GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 1. Potrebno je izracunati prakticni ucinak jaru ala (BAGERA) na gusjenicama s dubinsk om licom.

Za jaru alo je odabran model Liebherr R 904 C sa slijedecim osnovnim podacim a. zapremina odabrane dubinske lopate qc=0,75 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=16 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=1 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=8 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1,0 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal suhi ljunak, rastresitost r=1,12 koeficijent rastresitosti kr=0,89 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Gradivo koje se prevozi ili transportira kamionima kiperima i damperima Gustoca gradiva u zbijenom, sraslom ili prirodnom stanju prije iskopa i utovara (t/m3) Rastresitost gradiva nakon iskopa odnosno prilikom njegova utovara i prijevoza Gustoca gradiva u rastresitom stanju nakon iskopa prilikom utovara i vo nje (t/m3) uslojena glina 2,02 + 22% ili 1,22 1,65 kompaktna glina 2,01 1,21 1,66 vla na glina 2,08 -2,10 1,25 -1,40 1,50 -1,66 suha glina 1,64 -1,84 1,23 -1,40 1,17 -1,48 kaolin 1,66 1,29 1,28 suha pjeskovita glina 1,66 1,17 1,42 vla na pjeskovita glina 1,83 1,19 1,54 vla na ilovaca 1,60 -1,66 1,25 1,28 -1,383 suha ilovaca 1,36 1,25 1,09 suha zemlja 1,66 -1,90 1,25 1,33 -1,52 vla na zemlja 2,02 -2,10 1,25 -1,27 1,60 -1,68 zemlja sa pijeskom 1,66 1,17 1,42 zemlja sa 25% kamena 1,96 1,25 1,57 suhi (nevezani) pijesak 1,60 1,13 1,42 vla ni pijesak 2,07 1,12 1,85 suhi pijesak i ljunak 1,93 1,12 1,72 vla ni pijesak i ljunak 2,23 1,10 2,03 suhi ljunak 1,69 1,12 1,51 suhi ljunak 6-50 mm 1,90 1,12 1,70 vla ni ljunak 2,34 1,10 2,13 vla ni ljunak 6-50mm 2,26 1,12 2,02 suhi zaglinjeni ljunak 1,66 1,17 1,42 vla . zaglinjeni ljunak 1,84 1,19 1,54 tro na stijena(dolje) 1,96 -2,28 1,24 -1,42 1,58 -1,96 75%stijena,25%zemlja 2,79 1,42 1,96 50%stijena,50%zemlja 2,28 1,33 1,71 25%stijena,75%zemlja 1,96 1,24 1,58 gips, sedra 2,58 -3,17 1,30 -1,75 1,81 -1,98 boksit 1,90 1,33 1,43 vapnenac 2,61 1,69 1,54 mramor 2,73 1,67 1,63 pje cenjak 2,52 1,67 1,51 kriljevac 2,88 1,30 2,22 granit 2,67 -2,73 1,50 -1,64 1,66 -1,78 bazalt 2,65 -2,97 1,49 1,78 -1,99 cement 1,76 (zbijeni) 1,20 1,47 (rasuti) stijena (drobljenje) 2,67 (u prosjeku) 1,67 1,60 (drobljenac)

beton 1,92 -2,48 (cvrsti) 1,39 1,38 -1,78 (razbijeni) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

75 × 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.89 Qc = 0.67 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 16 + 1+ 8 Tc = 25 s nc = 3600 Tc nc .75 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1.75 ×1.0 Qc = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.0 × 0.

75 = 108 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .= 3600 25 = 144 4.48 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 144 × 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 144 × 0.67 = 96.

91 dotrajali stroj preko 4.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.83 × 0.05m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) .83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0.75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.00 ocuvani stroj od 2.83 × 0.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.91 UP = 96.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.91 UP = 75.92 × 0.80 lo a organizacija gradili ta kog = 0.000 h kds = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.92 kds = 0.000 h kds = 1.80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.92 × 0.000 do 4.000 h kds = 0.83 krv = 0.48 × 0.91 UP = 67.04m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 108 × 0.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

1 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal vla ni ljunak.91 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .koeficijent rastresitosti kr=0.19 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=14 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=2 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=6 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1.1. zapremina odabrane dubinske lopate qc=0. Za jaru alo je od abran model VOLVO BL71 sa slijedecim osnovnim podacima.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 2. rastresitost r=1. Potrebno je izracunati prakticni ucinak jaru ala s dubinskom licom.

43 vapnenac 2.67 -2.66 suha glina 1.30 -1.63 pje cenjak 2. sedra 2.17 1.25 -1.51 kriljevac 2.90 1.75 1.47 (rasuti) stijena (drobljenje) 2.10 2.54 mramor 2.383 suha ilovaca 1.30 2.28 1.66 -1.65 -2.75%zemlja 1.34 1.13 1.24 1.90 1.81 -1.17 1.33 1.19 1.52 vla na zemlja 2.71 25%stijena.69 1.66 1.76 (zbijeni) 1.96 1.67 1.90 1.02 suhi zaglinjeni ljunak 1.96 1.78 bazalt 2.28 1.29 1.93 1.64 1.24 -1.25 -1.58 gips.66 1.57 suhi (nevezani) pijesak 1.02 -2.27 1.08 -2.73 1.67 1.84 1.96 -2.66 -1.10 1.17 1.19 1.12 1.25%zemlja 2.52 1.42 1.42 vla na pjeskovita glina 1.10 1.42 vla ni pijesak 2.17 -1.12 1.70 vla ni ljunak 2.42 vla .68 zemlja sa pijeskom 1.40 1.60 -1.67 1.99 cement 1.23 -1.66 1.48 kaolin 1.50%zemlja 2.36 1.60 1.72 vla ni pijesak i ljunak 2.69 1.49 1. sraslom ili prirodnom stanju prije iskopa i utovara (t/m3) Rastresitost gradiva nakon iskopa odnosno prilikom njegova utovara i prijevoza Gustoca gradiva u rastresitom stanju nakon iskopa prilikom utovara i vo nje (t/m3) uslojena glina 2.67 (u prosjeku) 1.79 1.58 -1.20 1.98 boksit 1.13 vla ni ljunak 6-50mm 2.84 1.07 1.50 -1.54 vla na ilovaca 1.65 kompaktna glina 2.23 1.12 1. zaglinjeni ljunak 1.25 1.51 suhi ljunak 6-50 mm 1.85 suhi pijesak i ljunak 1.66 vla na glina 2.40 1.03 suhi ljunak 1.50 -1.01 1.54 tro na stijena(dolje) 1.22 1.83 1.12 1.25 1.17 1.42 1.88 1.12 2.73 1.09 suha zemlja 1.78 -1.22 granit 2.21 1.97 1.02 + 22% ili 1.60 (drobljenac) .96 50%stijena.33 1.28 -1.61 1.26 1.10 2.96 75%stijena.33 -1.66 1.28 suha pjeskovita glina 1.25 1.58 -3.66 1.42 zemlja sa 25% kamena 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Gradivo koje se prevozi ili transportira kamionima kiperima i damperima Gustoca gradiva u zbijenom.60 -1.64 -1.25 1.

39 1.38 -1.48 (cvrsti) 1.78 (razbijeni) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .92 -2.beton 1.

91 Qc = 0.0 Qc = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1.17 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.0× 0.19 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.19 × 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 14 + 2 + 6 Tc = 22 s nc = 3600 Tc .19 × 1.

nc = 3600 22 = 163.64 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 163.64 × 0.64 × 0.19 = 31.17 = 27.09 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .82m3 h (ucinakzaSRASLImaterijal) UT = 163.

83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0.92 × 0.80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.91 UP = 27.09 × 0.000 h kds = 0.83 × 0.00 ocuvani stroj od 2.92 kds = 0.91 UP = 19.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.60m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) .83 × 0.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.92× 0.000 h kds = 1.33m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 31.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.91 UP = 21.000 do 4.83 krv = 0.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.82 × 0.91 dotrajali stroj preko 4.000 h kds = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0.80 lo a organizacija gradili ta kog = 0.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

75 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=18 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=2 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=8 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1. Liebherr R 904 C: zapremina odabrane dubinske lopate qc=0. te usporediti vrijeme potrebno za iskop gradevinske jame za objekt koji ima tlocrtn u povr inu 15m x 18m.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 3.79 TVZ GRADITELJSKI ODJEL . rastresitost r=1.) potrebno je izracunati prakt icni ucinak.27 koeficijent rastresitosti kr=0.0 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal vla na zemlja. i 2. Za jaru ala (bagere) iz prethodnih zadataka (1.19 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=14 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=3 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=7 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1.0 VOLVO BL71: zapremina odabrane dubinske lopate qc=0. a dubinu podruma 3m.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Liebherr R 904 C: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0,75 ×1,0 × 0,79 Qc = 0,59 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0,75 × 1,0 Qc = 0,75 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 18 + 2 + 8 Tc = 28 s nc = 3600 Tc nc

= 3600 28 = 128,57 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 128,57 × 0,59 = 75,85 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 128,57 × 0,75 = 96,43 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0,83 krv = 0,84 kds = 0,91 UP = 75,85 × 0,83 × 0,84 × 0,91 UP = 48,12m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 96,43 × 0,83 × 0,84 × 0,91 UP = 61,18m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL dobra organizacija gradili ta dobro kori tenje radnog vremena ocuvani stroj

proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.0 × 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.0 Qc = 0.19 × 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI VOLVO BL71: 1.19 ×1.15 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 14 + 3 + 7 Tc = 24 s nc = 3600 Tc nc .19 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.79 Qc = 0.

19 = 28.5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .= 3600 24 = 150 4.15 = 22.5 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 150 × 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 150 × 0.

08m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL dobra organizacija gradili ta dobro kori tenje radnog vremena ocuvani stroj .28m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 28.84 × 0.91 UP = 18.83 × 0.84 kds = 0.5 × 0.5 × 0.83 krv = 0.83 × 0.84 × 0.91 UP = 22.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.91 UP = 14.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Gradevna jama slijedeceg oblika 21m15m 3m Obujam iskopa se racuna na slijedeci nacin: Viskopa = ((P1 + P2) / 2)xhiskopa = (((24 x21) +(18 x15)) / 2) x3 = ((504 + 270) /2) x3 = = (774 /2) x3 = 387x3 = 1161m3 Vrijeme trajanja iskopa se racuna na slijedeci nacin: ta = Viskopa / Up(sraslo) Za bager Liebherr R 904 C (Up = 48.28m3/h) ta = 1161 / 14.3h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .12 = 24.13h Za bager VOLVO BL71 (Up = 14.28 = 81.12m3/h) ta = 1161 / 48.

rastresitost r=1.89 vrijeme utovara tu = 12min vrijeme istovara ti = 2 min vrijeme potrebno za sve manevre tm = 5min koeficijent punjenja dampera kpu=1.12.05 TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Potrebn i podaci za proracun su slijedeci: maksimalna zapremina (qc) 18m3 45 km/h prosjecna brzina praznog dampera (vpr) prosjecna brzina punog dampera (vpu) 25 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suhi 7000m ljunak. koeficijent rastresitosti kr=0. Potrebno je proracunati PRAKTICNI ucinak kamiona zapremine sanduka 18m3.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 4.

proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 18 × 1. tm.8 min . gdjesu tu = (Qc / Uu) vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tvo = = 0.9m3 ciklus (ucinakzaRASTRESITImaterijal) 2.28 h = 16. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.05 Qc = 18.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1.

tvp = 7257 45 = 0,16 h = 9,6 min Tc = 12 + 16,8 + 9,6 + 2 + 5 Tc = 45,4 min n = c T60 c nc = 60 45,4 = 1,32 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 1,32 ×18,9 = 24,95 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0,92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0,92 s obzirom da damperi i kamioni svake godine prolaze tehnicke preglede, koji im j amce dobro odr avanje i ocuvanost, uzima se koeficijent dotrajalosti stroja kds=1,00 UP = 24,95 × 0,92 UP = 22,96 23m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 5. Potrebno je proracunati PRAKTICNI ucinak dampera KOMATSU HD465-7. Potrebni podac i za proracun su slijedeci: maksimalna zapremina (qc) 25m3 40 km/h

prosjecna brzina praznog dampera (vpr)

prosjecna brzina punog dampera (vpu) 20 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suhi ljunak, koeficijent rastresitosti kr=0,88 4000m

vrijeme utovara tu = 15min vrijeme istovara ti = 2 min vrijeme potrebno za sve manevre tm = 6min koeficijent punjenja dampera kpu=1,1 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.1 Qc = 27.2 h = 12 min . proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 25 × 1.5 m3 ciklus (ucinak za RASTRESITI materijal) 2. gdjesu tu = (Qc / Uu) vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tvo = = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1. tm.

46 × 27.15 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .46 3.tvp = 204 4 40 = 0.5 = 40. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 1.1h = 6 min Tc = 15 + 12 + 6 + 2 + 6 Tc = 41min n = c nc = 60cT60 41 = 1.

GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0,92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0,92 UP = 40 × 0,92 UP = 36,8 37m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 6. Potrebno je pomocu jaru ala (bagera) s dubinskom lopatom iskopati gradevinsku jamu , a materijal iz iskopa prevesti pomocu zglobnog dampera na deponiju udaljenu 2000m. Odabrani su slijedeci strojevi: Jaru alo s dubinskom lopatom KOMATSU PC210NLC-7 o zapremina odabrane dubinske lopate qc=1,11 m3 Zglobni damper VOLVO A25D 4x4 o maksimalna zapremina (qc) 9,5 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 20 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suha zemlja, koeficijent rastresitosti kr = 0,80 2000 m

vrijeme istovara kamiona ti = 1 min vrijeme potrebno za sve manevre kamiona tm = 3 min vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=19 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=3 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=10 s koeficijent punjenja jaru ala kpu=1,0, koeficijent punjenja dampera kpu=1,05 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka JARU ALA Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 1,11× 1,0 × 0,80 Qc = 0,89 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 1,11× 1,0 Qc = 1,11m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 19 + 3 + 10 Tc = 32 s nc = 3600 Tc

11 = 124.32m3 h (ucinakzaRASTRESITImaterijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .nc = 3600 32 = 112 4.89 = 99.68 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 112 × 1. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 112 × 0.

000 do 4.91 UP = 86.83 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0.000 h kds = 0.91 UP = 69.000 h kds = 1.83 × 0.37 .00 ocuvani stroj od 2.92× 0.000 h kds = 0.68 × 0.92× 0.75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.27 70m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 124.91 UP = 99.80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.32× 0.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.83 krv = 0.80 lo a organizacija gradili ta kog = 0.92 kds = 0.91 dotrajali stroj preko 4.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.

86m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

8 min tvo = 2 20 = 0.5 × 1.08 h = 4. tm.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1.98 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2.32 = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 9. gdjesu tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 9. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.05 Qc = 9.1h = 6 min .98 124.

63 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 min Tc = 4.47 3.3 min n = c T60 c nc = 60 /17.tvp = 2 50 = 0.47 × 9.8 + 6 + 2.98 = 34.04 h = 2.5 + 1+ 3 Tc = 17.3 = 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 3.

86 32m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka jaru ala i zglobnog dampera.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.37 86m3 h (ucinak jaru ala za RASTRESITI materijal) UPDAM 32m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) n = U UPDAM DAM PJAR = 86 / 32 = 2.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.92 UP = 31.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. potrebno je us kladiti broj potrebnih jaru ala i broj potrebnih dampera na slijedeci nacin.69 nDAM Iz dobivenog rezultata mo emo zakljuciti kako je omjer broja jaru ala naprema broju zglobnih dampera jednak omjeru 1:3 uz ucinak cijelog procesa od 1 x 86 = 86m3/h ili 1:2 u z ucinak cijelog procesa od 2 x 32 = 64m3/h.63 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za jaru alo krv = 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .92 UP = 34. UPJAR = 86.

0 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 7. koeficijent rastresitosti kr = 0. Odabran je slijedeci dozer: New Holland D225 sa slijedecim osnovnim podacima: o No tipa Angle (HA).1 min Duljina iskopa Li=10m Duljina guranja Lg=5m Duljina odlaganja Lo=0m Duljina povratka Lp=15m Gubitak materijala uslijed guranja je zanemariv Uvjeti rada na gradili tu te njegov oblik i polo aj odreduju koeficijent kpu za rad dozera: kpu=1.qc =l*h2) o Prosjecna brzina kopanja vi=3km/h o Prosjecna brzina guranja vg=3km/h o Prosjecna brzina povratka vp=6km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: Materijal suha zemlja. a visina 1.46m.80 Vrijeme potrebno za manevar dozera pri polasku i povratku tm = 0.2m3 o irina no a l=4.1m (ako nije zadan . Potrebno je pomocu dozera skinuti sloj zbijene zemlje debljine d=10cm sa vodorav nog podrucja pravokutnog oblika duljine 1000m i irine 20m. zapremine qc=5.

proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t + 2× t .0 Qc = 5.2 × 1.2 × 1.8 Qc = 4.0 × 0. Proracun ucinka za jedan ciklus Qc za SRASLI i RASTRESITI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 5.16 m3 ciklus (SRASLO) odnosno za RASTRESITI materijal izracun je slijedeci Q = q × k c cpu Qc = 5. gdje su c igop m ti = Li / vi vrijeme iskopa tg = Lg .2m3 ciklus (RASTRESITO) 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun teoretskog ucinka dozera Ut vr i se na slijedeci nacin 1.

1+ 0.015 6 = 0.65 = 92.0025 h = 0.1min Tc = 0.1min Lo = 0 tp = 0.0 = 0.2 min tg = 0.65 min n = c T60 c nc = 60 0.1 Tc = 0.2 + 0.005 3 = 0.15 + 2 × 0./ vg vrijeme to = Lo / vo vrijeme tp = Lp / vp vrijeme tm vrijeme ti = guranja odlaganja povratka svih manevara 301.31ciklusa h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .0033 h = 0.0016 h = 0.15 min tm = 0.

00 UP = 258.80 × 0.2 = 480.01m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4.31× 4.05 258m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 480.80 × 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 92.84 kds = 1.16 = 384.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3.84 ×1.80 krv = 0.01× 0.01m3 h (ucinak za SRASLI materijal) U = n × Q T cc UT = 92.00 UP = 384.31× 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.84 ×1.00 .01× 0.

UP = 322.57 323m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

80 5000 m vrijeme istovara dampera ti = 0. kr = 0.5 min vrijeme potrebno damperu za sve manevre tm = 2 min Koeficijent punjenja utovarivaca kpu=1.1 Koeficijent punjenja dampera kpu=1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 8.0m3 Zglobni damper Terex TA 25 sa slijedecim podacima: o najveca zapremina (qc) 10 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 45 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 15 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suha zemlja. Potrebno je pomocu zglobnog utovarivaca utovariti hrpu suhe rastresite zemlje u zglobne dampere i prevesti je na deponiju udaljenu 5000m. Odabrani su slijedeci strojevi: Zglobni utovarivac JCB 411HT sa slijedecim podacima: o utovarna lopata standardnog oblika zapremine qc=1.1 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1.45 min = 27 s nc = 3600 Tc nc = 3600 27 = 133. a obujam utovarne lopate je 1.1m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2.45 0.55 0. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3 do 5 m3 preko 5 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.75 te ki 0.65 prosjecni 0.33 ×1.70 razmjerno te ki 0.55 0.75 0. vec se trajanje jednog ciklu sa preuzima iz tablica. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) se ne izvodi. 3.70 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 133.1= .80 S obzirom da se utovar suhe zemlje mo e smatrati lakim utovarom.1 Qc = 1.0 × 1. mo emo odrediti da je vrijeme trajanja ciklusa Tc=0.65 0.33 4.0m3.45.70 0.75 0. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 1.

146.66 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

00 UP = 98.84 ×1.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.80 × 0.00 UP = 146. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.56 98.80 krv = 0.66 × 0.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .84 kds = 1.

tm.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1.075 h = 4.5 min tvo = 5 15 = 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. gdje su tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 11 146.1 Qc = 11m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 10 × 1.33 h = 20 min .66 = 0.

6 min n = c T60 c nc = 60 / 33.tvp = 5 45 = 0.79 ×11 = 19.5 + 20 + 6.79 3.6 + 0.5 + 2 Tc = 33.6 = 1. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 1.69 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .6 min Tc = 4.11h = 6.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 = 98.69 × 0.54 16.97 nDAM Iz dobivenog rezultata mo emo zakljuciti kako je omjer broja zglobnih utovarivaca prema broju zglobnih dampera jednak omjeru 1:6 uz ucinak cijelog procesa od 1 x 98.5 = 5.5m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) n = U UPDAM DAM PUT = 98. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac krv = 0. potrebno je uskladiti broj potrebnih utovarivaca i broj potrebnih dampera na slijedeci na cin. UPUT = 98.5m3/h.84 UP = 19.5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPDAM = 16.84 UP = 16.5 /16.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka zglobnog utovarivaca i zglobnog dampera.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.

a zemlja iz tih hrpa se potom pomocu zglobnog utovarivaca utovaruje u zglobne dampere i prevozi na deponiju udaljenu 3000m. Jaru ala iskop vr e na hrpe. Potrebno je pomocu jaru ala s dubinskom lopatom iskopati gradevinsku jamu.65 m3 Zglobni utovarivac CAT 906 sa slijedecim podacima: o utovarna lopata standardnog oblika zapremine qc=0.8m3 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 9. Odabrani su slijedeci strojevi: Jaru alo s dubinskom lopatom LIEBHERR R 900 C Litronic o Zapremina odabrane dubinske lopate qc=0.

35 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 25 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal vla na zemlja. koeficijent rastresitosti kr=0.5 min vrijeme potrebno damperu za sve manevre tm = 1.0 vrijeme istovara dampera ti = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zglobni damper JCB 714 sa slijedecim podacima: o najveca zapremina (qc) 7.5 min koeficijent punjenja dampera kpu=1.0 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .0 koeficijent punjenja utovarivaca kpu=1.80 3000 m vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=23 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=5 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=12 s koeficijent punjenja jaru ala kpu=1.

proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.80 Qc = 0.65 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 23 + 5 + 12 Tc = 40 s nc = 3600 Tc .0 × 0.65 × 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.52 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2.65 × 1.0 Qc = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka jaru ala Up vr i se na slijedeci nacin 1.

52 46. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 90 × 0.nc = 3600 40 = 90 4.5 TVZ = m3 h (ucinak za SRASLI materijal) = m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) GRADITELJSKI ODJEL .65 58.8 UT = 90 × 0.

92 kds = 0.83 × 0.91 UP = 40.83 × 0.65 40.5m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 58.91 UP = 32.5 × 0.8 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.91 UP = 46.52 32.92× 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.92 × 0.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .83 krv = 0.

mo emo odrediti da je vrijeme trajanja ciklusa Tc=0. vec se trajanje jednog ciklusa preuzima iz prirucnika proizvodaca. Primjerice u prirucniku tvrtke Komatsu mo emo pronaci slijedecu tablicu iz koje je moguce odrediti vrijeme trajanja jednog cik lusa.1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.70 0.1 do 5 m3 preko 5.0 Qc = 0.70 razmjerno te ki 0.55 m in.80 S obzirom da se utovar vla ne zemlje mo e smatrati prosjecnim utovarom.8 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2.75 te ki 0.70 0. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3.55 0.65 0.75 0.55 min = 33 s nc = 3600 Tc nc = 3600 33 = 109.75 0. a obujam utovarne lopate je 0. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0.55 0.8 × 1.09 4. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) se ne vr i.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1.65 prosjecni 0.8m3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T .45 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 0. 3.

8 = 87.09 × 0.cc UT = 109.27 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

00 UP = 66.83 krv = 0.92 kds = 1.92× 1.83 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5. dok za koe ficijent kds podatak uzimamo prema stupnju ocuvanosti utovarivaca.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . kog = 0.00 UP = 87.64 66. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente kog i krv cemo preuzeti vrijednosti kao i kod jaru ala.27 × 0.

35 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2.0 Qc = 7. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 7.27 = 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.35 × 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1. gdje su tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 7.12 h = 7.2 min .35 87. tm.084 h 5 min tvo = 3 25 = 0.

8 = 3.5 + 1.06 h = 3.77 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .35 = 24. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 3.37 × 7.5 Tc = 17.tvp = 3 50 = 0.6 + 0.8 min n = c T60 c nc = 60 /17.6 min Tc = 5 + 7.37 3.2 + 3.

5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPUT = 66. ali bi u tom slucaju bio ucinak cijelo g procesa 1 x 66. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 = 66. UPJAR = 40. a damperi oko 85%.5 = 121. 3 x 40.92 UP = 24. Varijanta 2.5 = 81m3/h 1 x 66.5m3/h.5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPDAM = 23m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) Varijanta 1.77 × 0.79 23m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka zglobnog utovarivaca i zglobnog dampera.5 = 133m3/h 6 x 23 = 138m3/h Iz prikazanih ucinaka mo emo zakljuciti da je omjer broja bagera.5 = 121. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac krv = 0.5 = 66.5m3/h 2 x 66. U tom slucaju iskori tenost utovarivaca bi bila oko 91%. potrebno je uskladiti broj potrebnih utovarivaca i broj potrebnih dampera na sli jedeci nacin.5 m3/h. broja utovarivac a i broja dampera jednak 3:2:6 uz ucinak cijelog procesa od 3 x 40.5m3/h 3 x 23 = 69m3/h Moguci omjer bi takoder mogao biti 2:1:3. a dampera oko 88%.92 UP = 22. to bi znacilo da su bageri iskori ten oko 82%. 2 x 40.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.

materija kut zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera iznosi a=60° irina preklopa lp=20cm broj prijelaza grejdera po TVZ GRADITELJSKI ODJEL irini njegova radnog zahvata nlr=5 . Potrebno je pomocu grejdera isplanirati povr inu duljine 300m i l je suhi ljunak.65m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: materijal suhi ljunak irine 10m. Odabran je slijedeci stroj: Grejder VOLVO G730B sa slijedecim osnovnim podacima: o No (daska) irine ld=3.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 10.

1 3.3 irina radnog zahvata daske grejdera (m) lr 60 stupnjeva 1.0 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× 1000] nlr T rp UT =[2 ×(3.7 4.5 uklanjanje snijega 7 25 obrada povr ina 2 8 poravnanje 4 -10 U ovom slucaju poslu iti cemo se s podacima iz tablice.5 i 2.5 -2.5 4 zavr na obrada povr ina nasipavanja 1. Za na slucaj mo emo odabrati prosjecnu brzinu od 2km/h.9 2. Za to mo e poslu iti proracun ili slijedeca tablica.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za grejder vr i se na slijedeci nacin: 1.2)× 1000] 5 UT = 1380m2 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Kut daske irina daske (m) ld 2. moguce se poslu iti tablicom ispod.2 3. Radni postupak grejdera Brzina kretanja grejdera (km/h) popravak tucanickog zastora kod cesta 2 6 izrada jaraka 1.2 2.8 3.0 4.65 0.5km/h.6 2.6 2.65m. odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera Odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera se vr i u ovisnosti o kutu zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera.0 S obzirom na velicinu kuta od 60° mo emo za danu irinu daske od 3.7 4. 3. koja ka e da je brzina vo nje grejdera prilikom izrade zavr ne obrade povr ine nasipavanja (planiranja) izmedu 1. odredivanje brzine kretanja grejdera (v) Brzine kretanja grejdera se preuzimaju iz podataka stroja ili ako taj podatak ni je moguce pronaci.65m reci da je lr=3.3 45 stupnjeva 1.7 3. 2.

91 960 m2 h prakticni ucinak grejdera za planiranje TVZ GRADITELJSKI ODJEL .83 × 0.91 UP = 1380 × 0.92 × 0.83 krv = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.92 kds = 0.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 11.38m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: materijal suhi ljunak irina preklopa lp=20cm Na probnom polju odredeni su slijedeci podaci: broj prijelaza valjka po irini njegova radnog zahvata nlr=8 debljina sloja koji se zbija h=30cm TVZ GRADITELJSKI ODJEL . materijal je suh Tandem valjak BOMAG BW 138 AD sa slijedecim osnovnim podacima: o Valjci irine ld=1. Odabran je slijedeci stroj: irine 10m. Potrebno je pomocu valjka zbiti povr inu duljine 300m i i ljunak.

91 .38 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× h × 1000] nlr T rp UT =[3 ×(1. preuzetom iz prirucnika tvrtke BOMAG.92 kds = 0.75m3 h 3.91 UP = 132.3 × 1000] 8 UT = 132. 2.2)× 0. koji ka e da je potrebna brzina vo nje valjka 3 km/h. Tip valjka Brzina kretanja valjka (km/h) stijena ili glina od 1 do 2.5 ljunak.75 × 0.92 × 0. odredivanje brzine kretanja valjka (v) Brzine kretanja valjka se dobivaju probnim valjanjem na probnom polju ili ga je moguce preuzeti iz tablice ispod.83 × 0. pijesak i njihove mje avine od 2 do 4 nosivi asfaltni sloj od 2 do 4 habajuci asfaltni sloj od 2 do 6 U ovom slucaju poslu iti cemo se s podacima dobivenim na probnom polju.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za valjak vr i se na slijedeci nacin: 1.83 krv = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.

92 m3 h prakticni ucinak valjka (UGRAÐENO) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

5m o najveci dohvat Lmax=55m o nosivost pri najvecem dohvatu QLmax=1550kg TVZ GRADITELJSKI ODJEL .GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 12.4m o najveca nosivost Qmax=8000kg o dohvat pri najvecoj nosivosti LQmax=14. Odabran je slijedeci stroj: Toranjska dizalica LIEBHERR 112 EC-H 8 sa slijedecim osnovnim podacima: o duljina ruke L=56. Potrebno je izracunati ucinak toranjske dizalice za podizanje raznih tereta na g radili tu.

¼ punog okreta......5 m3 ...5 m3 × 2200 kg m3 = 1100 kg .. proracun te ine tereta koji se podi e (ko ara za beton) Qc = V = 0............ obujam ko are mK = 300 kg ...GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu se vr i ovisno o vrsti tereta koji se podi e......5 m od osi rotacije........... masa prazne ko are mBET = 0... Prosjecni kut zaokreta iznosi ~90°............. LV = 15 -7............ a primjerice za betoniranje zidova ko arom kiblom na slijedeci nacin: 1............ TVZ GRADITELJSKI ODJEL ..... masa pune ko are mUK 2. pa iz tog podatka mo emo reci da je prosjecna visina podizanja LO=8m. a da je te i te objekta udaljeno 15 m... masa betona u ko ari = 300 kg + 1100 kg = 1400 kg .......5 m 15 m Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat betona udaljen 7.....5 m Zgrada ima 4 kata (P+3) prosjecne visine h=4m....5 = 7. tj.. proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) 32m20 m 40 m auto mje alica 7...

65 minute do 2 minute.2 min tV = 7408 .15 min = 0. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0.5 minute pa do 1.5 = 0.5 50 = 0. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja.0 minute.0 3.65 minuta. a ot pu tanja (odvezivanja) od 0.65 min tPR T t 2 t t = + ×(t + + )+ .5 min tKUT = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI minm40 minm50 minokreta5.8 minuta.5 minute. a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0. odredivanje brzine okomitog. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa. = 1min tPU tO = = 0.25 0.65 minute pa do 0.5 minute pa do 0. Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1. vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = vV = vKUT = 4.

35 min n = c T60 c nc = 60 / 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q Tcc UT = 17.65 = 3.5)+ 0.14 5.t c PU OVKUT PR Tc = 1+ 2 ×(0.57 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .15 + 0.2 + 0.14 × 0.35 = 17.5 8.

89 7.9m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .92 UP = 8.92 UP = 7.57 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 6. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.

LV = 39 -15. Prosjecni kut zaokreta iznosi ~135°. pa iz tog podatka mo emo reci da je visina objekta h=12 m. jer su i kamion i deponij na is toj visini.5m Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat snopova armature udaljen 15. Iz tih podataka mo emo reci da je duljina okomitog transporta jednaka LO=12 + 10 +10 +12 = 44 m. za prijenos armaturnih s kamiona na deponiju vr i se na slijedeci nacin: ipki 1.5 m Visinske razlike izmedu kamiona i deponije nema. tj. a da je te i te deponije udaljeno 39 m. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Iz tog razloga je teret potrebno podignuti iznad objekta i nakon prebacivanja teret a na drugu stranu objekta potrebno ga je ponovno spustiti. 3/8 punog okreta. S obzirom na postojece drvece prijenos tereta se mora odvijati preko obj ekta.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu.5 = 23. Zgrada u trenutku prijenos a tereta ima izgradene 3 eta e (P+2) prosjecne visine h=4m. proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) P+2 (h=12 m) 20 m 40 m kamion s armaturom 15. Teret je potrebno podici 10 m iznad objekta iz sigurnosnih razloga.5 m od osi rotacije.5 m deponij armature 39m drvo visine h = 25 m drvo visine h = 35 m 47.

Kolicina tereta koju prenosimo u jednom ciklusu mo e biti: o 500kg za sve njeve armaturnih vilica o 500kg do 1000kg za sve njeve armaturnih ipki o 500kg do 1000kg za armaturne mre e o 500kg do 1000kg za sve njeve dasaka i gredica (od 0.5m3 do 1m3) o 1250kg za paletu hidratiziranog vapna (50 vreca po 25kg) o 1500kg za paletu cementa (30 vreca po 50kg) o 500kg do 1000kg za segmente gotove oplate (cca. iz kojeg mo emo procitati da je nosivost na udaljenosti od 39 m pribli no jednaka 2400 kg. mo emo uzeti da ce prosjecna masa armature koju prenosimo po jednom ciklusu biti 750kg (100 x Ø14 x l=6m x 1. 100kg/m2) o 1000kg za paletu opeke obicna opeka 336 kom/paleti blok-opeka 120kom/paleti o 500kg za palete hidroizolacije (ljepenka. proracun te ine tereta se vr i prema dijagramu nosivosti.25kg/m'). TVZ GRADITELJSKI ODJEL . bitumen i slicno) S obzirom da prenosimo sve njeve armaturnih ipki.GRAÐEVINSKI STROJEVI 2.

vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = vV = vKUT = 4.65 minuta. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0.5 = 0.8 minuta.5 minute. a ot pu tanja (odvezivanja) od 0. odredivanje brzine okomitog.65 minute pa do 0. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova ciklusa.5 min tV = 233044 .75 min = 0.5 minute pa do 0. tP = 1min tO = 1.0 minute.75 min tODV T = t + .5 30 0.75 min tKUT = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI minm03minm30 minokreta5. Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1. a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0.0 3.375 0.65 minute do 2 minute.5 minute pa do 1.

75)+ 0.2 ×(t + t + t )+ t c P OVKUT ODV Tc = 1+ 2 ×(1.75 5.75 min n = c T60 c nc = 60 / 7.75 7.75 = 7.5 + 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q Tcc UT = 7.75 + 0.75 × 750 = 5812 kg h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

te bi ciklus u tom slucaju trajao: Tc = 1+ 2 × 1. ovisno o organizaciji gradili ta. Tada ce formula za izr acun vremena trajanja ciklusa izgledati ovako: T = t + 2 × t + t c P MAX ODV Primjerice. tv ili tkut odabr ali to. moguce vr iti sve tri operacije pomicanja (okomita. proracun teoretskog ucinka s novim Tc (Ut) .75 min nc = 60 / 3.5 + 0. vec ce se uzimati samo najveca vrijednost. vodoravna i kutna). u gornjem zadatku bi od tri izracunata vremena to.75 = 16 7.GRAÐEVINSKI STROJEVI 6. itdX. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.92 UP = 5812 × 0. polo aja mjesta prihvata i otpu tanja tereta. osim to se vremena svih pomicanja tere ta nece zbrajati. U tim ce s e slucajevima proracun raditi na isti nacin.92 UP = 5347 5300kg h Va no je napomenuti da je u odredenim slucajevima. stupnju izgradenosti objekta.75 = 3.

92 UP = 11040 11000kg h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .UT = nc × Qc UT = 16 × 750 = 12000 kg h 8. proracun prakticnog ucinka s novim Tc (Up) U = T krv× P U za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.92 UP = 12000 × 0.

za prijevoz betona ce se koristiti auto-mije alice.0 tm = 4 min . Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske temel jne ploce povr ine 1500m2. potrebno je odrediti iskori tenost au to-pumpe za beton i centralnog pogona za proizvodnju betona. debljine d=75cm. Za betoniranje ce biti kori tena auto-pumpa za bet on. a za izradu betona centralni pogo n za proizvodnju betona. te je potrebno odrediti vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce. Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva. Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima: auto-pumpa za beton Ut = 40 m3/h. onda se racu kpu = 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 13. Up = 30 m3/h auto-mije alica o maksimalna zapremina (qc) 6 m3 o prosjecna brzina prazne auto-mije alice (vpr) 60 km/h o prosjecna brzina pune auto-mije alice (vpu) 30 km/h centralni pogon za proizvodnju betona (betonara) Up = 75 m3/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu betonare i gradili ta vrijeme utovara betona u auto-mije alicu na po formuli tu = Qc / Ubet (teoretski) koeficijent punjenja auto-mije alice vrijeme potrebno za sve manevre TVZ GRADITELJSKI ODJEL 5000 m tu = 2 min (ako nije zadano.

proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1.0 m3 ciklus 2.1667 h = .GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1.0 Qc = 6. tm. gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.

15 h = 9 min Tc = 2 + 10 + 5 + 9 + 4 Tc = 30 min n = c T60 c nc = 60 / 30 = 2 3.10 min tvp = 305 5 60 = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 2 × 6 = 12 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .0833 h = 5 min ti = 6 40 = 0.

U = 30m3 h (ucinak auto-pumpe za beton) PPUMP U = 11m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE n = UU MIK PPUMP PMJE = 30 /11= 2.04 11m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice. koju bismo izracunali na slijedeci nacin: 30m3 h = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: krv = 0. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom auto-pumpom za beton na slijedeci nacin.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. Za auto-pumpu za beton iskori tenost bi bila 100%. odnosno mo emo reci da bi radila punim kapacitetom. Centralni pogon radio bi samo sa djelomicnom iskori tenosti kapaciteta.73 nMIK Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da je omjer broja auto-mije alica i broja autopumpi za beton jednak 3:1 uz ucinak cijelog procesa od 30 m3/h.92 UP = 12× 0.4 = .92 UP = 11.

Vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce.40% 75m3 h Dakle. odnosno t oliko je moguce iskoristiti za preostale potrebe.75 = 1125m3 tBET = 1125 / 30 = 37. VBET = 1500 x 0.5h TVZ GRADITELJSKI ODJEL . mogli bismo reci da preostali kapacitet betonare iznosi 45m3/h.

5m3.5 okreta min vKUT o = 1min . Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima: toranjska dizalica o zapremina ko are za beton 0.LKUT = 0. za prijevoz betona ce se koristiti aut o-mije alice. prosjecne debljine d=20cm.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 14.0 auto-mije alica o maksimalna zapremina 6 m3 o prosjecna brzina prazne auto-mije alice (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina pune auto-mije alice (vpu) 20 km/h o duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu betonare i gradili ta 8000 m o vrijeme utovara betona u auto-mije alicu tu = 5 min o koeficijent punjenja auto-mije alice kpu = 1.5 min tPU tPR o koeficijent punjenja ko are za beton kpu = 1.0 o vrijeme potrebno za sve manevre tm = 4 min centralni pogon za proizvodnju betona (betonara) TVZ GRADITELJSKI ODJEL Up = 100 m3/h . Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske strop ne ploce povr ine 500m2.5 m3 o LV = 25m.25 okreta o vV = 50mmin. Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva. vO = 40m min. = 0. Za betoniranje ce biti kori tena toranjsk a dizalica s ko arom za beton velicine 0. te je potrebno odrediti vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce. = 0. LO = 20 m. potrebno je odrediti iskori tenost au to-pumpe za beton i centralnog pogona za proizvodnju betona. a za izradu betona centralni pogon za proizvodnju betona.

.

5 min tKUT = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu vr i se na slijedeci nacin: 1.5× 1.5 min tPR T t + 2 t t t = ×(t + + )+ c PU OVKUT PR Tc = 1+ .0 Qc = 0.25 0.5 = 0. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa.5m3 ciklus (ucinakizra enzaRASTRESITImaterijal) 2. = 1min tPU tV = = 0.5 min tO = 5025 20 40 = 0.5 min = 0.

5 = 4.67 × 0.13 6m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 + 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) UT = nc × Qc UT = 13.67 m3 h 4.2×(0.33 3.92 UP = 6.5 = 13.33 × 0.5)+ 0. proracun prakticnog ucinka (Up) U = T krv × PU krv = 0.5 + 0.5 min n = c T60 c nc = 60 / 4.92 UP = 6.5 6.

4 h = .GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1. tm.0 m3 ciklus 2.0 Qc = 6. gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 5 min tvo = = 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.

72 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 0.16 h = 9.62 3.6 = 0.24 min tvp = 208 8 50 = 0.62× 6 = 3.6 min n = c T60 c nc = 60 / 96.899 h = 54 min Tc = 5 + 24 + 9.6 + 54 + 4 Tc = 96.67 = 0.6 min ti = 6 6.

92 UP = 3. UPDIZ = 6m 3 h (ucinak auto-pumpe za beton) U = 3.5m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE n = UU MIK PDIZ PMJE = 6 / 3. koju bismo izracunali na slijedeci nacin: 6m3 h . odnosno radila bi punim kapacite tom.5m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice.5 = 1.92 UP = 3.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: krv = 0.71 nMIK Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da su potrebne 2 auto-mije alice uz ucinak cijelog procesa od 6 m3/h. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom auto-pumpom za beton na slijedeci nacin.72× 0. Centralni pogon radio bi samo sa djelomicnom iskori tenosti kapaciteta.42 3. Za toranjsku dizalicu iskori tenost bi bila 100%.

= 0.67 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .2 =100 m3 tBET = 100 /6 = 16. mogli bismo reci da preostali kapacitet betonare iznosi 94m3/h. VBET = 500 x0. odnosno t oliko je moguce iskoristiti za preostale potrebe. Vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce.06 = 6% 100m3 h Dakle.

Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske temel jne ploce. Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima (ucinci i cijena se odnose na jedan stroj): Sustav za ugradnju betona: 1x auto-pumpa za beton 3x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h (350kn/h) Up = 11 m3/h (200kn/h) Up = 13 m3/h (300kn/h) Up = 9 m3/h (100kn/h) Up = 38 m3/h (1900 kn/h) 2x kran s ko arom za beton Sustav za prijevoz betona: proizvoljan broj auto-mije alica Sustav za proizvodnju betona: 1x gradili ni pogon za proizvodnju betona (betonara) 1x gradili ni pogon za proizvodnju betona (betonara) Up = 23 m3/h (1500 kn/h) Moguce je dobaviti dodatni beton cija je cijena 100 kn/h za dodatni m3/h potrebn og ucinka. prijevoz. a) potrebno je izvr iti uskladivanje strojeva tako da kapacitet ugradnje betona bu de ispunjen u potpunosti b) potrebno je izvr iti uskladivanje strojeva tako da kapacitet proizvodnje betona bude ispunjen u potpunosti Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva. a z a izradu betona gradili ni pogon za proizvodnju betona. potrebno je za svaki slucaj pojedin acno odrediti iskori tenost preostalih sustava. Za betoniranje ce biti kori tene auto-pumpe za beton i kranovi s ko arama za beton. te sve ostale pratece tro kove. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 15. ukljucujuci i proi zvodnju. a u cijenu su uracunati svi potrebni tro kovi do mjesta ugradnje. Za prijevoz betona unutar gradili ta ce se koristiti auto-mije alice.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnih ucinaka Up za pojedine grupe vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun ukupnog ucinka za proizvodnju betona = 1× 38 + 1× 23 UPPRO UPPRO = 61m3 h 3. a u cijenu dodatnog ucinka su uracunata cijena proizvodnje i prijevoza automije alicama ukupna cijena sustava za prijevoz je 700 kn/h iskori tenost sustava proizvodnje betona je 100%. potrebno dokupiti beton) ukupna cijena sustava za ugradnju je 1550 kn/h proracun potrebnog broja auto-mije alica = 6. proracun ukupnog ucinka za ugradnju betona = 1× 17 + 3 × 11+ 2 × 13 UPUGR UPUGR = 76 m3 h 2.08 kn m3 cijena jednog m3 ugradenog betona TVZ GRADITELJSKI ODJEL . jer se manjak proizvodnje nadoknaduje izvana . a njegova cijena je 3400 kn/h cijena dodatnog ucinka je 15 x 100 = 1500 kn/h ukupna cijena cijelog sustava je 7150 kn/h 961 7150 / 76 = 94.78 (odabrano 7 auto-mije alica) uzima se samo ucinak gradili nih betonara. uskladivanje potrebnog broja strojeva a) tako da kapacitet ugradnje betona bude ispunjen u potpunosti 76 61 = 15m3 h (manjak proizvodnje betona.

.

nepotpuna iskori tenost sustava ugradnje betona) proracun potrebnog broja auto-mije alica = 6. odn. ukupna cijena cijelog sustava je 5350 kn/h 5350 / 61 = 87.71 kn m3 cijena jednog m3 ugradenog betona TVZ GRADITELJSKI ODJEL .78 (odabrano 7 auto-mije alica) ukupna cijena sustava za prijevoz je 700 kn/h iskori tenost sustava proizvodnje betona je 61/ 76 = 0.2% moguce varijante sustava za ugradnju betona su: varijanta 1. odabrana je varijanta 1.802 80. (ukupni ucinak 65 m3/h) o 1x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h o 2x auto-pumpa za beton Up = 11 m3/h o 2x kran s ko arom za beton Up = 13 m3/h ukupna cijena sustava za ugradnju je 1350 kn/h uzev i u obzir cijenu. (ukupni ucinak 63 m3/h) 961 o 1x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h o 3x auto-pumpa za beton Up = 11 m3/h o 1x kran s ko arom za beton Up = 13 m3/h ukupna cijena sustava za ugradnju je 1250 kn/h varijanta 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI h b) tako da kapacitet proizvodnje betona bude ispunjen u potpunosti (ne postoji mogucnost za dokup betona) 76 61 = 15m3 (vi ak kapaciteta ugradnje betona.

. . 2km. prosjecne brzine kretanja vozila su 30km/h po lokaln im prometnicama. potrebno je dovoziti zamjenski materijal iz obli njeg kamenoloma potrebe za materijalom u nasipu su slijedece: o 1 dionica 13500 m3 o 2 dionica 16000 m3 o 3 dionica 25000 m3 o 4 dionica 10000 m3 Poznati podaci o lokalnim prilikama: kamenolom iz kojeg se uzima materijal nalazi se na udaljenosti 15km od pocetka t rase prometnice kamenolom je u mogucnosti isporuciti 20% miniranog materijala je potrebno kamenolom vr i samo uslugu primarnog prijevoz materijala iz kamenoloma ce 1.. 3km. 2 d. te odabrati potrebne gradevinske stroje ve i izracunati njihove ucinke. 4d. a 15km/h po trasi materijal je suhi lomljeni vapnenac Shema polo aja kamenoloma i trase: l=15km l=10km . Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces izgradnje nasipa 10km lokalne ceste na oto ku Krku. 1km) zbog lo e kvalitete materijala u iskopu na trasi. 4km. 1500 m3/dan materijala dodatno usitniti do potrebne granulacije bu enja i miniranja se obavljati po lokalnim cestama do pocetka dionice. 3 d. a potom po trasi do mjesta ugradnje s obzirom na uvjete (nagib prometnica. odrediti potrebne dnevne i satne ucinke.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 16.) na lokalnim prometnicama i na gradili tu. Poznati podaci o gradevini: 4 dionice ukupne duljine 10km (1 d. gustoca prometa.

kds su isti za sve strojeve i gradili ta.83 (dobra organizacija gradili ta) o krv=0. 12 radnih sati dnevno).91 (ocuvani strojevi) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . i iznose: o kog=0.0 . Dodatni podaci o strojevima su: kpu=1. krv. za sve strojeve na kamenolomu i gradili tu kog.84 (dobro kori tenje radnog vremena) o kds=0.S obzirom na zadane uvjete. vrijeme gradnje je ograniceno na 2mj (20 radnih dana na mjesec.

6 ugradeno 1.20 = = 21. Tuk = Potrebne dnevne kolicine kamenog materijala iz kamenoloma (SRASLO): Q = 51600 40 = 1290m3 dan < 1500 m3 dan (raspolo ivo) dkamenolom Potrebna dnevna i satna kolicina materijala koji je potrebno predrobiti (RASTRES ITO): 3 258m3 dan 3 Q = 1290m dan × 0.5m3 h (RASTRESITO) .0 rastresito 1.d.× 12h / d = 480h = 40r.25 Potrebna kolicina materijala je: Q = 64500 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Dokaznica materijala: Potrebna kolicina ugradenog materijala je 13500+16000+25000+10000 = 64500 m3.5m h (SRASLO) dpred 12h d Q = 21.5m3 h × 1.d.25 = 51600 m3 Vrijeme gradenja: 2mj × 20r.6 34. Koeficijenti rastresitosti materijala su (dobiveni od strane geologa i na probno m polju): sraslo 1.

6 = = 172m h dprijevoz 12h d Potrebna dnevna i satna kolicina kamenog materijala koji je potrebno ugraditi (U GRAÐENO): 1612m3 dan Q = 1290m3 dan × 1.25 = = 134m3 h dugradnja 12h d TVZ GRADITELJSKI ODJEL . i satna kolicina kamenog materijala koji je potrebno prevesti (RA STRESITO): 3 2064m3 dan 3 Q = 1290m dan × 1.dpred Potrebna dnev.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Tehnolo ki opis sustava: Glavni sustav se sastoji iz tri podsustava: podsustav miniranja i predrobljavanja podsustav transporta podsustav ugradnje Odabrani strojevi: miniranje i predrobljavanje o bu aca garnitura o bageri s pneumatskim cekicima ( pikhameri ) o pokretna drobilana sa primarnim i sekundarnim dijelom o utovarivaci transport o kamioni kiperi ugradnja o dozeri (grubo razastiranje) o grejderi (fino razastiranje i planiranje) o valjci (zbijanje) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

)... vrsti opreme za bu enje.5m3 Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1.5 × 1.0 Qc = 3.5 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . ovisan je o vrsti stijene.. velicina lomljenih komada.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun ucinaka: Podsustav miniranja i predrobljavanja Bu aca garnitura -Up=50 m'/h (ucinak odreden prema podacima proizvodaca. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 3. . snazi stroja. jer ovisi o pre vi e cimbenika (vrsta stijene.) Bageri s pneumatskim cekicima ( pikhameri ) nemoguc proracun ucinka. . predviden jedan pikham er Pokretna drobilana sa primarnim i sekundarnim dijelom prema podacima proizvodaca potrebno je odabrati drobilanu koja zadovoljava prakticni ucinak od ~ 35 m3/h Utovarivac za utovar miniranog i predrobljenog materijala u kamione kipere Odabran je utovarivac sa utovarnom lopatom zapremine qc=3..

GRAÐEVINSKI STROJEVI 2.91 UP . proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds kog = 0.70 razmjerno te ki 0.75 0.5m3. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3.1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0. mo emo odrediti da je vrijeme trajanj a ciklusa Tc=0.80 S obzirom da se utovar suhog kamenog materijala mo e smatrati prosjecnim utovarom.70 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 92 × 3.65 min.5 = 322m3 h 320 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 5.83 krv = 0.75 te ki 0.55 0. a obujam utovarne lopate je 3.65 prosjecni 0.45 0.70 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) preuzimamo iz slijedece tablice.84 kds = 0.65 min = 39 s nc = 3600 Tc nc = 3600 39 92 4.1 do 5 m3 preko 5.55 0.65 0.75 0. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0. 3.

83 × 0.= 320 × 0.91 UP = 203 200m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 172 m3/h. pa s obzirom na to mo emo reci da je potreban 1 utova rivac za utovar materijala u kamione kipere.84 × 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

75 0.0 × 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Osim utovarivaca za utovar materijala u kamione kipere. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0. 3.70 0.75 te ki 0.65 prosjecni 0.1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0. a obujam utovarne lopate je 1. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3.0 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal .0m3. S obzirom na mali potrebni ucinak.1 do 5 m3 preko 5.0 Qc = 1.70 razmjerno te ki 0.70 0.55 min = 33 s nc = 3600 Tc nc = 3600 33 109 4.0m3 Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1.80 S obzirom da se utovar suhog kamenog materijala mo e smatrati prosjecnim utovarom. odbarati cemo manji utovarivac sa utovarnom l opatom zapremine qc=1.55 0.65 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 1.75 0.55 0. mo emo odrediti da je vrijeme trajanj a ciklusa Tc=0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) preuzimamo iz slijedece tablice.55 min.45 0. potreban je i jedan manj i utovarivac za potrebe punjenja pokretne drobilane materijalom.

U = n × Q T cc UT = 109 × 1.0 = 109m3 h 110 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

pa s obzirom na to mo emo reci da je potreban 1 utov arivac za utovar materijala u pokretnu drobilanu.84 × 0.78 70m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 34.91 UP = 110 × 0.91 UP = 69.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .84 kds = 0.5 m3/h.83 krv = 0.83 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds kog = 0.

Nism o u mogucnosti koristiti dampere. Vrijeme potrebno za sve manevre ce zbog vo nje po kamenolomu i problematicnom manevriranju na trasi iznositi 5min (tm=5min). t .GRAÐEVINSKI STROJEVI Podsustav transporta Za prijevoz tereta koristiti cemo kamione kipere zapremine sanduka qc=20m3. Proracun prakticnog ucinka Up za kamion kiper vr i se na slijedeci nacin: 1.0 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2.0 Qc = 20. jer se dio prijevoza odvija po javnim prometnicama . prvenstveno zbog velike zapremine kamiona kipera (ti=2min). Vrijeme potrebno za istovar cemo uzeti 2min. gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / .0 × 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 20. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +.

5 h = 30 min tvo2 = 5 15 = 0.33 h = 20 min t= 15 30 = 0.5 h = 30 min vp1 t = 5 15 = 0.33 h = 20 min vp2 Tc = 4 + 30 × 2 + 20 × 2 + 2 + 5 Tc = 111min n = c T60 c nc = 60 /111 = 0.06 h 4 min tvo1 = 32020 15 30 = 0.54 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = = 0.

.

proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac kog = 0.84 UP = 10.83 × 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 × 0.8 m3 h 10.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3.84 UP = 7.32 7m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 172 m3/h. pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 25 kami ona kipera za prijevoz materijala iz kamenoloma do mjesta ugradnje na trasi.83 krv = 0.54 × 20 = 10.5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4.

5 × 1.0 Qc = 2.5m.GRAÐEVINSKI STROJEVI Podsustav ugradnje Za ugradnju materijala u nasip prometnice cemo koristiti slijedece strojeve: dozeri za grubo razastiranje grejderi za fino razastiranje i planiranje valjci za zbijanje Odabran je dozer sa slijedecim osnovnim podacima: No zapremine qc=2m3 irina no a l=2. a visina 0.5 m3 ciklus (RASTRESITO) 2.9m Prosjecna brzina guranja i odlaganja vg=2km/h Prosjecna brzina povratka vp=6km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: Vrijeme Duljina Duljina Gubitak potrebno za manevar dozera pri polasku i povratku tm = 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + . Ucinak za RASTRESITI materijal je slijedeci Q = q × k c cpu Qc = 2.1 min guranja i odlaganja Lg=10m povratka Lp=10m materijala uslijed guranja je zanemariv Proracun teoretskog ucinka dozera Ut vr i se na slijedeci nacin 1.

01 6 = 0.3 min g tp = 0201.1min TVZ GRADITELJSKI ODJEL iskopa guranja odlaganja povratka svih manevara .1min tm = 0. gdje su c igop m ti = Li / vi vrijeme tg = Lg / vg vrijeme to = Lo / vo vrijeme tp = Lp / vp vrijeme tm vrijeme t = = 0.005 h = 0.t + t + t + 2× t .0017 h = 0.0.

91 UP = 250 × 0.6 = 100 ciklusa h 5.1 Tc = 0.1+ 2 × 0.63 160m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) .83 krv = 0.84 kds = 0.6 min n = c nc = 60cT60 0.91 UP = 158.3 + 0.5 = 250 m3 h 6.83 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.84 × 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 100 × 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI Tc = 0.

pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 2 dozer a za grubo planiranje materijala.5%). za proces je moguce uzeti jedan dozer odabrane velicine i ucin ka i jedan dozer manjeg ucinka. S obzirom da je razlika izmedu potrebnog ucinka i odabranog ucinka relativno mal a (172 160 = 12 ~ 7.Potreban ucinak je 172 m3/h. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

3 129m3 irini njegova radnog zahvata nlr=7 (lomljeni materijal .5km/h.9 2.6 2. Za to mo e poslu iti proracun ili slijedeca tablica.6 2.2 3.7 3.0 S obzirom na velicinu kuta od 45° mo emo za danu irinu daske od 3 m reci da je lr=2.0 4.5km/h.1 3.2m. 2.0 4.7 4. odredivanje brzine kretanja grejdera (v) Brzina kretanja grejdera pri zavr noj obradi povr ina nasipavanja (planiranja) je izmedu 1.5 i 2.2)× 1000 UT = 428m2 h UT = 428m2 h × 0.3 45 stupnjeva 1. vece granulacije) Proracun prakticnog ucinka Up za grejder vr i se na slijedeci nacin: 1.7 4. 3.GRAÐEVINSKI STROJEVI Odabran je grejder sa no em (daskom) irine ld=3m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: kut zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera iznosi a=45° irina preklopa lp=20cm broj prijelaza grejdera po . proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× 1000]nlr T rp UT =[1.8 3. odabr ati cemo brzinu od 1.2 0.3 irina radnog zahvata daske grejdera (m) lr 60 stupnjeva 1.5 ×(2.2 2. Kut daske irina daske (m) ld 2. odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera Odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera se vr i u ovisnosti o kutu zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera. S obzirom na vrstu materijala i njegovu granulaciju.

]7 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

S obzirom da je razlika izmedu potrebnog ucinka i odabranog ucinka relativno mal a (172 164 = 6 ~ 3.91 UP = 129 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.84 × 0. za proces je moguce uzeti dva grejdera odabrane velicine i ucin ka i jedan grejder manjeg ucinka.8%). proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .83 × 0.84 kds = 0.83 krv = 0.91 82 m3 h prakticni ucinak grejdera za planiranje Potreban ucinak je 172 m3/h. pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 3 grejd era za fino razastiranje i planiranje materijala.

2)× 0.84 × 0.83 × 0.8m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: irina preklopa lp=20cm Na probnom polju odredeni su slijedeci podaci: broj prijelaza valjka po irini njegova radnog zahvata nlr=10 debljina sloja koji se zbija h=30cm brzina kretanja valjka 1.83 krv = 0.84 kds = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Odabran je tandem valjak sa valjcima irine lr=1. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.5km/h Proracun prakticnog ucinka Up za valjak vr i se na slijedeci nacin: 1. pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 3 valjk a za . proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× h ×1000] nlr T rp UT =[1.8 0.91 46 m3 h prakticni ucinak valjka Potreban ucinak je 134 m3/h.91 UP = 72 × 0.5 ×(1.3 × 1000] 10 UT = 72m3 h 2.

zbijanje materijala. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

a u odlasku 30km/h) cement se dovozi iz cementare udaljene 50km po lokalnim prometnicama (brzina vozila u dolasku 25km/h.83 (dobra organizacija gradili ta) o krv=0.00 (odlicna organizacija gradili ta) o krv=0. krv.5t cementa Dodatni podaci o strojevima su: kpu=1. Potrebno je odrediti potrebne dnevne ucinke i odabrati strojeve potrebne za izvo denje. Poznati podaci o gradevini: dvije tunelske cijevi (lijeva i desna). krv za betoniranje iznose: o kog=1.91 (ocuvani strojevi) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . a prevozi se auto-mije alicama od betonare do mjesta ugradnje (brzina vo nje vozila u oba smjera 5km/h) agregat se dovozi iz vanjskog pozajmi ta udaljenog 15km po lokalnim prometnicama (brzina vozila u dolasku 15km/h.84 (dobro kori tenje radnog vremena) o kds=0. za sve strojeve kog. Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces betoniranja kalote tunela na AC Krapina-Mace lj. kds za ostale strojeve iznose: o kog=0. svaka duljine 2000m betoniranje se obavlja pomocu pred-zgotovljenih oplatnih segmenata Poznati podaci o lokalnim prilikama: beton se proizvodi u gradili noj betonari . a u odlasku 40km/h) za 1m3 betona potrebno je 1.1m3 agregata i 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 17.0 .92 (odlicno kori tenje radnog vremena) kog.

U svakoj tunelskoj cijevi se nalazi po jedan oplatni segment. Nakon namje tanja pristupa se betoniranju. Tunelska cijev prva druga 1 dan namje tanje oplate 2 dan betoniranje 3 dan stajanje betona namje tanje oplate 4 dan stajanje betona betoniranje 5 dan namje tanje oplate stajanje betona 6 dan betoniranje stajanje betona 7 dan stajanje betona namje tanje oplate 8 dan stajanje betona betoniranje X namje tanje oplate stajanje betona X betoniranje stajanje betona X stajanje betona Potrebna dnevna kolicina betona je 150m3. a jednom namje ten prima 150m3 betona. koji se pomice po tracnicam a.GRAÐEVINSKI STROJEVI Tehnolo ko osmi ljavanje procesa: Svaki oplatni segment du ine je 10m. Nakon betoniranja beton mora biti pod oplatom slijedeca 2 puna dana . po principu jedna cijev se betonira. Tehnologija izgradnje je takva da se betoniranje odvija neprestano. nakon cega se oplatni segment pomice na slijedecu poziciju.1 = 165m3 dan RASTRESITO): . Namje tanje jednog oplatnog segmenta traje 1 dan. dok se u drugoj cijevi namje ta drugi segment oplate. Ugradnja betona se vr i svaki drugi dan (vidi tablicu) Vrijeme gradenja: betoniranje jednog segmenta traje 10 sati transport agregata i cementa obavlja se 8 sati dnevno i potrebno ga je obaviti u jednom danu izmedu dana kada se vr i betoniranje Potrebni ucinak ugradnje betona je: U = 150 10 = 15m3 h betoniranja Potrebne kolicine agregata za proizvodnju betona (1 segment Q = 150 × 1.

dagras U = 165 8 = 20m3 h agras Potrebne kolicine cementa za proizvodnju betona (1 segment): = 150 × 0.5t = 75t dan Qdcem Ucem = 75 8 = 10t h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun ucinaka: Proizvodnja i ugradnja betona: Beton se proizvodi u gradili noj betonari zadovoljavajuceg prakticnog ucinka. vrijeme potrebn o za sve manevre iznosi 5min.0 Qc = 6. Prij evoz se obavlja auto-mije alicama obujma 6m3. Vrijeme istovara cemo uzeti pribli no 20min. 1. gdje su tu vrijeme tvo = Ldo / vpu vrijeme tvp = Ldp / vpr vrijeme ti = Qc / Ui vrijeme tm utovara vo nje punog vozila u odlasku vo nje praznog vozila u povratku istovara . vrijeme utovara iznosi 2min. tm. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1.0 m3 ciklus 2.

18 3.vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 1.2 h = 12 min tvp = 151 5 = 0.2 h = 12 min ti = 20 min Tc = 2 + 12 + 12 + 20 + 5 Tc = 51min n = c nc = 60cT60 51 = 1.18 × 6 7 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.00 krv = 0.5m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE S obzirom na dobivene ucinke potrebne su 3 auto-mije alice. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .92 UP = 7 × 1. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: kog = 1.5m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice.92 UP 6.00 × 0. UPUGR = 15m3 h (ucinak pumpe za beton) U = 6. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom pumpom za beton na slijedeci nacin.

a za istovar cemo uzeti 2min. Proracun prakticnog ucinka Up za kamion kiper vr i se na slijedeci nacin: 1.0 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. Nis mo u mogucnosti koristiti dampere.GRAÐEVINSKI STROJEVI Za prijevoz agregata koristiti cemo kamione kipere zapremine sanduka qc=8m3. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 8.0 Qc = 8. prvenstveno zbog velike zapremine kamiona kipera (tu =5min. Vrijeme potrebno za sve manevre ce zbog vo nje po pozajmi tu i problematicnom manevriranju na trasi iznositi 5min (tm=5min).0 × 1. gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvd = Ldd / vpu vrijeme vo nje punog vozila u dolasku tvp = Ldp / . ti=2min). proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +. Vrijeme potrebno za utovar cemo u zeti 5min. t . jer se dio prijevoza odvija po javnim prometnicama .

5 h = 30 min = 3015 15 15 = 1h = 60 min = 5 + 30 + 60 + 2 + 5 = 102 min = T60 c = 60 /102 = 0.59 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .vpr vrijeme vo nje praznog vozila u odlasku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu tvd t vp Tc Tc n c n c = 5 min = = 0.

pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 7 kamion a kipera za prijevoz agregata. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti kog = 0.84 UP 3m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 20 m3/h.59 × 8 = 4. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .GRAÐEVINSKI STROJEVI 3.83 × 0.84 UP = 4.72 m3 h 4.5 × 0.5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4.83 krv = 0.

ti=10min). Proracun prakticnog ucinka Up za kamion vr i se na slijedeci nacin: 5.GRAÐEVINSKI STROJEVI Za prijevoz cementa koristiti cemo kamione koji u silosu mogu prevesti masu od q c=8t Vrijeme potrebno za sve manevre ce iznositi 2min (tm=2min). gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme tvd = Ldd / vpu vrijeme tvp = Ldp / vpr vrijeme ti vrijeme tm utovara vo nje punog vozila u dolasku vo nje praznog vozila u odlasku istovara .0 Qc = 8.0 × 1. t . Vrijeme potrebno za utovar cemo uzeti 10min.0 t ciklus 6. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +. a za istovar cemo uzeti 10min (tu=10min. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 8.

vrijeme svih manevara i izmjene vozila t = = 1.28 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .25 h = 75 min vp 504050 25 = 2h = 120 min tvd = Tc = 10 + 75 + 120 + 10 + 2 Tc = 217 min n = c T60 c nc = 60 / 217 = 0.

proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti kog = 0.24t h 2.28 × 8 = 2.84 UP 1.6 t h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 10t/h.GRAÐEVINSKI STROJEVI 7.83 krv = 0.25t h 8.84 UP = 2. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 7 kamiona za prijevoz cementa.25 × 0.83 × 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 0.

svako stupi te se betonira jedan dan u tjednu gornji rub temelja stupova se nalazi na koti ±0. i 4. a udaljenost od 2. mjesta prihvata betona (na strani stupi ta 5) do 1.5m ploca je debljine 0. te za prijenos svih ostalih materijala na gradili tu betoniranje stupova ce se odvijati po segmentima visine 2m.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 18.5m Tehnologija izrade: predvideno je montiranje dviju toranjskih dizalica u razini 1. a tlocrtno ce se nalaziti u osi vijadukta 10 m ispred pocetka trase beton se dobavlja iz betonare udaljene 10km. Potrebno je proracunati ucinke upotrebljenih strojeva. pojedinacne duljine 20m medusobni razmak traka je 2m grede-nosaci su oslonjeni na poprecne naglavne grede naglavne grede se nalaze na vrhu stupova. a tlocrtna povr ina svakog stupa je 10m 2 monta ni nosaci su visine 2. visine su 3m. na strani stupi ta 5 transport betona se odvija auto-mije alicama po trasi autoceste brzinom od 20km/h od betonare do 2. Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces betoniranja armirano-betonskih stupova i p loce vijadukta.00 prihvat betona ce biti na koti +30. a obujma 40m3 stupovi vijadukta su prosjecne visine 24m. mjesta prihvata betona (na strani stupi ta 5) po gradili nim prometnicama brzina vo nje je 10km/h. mjesta prihvata betona (na strani stu . greda i ploce. stupi ta izmed u dvije trake vijadukta toranjske dizalice ce se koristiti za betoniranje stupova. svaka irine 10m i du ine 120m svaka traka se sastoji iz 6 polja ( raspona ). te izvr iti njih ovo uskladivanje. Osnovni podaci o objektu: vijadukt je gredni-monta ni dvije trake.

5m3. a masa prazne ko are iznosi tehnologija izrade ogranicava nas na betoniranje jednog stupi ta dnevno (2 stupa) radni dan svih radnika i strojeva na gradili tu ima 10 radnih sati toranjske dizalice osim betoniranja moraju dnevno potro iti 5 sati na prijenos ost alih materijala potrebnih na gradili tu TVZ GRADITELJSKI ODJEL . mjesta prihvata betona betoniraju se polja ploce 4. te stupi ta 1 i 2. 2 i 3. te stupi ta 3. pomocu toranjske dizalice 1 s 2.pi ta 1) iznosi 1km s 1. mjesta prihvata betona betoniraju se polja ploce 1. pomocu toranjske dizalice 2 za betoniranje ce se koristiti ko are kible 250kg Potreba za vremenom: obujma 0. 5 i 6. 4 i 5.

........ proracun te ine tereta koji se podi e (ko ara za beton) Qc = V = 0..... obujam ko are mK = 250 kg .. masa prazne ko are mBET = 0...GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu za betoniranje stupi ta 5: 1....5 m3 ........ proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) SKICA Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat betona udaljen 50m od osi rotacije................... te da je teret potrebno podici i spustiti za d odatna 4m........05 punog okreta..... TVZ GRADITELJSKI ODJEL ... LV = 50-21 = 29m S obzirom na visinu stupa od 24m....... masa pune ko are mUK 2. tj......5 m3 × 2400kg m3 = 1200 kg ................... a d a je mjesto betoniranja udaljeno 21m. 0.. masa betona u ko ari = 250 kg + 1200 kg = 1450 kg . pa prosjecna visina podizanja i spu tanja iznosi: LO = 30 12 + 4 + 4 = 26m Prosjecni kut zaokreta iznosi ~15°.........

5 = 0.5 okreta min vKUT 4. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0. a ot pu tanja (odvezivanja) od 0.5 minute pa do 0.8 minuta. vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = 30m min vV = 30m min = 0.5 min tPR T t 2 t t = + × + .65 minuta.96 min = 0. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa.1min tKUT = 0. odredivanje brzine okomitog.65 minute pa do 0. a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja.86 min tV = 293026 30 = 0.65 minute do 2 minute.0 minute.05 0. Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1.5 minute. = 1min tPU tO = = 0. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3.5 minute pa do 1.

5 8.54 × 0.96 + 0.54 5.5 = 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q Tcc UT = 17.42 = 17.c PU MAX PR Tc = 1+ 2 × 0.42 min n = c T60 c nc = 60 / 3.77 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.92 UP = 8.GRAÐEVINSKI STROJEVI 6.77 × 0.92 UP = 8.06 8m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

prema tablici ispod.45 okreta 3 12.41 okreta 5 8m 38m 0.05 okreta 1 12.25 okreta 2 12.25 okreta te 5 26m 29m 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnih ucinaka toranjske dizalice za stupi ta 1-5. LO LV stupi stupi stupi stupi stupi greda greda greda greda greda polje polje polje polje polje polje TVZ LKUT te 1 26m 24m 0.05 okreta 1 8m 18m 0.5m 29m 0.09 okreta 2 8m 18m 0.25 okreta te 2 26m 9m 0.41 okreta 3 8m 1m 0.45 okreta 4 12.25 okreta 5 12.09 okreta 6 8m 19m 0.5m 24m 0.47 okreta 4 8m 38m 0.5m 44m 0.03 okreta GRADITELJSKI ODJEL .5m 29m 0.45 okreta te 4 26m 44m 0. okomitog i kutnog transporta.5m 9m 0. grede 1-5 i polja ploce 1-6 ce se vr iti prema gore navedenom proracunu uz izmjenu duljina vodoravnog.45 okreta te 3 26m 29m 0.

25 h = .GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1. gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0. tm. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.0 Qc = 6. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1.0 m3 ciklus 2.

77 = 0.68 h = 41min tm = 4 min Tc = 2 + 15 + 15 + 41+ 4 Tc = 77 min n = c T60 c nc = 60 / 77 = 0.68 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .78 3.78 × 6 = 4.25 h = 15 min ti = 6 8.15 min tvp = 205 5 20 = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 0.

potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s toranjskom dizalicom.00 krv = 0. UPDIZ = 8m3 h (ucinak toranjske dizalice) U = 4m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da su potrebne 2 auto-mije alice za beton.00 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: kog = 1.92 UP = 4.92 UP = 4.3 4m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice.68 × 1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful