GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 1. Potrebno je izracunati prakticni ucinak jaru ala (BAGERA) na gusjenicama s dubinsk om licom.

Za jaru alo je odabran model Liebherr R 904 C sa slijedecim osnovnim podacim a. zapremina odabrane dubinske lopate qc=0,75 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=16 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=1 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=8 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1,0 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal suhi ljunak, rastresitost r=1,12 koeficijent rastresitosti kr=0,89 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Gradivo koje se prevozi ili transportira kamionima kiperima i damperima Gustoca gradiva u zbijenom, sraslom ili prirodnom stanju prije iskopa i utovara (t/m3) Rastresitost gradiva nakon iskopa odnosno prilikom njegova utovara i prijevoza Gustoca gradiva u rastresitom stanju nakon iskopa prilikom utovara i vo nje (t/m3) uslojena glina 2,02 + 22% ili 1,22 1,65 kompaktna glina 2,01 1,21 1,66 vla na glina 2,08 -2,10 1,25 -1,40 1,50 -1,66 suha glina 1,64 -1,84 1,23 -1,40 1,17 -1,48 kaolin 1,66 1,29 1,28 suha pjeskovita glina 1,66 1,17 1,42 vla na pjeskovita glina 1,83 1,19 1,54 vla na ilovaca 1,60 -1,66 1,25 1,28 -1,383 suha ilovaca 1,36 1,25 1,09 suha zemlja 1,66 -1,90 1,25 1,33 -1,52 vla na zemlja 2,02 -2,10 1,25 -1,27 1,60 -1,68 zemlja sa pijeskom 1,66 1,17 1,42 zemlja sa 25% kamena 1,96 1,25 1,57 suhi (nevezani) pijesak 1,60 1,13 1,42 vla ni pijesak 2,07 1,12 1,85 suhi pijesak i ljunak 1,93 1,12 1,72 vla ni pijesak i ljunak 2,23 1,10 2,03 suhi ljunak 1,69 1,12 1,51 suhi ljunak 6-50 mm 1,90 1,12 1,70 vla ni ljunak 2,34 1,10 2,13 vla ni ljunak 6-50mm 2,26 1,12 2,02 suhi zaglinjeni ljunak 1,66 1,17 1,42 vla . zaglinjeni ljunak 1,84 1,19 1,54 tro na stijena(dolje) 1,96 -2,28 1,24 -1,42 1,58 -1,96 75%stijena,25%zemlja 2,79 1,42 1,96 50%stijena,50%zemlja 2,28 1,33 1,71 25%stijena,75%zemlja 1,96 1,24 1,58 gips, sedra 2,58 -3,17 1,30 -1,75 1,81 -1,98 boksit 1,90 1,33 1,43 vapnenac 2,61 1,69 1,54 mramor 2,73 1,67 1,63 pje cenjak 2,52 1,67 1,51 kriljevac 2,88 1,30 2,22 granit 2,67 -2,73 1,50 -1,64 1,66 -1,78 bazalt 2,65 -2,97 1,49 1,78 -1,99 cement 1,76 (zbijeni) 1,20 1,47 (rasuti) stijena (drobljenje) 2,67 (u prosjeku) 1,67 1,60 (drobljenac)

beton 1,92 -2,48 (cvrsti) 1,39 1,38 -1,78 (razbijeni) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 16 + 1+ 8 Tc = 25 s nc = 3600 Tc nc .67 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.75 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.0 Qc = 0.0 × 0.75 × 1.89 Qc = 0.75 ×1.

= 3600 25 = 144 4.48 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 144 × 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 144 × 0.75 = 108 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .67 = 96.

00 ocuvani stroj od 2.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.80 lo a organizacija gradili ta kog = 0.80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.48 × 0.83 × 0.91 dotrajali stroj preko 4.92 kds = 0.04m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 108 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0.83 krv = 0.000 h kds = 1.91 UP = 75.05m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) .GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.91 UP = 67.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.92 × 0.83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0.83 × 0.000 h kds = 0.75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.000 do 4.92 × 0.91 UP = 96.000 h kds = 0.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

Za jaru alo je od abran model VOLVO BL71 sa slijedecim osnovnim podacima.koeficijent rastresitosti kr=0. zapremina odabrane dubinske lopate qc=0.1. rastresitost r=1.1 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal vla ni ljunak.19 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=14 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=2 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=6 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1.91 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 2. Potrebno je izracunati prakticni ucinak jaru ala s dubinskom licom.

52 1.10 2.70 vla ni ljunak 2.67 1.66 -1.23 1.78 -1.28 1.76 (zbijeni) 1.10 1.21 1.28 1.19 1. sraslom ili prirodnom stanju prije iskopa i utovara (t/m3) Rastresitost gradiva nakon iskopa odnosno prilikom njegova utovara i prijevoza Gustoca gradiva u rastresitom stanju nakon iskopa prilikom utovara i vo nje (t/m3) uslojena glina 2.08 -2.67 -2.17 1.58 -1.72 vla ni pijesak i ljunak 2.13 1.84 1.33 -1.47 (rasuti) stijena (drobljenje) 2.67 (u prosjeku) 1.42 1.30 -1.71 25%stijena.12 1.03 suhi ljunak 1.98 boksit 1.33 1.17 1.19 1.54 vla na ilovaca 1.24 1.63 pje cenjak 2.50 -1.78 bazalt 2.66 1.57 suhi (nevezani) pijesak 1.29 1.02 + 22% ili 1.42 vla ni pijesak 2.02 suhi zaglinjeni ljunak 1.10 1. zaglinjeni ljunak 1.50 -1.40 1.51 kriljevac 2.43 vapnenac 2.23 -1.49 1.73 1.66 1.07 1.58 gips.90 1.66 -1.42 vla .33 1.42 vla na pjeskovita glina 1.81 -1.50%zemlja 2.66 1.26 1.67 1.97 1.36 1.12 2.75%zemlja 1.60 -1.85 suhi pijesak i ljunak 1.25%zemlja 2.99 cement 1.25 -1.383 suha ilovaca 1.25 -1.51 suhi ljunak 6-50 mm 1.20 1.90 1.93 1.10 2.64 1.54 tro na stijena(dolje) 1.09 suha zemlja 1.58 -3.65 -2.25 1.25 1.64 -1.68 zemlja sa pijeskom 1.12 1.25 1.96 50%stijena.60 -1.30 2.12 1.96 75%stijena.12 1.69 1.60 (drobljenac) .24 -1.73 1.28 suha pjeskovita glina 1.66 vla na glina 2.17 1.17 -1.17 1.22 granit 2.69 1.75 1.40 1.34 1.88 1.42 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Gradivo koje se prevozi ili transportira kamionima kiperima i damperima Gustoca gradiva u zbijenom.52 vla na zemlja 2.66 1.28 -1.65 kompaktna glina 2.42 zemlja sa 25% kamena 1.48 kaolin 1.13 vla ni ljunak 6-50mm 2.96 -2.83 1.61 1.60 1.67 1.96 1.22 1.66 1.25 1.84 1.90 1.27 1.54 mramor 2.96 1.01 1.79 1.66 suha glina 1. sedra 2.02 -2.

92 -2.39 1.beton 1.48 (cvrsti) 1.38 -1.78 (razbijeni) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 14 + 2 + 6 Tc = 22 s nc = 3600 Tc .GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1.19 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.91 Qc = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.19 × 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.17 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2.0× 0.19 × 1.0 Qc = 0.

82m3 h (ucinakzaSRASLImaterijal) UT = 163.09 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .19 = 31.64 × 0.17 = 27. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 163.64 × 0.64 4.nc = 3600 22 = 163.

000 h kds = 0.000 h kds = 0.000 do 4.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.91 UP = 27.82 × 0.09 × 0.91 UP = 19.91 UP = 21.92 × 0.80 lo a organizacija gradili ta kog = 0.33m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 31.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.000 h kds = 1.83 × 0.00 ocuvani stroj od 2.83 krv = 0.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.92× 0.91 dotrajali stroj preko 4.60m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) .92 kds = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0.83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0.80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.83 × 0.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

19 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=14 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=3 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=7 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1.75 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=18 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=2 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=8 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1. a dubinu podruma 3m.) potrebno je izracunati prakt icni ucinak. Za jaru ala (bagere) iz prethodnih zadataka (1. Liebherr R 904 C: zapremina odabrane dubinske lopate qc=0.0 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal vla na zemlja.27 koeficijent rastresitosti kr=0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 3. rastresitost r=1.79 TVZ GRADITELJSKI ODJEL . te usporediti vrijeme potrebno za iskop gradevinske jame za objekt koji ima tlocrtn u povr inu 15m x 18m. i 2.0 VOLVO BL71: zapremina odabrane dubinske lopate qc=0.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Liebherr R 904 C: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0,75 ×1,0 × 0,79 Qc = 0,59 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0,75 × 1,0 Qc = 0,75 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 18 + 2 + 8 Tc = 28 s nc = 3600 Tc nc

= 3600 28 = 128,57 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 128,57 × 0,59 = 75,85 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 128,57 × 0,75 = 96,43 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0,83 krv = 0,84 kds = 0,91 UP = 75,85 × 0,83 × 0,84 × 0,91 UP = 48,12m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 96,43 × 0,83 × 0,84 × 0,91 UP = 61,18m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL dobra organizacija gradili ta dobro kori tenje radnog vremena ocuvani stroj

0 × 0.19 ×1.0 Qc = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.19 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.19 × 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI VOLVO BL71: 1.79 Qc = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 14 + 3 + 7 Tc = 24 s nc = 3600 Tc nc .15 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2.

5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .19 = 28.5 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 150 × 0.15 = 22.= 3600 24 = 150 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 150 × 0.

91 UP = 22.5 × 0.91 UP = 18.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.84 × 0.83 krv = 0.5 × 0.91 UP = 14.84 kds = 0.83 × 0.84 × 0.83 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.28m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 28.08m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL dobra organizacija gradili ta dobro kori tenje radnog vremena ocuvani stroj .

12 = 24.28 = 81.GRAÐEVINSKI STROJEVI Gradevna jama slijedeceg oblika 21m15m 3m Obujam iskopa se racuna na slijedeci nacin: Viskopa = ((P1 + P2) / 2)xhiskopa = (((24 x21) +(18 x15)) / 2) x3 = ((504 + 270) /2) x3 = = (774 /2) x3 = 387x3 = 1161m3 Vrijeme trajanja iskopa se racuna na slijedeci nacin: ta = Viskopa / Up(sraslo) Za bager Liebherr R 904 C (Up = 48.3h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .12m3/h) ta = 1161 / 48.28m3/h) ta = 1161 / 14.13h Za bager VOLVO BL71 (Up = 14.

koeficijent rastresitosti kr=0.12.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 4. rastresitost r=1.89 vrijeme utovara tu = 12min vrijeme istovara ti = 2 min vrijeme potrebno za sve manevre tm = 5min koeficijent punjenja dampera kpu=1. Potrebn i podaci za proracun su slijedeci: maksimalna zapremina (qc) 18m3 45 km/h prosjecna brzina praznog dampera (vpr) prosjecna brzina punog dampera (vpu) 25 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suhi 7000m ljunak.05 TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Potrebno je proracunati PRAKTICNI ucinak kamiona zapremine sanduka 18m3.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1. tm.28 h = 16. gdjesu tu = (Qc / Uu) vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tvo = = 0.8 min .9m3 ciklus (ucinakzaRASTRESITImaterijal) 2.05 Qc = 18. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 18 × 1.

tvp = 7257 45 = 0,16 h = 9,6 min Tc = 12 + 16,8 + 9,6 + 2 + 5 Tc = 45,4 min n = c T60 c nc = 60 45,4 = 1,32 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 1,32 ×18,9 = 24,95 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0,92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0,92 s obzirom da damperi i kamioni svake godine prolaze tehnicke preglede, koji im j amce dobro odr avanje i ocuvanost, uzima se koeficijent dotrajalosti stroja kds=1,00 UP = 24,95 × 0,92 UP = 22,96 23m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 5. Potrebno je proracunati PRAKTICNI ucinak dampera KOMATSU HD465-7. Potrebni podac i za proracun su slijedeci: maksimalna zapremina (qc) 25m3 40 km/h

prosjecna brzina praznog dampera (vpr)

prosjecna brzina punog dampera (vpu) 20 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suhi ljunak, koeficijent rastresitosti kr=0,88 4000m

vrijeme utovara tu = 15min vrijeme istovara ti = 2 min vrijeme potrebno za sve manevre tm = 6min koeficijent punjenja dampera kpu=1,1 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

2 h = 12 min . proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 25 × 1. tm.1 Qc = 27.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. gdjesu tu = (Qc / Uu) vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tvo = = 0.5 m3 ciklus (ucinak za RASTRESITI materijal) 2.

46 3.46 × 27. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 1.5 = 40.1h = 6 min Tc = 15 + 12 + 6 + 2 + 6 Tc = 41min n = c nc = 60cT60 41 = 1.15 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .tvp = 204 4 40 = 0.

GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0,92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0,92 UP = 40 × 0,92 UP = 36,8 37m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 6. Potrebno je pomocu jaru ala (bagera) s dubinskom lopatom iskopati gradevinsku jamu , a materijal iz iskopa prevesti pomocu zglobnog dampera na deponiju udaljenu 2000m. Odabrani su slijedeci strojevi: Jaru alo s dubinskom lopatom KOMATSU PC210NLC-7 o zapremina odabrane dubinske lopate qc=1,11 m3 Zglobni damper VOLVO A25D 4x4 o maksimalna zapremina (qc) 9,5 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 20 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suha zemlja, koeficijent rastresitosti kr = 0,80 2000 m

vrijeme istovara kamiona ti = 1 min vrijeme potrebno za sve manevre kamiona tm = 3 min vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=19 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=3 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=10 s koeficijent punjenja jaru ala kpu=1,0, koeficijent punjenja dampera kpu=1,05 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka JARU ALA Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 1,11× 1,0 × 0,80 Qc = 0,89 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 1,11× 1,0 Qc = 1,11m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 19 + 3 + 10 Tc = 32 s nc = 3600 Tc

nc = 3600 32 = 112 4.89 = 99.68 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 112 × 1.32m3 h (ucinakzaRASTRESITImaterijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .11 = 124. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 112 × 0.

83 × 0.92× 0.83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0.80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.00 ocuvani stroj od 2.000 h kds = 0.92 kds = 0.91 dotrajali stroj preko 4.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.000 h kds = 1.91 UP = 86.27 70m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 124. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.83 × 0.68 × 0.83 krv = 0.37 .92× 0.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.000 do 4.80 lo a organizacija gradili ta kog = 0.75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.91 UP = 69.91 UP = 99.32× 0.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.000 h kds = 0.

86m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.98 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 9.32 = 0. gdjesu tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 9.05 Qc = 9.5 × 1. tm.08 h = 4.98 124.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1.8 min tvo = 2 20 = 0.1h = 6 min .

5 min Tc = 4.98 = 34.tvp = 2 50 = 0.3 min n = c T60 c nc = 60 /17.5 + 1+ 3 Tc = 17.47 3.8 + 6 + 2.63 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .3 = 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 3.04 h = 2.47 × 9.

75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za jaru alo krv = 0.69 nDAM Iz dobivenog rezultata mo emo zakljuciti kako je omjer broja jaru ala naprema broju zglobnih dampera jednak omjeru 1:3 uz ucinak cijelog procesa od 1 x 86 = 86m3/h ili 1:2 u z ucinak cijelog procesa od 2 x 32 = 64m3/h. potrebno je us kladiti broj potrebnih jaru ala i broj potrebnih dampera na slijedeci nacin.63 × 0.92 UP = 31.86 32m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka jaru ala i zglobnog dampera. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.92 UP = 34. UPJAR = 86.37 86m3 h (ucinak jaru ala za RASTRESITI materijal) UPDAM 32m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) n = U UPDAM DAM PJAR = 86 / 32 = 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.

Odabran je slijedeci dozer: New Holland D225 sa slijedecim osnovnim podacima: o No tipa Angle (HA).qc =l*h2) o Prosjecna brzina kopanja vi=3km/h o Prosjecna brzina guranja vg=3km/h o Prosjecna brzina povratka vp=6km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: Materijal suha zemlja.0 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .1 min Duljina iskopa Li=10m Duljina guranja Lg=5m Duljina odlaganja Lo=0m Duljina povratka Lp=15m Gubitak materijala uslijed guranja je zanemariv Uvjeti rada na gradili tu te njegov oblik i polo aj odreduju koeficijent kpu za rad dozera: kpu=1. a visina 1.80 Vrijeme potrebno za manevar dozera pri polasku i povratku tm = 0.1m (ako nije zadan . zapremine qc=5.2m3 o irina no a l=4. koeficijent rastresitosti kr = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 7. Potrebno je pomocu dozera skinuti sloj zbijene zemlje debljine d=10cm sa vodorav nog podrucja pravokutnog oblika duljine 1000m i irine 20m.46m.

2 × 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t + 2× t .16 m3 ciklus (SRASLO) odnosno za RASTRESITI materijal izracun je slijedeci Q = q × k c cpu Qc = 5.8 Qc = 4.2 × 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun teoretskog ucinka dozera Ut vr i se na slijedeci nacin 1.0 × 0. gdje su c igop m ti = Li / vi vrijeme iskopa tg = Lg . Proracun ucinka za jedan ciklus Qc za SRASLI i RASTRESITI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 5.2m3 ciklus (RASTRESITO) 2.0 Qc = 5.

0033 h = 0.0 = 0.1+ 0.65 min n = c T60 c nc = 60 0.2 + 0.005 3 = 0.0016 h = 0.0025 h = 0.1min Tc = 0.1 Tc = 0.15 + 2 × 0.65 = 92.1min Lo = 0 tp = 0.15 min tm = 0.015 6 = 0.2 min tg = 0./ vg vrijeme to = Lo / vo vrijeme tp = Lp / vp vrijeme tm vrijeme ti = guranja odlaganja povratka svih manevara 301.31ciklusa h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

2 = 480.84 ×1.16 = 384.84 ×1.01m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4.05 258m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 480. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.01m3 h (ucinak za SRASLI materijal) U = n × Q T cc UT = 92.31× 4.80 × 0.84 kds = 1.31× 5.00 UP = 258.01× 0.80 × 0.01× 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3.00 UP = 384.00 .80 krv = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 92.

UP = 322.57 323m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

5 min vrijeme potrebno damperu za sve manevre tm = 2 min Koeficijent punjenja utovarivaca kpu=1.0m3 Zglobni damper Terex TA 25 sa slijedecim podacima: o najveca zapremina (qc) 10 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 45 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 15 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suha zemlja. Odabrani su slijedeci strojevi: Zglobni utovarivac JCB 411HT sa slijedecim podacima: o utovarna lopata standardnog oblika zapremine qc=1.1 Koeficijent punjenja dampera kpu=1. Potrebno je pomocu zglobnog utovarivaca utovariti hrpu suhe rastresite zemlje u zglobne dampere i prevesti je na deponiju udaljenu 5000m. kr = 0.80 5000 m vrijeme istovara dampera ti = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 8.1 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

70 0. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0.70 razmjerno te ki 0.80 S obzirom da se utovar suhe zemlje mo e smatrati lakim utovarom. 3.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1.75 0.45 min = 27 s nc = 3600 Tc nc = 3600 27 = 133.1 Qc = 1. mo emo odrediti da je vrijeme trajanja ciklusa Tc=0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 133.45 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 1. vec se trajanje jednog ciklu sa preuzima iz tablica. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) se ne izvodi.55 0.0m3. a obujam utovarne lopate je 1.70 0.75 te ki 0.45.1= .65 prosjecni 0.75 0.1m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2.65 0. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3 do 5 m3 preko 5 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.33 ×1.55 0.0 × 1.33 4.

146.66 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.84 ×1.00 UP = 146.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .66 × 0.00 UP = 98.56 98.84 kds = 1.80 krv = 0.80 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.

1 Qc = 11m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. tm.075 h = 4.33 h = 20 min . proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 10 × 1. gdje su tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 11 146.66 = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1.5 min tvo = 5 15 = 0.

11h = 6.79 ×11 = 19.79 3.5 + 2 Tc = 33.6 min n = c T60 c nc = 60 / 33.69 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .tvp = 5 45 = 0.6 = 1.6 + 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 1.6 min Tc = 4.5 + 20 + 6.

5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPDAM = 16. potrebno je uskladiti broj potrebnih utovarivaca i broj potrebnih dampera na slijedeci na cin.5m3/h.97 nDAM Iz dobivenog rezultata mo emo zakljuciti kako je omjer broja zglobnih utovarivaca prema broju zglobnih dampera jednak omjeru 1:6 uz ucinak cijelog procesa od 1 x 98.5 = 98.84 UP = 16.84 UP = 19.5 /16.54 16.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka zglobnog utovarivaca i zglobnog dampera. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac krv = 0.5m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) n = U UPDAM DAM PUT = 98. UPUT = 98.69 × 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 = 5.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 9. a zemlja iz tih hrpa se potom pomocu zglobnog utovarivaca utovaruje u zglobne dampere i prevozi na deponiju udaljenu 3000m. Odabrani su slijedeci strojevi: Jaru alo s dubinskom lopatom LIEBHERR R 900 C Litronic o Zapremina odabrane dubinske lopate qc=0. Potrebno je pomocu jaru ala s dubinskom lopatom iskopati gradevinsku jamu.8m3 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .65 m3 Zglobni utovarivac CAT 906 sa slijedecim podacima: o utovarna lopata standardnog oblika zapremine qc=0. Jaru ala iskop vr e na hrpe.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zglobni damper JCB 714 sa slijedecim podacima: o najveca zapremina (qc) 7.35 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 25 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal vla na zemlja.5 min koeficijent punjenja dampera kpu=1.0 koeficijent punjenja utovarivaca kpu=1.0 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .0 vrijeme istovara dampera ti = 0.80 3000 m vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=23 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=5 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=12 s koeficijent punjenja jaru ala kpu=1. koeficijent rastresitosti kr=0.5 min vrijeme potrebno damperu za sve manevre tm = 1.

proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.65 × 1.65 × 1.0 × 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 23 + 5 + 12 Tc = 40 s nc = 3600 Tc .52 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2.0 Qc = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.65 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka jaru ala Up vr i se na slijedeci nacin 1.80 Qc = 0.

52 46. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 90 × 0.nc = 3600 40 = 90 4.5 TVZ = m3 h (ucinak za SRASLI materijal) = m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) GRADITELJSKI ODJEL .65 58.8 UT = 90 × 0.

5 × 0.92 × 0.91 UP = 32.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .83 × 0.83 × 0.83 krv = 0.91 UP = 40.92× 0.5m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 58.8 × 0.65 40.92 kds = 0.52 32.91 UP = 46.

09 4. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) se ne vr i.65 prosjecni 0.65 0.55 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 0.75 0. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3.1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.70 razmjerno te ki 0. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0. mo emo odrediti da je vrijeme trajanja ciklusa Tc=0.55 0.45 0.8 × 1.0 Qc = 0.1 do 5 m3 preko 5.75 te ki 0. vec se trajanje jednog ciklusa preuzima iz prirucnika proizvodaca.8 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2. 3.80 S obzirom da se utovar vla ne zemlje mo e smatrati prosjecnim utovarom.55 m in. Primjerice u prirucniku tvrtke Komatsu mo emo pronaci slijedecu tablicu iz koje je moguce odrediti vrijeme trajanja jednog cik lusa. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T .75 0.70 0.8m3. a obujam utovarne lopate je 0.55 min = 33 s nc = 3600 Tc nc = 3600 33 = 109.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1.70 0.

09 × 0.8 = 87.cc UT = 109.27 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

64 66.00 UP = 66.92× 1. dok za koe ficijent kds podatak uzimamo prema stupnju ocuvanosti utovarivaca.00 UP = 87. kog = 0.27 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente kog i krv cemo preuzeti vrijednosti kao i kod jaru ala.83 × 0.83 krv = 0.92 kds = 1.

27 = 0.084 h 5 min tvo = 3 25 = 0. gdje su tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 7.35 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2.35 87.0 Qc = 7.2 min .GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 7.12 h = 7. tm.35 × 1.

tvp = 3 50 = 0.2 + 3.8 min n = c T60 c nc = 60 /17.37 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 3.5 Tc = 17.6 + 0.35 = 24.77 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .06 h = 3.6 min Tc = 5 + 7.5 + 1.8 = 3.37 × 7.

3 x 40. ali bi u tom slucaju bio ucinak cijelo g procesa 1 x 66. 2 x 40. to bi znacilo da su bageri iskori ten oko 82%. a damperi oko 85%.5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPUT = 66.5 = 81m3/h 1 x 66. Varijanta 2. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5m3/h.92 UP = 24.5 m3/h.5 = 66.5 = 121.5m3/h 3 x 23 = 69m3/h Moguci omjer bi takoder mogao biti 2:1:3. U tom slucaju iskori tenost utovarivaca bi bila oko 91%.5 = 133m3/h 6 x 23 = 138m3/h Iz prikazanih ucinaka mo emo zakljuciti da je omjer broja bagera.5 = 66. UPJAR = 40.5 = 121.77 × 0.5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPDAM = 23m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) Varijanta 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. a dampera oko 88%. potrebno je uskladiti broj potrebnih utovarivaca i broj potrebnih dampera na sli jedeci nacin.92 UP = 22. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac krv = 0. broja utovarivac a i broja dampera jednak 3:2:6 uz ucinak cijelog procesa od 3 x 40.5m3/h 2 x 66.79 23m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka zglobnog utovarivaca i zglobnog dampera.

Odabran je slijedeci stroj: Grejder VOLVO G730B sa slijedecim osnovnim podacima: o No (daska) irine ld=3. Potrebno je pomocu grejdera isplanirati povr inu duljine 300m i l je suhi ljunak.65m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: materijal suhi ljunak irine 10m.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 10. materija kut zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera iznosi a=60° irina preklopa lp=20cm broj prijelaza grejdera po TVZ GRADITELJSKI ODJEL irini njegova radnog zahvata nlr=5 .

0 S obzirom na velicinu kuta od 60° mo emo za danu irinu daske od 3. moguce se poslu iti tablicom ispod.0 4.0 4.7 4. Za to mo e poslu iti proracun ili slijedeca tablica. 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za grejder vr i se na slijedeci nacin: 1. koja ka e da je brzina vo nje grejdera prilikom izrade zavr ne obrade povr ine nasipavanja (planiranja) izmedu 1.6 2. odredivanje brzine kretanja grejdera (v) Brzine kretanja grejdera se preuzimaju iz podataka stroja ili ako taj podatak ni je moguce pronaci.2)× 1000] 5 UT = 1380m2 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .2 3.5km/h.6 2.5 uklanjanje snijega 7 25 obrada povr ina 2 8 poravnanje 4 -10 U ovom slucaju poslu iti cemo se s podacima iz tablice. 3.9 2.5 -2.5 i 2.3 45 stupnjeva 1. Radni postupak grejdera Brzina kretanja grejdera (km/h) popravak tucanickog zastora kod cesta 2 6 izrada jaraka 1. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× 1000] nlr T rp UT =[2 ×(3. Za na slucaj mo emo odabrati prosjecnu brzinu od 2km/h.1 3.8 3.65m. odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera Odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera se vr i u ovisnosti o kutu zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera.7 3. Kut daske irina daske (m) ld 2.2 2.65m reci da je lr=3.7 4.5 4 zavr na obrada povr ina nasipavanja 1.65 0.3 irina radnog zahvata daske grejdera (m) lr 60 stupnjeva 1.

proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.83 × 0.91 UP = 1380 × 0.91 960 m2 h prakticni ucinak grejdera za planiranje TVZ GRADITELJSKI ODJEL .92 kds = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.83 krv = 0.92 × 0.

Odabran je slijedeci stroj: irine 10m. Potrebno je pomocu valjka zbiti povr inu duljine 300m i i ljunak. materijal je suh Tandem valjak BOMAG BW 138 AD sa slijedecim osnovnim podacima: o Valjci irine ld=1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 11.38m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: materijal suhi ljunak irina preklopa lp=20cm Na probnom polju odredeni su slijedeci podaci: broj prijelaza valjka po irini njegova radnog zahvata nlr=8 debljina sloja koji se zbija h=30cm TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

3 × 1000] 8 UT = 132.83 krv = 0.92 × 0. koji ka e da je potrebna brzina vo nje valjka 3 km/h. pijesak i njihove mje avine od 2 do 4 nosivi asfaltni sloj od 2 do 4 habajuci asfaltni sloj od 2 do 6 U ovom slucaju poslu iti cemo se s podacima dobivenim na probnom polju.2)× 0.5 ljunak.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za valjak vr i se na slijedeci nacin: 1.91 UP = 132.83 × 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× h × 1000] nlr T rp UT =[3 ×(1. Tip valjka Brzina kretanja valjka (km/h) stijena ili glina od 1 do 2.38 0. 2. odredivanje brzine kretanja valjka (v) Brzine kretanja valjka se dobivaju probnim valjanjem na probnom polju ili ga je moguce preuzeti iz tablice ispod.75m3 h 3.92 kds = 0.75 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.91 . preuzetom iz prirucnika tvrtke BOMAG.

92 m3 h prakticni ucinak valjka (UGRAÐENO) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

Odabran je slijedeci stroj: Toranjska dizalica LIEBHERR 112 EC-H 8 sa slijedecim osnovnim podacima: o duljina ruke L=56.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 12.5m o najveci dohvat Lmax=55m o nosivost pri najvecem dohvatu QLmax=1550kg TVZ GRADITELJSKI ODJEL .4m o najveca nosivost Qmax=8000kg o dohvat pri najvecoj nosivosti LQmax=14. Potrebno je izracunati ucinak toranjske dizalice za podizanje raznih tereta na g radili tu.

.... obujam ko are mK = 300 kg ..........5 m od osi rotacije..... masa pune ko are mUK 2.... LV = 15 -7........... ¼ punog okreta.... TVZ GRADITELJSKI ODJEL ......5 m 15 m Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat betona udaljen 7..... a primjerice za betoniranje zidova ko arom kiblom na slijedeci nacin: 1............ proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) 32m20 m 40 m auto mje alica 7.... Prosjecni kut zaokreta iznosi ~90°.. masa betona u ko ari = 300 kg + 1100 kg = 1400 kg .5 m3 × 2200 kg m3 = 1100 kg ..GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu se vr i ovisno o vrsti tereta koji se podi e.5 m Zgrada ima 4 kata (P+3) prosjecne visine h=4m....5 m3 ... tj..5 = 7....... a da je te i te objekta udaljeno 15 m. masa prazne ko are mBET = 0.... pa iz tog podatka mo emo reci da je prosjecna visina podizanja LO=8m...... proracun te ine tereta koji se podi e (ko ara za beton) Qc = V = 0.................

5 minute pa do 1.2 min tV = 7408 . Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1.5 minute pa do 0.5 = 0.5 min tKUT = 0.5 50 = 0. vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = vV = vKUT = 4.GRAÐEVINSKI STROJEVI minm40 minm50 minokreta5. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0.65 minute pa do 0. a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0.8 minuta.15 min = 0. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja.65 minute do 2 minute.0 3.0 minute.65 minuta. a ot pu tanja (odvezivanja) od 0.65 min tPR T t 2 t t = + ×(t + + )+ . = 1min tPU tO = = 0. odredivanje brzine okomitog.5 minute.25 0.

2 + 0.35 = 17.14 × 0.57 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q Tcc UT = 17.35 min n = c T60 c nc = 60 / 3.65 = 3.5)+ 0.14 5.t c PU OVKUT PR Tc = 1+ 2 ×(0.5 8.15 + 0.

57 × 0.89 7.92 UP = 8. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 6.9m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .92 UP = 7.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu. LV = 39 -15. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) P+2 (h=12 m) 20 m 40 m kamion s armaturom 15. Iz tog razloga je teret potrebno podignuti iznad objekta i nakon prebacivanja teret a na drugu stranu objekta potrebno ga je ponovno spustiti. a da je te i te deponije udaljeno 39 m.5 = 23.5 m od osi rotacije.5m Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat snopova armature udaljen 15.5 m Visinske razlike izmedu kamiona i deponije nema. Zgrada u trenutku prijenos a tereta ima izgradene 3 eta e (P+2) prosjecne visine h=4m.5 m deponij armature 39m drvo visine h = 25 m drvo visine h = 35 m 47. Teret je potrebno podici 10 m iznad objekta iz sigurnosnih razloga. tj. za prijenos armaturnih s kamiona na deponiju vr i se na slijedeci nacin: ipki 1. S obzirom na postojece drvece prijenos tereta se mora odvijati preko obj ekta. jer su i kamion i deponij na is toj visini. 3/8 punog okreta. pa iz tog podatka mo emo reci da je visina objekta h=12 m. Prosjecni kut zaokreta iznosi ~135°. Iz tih podataka mo emo reci da je duljina okomitog transporta jednaka LO=12 + 10 +10 +12 = 44 m.

bitumen i slicno) S obzirom da prenosimo sve njeve armaturnih ipki.25kg/m'). 100kg/m2) o 1000kg za paletu opeke obicna opeka 336 kom/paleti blok-opeka 120kom/paleti o 500kg za palete hidroizolacije (ljepenka. mo emo uzeti da ce prosjecna masa armature koju prenosimo po jednom ciklusu biti 750kg (100 x Ø14 x l=6m x 1.5m3 do 1m3) o 1250kg za paletu hidratiziranog vapna (50 vreca po 25kg) o 1500kg za paletu cementa (30 vreca po 50kg) o 500kg do 1000kg za segmente gotove oplate (cca.GRAÐEVINSKI STROJEVI 2. iz kojeg mo emo procitati da je nosivost na udaljenosti od 39 m pribli no jednaka 2400 kg. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Kolicina tereta koju prenosimo u jednom ciklusu mo e biti: o 500kg za sve njeve armaturnih vilica o 500kg do 1000kg za sve njeve armaturnih ipki o 500kg do 1000kg za armaturne mre e o 500kg do 1000kg za sve njeve dasaka i gredica (od 0. proracun te ine tereta se vr i prema dijagramu nosivosti.

Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0.0 minute.65 minute pa do 0. tP = 1min tO = 1.75 min tODV T = t + .5 min tV = 233044 .65 minuta.375 0. a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0.5 minute.0 3.5 30 0. vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = vV = vKUT = 4.8 minuta.GRAÐEVINSKI STROJEVI minm03minm30 minokreta5. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0.5 minute pa do 1. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova ciklusa.75 min = 0. Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1.75 min tKUT = 0.5 = 0. a ot pu tanja (odvezivanja) od 0. odredivanje brzine okomitog. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja.5 minute pa do 0.65 minute do 2 minute.

75)+ 0.75 min n = c T60 c nc = 60 / 7. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q Tcc UT = 7.75 + 0.75 7.75 5.5 + 0.75 × 750 = 5812 kg h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .2 ×(t + t + t )+ t c P OVKUT ODV Tc = 1+ 2 ×(1.75 = 7.

92 UP = 5347 5300kg h Va no je napomenuti da je u odredenim slucajevima.5 + 0. vodoravna i kutna). U tim ce s e slucajevima proracun raditi na isti nacin. tv ili tkut odabr ali to. te bi ciklus u tom slucaju trajao: Tc = 1+ 2 × 1.92 UP = 5812 × 0.75 = 16 7.75 min nc = 60 / 3.GRAÐEVINSKI STROJEVI 6. ovisno o organizaciji gradili ta. stupnju izgradenosti objekta. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0. u gornjem zadatku bi od tri izracunata vremena to.75 = 3. osim to se vremena svih pomicanja tere ta nece zbrajati. vec ce se uzimati samo najveca vrijednost. proracun teoretskog ucinka s novim Tc (Ut) . itdX. Tada ce formula za izr acun vremena trajanja ciklusa izgledati ovako: T = t + 2 × t + t c P MAX ODV Primjerice. polo aja mjesta prihvata i otpu tanja tereta. moguce vr iti sve tri operacije pomicanja (okomita.

92 UP = 11040 11000kg h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .92 UP = 12000 × 0.UT = nc × Qc UT = 16 × 750 = 12000 kg h 8. proracun prakticnog ucinka s novim Tc (Up) U = T krv× P U za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.

onda se racu kpu = 1. Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske temel jne ploce povr ine 1500m2. debljine d=75cm. za prijevoz betona ce se koristiti auto-mije alice. Za betoniranje ce biti kori tena auto-pumpa za bet on. Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva. potrebno je odrediti iskori tenost au to-pumpe za beton i centralnog pogona za proizvodnju betona. Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima: auto-pumpa za beton Ut = 40 m3/h. a za izradu betona centralni pogo n za proizvodnju betona. Up = 30 m3/h auto-mije alica o maksimalna zapremina (qc) 6 m3 o prosjecna brzina prazne auto-mije alice (vpr) 60 km/h o prosjecna brzina pune auto-mije alice (vpu) 30 km/h centralni pogon za proizvodnju betona (betonara) Up = 75 m3/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu betonare i gradili ta vrijeme utovara betona u auto-mije alicu na po formuli tu = Qc / Ubet (teoretski) koeficijent punjenja auto-mije alice vrijeme potrebno za sve manevre TVZ GRADITELJSKI ODJEL 5000 m tu = 2 min (ako nije zadano. te je potrebno odrediti vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce.0 tm = 4 min .GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 13.

0 m3 ciklus 2. gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1.0 Qc = 6. tm.1667 h = .GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1.

15 h = 9 min Tc = 2 + 10 + 5 + 9 + 4 Tc = 30 min n = c T60 c nc = 60 / 30 = 2 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 2 × 6 = 12 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .10 min tvp = 305 5 60 = 0.0833 h = 5 min ti = 6 40 = 0.

Za auto-pumpu za beton iskori tenost bi bila 100%. koju bismo izracunali na slijedeci nacin: 30m3 h = 0.4 = .92 UP = 12× 0.04 11m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice. odnosno mo emo reci da bi radila punim kapacitetom.92 UP = 11. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: krv = 0. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom auto-pumpom za beton na slijedeci nacin. Centralni pogon radio bi samo sa djelomicnom iskori tenosti kapaciteta.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. U = 30m3 h (ucinak auto-pumpe za beton) PPUMP U = 11m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE n = UU MIK PPUMP PMJE = 30 /11= 2.73 nMIK Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da je omjer broja auto-mije alica i broja autopumpi za beton jednak 3:1 uz ucinak cijelog procesa od 30 m3/h.

VBET = 1500 x 0. odnosno t oliko je moguce iskoristiti za preostale potrebe.5h TVZ GRADITELJSKI ODJEL . mogli bismo reci da preostali kapacitet betonare iznosi 45m3/h.75 = 1125m3 tBET = 1125 / 30 = 37.40% 75m3 h Dakle. Vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce.

potrebno je odrediti iskori tenost au to-pumpe za beton i centralnog pogona za proizvodnju betona.5m3. prosjecne debljine d=20cm. a za izradu betona centralni pogon za proizvodnju betona. za prijevoz betona ce se koristiti aut o-mije alice. Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske strop ne ploce povr ine 500m2. Za betoniranje ce biti kori tena toranjsk a dizalica s ko arom za beton velicine 0. = 0.25 okreta o vV = 50mmin. te je potrebno odrediti vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce.5 m3 o LV = 25m. Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva. Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima: toranjska dizalica o zapremina ko are za beton 0. LO = 20 m.5 okreta min vKUT o = 1min . = 0.0 o vrijeme potrebno za sve manevre tm = 4 min centralni pogon za proizvodnju betona (betonara) TVZ GRADITELJSKI ODJEL Up = 100 m3/h .GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 14. vO = 40m min.LKUT = 0.0 auto-mije alica o maksimalna zapremina 6 m3 o prosjecna brzina prazne auto-mije alice (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina pune auto-mije alice (vpu) 20 km/h o duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu betonare i gradili ta 8000 m o vrijeme utovara betona u auto-mije alicu tu = 5 min o koeficijent punjenja auto-mije alice kpu = 1.5 min tPU tPR o koeficijent punjenja ko are za beton kpu = 1.

.

5× 1.25 0. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa. = 1min tPU tV = = 0.5m3 ciklus (ucinakizra enzaRASTRESITImaterijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 0.0 Qc = 0.5 min tO = 5025 20 40 = 0.5 min = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu vr i se na slijedeci nacin: 1.5 min tKUT = 0.5 min tPR T t + 2 t t t = ×(t + + )+ c PU OVKUT PR Tc = 1+ .5 = 0.

33 × 0.5)+ 0.5 = 4.67 × 0.92 UP = 6.2×(0. proracun teoretskog ucinka (Ut) UT = nc × Qc UT = 13.5 + 0.13 6m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .67 m3 h 4.33 3.92 UP = 6. proracun prakticnog ucinka (Up) U = T krv × PU krv = 0.5 + 0.5 = 13.5 6.5 min n = c T60 c nc = 60 / 4.

0 m3 ciklus 2.4 h = . proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1. gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 5 min tvo = = 0.0 Qc = 6. tm.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1.

6 + 54 + 4 Tc = 96.24 min tvp = 208 8 50 = 0.6 = 0.6 min ti = 6 6. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 0.62× 6 = 3.16 h = 9.72 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .62 3.6 min n = c T60 c nc = 60 / 96.67 = 0.899 h = 54 min Tc = 5 + 24 + 9.

proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. UPDIZ = 6m 3 h (ucinak auto-pumpe za beton) U = 3. Centralni pogon radio bi samo sa djelomicnom iskori tenosti kapaciteta.92 UP = 3.5m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE n = UU MIK PDIZ PMJE = 6 / 3.72× 0. koju bismo izracunali na slijedeci nacin: 6m3 h .71 nMIK Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da su potrebne 2 auto-mije alice uz ucinak cijelog procesa od 6 m3/h.5m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice.92 UP = 3.42 3. Za toranjsku dizalicu iskori tenost bi bila 100%. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom auto-pumpom za beton na slijedeci nacin. odnosno radila bi punim kapacite tom.5 = 1.

mogli bismo reci da preostali kapacitet betonare iznosi 94m3/h.67 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .2 =100 m3 tBET = 100 /6 = 16. Vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce. VBET = 500 x0. odnosno t oliko je moguce iskoristiti za preostale potrebe.= 0.06 = 6% 100m3 h Dakle.

te sve ostale pratece tro kove. Za prijevoz betona unutar gradili ta ce se koristiti auto-mije alice. ukljucujuci i proi zvodnju. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske temel jne ploce. potrebno je za svaki slucaj pojedin acno odrediti iskori tenost preostalih sustava. a u cijenu su uracunati svi potrebni tro kovi do mjesta ugradnje. Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima (ucinci i cijena se odnose na jedan stroj): Sustav za ugradnju betona: 1x auto-pumpa za beton 3x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h (350kn/h) Up = 11 m3/h (200kn/h) Up = 13 m3/h (300kn/h) Up = 9 m3/h (100kn/h) Up = 38 m3/h (1900 kn/h) 2x kran s ko arom za beton Sustav za prijevoz betona: proizvoljan broj auto-mije alica Sustav za proizvodnju betona: 1x gradili ni pogon za proizvodnju betona (betonara) 1x gradili ni pogon za proizvodnju betona (betonara) Up = 23 m3/h (1500 kn/h) Moguce je dobaviti dodatni beton cija je cijena 100 kn/h za dodatni m3/h potrebn og ucinka. a z a izradu betona gradili ni pogon za proizvodnju betona.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 15. a) potrebno je izvr iti uskladivanje strojeva tako da kapacitet ugradnje betona bu de ispunjen u potpunosti b) potrebno je izvr iti uskladivanje strojeva tako da kapacitet proizvodnje betona bude ispunjen u potpunosti Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva. prijevoz. Za betoniranje ce biti kori tene auto-pumpe za beton i kranovi s ko arama za beton.

proracun ukupnog ucinka za proizvodnju betona = 1× 38 + 1× 23 UPPRO UPPRO = 61m3 h 3.78 (odabrano 7 auto-mije alica) uzima se samo ucinak gradili nih betonara. proracun ukupnog ucinka za ugradnju betona = 1× 17 + 3 × 11+ 2 × 13 UPUGR UPUGR = 76 m3 h 2. uskladivanje potrebnog broja strojeva a) tako da kapacitet ugradnje betona bude ispunjen u potpunosti 76 61 = 15m3 h (manjak proizvodnje betona. a u cijenu dodatnog ucinka su uracunata cijena proizvodnje i prijevoza automije alicama ukupna cijena sustava za prijevoz je 700 kn/h iskori tenost sustava proizvodnje betona je 100%. potrebno dokupiti beton) ukupna cijena sustava za ugradnju je 1550 kn/h proracun potrebnog broja auto-mije alica = 6. jer se manjak proizvodnje nadoknaduje izvana .GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnih ucinaka Up za pojedine grupe vr i se na slijedeci nacin: 1. a njegova cijena je 3400 kn/h cijena dodatnog ucinka je 15 x 100 = 1500 kn/h ukupna cijena cijelog sustava je 7150 kn/h 961 7150 / 76 = 94.08 kn m3 cijena jednog m3 ugradenog betona TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

.

802 80.78 (odabrano 7 auto-mije alica) ukupna cijena sustava za prijevoz je 700 kn/h iskori tenost sustava proizvodnje betona je 61/ 76 = 0. (ukupni ucinak 63 m3/h) 961 o 1x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h o 3x auto-pumpa za beton Up = 11 m3/h o 1x kran s ko arom za beton Up = 13 m3/h ukupna cijena sustava za ugradnju je 1250 kn/h varijanta 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI h b) tako da kapacitet proizvodnje betona bude ispunjen u potpunosti (ne postoji mogucnost za dokup betona) 76 61 = 15m3 (vi ak kapaciteta ugradnje betona. odabrana je varijanta 1.71 kn m3 cijena jednog m3 ugradenog betona TVZ GRADITELJSKI ODJEL .2% moguce varijante sustava za ugradnju betona su: varijanta 1. odn. nepotpuna iskori tenost sustava ugradnje betona) proracun potrebnog broja auto-mije alica = 6. (ukupni ucinak 65 m3/h) o 1x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h o 2x auto-pumpa za beton Up = 11 m3/h o 2x kran s ko arom za beton Up = 13 m3/h ukupna cijena sustava za ugradnju je 1350 kn/h uzev i u obzir cijenu. ukupna cijena cijelog sustava je 5350 kn/h 5350 / 61 = 87.

4km. Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces izgradnje nasipa 10km lokalne ceste na oto ku Krku. odrediti potrebne dnevne i satne ucinke. 4d. gustoca prometa.. 2 d. prosjecne brzine kretanja vozila su 30km/h po lokaln im prometnicama.. 3 d. te odabrati potrebne gradevinske stroje ve i izracunati njihove ucinke. 3km. Poznati podaci o gradevini: 4 dionice ukupne duljine 10km (1 d. a 15km/h po trasi materijal je suhi lomljeni vapnenac Shema polo aja kamenoloma i trase: l=15km l=10km . 1500 m3/dan materijala dodatno usitniti do potrebne granulacije bu enja i miniranja se obavljati po lokalnim cestama do pocetka dionice. a potom po trasi do mjesta ugradnje s obzirom na uvjete (nagib prometnica. 2km.) na lokalnim prometnicama i na gradili tu. .GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 16. 1km) zbog lo e kvalitete materijala u iskopu na trasi. potrebno je dovoziti zamjenski materijal iz obli njeg kamenoloma potrebe za materijalom u nasipu su slijedece: o 1 dionica 13500 m3 o 2 dionica 16000 m3 o 3 dionica 25000 m3 o 4 dionica 10000 m3 Poznati podaci o lokalnim prilikama: kamenolom iz kojeg se uzima materijal nalazi se na udaljenosti 15km od pocetka t rase prometnice kamenolom je u mogucnosti isporuciti 20% miniranog materijala je potrebno kamenolom vr i samo uslugu primarnog prijevoz materijala iz kamenoloma ce 1.

S obzirom na zadane uvjete.83 (dobra organizacija gradili ta) o krv=0. krv. kds su isti za sve strojeve i gradili ta.0 .84 (dobro kori tenje radnog vremena) o kds=0. i iznose: o kog=0. za sve strojeve na kamenolomu i gradili tu kog. Dodatni podaci o strojevima su: kpu=1. 12 radnih sati dnevno). vrijeme gradnje je ograniceno na 2mj (20 radnih dana na mjesec.91 (ocuvani strojevi) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

× 12h / d = 480h = 40r. Tuk = Potrebne dnevne kolicine kamenog materijala iz kamenoloma (SRASLO): Q = 51600 40 = 1290m3 dan < 1500 m3 dan (raspolo ivo) dkamenolom Potrebna dnevna i satna kolicina materijala koji je potrebno predrobiti (RASTRES ITO): 3 258m3 dan 3 Q = 1290m dan × 0.5m3 h (RASTRESITO) .5m3 h × 1.5m h (SRASLO) dpred 12h d Q = 21.d.6 34.d. Koeficijenti rastresitosti materijala su (dobiveni od strane geologa i na probno m polju): sraslo 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Dokaznica materijala: Potrebna kolicina ugradenog materijala je 13500+16000+25000+10000 = 64500 m3.25 = 51600 m3 Vrijeme gradenja: 2mj × 20r.25 Potrebna kolicina materijala je: Q = 64500 1.6 ugradeno 1.0 rastresito 1.20 = = 21.

i satna kolicina kamenog materijala koji je potrebno prevesti (RA STRESITO): 3 2064m3 dan 3 Q = 1290m dan × 1.25 = = 134m3 h dugradnja 12h d TVZ GRADITELJSKI ODJEL .6 = = 172m h dprijevoz 12h d Potrebna dnevna i satna kolicina kamenog materijala koji je potrebno ugraditi (U GRAÐENO): 1612m3 dan Q = 1290m3 dan × 1.dpred Potrebna dnev.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Tehnolo ki opis sustava: Glavni sustav se sastoji iz tri podsustava: podsustav miniranja i predrobljavanja podsustav transporta podsustav ugradnje Odabrani strojevi: miniranje i predrobljavanje o bu aca garnitura o bageri s pneumatskim cekicima ( pikhameri ) o pokretna drobilana sa primarnim i sekundarnim dijelom o utovarivaci transport o kamioni kiperi ugradnja o dozeri (grubo razastiranje) o grejderi (fino razastiranje i planiranje) o valjci (zbijanje) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

. velicina lomljenih komada.5 × 1. .).5 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . ovisan je o vrsti stijene...0 Qc = 3.) Bageri s pneumatskim cekicima ( pikhameri ) nemoguc proracun ucinka. vrsti opreme za bu enje.. snazi stroja. .5m3 Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1. predviden jedan pikham er Pokretna drobilana sa primarnim i sekundarnim dijelom prema podacima proizvodaca potrebno je odabrati drobilanu koja zadovoljava prakticni ucinak od ~ 35 m3/h Utovarivac za utovar miniranog i predrobljenog materijala u kamione kipere Odabran je utovarivac sa utovarnom lopatom zapremine qc=3. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 3.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun ucinaka: Podsustav miniranja i predrobljavanja Bu aca garnitura -Up=50 m'/h (ucinak odreden prema podacima proizvodaca. jer ovisi o pre vi e cimbenika (vrsta stijene.

proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds kog = 0.45 0.55 0. 3.55 0.1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.75 te ki 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 92 × 3.65 min = 39 s nc = 3600 Tc nc = 3600 39 92 4.GRAÐEVINSKI STROJEVI 2.84 kds = 0.70 0. a obujam utovarne lopate je 3.65 0.5m3.83 krv = 0.65 min.70 razmjerno te ki 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) preuzimamo iz slijedece tablice. mo emo odrediti da je vrijeme trajanj a ciklusa Tc=0.5 = 322m3 h 320 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 5. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3.65 prosjecni 0.80 S obzirom da se utovar suhog kamenog materijala mo e smatrati prosjecnim utovarom. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0.91 UP .75 0.1 do 5 m3 preko 5.70 0.75 0.

84 × 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . pa s obzirom na to mo emo reci da je potreban 1 utova rivac za utovar materijala u kamione kipere.= 320 × 0.91 UP = 203 200m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 172 m3/h.83 × 0.

70 0. S obzirom na mali potrebni ucinak. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) preuzimamo iz slijedece tablice.45 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Osim utovarivaca za utovar materijala u kamione kipere.80 S obzirom da se utovar suhog kamenog materijala mo e smatrati prosjecnim utovarom. a obujam utovarne lopate je 1.55 0.70 0.0m3 Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1.65 prosjecni 0.55 0.0m3.1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.75 0.65 0.0 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2.55 min. mo emo odrediti da je vrijeme trajanj a ciklusa Tc=0. odbarati cemo manji utovarivac sa utovarnom l opatom zapremine qc=1.75 0.70 razmjerno te ki 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 1. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0.0 × 1.55 min = 33 s nc = 3600 Tc nc = 3600 33 109 4.75 te ki 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal . 3.0 Qc = 1.1 do 5 m3 preko 5. potreban je i jedan manj i utovarivac za potrebe punjenja pokretne drobilane materijalom. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3.

U = n × Q T cc UT = 109 × 1.0 = 109m3 h 110 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds kog = 0.78 70m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 34. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .84 × 0.83 × 0.5 m3/h. pa s obzirom na to mo emo reci da je potreban 1 utov arivac za utovar materijala u pokretnu drobilanu.84 kds = 0.91 UP = 110 × 0.83 krv = 0.91 UP = 69.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.

prvenstveno zbog velike zapremine kamiona kipera (ti=2min). Vrijeme potrebno za sve manevre ce zbog vo nje po kamenolomu i problematicnom manevriranju na trasi iznositi 5min (tm=5min). Nism o u mogucnosti koristiti dampere.0 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. Proracun prakticnog ucinka Up za kamion kiper vr i se na slijedeci nacin: 1.0 Qc = 20. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +. gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / .0 × 1. t . jer se dio prijevoza odvija po javnim prometnicama . Vrijeme potrebno za istovar cemo uzeti 2min. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 20.GRAÐEVINSKI STROJEVI Podsustav transporta Za prijevoz tereta koristiti cemo kamione kipere zapremine sanduka qc=20m3.

5 h = 30 min vp1 t = 5 15 = 0.33 h = 20 min vp2 Tc = 4 + 30 × 2 + 20 × 2 + 2 + 5 Tc = 111min n = c T60 c nc = 60 /111 = 0.vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = = 0.33 h = 20 min t= 15 30 = 0.06 h 4 min tvo1 = 32020 15 30 = 0.5 h = 30 min tvo2 = 5 15 = 0.54 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

.

GRAÐEVINSKI STROJEVI 3.83 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac kog = 0.54 × 20 = 10. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .84 UP = 7.5 × 0.84 UP = 10.83 krv = 0.8 m3 h 10.32 7m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 172 m3/h.5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4. pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 25 kami ona kipera za prijevoz materijala iz kamenoloma do mjesta ugradnje na trasi. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 0.

proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + . Ucinak za RASTRESITI materijal je slijedeci Q = q × k c cpu Qc = 2.9m Prosjecna brzina guranja i odlaganja vg=2km/h Prosjecna brzina povratka vp=6km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: Vrijeme Duljina Duljina Gubitak potrebno za manevar dozera pri polasku i povratku tm = 0. a visina 0.1 min guranja i odlaganja Lg=10m povratka Lp=10m materijala uslijed guranja je zanemariv Proracun teoretskog ucinka dozera Ut vr i se na slijedeci nacin 1.5 m3 ciklus (RASTRESITO) 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI Podsustav ugradnje Za ugradnju materijala u nasip prometnice cemo koristiti slijedece strojeve: dozeri za grubo razastiranje grejderi za fino razastiranje i planiranje valjci za zbijanje Odabran je dozer sa slijedecim osnovnim podacima: No zapremine qc=2m3 irina no a l=2.5m.5 × 1.0 Qc = 2.

005 h = 0.3 min g tp = 0201.0.t + t + t + 2× t .0017 h = 0.01 6 = 0.1min tm = 0. gdje su c igop m ti = Li / vi vrijeme tg = Lg / vg vrijeme to = Lo / vo vrijeme tp = Lp / vp vrijeme tm vrijeme t = = 0.1min TVZ GRADITELJSKI ODJEL iskopa guranja odlaganja povratka svih manevara .

84 × 0.91 UP = 250 × 0.84 kds = 0.91 UP = 158. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.1 Tc = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Tc = 0.63 160m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) . proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 100 × 2.83 × 0.6 min n = c nc = 60cT60 0.6 = 100 ciklusa h 5.83 krv = 0.1+ 2 × 0.5 = 250 m3 h 6.3 + 0.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL . za proces je moguce uzeti jedan dozer odabrane velicine i ucin ka i jedan dozer manjeg ucinka.5%). S obzirom da je razlika izmedu potrebnog ucinka i odabranog ucinka relativno mal a (172 160 = 12 ~ 7. pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 2 dozer a za grubo planiranje materijala.Potreban ucinak je 172 m3/h.

odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera Odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera se vr i u ovisnosti o kutu zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera.5 i 2.3 45 stupnjeva 1.3 129m3 irini njegova radnog zahvata nlr=7 (lomljeni materijal . 2.7 4.2m.0 4.7 3.8 3.1 3. Za to mo e poslu iti proracun ili slijedeca tablica. odredivanje brzine kretanja grejdera (v) Brzina kretanja grejdera pri zavr noj obradi povr ina nasipavanja (planiranja) je izmedu 1.9 2.2 2.2)× 1000 UT = 428m2 h UT = 428m2 h × 0.7 4.3 irina radnog zahvata daske grejdera (m) lr 60 stupnjeva 1.2 0. vece granulacije) Proracun prakticnog ucinka Up za grejder vr i se na slijedeci nacin: 1.0 S obzirom na velicinu kuta od 45° mo emo za danu irinu daske od 3 m reci da je lr=2.5km/h. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× 1000]nlr T rp UT =[1.5 ×(2.6 2.6 2. S obzirom na vrstu materijala i njegovu granulaciju. Kut daske irina daske (m) ld 2. odabr ati cemo brzinu od 1. 3.0 4.GRAÐEVINSKI STROJEVI Odabran je grejder sa no em (daskom) irine ld=3m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: kut zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera iznosi a=45° irina preklopa lp=20cm broj prijelaza grejdera po .5km/h.2 3.

]7 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

S obzirom da je razlika izmedu potrebnog ucinka i odabranog ucinka relativno mal a (172 164 = 6 ~ 3.91 82 m3 h prakticni ucinak grejdera za planiranje Potreban ucinak je 172 m3/h.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.84 kds = 0. za proces je moguce uzeti dva grejdera odabrane velicine i ucin ka i jedan grejder manjeg ucinka.91 UP = 129 × 0.83 krv = 0.83 × 0.8%). proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0. pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 3 grejd era za fino razastiranje i planiranje materijala. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .84 × 0.

pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 3 valjk a za .3 × 1000] 10 UT = 72m3 h 2.91 UP = 72 × 0.83 × 0.5 ×(1.91 46 m3 h prakticni ucinak valjka Potreban ucinak je 134 m3/h.2)× 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× h ×1000] nlr T rp UT =[1.83 krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Odabran je tandem valjak sa valjcima irine lr=1. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.5km/h Proracun prakticnog ucinka Up za valjak vr i se na slijedeci nacin: 1.84 × 0.84 kds = 0.8m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: irina preklopa lp=20cm Na probnom polju odredeni su slijedeci podaci: broj prijelaza valjka po irini njegova radnog zahvata nlr=10 debljina sloja koji se zbija h=30cm brzina kretanja valjka 1.8 0.

zbijanje materijala. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 17.0 .00 (odlicna organizacija gradili ta) o krv=0. Poznati podaci o gradevini: dvije tunelske cijevi (lijeva i desna). a u odlasku 40km/h) za 1m3 betona potrebno je 1. za sve strojeve kog.5t cementa Dodatni podaci o strojevima su: kpu=1. Potrebno je odrediti potrebne dnevne ucinke i odabrati strojeve potrebne za izvo denje. kds za ostale strojeve iznose: o kog=0.92 (odlicno kori tenje radnog vremena) kog.84 (dobro kori tenje radnog vremena) o kds=0. Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces betoniranja kalote tunela na AC Krapina-Mace lj. krv.83 (dobra organizacija gradili ta) o krv=0. a prevozi se auto-mije alicama od betonare do mjesta ugradnje (brzina vo nje vozila u oba smjera 5km/h) agregat se dovozi iz vanjskog pozajmi ta udaljenog 15km po lokalnim prometnicama (brzina vozila u dolasku 15km/h.1m3 agregata i 0. krv za betoniranje iznose: o kog=1. a u odlasku 30km/h) cement se dovozi iz cementare udaljene 50km po lokalnim prometnicama (brzina vozila u dolasku 25km/h.91 (ocuvani strojevi) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . svaka duljine 2000m betoniranje se obavlja pomocu pred-zgotovljenih oplatnih segmenata Poznati podaci o lokalnim prilikama: beton se proizvodi u gradili noj betonari .

1 = 165m3 dan RASTRESITO): . a jednom namje ten prima 150m3 betona. Namje tanje jednog oplatnog segmenta traje 1 dan. koji se pomice po tracnicam a. nakon cega se oplatni segment pomice na slijedecu poziciju. U svakoj tunelskoj cijevi se nalazi po jedan oplatni segment. Ugradnja betona se vr i svaki drugi dan (vidi tablicu) Vrijeme gradenja: betoniranje jednog segmenta traje 10 sati transport agregata i cementa obavlja se 8 sati dnevno i potrebno ga je obaviti u jednom danu izmedu dana kada se vr i betoniranje Potrebni ucinak ugradnje betona je: U = 150 10 = 15m3 h betoniranja Potrebne kolicine agregata za proizvodnju betona (1 segment Q = 150 × 1. Tehnologija izgradnje je takva da se betoniranje odvija neprestano.GRAÐEVINSKI STROJEVI Tehnolo ko osmi ljavanje procesa: Svaki oplatni segment du ine je 10m. Nakon namje tanja pristupa se betoniranju. Nakon betoniranja beton mora biti pod oplatom slijedeca 2 puna dana . po principu jedna cijev se betonira. dok se u drugoj cijevi namje ta drugi segment oplate. Tunelska cijev prva druga 1 dan namje tanje oplate 2 dan betoniranje 3 dan stajanje betona namje tanje oplate 4 dan stajanje betona betoniranje 5 dan namje tanje oplate stajanje betona 6 dan betoniranje stajanje betona 7 dan stajanje betona namje tanje oplate 8 dan stajanje betona betoniranje X namje tanje oplate stajanje betona X betoniranje stajanje betona X stajanje betona Potrebna dnevna kolicina betona je 150m3.

5t = 75t dan Qdcem Ucem = 75 8 = 10t h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .dagras U = 165 8 = 20m3 h agras Potrebne kolicine cementa za proizvodnju betona (1 segment): = 150 × 0.

proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. Vrijeme istovara cemo uzeti pribli no 20min. vrijeme utovara iznosi 2min. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1. Prij evoz se obavlja auto-mije alicama obujma 6m3.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun ucinaka: Proizvodnja i ugradnja betona: Beton se proizvodi u gradili noj betonari zadovoljavajuceg prakticnog ucinka. gdje su tu vrijeme tvo = Ldo / vpu vrijeme tvp = Ldp / vpr vrijeme ti = Qc / Ui vrijeme tm utovara vo nje punog vozila u odlasku vo nje praznog vozila u povratku istovara .0 m3 ciklus 2. tm. 1. vrijeme potrebn o za sve manevre iznosi 5min.0 Qc = 6.

vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0.18 × 6 7 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .18 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 1.2 h = 12 min tvp = 151 5 = 0.2 h = 12 min ti = 20 min Tc = 2 + 12 + 12 + 20 + 5 Tc = 51min n = c nc = 60cT60 51 = 1.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice.92 UP 6.00 krv = 0. UPUGR = 15m3 h (ucinak pumpe za beton) U = 6. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom pumpom za beton na slijedeci nacin.92 UP = 7 × 1. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: kog = 1.00 × 0.5m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE S obzirom na dobivene ucinke potrebne su 3 auto-mije alice.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.

Vrijeme potrebno za utovar cemo u zeti 5min. prvenstveno zbog velike zapremine kamiona kipera (tu =5min. Vrijeme potrebno za sve manevre ce zbog vo nje po pozajmi tu i problematicnom manevriranju na trasi iznositi 5min (tm=5min).0 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 8. Nis mo u mogucnosti koristiti dampere. a za istovar cemo uzeti 2min. ti=2min). t . jer se dio prijevoza odvija po javnim prometnicama . Proracun prakticnog ucinka Up za kamion kiper vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +.0 × 1.0 Qc = 8. gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvd = Ldd / vpu vrijeme vo nje punog vozila u dolasku tvp = Ldp / .GRAÐEVINSKI STROJEVI Za prijevoz agregata koristiti cemo kamione kipere zapremine sanduka qc=8m3.

5 h = 30 min = 3015 15 15 = 1h = 60 min = 5 + 30 + 60 + 2 + 5 = 102 min = T60 c = 60 /102 = 0.59 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .vpr vrijeme vo nje praznog vozila u odlasku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu tvd t vp Tc Tc n c n c = 5 min = = 0.

83 × 0.83 krv = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 0. pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 7 kamion a kipera za prijevoz agregata.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3.5 × 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .59 × 8 = 4.84 UP 3m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 20 m3/h.5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4.72 m3 h 4.84 UP = 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti kog = 0.

gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme tvd = Ldd / vpu vrijeme tvp = Ldp / vpr vrijeme ti vrijeme tm utovara vo nje punog vozila u dolasku vo nje praznog vozila u odlasku istovara .GRAÐEVINSKI STROJEVI Za prijevoz cementa koristiti cemo kamione koji u silosu mogu prevesti masu od q c=8t Vrijeme potrebno za sve manevre ce iznositi 2min (tm=2min). t . proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 8. Proracun prakticnog ucinka Up za kamion vr i se na slijedeci nacin: 5.0 t ciklus 6. a za istovar cemo uzeti 10min (tu=10min. ti=10min).0 × 1.0 Qc = 8. Vrijeme potrebno za utovar cemo uzeti 10min.

vrijeme svih manevara i izmjene vozila t = = 1.28 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .25 h = 75 min vp 504050 25 = 2h = 120 min tvd = Tc = 10 + 75 + 120 + 10 + 2 Tc = 217 min n = c T60 c nc = 60 / 217 = 0.

proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 0. pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 7 kamiona za prijevoz cementa.28 × 8 = 2.83 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 7.25t h 8.84 UP = 2.24t h 2.25 × 0.84 UP 1.6 t h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 10t/h. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti kog = 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .83 krv = 0.

mjesta prihvata betona (na strani stupi ta 5) do 1. mjesta prihvata betona (na strani stupi ta 5) po gradili nim prometnicama brzina vo nje je 10km/h. Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces betoniranja armirano-betonskih stupova i p loce vijadukta.5m ploca je debljine 0. i 4. a udaljenost od 2. te izvr iti njih ovo uskladivanje. Osnovni podaci o objektu: vijadukt je gredni-monta ni dvije trake. a tlocrtno ce se nalaziti u osi vijadukta 10 m ispred pocetka trase beton se dobavlja iz betonare udaljene 10km. greda i ploce. stupi ta izmed u dvije trake vijadukta toranjske dizalice ce se koristiti za betoniranje stupova. a tlocrtna povr ina svakog stupa je 10m 2 monta ni nosaci su visine 2. a obujma 40m3 stupovi vijadukta su prosjecne visine 24m. pojedinacne duljine 20m medusobni razmak traka je 2m grede-nosaci su oslonjeni na poprecne naglavne grede naglavne grede se nalaze na vrhu stupova. visine su 3m.5m Tehnologija izrade: predvideno je montiranje dviju toranjskih dizalica u razini 1. mjesta prihvata betona (na strani stu .00 prihvat betona ce biti na koti +30.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 18. svako stupi te se betonira jedan dan u tjednu gornji rub temelja stupova se nalazi na koti ±0. svaka irine 10m i du ine 120m svaka traka se sastoji iz 6 polja ( raspona ). te za prijenos svih ostalih materijala na gradili tu betoniranje stupova ce se odvijati po segmentima visine 2m. Potrebno je proracunati ucinke upotrebljenih strojeva. na strani stupi ta 5 transport betona se odvija auto-mije alicama po trasi autoceste brzinom od 20km/h od betonare do 2.

5 i 6. mjesta prihvata betona betoniraju se polja ploce 1.5m3.pi ta 1) iznosi 1km s 1. pomocu toranjske dizalice 2 za betoniranje ce se koristiti ko are kible 250kg Potreba za vremenom: obujma 0. a masa prazne ko are iznosi tehnologija izrade ogranicava nas na betoniranje jednog stupi ta dnevno (2 stupa) radni dan svih radnika i strojeva na gradili tu ima 10 radnih sati toranjske dizalice osim betoniranja moraju dnevno potro iti 5 sati na prijenos ost alih materijala potrebnih na gradili tu TVZ GRADITELJSKI ODJEL . 2 i 3. mjesta prihvata betona betoniraju se polja ploce 4. pomocu toranjske dizalice 1 s 2. 4 i 5. te stupi ta 3. te stupi ta 1 i 2.

. tj...........................GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu za betoniranje stupi ta 5: 1.......05 punog okreta.....................5 m3 × 2400kg m3 = 1200 kg .. obujam ko are mK = 250 kg . proracun te ine tereta koji se podi e (ko ara za beton) Qc = V = 0....... masa betona u ko ari = 250 kg + 1200 kg = 1450 kg . LV = 50-21 = 29m S obzirom na visinu stupa od 24m.... proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) SKICA Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat betona udaljen 50m od osi rotacije...... TVZ GRADITELJSKI ODJEL ... masa pune ko are mUK 2..5 m3 .......... a d a je mjesto betoniranja udaljeno 21m..... masa prazne ko are mBET = 0..... 0.... te da je teret potrebno podici i spustiti za d odatna 4m.... pa prosjecna visina podizanja i spu tanja iznosi: LO = 30 12 + 4 + 4 = 26m Prosjecni kut zaokreta iznosi ~15°.

65 minuta.0 minute. odredivanje brzine okomitog.5 = 0.96 min = 0.5 minute pa do 0. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa. vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = 30m min vV = 30m min = 0. a ot pu tanja (odvezivanja) od 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3.5 okreta min vKUT 4. Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1.86 min tV = 293026 30 = 0.5 minute pa do 1. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja.65 minute pa do 0. a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0.1min tKUT = 0. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0.5 minute.8 minuta.65 minute do 2 minute.5 min tPR T t 2 t t = + × + .05 0. = 1min tPU tO = = 0.

5 8.77 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 = 3.c PU MAX PR Tc = 1+ 2 × 0.42 min n = c T60 c nc = 60 / 3.54 × 0.54 5.96 + 0.42 = 17. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q Tcc UT = 17.

GRAÐEVINSKI STROJEVI 6. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.06 8m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .92 UP = 8.92 UP = 8.77 × 0.

45 okreta te 3 26m 29m 0.03 okreta GRADITELJSKI ODJEL .25 okreta te 2 26m 9m 0.5m 29m 0.45 okreta 4 12. grede 1-5 i polja ploce 1-6 ce se vr iti prema gore navedenom proracunu uz izmjenu duljina vodoravnog.25 okreta 2 12.41 okreta 5 8m 38m 0. LO LV stupi stupi stupi stupi stupi greda greda greda greda greda polje polje polje polje polje polje TVZ LKUT te 1 26m 24m 0.45 okreta te 4 26m 44m 0.09 okreta 2 8m 18m 0.05 okreta 1 12.25 okreta te 5 26m 29m 0.05 okreta 1 8m 18m 0.47 okreta 4 8m 38m 0.45 okreta 3 12.5m 29m 0. prema tablici ispod.5m 44m 0.09 okreta 6 8m 19m 0.5m 9m 0. okomitog i kutnog transporta.25 okreta 5 12.5m 24m 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnih ucinaka toranjske dizalice za stupi ta 1-5.41 okreta 3 8m 1m 0.

tm.25 h = .0 m3 ciklus 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0.0 Qc = 6.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1.

15 min tvp = 205 5 20 = 0.78 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 0.78 × 6 = 4.68 h = 41min tm = 4 min Tc = 2 + 15 + 15 + 41+ 4 Tc = 77 min n = c T60 c nc = 60 / 77 = 0.77 = 0.25 h = 15 min ti = 6 8.68 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

92 UP = 4.92 UP = 4.3 4m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice.00 × 0.68 × 1. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: kog = 1. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.00 krv = 0. UPDIZ = 8m3 h (ucinak toranjske dizalice) U = 4m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da su potrebne 2 auto-mije alice za beton. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s toranjskom dizalicom.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful