GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 1. Potrebno je izracunati prakticni ucinak jaru ala (BAGERA) na gusjenicama s dubinsk om licom.

Za jaru alo je odabran model Liebherr R 904 C sa slijedecim osnovnim podacim a. zapremina odabrane dubinske lopate qc=0,75 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=16 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=1 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=8 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1,0 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal suhi ljunak, rastresitost r=1,12 koeficijent rastresitosti kr=0,89 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Gradivo koje se prevozi ili transportira kamionima kiperima i damperima Gustoca gradiva u zbijenom, sraslom ili prirodnom stanju prije iskopa i utovara (t/m3) Rastresitost gradiva nakon iskopa odnosno prilikom njegova utovara i prijevoza Gustoca gradiva u rastresitom stanju nakon iskopa prilikom utovara i vo nje (t/m3) uslojena glina 2,02 + 22% ili 1,22 1,65 kompaktna glina 2,01 1,21 1,66 vla na glina 2,08 -2,10 1,25 -1,40 1,50 -1,66 suha glina 1,64 -1,84 1,23 -1,40 1,17 -1,48 kaolin 1,66 1,29 1,28 suha pjeskovita glina 1,66 1,17 1,42 vla na pjeskovita glina 1,83 1,19 1,54 vla na ilovaca 1,60 -1,66 1,25 1,28 -1,383 suha ilovaca 1,36 1,25 1,09 suha zemlja 1,66 -1,90 1,25 1,33 -1,52 vla na zemlja 2,02 -2,10 1,25 -1,27 1,60 -1,68 zemlja sa pijeskom 1,66 1,17 1,42 zemlja sa 25% kamena 1,96 1,25 1,57 suhi (nevezani) pijesak 1,60 1,13 1,42 vla ni pijesak 2,07 1,12 1,85 suhi pijesak i ljunak 1,93 1,12 1,72 vla ni pijesak i ljunak 2,23 1,10 2,03 suhi ljunak 1,69 1,12 1,51 suhi ljunak 6-50 mm 1,90 1,12 1,70 vla ni ljunak 2,34 1,10 2,13 vla ni ljunak 6-50mm 2,26 1,12 2,02 suhi zaglinjeni ljunak 1,66 1,17 1,42 vla . zaglinjeni ljunak 1,84 1,19 1,54 tro na stijena(dolje) 1,96 -2,28 1,24 -1,42 1,58 -1,96 75%stijena,25%zemlja 2,79 1,42 1,96 50%stijena,50%zemlja 2,28 1,33 1,71 25%stijena,75%zemlja 1,96 1,24 1,58 gips, sedra 2,58 -3,17 1,30 -1,75 1,81 -1,98 boksit 1,90 1,33 1,43 vapnenac 2,61 1,69 1,54 mramor 2,73 1,67 1,63 pje cenjak 2,52 1,67 1,51 kriljevac 2,88 1,30 2,22 granit 2,67 -2,73 1,50 -1,64 1,66 -1,78 bazalt 2,65 -2,97 1,49 1,78 -1,99 cement 1,76 (zbijeni) 1,20 1,47 (rasuti) stijena (drobljenje) 2,67 (u prosjeku) 1,67 1,60 (drobljenac)

beton 1,92 -2,48 (cvrsti) 1,39 1,38 -1,78 (razbijeni) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 16 + 1+ 8 Tc = 25 s nc = 3600 Tc nc .75 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.0 Qc = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.75 ×1.0 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.89 Qc = 0.75 × 1.67 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2.

= 3600 25 = 144 4.67 = 96. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 144 × 0.48 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 144 × 0.75 = 108 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

000 h kds = 0.48 × 0.91 UP = 75.83 krv = 0.75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.92 × 0.000 do 4.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.83 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.00 ocuvani stroj od 2.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.91 UP = 67.05m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) .000 h kds = 0.91 UP = 96.000 h kds = 1. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0.91 dotrajali stroj preko 4.83 × 0.83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0.04m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 108 × 0.92 kds = 0.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.80 lo a organizacija gradili ta kog = 0.92 × 0.80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

19 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=14 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=2 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=6 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 2.koeficijent rastresitosti kr=0. Potrebno je izracunati prakticni ucinak jaru ala s dubinskom licom. Za jaru alo je od abran model VOLVO BL71 sa slijedecim osnovnim podacima.91 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .1 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal vla ni ljunak. rastresitost r=1.1. zapremina odabrane dubinske lopate qc=0.

54 vla na ilovaca 1.90 1.60 -1.42 vla ni pijesak 2.01 1. sraslom ili prirodnom stanju prije iskopa i utovara (t/m3) Rastresitost gradiva nakon iskopa odnosno prilikom njegova utovara i prijevoza Gustoca gradiva u rastresitom stanju nakon iskopa prilikom utovara i vo nje (t/m3) uslojena glina 2.66 vla na glina 2.76 (zbijeni) 1.73 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Gradivo koje se prevozi ili transportira kamionima kiperima i damperima Gustoca gradiva u zbijenom.47 (rasuti) stijena (drobljenje) 2.65 -2.66 -1.70 vla ni ljunak 2.52 vla na zemlja 2.25 1.03 suhi ljunak 1.42 1.28 1.09 suha zemlja 1.17 1.24 -1.25 1.66 1.96 75%stijena.12 1.64 1.73 1.40 1.33 -1.19 1.67 1.26 1.23 1.25 -1.34 1.93 1.10 1.66 1.67 1.02 + 22% ili 1.22 1.13 vla ni ljunak 6-50mm 2.69 1.78 -1.75 1.66 suha glina 1.96 50%stijena.12 1.96 1.67 -2.57 suhi (nevezani) pijesak 1.83 1.69 1.12 1.40 1.28 -1.42 vla .50%zemlja 2.383 suha ilovaca 1.96 -2.61 1.67 (u prosjeku) 1.42 zemlja sa 25% kamena 1.10 2.10 2.71 25%stijena.42 1.63 pje cenjak 2.50 -1.51 kriljevac 2.98 boksit 1.75%zemlja 1.90 1.25 1.12 1.43 vapnenac 2.88 1.12 2.81 -1.19 1.24 1.13 1.27 1.50 -1.67 1.17 1.49 1.02 suhi zaglinjeni ljunak 1. sedra 2.28 suha pjeskovita glina 1.97 1.58 gips.20 1.07 1.10 1.33 1.51 suhi ljunak 6-50 mm 1.72 vla ni pijesak i ljunak 2.36 1.84 1.54 mramor 2.60 1.96 1.90 1.64 -1.25 1.58 -1.66 1.17 1.58 -3.25%zemlja 2.08 -2.29 1.25 -1. zaglinjeni ljunak 1.23 -1.66 1.30 -1.79 1.17 1.78 bazalt 2.52 1.68 zemlja sa pijeskom 1.42 vla na pjeskovita glina 1.60 -1.28 1.02 -2.85 suhi pijesak i ljunak 1.84 1.66 1.54 tro na stijena(dolje) 1.99 cement 1.65 kompaktna glina 2.48 kaolin 1.30 2.17 -1.22 granit 2.33 1.21 1.66 -1.60 (drobljenac) .

78 (razbijeni) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .48 (cvrsti) 1.39 1.38 -1.beton 1.92 -2.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1.17 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2.0× 0.19 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 14 + 2 + 6 Tc = 22 s nc = 3600 Tc .0 Qc = 0.91 Qc = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.19 × 1.19 × 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.

64 × 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 163.19 = 31.nc = 3600 22 = 163.64 4.82m3 h (ucinakzaSRASLImaterijal) UT = 163.64 × 0.09 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .17 = 27.

91 dotrajali stroj preko 4.92× 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0.80 lo a organizacija gradili ta kog = 0.000 h kds = 0.000 do 4.91 UP = 19.83 × 0.000 h kds = 1.91 UP = 27.75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.60m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) .92 × 0.91 UP = 21.83 × 0.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.83 krv = 0.09 × 0.33m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 31.000 h kds = 0.00 ocuvani stroj od 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.92 kds = 0.82 × 0.83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

19 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=14 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=3 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=7 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1.) potrebno je izracunati prakt icni ucinak.0 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal vla na zemlja.0 VOLVO BL71: zapremina odabrane dubinske lopate qc=0. rastresitost r=1.27 koeficijent rastresitosti kr=0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 3.79 TVZ GRADITELJSKI ODJEL . a dubinu podruma 3m. Liebherr R 904 C: zapremina odabrane dubinske lopate qc=0. Za jaru ala (bagere) iz prethodnih zadataka (1. i 2.75 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=18 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=2 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=8 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1. te usporediti vrijeme potrebno za iskop gradevinske jame za objekt koji ima tlocrtn u povr inu 15m x 18m.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Liebherr R 904 C: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0,75 ×1,0 × 0,79 Qc = 0,59 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0,75 × 1,0 Qc = 0,75 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 18 + 2 + 8 Tc = 28 s nc = 3600 Tc nc

= 3600 28 = 128,57 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 128,57 × 0,59 = 75,85 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 128,57 × 0,75 = 96,43 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0,83 krv = 0,84 kds = 0,91 UP = 75,85 × 0,83 × 0,84 × 0,91 UP = 48,12m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 96,43 × 0,83 × 0,84 × 0,91 UP = 61,18m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL dobra organizacija gradili ta dobro kori tenje radnog vremena ocuvani stroj

GRAÐEVINSKI STROJEVI VOLVO BL71: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.19 × 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 14 + 3 + 7 Tc = 24 s nc = 3600 Tc nc .0 Qc = 0.0 × 0.79 Qc = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.19 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.15 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2.19 ×1.

19 = 28.5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 150 × 0.15 = 22. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 150 × 0.= 3600 24 = 150 4.

83 krv = 0.84 kds = 0.83 × 0.83 × 0.5 × 0.91 UP = 14. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.5 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.84 × 0.08m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL dobra organizacija gradili ta dobro kori tenje radnog vremena ocuvani stroj .84 × 0.28m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 28.91 UP = 18.91 UP = 22.

12m3/h) ta = 1161 / 48.13h Za bager VOLVO BL71 (Up = 14.28m3/h) ta = 1161 / 14.GRAÐEVINSKI STROJEVI Gradevna jama slijedeceg oblika 21m15m 3m Obujam iskopa se racuna na slijedeci nacin: Viskopa = ((P1 + P2) / 2)xhiskopa = (((24 x21) +(18 x15)) / 2) x3 = ((504 + 270) /2) x3 = = (774 /2) x3 = 387x3 = 1161m3 Vrijeme trajanja iskopa se racuna na slijedeci nacin: ta = Viskopa / Up(sraslo) Za bager Liebherr R 904 C (Up = 48.12 = 24.28 = 81.3h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

koeficijent rastresitosti kr=0. Potrebn i podaci za proracun su slijedeci: maksimalna zapremina (qc) 18m3 45 km/h prosjecna brzina praznog dampera (vpr) prosjecna brzina punog dampera (vpu) 25 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suhi 7000m ljunak. rastresitost r=1.05 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .89 vrijeme utovara tu = 12min vrijeme istovara ti = 2 min vrijeme potrebno za sve manevre tm = 5min koeficijent punjenja dampera kpu=1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 4.12. Potrebno je proracunati PRAKTICNI ucinak kamiona zapremine sanduka 18m3.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1.9m3 ciklus (ucinakzaRASTRESITImaterijal) 2. gdjesu tu = (Qc / Uu) vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tvo = = 0.28 h = 16. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.8 min . tm. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 18 × 1.05 Qc = 18.

tvp = 7257 45 = 0,16 h = 9,6 min Tc = 12 + 16,8 + 9,6 + 2 + 5 Tc = 45,4 min n = c T60 c nc = 60 45,4 = 1,32 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 1,32 ×18,9 = 24,95 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0,92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0,92 s obzirom da damperi i kamioni svake godine prolaze tehnicke preglede, koji im j amce dobro odr avanje i ocuvanost, uzima se koeficijent dotrajalosti stroja kds=1,00 UP = 24,95 × 0,92 UP = 22,96 23m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 5. Potrebno je proracunati PRAKTICNI ucinak dampera KOMATSU HD465-7. Potrebni podac i za proracun su slijedeci: maksimalna zapremina (qc) 25m3 40 km/h

prosjecna brzina praznog dampera (vpr)

prosjecna brzina punog dampera (vpu) 20 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suhi ljunak, koeficijent rastresitosti kr=0,88 4000m

vrijeme utovara tu = 15min vrijeme istovara ti = 2 min vrijeme potrebno za sve manevre tm = 6min koeficijent punjenja dampera kpu=1,1 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. tm.2 h = 12 min . gdjesu tu = (Qc / Uu) vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tvo = = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1.5 m3 ciklus (ucinak za RASTRESITI materijal) 2.1 Qc = 27. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 25 × 1.

tvp = 204 4 40 = 0.1h = 6 min Tc = 15 + 12 + 6 + 2 + 6 Tc = 41min n = c nc = 60cT60 41 = 1.5 = 40.15 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 1.46 3.46 × 27.

GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0,92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0,92 UP = 40 × 0,92 UP = 36,8 37m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 6. Potrebno je pomocu jaru ala (bagera) s dubinskom lopatom iskopati gradevinsku jamu , a materijal iz iskopa prevesti pomocu zglobnog dampera na deponiju udaljenu 2000m. Odabrani su slijedeci strojevi: Jaru alo s dubinskom lopatom KOMATSU PC210NLC-7 o zapremina odabrane dubinske lopate qc=1,11 m3 Zglobni damper VOLVO A25D 4x4 o maksimalna zapremina (qc) 9,5 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 20 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suha zemlja, koeficijent rastresitosti kr = 0,80 2000 m

vrijeme istovara kamiona ti = 1 min vrijeme potrebno za sve manevre kamiona tm = 3 min vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=19 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=3 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=10 s koeficijent punjenja jaru ala kpu=1,0, koeficijent punjenja dampera kpu=1,05 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka JARU ALA Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 1,11× 1,0 × 0,80 Qc = 0,89 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 1,11× 1,0 Qc = 1,11m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 19 + 3 + 10 Tc = 32 s nc = 3600 Tc

68 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 112 × 1.11 = 124.nc = 3600 32 = 112 4.89 = 99. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 112 × 0.32m3 h (ucinakzaRASTRESITImaterijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

92× 0.000 h kds = 0.32× 0.92 kds = 0.80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.91 UP = 99.27 70m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 124.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.83 × 0.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.000 h kds = 1.91 UP = 69.00 ocuvani stroj od 2.80 lo a organizacija gradili ta kog = 0.83 × 0.83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0.91 UP = 86.75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0.83 krv = 0.000 do 4.91 dotrajali stroj preko 4.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.68 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.000 h kds = 0.37 .92× 0.

86m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

98 124. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.1h = 6 min .05 Qc = 9.32 = 0.08 h = 4. gdjesu tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 9.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1. tm.5 × 1.8 min tvo = 2 20 = 0.98 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 9.

63 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 + 1+ 3 Tc = 17.47 × 9.5 min Tc = 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 3.8 + 6 + 2.98 = 34.04 h = 2.3 min n = c T60 c nc = 60 /17.47 3.3 = 3.tvp = 2 50 = 0.

84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.92 UP = 31.37 86m3 h (ucinak jaru ala za RASTRESITI materijal) UPDAM 32m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) n = U UPDAM DAM PJAR = 86 / 32 = 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. UPJAR = 86.63 × 0.92 UP = 34.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.69 nDAM Iz dobivenog rezultata mo emo zakljuciti kako je omjer broja jaru ala naprema broju zglobnih dampera jednak omjeru 1:3 uz ucinak cijelog procesa od 1 x 86 = 86m3/h ili 1:2 u z ucinak cijelog procesa od 2 x 32 = 64m3/h. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.86 32m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka jaru ala i zglobnog dampera. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za jaru alo krv = 0. potrebno je us kladiti broj potrebnih jaru ala i broj potrebnih dampera na slijedeci nacin.

2m3 o irina no a l=4.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 7. koeficijent rastresitosti kr = 0.qc =l*h2) o Prosjecna brzina kopanja vi=3km/h o Prosjecna brzina guranja vg=3km/h o Prosjecna brzina povratka vp=6km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: Materijal suha zemlja.80 Vrijeme potrebno za manevar dozera pri polasku i povratku tm = 0. Odabran je slijedeci dozer: New Holland D225 sa slijedecim osnovnim podacima: o No tipa Angle (HA).1 min Duljina iskopa Li=10m Duljina guranja Lg=5m Duljina odlaganja Lo=0m Duljina povratka Lp=15m Gubitak materijala uslijed guranja je zanemariv Uvjeti rada na gradili tu te njegov oblik i polo aj odreduju koeficijent kpu za rad dozera: kpu=1.1m (ako nije zadan .46m. Potrebno je pomocu dozera skinuti sloj zbijene zemlje debljine d=10cm sa vodorav nog podrucja pravokutnog oblika duljine 1000m i irine 20m. zapremine qc=5.0 TVZ GRADITELJSKI ODJEL . a visina 1.

Proracun ucinka za jedan ciklus Qc za SRASLI i RASTRESITI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 5.0 × 0.0 Qc = 5.2 × 1.2m3 ciklus (RASTRESITO) 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t + 2× t . gdje su c igop m ti = Li / vi vrijeme iskopa tg = Lg .16 m3 ciklus (SRASLO) odnosno za RASTRESITI materijal izracun je slijedeci Q = q × k c cpu Qc = 5.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun teoretskog ucinka dozera Ut vr i se na slijedeci nacin 1.8 Qc = 4.2 × 1.

1min Lo = 0 tp = 0.015 6 = 0.15 + 2 × 0.0 = 0.0025 h = 0.0016 h = 0.65 = 92.0033 h = 0.2 min tg = 0.2 + 0.1 Tc = 0./ vg vrijeme to = Lo / vo vrijeme tp = Lp / vp vrijeme tm vrijeme ti = guranja odlaganja povratka svih manevara 301.15 min tm = 0.65 min n = c T60 c nc = 60 0.005 3 = 0.31ciklusa h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .1min Tc = 0.1+ 0.

31× 5.00 UP = 258.01m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4.01× 0.31× 4.00 UP = 384.80 krv = 0.84 ×1.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3.16 = 384.80 × 0.01× 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 92.2 = 480.05 258m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 480.00 .01m3 h (ucinak za SRASLI materijal) U = n × Q T cc UT = 92.84 kds = 1.84 ×1. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.80 × 0.

UP = 322.57 323m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

5 min vrijeme potrebno damperu za sve manevre tm = 2 min Koeficijent punjenja utovarivaca kpu=1.1 TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Odabrani su slijedeci strojevi: Zglobni utovarivac JCB 411HT sa slijedecim podacima: o utovarna lopata standardnog oblika zapremine qc=1. kr = 0. Potrebno je pomocu zglobnog utovarivaca utovariti hrpu suhe rastresite zemlje u zglobne dampere i prevesti je na deponiju udaljenu 5000m.80 5000 m vrijeme istovara dampera ti = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 8.0m3 Zglobni damper Terex TA 25 sa slijedecim podacima: o najveca zapremina (qc) 10 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 45 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 15 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suha zemlja.1 Koeficijent punjenja dampera kpu=1.

1= . 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 133.55 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 1.70 razmjerno te ki 0.75 te ki 0.75 0. mo emo odrediti da je vrijeme trajanja ciklusa Tc=0.45 min = 27 s nc = 3600 Tc nc = 3600 27 = 133. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) se ne izvodi.65 0.33 4.0m3.75 0.0 × 1.80 S obzirom da se utovar suhe zemlje mo e smatrati lakim utovarom.65 prosjecni 0.55 0. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3 do 5 m3 preko 5 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0. a obujam utovarne lopate je 1. vec se trajanje jednog ciklu sa preuzima iz tablica.1 Qc = 1.70 0.1m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2.45.70 0.33 ×1.45 0.

66 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .146.

proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .66 × 0.84 ×1.84 kds = 1.80 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.00 UP = 98.80 krv = 0.56 98.00 UP = 146.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1.1 Qc = 11m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. tm.33 h = 20 min . gdje su tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 11 146. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.66 = 0.5 min tvo = 5 15 = 0.075 h = 4. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 10 × 1.

6 min Tc = 4.6 + 0.5 + 2 Tc = 33.11h = 6.5 + 20 + 6.79 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 1.69 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .6 = 1.79 ×11 = 19.tvp = 5 45 = 0.6 min n = c T60 c nc = 60 / 33.

69 × 0.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka zglobnog utovarivaca i zglobnog dampera.84 UP = 16.5m3/h. potrebno je uskladiti broj potrebnih utovarivaca i broj potrebnih dampera na slijedeci na cin.84 UP = 19.5 = 5.54 16. UPUT = 98.5 /16. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac krv = 0.5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPDAM = 16.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 = 98.97 nDAM Iz dobivenog rezultata mo emo zakljuciti kako je omjer broja zglobnih utovarivaca prema broju zglobnih dampera jednak omjeru 1:6 uz ucinak cijelog procesa od 1 x 98.5m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) n = U UPDAM DAM PUT = 98.

Odabrani su slijedeci strojevi: Jaru alo s dubinskom lopatom LIEBHERR R 900 C Litronic o Zapremina odabrane dubinske lopate qc=0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 9. a zemlja iz tih hrpa se potom pomocu zglobnog utovarivaca utovaruje u zglobne dampere i prevozi na deponiju udaljenu 3000m. Jaru ala iskop vr e na hrpe. Potrebno je pomocu jaru ala s dubinskom lopatom iskopati gradevinsku jamu.65 m3 Zglobni utovarivac CAT 906 sa slijedecim podacima: o utovarna lopata standardnog oblika zapremine qc=0.8m3 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

5 min koeficijent punjenja dampera kpu=1.0 vrijeme istovara dampera ti = 0. koeficijent rastresitosti kr=0.5 min vrijeme potrebno damperu za sve manevre tm = 1.0 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .0 koeficijent punjenja utovarivaca kpu=1.35 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 25 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal vla na zemlja.80 3000 m vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=23 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=5 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=12 s koeficijent punjenja jaru ala kpu=1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zglobni damper JCB 714 sa slijedecim podacima: o najveca zapremina (qc) 7.

65 × 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka jaru ala Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 23 + 5 + 12 Tc = 40 s nc = 3600 Tc . proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.0 Qc = 0.0 × 0.80 Qc = 0.52 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2.65 × 1.65 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.

8 UT = 90 × 0.52 46.65 58.5 TVZ = m3 h (ucinak za SRASLI materijal) = m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) GRADITELJSKI ODJEL . proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 90 × 0.nc = 3600 40 = 90 4.

5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .8 × 0.65 40. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.91 UP = 32.92 × 0.83 krv = 0.5 × 0.52 32.83 × 0.92× 0.91 UP = 46.83 × 0.92 kds = 0.91 UP = 40.5m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 58.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.

8m3.1 do 5 m3 preko 5.75 0. vec se trajanje jednog ciklusa preuzima iz prirucnika proizvodaca.55 min = 33 s nc = 3600 Tc nc = 3600 33 = 109. a obujam utovarne lopate je 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T .70 0.70 razmjerno te ki 0.55 m in. Primjerice u prirucniku tvrtke Komatsu mo emo pronaci slijedecu tablicu iz koje je moguce odrediti vrijeme trajanja jednog cik lusa.65 0.09 4. 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) se ne vr i.80 S obzirom da se utovar vla ne zemlje mo e smatrati prosjecnim utovarom.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1. mo emo odrediti da je vrijeme trajanja ciklusa Tc=0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 0.8 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2.1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.55 0. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0.70 0.75 te ki 0. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3.45 0.65 prosjecni 0.8 × 1.0 Qc = 0.55 0.75 0.

8 = 87.27 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .09 × 0.cc UT = 109.

83 krv = 0.64 66.27 × 0.92× 1. kog = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente kog i krv cemo preuzeti vrijednosti kao i kod jaru ala.92 kds = 1.00 UP = 66.83 × 0. dok za koe ficijent kds podatak uzimamo prema stupnju ocuvanosti utovarivaca.00 UP = 87.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

27 = 0.12 h = 7.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1.35 × 1.2 min .084 h 5 min tvo = 3 25 = 0.35 87. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.35 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. gdje su tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 7. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 7. tm.0 Qc = 7.

2 + 3.06 h = 3.6 min Tc = 5 + 7.8 = 3.5 + 1.37 × 7. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 3.37 3.5 Tc = 17.35 = 24.8 min n = c T60 c nc = 60 /17.6 + 0.tvp = 3 50 = 0.77 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

92 UP = 24.5 = 66. broja utovarivac a i broja dampera jednak 3:2:6 uz ucinak cijelog procesa od 3 x 40.5 = 121. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .77 × 0.5 = 66. to bi znacilo da su bageri iskori ten oko 82%. U tom slucaju iskori tenost utovarivaca bi bila oko 91%. a dampera oko 88%.5 = 81m3/h 1 x 66.5 = 121.5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPDAM = 23m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) Varijanta 1. Varijanta 2.5m3/h 2 x 66. 2 x 40.5 m3/h. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac krv = 0. a damperi oko 85%.5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPUT = 66.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.92 UP = 22. UPJAR = 40.5m3/h. 3 x 40. ali bi u tom slucaju bio ucinak cijelo g procesa 1 x 66. potrebno je uskladiti broj potrebnih utovarivaca i broj potrebnih dampera na sli jedeci nacin.79 23m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka zglobnog utovarivaca i zglobnog dampera.5 = 133m3/h 6 x 23 = 138m3/h Iz prikazanih ucinaka mo emo zakljuciti da je omjer broja bagera.5m3/h 3 x 23 = 69m3/h Moguci omjer bi takoder mogao biti 2:1:3.

65m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: materijal suhi ljunak irine 10m. Potrebno je pomocu grejdera isplanirati povr inu duljine 300m i l je suhi ljunak. materija kut zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera iznosi a=60° irina preklopa lp=20cm broj prijelaza grejdera po TVZ GRADITELJSKI ODJEL irini njegova radnog zahvata nlr=5 . Odabran je slijedeci stroj: Grejder VOLVO G730B sa slijedecim osnovnim podacima: o No (daska) irine ld=3.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 10.

65m.65m reci da je lr=3. 2. Za na slucaj mo emo odabrati prosjecnu brzinu od 2km/h.2 2.5 i 2.6 2. 3.0 S obzirom na velicinu kuta od 60° mo emo za danu irinu daske od 3. moguce se poslu iti tablicom ispod.5 4 zavr na obrada povr ina nasipavanja 1.2)× 1000] 5 UT = 1380m2 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .7 4. koja ka e da je brzina vo nje grejdera prilikom izrade zavr ne obrade povr ine nasipavanja (planiranja) izmedu 1. Kut daske irina daske (m) ld 2.65 0.5 -2.8 3.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za grejder vr i se na slijedeci nacin: 1.3 irina radnog zahvata daske grejdera (m) lr 60 stupnjeva 1. odredivanje brzine kretanja grejdera (v) Brzine kretanja grejdera se preuzimaju iz podataka stroja ili ako taj podatak ni je moguce pronaci.5km/h.2 3. Radni postupak grejdera Brzina kretanja grejdera (km/h) popravak tucanickog zastora kod cesta 2 6 izrada jaraka 1.7 3.0 4. Za to mo e poslu iti proracun ili slijedeca tablica.1 3.6 2. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× 1000] nlr T rp UT =[2 ×(3.7 4. odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera Odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera se vr i u ovisnosti o kutu zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera.9 2.5 uklanjanje snijega 7 25 obrada povr ina 2 8 poravnanje 4 -10 U ovom slucaju poslu iti cemo se s podacima iz tablice.3 45 stupnjeva 1.0 4.

83 krv = 0.92 × 0.92 kds = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.91 UP = 1380 × 0.83 × 0.91 960 m2 h prakticni ucinak grejdera za planiranje TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

Potrebno je pomocu valjka zbiti povr inu duljine 300m i i ljunak. materijal je suh Tandem valjak BOMAG BW 138 AD sa slijedecim osnovnim podacima: o Valjci irine ld=1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 11.38m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: materijal suhi ljunak irina preklopa lp=20cm Na probnom polju odredeni su slijedeci podaci: broj prijelaza valjka po irini njegova radnog zahvata nlr=8 debljina sloja koji se zbija h=30cm TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Odabran je slijedeci stroj: irine 10m.

83 krv = 0.2)× 0.5 ljunak.38 0. pijesak i njihove mje avine od 2 do 4 nosivi asfaltni sloj od 2 do 4 habajuci asfaltni sloj od 2 do 6 U ovom slucaju poslu iti cemo se s podacima dobivenim na probnom polju. odredivanje brzine kretanja valjka (v) Brzine kretanja valjka se dobivaju probnim valjanjem na probnom polju ili ga je moguce preuzeti iz tablice ispod.75 × 0.91 . Tip valjka Brzina kretanja valjka (km/h) stijena ili glina od 1 do 2.83 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za valjak vr i se na slijedeci nacin: 1. koji ka e da je potrebna brzina vo nje valjka 3 km/h.3 × 1000] 8 UT = 132.91 UP = 132. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0. 2.92 kds = 0.92 × 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× h × 1000] nlr T rp UT =[3 ×(1. preuzetom iz prirucnika tvrtke BOMAG.75m3 h 3.

92 m3 h prakticni ucinak valjka (UGRAÐENO) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

Potrebno je izracunati ucinak toranjske dizalice za podizanje raznih tereta na g radili tu.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 12.4m o najveca nosivost Qmax=8000kg o dohvat pri najvecoj nosivosti LQmax=14.5m o najveci dohvat Lmax=55m o nosivost pri najvecem dohvatu QLmax=1550kg TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Odabran je slijedeci stroj: Toranjska dizalica LIEBHERR 112 EC-H 8 sa slijedecim osnovnim podacima: o duljina ruke L=56.

......... TVZ GRADITELJSKI ODJEL ......... masa prazne ko are mBET = 0....5 = 7. ¼ punog okreta.......5 m3 . masa betona u ko ari = 300 kg + 1100 kg = 1400 kg ........5 m od osi rotacije... Prosjecni kut zaokreta iznosi ~90°. a da je te i te objekta udaljeno 15 m.............5 m3 × 2200 kg m3 = 1100 kg ......GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu se vr i ovisno o vrsti tereta koji se podi e.. masa pune ko are mUK 2.................... proracun te ine tereta koji se podi e (ko ara za beton) Qc = V = 0. obujam ko are mK = 300 kg ............ LV = 15 -7.5 m 15 m Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat betona udaljen 7.... proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) 32m20 m 40 m auto mje alica 7.5 m Zgrada ima 4 kata (P+3) prosjecne visine h=4m.... tj...... pa iz tog podatka mo emo reci da je prosjecna visina podizanja LO=8m. a primjerice za betoniranje zidova ko arom kiblom na slijedeci nacin: 1.

0 3.15 min = 0.65 minute do 2 minute. = 1min tPU tO = = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI minm40 minm50 minokreta5.2 min tV = 7408 . odredivanje brzine okomitog.5 minute pa do 1. a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0.0 minute.5 minute pa do 0.65 min tPR T t 2 t t = + ×(t + + )+ . a ot pu tanja (odvezivanja) od 0.8 minuta.65 minute pa do 0. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0.5 50 = 0.5 = 0. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0. Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1.65 minuta.5 minute. vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = vV = vKUT = 4.25 0. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja.5 min tKUT = 0. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa.

t c PU OVKUT PR Tc = 1+ 2 ×(0.5 8.65 = 3.14 5.35 min n = c T60 c nc = 60 / 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q Tcc UT = 17.57 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .2 + 0.35 = 17.15 + 0.5)+ 0.14 × 0.

proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 6.57 × 0.9m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .89 7.92 UP = 8.92 UP = 7.

Iz tog razloga je teret potrebno podignuti iznad objekta i nakon prebacivanja teret a na drugu stranu objekta potrebno ga je ponovno spustiti.5 m deponij armature 39m drvo visine h = 25 m drvo visine h = 35 m 47. a da je te i te deponije udaljeno 39 m. S obzirom na postojece drvece prijenos tereta se mora odvijati preko obj ekta. za prijenos armaturnih s kamiona na deponiju vr i se na slijedeci nacin: ipki 1. 3/8 punog okreta.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu. Zgrada u trenutku prijenos a tereta ima izgradene 3 eta e (P+2) prosjecne visine h=4m. tj. LV = 39 -15. Iz tih podataka mo emo reci da je duljina okomitog transporta jednaka LO=12 + 10 +10 +12 = 44 m. jer su i kamion i deponij na is toj visini.5m Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat snopova armature udaljen 15.5 = 23.5 m Visinske razlike izmedu kamiona i deponije nema. Prosjecni kut zaokreta iznosi ~135°. proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) P+2 (h=12 m) 20 m 40 m kamion s armaturom 15.5 m od osi rotacije. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . pa iz tog podatka mo emo reci da je visina objekta h=12 m. Teret je potrebno podici 10 m iznad objekta iz sigurnosnih razloga.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL . bitumen i slicno) S obzirom da prenosimo sve njeve armaturnih ipki.5m3 do 1m3) o 1250kg za paletu hidratiziranog vapna (50 vreca po 25kg) o 1500kg za paletu cementa (30 vreca po 50kg) o 500kg do 1000kg za segmente gotove oplate (cca. proracun te ine tereta se vr i prema dijagramu nosivosti. iz kojeg mo emo procitati da je nosivost na udaljenosti od 39 m pribli no jednaka 2400 kg.25kg/m'). Kolicina tereta koju prenosimo u jednom ciklusu mo e biti: o 500kg za sve njeve armaturnih vilica o 500kg do 1000kg za sve njeve armaturnih ipki o 500kg do 1000kg za armaturne mre e o 500kg do 1000kg za sve njeve dasaka i gredica (od 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 2. mo emo uzeti da ce prosjecna masa armature koju prenosimo po jednom ciklusu biti 750kg (100 x Ø14 x l=6m x 1. 100kg/m2) o 1000kg za paletu opeke obicna opeka 336 kom/paleti blok-opeka 120kom/paleti o 500kg za palete hidroizolacije (ljepenka.

65 minute do 2 minute.8 minuta.5 30 0. odredivanje brzine okomitog.5 minute pa do 1. tP = 1min tO = 1. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja.5 minute pa do 0. a ot pu tanja (odvezivanja) od 0.5 = 0. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0.75 min = 0. a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0. vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = vV = vKUT = 4.GRAÐEVINSKI STROJEVI minm03minm30 minokreta5. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova ciklusa.375 0.0 minute.65 minuta.5 min tV = 233044 .0 3.75 min tODV T = t + . Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0.65 minute pa do 0.75 min tKUT = 0.5 minute.

75)+ 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q Tcc UT = 7.75 7.75 5.75 + 0.2 ×(t + t + t )+ t c P OVKUT ODV Tc = 1+ 2 ×(1.75 = 7.75 × 750 = 5812 kg h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 + 0.75 min n = c T60 c nc = 60 / 7.

ovisno o organizaciji gradili ta. moguce vr iti sve tri operacije pomicanja (okomita.92 UP = 5347 5300kg h Va no je napomenuti da je u odredenim slucajevima. vec ce se uzimati samo najveca vrijednost. itdX. Tada ce formula za izr acun vremena trajanja ciklusa izgledati ovako: T = t + 2 × t + t c P MAX ODV Primjerice.92 UP = 5812 × 0.5 + 0. tv ili tkut odabr ali to.GRAÐEVINSKI STROJEVI 6. osim to se vremena svih pomicanja tere ta nece zbrajati. polo aja mjesta prihvata i otpu tanja tereta. te bi ciklus u tom slucaju trajao: Tc = 1+ 2 × 1.75 = 16 7. proracun teoretskog ucinka s novim Tc (Ut) . U tim ce s e slucajevima proracun raditi na isti nacin.75 min nc = 60 / 3. stupnju izgradenosti objekta. vodoravna i kutna). proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0. u gornjem zadatku bi od tri izracunata vremena to.75 = 3.

92 UP = 12000 × 0. proracun prakticnog ucinka s novim Tc (Up) U = T krv× P U za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.92 UP = 11040 11000kg h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .UT = nc × Qc UT = 16 × 750 = 12000 kg h 8.

a za izradu betona centralni pogo n za proizvodnju betona. onda se racu kpu = 1. potrebno je odrediti iskori tenost au to-pumpe za beton i centralnog pogona za proizvodnju betona. Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima: auto-pumpa za beton Ut = 40 m3/h. te je potrebno odrediti vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce. za prijevoz betona ce se koristiti auto-mije alice. Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva. Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske temel jne ploce povr ine 1500m2. Up = 30 m3/h auto-mije alica o maksimalna zapremina (qc) 6 m3 o prosjecna brzina prazne auto-mije alice (vpr) 60 km/h o prosjecna brzina pune auto-mije alice (vpu) 30 km/h centralni pogon za proizvodnju betona (betonara) Up = 75 m3/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu betonare i gradili ta vrijeme utovara betona u auto-mije alicu na po formuli tu = Qc / Ubet (teoretski) koeficijent punjenja auto-mije alice vrijeme potrebno za sve manevre TVZ GRADITELJSKI ODJEL 5000 m tu = 2 min (ako nije zadano. debljine d=75cm.0 tm = 4 min . Za betoniranje ce biti kori tena auto-pumpa za bet on.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 13.

0 m3 ciklus 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.0 Qc = 6. gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1.1667 h = . tm.

15 h = 9 min Tc = 2 + 10 + 5 + 9 + 4 Tc = 30 min n = c T60 c nc = 60 / 30 = 2 3.10 min tvp = 305 5 60 = 0.0833 h = 5 min ti = 6 40 = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 2 × 6 = 12 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

04 11m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice.4 = . odnosno mo emo reci da bi radila punim kapacitetom. Za auto-pumpu za beton iskori tenost bi bila 100%.73 nMIK Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da je omjer broja auto-mije alica i broja autopumpi za beton jednak 3:1 uz ucinak cijelog procesa od 30 m3/h. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: krv = 0. Centralni pogon radio bi samo sa djelomicnom iskori tenosti kapaciteta. koju bismo izracunali na slijedeci nacin: 30m3 h = 0.92 UP = 12× 0.92 UP = 11.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom auto-pumpom za beton na slijedeci nacin. U = 30m3 h (ucinak auto-pumpe za beton) PPUMP U = 11m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE n = UU MIK PPUMP PMJE = 30 /11= 2.

40% 75m3 h Dakle.75 = 1125m3 tBET = 1125 / 30 = 37.5h TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce. VBET = 1500 x 0. odnosno t oliko je moguce iskoristiti za preostale potrebe. mogli bismo reci da preostali kapacitet betonare iznosi 45m3/h.

LKUT = 0.25 okreta o vV = 50mmin. potrebno je odrediti iskori tenost au to-pumpe za beton i centralnog pogona za proizvodnju betona.0 o vrijeme potrebno za sve manevre tm = 4 min centralni pogon za proizvodnju betona (betonara) TVZ GRADITELJSKI ODJEL Up = 100 m3/h . Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva.5 okreta min vKUT o = 1min .0 auto-mije alica o maksimalna zapremina 6 m3 o prosjecna brzina prazne auto-mije alice (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina pune auto-mije alice (vpu) 20 km/h o duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu betonare i gradili ta 8000 m o vrijeme utovara betona u auto-mije alicu tu = 5 min o koeficijent punjenja auto-mije alice kpu = 1. a za izradu betona centralni pogon za proizvodnju betona. = 0.5 m3 o LV = 25m. = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 14. te je potrebno odrediti vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce. vO = 40m min.5 min tPU tPR o koeficijent punjenja ko are za beton kpu = 1. Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima: toranjska dizalica o zapremina ko are za beton 0. Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske strop ne ploce povr ine 500m2.5m3. za prijevoz betona ce se koristiti aut o-mije alice. Za betoniranje ce biti kori tena toranjsk a dizalica s ko arom za beton velicine 0. LO = 20 m. prosjecne debljine d=20cm.

.

5 min tPR T t + 2 t t t = ×(t + + )+ c PU OVKUT PR Tc = 1+ .GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu vr i se na slijedeci nacin: 1.5 min tKUT = 0.0 Qc = 0.25 0. = 1min tPU tV = = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 0.5 = 0.5× 1. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa.5 min = 0.5m3 ciklus (ucinakizra enzaRASTRESITImaterijal) 2.5 min tO = 5025 20 40 = 0.

5 6.67 × 0.5)+ 0.67 m3 h 4.92 UP = 6.33 × 0.5 = 13. proracun prakticnog ucinka (Up) U = T krv × PU krv = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) UT = nc × Qc UT = 13.13 6m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .92 UP = 6.5 + 0.5 + 0.5 = 4.2×(0.33 3.5 min n = c T60 c nc = 60 / 4.

0 m3 ciklus 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1.4 h = . proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1. tm. gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 5 min tvo = = 0.0 Qc = 6.

72 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .6 = 0.899 h = 54 min Tc = 5 + 24 + 9.6 min ti = 6 6.67 = 0.6 + 54 + 4 Tc = 96.62 3.24 min tvp = 208 8 50 = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 0.6 min n = c T60 c nc = 60 / 96.16 h = 9.62× 6 = 3.

92 UP = 3.42 3. UPDIZ = 6m 3 h (ucinak auto-pumpe za beton) U = 3.5 = 1.5m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE n = UU MIK PDIZ PMJE = 6 / 3.71 nMIK Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da su potrebne 2 auto-mije alice uz ucinak cijelog procesa od 6 m3/h. Za toranjsku dizalicu iskori tenost bi bila 100%. odnosno radila bi punim kapacite tom.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.92 UP = 3. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: krv = 0.72× 0.5m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom auto-pumpom za beton na slijedeci nacin. koju bismo izracunali na slijedeci nacin: 6m3 h . Centralni pogon radio bi samo sa djelomicnom iskori tenosti kapaciteta.

67 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL . odnosno t oliko je moguce iskoristiti za preostale potrebe.2 =100 m3 tBET = 100 /6 = 16.06 = 6% 100m3 h Dakle. Vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce. mogli bismo reci da preostali kapacitet betonare iznosi 94m3/h.= 0. VBET = 500 x0.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 15. Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima (ucinci i cijena se odnose na jedan stroj): Sustav za ugradnju betona: 1x auto-pumpa za beton 3x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h (350kn/h) Up = 11 m3/h (200kn/h) Up = 13 m3/h (300kn/h) Up = 9 m3/h (100kn/h) Up = 38 m3/h (1900 kn/h) 2x kran s ko arom za beton Sustav za prijevoz betona: proizvoljan broj auto-mije alica Sustav za proizvodnju betona: 1x gradili ni pogon za proizvodnju betona (betonara) 1x gradili ni pogon za proizvodnju betona (betonara) Up = 23 m3/h (1500 kn/h) Moguce je dobaviti dodatni beton cija je cijena 100 kn/h za dodatni m3/h potrebn og ucinka. te sve ostale pratece tro kove. Za betoniranje ce biti kori tene auto-pumpe za beton i kranovi s ko arama za beton. Za prijevoz betona unutar gradili ta ce se koristiti auto-mije alice. potrebno je za svaki slucaj pojedin acno odrediti iskori tenost preostalih sustava. prijevoz. a) potrebno je izvr iti uskladivanje strojeva tako da kapacitet ugradnje betona bu de ispunjen u potpunosti b) potrebno je izvr iti uskladivanje strojeva tako da kapacitet proizvodnje betona bude ispunjen u potpunosti Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva. Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske temel jne ploce. a u cijenu su uracunati svi potrebni tro kovi do mjesta ugradnje. ukljucujuci i proi zvodnju. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . a z a izradu betona gradili ni pogon za proizvodnju betona.

potrebno dokupiti beton) ukupna cijena sustava za ugradnju je 1550 kn/h proracun potrebnog broja auto-mije alica = 6. proracun ukupnog ucinka za proizvodnju betona = 1× 38 + 1× 23 UPPRO UPPRO = 61m3 h 3. uskladivanje potrebnog broja strojeva a) tako da kapacitet ugradnje betona bude ispunjen u potpunosti 76 61 = 15m3 h (manjak proizvodnje betona. a njegova cijena je 3400 kn/h cijena dodatnog ucinka je 15 x 100 = 1500 kn/h ukupna cijena cijelog sustava je 7150 kn/h 961 7150 / 76 = 94.78 (odabrano 7 auto-mije alica) uzima se samo ucinak gradili nih betonara. jer se manjak proizvodnje nadoknaduje izvana .08 kn m3 cijena jednog m3 ugradenog betona TVZ GRADITELJSKI ODJEL .GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnih ucinaka Up za pojedine grupe vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun ukupnog ucinka za ugradnju betona = 1× 17 + 3 × 11+ 2 × 13 UPUGR UPUGR = 76 m3 h 2. a u cijenu dodatnog ucinka su uracunata cijena proizvodnje i prijevoza automije alicama ukupna cijena sustava za prijevoz je 700 kn/h iskori tenost sustava proizvodnje betona je 100%.

.

71 kn m3 cijena jednog m3 ugradenog betona TVZ GRADITELJSKI ODJEL .802 80.78 (odabrano 7 auto-mije alica) ukupna cijena sustava za prijevoz je 700 kn/h iskori tenost sustava proizvodnje betona je 61/ 76 = 0.2% moguce varijante sustava za ugradnju betona su: varijanta 1. odabrana je varijanta 1. ukupna cijena cijelog sustava je 5350 kn/h 5350 / 61 = 87. (ukupni ucinak 63 m3/h) 961 o 1x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h o 3x auto-pumpa za beton Up = 11 m3/h o 1x kran s ko arom za beton Up = 13 m3/h ukupna cijena sustava za ugradnju je 1250 kn/h varijanta 2. (ukupni ucinak 65 m3/h) o 1x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h o 2x auto-pumpa za beton Up = 11 m3/h o 2x kran s ko arom za beton Up = 13 m3/h ukupna cijena sustava za ugradnju je 1350 kn/h uzev i u obzir cijenu. nepotpuna iskori tenost sustava ugradnje betona) proracun potrebnog broja auto-mije alica = 6.GRAÐEVINSKI STROJEVI h b) tako da kapacitet proizvodnje betona bude ispunjen u potpunosti (ne postoji mogucnost za dokup betona) 76 61 = 15m3 (vi ak kapaciteta ugradnje betona. odn.

1km) zbog lo e kvalitete materijala u iskopu na trasi. 2km. 1500 m3/dan materijala dodatno usitniti do potrebne granulacije bu enja i miniranja se obavljati po lokalnim cestama do pocetka dionice.. a 15km/h po trasi materijal je suhi lomljeni vapnenac Shema polo aja kamenoloma i trase: l=15km l=10km . odrediti potrebne dnevne i satne ucinke. 2 d. te odabrati potrebne gradevinske stroje ve i izracunati njihove ucinke. . prosjecne brzine kretanja vozila su 30km/h po lokaln im prometnicama. 4d. Poznati podaci o gradevini: 4 dionice ukupne duljine 10km (1 d. 3km. 3 d. potrebno je dovoziti zamjenski materijal iz obli njeg kamenoloma potrebe za materijalom u nasipu su slijedece: o 1 dionica 13500 m3 o 2 dionica 16000 m3 o 3 dionica 25000 m3 o 4 dionica 10000 m3 Poznati podaci o lokalnim prilikama: kamenolom iz kojeg se uzima materijal nalazi se na udaljenosti 15km od pocetka t rase prometnice kamenolom je u mogucnosti isporuciti 20% miniranog materijala je potrebno kamenolom vr i samo uslugu primarnog prijevoz materijala iz kamenoloma ce 1.. Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces izgradnje nasipa 10km lokalne ceste na oto ku Krku. gustoca prometa.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 16. a potom po trasi do mjesta ugradnje s obzirom na uvjete (nagib prometnica.) na lokalnim prometnicama i na gradili tu. 4km.

kds su isti za sve strojeve i gradili ta.84 (dobro kori tenje radnog vremena) o kds=0. krv.83 (dobra organizacija gradili ta) o krv=0.0 . vrijeme gradnje je ograniceno na 2mj (20 radnih dana na mjesec. i iznose: o kog=0. 12 radnih sati dnevno).91 (ocuvani strojevi) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . za sve strojeve na kamenolomu i gradili tu kog.S obzirom na zadane uvjete. Dodatni podaci o strojevima su: kpu=1.

25 = 51600 m3 Vrijeme gradenja: 2mj × 20r. Koeficijenti rastresitosti materijala su (dobiveni od strane geologa i na probno m polju): sraslo 1.d.GRAÐEVINSKI STROJEVI Dokaznica materijala: Potrebna kolicina ugradenog materijala je 13500+16000+25000+10000 = 64500 m3.25 Potrebna kolicina materijala je: Q = 64500 1.20 = = 21.6 ugradeno 1.5m3 h (RASTRESITO) .6 34.× 12h / d = 480h = 40r. Tuk = Potrebne dnevne kolicine kamenog materijala iz kamenoloma (SRASLO): Q = 51600 40 = 1290m3 dan < 1500 m3 dan (raspolo ivo) dkamenolom Potrebna dnevna i satna kolicina materijala koji je potrebno predrobiti (RASTRES ITO): 3 258m3 dan 3 Q = 1290m dan × 0.5m h (SRASLO) dpred 12h d Q = 21.0 rastresito 1.5m3 h × 1.d.

6 = = 172m h dprijevoz 12h d Potrebna dnevna i satna kolicina kamenog materijala koji je potrebno ugraditi (U GRAÐENO): 1612m3 dan Q = 1290m3 dan × 1. i satna kolicina kamenog materijala koji je potrebno prevesti (RA STRESITO): 3 2064m3 dan 3 Q = 1290m dan × 1.dpred Potrebna dnev.25 = = 134m3 h dugradnja 12h d TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

GRAÐEVINSKI STROJEVI Tehnolo ki opis sustava: Glavni sustav se sastoji iz tri podsustava: podsustav miniranja i predrobljavanja podsustav transporta podsustav ugradnje Odabrani strojevi: miniranje i predrobljavanje o bu aca garnitura o bageri s pneumatskim cekicima ( pikhameri ) o pokretna drobilana sa primarnim i sekundarnim dijelom o utovarivaci transport o kamioni kiperi ugradnja o dozeri (grubo razastiranje) o grejderi (fino razastiranje i planiranje) o valjci (zbijanje) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

ovisan je o vrsti stijene.).) Bageri s pneumatskim cekicima ( pikhameri ) nemoguc proracun ucinka.5 × 1....GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun ucinaka: Podsustav miniranja i predrobljavanja Bu aca garnitura -Up=50 m'/h (ucinak odreden prema podacima proizvodaca. snazi stroja. predviden jedan pikham er Pokretna drobilana sa primarnim i sekundarnim dijelom prema podacima proizvodaca potrebno je odabrati drobilanu koja zadovoljava prakticni ucinak od ~ 35 m3/h Utovarivac za utovar miniranog i predrobljenog materijala u kamione kipere Odabran je utovarivac sa utovarnom lopatom zapremine qc=3. vrsti opreme za bu enje.0 Qc = 3. velicina lomljenih komada. .5 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . . proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 3..5m3 Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1. jer ovisi o pre vi e cimbenika (vrsta stijene.

75 te ki 0.84 kds = 0.65 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds kog = 0.1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) preuzimamo iz slijedece tablice.1 do 5 m3 preko 5.45 0.75 0. a obujam utovarne lopate je 3. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3.65 min = 39 s nc = 3600 Tc nc = 3600 39 92 4.5m3.70 0. 3.70 razmjerno te ki 0. mo emo odrediti da je vrijeme trajanj a ciklusa Tc=0.75 0.91 UP .83 krv = 0.80 S obzirom da se utovar suhog kamenog materijala mo e smatrati prosjecnim utovarom.65 min. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 92 × 3.55 0.5 = 322m3 h 320 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 5.65 prosjecni 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 2.70 0.55 0.

84 × 0.83 × 0.91 UP = 203 200m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 172 m3/h. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .= 320 × 0. pa s obzirom na to mo emo reci da je potreban 1 utova rivac za utovar materijala u kamione kipere.

proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 1.70 0.0 × 1. potreban je i jedan manj i utovarivac za potrebe punjenja pokretne drobilane materijalom. odbarati cemo manji utovarivac sa utovarnom l opatom zapremine qc=1. mo emo odrediti da je vrijeme trajanj a ciklusa Tc=0.65 0.55 min.0 Qc = 1. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3.80 S obzirom da se utovar suhog kamenog materijala mo e smatrati prosjecnim utovarom.70 razmjerno te ki 0.65 prosjecni 0.75 te ki 0.75 0.55 min = 33 s nc = 3600 Tc nc = 3600 33 109 4.GRAÐEVINSKI STROJEVI Osim utovarivaca za utovar materijala u kamione kipere.1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0. S obzirom na mali potrebni ucinak. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal . proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0.55 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) preuzimamo iz slijedece tablice. a obujam utovarne lopate je 1.70 0.0 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2.0m3 Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1.1 do 5 m3 preko 5. 3.45 0.0m3.55 0.75 0.

0 = 109m3 h 110 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .U = n × Q T cc UT = 109 × 1.

proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds kog = 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .83 krv = 0.91 UP = 69.78 70m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 34.5 m3/h.84 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5. pa s obzirom na to mo emo reci da je potreban 1 utov arivac za utovar materijala u pokretnu drobilanu.91 UP = 110 × 0.83 × 0.84 kds = 0.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Podsustav transporta Za prijevoz tereta koristiti cemo kamione kipere zapremine sanduka qc=20m3.0 × 1.0 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. Vrijeme potrebno za sve manevre ce zbog vo nje po kamenolomu i problematicnom manevriranju na trasi iznositi 5min (tm=5min).0 Qc = 20. Proracun prakticnog ucinka Up za kamion kiper vr i se na slijedeci nacin: 1. t . Vrijeme potrebno za istovar cemo uzeti 2min. gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / . jer se dio prijevoza odvija po javnim prometnicama . proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 20. prvenstveno zbog velike zapremine kamiona kipera (ti=2min). proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +. Nism o u mogucnosti koristiti dampere.

06 h 4 min tvo1 = 32020 15 30 = 0.vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = = 0.33 h = 20 min t= 15 30 = 0.5 h = 30 min vp1 t = 5 15 = 0.54 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 h = 30 min tvo2 = 5 15 = 0.33 h = 20 min vp2 Tc = 4 + 30 × 2 + 20 × 2 + 2 + 5 Tc = 111min n = c T60 c nc = 60 /111 = 0.

.

5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4.83 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 0.5 × 0.32 7m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 172 m3/h.54 × 20 = 10. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 25 kami ona kipera za prijevoz materijala iz kamenoloma do mjesta ugradnje na trasi.8 m3 h 10.83 krv = 0.84 UP = 7.84 UP = 10. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac kog = 0.

a visina 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + .1 min guranja i odlaganja Lg=10m povratka Lp=10m materijala uslijed guranja je zanemariv Proracun teoretskog ucinka dozera Ut vr i se na slijedeci nacin 1.9m Prosjecna brzina guranja i odlaganja vg=2km/h Prosjecna brzina povratka vp=6km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: Vrijeme Duljina Duljina Gubitak potrebno za manevar dozera pri polasku i povratku tm = 0.5 × 1.5m.GRAÐEVINSKI STROJEVI Podsustav ugradnje Za ugradnju materijala u nasip prometnice cemo koristiti slijedece strojeve: dozeri za grubo razastiranje grejderi za fino razastiranje i planiranje valjci za zbijanje Odabran je dozer sa slijedecim osnovnim podacima: No zapremine qc=2m3 irina no a l=2.5 m3 ciklus (RASTRESITO) 2.0 Qc = 2. Ucinak za RASTRESITI materijal je slijedeci Q = q × k c cpu Qc = 2.

3 min g tp = 0201.0.1min tm = 0.01 6 = 0. gdje su c igop m ti = Li / vi vrijeme tg = Lg / vg vrijeme to = Lo / vo vrijeme tp = Lp / vp vrijeme tm vrijeme t = = 0.1min TVZ GRADITELJSKI ODJEL iskopa guranja odlaganja povratka svih manevara .0017 h = 0.005 h = 0.t + t + t + 2× t .

83 × 0.63 160m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) .1+ 2 × 0.84 kds = 0.3 + 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 100 × 2.91 UP = 158. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.83 krv = 0.6 min n = c nc = 60cT60 0.84 × 0.6 = 100 ciklusa h 5.5 = 250 m3 h 6.91 UP = 250 × 0.1 Tc = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Tc = 0.

za proces je moguce uzeti jedan dozer odabrane velicine i ucin ka i jedan dozer manjeg ucinka. pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 2 dozer a za grubo planiranje materijala.Potreban ucinak je 172 m3/h. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . S obzirom da je razlika izmedu potrebnog ucinka i odabranog ucinka relativno mal a (172 160 = 12 ~ 7.5%).

Kut daske irina daske (m) ld 2.0 S obzirom na velicinu kuta od 45° mo emo za danu irinu daske od 3 m reci da je lr=2.1 3.6 2.2 3.0 4. odabr ati cemo brzinu od 1.2 2.7 4.6 2.3 45 stupnjeva 1. odredivanje brzine kretanja grejdera (v) Brzina kretanja grejdera pri zavr noj obradi povr ina nasipavanja (planiranja) je izmedu 1. 3.8 3.5 i 2.7 3.2)× 1000 UT = 428m2 h UT = 428m2 h × 0.0 4. vece granulacije) Proracun prakticnog ucinka Up za grejder vr i se na slijedeci nacin: 1.9 2.3 irina radnog zahvata daske grejdera (m) lr 60 stupnjeva 1. Za to mo e poslu iti proracun ili slijedeca tablica.3 129m3 irini njegova radnog zahvata nlr=7 (lomljeni materijal .GRAÐEVINSKI STROJEVI Odabran je grejder sa no em (daskom) irine ld=3m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: kut zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera iznosi a=45° irina preklopa lp=20cm broj prijelaza grejdera po .7 4.2 0. S obzirom na vrstu materijala i njegovu granulaciju. 2. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× 1000]nlr T rp UT =[1.5km/h. odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera Odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera se vr i u ovisnosti o kutu zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera.5km/h.2m.5 ×(2.

]7 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

83 krv = 0.83 × 0.84 kds = 0.91 82 m3 h prakticni ucinak grejdera za planiranje Potreban ucinak je 172 m3/h.8%). S obzirom da je razlika izmedu potrebnog ucinka i odabranog ucinka relativno mal a (172 164 = 6 ~ 3. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0. za proces je moguce uzeti dva grejdera odabrane velicine i ucin ka i jedan grejder manjeg ucinka.84 × 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 3 grejd era za fino razastiranje i planiranje materijala.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.91 UP = 129 × 0.

91 46 m3 h prakticni ucinak valjka Potreban ucinak je 134 m3/h.84 kds = 0. pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 3 valjk a za .5km/h Proracun prakticnog ucinka Up za valjak vr i se na slijedeci nacin: 1.84 × 0.5 ×(1.2)× 0.91 UP = 72 × 0.8 0.83 krv = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× h ×1000] nlr T rp UT =[1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Odabran je tandem valjak sa valjcima irine lr=1. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.3 × 1000] 10 UT = 72m3 h 2.8m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: irina preklopa lp=20cm Na probnom polju odredeni su slijedeci podaci: broj prijelaza valjka po irini njegova radnog zahvata nlr=10 debljina sloja koji se zbija h=30cm brzina kretanja valjka 1.83 × 0.

zbijanje materijala. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

a prevozi se auto-mije alicama od betonare do mjesta ugradnje (brzina vo nje vozila u oba smjera 5km/h) agregat se dovozi iz vanjskog pozajmi ta udaljenog 15km po lokalnim prometnicama (brzina vozila u dolasku 15km/h.1m3 agregata i 0. kds za ostale strojeve iznose: o kog=0.91 (ocuvani strojevi) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 17. krv. Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces betoniranja kalote tunela na AC Krapina-Mace lj. svaka duljine 2000m betoniranje se obavlja pomocu pred-zgotovljenih oplatnih segmenata Poznati podaci o lokalnim prilikama: beton se proizvodi u gradili noj betonari .5t cementa Dodatni podaci o strojevima su: kpu=1.00 (odlicna organizacija gradili ta) o krv=0. a u odlasku 40km/h) za 1m3 betona potrebno je 1. za sve strojeve kog. Potrebno je odrediti potrebne dnevne ucinke i odabrati strojeve potrebne za izvo denje. a u odlasku 30km/h) cement se dovozi iz cementare udaljene 50km po lokalnim prometnicama (brzina vozila u dolasku 25km/h.84 (dobro kori tenje radnog vremena) o kds=0.83 (dobra organizacija gradili ta) o krv=0.92 (odlicno kori tenje radnog vremena) kog.0 . krv za betoniranje iznose: o kog=1. Poznati podaci o gradevini: dvije tunelske cijevi (lijeva i desna).

koji se pomice po tracnicam a. Nakon betoniranja beton mora biti pod oplatom slijedeca 2 puna dana .GRAÐEVINSKI STROJEVI Tehnolo ko osmi ljavanje procesa: Svaki oplatni segment du ine je 10m. dok se u drugoj cijevi namje ta drugi segment oplate. a jednom namje ten prima 150m3 betona. Namje tanje jednog oplatnog segmenta traje 1 dan. Tehnologija izgradnje je takva da se betoniranje odvija neprestano. U svakoj tunelskoj cijevi se nalazi po jedan oplatni segment. po principu jedna cijev se betonira.1 = 165m3 dan RASTRESITO): . Nakon namje tanja pristupa se betoniranju. Ugradnja betona se vr i svaki drugi dan (vidi tablicu) Vrijeme gradenja: betoniranje jednog segmenta traje 10 sati transport agregata i cementa obavlja se 8 sati dnevno i potrebno ga je obaviti u jednom danu izmedu dana kada se vr i betoniranje Potrebni ucinak ugradnje betona je: U = 150 10 = 15m3 h betoniranja Potrebne kolicine agregata za proizvodnju betona (1 segment Q = 150 × 1. Tunelska cijev prva druga 1 dan namje tanje oplate 2 dan betoniranje 3 dan stajanje betona namje tanje oplate 4 dan stajanje betona betoniranje 5 dan namje tanje oplate stajanje betona 6 dan betoniranje stajanje betona 7 dan stajanje betona namje tanje oplate 8 dan stajanje betona betoniranje X namje tanje oplate stajanje betona X betoniranje stajanje betona X stajanje betona Potrebna dnevna kolicina betona je 150m3. nakon cega se oplatni segment pomice na slijedecu poziciju.

dagras U = 165 8 = 20m3 h agras Potrebne kolicine cementa za proizvodnju betona (1 segment): = 150 × 0.5t = 75t dan Qdcem Ucem = 75 8 = 10t h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

Prij evoz se obavlja auto-mije alicama obujma 6m3. vrijeme utovara iznosi 2min. 1. tm.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun ucinaka: Proizvodnja i ugradnja betona: Beton se proizvodi u gradili noj betonari zadovoljavajuceg prakticnog ucinka. gdje su tu vrijeme tvo = Ldo / vpu vrijeme tvp = Ldp / vpr vrijeme ti = Qc / Ui vrijeme tm utovara vo nje punog vozila u odlasku vo nje praznog vozila u povratku istovara . proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.0 m3 ciklus 2. Vrijeme istovara cemo uzeti pribli no 20min.0 Qc = 6. vrijeme potrebn o za sve manevre iznosi 5min.

18 3.vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0.2 h = 12 min tvp = 151 5 = 0.2 h = 12 min ti = 20 min Tc = 2 + 12 + 12 + 20 + 5 Tc = 51min n = c nc = 60cT60 51 = 1. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 1.18 × 6 7 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom pumpom za beton na slijedeci nacin.00 krv = 0.5m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE S obzirom na dobivene ucinke potrebne su 3 auto-mije alice.92 UP = 7 × 1.00 × 0.92 UP 6.5m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice. UPUGR = 15m3 h (ucinak pumpe za beton) U = 6.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: kog = 1.

jer se dio prijevoza odvija po javnim prometnicama .0 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2.0 × 1. gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvd = Ldd / vpu vrijeme vo nje punog vozila u dolasku tvp = Ldp / . Nis mo u mogucnosti koristiti dampere. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 8. t .GRAÐEVINSKI STROJEVI Za prijevoz agregata koristiti cemo kamione kipere zapremine sanduka qc=8m3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +. a za istovar cemo uzeti 2min. Proracun prakticnog ucinka Up za kamion kiper vr i se na slijedeci nacin: 1. Vrijeme potrebno za utovar cemo u zeti 5min. ti=2min).0 Qc = 8. Vrijeme potrebno za sve manevre ce zbog vo nje po pozajmi tu i problematicnom manevriranju na trasi iznositi 5min (tm=5min). prvenstveno zbog velike zapremine kamiona kipera (tu =5min.

59 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 h = 30 min = 3015 15 15 = 1h = 60 min = 5 + 30 + 60 + 2 + 5 = 102 min = T60 c = 60 /102 = 0.vpr vrijeme vo nje praznog vozila u odlasku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu tvd t vp Tc Tc n c n c = 5 min = = 0.

72 m3 h 4.59 × 8 = 4.84 UP 3m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 20 m3/h. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .83 krv = 0.5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti kog = 0.5 × 0.84 UP = 4. pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 7 kamion a kipera za prijevoz agregata. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 0.83 × 0.

a za istovar cemo uzeti 10min (tu=10min.0 Qc = 8.0 t ciklus 6. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +.GRAÐEVINSKI STROJEVI Za prijevoz cementa koristiti cemo kamione koji u silosu mogu prevesti masu od q c=8t Vrijeme potrebno za sve manevre ce iznositi 2min (tm=2min).0 × 1. t . proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 8. ti=10min). Proracun prakticnog ucinka Up za kamion vr i se na slijedeci nacin: 5. Vrijeme potrebno za utovar cemo uzeti 10min. gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme tvd = Ldd / vpu vrijeme tvp = Ldp / vpr vrijeme ti vrijeme tm utovara vo nje punog vozila u dolasku vo nje praznog vozila u odlasku istovara .

28 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .vrijeme svih manevara i izmjene vozila t = = 1.25 h = 75 min vp 504050 25 = 2h = 120 min tvd = Tc = 10 + 75 + 120 + 10 + 2 Tc = 217 min n = c T60 c nc = 60 / 217 = 0.

6 t h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 10t/h.83 × 0. pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 7 kamiona za prijevoz cementa.84 UP 1. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .28 × 8 = 2.83 krv = 0.25t h 8.84 UP = 2.24t h 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI 7.25 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti kog = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 0.

mjesta prihvata betona (na strani stupi ta 5) po gradili nim prometnicama brzina vo nje je 10km/h. a tlocrtna povr ina svakog stupa je 10m 2 monta ni nosaci su visine 2. pojedinacne duljine 20m medusobni razmak traka je 2m grede-nosaci su oslonjeni na poprecne naglavne grede naglavne grede se nalaze na vrhu stupova. Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces betoniranja armirano-betonskih stupova i p loce vijadukta. a udaljenost od 2. na strani stupi ta 5 transport betona se odvija auto-mije alicama po trasi autoceste brzinom od 20km/h od betonare do 2. mjesta prihvata betona (na strani stu .GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 18.5m Tehnologija izrade: predvideno je montiranje dviju toranjskih dizalica u razini 1. stupi ta izmed u dvije trake vijadukta toranjske dizalice ce se koristiti za betoniranje stupova. greda i ploce. Osnovni podaci o objektu: vijadukt je gredni-monta ni dvije trake. a tlocrtno ce se nalaziti u osi vijadukta 10 m ispred pocetka trase beton se dobavlja iz betonare udaljene 10km. mjesta prihvata betona (na strani stupi ta 5) do 1. a obujma 40m3 stupovi vijadukta su prosjecne visine 24m. visine su 3m. svako stupi te se betonira jedan dan u tjednu gornji rub temelja stupova se nalazi na koti ±0. te izvr iti njih ovo uskladivanje. te za prijenos svih ostalih materijala na gradili tu betoniranje stupova ce se odvijati po segmentima visine 2m.00 prihvat betona ce biti na koti +30. Potrebno je proracunati ucinke upotrebljenih strojeva. svaka irine 10m i du ine 120m svaka traka se sastoji iz 6 polja ( raspona ).5m ploca je debljine 0. i 4.

te stupi ta 1 i 2. 4 i 5. pomocu toranjske dizalice 2 za betoniranje ce se koristiti ko are kible 250kg Potreba za vremenom: obujma 0.5m3.pi ta 1) iznosi 1km s 1. te stupi ta 3. mjesta prihvata betona betoniraju se polja ploce 1. 2 i 3. a masa prazne ko are iznosi tehnologija izrade ogranicava nas na betoniranje jednog stupi ta dnevno (2 stupa) radni dan svih radnika i strojeva na gradili tu ima 10 radnih sati toranjske dizalice osim betoniranja moraju dnevno potro iti 5 sati na prijenos ost alih materijala potrebnih na gradili tu TVZ GRADITELJSKI ODJEL . 5 i 6. mjesta prihvata betona betoniraju se polja ploce 4. pomocu toranjske dizalice 1 s 2.

................................ TVZ GRADITELJSKI ODJEL ...... masa prazne ko are mBET = 0..... te da je teret potrebno podici i spustiti za d odatna 4m.. a d a je mjesto betoniranja udaljeno 21m.5 m3 ......05 punog okreta... 0................ masa pune ko are mUK 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu za betoniranje stupi ta 5: 1... pa prosjecna visina podizanja i spu tanja iznosi: LO = 30 12 + 4 + 4 = 26m Prosjecni kut zaokreta iznosi ~15°... LV = 50-21 = 29m S obzirom na visinu stupa od 24m.. proracun te ine tereta koji se podi e (ko ara za beton) Qc = V = 0....... obujam ko are mK = 250 kg ...5 m3 × 2400kg m3 = 1200 kg .... masa betona u ko ari = 250 kg + 1200 kg = 1450 kg .. tj..... proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) SKICA Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat betona udaljen 50m od osi rotacije..........

86 min tV = 293026 30 = 0.96 min = 0.65 minute do 2 minute.65 minuta.0 minute. odredivanje brzine okomitog. a ot pu tanja (odvezivanja) od 0.1min tKUT = 0. Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0.5 minute pa do 1. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0.5 minute.65 minute pa do 0.8 minuta. = 1min tPU tO = = 0.5 min tPR T t 2 t t = + × + .5 minute pa do 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3.5 okreta min vKUT 4. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja. vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = 30m min vV = 30m min = 0.05 0. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa. a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0.5 = 0.

5 8.54 × 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q Tcc UT = 17.42 min n = c T60 c nc = 60 / 3.5 = 3.77 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .96 + 0.42 = 17.c PU MAX PR Tc = 1+ 2 × 0.54 5.

92 UP = 8. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 6.92 UP = 8.77 × 0.06 8m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

03 okreta GRADITELJSKI ODJEL .45 okreta 3 12.5m 29m 0.45 okreta te 4 26m 44m 0.05 okreta 1 12.5m 29m 0.47 okreta 4 8m 38m 0.5m 24m 0.45 okreta te 3 26m 29m 0. prema tablici ispod.25 okreta 5 12.5m 44m 0.25 okreta te 5 26m 29m 0.25 okreta te 2 26m 9m 0. grede 1-5 i polja ploce 1-6 ce se vr iti prema gore navedenom proracunu uz izmjenu duljina vodoravnog.5m 9m 0.41 okreta 5 8m 38m 0. LO LV stupi stupi stupi stupi stupi greda greda greda greda greda polje polje polje polje polje polje TVZ LKUT te 1 26m 24m 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnih ucinaka toranjske dizalice za stupi ta 1-5.45 okreta 4 12.25 okreta 2 12. okomitog i kutnog transporta.05 okreta 1 8m 18m 0.09 okreta 2 8m 18m 0.09 okreta 6 8m 19m 0.41 okreta 3 8m 1m 0.

gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0. tm. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1.25 h = .0 m3 ciklus 2.0 Qc = 6.

15 min tvp = 205 5 20 = 0.78 3.25 h = 15 min ti = 6 8.77 = 0.68 h = 41min tm = 4 min Tc = 2 + 15 + 15 + 41+ 4 Tc = 77 min n = c T60 c nc = 60 / 77 = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 0.68 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .78 × 6 = 4.

proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: kog = 1.3 4m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.68 × 1. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .92 UP = 4.00 × 0.00 krv = 0. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s toranjskom dizalicom.92 UP = 4. UPDIZ = 8m3 h (ucinak toranjske dizalice) U = 4m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da su potrebne 2 auto-mije alice za beton.