P. 1
Primjer- ESEJ, Gospoda Glembajevi

Primjer- ESEJ, Gospoda Glembajevi

|Views: 9,803|Likes:
Published by kim_176520509
Primjer eseja za državnu maturu napisanog o književnom djelu Gospoda Glembajevi Miroslava Krleže. Koristite ovaj primjer kako bi postigli maksimalne rezultate na državnoj maturi iz hrvatskog jezika. Sretno :)
Primjer eseja za državnu maturu napisanog o književnom djelu Gospoda Glembajevi Miroslava Krleže. Koristite ovaj primjer kako bi postigli maksimalne rezultate na državnoj maturi iz hrvatskog jezika. Sretno :)

More info:

Categories:Types, School Work
Published by: kim_176520509 on Aug 16, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/16/2015

pdf

text

original

UPUTE za pisanje ESEJA Bodovanje → Školski esej treba imati od 400 do 600 riječi.

→ Školski esej koji ima manje riječi od propisanoga neće se bodovati. → Školski esej pisan velikim tiskanim slovima i neuredno ili nečitko napisan neće se vrjednovati ni bodovati. → Neće se vrjednovati ni bodovati školski esej čiji je sadržaj neprimjeren i odudara od pravila za posebne slučajeve vrjednovanja propisane Ispitnim katalogom za državnu maturu iz Hrvatskoga jezika. Smjernice za pisanje → niz su sadržajnih uputa za pisanje školskoga eseja. → U svoj školski esej morate uvrstiti sve smjernice za pisanje. → Redoslijed ponuđenih smjernica ne obvezuje Vas u oblikovanju školskoga eseja. Želimo Vam puno uspjeha! INTERPRETATIVNI ESEJ LEONE Mutno je sve to u nama, draga moja dobra Beatrice, nevjerojatno mutno. ''Postoje dva stablja ljudske spoznaje, koja možda proizlaze iz jednog zajedničkog, ali nama nepoznatog korijena: čulnost i razum. Prvim od njih stvari primamo, a drugim zamišljamo.'' , jasnije od toga nije ni jedan Kant mogao da odredi sve to mutno u nama! Da! A propos: Kant! Našao sam noćas na ormaru u svojoj sobi jedno dobro achtundvierziger* izdanje Eulerove Mehanike! Taj Euler gledao je sa svojim diferencijalom svakako mnogo jasnije od Kanta! I to, molim lijepo: četrdeset godina ranije! Eulerova mehanika izdana je prvi put u Sankt Petersburgu upravo sedamsto trideset i šeste! A Kritika je, ne varam li se, izdana negdje oko sedam stotina osamdeset i devete! (To je pad Bastille! Čudna igra prirode: La Grange je rođen iste godine kada i Eulerova Mehanika: trideset i šeste!) Da! Što sam htio da kažem? Ah, da! Ono apsolutno, matematički kristalno, to je Euleru bilo jasnije četrdeset godina prije Kanta, i Euler je logičniji i konzekventniji: on je sve Nepoznato izrazio formulom! Ovo je bitno: matematika je, ako se govori simbolično, bliža nepoznatome od govora ili od slike. Matematička formula može jasno da kaže ono što ne mogu ni govor ni slika, pa ni glazba, koja je još uvijek relativno najmatematičnija! Govor govoriti i govorom se izraziti, to je artizam, to je već problem umjetnički, a Kant je pisao, u stilu svojga vremena, krilato i uzvišeno švapski: ''auf den Flugeln der Ideen''!* On nije znao da nađe adekvatnu, preciznu materiju svome izrazu: u tome, upravo u tome, bio je Euler dosljedniji i veći! I ja, što više slikam, sve sam više uvjeren da je da Vinci potpuno u pravu: stvar se može precizno odrediti samo apstraktnom matematičkom koordinacijom. I, eto, to je moje unutarnje protuslovlje: mjesto da sam matematičar, ja slikam. S tim raskolom u sebi, što može čovek postići više od diletantizma?

1. Objasni simboliku uvodne Leoneove replike (što je to mutno ''u nama''?). 2. O kojoj podvojenosti govori već u sljedećim rečenicama? 3. Kako se ta podvojenost reflektira u njemu? 4. Što Leone misli o matematici, glazbi i slikarstvu? 5. Zašto smatra da ne može postići više od diletantizma? 6. Objasni biološku motiviranost Leoneova lika? 7. Zašto u djelu govorimo o karakterizaciji govorom?

*Diletant (iz talijanskoga jezika dilettare iz latinskoga delectare „ uživati “) je nestručnjak, amater ili laik. Diletant izvodi stvar iz privatnog interesa ili zato jer mu bavljenje tim poslom čini zabavu ili zadovoljstvo. To podrazumjeva da je moguće da može imati i savršeno znanje ili vještine. Sve dok se ne bavi profesionalnim radom, tako da ne zaraduje novac s tim poslom za život, on se smatra amaterom ili diletantom. U današnjem kolokvijalnom jeziku

izraz se obično koristi u negativnom smislu. . gdje se opisuje nestručno. nepravilno. neispravno ili površno djelovanje.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->