Professional Documents
Culture Documents
Sadraj
Uvod Energetski pregledi Definicija Tipovi energetskog pregleda Faze izvoenja energetskog pregleda Faza 1: Aktivnosti prije posjete lokaciji Inicijalni sastanak sa naruiocem energetskog pregleda Analiza postojee tehnike dokumentacije Analiza potronje energije i vode u objektu prema postojeim raunima Priprema i organizacija energetskog pregleda Faza 2: Aktivnosti tokom posjete objektu Pregled postojeeg stanja objekta Izvoenje potrebnih mjerenja Faza 3: Aktivnosti nakon posjete objektu Analiza prikupljenih podataka Odabir odgovarajuih mjera za poveanje energetske efikasnosti pojedinih energetskih sistema Priprema podataka za ENSI softver Obrada podataka u ENSI software-u Izrada Izvjetaja o izvrenom energetskom pregledu Tipine mjere za poveanje EE Mjera 1: Toplotna izolacija spoljanjeg zida ili zida ka negrijanom prostoru Mjera 2: Toplotna izolacija krova Mjera 3: Zamjena ili unapreenje postojeih prozora Mjera 4: Zamjena starih konvencionalnih kotlova niskotemperaturnim i kondenzacionim kotlovima Mjera 5: Zamjena starih konvencionalnih kotlova kotlovima na biomasu - pelet 1 2 2 3 5 5 5 5 7 10 12 12 25 35 35 35 51 57 57 58 58 75 81 91 101
Mjera 6: Zamjena starih konvencionalnih kotlova toplotnim pumpama koje koriste kao izvor toplote vazduh, zemlju ili podzemnu vodu Mjera 7: Ugradnja sistema rekuperacije toplote iz otpadnog vazduha u sistemima ventilacije Mjera 8: Zamjena individualnih elektrinih bojlera za pripremu sanitarne tople vode solarnim termalnim sistemima Mjera 9: Ugradnja termostatskih ventila na postojea grejna tijela Mjera 10: Frekventna regulacija Mjera 11: Kompenzacija reaktivne energije Mjera 12: Zamjena klasinih rasvjetnih tijela Mjera 13: Upravljanje vrnom energijom Aneksi Aneks 1: Preliminarni upitnik za naruioca energetskog pregleda Aneks 2: Kontrolne liste Spoljanji omota objekta Sistem grijanja Sistem hlaenja / klimatizacije Priprema sanitarne tople vode (STV) Ventilacioni sistem Ventilatori i pumpe Elektrine instalacije Aneks 3: Tabela tipskih slojeva zida u zavisnosti od perioda gradnje objekta Aneks 4: Najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaza toplote U Aneks 5: Ekoloki izolacioni materijali Anex 6: Ocjena efikasnosti raznih energetskih sistema u objektu Aneks 7: Korisne tabele vezano za razne energetske sisteme u objektima Literatura
107 116 122 129 133 140 147 151 154 155 158 158 165 171 178 182 185 189 194 196 197 200 209 217
Uvod
Njemako drutvo za meunarodnu saradnju (Deutsche Gesellschaft fr internationale Zusammenarbeit GIZ) kroz svoj projekat ve od 2008. godine aktivno radi na unapreenju i promociji energetske efikasnosti u Crnoj Gori. Neophodnost poboljanja enegetske efikasnosti u zgradama u Crnoj Gori vidljiva ja na brojim primjerima. Moda je najbolji pokazatelj energetske efikasnosti potronja energije po kvadratnom metru na godinjem nivou, konstatujemo da se u naim objektima, u poreenju sa objektima iste namjene u zemljama zapadne Evrope, potroi 3-4 puta vie energije za zadovoljenje istih potreba. U nekim sluajevima, ako poredimo sa objektima koji su graeni po standardima pasivne kue, ta razlika moe biti ekstremna, ak deset i vie puta. Jedan od ciljeva projekta je bio i osposobljvanje strunih lica za vrenje enrgetskih pregleda zgrada. Tako je u sklopu projekta realizovano vie obuka inenjera koji su sertifikovani od strane Ministarstva ekonomije da su osposobljeni da urade takvu vrstu pregleda objekata. Nakon nekoliko godina pionirskog rada u oblasti energetske efikasnosti, energetskih pregleda zgrada, predloga i realizacije mjera za poveanje energeske efikasnosti, kao logian slijed ukazala se potreba za objedinjavanjem steenih znanja i praktinih iskustava u radu na terenu, potreba da se pripremi i publikuje jedan ovakav prirunik koji e sadanjim i buduim energetskim auditorima omoguiti siguran slijed koraka u izradi energetskog pregleda, pa samim tim i osigurati njihov kvalitet. GIZ je sa zadovoljstvom podrao pripremu i izdavanje ovog prirunika kao jedne vane i smislene stepenice sa ciljem poboljanja energetske efikasnosti u Crnoj Gori.
Energetski pregledi
Definicija
Energetski pregled (audit) zgrade podrazumijeva analizu energetskih karakteristika omotaa i tehnikih sistema zgrade u cilju utvrivanja postojee potronje energije, a zatim i donoenja zakljuaka i preporuka za poveanje energetske efikasnosti. Osnovni cilj energetskog pregleda je da se prikupljanjem i obradom niza podataka o graevinskim karakteristikama objekta u smislu toplotne zatite, kao i energetskim svojstvima raznih sistema potronje energije i vode, dobije to bolji uvid u postojee energetsko stanje objekta, nakon ega se predlau konkretne mjere poveanja energetske efikasnosti. Ove mjere se odnose na: Poboljanje toplotnih karakteristika spoljanjeg omotaa; Zamjenu ili poboljanje sistema grijanja; Zamjenu ili poboljanje sistema ventilacije; Zamjenu ili poboljanje sistema hlaenja; Zamjenu ili poboljanje sistema klimatizacije; Zamjenu ili poboljanje sistema pripreme sanitarne tople vode; Poboljanje sistema rasvjete i elektrinih potroaa; Promjenu energenta gdje je to ekonomski i ekoloki isplativo; Uvoenje obnovljivih izvora energije; Racionalno korienje vode; Poboljanje sistema kontrole i upravljanja.
Za sve predloene pakete mjera utvruju se tehnike karakteristike implementacije, ostvarive utede energije, kao i procjena investicije i moguih ekonomskih uteda. Na bazi poreenja dobijenih rezultata izrauje se izvjetaj sa preporukama za optimalan izbor mjera. Dvije su osnovne svrhe energetskog pregleda: 1. Analiza postojeeg stanja i predlaganje mjera za poboljanje energetskih karakteristika novih i postojeih objekata, 2. Izrada sertifikata o energetskim karakteristikama zgrade i odreivanje energetske klase zgrade.
Pravilnikom o vrenju energetskih pregleda zgrada. Vano polazite za izradu detaljnog energetskog pregleda postojeih objekata predstavljaju podaci o periodu izgradnje, kao i poznavanje karakteristika gradnje za taj period. Cilj energetskog pregleda jeste da se nakon analize postojeeg stanja daju preporuke kako smanjiti potrebe za energijom poboljanjem toplotnih karakteristika spoljanjeg omotaa objekta i karakteristinih sistema potronje energije u objektu, kao i mogunostima za primjenu alternativnih izvora energije.
Arhitektonski projekat; Projekat graevinskih konstrukcija i drugi graevinski projekti; Projekat vodovodne i kanalizacione mree; Projekat elektroinstalacija jake i slabe struje; Projekat termotehnikih instalacija (grijanje/ventilacija/ hlaenje/klimatizacija), mainskih postrojenja, ureaja i instalacija; Ostali projekti i elaborati: projekat ureenja terena, procjena uticaja na ivotnu sredinu, protivpoarna zatita, toplotna i zvuna zatita objekta, energetska efikasnost i dr. u skladu sa namjenom objekta. U sluaju da pomenuta projektna dokumentacija ne postoji, bilo kakvi nacrti ili skice lokacije, eme razvoda instalacija, specifikacije opreme i sl. mogu biti od velike koristi. Takoe, veoma korisni mogu biti i graevinske knjige i graevinski dnevnici izvoaa radova, kao i projekti odravanja objekta. U sluaju da postojei objekat nema auriranu tehniku dokumentaciju ili je nema uopte, potrebno je da auditor na osnovu postojee dokumentacije i kasnije vizuelnog pregleda, eventualnih mjerenja i foto dokumentacije, donese niz pretpostavki bitnih za dalje analize. Od koristi moe biti i ukoliko je objekat graen tipski, pa se potrebne informacije mogu dobiti iz poznavanja nekog drugog objekta istog tipa. Ako se iz postojee dokumentacije i pregleda objekta na terenu ne moe sa sigurnou odrediti graevinska fizika spoljnjeg omotaa zgrade, kao pretpostavka se uzima graevinska fizika spoljnjeg omotaa karakteristina za period gradnje objekta i odgovarajui koeficijenti prolaza toplote. Ukoliko uopte ne postoji projektna dokumentacija, ta okolnost predstavlja dodatni posao koji je veoma vano definisati prilikom ugovaranja audita. Nepostojanje projektne dokumentacije moe biti rijeeno sprovoenjem snimanja objekta od strane auditora ili moe biti narueno nezavisno od energetskog pregleda.
Prikaz trokova godinje potronje u referentnoj godini se vri prema zadnjim dostupnim cijenama energije ili vode na tritu. Iste cijene se kasnije koriste u proraunima profitabilnosti mjera energetske efikasnosti. U sluaju da se pojave vee razlike u proraunom dobijenoj vrijednosti potronje i stvarnoj potronji (potronji prema dostavljenim raunima) u objektu, ove razlike je potrebno objasniti. Na primjer, razlog pojave razlika moe biti nain korienja objekta tokom sezone grijanja. U sluaju da je stvarna (referentna) potronja mnogo vea od proraunate, uzrok tome moe biti nepotrebno pregrijavanje prostora, prekomjerno provjetravanje prostorija, nepostojanje nonog i dnevnog reima rada itd. U sluaju da je stvarna potronja manja od proraunom dobijene vrijednosti potrebno je provjeriti da li je razlog tome neodravanje termikih uslova komfora u objektu.
10
energente/energiju i vodu. Takoe, moraju se uzeti u obzir i promjene u energetskim svojstvima zgrade i tehnikim sistemima u objektu (uzima se zadnja godina poslije implementacije promjena). Ako je za period za koji su dostupni podaci (poeljno 3 godine), mjesena i godinja potronja ujednaena, za referentnu potronju se moe uzeti prosjena potronja u zadnje 3 godine (ili period za koji su na raspolaganju rauni). U sluaju da mjesena i godinja potronja nije ujednaena, za odreivanje referentne potronje potrebno je izolovati mjesece ili cijelu godinu u kojima je potronja nerealna (odstupa od uobiajene), a u prosjek uzeti samo podatke koji odgovaraju realnom nainu korienja zgrade.
11
projektovano stanje. Primjeri kontrolnih listi za omota zgrade i razne tehnike sisteme u objektu su dati u Aneksu 2; Napraviti plan obilaska i plan potrebnih mjerenja koja e se izvoditi; Obezbijediti potrebne instrumente i opremu za izvoenje planiranih mjerenja: termometar, data logeri za mjerenje temperature, luksmetar, termografska kamera, analizator dimnih gasova, anemometar, ultrazvuni mjera protoka, mreni analizator i dr.; Takoe, potrebno je ponijeti metar, pantljiku, kompas i sl. (posebno u sluaju kada ne postoji projektna dokumentacija); Ne zaboraviti fotoaparat! Pripremiti fotoaparat pri emu treba obratiti panju da je rezolucija aparata podeena na najvee vrijednosti radi dobijanja to kvalitetnijih fotografija, da na kartici ima dovoljno prostora, da je baterija aparata napunjena i sl.
12
13
Energetskim svojstvima sistema za ventilaciju; Energetskim svojstvima sistema za klimatizaciju; Energetskim svojstvima sistema za hlaenje; Energetskim svojstvima sistema za pripremu sanitarne tople vode; Energetskim svojstvima sistema za rasvjetu; Energetskim svojstvima ostalih potroaa elektrine energije; Energetskim svojstvima sistema potronje pitke i sanitarne vode; Energetskim svojstvima specifinih sistema
promijenjenog materijala i sl.; Evidentirati sve hladne mostove (linijske i takaste) Krov Evidentirati sve vrste krova (ravan ili kos); Prepoznati konstrukciju koja je primijenjena; Evidentirati slojeve za svaku vrstu krova sa pripadajuim debljinama; Utvrditi postojanje i vrstu/tip toplotne izolacije; Utvrditi prohodnost krova (u sluaju ravnog krova); Utvrditi postojanje eventualnih oteenja na krovu i opisati ih; Zabiljeiti kako je rijeen odvod atmosferske vode i evidentirati eventualna oteenja; Utvrditi postojanje odgovarajue hidroizolacije; Utvrditi postojanje eventualnih oteenja unutar objekta izazvanih prodorom vode sa krova; Navesti vrstu (lezei, visei) i stanje u kojem se nalaze oluci i vertikalne cijevi; Utvrditi postojanje atike u sluaju ravnog krova Analizirati spoj krovne i zidne ravni; Evidentirati sve prodore kroz krovne povrine (vertikala, dimnjak, razni nosai i sl.); Evidentirati postojanje krovnih prozora, svjetlarnika i sl. Prozori i vrata Prepoznati sve vrste prozora sa pripadajuom orjentacijom; Podijeliti prozore u razliite tipove ukoliko se razlikuju po dimenzijama, vrsti, broju i debljini stakala, materijalu okvira, vrsti okvira, vrsti prozora, vrsti zatite od sunca; Zabiljeiti stanje prozora po vrstama uz kratke opise; Evidentirati na crteu prozore sa oteenjima i opisati oteenja; Oznaiti prozore na nain na koji e biti jasno koje mjere e ii za koju vrstu prozora; Oznaiti prozore koji ispunjavaju temike zahtjeve; Evidentirati prozore koji su u skorije vrijeme zamijenjeni; Zabiljeiti sve vrste zatita od sunca i njihove karakteristike
14
Tokom pregleda pomenutih sistema potrebno je obratiti panju na sljedee elemente za koje je potrebno prikupiti podatke (redom po nabrojanim sistemima):
15
Pod Prepoznati vrste podova (u zavisnosti od zavr[ne obrade i slojeva); Provjeriti stvarne i izvedene povrine po vrsti podova; Utvrditi postojanje toplotne izolacije
///Sistem grijanja
Zabiljeiti podatke sa ploice kotla; Opisati stanje kotla, oplate, izolacije, instalacije; Opisati stanje sigurnosne opreme; Zabiljeiti podatke sa ploice plamenika; Opisati stanje dimnjaka i prikljuka na dimnjak; Utvrditi postojanje hemijske pripreme vode; Navesti temperaturni reim sistema grijanja; Navesti podatke o kotlarnici i oznaiti njenu poziciju na crteima/skicama
..... Navesti vrstu energenta i nain snabdijevanja energentom; Zabiljeiti podatke sa ploica pojedinih komponenti sistema skladitenja i nabavke goriva; Opisati stanje instalacije za skladitenje i nabavku goriva; Opisati stanje sigurnosne opreme za skladitenje i nabavku goriva; Utvrditi potronju goriva preko podatka o punjenju rezervoara ..... Opisati opte stanje cijevnog razvoda i armature; Opisati stanje izolacije cjevovoda; Navesti podatke o cirkulacionim pumpama i nainu njihove regulacije; Utvrditi hidrauliku izbalansiranost sistema ..... Navesti vrste grejnih tijela, njihov ukupni broj i instalirani grejni kapacitet po vrstama, kao i oznaiti njihove pozicije na crteima/skicama; Opisati stanje grejnih tijela; Utvrditi postojanje regulacionih ventila na grejnim tijelima .....
Naznaiti sistem regulacije i njegovu kompatibilnost sa sistemom grijanja odnosno karakteristikama objekta; Utvrditi postojanje zona sa razliitim temperaturama grijanja; Evidentirati mjesta postavljanja temperaturnih senzora; Evidentirati mogunost praenja veliina koje se reguliu ..... Navesti reim rada sistema grijanja (prekidi u grijanju, set-back temperatura); Opisati nain odravanja sistema; Utvrditi postojanje praenja potronje goriva i isporuene energije; Utvrditi postojanje dokumentacije za kotao i njegovu opremu, kao i sheme povezivanja; Utvrditi postojanje knjige pregleda i odravanja kotla; Evidentirati eventualne podatke o periodinim pregledima ..... Utvrditi postojanje pojedinanih ureaja za grijanje objekta; Navesti vrste, broj, instalirani kapacitet, reim rada i opte stanje pojedinanih ureaja za grijanje objekta
16
17
nainu njihove regulacije; Utvrditi postojanje filtera, ovlaivaa, hladnjaka i navesti njihov tip i kapacitet; Navesti podatke o ventilatorima (tip, snaga, stanje) i nainu njihove regulacije ..... Opisati kanalski razvod (materijal, popreni presjek, izolacija); Opisati stanje kanalskog razvoda; Navesti postojanje regulacionih klapni; Evidentirati elemente za distribuciju vazduha (reetke, difuzori i sl.); Evidentirati otvore za uzimanje svjeeg vazduha i izbacivanje otpadnog vazduha; Navesti udio svjeeg vazduha; Navesti koliinu i temperaturu otpadnog vazduha; Navesti koliinu i temperaturu ubacivanog vazduha; Utvrditi postojanje recirkulacije vazduha; Utvrditi postojanje sistema za rekuperaciju toplote i navesti njegov tip i efikasnost; Opisati nain regulacije sistema i stanje sistema regulacije; Evidentirati mogunost praenja veliina koje se reguliu ..... Naznaiti reim rada sistema ventilacije; Opisati nain odravanja sistema; Navesti starost sistema i njegovo opte stanje
Navesti prosjean faktor hlaenja/grijanja (EER/COP); Navesti vrstu radnog fluida; Opisati regulaciju sistema hlaenja; Navesti reim rada sistema hlaenja i evidentirati prekide u hlaenju; Opisati nain odravanja sistema; Navesti starost sistema i njegovo opte stanje Centralni sistem hlaenja: Naznaiti ukupni instalirani rashladni kapacitet; Navesti vrstu rashladnog agregata (kompresorski ili apsorpcijski); Evidentirati broj agregata i oznaiti na crteima/skicama njihovu poziciju u objektu; Zabiljeiti podatke sa ploice rashladnog agregata (tip, snaga, efikasnost, temperaturni reim); Navesti vrstu rashladnog fluida; Navesti starost i opisati stanje rashladnog agregata; Naznaiti izvor energije rashladnog agregata; Evidentirati postojanje rashladnih kula (navesti njihov broj i oznaiti poziciju u objektu); Evidentirati postojanje slobodnog hlaenja; Evidentirati postojanje evaporativnog hlaenja (navesti protok vazduha, efikasnost zasienja, PF faktor); Utvrditi postojanje mogunosti grijanja ..... Evidentirati postojanje toplotne pumpe (navesti izvor i ponor, broj pumpi i njihovu poziciju u objektu); Zabiljeiti podatke sa ploice toplotne pumpe (tip, kapacitet hlaenja/grijanja, EER/COP); Navesti starost i opisati stanje toplotne pumpe ..... Evidentirati postojanje klima komora (navesti broj komora, tip, godinu proizvodnje, ukupnu instaliranu elektrinu snagu i kapacitet sistema); Utvrditi postojanje filtera, ovlaivaa, grijaa, hladnjaka i navesti njihov tip, kapacitet i izvor energije; Navesti podatke o cirkulacionim pumpama (tip, snaga, stanje) i nainu njihove regulacije; Navesti podatke o ventilatorima (tip, snaga, stanje) i nainu
18
///Sistem hlaenja/klimatizacije
Naznaiti tip sistema hlaenja/klimatizacije (lokalni ili centralni) Lokalni sistem hlaenja: Naznaiti tip sistema (monosplit, multisplit, kompaktni ureaji); Navesti broj jedinica (unutranjih i spoljanjih) i oznaiti njihove pozicije na crteima/skicama; Naznaiti ukupni instalirani rashladni kapacitet; Navesti pojedinane rashladne kapacitete; Utvrditi postojanje mogunosti grijanja;
19
njihove regulacije; Utvrditi postojanje sistema za rekuperaciju toplote i navesti tip i efikasnost sistema; Oznaiti na crteima/skicama pooloaj klima komore u objektu; Opisati stanje klima komore ..... Naznaiti vrstu nosioca energije (voda, vazduh); Opisati kanalski razvod (presjek, materijal, izolacija, regulacione klapne); Opisati cijevni razvod (dvocijevni ili etvorocijevni, materijal, izolacija); Naznaiti starost i opisati stanje kanalskog/cijevnog razvoda; Evidentirati terminalne jedinice (navesti vrstu, broj, instaliranu snagu, kao i oznaiti njihove pozicije na crteima/skicama) ..... Opisati sistem regulacije rada rashladnih agregata i terminalnih jedinica; Utvrditi postojanje zona sa razliitim temperaturama hlaenja; Evidentirati mogunost praenja veliina koje se reguliu ..... Navesti reim rada sistema hlaenja i evidentirati prekide u hlaenju); Opisati nain odravanja sistema
Centralna priprema STV: Naznaiti izvor toplote (postojei kotlovi za grijanje objekta, posebni kotlovi za STV); Zabiljeiti podatke sa ploice kotla; Opisati stanje kotla, oplate, izolacije, instalacije; Zabiljeiti podatke sa ploice rezervoara (zapremina i dr.); Opisati stanje rezervoara i izolacije; Opisati cijevni razvod (materijal, izolacija); Evidentirati postojanje curenja u sistemu; Navesti temperature isporuene tople vode i hladne vode na ulazu; Utvrditi postojanje mjerenje potronje tople vode; Opisati nain regulacije sistema za pripremu STV; Navesti potronju vode u objektu; Naznaiti potrona mjesta u objektu (vrsta i koliina, nain i broj korienja); Navesti reim rada sistema; Opisati nain odravanja sistema; Navesti starost i opisati stanje sistema;
20
21
Evidentirati nain mjerenja (direktno ili indirektno); Evidentirati postojanje mjerenja utroene reaktivne energije i obraunske snage; Navesti tip, proizvoaa i serijski broj brojila; Navesti konstantu mjerenja; Navesti trenutne fazne i meufazne napone na GRO, kao i fazne struje na glavnom napojnom kablu (mjereno unimjerom sa amper klijetima); Evidentirati postojanje ureaja za kompenzaciju reaktivne elektrine energije u objektu; Evidentirati postojanje sistema upravljanja vrnom energijom u objektu
22
23
24
25
26
temperatura, srednja redukovana setback temperatura), odnosno uslovi u pogledu vlanosti vazduha u objektu
27
Najea mjerenja koja se odnose na utvrivanje energetskog stanja spoljanjeg omotaa su: identifikacija mjesta toplotnih gubitaka korienjem infracrvene termografije, mjerenje vazdune propustljivosti zgrade (Blower Door Test), mjerenje U-vrijednosti graevinskih elemenata In-situ.
28
Identifikacija mjesta toplotnih gubitaka kroz spoljanji omota zgrade korienjem infracrvene termografije
Cilj mjerenja: analiza i ustanovljavanje energetskog stanja spoljanjeg omotaa zgrade Mjerni instrument: termografska kamera Princip: tehnika termografije omoguava vizuelizaciju IC zraenja koje je nevidljivo ljudskom oku. Termografska kamera vidi toplotnu energiju koju objekat emituje, i na osnovu toga proraunava temperaturu po povrini omotaa uz prethodno pravilno podeavanje parametara na kameri Kratak opis mjerenja: snimanje objekta termografskom kamerom uz prethodno podeavanje parametara kako bi se to tanije odredila temperatura: emisivnost, reflektovana temperatura, atmosferska temperatura, relativna vlanost i rastojanje Rezultati mjerenja: termogram
Slika 7: Termografska kamera i rezultat mjerenja (termogram)
Mjerni instrumenti: mreni analizator, vatmetar, maksimetar, voltmetar, ampermetar, frekvencmetar, brojilo aktivne energije, brojilo reaktivne energije, unimjer, amper klijeta itd. Mjere EE: Upravljanje vrnim optereenjem se ostvaruje kontrolisanjem radnih reima najveih potroaa. Cilj je izbjei istovremeni rad, tj. rasporediti periode punog optereenja razliitih potroaa tako da se ne poklapaju. Kompenzacija reaktivne energije sa ciljem poboljanja faktora snage, smanjenja trokova za utroenu elektrinu energiju i ostvarenja niza pozitivnih tehnikih efekata. U drugu grupu mjerenja moemo svrstati mjerenja kojima se preciznije utvruju energetska svojstva objekta i koja u prethodnim fazama nisu mogla biti utvrena ili postoje opravdane sumnje u tanost nekih parametara bitnih za proraun energetskih potreba objekta. Ova mjerenja se odnose na utvrivanje energetskog stanja omotaa, zatim na razna mjerenja u sistemima grijanja, hlaenja, ventilacije i klimatizacije, kao i na mjerenja elektroenergetskih parametara potronje elektrine energije.
29
Interpretacija rezultata mjerenja: informacije o raspodjeli temperature po povrini posmatranog objekta, pri emu razliiti temperaturni nivoi ukazuju na nepravilnosti omotaa zgrade: postojanje toplotnih mostova, nehomogenosti materijala zida, neispravnosti ili nepostojanje toplotne izolacije, podruja sa poveanom vlagom itd. Primjena: postojee zgrade, zgrade pod zatitom, nove zgrade
Interpretacija rezultata mjerenja: dobijeni broj izmjena vazduha n50 ne bi smio biti vei od: n50 = 3,0 h-1 kod prirodne ventilacije, n50 = 1,5 h-1 kod mainske ventilacije, n50 = 0,6 h-1 kod pasivnih zgrada (EN 13829) Primjena: uglavnom na novim zgradama, mada se primjenjuje i na postojeim
30
31
moe ustanoviti sastav graevinskih elemenata zgrade (previe zahtjevna i previe skupa metoda za potrebe energetskog pregleda). Ogranienja: stabilni spoljanji i unutranji temperaturni uslovi, temperaturna razlika 15C, tokom mjerenja ne bi smjelo biti sunca. Mjerenjima u sistemima grijanja, hlaenja, ventilacije i klimatizacije utvruju se tehnike karakteristike, efikasnost i funkcionalnost sistema. U sistemima grijanja izvode se mjerenja u cilju utvrivanja: efikasnosti izvora toplote: temperatura i protok polaznog i povratnog radnog fluida, potronja goriva u kontrolisanom vremenu, temperatura dimnih gasova, sastav dimnih gasova; efikasnosti razvodnog sistema: temperatura i protok u karakteristinim takama razvoda, termografsko snimanje; efikasnosti grejnih tijela: temperatura i protok u grejnim tijelima; efikasnosti cirkulacionog sistema: pogonske karakteristike pumpi; izbalansiranosti sistema: protok na glavnom izlazu iz kotla, na pojedinim granama razvoda i njihovim krajevima, pritisci fluida na najviim i najniim takama razvoda. U centralizovanim klimatizacionim/ventilacionim sistemima izvode se mjerenja temperature i vlanosti vazduha, protoka vazduha, nepropusnosti ventilacionih kanala. U centralizovanim rashladnim sistemima izvode se mjerenja temperature kondenzacije i isparavanja, temperature rashladnog medija. Neka od mjerenja u sistemima grijanja, hlaenja, ventilacije i klimatizacije objanjena su u nastavku.
32
u ppm i da bi bile meusobno uporedive svode se na referentni udio kiseonika. Raunski se odreuju sadraj CO2, gubici u dimnim gasovima i viak vazduha, na osnovu ega se dolazi do podatka o efikasnosti izvora toplote. Dobijene vrijednosti se uporeuju sa graninim vrijednostima emisija i utvruje da li zadovoljavaju vrijednosti utvrene propisima za zatitu ivotne sredine.
33
34
35
Svaki tip objekta zavisno od namjene posjeduje odreene specifinosti u energetskim sistemima koje predstavljaju osnovu za razumijevanje koncepta funkcionisanja objekta kao cjeline. U tabeli 1 je prikazana potronja energije u objektima zavisno od njihove namjene.
Tip objekta Stambeni objekti (pojedinani objekti i rezidencijalni objekti) i objekti kolektivnog smjetaja (studentski domovi, domovi za stara lica i sl.) Administrativni objekti (zgrade dravne uprave, parlamentarne zgrade, ministarstva, optine, sudovi i sl.) Objekti obrazovnih institucija (univerziteti, kole, vrtii, specijalne kole i sl.) Zdravstvene institucije: Bolnice Glavni potroai primarne energije Grijanje Hlaenje Priprema STV Osvjetljenje Grijanje Hlaenje Osvjetljenje Kancelarijska oprema Grijanje Hlaenje Osvjetljenje Ventilacija Grijanje Hlaenje Osvjetljenje Priprema STV Ventilacija
36
Grijanje Ostalo (domovi zdravlja, ambulante i sl.) Hlaenje Osvjetljenje Grijanje Poslovni objekti (sa kancelarijskim i Hlaenje pripadajuim prostorima) Osvjetljenje Kancelarijska oprema Kompjuterska oprema Raunarski centri Hlaenje Osvjetljenje Objekti kulture: Pozorita, bioskopi i sl. Grijanje Hlaenje Osvjetljenje Ventilacija Grijanje Hlaenje Osvjetljenje Kontrola vlanosti
37
Komercijalni objekti (trni centri i sl.) Sportski i rekreacioni objekti: Sportski centri, hale i sl.
Bazeni
Grijanje Hlaenje Osvjetljenje Priprema STV Grijanje Hlaenje Osvjetljenje Grijanje Hlaenje Osvjetljenje Ventilacija Grijanje bazenske vode Grijanje i odvlaivanje prostora bazena Grijanje vode za tueve
Zamjena ili unapreenje toplotnih karakteristika prozora Prozori su segment omotaa objekta na koji je posebno potrebno obratiti panju. Toplotni gubici kroz prozore mogu biti transmisioni ili gubici nastali provjetravanjem. Ako saberemo ove dvije vrste toplotnih gubitaka oni mogu iznositi i vie od 50% ukupnih toplotnih gubitaka objekta. Ovi gubici obino su 10 i vie puta vei od onih kroz zidove i zato su prozori veoma vana pozicija koju treba tretirati mjerama energetske efikasnosti. Pogledati Mjeru 3, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti. Toplotna izolacija poda Toplotni gubici prema tlu iznose do 10% ukupnih toplotnih gubitaka objekta. U sluaju poda na tlu kod postojeeg objekta uglavnom je neisplativo ui u takvu intervenciju zbog znaajnog obima radova. Toplotna izolacija poda na tlu nije isto to i toplotna izolacija poda prema negrijanom prostoru najnie etae. U ovom sluaju intervencija jeste isplativa i ovu mjeru bi trebalo preporuivati. Takoe, potrebno je toplotno zatititi i podne konstrukcije iznad otvorenih prolaza i na taj nain postii neprekidnost toplotne zatite kompletnog spoljanjeg omotaa objekta. Pod na tlu potrebno je izolovati sa minimalno 10 cm termoizolacije. Iako su gubici kroz pod na tlu relativno mali u poreenju sa gubicima drugih djelova konstrukcije, temperatura poda slina temperaturi unutranjeg prostora doprinosi komforu boravka u prostoriji.
38
U nastavku su date neke mogue mjere za poveanje energetske efikasnosti elemenata spoljanjeg omotaa zgrade, kao i pojedinih energetskih sistema.
///Omota objekta
Toplotna izolacija spoljanjih zidova Ova mjera se sprovodi uvijek u situaciji kada ne postoji nikakva termika zatita na spoljanjim zidovima. Utede uvoenjem ove mjere mogu biti od 15-25%, a pored toplotne zatite ovom mjerom se spreavaju negativne posljedice hladnih mostova i znaajno se poboljava komfor u unutranjosti objekta. Pogledati Mjeru 1, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti. Toplotna izolacija krova Ova mjera podrazumijeva ugradnju termoizolacije na ravne ili kose povrine krova u zavisnosti od konstrukcije. Putem toplotnih gubitaka kroz krovnu povrinu, gubi se vie toplote nego to je to sluaj sa zidovima, to dovodi do toga da je toplotna izolacija krova, ukoliko je istih svojstava, veih debljina od termoizolacije zidova. Pravilno izolovana krovna povrina moe dovesti do uteda od 25-40%. Pogledati Mjeru 2, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti.
///Sistemi grijanja
Zamjena starih konvencionalnih kotlova niskotemperaturnim i kondenzacionim kotlovima (sa ili bez promjene energenta) Veina konvencionalnih kotlova starosti izmeu 10 i 30 godina ima oteenu izolaciju, oteena loita, kao i neregulisane operativne procese to znaajno doprinosi nepotrebnoj potronji energenata.
39
Stepen energetske efiksnosti za stare kotlove obino iznosi izmeu 60-75%, zavisno od vrste energenata. Korienjem novih niskotemperaturnih i kondenzacionih kotlova sa visokim stepenom energetske efikasnosti moe se utedjeti 15-40% energenta u odnosu na standardne kotlove. Pogledati Mjeru 4, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti. Zamjena starih konvencionalnih kotlova kotlovima na biomasu pelet Stepen energetske efikasnosti kotlova na biomasu (briket, pelet) nije vei od kotlova na lo-ulje i gas, ali je cijena energenta znatno nia, tako da se njihovim korienjem moe ostvariti uteda u grijanju i do 60%. Pored toga, korienjem kotlova na biomasu znaajno se doprinosi ouvanju ivotne sredine. Pogledati Mjeru 5, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti. Zamjena starih konvencionalnih kotlova toplotnim pumpama koje koriste kao izvor toplote vazduh, zemlju ili podzemnu vodu Toplotne pumpe koriste do 75% besplatne energije sadrane u okolini i njihovom upotrebom mogu se ostvariti znaajne utede u trokovima grijanja, smanjenje potronje energenta za proizvodnju iste koliine toplotne energije, poveanje energetske efikasnosti sistema grijanja, kao i smanjenje negativnog uticaja na ivotnu sredinu. Osim za grijanje prostora, toplotne pumpe se mogu koristiti i za hlaenje i pripremu sanitarne tople vode. Pogledati Mjeru 6, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti. Hemijska priprema vode Usljed neadekvatne pripreme vode za termoenergetska postrojenja dolazi do taloenja kamenca koji izaziva smanjenje prolaza toplote, ometanje pravilnog toka vode usljed smanjenja poprenog presjeka, koroziju, smanjenje pogonske bezbjednosti, poveanje trokova odravanja, i kao posljedicu svega, smanjenje stepena korisnosti i vijeka trajanja kotlovskog postrojenja. Osnovni uslov za prevazilaenje ovog problema jeste odgovarajua priprema
napojne kotlovske vode i odravanje svih parametara u normiranim granicama. Balansiranje sistema grijanja U hidrauliki neuravnoteenim sistemima grijanja esto se dogaa da nisu ispunjeni uslovi termikog komfora u pojedinim prostorijama. Neke su prostorije previe zagrijane (one blie cirkulacionoj pumpi), dok je u onim udaljenijim esto temperatura nia od optimalne i nakon dueg perioda uzgrijevanja. Ovaj problem se moe prevazii uravnoteenjem pritiska i protoka u hidraulikim mreama sistema grijanja, tj. ugradnjom balansnih ventila. Ugradnja termostatskih ventila na postojea grejna tijela Ugradnjom termostatskih ventila na grejna tijela ostvaruje se mogunost regulacije temperature unutar prostorije, a samim tim i potronje toplotne energije. Pogledati Mjeru 9, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti. Novi sistem automatske regulacije Stalna regulacija uinka grejnih tijela prema promjenljivoj potrebi za toplotnom energijom (zavisno od spoljanje temperature, brzine vjetra, intenziteta sunevog zraenja, unutranjih izvora toplote i dr.) moe se na adekvatan nain rijeiti samo automatskom regulacijom. Na taj nain se smanjuje potronja energenta, kao i trokovi grijanja. Ugradnja pumpi sa promjenljivim brojem obrtaja Pumpe sa promjenljivim protokom imaju ugraen frekventni regulator kojim se mijenja brzina okretanja motora, a samim tim mijenja se i protok pumpe. Pumpe su opremljene sa elektronikom koja na osnovu mjerenog broja obrtaja motora pumpe, struje koja pokree motor i zadatih parametara cjevovoda regulie broj obrtaja pumpe i odrava radnu taku pumpe u optimalnom reimu. Pored optimizacije protoka kroz grejna tijela, pumpe sa promjenljivim
40
41
brojem obrtaja doprinose i smanjenjenju potronje elektrine energije 70% do 90%. Toplotna izolacija neizolovanih djelova sistema Toplotnom izolacijom neizolovanih djelova sistema spreava se mogunost pojave kondenzacije, smanjuju se toplotni gubici i poveava efikasnost sistema. Setback temperatura (deurna temperatura)
ne koristi topla voda iz kotlarnice, ime se smanjuje potronja primarnog goriva, a takoe se doprinosi i ouvanju ivotne sredine. Smanjenje potronje primarnog goriva je ekvivalentno rekuperisanoj toploti iz otpadnog vazduha. Pogledati Mjeru 7, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti. Balansiranje ventilacionih kanala U sistemu koji nije izbalansiran javljaju se razlike u potrebnim koliinama vazduha u pojedinim djelovima ventiliranog prostora, tj. negdje ga ima vie, a negdje manje nego to je potrebno. Kao rezultat se javljaju previe visoke ili previe niske temperature u pomenutim djelovima prostora, a takoe se kao posljedica moe javiti i ustajali vazduh. Balansiranjem sistema se ova situacija izbjegava, i na taj nain se pored ispunjavanja uslova termike ugodnosti tedi i energija. Frekventna kontrola ventilatora Frekventno regulisani pogoni kao alternativa klasinim pogonima sa konstantnom brzinom i prigunim ureajima omoguavaju programirano meko startovanje i zaustavljanje ime se izbjegava mehaniki stres i produava ivot elektromotora, veliki opseg promjene brzine i snage ime se postie precizna kontrola, veu energetsku efikasnost elektromotora i utede energije. Pogledati Mjeru 10, Poglavlje 4. ienje razmjenjivaa toplote Naslage kamenca od magnezijuma, kalcijuma i silicijum dioksida iz napojne vode koje se formiraju na izmjenjivaima toplote predstavljaju izolaciju izmjenjivaa i usporavaju prenos toplote, to za posljedicu ima pregrijavanje ili slabljenje izmjenjivaa, smanjenje energetske efikasnosti i habanje i troenje sistema. Zamjena/ienje filtera Neistoe i praina koja se nakupi na filterima moe uticati na temperaturu koju registruju senzori u ventilacionom sistemu.
42
Podeavanje temperature na niu vrijednost u periodima kada u objektu nema osoblja ili je grijanje redukovano (npr. tokom noi, vikenda, praznika) donosi utede u energiji. Prema nekim grubim procjenama te utede iznose oko 1% potronje energije za grijanje za svaki snieni stepen temperature ispod temperature podeene za normalan reim rada za redukovani period od 8 sati. Tipine setback temperature iznose od 12C to 15C, zavisno od toplotnog kapaciteta zgrade, kao i nivoa komfora koji se eli postii. ienje kotla ienjem loita kotlova od garei, nesagorjelih naslaga i adji, koji su nastali usljed loeg i nepotpunog sagorijevanja energenta, poveava se stepen iskorienja kotlova. Samim tim to su zidovi loita isti, bolji je prenos toplote i potronja goriva je smanjena. ienje kotlova moe da se vri sa dimno-plamene strane, kao i sa vodeno-parne (uklanjanje kamenca na unutranjim zidovima kotla).
///Sistemi ventilacije
Ugradnja sistema rekuperacije toplote iz otpadnog vazduha u sistemima ventilacije i klimatizacije U cilju poveanja temperature spoljnog vazduha prije ulaska u dogrija u sistemima ventilacije/klimatizacije, moe se koristiti toplota sadrana u otpadnom vazduhu ventilacionog/ klimatizacionog sistema. Na ovaj nain se za predgrijavanje
43
///Sistemi hlaenja
Zamjena postojeeg rashladnog agregata (ilera) efikasnijim ileri visoke efikasnosti su projektovani sa poboljanim upravljanjem, poveanim i poboljanim kondenzatorskim sekcijama i kompresorima visoke efikasnosti. Vazduhom hlaeni sistemi eliminiu potrebu za rashladnim kulama, to umanjuje instalacione trokove, kao i trokove odravanja. Sa druge strane, vodom hlaeni ileri su znatno efikasniji od vazduhom hlaenih ilera. Optimizacija ilera Optimizacija ilera u smislu poboljanja kontrole se uglavnom zasniva na dva principa: regulaciju temperature polazne vode tako da se ona podeava na najveu moguu vrijednost u uslovima datog toplotnog optereenja, i sniavanje temperature kondenzacije ime se poveava efikasnost kondenzacije i na taj nain smanjuje potronja energije. Evaporativno hlaenje Potronja elektrine energije potrebne za mehaniko hlaenje moe da se smanji korienjem vode u rashladnim sistemima sa evaporativnim hlaenjem. Energija toplog spoljanjeg vazduha koristi se za isparavanje vode rasprene u komorama specijalno dizajniranog pada, pri emu voda preuzima toplotu vazduha, a vazduh izlazi iz ureaja ohlaen. Evaporativnim kulerima nije potrebna dodatna energija za isparavanje vode, niti hemijski reagensi poput freona za hlaenje, ve samo snaan ventilator i mala pumpa. Korienje otpadne toplote sa kondenzatora rashladnih agregata za grijanje U objektima u kojima postoje istovremeni zahtjevi za grijanjem i hlaenjem mogue je koristiti otpadnu toplotu kondenzacije za predgrijavanje ili zagrijavanje radnog fluida koji se koristi kao grejni fluid. Kod instalacija rashladnog sistema sa vodom
hlaenim kondenzatorom, zagrijana voda koja je primila toplotu kondenazcije, moe se direkno koristiti u zatvorenom krugu grijanja (npr. u predgrijau). U sluaju sistema sa ilerom koji ima vazduhom hlaeni kondenzator, moe se koristiti dodatni izmjenjiva toplote (rekuperator vazduh - voda) za korienje otpadne toplote kondenzacije. Primjena inverterskih ureaja za hlaenje prostora Inverterska tehnologija troi manje energije i postie veu energetsku iskoristivost (uteda energije do 50%), bre postie eljenu temperaturu i omoguava precizniju kontrolu temperature. Optimizacija rada vie ilera Godinji tok toplotnog optereenja, kriva uestalosti spoljnih temperatura, kao i trajanje dnevnog pogona predstavljaju osnov za podjelu ukupnog rashladnog kapaciteta, odnosno korienje vie rashladnih agregata u cilju boljeg prilagoavanja trenutnom optereenju rashladnog sistema. Pravilnom podjelom i odgovarajuom elektronskom regulacijom ostvaruju se energetske utede, a postie se i vea pogonska sigurnost.
44
45
Korienje otpadne toplote sa kondenzatora rashladnih agregata za zagrijavanje STV U praksi je sve vei broj rashladnih jedinica koje djelimino ili potpuno koriste toplotu kondenzacije za zagrijavanje STV. Kod instalacija rashladnog sistema sa vodom hlaenim kondenzatorom, zagrijana voda koja je primila toplotu kondenzacije, moe se direkno koristiti u grijau bojlera STV. U sluaju sistema sa ilerom koji ima vazduhom hlaeni kondenzator, moe se koristiti dodatni izmjenjiva toplote (rekuperator vazduh - voda) za korienje otpadne toplote kondenzacije. Predgrijavanje vode sa otpadnom toplotom Procjenjuje se da oko 80% toplote utroene za pripremu STV neiskorieno odlazi u kanalizaciju. Ako se odvodi vode iz kada, tueva i umivaonika izvedu odvojeno od fekalne kanalizacije, mogue je ostvariti povrat toplote otpadne vode od umivanja i tueva. To je prikladno izvoditi za vee potroae (npr. hoteli, velike stambene zgrade i sl.), a instalacija ovakvih ureaja jeftinija je u novogradnjama nego to je to sluaj za postojee zgrade. Vano je voditi rauna da sistem bude izveden tako da osigurava pouzdan rad imajui u vidu da otpadna voda sadri neistoe i masnou. tedljive armature Nove slavine na tritu sve ee se proizvode s ugraenim ureajem koji smanjuje jainu mlaza koji protie kroz slavinu na taj nain tedei vodu. Neke takve slavine mogu smanjiti potronju vode do 40%. Poboljanje izolacije cijevi i rezervoara tople vode Ukoliko nije fabriki izolovan obavezno treba izolovati rezervoar sa toplom vodom kao i kompletan cjevovod kako bi se smanjili gubici toplote.
Kontrola preko tajmera Postavljanje tajmera na cilindre za toplu vodu omoguava grijanje vode tano u onom periodu kada je topla voda potrebna. Time se izbjegava nepotrebno zagrijavanje vode koja e se neiskoriena bre ili sporije hladiti, u zavisnosti od kvaliteta izolacije rezervoara.
46
///Sistemi rasvjete
Zamjena klasinih rasvjetnih tijela rasvjetnim tijelima novije generacije sa veim stepenom energetske efikasnosti Danas se 70% rasvjete u poslovnim objektima zasniva na fluorescentnim cijevima starije generacije pa tu postoji i veliki potencijal za utede zamjenom postojeih rasvjetnih tijela sa novim energetski efikasnijim. Razvojem tehnologije proizvodnje fluo rasvjete, prenik fluo cijevi se smanjuje, ime se postie vea iskoristivost svjetlosnog sistema (izvor svjetlosti je blii takastom). Zamjenom klasinih fluo rasvjetnih tijela sa rasvjetnim tijelima najnovije generacije, osim ve pomenutih prednosti, eliminie se upotreba klasinih magnetnih prigunica, ve se koriste elektronske. Elektronskim prigunicama smanjuje se potronja elektrine energije i u isto vrijeme se popravlja faktor snage, to posljedino dodatno utie na poveanje energetskih performansi objekta. Utede koje se na ovaj nain postiu mogu biti veoma znaajne, ak i do 70%. U Crnoj Gori jo uvijek su veoma prisutne i ikadescentne lampe (klasine arulje), koje spadaju u rasvjetna tijela sa najmanjim stepenom efikasnosti (svega do 5% energije koristi se za osvjetljenje, a ostalo se gubi kao toplota). Njihova prosta zamjena sa kompaktnim fluo (tzv. tednim) jedna je od tipinih mjera energetske efikasnosti, sa periodom povrata investicije od svega nekoliko mjeseci. Pogledati Mjeru 12, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti.
47
Unapreenje kontrole sistema rasvjete putem ugradnje raznih tipova senzora, tajmera i kontrolera Veoma esto u tipinim poslovnim objektima starijeg datuma rasvjetom se upravlja direktno klasinim prekidaima, gdje se racionalnost upotrebe ostavlja na savjest zaposlenima (gdje je upravljanje rasvjetom lokalno) ili licima koje vode rauna o objektu (ako je upravljanje centralizovano). Ugradnjom senzora nivoa osvjetljenja posebno ili u raznim kombinacijama sa senzorima pokreta, i/ili tajmerima, zavisno od tipa i namjene objekta i njegovih zasebnih cjelina, mogu se postii velike utede. Inteligentna rasvjeta, odnosno uvezivanje sistema rasvjete u sistem pametne kue Na ovaj nain, u kombinaciji sa ve pomenutim mjerama, moe se postii jo vei stepen utede u odnosu na klasine sisteme starije generacije, ak i do 85%. Vie informacija o ovoj temi nalazi se u okviru mjere zamjene klasinih rasvjetnih tijela. Zamjena klasinih rasvjetnih tijela sa rasvjetnim tijelima koja koriste LED lampe najnovije generacije LED rasvjeta je u energetskom smislu najefikasnija, ali mana joj je to je ova tehnologija jo uvijek skupa, pa je period otplate relativno dug u odnosu na ostale mjere. Meutim, cijena LED lampi je u konstantnom padu, a performanse se dodatno poboljavaju, pa se moe oekivati da u budunosti ova mjera postane veoma atraktivna, odnosno isplativa. Velika prednost LED rasvjete u odnosu na fluo je, osim znatno vee klase energetske efikasnosti, to nema poveanog elektromagnetnog zraenja i ivinih legura, to su nedostaci fluo rasvjete. Danas postoji irok spektar boja koje emituju LED lampe, za razliku od prvih LED lampi koje su mogle emitovati samo plavo-bjelkastu svjetlost. Moe se birati izmeu tople bijele, neutralne bijele i hladne bijele boje, kao i RGB (kombinacije crvene, zelene i plave boje) koja daje do 16 000 000 raznih nijansa boja.
LED emituje puno zdravije, konformnije i ravnomjernije svijetlo u odnosu na klasinu rasvjetu. LED ne emituje ultraljubiasto ili infracrveno zraenje, nema zujanja, svjetlucanja ili strobo efekta na koje su mnogi ljudi osjetljivi. Zamjena spoljnih rasvjetnih tijela sa rasvjetnim tijelima koja koriste LED svjetiljke najnovije generacije i sadre ugraene fotonaponske panele sa baterijama Ovo je veoma interesantna mjera koja moe da svede potronju elektrine energije za spoljnu rasvjetu na miminum posebno u ljetnjem periodu. Mana je to je ova tehnologija jo uvijek skupa, pa je period otplate relativno dug u odnosu na ostale mjere. Takoe, ovo zahtijeva dodatne mjere odravanja (npr. periodinu zamjenu baterija).
48
///Elektroenergetski sistem
Kompenzacija reaktivne elektrine energije Mjeseni troak za reaktivnu energiju moe biti znatan u zavisnosti od broja i veliine potroaa reaktivne energije. Kompenzacijom reaktivne energije ne postie se samo ekonomski efekat umanjenja rauna za utroenu energiju, ve se postiu i mnogi drugi efekti, kao to je poveanje raspoloive snage, smanjenje gubitaka u prenosnim vodovima, smanjenje padova napona, poveanje vijeka trajanja opreme. Pogledati Mjeru 11, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti. Upravljanje vrnom elektrinom energijom U kategoriji velikih potroaa osim aktivne i reaktivne energije mjeri se i vrna snaga. Upravljanje vrnom snagom, odnosno vrnom energijom kod ovakvih potroaa je veoma interesantna, odnosno isplativa mjera energetske efikasnosti. U praksi trokovi vrne snage su u prosjeku oko 30 % - 50 % ukupnog rauna za utroenu elektrinu energiju, a moe se desiti da cijena koju platimo za obraunsku snagu premauje iznos za utroenu aktivnu snagu.
49
Upravljanje vrnim optereenjem se ostvaruje instaliranjem naprednog centralnog sistema za kontrolu radnih reima najveih potroaa. Cilj je izbjei istovremeni rad, tj. rasporediti periode punog optereenja razliitih potroaa tako da se ne poklapaju. U praksi se pokazalo da se se primjenom ovakvih sistema trokovi vrnog optereenja mogu smanjiti za preko 50%. Pogledati Mjeru 13, Poglavlje Tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti.
kontrole putem TCP/IP, GPS, GPRS i GSM mrea, ali i na druge naine kao to je recimo glasovna komanda. Na primjer, putem mobilnog telefona ili preko lap topa koji je konektovan na internet mreu, mogue je putem posebne aplikacije upravljati sa svim elektrinim ureajima u domu ili poslovnom objektu, bez obzira gdje se nalazili. Ovakvi sistemi obino imaju i niz senzora, pa recimo kad se otvori prozor ili kad se napusti prostorija, automatski se iskljuuje sistem klimatizacije, to naravno eliminie bespotrebnu potronju elektrine energije, odnosno podie nivo energetske efikasnosti objekta. Takoe, elektrine roletne i zavjese mogu biti integrisane sa sistemom rasvjete, kako bi se to vie koristila dnevna, a to manje vjetaka svjetlost, a da se pri tome dobije zadati nivo osvjetljenja. U slijedeem poglavlju ovog Prirunika opisane su neke tipine mjere za poveanje energetske efikasnosti i u sklopu analize svih mjera data je procjena godinjih uteda energije i novca, investicionih trokova, trokova odravanja, procijenjeni ivotni vijek i period povrata investicije, kao i nain modeliranja pomenutih mjera u ENSI softveru.
50
///Elektrini potroai
Zamjena elektrinih potroaa klase energetske efikasnosti C ili loije, sa novim klase energetske efikasnosti A Do prije samo nekoliko godina elektrina energija u Jugoistonoj Evropi je imala relativno nisku cijenu, tako da se nije mnogo vodilo rauna o klasi energetske efikasnosti elektrinih potroaa. Danas kada su cijene elektrine energije relativno visoke, sa jasnom tendencijom da budu i znatno vee u sljedeim godinama i decenijama, ova mjera energetske efikasnosti posebno dolazi do izraaja, jer se na ovaj nain, tj. nabavkom ureaja najvie klase energetske efikasnosti, mogu postii veoma velike utede. Nabavka i zamjena svih postojeih elektrinih ureaja u nekom poslovnom objektu ili domainstvu moe biti veoma velika investicija, i to moe uiniti ovu mjeru neatraktivnom zbog dugog perioda povrata. Meutim, s obzirom da se inae relativno esto obavlja zamjena postojeih ureaja (obino jednom u nekoliko godina), tada treba imati u vidu da se obavezno nabavljaju ureaji najvie EE klase, jer razlika u cijeni izmeu recimo klase A i C iste vrste ureaja obino nije vea od 25%, to se veoma brzo vrati kroz utede u elektrinoj energiji. Uvezivanje svih elektrinih potroaa u sistem pametne kue Napredni sistemi kontrole nekih ili svih ureaja u domainstvima ili poslovnim objektima, podrazumijevaju razliite po pravilu napredne, sofisticirane i visoko integrisane, elektronske sisteme gdje svi ureaji mogu biti kontrolisani preko jednog centralnog procesora, koji u novijim varijantama ima mogunost i daljinske
51
///EAB software
Opti podaci o projektu Podaci o poetku i kraju grejne sezone dobijeni od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja; Podaci o praznicima dobijeni od strane vlasnika zgrade Omota zgrade Izraunati povrine spoljanjih zidova, posebno za sve vrste zidova i odgovarajue orjentacije; Izraunati povrine spoljanjih zidova, posebno za sve vrste zidova i odgovarajue orjentacije; Izraunati povrine spoljanjih zidova, posebno za sve vrste zidova i odgovarajue orjentacije; Izraunati povrine svih vrsta prozora, posebno za sve orjentacije objekta; Izraunati U i g-vrijednosti za sve vrste prozora i odgovarajue orjentacije, i to za postojee stanje, kao i stanje nakon primjene mjera EE; Izraunati povrine svih vrsta krova; Izraunati povrine svih vrsta krovnih prozora, posebno za sve orjentacije i nagibe; Izraunati U-vrijednosti svih vrsta krova, i to za postojee stanje, kao i stanje nakon primjene mjera EE; Izraunati U i g-vrijednosti za sve vrste krovnih prozora i odgovarajue orjentacije, i to za postojee stanje, kao i stanje nakon primjene mjera EE; Izraunati U-vrijednosti za sve vrste poda, i to za postojee stanje, kao i stanje nakon primjene mjera EE
52
ENSI
ENSI
ENSI ENSI
ENSI
Pogledati u knjizi Energetska efikasnost zgrada: Metodologija energetskog pregleda i prorauna indikatora EE u izdanju Univerziteta Crne Gore (Mainski fakultet/Arhitektonski fakultet)
53
Opti podaci o zgradi Izraunati ukupnu povrinu svih prostorija koje bi se trebale grijati prema standardima. Uzeti u obzir ENSI preporuke (negrijana stepenita i sl.); Izraunati ukupnu zapreminu svih prostorija koje bi se trebale grijati prema; standardima (povrine grijanih prostorija pomnoene njihovom neto visinom); Procijeniti tip zgrade/klasu gradnje; Izraunati prosjean broj ljudi u objektu tokom dana, pomnoiti ga sa toplotom metabolizma dobijenom od jedne osobe, a zatim podijeliti sa kondicioniranom povrinom. Dobici toplote od ljudi u zavisnosti od aktivnosti dati su u aneksu 7; Podaci o prisustvu ljudi u objektu tokom radnih dana, subote i nedjelje, dobijeni od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja; Podaci o broju sati rada sistema za grijanje tokom radnih dana, subote i nedjelje, dobijeni od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja Grijanje
Ventilacija (grijanje) Podaci o reimu rada sistema dobijeni od strane vlasnika zgrade/ tehnikog osoblja. Izraunati ukupno sedmino vrijeme rada; Podatak o koliini svjeeg vazduha na osnovu izvrenih mjerenja ili podatak iz postojee tehnike dokumentacije. Vrijednost koliine vazduha podijeliti sa kondicioniranom povrinom; Podatak o temperaturi ubacivanog vazduha na osnovu izvrenih mjerenja ili podatak iz postojee tehnike dokumentacije; Izraunati vrijednost rekuperacije toplote na osnovu izmjerenih protoka i temperatura vazduha ili navesti podatak iz postojee tehnike dokumentacije; Procijeniti emisionu efikasnost iz tabele date u aneksu 7; Procijeniti efikasnost razvodnog sistema iz tabele date u aneksu 7; Procijeniti efikasnost automatske regulacije iz tabele date u aneksu 7; Procijeniti uticaj ovlaivaa na potronju energije; Procijeniti vrijednost efikasnosti TUZ/EM (tehniki menadment zgrade/ energetski monitoring) iz tabele date u aneksu 7; Izraunati efikasnost izvora toplote prema rezultatima izvrenih mjerenja ili procijeniti iz tabele date u aneksu 7 Sanitarna topla voda (STV) Podatak o potronji sanitarne tople vode ukoliko nije mogue dobiti od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja, izraunati na osnovu preporuka o procjeni potrebne koliine vode za razliite objekte u zavisnosti od njihove namjene, iz tabele u aneksu 7. Ovu vrijednost podijeliti sa kondicioniranom povrinom; Podaci o temperaturama isporuene tople vode i hladne vode iz vodovodne mree, dobijeni od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja. Izraunati razliku ove dvije vrijednosti; Procijeniti efikasnost razvodnog sistema iz tabele date u aneksu 7; Procijeniti efikasnost automatske regulacije iz tabele date u aneksu; Procijeniti vrijednost efikasnosti TUZ/EM (tehniki menadment zgrade/energetski monitoring) iz tabele date u aneksu 7;
54
ENSI
Procijeniti vrijednost infiltracije; Izraunati vrijednosti za unutranju i setback temperaturu; Izraunati emisionu efikasnost pomou ENSI alata za proraun ili procijeniti vrijednost iz tabele date u aneksu 7; Izraunati efikasnost razvodnog sistema pomou ENSI alata za proraun ili procijeniti vrijednost iz tabele date u aneksu; Procijeniti efikasnost automatske regulacije iz tabele 7 date u aneksu; Procijeniti vrijednost efikasnosti TUZ/EM (tehniki menadment zgrade/ energetski monitoring) iz tabele 7 date u aneksu; Izraunati efikasnost izvora toplote prema rezultatima izvrenih mjerenja ili procijeniti iz tabele 7 date u aneksu;
55
Izraunati efikasnost izvora toplote prema rezultatima izvrenih mjerenja ili procijeniti iz tabele date u aneksu 7 Ventilatori i pumpe Osvetljenje Podaci o reimu rada dobijeni od strane vlasnika zgrade/ tehnikog osoblja. Izraunati ukupno sedmino vrijeme rada (isto je kao i kod Ventilacije); Izraunati ukupnu snagu svih ventilatora dovodnog i odvodnog vazduha u ventilacionom sistemu. Ukupnu snagu podijeliti sa kondicioniranom povrinom; Izraunati ukupnu snagu svih pumpi u ventilacionom sistemu. Ukupnu snagu podijeliti sa kondicioniranom povrinom; Izraunati ukupnu snagu svih pumpi u sistemu grijanja. Ukupnu snagu podijeliti sa kondicioniranom povrinom; Izraunati godinju potronju energije za rad pumpi i ventilatora u sistemu hlaenja (na osnovu podataka o njihovoj snazi, kao i podataka dobijenih od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja o reimu rada sistema hlaenja). Ukupnu potronju energije podijeliti sa kondicioniranom povrinom; Procijeniti vrijednost efikasnosti TUZ/EM (tehniki menadment zgrade/ energetski monitoring) iz tabele xxx date u aneksu ..... Procijeniti ukupno sedmino vrijeme rada rasvjetnih tijela na osnovu podataka dobijenih od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja (uzeti u obzir nain korienja objekta); Izraunati ukupnu snagu svih rasvjetnih tijela u objektu. Ukupnu snagu podijeliti sa kondicioniranom povrinom Razni potroai Procijeniti ukupno sedmino vrijeme rada potroaa koji doprinose grijanju objekta na osnovu podataka o dobijenih od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja; Izraunati ukupnu snagu svih potroaa koji doprinose grijanju objekta. Ukupnu snagu podijeliti sa kondicioniranom povrinom;
Procijeniti ukupno sedmino vrijeme rada potroaa koji ne doprinose grijanju objekta na osnovu podataka o dobijenih od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja; Izraunati ukupnu snagu svih potroaa koji ne doprinose grijanju objekta. Ukupnu snagu podijeliti sa kondicioniranom povrinom Hlaenje Spoljni potroai Izraunati godinju potronju energije za rad sistema hlaenja (na osnovu podataka o snazi sistema, kao i podataka dobijenih od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja o reimu rada sistema hlaenja). Ukupnu potronju energije podijeliti sa kondicioniranom povrinom ..... Izraunati godinju potronju energije za rad svih spoljnih potroaa energije (na osnovu podataka o snazi potroaa, kao i podataka dobijenih od strane vlasnika zgrade/tehnikog osoblja o njihovom reimu rada). Ukupnu potronju energije podijeliti sa kondicioniranom povrinom
56
ENSI
57
///Profitability software
Opti podaci Podaci o nominalnoj diskontnoj stopi su definisani ili od strane investitora ili, u sluaju finansiranja iz dravnog/lokalnog budeta, od strane dravnih/lokalnih vlasti Podaci o stopi inflacije Podaci o cijenama izvora energije, dobijeni od distributera prisutnih na tritu Podaci o mjerama Procijeniti visinu investicija predloenih EE mjera. Procjena investicionih trokova za neke konkretne mjere EE data je u slijedeem poglavlju. Takoe, od koristi mogu biti i tabele date u aneksu 6. Na osnovu rezultata prorauna u EAB softveru dobijaju se utede energije nakon primjene predloenih EE mjera Procijeniti godinje trokove za eksploataciju i odravanje predloenih EE mjera Podaci o ekonomskom vijeku trajanja
58
ENSI
59
prostora i sl. Takoe, postavljanjem termoizolacije sa unutranje strane zida gubimo termalnu masu koju ima zid i koja je dobra za dodatno zadravanje toplote nakon zagrijevanja prostorije. Spoljanji zid na taj nain postaje hladniji jer, umjesto da je zatien ka hladnijoj strani on ostaje toplotno nezatien i samim tim pada nivo temperature u njemu. Zbog toga posebnu panju treba posvetiti izradi parne brane kako bi se izbjeglo nastajanje kondezacije i pojava bui. Karakteristike ugradnje termoizolacije sa unutranje strane spoljanjeg zida: Izvodljivo na novim ili postojeim zgradama Smanjenje unutranjeg prostora Problematino zbog ugradnog namjetaja, zidnih ukrasa, utinica, tekera i sl. Nizak toplotni kapacitet i inercija, ali brzo zagrijavanje i hlaenje prostora Toplotni mostovi nijesu izbjegnuti
sloja za termoizolaciju. U zavisnosti od maltera mogu biti tankoslojne i debeloslojne. Kod ventilisane fasade se posljednji, zavrni sloj privruje odgovarajuom potkonstrukcijom, za nosivi dio zida, tako da izmeu zatitne oboge i termoizolacije postoji sloj vazduha koji slui kao sloj za ventilaciju itave fasade. Prednost ovog tipa fasade je da vazduh koji cirkulie omoguava isuivanje suvine vlage iz zida i dodatno pospjeuje hlaenje ljeti. Zimi ima nepovoljniji efekat jer cirkulacija vazduha moe dodatno da rashlauje zidove.
60
Potrebno je naglasiti da su najvei gubici toplote kroz prozore i spoljanji zid, te da se ve njihovom sanacijom postiu velike utede. Sanacija krova iznad grijanog prostora, odnosno plafona zadnje etae prema negrijanom tavanu, takoe znatno smanjuje toplotne gubitke. Sanacija poda prema tlu vrlo esto nije ekonomski opravdana, zbog relativno malog smanjenja ukupnih toplotnih gubitaka u odnosu na veliku investiciju koja je potrebna za takvu sanaciju. Napomena: Ne treba zaboraviti da je potrebno da se, prilikom ugradnje termoizolacije sa unutranje strane, izoluju i djelovi pregradnog zida u dijelu gde se spajaju sa spoljanjim zidom. Postoje dva naina ugradnje termoizolacije sa spoljanje strane zida i to kao: kompaktna neventilisana fasada i ventilisana fasada. Kompaktna neventilisana fasada (tzv. kompaktna fasada, poznata i kao demit fasada) koju karakterie lijepljenje zavrnog zatitnog
61
specifini zahtjevi, i naravno cijena koju je investitor spreman da plati. Ipak, svakako je najvanije da proizvod ispuni projektom predvien zadatak, to u savremenom graenju podrazumijeva neto iru listu zahtjeva: niska termoprovodljivost osnovna osobina termomaterijala niska apsorpcija vode i vlage s obzirom da je voda bolji provodnik nego vazduh, materijal natopljen vodom proputa znatno vie toplote/hladnoe nego suv pa proizvoai koriste hidrofobe koji umanjuju apsorpciju paropropusnost jedna od izuzetno vanih osobina zahvaljujui kojoj se izbjegava sakupljanje vlage u vieslojnoj fasadnoj konstrukciji, i samim tim, pad termikog otpora (paropropusnost slojeva treba da raste u pravcu od tople ka hladnoj strani zida, tj. od unutranje ka spoljanjoj) vatrootpornost izuzetno vaan inilac u savremenim objektima, pa negorivost termoizolacije predstavlja jedan od osnovnih zahtjeva kupca. Za dobar odabir materijala za termiku zatitu neophodno je dobro poznavanje njihovih svojstava. Naalost, nae trite ne donosi dovoljan izbor vrsta ovih materijala, ali svakako treba obratiti panju da se preporuuje ugradnja termozolacionih materijala dostupnih na naem tritu. Toplotni gubici kroz graevinski element zavise od slojeva tog elementa, pozicije u odnosu na strane svijeta i koeficijentu toplotne provodljivosti.
TEORIJA
Koeficijent toplotne provodljivosti [W/mK] je koliina toplote koja proe u jedinici vremena kroz sloj materijala povrine 1 m2, debljine 1 m kod razlike temperature od 1 K. Koeficijent prolaska toplote U je koliina toplote koju graevinski elemenat gubi u 1 sekundi po m2 povrine kod razlike temperature od 1 K, izraeno u W/m2K. Vrijednost razliita je za razliite materijale, a zavisi od gustine, veliine i povezanosti pora i vlanosti materijala. Bolju toplotnu izolaciju postiemo ugradnjom materijala niske toplotne provodljivosti. Toplotni otpor materijala poveava se u odnosu na debljinu materijala.
t[C] t[C]
62
d[cm]
d[cm]
U sluaju neizolovanog zida od uplje opeke debljine 19 cm U=1,67[W/mK], toplotni gubici iznose okvirno 134 kWh/m zida U sluaju izolacije zida od opeke 19 cm sa 10 cm kamene vune U=0,32[W/mK], toplotni gubici iznose okvirno 26 kWh/m zida
t[C]
t[C]
Malter Zid Podloga Ljepak Termoizolacija + tipl Sloj sa fiberglas mreicom Sloj za poravnjanje Zavrni sloj
d[cm]
d[cm]
Temperaturne krive za neizolovani i izolovani zid od armiranog betona U sluaju neizolovanog AB zida debljine 20 cm U=3,20[W/mK], toplotni gubici iznose okvirno 256 kWh/m zida
Nosea ina
U sluaju izolacije AB zida sa 10 cm kamene vune U=0,35[W/mK], toplinski gubici iznose okvirno 28 kWh/m zida
63
Koeficijent U je bitna karakteristika spoljanjih elemenata konstrukcije i vaan je u analizi ukupnih toplotnih gubitaka [kWh/ m2], a time i potronji energije za grijanje. to je koeficijent prolaska toplote manji, to je toplotna zatita objekta bolja.
Standardno izolovana kua U=0,27 Niskoenergetska kua U=0,20-0,15 Pasivni standard gradnje U=0,10-0,13
i raspadanje, te na mikroorganizme i insekte. Koristi se u svim spoljnim konstrukcijama za toplotnu zatitu, te u pregradnim zidovima za zvunu zatitu. Jedino mjesto gdje se ne preporuuje je za izolaciju podrumskih zidova pod zemljom. Osim kamene i staklene vune, na naem tritu najvie se koristi polistiren ili stiropor. Stiropor je zapravo naziv prvog proizvedenog polistirena u Njemakoj 1954. godine. Naziv stiropor postao je sinonim za ekspandirani polistiren, EPS. Zbog dobrih izolacionih svojstava =0,035 - 0,040 W/mK, te niske cijene i jednostavne ugradnje, danas je to jedan od najpopularnijih izolacionih materijala. Koristi se najvie kao toplotna zatita u svim spoljnim konstrukcijama, te kao plivajui pod u podnim meuspratnim konstrukcijama. Ima znatno slabija protivpoarna svojstva od kamene vune, a nije otporan na temperature vie od 80C. Za toplotnu zatitu podrumskih zidova esto se koristi ekstrudirani polistiren XPS (poznatiji kao stirodur). XPS je najee obojen u plavo ili ruiasto, za razliku od bijelog ekspandiranog polistirena EPS. Poliuretanska pjena takoe se dosta koristi, naroito pri sanacijama krovova. Ima jo bolja toplotno izolaciona svojstva pa iznosi izmeu 0,020 i 0,035 W/mK. Ima dobra svojstva na vlagu i temperaturne promjene. Meutim, znatno je skuplja od prva dva navedena materijala, te zbog toga nije u iroj primjeni. Na tritu se polako pojavljuju i drugi izolacioni materijali kao to su celuloza, glina, perlit, vermikulit, trstika, lan, slama, ovja vuna i drugi. Imaju neto slabija izolaciona svojstva, pa su potrebne vee debljine. Ovi materijali se u svijetu koriste lokalno, prema porijeklu i izvoru sirovine za proizvodnju. Za pravilan izbor materijala za toplotnu izolaciju potrebno je dobro poznavati njegova fiziko-hemijska svojstva, te prednosti i mane primjene.
64
10cm
15-20cm
25-30cm
Pri izboru materijala za toplotnu zatitu treba osim toplotne provodljivosti uzeti u obzir i druge karakteristike materijala kao to su poarna otpornost, faktor otpora difuziji vodene pare, stiljivost, trajnost, otpornost na vlagu i drugo. Takoe je vaan i nain proizvodnje materijala, korienje energije u njegovoj proizvodnji kao i cijena. Na izbor materijala utie i vrsta konstrukcije u koju ga ugraujemo, tako da nije isto da li se radi o izolaciji poda, podrumskog zida, nadzemnog zida, ravnog ili kosog krova. Osnovna podjela toplotno izolacionih materijala je na neorganske i organske materijale. Najpoznatiji predstavnik neorganskih izolacija je kamena i staklena vuna, a organskih materijala polistiren ekspandirani i ekstrudirani, te poliuretan, odnosno poliuretanska pjena. Mineralna vuna - kamena i staklena, dobar je toplotni izolator sa toplotnom provodljivou izmeu = 0,035 i 0,045 W/ mK, to je uvrtava meu najbolje toplotne izolatore. To je izolacioni materijal mineralnog porijekla za toplotnu, zvunu i protivpoarnu izolaciju. Takoe, mineralna vuna ima visoku otpornost na poar, paropropusna je, i djelimino vodootporna. Otporna je na starenje
65
Potrebna Faktor debljina otpora Relativni Toplotna (cm) za difuzije troak za Termoizolacioni Gustina provodljivost U=0,35 vodene U=0,35 materijal [kg/m3] [W/m K] [W/m2K] pare [W/m2K] mineralna vuna (MW) ekspandirani polistiren (EPS) stiropor ekstrudirana polistirenska pjena (XPS) stirodur tvrda polistirenska pjena (PUR) drvena vuna (WW) ekspandirani perlit (EPB) ekspandirana pluta (ICB) ovija vuna slama 10-200 15-30 0.035-0.050 0.035-0.040 9-11 9-10 1 60 1 0.80
pjena ima faktor cijene 5-8, a npr. drvena vuna 4-6. Stvarna cijena termoizolacionih materijala zavisi od njihovih karakteristika, debljine i naina primjene. Da bi preporuena termika zatita zaista ispunila planirane koeficijente i planirani vijek trajanja neophodno je na pravilan nain sprovesti njenu ugradnju.
faze Uklanjanje posebnih prepreka na fasadi Priprema zida opis Kablovi, cijevi, tende, svjetiljke i drugi elementi moraju biti uklonjeni i ponovo montirani nakon zavretka radova Skoro uvijek je potrebno postavljanje skele; nakon toga se vri provjera povrine zida da bi se pristupilo korekcijama i popravkama oteenja i neravnina Ovaj korak je znaajan jer se putem ove ine dobija podrka za noenje prvih redova termoizolacije, a ujedno se njenom nivelacijom regulie nivelacija kompletne povrine termoizolacije Varijanta 1: Postavljaju se posebni elemenati za izolaciju uglova objekta (takoe od izolacionog materijala) i to tako to se prvo postavljaju elementi od nosee ine ka gore. Varijanta 2: Izolacija uglova standardnim tablama termoizolacije. Kao poetna taka uvijek se koristi nosea ina (dno) i to tako da se prvo postavljaju table na uglovima. Vertikalni spojevi tabli u dva reda ne smeju da se poklope. Varijanta 1: Rasporeivanje lijepka na krajevima i u sredini izolacione table (omoguava bolje poravnavanje) Varijanta 2: Rasporeivanje lijepka po itavoj povrini izolacione table (samo u sluaju kada se postavlja na potpuno ravne zidove). Postavljanje izolacije oko otvora Ponekad se unutranja strana ugla otvora za prozor ili vrata ne izoluje, i to u sluaju kada dimenzije okvira ugraenog prozora to ne dozvoljavaju.
66
Tabela 2: Uporedna analiza toplotne provodljivosti, faktora difuzije vodene pare i relativnih trokova za ugradnju za projektovanu U vrijednost 0.35 W/ m2K / Izvor Energetski Institut Hrvoje Poar EIHP/
25
0.030-0.040
8-10
150
2.5
5-8 4-6 1.5-2.0 2.0-3.0 Izolacija uglova Ugradnja donje nosee ine
Tabela 3: Faze postavljanja termoizolacije / Izvor: prezentacija Energetska efikasnost zgrada (omota zgradegraevinske tehnike-Ministarstvo ekonomije / Sektor za energetsku efikasnost, autor prezentacije Exergia, Grka/
U ovoj tabeli dajemo pregled termoizolacionih materijala sa njihovim osnovnim karakteristikama kao to je U vrijednost toplotne provodljivosti, faktor otpora difuzije vodene pare, kao i komparativna analiza relativnih trokova za njihovu ugradnju na primjeru zida ciljane U-vrijednosti 0.35 W/m2K. Analizirani podaci u Tabeli 3 se odnose na toplotnu izolaciju spoljanjeg zida. Da bismo postigli navedenu vrijednost U za to nam je potrebno prosjeno 10 cm kamene vune ili 9 cm polistirena, u zavisnosti od vrijednosti toplotne provodljivosti materijala. Za istu vrijednost bie nam potrebno cca 16-20 cm debljine izolacije od drvene vune ili 7-9 cm poliuretanske izolacije. Ako uporeujemo cijene materijala na tritu i pretpostavimo da je cijena kamene vune 1, onda je polistirenska izolacija EPS neto jeftinija, odnosno 0,80, a ekstrudirani polistiren XPS, 2,5 puta skuplji. Poliuretanska
Postavljanje tabli termoizolacije
67
Rupe za tiple moraju biti pravilno izbuene. Nakon postavljanja tipli, sve moraju biti pokrivene Glaanjem povrine postavljenih tabli termoizolacije postie se da povrina bude ravna i pogodona za postavljanje zavrnog sloja. Potrebno je popuniti sve procepe izmeu tabli izolacije. Na kraju se postavlja zavrni sloj maltera sa ugraenom fiberglas mreicom i nakon toga se vri zavrno glaanje. I u ovom procesu posebno obratiti panju na ugolove objekata i oko otvora i njihovo dodatno ojaanje fiberglas mreicom. Prije postavljanja zavrnog sloja, potrebno je izbrusiti povinu zida i tek nakon toga nanositi zavrni sloj. Ovaj sloj je dostupan u eljenim bojama i nema potrebe za dodatnim nanosom boje. Poslednji korak je ravnjanje zavrnog sloja. Na kraju se pristupa vraanju svih skinutih elemenata sa fasade.
///Opis mjere
Ovaj dio treba da sadri: Naznaku da li se radi o postavljanju termoizolacije sa spoljanje ili unutranje strane spoljanjeg zida; Vrstu materijala toplotne zatite i njegovu debljinu, kao i kratak opis osnovnih karakteristika tog materijala sa pripadajuim koeficijentom toplotne provodljivosti ; Naznaku da bi odabrani sistem termike zatite trebalo da ima European Technical Approval (ETA) according to ETAG 004 (European Technical Approval Guideline 004); Opis karakteristika ugradnje koji su detaljnije navedeni u Tabeli 3, naglasiti da se prilikom ugradnje sistema termike zatite vodi rauna o preporukama proizvoaa odabranog materijala; Opis zavrne obrade fasada, sa zahtijevanim karakteristikama kao to je vodonepropusnost i sl., i sa naznakom kako se biraju boje itd.; Tipski detalj fasade, a ukoliko auditor procijeni da je potrebno, dati i neke specifine detalje; Naglasiti da je neophodno popraviti sva zateena oteenja na fasadi i opisati ih; Spomenuti vraanje svih elementa koji su za potrebe ugradnje termoizolacije bili demontirani Takoe, posebno obratiti panju na sljedee detalje i naglasiti ih u opisu mjera:
Mogui problemi Mogua rjeenja i napomene
68
Ovaj detalj najee predstavlja mjesto toplotnog mosta i potrebno ga je dobro izolovati, ali dodatni Omoguiti da ne doe problem je sloenost spoja do prekida termoizolacije vertikalne i kose ravni, postojanje (pogledati sliku 22). oluka i sl. to oteava postavljanje i pravilan zavretak povrine zida pod termoizolacijom Debljina izolacije zida ira od okvira prozora i ugroava njegovo funkcionisanje Smanjenje debljine ili u najgorem sluaju ne postavljanje termoizolacije
Tabela 4: Detalji na koje je potrebno posebno obratiiti panju prilikog ugradnje termoizolacije
69
Cokla
U dijelu zida koji je pri terenu na visini od recimo Ovaj deo zida je posebno podloan do 1-7-2,0 m trebalo bi oteenima jer je u zoni gde je su predloiti postavljanje mogua fizika oteenja. izolacije koja je tvra, odnosno otpornija na udarce i oteenja. Sve ivice objekta su posebno osjetljiva mjesta za oteenje i neophodno ih je posebno ojaati i obezbijediti da su prave i otre da se ne naruava vizuelni element povrine zida Ugradnja L profila - lajsni i dodatna ojaanja fiberglas mreicama prilikom glaanja zida.
///Potencijali uteda
15%-25%
70
Ivice
Vano je uvijek pronai rjeenje koje e obezbijediti Nemogunost ugradnje minimalno zahtijevani nivo Posebni stilski termoizolacije zbog ega se dolazi detalji na termike zatite ali vodei u situaciju potencijalnog gubljenja rauna da se nikada ne fasadi1 tih elemenata narue izvorne stilske i druge vrijednosti samog objekta U sluaju da su leei horizontalni oluci javlja se hladni most i potrebno je nai rjeenja da se izoluje. Takoe, problem predstavljaju vertikalne olune cijevi koje moraju biti demontirane i vraene nakon ugradnje termoziolacije sada pod drugaijim uglom spoja sa horizontalnim olukom U zavisnosti od samog objekta potrebno je dodatnu panju posvetiti ovom detalju jer je on kritian i sa stanovita termike zatite, ali i sa aspekta zatite objekta od prodiranja atmosferskih voda ili oteenja zida
PRIMJER
Mjera Prizemni objekat Objekat sa 2 etae Objekat sa 3 ili 4 etae Ekstrudirani polistiren (XPS ) stirodur d=8,0cm [/m2] 30.00 35.00 40.00
Oluci
Potrebno je preporuiti Nedovoljna irina limenih opiva ugradnju novih limenih na krovu i solbanka na prozorima opivki i uraunati u cijenu nakon ugradnje spoljasjnje izolacije kotanja
U cijenu uraunato: deinstalacija i montaa oluka, sanacija fasade (uklanjanje oteenja maltera i sl.). Ukupni investicioni trokovi za zidove poveani su paualno u iznosu od 10% od ukupne relevantne investicije u cilju da se pokriju trokovi instalacije tvreg izolacionog materijala u donjem dijelu zgrade. Ovo je procjena investicija koritenih prilikom izrade Detaljnih energetskih pregleda u okviru projekta Program energetske efikasnosti u javnim zgradama (EEPPB) u periodu 2012-2014 koje je sprovodilo Ministarstvo ekonomije, Sektor za energetsku efikasnost.
///Procjena investicije
Procjena investicije zavisi od vrste i debljine izolacije koja se predlae u mjeri, trenutne ponude i cijene materijala za izolaciju na tritu, cijene rada za ugradnju izolacije, kao i dodatnih radova (demontaa i montaa elemenata na fasadi,...) i opreme koji su potrebni da bi se ova mjera uspeno sprovela.
71
///ENSI
Relevantni parametri u softveru su vrijednosti koeficijenta prolaza toplote zida, U, i infiltracije, koje se izracunavaju/procjenjuju za dati spoljasnji zid prije i nakon primjene mjere
poveanje toplotnih gubitaka; promjene unutranje povrinske temperature zida; smanjenje komfora boravka u prostoriji; opasnost pojave bui; ugroavanje strukture zidova
72
Kondenzovana vlaga, prisutna tokom dueg vremenskog perioda, moe da dovede do oteenja graevina. Naravno, najbolji nain spreavanja hladnih mostova jeste postavljanje termoizolacije sa spoljanje strane zida. Izgraditi objekat bez hladnih mostova gotovo je nemogue, ali uz pravilno projektovanje i izvoenje detalja termoizolacije omotaa objekta negativan uticaj hladnih mostova skoro je mogue smanjiti na minimum. Potencijalna mjesta hladnih mostova su konzolni ispust balkona, ispusti streha krovova, spojevi konstrukcija, spojevi zida i prozora, kutije za roletnu, nie za radijatore, temelji i drugo. Zato na njih, pri rjeavanju konstruktivnih detalja, treba obratiti posebnu panju. Preporuuje se da se ovi navedeni detalji razrade to detaljnije. Vrlo efikasan nain otkrivanja hladnih mostova predstavlja snimanje infracrvenom kamerom gdje se jasno vide podruja i zone gdje dolazi do pretjeranog gubljenja toplote. Temelj, sokla. Ukoliko nije predvien podrum, ili ukoliko se podrum u potpunosti nalazi iznad zemlje, trebalo bi ispod ploe temelja postaviti izolacionu plou koja ne proputa vodu. Izolacija sokle spreava da se hladan spoljni vazduh preko podrumske tavanice i zidova uvue u graevinu. Spoljni zidovi. Nie koje su predviene za grejna tijela trebalo bi naknadno izolovati. Ivice graevine stvaraju vee spoljne povrine koje isijavaju toplotu od unutranjih povrina koje primaju toplotu. Na taj nain se kod loe izolovanih graevina na rubovima javljaju znaajno nie povrinske temperature. Kod unutranje termoizolacije toplotni mostovi nastaju prije svega na spojevima
Slika 17: Mogua pojava tolotnog mosta na dijelu sokle
73
izmeu spoljnih zidova i tavanice. Ukoliko unutranja izolacija ne moe da se zamijeni spoljnom izolacijom, neophodno je da se izoluje i unutranji zid, i to najmanje 1 m od take dodira. Prozori, spoljna vrata. Za serklae (nadvoje) se iz statikih razloga najee koristi armirani beton sa loijom toplotnom izolacijom od one koja se nalazi na spoljnim zidovima. Stoga bi njih u svakom sluaju trebalo dodatno izolovati. Kutije za roletne se moraju u cjelini dobro izolovati kako bi se izbjegao nastanak toplotnog mosta. Obavezno treba voditi rauna o toplotnoj izolaciji ispusta prozora, kao i o njihovoj egzaktnoj ugradnji. Spoljna vrata i vrata koja vode do soba koje se ne griju treba sa svih strana dobro izolovati. Tavanica. Poto beton posjeduje loije termoizolacione karakteristike, spojeve tavanice treba obavezno dobro izolovati. Sa spoljne strane je neophodno postavljanje izolacione reetke. Kod izolovanja tavanice na posljednjem spratu treba voditi rauna o tome da se izolacija ne zavri gredi zida, ve da se prevue preko nje. Balkon. Kod isturenih balkonskih ploa se teko moe sprijeiti nastanak toplotnih mostova. Balkonsku plou bi naime u potpunosti trebalo obloiti toplotnom izolacijom. Dobro rjeenje u ovom sluaju predstavlja potpuno termiko razdvajanje balkona na posve novoj noseoj konstrukciji.
74
12 9 5 4 3 2 1
10 11 8 6 7
Slika 21: Pozicije na objektu najpodlonije za pojavu hladnih mostova /Izvor: Energetski efikasna gradnja i sanacija graevinskih objekata Holzcluster/
Slika 19: Prikaz toplotnog mosta na dijelu spoja konzolne ploe (balkon) i meuspratne konstukcije
Slika 20: Detalj toplotnog mosta na dijelu meuspratne konstrukcije ka negrejanom tavanu
Krov. Kod ravnih krovova je neophodno da atika (zid na eonoj stranici) bude i spolja i iznutra dobro izolovana.
1. Spoj podrumskih stepenica i ploe 2. Dodirna taka zida stepenita i podne ploe 3. Boni spoj podrumskih stepenica sa zidom podruma 4. Spoj zida podruma sa tavanicom podruma i pregradnim zidom prema prizemlju 5. Spoj zida podruma sa tavanicom podruma i spoljnim zidom u prizemlju 6. Isturena podna ploa erkera 7. Istureni ulazni podest 8. Ivica prozora i prozorske daske 9. Istureni balkoni, nadstrenice 10. Ozidani ispusti kao zatita od vazduha spolja 11. Zatita krovnog prozora od vazduha spolja 12. Unutranji zidovi koji se uzdiu do hladnog poda
75
U sluaju da je krov kos, a konstukcija drvena, najbolje je postaviti termoizolaciju u dva sloja, tako da jedan bude izmeu rogova, a drugi ispod njih, kako bi se sprijeili hladni mostovi. Donji sloj termoizolacije ispod rogova titi se gipskartonskim ploama ili drvenom letvicama (lamperijom). Kada su u pitanju ravni krovovi, oni su izloeniji atmosferskim uticajima i zato je veoma vano da izolacija bude dobro izvedena, odnosno da postavljanje bude dobro i detaljno objanjeno, kao i specifini detalji kao to su slivnici ili pad. Ravan krov je, u njegovom zavrnom sloju mogue rjeavati kao prohodni, neprohodni i tzv. zeleni krov.
76
Zeleni krov
Ukoliko se odabere da ravan krov bude rijeen kao zeleni neophodno je obezbijediti dovoljan sloj zemlje za biljke, zatim sprijeiti prodor korijenja koje bi moglo da oteti hidroizolaciju, kao i dobro rijeiti drenau atmosferske vode i sprijeiti prodor vode ili vlage do termoizolacije. Ozelenjeni krov dobro zadrava toplotu, akumulira je u slojevima zemlje i na taj nain ostvaruje stalnu temperaturu zavrnog sloja, kako ljeti tako i zimi. I kosi krov takoe moe da bude rjeavan kao zeleni, ali treba obratiti panju na dozvoljene nagibe krova i sl.
Ukoliko prostor ispod kosog krova nije namijenjen za korienje, odnosno nije prostor koji se grije, tada je potrebno toplotnu izolaciju krova postaviti na spoljanju, gornju stranu posljednje meuspratne tavanice prema negrijanom prostoru.
77
Slika 22: Pravilno izvoenje termoizolacije kosog krova i spoja sa zidnom termoizolacijom kod lagane krovne konstrukcije / Izvor: Prirunik za energetske savjetnike-Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj /
U=0,22 W/mK - crijep 2 cm - letve 5/3 cm - kontra letve 8/3 cm - hi folija - kamena vuna/ staklena vuna/ ekspandirani polistiren izmeu rogova 10 cm - kamena vuna/ staklena vuna/ ekspandirani polistiren ispod rogova poloen koso 6 cm - parna brana- pe folija - gipskartonske ploe 2,25 cm
- hidroizolacija - kamena vuna/ staklena vuna/ekspandirani polistiren 5 cm - AB zid 15 cm - kamena vuna/ staklena vuna/ekspandirani polistiren 5 cm 1. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom 2. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom - impregnirani prepremaz - zavrni dekorativni sloj
78
U=0,33 w/mk - cementni malter 2 cm - blok opeka 19 cm - polimer-cem. ljepilo - kamena vuna/ staklena vuna/ekspandirani polistiren 10 cm 1. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom 2. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom - impregnirani prepremaz - zavrni dekorativni sloj
U=0,20 w/mk - cementni malter 2 cm - krovna ploa 20 cm - beton za pad 4 cm - parna brana (prema potrebi-proraunu) - kamena vuna/ staklena vuna/ekspandirani polistiren 10 cm - hidroizolacija - geotekstil - nasip oblutaka U=0,33 w/mk - cementni malter 2 cm - blok opeka 19 cm - polimer-cem. ljepilo - kamena vuna/ staklena vuna/ekspandirani polistiren 10 cm 1. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom 2. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom - impregnirani prepremaz - zavrni dekorativni sloj
Slika 24: Pravilno izvoenje toplotne izolacije ravnog krova i spoja sa zidnom izolacijom /Izvor: Prirunik za energetske savjetnike-Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj /
Slika 23: Pravilno izvoenje toplotne izolacije meuspratne tavanice prema negrijanom tavanu i spoja sa zidnom izolacijom / Izvor: Prirunik za energetske savjetnike-Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj /
- Sloj vegetacije
- Sloj podloge za rast U=0,22 w/mk - cementni malter 2 cm - meuspratna ploa 6 cm - parna brana prema potrebi-proraunu - kamena vuna/ staklena vuna/ekspandirani polistiren 10 cm Slika 25: Detalj zelenog krova izvedenog na betonskoj konstukciji ravnog krova /Izvor: prezentacija Energetska efikasnost zgrada (omota zgradegraevinske tehnike-Ministarstvo ekonomije / Sektor za energetsku efikasnost, autor prezentacije Exergia, Grka/
- Filter sloj - Drenani sloj - Zatitni sloj - Sloj za spreavanje prodiranja korjenja u betonsku konstrukciju - Hidroizolacija
U=0,33 w/mk - cementni malter 2 cm - blok opeka 19 cm - polimer-cem. ljepilo - kamena vuna/ staklena vuna/ekspandirani polistiren 10 cm 1. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom 2. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom - impregnirani prepremaz - zavrni dekorativni sloj
79
///Opis mjere
Opis mjere za termiku izolaciju krova u sebi sadri: Preporuenu vrstu termoizolacije sa pripadajuim koeficijentom toplotne provodljivosti ; Navedene sve slojeve krova, postojee i one koje mjera predvia, sa njihovim debljinama; U vrijednost nakon mjere; Opise zavrne obrade krova; podatak da li je krov prohodan ili ne; Naglasak da se obrati panja na zavrni sloj krova i odvodnjavanje atmosferskih voda, kao i na zatitni sloj, izraen najee od lakog betona ili cementne kouljice, koji titi postavljenu hidro i termoizolaciju; Naglasak da se obrati panja na dodatni sloj hidroizolacije koji e se pojaviti iznad termoizolacije; opis, vrstu i nain njegovog postavljanja; Opis specifinih detalja kao to su slivnici, nadzidci, oluci, dimnjaci, svjetlarnici i sl.; Opis tipskih detalja; Opis specifinih detalja ukoliko auditor procijeni da ih je neophodno opisati; Napomene vezane za mjesta kontakta sekundarne konstrukcije i krova, u sluajevima da je predvieno postavljanje solarnih panela ili nekih postrojenja za klimatizaciju i sl.
80
20
30
50
Ovo je procjena investicija koritenih prilikom izrade Detaljnih energetskih pregleda u okviru projekta Program energetske efikasnosti u javnim zgradama (EEPPB) u periodu 2012-2014 koje je sprovodilo Ministarstvo ekonomije, Sektor za energetsku efikasnost.
///Potencijali uteda
10-20%
///ENSI
Relevantan parametar u softveru je vrijednost koeficijenta prolaza toplote krova, U, koja se izraunava za dati krov prije i nakon primjene mjere. U sluaju da u krovu postoje krovni prozori, releventni parametri su isti kao i u sluaju prozora na spoljanjim zidovima, s tim to treba naznaiti njihov nagib i orjentaciju.
81
prosjeno 240-280 kWh/m2 godinje), evropska zakonska regulativa propisuje sve nie i nie vrijednosti i one se danas najee kreu u rasponu od 1,40 do 1,80 W/m2K. Na savremenim niskoenergetskim i pasivnim kuama taj se koeficijent kree izmeu 0,80 i 1,40 W/m2K.
Napolju -10 C U ukupnim toplotnim gubicima prozora uestvuju staklo i prozorski profili. Prozorski profili, nezavisno od vrste materijala od kojeg se izrauju, moraju osigurati: dobro dihtovanje, prekid hladnog mosta u profilu, jednostavno otvaranje i nizak koeficijent prolaska toplote. Unutra 20 C
82
Jednostruko staklo 4 U=2,0 W/mK Dvostruko staklo 4+8+4 U=2,0 W/mK Dvostruko IZO staklo 4/10g/14+4 U=1,1 W/mK Trostruko IZO staklo 4/12g/12g/14 U=0,5 W/mK
-2C
Slika 26: Temperature na unutarnjoj povrini stakla u zavisnosti od vrsti ostakljenja / Izvor: Prirunik za energetske savjetnike-Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj /
Stakla mogu biti izolaciona, dvoslojna ili troslojna, s razliitim gasovnim punjenjem ili premazima koji poboljavaju toplotne karakteristike.
+18,1C
Na nisku U vrijednost stakla utiu sljedei faktori: Debljina i broj meuprostora. U-vrijednost se smanjuje sa veim brojem meuprostora i veim razmakom izmeu tih meuprostora. Dakle, manji U-vrijednost moe se postii upotrebom dvoslojnih ili troslojnih izo-stakala, npr. 4+10+4+10+4, to znai 3 stakla debljine 4 mm na razmacima od 10 mm; Punjenje meuprostora. Ukoliko se meuprostor izmeu stakala ispuni nekim od gasova (argon, kripton i sl.), U-vrijednost e se bitno smanjiti; Odabir stakla. Debljina stakla vrlo malo utie na U-vrijednost, ali ga zato upotreba stakla niske emisije (Low-e staklo) znaajno smanjuje. Nisko emisiona stakla premazana su sa strane koja dolazi u meuprostor stakla posebnim metalnim filmom koji proputa zraenja kratke talasne duine (suneva svjetlost), a reflektuje zraenja dugih talasnih duina (infracrvena zraenja).
83
U -vrijednost standardnih prozorskih stakala iznosi 1,0 W/m2K, dok specijalna izvoenja mogu da dostignu vrijednost od 0,5 W/ m2K. U-vrijednost materijala od kojeg je napravljen ram najee je loiji od U-vrijednosti stakla. U-vrijednost prozorskih ramova kree se u rasponu od 1,2 do 1,5 W/m2K (standardni okviri), pa sve do 0,7 W/m2K (visok stepen izolacije). Presudan znaaj ima, meutim, U-vrijednost cijelog prozora (Uw = Ug (staklo) + Uf (okvir)). Pored U-vrijednosti znaajan je i stepen propustljivosti energije (g-vrijednost) prozorskog stakla. Ova vrijednost opisuje koju koliinu svjetlosti, a samim tim i suneve energije staklo proputa u prostoriju. Ta vrijednost bi trebalo da bude vea od 50%. Dvoslojno termoizolaciono staklo Aktuelni tehniki standard su termoizolaciona stakla (U-vrijednost stakla 1,0 - 1,2 W/m2K), a ona se mogu ugraivati i u postojea prozorska okna. U odnosu na izolaciono staklo njihove izolacione sposobnosti su bolje za 50-60%. To je postignuto punjenjem prostora izmeu stakala plemenitim gasom, nanoenjem nevidljivog sloja metalne pare na strani stakla koja je okrenuta prema prostoriji i na graninike stakala. Troslojno termoizolaciono staklo Sa U vrijednostima od 0,4 do 0,7 W/m2K ova vrsta stakla danas prua najbolju toplotnu zatitu od svih vrsta stakala. Izolaciono dejstvo se postie zahvaljujui postavljanju treeg prozorskog stakla, nanoenju sloja metalne pare na dvije staklene povrine i punjenju plemenitim gasom (argon, kripton). Specijalni spoj ivica redukuje pojavu toplotnih mostova (npr. od plemenitih metala ili kvalitetne plastike). Ova vrsta stakla se koristi kod gradnje pasivnih kua. Potrebno je osigurati dobro kitovanje stakla i zatim, dobro dihtovanje samog prozorskog okvira, te prozorskog okvira i doprozornika trostruko (ili peterostruko, zavisno od broja stakala). Povezivanje prozora i zida mora biti izvedeno tako da ne proputa vazduh. Time se osigurava da ne doe do prodora vlage i toplog unutranjeg vazduha u fugu, koji bi se ohladio, dovodei do pojave kondenzata i gljivica. Za okvire prozora koriste se razliiti materijali: drvo, elik, aluminijum, PVC i kombinacija materijala: drvo i aluminijum, a upljine okvira mogu se ispuniti pjenastom termoizolacijom. Vrsta
materijala za izradu okvira zavisi od debljina okvira i mogunosti ugradnje termiki i zvuno kvalitetnog stakla. Debljine kvalitetnog prozorskog okvira kreu se od 68 do 93 mm za PVC i drvo, dok su kod aluminijuma mogue i vee debljine. Materijal koji se koristi za prozorske okvire (15-35% prozorskog otvora) je jedan od glavnih faktora za utedu energije. Drveni okviri imaju najbolje izolacione osobine. Takoe se prave i drveni prozorski okviri sa spoljnom aluminijumskom zatitom od atmosferskih uticaja. Kod plastinih okvira najee se koristi tvrdi PVC, ali i tvrdi poliuretan. PVC predstavlja krajnji proizvod hlora, te bi ga iz ekolokih razloga trebalo koristiti samo u ogranienim koliinama. Kvalitet izolacije metalnih okvira, na primjer, od aluminijuma ili elika, u posljednje vrijeme se popravio, ali i dalje, uglavnom, ne dostie termike karakteristike okvira od drveta ili plastinih materijala. Najee sreemo sljedee materijale i kombinacije materijala za okvire: Plastini okvir; Plastini okvir sa aluminijumskom zatitom sa spoljne strane; Drveni okvir; Drveni okvir sa aluminijumskom zatitom sa spoljne strane; Aluminijumski okvir.
84
Kod okvira postoje velike razlike: plastini okviri (i okviri sa vie komora) su esto termiki loiji od drvenih okvira ili kombinacije drvo/aluminijum. Znaajan faktor moe biti i dubina ulaska stakla u ram, poto ivica staklenih povrina predstavlja termiki slabo mjesto. Principijelno se moe rei da su drveni okviri prozora termiki najefikasniji i da se oni mogu najbolje sanirati. Poboljanje toplotnih karakteristika prozora i drugih staklenih povrina moe se postii na sljedee naine: Zakitovati prozore i spoljanja vrata; Provjeriti i popraviti okove na prozorima i vratima (dihtovanje i oteenja);
85
Izolovati nie za radijatore i kutije za roletne; Redukovati gubitke toplote kroz prozore ugradnjom roletni, postavljanjem zavjesa i sl.; Zamijeniti prozore i spoljanja vrata toplotnim kvalitetnijim prozorima (preporuka U<1,40 W/m2K) Ispravna montaa prozora esto se znaaj pravilne ugradnje prozora i drugih staklenih povrina zanemaruje u praksi. Da bi ugradnja prozora bila pravilna trebalo bi, izmeu ostalog, iz razloga graevinske fizike postaviti dva nivoa izolacije, i to: Spoljni - radi osiguranja zaptivenosti na kiu, i Unutranji - kako bi se izbjeglo da vlaan vazduh iz prostorije dospije do hladnih spojeva konstrukcije Potrebno je voditi rauna o tome da spojevi izmeu prozora i graevine budu izolovani i zaptiveni na vjetar, kao i da termoizolacija prelazi najmanje 3 cm preko toka prozora.
Spoljna vrata Ulazna vrata predstavljaju dio omotaa zgrade, te stoga, pored zatite od provale i buke, moraju da zadovolje i zahtjeve koji se tiu zatite od atmosferskih padavina i toplote. Toplotna zatita, koja se moe postii kod ulaznih vrata, zavisi u najveoj mjeri od materijala koji je korien za izradu okvira i ispune, njihove debljine, kao i zaptivenosti spojeva i pokretnih djelova. Kod vrata koja se nalaze na vjetrovitim mjestima moe se planirati ili naknadno dograditi odgovarajua zatita od vjetra. Podni zaptivai (upljeg ili etkastog profila), kao i izolacione trake i lajsne isto tako pruaju mogunost da se naknadno smanji neeljeno strujanje vazduha i toplotni gubici.
86
Tabela 7: Toplotni dobici od prozora sa razliitim vrstama zastakljenja, ako je faktor zasjenenja 1 (bez prepreka, kao to su drvee, druge izgrade, itd. izmeu sunca i prozora)
87
///Opis mjere
Opis mjere zamjene ili popravke prozora sadri: Opis novih tipova prozora koji se ugrauju, sa navedenim materijalom okvira, brojem stakala, debljinama stakala i irinom meuprostora; U-vijednostima prozora; Vrijednost g solarnih dobitaka; Nain otvaranja; Procjena investicije
isijavanje toplote ljudskih tijela, raunara ili osvjetljenja), kao i od kapaciteta akumuliranja toplote korienih graevinskih materijala (unutranji i spoljni zidovi, tavanice, izolacioni materijal u krovnim konstrukcijama). Zatita od sunca kod prozora Gotovo u svim segmentima zatite od sunca tehnika je usavrena. Danas se skoro za svaki oblik prozora ili zimske bate moe dobiti zatita za sunce, kako za spoljno tako i za unutranje postavljanje. Svim vrstama zatite moe se rukovati runo ili automatski. Spoljna zatita od sunca Ova vrsta zatite od sunca stvara hladovinu i na taj nain, spolja, titi objekat od sunca. Tako se proces promjene toplote prenosi na spoljnu stranu graevine, gdje postoji mogunost njegove regulacije bez veih problema. Spoljna zatita od sunca predstavlja najdjelotvorniju vrstu zatite, ukoliko je mogue da se prenos toplote veim dijelom izbjegne konvekcijom - npr. pozadinskim provjetravanjem. Pri tome se, meutim, ne smije izgubiti iz vida ni problematika prljanja i veih investicionih trokova i trokova odravanja. U spoljanju zatitu od sunca spadaju: Prozorski kapci. Kapci za zatitu od svjetlosti, najee nainjeni od drveta sa lamelama, koji se stavljaju ispred prozora. Roletne. Horizontalne lamele, najee od plastike, koje se namotavaju, a zatim se po inama sa bone strane sputaju ispred prozora. Markize, tende su tekstilna zatita od sunca. Spolja postavljene aluzine. Horizontalne trakaste konstrukcije koje mogu da se sputaju i podiu. Vertikalne lamele od metala ili drveta, koje najee mogu da se okreu. Balkoni. Ako su dobro dimenzionisani, balkoni tokom ljeta tite od sunca, dok zimi omoguavaju da sunce sija kroz prozore. Listopadno drvee. Prednost listopadnog drvea je ta to lie u hladnim periodima godine opadne, omoguavajui na taj nain da sunce direktno sija kroz prozore.
88
89
Zatite od sunca koja se ugrauje u prozor su: aluzine u izolacionom staklu, roloi u izolacionom staklu, zatitno staklo od sunca - staklo sa reflektujuim, interferencijskim i apsorpcionim svojstvima, presvuena stakla, itd. Sa unutranje strane prozora ugrauju se: aluzine - horizontalne trakaste konstrukcije koje mogu da se sputaju i podiu; Roloi - tekstilne zavjese i folije koji se namotavaju iznad prozora; Plisirane zavjese - tekstilne zavese koje se skupljaju u falte iznad prozora; Trakaste zavjese; Rolo-folija - tzv. rolo-folija predstavlja, meutim, najbolje rjeenje za unutranje postavljanje zatite od sunca. Na rolofolije je sa spoljne strane nanijeta aluminijumska para, tako da one reflektuju i do 80% suneve svjetlosti, spreavajui da sunevi zraci uopte i dospiju u unutranjost prostorije. Istraivanja su pokazala da, u poreenju sa komplikovanim i skupim spoljnim zatitama od sunca, postoje samo minimalne razlike u pogledu njihove efikasnosti. Dodatna velika prednost rolo-folija je ta to se kod njih gotovo neometano moe gledati kroz prozor. One na taj nain u svim takama ispunjavaju Smjernice EU o zatiti na radu.
90
150
Za ugradnju prozora i vrata sa aluminijumskim profilom sa svim prateim radovima raunata je cijena od 250 /m2. Ovo je procjena investicija koritenih prilikom izrade Detaljnih energetskih pregleda u okviru projekta Program energetske efikasnosti u javnim zgradama (EEPPB) u periodu 2012-2014 koje je sprovodilo Ministarstvo ekonomije, Sektor za energetsku efikasnost.
///Potencijali uteda
10-15% Ukoliko je u pitanju objekat znaajne istorijske i stilske vrijednosti, izolacija njegovih zidova trai daleko paljiviji pristup. Ovdje se misli na objekte koji nisu pod zatitom, ali imaju estilskih ili nekih drugih elemenata na fasadi kao to su recimo okviri oko prozora i sl.
///ENSI
Relevantni parametri u softveru su vrijednosti koeficijenta prolaza toplote zida - U, faktora ukupnih solarnih dobitaka - g, i infiltracije, koje se izraunavaju/procjenjuju za dati tip prozora prije i nakon primjene mjere.
91
kotla 65 72 % 70 75 % 80 90 %
energent vrsto gorivo vrsto gorivo / lo ulje vrsto gorivo lo ulje, gas lo ulje, gas lo ulje, gas
92
Izbor energenta
Pri izboru energenta treba razmotriti sljedee aspekte: Cijene; Snabdjevenost trita energentima; Tendencija snabdjevenosti trita energentima u narednih 10 godina; Skladitenje; Ekoloki uticaj (aerozagaenje); Energenti prisutni na crnogorskom tritu (fosilna goriva).
Teko lo ulje mazut Neto toplotna vrijednost: 11,05 11,41 kWh/kg CO2 emisija: 3091 3175 g/kg Sadraj sumpora: 1 4 % Viak vazduha: 10 20 % Nedostaci: nije preporuljiva upotreba u gradovima Lako lo ulje Neto toplotna vrijednost: 11,861 kWh/kg CO2 emisija: 3142 g/kg Sadraj sumpora: do 0,2 % Viak vazduha: 7 15 % Nedostaci: nestabilno trite, sve stroiji propisi oko skladitenja i rukovanja, ekoloki nepovoljno TNG - Teni naftni gas (propan/butan) Neto toplotna vrijednost: 12,79 kWh/kg CO2 emisija: 3030 g/kg Sadraj sumpora: 0 % Viak vazduha: 5 10 % Nedostaci: visoka cijena
Tabela 10: Pregled karakteristika fosilnih goriva prisutnih na crnogorskom tritu
93
Ugalj Neto toplotna vrijednost: 3,61 kWh/kg CO2 emisija: 3091 3175 g/kg Viak vazduha: 20 60 % ili vie Nedostaci: veliko zagaenje vazduha usljed izgaranja, prostor za skladitenje
Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada Tabela 12: Kalorijske vrijednosti pojedinih energenatat
94
PRIMJER
Uporedni pregled cijene energenata Godinja potronja goriva za grijanje objekta i pripremu sanitarne tople vode za jednu poslovnu zgradu iznosi 500.000 kWh. Uraena je analiza za razliite vrste energenata i rezultati su prikazani u sljedeoj tabeli. Analiza je bazirana na ekvivalentnim stepenima efikasnosti sistema i istom nominalnom optereenju sati na dan za sve vrste energenata.
95
bi se modernizacija instalacije grijanja mogla sprovesti i bez sanacije dimnjaka, jedna od mogunosti je i primjena kombinovanog ureaja za dodatni vazduh. Pravilan redosljed mjera: zamjena starih kotlova ili toplotna izolacija omotaa zgrade? Najvea uteda se postie ako se istovremeno sa zamjenom kotlova pobolja i toplotna izolacija. Ako se iz finansijskih razloga moe sprovesti samo jedna od mjera, onda bi prvo trebalo zamijeniti stare kotlove. Sluaj 1: Prvo se unapreuje toplotna izolacija zgrade U ovom sluaju smanjuje se optereenje postojeih starih kotlova ime se umanjuje ionako nizak stepen njihovog iskorienja. Time e se i dio utede energije koji se postie poboljanom toplotnom izolacijom umanjiti kroz smanjenje stepena iskorienja starih kotlova. Sluaj 2: Prvo se vri zamjena starih kotlova Savremeni niskotemperaturni i kondenzacioni kotlovi imaju konstantno visok stepen iskorienja u irokom podruju optereenja. Stoga se visok stepen iskorienja ovih kotlova moe odrati i nakon sprovoenja naknadnih mjera toplotne izolacije koje dovode do toga da su instalirani kotlovi predimenzionisani. Grejna tijela: nia temperatura vode u razvodnom sistemu zahtijeva veu povrinu grejnih tijela, pa bi radijatore trebalo pojaati dodatnim rebrima ili manje radijatore zamijeniti veim. Eventualna instalacija solarnog sistema: u sluaju da e se za zagrijavanje sanitarne tople vode koristiti solarni termalni sistem, a predvieni novi kotao za grijanje je planiran da bude dodatni izvor energije, u proraun potrebne toplotne energije, pored grejnog kapaciteta, ukljuiti i toplotni kapacitet za zagrijavanje sanitarne tople vode, i na taj nain odrediti potrebni kapacitet kotlova. 2. Kotlarnica: Procijeniti da li e veliina postojee kotlarnice biti dovoljna za smjetaj planirane opreme (novih kotlova i ostalih elemenata, eventualno i opreme za grijanje sanitarne tople vode). U sluaju da postojeu kotlarnicu treba proiriti ili odabrati neku novu lokaciju na kojoj e se dograditi/izgraditi nova tehnika prostorija koja e predstavljati novu kotlarnicu, imati u vidu neke injenice koje su bitne pri odabiru pozicije kotlarnice kao to su poloaj dimnjaka, mogunost dopremanja goriva itd. U sluaju da se vri odabir nove pozicije za smjetaj kotlarnice, najpovoljniji poloaj predstavlja sredini dio objekta (ako je mogue). Na ovaj nain razvodni vodovi su krai, ime se postie da temperatura grejnog fluida u instalacijama grijanja postane ujednaenija. Takoe, kotlarnica bi trebala imati najmanje jedan spoljanji zid zbog mogunosti pouzdane ventilacije.
96
Slika 30: Zavisnost povrine grejnih tijela od temperature vode u razvodnom sistemu
Slika 29: Koristi i gubici u zavisnosti od optereenja kotla za jedan stari i jedan savremeni kotao (Viessman: Modernizacija grijanja)
Dimnjaci: postojei dimnjaci esto imaju prevelike presjeke za savremene niskotemperturne kotlove, a zbog slabe toplotne izolacije dimnjaka usljed niih temperatura izduvnih gasova dolazi do kondenzacije dimnih gasova na unutranjoj strani dimnjaka. Kako
97
Informacija o reimu rada sistema za grijanje (dnevni, nedjeljni) Naznaiti kada se sistem za grijanje ukljuuje da radi na podeenoj vrijednosti unutranje temperature tokom dana, i kada se iskljuuje ili podeava na set-back reim. Informacija o trajanju grejne sezone Naznaiti poetak i kraj grejne sezone, kao i eventualne prekide.
98
///Opis mjere
Navesti ime proizvoaa, tip i ukupni nazivni kapacitet predloenog niskotemperaturnog/kondenzacionog kotla, vrstu energenta koji koristi i nain skladitenja energenta. Navesti i sve ostale izmjene koje je potrebno izvriti na ostalim djelovima postojeeg sistema za grijanje u cilju postizanja kompatibilnosti sa novim kotlovima. U sluaju da je neophodno proirenje postojee kotlarnice ili eventualno izgradnja nove prostorije za smjetaj kotlovskog postrojenja, naznaiti predloenu lokaciju, i predvidjeti sve graevinske i elektrine radove neophodne za izgradnju i putanje u pogon novog sistema.
///Procjena investicije
Za lo ulje: 50-200 /kW (jedinina cijena po kW snage kotla) Za TNG: 80-220 /kW (jedinina cijena po kW snage kotla) Via cijena po kW se odnosi na kotlove manjih snaga (do 50 kW), a smanjuje se ka gornjoj granici opsega snaga (300 kW).
///Potencijali uteda
15-30% smanjenje potronje toplotne energije
99
Realno stanje Emisiona efikasnost Efikasnost razvodnog sistema Automatska regulacija TBM/EM Efikasnost izvora energije Ukupna efikasnost sistema Model Emisiona efikasnost Efikasnost razvodnog sistema Automatska regulacija TBM/EM Efikasnost izvora energije Ukupna efikasnost sistema
Postojei El.energija 89% 96% 90% 94% 100% 72.3 % Postojei El.energija 100.0 % 100.0 % 100.0 % 100.0 % 72.3 % 72.3 %
Nakon mjera Lo-ulje 98% 96% 98% 98% 92% 83.1 % Nakon mjera Lo-ulje 100.0 % 100.0 % 100.0 % 100.0 % 83.1 % 83.1 %
100
Tabela 13: Jedan od naina modeliranja efikasnosti sistema u sluaju promjene energenata
///ENSI
Relevantan parametar u softveru je Efikasnost izvora toplote. U sluaju zamjene starog kotla novim efikasnijim, bez promjene energenta, vrijednost parametra nakon primjene mjere je nova, vea vrijednost efikasnosti izvora toplote. U sluaju da imamo promjenu energenta, esto se moe desiti da je vrijednost efikasnosti izvora toplote nakon primjene mjere nia nego to je bila ranije (npr. zamjenom kotlova na elektrinu energiju kotlovima na lo-ulje ili TNG), to nije prihvatljivo za ENSI softver. Jedan od moguih naina da se prevazie ovaj problem je prikazan u Tabeli 13. Efikasnosti svih komponentnih sistema u sistemu grijanja je potrebno modelirati na nain da na kraju ukupna efikasnost sistema prije i nakon primjene mjera bude identina kao i prije modeliranja (realno stanje), a da je pri tom vrijednost efikasnosti izvora toplote nakon primjene mjere vea od vrijednosti prije primjene mjere.
Vrijednosti emisione efikasnosti, efikasnosti razvodnog sistema, efikasnosti regulacije i TBM/EM su postavljene na 100%, dok se vrijednosti efikasnosti izvora toplote podeavaju tako da ukupna efikasnost sistema u modelu bude ista kao u realnom stanju. Naravno, u sluaju zamjene starih konvencionalnih kotlova novim efikasnijim modelima, finansijske utede su dominantne u odnosu na energetske. Ove utede treba posebno izraunati imajui u vidu razliku cijena energenata.
101
Potrebno je napraviti sljedee procjene: 1. da li e se kotao na pelet uklopiti sa dimenzijama u prostor postojee kotlarnice ili e biti neophodno njeno proirenje ili eventualno izgradnja nove kotlarnice, 2. da li pored ili u blizini kotlarnice postoji prostor koji bi se adaptirao ili izgradio i koristio kao skladite za pelet, 3. da li postoji pristup za cistijernu. Korak 2 Utvrditi dostupnost energenta prisutnost peleta na tritu Prije donoenja odluke istraiti potencijalne dobavljae peleta i provjeriti kvalitet peleta. DIN 51731 definie osnovne karakteristike peleta: dimenzije, gustinu, sadraj vlage i praine, itd. Bitan uticaj na cijenu grijanja peletama ima udaljenost od mjesta snabdijevanja. Prema nekim preporukama, ne savjetuje se korienje peleta u mjestima koja su udaljena preko 150 km od mjesta nabavke peleta. Korak 3 Utvrditi da li je omoguen pristup cistijerni Razmotriti mogunost prilaza za namjensko silos vozilo (cistijernu). U principu irina prilaznog puta od najmanje 3 metra i visina prolaza od najmanje 4 metara su neophodni preduslovi. Pri punjenju skladita treba voditi rauna da trasa ne prekorai duinu crijeva od 30 metara.
102
Korak 1 Napraviti preliminarnu procjenu da li ima prostora za smjetaj kotlovskog postrojenja i skladita peleta Kotao na pelet zahtijeva neto vie prostora za kotlovsko postrojenje i skladitenje goriva nego to je to sluaj sa uljnim i gasnim kotlom. Sam kotao na pelet je mnogo veih dimenzija od kotla na fosilno gorivo odgovarajueg kapaciteta, a pored toga zahtijeva mnogo vei prostor za pristup u cilju ienja i odravanja.
103
Korak 4 - Odrediti kapacitet kotla Preduslov za optimalan rad kotlovskog postrojenja na pelet je pravilan izbor kotla. Kapacitet kotla se odreuje na slian nain kao i za mjeru Zamjena starih konvencionalnih kotlova niskotemperaturnim i kondenzacionim kotlovima. Korak 5 - Odrediti veliinu potrebnog prostora za skladitenje peleta Veliina skladinog prostora zavisi od potrebne toplotne energije. Ukoliko postoji mogunost izgradnje veeg skladinog prostora za pelete onda se organizovanje nabavke vri samo jednom za itavu grejnu sezonu. U suprotnom, nabavka se mora organizovati vie puta u toku grejne sezone. Svakako, za postrojenja u postojeim zgradama isplativije je prilagoditi isporuku goriva postojeem prostoru nego izgraditi novo skladite. Gruba procjena skladinog prostora koji je potreban za definisane godinje potrebe za 1 kW toplotne energije = 0,9 m3 prostora koristan skladini prostor = 2/3 ukupne zapremine 1 m3 peleta = 650 kg 1 m3 peleta = 3200 kWh
TEORIJA
TEORIJA
104
Lagerovanje sa transportom do kotla preko vakuumskog usisnog sistema Varijanta sa vakuumskim usisnim sistemom je najea u sluajevima kada se soba za lager ne nalazi pored kotlarnice. Sa usisnim sistemom mogu je transport peleta na rastojanju do 15 metara. Usisni sistem se moe adaptirati i povezati na pu iz lager sobe ili na silos za pelet. Lagerovanje sa transportom do kotla preko fleksibilnog pua U sluaju da se soba za lager ili silos za pelet nalaze u blizini kotlarnice, mogu je direktan dovod peleta u kotao preko fleksibilnog pua. Sa ovim sistemom moe se izbei dnevni rezevoar peleta na kotlu. Pogonska jedinica za fleksibilni pu se direktno prikljuuje na kotao. Varijante skladitenja peleta: a) skladite peleta i transport do kotla preko fleksibilnog pua b) skladite peleta i transport do kotla preko usisnog sistema c) silos za pelet i transport do kotla preko usisnog sistema d) podzemni rezervoar sa usisnom cijevi
PRIMJER
Objekat kole zahtijeva 150 kW toplotne energije. 150 kW toplotne energije x 0,9 m3/kW prostora = 135 m3 skladinog prostora (ukupnog) Koristan skladini prostor: 135 m3 x 2/3 = 90 m3 Koliina peleta: 90 m3 x 650 kg/m3 = 58.500kg ~ 60 t Povrina skladinog prostora: 90 m3 : 2,6 m (visina prostorije) = 34,6 m2 (npr. 5 m x 7 m) Energetska vrijednost: 58.500 kg x 4,9 kWh/kg = 286.650kWh (ekvivalent cca 30.000 l lo ulja)
Slika 32: Varijante skladitenja (DETAILHegger, Fuchs, Stark, Zeumer: Energy Manuel)
105
///Procjena investicije
100-350 /kW (jedinina cijena po kW snage kotla) Investicijom je obuhvaena demontaa postojeeg kotla, nabavka i montaa novog kotla na pelet sa gorionikom, transporterom, skladitem za pelet, digitalnom regulacijom.
106
///Potencijali uteda
40-60% smanjenje trokova grijanja
///Opis mjere
Navesti ime proizvoaa, tip i ukupni nazivni kapacitet predloenog kotla na pelet. Dati opis kompletnog postrojenja za sagorijevanje peleta: gorionika, digitalne regulacije (automatizovan proces), skladita za pelet, transportera. Opisati prostoriju za smjetaj kotlovskog postrojenja, kao i prostora koji e predstavljati skladite za pelet. Naznaiti njihovu lokaciju u objektu, kao i na koji nain se ostvaruje dopremanje peleta (pristupni put za cistijernu). Navesti i sve ostale izmjene koje je potrebno izvriti na ostalim djelovima postojeeg sistema za grijanje u cilju postizanja kompatibilnosti sa novim kotlovima kao i u mjeri Zamjena starih konvencionalnih kotlova niskotemperaturnim i kondenzacionim kotlovima.
///ENSI
Kao i za mjeru Zamjena starih konvencionalnih kotlova niskotemperaturnim i kondenzacionim kotlovima
107
Mjera 6: Zamjena starih konvencionalnih kotlova toplotnim pumpama koje koriste kao izvor toplote vazduh, zemlju ili podzemnu vodu
Zamjenom starog konvencionalnog kotla toplotnom pumpom ostvarujemo viestruku korist: poveanje energetske efikasnosti sistema grijanja, smanjenje potronje energenta za proizvodnju iste koliine toplotne energije, znaajno smanjenje trokova grijanja, kao i smanjenje negativnog uticaja na ivotnu sredinu. Prepreku u primjeni toplotnih pumpi predstavljaju vei investicioni trokovi u odnosu na konvencionalne sisteme grijanja. Meutim, ukupni trokovi pogona su mnogo manji. Trokovi ulaganja zavise od primijenjenog izvora toplotne energije i efikasnosti toplotne pumpe, dok trokovi pogona najvie zavise od cijene elektrine energije. Osnovne pretpostavke koje trebaju biti ispunjene za efikasnu primjenu toplotnih pumpi su: Dovoljno visoka i relativno konstantna temperatura izvora toplote due vrijeme (npr. cijelu grejnu sezonu); Mala udaljenost toplotnog izvora i ponora; Toplotni ponor umjerenog temperaturnog nivoa; Veliki broj sati upotrebe tokom godine (vea isplativost); Visoke cijene drugih izvora energije (u cilju postizanja veih uteda).
Cijevni Dubinske sonde kolektori u tlu u buotinama Dostupnost / mogunost ugradnje Potreba za prostorom Prosjena temperature zimi Potreba za dozvolom za korienje Tipini odnos energetske efikasnosti toplotne pumpe (EER) Trokovi povezivanja po mogunosti slobodne povrine velika
Podzemne vode
Vazduh
108
-5 do +5C
0 do 10C
8 do 12C
ne
skoro uvijek
uvijek
ne
4.0 visoki
3.3 mali
Vazduh
Voda
Zemlja
Podzemne i Relativno konstantna bunarske vode temperatura tokom Konstantna godine temperatura tokom godine Povrinske vode (rijeke, jezera, mora) Temperature morske vode u naim uslovima su vie od rijenih i jezerskih
109
Prirunik za sprovoenje energetskih pregleda zgrada Tabela 13: Prednosti i nedostaci razliitih izvora toplote
Znaajne dnevne i sezonske varijacije temperature Konfliktna priroda spoljnih temperatura i zahtjeva za grijanjem tokom godine NEDOSTACI Na niim temperaturama moe doi do obrazovanja leda, kao i stvaranja velike buke vibracijom
Ugradnja u podnebljima sa umjerenom klimom (primorski i umjerenokontinentalni krajevi) Primjena u bivalentnom sistemu grijanja (kada se dopunski izvor toplote koristi u nepovoljnijim vremenskim uslovima)
Podzemne i bunarske vode Podlijee dobijanju dozvole Vre se prethodna istraivanja u cilju utvrivanja nivoa, izdanosti, temperature i sastava vode Povrinske vode (rijeke, jezera, mora) Veliko korienje moe dovesti do termikog zagaenja Mora se predvidjeti grubo preiavanje voda Uzeti u obzir agresivnost morske vode pri odabiru materijala za cjevovode i armature Podzemne i bunarske vode Pogodne su za toplotne pumpe malih i srednjih uinaka Primjena u monovalentnom sistemu grijanja Povrinske vode (rijeke, jezera, mora) Ekonomski opravdano korienje ako se objekti nalaze u neposrednoj blizini i kod spoljnih temperatura iznad 0C
Zahtijevaju veliki prostor u sluaju cijevnih kolektora (horizontalna mrea) Investiciono su skuplji po jedinici snage od sistema koji koriste vodu ili vazduh
110
izvora = kapacitet [kW] i = standardno toplotno optereenje [kW] = faktor hlaenja (EER) Gruba procjena po kW izvora Cijevni kolektori u tlu 30 m2 Dubinske sonde u buotinama 20 m Spoljanji vazduh 300 m3/h Podzemne vode 0.15 m3/h
PRIMJENA
Toplotno optereenje objekta se odreuje na slian nain kao i za mjeru Zamjena starih konvencionalnih kotlova niskotemperaturnim i kondenzacionim kotlovima. Ogromnu veinu postojeih instalacija za grijanje ine one sa radijatorima, koje koriste vodu sa temperaturom 90C/70C, dok je broj onih sa napojnom vodom ija je temperatura nia od 70C mnogo manji. U sistemima radijatorskog grijanja sa temperaturom vode 90C/70C, toplotna pumpa se moe koristiti u bivalentnom reimu rada. U postojeim objektima toplotni ponor nam definie stara instalacija. Nakon izbora vrste pogona i tipa toplotne pumpe (s obzirom na toplotni izvor), a zatim i odreivanja toplotnog optereenja objekta, potrebno je da odredimo udio toplotne pumpe kao glavnog izvora toplotne energije, kao i udio postojeeg dopunskog izvora, koji je do rekonstrukcije bio jedini. Pri odluivanju o ueu toplotne pumpe u paralelnom ili alternativnom radu, definisali smo i njenu veliinu. Iz ovih podataka dolazi se do odnosa udjela energije koju daju toplotna pumpa i dopunski izvor.
111
Toplotna pumpa radi sa niim temperaturama od onih sa kojima rade konvencionalni kotlovi na fosilna goriva, i da bi se obezbijedila potrebna koliina toplote za dati objekat treba poveati postojee povrine emisionih tijela. Toplotna pumpa je dizajnirana da radi sa temperaturnom razlikom od 5C do 7C, dok postojei sistem radi sa 15C do 20C. Stoga je neophodno instalirati pufer tako da strujni krugovi mogu biti razdvojeni. Ugradnja toplotne pumpe moe dovesti do promjene elektrine snage ili promjene u konekciji (3-fazna umjesto 1-fazne). Toplotna pumpa gdje je toplotni izvor vazduh je najee korien tip i koristi se u kombinaciji sa back up sistemom grijanja.
TEORIJA
Tipini koncepti instalacije sistema grijanja sa toplotnom pumpom Toplotna pumpa se za grijanje objekata moe primijeniti u dva osnovna sistema grijanja: monovalentnom i bivalentom sistemu. Monovalentni sistem U monovalentnom sistemu toplotna pumpa je jedini toplotni izvor, tako da se energija potrebna za grijanje objekta dobija samo iz nje u toku cijele grejne sezone, nezavisno od spoljnih uslova. Osnovna karakteristika monovalentnih sistema sa toplotnom pumpom je da su to niskotemperaturni sistemi. Zbog toga se mora primijeniti podno, panelno ili niskotemperaturno radijatorsko grijanje.
112
///Opis mjere
Predloiti grijanje objekta putem toplotne pumpe koja koristi toplotnu energiju okoline sadranu u spoljanjem vazduhu/tlu/ podzemnim vodama. Naznaiti toplotni kapacitet toplotne pumpe u kW i njene osnovne parametre (koeficijent uinka COP, godinji koeficijent efikasnosti HSPF). Naznaiti njenu lokaciju u objektu.
Bivalentni sistem Bivalentni sistem grijanja podrazumijeva da u sistemu grijanja pored toplotne pumpe postoji jo neki izvor toplote (sa fosilnim ili nekim drugim gorivom). Bivalentni sistem grijanja omoguava dobijanje vie temperature vode u razvodnom sistemu, a time i primjenu visokotemperaturnog radijatorskog grijanja. U bivalentnom sistemu grijanja mogui su bivalentnoalternativni i bivalentno-paralelni sistem grijanja.
113
a) Bivalentno-alternativni sistem grijanja Bivalentno-alternativni sistem grijanja podrazumijeva da toplotna pumpa i kotao ne rade istovremeno, ve posebno (alternativno). Toplotna pumpa slui za pokrivanje osnovnog optereenja, a kotao za pokrivanje vrnog toplotnog optereenja.
Opisati predvieni koncept instalacije grijanja sa toplotnom pumpom: monovalentni/bivalentni. U sluaju bivalentnog naina rada, naznaiti dodatni izvor energije i navesti njegove karakteristike. Takoe, naznaiti udio toplotne pumpe kao glavnog izvora energije, kao i udio dodatnog izvora. U sluaju izbora tla kao izvora toplote, navesti potrebnu povrinu cijevnih kolektora u m2, odnosno ukupnu dubinu sondi za sluaj vertikalnih buotina. U sluaju izbora podzemne vode kao izvora toplote, naznaiti da li se radi o sistemu sa jednim ili dva bunara vezano za uzimanje i vraanje Veliku ulogu na efikasnost iskoriene vode. sistema grijanja pomou toplotne pumpe ima toplotna Naznaiti da li je potrebno izolacija objekta. prethodno pribaviti dozvolu U loe izolovanim zgradama od nadlenih institucija za upotreba toplotnih pumpi za korienje predloenog izvora grijanje se ne preporuuje. toplote (podzemne vode, buotine u zemlji). Navesti i sve ostale izmjene koje je potrebno izvriti na ostalim djelovima postojeeg sistema za grijanje u cilju postizanja kompatibilnosti sa toplotnim pumpama. S obzirom na sloenost instalacije preporuiti izradu projektne dokumentacije.
114
b) Bivalentno-paralelni sistem grijanja U bivalentno-paralelnom sistemu grijanja, toplotna pumpa radi u toku cijele grejne sezone. Kotao se ukljuuje u pogon da radi zajedno (paralelno) sa toplotnom pumpom u uslovima niskih spoljnih temperatura, i to na nain da kotao temperaturu polazne vode dogrijava dovoljno visoko za potrebe visokotemperaturnih sistema grijanja, poto se ona prethodno do izvjesne granice zagrije u toplotnoj pumpi.
Monovalentne toplotne pumpe mogu same da ispune potrebe za grijanjem/hlaenjem, dok su bivalentne toplotne pumpe dimenzionisane na 20-60% maksimalnog toplotnog optereenja i oko 50-95% godinjeg zahtjeva za grijanjem. U monovalentnom sistemu grijanja elektrini grejni element moe biti dodatni izvor energije u uslovima niskih spoljnih temperatura. Kako oba izvora toplote rade sa jednom vrstom energenta elektrinom energijom, ovaj sluaj
Predvidjeti sve potrebne graevinske radove i radove na elektroinstalacijama, kao i putanje u pogon nove instalacije.
///Procjena investicije
720-1.200 EUR/kW kapaciteta toplotne pumpe (za ureaj i montau), uz dodatni troak od 150 EUR/kW za povrinski iskop ili 720 EUR/kW za buenje sonde.
115
///Potencijali uteda
50-60% smanjenje trokova grijanja Utede zavise od vie faktora kao to su lokalni klimatski uslovi, efikasnost postojeeg sistema grijanja, cijene fosilnih goriva i elektrine energije, kao i veliine i parametara (COP, HSPF) toplotne pumpe koja e se instalirati.
116
U sluajevima da toplotnu pumpu koristimo i za pripremu ///Postupak i period odravanja STV i/ili za hlaenje, njena primjenljivost i ekonominost dolaze do posebnog izraaja. Preporuuje se servis od ovlaenog servisera jednom godinje.
///ENSI
Relevantan parametar u softveru je Efikasnost izvora toplote, koji se nakon primjene mjere uveava onoliko puta koliko iznosi parametar toplotne pumpe (npr. za COP pumpe 2,6 vrijednost efikasnosti izvora toplote e nakon mjere iznositi 260).
117
Neke informacije koje mogu biti od pomoi pri odreivanju prethodno navedenih parametara u cilju procjene odgovarajueg sistema za povrat toplote, date su u sljedeoj tabeli.
Dovodni i odvodni vazduh vode se zajedno Ukupni trokovi ukljuujui instalaciju u EUR po m3/h Specifina zapremina izmjenjivaa u m3 po 10.000 m3/h vazduha Stepen rekuperacije toplote Izmjena materije je mogua Postoje pokretni mehaniki djelovi
Najvei stepen izmjene toplote ne mora uvijek da bude najpovoljniji. to je stepen rekuperacije toplote vei, to su i investicioni i pogonski trokovi vei. Pogonski trokovi se poveavaju jer je koliina potrebne energije za ventilatore, pumpe ili kompresore vea.
118
Tabela 16: Poreenje razliitih sistema za povrat toplote (izvor: Recknagel: Grijanje i klimatizacija)
sa suprotnosmjernim strujanjem
da
ne
ne
da
da (malo)
da
da
da (dobro)
da
da
ne
ne
119
TEORIJA
Za ocjenu efikasnosti sistema za povrat otpadne toplote koriste se veliine: stepen povrata toplote, stepen povrata vlage i pad pritiska. TEORIJA Koeficijent povrata toplote se odnosi na povrat osjetne toplote i izraen na strani spoljanjeg vazduha je jednak: Koeficijent povrata vlage se odnosi na povrat latentne toplote i izraen na strani spoljanjeg vazduha je jednak: pri emu su: 11 temperatura otpadnog vazduha na ulazu u ureaj [C] 21 temperatura spoljanjeg vazduha na ulazu u ureaj [C] 22 temperatura spoljanjeg vazduha na izlazu iz ureaja [C] x11 sadraj vlage u otpadnom vazduhu na ulazu u ureaj [kgw/kgsz] x21 sadraj vlage u spoljanjem vazduhu na ulazu u ureaj [kgw/kgsz] x22 sadraj vlage u spoljanjem vazduhu na izlazu iz ureaja [kgw/kgsz] Ovi izrazi vae za jednake masene protoke struja. Zavisno od vrste ureaja, mogua je razmjena samo osjetne toplote, pri emu dolazi do promjene temperature struja, ili razmjene osjetne i latentne toplote, pri emu dolazi do promjene temperature i vlage struja vazduha. Ureaj za povrat osjetne toplote naziva se rekuperator, a ureaj za povrat ukupne toplote (osjetne i latentne) regenerator. Osim rekuperativnog i regenerativnog postupka razmjene energije, postoji i postupak sa toplotnom pumpom. Ovaj nain rekuperacije toplote neto je skuplji i bira se samo kada nije mogua primjena drugih tipova izmjenjivaa,
kao i pri uveanoj ekonominosti (visokim trokovima goriva, povoljnim tarifama struje, velikom broju godinjih pogonskih asova sa grijanjem zimi i hlaenjem ljeti).
120
Informacija o reimu rada sistema za ventilaciju: Naznaiti kada se sistem za ventilaciju ukljuuje da radi na podeenoj vrijednosti unutranje temperature tokom sedmice (radnim danima i vikendom).
///Opis mjere
Navesti tip i osnovne karakteristike (stepen rekuperacije) predloenog ureaja za rekuperaciju toplote iz otpadnog vazduha. Navesti i sve ostale izmjene/pripreme koje je potrebno izvriti na ostalim djelovima postojeeg sistema u cilju ugradnje ureaja za rekuperaciju toplote. Izraunati investiciona ulaganja i budue eksploatacione trokove za primjenu predloenog rekuperatora toplote. Obratiti panju na dodatne potroae elektrine energije (vei napor postojeih ventilatora, nova cirkulaciona pumpa). Izraunati mogue utede toplote ugradnjom rekuperatora, kao i vrijeme povrata investicije.
///Procjena investicije
0,35-1,40 EUR/ m3/h, zavisno od tipa sistema za povrat toplote (ukljuena montaa)
///Potencijali uteda
40-80% utroene energije za ventilaciju
121
Mjera 8: Zamjena individualnih elektrinih bojlera za pripremu sanitarne tople vode solarnim termalnim sistemima
Jedan od najekonominijih naina zagrijavanja sanitarne tople vode (STV) tokom cijele godine je kombinovani solarni sistem sa dodatnim toplovodnim i elektrinim grijaem. Zimi, u periodima nedovoljne insolacije ili poveane potronje, kao dopunski izvor koristi se izmjenjiva toplote kroz koji struji topla voda iz postojeeg kotla za grijanje objekta (na lo ulje, gas, elektrinu energiju ili biomasu). Tokom ljetnjeg perioda, kada sistem centralnog grijanja ne radi, za dogrijavanje se koristi elektrini grija ugraen u rezervoar tople vode.
122
///ENSI
Relevantan parametar u softveru je Rekuperacija toplote. Nakon primjene mjere vrijednost parametra je jednaka efikasnosti predloene jedinice za rekuperaciju. Obratiti panju na bilansnu stavku Ventilatori i pumpe s obzirom na izmjene koje nastaju primjenom ove mjere (vei napor postojeih ventilatora, nova cirkulaciona pumpa).
123
Korak 1. Pregledom lokacije planirane instalacije utvrditi sljedee: Krov: tip krova (ravan krov/krov sa nagibom); stanje krova i mogunost pristupa; raspoloiva montana povrina (duina, irina) u m2; nagib krova u stepenima (preporuka: 25 do 50); orjentacija, tj. odstupanje od pravca juga u pravcu istoka/zapada u stepenima (preporuka: 20, max 45); postojanje zaklona/zasjenenja. Moguu lokaciju za smjetaj rezervoara akumulatora tople vode Podatke o sistemu grijanja: kotao (starost, snaga u kW) i ostale komponente energent (lo ulje, TNG, elektrina energija, biomasa) Korak 2. Ukoliko je mogue od tehnikog osoblja dobiti dnevni, nedjeljni i mjeseni profil potronje STV, kao i informacije o eventualnim prekidima u radu sistema za pripremu STV. Ako ne postoje informacije o potronji STV, izraunati potrebe za toplom vodom na osnovu preporuka o procjeni potrebne koliine vode za razliite objekte u zavisnosti od njihove namjene, datim u tabelama u aneksu 7. Uz podatak o dnevnoj potronji tople vode naznaiti i njenu temperaturu (45C, 60C). Takoe, obezbijediti i podatak o temperaturi hladne vode (vode iz gradske vodovodne mree). Korak 3. Odabrati odgovarajui tip kolektora i navesti njegov koeficijent korisnosnog dejstva.
primjena popreni presjek
vazduni kolektor
ploasti kolektor
124
Slika 34:Tipovi kolektora i njihova primjena (Izvor: DETAIL-Hegger, Fuchs, Stark, Zeumer: Energy Manuel)
tok radnog fluida stepen korisnog dejstva 40% radne temperature 30-40C zagrijavanje otvorenih bazena, toplotne pumpe 60-65% 40-50C 65-70% 60-90C 80-85% 70-130C
zagrijavanje STV, grijanje, zagrijavanje solarno grijanje toplim STV, grijanje, hlaenje, solarno procesna vazduhom, solarno hlaenje hlaenje toplota
Korak 4. Za pravilan proraun solarne instalacije za odreeno klimatsko podruje veoma je vano znati dnevno zraenje sunca izraeno u Wh/m2 dan.
U knjizi Energetska efikasnost zgrada (str. 327 i 328) dati su klimatski podaci za Crnu Goru -Podaci o srednjem mjesenom globalnom sunevom zraenju (iz softvera Meteonorm). Korak 5. Odrediti stepen solarne pokrivenosti procenat energije za zagrijavanje STV koja se dobija iz solarnog sistema. Projektovanje optimalnog solarnog sistema uvijek predstavlja pronalaenje dobrog kompromisa izmeu koliine dobijene toplote (prinosa) i solarne pokrivenosti, to znai i kompromis izmeu
ENSI
125
investicije u solarni sistem i uteda u konvencionalnoj energiji. Preporuuje se vrijednost izmeu 30 i 40% za vee sisteme.
Ovako izraunata kolektorska povrina odnosi se na kolektore instalirane pod uglom od 45C i usmjerene prema jugu, pri emu dobijena koliina energije predstavlja energiju potrebnu da bi se voda zagrijala sa 10C na 60C. Zapremina rezervoara akumulatora vode za zagrijavanje moe se odrediti na osnovu preporuke da kolektorska povrina od 1 m2 zahtijeva zapreminu od 50 l u sluaju ploastog kolektora, odnosno 70 l u sluaju cijevnih vakuum kolektora.
126
Dijagram 1: Solarna pokrivenost i koliina dobijene toplote - projektovanje optimalnog solarnog sistema (Viessmann: Solar Thermal system - Technical Guide)
///Opis mjere
Predloiti uvoenje pripreme STV solarnim termalnim sistemom. Naznaiti tip i ukupnu apsorbersku povrinu predloenih solarnih kolektora, kao i njihov poloaj i lokaciju na odabranoj krovnoj povrini. Naznaiti tip i zapreminu rezervoara akumulatora tople vode, kao i njegovu lokaciju u objektu. Navesti i ostale djelove solarnog sistema koji e se blie definisati u fazi projektovanja (izmjenjivai toplote, cirkulacione pumpe, ekspanziona posuda, cijevni sistem, sigurnosna i regulaciona oprema i dr). Navesti stepen solarne pokrivenosti (procenat energije za zagrijavanje STV koja se dobija iz solarnog sistema). Opisati nain dodatnog zagrijavanja tople vode u periodima nedovoljne insolacije ili poveane potronje, kao i tokom perioda kada sistem centralnog grijanja ne radi.
Dijagram 2: Nomogram za dimenzionisanje potrebne kolektorske povrine (Viessmann: Solar Thermal system - Technical Guide)
127
Navesti pretpostavke koje su koriene za proraun energetskih potreba: koliinu potrone vode, temperaturu tople vode, temperaturu hladne vode. Ukratko opisati metod prorauna i dati osnovne podatke dobijene proraunom potrebna kolektorska povrina, zapremina rezervoara, izraunate utede, investicione trokove i vrijeme povrata investicije, kao i ekonomski vijek trajanja. Priloiti emu predloenog sistema grijanja STV.
Pojednostavljeni proraun kolektorske povrine potrebne za zagrijevanje sanitarne tople vode (STV)
Potrebna energija za zagrijavanje sanitarne tople vode [kWh,dan]: gdje su: t [C] razlika temperatura tople i hladne vode, V [m3,dan] koliina prosjene dnevne potronje tople vode koju treba zagrijati za t, [kg/m3] gustina vode na srednjoj temperaturi vode, cw = 4,182 KJ/kg K toplotni kapacitet vode. Potrebna energija upadnog sunevog zraenja [kWh,dan]:
128
///Procjena investicije
Trokovi sistema zavise od vrste proizvoda i iznose izmeu 400 i 1500 EUR/m2 kolektorske povrine. U ukupnim trokovima sistema priblino je sljedei odnos: kolektorski modul 36%, montaa 21%, rezervoar sa izmjenjivaem toplote 26%, solarna stanica ukljuujui regulaciju 8% i ostalo 9%.
pri emu je: k efikasnost kolektora (odnos korisne energije predate vodi i energije upadnog sunevog zraenja). Podatke o prosjenom solarnom fluksu na horizontalnu povrinu [kWh/m2] u klimatskoj zoni gdje se postavlja solarni sistem preuzeti iz prirunika Energetska efikasnost zgrada (Klimatski podaci za Crnu Goru Podaci o srednjem mjesenom globalnom sunevom zraenju, iz softvera Meteonorm). Ukupan solarni fluks izraunati kao zbir srednjih mjesenih vrijednosti za mjesece u kojima e se solarni sistem koristiti (Gsol). Na osnovu srednjeg mjesenog solarnog fluksa odrediti dnevni fluks [kWh/m2,dan], imajui u vidu broj dana perioda u kom se sistem koristi (n): Potrebna povrina kolektora za zagrijavanje STV [m2]:
///Potencijali uteda
60% potronje elektrine energije za zagrijavanje STV
ENSI
129
Vrlo je vano obratiti panju koja se vrsta termostatskih glava predlae za pojedini objekat. Postoje dvije osnovne vrste termostatskih glava: klasine, koje su namijenjene za stambene objekte, i zatiena termostatska glava za javne prostore, tj. model koji je predvien za ugradnju u javnim objektima. Ova podjela je vrlo vana pri mjerama za nestambene objekte, jer postavljene klasine termostatske glave u takvim objektima nisu otporne na devastaciju i neovlateno korienje, pa stoga ne ostvaruju nikakvu regulaciju temperature. Termostatska glava za javne (nestambene) objekte ima mogunost postavljanja temperature na zadatu vrijednost samo uz pomo posebnog alata koji e imati ovlaena osoba. Preporuene vrijednosti temperatura prostorija: U literaturi i standardima postoje podaci i preporuke za izbor unutranje projektne temperature za prostorije raznih namjena (bolnice, kole, vrtii, pozorita, bioskopi, hoteli...). Izbor standardnih unutranjih temperatura je dat i u ankesu.
130
///ENSI
Relevantan parametar u softveru je potronja STV, koja se nakon primjene mjere umanjuje za procenat energije za zagrijavanje STV koja se dobija iz solarnog sistema.
U objektu ne postoji lokalna regulacija temperature ve se zgrada jednako grije bez obzira na stvarno potrebnu temperaturu u pojedinim prostorijama. Posljedica takvog sistema grijanja je pregrijavanje pojedinih prostorija, a zbog nemogunosti jednostavnog regulisanja temperature osim provjetravanjem prisutni su veliki gubici topote. Jedno od najjednostavnijih rjeenja je postavljanje termostatskih ventila s termostatskom glavom koji zajedno ine termostatski set koji regulie temperaturu prostorije na nain to upravlja protokom tople vode kroz radijator.
///Opis mjere
Slika 36: Sistem grijanja u sluaju nepostojanja lokalne regulacije i sistem grijanja u kom postoje ugraeni termostatski ventili
Preporuiti ugradnju termostatskih ventila na postojee radijatore u cilju ostvarivanja regulacije temperature unutar prostorija, a samim time i smanjenje potronje toplotne energije. Naznaiti koja varijanta termostatskih glava se predlae u zavisnosti od namjene objekta, tj. da li je u pitanju klasina varijanta ili dodatno zatieni model za ugradnju u kole i javne prostore.
131
Dati preporuke za temperature koje bi trebalo podesiti na termostatima zavisno od namjene prostorija. Ukoliko se procijeni da je potrebno, predloiti ugradnju ventila za hidrauliko balansiranje. Ukratko opisati postupak montae koji se sastoji od: pranjenja sistema grijanja (isputanje vode iz sistema), zamjene/ugradnje termostatskih ventila, punjenja sistema, odzraivanja i po potrebi hidraulikog balansiranja sistema grijanja.
TEORIJA
Termostatski radijatorski ventili se koriste za individualnu regulaciju temperature u prostorijama. Za svoj rad ne zahtijevaju energiju, ve se njihovo funkcionisanje zasniva na rastezanju, odnosno ekspandiranju termostatskog punjenja usljed promjena temperature. Punjenje moe biti tenou ili gasom. Uteda se ostvaruje na nain da termostatski radijatorski ventil sam regulie zadatu temperaturu u prostoriji koristei sve raspoloive izvore toplote (sunce, ljude, kune aparate...). Termostatski ventili se ne ugrauju na radijatore u prostoriji gdje je ugraen sobni termostat.
132
///Procjena investicije
15-20 EUR/kom klasina varijanta, 25-40 EUR/kom tzv. anti vandal varijanta (ukljuena demontaa i montaa)
///ENSI
U knjizi Energetska efikasnost zgrada u poglavlju 5.4 Referentna potrebna energija Baseline objanjena je implementacija ove mjere u EAB softver.
///Potencijali uteda
5-15% potronje energenta
Obratiti panju: Kako bi se postigla maksimalna efikasnost termostatskog seta, potrebno je provjeriti ili osigurati optimalan hidrauliki balans cijevne mree koji se postie ugradnjom ventila za hidrauliko balansiranje.
133
Korienjem laganog ubrzavanja i usporavanja, izbjegavaju se naprezanja i nagli udari u mainskim sklopovima; Smanjuju se trokovi odravanja.
134
TEORIJA
Frekventni regulatori su elektronski ureaji koji omoguavaju upravljanje brzinom asinhronih i sinhronih motora pretvarajui mreni napon i frekvenciju, koji su fiksirane vrijednosti, u promjenljive veliine. Mnogo toga se promijenilo od pojave prvog frekventnog regulatora, koji je sadravao u sebi tiristore, do pojave dananjeg mikroprocesorski upravljanog, ali je osnovni princip ostao isti.
Slika 39: Principijelna blok ema frekventnog regulatora
Slika 37: Odnosi izmeu pritiska, protoka, snage i brzine obrtanja osovine
Pored ostvarivanja velikih uteda u energiji, korienje frekventnog regulatora nudi i brojne druge prednosti: Broj startovanja i zaustavljanja maine moe se punom kontrolom brzine drastino smanjiti;
Frekventni regulator se sastoji od etiri glavne komponente, kao to je prikazano na slici. Ispravlja je spojen s mono/trofaznim naizmjeninim napajanjem i generie pulsirajui jednosmjerni napon. Meukolo zavisno od tipa stabilie pulsirajui jednosmjerni napon ili konvertuje jednosmjeni napon ispravljaa u promjenljiv naizmjenini napon. Invertor na izlazu generie naizmjenini napon potrebne (promjenljive) frekvencije za napajanje motora. Upravljako kolo alje i prima signale iz ispravljaa, meukola i invertora.
135
TEORIJA
Osnovni tipovi sistema na bazi frekventnih regulatora Jedan motor jedan frekventni regulator Najjednostavniji sistem sadri jedan motor regulisan jednim frekventnim regulatorom, pri emu se podeavanje brzine obavlja sa lokalnog potenciometra. Alternativno podeavanje brzine moe da se izvede iz udaljenog izvora sa, pretpostavimo, potenciometrom za fino podeavanje brzine.
136
Vie motora vie frekventnih regulatora Odreene aplikacije zahtijevaju da se odreeni broj motora obre istom brzinom ili da im brzine stoje u nekom podeenom odnosu. Ovakav master/ slave sistem je uobiajen u aplikacijama sa veim brojem transportera bez mehanike sprege.
///Opis mjere
Cjelokupan sistem grijanja, hlaenja i ventilacije (HVAC sistem) se dimenzionie prema najveim zahtijevanim vrijednostima procesnih promjenljivih (protok, pritisak, temperatura) to znai da su pumpe, ventilatori i kompresori predimenzionisani tokom najveeg dijela radnog vremena. Na slici 41 prikazan je tipian radni ciklus pumpe ili ventilatora. Tokom 90% radnog vremena zahtijevani protok je ispod 70%.
137
Kontrolisanjem brzine motora pumpe ili ventilatora mogu se postii znaajne utede energije.
///Procjena investicije
Uteda u utroenoj elektrinoj energiji u navedenom primjeru iznosi 14.647,5 kWh. Ako je cijena elektrine energije 0,1 /kWh, onda su godinje utede 1464,7 . Procjena vrijednosti investicije: 1. Kupovina frekventnog regulatora: 3000 2. Cijena dodatne opreme: 500 3. Trokovi povezivanja i instalacije: 600 ______________________________________________ Ukupno: 4100
138
PRIMJER
U vie paralelno povezanih prostorija koristi se ventilator za ubacivanje pripremljenog vazduha. Nominalna snaga ventilatora je 20 kW. Zadata je temeperatura i nadpritisak u u prostorijama. Mjerenjem je ustanovljeno da je protok zagrijanog vazduha za zadovoljenje potreba grijanja znatno manji od maksimalnog. Promjena protoka vazduha se vri priguivanjem. Ustanovljeno je da sistem radi u prosjeku 10 sati dnevno. Izmjerena potronja elektrine energije postojeeg sistema (bez frekventne regulacije) u toku 24h iznosi 145,5 kWh.
Nakon ugradnje sistema sa frekventnom regulacijom izmjerena potronja elektrine energije u toku 24h iznosi 47,85 kWh. Ako se sistem koristi samo u zimskoj sezoni i ako je ukupan broj dana korienja 150, tada je godinja potronja energije za pogon ovog sistema iznosi: E = 145,5x150 = 21.825 kWh/god U sluaju primjene frekventne regulacije, godinja potronja e iznositi: Evsd = 47,85x150 = 7.177,5 kWh/god.
///Potencijali utede
Korienjem frekventnog regulatora za kontrolisanje brzine motora moe se utedjeti i do 70% energije.
139
140
///ENSI
Generalne EE mjere, parametar TBM/EM.
Slika 43: Sluaj kada postoji fazni pomak izmedju struje i napona
Induktivni potroai (jednofazni i trofazni asinhroni motori, transformatori, prigunice, fluo rasvjeta,...) u toku rada, iz mree povlae, pored aktivne snage koja se pretvara u koristan rad (obrtanje osovine motora, svjetlost), i reaktivnu snagu koja se koristi za stvaranje magnetnog polja. Za razliku od aktivne energije koja se trajno troi u potroau, reaktivna energija osciluje izmeu izvora i potroaa. Prisustvo reaktivne energije u sistemu ima negativne posljedice iako ne vri koristan rad, reaktivna energija optereuje prenosne vodove. Prividna snaga nekog sistema je vektorski zbir aktivne i reaktivne snage sistema. to je manja reaktivna snaga potroaa, manja je i prividna snaga, a samim tim je manja
141
i struja koja tee prikljunim kablovima. Kao rezultat toga, poveava se prenosna mo kabla, odnosno istim presjekom kabla se moe prenijeti vea aktivna snaga, smanjuje se zagrijavanje kabla i time produava ivotni vijek izolacije, usled manje struje manji su padovi napona, to direktno utie na pouzdan rad ureaja. Kao mjera prisustva reaktivne energije u sistemu koristi se faktor snage (cos ). Faktor snage se definie kao odnos aktivne i prividne snage nekog potroaa: cos =
reaktivne energije i reaktivne energije koja odgovara faktoru snage cos =0,95. Ukoliko je faktor snage cos <0,95, potroa je duan da ugradi ureaje za kompenzaciju reaktivne energije. Potroai koji dobijaju energiju sa faktorom snage cos 0,95 ne plaaju reaktivnu energiju, pa tada nije potrebno vriti ugradju ureaja za kompenzaciju reaktivne energije. Mjeseni troak za reaktivnu energiju moe biti znatan u zavisnosti od broja i veliine potroaa reaktivne energije u pogonu, odnosno od broja i snage asinhronih motora u pogonu, jer su to najei potroai u pogonu. Kompenzacijom reaktivne energije ne postie se samo ekonomski efekat umanjenja rauna za utroenu energiju, ve se postiu i mnogi drugi efekti: poveanje raspoloive snage; smanjenje gubitaka u prenosnim vodovima; smanjenje padova napona; poveanje vijeka trajanja opreme.
142
Maksimalna vrijednost faktora snage iznosi cos =1, to znaci da je prividna snaga jednaka aktivnoj, odnosno da potroa ne zahtijeva reaktivnu energiju. Faktor snage cos =1 imaju isto omski (rezistivni, otporniki) potroai, razne vrste grijaca i sijalice sa uarenim vlaknom. Svi ostali potroai pri svom radu povlae i reaktivnu energiju.
Slika 46: Induktivni i kapacitativni karakter reaktivne snage
Reaktivna energija ima dva karaktera induktivni i kapacitivni. Induktivni karakter imaju ureaji koji u sebi sadre razliite namotaje. U najveem broju to su svakako asinhroni motori koji predstavljaju i najee potroae elektrine energije u industrijskim pogonima. Kapacitivni karakter imaju potroai koji predstavljaju kondenzatore razliitih namjena. Nepovoljno je prisustvo, bilo induktivnih bilo kapacitivnih potroaa. Potroai induktivnog i kapacitivnog karaktera su suprotnog znaka, tj. uticaj potroaa induktivnog karaktera ponitava se dodavanjem potroaa kapacitivnog karaktera.
143
Kod pojedinane kompenzacije ureaji za kompenzaciju (kondenzatori) se prikljuuju direktno na krajeve potroaa, i ukljuuju se i iskljuuju zajedno sa potroaem. Mana ovakvog naina kompenzacije je ta, to kada se potroa na koji je kondenzator vezan iskljui, iskljuuje se i kondenzator pa ne moe da kompenzuje reaktivnu energiju nekog drugog potroaa. Grupna kompenzacija donekle umanjuje nedostatke pojedinane kompenzacije. Kondenzatori za kompenzaciju se vezuju paralelno grupi potroaa, koji najee ne rade istovremeno. Na taj nain se kompenzuje srednja vrijednost reaktivne energije grupe. Najcee primenjivan nain kompenzacije je centralna kompenzacija. Kod ovakvog naina kompenzacije primjenjuje se jedan sistem za kompenzaciju koji se sastoji od nekoliko kondenzatora i regulatora reaktivne energije. Ovaj ureaj mjeri trenutni zahtjev potroaa za reaktivnom energijom i na osnovu toga ukljuuje manje ili vie kondenzatora. Ovaj sistem se postavlja najee pored glavnog razvodnog ormana, na koji se i prikljuuje i tako kompenzuje reaktivnu energiju cijelog postrojenja ili objekta. Mjeovita kompenzacija objedinjuje sva tri prethodno navedena naina kompenzacije. Primenjuje se kod izuzetno velikih pogona sa velikim brojem motora, pa se za odreene pogone sa specifinim karakteristikama primenjuje odgovarajui vid kompenzacije. Na osnovu navedenog treba se opredijeliti za nain kompenzacije.
Priloiti fotografije i IC izvjetaje (sa termokamere). Priloiti jednopolnu emu razvoda i opisati princip razvoda energije. Formirati tabelu elektrinih potroaa sa karakteristikama (instalisana snaga, faktor snage ukoliko je informacija dostupna i sl).
144
PRIMJER Mjera centralne kompenzacije reaktivne energije - primjer prorauna snage kondenzatora za kompenzaciju reaktivne energije
Poto se u praksi najee primjenjuje mjera centralne kompenzacije na glavnom razvodu objekta, kao najisplativija, to e biti prikazan proraun snage kondenzatora, na osnovu podataka sa mjeenog rauna za elektrinu energiju, na primjeru jednog hotela:
Stanje brojila: Aktivna energija VT Aktivna energija MT Preuzeta reaktivna energija VT Preuzeta reaktivna energija MT Obraunata reaktivna energija VT * Obraunata reaktivna energija MT * Staro 672 410 316 263 * * Novo Konstanta Potronja 721 443 354 281 * * 400 400 400 400 19600 13200 15200 7200 8732 2844
Tabela 17: Analiza mjesenog rauna za utroenu elektrinu energiju na primjeru jednog hotela
Obraunska snaga 91 *obraunava se razlika izmeu stvarno preuzete reaktivne energije i reaktivne energije koja odgovara faktoru snage cos 0,95
Na osnovu navedenih podataka proizilazi da je: Ukupna aktivna energija Ukupna reaktivna energija Angaovana (obraunska) snaga Ea= 32.800,00 kWh Er= 22.400,00 kVArh P= 89,00 kW
145
146
///Opis mjere
Potrebna snaga moe se odrediti na nekoliko naina: poznavanjem parametara potroaa u pogonu moe se izraunati njihova reaktivna snaga na osnovu koje se odreuje snaga kondenzatorskih baterija, primjenom specijalnih mjernih ureaja, mrenih analizatora, moe se u toku rada pogona izmjeriti reaktivna energija koju povlai pogon, odnosno objekat, pa se na osnovu mjerenja moe odrediti potrebna snaga kondenzatorskih baterija, i na osnovu mjesenog rauna za utroenu elektrinu energiju (na osnovu obraunatog utroka aktivne i reaktivne energije, kao i angaovane snage moe se odrediti potrebna snaga kondenzatorskih baterija za kompenzaciju reaktivne energije).
///ENSI
Generalne EE mjere, parametar TBM/EM
Na primjeru je analiziran proraun na osnovu mjesenog rauna. Meutim, u praksi je preporuljivo napraviti analizu rauna na nivou najmanje jedne kalendarske godine, kako bi se dobili pouzdaniji podaci. Vrijeme povrata investicije kree se u rasponu od nekoliko mjeseci do nekoliko godina zavisno od konkretnog sluaja, obino ne vie od 3-4 godine, pa spada u veoma isplative mjere energetske efikasnosti.
147
148
Tabela 18: Analiza potronje energije sistema rasvjete u poslovnom objektu prije mjera
20,16 6
Dakle, fluorescentne cijevi predstavljaju znaajan potencijal za utede elektrine energije. Primjera radi, samo se zamjenom magnetske prigunice elektronskom moe ostvariti i do 25% uteda elektrine energije, a uz to se dodatno produava radni vijek fluorescentne cijevi, zatim se dobija rad bez treperenja koje se javlja
Fluo lampe su sa opalnim poklopcem sa po dvije fluo cijevi od 58W, sa magnetnom prigunicom. Mjerom je predviena zamjena svih postojeih fluo lampi sa fluo lampama 2x55W tipa T5, sa elektronskim prigunicama i senzorima za detekciju dnevne svjetlosti kako bi se optimizovala
149
upotreba, na nain da je zadovoljen potreban intenzitet osvjetljenja, ime e se oekivana prosjena dnevna upotreba po lampi u prosjeku smanjiti za oko 2h.Instalirana snaga nove lampe iznosi 110W. Fotometrijskim proraunom utvreno je da je ispunjena norma, odnosno da je postignut prosjean intenzitet osvjetljenja od oko 500 lux. Lampe sa inkadescentnim svjetiljkama od 100W nalaze se u sanitarnim, pomonim i zajednikim prostorijama, i kao mjera je predviena jednostavna zamjena sa kompakt fluo svjetiljkama od 23W, koje daju 20% vei intezitet osvjetljenja.
150
Vano je obezbijediti redovno odravanje i zamjenu oteenih cijevi i prigunica, kao i redovno ienje kako bi se odrao projektovani nivo osvjetljenja.
kom 42
///ENSI
Pomenute mjere odraavaju se na sljedee parametre: Lighting: Average power, Operation period.
140
0,11
15,4
248
15276,8 16714,2
151
///Opis mjere
Upravljanje vrnim optereenjem se ostvaruje kontrolisanjem radnih reima najveih potroaa. Cilj je izbjei istovremeni rad, tj. rasporediti periode punog optereenja razliitih potroaa tako da se ne poklapaju.
152
///Implementacija
U prvoj fazi se vri instalacija mrenih analizatora na kljunim energetskim takama u objektu (fabrika, pogon, trni centar i drugi vei potroai). Umreavanjem analizatora svi podaci se dovode na centralni raunar za nadzor i upravljanje potronjom. Na taj nain trenutno pratimo sve parametre potronje ukljuujui i trenutnu i vrnu snagu. Ve u ovoj fazi dobijamo korisne informacije kao to su npr. utroak elektrine energije po sektorima proizvodnje ili po jedinici proizvoda, preoptereenost kablova i transformatora, neuravnoteen rad i sl. U drugoj fazi se implementira upravljanje pojedinim potroaima, njihovim rasporedom ukljuenja ili privremenim kratkotrajnim iskljuenjem potroaa koji nee naruiti proces proizvodnje, npr. klima-ureaji.
153
154
///Potencijal za utede
U praksi se pokazalo da se se primjenom ovakvih sistema trokovi vrnog optereenja mogu smanjiti za preko 50%.
///ENSI
Generalne EE mjere, parametar TBM/EM.
Aneksi
155
Aneksi
Aneks 1: Preliminarni upitnik za naruioca energetskog pregleda
156
157
158
159
160
161
162
163
164
165
Sistem grijanja
166
167
168
169
170
171
Sistem hlaenja/klimatizacije
172
173
174
175
176
177
178
179
180
181
Ventilacioni sistem
182
183
184
185
Ventilatori i pumpe
186
187
188
189
Elektrine instalacije
190
191
192
193
194
Poreenje smanjenja toplotnih gubitaka poveanjem termoizolacije karakteristinog spoljanjeg zida, te prikaz uteda u potronji energije/ izvor EIHP
Obratiti panju da je isplativije poveavati debljinu termoizolacije jer su tom prilikom utede najvee a period otplate investicije najkrae. Praktino ostali trokovi ugradnje ostaju isti samo se menja cijena samog materijala.
195
196
Poreenje smanjenja toplotnih gubitaka poveanjem termoizolacije izolacije karakteristinog spoljneg zida, te prikaz uteda u potronji energije/ izvor EIHP
Najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaza toplote, U [W/ (mK)], gradjevinskih djelova novih zgrada, malih zgrada (AK < 50 m) i nakon zahvata na postojeim zgradama
1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine poda prostorije 5 m od spoljnjeg zida, zida prema tlu ili negrijanog prostora.
197
podova i stropova. Konoplja je isto kao i lan po prirodi otporna na tetoine. Pluta Pluta se nalazi pr svega u umama hrasta plutnjaka u Sredozemlju. Kora hrasta plutnjaka se moe guliti svakih 9-10 godine, a da pri tome ne doe do oteenja drveta. Pluta se proizvodi mlevenjem oljutene kore u granulat koji se zatim tretira vrelom parom. Usled ekspanzije granulata i njegovog vezivanja pomou smola koje su sadrane u samoj pluti nastaju blokovi plute, koji se nakon perioda vetrenja seku u ploe. Slama Slama posjeduje odlian kvalitet termoizolacije, dok se trokovi ugradnje ve unapred pripremljenog materijala mogu porediti sa postavljanjem konvencionalnih izolacionih materijala. Slama pored toga regionalno stoji na raspolaganju i ima povoljnu cenu. Pri strunom postavljanju ne dolazi do pojave plesni. Kada su u pitanju zapaljivost, kao i postavljanje u delove graevine, slama se moe porediti sa drugim izolacionim materijalima. Izolacione ploe od drvenih vlakana Izolacione ploe od drvenih vlakana proizvode se od tankog drveta ili ostataka smreke ili bora. Drvo i radni materijal od drveta predstavljaju u graevinsko-fizikom smislu kvalitetne proizvode koji uz adekvatno korienje stoje na raspolaganju u gotovo neogranienim koliinama. Mogunosti primjene izolacionih ploa od drvenih vlakana su arolike, te se mogu koristiti za izolaciju podova, termoizolaciju itavog objekta ili izolaciju konstrukcije od letava. Zahvaljujui dobrom akumuliranju toplote izolacione ploe od drvenih vlakana pruaju i odlinu zatitu od preteranog zagrevanja tokom leta. Celuloza Celuloza je stara hartija pomeana sa sredstvom za zatitu od paljenja, a koristi se tako to se nasipa u rinfuznom stanju ili se, pak, uduvava u meuprostore. Celuloza se uglavnom koristi za izolovanje krovnih kosina i zidnih ploa. Prilikom uduvavanja obavezno treba voditi rauna o tome da se materijal unese i u
198
Izvor: Energetski efikasna gradnja i sanacija graevinskih objekata. Publikaciju objavio: Holzcluester, finanirano od strane Austrian Development Agency
Ovija vuna Usled prirodnog uvijanja, velike elastinosti i dinaminog ponaanja po pitanju vlage, vuna se razlikuje od ostalih vlaknastih izolacionih materijala. Ovija vuna prima u sebe vlagu, poveavajui svoju ukupno teinu i za 30 procenata, a da se pri tome istovremeno ne smanji njena provodljivost toplote. Taka paljenja iznosi 500600C, pri emu se vuna ne topi, ve se jedino pretvara u pepeo. Ovija vuna se moe koristiti za toplotnu izolaciju zidova, krovova ili tavanica, kao i za ventilacione kanale i cevi za grijanje. Njena provodljivost toplote kree se u rasponu od 0,0385 do 0,046 W/ mK. Lan Izolacioni materijali napravljeni od lana (i od kudelje) ne menjaju svoj oblik i ne skupljaju se nakon ugradnje. Zahvaljujui injenici da sadre prirodne gorke supstance ovi izolacioni materijali su rezistentni na tetoine poput raznih insekata ili glodara. Kratka vlakna lana se mehanikim putem pretvaraju u filc. Korienjem lepila (npr. skroba) ili sredstava za pravljenje flizelina (plastinih vlakana) kratka vlakna se slojevito reaju i prerauju u izolacione ploe razliite debljine. Lan se koristi za izolaciju zidova, tavanica i krovova. Konoplja Kod proizvodnje izolacionih ploa i filca vlakna kudelje i lana se delom meusobno meaju. Slama konoplje se deli na vlakna i pozder (djelovi kore stabljike). Vlakna se koriste za proizvodnju izolacionog flizelina koji se koristi za izolaciju zidova, tavanica i krovova. Pozder se uglavnom koristi za izolaciju i nivelisanje
199
najudaljenije uglove. Posebno se kod krovnih povrina sa mnotvom uglova preporuuje da se putem kontrolnih otvora proveri da li je punjenje izvreno u potpunosti. Celuloza se isporuuje i u obliku ploa, a kod vertikalnih oplata se moe ak i brizgati. Postavljanje bi obavezno trebalo prepustiti licenciranom preduzeu poto je propisan postupak uduvavanja presudan za postizanje valjanog izolacionog dejstva. Graevinska biologija i graevinska ekologija Graevinska biologija se bavi uzronim vezama izmeu graevina i zdravlja ljudi. Bitan segment graevinske biologije je graevinska ekologija koja se bavi odrivim korienjem sirovina i energije tokom procesa gradnje. Znaajni kriterijumi za donoenje ocena graevinske biologije su: Stambena klima Izbor graevinskog materijala umnogome utie na oseaj ugodnosti, te se npr. prostorija sa toplim povrinama poput onih od drveta smatra prijatnijom za boravak u njoj od onih sa hladnim povrinama kao to su keramike ploice ili metal. Osim izbora pravog materijala treba voditi rauna o zdravstveno prihvatljivom nainu obrade povrina (boje, lakovi), kao i korienju ekolokih sredstava za ienje. Potronja sirovina i energije Korienje domaih materijala koji na raspolaganju stoji u velikim koliinama, kao i obnovljive sirovine (drvo) je ekoloki daleko racionalnije od korienja materijala koji se proizvode uz veliki utroak energije i koji se transportuju iz udaljenih mesta. Zahvaljujui mogunosti ponovnog korienja materijala stvara se zatvoreni tok njihovog kruenja, te se i na taj nain smanjuje potronja sirovina.
200
201
202
203
Hladjenje
204
205
206
207
Ventilacija
208
209
210
211
212
213
214
215
216
217
Literatura
Dr. eljko Novinc: Kvaliteta elektrine energije Prirunik, Osijek, 2006. Energetski institut Hrvoje Poar, HEP toplinarstvo doo Zagreb: Energetska uinkovitost u zgradarstvu/Vodi za sudionike u projektiranju, gradnji, rekonstrukciji i odravanju zgrada, Zagreb, 2007. Hegger M., Fuchs M., Stark T., Zeumer M., Energy Manual Sustainable Architecture, Detail, 2008 GIZ, Direktorat za razvoj malih i srednjih preduzea Crne Gore: Informativni prirunik - Energetska efikasnost Program uspostavljanja EE infrastrukture za graane GTZ, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske: Prirunik za pripremu i financiranje projekata odrivog koritenja energije u lokalnim zajednicama, Zagreb, 2010. Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva: Metodologija provoenja energetskog pregleda zgrada, Zagreb, 2009. Recknagel, prenger, ramek, eperkovi: Grejanje i klimatizacija, Interklima, Vrnjaka Banja, 2004. SNV: Drvna goriva: vrste, karakteristike i pogodnosti za grijanje, Podgorica, 2012. Tomislav Toth: tedljivije grijanje, Majstor, Veernji list, Zagreb, 2008 UNDP: Prirunik za energetske savjetnike, Zagreb, 2008. UNDP: Prirunik za provedbu energetskih pregleda zgrada, Zagreb, 2010. UNDP: Prirunik za energetsko certificiranje zgrada, Zagreb, 2010. Viessmann: Modernizacija grijanja, Serija strunih publikacija, Zagreb, 2005 Viessmann: Solar thermal system - Technical guide, 2008 dipl. Horst Kberl: Energetski efikasna gradnja i sanacija graevinskih objekata, Holzcluester, finanirano od strane Austrian Development Agency, 2008
218