UPUTE za pisanje ESEJA Bodovanje kolski esej treba imati od 400 do 600 rijei.

. kolski esej koji ima manje rijei od propisanoga nee se bodovati. kolski esej pisan velikim tiskanim slovima i neuredno ili neitko napisan nee se vrjednovati ni bodovati. Nee se vrjednovati ni bodovati kolski esej iji je sadraj neprimjeren i odudara od pravila za posebne sluajeve vrjednovanja propisane Ispitnim katalogom za dravnu maturu iz Hrvatskoga jezika. Smjernice za pisanje niz su sadrajnih uputa za pisanje kolskoga eseja. U svoj kolski esej morate uvrstiti sve smjernice za pisanje. Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u oblikovanju kolskoga eseja. elimo Vam puno uspjeha! INTERPRETATIVNI ESEJ LEONE Mutno je sve to u nama, draga moja dobra Beatrice, nevjerojatno mutno. ''Postoje dva stablja ljudske spoznaje, koja moda proizlaze iz jednog zajednikog, ali nama nepoznatog korijena: ulnost i razum. Prvim od njih stvari primamo, a drugim zamiljamo.'' , jasnije od toga nije ni jedan Kant mogao da odredi sve to mutno u nama! Da! A propos: Kant! Naao sam noas na ormaru u svojoj sobi jedno dobro achtundvierziger* izdanje Eulerove Mehanike! Taj Euler gledao je sa svojim diferencijalom svakako mnogo jasnije od Kanta! I to, molim lijepo: etrdeset godina ranije! Eulerova mehanika izdana je prvi put u Sankt Petersburgu upravo sedamsto trideset i este! A Kritika je, ne varam li se, izdana negdje oko sedam stotina osamdeset i devete! (To je pad Bastille! udna igra prirode: La Grange je roen iste godine kada i Eulerova Mehanika: trideset i este!) Da! to sam htio da kaem? Ah, da! Ono apsolutno, matematiki kristalno, to je Euleru bilo jasnije etrdeset godina prije Kanta, i Euler je loginiji i konzekventniji: on je sve Nepoznato izrazio formulom! Ovo je bitno: matematika je, ako se govori simbolino, blia nepoznatome od govora ili od slike. Matematika formula moe jasno da kae ono to ne mogu ni govor ni slika, pa ni glazba, koja je jo uvijek relativno najmatematinija! Govor govoriti i govorom se izraziti, to je artizam, to je ve problem umjetniki, a Kant je pisao, u stilu svojga vremena, krilato i uzvieno vapski: ''auf den Flugeln der Ideen''!* On nije znao da nae adekvatnu, preciznu materiju svome izrazu: u tome, upravo u tome, bio je Euler dosljedniji i vei! I ja, to vie slikam, sve sam vie uvjeren da je da Vinci potpuno u pravu: stvar se moe precizno odrediti samo apstraktnom matematikom koordinacijom. I, eto, to je moje unutarnje protuslovlje: mjesto da sam matematiar, ja slikam. S tim raskolom u sebi, to moe ovek postii vie od diletantizma?

1. Objasni simboliku uvodne Leoneove replike (to je to mutno ''u nama''?). 2. O kojoj podvojenosti govori ve u sljedeim reenicama? 3. Kako se ta podvojenost reflektira u njemu? 4. to Leone misli o matematici, glazbi i slikarstvu? 5. Zato smatra da ne moe postii vie od diletantizma? 6. Objasni bioloku motiviranost Leoneova lika? 7. Zato u djelu govorimo o karakterizaciji govorom?

*Diletant (iz talijanskoga jezika dilettare iz latinskoga delectare uivati ) je nestrunjak, amater ili laik. Diletant izvodi stvar iz privatnog interesa ili zato jer mu bavljenje tim poslom ini zabavu ili zadovoljstvo. To podrazumjeva da je mogue da moe imati i savreno znanje ili vjetine. Sve dok se ne bavi profesionalnim radom, tako da ne zaraduje novac s tim poslom za ivot, on se smatra amaterom ili diletantom. U dananjem kolokvijalnom jeziku

izraz se obino koristi u negativnom smislu, gdje se opisuje nestruno, nepravilno, neispravno ili povrno djelovanje.