You are on page 1of 33

GRADJA ZEMLJE Zemlja ima zonarnu gradju i sastoji se od geosfera ili ljuski.

Ukupno su konstatovane 4 geosfere: 1)Zemljina kora ili litosfera predstavlja spoljasnju, stenovitu geosferu. Njena debljina u kontinentalnim delovima dostize 3 do ! km, dok ispod okeanskog dna iznosi svega " do1 km. # okviru nje se izdvajaju dva dela razli$itog %emijskog sastava: gornji deo se naziva SIAL zona ili sial sloj. &n se u kontinentalnim delovima rasprostire od povrsine do dubina od 1' do ( km. #spod okeanskog dna ova zona je tanka, dok na dnu )i%og okeana ova zona nije ni zastupljena. *ial zona je sagradjena od stenski% masa u kojima su kvantitativno najvise zastupleni elementi sili$ijuima i magnezijuma. +onegde se ova zona naziva i granitni sloj. *pe$ifi$na tezina iznosi oko (! kN,m3, a temperature do -!3 . /! $). 0onji deo litosfere pretezno je izgradjen od stenski% masa u kojima su zastupljena jedinjenja sili$ijuma i magnezijuma. &vaj deo litosfere se naziva SIMA zona ili bazaltni sloj. Njegova debljina se kre$e izmedju (' i ' km u kontinentalnim zonama, i od " do 1 km uispod okeana. *pe$ifi$na tezina je oko 3 kN,m3, a temperature dostize do 1' . /1( $). U planinskim delovima gde je sial najdeblji, bazaltni sloj se povija nanize zajedno sa granitnim slojem i na tim mestima je litosfra najdeblja. Na donjoj grani$i litosfere brzina rasprostiranja longitudinalni% seizmi$ki% talasa naglo raste. &va grani$a se naziva Mohorovicicev diskontinuite ili Moho zona. ()Omotac-peridotska ili eklogitska geosfera dopier do 1( km. *pe$ifi$na tezina je izmedju 33 i ' kN,m3, a temperatura od 1' do 1" . /1( 11' $). Naziva se jos i zona magme ili pirosfera. 3)Srednji sloj ili omotac Zemljinog jezgra se rasprostire od 1( do (- km. *pe$ifi$na tezina je - do 11' kN,m3, a temperature iznosi oko 43 . /4 $). 4)Zemljino jezgro barisfera ili centrosfera! rasprostire se izmedju (- km i sredista Zemlje. *pe$ifi$na tezina je izmedju 1' i 1! kN,m3, a temperature od 43 do '3 . /4 1' $). IZOSTAZIJA #zostazija predstavlja ravnotezno stanje izmedju pojedini% delova litosfere i objasnjava se na tri na$ina. 1)"jrijeva hipoteza: sial zona je sastavljena iz manji% ili ve$i% blokova iste zapreminske mase koji su razli$ito zagnjureni u sima zonu. 2lokovi siala $ija je zapemina ve$a odgovaraju planinskim delovima kontinenata i zagnjureni su vise u sima zonu. +ri tom se blokovi ponasaju s%odno 3r%imedovom zakonu. 3ko se tezina nekog od nji% pove$a ili smanji on $e utonuti ili se izdi$i da bi zauzeo ravnotezno stanje. ()#raotva hipoteza: sial zona je sastavljena od blokova razli$ite gustine i veli$ine. 4edjutim, donji delovi blokova se nalaze na istom nivou koji se moze posmatrati kao povrsina izjedna$enja.. +ri tom su ve$i blokovi sagradjeni od laksi%, a manji od tezi% stena pa na taj na$in optere$uju podlogu istim naponom. 3)$ajskavinijeva hipoteza: blokovi siala su usled razli$iti% veli$ina i gustina nejednako uronjeni u sima zonu. .ontinualnim dejstvom razli$iti% fizi$kome%ani$ki% $inila$a razaraju se stenske mase, naro$ito u povrsinskim delovima kontinentakne litosfere. +rirodnim transportom razorenog materijala u akumula$ione besene narusava se postoje$e stanje izostati$ke ravnoteze. *manjuje se masa kontinentalni% blokova a pove$ava masa u akumula$ionim basenima. Usled ovi% pro$esa, kosmi$ki% pojava, kao i pro$esa koji se odvijaju ispod litosfere dolazi do kretanja pojedini% bolkova siala koji su nazvani plocama litosfere. Za grani$e ovi% plo$a vezana je intenzivna tektonska aktivnost. Zemljinu koru sa$injava ! osnovni% plo$a: severnoameri$ka, juznoameri$ka, evroazijska, afri$ka, indoaustralijska, ti%ookeanska i antarkti$ka. *evernoameri$ka se od ti%ookenske udaljuje za 4 $m godisnje, a juznoameri$ka od ti%ookeanske za ' $m godisnje. #ndoaustralijska se priblizava

ti%ookeanskoj za ! $m godisnje, a udaljava od juznoameri$ke za 5 $m godisnje. 6vroazijska plo$a se udaljava od severnoameri$ke za 1.' $m godisnje, a indoaustraliska joj se priblizava za 1 $m.3fri$ka plo$a se kre$e prema evroazijskoj podvla$e$i se pod nju. GEOLOSKA HRONOLOGIJA ZEMLJINE KORE 1)Stratigrafska hronologija% najstarija medju metodama odredjivanja Zemljine starosti. &snovni prin$ip na kome je ona zasnovana je da su slojevi koji se nalaze nize po pravilu stariji od slojeva koji su natalozeni iznad nji%. )akodje su nizi delovi jednog istog sloja stariji od njeni% visi% delova. +ojavljivanje vulkanski% odlomaka u jednom sloju ili jednom njegovom delu ukazuje na vulkansku aktivnost koja se desavala u vreme formiranja tog sloja. *tratigrafska %ronologija se korisno upotrebljava za odredjivanje relativne geoloske starosti u manjim oblastima i pretezno je lokalnog zna$aja. Njeni nedosta$i naro$ito se isti$u kada treba da se uporedi starost pojedini% stena u oblastima koje su medjusobno razli$ito udaljene. ()#aleontoloska hronologija% ova metoda je znatno pouzdanija od pret%odne. +o njoj se starost sedimenata Zemljine kore odredjuje preko fosila1okamenjeni% ostataka biljaka i zivotinja iz ranijeg geoloskog vremena. *lojevi sedimentni% stena u kojima se nalaze isti fosili stvarani u isto geolosko vreme, tj. oni su sin%roni$ni. +ri kombinovanoj primeni prve dve metode za odredjivanje relativne starosti naro$ita paznja se obra$a fa$iji sedimenata. &na predstavlja skup litoloski% i paleontoloski% karakteristika nekog sedimenta i odraz je prilika u kojima se vrsila sedimenta$ija. 3)&adiometrijska hronologija% u odnosu na prve dve metode radiometrijska %ronologija je znatno pre$iznija. &na se zasniva na merenju brzine raspadanja radioaktivni% elemenata koji se nalaze u stenama. Njom se odredjuje apsolutna starost stena. Najjednostavniji postupak predstavlja odredjivanje vremena raspadanja urana u uransko olovo. Najve$a starost stena izmerena ovom %ronolgijom je 4.' milijardi godina. SKALA GEOLOSKOG VREMENA Zemljina kora je podeljena u vise vremenski% odseka, od koji% svaki odgovara vremenu stvaranje jedne odredjene, ve$e ili manje grupe slojeva. Nji%ova debljina kre$e se naj$es$e od nekoliko %iljada do nekoliko desetina %iljada metara. 7reme u toku kojeg se stvarala jedna grupa slojeva naziva se era. #storijski razvoj Zemljine kore po$evsi od najstarije pa do najmladje ere podeljen je na: prekambrijsku, paleozojsku, mezozojsku i kenozojsku eru. prekambrijska era predstavlja zajedni$ki naziv za ar%ajsku, algonkijsku i rifejsku eru. *vaka grupa slojeva deli se na sisteme, a era na periode. *istemi se dalje dele na serije $iji se vremenski periodi razvoja nazivaju epohe. &delj$i serija su katovi. 7reme koje je proteklo tokom razvoja katova zove se geolosko doba. .atovi se dalje dele na potkatove, a ovi na zone. 8#rekambrijska era arhajska' algonkijska i rijefska!% u Zemljinoj kori zastupljena je pretezno metamorfisanim stenama /gnajsevi, mikasisti i mermeri). U odnosu na nji% znatno manje se javljaju granite i sedimentne stene. 8#aleozojska era% sastoji se od sest perioda: kambrijum' ordovicijum' silur' devon' karbon i perm. U ovoj eri najve$u zastupljenost imaju skriljave metamorfne stene /mikasist, agrilosist i filit) a zatim pes$ari i konglomerati. 8Mezozojska era% deli se na tri perioda: trijas' jura i kreda. &dlikuje se skoro potpunim odsustvom metamorfni% stena i vrlo velikom zastupljenos$u kre$njaka. Nesto manje zastupljeni su pes$ari, konglomerati, lapor$i i flis. U prostranim lagunama talozeni su gipsit, anar%itit i kamena so. 8(enozojska era% je najmladja, a podeljena je na dva perioda: tercijar i kvartar. U njoj su

stvarane velike mase klasti$ni% sedimenata, a naro$ito sljunkova, peskova, glina i lapora. U toku kvartara talozen je les. TEKTONSKI POKRETI ZEMLJINE KORE *lojevi sedimentni% stena tokom svog nastanka zauzimaju %orizontalan ili skoro %orizontalan polozaj. .asnije oni mogu biti izlozeni dejstvu snazni% pritisaka. &vi pritis$i naj$es$e nastaju stvaranjem znatni% sedimentni% naslaga, utiskivanjem magme u Zemljinu koru, vulkanizmom i zemljotresima. +od nji%ovim dejstvom slojevi po$inju da se ubiraju ili da se lome i kre$u duz pvrsina razloma, tj. da se rasedaju. )akva kretanja u Zemljinoj kori nazivaju se tektonskim pokretima, a poreme$aji koji pritom nastaju tektonskim poremecajima. 0eforma$ije koje se vrse u stenama pri tektonskim pokretima su dvojake: elasti$ne/povratne) i plasti$ne/nepovratne). )angencijalni poremecaji: pod dejstvom bo$ni%, priblizno %orizontalni% pritisaka, prvobitno %orizontalni slojevi sedimentni% stena se savijaju i zadobijaju vise ili manje zatalasane oblike i bore/naborane ili plikativne deforma$ije). &adijalni poremecaji: katkad se slojevi pod dejstvom radijalni%, priblizno vertikalni% sila lome i pomeranjem pojedini% nji%ovi% delova duz neke pukotine ili duz sistema pukotina, stvaraju rasede. Nazivaju se jos i razlomne/ruptirne) deforma$ije. &snovni elementi na osnovu koji% se odredjuje polozaj sloja u prostoru su: 1azimut pravca pruzanja prostiranja! sloja: ma koja %orizontalna linija povu$ena po njegovoj povrsini slojevitosti. azimut pravca pada: uvek je upravan na azimut% prav$a pruzanja datog sloja. )o je ustvari prava$ po kojem bi se slivala voda prosuta po povrsini slojevitosti nagnutog sloja. ugao pada: je onaj ugao koji zaklanjaju %orizontalna raven i povrsina slojevitosti. TANGENCIJALNI POREMECAJI 9ormiraju se u magmatskim stenama. .rte i nesavitljive stene izlozene velikim optere$enjima, pri atmosferskom pritisku lome se i drobe. 4edjutim, te iste stene izlozene znatno manjem %idrostati$kom pritisku postaju plasti$ne i mogu se savijati bez lomljenja. :idrostati$ki prits$i ti% veli$ina izazvani sopstvenom tezinom gornji% slojeva vladaju ve$ u dubinama ( do 3 m dok se pritis$i od ! 4+a dostizu u dubini 3 m. +od dejstvom o$ni% pritisaka %idrostati$ki pritisak moze znatno da poraste i u pli$im delovima Zemljine kore, sto znatno olaksava pro$ess ubiranja. Elementi bor : svaka bora se u osnovi sastoji od jednog izdignutog dela koji se naziva antiklinala i udubljenog dela koji se naziva sinklinala. Najvisa ta$ka na antiklinali naziva se teme ili greben antiklinale, a jos i sleme ili sedlo antiklinale. Najniza ta$ka na sinklinali naziva se dno sinklinale. 2o$ni delovi antiklinale ili sinklinale predstavljaju krila antiklinale i sinklinale. Nji%ov polozaj obelezava se prema stranama sveta. *redisnji/unutrasnji) deo antiklinale ili sinklinale, koji se nalazi izmedju krila, naziva se jezgro antiklinale ili jezgro sinklinale. U jezgru antiklinale nalaze se najstariji slojevi dok se u jezgru sinklinale nalaze najmladji slojevi. Zavrsni deo antiklinale ili sinklinale naziva se celo antiklinale, odnosno celo sinklinale. Zamisljena povrs koja prolazi kroz teme antiklinale, ali dno sinklinale i deli iste na dve polovine naziva se aksijalna povrs. Na popre$nim prese$ima aksijalna povrs se projektuje kao prava linija. ;inija po kojoj se pruza antiklinala ili sinklinala naziva se osa antiklinale, odnosno osa sinklinale. Vr!te n bor : 3ksijalna povrs i krila bora mogu zaklapati razli$ite uglove sa %orizontalnom odnosno vertikalnom ravni. +ravilne i simetri$ne antiklinale i sinklinale $ije su aksijalne povrsi skoro vertikalne ili vertikalne nazivaju se normalne bore. )akav tip bora sre$e se relativno reko u prirodi. .od izoklinih bora krila antiklinala i sinklinala skoro su

paralelna ili su paralelna sa aksijalnim povrsima. Lepezaste bore imaju prosirene temene delove antiklinala i delove dna sinklinala dok su im delovi na krilima manje ili vise suzeni.+rema nagibu aksijalne povrsi u odnosu na %orizontalu bore mogu biti: normalne, kose, prevrnute, polegle i zagnjurene. 3ksijalna povrs uspravne bore je vertikalna ili skoror vertikalna. (ose bore nagnute su u prav$u potiska. .rila nji%ovi% antiklinala i sinklinala su nejednako razvijena. Zbog toga su one asimetri$ne. .od nagnutih bora askijalna povrs zaklapa sa %orizontalom ugao koji je manji od 5 stepeni. 3ksijalna ravan poleglih bora je %orizontalna ili priblizno %orizontalna. Zagnjurene bore toliko su nagnute da im aksijalne ravni tonu ispod %orizontala. *ome su antiklinale kupastog oblika $ija su temena blago zasvedena. Nji%ove %orizontalne projek$ije su priblizno kruznog preseka. +aseni su sinklinale priblizno kruznog preseka. 4edjuslojni ili sitni nabori se javljaju u zoni krila antiklinala i sinklinala, a do nji%ovog formiranja dolazi usled toga sto se povlatni i podinski sloj, izmedju koji% lezi plasti$ni sloj, kre$u pri ubiranju u suprotnim prav$ima. Slo"ene bore: vise manji% antiklinala i sinklinala uklopljeni% u jednu veliku antiklinalu formu grade antiklinorijum. *li$no tome ako su uklopjene u jednu veliku sinklinalnu formu grade sinklinorijum. 7rlo snazni bo$ni pritis$i ponekad otkidaju gornje delove polegli% bora i guraju i% dalje preko donji% delova bora stvaraju$i na taj na$in navlake ili sarijaze. Nji%ove dimenzije mogu biti velike, a navu$eni delovi mogu prevaliti put duga$ak desetinama pa i stotinama kilometara. Nekada se navla$enje vrsi istovremeno u nekoliko uzastopno poredjani% polegli% bora stvaraju$i na taj na$in kraljusti. RADIJALNI POREMECAJI 9ormiraju se u svim vrstama stena i postaju pretezno delovanjem vertikalni%/radijalni%) sila, a manifestuju se raskidanjem i pomeranjem delova terena duz neke pukotine ili duz sistema zbijeni% pukotina. Elementi r !e# $ povrsina pukotine duz koje je izvrseno rasedanje naziva se rasedna povrs. U stenama koje se dobro gla$aju ili su pak plasti$ne rasedne povrsi mogu biti sasvim glatke i tada i% nazivaju rasedna ogledala. <esto se rasedanje ne vrsi duz jedne ostro vezane pukotine, ve$ duz vise zbijeni% pukotina koje grade rasednu zonu. U njoj su stene ve$inom znatno razlomljene i delimi$no zdrobljene. 0elovi terena sa jedne i druge strane rasedne povrsine ili rasedne zone predstavljaju krila raseda. .rilo koje lezi ispod rasedne povrsine naziva se podinsko krilo, a krilo koje lezi iznad rasedne povrsine povlatno krilo. 7ertikalna komponenta vektora $elokupnog kretanja/7<.) naziva se skok raseda, a %orizontalna komponenta istog vektora predstavlja hod raseda ili bocni razmak. Vr!te r !e# : tri onvna tipa raseda su normalni, reversni i %orizontalno. .od normalnih raseda povlatno krilo kretalo se niz rasednu povrsinu u odnosu na podinsko krilo. 3ko se pri rasedanju povlatni blok kretao na vise u rasednoj povrsini onda je to reversni rased. =asedi kod koji% se pomeranje krila vrsi u %orizontalnom prav$u nazivaju se horizontalni rasedi. U odnosu na povrsine slojevitosti ili ose nabora rasedne povrsi ogu zauzimati razli$ite polozaje. .od poduznih raseda pruzanje slojeva ili osa nabora paralelno je sa pruzanjem rasedne povrsine. .od poprecnih raseda rasedna povrsina se$e pod pravim uglom prava$ pruzanja sloja ili osu nabora, dok kod dijagonalnih raseda prav$i pruzanja slojeva ili osa nabora zaklapaju kose uglove sa prav$em pruzanja rasedne povrsine. +ri spe$ifi$nom dejstvu napona u prirodi se mogu formirati slozeni obli$i raseda. #aralelni rasedi imaju pretezno iste elemente paa rasedni% povrsina, ali su im medjusobna rastojanja naj$es$e razli$ita. .od esaloniranih raseda rasedne povrsine su medjusobno smaknute > esalonirane. #rstenasti

rasedi su rasporodjeni po prili$no kon$entri$nim krugovima. &adijalni rasedi se zrakasto/radijalno) razilaze od nekog $entralnog podru$ja. ?avljaju se $esto u kombina$iji sa prsenasto rasporedjenim rasedima. =asedne povrsi stepenastih kaskadnih) raseda su nagnute u priblizno istom prav$u ali im se krila stepenasto spustaju jedno u odnosu na drugo. )ektonski rov ili graben nastaje spustanjem sredisnjeg dela terena izmedju dva uporedna, priblizno pravolinijska raseda. $orst ili timor postaje kada se izmedju dva paralelna ili skoro paralelna raseda, spuste bo$ni delovi, a sredisnji ostane na prvobitnoj visini. 9ruska @ora predstavlja tipi$ni %orst. ZNACAJ TEKTONSKIH POREMECAJA Za izvodjenje gradjevinski% za%vata najpovoljnije uslove pruzaju jedre i masivne stene. +ovoljne uslove pruzaju slojevi sa %orizontalnim zaleganjem, velike debljine i jednorodnog sastava. )ektonski pokreti po pravilu pogorsavaju inzenjersko geoloske uslove izgradnje. Narusava se kontinualnost tla i osnove objekta, obrazuje se zona sa pukotinama ili zone drobljenja stena i smanjuje $vrsto$a stena. +o zonama pukotina i drobljenja skupljaju se i $irkulisu znatne koli$ine podzemni% voda. +ri strmom nagibu slojeva objekti se mogu rasprostirati istovremeno na razli$itim stenama. )o moze prouzrokovati neravnomerno slganje slojeva i deforma$ije objekta. Za fundiranje zgrada nepovoljne uslove predstavljaju slozeni sastav slojeva i nji%ove male debljine. Nepozeljno je fundiranje objekata na linijama tektonsi% razloma. U tektonski oste$enim zonama mogu se ponekad gubiti velike koli$ine voda iz vesta$ki% akumula$ija. OSNOVE HIDROGEOLOGIJE :idrogeologija je oblast geologije koja se bavi prou$avanjem odlika podzemni% voda kao i odlika sredine/stenski% masa) u kojoj se ove vode nalaze. Podzemne vode su sve vode koje se nalaze ispod zemljine povrsine, u raznovrsnim supljinama stenski% masa u koje su dospele, uglavnom, prirodnim putevima i prirodnim pro$esima. OPSTI HIDROLOSKI CIKL%S I POREKLO PODZEMNIH VODA 7ode koje se nalaze ispod zemljine povrsine nastaju na razli$ite na$ine. 1)#ronicanjem povrsinskih voda nastaju najve$e koli$ine podzemni% voda. Na taj na$in podzemne vode postaju svakodnevno od voda iz potoka, reka, jezera i mora ili povremeno od atmosferski% padavina. ()Zatrpavanjem vodenih masa pri talozenju sedimentni% stena na dnu nekadasnji% i sadasnji% okeana, mora, jezera, reka i potoka mogu se samo mestimi$no obrazovati ve$e koli$ine podzemni% voda. Nji% nazivaju konatnim vodama. Najve$e koli$ine podzemni% voda nastale na ovakav na$in u nasoj zemlji nalaze se u okolini 7rs$a i Zrenjanina. 3)(ondenzovanjem vodene pare magmatskog porekla i sintezom vodonika i kiseonika un samoj magmi nastaju juvenilne vode. &ne ponekad mogu izbijati na povrsinu terena u vidu topli% ili vreli% izvora. 4)Oslobadjanjem hemijski vezanih voda /de%idra$ijom minerala koji u sebi sadrzi izvestan broj molekula vode1kristalizaciona voda ili molekula &: grupe1konstituciona voda) stvaraju se izvesne koli$ine podzemni% voda koje nemaju ve$i prakti$ni zna$aj. *am pro$es takvog stvaranja vode te$e veoma sporo. Najve$e koli$ine podzemni% voda vezane su za samu povrsinsku zonu zemljine kore. *a pove$anjem dubine, koli$ine podzemne vode se smanjuju. Na osnovu do sada prikupljeni% podataka smatra se da dublje od ( km nema zna$ajni% akumula$ija podzemni% voda. 4edjutim, smatra se da dublje od 1( km podzemne vode ne mogu prodreti jer tamo vladaju temperature bliske kriti$noj temperaturi vode. OPSTA SVOJSTVA STENSKIH MASA KOJE %TIC% NA POSTANAK PODZEMNIH VODA

&snovno svojstvo stenski% masa koje omogu$uje prirodno kretanje i akumulisanje podzemni% voda u litosferi je nji%ova proznost. #ore u stenama su svi oni prostori u stenama koji nisu ispunjeni $vrstom mineralnom materijom, bez obzira na na$in postanka, oblik, veli$inu i druge karakteristike takvi% supljuna. +o dijalekti$nom zakonu, %idrogeoloski zna$aj poroznosti stenski% masa ne zavisi od individualni% razlika medju pojedinim porama u stenskoj masi, koliko zavisi od zajedni$ki% karakteristika sto preovladjuju u $elokupnoj poroznosti stenske mase. #oroznost predstavlja zapreminu supljina u jedini$i zapremine stene. +osto je ukupna zapremina stene ili jednog njenog dela jednaka zbiru zapremina pora/7p) i zapremine mineralne materije/7m) poroznost/n) je jednaka koli$niku 7p sa zbirom 7p i 7m. Umesto ovog pokazatelja u praksi se $esto koristi koeficijent poroznosti e! koji predstavlja odnos 7p i 7m. Obli&i 'or : kon$entrisan u prostoru/grubo sferoidan1loptast), planarno razvu$en/oblik nepravilni% pukotina), linearno izduzen/prili$no nepravilnog $evastog oblika) i potpuno nepravilan. Kr('no& 'or : superkapilarne pore u kojima nema pojave kapilarnosti. 3ko su to pukotine predpostavlja se da im je sirina ve$a od .(' mm, a ako su bilo kakvog drugog oblika predpostavlja se da im je uslovno usvojen pre$nik ve$i od .' mm. U kapilarnim porama javlja se fenomen kapilarnosti. 3ko su to pukotine sirina im se kre$e izmedju .(' i . 1 mm, a ako su to druge vrste pora pre$nik im je izmedju .' i . ( mm. U subkapilarnim porama kapilarno upijena voda ostaje fizi$ki vezana. 3ko su to prsline sirina im je manja od . 1 mm, a kada su to druge vrste pora pre$nik ime manji od . ( mm. .retanje podzemne vode pod dejstvom sile gravita$ije mogu$e je samo u porama superkapilarni% veli$ina. Miner lni ! !t ): zidova pora uslovljava mogu$nost razvoja %emijske korozije i me%ani$ke erozije. Najzna$ajniji primer znatnog i neravnomernog prosirivanja porni% agregata i nji%ove promene usled fizi$ko1%emijskog i me%ani$kog dejstva podzemni% voda sre$u se u kre$nja$kim stenama, tj. u krasnim terenima. 2itna karakteristika pored prostorni% svojstava pora je pojam strukturne poroznosti. 8#ukotinsku poroznost $ini raznovrsna mreza pukotina i prslina u stenskoj masi. .arakteristi$na je za magmatske i metamorfne stene ali i za krupne sedimentne stene. 8Medjuzrnska poroznost karakteristi$na je za klasti$ne sedimentne stene: gline peskove, sljunkove, drobinu i dr. Naziv je dobila po agregatima pora koje su oformljene izmedju zrna odgovaraju$e stene. 8Sundjerastu poroznost $ine pore koje imaju ma%om oblik kesi$a ili me%ura i naj$es$e vrlo neujedna$enu krupno$u, ali su relativno ravnomerno rasporedjene po $eloj stenskoj masi. .arakteristi$na je za bigar i neke lave, naj$es$e bazaltne. 8(avernoznost $ine pore koje ma%om imaju nepravilne oblike, neujedna$ene veli$ine i vrlo neravnomerno su rasporedjene u stenskoj masi. 4edjusobno su spojene preko sasvim druga$iji% tipova pora, a samo su neke spojene neposredno. .arakteristi$na je naro$ito za sprudne kre$njake. U prirodi su najvise zastupljene medjuzrnska i pukotinska poroznost. E*e+ti)n 'oro"no!t,)o#oo&e#no!t- je koli$ina vode kojase moze slobodno o$editi iz vodom zasi$ene stene pod dejstvom gravita$ije. ?edini$a kojom se pro$enjuje efektivna poroznost stena naziva se koeficijent vodoocednosti. &n se definise koli$nikom zapremine vode koja se pro$edi iz stenske mase pod dejstvom gravita$ije/7v) i zapremine suvog dela stenske mase/7s). Vo#o'ro'(!tl.i)o!t !ten predstavlja mogu$nost prolaza podzemne vode kroz nji%ove pore. &na je neposredno zavisna od veli$ina i medjusobne povezanosti pora kao i od napona koji uslovljava kretanje vode. Ukoliko su ve$e dimenzije pora u stenama utoliko je manji otpor kretanju vode, a u vezi s tim i vodopropustljivost je ve$a. ?edini$a kojom

se definise vodopropustljivost stena naziva se koeficijent filtacije ili koeficijent vodopropustljivosti. &n se naj$es$e ozna$ava sa k, a izrazava se u $m,se$, m,se$, m,dan. Za projektovanje brana i akumula$ija, a naro$ito za potrebe injektiranja umesto koefi$ijenta vodopropustljivosti koristi se jedini$a Lizon-Lu koja predstavlja gubitak 1 l vode u minuti, redukovan na duzini metar busotine, a pod pritiskom od 1 .+a/1 bara) sa tim da se ovaj pritisak odrzava u busotini najmanje 1 min. OSNOVNA /IZICKA I HEMIJSKA SVOJSTVA PODZEMNIH VODA Najve$im delom podzemne vode se kre$u slobodno kroz stenske mase pod dejstvom gravita$ije. Zbog toga su ove nazvane slobodnim ili gravitacionim podzemnim vodama. .oli$inski znatno manji deo podzemni% voda vezan je za povrsine $esti$a gline posebno elektromagnetnim silama. Zbog toga su one dobile naziv vezane podzemne vode. <vrsto$a veze prvog molekula ove vode i pvrsina mineralni% $esti$a dostize 4 do ! @pa ali sa udaljenjem od povrsine $esti$a $vrsto$a veze opada vrlo brzo. +rema intenzitetu veze za povrsine $esti$a izdvajaju se sloj cvrsto vezane i sloj slabo vezane vode. *loj $vrsto vezane vode nalazi se uz mineralne $esti$e, a iznad njega je sloj slabo vezane vode. *vojstvo $vrsto vezane vode i slobodne vode znatno se medjusobno razlikuju. <vrsto vezana voda mrzne se pri temperaturama od do 1!" $, a spe$ifi$na tezina joj je 1( > (4 .N,m3. # svojstva slabo vezane vode razlikuju se od svojstva slobodne vode. )emperatura mrznjenja niza je od , spe$ifi$na tezina je nesto ve$a od 1 .N,m3. +oseban vid podzemni% voda predstavljaju kapilarne podzemne vode. &ne se javljaju u porama kapilarni% veli$ina za $ije zidove su vezane kapilarnim silama. Za pro$enu kvaliteta podzemni% voda koje se koriste u gradjevinske svr%e vazna su slede$a svojstva: 1)temperatura podzemne vode varira u sirokom rasponu, zavisno od dubine zaleganja vodonosnog sloja, spe$ifi$nosti klimatske gradje i klimatski% u slova. +odzemne vode sa povisenom temperaturom nazivaju se termalnim vodama. +rema bioloskom kriterijumu termalne vode imaju temperaturu ve$u od (-3 ., dok prema te%ni$kom kriterijumu termalne vode imaju temperaturu ve$u od srednje godisnje temperature vazdu%a tog mesta. ()$emijska aktivnost vodeni rastvor ma kog elektrolita, pa i %emijski naj$istije vode uvek sadrzi vodonik > jon :A %idroksilni jon &:1. .on$entra$ija ovi% jona u vodenim rastvorima razli$iti% elektrolita varira u intervalu od 1 na 11 do 1 na 114 mola,lit, pa $ak i nesto iznad tog intervala. +rema ovakvom na$inu pisanja neutralni rastvor koji nije ni kiseo ni alkalan i koji sadrzi 1 na 1! g vodonik jona u litru ima za oznaku p:B!. 7ode sa neutralnom reak$ijom imaju p:B!, sa kiselom manje od ! a sa bazi$nom ve$e od !. .od podzemni% voda p: je naj$es$e u rasponu od !,( do ", dok su za pi$e najbolje podzemne vode sa p: od ! do !,4. 3))vrdoca vode uslovljena je sadrzajem rastvoreni% soli kal$ijuma, magnezijuma i natrijuma, ali redje i sulfata, %lorida, fosfata, silikata i nitrata. Meke vode sadrze u sebi male koli$ine rastvoreni% soli kal$ijuma i magnezijuma. &ne svojim prisustvom ne pri$injavaju smetnje pri upotrebi takvi% voda za zivotne i industrijske potrebe. Tvrde vode imaju pove$ani sadrzaj rastvorljivi% soli kal$ijuma i magnezijuma. +ri upotrebi takvi% voda u doma$instvima i industriji javljaju se razne potesko$e. Najizrazitija medju njima ogleda se u stvaranju kamen$a ili kotlov$a na zidovima suda kotlova, $evi i uredjaja u kojima se vrsi zagrevanje ili %ladjenje tvrde vode. +rili$no meke podzemne vode javljaju se u sili$ijskim i silikatnim stenama a prili$no tvrde u kre$nja$kim i dolomitskim stenama kao i u lesu. 4)Agresivnost podzemnih voda ogleda se kroz stetno dejstvo rastvoreni% mineralni% supstan$i i gasova na beton i gvozdje. +odzemne vode koje sadrze vise od (' mg,lit sulfatni% jona,

agresivne su na beton. +ri tim kon$entra$ijama u betonu se stvaraju kristali$i gipsa koji pove$avaju zapreminu i do 1 C. # kal$ijum sulfoaminata/betonski ba$il), koji takodje pove$ava zapreminu i do ('C. +ove$anje zapremine prouzrokuje pojavu pritiska i me%ani$ko razaranje betona. 3grdesivne na beton su i podzemne vode koje sadrze vise od !' mg,lit jona magnezijuma. *lobodni ugljeni dioksid u podzemnim vodama rastvara karbonatnu supstan$u u betonu i na taj na$im znatno pogorsava njegovu $vrsto$u na pritisak. +ri kon$entra$iji jona vodonika p:D! podzemne vode su agresivne na beton. +odzemne vode sa sadrzajem rastvoreni% %lorida ili supstan$i koje usporavaju pro$es vezivanja $ementa takodje su stetne za beton. Na metale/armaturu, $evovode, podzemne delove gvozdeni% konstruk$ija) agresivno deluju podzemne vode pri kon$entra$iji jona vodonika p:D', ili sa kon$entra$ijom sulfatni% jona ve$i% od 1 mg,lit. +ove$ano prisustvo %umusni% kiselina u podzemnim vodama $ini ove agresivnim na beton, gvozdje i ve$inu dr gradjevinski% materijala. +ri istoj kon$entra$iji rastvoreni% supstan$i intenzitet agresivnosti podzemni% voda raste sa pove$anjem temperature ili napona ili brzine nji%ovog kretanja. ')Mineralizacija podzemnih voda predstavlja koli$inu rastvoreni% mineralni% materija ili gasova. +rema ukupnoj mineraliza$iji podzemne vode mogu biti: normalne, mineralne i rasoli. Normalne imaju ukupnu mineraliza$iju manju od 1g,lit. 4ineraliza$ija mineralne kre$e se od 1 do ' g,lit, dok rasoli sadrze vise od ' g,lit rastvoreni% mineralni% materija. 4ineralne podzemne vode sa pove$anom temperaturom/mlake, vru$e ili vrele) nazivaju se termo-mineralnim. HIDROGEOLOSKE /%NKCIJE STENA I STENSKIH MASA Hi#ro0eolo!+i +ole+tori su bilo kakve stenske mase koje su toliko grublje od susedni% stenski% masa da slobodne podzemne vode mogu kroz nji% mogu mnogo lakse da se kre$u ako je %idrauli$ki pritisak u jednim i u drugim priblizno jednak. Hi#ro0eolo!+i i"ol tori su bilo kakve stenske mase koje u poredjenju sa neposredno susednim stenskim masama mnogo teze propustaju slobodne podzemne vode, ako je %idrauli$ki pritisak u jednim i u drugim priblizno jednak. $idrogeoloski kolektori sprovodnici su oni kolektori ili oni delovi kolektora kroz koji% podzemne vode samo proti$u. &ne bi iz nji% mogle da se o$ede pod uti$ajem gravita$ije ako bi prestalo priti$anje novi% koli$ina vode u taj sprovodnik. $idrogeoloski kolektori rezervoari su oni kolektori ili delovi kolektora u kojima po pravilu ve$ postoje formirane izdani, ali iz koji% izdanske vode ne bi mogle pod uti$ajem gravita$ije da se o$ede kroz prirodene puteve, ve$ bi ostale kao rezerva i onda kada bi izostalo proti$anje novi% koli$ina vode u %idrogeoloski rezervoar. 8+odela po visinskom polozaju u odnosu na reljef terena: ,isoki hidrogeoloski kolektori nalaze se $elokupnom zapreminom ili njenim najve$im delom iznad najnize %ipsometrijske ta$ke u okolnom terenu. -iski hidrogeoloski kolektori rasprostiru se nize od dna obliznji% prirodni% depresija u reljefu. 8+odela u odnosu na %idrogeoloske izolatore: Otvoreni hidrogeoloski kolektor kod njega je gornja povrsina slobodna i u njega mogu nesmetano da uti$u povrsinske vode po $eloj gornjoj povrsini. *a ostali% strana ovaj kolektor moze biti ograni$en izolatorima. #oluotvoreni hidrogeoloski kolektor kod njega je gornja povrsina delimi$no pokrivena %idrogeoloskim izolatorom. Zatvoreni hidrogeoloski kolektor kod koga se sa svi% strana nalazi %idrogeoloski izolator. 8#odinski hidrogeoloski izolatori leze neposredno ispod nekog %idrogeoloskog kolektora i na taj na$in mu $ine geolosku podinu. 8#ovlatni hidrogeoloski izolatori leze neposredno iznad nekog %idrogeoloskog kolektora i na taj na$in mu $ine povlatu. 8$idrogeoloske barijere su %idrogeoloski izolatori koji $ine neposrednoblokove kolektora na prav$u gravita$onog

kretanja izdanski% voda kroz njega, tako da predstavljaju smetnju $irkula$iji tim prav$em. )u smetnju izdanske vode savladjuju bilo prelivanjem preko barijere, bilo bo$nim zaobilazenjem ili pak proti$anjem ispod nje ako je to mogu$e/vise$e barijere). IZDAN Izdan je svaka zna$ajnija akumula$ija slobodni% podzemni% voda, bez obzira na preklo ti% voda i na geoloske uslove u kojima se ona nalazi u konkretnim slu$ajevima. 3kumuliranje slobodni% podzemni% voda, nastanak i odrzavanje izdani, manifestuje se uglavnom na dva na$ina: 1kao lokalno usporavanje filtra$ije slobodni% podzemni% voda na prav$u nji%ovog kretanja i 1kao potpuna nemogu$nost oti$anja slobodni% podzemni% voda iz stenski% masa u koje su nekada dospele gravita$ijom, a koje imaju takav oblik i takav polozaj u reljefu terena da nji%ovi porni agregati funk$ionisu kao potpuno zatvoreni %idrogeoloski rezervoari. Str(+t(r i"# ni$ &azbijena izdan formira se u stenama pukotinske poroznosti. Zbog toga je kod nji% $elokupna struktura razbijena na mnogobrojne ogranke u stenskoj masi1kolektoru. Zbijene izdani kod koji% je $elokupna struktura vrlo zbijena, kompaktna u poredjenju sa razbijenm izdani. &vaj tip izdani formira se u stenskim masama intergranularne/medjuzrnske) poroznosti. Slozene izdani nastaju kombina$ijom najmanje jedne zbijene i jedne razbijene izdani, $ije su podzemne vode spojene u jedinstvenu podzemnu masu. +ri istrazivanju vode u slozenim izdanima busotine treba postaviti u delu na kome je zastupljena izdan zbijenog tipa. U suprotnom slu$aju u delu gde je zastupljena izdan razbijenog tipa busotine mogu biti suve ili ogu ukazivati na postojanje mali% koli$ina izdanski% voda. #sti prin$ip vazi i kod lo$iranja bunara za eksploata$iju podzemni% voda. Gr ni&e i"# ni$ .eoloske granice $ine %idrogeoloski izolatori, a hidroloske granice $ine povrsine izdani i vodeni tokovi ili povrsinske akumula$ije voda kao i izvori. %o'!teni 1i#ro0eolo!+i 'ro*il teren $ Izdanska zona formira se u najnizim delovima %idrogeoloskog kolektora. U ovoj zoni sve pore u stenama ispunjene su izdanskom vodom u kojoj vlada %idrostati$ki pritisak. *a donje strane nalazi se geoloska grani$a /sa podinskim %idrogeoloskim izolatorom) a sa grnje strane %idrogeolosku grani$u $ini slobodna porsina izdani. +olozaj slobodne povrsine izdani tokom vremena se menja. *amim tim menja se i debljina izdanske zone. &na moze da se kre$e od nekoliko $m do nekoliko stotina m. &s$ila$ija nivoa slobodne povrsine izdani uslovljene su priti$anjem novi% koli$ina vode u izdana ali i isti$anjem ili $rpljenjem vode iz izdani. U manjoj meri na ove os$ila$ije ima uti$aj i promena barometarskog pritiska. @rabi$a izmedju izdanske i nadizdanske zone jasno je izrazena samo kod %idrogeoloski% kolektora izgradjeni% od grubo porozni% stena/sljunak i krupan pesak). U svim drugim slu$ajevima ova grani$a je nepravilna i nije jasno izrazena zbog pojave kapilarnosti iako u bunarima i busotinama ona uvek izgleda ostra i jasna. -adizdanska zona rasprostire se izmedju izdanske zone i povrsine terena. &snovna karakteristika ove zone ogleda se u tome da su pore u steni ispunjene jednim delom vodom, a drugim vazdu%om. *lobodna voda kre$e se od povrsine terena kroz pore u ovoj zoni u vidu usamljeni% kapi ili tanki% mlazeva. Zbog toga i% i nazivaju lutajuce vode. Na putu ka izdanskoj zoni deo lutaju$i% voda biva usisan u kapilarne pore ili transformisan u fizi$ki vezane vode. U okviru nadizdanse zone izdvajaju se tri karakteristi$na pojasa: 1)(apilarni pojas obrazuje se u kapilarnim i subkapilarni porama neposredno iznad slobodne povrsine izdani. 0ebljina i oblik ovog pojasa zavisi od duzine i izgleda kapilarni% pora. &na se obi$no kre$e od nekoliko $m do (m. &s$ila$ije nivoa slobodne povrsine izdani uslovljavaju i os$ila$ije kapilarnog pojasa. ()#relazni pojas se nalazi

iznad kapilarnog, a ispod rudinskog pojasa. .roz njega se povremeno o$edjuju lutaju$e vode. 0ebljina moze dostizati nekoliko desetina metara. U njemu se kadkad mogu formirati so$iva gline koja predstavljaju %idrogeoloske izolatore. U slu$aju kada takva so$iva imaju konkavan oblik iznad nji% se mogu obrazovati lebdece izdani. Nji% nazivaju jos i lazne izdani. .oli$ina voda u takvim izdanima su male. Zbog toga one nemaju prakti$an zna$aj za vodosnabdevanje. 3)&udinski pojas pretstavlja povrsinski deo nadizdanske zone. Njegova debljina se kre$e od nekoliko $m do nekoliko m. U ovom pojasu su stalno zastupljene fizi$ki vezane vode. .oli$ina slobodni% voda veoma os$ilira i neposredno je uslovljena atmosferskim padavinama. Najvise i% ima za vreme atmosferski% padavina i neko vreme posle toga, a najmanje u susnim periodima. U rudinski pojas vode dopiru pretezno proni$anjem sa povrsine terena. 4anjim delom one nastaju kondenzovanjem vodene pare. U slu$ajevima kada se slobodna povrsina izdani nalazi blizu povrsine terena/npr manje od 1m) moze do$i do spajanja ili $ak i preklapanja rudinskog i kapilarnog sloja. )ada potpuno izostaje prelazni pojas, a zbog zasi$enosti pora vodom mogu se formirati mo$vare sa biljnom vegeta$ijom za ove terene. )akvi tereni pretstavljaju losu sredinu i podlogu za gradjenje. Hi#r (li&+i me1 ni" m i"# ni predstavlja slozenu funk$iju razni% $inila$a koji udruzeni regulisu kretanje i ravnotezu $elokupne vodene mase izdani u njenim prirodnim uslovima saglasno osnovnim zakonima %idraulike. &snovni $inio$i %idrauli$kog me%anizma su: 1).eoloski cinioci sa$injavaju oblik %idrogeoloskog kolektora i svojstva njegove poroznosti, uzajamni polozaEj kolektora i izolatora i nji%ov polozaj u reljefu terena. ()$idroloski cinioci su promenljivost koli$ina izdanski% voda i nji%ovi spojevi sa opstim %idroloskim $iklusom. 3)Atmosferski cinioc je barometarski pritisak. O!no)ne 1i#r (li&+e )r!te i"# ni 1)Zatvorene izdani obu%va$ene su sa svi% strana %idrogeoloskim izolatorima. Nji%ov %idrauli$ki me%anizam je ustaljen, jer su vode u njima nepokretne i koli$inski nepromenljive. )ek po otvaranju nekog dela %idrogeoloskog kolektora delatnos$u $oveka ili erozijom, vode iz zatvoreni% izdani mogu da se kre$u ili eksploatisu. ()Otvorene izdani formiraju se u otvorenim %idrogeoloskim kolektorima koji su $elom gornjom povrsinom ili jednim njenim delom vezane za povrsinu terena. U njima je %idrauli$ki me%anizam promenljiv, a povrsina izdani moze da os$ilira slobodno u vertikalnom prav$u. .od otvoreni% izdani $esto se javlja slu$aj da obodni delovi budu pokriveni povlatnim %idrogeoloskim izolatorom. )akvi delovi izdani na kojima je ona sapeta povlatnim izolatorom, nazivaju se sapetim delovima izdani. Slobo#ne i rte!+e i"# ni predstavljaju vrste otvoreni% izdani. 8Slobodne izdani po $elom svom prostranstvu nemaju povlatni %idrogeoloski izolator. U njima nivo izdani moze slobodno da os$ilira sve do same povrsine terena. +o tom karakteristi$nom svojstvu one su i dobile naziv slobodne izdani. &blik, polozaj i veli$ine slobodni% izdani uslovljeni su vrstom pora, nji%ovom veli$inom i medjusobnim rasporedom %idrogeoloski% kolektora i izolatora. *lobodne izdani koje se nalaze blizu povrsine terena imaju naziv reatske izdani. &ne se najvise koriste za vodosnabdevnje. U terenima sa %idrogeoloskim kolektorima i izolatorima koji se smenjuju na vertikalnom preseku postoje uslovi za obrazovanje superponiranih izdani. U takvim terenima dve ili vise izdani poredjane su jedna ispod druge. Najraznovrsnije oblike, polozaje i veli$ine imaju izdani u karstnim terenima. to su izdani razbijenog tipa. U njima je izdanska voda %idrauli$ki povezana ali je njena slobodna povrsina po pukotinama generalno nagnuta prema mestu isti$anja ako se izdanska voda kre$e. U redjim slu$ajevima kada se izdanska voda ne kre$e slobodna

povrsina je %orizontalna. Na ostrvima i u priobalnom podru$ju slobodne izdani odlikuju se posebnim rasporedom izdanske vode: morske, bo$ate/poluslane) i slatke. 4orska voda ima najve$u spe$ifi$nu tezinu, zbog $ega ona ispunjava najnize delove izdani. #znad nje je bo$ata voda sa nesto manjom spe$ifi$nom tezinom, a u najvisim delovima izdani je slatka voda kao najlaksa. =aspored izdanske vode po zonama na ostrvima i u priobalnom pojasu za%teva veliku obazrivost pri vodosnabdevanju jer se prekomernim $rpljenjem slatke vode mogu povu$i bo$ate i morske vode. +ri tome treba imati u vidu da jednom poreme$ena ravnoteza ovog odnosa uslovljava dug vremenski period za ponovno uspostavljanje iste. 8Arteske izdani su na najve$em delu svog prostranstva prekrivene povlatnim %idrogeoloskim izolatorom. Na tim delovima ne moze se formirati slobodni nivo izdani. )akav nivo izdani formira se samo na delovima gde %idrogeoloski kolektor izbija na povrsinu terena. U delovima povlatnog %idrogeoloskog izolatora koji se nalaze %ipsometrijski nize od slobodnog nivoa izdani dejstvuje na vise %idrauli$ki pritisak. 3rteske izdani mogu se formirati u prostranim basenima, ali i na lokalnim padinama. 7ertikalna komponentna %idrauli$kog pritiska u arteskim izdanima naziva se piezometarski pritisak dok se virtuelna povrsina do koje dopire arteski pritisak naziva piezometarski nivo. .ada se izvede bunar na delu terena $ija se povrsina nalazi ipsometrijski nize od piezometrijskog nivoa voda iz arteske izdani izbija pod pritiskom. 3ko se voda u arteskim izdanima ne kre$e piezometarski nivo je %orizontalan i po polozaju je jednak nivou u slobodnom delu izdani1staticki nivo. 4edjutim, u arteskim izdanima kod koji% se voda kre$e piezometarski nivo je nagnut od slobodne povrsine izdani ka mestu isti$anja izdanske vode1dinamicki nivo. Na delovima arteske izdani gde je povrsina terena %ipsometrijski visa od piezometarskog nivoa izdanska voda ne moze izbiti na povrsinu terena. )aj deo terena naziva se subarteski deo izdani, a nivo izdani u njemu je subarteski nivo izdani. 3rteske izdani javljaju se u dubinama od nekoliko m do ( km, a naj$es$e u dubinama od ' do 3 m. +ojave arteski% izdani u nasoj zemlji vrlo su $este u +anonskoj niziji i po njenom obodu, a nesto manje i% ima i u 4oravskom basenu. Pri1r n.i) n.e i 'r "n.en.e i"# ni 8#rihranjivanje izdani iz atmosferski% taloga naj$es$e ili iz prirodni% masa naj$es$e je difuzno. U tom slu$aju vode sa povrsine terena proni$u u %idroloski kolektor kroz bezbroj pora. ?edino u izdani razbijenog tipa u" karstnim predelima koja ima mnoge supljine moze mestimi$no izdan da se pri%ranjuje velikim koli$inama povrsinski% voda iz reka ponirni$a, koje prodiru kon$entrisano kroz ponore u podzemlje. 8#raznjenje izdani moze se vrsiti na vise na$ina, medju njima su osnovni: 1)Prirodno praznjenje izdani koje se vrsi kroz izvore ili druge vidove izliva. +raznjenje izdani moze biti intenzivno i u slu$aju kada je teren obrastao vegeta$ijom. ()!estacko praznjenje izdani vrse ljudi. &na remeti rezim izdani i $esto menja %idrauli$ki me%anizam izdani. =azlikujemo gravitaciono ocedjivanje vesta$kim uredjajima gde se omogu$uje izdanskim vodama da pod dejstvom gravita$ije izbijaju na povrsinu terena, i crpljenje izdanske vode iz bunara pomo$u razni% uredjaja, i tom prilikom se snizava nivo izdani i oko mesta $rpljenja obrazuje udubljenje1depresiona kupa. Njena %orizontalna projek$ija ima priblizno kruzni oblik. U vertikalnom preseku grani$e depresione kupe pretstavljene su depresionim krivim, koje se medjusobno priblizavaju prema dnu bunara ili busotine. &brazovanje depresione kupe izaziva odstupanje toka podzemne vode od prirodnog prav$a. &dredjivanje grani$a depresione kupe ima veliki prakti$ni zna$aj pri pro$enama filtra$ioni% svojstava stena i uslova ugradnje uredjaja za vodosnabdevanje. S birne 'o)r!ine i"# ni su oni delovi zemljine povrsine koji su toliko grubo porozni da

se kroz nji% pojedine izdani snabdevaju /pri%ranjuju) svezim vodama sa povrsine terena. <est je slu$aj da vode sa iste sabirne povrsi bivaju %idrogeoloskim vododelni$ama razdvojene u razne izdani. Hi#ro0eolo!+e )o#o#elni&e su delovi %idrogeoloski% izolatora sa koji% se slobodne vode razlivaju u razne izdani, vise ili manje nezavisni% jedne od drugi%. Kret n.e i"# n!+i1 )o# > dinamika podzemnih voda. +odzemne vode mogu se kretati kroz stene u obliku infiltra$ije i filtra$ije. +ri in iltraciji kretanje podzemne vode vrsi se kroz pore selimi$no ispunjene vazdu%om ili vodenom parom. +ri iltraciji kretanje podzemne vode vrsi se kroz pore koje su potpuno ispunjene vodom. 4asa te vode koja se kre$e obrazuje iltracioni tok. Laminarno kretanje podzemnih voda > strujni$e voda su medjusobno paralelne. ;aminarni karakter kretanja voda vrsi se ne samo u stenama medjuzrnske poroznosti ve$ i u ispu$alim stenama u kojima koefi$ijent vodopropustljivosti ne prelazi .3 do .4 $m,se$ odnosno 3 14 m,dan. U stenama sa krupnim porama i pukotinama $iji su koefi$ijenti vodopropustljivost ve$i od .31 .4$m,se$ kretanje vode moze biti turbulentno, ali se javlja retko. 9iltra$ioni tok moze biti: ravanski1sve strujni$e su medjusobo paralelne ili skoro paralelne, i radijalan1 strujni$e se vise ili manje medjusobno razilaze. Npr. radijalni konvergentan tok se formira pri $rpljenju podzemni% voda iz bunara ili busotina. ZAGADJIVANJE IZDANSKIH VODA Najopasnije po zdravlje ljudi je zagadjivanje izdanski% voda materijama organskog porekla, jer se u takvim nalazi obilje bakterija zarazni% bolesti. =asprostiranje zagadjivanja je uslovljeno prav$em kretanja izdanski% voda. Uzvodno od mesta zagadjivanja prenosenje je kratko, a nizvodno je prostiranje mnogostruko ve$e. Udaljavanjem od izvora zagadjivanja vrsi se prirodno pre$is$avanje izdanski% voda. *tepen pre$is$avanja zavisi od veli$ina pora u stenama iod duzine predjenog puta. Najbolji prirodni pre$ista$i su plasti$ne /masne) gline. U njima se bakterioloski zagadjene vode, pre$iste na duzini od oko ( $m. 4edjutim, kretanje kroz ove sedimente koli$inski je vrlo malo i veoma sporo. &stale vrste glina i les su nesto slabiji pre$ista$i. U njima se pre$is$avanje izvrsi pri filtra$ionom putu od 1 do 4m. U pesku i sljunku pre$is$avanje je razli$ito u %orizontalnom i vertikalnom prav$u. )ako se kroz peskovito1 sljunkovite re$ne nanose, pre$is$avanje izvrsi na duzini od najmanje ' m u %orizontalnom prav$u, a 'm u vertikalnom. +ri kretanju kroz karstifikovane stenske mase $esto nije dovoljna ni duzina od 1( km za potpuno pre$is$avanje. IZVORI je pojava isti$anja podzemni% voda na povrsinu zemlje prirodnim putem i u vidu jasnog vodenog mlaza. +od izvorom se ne podrazumeva izbijanje izdanski% voda na povrsinu terena kroz busotine, bunare ili druge uredjaje.U vidu vise mlazeva1koncentrisani izvor. 3ko se nalaze na medjusobnom nevelikom rastojanju onda je to razbijeno izvoriste. Posebni izvori izviru iz jedne iste izdani ali su na takvom rastojanju da i% je neprirodno zvati razbijenim izvorom. Me1 ni" m i")or je udruzena funk$ija svi% oni% prirodni% $inila$a usled koji% izdanske vode na pojedinim mestima izbijaju na zemljinu povrsinu obrazuju$i odgovaraju$i tip izvora. 4oze biti dvojak 1)hidraulicki mehanizam osnovni uzrok izviranja izdanski% voda je gravita$ija ili arteski pritisak. ()hidropneumatski mehanizam dejstvo razni% gasova akumulirani% u porama kolektora ili suspendovani% u samoj izdanskoj vodi. >gravitacijsk ili silazni izvori izbijaju iz slobodni% delova neke izdani u kojoj se voda kre$e prema izvoru slobodnom gravita$ijom. >arteski ili uzlazni izvori izbijaju iz arteski% izdani u kojima vlada arteski pritisak. 1.ravitacijski ocedni

izvori se nalaze na %ipsometrijski najnizoj ta$ki izdani tako da se $elokupna voda iz izdani moze o$editi. >.ravitacijski prelicni izvori se nalaze iznad najnize ta$ke izdani, gde se kroz izvor preliva samo deo vodene mase iz izdani. >#rimarni izvori voda izbija na povrsinu terena neposredno iz kolektora u kojem je formirana izdan. >Sekundarni izvori gde se izdanske vode probijaju kroz neku drugu stensku masu. >+ocati u primorskim krajevima gde dolazi do mesanja izdanske i morske vode, i nji%ova voda je poluslana/bljutava). >,rulje $ista izdanska slatka voda na morskom dnu. U karstnim terenima pojavljuju se: 1estavele izvori koji izbijaju iz kanala po dnu karstni% polja, koje za vreme visokog vodostaja deluju kao izvori, a za vreme niskog kao ponori. 7rta$ u Niksi$kom polju. >#otajnice /interminentni izvori) su izvori koji su sifonskim kanalom spojeni sa kavernama ispunjenim izdanskom vodom. .repoljinska reka u *rbiji. .oli$ina vode koja istekne iz jednog izvora u jedini$i vremena naziva se izdasnost izvora, a izvori sa velikom izdasnos$u su vrela. PISTEVINE I IZDANSKA OKA Pi!te)ine ili pljostine su pojave koje su po svojoj sustini sli$ne obi$nim izvorima, mada se od nji% veoma razlikuju po izgledu. )u ne postoji nikakav jasan mlaz ve$ voda pisti iz bezbrojni% supljini$a u tlu i veoma ga raskvasava na takvim mestima. Naj$es$e se zapazaju na padinama sa blagim nagibima. ?ako su rizi$ne kada se bez pret%odne kaptaze pistevine preko nji% izgradi nasip. I"# n!+ o+ se javljaju u terenima sa manjim ili ve$im depresijama u reljefu kojima je dno nize od povrsine izdani formirane u istom terenu gde izdanska voda unutar depresija izbija na povrsinu terena. +ovrsina vode u izdanskom oku uvek je u istom nivou u kojem je i povrsina izdani u okolnom terenu, penju$i se i spustaju$i zajedno sa njim. Nji%ov uzrok pojave je lokalna depresija u reljefu, i u njima isklju$ivo proti$e izdanska voda. INZENJERSKO GEOLOSKE KLASI/IKACIJE STENSKIH MASA 8Cr!to )e" ne !tene spadaju kamenite i polukamenite stene. @rupa kameniti% obu%vata magmatske metamorfne i sedimentne stene koje imaju kristaliza$ione strukturne veze. .ada nisu ispu$ale ove stene su prakti$no nestisljive, otporne na raskvasavanje i prakti$no vodonepropusne. U polukamenite stene spadaju $vrsto vezane stene koje su izmenjene pro$esima raspadanja, a zatim vulkanski tufovi i niz sedimentni% stena: slabo vezane bre$e, konglomerati i pes$ari, lapori, lapor$i i glin$i, an%idriti, gipsiti, kamena so, kao i skrilj$i medju metamorfnim stenama. *ve one imaju relativno dobru $vrsto$u na pritisak koja im obezbedjuje dovoljnu stabilnost. 3li im je $vrsto$a manja nego kod kameniti%, od koji% su jos i poroznije, sklonije provlazavanju i lakse propustaju vodu. +od optere$enjem tlo izgradjeno od ovakvi% stena se moze prili$no slagati. Neke od nji% se rastvaraju u vodi, a druge samo omeksavaju. 8Pol()e" ne ,+o1erentne- !tene veza izmedju mineralni% $esti$a se ostvaruje preko vezane vode. Uglavnom su to glinene stene. *klone su plasti$nim deforma$ijama prilikom smi$anja ili zbijanja, a ova sklonost se pove$ava pri pove$anju koli$ine vode u njima. *klone su upijanju vode, a neke $ak i bubre, a pri susenju smanjuju zapreminu i pu$aju. *labo propustaju vodu. Neotporne prema dejstvu mraza. 8Ne)e" ne ,ne+o1erentne- !tene one kod koji% se mineralna zrna medjusobno dodiruju jedna sa drugim. *ile koje bi povezivale zrna jedno za drugo /ko%ezija) prakti$no ne postoje. 0eforma$ije se stvaraju vrlo brzo po nanosenju tereta. *padaju u srednje do dobro vodopropustljive stene. &vu grupu sa$injavaju peskovi, sljunkovi i drobine.

OSNOVNA /IZICKA2 MEHANICKA I STR%KT%RNA SVOJSTVA STENA I STENSKIH MASA *vojstva vezana samo za poluvezane sedimente su: vodnofizi$ka, konsolida$ija, lepljivost, bubrenje, tiksotropnost i tonjenje lesa. Homo0eno!t31etero0eno!t $omogenost je svojstvo nekog tela da je u svim svojim ta$kama sagradjeno na isti na$in, i u svim svojim ta$kama pokazuje ista fizi$ka svojstva. 3ko to nije slu$aj, telo je heterogeno/ *tene su po pravilu %eterogene, ali ako se kombina$ija stena posmatra na nekom ve$em podru$ju sve vise se gubi utisak %eterogenosti sto dovodi do pojave tzv. kvazihomogenosti ili statisticke homogenosti. I"otro'no!t3 ni"otro'no!t Izotropnost je svojstvo tela da u svim prav$ima ima iste karakteristike. 3ko taj uslov nije ispunjen telo je anizotropno/ 3morfni minerali su izotropni, a kristali anizotropni. 3nizotropiju naj$es$e izaziva ispu$alost, a i slojevitost, skriljavost, lu$enje i $epljivost. "tepen anizotropije je odnos veli$ina deforma$ija prema veli$ini bilo koje izabrane deforma$ije. Kontin( lno!t3#i!+ontin( lno!t (ontinualnost je svojstvo tela da u njemu nema me%ani$ki% prekida1pukotina. *aistemi pukotina u stenskoj masi $ine istu diskontinualnom i na taj na$in je izdvajaju iz kontunuma u koji pak spadaju glina, pesak i sljunak. Uzro$i nastanka pukotina u stenama su razli$iti. +rema poreklu razlikuju se: pukotine, lu$enja, talozenja, raspadanja, tektonske pukotine. *amo jedno$lani deo stenske mase ograni$en sistemom pukotina koji se naziva monolit zadrzava prvobitna me%ani$ka svojstva. 4onolit se naziva i kamen. *a kinematskog aspekta razlikuju se pukotine: kompresije, zatezanja i smi$anja. Pukotine kompresije rasprostiru se upravno na prava$ dejstva najve$eg napona, rastojanje izmedju susedni% zidova je malo, a po obliku su bliske ravnim povrsinama. Pukotine zatezanja imaju prav$e priblizno paralelne sa prav$ima napona zatezanja, obi$no su otvorene, a presek im je priblizno so$ivastog oblika. Pukotine smicanja zauzimaju prav$e koji su pod nekim uglom u odnosu na prava$ maksimalnog napona, obi$no su ravne i glatke sa tragovima smi$anja. Orijentacija pukotina u prostoru najbolja metoda je metoda polozjne lopte tj. projek$ija ekvitorijalne i polarne mreze > "mitova mreza. #rostiranje-duzina pukotina zna$aj se ogleda u tome sto prostiranje pukotina uti$e na smanjenje otpornosti, na smi$anje, na pove$anje deformabilnosti i vodopropustljivosti stenski% masa. 0cestalost-gustina pukotina karakterise stepen ispu$alosti stenski% masa duz odredjenog prav$a i naziva se koe icijent ispucalosti. Stepen izdeljenosti stenske mase pod kojim se podrazumeva broj medjusobnog susreta pukotina. #amilija pukotina obrazuju vise pojedina$ni% pukotina koje su nastale u istom genetskom pro$esu a imaju iste ili priblizno iste elemente pada. &ne su medjusobno paralelne ili skoro paralelne. "istem pukotina sa$injavaju jedna ili vise familija pukotina koje se medjusobno seku. Zev pukotine je rastojanje1otvor izmedju susedni% zidova pukotine.*to je zev ve$i deformabilnost i vodopropustljivost su ve$i. #ukotinska ispuna su materijali koji ispunjavaju pukotine. Uti$e na stepen deformabilnosti i na karakter smi$anja, ako se ono vrsi po njima. Izgled zidova pukotina je povrsina zida koja moze biti ravna i kriva, glatka ili rapava. #ma bitan uti$aj na otpornost na smi$anja. (oeficijent ostecenosti se definise kao odnos brzina rasprostiranja elasti$ni% longitudinalni% talasa kroz stensku masu i monolit. &n je jednak jedini$i ili manji od nje. (oeficijent pukotinske poroznosti je definisan odnosom zapremine pukotina prema zapremini stenske mase u jedini$i zapremine. 2itan za injek$ione radove. De*orm bilno!t je svojstvo stenski% masa da se pri dejstvu napona deformisu, i da se posle prestanka vrate u prvobitan oblik1elasticne, ili da ostnu iste1plasticne. Za ovaj

pojam koristi se Poasonov koe icijent. .od poluvezani% sedimenata deformabilna svojstva se karakterisu stisljivoscu. Ot'orno!t n !mi& n.e osnovni $ilj je odredjivanje ko%ezije i ugla unutrasnjeg trenja. $ohezija pretstavlja veli$inu sile kojom su minerali ili zrna stenske mase medjusobno povezani1slepljeni u stenskoj masi. )ek kada napon prevazidje ko%eziju i unutrasnje trenje zajedno do$i $e do potpunog loma u stenskoj masi. U $vrstim i polu$vrstim stenskim masama u najve$oj meri zavisi od stepena oste$enosti. .od poluvezani% najve$i uti$aj imaju stepen raskvasenosti i mineralni sastav. Nevezani sedimenti nemaju ko%eziju, tako da otpornost na smi$anje zavisi od veli$ine ugla unutrasnjeg trenja. Ele+tro'ro)o#l.i)o!t je sposobnost stenski% masa da provode struju ili pruzaju otpor proti$aju elektri$ni% tokova. Naj$es$e se koristi speci icni elektricni otpor. +risustvo dobro provodni% minerala /pirit, magnetit, %ematit) pove$ava elektroprovodljivost. *tene masivne teksture su izotropne u pogledu elektroprovodljivosti. U slojevitim stenama otpor je manji u prav$u paralelnom sa slojevitos$u, odnosno ve$i u prav$u upravnom na slojevitost. +oroznost i ispu$alost obi$no pove$avaju el.provodljivost. 7laznost takodje uti$e i to veoma dobro. )emperatura uti$e obrnuto srazmerno. M 0neti&no!t *ve stene u ve$oj ili manjoj koli$ini poseduju magneti$nost. ?edini$a kojom se izrazava magneti$nost stenski% masa je magnetni susceptibilitet/k). )o je koli$nik intenziteta namagnetisanja koje je stenska masa primila i ja$ine magnetnog polja koje je izazvalo magnetisanje stenske mase. R #io +ti)no!t je svojstvo stenski% masa da u ve$oj ili manjoj meri emituju radioaktivna zra$enja. Zastitna svojstva od uti$aja radija$ija stenski% masa naziva se poludebljinom. *to predstavlja debljinu posmatrane stene pri kojoj se intenzitet snopa gama zraka smanji za polovinu. 4ermer je vrlo efikasan gradjevinski materijal za zastitu od radija$ija i uz izvesno ve$u debljinu moze se porediti $ak i sa olovom. Pon ! n.e n mr "( uslovljeno je vlaznos$u stena. +otpuno suve su prakti$no neosetljive na dejstvo mraza. *a pove$anjem sadrzine vode u stenama dejstvo mraza postaje sve intenzivnije. 0ejstvo mraza na poluvezane sedimente /gline i prasine) je spe$ifi$no, po kravljenju koli$ina podzemne vode u ovim sedimentima je ve$a nego pre mrznjenja. Vo#no *i"i&+ !)o.!t) poluvezani% /ko%erentni%) sedimenata uslovljena su $injeni$om da ovi sedimenti predstavljaju disperzna tela u kojima mineralne $esti$e samo delimi$no ispunjavaju zapreminu. *a pove$anjem vlaznosti kvalitet jednog sedimenta se pogorsava, otpornost na smi$anje opada, a deformabilnost se pove$ava. .oli$ina vode koja se u prirodnom stanju nalazi u stenama naziva se prirodna vlaznos-sadrzaj vode. Najmanja sadrzina vode pri kojoj ko%erentni sediment po$inje plasti$no da se deformise se naziva granica plasticnosti. +ri odredjenoj koli$ini vode sediment po$inje da te$e1kasasto1granica tecenja. Le'l.i)o!t je svojstvo stenski% masa da se lepe za razli$ite materijale, i poseduju ga sve vrste stenski% masa. &na zavisi od karakteristika porne vode koja se nalazi u njima, prirode materijala i povrsine kontakta predmeta za koje se vrsi lepljenje, a izrazava se naponom. .od glina moze dosti$i vrednost izmedju ( i ' .+a. Ti+!otro'no!t je mogu$nost prelaska u kasasto stanje pri dinami$kim dejstvima, a zatim se po prestanku dejstva vra$aju u prvobitno stanje. #maju ga glinoviti, peskoviti i lesoidni sedimenti. +ojava tiksotropije zavisi od minerala i granulometrijskog sastava, oblika $esti$a, sastava podzemne vode, kon$entra$ije soli elektrolita, kiselosti sredine, temperature i debljine opnene vode. Najuo$ljivije se javljaju u glinama sa monmorionitom, a manje u glinama sa mineralima kaolinita. )reba ga smatrati prvorazrednim zadatkom pri prou$avanju tla.

Ton.en.e svojstvo lesa koje prouzrokuje smanjenje njegove zapremine prilikom intenzivnog raskvasavanja.+ri tonjenju tlo se naj$es$e spusta u rasponu od 1.3 do ( m. TEHNICKO3TEHNOLOSKA SVOJSTVA STENA R "ori)o!t e+!'lo"i)om zasniva se na osnovno efektu eksplozije da se u vrlo kratkom vremenu/oko . ( se$) oslobodi vrlo velika koli$ina energije. +ri tom nastaju veliki pritis$i/do ( 4+a) i visoke temperature/5 .). #ntenzitet razaranja uslovljen je tvrdo$om stene tj njenim mineralnim sastoj$ima, a zatim i stanjem u kojem se nalazi/struktura, tekstura, stepen diskontinualnosti, vlaznost). ,rlo otporne prema miniranju su pretezno sveze magmatske stene kao dijabazi, bazalti, gabri, dioriti, da$iti, andenziti, porfiriti i sl. klasti$ne stene sa sili$ijskim vezivom/kvar$ni pes$ari i konglomerati) i $vrste metamorfne stene/gnajsevi, amfiboliti i kvar$iti). 0merena otpornost prema miniranju imaju kompaktne karbonatne stene/kre$nja$i, mermeri, dolomiti, serpentiniti, skrilj$i, bre$e, konglomerati, pes$ari sa karbonatnim vezivom i njima sl stene). Slabu otpornost prema miniranju imaju prazni kre$nja$i, bigar, tufovi i meki skrilj$i/glinoviti, talkovi i %loritski). U izrazito neelasti$nim stenama/gline, glin$i i lapori) e ekti eksplozivnog razaranja su vrlo mali. R !tre!ito!t je razlika izmedju zapremina u prirodnom stanju/in situ) i u iskopanom stanju, pri $emu je zapremina iskopane mase ve$a od zapremine iste u prirodnom stanju, a uslovljeno je stepenom izlomljenosti po iskopu, $vrsto$om, zilavos$u i drugim me% svojstvima stena. Nesto manji uti$aj imaju na$in i vrsta prirodnog vezivanja zrna, stepen diskontinualnosti i prirodna vlaznost. .oefi$ijent rastresenja je najmanji kod nevezani% sedimenata a najve$i kod jedri%, masivni% stena i skrilja$a. Ce'l.i)o!t je svojstvo stenske mase da se pod udarima odgovaraju$im orudjima razdvaja duz relativno ravni% povrsina. Na pojavu ovog svojstva najve$i uti$aj imaju skriljavost i strukture stenski% masa. +o 4ulleru pri istovetnim uslovima nanosenja udara moze nastati ' karakteristi$ni% slu$ajeva razaranja stena: 1)smer razdvajanja poklapa se sa smerom nanosenja udara, ali je prelomna povrsina blago nazup$ena, javlja se naj$es$e kod magmatski% stena krupne zrnaste teksture i masivne teksture/bre$a, mermer, pes$ar, konglomerat) ()smer razdvajanja poklapa se sa smerom nanosenja udara ali je prelomna povrsina ravna ili blago zatalasana, imju i% stene sa sitnom zrnastom, paralelnom, fluidalnom, lepidoblasti$nom ili skriljavom teksturom. 3)smer razdajanja skre$e u stranu u odnosu na smer nanosenja udara, naj$es$e kod kompaktni% kre$njaka i magmatski% stena sa staklastom osnovnom masom. 4)razdajanje se rasplinjuje, na mestu udara ostaje samo otisak klina a ne dolazi do $epanja1kod neelasti$ni% strena, porozni kre$nja$i, lapori, tufovi i sl. ')umesto razdvajanja vrsi se potpuno ili nepravilno fragmentiranje, prav$i imesta loma se ne mogu predvideti. ;om se vrsi duz prav$a sa slabijom vezom1slabije $ementovane bre$e i konglomerate, oniks, mikroisprskale dolomite i serpentinite. "avrsena cepljivost je kada su povrsine ravne i bez nabora. #maju je agrilosisti koji se mogu $epati u plo$e glatki% povrsina/veli$ine do .' m( i debljine '1"$m). Drobl.i)o!t je otpornost koji stena pruza usitnjavanju pod dejstvom u$estanog dinami$kog naprezanja. +odlozne stene fragmentiranju/usitnjavanju) bitno uti$e na spe$ifi$ni utrosak energije, vreme izvodjenja pro$esa ali i %abanje orudja po jedini$e volumena ili mase izdrobljene stene. &snovni parametar drobljivosti stene je njena otpornost prema dinami$kom udaru Na otpornost prema drobljenju bitno uti$u: mineralni sastav, na$in i vrsta vezivanja mineralni% zrna, nji%ova veli$ina, a zatim i sklop stene. Najve$u otpornost prema drobljenju imaju stene izgradjene od tvrdi% minerala kao sto su: dijabazi, bazalti, rozna$i, amfiboliti, kvar$itit i

sl. .arbonatne stene su obi$no lako drobljive. U pogledu uti$aja strukture teze drobljive stene su one sa sitnozrnijim mineralnim sastavom, sto se najbolje uo$ava na stenama istog mineralnog ssastava. *tene sa staklastom i kriptokristalastom strukturom i rozna$i daju iveraste i ljuspaste komade kao i zrna u sitnim frak$ijama. *kriljave stene se lako $epaju po ravnima skriljavosti, a njo%ovi fragmenti su plo$astog ili duguljasto oblika. OSNOVE INZENJERSKE GEODINAMIKE +rema zoni u kojoj nastaju i deluju svi geloski i inzenjersko geoloski pro$esi svrstani su u dve osnovne grupe: "gzogeni /spoljasnji) su izazvani dejstvom spoljasnji% $inila$a /atmosfere i %idrosfere) na stene. &ni za%vataju povrsinske i pripovrsinske delove zemljine kore i mogu se menjati inzenjerskim za%vatima. )o se naj$es$e postize vertikalnim razmestanjem /planiranjem) stenski% masa, regulisanjem rezima povrsinski% podzemni% voda i te%ni$kim poboljsanjem karakteristika stenski% masa. Najzastupljeniji ovakvi pro$esi su: raspadanje, denuda$ija, erozija, abrazija, zamo$varanje i zabla$ivanje, me%ani$ka sufozija, %emijska sufozija /karstifika$ija), klizenje, te$enje, osipanje, odronjavanje, puzenje i likvifak$ija. "ndogeni /unutrasnji) su izazvani dejstvom unutrasnji% $inila$a1tektonski% pokreta, zamljotresa i geotermalni% pojava. Ne mogu se regulisati inzenjerskim za%vatima. Najvazniji su: seizmi$ki pro$esi, tektonski pokreti zemljine kore, geotermalni pro$esi. R !' # n.e !ten!+i1 m ! pri fizi$ko %emijskom raspadanju u stenskim masama se vrse bitne promene u odnosu na nji%ovo prvobitno stanje. Zona koje ja za%va$ena ovim promenama naziva se kora raspadanja. Njena debljina je od nekoliko mm do nekoliko desetina m, a redje i vise. #ntenzitet raspadanja nije isti po $eloj debljini kore raspadanja, on je najve$i na povrsini, a opada sa pove$anjem dubine, formiraju$i podzone sa razli$itim fizi$ko1me% karakteristikama. .ora raspadanja se odozdo navise sastoji od slede$i% podzona: 1)podzona monolita obu%vata neraspadnute stenske mase, one nemaju vidljivi% znakova raspadanja. ()podzona blokova stenska masa je izdeljena na blokove razli$iti% veli$ina i oblika, mineralni i %emijski sastav se ne razlikuje bitno od onog u osnovnoj stenskoj masi, ali se znatno razlikuju fizi$ko1me%ani$ka svojstva. *manjuje se otpornost na smi$anje, a pove$avaju se deformabilnost i vodopropustljivost. 3)podzona drobine sa$uvani su samo manji komadi osnovne stenske mase a prostor izmedju nji% je sa$injen od zrna peska i $asti$a gline. &tpornost na smi$anje i vodopropustljivost su veoma neujedna$eni, a deformabilnost osetno raste. 4)podzona mrvica stenska masa je izdeljena na sitne deli$e, prizmati$nog i plo$astog oblika. 4ala je otpornost na smi$anje i vodopropustljivost, dok je deformabilnost znatna. ')glineno-koloidna podzona izgradjuje povrsinske delove terena, u njoj je stenska masa raspadnuta na zrna peska i $esti$e prasine, gline i koloide koji su $asto izmesani u vrlo promenljivim koli$inskim odnosima sa organskim materijalima. 9izi$ko1me%ani$ke osobine su nepovoljnije u odnosu na druge zone. =aspadanje naj$es$e pogorsava pogodnost stenski% masa za gradnju i proteze se kroz $elu geolosku istoriju zemlje. Den(# &i. 3!'ir n.e raspadanjem stenski% masa stvaraju se vrlo povoljni uslovi za spiranje povrsinskog, raspadnutog materijala dejstvom povrsinski% voda. *piranjem se vrsi ogoli$avanje stenski% masa, sto pogodno uti$e na sve dublje prodiranje pro$esa raspadanja i promena reljefa. Na razvoj denuda$ije znatno uti$u klimatski uslovi. U aridnim predelima posto nema atmosferski% padavina nema ni pro$esa denuda$ije. Nepovoljno uti$e na uslove izgradnje i eksploata$ije objekata, a efikasno se spre$ava formiranjem vegeta$ije. Ero"i. je geoloski pro$es pri kojem se vrsi intenzivno, naj$es$e linijsko odnosenje raspadnuti% delova stenski% masa. +o sredstvima

kojima se vrsi prenosenje erozije dobijaju imena: erozija padina, recna% luvijalna), eolska, lednicka. ?edino je karstna erozija dobila ime po spe$ifi$nim obli$ima reljefa. "rozija padina za razliku od denuda$ije pri kojoj se vrsi priblizno ravnomerno spiranje, kod ove erozije usled odnosenja materijala snaznim mlazevima povrsinske vode u stenskim masama dolazi do formiranja vododerina, jaruga i erozioni% plavina. !ododerine su manji erozioni zlebovi $ija dubina ne premasuje ( m, dok je duzina od nekoliko desetina do nekoliko stotina m. +ri use$anjima dubljim od ( m formiraju se jaruge, a akumula$ijom erodovanog materijala na blaze nagnutim ili zaravljenim delovima terena nastaju erozione plavine. &vakvi pro$esi uslovljeni su prirodom stenski% masa, kineti$kom energijom mlazeva povrsinske vode i postojanjem biljnog pokriva$a. Najlakse se razaraju prasinaste i peskovite gline a nar$ito mikroporozni les i pesak. *pre$avanje: u po$etnim stadijumima formiranja vododerina i jaruga zadovoljavaju$i rezultati postizu se zatrpavanjem i izravnjavanjem use$eni% delova terena, formiranjem vegeta$ije i regulisanjem slivanja povrsinske vode. +ri dubljim use$anjima u teren pribegava se izradi pregrada, a po potrebi vrsi se zastita bo$ni% kosina izradom popleta sa zemljinim nabojima i zasadjivanjem vegeta$ije. 7rlo intenzivna se moze razviti posle veliki% pljuskova i naglog topljenja snega, kada se obrazuju kameno blatni tokovi1buji$ni tokovi. +ro$es koji prouzrokuje nji%ov nastanak naziva se bujicna erozija. 4asa buji$nog toka je suspenzija sitni% mineralni% $esti$a u koje su uronjeni komadi drobine i valuti$e. .retanje te mase odvija se usled veliki% brzina turbolentnog toka buji$e, i ima veliku rusila$ku snagu. &ecna fluvijalna! erozija povrsinski vodeni tokovi vrse use$anje svoji% korita i podlokavanje obala dejstvom kineti$ke energije koju poseduju. Za kretanje vodene mase dovoljni su neznatni nagibi nji%ovi% korita, mnogostruko manji nego za pro$es spiranja. Na intenzitet re$ne erozije najve$i uti$aj imaju energija vodenog toka, geoloski sastav i struktura terena. *a pove$anjem energije vodenog toka, smanjenjem $vrsto$e i pove$anjem stepena raspadnutosti stenski% masa pove$ava se intenzitet erozije. U uslovima turbulentnog kretanja toka i pokretljivosti nanosa u koritu postoje uslovi za skretanje dinami$ke ose1mati$e toka. )ako dolazi do podlokavanja obale. Na suprotnoj bali dolazi do gomilanja nanosu usled popre$nog te$enja vode po dnu od polokovane ka suprotnoj obali. .ao rezultat dolina zadobija asimetri$ne oblike1meandre i mrtvaje. +ri prou$avanju re$ne erozije posebna paznja treba da se obrati na akumula$ije re$ni% nanosa1aluvione i aluvijalne terase. 3luvijalne terase mogu biti erozione i akumula$ione. &rozione terase reka formira use$anjem u osnovne stenske mase. 'kumulacione terase izgradjene su u potpunosti u aluvijalnom materijalu i tipi$ne su za doline ravni$arski% reka. Use$anjem korita novi% povrsinski% tokova u stare, relativno siroke doline formiraju se u visim delovima visoke, a u nizim delovima nizske terase. Abr "i. talasi koji se formiraju na povrsinskim tokovima, morima, jezerima, prirodnim i vesta$kim akumula$ijama vode ruse delove obala, odnose, a zatim taloze sruseni materijal. +ored me%ani$kog otkidanja materijala talasi vrse i zbijanje vazdu%a u porama stena o koje udaraju pove$avaju$i intenzitet me%ani$kog razaranja. Na intenzitet najve$i uti$aj imaju snaga talasa i me%ani$ka otpornost stenski% masa. U terenima izgradjenim od stenski% masa sa razli$itom me%ani$kom optere$enos$u razvija se selektivna abrazija. &na se obrazuje na taj na$in sto se u zonama sa me%ani$ki manje otpornim stenskim masama formiraju zalivi, a u zonama sa me%ani$ki otpornijim stenskim masama rtovi i poluostrva. Na strmim obalama stvaraju se udubljenja1talasne potkapine. =usenje stenski% masa usled gubljenja oslon$a iznad talasni% potkapina stvaraju se strme obale1

kli ovi. Zastita obala je razli$ita, a naj$es$e: talasoodbojnim zidovima, gabionima, tetrapodima, izradom mol1ova, oblaganjem obala kamenim blokovima, ili se u priobalnom podru$ju rade talasoloni/podvodne betonske konstruk$ije ili podvodni kameni naba$aji o koje se odbijaju talasi). Z mo&) r n.e i " bl &i) n.e teren je kada u reljefnim depresijama nastaju ve$e ili manje akumula$ije staje$i% voda, a tvorevine se nazivaju mocvare. )okom stvaranja i egzisten$ije mo$vara u njima se vrsi talozenje sedimenata koje sa$injavaju biljni osta$i, sapropel, mulj, gline, a redje i pesak. &vi sedimenti se nazivaju blato, a pro$es formiranja zablacivanje. *edimenti koji sa$injavaju blato izuzetno su porozni, raskvaseni i izvanredno stisljivi. &ni se $ak i pri malim optere$enjima znatno slezu ili istiskuju ispod gradjevinski% objekata. 2lata su tesko pro%odna ili nepro%odna, pa u gradjevinarstvu imaju naziv slabo nosivo tlo. Njegova vlaznost moze dosti$i "'1- C. Zapreminska tezina u prirodno vlaznom stanju retko prlazi 14 kN,m3, poroznost je visoka "'1- C. 2lato koje ne sadrzi frak$ije peska prakti$no je vodonepropusno, zbog $ega se koristi u %idroizola$ione svr%e. Za gradnju na ovakvim terenima neop%odno je isusivanje mrezom drenazni% kanala i rovova ili nasipanjem /refuliranjem) peska preko blata. Npr. Novi 2gd. Me1 ni&+ !(*o"i. je pro$es prirodnog razredjivanja skeleta tla koji se desava u neko%erentnim, prasinastim i glinovitim sedimentima putem iznosenja sitni% $esti$a pod dejstvom filtra$ionog toka. =azvoj ovakvog pro$esa je lagan, traje godinama i desetinama godina, ali je rasprostranjen svuda u prirodi. &na moze znatno izmeniti vodopropustljivost tla, pukotinski% ispuna i karstni% pojava, uzro$nik je i razni% deforma$ija tla: jame, pukotine, denivela$ija terena. &snovna sila koja je izaziva je %idrauli$ki pritisak filtra$ionog toka, koji moze biti znatnog intenziteta kada pokre$e $elu masu tla. .retanje najsitniji% $esti$a pri me%ani$koj sufoziji se odredjuje: 1identifika$ija tla sklonog ka sufoziji, tj. pro$ena uti$aja kvantitativni% pokazatelja na mogu$nost pojave me%ani$ke sufozije/.ezdF) > %idrauli$ki uslovi nastanka sufozije tj. odredjivanje veli$ine filtra$ione sile koja prouzrokuje pokretanje $esti$a/)erzag%i i svaj$arski istraziva$i) >kinemati$ke karakteristike sedimenata tj. pro$enat zrna koja se nalaze u pokretu. +osvojoj prirodi kretanje $esti$a tla tokom me%ani$ke sufozije je diskontinualno/$esti$e se $as kre$u $as miruju). Uslovi njenog razvoja nisu isti u ko%erentnim i neko%erentnim sedimentima. U ko%erentnim, prasinastim i glinovitim sedimentima makro porozne strukture, kao sto su les, lesna ilova$a, i gline mrvi$aste strukture, uslovi za filtra$iono razaranje su manje povoljni/postojanje veze ko%ezije), dok su u neko%erentnim stenama povoljni. <ims izdvaja vise vrsta sufozija: kod unutrasnje su ozije kretanje $esti$a vrsi se nanize, dok je kod spoljasnje su ozije kretanje $esti$a navise, i one su vezane za pripovrsinske delove terena. $ontaktna su ozija javlja se na grani$i sedimenata sa razli$itim filtra$ionim svojstvima npr. na grani$ama peska i sljunka ili droina pa i diskontinualni% ispu$ali% stenski% masa. +ove$anje poroznosti /rastresanje) koje prouzrokuje me%ani$ka sufozija znatno smanjuju otpornost na smia$anje, a pove$ava deformabilnost sedimenata, te tlo nije stabilno ni da se drzi pod sopstvenim tezinom. +rilikom sleganja tla izazvani% me%ani$kom sufozijom ispod objekata $asto dolazi do oste$enja podzemni% kanaliza$ioni% i vodovodni% instala$ij, moze osetno izmeniti i vodopropustljivost. *aniranje pojava izazvani% me%ani$kom sufozijom prili$no je tesko, ali primenjuje se injektiranje silikatnim masama ili izrada dijafragmi. Hemi.!+ !(*o"i. ,+ r!tn ero"i. - je kada povrsinske i podzemne vode vrse rastvaranje i razlaganje lako rastvorljivi% stenski% masa kao sto su kre$nja$i, dolomiti, kreda, gips, kalijeve i natrijeve

soli. Najrasprostranjenija je u karbonatnim stenama dok je u %loridnim i sulfatnim stenama manje zastupljena. .arstna erozija koja se desava pod dejstvom povrsinski% voda poznata je pod imenom povrsinski%otvoreni) karst, a dok se pod dejstvom podzemni% voda razvija dubokipodzemni) karst. Skrape predstavljaju najsitnije oblike reljefa koji nastaju na ogoljenim terenima izgradjenim od karbonatni% stenski% masa. )o su priblizno su paralelni zljebovi ostri% ivi$a sa pribliznokrivudavim povrsinama, koji su razdvojeni ostrim grebenima.0ubina i sirina im variraju od nekoliko $m do nekoliko dm, a po duzini obi$no sotizu nekoliko m do nekoliko desetina m. )eren na kojem su skarpe, $esto naziva se skarpar. U prirodnim uslovima takav teren je obi$no tesko pro%odan. ,rtace su udubljenja $ije su dimenzije popre$nog preseka ( i vise puta ve$e od dubine. =azmera nji%ovi% dimenzija kre$u se u planu od nekoliko m do 1 i vise m, a u dubinu od 1 do 1(m, a redje preko ( m. #zuzetno dubina moze biti ve$a od popre$nog preseka/bunarske vrtace). &bli$i vrta$a su vrlo neujedna$eni, priblizno okrugli, elipsiodni, ili nepravilni u planu, a u vertikalnom preseku tanjirasti, zdelasti, levkasti, i to naj$es$e asimetri$ni. ?avljaju se pojedina$no ili grupno rasporedjene po povrsini terena. +onekad su rasporedjene u pravilne nizove duz tektonski% razloma ili je broj vrta$a pove$an na relativno malom prostoru1boginjavi karst. Na dnu vrta$a mogu se javiti pukotine ili otvori/ponori). U vrta$ama $ije je dno pokriveno vodonepropusnim sedimentima ponekad se obrazuju privremena ili stalna jezera. 0vale se formiraju spajanjem vise vrta$a. Zastupljene su na terenima starijeg karsta izlozenog dugotrajnom dejstvu karstne erozije. &blik im je izduzen sa sirinom do nekoliko stotina m, dok duzina moze dosti$i i do ( km. 0no uvale je pretezno neravno i prekriveno slojem $rveni$e. (arstna polja nastaju pretezno spajanjem vise uvala, ali i kao posledi$a tektonski% pokreta usled spustanja terena i formiranja potolina i tektonski% rovova. Na taj na$in karstna polja mogu dosti$i duzinu do ' km, a sirinu do 1' km. Nji%ova dna pokrivena su $rveni$om, fluvijalnim i deluvijalnim sedimentima. +o obodu pojedini% karstni% polja mogu se javiti izvori ili vrela a pri dnu estavele, ponori i jame. (arstni kanali-kaverne su izduzene supljine nastale prosirivanjem prslina i pukotina dejstvom karstne erozije. &bli$i i dimenzije supljina vrlo su neujedna$eni i promenljivi na kratkim rastojanjima uz pojave lokalnog grananja. +olozaj supljina u prostoru pretezno je sub vertikalan do %aoti$an. Unutrasnjost karstni% kanala moze biti otvorena, ispunjena vazdu%om, ali i delimi$no ili potpuno ispunjena vodom, $rveni$om, ili glinom. &tvoreni karstni kanali sa ve$im dimenzijama /dm i m) popre$nog preseka i pretezno vertikalnom orijenta$ijom nazivaju se jame/ .arstni kanali imaju bitnu ulogu za formiranje izdani, kretanje, eksploata$iju i odbranu od podzemni% voda u karstnim terenima. #onori su otvoreni karstni kanali i pukotine u koje stalno ili povremeno poniru povrsinske vode. &bi$no se nalaze pri dnu karstni% polja i uvala, a redje i vrta$a. #ecine su prosireni delovi karstni% kanala, pretezno %orizontalnog polozaja. Na nji%ov nastanak ili prosirenje, uti$e osim %emojskog rada podzemni% voda, jos i obrusavanje svodova i zidova. Nji%ova duzina moze dosti$i nekoliko desetina km/postojnska jama 15.4 km), a popre$ni presek je obi$no neujedna$en i moze se naizmeni$no aritmi$no naglo siriti i suzavati. *pe$ifi$nosti karstni% terena uslovljava pojavu brojni% problema, na prvom mestu vrlo teski% uslova vodosnabdevanja, teske pro%odnosti, smanjenje prirodne stabilnosti projektovani% im postoje$i% objekata, izaziva znatne potesko$e pri izvodjenju gradjevinski% radova, velika deformabilnost. Zastita od opasni% posledi$a razvoja karstne erozije ostvaruje se raznovrsnim ali izuzetno skupim za%vatima. &vakvi tereni za%tevaju izuzetno obimne

zemljane radove, a pri projektovanju i gradjenju %idrote%ni$ki% objekata postoji potreba za izradom protiv filtra$ioni% zavesa i poboljsanja $vrsto$e podloga brana injektiranjem. Najve$e potesko$e pri izgradnji tunela i dr podzemni% objekata je pojava prostorni% kaverni i pe$ina kao i iznenadni% prodora veliki% koli$ina vode. Eol!+ ero"i. i +(m(l &i. u suvim, aridnim oblastima prirodni uslovi su spe$ifi$ni, sto se ogleda kroz malu koli$inu atmosferski% taloga, intenzivno isparavanje, oskudan biljni prekriva$, ako ga uopste ima, a dnevna kolebanja temperature su veoma velika. +ri takvim uslovima preovladjuje me%ani$ko raazranje stena, a vetar je najvazniji prirodni transporter produk$ija raspadanja. *amo najja$i vetrovi nose zrna sa pre$nikom ve$im od 3 mm, a pri pustinjskim olujama mogu se kotrljati komadi stena mase do 1 kg. 0uzina transporta zavisi od prirode /rafalni ili stalni) i prav$a i snage vetra. +ro$es odnosenja me%ani$ki raspadnuti% delova stenski% masa naziva se de lacija. &dnosenjem rastresitog materijala u terenu se stvaraju udubljenja > de lacioni baseni, duboka i preko 1 m. +re$ni$i pustinjskog peska koji nosi vetar iznose prose$no .11 .'mm. +es$ane povrsine koje se formiraju na mestima gde opadne transportna mo$ vetra su razli$itog prostranstva. Naj$es$e se pesak nagomilava stvaraju$i dine, uporedne talase peska visoke 1 1( m a retko i vise. 0ine polumese$astog oblika nazivaju se barahane koje su naro$ito rasprostranjene u transkaspijskoj oblasti. Najve$a visina bara%ane je u njenom sredisnom delu i opada prema bokovima koji su povijeni unapred. .onkavna strana je u zavetrini, strma je sa nagibima 3 14 stepeni, a konveksna je okrenuta prema vetru i znatno je blaza, nagnuta naj$es$e oko 1 stepeni. 2a%rana se pomera u prav$u vetra, na taj na$in sto vetar nosi pesak preko njenog konveksnog dela, dovodi ga do gornje ivi$e konkavnog dela odakle se zrna peska kotrljaju nanize. 7etar stalno donosi pesak usled $ega dine rastu u sirinu i visinu gradesi na 5aj na$in pes$ana mora, koja u 3fri$i imaju naziv erg, a u 3ziji kum. *ljunkovite i kamenite pustinje sa koji% je oduvan sitniji materijal nazivaju se hamade. U nasoj zemlji ima pokretnog zivog peska u 2anatu kod 0eliblata, od =a$a do @olub$a, od .ladova do =adujev$a. 0ine ovi% predela su umirene, tj. prekrivene vegeta$ijom. Le#ni&+ ero"i. i +(m(l &i. ;inija iznad koje sneg uvek ostaje neotopljen naziva se granica vecnog snega ili granica irna. Usled sve ve$eg nagomilavanja gornji slojevi snega, pritiskaju i zbijaju donje, pretvaraju$i pa%ulji$e snega u zrne leda. Na taj na$in postaje $vrst sneznik% irn), koji u donjim delovima prelazi u lednicki%glecerski) led. +ritisak snega i sneznika izaziva kretanje gle$era ako je njegova podloga pod nagibom. .re$u$i se preko svoje stenovite padine ledni$ka masa gla$a, struze, produbljuje i prosiruje svoje korito, i ovaj pro$es se naziva lednicka erozija. 0epresija u kojoj se nagomilani sneg pretvara u gle$erski led naziva se cirk. +ovrsina terena preko koje se lednik kre$e zadobija oblik valova jer lednik najvise erodira u sredini, posto je tu masa leda najdeblja, a brzina kretanja najve$a. 7aovi su koritastog oblika, imaju strme, gotovo vertikalne strane i siroko izdubljeno dno. Morenski materijal su svi odlomljeni delovi stena koje ledni$i nose sa sobom. &d materijala koji se odronjavanjem unosi na povrsinu lednika nastaju povrsinske morene. Upadanjem kmada stenski% masa u pukotine lednika postaju unutrasnje morene, a podinske morene formiraju se od komada stenski% masa podloge lednika. Na mestu otapanja lednika, akumulira se u obliku bedema materijal koji je lednik nosio sa sobom1ceona morena. +ojave svi% vrsta morena mogu nepovoljno da uti$u na izradu gradjevinski% objekata, a potesko$e se najvise javljaju u izvodjenju zemljani% radova, mogu$nosti pojave nestabilnosti terena, pojave znatni% i neravnomerni% sleganja, nedovoljnu nosivost teski%

objekata, razli$itu poroznost i vodopropustljivost, nepovoljne uslove zapivanja injektiranjem. U nasoj zemlji se nalaze na 0urmitoru, *injajevini, +elisteru, +rokletijama, *ari. Kli"en.e se desava na prirodnim padinama kao i na vesta$kim kosinama pod odredjenim uslovima otkidanjem, translatornim a delimi$no i rota$ionim pomeranjem otkinuti% masa usled dejstva Zemljine teze. 0eo terena za%va$en klizenjem naziva se kliziste. 0imenzije otkinutog dela su razli$ite. +ovrsina moze biti mala/oko 1 m() do vrlo velika /preko (' m() a dubina od 1 do ( m, retko i ve$a. 2rzina kretanja moze biti mala /ispod .1 mm dnevno) do relativno velika /preko 1 m na sat). 0zroci nastanka klizista pro$es klizenja po$inje onog momenta kada naponsko stanje u stenskim masama nadmasi nji%ovu otpornost na smi$anje. "lementi klizista: Telo klizista pretstavlja $elokupna otkinuta i pokrenuta stenska masa. Povrs klizenja ili klizna povrs je grani$na povrsina izmedju pokrenute mase i njene podloge koja se ne kre$e. Povrsina klizista definise povrsinski deo pokrenute mase. Nozica ili stopa klizista je najnizi deo tela klizista. (eoni oziljak klizista pretstavlja najvisa, obi$no lu$no povijena, pukotina formirana otkidanjem tela klizista od delova terena iznad njega koji nisu za%va$eni pro$esom klizenja. "ekundarni oziljci su pukotine duz koji% je doslo do naknadnog otkidanja pokrenute mase. )sovina klizista je linija koja poduzno polovi povrsinu klizista. *ranica klizista $ini linija kontakta kretane mase sa nekretanim delovima terena, na povrsini terena. +uzina klizista je rastojanje izmedju najudaljeniji% ta$aka na oziljku i nozi$i klizista. +ebljina klizista je upravno rastojanje izmedju povrsine i podloge klizista. .radja struktura! klizista: 8'sekventna klizista nastaju unutar jednorodne neslejovite stenske mase. .lizna povrs u tim slu$ajevima ima priblizno kruzno1$ilindri$ni oblik i uslovljena je fizi$ko me%ani$kim svojstvima stenske mase. 8$onsekventna klizista nastaju pretezno u raznorodnim stenskim masama, a klizna povrs je najve$im delom formirana po grani$i izmedju dva susedna sloja. )a grani$a moze biti izmedju dva sloja iste stene, kore raspadanja i zone monolita, jedne ili vise povrsi ispu$alosti, zamrznute i nezamrznute zone u stenskoj masi. &blik klizne povrsi kod nji% je ravan, talasast ili stepenast. &n se moze ustanoviti relativno lako pri neposrednim vizuelnim osmatranjima ili geoloskim ispitivanjima. &na su najzastupljenija. 8,nsekventna klizista nastaju u raznorodnim slojevitim stenskim masama sa %orizontalnim pruzanjem ili sa padom suprotnim od nagiba padine, odnosno kosine. .od nji% klizna povrsina se$e slojeve stenski% masa. (lasifikacija klizista 8Prema razvoju procesa klizista se dele na neaktivna1smirena ili fosilna i aktivna. .od neaktivni% klizista pro$es klizenja je zavrsen i u sadasnjem stanju ne postoje kretanja delova stenski% masa, dok je kod aktivni% pro$es klizenja u toku. 8Prema vrsti stenskih masa u kojima su formirana, klizista se dele na: klizista u me%ani$ki oste$enim $vrstim stenskim masama, klizista u nevezanim /neko%erentnim) sedimentima, klizista u glinovitim /ko%erentnim) sedimentima i klizista u mesovitim stenskim masama. 4edju navedenim klizista se naj$es$e javljaju u ko%erentnim sedimentima, a najredje u me%ani$ki oste$enim $vrstim stenskim masama. 8Prema polozaju klizne povrsi u odnosu na podnozje kosine klizista se dele na: mozi$na i podnozi$na. .od nozi$nog klizista bilo koja ta$ka klizne povrsi se ne nalazi ispod %ipsometrijski najnize ta$ke na nozi$i, dok se kod podnozi$nog deo klizne povrsi nalazi ispod nje. Sprecavanje nastanka i sanacije klizista 8-redjenje povrsine terena primenjuje se u $ilju samanjenja ili eliminisanja raskvasavanja stenski% masa atmosferskim talozima na telu klizista i neposredno oko njega. U tu svr%u vrsi se: planiranje /ravnanje) povrsine tela klizista, izrada sistema povrsinskog odvodnjavanja

/sabirnim i odvodnim kanalima), zatvaranje pukotina glinom i formiranje biljnog pokriva$a. 8+reniranje raskvasenih stenskih masa pretstavlja sana$ionu meru koja se $esto primenjuje, jer je podzemna voda jedan od naj$es$i% uzroka nastanka klizista. 0reniranjem /isusivanjem) se vrsi pri%vatanje i odvodjenje podzemni% voda iz zone klizenja ili se snizava nivo podzemne vode u tlu. )ime se smanjuje ili spre$ava dejstvo %idrostati$kog i %idrodinami$kog pritiska. &sim ovi% efekata dreniranjem se pove$ava otpornost na smi$anje i spre$ava naknadno raskvasavanje tla. &snovni vidovi za%vata koji se rade u $ilju dreniranja su: kanali, rovovi, %odni$i /galerije), busotine, bunari i razli$ite vrste filtera. 8Preraspodela stenskih masa primenjuje se u slu$ajevima kada je sopstvena tezina stenski% masa u nizim delovima terena nedovoljna da drzi u ravnotezi stenske mase iz visi% delova. U $ilju izmene stanja vrsi se skidanje stenski% masa /rastere$enje) sa gornji% delova padine i nanosenje tog materijala /optere$enje) na donje delove padine. )aj postupak na nestabilnim terenima smanjuje nji%ov nagib, pove$ava efektivne napone i otpornost na smi$anje donji% delova klizne povrsine. 8.astita od podlokavanja vrsi se u $ilju spre$avanja odnosenja delova stenski% masa na obalama povrsinski% tokova i akumula$ija, koja u kasnijoj fazi dovode do pove$anja nagiba padina. 4ere koje se preduzimaju u tu svr%u identi$ne su onim koje se primenjuju za spre$avanje abrazije. 8Potporne konstrukcije u odgovaraju$im uslovima daju vrlo efikasne rezultate. <esto se primenjuju u kombina$iji sa drugim vidovima sana$ije. +otporni zidovi odupiru se sopstvenom tezinom pritis$ima stenski% masa koje se nalaze iza nji%. +rimenjuju se u slu$ajevima kada se u podlozi klizista javljaju $vrste ili polu$vrste stenske mase, kao i u slu$ajevima kada su prostorno ograni$ene ogu$nosti za sprovodjenje drugi% vidova sana$ija ili kada je neop%odno smanjenje obima zemljani% radova. 8/ankete i kontrabankete se opiru pritis$ima sopstvenom tezinom. )o su potporne konstruk$ije, naj$es$e prizmati$nog oblika izradjene od lokalni% materijala > kamene drobine, sljunka, peska ili gline. Za razliku od banketa, kontrabankete se use$aju u mase koje treba da podupiru. +rimenjuju se u slu$ajevima kada se pritis$i kojima treba da se odupiru relativno mali. 8,zrada sipova se redje primenjuje u odnosu na ve$ prikazane mere sana$ije. &vaj postupak je efikasan u slu$ajevima kada debljina tela klizista nije velika. 0rveni, betonski, armirano betonski ili $eli$ni sipovi pobijaju se kroz telo klizista i delom kroz podlogu. 8,skustveno poboljssanje geotehnickih svojstava naj$es$e se sprovodi pove$anjem zbijenosti i otpornosti na smi$anje smanjenjem vlaznosti i vodopropustljivosti. &vi efekti postizu se: zbijanjem, $ementa$ijom, gliniza$ijom, elektroosmotskim prosusivanjem i elektro%emijskim o$vrs$avanjem stenski% masa. +rimena neke od navedeni% metoda vrsi se u vidu sana$ije aktivni% klizista, ali jos $es$e kao preventiva protiv nastanka pro$esa klizenja. 8#ormiranje biljnog prekrivaca ima visestruko povoljnu ulogu. +re svega on znatno spre$ava prodiranje atmosferski% taloga u tlo. #sparavanje biljnog pokriva$a, po koli$ini znatno prevazilazi isparavanje sa ogoljenog terena iste povrsine i priblizava se efektu isparavanja sa slobodne vodene povrsine. +odzemna voda se usisava i isparava u vazdu%. .orenje biljaka dopire duboko u tlo, a na rastojanju je znatnom od stabla. U tom pogledu poznata je $injeni$a da bagremovo drve$e vrlo povoljno uti$e na smanjenje mogu$nosti klizenja. Osnovni principi pri izboru sanacija: 1.4etodama sana$ije treba podupreti dejstvo sila koje $e prozrokovati pro$es klizenja i uspostaviti uslove kojima se najvise anulira to dejstvo (.6fekat sana$ije moze se posti$i samo kada se dobro prou$e geoloska gradja klizista, oblik i polozaj klizne povrsine ili oslabljeni% zona, kao i polozaj vodonosni%

%orizonata 3.#skustvo pokazuje da se retko moze izvrsiti uspesna sana$ija primenom samo jedne metode 4.Usvajanje kona$nog kompleksa mera sana$ije treba zasnovati na poredjenju te%ni$ke i ekonomske $elis%odnosti razli$iti% varijanti. Te&en.e je kretanje znatno raskvaseni% delova vezani% i nevezani% sedimenata u povrsinskoj zoni padina. 0eo terena za%va$en ovim pro$esom naziva se teciste. +omeranje sedimenata za%va$eni% ovim pro$esom, sli$no je turbulentnom kretanju te$nosti. +okretna masa ne odvaja se od nepokretne podloge. +ovrsina po kojoj se odvija te$enje obi$no je koritasto uzlebljena. 0zroci nastanka tecista su smanjenje otpornosti na smi$anje usled raskvasavanja sedimenata i pove$anja filtra$ioni% i porni% pritisaka. Na ubrzanje te$ista uti$aj imaju: nagla promena raskvasenosti, konsistenstnog stanja pri kravljenju vode posle smrzavanja, kao i prirodni i vesta$ki dinami$ki udari. "lementi tecista >telo tecista je deo sedimentne stene, vrlo meke ili te$ne konsisten$ije koji se kre$e niz padinu. >povrsina tecista je povrsina mase za%va$ena pro$esom te$enja. >podloga tecista je nekretani deo sedimenata koji $ini podinu pokrenuom delu sedimenata. >nozica tecista je najnizi deo pokrenute mase koje je naj$es$e rasplinut. >talasi tecista su plitko izdignuti i spusteni delovi tla te$ista na povrsini terena. .eoloska gradja tecista pod kojom se podrazumeva geoloski sastav i stanje konsisten$ije sedimenata u telu te$ista. Prema vrsti sedimenata koji su zastupljeni u nji%ovom telu, te$ista mogu biti jednorodne ili raznorodne gradje. U prvm slu$aju telo se sastoji samo od jednog sedimenta, a u drugom slu$aju od vise. Prema stanju konsistencije tela te$ista mogu biti te$nog i plasti$nog stanja konsisten$ije. (lasifikacija tecista prema razvoju procesa te$ista se dele analogno klizistima na aktivna i smirena, dok prema vrsti sedimenata te$ista mogu biti sa telom pretezno od vezani% /ko%erentni%) sedimenata , sa telom od pretezno sitni% nevezani% /neko%erentni%) sedimenata i sa telom od mesoviti% sedimenata.0ticaj tecista na stabilnost gradjevinskih objekata 0ebljina te$ista je mala i kre$e se pretezno izmedju .( i ( m. Zbog toga ona ne mogu bitno da uti$u na stabilnost objekata visokogradnje. *amo kod plitko fundirani% objekata /do (m), temelji se mogu na$i u delu te$ista. @radjevinu treba zastititi od pritisaka kojima pokrenuta masa tela te$ista moze da deluje na zidove orijentisane upravno na prava$ kretanja te$ista. 4edju objektima %idrogradnje, te$ista imaju najve$i uti$aj na stabilnost odbrambeni% nasipa polozeni% preko tela te$ista. #sto vazi i za nasipe saobra$ajni$a. Saniranje i sprecavanje pojava tecista najjednostavnije se postize odvodjenjem povrsinski% voda iz zone za%va$ene povrsinom te$ista, kao i pro$edjivanjem vode iz ela te$ista sto se postize izradom drenaza. O!i' n.e predstavlja pojedina$no ili grupno kotrljanje me%ani$ki izdeljeni% komada $vrsti% stenski% masa po strmim padinama, a kupine takvi% skotrljani% komada sipari %osuline ili plazine). +rilikom osipanja komadi $vrsti% stenski% masa imaju razli$ite putanje. Nji%ove duzine uslovljene su veli$inom sami% komada. +o pravilu najduze putanje iamju ve$i komadi, dok su duzine putanja manji% komada kra$e. Usled toga, u nozi$i sipara nagomilavaju se krupniji blokovi, a pri vr%u najsitniji. 0zroci nastanka sipara su insola$ija, pritis$i stvoreni pri smrzavanju i razaranje stena pritis$ima koje izaziva korenje biljaka. "lementi sipara >podloga sipara je deo stenski% masa preko koji% je formirano telo sipara. >telo sipara $ini $elokupna masa materijala nagmilanog osipanjem. >povrsinu sipara pretstavlja zona koju na povrsini terena za%vata telo sipara. >celo sipara je %ipsometrijski najvisi deo tela sipara. >nozica sipara je %ipsometrijski najnizi deo tela sipara. >nagib povrsine sipara predstavlja ugao koji formiraju povrsina sipara i %orizontalna ravan. Njegova veli$ina zavisi od ugla unutrasnjeg trenja materijala u telu

sipara. *to je ugao ve$i i nagib sipara je ve$i. >osovina sipara pretstavlja liniju koja spaja medjusobno najudaljenije ta$ke na $elu i nozi$i sipara. >granica sipara je zatvorena kriva linija koja opasuje telo sipara. >krila sipara su bo$ni delovi u odnosu na osovinu sipara. > debljina sipara pretstavlja najkra$e rastojanje izmedju povrsine i podloge sipara na posmatranoj ta$ki. .eoloska gradja sipara je petroloski sastav, krupno$a i prostorni raspored po krupno$i komada stenski% masa u telu sipara. Prema petroloskom sastavu siparimogu biti: jednorodnog sastava, kada telo sipara $ine komadi iste stenske mase/kre$nja$ki, dolomitski...) i %eterogenog/raznorodnog). Najbolji uslovi za formiranje sipara su u kre$nja$kim terenima. &dlom$i stenski% masa su nepravilnog oblika i prose$ne krupno$e 31( $m. +onegde se javljaju i blokovi veli$ine G1m3. )akav granulometrijski sastav uslovljava formiranje grube intergranularne poroznosti, dobru vodopropustljivost i laku o$ednost. (lasifikacija sipara zasniva se na vise medjusobno razli$iti% kriterijuma. 4edju njima najzna$ajniji je zasnovan na razvoju pro$esa osipanja prema kojem se dele na aktivne i smirene. .od aktivnih vrsi se neprekidno ili povremeno nagomilavanje materijala u povrsinskoj zoni sipara, zbog toga je nji%ova povrsinska zona promenljiva. *uprotan slu$aj je kod umirenih. .od nji% je aktivan pro$es iluvija$ija/zaglinjavanja) koji vremenom moze prevesti osipanje u klizenje. +ovrsina terena pod umirenim siparima naj$es$e je delimi$no ili potpuno pokrivena sibljem ili sl. vegeta$ijom. Osnovne geotehnicke karakteristike sipara Usled intenzivnog razaranja osnovni% stena ili naknadnim raspadanjem odlomaka u telu usuline, lokalno moze narasti zastupljenost sitniji% i glinovitiji% frak$ija. )ada je vodopropustljivost manja a vodoo$ednost slabija. +risustvo finiji% frak$ija je uopste uzev ve$e u starijim osulinama. +ovrsina osulina obi$no je blago konkavnog oblika i sa nagibima 3'135 stepeni. Navedena svojstva $ine sipare nepovoljnom podlogom i sredinom za gradjenje, a naro$ito saobra$ajni$a i drugi% linijski% objekata. Saniranje i sprecavanje nastanka sipara +oboljsanje prirodni% uslova stabilnosti osulina moze se posti$i ve$inom metoda koje se promenjuju i kod klizista. 4edju njima najuspesnije se primenjuje: izrada potporni% konstruk$ija, preraspodela stenski% masa i ublazavanje nagiba. O#ron. ) n.e predstavlja otkidanje i naglo padanje komada i blokova stenski% masa sa strmi% i vrlo strmi% prirodni% i vesta$ki% odseka pod dejstvom gravita$ije. *kupine komada i blokova nastaler odronjavanjem se nazivaju odroni. 7ezane su za stenske mase sa diskontinuitetima, nagnute prema spoljnim povrsinama odseka, ali se mogu javiti i u lesu, koji je kontinualan, pri podlokavanjem ili potse$anju strmi% odseka. 0zroci aktiviranja odrona +riroda $inila$a koji mogu prouzrokovati nastanak odrona: pritis$i ostvareni pri zamrzavanju vode u diskontinuitetima stenski% masa, insola$ija, bubrenje i nadimanje, smanjenje otpora smi$anja prilikom raskvasavanja glinene ispune, kao i pove$anje smi$u$i% napona prilikom podlokavanja ili podse$anja podnozja i prirodne pojave. "lementi odrona >zona otkidanja je deo odseka u kojem se vrsi otkidanje stenske mase. >oziljak odrona je povrsina od koje se odronio materijal. >zona deponovanja je deo terena na kojem se vrsi nagomilavanje materijala. &stali elementi: telo, podloga, debljina i povrsina odrona imaju analogne defini$ije kao kod sipara. .eoloska gradja odrona obu%vata petroloski sastav, krupno$u i prostorni raspored po krupno$i komada stena. (lasifikacija odrona >kameniti u $vrstim stenskim masama, zemljani u ko%erentnim sedimentima/les) i mesoviti u $ijem se telu nalaze komadi $vrsti% stenski% masa i ko%erentni% sedimenata. .ameniti su najvise zastupljeni/-'C). Osnovne geotehnicke karakteristike odrona 4aterijal u telu odrona je vrlo porozan, veoma vodopropustljiv,

lako i ptpuno o$ediv. )akva svojstva uslovljavaju znatnu i neujedna$enu deformabilnost/stisljivost) i nosivost. +ovrsinska zona je labilna. Sprecavanje nastanka i saniranje odrona zastitni zidovi u podnozju kosina i odseka sa odronima, zastitne pregrade na kosini, stubovi rasporedjeni sa%1matno na gornjem delu kosina koji treba da smanje brzinu kretanja komada i stenski% masa, oblozeni zidovi koji stite stensku masu od raspadanja, pri$vrs$ivanje nestabilni% blokova sidrenjem, injektiranje pukotina $ementnim masama, izgradnja galerija ili tunela, izmestanje trasa saobra$ajni$a. P("en.e ,!()o te&en.e- predstavlja vrlo sporo smi$u$e kretanje povrsinski% delova stenski% masa u o$ednim zonama kore raspadanja na blago nagnutim padinama. +ro$es se javlja u kamenitim i polukamenitim stenskim masama, kao i ko%erentnim sedimentima. Puziste je deo terena u kojem je pro$es puzenja aktivan ili su sa$uvana strukturna svojstva stenski% masa puznja. 0zroci nastanka puzista puzista se obrazuju pod dejstvom $esti% promena zapremine stenski% masa izazvani% insola$ijama ili smrzavanjem i kravljenjem, kao i %emijskim pro$esima koji su pra$eni pove$anjem zapremine/prelaz an%idrita u gips, bubrenje i dr.). Naj$es$i povodi su: sve ve$e smanjenje otpornosti na smi$anje stenski% masa od dublji% delova ka povrsini terena, preoptere$enje padina sa efektima istiskivanja $esti$a tla ka nizim delovima padine, kao i prirodni ili vesta$ki dinami$ki uti$aji. "lementi puzista >telo puzista je deo stenske mase u kojem se vrsi kretanje $esti$a i komada sa povijanjem niz padinu. >podloga puzista je deo stenske mase preko koje se vrsi lagano kretanje povrsinskog dela stenske mase. Povrsina, duzina, nozica, oziljak, trbuh i debljina definisu se analogno odgovaraju$im elementima klizista. +uziste ima dve grani$e: granica na povrsini terena je zatvorena kriva linija koja okonturuje masu za%va$enu pro$esom puzenja, dok je granica izmedju tela i podloge postupna i veoma tesko uo$ljiva. .eoloska gradja puzista prema vrsti stenske mase izdvajaju se %eterogeni i jenorodni. (lasifikacija puzista prema razvoju procesa puzenja0 umirena/stagna$ija pro$esa, ne izazivaju oste$enja) i aktivna/pro$es u toku). 0ticaj puzista na stabilnost gradjevinskih objekata +uzista podmuklo deluju na stabilnost objekata zbog vrlo sporog, vizuelno slabo uo$ljivog kretanja i nejasno izrazeni% elemenata puzista. +litko fundirani objekti bivaju rastreseni usled pojave naknadni% diferen$ijalni% slaganja a i razli$iti% otpora smi$u$im naprezanjima u pojedinim zonama ispod temelja. .od objekata fundirani% sa sipovima sa sve ve$im razvojem pro$esa gornji delovi sipova bivaju sve vise optere$eni na savijanje. # objekti niskogradnje gube stabilnost. Nasipi, potporni zidovi, propusti i kolovozne konstruk$ije usled kretanja nji%ove podloge sve vise gube oslona$. U oblasti %idrogradnje najvise je ugrozena stabilnost bunara, drenaza, kanaliza$ioni% i vodovodni% instala$ija. Mere za sprecavanje pojave i saniranja puzista Najefikasnija je izrada potporni% zidova uz obavzan uslov da isti budu fundirani u podlozi puzista. Li+)i* +&i. 7odom zasi$eni neko%erentni, a u odredjenim slu$ajevima i neki ko%erentni sedimenti, pod uti$ajem dinami$ki% sila, izazvani% vibra$ijama mogu pre$i u te$no stanje. )om prilikom naj$es$e dolazi do spe$ifi$nog1trenutnog i potpunog gubitka $vrsto$e sedimenta i nji%ovog prelaska u gustu te$nost koja je podlozna znatnim deforma$ijama1likvifak$ija. +rema sadasnjem saznanju najpogodnija sredina za razvoj likvifak$ije su sitnozrni, priblizno ujedna$eno granulirani, rastresiti i vodom zasi$eni peskovi. >telo tecista je deo sedimentne stene, vrlo meke ili te$ne konsisten$ije koji se kre$e niz padinu. >povrsina tecista je povrsina mase za%va$ena pro$esom te$enja. > podloga tecista je nekretani deo sedimenata koji $ini podinu pokrenuom delu sedimenata. >nozica tecista je najnizi deo pokrenute mase koje je naj$es$e rasplinut. >talasi tecista su

plitko izdignuti i spusteni delovi tla te$ista na povrsini terena. Identifikacija sedimenata podloznih likvifakciji Najzna$ajniji je postupak iz dve faze: 1.primarno predvidjanje (.sekundarno predvidjanje 0ticaj likvifakcije na stabilnost terena i gradjevinskih objekata formiranje klizista. Sprecavanje pojave likvifakcije 4elorativni za%vati su primenljivi: polozaj nivoa podzemne vode, pove$anje zbijenosti i granulometrijski sastav. +rimenjuje se i injektiranje. U izuzetnim slu$ajevima vrsi se zamena sloja sklonog likvifak$iji. Pre'o"n ) n.e l bilni1 i ne!t bilni1 teren )i"(elnim 'o!t('&im 1!morfoloske odlike terena: velika razudjenost reljefa sa raznovrsnim mikroreljefnim obli$ima koji se $esto nepravilno smenjuju, duboke i ostro use$ene doline i jaruge naro$ito u slabo vezanim sedimentima ili me%ani$ki vise oste$enim $vrstim stenskim masama, podse$ene i podlokane nozi$e padina, zatalasanost padina koja nije posledi$a normalne denuda$ije i erozije, sitno kaskadiran reljef sa otvorenim pukotinama, strmi nagib padina u slabo vezanim ili nevezanim stenskim masama naro$ito kada imaju konveksni oblik. 2!geoloski cinioci: ubranost i poreme$enost stenski% masa sa epovoljnim nagibima u odnosu na povrsinu padina, veoma nepovoljno lu$enje stenski% masa sa nepovoljnim nagibima diskontinuiteta u odnosu na povrsinu padina, znatna me% oste$enost stenski% masa sa dva ili vise sistema prslina i pukotina od koji% je jedan sa blazim nagibom od nagiba padine i prav$em pada prema povrsini padine, postojanje raseda i rasedni% zona koji $e biti zase$en pri izvodjenju zemljani% radova, debele naslage povrsinske raspadine preko iskosene podloge sveziji% stena sa nagibom prema povrsini padine, pojave prirodni% i vesta$ki% podzemni% supljina sa malom debljinom povlatni% naslaga, skoro stvorene egzogene pojave/klizista, sipari, te$ista...) 3!hidroloski i hidrogeoloski cinioci: poplavni tereni sa duzim raskvasavanjem stenski% masa podlozni promenama pod uti$ajem vode, velike i nagle os$ila$ije nivoa povrsinski% voda, kompleksi %idrogeoloski% kolektora i izolatori $iji su kontakti nagnuti ka erozionom zaseku sa blazim nagibom od nagiba padine, pojava grupe izvora po padinama sa razlivanjem vode na siri prostor, pojava pistevina na padinama ili na kosinama zaseka useka i nasipa, pojava me%ani$ke i %emijske sufozije naro$ito na visokim i strmim obalama reka izgradjeni% od vezani% i nevezani% sedimenata 4!bioloski cinioci$ pojave strmi% i ogoljeni% padina, pojave razli$ito orijentisani% kosi% stabala/pijano drve$e), pojave barske vegeta$ije na padinama 5!tehnicki cinioci javljaju se u inzenjerskim objektima i to su: pojave prslina, pukotina, smi$u$i% pomeranja, krivljenja i dr. vidova oste$enja. OSNOVE SEIZMOLOGIJE Vr!te "eml.otre! i ("ro&i n.i1o)o0 n !t n+ 0rvinski zeljotresi nastaju rusenjem svodova veliki% prirodni% supljina u Zemljinoj kori. )akve su npr karstne pe$ine. 0ejstvo ovi% zemljotresa ograni$eno je samo na neposrednu okolinu mesta obrusavanja. ,ulkanske zamljotrese izaziva eksplozivno izbijanje lave iz vulkana. +odru$je dejstva ovi% zemljotresa ne moze biti veliko, ali nji%ova ja$ina moze biti znatna, sa velikom razornom mo$i. Zemljotresi ove vrste vezani su za podru$ja aktivni% vulkana. )ektonski zemljotresi osim so su najmnogobrojniji i najja$i medju prirodnim zemljotresima, za%vataju vrlo velike teritorije. +rema 2jelousovu bitni uti$aj na nji%ove pojave ima dejstvo unutrasnji%1endogeni% sila na serije slojeva sa razli$itim slojevima plasti$nosti. *tvaraju se lomovi koji dovode do nastanka novi% stena koje zele da zauzmu ravnotezni polozaj. Usled nji%ovog trenja sa neravnim grani$nim povrsinama, tresenje se prenosi izmedju blokova i slojeva sve do zemljine kore. &vom prilikom energija koja se oslobodi

moze dosti$i vrednost 181 na 4 ?. O!no)ni !ei"mometri.!+i 'o# &i Ognjiste zemljotresa naziva se jos i zariste zemljotresa, fokus zemljotresa, a naj$es$e se primenjuje izraz hipocentar zemljotresa. +od tim pojmom podrazumeva se zona u Zemljinoj kori u kojoj dolazi do loma i tresenja stenski% masa, odnosno do oslobadjanja seizmi$ke energije. +rema uopstenoj defini$iji: ognjiste zemljotresa je polazno mesto elasti$ni% seizmi$ki% talasa koji se sire na sve strane kroz stenske mase.*ubina ognjista je najkra$e rastojanje izmedju ognjista i Zemljine povrsi. "picentar zemljotresa je projek$ija ognjista zemljotresa na povrs Zemlje. )o nije ta$ka, kako se $esto pogresno zamislja, ve$ je to oblast na povrsini Zemlje. &blik i veli$ina te oblasti prate oblik i prava$ rasprostiranja ognjista zemljotresa. &s$ila$ije tla koje se za$nu u %ipo$entru prilikom zemljotresa prenose se suk$esivno na susedne $esti$e tj nastaje talasanje tla. Zapazeno je da se tako prenose dve vrste talasa razli$iti% brzina kretanja, koje zavise od elasti$nosti i zapreminske mase slojeva kroz koje se prostiru1zapreminski talasi: 8uzduzni longitudinalni - primarni! talas kod koga je prava$ os$ilovanja $esti$a sredine poklopljen sa prav$em prostiranja talasaH 8poprecni transverzalni! talas kod koga je prava$ os$ilovanja upravan na prava$ kretanja talasa. +o povrsini sloja rasprostiru se dve vrste talasa: 8Love-ovi talasi se rasprostiru samo u povrsinskom sloju, i to tek onda kada on naleze na drugi sloj kroz koji se elasti$ni talasi rasprostiru ve$om brzinom. )o su transferzalni talasi, a ravan os$ila$ija $esti$a je paralelna spoljnoj povrsini. 2rzina ovi% talasa zavisi od talasne duzine i varira izmedju brzine rasprostiranja popre$ni% talasa u povrsinskom sloju, kada su talasne duzine vrlo male /teze ka ) i brzine rasprostiranja popre$ni% talasa u donjoj sredini, kada su talasne duzine vrlo velike /teze beskona$nosti). 8&a6legh talsi rejlijevi! rasprostiru se samo po slobodnoj povrsini elasti$ne sredine. .retanje $esti$a, koje se vrsi u ravni uspravnoj na povrsinu sloja, a usmereno je u prav$u deforma$ija, predstavlja kombina$iju uzduzni% i popre$ni% deforma$ija. #z toga proisti$e oblik putanje koja je elipsoidnog oblika, dok je kretanje retrogradno u odnosu na smer rasprostiranja deforma$ija. 7e$a osa je uspravna na povrsinu sloja i prava$ rasprostiranja, a mala osa je paralelna sa prav$em rasprostiranja, amplituda orizontalni% pomeranja manja je od amplitude vertikalni%/ .!). razlika faze izmedju uzduzni% i popre$ni% deforma$ija iznosi +i,(. 3mplituda os$ila$ija opada eksponen$ijalno sa dubinom ispod povrsine. 2rzina rasprostiranja iznosi oko .- od brzine rasprostiranja popre$ni% talasa u istoj sredini. "picentralno rastojanje se odredjuje pomo$u razlika u brzinama prostiranja seizmi$ki% talasa/primarni% i sekundarni%) kroz Zemljinu koru preko seizmograma. Intenzitet ili jacina zemljotresa je efekat oste$enja koji zemljotres izaziva na povrsini Zemlje. odredjuje se preko M(" skale %Merkali, $ankani, "iberg). M"$ - 12 skala%Medvedev, "ponhajer, $arnik) je prilagodjena posebno za potrebe gradjevinarstva. MCS !+ l #. Mikroseizmicki: os$ila$ije tla mogu osetiti samo seizmi$ki instrumenti. ##. !rlo slabi: &se$aju se izuzetno i to samo na visim spratovima zgrad, pri savrsenoj tisini. ###. "labi: ose$aju se kao lak potres, sli$no onom kada prodju kola. #7. -mereni: na otvorenom prostoru ose$a i% samo poneko, u zgradama i% ose$a ve$ina ljudi, prouzrokuju skripanje gradje, zve$kanje posudja, tresenje namestajaH sli$ni su potresima koje izaziva prelazak kamiona preko kaldrme. 7. )setni: izazivaju ljuljanje tanki% grana na drve$u, u zgradama je ose$aj kao kada padne neki tezak predmet, klate se vise$i predmeti u zgradama, zaustavljaju se satovi sa klatnom. 7#. 3aki: svi i% ose$aju, prozrokuju odpadanje maltera, a mestimi$no i laksa oste$enja zgrada. 7##. !rlo jaki: prozrokuju stete na slabim i trosnim zgradama, na obi$nim zgradama prime$uju se manje pukotine, otpada

malter i ukrasi od gipsa, u rekama i jezerima nastaje znatno talasanje i mu$enje vode, ponekad dolazi do pojave klizista i odrona. 7###. 4usilacki: jako se ljulja drve$e, a pojedine grane se lome, ruse se kamene ograde i pojedini fabri$ki dimnja$i, zgrade savremeno gradjene pu$aju, a $esto se i ruse, u tlu se pojavljuju pukotine, pomeraju se i padaju stubovi i spomeni$i. #I. Pustosni: izazivaju oste$enja na aseizmi$ki gradjenim objektima kod obi$ni% zgrada rusenja su vrlo velika. I. -nistavajuci: solidno izgradjene drvene zgrade i mostovi se ruse, nastaju deforma$ije tla, ruse se zgrade i temelji, prekidaju se vodovodne i kanaliza$ione i druge $evi, deformisuse nasipi i brane, krive se zelezni$ke sine, nastaju klizista i odroni, prelivanje vode iz reka i jezera. I#. $atastro alni: skoro svi objekti od kamena se ruse, masivni i kameni opor$i mostova se razlamaju, brane se ruse, nastaju velike pukotine u Zemljinoj kori sa pomeranjima u %orizontalnom i vertikalnom prav$u, krive se nosa$i mostova. I##. Neobicno katastro alni: tesko rusenje svi% objekata, menjaju se korita reka, nastaju vodopadi, jako se menja povrsina Zemlje, javljaju se klizista i odroni, pojavljuju se talasi na povrsini Zemlje. Izoseiste predstavljaju zakonomernost opadanja zemljotresa u radijalnim prav$ima od epi$entra. )o su zatvorene krive linije, koje ograni$avaju na povrsini Zemlje ona podru$ja koja su imala isti intenzitet potresa. Ener0et!+o #e*ini! n.e "eml.otre! Magnituda zemljotresa je broj koji pokazuje koliko je energija oslobodjena pri posmatranom zemljotresu ve$a od energije proizvoljno izabranog zemljotresa, tzv nultog zemljotresa, koga su usvojili =i%ter i @utenberg. "nergetska klasa 2roj zemljotresa koji nastaju na $itavoj Zemlji, utoliko je ve$i, ukoliko je nji%ova ja$ina manja. 2roj slabi% zemljotresa mnogostruko je ve$i od broja jaki% zemljotresa. 6mpirijski je dokazano da postoji zavisnost izmedju broja zemljotresa i energije koja se njima oslobodi. &vaj zakon se naziva .akon ucestanosti zemljotresa. Seizmicka tresnja je srednja godisnja ponovljenost zadani% seizmi$ki% intenziteta koji mogu izazvati zarista pod uslovom da su dovoljno snazna da mogu na datoj loka$iji izazvati trazeni intenzitet. Seizmicki momenat je poten$ijalni rad od koga zavise os$ila$ije na povrsini Zemlje i predstavlja mogu$u energiju koja se trosi za savladjivanje sila trenja po povrsini raseda pri premestanju krila raseda za veli$inu ostvarenog kretanja istog. Sei"mi&+ re0ion li" &i. je prou$avanje i prikaz kvantitativni% obelezja seizmi$ki% vibra$ija pri zemljotresima razli$ite ja$ine neop%odni% za predvidjanja dejstava zemljotresa kojom $e gradjevina biti za%va$ena u budu$nosti. U njen domen spadaju tri grupe podataka: 1).eoloski podaci kod nji% bitnu ulogu ima tektonska aktivnost, jer predstavlja osnovni uzrok nastanka zemljotresa. &na je zna$ajna za iznalazenje opsti% zakonitosti koje vladaju u odnosima izmedju tektonike i seizmi$nosti. Na mestima gde su vertikalna pomeranja najve$a nastaju najve$a smi$u$a naprezanja, medjutim plasti$ne deforma$ije nemaju svuda istu brzinu te$enja, sto uslovljava prenaprezanje u pojedinim delovima slojeva. Uz reljef i tektonske karakteristike terena na intenzitet zemljotresa uti$e i petrogeni sastav terena. ()Inzenjersko-seizmoloski podaci su oni koji prikazuju opste polozaje ognjista, nji%ove dubine, polozaje epi$entara i intenzitete zemljotresa na posmatranoj povrsini koje su registrovane statisti$kim putem. .od terena sa razli$itim geoloskim forma$ijama ovo se teze izvodi nego kod terena sa priblizno istim. *eizmi$ki intenzitet koji je odredjen na osnovi srednji% geoloski% uslova tla naziva se osnovni, pocetni ili etalonski intenzitet. Za odredjivanje srednji% geoloski% uslova tla > srednje tlo, koji sluze kao osnova za izradu karte seizmi$ke regionaliza$ije, treba uzeti pre svega zemljiste na kakvom je izgradjen najve$i broj naseljeni% mesta na podru$ju koje pokriva karta seizmi$ke regionaliza$ije.

+ri odredjivanju osnovnog stepena seizmi$nosti potrebno je odrediti i frekven$iju osnovnog stepena, sto je veoma vazno za svr%e aseizmeti$nog gradjenja. .arta seizmi$ke regionaliza$ije *rbije > usvojeno je glinovito1peskovito tlo koje se nalazi u stanju prirodne vlaznosti. 3)Instrumentalne metode su instrumentalno izmereni poda$i o zemljotresima u posmatranoj teritoriji. Sei"mi&+ mi+roreoni" &i. predstavlja poseban vid izdvajanja i prou$avanja posebni% seizmi$ki% jedini$a iz regionaliza$ije, zbog inzenjersko1geoloski% i %idrogeoloski% uslova koji se mogu bitno menjati na malim rastojanjima. +ristup resavanju ovakvog problema je svrstan u dve grupe: empirijsku i analiti$ku. +rema 4edvedevu ukupni intenzitet zemljotresa na posmatranoj loka$iji ravan je algebarskom zbiru osnovnog intenziteta i popravki seizmi$kog intenziteta za: vrstu tla, polozaj nivoa podzemne vode i rezonantne karakteristike tla. #opravka za vrstu tla vrsise na osnovu fizi$ki% karakteristika tla/seizmi$ka krutost1seizmi$ka impedan$ija). #opravka za uticaj polozaja podzemne vode >kada se nivo podzemne vode nalazi dublje od 1 m u odnosu na dubinu fundiranja objekta, onda podzemna voda ne uti$e na pove$anje osnovnog stepena intenziteta seizmi$nosti tla, 1pri dubinama nivoa podzemne vode manjim od 1 m ispod dubine fundiranja stepen seizmi$kog intenziteta raste sa smanjenjem dubine nivoa podzemne vode, 1u slu$ajevima kada se nivo podzemne vode i dubina fundiranja poklapaju u ko%erentnim i neko%erentnim sedimentima seizmi$ki intenzitet pove$ava se za jedan stepen, 1kada se nivo podzemne vode nalazi u dubini oko 4 m ispod temeljne stope objekata, pri istom sastavu tla, onda se stepen seizmi$kog intenziteta pove$ava za oko pola stepena. #opravka za rezonantne karakteristike tla u analizi slu$aja uslova tla na intenzitet vibra$ija po povrsini Zemlje usvaja se model jednoslojnog tla/viseslojni je komplikovan i prakti$no neresiv). +ri razmatranju polazi se od pretpostavke da elasti$ni sloj lezi na $vrstoj stenskoj masi kao poluprostoru. 9izi$ka svojstva $vrste stenske mase definisu se brzinom rasprostiranja longitudinalnog elasti$nog talasa i zapreminskom tezinom. *eizmi$ki talas prelaskom iz poluprostora u povrsinski sloj nekoliko puta prolazi kroz debljinu sloja dok se potpuno ne ugasi.U tom slu$aju se slede$i talas moze superponirati na pret%odni i tako izazvati narastanje amplituda. U tlu mogu postojati preovladjuju$i periodi vibra$ija1preovladjujuci period vibracija, predominantni period. Pro.e+tni "eml.otre!2 !ei"mi&+i ri"i+ i !ei"mi&+i 1 " r# Seizmicki rizik podrazimeva o$ekivane stete na konkretnim objektima pri odredjenom ja$inom zemljotresa /izrazava se stepenom mogu$eg oste$enja objekta). Seizmicki hazard predstavlja poten$ijalnu opasnost od pojave zemljotresa odredjenog seizmi$kog intenziteta na povrsini terena /izrazava se seizmi$kim stepenima). Na seizmi$ki %azard uti$u tektonske i geote%ni$ke karakteristike terena. %ti& . 0eote1ni&+i1 + r +teri!ti+ n 'o!le#i&e #e.!t) "eml.otre! +ri izgradnji naselja nepovoljni seizmi$ki uslovi ostvaruju se ako se naselje rasprostire preko vise seizmotektonski% blokova, ili na mestima ukrstanja tektonski% razloma, kojima su blokovi odvojeni jedan od drugoga. )akodje je nepovoljno ako se duga$ki objekti rasprostiru na dva ili vise seizmotektonski% blokova sa razli$itim seizmi$kim svojstvima. 7rlo povoljni uslovi postizu se pri lo$iranju naselja na $vrstim stenskim masama. Nepovoljne lokalnosti predstavljaju tereni sa tankim, rastresitim sedimentima, pogotovo ako su ovi zasi$eni vodom. U projektima novi% naselja treba nastojati da uli$e budu sto sire/( do 3 puta vise od okolni% zgrada), da imaju dovoljno trgova ili parkova gde bi se u slu$aju potrebe ljudi mogli skloniti. )reba predvideti postavljanje dupli% vodovodni% linija sa $evima orijentisanim u razli$itim prav$ima, kako bi u slu$aju oste$enja jedni% funk$ionisale

druge. U $ilju ostvarenja sto bedbednije izgradnje projekte naselja treba zasnovati saglasno rezultatima seizmi$ke mikroreoniza$ije. Na malo nosivom tlu najpovoljniji uslovi postizu se plitkim fundiranjem na armirano betonskim plo$ama. U seizmi$kom pogledu nepovoljnije je fundiranje na sipovima. 3ko se ovi ipak primene ne treba i% oslanjati o $vrste stenske mase. +ri fundiranju na sam$ima ili trakama seizmi$ka stabilnost se pove$ava sa pove$anjem dubine fundiranja. .od izduzeni% zgrada manja oste$enja nastaju ako su ove postavljene tako da seizmi$ki talasi nailaze dijagonalno na izduzene zidove, nego paralelno, ili upravno na nji%. Zgrade koje su zidane samo od opeke i maltera, ili kamena i maltera vrlo su osetljive pri naprezanjima koja izazivaju ja$i zemljotresi. Najosetljeviji delovi zidani% zgrada su konzolna stepenista ukljestena u zidove od opeka, zatim neukru$eni/pregradni) zidovi i medjuprozorski stup$i. &tpornost zgrada na zemljotrese zavisi od nji%ovog oblika. Najotpornije su zgrade kruznog preseka, zatim kvadratnog pa pravougaonog oblika. Najnepovoljniji slozeni obli$i, naro$ito u obliku slova @ ili +, pogotovo ako se grade bez medjusobni% razdelni$a. Za izgradnju saobra$ajni$a nepovoljni su u seizmi$kom pogledu zabareni i zamo$vareni tereni, a takodje i tereni sa tankim /D(m) slojevima od rastresiti% i glinoviti% sedimenata ili povrsinske raspadine. 7isine nasipa i useka, i nagibe nji%ovi% kosina treba prilagoditi intenzitetu zemljotresa. U terenima sa #I stepeni 4<* skale visina nasipa ne sme prevazilaziti 1' m, a dubina useka 1(m. U reonima sa 7## i 7### 4<* skale visina mora biti manja od ( m, a dubina manja od 1'm. Na kamenitim padinama, strmijim od nagiba 1:( umesto visoki% nasipa treba graditi vijadukte, a umesto zaseka podseke1galerije. +ostojanje aktivni% egzogeni% pro$esa i pojava ili mogu$nost za nji%ov razvoj u seizmi$ki aktivnim podru$jima veoma se nepovoljno odrazava na stabilnost saobra$ajni$e. 0uga$ki i visoki mostovi i vijadukti su prili$no osetljivi na dejstvo zemljotresa. Najpovoljniji uslovi se postizu kada se nji%ovi stubovi fundiraju u $vrstim i kompaktnim stenskim masama i kada su stubovi zadebljani a tanji u gornjem delu. 7eza izmedju stubova i gornjeg dela konstruk$ije mora biti elasti$na. U seizmi$ki aktivnim podru$jima ne preporu$uje se izgradnja potporni% zidova od kamena. #na$e visine betonski% potporni% zidova ne treba da prelaze iznad 1( m u zonama do I### stepeni 4<* skale, odnosno do 1 m u podru$jima sa #I 4<* skale. 0uzine nji%ovi% kampada ne treba da budu ve$e od 1' m. *vi dublje izvedeni podzemni objekti obi$no ne adobijaju ve$a oste$enja prilikom zemljotresa. #zuzetak $ine portalni delovi tunela koji mogu biti $ak i teze oste$eni prilikom ja$i% zemljotresa. U seizmi$kom pogledu nepovoljne uslove za fundiranje brana pruzaju re$ni nanosi, naro$ito ako se ovi nalaze iznad raseda ili u blizini nji%. +ri istim seizmi$kim karakteristikama terena najosetljivije na zemljotrese su lu$no gravita$ione brane, a zatim osetljivost opada slede$im redosledom: olaksane betonske, vitke lu$ne, nasute brane. *a pove$anjem visine i mase brane raste stetno dejstvo zemljotresa, dok sa pove$anjem dubine fundiranja opada razorno dejstvo. +rava$ rasprostiranja seizmi$ki% talasa takodje uti$e na intenzitet dejstva zemljotresa na brane. .od gravita$ioni% i olaksani%/sem vise lu$ni%) brana najnepovoljniji je prava$ upravan na osu brane. .od visoki% lu$ni% brana maksimalni naponi nastaju kada se prava$ rasprostiranja talasa poklapa sa prav$em tetive luka brane. .od vise lu$ni% brana najnepovoljniji prava$ poklapa se sa prav$em ose brane dok nasute zemljane i kamene brane prava$ rasprostiranja seizmi$ki% talasa nema bitni% zna$aja. +ri punom akumula$inom basenu najnepovoljniji je smer uzvodno na branu. )ada iner$ijalne sile brane i akumulirane vode deluju nizvodno, a sigurnost brane prtiv klizanja je najmanja.

+ri praznom akumula$ionom basenu najpovoljniji je uzvodni smere jer pri tim uslovima najve$i pritis$i deluju na uzvodno, mokro li$e, na kojem su pritis$i od sopstvene tezine brane najve$i. INZENJERSKO3GEOLOSKA ISTRAZIVANJA D l.in!+ #ete+&i. je kompleks ispitivanja Zemlje sa ve$i% ili manji% udaljenosti. &va ispitivanja se vrse sa vesta$ki% satelita, orbitalni% stani$a, kosmi$ki% brodova, raketa, aviona, %elikoptera i balona. &snovne metode kojima se izvodi daljinska detek$ija su: foto snimanje, televizijsko snimanje, infra$rveno snimanje, radiotermi$ko snimanje, radioloka$ijsko1radarsko snimanje i visespratno snimanje. In"en.er!+o0eolo!+o re+o0no!&ir n.e teren sastoji se iz prikupljanja osnovni% podataka Jin situK /na li$u mesta) koji su neop%odni za projektovanje istrazni% radova i dalje usmeravanje istrazivanja. In"en.er!+o0eolo!+o + rtir n.e Za projektovanje objekata sa velikim gabaritima, linijski% objekata/saobra$ajni$a, kanala, $evovoda, dalekovoda) kao i za izradu projekta sana$ije nestabilni% ili labilni% zona, neop%odni su detaljni poda$i o inzenjersko geoloskim karakteristikama terena. &vi poda$i snimaju se instrumentalno na terenu, a zatim unose na topografske karte. I!tr "ne r !+ri)+e izvode se u $ilju prikupljanja podataka za detaljno inzenjerskogeolosko kartiranje, izvodjenje opita Jin situK, kao i za vadjenje uzoraka za laboratorijska ispitivanja, fizi$ko me%ani$ki% karakteristika stenski% masa koje leze ispod tankog povrsinskog sloja. #zrada se vrsi ru$nim alatom. Ne moraju biti pravilnog geometrijskog oblika. I!tr "ni " !e&i se izvode na terenima pod nagibom, radi detaljnijeg inzenjersko geoloskog kartiranja, izrade inzenjersko geoloski% profila, izvodjenje opita Jin situK kao i radi eksperimentalnog odredjivanja optimalni% nagiba kosina. #zvodi se ru$nim alatom, redje masinski. &bi$no su pravilnog geometrijskog oblika, sirine oko 1 m, a dubine (13m. I!tr "ni ro)o)i ,!on# "ne . me- zbog utvrdjivanja geoloske gradje terena, elemenata i karakteristika nestabilnosti, %idrogeoloski% svojstava terena, vadjenja uzoraka za laboratorijska istrazivanja ili izvodjenja opita Jin situK. +opre$ni presek je naj$es$e pravougaonog oblika, a dimenzija 1L1 do (L4 m i dubine do 5m. Naj$es$e ru$nim alatom, neop%odno miniranje u $vrstim stenskim masama. I!tr "n o+n ,b(n ri- primenjuju se pri istrazivanjima dublji% delova labilni% i nestabilni% terena i to samo ako istrazna busenja ne mogu pruziti dovoljno pouzdane podatke o geoloskoj gradji terena. +opre$ni presek je pravougaoni, kvadratni ili kruzni. 0ubina od 5 do ( m, a retko i ve$a. #zvodi se ru$no sa potrebama miniranja mestimi$no. I!tr "ni 'ot+o'i metoda je vrlo skupa, a primenjuje se za pre$izna inzenjersko geoloska prou$avanja dublji% delova terena. &bi$no se izvode kod ve$i% %idrote%ni$ki% za%vata, labilni% i nestabilni% terena za%va$eni% prostranim i dubokim inzenjerskogeoloskim pro$esima i pojavama 0imenzije su 1.(L1." m. I!tr "n b(!en. u odnosu na pret%odno opisane, dobijaju se manje pouzdani inzenjersko geoloski poda$i o terenu. 4edjutim ekonomi$nije je i brze se izvodi. 2usenje se vrsi rota$ionom metodom. Hi#ro0eolo!+ i!tr "i) n. 7rsi se %idrogeoloskim kartiranjem ili spe$ijalno opremljenim busotinama piezimetrima. L bor tori.!+ i!tr "i) n. u $ilju odredjivanja fizi$ko me%ani$ki% svojstava stenski% masa. Geo*i"i&+ i!'iti) n. zasnivaju se na razlikama svojstava stenski% masa. &snovne geofizi$ke metode koje se vrse su: geoelektricna, seizmicka i radioaktivna. .eofizicka se zasnivaju na merenjima sopstvenog poten$ijala elektri$ni% polja u stenskim masama ili spe$ifi$nog otpora koji stenske mase pruzaju pri proti$anju jednosmerne struje kroz nji%. Seizmicke metode se zasnivaju na svojstvu stenski% masa da svaka od nji% prenosi druga$ijom brzinom

elasti$ne /seizmi$ke) talase. &adioaktivne metode se zasnivaju na funk$ionalnoj zavisnosti izmedju opadanja gama i neutronskog zra$enja i stepena zbijenosti, odnosno vlaznosti stenski% masa.

You might also like