GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 1. Potrebno je izracunati prakticni ucinak jaru ala (BAGERA) na gusjenicama s dubinsk om licom.

Za jaru alo je odabran model Liebherr R 904 C sa slijedecim osnovnim podacim a. zapremina odabrane dubinske lopate qc=0,75 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=16 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=1 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=8 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1,0 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal suhi ljunak, rastresitost r=1,12 koeficijent rastresitosti kr=0,89 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Gradivo koje se prevozi ili transportira kamionima kiperima i damperima Gustoca gradiva u zbijenom, sraslom ili prirodnom stanju prije iskopa i utovara (t/m3) Rastresitost gradiva nakon iskopa odnosno prilikom njegova utovara i prijevoza Gustoca gradiva u rastresitom stanju nakon iskopa prilikom utovara i vo nje (t/m3) uslojena glina 2,02 + 22% ili 1,22 1,65 kompaktna glina 2,01 1,21 1,66 vla na glina 2,08 -2,10 1,25 -1,40 1,50 -1,66 suha glina 1,64 -1,84 1,23 -1,40 1,17 -1,48 kaolin 1,66 1,29 1,28 suha pjeskovita glina 1,66 1,17 1,42 vla na pjeskovita glina 1,83 1,19 1,54 vla na ilovaca 1,60 -1,66 1,25 1,28 -1,383 suha ilovaca 1,36 1,25 1,09 suha zemlja 1,66 -1,90 1,25 1,33 -1,52 vla na zemlja 2,02 -2,10 1,25 -1,27 1,60 -1,68 zemlja sa pijeskom 1,66 1,17 1,42 zemlja sa 25% kamena 1,96 1,25 1,57 suhi (nevezani) pijesak 1,60 1,13 1,42 vla ni pijesak 2,07 1,12 1,85 suhi pijesak i ljunak 1,93 1,12 1,72 vla ni pijesak i ljunak 2,23 1,10 2,03 suhi ljunak 1,69 1,12 1,51 suhi ljunak 6-50 mm 1,90 1,12 1,70 vla ni ljunak 2,34 1,10 2,13 vla ni ljunak 6-50mm 2,26 1,12 2,02 suhi zaglinjeni ljunak 1,66 1,17 1,42 vla . zaglinjeni ljunak 1,84 1,19 1,54 tro na stijena(dolje) 1,96 -2,28 1,24 -1,42 1,58 -1,96 75%stijena,25%zemlja 2,79 1,42 1,96 50%stijena,50%zemlja 2,28 1,33 1,71 25%stijena,75%zemlja 1,96 1,24 1,58 gips, sedra 2,58 -3,17 1,30 -1,75 1,81 -1,98 boksit 1,90 1,33 1,43 vapnenac 2,61 1,69 1,54 mramor 2,73 1,67 1,63 pje cenjak 2,52 1,67 1,51 kriljevac 2,88 1,30 2,22 granit 2,67 -2,73 1,50 -1,64 1,66 -1,78 bazalt 2,65 -2,97 1,49 1,78 -1,99 cement 1,76 (zbijeni) 1,20 1,47 (rasuti) stijena (drobljenje) 2,67 (u prosjeku) 1,67 1,60 (drobljenac)

beton 1,92 -2,48 (cvrsti) 1,39 1,38 -1,78 (razbijeni) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

89 Qc = 0.75 × 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 16 + 1+ 8 Tc = 25 s nc = 3600 Tc nc .0 × 0.67 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.75 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.0 Qc = 0.75 ×1.

= 3600 25 = 144 4.48 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 144 × 0.67 = 96.75 = 108 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 144 × 0.

91 dotrajali stroj preko 4.83 × 0.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.92 × 0.91 UP = 75.000 do 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0.83 krv = 0.83 × 0.000 h kds = 0.91 UP = 67.05m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) .75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.92 × 0.000 h kds = 1.92 kds = 0.80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.48 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.00 ocuvani stroj od 2.91 UP = 96.04m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 108 × 0.80 lo a organizacija gradili ta kog = 0.83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.000 h kds = 0.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

1 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal vla ni ljunak. rastresitost r=1.91 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .19 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=14 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=2 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=6 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1. Za jaru alo je od abran model VOLVO BL71 sa slijedecim osnovnim podacima.1.koeficijent rastresitosti kr=0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 2. zapremina odabrane dubinske lopate qc=0. Potrebno je izracunati prakticni ucinak jaru ala s dubinskom licom.

43 vapnenac 2.383 suha ilovaca 1.60 -1.12 1.66 1.52 1.25 1.76 (zbijeni) 1.67 1.12 1.57 suhi (nevezani) pijesak 1.12 2.51 suhi ljunak 6-50 mm 1.34 1.40 1.10 2.13 1.90 1.50%zemlja 2.90 1.96 1.21 1.33 -1.50 -1.81 -1.09 suha zemlja 1.52 vla na zemlja 2.28 -1.97 1.70 vla ni ljunak 2.54 mramor 2.25 1.93 1.75%zemlja 1.10 1.75 1.10 1.23 -1.67 -2.42 vla ni pijesak 2. sedra 2.30 2.72 vla ni pijesak i ljunak 2.69 1.28 1.28 suha pjeskovita glina 1.17 1.71 25%stijena.78 bazalt 2.48 kaolin 1.42 vla na pjeskovita glina 1.96 75%stijena.47 (rasuti) stijena (drobljenje) 2.50 -1.90 1.61 1.69 1.85 suhi pijesak i ljunak 1.66 suha glina 1.25 -1.73 1.22 1.49 1.26 1.67 1.29 1.03 suhi ljunak 1.84 1.99 cement 1.40 1.19 1.42 vla .88 1.12 1.98 boksit 1.78 -1.36 1.96 50%stijena.51 kriljevac 2.60 (drobljenac) .42 zemlja sa 25% kamena 1.65 kompaktna glina 2.24 1.20 1.33 1.42 1.54 tro na stijena(dolje) 1.19 1.64 1.60 1.42 1.64 -1.66 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Gradivo koje se prevozi ili transportira kamionima kiperima i damperima Gustoca gradiva u zbijenom. sraslom ili prirodnom stanju prije iskopa i utovara (t/m3) Rastresitost gradiva nakon iskopa odnosno prilikom njegova utovara i prijevoza Gustoca gradiva u rastresitom stanju nakon iskopa prilikom utovara i vo nje (t/m3) uslojena glina 2.17 1.84 1.13 vla ni ljunak 6-50mm 2. zaglinjeni ljunak 1.25 1.67 (u prosjeku) 1.66 1.63 pje cenjak 2.33 1.01 1.17 1.68 zemlja sa pijeskom 1.02 + 22% ili 1.27 1.79 1.24 -1.02 -2.66 1.96 -2.25 1.25 -1.54 vla na ilovaca 1.58 -1.30 -1.58 gips.96 1.58 -3.66 -1.73 1.22 granit 2.17 1.02 suhi zaglinjeni ljunak 1.25%zemlja 2.12 1.28 1.23 1.67 1.08 -2.66 1.65 -2.10 2.66 vla na glina 2.83 1.17 -1.66 -1.07 1.60 -1.

39 1.92 -2.38 -1.beton 1.48 (cvrsti) 1.78 (razbijeni) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 14 + 2 + 6 Tc = 22 s nc = 3600 Tc .0× 0.19 × 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.17 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2.91 Qc = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.19 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.0 Qc = 0.19 × 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1.

19 = 31.64 × 0.64 × 0.17 = 27.82m3 h (ucinakzaSRASLImaterijal) UT = 163.09 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .64 4.nc = 3600 22 = 163. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 163.

92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.92× 0.60m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) .75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.09 × 0.000 do 4.83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0.80 lo a organizacija gradili ta kog = 0.83 × 0.91 UP = 19.83 krv = 0.92 × 0.82 × 0.000 h kds = 1.91 UP = 27.33m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 31.000 h kds = 0.92 kds = 0.00 ocuvani stroj od 2.83 × 0.91 dotrajali stroj preko 4.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.91 UP = 21.75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.000 h kds = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

) potrebno je izracunati prakt icni ucinak.19 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=14 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=3 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=7 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1.0 VOLVO BL71: zapremina odabrane dubinske lopate qc=0. Za jaru ala (bagere) iz prethodnih zadataka (1. Liebherr R 904 C: zapremina odabrane dubinske lopate qc=0. te usporediti vrijeme potrebno za iskop gradevinske jame za objekt koji ima tlocrtn u povr inu 15m x 18m. rastresitost r=1.27 koeficijent rastresitosti kr=0.79 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .75 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=18 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=2 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=8 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 3.0 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal vla na zemlja. a dubinu podruma 3m. i 2.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Liebherr R 904 C: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0,75 ×1,0 × 0,79 Qc = 0,59 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0,75 × 1,0 Qc = 0,75 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 18 + 2 + 8 Tc = 28 s nc = 3600 Tc nc

= 3600 28 = 128,57 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 128,57 × 0,59 = 75,85 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 128,57 × 0,75 = 96,43 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0,83 krv = 0,84 kds = 0,91 UP = 75,85 × 0,83 × 0,84 × 0,91 UP = 48,12m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 96,43 × 0,83 × 0,84 × 0,91 UP = 61,18m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL dobra organizacija gradili ta dobro kori tenje radnog vremena ocuvani stroj

0 × 0.19 × 1.19 ×1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 14 + 3 + 7 Tc = 24 s nc = 3600 Tc nc .19 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.0 Qc = 0.15 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.79 Qc = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI VOLVO BL71: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.

= 3600 24 = 150 4.5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .15 = 22. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 150 × 0.5 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 150 × 0.19 = 28.

84 × 0.83 × 0.5 × 0.84 × 0.91 UP = 18.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.91 UP = 22.5 × 0.28m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 28.83 krv = 0.84 kds = 0.08m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL dobra organizacija gradili ta dobro kori tenje radnog vremena ocuvani stroj . proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.91 UP = 14.83 × 0.

12m3/h) ta = 1161 / 48.3h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .28 = 81.28m3/h) ta = 1161 / 14.GRAÐEVINSKI STROJEVI Gradevna jama slijedeceg oblika 21m15m 3m Obujam iskopa se racuna na slijedeci nacin: Viskopa = ((P1 + P2) / 2)xhiskopa = (((24 x21) +(18 x15)) / 2) x3 = ((504 + 270) /2) x3 = = (774 /2) x3 = 387x3 = 1161m3 Vrijeme trajanja iskopa se racuna na slijedeci nacin: ta = Viskopa / Up(sraslo) Za bager Liebherr R 904 C (Up = 48.12 = 24.13h Za bager VOLVO BL71 (Up = 14.

12.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 4. koeficijent rastresitosti kr=0. Potrebn i podaci za proracun su slijedeci: maksimalna zapremina (qc) 18m3 45 km/h prosjecna brzina praznog dampera (vpr) prosjecna brzina punog dampera (vpu) 25 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suhi 7000m ljunak. rastresitost r=1.05 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .89 vrijeme utovara tu = 12min vrijeme istovara ti = 2 min vrijeme potrebno za sve manevre tm = 5min koeficijent punjenja dampera kpu=1. Potrebno je proracunati PRAKTICNI ucinak kamiona zapremine sanduka 18m3.

tm. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 18 × 1.9m3 ciklus (ucinakzaRASTRESITImaterijal) 2. gdjesu tu = (Qc / Uu) vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tvo = = 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1.28 h = 16.05 Qc = 18.8 min .

tvp = 7257 45 = 0,16 h = 9,6 min Tc = 12 + 16,8 + 9,6 + 2 + 5 Tc = 45,4 min n = c T60 c nc = 60 45,4 = 1,32 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 1,32 ×18,9 = 24,95 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0,92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0,92 s obzirom da damperi i kamioni svake godine prolaze tehnicke preglede, koji im j amce dobro odr avanje i ocuvanost, uzima se koeficijent dotrajalosti stroja kds=1,00 UP = 24,95 × 0,92 UP = 22,96 23m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 5. Potrebno je proracunati PRAKTICNI ucinak dampera KOMATSU HD465-7. Potrebni podac i za proracun su slijedeci: maksimalna zapremina (qc) 25m3 40 km/h

prosjecna brzina praznog dampera (vpr)

prosjecna brzina punog dampera (vpu) 20 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suhi ljunak, koeficijent rastresitosti kr=0,88 4000m

vrijeme utovara tu = 15min vrijeme istovara ti = 2 min vrijeme potrebno za sve manevre tm = 6min koeficijent punjenja dampera kpu=1,1 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

tm.1 Qc = 27.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. gdjesu tu = (Qc / Uu) vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tvo = = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 25 × 1.2 h = 12 min .5 m3 ciklus (ucinak za RASTRESITI materijal) 2.

5 = 40.15 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .46 × 27.1h = 6 min Tc = 15 + 12 + 6 + 2 + 6 Tc = 41min n = c nc = 60cT60 41 = 1.46 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 1.tvp = 204 4 40 = 0.

GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0,92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0,92 UP = 40 × 0,92 UP = 36,8 37m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 6. Potrebno je pomocu jaru ala (bagera) s dubinskom lopatom iskopati gradevinsku jamu , a materijal iz iskopa prevesti pomocu zglobnog dampera na deponiju udaljenu 2000m. Odabrani su slijedeci strojevi: Jaru alo s dubinskom lopatom KOMATSU PC210NLC-7 o zapremina odabrane dubinske lopate qc=1,11 m3 Zglobni damper VOLVO A25D 4x4 o maksimalna zapremina (qc) 9,5 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 20 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suha zemlja, koeficijent rastresitosti kr = 0,80 2000 m

vrijeme istovara kamiona ti = 1 min vrijeme potrebno za sve manevre kamiona tm = 3 min vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=19 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=3 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=10 s koeficijent punjenja jaru ala kpu=1,0, koeficijent punjenja dampera kpu=1,05 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka JARU ALA Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 1,11× 1,0 × 0,80 Qc = 0,89 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 1,11× 1,0 Qc = 1,11m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 19 + 3 + 10 Tc = 32 s nc = 3600 Tc

11 = 124.nc = 3600 32 = 112 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 112 × 0.89 = 99.32m3 h (ucinakzaRASTRESITImaterijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .68 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 112 × 1.

000 h kds = 0.000 h kds = 1.00 ocuvani stroj od 2. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0.37 .92 kds = 0.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.91 UP = 99.80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.68 × 0.91 UP = 69.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.32× 0.92× 0.000 do 4.80 lo a organizacija gradili ta kog = 0.27 70m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 124.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.92× 0.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.91 UP = 86.000 h kds = 0.83 krv = 0.83 × 0.83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0.83 × 0.91 dotrajali stroj preko 4.

86m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1.8 min tvo = 2 20 = 0.5 × 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.98 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2.05 Qc = 9.98 124.32 = 0. tm.1h = 6 min . proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 9. gdjesu tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 9.08 h = 4.

8 + 6 + 2.47 3.47 × 9.63 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .tvp = 2 50 = 0.98 = 34.3 = 3.04 h = 2.5 min Tc = 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 3.5 + 1+ 3 Tc = 17.3 min n = c T60 c nc = 60 /17.

92 UP = 34.92 UP = 31.37 86m3 h (ucinak jaru ala za RASTRESITI materijal) UPDAM 32m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) n = U UPDAM DAM PJAR = 86 / 32 = 2. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.63 × 0.69 nDAM Iz dobivenog rezultata mo emo zakljuciti kako je omjer broja jaru ala naprema broju zglobnih dampera jednak omjeru 1:3 uz ucinak cijelog procesa od 1 x 86 = 86m3/h ili 1:2 u z ucinak cijelog procesa od 2 x 32 = 64m3/h.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za jaru alo krv = 0. UPJAR = 86.86 32m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka jaru ala i zglobnog dampera. potrebno je us kladiti broj potrebnih jaru ala i broj potrebnih dampera na slijedeci nacin.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.

1 min Duljina iskopa Li=10m Duljina guranja Lg=5m Duljina odlaganja Lo=0m Duljina povratka Lp=15m Gubitak materijala uslijed guranja je zanemariv Uvjeti rada na gradili tu te njegov oblik i polo aj odreduju koeficijent kpu za rad dozera: kpu=1. Odabran je slijedeci dozer: New Holland D225 sa slijedecim osnovnim podacima: o No tipa Angle (HA). Potrebno je pomocu dozera skinuti sloj zbijene zemlje debljine d=10cm sa vodorav nog podrucja pravokutnog oblika duljine 1000m i irine 20m.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 7.qc =l*h2) o Prosjecna brzina kopanja vi=3km/h o Prosjecna brzina guranja vg=3km/h o Prosjecna brzina povratka vp=6km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: Materijal suha zemlja.2m3 o irina no a l=4.80 Vrijeme potrebno za manevar dozera pri polasku i povratku tm = 0.46m. koeficijent rastresitosti kr = 0.0 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .1m (ako nije zadan . a visina 1. zapremine qc=5.

2m3 ciklus (RASTRESITO) 2.0 × 0.0 Qc = 5.2 × 1.16 m3 ciklus (SRASLO) odnosno za RASTRESITI materijal izracun je slijedeci Q = q × k c cpu Qc = 5.8 Qc = 4. gdje su c igop m ti = Li / vi vrijeme iskopa tg = Lg .2 × 1. Proracun ucinka za jedan ciklus Qc za SRASLI i RASTRESITI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 5. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t + 2× t .GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun teoretskog ucinka dozera Ut vr i se na slijedeci nacin 1.

15 + 2 × 0.31ciklusa h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .1min Lo = 0 tp = 0.2 min tg = 0.65 min n = c T60 c nc = 60 0.1min Tc = 0.0033 h = 0.0016 h = 0.2 + 0.1+ 0./ vg vrijeme to = Lo / vo vrijeme tp = Lp / vp vrijeme tm vrijeme ti = guranja odlaganja povratka svih manevara 301.0 = 0.15 min tm = 0.005 3 = 0.1 Tc = 0.0025 h = 0.65 = 92.015 6 = 0.

05 258m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 480.80 krv = 0.84 ×1.80 × 0.31× 4.01× 0.00 UP = 258.01m3 h (ucinak za SRASLI materijal) U = n × Q T cc UT = 92.16 = 384.00 .80 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.84 ×1.00 UP = 384.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 92.01× 0.31× 5.01m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4.2 = 480.84 kds = 1.

57 323m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .UP = 322.

0m3 Zglobni damper Terex TA 25 sa slijedecim podacima: o najveca zapremina (qc) 10 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 45 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 15 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suha zemlja.5 min vrijeme potrebno damperu za sve manevre tm = 2 min Koeficijent punjenja utovarivaca kpu=1.1 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .1 Koeficijent punjenja dampera kpu=1. kr = 0. Odabrani su slijedeci strojevi: Zglobni utovarivac JCB 411HT sa slijedecim podacima: o utovarna lopata standardnog oblika zapremine qc=1.80 5000 m vrijeme istovara dampera ti = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 8. Potrebno je pomocu zglobnog utovarivaca utovariti hrpu suhe rastresite zemlje u zglobne dampere i prevesti je na deponiju udaljenu 5000m.

0m3.75 0.65 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) se ne izvodi.45 0.1= .45. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 1. vec se trajanje jednog ciklu sa preuzima iz tablica.70 0.0 × 1.33 ×1.1 Qc = 1.1m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2.65 prosjecni 0.75 te ki 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 133.75 0. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1.55 0.55 0. a obujam utovarne lopate je 1.70 razmjerno te ki 0. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3 do 5 m3 preko 5 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.33 4.45 min = 27 s nc = 3600 Tc nc = 3600 27 = 133.80 S obzirom da se utovar suhe zemlje mo e smatrati lakim utovarom.70 0. mo emo odrediti da je vrijeme trajanja ciklusa Tc=0. 3.

66 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .146.

80 krv = 0.56 98.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.84 kds = 1.84 ×1.00 UP = 146.00 UP = 98.80 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.66 × 0.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

33 h = 20 min .1 Qc = 11m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2.5 min tvo = 5 15 = 0. tm. gdje su tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 11 146. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 10 × 1.66 = 0.075 h = 4.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.

tvp = 5 45 = 0.6 min Tc = 4.79 ×11 = 19.6 min n = c T60 c nc = 60 / 33. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 1.79 3.5 + 20 + 6.69 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .6 = 1.11h = 6.5 + 2 Tc = 33.6 + 0.

97 nDAM Iz dobivenog rezultata mo emo zakljuciti kako je omjer broja zglobnih utovarivaca prema broju zglobnih dampera jednak omjeru 1:6 uz ucinak cijelog procesa od 1 x 98.69 × 0.5 = 98.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka zglobnog utovarivaca i zglobnog dampera.5 /16. potrebno je uskladiti broj potrebnih utovarivaca i broj potrebnih dampera na slijedeci na cin.5m3/h. UPUT = 98.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.84 UP = 19.5 = 5.5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPDAM = 16.5m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) n = U UPDAM DAM PUT = 98.84 UP = 16.54 16. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac krv = 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

Odabrani su slijedeci strojevi: Jaru alo s dubinskom lopatom LIEBHERR R 900 C Litronic o Zapremina odabrane dubinske lopate qc=0. Jaru ala iskop vr e na hrpe. a zemlja iz tih hrpa se potom pomocu zglobnog utovarivaca utovaruje u zglobne dampere i prevozi na deponiju udaljenu 3000m. Potrebno je pomocu jaru ala s dubinskom lopatom iskopati gradevinsku jamu.65 m3 Zglobni utovarivac CAT 906 sa slijedecim podacima: o utovarna lopata standardnog oblika zapremine qc=0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 9.8m3 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

5 min koeficijent punjenja dampera kpu=1. koeficijent rastresitosti kr=0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zglobni damper JCB 714 sa slijedecim podacima: o najveca zapremina (qc) 7.0 koeficijent punjenja utovarivaca kpu=1.0 vrijeme istovara dampera ti = 0.80 3000 m vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=23 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=5 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=12 s koeficijent punjenja jaru ala kpu=1.0 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .35 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 25 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal vla na zemlja.5 min vrijeme potrebno damperu za sve manevre tm = 1.

proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 23 + 5 + 12 Tc = 40 s nc = 3600 Tc .52 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2.80 Qc = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.0 × 0.65 × 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka jaru ala Up vr i se na slijedeci nacin 1.0 Qc = 0.65 × 1.65 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.

nc = 3600 40 = 90 4.52 46.5 TVZ = m3 h (ucinak za SRASLI materijal) = m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) GRADITELJSKI ODJEL .65 58.8 UT = 90 × 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 90 × 0.

65 40.92× 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.92 × 0.5m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 58.83 × 0.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .91 UP = 40.5 × 0.91 UP = 32.83 × 0.83 krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.92 kds = 0.91 UP = 46.52 32.8 × 0.

70 razmjerno te ki 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) se ne vr i.75 te ki 0.55 0.75 0.65 prosjecni 0.8m3.8 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2.55 m in.70 0.8 × 1. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0.70 0. vec se trajanje jednog ciklusa preuzima iz prirucnika proizvodaca.75 0. a obujam utovarne lopate je 0.80 S obzirom da se utovar vla ne zemlje mo e smatrati prosjecnim utovarom.1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1.45 0.1 do 5 m3 preko 5.55 min = 33 s nc = 3600 Tc nc = 3600 33 = 109. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T . Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3.55 0. 3. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 0.65 0. Primjerice u prirucniku tvrtke Komatsu mo emo pronaci slijedecu tablicu iz koje je moguce odrediti vrijeme trajanja jednog cik lusa.09 4.0 Qc = 0. mo emo odrediti da je vrijeme trajanja ciklusa Tc=0.

cc UT = 109.8 = 87.09 × 0.27 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

83 krv = 0. kog = 0. dok za koe ficijent kds podatak uzimamo prema stupnju ocuvanosti utovarivaca.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.64 66.00 UP = 66.92 kds = 1. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente kog i krv cemo preuzeti vrijednosti kao i kod jaru ala.00 UP = 87.92× 1.83 × 0.27 × 0.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 7.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1.0 Qc = 7. tm.084 h 5 min tvo = 3 25 = 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. gdje su tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 7.35 × 1.12 h = 7.35 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2.27 = 0.2 min .35 87.

8 = 3.37 × 7.6 + 0.tvp = 3 50 = 0.77 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .8 min n = c T60 c nc = 60 /17.35 = 24.2 + 3.6 min Tc = 5 + 7.06 h = 3.5 Tc = 17.5 + 1.37 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 3.

5m3/h 2 x 66.5 = 121. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . to bi znacilo da su bageri iskori ten oko 82%. Varijanta 2.5 = 66. ali bi u tom slucaju bio ucinak cijelo g procesa 1 x 66.5m3/h.5 = 81m3/h 1 x 66. broja utovarivac a i broja dampera jednak 3:2:6 uz ucinak cijelog procesa od 3 x 40. 3 x 40.5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPDAM = 23m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) Varijanta 1.5 = 133m3/h 6 x 23 = 138m3/h Iz prikazanih ucinaka mo emo zakljuciti da je omjer broja bagera. a damperi oko 85%. potrebno je uskladiti broj potrebnih utovarivaca i broj potrebnih dampera na sli jedeci nacin. U tom slucaju iskori tenost utovarivaca bi bila oko 91%.79 23m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka zglobnog utovarivaca i zglobnog dampera. a dampera oko 88%.77 × 0. UPJAR = 40.5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPUT = 66.92 UP = 24.5 m3/h. 2 x 40.5 = 66.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.5 = 121.5m3/h 3 x 23 = 69m3/h Moguci omjer bi takoder mogao biti 2:1:3.92 UP = 22. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac krv = 0.

65m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: materijal suhi ljunak irine 10m. materija kut zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera iznosi a=60° irina preklopa lp=20cm broj prijelaza grejdera po TVZ GRADITELJSKI ODJEL irini njegova radnog zahvata nlr=5 . Odabran je slijedeci stroj: Grejder VOLVO G730B sa slijedecim osnovnim podacima: o No (daska) irine ld=3. Potrebno je pomocu grejdera isplanirati povr inu duljine 300m i l je suhi ljunak.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 10.

3 45 stupnjeva 1.5 uklanjanje snijega 7 25 obrada povr ina 2 8 poravnanje 4 -10 U ovom slucaju poslu iti cemo se s podacima iz tablice.9 2.0 S obzirom na velicinu kuta od 60° mo emo za danu irinu daske od 3.7 3.5km/h.2)× 1000] 5 UT = 1380m2 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 4 zavr na obrada povr ina nasipavanja 1. moguce se poslu iti tablicom ispod.7 4. odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera Odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera se vr i u ovisnosti o kutu zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera.6 2. koja ka e da je brzina vo nje grejdera prilikom izrade zavr ne obrade povr ine nasipavanja (planiranja) izmedu 1. odredivanje brzine kretanja grejdera (v) Brzine kretanja grejdera se preuzimaju iz podataka stroja ili ako taj podatak ni je moguce pronaci. Za na slucaj mo emo odabrati prosjecnu brzinu od 2km/h.2 3.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za grejder vr i se na slijedeci nacin: 1.65 0.6 2.3 irina radnog zahvata daske grejdera (m) lr 60 stupnjeva 1.0 4.8 3. Kut daske irina daske (m) ld 2.1 3.65m. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× 1000] nlr T rp UT =[2 ×(3. 3.7 4.2 2. Za to mo e poslu iti proracun ili slijedeca tablica. Radni postupak grejdera Brzina kretanja grejdera (km/h) popravak tucanickog zastora kod cesta 2 6 izrada jaraka 1.5 i 2. 2.5 -2.0 4.65m reci da je lr=3.

83 × 0.83 krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.92 kds = 0.91 960 m2 h prakticni ucinak grejdera za planiranje TVZ GRADITELJSKI ODJEL .91 UP = 1380 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.92 × 0.

materijal je suh Tandem valjak BOMAG BW 138 AD sa slijedecim osnovnim podacima: o Valjci irine ld=1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 11. Odabran je slijedeci stroj: irine 10m.38m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: materijal suhi ljunak irina preklopa lp=20cm Na probnom polju odredeni su slijedeci podaci: broj prijelaza valjka po irini njegova radnog zahvata nlr=8 debljina sloja koji se zbija h=30cm TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Potrebno je pomocu valjka zbiti povr inu duljine 300m i i ljunak.

2)× 0. koji ka e da je potrebna brzina vo nje valjka 3 km/h. preuzetom iz prirucnika tvrtke BOMAG.91 UP = 132. 2. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0. Tip valjka Brzina kretanja valjka (km/h) stijena ili glina od 1 do 2.3 × 1000] 8 UT = 132.38 0. odredivanje brzine kretanja valjka (v) Brzine kretanja valjka se dobivaju probnim valjanjem na probnom polju ili ga je moguce preuzeti iz tablice ispod.91 .5 ljunak.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za valjak vr i se na slijedeci nacin: 1.92 × 0.75m3 h 3. pijesak i njihove mje avine od 2 do 4 nosivi asfaltni sloj od 2 do 4 habajuci asfaltni sloj od 2 do 6 U ovom slucaju poslu iti cemo se s podacima dobivenim na probnom polju. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× h × 1000] nlr T rp UT =[3 ×(1.83 krv = 0.92 kds = 0.75 × 0.83 × 0.

92 m3 h prakticni ucinak valjka (UGRAÐENO) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

4m o najveca nosivost Qmax=8000kg o dohvat pri najvecoj nosivosti LQmax=14. Odabran je slijedeci stroj: Toranjska dizalica LIEBHERR 112 EC-H 8 sa slijedecim osnovnim podacima: o duljina ruke L=56.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 12. Potrebno je izracunati ucinak toranjske dizalice za podizanje raznih tereta na g radili tu.5m o najveci dohvat Lmax=55m o nosivost pri najvecem dohvatu QLmax=1550kg TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

.5 m od osi rotacije. masa pune ko are mUK 2............. a da je te i te objekta udaljeno 15 m.... LV = 15 -7. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .............5 m3 ...... pa iz tog podatka mo emo reci da je prosjecna visina podizanja LO=8m....... masa prazne ko are mBET = 0...... ¼ punog okreta.. proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) 32m20 m 40 m auto mje alica 7.. tj..5 m3 × 2200 kg m3 = 1100 kg ......... obujam ko are mK = 300 kg . Prosjecni kut zaokreta iznosi ~90°...GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu se vr i ovisno o vrsti tereta koji se podi e....... proracun te ine tereta koji se podi e (ko ara za beton) Qc = V = 0....5 = 7.... a primjerice za betoniranje zidova ko arom kiblom na slijedeci nacin: 1........ masa betona u ko ari = 300 kg + 1100 kg = 1400 kg .....5 m Zgrada ima 4 kata (P+3) prosjecne visine h=4m............5 m 15 m Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat betona udaljen 7....

odredivanje brzine okomitog.0 3. Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1.5 minute pa do 1. a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0.65 min tPR T t 2 t t = + ×(t + + )+ .5 minute.2 min tV = 7408 . vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = vV = vKUT = 4. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja.65 minute pa do 0. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI minm40 minm50 minokreta5.65 minuta. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0.25 0.0 minute.5 50 = 0.15 min = 0.65 minute do 2 minute. a ot pu tanja (odvezivanja) od 0.5 min tKUT = 0.5 minute pa do 0.8 minuta. = 1min tPU tO = = 0.5 = 0.

35 = 17.35 min n = c T60 c nc = 60 / 3.5)+ 0.14 5.15 + 0.57 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .14 × 0.5 8. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q Tcc UT = 17.t c PU OVKUT PR Tc = 1+ 2 ×(0.2 + 0.65 = 3.

GRAÐEVINSKI STROJEVI 6.89 7.92 UP = 8.9m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .57 × 0.92 UP = 7. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.

jer su i kamion i deponij na is toj visini. Teret je potrebno podici 10 m iznad objekta iz sigurnosnih razloga. S obzirom na postojece drvece prijenos tereta se mora odvijati preko obj ekta. pa iz tog podatka mo emo reci da je visina objekta h=12 m. Iz tih podataka mo emo reci da je duljina okomitog transporta jednaka LO=12 + 10 +10 +12 = 44 m.5 m od osi rotacije. tj. 3/8 punog okreta. proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) P+2 (h=12 m) 20 m 40 m kamion s armaturom 15. Prosjecni kut zaokreta iznosi ~135°.5 m deponij armature 39m drvo visine h = 25 m drvo visine h = 35 m 47.5m Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat snopova armature udaljen 15. za prijenos armaturnih s kamiona na deponiju vr i se na slijedeci nacin: ipki 1. a da je te i te deponije udaljeno 39 m. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 = 23.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu. Iz tog razloga je teret potrebno podignuti iznad objekta i nakon prebacivanja teret a na drugu stranu objekta potrebno ga je ponovno spustiti.5 m Visinske razlike izmedu kamiona i deponije nema. LV = 39 -15. Zgrada u trenutku prijenos a tereta ima izgradene 3 eta e (P+2) prosjecne visine h=4m.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL . iz kojeg mo emo procitati da je nosivost na udaljenosti od 39 m pribli no jednaka 2400 kg. bitumen i slicno) S obzirom da prenosimo sve njeve armaturnih ipki.25kg/m'). proracun te ine tereta se vr i prema dijagramu nosivosti. 100kg/m2) o 1000kg za paletu opeke obicna opeka 336 kom/paleti blok-opeka 120kom/paleti o 500kg za palete hidroizolacije (ljepenka. Kolicina tereta koju prenosimo u jednom ciklusu mo e biti: o 500kg za sve njeve armaturnih vilica o 500kg do 1000kg za sve njeve armaturnih ipki o 500kg do 1000kg za armaturne mre e o 500kg do 1000kg za sve njeve dasaka i gredica (od 0. mo emo uzeti da ce prosjecna masa armature koju prenosimo po jednom ciklusu biti 750kg (100 x Ø14 x l=6m x 1.5m3 do 1m3) o 1250kg za paletu hidratiziranog vapna (50 vreca po 25kg) o 1500kg za paletu cementa (30 vreca po 50kg) o 500kg do 1000kg za segmente gotove oplate (cca.GRAÐEVINSKI STROJEVI 2.

5 minute pa do 0.75 min tODV T = t + .5 30 0.375 0. Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1.0 minute. odredivanje brzine okomitog.75 min tKUT = 0. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova ciklusa.65 minute pa do 0. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0. a ot pu tanja (odvezivanja) od 0.5 minute pa do 1. vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = vV = vKUT = 4.GRAÐEVINSKI STROJEVI minm03minm30 minokreta5.0 3.5 min tV = 233044 . tP = 1min tO = 1.5 = 0.65 minute do 2 minute.65 minuta.5 minute.8 minuta.75 min = 0. a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0.

75 7.75 + 0.2 ×(t + t + t )+ t c P OVKUT ODV Tc = 1+ 2 ×(1.75 × 750 = 5812 kg h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .75 min n = c T60 c nc = 60 / 7.75 5. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q Tcc UT = 7.5 + 0.75 = 7.75)+ 0.

stupnju izgradenosti objekta. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0. vodoravna i kutna).5 + 0. u gornjem zadatku bi od tri izracunata vremena to. proracun teoretskog ucinka s novim Tc (Ut) . osim to se vremena svih pomicanja tere ta nece zbrajati. itdX. Tada ce formula za izr acun vremena trajanja ciklusa izgledati ovako: T = t + 2 × t + t c P MAX ODV Primjerice. U tim ce s e slucajevima proracun raditi na isti nacin. vec ce se uzimati samo najveca vrijednost.92 UP = 5347 5300kg h Va no je napomenuti da je u odredenim slucajevima.75 = 16 7.75 = 3. te bi ciklus u tom slucaju trajao: Tc = 1+ 2 × 1. moguce vr iti sve tri operacije pomicanja (okomita. tv ili tkut odabr ali to.75 min nc = 60 / 3. polo aja mjesta prihvata i otpu tanja tereta.92 UP = 5812 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 6. ovisno o organizaciji gradili ta.

UT = nc × Qc UT = 16 × 750 = 12000 kg h 8.92 UP = 11040 11000kg h TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun prakticnog ucinka s novim Tc (Up) U = T krv× P U za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.92 UP = 12000 × 0.

debljine d=75cm. Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima: auto-pumpa za beton Ut = 40 m3/h. Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva. te je potrebno odrediti vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 13. potrebno je odrediti iskori tenost au to-pumpe za beton i centralnog pogona za proizvodnju betona. a za izradu betona centralni pogo n za proizvodnju betona. onda se racu kpu = 1.0 tm = 4 min . Za betoniranje ce biti kori tena auto-pumpa za bet on. Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske temel jne ploce povr ine 1500m2. za prijevoz betona ce se koristiti auto-mije alice. Up = 30 m3/h auto-mije alica o maksimalna zapremina (qc) 6 m3 o prosjecna brzina prazne auto-mije alice (vpr) 60 km/h o prosjecna brzina pune auto-mije alice (vpu) 30 km/h centralni pogon za proizvodnju betona (betonara) Up = 75 m3/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu betonare i gradili ta vrijeme utovara betona u auto-mije alicu na po formuli tu = Qc / Ubet (teoretski) koeficijent punjenja auto-mije alice vrijeme potrebno za sve manevre TVZ GRADITELJSKI ODJEL 5000 m tu = 2 min (ako nije zadano.

0 Qc = 6. tm. gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1.1667 h = .0 m3 ciklus 2.

0833 h = 5 min ti = 6 40 = 0.10 min tvp = 305 5 60 = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 2 × 6 = 12 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .15 h = 9 min Tc = 2 + 10 + 5 + 9 + 4 Tc = 30 min n = c T60 c nc = 60 / 30 = 2 3.

92 UP = 12× 0.4 = . proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. Centralni pogon radio bi samo sa djelomicnom iskori tenosti kapaciteta. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom auto-pumpom za beton na slijedeci nacin. odnosno mo emo reci da bi radila punim kapacitetom. U = 30m3 h (ucinak auto-pumpe za beton) PPUMP U = 11m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE n = UU MIK PPUMP PMJE = 30 /11= 2.92 UP = 11. koju bismo izracunali na slijedeci nacin: 30m3 h = 0. Za auto-pumpu za beton iskori tenost bi bila 100%.04 11m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice.73 nMIK Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da je omjer broja auto-mije alica i broja autopumpi za beton jednak 3:1 uz ucinak cijelog procesa od 30 m3/h.

40% 75m3 h Dakle.75 = 1125m3 tBET = 1125 / 30 = 37. VBET = 1500 x 0.5h TVZ GRADITELJSKI ODJEL . mogli bismo reci da preostali kapacitet betonare iznosi 45m3/h. Vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce. odnosno t oliko je moguce iskoristiti za preostale potrebe.

Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima: toranjska dizalica o zapremina ko are za beton 0. LO = 20 m.5 m3 o LV = 25m.5 min tPU tPR o koeficijent punjenja ko are za beton kpu = 1.0 o vrijeme potrebno za sve manevre tm = 4 min centralni pogon za proizvodnju betona (betonara) TVZ GRADITELJSKI ODJEL Up = 100 m3/h .GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 14. za prijevoz betona ce se koristiti aut o-mije alice. vO = 40m min. Za betoniranje ce biti kori tena toranjsk a dizalica s ko arom za beton velicine 0.25 okreta o vV = 50mmin. Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske strop ne ploce povr ine 500m2.5m3. a za izradu betona centralni pogon za proizvodnju betona. potrebno je odrediti iskori tenost au to-pumpe za beton i centralnog pogona za proizvodnju betona.LKUT = 0. = 0. te je potrebno odrediti vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce. = 0. prosjecne debljine d=20cm. Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva.5 okreta min vKUT o = 1min .0 auto-mije alica o maksimalna zapremina 6 m3 o prosjecna brzina prazne auto-mije alice (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina pune auto-mije alice (vpu) 20 km/h o duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu betonare i gradili ta 8000 m o vrijeme utovara betona u auto-mije alicu tu = 5 min o koeficijent punjenja auto-mije alice kpu = 1.

.

5 min = 0.5m3 ciklus (ucinakizra enzaRASTRESITImaterijal) 2.25 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu vr i se na slijedeci nacin: 1.5 = 0.5× 1.0 Qc = 0.5 min tPR T t + 2 t t t = ×(t + + )+ c PU OVKUT PR Tc = 1+ .5 min tO = 5025 20 40 = 0. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa. = 1min tPU tV = = 0.5 min tKUT = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 0.

33 3.5 + 0.67 × 0.33 × 0.5 = 4.5 min n = c T60 c nc = 60 / 4.13 6m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun prakticnog ucinka (Up) U = T krv × PU krv = 0.5)+ 0.92 UP = 6.67 m3 h 4.2×(0.92 UP = 6.5 = 13. proracun teoretskog ucinka (Ut) UT = nc × Qc UT = 13.5 + 0.5 6.

proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1.0 m3 ciklus 2.4 h = . tm. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1.0 Qc = 6. gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 5 min tvo = = 0.

67 = 0.72 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .6 = 0.6 min ti = 6 6.6 + 54 + 4 Tc = 96. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 0.16 h = 9.6 min n = c T60 c nc = 60 / 96.899 h = 54 min Tc = 5 + 24 + 9.62× 6 = 3.24 min tvp = 208 8 50 = 0.62 3.

5m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice. Centralni pogon radio bi samo sa djelomicnom iskori tenosti kapaciteta. odnosno radila bi punim kapacite tom.5m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE n = UU MIK PDIZ PMJE = 6 / 3.71 nMIK Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da su potrebne 2 auto-mije alice uz ucinak cijelog procesa od 6 m3/h. Za toranjsku dizalicu iskori tenost bi bila 100%.72× 0.5 = 1.92 UP = 3. UPDIZ = 6m 3 h (ucinak auto-pumpe za beton) U = 3. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom auto-pumpom za beton na slijedeci nacin. koju bismo izracunali na slijedeci nacin: 6m3 h .42 3.92 UP = 3. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.

67 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL . odnosno t oliko je moguce iskoristiti za preostale potrebe.06 = 6% 100m3 h Dakle. Vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce.= 0. VBET = 500 x0. mogli bismo reci da preostali kapacitet betonare iznosi 94m3/h.2 =100 m3 tBET = 100 /6 = 16.

potrebno je za svaki slucaj pojedin acno odrediti iskori tenost preostalih sustava. Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima (ucinci i cijena se odnose na jedan stroj): Sustav za ugradnju betona: 1x auto-pumpa za beton 3x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h (350kn/h) Up = 11 m3/h (200kn/h) Up = 13 m3/h (300kn/h) Up = 9 m3/h (100kn/h) Up = 38 m3/h (1900 kn/h) 2x kran s ko arom za beton Sustav za prijevoz betona: proizvoljan broj auto-mije alica Sustav za proizvodnju betona: 1x gradili ni pogon za proizvodnju betona (betonara) 1x gradili ni pogon za proizvodnju betona (betonara) Up = 23 m3/h (1500 kn/h) Moguce je dobaviti dodatni beton cija je cijena 100 kn/h za dodatni m3/h potrebn og ucinka. te sve ostale pratece tro kove. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske temel jne ploce. Za prijevoz betona unutar gradili ta ce se koristiti auto-mije alice. prijevoz. Za betoniranje ce biti kori tene auto-pumpe za beton i kranovi s ko arama za beton.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 15. ukljucujuci i proi zvodnju. a u cijenu su uracunati svi potrebni tro kovi do mjesta ugradnje. a) potrebno je izvr iti uskladivanje strojeva tako da kapacitet ugradnje betona bu de ispunjen u potpunosti b) potrebno je izvr iti uskladivanje strojeva tako da kapacitet proizvodnje betona bude ispunjen u potpunosti Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva. a z a izradu betona gradili ni pogon za proizvodnju betona.

78 (odabrano 7 auto-mije alica) uzima se samo ucinak gradili nih betonara.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnih ucinaka Up za pojedine grupe vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun ukupnog ucinka za ugradnju betona = 1× 17 + 3 × 11+ 2 × 13 UPUGR UPUGR = 76 m3 h 2. uskladivanje potrebnog broja strojeva a) tako da kapacitet ugradnje betona bude ispunjen u potpunosti 76 61 = 15m3 h (manjak proizvodnje betona. proracun ukupnog ucinka za proizvodnju betona = 1× 38 + 1× 23 UPPRO UPPRO = 61m3 h 3. jer se manjak proizvodnje nadoknaduje izvana .08 kn m3 cijena jednog m3 ugradenog betona TVZ GRADITELJSKI ODJEL . a njegova cijena je 3400 kn/h cijena dodatnog ucinka je 15 x 100 = 1500 kn/h ukupna cijena cijelog sustava je 7150 kn/h 961 7150 / 76 = 94. potrebno dokupiti beton) ukupna cijena sustava za ugradnju je 1550 kn/h proracun potrebnog broja auto-mije alica = 6. a u cijenu dodatnog ucinka su uracunata cijena proizvodnje i prijevoza automije alicama ukupna cijena sustava za prijevoz je 700 kn/h iskori tenost sustava proizvodnje betona je 100%.

.

odabrana je varijanta 1.71 kn m3 cijena jednog m3 ugradenog betona TVZ GRADITELJSKI ODJEL .2% moguce varijante sustava za ugradnju betona su: varijanta 1.78 (odabrano 7 auto-mije alica) ukupna cijena sustava za prijevoz je 700 kn/h iskori tenost sustava proizvodnje betona je 61/ 76 = 0. (ukupni ucinak 63 m3/h) 961 o 1x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h o 3x auto-pumpa za beton Up = 11 m3/h o 1x kran s ko arom za beton Up = 13 m3/h ukupna cijena sustava za ugradnju je 1250 kn/h varijanta 2. nepotpuna iskori tenost sustava ugradnje betona) proracun potrebnog broja auto-mije alica = 6. (ukupni ucinak 65 m3/h) o 1x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h o 2x auto-pumpa za beton Up = 11 m3/h o 2x kran s ko arom za beton Up = 13 m3/h ukupna cijena sustava za ugradnju je 1350 kn/h uzev i u obzir cijenu.802 80. ukupna cijena cijelog sustava je 5350 kn/h 5350 / 61 = 87. odn.GRAÐEVINSKI STROJEVI h b) tako da kapacitet proizvodnje betona bude ispunjen u potpunosti (ne postoji mogucnost za dokup betona) 76 61 = 15m3 (vi ak kapaciteta ugradnje betona.

odrediti potrebne dnevne i satne ucinke. potrebno je dovoziti zamjenski materijal iz obli njeg kamenoloma potrebe za materijalom u nasipu su slijedece: o 1 dionica 13500 m3 o 2 dionica 16000 m3 o 3 dionica 25000 m3 o 4 dionica 10000 m3 Poznati podaci o lokalnim prilikama: kamenolom iz kojeg se uzima materijal nalazi se na udaljenosti 15km od pocetka t rase prometnice kamenolom je u mogucnosti isporuciti 20% miniranog materijala je potrebno kamenolom vr i samo uslugu primarnog prijevoz materijala iz kamenoloma ce 1. a 15km/h po trasi materijal je suhi lomljeni vapnenac Shema polo aja kamenoloma i trase: l=15km l=10km . a potom po trasi do mjesta ugradnje s obzirom na uvjete (nagib prometnica. te odabrati potrebne gradevinske stroje ve i izracunati njihove ucinke. Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces izgradnje nasipa 10km lokalne ceste na oto ku Krku. 1500 m3/dan materijala dodatno usitniti do potrebne granulacije bu enja i miniranja se obavljati po lokalnim cestama do pocetka dionice. 3 d.. .GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 16. Poznati podaci o gradevini: 4 dionice ukupne duljine 10km (1 d.) na lokalnim prometnicama i na gradili tu.. 4km. prosjecne brzine kretanja vozila su 30km/h po lokaln im prometnicama. 3km. 2km. 2 d. 1km) zbog lo e kvalitete materijala u iskopu na trasi. 4d. gustoca prometa.

83 (dobra organizacija gradili ta) o krv=0. krv. kds su isti za sve strojeve i gradili ta.91 (ocuvani strojevi) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Dodatni podaci o strojevima su: kpu=1. vrijeme gradnje je ograniceno na 2mj (20 radnih dana na mjesec. i iznose: o kog=0.0 .84 (dobro kori tenje radnog vremena) o kds=0. za sve strojeve na kamenolomu i gradili tu kog.S obzirom na zadane uvjete. 12 radnih sati dnevno).

20 = = 21.d.6 ugradeno 1. Koeficijenti rastresitosti materijala su (dobiveni od strane geologa i na probno m polju): sraslo 1.d.25 = 51600 m3 Vrijeme gradenja: 2mj × 20r.5m3 h × 1.5m h (SRASLO) dpred 12h d Q = 21.0 rastresito 1.5m3 h (RASTRESITO) .25 Potrebna kolicina materijala je: Q = 64500 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Dokaznica materijala: Potrebna kolicina ugradenog materijala je 13500+16000+25000+10000 = 64500 m3.× 12h / d = 480h = 40r. Tuk = Potrebne dnevne kolicine kamenog materijala iz kamenoloma (SRASLO): Q = 51600 40 = 1290m3 dan < 1500 m3 dan (raspolo ivo) dkamenolom Potrebna dnevna i satna kolicina materijala koji je potrebno predrobiti (RASTRES ITO): 3 258m3 dan 3 Q = 1290m dan × 0.6 34.

6 = = 172m h dprijevoz 12h d Potrebna dnevna i satna kolicina kamenog materijala koji je potrebno ugraditi (U GRAÐENO): 1612m3 dan Q = 1290m3 dan × 1. i satna kolicina kamenog materijala koji je potrebno prevesti (RA STRESITO): 3 2064m3 dan 3 Q = 1290m dan × 1.25 = = 134m3 h dugradnja 12h d TVZ GRADITELJSKI ODJEL .dpred Potrebna dnev.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Tehnolo ki opis sustava: Glavni sustav se sastoji iz tri podsustava: podsustav miniranja i predrobljavanja podsustav transporta podsustav ugradnje Odabrani strojevi: miniranje i predrobljavanje o bu aca garnitura o bageri s pneumatskim cekicima ( pikhameri ) o pokretna drobilana sa primarnim i sekundarnim dijelom o utovarivaci transport o kamioni kiperi ugradnja o dozeri (grubo razastiranje) o grejderi (fino razastiranje i planiranje) o valjci (zbijanje) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

..5m3 Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1. jer ovisi o pre vi e cimbenika (vrsta stijene.. vrsti opreme za bu enje.0 Qc = 3. snazi stroja.. predviden jedan pikham er Pokretna drobilana sa primarnim i sekundarnim dijelom prema podacima proizvodaca potrebno je odabrati drobilanu koja zadovoljava prakticni ucinak od ~ 35 m3/h Utovarivac za utovar miniranog i predrobljenog materijala u kamione kipere Odabran je utovarivac sa utovarnom lopatom zapremine qc=3.).. .5 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . ovisan je o vrsti stijene.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun ucinaka: Podsustav miniranja i predrobljavanja Bu aca garnitura -Up=50 m'/h (ucinak odreden prema podacima proizvodaca. velicina lomljenih komada.) Bageri s pneumatskim cekicima ( pikhameri ) nemoguc proracun ucinka. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 3.5 × 1.

GRAÐEVINSKI STROJEVI 2.65 min = 39 s nc = 3600 Tc nc = 3600 39 92 4. a obujam utovarne lopate je 3.45 0. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds kog = 0.65 0. mo emo odrediti da je vrijeme trajanj a ciklusa Tc=0.55 0.65 prosjecni 0.5 = 322m3 h 320 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 5. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 92 × 3.91 UP .65 min.84 kds = 0.70 0.70 0.83 krv = 0.75 0.1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.70 razmjerno te ki 0. 3.1 do 5 m3 preko 5.75 te ki 0.80 S obzirom da se utovar suhog kamenog materijala mo e smatrati prosjecnim utovarom.75 0. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0.55 0.5m3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) preuzimamo iz slijedece tablice.

pa s obzirom na to mo emo reci da je potreban 1 utova rivac za utovar materijala u kamione kipere.83 × 0.91 UP = 203 200m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 172 m3/h.84 × 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .= 320 × 0.

S obzirom na mali potrebni ucinak. 3.0 Qc = 1. potreban je i jedan manj i utovarivac za potrebe punjenja pokretne drobilane materijalom.55 0.75 te ki 0.55 min = 33 s nc = 3600 Tc nc = 3600 33 109 4.75 0.55 min.75 0.1 do 5 m3 preko 5.0m3 Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) preuzimamo iz slijedece tablice.70 0.0 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2.0 × 1.0m3. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 1. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0.1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.80 S obzirom da se utovar suhog kamenog materijala mo e smatrati prosjecnim utovarom.45 0.65 0.70 0.65 prosjecni 0. odbarati cemo manji utovarivac sa utovarnom l opatom zapremine qc=1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Osim utovarivaca za utovar materijala u kamione kipere.70 razmjerno te ki 0. a obujam utovarne lopate je 1. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal . Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3. mo emo odrediti da je vrijeme trajanj a ciklusa Tc=0.55 0.

0 = 109m3 h 110 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .U = n × Q T cc UT = 109 × 1.

91 UP = 69.83 krv = 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .83 × 0.5 m3/h.91 UP = 110 × 0.84 × 0.78 70m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 34.84 kds = 0. pa s obzirom na to mo emo reci da je potreban 1 utov arivac za utovar materijala u pokretnu drobilanu.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds kog = 0.

Nism o u mogucnosti koristiti dampere. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +. Vrijeme potrebno za istovar cemo uzeti 2min. gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / .0 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. Vrijeme potrebno za sve manevre ce zbog vo nje po kamenolomu i problematicnom manevriranju na trasi iznositi 5min (tm=5min).GRAÐEVINSKI STROJEVI Podsustav transporta Za prijevoz tereta koristiti cemo kamione kipere zapremine sanduka qc=20m3. prvenstveno zbog velike zapremine kamiona kipera (ti=2min). jer se dio prijevoza odvija po javnim prometnicama .0 Qc = 20. Proracun prakticnog ucinka Up za kamion kiper vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 20. t .0 × 1.

33 h = 20 min t= 15 30 = 0.06 h 4 min tvo1 = 32020 15 30 = 0.54 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 h = 30 min vp1 t = 5 15 = 0.33 h = 20 min vp2 Tc = 4 + 30 × 2 + 20 × 2 + 2 + 5 Tc = 111min n = c T60 c nc = 60 /111 = 0.vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = = 0.5 h = 30 min tvo2 = 5 15 = 0.

.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .83 krv = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac kog = 0.32 7m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 172 m3/h.84 UP = 7.8 m3 h 10. pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 25 kami ona kipera za prijevoz materijala iz kamenoloma do mjesta ugradnje na trasi.84 UP = 10.83 × 0.54 × 20 = 10.5 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 0.5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4.

Ucinak za RASTRESITI materijal je slijedeci Q = q × k c cpu Qc = 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + .0 Qc = 2. a visina 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Podsustav ugradnje Za ugradnju materijala u nasip prometnice cemo koristiti slijedece strojeve: dozeri za grubo razastiranje grejderi za fino razastiranje i planiranje valjci za zbijanje Odabran je dozer sa slijedecim osnovnim podacima: No zapremine qc=2m3 irina no a l=2.5 m3 ciklus (RASTRESITO) 2.9m Prosjecna brzina guranja i odlaganja vg=2km/h Prosjecna brzina povratka vp=6km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: Vrijeme Duljina Duljina Gubitak potrebno za manevar dozera pri polasku i povratku tm = 0.5m.1 min guranja i odlaganja Lg=10m povratka Lp=10m materijala uslijed guranja je zanemariv Proracun teoretskog ucinka dozera Ut vr i se na slijedeci nacin 1.5 × 1.

0017 h = 0.1min TVZ GRADITELJSKI ODJEL iskopa guranja odlaganja povratka svih manevara .3 min g tp = 0201.t + t + t + 2× t .01 6 = 0. gdje su c igop m ti = Li / vi vrijeme tg = Lg / vg vrijeme to = Lo / vo vrijeme tp = Lp / vp vrijeme tm vrijeme t = = 0.005 h = 0.0.1min tm = 0.

proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.1+ 2 × 0.5 = 250 m3 h 6.83 × 0.1 Tc = 0.84 × 0.6 min n = c nc = 60cT60 0.63 160m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) .GRAÐEVINSKI STROJEVI Tc = 0.6 = 100 ciklusa h 5.91 UP = 158. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 100 × 2.84 kds = 0.3 + 0.91 UP = 250 × 0.83 krv = 0.

pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 2 dozer a za grubo planiranje materijala. S obzirom da je razlika izmedu potrebnog ucinka i odabranog ucinka relativno mal a (172 160 = 12 ~ 7.5%).Potreban ucinak je 172 m3/h. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . za proces je moguce uzeti jedan dozer odabrane velicine i ucin ka i jedan dozer manjeg ucinka.

odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera Odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera se vr i u ovisnosti o kutu zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera.7 3.5 i 2.2m.5km/h.2 2. odredivanje brzine kretanja grejdera (v) Brzina kretanja grejdera pri zavr noj obradi povr ina nasipavanja (planiranja) je izmedu 1.6 2. Za to mo e poslu iti proracun ili slijedeca tablica.0 S obzirom na velicinu kuta od 45° mo emo za danu irinu daske od 3 m reci da je lr=2. 2.8 3.9 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI Odabran je grejder sa no em (daskom) irine ld=3m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: kut zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera iznosi a=45° irina preklopa lp=20cm broj prijelaza grejdera po . 3.5km/h. Kut daske irina daske (m) ld 2.3 129m3 irini njegova radnog zahvata nlr=7 (lomljeni materijal . odabr ati cemo brzinu od 1.0 4.7 4.5 ×(2. S obzirom na vrstu materijala i njegovu granulaciju.1 3.2 3.2)× 1000 UT = 428m2 h UT = 428m2 h × 0.2 0.7 4.6 2.0 4.3 45 stupnjeva 1. vece granulacije) Proracun prakticnog ucinka Up za grejder vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× 1000]nlr T rp UT =[1.3 irina radnog zahvata daske grejdera (m) lr 60 stupnjeva 1.

]7 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

8%). pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 3 grejd era za fino razastiranje i planiranje materijala.84 kds = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .91 82 m3 h prakticni ucinak grejdera za planiranje Potreban ucinak je 172 m3/h.83 krv = 0.83 × 0. za proces je moguce uzeti dva grejdera odabrane velicine i ucin ka i jedan grejder manjeg ucinka.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.84 × 0. S obzirom da je razlika izmedu potrebnog ucinka i odabranog ucinka relativno mal a (172 164 = 6 ~ 3.91 UP = 129 × 0.

8 0.8m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: irina preklopa lp=20cm Na probnom polju odredeni su slijedeci podaci: broj prijelaza valjka po irini njegova radnog zahvata nlr=10 debljina sloja koji se zbija h=30cm brzina kretanja valjka 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Odabran je tandem valjak sa valjcima irine lr=1.2)× 0.5 ×(1.91 UP = 72 × 0.83 krv = 0.91 46 m3 h prakticni ucinak valjka Potreban ucinak je 134 m3/h. pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 3 valjk a za . proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× h ×1000] nlr T rp UT =[1.5km/h Proracun prakticnog ucinka Up za valjak vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.84 × 0.3 × 1000] 10 UT = 72m3 h 2.83 × 0.84 kds = 0.

zbijanje materijala. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

a u odlasku 40km/h) za 1m3 betona potrebno je 1. Potrebno je odrediti potrebne dnevne ucinke i odabrati strojeve potrebne za izvo denje. Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces betoniranja kalote tunela na AC Krapina-Mace lj.92 (odlicno kori tenje radnog vremena) kog. svaka duljine 2000m betoniranje se obavlja pomocu pred-zgotovljenih oplatnih segmenata Poznati podaci o lokalnim prilikama: beton se proizvodi u gradili noj betonari . kds za ostale strojeve iznose: o kog=0.83 (dobra organizacija gradili ta) o krv=0. krv za betoniranje iznose: o kog=1.0 .00 (odlicna organizacija gradili ta) o krv=0.1m3 agregata i 0. za sve strojeve kog. a prevozi se auto-mije alicama od betonare do mjesta ugradnje (brzina vo nje vozila u oba smjera 5km/h) agregat se dovozi iz vanjskog pozajmi ta udaljenog 15km po lokalnim prometnicama (brzina vozila u dolasku 15km/h.91 (ocuvani strojevi) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . a u odlasku 30km/h) cement se dovozi iz cementare udaljene 50km po lokalnim prometnicama (brzina vozila u dolasku 25km/h.84 (dobro kori tenje radnog vremena) o kds=0. krv. Poznati podaci o gradevini: dvije tunelske cijevi (lijeva i desna).5t cementa Dodatni podaci o strojevima su: kpu=1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 17.

a jednom namje ten prima 150m3 betona. U svakoj tunelskoj cijevi se nalazi po jedan oplatni segment. Tehnologija izgradnje je takva da se betoniranje odvija neprestano. Ugradnja betona se vr i svaki drugi dan (vidi tablicu) Vrijeme gradenja: betoniranje jednog segmenta traje 10 sati transport agregata i cementa obavlja se 8 sati dnevno i potrebno ga je obaviti u jednom danu izmedu dana kada se vr i betoniranje Potrebni ucinak ugradnje betona je: U = 150 10 = 15m3 h betoniranja Potrebne kolicine agregata za proizvodnju betona (1 segment Q = 150 × 1. Nakon namje tanja pristupa se betoniranju. po principu jedna cijev se betonira.1 = 165m3 dan RASTRESITO): .GRAÐEVINSKI STROJEVI Tehnolo ko osmi ljavanje procesa: Svaki oplatni segment du ine je 10m. dok se u drugoj cijevi namje ta drugi segment oplate. Nakon betoniranja beton mora biti pod oplatom slijedeca 2 puna dana . Namje tanje jednog oplatnog segmenta traje 1 dan. koji se pomice po tracnicam a. nakon cega se oplatni segment pomice na slijedecu poziciju. Tunelska cijev prva druga 1 dan namje tanje oplate 2 dan betoniranje 3 dan stajanje betona namje tanje oplate 4 dan stajanje betona betoniranje 5 dan namje tanje oplate stajanje betona 6 dan betoniranje stajanje betona 7 dan stajanje betona namje tanje oplate 8 dan stajanje betona betoniranje X namje tanje oplate stajanje betona X betoniranje stajanje betona X stajanje betona Potrebna dnevna kolicina betona je 150m3.

dagras U = 165 8 = 20m3 h agras Potrebne kolicine cementa za proizvodnju betona (1 segment): = 150 × 0.5t = 75t dan Qdcem Ucem = 75 8 = 10t h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

0 m3 ciklus 2. gdje su tu vrijeme tvo = Ldo / vpu vrijeme tvp = Ldp / vpr vrijeme ti = Qc / Ui vrijeme tm utovara vo nje punog vozila u odlasku vo nje praznog vozila u povratku istovara . 1. vrijeme utovara iznosi 2min.0 Qc = 6. Prij evoz se obavlja auto-mije alicama obujma 6m3. Vrijeme istovara cemo uzeti pribli no 20min. tm. vrijeme potrebn o za sve manevre iznosi 5min. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun ucinaka: Proizvodnja i ugradnja betona: Beton se proizvodi u gradili noj betonari zadovoljavajuceg prakticnog ucinka. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1.

18 × 6 7 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 1.vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0.2 h = 12 min ti = 20 min Tc = 2 + 12 + 12 + 20 + 5 Tc = 51min n = c nc = 60cT60 51 = 1.18 3.2 h = 12 min tvp = 151 5 = 0.

5m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE S obzirom na dobivene ucinke potrebne su 3 auto-mije alice.92 UP = 7 × 1. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: kog = 1.00 krv = 0.92 UP 6.5m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .00 × 0. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom pumpom za beton na slijedeci nacin. UPUGR = 15m3 h (ucinak pumpe za beton) U = 6.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.

proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 8.0 Qc = 8. prvenstveno zbog velike zapremine kamiona kipera (tu =5min. ti=2min). t . proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +. Nis mo u mogucnosti koristiti dampere. a za istovar cemo uzeti 2min.GRAÐEVINSKI STROJEVI Za prijevoz agregata koristiti cemo kamione kipere zapremine sanduka qc=8m3. Vrijeme potrebno za utovar cemo u zeti 5min. jer se dio prijevoza odvija po javnim prometnicama .0 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. Vrijeme potrebno za sve manevre ce zbog vo nje po pozajmi tu i problematicnom manevriranju na trasi iznositi 5min (tm=5min). Proracun prakticnog ucinka Up za kamion kiper vr i se na slijedeci nacin: 1. gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvd = Ldd / vpu vrijeme vo nje punog vozila u dolasku tvp = Ldp / .0 × 1.

59 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 h = 30 min = 3015 15 15 = 1h = 60 min = 5 + 30 + 60 + 2 + 5 = 102 min = T60 c = 60 /102 = 0.vpr vrijeme vo nje praznog vozila u odlasku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu tvd t vp Tc Tc n c n c = 5 min = = 0.

5 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti kog = 0.84 UP = 4.5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4.72 m3 h 4.84 UP 3m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 20 m3/h. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .83 krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 0. pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 7 kamion a kipera za prijevoz agregata.83 × 0.59 × 8 = 4.

Vrijeme potrebno za utovar cemo uzeti 10min. a za istovar cemo uzeti 10min (tu=10min. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +.0 Qc = 8.GRAÐEVINSKI STROJEVI Za prijevoz cementa koristiti cemo kamione koji u silosu mogu prevesti masu od q c=8t Vrijeme potrebno za sve manevre ce iznositi 2min (tm=2min). gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme tvd = Ldd / vpu vrijeme tvp = Ldp / vpr vrijeme ti vrijeme tm utovara vo nje punog vozila u dolasku vo nje praznog vozila u odlasku istovara . Proracun prakticnog ucinka Up za kamion vr i se na slijedeci nacin: 5.0 t ciklus 6. ti=10min). t . proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 8.0 × 1.

25 h = 75 min vp 504050 25 = 2h = 120 min tvd = Tc = 10 + 75 + 120 + 10 + 2 Tc = 217 min n = c T60 c nc = 60 / 217 = 0.vrijeme svih manevara i izmjene vozila t = = 1.28 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

84 UP 1.25t h 8.25 × 0.6 t h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 10t/h. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti kog = 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .84 UP = 2. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 0.83 × 0.83 krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 7.24t h 2.28 × 8 = 2. pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 7 kamiona za prijevoz cementa.

na strani stupi ta 5 transport betona se odvija auto-mije alicama po trasi autoceste brzinom od 20km/h od betonare do 2. pojedinacne duljine 20m medusobni razmak traka je 2m grede-nosaci su oslonjeni na poprecne naglavne grede naglavne grede se nalaze na vrhu stupova.00 prihvat betona ce biti na koti +30. a tlocrtna povr ina svakog stupa je 10m 2 monta ni nosaci su visine 2. te za prijenos svih ostalih materijala na gradili tu betoniranje stupova ce se odvijati po segmentima visine 2m. a obujma 40m3 stupovi vijadukta su prosjecne visine 24m. Potrebno je proracunati ucinke upotrebljenih strojeva. Osnovni podaci o objektu: vijadukt je gredni-monta ni dvije trake.5m ploca je debljine 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 18. stupi ta izmed u dvije trake vijadukta toranjske dizalice ce se koristiti za betoniranje stupova.5m Tehnologija izrade: predvideno je montiranje dviju toranjskih dizalica u razini 1. i 4. mjesta prihvata betona (na strani stupi ta 5) po gradili nim prometnicama brzina vo nje je 10km/h. svako stupi te se betonira jedan dan u tjednu gornji rub temelja stupova se nalazi na koti ±0. te izvr iti njih ovo uskladivanje. greda i ploce. visine su 3m. mjesta prihvata betona (na strani stupi ta 5) do 1. Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces betoniranja armirano-betonskih stupova i p loce vijadukta. a udaljenost od 2. a tlocrtno ce se nalaziti u osi vijadukta 10 m ispred pocetka trase beton se dobavlja iz betonare udaljene 10km. svaka irine 10m i du ine 120m svaka traka se sastoji iz 6 polja ( raspona ). mjesta prihvata betona (na strani stu .

a masa prazne ko are iznosi tehnologija izrade ogranicava nas na betoniranje jednog stupi ta dnevno (2 stupa) radni dan svih radnika i strojeva na gradili tu ima 10 radnih sati toranjske dizalice osim betoniranja moraju dnevno potro iti 5 sati na prijenos ost alih materijala potrebnih na gradili tu TVZ GRADITELJSKI ODJEL . pomocu toranjske dizalice 1 s 2.5m3. 5 i 6. pomocu toranjske dizalice 2 za betoniranje ce se koristiti ko are kible 250kg Potreba za vremenom: obujma 0.pi ta 1) iznosi 1km s 1. te stupi ta 1 i 2. 2 i 3. te stupi ta 3. 4 i 5. mjesta prihvata betona betoniraju se polja ploce 4. mjesta prihvata betona betoniraju se polja ploce 1.

.............. a d a je mjesto betoniranja udaljeno 21m. masa pune ko are mUK 2.. proracun te ine tereta koji se podi e (ko ara za beton) Qc = V = 0............... masa betona u ko ari = 250 kg + 1200 kg = 1450 kg .. 0........ pa prosjecna visina podizanja i spu tanja iznosi: LO = 30 12 + 4 + 4 = 26m Prosjecni kut zaokreta iznosi ~15°....5 m3 × 2400kg m3 = 1200 kg .... masa prazne ko are mBET = 0.... tj..........05 punog okreta..5 m3 . te da je teret potrebno podici i spustiti za d odatna 4m..... proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) SKICA Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat betona udaljen 50m od osi rotacije..............GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu za betoniranje stupi ta 5: 1..... TVZ GRADITELJSKI ODJEL .. obujam ko are mK = 250 kg ......... LV = 50-21 = 29m S obzirom na visinu stupa od 24m.........

GRAÐEVINSKI STROJEVI 3.65 minute pa do 0.8 minuta.5 = 0. a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0.5 min tPR T t 2 t t = + × + . a ot pu tanja (odvezivanja) od 0. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja.65 minuta.96 min = 0. vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = 30m min vV = 30m min = 0. odredivanje brzine okomitog. Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1.86 min tV = 293026 30 = 0.5 minute pa do 0.05 0.5 minute. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0.0 minute. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa.1min tKUT = 0. = 1min tPU tO = = 0.65 minute do 2 minute.5 okreta min vKUT 4.5 minute pa do 1.

5 8.54 × 0.77 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .54 5.5 = 3.c PU MAX PR Tc = 1+ 2 × 0.42 = 17.42 min n = c T60 c nc = 60 / 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q Tcc UT = 17.96 + 0.

06 8m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .92 UP = 8.GRAÐEVINSKI STROJEVI 6. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.92 UP = 8.77 × 0.

09 okreta 2 8m 18m 0.25 okreta 2 12.09 okreta 6 8m 19m 0.41 okreta 3 8m 1m 0.45 okreta te 3 26m 29m 0. grede 1-5 i polja ploce 1-6 ce se vr iti prema gore navedenom proracunu uz izmjenu duljina vodoravnog.45 okreta 3 12.5m 29m 0.25 okreta 5 12.5m 24m 0.5m 29m 0.5m 44m 0. prema tablici ispod.45 okreta 4 12.41 okreta 5 8m 38m 0.05 okreta 1 12.03 okreta GRADITELJSKI ODJEL .5m 9m 0.05 okreta 1 8m 18m 0.25 okreta te 2 26m 9m 0. okomitog i kutnog transporta. LO LV stupi stupi stupi stupi stupi greda greda greda greda greda polje polje polje polje polje polje TVZ LKUT te 1 26m 24m 0.47 okreta 4 8m 38m 0.25 okreta te 5 26m 29m 0.45 okreta te 4 26m 44m 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnih ucinaka toranjske dizalice za stupi ta 1-5.

proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1. tm.0 Qc = 6.0 m3 ciklus 2. gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0.25 h = .

77 = 0.68 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .25 h = 15 min ti = 6 8.78 × 6 = 4.68 h = 41min tm = 4 min Tc = 2 + 15 + 15 + 41+ 4 Tc = 77 min n = c T60 c nc = 60 / 77 = 0.15 min tvp = 205 5 20 = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 0.78 3.

92 UP = 4. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .3 4m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice.92 UP = 4.00 × 0.68 × 1. UPDIZ = 8m3 h (ucinak toranjske dizalice) U = 4m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da su potrebne 2 auto-mije alice za beton. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: kog = 1. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s toranjskom dizalicom.00 krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful