GRAEVINSKI STROJEVI Zadatak 1. Potrebno je izracunati prakticni ucinak jaru ala (BAGERA) na gusjenicama s dubinsk om licom.

Za jaru alo je odabran model Liebherr R 904 C sa slijedecim osnovnim podacim a. zapremina odabrane dubinske lopate qc=0,75 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=16 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=1 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=8 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1,0 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal suhi ljunak, rastresitost r=1,12 koeficijent rastresitosti kr=0,89 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Gradivo koje se prevozi ili transportira kamionima kiperima i damperima Gustoca gradiva u zbijenom, sraslom ili prirodnom stanju prije iskopa i utovara (t/m3) Rastresitost gradiva nakon iskopa odnosno prilikom njegova utovara i prijevoza Gustoca gradiva u rastresitom stanju nakon iskopa prilikom utovara i vo nje (t/m3) uslojena glina 2,02 + 22% ili 1,22 1,65 kompaktna glina 2,01 1,21 1,66 vla na glina 2,08 -2,10 1,25 -1,40 1,50 -1,66 suha glina 1,64 -1,84 1,23 -1,40 1,17 -1,48 kaolin 1,66 1,29 1,28 suha pjeskovita glina 1,66 1,17 1,42 vla na pjeskovita glina 1,83 1,19 1,54 vla na ilovaca 1,60 -1,66 1,25 1,28 -1,383 suha ilovaca 1,36 1,25 1,09 suha zemlja 1,66 -1,90 1,25 1,33 -1,52 vla na zemlja 2,02 -2,10 1,25 -1,27 1,60 -1,68 zemlja sa pijeskom 1,66 1,17 1,42 zemlja sa 25% kamena 1,96 1,25 1,57 suhi (nevezani) pijesak 1,60 1,13 1,42 vla ni pijesak 2,07 1,12 1,85 suhi pijesak i ljunak 1,93 1,12 1,72 vla ni pijesak i ljunak 2,23 1,10 2,03 suhi ljunak 1,69 1,12 1,51 suhi ljunak 6-50 mm 1,90 1,12 1,70 vla ni ljunak 2,34 1,10 2,13 vla ni ljunak 6-50mm 2,26 1,12 2,02 suhi zaglinjeni ljunak 1,66 1,17 1,42 vla . zaglinjeni ljunak 1,84 1,19 1,54 tro na stijena(dolje) 1,96 -2,28 1,24 -1,42 1,58 -1,96 75%stijena,25%zemlja 2,79 1,42 1,96 50%stijena,50%zemlja 2,28 1,33 1,71 25%stijena,75%zemlja 1,96 1,24 1,58 gips, sedra 2,58 -3,17 1,30 -1,75 1,81 -1,98 boksit 1,90 1,33 1,43 vapnenac 2,61 1,69 1,54 mramor 2,73 1,67 1,63 pje cenjak 2,52 1,67 1,51 kriljevac 2,88 1,30 2,22 granit 2,67 -2,73 1,50 -1,64 1,66 -1,78 bazalt 2,65 -2,97 1,49 1,78 -1,99 cement 1,76 (zbijeni) 1,20 1,47 (rasuti) stijena (drobljenje) 2,67 (u prosjeku) 1,67 1,60 (drobljenac)

beton 1,92 -2,48 (cvrsti) 1,39 1,38 -1,78 (razbijeni) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q k k c cpur Qc = 0,75 1,0 0,89 Qc = 0,67 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q k c cpu Qc = 0,75 1,0 Qc = 0,75 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 16 + 1+ 8 Tc = 25 s nc = 3600 Tc nc

= 3600 25 = 144 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n Q T cc UT = 144 0,67 = 96,48 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 144 0,75 = 108 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U k k k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0,83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0,80 lo a organizacija gradili ta kog = 0,75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0,92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.000 h kds = 1,00 ocuvani stroj od 2.000 do 4.000 h kds = 0,91 dotrajali stroj preko 4.000 h kds = 0,80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0,83 krv = 0,92 kds = 0,91 UP = 96,48 0,83 0,92 0,91 UP = 67,04m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 108 0,83 0,92 0,91 UP = 75,05m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal)

TVZ

GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Zadatak 2. Potrebno je izracunati prakticni ucinak jaru ala s dubinskom licom. Za jaru alo je od abran model VOLVO BL71 sa slijedecim osnovnim podacima. zapremina odabrane dubinske lopate qc=0,19 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=14 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=2 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=6 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1,1 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal vla ni ljunak, rastresitost r=1,1,koeficijent rastresitosti kr=0,91 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Gradivo koje se prevozi ili transportira kamionima kiperima i damperima Gustoca gradiva u zbijenom, sraslom ili prirodnom stanju prije iskopa i utovara (t/m3) Rastresitost gradiva nakon iskopa odnosno prilikom njegova utovara i prijevoza Gustoca gradiva u rastresitom stanju nakon iskopa prilikom utovara i vo nje (t/m3) uslojena glina 2,02 + 22% ili 1,22 1,65 kompaktna glina 2,01 1,21 1,66 vla na glina 2,08 -2,10 1,25 -1,40 1,50 -1,66 suha glina 1,64 -1,84 1,23 -1,40 1,17 -1,48 kaolin 1,66 1,29 1,28 suha pjeskovita glina 1,66 1,17 1,42 vla na pjeskovita glina 1,83 1,19 1,54 vla na ilovaca 1,60 -1,66 1,25 1,28 -1,383 suha ilovaca 1,36 1,25 1,09 suha zemlja 1,66 -1,90 1,25 1,33 -1,52 vla na zemlja 2,02 -2,10 1,25 -1,27 1,60 -1,68 zemlja sa pijeskom 1,66 1,17 1,42 zemlja sa 25% kamena 1,96 1,25 1,57 suhi (nevezani) pijesak 1,60 1,13 1,42 vla ni pijesak 2,07 1,12 1,85 suhi pijesak i ljunak 1,93 1,12 1,72 vla ni pijesak i ljunak 2,23 1,10 2,03 suhi ljunak 1,69 1,12 1,51 suhi ljunak 6-50 mm 1,90 1,12 1,70 vla ni ljunak 2,34 1,10 2,13 vla ni ljunak 6-50mm 2,26 1,12 2,02 suhi zaglinjeni ljunak 1,66 1,17 1,42 vla . zaglinjeni ljunak 1,84 1,19 1,54 tro na stijena(dolje) 1,96 -2,28 1,24 -1,42 1,58 -1,96 75%stijena,25%zemlja 2,79 1,42 1,96 50%stijena,50%zemlja 2,28 1,33 1,71 25%stijena,75%zemlja 1,96 1,24 1,58 gips, sedra 2,58 -3,17 1,30 -1,75 1,81 -1,98 boksit 1,90 1,33 1,43 vapnenac 2,61 1,69 1,54 mramor 2,73 1,67 1,63 pje cenjak 2,52 1,67 1,51 kriljevac 2,88 1,30 2,22 granit 2,67 -2,73 1,50 -1,64 1,66 -1,78 bazalt 2,65 -2,97 1,49 1,78 -1,99 cement 1,76 (zbijeni) 1,20 1,47 (rasuti) stijena (drobljenje) 2,67 (u prosjeku) 1,67 1,60 (drobljenac)

beton 1,92 -2,48 (cvrsti) 1,39 1,38 -1,78 (razbijeni) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q k k c cpur Qc = 0,19 1,0 0,91 Qc = 0,17 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q k c cpu Qc = 0,19 1,0 Qc = 0,19 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 14 + 2 + 6 Tc = 22 s nc = 3600 Tc

nc = 3600 22 = 163,64 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n Q T cc UT = 163,64 0,17 = 27,82m3 h (ucinakzaSRASLImaterijal) UT = 163,64 0,19 = 31,09 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U k k k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0,83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0,80 lo a organizacija gradili ta kog = 0,75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0,92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.000 h kds = 1,00 ocuvani stroj od 2.000 do 4.000 h kds = 0,91 dotrajali stroj preko 4.000 h kds = 0,80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0,83 krv = 0,92 kds = 0,91 UP = 27,82 0,83 0,92 0,91 UP = 19,33m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 31,09 0,83 0,92 0,91 UP = 21,60m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal)

TVZ

GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Zadatak 3. Za jaru ala (bagere) iz prethodnih zadataka (1. i 2.) potrebno je izracunati prakt icni ucinak, te usporediti vrijeme potrebno za iskop gradevinske jame za objekt koji ima tlocrtn u povr inu 15m x 18m, a dubinu podruma 3m. Liebherr R 904 C: zapremina odabrane dubinske lopate qc=0,75 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=18 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=2 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=8 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1,0 VOLVO BL71: zapremina odabrane dubinske lopate qc=0,19 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=14 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=3 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=7 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1,0 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal vla na zemlja, rastresitost r=1,27 koeficijent rastresitosti kr=0,79 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Liebherr R 904 C: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q k k c cpur Qc = 0,75 1,0 0,79 Qc = 0,59 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q k c cpu Qc = 0,75 1,0 Qc = 0,75 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 18 + 2 + 8 Tc = 28 s nc = 3600 Tc nc

= 3600 28 = 128,57 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n Q T cc UT = 128,57 0,59 = 75,85 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 128,57 0,75 = 96,43 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U k k k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0,83 krv = 0,84 kds = 0,91 UP = 75,85 0,83 0,84 0,91 UP = 48,12m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 96,43 0,83 0,84 0,91 UP = 61,18m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL dobra organizacija gradili ta dobro kori tenje radnog vremena ocuvani stroj

GRAEVINSKI STROJEVI VOLVO BL71: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q k k c cpur Qc = 0,19 1,0 0,79 Qc = 0,15 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q k c cpu Qc = 0,19 1,0 Qc = 0,19 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 14 + 3 + 7 Tc = 24 s nc = 3600 Tc nc

= 3600 24 = 150 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n Q T cc UT = 150 0,15 = 22,5 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 150 0,19 = 28,5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U k k k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0,83 krv = 0,84 kds = 0,91 UP = 22,5 0,83 0,84 0,91 UP = 14,28m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 28,5 0,83 0,84 0,91 UP = 18,08m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL dobra organizacija gradili ta dobro kori tenje radnog vremena ocuvani stroj

GRAEVINSKI STROJEVI Gradevna jama slijedeceg oblika 21m15m 3m Obujam iskopa se racuna na slijedeci nacin: Viskopa = ((P1 + P2) / 2)xhiskopa = (((24 x21) +(18 x15)) / 2) x3 = ((504 + 270) /2) x3 = = (774 /2) x3 = 387x3 = 1161m3 Vrijeme trajanja iskopa se racuna na slijedeci nacin: ta = Viskopa / Up(sraslo) Za bager Liebherr R 904 C (Up = 48,12m3/h) ta = 1161 / 48,12 = 24,13h Za bager VOLVO BL71 (Up = 14,28m3/h) ta = 1161 / 14,28 = 81,3h TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Zadatak 4. Potrebno je proracunati PRAKTICNI ucinak kamiona zapremine sanduka 18m3. Potrebn i podaci za proracun su slijedeci: maksimalna zapremina (qc) 18m3 45 km/h

prosjecna brzina praznog dampera (vpr)

prosjecna brzina punog dampera (vpu) 25 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suhi 7000m

ljunak, rastresitost r=1,12; koeficijent rastresitosti kr=0,89

vrijeme utovara tu = 12min vrijeme istovara ti = 2 min vrijeme potrebno za sve manevre tm = 5min koeficijent punjenja dampera kpu=1,05 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q k c cpu Qc = 18 1,05 Qc = 18,9m3 ciklus (ucinakzaRASTRESITImaterijal) 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. tm, gdjesu tu = (Qc / Uu) vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tvo = = 0,28 h = 16,8 min

tvp = 7257 45 = 0,16 h = 9,6 min Tc = 12 + 16,8 + 9,6 + 2 + 5 Tc = 45,4 min n = c T60 c nc = 60 45,4 = 1,32 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n Q T cc UT = 1,32 18,9 = 24,95 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0,92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0,92 s obzirom da damperi i kamioni svake godine prolaze tehnicke preglede, koji im j amce dobro odr avanje i ocuvanost, uzima se koeficijent dotrajalosti stroja kds=1,00 UP = 24,95 0,92 UP = 22,96 23m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Zadatak 5. Potrebno je proracunati PRAKTICNI ucinak dampera KOMATSU HD465-7. Potrebni podac i za proracun su slijedeci: maksimalna zapremina (qc) 25m3 40 km/h

prosjecna brzina praznog dampera (vpr)

prosjecna brzina punog dampera (vpu) 20 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suhi ljunak, koeficijent rastresitosti kr=0,88 4000m

vrijeme utovara tu = 15min vrijeme istovara ti = 2 min vrijeme potrebno za sve manevre tm = 6min koeficijent punjenja dampera kpu=1,1 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q k c cpu Qc = 25 1,1 Qc = 27,5 m3 ciklus (ucinak za RASTRESITI materijal) 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. tm, gdjesu tu = (Qc / Uu) vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tvo = = 0,2 h = 12 min

tvp = 204 4 40 = 0,1h = 6 min Tc = 15 + 12 + 6 + 2 + 6 Tc = 41min n = c nc = 60cT60 41 = 1,46 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n Q T cc UT = 1,46 27,5 = 40,15 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0,92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0,92 UP = 40 0,92 UP = 36,8 37m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Zadatak 6. Potrebno je pomocu jaru ala (bagera) s dubinskom lopatom iskopati gradevinsku jamu , a materijal iz iskopa prevesti pomocu zglobnog dampera na deponiju udaljenu 2000m. Odabrani su slijedeci strojevi: Jaru alo s dubinskom lopatom KOMATSU PC210NLC-7 o zapremina odabrane dubinske lopate qc=1,11 m3 Zglobni damper VOLVO A25D 4x4 o maksimalna zapremina (qc) 9,5 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 20 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suha zemlja, koeficijent rastresitosti kr = 0,80 2000 m

vrijeme istovara kamiona ti = 1 min vrijeme potrebno za sve manevre kamiona tm = 3 min vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=19 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=3 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=10 s koeficijent punjenja jaru ala kpu=1,0, koeficijent punjenja dampera kpu=1,05 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka JARU ALA Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q k k c cpur Qc = 1,11 1,0 0,80 Qc = 0,89 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q k c cpu Qc = 1,11 1,0 Qc = 1,11m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 19 + 3 + 10 Tc = 32 s nc = 3600 Tc

nc = 3600 32 = 112 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n Q T cc UT = 112 0,89 = 99,68 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 112 1,11 = 124,32m3 h (ucinakzaRASTRESITImaterijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U k k k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0,83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0,80 lo a organizacija gradili ta kog = 0,75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0,92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.000 h kds = 1,00 ocuvani stroj od 2.000 do 4.000 h kds = 0,91 dotrajali stroj preko 4.000 h kds = 0,80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0,83 krv = 0,92 kds = 0,91 UP = 99,68 0,83 0,92 0,91 UP = 69,27 70m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 124,32 0,83 0,92 0,91 UP = 86,37

86m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q k c cpu Qc = 9,5 1,05 Qc = 9,98 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. tm, gdjesu tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 9,98 124,32 = 0,08 h = 4,8 min tvo = 2 20 = 0,1h = 6 min

tvp = 2 50 = 0,04 h = 2,5 min Tc = 4,8 + 6 + 2,5 + 1+ 3 Tc = 17,3 min n = c T60 c nc = 60 /17,3 = 3,47 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n Q T cc UT = 3,47 9,98 = 34,63 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0,92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za jaru alo krv = 0,92 UP = 34,63 0,92 UP = 31,86 32m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka jaru ala i zglobnog dampera, potrebno je us kladiti broj potrebnih jaru ala i broj potrebnih dampera na slijedeci nacin. UPJAR = 86,37 86m3 h (ucinak jaru ala za RASTRESITI materijal) UPDAM 32m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) n = U UPDAM DAM PJAR = 86 / 32 = 2,69 nDAM Iz dobivenog rezultata mo emo zakljuciti kako je omjer broja jaru ala naprema broju zglobnih dampera jednak omjeru 1:3 uz ucinak cijelog procesa od 1 x 86 = 86m3/h ili 1:2 u z ucinak cijelog procesa od 2 x 32 = 64m3/h. TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Zadatak 7. Potrebno je pomocu dozera skinuti sloj zbijene zemlje debljine d=10cm sa vodorav nog podrucja pravokutnog oblika duljine 1000m i irine 20m. Odabran je slijedeci dozer: New Holland D225 sa slijedecim osnovnim podacima: o No tipa Angle (HA), zapremine qc=5,2m3 o irina no a l=4,46m, a visina 1,1m (ako nije zadan ;qc =l*h2) o Prosjecna brzina kopanja vi=3km/h o Prosjecna brzina guranja vg=3km/h o Prosjecna brzina povratka vp=6km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: Materijal suha zemlja, koeficijent rastresitosti kr = 0,80

Vrijeme potrebno za manevar dozera pri polasku i povratku tm = 0,1 min Duljina iskopa Li=10m Duljina guranja Lg=5m Duljina odlaganja Lo=0m Duljina povratka Lp=15m Gubitak materijala uslijed guranja je zanemariv Uvjeti rada na gradili tu te njegov oblik i polo aj odreduju koeficijent kpu za rad dozera: kpu=1,0 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun teoretskog ucinka dozera Ut vr i se na slijedeci nacin 1. Proracun ucinka za jedan ciklus Qc za SRASLI i RASTRESITI materijal Q = q k k c cpur Qc = 5,2 1,0 0,8 Qc = 4,16 m3 ciklus (SRASLO) odnosno za RASTRESITI materijal izracun je slijedeci Q = q k c cpu Qc = 5,2 1,0 Qc = 5,2m3 ciklus (RASTRESITO) 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t + 2 t , gdje su c igop m ti = Li / vi vrijeme iskopa tg = Lg

/ vg vrijeme to = Lo / vo vrijeme tp = Lp / vp vrijeme tm vrijeme ti =

guranja

odlaganja

povratka svih manevara

301,0 = 0,0033 h = 0,2 min tg = 0,005 3 = 0,0016 h = 0,1min Lo = 0 tp = 0,015 6 = 0,0025 h = 0,15 min tm = 0,1min Tc = 0,2 + 0,1+ 0,15 + 2 0,1 Tc = 0,65 min n = c T60 c nc = 60 0,65 = 92,31ciklusa h TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n Q T cc UT = 92,31 4,16 = 384,01m3 h (ucinak za SRASLI materijal) U = n Q T cc UT = 92,31 5,2 = 480,01m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U k k k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0,80 krv = 0,84 kds = 1,00 UP = 384,01 0,80 0,84 1,00 UP = 258,05 258m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 480,01 0,80 0,84 1,00

UP = 322,57 323m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Zadatak 8. Potrebno je pomocu zglobnog utovarivaca utovariti hrpu suhe rastresite zemlje u zglobne dampere i prevesti je na deponiju udaljenu 5000m. Odabrani su slijedeci strojevi: Zglobni utovarivac JCB 411HT sa slijedecim podacima: o utovarna lopata standardnog oblika zapremine qc=1,0m3 Zglobni damper Terex TA 25 sa slijedecim podacima: o najveca zapremina (qc) 10 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 45 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 15 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suha zemlja, kr = 0,80 5000 m

vrijeme istovara dampera ti = 0,5 min vrijeme potrebno damperu za sve manevre tm = 2 min Koeficijent punjenja utovarivaca kpu=1,1 Koeficijent punjenja dampera kpu=1,1 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q k c cpu Qc = 1,0 1,1 Qc = 1,1m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) se ne izvodi, vec se trajanje jednog ciklu sa preuzima iz tablica. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3 do 5 m3 preko 5 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0,45 0,55 0,65 prosjecni 0,55 0,65 0,70 razmjerno te ki 0,70 0,70 0,75 te ki 0,75 0,75 0,80 S obzirom da se utovar suhe zemlje mo e smatrati lakim utovarom, a obujam utovarne lopate je 1,0m3, mo emo odrediti da je vrijeme trajanja ciklusa Tc=0,45. 3. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0,45 min = 27 s nc = 3600 Tc nc = 3600 27 = 133,33 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n Q T cc UT = 133,33 1,1=

146,66 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U k k k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0,80 krv = 0,84 kds = 1,00 UP = 146,66 0,80 0,84 1,00 UP = 98,56 98,5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q k c cpu Qc = 10 1,1 Qc = 11m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. tm, gdje su tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 11 146,66 = 0,075 h = 4,5 min tvo = 5 15 = 0,33 h = 20 min

tvp = 5 45 = 0,11h = 6,6 min Tc = 4,5 + 20 + 6,6 + 0,5 + 2 Tc = 33,6 min n = c T60 c nc = 60 / 33,6 = 1,79 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n Q T cc UT = 1,79 11 = 19,69 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U k P Trv za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac krv = 0,84 UP = 19,69 0,84 UP = 16,54 16,5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka zglobnog utovarivaca i zglobnog dampera, potrebno je uskladiti broj potrebnih utovarivaca i broj potrebnih dampera na slijedeci na cin. UPUT = 98,5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPDAM = 16,5m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) n = U UPDAM DAM PUT = 98,5 /16,5 = 5,97 nDAM Iz dobivenog rezultata mo emo zakljuciti kako je omjer broja zglobnih utovarivaca prema broju zglobnih dampera jednak omjeru 1:6 uz ucinak cijelog procesa od 1 x 98,5 = 98,5m3/h. TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Zadatak 9. Potrebno je pomocu jaru ala s dubinskom lopatom iskopati gradevinsku jamu. Jaru ala iskop vr e na hrpe, a zemlja iz tih hrpa se potom pomocu zglobnog utovarivaca utovaruje u zglobne dampere i prevozi na deponiju udaljenu 3000m. Odabrani su slijedeci strojevi: Jaru alo s dubinskom lopatom LIEBHERR R 900 C Litronic o Zapremina odabrane dubinske lopate qc=0,65 m3 Zglobni utovarivac CAT 906 sa slijedecim podacima: o utovarna lopata standardnog oblika zapremine qc=0,8m3 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Zglobni damper JCB 714 sa slijedecim podacima: o najveca zapremina (qc) 7,35 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 25 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal vla na zemlja, koeficijent rastresitosti kr=0,80 3000 m

vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=23 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=5 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=12 s koeficijent punjenja jaru ala kpu=1,0 koeficijent punjenja utovarivaca kpu=1,0 vrijeme istovara dampera ti = 0,5 min vrijeme potrebno damperu za sve manevre tm = 1,5 min koeficijent punjenja dampera kpu=1,0 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka jaru ala Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q k k c cpur Qc = 0,65 1,0 0,80 Qc = 0,52 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q k c cpu Qc = 0,65 1,0 Qc = 0,65 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 23 + 5 + 12 Tc = 40 s nc = 3600 Tc

nc = 3600 40 = 90 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n Q T cc UT = 90 0,52 46,8 UT = 90 0,65 58,5 TVZ

= m3 h (ucinak za SRASLI materijal) = m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U k k k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0,83 krv = 0,92 kds = 0,91 UP = 46,8 0,83 0,92 0,91 UP = 32,52 32,5m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 58,5 0,83 0,92 0,91 UP = 40,65 40,5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q k c cpu Qc = 0,8 1,0 Qc = 0,8 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) se ne vr i, vec se trajanje jednog ciklusa preuzima iz prirucnika proizvodaca. Primjerice u prirucniku tvrtke Komatsu mo emo pronaci slijedecu tablicu iz koje je moguce odrediti vrijeme trajanja jednog cik lusa. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3,1 do 5 m3 preko 5,1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0,45 0,55 0,65 prosjecni 0,55 0,65 0,70 razmjerno te ki 0,70 0,70 0,75 te ki 0,75 0,75 0,80 S obzirom da se utovar vla ne zemlje mo e smatrati prosjecnim utovarom, a obujam utovarne lopate je 0,8m3, mo emo odrediti da je vrijeme trajanja ciklusa Tc=0,55 m in. 3. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0,55 min = 33 s nc = 3600 Tc nc = 3600 33 = 109,09 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n Q T

cc UT = 109,09 0,8 = 87,27 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U k k k P Trvogds za koeficijente kog i krv cemo preuzeti vrijednosti kao i kod jaru ala, dok za koe ficijent kds podatak uzimamo prema stupnju ocuvanosti utovarivaca. kog = 0,83 krv = 0,92 kds = 1,00 UP = 87,27 0,83 0,92 1,00 UP = 66,64 66,5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q k c cpu Qc = 7,35 1,0 Qc = 7,35 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. tm, gdje su tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 7,35 87,27 = 0,084 h 5 min tvo = 3 25 = 0,12 h = 7,2 min

tvp = 3 50 = 0,06 h = 3,6 min Tc = 5 + 7,2 + 3,6 + 0,5 + 1,5 Tc = 17,8 min n = c T60 c nc = 60 /17,8 = 3,37 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n Q T cc UT = 3,37 7,35 = 24,77 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U k P Trv za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac krv = 0,92 UP = 24,77 0,92 UP = 22,79 23m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka zglobnog utovarivaca i zglobnog dampera, potrebno je uskladiti broj potrebnih utovarivaca i broj potrebnih dampera na sli jedeci nacin. UPJAR = 40,5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPUT = 66,5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPDAM = 23m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) Varijanta 1. 3 x 40,5 = 121,5m3/h 2 x 66,5 = 133m3/h 6 x 23 = 138m3/h Iz prikazanih ucinaka mo emo zakljuciti da je omjer broja bagera, broja utovarivac a i broja dampera jednak 3:2:6 uz ucinak cijelog procesa od 3 x 40,5 = 121,5m3/h. U tom slucaju iskori tenost utovarivaca bi bila oko 91%, a dampera oko 88%. Varijanta 2. 2 x 40,5 = 81m3/h 1 x 66,5 = 66,5m3/h 3 x 23 = 69m3/h Moguci omjer bi takoder mogao biti 2:1:3, ali bi u tom slucaju bio ucinak cijelo g procesa 1 x 66,5 = 66,5 m3/h, to bi znacilo da su bageri iskori ten oko 82%, a damperi oko 85%. TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Zadatak 10. Potrebno je pomocu grejdera isplanirati povr inu duljine 300m i l je suhi ljunak. Odabran je slijedeci stroj: Grejder VOLVO G730B sa slijedecim osnovnim podacima: o No (daska) irine ld=3,65m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: materijal suhi ljunak irine 10m, materija

kut zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera iznosi a=60 irina preklopa lp=20cm broj prijelaza grejdera po TVZ GRADITELJSKI ODJEL irini njegova radnog zahvata nlr=5

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za grejder vr i se na slijedeci nacin: 1. odredivanje brzine kretanja grejdera (v) Brzine kretanja grejdera se preuzimaju iz podataka stroja ili ako taj podatak ni je moguce pronaci, moguce se poslu iti tablicom ispod. Radni postupak grejdera Brzina kretanja grejdera (km/h) popravak tucanickog zastora kod cesta 2 6 izrada jaraka 1,5 4 zavr na obrada povr ina nasipavanja 1,5 -2,5 uklanjanje snijega 7 25 obrada povr ina 2 8 poravnanje 4 -10 U ovom slucaju poslu iti cemo se s podacima iz tablice, koja ka e da je brzina vo nje grejdera prilikom izrade zavr ne obrade povr ine nasipavanja (planiranja) izmedu 1,5 i 2,5km/h. Za na slucaj mo emo odabrati prosjecnu brzinu od 2km/h. 2. odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera Odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera se vr i u ovisnosti o kutu zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera. Za to mo e poslu iti proracun ili slijedeca tablica. Kut daske irina daske (m) ld 2,2 3,1 3,7 4,0 4,3 irina radnog zahvata daske grejdera (m) lr 60 stupnjeva 1,9 2,7 3,7 4,0 4,3 45 stupnjeva 1,6 2,2 2,6 2,8 3,0 S obzirom na velicinu kuta od 60 mo emo za danu irinu daske od 3,65m reci da je lr=3,65m. 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v (l l ) 1000] nlr T rp UT =[2 (3,65 0,2) 1000] 5 UT = 1380m2 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U k k k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0,83 krv = 0,92 kds = 0,91 UP = 1380 0,92 0,83 0,91 960 m2 h prakticni ucinak grejdera za planiranje TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Zadatak 11. Potrebno je pomocu valjka zbiti povr inu duljine 300m i i ljunak. Odabran je slijedeci stroj: irine 10m, materijal je suh

Tandem valjak BOMAG BW 138 AD sa slijedecim osnovnim podacima: o Valjci irine ld=1,38m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: materijal suhi ljunak

irina preklopa lp=20cm Na probnom polju odredeni su slijedeci podaci: broj prijelaza valjka po irini njegova radnog zahvata nlr=8

debljina sloja koji se zbija h=30cm TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za valjak vr i se na slijedeci nacin: 1. odredivanje brzine kretanja valjka (v) Brzine kretanja valjka se dobivaju probnim valjanjem na probnom polju ili ga je moguce preuzeti iz tablice ispod, preuzetom iz prirucnika tvrtke BOMAG. Tip valjka Brzina kretanja valjka (km/h) stijena ili glina od 1 do 2,5 ljunak, pijesak i njihove mje avine od 2 do 4 nosivi asfaltni sloj od 2 do 4 habajuci asfaltni sloj od 2 do 6 U ovom slucaju poslu iti cemo se s podacima dobivenim na probnom polju, koji ka e da je potrebna brzina vo nje valjka 3 km/h. 2. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v (l l ) h 1000] nlr T rp UT =[3 (1,38 0,2) 0,3 1000] 8 UT = 132,75m3 h 3. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U k k k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0,83 krv = 0,92 kds = 0,91 UP = 132,75 0,92 0,83 0,91

92 m3 h prakticni ucinak valjka (UGRAENO) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Zadatak 12. Potrebno je izracunati ucinak toranjske dizalice za podizanje raznih tereta na g radili tu. Odabran je slijedeci stroj: Toranjska dizalica LIEBHERR 112 EC-H 8 sa slijedecim osnovnim podacima: o duljina ruke L=56,4m o najveca nosivost Qmax=8000kg o dohvat pri najvecoj nosivosti LQmax=14,5m o najveci dohvat Lmax=55m o nosivost pri najvecem dohvatu QLmax=1550kg TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu se vr i ovisno o vrsti tereta koji se podi e, a primjerice za betoniranje zidova ko arom kiblom na slijedeci nacin: 1. proracun te ine tereta koji se podi e (ko ara za beton) Qc = V = 0,5 m3 ....................................... obujam ko are mK = 300 kg ............................................ masa prazne ko are mBET = 0,5 m3 2200 kg m3 = 1100 kg .... masa betona u ko ari = 300 kg + 1100 kg = 1400 kg ........... masa pune ko are mUK 2. proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) 32m20 m 40 m auto mje alica 7,5 m 15 m Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat betona udaljen 7,5 m od osi rotacije, a da je te i te objekta udaljeno 15 m. LV = 15 -7,5 = 7,5 m Zgrada ima 4 kata (P+3) prosjecne visine h=4m, pa iz tog podatka mo emo reci da je prosjecna visina podizanja LO=8m. Prosjecni kut zaokreta iznosi ~90, tj. punog okreta. TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI minm40 minm50 minokreta5,0 3. odredivanje brzine okomitog, vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = vV = vKUT = 4. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0,65 minute do 2 minute, a ot pu tanja (odvezivanja) od 0,5 minute pa do 1,0 minute. Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1,5 minute. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0,65 minute pa do 0,8 minuta, a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0,5 minute pa do 0,65 minuta. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja. = 1min tPU tO = = 0,2 min tV = 7408 ,5 50 = 0,15 min = 0,25 0,5 = 0,5 min tKUT = 0,65 min tPR T t 2 t t = + (t + + )+

t c PU OVKUT PR Tc = 1+ 2 (0,2 + 0,15 + 0,5)+ 0,65 = 3,35 min n = c T60 c nc = 60 / 3,35 = 17,14 5. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n Q Tcc UT = 17,14 0,5 8,57 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 6. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0,92 UP = 8,57 0,92 UP = 7,89 7,9m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu, za prijenos armaturnih s kamiona na deponiju vr i se na slijedeci nacin: ipki

1. proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) P+2 (h=12 m) 20 m 40 m kamion s armaturom 15,5 m deponij armature 39m drvo visine h = 25 m drvo visine h = 35 m 47,5m Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat snopova armature udaljen 15,5 m od osi rotacije, a da je te i te deponije udaljeno 39 m. LV = 39 -15,5 = 23,5 m Visinske razlike izmedu kamiona i deponije nema, jer su i kamion i deponij na is toj visini. S obzirom na postojece drvece prijenos tereta se mora odvijati preko obj ekta. Iz tog razloga je teret potrebno podignuti iznad objekta i nakon prebacivanja teret a na drugu stranu objekta potrebno ga je ponovno spustiti. Zgrada u trenutku prijenos a tereta ima izgradene 3 eta e (P+2) prosjecne visine h=4m, pa iz tog podatka mo emo reci da je visina objekta h=12 m. Teret je potrebno podici 10 m iznad objekta iz sigurnosnih razloga. Iz tih podataka mo emo reci da je duljina okomitog transporta jednaka LO=12 + 10 +10 +12 = 44 m. Prosjecni kut zaokreta iznosi ~135, tj. 3/8 punog okreta. TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 2. proracun te ine tereta se vr i prema dijagramu nosivosti, iz kojeg mo emo procitati da je nosivost na udaljenosti od 39 m pribli no jednaka 2400 kg. Kolicina tereta koju prenosimo u jednom ciklusu mo e biti: o 500kg za sve njeve armaturnih vilica o 500kg do 1000kg za sve njeve armaturnih ipki o 500kg do 1000kg za armaturne mre e o 500kg do 1000kg za sve njeve dasaka i gredica (od 0,5m3 do 1m3) o 1250kg za paletu hidratiziranog vapna (50 vreca po 25kg) o 1500kg za paletu cementa (30 vreca po 50kg) o 500kg do 1000kg za segmente gotove oplate (cca. 100kg/m2) o 1000kg za paletu opeke obicna opeka 336 kom/paleti blok-opeka 120kom/paleti o 500kg za palete hidroizolacije (ljepenka, bitumen i slicno) S obzirom da prenosimo sve njeve armaturnih ipki, mo emo uzeti da ce prosjecna masa armature koju prenosimo po jednom ciklusu biti 750kg (100 x 14 x l=6m x 1,25kg/m'). TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI minm03minm30 minokreta5,0 3. odredivanje brzine okomitog, vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = vV = vKUT = 4. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova ciklusa. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0,65 minute do 2 minute, a ot pu tanja (odvezivanja) od 0,5 minute pa do 1,0 minute. Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1,5 minute. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0,65 minute pa do 0,8 minuta, a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0,5 minute pa do 0,65 minuta. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja. tP = 1min tO =

1,5 min tV = 233044 ,5 30 0,75 min = 0,375 0,5 = 0,75 min tKUT = 0,75 min tODV T = t +

2 (t + t + t )+ t c P OVKUT ODV Tc = 1+ 2 (1,5 + 0,75 + 0,75)+ 0,75 = 7,75 min n = c T60 c nc = 60 / 7,75 7,75 5. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n Q Tcc UT = 7,75 750 = 5812 kg h TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 6. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0,92 UP = 5812 0,92 UP = 5347 5300kg h Va no je napomenuti da je u odredenim slucajevima, ovisno o organizaciji gradili ta, stupnju izgradenosti objekta, polo aja mjesta prihvata i otpu tanja tereta, itdX, moguce vr iti sve tri operacije pomicanja (okomita, vodoravna i kutna). U tim ce s e slucajevima proracun raditi na isti nacin, osim to se vremena svih pomicanja tere ta nece zbrajati, vec ce se uzimati samo najveca vrijednost. Tada ce formula za izr acun vremena trajanja ciklusa izgledati ovako: T = t + 2 t + t c P MAX ODV Primjerice, u gornjem zadatku bi od tri izracunata vremena to, tv ili tkut odabr ali to, te bi ciklus u tom slucaju trajao: Tc = 1+ 2 1,5 + 0,75 = 3,75 min nc = 60 / 3,75 = 16 7. proracun teoretskog ucinka s novim Tc (Ut)

UT = nc Qc UT = 16 750 = 12000 kg h 8. proracun prakticnog ucinka s novim Tc (Up) U = T krv P U za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0,92 UP = 12000 0,92 UP = 11040 11000kg h TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Zadatak 13. Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske temel jne ploce povr ine 1500m2, debljine d=75cm. Za betoniranje ce biti kori tena auto-pumpa za bet on, za prijevoz betona ce se koristiti auto-mije alice, a za izradu betona centralni pogo n za proizvodnju betona. Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva, potrebno je odrediti iskori tenost au to-pumpe za beton i centralnog pogona za proizvodnju betona, te je potrebno odrediti vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce. Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima: auto-pumpa za beton Ut = 40 m3/h, Up = 30 m3/h

auto-mije alica o maksimalna zapremina (qc) 6 m3 o prosjecna brzina prazne auto-mije alice (vpr) 60 km/h o prosjecna brzina pune auto-mije alice (vpu) 30 km/h centralni pogon za proizvodnju betona (betonara) Up = 75 m3/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu betonare i gradili ta vrijeme utovara betona u auto-mije alicu na po formuli tu = Qc / Ubet (teoretski) koeficijent punjenja auto-mije alice vrijeme potrebno za sve manevre TVZ GRADITELJSKI ODJEL 5000 m

tu = 2 min (ako nije zadano, onda se racu

kpu = 1,0

tm = 4 min

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q k c cpu Qc = 6 1,0 Qc = 6,0 m3 ciklus 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. tm, gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0,1667 h =

10 min tvp = 305 5 60 = 0,0833 h = 5 min ti = 6 40 = 0,15 h = 9 min Tc = 2 + 10 + 5 + 9 + 4 Tc = 30 min n = c T60 c nc = 60 / 30 = 2 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n Q T cc UT = 2 6 = 12 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: krv = 0,92 UP = 12 0,92 UP = 11,04 11m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice, potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom auto-pumpom za beton na slijedeci nacin. U = 30m3 h (ucinak auto-pumpe za beton) PPUMP U = 11m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE n = UU MIK PPUMP PMJE = 30 /11= 2,73 nMIK Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da je omjer broja auto-mije alica i broja autopumpi za beton jednak 3:1 uz ucinak cijelog procesa od 30 m3/h. Za auto-pumpu za beton iskori tenost bi bila 100%, odnosno mo emo reci da bi radila punim kapacitetom. Centralni pogon radio bi samo sa djelomicnom iskori tenosti kapaciteta, koju bismo izracunali na slijedeci nacin: 30m3 h = 0,4 =

40% 75m3 h Dakle, mogli bismo reci da preostali kapacitet betonare iznosi 45m3/h, odnosno t oliko je moguce iskoristiti za preostale potrebe. Vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce. VBET = 1500 x 0,75 = 1125m3 tBET = 1125 / 30 = 37,5h TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Zadatak 14. Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske strop ne ploce povr ine 500m2, prosjecne debljine d=20cm. Za betoniranje ce biti kori tena toranjsk a dizalica s ko arom za beton velicine 0,5m3, za prijevoz betona ce se koristiti aut o-mije alice, a za izradu betona centralni pogon za proizvodnju betona. Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva, potrebno je odrediti iskori tenost au to-pumpe za beton i centralnog pogona za proizvodnju betona, te je potrebno odrediti vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce. Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima: toranjska dizalica o zapremina ko are za beton 0,5 m3 o LV = 25m; LO = 20 m;LKUT = 0,25 okreta o vV = 50mmin; vO = 40m min; = 0,5 okreta min vKUT o = 1min ; = 0,5 min tPU tPR o koeficijent punjenja ko are za beton kpu = 1,0

auto-mije alica o maksimalna zapremina 6 m3 o prosjecna brzina prazne auto-mije alice (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina pune auto-mije alice (vpu) 20 km/h o duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu betonare i gradili ta 8000 m o vrijeme utovara betona u auto-mije alicu tu = 5 min o koeficijent punjenja auto-mije alice kpu = 1,0 o vrijeme potrebno za sve manevre tm = 4 min centralni pogon za proizvodnju betona (betonara) TVZ GRADITELJSKI ODJEL Up = 100 m3/h

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q k c cpu Qc = 0,5 1,0 Qc = 0,5m3 ciklus (ucinakizra enzaRASTRESITImaterijal) 2. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa. = 1min tPU tV = = 0,5 min tO = 5025 20 40 = 0,5 min = 0,25 0,5 = 0,5 min tKUT = 0,5 min tPR T t + 2 t t t = (t + + )+

c PU OVKUT PR Tc = 1+

2(0,5 + 0,5 + 0,5)+ 0,5 = 4,5 min n = c T60 c nc = 60 / 4,5 = 13,33 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) UT = nc Qc UT = 13,33 0,5 6,67 m3 h 4. proracun prakticnog ucinka (Up) U = T krv PU krv = 0,92 UP = 6,67 0,92 UP = 6,13 6m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q k c cpu Qc = 6 1,0 Qc = 6,0 m3 ciklus 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. tm, gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 5 min tvo = = 0,4 h =

24 min tvp = 208 8 50 = 0,16 h = 9,6 min ti = 6 6,67 = 0,899 h = 54 min Tc = 5 + 24 + 9,6 + 54 + 4 Tc = 96,6 min n = c T60 c nc = 60 / 96,6 = 0,62 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n Q T cc UT = 0,62 6 = 3,72 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: krv = 0,92 UP = 3,72 0,92 UP = 3,42 3,5m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice, potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom auto-pumpom za beton na slijedeci nacin. UPDIZ = 6m 3 h (ucinak auto-pumpe za beton) U = 3,5m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE n = UU MIK PDIZ PMJE = 6 / 3,5 = 1,71 nMIK Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da su potrebne 2 auto-mije alice uz ucinak cijelog procesa od 6 m3/h. Za toranjsku dizalicu iskori tenost bi bila 100%, odnosno radila bi punim kapacite tom. Centralni pogon radio bi samo sa djelomicnom iskori tenosti kapaciteta, koju bismo izracunali na slijedeci nacin: 6m3 h

= 0,06 = 6% 100m3 h Dakle, mogli bismo reci da preostali kapacitet betonare iznosi 94m3/h, odnosno t oliko je moguce iskoristiti za preostale potrebe. Vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce. VBET = 500 x0,2 =100 m3 tBET = 100 /6 = 16,67 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Zadatak 15. Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske temel jne ploce. Za betoniranje ce biti kori tene auto-pumpe za beton i kranovi s ko arama za beton, a z a izradu betona gradili ni pogon za proizvodnju betona. Za prijevoz betona unutar gradili ta ce se koristiti auto-mije alice. a) potrebno je izvr iti uskladivanje strojeva tako da kapacitet ugradnje betona bu de ispunjen u potpunosti b) potrebno je izvr iti uskladivanje strojeva tako da kapacitet proizvodnje betona bude ispunjen u potpunosti Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva, potrebno je za svaki slucaj pojedin acno odrediti iskori tenost preostalih sustava. Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima (ucinci i cijena se odnose na jedan stroj): Sustav za ugradnju betona: 1x auto-pumpa za beton 3x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h (350kn/h) Up = 11 m3/h (200kn/h) Up = 13 m3/h (300kn/h) Up = 9 m3/h (100kn/h) Up = 38 m3/h (1900 kn/h)

2x kran s ko arom za beton Sustav za prijevoz betona:

proizvoljan broj auto-mije alica Sustav za proizvodnju betona:

1x gradili ni pogon za proizvodnju betona (betonara)

1x gradili ni pogon za proizvodnju betona (betonara) Up = 23 m3/h (1500 kn/h) Moguce je dobaviti dodatni beton cija je cijena 100 kn/h za dodatni m3/h potrebn og ucinka, a u cijenu su uracunati svi potrebni tro kovi do mjesta ugradnje, ukljucujuci i proi zvodnju, prijevoz, te sve ostale pratece tro kove. TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnih ucinaka Up za pojedine grupe vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun ukupnog ucinka za ugradnju betona = 1 17 + 3 11+ 2 13 UPUGR UPUGR = 76 m3 h 2. proracun ukupnog ucinka za proizvodnju betona = 1 38 + 1 23 UPPRO UPPRO = 61m3 h 3. uskladivanje potrebnog broja strojeva a) tako da kapacitet ugradnje betona bude ispunjen u potpunosti 76 61 = 15m3 h (manjak proizvodnje betona, potrebno dokupiti beton) ukupna cijena sustava za ugradnju je 1550 kn/h proracun potrebnog broja auto-mije alica = 6,78 (odabrano 7 auto-mije alica) uzima se samo ucinak gradili nih betonara, jer se manjak proizvodnje nadoknaduje izvana , a u cijenu dodatnog ucinka su uracunata cijena proizvodnje i prijevoza automije alicama ukupna cijena sustava za prijevoz je 700 kn/h iskori tenost sustava proizvodnje betona je 100%, a njegova cijena je 3400 kn/h cijena dodatnog ucinka je 15 x 100 = 1500 kn/h ukupna cijena cijelog sustava je 7150 kn/h 961 7150 / 76 = 94,08 kn m3 cijena jednog m3 ugradenog betona TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI h b) tako da kapacitet proizvodnje betona bude ispunjen u potpunosti (ne postoji mogucnost za dokup betona) 76 61 = 15m3 (vi ak kapaciteta ugradnje betona, odn. nepotpuna iskori tenost sustava ugradnje betona) proracun potrebnog broja auto-mije alica = 6,78 (odabrano 7 auto-mije alica) ukupna cijena sustava za prijevoz je 700 kn/h iskori tenost sustava proizvodnje betona je 61/ 76 = 0,802 80,2% moguce varijante sustava za ugradnju betona su: varijanta 1. (ukupni ucinak 63 m3/h) 961 o 1x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h o 3x auto-pumpa za beton Up = 11 m3/h o 1x kran s ko arom za beton Up = 13 m3/h ukupna cijena sustava za ugradnju je 1250 kn/h varijanta 2. (ukupni ucinak 65 m3/h) o 1x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h o 2x auto-pumpa za beton Up = 11 m3/h o 2x kran s ko arom za beton Up = 13 m3/h ukupna cijena sustava za ugradnju je 1350 kn/h uzev i u obzir cijenu, odabrana je varijanta 1. ukupna cijena cijelog sustava je 5350 kn/h 5350 / 61 = 87,71 kn m3 cijena jednog m3 ugradenog betona TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Zadatak 16. Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces izgradnje nasipa 10km lokalne ceste na oto ku Krku, odrediti potrebne dnevne i satne ucinke, te odabrati potrebne gradevinske stroje ve i izracunati njihove ucinke. Poznati podaci o gradevini: 4 dionice ukupne duljine 10km (1 d. 2km, 2 d. 3km, 3 d. 4km, 4d. 1km) zbog lo e kvalitete materijala u iskopu na trasi, potrebno je dovoziti zamjenski materijal iz obli njeg kamenoloma potrebe za materijalom u nasipu su slijedece: o 1 dionica 13500 m3 o 2 dionica 16000 m3 o 3 dionica 25000 m3 o 4 dionica 10000 m3 Poznati podaci o lokalnim prilikama: kamenolom iz kojeg se uzima materijal nalazi se na udaljenosti 15km od pocetka t rase prometnice kamenolom je u mogucnosti isporuciti 20% miniranog materijala je potrebno kamenolom vr i samo uslugu primarnog prijevoz materijala iz kamenoloma ce 1.

1500 m3/dan materijala dodatno usitniti do potrebne granulacije bu enja i miniranja se obavljati po lokalnim cestama do pocetka

dionice, a potom po trasi do mjesta ugradnje s obzirom na uvjete (nagib prometnica, gustoca prometa, ...) na lokalnim prometnicama i na gradili tu, prosjecne brzine kretanja vozila su 30km/h po lokaln im prometnicama, a 15km/h po trasi materijal je suhi lomljeni vapnenac Shema polo aja kamenoloma i trase: l=15km l=10km

S obzirom na zadane uvjete, vrijeme gradnje je ograniceno na 2mj (20 radnih dana na mjesec, 12 radnih sati dnevno). Dodatni podaci o strojevima su: kpu=1,0 , za sve strojeve na kamenolomu i gradili tu kog, krv, kds su isti za sve strojeve i gradili ta, i iznose: o kog=0,83 (dobra organizacija gradili ta) o krv=0,84 (dobro kori tenje radnog vremena) o kds=0,91 (ocuvani strojevi) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Dokaznica materijala: Potrebna kolicina ugradenog materijala je 13500+16000+25000+10000 = 64500 m3. Koeficijenti rastresitosti materijala su (dobiveni od strane geologa i na probno m polju): sraslo 1,0 rastresito 1,6 ugradeno 1,25 Potrebna kolicina materijala je: Q = 64500 1,25 = 51600 m3 Vrijeme gradenja: 2mj 20r.d. 12h / d = 480h = 40r.d. Tuk = Potrebne dnevne kolicine kamenog materijala iz kamenoloma (SRASLO): Q = 51600 40 = 1290m3 dan < 1500 m3 dan (raspolo ivo) dkamenolom Potrebna dnevna i satna kolicina materijala koji je potrebno predrobiti (RASTRES ITO): 3 258m3 dan 3 Q = 1290m dan 0,20 = = 21,5m h (SRASLO) dpred 12h d Q = 21,5m3 h 1,6 34,5m3 h (RASTRESITO)

dpred Potrebna dnev. i satna kolicina kamenog materijala koji je potrebno prevesti (RA STRESITO): 3 2064m3 dan 3 Q = 1290m dan 1,6 = = 172m h dprijevoz 12h d Potrebna dnevna i satna kolicina kamenog materijala koji je potrebno ugraditi (U GRAENO): 1612m3 dan Q = 1290m3 dan 1,25 = = 134m3 h dugradnja 12h d TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Tehnolo ki opis sustava: Glavni sustav se sastoji iz tri podsustava: podsustav miniranja i predrobljavanja podsustav transporta podsustav ugradnje Odabrani strojevi: miniranje i predrobljavanje o bu aca garnitura o bageri s pneumatskim cekicima ( pikhameri ) o pokretna drobilana sa primarnim i sekundarnim dijelom o utovarivaci transport o kamioni kiperi ugradnja o dozeri (grubo razastiranje) o grejderi (fino razastiranje i planiranje) o valjci (zbijanje) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun ucinaka: Podsustav miniranja i predrobljavanja Bu aca garnitura -Up=50 m'/h (ucinak odreden prema podacima proizvodaca, ovisan je o vrsti stijene, vrsti opreme za bu enje, snazi stroja, ...) Bageri s pneumatskim cekicima ( pikhameri ) nemoguc proracun ucinka, jer ovisi o pre vi e cimbenika (vrsta stijene, velicina lomljenih komada, ...), predviden jedan pikham er Pokretna drobilana sa primarnim i sekundarnim dijelom prema podacima proizvodaca

potrebno je odabrati drobilanu koja zadovoljava prakticni ucinak od ~ 35 m3/h Utovarivac za utovar miniranog i predrobljenog materijala u kamione kipere Odabran je utovarivac sa utovarnom lopatom zapremine qc=3,5m3 Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q k c cpu Qc = 3,5 1,0 Qc = 3,5 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) preuzimamo iz slijedece tablice. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3,1 do 5 m3 preko 5,1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0,45 0,55 0,65 prosjecni 0,55 0,65 0,70 razmjerno te ki 0,70 0,70 0,75 te ki 0,75 0,75 0,80 S obzirom da se utovar suhog kamenog materijala mo e smatrati prosjecnim utovarom, a obujam utovarne lopate je 3,5m3, mo emo odrediti da je vrijeme trajanj a ciklusa Tc=0,65 min. 3. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0,65 min = 39 s nc = 3600 Tc nc = 3600 39 92 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n Q T cc UT = 92 3,5 = 322m3 h 320 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U k k k P Trvogds kog = 0,83 krv = 0,84 kds = 0,91 UP

= 320 0,83 0,84 0,91 UP = 203 200m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 172 m3/h, pa s obzirom na to mo emo reci da je potreban 1 utova rivac za utovar materijala u kamione kipere. TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Osim utovarivaca za utovar materijala u kamione kipere, potreban je i jedan manj i utovarivac za potrebe punjenja pokretne drobilane materijalom. S obzirom na mali potrebni ucinak, odbarati cemo manji utovarivac sa utovarnom l opatom zapremine qc=1,0m3 Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q k c cpu Qc = 1,0 1,0 Qc = 1,0 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) preuzimamo iz slijedece tablice. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3,1 do 5 m3 preko 5,1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0,45 0,55 0,65 prosjecni 0,55 0,65 0,70 razmjerno te ki 0,70 0,70 0,75 te ki 0,75 0,75 0,80 S obzirom da se utovar suhog kamenog materijala mo e smatrati prosjecnim utovarom, a obujam utovarne lopate je 1,0m3, mo emo odrediti da je vrijeme trajanj a ciklusa Tc=0,55 min. 3. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0,55 min = 33 s nc = 3600 Tc nc = 3600 33 109 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal

U = n Q T cc UT = 109 1,0 = 109m3 h 110 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U k k k P Trvogds kog = 0,83 krv = 0,84 kds = 0,91 UP = 110 0,83 0,84 0,91 UP = 69,78 70m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 34,5 m3/h, pa s obzirom na to mo emo reci da je potreban 1 utov arivac za utovar materijala u pokretnu drobilanu. TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Podsustav transporta Za prijevoz tereta koristiti cemo kamione kipere zapremine sanduka qc=20m3. Nism o u mogucnosti koristiti dampere, jer se dio prijevoza odvija po javnim prometnicama . Vrijeme potrebno za sve manevre ce zbog vo nje po kamenolomu i problematicnom manevriranju na trasi iznositi 5min (tm=5min). Vrijeme potrebno za istovar cemo uzeti 2min, prvenstveno zbog velike zapremine kamiona kipera (ti=2min). Proracun prakticnog ucinka Up za kamion kiper vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q k c cpu Qc = 20,0 1,0 Qc = 20,0 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +. t , gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp /

vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = = 0,06 h 4 min tvo1 = 32020 15 30 = 0,5 h = 30 min tvo2 = 5 15 = 0,33 h = 20 min t= 15 30 = 0,5 h = 30 min vp1 t = 5 15 = 0,33 h = 20 min vp2 Tc = 4 + 30 2 + 20 2 + 2 + 5 Tc = 111min n = c T60 c nc = 60 /111 = 0,54 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n Q T cc UT = 0,54 20 = 10,8 m3 h 10,5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U k k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac kog = 0,83 krv = 0,84 UP = 10,5 0,83 0,84 UP = 7,32 7m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 172 m3/h, pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 25 kami ona kipera za prijevoz materijala iz kamenoloma do mjesta ugradnje na trasi. TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Podsustav ugradnje Za ugradnju materijala u nasip prometnice cemo koristiti slijedece strojeve: dozeri za grubo razastiranje grejderi za fino razastiranje i planiranje valjci za zbijanje Odabran je dozer sa slijedecim osnovnim podacima: No zapremine qc=2m3 irina no a l=2,5m, a visina 0,9m Prosjecna brzina guranja i odlaganja vg=2km/h Prosjecna brzina povratka vp=6km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: Vrijeme Duljina Duljina Gubitak potrebno za manevar dozera pri polasku i povratku tm = 0,1 min guranja i odlaganja Lg=10m povratka Lp=10m materijala uslijed guranja je zanemariv

Proracun teoretskog ucinka dozera Ut vr i se na slijedeci nacin 1. Ucinak za RASTRESITI materijal je slijedeci Q = q k c cpu Qc = 2,5 1,0 Qc = 2,5 m3 ciklus (RASTRESITO) 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t +

t + t + t + 2 t , gdje su c igop m ti = Li / vi vrijeme tg = Lg / vg vrijeme to = Lo / vo vrijeme tp = Lp / vp vrijeme tm vrijeme t = = 0,005 h = 0,3 min g tp = 0201,0,01 6 = 0,0017 h = 0,1min tm = 0,1min TVZ GRADITELJSKI ODJEL

iskopa

guranja

odlaganja

povratka svih manevara

GRAEVINSKI STROJEVI Tc = 0,3 + 0,1+ 2 0,1 Tc = 0,6 min n = c nc = 60cT60 0,6 = 100 ciklusa h 5. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n Q T cc UT = 100 2,5 = 250 m3 h 6. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U k k k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0,83 krv = 0,84 kds = 0,91 UP = 250 0,83 0,84 0,91 UP = 158,63 160m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal)

Potreban ucinak je 172 m3/h, pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 2 dozer a za grubo planiranje materijala. S obzirom da je razlika izmedu potrebnog ucinka i odabranog ucinka relativno mal a (172 160 = 12 ~ 7.5%), za proces je moguce uzeti jedan dozer odabrane velicine i ucin ka i jedan dozer manjeg ucinka. TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Odabran je grejder sa no em (daskom) irine ld=3m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: kut zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera iznosi a=45 irina preklopa lp=20cm broj prijelaza grejdera po , vece granulacije) Proracun prakticnog ucinka Up za grejder vr i se na slijedeci nacin: 1. odredivanje brzine kretanja grejdera (v) Brzina kretanja grejdera pri zavr noj obradi povr ina nasipavanja (planiranja) je izmedu 1,5 i 2,5km/h. S obzirom na vrstu materijala i njegovu granulaciju, odabr ati cemo brzinu od 1,5km/h. 2. odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera Odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera se vr i u ovisnosti o kutu zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera. Za to mo e poslu iti proracun ili slijedeca tablica. Kut daske irina daske (m) ld 2,2 3,1 3,7 4,0 4,3 irina radnog zahvata daske grejdera (m) lr 60 stupnjeva 1,9 2,7 3,7 4,0 4,3 45 stupnjeva 1,6 2,2 2,6 2,8 3,0 S obzirom na velicinu kuta od 45 mo emo za danu irinu daske od 3 m reci da je lr=2,2m. 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v (l l ) 1000]nlr T rp UT =[1,5 (2,2 0,2) 1000 UT = 428m2 h UT = 428m2 h 0,3 129m3 irini njegova radnog zahvata nlr=7 (lomljeni materijal

]7 h TVZ

GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U k k k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0,83 krv = 0,84 kds = 0,91 UP = 129 0,83 0,84 0,91 82 m3 h prakticni ucinak grejdera za planiranje Potreban ucinak je 172 m3/h, pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 3 grejd era za fino razastiranje i planiranje materijala. S obzirom da je razlika izmedu potrebnog ucinka i odabranog ucinka relativno mal a (172 164 = 6 ~ 3,8%), za proces je moguce uzeti dva grejdera odabrane velicine i ucin ka i jedan grejder manjeg ucinka. TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Odabran je tandem valjak sa valjcima irine lr=1,8m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: irina preklopa lp=20cm Na probnom polju odredeni su slijedeci podaci: broj prijelaza valjka po irini njegova radnog zahvata nlr=10 debljina sloja koji se zbija h=30cm brzina kretanja valjka 1,5km/h Proracun prakticnog ucinka Up za valjak vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v (l l ) h 1000] nlr T rp UT =[1,5 (1,8 0,2) 0,3 1000] 10 UT = 72m3 h 2. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U k k k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0,83 krv = 0,84 kds = 0,91 UP = 72 0,84 0,83 0,91 46 m3 h prakticni ucinak valjka Potreban ucinak je 134 m3/h, pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 3 valjk a za

zbijanje materijala. TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Zadatak 17. Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces betoniranja kalote tunela na AC Krapina-Mace lj. Potrebno je odrediti potrebne dnevne ucinke i odabrati strojeve potrebne za izvo denje. Poznati podaci o gradevini: dvije tunelske cijevi (lijeva i desna), svaka duljine 2000m betoniranje se obavlja pomocu pred-zgotovljenih oplatnih segmenata Poznati podaci o lokalnim prilikama: beton se proizvodi u gradili noj betonari , a prevozi se auto-mije alicama od betonare do mjesta ugradnje (brzina vo nje vozila u oba smjera 5km/h) agregat se dovozi iz vanjskog pozajmi ta udaljenog 15km po lokalnim prometnicama (brzina vozila u dolasku 15km/h, a u odlasku 30km/h) cement se dovozi iz cementare udaljene 50km po lokalnim prometnicama (brzina vozila u dolasku 25km/h, a u odlasku 40km/h) za 1m3 betona potrebno je 1,1m3 agregata i 0,5t cementa Dodatni podaci o strojevima su: kpu=1,0 , za sve strojeve kog, krv za betoniranje iznose: o kog=1,00 (odlicna organizacija gradili ta) o krv=0,92 (odlicno kori tenje radnog vremena) kog, krv, kds za ostale strojeve iznose: o kog=0,83 (dobra organizacija gradili ta) o krv=0,84 (dobro kori tenje radnog vremena) o kds=0,91 (ocuvani strojevi) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Tehnolo ko osmi ljavanje procesa: Svaki oplatni segment du ine je 10m, a jednom namje ten prima 150m3 betona. U svakoj tunelskoj cijevi se nalazi po jedan oplatni segment, koji se pomice po tracnicam a. Tehnologija izgradnje je takva da se betoniranje odvija neprestano, po principu jedna cijev se betonira, dok se u drugoj cijevi namje ta drugi segment oplate. Namje tanje jednog oplatnog segmenta traje 1 dan. Nakon namje tanja pristupa se betoniranju. Nakon betoniranja beton mora biti pod oplatom slijedeca 2 puna dana , nakon cega se oplatni segment pomice na slijedecu poziciju. Tunelska cijev prva druga 1 dan namje tanje oplate 2 dan betoniranje 3 dan stajanje betona namje tanje oplate 4 dan stajanje betona betoniranje 5 dan namje tanje oplate stajanje betona 6 dan betoniranje stajanje betona 7 dan stajanje betona namje tanje oplate 8 dan stajanje betona betoniranje X namje tanje oplate stajanje betona X betoniranje stajanje betona X stajanje betona Potrebna dnevna kolicina betona je 150m3. Ugradnja betona se vr i svaki drugi dan (vidi tablicu) Vrijeme gradenja: betoniranje jednog segmenta traje 10 sati transport agregata i cementa obavlja se 8 sati dnevno i potrebno ga je obaviti u jednom danu izmedu dana kada se vr i betoniranje Potrebni ucinak ugradnje betona je: U = 150 10 = 15m3 h betoniranja Potrebne kolicine agregata za proizvodnju betona (1 segment Q = 150 1,1 = 165m3 dan RASTRESITO):

dagras U = 165 8 = 20m3 h agras Potrebne kolicine cementa za proizvodnju betona (1 segment): = 150 0,5t = 75t dan Qdcem Ucem = 75 8 = 10t h TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun ucinaka: Proizvodnja i ugradnja betona: Beton se proizvodi u gradili noj betonari zadovoljavajuceg prakticnog ucinka. Prij evoz se obavlja auto-mije alicama obujma 6m3, vrijeme utovara iznosi 2min, vrijeme potrebn o za sve manevre iznosi 5min. Vrijeme istovara cemo uzeti pribli no 20min. 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q k c cpu Qc = 6 1,0 Qc = 6,0 m3 ciklus 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. tm, gdje su tu vrijeme tvo = Ldo / vpu vrijeme tvp = Ldp / vpr vrijeme ti = Qc / Ui vrijeme tm utovara

vo nje punog vozila u odlasku

vo nje praznog vozila u povratku

istovara

vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0,2 h = 12 min tvp = 151 5 = 0,2 h = 12 min ti = 20 min Tc = 2 + 12 + 12 + 20 + 5 Tc = 51min n = c nc = 60cT60 51 = 1,18 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n Q T cc UT = 1,18 6 7 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U k k k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: kog = 1,00 krv = 0,92 UP = 7 1,00 0,92 UP 6,5m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice, potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom pumpom za beton na slijedeci nacin. UPUGR = 15m3 h (ucinak pumpe za beton) U = 6,5m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE S obzirom na dobivene ucinke potrebne su 3 auto-mije alice. TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Za prijevoz agregata koristiti cemo kamione kipere zapremine sanduka qc=8m3. Nis mo u mogucnosti koristiti dampere, jer se dio prijevoza odvija po javnim prometnicama . Vrijeme potrebno za sve manevre ce zbog vo nje po pozajmi tu i problematicnom manevriranju na trasi iznositi 5min (tm=5min). Vrijeme potrebno za utovar cemo u zeti 5min, a za istovar cemo uzeti 2min, prvenstveno zbog velike zapremine kamiona kipera (tu =5min, ti=2min). Proracun prakticnog ucinka Up za kamion kiper vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q k c cpu Qc = 8,0 1,0 Qc = 8,0 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +. t , gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvd = Ldd / vpu vrijeme vo nje punog vozila u dolasku tvp = Ldp /

vpr vrijeme vo nje praznog vozila u odlasku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu tvd t vp Tc Tc n c n c = 5 min = = 0,5 h = 30 min = 3015 15 15 = 1h = 60 min = 5 + 30 + 60 + 2 + 5 = 102 min = T60 c = 60 /102 = 0,59 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n Q T cc UT = 0,59 8 = 4,72 m3 h 4,5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U k k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti kog = 0,83 krv = 0,84 UP = 4,5 0,83 0,84 UP 3m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 20 m3/h, pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 7 kamion a kipera za prijevoz agregata. TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Za prijevoz cementa koristiti cemo kamione koji u silosu mogu prevesti masu od q c=8t Vrijeme potrebno za sve manevre ce iznositi 2min (tm=2min). Vrijeme potrebno za utovar cemo uzeti 10min, a za istovar cemo uzeti 10min (tu=10min, ti=10min). Proracun prakticnog ucinka Up za kamion vr i se na slijedeci nacin: 5. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q k c cpu Qc = 8,0 1,0 Qc = 8,0 t ciklus 6. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +. t , gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme tvd = Ldd / vpu vrijeme tvp = Ldp / vpr vrijeme ti vrijeme tm

utovara

vo nje punog vozila u dolasku

vo nje praznog vozila u odlasku istovara

vrijeme svih manevara i izmjene vozila t = = 1,25 h = 75 min vp 504050 25 = 2h = 120 min tvd = Tc = 10 + 75 + 120 + 10 + 2 Tc = 217 min n = c T60 c nc = 60 / 217 = 0,28 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 7. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n Q T cc UT = 0,28 8 = 2,24t h 2,25t h 8. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U k k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti kog = 0,83 krv = 0,84 UP = 2,25 0,83 0,84 UP 1,6 t h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 10t/h, pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 7 kamiona za prijevoz cementa. TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Zadatak 18. Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces betoniranja armirano-betonskih stupova i p loce vijadukta. Potrebno je proracunati ucinke upotrebljenih strojeva, te izvr iti njih ovo uskladivanje. Osnovni podaci o objektu: vijadukt je gredni-monta ni dvije trake, svaka irine 10m i du ine 120m

svaka traka se sastoji iz 6 polja ( raspona ), pojedinacne duljine 20m medusobni razmak traka je 2m grede-nosaci su oslonjeni na poprecne naglavne grede naglavne grede se nalaze na vrhu stupova, visine su 3m, a obujma 40m3 stupovi vijadukta su prosjecne visine 24m, a tlocrtna povr ina svakog stupa je 10m 2 monta ni nosaci su visine 2,5m ploca je debljine 0,5m Tehnologija izrade: predvideno je montiranje dviju toranjskih dizalica u razini 1. i 4. stupi ta izmed u dvije trake vijadukta toranjske dizalice ce se koristiti za betoniranje stupova, greda i ploce, te za prijenos svih ostalih materijala na gradili tu betoniranje stupova ce se odvijati po segmentima visine 2m, svako stupi te se betonira jedan dan u tjednu gornji rub temelja stupova se nalazi na koti 0,00 prihvat betona ce biti na koti +30, a tlocrtno ce se nalaziti u osi vijadukta 10 m ispred pocetka trase beton se dobavlja iz betonare udaljene 10km, na strani stupi ta 5 transport betona se odvija auto-mije alicama po trasi autoceste brzinom od 20km/h od betonare do 2. mjesta prihvata betona (na strani stupi ta 5) po gradili nim prometnicama brzina vo nje je 10km/h, a udaljenost od 2. mjesta prihvata betona (na strani stupi ta 5) do 1. mjesta prihvata betona (na strani stu

pi ta 1) iznosi 1km s 1. mjesta prihvata betona betoniraju se polja ploce 1, 2 i 3, te stupi ta 1 i 2, pomocu toranjske dizalice 1 s 2. mjesta prihvata betona betoniraju se polja ploce 4, 5 i 6, te stupi ta 3, 4 i 5, pomocu toranjske dizalice 2 za betoniranje ce se koristiti ko are kible 250kg Potreba za vremenom: obujma 0,5m3, a masa prazne ko are iznosi

tehnologija izrade ogranicava nas na betoniranje jednog stupi ta dnevno (2 stupa) radni dan svih radnika i strojeva na gradili tu ima 10 radnih sati toranjske dizalice osim betoniranja moraju dnevno potro iti 5 sati na prijenos ost alih materijala potrebnih na gradili tu TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu za betoniranje stupi ta 5: 1. proracun te ine tereta koji se podi e (ko ara za beton) Qc = V = 0,5 m3 ....................................... obujam ko are mK = 250 kg ............................................ masa prazne ko are mBET = 0,5 m3 2400kg m3 = 1200 kg .... masa betona u ko ari = 250 kg + 1200 kg = 1450 kg ........... masa pune ko are mUK 2. proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) SKICA Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat betona udaljen 50m od osi rotacije, a d a je mjesto betoniranja udaljeno 21m. LV = 50-21 = 29m S obzirom na visinu stupa od 24m, te da je teret potrebno podici i spustiti za d odatna 4m, pa prosjecna visina podizanja i spu tanja iznosi: LO = 30 12 + 4 + 4 = 26m Prosjecni kut zaokreta iznosi ~15, tj. 0,05 punog okreta. TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 3. odredivanje brzine okomitog, vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = 30m min vV = 30m min = 0,5 okreta min vKUT 4. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0,65 minute do 2 minute, a ot pu tanja (odvezivanja) od 0,5 minute pa do 1,0 minute. Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1,5 minute. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0,65 minute pa do 0,8 minuta, a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0,5 minute pa do 0,65 minuta. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja. = 1min tPU tO = = 0,86 min tV = 293026 30 = 0,96 min = 0,05 0,5 = 0,1min tKUT = 0,5 min tPR T t 2 t t = + +

c PU MAX PR Tc = 1+ 2 0,96 + 0,5 = 3,42 min n = c T60 c nc = 60 / 3,42 = 17,54 5. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n Q Tcc UT = 17,54 0,5 8,77 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 6. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0,92 UP = 8,77 0,92 UP = 8,06 8m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnih ucinaka toranjske dizalice za stupi ta 1-5, grede 1-5 i polja ploce 1-6 ce se vr iti prema gore navedenom proracunu uz izmjenu duljina vodoravnog, okomitog i kutnog transporta, prema tablici ispod. LO LV stupi stupi stupi stupi stupi greda greda greda greda greda polje polje polje polje polje polje TVZ LKUT te 1 26m 24m 0,25 okreta te 2 26m 9m 0,45 okreta te 3 26m 29m 0,45 okreta te 4 26m 44m 0,25 okreta te 5 26m 29m 0,05 okreta 1 12,5m 24m 0,25 okreta 2 12,5m 9m 0,45 okreta 3 12,5m 29m 0,45 okreta 4 12,5m 44m 0,25 okreta 5 12,5m 29m 0,05 okreta 1 8m 18m 0,09 okreta 2 8m 18m 0,41 okreta 3 8m 1m 0,47 okreta 4 8m 38m 0,41 okreta 5 8m 38m 0,09 okreta 6 8m 19m 0,03 okreta GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q k c cpu Qc = 6 1,0 Qc = 6,0 m3 ciklus 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. tm, gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0,25 h =

15 min tvp = 205 5 20 = 0,25 h = 15 min ti = 6 8,77 = 0,68 h = 41min tm = 4 min Tc = 2 + 15 + 15 + 41+ 4 Tc = 77 min n = c T60 c nc = 60 / 77 = 0,78 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n Q T cc UT = 0,78 6 = 4,68 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U k k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: kog = 1,00 krv = 0,92 UP = 4,68 1,00 0,92 UP = 4,3 4m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice, potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s toranjskom dizalicom. UPDIZ = 8m3 h (ucinak toranjske dizalice) U = 4m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da su potrebne 2 auto-mije alice za beton.

TVZ

GRADITELJSKI ODJEL