GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 1. Potrebno je izracunati prakticni ucinak jaru ala (BAGERA) na gusjenicama s dubinsk om licom.

Za jaru alo je odabran model Liebherr R 904 C sa slijedecim osnovnim podacim a. zapremina odabrane dubinske lopate qc=0,75 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=16 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=1 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=8 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1,0 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal suhi ljunak, rastresitost r=1,12 koeficijent rastresitosti kr=0,89 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Gradivo koje se prevozi ili transportira kamionima kiperima i damperima Gustoca gradiva u zbijenom, sraslom ili prirodnom stanju prije iskopa i utovara (t/m3) Rastresitost gradiva nakon iskopa odnosno prilikom njegova utovara i prijevoza Gustoca gradiva u rastresitom stanju nakon iskopa prilikom utovara i vo nje (t/m3) uslojena glina 2,02 + 22% ili 1,22 1,65 kompaktna glina 2,01 1,21 1,66 vla na glina 2,08 -2,10 1,25 -1,40 1,50 -1,66 suha glina 1,64 -1,84 1,23 -1,40 1,17 -1,48 kaolin 1,66 1,29 1,28 suha pjeskovita glina 1,66 1,17 1,42 vla na pjeskovita glina 1,83 1,19 1,54 vla na ilovaca 1,60 -1,66 1,25 1,28 -1,383 suha ilovaca 1,36 1,25 1,09 suha zemlja 1,66 -1,90 1,25 1,33 -1,52 vla na zemlja 2,02 -2,10 1,25 -1,27 1,60 -1,68 zemlja sa pijeskom 1,66 1,17 1,42 zemlja sa 25% kamena 1,96 1,25 1,57 suhi (nevezani) pijesak 1,60 1,13 1,42 vla ni pijesak 2,07 1,12 1,85 suhi pijesak i ljunak 1,93 1,12 1,72 vla ni pijesak i ljunak 2,23 1,10 2,03 suhi ljunak 1,69 1,12 1,51 suhi ljunak 6-50 mm 1,90 1,12 1,70 vla ni ljunak 2,34 1,10 2,13 vla ni ljunak 6-50mm 2,26 1,12 2,02 suhi zaglinjeni ljunak 1,66 1,17 1,42 vla . zaglinjeni ljunak 1,84 1,19 1,54 tro na stijena(dolje) 1,96 -2,28 1,24 -1,42 1,58 -1,96 75%stijena,25%zemlja 2,79 1,42 1,96 50%stijena,50%zemlja 2,28 1,33 1,71 25%stijena,75%zemlja 1,96 1,24 1,58 gips, sedra 2,58 -3,17 1,30 -1,75 1,81 -1,98 boksit 1,90 1,33 1,43 vapnenac 2,61 1,69 1,54 mramor 2,73 1,67 1,63 pje cenjak 2,52 1,67 1,51 kriljevac 2,88 1,30 2,22 granit 2,67 -2,73 1,50 -1,64 1,66 -1,78 bazalt 2,65 -2,97 1,49 1,78 -1,99 cement 1,76 (zbijeni) 1,20 1,47 (rasuti) stijena (drobljenje) 2,67 (u prosjeku) 1,67 1,60 (drobljenac)

beton 1,92 -2,48 (cvrsti) 1,39 1,38 -1,78 (razbijeni) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

0 × 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 16 + 1+ 8 Tc = 25 s nc = 3600 Tc nc .75 × 1.67 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.0 Qc = 0.75 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.75 ×1.89 Qc = 0.

75 = 108 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .48 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 144 × 0.= 3600 25 = 144 4.67 = 96. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 144 × 0.

75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.92 kds = 0.000 h kds = 0.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.83 krv = 0.00 ocuvani stroj od 2.91 dotrajali stroj preko 4.80 lo a organizacija gradili ta kog = 0.05m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) .GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.04m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 108 × 0.000 do 4.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.92 × 0.83 × 0.000 h kds = 1.92 × 0.80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.48 × 0.83 × 0.91 UP = 96.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.000 h kds = 0.83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0.91 UP = 75. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0.91 UP = 67.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 2.19 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=14 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=2 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=6 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1. rastresitost r=1. Za jaru alo je od abran model VOLVO BL71 sa slijedecim osnovnim podacima.1.1 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal vla ni ljunak.koeficijent rastresitosti kr=0. Potrebno je izracunati prakticni ucinak jaru ala s dubinskom licom.91 TVZ GRADITELJSKI ODJEL . zapremina odabrane dubinske lopate qc=0.

25 1.79 1.51 kriljevac 2.34 1.96 75%stijena.42 1.02 + 22% ili 1.90 1.28 suha pjeskovita glina 1.83 1.17 1.25 1.88 1.27 1.67 -2.85 suhi pijesak i ljunak 1.73 1.01 1.10 1.29 1.84 1.70 vla ni ljunak 2.24 1.28 -1.09 suha zemlja 1.40 1.36 1.22 granit 2.17 1.66 1.66 suha glina 1.65 kompaktna glina 2.67 1. zaglinjeni ljunak 1.96 50%stijena.63 pje cenjak 2.97 1.58 -3.58 gips.43 vapnenac 2.69 1.66 1.383 suha ilovaca 1.20 1.49 1.22 1.13 1.64 -1.03 suhi ljunak 1.98 boksit 1.73 1.52 vla na zemlja 2.66 vla na glina 2.68 zemlja sa pijeskom 1.60 1.28 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Gradivo koje se prevozi ili transportira kamionima kiperima i damperima Gustoca gradiva u zbijenom.65 -2.42 vla na pjeskovita glina 1.25 -1.23 1.42 1.72 vla ni pijesak i ljunak 2.67 1.66 1.69 1.71 25%stijena.50%zemlja 2.47 (rasuti) stijena (drobljenje) 2.84 1.75%zemlja 1. sedra 2.96 -2.07 1.81 -1.52 1.33 1.24 -1.17 -1.50 -1.51 suhi ljunak 6-50 mm 1.76 (zbijeni) 1.99 cement 1.12 1.58 -1.25 -1. sraslom ili prirodnom stanju prije iskopa i utovara (t/m3) Rastresitost gradiva nakon iskopa odnosno prilikom njegova utovara i prijevoza Gustoca gradiva u rastresitom stanju nakon iskopa prilikom utovara i vo nje (t/m3) uslojena glina 2.33 -1.19 1.66 -1.93 1.30 -1.10 2.17 1.50 -1.60 (drobljenac) .66 1.57 suhi (nevezani) pijesak 1.54 tro na stijena(dolje) 1.96 1.02 suhi zaglinjeni ljunak 1.67 (u prosjeku) 1.08 -2.40 1.12 1.67 1.30 2.54 mramor 2.33 1.78 bazalt 2.02 -2.66 -1.25%zemlja 2.13 vla ni ljunak 6-50mm 2.28 1.23 -1.66 1.25 1.60 -1.42 vla ni pijesak 2.42 zemlja sa 25% kamena 1.21 1.90 1.54 vla na ilovaca 1.90 1.61 1.12 2.60 -1.78 -1.96 1.26 1.17 1.12 1.64 1.42 vla .25 1.12 1.10 2.19 1.48 kaolin 1.75 1.10 1.

38 -1.39 1.78 (razbijeni) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .48 (cvrsti) 1.92 -2.beton 1.

proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.19 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.0 Qc = 0.91 Qc = 0.17 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 14 + 2 + 6 Tc = 22 s nc = 3600 Tc .19 × 1.0× 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1.19 × 1.

64 × 0.19 = 31.17 = 27.82m3 h (ucinakzaSRASLImaterijal) UT = 163.nc = 3600 22 = 163.64 × 0.64 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 163.09 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

60m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) .91 UP = 21.75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.82 × 0.80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.000 h kds = 0.33m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 31.83 × 0.000 h kds = 0.83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0.000 do 4.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.83 krv = 0.91 dotrajali stroj preko 4.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.09 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.92× 0.83 × 0.92 × 0.00 ocuvani stroj od 2.000 h kds = 1.80 lo a organizacija gradili ta kog = 0.91 UP = 19.91 UP = 27.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.92 kds = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

a dubinu podruma 3m.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 3. i 2.0 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal vla na zemlja.0 VOLVO BL71: zapremina odabrane dubinske lopate qc=0.27 koeficijent rastresitosti kr=0.75 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=18 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=2 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=8 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1.79 TVZ GRADITELJSKI ODJEL . te usporediti vrijeme potrebno za iskop gradevinske jame za objekt koji ima tlocrtn u povr inu 15m x 18m. rastresitost r=1. Za jaru ala (bagere) iz prethodnih zadataka (1.) potrebno je izracunati prakt icni ucinak.19 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=14 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=3 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=7 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1. Liebherr R 904 C: zapremina odabrane dubinske lopate qc=0.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Liebherr R 904 C: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0,75 ×1,0 × 0,79 Qc = 0,59 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0,75 × 1,0 Qc = 0,75 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 18 + 2 + 8 Tc = 28 s nc = 3600 Tc nc

= 3600 28 = 128,57 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 128,57 × 0,59 = 75,85 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 128,57 × 0,75 = 96,43 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0,83 krv = 0,84 kds = 0,91 UP = 75,85 × 0,83 × 0,84 × 0,91 UP = 48,12m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 96,43 × 0,83 × 0,84 × 0,91 UP = 61,18m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL dobra organizacija gradili ta dobro kori tenje radnog vremena ocuvani stroj

19 ×1.0 Qc = 0.79 Qc = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI VOLVO BL71: 1.19 × 1.0 × 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 14 + 3 + 7 Tc = 24 s nc = 3600 Tc nc .15 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.19 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.

5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 150 × 0.19 = 28.15 = 22. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 150 × 0.= 3600 24 = 150 4.

91 UP = 22.5 × 0.91 UP = 18.83 × 0.28m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 28.83 × 0.84 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.91 UP = 14.5 × 0.84 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.84 kds = 0.83 krv = 0.08m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL dobra organizacija gradili ta dobro kori tenje radnog vremena ocuvani stroj .

12m3/h) ta = 1161 / 48.GRAÐEVINSKI STROJEVI Gradevna jama slijedeceg oblika 21m15m 3m Obujam iskopa se racuna na slijedeci nacin: Viskopa = ((P1 + P2) / 2)xhiskopa = (((24 x21) +(18 x15)) / 2) x3 = ((504 + 270) /2) x3 = = (774 /2) x3 = 387x3 = 1161m3 Vrijeme trajanja iskopa se racuna na slijedeci nacin: ta = Viskopa / Up(sraslo) Za bager Liebherr R 904 C (Up = 48.28 = 81.13h Za bager VOLVO BL71 (Up = 14.3h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .12 = 24.28m3/h) ta = 1161 / 14.

koeficijent rastresitosti kr=0. rastresitost r=1. Potrebno je proracunati PRAKTICNI ucinak kamiona zapremine sanduka 18m3.89 vrijeme utovara tu = 12min vrijeme istovara ti = 2 min vrijeme potrebno za sve manevre tm = 5min koeficijent punjenja dampera kpu=1. Potrebn i podaci za proracun su slijedeci: maksimalna zapremina (qc) 18m3 45 km/h prosjecna brzina praznog dampera (vpr) prosjecna brzina punog dampera (vpu) 25 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suhi 7000m ljunak.12.05 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 4.

gdjesu tu = (Qc / Uu) vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tvo = = 0.9m3 ciklus (ucinakzaRASTRESITImaterijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 18 × 1.05 Qc = 18. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1.8 min .28 h = 16. tm.

tvp = 7257 45 = 0,16 h = 9,6 min Tc = 12 + 16,8 + 9,6 + 2 + 5 Tc = 45,4 min n = c T60 c nc = 60 45,4 = 1,32 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 1,32 ×18,9 = 24,95 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0,92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0,92 s obzirom da damperi i kamioni svake godine prolaze tehnicke preglede, koji im j amce dobro odr avanje i ocuvanost, uzima se koeficijent dotrajalosti stroja kds=1,00 UP = 24,95 × 0,92 UP = 22,96 23m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 5. Potrebno je proracunati PRAKTICNI ucinak dampera KOMATSU HD465-7. Potrebni podac i za proracun su slijedeci: maksimalna zapremina (qc) 25m3 40 km/h

prosjecna brzina praznog dampera (vpr)

prosjecna brzina punog dampera (vpu) 20 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suhi ljunak, koeficijent rastresitosti kr=0,88 4000m

vrijeme utovara tu = 15min vrijeme istovara ti = 2 min vrijeme potrebno za sve manevre tm = 6min koeficijent punjenja dampera kpu=1,1 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1. gdjesu tu = (Qc / Uu) vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tvo = = 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.1 Qc = 27.5 m3 ciklus (ucinak za RASTRESITI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 25 × 1.2 h = 12 min . tm.

5 = 40.tvp = 204 4 40 = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 1.46 × 27.1h = 6 min Tc = 15 + 12 + 6 + 2 + 6 Tc = 41min n = c nc = 60cT60 41 = 1.15 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .46 3.

GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0,92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0,92 UP = 40 × 0,92 UP = 36,8 37m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 6. Potrebno je pomocu jaru ala (bagera) s dubinskom lopatom iskopati gradevinsku jamu , a materijal iz iskopa prevesti pomocu zglobnog dampera na deponiju udaljenu 2000m. Odabrani su slijedeci strojevi: Jaru alo s dubinskom lopatom KOMATSU PC210NLC-7 o zapremina odabrane dubinske lopate qc=1,11 m3 Zglobni damper VOLVO A25D 4x4 o maksimalna zapremina (qc) 9,5 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 20 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suha zemlja, koeficijent rastresitosti kr = 0,80 2000 m

vrijeme istovara kamiona ti = 1 min vrijeme potrebno za sve manevre kamiona tm = 3 min vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=19 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=3 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=10 s koeficijent punjenja jaru ala kpu=1,0, koeficijent punjenja dampera kpu=1,05 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka JARU ALA Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 1,11× 1,0 × 0,80 Qc = 0,89 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 1,11× 1,0 Qc = 1,11m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 19 + 3 + 10 Tc = 32 s nc = 3600 Tc

11 = 124.89 = 99. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 112 × 0.32m3 h (ucinakzaRASTRESITImaterijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .68 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 112 × 1.nc = 3600 32 = 112 4.

000 h kds = 1.92× 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0.75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.80 lo a organizacija gradili ta kog = 0.92× 0.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.000 do 4.68 × 0.83 × 0.83 × 0.27 70m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 124.91 dotrajali stroj preko 4.000 h kds = 0.92 kds = 0.000 h kds = 0.91 UP = 99.32× 0.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.91 UP = 69.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0.83 krv = 0.00 ocuvani stroj od 2.91 UP = 86.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.37 .

86m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1. gdjesu tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 9.98 124.08 h = 4. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 9.1h = 6 min . proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.8 min tvo = 2 20 = 0.05 Qc = 9.5 × 1.98 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2.32 = 0. tm.

63 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .47 3.98 = 34.04 h = 2.3 = 3.3 min n = c T60 c nc = 60 /17.47 × 9.8 + 6 + 2. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 3.5 + 1+ 3 Tc = 17.5 min Tc = 4.tvp = 2 50 = 0.

86 32m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka jaru ala i zglobnog dampera. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0. UPJAR = 86.63 × 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . potrebno je us kladiti broj potrebnih jaru ala i broj potrebnih dampera na slijedeci nacin.92 UP = 31.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.92 UP = 34.69 nDAM Iz dobivenog rezultata mo emo zakljuciti kako je omjer broja jaru ala naprema broju zglobnih dampera jednak omjeru 1:3 uz ucinak cijelog procesa od 1 x 86 = 86m3/h ili 1:2 u z ucinak cijelog procesa od 2 x 32 = 64m3/h.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za jaru alo krv = 0.37 86m3 h (ucinak jaru ala za RASTRESITI materijal) UPDAM 32m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) n = U UPDAM DAM PJAR = 86 / 32 = 2.

Potrebno je pomocu dozera skinuti sloj zbijene zemlje debljine d=10cm sa vodorav nog podrucja pravokutnog oblika duljine 1000m i irine 20m. Odabran je slijedeci dozer: New Holland D225 sa slijedecim osnovnim podacima: o No tipa Angle (HA).80 Vrijeme potrebno za manevar dozera pri polasku i povratku tm = 0.1m (ako nije zadan .GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 7.qc =l*h2) o Prosjecna brzina kopanja vi=3km/h o Prosjecna brzina guranja vg=3km/h o Prosjecna brzina povratka vp=6km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: Materijal suha zemlja. koeficijent rastresitosti kr = 0.2m3 o irina no a l=4.46m. zapremine qc=5.0 TVZ GRADITELJSKI ODJEL . a visina 1.1 min Duljina iskopa Li=10m Duljina guranja Lg=5m Duljina odlaganja Lo=0m Duljina povratka Lp=15m Gubitak materijala uslijed guranja je zanemariv Uvjeti rada na gradili tu te njegov oblik i polo aj odreduju koeficijent kpu za rad dozera: kpu=1.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun teoretskog ucinka dozera Ut vr i se na slijedeci nacin 1.2 × 1. gdje su c igop m ti = Li / vi vrijeme iskopa tg = Lg .0 Qc = 5.8 Qc = 4.0 × 0.2m3 ciklus (RASTRESITO) 2.16 m3 ciklus (SRASLO) odnosno za RASTRESITI materijal izracun je slijedeci Q = q × k c cpu Qc = 5. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t + 2× t .2 × 1. Proracun ucinka za jedan ciklus Qc za SRASLI i RASTRESITI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 5.

65 = 92.2 + 0.005 3 = 0.1 Tc = 0.1+ 0.0016 h = 0.0 = 0.15 min tm = 0.1min Tc = 0.2 min tg = 0.15 + 2 × 0.65 min n = c T60 c nc = 60 0.31ciklusa h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .0025 h = 0.1min Lo = 0 tp = 0./ vg vrijeme to = Lo / vo vrijeme tp = Lp / vp vrijeme tm vrijeme ti = guranja odlaganja povratka svih manevara 301.0033 h = 0.015 6 = 0.

01× 0.00 .84 kds = 1.31× 4.80 × 0.00 UP = 258.16 = 384.01× 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.00 UP = 384. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 92.84 ×1.31× 5.01m3 h (ucinak za SRASLI materijal) U = n × Q T cc UT = 92.05 258m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 480.84 ×1.2 = 480.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3.01m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4.80 krv = 0.80 × 0.

57 323m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .UP = 322.

0m3 Zglobni damper Terex TA 25 sa slijedecim podacima: o najveca zapremina (qc) 10 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 45 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 15 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suha zemlja. Odabrani su slijedeci strojevi: Zglobni utovarivac JCB 411HT sa slijedecim podacima: o utovarna lopata standardnog oblika zapremine qc=1.1 Koeficijent punjenja dampera kpu=1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 8.80 5000 m vrijeme istovara dampera ti = 0.5 min vrijeme potrebno damperu za sve manevre tm = 2 min Koeficijent punjenja utovarivaca kpu=1. kr = 0. Potrebno je pomocu zglobnog utovarivaca utovariti hrpu suhe rastresite zemlje u zglobne dampere i prevesti je na deponiju udaljenu 5000m.1 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

0 × 1.1= .33 4.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 1.75 0.1 Qc = 1.65 prosjecni 0. 3.70 0.70 razmjerno te ki 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) se ne izvodi. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 133.33 ×1.0m3.80 S obzirom da se utovar suhe zemlje mo e smatrati lakim utovarom.75 te ki 0. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0.45.55 0. a obujam utovarne lopate je 1.65 0. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3 do 5 m3 preko 5 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.55 0. vec se trajanje jednog ciklu sa preuzima iz tablica. mo emo odrediti da je vrijeme trajanja ciklusa Tc=0.1m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2.45 min = 27 s nc = 3600 Tc nc = 3600 27 = 133.45 0.75 0.70 0.

146.66 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

00 UP = 146.66 × 0.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.84 ×1.56 98.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.80 × 0.84 kds = 1.00 UP = 98.80 krv = 0.

tm. gdje su tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 11 146.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.66 = 0.33 h = 20 min .5 min tvo = 5 15 = 0.075 h = 4. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 10 × 1.1 Qc = 11m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2.

5 + 20 + 6.tvp = 5 45 = 0.79 3.6 min n = c T60 c nc = 60 / 33.69 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .79 ×11 = 19.6 = 1.6 min Tc = 4.11h = 6.5 + 2 Tc = 33. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 1.6 + 0.

potrebno je uskladiti broj potrebnih utovarivaca i broj potrebnih dampera na slijedeci na cin.5 = 5.84 UP = 19.5m3/h. UPUT = 98.5m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) n = U UPDAM DAM PUT = 98.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.84 UP = 16.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka zglobnog utovarivaca i zglobnog dampera.54 16.5 = 98.97 nDAM Iz dobivenog rezultata mo emo zakljuciti kako je omjer broja zglobnih utovarivaca prema broju zglobnih dampera jednak omjeru 1:6 uz ucinak cijelog procesa od 1 x 98. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac krv = 0.69 × 0.5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPDAM = 16.5 /16.

Jaru ala iskop vr e na hrpe.8m3 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 9. Odabrani su slijedeci strojevi: Jaru alo s dubinskom lopatom LIEBHERR R 900 C Litronic o Zapremina odabrane dubinske lopate qc=0. Potrebno je pomocu jaru ala s dubinskom lopatom iskopati gradevinsku jamu. a zemlja iz tih hrpa se potom pomocu zglobnog utovarivaca utovaruje u zglobne dampere i prevozi na deponiju udaljenu 3000m.65 m3 Zglobni utovarivac CAT 906 sa slijedecim podacima: o utovarna lopata standardnog oblika zapremine qc=0.

0 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .0 vrijeme istovara dampera ti = 0.5 min vrijeme potrebno damperu za sve manevre tm = 1.5 min koeficijent punjenja dampera kpu=1. koeficijent rastresitosti kr=0.0 koeficijent punjenja utovarivaca kpu=1.80 3000 m vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=23 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=5 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=12 s koeficijent punjenja jaru ala kpu=1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zglobni damper JCB 714 sa slijedecim podacima: o najveca zapremina (qc) 7.35 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 25 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal vla na zemlja.

0 Qc = 0.52 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2.0 × 0.65 × 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka jaru ala Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 23 + 5 + 12 Tc = 40 s nc = 3600 Tc .65 × 1.80 Qc = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.65 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.

52 46.nc = 3600 40 = 90 4.5 TVZ = m3 h (ucinak za SRASLI materijal) = m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) GRADITELJSKI ODJEL .65 58.8 UT = 90 × 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 90 × 0.

91 UP = 32.92 × 0.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .65 40.52 32.91 UP = 40.83 × 0.8 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.5m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 58.83 × 0.5 × 0.91 UP = 46.83 krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.92 kds = 0.92× 0.

8 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2.55 0. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0.09 4.65 prosjecni 0.55 0.8m3.1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.65 0. a obujam utovarne lopate je 0.75 0. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 0.75 te ki 0. Primjerice u prirucniku tvrtke Komatsu mo emo pronaci slijedecu tablicu iz koje je moguce odrediti vrijeme trajanja jednog cik lusa.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1. 3.55 m in. vec se trajanje jednog ciklusa preuzima iz prirucnika proizvodaca.8 × 1.55 min = 33 s nc = 3600 Tc nc = 3600 33 = 109.70 0.70 0.45 0.80 S obzirom da se utovar vla ne zemlje mo e smatrati prosjecnim utovarom. mo emo odrediti da je vrijeme trajanja ciklusa Tc=0.75 0.70 razmjerno te ki 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T .0 Qc = 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) se ne vr i.1 do 5 m3 preko 5.

8 = 87.27 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .cc UT = 109.09 × 0.

dok za koe ficijent kds podatak uzimamo prema stupnju ocuvanosti utovarivaca.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.92× 1.27 × 0.92 kds = 1.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .64 66.00 UP = 87.83 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente kog i krv cemo preuzeti vrijednosti kao i kod jaru ala.83 krv = 0.00 UP = 66. kog = 0.

proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.12 h = 7.27 = 0. gdje su tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 7. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 7.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1.35 87.35 × 1.2 min . tm.0 Qc = 7.084 h 5 min tvo = 3 25 = 0.35 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2.

2 + 3.5 + 1.8 = 3.35 = 24.6 + 0.37 × 7.77 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .8 min n = c T60 c nc = 60 /17. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 3.5 Tc = 17.37 3.tvp = 3 50 = 0.6 min Tc = 5 + 7.06 h = 3.

U tom slucaju iskori tenost utovarivaca bi bila oko 91%. ali bi u tom slucaju bio ucinak cijelo g procesa 1 x 66.92 UP = 22.5 = 133m3/h 6 x 23 = 138m3/h Iz prikazanih ucinaka mo emo zakljuciti da je omjer broja bagera. 3 x 40.5m3/h 2 x 66.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.5m3/h 3 x 23 = 69m3/h Moguci omjer bi takoder mogao biti 2:1:3.92 UP = 24. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac krv = 0.5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPDAM = 23m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) Varijanta 1. potrebno je uskladiti broj potrebnih utovarivaca i broj potrebnih dampera na sli jedeci nacin.5 = 66. UPJAR = 40. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPUT = 66.5 = 121.5m3/h.5 = 66.5 m3/h.5 = 121.77 × 0. a dampera oko 88%.5 = 81m3/h 1 x 66. a damperi oko 85%. broja utovarivac a i broja dampera jednak 3:2:6 uz ucinak cijelog procesa od 3 x 40. Varijanta 2. 2 x 40.79 23m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka zglobnog utovarivaca i zglobnog dampera. to bi znacilo da su bageri iskori ten oko 82%.

65m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: materijal suhi ljunak irine 10m.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 10. materija kut zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera iznosi a=60° irina preklopa lp=20cm broj prijelaza grejdera po TVZ GRADITELJSKI ODJEL irini njegova radnog zahvata nlr=5 . Odabran je slijedeci stroj: Grejder VOLVO G730B sa slijedecim osnovnim podacima: o No (daska) irine ld=3. Potrebno je pomocu grejdera isplanirati povr inu duljine 300m i l je suhi ljunak.

Radni postupak grejdera Brzina kretanja grejdera (km/h) popravak tucanickog zastora kod cesta 2 6 izrada jaraka 1. Za to mo e poslu iti proracun ili slijedeca tablica.2)× 1000] 5 UT = 1380m2 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 4 zavr na obrada povr ina nasipavanja 1.5 i 2.5 uklanjanje snijega 7 25 obrada povr ina 2 8 poravnanje 4 -10 U ovom slucaju poslu iti cemo se s podacima iz tablice.3 irina radnog zahvata daske grejdera (m) lr 60 stupnjeva 1.6 2.65m reci da je lr=3.7 4.1 3. odredivanje brzine kretanja grejdera (v) Brzine kretanja grejdera se preuzimaju iz podataka stroja ili ako taj podatak ni je moguce pronaci.2 3.0 S obzirom na velicinu kuta od 60° mo emo za danu irinu daske od 3.0 4. koja ka e da je brzina vo nje grejdera prilikom izrade zavr ne obrade povr ine nasipavanja (planiranja) izmedu 1.3 45 stupnjeva 1. moguce se poslu iti tablicom ispod.9 2.8 3. 2.5 -2.5km/h. 3.2 2.65m.0 4. odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera Odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera se vr i u ovisnosti o kutu zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera.6 2.7 3.7 4.65 0. Kut daske irina daske (m) ld 2. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× 1000] nlr T rp UT =[2 ×(3. Za na slucaj mo emo odabrati prosjecnu brzinu od 2km/h.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za grejder vr i se na slijedeci nacin: 1.

83 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.92 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.91 960 m2 h prakticni ucinak grejdera za planiranje TVZ GRADITELJSKI ODJEL .92 kds = 0.83 krv = 0.91 UP = 1380 × 0.

38m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: materijal suhi ljunak irina preklopa lp=20cm Na probnom polju odredeni su slijedeci podaci: broj prijelaza valjka po irini njegova radnog zahvata nlr=8 debljina sloja koji se zbija h=30cm TVZ GRADITELJSKI ODJEL .GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 11. Odabran je slijedeci stroj: irine 10m. materijal je suh Tandem valjak BOMAG BW 138 AD sa slijedecim osnovnim podacima: o Valjci irine ld=1. Potrebno je pomocu valjka zbiti povr inu duljine 300m i i ljunak.

proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× h × 1000] nlr T rp UT =[3 ×(1. koji ka e da je potrebna brzina vo nje valjka 3 km/h.75m3 h 3. 2.75 × 0.5 ljunak.91 UP = 132. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.2)× 0.92 kds = 0.92 × 0. pijesak i njihove mje avine od 2 do 4 nosivi asfaltni sloj od 2 do 4 habajuci asfaltni sloj od 2 do 6 U ovom slucaju poslu iti cemo se s podacima dobivenim na probnom polju.3 × 1000] 8 UT = 132. odredivanje brzine kretanja valjka (v) Brzine kretanja valjka se dobivaju probnim valjanjem na probnom polju ili ga je moguce preuzeti iz tablice ispod. preuzetom iz prirucnika tvrtke BOMAG.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za valjak vr i se na slijedeci nacin: 1.83 krv = 0.83 × 0.38 0. Tip valjka Brzina kretanja valjka (km/h) stijena ili glina od 1 do 2.91 .

92 m3 h prakticni ucinak valjka (UGRAÐENO) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

4m o najveca nosivost Qmax=8000kg o dohvat pri najvecoj nosivosti LQmax=14. Odabran je slijedeci stroj: Toranjska dizalica LIEBHERR 112 EC-H 8 sa slijedecim osnovnim podacima: o duljina ruke L=56.5m o najveci dohvat Lmax=55m o nosivost pri najvecem dohvatu QLmax=1550kg TVZ GRADITELJSKI ODJEL .GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 12. Potrebno je izracunati ucinak toranjske dizalice za podizanje raznih tereta na g radili tu.

.......... a da je te i te objekta udaljeno 15 m. pa iz tog podatka mo emo reci da je prosjecna visina podizanja LO=8m............5 = 7.......5 m Zgrada ima 4 kata (P+3) prosjecne visine h=4m....GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu se vr i ovisno o vrsti tereta koji se podi e.....5 m3 ...... tj.5 m 15 m Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat betona udaljen 7............ masa prazne ko are mBET = 0.5 m od osi rotacije. a primjerice za betoniranje zidova ko arom kiblom na slijedeci nacin: 1.........................5 m3 × 2200 kg m3 = 1100 kg ... proracun te ine tereta koji se podi e (ko ara za beton) Qc = V = 0.. masa betona u ko ari = 300 kg + 1100 kg = 1400 kg .. LV = 15 -7.... masa pune ko are mUK 2.... Prosjecni kut zaokreta iznosi ~90°... proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) 32m20 m 40 m auto mje alica 7.. ¼ punog okreta.. obujam ko are mK = 300 kg ....... TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

2 min tV = 7408 .15 min = 0. vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = vV = vKUT = 4.5 = 0. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0.5 min tKUT = 0.65 minute do 2 minute.0 minute. Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1.65 minuta. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa.0 3.5 minute.65 minute pa do 0. a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0. = 1min tPU tO = = 0.65 min tPR T t 2 t t = + ×(t + + )+ . odredivanje brzine okomitog. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja.5 minute pa do 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI minm40 minm50 minokreta5. a ot pu tanja (odvezivanja) od 0.25 0.8 minuta.5 50 = 0.5 minute pa do 0.

2 + 0.65 = 3.35 min n = c T60 c nc = 60 / 3.5)+ 0.35 = 17. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q Tcc UT = 17.t c PU OVKUT PR Tc = 1+ 2 ×(0.5 8.57 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .15 + 0.14 × 0.14 5.

57 × 0.89 7.92 UP = 7.GRAÐEVINSKI STROJEVI 6. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.92 UP = 8.9m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

tj. Zgrada u trenutku prijenos a tereta ima izgradene 3 eta e (P+2) prosjecne visine h=4m. a da je te i te deponije udaljeno 39 m. Prosjecni kut zaokreta iznosi ~135°. Iz tih podataka mo emo reci da je duljina okomitog transporta jednaka LO=12 + 10 +10 +12 = 44 m. 3/8 punog okreta. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) P+2 (h=12 m) 20 m 40 m kamion s armaturom 15. za prijenos armaturnih s kamiona na deponiju vr i se na slijedeci nacin: ipki 1. jer su i kamion i deponij na is toj visini.5 = 23. LV = 39 -15.5 m Visinske razlike izmedu kamiona i deponije nema.5 m deponij armature 39m drvo visine h = 25 m drvo visine h = 35 m 47.5m Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat snopova armature udaljen 15.5 m od osi rotacije. pa iz tog podatka mo emo reci da je visina objekta h=12 m.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu. Teret je potrebno podici 10 m iznad objekta iz sigurnosnih razloga. Iz tog razloga je teret potrebno podignuti iznad objekta i nakon prebacivanja teret a na drugu stranu objekta potrebno ga je ponovno spustiti. S obzirom na postojece drvece prijenos tereta se mora odvijati preko obj ekta.

Kolicina tereta koju prenosimo u jednom ciklusu mo e biti: o 500kg za sve njeve armaturnih vilica o 500kg do 1000kg za sve njeve armaturnih ipki o 500kg do 1000kg za armaturne mre e o 500kg do 1000kg za sve njeve dasaka i gredica (od 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 2. proracun te ine tereta se vr i prema dijagramu nosivosti. mo emo uzeti da ce prosjecna masa armature koju prenosimo po jednom ciklusu biti 750kg (100 x Ø14 x l=6m x 1. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . bitumen i slicno) S obzirom da prenosimo sve njeve armaturnih ipki. 100kg/m2) o 1000kg za paletu opeke obicna opeka 336 kom/paleti blok-opeka 120kom/paleti o 500kg za palete hidroizolacije (ljepenka.25kg/m'). iz kojeg mo emo procitati da je nosivost na udaljenosti od 39 m pribli no jednaka 2400 kg.5m3 do 1m3) o 1250kg za paletu hidratiziranog vapna (50 vreca po 25kg) o 1500kg za paletu cementa (30 vreca po 50kg) o 500kg do 1000kg za segmente gotove oplate (cca.

375 0.5 = 0.65 minute pa do 0. vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = vV = vKUT = 4.GRAÐEVINSKI STROJEVI minm03minm30 minokreta5. a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0.8 minuta.65 minute do 2 minute.0 minute.5 minute pa do 0. a ot pu tanja (odvezivanja) od 0.5 minute. tP = 1min tO = 1.75 min tKUT = 0.5 30 0. odredivanje brzine okomitog.75 min = 0.65 minuta.5 min tV = 233044 . Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0.5 minute pa do 1.75 min tODV T = t + .0 3. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0. Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova ciklusa.

75)+ 0.75 5.2 ×(t + t + t )+ t c P OVKUT ODV Tc = 1+ 2 ×(1.75 + 0.5 + 0.75 7. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q Tcc UT = 7.75 × 750 = 5812 kg h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .75 = 7.75 min n = c T60 c nc = 60 / 7.

proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0. vec ce se uzimati samo najveca vrijednost. vodoravna i kutna). proracun teoretskog ucinka s novim Tc (Ut) .5 + 0.92 UP = 5812 × 0. ovisno o organizaciji gradili ta. polo aja mjesta prihvata i otpu tanja tereta. tv ili tkut odabr ali to.75 min nc = 60 / 3. Tada ce formula za izr acun vremena trajanja ciklusa izgledati ovako: T = t + 2 × t + t c P MAX ODV Primjerice. U tim ce s e slucajevima proracun raditi na isti nacin.75 = 16 7. stupnju izgradenosti objekta.75 = 3. te bi ciklus u tom slucaju trajao: Tc = 1+ 2 × 1.92 UP = 5347 5300kg h Va no je napomenuti da je u odredenim slucajevima. moguce vr iti sve tri operacije pomicanja (okomita.GRAÐEVINSKI STROJEVI 6. u gornjem zadatku bi od tri izracunata vremena to. itdX. osim to se vremena svih pomicanja tere ta nece zbrajati.

92 UP = 12000 × 0.UT = nc × Qc UT = 16 × 750 = 12000 kg h 8. proracun prakticnog ucinka s novim Tc (Up) U = T krv× P U za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.92 UP = 11040 11000kg h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 13. potrebno je odrediti iskori tenost au to-pumpe za beton i centralnog pogona za proizvodnju betona. Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva.0 tm = 4 min . a za izradu betona centralni pogo n za proizvodnju betona. debljine d=75cm. onda se racu kpu = 1. Za betoniranje ce biti kori tena auto-pumpa za bet on. za prijevoz betona ce se koristiti auto-mije alice. te je potrebno odrediti vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce. Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima: auto-pumpa za beton Ut = 40 m3/h. Up = 30 m3/h auto-mije alica o maksimalna zapremina (qc) 6 m3 o prosjecna brzina prazne auto-mije alice (vpr) 60 km/h o prosjecna brzina pune auto-mije alice (vpu) 30 km/h centralni pogon za proizvodnju betona (betonara) Up = 75 m3/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu betonare i gradili ta vrijeme utovara betona u auto-mije alicu na po formuli tu = Qc / Ubet (teoretski) koeficijent punjenja auto-mije alice vrijeme potrebno za sve manevre TVZ GRADITELJSKI ODJEL 5000 m tu = 2 min (ako nije zadano. Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske temel jne ploce povr ine 1500m2.

tm.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1.0 m3 ciklus 2. gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.1667 h = .0 Qc = 6.

proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 2 × 6 = 12 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .0833 h = 5 min ti = 6 40 = 0.15 h = 9 min Tc = 2 + 10 + 5 + 9 + 4 Tc = 30 min n = c T60 c nc = 60 / 30 = 2 3.10 min tvp = 305 5 60 = 0.

proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: krv = 0.92 UP = 12× 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. koju bismo izracunali na slijedeci nacin: 30m3 h = 0. Za auto-pumpu za beton iskori tenost bi bila 100%. Centralni pogon radio bi samo sa djelomicnom iskori tenosti kapaciteta. U = 30m3 h (ucinak auto-pumpe za beton) PPUMP U = 11m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE n = UU MIK PPUMP PMJE = 30 /11= 2.73 nMIK Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da je omjer broja auto-mije alica i broja autopumpi za beton jednak 3:1 uz ucinak cijelog procesa od 30 m3/h. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom auto-pumpom za beton na slijedeci nacin.92 UP = 11.04 11m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice. odnosno mo emo reci da bi radila punim kapacitetom.4 = .

VBET = 1500 x 0.5h TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce.40% 75m3 h Dakle. mogli bismo reci da preostali kapacitet betonare iznosi 45m3/h. odnosno t oliko je moguce iskoristiti za preostale potrebe.75 = 1125m3 tBET = 1125 / 30 = 37.

5 min tPU tPR o koeficijent punjenja ko are za beton kpu = 1.5 okreta min vKUT o = 1min . Za betoniranje ce biti kori tena toranjsk a dizalica s ko arom za beton velicine 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 14. za prijevoz betona ce se koristiti aut o-mije alice. vO = 40m min.25 okreta o vV = 50mmin. Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva. Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske strop ne ploce povr ine 500m2. = 0. potrebno je odrediti iskori tenost au to-pumpe za beton i centralnog pogona za proizvodnju betona.5m3. a za izradu betona centralni pogon za proizvodnju betona.5 m3 o LV = 25m.0 o vrijeme potrebno za sve manevre tm = 4 min centralni pogon za proizvodnju betona (betonara) TVZ GRADITELJSKI ODJEL Up = 100 m3/h . te je potrebno odrediti vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce. = 0.LKUT = 0. Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima: toranjska dizalica o zapremina ko are za beton 0.0 auto-mije alica o maksimalna zapremina 6 m3 o prosjecna brzina prazne auto-mije alice (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina pune auto-mije alice (vpu) 20 km/h o duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu betonare i gradili ta 8000 m o vrijeme utovara betona u auto-mije alicu tu = 5 min o koeficijent punjenja auto-mije alice kpu = 1. LO = 20 m. prosjecne debljine d=20cm.

.

5 min = 0.5m3 ciklus (ucinakizra enzaRASTRESITImaterijal) 2. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa. = 1min tPU tV = = 0.25 0.0 Qc = 0.5× 1.5 min tPR T t + 2 t t t = ×(t + + )+ c PU OVKUT PR Tc = 1+ .5 min tO = 5025 20 40 = 0.5 = 0.5 min tKUT = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu vr i se na slijedeci nacin: 1.

5 min n = c T60 c nc = 60 / 4.5 = 13.5)+ 0.2×(0.67 × 0.5 + 0.92 UP = 6.5 + 0.67 m3 h 4. proracun prakticnog ucinka (Up) U = T krv × PU krv = 0.33 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) UT = nc × Qc UT = 13.5 = 4.5 6.13 6m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .33 × 0.92 UP = 6.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1.0 Qc = 6. gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 5 min tvo = = 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. tm.4 h = . proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1.0 m3 ciklus 2.

62 3.899 h = 54 min Tc = 5 + 24 + 9.67 = 0.6 = 0.6 + 54 + 4 Tc = 96.6 min ti = 6 6.62× 6 = 3.72 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .24 min tvp = 208 8 50 = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 0.6 min n = c T60 c nc = 60 / 96.16 h = 9.

92 UP = 3. Za toranjsku dizalicu iskori tenost bi bila 100%. Centralni pogon radio bi samo sa djelomicnom iskori tenosti kapaciteta.72× 0.5m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: krv = 0.71 nMIK Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da su potrebne 2 auto-mije alice uz ucinak cijelog procesa od 6 m3/h. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom auto-pumpom za beton na slijedeci nacin. koju bismo izracunali na slijedeci nacin: 6m3 h . UPDIZ = 6m 3 h (ucinak auto-pumpe za beton) U = 3.5m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE n = UU MIK PDIZ PMJE = 6 / 3. odnosno radila bi punim kapacite tom.5 = 1.42 3.92 UP = 3.

Vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce.2 =100 m3 tBET = 100 /6 = 16. odnosno t oliko je moguce iskoristiti za preostale potrebe.06 = 6% 100m3 h Dakle.67 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL . mogli bismo reci da preostali kapacitet betonare iznosi 94m3/h.= 0. VBET = 500 x0.

ukljucujuci i proi zvodnju. Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske temel jne ploce. te sve ostale pratece tro kove. a u cijenu su uracunati svi potrebni tro kovi do mjesta ugradnje. a z a izradu betona gradili ni pogon za proizvodnju betona. Za betoniranje ce biti kori tene auto-pumpe za beton i kranovi s ko arama za beton. Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima (ucinci i cijena se odnose na jedan stroj): Sustav za ugradnju betona: 1x auto-pumpa za beton 3x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h (350kn/h) Up = 11 m3/h (200kn/h) Up = 13 m3/h (300kn/h) Up = 9 m3/h (100kn/h) Up = 38 m3/h (1900 kn/h) 2x kran s ko arom za beton Sustav za prijevoz betona: proizvoljan broj auto-mije alica Sustav za proizvodnju betona: 1x gradili ni pogon za proizvodnju betona (betonara) 1x gradili ni pogon za proizvodnju betona (betonara) Up = 23 m3/h (1500 kn/h) Moguce je dobaviti dodatni beton cija je cijena 100 kn/h za dodatni m3/h potrebn og ucinka. a) potrebno je izvr iti uskladivanje strojeva tako da kapacitet ugradnje betona bu de ispunjen u potpunosti b) potrebno je izvr iti uskladivanje strojeva tako da kapacitet proizvodnje betona bude ispunjen u potpunosti Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva. potrebno je za svaki slucaj pojedin acno odrediti iskori tenost preostalih sustava.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 15. prijevoz. Za prijevoz betona unutar gradili ta ce se koristiti auto-mije alice. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

proracun ukupnog ucinka za ugradnju betona = 1× 17 + 3 × 11+ 2 × 13 UPUGR UPUGR = 76 m3 h 2. uskladivanje potrebnog broja strojeva a) tako da kapacitet ugradnje betona bude ispunjen u potpunosti 76 61 = 15m3 h (manjak proizvodnje betona.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnih ucinaka Up za pojedine grupe vr i se na slijedeci nacin: 1. jer se manjak proizvodnje nadoknaduje izvana . potrebno dokupiti beton) ukupna cijena sustava za ugradnju je 1550 kn/h proracun potrebnog broja auto-mije alica = 6. a njegova cijena je 3400 kn/h cijena dodatnog ucinka je 15 x 100 = 1500 kn/h ukupna cijena cijelog sustava je 7150 kn/h 961 7150 / 76 = 94.08 kn m3 cijena jednog m3 ugradenog betona TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun ukupnog ucinka za proizvodnju betona = 1× 38 + 1× 23 UPPRO UPPRO = 61m3 h 3. a u cijenu dodatnog ucinka su uracunata cijena proizvodnje i prijevoza automije alicama ukupna cijena sustava za prijevoz je 700 kn/h iskori tenost sustava proizvodnje betona je 100%.78 (odabrano 7 auto-mije alica) uzima se samo ucinak gradili nih betonara.

.

2% moguce varijante sustava za ugradnju betona su: varijanta 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI h b) tako da kapacitet proizvodnje betona bude ispunjen u potpunosti (ne postoji mogucnost za dokup betona) 76 61 = 15m3 (vi ak kapaciteta ugradnje betona.71 kn m3 cijena jednog m3 ugradenog betona TVZ GRADITELJSKI ODJEL .78 (odabrano 7 auto-mije alica) ukupna cijena sustava za prijevoz je 700 kn/h iskori tenost sustava proizvodnje betona je 61/ 76 = 0. odn. odabrana je varijanta 1. (ukupni ucinak 65 m3/h) o 1x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h o 2x auto-pumpa za beton Up = 11 m3/h o 2x kran s ko arom za beton Up = 13 m3/h ukupna cijena sustava za ugradnju je 1350 kn/h uzev i u obzir cijenu. (ukupni ucinak 63 m3/h) 961 o 1x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h o 3x auto-pumpa za beton Up = 11 m3/h o 1x kran s ko arom za beton Up = 13 m3/h ukupna cijena sustava za ugradnju je 1250 kn/h varijanta 2. nepotpuna iskori tenost sustava ugradnje betona) proracun potrebnog broja auto-mije alica = 6.802 80. ukupna cijena cijelog sustava je 5350 kn/h 5350 / 61 = 87.

gustoca prometa. Poznati podaci o gradevini: 4 dionice ukupne duljine 10km (1 d. 3km. 1km) zbog lo e kvalitete materijala u iskopu na trasi. Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces izgradnje nasipa 10km lokalne ceste na oto ku Krku.) na lokalnim prometnicama i na gradili tu. 3 d. 2 d. a 15km/h po trasi materijal je suhi lomljeni vapnenac Shema polo aja kamenoloma i trase: l=15km l=10km . .GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 16. a potom po trasi do mjesta ugradnje s obzirom na uvjete (nagib prometnica. 2km... potrebno je dovoziti zamjenski materijal iz obli njeg kamenoloma potrebe za materijalom u nasipu su slijedece: o 1 dionica 13500 m3 o 2 dionica 16000 m3 o 3 dionica 25000 m3 o 4 dionica 10000 m3 Poznati podaci o lokalnim prilikama: kamenolom iz kojeg se uzima materijal nalazi se na udaljenosti 15km od pocetka t rase prometnice kamenolom je u mogucnosti isporuciti 20% miniranog materijala je potrebno kamenolom vr i samo uslugu primarnog prijevoz materijala iz kamenoloma ce 1. 1500 m3/dan materijala dodatno usitniti do potrebne granulacije bu enja i miniranja se obavljati po lokalnim cestama do pocetka dionice. odrediti potrebne dnevne i satne ucinke. 4km. te odabrati potrebne gradevinske stroje ve i izracunati njihove ucinke. prosjecne brzine kretanja vozila su 30km/h po lokaln im prometnicama. 4d.

Dodatni podaci o strojevima su: kpu=1.83 (dobra organizacija gradili ta) o krv=0. za sve strojeve na kamenolomu i gradili tu kog. krv. vrijeme gradnje je ograniceno na 2mj (20 radnih dana na mjesec. i iznose: o kog=0.91 (ocuvani strojevi) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . 12 radnih sati dnevno).84 (dobro kori tenje radnog vremena) o kds=0.S obzirom na zadane uvjete.0 . kds su isti za sve strojeve i gradili ta.

25 Potrebna kolicina materijala je: Q = 64500 1.6 ugradeno 1.20 = = 21.d.5m h (SRASLO) dpred 12h d Q = 21. Tuk = Potrebne dnevne kolicine kamenog materijala iz kamenoloma (SRASLO): Q = 51600 40 = 1290m3 dan < 1500 m3 dan (raspolo ivo) dkamenolom Potrebna dnevna i satna kolicina materijala koji je potrebno predrobiti (RASTRES ITO): 3 258m3 dan 3 Q = 1290m dan × 0.25 = 51600 m3 Vrijeme gradenja: 2mj × 20r.5m3 h (RASTRESITO) .× 12h / d = 480h = 40r.GRAÐEVINSKI STROJEVI Dokaznica materijala: Potrebna kolicina ugradenog materijala je 13500+16000+25000+10000 = 64500 m3.6 34.0 rastresito 1.d. Koeficijenti rastresitosti materijala su (dobiveni od strane geologa i na probno m polju): sraslo 1.5m3 h × 1.

25 = = 134m3 h dugradnja 12h d TVZ GRADITELJSKI ODJEL . i satna kolicina kamenog materijala koji je potrebno prevesti (RA STRESITO): 3 2064m3 dan 3 Q = 1290m dan × 1.dpred Potrebna dnev.6 = = 172m h dprijevoz 12h d Potrebna dnevna i satna kolicina kamenog materijala koji je potrebno ugraditi (U GRAÐENO): 1612m3 dan Q = 1290m3 dan × 1.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Tehnolo ki opis sustava: Glavni sustav se sastoji iz tri podsustava: podsustav miniranja i predrobljavanja podsustav transporta podsustav ugradnje Odabrani strojevi: miniranje i predrobljavanje o bu aca garnitura o bageri s pneumatskim cekicima ( pikhameri ) o pokretna drobilana sa primarnim i sekundarnim dijelom o utovarivaci transport o kamioni kiperi ugradnja o dozeri (grubo razastiranje) o grejderi (fino razastiranje i planiranje) o valjci (zbijanje) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

).0 Qc = 3. .5m3 Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1. .5 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 × 1. vrsti opreme za bu enje.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun ucinaka: Podsustav miniranja i predrobljavanja Bu aca garnitura -Up=50 m'/h (ucinak odreden prema podacima proizvodaca..) Bageri s pneumatskim cekicima ( pikhameri ) nemoguc proracun ucinka. velicina lomljenih komada. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 3.. snazi stroja. jer ovisi o pre vi e cimbenika (vrsta stijene... ovisan je o vrsti stijene. predviden jedan pikham er Pokretna drobilana sa primarnim i sekundarnim dijelom prema podacima proizvodaca potrebno je odabrati drobilanu koja zadovoljava prakticni ucinak od ~ 35 m3/h Utovarivac za utovar miniranog i predrobljenog materijala u kamione kipere Odabran je utovarivac sa utovarnom lopatom zapremine qc=3.

proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds kog = 0. a obujam utovarne lopate je 3. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0.65 min.83 krv = 0.75 te ki 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 92 × 3.1 do 5 m3 preko 5.70 0.91 UP .65 0.5m3.75 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 2.1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.65 prosjecni 0. mo emo odrediti da je vrijeme trajanj a ciklusa Tc=0.75 0. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3.65 min = 39 s nc = 3600 Tc nc = 3600 39 92 4.70 razmjerno te ki 0. 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) preuzimamo iz slijedece tablice.70 0.55 0.84 kds = 0.5 = 322m3 h 320 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 5.45 0.80 S obzirom da se utovar suhog kamenog materijala mo e smatrati prosjecnim utovarom.55 0.

91 UP = 203 200m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 172 m3/h. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . pa s obzirom na to mo emo reci da je potreban 1 utova rivac za utovar materijala u kamione kipere.83 × 0.= 320 × 0.84 × 0.

55 0.55 min.0m3 Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1.0 × 1. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0.70 0.65 0.55 min = 33 s nc = 3600 Tc nc = 3600 33 109 4.70 razmjerno te ki 0. 3.1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.65 prosjecni 0.45 0. potreban je i jedan manj i utovarivac za potrebe punjenja pokretne drobilane materijalom. S obzirom na mali potrebni ucinak.75 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal . Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3. mo emo odrediti da je vrijeme trajanj a ciklusa Tc=0.70 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Osim utovarivaca za utovar materijala u kamione kipere.55 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) preuzimamo iz slijedece tablice.75 te ki 0.75 0. a obujam utovarne lopate je 1.0m3. odbarati cemo manji utovarivac sa utovarnom l opatom zapremine qc=1.0 Qc = 1.1 do 5 m3 preko 5.0 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2.80 S obzirom da se utovar suhog kamenog materijala mo e smatrati prosjecnim utovarom.

0 = 109m3 h 110 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .U = n × Q T cc UT = 109 × 1.

84 kds = 0.78 70m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 34.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.83 krv = 0.91 UP = 110 × 0.91 UP = 69. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .83 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds kog = 0. pa s obzirom na to mo emo reci da je potreban 1 utov arivac za utovar materijala u pokretnu drobilanu.5 m3/h.84 × 0.

0 × 1. Vrijeme potrebno za istovar cemo uzeti 2min. jer se dio prijevoza odvija po javnim prometnicama .GRAÐEVINSKI STROJEVI Podsustav transporta Za prijevoz tereta koristiti cemo kamione kipere zapremine sanduka qc=20m3. prvenstveno zbog velike zapremine kamiona kipera (ti=2min). proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +. gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / . Proracun prakticnog ucinka Up za kamion kiper vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 20. Vrijeme potrebno za sve manevre ce zbog vo nje po kamenolomu i problematicnom manevriranju na trasi iznositi 5min (tm=5min).0 Qc = 20. t . Nism o u mogucnosti koristiti dampere.0 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2.

06 h 4 min tvo1 = 32020 15 30 = 0.5 h = 30 min vp1 t = 5 15 = 0.vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = = 0.5 h = 30 min tvo2 = 5 15 = 0.33 h = 20 min vp2 Tc = 4 + 30 × 2 + 20 × 2 + 2 + 5 Tc = 111min n = c T60 c nc = 60 /111 = 0.54 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .33 h = 20 min t= 15 30 = 0.

.

proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 0.84 UP = 10. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac kog = 0.5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4.54 × 20 = 10.8 m3 h 10. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 25 kami ona kipera za prijevoz materijala iz kamenoloma do mjesta ugradnje na trasi.83 × 0.5 × 0.83 krv = 0.84 UP = 7.32 7m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 172 m3/h.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3.

9m Prosjecna brzina guranja i odlaganja vg=2km/h Prosjecna brzina povratka vp=6km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: Vrijeme Duljina Duljina Gubitak potrebno za manevar dozera pri polasku i povratku tm = 0.5 × 1.1 min guranja i odlaganja Lg=10m povratka Lp=10m materijala uslijed guranja je zanemariv Proracun teoretskog ucinka dozera Ut vr i se na slijedeci nacin 1.0 Qc = 2.5m. Ucinak za RASTRESITI materijal je slijedeci Q = q × k c cpu Qc = 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + .5 m3 ciklus (RASTRESITO) 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI Podsustav ugradnje Za ugradnju materijala u nasip prometnice cemo koristiti slijedece strojeve: dozeri za grubo razastiranje grejderi za fino razastiranje i planiranje valjci za zbijanje Odabran je dozer sa slijedecim osnovnim podacima: No zapremine qc=2m3 irina no a l=2. a visina 0.

005 h = 0.1min TVZ GRADITELJSKI ODJEL iskopa guranja odlaganja povratka svih manevara .01 6 = 0.1min tm = 0. gdje su c igop m ti = Li / vi vrijeme tg = Lg / vg vrijeme to = Lo / vo vrijeme tp = Lp / vp vrijeme tm vrijeme t = = 0.0.3 min g tp = 0201.t + t + t + 2× t .0017 h = 0.

5 = 250 m3 h 6.84 kds = 0.6 = 100 ciklusa h 5.GRAÐEVINSKI STROJEVI Tc = 0.63 160m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) .91 UP = 250 × 0.3 + 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.1 Tc = 0.84 × 0.1+ 2 × 0.83 krv = 0.91 UP = 158.83 × 0.6 min n = c nc = 60cT60 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 100 × 2.

5%). S obzirom da je razlika izmedu potrebnog ucinka i odabranog ucinka relativno mal a (172 160 = 12 ~ 7. pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 2 dozer a za grubo planiranje materijala.Potreban ucinak je 172 m3/h. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . za proces je moguce uzeti jedan dozer odabrane velicine i ucin ka i jedan dozer manjeg ucinka.

9 2.5km/h. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× 1000]nlr T rp UT =[1. 3.GRAÐEVINSKI STROJEVI Odabran je grejder sa no em (daskom) irine ld=3m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: kut zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera iznosi a=45° irina preklopa lp=20cm broj prijelaza grejdera po . Kut daske irina daske (m) ld 2.2 3. odredivanje brzine kretanja grejdera (v) Brzina kretanja grejdera pri zavr noj obradi povr ina nasipavanja (planiranja) je izmedu 1.6 2.3 45 stupnjeva 1.1 3.6 2.2 0.5 i 2.0 S obzirom na velicinu kuta od 45° mo emo za danu irinu daske od 3 m reci da je lr=2.2 2.7 3. odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera Odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera se vr i u ovisnosti o kutu zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera.5km/h. vece granulacije) Proracun prakticnog ucinka Up za grejder vr i se na slijedeci nacin: 1. S obzirom na vrstu materijala i njegovu granulaciju.2m.3 129m3 irini njegova radnog zahvata nlr=7 (lomljeni materijal . 2.5 ×(2.0 4.3 irina radnog zahvata daske grejdera (m) lr 60 stupnjeva 1.7 4.8 3. Za to mo e poslu iti proracun ili slijedeca tablica. odabr ati cemo brzinu od 1.7 4.2)× 1000 UT = 428m2 h UT = 428m2 h × 0.0 4.

]7 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 3 grejd era za fino razastiranje i planiranje materijala.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.84 × 0.91 UP = 129 × 0. S obzirom da je razlika izmedu potrebnog ucinka i odabranog ucinka relativno mal a (172 164 = 6 ~ 3.83 × 0.84 kds = 0.83 krv = 0.91 82 m3 h prakticni ucinak grejdera za planiranje Potreban ucinak je 172 m3/h. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .8%). proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0. za proces je moguce uzeti dva grejdera odabrane velicine i ucin ka i jedan grejder manjeg ucinka.

83 krv = 0.3 × 1000] 10 UT = 72m3 h 2.84 × 0.5km/h Proracun prakticnog ucinka Up za valjak vr i se na slijedeci nacin: 1.83 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Odabran je tandem valjak sa valjcima irine lr=1.2)× 0.91 46 m3 h prakticni ucinak valjka Potreban ucinak je 134 m3/h.91 UP = 72 × 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× h ×1000] nlr T rp UT =[1.5 ×(1.8 0. pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 3 valjk a za . proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.84 kds = 0.8m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: irina preklopa lp=20cm Na probnom polju odredeni su slijedeci podaci: broj prijelaza valjka po irini njegova radnog zahvata nlr=10 debljina sloja koji se zbija h=30cm brzina kretanja valjka 1.

zbijanje materijala. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

Potrebno je odrediti potrebne dnevne ucinke i odabrati strojeve potrebne za izvo denje. a u odlasku 30km/h) cement se dovozi iz cementare udaljene 50km po lokalnim prometnicama (brzina vozila u dolasku 25km/h. krv za betoniranje iznose: o kog=1.84 (dobro kori tenje radnog vremena) o kds=0.92 (odlicno kori tenje radnog vremena) kog.83 (dobra organizacija gradili ta) o krv=0.5t cementa Dodatni podaci o strojevima su: kpu=1. a u odlasku 40km/h) za 1m3 betona potrebno je 1. a prevozi se auto-mije alicama od betonare do mjesta ugradnje (brzina vo nje vozila u oba smjera 5km/h) agregat se dovozi iz vanjskog pozajmi ta udaljenog 15km po lokalnim prometnicama (brzina vozila u dolasku 15km/h.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 17. kds za ostale strojeve iznose: o kog=0. Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces betoniranja kalote tunela na AC Krapina-Mace lj.91 (ocuvani strojevi) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . krv. Poznati podaci o gradevini: dvije tunelske cijevi (lijeva i desna).00 (odlicna organizacija gradili ta) o krv=0. za sve strojeve kog.1m3 agregata i 0. svaka duljine 2000m betoniranje se obavlja pomocu pred-zgotovljenih oplatnih segmenata Poznati podaci o lokalnim prilikama: beton se proizvodi u gradili noj betonari .0 .

a jednom namje ten prima 150m3 betona. Namje tanje jednog oplatnog segmenta traje 1 dan.GRAÐEVINSKI STROJEVI Tehnolo ko osmi ljavanje procesa: Svaki oplatni segment du ine je 10m. Nakon namje tanja pristupa se betoniranju. Tunelska cijev prva druga 1 dan namje tanje oplate 2 dan betoniranje 3 dan stajanje betona namje tanje oplate 4 dan stajanje betona betoniranje 5 dan namje tanje oplate stajanje betona 6 dan betoniranje stajanje betona 7 dan stajanje betona namje tanje oplate 8 dan stajanje betona betoniranje X namje tanje oplate stajanje betona X betoniranje stajanje betona X stajanje betona Potrebna dnevna kolicina betona je 150m3. nakon cega se oplatni segment pomice na slijedecu poziciju. dok se u drugoj cijevi namje ta drugi segment oplate. po principu jedna cijev se betonira. Tehnologija izgradnje je takva da se betoniranje odvija neprestano. Nakon betoniranja beton mora biti pod oplatom slijedeca 2 puna dana .1 = 165m3 dan RASTRESITO): . koji se pomice po tracnicam a. Ugradnja betona se vr i svaki drugi dan (vidi tablicu) Vrijeme gradenja: betoniranje jednog segmenta traje 10 sati transport agregata i cementa obavlja se 8 sati dnevno i potrebno ga je obaviti u jednom danu izmedu dana kada se vr i betoniranje Potrebni ucinak ugradnje betona je: U = 150 10 = 15m3 h betoniranja Potrebne kolicine agregata za proizvodnju betona (1 segment Q = 150 × 1. U svakoj tunelskoj cijevi se nalazi po jedan oplatni segment.

5t = 75t dan Qdcem Ucem = 75 8 = 10t h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .dagras U = 165 8 = 20m3 h agras Potrebne kolicine cementa za proizvodnju betona (1 segment): = 150 × 0.

Prij evoz se obavlja auto-mije alicama obujma 6m3. 1. vrijeme potrebn o za sve manevre iznosi 5min.0 m3 ciklus 2.0 Qc = 6. tm. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. vrijeme utovara iznosi 2min. gdje su tu vrijeme tvo = Ldo / vpu vrijeme tvp = Ldp / vpr vrijeme ti = Qc / Ui vrijeme tm utovara vo nje punog vozila u odlasku vo nje praznog vozila u povratku istovara . Vrijeme istovara cemo uzeti pribli no 20min.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun ucinaka: Proizvodnja i ugradnja betona: Beton se proizvodi u gradili noj betonari zadovoljavajuceg prakticnog ucinka.

2 h = 12 min ti = 20 min Tc = 2 + 12 + 12 + 20 + 5 Tc = 51min n = c nc = 60cT60 51 = 1.18 3.18 × 6 7 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .2 h = 12 min tvp = 151 5 = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 1.vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice.5m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE S obzirom na dobivene ucinke potrebne su 3 auto-mije alice. UPUGR = 15m3 h (ucinak pumpe za beton) U = 6.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.00 × 0.92 UP = 7 × 1. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: kog = 1.00 krv = 0. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom pumpom za beton na slijedeci nacin.92 UP 6.

proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 8. prvenstveno zbog velike zapremine kamiona kipera (tu =5min. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +. Vrijeme potrebno za sve manevre ce zbog vo nje po pozajmi tu i problematicnom manevriranju na trasi iznositi 5min (tm=5min). Vrijeme potrebno za utovar cemo u zeti 5min.0 Qc = 8.0 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvd = Ldd / vpu vrijeme vo nje punog vozila u dolasku tvp = Ldp / .0 × 1. a za istovar cemo uzeti 2min. t . Proracun prakticnog ucinka Up za kamion kiper vr i se na slijedeci nacin: 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Za prijevoz agregata koristiti cemo kamione kipere zapremine sanduka qc=8m3. ti=2min). jer se dio prijevoza odvija po javnim prometnicama . Nis mo u mogucnosti koristiti dampere.

5 h = 30 min = 3015 15 15 = 1h = 60 min = 5 + 30 + 60 + 2 + 5 = 102 min = T60 c = 60 /102 = 0.vpr vrijeme vo nje praznog vozila u odlasku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu tvd t vp Tc Tc n c n c = 5 min = = 0.59 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .59 × 8 = 4.72 m3 h 4.5 × 0.83 × 0.83 krv = 0. pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 7 kamion a kipera za prijevoz agregata.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3.84 UP 3m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 20 m3/h.84 UP = 4.5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti kog = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 0.

0 Qc = 8. Vrijeme potrebno za utovar cemo uzeti 10min. ti=10min). Proracun prakticnog ucinka Up za kamion vr i se na slijedeci nacin: 5.0 t ciklus 6. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 8. gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme tvd = Ldd / vpu vrijeme tvp = Ldp / vpr vrijeme ti vrijeme tm utovara vo nje punog vozila u dolasku vo nje praznog vozila u odlasku istovara .GRAÐEVINSKI STROJEVI Za prijevoz cementa koristiti cemo kamione koji u silosu mogu prevesti masu od q c=8t Vrijeme potrebno za sve manevre ce iznositi 2min (tm=2min). a za istovar cemo uzeti 10min (tu=10min.0 × 1. t .

vrijeme svih manevara i izmjene vozila t = = 1.28 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .25 h = 75 min vp 504050 25 = 2h = 120 min tvd = Tc = 10 + 75 + 120 + 10 + 2 Tc = 217 min n = c T60 c nc = 60 / 217 = 0.

24t h 2.84 UP 1. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 7 kamiona za prijevoz cementa.84 UP = 2.25t h 8. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti kog = 0.6 t h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 10t/h. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 0.28 × 8 = 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI 7.83 × 0.83 krv = 0.25 × 0.

mjesta prihvata betona (na strani stupi ta 5) do 1. a udaljenost od 2. Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces betoniranja armirano-betonskih stupova i p loce vijadukta. svako stupi te se betonira jedan dan u tjednu gornji rub temelja stupova se nalazi na koti ±0. visine su 3m. i 4. pojedinacne duljine 20m medusobni razmak traka je 2m grede-nosaci su oslonjeni na poprecne naglavne grede naglavne grede se nalaze na vrhu stupova. te za prijenos svih ostalih materijala na gradili tu betoniranje stupova ce se odvijati po segmentima visine 2m.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 18. svaka irine 10m i du ine 120m svaka traka se sastoji iz 6 polja ( raspona ).5m Tehnologija izrade: predvideno je montiranje dviju toranjskih dizalica u razini 1. a obujma 40m3 stupovi vijadukta su prosjecne visine 24m. stupi ta izmed u dvije trake vijadukta toranjske dizalice ce se koristiti za betoniranje stupova. a tlocrtno ce se nalaziti u osi vijadukta 10 m ispred pocetka trase beton se dobavlja iz betonare udaljene 10km. mjesta prihvata betona (na strani stu . Osnovni podaci o objektu: vijadukt je gredni-monta ni dvije trake.00 prihvat betona ce biti na koti +30. mjesta prihvata betona (na strani stupi ta 5) po gradili nim prometnicama brzina vo nje je 10km/h. te izvr iti njih ovo uskladivanje. na strani stupi ta 5 transport betona se odvija auto-mije alicama po trasi autoceste brzinom od 20km/h od betonare do 2. greda i ploce. a tlocrtna povr ina svakog stupa je 10m 2 monta ni nosaci su visine 2. Potrebno je proracunati ucinke upotrebljenih strojeva.5m ploca je debljine 0.

pomocu toranjske dizalice 2 za betoniranje ce se koristiti ko are kible 250kg Potreba za vremenom: obujma 0. mjesta prihvata betona betoniraju se polja ploce 4. a masa prazne ko are iznosi tehnologija izrade ogranicava nas na betoniranje jednog stupi ta dnevno (2 stupa) radni dan svih radnika i strojeva na gradili tu ima 10 radnih sati toranjske dizalice osim betoniranja moraju dnevno potro iti 5 sati na prijenos ost alih materijala potrebnih na gradili tu TVZ GRADITELJSKI ODJEL . te stupi ta 1 i 2.5m3. mjesta prihvata betona betoniraju se polja ploce 1. te stupi ta 3. pomocu toranjske dizalice 1 s 2. 4 i 5.pi ta 1) iznosi 1km s 1. 5 i 6. 2 i 3.

... masa pune ko are mUK 2...... 0. a d a je mjesto betoniranja udaljeno 21m.5 m3 × 2400kg m3 = 1200 kg ...... masa prazne ko are mBET = 0....................... proracun te ine tereta koji se podi e (ko ara za beton) Qc = V = 0... obujam ko are mK = 250 kg ...GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu za betoniranje stupi ta 5: 1. TVZ GRADITELJSKI ODJEL ... LV = 50-21 = 29m S obzirom na visinu stupa od 24m...... te da je teret potrebno podici i spustiti za d odatna 4m.05 punog okreta..5 m3 ....................... tj.............. pa prosjecna visina podizanja i spu tanja iznosi: LO = 30 12 + 4 + 4 = 26m Prosjecni kut zaokreta iznosi ~15°..... masa betona u ko ari = 250 kg + 1200 kg = 1450 kg ....... proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) SKICA Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat betona udaljen 50m od osi rotacije...

5 minute pa do 0.5 okreta min vKUT 4.5 = 0. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0. a ot pu tanja (odvezivanja) od 0.5 minute. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja. a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0. = 1min tPU tO = = 0.65 minuta. odredivanje brzine okomitog. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa.96 min = 0.1min tKUT = 0.5 minute pa do 1. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0.65 minute do 2 minute. Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1. vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = 30m min vV = 30m min = 0.65 minute pa do 0.5 min tPR T t 2 t t = + × + .8 minuta.05 0.86 min tV = 293026 30 = 0.0 minute.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3.

54 5.5 8.42 = 17.77 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 = 3.96 + 0.c PU MAX PR Tc = 1+ 2 × 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q Tcc UT = 17.42 min n = c T60 c nc = 60 / 3.54 × 0.

77 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 6.92 UP = 8.06 8m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .92 UP = 8.

09 okreta 2 8m 18m 0.25 okreta 2 12.25 okreta 5 12.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnih ucinaka toranjske dizalice za stupi ta 1-5.5m 44m 0. okomitog i kutnog transporta.03 okreta GRADITELJSKI ODJEL .45 okreta te 3 26m 29m 0.5m 24m 0.45 okreta 3 12.5m 29m 0.25 okreta te 2 26m 9m 0.45 okreta te 4 26m 44m 0.5m 9m 0.47 okreta 4 8m 38m 0.05 okreta 1 12.5m 29m 0. grede 1-5 i polja ploce 1-6 ce se vr iti prema gore navedenom proracunu uz izmjenu duljina vodoravnog.41 okreta 3 8m 1m 0.25 okreta te 5 26m 29m 0. LO LV stupi stupi stupi stupi stupi greda greda greda greda greda polje polje polje polje polje polje TVZ LKUT te 1 26m 24m 0.09 okreta 6 8m 19m 0. prema tablici ispod.05 okreta 1 8m 18m 0.41 okreta 5 8m 38m 0.45 okreta 4 12.

0 Qc = 6.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1.0 m3 ciklus 2. tm. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1.25 h = . proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0.

77 = 0.78 × 6 = 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 0.25 h = 15 min ti = 6 8.68 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .78 3.68 h = 41min tm = 4 min Tc = 2 + 15 + 15 + 41+ 4 Tc = 77 min n = c T60 c nc = 60 / 77 = 0.15 min tvp = 205 5 20 = 0.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.92 UP = 4.00 krv = 0. UPDIZ = 8m3 h (ucinak toranjske dizalice) U = 4m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da su potrebne 2 auto-mije alice za beton.68 × 1.00 × 0.3 4m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s toranjskom dizalicom.92 UP = 4. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: kog = 1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful