You are on page 1of 184

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine High Judicial and

cial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina Federacija Bosne i Hercegovine Federation of Bosnia and Herzegovina Javna ustanova centar za edukaciju sudija i tuilaca u F BiH Javna ustanova centar za edukaciju sudaca i tuitelja u F BiH Javna ustanova centar za edukaciju sudija i javnih tuilaca u RS

MODUL 1 GRAANSKA OBLAST ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Vodei ekspert: Slavica uri, sudija Vrhovnog suda FBiH Konsultanti: Predrag Krsmanovi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli Nevenka Mitri, sudija Osnovnog suda Banja Luka Mirza Jusufovi,sudija Suda BiH Staka Gojkovi, Vrhovni sud RS Violanda ubari, Okruni sud Banja Luka Asja Razi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli Enisa Halilovi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli Jovanka Jovanovi, predsjednik Osnovnog suda u Doboju

Sarajevo, januar/sijeanj 2006.godine

Uvod Ovaj edukativni Modul je plod zajednikog rada grupe eksperata i konsultanata iz razliitih dijelova Bosne i Hercegovine, koji su pokuali da korisnicima osiguraju praktini instrument koji bi im, kao pravnim strunjacima, mogao pomoi u njihovom svakodnevnom radu. Modul koji imate ispred sebe predstavlja dio prve serije Modula koji su elaborirani zahvaljujui velikodunom financiranju od strane EUROPSKE KOMISIJE (CARDS 2004) i koordinacijskom trudu Centara za edukaciju sudaca i tuitelja Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine i Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i Hercegovine. U okviru ovog Projekta, 13 eksperata, uz pomo priblino istog broja konsultanata, obradili su 13 edukativnih Modula i time pokrili kljune teme graanskog i krivinog, materijalnog i procesnog prava, s naglaskom na procesno pravo. Ove teme su izabrane od strane Upravnih odbora Centara za edukaciju sudaca i tuitelja kao najvanije, obzirom na probleme implementacije koji su se pojavili nedavnim pravnim reformama na ovim poljima. Uz financijsku pomo od strane Europske Komisije, Centri za edukaciju sudaca i tuitelja ovim su reagirali na rastue zahtjeve od strane lanova pravosua (ali i drugih pravnika) za praktinim edukativnim instrumentima koji e pomoi ve imenovanim, ali i novoimenovanim praktiarima da shvate i primijene zakon u sudskom i pravnom sistemu Bosne i Hercegovine koji se stalno razvija. Postupak izrade ovog a i drugih Modula je odlian primjer sposobnosti i volje lanova pravosua u Bosni i Hercegovini predstavljenih kroz eksperte i konsultante ukljuene u Projekat da surauju, razmjenjuju svoja pravna miljenja i prevaziu jo postojee prepreke u formiranju harmonizovanog pravosua u zemlji. Korisnici se pozvaju da doprinesu unapreenju ovog Modula kroz konstruktivnu kritiku povratnu informaciju, obzirom da nam je namjera da se ovaj edukativni materijal neprekidno aurira i unapreuje. Molimo da svoje komentare dostave Centrima za edukaciju sudaca i tuitelja. Centri za edukaciju sudaca i tuitelja i Visoko sudako i tuiteljsko vijea zahvaljuju se svim ekspertima, konsultantima i asistentima koji su doprinijeli izradi ovih Modula za njihov trud i predanost, kao i Europskoj Komisiji na velikodunoj podrci prvom projektu ovakve vrste u Bosni i Hercegovini.. Branko Peri Predsjednik Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i Hercegovine Biljana Mari Direktorica Centar za edukaciju sudija i tuilaca u Republici Srpskoj Sanela Paripovi Direktorica Centar za edukaciju sudija i tuilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

SADRAJ PODMODUL I POKRETANJE POSTUPKA .............................................................. 7 1. UVODNE NAPOMENE .............................................................................................. 7 2. STRANKE U POSTUPKU (L.291) .......................................................................... 8 3. ZASTUPNICI STRANAKA ...................................................................................... 19 3.1. Zakonski zastupnici ..................................................................................... 19 3.2. Punomonici ................................................................................................ 24 3.3. Opseg punomoi .......................................................................................... 28 4. SUPARNIARI ......................................................................................................... 30 4.1. Materijalini suparniari ............................................................................... 30 4.2. Formalni suparniari .................................................................................. 34 5. UMJEA .................................................................................................................. 35 II-PODMODUL TUBA ............................................................................................ 37 1. UVODNE NAPOMENE ............................................................................................ 37 2. PODNOENJE TUBE ............................................................................................. 37 2.1. Posljedice podnoenja tube........................................................................ 37 2.2. Vrste tubi .................................................................................................... 40 3. NAELA PARNINOG POSTUPKA ...................................................................... 46 4. SADRAJ TUBE..................................................................................................... 52 4.1. Stvarna nadlenost....................................................................................... 55 4.2. Mjesna nadlenost (l. 19) ........................................................................... 58 4.3. Supsidijarna ili pomona nadlenost........................................................... 66 4.4. Sporovi sa meunarodnim elementom......................................................... 67 4.5. Sporazum o mjesnoj nadlenosti (l.52) ...................................................... 68 4.6. Sukob nadlenosti ........................................................................................ 69 4.7. Delegacija sudova ....................................................................................... 69 4.8. Tubeni zahtjev ........................................................................................... 70 4.9. injenice i dokazi ........................................................................................ 75 4.11. Pravni osnov .............................................................................................. 80 4.12. Podnesak.................................................................................................... 80 5. POSTUPANJE PO TUBI......................................................................................... 86 5.1. Pripremanje glavne rasprave ...................................................................... 86 5.2. Ispitivanje tube ........................................................................................... 86 5.3. Blagovremenost tube ................................................................................. 87 5.4. Odluke suda ................................................................................................. 91 6. PREINAENJE TUBE............................................................................................ 93 7. POVLAENJE TUBE ........................................................................................... 100 7.1. Odricanje od tubenog zahtjeva ................................................................ 102 PODMODUL III -ODGOVOR NA TUBU ............................................................... 108 1.UVODNE NAPOMENE ........................................................................................... 108 2. DOSTAVLJANJE .................................................................................................... 108 2.1. Fizikim licima (l.345):........................................................................... 111 2.2. Dostavljanje pravnim licima (l.349) ........................................................ 117 2.3. Ako je stranka u inostranstvu a nema punomonika ................................. 119 2.4. Dostava od strane stranaka ....................................................................... 120 3. ODGOVOR NA TUBU ......................................................................................... 122 3.1. Dostavljanje odgovora na tubu ................................................................ 122

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

3.2. Sadraj odgovora na tubu ........................................................................ 124 3.3. Preboj potraivanja( kompenzacija) ......................................................... 126 4. PROTIVTUBA (L.74)......................................................................................... 128 PODMODUL VI - PRIPREMNO ROITE .............................................................. 133 1.UVODNE NAPOMENE ........................................................................................... 133 2. ZAKAZIVANJE PRIPREMNOG ROITA.......................................................... 133 3. TOK PRIPREMNOG ROITA ............................................................................. 139 3.1. Ispitivanje pretpostavki za pripremnog roita ......................................... 139 3.2. Izlaganja .................................................................................................... 141 3.3. Raspravljanje ............................................................................................. 141 3.3. Rjeenja koja sud donosi i na pripremnom roitu; .................................. 142 3.4. Spajanje i razdvajanje postupka (l.83) .................................................... 144 4. ZAKAZIVANJE GLAVNE RASPRAVE ............................................................... 145 5. JAVNOST POSTUPKA.......................................................................................... 146 6. JEZIK U POSTUPKU .............................................................................................. 148 7. IZUZEE SUDIJE ................................................................................................... 149 8. ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPORA........................................................... 150 REZIME ....................................................................................................................... 160 ANEKS 1 - Rjeenje kojim se poziva tuitelj na ispravku tube zbog nedostatka stranake sposobnosti ....................................................................................... 165 ANEKS 2 - Rjeenje kada se sud oglaava stvarno nenadlenim ..................... 166 ANEKS 3 - Rjeenje kada se sud oglaava mjesno nenadlenim ..................... 167 ANEKS 4 - Rjeenje kojim se poziva tuitelj na ispravku tube zbog netane adrese ............................................................................................................... 168 ANEKS 5 - Jedna uredna tuba ........................................................................ 169 ANEKS 6 - Podnesak kojim se preinaava tuba ............................................. 171 ANEKS 7 - Rjeenje kojim se tuba smatra povlaenom(fikcija povlaenja tuba) .......................................................................................................................... 172 ANEKS 8 - Rjeenje kojim se prima na znanje povlaenje tube nakon odgovora na tubu ............................................................................................................ 173 ANEKS 9 - Dostavljanje tube tuenom na odgovor ........................................ 174 ANEKS 10 - Prozivtuba .................................................................................... 175 ANEKS 11 - Poziv za pripremno roite .......................................................... 176 ANEKS 12 - Jedan zapisnik sa pripremnog roita ......................................... 177 ANEKS 13 - Zapisnik sa sudskim poravnanjem ............................................... 179

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

UVODNE NAPOMENE Kategorije Modul 1 pod nazivom Ispitivanje tube i pripremno roite obuhvatit e osim dijela zakona pod nazivom Tok postupka i najvanije Osnovne i Ope odredbe Zakona o parninom postupku (u daljem tekstu ZPP) na nain da e se pojedini instituti vezivati uz radnje iz Podmodula, jer je namjera da se obuhvate svi znaajniji institutu i radnje propisane Zakonom. Obuhvatit emo i dio materijanih normi koje se odnose na stvarnu nadlenost sudova. Kljune rijei za pretraivanje su: zastupnici, punomonici, suparniar, umjea, trei , nadlenost, litispedencija, res iudicata, posljedice, vrste, preinaenje, povlaenje, sadraj, zahtjev, injenice, dokazi, vrijednost, podnesak, postupanje, rjeenja, dostava, odgovor, preboj, protivtuba, pripremno, konsultacije, javnost, izuzee, zakazivanje, tok, medijacija, nagodba. Modul 1 ispitivanje tube i pripremno roite sastoji se od etiri podmodula:I- Pokretanje postupka, II- Tuba, IIIOdgovor na tubu i IV-Pripremno roite. U okviru podmodula bit e obuhvaena teoretska i praktina pitanja znaajna za pravilnu primjenu Zakona kao i dileme koje postoje u primjeni istih. ZPP RS i FBiH je u gotovo u potpunosti istovjetan jedan drugom osim nekih minornih razlika koje bitno ne mijenjaju primjenu Zakona. Ove oblasti emo usporediti sa ZPP-om pred Sudom Bosne i Hercegovine i ZPP-om Brko Distrikta BiH. Trajanje Oblik Ciljevi edukacije Za obradu ovog modula potrebana su dva radni dana. Predstavljanje modula je predvieno u obliku prezentacije, predavanja, panel diskusija i radionice. Moemo podijeliti u kategorije opih i pojedinanih. Kao ope ciljeve smatramo: Upoznavanje sudija sa reformiranim procesnim Zakonima o parninom postupku na teritoriji cijele BIH, njenih Entiteta i Brko Distrikta, Efikasnije provoenje reforme, Utvrivanje razlike u primjeni ranijeg i novog video

Kao posebne ciljeve smatramo:

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ZPP-a. Opis Identifikacija dilema u primjeni novog ZPP-a na suenju. Iznalaenje mogunosti za rjeavanje istih, Ujednaavanje sudske prakse identificiranih spornih dilema. u rjeavanju

Predmetni modul obrauje dio Zakona o parninom postupku kojim se zapoinje parnini postupak. Podmodulom I- Pokretanje postupka, obradit emo stranke u postupku, zastupnike stranka(zakonske i privremene zastupnike i punomonike), suparniare i umjeaa, kao subjekte koji uestvuju u parnici. Podmodulom II- Tuba, izloit emo posljedice podnoenja tube, naela postupka, sadraj tube, postupanje po tubi, odluke, preinaenje tube i povlaenje tube. Podmodulom III- Odgovor na tubu , obradit emo dostavljanje, dostavljanje odgovora na tubu, sadraj odgovora na tubu, preboj i protivtubu. Podmodulom IV-Pripremno roite- obradit emo zakazivanje pripremnog roita, tok pripremnog roita,odluke, zakazivanje glave rasprave, javnost postupka, jezik u postupku, izuzee sudije, i alternativno rjeavanje spora. Budui da je u ovoj fazi prvostepenog postupka mogue da sud po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranaka odluuje o nadlenosti suda, stranakoj sposobnosti, svojstvu suparniara ili sudjelovanju treih osoba u postupku, ovlatenjima za zastupanje, prigovorima u pogledu koritenja jezika i dostavljanja, te da je nakon zavretka ove faze postupka ogranieno isticanje tih prigovora(osim za stranaku sposobnost i pravilnost zastupanja na koje sudovi paze po slubenoj dunosti u toku cijelog postupka) to je vano prilikom obrade ovog modula obuhvatiti navedene institute. Znaaj ovog modula je izraeniji u primjeni novog ZPP-a u odnosu na raniji ZPP jer je novim ZPP-om reducirano naelo materijalne istine na nain da je teret iznoenja injenica i predlaganja dokaza iskljuivo na strankama a sud u tom smislu moe djelovati samo kada iz rezultata rasprave proizilazi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati(l.7 u vezi l.3 ZPPa). Stoga je vano da u pripremi glavne rasprave sud pravilnim voenjam postupka omogui potpunu pravnu zatitu te da stranke na vrijeme upozori na posljedice blagovremenog poduzimanja radnji.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Iako je naputeno naelo poduavanja neuke stranke iz ranijeg ZPPa, novim Zakonom je predvieno nekoliko izuzetaka u fazi ispitivanja tubi, odgovora na tubu i pripremnog roita na koje emo ovim modulm posebno ukazati. Novim ZPP-om drugostepenom i reviziskom sudu je znaajno suena mogunosti da preispita prvostepenu presudu po slubenoj dunosti jer je ta mogunost svedena samo na primjenu materijalnog prava i povrede postupka koje se odnose na stranaku sposobnost i zastupanje. Predlaganje novih dokaza u kasnijoj fazi postupka nakon pripremnog roita predpostavlja odreene uslove to takoer upueje na znaaj spoznaje stranaka i suda da se ve u tubi a najkasnije na pripremnom roitu predloe svi dokazi . Ako stranka nije u svom pravnom lijeku istakla prigovore u pogledu npr.apsolutne nadlenosti, odluke suda o pravu na koritenje svog jezika, povreda u dostavljanju zbog nezakonitog postupanja suda, ili prigovora presuene stvari ili je odlueno o zahtjevu o kome ve tee parnica, to je u praksi sporno da li vii sud moe sam po slubenoj dunosti paziti na rjeenja po tim prigovorima ako to pravni lijek ne ukazuje.U tom smislu emo ukazati na razliita stajalita. To znai da se u pripremanju postupka koji emo predstaviti u ovom modulu trebaju pokuati otkloniti dileme ili na iste ukazati a koje mogu usporiti okonanje postupka i dovesti do situacije da se npr.donese presuda koju e zatim vii sud ukinuti i u toj fazi postupka odbaciti tubu. Kod zakazivanja pripremnog roita novi ZPP predvia konsultacije sa strankama to je zajedno sa normama kojima se predvia mogunost suda da po slubenoj dunosti uputi stranke na medijaciju, takoer primjena naela ekonominosti u rjeavanju spora i znaajna novena u odnosu na raniji ZPP. Stoga e predmetni modul obraditi teoriski prikaz spornih pitanja u primjeni novog Zakona, a zatim i praktino interaktivnim radom i radom u grupama na seminaru izvriti provjeru pitanjima ili na konkretnom hipotetikom sluaju. Sve novine koje su propisane u Zakonu o parninom postupku a obraene u ovom modulu uglavnom su isto rijeena i u ZPP RS, ZPP pred Sudom BiH. ZPP Brko Distrikta BiH sadri drugaija rjeenja na koja emo ukazati tokom obrade modula.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Mogui predavai/edukatori Dnevni red modula Vodei ekspert

Vodei expert, konsultanti i ostali predavai/edukatori Centra. Dnevni red modula se nalazi kao dio modula ili e biti kreiran od strane Centra na bazi potreba za pojedinani modul. Slavica uri, sudija Vrhovnog suda FBiH

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

PODMODUL I POKRETANJE POSTUPKA 1. UVODNE NAPOMENE Pravilna primjena prava proizilazi iz pravilnog tumaenja zakonskih normi, pa je poznavanje normi preduslov za primjenu prava. Stoga emo u ovom podmodulu razraditi odredbe Zakona o parninom postupku koje se odnose na tubu i neke institute vezane za postupanje po tubi, postojanje parnice, vrste tubi, elementi tube, preinaku tube, povlaenje tube. Takoer emo obraditi Osnovne odredbe koje se odnose na principe parninog postupka i nadlenost suda, kao i Ope odredbe iz koje se odnose na stranke i njihove zakonske zastupnike, o punomonicima, javnosti u postupku, jeziku u postupku,izuzee sudije i pravila o dostavi. Koncept novog ZPPa FBiH i RS je izmjenjen u odnosu na raniji ZPP tako da se Zakon sastoji od est dijelova. Prvi dio:Osnovne odredbe koje obuhvataju:osnovna naela i nadlenost suda; Drugi dio:Tok postupka-Pred prvostepenim sudom (tuba, pripremanje glavne rasprave, glavna rasprava, dokazi i izvoenje dokaza, sudske odluke), i -Postupak po pravnim lijekovima( redovni i vanredni pravni lijekovi); Trei dio:Sudske mjere osiguranja; etvrti dio:Ope odredbe( stranke i njihovi zakonski zastupnici,punomonici, jezik u postupku, vrijednost spora,rokovi i roita, podnesci, dostava pismena, pregledanje i prepisivanje spisa, izuzee, suparniari, sudjelovanje treih lica u parnici, zapisnici, prekid postupka, trokovi postupka, nepotivanje suda, pravna pomo); Peti dio:Posebni postupci( postupak u parnicama iz radnih odnosa, postupak u sporovima male vrijednosti, postupak pred arbitraom) i esti dio: Prelazne i zavrne odredbe. Koncept ZPP-a Pred Sudom BiH je sadran u 5 dijelova: Ovom Zakonom nije predvien Dio ZPP-a koji se odnosi na sudske mjere osiguranja. Koncept ZPP-a Brko Distrikta BiH je sadran u 4 dijela: Dio prvi: Opte odredbe( nadlenost suda, stranke i njihovi zakonski zastupnici, punomonici, jezik u postupku, podnesci, rokovi i roita, zapisnici,donoenje odluka, dostava pismena i razmatranje spisa, trokovi postupka; Dio drugi: Tok parninog postupka - pred osnovnim sudom( suparniari, sudjelovanje treih osoba u parnici, prekid postupka, dokazi i izvoenje dokaza, osiguranje dokaza, pripremanje glavne rasprave, glavna rasprava, sudska nagodba, presuda, rjeenja) i postupak po pravnim lijekovima( redovni i vanredni pravni lijekovi); Dio trei: posebni postupci (postupak u parnicama iz porodinih odnosa, postupak u parnicama iz radnih odnosa, postupak u parnici zbog smetanja posjeda, postupak u

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

sporovima male vrijednosti, postupak pred arbitraom, postupak u privrednim sporovima); Dio etvrti: prelazne i zavrne odredbe. U ovom radu emo ukazati i na najvanije razlike novog ZPP-a u odnosu na raniji ZPP Federacije BiH i Republike Srpske i zakonima Brko Distrikta BiH i pred Sudom Bosne i Hercegovine. Primjerima iz prakse emo ukazati na mogue situacije do kojih sudije dolaze u radu prilikom prijema i obrade tube za postupak, te emo pokuati ukazati na prava rjeenja, a u nekim situacijama emo ostaviti dileme koje e rjeiti tek sudska praksa u narednom periodu. 2. STRANKE U POSTUPKU (l.291) Tuba je prva parnina radnja kojom se pokree parnini postupak za zatitu odreenog subjektivnog graanskog prava. Tuilac se obraa sudu sa zahtjevom da sud donese odluku kojom tuitelju prua odreenu pravnu zatitu, u odnosu na tuenog za koga tvrdi da se prema njemu nalazi u odreenoj graansko pravnoj obavezi koju nee da dobrovoljno ispuni ili u odnosu na koga tvrdi da je u svoju korist traiti autoritativno utvrenje sadraja nekog pravnog odnosa ili proizvoenje neke promjene u pravnim odnosima. Podnoenjem tube zasniva se dvostrani procesni odnos izmeu tuitelja i suda, a dostavljanjem tube tuenom zasniva se trostrani procesni odnos. Stranke u parnici oznaavaju se kao tuilac i tueni. slajd 1.

Odnosi stranaka i suda:

tuilac

tueni

sud

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

tuilac-stranka koja trai zatitu svog prava, tueni-stranka prema kojoj se taj zahtjev ostvaruje.

1.izuzetak od pravila da se parnica pokree kada postoje suprotni interesi stranaka jeste: kada za primjenu prava ili pravnog odnosa nije dovoljna saglasnost stranaka ve je nuna odluka suda, Primjer: -brani sporovi kada su obe stranke saglasne (razvod braka ili ponitaj braka). 2.izuzetak kada tree lice moe pokrenuti postupak, ako je u nekom pravnom odnosu sa strankama. Primjer: -u branim sporovima trea lica mogu imati neposredan pravni interes da se poniti brak. Dakle postupak se pokree tubom ali se ne moe pokrenuti po slubenoj dunosti ve iskljuivo na zahtjev stranke. Ve kod podnoenja tube dolazi do izraaja znaaj NAELA DISPOZITIVNOST (l. 2) kao jednog od osnovnih naela parninog postupka. Ovo naelo je ogranieno samo na procesne dispozicije a ne i na materijalnopravne. Tako stranka moe traiti izuzee sudije, oslobaanje od plaanja trokova postupka, izbora mjesno nadlenog suda, obezbjeenje dokaza, kumulaciju zahtjeva. U skladu sa ovim naelom je i pravo stranke da raspolae sa svojim zahtjevom (l.3) ali ne i nedoputenim raspolaganjima, koja sud nee uvaiti. Primjer: Ako je za punovanost ugovora o prometu nekretnina, ortakluka u izgradnji porodine stambene zgrade ili ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljita, propisana obavezna pismena forma, ovjera potpisa ili registrovanje ugovora kod nadlenog upravnog organa, onda sud ne moe usvojiti zahtjev stranaka, ako ovi uslovi nisu ispunjeni, bez obzira to tueni priznaje zahtjev u parnici ili to je ugovor faktiki izvren, ili to stranke hoe da o takvom zahtjevu zakljue sudsko poravnanje. Stranka se moe i odrei od tubenog zahtjeva, priznati zahtjev protivnika, sklopiti sudsko poravnanje i time utjecati i na materijalnopravne posljedice . Ovo naelo dolazi do izraaja i u odredbi Zakona koja propisuje (l.2 st.1) da sud raspravlja samo u granicama zahtjeva iz tube (protivtube).

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

10

To znai da se stranki ne moe dosuditi vie od onoga to ona zahtjeva. Kada se u postupku desi da sud dosudi vie od zahtjeva stranke, sud je prekoraio tubeni zahtjev. Na tu povredu drugostepeni sud ne pazi po slubenoj dunosti ali e po prigovoru protivne stranke, preinaiti odluku prvostepenog suda u dijelu kojim je prekoraen tubeni zahtjev. Moe se desiti da sud ne odlui o svim zahtjevima i tada sud nije rijeio o zahtjevu stranke, pa se moe donijeti dopunska presuda o dijelu zahtjeva o kojem nije odlueno. Iz sudske prakse: Sud ne odluuje u granicama tubenog zahtjeva kad bez zahtjeva stranaka utvrdi da je nitav kupoprodajni ugovor, a propusti da odlui o zahtjevu tuioca da se raskine taj ugovor koji je bio predmet spora. 1 Sud je odluio u granicama tubenog zahtjeva upravljnog na isplatu u YU dinarima, kada je obavezao tuenog na isplatu u BH dinarima, nakon konverzije i denominacije utuene trabine. 2 Sud nee donijeti presudu na osnovu priznanja ugovora o prometu nepokretnosti ako ugovor nije zakljuen u pismenoj formi. 3 Postupak zapoinje kada se podnese tuba tuitelja.U postupku uestvuju stranke i njihovi zakonski zastupnici koje mogu ovlastiti punomonika za zastupanje. Stranka moe biti svako fiziko i pravno lice, a posebnim propisom se odreuje ko osim fizikih i pravnih lica moe biti stranka u postupku. Stranke u parnici oznaavaju se kao tuilac i tueni. Umjea u postupku nije stranka ali im zakon priznaje odreena procesna ovlatenja koja pripadaju strankama. Na strani tuilake i tuene strane moe uestvovti i vie lica to zovemo suparniarstvo.

1 2

Vrhovni sud RS-rev.39/98 Vrhovni sud FBiH-P.102/97 3 Vrhovni sud BiH, br. Gvl-14/87

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

11

slajd 2.

stranka

Fiziko lice

Pravno lice

Dr.oblici udruivanja

Stranka u postupku mora imati stranaku i parninu sposobnost. Stranaka sposobnost je sposobnost lica da bude stranka u postupku.To je procesna predpostavka za voenje postupka.Onaj ko nema stranaku sposobnost ne moe podnijeti tubu niti poduzimati druge parnine radnje. Sa takvom osobom sud ne smije raspravljati niti donosti meritorne odluke. Meutim sud e raspravljati sa takvom osobom samo u pogledu ispitivanja predpostavki za njegovu stranaku sposobnost. Stranaka sposobnost mora biti permanentna kvaliteta stranke. Stranaka sposobnost se stie kod fizikih lica roenjem, a kod pravnih lica kada je odreena materijalnim propisom i upisana u registar pravnih lica. Kada sud utvrdi da da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne moe biti stranka u postupku, a taj nedostatak se moe otkloniti, pozvat e tuioca da izvri potrebne ispravke u tubi ili e poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti sa osobom koja moe biti stranka u postupku (295 st.1). Sud e takvoj stranci odrediti rok da otkloni takav nedostatak, a ako stranka to ne uini u roku, sud e rjeenjem ukinuti provedene radnje ako su zahvaene tim nedostatkom i odbaciti tubu ako su nedostatci takve prirode da spreavaju daljnje voenje postupka. Na rjeenje kojim se poziva stranka da otkloni nedostatke nije dozvoljena alba.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

12

Primjer: ANEKS 1

slajd 3.

Stranaka sposobnost(l.291)
Sposobnost lica da bude stranka u postupku -priznata svim fizikim i pravnim licima koji po pravilima materijalnog prava mogu biti nosioci prava i obaveza -moe izuzetno i oblici udruivanja koji nemaju str.spos.ako ispunjavaju bitne uslove za sticanje str. spos.i raspolau imovinom na koju se moe sprovesti izvrenje

Fizika lica to svojstvo stiu u momentu roenja, a izuzetno ve od momenta zaea pod uslovom da se dijete rodi ivo( pravo nasljea priznato je djetetu koje je u momentubotvaranja nasljea bilo zaeto, pod uslovom da se ivo rodi). Stranaku sposobnost imaju pravna lica: drava BiH, entiteti-Federacija i Republika Srpska, Distrikt Brko, svih 10 kantona, opine, privredna drutva, agencije kojima je to svojstvo priznato materijalnopravnim propisom i dr. Pravno lice gubi svojstvo stranke brisanjem upisa u registru pravnih lica. Primjeri: 1. Zakonom o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, u Federaciji BiH propisuje da samo federalne upravne organizacije u sastavu federalnih ministarstava imaju svojstvo pravne osobe ako je to zakonom propisano. Meutim federalna ministarstva nemaju svojstvo pravnog lica.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

13

2. Zakonom o pravobranilatvu RS, BiH i Zakonom o Federalnom pravobranilatvu, te Zakonima o Kantonalnim pravobranilatvima, utvreno je da je pravobranilatvo dravni organ koji vri poslove pravne zatite imovinskih prava i interesa Republike Drave, Federacije, Kantona i optina i njihovih organa, drugih organa i organizacija koji se finansiraju iz budeta, i druge poslove i iste predstavlja, rukovodi njihovim radom i vri druga prava i ovlatenja - pravobranilac. Pravobranilac moe ovlastiti zamjenika za zastupanje pred sudovima i drugim organima. Dakle i pravobranilatvo nema svojstvo pravnog lica. Ako do gubitka stranake sposobnosti doe tokom postupka zbog smrti stranke ili zbog prestanka pravne osobe, nastupa ex lege prekid postupka( osim ako je fizika osoba imala punomonika u parnici) pa e se postupak nastaviti kada nasljednici, staratelj ostavine ili pravni sljednik pravne osobe nastave postupak ili kad ih sud, na prijedlog protivnika, pozove da to uine. Parnini sud moe, izuzetno, s pravnim dejstvom samo u odreenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruivanja koji nemaju stranaku sposobnost, ako utvrdi da s obzirom na predmet spora, u sutini ispunjavaju bitne uslove za sticanje stranake sposobnosti, naroito ako raspolau imovinom na kojoj se moe sprovesti izvrenje (l.291 st.3). Protiv rjeenja kojim se priznaje svojstvo stranke nije dozvoljena posebna alba. Primjer: 1. Sudska praksa je ve od ranije u radnim sporovima priznavala svojstvo stranke sudu kao dravnom organu, polazei od prirode predmeta spora da sud zasniva radni odnos sa slubenicima suda i moe izvriti presudu koja se odnosi na takav spor. Meutim u imovinko-pravnim sporovima opinski ili osnovni i kantonalni sudovi nemaju svojstvo pravnog lica i stranka moe biti samo kanton i Republika Srpska, koje finansiraju sudove opinskog i kantonalnog nivoa, odnosno sve nivoe sudova u RS. U takvim sporovima iz rada vrhovnih sudova stranka moe biti samo Republika Srpska ili Federacija BiH. 2. Kada su u pitanju sudije i njihova prava, stranka u postupku moe biti samo Visoko sudsko i tuilako vijee BiH koje ima svojstvo pravnog lica. Iz sudske prakse: Ukoliko Frizerski salon Zinda G. nije upisan u sudski registar i nema svojstvo pravnog lica, on ne moe biti stranka u postupku, ve to u kontretnoj parnici moe biti samo njen vlasnik T.Z. kao fizika osoba, dok je Frizerski salon samo ime pod kojim obrt posluje. 4

Kantonalni sud Tuzla P-72/05 od 14.10.2005

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

14

Osnovni sud nema svojstvo pravnog lica, pa dakle nema ni stranaku sposobnost u smislu odredbe lana 291. stav 1. ZPP-a , jer osnovni sud nema svojstvo pravnog lica pa nemoe imati polaaj tuene u parninom postupku, jer to moe imati samo entitet Republika Srpska ili Federacija BiH, zastupan po zakonskom zastupniku. Kako je u prvostepenom postupku kao tueno uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u postupku, to je dolo do povreda odredbe parninog postupka (apsolutno bitna povreda), zbog ega je prvostepenu presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak . 5 Prema odredbama lana 3, 4 i 10 Zakona o zanatsko preduzetnikoj djelatnosti ( Sl glasnik RS broj 16/02 ) fiziko lice koje obavlja preduzetnikiu djelatnost i koje za potrebe obavljana te djelatnosti osniva radnju, je preduzetnik koji ima isti drutveno ekonomski poloaj i ista prava i obaveze kao i drugi privredni subjekti, pa stoga tuilac u ovoj pravnoj stvari moe biti samo fiziko lice, sa naznakom da je lice i osniva radnje, pa prema tome kao takav treba biti oznaen i u tubi. Nedostatak tube koji se sastoji u pogrenom oznaavanju tuioca posmatra se kao nedostatak zbog kojeg se po tubi nemoe uredno postupati. 6 Parnina sposobost je sposobnost stranke da sama poduzima procesne radnje u postupku.Tu sposobnost imaju sva lica kojima graansko pravo priznaje sposobnost za smostalno sticanje prava i obaveza na podruju graanskopravnih odnosa. slajd 4.

Parnina sposobnost(l.292)
Sposobnost stranke da punovano poduzima radnje u postupku i da radnje protivne stranke i suda imaju dejstva prema njoj -kod fizikih lica ova sposobnost je izjednaena sa poslovnom sposobnou

Parnina sposobnost je sadrajno ua od stranake sposobnosti jer je stranaka sposobnost predpostavka parnine sposobnosti.
5 6

Okrunog suda,br. G- 2301/02 od 5.4. 2004. godine Okruni sud u Banja Luci br. P- 149/03 od 11.5.2005 god

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

15

Svaka osoba koja je stranaki sposobna nije i parnino sposobna, ali svaka osoba koja je parnino sposobna jeste stranaki sposobna. Osobe kojima poslovna sposobnost nije ograniena parnino su sposobne. To su fizike osobe sa 18 godina, kao i maloljetnici koji su po odobrenju suda stupili u brak prije osamnaeste godine ivota osobe. l.292 st.1.je propisano: STRANKA KOJA JE POTPUNO POSLOVNO SPOSOBNA MOE SAMA VRITI RADNJE U POSTUPKU (parnina sposobnost). st.2 propisuje: PUNOLJETNO LICE KOME JE DJELIMINO OGRANIENA POSLOVNA SPOSOBNOST PARNINO JE SPOSOBNO U GRANICAMA SVOJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI. Stranka koja ima parninu sposobnost moe vriti sve radnje u postupku, a stranka koja ima stranaku a ne i potpunu parninu sposobnost, u pravilu radnje za nju vri zakonski zastupnik. Parnina sposobnost punoljetnog lica koje je lieno poslovna sposobnost cijeni se prema ogranienjima koje je utvrdio nadleni sud u vanparninom postupku donoenjem rjeenja o oduzimanju djelimino poslovne sposobnosti ili pak potpunog oduzimanja poslovne sposobnosti. Djelimino lieni poslovne sposobnosti nisu bez ikakve poslovne sposobnosti na podruju onih graanskopravnih odnosa s obzirom na koje im je poslovna sposobnost ograniena. Oni mogu zakljuivati pravne poslove s uvjetnom vanou-ako ih naknado odobri njihov zakonski zastupnik,a ako je to potrebno i organ starateljstva. Meutim takva uvjetna poslovna sposobnost nije i uvjetna parnina sposobnost. Pa stranke koje imaju ogranienu poslovnu sposobnost nemaju nikakvu parninu sposobnost u odnosu na sporove koji se tiu ovlatenja i obaveza u odnosu na koje im je poslova sposobnost ograniena. U takvim sporovima poslovno ograniene osobe moe zastupati samo zakonski zastupnik. Primjer: -Osoba koja je zbog prekomjernog uivanja alkohola, djelimino liena sposobnosti, pa ne moe samostalno raspolagati svojom imovinom, moe samostalno zakljuiti brak, pa stoga i samostalno, kao parnino sposobna, uestvovati u svojstvu stranke u branim sporovima. Parnina sposobnost maloljetnog lica koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost, a kojem se posebnim materijalnim propisom ustanovljava djelimina poslovna sposobnost, kao to su zasnivanje radnog odnosa sa 15 godina (Zakon u radu), sastavljanje testamenta sa 16 godina (Zakon o Nasljeivanju), se ograniava na zastupanje prava i interesa u okviru prava i obaveza koja su mu ustanovljena tim

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

16

materijalnim propisom. To znai da zakon ne dozvoljava da maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost stekne parninu sposobnost. U pogledu parnine sposobnosti pravnih lica pravna teorija je podjeljena. Po jednima pravna lica nemaju parninu sposobnost jer ne mogu neposredno stvarati prava i obaveze ve uvijek za njih to radi zastupnik, a po drugima pravna lica imaju parninu spobnost jer preuzimaju prava i obaveze. Meutim preovladava miljenje o pravnim licima kao parnino sposobnim licima. Otvaranjem postupka likvidacije kao ili donoenje zabrane rada pravnom licu od strane nadlenog organa, pravno lice gubi parninu sposobnost, pa ta pravna lica zastupa u parnici likvidator ili zastupnik sui generis. Parnina sposobnost stranih dravljana pred sudovima u BiH prosuuje se po njihovim nacionalnim zakonima. No strani dravljanin koji nije parnino sposoban po domovinskom zakonu(zakonu svoje zemlje), a bio bi sposoban po naem zakonu, moe sam poduzimati radnje u postupku.Na strane dravljane moe se dakle, primjeniti zakon koji je povoljniji. Poslovna sposobnost u FBiH i RS procjenjuje se po zakonima tih entiteta (Porodini Zakon FBiH i RS). Ova sposobnost je izjednaena sa parninom sposobnosti kod fizikih lica u pravnom prometu. Potpuna poslovna sposobnost je sposobnost lica da stie prava ili obaveze u pravnom prometu ili da na drugi nain uestvuje u nekom pravnom poslu ili pravnom odnosu. Poslovna sposobnost fizikih lica moe biti potpuno ograniena ili nesposobna (do 14 god ivota) i djelimino ograniena ili sposobna (do 18 god. ivota) i potpuno poslovno sposobna stim da punoljetno lice moe biti djelimino ili potpuno lieno poslovne sposobnosti. Postulaciona sposobnost je svojstvo odreene parnino sposobne osobe da moe sama bez punomonika neposredno poduzimati parnine radnje pred sudom sa procesnopravnim uinkom. Ovaj oblik sposobnost stranke ne dolazi do izraaja novim zakonskim rjeenjima jer se ne primjenjuje princip obaveznog zastupanja stranke po profesionalnim punomonicima.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

17

Iz sudske prakse: -Protiv ovjeka koji nije iv parnica se ne moe pokrenuti, a ako bude pokrenuta sud e tubu odbaciti. 7 -Kad je umjesto pravne osobe (grada) tuena fizika osoba (predsjednik gradske skuptine), sud ne treba pozvati tuitelja na ispravku tube, jer tuenik kao fizika osoba moe biti stranka u postupku. To iz razloga to pitanje pasivne legitimacije je pitanje materijalnog a ne procesnog prava,pa je prvostepeni sud pravilno postupio kada je tubeni zahtjev odbio. 8 Stvarna legitimacija Za razliku od stranake i parnine sposobnosti koje su procesna legitimacija, postoji graanskopravna legitimacija koja se zove STVARNA LEGITIMACIJA stranaka. To je materijalo pravni odnos stranaka prema predmetu spora i odnosi se samo na subjekte graanskopravnog odnosa. Moe biti aktivna i pasivna legitimacija. Tuilac je aktivno legitimiran ako je on nosilac prava koje je predmet spora, a tueni je pasivno legitimiran ako na njemu lei obaveza koja odgovara tom pravu. O stvarnoj legitimaciji sud vodi rauna i po slubenoj dunosti, osim u sluaju kada tueni prizna tubeni zahtjev, jer stvarna legitimacija zavisi od materijalnog prava koje se primjenjuje na odreeno injenino stanje, a sud u toku cijelog postupka po pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava. Stranke mogu istai prigovor nedostatka (aktivne ili pasivne) legitimacije. slajd 5.

7 8

Vii privrednog suda u Beogradu- G.br. 3776/2000- P.br. 5692/98 Vrhovni sud Hrvatske, G.8/97 od 18 12.1997

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

18

Treba razlikovati:
poslovnu sposobnost stranaku sposobnost parnina sposobnost, Posebno u odnosu na: legitimaciju stranaka.

U sluaju nedostatka bilo koje legitimacije o zahtjevu se meritorno odluuje i zahtjev se presudom odbija, izuzev u sporu zbog smetanja posjeda u kome se meritorno odluuje rjeenjem. Nedostatak stvarne legitimacije ne predstavlja procesnu smetnju kao to je to sluaj sa nedostatkom stranake sposobnosti. No u savremenom pravu stvarna legitimacija se priznaje i treima koji nisu subjekti graanskopravnog odnosa.To su oni na koje na posredan ili neposredan nain tui graanskopravni odnos reflektira. Primjer: Ako koja od stranaka u toku parnice otui stvar ili pravo o kome parnica tee, to ne spreava da se parnica meu istim strankama dovri. Ako je do otuenja parnina stranka bila graanskopravno legitimirana, nakon otuenja to vie nije, sada je to trei, na koga je pravo preneseno otuenjem.Unato tome, parnina stranka zadrava ovlatenje da o ovom tuem graanskopravnom odnosu i dalje vodi parnicu. 9 Iz sudske prakse: Prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije materijalnopravne je prirode pa njegovo usvajanje dovodi do odbijanja tubenog zahtjeva, a ne do odbacivanja tube. 10 VANO! Stranaka sposobnost je procesna pretpostavka, a aktivna legitimacija je materijalnopravna pretpostavka.
9

10

Gra.proc.pravo-str.248 Vrhovni sud Hrvatske,Rev-1597/90 od 01.02.1990

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

19

Aktivna legitimacija proizilazi iz materijalno pravnog odnosa i odluka koja se donosi povodom ove pretpostavke je uvijek meritorna (presuda ili rjeenje kod smetanja posjeda), dok je odluka o procesnopravnim prigovorima uvijek procesna (rjeenja kojim se odbacuje podnesak i sl.) 3. ZASTUPNICI STRANAKA Zastupnik je lice koje vodi parnicu umjesto stranke i u njeno ime, tako da radnje suda neposredno djeluju prema stranci a ne zastupniku lino, a radnje koje poduzima zastupnik imaju znaaj kao da ih je poduzela sama stranka. 3.1. Zakonski zastupnici Lica sa ogranienom ili djelimino ogranienom parninom sposobnou u postupku zastupaju zakonski zastupnici, dakle lica koja su odreena zakonom ili aktom nadlenog dravnog organa donesenim na osnovu zakona. Zakonski zastupnik moe biti fiziko lice koje je potpuno parnino sposobno a kada zakonskog zastupnika odreuje organa starateljstva, mogu biti predvieni i drugi uslovi koji garantuju da e se ova dunost uspjeno obaviti. Kada sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili ako zakonski zastupnik nema posebno ovlatenje kada je ono potrebno, zatrait e da nadleni organ starateljstva postavi staraoca parnino nesposobnoj osobi, odnosno pozvat e zakonskog zastupnika da pribavi posebna ovlatenja ili e poduzeti druge mjere koje su potrebne da bi parnino nesposobna strana bila pravilno zastupana( l.295 st.2). Sud e takvoj stranci odrediti rok da otkloni takav nedostatak,a ako stranka to ne uini sud e rjeenjem ukinuti sve provedene radnje ako su zahvaene tim nedostatkom i odbaciti tubu, ako su nedostatci takve prirode da spreavaju daljnje voenje postupka. Na rjeenje kojim se poziva stranka da otkloni nedostatke nije dozvoljena alba. Novim zakonom nije predvieno pravo Javnog tuioca da kao zakonski zastupnik drave titi dravu i njene interese u parninom postupku, to sada moe samo pravobranilac. slajd 6.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

20

Zakonski zastupnici(l.293)
za lica sa ogranienom i djelimino ogranienom parninom sposobnosti za lica koja su odreena zakonom ili aktom nadlenog dravnog organa

Primjer: 1.zakonski zastupnici djece u postupku su roditelji, usvojioci kada zastupaju usvojena lica, staraoci nad licima koja su liena potpuno ili djelimino poslovne sposobnosti 2.pravno lice zastupa lice koje je zakonom ili aktom pravnog lica odreeno (direktor, naelnik). 3.direktor zastupa preduzee, ali on moe ovlastiti i drugo lice zaposleno kod poslodavca da ga zastupa u pojedinim radnjama. 4. u parnicama za osporavanje oinstva u kojima su tueni maloljetno dijete i njegova majka, majka ne moe zastupati maloljetno dijete, ve je nuno u smislu porodinog zakona djetetu postaviti posebnog staraoca. Zato su vane odredbe o stranakoj sposobnosti i pravilnosti zastupanja? Odredbe o stranakoj sposobnosti i pravilnosti zastupanja su veoma znaajne za pravilnu primjenu prava pa su sudovi obavezani da u toku cijelog postupka paze na ispravnost primjene ovih odredbi. U tom smislu je propisano da drugostepeni sud kao i reviziski , po slubenoj dunosti pazi na pimjenu istih (l.221 i l. 241 ZPP-a). To znai da u sluaju propusta prvostepenog suda da uoi te povrede vii sudovi su duni da to uoe i ukinu prvostepenu presudu i predmet vrate na ponovni postupak ili e ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tubu.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

21

Razlozi procesne ekonomije zahtjevaju, stoga, da prvostepeni sud poveanu panju usmjeri na ove odredbe i ispravi sve nedostatke do donoenja prvostepene presude. Iz sudske prakse: -Sud nije vezan izjanjenjem Pravobrnilatva, ve je morao po slubenoj dunosti paziti da tueni Tuzlanski Kanton kao parnino nesposobna stranka bude pravilno zastupan po svom zakonskom zastupniku, a i u sluaju izostanka Pravobranilatva kao zakonskog zastupnika sa roita, sud je mogao odrati raspravu. Umjesto da tako postupi, prvostepeni sud je prihvatio da raspravlja sa Ministarstvom zdravstva koje ne moe biti stranka u postupku, ime je i poinio bitnu povredu odredbi parninog postupka iz l.336 st.2 t-10 ranijeg ZPPa. 11 -U toku prvostepenog postupka u postupku razvoda braka tuena strana istie da je kod nadlenog centra pokrenut postupak za oduzimanje njegove poslovne sposobnosti. I pored ove injenice sud donosi odluku kojom se brak razvodi. Po albi tuenog okruni sud pazei po slubenoj dunosti na povredu odredaba parninog postupka koji se odnose na stranaku sposobnost, ukida prvostepenu presudu i predmet vraa na ponovni postupak, jer je prvostepeni sud poinio bitnu povredu odredbi parninog postupka iz lana 293 ZPP- a. -Presudom Osnovnog suda u Banja Luci obavezan je tueni J.R. da tuiocu J.G. mjeseno isplaije 25% plate poev od 1.11.1997.godine, pa do drugaije odluke suda. Protiv ove odluke albu je izjavio tueni, iz svih albenih razloga predvienih ZPP. Okruni sud presudu Osnovnog suda ukida i predmet vraa na ponovni postupak iz razloga, to je odredbom lana 267 st.1 Porodinog zakona Republike Srpske propisano da ako se u parnici odluuje o izdravanju maloljetne djece ili punoljetne djece nad kojima je produeno roditeljsko staranje, organ starateljstva uestvuje u tom postupku, radi zatite interesa djece. Odredbom lana 267. stav 2 zakona, propisano je da e sud koji odluuje u parnici za izdravanje obavijestiti organ starateljstva o postupku i pozvati ga na sva roita, kao i dostaviti mu sve odluke donesene u postupku ovlatenja organa starateljstva u postupku utvrena su lanom 73 navedenog zakona. Prvostepeni sud je propustio da obavijestiti organ starateljstva o postupku, ime je onemoguio organ strateljstva kao stranku (sui generis) da raspravlja pred sudom, pa je takvim propustom poinio bitnu povredu odredbi parninog postupka, iz lana 209 ZPP-a. 12 -Tuitelj je podnio tubu protiv Narodne banke BiH, Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, radi isplate duga. Prvostepenom presudom treetuena je obavezana na isplatu duga, a tubeni zahtjev u odnosu na prvo i drugotuenu je odbijen. Drugostepeni sud je albu treetuene uvaio samo u odluci o trokovima a u ostalom dijelu albe odbio.
11 12

Kantonalni sud Tuzla br.P.242/01 od 30.01.2002

Okruni sud u Banja Luci br. G-372/04

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

22

Vrhovni sud FBiH je djelimino uvaio reviziju tuitelja i niestepene presude preinaio u odnosu na drugotuenu koju je obavezao na plaanje duga. Po apelaciji drugotuene Ustavni sud BiH je donio odluku kojom su ukinute presude Vrhovnog, Kantonalnog i Opinskog suda jer je utvrena povreda l.II/3.e) Ustava BiH (pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim stvarima). U obrazloenju se navodi: Da apelantica (Bosna i Hercegovina) nikada u toku cijelog postupka nije imala zakonskog zastupnika koji bi bio prisutan na bilo kojem odranom roitu, pa neovisno od injenice da je institucija Pravobranilatva BiH otpoela sa radom 1.7.2003, dakle kada je reviziski postupak ve otpoeo, Ustavni sud smatra da zbog nedostatka u zastupanju apelantica objektivno nije mogla do zakljuenja glavne rasprave istai prigovor zastare. U tom smislu Ustavni sud smatra, s obzirom na vrstu spora i na zakonsku odredbu koja omoguava da se nove injenice mogu iznositi samo do zakljuenja glavne rasprave, da je prvostepeni sud morao poduzeti sve neophodne mjere kako bi se obezbijedilo ravnopravno uee apelantice u prvostepenom postupku. 13 -Drugotuenog (Opinu Doboj) na glavnoj raspravi odranoj 19.03.2004 god. je zastupao struni saradnik Republikog javnog pravobranilatva koji u to vrijeme nije imao poloen pravosudni ispit i kojoj je u meuvremenu zbog nepostojanja strunog ispita kod tog pravobranilatva prestao radni odnos to je utvreno provjerom kod tog pravobranilatva sa sjeditem njegovog zamjenika u Doboju, a prema odredbi l.25 st.1 Zakona o javnom pravobranilatvu (Slubeni glasnik RS br. 17/93,14/94 i 32/94) koji je bio u primjeni u vrijeme donoenja prvostepene presude,propisano je da za vrenje pravnih poslova Republiki javni pravobranilac moe imati potreban broj strunih saradnika sa poloenim pravosudnim ispitom,dok je u st. 2 istog zakona propisano da RJP moe ovlastiti strunog saradnika da ga u odreenim predmetima zamjenjuje u zastupanju,pa kako u sadraju spisa predmeta se ne nalazi takvo ovlatenje za strunog saradnika koji je zastupao drugotuenu na glavnoj raspravi,zbog takvog nedostatka u zastupanju drugotuene pobijana presuda je donesena sa povredom parninog postupka zbog ega je pobijanu presudu u smislu odrdbe l.224 st.1 t.3 u vezi l. 227 st.3 ZPPa valjalo po slubenoj dunosti ukinuti i cio predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovni postupak. 14

Privremeni zastupnik u parnici po l.296 ZPPa, se moe postaviti samo tuenoj stranci. Naime, ako zakonski zastupnik ne crpi svoja ovlatenja neposredno iz zakona(kao to su to roditelji za mldb.djecu),njega postavlja nadleni organ starateljstva. Samo izuzetno to ovlatenje ima sud u odnosu na parnine stranke, koji meutim ne moe stranci postaviti stalnog zakonskog zastupnika, ve zastupnika koji e se staratio zatiti interesa stranke na neko vrijeme i u odreenoj parnici.To je privremeni zastupnik.

13 14

Okruni sud u Banja Luci br. G-372/04 Okruni sud Doboj br.G-320/04 od 6.4.2004 god

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

23

Sud postavlja privremenog zastupnika u sluaju: -da se pokae da bi postavljanje zakonskog zastupnika tuenom trajalo due vremena, -pa bi zbog toga mogle nastati tetne posljedice za jednu ili obje stranke Uz ove uslove sud e postaviti privremenog zastunika slijedeeg slajda : slajd 7. osobito u sluajevima sa

Uslovi za postavljanje privremenog zastupnika(l.296):


ako tueni nije parnino sposoban, ako postoje suprotni interesi tuenog i njegovog z. z., ako obe stranke imaju istog z.z. ako je boravite tuenog nepoznato,a tueni nema punomonika, ako se tueni ili njegov z.z. koji nemaju punomonika nalaze u inostranstvu,a dostavljanje se nije moglo izvriti.

O postavljanju privremenog zastupnika sud e : - bez odgaanja obavijestiti: 1.organ starteljstva i 2.stranke kada je to mogue; -izdati oglas koji e objaviti u entitetskim, novinama , kantona i oglasnoj ploi suda i to sluaju da je privremeni zastupnik postavljen iz razloga to je tuenom boravite nepoznato a nema punomonika i da se nalazi u inostranstvu. Mogunost nastupanja tetne posljedice treba da se pokae kao mogui rezultat injenice to zakonski zastupnik jo nije imenovan, pa nema osobe koja e titi interes nesposobne stranke. Izmeu odsustva zakonskog zastupnika i moguih posljedica treba da postoji uzrona veza.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

24

Sud nije ovlaten da postavlja privremenog zastupnika tuitelju jer je tuitelj aktivna stranka u postupku.On trai od suda pravnu zatitu pa je normalno da e radi ostvarenja tog cilja poduzeti sve to je potrebno da bi mu sud pruio zatitu. Pitanje: -Tuitelj tubom tui lice koje oznaava kao nepoznatog prebivalita. Uz tubu ne dostavlja dokaz da je lice nepoznatog prebivalita. Sud e pozvati tuitelja da otkloni isti nedostatak, pribavljanjem dokaza o prebivalitu tuenog, u protivnom e tubu kao neuredan podnesak odbaciti, shodno odredbi lana 336, a u vezi sa odredbom lana 295 stav 3i 4 ZPP-a. Ako tuitelj po nalogu suda ne dostavi dokaz da je tueni nepoznatog prebivalita da li e sud bez odbacivanja tube od nadlenog organa starateljstva u postupku postavljanja privremenog staraoca zatraiti da utvrdi i tu injenicu, shodno odredbi lana 295 st. 2. Mogui odgovor: Osnovni uslov za postavljanje privremenog zastupnika jeste da je stranka nema parninu sposobnost pa da je potrebno da je u postupku zastupa zakonski zastupnik ali bi procedura postavljanje zakonskog zastupnika trajalo due, a mogunost tetnih posljedica izvjesna. Stoga se ne moe postaviti privremeni zastupnik kada ovi uslovi nisu postojali, u sluajevima kada je nepoznata adresa fizike osobe kojoj nije ni bio potreban zakonski zastupnik. 3.2. Punomonici Lica sa ogranienom ili djelimino ogranienom parninom sposobnou, preko njihovih zakonskih zastupnika, kao i lica koja imaju parninu sposobnost, u postupku mogu zastupati i punomonici kada ih na to ovlaste zakonski zastupnici odnosno stranke lino. Punomonik u parninom postupku moe biti svako parnino sposobno fiziko lice a izuzetno to moe biti pravno lice ako se radi o advokatskom drutvu. Stranka moe ovlastiti punomonika da preduzme samo odreene radnje ili da preduzme sve radnje u postupku (l.304 ZPPa). Radnje u postupku to ih punomonik poduzima u granicama punomoi imaju isti pravni uinak kao da ih je poduzela sama stranka (l.302).

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

25

slajd 8.

Punomonici(l.301)
advokat advokatsko drutvo uposlenik slube za besplatnu pravnu pomo brani drug vanbrani drug srodnik po krvi ili tazbini

Punomonik moe biti advokat kao lice koje je registrovano za obavljanje ove usluge u skladu sa Zakonom o advokaturi. Advokat moe biti punomonik i fizike i pravne osobe u postupku. Ovlatenja advokata (po l.305 ZPPa) ako je stranka izdala advokatsku punomo za voenje parnice a nije blie odredila ovlatenja u punomoju, su slijedea: -da vri sve radnje u postupku, a naroito da podnese tubu, da je povue, da da odgovor na tubu, da prizna tubeni zahtjevili da se odrekne tubenog zahtjeva, da zakljui sudsko poravnanje, da podnese pravni lijek, da se odrekne ili odustane od njega, kao i da zahtjeva izdavanje mjere obezbjeenja; -da stavlja zahtjev za izvrenje i obezbjeenje i poduzme potrebne radnje u postupku povodom takvog zahtjeva; -da od protivne strane primi dosuene trokove; -da pismeno ovlasti drugog advokata na preduzimanje samo pojedinih radnji u postupku, osim zastupanja na glavnoj raspravi. Novina u ovoj odredbi je zabrana advokatu da ovlasti drugog advokata na njegovu zamjenu u preduzimanji radnji zastupanja na glavnoj raspravi, bez izriitog ovlatenja stranke. Ako stranka u punomoju nije blie odredila ovlatenja punomonika koji nije advokat, punomonik moe da vri sve radnje u postupku, ali mu je uvijek potrebno

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

26

izriito ovlatenje za povlaenje tube, priznanje ili odricanje od tubenog zahtjeva, zakljuenje poravnanja, odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za prenoenje punomoja na drugo lice kao i za podnoenje vanrednih pravnih lijekova (l.307 ZPPa). Novina je i ogranienje u mogunosti da druga fizika lica imaju status punomonika, tako da sada samo brani drug, vanbrani drug i srodnici po krvi ili tazbini, mogu imati status punomonika stranke. Ova novina je rezultat spreavanja nadripisarstva u ovoj oblasti. Zakonom je data mogunost vanbranom drugu da zastupa stranku kao punomonik. Pitanje: -ta je to vanbrana zajednica u pravnom smislu i koliko ona treba da traje. Mogui odgovor: -Po l. 3 Zakona o porodinim odnosima FBiH (Sl.novine FBiH br. 35/05), vanbrana zajednica jeste zajednica ivota ene I mukarca koji nisu u braku ili vanbranoj zajednici sa drugom osobom, koja traje najmanje 3 god. ili krae ako je u njoj roeno zajedniko dijete. Postojanje advokatskih drutava kao punomonika je novina ZPP-a jer je Zakonom o advokaturi, advokatskom drutvu dato svojstvo pravnog lica za razliku od ranijeg Zakona kojim je to bilo udruenja graana. U postupku u ime advokatskog drutva pristupaju lanovi drutva, pojedini advokati, a pod odreenim uslovima i advokatski pripravnici i struni saradnici. Novina ZPP-a je i status slubi za besplatnu pravnu pomo kojim se daje pravo da u postupku zastupaju (samo fiziko lice) kao punomonici. Njihov status je regulisan posebnim Zakonom. Pitanja: -Da li sluba za besplatnu pravnu pomo Sindikalne organizacije moe zastupati radnika u radnom sporu? Mogui odgovor: Moe ako je registrirana kao takva, to se na sudu mora dokazati. -Kako e sud znati da li je punomonik srodnik po krvi ili tazbini, stranke? Mogui odgovor: -Sud bi trebao na pripremnom roitu provjeriti tu injenicu izjavom punomonika ili stranke koja je dala punomo, a u sluaju sumnje i odgovarajuim dokazima. Pravna lica mogu zastupati kao punomonici osim advokata, advokatskih drutava i uposlenici te pravne osobe, to je bilo po ranijem ZPP-u.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

27

Uposlenici pravne osobe mogu imati g e n e r a l n u punomo tj. punomo za voenje svih parnica koje se vode ili bi se mogle voditi u korist ili protiv odreene stranke. Ova punomo ima ovlatenje za poduzimanje svih tradnji u postupku kome vlastodavac uestvuje u postupku. Ona se moe izdati svakoj osobi koja sposobna da bude punomonik. Znaajna novina u oblasti instituta punomonika je odredba: l.300 st.2 ZPP-a koja glasi: STRANKA KOJU ZASTUPA PUNOMONIK MOE UVIJEK DOI PRED SUD I DAVATI IZJAVE PORED SVOG PUNOMONIKA, ALI SUPROTNU STRANU, SVJEDOKE I VJETAKE MOE ISPITIVATI SAMO PREKO PUNOMONIKA AKO JE PRISUTAN NA GLAVNOJ RASPRAVI. Ovom odredbom zakona je ogranieno pravo stranke koja ima punomonika koji je prisutan na glavnoj raspravi, da ispituje neposredno suprotnu stranku, svjedoke i vjetake. To pravo Zakon dozvoljava samo punomoniku osim u sluaju da je njegov punomonik odsutan sa glavne rasprave. Ova novina je u skladu sa NAELOM PROCESNE EKONOMIJE koja je propisana u odredbi l.10 ZPP-a, jer je ogranienje postulacione sposobnosti stranke koja ima punomonika, u interesu te stranke, budui da stranka nije vina pravu. Punomonik je duan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomo, a ako to nije uinio sud moe dopustiti da radnje u postupku za stranku privremeno obavlja osoba koja nije podnijela punomo,ali e istovremeno narediti toj osobi da naknadno u odreenom roku podnese punomo ili odobrenje stranke za obavljanje parninih radnji(l.309st.1. i 2.). Pitanje: -ta e sud uraditi kada punomonik u svom podnesku djelimino prizna tubeni zahtjev a stranka na glavnoj raspravi izjavi da i taj dio zahtjeva osporava? Mogui odgovor: Rjeenja ovog sukoba razliita su s obzirom na to da li se radi o procesnim radnjama u kojima se punomonik i stranka izjanjavaju o relevantnim injenicama, priznajui ili poriui navode protivnika, ili se radi o drugim procesnim radnjama , te da li stranka mijenja, odnosno opoziva izjavu svog punomonika na roitu na kome je ta izjava data ili naknadno. Dok traje roite na kome je punomonik dao neku izjavu, bez obzira kakve je prirode ta izjava, stranka moe sa pravnim uinkom izmjeniti ili opozvati izjavu punomonika. Izjava stranke vee sud u tom smislu to izmjenjene, odnosno opozvane izjave punomonika nemaju procesne vanosti. 15

15

Gra.procesno pravo-Triva str.265

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

28

3.3. Opseg punomoi Punomo moe biti izdata pismeno ili usmeno na zapisnik. Sudu se podnosi pri prvoj radnji u postupku ali sud moe dozvoliti da radnje u postupku za stranku privremeno izvri lice koje nije donijelo punomo, ali e istovremeno narediti tom licu da naknadno u odreenom roku podnese punomo (l.309 ZPPa). U zavisnosti od sadraja punomo moe biti: punomo za pojedinu radnju, parnina punomo, iji sadraj ovlatenja zavisi od toga da li je izdana advokatu ili osobi koja nije advokat, generalna punomo;

Praksa je sudova da pored pismene forme punomo ne treba biti ovjerena od strane odreenog organa. Iz sudske prakse: Ovjera potpisa na punomoi nije predpostavka valjanosti punomoi za sklapanje ugovora o prodaji nekretnina. Iz obrazloenjaSudovi nieg stupnja pravilno su postupili kada su odbili tubeni zahtjev (na utvrenje nitavosti ugovora o prodaji) pri emu ovaj sud nalazi potrebnim istaknuti da pitanje ovjere potpisa na punomoi nije relevantno.Forma propisana zakonom za neki ugovor ili koji drugi pravni posao vai i za sklapanje toga ugovora odnosno za poduzimanje tog posla(l.90 ZOO-a), a u ovom sluaju punomo je izdana u pisanom obliku, dakle u istoj formi koja je propisana za pravni posao(sporni ugovor o prodaji nekretnine).Ovjera potpisa nije uvjet za valjanost ugovora o prodaji nekretnina(pa dakle ni uvjet za valjanost punomoi),ve moe biti uvjet za postizanje druge svrhe kao to je upis u zemljinu knjigu. 16 Sud je duan tokom cijelog postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje kao punomonik ovlatena za zastupanje. A ako utvrdi da nije ukinut e parnine radnje to ih je ta osoba poduzela, ako te radnje nije stranka naknado odobrila(l.309 st.4). Dilema: -Da li je sud duan pozivati stranku da dostavi punomo za zastupanje punomonika?

16

Vrhovni sud Hrvatske,Rev.2711/2000 od 17.12.2003

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

29

Mogui odgovor: Sud nije duan pozivati stranku da dostavi punomo, ve e naloiti osobi koja se pojavljuje kao punomonik da dostavi punomo. Iz sudske prakse: Punomonik je pri prvoj radnji u postupku duan podnijeti punomo, a prvostepeni sud u obavezi narediti tom licu ako nije dostavilo punomo da istu naknadno dostavi ili da dostavi odobrenje stranke za izvrenje parninih radnji a ukoliko to ne uini, tuilac je zastupan po neovlatenom punomoniku i to poev od podnoenja tube do okonanja prvostepenog postupka. 17 Ako advokat koji je podnio tubu ili redovni i vanredni pravni lijek i potpisao iste podneske, a nije dostavio punomo za poduzimanje takvih radnji, sud e mu naloiti da to uini u roku od osam dana pa ako to ne uini podnesak odbaciti kao nedoputen. 18 Ako je punomonik preduzeo neku dispozitivnu radnju- npr. zakljuio sudsku nagodbu (na roitu na kojem nije bila prisutna stranka koja mu je dala neogranienu punomo), stranka takvu izjavu ne moe vie naknado izmjeniti ili opozvati.19 Istina u spisu postoji punomo, ali iz njene sadrine proizilazi da se ista tie samo ovlatenja za zastupanje u ostavinskom postupku, zbog ega se ta punomo, obzirom na svoj opseg, nije mogla uzeti valjanom punomoi za zastupanje u ovom parninom predmetu. 20 Zajednica osiguranja imovine i lica ne moe u sporu da se pojavi kao punomonik radne organizacije, ije je vozilo osigurano za tetu priinjenu treim licima. 21 Smrt stranke koja je izdala punomo od razliitog je uinka na prava punomonika u postupku: ako je izdana za voenje postupka u strogo osobnim, neprenosivim pravilima, njena vanost prestaje smru osobe o ijem se neprenosivim pravima postupak vodi,pa prestaje i postupak o tim pravima. 22

17 18 19 20 21 22

Okruni sud Doboj br.G-140/04 od 14.7.2004 god

Vii privredni sud u Beogradu P.3805/73 od 4.7.1974.god.


Vrhovni sud Hrvatske,G.2354/77

Kantonalni sud u Tuzli br.G.125/04 od 25.08.2005


Okruni sud u Niu,G.3846/77 upaniski sud u Splitu,G.2736/95 od 25.9.1996

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

30

4. SUPARNIARI Pod suparniarima podrazumijevamo vie lica koja u jednoj tubi uestvuju kao tuitelji ili tueni.To je procesna situacija kada se u istoj stranakoj ulozi pojavljuje vie procesnih subjekata.Zbog mnoine subjekata suparniarstvo se naziva jo i subjektivna kumulacija. Suparniarstvo moe biti aktivno, ako vie lica uestvuje na strani tuitelja i pasivno, ako vie lica uestvuje na strani tuenih. Suparniarstvo moe biti: - materijalno, formalno, obino, jedinstveno, nuno, zakonsko, prvobitno, sukcesivno, eventualno, supsidijarno. slajd 9.

suparniari (l.362)
Materijalni (jedinstveni,nuni)-kada je vie lica u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili im prava i obaveze potiu iz istog injeninog i pravnog osnova Formalni(obini)-kada je predmet spora iste vrste,zasnovani na bitno istovrsnom injeninom i pravnom osnovu i kada je nadlean isti sud Ako je to drugim zakonom odreeno
16

4.1. Materijalini suparniari Odredbom lana 362 stav 1 ZPP-a utvreno je da su materijalni suparniari vie lica koji mogu jednom tubom tuiti ili biti tueni ako su u pogledu spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava, odnosno obaveze proistiu iz istog injeninog i pravnog osnova. Ovo podrazumijeva da su materijalni suparniari oni koji se i prije i izvan parnice nalazili u odreenoj pravnoj ili stvarnoj vezi s obzirom na predmet spora. Subjekti ovog suparniarstva se nalaze u pravnoj zajednici ako su nezavisno od parnice uesnici nekog graanskopravnog odnosa(npr.suvlasnici, sunasljednici, brani drugovi).

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

31

Stvarna izvanprocesna povezanost subjekata zasniva se na bitno istom injeninom stanju na kome se zasnivaju tubeni zahtjevi, s time da i ti zahtjevi treba da budu zasnovani na bitno istoj pravnoj osnovi. Identitet injenine osnove po prirodi stvari ne moe biti potpun; bitno je da unato nunim odstupanjima osnovni elementi ipak ukazuju na jedinstvenost stvarnog osnova iz kojeg potjeu. Takvi su npr.tueni saizvrioci nekog delikta, ili oteeni tuioci iz jedne saobraajne nezgode.Njih povezuje isti dogaaj u kome su uestvovali, te ista pravna osnova zahtjeva o kojima se u parnici raspravlja.

Za materijale suparniare karakteristino je da se po sili zakona ili zbog prirode spornog odnosa spor u kome sudjeluju moe rijeiti samo na jednak nain prema svima, tubeni zahtjev moe biti usvojen prema svima ili odbijen u odnosu na sve njih. Procesne radnje ovih suparniara poduzete od strane jednog imaju pravno dejstvo u odnosu na sve. Ako za sve suparniare ne postoji mjesna nadlenost istog suda, nadlean sud koji je mjesno nadlean za jednog od tuenih ( atrakcija),a ako meu njima ima glavnih i sporednih obveznika,onda sud mjesno nadlean za kojeg od glavnih. Iz sudske prakse: Materijalni suparniari su dvije osiguravajue organizacije tuene jednom tubom radi naknade tete, a tubeni zahtjev se temelji na tvrdnji da oba tuenika odgovaraju u vezi s jednim te istim tetnim dogaajem 23 Obino suparniarstvo je karakteristino da se protiv svakog od suparniara moe donijeti sadrajno razliita presuda.Svi formalni suparniari su i obini suparniari. Ali postoje situacije kada i materijalno suparniarstvo moe biti obino.To je u situaciji kada je poloaj obinog materijalnog suparniara samostalan u odnosu na poloaj ostalih suparniara. Posljedice procesnih radnji obinog materijalnog suparniara djeluje smo u odnosu na njega, rokovi se raunaju samo u odnosu na njega, a odluka suda moe biti sadrajno razliita. Primjer: 1. tuitelji su zakonski nasljednici iza umrlog oteenog pa podnose tubu protiv osiguravajueg drutva radi naknade nematerijalne i materijalne tete zbog smrti svog prednika. Tuitelji imaju poloaj obinih materijanih suparniara tako da svaki od njih moe ali ne mora podnijeti tubu, a i odluka se donosi pojedinano u odnosu na svakog

23

Vrhovni sud Hrvatske,II Rev.103/92 od 04.02.1993

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

32

pojedinano. Svaki od njih ima pravo ali ne mora podnijeti pravni lijek na presudu u odnosu na njegov dio zahtjeva. Ali kada tuitelj ponitava ugovor o poklonu kojeg je sainio umrli ostavitelj onda svi zakonski nasljednici darovatelja imaju status nunih i jedinstvenih materijalnih suparniara. 2. suvlasnici u nekoj vlasnikoj parnici; 4. glavni dunik i jemac u parnici koju protiv njih vodi vjerovnik; 5. solidarni dunici iz jednog ugovornog odnosa; Materijalno suparniarstvo moe biti, s obzirom na prirodu njihovog uzajamnog odnosa, jedinstveno suparniarstvo. Karakteristika ovog suparniarstva jeste da se ili po zakonu ili zbog prirode spornog odnosa u kome uestvuju, moe rijeiti samo na j e d n a k nain. Jedinstvena povezanost u graanskopravnom odnosu uvjetuje i njihov jedinstveni tretman u parnici. Jedinstveni su samo neki materijalni suparniari a formalni suparniari ne mogu biti jedinstveni. Rokovi kod jedinstvenih suparniara se raunaju istodobno, a istiu kada je rok bilo kojeg od suparniara, poeo najkasnije tei. Od procesnih radnji koje utjeu na tok postupka pojedini jedinstveni suparniar moe jedino samostalno povui tubu, kao to se i u odnosu na pojedinog od njih moe tuba povui, a da kod toga pravni efekat ove radnje ne prelazi i na druge (osim ako se ne radi o nunom suparniarstvu). Ali zbog naela nepovoljnijeg karaktera svih radnji kojima se disponira istaknutim tubenim zahtjevom u procesu, jedan jedinstveni suparniar ne moe samostalno sa pravnim uinkom priznati tubeni zahtjev, odrei se tubenog zahtjeva, ili zakljuiti sudsku nagodbu. Svaki jedinstveni suparniar moe samostalno podnositi prijedloge koji se tiu toka parnice(npr: prijedlog za produenje sudskog roka, za odgodu roita, za dosvolu za povraaj u preanje stanje, za izvoenje dokaza, za nastavak prekinutog postupka, za donoenje odreene presude); Meutim kada su te radnje meusobno suprotne primjenjuje se princip da vae samo one radnje koje su za sve njih najpovoljnije.tetne radnje ne djeluju ni prema kome pa ni prema onom koji ih je poduzeo,osim ako su ih poduzeli svi. Primjer: 1.Jedan suparniar priznaje zahtjev a drugi ga osporava. U takvoj situaciji se smatra da obojica osporavaju tubeni zahtjev.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

33

Zbog naelno nepovoljnog efekta izjave kojom jedan suparniar priznaje tubeni zahtjev u odnosu na drugog koji isti zahtjev osporava, primjenjuje se princip povoljnijeg rjeenja koji uz to omoguava jednak tretman svih suparniara. 24 2.Ako jedan suparniar stvori uslove za donoenje presude zbog proputanja a drugi doe na raspravu i izjavi da priznaje tubeni zahtjev i stvori uslove za presudu zbog priznanja, sud nee moi izrei ni jednu od njih, jer tek fikcija o neopredjeljenom stavu prema iznesenim injenicama i tubenom zahtjevu, bez prava na donoenje presude zbog proputanja, omoguuje povlaenje procesnih i graanskopravnih konsekvencija koje e oba suparniara dovesti u p o t p u n o j e d n a k pravni poloaj. Tubeni zahtjev ili moe biti usvojen prema svima ili odbijen u odnosu na sve suparniare. Budui da imaju jedinstveni poloaj stranke u postupku (odredbe lana 366 ZPPa), a na stranaku sposobnost sud pazi po slubenoj dunosti u smislu odredbe lana 295 Zakona o parninom postupku i ukoliko nisu obuhvaeni kao stranka, sud e uz prethodni nalog shodno odredbi lana 295 u vezi l.66 i l.67 ZPP-a, rjeenjem tubu odbaciti kao neurednu.

Primjer: 1.suvlasnici poslunog dobra u parnici o slunostima na tim nekretninama, jer su slunosti nedjeljive; 2.brani drugovi u parnici za ponitaj braka, jer je brani odnos nedjeljiv; 3. u paternitetskom sporu jer je ovaj statusni odnos nedjeljiv; 4.zakonski nasljednici u parnici kojom se osporava valjanost testamenta. 5.traioci izvrenjau iju je korist zaplijenjena trabina u parnici radi postojanja ili visine trabine; 6.steajni ili likvidacioni vjerovnici u parnici o postojanju,visini i isplatnom redu osporene steajne trabine; Iz sudske prakse: -Tuitelj je jedan od nasljednika koji tui drugog brata radi utvrivanja pravne valjanosti ugovora o poklonu. Ostavinski sud je prekinuo ostavinski postupak i na parnicu uputio ostale zakonske nasljednike radi utvrenja pravne valjanosti ugovora, ali je parnicu pokrenuo samo jedan od nasljednika protiv drugog nasljedika koji posjeduje spornu nekretninu. Drugostepeni sud je ukinuo prvostepenu dosuujuu presudu iz sljedeih razloga:

24

Gra.procesno pravo-Triva str.359

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

34

Budui da se radi o zakonskim nasljednicima koji su u nedjeljivoj pravnoj zajednici i zbog ega se pojavljuju kao jedinstveni suparniari, te da se spor moe rijeiti samo na jednak nain prema svima( l.201 ZPP-a) prvostepeni sud je pogrijeio kada je raspravljao i meritorno odluio o podnesenoj tubi. 25 Suparniarstvo je procesnopravna kategorija i to u pravilu fakultativna.Ipak se u doktrini spominje poseban tip tzv. n u n o suparniarstvo kod koga tuioci ,ako ele da njihova tuba bude prihvaena kao doputena ,moraju zasnovati aktivno ili pasivno suparniarstvo.Potreba obuhvaanja svih subjekata proizilazi iz graanskopravnog a ne procesnog propisa. Takvi graanskopravni odnosi moraju biti rjeavani jedinstveno i ovlatenje na raspolaganje pripada samo svim uesnicima pravnog odnosa zajedniki, pa odsustvo samo jednog uesnika predstavlja nedostatak procesne legitimacijeza voenje parnice, zbog ega tubu treba odbaciti , ako tuilac ne obuhvati sve sve one koji tek zajedno predstavljaju jednu stranu. Ako bi tuba bila povuena u odnosu na jednog od nunih suparniara, nastalo bi pomanjkanje procesne legitimacije, zbog ega bi opet bilo mjesta odbaaju tube. Primjer: 1.kada trea osoba pokree tubu za ponitaj braka; 2.kada jedan suvlasnik pokrene postupak za diobu suvlasnitva; 3.utvrivanje prava slunosti na nekretninama u pogledu suvlasnika poslunog dobra;

4.2. Formalni suparniari Formalni suparniari su oni meu kojima izvan parnice nema ni pravne zajednice niti njihova prava i obaveze proistiu iz istog injeninog i pravnog odnosa. Njih vee samo parnica formirana dispozicijom tuitelja, pa je stoga to procesna zajednica. Uslov za ovaj oblik suparniarstva je: -predmet spora ili zahtjev mora biti iste vrste(naknada tete,isplata duga i sl.) -bitno istovrsna injenina i pravna osnova -da je sud stvarno i mjesno nadlean za svaki zahtjev i za svakog tuenog. Formalno suparniarstvo je uvijek i o b i n o suparniarstvo.
25

Okruni sud Doboj,br.G-7/02 od 16.01.2002 god

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

35

Primjer: 1. vie tuenih za isplatu dugovane stanarine svaki za svoj stan; 2. vie tuenih u regresnim tubama po osnovu saobraajne odgovornosti koja nije pokrivena ugovorom o osiguranju, a svaka teta u odnosu na tuene nije u uzronoj vezi; 3.vie lica odgovornih za tetu prouzokovanu motornim vozilom; Iz sudske prakse: -Kada je vie osoba tueno radi naknade tete uzrokovane motornim vozilom,one nisu jedinstveni suparniari.Nema smetnji da se spor rijei na razliite naine prema suparniarima. 26 -Osiguravatelj i tetnik kao solidarni obveznici naknade tete nemaju poloaj jedinstvenih suparniara. 27

Suparniarstvo je na strani tuenog (pasivno) a zasniva se na istovrsnom injeninom i pravnom dogaaju, tj. tetnom dogaaju. Ovo suparniarstvo se moe ustanoviti kada tuitelj nije siguran u pasivnu legitimaciju nekog od tuenih pa tui vie njih. Pravna teorija poznaje jo oblika suparniarstva kao to su: prvobitno i naknadno (ovisno u kojoj fazi postupka se ustanovljava suparniarstvo); eventualni ili supsidijarno (kada se trai da tubeni zahtjev bude usvojen koji je u tubi naveden prije njega); suparniarstvo na osnovu zakona( kada to procesni zakon izriito propisuje kao npr. glavi dunik i jemac ako to nije u suprotnosti sa sadrajem ugovora). 5. UMJEA Umjea je osoba koja ima pravni interes da u parnici koja tee meu drugim osobama , jedna od stranaka uspije, moe se pridruiti toj stranci. Na strani jedne od stranaka, Zakon dozvoljava da uestvuje tree lice kao umjea (l.369 ZPPa), a preuzetim ZPP-om je bilo to doputeno drutvenom pravobraniocu i javnom tuiocu. Raniji Zakon je dozvoljavao ombdusmenima da mogu da se umjeaju u parnicu.

26 27

Vrhovni sud Hrvatske, Rev-2533/82 od 29.06.1983 Vrhovni sud Hrvatske,Rev-1324/89 od 06.12.1989

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

36

Novina Zakona je naputanje takvog koncepta i dozvoljavanje samo umjeau da uestvuje u parnici i to u toku cijelog postupka sve do pravomonosti, stim to prima parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kada se umjea u parnicu. Iz sudske prakse: Umjeau treba dostavljanjem poziva i odluka suda omoguiti poduzimanje svih procesnih radnji u postupku pogodnih da pomognu uspjehu stranke kojoj se pridtruio,pa kad je sud propustio tako postupiti, ne moe se prema umjeau, s uspjehom, isticati intervenciski efekt parnice.To u konanom rezultetu znai da u regresnoj parnici tetnik moe istaknuti sve prigovore za koje smatra da su odluni za pitanje osnovanosti tubenog zahtjeva. 28 Umjea nema pravo na svoje posebne rokove,ve radnje u postupku mora poduzimati u rokovima u kojima bi te radnje mogla poduzeti stranka kojoj se pridruio: 29

Zakon dozvoljava da stranka sudu predloi da sud pozove tree lice da uestvuje u parnici to je propisana l.372 ZPP-a i time otvara mogunost da stranka sama disponira sa tim pravom. ZPP Brko Distrikta BiH i dalje ima odredbu koja propisuje pravo Ombudsmenu BiH da se umjea u parnicu koja je u toku, kada u vrenju poslova iz svoje nadlenosti, nae da je to potrebno.

28 29

Vrhovni sud Hrvatske,Rev-1393/84 od 21.03.1985 Vrhovni sud Hrvatske,Rev-16/82 od 29.12.1982

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

37

II-PODMODUL TUBA 1. UVODNE NAPOMENE Ovim podmodulom emo obraditi sve bitne radnje u vezi sa tubom kao to su:posljedice podnoenja tube, vrste tubi, naela postupka, sadraj tube sa nadlenostima (stvarnom i mjesnom,sukob, delegacija), postupanje po tubi (pripremanje glavne rasprave,ispitivanje tube,blagovremenost,odluke suda), preinaenje i povlaenje tube. 2. PODNOENJE TUBE S obzirom na svoj oblik, tuba je podnesak , koji moe u pravilu zamjeniti usmena izjava dana na zapisnik pred parninim sudom. Osnovna pravila o podnesku vae i za tubu, jer tuba u pravilu ima znaaj pripremnog podneska, izuzetno i konanog. 2.1. Posljedice podnoenja tube Tuba je podnesak kojim se pokree parnini postupak. Njom se pokree mehanizam za ostvarivanje pravne zatite u graanskopravnim sporovima. Meutim parnica poinje tei tek dostavljanjem tube na odgovor. Postojanje parnice naziva se LITISPEDENCIJA, pa isticanje prigovora litispedencije znai da se prigovara da je ve pokrenuta takva parnica ili da je u toku ili da je pravomono presueno. Primjer: 1.Imovinskopravni zahtjev postavljen u krivinom postupku, spreava da se povodom istog zahtjeva, zasnovanog na izvrenju krivinog dijela, odluuje u parnici koja je kasnije pokrenuta. Na postojanje identine parnice pazi sud po slubenoj dunosti u toku cijelog postupka, ali je Zakon obavezao i stranke da o takvoj parnici obavijeste sud. Pri tome novina je da se na litispedenciju pazi kada su u pitanju postupci i odluke sudova na teritoriju cijele BiH, a ne samo entiteta kako je to bilo ranijim Zakonom definisano. Zakon nema odredbe o utjecaju identine litispedencije pred stranim sudom.Smatra se da takva litispedencija spreava pokretanje identine parnice pred domaim sudom ako bi se pravosnana presuda stranog suda mogla u naoj zemlji priznati, odnosno izvriti.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

38

Ukoliko je pravomono presueno o ostoj pravnoj stvari onda se radi o RES IUDICATA tj. presuena stvar. I na ovo sud pazi u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti. Iz sudske prakse: -U toku postupka je na osnovu podneska Optinskog suda Ruma pos.br.IV P-394/04 od 23.12.2004 god. utvreno da je od strane tuenog S.B. pred navedenim sudom takoer pokrenut spor za razvod braka protiv tuiteljice S.J, tubom od 2.4.2004 god, te kako su se po ocjeni ovog suda ispunili uslovi iz l.60 st.3 ZPP-a, za odbacivanje tube u ovoj pravnoj stvari,jer je parnica pred Optinskim sudom Ruma ve tekla u vrijeme podnoenja tube za razvod braka kod ovog suda,pa je sud ocijenio da se ne moe u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica meu istim strankama. 30 Drugostepeni sud je ovu odluku ukinuo i predmet vratio na ponovno suenje iz sljedeih razloga: Odredbama l.61 st 1 taka 2 Zakona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima,u vezi l.st.2 l.458 ZPP-a,propisano je da nadlenost suda u BiH postoji u sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka,ponitavanja braka ili razvoda braka(brani sporovi)I kada tuilacnema prebivalite u BiHako je tuilac dravljanin BiH I ima prebivalite u BiH,dok iz podataka sadranih u spisima ovog predmeta nesumljivo proizilazi da je tuiteljica dravljanin BiH,pa kod takvog stanja stvari prvostepeni sud nije ni imao zakonskog osnova za donoenje pobijanog rjeenja 31 Radi se o pravomono presuenoj stvari kad tuitelj, nakon to je pravomonom presudom ukinuta tuenikova obaveza da mu plaa mjesenu rentu,ponovno tubom zatrai rentu temeljei to na istoj injeninoj osnovi. 32 injenica da je u ranijoj pravomonoj presudi rijeeno o odtetnoj odgovornosti kao predhodnom pitanju nije zapreka da u drugoj presudi koju donese glede istih stranaka I istog tetnog dogaaja sud ponovno odlui o odtetnoj odgovornosti.To predhodno pitanje, naime, koje je rijeeno ranijom odlukom(djeliminom presudom) nije bilo predmet izreke pa u tom dijelu(o odgovornosti) ne stie svojstvo pravomonosti I ne vezuje sud prilikom odluivanja o ostalim zahtjevima za naknadu tete iz istog tetnog dogaaja. 33 Podnoenje tube i pokretanje postupka za stranku proizvodi odreene procesnopravne i materijalnopravne posljedice:

30 31

Osnovi sud Doboj br.P-164/04 od 3.1.2005 Okruni sud Doboj,br.G-321/05 od 20.04.2005 32 Vrhovni sud Hrvatske,Rev-1479/90 od 12.07.1990 33 Vrhovni sud Hrvatske,Rev-1032/84 od 19.02.1985

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

39

Procesno pravne posljedice: od momenta kad parnica poinje da tee izmedju istih stranaka ne moe se pokrenuti nova parnica u pogledu istog zahtjeva( litispedencija); okolnost to je neka stranka otuila stvar ili pravo o kome tee parnica, ne spreava da se parnica meu istim strankama dovri; uslovljenost preinaenja tube pristankom tuenog(l.57 i 58), nemogunost povlaenja tube bez pristanka tuenog (l.59), podnoenjem tube prema injenicama odreuje se stvarna nadlenost suda, sudska nadlenost, iskljuiva mjesna nadlenost a po prigiovoru tuenog i opta mjesna nadlenost. umjea se mora prdruiti nakon nastupanja litispedencije; obavijetavanje tree osobe o parnici vri se kad parnica poinje tei;

Materijalno pravne posljedice: slajd 10.

prekid prekluzivni rokovi za podnoenje tube, prekid rokova zastarjelosti i dospjelosti, prvo izbora kod alternativnih obaveza se iscrpljuje, savjesni dralac postaje nesavjestan;

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

40

2.2. Vrste tubi Tube e dijele na graanskopravne i procesnopravne. Tubeni zahtjev u pravilu se opravdava normama graanskog prava, izuzetno normama procesnog prava(npr: tuba za ponitaj presude izbornog suda, tuba u izvrnom postupku) S obzirom na tip i sadraj pravne zatite tube mogu biti: slajd 11.

kondemnatorne ili obavezujue deklaratorne ili utvrujue konstitutivne ili preobraajne

. a) Kondemnatorne ili obvezujue Ovom vrstom tube trai se ispunjenje obaveze tuenog da neto uini, trpi ili propusti. Odatle se ove tube zovu jo osuujue ili tube na injenje.U ovoj tubi nije potrebno da tuitelj dokazuje pravni interes. Svoj zahtjev na osudu tuenog tuilac zasniva na tvrdnji da je tueni svojim ponaanjem povrijedio odreeno tuioevo subjektivno graansko pravo, pa da je duan da prema tuiocu izvri odreeno injenje, da tako reperira tetne posljedice svog protupravnog dranja. Da bi sud mogao ocijeniti opravdanost tuiteljevog traenja da tuenog osudi na izvrenje odreene inidbe, potrebno je da predhodno utvrdi kakvo jest stanje u

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

41

odnosima meu strankama, te kakvo bi ponaanje tuenog trebalo da bude pa da doe u skladu sa sadrajem. Svakom osuujuem dispozitivu presude predhodi jedan deklaratorni preambul- koji se u pravilu ne unosi u dispozitiv presude, ve u obrazloenje presude, koji treba da poslui kao opravdanje za odluku suda kojom tuenog osuuje na usklaivanje faktikih odnosa sa pravnom normom. Izricanjem konstitutivne presude tuitelju se ne prua definitivna pravna zatita. Ovom presudom se tuenom samo nalae da svoje ponaanje uskladi sa pravnom normom, a ako to ne uini stiu se predpostavke da se u izvrnom postupku nalog suda prinudno ostvari. Zato je kod ovakvih tubi nuno tuenom ostaviti rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze. Primjeri: -Zahtjev koji proizilazi iz graansko pravnog odnosa ugovora o djelu. Obavezuje se tueni M.M iz B. da tuitelju P.P. iz S. izradi namjetaj i to trpezarijski, stol dimezija 1,2o m x 2.20 m, od materijala tuitelja drvo hrastovina, u roku od 30 dana od dana donoenja odluke, u protivnom tuitelj e angaovati tree lice da izvri predmetnu obavezu o troku tuenog, kao da nadoknadi trokove parninog postupka, sa zakonskom zateznom kamatom poev od presuenja pa do konane isplate pod prijetnjom prinudnog izvrenja. -Zahtjev koji proizilazi iz graansko pravnog odnosa deliktne odgovornosti, kada je odgovornost tuenog utvrena u krivinom postupku, zbog nanoenja lake tjelesne povrede tuiteljici. Tueni T. B, sin D. iz Banja Luke, selo D. duan je tuiteljici D.S. iz Banja Luke, selo D., na ime naknade nematerijalne tete po osnovu pretrpljenih fizikih bolova isplatiti iznos od 5.000,00 KM, sa zateznom zakonskom kamatom poev od dana donoenja odluke, pa do konane isplate, te da nadoknadi trokove parninog postupka, sve u roku od 30 dana od dana donoenja presude, pod prijetnjom prinudnog izvrenja. - Zahtjev kojima se trai osuda na proputanje, a koji u svom dosuujuem dijelu sadri pored obaveze i deklaratorni karakter. Tueni . U. iz Slatine je smetao tuiteljicu A.N. iz Banja Luke u posljednjem faktikom i mirnom posjedu nekretnina upisanih u ZK.UL.br.388 k.o.Slatina, to po novom premjeru odgovara nekretninama upisanim u PL.421.k.o. Malo Blako, na taj nain to je dana 12.6.2004.godine razvalio ulaznu kapiju odvaljivanjem letve sa katancem i traktorom ulazio u posjed prevozei sijeno preko njezinih nekretnina a sve bez njenog odobrenja pa mu se nalae da prestane sa ovakvim i slinim smetanjem u roku od 48 sati, pod prijetnjom izricanja novane kazne

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

42

b) Deklaratorne ili utvrujue Ovom tubom se trai utvrivanje sadraja nekog prava ili pravnog odnosa. Kod ovakvih tubi dolazi do intervencije suda prije nanoenja povrede prava ili pravnog odnosa, ali u oekivanju da bi do povrede moglo doi, sa zadatkom da se povreda unaprijed sprijei. Ove tube se jo nazivaju i prejudicijelne tube. Ako tueni nakon pravosnanosti presude kojom je utvrena deklaratorna obaveza ne postupi u skladu sa deklaracijom o sadraju njegovih dunosti, tuitelj e biti primoran da protiv tuenog podnese novu, ovaj put kondemnatornu tubu.U novom postupku sud e uzeti u obzir pravomoni deklaratorni judikat,jer je vezan njegovim sadrajem, ne uputajui se u ponovno ispitivanje sadraja pravnog odnosa iz kojeg tuilac crpi svoje ovlatenje na traenje kondemnatorne zatite. O ovoj vrsti tube ZPP posebno propisuje uslove njenog podnoenja i to: kada je to posebnim propisom predvieno,

(to e biti u sluaju podnoenja tubi u izvrnom postupku, za utvrivanje valjanosti ili nevaljanosti testamenta, kada ostavinski ili steajni sud uputi stranku na parnicu i sl.) kada tuilac ima pravni interes da sud utvrdi postojanje ili nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa ili istinitost ili neistinitost neke isprave, prije dospjelosti zahtjeva za inidbu iz tog istog odnosa.

Postojanje pravnog interesa je veoma vano, jer ako sud u pripremnoj fazi postupka ili na glavnoj raspravi utvrdi da ova procesna predpostavka ne postoji, odbaciti e tubu. Interes je pravni kad od utvrenja odreenog sadraja izvjesnog pravnog odnosa zavisi neko drugo pravo ili pravom priznati interes osobe koja podnosi tubu.Zato je dunost suda da utvrdi da li je pravno opravdano i neophodno da se uzme u razmatranje zahtjev tuitelja za pruanje deklaratorne sudske zatite. Pravni interes ne postoji kada se isti rezultat spora moe postii obavezujuom tubom. Meutim Zakon dozvoljava da se ovakav zahtjev postavi i u parnici koja je pokrenuta povodom druge stvari ako je to pitanje u toku te parnice postalo sporno. Takvo isticanje zahtjeva ne smatra se preinakom. Kako se ovom vrstom tube samo konstatuje odreeno stanje, ona ne moe biti predmet prinudnog izvrenja.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

43

Tubom za utvrenje ne moe se traiti utvrenje pravno relevantnih injenica. Primjeri: -Utvrenje postojanja braka u sluaju kada su matine knjige unitene, ili kada brani suprunici za vrijeme ivota oba suprunika nisu zakljuili graanski brak, te se zahtjevom trai: Utvruje se da je tuiteljica B.ro. P. M., ki B.i C., roena dana 29. 04.1928.godine, sada nastanjena u B.L., na dan 29.10.1946.godine, zakljuila brak u mjestu Z., sa sada pokojnim B.R. sin . i M. ro. S., roenog 28.06.1924.godine, to su tueni duni priznati i trpjeti da se postojanje braka izmeu tuiteljice i prednika tuenih uvede u Matine knjige vjenanih kod Matinog ureda optine Z., a sve na temelju ove presude. 34 Ovom tubom se moe traiti utvrenje nepostojanja odreenog pravnog odnosa. -Tuitelj se osjea ugroenim u svom pravnom poloaju, te postoji opravdana potreba da se putem suda ta nesigurna situcija rijei, a nesigurnost mu potjee usljed donoenja upravnog akta Izvrnog odbora optine da se kompenzira dug tuitelja prema tuenoj na ime zakupnine i kamata, tako to bi se predmetne nekretnine prenijele u korist tuenog, te tuitelj svojim zahtjevom od suda trai slijedee: Utvruje se da ne postoji pravno valjan ugovor o kompenzaciji, niti ugovor o prenosu prava raspolaganja i korienja izmeu tuitelja MTP K i tuene Grad B.L., kojim ugovorom je tuitelj prenio pravo raspolaganja i koritenja na objektu u Banja Luci u Ul. Srpskoj, leei na k..13/36 upisan u ZK.UL.br.188 k.k. B.Luka, a to po novom premjeru odgovara k..3641 upisano u P.L. br.2113 Banja Luka VII, u korist tuene, a u cilju otpisa dugovanja tuitelja po osnovu zakupnine i kamata. Da tuitelj ima pravnog interesa za ovakvu deklaratornu tubu koju su niestepeni sudovi prihvatili i donijeli utvrujuu presudu prihvatio je i Vrhovni sud R.S. svojom presudom Rev-334/03 od 22.4.2005.godine. Iz sudske prakse: Tubom za utvrenje moe se traiti da se utvrdi istinitost ili neistinitost isprave, a to znai da se utvrdi samo da isprava potjee ili ne potjee od lica koje je oznaeno kao njen izdavalac. 35
34

U ovom postupku pored zakonskih nasljednika moe da bude tuena i optina na ijem se podruju brak upisuje u matune knjige vjenanih 35 Vrhovni sud Srbije, G.1312/63

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

44

. Traei tubenim zahtjevom da se utvrdi da su tuitelji 1.01.1991 god. uloili kod tuenog na jednake dijelove osnovna sredstva, obrtna sredstva i novana sredstva u ukupnom iznosu od 15.044.773,00 YU dinara, tuitelji, zapravo,trae utvrenje injenica, to se ne moe traiti tubom. 36 Tubeni zahtjev tuiteljice kojem je udovoljeno pobijanom presudom, bio je da se utvrdi da je nitav ugovor o koritenju spornog stana zakljuen izmeu prvo i drugo tuenih 12.04.1994,te da ostaje na snazi ugovor o koritenju stana zakljuen izmeu tuiteljice i drugotuenog 19.01.1971 god.Da bi se predmetna tuba smatrala tubom za utvrenje mora ispunjavati odreene uslove, na koje sud, kao na procesne pretpostavke pazi po slubenoj dunosti. Prvostepeni sud je proputajui da utvrdi postojanje pravnog interesa tuiteljice za voenje ovog spora povrijedio odredbe l.187 ranijeg ZPP-a, to je utjecalo na zakonitost pobijane presude. 37 Kako iz utvrenja prvostepenog suda proizilazi da je tueni prije godinu i po dana prodao cirkular. Kod ovakvog stanja stvari, tuilac nema vie pravnog interesa za utvrenje da je tueni upotrebom cirkulara proizvodio buku koja je utjecala kako on to tvrdi na njegovo stanovanje i ometanje normalnog koritenja dvorita, kada se bezpredmetnim pokazuje zahtjev da se tueni obavee da prestane sa takvim uznemiravanjem tuioca, pa se ne moe ni prihvatiti tvrdnja albe da prodaja cirkulara nije relevantna injenica za ovaj spor. 38 c) Konstitutivna ili preobraajna Ovom tubom se trai ustanovljenje nekog pravnog odnosa ili izricanje promjene sadraja nekog pravnog odnosa ili njegovo razvrgnue. Dakle za razliku od deklaratorne i kondemnatorne tube koje su u osnovi deklaratorne naravi, konstitutive tube konstituiraju, tj. stvaraju nove pravne odnose koji do tada nisu postojali- bilo da proizvode nove, bilo da preinaavaju postojee pravne odnose, ili ukidaju postojee pravne odnose. Stranka trai preinaenje sadraja pravnog odnosa a sud je duan da ispita da li postoje predpostavke za traenje pravne promjene, pa ako utvrdi da postoje, da donese presudu kojom e postojee stanje izmjeniti ili sasvim ukinuti I tako uskladiti sa zahtjevima pravnog poredka. Ove tube se zasnivaju na odredbama imovinskog ili (to je najee) porodinog prava. Zato na podnoenje ovih tbi ovlatene su samo osobe kojima to prvo z a k o n izriito propisuje.

36 37

Kantonalni sud Tuzla br.G.154/01 od 28.12.2001 Kantonalni sud Tuzla br. G-635/00 od 18.09.2000 38 Kantonalni sud Tuzla br. G.556/99 od 21.04.2000 god

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

45

Primjer: -Konstitutivnom parnicom tuitelj trai izmenu odluke o povjeravanju mldb. djeteta na brigu i vaspitanje tuitelju, jer je u postupku razvoda braka sud povjerio mldb. dijete na brigu i vaspitanje tuenoj ili trai izmjenu odluke o izdravanju usljed izmijenjenih okolnosti koje utiu da se obaveza smanji ili povea, kao i da se potpuno ukine. Nakon utvrenja sadraja pravnih odnosa sud odbija tubeni zahtjev neosnovanim presudom koja predstavlja presudu negativnog utvrenja, jer tuitelj nije dokazao da se okolnosti koje su postojale na strani roditelja prilikom odredjivanja kod koga e djete ostati na zatiti i vaspitanju i na osnovu kojih je u predhodnom postupku doneena odluka, nisu objektivno promjenjene da bi promijenjene prilike opravdale svrhu promjene odluke o povjeravanju malodobnog djeteta drugom roditelju, a da ista odluka bude prvenstveno u interesu mldb. djeteta, a obzirom na uzrast djeteta uvaavajui i izraenu elju istog. Jedan graanskopravni odnos moe pruiti osnovu za traenje dvije ili tri vrste pravne zatite. Primjer: Deklaratorni zahtjev: Utvruje se da je pravno valjan Ugovor o zamjeni nekretnina zakljuen u Banjaluci, dana 11.8.1995. godine izmeu tuitelja B.N. i pravnog prednika tuene V. D. i prvotuene V. Lj. kojim ugovorom je izvrena zamjena nekretnina upisanih u zk ul. br 78 i zk.ul..278 k.o. Smrtii za nekretnine iz k.p. br. 194 i k.p.br. 304 k.o. Presnae i k.p. 484 k.o. Debeljaci Kondemantorni zahtjev Tueni V. Lj., V. .i V. A. duni su priznati i tuitelju Blagojevi Neeljku izdati valjanu ispravu podobnu za uknjibu prava vlasnitva, posjeda i koritenja nad predmatnim nekretninama, u suprotnom ova presuda e koristiti kao pravni osnov tuitelju B.N. za upis prava vlasnitva, posjeda i koritenja na nekretninama upiisanim u k.p.br. 194 i 304 k.o. Presnae i k.p.br.484 k.o. Debeljaci u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvrenja.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

46

3. NAELA PARNINOG POSTUPKA Naela su direktive, smjernice, osnovna pravila za rad usmjeren odreenom cilju. Poznavanje osnovnih naela od odlunog je znaaja za stvaroca pravne norme i za onog koji je primjenjuje. Za zakonodavca naela su okosnica za razradu pravnog sistema. Primjenjivau pravnih pravila, voditelju parninog postupka, osnovna naela predstavljaju putokaz u interpretaciji pravnih pravila, naroito kada u tekstu pravnog pravila nema direktnog odgovora na postavljeni problem, ili kad gramatika i logika interpretacija nisu dovoljne za pronalaenje rjeenja koje e biti u skladu sa opim duhom odreenog pravnog sistema. Pored objektivne nemogunosti da zakonodavac unaprijed predvidi sve sluajeve i odredi klju za njihovo rjeavanje, poznavanje osnovnih naela procesnog prava neophodan je oslonac za svakog koji ga primjenjuje. Zakon propisuje slijedea osnovna naela: -naelo zakonitosti(l 1); -naelo dispozicije(l. 2 st.1 i l.3) -naelo oficioznosti(l.2 st.2); -naelo usmenosti(l.4); -naelo neposrednosti(l.4); -naelo javnosti (l.4); -naelo kontradiktornosti(l.5); -naelo ravnopravnosti jezika svih konstitutivnih naroda(l.6); -raspravno naelo (l.7 i 8); -naelo traenja istine(l.7 st.2); -naelo savjesnosti (l.9); -naelo ekonominosti (l.10); -naelo koncentracije postupka na dva roita(l.11); -naelo rjeavanja predhodnog pitanjal.12); Naelo zakonitosti Organima sudske vlasti povjereno je, izmeu ostalog, da u graanskopravnim stvarima pruaju pravnu zatitu povrijeenim ili ugroenim subjektivnim graanskim pravima, u skladu sa ZPP-om ako to nije posebnim zakonom drugaije odreeno. Ostvarenje ovog zadatka zavisi od pravilne primjene zakona na pravilno utvreno injenino stanje.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

47

Ovo naelo znai strogu primjenu zakona. U tom domenu je i naelo ustavnosti jer svi zakoni moraju biti u skladu sa ustavima. U tom smislu znaajno je naglasiti da u BiH postoji 13 Ustava( Ustav BIH, 2 Ustava entiteta i 10 Ustava kantona). Parnini postupak je zakonom regulirana aktivnost suda i ostalih procesnih subjekata. Sve parnine radnje m o r a j u se zasnivati na zakonu. Zakon pravno regulira sve aktivnosti procesnih subjekata. to u procesnom zakonu nije predvieno, to u parninom postupku u pravilu nije doputeno. Sud kojem se povjerava provoenje parninog postupka mora poznavati procesna pravila kojima se regulira parnini postupak. Sud nije ovlaten da postupak provodi po naelima pravinosti. Dakle ovaj princip propisuje strogi legalitet u postupku. Diskreciona ovlatenja suda u odabiranju efikasnog puta za ostvarenje pravne zatite mogu se kretati samo u granicama koje zakon predvia. Naelo dispozicije Pokretanje parnice, postavljanje zahtjeva, njeno odravanje u toku, prestanak parnice, raspolaganje predmetom spora iskljuivo zavisi od volje stranaka. Stranke mogu imati procesnu dispoziciju koja se odnosi na odreene procesne radnje( da trai izuzee sudije, oslobaanje trokova postupka, obezbjeivanje dokaza i sl.). Ali stranka ima i dispoziciju koja se odnosi na sadraj i sudbinu zahtjeva( odricanje od tubenog zahtjeva, povlaenje tube, sudsko poravnanje i sl.).

Naelo oficioznosti Odreene radnje meutim sud sam poduzima po slubenoj dunosti.To se odnosi samo na procesne radnje( ispitivanje tube, dostavljanje tube na odgovor, pozivanje stranaka, pravilno primjeniti pravo i sl.). Ali sud ne moe pokrenuti parnicu, promjeniti zahtjev, iznositi injenice, predlagati dokaze. Jedini izuzetak u pravu raspolaganja zahtjevom stranaka sud ne smije dozvoliti po slubenoj dunosti kada stranke ele raspolagati sa zahtjevima koji su u suprotnosti sa prinudnim propisima.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

48

Naelo usmenosti Osnovi nain poduzimanja procenih radnji pred sudom je usmeni(neposredni) nain.To podrezumjeva da se sve znaajne radnje u toku postupka trebaju obavljati na roitima na osnovu usmene rasprave. Sud sudi samo na osnovu rezultata rasprave, a raspravljati se moe samo usmeno. Meutim zakon propisuje i pismeni nain u vidu podnesaka koje stranka moe dostaviti sudu, ali na nain propisan zakonom. Dokazi sasluanjem svjedoka, stranaka pa i vjetaenja provode na glavnoj raspravi usmenim izlaganjem. Naelo neposrednosti Naelo neposrednosti je radni princip parninog postupka, direktiva o metodi prikupljanja procesnog materijala radi utvrivanja relevantnih injenica. Ovaj princip takoe dolazi do izraaja kod izvoenja dokaza kao faze postupka. To podrazumjeva da sud stupi u direktan kontakt sa strankama i dokaznim sredstvima; da izmeu suda i izvora informacija ne bude posrednika, da sud svojim vlastitim ulima stvara zapaanja o prirodi i sadrini dokaznih sredstava. Naelo javnosti postupka Ovo je naelo koje omoguava svakome nesmetana mogunost prisustvovanja raspravljanju pred sudom. Ovim naelom se omoguava iroj javnosti da prati rad suda i promatraju praktinu primjenu zakona.Takoer se ovim naelom obezbjeuje javna kontrola sudova i spreava samovolja u primjeni naela slobodne ocjene dokaza. Zakon propisuje samo u odreenim sluajevima ogranienja u primjeni ovog principa.

Naelo ravnopravnosti jezika Podrazumjeva princip da stranka moe sa jednakim uinkom upotrebljavati bilo koji jezik i pismo konstitutivnih naroda( bonjaka, srba i hrvata). Ovo je ustavni princip koji je izmjenjen u entitetskim zakonima i u ovom dijelu je novina ZPP-a.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

49

Naelo kontradiktornosti Ovo naelo se jo naziva i naelo obostranog sasluanja stranaka. Njime se obezbjeuje pravo svake stranke u postupku da se izjasni na navode druge stranke, da se omogui svakoj stranci jednako pravo na poduzimanje procesnih radnji u postupku pa je jedno od metodskih procesnih pravila. Ovo naelo je jedno od znaajnijih jer omoguavanjem da se svaka stranka izjasni na izjave protivnika, sud dolazi do potunog rasvjetljavanja relevantnih injenica da bi pravilno primjenio materijano pravo. Raspravno naelo Raspravno naelo propisano je u odredbama koje nalau strankama da imaju svu inicijativu za prikupljanje procesnog materijala.U tom dijelu sud je pasivni promatra njihovih raspravljanja i obavezan je da na osnovu tih raspravljanja donese odluku. Svoje zakljuke sud moe stvarati samo na temelju grae koju su prikupile stranke. A koje injenice e uzeti kao dokazane sud odluuje na osnovu s l o b o d n e o c j e n e d o k a z a. Ta ocjena dokaza mora biti savjesna i briljiva i to svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno. Raspravno naelo novim zakonom dolazi vie do izraaja jer zakon propisuje obavezu stranaka da same iznose injenice i svoje zahtjeve i izvode svoje dokaze.Ovo je znaajna novina u odnosu na raniju zakonsku regulativu. Naelo traenja istine Za razliku od ranijeg zakona koji je propisivao traenje materijalne istine, novi zakon propisuje traenje f o r m a l n e istine.To je istina koja je u postupku dokazana a koja ne mora biti i materijalna istina. Ako stranka nije iznijela neku odlunu injenicu i predloila relevantan dokaz u postupku i zbog toga izgubila pravo, nema pravo to naknadno predlagati u pravnom lijeku(odnosno to je pravo uslovljeno), jer sud ne pazi po slubenoj dunosti na to da li su stranke iznijele sve relevantne injenice i predloila sve relevantne dokaze. Sud vie ne nije duan da utvruje i injenice koje stranka nije iznijela a koje su bitne za pravilnu primjenu materijalnog prava. Jedini izizetak kada sud moe utvrivati i neke injenice koje stranke nisu iznijele ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolau sa zahtjevima kojima ne mogu raspolagati. I ovo je znaajna novina u novom zakonu koja u bitnom mijenja poloaj suda u odnosu na utvrivanje injenica i predlaganje dokaze.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

50

Ranijim zakonom sud je u cilju traenja materijalne istine bio duan da utvruje injenice i izvodi dokaze. Naelo savjesnosti Ovo naelo onemoguava da se stranka koristi svojim procesnim ovlatenjima u cilju ikaniranja protivnika ili spreavanja suda da ostvari svoj objektivni drutveni zadatak. Parnini postupak, kao instrument za pruanje zakonite pravne zatite, ne smije se prometnuti u svoju suprotnost- u instrument za ostvarivanje nemoralnih ciljeva. Zloupotreba prava je takvo koritenje pravnih ovlatenja koje se vri s jednim ciljem da se drugome nanese teta; ili sa ciljem koji je protivan dobrim obiajima, s povjerenjem i potenjem u prometu. Naelo savjesnosti ili zabrane zloupotrebe prava predstavlja u savremenim pravnim sistemima ope usvojeni pravni princip. Naelo ekonominosti Ovim naelom se trai da se sa to manje utroka vremena, drutveno korisnog rada i materijalnih sredstava, postigne to povoljniji rezultat. Ekonomino postupanje korisno je i za sud i za stranke.Sudovi dolaze u mogunost da racionalnom upotrebom snaga i sredstava koncentriraju svoju panju na rjeavanje onih sporova koji su socijalno prei i znaajniji. Stranke imaju mnogo vie od pravne zatite do koje dou brzo i uz neznatno troenje svojih snaga i novaca. Novim zakonom je ovo naelo pojaano dolo do izraaja uvoenjem principa samo dva roita, ogranienjem u odlaganju i odgodi rasprave te zabranom odlaganja i odgaanja roita na neodreeno. Naelo koncentracije postupka na dva roita Ovim naelom uvedena je obaveza suda da u pravilu prvostepeni postupk provodi na samo dva roita i to pripremnom i jednom roitu za glavnu raspravu. Ovo je znaajna novina ZPP-a koja umoguava efikasno provoenje postupka. Zakon propisuje i izuzetke od ovog pravila ali je dakle osnovno pravilo koncentracija prvostepenog postupka na samo dva roita. Raniji zakon je propisivao naelo jedinstva glavne rasprave ali je dozvoljavao da se takva rasprava vodi na vie roita te da se odlae na neodreeno i sl.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

51

Naelo rjeavanja predhodnog pitanja Predhodno pitanje je pitanje koje je pravne prirode a od kojeg u cjelini ili djelimino zavisi odluka suda u parnici i koje kao takvo ini pravnu cjelinu koja moe biti samostalan predmet odreenog postupka pred sudom ili upravnim organom. Mogunost da se pristupi rjeavanju predhodnog pitanja se ogleda u tome da o njemu jo uvijek odluku nije donio sud ili drugi nadleni organ i da posebnim propisom nije iskljuena mogunost da se o odreenom pravu ili pravnom odnosu rjeeva od strane nadlenog suda kao o predhodnom pitanju. Ako je meutim o predhodnom pitanju ve rijeio nadleni organ pravosnano, parnini sud je vezan takvom odlukom u granicama njene pravosnanosti. Ako je postupak pred organom pokrenut ali nije zavren sud nije duan prekidati postupak dok se zavri taj postupak, ve bi trebao sam da rjei to pitanje. Predhodna pitanja mogu biti procesnog karaktera( kao pitanje od kojeg zavisi da li stranka ima stranaku sposobnost) i materijalnopravne prirode(da li je stranka kao lan porodinog domainstva prenio stanarsko pravo na sebe).

Novina Zakona je naputanje naela pouavanja stranaka, osim u pojedinim sluajevima koje Zakon propisuje.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

52

4. SADRAJ TUBE Odreujui elemente sadraja tube svi procesni Zakoni koje primjenjuju sudovi u BiH, osim Distrikta Brko koji je zadrao staru formulaciju treba propisuju da, tuba MORA sadravati slijedee elemente: slajd 12.

Tuba mora sadravati

Osnov za nadlenost

Vrijednost spora

Tubeni zahtjev

Pravni osnov

injenice i dokaze

Podatke kao podn.

Osnov za nadlenost Ovaj element tube je novina ZPP-a i odnosi se na odreivanje samo mjesne nadlenosti, budui da na stvarnu nadlenost sud pazi po slubenoj dunosti tokom cijelog postupka. Ranijim ZPP-om ovaj elemenat je mogao ali nije morao da se navede u tubi.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

53

Slajd 13.

Osnova za nadlenost
odnosi se na mjesnu nadlenost moe proizilaziti iz sadrine tube

Pravila o sudskoj nadlenosti nadlenost dijeli na apsolutnu i relativnu, to znai da nadlenost suda moe biti razliito odreena na ostala dravna tijela i osobe sa javnim ovlatenjima (apsolutna) ili kada se nadlenost odreuje u okviru sudskog sistema po predmetu spora i strankama (relativna). slajd 14.

Nadlenost suda

apsolutna

relativna

stvarna

mjesna

opa

izberiva

iskljuiva

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

54

Procesna pravila o razgranienju sudske nadlenosti izmeu domaih i inozemnih sudova i drugih odgovarjuih organa nazivaju se i pravila o meunarodnoj sudskoj nadlenosti O apsolutnoj nadlenosti suda izriito je propisano: l.16: SUD TOKOM CIJELOG POSTUPKA, PO SLUBENOJ DUNOSTI, PAZI SPADA LI RJEAVANJE SPORA U SUDSKU NADLENOST. KADA SUD TOKOM POSTUPKA USTANOVI DA ZA RJEAVANJE SPORA NIJE NADLEAN SUD NEGO DRUGO TIJELO VLASTI, OGLASIT E SE NENADLENIM, UKINUTI PROVEDENE RADNJE U POSTUPKU I ODBACITI TUBU. Dileme: - Da li i drugostepeni i reviziski sud paze na apsolutnu nadlenost po slubenoj dunosti ili ne, odnosno ta znai cijeli postupak? Mogui odgovor: - Po jednom miljenju sud pazi po slubenoj dunosti na apsolutnu nadlenost, jer se pod cijelim postupkom smatra i postupak po redovnim i vanrednim pravnim lijekovima, a da zakonsko uporite proizilazi iz obaveze drugostepenog i reviziskog suda da paze po slubenoj dunosti na pravilnu primjenu materijalnog prava, iz koji odredbi i proizilazi apsolutna nadlenost suda ili nekog drugog tijela vlast; - Drugi misle da se ova odredba odnosi samo na prvostepeni postupak jer u odredbama kojima je propisana obaveza drugostepenog i reviziskog suda da po slubenoj dunosti paze na odreene povrede postupka, nije predviena i ova povreda. Iz sudske prakse: Okolnost da je nekretnina tek nakon podnoenja tube proglaena privremeno naputenom nije od znaaja za ocjenu zakonitosti rjeenja kojim se prvostepeni sud proglasio apsolutno nenadlenim, jer ukoliko u bilo kom stadiju postupka otpadne zakonska osnova za sudsku nadlenost, odnosno ukoliko umjesto dosadanje sudske nadlenosti, bude zakonom propisana nadlenost drugog tijela, sud pred kojim se u tom momentu postupak vodi duan se proglasiti apsolutno nenadlenim, ukinuti sve provedene radnje i tubu odbaciti. 39. Relativna nadlenost suda se cijeni na osnovu navoda tube i injenica koje su sudu poznate. Promjena okolnosti u toku postupka na osnovu kojih je utemeljena nadlenost suda, ne utjee na promjenu nadlenosti suda.
39

Vrhovni sud FBiH br.Rev-34/97

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

55

Relativna nadlenost tj.nadlenost izmeu sudova moe biti stvarna i mjesna. 4.1. Stvarna nadlenost Pravila o stvarnoj nadlenosti razgraniavaju djelokrug poslova izmeu razliitih vrsta sudova domaeg suskog sistema, te izmeu sudova razliitog ranga u okviru iste vrste sudova. Na nivou drave formirani su: Ustavni sud BiH i Sud BiH. Ustavom BiH ustanovljen je Ustavni sud BiH, a Zakonom o sudu BiH osnovan je Sud BiH. Sud BiH, Ustavni sud BiH i Ustavni sudovi Federacije BiH i Republike Srpske su sudovi posebne nadlenosti. Ustavni sudovi ispituju ustavnost Zakona, propisa i odluka, te ocjenjuju povrede ljudskih prava zagarantovanih Ustavom. Iz sudske prakse: Ustavni sud nije mjerodavan vriti provjeru utvrenih injenica I naina na koji su sudovi protumaili pozitivno-pravne propise, osim ukoliko odluke niih sudova kre ustavna prava. To e biti sluaj kada odluka redovnog suda ne ukljuuje ili pogreno primjenjuje ustavno pravo, kada je primjena pozitivno-pravnih propisa bila oito proizvoljna, kada je relevantni zakon sam po sebi neustavan ili kada je dolo do povrede temeljnih procesnih prava, kao to su pravo na pravian postupak, pravo na pristup sudu, pravo na efektivan pravni lijek i u drugim sluajevima. 40 Sud BiH je nadlean za : imovinske sporove izmeu: -drave BiH i entiteta, -drave BiH i Brko Distrikta,, -izmeu entiteta, -izmeu entiteta i Brko Distrikta, -izmeu institucija BiH koje vre javna ovlatenja sporova proistekle iz tete koja je nastala pri vrenju poslova organa uprave BiH i slubenih lica tih organa i institucija.

Brko Distrikt BiH ima osnovi i apelacioni sud.


40

Ustavni sud BiH br.U.29/02 od 27.6.2003

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

56

Sudovi u entitetima sude u tri nivoa( instance): slajd 15.

Prvi stepen-osnovni i opinski sudovi - sudija pojedinac osim u postupku pred Sudom BiH gdje sudi vijee od trojice sudija(prvostepeno vijee) Drugi stepen-okruni i kantonalni sudovi -vijee od trojice sudija Trei stepen-Vrhovni sud FBiH i RS - vijee od trojice sudija

Funkcionalna ili instanciona nadlenost predstavlja podvrstu stvarne nadlenosti.Opa pravila o stvarnoj nadlenosti odreuje koji je sud, s obzirom na vrstu i rang, nadlean da postupa u prvostepenom postupku u odreenoj pravnoj stvari. Ovaj sud nije, meutim, nadlean da u toj stvari odluuje tokom cijelog postupka. Odluivanje o pravnim lijekovima i o nekim drugim pitanjima u toku parnice povjerava se nekim drugim sudovima , u pravilu sudovima iste vrste ali vieg ranga. Zadatak je pravila o funkcionalnoj nadlenosti da odrede koji e sud biti stvarno nadlean za rjeavanje pravnog lijeka ako je odreeni predmet stavljen u prvostepenu stvarnu nadlenost suda odreene vrste i ranga.Na taj nain, jednom ustanovljena prvostepena stvarna nadlenost suda odreene vrste i ranga implicira angairanje u istoj stvari i postupanje odreenih sudova vieg ranga, prema unaprijed utvrenoj shemi. Primjer:ANEKS 2 Svaki sud tokom postupka pazi, po slubenoj dunosti na svoju stvarnu nadlenost. Ako je tueni ve dao odgovor na tubu, vii sud prvog stepena se ne moe ni u povodu prigovora, ni po slubenoj dunosti oglasiti stvarno nenadlenim za predmete iz nadlenosti nieg suda prvog stepena.(l.17) Iz sudske prakse: Nadlenost sudova za postupanje u zemljino-knjinim predmetima radi upisa prava svojine na nekretninama moe postojati samo u sluaju da voenje zemljine knjige nije

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

57

preneseno sa sudova na opinske organe uprave za geodetske poslove i katastar nekretnina. Kako iz spisa nedvosmisleno proizilazi da Opinski sud u B. ne obavlja i zemljino-knjine poslove, ve da su ti poslovi preneseni u nadlenost Opinske slube za geodetske imovinsko-pravne poslove Opine B., na ijem podruju se i nalaze nekretnine u odnosu na koje je usmjeren tubeni zahtjev tuioca za uknjibu prava vlasnitva,to se u konkretnom sluaju nije ni mogla zasnovati nadlenost suda za postupanje po tako postavljenom tubenom zahtjevu. Slijedi da ostvarenje takvog zahtjeva tuilac moe traiti samo u upravnom postupku. 41 -Dakle, novi Zakon o sudovima regulie stvarnu nadlenost za postupke po zahtjevu za naknadu tete zbog klevete od dana stupanja na snagu, za sve postupke pokrenute od tog dana i zapoete ukoliko se kantonalni sud nije upustio u raspravljanje tj. nije dostavio tubu tuenom na odgovor. To iz razloga to je lanom 17. stav 2. vaeeg Zakona o parninom postupku propisuje izriitu zabranu da se vii sud prvog stepena ni u povodu prigovora, ni po slubenoj dunosti ne moe oglasiti stvarno nenadlenim za predmete iz nadlenosti nieg suda prvog stepena, ako je tueni ve dao odgovor na tubu. Dakle, u konkretnom sluaju budui da je Kantonalni sud u Sarajevu bio sud prvog stepena koji se upustio u raspravljanje o predmetu spora, ne bi se moglo prihvatiti ispravnim da odredbe lana 80. stav 2. Zakona o sudovima FBiH, odnose i na sluajeve kada se kantonalni sud kao prvostepeni sud upustio u raspravljanje o meritumu spora. Istina kantonalni sud prema navedenim zakonskim odredbama danom stupanja na snagu Zakona o sudovima FBiH vie nije sud prvog stepena za predmete po zahtjevuza naknadu tete zbog klevete, ali budui da prelaznim i zavrnim odredbama nije rijeeno pitanje postupaka koji su ve zapoeti, miljenje je da je u cilju ekonominosti i efikasnosti postupka valjalo primjeniti navedeni stav. 42 -Ne postoji bitna povreda odredaba parninog postupka kada je u sporu iz nadlenosti osnovnog suda sudio vii sud. 43

Kada sud do donoenja odluke o glavnoj stvari utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima vanparninog postupka, rjeenjem e obustaviti parnini postupak, a po pravosnanosti tog rjeenja postupak e se nastaviti po pravilima vanparninog postupka. (l.18 ZPP-a) U toj situaciji sve radnje koje je proveo parnini sud kao to su uviaji, vjetaenja, sasluanja svjedoka, kao i odluke koje je donio parnini sud, nisu bez vanosti. Pitanje:

41 42

Kantonalni sud Tuzla br.G.80/00 od 1.11.2000 Vrhovni sud FBiH br:G-142/05 od 22.11.2005 god 43 Vrhovni sud BiH, G.20/88

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

58

-Kakve pravne posljedice ima zakonska formulacija nisu bez vanostkad raspravno naelo i naelo neposrednosti zahtjevaju da se dokazi izvode neposredno pred sudeim sudijom? Mogui odgovor: Nakon obustave parninog postupka radnje koje je proveo parnini sud nisu bez vanosti za vanparnini postupak. Vanparnini sud ih moe koristiti u rasvjetljavanju vanparnine stvari, pa i ukoliko stranke ne prihvate da se proita odreeni izvedeni dokaz u parnici, jer prema pravilima vanparninog postupka naelo materijalne istine je jedno od osnovnih naela, dakle sud po slubenoj dunosti utvruje injenice, na bazi ovog naela slobodnom ocjenom dokaza ima ovlaenja da cijeni dokaz koji je izveden po pravilima parninog postupka.( npr. miljenje vjetaka medicinske struke u postupku oduzimanja i vraanja poslovne sposobnosti). 4.2. Mjesna nadlenost (l. 19) Mjesna nadlenost je nadlenost suda prema odreenom teritoriju.Izuzetno zakon dozvoljava da se pojedine radnje poduzmu i na podruju drugog suda. Pravila o mjesnoj nadlenosti odreuju koji e t e r i t o r i j a l n o odreeni sud, koji je s obzirom na vrstu i rang stvarno nadlean za podnesenu tubu, ovlaten da odluuje u konkretnom tubenom zahtjevu. slajd 16.

po slubenoj dunosti samo do podnoenja odgovora na tubu stranka najkasnije u odgovoru na tubu

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

59

O mjesnoj nadlenosti sud po slubenoj dunosti moe odluiti samo kada postoji iskljuiva mjesna nadlenost drugog suda (u sporovima o nekretninama, avionu i brodu, izvrnom i steajnom postupku), ali najkasnije do podnoenja odgovora na tubu. Stranka moe istai prigovor mjesne nadlenosti najkasnije u odgovoru na tubu, to je novina ZPP-a u odnosu na raniji kada je taj prigovor bilo mogue podnijeti i na pripremnom roitu. Jednom ustanovljena mjesna nadlenost ne moe se tokom postupka mijenjati. Primjer:ANEKS 3 Iz sudske prakse: -U smislu odredbe l.19 ZPP-a sud se moe proglasiti mjesno nenadlenim bilo po slubenoj dunosti bilo po prigovoru tuenog, ali se ne moe proglasiti mjesno nenadlenim po prigovoru tuitelja. 44 -Prigovor tuitelja uinjen povodom protivtube da je meu strankama ugovorena mjesna nadlenost, nije od znaaja, jer taj isti tuitelj nije koristio ugovorenu odredbu o mjesnoj nenadlenosti pri podnoenju tube, kojom je odnosni spor zapoet. 45 -Sve i da je tueni u odgovoru na tubu istakao prigovor mjesne nenadlenosti suda u Tuzli po l.44 st.2 ranijeg ZPP-a, prvostepeni sud se ni po takvom prigovoru ne bi mogao oglasiti mjesno nenadlenim, jer je navedenom zakonskom odredbom propisana izberiva nadlenost suda prema mjestu prebivalita, odnosno boravita tuitelja radi zatite tuitelja koji je osoba sa tekim tjelesnim povredama i kojem treba maksimalno olakati da doe do eventualne pravine novane naknade za pretrpljenu tetu, to je u ovoj vrsti sporova motivirano socijalnim i etikim razlozima,a prvostepeni sud o svemu tome nije dovoljno vodio rauna. 46 -Iz spisa slijedi da su tane albene tvrdnje da je prvostepeni sud prije donoenja oalbenog rjeenja odrao est roita za glavnu raspravu, da je tueni tokom postupka osporio osnov i visinu tubenog zahtjeva i istakao prigovor zastare, dok je prigovor mjesne nenadlenosti prvostepenog suda istakao tek nakon toga na etvrtom po redu roitu. U konkretnom sluaju sud se nije mogao proglasiti mjesno nenadlenim ni po prigovoru tuenog, a ni po slubenoj dunosti, bez obzira to se u sporu radi o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti po odredbi l.54 ZPP-a. 47 -Iz sadraja spisa slijedi da se potraivanje tuitelja odnosi na naplatu dospjelih iznosa mjesene naknade za koritenje gradskog graevinskog zemljita, dakle rente propisane l.73 Zakona o graevinskom zemljitu. Prema st.4 l.73 istog Zakona ova naknada se odreuje rjeenjem koje donosi opinski organ uprave nadlean za komunalne poslove
44 45

Vrhovni sud Hrvatske R.157/74 Stav Vrhovnog suda Srbije, komentar ZPP-Privredna tampa Beograd 1977.godina 46 Kantonalni sud u Tuzli br.G.776/03 od 13.02.2004 47 Kantonalni sud Tuzla br.G.186/02 od 04.7.2002

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

60

odnosno organizacija kojoj Skuptina opine povjeri ovlatenja za obavljanje tih poslova, a stavom 5 je propisano da to rjeenje, kada suobveznici graani, izvrava opinski organuprave za drutvene prihode prema odredbama Zakona o porezima graana. Zato je prvostepeni sud postupajui suprotno navedenim Zakonskim odredbama te odluujui o zahtjevu za koji je bio apsolutno nenadlean, prilikom donoenja svoje odluke poinio bitnu povredu odredaba parninog postupka, zbog ega je valjalo albu uvaiti, prvostepenu presudu ukinuti i tubu odbaciti 48 Dileme: ta e uiniti sud u jednom od entiteta kada dobije predmet u kojem je predviena iskljuiva nadlenost ali suda na podruju drugog entiteta?

Mogui odgovori: U graansko-pravnim sporovima u kojima je podnesena tuba kod osnovnih sudova u Republici Srpskoj, a postoji mjesna nadleanost suda na podruju Federacije BiH (iskljuiva nadlenost, izberiva ili ugovorena nadlenost, opta nadlenost) , a tuba je podneena sudu na teritoriji Republike Srpske, sud u Republici Srpskoj nee primjenjivati odredbu lana 16 stav 3 Zakona o parninom postupku oglaavanjem nenadlenim i odbacivanjem tube, ve e se oglasiti mjesno nenadlenim po prigovoru stranke ili po slubenoj dunosti, u zavisnosti o kojoj vrsti mjesne nenadlonosti se radi, i predmet ustupiti mjesno i stvarno nadlenom sudu na podruju federacije BiH. (Zakljuak sa seminara sudija Republike Srpske na temu primjena Zakona o parninom postupku u sudovima RS) Kako je iz predmetnog spisa vidljivo da su u ovoj pravnoj stvari i tuilac i tueni sa sjeditem van teritorije RS, a nema ni uslova da se odredi koji je sud u RS nadlean za suenje u ovom sporu odnosno da njegova nadlenost proizilazi iz odredbi ZPP-a, sud je naao da su se stekli uslovi za ustupanje predmetnog sppisa na nadlenost Opinskom sudu Graanica kao stvarno i mjesno nadlenom sudu. 49 Ali ima i drugaijih stavova: Postupajui po tubi sud je utvrdio da za rjeavanje spora po istoj nije nadlean sud u Republici Srpskoj, obzirom da se radi o tuiocu i tuenom koji nemaju sjedite na teritoriji RS, a iz priloga uz tubu se ne moe zakljuiti da se radi o vrsti spora kad nadlenost ovog suda proizilazi iz odredbi ZPP-a o mjesnoj nadlenosti, a uz tubu nije dostavljen ni pismeni dokaz o ugovorenoj nadlenosti ovog suda,iz ega proizilazi da bi u ovom sluaju kao stvarno i mjesno nadlean sud trebao postupiti nadlean sud u privrednim sporovima u Federaciji BiH kojem pripada po teritoriji mjesto T. kao oznaeno sjedite tuenog. Obzirom na izneseno, sud se po slubenoj dunosti oglasio nenadlenoim za postupanje u ovoj pravnoj stvari i odbacio tubu tuioca. 50

48 49

Kantonalni sud Tuzla br,P-29/00 od 17.10.2000 Osnovi sud u Doboju, br.Mal-176/01 50 Osnovni sud u Doboju;br.Ps-63/05 od 24.10.2005 god

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

61

prigovoru mjesne nadlenosti sud odluuje rjeenjem kada se po prigovoru oglasi mjesno nenadlenim sa pravom albe na isto rjeenje viem sudu, a ukoliko ne prihvati prigovor mjesne nenadlenosti, o tome rjeava zajedno sa odlukom o glavnoj stvari. ukoliko sud donese odluku o glavnoj stvari, a tueni i u albi istakne prigovor mjesne nenadlenosti suda, a drugostepeni sud u albenom postupku isti prigovor smatra kao osnovanim kakva e odluka biti donesena od strane drugostepenog suda?

Mogui odgovor: Odbijanjem prigovora mjesne nenadlenosti od strane prvostepenog suda, sud je poinio povredu postupka koja se ne moe otkloniti pred drugostepenim sudom, to e sud kod ovakve povrede postuka donijeti odluku na temelju odredbe lana 227 taka 1 stav 2 ZPP-a. Mjesna nadlenost moe biti opa, izberiva i iskljuiva. Opa mjesna nadlenost je nadlenost suda na ijem podruju tueni ima prebivalite, odnosno ako je pravno lice stranka, sjedite. Opa mjesna nadlenost odreuje se za fizika lica po mjestu prebivalita tuenog, a ako ga nema onda boravita, a ako ima i prebivalite i boravite ali prema okolnostima se moe predpostaviti da e u mjestu boravita biti najmanje godinu dana od dana podnoenja tube. Za pravna lica opa mjesna nadlenost odreena je prema sjeditu zakonodavnih tijela ili vijea, kada je tuena Federacija, RS, kanton, okrug, grad i opina. Kada je tuena druga pravna osoba ope mjesno nadlean je sud na ijem se podruju nalazi njihovo sjedite. Sjedite pravne osobe se utvruje na osnovu upisa u registar drutava. Za dravljane FBiH i RS koji koji stalo ive u inostranstvu, ope mjesno nadlean je sud njegova posljednjeg prebivalita.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

62

slajd 17.

Opa mjesna nadlenost(l.28)


za fizika lica po mjestu prebivalita ili boravita tuenog za pravna lica prema sjeditu pravnog lica

Izberiva mjesna nadlenost je nadlenost koja omoguava tuitelju da izabere kojem e sudu, izmeu vie mjesno nadlenih sudova, podnijeti tubu. To e biti u situacijama kada zakon omoguava tuitelju da bira mjesnu nadlenost suda izmeu suda ope mjesne nadlenosti za tueng i jo nekog drugog suda. To pravo tuitelj iscrpljuje podnoenjem tube. slajd 18.

Izberiva mj.nadlenost(l.32-41)
sporovi za naknadu tete na osnovu jemstva proizvoaa za zakonsko izdravanje u branim sporovima utvrivanje ili osporavanje oinstva ili materinstva po mjestu gdje se nalazi poslovna jedinica iz nasljednih odnosa po mjestu plaanja iz radnih odnosa zbog smetanja posjeda

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

63

Ova nadlenost je propisana: 1.U sporovima za naknadu tete: - u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za tetu i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovu naknade tete protiv regresnih dunika osim suda ope mjesne nadlean je i sud na ijem je podruju tetna radnja poinjena ili sud na ijem je podruju tetna posljedica nastupila. - ako je teta nastala zbog smrti ili teke tjelesne povrede, nadlean je pored suda iz predhodne odredbe, i sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite ili boravite. - predhodne odredbe se mogu primjenjivati i u sporovima protiv drutva za osiguranje radi naknade tete treim osobama na temelju propisa o neposrednoj odgovornosti drutva za osiguranje. Iz sudske prakse: Za potraivanje po osnovu osiguranja motornih vozila prema tuenom osiguravajuem zavodu,bilo po kasko, bilo po obaveznom osiguranju,mjesna nadlenost suda moe se upraviti i po l.46 ZPP-a. Izberiva mjesna nadlenost po mjestu nastanka tete 51. 2.U sporovima radi zatite prava na osnovu jamstva proizvoaa: - osim suda ope nadlenosti za tuenog, nadlean je i sud ope mjesne nadlenosti za prodavaa koji je prilikom prodaje stvari uruio kupcu pismeno jemstvo proizvoaa. 3.u sporovima za zakonsko izdravanje: - ako je tuitelj osoba koja trai izdravanje, nadlean je pored suda ope mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite odnosno boravite. 4.u branim sporovima: - osim suda ope nadlenosti i sud na ijem podruju su brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite. 5.u sporovima utvrivanja i osporavanja oinstva ili materinstva: - ako je tuitelj dijete onda osim suda ope mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite odnosno boravite.
51

Vrhovni sud Jugoslavije Rev.138/73

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

64

6.po mjestu u kojem se nalazi poslovna jedinica pravne osobe: - ako je spor protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan sjedita, a spor proizilazi iz poslovnog odnosa te jedinica, pored suda ope mjesne nadlenosti nadlean je i sud na ijem podruju je ta poslovna jedinica. 7.u sporovima iz nasljednopravnih odnosa: - dok ostavinski postupak nije pravomono zavren,za suenje u ovim sporovima osim suda ope mjesne nadlenosti, mjesno je nadlean i sud na ijem podruju se nalazi sud koji provodi ostavinski postupak. 8.po mjestu plaanja: - u sporovima imatelja eka ili mjenice protiv potpisnika, nadlean je pored ope mjesne nadlenosti i sud mjesta plaanja, 9.iz radnih odnosa: - ako je tuitelj zaposlenik,osim ope mjesne nadlenosti nadlean je i sud na ijem se podruju rad obavlja ili se obavljao, morao obavljati ili zasnovan radni odnos, 10.zbog smetanja posjeda na pokretninama: -pored suda ope nadrenosti i sud na ijem podruju se dogodilo smetanje. Iskljuiva mjesna nadlenost Odredbe o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti eliminiraju opu mjesnu nadlenost, ali stranka moe ugovorom o prorogaciji otkloniti primjenu i ovih pravila.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

65

slajd 19.

Iskljuiva mj.nadlenost(l.42-45)
u sporovima o nekretninama o avionu i brodu u izvrnom i steajnom postupku

1.nadlenost u sporovima o nekretninama, -u sporovima o pravu vlasnitva i drugim stvarnim pravima na nekretninama,u sporovim azbog smetanja posjeda na nekretnini, sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini, ili iz ugovora o koritenju stana ili poslovnih prostorija, iskljuivo je nadlean sud na ijem se podruju nalazi nekretnina. Ako se nekretnina nalazi na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova. 2.u sporovima o avionu i brodu, -u sporovima o pravu vlasnitva i drugim stvarnim pravima, kao i o sporovima iz zakupnih odnosa na avionima i brodovima, iskljuivo je nadlean sud na ijem podruju se vodi registar u koji je avion ili brod upisan, -ako je spor zbog smetanja posjeda na avionu ili brodu,pored suda registra nadlean je i sud na ijem podruju se dogodilo smetanje. 3. u sporovima u izvrnom i steajnom postupku, -u sporu koji nastane u toku i povodom izvrnog postupka (sudskog ili administrativnog izvrenja) ili u toku i povodu steajnog postupka, mjesno je iskljuivo nadlean sud na ijem podruju se provodi izvrni ili steajni postupak, odnosno administrativno izvrenje.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

66

4.3. Supsidijarna ili pomona nadlenost slajd 20.

Supsidijarna nadlenost(l.46-48)
nadlenost za suparniare za osobe za koje ne postoji opa mjesna nadlenost u entitetu po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo strane osobe u entitetu

Nadlenost za suparniare se odreuje tako da se tuitelj odlui na sud nadlean za jednog od tuenika, pa tuitelj moe da bira koji mjesno nadlean sud po mjestu prebivalita nekog od tuenih e voditi postupak. Dakle pravilo o atrakciji nadlenosti se odnosi samo na materijalne suparniare. Nadlenost za osobe za koje ne postoji opa mjesna nadlenost u Federaciji ili RS je tako propisana da se tuba moe podnijeti: - sudu na ijem se podruju nalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tubom trai, -ako nadlenost postoji suda u FBiH ili RS zato to je obaveza nastala tokom boravka tuenog na tom podruju,mjesno je nadlean su na ijem podruju je obaveza nastala, -za osobe koje su tuene a ne postoji opa nadlenost,koje imaju ispuniti neku obavezu,nadlean je sud na ijem podruju tu obavezu treba ispuniti. Nadlenost po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo strane osobe u FBiH ili RS propisuje mogunost podnoenja tube: -za pravnu osobu koja ima sjedite u inostranstvu,u pogledu obaveza zasnovanih u FBiH ili RS ili im se ovdje moraju ispuniti, sudu u FBiH ili RS na ijem podruju se nalazi njeno zastupnitvo ili sjedite tijela kome je povjereno njeno poslovanje.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

67

Iz sudske prakse: Ako su tuenici formalni suparniari, sud kome je podnesena tuba razdvojit e postupak i tubu upravljenu protiv onih tuenika za koje on nije mjesno nadlean,ustupit e nadlenom sudu uz rjeenje o nenadlenosti 52 Za postojanje meunarodne nadlenosti hrvatskog suda u smislu navedene odredbe nije dovoljno da tueni na podruju RH ima svoje zastupnitvo, ve je neophodno i to da se radi o obavezi koja je nastala u toj dravi ili na njenom podruju. 4.4. Sporovi sa meunarodnim elementom slajd 21.

u sporu sa meunarodnim elementom


opa meunarodna nadlenost posebna meunarodna nadlenost sporazum o meunarodnoj nadlenosti

Ova oblast je regulisana odredbama l.25 i 26 ZPP-a, odnosi se na postupke u kojima je stranka stranac koji uiva pravo imuniteta u BiH, strana drava ili meunarodna organizacija, na koje se primjenjuju pravila meunarodnog prava kao to su meunarodni ugovori: -Konvencija o privilegijama i imunitetima UN,

52

Vrhovni sud BiH Rev.280/83

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

68

-Beka konvencija o diplomatskim odnosima, -Beka konvencija o konzularnim odnosima.... Izuzetak od pravila o imunitetu su sporovi koji su u iskljuivoj nadlenosti BiH, Federacije BiH i meunarodnim ugovorom. U rjeavanju ovih sporova sudovi su obavezni primjeniti Zakon o rjeavanju sukobu zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima preuzetog Uredbom sa zakonskom snagomo preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u BiH primjenjuju kao republiki. Posebna meunarodna nadlenost odreena je pravilima za posebne postupke. Ukoliko za konkretan spor sa meunarodnim elementom nije propisana iskljuiva nadlenost domaeg suda i da je jedna od stranaka strani dravljanin ili pravno lice sa sjeditem izvan BiH, Zakon o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima,dozvoljava da se stranke sporazumiju o nadlenosti suda. Iz sudske prakse: Pod nastankom tete podrezumijeva se ozljeda tijela, smrt ili oteenje stvari.Zato ako se tetni dogaaj u kojem je smrtno stradala osoba zbog ije smrti tuitelj trai odtetu,zbio u inozemstvu, tamo je i nastala teta, bez obzira na to to su trokovi pogreba te osobe nastali u Republici Hrvatskoj. 53 4.5. Sporazum o mjesnoj nadlenosti (l.52) slajd 22.

samo u pismenoj formi da su ga potpisale sve stranke ako se tie odreenog spora ili vie sporova koji prizilaze iz istog pravnog odnosa

.
53

Vrhovni sud Hrvatske,Rev.2390/1994 od 3.09.1994 god.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

69

Obaveza stranaka da u tubi naznae nadlenost suda je u cilju primjene naela ekonominosti postupka, odnosi se u principu na mjesnu nadlenost, jer je entitetskim Zakonima o sudovima odreeno da u prvom stepenu u gotovo svim sporovima sude opinski odnosno osnovni sudovi, a u drugom kantonalni ili okruni sudovi. 4.6. Sukob nadlenosti Sukob nadlenosti postoji kada sud kojem je ustupljen predmet kao nadlenom, smatra da je nadlean sud koji mu je predmet ustupio ili drugi sud, kada sud dostavlja predmet nadlenom sudu na rjeavanje sukoba nadlenosti. (l.21 ZPP-a) Sukob nadlenosti rjeavaju: U Federaciji: opinskih sudova istog kantona rjeava kantonalni sud, opinskog i kantonalnog rjeava Vrhovni sud FBiH, opinskih sudova sa podruja dva ili vie kantona rjeava Vrhovni sud FBiH, - opinskog suda sa podruja jednog kantona i kantonalnog sa podruja drugog kantona rjeava Vrhovni sud FBiH, - Vrhovnog suda i opinskog ili kantonalnog suda rjeava Vrhovni sud na opoj sjednici. U Republici Srpskoj: - zajedniki neposredno vii sud, - Vrhovnog suda RS i osnovnog odnosno okrunog suda rjeava Vrhovni sud RS na opoj sjednici. Poslije prijema tube sud ocjenjuje da li je nadlean,pa ako se u toku postupka promjene okolnosti na kojima je zasnovana nadlenost suda,sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje I dalje nadlean iako bi zbog tih promjena bio nadlean drugi sud (l.15). 4.7. Delegacija sudova Zakon propisuje mogunost da vii sud odredi drugi mjesno nadlean sud za rjeavanje u pojedinim predmetima. Delegacija moe biti : -nuna delegacija(l.49)- kada sud koji je mjesno nadlean po zakonu, nije u mogunosti da postupa u konkretnom predmetu(zbog izuzea sudija i sl.); -svrsishodna delegacija(l.50)-kada nije svsishodno da u tom predmetu sudi mjesno nadleni sud po zakonu( ako je sudija stranka u postupku i sl.); -generalna delegacija-ovlatenje da se u svim sporovima odreene vrste da ovlatenje za odreene sudove(u naem postojeem zakonskom rjeenju to nije predvieno).

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

70

Iz sudske prakse: Razlozi za delegiranje drugog drugostepenog suda moraju biti iznimnog znaaja, jer samo takvi opravdavaju odstupanje od Ustavom FBiH razgraniene teritorijalne nadlenosti sudova u kantonalnom ureenju sudske vlasti u FBiH 54 Okolnost da je dokaz uviajem i vjetaenjem potrebno izvesti izvan podruja nadlenog suda, ne opravdava delegaciju drugog suda.Ti se dokazi mogu, naime, izvesti i pred zamoljenim sudom. 55 Kada je nezakonitu radnju, od koje se trai zatita, uinio nadleni sud, postoji vaan razlog za delegaciju drugog suda. 56 Kantonalni odnosno okruni sud odluuje o delegaciji opinskih ili osnovnih sudova, a Vrhovni sudovi FBiH i RS o delegaciji kantonalnih sudova ili okrunih sudova. Vrhovni sud odluuje i o mjesnoj nadlenosti kada se ne moe ustanoviti koji je sud mjesno nadlean, kada to ne proizilazi iz zakona. 4.8. Tubeni zahtjev Predstavlja jedan od osnovnih elemenata tube jer predstavlja traenje tuitelja (dvije teorije) da sud pravosnano odlui o jednoj pravnoj posljedici ili tvrdnja o pravnoj posljedici o kojoj sud treba da donese odluku. To je dakle, procesnopravni zahtjev za pruanje pravne zatite. budui da se tubenim zahtjevom trai pruanje pravne zatite odreenog sadraja, zahtjev mora biti konkretan i svestrano odreen- u subjektivnom Uu pogledu stranaka) i objektivnom smislu(u pogledu predmeta spora). Primjer: -U kondemnatornom tubenom zahtjevu trai se da sud naloi tuenom da u korist tuitelja neto odreeno uini ili trpi.inidba mora biti do tog stupnja substancirana i specifizirana, da iskljui mogunost zamjenjivanja za neku drugu; U kondemnatornom tubenom zahtjevu obino se navodi paricioni rok, kao i klauzula o izvrenju naloga pod prijetnjom prinudnog izvrenja.Dok je paricionog roka u pravilu opravdano, naroito kad je sud ovlaten da odredi njegovo trajanje, navoenjen sankcije
54 55

Vrhovni sud FBiH, R-15/00 od 27.3.2000 Vrhovni sud Hrvatske, Gr.471/97 od 26.11.1997 56 Vrhovni sud Hrvatske,Gr.476/97 od 12.1997

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

71

prinudnog izvrenja nije potrebno, jer pravomone presude nakon proteka paricionog roka imaju znaaj izvrnog naslova ex lege. U deklaratornim tubama treba konkretizirati sadraj pravnog odnosa , ije se utvrenje trai.Ovdje e biti potrebno navoenje svih elemenata od kojih zavisi pravna kvalifikacija pravnog odnosa, jer od toga zavisi osnovanost tubenog zahtjeva. ( Npr.ako tuilac trai da se utvrdi njegovo pravo vlasnitva s obzirom na odreenu stvar, a sud nae da tuitelju pripada samo ovlatenje iz zakupnog odnosa, tubeni zahtjev e kao neosnovan biti odbijen.) 57 Tubeni zahtjev m o r a biti: slajd 23.

Mora biti odreen -da bi sud ocijenio procesne pretpostavke -da bi tueni mogao dati odgovor na tubu

. Stvar koja se trai mora u tubenom zahtjevu biti dovoljno individualizirana da otpadne sumnja o predmetu spora. Zato se i ne moe postaviti zahtjev za povrat kunog namjetaja, poljoprivrednnog alata, stada ovaca i sl., ve pojedinano odreene stvari kao: stolica klasina zelena, krava arulja u dobi od dvije godine, 20 knjiga sabranih dijela M.K. izdanja 1960 58 To podrazumijeva da zahtjev ima glavno i sporedno potraivanje to je mogue preciznije oznaen ali u svakom sluaju mora biti odreen. Glavno potraivanje se odnosi na zahtjev iz kojeg se vidi koju vrstu i obim zatite tuitelj trai.
57 58

Gra.procesno pravo-str.324 Zakon o osnovni svojinsko-pravnim odnosima-uvela

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

72

Sporedna potraivanja se odnose na zahtjeve za ugovorenu kaznu, zateznu kamatu i trokove postupka. Kada u postupku tuitelj predloi da sud utvrdi postojanje pravnog odnosa od ijeg postojanja ili nepostojanja zavisi odluka o prvobitno postavljenom zahtjevu, to je incidentni ili prejudicijarni zahtjev. Osporavanjem ovog odnosa javlja se i kao predhodno pitanju o kojem sud, da bi odluio o tubenom zahtjevu, mora odluiti. Odluka o predhodnom pitanju ulazi samo u obrazloenje presude ne i u izreku, a odluka o incidentnom zahtjevu ulazi i u izreku presude ali proizvodi pravni uinak samo na konkretnu parnicu. Stoga tuitelj ima pravni interes incidentnog ili prejudicijarnog zahtjeva jer se odluuje o osporenom pravnom odnosu u izreci presude. Isticanje ovog zahtjeva nije preinaka tube. U tubi tuilac moe istaknuti vie tubenih zahtjeva protiv tuenog. Ovo iz razloga ekonominosti postupka, koncentracije postupka, racionalnog jednokratnog vrenja procesnih radnji za potrebe rjeavanja vie sporova, razlozi pravne sigurnosti I ujednaene primjene zakona, te mogunost da se u jednom jedinstvenom postupku integralno rijee svi sporni odnosi meu odreenim strankama. O kumuliranim tubenim zahtjevima sud moe odluiti jednom presudom. Suparniarstvo samo po sebi predstavlja ujedno i objektivnu kumulaciju tubenih zahtjeva. I isticanje sporednih zahtjeva samo po sebi predstavlja objektivnu kumulaciju. slajd 24.

Vie zahtjeva(l.55)
vie zahtjeva povezanih istom injeninom i pravnom osnovom vie zahtjeva koji nisu povezani injeninom i pravnom osnovom vie zahtjeva koji su u meusobnoj vezi i trai da su usvoji slijedei: -alternativna obaveza -facultas alternativa

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

73

a) objektivna kumulacija: - ako su svi zahtjevi povezani istom injeninom i pravnom osnovom, -ako zahtjevi nisu povezani istom injeninomi pravnom osnovom ali je isti sud nadlean za svaki od tih zahtjeva u istoj vrsti postupka, a sud ocijeni da isticanje takvih zahtjeva u jednoj tubi doprinosi ekonominosti postupka, Ako sud odbije prijedlog jer zahtjevi nisu povezani istom injeninom I pravnom osnovom a ni isti sud nije nadlean, sud e najkasnije na pripremnom roitu donijet e rjeenje o razdvajanju postupka. Primjer: -Nema osnova kumulaciji branog spora s imovinskopravnim sporom zasnovanim na injenici postojanja branog odnosa, jer se ovi sporovi vode po bitno razliitim postupcima. Izuzetno, unato razlikama u vrsti postupka i stvarnoj i mjesnoj nadlenosti suda, na osnovu izriite zakonske odredbe, s branim sporom mogu se spojiti samo sporovi o zakonskom izdravanju branog druga, a moraju se spojiti sporovi o uvanju, odgoju i uzdravanju zajednike djece branih drugova. 59 b.Eventualna kumulacija Tuilac moe kumulirati zahtjeve koji su u meusobnoj vezi i na taj nain da zatrai od suda da slijedei od istaknutih zahtjeva usvoji tek ako ustanovi da onaj koji je prije njega istakao nije osnovan. I za ovu eventualnu kumulaciju uslov je da isti sud bude stvarno nadlean za sve zahtjeve i da se svi rjeavaju po istoj vrsti postupka. Ako utvrdi da je prvi zahtjev osnovan o drugom zahtjevu nee ni odluivati presudom,jer je daljnje raspravljanje o njemu bespredmetno. Ako utvrdi da da je prvi zahtjev neosnovan, a drugi osnovan, odbie presudom prvi zahtjev a usvojiti drugi. Primjer: -zahtjev za vraanje stvari i (ako je stvar propala) zahtjev za naknadu tete prouzroene propau te iste stvari, -zahtjev za ispunjenje ugovora i zahtjev za vraanje iznosa datog radi ispunjenja ugovora;

59

Gr.proc.pravo-Triva str.338

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

74

Iz sudske prakse: -Tueni je istakao dva protivtubene zahtjeva koji se nalaze u takvom meusobnom odnosu da se moe usvojiti samo jedan od njih, a onaj drugi samo za sluaj da prvo zahtjev bude odbije, jer se istaknuti zahtjevi meusobno iskljuuju. Takav je prvi zahtjev tuenog da se utvrdi da je sa tuiteljem zakljuio valjan ugovor o kupoprodaji nepokretnosti u odnosu na drugi njegov zahtjev da se tuitelj obavee da mu vrati udvostruenu kaparu u iznosu od 15.000,00 KM, pa iako je oba ova zahtjeva tueni mogao istai u istoj protivtubi, u istoj parnici, sud po odredbi l.173 st.2 ranijeg ZPP-a moe prihvatiti slijedei zahtjev samo u sluaju da tueni bude pravomono odbijen prema zahtjevu kojeg je u protivtubi naveo prije njega, tj.pravomono odbijanje predhodnog zahtjeva je predpostavka za meritorno odluivanje o sljedeem, predhodnom zahtjevu. Zato je rezonovanje albe tuenika da je prvostepeni sud trebao istovremeno odluiti o oba zahtjeva iz protivtube ne ekajui pravomonost oalbene presude u dijelu kojim je odbijen njegov prvi zahtjev,pogreno i neprihvatljivo. 60 -Tuitelj je u tubi postavio tubeni zahtjev da mu tueni vrati oduzete pokretne stvari to predstavlja zahtjev iz osnova stvarnog prava, ali je postavio i eventualni zahtjev da mu se u sluaju otuenja tih stvari nadoknadi teta, koji je obligacione prirode. Prvostepenom presudom je odbijen zahtjev zahtjev tuitelja pa je po njegovoj albi drugostepeni sud ukinuo prvostepenu presudu zbog bitne povrede. Ovako postavljen tubeni zahtjev tuitelja zbog odsustva i konkretnog oznaenja svake individualneo odreene pokretne stvari iji povrat je traen, kao i odsustvo oznaenja visine tete, nije bio jasan i odreen, te se stoga po istom nije moglo ni postupati. Zato je prvostepeni sud morao pozvati tuitelja da uredi svoj tubeni zahtjev tako to e tano oznaiti stvari iju predaju trai odnosno oznaiti visinu tete iju naknadu trai eventualnim zahtjevom, kako bi se kroz ocjenu sadraja ponuenih i provedenih dokaza tokom postupka moglo cijeniti i pitanje potpune ili djelimine osnovanosti odnosno neosnovanosti tog zahtjeva 61 - alternativna obaveza. Alternativna obaveza (l.55 st.4 ZPPa) proizilazi iz graanskopravnog odnosa stranaka: -kada je tuilac ovlaten da od tuenog trai samo jedan od odreeni od vie predvienih naina ispunjenja obaveze (pravo izbora tuioca), -kada tuilac istakne vie zahtjeva s tim to se tueni moe osloboditi obaveze ispunjenjem bilo kojeg od tih zahtjeva( pravo izbora tuenog).

60 61

Kantonalni sud Tuzla br.G.953/02 od 11.11.2002 Kantonalni sud Tuzla br.G.687/03 od 17.5.2004

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

75

Kako se u ovom sluaju radi samo o razliitim mogunostima ispunjenja jednog zahtjeva, nema u sutini objektivne kumulacije zahtjeva. Iz sudske prakse: Predmetnim ugovorom prednik tuitelja obavezao se dati tuenom svoje putniko motorno vozilo,karakteristika poblie opisanih u ugovoru,a tueni se obavezao da e njoj za uzvrat kupiti isto vozilo,tehniki ispravno kad se za to stvore uslovi,tj.kada se ukae takva potreba,ili e joj za uzvrat dati u vlasnitvo zemljite zv.Ramin do,pa iz takve sdrine ugovora slijedi da se radi o neimenovanom ugovoru kojim je za dunika ugovorena alternativna obaveza u smislu l.403 ZOO,pa pravo izbora,budui da nije drugaije ugovoreno,ima dunik a obaveza prestaje kada on bude predao predmet obaveze koji je izabrao. 62 -facultas alternativa To je procesna mogunost tuitelja, da ako je ovlaten da trai samo jednu inidbu, moe istovremeno sa podnoenjem tube ili do zakljuenja glavne rasprave, tuenom ponuditi da mu umjesto predaje stvari ili izvrenja odreene inidbe, isplati odreni iznos novca.(l.178 ZPP-a). Dakle tuilac u ovom sluaju prema tuenom istie samo jedan zahtjev, pa se zapravo ne radi o kumulaciji zahtjeva. Sud, ako nae da je tubeni zahtjev osnovan, u presudi navodi da e se tueni isplatom novanog iznosa osloboditi obaveze. 4.9. injenice i dokazi Tuba mora sadravati injeninu osnovu na kojoj tuitelj zasniva svoju tvrdnju da mu pripada pravo na odreenu pravnu zatitu. injenini osnov ine pravno relevantne injenice iz kojih proizilazi pravna posljedica koja se tubom trai. Obim tih injenica je odreen obimom koji omoguuje individualizaciju zahtjeva tuitelja. Premet dokazivanja su t v r d nj e parninih stranaka o postojanju ili nepostojanju injenica od kojih zavisi primjena mjerodavnog materijalnog prava u konkretnoj parnici. Pored tvrdnji stranaka o pravnorelevantnim injenicama, predmet dokazivanja mogu biti i teze suda o postojanju odreenih injenicama, da stranke o tim injenicama nisu iznijele nikakvih tvrdnji, kad je to potrebno radi ispitivanja da li stranke idu za tim da u parnici raspolau zahtjevima kojima po zakonu ne mogu raspolagati.

62

Kantonalni sud Tuzla,G.90/o4

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

76

Zadatak dokazivanja je da se provjeri istinitost teza o postojanju i sadraju relevantnih injenica Zato to predmet dokazivanja nisu injenice ve tvrdnje o injenicama, mogue je da posredan predmet dokazivanja budu i tzv. n e g a t i v n e injenice- tanije tvrdnje da injenice odreenog sadraja ne postoje. Provjeravanje istinitosti ovakve tvrdnje mogue je samo posrednim putem-utvrivanjem postojanja odreene injenice koja svojim sadrajem iskljuuje mogunost istovremenog postojanja osporavane injenice. Primjer: Tueni osporava da je primio odreeni iznos novca od tuitelja u Zagrebu dana 5.4.2003, a to dokazuje tvrdnjom da je tog dana bio u Ljubljani. Stoga tuitelj u tubi iznosi injenice koje potkrepljuje dokazima o tvrdnji da mu pripada odreena pravna zatita. injenice i dokazi se mogu predloiti i nakon podnoenja tube ali najkasnije na pripremnom roitu, bez dokazivanja zato ih ranije nije predloio. slajd 25.

injenice i dokazi
najkasnije do pripremnog roita na glavnoj raspravi samo: -ako uini vjerovatnim da ih bez svoje krivnje nije mogao ranije iznijeti ili predloiti

Novina Zakona je koncept novog zakona zahtjeva da se injenice iznesu u to ranijoj fazi postupka, pa se to pravo strankama ograniava do pripremnog roita, a na

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

77

glavnoj raspravi samo ako uine vjerovatnim da ih bez svoje krivnje nisu bili u mogunosti iznijeti ili predloiti na pripremnom roitu (l.102 st 2 ZPP-a). Ovaj koncept zakona stoga obavezuje stranke da sve injenice izloe u prvoj fazi postupka to je u skladu sa naelom efikasnosti ali i raspravnim naelom kojim se omoguuje protivnoj stranci da se na ove injenice i izjasni. Osim toga znaajna novina ovog zakona jeste reduciranje NAELA MATERIJALNE ISTINE(l.7), samo na iznoenje injenica i izvoenje dokaza od strane stranaka samih dok se uloga suda ograniava samo na utvrivanje injenica koje stranke nisu iznijele, ako sud posumlja da stranke raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati. U ovoj fazi postupka sud moe samo da iz navoda tube utvrdi da li su u tubi iznijete pravnorelevantne injenice iz kojih proizilazi pravna posljedica koja se trai tubom, te da li su predloeni pravnorelevantni dokazi na te injenice. To meutim ne znai da u tubi moraju biti iznijete sve injenice ili svi dokazi. Isto pravilo vai i za dokaze koji moraju biti predloeni najkasnije na pripremnom roitu a na glavnoj raspravi samo ako se dokae da stranka koja predlae dokaze nije iste mogla predloiti ranije. Meutim dokazivanje se ne provodi kada su istaknute opepoznate (notorne) injenice.To su injenice koje su poznate jednom irem krugu ljudi u sredini u kojoj se suenje obavlja. Takoer se ne dokazuju ni priznate injenice, ali samo ako je priznanje uinjeno u toku parnice pred prvostepenim sudom.Priznanje uinjeno u vrijeme litispedencije, ali izvan parnice na koju se odnosi, pa makar i u nekom drugom sudskom postupku, nema procesnopravni znaaj priznanja koje ini izlinim dokazivanje. Priznanje moe biti dato pismeno ili usmeno, izvan roita ili na roitu, ali kako Zakon ne trai da priznanje bude dato izriito, to se o priznanju moe zakljuiti konkludentno, na temelju ostalog dranja stranke u parnici. Tako je Zakon za sluaj pasivnosti tuenog propisao mogunost donoenja presude zbog proputanja. Meutim proputanje osporavanja injenica protivnika ne oslobaa stranku dunosti da njihovu istinitost utvruje dokazivanjem. Iz navedenih razloga jasno proizilazi zato su ovi elementi obavezni u tubi, budui da je raniji ZPP ostavljao mogunost strankaman da i na glavoj raspravi iznose nove injenice i predlau nove dokaze. Ispitivanje tube od strane suda u pogledu injenica na kojima tuilac zasniva tubeni zahtjev, a da sud smatra da u tom djelu nema dovoljno injenica pozvae tuitelja da otkloni nedostatke iz tube s tim to ukoliko smatra da i pored otklanjanja tih nedostataka o tom pitanju moe donijeti odluku i naknadno, nakon prijema odgovora na tubu odnosno po zakazivanju pripremnog roita, ali u svakom sluaju ukoliko postoji

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

78

minimum injenica na kojima tuitelj zasniva svoj zahtjev sud bi trebao primjeniti odredbe o donoenju meritum odluke. 4.10. Vrijednost spora Kao kriterij za odreivanje trokova postupka,vrste postupka i prava na reviziju kao vanredni pravni lijek, mjerodavna je vrijednost spora. Ranijim zakonom je vrijednost spora odreivala stvarnu i mjesnu nadlenost suda u nekim predmetima to je novim zakonima naputeno jer sva prvostepena nadlenost pripada opinskim ili osnovnim sudovima. U skladu sa opim pravilima o ustaljivanju nadlenosti, sud utvruje vrijednost spora s obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme podnoenja tube sudu. Sud je vezan u pravilu za podatke koje je tuilac naveo u tubi, pa je samo izuzetno ovlaten da na brz i pogodan nain provjeri tanost navedene vrijednostii to ako je o i g l e d n o da je tuilac suvie visoko ili nisko oznaio vrijednost predmeta spora.No to e sud moi samo ako je predmet spora nenovano potraivanje i to najkasnije na pripremnom roitu. slajd 26.

vrijednost spora (l.316-322)


vrijednost novanog zahtjeva zbir buduih davanja, najvie za pet god. zbir vrijednosti vie zahtjeva-ako su iz iste injenine i pravne osnove vrijednost svakog zahtjeva-ako nisu iste injenine i pravne osnove jednogodinja najamnina ili zakupnina za nenovana potraivanja koju je u tubi oznaio
Oznaka vrijednosti spora je takoer obavezan elemenat tube osim u sluajevima kada se vrijednost spora ne moe izraziti u novcu. Pri tome uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva a ne i vrijednost kamate, ugovorene kazne kada ne ine glavni zahtjev.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

79

Ovaj elemenat je bitan radi odreivanja: 1.sudske takse, 2.odreivanja nagrade advokatu kao punomoniku, 3.utvrivanja vrste parninog postupa(postupak male vrijednosti iz l.429 ZPP-a) a posebno je znaajno radi 4.odreivanja prava na vanredni pravni lijek- reviziju. Naime l. 237 st.2 ZPPa Federacije BiH i Republike Srpske, kao i ZPP-om Suda BiH, doputena je reviziju samo ako vrijednost pobijanog dijela pravosnane presude prelazi 10.000,00 KM. u ZPP-u Brko Distrikta taj cenzus je 30.000,00 KM. Sporovi u kojima se vrijednost ne moe izraziti u novcu su porodini, radni i dr. statusni sporovi. Po novom zakonu doputenost revizije se procijenjuje na osnovu vrijednosti pobijanog dijela pravomone presude i za novane i za nenovana potraivanja,Uto je novina) pa je u odnosu na dosueni iznos novanog potraivanja mogue da se vrijednost ne podudara sa onom iz tube, ali kod nenovanih potraivanja je jedino mogue ocijeniti doputenost revizije prema vrijednosti oznaenoj u tubi. Iz sudske prakse: Sud je duan samo pravno kvalificirati sporni odnos, a nije odluno kako je tuitelj pravno ocijenio spor. Prema tome, drugostepeni sud je pravilno primjenio materijalo pravo kada je u ovom sluaju preinaio prvostepenu presudu, obvezavi tuenika na naknadu novonastale nematerijalne tete zbog daljnih duevnih boli zbog smanjenja tuiteljeve ivotne aktivnosti,a ne na naknadu materijalne tete plaanjem rente. 63

63

Vrhovni sud Hrvatske, Rev-946/82 od 28.04.1983

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

80

4.11. Pravni osnov slajd 27.

Pravni osnov

pravni osnov jeste obavezan element tube ali e sud postupiti po tubi i kada nije naveden

Sud u postupku nije vezan pravnim osnovom kojeg je tuilac u tubi oznaio. U tom smislu propust tuitelja da oznai pravni osnov ne moe imati za posljedicu vraanje tube na ispravku. 4.12. Podnesak Podnesci su procesne radnje poduzete u pismenom obliku van rasprave. To su pismena kojima se stranke obraaju sudu ili preko suda protivnoj stranci sa odreenim zahtjevima, prijedlozima ili obavijestima, vrei svoja procesna ovlatenja. 64 Ova definicija podneska koja je prihvaena u pravnoj teoriji i praksi, u ZPP-u je prepoznatljiva u institutu tube, odgovora na tubu, protutubi, odgovoru na protivtubu, pravinim lijekovima i dr. izjavama, prijedlozima i saopenjima koja se daju van rasprave. l.53 st.2 ta.7 propisuje da tuba mora sadravati: druge podatke koje u skladu sa odredbom l.334 ovog zakona koje ima svaki podnesak. Svaki podnesak osim sporazuma o mjesnoj nadlenosti, u postupku je do donoenja novog Zakona mogla zamjeniti usmena izjava dana izvan roita na zapisnik parninog

64

Gra.proc.pravo-Triva

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

81

suda. Meutim ukidanjem uredovnog dana, kao oblika pomoi strankama tu radnju e obavljati slube za bezplatnu pravnu pomo. Za valjanost svog podneska beznaajno je kako e stranka nazvati svoj podnesak jer e ga sud tretirati s obzirom na njen sadraj. Primjer: stranka dostavi prigovor na prvostepenu presudu ali sud e isti podnesak tretirati kao albu.

U teoriji procesnog prava podnesci se s obzirom na svrhu zbog kojeg se podnose, obino dijele na pripremne i dispozitivne. U pripremnom podnesaku navode se injenice na kojima se zasniva zahtjev i dokazi samo koliko je to potrebno da poslui korisnoj orijentaciji suda i stranaka, za njihovo pripremanje za usmenu raspravu o najavljenom zahtjevu( npr: podnesak za pripremno roite ili glavnu raspravu); Dispozitivni ili konani podnesci predstavljaju definitivnu osnovu za donoenje odluke(npr. alba, revizija). A svaki podnesak mora biti razumljiv i sadravati slijedee elemente: slajd 28. .

Elementi podneska(l.334)
Oznaka suda Ime i prezime stranaka Prebivalite ili boravite odnosno sjedite stranaka,zakonskog zastupnika ili punomonika Predmet spora Sadraj izjave Potpis podnositelja

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

82

Ako podnesak sadri kakav zahtjev (kao to je tubeni zahtjev, odgovor na tubu ili protivtubeni zahtjev i dr.) u podnesku se moraju navesti i injenice i predloiti dokazi, na kojima temelji svoj zahtjev. Podnesci se mogu dostavljati elektronskom potom, to je svojevrsna novina ZPP-a, ali takav podnesak mora biti ovjeren eletronskim potpisom. Eletronski potpis je potpis korisnika elektronske usluge (putem PCa-kompjutera) koji je pohranjen i oznaen posebnim kodom u datoteku podataka, a prema internacionalnim standardima na osnovu kojih se vri identifikacija ili utvrivanje autentinosti potpisa. Podnesci s prilozima koji se dostavljaju protivnoj stranci, predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka. Podnescima se stranke oituju o injenicama i dokazima ali i o procesnim pitanjima, pitanju ureenja tube ili odgovora na tubu. Meutim konceptom novog ZPP-a, podneskom se samo nagovjetava koja e se radnja poduzeti, i time podnesak doprinosi pripremanju roita, ali shodno naelu usmenosti, podnesak ne moe zamjeniti usmene radnje. Nerazumljiv podnesak ili podnesak koji ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud e vratiti radi ispravke ili dopune, uz navode ta treba ispraviti ili dopuniti i odredit e rok za ispravku ili dopunu podneska koji ne moe biti dui od osam (8) dana.(l.336 st1 ZPP-a). Ako stranka postupi po nalogu suda smatra se da je uredan i potpun podnesak podnesen sudu kada je prvi put bio podnesen. Ali ako stranka ne vrati podnesak ispravljen ili dopunjen u odreenom roku, ODBACIT E GA. Primjer:ANEKS 4 Dileme: 1.Ako stranka nakon sudskog roka podnese traene primjerke podneska, a sud nije rjeenjem podnesak odbacio kao neuredan u smislu odredbe lana 66 i 67 Zakona o parninom potupku ili pak donio rjeenje kojim se podnesak smatra poveen? Mogui odgovor:

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

83

Obzirom da rokovi kojima sud nalae otklanjanje nedostataka iz podneska nisu prekluzivni ve se radi o instruktivnim rokovima sud e ispravljeni podnesak uvaiti. Postoji i drugo razmiljanje da ovakav podnesak sud moe prihvatiti samo uz prethodni zahtjev strane koja trai produenje ovog roka. 2. Da li u ovakvim sluajevima strana koja je propustila ovaj rok moe podnijeti prijedlog za povraaj u preanje stanje obzirom da sud nije donio rjeenje kojim se tuba odbacuje ili smatra povuenom? Mogui odgovor: Prijedlog za povraaj u preanje stanje treba podnijeti tek kada nastupe pravne posljedice proputanja roka, a to je donoenja rjeenja od strane suda kojim se tuba odbacije, odnosno smatra povuenom. Dakle ako sud nije donio rjeenje kojim e odbaciti tuu ili dr.podnesak,a naknadno dobije traene podatke, nema zapreke da te podatke smatra dopunom podneska i nastavi postupak. Iz sudske prakse: Kada sud u fazi ispitivanja tube da je na strani tuene oznaeno samo jedno fiziko ili pravno lice, a da se tueni u odnosu na ostala lica nalaze u poloaju jedinstveni suparniara ( lan 336 ZPP-a), a ista nisu oznaena ni kao tuitelji ni kao tueni, sud e tuitelja u smislu odredbe lana 293 i 295 stav 1 ZPP-a, pozvati tuitelja da uredi tubu, jer se nuni suparniari imaju smatrati kao jedna parnina stranka, pa ukoliko u ostavljenom roku tuilac tano ne oznai parninu stranku na strani tuenih ili e isti pristupiti tubi, sud e tubu u smislu odredbe lana 53 ZPP-a tubu odbaciti kao neuredn, jer tano oznaenje tuitelja i tuenog su i obavezni elementi tube. 65 4.13. Isprave Uz podneske se prilau isprave kao dokazno sredstvo koje mogu biti u: - izvorniku, -prepisu i -presliku(fotokopiji). Uz konane podneske se prilau samo isprave u izvorniku.

65

Vrhovni sud Srbije G broj 4378/74 od 9.1.1975. god.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

84

Ako stranka priloi izvornik isprave, sud e ispravu zadrati, a protivniku dopustiti da je razgleda.Kad prestane potreba da se takva isprava dri u sudu, vratit e se podnosiocu na njegov zahtjev, ali sud moe traiti od podnositelja da sudu priloi prepis ili preslik. Kada se takvom ispravom dokazuje potraivanje prepis ili preslik trebaju biti ovjereni. Iz sudske prakse: Isprave u graanskom procesnom pravu jesu predmeti na kojima su pismom zabiljeene neke misli koje pruaju podatke o injenicama. 66 Procesno pravo nema odredbi kojima bi se ograniavala mogunost upotrebe isprava u svrhu dokazivanja. Prednost isprava kao dokaznog sredstva jeste pouzdanost i treih lica u njihov sadraj u odnosu na osobna dokazna sredstva kao to su svjedoci.Mogue je, meutim i osporavanje sadraja isprave i to se obino vri dokazivanjem putem vetaka( rukopisa). Pravljenje lane isprave ili preinaenje prave isprave u namjeri da se upotrijebi kao prava, te upotreba lane isprave , predstavlja krivino dijelo falsifikata. A ako se odluka zasniva na falsifikovanoj ispravi to je osnova za varedni pravni lijekponavljanje postupka. Isprave mogu biti: 1.javne isprave ako su izdane od dravnog organa ili ustanove u granicama svoje nadlenosti; 2.privatne isprave su sve one koje ne izdaje javni organ, dakle ne samo one koje je izdala fizika osoba; ili mogu biti obzirom na mjesto izdanja na: 1.domae isprave; 2.strane isprave; Ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno, inozemne javne isprave koje su propisno ovjerene imaju , pod uvjetima uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domae javne isprave. Dok je u parnici uvijek doputeno dokazivati da su u javnoj ispravi injenice neistinito utvrene, ne moe se u parninom postupku podvrgnuti preispitivanju pravilnosti pravnih dispozicija registriranih u javnoj ispravi. Njen pravni sadraj moe se dovesti u pitanje samo po pravilima procesnog prava koje vai za postupak u kome je isprava izdana. 67 Odsustvo zakonske presumpcije o dokaznoj snazi privatnih isprava ne daje sudu ovlatenje da ga prihvati ili ne kao dokazno sredstvo, ali ga moe prihvatiti ko sugestiju
66 67

Gra.proc pravo-Triva,str.420 Gra.proc pravo-Triva,str.423

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

85

da, odluujui o teretu dokazivanja autentinosti (porijekla) privatne isprave, naloi dokazivanje onome koji osporava autentinost teksta iako priznaje autentinost potpisa. Ako se protivnik stranke koja se poziva na privatnu ispravu osporava njenu sadrinu , teret dokazivanja trebalo bi da bude na stranci koja se na ispravu poziva. Ovjera potpisa na privatnoj ispravi nema istu pravnu snagu kao kod javne isprave. Na privatnoj ispravi se ovjerava samo potpis a ne i sadraj, dok klauzula nadlenog organa na javnoj ispravi potvruje i njen sadraj. Pitanja: -Da li izjavu koju je potpisao svjedok, koji nije u mogunosti pristupiti na glavnu raspravu, treba smatrati kao privatnu ispravu ili podnesak i da li se takva izjava moe koristiti kao dokaz u postupku? Mogui odgovor: -Po jednima to jeste privatna isprava koja se moe koristiti kao dokaz, jer je to priznato i pismenim nalazima vjetaka koje je stranka angairala. -Po drugima to je samo podnesak koji nema snagu dokaza jer Zakon nije predvidjeo ovakav oblik privatnih isprava kao dokaz, za razliku od nalaza vjetaka koji po Zakonu dostavlja struni nalaz i to ima snagu dokaza. Meutim, Zakon precizno odreuje da e svjedok biti sasluan, bilo na roitu bilo kod kue ako je bolestan, ali na nain koji je striktno propisan(sa upozorenjima na prava i obaveze).Stoga se ne bi moglo prihvatiti kao dokaz pismena izjava svjedoka koja je data van sudskog postupka. U prilog ovom gleditu jeste i primjena naela kontradiktornosti i neposrednosti ija primjena u odnosu na takav dokaz bi bila potpuno onemoguena.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

86

5. POSTUPANJE PO TUBI 5.1. Pripremanje glavne rasprave Odmah nakon prijema tube zapoinje pripremanja glavne rasprave kao faza prvostepenog postupka.Te pripreme obuhvataju: slajd 29.

Pripremanje glavne rasprave


Predhodno ispitivanje tube(l.66-69) Dostava tube tuenom na odgovor(l.7073) Postupak po protivtubi(l.74) Pripremno roite(l.75-85) Zakazivanje glavne rasprave(l.94-96)

U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upuivati podneske u kojima e navesti injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predloiti dokaze kojima se utvruju te injenice. 5.2. Ispitivanje tube Nakon prijema tube, sud poinje pripreme za glavnu raspravu. Te pripreme obuhvataju predhodno ispitivanje tube kao obavezan podstadij pripremanja glavne rasprave. U ovoj fazi postupka zadatak je suda da ispita postojanje nekih procesnih predpostavki i da rijei naka incidentna procesna pitanja koja se ve u ovoj fazi parnice mogu javiti. Zakon ne odreuje redosljed ispitivanja tube, no smatra se da bi bilo svrsishodno i logino da otpone s ispitivanjem urednosti tube, a zatim nastaviti s ispitivanjem

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

87

sudske i druge nadlenosti i sastava suda, objektivnosti sudije, blagovremenosti tube, sposobnosti stranaka i njihovih zastupnika. slajd 30.

Predhodno ispitivanje tube


razumljivost i potpunost(l-53 st.2 i 334 st.2) stvarna nadlenost(l.16) razlozi za izuzee(l.357) Stranaku,parnina sposobnost i pravilnost zastupanja(l.66 i 295) Blagovremenost podnoenja(67)

Ako sud nae da se nedostatci u pogledu tube, sposobnosti stranaka i njihovih zastupnika, mogu otkloniti, sud e poduzeti potrebne mjere radi otklanjanja nedostataka. Ako nema juridikcije domaih sudova ili ako je tuba podnesena neblagovremeno kada je to posebnim propisom odreeno, sud e tubu odbaciti. Ako utvrdi relativnu nenadlenost proglasit e se nenadlenim i predmet ustupiti drugom sudu.Do odbacivanja e doi i kada nastojanja suda otkloni u naelu otklonjive nedostatke,ostanu bez uspjeha. Osim ovih faza koje spadaju u pripremanje glavne rasprave, ZPP Distrikta Brko predvia prije zakazivanja glavne rasprave i roite za posredovanje. 5.3. Blagovremenost tube Kada je posebnim materijanim propisom odreen rok za podnoenje tube u odreenom pravnom odnosu, sud mora ispitati blagovremenost takve tube. Od neblagovremenosti tube, koja predstavlja procesnu smetnju, treba razlikovati zastarjelost potraivanja, koja u smislu Zakona o obligacionim odnosima, predstavlja materijalnopravni nedostatak.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

88

Primjeri: O neblagovremenosti tube u radnom sporu kada je rok za podnoenje tube utvrena zakonom o radu, prekluzivni rok sud moe odluiti tek nakon dostavljanja tube na odgovor ukoliko iz odgovora na tubu i priloenih dokaza jasno proizilazi da je tuba neblagovremena te sud istu, u fazi ispitivanja tube prije odravanja pripremnog roita moe kao takvu odbaciti kao neblagovremenu a prije dostavljanja odgovora na tubu samo u situacijama kad sam tuitelj u injeninim navodima iz tube i dokazima koji su priloeni uz tubu dovoljno daje podataka na osnovu kojih sud moe utvrditi ovu injenicu. U parnicama zbog smetanja posjeda obzirom da sud prua pravnu zatitu tuitelju koji je podnio tubu u roku koji je utvren Zakonom o osnovnim svojinsko pravnim odnosima tuba se moe odbaciti u fazi ispitivanja tube ukoliko sud smatra da ima dovoljno injenica za donoenje takve odluke.

Iz sudske prakse: Pogreno je postupio prvostepeni sud kada je na konkretan sluaj primjenio odredbu l.103 st. 3 Zakona o radu, prema kojoj zaposlenik moe podnijeti tubu pred nadlenim sudom zbog povrede prava iz radnog odnosa u roku od jedne godine od dostave odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo odnosno od saznanja za povredu prava iz radnog odnosa, jer primjena ove zakonske odredbe, odnosi se samo na povrede prava radnika o kojima se odluuje pojedinanim aktom poslodavca, a ne i na ostvarenje dospjelih a neisplaenih novanih potraivanja zaposlenika, jer za ova potraivanja ima se primjeniti zastarni rok od tri godine propisan l.106 Zakona o o radu. 68 Sud je ovlaten donijeti rjeenje o odbaaju tube koja je podnesena nepravovremeno, ako je posebnim propisima odreen rok za podnoenje tube,u fazi predhodnog ispitivanja tube, no nakon uputanja tuenika u raspravljanje ,takvo rjeenje predsjednik vijea vie nije ovlaten donijeti izvan roita. 69 Tuba mora biti uredna, razumljiva i potpuna da bi sud mogao o njoj raspravljati.

68 69

Kantonalni sud Tuzla br. G.1129/03 od 14.4.2004 upaniski sud u Rijeci, G.520/98 od 15.4.1998

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

89

slajd 31.

Uredna tuba
Sadri : -elemente podneska(334) -elemente tube(53) -da im stranaku i parninu sposobnost(292st 1) -da parninonesposobnu stranku zastupa zakonski zastupnik -da zakonski zastupnik i punomonik imaju ovlatenje(293 st.3 i 309 st.1)
Primjer: ANEKS 5 . slajd 32.

Potpuna tuba
Koja ima: -oznaku suda -ime i prezime odnosno naziv pravnog lica -prebivalite ili boravite ili sjedite -predmet spora -sadraj izjave -potpis podnositelja

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

90

Kada utvrdi da tuba nije uredna sud e: slajd 33.

Postupanje po neurednoj tubi


vratiti tubu podnositelju naznaiti ta treba ispraviti ili dopuniti dati rok ne dui od osam dana(l.336)

Ako tuitelj u zadanom roku ne otkloni nedostatke na koje mu ukazuje sud,sud e donijeti rjeenje kojim e tubu tuitelja odbaciti. Procesne pretpostavke se razlikuju od materijalnopravnih injenica iz razloga to od prvih zavisi doputenost tube a od drugih osnovanost tubenog zahtjeva. Opte procesne predpostavke koje moraju biti ispunjene u svakoj parnici su: koje se tiu suda (sudska nadlenost, stvarna i mjesna nadlenost a po nekima i pravilan sastav suda i objektivnost sudije), koje se tiu stranaka (postojanje stranaka, njihova stranaka sposobnost, parnina sposobnost, uredno zastupanje, procesno ovlatenje za voenje parnice od strane punomonika), koje se tiu predmeta spora (urednost tube, odsustvo dvostruke litispedencije, pravomono presuena stvar, odricanje od tubenog zahtjeva, postojanje sudske nagodbe i postojanje pravnog interesa).

Posebne procesne predpostavke koje se odnose na neke vrste sporova su: rok za pokretanje parnice,

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

91

polaganje obezbjeenja parninih trokova.

Sud vodi rauna o procesnim predpostavkama po slubenoj dunosti u toku cijelog postupka, ali naelo ekonominosti nalae da se procesni nedostatci otklone u to ranijoj fazi postupka, prije poduzimanja drugih radnji. Ako ispunjava sve procesne pretpostavke, sud e nastaviti postupak pripremanja glavne rasprave, ali ako utvrdi nepostojanje procesnih pretpostavki ili procesne smetnje, postupit e na slijedei nain: a) poduzeti mjere za otklanjanje smetnji za dalji postupak (l.66) b) ako stranka ne otkloni smetnje,odbacit e tubu (l.67) c) ako je predmet iz nadlenosti drugog suda,oglasit e se nenadlenim. Otklanjanj smetnji sud e poduzeti uvijek ako je tuba neuredna odnosno nerazumljiva ili nepotpuna. Iz sudske prakse: Sud moe odbaciti tubu kao neurednu u sluaju kada tuilac tubu nije potpisao, a punomonik koji se javi sudu u odreenom roku nije dostavio punomo za vrenje parninih radnji. 70 5.4. Odluke suda Sud moe u ovoj fazi postupka, donijeti slijedea odluke o upravljanju postupkom i rjeenja kojim odbacuje tubu: Rjeenja o upravljanju postupkom se odnose na: - stupanju predhodnika u parnicu; - sudjelovanju umjea; - osiguranju dokaza; - preinaenju tube; - spajanju i razdvajanju postupka; - povraaju u preanje stanje; -oslobaanju stranke od plaanja trokova postupka; - obezbjeenju parninih trokova; - postavljanju privremenog zastupnika; - mjerama za ispravljanje podnesaka;
70

Vrhovni sud Srbije,G.1620/82

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

92

- zakazivanju pripremnog roita i roita za glavnu raspravu; - odreivanju koje e se injenice i dokazi izvesti na glavnom roitu; - odreivanje vjetaka; Na ova rjeenja stranka uglavom nema pravo na posebnu albu osim ako to zakon ne propisuje, ali ih moe pobijati u albi na konanu odluku. Rjeenja o upravljanju postupkom sud donosi a na prijedlog stranke. slajd 38.

Rjeenja kojim se tuba odbacuje(l.67)


da sud nije nadlean da je tuba neblagovremena o povlaenju tube da o istom zahtjevu tee parnica da je postupak pravomono zavren da je sklopljena sudska nagodba da se tuilac pred sudom odrekao tubenog zahtjeva da ne postoji pravni interes za tubu za utvrenja

Ranijim zakonom je bilo predvieno da se rjeenje o odbacivanju tube zbog litispedencije, presuene stvari, zakljuenog poravnanja ili odricanja od tubenog zahtjeva, te ne postojanja pravnog interesa za tubu na utvrenje, mogu donijeti tek na pripremnom roitu. Novina je da Zakon daje tu mogunost data i ranije u fazi ispitivanja tube. Tuba u parnici ne moe biti odbaena kao preuranjena, ve sud o istoj donosi meritornu odluku. To su najee situacije kada stranke trae pravo koje jo nije regulisano pozitivnopravnim odredbama, npr. restitucija, ili nije dospjelo potraivanje. To je i jedini sluaj kada nema litispedencije a donesena je ranije presuda, i stranke koje su odbijene sa takvim tubenim zahtjevom, jer nije donesen zakon, ili nije dospjelo potraivanje, imaju mogunost da ponovo podnesu istu tubu kada se donese pozitivnopravni propis ili kada dospije potraivanje. Urednu tubu sud dostavlja tuenom na odgovor i kada tueni primi tubu na odgovor, parnica poinje tei.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

93

6. PREINAENJE TUBE slajd 34.

objektivno - ako se odnosi na tubeni zahtjev, subjektivno - ako se odnosi na stranke.

U toku postupka tuba moe biti PREINAENA. Tuba se smatra preinaenom kad se u njoj izmjeni neki od bitnih elemenata, tako da izmjenjena tuba vie nije istovjetna sa onom prvobitnom. To stranka moe uraditi najkasnije do zakljuenja pripremnog roita ili do poetka glavne rasprave ako pripremno roite nije odrano. Nakon toga samo: ako sud ocijeni da preinaka nije usmjerena na odugovlaenje postupka, i ako tueni na to pristana,a smatra se da je pristao ako se upustio u raspravljanje.

Smatrat e se da postoji pristanak tuenog na preinaku tube ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinaenoj tubi, a nije se prije toga protivio preinaci .

Ako tueni ne pristane na preinaku Zakon predvia mogunost da se preinaka ipak prihvati od strane suda ali pod slijedeim uslovima: 1.da tuilac bez svoje krivnje nije mogao tubu ranije preinaiti,

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

94

2.da je tueni u mogunosti da raspravlja po preinaenoj tubi bez odlaganja rasprave. Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija preinaka tube nije dozvoljena posebna alba. Ovo je novina u odnosu na raniji zakon koji je doputao albu i na ovakva rjeenja. ZPP Distrikta Brko koji to pravo doputa do zakljuenja glavne rasprave uz iste uslove nakon dostave tube tuenom. U odnosu na raniji ZPP pootren je kriterij ogranienjem do pripremnog roita to je novina. I ovom odredbom je naglaeno naelo dispozitivnosti jer je na tuenom da on odredi da li e pristati na preinaenje ili ne nakon pripremnog roita. Ali novina Zakona osim pristanka potrebno je da i sud ocijeni da preinaenje nije usmjereno na odugovlaenje postupka. To je iz razloga da se sprijei sporazum stranaka kojim bi se odgaalo roite. Iz sudske prakse: -Na roitu odranom dana 19.05.2003 god. tuitelj je preinaio tubu tako to je povodom izvrenog vjetaenja poveao postojei tubeni zahtjev na iznos od 11.647,20 KM. Kako je tuba preinaena na roitu na kojem tueni nije bio prisutan,sud je bio duan odgoditi roite i dostaviti tuenom prepis zapisnika sa tog roita(l.175 st 2 ranijeg ZPPa), ali prvostepeni sud nije tako postupio, ve je na istom roitu na kojem je tuba preinaena zakljuio glavnu raspravu i donio presudu kojom je udovoljio preinaenom tubenom zahtjevu. Navedeno proputanje ima karakter nezakonitog postupanja kojim je tuenom onemogueno da raspravlja o tubenom zahtjevu tuitelja, a to je postupanje bilo od utjecaja na donoenje zakonite i pravilne odluke. 71 -U postupku po tubi tuitelja protiv tuenog radi raskida ugovora, prvostepeni sud je donio presudu kojom je odbio njegov zahtjev. Tuitelj se ali i navodi da je u toku postupka preinaio tubu na ponitaj ugovora. Drugostepeni sud u svojoj odluci navodi: Tano je to tuitelj u albi navodi da sud nije vezan za pravni osnov tubenog zahtjeva navedenog u tubi,ali je vezan za injenine navode tube. Da bi sud po tubi mogao postupiti i odluiti o postavljenom tubenom zahtjevu, tuitelj u tubi mora navesti pravno relevantne injenice na kojima zasniva zahtjev i dokaze kojima se utvruju te injenice (l.171 ranijeg ZPP-a). Meutim, injenice na kojima je zasnovao zahtjev za ponitenje ugovora zbog prekomjernog oteenja,tuitelj nije naveo u tubi koju je podnio 16.07.1987 god.,ve tek na roitu od 21.11.1989 god., kada je zapravo
71

Presuda Kantonalnog suda Tuzla br. G-1973/03 od 30.03.2005

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

95

promjenom injenine osnove tubenog zahtjeva, objektivno preinaio tubu (l.176 ranijegZPPa). Institut preinake tube ima samo procesnopravni uinak u smislu da se po preinaenoj tubi moe raspravljati i odluivati u okviru postuka pokrenutog prvobitnom tubom, dok se materijalnopravne predpostavke zahtjeva istaknutog u preinaenoj tubi prosuuju prema momentu njenog preinaenja,a ne momentom podnoenja prvobitne tube. Stoga se i rok iz l.139 st.2 ZOO-a za ponitenje ugovora zbog prekomjernog oteenja, suprotno albenim rezonovanju, ne moe raunati od 16.7.1987, kada je tuitelj podnio tubu, ve se taj rok rauna od 21.11.1989 god, kada je tuitelj istakao prigovor prekomjernog oteenja, ime je formiran novi kompleks injenica koji je objektivno doveo do takve pravne kvalifikacije tubenog zahtjeva tuitelja koja je rezultirala odbijanjem tubenog zahtjeva primjenom l.139 st.2 ZOO. 72 -Kada tuilac u toku parnice umesto drutvenog preduzea kao tuenog oznaava Deoniko drutvo sa istom firmom i adresom, to ne predstavlja preinaenje tube, ve ispravku kada istom nije potrebna saglasnost tuenog u toku parnice. 73 Preinaenje tube moe biti objektivo i subjektivno ovisno o tome koji elemnti tube se mijenjaju.. slajd 35.

Objektivno preinaenje tube(l.56)


promjena istovjetnosti zahtjeva proirenje postojeeg isticanje drugog zahtjeva

72 73

Kantonalni sud Tuzla G-1163/01 od 15.03.2002 vieg Privrednog suda u Beogradu P.br. 2936/2000 od 11.05.2000. god

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

96

Promjena istovjetnosti tubenog zahtjeva dolazi kada tuilac umjesto postavljenog tubenog zahtjeva istakne neki drugi, nezavisno da li se promjena opravdava istom ili drugaijom injeninom osnovom. Promjena moe nastupiti i kada tuilac povea tubeni zahtjev, to najee dolazi kod zahtjeva za isplatu novanih vrijednosti. Meutim ne smatra se preinaenjem tube kada tuilac snizi tubeni zahtjev to je posljedica primjene naela ekonominosti postupka. Kada se istakne novi zahtjev parnica u pogledu ranijeg se gasi, ali rezultati raspravljanja ostvareni do preinaenja se mogu koristiti i u ovoj novoj parnici.U odnosu na povueni dio tubenog zahtjeva treba koristiti pravila o povlaenju tube. Meutim tuilac moe iz postojei istai i novi zahtjev to takoer predstavlja preinaenje. Pitanja: -Da li i preinaenje tubene osnove predstavlja preinaenje? Mogui odgovor: Kad tuilac izmjeni osnovu tube (drugaijim injeninim stanjem, historiskom zbivanju), moe biti preinaenje tube ako se promjenio predmet spora. Ako je predmet spora unato promjenama ostao isti ne radi se o preinaenju tube. Primjer: Tubeni zahtjev koji glasi na isplatu zajma a zatim tuilac u postupku prinai tubu na naknadu tete.

Primjer: ANEKS 6 Kada tuilac umjesto prvobitno tuenog tui drugu osobu tada je tuilac subjetivno preinaio tubu. Novi tueni stupa u parnicu a dotadanji tuilac prestaje biti stranka u postupku, pa u odnosu na njega ovo preinaenje predstavlja povlaenje tube. Novi tueni preuzima parnicu na mjesto dotadanjeg tuenog, pa se efekti podnoenja tube i litispedencije protiv prvobitnog tuenog odnose na novog tuenog. Procesne radnje na koje je ve nastala prekluzija novi tueni nee moi naknadno poduzeti. Subjektivno preinaenje nastupa i kada uz tuitelja pristupa novi tuilac ili kada tuba bude proirena na novog tuenog, ili kad umjea stupi u parnicu umjesto

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

97

stranke kojoj se pridruio, kad imenovani predhodnik stupi u parnicu umjesto tuenog i sl. Ova radnja je ograniena na tako da se moe pristupiti tubi i proirenju tube najkasnije do zajkljuenja pripremnog roita.Novi tuitelj prima parnicu u stanju u kojem je zateena. Zakon ne propisuje obavezu da se tueni saglasi sa pristupanjem ali pravna teorija zastupa miljenje da je pristanak tuenog potreban. Sudska praksa je zauzela stav da je pristanak tuenog potreban samo kad se umjesto prvobitno oznaenog tuitelja pojavljuje drugi. Pristupanje novog tuitelja podrazumijeva da se mijenja samo subjekivni dio tube a kada novi tuitelj postavlja i novi zahtjev,to je podnoenje nove tube. Rjeenje o preinaenju tube sud donosi na zapisniku. slajd 36.

Subjektivno preinaenje(l.58)
kada tuilac pored ranije oznaenog tuenog oznai drugog kada tuilac umjesto prvobitno oznaenog tuenog oznai drugo lice

Novi tueni mora pristati da stupi u parnicu umjesto prvobitno tuenog i prihvati parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi u trenutku kada u nju stupa. Pristanak od prvobitnog tuenog je potreban ako se on upustio u raspravljanje o glavnoj stvari. Iz sudske prakse: Slijedei stav bi se mogao primjeniti i na sadanje odredbe. Tano je da je za proirenje tube na novog tuenog potreban njegov pristanak. Smisao je te odredbe u tome da se onemogui pogoranje procesnog poloaja novog tuenog s

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

98

obzirom na to da on preuzima parnicu u onom stanju u kakvom se ona nalazi u trenutku kada u nju stupa. Meutim, kada je novi tueni jo prije proirenja stupio u tu parnicu kao sporedni umjea(osiguravatelj) na strani prvotuenog (vlasnika vozila,obavezno osiguranje od odgovornosti,koje je pprouzroilo teteu), pa je prema tome imalo mogunosti istaknuti sve prigovore, to je uinio, tako da se njegova procesna situacija nije pogorala, jer je glede procesnih prava bio u istoj situaciji kao da nije bio tuen, osnovano je zakljuiti da ta povreda odredaba parninog postupka iz l.184 st 2 ZPP-a nije u konkretnom sluaju bitno utjecala na donoenje pravilne odluke 74

U ovom dijelu postoji razlika izmeu objektivnog i subjektivnog preinaenja jer se pristanak tuenog kod objektivnog preinaenja predpostavlja ako se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari po preinaenoj tubi, a kod subjektivnog preinaenja pristanak prvobitnog tuenog ako se upustio u raspravlajnje se trai i predstavlja uslov subjektivnog preinaenja. Novina i razlika od objektivnog preinaenja je u tome da nakon pripremnog roita ili do poetka glavne rasprave ako pripremno roite nije odrano, nije mogue ni pod kakvim uslovima subjektivno preinaiti tubu. Razlika izmeu objektivnog i subjektivnog preinaenja je i u posljedicama podnoenja tube i litispedencije, jer kod objektivnog preinaenja te posljedice nastupaju isticanjem novog zahtjeva tj.dostavljanjem na odgovor, dok kod subjektivnog preinaenja te posljedice nastupaju od podnoenja prvobitne tube. Subjektivna kumulacija doputena je ako postoji stvarna nadlenost istog suda za svakog tuenog, a u sluaju prigovora mjesne nadlenosti ili iskljuive, sud e postupke razdvojiti i oglasiti se mjesno nenadlenim za formalne suparniare za koje sud nije mjesno nadlean i predmet ustupiti mjesno nadlenom sudu. Sud nee dozvoliti objektivno preinaenje tube uz postavljanje zahtjeva uz prvobitno postavljeni posesorni zahtjev (tuba za smetanje posjeda), tako to tuitelj trai i naknadu tete ili utvrenje prava vlasnitva, jer se radi o zahtjevima koji zahtijevaju razliita pravila postupka. Pitanja: -Da li e sud dozvoliti preinaenje, ako je tuitelj podnio tubu protiv tuenih radi vraanja duga na osnovu usmenog ugovora o zajmu kojeg je zakljuio prije 20 godina sa prednikom tuenih. Nakon istaknutog prigovora o zastari, u odgovoru na tubu tuitelj preinauje tubu tako to zahtjevom trai da se utvrdi pravo slunosti prolaza preko parcele tuenih K.. 12 k.o. Banja Lika duine 50 m, irine 3m, kao poslunog dobra, u korist parcele tuitelja k..122 k.o.B.L. kao poslunog dobra, a sve prema skici vjetaka geometra koja je sastavni dio odluke. Mogui odgovor:
74

Vrhovni sud RH, G-3654/71 od 04.10.1972

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

99

U konkretnom sluaju se radi o bitnoj promjeni elemenata tube u pogledi injeninog istorijata tube koja objektivno dovodi do promjene tubenog zahtjeva ( preinaenje u pravom smislu, objektivno preinaenje) prva postavljena tuba se povlai, ali kako nije dolo do subjektivnog prinaenjau odnosu na tuitelje i tuene sud je prihvatio ovakvo preinaenje i dostavio novu tubu na odgovor, jer je tuitelj iskoristio mogunost preinaenja prije odravanja pripremnog roita. Iz sudske prakse: Kada tuitelj tubom trai naplatu kupoprodajne cijene, a u toku spora preinauje tubu i trai naknadu za sasvim drugu vrstu robe, onda se radi o dva razliita spora i nije cjelishodno ovakvo preinaenje za konano rjeenje odnosa meu parninim strankama pa ga treba odbiti. 75

75

Vrhovni privredni sud Slovenije 1532/73 od 10.9.1973

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

100

7. POVLAENJE TUBE U toku parninog postupka tuilac moe jednostranom izjavom POVUI TUBU i odustati od zahtjeva za pruanje pravne zatite u konkretnoj parnici, to je u skladu sa naelom dispozitivnosti tj.pravom stranaka da raspolau sa svojim zahtjevom.Takva izjava ne znai i odustanak od prava na odreenu sudku zatitu uope. Izjava o povlaenju proizvodi neposredan procesnopravni uinak u pravilu u asu predaje sudu.Rjeenje suda o povlaenju tube je deklaratorne naravi.Povuena tuba smatra se kao da nije ni podnesena,pa se moe ponovo podnijeti. Tuba se moe povui u cijelosti ili samo djelimino. Kada zakonski zastupnik izjavi da povlai tubu sud e cijeniti ovu njegovu izjavu obzirom na interes stranke koju zastunik zastupa. Punomonik koji nije advokat mora imati izriito ovlatenje da povue tubu.Umjea ne moe povui tubu. ali pod sljedeim uslovima: slajd 37.

Povlaenje tube(l.59)
bez pristanka tuenog-prije nego se tuba dostavi tuenom na odgovor uz pristanak tuenog-sve do zakljuenja glavne rasprave

Tuba se ne moe povui nakon zakljuenja glavne rasprave, osim u sporovima za razvod braka. Naime u sporovima za razvod braka i do zakljuenja glavne rasprave moe se povui tuba bez pristanka tuenog, a do pravosnanosti presude uz pristanak tuenog po l.412 ranijeg ZPP-a FBiH koji se primjenjuje po l.459 vaeeg ZPP-a ili l.71 porodinog zakona RS.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

101

Zakonska presumpcija da je tueni dao svoj pristanak postoji kada se tueni u roku od osam dana od dana kada je primio obavijest o povlaenju tube, ne izjasni. Pravne posljedice povlaenja tube su da se smatra kao da tuba nije bila ni podnesena i moe se ponovno podnijeti. Rjeenje o povlaenju tube ima deklaratorni karakter. Za razliku od izjave o povlaenju tube procesni zakoni poznaju tzv. presumpcija ili fikcija povlaenja tube. To e biti kada tuilac ne doe na pripremno roite a uredno je obavijeten i ne opravda svoj izostanak,osim ako tueni ne zahtjeva da se roite odri.(l.84 st.1) Ova odredba je sankcija tuitelju za nedolazak na roite dok u sluaju nedolaska tuenog roite e se odrati osim ako su ispunjeni drugi zakonski uslovi (presuda zbog proputanja). Meutim ako tuitelj uredno obavijesti sud o razlozima izostanka i time opravda izostanak, sud moe odgoditi roite po l.111. Novina ovog zakona u odnosu na raniji jeste to je ranijim zakonom bilo potrebno da tuitelj izostane sa dva roita, osim sporovima male vrijednosti, da bi nastupila ova pravna fikcija povlaenja tube. Primjer:ANEKS 7 i 8 Iz sudske prakse: Aktivni materijalni suparniar nije ovlaten da albom pobija rjeenje o primanju na znanje povlaenje tube drugog suparniara. 76 Tueni moe imati pravni interes da se protivi povlaenju tube ako se ve upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, jer on ima pravo na to da se raspravljanje u sporu okona i da se donese odluka kojom e se stvar meritorno rjeiti, pa se tuitelju ne moe dozvoliti da, bez pristanka tuenog, stvori sebi takvu procesnu situaciju koja e mu omoguiti da tuenika vie puta primorava na uestvovanje u postupku u istoj pravnoj stvari. Kako prvostepeni sud u konkretnom sluaju pristanak tuenika na povlaenje tube nije traio, poinio je bitnu povredu odredaba parninog postupka iz l.336 st.1 u vezi l.178 st.2 ZPP-a koja je mogla biti od utjecaja na donoenje zakonite i pravilne odluke. 77

76 77

Vrhovni sud FBiH br. P.278/98 Kantonalni sud Tuzla br.G.973/00 od 23.04.2001

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

102

7.1. Odricanje od tubenog zahtjeva Kada tuilac do zakljuenja glavne rasprave izjavi da se definitivno odrie prava na pruanje pravne zatite odreenog sadraja (formuliranog u tubi); da mu pravo na traenu zatitu ne pripada; da je njegov zahtjev neosnovan, tuilac se odrekao tubenog zahtjeva pa sud moe donijeti presudu zbog odricanja (l.181). Odluka kojom se tuilac odrekao tubenog zahtjeva ima uinak pravomone presude negativnog utrenja, pa tuilac ne moe ponovno podnijeti istu tubu.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

103

VJEBA 1

GRUPA PRVA

1.Tuitelj pravno lice je podnio tubu protiv tuene Mjesne zajednice radi priznanja prava vlasnitva na zgradi koju tuitelj koristi ve 30 god. U tubi navodi da se MZ u zemljinoj knjizi vodi kao korisnik i nosilac prava raspolaganja na predmetnoj nekretnini. Pitanje: -da li Mjesna zajednica ima stranaku sposobnost?

2.Tuitelj na pripremnom roitu istie prigovor mjesne nenadlenosti suda. Pitanje: -ta e sud uraditi? 3.Grupa graana iz zgrade Mali niz:R.R.,S.T.,H.G.,J.Z.,N.G.,P..,D.G., iz Z. podnose tubu protiv Opine Z. radi obavljanja radova izmjene krova na zgradi ili naknade novanog iznosa. Graani navode da je zgrada sagraena jo 1957 god,da je krov na dijelu na kojem se nalaze njihovi stanovi potpuno oteen,pa su oni pozivali Opinu da izvri popravke ali se ona na to ogluila. Pitanje: -Da li ovakva tuba ima nedostatke?

4. Tuitelj podnosi tubu radi utvrenja da mu nije prestao radni odnos dana 23.12.2002 god. i trai da se tueni obavee da ga rasporedi na njegovo radno mjesto ili drugo, prema njegovim kvalifikacijama.U tubi navodi da je u toku 2000 god bio na bolovanju,a zatim po zakljuenju bolovanja tj.26.8.2000 kada je doao na posao, njegov rukovodilac mu je rekao da je rasporeen na ekanje posla.Nikakvo rjeenje nije dobio.Povremeno se javljao rukovodiocu ali je ovaj njemu isto govorio. Pitanje: -Paljivo ocijenite da li postoje procesni razlozi za voenje postupka? 5.Tuitelj je fiziko lice koje tui preduee Fabrio sa sjeditem u Kalesiji radi isplate duga od 100.000,00KM.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

104

Sud je poslao tubu tuenom na odgovor,ali dostava nije uredna jer na dostavnici pie da tueni ne postoji na adresi iz tube. Pitanje: -ta e sud uiniti? 6.Tuitelj je podnio tubu protiv tuenog preudzea u steaju radi isplate duga u iznosu od 50.000,00 KM.U tubi je oznaeno da tuenog zastupa direktor preduzea. Pitanje: -Da li je uredna tuba?

7.Tuitelj je podnio tubu u radnom sporu protiv Drave BiH, Federacije BIH, Ministarstva finansija ZD Kantona. Pitanje: -ta e sud uraditi kada dobije takvu tubu? 10.Nakon to je vrena dostavnica za drugotuenog uz napomenu da isti ne stanuje na datoj adresi, sud uz dopis vraa tubu tuitelju i nalae mu da dostavi tanu adresu drugotuenog u roku od 5 dana od prijema dopisa. Tuitelj dostavlja sudu podnesak bez tube i navodi da je adresa iz tube tana a da pota ne radi svoj posao kako treba, prilae potvrdu Policiske uprave L.da je adresa prebivalita drugotuenog iz tube. Pitanje: -ta e sud uiniti?

11.Tuitelj podnosi tubu protiv tuenog radi isplate duga sudu mjesta njegovog sjedita.U tubi navodi da je ugovorena mjesna nadlenost suda u mjestu njegovog a ne tuenikovog sjedita i prilae zakljunicu. Pitanje: -Da li je zakljuen u propisanom obliku sporazum o mjesnoj nadlenosti ako je prorogaciona klauzula odtampana na zakljunici bono na margini prije potpisa?

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

105

VJEBA 1

GRUPA DRUGA

1.Nakon ne dolaska tuitelja na pripremno roite sud donodi rjeenje o povlaenju tube.Tuitelj podnosi prijedlog za povraaj u prijanje stanje uz napomenu da u sluaju odbijanja prijedloga isti podnesak treba smatrati albom.Sud nakon roita o prijedlogu za povrat u prijanje stanje donosi rjeenje i odbija prijedlog. Tuitelj ne podnosi albu na ovo rjeenje. Pitanje: -Da li je postupak okonan ili ga treba dostaviti drugostepenom sudu na daljnje rjeavanje?

2.Tuitelj pravno lice tui kao tuenog Opinski sud T.radi isplate duga po osnovu potronje struje. Pitanje: -Da li tueni u ovom sporu ima stranaku sposobnost?

3.U odgovoru na tubu tueni osporava tubeni zahtjev i navodi injenice i predlae dokaze.Uz to prigovara da tuitelj nije oznaio vrijednost spora. Pitanje: -ta e sud uraditi?

4.Za tuitelja tubu podnosi advokat G.H.iz Trogira.Uz tubu prilae i punomo. Pitanje: -Da li moe advokat iz druge drave zastupati graane iz BiH pred sudom kao advokat? 5.Tuitelj je tuio Opinu B.L.radi isplate duga.U tubi nije oznaio zastupnika tuene. -Kako e sud postupiti?

6.U rad vam je dodjeljena parnica zbog smetanja posjeda.U toku predhodnog ispitivanja tube utvrdili ste da nije oznaena vrijednost postupka.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

106

Pitanje:ta ete uraditi? 7.Tuitelj je u tubi iznio sve bitne injenice i predloio dokaze.Meutim ni jedan dokaz nije i priloen uz tubu. Pitanje: -ta ete uraditi? 8.Tuitelj je upa Svetog Ante Padovanskog iz B. podnosi tubu protiv fizikih lica koji su zakonski nasljednici svetenika iza kojeg je ostala imovina.Tuitelj trai utvrenje da je ta imovina njihovo vlasnitvo jer se prednik tuenih ulaskom u red sveenika odrekao sve imovine. Pitanje: -Da li tuitelj ima stranaku sposobnost i da li mogu pravila kanonskog prava biti osnova za potaivanje pred sudom. 9.Tueni je istakao prigovor mjesne nenadlenosti ureujueg suda.Sud je na pripremnom roitu donio rjeenje kojim je odbio prigovor tuenog.Tueni trai pismeni otpravak rjeenja. Pitanje: -Da li e sud postupiti po zahtjevu tuenog?

10.Podnijeta je tuba sudu prema sjeditu tuitelja na osnovu sporazuma o mjesnoj nadlenosti. Sporazum je zakljuen samo sa prvotuenim ali ne i sa ostala dva tuena. Pitanje: -Kako e postupiti sud u ovom sluaju budui da se ne radi o materijalnom suparniarstvu?

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

107

VJEBA 1

TREA GRUPA

Tuitelj . M. iz Sarajeva, Patriotskih liga br. 7, podnio je dana 5.7.2003. godine tubu protiv Sarajevostana d.d. Sarajevo, ulica Brae Kulenovi b.b., I.R. iz Sarajeva ulica Olimpijska br. 4, i D.K. iz Sarajeva Titova br. 7. Tuitelj navodi da je na temelju sklopljenog ugovora o kupoprodaji od 7.12.1999. godine sa prvotuenom Sarajevostan d.d., kupio jedan trosoban stan koji se nalazi u Sarajevu, Dobrovoljaka br. 7, stan br. 34. Stan nije upisan u zemljine knjige pa trai da mu prvotueni izda tabularnu ispravu radi upisa u Knjizi poloenih ugovora u Zemljino knjinom uredu kod Opinskog suda u Sarajevu. U odnosu na drugotuenog istie da je 5.7.2000. godine sklopio ugovor o kupoprodaji putnikog vozila marke Audi 6 reg. oznake 723-J-345, te predlae da se utvrdi da je on vlasnik predmetnog vozila, te da se izvri prenos prava vlasnitva. U odnosu na treetuiteljicu .R. predlae da se prizna valjanost ugovora koji su sklopljeni sa prvotuenim i drugotuenikom. Uz tubu su priloeni kupoprodajni ugovori pa tuitelj druge dokaze ne predlae. Tuitelj trai trokove parninog postupka ali predlae da se oslobodi plaanja sudske takse zbog loeg imovinskog stanja. Pitanje: 1. Paljivo proitati istorijat tube i utvrditi da li ista ima nedostatke

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

108

PODMODUL III -ODGOVOR NA TUBU 1.UVODNE NAPOMENE

Odgovor na tubu je vana procesna radnja kojom se u punoj mjeri primjenjuje naelo kontradiktornosti ili raspravno naelo, zatim dispozitivnosti i efikasnosti postupka. Zato je znaajno posvetiti panju ovoj oblasti Zakona koja ne obuhvata mnogo odredbi, ali je u praksi postavljeno mnogo pitanja u vezi sa primjenom ovih odredaba. Ovim podmodulom emo pribliiti oblast odgovora na tubu sa nekim opim odrebama koje se odnose i na ovu fazu postupka. Tako emo obraditi dostavljanje kao radnju kojom se tuenom omoguava da primi tubu sa poukom ta treba da uradi u vezi sa tim, sadraj odgovora na tubu, ta sa neurednim odgovorom na tubu, postupanje suda kada primi odgovor na tubu ili kada ga ne primi, te budui da se moe podnijeti najranije u odgovoru na tubu i institut protivtube, sadraj iste, postupanje po protivtubi i odgovor na protivtubu. 2. DOSTAVLJANJE Prvostepeni sud kada ocijeni da je tuba uredna, istu zajedno sa prilozima dostavlja tuenom na odgovor. Ova obaveza suda je u skladu sa NAELOM SASLUANJA STRANAKA I KONTRADIKTORNOSTI(l.5).Time se obezbjeuje ravnopravnost stranaka u postupku.Dostavljanjem se omoguava svakoj stranci u postupku da sazna za mjesto i vrijeme poduzimanja parninih radnji i za njihov sadraj. Osim dostavljanja tube na odgovor, ovo naelo se prepoznaje i u obavezi stranaka da sve podneske dostavljaju u dovoljnom broju primjeraka za protivnu stranu,na roitima se stranke mogu izjanjavati na navode i ponuene dokaze protivne strane, pravni lijekovi se dostavljaju protivnoj strani i sl. Koliki je znaaj pravovremeno i pravilno obavjetavanje stranaka vidi se iz odredbe po kojoj ako je proputenjem dostavljanja nekoj stranci onemogueno da raspravlja pred sudom, to predstavlja povredu postupka zbog koje se moe podnijeti i vanredni pravni lijek- ponavljanje postupka koji je pravomono zavren.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

109

Pravila o dostavi (l.337) propisuju mogunost da se dostava izvri: slajd 40.

Dostava
putem pote ovlatena pravne lica registrirane za obavljanje poslova dostave ovlatene slubena lica suda

Ove odredbe su izmjenjene u odnosu na raniji ZPP, koji je propisivao da se dostava vri preko pote ili nadlene slube opine ili neposredno u sudu od strane radnika suda. Novina je ustanovljenje ovlatenih pravnih osoba registriranih za obavljanje poslova dostave. Zakon precizno propisuje proceduru dostavlja jer od te injenice zavisi mogunost stranke da raspravlja. Dostava putem pote se obavlja: 1.preporuenom pismenom poiljkom s povratnicom; 2.obinom pismenom poiljkom, u kojoj se nalazi i obrazac o potvrdi primitka, koju osoba koja prima poiljku mora potpisati; Razlika u ovim nainima slanja putem pote, ogledaju se u sljedeem: -kada poiljku alje stranka preporueno sa povratnicom, dan predaje poti smatra se danom predaje sudu, -kada poiljku alje obinom potom dan prijema poiljke u sud je datum kada je stigla poiljka sudu.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

110

Ova razlika u posljedicama je veoma vana radi ispunjavanja rokova kojima stranka ima pravo na poduzimanje neke radnje,pa ako je rok pri kraju onda najbolji efekat sigurmnosti imaju preporuene poiljke. Naini dostave su: osobama ili ustanovama u inostranstvu ili strancima sa pravom imunitetadiplomatskim putem,ako meunrodnim ugovorom ili zakonom nije drugaije odreeno, dravljanima BiH u inostranstvu-putem pote ili nadlenog konzularnog ili diplomatskog predstavnitva BiH u toj dravi, fizikim licima-predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti,ako zakonom nije drugaije odreeno, tijelima vlasti i pravnim osobama-predajom pismena osobi ovlatenoj za primanje pismena,ili ako se takva osoba ne zatekne u kancelariji ili poslovnoj prostoriji,zaposleniku koji se tu zatekne, zakonskom zastupniku odnosno punomoniku-kada stranku zastupaju,(a ako stranka ima vie njih onda samo jednom od njih), advokatu-dostavom advokatu ili zaposleniku u njegovoj advokatskoj kancelariji, vojnim osobama,policiji,pripadnicima kopnenog,rijenog,pomorskog i zranog prometa-putem nihova sjedita ili neposrednog starjeine, osobama lienim slobode-preko uprave zatvora,odnosno uprave ustanove za izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija,

Sud moe dostavu izvriti i na nain da: pravnoj osobi- putem njene poslovne jedinice ako je spor iz pravnog odnosa te jedinice, pravnoj osobi sa sjeditem u inostranstvu- putem zastupnitva ili predstavnitva u BiH.

Pitanja: -Kako se dostava vri diplomatskim putem? Mogui odgovor: Da bi se dostava uredno izvrila diplomatskim putem pismeno s dostavlja odreenom diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu preko Ministarstva civilnih poslova BiH. U praksi je uoeno mnogo problema kod neposredne dostave potom u inostransto, jer dostavljai u inostranstvu ne poznaju pravila dostave po naim zakonima, ali i pored toga sud moe dostavu u propisanim sluajevima vriti i na taj nain.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

111

Dostava preko ovlatene pravne osobe ili ovlatene slubene osobe suda

2.1. Fizikim licima (l.345): slajd 41.

Dostava fizikim licima(l.345)


na adresu a ako se ne zatekne u stanu: -kome od odraslih lanova domainstva, -kuepazitelju ili komiji ako na to pristanu, na radnom mjestu, a ako se ne zatekne: -osobi koja na isto mjestu radi ako na to pristane Stranci poslati obavijest o izvrenoj dostavi drugom licu
Izuzetak je dostava pismena drugim licima ako to drugo lice uestvuje u parnici kao protivnik, kada dostava nije doputena. Dostavlja koji pismeno ne urui lino stranci ve ga ostavi kod drugih osoba, duan je stranci poslati obavijest o izvrenoj dostavi. Iz sudske prakse: Odrasli lan domainstva je svaka osoba sposobna za rasuivanj, odnosno osoba koja je u stanju shvatiti znaaj svoje zakonske obaveze,to treba procijeniti u svakom konkretnom sliaju. Prema stajalitu domae sudske prakse odraslim lanom primateljeva domainstva kojemu se moe uruiti poziv smatra se meu ostalima i osoba stalno zaposlena u kuanstvu, a koju predstavlja svaka osoba starija od 15 god.koja je zaposlena u primateljevom kuanstvu 78

78

Vrhovni sud RH Rev.2434/94

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

112

slajd 42.

Ako stanuje na adresi a izbjegava poiljku(l.346)


a dostavlja je pokuao dostavu, lanovima porodice,kuepazitelju ili komiji,a ako takva dostava nije bila mogua dostavlja ostavlja obavijest u stanu ili radnoj prostoriji,da e pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga moe podii u roku od 15 dana od dana pokuaja dostave obavijest alje i potom Dostava izvrena preuzimanjem ili istekom roka

Ako iz nekog razloga dostavlja nije u mogunosti da dostavu izvri na nain propisan u l.345 ,dostavlja e: ustanoviti da li lice stanuje na toj adresi, ostavit e u stanu ili prostoriji gdje radi obavijest, ili pribiti na vrata stana ili prostorije obavijest,

Obavijest e sadravati obavijetenje da stranci: - da e pismeno biti ostavljeno u sudu i - da ga ta osoba tamo moe preuzeti u roku od 15 dana od dana pokuaja dostave. Osim obavijesti koja je ostavljena u stanu ili prostoriji,ili na vratima stana i prostorije,dostavlja e istog dana ili slijedeeg,pismenu obavijest poslati preko pote obinom potom. Dostava je obavljena : 1.kada osoba kojoj je pismeno dostavljeno preuzme isto ili 2.protekom roka za preuzimanje pismena iz pismene obavijesti. Ova pravila o dostavljanju u pogledu obavijetenja su novina ZPPa.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

113

Tuba se dostavlja na adresu iz tube i u pravilu je predviena lina dostava,a ako se tueni ne zatekne na adresi dostavlja e: slajd 43.

Dostava tube(l.347)
Ako se ne zatekne u stanu: -dostavlja e se obavijestiti kada i gdje bi mogao zatei tuenog -kod jedne od osoba iz l.345 st 2 i 3 ili na vrata prostorija ili stana ostaviti obavijest da radi prijema tube bude u odreeni dan i sat u stanu ili radnom mjestu Ako ni tada ne zatekne:ostavit e nekom od lica iz l.345 i 346

Ako je stranka privremeno odsutna slajd 44.

Ako je privremeno odsutna (l.348 st 1)


Vratit e pismeno u sud uz naznaku gdje se osoba nalazi Ponovo izvriti dostavu u odgovarajue vrijeme

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

114

Ako se ustanovi da je osoba kojoj se dostavljanje vri privremeno odsutna i da joj osobe iz l.345 st 2 i st.3 ne mogu na vrijeme pismeno dati,vratit e pismeno sudu uz naznaku gdje se osoba nalazi,pa e se dostava ponovo pokuati u odgovarajue vrijeme. Ako stranka ne stanuje na adresi slajd 45.

Ako ne stanuje na adresi (l.348 st.2 i 3)


Vratit e pismeno sudu Sud e od stranke zatraiti tanu adresu a ako ne moe nai adresu sud e: -objaviti pismeno na oglasnoj ploi -objaviti najmanje u jednim dnevnim novinama u entitetu 15 dana od objave smatra se dostava obavljena

Ako dostavlja utvrdi da lice uope ne stanuje na datoj adresi: -vratit e pismeno sudu, -sud e od stranke zatraiti tanu adresu. Ako stranka ne moe nai novu adresu protivne stranke, sud e: -objavljiviti pismeno na oglasnoj ploi suda i najmanje jednim dnevim novinama u Federaciji odnosno RS. -na adresu njenog posljednjeg boravita,poslati obavijest o objavljivanju, -trokove objavljivanja predujmljuje tuitelj. Dostava se smatra u tom sluaju obavljena protekom roka od 15 dana od objavljivanja. Pitanja: -Od koje dostave e se raunati da je dostava izvrena kada se dostava vri i oglasnom ploom i u dnevnim novinama?

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

115

Mogui odgovor: Smatra se da je rok od kojeg se rauna da je dostava izvrena poinje tei zadnjom izvrenom objavom. Ako dostavlja ustanovi tanu adresu obavit e dostavu na naknadno ustanovljenu adresu.

Ako stranka promjeni adresu slajd 46.

Promjena adrese(l.352)
od podnoenja tube pa 6 mjeseci po pravosnanosti postupka stranka je duna svaku promjenu adrese prijaviti sudu. ako je izjavljana revizija taj rok se produava za 6 mjeseci od dostave reviziske odluke Ako ne obavijeste sud svaka dostava e se vriti objavljivanjem na oglasnoj ploi suda,a 15 dana po objavi se smatra da je dostava izvrena

l.352 ZPP-a AKO STRANKA ILI NJEN ZASTUPNIK U TOKU POSTUPKA ILI PRIJE PROTEKA ROKA OD EST MJESECI NAKON PRAVOMONOG OKONANJA POSTUPKA PROMJENE ADRESU NA KOJU SE DOSTAVA OBAVLJA,DUNI SU O TOME ODMAH OBAVIJESTITI SUD. Ova odredba je novina Zakona. Ovaj rok se produava ako bude izjavljena revizija ili prijedlog za ponavljanje postupka i to sve dok na protekne 6 mjeseci od dostave odluke u povodu revizije ili prijedloga za ponavljanje postupka.Ovo je novina u ZPPu u odnosu na raniji zakon,koji je obavezu stranaka da sud obavijeste o promjeni adrese vezivao za donoenje drugostepene odluke.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

116

Ako se u povodu vanrednog pravnog lijeka pravomona odlika ukine i predmet vrati na ponovno suenje,smatrat e se da rok od 6 mjesei nije ni poeo tei. AKO STRANKA ILI NJEN ZASTUPNIK NE OBAVIJESTE ODMAH SUD O PROMJENI ADRESE, SUD E ODREDITI DA SE DALJNJE DOSTAVE U PARNICI OBAVLJAJU OBJAVOM PISMENA NA OGLASNOJ PLOI SUDA, SVE DOK STRANKA ILI NJEN ZASTUPNIK NE OBAVIJESTE SUD O SVOJOJ NOVOJ ADRESI. U toj situaciji dostava se smatara obavljenom protekom 15 dana od objave dostave na oglasnoj ploi. Odbijanje prijema slajd 47.

Odbijanje prijema pismena (l.350)


ostavit e pismeno u prostoriji gdje se dostava obavlja ili e pismeno pribiti na vrata prostorije Na dostavnici e zabiljeiti dan,sat,i razlog odbijanja primitka,te mjesto gdje je pismeno ostavljeno

Kada stranku zastupa zakonski zastupnik ili punomonik, dostava se obavlja zakonskom zastupniku ili punomoniku( l.340).

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

117

Iz sudske prakse: Pravila o dostavljanju punomoniku a ne stranci, kogentne je naravi pa ni stranke ne mogu izbjei njegovu primjenu klauzulama u punomoi. 79 -Kad je pismeno dostavljeno i stranci i njezinom punomoniku, rok za izjavljivanje revizije poeo je tei od dana kad je prijepis presude dostavljen punomoniku, jer se , prema odredbi l.340 ZPP-a, stranci koja ima punomonika dostava obavlja punomoniku. 80

2.2. Dostavljanje pravnim licima (l.349) slajd 48.

Dostava pravnim licima koja su na adresi (l.349)


predajom pismena osobi ovalatenoj za primanje pismena a ako se ne zatekne zaposleniku koji se zatekne u toj prostoriji a ako ni to nije mogue ostavit e obavijest da e pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga mogu preuzeti u roku od 15 dana,a istakom roka se smatra dostava izvrena

Pravnim osobama dostavu vre samo: -ovlatena pravna osoba registrirana za obavljanje poslova dostave i -ovlatena slubena osoba suda.

79 80

Vrhovni sud J.rev.2751/65 Vrhovni sud Hrvatske,Rev.1254/96 od 16.10.1996

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

118

Dostava tijelima vlasti i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlatenoj za primanje pismena, ili ako se takva osoba ne zatekne u kancelariji, zaposleniku koji se tu zatekne. Ako se dostava ne moe ni tako izvriti, a sjedite tijela ili pravne osobe je na datoj adresi,ostavit e u kancelariji ili poslovnoj prostoriji pismenu obavijest da e predmetno pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga tamo moe preuzeti u roku od 15 dana od pokuaja dostave. A ako se kancelarije ili poslovne prostorije ne nalaze na datoj adresi primjenit e se odredbe l.348 st.3 i st.7. slajd 49.

Dostava pravn.licima koja nisu na adresi


vratit e pismeno sudu sud e pozvati tuitelja da dostavi pravu adresu sjedita a ako ovaj ne nae novu adresu: -objavit e na oglasnoj ploi suda -objavit e u dnevnim novinama Dostava se smatra obavljenom 15 dana od objavljivanja

Ako stranka ODBIJE primiti pismeno, dostavlja e pismeno ostaviti u prostoriji, ili e ga pribiti na vrata prostorijeNa dostavnici e zabiljeiti dan, sat i razlog odbijanja,te mjesto gdje je pismeno ostavljeno i time se smatra da je pismeno dostavljeno.

Dostava se obavlja svaki dan, u bilo koje vrijeme a nain dostave ovisi od osobe kojoj se pismeno dostavlja. Kada se pismeno dostavlja linim uruenjem,moe se obaviti na bilo kojem mjestu.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

119

Dostavnica je potvrda(dokaz) o obavljenoj dostavi, a potpisuju je primatelj i dostavlja(l.351). U sluaju da je primatelj nepismen ili je nije u stanju potpisati,dostavlja e napisati slovima dan primitka, ime stranke i prezime, u kom svojstvu prima pismeno te e staviti naznaku zato primatelj nije stavio svoj potpis. Ako primatelj odbije potpisati dostavnicu,dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i ispisati dan predaje i time se smatra da je dostava obavljena. Ako se dostava tube vri licu koje se nije zateklo u stanu,pa dostavlja pismeno ostavlja nekom od lica iz l.347 st 1, na dostavnici e pored potvrde o primitku naznaiti da je predhodila pismena obavijest. kada se dostava vri predajom pismena drugoj osobi,na dostavnici e se naznaiti odnos tih osoba. Kada se dostava vri po l.346,navest e se dan i sat kada je dostava pokuana i mjesto gdje je ostavljena obavijest. Iz sudske prakse: Za injenice navedene na dostavnici vai presumpcija istinitosti dok se ne dokae suprotno. 81 2.3. Ako je stranka u inostranstvu a nema punomonika slajd 50.

Punomonik za prijem pismena (l.353 i 354)


Ako tuitelj ili tueni borave u inostranstvu Ako vie osoba zajedniki tue a nemaju zajednikog punomonika

81

upaniski sud u Splitu,G.2101/97 od 31.10.1997

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

120

Kada je tuitelj ili njegov zastupnik u inostrenstvu,a nemaju punomonika u BiH,duni su ve pri podnoenju tube imenovati PUNOMONIKA ZA PRIMANJE PISMENA. A ako to sami nisu uradili,sud e ih pozvati da u odreenom roku imenujun punomonika za primanje pismena uz upozorenje da e u suprotnom tubu odbaciti (l.353 st.1). Kada se tueni ili njegov zastupnik nalaze u inostranstvu,a nemaju punomonika u BiH,sud e prilikom dostave prvog poziva pozvati ga da u primjerenom roku postave punomonika za prijem pismena,uz upozorenje da e sud u suprotnom ,na tuenikv troak postaviti zastupnika za primanje pismena. Kada stranaka opozove punomonika za prijem pismena, a istovremeno ne postavi drugog, sud e dostavu obavljati objavom pismena na oglasnoj ploi suda ,dok stranaka ne postavi novog. Kada punomonik za prijem pismena stranci otkae punomo,a stranaka ne imenuje drugog u roku od 30 dana,sud e stranci na njen troak imenovati zastupnika za primanje pismena.Sredstva predujmljuje tuitelj. Kada vie osoba zajedniki tue,a nemaju zajednikog zakonskog zastupnika ili punomonika,sud ih MOE pozvati da u odreenom roku imenuju zajednikog punomonika za primanje pismena.A ako sami tuitelji to ne urade u roku,sud e jednog od njih odrediti za zajednikog punomonika za primanje pismena,I o tome obavijestiti stranke.To se odnosi I na jedinstvene suparniare I na tuitelje I tuene.(l.354).

2.4. Dostava od strane stranaka U cilju ekonominosti postupka predviena je novina ZPPa u oblasti dostave podnesaka protivnoj stranci.To pravo je dato strankama osim kada su predmet dostave: - tuba, -protutuba i -pravni lijekovi. Kada stranka dostavi jedan podnesak drugoj stranci,drugi takav podnesak e dostaviti sudu sa napomenom I dokazom da je dostava drugoj stranci ve obavljana. Ista zakonska rjeenja propisana su i ZPP-om pred Sudom BiH.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

121

Meutim ZPP Brko Distrikta je zadrao ranija rjeenja.Tako je ovim Zakonom predviena dostava samo u pravilu preko pote,a moe i preko radnika suda ili neposredno u sudu(l.81). Osim toga dostava pismena koja se moraju lino uruiti(tuba,presuda,pravni lijek) dostavljaju se stranci lino ili njenom punomoniku, a ako ga nema i stranka nije na adresi,dostavlja ostavklja obavijest kada bi i na kojem mjestu bi mogao tu osobu zatei i tu obavijest ostaviti kod nakog od odraslih lanova porodinog domainstva, a ako i njega nema onda kod kuepazitelja ili susjeda,ako na to pristanu. Ako i nakon ostavljene obavijesti dostavlja ne zatekne lice kojem treba izvriti dostavu,ostavit e pismeno kod lana porodinog domainastva,ili kuepazitelja ili susjeda ako ovi na to pristanu. Ako je lice odsutno sa adrese, vratit e pismeno uz napomenu gdje se lice nalazi Ako lice odbije da primi pismeno ,dostavlja e ga ostaviti u stanu ili prostoriji gdje ta osoba radi ili e pismeno pribiti na vrata stana ili prostorije,a na dostavnici e zabiljeiti dan, sat i razlog odbijanja prijema i mjesto gdje je pismeno ostavljeno. Ako stranka do donoenja drugostepene odluke promjeni adresu duna je o tome obavijestiti sud,a ako to ne uini a promjeni adresu i dostavlja ne mogne saznati novu adresu,sve daljnje dostave e se vriti putem oglasne ploe suda.Dostava se smatra izvrenom 8 dana od stavljanja pismena na oglasnu plou suda. Ovim Zakonom je zadrana i obaveza suda da nastoji od nadlenog organa Distrikta ili na drugi nain dobiti potrebne podatke ako stranka sama nije u mogunosti saznati adresu lica kojem se pismeno treba dostaviti. U ovom dijelu se znaajno razlikuje Zakon Distrikta Brko od ostalih Zakona( FBiH, RS i Suda BiH) koji su potpuno napustili obavezu suda da trai adresu stranke u bilo kojem sluaju.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

122

3. ODGOVOR NA TUBU 3.1. Dostavljanje odgovora na tubu slajd 51.

Odgovor na tubu(l.70-73)
Tueni je duan po prijemu tube dostaviti odgovor na tubu Rok za tu radnju je najkasnije 30 dana Sud je duan pouiti tuenog o ovim obavezama i posljedicama nedostavljanja

Nakon prijema tube sa prilozima, tueni je duan najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tubu.(l.70). Meutim prilikom dostavljanja tube tuenom, SUD je duan pouiti tuenog: -o obavezi dostavljanja odgovora na tubu, -o tome ta treba da sadri odgovor na tubu, -o posljedicama nedostavljanja odgovora na tubu. Sadraj odgovora na tubu je pojmovno ogranien na zahtjeve istaknute u tubi i na procesna pitanja koja se pojavljuju u vezi sa tim zahtjevom . U odgovoru na tubu tueni ne moe isticati svoje meritorne zahtjeve protiv tuioca osim zahtjeva za naknadu parninih trokova i prigovora radi k o m p e n z i r a nj a u parnici, jer takvi zahtjevi predstavljaju novu tubu, ne odnose se na tubeni zahtjev. Ali tueni moe u odgovoru na tubu podnijeti protivtubu. Novina u ovoj odredbi u odnosu na raniji ZPP jeste to je novim ZPP-om davanje odgovora na tubu OBAVEZNO, a ranije to davanje bilo fakultativno.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

123

Kada iz nekog razloga tueni ne dostavi odgovor na tubu postavlja se pitanje da li zbog toga trpi posljedice. Zakon to predvia samo kada je tuitelj predloio donoenje presude zbog proputanja(l.182 st.1), kada sud moe iz razloga ne dostavljanja odgovora na tubu u zakonskom roku i kada tubeni zahtjev nije oigledno neosnovan, donijeti presudu zbog proputanja. slajd 52.

Ne dostavljanje odgovora na tubu


Mogunost donoenja presude zbog proputanja ako je donoenje ove presude predloio tuitelj u tubi Drugih posljedica nema

S druge strane dostavljanjem odgovora na tubu: slajd 53.

Dostavljanjem odg.na tubu


Tueni se uputa u raspravljanje to ima za posljedicu: -treba pristanak tuenog za subjektivno preinaenje -vii sud prvog stepena ne ne moe oglasiti nenadlenim za predmete iz nadl.nieg suda -tueni ne moe vie isticati prigovor mjesne nenadlenosti a ni sud po sl.du.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

124

Ovakva novina Zakona imala je za cilj da se tueni aktivno ukljui u postupak u ranoj fazi ime je pripremanje glavne rasprave kao faza postupka dobila veliki znaaj za dalji tok postupka. 3.2. Sadraj odgovora na tubu slajd 54.

Odgovor na tubu sadri

Elemente podneska

Procesne prigovore

Izjanjenje o zahtje. Protivtubeni zahtjev

L.71. U ODGOVORU NA TUBU, TUENI E ISTAI MOGUE PROCESNE PRIGOVORE I IZJASNITI SE DA LI PRIZNAJE ILI OSPORAVA POSTAVLJENI TUBENI ZAHTJEV,TE NAVESTI I DRUGE PODATKE KOJE U SKLADU SA ODREDBOM L.334 OVOG ZAKONA MORA IMATI SVAKI PODNESAK. Procesni prigovori i pravni osnov odgovora na tubu su fakultativni elementi( kao kod tube), jer se mogu istai samo ako postoje, ali ako postoje i oni su obavezan elemenat kao i ostali (izjanjenje, sadraj podneska, razloge osporavanja, injenice i dokaze).

AKO TUENI OSPORAVA TUBENI ZAHTJEV, ODGOVOR NA TUBU MORA SADRAVATI I RAZLOGE IZ KOJIH SE TUBENI ZAHTJEV OSPORAVA, INJENICE NA KOJIMA TUENI ZASNIVA SVOJE NAVODE, DOKAZE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

125

KOJIMA SE UTVRUJU TE INJENICE, TE PRAVNI OSNOV ZA NAVODE TUENOG. slajd 55.

Izjanjenje o zahtjevu(l.71)
ako osporava mora navesti: -razloge iz kojih se osporava -injenice na kojima zasniva navode -dokaze kojima se utvruju te injenice -pravni osnov za navode

Kod izjanjenja da li priznaje ili osporava tubeni zahtjev,tueni se zapravo uputa u meritum spora, a time se tueni onemoguuje da isticanjem procesnih prigovora odugovlai izjanjenje o meritumu dok se ne rjee procesni prigovori. Ovo je znaajna novina ZPPa jer u velikoj mjeri onemoguuje odugovlaenje postupak u ranoj fazi. Uputanje tuenog u meritum spora ima znaaja: -kod subjektivnog preinaenja tube. Ranijim ZPPom to je bilo znaajno i zbog prigovora mjesne i stvarne nadlenosti kao i kod povlaenja tube, ali novim zakonom to sada nije od znaaja jer se ti procesni prigovori veu za dostavljanje tube na odgovor i podnoenja odgovora na tubu. Tueni u odgovoru na tubu moe priznati tubeni zahtjev i u tom sluaju sud e donijeti presudu na osnovu priznanja po l.180 ZPP-a,osim ako se radi o nedoputenim raspolaganjima. Ako tueni osporava zahtjev tube duan je navesti koji dio tubenog zahtjeva osporava ili cijeli zahtjev,osporava li osnov i visinu ili samo jedno od njih,te svoje navode potkrijepiti injenicama i dokazima.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

126

Primjer:ANEKS 9 Kada je odgovor na tubu nerazumljiv ili nepotpun sud e radi otklanjanja tih nedostataka postupiti po l.336: -vratiti podnesak radi ispravke ili dopune, -navesti ta sve treba ispraviti ili dopuniti, -odrediti rok koji ne moe biti dui od 8 dana. Ako odgovor na tubu ne bude vraen u roku smatrat e se POVUEN. Ako odgovor na tubu bude vraen ali bez ispravke ili dopune ODBACIT e se,to e sud uraditi i ako nije podnesen u dovoljnom broju primjeraka. Ista Zakonska rjeenja propisana su ZPPom pred Sudom BiH. Meutim ZPP-om Brko Distrikta BiH je propisano da e sud od tuenog zatraiti da podnese odgovor na tubu,sa rokom od najvie 15 dana od dostave tube.Ako u tom roku tueni ne dostavi odgovor na tubu sud e zakazati pripremno roite. Iz ovakvog rjeenja se vidi razlika u odnosu na ostala procesna rjeenja, jer je u ostalim Zakonima predviena obaveza tuenog da podnese odgovor na tubu. 3.3. Preboj potraivanja( kompenzacija) U odgovoru na tubu tueni moe istai prigovor p r e b o j a potraivanja. To e se desiti kada dva pravna subjekta steknu jedan prema drugome egzistentna, istovrsna i dospjela potraivanja. Meutim u pravnoj teoriji i praksi preovladava miljenje da sam susret navedenih potraivanja nema konstitutivan znaaj, ve je potrebno da jedan od partnera jednostranim graanskopravnim poslom- izjavom volje, saopenom protivniku, prouzroi navedeni konstitutivni uinak. Ali gaenje uzajamnih potraivanja ne nastupa tek od saopenja volje o kompenzaciji protivniku, ve od asa kad su se uzajamna potraivanja odreenih svojstava r e a l n o s r e l a(ex tunc). Ako su potraivanja razliita po visini, ovlateniku veeg iznosa pripada pravo na ostvarenje vika prema svom partneru. Kompenzacijom su prestala ovlatenja obiju stranaka, pa tueni moe samo poricati osnovanost tuiteljeve tvrdnje o postojanju potraivanja prema tuenom i predloiti da se njegov zahtjev odbije. Ovdje sud u presudi treba da odgovori samo na tubeni zahtjev tuitelja, jer tuenikovog nema, pa nema mjesta primjeni odredbe o dunosti odluivanja(u izreci presude) i o postojanju tuenikovog potraivanja istaknutog radi prebijanja.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

127

Sud je duan da brine i o izvanprocesnoj kompenzaciji koja predstavlja jedan od naina uzajamne isplate, bez obzira na to od koje je stranke za to saznao. Zakon predvia u odredbi l.191 st.3 da izreka presude sadri odluku o postojanju ili nepostojanju trabine istaknute radi preboja. Kada se u postupku istakne prigovor kompenzacije i trai da se izvri uzajamno prebijanje potraivanja, prigovor ta potraivanja konstitutivno ne gasi, on tek stvara osnovu za kompenzaciju konstitutivnom odlukom suda. Prigovor kompenzacije se bi mogao istai nakon pripremnog roitu kao i drugi materijalnopravni prigovori( zastara potraivanja i sl.).To iz razloga to sud po novom Zakonu na pripremnom roitu odluuje o kojim pitanjima e se raspravljati na glavnoj raspravi, a jedno o takvih pitanja bi bilo i pitanje kompenzacije. Dok je prigovor o kompenzaciji pendentan, ne moe se o tom zahtjevu pokrenuti druga parnica meu istim strankama. Ali ako do kompenzacije nije dolo ili prigovor kompenzacije nije istaknut u parnici, pravomonost odluke o tubenom zahtjevu ne obuhvaa i tuenikovo potraivanje prema tuitelju. Kad sud povodom prigovora radi kompenzacije u parnici ne bi presudom utvrdio da takvo potraivanje postoji, ve bi samo utvrdio da takvo potraivanje ne postoji, ve bi samo usvojio tuiteljev tubeni zahtjev , tueni bi naknadno u novoj parnici mogao isticati isti zahtjev protiv dosadanjeg tuitelja, jer o njemu nije odlueno.Da se to sprijei umjesno je, to zakon odreuje da sud mora presudom odluiti i o potraivanju istaknitom radi preboja. 82 Iz sudske prakse: Sud je duan u izreci presude odluiti o postojanju, odnosno nepostojanju trabine istaknute u preboju, a ne samo o zahtjevu protivtube, kad je tueni do nespornog iznosa tube stavio prigovor preboja, a za preostali iznos svoje trabine podnio protivtubu 83

82 83

Gra.proc.pravo,Triva-str.354 Vrhovni sud BiH,br..P.63/90 od 13.12.1990

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

128

4. PROTIVTUBA (l.74) Kada tueni u parnici koju je pokrenuo tuitelj protiv njega, istakne samostalan zahtjev protiv tuitelja, pred istim sudom, radi se o PROTIVTUBI. Protivtuba je tuba tuenog protiv tuitelja iz parnice koju je ovaj protiv tuenog ranije pokrenuo. Njome tueni ostvaruje pred istim sudom protiv tuitelja jedan svoj samostalan tubeni zahtjev. Za protivtubu u pogledu sadraja i forme vai sve ono to vai i za tubu. Tueni nije duan da svoj zahtjev ostvaruje u protivtubi, pa to moe uiniti i u jednoj samostalnoj parnici. Protivtuba je samo mogunost a ne i dunost za tuenog. Uslovi za podnoenje protivtube su: da je podnesena najkasnije u odgovoru na tubu ili na pripremnom roitu, ako je stvarno nadlean isti sud i da: - je zahtjev protivtube u vezi sa tubenim zahtjevom ili - se zahtjevi mogu prebiti ili - protivtubeni zahtjev glasi na utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa o ijem postojanju ili nepostojanju zavisi u cjelosti ili djelimino odluka o tubenom zahtjevu. slajd 56.

Protivtuba(l 74)
ako je zahtjev u vezi sa tubenim zahtjevom ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti ili ako se trai utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa od kojeg zavisi odluka o tubenom zahtjevu

S obzirom na odnos zahtjeva istanutih u tubi protivtubi protivtubi:

imaju tri vrste

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

129

1.koneksna protivtuba- ako je zahtjev protivtube u vezi sa tubenim zahtjevom, obino iz istog pravnog odnosa; 2.kompenzaciona protivtuba- ako tuitelj i tueni istiu kondemnatorne zahtjeve koji se uzajamno mogu prebiti; 3.prejudicijerna protivtuba- ako se protivtubom trai utvrivanje prava ili pravnog odnosa od ijeg postojanja ili ne postojanja zavisi u cjelini ili djelimino, odluka o tubenom zahtjevu. Pravila o protivtubi omoguavaju tuenom da do zakljuenja glavne rasprave moe podnijeti protivtubu, ali pod slijedeim uslovima: slajd 57.

moe se istai: -u odgovoru na tubu

-na pripremnom roitu -do zakljuenja glavne rasprave-ako tuitelj na to pristane i sud ocijeni da nije usmjereno na odugovlaenje postupka

Nakon pripremnog roita protivtubu tueni moe podnijeti samo: -ako tuitelj da saglasnost i -ako sud ocijeni da podnoenje protivtube nije usmjereno na odugovlaenje postupka. Sve pravne posljedice protivtube tueni moe ostvariti i u samostalnoj parnici, pa je prihvatanje protivtube iskljuivo rjeenje primjene principa ekonominosti postupka.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

130

Protivtuba ne moe biti podnesena ako je za njeno rjeavanje stvarno nadlean vii sud. A ako bude podnesena sud je nee odbaciti ve e se oglasiti nenadlenim i dostaviti protivtubu nadlenom sudu. No ovo sada nije interesantna odredba budui da je Zakonom o sudovima FBiH i RS propisana sva prvostepena nadlenost opinskim odnosno osnovnim sudovima. St.4 l.74 propisuje da se odredbe ovog zakona o tubi i odgovoru na tubu, na odgovarajui nain primjenjuju i na protivtubu. To bi znailo: -da sud ispituje blagovremenost, urednost ili potpunost protivtube, -da je dostavlja tuitelju na odgovor, -da moe donijeti sva procesna rjeenja u vezi sa protivtubom. Primjer: ANEKS 10 Iz sudske prakse: -Ako je prvostepeni sud ocijenio da je zahtjev iz protivtube neuredan, nije zbog toga mogao odbiti da odluuje po protivtubi, ve je morao po stupiti po l.109 preuzetog ZPPa, tj.prvo tuenog pouiti i pomoi mu da protivtubu ispravi odnosno dopuni, pa ako to tueni ne uini, sud je mogao protivtubu odbaciti, a o ureenom (ispravljenom i dopunjenom) zahtjevu iz protivtube morao je odluiti. 84 -Prvostepeni sud nije u obrazloenju pobijane presude cijenio, a time ni raspravio, pa ni obrazloio istaknuti prigovor neblagovremenosti podnesenog protivtubenog zahtjeva.Takvim postupanjem prvostepeni sud je nezakonito onemoguio strankama da raspravljaju pred sudom, na koju povredu ukazuje tuilac albom, pa je istu valjalo uvaiti, pobijanu presudu ukinuti u dosuujuem dijelu za protivtubeni zahtjev i u tom dijelu vratiti prvostepenom sudu na ponovno suenje. 85 Zakonom o parninom postupku pred Sudom BiH je institute protivtube regulisan l.41,a po sadraju je identina sa odredbom l.74 ZPPa FBiH I RS. ZPP-om Brko Distrikta BiH je protivtuba regulisana l.131,I po toj odredbi protivtuba se moe podnijeti do zakljuenja glavne rasprave.

84 85

Kantonalni sud Tuzla br. G.560/98 od 30.11.1998 Okruni sud Doboj,br.G-87/04 od 14.07.2005 god

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

131

VJEBA 2

PODMODUL-ODGOVOR NA TUBU I PROTIVTUBA

1.Nakon dostave tube na odgovor sud ustanovljava da dostavnica nije uloena u spis.Provjerom u pisarnici utvruje da se ni u pisarnici ne nalazi. Pitanje: -ta e sud uraditi? 2.Dostavlja na datoj adresi nije naao tuenog pa je tubu uruio osobi za koju je naznaeno da je lan domainstva. Na dostavnici nije naznaeno da li je poslata obavijest stranci o takvom uruenju. Pitanje: -Da li e sud pozvati dostavljaa da se izjasni, ponoviti dostavu ili neto tree? 3.Sud je utvrdio da tuena kojoj se pismeno ima dostaviti nije na na adresi iz tube, niti je poznato njeno prebivalite ili boravite, naloio je tuitelju da dostavi novu adresu, a tuitelj izvjetava sud da nema druge adrese,niti je moe ustanoviti. Pitanje: -ta e sud uraditi? 4.Kada drugostepeni sud dostavlja svoju odluku stranci i utvrdi da je stranka promjenila adresu, da li e vratiti spis Opinskom sudu da on to rijei ili e postupiti kao i prvostepeni sud? Pitanje: -ta bi ste vi uradili? 5.Tuitelj je podnio tubu protiv tuenog radi naknade tete.Tueni je u odgovoru na tubu podnio protivtubeni zahtjev radi utvrivanja vlasnitva na nekretninama koje se nalaze na podruju drugog mjesno nadlenog suda. Pitanje: -Da li ete prihvatiti raspravljanje po toj protivtubi? 6.Tueni u svom odgovoru na tubu navodi da u sluaju udovoljavanja tubenom zahtjevu,on podnosi protivtubeni zahtjev koji glasi... Pitanje: -Da li ete raspravljati po takvoj protivtubi?

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

132

7. U odreenom roku tueni nije dao pismeni odgovor na tubu,pa je sud zakazao pripremno roite. Pitanje: -Moe li sud zakazati pripremno roite bez konsultacija sa strankama?

8. Tueni je dao odgovor na tubu u kojem je istakao da osporava osnov i visinu tubenog zahtjeva. Pitanje: -Da li je uredan odgovor na tubu-obrazloiti? 9.Za tuenog kojem je dostavljen tuba sudu je vraena dostavnica uz napomenu da je na putu u Italiji. Pitanje? -ta e sud uraditi?

10.U sluaju kada sud ustanovi da tueni ne stanuje na adresi iz tube pa tuitelj ne moe ustanoviti njegovu adresu,sud e dostavu izvriti objavljivanjem na oglasnoj ploi sud i najmanje u jednim dnevnim novinama. Pitanje: -Od kojeg objavljivanja se rauna da je dostava izvrena?

11.U postupku po tubi tuitelja protiv tuenog radi isplate duga od 10.000,00 KM,tueni je u odgovoru na tubu istakao protivtubeni zahtjev da se tuitelj obavee da njemu isplati na ime duga iznos od 20.000,00 KM. Tuitelj na pripremnom roitu povlai tubu. Pitanje: -Kako tretirati protivtubu datu prije izjave o povlaenju tube i u vezi sa tim kako cijeniti mjesnu nadlenost?

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

133

PODMODUL VI - PRIPREMNO ROITE

1.UVODNE NAPOMENE Ovim podmodulom e se obraditi zakazivanje pripremnog roita kao jedna radnja koja je izmjenjena novim odredbama Zakona.,zatim tok pripremnog roita,zakazivanje glavne rasprave. Ali e se obraditi neki procesni instituti koji se mogu pojaviti kao prigovor na pripremnom roitu kao to su:javnost postupka, jezik u postupku i izuzee sudije. Na pripremnom roitu sud moe predloiti strankama i alternativno rjeavanje spora (medijaciju ili sudsko poravnanje), pa je i ova oblast obuhvaena predmetnim podmodulom.

2. ZAKAZIVANJE PRIPREMNOG ROITA Zavrna faza pripremanja za glavnu raspravu je pripremno roite. Novim Zakonom je ovoj fazi postupka data izuzetno velika vanost. To iz razloga to je Zakon predvidio u odredbi l.11 da se prvostepeni postupak, u pravilu, sastoji od dva roita: -pripremnog roita i -roita za glavnu raspravu. To znai da je obavezno zakazivanje pripremnog roita a samo izuzetno sud moe zakazati glavnu raspravu bez pripremnog roita. 86 l. 75 NAKON PRIJEMA ODGOVORA NA TUBU, ODNOSNO ODGOVORA NA PROTIVTUBU, SUD E ZAKAZATI PRIPREMNO ROITE. L.76 ODRAVANJE PRIPREMNOG ROITA JE OBAVEZNO, OSIM U SLUAJEVIMA U KOJIMA SUD, NAKON ISPITIVANJA TUBE I ODGOVORA NA TUBU, UTVRDI DA MEU STRANKAMA NEMA SPORNIH INJENICA ILI DA ZBOG JEDNOSTAVNOSTI SPORA ODRAVANJE PRIPREMNOG ROITA NIJE POTREBNO. To je jedna od novina ZPP-a,kojom se propisuje obaveznost odravanja pripremnog roita, to nije bilo propisano ranijim ZPP-om.

86

Komentar ZPP-a,Kulenovi i dr.,str.144

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

134

Sud u odreenom sluaju moe odmah da zakae glavnu raspravu bez pripremnog roita. To e biti samo u sluaju da meu strankama nema spornih injenica ili zbog jednostavnosti spora odravanje pripremnog roita nije potrebno.To je meutim izuzetak,od pravila da je pripremno roite obavezna procesna radnja. Zakazivanje pripremnog roita se vri r j e e nj em.Pogrena je praksa sudova da roita zakazuju dopisima,jer sve odluke sud donosi rjeenjima, pa i odluku o zakazivanju pripremnog roita. Meutim obaveza suda je da pripremno roite odredi uz KONSULTACIJU sa strankama(l.75 st 3 ).To praktino znai da bi sud prije zakazivanja pripremnog roita morao kontaktirati stranke ili njihove punomonike putem telefona ili neposredno, te zajedno sa njima odrediti datum zakazivanja pripremnog roita. Ova odredba je obaveznog karaktera, jer Zakon propisuje da se u pravilu treba tako postupiti ali praksa pokazuje da u nekim sluajevima to nije mogue. Novina Zakonom koji odreivanjem konsultacija sa strankom i rokova za zakazivanje pripremnog roita, dosljedno primjenjuje naelo efikasnosti postupka, ali Zakon nije propisao najkrai rok za pripremanje stranke, to je imao raniji zakon u svojim odredbama( najmanje 8 dana od prijema poziva). slajd 58.

Konsultacija sa strankama
Datum odravanja pripremnog roita ili Neformalan plan suenja i upoznavanje stranaka sa tokom postupka

Dilema: -Da li na konsultaciji treba sa strankama razgovarati o predmetu spora u vidu preliminarne konferencije? Mogui odgovor:

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

135

Dosljednim tumaenjem Zakona proizilazi da se na konsultacijama stranke i sud dogovaraju o datumu zakazivanja pripremnog roita. Stoga ne bi bilo u skladu sa Zakonom u toj fazi postupak razgovarati i o predmetu spora,ali je iz prakse evropskih sudova proizilo miljenje da bi razgovor u obliku stvaranja plana suenja i upoznavanja sa tokom postupka,naroito sada kada je donesen novi ZPP sa kojim stranke i nisu dovoljno upoznate, bilo korisno obuhvatiti i te radnje. Po drugima, konsultacije se svode samo na odreivanje datuma pripremnog roita, to, bez sumnje jeste Zakonska definicija. -Da li e sud pozivati stranke na konsultaciju i kada tueni ne dostavi odgovor na tubu? Mogui odgovor: Sud bi i u tom sluaju trebao u pravilu pozivati stranke na konsultaciju o datumu zakazivanja pripremnog roita. Sud e nakon prijema odgovora na tubu ili ako odgovor nije dat, protekom roka za odgovor, a ako tuilac u tubi nije predloio donoenje presude zbog proputanja, zakazati pripremno roite. slajd 59.

Pripremno roite
30 dana: - od dana prijema odgovora na tubu ili -proteka roka za podnoenje odgovora na tubu -a ako je tueni podnio protivtubu od dana prijema odgovora na protivtubu

Meutim sud e uvijek zakazati pripremno roite ako tueni nije dao odgovor na tubu,a nisu postojali uslovi za donoenje presude zbog proputanja.To je iz razloga to

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

136

sud bez izjanjenja tuenog o zahtjevu tube kao i injeninim navodima i dokazima, ne moe utvrditi ima li spornih injenica meu njima ili ne,niti moe odluiti o procesnim pitanjima. Prednost odravanja pripremnog roita je mogunosti stranaka da jo jednom imaju priliku da iznesu nove injenice i predloe nove dokaze,jer na glavnoj raspravi to vie ne mogu osim pod zakonom predvioenim uslovima. Na odluku suda da glavnu raspravu odri bez pripremnog roita nije dozvoljena posebna alba. slajd 60.

Poziv za pripremno roite (l.77 i 352)


obavijestiti stranke o posljedicama izostanka da su dune najkasnije na pripremnom roitu iznijeti sve injenice i predloiti dokaze na pripremno roite donijeti sve isprave i predmete koje ele upotrijebiti kao dokaz pouiti ih o obavezi da obavijeste sud o promjeni adrese

Poziv za pripremno roite treba sadravati navedene elemente to je detaljnije upozorenje nego po ranijem ZPP-u, kojim je trebalo navesti u pozivu samo da ponesu sve isprave i sve predmete koje ele predloiti kao dokazi. U pozivu strankama sud je duan upozoriti ih na zakonske posljedice nedolaska na pripremno roite, tj.da e, ukoliko tuilac ne predloi odravanje roita u njegovoj odsutnosti,a uredno je obavijeten da moe nastupiti presumpcija povlaenja tube, te da e se pripremno roite odrati ukoliko na roite ne doe uredno obavijeteni tueni.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

137

Ovo je jedan od izuzetaka da je NAPUTENO STRANAKA. Primjer:ANEKS 11

NAELO POUAVANJA

Navedene odredbe su u Zakonu fragmentarno i nepotpuno regulisale tok postupka i aktivnosti stranaka i suda u vezi sa propisivanjem obaveze stranaka da na pripremno roite donesu sve isprave i predmete koje ele upotrijebiti kao dokaze, zbog ega se moe pojaviti nekoliko pitanja i dilema: Da li se ova obaveza odnosi i na isprave i predmete koje je stranka u tubi predloila ali ih nije uz tubu priloila? ta e sud uiniti sa ispravama i predmetima koje stranke, u skladu sa pomenutom zakonskom obavezom donesu na pripremno roite (da li e ih razgledati, da li e dopustiti protivnoj strani da ih razgleda, da li e isprave pohraniti u spis, ta e uiniti sa predmetima, da li e ih evidentirati u zapisniku sa pripremnog roita, itd.)? Kakve su procesne i druge posledice za stranku kada ne donesu isprave i predmete na pripremno roite? Mogu li se bez posledica po stranku (koja ih je u obavezi donijeti) isprave i predmeti donijeti tek na glavnu raspravu?

Pripremno roite je posljednja faza u postupku kada stranke mogu, bez posebnog odobrenja suda i bez saglasnosti protivne stranka : 1.iznositi nove injenice, 2.predlagati nove dokaze, 3.preinaiti tubu, 4.podnijeti protivtubu, 5.spojiti ili razdvojiti parnice,

Pripremno roite se odrava javno,a istoj mogu prisustvovati samo punoljetne osobe, bez oruja.(l.122 u vezi l.118 i 119). Dileme: 1. Ukoliko tueni u odgovoru na tubu iznese injenice i predloi dokaze koje e izvesti na roitu za glavnu raspravu, a u fazi zakazivanja pripremnog roita obavijesti sud da je sprijeen pristupiti na pripremno roite iz opravdanih razloga i istim podneskom traiti od suda da prihvati izvoenje dokaza koje je predloila u cilju dokazivanja injeninih navoda iz tube.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

138

Da li e sud na pripremnom roitu odrediti izvoenje predloenih dokaza na gl.raspravi? Mogui odgovor: Sudska praksa je ve prihvatila da u ovakvim situacijama na pripremnon roitu rjeenjem dozvoli da tueni izvede dokaze koje e izvesti na roitu za glavnu raspravu u izlaganju odgovora na tubu. Ovo iz razloga to se tuba i odgovor na tubu izlau i na pripremnom roitu i na roitu za glavnu raspravu, a lan 7 stav 1 Zakona o parninom postupku nije uslovio parnine stranke da iznoenje injenica mora biti usmeno i neposredno dok se dokazi izvode usmeno i neposredno na glavnoj raspravi u smislu odredbe lana 99. Zakona o parninom postupku. Ovome ide u prilog i injenica da je odredbom lana ZPP-a utvreno da u toku pripremnja glavne rasprave stranke mogu upuivati podneske u kojima e navesti injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve te predloiti dokaze kojima se utvruju ovce injenice, a lanom 76 je utvreno da u svim sluajevima nije nuno odravanje pripremnog roita, te u takvim situacijama sud prilikom zakazivanja roita za glavnu raspravu odreuje koji e se dokazi izvesti na roitu za glavnu raspravu, dakle naelo neoposrednosti i raspravno naelo dolazi do izraaja na roitu za glavnu raspravu, to ide u prilog zauzetom stavu iz sudske prakse prvostepenih sudova da u rjeenju sa pripremnog roita odredi izvoenje dokaza od strane tuene koje je dokaze predloila u pismenim podnescima u cilju dokazivanja injeninih navoda odgovora na tubu.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

139

3. TOK PRIPREMNOG ROITA Zadatak pripremnog roita jeste da sud, uz saradnju stranaka, otkloni sve smetnje koje spreavaju daljnje postupanje i da prikupi i sredi materijal koji se tie glavne stvari, kako bi se glavna rasprava sa to vie uspjeha i to prije okonala. Posljedice ne dolaska tuitelja su da se tuba smatra povuenom, osim ako tueni ne predloi da se pripremno roite odri. Ako tueni ne doe pripremno roite e se odrati u njegovom odsustvu. slajd 60.

pripremno roite (l.78)


Tuilac ukratko izlae tubu Tueni ukratko izlae odgovor na tubu Rasprava o procesnim pitanjima Rasprava o prijedlozima stranaka i injenicama kojima stranke obrazlau prijedloge Odluuje o pitanjima koja e se raspravljati na gl. raspravi i koji e s dokazi izvesti

Jedina izmjena u ovom dijelu zakona odnosi se na formulaciju ukratko koja se vee za izlaganje tube i odgovora na tubu. 3.1. Ispitivanje pretpostavki za pripremnog roita Prije izlaganja sud provjerava koje su stranke dole, te ako nisu da li su uredno obavijetene. Od tih injenica zavisi da li e se odrati pripremno roite ili e biti odgoeno.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

140

Ne dolazak stranaka AKO NA PRIPREMNO ROITE NE DOE TUILAC, SMATRAT E SE DA JE TUBA POVUENA, OSIM AKO TUENI NE ZAHTJEVA DA SE ROITE ODRI. AKO NA PRIPREMNO ROITE NE DOE TUENI A UREDNO JE OBAVIJETEN,ROITE E SE ODRATI BEZ NJEGOVOG PRISUSTVA. U ovoj odredbi je znaajna razlika u odnosu na raniji ZPP, jer nije predviala razliku u posljedicama kada izostane tuitelj ili tueni. Novim zakonom je ta razlika evidentna jer ne dolaskom tuitelja na jedno roite za glavnu raspravu nastupa presumpcija povlaenja tube. Raniji ZPP je poznavao fikciju povlaenje tube zbog nedolaska tuitelja na prvo roite za glavnu raspravu ali samo u sporovima male vrijednosti. Meutim osnovi uslov za primjenu ove odrebe jeste da su tuitelj i tueni uredno obavijeteni.Ako stranka koja nije dola na pripremno roite nije uredno obavijetena sud e odgoditi pripremno roite po l.111 u vezi l.117. Dileme: U praksi su se pojavile dileme ta sa prijedlozima koje je tueni u odgovoru na tubu, kada tueni ne doe na pripremno roite? Po jednom miljenju sud je duan uzeti u obzir sve navode date u odgovoru na tubu, o spornim injenicama i predloenim dokazima.Tu se postavlja pitanje ko e izloiti tuenikov odgovor na tubu? Mogui odgovor: Odgovor na tubu nee niko izlagati ali budui da su i protiva strana a i sud upoznat sa sadrinom istog, to e se imati u vidu a roite e se voditi u tom pravcu.Dokazi (isprave) koje je tueni predloio a nije priloio uz odgovor na tubu sud nee pribavljati, ali e svjedoke i vjetake odrediti kao dokaz koji e se izvesti na glavnoj raspravi. Ne dolazak tuenog moe samo njemu tetiti u odbrani njegovih interesa.Odluku koji e dokazi biti izvedeni na glavoj raspravi sud e donijeti na temelju dokaza koje je tuitelj prezentirao na pripremnom roitu i dokaza koje je tueni dostavio uz odgovor na tubu.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

141

3.2. Izlaganja Kod izlaganja tube , to je prva radnja stranaka na pripremnom roitu, ukratko e se izloiti najbitniji elementi tube, a zatim tueni ukratko izlae najbitnije elemente odgovora na tubu. Ali ako nije dao pismeni odgovor na tubu, tueni moe dati potpuni odgovor na tubu. Na ova izlaganja protivna strana ima pravo da se izjasni.

3.3. Raspravljanje Sud zatim raspravlja o prijedlozima stranaka i injeninim navodima kojima strankre obrazlau svoje prijedloge (l.80). U ovom dijelu sud: -sreuje procesnu grau, -utvruje koje su injenice bitne a koje ne za donoenje odluke, -razluuje sporno od nespornog, -ispituje kojim bi se dokaznim sredstvom mogle utvrditi sporne injenice na glavnoj raspravi. Na pripremnom roitu sud e odluiti i o prijedlozima stranka koje se odnose na tok postupka: prekid postupka, spajanje ili razdvajanje, odreivanje sudske mjere osiguranja. Jedna od najznaajnija novina ZPPa je ogranienje iznoenja novih injenica i predlaganje novih dokaza, koji se mogu predloiti najkasnije na pripremnom roitu. Nakon toga samo ako stranka uini vjerovatnim da nove injenice i dokaze nije mogla predloiti na pripremnom roitu, a nakon toga samo ako stranka uini vjerovatnim da ih nije mogla predloiti na pripremnom roitu, mogu ih predloiti na glavnoj raspravi. Stoga je od izuzetne vanosti da stranke znaju da postoji ogranienje u pogledu iznoenja novih injenica i predlaganja novih dokaza. Ovdje se uoava mogunost da sud poui stranku i o ovim pravilima kada su u pitanju injenice i dokazi, ali zakon to izriito ne propisuje pa sud to ne moe uiniti. No u praksi e to sigurno dugo vremena stvarati probleme iz neznanja stranaka ali i promjene naela sudskog postupka u tome to je ranijim ZPP-om bilo propisana obaveza suda kao pricip da pomae neukoj stranci. Novim Zakonom taj princip je izostavljen i sud ne samo da nije duan ve se postavlja pitanje da li smije u tom smislu pouavati stranke, osim u onim odredbama koje Zakon izriito propisuje?

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

142

ZPP-om pred Sudom BiH je predvieno identino rjeenje postupka zakazivanja pripremnog roita. ZPP-om Brko Distrikta meutim, propisuje obavezu suda da u roku od 45 dana od dana prijema tube, zakae pripremno roite, stim to je sud obavezan strankama ostaviti najmanje 8 dana od prijema poziva za pripremu. Rjeenja koja sud donosi nakon predhodnog ispitivanja tube i na pripremnom roitu; Ukoliko sud nije ranije rjeio procesne prigovore ili smetnje moe to uiniti na pripremnom roitu(l.67) kao na slajdu 38.

3.3. Rjeenja koja sud donosi i na pripremnom roitu; Ukoliko sud nije ranije rjeio procesne prigovore ili smetnje moe to uiniti na pripremnom roitu(l.67) kao na slajdu 38. Sud na pripremnom roitu odluuje i: -o pitanjima koja e se raspravljati na glavnoj raspravi i -koji e se dokazi izvesti na glavnoj raspravi. Prema rezultatima raspravljanja na pripremnom roitu,sud e odluiti o pitanjima o kojima e se raspravljati i dokazima koji e se izvesti na roitu za glavnu raspravu, pri emu e rjeenjem odbiti prijedloge koje ne smatra bitnim sa kratkim obrazloenjem razloga za odbijanje takvih prijedloga, bez prava stranke iji prijedlozi su odbijeni, na albu protiv tog rjeenja. Pitanja koja se mogu raspravljati na glavnoj raspravi su: osnov tubenog zahtjeva, visina tubenog zahtjeva, sporedna potraivanja, materijalno-pravni prigovori( zastara potraivanja, prijeboj i sl.). U ovom dijelu je jedna od znaajnijih novina ZPP-a u odnosu na raniji, jer je ranije sud na pripremnom roitu odluivao koji e se svjedoci i vjetaci pozvati na glavnu raspravu i koji e se drugi dokazi pribaviti, a odluku o tome koji e se dokazi konano izvesti donosilo je vijee na glavnoj raspravi.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

143

Ovakav nain voenja pripremne faze postupka omoguava kvalitetno i sveobuhvatno pripremanje glavne rasprave. Odluivanje koji dokazi e biti izvedeni Kada odredi izvoenje dokaza sasluanjem svjedoka ili stranaka, sud e svjedoke i stranke pozvati na glavnu raspravu. Kada odredi vjetaenje na glavnu raspravu sud e pozvati vjetaka uz napomenu da izradi nalaz i miljenje(u obimu i predmetu po l.82 i l.150) koje e dostaviti sudu prije glavne rasprave. Pitanja: -Ukoliko tuitelj nije uz tubu priloio dokaz u obliku isprave koji je naveo u tubi, niti je taj dokaz donio na pripremno roite, da li e sud odrediti izvoenje takvog dokaza na glavnoj raspravi? Mogui odgovor: Po jednima stranka je morala uz tubu priloiti i dokaze koji su u obliku isprava, jer je to jedan od obaveznih elemenata tube, pa ako to tada nije uradila tuba nije bila uredna. To miljenje otvara pitanje da li e sud odbaciti tubu ako na poziv suda da se dostavi isprava tuitelj to ne uradi? Po drugima stranka moe sve do pripremnog roita dostavljati dokaze pa i one koji su isprave, ali na glavnu raspravu samo ako uini vjerovatnim da ih bez svoje krivnje ranije nije mogla priloiti. Kada je odreen dokaz uviajem na licu mjesta, sud e odrediti vrijeme i mjesto njegovog odravanja. Sud e uvijek u tom rjeenju odrediti rok u kojem vjetak treba pripremiti i dostaviti nalaz i miljenje. Rok dostavljanja nalaza mora biti prije glavne rasprave tako da nakon dostavljanja od strane vjetaka, sud ima najmanje 8 dana do glavne rasprave da dostavi nalaz strankama. O odluci suda- rjeenju kojim se odreuje koji e se dokazi izvesti na glavnoj raspravi nije doputena alba, jer se radi o rjeenju kojim se upravlja postupkom. Ali kada odreuje vjetaka sud je duan donijeti posebno rjeenje kojim e odrediti ime i prezime,zanimanje vjetaka predmet spora, obim i predmet vjetaenja, te rok za podnoenje pismenog nalaza.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

144

Primjer: ANEKS 12 Pitanje: -Da li je doputena posebna alba na rjeenje kojimse odreuje vjetak? Mogui odgovor: Budui da je l.148 st.1 i 2 Zakona propisano da se vjetaenje odreuje na prijedlog jedne stranke a da druga stranka daje izjanjenje o tom prijedlogu, tek u sluaju da stranke ne postignu sporazum, sud odreuje predmet i obim vjetaenja, pa na takvu odluku stranke nemaju pravo na posebnu albu.

3.4. Spajanje i razdvajanje postupka (l.83) Na pripremnom roitu sud moe odluiti i o spajanju postupaka radi zajednikog raspravljanja, ako: 1.ako pred istim sudom tee vie parnica izmeu istih lica ili je isto lice protivnik raznih tuitelja ili tuenih, 2.ako stranke daju saglasnost za spajanje, 3.ako bi se time ubrzalo raspravljanje i smanjili trokovi. Spajanjem postupaka parnice ne gube samostalnost pa se o svakom zahtjevu mora donijeti odluka. Na pripremnom roitu sud moe odrediti odvojeno raspravljanje o pojedinim zahtjevima iz iste tube, ako: 1.da je vie zahtjeva usmjereno u jednoj tubi protiv istih lica ili od strane istih lica, 2.ako stranke daju saglasnost za odvojeno raspravljanje. Protiv rjeenja o spajanju ili odvojenom raspravljanju nije dozvoljena posebna alba. Ovim procesnim radnjama se zasniva na naelu procesne ekonomije postupka. ZPP-om pred Sudom BiH predviena su ista rjeenja u ovoj oblasti. ZPP-om Brko Distrikta su propisana ista rjeenja.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

145

4. ZAKAZIVANJE GLAVNE RASPRAVE Nakon provoenja radnji odreivanja ta e se glavnoj raspravi raspravljati i koji dokazi e se izvoditi sud zakazuje glavnu raspravu. slajd 61.

zakazivanje roita za glavnu raspravu na pripremnom roitu


dan i sat odravanja pitanja o kojima e se raspravljati dokazi koji e se izvesti osobe koje e biti pozvane

Glavna rasprava e se u pravilu zakazati 30 dana od dana odravanja pripremnog roita. Meutim sud moe odrediti da glavnu raspravu odri odmah nakon pripremnog roita.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

146

5. JAVNOST POSTUPKA NAELO JAVNOSTI( l.4) predstavlja kontrolu rada suda u provoenju Ustava i zakona. l.122 je propisao da se odredbe o javnosti glavne rasprave odnose i na pripremno roite. Razlozi iskljuenja javnosti su: slajd 61.

Iskljuena javnost
uvanje poslovne,slubene i line tajne Interesi zatite maloljetnika Interesi javnog reda Razlozi morala

Javnost moe biti iskljuena za cijelo roite ili njegov dio, samo ako to zahtijevaju interesi: -uvanja slubene,poslovne ili line tajne, -interesi zatite maloljetnika, -javnog reda ili -razlozi morala. Takoer se javnost moe iskljuiti ako se mjerama za odravanje reda po zakonu(izricanje opomene, novana kazna, udaljavanje pojedinih osoba iz sudnice...), ne moe osigurati nesmetano odreavanje rasprave.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

147

Ove odluke sud donosi po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranaka. Iskljuenje javnosti ne odnosi se na: slajd 62.

Iskljuenje javnosti se ne odnosi na:


stranke, zakonske zastupnike. punomonike, umjeae, Ombdusmene

O iskljuenju javnosti sud je duan donijeti rjeenje koje mora biti obrazloeno i javno objavljeno. Na ovo rjeenje nije dozvoljena posebna alba, ali stranka moe u albi na presudu pobijati i zakonitost ovog rjeenja. Meutim takvo rjeenje ne treba posebno dostavljati strankama i ostalim uesnicima u postupku ve je dovoljno isto objaviti na oglasnoj ploi. Takvo rjeenje sud moe opozvati kada se steknu uslovi u toku postupka. ZPP-om pred Sudom BiH su predviena ista rjeenja u pogledu konsultacija stranaka o datumu zakazivanja pripremnog roita i javnosti pripremnog roita. ZPP-om Brko Distrikta BiH su pravila o javnosti pripremnog roita identina sa ostalim Zakonskim rjeenjima. Meutim ovaj Zakon ne predvia obavezu suda da se konsultira sa strankama oko zakazivanja pripremnog roita. Na pripremnom roitu odluuje se i o pitanjima upotrebe jezika.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

148

6. JEZIK U POSTUPKU slajd 63.

Jezik i pismo
U Federaciji: -bosanski,hrvatski i srpski -pismo latinica i irilica U Republici Srpskoj -srpskog,bonjakog i hrvatskog naroda, -pismo irilica i latinica

l.6 Zakona je propisano: U PARNINOM POSTUPKU U RAVNOPRAVNOJ UPOTREBI SU BOSANSKI JEZI, HRVATSKI JEZIK I SRPSKI JEZIK, A SLUBENA PISMA SU LATINICA I IRILICA. Iako postoji razliita formulacija, ista rjeenja su u svim Zakonima eniteta, pred Sudom BiH i u Distriktu Brko. Sva sudska pismena se upuuju na jednom od jezika iz navedenog lana (l.313). Meutim stranke i drugi sudionici u postupku mogu upotrebljavati takoer jedan od propisanih jezika,a ako ne poznaju ni jedan od propisanih jezika, osigurat e o svom troku prevoenje procesnih radnji koje poduzimaju, kao i druga usmena i pismena prevoenja za svoje potrebe. Prevoenja obavljaju TUMAI. U praksi se dakle moe desiti da sud vodi postupak na jednom jeziku a stranke na drugom, propisanih u l.6. To pravilo se odnosi i na pismo koje koristi sud ili stranka. Ova odredba je novina u Zakonu u odnosu na ranije entitetske Zakone jer se na teritosriju Bosne i Hecegovine propisuju ista rjeenja.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

149

7. IZUZEE SUDIJE U odreenim sluajevima sudija moe sam po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke, predloiti svoje izuzee u sljedeim sluajevima: -ako je sam stranka u postupku, -ako je zakonski zastupnik ili punomonik stranke, -ako je stranka,zakonski zastupnik ili punomonik, njegov srodnik po krvi u prvoj liniji do bilo kojeg stepena,a u pobonoj liniji do etvrtog stepena;ili mu je brani ili vanbrani drug ili srodnik po tazbini ,odnosno srodnik vanbranog druga ,do drugog stepena;bez obzira da li je brak ili vanbrana zajednica prestala; -ako je staralac,usvojilacili usvojenikstranke,njegovog zakonskog zastupnika ili punomonika; -ako je u donoenju odluke nieg suda ili drugog organa sudjelovao u istom predmetu; -ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost. Prijedlog za izuzee se moe podnijeti odmaah po saznanju a najkasnije do zavretka glavne rasprave, a ako nije bilo rasprave do donoenja odluke. Prijedlog za izuzee se moe podnijeti samo poimenino. O zahtjevu odluuje predsjednik suda, a ako se trai izuzee predsjednika suda odluuje predsjednik neposredno vieg suda. Prijedlog mora biti obrazloen sa navodima okolnosti koje opravdavaju izuzee,a sudija ije se izuzee trai daje izjavu o navedenim okolnostima. Protiv rjeenja kojim se zahtjev usvaja nije doputena alba,a protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog nije doputena posebna albaa li stranka u albi na odluku o predmetu spora moe prigovoriti i na odluku o izuzeu. Ove odredbe se odnose i na zapisniara u postupku. Iz sudske prakse: Rjeenje kojim se odbija zahtjev za izuzee suca, moe se pobijati samo u albi protiv konane odluke. 87

87

Vrhovni sud Hrvatske,gr.19/97 od 19.2.1998 god.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

150

8. ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPORA slajd 64.

alternativno rjeavanje spora


medijacija, sudsko poravnanje,

. Medijacija je jedan od naina alternativnog rjeavanja spora koji je prihvaen u odreenom broju zemalja i koji je inkorporiran u na sistem procesnih zakona. Zakon o medijaciji je doneen ali nisu doneseni svi drugi propisi i podzakonski akti zbog ega se ovaj Zakon jo ne primjenjuje. Stoga je prelaznom odredbom l.457 Zakona propisano da e se odredba koja regulie medijaciju poeti primjenjivati tek nakon stupanja na snagu posebnog zakona kojim se ureuje postupak medijacije. Meutim, izvjesno je da bi uskoro i ova institucija trebala zaivjeti pa, poznavanje ovih odredbi kojim je u parninom postupku regulisana medijacija,se ini nunim. Medijacija je regulisana l.86 ZPPa, kojom odredbom je predvieno da:

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

151

slajd 65.

medijacija
moe predloiti sud-najkasnije na pripremnom roitu mogu predloiti stranke sporazumno-do zakljuenja glavne rasprave

Meutim Zakon predvia ogranienje suda da moe predloiti medijaciju najkasnije na pripremnom roitu,a stranke istu mogu predloiti prije pokretanja postupka pa i u toku postupka do zakljuenja glavne rasprave. Iz zakonske formulacije se vidi da sud moe strankama samo predloiti postupak medijacije pa ako jedna od stranaka to ne prihvati,nema naina da se na to i prinudi.Iz toga proizilazi neobavezan katrakter medijacije. Medijacija je nain rjeavanja spora izmeu stranaka na nain da stranke same u neposrednom razgovoru iznau najbolja rjeenja da prevaziu spor. Medijator ima ulogu neutralne osobe koja moe stranci ukazati na prednosti ili nedostatke odreenih rjeenja ali na nain da druga strana ne posumnja u njegovu nepristrasnost. Kada sud ili stranke predloe medijaciju sud donosi rjeenje kojim odgaa roite ali najkasnije za 30 dana(l.112 st.1 taka 2). Stranke su dune sud u odreenom roku za odgodu obavijestiti u sluaju da medijacija nije zakazana iz razloga koji nisu vezani za stranku. Ukoliko stranke postignu sporazum takva isprava ima snagu izvrne isprave. ZPP-om Suda BiH su ista procesna rjeenja.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

152

ZPP-om Brko Distrikta poznaje institut medijacije ali pod nazivom posredovanje. Razlika je u linosti medijatora-posrednika,je tome da posredovanje obavlja sudija koji nije zaduen sa spisom, i to je u Distriku Brko posredovanje obavezna faza parninog postupka. Sudska nagodba ili poravnanje je nagodba o predmetu spora koje stranke mogu zakljuiti u toku cijelog postupka.To je jedna vrsta graansko-pravnog ugovora kojim se ureuje materijalopravni i procesnopravni odnosi,kojom se utjee na ishod postupka a koja za posljedicu ima pravosnanost. slajd 66.

sudska nagodba (l.87-93)


u toku cijelog postupka sud e nastojati da se zakljui sud moe predloiti kako da se nagode ali ne i za nedoputena raspolaganja

Zakljuenjem sudske nagodbe parnica prestaje tei pa se time sudska nagodba izjednaava sa sudskom presudom. l.88 ZPPa je propisano SUD E, NA NAIN KOJI NE UGROAVA NJEGOVU NEPRISNTRASNOST, NA PRIPREMNOM ROITU, KAO I U TOKU CIJELOG POSTUPKA, NASTOJATI DA STRANKE ZAKLJUE SUDSKU NAGODBU. U ovoj odredbi u odnosu na raniji ZPP, uoljiva je novina u aktivnijoj ulozi suda u postupku zakljuivanja sudske nagodbe. Tako sud:-ukazuje na mogunost zakljuivanja nagodbe i

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

153

-aktivno nastoji da do sudske nagodbe doe. Ranijim Zakonom je sud bio duan samo da ukae na mogunost i pomogne strankama da zakljue sudsku nagodbu.. Aktivnost suda se ogleda u tome da: 1.predlae kako da se nagode, 2.vodi rauna o eljama stranaka, 3.vodi rauna o prirodi spora, 4.vodi rauna o odnosima meu strankama, 5.vodi rauna i o drugim okolnostima Meutim sud ne smije direktno utjecati na volju stranaka ili strankama nametati rjeenje.To iz razloga jer u suprotnom stranka moe traiti ponitaj sudske nagodbe zbog mana volje. slajd 67.

dejstvo sudske nagodbe


zakljuena kada stranke potpiu zapisnik ima snagu izvrnog naslova moe se pobijati samo tubom i to u roku od tri (3) mjeseca od dana saznanja a najkasnije u roku od pet (5) godina od zakljuenja ako se utvrdi da je ranije zakljuena sudska nagodba, sud e odbaciti tubu

Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik, a nagodba je zakljuena kada stranke potpiu zapisnik.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

154

Iz toga proizilazi da sud ne donosi nikakvu odluku ve se sporazum stranaka unosi u zapisnik. U praksi se deava da sudovi na zapisniku donose rjeenja o zakljuenju sudske nagodbe to je pogreno, jer se rjeenja donose samo u sluaju kada se odbija prijedlog za zakljuenje sudske nagodbe iz razloga nedoputenih raspolaganja. U zapisniku kojim se zakljuuje sudska nagodba nije potrebno unosti ni izjavu o povlaenju tube, jer se sudskom nagodbom okonava parnica meritornom odlukom koju su donijele stranke,a povlaenjem tube prestaje parnica odustankom tuitelja od postupka. U situaciji kada u toku pisanja sudske nagodbe na zapisnik jedna stranka odustane od sudske nagodbe i ne eli potpisati zapisnik, nee doi do zakljuenja sudske nagodbe. Ranijim Zakonom je bilo predvieno da stranka obavezno proita zapisnik prije potpisivanja ali novim zakonom to nije predvieno. Nakon potpisivanja zapisnika kojim je sainjena sudska nagodba, stranke dobivaju po jedan primjerak ovjerenog prepisa zapisnika. To je novina jer ranijim Zakonom prepis zapisnika se izdavao samo na zahtjev stranka. Zapisnik o sudskoj nagodbi ima sva dejstva pravosnane presude i predstavlja izvrni naslov. Donoenju sudske nagodbe zavisi iskljuivo od volje stranaka, pa je naelo dispozicije dolo do potpunog izraaja. Predmet nagodbe moe biti cijeli tubeni zahtjev ili jedan njegov dio( to podrazumjeva glavi zahtjev i sporedno potraivanje ukljuujui i trokove postupka) ali je uvijek vezan iskljuivo za tubeni zahtjev(i protivtubeni zahtjev kada je postavljen). Jedini izuzetak kada nije dozvoljeno zakljuiti sudsku nagodbu jesu nedozvoljena raspolaganja(l.3 st.2). Sud e donijeti rjeenje kojim odbija prijdlog za sudsku nagodbu.U tom sluaju zastat e sa postupkom dok rjeenje ne postane pravosnano. Primjer: ANEKS 13 Dilema: -ta znai zastoj postupka? Mogui odgovor: Iz zakonske formulacije proizilazi da stranka kojoj je odbijen prijedlog za zakljuenje sudske nagodbe jer se radi o nedopuenom raspolaganju, ima pravo na albu na rjeenje suda. albeni rok je 30 dana pa je pitanje da li e sud odgoditi roite za 30 dana ili e

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

155

stranka odmah izjaviti da ulae albu na zapisnik, po kojoj e sud predmet nakon roita dostaviti drugostepenom sudu.U tom smislu treba tumaiti zastoj postupka tj. dok se ne vrati sa drugostepenog suda. Za razliku od sudske nagodbe postoji vansudska nagodba koja ima karakter ugovora ali ne i izvrne isprave. Pobijanje sudske nagodbe se moe traiti samo tubom,iz razloga zablude ili pod utjecajem prinude ili prevare i to u roku od tri(3) mjeseca od saznanja za razloge pobijanja, a najkasnije u roku od pet(5) godina od dana zakljuivanja sudske nagodbe(l.92). Ova zakonska odredba je potpuno nova u procesnoj parninoj regulative, jer je ranijim zakonima bila propisana u Zakonu o obligacionim odnosima, kao materijanopravnoj osnovi. Osim stranaka koje su zakljuile sudsku nagodbu, istu mogu pobijati i trea lica koja imaju pravni interes, kao svaki drugi ugovor. l.93 SUD E U TOKU CIJELOG POSTUPKA PO SLUBENOJ DUNOSTI PAZITI DA LI SE VODI PARNICA O PREDMETU O KOJEM JE RANIJE BILA ZAKLJUENA SUDSKA NAGODBA I AKO UTVRDI DA SE PARNICA VODI O PREDMETU O KOJEM JE ZAKLJUENA SUDSKA NAGODBA, ODBACIT E TUBU. Dilema. -Vezana za ovu odredbu se odnosi na pojamcijeli postupak, kao ranije reeno kod dileme kada se void ista parnica ili kada je pravosnano presueno o istoj stvari.. Iz odredbi koje propisuju granice ispitivanja prvostepene presude u postupaku po albi (l.221) i granice ispitivanja drugostepene presude u postupaku po reviziji (l.241) ne proizilazi obaveza albenog i reviziskog suda da po slubenoj dunosti pazi na ranije zakljueno sudskog poravnanja u istoj pravnoj stvari. U tim postupcima je predvieno da albeni i reviziski sud o toj injenici vode rauna samo po prigovoru stranaka. Meutim ima miljenja da bi se takva injenica mogla podvesi pod primjenu materijalog prava, pa bi u tom sluaju i bez prigovora stranaka sud po saznanju za postojanje sudske nagodbe u ranijem postupku,u istoj pravnoj stvari, mogao odluiti po slubenoj dunosti.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

156

Takvim tumaenjem cijeli postupak bi se odnosio na postupak sve dok se ne iscrpe redovni i vanredni pravni lijekovi. Ali to bi takoer znailo da se sudsko poravnanje moe zakljuiti i u albenom postupku i u postupku po vanrednim pravni lijekovima(reviziji). Ovo miljenje meutim ne moe razrijeiti dilemu kako postupiti sa ve donesenom prvostepenom odlukom,koja egzistira sve dok se ne ukine ili preinai, a Zakon to u odredbama kojima se propisuje postupak pred drugostepenim sudom ne rjeava. Raniji Zakon o parninom postupku FBiH i RS nije imao ovu dilemu jer je propisivao u l.302 st.1 da stranke mogu u toku cijelog postupka pred parninim sudom prvog stepena zakljuiti sudsku nagodbu o predmetu spora. Dakle,evidentno je da je zakonodavac trebao pojasniti odredbe vezano za pojam cijeli postupak. Iz sudske prakse: Sudska nagodba je, bez obzira na to to je zakljuena pred sudom i to ima i odreene procesnopravne elemente, prvenstveno ugovor parninih stranaka pa je stoga uloga suda pri zakljuivanju takvog ugovora svedena samo na to da pazi na dopustivost njegovog sadraja u okviru primjene odr.3 st.3 ZPP-a. Stoga, ako pri zakljuenju sudske nagodbe doe do toga da stranke nisu na adekvatan naina izrazile i formirale svoju stvarnu volju, sud nije ovlaten izvriti rjeenjem ispravku ve zakljuene nagodbe. Izvriti bilo kakav ispravak sudske nagodbe, pa ak i onaj koji bi se odnosio na oitu pogreku u pisanju, sud bi mogao jedino temeljem saglasnog prijedloga stranaka, u kojem sluaju nije rije o odluci-rjeenju o ispravci nagodbe, ve je rije o zakljuenju nove sudske nagodbe izmeu istih stranka kojom se ispravljaju pogreke i propusti u ranije zakljuenoj nagodbi i ona se sadrajno usklauje sa stvarnom voljom stranaka.Ako, pak, takva suglasnost prijedloga stranaka za ispravak nagodbe nema, zainteresirana stranka bi svoje eventualno pravo mogla ostvariti u zasebnoj parnici. 88 ZPP-om Suda BiH su predviena ista procesna rjeenja. ZPP-om Brko Distrikta postoji razlika jer je l.221 propisano da se predmet odmah nakon pripremnog roita upuuje na posredovanje.

88

upaniski sud u Rijeci,G.472/97 od 14.1.1998

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

157

Roite za posredovanje provodi drugi sudija istog suda.Odrava se u roku od 15 dana od dana odranog pripremnog roita,a izuzetno moe i u roku od 30 dana ako za to postoje posebni razlozi. Postupak posredovanja vodi se u skladu sa Pravilnikom o posredovanju.Odluka koja moe biti donesena jeste nagodba meu strankama a ako neka od stranaka ostaje kod osporavanja potraivanja, predmet se sa prateim izvjetajem vraa sudiji da zakae glavnu raspravu. Odredbe o sudskoj nagodbi propisane su u posebnoj Glavi XXI iza glavne rasprave. Ovim rjeenjem sud je duan samo upozoriti stranku i pomoi joj da zakljui sudsku nagodbu. Ovaj Zakon dozvoljava da se sudska nagodba postigne i prije pokretanja postupka. U ZPPu Brko Distrikta nisu predviene odredbe o pobijanju sudske nagodbe,pa se u odnosu na takav zahtjev primjenjuje ZOO.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

158

VJEBA 3

PODMODUL IV - PRIPREMNO ROITE

1.Punomonik tuenog na pripremnom roitu predlae sudu da se odgodi roite jer je ovlatenja za zastupanje dobio 3 dana prije zakazanog roita,uz obrazloenje da nije stigao da se pripremi. Pitanje: -Da li e se udovoljiti prijedlogu? 2.Tuitelj na pripremno roite nije donio javnu ispravu kao dokaz pa sudu predlae da se ovaj dokaz odredi za izvoenje na glavnoj raspravi. Pitanje? -Da li e sud odrediti izvoenje ovog dokaza i dozvoliti naknadno donoenje javne isprave kao dokaza na glavu raspravu? 3.Tuitelj na pripremnom roitu obavijetava sud da nije mogao do pripremnog roita obezbijediti dokaz izvod iz zemljine knjige,jer je guva u gruntovnici.Spor je o vlasnitnu na nekretnini. Pitanje? -ta e sud uraditi? 4.Sud je nakon prijema odgovora na tubu pozvao stranke i dogovorio datum odravanja pripremnog roita. Pitanje? -Kako e sud znati da li e pripremno roite biti odrano? 5.Tueni u svom odgovoru na tubu istie da se isti spor ve vodi pred sudom (prigovara litispedenciji) ali ne navodi broj spisa. Pitanje: -Da li e sud sam provjeriti postojanje drugog postupka ili e naloiti tuenom da dostavi dokaze o istaknutom prigovoru. -Kada na pripremnom roitu dobije dokaze o litispedenciji da li donosi odmah odluku i kakvu? -Ako ne nae osnovanim prigovor litispedencije kakvu odluku donosi i kada?

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

159

6.Sud je odbio prigovor tuenog da se tuitelj u ranijoj parnici odrekao tubenog zahtjeva,pa tueni u znak protesta odbija da raspravlja u predmetnom sporu. Pitanje? -ta e sud uraditi? 7.Sud na pripremnom roitu odreuje vjetaka i nalae tuitelju da predujmi trokove vjetaenja u iznosu od 500,00 KM. Pitanje: -Da li tuitelj ima pravo albe na rjeenje o odreivanju vjetaka i visini predujmljenih trokova vjetaenja? 8.Na pripremno roite nisu doli ni tuitelj ni tueni.U tubi nije predloena presuda zbog proputanja,a tuitelja sud nije obavijestio o razlozima izostanka. Pitanje: -ta e sud uraditi? 9.Tuitelj nije pristupio pripremnom roitu a tueni jeste.Tuitelj u pismenom podnesku predlae odgodu roita jer je bolestan.Pri tome sudu ne dostavlja nikakav dokaz o navodima iz podneska. Pitanje: -Da li e sud odgoditi roite?

10.Tueni na pripremnom roitu predlae sudu da se postupak umirovi jer e se moda sklopiti nagodba meu strankama. Pitanje: -ta e sud uraditi?

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

160

REZIME TOK PRVOSTEPENOG POSTUPKA

spor Postupak po tubi Predhodno ispitivanje i dostava tube

Odgovor na tubu

Pripremno roite

Glavna rasprava

odluke

Konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda-l.6


Pravo na poteno suenje: -pravo na sud osnovan zakonom -pravo na nezavistan sud -pravo na nepristrasno suenje -pravo na pravino suenje -naelo javosti -pravo na suenje u razumnom roku

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

161

Postupanje po tubi

Utvruje urednost tube

Odbacuje tubu

Ne spada u sudsku nadlenost Neblagovremena Ve tee parnica

Dost.tubu na odgovor

Sklopljena sudska nagodba Odricanje od tubenog zahtjeva Nedostatak pravnog interesa Nije otklonio nedostatak iz l. 66

Pripremanje glavne rasprave


Predhodno ispitivanje tube(l.66-69) Dostava tube tuenom na odgovor(l.7073) Postupak po protivtubi(l.74) Pripremno roite(l.75-85) Zakazivanje glavne rasprave(l.94-96)

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

162

Sud je duan
savjesno i nepristrasno voditi postupak pridravati se zakona i tumaiti ih u skladu sa principima Ustava i meunarodnih akata postupak provesti bez odugovlaenja (l.10) dok se ne rjei sukob nadlenosti, poduzimati radnje za koje postoji opasnost od odgode paziti da se ne zakljui sudska nagodba za nedoputena rspolaganja (l.89 st.2)

Sud po slubenoj dunosti pazi


na apsolutnu nadlenost (l.16); na stvarni i mjesnu nadlenost (l17); da li tee ista parnica (litispedencija-l.60); na blagovremenost tube (l.67 i 79); na pravomono presuenu stvar (res iudicata); na to da li je ranije sklopljena sudska nagodba (l.93); na odricanje od tubenog zahtjeva; na pravni interes kod tube za utvrenje; na to da li su otklonjeni nedostatci podneska; da li je punomonik ovlaten za zastupanje (l.309);

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

163

Sud pouava stranke samo


o pravu tuenog na odgovor na tubu i posljedice ne postupanja pravu stranaka da najkasnije na pripremnom roitu iznesu injenice i predloe dokaze o nedostatcima podneska prije odbaaja o obavezi prijavljivanja promjene adrese

Stranke su dune:
da govore istinu i savjesno koriste pravo (l.99); da obavijeste sud ako ve tee parnica izmeu istih stranaka (l.60 st.4); najkasnije na pripremnom roitu iznijeti sve injenice i predloiti dokaze (l.77); da obavijeste sud o promjeni adrese (l.352 st.1);

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

164

tuilac duan-navesti vrjednost spora (l.316); tueni duan-u roku od 30 dana dostaviti pismeni odgovor na tubu; zakonski zastupnik-da dokae svoj status (294 st.2); punomonik-da pri prvoj radnji priloi punomo (309 st.1);

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

165

ANEKS 1 - Rjeenje kojim se poziva tuitelj na ispravku tube zbog nedostatka stranake sposobnosti Opinski sud(Osnovni) ________________ Broj: _______________ Dana _______________ Opinski sud(Osnovni) u ________________ po sudiji _________________ u pravnoj stvari tuitelja _______________________ protiv tuenog Ministarstvo odbrane FBiH radi ___________________ v.s. __________ u toku pripremanja glavne rasprave, dana_______ donio je dana_______sljedee: RJEENJE Poziva se tuitelj da tubu podnesenu dana _____ispravi na nain da kao tuenu oznai pravno lice. Ispravku treba izvriti u roku od 5 dana, u protivnom sud e tubu odbaciti. Obrazloenje Tuitelj je kod ovog suda podnio tubu protiv tuenog Ministarstva odbrane FBiH, radi _______________dana ____________. Sud je u postupku ispitivanja tube ustanovio da oznaena tuena nema svojstvo pravnog lica,pa time ni sposobnost da bude stranka u postupku(stranaka sposobnost), niti su ispunjene pretpostavke da joj se prizna svojstvo stranke po l.291 st.3 ZPP-a. Kako tuena nema stranaku sposobnost to sud poziva tuitelja da ispravi ovaj nedostatak u tubi u datom roku u smislu l.66 ZPP-a. Ukoliko tuitelj ne postupi po nalogu suda, sud e u smislu l.295 st.4 ZPP-a, tubu tuitelja odbaciti. Sudija, _______________ Pouka: Na ovo rjeenje stranka nema pravo posebne albe u smislu l.295 st.5 ZPP-a.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

166

ANEKS 2 - Rjeenje kada se sud oglaava stvarno nenadlenim Opinski(Osnovni) sud ________________ Broj: _______________ Dana _______________ Opinski(Osnovni) sud u ________________ po sudiji _________________ u pravnoj stvari tuitelja_______________________protiv tuenog_________radi________________ v.s. __________ u toku pripremanja glavne rasprave, dana_______ donio je dana_______sljedee: RJEENJE U ovoj pravnoj stvari Opinski(Osnovni) sud u _____________oglaava se stvarno nenadlenim za rjeavanje po tubi tuitelja protiv tuenog. Ukidaju se sve provedene radnje u postupku. Odbacuje se tuba tuitelja protiv tuenog podnesena dana________. O b r a z l o e nj e Tuitelj je kod ovog suda ppodnio tubu protiv tuenog radi __________.Na pripremnom roitu sud je ispitujui injenice koje se odnose na nadlenost suda, utvrdio da je zahtjev iz tube usmjeren na potraivanje za koje je nadlean organ uprave. Naime odred. l.____ Zakona______ propisano je da e organ uprave donijeti odluku u povodu zahtjeva za ________. U takvoj situaciji ovaj sud je apsolutno nenadlean da rjeava o zahtjevu tuitelja iz tube, pa je u smislu l.16 st.2 ZPP_a donio odluku kojom se oglasio stvarno nenadlenim,ukinuo provedene radnje I tubu tuitelja odbacio. Sudija, ________ Pouka: Protiv donesenog rjeenja nezadovoljna stranka ima pravo albe u roku od 30 dana od prijema rjeenja. alba se podnosi Kantonalno(Okrunom Opinsko(Osnovnog)suda. )sudu u 3 primjerka putem

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

167

ANEKS 3 - Rjeenje kada se sud oglaava mjesno nenadlenim Opinski(Osnovni) sud ________________ Broj: _______________ Dana _______________ Opinski(Osnovni) sud u ________________ po sudiji _________________ u pravnoj stvari tuitelja_______________________protiv tuenog_________radi________________ v.s. __________ u toku pripremanja glavne rasprave, dana_______ donio je dana_______sljedee: RJEENJE U ovoj pravnoj stvari Opinski(Osnovni) sud u _____________oglaava se mjesno nenadlenim za rjeavanje po tubi tuitelja protiv tuenog. Po pravosnanosti Rjeanja cijeli spis e se u roku od tri(3) dana, dostaviti mjesno nadlenom Opinskom(Osnovnom) sudu________ na dalji postupak. O b r a z l o e nj e Tuitelj je kod ovog suda podnio tubu protiv tuenog radi utvrivanja prava vlasnitva na nekretninama.U toku ispitivanja tube ovaj sud je ustanovio da se nekretnine nalaze na podruju Opine_______. Odredbom l. 42 ZPP-a je propisano da je za suenje u sporovima o pravu vlasnitva, iskljuivo nadlean sud na ijem podruju se nalaze nekretnine. Kako tueni u odgovoru na tubu istie prigovor mjesne nenadlenosti ovog suda, koji prigovor je osnovan, to je primjenom l.19.st1 ZPP-a doneseno rjeenje kao u izreci rjeenja. Opinski sud u _________ je odreen kao stvarno i mjesno nadlean za rjeavanje po predmetnoj tubi jer je po Zakonu o sudovima u FBiH(ili drugi Zakon) odreen za suenja na podruju teritorije Opine _______. Sudija, ________ Pouka: Protiv donesenog rjeenja nezadovoljna stranka ima pravo albe u roku od 30 dana od prijema rjeenja. alba se podnosi Kantonalno(okrunom Opinsko(Osnovnog)suda. )sudu u 3 primjerka putem

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

168

ANEKS 4 - Rjeenje kojim se poziva tuitelj na ispravku tube zbog netane adrese Opinski(Osnovni) sud ________________ Broj: _______________ Dana _______________ Opinski sud(Osnovni) u __________ po sudiji ___________ u pravnoj stvari tuitelja__________ protiv tuenog___________ radi __________ v.s. __________, u toku pripremanja glavne rasprave, dana ______donio je sljedee: RJEENJE Vraa se tuba tuitelju da izvri ispravku adrese tuenog. Ispravku treba izvriti u roku od 5 dana, u protivnom ako tuba ne bude vraena sa ispravkom u datom roku, sud e tubu smatrati povuenom, ili ako bude vraena bez ispravke sud e tubu odbaciti. Obrazloenje Tuitelj je kod ovog suda dana __________podnio tubu protiv tuenog _______ radi ________. Sud je u postupku pripremanja glavne rasprave dostavio tubu tuenom na odgovor. Dostava za tuenog nije izvrena jer je prema naznaci sa dostavnice tueni odselio sa adrese iz tube. Stoga sud vraa tubu tuitelju da u datom roku,ispravi tubu u smislu odreenja tane adrese tuenikovog prebivalita. Ukoliko tuitelj ne vrati ispravljen podnesak u datom roku, sud e smatrati da je tuba povuena, a ako tubu vrati bez ispravke, sud e tubu odbaciti kao neurednu, sve u smislu l.336 u vezi l.66 ZPP-a. . Sudija, _______________ Pouka: Na ovo rjeenje stranka nema pravo posebne albe u smislu l.64 ZPP-a.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

169

ANEKS 5 - Jedna uredna tuba OPINSKOM (OSNOVNOM) SUDU U ______________ TUITELJ: N.N. iz Sarajeva ulica _______, kojeg zastupa punomonik A.S. advokat iz ___________prema punomoi u prilogu tube, TUENI: Drutvo M.M.d.oo sa sjeditem u Sarajevu, ulica Jezero br. 10, kojeg zastupa punomonik M.M. prema generalnoj punomoi, Radi:isplate plae, v.s.5.500,00 KM Osnov za nadlenost: lan 28. ZPP. TUBA Tuitelj je u radnom odnosu kod tuenog od 1995. godine i rasporeen je na poslove referenta za komercijalne poslove koji po Optem aktu firme ostvaruje plau u iznosu od 500,00 KM. Dokaz: Pravilnik o plaama, Ugovor o radu.

Tueni od 1.7.1996. godine nije isplatio plau sve do 1.1.1998. godine, a zatim od 1.8.1998. pa do 1.1.2000. godine nije isplatio umanjenu plau za iznos od 150,00 KM. Dokaz: Platne liste Sasluanje stranaka.

U vie navrata sam se obraao tuenom da mi isplati dugovane plae u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, te razliku plaa ali je tueni to do danas odbijao uz obrazloenje da je teka ekonomska situacija u preduzeu i da nema toliko sredstava, te da su svi radnici u istom poloaju.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

170

Stoga predlaem da sud nakon provedene rasprave donese sljedeu: P R E S U DU Tueni je duan tuitelju isplatiti iznos od __________KM na ime neisplaenih plaa za period od ___________ do ___________ i novani izos od __________ na ime umanjene plae za period od ____________do _____________ sve u roku od ___ dana od dana prijema presude pod prijetnjom prinudnog izvrenja. Tueni je duan tuitelju nadoknaditi trokove parninog postupka u roku od ____ dana od dana prijema presude. Tuitelj predlae da se, ukoliko tueni, u skladu sa odredbom lana 182. ZPP, ne dostavi pismeni odgovor na tubu u zakonskom roku, sud donese presudu zbog proputanja. Sarajevo, dana ________________ Tuitelj ___________________ ( potpis)

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

171

ANEKS 6 - Podnesak kojim se preinaava tuba Opinski(Osnovni) sud u ______________ Tuilac:_____________________ Tueni: ______________________ Radi izvrenja Ugovora o djelu v.s. _____________KM PREINAKA(objektivna) TUBE Tuitelj je tubom podnesenom dana ________________ pod brojem ______________ traio da sud tuenog obavee na izvrenje ugovora o djelu i to predajom automobila (poblie naznaenog u tubi). Tuitelj u skladu sa odredbom lana 56 st.1 ZPP preinaava tubu tako da trai da se tueni obavee da mu na ime naknade tete za automobil isplati protuvrijednost u iznosu od _____________KM. Tuitelj predlae preinaku iz razloga to je saznao da je tueni automobil prodao treem licu i da ga vie ne posjeduje. Na temelju izloenog tuitelj predlae da sud po provedenom postupku donese sljedeu: PRESUDU Tueni je duan tuitelju isplatiti iznos od ____________ KM na ime naknade tete, u roku od 15 dana od dana prijema presude i nadoknaditi trokove parninog postupka.

Sarajevo, dana ______________

Tuilac ________________ (potpis)

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

172

ANEKS 7 - Rjeenje kojim se tuba smatra povlaenom(fikcija povlaenja tuba) Opinski(Osnovni) sudu_____________ Broj: _______________ Dana, _______________ Opinski(Osnovni) sud u _____________ po sudiji _________________ u pravnoj stvari tuitelja __________________ iz ________________ protiv tuenog______________________ iz _______________ radi _________ v.s. _________, u toku pripremanja glavne rasprave, donio je dana______ sljedee: R J E E NJ E U ovoj pravnoj stvari tuba tuitelja smatra se povuenom. O b r a z l o e nj e Tuitelj je kod ovog suda podnio tubu protiv tuenog _________dana _______. Sud je svojim rjeenjem od _______ vratio tubu tuitelja na dopunu u smislu l.336 st 1.ZPP-a.da tuitelj navede tanu adresu prebivalita ili boravka tuenog. Tuitelj nije postupio po nalogu suda u datom roku od _____dana pa je sud primjenom l.336 st.3 ZPP-a donio rjeenje kojim tubu smatra povuenom. Sudija,

Pouka: Protiv ovog rjeenja stranka Kantonalnom(Okrunom)sudu_______u _______u 3 primjerka. u postupku moe izjaviti albu roku od 30 dana putem Opinskog suda

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

173

ANEKS 8 - Rjeenje kojim se prima na znanje povlaenje tube nakon odgovora na tubu Opinski(Osnovni) sud u_____________ Broj: _______________ Dana, _______________ Opinski(Osnovni) sud u _____________ po sudiji _________________ u pravnoj stvari tuitelja __________________ iz ________________ protiv tuenog______________________ iz _______________ radi _________ v.s. _________, u toku pripremanja glavne rasprave, donio je dana______ sljedee: R J E E NJ E Prima se na znanje povlaenje tube tuitelja protiv tuenog podnesena dana ______ radi _______. O b r a z l o e nj e

Dana _______ tuitelj je podnio tubu protiv tuenog radi ______. Tuitelj je prije zakazivanja pripremnog roita dana ________, dostavio sudu podnesak kojim izjavljuje da povlai tubu protiv tuenog jer je tueni u cijelosti izmirio dug. Budui da je tueni dao odgovor na tubu, sud je podnesak tuitelja dostavio tuenom, koji se na podnesak nije izjasnio u roku od 8 dana(ili je obavijestio sud da se ne protivi povlaenju tube). Kada se tueni u datom zakonskom roku ne izjasni o izjavi o povlaenju tube, smatra se da je pristao na povlaenje. Stoga sud primjenom l.59 ZPP-a donosi rjeenje kao u izreci i prima na znanje povlaenje tube. Sudija, Pouka: Protiv ovog rjeenja stranka Kantonalnom(Okrunom)sudu_______u _______u 3 primjerka. u postupku moe izjaviti albu roku od 30 dana putem Opinskog suda

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

174

ANEKS 9 - Dostavljanje tube tuenom na odgovor

Opinski(Osnovni) sud ________________ Broj: ________________ Dana, _______________ Opinski(Osnovni) sud u _____________ po sudiji _________________ u pravnoj stvari tuitelja _______________________ iz ________________ protiv tuenog _________________ iz _______________ radi __________________ v.s. _______________, u toku pripremanja glavne rasprave donio je sljedee: RJEENJE U prilogu Vam dostavljamo tubu tuitelja protiv tuenog sa pravom da na istu date odgovor na tubu u roku od 30 dana raunajui od dana prijema ovog poziva. U odgovoru na tubu obavezni ste po lanu 71. ZPP izjasniti se o tubenom zahtjevu i navesti mogue procesne prigovore te izjasniti se da li priznajete ili osporavate tubeni zahtjev. U tom izjanjenju ukolio osporavate tubeni zahtjev trebate navesti razloge iz kojih se tubenih razloga osporava, injenice na kojima zasnivate svoje navode, dokaze kojima se utvruju te injenice, te pravni osnov za vae navode. Va odgovor na tubu treba sadravati sve elemente podneska i to: oznaku suda, ime i prezime, ondosno naziv pravne osobe, prebivalite ili boravite, odnosno sjedite stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomonika, predmet spora, i potpis. Ukoliko u ostavljenom roku ne dostavite odgovor na tubu protiv Vas moe biti donesena presuda zbog proputanja (ako je tuitelj u tubi takav prijedlog stavio). U sluaju promjene Vae adrese duni ste u smislu lana 352. ZPP, o tome obavjestiti ovaj sud, u protivnom e se snositi posljedice u skladu sa zakonom. Pod uslovima iz lana 74. ZPP u svom odgovoru na tubu a najkasnije na pripremnom roitu moete podnijeti protivtubu. Sudija ________________ Pouka: Na ovo rjeenje stranka nema pravo posebne albe u smislu l.64 ZPP-a.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

175

ANEKS 10 - Prozivtuba Opinskom(Osnovni) sudu ________________ Tueni : _______________________ Tuitelj :________________________ Radi: smetanja posjeda V.S.10.500,00 PROTIVTUBA Tuitelj je protiv tuenog podnio tubu radi utvrivanja prava vlasnitva na nekretnini oznaenoj kao k.. _________ upisana u zk. ul. _________. Dana 15.8.2003. godine tuitelj je bez odobrenja tuenog postavio ogradu na spornoj nekretnini i zabranio tuenom da ulazi u nekretninu i ubire plodove sa iste. Dokaz: Uviaj na licu mjesta uz prisustvu geometra Sasluanje svjedoka N.N. Sasluanje stranaka

Stoga tueni podnosi protivtubu protiv tuitelja s prijedlogom da prvostepeni sud provede postupak i donese sljedee R J E E NJ E Tueni je smeo tuitelja u mirnom faktikom posjedu nekretnine oznaene kao k.. ________ upisane u zk. ul. ___________K.O. br. ____________, na nain to je dana _______________ postavio drvenu ogradu i zabranio tuenom da pristupi nekretnini i ubire plodove, pa je duan kaniti se ovakvog i slinog ponaanja u roku od 8 dana pod prijetnjom prinudnog izvrenja. Tuitelj je duan tuenom nadoknaditi trokove parninog postupka.

U Sarajevu dana _____________

Tueni: _______________ (potpis)

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

176

ANEKS 11 - Poziv za pripremno roite Opinski(Osnovni) sud ________________ Broj: ________________ Dana, _______________ Opinski(Osnovni) sud u _____________ po sudiji _________________ u pravnoj stvari tuitelja _______________________ iz ________________ protiv tuenog _________________ iz _______________ radi __________________ v.s. _______________, u toku pripremanja glavne rasprave donio je sljedee: RJEENJE Uz konsultaciju sa strankama, sud u ovoj pravnoj stvari zakazuje pripremno roite za dan ________ sa poetkom u ____sati u zgradi suda, sudnica br._____. Na pripremno roite trebaju pristupiti tuitelj po punomoniku_______i tueni lino. Stranke se upozoravaju: -tuitelj je duan dostaviti sve isprave i predmete,iznijeti sve injenice i predloiti dokaze a u sluaju ne dolaska sud e donijeti rjeenje o povlaenju( ako tueni ne predloi drugo); -tueni je duan donijeti sve isprave i predmete, iznijeti injenice i predloiti dokaze, a u sluaju ne dolaska sud e roita odrati u njegovoj odsutnosti(a ako je u tubi predloeno donoenje presude zbog proputanja sud e donijeti predloenu presudu). -ako stranke u toku postupka promjene adresu iz tube dune su u smislu l.352 ZPP-a,o tome obavijestiti sud u protivnom e se dostava pismena vriti objavljivanjem na Oglasnoj ploi suda. Sudija: _________ Pouka: Na ovo rjeenje stranka nema pravo posebne albe u smislu l.64 ZPP-a.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

177

ANEKS 12 - Jedan zapisnik sa pripremnog roita Opinski(Osnovni) sud u ____________ Broj: P_____________ ZAPISNIK SA PRIPREMNOG ROITA Sainjen kod Opinskog(Osnovnog) suda u ____________ dana _____________ Sastav suda: Sudija ____________________ Zapisniar _________________ Pravna stvar: Tuitelj: _______________ Tueni: ________________ Radi: _____________ v.s. _______________ Za tuitelja: pristupio __________(ako nije pristupio navesti da li je uredno obavjeten) Za tuenog: pristupio __________(ako nije pristupio navesti da li je uredno obavjeten) Roite je javno. Sud objavljuje da se otvara pripremno roite u pravnoj stvari tuitelja _____________________ protiv __________________ radi___________________. Poziva se tuitelj da ukratko izloi tubu. Tuitelj ukratko izlae tubu (prilikom izlaganja sud ne treba dozvoliti da se opirno obrazlau injenice i pravni osnov, ve e tuitelj ukratko izloiti injenini osnov i predloiti dokaze te predloiti donoenje odluke po odreenom pravnom osnovu). Sud zatim poziva tuenog da ukratko izloi odgovor na tubu (na isti nain e tueni ukratko izloiti injenice iz odgovora na tubu ukoliko je isti dao u pismenoj formi, a ako nije dao pismeni odgovor na tubu po pripremnom roitu e moi izloiti svoj odgovor na tubu).

Nakon izlaganja sud raspravlja o eventualnim pitanjima koja se odnose na dalji tok postupka (stranaku sposobnost, pravilnost zastupanja, prijedlog za izuzee, prigovor mjesne nadlenosti i sl.). Ukoliko sud ustanovi da postoji osnovanost procesnih prigovora na roitu e donijeti rjeenje o istom, a ako smatra da je neosnovan prigovor donijet e rjeenje kojim e odbiti prigovor, sa pravom albe tek na konanu odluku. Zatim sud donosi odluku o zakazivanju glane rasprave i o emu e se raspravljati o glavnoj raspravi te koji e se dokazi izvesti na glavnoj raspravi.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

178

RJEENJE Glavna rasprava se odreuje za dan _____________ u ____________sati u sudnici br._____ Na raspravi e se raspravljati o sljedeim pitanjima: 1. osnovu tubenog zahtjeva, 2. visini tubenog zahtjeva, 3. preboju potraivanja, 4. zastari potraivanja i sl. Na glavnoj raspravi izvesti e se sljedei dokazi: sasluanje stranaka, sasluati svjedoka N.N. i Z.M. izvriti uvid u isprave i to: ugovor o kupoprodaji,

Prisutne stranke primaju na znanje rjeenja o zakazivanju glavne rasprave. Sud e pozvati: svjedoka N.N. i Z. M. Zapisniar: _________ pp ___________ ___________ Sudija: ____________

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

179

ANEKS 13 - Zapisnik sa sudskim poravnanjem Opinski(Osnovni) sud u ____________ Broj: P_____________ ZAPISNIK SA PRIPREMNOG ROITA Sainjen kod Opinskog(Osnovnog) suda u ____________ dana _____________ Sastav suda: Sudija ____________________ Zapisniar _________________ Pravna stvar: Tuitelj: _______________ Tueni: ________________ Radi: _____________ v.s. _______________ Za tuitelja: pristupio __________(ako nije pristupio navesti da li je uredno obavjeten) Za tuenog: pristupio __________(ako nije pristupio navesti da li je uredno obavjeten) Roite je javno. Sud objavljuje da se otvara pripremno roite u pravnoj stvari tuitelja _____________________ protiv __________________ radi___________________. Poziva se tuitelj da ukratko izloi tubu. Tuitelj ukratko izlae tubu (prilikom izlaganja sud ne treba dozvoliti da se opirno obrazlau injenice i pravni osnov, ve e tuitelj ukratko izloiti injenini osnov i predloiti dokaze te predloiti donoenje odluke po odreenom pravnom osnovu). Sud zatim poziva tuenog da ukratko izloi odgovor na tubu (na isti nain e tueni ukratko izloiti injenice iz odgovora na tubu ukoliko je isti dao u pismenoj formi, a ako nije dao pismeni odgovor na tubu po pripremnom roitu e moi izloiti svoj odgovor na tubu).

Tuitelj predlae da sa tuenim sklopi sudsku nagodbu tako to e tueni njemu isplatiti iznos od __________ na ime naknade tete umjesto postavljenog tubenog zahtjeva u roku od 10 dana, a tuitelj e odustati od zahtjeva iz tube i trokova postupka. Tueni izjavljuje da pristaje na ponudu tuitelja. Sud saglasno izjavama stranaka donosi slijedeu:

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

180

SUDSKU NAGODBU

Tueni je duan tuitelju na ime isplate duga platiti iznos od ________KM u roku od 10 dana od dana donoenja ove odluke. U sluaju kanjenja sa isplatom tueni je obavezan na iznos duga utvrenim ovom nagodbom platiti zakonsku zateznu kamatu od dana isteka roka ______ pa do isplate. Svaka stranka snosi svoje trokove postupka. Stranke se upozoravaju da sainjena i potpisana sudska nagodba ima snagu izvrnog naslova u smislu l. 91 ZPP-a,(da stranke nemaju pravo albe) i da se ista moe pobijati samo posebnom tubom u smislu l.92 ZPP-a. Stranke svojim potpisom potvruju da su saglasne sa donesenom sudskom nagodbom: Po jedan primjerak zapisnika o sudskoj nagodbi uruuje se strankama.

Zapisniar,

Tuitelj _______ Tueni

Sudija _______

You might also like