No, uslijedila je sjajna serija Koldinga od 7:1 i rezultat je
glasio 29:26 za Toromanovi}ev tim. Do kraja su znala~ki
sa~uvali vodstvo i osvojili naslov {ampiona poslije tri go-
~ara do 23 godine, dok je
dine pauze.
drugo i tre}e mjesto pripalo
takmi~arima iz Bugarske
Cvetomiru Georgijevu i Bo- Doprinos u polufinalnoj i
bi Krumovu. finalnoj seriji dao i Bilal [uman Proslavio naslov
s Koldingom:
Milo{ Teji} iz Srbije bio je Muhamed
pobjednik u konkurenciji Toromanovi}
"Sjajno smo odigrali odbranu u poslje- (s loptom)
ne li cen ci ra nih ta kmi ~a ra dnjih petnanest minuta utakmice i to je bio klju~ na{eg
starijih od 23 godine ispred
uspjeha, ne samo u ovom susretu nego i u svim va`nijim tek drugi poraz ove sezone na doma}em parketu. Vrijedi
Viso~aka Albina Toljevi}a i
me~evima tokom plej-ofa. Adekvatno smo proslavili titu- naglasiti da je svoj doprinos u polufinalnoj i finalnoj seriji
Emi ra Hu se lji }a iz BBK lu i sada se odmaram pred izazove s reprezentacijom BiH dao jo{ jedan bh. rukometa{ Bilal [uman, koji se zbog
Kulin ban. U elitnoj katego- u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Potpuno smo velikog broja povrije|enih igra~a u Koldingu reaktivirao
riji, prvo mjesto pripalo je zaslu`eno osvojili titulu, jer smo u plej-ofu prikazali naj- u 41. godini. [uman se jo{ prije pet godina oprostio od
Slovencu Andreju [umber- bolji rukomet. Iako je FCK imao prednost doma}eg tere- aktivnog igranja rukometa, ali je odigrao sjajno u fini{u
garu, koji je imao i najbolje na, to im nije mnogo pomoglo", rekao je Toromanovi}. ove sezone i to posebno u odbrani.
vrijeme u ukupnom poretku. Toromanovi} je u majstorici postigao dva gola za Koldingu je ovo 12. naslov {ampiona Dan-
O.Z. Kolding, koji je svrgnuo s trona FCK, i to nanijev{i mu ske, uz to imaju i {est pehara osvojenih u Kupu.

{estog osvojenog naslova {ampiona Bosne i Hercegovine
i dalje pod
utiscima titule
Bh. {ampion
`eli zadr`ati
^estera Mejsona
(lijevo)
FOTO NN
Dario KNEZOVI]
U [irokom Brijegu uspjeh ko{arka{a [iroki
Eroneta jo{ je glavna tema svih razgovora. Na
svakom koraku prepri~avaju se dojmovi i do`iv-
ljaji subotnjeg spektakla.
Ana Baleti} poja~ala "@elju"
A. KRVAVAC
Ko{arka{ice @eljezni~ara UNIQA,
aktuelne prvakinje BiH, poja~ala je Ana
Baleti}, koja je u redove Sarajki stigla iz
{panske Saragose.
"Baleti}eva je potpisala na godinu da-
na i to nas najvi{e raduje, jer se radi o vr-
snoj dvadeset~etvorogodi{njoj igra~ici na
krilnoj poziciji. Kad je rije~ o ostalim na-
{im ko{arka{icama, vrlo smo blizu dogovo-
ra s Amerikankom Mijom Fi{er, koja se
odli~no pokazala u protekloj sezoni. Jo{
smo u pregovorima s Fotoumatom Kama-
rom i vidjet }emo u narednih nekoliko dana
da li }e prihvatiti da ostane u na{em klubu.
Preostali igra~ki kadar }emo zadr`ati, s tim
da }emo nastojati anga`ovati jo{ dva poja-
~anja", rekao je Nuko Grebovi}, direktor
@eljezni~ara.
Pre ma nje go vim ri je ~i ma,
Uprava nastoji napraviti respektabilan tim
za narednu sezonu, jer ih o~ekuje takmi~e-
nje na tri fronta.
"@elimo da igramo FIBA kup, WABA
ligu i, naravno, doma}e prvenstvo. Pristali
Sport
U nedjelju, nakon "lude" no}i, ~elni ljudi kluba
uprili~ili su ru~ak, na kojem su se okupili {ampionska
mom~ad, stru~ni sto`er, Uprava, sponzori, novinari i
prijatelji kluba. Predstavnike sedme sile zanimala je
samo jedna stvar, mo`e li Uprava najtrofejnijeg bh.
ko{arka{kog kluba zadr`ati ovu {ampionsku mom~ad
i idu}e sezone?
Na jus pje {ni ji pred sje dnik kluba s
"Pecare" Ante Suton u svom govoru bio je konkretan.
"Prije svega, strategija kluba je afirmiranje mla-
dih doma}ih igra~a. Samo tako klub mo`e imati svi-
je tlu bu du }nost. Za hva lju ju }i tran sfe ru Stan ka
Bara}a, mi smo ove dvije godine, financijski gleda-
no, bili bezbri`ni uz nas nekoliko entuzijasta koji vu-
~emo konce. Stoga }emo i naredne sezone forsirati
Strategija kluba je afirmiranje
mladih doma}ih igra~a
Planini}a, Bubala, Bilinovca, Naletili}a i ostale. [to
se ti~e {ampionske mom~adi, svakako da je na{a `e-
lja, u granicama na{e financijske mo}i, zadr`ati kos-
tur ove ekipe. Treba znati da }e [iroki idu}e sezone
ponovo igrati NLB ligu, a ve} sada mogu obe}ati da
u tom natjecanju ne}emo biti 'kanta za napucavanje'.
Ovih dana }emo sjesti, obaviti razgovore, najprije s
trenerom Hrvojem Vla{i}em, te sa igra~ima na koje
klub ra~una za narednu sezonu", kazao je Suton.
Premda Suton to nije kazao, nije te{ko zaklju~iti
da klub, prije svih, `eli zadr`ati "poker asova", ame-
ri~ki dvojac ^ester Mejson i ^arls Tomas, te Hrvoja
Puljka i centra Ivana Grgata, koji je u samo dva mje-
seca postao miljenik doma}e publike.
"Ova dva mjeseca koja sam proveo u [i-
rokom pamtit }u cijeli `ivot. Pro{ao sam mnogo toga
u svojoj karijeri, ali ovo {to sam do`ivio u [irokom
Brijegu to je ne{to {to se ne mo`e opisati rije~ima.
Zaista, ovaj klub i ovaj grad zaslu`uju NLB ligu i to
je ono najminimalnije {to smo im mogli podariti",
kazao je Grgat i nastavio:
"Prvo, `elim se dobro odmoriti, a onda }emo vi-
djeti {to i kako dalje. Premda se po mom dolasku ~i-
nilo nemogu}im, nakon svega nije isklju~eno da i
smo u~estvovati u regionalnoj ligi, jer se
promijenilo rukovodstvo WABA. Krajem
juna }e u Dubrovniku biti odr`an sastanak
~elnika klubova ovog takmi~enja, pa }emo
i mi postaviti neke uslove s obzirom na to
da smo jedni od osniva~a lige. Ne}e to biti
neki nemogu}i zahtjevi, ali neke stvari mo-
raju biti postavljene na svoje mjesto", isti~e
Grebovi}.
Blizu dogovora s
Amerikankom Mijom Fi{er
Direktor "plavih" je na kraju
naglasio da }e Mensura Andelija i dalje vo-
diti najbolji tim u dr`avi, a ko{arka{ice su
trenutno na zaslu`enom odmoru.
"Trener im je dao sedam slobodnih da-
na i odmah nakon toga }e nastaviti s ra-
dom. Kratku pauzu ekipa }e imati i u julu,
a potom slijede prijateljski me~evi i na{
turnir 'Davorin Popovi}', koji se tradici- "Plave" se od
naredne sezone
onalno odr`ava svake godine", zavr{ava takmi~e
Grebovi}. na tri fronta
3. 6. 2009. tsjkfeb 45
Vijesti
Mehanovi}eva
evropski
sudija
Alma Mehanovi}, karate sudija
iz Bosne i Hercegovine, na Evrop-
skom prvenstvu regija uz Madridu
stekla je zvanje evropskog sudije
za borbe i postala ~etvrti evropski
sudija iz na{e zemlje.
U Madridu je 30. maja odr`an
seminar za sticanje evropskih A i
B licenci za sudije. Mehanovi}eva
je uspje{no polo`ila ispit za zvanje
sudije B kategorije. Tako je Meha-
novi}eva, koja je dugogodi{nji
trener u KBS Tuzla Sinbra, postala
prva djevojka iz BiH sa zvanjem
Najtrofejniji ko{arka{ki evropski sudija u karateu.
kolektiv u BiH D.S.
ILL!\j!sp!lj!IU!Fsp!ofu!kf!pe!nb!mph!qsp!wjo!djk!tlph!lmv!cb- [est ko{eva
lp!kj!kf!jhsbp!ob!cf!up!ov!qsfe!Hj!nob!{j!kpn-!qsf!sbt!ubp!v!lmvc!lp!kj!tf Domerkanta
np!af!qp!iwb!mj!uj!fqj!uf!upn!obk!usp!gfk!oj!kfh!qp!tmj!kf!sb!uoph!lp!|bs!lb!|lph
Pobjedom u Trevizu nad doma-
lp!mf!luj!wb!v!CjI/!V!twp!kpk!sf!mb!uj!wop!lsbu!lpk-!bmj!cp!hb!upk!qp!wj!kft!uj- }im Benetonom, ko{arka{i Mon-
lmvc!t!#Qf!db!sf#!|ftu!qv!ub!ptwp!kjp!kf!ob!tmpw!qswb!lb!CjI!j!jt!up!up!mj!lp tepaskija do{li su do vodstva od
qv!ub!qfibs!{b!qp!ckf!eoj!lb!Lv!qb!epojp!v!twpkf!wjusjof/!Lmvc!kf!tf!. 2:0 u polufinalnoj seriji plej-ofa
ebn!tf!{p!ob!vt!qkf!|op!obt!uv!qbp!j!v!sf!hj!pobm!opk!OMC!mj!hj-!b!obk!cp!mkj Italije. Henri Domerkant, bh. in-
qmb!tnbo!cj!mp!kf!qf!up!nkft!up-!lb!eb!tv!nb!kj!dv!\j!sp!lph!op!tj!mj!\bs!mj!kb- ternacionalac u redovima pobje-
[b!esb!wfd!j!Wb!okbl/!Tb!np!qsp!|mf!tf!{p!of-!pu!lb!lp!kf!vuf!nf!mkf!ob-!\j!. dnika, ubacio je {est ko{eva za 17
sp!lj!oj!kf!jhsbp!v!OMC!mj!hj-!bmj!tf!tkbk!ojn!jhsb!nb!pwf!tf!{p!of!qp!op!wp minuta. Prvo ime Montepaskija
wsb!ujp!v!fmj!uop!esv|!uwp/! bio je Romain Sato sa 17 poena, a
Twf!uj!uv!mf!qswb!lb!CjI!\j!sp!lj!Fsp!ofub;!2::9/!\j!sp!lj!! !Cp!tob!)4;3*- vrlo dobre partije odigrali su i Be-
njamin Eze sa 14, Kaukenas sa 13
3113/!GF!BM!\j!sp!lj!.!Cp!sbd!Of!lubs!)4;3*-!3114/!GF!BM!\j!sp!lj!.!Cp!sbd
i Mekintajr sa 12 poena. U redo-
Of!lubs!)4;3*-!3115/!\j!sp!lj!Ifs!df!huj!tbl!.!Cp!tob!)3;2*-!3118/!\j!sp!lj
Qsj!nb!qj!wp!.!Cp!tob!)3;2*-!311:/!\j!sp!lj!Fsp!ofu!.!Cp!tob!)3;1*/! vima Benetona najvi{e se istakao
Geri Nil sa 27 poena, dok je soli-
dno odigrao i Sandro Nicevi} sa
idu}e sezone nosim majicu [iroki Eronet", dodao je 11 poena na svom kontu.
popularni Grga. Montepaski tako ima priliku da,
Treba dodati da ugovori za najtrofej- uz jo{ jedan trijumf nad Beneto-
niju bh. mom~ad ve`u kapetana [imeta [pralju, Iva- nom, bez ve}ih problema izbori
na Siri{~evi}a i njegovog imenjaka Milekovi}a. Tko finale italijanskog prvenstva.
}e im se od ove {ampionske mom~adi pridru`iti, znat Am.K.
}e se vrlo brzo. Uprava kluba ovih dana ima zadatak
obaviti razgovore s igra~ima koje bi `eljela zadr`ati, Travnik
a dobra vijest za ljubitelje ko{arke u gradu na Li{tici
je da miljenik publike, kapetan [ime [pralja sigurno
doma}in
ostaje, jer je ugovorom vezan za aktualnog prvaka diza~ima
Kapiten jo{ najmanje jednu sezonu. U Travniku }e 7. juna biti odr`ano
[ime "Nadam se da je iza mene najte`a sezona u kari- 14. dr`avno prvenstvo za seniore i
[pralja jeri. Ozljeda kralje`nice me {est mjeseci udaljila s seniorke u dizanju tegova. Almira
ostaje jo{ parketa. Prije svega, velika `elja i htijenje u zavr{nici Lizde i Kemal Ulak, pro{logodi{-
najmanje ove sezone vratili su me u mom~ad gdje sam nasto- nji najbolji pojedinci, ima}e priliku
jednu jao ugraditi barem kamen~i} u ovaj mozaik, a to je da jo{ jednom ponove uspjeh i ti-
sezonu naslov prvaka. Raduje me da }u u majici [iroki Ero- me osiguraju put u Tursku, gdje }e
neta ponovo nastupati u NLB ligi. Uvjeren sam da }e se krajem oktobra odr`ati Balkan-
ova uprava, koja besprijekorno radi svoj posao, sas- ski kup. Ime|u ostalih, u Travniku
taviti respektabilnu mom~ad koja u spomenutom na- }e nastupiti Ljubica Nevjesti} i
tjecanju ne}e biti samo prolaznik", rije~i su kapetana Monika Guji}, koje }e zajedno sa
[pralje. Amirom Lizde predstavljati na{u
reprezentaciju na Mediteranskim
igrama u Peskari.
O.Z.
Jovanovi} na
meti Olimpije
i Zvezde
FOTO S. PINJAGI]
Zlatko Jovanovi}, pro{losezon-
ski plejmejker ko{arka{a Sloboda
Dite, nakon uspje{ne sezone nala-
zi se na meti nekoliko respektabil-
nih mom~adi. Prema posljednjim
informacijama, za njegove usluge
interesovanje su iskazali ~elnici
ljubljanske Union Olimpije i beo-
gradske Crvene zvezde. "Iz Crve-
ne zvezde su ga zvali sredinom
pro{le sezone, ali nismo pristali na
transfer. Znamo za ponude koje
dolaze, ali i mi smo Jovanovi}u
ponudili novi ugovor. Me|utim,
ako gledamo realno, male su {anse
da on ostane u na{em klubu", ka`e
@arko Vujovi}, direktor Sloboda
Dite. Iz neslu`benih izvora sazna-
jemo kako su i ~elnici Bosna ASA
BHT zainteresovani za anga`ova-
nje Zlatka Jovanovi}a. Naime,
Du{an \or|evi}, prema najavama,
odlazi u Union Olimpiju, a trener
Vlada Vukoi~i} Jovanovi}a je uvr-
stio na listu `elja.
D.S.
46 tsjkfeb!3. 6. 2009.
Uo~i `rijeba za 1. i 2. kolo kvalifikacija Evropske lige (Nion, 22. jun)
[iroki Brijeg
ne `eli Crnogorce
Zbog dugog i skupog
putovanja `eljeli
bismo izbje}i isto~ne
neatraktivne klubove,
a zbog kvalitete
Budu}nost i Sutjesku,
timove iz Crne Gore,
ka`e Josip Bevanda,
sekretar [irokog
Dejan MAKSIMOVI], Dario KNEZOVI]
Fudbaleri [irokog Brijega, koji su zah-
vljuju}i posjedovanju licence, umjesto Slobode
prijavljeni kao predstavnici BiH za Evropsku
ligu u prvom kolu kvalifikacija `ele izbje}i Bu-
du}nost i Sutjesku, predstavnike Crne Gore.
@rijeb parova prvog i drugog kola kvalifika-
cija odr`a}e se 22. juna u Nionu, a [irokobrije`ani
}e prvi na teren od bh. klubova u ovom takmi~e-
nju. Tim s "Pecare" svoje susrete prvog kola kva-
lifikacija igra}e 2. i 9. jula. Sarajevo i Slavija
priklju~i}e se u drugom kolu kvalifikacija, a ime-
na protivnika sazna}e kada i [iroki Brijeg, koji }e
biti nosilac u `rijebu.
Eventualni protivnici [iroko-
brije`ana su: MTZ-RIPO (Bjelorusija), Trans, Ka-
lju (oba Estonija), Inter Baku, [imurk
(Azerbejd`an), Vljaznija, Dinamo Tirana (Albani-
ja), MIKA, Banants (Jermenija), Irti{, Okzetpes
(Kazahstan), Linfild, Lisburn (Sjeverna Irska),
Laneli, Nju Sejnts (Vels), Tor{aun, Runavik (Far-
ska Ostrva), Kerjeng, Grevenmaher (Luksem-
burg), Valeta, Birkirkara (Malta), Budu}nost, nu tako da su potencijalni protivnici trenuta~no u
Sutjeska (Crna Gora), Santa Koloma (Andora) i drugom planu. Trebamo {to prije izabrati novog
@uvenes (San Marino). S obzirom da [irokobrije- trenera koji }e zajedno s ljudima iz kluba raditi na
`ani jo{ nisu rije{ili pitanje trenera, ali ni igra~kog selektiranju igra~a. Ipak, svakako bismo zbog du-
kadra za narednu sezonu o eventualnim protivni- gog i skupog putovanja `eljeli izbje}i isto~ne nea-
cima u Evropskoj ligi svoj sud dao je Josip Be- traktivne klubove, a zbog kvalitete Budu}nost i
vanda, glavni tajnik kluba. Sutjesku, klubove iz Crne Gore, koji su u na{em
"Puno posla nas ~eka u vrlo kratkom vreme- rangu. No, bez obzira na to [iroki je nositelj u
Tri poraza juniora
Juniorska fudbalska reprezentacija BiH s tri poraza i bez postignutog
pogotka okon~ala je nastup na zavr{nom kvalifikacijskom turniru igra-
nom u Engleskoj za plasman na Evropsko prvenstvo.
Nakon poraza od doma}ina u prvom kolu, a potom i u drugom od [kot-
ske, bh. nade u posljednjem susretu igranom u ponedjeljak nave~e gor~inu
poraza osjetile su i od vr{njaka iz Slova~ke (0:1). Plasman na EP osigurali
su fudbaleri Engleske sa 9 bodova. Drugo mjesto osvojila je [kotska sa 6,
ispred Slova~ke sa 3 i BiH bez bodova.
V.R.
Poznati svi
polufinalisti
Nakon utakmica posljednjeg 28. kola Premijer omladinske lige BiH
poznati su svi polufinalisti, odnosno u~esnici zavr{nice. U polufinale iz
Grupe Sjever plasirali su se kadeti Slobode i Borca, juniori ^elika i Slo-
bode te iz Grupe Jug kadeti [irokog Brijega i @eljezni~ara, odnosno ju-
niori Sarajeva i @eljezni~ara.
Rezultati posljednjeg kola: Grupa Sjever, kadeti: ORA[JE: Ora{je - Mo-
dri~a Maksima 1:0, LAKTA[I: Lakta{i - ^elik 1:1, TUZLA: Sloboda - Tra-
vnik 3:0, BANJALUKA: Borac - Zvijezda 2:1; juniori: Ora{je - Modri~a
Maksima 3:2, Lakta{i - ^elik 3:5, Sloboda - Travnik 3:0, Borac - Zvijezda
3:0. Grupa Jug, kadeti: MOSTAR: Vele` - Sarajevo 2:3, MOSTAR: Zrinjski
- Slavija 3:2, SARAJEVO: @eljezni~ar - Posu{je 3:0, TREBINJE: Leotar -
[iroki Brijeg 0:2; juniori: Vele` - Sarajevo 0:5, Zrinjski - Slavija 1:2, @elje-
zni~ar - Posu{je 3:0, Leotar - [iroki Brijeg 3:2.
V.R.
Sport
Sarajevo i
Slavija
dobijaju
rivale za
drugo kolo
kvalifikacija
Malko~evi}u
istekao ugovor
Stru~ni {tab i nogometa{i tu-
zlanske Slobode poslije ju~era{-
njeg radnog sastanka nalaze se
na godi{njem odmoru. Veliku
brigu za rukovodstvo iz Rudar-
ske 2 predstavlja i ~injenica da
su desetorici nogometa{a istekli
ugovori. Ugovorne obaveze iste-
kle su i treneru Sakibu Malko~e-
vi}u.
"Moram razgovarati s predsje-
dnikom Salihom [abovi}em.
Samo me interesuje razgovor s
njim i ni sa kim vi{e. Moram pri-
znati da sam umoran i naru{enog
zdravlja, tako da je mo`da i naj-
bolje da priliku dobije neki drugi
trener", ka`e Malko~evi}.
Kada su u pitanju nogometa{i,
ugovorne obaveze su istekle El-
miru i Samiru Kuduzovi}u, De-
nisu Mujki}u, Nikoli Mikeliniju,
Iliji Prodanovi}u, Tariku Okano-
vi}u, Emiru Kasapovi}u, Mu-
ame ru Zo le ti }u, Da mi ru
Tosunovi}u i Muhamedu Omi}u.
D.S.
[iroki nosilac u `rijebu
prvog kola kvalifikacija:
Dalibor [ili} (desno)
FOTO NN
prvom pretkolu i svakako je favorit, a to }e nasto-
jati opravdati i na travnjaku", kazao je Bevanda.
U dru gom ko lu kvalifikacija za
Evropsku ligu na{u zemlju }e predstavljati Saraje-
vo i Slavija. Na`alost, bh. timovi ne}e biti nosioci
u ovoj rundi takmi~enja, pa ih s obzirom na listu
eventualnih rivala ~eka te`ak posao. U drugom
kolu ve} je 55 timova, kojima }e se priklju~iti 25
Mersad Bedak
upitan za Lihten{tajn
V. RADENOVI]
Mersad Bedak, igra~ Alena, upitan je za ve~era{-
nji me~ protiv Lihten{tajna, potvrdio je ju~e Branimir
Tuli}, selektor mlade (U-21) reprezentacije BiH uo~i
ve~era{njeg prijateljskog susreta.
Bedak je zadobio povredu tokom jednog od dva tre-
ninga reprezentacije obavljenog ju~e u Austriji. Izabranici
selektora Tuli}a okupili su se u nedjelju u Gradi{ci/Bosan-
skoj Gradi{ci, odakle su nakon jutarnjeg treninga na put u
Lihten{tajn krenuli u ponedjeljak.
"Nakon treninga stvari su jasnije. Kod nekih igra~a
O treneru
u ponedjeljak
_mb!op!wj!Vqsb!woph!pecp!sb!OL!\j!.
sp!lj!Csj!kfh!oj!tv!vt!qkf!mj!vtv!hmb!tj!uj!tub!wp!wf-
qb!kf!pemv!lb!p!op!wpn!usf!of!sv!qsp!mpo!hj!sb!.
ob!{b!obt!ub!wbl!tkf!eoj!df!jev!~fh!qp!of!ekf!.
mklb/!V!vafn!j{cp!sv!{b!ob!tmkf!eoj!lb!Jwb!ob
Lb!ub!mj!oj!~b!tv!Nb!sj!kbo!Wmbl-!Of!obe!Hsb!•bo-
Bo!uf!_b!•j~-!Jwp!J|uvl-!uf!Nb!sjo!Cmp!vefl
plp!•j!kfh!tv!tf!jnf!ob!obk!wj!|f!mp!nj!mb!lp!.
qmkb!qb!tf!ob!nf!~f!ep!kbn!lb!lp!kf!ep!kv!•f!.
sb|!okj!usf!ofs!_f!mj!lb-!jqbl-!obk!cmj!aj!lmv!qj
lmv!cb!t!#Qf!db!sf#/!#Wj!|f!tnp!sb{!hp!wb!sb!mj!p
of!upn!{b!ws|f!opk!tf!{p!oj!lp!kb!kf!plb!sb!luf!sj!.
{j!sb!ob!of!vt!qkf!|opn/!Cf{!pc!{j!sb!ob!twf
qsp!cmf!nf!j!of!|up!mp!|j!kj!jhsb!•lj!lb!ebs!\j!sp!lj
kf!np!sbp!ob!tqps!utlpn!qp!mkv!j{cp!sj!uj!Fvsp!.
qv-!peop!top!{b!v{f!uj!kf!eop!pe!qswb!•f!uj!sj
nkft!ub!ob!qswfo!tuwf!opk!ub!cmj!dj!ob!lsb!kv!tf!.
{p!of/!Of!lj!tv!{b!pwbk!sf!{vm!ubu!wf~!lba!okf!.
oj-!of!lj!~f!ufl!cj!uj!tbo!ldj!poj!sb!oj#-!qsf!ojp!kf
tubw!Vqsb!wf!Cf!wbo!eb/
E/L/
pobjednika iz prvog kola. U zavisnosti ko pro|e
dalje prema koeficijentu UEFA bi}e svrstani u
grupu nosilaca ili nenosilaca.
Za sada Sarajevo i Slavija za
protivnike mogu dobiti nekoga od sljede}ih timo-
va: Bazel ([vajcarska), Galatasaraj (Turska), Ol-
borg, Brondbi (Danska), Crvena zvezda, Sevojno
(Srbija), Metalurg Donjeck (Ukrajina), @ilina
(Slova~ka), Tromso (Norve{ka), Rapid Be~,
[turm (Austrija), Pako{ Fereira (Portugal), NAC
Breda (Holandija), Larisa (Gr~ka), Elfsborg
([vedska), Falkirk ([kotska), ^ernomore (Bugar-
ska), Gent (Belgija), Sigma Olomuc (^e{ka Re-
publika), Legija Var{ava (Poljska), Dinamo Tbilisi
(Gruzija), Makabi Netanja (Izrael), APOP, Omo-
nija (Kipar), Sent Patrik (Republika Irska), Gorica,
Interblok (Slovenija) i {estoplasirani tim iz ru-
munske lige.
primjetan je pad u formi, ali vjerujem da }e do utakmice
sve biti na svom mjestu. Tako|e, pogledali smo i snimak
utakmice Lihten{tajn - Austrija. Poku{ali smo saznati {to
vi{e informacija o protivniku, kojeg bez obzira na rejting
ne smijemo potcijeniti", rekao je Tuli}.
Me~ s Lihten{tajnom za bh. nade bi}e jedna od pro-
vjera uo~i kvalifikacija za odlazak na Evropsko prvenstvo
u kojima }e za protivnike imati vr{njake iz Velsa, Lu-
Ve~eras prva provjera uo~i
kvalifikacija za Evropsko prvenstvo
ksemburga, Italije i Ma|arske. Osim s Lihten{tajnom na{
tim u avgustu }e odmjeriti snage u kontrolnoj utakmici i sa
Austrijom.
Tuli} je objavio i prvih 11 igra~a za dana{nju utakmi-
cu, a to su: Ibrahim [ehi} (@eljezni~ar), Dalio Memi}
(Valhof Manhajm), Nedeljko Mali} (Materzburg), Toni
[unji} (Zrinjski), Matijas Peji} (Ora{je), Neboj{a Peji}
(BSK Bor~a), Adin D`afi} (Cibalija, Vinkovci), Amer
Osmanagi} (OFK Beograd), Sanid Halilovi} (Slavonac),
Mirko @aja (Primirije Ajdov{~ina) i Muris Me{anovi} (Ja-
blonec). Utakmica se igra ve~eras u 18 sati.
 Sport 3. 6. 2009. tsjkfeb 47
Igra~i Bundes lige izabrali najboljeg u sezoni 2008/2009.

D`eko bez premca "Novinari" bez Bojana Regoje i Kaje Rogulja

Cp!kbo! Sf!hp!kf! )Tmb!wj!kb*! j! Lb!kb! Sp!hvmk! )Tmb!wfo! Cf!mv!qp*! of!~f! tf
qp!kb!wj!uj!ob!eb!ob|!okpk!qsp!{jw!dj!ci/!tf!mf!ldj!kf!op!wj!ob!sb!vp•j!qsj!kb!ufmk!.
tlf!vub!lnj!df!v!qf!ubl!tb!B!sf!qsf!{fo!ub!dj!kpn!CjI!ob!Pmjn!qjk!tlpn
tub!ej!pov!#Btjn!Gfs!ib!up!wj~!Ib!tf!.!Lp!|f!wp#/!Pwb!ewb!gv!ecb!mf!sb!pu!.
lb!{b!mb! tv! ep!mb!{bl! {cph! qp!wsf!eb-! b! vnkft!up! okji! Esb!hbo! Kp!wj~-
tf!mf!lups! #op!wj!ob!sb#-! qp!{wbp! kf! Nvt!ub!gv! Tfk!nf!op!wj!~b! )Jwfs!epo-
\wbk!dbs!tlb*!j!Fej!ob!Ev!ev!)Tb!sb!kf!wp*/!Qsf!nb!tqjt!lv-!lp!kj!kf!Kp!wj~
tb!•j!ojp!v{!lpo!tvm!ub!dj!kv!t!op!wj!ob!sj!nb!wf!~j!of!ci/!tqps!utlji!sf!eb!ldj!.
kb-!ob!eb!ob|!okv!qsp!{jw!lv!kp|!cj!usf!cb!mj!ep!~j-!hpm!nb!oj;!Sp!nfp!Nj!.
usp!wj~! )Lfd!tlf!nf!uj! UF*! j! Ef!ojt! Nv!klj~! )Tmp!cp!eb*-! {b!ujn;! Tv!wbe
Hsb!cvt! )Jo!ufs!cmpl*-! Fm!wjs! _p!mj~! )Wf!mfa*-! Phokfo! Wsb!okf|! )Dswf!ob
{wf{!eb*-!Fm!njs!Lv!ev!{p!wj~!)Tmp!cp!eb*-!Wmbt!uj!njs!Kp!wb!op!wj~!)Tmb!wj!kb*-
Ub!sjl! Df!sj~! )Sj!kf!lb*-! Binfe! Bmj!tqb!ij~! )\j!cf!ojl*-! Cb!sjp! Cp!aj~! )Vk!.
qf|u*-!Nv!ib!nfe!Nvk!lj~!)Tmp!cp!eb*-!]ps!}f!Lbn!cfs!)Ej!pt!hkps*-!Kv!.
tvg! Eb!kj~! )Uv!cj!{f*-! Nb!ijs! Ib!eaj!sf!|j~! )Lb!ob!eb*-! Tb!njs! Cf!lsj~
)Af!mkf!{oj!•bs*-! Fejo! Iv!tj~! )Dj!cb!mj!kb*-! Wf!mj!cps! ]v!sj~! )[sjok!tlj*-! Bmfo
\lp!sp!)Tb!sb!kf!wp*-!Fnjs!Ib!eaj~!)_f!mjl*-!Bk!ejo!Nb!inv!up!wj~!)Uf!qmj!df*
j!Eb!mj!cps!Qbo!eab!)Tb!sb!kf!wp*/

Edin
D`eko
(desno)

D`eki su titulu najboljeg igra~a

s 25,8 odsto glasova dodijelile
njegove kolege iz Bundes lige
Vedran RADENOVI]
Sjajna igra Edina D`eke u
pro lje tnom di je lu se zo ne ni je
ostala nezapa`ena. Bosansko-
hercegova~ki fudbalski repre-
zen ta ti vac, ~lan no vog
njema~kog prvaka Volfsburga,
progla{en je za najboljeg igra~a
Bun de s li ge za se zo nu
2008/2009. u izboru igra~a, pi{e
~asopis "Kicker".
D`eko, drugi najbolji strije-
lac sezone sa 26 golova, od kojih
je 20 postigao u proljetnom dijelu
sezone, dobio je 25,8 odsto glaso-
va. Drugi je sa 22,3 odsto glasova
njegov saigra~ Brazilac Grafite,
najbolji strijelac Bundes lige (28
golova).
Brazilac Dijego, koji na-
pu{ta Verder i odlazi u Juventus,
Drugi i tre}i su
Brazilci Grafite i Dijego
tre }i je u izbo ru igra ~a is pred
igra~a [tutgarta Marija Gomeza.
U izboru su sudjelovala 264
profesionalna fudbalera koji su za
najboljeg golmana proglasili Ro-
berta Enkea, ~uvara mre`e Hano-
vera (18,9 odsto glasova).
U ka te go ri ji tre ne ra ti tu la
najboljeg je o~ekivano oti{la u ru-
ke Fe li ksu Ma ga tu ko ji je Vol -
fsburgu donio prvu {ampionsku
titulu a Magat je dobio 54,9 odsto
glasova.
Edin D`eko je pod ugo-
vorom s Volfsburgom od 2007.
Dobrom igrom je privukao pa`nju
vi {e klu bo va me |u ko ji ma su
^elsi, Milan i Arsenal a danas }e
u hotelu "Hercegovina" (12 ~aso-
va) izme|u ostalog, govoriti i o
nastavku karijere.
Me |u tim, ova na gra da ni je
jedina koju je D`eko dobio. On je
zajedno sa saigra~em iz Volfsbur-
ga i reprezentacije BiH Zvjezda-
nom Misimovi}em, te tako|e sa
Sejadom Salihovi}em, Vedadom
Ibi{evi}em (Hofenhajm) i ko{ar-
ka{em Mirzom Teletovi}em (Ta-
uke ra mi ka), do bi tnik pri zna nja
"Dijete BiH" za 2009. godinu.
Ovo pri zna nje se do-
djeljuje na inicijativu Udru`enja
gra|ana "Omladinski klub", a na
osnovi glasanja `irija sastavlje-
nog od urednika i novinara spor-
tskih redakcija bh. medija. Cilj
akcije je da najbolji bh. sportisti
to kom nas tu pa no se obi lje `ja
BiH, kako bi na taj na~in promo-
visali na{u zemlju u svijetu. Prvi
promotori ovog projekta bili su
Misimovi} i D`eko, koji su u po-
sljednjem kolu njema~ke Bundes
lige nosili znojnice sa zastavom
BiH.
Stru~ni novinarski `iri na
ju~era{njoj sjednici ~inili su: Oleg
Lokmi} ("Avaz"), Kemal Ahme-
to vi} (FTV), Adnan Lju bo vi}
(BH radio 1), Nermin Demirovi}
(AS), Seid Teftedarija (Hajat), Er-
gin Ha d`io sma no vi} ("Ava zov
sport"), Marijan Mijajlovi} (Ra-
dio Stari grad), Zdravko ^upovi}
(Alfa), Fe|a Ibrulj (Studio 88),
Mir za Dau tbe go vi} (Spor -
tSport.ba), Si nan Si na no vi}
("San"), Bakir Tiro ("Sport cen-
tar") i Vedran Radenovi} ("Neza-
visne novine").
V.R.
48 tsjkfeb!3. 6. 2009. Sport
Vijesti
Advokat Drugi grend slem
preuzima
Belgiju sezone
Holan|anin Dik Advokat nala-
zi se na korak od preuzimanja na-
- Rolan Garos
cionalnog tima Belgije. Aktuelni
trener Zenita iz Sankt Peterburga Robin Soderling
ima ugovor s klubom do kraja
ove godine, tako da bi na klupu
"crvenih |avola" sjeo tek od ja-
nuara 2010. Belgija je jo{ od ot-
kaza Reneu Vanderejkenu prije
dva mjeseca bez selektora, a nji-
hova selekcija ostala je prakti~no
Karabati} u Monpeljeu bez {ansi za plasman na SP 2010.

Reprezentativac aktuelnog {am- 2012. godine.

piona svijeta selekcije Francuske S reprezentacijom Francuske, po- Butorovi} na
Nikola Karabati} napustio je Kil i red titule na Svjetskom prvenstvu u
vratio se u Monpelje. Hrvatskoj u januaru ove godine, Ka-
~elu "lala"
Karabati} je u Kil do{ao 2005. go- rabati} je osvojio i zlatne medalje na Skup{tina Fudbalskog kluba
dine upravo iz Monpeljea, a njegov Evropskom prvenstvu u [vajcarskoj Vojvodina jednoglasno je izabra-
2006. godine i na Olimpijskim igra- la Ratka Butorovi}a za novog
Karabati} je u Kil ma u Pekingu pro{le godine, kao i predsjednika kluba. Butorovi}a
do{ao 2005. godine bron za ne me da lje na Svjet skim je predlo`io dosada{nji predsje-
upravo iz Monpeljea prvenstvima 2003. i 2005. godine i dnik Vojislav Gaji}, koji je na-
na Evropskom prvenstvu u Norve- kon provedene godine na ~elnoj
{koj pro{le godine. Karabati} je, ta- poziciji u klubu rekao da je izu-
ugovor s vice{ampionom Evrope ko|e, progla{en i za najboljeg igra~a zetno zadovoljan postignutim
trebalo je da istekne na kraju sezone u Njema~koj u 2008. godini. drugim mjestom u Superligi
Srbije, ali "da se malo umorio" i
da bi Butorovi} trebalo da dalje
Denilson u Vijetnamu vodi klub. Butorovi} je prihvatio
kandidaturu i u svom govoru
Nekada najskuplji fudbaler svijeta Denilson potpisao je ugovor s vijetnam- obe}ao da }e u~initi sve da Voj-
skim klubom Hajfong Sementom, prenijeli su mediji u toj azijskoj zemlji. De- vodina i naredne sezone postigne Nakon Nadala Soderling
nilson, koji je 2002. godine s reprezentacijom Brazila osvojio titulu prvaka odli~ne rezultate, ali nije obe}ao i
svijeta za Hajfong }e igrati u drugom dijelu sezone u V ligi. Dnevnik "Tan Ni- osvajanje titule. Butorovi} je na
se obra~unao i s Rusom
jen" naveo je da }e trenutno {estoplasirani tim nacionalnog prvenstva Vijetna- ~elu kluba bio nepune dvije go- Nikolajem Davidenkom,
ma 31-godi{njem Denilsonu mjese~no pla}ati izme|u 50.000 i 60.000 dolara. dine, u periodu izme|u 2006. i poraziv{i ga sa
Denilson je najskuplji igra~ svijeta postao kada je 1998. godine pre{ao iz Sao 2008, ali je nakon hap{enja zbog
Paula u {panski Betis za navodnih 21,5 miliona funti. sumnje da je u~estvovao u na- 6:1, 6:3, 6:1
Kasnije je, ipak, karijera biv{eg brazilskog reprezentativca krenula silaznom mije{tanju rezultata me~a Mla-

Soderling i
putanjom, a ranije ove godine bio je na probi u engleskom Boltonu, ali je nije dost Lu~ani - Vojvodina (0:1)
pro{ao. podnio ostavku.

Najve}e iznena|enje drugog grend slema sezone
je [ve|anin Robin Soderling, koji se plasirao ju~e u
polufinale Rolan Garosa.
Nakon {to je u osmini finala eliminisao prvog nosi-
oca i najve}eg favorita [panca Rafaela Nadala, Soder-
ling se obra~unao i s Rusom Nikolajem Davidenkom,
poraziv{i ga sa 6:1 6:3 6:1.
Da igra u `ivotnoj formi, i to je pokazao ju~e.
Renomiranog Rusa pregazio je u velikom stilu, ostaviv{i
mu tek nekoliko gemova u cijelom me~u.
Forhend mu je radio perfektno, servirao je inteligen-
tno te nije pretjerano grije{io. Soderling je u me~u imao
~ak 14 brejk {ansi naspram samo Davidenkove dvije, od
kojih je {est iskoristio, a Rus nijednu. Posebno briljantnu
statistiku imao je kod direktnih poena: 34 naspram proti-
vnikovih 14. Servis mu je tako|e bio impresivan, 62%, a
sijevali su i asovi od preko 210 km/h. Ako nastavi u tom
stilu, ima veliku {ansu da osvoji ovaj presti`ni turnir.
Protivnik Soderlinga u polufinalu bi}e
pobjednik me~a izme|u Britanca Endija Mareja i ^ile-
naca Fernanda Gonzaleza, koji je odigran sino}.
Svoje mjesto u polufinalu izborila je i prva teniser-
ka svijeta Ruskinja Dinara Safina koja je ju~e bila bolja
od Bjeloruskinje Viktorije Azarenko, poraziv{i je s 1:6,
6:4, 6:2.
A dan ranije, u ponedjeljak, Srbija je ostala i bez po-

Raikonen se slupao
Kimi
Raikonen

Voza~ Ferarija Kimi Raikonen jo{ jednom se oku-
{ao u reli takmi~enju, ali ovog puta nije stigao do cilja.
U tome ga je sprije~ila stijena.
Biv{i {ampion Formule 1 je poslije u~e{}a na trci u
Finskoj minule zime nastavio s "karijerom reli voza~a" na
reliju "Dela Marka" ovog vikenda. Italijanski asfalt se me-
|utim ispostavio kao nezgodna podloga za njega. Raiko-
nen je tokom tre}e etape relija u okolini Treviza svojim
grande puntom udario u stijenu, ali je pro{ao bez povreda.
Njegov automobil je uni{ten pa je Finac, koji je u tom
Raikonen
tokom
trke relija
u okolini
udario
u stijenu
trenutku zauzimao osmo mjesto, morao da odustane od ta-
kmi~enja. Prema rije~ima Kimijevog suvoza~a Kaja Lin-
dstroma, ova nezgoda ne}e omesti Raikonena u njegovim
planovima da i dalje vozi reli.
"Postoji plan za dalje trke. On }e vjerovatno voziti jo{
reli trka ove sezone", rekao je Lindstrom.
Glavnu rije~ }e vjerovatno ipak imati Ferari. ^elnici
ekipe iz Maranela dozvolili su Raikonenu da vozi reli
ovog vikenda, ali pitanje je da li }e htjeti da rizikuju nakon
ove nezgode.
 Sport 3. 6. 2009. tsjkfeb 49

Kafeljnikov:
Senzacija decenije
Mf!hfo!ebs!oj!Kfw!hf!ojk!Lb!gf!mkoj!lpw!sf!.
lbp!kf!eb!kf!j{of!ob!}v!kv!~j!qp!sb{!Sb!gb!fmb!Ob!.
eb!mb! v! Sp!mbo! Hb!s p!t v! obk!w f!~ f! uf!o jt!l p
j!{of!ob!}f!okf!v!qsp!uf!lmpk!ef!df!oj!kj/
#Qp!sb{!Sb!gb!fmb!Ob!eb!mb!j{b!{wbp!kf!qv!op!qsj!.
•f!ob!Sp!mbo!Hb!sp!tv/!Kb!cji!pwbk!sf!{vm!ubu!ob!.
{wbp!obk!wf!~pn!tfo!{b!dj!kpn!ef!df!oj!kf/!Ob!lpo
|up!kf!Ob!ebm!qp!cj!kf!ejp!Mfk!up!ob!Ikv!jub!v!qsp!.
|mpn!lp!mv!oj!tbn!p•f!lj!wbp!oj!|ub!tmj!•op/!Kp|
wj!|f!{bup!|up!Tp!efs!mjoh!oj!kf!{f!nmkb|/!Jqbl-!v
upn!kf!nf!•v!pemj!•op!qp!tmp!ajp!jhsv/!Of!lbe!tf
ep!hp!ej!dsob!sv!qb!lb!eb!jhsb!uf!ob!uvs!oj!sv!lp!kj
usb!kf!ewb!ukf!eob-!qp!qvu!Sp!mbo!Hb!sp!tb/!Np!.
aeb!tf!up!ep!hp!ej!mp!Ob!eb!mv#-!sf!lbp!kf!Svt!j
ob!qj!ub!okf!ip!~f!mj!pwbk!qp!sb{!qp!mkv!mkb!uj!Ob!eb!.
mb-!Lb!gf!mkoj!lpw!kf!lb!{bp;
#Kb!top!kf!eb!kf!pwb!lbw!qp!sb{!uf!abl-!bmj!Sb!.
gb!fm!kf!qsb!wj!|bn!qj!po!j!po!cj!wsmp!cs{p!usf!cbmp
eb!qsf!}f!qsf!lp!pwph!qp!sb!{b/#
Vijesti
D`ordan na
klupi Siksersa
Ameri~ki ko{arka{ki trener
Edi D`ordan potpisao je u pone-
djeljak trogodi{nji ugovor s
NBA liga{em Filadelfijom. Si-
ksersi su ove sezone ostvarili 41
pobjedu i 41 poraz, a eliminisa-
na je u prvom kolu plej-ofa Isto-
~ne kon fe r e n ci je od eki pe
Orlanda. Predsjednik Filadelfije
Ed Stefanski istakao je da je
D`ordan pravi vo|a tima. ^elni-
ci Va{ingtona su u novembru ot-
pustili D`ordana, koji je s tim
klubom, ali i timom Sakramenta
ostvario skor od ukupno 130 po-
bjeda i 288 poraza.
Juta igra
s Realom
D`ez }e odigrati prijateljsku
utakmicu s madridskim Realom
u okviru evropske turneje pred
start sezone u NBA ligi, objav-
ljeno je u utorak. Juta }e sa {pan-
skim klubom igrati u "Palati
sportova" u Madridu 8. oktobra.
Real je posljednji put igrao protiv
jednog NBA liga{a 2007, kada je
savladao Toronto Reptorse rezul-
tatom 104:103.

Nant bez
trenera
Eli Bop vi{e nije trener fudbal-
era Nanta nakon {to su "kanarin-
Dinara Safina ci" ispali iz prve lige Francuske
FOTO AFP
poslije samo jedne sezone prove-
dene u njoj. Pompezno najavlji-
vane ambicije o visokom

Safina u polufinalu
plasmanu pokazale su se kao
neosnovane pa }e ekipu naredne
sezone voditi novi trener, ~ije
ime za sada nije poznato.

sljednjeg predstavnika u singlu u Parizu. Posljednja je
eliminisana Jelena Jankovi}. U ponedjeljak u maraton-
skom me~u (144 minuta) bolja od nje bila je devetnaes-
togodi{nja Rumunka, 41. teniserka svijeta, Sorana
Kirstea (3:6, 6:0, 9:7).
"Na neki na~in izneverila sam sebe u dru-
gom setu. Trebalo je da dobijem me~ 2:0. U tre}em setu
sam servirala kod 6:5 i imala 30:0. [ta sam mogla vi{e
da tra`im? Morala sam da pobedim, ali poen po poen,
sve se okrenulo na njenu stranu i situacija mi se naglo
zakomplikovala. Bio je to te`ak me~ i te`ak poraz", do-
dala je Jelena Jankovi}.
Polovinom drugog seta imala je problema s prstima
Razlaz Lila
na nozi. "Tada me je bolelo, ali je kasnije taj bol pro{ao. cijativu i stigao do preokreta. Zimonji} i Nestor su brzo
Zaboravila sam na njega", rekla je ona i dodala: vratili brejk, dobili pet gemova zaredom i poveli s 1:0 u
i Garsije
"Kako sam igrala, takav je i rezultat." setovima. Iako je s ekipom Lila izborio
U konkurenciji dublova Nenad Zimonji} i Safina U nastavku nisu dozvolili protivnicima da se plasman u Ligu Evrope, Rudi
Daniel Nestor ubjedljivo su slavili u ~etvrtom kolu Rolan bila vrate u igru jer su prvi stigli do prednosti, a zatim je sigur- Garsija vi{e ne}e biti trener ovog
Garosa i izborili plasman u polufinale. Srpski i kanadski bolja od no o~uvali i poslije samo 25 minuta ovjerili plasman me|u kluba. Garsija je u Lil stigao po-
teniser su u ~etvrtfinalu savladali ruski par Igora Kunjici- Azarenkove, ~etiri najbolja para na turniru. Zimonji} i Nestor }e za pro- ~etkom pro{le sezone iz Le Ma-
na i Dmitrija Tursunova sa 6:4, 6:2 poslije 61 minuta poraziv{i je laz u finale igrati s tre}im nosiocima, ^ehom Luka{om na i ispunio o~ekivanja uprave
igre. Zimonji} i Nestor, koji su u Parizu prvi favoriti za s 1:6, 6:4, 6:2 Dluhijem i i Indijcem Leanderom Paesom. Njih dvojica su kluba osvajanjem petog mjesta.
osvajanje titule, malo problema imali su na po~etku u drugom ~etvrtfinalu bili bolji od Bruna Soare{a iz Brazi- U me|uvremenu je do{lo do ra-
prvog seta. Uporni Rusi su zahvaljuju}i sna`nim udarci- la i Kevina Ulije iz Zimbabvea: 6:2, 7:6. Srpski i kanadski zmimoila`enja i sukoba s upra-
ma uspjeli brzo da naprave brejk i povedu sa 4:1, ali je igra~ pro{le godine su bili nadomak titule mu{kog dubla vom kluba i igra~ima pa je sve
iskusni i najbolji dubl na svijetu nakon toga preuzeo ini- na Rolan Garosu, ali su pora`eni u finalu. izvjesnije da }e ga na trenerskoj
klupi naslijediti Pol Le Gven,
koji napu{ta Pari Sen @ermen

Panatinaikos Ljaji} precrtan

@eljko Obradovi}

Selektor mlade fudbalske re-

prezentacije Srbije Slobodan
Kr~marevi} najavio je da na

{ampion
Ko{arka{i Panatinaikosa no-
vi su {am pi oni Gr~ke po {to su
po bi je di li Olim pi ja kos 94:81 u
ponedjeljak nave~e i slavili sa 3:1
u finalnoj seriji.
Vasilis Spanulis i Dru Nikolas
ubacili su po 17 poena za nove-sta-
re prvake. Osim njih, kod doma}ih
su se istakli Majk Batist s 11 poena
i sedam skokova i Antonis Focis s
13 poena i {est uhva}nih lopti.
Pi rej ce je predvodio Lin
Grir sa 21 poenom, odli~an je bio
Zoran Erceg s 15 poena. D`o{ ^aj-
ldres je za Olimpijakos ubacio 10
poena, ali uz {ut iz igre 1-10, dok je
Jotam Halperin imao osam poena.
"Zeleni" su me~ prelomili kra-
jem tre}e i po~etkom posljednje ~et-
vrtine kada su stvorili dvocifrenu
prednost koju do kraja nisu ispustili.
Ekipa @eljka Obradovi}a tako
je sedmi put u nizu postala {ampi-
on Gr~ke i zaokru`ila uspje{nu se-
zonu po{to je prethodno osvojila i
Evroligu pobjedom nad CSKA u
finalu.
"Ovakvu sezonu }e biti
Ekipa te{ko ponoviti. Kada nama stvari
@eljka nisu i{le od ruke na po~etku godi-
Obradovi}a ne, moji igra~i su dobro reagovali.
je sedmi Ve}ina njih nije bila u dobroj kon-
put u nizu diciji nakon Evropskog prvenstva,
postala ali su stisnuli zube i prevazi{li kri-
{ampion zu. [to se mene ti~e oni su svi he-
Gr~ke roji, ovaj tim ima karakter i to su
m nogo pu ta do ka za li", re kao je
Obradovi}.
Srpski stru~njak je u 10 sezona
u Panatinaikosu osvojio devet titula
{ampiona Gr~ke, {est nacionalnih
kupova i ~etiri titule u Evroligi.
Evropsko prvenstvo u [vedsku
(od 15. do 29. juna) ne}e voditi
dva bisera srpskog fudbala -
Adema Ljaji}a iz Partizana i Da-
nijela Aleksi}a iz Vojvodine. Za
njih je Kr~marevi} rekao da "u
psiholo{kom i fizi~kom pogledu
zaostaju za ostalima". Na spisku
Kr~marevi}a su golmani: Brki}
(Vojvodina), [aranov (OFK
Beograd) i @ivkovi} (Metalac);
odbrana: Tomovi} (\enova), Jo-
vanovi} (Partizan), Pej~inovi}
(Crvena zvezda), Viloti} (^uka-
ri~ki), Vukovi} (Rad), Bre`an~i}
(Partizan), Obradovi} (Partizan) i
Petkovi} (Ajntraht); sredina tere-
na: Smiljani} (Espanjol), Fejsa
(Partizan), Mati} (Ko{ice), Gu-
lan (Fiorentina), Ka~ar (Herta),
To{i} (Man~ester junajted), Mi-
linkovi} (Ko{ice), Tomi} (Parti-
zan) i Tadi} (Vojvodina); napad:
Sulejmani (Ajaks), \or|evi}
(Nant) i Veljovi} (Klu`).
50 tsjkfeb!3. 6. 2009.
Vijesti
Pi`on trener
Zvezde
Vladimir Petrovi} Pi`on no-
vi je trener fudbalera Crvene
zvezde. Jedna od pet "Zvez-
dinih zvezda" bi}e danas pro-
mo vi sana u {e fa stru ~nog
{taba, najavljeno je sa "Mara-
kane". Pi`on je imao bogatu
igra~ku, ali i trenersku karije-
ru. Po~eo je u Zvezdi 1971.
kada je imao samo 16 godina
i za deset sezona odigrao 526
uta kmi ca. "Crve no-bi je li"
dres nosio je u generaciji sa
Du{anom Savi}em. Igrao je i
za lon don ski Ar se nal, An -
tver pen, Brest, Stan dard iz
Lije`a i Nansi. Vje~no }e os-
tati upam}ena sjajna akcija u
kojoj je u~estvovao Pi`on, a
krunisao je golom Du{an Sa-
vi} u me ~u sa Ar se na lom
1978. godine. Kao trener naj-
ve }i re zul tat os tva rio je sa
mladom reprezentacijom ta-
da{nje Srbije i Crne Gore, ka-
da je na Evrop skom
prvenstvu 2004. u Njema~koj
osvojio drugo mjesto. Jednu
sezonu je vodio Crvenu zvez-
du (1996/1997), a bio je i tre-
ner Voj vo di ne (2004), a
posljednjih godina radio je u
Kini. Na mjestu trenera Zvez-
de zamijeni}e Sini{u Gogi}a,
koji je prvi tim vodio u po-
sljednja ~etiri kola minulog
{ampionata. Gogi} je trener-
sku palicu preuzeo od Make-
donca ^edomira Janevskog, a
sezonu 2008/2009. kao trener
Zvezde po~eo je Zdenjek Ze-
man.
Sport
Brazilski fudbaler jo{ jednom potvrdio
Kaka: Ne idem i ta~ka
Odlazak Karla An}elotija u ^elsi pokre-
nuo je nove glasine u medijima po kojima }e i
Brazilac Kaka napustiti "San Siro".
Ali, najbolji igra~ Milana jo{ jednom je pot-
vrdio kako nema namjeru da mijenja sredinu.
Zimski prelazni rok obilje`ila je pri~a o transferu
Kake u bogati Man~ester Siti, a ~ini se da bi sli-
~an scenario mogao da bude i ovog ljeta. Jedina
razlika je ta {to se ime brazilskog majstora sada
povezuje sa Real Madridom i ^elsijem.
U prilog Kakinoj selidbi na "Stem-
ford Brid`" ide dolazak An}elotija u London, ali
Brazilac odlu~no tvrdi kako mu nije prioritet da
slijedi trenera pod ~ijim vo|stvom je dotakao
svjetske visine.
"Ponovi}u jo{ jednom, posljednji put - ne `e-
Karlo An}eloti lim da napustim Milan", rekao je Kaka za itali-
Povjerenje
Mi~elu Gonzalesu
Nakon {to je izborio opstanak sa
ekipom Hetafea, Mi~el Gonzales je
dobio povjerenje klupskog rukovod-
stva, pa }e i naredne dvije sezone
voditi ekipu iz predgra|a Madrida.
janske medije.
Njegova cijena iznosila bi pribli`no 70 mili-
ona evra, {to je iznos koji ne}e odbiti novoustoli-
~enog predsjednika Reala Florentina Pereza, ali
Kaka ni na pomen "kraljevskog kluba" ne popu{ta.
"Radije ne bih ni{ta da komentari{em,
jer ne `elim da me pogre{no shvate. Milionima
Milanovih navija~a poru~ujem da `elim da osta-
nem na 'San Siru'", dodao je Kaka.
Reprezentativac "karioka", ipak, priznaje da
je An}eloti mnogo uradio za njega.
"On mi je otvorio vrata italijanskog fudba-
la", zaklju~io je Kaka, koji je u Milan do{ao
2003. godine iz Sao Paola, a sa italijanskim klu-
bom do sada je osvojio titulu prvaka Italije, Evro-
pe i svijeta.
Ako An}eloti ne uspije da privoli svog doju-
Nekada{nji {panski reprezentativac i
proslavljeni as madridskog Reala je
u Hetafe stigao u aprilu kada je za-
mijenio Viktora Munjoza i uspio da
sa~uva ekipu u dru{tvu najboljih.
As Milana odlu~no
tvrdi kako mu
nije prioritet da
slijedi trenera
Karla An}elotija
pod ~ijim
vo|stvom je
dotakao
svjetske visine
Vjeran
"crveno-crnima": Kaka
FOTO BETA
~era{njeg igra~a na dolazak u London, italijanski
stru~njak ima sasvim dovoljno drugih meta. Lon-
donski tabloid "San" pi{e da An}eloti u pohod na
pehar Lige {ampiona `eli da krene sa Aleksan-
dreom Patom i Glenom D`onsonom.
O 19-godi{njem Brazilcu, kojeg je vo-
Novi menad`er
^elsija `eli Pata i D`onsona
dio protekle dvije sezone, novi menad`er ^elsija
ima visoko mi{ljenje, ba{ kao i o 24-godi{njem
defanzivcu Portsmuta, biv{em ~lanu londonskih
"plavaca". List dodaje da je ^elsi navodno spre-
man da za Pata ponudi 34,8 miliona, a za D`on-
sona 14 miliona evra.
Otkaz
Aragonesu
[panski trener Luis Arago-
nes nakon godinu dana dobio
je otkaz u Fenerbah~eu. Ra-
zlog je tek ~et vrto mjes to
kluba iz Istanbula u prven-
stvu (deset bodova minusa u
odno su na prvi Be {i kta{),
kao i neuspjeh u evropskim
ta kmi ~e nji ma ove se zo ne.
Aragones je u turski klub do-
{ao pro{log ljeta nakon sjaj-
no odra |e nog po sla sa
reprezentacijom [panije sa
kojom je na prvenstvu u Aus-
tri ji i [vaj car skoj pos tao
prvak Evrope. Mnogi mediji
su naveli da bi njegov naslje-
dnik na klupi mogao da bude
55-godi{nji Nijemac Kristof
Daum, koji je pro{le sezone
radio u Kelnu. Ako bi se to
do go di lo, on da bi Da um u
Fenerbah~eu pro`ivio drugu
ra dnu epi zo du, jer je od
2003. do 2006. godine ve}
bio trener tog kluba, a jo{ ra-
nije je u dva navrata vodio
Be{ikta{.
Jakinta
vjeran
"dami"
Iako se najavljivalo da bi
mogao da promijeni sredinu,
Vin}enco Jakinta }e i dalje biti
napada~ Juventusa po{to je u
ponedjeljak produ`io ugovor
do 2013. Ovaj 29-godi{nji ita-
lijanski reprezentativac je u re-
do ve "sta re da me" sti gao
2007. godine iz Udinezea i za
to vrijeme je postigao 20 golo-
va na 52 utakmice.

Pelegrini
Real Madrid predstavio
novog trenera
ostvario snove
Valverde
vodi
Viljareal
\qbo!tlj!tusv•!okbl
Fs!oft!up!Wbm!wfs!ef!)56*!hmb!.
woj! kf! lbo!ej!ebu! {b! qsf!v{j!.
nb!okf! vqsbaokf!of! lmv!qf
Wj!mkb!sf!bmb! qp!tmj!kf! pembt!lb
Qf!mf!hsj!oj!kb! v! Sf!bm/! Wbm!wfs!.
ef! kf! v! usf!ofs!tlpk! lb!sj!kf!sj
wp!e jp! Bumf!u jl! Cjm!c bp! j
Ftqb!o kpm-! b! of!e b!w op! kf
ob!qvt!ujp! lmv!qv! Pmjn!qj!kb!.
lp!tb-! lp!kfh! kf! qsf!ewp!ejp
ep! ewpt!u sv!l f! lsv!o f/! [b
tbeb!jo!gps!nb!dj!kf!p!okf!hp!.
wpn! qsf!v{j!nb!okv! Wj!mkb!sf!.
bmb! oj!t v! qpu!w sej!mj! oj
okf!h p!w j! qsfe!t ub!w oj!d j-! oj
•fm!oj!dj!#av!uf!qp!enps!oj!df#/
Novi trener madridskog Reala Manuel Pe-
legrini predstavljen je ju~e medijima, samo dan
po{to je imenovan na tu funkciju.
Pelegrini, koji je od 2004. godine bio {ef stru-
Perez zainteresovan
za dovo|enje ^abija Alonsa
~nog {taba Viljareala, je na mjestu trenera Reala za-
Obla~no
s ki{om
V!Cp!t oj!j!Ifs!d f!h p!w j!o j
qsfwmb!eb!wb!~f!vnkf!sf!op!ep
qsf!uf!aop!pcmb!•op!wsj!kf!nf-
nkft!uj!nj!•op!tb!tmb!cpn!lj!.
|pn/!
Wkf!ubs!tmbc!ep!vnkf!sfo
tkf!wfs!oph!tnkf!sb/!Kv!ubs!okb
ufn!qf!sb!uv!sb!pe!8!ep!24-
ob!kv!hv!{f!nmkf!ep!28-!b
obk!wj!|b!eof!wob!pe!28!ep
33-!ob!kv!hv!ep!36!tuf!qf!oj
Dfm!{j!kv!tp!wji/!
^etvrtak
Nby/ ,26pD
Njo/ ,:pD
Petak
Nby/ ,35pD
Njo/ ,9pD
Subota
Nby/ ,31pD
,:pD
Njo/
Djelimi~na stabilizacija vremenskih prili-
ka i porast temperature ugodno }e djelo-
vati na ve}inu populacije. Hroni~ni
Sport 3. 6. 2009. tsjkfeb 51
Stavio paraf
na dvogodi{nji
ugovor:
Manuel
Pelegrini
FOTO AFP
Iako nije osvojio nijedan va`niji trofej u Vilja-
realu, Pelegrini je imao mnogo uspjeha u Ju`noj
Americi, po{to je osvajao trofeje u ^i-
leu, Argentini i Ekvadoru, dok je bio na
klupi, izme|u ostalih, River Plate, San
Lorenca i Lige de Kito.
Novi predsjednik Reala Florentino
Perez, koji se upravo u ponedjeljak vratio na tu fun-
kciju, na kojoj je bio {est godina prije ostavke
2006. imao je samo rije~i hvale za novog stratega.
"Pelegrini je pametan trener. Imao je odli~nu
karijeru, dobro zna na{u ligu, kao i Ligu {ampi-
ona, a ujedno ima i iskustvo u ju`noameri~kom fu-
dbalu i po{to je bio trener u Argentini zna da se
bori sa velikim pritiscima. Na{ cilj je da napravimo
spektakularan tim u ~ijoj igri }e na{i navija~i u`iva-
ti", naglasio je Perez.
On je ne{to ranije prvi put javno izjavio kako
bi rado `elio da vidi vezistu Liverpula ^abija Alon-
sa (27) u svom klubu. Alonsovo ime ve} du`e vri-
jeme se provla~i kao mogu}e poja~anje Real
Madrida, ali otkako se Perez, predsjednik koji ne-
ma ko~nicu kad je u pitanju potro{nja za dovo|enje
poja~anja, vratio na ~elo kluba, posebno se intenzi-
virala ta tema. Alonso ima ugovor sa Liverpulom
jo{ tri godine, a iako je trener Rafa Benitez ranije
rekao da {panski reprezentativac nije na prodaju,
mijenio Huande Ramosa, a na zvani~noj promociji ^abi Alonso te{ko je vjerovati da }e cijena od tridesetak mili-
na stadionu "Santijago Bernabe" svoj novi posao je (`uti dres) ona evra biti odbijena.
opisao kao ostvarenje snova. FOTO BETA "Kao navija~ rekao bih da je ^abi
"Te{ko je opisati emocije i ponos koji osje}am sjajan igra~. Mislim da je najbolji dodava~ u
zbog toga {to sam izabran da budem trener najve}eg Evropi. Rado bih ga doveo u Real, ali ne
kluba na svijetu. Kada sam po~eo trenersku karijeru mogu da razgovaram s njim, a da prvo ne
prije 23 godine, znao sam da }u jednog dana zavr{iti dobijem odobrenje od Beniteza. Mi
u Real Madridu. Ovo je ostvarenje mojih snova i smo svakako zaintereso-
osje}am se sre}nim i po~astvovanim", rekao je Pe- vani za njegov dolazak",
legrini, koji je potpisao ugovor na dvije godine. naglasio je Perez.
Afmklp!LPQBOKB!
BIHA] ejsflups!OJHE!#EOO#
BANJALUKA Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^
hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!
BIJELJINA
Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
ZENICA Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-!
Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*-
Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-!
Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof*-!
Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-!
Csbolp!UPNJ^!)qpnp~ojl!vsfeojlb!nbhb{job*-!
LIVNO SARAJEVO Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-!
Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-!
Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*-
Boesfb!CBTBSB!)lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-!
Sarajevo +17oC Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-!
Banjaluka +22oC MOSTAR Hpsbob!KBLPWMKFWJ^ )bhfodjkf*-
Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*-
Bijeljina +21oC Jwbob!QJMJQPWJ^ )ufioj•lb*-!
Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-!
Biha} +22oC [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/
Livno +17oC
Mostar +20oC
J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/
Zenica +19oC TREBINJE Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*-
Trebinje +20oC dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu
Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!oo`nbslfujoh@ufmflmjl/ofu<!
Tbsbkfwp-!ufm/!1440764.:64/
Ejtusjcvdjkb; Ufm/!442.958-!f.nbjm;!oo`ejsfldjkb@ufmflmjl/ofu!
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH Epqjtoj|uwb; Tbsbkfwp!1440827.941-!764.:64<!Nptubs!1470661.798/!
)Svlpqjtj!j!gpuphsbgjkf!tf!of!wsb~bkv*!
Ajsp!sb•voj; Sb{wpkob!cbolb!b/e/!Cbokbmvlb!6731::11123894.83!)LN*-!
65541.2996532!)efwj{oj*<
bolesnici }e osjetiti izvjesno olak{anje, a [fqufs!lpnfsd!cbolb!BE!Cbokbmvlb!678.273.22112282.1:<
od meteoropatskih reakcija mogu}e su \ubnqb!OJHE!#EOO#-!{b!\ubnqbsjkv!Bmfltboebs!Lpqbokb/
glavobolja i promjene raspolo`enja.
 sport
Adrijano proslavlja svoj prvi gol za Flamengo
Adrijano i Ronaldo
ponovo tresu mre`e

Sre}a je u Brazilu ko ne mo`e u Italiji, mo`e

A
u Brazilu. Poslije Ronalda, Razmi{lja
Kada se osje}am i Adrijano je prona{ao sre- o povratku ku}i:
Ronaldinjo
dobro i kada sam }u vra tiv {i se u ze mlju FOTO BETA
sambe, kafe i fudbala.
sre}an, nije bitno Ronaldo se nakon po-
da li sam spreman vrede koljena skrasio u Ko-
rintijansu, a njegov biv{i saigra~ u brazilskoj
sto odsto ili ne, reprezentaciji Adrijano odustao je od penzionisa-
rekao Adrijano nja i vratio se na teren u dresu Flamenga i to na
najbolji na~in. Biv{i napada~ Intera postigao je
pobjedonosni gol za Flamengo, klub u kojem je
ponikao, na me~u s Atletiko Paranaen{eom (2:1),
odigranom na legendarnoj "Marakani". Adrijano
je na samom startu drugog poluvremena odli~no
reagovao nakon centar{uta Moure i udarcem gla-
vom zatresao mre`u, na odu{evljenje 72.000 navi-
ja~a na stadionu. Brazilac je odigrao svih 90

Stopama Adrijana i Ronalda

Podr`ava
prijatelja: mogao bi da krene i Ronaldinjo
Ronaldo

minuta, iako je poslije me~a priznao da

nakon dvomjese~ne pauze nije sasvim
fizi~ki spreman.
"Ka da se osje }am
dobro i kada sam sre}an, ni-
je bitno da li sam spre-
man sto odsto ili ne.
Va`no je da sam po-
novo zaigrao za Fla-
men go, pos ti gao
pogodak i da smo
pobijedili. Nika- "Bio je ovo dobar debi, ali znam da mogu jo{ radi na terenu. Ponovo daje golove i zadovoljan
kav novac ne mo- vi{e. Malo-pomalo, uz mnogo truda, vrati}u se u je, a ako je Adrijano sre}an, sre}an sam i ja", na-
`e da ku pi tu najbolje dane", dodao je Adrijano. glasio je Ronaldo, koji je u dresu Korintijansa ve}
sre }u", izja vio je Zbog njegovog povratka na teren postigao 10 golova.
Adrijano. sre}an je i Ronaldo, koji smatra da je Adrijano Stopama Adrijana i Ronalda mogao
Brazilski napada~ uvjeren je da }e vremenom ~esto trpio neopravdane kritike. bi da krene i Ronaldinjo. Nekada najbolji fudbaler
ponovo biti onaj stari, koji je re{etao protivni~ke "Adrijano je sjajan prijatelj. ^esto su ga kriti- svijeta, nije zadovoljan statusom u Milanu, pa sve
mre`e {irom Italije. kovali, ali o njemu treba suditi prema onome {ta vi{e razmi{lja o povratku ku}i.

Otac pora`enog boksera napao sudiju

Bokserski me~ za titulu prvaka svijeta u
WBA kategoriji izme|u Nikolaja Valujeva i
Ruslana ^agajeva nije odr`an u Helsinkiju zbog
bolesti uzbekistanskog borca (hepatitis B), ali je
iste ve~eri odr`ano {est drugih borbi. Oko 2.500
gledalaca pratilo je u "Hartvel areni", domu ho-
keja{ke ekipe Jokerita, izme|u ostalih, i dvoboj
u superlakoj kategoriji izme|u Finca Juja Tol-
pole i Italijana \uzepea Laurija. Najzanimljiviji
trenutak dogodio se nakon same borbe. Naime,
engleski sudija Hauard Forster prekinuo je bor-
bu u 10. rundi i proglasio Laurija za pobjednika,
nakon ~ega je jedna osoba ljutito uletjela u ring
i napala arbitra. Kasnije se ispostavilo da je to
bio otac finskog boksera, koji se nije slagao sa
presudom engleskog sudije, te je silom poku{ao
da izbori pravdu za svog sina. Obezbje|enje je
te{kom mukom smirilo razjerenog oca.
 "The Mardan
Isak Asimov, Palace"
pisac SF
romana
Rasko{
Humanista najskupljeg
s vjerom u pakao evropskog hotela
strana 4 strane 6 i 7

Izme|u dosjetki i zlobe

Pripremio: Dragan SLADOJEVI]

eke od najboljih komedi-

N
ja provociraju granice
dopu{tenog, a kada to ra-
de us pje {no, po ma `u
nam da `ivot shvatimo s

Komedije na
dozom humora. Me|u-
tim, problemi nastaju kad
{ale odu predaleko i zavlada ne-
ukus.
Kriti~ko ismijavanje dru{tve-
nih i politi~kih problema popularno
je jo{ od vremena antike. Satiri~ki

granici ukusa
pristup dopu{ta obra|ivanje {kaklji-
vih ili ~ak zabranjenih tema vijeko-
vima, ali kada se pre|e granica
dosjetljive primjedbe postaju zlo-
bno kritikovanje.
NASTAVAK NA STRANI 2
2 tsjkfeb!3. 6. 2009.
NASTAVAK SA STRANE 1
"Team America"
Tako bar misle du{ebri`nici bez smisla za humor,
koji jedva ~ekaju nove komedije koje mogu pribiti na
stub srama zbog njihove provokativnosti. Na njihovu
nesre}u, kontroverze u komedijama samo pove}avaju
njihovu popularnost, a samim tim i zaradu na kino-
blagajnama, ~ime im je sve opro{teno.
"Tropska grmljavina": Sama ~injenica
da se naslov filma "Tropska grmljavina" poigrava ime-
nom ameri~ke elitne vojne jedinice ve} je dovoljna da
izrazito patriotski nastrojenoj ameri~koj naciji zatitra `i-
vac koji je zadu`en za domovinu.
Naime, film je dobio ime po Tropskoj munji (Tro-
pic Lightning), legendarnoj jedinici koja je pro{la Drugi
svjetski rat, Koreju, Vijetnam, jugozapadnu Aziju i Irak.
O njoj su spjevane filmske epopeje kao {to su "Tan-
ka crvena linija" i "Vod smrti", a dodatnu popularnost
stekla je preko svojih slavnih ~lanova kao {to su Oliver
Stoun i Ajs Ti.
Ipak, samo aludiranje na legendarnu jedinicu nije
diglo toliko pra{ine koliko spominjanje mentalne retar-
dacije. Iako je jedan od scenarista, Itan Koen, izjavio da
sporne scene nemaju namjeru rugati se ljudima s men-
talnim problemima, nego da im je svrha parodirati fil-
move koji eksploati{u takvu tematiku, udru`enja za
pomo} osobama s posebnim potrebama pozvale su
Amerikance na op{ti bojkot filma smatraju}i da u~estalo
Kevin Smit
spominjanje mentalne retardacije zapravo ismijava ljude
"Ljubavni guru"
sa stvarnim mentalnim problemima.
Kontroverze u Kada se tome pridoda potezanje uvijek {kakljivog
komedijama samo pitanja rasnih razlika, "Tropska grmljavina" je zamalo
pove}avaju njihovu zavr{ila na polici skladi{ta umjesto na projektoru kino-
dvorana. Me|utim, publika se zainteresovala za ovakav
popularnost, a samim kontroverzan humor, {to je tvorcima filma obezbijedilo
tim i zaradu na vi{e od 110 miliona dolara zarade.
"Borat": Pitanje je koga Sa{a Baron Koen fil-
kino-blagajnama, ~ime mom "Borat" nije uvrijedio? Po~ev{i od samog izmi{lje-
im je sve opro{teno nog lika kazahstanskog novinara, koji svoju domovinu
predstavlja kao zemlju ludaka i siled`ija, do ismijavanja
Amerikanaca u svakom segmentu njihovog postojanja i
djelovanja, mnogi gledaoci su se zapitali kako je uop{te
pre`ivio premijeru svog filma.
Dovoljno govori ~injenica da je tokom snimanja
policija morala intervenisati ~ak 91 put. Osim toga, za-
branjen je u Kini zbog scena incesta, u Singapuru zbog
golotinje, a ujedno je i prvi nepornografski film koji je
zabranjen u Rusiji. Lista ide dalje - zabranjen je u Egip-
tu, Iranu, Maleziji, Maroku, Tajlandu i nekim drugim
zemljama.
Vlada Kazahstana, od ranije upoznata s likom i dje-
lom Borata, reagovala je i prije premijere filma, opisav{i
ga kao mje{avinu lo{eg ukusa i groznih manira koja nije
u skladu s eti~no{}u i civilizovanim pona{anjem kazah-
stanskog naroda.
Scena u kojoj Borat na prepunom stadionu pjeva ri-
je~i izmi{ljene kazahstanske himne na melodiju ameri-
~ke himne bila je previ{e i za prvobitnog re`isera Toda
Filipsa, koji je nakon nje napustio projekat, navodiv{i
kreativne razlike kao razlog odlaska.
Ni jevrejska zajednica nije bila zadovoljna s obzi-
rom na to da ih Borat predstavlja kao utjelovljenje |avo-
la na zemlji. Ironija koju jevrejska zajednica nije
prepoznala le`i u ~injenici da je Sa{a Baron Koen i sam
Jevrej, te da se zapravo {ali na vlastiti ra~un.
Koliko god kontroverzne bile, {ale su pale na plo-
dno tlo. "Borat" je postao film s najve}om zaradom
prvog vikenda prikazivanja s premijerom u manje od hi-
ljadu kina, a Koen pionir nove vrste komedije u o~ima
novih obo`avaoca.
"Dogma": Kevin Smit i dru{tvo imali su dosta
problema s nala`enjem distributera za "Dogmu" s obzi-
 3. 6. 2009. tsjkfeb 3

"Brajanov `ivot"
"Tropska FOTO ARHIVA
grmljavina"

"Borat"

rom na to da je film, kako je i sam Smit izjavio, "poma-
lo bogohulan".
Zaplet s an|elima na ubila~kom pohodu bio je do-
nekle podno{ljiv, ali ideja da je bog zapravo `ena bila je
kap koja je prelila ~a{u tolerancije. Odre|ene katoli~ke
grupe organizovale su proteste protiv "Dogme" na ulica-
ma ameri~kih gradova.
"Borat" - U svom otka~enom stilu Kevin Smit im se pridru-
prvi `io predstaviv{i se kao Brajan D`onson, te se po`alio da
neporno- je i prije imao problema jer li~i na re`isera "Dogme" i
grafski film "Trgovaca".
zabranjen u Ali, Kevin Smit je jo{ i olako pro{ao. Njegove ko-
Rusiji lege su se, osim s protestima, morali lomatati i
sa sudskim tu`bama nakon {to je njihov
"Brajanov `ivot" uvrijedio svakog ka-
tolika tog vremena. Kada su vidjeli
Mariju koja je zapravo bradati mu-
{karac, shvatili su da ne gledaju
jo{ jedan film, nego da }e morati
Majk posegnuti duboko u sebe i pozva-
Majers sebi ti u pomo} zadnje rezerve tole-
napravio rancije.
medvje|u "Lju ba vni gu ru":
uslugu Film koji neki smatraju urnebesno
"Ljubavnim smije{nim, dok drugi misle da je
guruom" njime Majk Majers sebi napravio
medvje|u uslugu. Najglasnije su ga
kritikovale hinduisti~ke grupe u
Americi, kao i Vlada
Indije.
"Dogma"
Naime, zatra`ili su prestanak prikazivanja ovog fil-
ma {irom svijeta jer vrije|a hinduse, izruguju}i se njiho-
voj duhovnosti i vjeri. Kao {to su to pokazali "Dogma" i
"Brajanov `ivot", postoji kriti~na masa ljudi koji vjerske
teme jednostavno shvataju neduhovitim.
"Team America": Tvorci "South Parka"
lansirali su svoju prostu i uvredljivu satiru u poprili~no
{kakljivo vrijeme. Bila je to 2004, godina izbora u SAD,
a animirani film o borbi protiv terorizma privukao je
pa`nju, ali i podigao nekoliko obrva.
Vjerovatno rastrgana izme|u osje}aja ljubavi pre-
ma domovini, mr`nje prema teroristima i nesigur-
nosti u vlastitu inteligenciju, ameri~ka
javnost nije znala kako reagovati. Trej
Parker i Met Stoun, koji su do tada
u "South Parku" za razne neda}e
okrivljavali Kanadu, ovog puta
su predstavili ameri~ki tim
boraca protiv terorista kao po-
tpune idiote koji na svom pu-
tu "osloba|anja" razru{e pola
svijeta, od egipatskih piramida
do Ajfelovog tornja.
Na kraju, gledaoci nisu za-
pamtili film zbog politi~ki nepo-
dobnih {ala koliko zbog slavne
scene seksa lutaka.
Itan Koen
4 tsjkfeb!3. 6. 2009.
Da nisam ateista, vjerovao bih u
boga koji bi spasavao ljude
procjenjuju}i njihov cjelokupni
`ivot, a ne rije~i, rekao Asimov
Rijetko putovao u udaljena mjesta
Bla`enka LEJI]
e vje ru jem u `i vot po sli je
N
smrti kako ne bih morao pro-
vesti cijeli `ivot boje}i se pa-
kla ili jo{ go re - ra ja. Ma
kakva god mu~enja bila u pa-
klu, mislim da bi dosada u raju
bila mnogo gora, citat je Isaka
Asimova, ~uvenog ameri~kog biohemi~ara i pisca
nau~nofantasti~nih romana.
Ovaj izuzetno plodan autor, koji je napisao ili
uredio preko 500 knjiga, te preko 90.000 pisama i
razglednica, bavio se naukom, kriminalisti~kom
knji`evno{}u i nau~nom fantastikom.
Zajedno s Robertom Hajnlajnom i Arturom
Klarkom ~ini poznatu "veliku
trojku" pisaca nau~ne fan-
tastike toga vremena.
Naj po zna ti je mu je
djelo serijal o Fondaciji, u
koji je uklopio i serijale o
Galakti~kom carstvu i robo-
tima.
Ro |en je 2. ja nu ara
1920. godine u Rusiji, ali je
zajedno sa roditeljima emi-
grirao 1923. godine u SAD.
Roditelji su mu govorili
engleski i jidi{, tako da ni-
kad nije nau~io govoriti rus-
ki. Odrastao je u Bruklinu,
gdje je s pet godina nau~io
~itati.
Njegovi su roditelji po-
sjedovali prodavnicu u kojoj
je bilo i nau~nofantasti~nih
~asopisa koje je ~esto ~itao,
da bi sa 11 godina i sam po~eo pisati takve pri~e.
Diplomirao je na Sveu~ili{tu "Kolumbija"
Asimov je bio
klaustrofobi~ar, a bojao se
i letenja
1939. godine, a 1948. je doktorirao biohemiju.
Nakon doktorata pridru`io se Bostonskom
sveu~ili{tu, po~eo je raditi i kao profesionalni pi-
sac, a 1979. kao sveu~ili{ni profesor.
Od 1965. godine njegovi se li~ni papiri arhivi-
raju u knji`ari "Mugar Memorial", gdje zauzimaju
464 kutije i oko 71 metar prostora na policama.
Vjen~ao se s Gertrudom Blugerman 1942. go-
dine, s kojom je dobio dvoje djece - Dejvida i Robin
D`oan. Razveli su se 1973. godine, nakon ~ega se
Asimov vjen~ao s D`enet O. D`epson iste godine.
Asimov je bio klaustrofobi~ar; pla{io se ma-
lih, zatvorenih prostora.
U prvom dijelu svoje autobiografije, me|utim,
Isak Asimov, pisac SF romana Asimovi zakoni
robotike
1/!Sp!cpu!of!tnj!kf!ob!|lp!ej!uj!•p!wkf!.
•bo!tuwv!jmj!twp!kpn!qb!tj!wop|!~v!ep!.
qvt!uj!uj!eb!tf!•p!wkf!•bo!tuwv!ob!|lp!ej/
2/!Sp!cpu!of!tnj!kf!ob!|lp!ej!uj!•p!wkf!lv
jmj!twp!kpn!qb!tj!wop|!~v!ep!qvt!uj!uj!eb
tf!•p!wkf!lv!ob!|lp!ej-!ptjn!lbe!kf!up
v!tv!qsp!uopt!uj!t!ovm!ujn!{b!lp!opn/
3/!Sp!cpu!np!sb!tmv!|b!uj!mkve!tlf!ob!sf!.
ecf-!ptjn!lbe!tv!pof!v!tv!qsp!uopt!uj
t!ovm!ujn!jmj!qswjn!{b!lp!opn/
4/!Sp!cpu!usf!cb!|uj!uj!uj!twpk!jo!uf!hsj!ufu-
ptjn!lbe!kf!up!v!tv!qsp!uopt!uj!t!ovm!.
ujn-!qswjn!jmj!esv!hjn!{b!lp!opn/
Robotima udahnuo du{u
FOTO ARHIVA
Humanista s
vjerom u pakao
govori kako je u djetinjstvu htio posjedovati kiosk Bavio se razli~itim problemima, a u svojoj je Nad`ivjeli su ga `ena D`enet i njegova djeca
na stanici podzemne `eljeznice u koji bi se mogao posljednjoj proznoj knjizi "Na{a ljuta Zemlja" iz iz prvoga braka.
zatvoriti i ~itaju}i slu{ati buku vozova koji bi onu- Bio je 1991. godine pisao o problemu uni{tavanja ozon- Deset godina nakon njegove smrti, D`enet je
da prolazili. poznat po skog omota~a i globalnom zatopljenju. objavila novo izdanje njegove autobiografije u
Isto tako, bojao se letenja. Letio je samo dva ta~nosti i Umro je 6. aprila 1992. godine. Nekoliko go- kojem je prvi put re~eno da je uzrok njegove
puta u `ivotu i to tokom ratne slu`be. izvanrednom dina ranije bio je zara`en virusom HIV-a preko smrti zaista sida. Rekla je da je Asimov sve htio
Rijetko je putovao u udaljena mjesta. Ta je fo- osje}aju za transfuzije koju je dobio dok je bio na operaciji priznati javnosti, ali su mu ljekari savjetovali da
bija uticala i na njegovu prozu, utkao ju je i u neke vrijeme srca, mada javnost za to nije znala. to ne u~ini.
svoje likove, poput Elaja Bejlija iz serijala "Ro-
bot".
Nikad nije nau~io plivati niti voziti bicikl, ali
je nau~io voziti automobil kad se preselio u Bos-
ton, koji je u svojoj zbirci {ala opisao kao "anarhiju
na to~kovima".
Bio je poznat po ta~nosti i izvanrednom osje-
}aju za vrijeme. Nikad nije gledao na sat, a uvijek
je znao ta~no procijeniti vrije-
me, pogotovo kada bi mu go-
vo ri tra ja li ta ~no ono li ko
koliko su bili predvi|eni.
Izme|u ostalog, bio je is-
taknuti ~lan Udru`enja "Baker
Street Irregulars", koje je oku-
pljalo zaljubljenike u [erloka
Holmsa, i bliski prijatelj s D`i-
nom Rodenberijem, kojem je
~esto davao savjete u vezi s
epizodama "Zvjezdanih sta-
za".
Ovaj svestrani ~ovjek bio
je i veliki humanista i raci-
onalista. Nije osporavao reli-
gijska uvjerenja drugih ljudi,
ali je osporavao praznovjerje
i neutemeljena vjerovanja.
Tokom odrastanja, nje-
gov otac nije htio nametati
svoju vjeru mladom Asimo-
vu, te je odrastao bez ~vrstih religijskih uticaja.
Mnogo godina je za sebe govorio da je ateista,
ali je i sam smatrao kako ga ta rije~ dobro ne opi-
suje, jer govori o onome u {to on ne vjeruje, a ne o
onome u {to vjeruje.
Kasnije je rije~ humanista smatrao dobrom
zamjenom. U svojoj autobiografiji je napisao: "Da
nisam ateista, vjerovao bih u boga koji bi spasavao
ljude procjenjuju}i njihov cjelokupni `ivot, a ne ri-
je~i. Mislim da bi bog vi{e volio iskrenog i prave-
dnog ateistu od televizijskog propovjednika ~ije su
rije~i 'bog, bog, bog', a djela la`na, la`na, la`na."
U svojoj zbirci {ala ~esto je navodio {ale o `i-
dovskom i hri{}anskom bogu, |avolu i raju, te o
drugim religijskim temama. Naime, smatrao je ka-
ko dobra {ala mo`e iskazati zna~ajniju i dublju mi-
sao od brojnih sati filozofskih rasprava.
[to se ti~e politi~kih uvjerenja, bio je ~lan De-
mokratske stranke i veliki protivnik Vijetnamskog
rata {ezdesetih godina 20. vijeka.
Smatrao je i da se homoseksualnost treba
smatrati moralnim pravom, ba{ kao i bilo koji pol-
ni odnos kojem svrha nije razmno`avanje.
 3. 6. 2009. tsjkfeb 5

Izlo`ba
u Austrijskoj Homerov put
kroz vijekove
nacionalnoj
biblioteci u
Be~u
Aktuelna izlo`ba pod nazivom "Fenomen

S
Homer: Na papirusu i u zapisima" u Muzeju pa-
pirusa Austrijske nacionalne biblioteke u Be~u,
na vi{e na~ina prikazuje dva poznata Homerova Pomo}u razli~itih medija
epa - Ilijadu i Odiseju.
Istorija ~ovje~anstva oduvijek je bila istorija rasvjetljavaju se razni na~ini
mitova, bajki, basni i religija. Veliki mislioci, pro- preno{enja Homerovih epova
roci i nau~nici uvijek su se bavili temom razli~i-
tih pojavnih oblika svijeta. Ono {to sami nisu vidjeli i ~emu nisu sve do danas
svjedo~ili dopunjavali su fantasti~nim pri~ama.
Tako su nastali svjetovi bogova, legende o junacima i re- Centralni izlo`beni objekat je odlomak jednog od najstarijih
ligije koje su oblikovale narode, kulture i dru{tvo i uticale smotuljaka Ilijade iz 3. vijeka p.n.e, na kojem se vidi tekst u njego-
na njihov dalji razvoj. Najva`nije pri~e stare su i preko ne- vom prvobitnom obliku prije nego {to su ga u~enjaci u biblioteci
"Aleksandrija" filolo{ki obradili. Tekst sadr`i stihove koji su kasnije
uklonjeni.
Odnos srednjeg vijeka prema
Tako|e, interesantan izlo`beni predmet, stihovi iz knjige 3. Odi-
Homeru bio je krajnje ambivalentan seje iz 2. st. n.e., na ivicama pokazuje mnogobrojne zapise nekog
u~enjaka koji odslikavaju intenzivnu stogodi{nju raspravu oko rije~i
koliko hiljada godina, a preno{ene su usmeno ili pismeno, s ge- u tekstovima.
neracije na generaciju. Najstariji prepisi epova su papirusi iz 3. vijeka p.n.e. iz Egipta.
U ranijim vremenima ovi izvori su bili tajni ili ~uvani Od davnina su postojale privredne veze izme|u ova dva kultur-
samo za vi{e dru{tvene slojeve, koji su uz prednost koju im na prostora.
je dalo to znanje u~vrstili svoje pozicije. Jedan od vrhunaca izlo`be je ljubavni roman "Egip}ani i Ama-
Veliki zna~aj prastarih tekstova i mudrosti dolazi do izra- zoni" iz 2. ili 3. vijeka n.e. na egipatskom jeziku, koji pokazuje mno-
`aja u istoriji njihovog preno{enja. Primanje znanja je central- gobrojne formalne i sadr`ajne paralele sa homerskim epovima. Na
na ljudska potreba, isto kao i dalje preno{enje iskustava na primjeru tog izlo`benog predmeta postavlja se pitanje da li je egipat-
dolaze}a pokoljenja, da bi na taj na~in postala "besmrtna". Ovaj ska literatura bila pod uticajem Homera ili su homerski epovi bili in-
oblik besmrtnosti postigao je najpoznatiji pjesnik anti~kog doba - spirisani egipatskom literaturom.
Homer, jer on `ivi dalje u svojim veli~anstvenim epovima. Pobjeda hri{}anstva je usporila popularnost Ilijade i Odiseje, ali
Izlo`ba u Muzeju papirusa je oma` ovoj fenomenalnoj uspje- oni nisu oti{li u zaborav. ^ini se da je u egipatskim samostanima i u
{noj pri~i, velikim tekstovima i njihovim piscima. Izlo`ba prati prva 5. i 6. st. n.e. prva knjiga Ilijade kao tekst za vje`banje jo{ u~ena na-
pisana svjedo~anstva gr~ke istorije na njenoj odiseji kroz vijekove. pamet. Najkasniji rukopisi na papirusu poti~u iz 6. vijeka n.e.
Pomo}u razli~itih medija, od najranijeg papirusa, rukopisa i sta- Odnos srednjeg vijeka prema Homeru bio je krajnje ambivalen-
rih zapisa do aktuelne literature, rasvjetljavaju se razni na~ini preno- tan. S jedne strane je prema ovom velikom pjesniku, koji je va`io za
{enja Homerovih epova sve do danas. Prikazane su dragocjenosti iz Najstariji prepisi pojam poete uop{te, izra`eno veliko divljenje, a sa druge - hri{}an-
zbirke papirusa, muzi~ke zbirke i arhiva slika Austrijske nacionalne iz 3. vijeka p.n.e. sko-moralne strane, smatran je izumiteljem paganskog svijeta bogo-
biblioteke, kao i anti~ke zbirke Prirodnja~kog muzeja u Be~u. FOTO NN va i falsifikatorom istorijske istine. (Compress)

Seks turizam za{titni ^etvrt

znak isto~ne Evrope

crvenih
fenjera
FOTO ARHIVA

za seks turizam postale su i mnoge zemlje isto~ne
Evrope. U ^e{koj su, prije ulaska u Evropsku
uniju, uz austrijsku ili njema~ku granicu nikli
Ma|arska gradovi striptiz klubova i bordela. Upu}eni su ih
je pravo nazivali najboljim u "isto~nom bloku". Prijatelji-
mjesto za ce no}i svakodnevno obilaze i poznata turisti~ka
one koji `e- mjesta u zlatnom Pragu, a uglavnom je rije~ o
le da dje- djevojkama iz siroma{nijih zemalja.
vojke iz Sli~na situacija je i u Ma|arskoj, koja se u
oglasa li~e me|uvremenu proslavila i vlastitom porno indus-
na prave trijom. Pravo je mjesto za one koji `ele da djevoj-
porno ke iz oglasa li~e na prave porno dive, a na svoje
dive, a na mogu do}i i ljubitelji seks kina, jo{ popularnih u
svoje mogu toj zemlji.
do}i i Ukrajina i Rusija postale su odredi{ta za tzv.
ljubitelji romanti~ne ture na kojima mu{karci ne tragaju
seks kina samo za seksom, nego i za suprugama, srodnim
du{ama, koje mogu odvesti ku}i. Ukrajinska Jalta
i jo{ neka odmarali{ta na Krimu zbog jeftinog se-
Ma|arski
ksa po~ela su privla~iti i brojne posjetioce iz su-
"bum" sjedne Turske.
Seks meka Baltika jeste letonska Riga, gdje
se mlade djevojke rado zabavljaju sa strancima, a
Pripremio: D. PAVLOVI] vali u erotskim ~arima. za sitnu naknadu ih mogu provesti poznatim
Jo{ ranih sedamdesetih bogati zapadnjaci sti- mjestima i klubovima. Ne{to skuplje je "vo|enje
Kada je u javnost procurila vijest da je fu- gli su u potrazi za jeftinom ljubavi u zemlje jugo- Seks meka ljubavi".
dbalska zvijezda Ronaldo na ulici u Brazilu unaj- is to ~ne Azi je. Ka ri bi i La tin ska Ame ri ka Baltika Informacije o djevojkama za jednu no} mo-
mio tri transvestita, potvrdilo se pravilo kako je proslavili su se kao seks destinacije za `ene, u je letonska gu se bez problema prikupiti u klubovima i strip-
"laka zabava" na nekim mjestima dostupnija ne- kojima }e pone{to za sebe prona}i i mu{karci, Riga tiz barovima, dok se slike i brojevi telefona mogu
go na drugima. Seks turizam zapravo je za{titni dok je Holandija i danas mnogima sinonim za le- prona}i ~ak i u katalozima dostupnim po gradu.
znak mnogih zemalja, u koje ljudi `eljni avanture galnu prostituciju. Legalizacijom prostitucije Letonija se svrstala uz
iz cijelog svijeta odlaze da bi daleko od ku}e u`i- Od pada `eljezne zavjese popularna mjesta Holandiju. Me|utim, za razliku od Rige, u ~uve-
noj amsterdamskoj ~etvrti crvenih fenjera gotovo
nemogu}e je naletjeti na lokalne djevojke.
Najjeftinije su Tajlan|anke i Vijetnamke, ko-
jima je zarada gotovo dvostruko ni`a nego Evro-
pljankama, ali enormna u odnosu na novac koji
bi mogle zaraditi ku}i. Osim {to su jeftine, dje-
vojke u azijskim zemljama ne bje`e od grupnjaka
ili seksa sa `enama. Ako uzmemo u obzir da u
industriji radi i mno{tvo mladi}a, te da nikome
nije stran ni seks s osobama istog pola, ne ~udi da
Tajland, Kambod`u, Filipine, Bali, Vijetnam i In-
doneziju smatraju najboljim mjestima seks turi-
zma.
Na drugoj strani svijeta, u Ju`noj Americi, tu
titulu je dugo godina nosio Brazil, ali sada su mu
uz bok stali Kostarika, Gvatemala i Honduras.
Prostitucija je slu`beno zabranjena, ali kao i u
Aziji, lijepe djevojke i mladi}i nude se u mnogo-
brojnim bordelima, salonima za masa`u, go-go
barovima i pla`ama. Prostitucija je tamo ~esto
porodi~ni posao, pa nije nemogu}e da brat ili
majka iznajme sestru ili k}erku na sat ili cijelu
no} i pozovu vas da se zabavljate u njihovoj ku}i
dok se oni bave svakodnevnim poslovima.
Ipak, poklonici takve zabave ne smiju zabo-
raviti da iza njihovog provoda i zadovoljenja nis-
kih stras ti ~es to sto je si ro ma{ tvo, pa tnja i
organizovani kriminal. Mnoge djevojke, ali i
mladi}i koji zara|uju na ulicama, zapravo su
`rtve trafikinga (trgovine robljem), a prostitucija
je jo{ jedan od vode}ih na~ina preno{enja smrto-
nosnih polnih bolesti.
6 tsjkfeb!3. 6. 2009.

"The Mardan Palace"

Rasko{ najskupljeg
evropskog hotela Hotel ima 560
soba i dva
kraljevska
No}enje u apartmanu ko{ta preko apartmana
FOTO NN
13.000 evra, a u hotel je utro{eno
2.500 tona zlata, 500.000 kristala i
23.000 kvadratnih metara najfinijeg
italijanskog mermera

Pripremio: Dragan SLADOJEVI] ovaj projekat ulo`io je oko milijardu i po evra, a luksuz je
vidljiv na svakom koraku i u svakom detalju.
urski hoteli svoju ionako bogatu po- Hotel ima 560 soba i dva kraljevska apartmana u ~ijem

T
nudu pove}ali su glamuroznim pro- su sklopu i privatni bazeni. No}enje u apartmanu ko{ta pre- Privatna pla`a
je ktom ras ko {nog "The Mar dan ko 13.000 evra, a u hotel je utro{eno 2.500 tona zlata, napravljena je
Palacea", na kojem bi im pozavidjeli 500.000 kristala i 23.000 kvadratnih metara najfinijeg itali- od 9.000 tona
i prebogati arapski {eici. Luksuzni janskog mermera. svilenkasto
hotel otvoren je u turskoj pokrajini Ogledala sa zlatom: Velnes centar ovog zda- -bijelog
Antalija i ve} je progla{en najve}im nja ima sobu punu snijega, dok kupatila na podu imaju ogle- pijeska,
i najskupljim u Evropi. dala obrubljena ~istim zlatom. dopremljenog
"The Mardan Palace" je namijenjen ljudima izrazi- Otvaranju hotela prisustvovali su [eron Stoun, Ri~ard iz Egipta
to dubokog d`epa. Ruski milijarder Telman Ismailov u Gir, Maraja Keri, Paris Hilton i brojni drugi poznati gosti, a

Paljenje drveta plamenom

Malim "zahvatima" uljep{ajte Pripremio: D. SLADOJEVI]

Osim mo~enjem, odnosno "bajcanjem", lijep i rus-

tikalan izgled drveta mo`e biti postignut i paljenjem
plamenom.
Ovaj postupak ne iziskuje mnogo iskustva, a ni ala-
ta. Dovoljna je benzinska ili plinska lemilica i tvrda ~et-
ka (od ~elika) za odstranjivanje gara. Paljenjem se
obra|uju uglavnom predmeti izra|eni od drveta ~etina-
ra: bor, smreka i jela.
Drvo koje `elite obra|ivati paljenjem ne mora se
brusiti, dovoljno je obraditi povr{inu.
Plamen se polako vodi du` vlakana sve dok tvrdi i

Ako je drvo jako nagorjelo,

komad treba obraditi tvr|om
~eli~nom ~etkom

meki godovi ne poprime ujedna~enu boju nagorjelog

drveta. Bilo bi dobro da prije obra|ivanja ve}eg komada
"trenirate" na otpadnoj da{~ici.
^etkanje u smjeru vlakana: Nakon
paljenja drvo obra|ujete ~etkom kada odstranite ugljeni-
sane ~estice, odnosno kada i{~etkate meke godove, tako
da tamni tvrdi godovi daju obra|ivanom komadu lijepu
reljefnu strukturu. Ako je drvo jako nagorjelo, odnosno,
ako je suvi{e tamne boje, komad treba obraditi tvr|om
~eli~nom ~etkom.
Ne zaboravite, drvo smijete ~etkati samo u smjeru
vlakana. ^etkanjem u popre~nom smjeru nastale bi ru-
`ne ogrebotine koje bi jako odudarale od prirodnog iz-
gle da drve ta. Di je lo vi na mje {ta ja ko ji do la ze u Plamen se polako vodi
neposredan dodir s odje}om ne smiju se ~etkati, pa se du` vlakana sve dok
stoga pale slabijim plamenom. tvrdi i meki godovi ne
Lagano nagorijevanje drveta mo`e se posti}i i po- prime ujedna~enu boju
ve}anjem razmaka izme|u plamena i radne povr{ine na nagorjelog drveta
20 do 30 centimetara. U tom slu~aju ugljenisa}e se sa-

"The Mardan
Palace" je
namijenjen
ljudima
dubokog d`epa
pio se {ampanjac "Mouton Rothschild", ~ija boca ko{ta
preko 250 KM.
Zvijezda ve~eri bila je Maraja Keri, koja je, navo-
dno, samo za ovaj nastup dobila milion dolara. Svi gosti
su u Antaliju dopremljeni privatnim avionom, a za svoje
pojavljivanje su dobili i pozama{ne iznose.
^a{a {ampanjca u ovom carstvu luksuza i hedoni-
zma ko{ta oko 50 KM, toaleti se kontroli{u daljinskim
upravlja~em, a gosti biraju posteljinu i jastuke u zavi-
snosti od `eljene tvrdo}e punjenja iz "menija jastuka"
koji se nalazi pored svakog kreveta. Privatna pla`a na-
pravljena je od 9.000 tona svilenkastobijelog pijeska do-
namje{taj
mo mekani godovi, dok }e tvr|i zadr`ati svjetliju
boju.
Drvo prema`ite lakom: Kada se
pale ve}e povr{ine, poput postolja kuhinjskog sto-
la, plamen mo`e biti ja~i nego onda kada se obra-
|uje detalj namje{taja. Da biste postigli ujedna~enu
boju, komad palite nakon sastavljanja.
Nakon ~etkanja drvo mo`ete premazati be-
zbojnim lakom.
Paliti se mo`e i ve} postavljena drvena zidna
obloga. Pri tome treba paziti da se ne o{tete susjedni
zidovi, odnostno tapete ili za{titni premazi.
Paljenje jelovine, budu}i da je najmek{e ~etinar-
sko drvo, vrlo je jednostavno jer ju je lako ~etkati.
Paliti se mogu i one vrste drveta ~ija je struktura u
nepaljenom stanju jedva vidljiva.
premljenog iz Egipta.
Impresivan bazen: Ogroman bazen pros-
tire se na povr{ini od preko dva hektara, a s jedne na dru-
gu stranu gosti se mogu prevesti u gondoli, za {ta je
potrebno pola sata. U sredini bazena nalazi se podmorski
akvarijum sa 2.400 riba, uklju~uju}i i morske pse, pa se
doslovno mo`e plivati me|u ribama s druge strane stakla.
U hotelu se nalazi 11 restorana koji predstavljaju
razli~ite svjetske kuhinje. Italijanski restoran, smje{ten
pored vode, opremljen je porcelanskim posu|em s po-
tpisom presti`nog Hermesa. Samo je to fino posu|e vri-
jedno preko milion i po evra.
Paljenjem
ukrasite bilo
koji komad
drvenog
namje{taja
FOTO NN
Opremanje spava}ih soba
Novi trendovi
pove}avaju
funkcionalnost
Pripremio: Dragan SLADOJEVI]
Ako ste do sada o spava}oj sobi
razmi{ljali isklju~ivo kao o prostoru za
spavanje i odlaganje garderobe, sada
}ete morati promijeniti stavove. Najno-
viji trendovi pro{iruju njenu ulogu, da-
ju}i joj pojedine elemente i funkcije
dnevnog boravka.
Spava}a soba do`ivjela je tran-
sformaciju, prostorno i funkcionalno se
pove}ala, te pru`a dodatni komfor. Pre-
ma najnovijim trendovima, spava}a
zona sadr`i ba{ sve - prostranu garde-
robu, udoban krevet, klub-stoli} s fote-
lji ca ma, ve li ki TV pri je mnik,
biblioteku ili elemente za odlaganje
omiljenih predmeta, te vezu s prostra-
nim kupatilom.
Kre vet kao cen tral ni
dio: Centralni i najva`niji element
spava}e sobe je krevet. Uz udobnost,
koja je obavezan element, estetski kri-
terijuni nimalo ne zaostaju za ovim
zahtjevom. Moderni kreveti se isti~u
svojim nagla{enim uzglavljem kroz di-
menziju, na~in obrade, materijal ili
oblik. [ta god od ovih parametara oda-
berete kao dominantno, ne}ete pogrije-
{iti ako `elite biti u trendu.
Okrugli kreveti i dalje su u modi,
posebno su prakti~ni za one koji `ele
glavu orijentisati prema sjevernoj stra-
ni, a zbog orijentacije i organizacije
prostora spava}e sobe to nisu u mogu-
}nosti u~initi.
Veliki ormari ili prostrana gardero-
ba nisu samo trendovski zahtjevi ve} i
potreba svakog doma}instva. Sama di-
menzija i mogu}nost organizovanja ve-
like otvorene garderobe, koja postaje
3. 6. 2009. tsjkfeb 7
Utisak prostora
upotpunjuju
nagla{ena
rasvjetna tijela
FOTO NN
sastavni dio spava}e sobe, stvar je ra-
spolo`ivog prostora, a ne samo tren-
dovskih `elja. Ako imate mogu}nosti,
osigurajte prostor za ovaj va`an dio
spava}eg trakta u kojem garderoba os-
taje otvorena u prostoru.
Ukoliko su va{i prostorni kapaci-
teti nedovoljni za egzibiciju ove vrste,
obezbijedite veliki ugradbeni ormar s
kliznim vratima oblo`enim ogledali-
ma, tkaninama i ko`om. Ormar vi{e ne
slu`i samo kao prostor za odlaganje ro-
be, ve} je i nagla{en ukras prostora.
Spava}a soba Oba ve zne po li ce za
do`ivjela je knji ge: Komoda je sastavni dio
transformaciju, spava}e sobe i stilski je integrisana s
prostorno i ostatkom namje{taja, ali dizajnerski
funkcionalno vrlo istaknuta. Pozicija u prostoru joj je
se pove}ala, nenametljiva i ne remeti komunikacij-
te pru`a ske tokove. Izra|uje se u razli~itim
dodatni komfor materijalima, a trendovski se posebno
isti~u one od stakla i ogledala.
Police za odlaganje knjiga postaju
sastavni dio spava}e sobe. One mogu
slu`iti isklju~ivo kao biblioteka. Ovaj
elemenat namje{taja pro{iruje funkciju
spava}e sobe na radnu, odnosno onu za
odmor i razonodu. Uz ovakav eleme-
nat je obavezan smje{taj klub-stoli}a sa
sofom ili bar jednom foteljicom, koja
stilski mo`e odskakati od cijele prosto-
rije.
Obavezan elemenat opreme tren-
dovske spava}e sobe postaje i TV pri-
jemnik. Nalazi sa na poziciji prikladnoj
Centralni
za gledanje iz kreveta te foteljica ili so-
i najva`niji
fe. Nagla{enih je dimenzija i isti~e no-
elemenat
vu ulogu spava}e sobe, nametnutu
spava}e sobe
najnovijim trendovima. Utisak ovog
je krevet
prostora upotpunjuju nagla{ena rasvje-
tna tijela.
8 tsjkfeb!3. 6. 2009.
Dugo }ete
mo}i
u`ivati
u lijepoj,
zelenoj
povr{ini
FOTO ARHIVA
Dihondra umjesto
obi~nog travnjaka
Pripremila: Danka VUJI^I]
Umjesto uobi~ajenih travnih smjesa
za ozelenjavanje povr{ina sve vi{e se
koristi dihondra. Neki kroz {alu znaju
re}i kako je dihondra "travnjak za lje-
nivce", jer, kad razraste, zahtijeva ma-
nje nje ge u odno su na uobi ~a je ni
travnjak.
Dihondra (lat. dichondra repens), po-
znata kao i bubre`asta trava, niska je
puzaju}a trajnica sitnih listova, srcoli-
kog oblika, koja se vrlo brzo razraste i
stvori zeleni tepih. Otporna je na ga`e-
nje i jednostavna za odr`avanje. Nije
zahtjevna u pogledu zemlji{ta iako }e
najbolje uspijevati na humusom boga-
tom tlu.
Dobro raste i gdje nije direktno izlo-
`ena suncu, gdje ve}ina trava ne uspije-
va, ali i na jakom suncu. Ljeti dobro
podnosi su{u, a osjetljiva je na niske
temperature, pa je to ~ini i vi{e nego po-
godnom zamjenom.
Kako je optimalno vrijeme za sjetvu
dihondre od aprila do oktobra, zasijati je
mo`ete ve} sada, kako biste ve} sljede-
}eg prolje}a u`ivali u prekrasnom zele-
nom sagu u svom vrtu.
Pri pre ma tla: Povr{inu tla
o~istiti od kamenja, te po potrebi, neko-
liko mjeseci prije sjetve, primijenite
herbicid kako korovi ne bi zagu{ili no-
vonarasle bilj~ice. Povr{inu valja obra-
diti do dubine od najmanje 15 do 20
centimetara, a tlo po obradi dobro usi-
tniti kako bi se izbjeglo zadr`avanje vo-
de po po vr{i ni. Ze mlju pri hra ni te
kompleksnim mineralnim gnojivima.
Sjeme dihondre znatno je skuplje u
odnosu na sjeme ostalih trava, pa je nje-
gova pravilna raspodjela po povr{ini od
izuzetne va`nosti. Uglavnom se prodaje
kao pilirano (oblo`eno inertnim materi-
jalom da bi se dobio njegov okrugli
oblik i ve}a masa), pa je sjetva relativno
jednostavna. Ono koje nije pilirano po-
trebno je pomije{ati s pijeskom kako bi
se dobio njegov ve}i volumen, a time i
jednoli~nija sjetva. Za zasijavanje je-
dnog kvadratnog metra potrebno je 12
do 15 grama piliranog sjemena.
Obavezno uklanjanje korova: Nakon
sjetve, sjeme grabljama lagano ukopajte
u tlo, a povr{inu dobro utabajte kako
biste sprije~ili ptice i mrave u njegovom
odno{enju. Zasijanu povr{inu dobro je
prekriti slojem treseta koji }e zadr`avati
vlagu koja je prijeko potrebna u fazi ni-
canja. Nakon sjetve povr{inu treba sva-
kodnevno i po nekoliko puta zalivati
finim mlazom kako bi uvijek bila vla-
`na. Vrlo je velika sli~nost sa postup-
kom sjetve uobi~ajenih travnjaka. Dok
se biljke ne razrastu, potrebno je redo-
Sjeme
dihondre Op ti mal no vri je me
znatno je
za sje tvu di hon dre je od
skuplje u
aprila do oktobra
odnosu na
sjeme ostalih
trava, pa je vno uklanjati korove koji bi u prvo vri-
njegova jeme mogli "zagu{iti" mladu dihondru.
pravilna Plijevljenje je naro~ito potrebno na po-
raspodjela vr{inama koje prethodno nisu bile treti-
po povr{ini rane herbicidima.
od izuzetne Odr`avanje: Nakon {to se je-
va`nosti dnom razraste, dugo }ete godina mo}i
u`ivati u lijepoj, zelenoj povr{ini. Ono
{to takvu povr{inu ~ini lakom za odr`a-
vanje jeste izostanak ko{nje, uobi~ajene
za ostale travnjake. Povr{inu treba tek
povremeno pokositi kako bi se podsta-
knuo ja~i rast bo~nih vrije`a.
Ne{to ~e{}e je potrebno kositi na za-
sjenjenijim povr{inama, gdje se uslijed
nedostatka svjetlosti biljke brzo izdu`e.
Kod ko{nje se ne smije ukloniti vi{e od
tre}ine visine biljke, a sav otkos treba
ukloniti s povr{ine. Svake godine ove
biljke trebalo bi prihranjivati azotnim
Ova biljka gnojivima u koli~inama kao za obi~ne
je otporna travnjake. Prihrana se obavlja rano uju-
na ga`enje i tro ili kasno poslijepodne, nikako za
jednostavna vrijeme jakih vru}ina.
za odr`avanje Zalivanje dihondre zavisi od tipa tla
na kojem je posijana, te od koli~ine
svjetlosti kojoj je povr{ina izlo`ena.
Ljeti je potrebno svakodnevno zalivati
velikim koli~inama vode, koja treba
prodrijeti u zemlju barem do dubine od
pet centimetara.
Plod koji
ko`u
Recepti
_bk! qsp!ujw! qp!wsb!~b!okb;! _bk! qsj!.
qsf!nb!uj! ob!wf!•f-! ub!lp! |up! 61! hsb!nb! ptv!.
|f!oph! csft!lwj!oph! mj|!~b! qsf!mj!kf!uf! tb! qfu
ef!dj!mj!ub!sb! wsf!mf! wp!ef/! Esaj!uf! qp!lmp!qmkf!op
epl!tf!of!pimb!ej-!qsp!dj!kf!ej!uf!j!qsf!lp!op!~j
pt!ub!wj!uf! v! gsj!aj!ef!sv/! _bk! vkv!usp! {b!hsjk!uf! j
v{j!nbk!uf!ob!qsb!{bo!af!mv!ebd!vkv!usv-!qb!{b!.
ujn!jt!uv!lp!mj!•j!ov!twb!lb!ewb!tb!ub/
_bk!{b!kb!•b!okf!kf!usf-!af!mv!db!j!qmv!~b; Plp
41!hsb!nb!csft!lwj!oph!dwj!kf!ub!qsf!mj!kuf!t!qp!.
mb!mj!usb!lmkv!•b!mf!wp!ef!jmj!nmj!kf!lb/!Lb!eb!pe!.
tup!kj! qfu! ep! ef!tfu! nj!ov!ub-! qsp!dj!kf!ej!uf! j
qjk!uf!usj!qv!ub!ob!ebo!qp!kf!eov!|p!mkv/
Ej!vsf!ujl; Plp!41!hsb!nb!csft!lwj!oph!mj|!~b
j!41!hsb!nb!dwj!kf!ub!qsf!mj!kuf!t!mj!uspn!lmkv!•b!mf
wp!ef!j!pt!ub!wj!uf!eb!tup!kj!qf!uob!ft!ubl!nj!ov!.
ub/!Qsp!dj!kf!ej!uf!j!qj!kuf!vnkft!up!wp!ef/
[b!okf!hv!mj!db;!\njo!lv!j!of!•jt!up!~v!t!mj!db
usf!cb! tlj!ov!uj! cb!ef!np!wjn! vmkfn-! b! {b!ujn
tub!wj!uj! nbt!lv! pe! twkf!aji-! {sf!mji! csf!tlwj/
Ob!l po! 31! nj!o v!u b! nbt!l v! tlj!o v!u j! j! mj!d f
pqsb!uj! v! nmb!lpn! •b!kv! pe! csft!lwj!oph! dwj!.
kf!ub/! Qp!tmj!kf! of!lp!mj!lp! pwb!lwji! #usf!unb!ob#
lp!ab!qpt!ub!kf!•jt!ub!j!hmbu!lb/
Danka VUJI^I]
reskve su idealno
B
osvje`enje u vre-
lim ljetnjim dani-
ma, jer su so~ne,
aromati~ne, uku-
sne, niskokalori-
~ne i bo ga te
vodom.
Kinezi su ih gajili jo{ prije 4.000
godina. Smatrali su ih simbolom bes-
mrtnosti i dugog `ivota. Gr~ka i Persija
su po~ele sa gajenjem ove biljke 300 go-
dina prije nove ere, dok su je Rimljani
ra{irili Evropom. Smatraju}i da poti~e iz
Persije, dali su joj ime prunus persica,
{to u prevodu zna~i persijska {ljiva.
Ovo ukusno vo}e dugo mo`e da se
jede u svje`em stanju, jer sazrijeva od
prolje}a do kraja ljeta. Medicinsku upo-
trebnu vrijednost breskve imaju plod,
cvje to vi, lis to vi, ko ra i sje men ke.
Ukr{tanjem i odabiranjem se postiglo da
danas imamo mnogo raznih sorti. Kod
nekih se ko{pica lako odvaja, a kod dru-
gih ne, dok kod nektarina kora nema
dla~ica.
Plodovi slu`e kao hrana, preventiva
i lijek. Upotrebljavaju se svje`i i prera-
|eni u kompot, sok, marmeladu, vo}nu
salatu, sladoled, su{ene i kandirane proi-
zvode i koktele.
Sadr`e mnoge minerale, a najzna-
~ajniji je kalijum, potom fosfor, magne-
zijum, sumpor, a tu su i manje koli~ine
natrijuma, joda, mangana, `eljeza, kalci-
juma i drugi. Sadr`i vitamin C, B1, B2,
nikotinsku kiselinu, pantotensku kiselinu
i beta-karoten, od kojeg u tijelu hemij-
skom reakcijom nastaje vitamin A.
Lje ko vi to dje lo va nje:
Breskva ne djeluje samo osvje`avaju}e
na organizam, ve} i ljekovito. Listovi i
kora imaju umiruju}e i diureti~ko djelo-
vanje. Mje{avina suvog li{}a olak{ava Sazrijeva
simptome kod iritacije `eluca i gastritisa, od prolje}a
do kraja
a upotrebljava se kod iska{ljavanja i hro- ljeta
ni~nog gastritisa. FOTO
Kora olak{ava tegobe kod upale ARHIVA
mokra}nog mjehura, djeluje kao blagi
laksativ, sredstvo za izazivanje ka{lja, te
 3. 6. 2009. tsjkfeb 9

Surfinija
Breskva

Breskve
povoljno
djeluju na
funkcionisanje
odbrambenog
sistema,
rad {titne
`lijezde
i za{titu srca,
te poma`u
kod depresije,
Surfinija voli sunce,
premora ali i dosta vode
FOTO ARHIVA
i nervoze

balkonska ljepotica
Danka VUJI^I]

podmla|uje Surfinija (lat. surfinia) je cvijet koji je

navodno olak{ava bolove u prsima. Lis-
tovi se sakupljaju u junu i julu. Sjemenke
breskve sadr`e amigdalin, za koji se
smatra da ima mo} lije~enja karcinoma.
Sirup ili ~aj od cvijeta djeluje kao purga-
tiv, odnosno sredstvo za ~i{}enje.
Plod ima diuretski efekat, sni`ava
krvni pritisak, pro~i{}ava organizam,
Medicinsku
upotrebnu
vrijednost
breskve imaju
plod, cvjetovi,
listovi, kora
i sjemenke
Plodovi breskve
su so~ni,
aromati~ni,
ukusni,
niskokalori~ni i
bogati vodom
podsti~e i olak{ava varenje. Sadr`i antio-
ksidanse, kojima pripadaju beta-karoten,
vitamini C i selen, koji poma`u u one-
sposobljavanju slobodnih radikala. Slo-
bodni radikali mogu o{tetiti }elijsku
strukturu, {to vodi do hroni~nih i mali-
gnih oboljenja i ubrzavanja procesa sta-
renja.
[titi srce: Tako|e, breskve po-
voljno djeluju na funkcionisanje od-
brambenog sistema, rad {titne `lijezde i
za{titu srca. Poma`u kod depresije, pre-
mora i nervoze, te redukuju koli~inu {te-
tnih jedinjenja koja izazivaju nastanak
reumatskih oboljenja.
Sok od breskve preporu~uje se oni-
ma sa sr~anom aritmijom, smanjenim lu-
~enjem `elu~ane kiseline, osjetljivim
nervnim sistemom, kao i za ~i{}enje or-
ganizma. Breskve i njihov sok ne prepo-
ru~uju se dijabeti~arima i alergi~nim
osobama.
U vrelim ljetnjim danima breskva
poma`e da se rashladite i osvje`ite. Zbog
svog prijatnog ukusa i ljekovitosti zaslu-
`ije da se na|e u svakoj ljetnoj vo}noj
salati. Breskva je jedna od najomiljenijh
vo}ki u svijetu kozmetike. Sadr`i veliku
koli~inu AHA kiselina koje uklanjaju
mrtvi sloj ko`e, blago je zate`u i daju joj
bar{unast izgled.
stvoren u Japanu 1992. godine i od tada
se vrlo brzo pro{irio na sve krajeve svi-
jeta, pa tako i kod nas.
Oplemenjivanjem je dobijeno mnogo
razli~itih oblika i boja cvjetova, za bal-
kone i vise}e posude, koji mogu narasti
izme|u 20 i 70 centimetara. Me|u bal-
konskim biljkama ljepoticama, surfini-
ja je neizbje`na, jer svojom crvenom,
ru`i~astom, ljubi~astom ili bijelom bo-
jom uljep{ava najizlo`eniji dio va{ega
doma. Odgovara joj sun~ana ili polu-
sjenovita pozicija, vla`na zemlja i redo-
vno prihranjivanje.
Sadnja i prehrana: Sadnja
surfinije najva`niji je trenutak u `ivotu
ove biljke. Ona se sadi od januara do
marta pri temperaturi od 22 stepena
Celzijusova i to u zemlju oboga}enu
gnojivom s elementima `eljeza. Pri to-
me nikako nemojte koristiti vrtnu ili
{umsku zemlju. Zemlju za sadnju surfi-
nije mo`ete nabaviti u svim trgovinama
koje se bave prodajom cvije}a. Prehra-
na je za ovu biljku, a posebno onu koja
ima svjetlije cvjetove, od `ivotne va-
`nosti. Lo{a prehrana najbolje }e se
primijetiti na blijedim ili po`utjelim lis-
tovima. Stru~njaci savjetuju da tada
svojoj surfiniji treba da ponudite dohra-
nu s ve}im postotkom fosfora i manje
azota. Suvi cvjetovi i listovi sa biljke ne
smiju se odstranjivati, jer ako otkinete
bilo koji zeleni dio, na otkinutom mjes-
tu nastaje rana u koju lako dospijevaju
bakterije i ostali uzro~nici bolesti.
Uzgoj: Surfinija voli sunce, ali i
dosta vode, {to mo`e stvoriti problem
onima koji ne `ele biljku oko koje se
treba vi{e truditi. Sadnjom na sun~ano
mjesto zahtjeva redovno zalivanje go-
tovo svakog dana tokom ljeta. Prilikom
zalivanja vodite ra~una da ne pokvasite
listove. Voda za zalivanje mo`e biti iz
vodovoda, ali je mnogo bolje ako je
odstajala. Iako surfinija voli vlagu, nje-
no korijenje u prevelikoj koli~ini vode
mo`e istrunuti. Zato bi najbolje bilo
polijevati biljku ujutro ili nave~e kad
Me|u vru}ine nisu prevelike, da ne biste pos-
balkonskim tigli suprotan u~inak - skuvanu biljku.
biljkama Me|utim, ni{ta manje nije opasna situ-
ljepoticama,
acija ako biljka ostane bez vlage, jer ju
surfinija je je onda te{ko vratiti u normalno stanje.
neizbje`na,
U jesen, kada polako zahladi i do|u
jer svojom mrazovi, biljku izvadite iz posuda i ba-
crvenom,
cite jer je jednogodi{nja i nemogu}e je
ru`i~astom, odr`ati u uslovima doma}e proizvo-
ljubi~astom ili
dnje. Preporu~uje se da ponovo u pro-
bijelom bojom lje}e na tr`nici kod va{eg prodavca
uljep{ava
prona|ete nove sadnice.
najizlo`eniji dio Naj~e{}e bolesti: Surfinija
va{ega doma je mnogo manje podlo`na bolestima
nego, na primjer, pelargonija. Bakteri-
oza je jedna od bolesti koje je prate, a
uzrokuje je zaraza iz zemlje. Surfiniju
mogu napasti i kovrd`avost lista, r|a i
druge bolesti. Stru~njaci hortikulture
preporu~uju prskanje svake tri do ~etiri
sedmice i to fungicidom protiv plijesni,
insekticidom protiv u{iju i akaricidom
protiv pau~njaka. Za to je pogodan i
ostatak mje{avine za prskanje vinogra-
da. Surfinije su, ako se pridr`avate pra-
vi la za od goj, vrlo za hval ne i
dekorativne biljke.
Odgovara joj sun~ana ili
polusjenovita pozicija,
vla`na zemlja i redovno
prihranjivanje
10 tsjkfeb!3. 6. 2009.

Umjetnost
Jelin~i}u opet smije{no
Tomislav Jelin~i} opet
je nedavno prasnuo u
smijeh, ~itaju}i u "Vi-
jestima" o nevremenu u
Hrvatskoj. Govore}i o
vremenskim nepogoda-
Tijelo
ma koje su zahvatile
Hrvatsku, mladi novi-
nar je te{kom mukom
obuzdao smijeh. Zani-
mljiv klip pogledajte na Za razliku od
www.tpotral.hr. pod tetova`a koje
nazivom "Tomislav Je- su trajne,
lin~i} opet prasnuo u bodypainting
smijeh vode}i 'Vijesti'". je privremeno
oslikavanje
ljudske ko`e i
Lopta traje od
nekoliko sati
Ovaj klip jeste kratak,
do nekoliko
ali zaista je vrijedan po-
sedmica
mena. Pogledajte {ta
momak uradi s velikom
loptom. Zaista za ne po-
vjerovati. Vama bi pre-
poru~ili da isto ipak ne
probavate kod ku}e jer
je pitanje kako }e se za-
vr{iti. Klip pod nazivom
"Moja lopta i ja" pogle-
dajte na www.smijesni-
klipovi.net.

Spu{tanje bagera
Ba ge ris ti ma za is ta
treba odati svako pri-
znanje jer svojim umi-
je}em rukovanja ovim
ma{inama mogu osta-
viti svakog bez daha.
Po gle daj te ovaj klip
pod nazivom "Spu{ta-
nje bagera s kamiona"
na www.lu di hu -
mor.com. i vjerovatno
}ete se odu{eviti.
Na dana{nji dan Umro Jovan
Jovanovi} Zmaj
Umro Jovan Jovano-
vi} Zmaj je je-

TUSV_OK/ PCOPWJ. 41/!TMPWP WSTUB LSBMK OBPQBLP-

Johan [traus dan od najve}ih
liri~ara srpskog
LPKJ!TF MBD-
QPTWFUJP QSFQPSP.
SPNBO
MBKP\B BMVNJOJ. NJOFSBMB TFHFTUF OBJ[WSBU Johan [traus, ~uveni austrijski kompo- romantizma.
KFEOPK EJMBD [JMBIJKB KTLJ
TJMJLBU
KF[FSP!OB
BOEJNB
OB
TJDJMJKJ
)ISWBU
.!UVST/* zitor, dirigent i violinista, umro je na da- Umro je na da-
HSBOJ )NO/*
na{ nji dan 1899. go di ne. Sin Jo ha na na{nji dan 1904.
TUJEBO
[tra usa (sta ri jeg), bio je pro slav lje ni godine. Po zani-
"kralj valcera" i jedan od glavnih pred- manju je bio lje-
stavnika klasi~ne be~ke operete. kar, a to kom
WSTUB Debitovao je 1844. sa svojim orkes- cijelog svog `ivota bavio se izdavanjem i
VLSBTOF
CJMKLF trom u be~kom predgra|u Hajtcingu. Od ure|ivanjem knji`evnih, politi~kih i dje-
1847. prire|ivao je koncertne turneje po lepom plavom Dunavu", "Pri~e iz Be~ke
KFE.
{ume", "Be~ka krv", "Jutarnje novine", ~jih ~asopisa. Najzna~ajnije Zmajeve
OBLPTU- evropskim zemljama, a 1872. i po SAD.
KFEOPMJ.
Komponovao je 168 valcera, 117 polki i "Prolje}ni zvuci", "Carski valcer", "Pici- zbirke pesama su "\uli}i" i "\uli}i uve-
LPTU
)GSBO/* niz ~etvorki, mar{eva, mazurki, galopa i kato-polka", "Tri~-tra~ polka". oci", prvi o sre}nom porodi~nom `ivotu,
DFSFLBUJ 16 opereta. Klasi~nu be~ku operetu [traus je mu- a drugi o bolu za najmilijima. Pored lir-
TF-
LMJCFSJUJ Kla si ~ni be ~ki val cer umje tni ~ki je zi~ki obogatio i doveo do vrhunca djeli- skih pjesama pisao je i satiri~ne i politi-
TF
usavr{io i podigao ga na nivo koncertne ma "[i{mi{" i "Baron-ciganin", koja su ~ke pjesme, a prvi je pisac u srpskoj
UFMFHSBG/
orkestarske muzike. Svojom raspjeva- dala putokaz daljem razvoju dva tipa knji`evnosti koji je pisao poeziju za dje-
LSBUJDB
QSLPT [B!LPUPS nom i prijem~ivom melodikom njegovi operete. Veliku su popularnost stekle i cu. Sremska Kamenica je nekada nosila
WFESP-
LBOUB su valceri osvojili svijet i ostali popular- operete "Jedna no} u Veneciji" i "Be~ka ime Zmajeva Kamenica, u ~ast Jovana
DSOJ-
LBSMPWBD TKFWFS ni vi{e od jednog vijeka, a naro~ito "Na krv". Jovanovi}a Zmaja.
TKBKOJ- EWP_MBOJ PTKF^BOK/
TNPMBTUJ NBUFNB. QPUQVOPH
VHMKFO UJ_LJ [BEPWP.

Provjerite svoje znanje

J[SB[J MKTUWB
QKFTOJ.
_FOKF!
BSBO]F. SVC
PTUSWMKF
MPWBD
V!NBSM\/
PUPDJNB
CSCMKB. Koja je funkcija proteina u organizmu [ta izu~ava horologija
SJKB-
CFTNJT.
MJDB Pro te ini u za vi snos ti od Horologija je nauka o
)JUBM/* svoje gra|e provode ~itav niz savremenom raspros-
OBSPEOP
FWFOUV.
BMOP razli~itih aktivnosti unutar tranjenju `ivih bi}a na
A/!JNF
)JTUBOB*
KFEBO organizma. Prvi i osnovni za- Zemlji, gdje je osnovni
)JUBM/*
datak proteina je njihova ne- obje kat is tra`iva nja
TUVQJUJ!V
_JMFBOTLJ VOVUSB. ophodnost u procesu rasta i are al, ma nje ili vi {e
GVECBMFS-
NBSJP
\OKPTU
JEBIP
razvoja. Za bilo koji dio na- ograni~en prostor u ko-
{eg tijela koji prolazi kroz jem se nalaze odre|ene
_VWFOP
UJSPMTLP
proces rasta ili regeneracije vrste biljaka i `ivotinja.
WJOP proteini su neophodni u sva- Horologija se izdvojila
kodnevici. U zavisnosti od iz biogeografije, tj. ~ini jednu njenu disciplinu i nalazi se na
JTUP_OKB.
_LB!CPSJ.
2/!TMPWP
BCFDFEF
pola i godina unos proteina treba korigovati. Proteini u~estvu- me|i izme|u biologije i geografije. Areal je dio teritorije ili
MB_LB!
WKF\UJOB
J!B[CVLF ju prakti~no u svim procesima u jednom organizmu. Proteini akvatorije u kojoj odre|ena populacija/vrsta vr{i `ivotne pro-
su biomolekuli s najraznovrsnijim funkcijama: strukturna, cese. Oblik i veli~ina areala su rezultat kako interakcije eko-
SKF\FOKB!J[!QSP\MPH!CSPKB-!WPEPSBWOP;!OJPCJK-N-! skladi{na, transportna, kataliti~ka (enzimi), kontraktilna (mi- lo {kih fa kto ra s po pu la ci jom/vrstom, ta ko i nje nom
FOUJNFOB-!JUBMJKBO-![FMFOJLB-!WSJ-!JOB-!B[J-!FTJOP-!FU-!JQ\- ozin), odbrambena (antitijela), signalna (insulin), modulaci- filogenetskom istorijom. Po obliku areal mo`e biti kompa-
OOF-!VOBC-!PUQJUJ-!TOJNBUFMK-!UPLBSFOKF/ ona i egzoti~na. ktan, disjunktan i trakast.
 3. 6. 2009. tsjkfeb 11

bodypaintinga jedan od najstarijih umjetni~kih do`ivljaja

kao slikarsko platno Bla`enka LEJI] Ipak, ako ko`a pokazuje bilo kakve znakove
alergije, mora se odmah prekinuti s nano{enjem.
odypainting ili oslikavanje tijela smatra sa Tako|e, ne smije se primjenjivati i koristiti na

B
jednim od najstarijih umjetni~kih do`ivlja-
ja, nastao ve} u prvim ljudskim civilizaci-
jama za religijske i ritualne svrhe.
Za razliku od tetova`a i sli~nih oblika
tjelesne umjetnosti, bodypainting je pri-
vremeno oslikavanje ljudskog tijela, odno-
sno ljud ske ko `e i tra je od ne ko li ko sa ti do
nekoliko sedmica, kao kod takozvanih henna teto-
va`a, koje se rade od kane - boje za farbanje kose.
Iako postoji i izraz face painting za oslikavanje
lica, uvijek se u globalu koristi fraza bodypainting.
Moderno oslikavanje lica i tijela vr{i se po naj-
novijim tehnikama, s neotrovnim bojama koje ne
izazivaju alergije i mogu se lako isprati.
Naj~e{}e se nanose rukama, kistom i priro-
dnom mor skom spu `vom ili al ter na ti vno
vazdu{nim kistom.
Nasuprot teoriji prikazanoj u filmu o D`ejmsu
Bondu "Goldfinger", osoba kojoj je tijelo u potpu-
nosti prekriveno bojom ne}e se ugu{iti, iako predu-
go "no{enje" boje mo`e izazvati te{ko}e u disanju i
dovesti do toplotnog udara. Teku}a guma se, tako-
|e, mo`e koristiti kao boja, ali treba izbje}i bolna
uklanjanja, nastala usljed sljepljivanja dlaka.
[to se ti~e pomenutih henna tetova`a, njihova
prirodno sme|a boja je sigurna za kori{tenje, dok
sinteti~ki crna mo`e izazvati ko`nu reakciju u obli-
ku alergije i zahtijeva testiranje prije nano{enja.
Jagua je tamna indigo biljka na bazi boje koja
se slobodno mo`e koristiti na ko`i i u tu svrhu se i
koristi u svim zemljama Evrope.
otvorenim ranama ili u blizini o~iju.
Nije preporu~ljivo ni kori{tenje boja ili proi-
zvoda koji nisu predvi|eni da se koriste na tijelu,
tako da proizvo|a~i {iroko dostupne profesi-
onalne boje za lice i tijelo uklju~uju "Kryolan",
"Mehron", "Snazaroo", "Wolfe Face Art &
FX", "Ben Nye and Fardel" kozmetiku za ti-
jelo.
Nagli procvat oslikavanja lica i tijela u
zapadnja~kom dru{tvu javlja se oko 1960.
godine i nastaje zbog liberalnosti i sve ~e{-
}eg pojavljivanja nudizma.
^ak i danas postoji debata o legiti-
mnosti bodypaintinga kao umjetni~ke for-
me, a po~etak nas vodi u ^ikago 1933.
godine na svjetski sajam, kada su predstavni-
ci "Max Factora" i njihov model bili uhap{eni
zbog uznemiravanja javnosti oslikavanjem tije-
la svog modela.
Bodypainting ne predstavlja uvijek oslikava-
nje cijelog i nagog tijela, ve} i malih dijelova tijela.
Alternativni art pokret se javio pedesetih i {ezdese-
tih godina pro{log vijeka, a obuhvata prekrivanje
modela bojom, koji se nakon toga omota papirom
ili platnom ili se valja po njima.
Efekat proizveden ba{ ovom tehnikom je slika
tijela preba~ena na neki od medija, {to posebno
odra`ava obline tijela, posebno `enskih modela.
Ova tehnika nije bila monotona jer se razli~ita
boja nanosila na razli~ite dijelove tijela kako bi
proizvela razli~ite efekte.

Toni
Kurtis
Pi{e: Dragana ZEC,
astrolog

Ovan Bik Blizanci Rak

Eb!ob|!okj!ebo!wbn!kf
wj!|f!v!{ob!lv!qsj!kb!ufmk!tlji
lpo!u b!l b!u b!of!h p!p{cj!.
mkoph!sb!eb/![b!tj!uj!mj!tuf!tf
pcb!wf!{b!j!wj!|f!of!nb!uf!af!mkf!eb!jn!tf!qsf!.
eb!kf!uf!t!pojn!wb!nb!twpk!tuwf!ojn!ab!spn/
Tbeb!tv!wbn!{b!oj!nmkj!wj!kf!of!lf!esv!hf
tuwb!sj-!ob!qsj!nkfs!esv!af!okf/!Twb!lb!lp!obt!.
upk!uf!eb!wsj!kf!nf!qsp!wf!ef!uf!ob!ubk!ob!•jo/
Ps!hb!oj!{vk!uf!j{mb!{bl/
Lav
Wj!tj!kb!uf!v!twpk!twp!kpk
wf!mj!• j!o j"! Wf!o f!s b! j{
Pwob!wbt!eb!sv!kf!mj!kf!.
qjn!ptkf!~b!okj!nb!j!af!mkpn!{b!vhb!}b!okfn
twj!nb!lp!kf!wp!mj!uf/!Jt!up!ub!lp-!qp!kb!•b!~f!tf
wb!|b!qp!usf!cb!eb!ob!esv!hf!pt!ub!wj!uf!kbl!vuj!.
tbl!qb!~f!uf-!lbeb!kf!p!wb!|fn!j{!hmf!ev!sj!.
kf•-!cj!uj!tlmp!oj!fl!tqf!sj!nfo!uj!tb!okv/!Pwp!kf
jpob!lp!ep!cbs!qf!sj!pe!{b!wbt!qb!~f!uf-!|ub
hpe!eb!ob!qsb!wj!uf-!j{!hmf!eb!uj!tkbk!op/
Strijelac
Ob!h mb!| f!o j! tv! wbn
lpo!u b!l uj! t! jopt!u sbo!.
tuwpn!j!lsb!~ j!qv!u f!w j
lp!kf!qsb!wj!uf!vhmb!wopn
{cph!qp!tmb/!Eb!cjt!uf
{b!ep!wp!mkj!mj!twf!twp!kf!qp!usf!cf!{b!lp!nv!oj!dj!.
sb!okfn!j!jt!usb!aj!wb!okfn!op!wji!qsf!ekf!mb!j!mkv!.
ej!wb!nb!kf!of!pq!ip!ebo!kf!ebo!vavs!cbo
ufn!qp!sb!eb-!t!qv!op!uf!mf!gpo!tlji!qp!{j!wb!j
qsf!qjt!lf/!Lbeb!tuf!v!pcb!wf!{b!nb!qsf!lp
hmb!wf-!ptkf!~b!uf!tf!aj!wjn"
Cj!lp!wj!tv!tip!eop!eb!ov Qsfe!wb!nb!kf!kp|!kf!ebo!mj!kfq Oj!eb!obt!ojt!uf!v!twpn
v!tf!enj!dj!qsf!usqb!oj!qp!. ebo/!Oj!kf!cb|!eb!tuf!cf{!pcb!. obk!cp!mkfn!j{!eb!okv/!Usf!cb
tmpn/!Wb!nb!eb!obt!qsj!kb!. wf!{b-!•bl!ob!qsp!ujw-!ob!qp!tmp!. wbn!nb!mp!qspt!u p!s b!eb Glumac Toni Kur-
kv! qp!t mp!w oj! lpo!u b!l uj/ wopn! qmb!o v! ~f! wbt! eb!o bt tsf!ej!uf!twp!kf!nj!tmj/!Mp!|f tis je ro|en 3. juna
[b!ep!wp!mkoj!tuf!tp!cpn!kfs!ep!qsj!op!tj!uf!of!. nb!ltj!nbm!op!lp!sj!tj!uj-!bmj!wj!tf!of!. tuf!wp!mkf!-!b!eb!oj!tb!nj!of!{ob!uf!{b!|up/ 1925. godine u Nju-
lpk!wj!|pk!jef!kj/!Lsp{!okv!jnb!uf!ob!vnv!pt!. ~f!uf!jtv!wj!|f!v{cv!}j!wb!uj/!Ep!csp Qp!wsf!nf!op!wbt!pcv!{nf!uv!hb!cf{!wj!emkj!. jorku. Najpoznatiji
uwb!sf!okf!tpq!tuwf!oji!qp!tmp!woji!dj!mkf!wb!j!{b wbn!kf-!mj!kf!qp!tf!ptkf!~b!uf!j!of wph!sb!{mp!hb!j!wj!of!np!af!uf!eb!tf!punf!uf je po svojim uloga-
tb!eb!tuwb!sj!jev!lb!lp!qmb!oj!sb!uf/!T!vlv!~b!oj!. af!mj!uf!eb!cj!mp!lp!jmj!cj!mp!|ub!vuj!•f!ob!qsp!. tkf!uj!j!of!sb!tqp!mp!af!okv/!Lbeb!kf!p!opw!dv!sj!. ma u ko me di ja ma
nb!p•f!lvk!uf!sb{!hp!wps!p!of!lpk!qsp!nkf!oj!v nkf!ov!wb!|fh!sb!tqp!mp!af!okb/!Qsj!kb~f!wbn kf•-!jnb!uf!np!hv!~optu!eb!{b!sb!ej!uf!ep!eb!. kao {to je "Some Li-
tub!ov/ cj!mp!lp!kj!wje!v•f!okb!eb!obt/ uov!tv!nv-!lp!kb!cj!wbn!v!pwpn!usf!ovu!lv ke It Hot" iz 1959.
ep!cspep!|mb/! godine, gdje se po-
jav lju je za je dno s
Meri lin Mon ro i
Djevica Vaga [korpija D`ekom Lemonom.
Vlp!mj!l p!wf~!of!l p!wsj!kf!n f Wj!tuf!tsf!~oj!j!uv!tsf!~v!tj!. Wj!tuf!tlmp!oj!eb!tf!qp!. Odrastao je u veoma
ptkf!~b!uf!pesf!}f!of!{esbw!tuwf!. qb!uf!plp!mp!lbp!ebs!twj!nb wmb!•j!uf!v!twpk!twj!kfu!kfs!uv te {kim uslo vi ma s
of!uf!hp!cf-!tbeb!cj!usf!cb!mp!eb lp!kj!tv!wbn!esb!hj!j!cj!uoj!v ob!of!lj!ob!•jo!vtqj!kf!wb!uf ma jkom {i zo fre ni -
tf!okj!nb!p{cj!mkop!qp!{b!cb!wj!uf/ aj!wp!uv"!Ob!qspt!up!tuf!of!pep!mkj!wj!j!up!tb!eb eb!qp!wsb!uj!uf!twv!pov!fofs!hj!kv!lp!kv!ob!qp!. ~ar kom ko ja ga je
Qpe!tusf!tpn!tuf-!b!{ob!uf!eb lp!s jt!u j!u f!eb!vtqpt!u b!w j!u f!ibs!n p!o j!• of tmv!j{!hv!cj!uf/!Qsp!cmfn!kf!v!up!nf!|up!tf!wb!. ~es to tu kla, {to je
tf!po!vwj!kfl!of!hb!uj!wop!pesb!. peop!tf!t!mkv!ej!nb!j{!wb!|f!plp!mj!of/!Ob!wb| |j!obk!cmj!aj!wj!eop!{b!csjov!ob!twb!lj!wb|!wje do ve lo do to ga da
ab!wb!ob!wb!|f!{esbw!mkf/!Eb!obt!~f!uf!tf!v sb!•vo!~f!qsjt!uj!{b!uj!cspk!oj!lpn!qmj!nfo!uj-!b!wj qp!wmb!•f!okb-!bmj!eb!obt!ojt!uf!wp!mkoj!eb!tf!t nje gov mla |i brat
pcb!wf!{b!nb!ob!~j!j!wj!|f!of!hp!|up!np!af!uf ~f!uf!ji!t!vaj!wb!okfn!qsj!iwb!ub!uj/!Ebo!{b!•j!oj!. okj!nb!pckb|!okb!wb!uf/!Wj!jnb!uf!twp!kf!sb!{mp!hf zavr{i na bolni~kom
eb!{b!nj!tmj!uf!qb!tf!qsf!qp!sv!•v!kf!eb!qp!lv!. uf!qp!tkf!upn!of!lpn!lvm!uvs!opn!ep!hb!}b!kv/ j!tnb!usb!uf!eb!tuf!v!qp!uqv!opt!uj!v!qsb!wv/ krevetu.
|b!uf!{b!esab!uj!imb!eov!hmb!wv/! Kada je Toni imao
osam go di na, on i
brat su bili u siroti-
{tu jer roditelji nisu
Jarac Vodolija Ribe imali dovoljno nov-
Op!wbd!kf!j!eb!mkf Eb!obt!tuf!wf!pnb!ptkf!umkj!wj/ Of!|up!wbt!nv!•j- ca da ih prehrane.
nj!tbp!wp!ej!mkb!v!wb!. Mb!l |f!wbn!kf!eb!tiwb!u j!u f b!wj!of!{ob!uf!lb!lp Kao studenta ga je
|fn!sb!{nj|!mkb!okv/ esv!hf!mkv!ef!j!eb!tf!vof!tf!uf!v up!eb!ef!g j!o j!| f!u f/ ot krio lo vac na ta -
Cj!mp! eb! wbn! of!. okj!ip!wf!qsp!cmf!nf/!Tqsf!noj [b!qb!mj!tuf!v!kf!eov!v•nb!mv!gb!{v!v!lp!kpk!of!. lente jer je bio naj-
ept!ub!kf-!cj!mp!eb!af!mj!uf!eb!qpt!up!kf!~b!tsfe!. tuf!eb!qp!np!hof!uf!twb!lp!nf nb!uf!oj!lb!lwji!ef!|b!wb!okb-!b!ojt!uf!wp!mkoj!eb zgo dni ji de ~ko u
grupi, tako je i za-
tuwb!vwf!~ b!u f-!wj!sb!{ nj|!mkb!u f!p!okf!n v/ lp!eb!obt!wb!|v!qp!np~!{b!usb!. tf!qp!lsf!of!uf!j!of!|up!v•j!oj!uf/!Vnkft!up!eb
po~ela njegova fil-
Qp!nb!mp!tuf!of!swp!{oj!j!up!tf!ob!wb!nb!j!uf aj/!Qsf!nb!qbs!uof!sv!tuf!ub!lp!. cv!ef!uf!ob!nshp!}f!oj!j!tv!nps!oj!plsf!oj!uf!tf
mska karijera, koju
lb!lp!qsj!nkf!~v!kf-!qb!p•f!lvk!uf!cspk!ob!qj!ub!. }f!ptkf!umkj!wj!kj!j!tqsf!noj!kj!tuf mj!kf!qpn!v!wb!|fn!aj!wp!uv-!b!usf!ov!uop!kf!up su obilje`ili filmovi
okb!esb!hji!wbn!mkv!ej!lp!kj!tv!wf~!qpnb!mp eb!qsj!nbu!eb!uf!okf!hp!wjn!qp!usf!cb!nb/!V•j!. mkv!cbw/!Qbs!uofs!~f!wsmp!sb!ep!eb!wbt!tb!tmv!. po put "Hu di ni",
{b!csj!ov!uj!{b!up!wb!|f!tub!okf/!Of!cv!ej!uf!jtv!. oj!~f!uf!twf!eb!tf!po!eb!obt!lsbk!wbt!ptkf!~b |b!j!vukf!|j/ "Arrivederci Baby",
wj!|f!hsv!cj!qsf!nb!okj!nb/ tsf!~op!j!{b!ep!wp!mkop/ "The Im mor tals" i
mnogi drugi.
 Kanje Vest je
osoba koja me trenutno
ljuti. Nije htio za{utjeti o
tome koliko voli krzno. Bio je
odvratan na reviji Stele Mekartni
u Parizu, naglas govore}i koliko
on voli krzno. Govorila sam
u sebi - ti si pravi idiot!
Pink, pjeva~ica
Veliko finale "Metal Battle" takmi~enja
"Terra nostra promotions" u saradnji sa
"Music hallom" ponosno predstavlja veliko
finale "Metal Battle" takmi~enja, koje }e biti
odr`ano u petak u klubu "Music hall" sa po-
~etkom u 21 ~as.
"Metal Battle" je takmi~enje za nastup na
presti`nom i ujedno najve}em metal festivalu
na svijetu - "Wackenu".
Pobjednik na "Wackenu" u okviru WET
(Wacken Evolution Tent) stejd`a se bori sa
"Metal Battle" pobjednicima iz drugih zema-
lja za potpisivanje ugovora sa "Armageddon
Musicom".
Prisustvovanje najzna~ajnijem doga|aju u
metal muzici, posmatranje priprema najve}ih
metal zvijezda direktno u bekstejd`u, posma-
tranje postavke dva ogromna "Wacken" mejn
stejd`a, u`ivanje u muzici najboljih svjetskih
bendova su samo dodatni motiv za pobjedu.
U "Music hallu" u okviru takmi~arskog pro-
grama nastupi}e bendovi "Furion" iz Make-
do ni je, "Mor te ro", "Vi olent chap ter" i
"Forever storm" iz Srbije i bend "Tanker" iz
BiH. U revijalnom dijelu nastupi}e bend "He-
aven rain" iz Banjaluke.
Cijena karte je {est KM, a prodaja }e se
vr{iti na blagajni "Music halla".

"The Beatles"
igrica za
prave fanove
reostali ~lano-

P
vi legendarne
grupe predsta- Igrica jednostavnog naziva "The Beatles rock band" Ringo
obuhvati}e najve}e hitove benda, kao {to su Star
vi li su igri cu i Pol
koja obuhvata "Back in the USSR", "I want to hold your hand" i druge Mekartni
cijelu njihovu
karijeru.
Igrica jednostavnog naziva "The
Beatles rock band" obuhvati}e najve-
}e hitove benda, kao {to su "Back in
the USSR", "I want to hold your hand"
i druge.
Ser Pol Mekartni i Ringo Star zaje-
dno su u Los An|elesu predstavili spisak
pjesama koji }e pratiti igru za XboX 360, a
kupci igre }e mo}i da besplatno daunlouduju
ekskluzivne remasterovane verzije pjesama.
"Ko bi rekao da }emo zavr{iti kao andro-
idi", na{alio se Mekartni. Prezentaciji igre
prisustvovale su i udovice preostalih "Bitlsa",
Joko Ono i Olivija Harison.
"Rock band" po~inje okupljanjem ben-
da u Liverpulu 1963. godine, pa sve do po-
slje dnje svir ke na kro vu kor po ra ci je
"Apple".
Igrica }e ko{tati oko 200 evra, a za tu
cijenu dobija se i "Hofner" bas gitara kao
Mekartnijeva, bubanj set kao Ringov,
mikrofon i mali podijum.

Kiril D`ajkovski
zatvara "T-Mobile
INmusic festival"
Odli~an parti make-
don skog maj sto ra
elektronike i etno mu-
zike Kirila D`ajkov-
skog i njegovog benda
zatvori}e ovogodi{nji
"T-Mo bi le IN mu sic
fes ti val". Lajn apu
ovogodi{njeg "T-Mo-
bile INmusic festiva-
la" pri dru `u ju se
mlade snage hrvatske
muzi~ke scene: "Afi-
on", "Antenat" i "Le
Zbor".
Ki ril D`aj kov ski
proslavio se samostal-
nim al bu mi ma
"Syntethic Theatre", "Homebound" i "Religion & Seks" na koji-
ma kombinuje makedonski etno i elektroniku, te postao je pozna-
to ime na me|unarodnoj muzi~koj sceni. Uz to je poznat i kao
kompozitor muzike za film, televiziju i pozori{te, te kao nekada{-
nji ~lan popularnog makedonskog sastava "Leb i sol" i suosniva~
MEKSIKO SITI - Grupa izvo|a~a imitira ameri~kog pop muzi~ara Majkla D`eksona sastava "Bastion", u kojem je bas svirao danas jedan od najpo-
tokom takmi~enja koje je organizovao filmski studio "Canana" za premijeru znatijih makedonskih redatelja Mil~o Man~evski.
filma "Mr. Lonely" u Meksiko Sitiju.