Professional Documents
Culture Documents
BOGDAN NEDIĆ
MIODRAG LAZIĆ
PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
Kragujevac, 2007.
PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
OBADA METALA REZANJEM
skripta
Mašinski fakultet
34000 Kragujevac
Sestre Janjić 6
Autori
SADRŽAJ
1. OSNOVI PROIZVODNIH TEHNOLOGIJA 1
1.1. Proizvodne tehnologije 1
1.2. Tehnologije mašinogradnje 1
1.3. Tehnologije obrade 3
1.4. Obrada metala rezanjem 5
1.4.1. Postupci obrade metala rezanjem 5
1.4.2. Osnovi procesa rezanja 7
1.4.3. Osnovna kretanja alata i predmeta obrade 10
1.4.4. Osnovna geometrija reznog alata 11
1.4.5. Tribomehanički sistem u obradi metala rezanjem 13
1.4.6. Naučne oblasti OMR 14
2. OBRADNI SISTEMI I PROCESI 15
2.1. Obradni sistemi 15
2.2. Obradni procesi 15
2.3. Mašine u obradi metala rezanjem 17
2.3.1. Prenosnici alatnih mašina 18
2.4. Rezni alati 20
2.4.1. Klasifikacija reznih alata 20
2.4.2. Oblik i osnovni konstruktivni elementi reznih alata 21
2.4.3. Alatni materijali 27
2.5. Pomoćni pribori 31
2.5.1. Uloga i klasifikacija pribora 31
2.5.2. Univerzalni (stezni) pribori 32
2.5.3. Specijalni pribori 36
2.6. Merni pribori (merila) 37
2.6.1. Osnovi merenja i kontrole 37
2.6.2. Sredstva merenja i kontrole (merila) 38
3. OSNOVI TEORIJE OBRADE METALA REZANJEM 43
3.1. Obrazovanje strugotine 43
3.1.1. Mehanizam nastanka strugotine 43
3.1.2. Vrste i oblici strugotine 45
3.1.3. Naslaga na reznom klinu alata 46
3.1.4. Faktor sabijanja strugotine 47
3.2. Mehanika rezanja 49
3.2.1. Otpori rezanja pri ortogonalnom rezanju 49
3.2.2. Snaga rezanja i pogonska snaga mašine 51
3.3. Termodinamika rezanja 52
3.3.1. Toplota rezanja 52
3.3.2. Temperatura rezanja 54
3.4. Tribologija rezanja 55
3.4.1. Priroda triboloških procesa 55
3.4.2. Habanje reznih elemenata alata 57
3.4.3. Obradljivost materijala 64
3.4.4. Sredstva za hladjenje i podmazivanje - SHP 65
3.5. Kvalitet obrade 71
3.5.1. Tačnost obrade 71
3.5.2. Kvalitet obradjene površine 72
3.6. Ekonomika rezanja i režimi obrade 77
3.6.1. Struktura vremena obrade 77
3.6.2. Troškovi obrade 78
3.6.3. Postojanost alata 79
4. OBRADA STRUGANJEM 81
4.1 Proizvodne operacije i alati 81
4.1.1 Proizvodne operacije u obradi struganjem 82
4.1.2 Alati u obradi struganjem 83
4.2 Otpori i snaga rezanja 88
4.2.1 Otpori rezanja 88
4.2.2 Snaga mašine 89
4.3 Režim obrade u obradi struganjem 89
4.3.1 Korak u obradi struganjem 90
4.3.2 Brzina rezanja u obradi struganjem 91
4.4 Mašine u obradi struganjem 91
4.4.1 Strugovi za pojedinačnu proizvodnju 92
4.4.2 Strugovi za serijsku proizvodnju 93
4.4.3 Strugovi za masovnu proizvodnju 94
5. OBRADA BUŠENJEM 95
5.1 Proizvodne operacije i alati 95
5.1.1 Osnovna kretanja 95
5.1.2 Proizvodne operacije u obradi bušenjem 96
5.1.3 Alati u obradi bušenjem 98
5.2 Otpori i snaga rezanja 102
5.2.1 Obrada bušenjem 102
5.3 Režim obrade u obradi bušenjem 103
5.4 Mašine u obradi bušenjem 104
5.4.1 Jednovretene bušilice 104
5.4.2 Viševretene bušilice 106
6. OBRADA GLODANJEM 108
6.1 Proizvodne operacije i alati 108
6.1.1 Osnovna kretanja 108
6.1.2 Proizvodne operacije obrade glodanjem 110
6.1.3 Alati u obradi glodanjem 112
6.2 Otpori i snaga rezanja 115
6.2.1 Otpori rezanja 115
6.2.2 Snaga mašine 116
6.3 Režim obrade u obradi glodanjem 116
6.3.1 Korak po zubu 117
6.3.2 Brzina rezanja u obradi glodanjem 117
6.4 Podeoni aparati 118
6.5 Mašine u obradi glodanjem 120
7. OBRADA TESTERISANJEM 125
7.1 Osnovne operacije i alati 125
7.1.1 Proizvodne operacije u obradi testerisanjem 125
7.1.2 Alati u obradi testerisanjem 126
7.2 Brzina rezanja 127
7.3 Mašine u obradi testerisanjem 127
8. OBRADA RENDISANJEM 129
8.1 Proizvodne operacije 129
8.2 Alati u obradi rendisanjem 131
8.3 Otpori i snaga rezanja 132
8.4 Režim obrade u obradi rendisanjem 133
8.5 Mašine u obradi rendisanjem 134
8.5.1 Kratkohode rendisaljke 135
8.5.2 Dugohode rendisaljke 136
8.5.3 Vertikalne rendisaljke 136
9. OBRADA PROVLAČENJEM 137
9.1 Proizvodne operacije i alati 137
9.2 Otpori rezanja i snaga mašine 142
9.2.1 Otpori rezanja i vučna sila mašine 142
9.3 Režim obrade u obradi provlačenjem 142
9.4 Mašine u obradi provlačenjem 143
10. OBRADA BRUŠENJEM 145
10.1 Proizvodne operacije 145
10.2 Alati u obradi brušenjem 149
10.3 Otpori i snaga rezanja 151
10.4 Režim obrade u obradi brušenjem 151
10.5 Mašine u obradi brušenjem 153
11. IZRADA NAVOJA 155
11.1 Izrada navoja na strugu 155
11.2 Izrada navoja na bušilici 157
11.3 Izrada navoja na glodalici 157
11.4 Specijalni postupci izrade navoja 158
12. IZRADA ZUPČANIKA 159
12.1 Izrada cilindričnih zupčanika glodanjem 159
12.1.1 Izrada zupčanika pojedinačnim rezanjem 159
12.1.2 Izrada zupčanika relativnim kotrljanjem 160
12.2 Izrada cilindričnih zupčanika rendisanjem 161
12.2.1 Izrada zupčanika relativnim kotrljanjem 161
12.3 Izrada koničnih zupčanika 162
12.3.1 Izrada koničnih zupčanika glodanjem 162
12.3.2 Izrada koničnih zupčanika rendisanjem 163
12.4 Izrada zupčanika provlačenjem 163
12.5 Završna obrada zupčanika 164
12.5.1 Obrada zupčanika brušenjem 164
12.5.2 Obrada zupčanika ljušenjem (brijanjem) 164
12.5.3 Obrada zupčanika glačanjem (poliranjem) – uparivanjem 164
13. NOVI POSTUPCI OBRADE 165
13.1 Visokoproduktivni postupci obrade 165
13.2 Nekonvencionalni postupci obrade 166
13.2.1 ECM - Elektrohemijska obrada 167
13.2.2 EDM - Elektroeroziona obrada 168
13.2.3 EUS - Ultrazvučna obrada 169
13.2.4 LBM - Obrada laserom 170
13.2.5 PJM - Obrada plazmom 170
13.2.6 CM – Hemijska obrada 171
13.2.7 AJM i WJM obrada 172
13.2.8 Ostali NPO obrade 172
14. LITERATURA 173
SREDSTVA RADA:
know-how
TEHNOLOŠKA ZNANJA:
* redovnim obrazovanjem * alatna mašina
* permanentnim usavršavanjem * rezni alati, pribori
* kroz praktič an rad * merila i drugi ure|aji
* upravljački sistem
2
1. OSNOVI PROIZVODNIH TEHNOLOGIJA
3
Proizvodne tehnologije
6
8 7 3
3 1- jezgro
2- gotov deo (izradak) 1- kalup
2
3- gornji deo kalupa 2- pogonski ure|aj
4- donji deo kalupa 1
3- te~ni SL
5 5- elementi za vezivanje 4- zidovi kalupa
1 6- opterećenje 5 4
7- ulivni sistem 5- gotov deo
8- ispusni otvor (izradak)
4
2
Izgled kalupa za livenje u pesku
Centrifugalno livenje u vertikalnom
a) Livenje rotirajućem kalupu
žičana
elektroda
Kotur sa
žicom
Zaštitni gas
(Argon)
MIG postupak
Zavarivanje u zaš titi argona
Elektrootporno - ta čkasto zavarivanje topljivom metalnom elektrodom
F b) Zavarivanje
oblikač
gotov deo
v (izradak)
Gornji pokretni deo
matrica
F
Donji nepokretni deo
v
Kovanje u kalupu
duboko izvlač enje lima
c) Obrada metala deformisanjem
Slika 1.2. Postupci mehaničke obrade bez uklanjanja viška materijala
Obrada spajanjem (slika 1.2b) obuhvata postupke zakivanja, lemljenja, zavarivanja,
lepljenja ...
Obrada deformisanjem (slika 1.2c) predstavlja postupke kovanja, prosecanja i
4
1. OSNOVI PROIZVODNIH TEHNOLOGIJA
d
predmet
obrade
alat
A K
alat
elektrolit dielektrikum
A - anoda - predmet
obrade predmet obrade
K - katoda - alat
ECM - elektrohemijska obrada EDM - elektroeroziona obrada
b) Nekonvencionalni postupci obrade
5
Proizvodne tehnologije
spolja{nje
kru`no
uzdu` no popre~no
bu{enje
r avno
bu{enje pro{ irivanje razvrtanje
lepovanje
glodanje
superfini{
obimno ~eono
pr ovla~enje
odsecanje honovanje
rendisanje poliranje
* ~etkama
* obrtnim diskovima
* elektr ohemijsko
6
1. OSNOVI PROIZVODNIH TEHNOLOGIJA
spoljaš nji
unutra šnji
izrada zuba zup čanika pojedinač nim izrada zupč anika relativnim
rezanjem kotrljanjem
b) Izrada zupčanika
7
Proizvodne tehnologije
sile (sile rezanja F), dolazi do pretvaranja viška materijala debljine a (dubina rezanja) u
strugotinu (3) debljine as.
3 1
as 6 7
F
a V
obrada struganjem
4 5
7
6
obrada bušenjem
8
1. OSNOVI PROIZVODNIH TEHNOLOGIJA
V, n
1 V, n
2
D
d
a
1
2
Vp
a
S
h1
struganje glodanje
h
D
A B
E
a
D b
C
κ
9
Proizvodne tehnologije
U procesu rezanja veći deo viška materijala CE uklanja glavno sečivo i pretvara u
strugotinu. Manji deo obrađivane površine BE, uz obrađenu površinu, koji obrazuje
pomoćna rezna ivica AE, ostaje na obrađenoj površini kao sastavni deo
mikrogeometrije obrađene površine.
Zato je nominalna površina poprečnog preseka reznog sloja ograničena konturom
ABCD i iznosi: A = a ⋅S ≈ b ⋅h .
V, n (1)
V, n (2)
S (2)
D
D
S (2)
struganje
bušenje
D V, n (1)
n L (1)
Vr, Vp
Vp (2) S (2)
L
glodanje
rendisanje
V, n (1)
Vt ,
nt (1)
S (2) Sa (2)
Vr,
nr (2)
razvrtanje brušenje
Slika 1.9. Glavna (1) i pomoćna kretanja (2, 3) u obradi metala rezanjem
Glavna kretanja (kretanje 1, slika 1.9) su kretanja koja omogućavaju stvaranje
strugotine i nastanak procesa rezanja. Definisana su:
• brzinom rezanja - v, m/min ili m/s (obrada brušenjem),
1000 ⋅ v
• brojem obrta n: n = , o/min
D ⋅π
• brojem duplih hodova nL, dh/min (rendisanje) ili hodova nL, hod/min (ravno
1000 ⋅ v
brušenje): nL = , dh/min (hod/min).
L
10
1. OSNOVI PROIZVODNIH TEHNOLOGIJA
gde su, pored poznatih veličina: D, mm - prečnik predmeta obrade ili alata i L, mm -
dužina hoda alata ili predmeta obrade u pravcu glavnog kretanja.
Pomoćna kretanja (kretanja 2 i 3) obezbeđuju nastavak procesa rezanja. Definisana
su:
» korakom - s, mm/o; mm/dh; mm/hod,
» korakom po zubu s1, mm/z: s1 = s / Z ili
» brzinom pomoćnog kretanja - sp, mm/min: Vp = n ⋅ S , mm/min
1 α
2
β 1
α β γ β
γ
2
α 2 2
α α
1
1 1
β γ
β γ β γ
2
α
1
β γ
1 2
γ
11
Proizvodne tehnologije
drška
telo rub
(fazeta)
grudna
površina
glavno osnova otvor
sečivo
leđ na telo
površina strugarski nož valjkasto glodalo
telo JUS K.D2.020
leđ na drška
površina
grudna
površina glavno
popre čno se čivo
pomoćno sečivo
sečivo spiralna burgija rub (fazeta)
γ
Pn
GP
Po β
Ps
rezni klin
a
α
GS
X LP
Y
Pr
osnova b) Osnovna geometrija reznog
alata (noža) klina alata
drška
a) Tehnološki koordinatni sistem
Slika 1.12. Koordinatne ravni tehnološkog koordinatnog sistema i osnovna geometrija
reznog klina alata
Osnovna geometrija reznog alata je geometrija reznog klina alata (slika 1.12.b). Prema
standardu JUS K.A2.010 definisanje i utvrđivanje geometrije se izvodi korišćenjem dva
koordinatna sistema:
♦ tehnološkog - definisanje geometrije reznih alata kao geometrijskog tela pri
njegovoj izradi, oštrenju i kontroli (osnovna geometrija alata) i
12
1. OSNOVI PROIZVODNIH TEHNOLOGIJA
Materijal 3
1 Obra đena
Energija V površina
1 - rezni alat
2 2 - predmet obrade
Informacija 3 - sredstvo za hlađ enje
i podmazivanje - SHP
13
Proizvodne tehnologije
14
2. OBRADNI SISTEMI I PROCESI
2.1 OBRADNI SISTEMI
Sistemi za obradu rezanjem ili obradni sistem (slika 2.1) se sastoji od sredstava rada i
obradnih procesa, sa karakterističnim ulaznim i izlaznim veličinama, prikazanim na slici.
Informacije Informacije
SREDSTVA OBRADNI
RADA PROCESI
Energija Ma šina Energija
Rezni alat Procesi
Pribor obrade
Pripremak Merilo Izradak
(sirovina) Predmet obrade Pomoć ni (gotov deo)
- obradak procesi
Pomoćni Otpadni
materijal materijal
Procesi obrade su procesi direktne transformacije predmeta obrade u gotov proizvod ili
poluproizvod za dalju obradu (struganje, bušenje, glodanje...).
Pomoćni procesi omogućavaju izvođenje procesa obrade (pozicioniranje i stezanje
alata i predmeta obrade, odlaganje predmeta obrade, uključivanje i isključivanje
mašine...).
Proizvodne tehnologije
Tehnološki ili obradni proces (proces izrade delova ili proizvoda) se realizuje kroz
tehnološke postupke obrade. Tehnološki postupak je skup svih obrada na predmetu
obrade u toku izrade na odgovarajućim mašinama, uz primenu reznog, steznog i
mernog alata. Elementi tehnološkog postupka su tehnološke operacije ili jednostavno
operacije. Operacija je obrada pripremka na jednoj mašini (jednom radnom mestu) uz
jednu pripremu mašine. Broj operacija je broj priprema ili broj mašina (kada se operacija
poklapa sa obradnim procesom) ili broj pozicija obrade. Dva osnovna principa
projektovanja tehnoloških procesa (slika 2.2) su sa:
♦ diferencijacijom i koncentracijom operacija.
2
1
Operacija 20:
Obrada druge strane
Operacija 30: Operacija 70:
Bušenje otvora Obaranje ivice
1 2
3
Operacija 40: Gotov deo - izradak
Obaranje ivice
Zahvati:
1 - Popreč na obrada
2 - Uzdu žna obrada
3 - Obaranje ivice
16
2. OBRADNI SISTEMI I PROCESI
Zahvat je proces istovremene obrade jedne ili više površina predmeta obrade
korišćenjem jednog ili više alata, bez promene režima obrade. Razlikuje se elementarni,
složeni i grupni zahvat. Elementarni zahvat je obrada jedne površine jednim alatom.
Složeni zahvat (slika 2.3.a) je proces oblikovanja složene površine jednim alatom
(kopiranjem ili na NU mašinama). Grupni zahvat (slika 2.3.b) čini proces istovremene
obrade više površina većim brojem alata.
Prolaz (slika 2.4) je deo zahvata u kome se jedan sloj materijala uklanja jednim alatom.
Poslednjim prolazom završava se zahvat i proces oblikovanja i obrade posmatrane
površine.
a) Elementarni zahvat
b) Složeni zahvat
c) Grupni zahvat
Slika 2.3. Složeni (obrada kopiranjem) i grupni zahvat (obrada višesečnim alatom)
17
Proizvodne tehnologije
Strukturni elementi univerzalnih (na primer struga - slika 2.5) i specijalnih alatnih
mašina se razvrstavaju na glavne ili osnovne, elemente gradnje i montaže i elemente
upravljanja. Glavni ili osnovni elementi su: noseći sistem, sistem vođenja i pogonski
sistem.
glavno zadnji
vreteno oslonac
ni=n1, n 2,..., nm si=s 1, s2,..., s m (konjić)
no nosa~
alata
prenosnik 10
EM glavnog 5
kretanja 9
1
3 2
6 mehanizam
izmenljiva pretvaranja
grupa prenosnik obrtnog u
zup čanika 7
pomoćnog pravolinijsko
kretanja kretanje
4
8
Prenosnici alatnih mašina prema principu gradnje mogu biti: mehanički, električni,
hidraulični i pneumatski, a prema vrednosti izlaznih parametara kretanja odnosno
načinu regulisanja izlaznih parametara: kontinualni i stupnjeviti.
Mehanički stupnjeviti prenosnici, izvedeni najčešće kao kaišni ili zupčasti prenosnici
(slika 2.6), obezbeđuju diskretne vrednosti parametara kretanja unutar oblasti izmene
parametara kretanja (od minimalne do maksimalne vrednosti).
18
2. OBRADNI SISTEMI I PROCESI
EM EM
no
no
glavno glavno
vreteno vreteno
n i=n 1, n2, n 3 n i=
n1, n 2,..., n12
kai šni prenosnik zupčasti prenosnik
no
EM EM
19
Proizvodne tehnologije
Odnos brojeva obrta (koraka ili brzina pomoćnog kretanja) se naziva geometrijskim
faktorom promene prenosnika mašine ϕ.
Za unifikaciju i standardizaciju mašina i prenosnika za glavno i pomoćno kretanje koriste
se standardne vrednosti brojeva obrta i parametara pomoćnog kretanja. Standardne
vrednosti se formiraju za geometrijsku promenu korišćenjem osnovnog reda
zasnovanog na geometrijskom faktoru promene prenosnika:
R 20 ∴ ϕ = 20 10 = 1,12 .
20
2. OBRADNI SISTEMI I PROCESI
Prema vrsti materijala predmeta obrade razlikuju se rezni alati za obradu metala,
drveta, plastičnih masa, nemetala (kamen, staklo, mermer, hartiju, grafit i sl.).
Prema vrsti alatnog materijala alati se dele na alate od alatnog čelika, brzoreznog
čelika, tvrdih metala, keramičkih materijala, dijamantske alate, alate od supertvrdih
materijala i sl. Pored ovim alata i alatnih materijala postoje alati od brzoreznih čelika i
tvrdih metala sa tvrdim prevlakama.
Prema broju reznih ivica razlikuju se jednosečni (noževi za rendisanje, struganje,
bušenje, rezanje navoja i sl.), dvosečni (spiralne i ravne burgije i sl.), višesečni
(proširivači, razvrtači, upuštači, glodala, ureznici, ...) i mnogosečni alati (alati za
brušenje - tocila).
Prema obliku alata razlikuju se alati za obradu spoljašnjih površina, izradu otvora,
izradu navoja, ožljebljenih vratila i zupčanika.
Prema tipu alati se razvrstavaju na alate izrađene izjedna od alatnog materijala
(integralni alati), sa umetnutim reznim elementima (zubima), alati sa lemljenim i
mehanički pričvršćenim pločicama.
Prema načinu postavljanja na mašinu razlikuju se alati sa drškom i nasadni alati ili
alati sa otvorom.
Najvažnije karakteristike reznih alata su:
geometrijski oblik, koji je određen postupkom obrade kome je namenjen,
rezna geometrija, koju čine osnovna geometrija i geometrija specifična za
pojedine alate i
materijal alata, materijal od koga je rezni alat izrađen.
drška
telo rub
(fazeta)
grudna
površina
glavno osnova otvor
sečivo
leđna strugarski nož telo
površina valjkasto glodalo
telo JUS K.D2.020
leđna drška
površina
grudna
površina glavno
poprečno sečivo
pomoćno spiralna burgija sečivo
sečivo
rub (fazeta)
21
Proizvodne tehnologije
Rezni klin alata ispunjava osnovnu ulogu reznih alata, obezbeđujući rezanje odnosno
uklanjanje viška materijala. Sastoji se od jedne ili više reznih ivica (glavnih i pomoćnih
sečiva), utvrđene osnovne geometrije.
Telo alata sa reznim klinom alata čini jedinstvenu konstruktivnu i funkcionalnu celinu
formiranu na različite načine i to kao alat: iz jednog komada (integralno) - slika 2.8, sa
umetnutim reznim elementima (zubima), lemljenom ili mehanički pričvršćenom pločicom
(slika 2.9).
boraks
sredstvo za
lemljenje - lem
22
2. OBRADNI SISTEMI I PROCESI
d b b
h
a)
cx
h
l
b) c)
o
120
D
o
60
D2
D1
D
l b
L l1
d)
l1 l1
l2 l2
o
60
d
d
o
120
o
o
60
60
D
e) f) g)
Slika 2.10. Oblici drški strugarskih noževa i cilindričnih alata
b
l1 l1
h
f
L
a) Cilindrični
hk D otvori
b) Konični
bk
D
L otvori
konus 1:30
Slika 2.11. Oblici otvora kod nasadnih alata
23
Proizvodne tehnologije
Lemljenje pločice (slika 2.12) od brzoreznog čelika ili tvrdog metala se koriste za
izradu strugarskih noževa, burgija, razvrtača, glodala i sl. Retko se sreću u savremenim
proizvodnim uslovima.
za laku obradu - JUS K.C1.150 za kopirno struganje za izradu kaišnika
JUS K. C1. 152 JUS K. C1. 153
KNUX
R 166G
R 156.3
24
2. OBRADNI SISTEMI I PROCESI
Okretne pločice su različitog oblika, dimenzija, geometrije, tačnosti izrade i sl. Prema
JUS K.A9.030 oznaka pločica je usklađena sa ISO standardima (slika 2.14).
SISTEM OBELEŽ AVANJA REZNIH PLOČICA ZA STRUGARSKE
NOŽEVE PO ISO STANDARDU
7. 8. 9. 10.
5. 6. DUŽ INA REZNE DEBLJINA RADIJUS
1. OBLIK OKRETNE PLOČ ICE 2. LEĐ NI UGAO IVICE PLOČ ICE VRHA
H C L H L S
r
80
o
3
o
A 5
o
B l
l S
O D A O A
B
o K oznaka r, mm
55 l S
o 00 okrug.
85 o o l
P E B 7 C 15 D 00 o{t. vr.
P C
o D oznaka s, mm 02 0,2
75 E l
o H 01 1,59 04 0,4
88 V
M l 03 3,18 08 0,8
R K
o
E o
F R 04 4,76 12 1,2
o 20 25
80 55o 06 6,35 16 1,6
07 7,94 24 2,4
V
l 09 9,52 32 3,2
S o
35 S 11 11,11 40 4,0
30 G N
o o
0
l
T
T
11
o
P
l
S P G R 12 04 08 E R
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
3. TOLERANCIJE 4. VRSTA LOMAČ A 11. OBLIK 12. SMER REZANJA
I NAČ IN PRITEZANJA REZNE
Tolerancija, mm T za m T za d IVICE
Klasa d,
m s d kl. J,
mm klasa klasaU K,L, klasa
U A F F
N M
A +0,005 +0,025 +0,025
B +0,005 +0,025 +0,013 6,35 +0,08 +0,13 +0,03 +0,08
C +0,013 +0,025 +0,025 9,52 +0,08 +0,13 +0,03 +0,08 G M E
H +0,013 +0,025 +0,13 2,7 +0,13 +0,20 +0,03 +0,13 R
E +0,025 +0,025 +0,025 5,66 +0,15 +0,27 +0,10 +0,18
N R T
G +0,025 +0,13 +0,025 9,05+0,15 +0,27 +0,10 +0,18
od+0,052 25,4 +0,18 +0,38 +0,13 +0,25
J +0,0051 +0,025
do+0,132 T - tolerancija mere
X S
od+0,052 specijalni oblik
K +0,013 1
+0,025 L
do+0,132
od+0,052
L +0,0251 +0,025
do+0,132
od+0,082 od+0,052
M +0,13 1
do+0,182 do+0,132 Odnosi se na pločice sa bruše-
nom ravnom fazetom
2
od+0,12 2
od+0,08 2
Tolerancije zavise od veli čine N
U +0,13
pločice i date su u gornjoj tabeli
do+0,382 do+0,252
25
Proizvodne tehnologije
Pritezanje vijkom T
P S B N R 25 25 M* 12 __
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
3. NAPADNI UGAO 4. LEĐ NI UGAO 10. DUŽ INA DR ŽAČ A 11. 12. 13. 14.
90
o
75
o
90
o DUŽ INA REZNE OZNAKE
IVICE PREMA
IZBORU
H L PROIZVO-
3
o
A o
5 B
1 1
Đ AČA
l
A B C l
o o o o
45 60 90 90 O A
B
o o
K
7 C 15 D l
1
l
D Eo F o
G P C
93
o 75 95 o D
50 E l
o H
95 V
20
o
E 25
o
F l
R
J K L M
o o o o
63 75 45 60
l
o G o
0 N S
30
N R S T
o o o
93 o 60 85 l
72,5
T
11
o
P
l
U V W Y
26
2. OBRADNI SISTEMI I PROCESI
100 1000
tg
V
1 10
tvrdi
alatni metal - TM
čelik brzorezni
čelik - BČ
27
Proizvodne tehnologije
28
2. OBRADNI SISTEMI I PROCESI
TiN
hk
T1 T2 T
29
Proizvodne tehnologije
Slovni deo oznake (slika 2.19) ukazuje na osnovnu grupu tvrdih metala. Prema slovnoj
oznaci tvrdi metali se razvrstavaju u tri grupe:
» grupa P (plava) - namenjena obradi čelika, čeličnog i temper liva,
» grupa M (žuta) - namenjena obradi čelika, čeličnog, temper i sivog liva i
» grupa K (crvena) - namenjena obradi krtih materijala.
a
tv r
oćd
d
tv r
P01 K01 oć
a
P05
P08 K05
P10 K10
P20 M10 K20
P25
t
M20 K30
s
žila
vo
vo
P40 M40
st
K50
P50
Slika 2.19. Klasifikacija i
ISO P ISO M ISO K označavanje tvrdih metala
Brojni deo oznake određuje kvalitet tvrdog metala i sužava oblast njegove primene.
Tako, na primer, otpornost na habanje (tvrdoća) tvrdog metala raste sa porastom
sadržaja karbida TiC i TaC (niža brojna oznaka). U tim slučajevima opada žilavost,
raste osetljivost na mehanička i termička naprezanja. Otuda se, na primer, kvalitet P
tvrdog metala sa većim sadržajem TiC i TaC (P01 - P10) koristi za izradu alata
namenjenih završnoj obradi, velikim brzinama rezanja i pri malim presecima strugotine.
Kvalitet P tvrdog metala sa većim sadržajem WC i Co (P20 - P50) se koristi za izradu
alata namenjenih gruboj obradi, manjim brzinama rezanja i pri većim presecima
strugotine, jer se odlikuje povećanom žilavošću i otpornošću na dinamička opterećenja.
Tehnologijom nanošenja prevlaka (slika 2.20) nanose se: jednoslojne i višeslojne
prevlake od TiC, TiN, Al2O3, kubnog nitrida bora, dijamanta i sl.
T tvrdi metal tvrdi metal +
TiC
TiC
T
V1 V2 V
30
2. OBRADNI SISTEMI I PROCESI
malim dubinama i koracima zbog relativno većeg radijusa vrha. Zato se koriste alati sa
višesečnim izmenjivim okretnim pločicama.
Rezna ili alatna keramika
Rezna keramika se, najčešće, javlja u tri varijante - tipa kao:
♦ mineralna (čista ili oksidna) keramika, Al2O3 ,
♦ mešana (oksidno - karbidna) keramika se sastoji od 60 % Al2O3 i 40 % WC,
Mo2C ili TiC.
♦ silicijumnitridna keramika Si3N4 .
Presovanjem i sinterovanjem na temperaturi od 1600 - 1800oC izrađuju se pločice
različitog oblika, koje se isključivo mehanički prićvršćuju za nosač alata.
Prednosti rezne keramike u odnosu na tvrde metale su veća tvrdoća, otpornost na
habanje i otpornost na visokim temperaturama. Nedostatci su niska žilavost i visoka
osetljivost na dinamička opterećenja i promenu termičkih naprezanja.
Rezna keramika se koristi za izradu alata namenjenih neprekidnom rezanju na
mašinama veće krutosti i stabilnosti i to obradu konstruktivnih čelika (ugljeničnih i
legiranih), visokokvalitetnih čelika, sivog i temper liva, legura obojenih metala i
nemetala. Nije pogodna za obradu lakih metala i njihovih legura zbog porasta
intenziteta difuzionog habanja.
Supertvrdi alatni materijali
Supertvrdi alatni materijali su: prirodni dijamant, kubni nitrid bora - CBN (borozan i
elbor) i sintetički dijamant - PKD.
Odlikuju se vrlo visokom tvrdoćom i otpornošću na habanje, niskom žilavošću i
otpornošću na dinamička opterećenja.
31
Proizvodne tehnologije
ili površine u odnosu na koje se orijentišu drugi delovi ili površine delova u procesu
obrade, merenja ili montaže. Dele se na:
konstrukcione, tehnološke, merne i montažne.
Grupu konstruktivnih baza čine: osnovne i pomoćne baze, koje, pri konstruisanju
(izboru oblika površina, njihovog položaja, utvrđivanju dimenzija i normi tačnosti i sl.),
imaju suštinski značaj. U fazi konstrukcije se identifikuju i: funkcionalne i slobodne
površine.
Osnovne površine (baze) su površine u odnosu na koje se određuje položaj dela u
proizvodu (sklopu). Po pravilu položaj dela u sklopu se određuje kompletom od dve ili tri
baze. Osnovne baze vratila prikazanog na slici 2.21 su cilindrična površina čaura 2(2'),
osa vratila OO i stepenaste površine 1(1'), jer određuju položaj vratila u kućištu 6(6').
Stepenaste površine sprečavaju pomeranje vratila duž ose vratila.
Pomoćna površina (baza) određuje položaj montiranih delova podsklopova. Za vratilo,
na primer, se javljaju dva kompleta pomoćnih površina za postavljanje zupčanika, sa tri
elementa: rukavac 3(3'), stepenica 5(5') i klin (slika 2.21).
Funkcionalne površine su površine preko kojih se ostvaruje funkcija zadatog sklopa.
To su, u pomenutom slučaju, bočne površine zuba zupčanika.
Slobodne površine su površine povezuju osnovne i pomoćne površine. To je površina
valjka (4).
3 4
3'
2 2'
O 1' O
1 5'
5
6'
32
2. OBRADNI SISTEMI I PROCESI
različitih oblika i dimenzija. Kao univerzalni pribori koriste se: univerzalna glave za
stezanje, šiljci, univerzalni stezač za alate sa cilindričnom drškom, brzi stezač za alate
sa cilindričnom drškom, mašinske stege, obrtni stolovi, trnovi (vratila), odstojni
prstenovi, obrtni prstenovi, stezne čaure, elastične stezne čaure, magnetne ploče i sl.
Univerzalni pribori su najčešće i standardizovani, pa se nazivaju i standardnim
priborima alatnih mašina (isporučuju se uz mašinu).
Univerzalna glava za stezanje (slika 2.22) sa tri (četiri, retko dve) čeljusti je standardni
pribor strugova, glodalica i brusilica. Služi za stezanje okruglih (često i prizmatičnih)
delova ili alata sa drškom (burgije, vretenasta glodala ...). Razlikuju se po stepenu
univerzalnosti, konstrukciji mehanizma za samocentriranje i stezanje. Postoje i druge
konstrukcije univerzalnih glava, sa ručnim i mehanizovanim (pneumatskim, hidrauličnim
ili elektromehaničkim) stezanjem.
33
Proizvodne tehnologije
standardni
pokretni - obrtni
sa središ njim gnezdom - obrada
pripremaka malog pre čnika
nepokretni - neobrtni
34
2. OBRADNI SISTEMI I PROCESI
predmet obrade
N S N S N S N S
35
Proizvodne tehnologije
alat
elementi za baziranje
telo pribora
elementi za povezivanje
36
2. OBRADNI SISTEMI I PROCESI
2⋅Δ
» indeksa sposobnosti (tačnosti): C pk = ≥ 1,33
Tp
1 n
σ= ∑
n i =1
( X i − X )2
1 n
• X , mm - srednja aritmetična vrednost rezultata merenja: X= ⋅ ∑ Xi
n i =1
• Xi, mm - vrednosti pojedinačnih merenja;
• n - broj merenja;
• Δ, mm - minimalno rastojanje srednje aritmetičke vrednosti rezultata meranja i
granica specifikacije (Xd, Xg);
• Δr = X − X s , mm - veličina podešavanja;
Xg − Xd
• Xs, mm sredina tolerantnog polja: Xs = .
2
Kontola sposobnosti, očigledno, predstavlja kontrolu: tačnosti i stabilnosti tehnoloških
procesa, prema unapred utvrđenim kriterijumima.
37
Proizvodne tehnologije
f f Xg
Xd T
teorijska kriva
stvarna kriva Δ
XS
X Δr
X1 X2 X3 Xn X X1=X-3 σ Tp=6σ
X 2=X+3σ
18.02
38
2. OBRADNI SISTEMI I PROCESI
diferencijalni - elementarni
metod kontrole
kompleksni - integralni
metod kontrole
30
25
0 0 l 1,002
l>1 l<1
15
1,4
9 9
17,402
5
12
35
10
25 25 9
0,2 l 0,2 l
l>100
39
Proizvodne tehnologije
Granična merila za uglove (slika 2.37) po svom obliku mogu biti veoma različita
(trougaona, četvorougaona i sl.). Obezbeđuju formiranje slogova različite nominalne
vrednosti ugla (slepljivanjem - slaganjem merki).
α
+
+ α o
α
5
β - α
-
+ o
15
10 20'
-
o
37
o
o o o
α = 15 + 5 = 20 α
10 5'
o
116
o
o
α α = 47 20'
- o
δ 5 + o
α α = 126 5'
+ o
γ
90 55'
15
o
β -
59
o
o o o
α = 15 - 5 = 10
o
α = 149 55'
D
ide
D
d
ide
Kontrolnik za konus
Kontrolnik za duž ine
ide ne ide
ide ne ide
ne ide
ide
dvostrana za merenje prečnika dvostrana za već e preč nike
jednostrana
Kontrolne rač ve za osovine
ne ide
ide
40
2. OBRADNI SISTEMI I PROCESI
0 10 20 30 40
0 5 10
1 2 3 5
0 - 25
41
Proizvodne tehnologije
6
3
1
1- osnovna skala
0 2- dopunska sk ala
2 5 3- nepokretni disk
4- nepokretni lenjir
5- pokretni disk
6- pokretni lenjir
OBJEKT UPRAVLJANJA
pojačivač izvršni
4 5 6 organ
7
1- merni pipak
2- pretvara čki niz
3- predajnik MERNI INSTRUMENT
4- prijemnik signala
5- memorija indikatorska
6- pretvara č sa jedinica
pojačivačem
7 - upore đivač
dava čko-pretv. jed.
pojači-
va č 32 1
42
3. OSNOVI TEORIJE
OBRADE METALA REZANJEM
Pri prodiranju reznog klina alata (1 - slika 3.1) u materijal predmeta obrade (2) mogu da
se pojave dva slučaja (principa) rezanja: ortogonalno i koso rezanje.
1 1
o
ω=90
o
ω=90
GS
V V
GS
2 2
ortogonalno rezanje koso rezanje
koso ortogonalno
struganje
koso ortogonalno
rendisanje
koso
bušenje
koso ortogonalno
glodanje
Slika 3.2. Primeri kosog i ortogonalnog rezanja
γ V st
FR
ravan smicanja β
as
B
φ A A V
a
C
a
O α
O
44
3. OSNOVI TEORIJE OBRADE METALA REZANJEM
γ V st
strugotina
rezni klin
ψ ψ
a1
as E
A FN
a1
φ B φ
H C
A
a c1 c
V
O
D O
a2
FT
a) Zona deformisanja b) Linije teksture
Prekidna ili diskontinualna strugotina (lomljena, segmentna itd.) nastaje pri obradi
livenog gvožđa, livene bronze i drugih krtih materijala. Nastaje i pri obradi žilavih
materijala malim brzinama rezanja i velikim koracima. Proces formiranja prekidne
strugotine prate lomovi materijala nestacionarne prirode između kojih teče proces
plastičnog deformisanja dela materijala koji se pretvara u strugotinu.
p ( ) p ( )
45
Proizvodne tehnologije
određene debljine. Pri tome je kvalitet obrađene površine veoma dobar. Pri obradi na
automatima ovaj oblik strugotine nije poželjan.
Neprekidna strugotina u uslovima pojave naslage javlja se u uslovima rezanja
pogodnim za stvaranje naslage na reznim elementima alata.
Debljina strugotine zavisi od ugla smicanja. Pri manjim vrednostima ugla smicanja višak
materijala se pretvara u strugotinu veće debljine i obrnuto.
3.1.3 Naslaga na reznom klinu alata
Visoka specifična toplotna i mehanička opterećenja dovode do visokih temperatura i do
1600 K i kontaktnih pritisaka i do 35000 MPa. To su idealni uslovi za pojavu zavarivanja
dva materijala (materijala predmeta obrade i alata). Kako je kontakt grudne površine
reznog klina alata i strugotine diskontinualne prirode, u pogodnim uslovima obrade, do-
lazi do stvaranja zavarenih spojeva u nizu tačaka. Zavareni spojevi su dobra podloga za
dalje nagomilavanje čestica materijala i stvaranje naslage (slika 3.6). Pod naslagom se
podrazumeva klinasta manje ili više nepokretna oblast materijala uz reznu ivicu alata.
γf
V st γ
L
O
Δa a
V
Slika 3.6. Šema nastanka i
H
lokacija naslage
Periodična pojava i lom naslage utiče na proces nastanka strugotine, oblik i veličinu
zone rezanja, geometriju i postojanost alata, habanje alata, kvalitet obrade, sile i snagu
rezanja, stabilnost procesa rezanja i sl.
Uticaj naslage na habanje alata je dvojak: zaštita i destrukcija. Naslaga štiti rezni klin
od habanja, jer se kretanje strugotine ne odvija direktno po grudnoj površini reznog
klina alata. Destruktivno dejstvo naslage nastaje kada se naslaga razara kada se
odvajaju delići reznog klina alata. Delići se odnose strugotinom i pošto su tvrđi od
osnovnog materijala izvode abrazivno habanje grudne površine i leđne površine reznog
klina. Pojava naslage ima negativan uticaj i na kvalitet obrade. Pojava loma naslage
izaziva skraćenje reznog klina, smanjenje tačnosti obrade i pojavu većih neravnina na
obrađenoj površini (slika 3.7).
ΔH1
ΔH2
a
Δa
H2
H1
H
46
3. OSNOVI TEORIJE OBRADE METALA REZANJEM
Povećanjem naslage menja se stvarni grudni i ugao reznog klina, što značajno utiče na
smanjenje otpora i snage rezanja. Otpori se periodično povećavaju i smanjuju i zbog
promene dubine rezanja. Periodični nastanak i razaranje naslage, promena dubine
rezanja i sl., izazivaju i samopobudne oscilacije u obradnom sistemu.
3.1.4 Faktor sabijanja strugotine
Kao parametri procesa deformisanja materijala strugotine koriste se faktori
deformisanja strugotine, faktor sabijanja strugotine, relativno klizanje, brzina relativnog
klizanja, kvadratno izduženje, relativna dilatacija i stvarni ili logaritamski stepen
deformacije.
Stepen deformacije materijala koji se pretvara u strugotinu se izražava koeficijentima
deformacije (faktorima deformisanja strugotine, slika 3.8): faktorima debljine, širine i
dužine strugotine i faktorom površine preseka strugotine.
as ⋅ bs as
λA = = λ a ⋅ λ b > 1 AS=bS aS
a⋅ b
a bs
λ = λa = s > 1 b A
a as
b D
λb = s > 1 a
b
l B
λl = s < 1 A=b a
l
γ
F
90−(φ−γ)
φ−γ Vs Vst
A
as A
φ C
φ
a
B O G V O
90−γ
90−φ+γ
a) Geometrijske velič ine b) Brzine u zoni rezanja
Slika 3.9. Faktor sabijanja strugotine definisan preko geometrijskih veličina i brzina
a
Iz trouglova OAC i OAB sledi: as = OA ⋅ cos ( φ − γ ) i OA = ,
sin φ
47
Proizvodne tehnologije
a
što znači da je debljina strugotine: as = ⋅ cos ( φ − γ ) .
sin φ
a cos ( φ − γ )
Prema definiciji faktor sabijanja strugotine je: λ = s = .
a sin φ
Faktor sabijanja strugotine se može definisati i preko brzine rezanja V i brzine klizanja
strugotine po grudnoj površini Vst (slika 3.9.b). Naime, na bazi sinusne teoreme
primenjene na trougao OFG:
Vst V V V cos ( φ − γ )
= = , sledi: = = λ.
sin φ sin [90 − ( φ − γ )] cos ( φ − γ ) Vst sin φ
as V cos ( φ − γ )
Vrednost faktora sabijanja strugotine: λ= = = ,
a Vst sin φ
zavisi od brzine rezanja i strugotine, dubine rezanja, debljine strugotine, ugla smicanja i
grudnog ugla alata.
Vrednost faktora sabijanja strugotine eksperimentalno se određuje na tri načina:
merenjem brzine rezanja i brzine strugotine,
zapreminskom metodom i
masenom metodom.
S
S Slika 3.10. Šema identifikovanja
dužine strugotine pre rezanja
Masena metoda je nešto tačnija i bazira na jednakosti mase materijala i strugotine.
Primenom analitičke vage za merenje mase ms i merila dužina za merenje dužine
odrezane strugotine ls stvaraju se uslovi za određivanje faktora. Masa strugotine je:
ms = Vs ⋅ ρ = as ⋅ bs ⋅ l s ⋅ ρ = as ⋅ b ⋅ l s ⋅ ρ ,
gde su: as, mm - debljina strugotine; b, mm - širina obrade i ρ, kg/mm3 - specifična masa
materijala predmeta obrade.
48
3. OSNOVI TEORIJE OBRADE METALA REZANJEM
ms
Za bs ≈ b debljina strugotine je: as = ,
b ⋅ ls ⋅ ρ
as ms ms
dok je faktor sabijanja strugotine: λ= = = ,
a a ⋅ b ⋅ ls ⋅ ρ A ⋅ ls ⋅ ρ
gde je: A, mm2 - površina poprečnog preseka strugotine A = a b = a S.
A
φ FS φ+ρ−γ
a
a
F1
b F SN
FR ρ−γ
90−ρ
ρ−γ
ρ FT
F2
FN γ
49
Proizvodne tehnologije
n n
F3
S F2
F3
F2
S
F1
F1
50
3. OSNOVI TEORIJE OBRADE METALA REZANJEM
h
h = S⋅ sinκ
a
b=
a
b sinκ
κ
A
φ FS φ+ρ−γ
a
a
F1
b F SN
FR ρ−γ
90−ρ
ρ−γ
ρ FT
F2
FN γ
51
Proizvodne tehnologije
Kratka analiza toplotnih izvora pokazuje da se najveća količina toplote generiše u zoni
deformisanja i na kontaktu grudne površine reznog klina alata i strugotine. Upravo su to
i oblasti kojima se, u analizi problematike procesa rezanja i posvećuje najveća pažnja.
52
3. OSNOVI TEORIJE OBRADE METALA REZANJEM
Q1 Q 1=75 - 80 %Q
Q 2=19 - 22,5 %Q
a Q4 Q2
a
Q3 Q 4=0,5 %Q
Q 3=2 - 3,5 %Q
q4 q1 q5
q4=8 - 25 %q q5=1 - 6 %q
q2
c q 2=2 - 5 %q
a
a
q3
q3=2 - 10 %q
a) Toplotni ponori
Srednja temperatura rezanja θsr, C
100 2000
o
Q, %
80 1500
~elik
60 sivi liv
strugotina 1000
40
predmet obrade
bronza
rezni alat
20 500
mesing
0
50 100 150 200 V, m/min alumin.
0
0 1000 2000 3000 4000 5000
Brzina rezanja V, m/min
b) Procentualni udeo odvođenja toplote
53
Proizvodne tehnologije
o o
850o 800
o 900 700 o
o
350
o
600 o
400 500 o
o 400 o
A 500 o 300 o
600 200o 250
o A (x, y, z) o
900 200
o
o 150
o
850 o
o
30 800 o 100
o
50 A 750
o o o
100 700 50
o
150
le đ na površ ina reznog klina grudna povr šina reznog klina
54
3. OSNOVI TEORIJE OBRADE METALA REZANJEM
Na kontaktnoj površini leđne površine reznog klina alata i obrađene površi ne predmeta
obrade javlja se kontaktna temperatura Θ4.
Temperatura zone rezanja je srednja temperatura rezanja Θsr.
θ θ
θ3
θ3
θ2 θ1
a
θ4
θ1
600
θ sr
10%
θsr 400
55
Proizvodne tehnologije
3
1 - predmet obrade
2 2 - rezni alat
3 - sredstvo za hla đenje
i podmazivanje - SHP
1
A
A
FN F r=F2
F t2
1 2
- čestica alatnog
FT materijala
F t2 - sila trenja na leđnoj povr šini reznog klina alata
F T - sila trenja na grudnoj površ ini reznog klina alata
56
3. OSNOVI TEORIJE OBRADE METALA REZANJEM
predmeta obrade. Otuda se priroda trenja u procesu rezanja može razjasniti čestom
pojavom i raskidanjem frikcionih veza - zavarenih spojeva.
Posledica ovih pojava je gubitak energije, utrošak rada na raskidanje veza i generisanje
toplote. Pored toga u procesu ostvarivanja kontakta nastaje i kretanje masa između
elemenata tribomehaničkog sistema (odlazak čestica alatnog materijala sa strugotinom
i obrađenom površinom predmeta obrade - slika 3.20). Odlazak čestica alatnog
materijala dovodi do habanja reznih elemenata alata.
predmet predmet
obrade obrade
predmet obrade
1
naponi
promenljivi
po znaku i
intenzitetu _ +
2
rezni alat
4 1 - difuziono habanje 5) zamorno habanje
2 - abrazivno habanje
3 3 - adhezivno habanje
4 - oksidno habanje
Brzina rezanja
(Temperatura rezanja)
Korak ...
Slika 3.21. Osnovni mehanizmi habanja reznog klina alata
57
Proizvodne tehnologije
H1
H2
58
3. OSNOVI TEORIJE OBRADE METALA REZANJEM
GP
b
a- dubina kratera
e
b- širina kratera
LP e- polož aj kratera
h- širina pojasa
habanja
h
razvrtač
pro širiva č
strugarski nož
- op šti oblik habanja
valjkasta glodala
spiralna burgija
vretenasta glodala
zup časti no ž
odvalno glodalo
59
Proizvodne tehnologije
Pored osnovnih javljaju se i drugi oblici habanja kao što su: zaobljenje reznog vrha,
radijalno habanje, koncentrisano habanje na leđnoj površini reznog klina itd.
Koncentrisano habanje (slika 3.25) se manifestuje pojavom niza žljebova, najčešće u
zoni prelaza sa pomoćne na glavnu reznu ivicu.
hL
glavna rezna ivica
leđna povr š ina grudna povr šina
`ljebovi
h max
hL
a) Oblik habanja leđne površine
h1
h2
h3
hr
Direktni parametri habanja su parametri kojima se prati promena oblika reznog klina
alata. To su:
» linijski ili jednodimenzionalni,
» površinski ili dvodimenzionalni i
» zapreminski ili trodimenzionalni.
Linijski parametri su osnovni parametri habanja. Njima se prate promene dimenzija
kratera na grudnoj površini reznog klina alata (a, b) i/ili širine pojasa habanja na leđnoj
površini (h), slika 3.26.
a
h sr - srednja {iri na
Ag poj asa habanja
Vg i= n
1
hsr = ∑
n i=1
hi
hsr
b
a - dubina kratera
e
b - {irina kratera
Ap e - polo`aj kratera
Vp h - {irina pojasa
h habanja
Slika 3.26. Linijski, površinski i zapreminski parametri habanja reznog klina alata
Površinski parametri habanja (slika 3.26) su: površina poprečnog preseka kratera na
grudnoj površini Ag i površina poprečnog preseka pojasa habanja na leđnoj površini Ap.
Zapreminski parametri habanja (slika 3.26) su zapremina pohabanog materijala sa:
grudne (Vg) i leđne površine reznog klina (Vp).
Parametar habanja može biti i masa pohabanog materijala: sa grudne površine reznog
klina, sa leđne površine ili ukupna masa pohabanog materijala.
60
3. OSNOVI TEORIJE OBRADE METALA REZANJEM
T (h) T (h)
srednja visina neravnina promena dimenzije - ta čnost
F1 q
T (h) T (h)
glavni otpor rezanja temperatura rezanja
61
Proizvodne tehnologije
h
h, mm I - zona inicijalnog habanja
II - zona ustaljenog habanja
III - zona katastrofalnog habanja
hk
T
h1 h
I II III
T1 Tk T, min
h T
h=0 h1 hk
h = a1 ⋅ T + a2 ⋅ T 2 + a3 ⋅ T 3 .
Primenom polinoma dobija se jedinstvena zavisnost u sve tri faze habanja, bez obzira
na izabrani parametar habanja. Izabrani parametar habanja može se prikazati u funkciji
uslova obrade i elemenata režima obrade, funkcijom oblika:
VB = C ⋅ a x ⋅ S y ⋅V z ⋅T p ,
što znači da njegova vrednost zavisi od dubine rezanja, koraka, brzine i vremena
rezanja (postojanosti alata) i sl.
Promena širine pojasa habanja u jedinici vremena predstavlja intenzitet habanja (slika
3.29). Na osnovu funkcionalne zavisnosti krive habanja h = f (T) proizilazi i intenzitet
habanja reznih elemenata:
⎛ dh ⎞ z −1
I ∴ II = ⎜ ⎟ = C1 ⋅ z1 ⋅T 1 ; 0 ≤ T ≤ T1 ,
⎝ dT ⎠I
⎛ dh ⎞ z −1
II ∴ III = ⎜ ⎟ = C2 ⋅ z2 ⋅T 2 ; T1 ≤ T ≤ T .
⎝ dT ⎠II
62
3. OSNOVI TEORIJE OBRADE METALA REZANJEM
h, mm I, I=f(T)
mm
h min I
II
II
h1 h1
I
T
T1 T, min T1 T, min
T1
I T
h
h1 h, mm h1 hk h, mm
63
Proizvodne tehnologije
A B
TA TB T A lat
64
3. OSNOVI TEORIJE OBRADE METALA REZANJEM
A B
TA TB T materijal
SHP
SHP
p
SH P
SHP b) Pod pri tiskom u pravcu d) Unutra{nje hl a| enje kroz
grudne i le| ne dr{ku alata
p
povr{ine
65
Proizvodne tehnologije
Uklanjanje viška materijala sa predmeta obrade, bilo kojom vrstom obrade metala
rezanjem, ostvaruje se u uslovima koje karakterišu visoke temperature rezanja i visoki
pritisci na kontaktnim površinama alata i predmeta obrade. Tribološki procesi koji se u
ovakvim uslovima razvijaju dovode do intenzivnog trošenja alata i pojave velikih
neravnina na obrađenoj površini. Intenzitet razvoja triboloških procesa je funkcija, pored
ostalog, i količine generisane toplote koja se razvija u zoni rezanja i pritiska između
kontaktnih površina. Zato su osnovni zadaci, mehanizmi dejstva i uloga (time i
karakteristike) SHP:
♦ sposobnost hlađenja - toplotna provodljivost,
♦ sposobnost podmazivanja - sposobnost smanjenja trenja i
♦ zaštitna sposobnost - sprečavanje neželjenih pojava u procesu obrade.
U procesu rezanja prisutni su i drugi mehanizmi dejstva SHP (slika 3.59) kao što su:
mahaničko dejstvo, difuziono dejstvo i spirajuće dejstvo.
Oblivajući strugotinu, alat i predmet obrade, SHP odvodi deo generisane toplote u zoni
rezanja, smanjujući temperaturu rezanja. Efekat hlađenja zavisi od načina dovođenja
(slika 3.33), vrste i kvaliteta SHP itd.
Mehanizam podmazivanja kontaktnih površina alata, pri primeni SHP, je još uvek
nedovoljno razjašnjen. Smanjenje trenja formiranjem nosećeg (uljnog) filma nekog
fluida između kontaktnih površina obezbeđuje se kod većine kliznih parova (slika 3.34).
Eksperimentalna ispitivanja su pokazala da se pri veoma malim brzinama rezanja može
formirati noseći film SHP i da se u tim slučajevima intenzitet trenja smanjuje i do 80 %.
Međutim, pri porastu brzine rezanja mogućnosti formiranja nosećeg filma su svedene
na minimum, zbog pojave visokih temperatura i kontaktnih pritisaka pri kojima se razara
noseći film i ostvaruje direktni kontakt alata i predmeta obrade.
FN FN
V V
element 1 rezni alat
uljni fil m SH P
element 2 predmet obrade
Slika 3.34. Noseći - uljni film u uslovima trenja klizanja i obrade rezanjem
Sredstva za hlađenje i podmazivanje imaju i značajnu zaštitnu ulogu, koja zavisi od
njihove zaštitne sposobnosti. SHP treba da: spreče pojavu korozije na elementima
tehnološkog sistema, zadrže stabilnost u procesu obrade (ne smeju se razlagati,
obrazovati penu itd.), spreče stvaranje otrovnih para i negativne reakcije na koži
radnika, ne poseduju neprijatan miris, ne rastvaraju sredstva za podmazivanje (maziva)
i ne dovode do drugih negativnih reakcija i sl.
Vrste SHP
Razvoj SHP zasniva se na stvaranju fluida koji može efikasno da hladi zonu rezanja
(odvodi generisanu toplotu), efektivno da podmazuje kontaktne površine alata i
predmeta obrade i da pri svemu tome ne utiče negativno na radnika, elemente
tehnološkog sistema i okolinu.
66
3. OSNOVI TEORIJE OBRADE METALA REZANJEM
Efikasno hlađenje obezbeđuje voda, jer ima visoku termičku provodljivost i specifičnu
toplotu. Ali, voda ima izuzetno slaba podmazujuća svojstva, ispira sredstva za
podmazivanje elemenata i sklopova, izaziva koroziju i sl.
Mineralna ulja imaju izvanredna podmazujuća svojstva, deluju antikoroziono na
elemente tehnološkog sistema, podmazuju i klizne parove. Međutim, njihova termička
provodljivost i specifična toplota su izuzetno niske, tako da je efekat hlađenja izuzetno
mali.
Rešavanje ova dva suprotna zahteva dovelo je do razvoja niza SHP, koja se mogu
razvrstati u tri grupe:
uljne emulzije,
hemijska - sintetička sredstva i
čista ulja za rezanje.
67
Proizvodne tehnologije
SH P B
100
hk 100
SH P SH P
A B
TA TB T SH P
68
3. OSNOVI TEORIJE OBRADE METALA REZANJEM
obaveze preduzetnika
EKOLO Š KA
ZA ŠTITA
69
Proizvodne tehnologije
12
5 1 6
7
3
4
2 8 NE →
10
11
DA →
Slike 3.38. SHP mikser razvijen u LOMT -u Mašinskog fakulteta u Kragujevcu
Prečišćavanje, razgradnja i regeneracija (reciklaža) SHP se sastoje u primeni
različitih principa i postupaka: izdvajanje mehaničkih nečistoća, uništavanja
mikroorganizama, izdvajanja nerastvorljvih ulja iz emulzija i rastvora, izdvajanja vode iz
čistih reznih ulja i kompleksne razgradnje i regeneracije (reciklaže) SHP, slika 3.39.
H EMI JSK E
CENTRI FU -
FLO TA CI JA GI RA NJE
DESTIL ACIJA
EL EKTRO LI ZA
70
3. OSNOVI TEORIJE OBRADE METALA REZANJEM
T
T T T
71
Proizvodne tehnologije
0,1 0,01
0,1 0,1
R
tol erancija za kru` nost tolerancija obli ka povr{ ine
0,04 0,1
6
[ malc Ja{} erici n
72
3. OSNOVI TEORIJE OBRADE METALA REZANJEM
S
Hv
V
st
vo
popre~na
pa
hrapavost
ra
ah
S
`n
du
uz
popre~na hrapavost
73
Proizvodne tehnologije
Rmax
..... yn
Ra
0 y1 .... x
m
74
3. OSNOVI TEORIJE OBRADE METALA REZANJEM
R1
R7
R9
Rz
R3
R5
R8
R10
R2
R6
R4
RR
Dužina nošenja profila - lc (slika 3.47) je zbir dužina svih elementarnih odsečaka na
profilu, u granicama referentne dužine, koje odseca prava paralelna srednjoj liniji profila
k
na rastojanju (c): l c = ∑ l ci .
i =1
y
l c1 l ci l cn
0 1
c/Rmax
c
Rmax
0 x
l l/Σlpi
1
pi
75
Proizvodne tehnologije
Znak M C R
H 1 Oznaka
M C R o H2
o 60
Gr afi ~ko
60
Tuma~enje
H 1 H 2 d'
3,5 5 10 0,35
Paralelno ravni Upravno na Uk r{teno u dva Pri bli` no Pribli` no
pr ojekci je u ravan projekcije U vi {e radijal no prema 5 7 14 0,5
Opi sno
76
3. OSNOVI TEORIJE OBRADE METALA REZANJEM
u kojoj su: tpz - pripremno završno vreme (tpz = Tpz / Z), tp - pomoćno vreme, tg - vreme
efektivnog rezanja (glavno vreme obrade) i td - dodatno vreme.
Pomoćno vreme je vreme koje se troši za realizaciju pomoćnih aktivnosti i kretanja u
procesu obrade kao što su: postavljanje i stezanje predmeta obrade, prazni hodovi,
otpuštanje i skidanje predmeta obrade i sl. Snima se i određuje metodama studije rada
i vremena.
Dodatno vreme je vreme koje se troši na kratke odmore i druge potrebe radnika.
Određuje se najčešće u funkciji pomoćnog i glavnog vremena:
p1
td = ⋅ ( t g + t p ) , min; p1 = ( 5 − 20 ) %.
100
Glavno vreme ili vreme efektivnog rezanja je vreme koje se troši na direktno
oblikovanje predmeta obrade (vreme kontakta alata i predmeta obrade). Definisano je
relacijama (slika 3.49):
77
Proizvodne tehnologije
L
za mašine sa glavnim obrtnim kretanjem tg = i ⋅ , min,
n ⋅S
B
i za mašine sa glavnim pravolinijskim kretanjem: tg = i ⋅ , min,
nL ⋅ S
U izrazima su: i - broj prolaza; L, mm - radni hod alata i B, mm - širina obrade.
L
l e
a
V, n S
mm/dh
d e2 b e2
S B
L = l+ e B= b+ 2 e2
a) Obrada struganj em b) Obrada rendisanjem
78
3. OSNOVI TEORIJE OBRADE METALA REZANJEM
Troškovi alata e sastoje od: A1 - troškova zamene pohabanog alata novim ili
preoštrenim, A2 - troškova regeneracije odnosno održavanja alata i A3 - troškova
amortizacije alata. U izrazu su: t1, min - vreme zamene alata, k2, din/min - bruto lični
dohodak oštrača, t2, min - vreme oštrenja alata, Ca, din - nabavna vrednost alata, i -
broj mogućih oštrenja alata i T, min - postojanost alata, vreme rada između dva oštrenja
alata:
⎛ C ⎞ tg
A = A1 + A2 + A3 = ⎜ n ⋅ k1 ⋅ t1 + k 2 ⋅ t 2 + a ⎟ ⋅ , din ,
⎝ i +1 ⎠ T
Troškovi mašine su definisani izrazom:
Cm ⋅ p
M= ⋅ t k , din ,
F ⋅η ⋅100 ⋅ 60
u kome su: Cm, din - nabavna vrednost mašine (obradnog sistema) sa priborom, na
koju se primenjuje amortizaciona stopa, p = 7-12 % - amortizaciona stopa, F, h -
raspoloživi godišnji fond časova rada mašine i η - vremenski stepen iskorišćenja
mašine.
Troškovi sredstva za hlađenje i podmazivanje zavise od: Qshp, l - količine utrošenog
sredstva za hlađenje i podmazivanje, Cshp, din/l - nabavne cene SHP i tk, min -
komadnog vremena obrade:
Qshp ⋅ Cshp
SHP = ⋅ t k , din
60
Ukupni troškovi obrade se mogu prikazati kao na slici 3.50.
Vo
V , V o, 0.370 R
V o di on% A
M
R 0,3 60
48.7, %
0.220 40.8, %
M
0,2 40 0.180
A
SH P0,1 20
10.5, %
Te T 0 0
79
Proizvodne tehnologije
Ekonomični režim obrade je režim obrade određen na bazi troškova obrade odnosno
ekonomične postojanosti alata. Za izabrani režim obrade bira se mašina.
Merodovani režim obrade se projektuje za poznatu mašinu relativno male snage.
80
4. OBRADA STRUGANJEM
4.1 PROIZVODNE OPERACIJE I ALATI
Obrada struganjem je postupak obrade prvenstveno rotacionih delova (vijaka,
navrtki, osovina, vratila, čaura, remenica, ...). Ostvaruje se tako što predmet obrade
izvodi glavno obrtno kretanje, a alat pomoćno pravolinijsko kretanje (slika 4.1).
Relativna kretanja alata i predmeta obrade uslovljavaju i vrstu proizvodne operacije u
obradi struganjem (uzdužna i poprečna obrada, izrada konusa i sl.).
1
1
3
2
Uzdu žna obrada Poprečna obrada
1
1
2 2
usecanje - odsecanje izrada konusa
h
D
a
D
δ3/2
D
L
δ2/2
δ2p δ1p
Uzdužna obrada Poprečna obrada
82
4. OBRADA STRUGANJEM
gruba Završna
83
Proizvodne tehnologije
Prema smeru kretanja u toku obrade strugarski noževi se dele na leve, desne i čeone
(slika 4.6). Orijentacija se određuje položajem palca ruke.
glavno
glavno sečivo
sečivo
levi
desni
84
4. OBRADA STRUGANJEM
γ
α
α
Kruž ni Prizmati čni
paralelni paralelni
nagnuti
nagnuti
85
Proizvodne tehnologije
pomoć no
sečivo
pomoć na
le đna grudna
povr šina povr šina
glavno
sečivo
Slika 4.10. Osnovni delovi
le đna
površina
strugarskog noža
Leđna i grudna površina reznog klina noža (pločice) se mogu izvoditi sa rubovima
(fazetama) utvrđene širine, naročito kada je vrednost grudnog ugla, u oblasti ruba,
negativna (slika 4.11).
bγ -1
0 ,8
γ o1 γ o2 γ o1
γ o2
bα
αo
o
2
α 1= α o+
α o1
α o1 fina obrada gruba obrada
α o2 α o = 6 − 8o
o α1 α o = 6 o − 8o
α1 γ o = 0 − 25o γ o = −20o
λ s = −4o − 0 λ s = −8o − 0
86
4. OBRADA STRUGANJEM
ravan Pf
ravan Po
Pp
Pr γf Pr Ps
f
κo
r βf αo
αf γo
βo
r ravan Pp
αp
Pf κ' r
oblici vrha reznog klina βp κr
γp
εr ravan Ps
Pr
ravan Pr
Pp
Pr λs
βn
γn
αn
Pr
Pn
87
Proizvodne tehnologije
γk = γ + Δγ γk = γ − Δγ
α k = α − Δγ α k = α + Δγ
Δγ
e γk
D
γ γk
Δγ αk
αk
α
Slika 4.14. Uticaj položaja reznog vrha alata na vrednost uglova reznog klina
4.2 OTPORI I SNAGA REZANJA
4.2.1 Otpori rezanja
Rezultujući otpor rezanja FR se razlaže na tri komponente (slika 4.15):
♦ F1 - glavni otpor rezanja,
♦ F2 - otpor prodiranja i
♦ F3 - otpor pomoćnom kretanju,
n n
F3
S F2
F3
F2
S
F1 = K s ⋅ A
K s = k ⋅ Rm F1
F1
Kronenberg:
Ck
Ks = εk
A
b) poprečna obrada
a) uzdužna obrada
Slika 4.15. Komponente rezultujućeg otpora rezanja pri uzdužnoj i poprečnoj obradi
Otpori rezanja zavise od uslova obrade, tehnoloških i geometrijskih parametara rezanja,
geometrije alata itd. Za orijentacioni proračun komponenti rezultujućeg otpora rezanja u
obradi struganjem najčešće se koriste izrazi oblika:
Fi = Cki ⋅ a xi ⋅ S y i , N
gde su:
» Cki, xi i yi - konstanta i eksponenti otpora rezanja (tabela 2.1, Priručnik [79]),
» a, mm - dubina rezanja i S, mm/o - korak.
88
4. OBRADA STRUGANJEM
Za tačnije proračune otpora rezanja koriste se složeniji prošireni izrazi ili izrazi u
funkciji debljine (h), širine reznog sloja (b) i specifičnog otpora rezanja:
Fi = K Si1,1 ⋅ b ⋅ h1− z ⋅ K γ ⋅ K λ ⋅ K a ⋅ KV ⋅ K PO ⋅ K h , N
u kojima su:
» KSi1,1 - glavne vrednosti specifičnih otpora rezanja,
» Ki - korekcioni faktori uticaja: K - grudnog ugla, K - ugla nagiba rezne ivice, Ka -
materijala alata, KV - brzine rezanja, KPO - oblika obrađivane površine, Kh -
kriterijuma zatupljenja alata, K - leđnog ugla i K - napadnog ugla na otpore
rezanja (tabela P.24, Priručnik [79]).
4.2.2 Snaga mašine
Snaga mašine u obradi struganjem je:
F1 ⋅ V F1 ⋅ V
P= = , kW
1000 ⋅ 60 ⋅ η 6 ⋅ 10 4 ⋅ η
gde su: η - mehanički stepen iskorišćenja snage mašine (tabela P.22, Priručnik [79]) i
V, m/min - brzina rezanja.
V, n
d
89
Proizvodne tehnologije
n n=const
De
r
V=f(r)
e
0 r
D/2
Slika 4.17. Zavisnost brzine rezanja i broja obrta u toku obrade (n = const)
L
Glavno vreme izrade u ovom slučaju je: tg = , min
n ⋅S
gde su: L, mm - hod alata - L=0,5 D'=0,5(D+2 e) za slučaj potpune čeone obrade i
n, o/min - broj obrta koji odgovara prečniku De.
Pri poprečnoj obradi na specijalnim strugovima za poprečnu obradu, sa kontinualnom
promenom brojeva obrta, brzina rezanja je konstantna do prečnika d (slika 4.23). U
tom slučaju režim obrade je određen: korakom S i rasponom brojeva obrta nmin − nmax ,
pri čemu je: nmin = f (D) i nmax = f (d).
4.3.1 Korak u obradi struganjem
Izbor koraka u obradi struganjem obuhvata:
♦ proučavanje proizvodne operacije,
♦ izbor preporučene vrednosti koraka i
♦ proveru i konačni izbor koraka.
Provera koraka se izvodi primenom četiri kriterijuma i to obzirom na:
♦ otpornost drške strugarskog noža,
♦ uslove nastanka strugotine,
♦ kvalitet obrađene površine i
♦ stabilnost predmeta obrade.
90
4. OBRADA STRUGANJEM
D ⋅π ⋅ n
V= , m/min.
d
1000
a 0,25 S
91
Proizvodne tehnologije
92
4. OBRADA STRUGANJEM
šablon
pipak
šablona
strugarski
no`
a) Princip višesečnog rezanja b) Princip kopiranja
93
Proizvodne tehnologije
2 1
I
III
II
III
6 5
1 4
II
III
III
1-6 pozicije obrade
I-III predmeti obrade
Priprema revolver struga za grupnu obradu
sa vertikalnom revolver glavom
3 4
1 - 4 pozicije obrade
94
5. OBRADA BUŠENJEM
5.1 PROIZVODNE OPERACIJE I ALATI
5.1.1 Osnovna kretanja
Bušenje je postupak izrade i obrade otvora i rupa. Glavno obrtno i pomoćno
pravolinijsko kretanje izvodi alat (slika 5.1). Glavno kretanje je definisano brzinom
rezanja (V, m/min) ili brojem obrta (n, o/min), a pomoćno korakom (S, mm/o - aksijalnim
pomeranjem alata za jedan obrt alata) ili brzinom pomoćnog kretanja (Vp= n·S,
mm/min).
S
V, n
V, n S V, n
S ϕ
ϕ h
2ϕ h h
b
S1 b
S1
S/2
b a d a d
D D D
a) Bu šenje b) Pro širivanje c) Razvrtanje
D1 δ1/2
96
5. OBRADA BUŠENJEM
a a a
D D D
proširivanje prethodno završ no
razvrtanje razvrtanje
o
120
o
60
b) Zabušivanje gnezda
do
Slika 5.7. Izrada unutrašnjeg
dM navoja na bušilici
97
Proizvodne tehnologije
2 3 4 6
1 5
1 2 3 5 6
98
5. OBRADA BUŠENJEM
6 8
1 2 3 4 5 7
99
Proizvodne tehnologije
D
vrh telo vrat drš ka
D ≤ 20
morze konus
uš ica
D≥5
čaura
Osnovni elementi spiralne burgije
telo drška
leđna
površina
grudna
površina poprečno glavno
pomoćno sečivo rub sečivo
sečivo spiralna burgija
Slika 5.11. Osnovni konstruktivni elementi
Reznu geometriju spiralne burgije (slika 5.12), kao dvosečnog alata, pored uglova
reznog klina (α, β i γ), definišu i uglovi:
2 ϕ - ugao vrha spiralne burgije,
ψ - ugao nagiba pomoćnog sečiva i
ω - ugao uspona spirale - zavojnice.
o
gM aM g= 18 - 30
o
a = 8 - 14 - na priferiji
o
l aM = 20 - 26 - na poprečnom sečivu
do
do ≈ 0 ,2 ⋅ D
f
y gkx mx
gx
D p dx S'
w
g
akx kinematski uglovi
o
ax 2j = 90 - 135
mx o
w = 10 - 45
H
o
y < 60
statički uglovi
a
S' = S⋅ sinϕ
S S' S
tg μ x = = ⋅ sinϕ
S' dx ⋅ π d x ⋅ π
dx
γ kx = γ x + μ x
α kx = α x − μ x
2j
100
5. OBRADA BUŠENJEM
Radni deo proširivača i razvrtača (slika 5.13 i 5.14) se sastoje od dva dela: reznog i
kalibrirajućeg. Rezni deo, u vidu konusa sa uglom vrha 2ϕ, obezbeđuje uklanjanje viška
materijala, a kalibrirajući vođenje alata, kalibrisanje otvora i održavanje dimenzija
(prečnika) alata nakon oštrenja (pomeranjem reznog dela prema dršci alata).
α = 8o − 10o
H = π ⋅ D ⋅ tgω
do = ( 0 ,35 − 0 ,5 ) ⋅ D
α Z = 3− 4
γ
f
ω
2ϕ
do
D
D
f1
rezni
kalibrirajuć i deo deo
B
ν
ϕ
o
45
r
D
f
γ
α=0
α
Z = 6 - 12
različite vrednosti
ugaonog koraka
γ γ
101
Proizvodne tehnologije
VR HR
D
V D/4
F1
ϕ
F2 Mo
F 3/2
S/2
F1 = K s ⋅ A
F1 F2 = ( 0 ,7 − 0 ,9) ⋅ F1 ≈ F1
F3 = 2 ⋅ F2 ⋅ sinϕ
D D2 ⋅ S
M o = 2 ⋅ F1 ⋅ = K s ⋅
2ϕ 4 8
Slika 5.15. Otpori rezanja u obradi bušenjem
Međutim, analiza uticaja glavnog otpora rezanja i otpora prodiranja je pokazala da su
osnovne komponente rezultujućeg otpora rezanja (slika 5.15):
otpor pomoćnom kretanju: F3 = Cf ⋅ D x1 ⋅ S y1 , N i
102
5. OBRADA BUŠENJEM
1000 ⋅ V 320 ⋅ V
odnosno brojem obrta alata: n= ≈ , o/min i
D ⋅π D
korakom S, mm/o - pomeranjem alata za jedan obrt alata, a ređe i brzinom
pomoćnog kretanja: Vp = n ⋅ S, mm/min
e
L
l
Slika 5.16. Osnovni elementi
D l1 proračuna glavnog vremena obrade
103
Proizvodne tehnologije
Stona bušilica (slika 5.17) se sastoji od nosećeg stuba (1), konzole (2) sa pogonskim
agregatom (ektromotor - 3 i prenosnik za glavno kretanje) i radnog stola (5). Ručicom
(4) se ostvarivanje ručno aksijalno pomoćno pravolinijsko kretanje radnog vretena (7)
sa reznim alatom. Predmet obrade (6) se postavlja na radni sto bušilice (5).
3 7
3
4
8 1
7
6
1
5
6 2
5
Stubna bušilica (slika 5.18) je bušilica kod koje se na nosećem stubu (1) nalaze
konzola radnog stola (2) i konzola pogonskog agregata (3), sastavljenog od
elektromotora (4) i prenosnika za glavno i pomoćno kretanje. Posredstvom ručice (7) se
obezbeđuje automatsko ili ručno pravolinijsko pomoćno kretanje radnog vretena (8) sa
alatom. Radni predmet (6) se postavlja na radni sto mašine (5).
Radijalna bušilica (slika 5.19.a) se sastoji od nosećeg stuba (1) na kome se nalazi
verikalno pomerljiva konzola (2) sa pogonskim agregatom (elektromotorom,
prenosnicima za glavno i pomoćno kretanje i radnim vretenom - 3). Bušilica obezbeđuje
zakretanje konzole u horizontalnoj ravni, vertikalno pomeranje konzole duž nosećeg
stuba i horizontalno pomeranje pogonskog agregata duž konzole, čime je obezbeđeno
dovođenje alata u radnu poziciju pri bušenju predmeta obrade (4) postavljenog na radni
sto mašine (5). To je posebno značajno kod bušenja predmeta većih gabarita.
Univerzalna radijalna bušilica (slika 5.19.b) je slična radijalnoj bušilici, s tom razlikom
što obezbeđuje i zakretanje konzole oko svoje ose, čime je obezbeđeno bušenje otvora
pod uglom.
Koordinatna bušilica obezbeđuje bušenje odnosno obradu prema zadatim
koordinatama centra otvora, u skladu sa programom utvrđenim koordinatama. Zahteva
posebne uslove, u pogledu mikroklime, i obezbeđuje visok kvalitet obrade.
104
5. OBRADA BUŠENJEM
105
Proizvodne tehnologije
Slika 5.20. Šematski prikaz redne bušilice Slika 5.21. Šema viševretene bušilice
106
6. OBRADA GLODANJEM
6.1 PROIZVODNE OPERACIJE I ALATI
6.1.1 Osnovna kretanja
Obrada glodanjem je postupak obrade ravnih površina, žljebova, profilisanih
(fazonskih) kontura, površina specijalnog i složenog oblika. Glavno kretanje (slika
6.1) je obrtno kretanje alata definisano brzinom rezanja V, m/min. Pomoćno
kretanje je pravolinijsko kretanje predmeta obrade i/ili alata i određeno je brzinom
pomoćnog kretanja (Vp = n·S, mm/min - aksijalnim pomeranjem u jedinici vremena), a
može biti definisano korakom po zubu (S1, mm/z - aksijalnim pomeranjem za jedan zub
alata) i korakom (S, mm/o - aksijalnim pomeranjem za jedan obrt alata).
V, m/min
n, o/min
V, m/min
n, o/min
S1
a
Vp , mm/min Vp , mm/min
a) obimno glodanje b) č eono glodanje
ax
ax
V
m
m
V
h
a
h=0 Vp h=0 Vp
pri čemu su zubi glodala za obimno glodanje raspoređeni po obimu cilindra, a kod
glodala za čeono glodanje na čeonoj strani diska.
Proizvodne tehnologije
Prema smeru međusobnih kretanja alata i predmeta obrade razlikuju se dva postupka
obrade glodanjem (slika 6.1) i to obrada:
istosmernim glodanjem i suprotnosmernim glodanjem.
Kod obrade istosmernim glodanjem smerovi glavnog i pomoćnog kretanja se poklapaju,
dok kod suprotnosmernog glodanja to nije slučaj. Pored toga kod istosmernog glodanja
debljina strugotine se menja od maksimalne vrednosti do nule, a kod suprotnosmernog
od nule do maksimalne vrednosti hmax.
Osnovni geometrijski parametri obrade glodanjem, pored dubine rezanja (a) i širine
glodanja (B), su: ugao kontakta ψ, ugao zahvata ϕ, širina (b) i debljina reznog sloja -
strugotine (h), trenutna, srednja i maksimalna.
Ugao kontakta ψ je centralni ugao koji odgovara luku (FD) dodira alata i predmeta
obrade (slika 6.2), dok ugao zahvata ϕ definiše trenutni položaj zuba glodala u
zahvatu.
Kod obimnog glodanja širina reznog sloja (strugotine) je jednaka širini glodanja b, dok
trenutna debljina strugotine (slika 6.2) za proizvoljni ugao zahvata sledi iz trougla ABC:
h = S1 ⋅ sin ϕ , gde je S1, mm/z - korak po zubu.
O
C
D- a
2
D/ ϕ
2
ax
h
m
ψ h
D
ϕ
E
C A S1 B
a
B
A
F
H1
Slika 6.2. Osnovni geometrijski parametri procesa rezanja pri obimnom glodanju
D
D
a F S1r
E b κ
κ
G F
H h
h E
ϕ
C C
V
A
B Vp S1r
b
ψ ϕ
A S1 B
S1
Slika 6.3. Osnovni geometrijski parametri procesa rezanja pri čeonom glodanju
108
6. OBRADA GLODANJEM
δ1
δ2
δ2
δ3
δ3
H1
H2
H3
H
L
H
109
Proizvodne tehnologije
izrada žljebova
koturastim glodalima
a
a
odsecanje b
obrada ravnih površ ina b testerastim glodalima
b valjkastim glodalima
b
a
izrada zaobljenja
Slika 6.7. Neke proizvodne operacije obrade površina specijalnog oblika glodanjem
Izrada i obrada površina složenog oblika glodanjem (slika 6.8) je izrada zupčanika,
navoja, ožljebljenih vratila, gravura alata za kovanje, livenje u kokilama, presovanje itd.
110
6. OBRADA GLODANJEM
1
3
izrada navoja vretenastim
glodalima
Slika 6.8. Neke proizvodne operacije obrade površina složenog oblika glodanjem
Proizvodne operacije obrade glodanjem se često razvrstavaju i prema vrsti i obliku
glodala koje se koristi pri obradi (slika 6.9) na glodanje: valjkastim glodalima, čeonim
glodalima, vretenastim glodalima, koturastim glodalima itd.
D
d
D
d
a
a
a
b
b
B b
D testerasta glodala
valjkasta glodala
čeona glodala
D
D
d
d
a
a
b
b a=D a
koturasta glodala D
vretenasta glodala
D
d
D
d
d
a
b
b b
dvostrana ugaona glodala
ispup čena polukružna glodala udubljena polukru žna glodala
111
Proizvodne tehnologije
čeona glodala
JUS K.D2.021
simetrična
jednostrana ugaona
ugaona glodala
glodala JUS K.D2.071 glodalo za
JUS K.D2.070 T - ž ljebove vretenasta ugaona glodala
JUS K.D2.138 JUS K.D2.145
112
6. OBRADA GLODANJEM
sa lemljenim sa izmenjivim
plo čicama pločicama
βo γo
γ
β βN αN
γN
α
koturasto glodalo
valjkasto glodalo
GP
γ
γ
β
K
α
glodala sa glodanim
β
α LP f
geometrija reznog klina
α
α
β
113
Proizvodne tehnologije
Kod čeonih glodala (slika 6.14) geometrija reznog klina je definisana napadnim (κ) i
pomoćnim napadnim uglom (κ1), uglom vrha zuba (ε), uglom nagiba sečiva (λ),
radijusom vrha zuba (r) i geometrijom pomoćnog reznog klina (α1, β1 i γ1). Pored
geometrije reznog klina geometrija ovih alata je određena i uglom uspona spirale
glodala ω.
γ γ
β β
β
α
α αο
desnohodo
ε α
βο
γο
γ1 Čeono glodalo sa
r κ β1 spiralnim zubima
κ1 βο
γο=0
α1
αο
γ
levohodo
gloda čka glava GP
β
LP
α
ε
γ1
1
β
κo
f
α1
κ1
r
valjkasto- čeono glodalo
114
6. OBRADA GLODANJEM
O
D/2 D -a
2
A
B
a
L = l + e + l1 = l + e + a ⋅ ( D − a)
h
D 2 D
l1 = ( ) − ( − a) 2 =
l1 2 2
l e
L = a ⋅ ( D − a)
a) obimno glodanje
L = l + e + l1
A O D D b
l1 = − ( )2 − ( )2 =
b
2 2 2
b/2
2
D/ 1
B = ( D − D 2 − b2 )
l e l1 2
L b) čeono glodanje
Slika 6.15. Osnovni elementi proračuna glavnog vremena obrade
Brzina pomoćnog kretanja je: Vp = n ⋅ S = n ⋅ S1 ⋅ z , mm/min.
Pomoćno kretanje se može definisati i:
S1, mm/z - korakom po zubu
S, mm/o - korakom po obrtu: S = S1 ⋅ z , mm/o
L
Glavno vreme obrade: tg = i ⋅ , min,
n ⋅S
gde su, pored poznatih veličina: i = δ / a - broj prolaza; δ, mm - dodatak za obradu;
L = l + e + l1, mm - hod alata (slika 6.15); l, mm - dužina obrade; e = 2 - 5, mm - prilaz
alata i l1, mm - izlaz alata (slika 6.15).
6.3.1 Korak po zubu
Preporučena vrednost koraka po zubu se usvaja u zavisnosti od vrste glodanja,
materijala predmeta obrade i alata, zahtevanog kvaliteta obrade itd., na bazi preporuka,
115
Proizvodne tehnologije
F max
l
b) Čeono glodanje
d
b
a
F max fmax
a
b a) Obimno glodanje
Slika 6.16. Ugib vratila glodalice i glodala usled dejstva otpora rezanja
Pri obradi vretenastim i čeonim glodalima (slika 6.16.b) korak po zubu se proverava
1 F ⋅ l3
obzirom na dozvoljeni ugib alata - glodala: fmax = ⋅ max ,
3 E ⋅I
4 4
gde su pored poznatih veličina: l, mm - prepust glodala, I ≈ 0,05 d , mm - moment
inercije poprečnog preseka glodala na mestu uklještenja, E, MPa - modul elastičnosti
materijala alata (glodala) i fmax, mm - dozvoljeni ugib alata.
Izbor preporučene brzine rezanja se vrši u funkciji vrste materijala predmeta obrade i
alata, vrste glodanja i sl., a najčešće u zavisnosti od koraka po zubu, na bazi podataka
datih u literaturi i prospektnoj dokumentaciji proizvođača alata.
116
6. OBRADA GLODANJEM
117
Proizvodne tehnologije
Podeona ploča podeonog aparata (5) ima dva niza podela, sa jedne i druge strane
ploče, sa različitim brojem podela. Broj obrta ručice podeonog aparata za ostvarivanje
Z
(Z′) podela se definiše relacijom: nr = .
Z'
118
6. OBRADA GLODANJEM
Dvostruko deljenje se primenjuje kada se broj obrta ručice podeonog aparata može
Z a c
prikazati relacijom oblika: nr = = + .
Z' b d
Pri tome se prvi razlomak (a/b), na primer, realizuje zakretanjem ručice za a podela po
krugu sa b podela, a drugi (c/d) zakretanjem podeone ploče za c podela na krugu sa d
podela.
Diferencijalno deljenje se primenjuje u slučajevima kada broj obrta ručice podeonog
Z
aparata: nr = , nije moguće transformisati tako da se primeni jednostruko ili
Z'
dvostruko deljenje. U tim slučajevima se usvaja fiktivni broj podela (Z″), približan
Z
željenom broju podela. Broj obrta ručice podeonog aparata je sada: nr = .
Z"
Željeni broj obrta se dobija korekcijom koja se izvodi povezivanjem izmenjive grupe
zupčanika Z5 - Z8 (9 - slika 6.19.c) sa vratilom pužnog točka izborom brojeve zuba
Z Z Z ⋅ ( Z" −Z' )
izmenjive grupe zupčanika: k= 8 ⋅ 6 = ,
Z7 Z5 Z"
119
Proizvodne tehnologije
1
1
Y Y
2 3 3 2
X X
Z
4
Z
4
5
5
MTZ
REGIVA
Konzolne glodalice
X 1
Y
4 2
Z
5
Bezkonzolna glodalica - HURON
120
6. OBRADA GLODANJEM
X
Z
Bezkonzolna glodalica
- HURON
Y
Y
X
X
Z
Z
OERLIKON MTZ
Konzolne glodalice
121
Proizvodne tehnologije
kao horizontalna
glodalica
2 1
2 1
122
7. OBRADA TESTERISANJEM
Vp
V
V
odsecanj e na kru`nim
testerama
Vp
odsecanje na trakastim
testerama
Vp
odsecanj e na okvirnim
testerama
predmet
obrade
testera predmet
obrade
testera predmet
obrade šablon
isecanje profila
124
7. OBRADA TESTERISANJEM
α
B
β
γ
b) Razmetanje zuba
zub levo zub desno
b a) Osnovna rezna geometrija
integralna
α segmenti od alatnog
materijala
γ
telo od sa segmentima
konstruktivnog
č elika
konstrukcija testere c) Sasecanje zuba testere
sa izmenjivim segmentima
sa umetnutim zubima
Okvirne - lisnate testere (slika 7.5.a) su testere kod kojih se alat (2) postavlja na
nosač alata (1). Alat izvodi pravolinijsko oscilatorno glavno kretanje i istovremeno
visinsko pomeranje, kao i odizanje pri povratnom hodu, okretanjem oko osovine A.
Time se ostvaruje pomoćno kretanje alata ka predmetu obrade (3), uz istovremeno
smanjenje trenja materijala i alata pri povratnom hodu.
Kod kružnih testera (slika 7.5.b) alat (1) izvodi glavno obrtno i pomoćno pravolinijsko
kretanje, čime se ostvaruje primicanje alata predmetu obrade (2).
125
Proizvodne tehnologije
A
1 1
3 2
2
b) Kružna testera
1
3 2
Vp
126
8. OBRADA RENDISANJEM
8.1 PROIZVODNE OPERACIJE
Obrada rendisanjem (slika 8.1) se koristi za obradu horizontalnih, vertikalnih,
nagnutih i profilisanih površina, izradu žljebova u glavčini i sl. Izvodi na mašinama
sa glavnim i pomoćnim pravolinijskim kretanjem. Glavno kretanje je definisano brzinom
rezanja (Vr, m/min) ili brojem duplih hodova (nL, dh/min), a pomoćno korakom S, mm/dh
(aksijalno pomeranje alata ili predmeta obrade za jedan dupli hod, nakon povratnog
hoda).
nL , dh/min
Vr
Vp
B A S
mm/dh
Vr
Vp
b) Obrada na dugohodim rendisaljkama
S
κ
h
b
a
b
a
κ
h
S
struganje rendisanje
δ1
δ2
δ2
δ3
δ3
H1
H2
H3
L
H
profilne površine-
kopirno rendisanje radni sto alatne maš ine vođice alatnih ma šina
Slika 8.4. Proizvodne operacije obrade na horizontalnoj rendisaljci
128
8. OBRADA RENDISANJEM
izrada žljebova obrada kosih pro širenja izrada zup častog konusa
pipak
predmet
obrade
šablon
predmet
obrade
hidraulični
cilindar
129
Proizvodne tehnologije
l l
k k
β
α
γ
g h
b
o
60
F2 F1
S
F3
V
a
S
Slika 8.8. Komponente otpora rezanja
130
8. OBRADA RENDISANJEM
Na osnovu brzine radnog hoda (Vr, m/min) i glavnog otpora rezanja (F1, N) snaga
mašine je:
F1 ⋅ Vr 1 + k Ck ⋅ a x1 ⋅ S y1 ⋅ nL ⋅ L
P= = ⋅ , kW
1000 ⋅ 60 ⋅ η k 6 ⋅ 107 ⋅ η
gde je, pored prethodno definisanih veličina: η - mehanički stepen iskorišćenja snage
mašine.
Vr
Vp
a
B A
S
mm/dh
e1 l e1 e2 b e2
L B
131
Proizvodne tehnologije
direktna funkcija: L, mm - hoda alata u pravcu glavnog kretanja; Vr, m/min - brzine
radnog hoda i Vp, m/min - brzine povratnog hoda.
B
Kako je glavno vreme rezanja za i - prolaza: tg = i ⋅ ⋅ td ,
L
L ⎛ V ⎞
a vreme trajanja jednog ciklusa: td = ⋅ ⎜1 + r ⎟ ,
1000 ⋅ Vr ⎜ Vp ⎟
⎝ ⎠
B L ⎛ V ⎞
to je glavno vreme obrade: t g = i ⋅ ⋅ ⋅ ⎜1 + r ⎟ .
S 1000 ⋅ Vr ⎜ Vp ⎟
⎝ ⎠
Odnos brzina povratnog i radnog hoda:
Vp
k= = 1,5 − 3 ,
Vr
predstavlja karakteristiku mašine. Imajući u vidu karakteristiku mašine glavno vreme
obrade je:
B L 1+k B
tg = i ⋅ ⋅ ⋅ =i⋅ ,
S 1000 ⋅ Vr k S ⋅ nL
k 1000
što znači da je broj duplih hodova: nL = ⋅ ⋅ Vr ,
1+k L
1+k L
odnosno da je brzina radnog hoda - brzina rezanja: Vr = V = ⋅ ⋅ nL .
k 1000
8.4 MAŠINE U OBRADI RENDISANJEM
Mašine u obradi rendisanjem (rendisaljke) se prema dužini hoda (načinu ostvarivanja
kretanja) dele na:
132
8. OBRADA RENDISANJEM
kratkohode i
dugohode,
a prema pravcu glavnog kretanja na: horizontalne i vertikalne.
Posebnu grupu renisaljki čine rendisaljke za izradi zupčanika, specijalnih alata i sl.
8.4.1 Kratkohode rendisaljke
Kod kratkohodih rendisaljki (slika 8.10) od pogonskog elektromotora (1) kretanje se,
posredstvom prenosnika (2) i mehanizma za pretvaranje obrtnog u pravolinijsko
kretanje, prenosi na noseću konzolu (3). Na konzoli se nalazi nosač alata (4) koji
prihvata rezni alat (5). Time je obezbeđeno glavno pravolinijsko kretanje. Na radnom
stolu (6), koji posredstvom mehanizma pomoćnog kretanja obezbeđuje izvođenje
pomoćnog kretanja, nalazi se predmet obrade (7).
V
3
5
7
S
2
6
1
133
Proizvodne tehnologije
2
1
1
2
S
134
9. OBRADA PROVLAČENJEM
9.1 PROIZVODNE OPERACIJE I ALATI
Obrada provlačenjem predstavlja savremeni postupak obrade metala rezanjem
visoke proizvodnosti, tačnosti i kvaliteta obrade. Koristi se samo u serijskoj i
masovnoj proizvodnji, jer su alati veoma skupi i strogo namenski projektovani i izrađeni.
1
1 1- provlaka č
2- vođ ica
3- radni sto
4- predmet
obrade
4 4
3 3
2 2
az
a'z
az
bi
b3
b2
b1
a) Profilno b) Slojevito (kombinovano c) Progresivno (kombinovana
krug-profil) krug-profil sa preraspodelom
dodatka)
136
9. OBRADA PROVLA^ENJEM
klipnjač a motora
ožljebljena navrtka
upravljač ka navrtka
viljuš kasta poluga viljuš kasti ključ
jezgro brave
137
Proizvodne tehnologije
a b c d e
a- prednji prihvatni deo; b- vodeć i deo; c- rezni deo; d- kalibrirajuć i deo;
e- zadnji prihvatni deo
L Lk
Lg Lf
l 0,5-1
elementi rezanja raspored lomač a strugotine
138
9. OBRADA PROVLA^ENJEM
2 2
3 3
3 1 3
4 4
1-4
segmenti
provlakač a
(rezni elementi)
2 2
1
OSNOVNA
PREDMET PLO ČA
OBRADE:
klipnjač a motora
4 4
r H = ( 0 ,35 − 0 ,4)e
H
r = ( 0 ,1 − 0 ,25)e
β
e = ( 1,5 − 2) l
A γ l − dubinarezanja
r1
az = 0 ,1 − 0 ,25 mm − za grubuobradu
az = 0 ,02 − 0 ,1 mm − za finuobradu
rezna ivica zub provlakač a DETALJ A
f
139
Proizvodne tehnologije
Amax
ax
m
b
δ
d
z
a
O A
a
l
140
9. OBRADA PROVLA^ENJEM
L
tg = , min
1000 ⋅ V
gde je L = LR + l +2 e, mm - hod alata; LR, mm - dužina reznog dela provlakača; l, mm -
dubina provlačenja i e = 2 - 3 mm - prilaz i izlaz zuba provlakača iz zahvata.
Izbor brzine rezanja se može izvesti na bazi:
preporuka i proračunom.
Preporučena brzina rezanja se bira iz prospektne dokumentacije proizvođača alata u
funkciji materijala predmeta obrade i alata, vrste provlačenja, dubine rezanja po zubu i
sl.
9.4 MAŠINE U OBRADI PROVLAČENJEM
Mašine u obradi provlačenjem - provlakačice se razvrstavaju, prema nameni (vrsti
proizvodne operacije provlačenja) na provlakačice za:
unutrašnje i
spoljašnje provlačenje.
a prema pravcu kretanja alata i nameni na: horizontalne i vertikalne provlakačice.
Vertikalne provlakačice za unutrašnje provlačenje (slika 9.10) su najčešći vid
konstrukcije mašina za unutrašnje provlačenje. Predmet obrade (7) se postavlja na
radni sto mašine (2), a alat se u početnoj fazi obrade, pre obrade, postavlja u zadnji
vodeći deo mašine (1). Alat se, posredstvom zadnjeg vodećeg dela, dovodi u radnu
poziciju, kada prednji prihvatni deo (4) prihvata alat. Zahvaljujući pogonskom sistemu
mašine (elektromotoru - 5, prenosnom sistemu - 6 i mehanizmu za pretvaranje obrtnog
u pravolinijsko kretanje) prednji vodeći deo mašine dobija neophodna kretanja i vučnu
silu mašine potrebnu za realizaciju procesa obrade. Po završetku procesa rezanja
(dostizanju donje tačke hoda alata), predmet obrade se skida sa radnog stola i alat
vraća u početnu poziciju.
7 5
2
6
4
141
Proizvodne tehnologije
142
10. OBRADA BRUŠENJEM
10.1 PROIZVODNE OPERACIJE
Brušenje (slika 10.1) je jedna od najznačajnijih proizvodnih operacija završne obrade,
jer obezbeđuje:
visoku tačnost mera i
visok kvalitet obrađene površine.
Izvodi se nakon termičke obrade tako da ostvaruje i uklanjanje grešaka nastalih usled
toplotnih deformacija pri termičkoj obradi. Raspored glavnog i pomoćnog kretanja zavisi
od vrste proizvodne operacije i alata.
B
V t,
D
nt
Sa
V r,
nr
d
B l e
L
a) spoljašnje kru ž no bru šenje B
Vt , m/s
nt, o/min Sa, mm/hod
a
Vr, m/min
n L, hod/min
e1 l e1 B b e2
L Bu
b) ravno bru šenje koturastim tocilom
Vr Vt Vt
a
Vt
Vr Vr
t1
t2 S11
t3 S12
S13
t4 S14S
t5 15
strugotina u obliku segmentni oblik
zareza strugotine
144
10. OBRADA BRU[ENJEM
nr
Sa
a) b)
Slika 10.4. Spoljašnje kružno aksijalno i radijalno brušenje
nt
nr Vr
nt
Sr
nt
Sa
Sa nr
nt nt
nt
nL nL nL
Sa Sa
Sa
pravougaona povr{i na
ukr{teno lu~no
145
Proizvodne tehnologije
obrade povećava, ali su toplotna opterećenja tocila i predmeta obrade veća. Lučno
brušenje obezbeđuje manja opterećenja tocila i predmeta obrade, ali i manju tačnost
obrade. Ostvaruje se perifernim površinama tocila.
Brušenje bez šiljaka je brušenje kod koga je predmet obrade naslonjen na podupirač i
postavljen između radnog i vodećeg tocila (slika 10.7). Radno tocilo ostvaruje proces
obrade, a vodeće vođenje (obrtanje) predmeta obrade. Aksijalno pomoćno kretanje se
ostvaruje naginjanjem vodećeg tocila za ugao α.
radno tocilo p Dv nv sin α
predmet obrade
vode će tocilo
Dv
podupirač
α
brušenje bez š iljaka
146
10. OBRADA BRU[ENJEM
sa dr{kom
sa navrtkom
147
Proizvodne tehnologije
a) b)
c) d)
148
10. OBRADA BRU[ENJEM
Vt FR
Vr
Fx
Fr
Fy Vt
Fm
Fz
FR Vr
149
Proizvodne tehnologije
V t,
D
nt
Sa
V r,
nr
d
B l e
L
V r, m/min
n L , hod/min
e1 l e1 B b e2
L Bu
150
10. OBRADA BRU[ENJEM
3
Sa
151
Proizvodne tehnologije
podupirač (4)
Slika 10.15. Brusilice za unutrašnje brušenje Slika 10.16. Brusilice za brušenje bez šiljaka
Brusilica za ravno brušenje koturastim tocilom (slika 10.17) ima tocilo (1) postav-
ljeno na nosač alata (2), koji obezbeđuje vertikalno pomeranje tocila radi primicanja
tocila predmetu obrade (3) i regulisanja dubine rezanja. Na uzdužnom klizaču (4) nalazi
se radni sto sa predmetom obrade, postavljenim obično na elektromagnetni stezač.
nt 2
alat - tocilo (1)
predmet obrade (3)
radni sto
4 nL
Brtusilica za ravno brušenje Brusilica za ravno bru š enje lon častim tocilima
koturastim tocilom
152
11. IZRADA NAVOJA
Metode i postupci izrade navoja se najčešće razvrstavaju prema tipu mašine koja se
koristi za izradu navoja (izrada navoja na: strugu, bušilici, glodalici, brusilici i
specijalnim mašinama). Izbor metoda i postupaka izrade navoja zavisi od obima
proizvodnje i vrste navoja (spoljašnji, unutrašnji, kratkohodi ili dugohodi itd.).
11.1 IZRADA NAVOJA NA STRUGU
Izrada navoja na strugu se koristi u pojedinačnoj i maloserijskoj proizvodnji. Ostvaruje
se na univerzalnim strugovima ili strugovima sa vodećim vretenom (slika 11.1.a),
strugovima koji obezbeđuju strogu zavisnost glavnog obrtnog i pomoćnog pravolinijskog
kretanja.
S
n
Z5 tangencijalno primicanje no ža
-gruba obrada
Z7 Z6
nv Sv
Z8 radijalno primicanje no ža
-fina obrada
a) Šema postupka b) Primicanje noža
Izrada navoja se ostvaruje u više prolaza pri čemu se razlikuju prolazi: grube izrade i
završne obrade navoja. U prolazima grube obrade (slika 11.1.b) strugarski nož se
primiče tangencijalno, paralelno bočnoj površini profila navoja, čime je obezbeđeno
odvajanje samo jedne strugotine. Pri završnoj obradi navoja primicanje noža je
radijalno. Time se uklanja relativno mala količina materijala pa ne postoji opasnost od
sabijanja strugotine i ometanja procesa rezanja.
α
r
β γ
δ1 ε δ2
ε
δ1>δ 2
δ2
δ1
δ1>δ 2
spoljaš nji navoj unutra šnji navoj
154
11. IZRADA NAVOJA
b
V, n
d lx
l
a) Princip rada ureznika
l1
V IV III II I
Ai
l
L
do
ri
155
Proizvodne tehnologije
predmet obrade izvodi lagano obrtno kretanje. Jednom obrtu predmeta obrade
odgovara aksijalno pomeranje alata za jedan korak.
Na specijalnim mašinama je moguća izrada i navoja na predmetima obrade koji zbog
svog oblika nemaju mogućnost obrtnog kretanja. U tom slučaju alat izvodi sva
neophodna kretanja, uključujući i planetarno kretanje oko predmeta obrade.
S
V, n
dM
nr
156
12. IZRADA ZUPČANIKA
U zavisnosti od zahtevanog kvaliteta izrade zupčanika metode izrade se dele na dve
grupe i to metode: prethodne obrade - izrade i završne obrade zupčanika.
Metodama prethodne obrade (glodanjem, rendisanjem, provlačenjem i sl.) formira se
oblik zuba zupčanika rezanjem iz punog materijala.
Metodama završne obrade (brušenjem, glačanjem - poliranjem, ljuštenjem - brijanjem
i sl.) se otklanjaju defektni sloj i toplotne deformacije nastale prethodnim obradom i
obezbeđuje visoka tačnost i kvalitet obrađenih površina.
Metode izrade i obrade zupčanika se mogu razvrstati i prema vrsti zupčanika koji se
izrađuju i osnovnim postupcima obrade, kao na primer:
♦ izrada zupčanika glodanjem,
♦ izrada zupčanika rendisanjem,
♦ izrada zupčanika provlačenjem,
♦ završna obrada zupčanika.
12.1 IZRADA CILINDRIČNIH ZUPČANIKA GLODANJEM
Za izradu cilindričnih zupčanika glodanjem koriste se dve metode izrade:
pojedinačnim rezanjem (zub po zub) i
relativnim kotrljanjem.
V, n
V, n
Kao alat koriste se modulna vretenasta ili koturasta glodala. Profil alata odgovara
profilu međuzublja zuba zupčanika. Nakon izrade jednog međuzublja predmet obrade
se, posredstvom podeonog aparata, zakoreće za jedan korak.
Kako se, pri istoj vrednosti modula zupčanika, profil međuzublja menja sa brojem zuba
zupčanika, teorijski bi bio potreban poseban alat za svaki modul i broj zuba. Međutim, u
praksi se za određeni dijapazon brojeva zuba zupčanika, pri istoj vrednosti modula,
koristi jedno glodalo. To znači da za svaku vrednost modula zupčanika postoji
određena garnitura glodala, pri čemu se jedno glodalo iz garniture koristi za određeni
dijapazon broja zuba zupčanika.
12.1.2 Izrada zupčanika relativnim kotrljanjem
Za serijsku i masovnu proizvodnju zupčanika koriste se specijalne mašine, koje rade na
principu relativnog kotrljanja između alata i predmeta obrade. Princip relativnog
kotrljanja obezbeđuje veću tačnosti izrade, bolji kvalitet i viši nivo produktivnosti izrade
zupčanika. Ostvaruje se na mašinama tipa Pfauter korišćenjem odvalnog glodala
(slika 12.2) kao reznog alata. Odvalno glodalo je oblika puža ispresecanog zavojnim
žljebovima normalnim na zavojnicu - spiralu puža.
β
V, n
jednodelno odvalno
glodalo
158
12. IZRADA ZUPČANIKA
β
o
3
γ
A-A
1
2
Slika 12.3. Alat i šema postupka izrade cilindričnih zupčanika (metod Fellows)
Alat (1 - slika 12.3.b) izvodi glavno pravolinijsko kretanje u vertikalnom pravcu, uz
istovremeno pomoćno obrtno kretanje. Predmet obrade (2) izvodi kontinualno pomoćno
obrtno kretanje, uz periodično pravolinijsko radijalno kretanje sa ciljem primicanje
predmeta obrade i ostvarivanja odgovarajuće dubine rezanja, pre početka radnog hoda,
odnosno odmicanja predmeta obrade pre početka povratnog hoda (eliminisanje
mogućih oštećenja obrađene površine).
Kod izrade cilindričnih zupčanika sa zavojnim zubima primenjuju se zupčasti noževi sa
zavojnim zubima. U ovom slučaju alat, pored prikazanih kretanja (slika 12.3.b) izvodi i
dopunsko obrtno kretanje.
Zupčanici sa unutrašnjim ozubljenjem se izrađuju na analogan način kao i zupčanici sa
spoljašnjim ozubljenjem.
Mag (Maag) metoda je metoda izrade cilindričnih zupčanika sa pravim zubima
relativnim kotrljanjem primenom pravog zupčastog noža oblika zupčaste letve. Alat (1)
izvodi vertikalno glavno pravolinijsko kretanje, slika 12.4. Predmet obrade (2) izvodi
pomoćno obrtno i pravolinijsko kretanje. Pomoćno obrtno kretanje je periodično, po
159
Proizvodne tehnologije
završenom povratnom pre radnog hoda alata. Pomoćno pravolinijsko kretanje se izvodi
kontinualno od jednog do drugog kraja alata, uz vraćanje predmeta obrade u početni
položaj, nakon dostizanja krajnjeg položaja.
1
2
zup časta letva
160
12. IZRADA ZUPČANIKA
2 3
3
4
161
Proizvodne tehnologije
1
2 b) Međ usobni polož aj predmeta obrade i
alatnog zupčanika
Slika 12.33. Izglad reznog alata i međusobni položaj alata i predmeta obrade pri
ljuštenju zupčanika
12.5.3 Obrada zupčanika glačanjem (poliranjem) – uparivanjem
Glačanje je postupak završne obrade zupčanika koji se ne obrađuju brušenjem nakon
termičke obrade ili brušenih zupčanika, u cilju dobijanja visokog kvaliteta bočnih
površina zuba zupčanika. Izvodi se relativnim kotrljanjem dva spregnuta zupčanika, uz
neophodna dopunska kretanja i dodatak sredstva za glačanje (tečnosti sa abrazivom).
Ovako upareni zupčanici se ugrađuju zajedno u sklop prenosnika (menjača vozila,
prenosnika alatnih mašina i sl.).
162
13. NOVI POSTUPCI OBRADE
Nove postupke obrade obuhvataju:
¾ visokoproduktivni i
¾ nekonvencionalni postupci obrade
13.1 VISOKOPRODUKTIVNI POSTUPCI OBRADE
Savremene proizvodne uslove sve više karakteriše razvoj i uvođenje visokoproduktivnih
postupaka obrade rezanjem (slika 13.1), kao što su postupci obrade:
na povišenim temperaturama,
struganjem alatima za glodanje i
visokim brzinama rezanja.
Visokobrzinska obrada
Istraživanja uticaja brzine rezanja na efekte procesa obrade metala rezanjem su
pokazala da sa povećanjem brzine rezanja dolazi do značajnog smanjenja otpora
rezanja i temperature predmeta obrade i alata. Naime, i do 98 % generisane količine
toplote se odvodi strugotinom, tako da su i predmet obrade i alat skoro potpuno hladni.
Istovremno se značajno poboljšava i kvalitet obrađene površine (izuzetno sjajna
površina) i tačnost obrade, jer se obrada odvija izvan oblasti pojave vibracija.
Visokobrzinska obrada zahteva razvoj odgovarajućih alatnih mašina i reznih alata. Reč
je o mašinama alatkama visoke krutosti i stabilnosti, kod kojih se posebna pažnja
posvećuje podsistemima vreteništa (glavno kretanje sa vrlo velikim brojem obrta i do
100.000 o/min), pogona radnog stola (sistema pomoćnog kretanja), upravljačke
jedinice, sistema zaštite i sl. Kod reznih alata osnovni zahtevi su u pogledu konstrukcije
(velika krutost, malo radijalno bacanje, maksimalna uravnoteženost ...), postavljanja i
stezanja (tačno pozicioniranje i ponovljivost položaja, laka i brza izmena alata ...) i
materijala i geometrije alata (tvrdi metali, rezna keramika, bornitrid ili polikristalni
dijamant, optimalna geometrija, najčešće pozitivan grudni ugao, velika vrednost leđnog
ugla itd.).
Zavisno od vrednosti brzine rezanja visokobrzinski postupci obrade se dele na
postupke sa:
visokim brzinama rezanja (600 - 1.800 m/min),
vrlo visokim brzinama rezanja (1.800 - 18.000 m/min) i
ultravisokim brzinama rezanja (preko 18.000 m/min).
164
13. NOVI POSTUPCI OBRADE
Alat (katoda)
Profilni Elektrolit
alat Strugotina
Elektrolit
(katoda) Izolacija (pucna)
+
-
Predmet
Elektrolit obrade
- - + Protok
elektrolita
Predmet Izolacija
obrade b) Elektrohemijsko čišćenje i
(anoda) brušenje
165
Proizvodne tehnologije
EDM (Electric Discharge Machining) obrada obuhvata postupke obrade metala kod
kojih se uklanjanje viška materijala ostvaruje serijom električnih pražnjenja
periodičnog karaktera, nastalih između alata (katode 1 - slika 13.3) i predmeta
obrade (anode 2). Pri odgovarajućem rastojanju alata i predmeta obrade (0,005 - 0,5
mm) uspostavlja se električni luk ili iskra (3). Pojava luka ili iskre dovodi do jonizacije
radne tečnosti (dielektrikuma 4), formiranja stuba pražnjenja (jonizujućeg stuba 5),
topljenja i isparavanja čestica materijala predmeta obrade.
L
generator
impulsni
R 1 4
C 1
A 4
2
U V 2
r
1
Kretanje
alata
ALAT 3 4
5
(elektr oda)
2
Dielektrikum Sistem za
b) Šema procesa dovod zice
Predmet žičana elektroda
obrade
Zazor
Predmet
Boč ni zazor obrade Dielektrikum
Habanje elektrode
Alat Rez
Elekt ri čno pražnjenje
Jonizovani (mikro varnica)
dielektrikum
} Protok elekt rolita y
Kavitaciono formiranje x
kratera nakon Zatezanje i
Pomeranje predmeta namotavanje
Predmet elekt ri čnog pra žnjenja
Obradjena obrade `ice
obrade
površina
a) Princip obrade c) Obrada žičanom elektrodom
Slika 13.3. Osnovni elementi elektroerozione obrade
Prekidom pražnjenja (prekidom strujnog kola) dolazi do pucanja jonizujućeg stuba,
izbacivanja rastopljenog materijala i njegovog odnošenja iz zone obrade. Hlađenje
rastopljenog materijala i odnošenje se ostvaruje dielektrikumom (dejonizovana voda,
166
13. NOVI POSTUPCI OBRADE
princip razaranja
alat Visoko frekventni oscilator
Emulzija sa
predmet obrade
abrazivom
sonotroda Alat Protok
Predmet
obrade
predmet alat
obrade
167
Proizvodne tehnologije
predmet obrade
Vp Predmet obrade
168
13. NOVI POSTUPCI OBRADE
mlaznice
Položaj
> 20000 K Plazmeni luk
NaOH
obrade
ili
H2SO 4
1. 2.
Predmet Fotorezistentni sloj
obrade (za štitni sloj)
3. 4.
Negativ Ultraviolentno
svetlo
6.
5. Radna
Za štitni teč nost
sloj
7. 8.
Ispiranje Proizvod
169
Proizvodne tehnologije
p
pvode - oko 200 - 300 MPa
dc > 0,25 mm
da
Q vode - oko 2-6 l/min
da = 0,8 - 2 mm
Q abr az - oko 0,2 - 1,5 kg/min
dc
l
170
LITERATURA
1. Lazić, M., Tehnologija obrade metala rezanje, Mašinski fakultet, Kragujevc, 2002.
2. Lazić, M., Nedić, B., Mitrović, B. Tehnologija obrade metala rezanjem, Izbor režima
obrade, Mašinski fakultet, Kragujevac, 2002.
3. Nedić, B., Tadić, B., Obrada metala rezanjem, proračun elemenata režima obrade,
Zbirka zadataka, skripta, Mašinski fakultet, Kragujevac, 2000.