INTERVJU DOGA\AJI

PREKINUT KONCERT "DUBIOZA

ALEKSANDAR
Kosorova KOLEKTIVA" NA "EX-YU ROCKS"
FESTIVALU U KRUPI NA VRBASU
TOLNAUER,
PREDSJEDNIK
}e vi{e Kamenom
SAVJETA ZA
NACIONALNE brinuti o pogo|en
MANJINE
HRVATSKE manjinama 9! : str. i
basista 6 str.

www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 3948 • NEDJELJA 2. AVGUSTA 2009.

QSWP!J[EBOKF

Krvavi obra~un ispred ljetne ba{te "Skaj" u Trebinju

FOTO NN

U pucnjavi
ubijen UBIJEN JE
KRSTIVOJE - KIKO
MIJOVI], A
U NJEGA JE PUCAO
BORISLAV TASOVAC

mladi}
TASA, KOJI JE NAKON
TOGA POBJEGAO.
OBA SU ODRANIJE
POZNATA POLICIJI
Mjesto pucnjave
str. 5i6

NA LICU MJESTA

FOTO NN
Gotovo svakog vikenda
najmanje jedna saobra}ajka u BiH

Od bukve
koja hoda
ostala samo
legenda
^UDO U SELU PRIBINI]
KOD TESLI]A ODAVNO JE
ZABORAVLJENO str. 27!i 28

Na putevima divljaju
i voze bez dozvola str. 21!i 22
2 ofekfmkb!2. 8. 2009.

Doga|aji
Kriminalce iz BiH i
Hrvatske treba privesti
SA RA JE VO - Mi nis tars tvo
pravde BiH prihvati}e inicijati-
vu Vla de Hrvat ske o iz mje ni
Sporazuma sa BiH o me|uso-
bnom iz vr{a va nju sud skih
da prihvate tu inicijativu jer isti
pro blem ima mo i sa Srbi jom i
Crnom Gorom. Ne mo`e se pri-
hva ti ti si tu aci ja da op tu `e ni u
Hrvatskoj prona|e slobodu u BiH
i obratno. Tome treba stati ukraj i
kriminalce treba privesti", rekao
je Arnaut.
On je dodao da zbog trenutnog
stanja vi{e od 200 osoba iz BiH i
Hrvatske izmi~e pravdi.
"Prema informacijama iz pro{le
godine, oko 40 osoba iz BiH koje
tra`i policija pobjeglo je u Hrvat-
sku. Ova inicijativa podrazumije-
va da }e dr`a vni sud pri hva ti ti
presudu druge zemlje. Inicijativa
je dobra i o~ekujemo da u nare-
dnih nekoliko mjeseci sli~an ugo-
vor po tpi {e mo i sa Srbi jom i
Crnom Gorom", rekao je Arnaut.
Posljednji slu~aj izbjegavanje
ka zne za hva lju ju }i dvoj nim
Danas protest
u Tasov~i}ima
^APLJINA - Poljoprivredni-
ci iz Hercegova~ko-neretvan-
skog i Zapadnohercegova~kog
kantona najavili su za danas
mirni jedno~asovni protest u
mjestu Tasov~i}i kod ^apljine.
Protesti }e, kako su pojasnili,
biti odr`ani s ciljem da bi upo-
zorili na veoma te{ko stanje u
kojem se nalaze zbog uvoza
ogromne koli~ine stranih po-
ljoprivrednih proizvoda u BiH.
"Protestiramo zbog ogromne
koli~ine uvezenih poljoprivre-
dnih proizvoda iz drugih ze-
mlja u na{u zemlju zbog ~ega
na{a roba propada", rekao je
predstavnik poljoprivrednika iz
^apljine Pero Jurkovi}.
On je dodao da je na doma-
}em tr`i{tu previ{e uvozne ro-
be koja je lo{a i nekvalitetna, te
da ne postoje adekvatne mjere
Krvavi obra~un ispred ljetne
njenog ulaska u BiH. (Fena)

U pucnjavi
odluka o krivi~nim djelima, ko-
ja }e onemogu}iti kriminalcima
da se {tite dvojnim dr`avljan- Zbog trenutnog Napredak
stanja vi{e od
stvima, rekao je ju~e Sr|an Ar-
naut, zamjenik ministra pravde 200 osoba iz BiH i u potrazi
BiH. Hrvatske izmi~e pravdi za ha{kim
On je dodao da ne zna da li je bjeguncima
inicijativa ve} stigla u Ministar- dr`avljanstvima dogodio se prije
stvo pravde BiH jer je vikend, ali tri mjeseca kada je Branimir Gla- BEOGRAD - Rasim Ljaji}, Vesna DUKA
je svakako o~ekuje. va{, osu |e ni ra tni zlo ~i nac iz predsjednik Nacionalnog savjeta
za saradnju s Ha{kim tribuna- TREBINJE - Krstivoje - Kiko Mijovi} (30) iz
"U svakom slu~aju, inicijativa Hrvatske, na{ao uto~i{te u BiH.
lom, ocijenio je da je u poslje- Trebinja ubijen je u no}i izme|u petka i subote is-
je dobra i sve zemlje u regiji treba A.[.
dnjih godinu dana postignut Ubijen je Krstivoje pred ljetne ba{te "Skaj" u Starom gradu, na Trgu
zna~ajan pomak u potrazi za Travunije u Trebinju. Na njega je pucao Borislav
obojicom preostalih ha{kih op-
- Kiko Mijovi}, a u njega je Tasovac Tasa (28) iz Trebinja, koji je nakon toga
Uhap{eni narko-dileri tu`enika, ali da je hap{enje Rat-
ka Mladi}a apsolutni prioritet.
pucao Borislav Tasovac
Tasa, koji je nakon toga
pobjegao.
U pucnjavi je te{ko ranjen i Simeun Du~i} (36), a
BEOGRAD - Pripadnici MUP-a Srbije uhapsili su kriminalnu "U poslednjem periodu broj lak{e povrede su zadobili mladi}i [.N. i V.D.
grupu koju je organizovao Faruk Kadri}, a koja se du`e vrijeme informacija, obim saznanja ko- pobjegao. U pucnjavi je Sve se desilo oko jedan sat iza pono}i pred ljetnom
bavila nedozvoljenom proizvodnjom, dr`anjem i stavljanjem u pro- ba{tom "Skaj", nakon zavr{etka koncerta "Amadeus
met opojnih droga i falsifikovanjem novca na teritoriji Srbije, BiH,
je imamo i za Mladi}a i za Go- te{ko ranjen i Simeun benda", kada su se gosti uglavnom razi{li. Mijovi} je,
rana Had`i}a daleko je ve}i,
Bugarske i zemalja zapadne Evrope. nego {to je to bio slu~aj ranije. Du~i} (36), a lak{e tvrde o~evici, bio u ba{ti, ali se ne zna da li je tu bio i
"Policija je u beogradskom naselju Banovo brdo, prilikom primopre- Sprovodimo sve aktivnosti kao povrede su zadobili Tasovac i kako je do{lo do prepirke, iako je poznato da
daje kilograma heroina uhapsila Dragana Supi}a (35), Sa{u Komlenovi- da su ha{ki optu`enici ovde", su i ranije njih dvojica imali razmirica i tu~a.
}a (48) i Ljudmilu Lilovu (39)", saop{teno je iz MUP-a Srbije. rekao je Ljaji}.
mladi}i [.N. i V.D. Mijovi} je ranije optu`ivao Tasovca da mu
Droga, spakovana u dva paketa od po pola kilograma, prona|ena je Istakao je da u ovom trenutku je u vazduh digao motocikl kavasaki 10. aprila pro{le
prilikom pregleda vozila reno klio beogradskih registarskih oznaka, ko- u potpunosti nemaju saznanja
jim je upravljao Komlenovi}. da se oni sigurno nalaze na teri-
Prilikom pretresa Kadri}eve ku}e prona|ena je ve}a koli~ina la`nog
novca u apoenima od 200 evra i 100 dolara, pi{tolj CZ bez dozvole,
toriji Srbije, ali da sara|uju sa Pucnjava u klubu "The Club" u Sarajevu
slu`bama bezbjednosti svih ze-

Dvoje te{ko povrije|enih

oko 20.000 evra, te ve}i broj telefona i kartica.
malja ili ve}ine zemalja u raz-
Kadri} je hap{en 2006. godine, kao organizator kriminalne grupe koja
mjeni informacija.
se bavila krijum~arenjem narkotika, tekstilne i tehni~ke robe, zbog ~ega
"Na{ prioritet jeste Mladi},
se protiv njega i ostalih ~lanova trenutno vodi postupak pred Posebnim da se ljekari bore za `ivot Anera Husi}a (32).
radimo i na lociranju Had`i}a", Klub "The Club"
odjeljenjem Okru`nog suda u Beogradu. "Aner Husi} je jo{ u operacionoj
Supi} je, tako|e, ranije hap{en zbog nedozvoljene proizvodnje, dr`a- rekao je Ljaji}. (Beta)
sali. Ima rane od metaka u predjelu vrata,
nja i stavljanja u promet opojnih droga u RS i BiH, zbog ~ega je izdr`a- grudnog ko{a i trbuha i u te{kom je stanju.
vao zatvorsku kaznu od ~etiri godine i {est mjeseci. (Srna) Slu`en pomen Te{ko je povrije|en i Amer Had`iomerovi}
ubijenim (39) koji ima ranu od metka u predjelu lijeve
Hercegovcima natkoljenice, a u tu~i mu je povrije|ena i gla-
@ena vara penzionere BEOGRAD - Njegovo viso-
va. Aziz Ramadanovi} (42) imao je lak{e ra-
ne na glavi i on je pu{ten. Jutros u 11 sati
BIJELJINA - Predsjednik bi- me|uvremenu, dok joj je donio ko preo sve {ten stvo vla di ka policija je dovezla i Edina Had`eli}a (27) s
jeljinskog Udru`enja penzione- ~a{u vode, `ena je odnijela nov~a- hvostanski Atanasije Rakita ju- frakturom kosti desne ruke", kazala je Jandri-
~e je u maloj crkvi svetog Save }eva, dodav{i da se policija nalazi u krugu
FOTO D@. TORCHE

ra Slavko Panteli} upozorio je nik u kojem je bilo 60 KM, kao i

da se u Bijeljini pojavila `enska
oso ba ko ja od pen zi one ra na
prevaru uzima novac la`no se
predstavljaju}i da je iz Udru`e-
nja.
Panteli} je pojasnio da je, prema
opisu jednog penzionera, rije~ o
"sitnoj, crnoj `enskoj osobi".
On je rekao da je tog penzionera
u petak u njegovom stanu posjeti-
la `ena la`no se predstavljaju}i i
nude}i mu pomo}.
"Ona je od njega tra`ila odre|e-
na dokumenta na osnovu kojih bi,
navodno, bila razmatrana mogu-
}nost da mu bude dodijeljena po-
mo} od Udru`enja penzionera. U
dio dokumentacije", rekao je Pan-
teli}.
Prema njegovim rije~ima, penzi-
oner je po tpi sao i ne ki bjan ko
obrazac koji mu je dala ta `ena, a
na osnovu kojeg bi, kako mu je
rekla, mogao dobiti kredit.
"O svemu je obavije{tena polici-
ja koja je ve} reagovala, te se na-
da mo da }e ta `e na bi ti
pro na |e na", re kao je Pan te li} i
apelovao na gra|ane da "ne nasje-
daju na takve i sli~ne posjete", jer
}e Udru`enje, ako ne{to organizu-
je, obavijestiti penzionere na vri-
jeme.
O.S.
na Vra~aru u Beogradu slu`io
pa ras tos za 850 Srba, ugla -
vnom `ena, djece i staraca iz
Prebilovaca u Hercegovini, ko-
je su usta{e ubile 1941. godine,
kao i za oko 50 Srba stradalih u
pro{lom ratu u BiH 1992. godi-
ne.
U crkvu-kriptu u Prebilovcima
1991. godine rodbina poginulih
polo`ila je kosti vi{e od 4.000
Srba koje su usta{e bacile 1941.
godine u jame oko ^apljine,
Stoca i ^itluka, me|u kojima su
najpozantije [urmana~ka jama i
Bivolje brdo. (Srna)
A. [U[NJAR
SARAJEVO - Vi{e osoba je povrije|e-
no, od kojih dvije te{ko, u pucnjavi koja se
dogodila ju~e ujutro oko 4.40 u klubu
"The Club" u Ulici mar{ala Tita, potvr|e-
no je u MUP-u Kantona Sarajevo.
Iz policije je saop{teno da je prije pu-
cnjave do{lo do tu~e u kojoj je u~estvovalo
vi{e osoba. Biljana Jandri}, portparol Klini-
~kog centra Univerziteta u Sarajevu, kazala je
Klini~kog centra i ispred operacione sale.
U policiji su kazali da je uvi|aj
zavr{en ali da jo{ ne znaju uzrok tu~e. Svi
u~esnici u tu~i su identificirani, a slobode su
li{eni H.E. (27), K.M. (37), H.A. (34), J.T.
(39) i R.A. (37).
"Policija je u klubu prona{la tri odba~ena
pi{tolja, a u tijeku su aktivnosti na pronalasku
Prije
~etvrtog pi{tolja koji je nakon tu~e odnesen s
pucnjave
mjesta doga|aja i sakriven. O ovom doga|aju
do{lo do
je obavije{teno Kantonalno tu`ila{tvo u Sara-
tu~e u
jevu i istraga je u toku. Policija je zadr`ala
kojoj je
o~evice i u~esnike u tu~i radi saslu{anja i nas-
u~estvovalo
tavlja se rad na rasvjetljavanju ovog doga|a-
vi{e osoba
ja", saop{teno je iz policije. Nezvani~no
saznajemo da u~esnici u pucnjavi nisu odra-
nije poznati policiji.
 Doga|aji 2. 8. 2009. ofekfmkb 3

Vijesti
Povrije|en
u eksploziji
SARAJEVO - Semir Musta-
fi} (22) iz Had`i}a preksino}
je oko 20 sati te{ko povrije|en
u eksploziji nepoznate naprave
dok je sjekao drva u Mi{evi}i-
ma, sa op {te no je iz MUP-a
Kantona Sarajevo.
"Jo{ nismo sigurni da li se
radi o nagaznoj mini ili je rije~
o nekoj drugoj eksplozivnoj
napravi. Povrije|eni je u te-
{kom stanju i zato jo{ ne mo-
`emo saznati {ta sve stvarno
desilo", rekli su u policiji.
Bi lja na Jan dri}, por tpa rol
Klini~kog centra Univerziteta
u Sarajevu, rekla je da je Mus-
tafi} van `ivotne opasnosti.
"Mustafi} je dovezen u te-
{kom stanju sa vi{e povreda
od eksplozivne naprave po ci-
jelom tijelu. Operisan je i tre-
nu tno je van `i vo tne
opasnosti", dodala je Jandri}e-
va.
A.[.

Uvredljivi
grafiti u Livnu
ba{te "Skaj" u Trebinju LIVNO - Na zgradi Naro-
Mjesto pucnjave dnog univerziteta u Livnu po-

ubijen mladi}
godine. Budu}i da je motor bio parkiran ispred ra-
dnje boja i lakova, njegovom eksplozijom je iza-
zvana velika paljevina i materijalna {teta. Mijovi}
je nakon toga optu`ivao Tasovca da mu je ranije
prijetio da }e to u~initi.
Oba mladi}a su odranije bila poznata organi-
ma gonjenja. Tasovac je bio hap{en, pa pu{ten u
pro{logodi{njoj operaciji "Leotar", u kojoj je, zbog
sumnje na organizovani kriminal, u Trebinju uha-
p{en veliki broj lica.
Iako je Trg Travunije, na kome se
nalazi i Osman-pa{ina d`amija, konstantno pod po-
licijskom prismotrom, a policija je trebala obezbje-
|ivati i ovaj nastup poznatog benda, Tasovcu je
ipak po{lo za rukom da pobjegne s lica mjesta, os-
taviv{i za sobom, tvrde o~evici, pravo krvavo po-
pri{te.
Biljana Bogdanovi}, portparol Op{te bolnice
FOTO NN no vo su ispi sa ni gra fi ti
neprimjerenog i uvredljivog
sadr`aja - veliko slovo "U", u
~ijoj se sredini nalaze krst i
Ljetna ba{ta "Skaj" poruke "Ante Gotovina heroj"
ju~e je bila zatvorena
i "Ne}emo zaboraviti Vuko-
var".
Trebinje, potvrdila je da je Mijovi} nakon pucnjave Gra fi ti su ispi sa ni crnim
u trebinjsku Slu`bu hitne medicinske pomo}i do- spre jem na tri spo ljna zi da
vezen bez znakova `ivota, pa mu je samo konstato- zgrade prema gradskom par-
vana smrt koju je prouzrokovalo pet prostrelnih ku, stotinak metara od zgrade
rana. kantonalnog MUP-a, a pojavili
"Simeun Du~i}, koji je hospitalizovan na Hi- su se samo nekoliko dana na-
rur{kom odjeljenju Op{te bolnice u Trebinju zado- kon {to su radnici komunalnog
Mijovi} i bio je tri pros trel ne ra ne i to dvi je u li je voj preduze}a na zahtjev op{tin-
Tasovac potkoljenici i jednu u desnoj natkoljenici i stabilnog ske Slu`be za privredu i inspe-
odranije je zdravstvenog stanja", dodala je Bogdanovi}eva. kcij ske po slo ve fa sa dnom
poznati Medicinskim pregledom je utvr|e- bojom premazali ranije ispisa-
policiji no da su sve povrede kod Du~i}a nanesene iz va- ne uvredljive grafite.
trenog oru`ja. Grafiti, koji vrije|aju i oma-
Mladi}i [.N. i V.D. zadobili su lak{e povrede i lo va `a va ju pri pa dni ke ma -
pu{teni su ku}i, a njihove povrede nisu bile nana- njinskih naroda u livanjskoj
sene vatrenim oru`jem, ve} su nastale vjerovatno op{tini, Srbe i Bo{njake, ispi-
zbog pada ili udaraca. sani su i na sportskoj dvorani
Ljetna ba{ta "Skaj" ju~e je bila zatvorena. "Dalibor Perkovi} Dali", na
zidovima devastiranog Parti-
zanskog groblja i nekim de-
Zarif Safi}, portparol PIO/MIO FBiH vas ti ra nim stam be nim i
po slo vnim obje kti ma u Li -

Dok traje
vnu. (Srna)

Potukli se
u centru

recesija, penzije Banjaluke

BANJALUKA - Jedno lice
je po vri je |e no u tu ~i ~e ti ri

E. DUVNJAK
SARAJEVO - Svaki peti u mjesecu bi ubu-
du}e, dok traje recesija, mogao biti orijentir za
isplatu penzija u Federaciji BiH, rekao je ju~e
Zarif Safi}, portparol PIO/MIO FBiH.
Do sa da je is pla }i va na ugla vnom sva kog
prvog u mjesecu, a Safi} obja{njava da vi{e nema
rezervnih sredstava u PIO/MIO.
"Prije smo ako se i ne sakupi dovoljno sred-
stava do prvog u mjesecu mogli namiriti pet do
petog u mjesecu
{est miliona iz rezervi, ali tih rezervi vi{e ne-
ma. Tu je i optere}enje sa beneficiranim ili ta-
kozvanim vojnim penzijama, koje je vi{e od
18.000", rekao je Safi}.
Dodaje da je isplata sa prvog na
peti pomjerena i zbog Zakona o doprinosima.
"U njemu stoji da nema plate zaposlenima
dok se ne uplati doprinos za PIO, a to je sva-
Oko 75 odsto kog prvog u mjesecu i mi nemamo vremena
penzionera nema
{ta da jede da istog dana obra~unamo penzije i da po~ne
FOTO D@. TORCHE isplata. U Federaciji BiH ima 350.000 penzi-
one ra. [to se ti ~e sma nje nja ko efi ci jen ta,
odnosno penzija, mislim da do toga ne}e do}i
u narednom periodu jer o~ekujemo da Vlada
Vi{e nema FBiH ispuni svoje obaveze prema PIO/MIO",
rezervnih re kao je Za rif Sa fi}, por tpa rol Za vo da
sredstava u PIO/MIO FBiH.
PIO/MIO FBiH Mjese~no za isplatu penzija treba 132 mi-
liona KM.
"Kao {to je poznato, bili smo spremni da
sutra organizujemo demonstracije u velikom
broju gradova, jer je bila najavljena mogu-
}nost sma nje nja pen zi ja", re kao je Omer
Omerefendi}, predsjednik Saveza udru`enja
penzionera/umirovljenika FBiH.
Dodaje da do umanjenja penzija nije do-
{lo i da su stoga demonstracije samo odgodili
i to u konsultaciji s ljekarima.
"Te{ko nam sve ovo pada. Jer od
350.000 penzionera, njih 180.000 je s mirovi-
nama koje iznose 296 KM. Ako ho}ete u pro-
cen ti ma, 75 pos to pen zi one ra `i vi u zo ni
ekstremnog siroma{tva, nemaju {ta da jedu",
ogor~en je Omerefendi}.
Is ti ~e da ne ma ri je ~i ko ji ma se mo gao
opisati stres koji su "do`ivljavali posljednjih
dana zbog strahovanja da }e se ionako niske
penzije smanjiti".
osobe, koja se ju~e ujutru do-
godila u centru Banjaluke, na
parkingu kod hotela "Palas",
potvr|eno je u CJB Banjaluka.
Nezvani~no saznajemo da je
u tu~i lak{e povrije|en Jelen-
ko Bogojevi} (22) iz Banjalu-
ke. Go spa Ar se no vi},
portparol CJB Banjaluka, re-
kla je da je Policijskoj stanici
Centar Banjaluka ju~e u 4.30
do jav lje no da je kod ho te la
"Palas" do{lo da naru{avanja
javnog reda i mira.
"Kada su pripadnici policije
oti{li na lice mjesta, nisu zate-
kli ni ko ga, ali su na kna dno
do{li do saznanja o kome se
radi. Protiv lica koja su u~es-
tvovala u tu~i bi}e podnesen
zahtjev za pokretanje prekr{aj-
nog postupka", rekla je Arse-
novi}eva.
D.S.
4 ofekfmkb!2. 8. 2009. Doga|aji
Poku{aj plja~ke Uni kredit banke u Mostaru

Kvar na autu sprije~io

bijeg plja~ka{a Sudski
policajac
uhvatio
jednog od
razbojnika,
dok je drugi
uspio da
pobjegne.
Nekoliko
stotina metara
od banke
slu`benici
obezbje|enja
banke
prona{li su
odba~enu
vre}icu u
kojoj se
nalazio
ukradeni
novac

Poslovnica
Uni kredit banke

Dragan SLADOJEVI]
MOS TAR - Dvo ji ca mas ki ra nih ra -
zbojnika, naoru`ani automatskim pu{ka-
ma "kala{njikov", poku{ali su ju~e ujutru
oplja~kati poslovnicu Uni kredit banke u
Mostaru, ali ih je u tome nakon kvara vo-
zila kojim su do{li sprije~io sudski polica-
jac koji radi na osiguranju Kantonalnog
suda, a koji se nalazi u blizini poslovnice te
banke.
O~evici su ispri~ali da su plja~ka{i oko
10.30 u{li u poslovnicu Uni Kredit banke u
Ulici kardinala Stepinca i od slu`benika banke
otu|ili nepoznatu koli~inu novca, nakon ~ega
su poku{ali da pobjegnu automobilom, ali zbog
kvara nisu uspjeli da ga upale, pa su po~eli da
bje`e.
O~evici su tako|e naveli da je sudski poli-
cajac, koji radi na osiguranju zgrade Kantonal-
nog suda, uhvatio jednog od razbojnika, dok je
drugi uspio da pobjegne.
Ne ko li ko sto ti na me ta ra od
banke slu`benici osiguranja banke prona{li su
odba~enu vre}icu u kojoj se nalazio ukradeni
novac, a za drugim razbojnikom ju~e se traga-
lo. Kako saznajemo, vozilo marke ford, kojim
su se plja~ka{i dovezli pred banku, ukradeno je
u petak. Na mjestu doga|aja ju~e su bili pripa-
dnici policije koji su preuzeli uhva}enog ra-
zbojnika i priveli ga u prostorije MUP-a na
kriminalisti~ku obradu. Uvi|aj na mjestu doga-
|aja izvr{ili su pripadnici Kriminalisti~ke poli-
Vozilo kojim ci je, a o sve mu je oba vi je {ten i de `ur ni
su se plja~ka{i kantonalni tu`ilac.
dovezli Ne zva ni ~no sa zna je mo da su
pred banku, pripadnici mostarske policije prona{li vi{e ma-
ukradeno terijalnih dokaza, me|u kojima su i automatska
u petak pu{ka i gumene rukavice. Sre}ko Bo{njak, por-
tpa rol MUP-a Her ce go va ~ko-ne re tvan skog
kantona, ju~e se nije javljao na na{e pozive.
Avdija Abdulaji, vlasnik ukradenog vozila
kojim su se plja~ka{i dovezli pred banku, rekao
je da je automobil kupio prije tri dana.
"Evo, zamislite, ja u petak nave~er prijavio
kra|u vozila, a maloprije me zovu i ka`u da su
razbojnici s mojim vozilom poku{ali oplja~kati
banku", rekao je Abdulaji.
Ju~e je nakon zavr{enog uvi|aja vozilo
kojim su se dovezli plja~ka{i prevezeno u krug
Policijske uprave Mostar radi vje{ta~enja, na-
kon ~ega }e biti vra}eno vlasniku.
Ista poslovnica Uni kredit banke u
Mostaru oplja~kana je i sredinom februara ove
godine. Razbojnici su tada uspjeli uzeti izme|u
30.000 i 40.000 maraka, a potom pobje}i.

Po~elo obilje`avanje Pantelijskih sve~anosti u Bijeljini

Danas Ilindan
Po~inje "Zvorni~ko
kulturno ljeto"
BANJALUKA - Srpska pra-
voslavna crkva (SPC) i pravo-
sla vni vjer ni ci pro slav lja ju
Drinska regata
ZVORNIK - Koncertima Tanje Moderato i grupe "Crvena
jabuka" danas }e u Zvorniku po~eti tradicionalna manifesta-
cija "Zvorni~ko kulturno ljeto", koja }e trajati do 8. avgusta.
danas praznik Svetog proroka
Ilije - Ilindan, kojim SPC ~ini
pomen tom starozavjetnom pro-
okupila 1.000 u~esnika
Iz Organizacionog odbora ove manifestacije najavljeno je da }e roku. Pored motociklista u Bijeljini su se okupili i planinari
Drinska regata
na otvorenoj pozornici Gradske pla`e biti odr`ano nekoliko kon- Sveti Ilija je bogovidac i ~u- na dvanaestom po redu susretu planinara RS pod nazi-
cerata, promocija knjiga, raznih predstava i drugih kulturnih sa- dotvorac, rodom iz plemena vom "Tavna 2009" a koji okuplja oko 200 u~esnika iz RS
dr`aja. Aronova iz grada Tesvita, zbog i planinara iz Srbije, Slovenije, Hrvatske i Njema~ke.
U okviru "Zvorni~kog kulturnog ljeta" bi}e promovisana edicija ~ega se jo{ zove i Tesvi}anin. Najve}u pa`nju posjetilaca privla~i "Drinska
"Riznica srpske duhovnosti", autora Mile Paji}a uz pratnju orkes- Sveti Ilija je svojim proroko- regata" za koju se ju~e do 10 ~asova prijavilo oko 1.000
tra i etno grupe "Riznice", kao i monodrama "Titov tajni dne- vanjima upozoravao narod na u~esnika i u kojoj u~estvuje vi{e od 100 plovila. Start re-
vnik", glumca Milenka Pavlova. (Srna) posljedice moralnog posrnu}a, gate je bio u 10 ~asova na {ljunkari "Milo{evi}" u Janji, a
popu{tanja vjere u jednog boga Drago Risti}, {ef Odsjeka civilne za{tite Bijeljina, je ka-
i odavanja idolopoklonstvu. Ve- zao da je cilj regate Pavlovi}a most. Istakao je da je uku-

Pijani bh. likim ~udesima Ilija je dokazao

silu i vlast Bo`ju.
Zatvorio je nebo i ki{a nije
O. STJEPANOVI]

BIJELJINA - Tradicionalne manifestacije koje se

pna dionica oko 20 kilometara i podsjetio da je ovo tre}a
po redu regata koja se odr`ava u Bijeljini.

dr`avljanin poku{ao padala tri i po godine, a ognjem

da ukrade audi
ZADAR - Pijani pedesetogodi{nji dr`avljanin BiH ukrao je u pe-
tak nave~e kod autobuske stanice u Zadru od stanovnika tog grada
vozilo audi 80, ali ga je policija ubrzo uhvatila i privela na krimina-
listi~ku obradu.
Poku{aj kra|e se dogodio u petak oko 22.50 u zadarskoj Ulici kralja
Tvrtka, kada je bh. dr`avljanin pod dejstvom alkohola iskoristio nepa`-
nju 47-godi{njeg Zadranina i nakratko mu otu|io otklju~an automobil.
Policija ga je uhvatila 10 metara od mjesta kra|e. (Agencije)
s neba zapalio je `rtvu Bogu
svome. Na ovaj praznik ne valja
raditi u polju da grad ne bi uni-
{tio usjeve, a grom udario u ku-
}u. Od Ilin da na no }i i ju tra
postaju hladniji. Svetkuje se u
danu kada se mijenja vrijeme,
do podne je ljeto, a od podne je-
sen, zato se od tog dana vi{e ne
kupa u rijeci. (Srna)
odr`avaju u Bijeljini povodom slave op{tine 9. avgus-
ta, poznatije kao Pantelinske sve~anosti, po~ele su u
petak "Danima grmljavine", odnosno defileom moto-
ciklista kroz grad.
Zaljubljenici u dvoto~ka{e iz Slovenije, Hrvatske,
Njema~ke, Austrije i zemalja jugoisto~ne Evrope na pla-
tou ispred saborne crkve u Bijeljini pripremili su i strit
{ou koji je izveo Ma|ar Veg Toma{jedan, jedan od po-
znatih svjetskih motociklista. U okviru "Dana grmljavi-
ne" odr`an je i koncert na lokaciji Pet jezera u kojem su
u~estvovali "Li men", "Strejt department", "Regina" i
"Vulkan" iz Pan~eva.
Ukupna dionica regate
oko 20 kilometara
U organizaciji u~estvuju Dr`avna grani~na policija,
CJB Bijeljina, Ronila~ki klub "Panteri" i Slu`ba hitne po-
mo}i dok su nosioci organizacije "Drinske regate 2009"
Op{tinski {tab civilne za{tite i Turisti~ka organizacija Bi-
jeljine, a pokrovitelj je bijeljinska op{tina.
Pantelijske sve~anosti se nastavljaju i da-
nas kada }e se obilje`iti slava mjesne zajednice Janja s
tradicionalnim ilindanskim va{arom.
 Doga|aji 2. 8. 2009. ofekfmkb 5

Kamenom
Prekinut koncert "Dubioza
kolektiva" na "Ex-YU Rocks"
festivalu u Krupi na Vrbasu

pogo|en basista Svirka "Dubioze" po~ela u dobroj atmosferi

FOTO A.^AVI]

Koncert "Dubioza
kolektiva" prekinut
je nakon {to je na
binu ba~en kamen i
plasti~ne fla{e
napunjene kamenjem.
Kamen je pogodio
basistu u ~elo, a kako
isti~u u bendu "svi
zajedno su postali
taoci ne~ije gluposti" Na festivalu dobra zabava

Dragan SLADOJEVI], Jelena BABI] dnostavno, jedna glupost totalno je pokvarila

BANJALUKA - Koncert benda "Dubioza
kolektiv", koji je trebalo da bude odr`an u
sklopu "Ex-YU Rocks" festivala u Krupi na
Vrbasu, kod Banjaluke, prekinut je u petak
nave~e nakon {to je nekoliko pojedinaca iz pu-
blike kamenjem ga|alo ~lanove tog benda.
Nakon samo tri odsvirane pjesme, Vedran
Mujagi}, basista "Dubioza kolektiva", pogo|en je
kamenom u glavu, nakon ~ega je bend napustio
binu.
"Iz publike je za vrijeme nastupa 'Dubioza
kolektiva' neko bacio kamen, a ba~ene su jo{ i
plasti~ne fla{e napunjene kamenjem. Kamen je
pogodio u ~elo basistu tog benda, Vedrana, a na-
kon toga oni su prestali sa svirkom. Vedran je
krvario, ali je povreda sanirana", objasnila je Lji-
ljana Predragovi}, koordinator Partnerskog omla-
dinskog programa, koji je organizator "Ex-YU
Rocks" festivala.
Predragovi}eva je istakla da je zbog nemilog
doga|aja organizatorima veoma `ao, jer je do tada
prvi festivalski dan obilje`ila pozitivna atmosfera.
"Ve}ina publike je osudila taj doga-
|aj. Bilo je ~ak i onih koji su mislili da je 'Dubioza
kolektiv' binu napustio iz nekih drugih razloga. Mi
smo kao organizatori tu`ni zbog svega toga. Ra-
zmatramo mogu}nost da tokom druge ve~eri festi-
vala javno osudimo taj doga|aj i obratimo se
publici s obja{njenjem {ta se zapravo desilo", re-
kla je Predragovi}eva.
Brano Jakubovi}, ~lan benda "Dubioza kole-
ktiv", rekao je da ga ne interesuju razlozi zbog ko-
jih se dogodio taj incident.
"Koncert je po~eo fenomenalno, ali je otprili-
ke pet kretena to sve uni{tilo bacaju}i kamenje.
Mi }emo Mujagi} je zadobio ranu pored oka. Apsolutno me
sigurno ne interesuju razlozi, i ono {to je najbolje je da je
ponovo nekoliko hiljada ljudi koji su do{li na koncert u`i-
do}i u valo u odli~noj atmosferi. Svi mi zajedno smo
Banjaluku, postali taoci ne~ije gluposti", kazao je Jakubovi}.
rekao On je pohvalio organizaciju festivala,
Jakubovi} naglasiv{i da je sve besprijekorno izgledalo.
"Treba razumjeti i organizatore, ulaz je bio
slobodan i mo`e do}i bilo ko, tako da je veoma te-
{ko kontrolisati masu od tri-~etiri hiljade ljudi. Je-
atmosferu i oko 50 ljudi nam je do{lo da se izvi-
njava zbog tamo nekih budala koje su napravile
glupost. Mi }emo sigurno ponovo do}i u Banjalu-
ku", rekao je Jakubovi}.
A, kada je bend si{ao sa bine, publi-
ka je bila razo~arana.
"Volim slu{ati 'Dubiozu' i razo~arala sam se
kada je svirka prekinuta. [teta da svi ispa{taju
zbog nekoliko pojedinaca. Sramota", rekla je Mil-
ka Jakovljevi}, jedan od posjetilaca festivala.
Nakon sat vremena pauze, na binu je iza{ao
dugo o~ekivani makedonski "Ko~ani orkestar" i
napravio, kao {to se i o~ekivalo, odli~nu atmosferu.
Publika je uz zvuke trube u`ivala narednih sat
vremena dok su svirali svoje hitove "Siki siki ba-
ba", "Usti usti baba" i mnoge druge.
Prije "Dubioza kolektiva" svirali su bendovi
"Sasi" iz Srebrenice, "Noktambules" iz Pariza i
"Vuneny" iz Mostara. Za sino} je bio najavljen
nastup bendova "Letu {tuke" i "Obojeni program".

Nagra|ene
Zavr{ena etnomanifestacija
"Zlatne ruke Potkozarja" Osve{tana ZA ILI PROTIV
crkva u Pi{e:

najljep{e rukotvorine Zvorniku

ZVOR NIK - Nje go vo
Tanja [IKANJI]

S. TASI]
PRIJEDOR - Ru~no izra|eni stol-
njaci Milke Miljkovi} i Mire Desnice
najljep{i su i najoriginalniji eksponati
na pre ksi no} za vr{e noj dvo dne vnoj
etnomanifestaciji "Zlatne ruke Potko-
zarja".
Njima su za osvojeno prvo i drugo
mjesto, kao i Udru`enju "Teodora" za mo-
tive ra|ene na bocama kao tre}eplasira-
nim, na sve~anosti zatvaranja dodijeljene
diplome i nov~ane nagrade od 100 KM.
^lan stru~ne komisije za izbor
najljep{ih radova na ovoj manifestaciji
Marija Radakovi} je istakla da je komisija
imala pune ruke posla, jer je me|u 24
{tanda i 30 izlaga~a bilo veoma kvalite-
tnih rukotvorina koje su zaslu`ivale pri-
znanja.
"Ove godine odlu~ili smo da nagradi-
mo i uva`imo sve koji se bave ru~nim ra-
dom i da iza be re mo ek spo na te `i vih
stvaralaca koji najvi{e odgovaraju na{oj
tradiciji", kazala je Radakovi}eva.
Priznanje za najljep{e ure-
|en {tand dobile su Mira Tanasi} iz Zvor-
nika i Nada Kesi} iz Prijedora, dok je
Udru`enje Ukrajinaca "Veselka" nagra|e-
no priznanjem za ukupan dojam i njego-
vanje tradicije nacionalne manjine, te
zahvalnicom za u~e{}e folklornoj gru-
pi koja djeluje pri ovom udru`enju.
Najljep{i
{tand U ime nagra|enih zahvalila je Milka
Miljkovi}, koja je istakla da su zahvaljuju-
}i Turisti~koj organizaciji op{tine Prijedor,
organizatoru ove manifestacije, mnogi vri-
jedni radovi, koji su godinama stajali u
Priznanje koferima, ugledali svjetlo dana. Na sve~a-
za najljep{e nosti dodjele priznanja nagra|enima i za-
ure|en {tand tvaranja ove manifestacije prire|en je i
dobile su prigodan kulturno-umjetni~ki program.
Mira Tanasi} Tre}u po redu etnoizlo`bu "Zlatne ruke
iz Zvornika Potkozarja" organizovala je Turisti~ka or-
ganizacija op{tine Prijedor uz pokrovitelj-
i Nada Kesi}
iz Prijedora stvo op {ti ne Pri je dor, a cilj joj je bio
o~uvanje kulture, tradicije i obi~aja naroda
Potkozarja.
vi so ko preo sve {ten stvo
vladika zvorni~ko-tuzlan-
ski Vasilije ju~e je u Ceru,
kod Zvornika, osve{tao i
blagosiljao novoizgra|enu
crkvu posve}enu Saboru
Srba svetitelja.
"Molimo se za one koji
nas vode ka boljoj budu-
}nosti da pravilno uprav-
ljaju rije~ju Bo`ije istine
me |u svo jim na ro dom",
rekao je vladika Vasilije.
Vladika Vasilije ~estitao
je vjernicima Cera koji su
pomogli gradnju crkve i
prinijeli dar na slavu ime-
na Bo`jeg i svog spa se -
nja.
Vla di ka zvor ni ~ko-tu -
zlanski rekao je vjernici-
ma da se ~u va ju
pomodarstva ovog svijeta,
da ih ne zapljuskuju talasi
koji dolaze sa raznih stra-
na donose}i nove negati-
vnosti, kojima poku{avaju
da zbri {u sve ono {to je
vijekovima talo`eno u na-
{em narodu. (Srna)
Profesionalnost
Profesionalna kompetentnost bi trebalo da bude jedan od klju~nih fa-
ktora prilikom izbora kandidata za dr`avne funkcionere, ali se ovaj kri-
terijum, o ~emu svjedo~e mnogi primjeri, do sada u BiH ~esto
zanemarivao.
Zbog toga nije neobi~no da se, na primjer, na funkciji ministra za pita-
nja boraca i invalida Odbrambeno-oslobodila~kog rata nalazi nekada{-
nji profesor fizi~kog vaspitanja.
Da pitanje profesionalnosti ipak treba staviti u prvi plan, te na pozicije
resornih ministara postavljati ljudi ~ije je obrazovanje i radno iskustvo
kompetentno funkciji koju }e obavljati, potvr|uje i slu~aj smijenjenog
ministra bezbjednosti BiH.
Naime, Tarik Sadovi}, koji je
Pitanje
profesionalnosti treba donedavno obavljao funkciju
ministra bezbjednosti BiH, po
staviti u prvi plan
zanimanju je in`enjer arhitektu-
re, {to se te{ko mo`e dovesti u
vezu s funkcijom koju je obavljao. ^injenica da je iza sebe ostavio prili-
~no haoti~no stanje s razlogom je dovela u pitanje i kriterijum profesi-
onalnosti prilikom izbora budu}eg ministra bezbjednosti. Me|utim, da
SDA sve manje mari za pitanje profesionalnosti potvr|uju kandidati ove
stranke za ministra bezbjednosti, Halid Genjac, po zanimanju ginekolog,
i Senad [epi}, ina~e profesor istorije.
Te{ko je zamisliti da bi se na ~elu ministarstva koje obavlja najve}i dio
poslova u vezi s bezviznim re`imom najbolje sna{li ljudi ovakvog obra-
zovnog profila, na kojima je pritom i obaveza da isprave gre{ke smije-
njenog ministra.
Takve gre{ke mo`da se i ne bi de{avale ukoliko bi profesionalnost,
odnosno obrazovanje i radno iskustvo pojedinih lica bar pribli`no odgo-
varalo dr`avnim funkcijama koje obavljaju.
6 ofekfmkb!2. 8. 2009. Doga|aji
[utanovac: Ponudili Vijesti
smo obuku ira~kih PDV od ju~e
Krokodil
uspani~io
vojnika u Srbiji u Hrvatskoj
23 odsto
putnike u
avionu
ZAGREB - PDV se od ju~e u
LB!JSP!.!Nmb!ej!lsp!lp!ejm!j{b!.
Republici Hrvatskoj pla}a po
stopi od 23 odsto, a sve isplate {wbp!kf!pq!|uv!qb!oj!lv!nf!}v
plata, penzija, ostalih primitaka, qv!u oj!d j!n b! mf!u b! lpn!q b!o j!kf
isplate dividendi ili udjela u do- #Fhzqu!Bjs#!j{!Bcv!Eb!cj!kb!v!Lb!.
biti u iznosima ve}im od 3.000 jsp!lbe!kf!njs!op!qsp!|f!ubp!bwj!.
kuna oporeziva}e se posebnim popn/![hsp!af!oj!qv!uoj!dj!wsj!|ub!mj
porezom po stopi od dva i ~etiri tv!j!wj!lb!mj!lbe!tv!wj!ekf!mj!lsp!lp!.
odsto. ejm!•j!~b/!_mb!op!wj!qp!tb!ef!vt!qkf!mj
U "Narodnim novinama" (broj tv!hnj!{bw!db!eb!tukf!sb!kv!v
94) objavljeni su, a time stupaju vhbp!j!viwb!uf!hb/!)Tsob*
na snagu Zakon o posebnom po-
rezu na plate, penzije i druge pri-
mitke, Zakon o izmjeni Zakona
o porezu na dodanu vrijednost
Nakon {to je Jap de Hop Shefer

BAGDAD - Ministri odbrane
Srbije i Iraka, Dragan [utanovac
i Abdul Kader D`asim, potpisali
su u Bagdadu Sporazum o sara-
dnji u oblasti odbrane, kojim je
regulisana prodaja naoru`anja i
vojne opreme iz Srbije Iraku i
obuka ira~kih vojnika u Srbiji.
[utanovac, koji je na ~elu srpske
vojno-privredne delegacije boravio
u dvodnevnoj posjeti Iraku, rekao
je da je taj sporazum dobra osnova
za da lju sa ra dnju, kao i da ima
uslova da Srbija, pored naoru`anja
i vojne opreme, ponudi Iraku i dru-
ge usluge.
"Irak ula`e velike napore u izgra-
dnju svojih bezbednosnih struktura,
uklju~uju}i vojsku i policiju", rekao
je [utanovac poslije susreta s ira-
~kim ministrom odbrane u Bagda-
du i dodao da "na{ sistem odbrane
mo`e da pru`i obuku i eventualne
vje`be ira~kim snagama bezbje-
dnosti".
Ministar odbrane Srbije je rekao i
da je ira~kom ministru odbrane po-
nudio da se ira~ki pitomci {koluju
na Vojnoj akademiji u Beogradu.
Po~elo su|enje
[utanovac je ocijenio da je sara-
dnja Srbije i Iraka u oblasti odbrane
"na najvi{em nivou", ali je naveo
da ju je po tre bno pro {i ri ti i na
oblast privrede.
Ministar je rekao da je ira~koj
strani ponu|ena saradnja u oblasti
poljoprivrede, prije svega prodaje
Na{ sistem
odbrane mo`e da pru`i
obuku i eventualne
vje`be ira~kim snagama
bezbjednosti,
rekao [utanovac
srpskih poljoprivrednih proizvoda u
Iraku, i obnove infrastrukture u toj
zemlji.
"Irak ~eka velika rekonstrukcija.
Postoji veliki broj preduze}a iz
Srbije koja su u~estvovala u izgra-
dnji infrastrukture u Iraku i koja i
dan-danas imaju projekte kojima
mo gu mno go br`e da obno ve
o{te}ene objekte", rekao je [uta-
novac. (Beta)
Rasmusen
kao i jo{ nekoliko zakona koje je
Sabor donio ove sedmice, a u
vezi su s rebalansom dr`avnog
bud`eta. Zakonom je, tako|e, ut-
vr|eno da u idu}oj godini ne}e
biti uskla|ivanja penzija prema
Zakonu o penzionom osigura-
nju. (Fena)
[trpce i dalje Analiti~ari
bez struje smatraju da
[TRPCE - Direktor distribucije
Kosovske elektroenergetske kor- je od klju~ne
poracije u Uro{evcu Izet Ru{iti va`nosti da
rekao je da je struja uklju~ena za
15 sela Sirini}ke `upe, osim za
Rasmusen ubijedi
[trpce. muslimanski
"Struja nije uklju~ena samo sta-
novnicima [trpca, koje je i op-
svijet da nije
{tinsko sjedi{te, jer u tom mjestu protivnik islama,
stanovnici nisu uplatili pau{al od iako je podr`ao
26 evra za 70 odsto doma}insta-
va, kako je dogovoreno", rekao je svojevremeno
Ru{iti. On je istakao da }e mobil- objavljivanje
ni tim KEK-a za naplatu pau{ala i
danas biti u [trpcu kako bi preos- karikatura
tali stanovnici tog mjesta mogli proroka
da izmire svoje obaveze. Oko
13.000 Srba i 3.500 Albanaca ko- Muhameda
ji `ive u [trpcu i okolnim selima
struju nema od 30. juna. (B92)

u~esnicima Ubio suprugu Pristalica je sna`nije saradnje

junskih protesta ~iste}i pu{ku

DANILOVGRAD - ^etrdese- BRISEL - Novi generalni sekretar NATO-a
NATO-a i Evropske unije

ova organizacija bila u stanju da se suprotstavi izazo-

tpetogodi{nji Ljubo Stani{i} iz
Danilovgrada uhap{en je zbog
sumnje da je iz nehata ubio su-
prugu Milicu, javljaju crnogorski
mediji.
Tragedija se dogodila u petak
nave~e u njihovoj ku}i, a prema
prvim nezavani~nim podacima,
sumnja se da je Stani{i} usmrtio
suprugu dok je ~istio lova~ki ka-
rabin. Prema istom izvoru, pu{ka
je opalila i pogodila nesre}nu `e-
nu u glavu i ona je podlegla po-
vredama na licu mjestu. (Srna)
Anders Fog Rasmusen preuzeo je ju~e du`nost od
Japa de Hop Shefera, koji sa ~ela zapadne vojne
alijanse odlazi nakon pet i po godina.
Rasmusenov zvani~ni prvi radni dan }e biti sutra,
a u utorak }e prvi put predsjedavati sastankom Sjeve-
rnoatlantskog savjeta.
Svjetski analiti~ari tim povodom ju~e su ocijenili
da }e Rasmusen, "vatreni pristalica atlantizma" - veza
SAD i Evrope, koji je podr`ao ameri~ku intervenciju u
Iraku, imati klju~na dva neposredna zadatka.
Najprije da pru`i doprinos preure|enju
vojnog i politi~kog ustrojstva Atlantskog saveza da bi
vima savremenog doba, posebno terorizmu, ali i obe-
zbje|ivanje izvora energije za potrebe Zapada.
S tim u vezi bi}e veoma va`no, smatraju ana-
liti~ari, da Rasmusen ubijedi muslimanski svijet da ni-
je protivnik islama, iako je podr`ao svojevremeno
objavljivanje karikatura o proroku Muhamedu u dan-
skim medijima.
"Avganistan }e predstavljati 90 odsto izazova no-
vog generalnog sekretara NATO-a", navodi list "Figa-
ro" mi{ljenje britanskog Centra za evropsku reformu,
"posebno zato {to }e imati vrlo nepopularan zadatak
da privoli vlade ~lanica NATO-a da poja~aju svoj do-

TEHERAN - U Teheranu je ju~e pred Revolucionarnim sudom po~e-

lo su|enje stotini demonstranata uhap{enih zbog u~e{}a u junskim pro-
^etvorica
ranjenih
u pucnjavi
Karamarko: Prijava
nije ~ekala u ladici
tes ti ma po sli je po no vnog izbo ra pred sje dni ka Ma hmu da
Ahmadined`ada za {efa dr`ave. BEOGRAD - U sukobu dvije
Kako javlja iranska agencija Fars, na optu`eni~koj klupi na{le su se brojne grupe, u no}i izme|u petka i su-
zna~ajne li~nosti bliske reformatorima me|u kojima je i blizak saradnik biv- bote u kafi}u "Intermeco", u Blo-
{eg iranskog predsjednika Mohamada Hatamija. ku 44 na Novom Beogradu, te{ko DALJ - Ministar unutra{njih poslova Hrvatske Ba~i}a. Ron~evi} i Ba~i} sumnji~e se za sklapanje {te-
Pozivaju}i se na izvore bliske pravosu|u, zvani~na novinska agencija Irna su ranjena dva mu{karca, a dvoji- Tomislav Karamarko rekao je ju~e da krivi~na pri- tnih ugovora u aferi "kamioni".
navela je da su me|u optu`enima oso- ca lak{e. java protiv biv{eg ministra odbrane Berislava Ron- Prema pisanju hrvatskih medija, Ron~evi}
be koje je policija slikala u trenutku Iz pi{tolja je ranjen D.L., star ~evi}a i njegovog saradnika Ive Ba~i}a u aferi "vojni je ugovor za 39 kamiona, vrijedan 34,4 miliona kuna,
Na optu`eni~koj "dok su izvr{avale zlo~ine". kamioni" nije "~ekala u ladici", ve} da je podnesena potpisao s firmom "Eurokamion" u decembru 2004. go-
39 godina. Na njega je pucao
klupi na{le su se brojne Lokalna {tampa pi{e da su uhap{eni kada je prikupljen dovoljan broj relevantnih ~inje-
M.^., koji je tako|e zadobio te`e
zna~ajne li~nosti ~ije su|enje je ju~e po~elo "u~estvo- nica.
tjelesne povrede. Do pucnjave je
bliske reformatorima vali u neredima i da su optu`eni za "Nakon provedenih istra`nih radnji utvr|eno je Prijava podnesena
do{lo nakon sveop{te tu~e koja je
ugro`avanje nacionalne bezbjednosti, nastala zbog neprimjerenog do- postojanje osnovane sumnje da su po~injene odre|ene kada je prikupljen dovoljan
naru{avanje javnog reda i vandalsko pona{anje". bacivanja djevojci koja je bila u kriminalne radnje u vezi s nabavkom vojnih kamiona. broj relevantnih ~injenica
Oko 2.000 osoba uhap{eno je tokom protesta zbog ponovnog izbora na dru{tvu D.L. U tu~i su ranjeni i Krivi~na prijava je podnesena kada je prikupljen dovo-
predsjedni~kim izborima 12. juna Mahmuda Ahmadined`ada za {efa 42-godi{nji B.L. i 17-godi{nji ljan broj relevantnih ~injenca", rekao je Karamarko u
dr`ave. S.L. Sva ~etvorica prevezena su u Dalju. dine. Ugovorom s firmom "Eurokamioni", koji je potpi-
Rije~ je o najzna~ajnijim antivladinim protestima jo{ od Islamske revolu- Urgentni centar, gdje nam je re- U petak je najavljeno da }e Kriminalis- san bez konkursa, bud`et Hrvatske o{te}en za oko 10
cije 1979. godine. ~eno da su uprkos povredama, ti~ko odjeljenje MUP-a Hrvatske podnijeti krivi~ne pri- miliona kuna. Aferu "kamioni" pokrenuo je u januaru
U vi{ednevnim o{trim sukobima demonstranata i snaga reda koji su pratili svi svjesni i van `ivotne opasnos- jave protiv poslanika HDZ-a u Saboru i biv{eg ministra 2005. predsjednik Hrvatske Stjepan Mesi} tokom predi-
demonstracije poginulo je najmanje 30 osoba. ti. (B92) odbrane Berislava Ron~evi}a i njegovog saradnika Ive zborne predsjedni~ke kampanje. (Srna)
 Doga|aji 2. 8. 2009. ofekfmkb 7

Evakuisano Uhap{eno
4.000 ljudi 50 u~esnika
NB!ESJE! .! Obk!nb!okf! •f!uj!sj mar{a
ij!mkb!ef! mkv!ej! fwb!lv!jtb!op! kf! j{ disidenata
twp!kji! lv!~b! ob! pt!uswv! Qbm!nj
ob! Lb!ob!sj!nb! v! \qb!oj!kj-! ob!. NPT!LWB!.!Cmj!{v!61!v•f!toj!.
lpo! |up! tv! |vn!t lj! qp!a b!s j lb!of!pep!csf!oph!nbs!|b!ej!tj!.
j{nb!lmj!lpo!usp!mj-!sf!lmj!tv!mp!lbm!. ef!ob!ub-!vib!q|f!op!kf!v!qf!ubl
oj!{wb!oj!•oj!dj/! ob!w f!• f! v! dfo!u sv! Npt!l wf-
Plp! 361! wb!usp!hb!tb!db! cp!sj qpu!ws}f!op!kf!v!qp!mj!dj!kj/!
tf! t! wb!usf!opn! tuj!ij!kpn! lp!kb Nf!}v!vib!q|f!oj!nb!kf!j!mj!efs
tf!|j!sj!ob!usj!gspo!ub!qp!uqp!np!. {b!csb!okf!of!Ob!dj!pobm!of!cpmk!.
hov!ub!tob!aojn!wkf!uspn/ |f!wj!•lf!qbs!uj!kf!Fev!bse!Mj!np!.
opw/!)BQ*

odstupio sa mjesta generalnog sekretara NATO-a Vijesti

preuzeo du`nost
prinos" operaciji Amerikanaca i ostalih atlantskih par-
tnera u "avganistanskom `ivom pijesku".
Rasmusen je ve} u~inio prvi korak po ovom pita-
nju najaviv{i da se zala`e za pregovore s radikalnim
avganistanskim islamisti~kim talibanima.
Rasmusen je izjavio kako me|u taliba-
nima ima grupa s kojima se mo`e razgovarati i do-
vesti do pomirenja u Avganistanu. Ali dodao je i da
je sasvim jasno kako postoji i ~vrsto talibansko jez-
gro koje vjeruje samo u vojnu silu i s kojim dogovora
nema.
Krupan dosije budu}eg djelovanja Rasmusena bi-
}e i odnosi s Rusijom, {to je pitanje u vezi s kojim
Umrla biv{a
predsjednica
Filipina
Korason Akino
MA NI LA - Biv {a pred sje -
dnica Filipina Korason Akino
Rasmusen najavio (76) umrla je ju~e poslije duge i
pregovore s talibanima te{ke bolesti, saop{tila je njena
porodica.
Akinova je bolovala od raka
debelog crijeva, koji joj je usta-
novljen u martu pro{le godine, i
bila je podvrgnuta hemoterapiji i
operaciji, a u bolnicu je primlje-
na u junu poslije gubitka apetita.
Vijest o smrti Korason Akino
saop{tio je njen sin, senator Be-
ninjo Akino, na nacionalnoj tele-
viziji.
Tijelo Korason Akino izlo`eno
je u katoli~koj {koli "De La Sa-
le" u Manili od ju~e nave~e do
ponedjeljka, 3. avgusta.
Ona }e biti sahranjena pored
mu`a u Memorijalnom parku u
Manili na privatnoj ceremoniji u
srijedu, 5. avgusta, rekao je njen
sin.
Akinova je bila predsjednik
Filipina od 1986. do 1992. go-
dine, nakon mirne revolucije u
Izrada novog "strate{kog koncepta NATO-a" kojoj je sru{en Ferdinand Mar-
jedan od klju~nih Rasmusenovih zadataka kos. (Rojters)
postoji podjela unutar NATO-a. ki izazov za Rasmusena biti izrada novog "strate{kog
"Na Balkanu }e ovaj Danac morati da or- koncepta NATO-a", {to zna~i utvr|ivanje kakva }e Moskvi
ganizuje postepeno povla~enje NATO trupa sa Koso- biti globalna uloga Atlantskog saveza, odnosno ho}e jo{ jedna
va i da se pozabavi zahtjevima zapadnobalkanskih
zemalja da postanu ~lanice Atlantskog saveza", navo- Svjetski
li NATO preuzeti na sebe ulogu "svjetskog `andar-
ma" i po svom naho|enju braniti interese Alijanse, ili
vojna baza
de analiti~ari. analiti~ari }e se uklopiti u djelovanje svjetskih organizacija, MOSKVA - Vlasti u Kirgistanu
Rasmusen, dodaje francuski "Figaro", "izgleda Rasmusena su prije svega UN. dozvolile su Rusiji da otvori jo{
naklonjen znatno ograni~enijem pro{irivanju NATO- okarakterisali List navodi da su Francuska i Njema~ka za jednu vojnu bazu na njenoj terito-
a na nove ~lanice, {to ne bi previ{e pogodilo osjetlji- kao "vatrenog to da se NATO poglavito dr`i svoje regionalne uloge. riji, {ire}i time uticaj Moskve i
vost Ru si je". Ta ko |e je, "ma da vjer ni sa ve znik pristalicu "Pais" isti~e da se Rasmusen zalo`io za to da se do stvaraju}i protivte`u ameri~kom
Amerike, pristalica sna`nije saradnje NATO-a i atlantizma" usvajanja novog strate{kog koncepta, idu}e godine u prisustvu u toj centralnoazijskoj
Evropske unije, {to je naro~ito `elja Francuske". Lisabonu, "obavi rasprava s najve}om otvoreno{}u, zemlji.
"Figaro", kao i {panski list "Pais", pi{u da }e veli- uz uklju~ivanje gra|ana" zemalja NATO-a. (AP) Ruski predsjednik Dmitrij Me-
dvedev i njegov kirgistanski kole-
ga Kurmanbek Bakijev postigli
su sporazum o otvaranju nove ba-

Zna~ajan pomak u lociranju Mladi}a i Had`i}a ze, koji }e vrijediti 49 godina uz

BEOGRAD - Predsjednik Nacional-
Rasim Ljaji}
nog savjeta za saradnju s Ha{kim tribu-
na lom Ra sim Lja ji} izja vio je da je
postignut zna~ajan pomak u potrazi za
preostalim ha{kim bjeguncima.
"U poslednjem periodu broj informa-
cija, obim saznanja koje imamo i za Ratka
Mladi}a i za Gorana Had`i}a daleko je ve-
}i, nego {to je to bio slu~aj ranije", rekao je
Ljaji}, ali nije mogao da navede nove deta-
lje kojima se raspola`e.
On je rekao da je skrivanje Ratka Mla-
di}a do prolje}a 2006. godine rekonstruisa-
no do detalja i da ta saznanja "poma`u u
potragama koje se sada sprovode i imaju za
cilj da se do|e do traga koji vodi" do biv-
{eg komandanta Vojske Republike Srpske.
"Sprovodimo sve aktivnosti
kao da su ha{ki optu`enici ovde. U ovom
trenutku u potpunosti nemamo saznanja da
se oni sigurno nalaze negde na teritoriji
Srbije, a sara|ujemo sa slu`bama bezbe-
dnosti svih zemalja ili ve}ine zemalja u ra-
zmeni informacija", rekao je Ljaji}.
On je rekao da je poznato i ka-
ko je organizovano bjekstvo Gorana Had`i-
}a, ali je naveo da nema dokaza neophodnih
da se pokrene postupak protiv odre|enih
osoba koje su u tome u~estvovale.
Ratko Mladi} je
pitanje svih pitanja
za Srbiju, rekao Ljaji}
"Na{ prioritet jeste Mladi}. To ne zna-
~i da je Had`i} zaboravljen, naprotiv, eki-
pa ljudi radi na lociranju Had`i}a, ali jasno
nam je da njegovim hap{enjem ne bismo
otklonili sve probleme koje imamo i da je
Ratko Mladi} pitanje svih pitanja za Srbi-
ju. Zato je najve}i deo aktivnosti baziran
na lociranje samog Mladi}a", rekao je Lja-
ji}. (B92)
mogu}e produ`enje narednih 25
godina. (AP)
Ameri~ki
turisti
zarobljeni
u Iranu
VA [IN GTON - Ame ri ~ke
vlasti otvorile su istragu nakon
izvje{taja da je troje ameri~kih
turista uhap{eno u Iranu tokom
planinarenja u oblasti du` grani-
ce s Irakom.
Troje ameri~kih turista nestalo
je u ira~kom kurdskom regionu
na granici s Iranom.
Lokalni ira~ki zvani~nici vje-
ruju da su ameri~ki turisti uha-
p{eni nakon {to su zalutali na
iransku teritoriju.
Iran jo{ nije komentarisao ove
navode. (AP)
8 ofekfmkb!2. 8. 2009.
INTERVJU
Aleksandar Tolnauer
Kosorova }e vi{e
brinuti o manjinama
Razgovarao: Alekandar STIJAKOVI]
acionalne manjine u Hrvatskoj i da-
N
nas imaju dosta problema, ali se u
prethodnom periodu situacija po-
pravila i manjine u`ivaju prava koja
ranije nisu imala, rekao je u inter-
vjuu za "Ne za vi sne" Ale ksan dar
Tolnauer, predsjednik Savjeta za na-
cionalne manjine Republike Hrvatske.
Isti~e da }e hrvatska premijerka Jadranka Kosor
vi{e brinuti o manjinama nego {to je to bio slu~aj sa
biv{im premijerom Hrvatske Ivom Sanaderom.
"Postoji politi~ka volja da se razumiju problemi
manjina. Mi smo zajedno s Vladom ulo`ili dosta na-
pora da se taj civilni i nevladin sektor manjina dosta
razvije", ka`e Tolnauer.
NN: Kakvo je stanje nacionalnih manjina u
Hrvatskoj i koliko im mo`e pomo}i Savjet za na-
cionalne manjine?
TOLNAUER: Savjet za nacionalne manjine
Republike Hrvatske je dr`avno tijelo i radi zajedno s
Vladom na pobolj{anju polo`aja nacionalnih manji-
na. Tendencija je da na dr`avnom nivou postoji je-
dno krovno tijelo koje }e se brinuti o pravima manji-
na. Uvi jek se pos tav lja pi ta nje da li je to ti je lo
autonomno ako je pri Vladi i da li ima nekog utjeca-
ja jer je savjetodavnog karaktera. Ono je specifi~no
po tome {to finansira programe manjina, a ove godi-
ne imamo bud`et od oko {est miliona eura koji je
namijenjen za projekte nacionalnih manjina. Finan-
ciramo sve programe koji se ti~u programa nevladi-
nih udru ga na ci onal nih ma nji na, kul tur ne
manifestacije, izdava{tvo i novine nacionalnih ma-
Kosorova se puno vi{e
bavila manjinama nego Sanader
njina. Cijela politika Savjeta je da se manjine inte-
gri{u u hrvatsko dru{tvo, ali sa svojim indentitetom.
To ~esto zvu~i kao fraza, ali zaista je tako.
NN: S kakvim problemima se suo~avaju na-
cionalne manjine u Hrvatskoj?
TOLNAUER: Jasno je da manjine u Hrvatskoj
imaju problema. To je ~injenica. Me|utim, objekti-
vno govore}i, u posljednjem periodu zabilje`en je
ogroman napredak u pobolj{anju polo`aja nacional-
nih manjina. Ustavni zakon Republike Hrvatske je
vrhunski zakon koji garantira prava nacionalnih ma-
njina i zakonski je to sve rije{eno na vrhunskom ni- Nacionalisti~ke
vou. Jasno su odre|ena prava nacionalnih manjina ideologije su
na nivou lokalne i regionalne samouprave. Me|u-
tim, mjere zakona nemaju mnogo efekata ako se ne stvorile stereotipe
provode na terenu. Najvi{e problema u Hrvatskoj o pripadnicima
ima srpska nacionalna manjina kao na{a najve}a na-
cionalna manjina. To su poznati problemi u vezi s drugih naroda.
povratkom i stanarskim pravom i statusom. Vrlo je Ovdje nitko nikom
bitno to {to su manjine u{le u politi~ki i javni `ivot i
sada u Hrvatskom saboru ima osam zastupnika iz re- nije neprijatelj i
dova manjina. Ako imate neka deklarativna prava ne bi trebalo
koja ne mo`ete ostvariti onda se gubi njihov smisao. da bude. Ovdje
Za manjine je bitno da imaju utjecaja na javni i poli-
ti~ki `ivot. Ako imaju taj utjecaj, onda imaju neki svi moraju
na~in da se bore za svoja prava i da ih sami ostvaru- sura|aviti,
ju.
NN: Nacionalne manjine su u koaliciji s vla- ka`e Tolnauer
daju}om ve}inom. Kako ocjenjujete tu ~injenicu?

FOTO A. ^AVI]
Aleksandar
Tolnauer,
predsjednik
Savjeta za
nacionalne
manjine
Hrvatske
TOLNAUER: Danas su manjinski zastupnici, a
me|u njima i srpski, u koaliciji s vladaju}om parti-
jom na dr`avnom nivou. Svakako nije lo{e da manji-
ne budu u vladuju}ujoj koaliciji, ali nije dobro u
izbornom sustavu da manjine budu te od kojih zavisi
neka vlast. Me|utim, manjine svoj polo`aj nisu nika-
da iskori{tavale i zloupotrebljavale kako bi na neki
na~in ucjenjivale vlast u zamjenu za neke povlastice.
Danas imamo situaciju da je Srbin potpredsjednik
Vlade, a prije toga je bio zadu`en za pitanja regi-
onalnog razvoja. Po tom koalicionom sporazumu
imamo {est pomo}nika ministara iz reda srpskog na-
roda. To su ogromni pomaci unaprijed, a oni koji to
kritiziraju na te ~injenice gledaju iz svoga kuta. Sva-
ki poku{aj da se manjine getoiziraju vodi samo ve-
}im problemima.
NN: Hrvat ska je sta la u pre go vo ri ma s
Evropskom unijom, Jadranka Kosor je iznenada
do{la do mjesta premijera, a u toku su rebalansi
bud`eta. Kako }e takvo stanje uticati na polo`aj
manjina u Hrvatskoj?
TOLNAUER: Naravno, Hrvatska danas ima niz
specifi~nih problema koji ne bi trebalo da se previ{e
odraze na manjine. Nova premijerka Jadranka Kosor
je dobro upoznata sa stanjem manjina jer je ona vo-
dila sektor u Vladi koji se bavio ljudskim pravima.
Ona je na tome radila i prije dolaska na mjesto pre-
mijera. Puno vi{e se bavila manjinama, nego Ivo Sa-
nader i sigurno }e se vi{e brinuti o njima od svog
prethodnika. Od tri rebalansa prora~una sredstva za
manjine su smanjena samo za 2,61 odsto. To je naj-
manje prora~unsko smanjenje od svih prora~unskih
korisnika u Hrvatskoj. Zna~i, to je dokaz da postoji
politi~ka volja da se razumiju problemi manjina. Mi
smo zajedno s Vladom ulo`ili dosta napora da se taj
civilni i nevladin sektor manjina dosta razvije. I da-
nas postoje peto{ko}e s ostvarivanjem prava manjina
2. 8. 2009. ofekfmkb 9
SEDAM DANA
u nekim podru~jima koja su bila zahva}ena ratom, Pi{e:
{to je donekle razumljivo. Mo`da je primjer Vukova- Nata{a KRSMAN
ra najbolji da se poka`e kako sara|uju politi~ke
stranke manjina.
NN: U kojoj mjeri je va`na regionalna sara-
dnja za polo`aj nacionalnih manjina?
TOLNAUER: Regionalna saradnja je izuzetno
Vaga za ta~no mjerenje
Savjet ministara BiH ponovo je blokiran. Na lovine dr`ave sasvim je sigurno da bi bud`et os-
va`na, i to ne samo zbog nacionalnih manjina ve} i
zbog razvoja zemalja u regiji. ^itava regija je izuze- sjednicu nisu do{li bo{nja~ki ministri, a dan tao na nekada{njih 66 miliona KM, da ne bi bilo
po sli je sa zna je mo da je za nji ho vo od sus tvo zajedni~ke valute, jedinstvenog poreskog, carin-
tno povezana u ekonomskom smislu, a ni jezik nije
velika barijera. Za budu}nost moramo stvarati takvu kriv predsjedavaju}i Nikola [piri} jer je ovu skog sistema, oru`anih snaga, li~nih dokumena-
va`nu sjednicu zakazao na vrijeme. ta, dr`a vnih obi lje `ja, eko nom skih re for mi,
politi~ku klimu da se svi u regionu osje}amo prija-
tno. Nacionalisti~ke ideologije su stvorile stereotipe I ne samo to. [piri} je dva dana prije sjedni- Spo ra zu ma o sta bi li za ci ji i pri dru `i va nju sa
o pripadnicima drugih naroda. Ovdje niko nikom ni-
je neprijatelj i ne bi trebalo da bude. Ovdje svi mora-
ce zakazao i konsultativni sastanak ~lanova Sa-
vje ta mi nis ta ra BiH na te mu ime no va nje
EU... Za sve ovo trebalo je entitetsko glasanje i
ruke iz Republike Srpske.
ju sura|aviti. Treba puno raditi na prevazile`enju
stereotipa koji su nam nametnuti i koje odre|ene po-
direktora bh. institucija i opet niko od Bo{nja-
ka nije do{ao iako su obavje{teni sedam dana
Realnost je i da je sve vi{e poslanika Bo{njaka
u Narodnoj skup{ini RS i lokalnim parlamenti-
liti~ke grupacije koriste, {to ne vodi nikakvom na-
pretku. Svaka zemlja u regiji je specifi~na i pitanje
prije toga. Safet Halilovi}, ministar za ljudska
prva i izbjeglice, bio je na putu, ministar od-
ma i da mogu ako ho}e blokirati i bud`et. To {to
poslanici SNSD-a mogu zbog osvojene ubjedlji-
nacionalnih manjina je razli~ito rije{eno u svakoj od bra ne Sel mo Ci ko ti} pu to vao je kad su bi le ve ve}ine na izborima izglasati sve {to im padne
njih. Kako }e to koja zemlja rije{iti zavisi od raznih na pamet nije samo problem Bo{njaka u NS RS.
faktora, istorijskih, ekonomskih i drugih. S tim kubure i Srbi iz RS, pa se bore kako znaju i
NN: "Hjuman rajts vo~", nevladina organiza- Vaga za ta~no mjerenje u BiH umiju, ponekad i pi{taljkama, a ni bubnjevi nisu
cija za za{titu ljudskih prava, je po~etkom godine morala bi pod hitno na ba`darenje,
isklju~eni.
objavila izvje{taj o stanju ljudskih prava u svije- jer kako god se okrene, bo{nja~ka
Vaga za ta~no mjerenje u BiH morala bi pod
tu. Prema tom izvje{taju, Srbi u Hrvatskoj se su- ljubav prema BiH uvijek je te`a
hi tno na ba `da re nje jer ka ko god se okre ne,
sre}u s te{ko}ama u povratku zauzetih ku}a i bo{nja~ka ljubav prema BiH uvijek je te`a ne-
poljoprivrednog zemlji{ta, dok se posebno isti~e konsultacije, a na sjednicu Savjeta nije do{ao go hrvatska, a posebno srpska. Mo`da zemlju u
problem oduzetog stanarskog prava? jer mu je tako nare|eno iz SDA. Tarik Sadovi} kojoj smo se rodili i `ivimo svi vidimo isto, ali
TOLNAUER: Stanarska prava su u vezi s odre- bio je u fazi smjene po zahtjevu vrha njegove ne mo`emo do}i do rije~i, jer svaka naznaka
|enim pravnim normama koje je potrebno ispuniti,
partije - SDA, a {ef bh. diplomatije Sven Alka- pa tri oti zma ko ji ni je izra `en po bo{ nja ~kim
ali to je sve u procesu rje{avanja. Tu se postavlja pi-
laj, ~iji se glas ra~una kao bo{nja~ki, vjerova- standardima povre|ivanje je ratnih rana i `rta-
tno je po svi je tu rje {a vao pi ta nja iz dru gog va, pa je dana{njica zauvijek u ropstvu pro{los-
Za manjine je bitno da imaju resora, pa nije mogao do}i na poziv [piri}a. ti.
utjecaja na javni i politi~ki `ivot Kako nedavno nekoliko puta u Domu naroda Ovo, naravno, nema nikave direktne veze sa
bh. parlamenta ponovi Du{anka Majki}, u vezi [piri}em i sjednicom Savjeta ministara, ali in-
tanje pravnih normi jer ako se primjeni europsko sa smjenom Tarika Sadovi}a, "kriv je jer...", ta- direktno svaki doga|aj u BiH povezan je s tim.
pravo ono ne poznaje stanarsko pravo kao pravnu ko i [piri}u sada izri~u presude u ime naroda BiH mogu ru{iti samo iz RS i nema veze {to ni-
kategoriju. Kod povratka mnogi ljudi tra`e imovinu od dana kada je u{ao u krhke i malobrojne in- jedan bo{nja~ki ministar nije do{ao na sjedni-
natrag, ali nailaze na pravne probleme. U Hrvatskoj stitucije BiH do danas, kada te institucije guta- cu da ka`e [piri}u da je srpski nacionalista i
imamo problema sa zapo{ljavanjem i to ne samo ju 1,3 mi li jar du KM go di{ nje i za po{ lja va ju glasa protiv njegovih prijedloga. Ka`u, najbo-
manjina ve} cjelokupnog stanovni{tva. Nije dovo- 22.000 ljudi. lje se boriti institucionalno, a sada se ~eka no-
ljno povratniku napraviti vilu s bazenom ako on ne- Za {ta je kriv Nikola [piri} i predstavnici RS vi susret strana~kih lidera u kafani da odlu~e
ma po sao. Srpski zas tu pni ci ra de na pi ta nji ma koji su godinama u bh. institucijama? ko }e biti direktor iako su konkursi zavr{eni. A,
zapo{ljavanja povratnika i imaju udrugu "Privre- Da su dr`avne institucije sistemski ru{ili iz po- dr`ave i patriotizma!
dnik" koja se bavi stvarenjem uvjeta za zapo{ljava-
nje da bi se ljudi mogli vratiti. Pored toga, u te svrhe
treba da se osnuje i Srpska banka. Naravno da posto-
je problemi, ali nisu takvi kao {to se za dnevnopoliti-
~ke svrhe prezentiraju. Nekada se ta pitanja manjina
nedobronamjerno koriste u politi~ke svrhe.
NN: Kakva je medijska zastupljenost manji-
na u Hrvatskoj?
TOLNAUER: U Hrvatskoj se izdaje veliki broj
novina i ~asopisa nacionalnih manjina. Nedavno su
"Novosti", list koji izdaje srpska manjina, slavile
500. broj gdje su bile prisutne mnoge li~nosti iz ja-
vnog `ivota. Te novine su sufinansirane iz dr`avnog
prora~una preko na{eg Savjeta i poma`e ih mati~na
dr`ava. Vjerujem da }e "Novosti" biti na kioscima.
Savjet trenutno finansira 56 novinskih izdanja, {to je
po mom mi{ljenju previ{e. Ne postoje nikakve za-
konske prepreke da se novine na srpskom jeziku, ili
bilo koje druge, na|u na kioscima. Na tom podru~ju
vladaju zakoni tr`i{ta i ako bude interesa ja vjerujem
da }e uskoro "Novosti" na}i u slobodnoj prodaji kao
neke italijanske novine u Istri. Ustavni zakon i Za-
kon o medijima se u potpunosti ne primjenjuje u pri-
ka zi va nju ma njin skih emi si ja na Hrvat skoj
Foto nedjelje
radioteleviziji. Takvih emisija je premalo. Ne prika-
zuju se emisije na jezicima nacionalnih manjina, ali
mislim da }e se to pitanje krajem godine rije{iti ako
krene novi program. Postoje problemi u ure|iva~koj
politici javnih televizija jer se vijesti koje se ti~u na-
cionalnih manjina getoiziraju. Integracija manjina Na glavnoj gradskoj ulici u Trebinju u utorak je u ranim
mora biti vidljiva i u medijima. jutarnjim ~asovima osvanuo magarac uredno svezan
NN: Po{tuju li se prava nacionalnih manjina za saobra}ajni znak za parking. S obzirom na to da je ova nekada
na svim nivoima vlasti? ~esta `ivotinja u Hercegovina sada tolika rijetkost da je
TOLNAUER: Na lokalnom nivou imamo pro- vi{e nema gotovo nijedno seosko doma}instvo,
blema s nekim strankama koje imaju odre|ene ani- pravo iznena|enje je vidjeti ga na gradskim ulicama.
mo zi te te pre ma na ci onal nim ma nji na ma. Ta mo
imamo problema s provo|enjem zakona, a u urba-
nim sredinama nacionalne manjine nemaju mnogo
problema. Problemi se reflektiraju na podru~jima
koja su ekonomski slabije razvijena. Postoje i neke
zakonske mane pa nam se mo`e desiti da Kinezi za- Du{anka MAJKI],
tra`e status manjine jer zakonski sloboda udru`iva- zamjenik predsjedavaju}eg
nja je velika. ^esto se u nekim lokalnim sredinama Doma naroda parlamenta BiH
politizira pitanje manjina i smatramo da se tu mo`e
puno vi{e uraditi. Savjetu nije problem do}i do naj-
vi{ih funkcionera od premijera do predsjednika i ur- Da slu~ajno ministri iz RS nisu do{li
girati za probleme manjina. Na taj na~in neka pitanja na sjednicu zbog naloga svog strana~kog
se br`e pokre}u. Ne smiju se stvarati stereotipi da lidera, to bi stiglo do svih relevantnih
manjine tra`e ne{to izvan zakona, ne{to na {tetu ve- me|unarodnih adresa.
}ine.
10 ofekfmkb!2. 8. 2009.
ANKETA
Da li bi neodgovorne voza~e
trebalo rigoroznije ka`njavati?
Stro`im kaznama do
ve}e bezbjednosti
Tajana Tikulin, radnica
Sarajevo
Kb!cji!jn!twj!nb!pev!{f!mb!wp!{b!•lf
ep!{wp!mf!j!ob!ukf!sb!mb!ji!eb!qp!op!wp!qp!.
mb!av-!eb!jev!ob!•b!tp!wf!wpa!okf-!uft!up!.
wb/!Tb!np!ub!lp-!•j!oj!nj!tf-!wj!|f!of!cj
qsb!wj!mj!qsf!ls|b!kf/!Ob!{b!qb!ev!tv!lb!.
{of!nop!hp!tusp!af!j!tj!hvs!op!kf!eb!tf
sj!kfu!lj!vtv!ef!qsb!wj!uj!qsf!ls|b!kf/!
Sa{a Sklan~ec, radnik
Banjaluka
Nj!tmjn!eb!of!pe!hp!wps!of!wp!{b!•f!usf!.
cb!! sj!hp!sp!{oj!kf!lba!okb!wb!uj-!bmj!j!eb!cj
qsj!qb!eoj!dj!qp!mj!dj!kf!usf!cb!mp!eb!cv!ev
lp!sfl!uoj!kj/!Lb!eb!{b!vt!ub!wf!wp!{j!mp-!wp!.
{b•! tf! {cph! okj!i p!w ph! qsjt!u v!q b
penbi!ptkf!uj!lsj!wjn/!Wj!lfo!epn!qswp
|up!vqj!ub!kv!wp!{b!•b!kf!eb!mj!kf!of!|up
qjp/
Enes Rami}, radnik
Sarajevo
Usf!cb!lba!okb!wb!uj!twf!pof!lp!kj!wpa!.
okpn!vhsp!ab!wb!kv!uv!}f!aj!wp!uf/!Np!aeb
cj!obk!cp!mkf!cj!mp!pev!{f!uj!jn!wp!{b!•lf
ep!{wp!mf-!j!uj!nf!ji!tlmp!oj!uj!t!vmj!df/!
Dejan Davidovi}, radnik
Banjaluka
Wp!{b•!tbn!j!pemj!•op!{obn!lb!lp!of!.
pe!hp!wps!oji!wp!{b!•b!jnb!ob!ob!|jn
qv!uf!wj!nb/!Jnb!ji!{b!jt!ub!twb!lb!lwji/
Ub!lwf!usf!cb!lba!okb!wb!uj-!kfs!cj!tf!uj!nf
qp!wf!~b!mb!cf{ckfeoptu!twji!v•f!toj!lb
v!tbp!csb!~b!kv/
Nermin [ainovi},
nezaposlen
Sarajevo
Of!{obn!lb!lwf!tv!tb!eb!lb!{of/!V
twb!lpn!tmv!•b!kv!vwft!uj!tusp!af!lb{of
oj!kf!obp!enfu-!qp!hp!up!wp!{b!pof!lp!kj
tf!{b!wp!mb!opn!{b!uf!lov!v!bm!lp!ip!mj!tb!.
opn!tub!okv/!
Miladin Stankovi}, radnik
^elinac
Tnb!usbn!eb!cj!usf!cb!mp!vt!ub!op!wj!uj!p
lb!lwpn!tf!qsf!ls|b!kv!sb!ej-!uf!eb!cj-
blp!oj!kf!sj!kf•!p!wf!mj!lpn-!qp!mj!dj!kb!np!.
hmb!cj!uj!up!mf!sbo!uoj!kb/!Vlp!mj!lp!kf!qp!wsf!.
eb! tbp!c sb!~ bk!o ji! qsb!w j!mb! uf!a b-! v
twb!lpn!tmv!•b!kv!qp!esab!wbn!sj!hp!sp!.
{op!lba!okb!wb!okf/
FOTO A. ^AVI], D@. TORCHE
Gotovo da ne pro|e
nijedan vikend, a da se u BiH
ne dogodi saobra}ajna nesre}a
Ja}imovi}:
Prosje~na starost
motornih vozila
u BiH je 16,5 godina
Dragan SLADOJEVI]
etiri lica su poginula, a jedno
je te{ko povrije|eno u saobra-
^
}ajnoj nesre}i koja se prije se-
dam dana dogodila na novoj
gradskoj zaobilaznici magis-
tralnog puta Bijeljina - Pavlo-
vi}a most. Samo dan ranije, u
pro{lu subotu, kod Mostara je
poginuo dvadesetogodi{nji mladi} iz Zenice, a
dva mladi}a su povrije|ena.
Gotovo da ne pro|e nijedan vikend, a da se u
BiH ne dogodi saobra}ajna nesre}a. Pod uticajem
alkohola ili vi{ka adrenalina uglavnom ginu mla-
di ljudi. Situacija nije optimisti~nija ni radnim da-
nima, kada zbog nepa`enje voza~a, tehni~ke
neispravnosti vozila ili nekih drugih razloga crni
bilten zabrine bh. gra|ane.
Pro{le godine cjelokupnu bh. javnost {okirao
je video-snimak koji prikazuje mladi}e kako
brzinom ve}om za 200 kilometara na ~as od do-
zvoljene voze magistralnim putem Prnjavor -
Derventa. Kazaljka brzinomjera dotakla je 260
nekoliko kilometara od Prnjavora, u neposrednoj
blizini skretanja za Tesli}, gdje je brzina ograni-
~ena na 60 kilometara na ~as.
Drugi snimak s ista dva mladi}a u "glavnim
ulogama", tako|e na~injen mobilnim telefonom,
tako|e je osvanuo na Internetu. Petominutni sni-
mak otkriva ogroman broj kr{enja saobra}ajnih
propisa i ugro`avanja gotovo svih koji su se tog
dana zadesili na putu. Mladi}i su vi{e puta upa-
dali u "makaze" i velikom brzinom preticali na
punoj traci.
divljaju
Za bri nja va ju }a sta tis ti ka:
Stru~njaci iz oblasti saobra}aja ka`u da je ogro-
man broj takvih primjera, te da "divljanje" na pu-
tu postaje svakodnevica.
Samo u prva tri mjeseca ove godine, prema
informacima iz entitetskih MUP-ova, na podru~ju
FBiH dogodile su se 6.552, a u istom periodu u
RS 2.217 saobra}ajne nesre}e.
U FBiH i RS je od po~etka januara do kraja
marta ove godine na putevima `ivot izgubilo 65
ljudi, a 2.013 osoba je te`e ili lak{e povrije|eno.
U istom periodu u RS pove}an je broj voza-
~a isklju~enih iz saobra}aja.
"Zbog tehni~ke neispravnosti, isteka regis-
tracije i drugih razloga iz saobra}aja je isklju~eno
2.620 vozila, {to je za 21 odsto vi{e nego u istom
periodu 2008. godine", ka`u u MUP-u RS.
Na ju gro `e ni ji vo za ~i: U RS je
od po~etka godine do kraja juna ove godine u
saobra}ajnim nesre}ama poginulo 85 osoba, od
~ega je najvi{e voza~a, njih 30. U istom periodu
te`e je povrije|eno 378, a lak{e 1.241 osoba. Me-
|u povrije|enima, tako|e su najbrojniji bili voza-
~i.
Isto je i u FBiH, gdje su u prva tri mjeseca
ove godine prema broju poginulih i povrije|enih
u~esnika u saobra}aju najugro`enija kategorija
tako|e bili voza~i. Od po~etka godine do kraja
marta u FBiH poginulo je 15 osoba koje su
upravljale motornim vozilima.
Muhamed Barut, diplomirani in`enjer sao-
bra}aja i komunikacija iz Instituta za privredni
in`enjering Zenica, naglasio je da se najve}e pro-
centualno u~e{}e kao uzrok doga|anja saobra}aj-
nih nesre}a odno si na ra dnje ko je
podrazumijevaju prelazak na saobra}ajnu traku
namijenjenu za kretanje vozila iz drugog smjera.
U udru`enjima za bezbjednost saobra}aja
ka`u da sigurnost na saobra}ajnicama u BiH nije
na visokom nivou.
U tim udru`enjima ka`u da je "divljanje na
putevima", odnosno nasilni~ka vo`nja, ~esta po-
java na bh. putevima.
Brzina naj~e{}i uzrok nesre}a:
Milenko Ja}imovi}, predsjednik Udru`enja za
unapre|enje bezbjednosti saobra}aja Banjaluka,
ka`e da statistika pokazuje da je uzrok najve}eg
broja saobra}ajnih nesre}a neprilago|ena brzina
kretanja.
Dodaje da je po u~estalosti drugi uzrok ra-
dnja vozila u saobra}aju, gdje spadaju razli~ite
vrste nepo{tovanja saobra}ajnih propisa.
Tre}i po u~estalosti uzrok saobra}ajnih ne-
sre}a je vo`nja pod dejstvom alkohola i drugih
opijata. Ja}imovi} ka`e i da je prosje~na starost
motornih vozila u BiH daleko ve}a od one u ra-
zvijenim zemljama.
"Starost motornih vozila u BiH u prosjeku je
16,5 godina. Istovremeno, stepen eksplatacije u ze-
mljama EU je pet do sedam godina. S pravom mo-
`emo da ka`emo da je starost automobila i njihova
tehni~ka neispravnost sigurno uzrok oko 30 odsto
saobra}ajnih nesre}a u BiH", ka`e Ja}imovi}.
Dodaje da voza~i rijetko praktikuju odvo`e-
nje automobila na redovne servise, te da se na taj
postupak opredijele tek kad do|e do nekog te`eg
kvara, odnosno kad vozilo vi{e i nije u voznom
stanju.
Ja}imovi} isti~e da ima i neodgovornih vo-
za~a koji, iako ne bi smjeli, sami otklanjaju kva-
Sve vi{e
pijanih voza~a
V!qp!mj!dj!kj!vqp!{p!sb!wb!kv!eb!kf!twf
wj!|f!wp!{b!•b!lp!kj!v!bm!lp!ip!mj!tb!opn!tub!okv
tkf!eb!kv!{b!wp!mbo/
Fo!uj!ufu!tlj!NVQ.pwj!cj!mkf!af!{ob!•b!kbo!cspk
of!pe!hp!wps!oji!wp!{b!•b!lp!kj!tf!cf!j!esv!hf
tubw!mkb!kv!v!pqb!toptu!ub!lp!|up!qsj!kf!qp!mbt!.
lb!ob!qvu!qj!kv!bm!lp!ipm/
J{!tbp!csb!~b!kb!tv-!lb!av!v!NVQ.v!ST-!v
qswb!usj!nkf!tf!db!pwf!hp!ej!of!jt!lmkv!•f!ob
6/1:4!wp!{b!•b-!pe!•f!hb!obk!wf!~jn!ej!kf!mpn
{cph!bm!lp!ip!mj!tb!opt!uj/
V!Gf!ef!sbm!opk!vqsb!wj!qp!mj!dj!kf!ob!wp!ef!eb
kf!cspk!mj!db!lp!kj!wp!{j!mpn!vqsbw!mkb!kv!qpe
efk!tuwpn!blp!ip!mb!v!qp!sbt!uv-!uf!ep!eb!kv
eb!usf!cb!j{ob!mb!{j!uj!v•jo!lp!wj!uj!kf!skf!|f!okf!{b
skf!|b!wb!okf!uph!qsp!cmf!nb/
#V!qswb!usj!nkf!tf!db!pwf!hp!ej!of!pu!lsj!wf!.
ob!tv!5/:13!wp!{b!•b!lp!kb!tv!vqsbw!mkb!mb
wp!{j!mpn!qpe!efk!tuwpn!bm!lp!ip!mb-!|up!kf!wj!.
|f!{b!2/14:!jmj!{b!37-:!pe!tup!v!peop!tv!ob
qsp!|mv!hp!ej!ov#-!lb!av!v!GVQ.v/
 2. 8. 2009. ofekfmkb 11

Zabrinjava veliki
broj nesre}a na
Opasni pru`ni prelazi
bh. saobra}ajnicama
FOTO NN

V!CjI!tv!v•ft!ub!mf!j!of!tsf!~f!ob!qsv!aojn!qsf!mb!{j!.
nb/!Tb!np!v!tbp!csb!~bk!ojn!of!tsf!~b!nb!lp!kf!tv!tf!ep!hp!ej!.
mf!ob!qsvaopn!qsf!mb!{v!lpe!#Usj!ob!ft!uf#!v!qsj!kf!eps!tlpn
ob!tf!mkv!Sb!|lp!wbd-!v!qp!tmkf!eokji!ewb!ef!tf!ubl!hp!ej!ob!qp!hj!.
ov!mp!kf!wj!|f!pe!41!mj!db/!V!qp!tmkf!eokpk!ob!upk!mp!lb!dj!kj-!lp!kb!tf
ep!hp!ej!mb!tsf!ej!opn!kv!mb-!qp!wsj!kf!}f!of!tv!usj!ptp!cf/
Bmf!ltbo!ebs!Kfg!uj~-!|fg!qsj!kf!eps!tlph!Pe!tkf!lb!{b!tbp!csb!.
~bk!j!qbs!ljo!hf-!of!eb!wop!kf!qpe!tkf!ujp!eb!kf!ubk!qsvaoj!qsf!mb{
qsj!kf!of!lp!mj!lp!hp!ej!ob!cjp!j!qsj!wsf!nf!op!{b!uwp!sfo!{cph!of!.
tsf!~b!lp!kf!tv!v!upn!qf!sj!pev!cj!mf!v•ft!ub!mf/
Kf!eob!v!oj!{v!pwb!lwji!of!tsf!~b!lp!kf!tv!tf!ep!hp!ej!mf!v!qp!.
tmkf!eokji!of!lp!mj!lp!hp!ej!ob!jnb!mb!kf!fqj!mph!eb!kf!Ep!cpk!mj!kb
Phokfo!Of!ej~!)31*!uf!|lp!qp!wsj!kf!}fo-!b!Cp!sjt!Cb!cj~!)37*!j{
Nj!mklpw!db!lpe!Ep!cp!kb!mb!l|f-!lb!eb!kf!uf!sf!uoj!wp{!ob!mf!ujp!ob
|lp!ev!gb!cj!kv!ob!qsvaopn!qsf!mb!{v!v!nkft!uv!Cp!mkb!oj~!lpe
Ep!cp!kb/
Jblp!nkf!|ub!oj!lp!kj!aj!wf!qp!sfe!qsv!aoji!qsf!mb!{b-!lb!eb!ep!}f
ep!usb!hf!ej!kf-!ob!hmb!|b!wb!kv!eb!kf!wf!mj!lj!cspk!okji!pcf{!ckf!}fo
obk!ojajn!tuf!qf!opn!cf{!ckf!eopt!uj-!vef!tj!tf!ob!okj!nb!j!eb!mkf
•ft!up!ef!|b!wb!kv/!Poj!tnb!usb!kv!eb!cj!cf{ckfeoptu!ob!of!ljn
qsv!aojn!qsf!mb!{j!nb!v!CjI!usf!cb!mp!qp!ej!~j!ob!wj!|j!oj!wp/

i voze bez dozvola

rove.
Nagla{ava da su veliki problem i nekvalitetni
rezervni dijelovi koji vlasnici automobila koriste
prilikom servisiranja njihovih vozila.
Rezervni dijelovi iz "{upa":
"Mi smo svjedoci da su ti rezervni dijelovi prete-
`no iz nekih "{upa", odnosno radionica sumnji-
vog porijekla, tako da imamo plo~ice za ko~enje
po cijeni od 10 KM, dok u ovla{tenim servisima
ko{taju 35 ili 40 KM. Imamo sisteme za ko~enje
koji su ~etiri do pet puta ni`i nego u ovla{tenim
servisima. Doga|alo se da gra|ani kupe te dijelo-
ve, odu na tehni~ki pregled i tamo ne mogu zado-
voljiti kriterijume", ka`e Ja}imovi}.
Mensud Lakota, sekretar Udru`enja za za{ti-
tu potro{a~a BiH, isti~e da je u BiH "pora`avaju-
}e stanje" kada je u pitanju tr`i{te auto-dijelova
koji se ~esto tro{e i mijenjaju.
"Prvo, to se sve proizvodi u maloj privredi
koja nema kontrolu, a drugo, sve se obilje`ava
kao da je proizvodeno u nekoj od zemalja u EU,
ali se ne zna porijeklo proizvoda. Zbog toga je
komplikovana situacija kada je u pitanju kvalitet
"Nasilni~ka" tih proizvoda, ali i bezbjednost u~esnika u sao-
vo`nja dovodi bra}aju", ka`e Lakota.
do kobnih Voze i bez voza~ke dozvole:
posljedica
Ja}imovi} nagla{ava da ima i voza~a koji u rural-
nijim podru~jima automobilima upravljaju bez vo-
za~ke dozvole.
"Na prigradskim i seoskim podru~jima u~es-
tali su prekr{aji kad je u pitanju vo`nja bez voza-
~ke dozvole, jer su kontrole u tim naseljima daleko
rje|e", pri~a Ja}imovi}.
U prva tri Kada bi, kako ka`e Ja}imovi}, na odre|enom
mjeseca mjestu policija zaustavljala vozila i upu}ivala ih na
ove godine vanredne tehni~ke preglede, sigurno bi za njih oko
na podru~ju 60 odsto bilo ustanovljeno da imaju neki kvar.
FBiH dogodile U Domu zdravlja Banjaluka napominju da,
su se 6.552, po{to se saobra}ajne nesre}e naj~e}e de{avaju
a u RS 2.217 zbog neprimjerene brzine, i tjelesne povrede su ve-
saobra}ajne oma te{ke i pripadaju politraumi.
nesre}e "To zna~i da se radi naj~e{}e o multiplim po-
vredama po tipu preloma, velikih, obilnih i po `i-
vot opasnih krvarenja, vanjskih i unutra{njih, te
U FBiH i RS je od po~etka januara do kraja marta
ove godine na putevima `ivot izgubilo 65 ljudi,
a 2.013 osoba je te`e ili lak{e povrije|eno
povreda vitalnih organa - mozga, srca, plu}a, {to
zajedno ~esto i ima smrtni ishod", poja{njava Du-
{ica Stankovi}, portparol Doma zdravlja Banjalu-
ka.
Ne edu ko va ni za po mo} po -
vrije|enima: U toj ustanovi apeluju da, ra-
di bo lje bezbjednosti, po red po {ti va nja
saobra}ajnih propisa, putnici ve`u pojaseve koji }e
sprije~iti nekontrolisane pokrete, ispadanje iz vozi-
la, udar u prednje staklo ili sjedalo.
Upozoravaju da je edukovanost gra|ana u
pru`anju prve pomo}i na niskom nivou.
"Gra|ani su jako malo, moglo bi se ~ak re}i,
nikako edukovani u smislu pru`anja prve pomo}i
povrije|enima, te tako naj~e{}e do dolaska ekipa
Slu`be hitne pomo}i unesre}enima ne bude ukaza-
na prva pomo}, ili bude ukazana nepravilno. Si-
gurno je da u takvim situacijama i ono {to zovemo
lai~ka pomo} mo`e da unesre}enima spasi `ivot,
kao na primjer pravilno zaustavljanje velikih krva-
renja, postavljanje u pravilan polo`aj koji omogu-
}ava unesre}enom da se ne ugu{i jezikom i da
nastavi da di{e, kao i da poku{a zbrinuti imobiliza-
cijom prelom i tako onemogu}i dodatno povre|i-
vanje", pri~a Stankovi}eva.
Isti~e da neznanje prilikom pomo}i mo`e do-
vesti do opasnih posljedica.
"Naj~e{}e neznanje iz osnovnih protokola
zbrinjavanja u prvoj pomo}i mo`e da dovede do
kobnih posljedica po povre|enog i to u smislu na-
no{enja dodatnih povreda, na primjer, komplikaci-
je preloma s unutra{njim krvarenjem prilikom
nestru~nog izvla~enja iz vozila ili jo{ te`a povreda,
koja je i naj~e{}a - povreda vratne ki~me i ki~me-
ne mo`dine, te posljedice oduzetosti cijelog tijela i
kona~no smrtnog ishoda", ka`u u Domu zdravlja
Banjaluka.
Neopremljenost policije: U en-
titetskim MUP-ovima ka`u da ~ine sve kako bi se
pove}ala bezbjednost na putevima. U Upravi poli-
cije Unsko-sanskog kantona ka`u da su redovno
pratili i analizirali stanje bezbjednosti saobra}aja i
preduzimali aktivnosti iz svoje nadle`nosti, u cilju
odr`avanja povoljnog stanja i smanjenja negati-
vnih posljedica u saobra}aju.
Ramo Brki}, generalni inspektor policije
USK, navodi da je u tom kantonu evidentna neo-
premljenost policije.
"Uspje{nost policije u ovoj oblasti zahtijeva i
{to bolju opremljenost savremenom i sofisticira-
nom opremom, a sada{nje stanje nije zadovoljava-
Statistika pokazuje
da je uzrok najve}eg broja
saobra}ajnih nesre}a
neprilago|ena brzina kretanja
ju}e, posebno kada su u pitanju vozila, sredstva
veze, mjera~i brzine. Posebno je izra`en problem
nedostatka radara, jer od trenutno ispravnih devet
radara, tri koristi JP za kontrolu i regulaciju sao-
bra}aja, dok osam policijskih stanica koristi samo
{est radara, {to je nedopustivo", ka`e Brki} i doda-
je:
"Imaju}i u vidu trendove u oblasti sigurnosti
saobra}aja, smanjenja broja nezgoda i te`ih poslje-
dica, mo`e se konstatovati da je stanje sigurnosti
saobra}aja, iako optere}eno brojnim problemima,
zadovoljavaju}e."
Tijana Savi}, novinar u Kabinetu direktora
policije RS, ka`e da }e policija kontinuirano nasta-
viti da provodi mjere i radnje u cilju pobolj{anja
bezbjednosti u~esnika u saobra}aju na putevima
RS.
Dok u entitetskim MUP-ovima nagla{avaju da
se broj saobra}ajnih nesre}a smanjuje, crni bilten sa
bh. puteva i dalje je zabrinjavaju}i za gra|ane.
Oni smatraju da bi takvo stanje trebalo {to
prije mijenjati i da su najbolje mjere za to pove}a-
ne kontrole lica koja upravljaju motornim vozilima
te strogo ka`njavanje neodgovornih voza~a.
12 ofekfmkb!2. 8. 2009.

Stru~njaci
upozoravaju
na brojne opasnosti
na kupali{tima
FOTO NN

Neprekidno
nadzirati djecu
Qp!of!lbe!kf-!lb!av!tusv•!okb!dj-!ep!wp!.
mkop!of!lp!mj!lp!tf!lvo!ej!eb!tf!ej!kf!uf!vup!qj-!bmj
jt!up!ub!lp!ep!wp!mkop!kf!j!ufl!ef!tf!ubl!dfo!uj!nf!.
ub!sb!ev!cj!of!wp!ef/!_bl!tv!j!qmbt!uj!•oj!cb!{f!oj
{b!ekf!dv!qp!of!lbe!pqb!toj-!blp!kf!nb!mp!ej!.
kf!uf! v! okf!nv! pt!ub!wmkfop! tb!np/! Tusv•!okb!dj
jt!uj!•v! eb! kf! of!pq!ip!eop! tubm!op! obe!{j!sb!uj
ekf!dv!epl!tv!v!wp!ej/!
Bob!mj!{f! qp!lb!{v!kv! eb! kf! obk!wf!~j! cspk! vub!.
qb!okb!qp!tmkf!ej!db!of!qsp!nj|!mkf!opt!uj!j!of!qba!.
okf! lv!q b!• b/! Tub!s j!kjn! ptp!c b!n b! tf! qsj!kf
vmbt!lb!v!wp!ev!qsf!qp!sv!•v!kf!qp!tkf!ub!ep!lup!.
sv-!lp!kj!~f!qsp!dj!kf!oj!uj!sj!{jl!pe!ukf!mf!toph!ob!.
qp!s b! j! pemv!• j!u j! eb! mj! kf! ujn! ptp!c b!n b
qsf!qp!sv!•mkj!wp!lv!qb!okf/!
Pqb!top!kf!j!tlb!lb!okf!v!wp!ev-!ub!lp!eb!of!.
wkf!|uf!j!of!jt!lv!tof!ptp!cf!qsj!mj!lpn!ept!lp!lb
of!sj!kfu!lp!hv!cf!twj!kftu-!b!np!hv!~f!tv!j!uf!|lf
qp!wsf!ef! v! tmv!•b!kv! eb! veb!sf! v! of!lj! qsf!.
enfu/![b!up!tf!qsf!qp!sv!•v!kv!tlp!lp!wj!tb!nb!.
okji!wj!tj!ob!v!wp!ev-!hekf!tf!tj!hvs!op!{ob!eb
kf!ev!cj!ob!pe!hp!wb!sb!kv!~b!{b!tlpl/

Zbog nepa`nje i
nepromi{ljenosti sve vi{e
utopljenika
Opasnost
Djecu ne treba
ostavljati
samu u vodi

i najbolje
Dragan SLADOJEVI]

ed`o Ma{i} (25) iz naselja Mutnik kod

Utopljeniku mogu pomo}i
i nepliva~i
Blp!tf!vup!qmkf!ojl!ob!}f!v!cmj!{j!oj!pcb!mf-!cj!mp!lp!nv-!•bl!j!blp
of!{ob!qmj!wb!uj-!np!af!qp!np!~j!ub!lp!|up!~f!nv!qsv!aj!uj!sv!lv!jmj!ep!eb!uj!of!lv
tuwbs-!b!eb!tf!tbn!qsj!upn!viwb!uj!{b!of!lj!•wstu!ptmp!obd/!
V!ub!lwjn!tmv!•b!kf!wj!nb!np!af!tf!vqp!usj!kf!cj!uj!cj!mp!lp!kj!qsf!enfu!lbp!|up
tv!•wstub!hsb!ob-!wf!tmp-!lp!op!qbd-!ejp!pekf!~f!jmj!sv!•ojl/
Blp!kf!qsf!enfu!lp!kj!tf!qsv!ab!vup!qmkf!oj!lv!qsf!lsb!ubl-!po!eb!tf!po-!blp
kf!pe!nb!uf!sj!kb!mb!lp!kj!of!up!of-!cb!db!vup!qmkf!oj!lv-!lb!lp!cj!tf!po!viwb!ujp
{b!okf!hb/!
R
Cazina i Rasim Ora{~anin (17) iz mjesta
Bu`imki}i kod Bosanske Krupe utopili su
se prije desetak dana u rijeci Uni.
Obojica utopljenika bila su pliva~i
koji su se ~esto kupali u hladnim, brzim i
opasnim vodama Une. I toga dana obojica
su na razli~itim kupali{tima bila u dru{tvu velikog broja
drugih pliva~a.
Iako su sve okolnosti bile na strani tih mladi}a, niko
im nije mogao pomo}i.
U utorak je prona|eno tijelo ]erima Beri{e (47), koje
je voda izbacila desetak metara od mjesta gdje se utopio,
na br~anskom kupali{tu Ficibajer.
Tako|e, Dra`en Duri} (15) iz naselja Gredice 1 kod
Br~kog utopio se po~etkom juna u rijeci Savi u mjestu
Sandi}i, pet kilometara nizvodno ka Bijeljini.
Gra|ani uznemireni: Ti i brojni slu~ajevi
utapanja u rijekama koje su posljednjih godina odnijele
dosta `ivota uznemirili su gra|ane.
Milenko Leti}, student iz Tesli}a, smatra da bi gra|ani
trebalo da budu oprezni prilikom ulaska u na{e hladne rije- {te spasioce, koji bi, siguran sam, smanjili broj tragedija
ke i jezera. koje se ~esto de{avaju", rekao je Leti}.
Nagla{ava da je bitno da pliva~i ne precjenjuju svoje Crni bilans: Visoke temperature tjeraju broj-
vje{tine jer se u rijekama nalazi veliki broj brzaka i virova, ne gra|ane da osvje`enje potra`e na nekom od kupali-
zbog kojih kupanje ~esto bude kobno. U posljednje {ta, ali, kako savjetuju treneri plivanja, oprez je
"Mislim da je nepa`nja glavni razlog zbog kojeg je tri godine u RS neophodan i kada je rije~ o najboljim pliva~ima.
sve vi{e utopljenika. Osim toga, ljudi bi trebalo da vode ra- se vi{e od 40 Ljeto nam pored obilja zabave na otvorenim pros-
osoba utopilo
~una i zbog gr~eva koji se ~esto znaju desiti i sprije~iti pli- torima i radostima u vodi donosi ponekad i te{ke dra-
va~a da ispliva na kopno", ka`e Leti}. u rijekama i me. I ovu sezonu kupanja obilje`ili su brojni crni
drugim
Smatra da bi sva javna kupali{ta trebalo da imaju spa- bilansi u vodama u na{oj zemlji.
sioce, pogotovo kada je na pla`ama veliki broj gra|ana. vodotocima Proteklih godina zbog nepa`nje pliva~a i brojnih
"Takva mjera bi zasigurno smanjila crni bilans sa bh. drugih faktora zabilje`en je veliki broj slu~ajeva utapa-
nja.
kupali{ta. Neophodno je da sva javna kupali{ta imaju vje-

vreba
pliva~e
Statistika ka`e da je nakon saobra}ajnih nesre}a uta-
panje drugi po redu uzrok smrti djece do 15 godina na svi-
jetu.
Samo u posljednje tri godine u RS, prema podacima
MUP-a RS, vi{e od 40 osoba se utopilo u rijekama i dru-
gim vodotocima.
U MUP-u FBiH su rekli da ne postoje informacije o
broju utapanja u tom entitetu, poja{njavaju}i da se statisti-
~ki obra|uju samo samoubistva koja se izvr{e utapanjem.
"Najvi{e, njih ~ak 25, izgubilo je `ivote utapanjem u
rijekama", rekli su u Upravi za analitiku, informatiku i ko-
munikacije MUP-a RS.
U posljednjih nekoliko sedmica desilo se jo{ nekoliko
utapanja koja nisu obuhva}ena u statistici MUP-a RS.
Iako su podaci o broju utapanja alarmantni, a rijeke u
BiH poznate po njihovoj brzini, rijetka su mjesta na koji-
ma postoje znakovi opasnosti za kupa~e.
Zbog svega toga, kako upozoravaju stru~njaci, i naj-
vje{tiji pliva~i moraju biti oprezni i paziti na sve opasnosti
koje nosi voda.
Za razliku od rijeka, koje su izrazito rizi~ne za kupa-
nje, bazeni su uglavnom bezbjedni jer se na njima obi~no
o bezbjednosti brinu spasioci.
Treneri za plivanje ka`u da do utapanja dolazi iz vi-
{estrukih razloga.
"Faktori za utapanje su, prije svega, nepoznavanje sa-
mog podru~ja gdje se dolazi na kupanje, nepoznavanje
plivanja kao vje{tine, dolazak na divlja kupali{ta, zdrav-
stveno stanje i mnogi drugi", pri~a Milo{ Vejnovi}, vo|a
spasila~kog tima na bazenima "Fortuna" u Banjaluci.
Opasne hladne rijeke: Nagla{ava da pri-
je ulaska u vodu ~ak i najbolji pliva~i treba da utvrde nje-
nu temperaturu.
"To se pogotovo odnosi na podru~je Krajine, gdje su
rijeke jako hladne. Tako|e, pliva~i bi trebalo da znaju gdje
ulaze, te da se ne kupaju u nepoznatim podru~jima", pri~a
Vejnovi} i dodaje da je oprez posebno neophodan osoba-
ma koje su slabi pliva~i i imaju zdravstvene probleme.
On isti~e da i gra|ani koji se na|u na licu mjesta kada
se neko utapa treba da pomognu utopljeniku kroz prvu po-
mo}.
Zdravko Petrovi}, predsjednik Ronila~kog saveza
BiH, ka`e da bi postavljanje znakova upozorenja o opa-
snosti na pla`ama donijelo rezultate.
"Na pla`ama je potrebno postaviti jasne znakove s
tim upozorenjima, ali i drugim upozorenjima kao i uputa-
ma za prvu pomo}. Kada bi kupa~i znali kako reagirati u
takvim situacijama, mnogo `ivota bi bilo spaseno", tvrdi
Petrovi}.
Ljekari ka`u da kupanje na kupali{tima sa velikom
dubinom nije preporu~ljivo prvenstveno lo{im pliva~ima,
maloj djeci, te starijim, bolesnim osobama.
Postepen ulazak u vodu: "Sigurno je
da pacijenti, hroni~ni bolesnici treba da izbjegavaju ekstre-
mne napore u vodi, a to se posebno odnosi, na primjer, na
oboljele od epilepsije jer takve osobe naj~e{}e ne mogu
Iako su podaci o broju utapanja
alarmantni, rijetka su mjesta na
kojima postoje znakovi opasnosti
za kupa~e
predvidjeti napad, te na osobe sa visokim neregulisanim
pritiskom, sr~anim tegobama", ka`e Renata Had`i}-Ha-
d`ibegovi}, specijalista urgentne medicine u Domu zdrav-
2. 8. 2009. ofekfmkb 13
Nepromi{ljeno skakanje u vodu mo`e biti kobno
Visoke
temperature
tjeraju gra|ane
da osvje`enje
potra`e na
nekom od
kupali{ta,
ali, kako
savjetuju
treneri
plivanja,
oprez je
neophodan
i kada je rije~
o najboljim
pliva~ima
Milo{ Vejnovi}
lja Banjaluka.
Kupa~i se, ka`u stru~njaci, u opasnosti na dubinama
mogu na}i i zbog nao~igled bezazlenog razloga - tempera-
ture vode.
Had`i}-Had`ibegovi}eva isti~e da je takozvani spa-
zam, odnosno stezanje krvnih sudova, uzrokovan tempe-
raturnom razlikom izazvanom ulaskom u hladnu vodu na
visokim temperaturama, mogu}e izbje}i postepenim ulas-
kom u vodu i prethodnim prilago|avanjem tijela na nisku
temperaturu tako {to se kupa~ prethodno rashladi.
Prva pomo} utopljeniku: Nagla{ava
da su opijati tako|e opasni za kupa~e, te da su osobe pod
dejstvom, na primjer, alkohola ~esto nekriti~ne, {to ih do-
vodi u opasnost.
"Ne samo da je kupanje na ve}oj dubini opasno za
osobe koje su uzimale alkohol ili opijate, nego je uop{te
kupanje u takvom stanju opasno jer takve osobe ne mogu
adekvatno da procijene opasnost, ~esto su nekriti~ne, ima-
ju vizije koje im daju pogre{nu predstavu o tome gdje se
nalaze i {ta rade, te je sigurno da im treba onemogu}iti ku-
panje u takvom stanju", nagla{ava Had`i}-Had`ibegovi-
}eva.
Dodaje da na~in pru`anja prve pomo}i utopljeniku
zavisi od poznavanja principa prve pomo}i spasioca.
"Ako spasilac zna kako pru`iti prvu pomo}, on }e
prvo utvrditi stanje svijesti, potom provjeriti da li di{e i
ako ne di{e zapo~eti sa vje{ta~kim disanjem, a zatim i pro-
vjeriti ima li puls, odnosno sr~anu aktivnost. Ako je nema,
potrebno je zapo~eti sa vanjskom masa`om srca, sve dok
ne do|e ekipa Hitne pomo}i", obja{njava Had`i}-Had`i-
begovi}eva.
Stru~njaci upozoravaju da je prije ulaska u vodu po-
trebno da razmislimo koliko smo zdravi, te kolika je dubi-
na i temperatura vode.
"Samo pove}anim oprezom mo`emo doprinijeti
vlastitoj sigurnosti", nagla{avaju stru~njaci.
14 ofekfmkb!2. 8. 2009.

Po{tovani ~itaoci, u rubrici Dana{nje pitanje:

Forum
Forum plus mo`ete da
izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim Kako komentari{ete
doga|ajima i temama. ~injenicu da turisti
Va{e odgovore {aljite na e-mail: zaobilaze doma}e
odgovori@nezavisne.com aerodrome?

DANAS I SUTRA Pi{e:

Muhamed FILIPOVI]

Ako je neko mislio da }e nas kriza zaobi}i, onda je time pokazao

jedino svoju nekompetenciju u pitanjima ekonomije i politike

Zati{je pred buru osanska javnost je zadnjih mjeseci bila zauzeta ve}i broj ljudi nekonzumabilnoj proizvodnji, nego je, sa druge ta pseudopoliti~ka pitanja za stvarna socijalnopoliti~ka pitanja,

B
svim mogu}im problemima, osim onog najva-
`nijeg, a to je pitanje kako }emo se suo~iti i nosi-
ti sa sve prisutnijom dubokom ekonomskom
krizom u svijetu koja ima veoma sna`ne reflekse
i u na{oj zemlji. Ako je neko mislio da }e nas
kriza zaobi}i ili da }e biti manjeg intenziteta i bez
nekih te`ih posljedica, jer je i na{a ekonomija neznatna, onda je
time pokazao jedino svoju nekompetenciju u pitanjima ekono-
Mi se mije i politike. Kriza je svjetska i jo{ se ne samo ne vide stvarni
zavla~imo i znaci njenog popu{tanja, nego se vidi da se ona jo{ razvija, a
nate`emo kod nas je ona multiplicirana, ne samo zbog njene dubine, nego
banalnim i zbog o~ite nesposobnosti na{eg sistema da se suo~ava s bilo
pitanjima koja kakvim te`im situacijama i da rje{ava i mnogo manje probleme
su proizvod od navedene krize.
strane vladavine U svojoj knjizi "Kraj epohe liberalizma", koja je iz {tampe
i nesposobnosti iza{la krajem pro{le godine, ja sam tu krizu predvidio i ukazao
na{ih politi~ara na nju kao na simptom jedne mnogo obuhvatnije i dublje krize
da rije{e u koju svijet tek ulazi, krize koja }e biti fatalna za cijeli neolibe-
jednostavna ralni kapitalisti~ki sistem koji je proizvela kumulacija negati-
pitanja vnih efekata stoljetne vladavine liberalizma u svijetu. Naime,
liberalizam je privatni interes i volju i pravo da se taj interes osi-
gura stavio u centar ne samo ekonomske akcije, nego i uku-
pnog mi{ljenja i djelovanja svih kapitalisti~kih zemalja, a tim
putem je to postao model op}eg mi{ljenja i djelovanja u svijetu.
To je zna~enje pojma epohe liberalizma. Ta vladavina je imala
svoje izraze u bezobzirnom kolonijalizmu, brojnim osvaja~kim
i kolonijalnim ratovima, kao i ratovima me|u kapitalisti~kim
dr`avama, koji su u odre|enom momentu prerasli u svjetske ra-
Takva tove, da bi na kraju zavr{ila u stanju stalnog relativno ograni~e-
politika, u koju nog, ali utoliko vi{e iscrpljuju}eg permanentnog lokalnog rata
se s pravom koji se vodi danas na globalnoj osnovi i u raznim zemljama i
sumnja, ne mo`e regijama svijeta i u kojem se ni{ta nije promijenilo. Drugi bitni
funkcionirati i aspekt produkcije jedne definitivne duboke krize sastoji se u ~i-
izvoditi zemlju njenici da je tehnolo{ki razvoj u svijetu bio veoma sna`an za-
iz kriznog stanja dnja dva vijeka, ali usmjeren ka vojnim i ratnim ciljevima i da
je to proizvelo jednu u`asno agresivnu tehnologiju i svijest o
mo}i tehnologije koja je postala sila nad silama i model op}eg
mi{ljenja u formi pragmatizma, koja se na kraju izrazila u nas-
tanku neravnote`e u prirodnim silama koje definiraju klimu i
sve druge aspekte biolo{ke produkcije u svijetu kao produkcije
od koje u finalu ovisi ~ovje~anstvo. Dakle, ne samo da je najve-
}i dio produkcije usmjeren ka vojnoj i neproizvodnoj i za naj-
strane, u odnosu na sve ve}e potrebe za biolo{kom produkci-
jom do{lo do ogromnog su`enja baze te produkcije i da se i bi-
ljni i `ivotinjski svijet nalaze ugro`eni zbog istog tog faktora, a
to je agresivna tehnologija i interes kao njen motor. Tre}i mo-
ment, koji je duboki generator krize, je da je sav napredak u te-
hnologiji i proizvodnji dekompenziran time {to on nije uspio da
pobolj{a standard stanovni{tva u cjelini, zapravo on je bio cilja-
no usmjeren ka vi{im dru{tvenim klasama i odre|enim regija-
ma razvijenih zemalja. A siroma{no stanovni{tvo Zemlje na to
odgovara jedinim na~inom svoje borbe, a to je da se sve vi{e
mno`i. Takav razvoj je doveo do enormnog pove}anja gladi,
bolesti i neima{tine svih vrsta u svijetu, tako da danas u svijetu
gladuje u bukvalnom smislu jedna, a u stanju potencijalne gladi
se nalaze dvije druge milijarde stanovnika Zemlje, dok se koli-
~ina obradivog zemlji{ta konstantno i rapidno smanjuje i time
pove}ava debilans produkcije bitnih materija i bilans potreba
koje ne mogu biti zadovoljene. Uza sve to, u svijetu imamo i
stalni proces diferencije na siroma{ne i bogate i taj proces po-
djele se ubrzava, a provalija je sve dublja, ali i prijeti da preraste
ne u socijalni sukob, nego u svjetsku konflagraciju nekontroli-
ranih razmjera i na~in ispoljavanja koju niko vi{e ne}e mo}i
obuzdavati. Stalno narastanje terorizma svih vrsta u svijetu i u
svim zemljama jedan je od simptoma te pojave koja nam nado-
lazi iz budu}nosti koja se ra|a iz ~injenice da jedna jedina ra-
zma`ena `ena mo`e da potro{i godi{nje bud`et jedne
nerazvijene siroma{ne zemlje u kojoj masa djece umire od gla-
di i bolesti i da onda do|e i "samaritanski" usvoji jedno dijete i
tako ga spasi od smrti. Sve se to doga|a u svijetu koji je jedan i
definitivno nedjeljiv i u kojem ne}e uop}e i to veoma brzo biti
mogu}e praviti granice i {engene, kako bi se zaostalim divljaci-
ma sprije~ilo da slobodno putuju i kre}u se svojom zemljom,
odnosno svojim globusom. Nigdje pojam globalizma ne pada i
ne pokazuje se kao ideologizam toliko jasno kao u tom aspektu.
Za nas je globus jedan, a oni se zatvaraju u svoje izolirane dije-
love. Ali to nikome ne}e pomo}i, jer ni klimatske promjene ne
znaju za {engen, ni virusi, ali bogme ni ljudi, pa se odista za
globus vi{e ne mo`e re}i da se ne{to doga|a negdje tamo dale-
ko, nego bukvalno u na{em dvori{tu.
U na{oj zemlji, dakle, mi se zavla~imo i nate`emo banal-
nim pitanjima koja su proizvod strane vladavine i nesposobnos-
ti na{ih politi~ara da rije{e jednostavna pitanja, ali i
nezainteresiranosti na{e jevnosti, koja jednostavno zamjenjuje
a to je da je svakim danom sve manje radnih mjesta koja jedino
donose rje{enja problema, da su zarade sve manje u svakom
pogledu i da se ukupna mo} kupaca smanjuje tako da ne mo`e
uop}e vi{e da bude faktor pove}anja produkcije i time i eko-
nomskog razvoja na temelju ekonomskih zakona, pa se cijela
stvar vra}a na modele socijalnih dr`ava, samo sada na najni`em
mogu}em stupnju. Mi ulazimo u fazu ekonomske stagnacije
koja prijeti da postane stalno stanje polaganog i konstantnog
umiranja na{e ekonomije i nas kao populacije, do dekompozi-
cije cijelog dru{tva. Ono {to je u svemu ovome `alosno jeste ~i-
njenica da na{a javnost i politika nije uop}e svjesna svega toga i
da se ona jo{ bavi pitanjima koja su njen sopstveni proizvod, a
ne pitanjima koja je proizvela sada{nja kriza. Naime, nastojanje
da se zadobije povjerenje bira~a dovelo je do enormnog porasta
svih vrsta socijalnih davanja i neproduktivnog zapo{ljavanja, a
da o {kolovanju kao supstituciji za zapo{ljavanje i ne govorimo.
Vlade u na{im entitetima se bo~e sa zahtjevima enormnog bro-
ja biv{ih ratnika invalida, `rtava rata, porodica ratnika i sli~nih
komitenata dr`avnih usluga kojima je sve obe}ano kada su tre-
bali da podr`e odre|ene politi~ke stranke, ali kojima sada treba
oduzimati olako davana prava, {to ne mo`e pro}i bez ozbiljnih
socijalnih gibanja, nemira i perturbacija na politi~koj sceni, a
sve to onemogu}ava nala`enje pravih rje{enja za nastalu si-
tuaciju. I ina~e, kad se radi o ideolo{kim i demago{kim stranka-
ma i re`imima onda su obe}anja njihov glavni politi~ki kapital.
Ali sada, kada od toga svega nema vi{e ni{ta i kada se moramo
suo~iti s realno{}u na{eg stanja, tada dolazi do krize, ali do dru-
ge jedne vrste krize. To je op}a kriza povjerenja u politiku. Ta-
kva politika u koju se s pravom sumnja ne mo`e funkcionirati i
izvoditi zemlju iz kriznog stanja. Vje{tina tro{enja je glavna
vje{tina demagoga. Uostalom, ne tro{e svoje nego tu|e, pa se
na njih mo`e primijeniti ona izreka "da je najlak{e tu|im para-
ma dobrotvor biti". Tako je ova zemlja bez plana, perspektive,
mogu}nosti da na|e izlaz, jer je sama sebe opteretila enormnim
davanjima socijalnog tipa, a na to je prisiljena jer je bez stvarnih
rje{enja i jer je demago{ka u biti. Oni dijele prava kao da smo
Kuvajt, a ne siroma{na, oplja~kana i uni{tena Bosna i Hercego-
vina, u kojoj su, osim toga, sve vje{tine osim vje{tine i volje da
se radi, napredovale, a pogotovo vje{tina praznog govora i obe-
}anja koja nikada ne}e biti izvr{ena. Stoga rje{avanje krize kod
nas treba, ili bolje re}i mora zapo~eti mijenjanjem cijelog na{eg
politi~kog ustrojstva i ansambla politi~ara i to u cjelini.

FORUM PLUS
Cp|!okb!•lj!nj!ojt!usj!of Jblp!pwb!lbw!ob!•jo!gvo!. Vnkft!up!eb!tf!qp!ob!. T!pwb!lwjn!sb!epn!Tb!. Twb!l b!cmp!l b!e b!sb!e b Ci/!qp!mj!uj!•b!sj!tf!qp!ob!.
qsp!qv!|ub!kv!oj!kf!eov!qsj!. ldj!poj!tb!okb!esab!woji |b!kv!lbp!•fm!oj!dj!kf!eof wkf!ub!nj!ojt!ub!sb!oj!lb!eb Tb!wkf!ub!nj!ojt!ub!sb!tb!. |b!kv!lb!lp!ip!~f-!b!qsp!.
mj!l v! eb! pof!n p!h v!~ f ps!hb!ob!oj!kf!twpk!tuwfo esab!wf-!cp|!okb!•lj!nj!o!. of!~f!np!v~j!v!Fwspq!. np!pof!np!hv!~b!wb!ob!. cmfn!kf!|up!{b!ub!l wf
sbe!j{!w s|of!wmbt!u j/!T pt!u b!mjn!{f!n mkb!n b-!v jt!usj!twp!kjn!qpt!uvq!dj!nb tlv!voj!kv/!Blp!kf!of!. qsf!e bl! {f!n mkf-! b twp!kf!qpt!uvq!lf!oj!lb!eb
Kako pc!{j!spn!ob!ub!lwp!tub!. CjI! kf! ub!l wp! tub!o kf lpo!tubo!uop!qpe!hsj!kb!. np!h v!~ f! pt!u wb!s j!u j qp!tmkf!ej!df!vwj!kfl!top!. of!top!tf!pe!hp!wps!optu-
okf!ob!esab!wopn!oj!. qpt!ub!mp!ops!nbm!op/!Oj!kf wb!kv!jpob!lp!qsj!tv!uof tb!sb!eokv!j!lpn!qsp!njt tf! pcj!• oj! hsb!} b!o j/ oj!uj!jn!tmkf!ev!kf!lb!{ob/
komentari{ete wpv-!oj!kf!oj!•v!ep!|up qswj! qvu! eb! ep!n b!~ j ufo!{j!kf!nf!}v!ci/!ob!sp!. vov!ubs!esab!wf-!lb!lp!tf Lsbk!okf!kf!wsj!kf!nf!eb Qpt!ub!mp!kf!tb!twjn!ops!.
najnoviju ci/!hsb!}b!oj!aj!wf!twf qp!mj!uj!•b!sj!of!pe!hp!wps!op ej!nb/!Jblp!kf!of!{b!nj!. po!eb!np!af!np!ob!eb!uj tf!esab!woj!jo!uf!sf!tj!tub!. nbm!op!eb!tf!jtqv!okb!wb!.
blokadu uf!af/!
Zoran D.,
qsjt!uv!qb!kv!qp!tmv/!P•j!.
hmf!eop!kf!eb!j!eb!mkf!oj!.
tmj!wp!j!of!ep!qvt!uj!wp!eb
tf!tusb!ob!•lf!pemv!lf
eb!mkfn!ob!qsfu!lv/
Damir,
wf!jt!qsfe!ob!dj!pobm!oji/
sulejmani
kv!twp!kf!pcb!wf!{f!po!eb
lb!eb!tf!pof!of!vlmb!qb!.
rada Savjeta Banjaluka tv!tqsf!noj!eb!tf!cf{ np!hv!tubw!mkb!uj!jt!qsfe Mostar @yahoo.com kv!t!okj!i p!w jn!tusb!o b!.
ministara BiH? tusb!o ji!gvo!l dj!p of!s b- jo!uf!sf!tb!esab!wf-!v!CjI •ljn!jo!uf!sf!tj!nb/
cp!s f! {b! ob!q sf!e bl kf!j!up!np!hv!~f/! Jasna,
esab!wf/! Milica V., Jajce
jadrankos Bijeljina
@gmail.com
 2. 8. 2009. ofekfmkb 15

Svi se ~ude
kako voda
mo`e biti toliko
hladna i ljeti
FOTO A. ^AVI]

Hajdu~ka
voda na
planini
Borja
zaustavlja
mnoge
prolaznike

[to topliji
dan, voda
hladnija
@eljko DERAJI] Voda oti~e u lupaljku koja, kada se napuni, padne na
tlo, a pri povratku udari tako da se na prvi mah ~ini kao da

U
njedrima planine Borja, na 60 kilo-
metara od Banjaluke i 20 kilometara
od Tesli}a, smje{ten je hajdu~ki izvor.
Okru`en {umom, na mjestu gdje
su se okupljali hajduci po kojima je i
dobio ime, izvor postade poznat po
svojoj hladnoj vodi koja je hajduke
spasavala od `ege u toplim ljetnim danima.
Malo je onih koji su pro{li ovuda, a da nisu ~uli le-
gende koje prate taj izvor. Mnogi ljudi `eljni svje`eg vaz-
duha i hladne vode dolaze da se napiju vode s njega i
ponovo se vra}aju.
Kod izvora se nalazi legendarna udaraljka koja ve}
izdaleka nagovje{tava da dolazite na mjesto gdje su se ne-
kada okupljali hajduci. Danas kod izvora nema nikoga
osim vjetra. U okolnim {umama ima i poneka zvijer koja
se ne pribli`ava izvoru.
Izvor se nalazi na 900 metara nadmorske visine, a
postoji legenda u narodu koja ka`e: [to je topliji dan, voda
je hladnija. U to smo se i sami uvjerili.
Prema narodnom predanju, s izvora je vodu pio i ~u-
veni hajduk Kosta, koji je utjerivao strah u kosti turskim
karavanima koji su se kretali izme|u Te{nja, Kotora i Ba-
njeluke.
Tada je slu`io hajducima, a sada slu`i obi~nim turisti-
ma koji na putu za Banjaluku ili Doboj svrate na taj izvor
gdje piju vodu kako bi okrijepili du{u i tijelo.
Nekada se oko izvora ~ula graja hajduka, kuvan se
hajdu~ki pasulj, a danas kod njega svra}aju rijetki turisti
koji odsjedaju u obli`njem motelu "Hajdu~ke vode".
Voda te~e iz kubure: "Iz hajdu~ke kubure
je nekada sijala vatra, danas te~e voda. Vi{e nema hajdu-
ka", stih je koji nas do~ekuje iznad velike drvene ruke u
kojoj je smje{tena kubura. Iz nje te~e voda. Bistra i hladna
koja i u veoma toplim danima zadaje bol u kostima.
Ispod kubure nalazi se korito u koje voda oti~e. U
njega se ubacuje novac za sre}u.
puca pu{ka.
Iz korita je nekada napajana stoka, a lupaljka je pla{i- Okru`en
la zvijeri. {umom, gdje su
Oni koji su barem jednom bili na ovom mjestu sla`u
se da uz zvuke lupaljke "mir u du{i ni{ta ne mo`e naru{iti". se okupljali
Klupa na nekoliko metara od izvora mjesto je gdje se hajduci po
mnogi odmore od puta.
Idu}i kroz stazu opkoljenu zimzelenim drve}em, kojima je i dobio
kroz ~ije grane vjetar neumorno duva, susre}emo grupu ime, izvor
turista koja se odmah po dolasku iz Banjaluke uputila ka
izvoru. postade poznat
Banjalu~anka Jagoda Te{anovi} prvi put je kod Haj- po svojoj
du~ke vode i do sada je imala priliku samo da slu{a o njoj
od starijih ljudi koji su navra}ali na izvor.
hladnoj vodi
^ula je da je voda hladna, ali nije vjerovala dok se ni- koja je hajduke
je i sama uvjerila da je to istina. spasavala od
"Voda je prehladna. Nisam vjerovala kada sam ~ula. se vratiti sa sitnim novcem", ka`e Te{anovi}eva.
Odmah po dolasku oti{la sam na izvor i vidjela da je ve- `ege u toplim Dra`ena Josipovi} do sada nije ~ula za Hajdu~ku vo- Mnogi
oma hladan. Napila sam se kao nikad u `ivotu. Evo, sada ljetnim danima du, ali kada je do{la, vjeruje da }e se ponovo vratiti. Mo- ostavljaju
nov~i} za
sam pro~itala i da valja ubaciti koji nov~i} za sre}u pa }u `da joj ostavljeni novac podari sre}u, u {ta iskreno vjeruje.
sre}u
Kao u raju: "Vidjela sam pu{ku i fotografisala
se pored nje. Veoma mi je zanimljiv ambijent oko izvora i
zadr`ala sam se dugo. ^ula sam cvrkut ptica i osjetila vje-
tar kako lagano duva. Ovo je toliko lijepo da sam se osje-
}ala kao u raju", priznaje Josipovi}eva.
Na povratku sa izvora sreli smo jo{ turista. Svi se ~u-
de kako to da izvorska voda i po najtoplijem ljetnom danu Malo je
mo`e biti tako hladna. onih koji
Mo`da je i hajduk Kosta sa svojim hajducima isto ra- su pro{li
zmi{ljao pa je volio da odsjedne ovdje sa drugovima. ovuda, a
Hajduci su nestali, Kosta je davno umro, ali ostao je da nisu
izvor iza njega. Ima li i{ta vrednije nego kada iza ~ovjeka ~uli
ostane nekakav trag koji }e biti preno{en kroz generacije? legende
Bio bi Kosta sre}an kada bi sad mogao da vidi da se koje
opet na mjestu gdje je nekada hajdukovao okupljaju ljudi i prate taj
uz hladnu vodu okrepljuju du{u i tijelo za nove borbe koje izvor
ih ~ekaju. Kao i on nekada.
16 ofekfmkb!2. 8. 2009.

^udo u selu Pribini},

kod Tesli}a, skoro
zaboravljeno

Mjesto odakle je bukva krenula

Od bukve koja hoda

Sa Bijeljskih brda
u dolinu du` vi{e
od 300 metara si{la je
bukva. O tom fenomenu
se pro~ulo nadaleko
i mnogi su dolazili
da vide to ~udo
@eljko DERAJI]

ilka Prole (37) doselila se

M
u selo Pribini}, kod Tesli-
}a, prije nekoliko godina.
Jedino {to je znala o tom
pi to mom se lu smje {te -
nom ispod planine Borja
jeste legenda da je prije
pro{log rata u BiH prohodala bukva.
Kako se taj doga|aj zbio, da li je zaborav-
ljen i {ta narod misli o tome uvjerila se ekipa
na{ih novina koja se uputila na lice mjesta.
Selo Pribini} udaljeno je nekoliko kilome-
tara od Tesli}a. Veliko selo oduvijek su krasili
vrijedni doma}ini i gostoprimstvo. Tako je bilo
i pred pro{li rat, kada su ljudi iz svih krajeva
tada{nje Jugoslavije pohitali put Pribini}a da
vide ~udo.
Turisti dolazili svakodnevno:
Sa Bijeljskih brda u dolinu du` vi{e od 300
metara si{la je bukva. O tom fenomenu se pro-
~ulo nadaleko i mnogi su dolazili da vide to Petar Marko~evi} iz Buleti}a, kod Tesli}a, ~uo da je bukva putovala odre|eno vrijeme i kva vi{e nije u `ivotu, ali ostala je legenda
~udo. ka`e da ~uo za ~udo u susjednom Pribini}u, ali klizila prema rijeci, a da nije pala. Jedino je koja }e dugo da `ivi", ka`er Moti~i}.
Jedni ga pripisuju bo`jem djelu, drugi pri- Voda je da nije oti{ao da ga vidi. to malo ~udno", ~udi se Marko~evi}. Zanimljivo je da je i Moti~i} iz Buleti}a,
rodnoj pojavi odrona zemlje, ali zasigurno je izazvala Ka`e da on ni{ta ne vjeruje, isti~u}i da su Za razliku od njega, na licu mjesta je bio susjednog sela. Koga god smo pitali u Buleti-
da ostaje legenda o bukvi koja hoda. odron zemlje, za njega to budala{tine. Smatra da je sjelina Mirko Moti~i}, koji je skepti~an da se radi o }u za bukvu koja hoda svi su skepti~no vrtjeli
"Rodila sam se u Krajini i za mene je nes- bukva je ponijela bukvu i da je to jasno. bo`jem djelu. On smatra da je to stvar prirode. glavom. U Pribini}u je sasvim druga pri~a.
hvatljivo da narod mo`e da vjeruje da bukva tako krenula "Nisam uspio da odem nijednom. A da Prema njegovoj tvrdnji, voda je izazvala Bukva putovala 300 metara:
hoda. Ali eto, to je bila velika atrakcija i turisti i zaustavila vam budem iskren, nisam ni htio. Ubrzo je na- odron zemlje, bukva je tako krenula i zausta- Skrenusmo s puta Banjaluka - Tesli} u pratnji
su dolazili svakodnevno, ~ak i u autobusima. se u ravni kon tog doga|aja po~eo rat, pa eto narod misli vila se u ravni kraj potoka. Nade Popovi} (60) i njene unuke Jelene i
Me|utim, po~etkom rata to je sve propalo", ka- kraj potoka da je to mo`da bio predznak neke nesre}e. "Ovaj narod vjeruje u sve, pa tako i u uputismo se na lice mjesta. Muk u automobi-
`e Milka Prole. Uglavnom, bilo mi je to malo ~udno jer sam ovo. Ali eto, pro{lo je nekoliko godina, bu- lu odaje da se stare uspomene vra}aju. Pose-

Put kojim je bukva pro{la
ostala samo legenda
bno za Nadu. U jednom trenutku ipak progo-
vara.
"Sada }ete da vidite to ~udo. [teta {to bu-
kva vi{e nije u `ivotu. Ljudska sva|a i nesloga
je uni{ti{e. Navodno ju je momak ~ija je bila
zemlja zapalio jer su neki bili po~eli napla}i-
vati ulaz u podru~je oko bukve", sje}a se Na-
da.
Pre la zi mo pre ko rje ~i ce i do la zi mo do
proplanka Jekov~ina. Na udaljenosti ve}oj od
300 metara nalazi se veliki krater. Odatle je
bukva krenula.
Iza sebe je ostavila drugu bukvu. A bile
su jedna do druge. To je ~udo kojem se narod
u Pribini}u nije mogao na~uditi.
"Naj~udnije je to {to je jedna bukva oti{la,
a druga ostala. Da je u pitanju odron ili sjelina
oti{le bi obje. Ali ovako, narod misli da je bo-
`je ~udo. Nadaleko se bilo ~ulo za to. Ljudi su
dolazili sa svih strana", ka`e Nada.
Dogodov{tina sa bukvom sje}a se i Bran-
ka Ostoji} (38), koja se kao dijete igrala kod
bukava. Nedaleko od tog mjesta bio je izvor s
kojeg su djeca pila vodu. Od nje ih, kako se
prisje}a Ostoji}eva, bolio stomak.
"Ja nisam vidjela, ali pri~a se da je narod
koji je prvi oti{ao na lice mjesta vidio i grobo-
ve koje je otkrila bukva kada je podigla ze-
mlju. Me|utim, od toga sada nema ni traga",
pri~a Ostoji}eva.
Njena k}erka Jelena (16) od nas je prvi put
~ula za bukvu koja je prohodala. Njeni joj nisu
pri~ali jer je ona polako potonula u zaborav.
Na tom mjestu nikada nije bila, ali sada je
pristala da s bakom Nadom ode da vidi mjesto
o kojem se toliko pri~alo.
"Nisam se interesovala toliko o tome, a
vjerujte mi da prvi put ~ujem za to. Puno godi-
na je pro{lo. Ja se nisam ni bila rodila kada je
to bilo. Rat je bio i narod je po~eo da se bavi
pitanjima vezanim za `ivot, tako da se prestalo
govoriti o bukvi", ka`e Jelena.
Dolazili i iz Evrope: Na samom
po~etku kada se pro~ulo za fenomen, ~u|enju
mnogih nije bilo kraja. Skoro da nema mje{ta-
nina Pribini}a i ostalih sela da nije do{ao na li-
ce mjes ta, a put mjes ta ~u da kre nu li su i
2. 8. 2009. ofekfmkb 17
Nada
Popovi}
pokazuje
mjesto gdje
je bila
bukva
FOTO
A. ^AVI]
Milka
Prole
Mjesto gdje se bukva zaustavila
mnogi turisti iz susjednih zemalja.
Mje{tani pri~aju da su autobusi dolazili iz
Slovenije, Hrvatske, Srbije, ali i iz nekih zapa-
dnoevropskih zemalja.
Mje{tani se samo sje}aju lijepih dana i na-
ga|aju {ta bi bilo s bukvom i selom da nije
izbio rat. Mnogi u Pribini}u misle da bi postala
prava turisti~ka atrakcija.
Mirko ]ukani} (50) iz tog sela ne ~udi se
{to su mnogi turisti pohitali ka Pribini}u kako
Navodno ju bi vidjeli to ~udo.
je momak "Odmah na kon to ga oti {ao sam na li ce
~ija je bila mjesta. To je bo`je djelo jer je nemogu}e da se
zemlja otisnula sama i da toliki teret ide ravno do nizi-
zapalio jer ne, a da ne padne. A {to je ~udno, druga bukva
su neki bili je ostala na mjestu netaknuta", ka`e ]ukani}.
po~eli Danas je na mjestu gdje je bila bukva viso-
napla}ivati ka trava. Skoro da se i ne primje}uje da je prije
ulaz u nekoliko godina tu dolazilo stotine ljudi dne-
podru~je vno. Povrh toga, Bijeljsko brdo s kojeg je bu-
oko bukve kva krenula.
Sa sjetom na licu Nada nam pri~a da se
moglo puno toga uraditi da se znalo. Ljudi su
se sva|ali umjesto da se ujedine i od bukve na- Mirko ]ukani}
Petar Marko~evi}: Narod misli da je
prave pravu atrakciju. Na`alost, to je pro{lo. to mo`da bio predznak neke nesre}e
"Mislim da se moglo vi{e uraditi. Trebalo
je ograditi prostor i bukva je mogla da bude
Jedni ga atrakcija za turiste. Ovako, sada je nema vi{e i
pripisuju narod je sumnji~av, posebno kada o tome ~uje
bo`jem prvi put. Do|e na lice mjesta, bukve nema i {ta
djelu, drugi onda? Samo se vrate", ka`e Nada.
prirodnoj Tragom kuda je bukva "hodala" ostali su
pojavi bre`uljci. Preko brda kuda je pro{la nalazi se
odrona trag koji }e ostati jo{ nekoliko godina jer je
zemlje prostor nepristupa~an za obradu zemlje.
Na brdu osamljena stoji jo{ jedna bukva.
Sama ve} nekoliko godina. Mo`da ~eka one
koji bi do{li da je posjete.
Rado bi ih pitala gdje joj je sestra i kada }e
se vratiti. Ali ne mo`e.
Nijemo }uti i posmatra dolinu gdje je ne-
kada bila njena sestra. Vi{e je nema, ali ostala
je legenda o bukvi koja hoda.
Potok kod kojeg se bukva zaustavila mo-
`da ~uva tajnu. Vidio je sve {to se dogodilo.
Vidio je i plamen u kojem je izgorijela pri-
lika da se za selo Pribini} ~uje jo{ vi{e.
18 ofekfmkb!2. 8. 2009.

Prnjavor~anka
Daria \uri},
apsolventkinja
Akademije
umjetnosti
u Banjaluci

Najvi{e voli slikati portrete

Daria \uri} nikada ne po`eli

da radi neki drugi posao
FOTO A. ^AVI]

Umjetnost je skup hobi Sa roditeljima donio. Iako, kao i u svakom drugom poslu, pone-
kad ima, a ponekad nema volju da stvara, tvrdi
da nikada ne po`eli da radi neki drugi posao.
U djetinjstvu sam najvi{e slikala portrete, "Nekad jednostavno do|e do blokade i ne
mo`e da se radi. Tada mo`da vi{e razmi{ljam,
pa se mama hvatala za glavu i govorila ideje dolaze i kulminiraju unutra, a onda do|e do
kako se na svakoj stranici mojih svezaka njihovog ispoljavanja u tom periodu stalnog sli-
kanja. Poslije toga se opet javi zati{je. Postoje ne-
nalazi po jedna glava, pri~a \uri}eva ke fa ze. Ni sam uka lu plje na da imam ne ke
organizovane cjeline po kojima stvaram i kojih
Bla`enka LEJI] ka`e, krenulo - od slikanja po sveskama, preko se dr`im", dodaje \uri}eva.
banjalu~ke Srednje likovne {kole do Akademije Veoma je samokriti~na, pa ponekad, kada je
aria \uri}, apsolventkinja na umjetnosti, o kojoj je ma{tala, ali se pribojavala nezadovoljna onim {to je naslikala - ili preslika

D
Akademiji umjetnosti u Ba- da li }e je mo}i upisati. sve ili baci platno i papir.
njaluci, Smjer slikarstvo, ne- "Kao mala uvijek sam ne{to slikala, tako da Od tog trenutnog raspolo`enja zavisi koliko
da vno je svo jom prvom sam jo{ u osnovnoj {koli imala `elju da upi{em }e joj vremena i truda trebati da uradi jednu sliku,
samostalnom izlo`bom pod Akademiju. Zbog toga sam po zavr{etku osno- tako da se utro{eno vrijeme razlikuje od djela do
na zi vom "Por tre ti" u ro - vne tra`ila da upi{em srednju {kolu koja je bar na djela.
dnom Prnjavoru odu{evila neki na~in bila povezana s Akademijom, da bude Po{to u Prnjavoru ima jako malo slikarskih
sugra|ane. neki most do nje. Odlu~ila sam se za Likovnu izlo`bi, jer nema izlo`benog prostora, zahvalna je
I sam naziv izlo`be govori da se na izlo`enih 30 {kolu u Banjaluci, nakon koje sam 2004. godine Nadi @ivkovi}, direktorici Turisti~ke organizacije
djela nalaze portreti, njen omiljeni, ali slikarski upisala Akademiju", pri~a \uri}eva. ove op{tine, koja joj je ponudila da napravi izlo-
jedan od najzahtjevnijih motiva. Svoj talenat za slikarstvo oduvijek je najra- `bu u njihovim prostorijama.
"U djetinjstvu sam uvijek najvi{e slikala dije ispoljavala kroz motiv portreta, mada prizna- "Sasvim slu~ajno sam do{la u kontakt s go-
portrete, pa se ~esto mama hvatala za glavu i go- je da su u Likovnoj {koli, a i na fakultetu, najvi{e spo|om @ivkovi} i ona mi je ljubazno ponudila
vorila kako se na svakoj stranici mojih svezaka slikali zadane motive. taj prostor, {to sam i prihvatila. Izlo`ba traje do
nalazi po jedna glava i kako ne mo`e da mi ih na- Ipak, svi mladi umjetnici imali su slobodu kraja ovog mjeseca, a dosada{nje kritike bile su
kupuje. Me|u tim glavama u mojim sveskama da se izra`avaju na neki svoj na~in, kroz motiv vrlo pozitivne, {to me raduje", pri~a \uri}eva.
bile su i glave poznatih, ali i izmi{ljeni likovi, koji su `eljeli. Njen omiljeni motiv ostali su por- Lo{ po lo `aj umje tni ka: Kao i
mada se de{avalo da ponekad u {koli i na fakulte- treti ljudi, ali i lutaka. ve}ina doma}ih mladih umjetnika, ni ona nije za-
tu naslikam i neke profesore", pri~a kroz smijeh "Jedan dio moje izlo`be ~ine lutke, pa je taj dovoljna polo`ajem koji imaju.
\uri}eva, koja danas slika tehnikom ulje na pla- dio pomalo neshvatljiv ljudima. Mo`da neki mi- "Mladi umjetnici su u vrlo lo{em polo`aju
tnu i kombinovanom tehnikom. sle da je to izraz perioda djetinjstva, kao neka pa- ovdje. Mo`da je to previ{e kriti~no, ali umjetnost
Slikala i po sveskama: Tako je, tnja za tim svijetom igre, zabave, ili mo`da za nekim lutkama je kod nas
ko je ni sam skup ho bi.
S izlo`be Osim lutaka, imala, ali ne - Umjetnici ne-
zanimljivi nije ba{ pove- ma ju ov dje
su joj ljudi u za no to li ko s svoje udru`e-
stanju sna, jer tim. Lutke me nje, a pod
smatra da inspiri{u vi{e udru`enjm se
su tada zbog toga {to podrazumijeva
najiskreniji sam u to me da ispu nja va
prona{la pose- sve uslove ko-
ban svijet, zato je jedan zapo-
{to ih stva ra slen ~o vjek
Nisam ~ovjek da bi, u treba da ima,
ukalupljena da stvari, izrazio kao {to je soci-
imam neke svoje osobine i Slika tehnikom ulje na platnu i kombinovanom tehnikom jalno i penzi-
svo ja sta nja. ono, {to ovdje
organizovane
On kroz njih izra`ava svoje spolja{nje i unutra{- nije ostvareno", dodaje \uri}eva.
cjeline po
nje karakteristike", govori \uri}eva. Isti~e da ih Sve to je, ipak, nije sprije~ilo da se bavi
kojima na svojim slikama ne slika kao predmet, nego onim {to voli, a to je slikarstvo. Isti~e da posebnu
stvaram i kao jednu unutra{nju predstavu ~ovjeka. zahvalnost za sve {to je dosad ostvarila duguje
kojih se dr`im, Ljudi u snu: Osim lutaka, zanimljivi roditeljima, koji su joj pru`ili nesebi~nu podr{ku,
ka`e \uri}eva su joj ljudi u stanju sna, jer smatra da su tada na- posebno ocu, od kojega je naslijedila talenat za
jiskreniji, oslobo|eni svega {to je prethodni dan slikarstvo.
 2. 8. 2009. ofekfmkb 19
Ulica koja vijuga

RAZGLEDNICE izme|u ku}a

FOTO D@. TORCHE

IZ GRADOVA
Naselje
na padini
Trebevi}a

Padinsko
naselje
Jar~edoli u
Starom gradu

Nekada poznat
u Sarajevu

kraj po uzgoju koza Dvori{ta U naselju prevladava zelenilo, vo}njaci koji se "To je zabranjeno. Izgra|eno je dosta ku}a.
krasi cvije}e gotovo rijetko mogu vidjeti u ostalim dijelovima Prije su ovdje bile svega tri-~etiri familije, a sada je
Starog grada. Stanovnici su veoma ljubazni. Ka`u mnogo naseljenije. Vi{e se ne spu{tamo sa Jar~edo-
U tom da su ponosni {to `ive u takvom kraju, ~iju istoriju
kraju poznaju.
"Ovdje sam ro|en, zajedno sa devetoro bra}e i Sakib Ma{i} ka`e da
nekada dvije sestre. Moj rahmetli otac mi je pri~ao kako su mu je otac pri~ao da su koze
je bilo se nekada u ovom kraju gajile koze, zapravo po ~e- bile porijeklom iz ^e{ke
mu je ovaj dio Sarajevo i bio poznat. Mogle su se
razvijeno vidjeti za vrijeme Drugog svjetskog rata", ka`e sta-
kozarstvo, rosjedilac Sakib Ma{i}. la do Kozje }uprije. Poznata familija na ovom po-
a danas je Dodaje da mu je otac pri~ao da su koze bile dru~ju vam je Ljubovi}, stara begovska familija",
porijeklom iz ^e{ke. pri~a Ma{i}.
stanovnicima "Nadaleko nije bilo takve ispa{e i mlijeka, a pa- Isti~e da je stanovnicima lijepo u tom naselju.
zabranjeno {a se spu{tala sve do Kozje }uprije. Odavde do mos- "Svaka ku}a ima barem u ba{~i cvije}a, zatim
ta nizbrdo je nekih tri kilometra. Pa je bilo logi~no da neko i vo}njak, ili zasadi malo povr}a u vrtu. A tu
da dr`e se po kozama i jar~evima ovaj kraj prije mnogo, je i ~isti planinski, trebevi}ki zrak. Mo`da je malo
koze. Tako mnogo godina prozove Jar~edoli", ka`e Ma{i}. te`e zimi kada zapada snijeg, ali u svakom slu~aju
Koze vi{e ne dr`e: Dodaje da u tom ne `alimo se. Ovo je mjesto koje ima svoju istori-
je prema naselju koze vi{e ne dr`e. ju", ka`e Ma{i}.
jar~evima
dobilo
naziv

Elma DUVNJAK dijelu gdje je danas Kozja }uprija. Tada je rijeka

bila mnogo ve}eg vodostaja, nije bilo mosta i te{ko
elenilo, cvije}e, na~i~kane se prelazilo na drugu stranu", pri~a Mufid Garibija,

Z
ku}ice, borovi, vo}njaci, ~ist
zrak, karakteristike su naselje
Jar~edoli, koje je smje{teno
na padini planine Trebevi}, u
jugoisto~nom dijelu Starog
grada.
Mje{tani ka`u da idila nestaje dolaskom zime,
ali da je ipak ljep{ih dana mnogo vi{e.
Nekada je u tom kraju bilo razvijeno kozar-
stvo, a danas je stanovnicima zabranjeno da dr`e
koze.
Tako je prema jar~evima mjesto vremenom
dobilo naziv Jar~edoli.
"Ovaj dio Sarajeva je poznat jo{ od 16. vijeka,
a poznat je po uzgoju koza, jer je podru~je bilo iz-
vrsno za uzgoj te vrste stoke. Nadaleko se ~ulo za
kozje mlijeko sa ovog podru~ja. Nekada su koze
prelazile put od Jar~edola sve prema Miljacki, na
poznavalac istorije Sarajeva.
Legenda: Ka`e da postoji legenda o gra-
dnji Kozje }uprije na Miljacki oko koje su pasle
koze sa Jar~edola.
"Dvojica siroma{ne bra}e, Sinan i Mehmed sa
Jar~edola, su se ~esto sa kozama spu{tala do Mi-
Mje{tani
ljacke, i tu su ih ~uvali. Zarekli su se da }e, ako se
ka`u da idila
ikada obogate, preko Miljacke, na ulazu u Saraje-
nestaje
vo, napraviti }upriju. Tako se jednom prilikom je-
dolaskom
dna od koza zaigrala, po~ela kopkati na livadi u
zime, ali
blizini Miljacke i kada su bra}a do{la, ugledala su
da je ipak
}up sa zlatom", pri~a Garibija i dodaje:
ljep{ih dana
"Od tog blaga Mehmed je podigao most na
mnogo vi{e
Miljacki, ka`e legenda, a to je dana{nja Kozja }u-
prija, a Sinan je sagradio d`amiju u dana{njoj Ba-
karevi}a ulici", ispri~ao je Garibija.
Posjetili smo podru~je Jar~edola kroz koje vi-
juga uska i strma cesta.
20 ofekfmkb!2. 8. 2009.
JEDAN DAN SA...
Vedadom [kapurom,
veterinarom Zoo-vrta
Pionirska dolina
Sa liscem Liskom
Elma DUVNJAK
U`iva u dru`enju s
edad [kapur, doktor za
V
`i vo ti nje u Zo olo {kom
vrtu Pionirska dolina u
Sarajevu, je od djetinj-
stva znao da }e pos ta ti
veterinar.
Od ma lih no gu je
volio `ivotinje i znao je kradomice uzeti dio
porodi~nog ru~ka i nositi }uki iza zgrade. Ka-
`e da veoma voli ovaj posao koji, istina, zna
biti i opasan jer radi sa zvijerima. Tako se je-
dnom prilikom na{ao o~i u o~i sa mrkim me-
dvjedom, ali sve je zavr{ilo dobro. Uspio je,
ka`e, "brisnuti".
Sa Vedadom smo proveli jedan dan u Pi-
onirskoj dolini.
@ivotno opredjeljenje: "Usta-
jem dosta rano i na poslu sam ve} u osam sati.
Tamo popijem i svoju jutarnju kaficu, jer ku}i
nekako i nemam vremena. Uvijek volim kaza-
ti kako zapravo radim na mjestu za koje ljudi
pla}aju da bi ga vidjeli", kazuje na po~etku
na{eg dru`enja i dodaje:
"Jo{ kao dijete sam spoznao svoj za{titni-
~ki odnos prema `ivotinjama. Moj ~est cilj na
porodi~nom ru~ku je bio da maznem dio i
odnesem jednom }uki iza zgrade. Ali to sam
morao uraditi tako da roditelji ne primijete.
Uvijek sam volio `ivotinje i otkad znam za
sebe imao sam pozitivan odnos prema njima,
hranjenju, za{titi. Poslije sam upisao srednju
veterinarsku {kolu i zavr{io za veterinarskog
tehni~ara, a logi~an slijed je bio da upi{em
veterinarski fakultet", pri~a [kapur.
Nagla{ava da je njegovo `ivotno opredje-
ljenje lije~enje i pomaganje `ivotinjama.
"Rodio sam se s tim. Nisam imao dvojbe
{ta }u upisati i biti. Prva moja intervencija je
bila na farmi krava iznad Vare{a. Tu su bila
prva lije~enja, ali i strahovi, jer jedno je u~iti
iz knjiga, a drugo to prakti~no primijeniti. Pri-
je 11 godina sam po~eo raditi ovdje u Pionir-
skoj dolini sa divljim, egzoti~nim `ivotinjama
i mislim da sam jedini u dr`avi koji lije~i ta-
kve `ivotinje", kazuje Vedad.
Ka`e da ~esto ide na edukacije po zapa-
dnoevropskim zemljama, jer u na{oj zemlji
nema te vrste predmeta.
Upitan da li je bilo smije{nih situacija u
Zoo-vrtu sa `ivotinjama, izdvojio nam je de-
talj sa dikobrazom.
"Je dnom sam obi la zio Zoo-vrt i vi dio
sam da pored dikobrazovog kaveza ljudi pre-
tr~avaju. Nije mi bilo jasno za{to. U stvari
pro{ao je jedan ~ovjek prije tih ljudi i rekao
da dikobrazi stanu i bacaju bodlje, ga|aju lju-
Uvijek volim kazati
kako zapravo radim na
mjestu za koje ljudi pla}aju
da bi ga vidjeli, ka`e [kapur
de, {to je apsolutna dezinformacija. Smije{no
je da ljudi lako potpadnu pod tu dezinforma-
ciju. Dikobraz ne baca bodlje, to je njegov
pokriva~, odbrana ako se neko navali na nje-
ga", pri~a Vedad.
Najte`e uspavati medvjeda: Kazuje kako
ve}ina `ivotinja koju treba pregledati u Zoo-
vrtu ne}e napasti bez razloga, te da ih pretho-
dno mora uspavati.
"Ja ako moram da ih lije~im i ubadam
iglama - one bi napale. Zato je nemogu}e
eland antilopu koja ima 700 kila ~uvati dok
joj se daju injekcije. Moraju se anestezirati, to
jest uspavati. Imamo `ivotinje poput nojeva
ili medvjeda, kojima se ne ulazi u boksove.
Tu postoje posebna pravila kada se ulazi i ka-
ko", kazuje [kapur i isti~e da tu bilo kakav
egzibicionizam mo`e biti skup.
"Imao sam jednom situaciju sa medvje-
dom. Jedan boks nije bio zaklju~an i onda je
on otvorio ta vrata i na{li smo se o~i u o~i. I
on se iznenadio otkud ja tu, ali uspio sam po-
Li~na karta
Datum i mjesto ro|enja:
5/!bwhvtu!2:81/!hp!ej!of!v!Tb!sb!kf!wv
Bra~no stanje:
tsfuop!paf!okfo!
Stru~na sprema: ep!lups!
wf!uf!sj!obs!tlji!ob!vlb!
Ka ri je ra: tnb!usbn!eb!ep!csp
sb!ejn!twpk!qp!tbp!
Hobi: Tb!eb!of!nbn!wsf!nf!ob!{b
ip!cj/!Job!•f-!kb!lp!wp!mjn!tqpsu!j!qsj!kf
tbn!tf!cb!wjp!lp!|bs!lpn-!b!kb!lp!wp!.
mjn!j!gv!ecbm/!Jnbn!cf!cv-!ub!lp!eb!kf
pob!v{f!mb!tbw!ubk!ejp!tmp!cp!eoph
qspt!up!sb/!Jt!lsf!op!eb!wbn!lb!afn-
of!nbn!wsf!nf!ob!oj!!{b!!|ub/!
bje}i, a on nije ni mrdnuo. Nije skontao. Za- "Prepoznaju
pravo, koleginica ga je nau~ila da otvara vrata me sa mo jom
kada je na hranjenju, ali kada sam ja bio u pu ha ljkom i
nastambi, na vratima je trebalo da stoji kata- auto mat skim
nac, a nije. I kako je nau~en, on onako slu~aj- {pricama. Ovi
no otvori i ja stojim tu i on gleda u mene. Isto majmuni koje
se iznenadio kao i ja, kao da veli {ta on radi ima mo, ko ji
tu? Moja reakcija je bila da pobjegnem. To je su ma nji
bila opasnost, ba{ opasnost", prisje}a se Ve- ve li ~i -
dad.
Ka`e da je bilo tako i prvi put kada je
uspavao medvjeda jer uvijek, isti~e, razmi{- Vedad [kapur:
lja o tome {ta ako nije dovoljno uspavan @ivotinje volim
odmalena
i probudi se u pola pregleda.
"[ta }u tada? Ali s godinama ra- FOTO D@. TORCHE
da u Pionirskoj dolini to postaje
rutina. Ne mo`ete lije~iti `ivoti-
nje a da ih ne volite. To je ne-
spojivo", govori Vedad.
Isti~e kako je sto posto is-
tina da `ivotinje osjete kada
ih neko voli ili mrzi.
"Vjerujte da to `ivotinja
determini{e u prvom momen-
tu i kontaktu. Ali razlika je u
tome {to ljubav veterinara
prema `ivotinji ne prestaje
ka da je po ~ne li je ~i ti, a
kod po je di nih `i vo ti nja
pres ta je. Pri mje ra ra di,
imamo majmune i kada ih
tretiram, lije~im, to ra-
dim za njihovo dobro,
ali oni to ne mogu po-
vezati i ja sam jedan od
na jo mra `e ni jih li ko va
ko ji ula zi u maj mu nar -
nik", pri~a nam Vedad, u
{to smo se i uvje ri li ka da
smo se pribli`ili njihovoj nas-
tambi.
Bilo je dovoljno da Vedad obu- Sa kornja~om
~e mantil i pribli`i se staklu, da bi maj-
muni ve} zauzeli borbeni stav.

Pored
nastambe sa
majmunima
divljim `ivotinjama
nom samo izgledaju bezazleno, ali, vjerujte,
~ovjek kada bi u{ao unutra ne bi iza{ao `iv.
Nemaju nikakav strah od ljudi. To je makaki
vrsta. Znaju nas ljudi ru`iti rije~ima: 'Dr`ite
majmune sa tumorima', a zapravo se radi o
tome da se `enkama, kada im je vrijeme pare-
nja, uve}aju stra`njice. To ljudima izglede
kao tumor", smije se Vedad [kapur.
Lisac kao ljubimac: Dok {etamo
[kapur je svratio do svog ljubimca lisca ko-
jem je dao ime Lisko.
"Spasili smo ga da ne ugine. Sa ~etiri
mjeseca su ga na{li neki ljudi, ostao je bez
majke. Sam ne bi uspio u divljini. I, evo, kod
nas je ve} deset godina. Umiljat je kao ku~e.
Ina~e, lisice u prirodi `ive najdu`e {est godi-
na, a na{ }e Lisko ako bog da do`ivjeti mno-
go, mno go vi {e", ka zu je Ve dad dok te pa
svom ljubimcu.
Ka`e kako ga u posljednje vrijeme sve
vi{e fasciniraju nosati rakuni. Do{li smo i do
njihove nastambe, ali nakon obilnog jela po-
bjegli su u debelu hladovinu u ku}ice ili viso-
ko u kro{nje drveta.
"Porijeklom su iz Ju`ne Amerike. To su
`ivotinje koje su mi vrlo drage, dobro}udne
su prema ~ovjeku. Uvijek su u nekoj igri. Za-
ista, sve `ivotinje su mi drage u Zoo-vrtu",
govori Vedad.
Ka`e da je imao priliku da obi|e mnoge
zoo-vrtove u svijetu, ali mu je u najljep{em
sje}anju ostao zoo-vrt u Hanoveru.
"Svi njema~ki zoo-vrtovi su odli~ni. Taj u
Hanoveru ima godi{nju posjetu od dva mili-
ona ljudi, a grad je veli~ine Sarajeva. Ulaz je
19 ili 23 eura. Ne mo`e vam pasti na pamet
`ivotinja a da je tamo nema. Na prostoru biv-
{e Jugoslavije mi se svi|a zagreba~ki zoo-vrt
koji se prostire na 6,5 hektara, a mi imamo
8,5 hektara. To je Zoo-vrt koji bismo sutra
mogli kopirati, a sa kojim, kao i Zoo-vrtom u
Hanoveru, imamo izvrsnu saradnju", govori
veterinar Vedad [kapur.
[esto ~ulo: Koliko je zapravo te{ko
lije~iti `ivotinje?
"Puno je bolesti kod `ivotinja sa sli~nim
klini~kim znacima, ali zato se zavr{ava fakul-
tet. Me|utim, tek na terenu kad se radi mo`e
se vidjeti koliko je te{ko. Problem kod `ivoti-
nja je anamneza koju treba da daju vlasnici
`ivotinja. Ali, oni u ve}ini slu~ajeva kod nas
odvedu u pogre{nom pravcu. Pitamo recimo:
'Od kada je pas bolestan', on ka`e: 'Od sino}',
a onda kom{ija ka`e kako mu andole daje ve}
sedam dana. I ta neiskrenost vlasnika daje po-
gre{nu informaciju, ote`ava lije~enje", govori
Vedad.
Isti~e kako `ivotinje mogu predosjetiti ja-
Na jutarnjoj kafici
~e promjene u prirodi, elementarne nepogode.
"^ovjek kada bi imao vremena da po-
smatra, prati, vidio bi da `ivotinje imaju tu
dozu nervoze koju mi nemamo pred promje-
ne. Ja sam gledao antilope... One taj dan pred
nevrijeme ~ini mi se prepje{a~e 20 kilometa-
ra, hodaju}i po boksu usljed nervoze. Imaju
tu dozu predosje}aja koju mi nemamo u smi-
slu ~u dnog po na {a nja. Ili se pa uno vi
Bilo kakav ogla{avaju u neobi~ni dio dana", rekao nam
egzibicionizam je Vedad [kapur.
mo`e biti skup Ne podnosi neiskrenost: Ka-
`e da se najbolje odmara kada sa suprugom i
k}erkom do|e u Pionirsku dolinu kao izletnik.
2. 8. 2009. ofekfmkb 21
U`iva dok hrani
eland antilopu
[kapur je oduvijek
znao da }e postati
veterinar. Danas je
jedini u dr`avi koji
lije~i divlje `ivotinje.
U svom poslu u`iva
iako on ~esto zna
biti opasan
"Dok sam na du`nosti uvijek razmi{ljam
{ta bi jo{ trebalo uraditi, pogledati `ivotinje, a
kao izletnik sam potpuno rastere}en. Volio
bih da na{ zoo-vrt bude jo{ ljep{i, bogatiji,
kako na{a djeca ne bi morala i}i u Beograd ili
Zagreb da vide lavove i tigrove", ka`e on.
Od muzike voli slu{ati pjesme Zdravka
^oli}a, "Bijelog dugmeta", "Azre", ali i po-
slu{ati Halida Be{li}a.
U kuhinji se odli~no snalazi.
"Supruga mi zna kazati da je ~inim nesi-
gurnom kada u|em u kuhinju. [ta god da ku-
ha, ja malo preko ramena virim i ka`em kako
bi trebalo dodati ovo ili ono. Ka`e: 'Ti ~im
u|e{ u kuhinju - ja ne znam jesam li dobro'.
Jedno vrijeme sam bio sam u stanu, tako da
sam se na u~io ku ha ti. Spe ci ja lis ta sam za
spremanje morske ribe. I to samo ja radim u
ku}i", pohvalio nam se Vedad.
Ka`e da ga u `ivotu najvi{e mogu razlju-
titi ljudski nemar, nepo{tenje, neiskrenost.
"Zna{ ono, dogovori{ se sa ~ovjekom je-
dno, a dok se okrene{ on pri~a drugo. Nekako
u ovoj recesiji fali i morala", zaklju~uje [ka-
pur na kraju na{eg dru`enja.
22 ofekfmkb!2. 8. 2009.

Porodica ameri~kog predsjednika

IZA GRANICE
Pi{e:
Jelena PRALICA

Imigranti sa Haitija
Brod sa oko 200 ilegalnih imigranata iz Haitija prevrnuo se blizu ka-
ripskih ostrva Turks i Kaikos. Policija je nakon dva dana obustavila po-
tragu za 65 osoba koje nisu uspjele da se spase u brodolomu. Spasila~ke
slu`be, kojima su pomagali pripadnici ameri~ke obalske stra`e, uspjele
Za Obamu
su da do|u do 113 pre`ivjelih, koje su prona{li u blizini olupine broda.
Nakon brodoloma, vlasti ostrva Turks i Kaikos uputile su spasioce u
malim ~amcima, koji su uspjeli da spase oko 40 osoba koje su stajale na
grebenu udaljenom oko tri kilometra jugoisto~no od ostrva Zapadni Ka-
ikos.
Me|u pre`ivjelima je i mnogo te{ko povrije|enih, {to ne ~udi, s obzirom
na to da su uslovi u kojem se brodolom dogodio vi{e nego nepovoljni.
Naime, pretpostavlja se da je brod s imigrantima, bje`e}i od policijske
patrole, najvjerovatnije,
udario u podvodni gre-
U prepunim ben, a zna se i da je plovi-
brodovima ~esto putuju lo, s obzirom na broj ljudi
u potrazi za boljim `ivotom na njemu, bilo pretrpano.
Taj incident, me|utim,
nije usamljen slu~aj. Naime, imigranti sa Haitija ~esto putuju izme|u ka-
ripskih ostrva u prepunim brodovima, u potrazi za boljim `ivotom na Ba-
hamima ili Floridi.
Tako je, primjera radi, u maju 2007. pretrpani brodi} prevozio ~ak 160
imigranata, kada su ih napale ajkule. Neki od imigranata su pojedeni `i-
vi.
I dok se ameri~ka policija nastoji izboriti s nelegalnim ulaskom u ze-
mlju, svaki dan je sve vi{e onih koji se nastoje izboriti s neima{tinom, lo-
{im `ivotnim uslovima i koji ne biraju sredstva da se dokopaju neke
"obe}ane zemlje".
Brojni od tih poku{aja ispunjenja `elje za boljim `ivotom, na`alost, za-
vr{e tragi~no.

Sarkoziju pozlilo
tokom vje`banja U Marta's
Vinjardu
Gsbo!dvt!lpn!qsfe!tkf!eoj!lv!Oj!lp!mj!Tb!slp!{j!kv!kf!qp!{mj!mp!up!. uglavnom
lpn!wkf!acb!okb-!ob!lpo!•f!hb!kf!op~!qsp!wfp!v!cpm!oj!dj!sb!ej se odmara
ameri~ka
pcbw!mkb!okb!lbs!ej!pmp!|lji!jtqj!uj!wb!okb/!Ob!lpo!j{mbt!lb!j{!cpm!oj!df- elita
j{!Lbo!df!mb!sj!kf!gsbo!dvt!lph!qsfe!tkf!eoj!lb!kf!tb!pq!|uf!op!eb!~f
Tbs!lp!{j!v{f!uj!of!lp!mj!lp!eb!ob!penp!sb-!uf!eb!v{spl!wsup!hmb!wj!df
up!lpn!us•b!okb!oj!tv!qsp!cmf!nj!tb!tsdfn/ Priredila: Dragana RADU[KI Ono {to je jo{ zanimljivije jeste da je ku}a "Blu Heron Farm" iznosi oko 50.000 dolara se-
ina~e u vlasni{tvu republikanca, ali porodici Oba- dmi~no.
rijeme je odmora, a to zna i ma to svakako nije smetalo. Iako jo{ nije ta~no objavljeno koliko }e ko-

V
Po`ar na Zakintosu prva porodica SAD, koja je
Ob!{b!qb!eopn!ej!kf!mv!hs•lph!pt!uswb![b!ljo!upt!fwb!lv!jtb!op ove godine izabrala luksuzni
Mar ta's Vi njard, gdje se
kf!plp!81!uv!sjt!ub-!{b!sp!cmkf!oji!ob!kf!eopk!qmb!aj!lp!kpk!tf!qsj!cmj!.
uglavnom odmara ameri~ka
ab!wb!mb!wb!usf!ob!tuj!ij!kb/!Usj!ef!tfu!wb!usp!hb!tb!db!tb!ef!wfu!wb!usp!.
elita. Oni su iznajmili ku}u,
hb!toji!lp!mb!tf!wj!|f!pe!usj!tb!ub!cp!sj!mp!tb!qp!ab!spn-!•j!kj!kf vrijednu 20 miliona dolara, u
v{spl!of!qp!{obu/ ~ijem se sklopu nalaze bazen, privatna pla`a i,
kada je ameri~ki predsjednik Barak Obama u pi-
Tri vje{anja u Japanu tanju, neizbje`ni teren za basket.
V!Kb!qb!ov!tv!wkf!|b!okfn!qp!hv!cmkf!ob!usp!kj!db!ptv!}f!oj!lb-
vlmkv!•v!kv!~j!kf!eoph!lj!oft!lph!esabw!mkb!oj!ob-!|up!tv!qswb!j{!ws|f!.
okb!tnsuof!lb!{of!v!upk!{f!nmkj!{b!qp!tmkf!eokji!|ftu!nkf!tf!dj/
Uprkos obe}anju da }e javnost
Kb!qbo!tlf!wmbt!uj!qp!hv!cj!mf!tv!Kv!ljpb!Kb!nb!jkb-!ptv!}f!oph!{b
vcjt!uwp!twp!kf!ewj!kf!tft!usf!v!Ptb!lj!3116-!Ij!sp!|jb!Nbfvfb-
lp!kj!kf!vcjp!usj!ptp!cf!lp!kf!kf!ob!|bp!qv!ufn!jo!ufs!ofu!tusb!oj!db
lp!kf!qp!wf!{v!kv!mkv!ef!lp!kj!qmb!oj!sb!kv!tb!np!vcjt!uwp!j!lj!oft!lph
esabw!mkb!oj!ob!_f!ob!Ef!upo!hb-!lp!kj!kf!vcjp!usp!kf!twp!kji!tv!ob!sp!.
biti obavije{tena o zdravlju
francuskih predsjednika
Priredila: D. RADU[KI
eoj!lb!j!sb!ojp!kp|!usp!kf!2:::/!hp!ej!of!v!Lb!wb!tb!lj!kv/
Zdravstveni karton francuskih predsje-
Auto-bomba dnika ~esto je ~uvan poput dr`avne tajne upr-
ranila 46 osoba kos ~injenici da svaki od njih, po dolasku na
vlast, obe}a transparentnost.
Obk!nb!okf!57!ptp!cb!kf!mb!l|f!qp!wsj!kf!}f!op!v!fl!tqmp!{j!kj Vijest da je predsjednik Francuske
bvup!np!cj!mb!cpn!cf!jt!qsfe!lb!tbs!of!Dj!wjm!of!hbs!ef!v!hsb!ev Nikola Sarkozi hitno preba~en u
Cvs!hp!tv-!ob!tkf!wf!sv!\qb!oj!kf/!Wf!~j!ob!qp!wsj!kf!}f!oji-!nf!}v bolnicu nakon {to mu je pozlilo
lp!kj!nb!jnb!j!ekf!df-!{b!ep!cj!mj!tv!qp!tkf!lp!uj!of!j!np!esj!df-!bmj!oj!. to kom d`o gi ra nja na ve la je
lp!oj!kf!uf!af!sb!okfo/!!Ob!qbe!kf-!wkf!sp!wb!uop-!j{wf!mb!cbt!ljk!tlb Francuze da se zapitaju kakve
tf!qb!sb!ujt!uj!•lb!hsv!qb!FUB-!|up!kf!kf!ebo!pe!okf!oji!obk!wf!~ji su sve tajne ~uvali biv{i pred-
ob!qb!eb!v!qp!tmkf!eokf!wsj!kf!nf/! sjednici.
Ot ka ko je @or` Pom pi du
Beba ubijene trudnice umro za vrijeme mandata od le-
ukemije, 1974. godine, svi fran-
na|ena `iva cuski predsjednici, uklju~uju}i i
Cf!cb-!j{wb!}f!ob!j{!tup!nb!lb!vcj!kf!of!usv!eoj!df!Ebs!mjo!Ifk!ot- Sarkozija, dali su ~vrsto obe}anje
qsp!ob!}f!ob!kf!aj!wb!j!v!#qsj!mj!•op!ep!cspn!{esbw!tuwf!opn!tub!. da }e re do vno objav lji va ti
svoje zdravstvene biltene.
okv#/!Pepk!•f!kf!qsp!ob!}f!op!v!Okv!Ifn!q|j!sv!lpe!Eav!mj!Lp!sj
Me|utim, svega nekoli-
j{!Wps!•ft!uf!sb-!lp!kb!kf!vib!q|f!ob!{cph!tv!nokf!eb!kf!qp!•j!oj!mb
ko njih je ispo{tovalo to
vcjt!uwp!j!punj!dv/!Pob!kf-!{btb!e-!pq!uv!af!ob!{b!ckfl!tuwp!pe obe}anje.
{b!lp!ob!{cph!tv!nokf!wmbt!uj!eb!kf!qp!•j!oj!mb!punj!dv!cf!cf/!Qp!. Valeri @iskar d'Es-
mj!dj!kb!kf!v!qp!of!ekf!mkbl!qsp!ob!|mb!uj!kf!mp!Ebs!mjo!Ibk!ot!)34*!v!okf!.
ten, koji je izabran na-
opn!tub!ov/!Ibk!otp!wb-!nbk!lb!usp!kf!ekf!df-!qsp!ob!}f!ob!kf!v
kon Pom pi du ove
ps!nb!sv-!vnp!ub!ob!v!•bs!|bw/ smrti, prvi je ko ji je
Izbor predsjednikovog mjesta za ljetovanje {tati predsjednikov odmor, ono {to je poznato
ve} je nai{lo na brojne kritike, jer je u vrijeme re- jeste da se o lokaciji pregovara jo{ od januara, a
cesije i svjetske ekonomske krize suvi{e izdvojiti najam je podijeljen na tri dijela; jedan }e platiti
nekoliko desetina hiljada dolara za sedam dana porodica Obama, jedan tajna slu`ba, a tre}i Bijela
odmora. ku}a, jer }e Obama imati veliku pratnju koja }e
Prema pisanju "Vineyard Gazette", porodica za njim krenuti iz Bijele ku}e.
Obama je iznajmila ku}u "Blu Heron Farm", koja Ku}a ima pet spava}ih soba i izgra|ena je
je svakako najskuplja u tom dijelu ostrva. u viktorijanskom stilu. Ima jo{ tri dvori{ne
Prema nekim procjenama, iznajmljivanje zgrade, uklju~uju}i i {talu, renoviranu u pensil-
Zdravstveni
obe }ao tran spa ren tnost svog zdrav stve nog
biltena, me|utim za sedam godina na vlasti
nijednom ga nije objavio.
Biv {i pred sje dnik iz re do va so ci ja lis ta
Fransoa Miteran ~uvao je tajnu da ima karci-
nom prostate. [tavi{e, ~im je preuzeo funkci-
ju pred sje dni ka kre nu le su pri ~e da je
ozbiljno bolestan, ali sve je to bilo obavi-
jeno velom tajne.
Iako je Miteran redovno objavlji-
vao zdravstvene biltene, nigdje nije
bilo ni spomena o njegovom karcino-
mu. Prvi put je spomenut 1992. godi-
ne, na kon prve ope ra ci je, ali je
Miteran tada ve} bio izabran za drugi
mandat.
Nakon dvije godine ponovo je
ope ri san. Iako je dru gi man dat
uspio privesti kraju, svima je
bilo jasno da je ozbi-
ljno bolestan.
Svega devet
da na na kon
smrti, Mitera-
Sarkozi
Valeri nov li~ni do- izlazi iz
@iskar ktor Klod
d'Esten bolnice
Gubler
 2. 8. 2009. ofekfmkb 23

ljetuje u luksuznom Marta's Vinjardu Omiljena ljetovali{ta

predsjednika SAD

nema krize Barak

.!Eapsea!Cv|!kf!wp!mjp!eb!hp!ej|!okf!penp!sf!qsp!wp!ej!ob!twpn
sbo!•v!v!Lsb!gps!ev-!tf!wf!{ob!esab!wb!Uf!ltbt-!b!qsf!nb!of!ljn
qsp!sb!•v!oj!nb-!po!kf!uv!qsp!wfp!•bl!|ft!uj!ov!twp!kji!nbo!eb!ub/
Cv|!kf!{b!qb!n~fo!lbp!qsfe!tkf!eojl!lp!kj!tf!obk!wj!|f!penb!sbp-
qb!kf!ub!lp!ob!penp!sv!qsp!wfp!2/131!eb!ob!wbo!twph!lb!cj!of!ub-
pe!•f!hb!5:1!eb!ob!ob!twpn!sbo!•v/!
.!Lmjo!up!op!wj!tv!wj!|f!qv!ub!cj!mj!lsj!uj!lp!wb!oj!{cph!mkf!up!wb!okb!v
Nbs!ub(t!Wj!okbsev-!qb!kf!ob!lsb!kv!Cjm!Lmjo!upo!qp!{wbp!twp!kf!hmb!.
tb!•f!eb!poj!pemv!•f!hekf!cj!usf!cbmp!eb!mkf!uv!kf/!Ob!lsb!kv-!j{cps
kf!qbp!ob!Wb!kp!njoh/!
Obama sa
suprugom .!Sj!•bse!Oj!ltpo!kf!mkf!up!wbp!v!#Cj!kf!mpk!lv!~j!ob!Gmp!sj!ej#-!lp!kb!tf
Mi{el ob!mb!{j!ob!Lj!Cjt!lfk!ov/!Ob!upn!jnb!okv!kf!toj!nmkfo!j!hbo!htufs!tlj
gjmn!#Mj!df!t!paj!mklpn#-!2:94/!hp!ej!of/!
.!Bcsb!ibn!Mjo!lpmo!kf!t!qp!sp!ej!dpn!mkf!up!wbp!v!lv!~j!lp!kb!tf
ob!mb!{j!v!of!qp!tsf!eopk!cmj!{j!oj!Wb!|jo!hup!ob/!Job!•f-!lv!~b!tf!ob!mb!.
{j!mb!v!cmj!{j!oj!wpk!of!cpm!oj!df!j!Mjo!lpmo!kf!•ft!up!qp!tkf!~j!wbp!sb!okf!.
oj!lf!lb!lp!cj!jn!ebp!qp!es|lv/!

U potragu za
odgovaraju}om Iznajmili su ku}u vrijednu
lokacijom za
odmor bila je
20 miliona dolara, u ~ijem se
uklju~ena i sklopu nalaze bazen, privatna
tajna slu`ba pla`a i teren za basket

Obama voli da igra basket

vanijskom stilu. Van Devender, drvoprera|iva~ki industijalac
Ima pogled na okean, privatnu pla`u, kao i iz Misisipija, dao je maksimalnu mogu}u donaci-
privatni dok za kajake i jahte. ju kampanji D`ona Mekejna, ali i Fredu Tompso-
Prema nekim nu, za njegovu neuspje{nu kampanju tokom
Porodica Obama }e na tom luksuznom lje-
procjenama, primarnih izbora.
tovali{tu provesti nekoliko dana. Mi{el Obama
iznajmljivanje Obame su odlu~ne u namjeri da plate svoj
je jo{ ranije izjavila da nije isklju~eno da }e
ku}e "Blu godi{nji, za razliku od Klintonovih, koji su za
k}erke do}i nekoliko dana ranije, a najavljen je
Heron Farm" vrijeme mandata Bila Klintona redovno ljetovali
dolazak i psa Boa.
iznosi oko u tom mjestu, ali mahom uvijek na ra~un drugih.
Ina~e, "Blue Heron Farm" je u vlasni{tvu
50.000 dolara U potragu za odgovaraju}om lokacijom za
Vilijema i Moli van Devender, ~lanova Republi-
sedmi~no odmor bila je uklju~ena i tajna slu`ba jer ku}a za
kanske partije, koji su ku}u kupili 2005. godine,
izdvojiv{i impresivnih 20 miliona dolara. odmor predsjednika mora biti na lokaciji koja se
mo`e dobro obezbijediti.
Bilo je ~ak govora da bi mogli iznajmiti i ne-
ku ku}u u Oak Blafsu, gdje Obame imaju dosta
prijatelja i gdje su ranije redovno ljetovale. U tom
mjestu ku}u ima i profesor Luis Gejts, koji je ne-
davno uhap{en jer je provalio u svoju ku}u, {to je
navelo Obamu da prokomentari{e kako je njego-
vo hap{enje bilo izuzetno glup potez policije.
Me|utim, tajna slu`ba je zaklju~ila da se
Oak Blafs ne mo`e dobro obezbijediti, te da bi
bilo bolje prona}i neko drugo mjesto.
"Blu Heron Farm" je prili~no izlovana, nije
uz glavni put, a sa druge strane, ima prili~no do-
bar pristup aerodromu.
To imanje je i ranije ugo{}avalo ameri~ke
predsjednike. Naime, prija{nji vlasnik Entoni Fi-
{er je u vi{e navrata ugostio Klintonove na svom
imaju. Me|utim, nakon {to su Fi{erovi poginuli u
avionskoj nesre}i 2003. godine, imanje su kupili
Van Devenderovi.
To podru~je oko Kejp Koda je omiljena des-
tinacija predsjednika iz redova demokrata. I biv{i
predsjednik D`on Kenedi ljetovao je upravo na
Kejp Kodu.

kartoni kao dr`avna tajna objavio je knjigu u kojoj je otkrio da je Mite-
ranu karcinom dijagnostikovan 1981. godine.
Nakon javne debate o Miteranovom pri-
krivanju pravog stanja, 1995. godine na ~elo
Francuske dolazi @ak [irak, koji je odmah
obe}ao da }e francusku javnost obavijestiti o
svakoj promjeni njegovog zdravstvenog sta-
nja.
Me|utim, za vrijeme svog predsjedniko-
vanja nije objavio ~ak nijedan bilten, obrazlo-
`iv{i da bi to bilo kr{enje njegove privatnosti.
Kasnije se ispostavilo da je 2005. godine
proveo sedam dana u vojnoj bolnici "Val de
Gras", gdje je i Sarkozi nedavno bio primljen,
a navodno zbog manjih vaskularnih proble-
@ak [irak ma.
Prije toga, u javnosti su po~ele da kru`e
pri~e da [irak ima ozbiljnih problema sa slu-
hom, ali su njegovi pomo}nici to odmah de-
mantovali.
Sarkozi u oktobru I Sarkozi je, preuzev{i mjesto francuskog
predsjednika, obe}ao javnosti da }e ih obavje-
2007. godine
{tavati o svakoj eventualnoj promjeni i zaista,
bio podvrgnut njegovi pomo}nici su odmah u pro{lu nedje-
operaciji grla lju objavili saop{tenje da je predsjednik pre-
ba~en u bolnicu nakon problema koji su se
javili tokom d`ogiranja.
Fransoa Miteran
~uvao tajnu da ima
karcinom prostate
Po izlasku iz bolnice, Sarkozijev kabinet
je saop{tio da je imao problema sa plu}no-`e-
lu~anim `ivcem koji, izme|u ostalog, reguli{e
rad srca. Ipak, doktori su izjavili da je rije~ o
manjem problemu, te da ga ne smatraju ozbi-
ljnim.
Havijer Bertran, generalni sekretar Sar-
kozijeve partije UMP odmah je javno pohva-
lio pred sje dni ka {to je odr`ao obe }a nje i
objavio da je imao zdravstvenih problema.
Ipak, ispostavilo se da je Sarkozi u okto-
bru 2007. godine bio podvrgnut operaciji, ali
Jelisejska palata to nikada nije potvrdila.
Navodno, u pitanju je bila operacija grla,
a ta vijest je objavljena u januaru 2008. godi-
ne, u knjizi o Sarkozijevoj biv{oj `eni, Sesili-
ji. Francuski mediji prenijeli su da su neki
ljudi iz njegovog okru`enja nezvani~no pot-
vrdili da je ta informacija ta~na.
Tokom predizborne kampanje Sarkozi je
u vi{e navrata obe}ao da }e redovno objavlji-
vati zdravstvene biltene. Samo pet dana na-
kon predsjedni~kih izbora, Sarkozi je oti{ao
na detaljan pregled i tada je ustanovljeno da
je sposoban da preuzme funkciju.
Njegov kabinet je odmah nakon toga po-
no vo sa op {tio da }e pred sje dnik re do vno
objavljivati zdravstveni bilten. Tokom 2008.
godine nije objavljen nijedan, a u julu ove go-
dine Kabinet je saop{tio da je predsjednik bio
na redovnom pregledu, te da su svi nalazi bili
uredni.
24 ofekfmkb!2. 8. 2009.
U FOKUSU
Tradicionalni kotli}
U`ivanje pod
Brojne lokacije u prirodi
u BiH spremno
do~ekuju kampere
vedrim nebom sve
Dragan SLADOJEVI], Elma DUVNJAK
oravak u prirodi privla~i u na{u zemlju
B
sve vi{e turista, a u turisti~kim organizaci-
jama tvrde da BiH spremno do~ekuje
kampere iz svih zemalja iz okru`enja i {i-
re.
Kampovanje pored rijeka, jezera ili u {u-
mi je jedna od mogu}nosti koje se pru`aju
bh. gra|anima, ali i turistima koji do|u u na{u zemlju u
ljetnom periodu.
Cijene boravka su razli~ite, a zavise od toga da li
imate svoju kamp prikolicu ili {ator, ili `elite boraviti u
bungalovima, odnosno kamp ku}icama.
Informisati se prije polaska: U Turisti-
~koj organizaciji RS (TO RS) ka`u da, imaju}i u vidu
sve ve}u potra`nju za boravkom u prirodi i popularizaci-
ju onih vidova turizma koje upra`njavaju turisti kroz
aktivan odmor, u RS je u posljednjih njekoliko godina
sve ve}i razvoj kamping turizma.
"Svi kampovi imaju ure|en prilaz, parking, sanitar-
ne objekte, tu{eve s toplom vodom, rasvjetu. Gostima
kampova na raspolaganju su ure|eni prostori za pripre-
mu jela, sportski tereni, blizina atraktivnog prirodnog
okru`enja", ka`u u TO RS.
Savjetuju svim turistima koji imaju u planu da ko-
riste neki od vidova kamping turizma da se informi{u o
karakteristikama mjesta gdje mogu kampovati.
"Bitno je provjeriti da li moraju donijeti svoju opre-
mu, koja uklju~uje {ator, podmeta~ i vre}u za spavanje.
Tako|e mogu provjeriti da li u blizini postoje prodavnice,
mjenja~nice i sli~no, da li je lokacija pokrivena mobil-
nom mre`om, {to zavisi od li~nih potreba gostiju", nagla-
{avaju u TO RS.
Popratni sadr`aji: Ve}ina vlasnika kampo-
va i FBiH dosad se, kako ka`u, ne mo`e pohvaliti popu-
njeno{}u kapaciteta. Me|utim, Federalna turisti~ka
zajednica ima pozitivnih primjera.
"Primjer s kampom na Plivskim jezerima govori o
popunjenosti i do 80 odsto, a naj~e{}i posjetitelji u tom,
kao i drugim kampovima u BiH, su kamperi iz regional-
nih zemalja, te najpoznatiji svjetski kamperi iz Holandije,
Francuske i Njema~ke. Ve}ina kampova sadr`i popratne
sadr`aje, koji }e upotpuniti boravak posjetiteljima, naro-
~ito onim avanturisti~kog duha koji dolaze zbog raftinga,
planinarenja, sportskog ribolova, biciklizma, kajaka i ka-
nua, splavarenja ili onima koji vole relaksaciju uz porodi-
cu", ka`u u Federalnoj turisti~koj zajednici.
Preno}i{te od 10 do 65 KM: Na podru-
~ju gotovo svih op{tina imate prostore za kampovanje, a
to }ete zadovoljstvo platiti od 10 do 65 KM, u zavisnosti
od lokacije i onoga {to `elite. Ipak, postoje i podru~ja za
kampovanje gdje je prostor besplatan, a va{e je da pone-
sete opremu - {ator i sve {to }e vam trebati za vrijeme
boravka na toj lokaciji.
Kamp "Orljani" u Biha}u, u blizini rijeke Une, ima
100 kamp jedinica.
"Cijena boravka za jedan bra~ni par po danu je 20
eura. Ne iznajmljujemo {atore za kampovanje. Mo`emo
re}i da interesovanje za kampovanje uglavnom najvi{e
vlada kod stranaca, posebno Holan|ana i Nijemaca, koji,
recimo, preferiraju auto-kampovanje, imaju svoje priko-
lice, pa im je samo va`no na}i povr{inu za kamp", rekla
je Fatima Perviz, prodajni menad`er u tom kampu.
U`ivanju u prirodi pribjegava
sve vi{e turista
Osobe koje `ele kampovati treba
da provjere da li moraju ponijeti
svoju opremu, koja uklju~uje
{ator, podmeta~ i vre}u za spavanje
Najbitnija je lijepa lokacija
U kampu "Oaza" na Jablani~kom jezeru imaju
stambene jedinice u sklopu kampa, te svu potrebnu in-
frastrukturu.
"Tu je i prostor za sve one koji `ele postaviti {atore.
Cijene no}enja se kre}u od sedam do 25 KM po osobi,
zavisno od vrste smje{taja. I ne treba zaboraviti da se za
svaki dan po osobi ura~unava plus dvije KM takse", ka`e
Ismet Makan, vlasnik kampa "Oaza".
Iznajmljivanje bungalova: Kamp "Onta-
rio" se nalazi u sklopu ekolo{kog izleti{ta Bistarac uz isto-
imeno jezero, udaljeno dva kilometra od mjesta Lukavac.
"Imamo 30 kamp jedinica, s kapacitetom od 120
osoba. To su zapravo bungalovi od drveta, sa dva, tri ili
~etiri le`aja. Cijena no}enja po osobi je 15 KM plus dvije
KM takse svaki dan u bungalovima s kupatilom, a bez
kupatila je 10 KM po osobi. Participacija za vozilo u kru-
gu je 1,5 KM", ka`e Nusret [uvali}, jedan od odgovor-
nih pri tom kampu.
Kamp "Oaza" u Sarajevu ima 13 bungalova s uku-
pno 52 sobe.
"To su zidani objekti. Cijena no}enja sa doru~kom
po osobi je 50 KM, polupansion je 55 KM, a puni pansi-
on 65 KM. Ako do|u auto-kamperi, boravak na na{em
zemlji{tu za osobu po danu je osam KM, plus {to se na-
pla}uje boravak vozila. Za postavljanje {atora po danu
pla}a se sedam KM i na sve to se ne smije zaboraviti
svaki dan taksa od po dvije KM po osobi", ka`u u kam-
pu "Oaza".
Kamp na Bora~kom jezeru "Frutol" d.o.o. ima 145
mjesta u vi{e od 30 kamp jedinica.
"Boravak je, ovisno o vrsti kamp jedinice, osam
KM po osobi po danu, plus dvije KM takse i 13 KM
plus dvije KM po danu. Govorimo samo o no}enju. Ima
prostora ko `eli da postavi {ator ili boravi auto-kam-
pom", poja{njavaju u tom kampu.
Bojana Popovi}, stru~ni saradnik za turizam u TO
RS, kamperima u RS preporu~uje ure|ena kamp mjesta
koja su izgra|ena na obalama rijeka Tare i Drine, pose-
bno u podru~ju op{tine Fo~a, koja ima 10 ure|enih kam-
pova. Dodaje da je na u{}u rijeke Krupe u Vrbas kod
Banjaluke u ponudi novoopremljeni kamp.
Pros tor obe zbi je |en, po ne si te
opremu: "Tako|e, izleti{ta Ljekarice kod Prijedora,
 2. 8. 2009. ofekfmkb 25

Ugalj Sjekira

^a{e,
ka{ike,
no`evi

Prije odlaska na neku lokaciju za

kampovanje provjerite da li
u blizini postoje prodavnice i
mjenja~nice, te da li je lokacija
pokrivena mobilnom mre`om Oprema Lopata

za kampovanje

U nekim
kampovima Ni{ta bez
postoje i ro{tilja
sportski tereni

popularnije
Sportsko-rekreativni centar 'Primaprom' Mlinska Rijeka
kod ^elinca i Zelenkovac kod Mrkonji} Grada prepo-
znali su taj vid ponude smje{taja i tako omogu}ili da dne-
vni odmor bude pretvoren u du`i boravak u prirodnom
okru`enju. U okviru tih izleti{ta gostima su na raspolaga- Cijene boravka
nju prostori za kampovanje koji se napla}uju, s tim da su su razli~ite, Ro{tilj
u obavezi da donesu svoju kamp opremu", ka`e Popovi- a zavise
}eva i dodaje: od toga da li
Prije polaska na kampovanje potrebno
"U podru~ju op{tine Fo~a, u mjestima Bastasi na imate svoju
je da se snabdijete opremom za ugodan
Drini i Br{tanovica na Tari, najve}e interesovanje turista kamp prikolicu
boravak. Ukoliko odlazite na mjesto gdje
je za smje{taj u bungalovima, s tim da postoje i placevi ili {ator
ne mo`ete nabaviti smje{taj, {ator i sve ostalo
za postavljanje {atora. Prije dolaska turistima preporu~u- {to }e vam trebati za ugodan odmor mo`ete
jemo da sa pru`aocima usluga direktno provjere da li su kupiti u Tr`nom
u obavezi da donesu svoju opremu za kamping ili postoji trebnu opremu za kampovanje, a prostor za kampovanje
se napla}uje", ka`e Amira Gani} iz TO Prijedor. Dodaje centru "Obi"
mogu}nost iznajmljivanja {atora. Mjesta za kampovanje Kamp "Oaza" Banjaluka. Uz
se napla}uju ili su u okviru odre|enih turisti~kih progra- u Sarajevu ima da Nacionalni park Kozara u svom sastavu ima i spor-
13 bungalova tsko-rekreativni centar Benkovac, gdje posjetioci dolaze to }e vam tre-
ma ura~unata u cijenu, kao {to su rafting, splavarenje, bati i vre}a za
planinarenje i sli~ne turisti~ke ture." na kampovanje. Kamperi ne mogu da iznajme potrebnu Mala
opremu, a prostor za kampovanje se ne napla}uje. stolica spavanje, ro{tilj,
Placevi za {atore: U Turisti~koj organizaciji ugalj, {ibice.
Prijedor preporu~uju Eko-centar Ljekarice, koji se nalazi Rijeka Sana, dodaju u TO Prijedor, tako|e je mjesto [ator
pogodno za kampovanje, ali nema ure|enih mjesta za Ponesite i ru~ni fri`ider
izme|u Prijedora i Banjaluke. za tri
za uvijek hladna pi}a, te
"Kamping prostor Eko-centra Ljekarice je pripre- kampere, osim nekoliko ure|enih izleti{ta. osobe
U blizini Bijeljine, ka`u u Turisti~koj organizaciji ulo`ak za hla|enje. Treba}e vam i
mljen tako da posjetioci budu zadovoljni i da se prepuste mala sjekira, te lopata. Ukoliko `elite
odmoru. Kamping prostor se redovno odr`ava, a kampe- tog grada, postoji Eko-kamp "Amajlije", koji trenutno
Eko-centar Ljekarice mo`e smjestiti 60 kampera u {est {atora i pru`iti im ponijeti i mjesto za sjedenje, dobro }e vam
ri svoje vrijeme koriste za sportske aktivnosti, kupanje, kod Prijedora do}i male stolice, koje su prakti~ne i ne
obilazak prirode i odmor. Kamperi mogu da iznajme po- kompletan pansion u vlastitoj kuhinji. Fri`ider
FOTO NN "U kampu postoje struja, voda, ure|eni sportski te- zauzimaju dosta prostora.
reni i ure|ene tri brvnare", ka`e Milivoje Era, referent za Preporu~ujemo vam i
marketing u TO Bijeljina. da ponesete pribor za Vre}a za spavanje
U Turisti~kom centru Balkana kod Mrkonji} Grada ru~anje, a najbolje bi
tako|e pozivaju kampere. Mjesta, kako ka`u, ima dovo- bilo da se opredijelite
ljno, ali kamperi moraju sa sobom ponijeti svu neopho- za onaj od plastike,
dnu opremu. Ako `elite u`ivati u nadaleko poznatom jer ne zauzima mnogo
uzleti{tu Zelenkovac kod Mrkonji} Grada, sa sobom po- prostora i nije te`ak.
nesite potrebnu opremu. Taksa za va{ {ator, ma koliko Naravno, ono {to isko-
dana se zadr`ali, iznosi}e 10 KM, a kamperi mogu ko- ristite nemojte bacati u
ristiti toaler, Internet, kuhinju, bar i priklju~ak za struju. prirodu. Ponesite i ba-
Oni koje vole komforniji smje{taj mogu se odlu~iti za terijsku lampu, posude
neki od bungalova koje nudi to izleti{te. sa pitkom vodom, no`
Ne propustite priliku da kampovanjem u prirodi za- za sje~enje i sve ostalo
boravite na svakodnevicu i ne zaboravite da se detaljno {to bi vam moglo biti od
raspitate o pojedinostima svake lokacije za kampovanje. koristi prilikom boravka
Odmor i u`ivanje, ka`u oni koji praktikuju u`ivanje u {a- u prirodi.
toru pod vedrim nebom, su zagarantovani.
26 ofekfmkb!2. 8. 2009.

Limuzina bila dodijeljena Francu

Ferdinandu za dr`avne posjete
FOTO NN

Ukleto
vozilo nasljednika
austrougarskog
trona

Muzej u kojem je danas limuzina

Prokletstvo limuzine
Franca Ferdinanda
Srpski poljoprivrednik poginuo je u
sudaru sa zapre`nim kolima ubrzo
nakon {to je kupio limuzinu
Franc Ferdinand neposredno prije atentata
Priredila: Dragana RADU[KI
ustrijski nadvojvoda Franc Ferdi-
rasti u Prvi svjetski rat.
Upravo zato taj atentat ~esto
nazivaju i inicajlnom kapislom ra-
ta koji je dobio svjetske razmjere.
Gavrilo Princip je 28. juna 1914.
godine ubio Franca Ferdinand i
njegovu suprugu Sofiju u Sarajevu
dok su u limuzini paradirali gra-
dom.
Me|utim, ono {to je zanimlji-
vo jeste misterija koja ka`e da je li-
mu zi na bi la ukle ta od tog, za
mnoge, sudbonosnog dana jer je
zna~io i preokret svjetskog poretka.
Kobna posjeta: Iako je
du`e vremena bila u vlasni{tvu hab-
zbur{ke dinastije, dodijeljena je
Francu Ferdinandu za dr`avne po- Uniforma austrijskog
sjete.
braka.
Voza~ te limuzine vozio je i gene-
General
Potjorek
rala Potjoreka, kao i jo{ tri austrougar-
ska zvani~nika.
I dok su se vozili ulicama Saraje-
va, mladi ambiciozni pristalica "Mlade
Bosne" Gavrilo Princip isko~io je iz
mase, stao pred limuzinu i pucao na
nadvojvodu i njegovu suprugu.
Vjeruje se da Princip nije bio ni
svjestan gdje }e taj njegov ~in odvesti
niti {ta }e izazvati.
Nakon tog atentata auto nije sklo-
njen ili, kako su mnogi `eljeli, ostav-
ljen kao muzejski eksponat, ve} je
dodijeljen generalu Potjoreku, jednom
od svjedoka atentata.
I tako, na samom po~etku rata,
nadvojvode nakon svega nekoliko sedmica njego- Limuzina bila ukleta

A
nand bio je nasljednik austrougar-
skog trona, ali nikada nije postao
vladar jer ga je smrt preduhitrila u
tome. Rije~ je o poznatom atentatu
koji je, kako }e se kasnije isposta-
viti, pokrenuo sukob koji }e pre-
I ta posjeta Sarajevu je bila va vojska je pretrpjela velike poraze
dr`avna, jer je BiH neposredno prije toga aneksirana, od srpske vojske.
{to je izazvalo nemir me|u stanovnicima BiH. Car Franc Jozef pozvao je generala da se vrati u
U tu posjetu Ferdinand je poveo i svoju trudnu su- Be~, gdje su ga do~ekali s prezirom zbog gubitaka.
prugu Sofiju, koja ga je rijetko pratila na putovanjima. To je uni{tilo njegovu dotad zavidnu reputaciju, {to
Trebao je to biti njegov poklon za njihovu godi{njicu je generalu uzrokovalo duboku depresiju, da bi na kraju
umro.
Ferdinand sa Tada jo{ niko nije ni sumnjao da bi uzrok svih ne-
suprugom Sofijom
sre}a i nemilih doga|aja mogao biti upravo - auto.
@ivot trgovca dijamantima
Sajmona Mantaridesa tako|e je
okon~an u tom autu
Udario u drvo i poginuo: Sljede}i vla-
snik bio je kapetan, Potjorekov podre|eni, koji je nakon
samo 10 dana kori{tenja auta imao saobra}ajnu nesre}u,
u kojoj je zgazio dva seljaka. Kako je od naglog udara
skrenuo s puta, udario je u drvo i poginuo.
Nakon zavr{etka rata limuzina prelazi u vlasni{tvo
jednog visokog jugoslovenskog zvani~nika, koji je s
njom u manje od ~etiri mjeseca imao ~etiri saobra}ajne
nesre}e, a prilikom jedne je izgubio lijevu ruku.
Sve to ga je navelo da proda auto jednom doktoru,
koji se nakon {est mjeseci prevrnuo u jarak i poginuo.
od atentata na Ferdinanda
jer je taj, za mnoge,
sudbonosni dan zna~io
i preokret svjetskog
poretka
Auto je zatim kupio trgovac dijamantima Sajmon
Mantarides, ~iji je `ivot tako|e okon~an u tom autu.
Isto je pro{ao i {vajcarski reli voza~, koji je nakon
Mantaridesa postao vlasnik automobila.
Naredni vlasnik je bio jedan srpski poljoprivrednik,
koji je izdvojio nevjerovatnu sumu novca upravo zbog
izuzetnog istorijskog zna~aja tog automobila.
I on je ubrzo poginuo i to u krajnje neobi~nom su-
daru jer je udario u zapre`na kola.
I sljede}i vlasnici su poginuli u saobra}ajnim nesre-
}ama.
Posljednji vlasnik se vra}ao sa svadbe i do`ivio
stravi~an udes poku{avaju}i da obi|e duga~ku kolonu
vozila. S njim je poginulo jo{ nekoliko njegovih prijate-
lja. Bio je to posljednji put da se limuzina na{la na otvo-
renom putu.
Danas je smje{tena u be~kom muzeju kao nepobi-
tan svjedok istorijskih, ali i drugih nemilih doga|aja.
 2. 8. 2009. ofekfmkb 27

@abe su zaista smije{ne ekima su ru`ne, nekima

N
ljigave, neko mrzi njiho-
vo kreketanje, neko vje-
ruje da su padale s neba,
a neko se (s razlogom)
Jedinstvene su boji njihovog otrova. U
po tome {to su pitanju su `abe, koje su
jedini vodozemci sa 5.000 razli~itih vrsta jedne od najrazno-
vrsnijih `ivotinja na svijetu. Pripadaju vodo-
koji nemaju rep, zemcima, a jedinstvene su po tome {to su
i {to su sa 5.000 jedini vodozemci koji nemaju rep. Na na{u
sre}u, `abe s na{ih prostora nisu otrovne, ali
razli~itih vrsta postoje one ~iji je otrov toliko jak da, osim
jedne od {to ih {titi od grabljivaca, mo`e da usmrti
najraznovrsnijih ~ovjeka.
@abe kao ve}ina vodozemaca izazivaju
`ivotinja odre|enu dozu ga|enja kod ljudi, me|utim,
na svijetu postoje situacije u kojima `abe izgledaju
izuzetno simpati~no i smije{no. Pogledajte
neke od tih situacija.

VJEROVALI ILI NE
V!Lj!oj!jnb!wj!|f!mkv!ej!lp!kj!hp!wp!sf Jt!usb!aj!wb!. Lsb!wf!of!nb!kv!hps!okf!qsf!eokf
fo!hmft!lj!of!hp!v!TBE okb!tv!qp!. {v!cf-!wf~!jnb!kv!{b!ef!cmkb!okf!ob
lb!{b!mb!eb hps!okpk!wj!mj!dj
lp!nbs!dj!j{
of!lph!sb!.
{mp!hb!obk!.
s b e! j k! f
Nf!s j!mjo ob!q b!e b!kv
Npo!sp!kf mkv!e f! lp!kj
jnb!mb! 7 tv! tlp!s p
qstuj!kv!ob kf!mj!cb!ob!. Csj!ubo!dj!qp!kf!ev!qsf!lp!33/111
op!{j of up!ob!qpn!gsj!ub!of!ekf!mkop
28 ofekfmkb!2. 8. 2009.

ŠALA MALA
U{la dva mi{a u videoteku i
po~ela jesti filmsku traku. Pita
prvi mi{ dru gog: "Jel do bar
film?"
"Dobar, dobar... Samo je knji-
ga bolja."
*****
Mali komarac se vra}a ku}i
nakon svog prvog, probnog le-
ta. "I kako je bilo sine", pita ga
mama.
"Fantasti~no! Svi su mi pljes-
kali."
*****
Do{ao slovena~ki predstavnik
u posjetu Kini. Na aerodromu
ga do~ekao kineski premijer i
upita ga :
"Koliko ima vas Slovenaca?"
"Dva miliona."
"Pa {to niste svi do{li?"
Slonovi poznaju farmaciju
Gr~ki ljekar Hipokrat poznat je kao otac medicine zato {to je prvi pri-
mijenio racionalni pristup umjesto ritualnih obreda i {amanskog lije~enja
koje je bilo poznato do tada. Nau~na biomedicinska istra`ivanja postala
su poznata tek oko 1880. godine kada su otkrivene bakterije, a po~etkom
20. vijeka nau~ili smo kako da ih ubijamo. Farmaceutske kompanije su
golijati medicinske industrije, ~esto se bave}i biohemijskim studijama ka-
ko bi otkrili pilulu koja }e vlasnicima donijeti veliko bogatstvo, ali kada
svi eksperimenti u laboratoriji propadnu, neko se sjeti da bi se mogla po-
tra`iti neka egzoti~na biljka iz d`ungle i tako nastaje novi lijek. Kakve li
genijalnosti ljudskog roda. Jo{ jednom `ivotinje su ispred nas, i dok smo
mi jo{ posje}ivali lokalne vra~eve i kvaziljekare, te poku{avali da lije~imo
infekcije `ivom, slonovi su koristili biljne lijekove. Na primjer, slonovi su
poznati po geofagiji (jedenje prljav{tine) kako bi neutralizovali toksine
koje unesu tokom ishrane jedu}i ne`eljene biljke, isto tako poznato je da
oni jedu li{}e drveta Boraginaceae kako bi olak{ali porod. Tako|e je otkri-
veno da su jedinke ju`noafri~kih slonova uspjele da se oporave nakon {to
su bile na umoru jedu}i vrstu gljiva ganoderma, koja se koristi u tradici-
onalnoj kineskoj medicini za lije~enje karcinoma i virusnih infekcija.
Vodeni pauci posjeduju zvono za ronjenje
Iako ga je Aristotel opisao u ~etvrtom vijeku, prvo vodeno zvono
ljudi su napravili 1535. godine. Ovo bi moglo izgledati prili~no da-
vno prema ljudskim standardima, ali ako se to uporedi sa 300 mili-
ona godina, koliko dugo pauci poznaju zakon fizike koji ka`e da }e
pritisak koji voda stvara kada se kupasti predmet uroni u vodu poti-
snuti i u njemu zadr`ati vazduh, onda se samo mo`emo pitati u ko-
jim to nau~nim institutima borave pauci.
Neobi~na vrsta vodenih pauka ima sposobnost da oko sebe izgradi
opnu i u njoj zadr`i vazduh, a zatim se spusti u vodu u minipaukov-
skoj podmornici. Oni se okre}u i pletu mre`u koja izgleda poput ba-
lona ili vodenog zvona u kojem zadr`e kiseonik koji zatim koriste
tokom plivanja kroz vodu. Mogli bismo se zapitati kakve li sve te-
hnologije posjeduju kada su u pitanju nuklearne podmornice.

*****
"Da li si promijenio vodu ribi-
cama", pita majka sina.
"Nisam, nisu popile ni onu od
ju~e", re~e sin.

*****
"[ta je to - malo, {areno u
travi?"
"Mrav u narodnoj no{nji."
*****
Bile dvije `abe u bari. Jedna
je skroz mirna, a druga ska~e
kao luda. Ova mirna ka`e:
"Krrreeek!"
Druga }e:
"Ma jok, ekstazi!"

koje smo ukrali

*****
Sjede dva slona pored bazena.
Ka`e jedan drugom:
"Aj, popij to, pa da idemo!"

ZRNCE
MUDROSTI
udska vrsta

Hv!cj!np!wsj!kf!nf!usb!af!~j
tb!w s|f!o ph!mkv!c b!w oj!l b
vnkft!up!eb!tuwp!sj!np!tb!.
ws|f!ov!mkv!cbw/
Tim Robins,
glumac
Lj
po no si se
tehnolo-
{kim dosti-
gnu}ima
ko ja su
nam omo-
gu}ila da vladamo svim osta-
lim vrstama, ali mo`da smo
po `u ri li da se sta vi mo na
prvo mjesto jer neke stvari
koje smatramo genijalnim ot-
kri}ima druga bi}a poznavali
su milionima godina prije
nas. Evo nekoliko primjera.

Tsf!~b!v!pwp!n!aj!wp!uv!{b!.
wj!tj!nb!okf!pe!up!hb!|ub
wbn!tf!ep!hb!}b-!b!wj!|f
pe!ob!•j!ob!ob!lp!kj!up!qsj!.
iwb!~b!uf/
Elbert Hubard,
pisac
Qsj!sp!eb!kf!•p!wkf!lv!eb!mb!kf!.
ebo!kf!{jl-!bmj!ewb!vwb-!lb!.
lp!cj!np!hbp!tmv!|b!uj!ev!qmp
wj!|f!pe!pop!hb!|up!hp!wp!sj/
Epiktet, filozof
Mo`da smo
po`urili da se
stavimo na
prvo mjesto,
jer neke
stvari koje
smatramo
genijalnim
otkri}ima
Termiti posjeduju hidrogensku tehnologiju
druga bi}a su Dok velike kompanije i vlade tro{e milijar- ju ve} milionima godina. Ovo nije jedini primjer na kojem termiti
poznavala de dolara poku{avaju}i da osmisle ure|aje koji U stvari, razlog zbog kojeg termiti mogu mogu da postide na{u energetsku industriju.
milionima }e biti na hidrogenski pogon, jo{ smo decenija- da pojedu cijelu ku}u je taj {to oni imaju diges- Oni grade velike, kompleksne mravinjake
ma daleko od efikasnog sistema jeftine proi- tivni sistem koji drvo pretvara u hidrogen, a hi- visoke i do 10 metara, specijalno dizajnirane da
godina zvodnje hidrogena. drogen u energiju. Oni su toliko efikasni da reguli{u temperaturu unutar mravinjaka, koris-
prije nas Mi smo izumili patent za izdvajanje hidro- Odjeljenje za energiju Vlade Amerike studira te}i pregrade i tunele koji topli vazduh dovode
gena iz vazduha tek 1851. godine, dok malena, njihovu metodu nadaju}i se da }e je mo}i pri- do {upljina gdje se pola`u jaja{ca, a hladniji
"glupa" stvorenja termiti koriste ovu tehnologi- mijeniti. svje`i zrak do lokacija gdje je hrana.
 2. 8. 2009. ofekfmkb 29

Sipe imaju
ugra|ene "flat
screen" ekrane
D`ejms Braun
Sipe nisu ribe ve} glavono{ci i
gotovo sva morska bi}a su njiho-
vi prirodni neprijatelji, stoga su
sipe tokom evolucije morale da
razviju neke prili~no radikalne
tehnologije za{tite kako bi opsta-
le. Ovo uklju~uje nevjerovatnu
vje{tinu da se u samo nekoliko
sekundi "stope" s okolinom i
postanu neprimjetne, zbog ~ega
ih ponekad nazivaju morskim ka-
meleonima. Na~in na koji one to
rade je u osnovi sli~an tehnologiji
minijaturnih "flat screen" ekrana
kojima je prekriven svaki pedalj
sipinog tijela. Detaljnije, njihova
ko`a sastoji se od nekoliko sloje-
va }elija koje nose pigment razli- O D`ejmsu Braunu zasigurno svi puno znaju. Imao je 114 ulaza na
~itih boja koje one po potrebi Bilboardovu R&B ljestvicu singlova i 94 ulaza na Hot 100 ljestvicu
izbacuju na povr{inu. Institut za singlova. Od navedenog broja 17 ih je dosegnulo poziciju broj jedan, a
tehnologiju u Masa~usetsu i dru- to je broj koji su dotakli jo{ samo Stivi Vonder i Luis D`ordan. Ro|en je
gi istra`iva~ki instituti dizajnirali u Ju`noj Karolini tokom razdoblja "Velike krize". Jo{ kao dijete, radio
su "flat screen" ekrane zasnovane je u polju i sakupljao pamuk, a po ulicama plesao za sitni{ i ~istio cipele
na tehnologiji koju imaju sipe. prolaznicima. Kao {esnaestogodi{njak Braun odlazi u reformatorsku
{kolu na tri godine. Ondje upoznaje Bobija Birda, vo|u gospel grupe,
Oni su na~injeni od slojevitih mi-
koji mu ostaje do`ivotni prijatelj. Braun je trenirao profesionalni boks i
kropolimera koji se {ire kada ih bjezbol, no zbog povrede na nozi odustaje od sporta i posve}uje se mu-
napajamo strujom razli~ite volta- zi~koj karijeri.
`e, upravo ono {to se de{ava u Nakon {to Braun upoznaje Hanka Balarda i Fatsa Domina, Bird i
ko`i sipe kada ona stegne odre- Braun svoj novi sastav nazivaju "Flames", a u njemu se nalaze brojni
|ene mi{i}e. pjeva~i, plesa~i i multiinstrumentalisti. D`ejms Braun postaje ikona
crna~ke muzi~ke industrije. S njegovom glavnom muzi~kom odlikom
sviranja tre}inskog takta, Braun direktno uti~e na stvaranje revoluci-

Tehnologije
onarnog takta soul muzike u {ezdesetima, funk muzike sedamdesetih i
rep muzike osamdesetih. Braun tako|e osmi{lja sr` R&B muzike sni-
maju}i za "King" i "Federal" izdava~e tokom {ezdesetih.
Tokom "divljih" nastupa Braun je na svojim koncertima znao izgubiti
i po nekoliko kilograma. Strastvenim nastupima dovodio je publiku do
ekstaze, a ritualni koncertni nastupi postali su njegov za{titni znak.
Svoj prvi top 10 singl 1965. ima s pjesmom "Papa's Got A Brand
New Bag", a od tada hitove nastavlja nizati jedan za drugim sljede}ih
desetak godina. D`ejmsa Brauna s pravom nazivaju i "kumom soula", a

i od `ivotinja
taj mu pridjev svakako pristaje. Tokom godina Braun je napisao oko
800 pjesama, a i danas nastavlja uticati na nove generacije obo`avalaca.
Ulazi u Rock&Roll Ku}u slavnih, a 1992. dobija nagradu "Gremi" za
`ivotno djelo. Umro je 25. decembra 2006. godine.

Golubovi pismono{e imaju bolji

Da li znate
[ta su pulsari
navigacioni sistem od ljudi Pulsari su vrsta neutronskih zvi-
Golubove pismono{e mogu}e je staviti u magnetna polja. Tokom Drugog svjetskog rata jezda, promjera oko 10 km, koje
zatvoren kavez u prtlja`nik automobila i voziti Amerikanci su ulo`ili silne novce u projekat se vrlo brzo rotiraju. Najbr`im
stotinama kilometara do lokacije koju nikada koji bi nau~io golubove da navode rakete iako pulsarima za jednu je rotaciju po-
ranije nisu vidjeli. Kada ih poslije toga oslobo- su ubrzo shvatili da staviti masivno oru`je na trebno tek oko tri ms, a milise-
dite, ti golubovi nepogre{ivo se vra}aju do svog le|a ptice koja voli da jede sjemenke na grad- kundnim pulsarima se nazivaju
gnijezda. Zabilje`eni su primjeri gdje su ove skom trgu i nije ba{ tako mudro. Ljudi ve} ne- oni koji se rotiraju br`e od 100
ptice na{le put ku}i s lokacije udaljene gotovo ko vri je me ko ris te ma pe, ali naj bli `a puta u sekundi. Pulsar PSR J1740-5340 okrene se u sekundi
1.800 kilometara. Mnoge teorije poku{ale su tehnologija kojom smo se pribli`ili golubovima ~ak 274 puta. Nama pulsar, usljed rotacije i uskog snopa ra-
objasniti ovu sposobnost, uklju~uju}i i onu da pismono{ama su GPS ure|aji koji postoje tek dio-valova, izgleda kao svemirski svjetionik, kao da pulsira.
se golubovi na neki na~in oslanjaju na zemljina od 1995. godine. Astronomi koji su otkrili prvi pulsar mislili su da su detekto-
vali prvi signal vanzemaljske civilizacije. Prema dana{njim
Malezijski mravi teorijama o nastanku pulsara, oni nastaju iz sistema neutron-
- bomba{i samoubice ske zvijezde i crvenog diva. Zvijezde ulaze u fazu crvenog di-
va pri kraju svog `ivota, kada potro{e zalihe vodonika i pre|u
Pomislili ste da genijalnost bombe kojom je
na sagorijevanje helijuma. Posljedica toga je {irenje zvijezde
mogu}e raznijeti sebe i sve one koji se na|u u
na mnogostruko ve}i raspon. Kada se crveni div dovoljno ra-
blizini poti~e od ljudi. To nije sasvim ta~no.
{iri, neutronska zvijezda po~ne "krasti" njegovu atmosferu, a
Malezijski mravi imaju u svom si}u{nom or-
gas koji pada na budu}i pulsar ubrzava njegovu rotaciju.
ganizmu `lijezde pune otrova, {to i nije tako
neobi~no u `ivotinjskom svijetu. Ono {to je
[ta je sanskrit
neobi~no je ~injenica da }e ti mravi kada se
na|u u opasnosti u~initi da te `lijezde eksplo- Sanskrit je jezik najstarije in-
diraju i raspr{e otrov svud okolo. One pr{}u dijske knji`evnosti, "Veda", i ima
takvom snagom da u potpunosti otkinu glavu zna~ajnu ulogu prije svega u hin-
mrava, stoga, kada se predator primakne do- duizmu. To je klasi~ni jezik Bra-
voljno blizu malezijskom mravu, on }e otro- hma na, a prvi put je
vnom eksplozijom ubiti i sebe i neprijatelja. sistematizovan jo{ u 4. vijeku
Prvi eksploziv koji su izumili ljudi bio je p.n.e. Njegov se nastanak datira
crni pra{ak ili barut koji poti~e iz 9. vijeka iz jo{ u vrijeme oko 1.200. godine p.n.e., jer se u to vrijeme
Kine. Mora se priznati da je ~ovje~anstvo to- uobi~ajeni vedski jezik razlikuje od klasi~nog sanskrita.
kom vijekova napredovalo, te su od crnog Hindusi koriste rije~i iz sanskrita, ali ne i njegovu gramati-
pra{ka nastale granate, nagazne mine, proje- ku. Danas se sanskrit pi{e samo devanagari-pismom. San-
ktili s navo|enjem i atomske bombe koje se skrit je danas uglavnom "mrtvi" jezik kao i latinski jezik, ali
upotrebljavaju u svim potrebnim prilikama. je i dalje sveti jezik Hindusa jer su svi sveti tekstovi hindui-
Postoje i pojedinci koji neke od tih ure|aja zma, od "Veda" i "Upani{ada", pa do "Bhagavad-Gita" na-
zaka~e na svoje tijelo nakon ~ega se zbog je- pisana na sanskritu. Sanskrit je najstariji poznati indoarijski
dinstvenog do`ivljaja raznesu, ali ljudi jo{ jezik i jedan od najstarijih indoevropskih jezika. Iz njega su
moraju da usavr{e umjetnost kako da detoni- nastali jezici kao hindski i urdski (tzv. hindustani grupa),
raju svoju glavu na na~in na koji to ~ine male- bengalski, pand`abski, ka{mirski, nepalski i, po nekim teza-
zijski mravi. ma, romski.
30 ofekfmkb!2. 8. 2009.

Neobi~no istra`ivanje o amneziji me|u ljudima

Zaboravljamo u prosjeku
tri stvari dnevno
Pla}anja kreditnih kartica,
dolazak na dje~je priredbe u
{koli ili stvari u vezi s hranom
naj~e{}e su na dnevnom
meniju amnezije
stra`ivanje izvr{eno na 2.000 odraslih ljudi

Top deset stvari
koje zaboravljamo:
2/!Pt!ubw!mkf!ob!qv!ob!|p!mkb!•b!kb
3/!Lmkv!•f!wj
4/!Sb!{mph!pembt!lb!v!ushp!wj!ov
5/!Np!lsp!sv!cmkf!v!nb!|j!oj!{b!qsb!okf
6/!J{wb!ej!uj!isb!ov!j{!{bns{jwb•b
7/!Ob!qv!oj!uj!np!cj!ufm
8/!Of!qtp!wb!uj!qsfe!ekf!dpn
9/![b!nj!kf!oj!uj!sp!mv!XD!qb!qj!sb
:/!Hekf!kf!qbs!lj!sbo!bvupnpcjm
21/!Sp!}fo!ebo!ekf!df!qsj!kb!uf!mkb
I
pokazalo je da dnevno zaboravljamo prosje-
~no tri stvari, od onih bezazlenih, kao {to je
pi}e koje smo nato~ili i zaboravili popiti, do
onih bitnijih, kao {to su gdje smo ostavili klju-
~eve od auta.
Oko 15 miliona odraslih ljudi dnevno }e u
prosjeku zaboraviti popiti ne{to {to su sebi nato~ili u ~a{u,
a otprilike isti broj se ne}e nikako mo}i sjetiti gdje su osta-
vili klju~eve od auta.
Njih 12 miliona oti}i }e u trgovinu zaboraviv{i na pola
puta po {ta su uop{te krenuli, a sli~na brojka vrijedi i za
one koji }e ostaviti mokar ve{ u ma{ini.
Sve su to rezultati studije koju je sprovela britanska
nacionalna lutrija na uzorku od 2.000 ljudi.
Tako|e je ispalo da mu{karci zaboravljaju ne{to vi{e
od `ena, iako `ene imaju uglavnom ne{to vi{e stvari o koji-
ma treba da misle.
Za sve se okrivljuje moderni ubrzani `ivot, gdje je sve
vi{e detalja o kojima treba voditi ra~una, u ~emu donekle
poma`e tehnologija, poput kompjutera, telefona i sli~nih
spravica koji pamte detalje umjesto nas.
Zanimljivo je da se, uprkos pritiscima na poslu, ve}ina
stvari koje ljudi zaboravljaju ti~e privatnog `ivota.
Pla}anja kreditnih kartica, dolazak na dje~je priredbe u
{koli ili stvari u vezi s hranom naj~e{}e su na dnevnom
meniju amnezije.
[est odsto njih je tako zaboravilo na ro|endan svog
partnera ili godi{njicu braka, 10 odsto ih je zaboravilo ime
svojih prijatelja i uprkos ~injenici sveop{teg zaboravljanja
samo ih 25 odsto priznaje da je zaboravljivo.

Vio - gazirano
mlijeko iz "Coca-Cole"
Dosad smo ve} navikli na razli~ite okuse u po-
nudi "Coca-Colinih" pi}a: od limuna i tre{nje pa
sve do limete. me|utim, njihov najnoviji izum,
gazirano miljeko, mogao bi podi}i koju obrvu.
Novo pi}e pod nazivom vio, mje{avina obra-
nog mlijeka i gazirane vode s dodatkom vo}a,
probno se prodaje u Njujorku po cijeni od 1,50
dolara.
Ako se testna faza poka`e finansijski isplati-
vom, gazirano mlijeko }e krenuti u pohod na
evropsko, pa i svjetsko tr`i{te.
Vio ima samo 120 kalorija, a proizvodi se u ~etiri okusa: mango i breskva,
{umsko vo}e, tropsko vo}e te limun. Pi}e je pakovano u `ivopisno obojene
aluminijumske boce.
I dok su sli~na pi}a na bazi mlijeka vrlo popularna u azijskim zemljama,
ako je suditi prema kritikama na BevNET-u, stranici koja je posve}ena be-
zalkoholnim pi}ima, vio zasad nije ostavio naro~it utisak na potro{a~e.
Svi
`ele da
budu
zombi
Iz najmra~nijih dubina recesije is-
krsnuo je novi atraktivni posao. Ovo
radno mjesto zahtijeva preuzimanje
uloge zombija koji }e pla{iti turiste u
katakombama Londona. Plata sitnica -
35.000 evra godi{nje.
I dok se mnogi radnici {irom svi-
jeta osje}aju poput zombija kad ujutro
putuju na posao, londonska turisti~ka
atrakcija zainteresovanima nudi priliku
da od toga naprave karijeru.
Rekordan broj ljudi prijavio se za
platu od 35.000 evra i ulogu zombija u
"London Bridge Experienceu" i "Lon-
don Tombsu".
Turisti~ki centar otvorio je svoja
vrata prije tri godine, ali nakon {to je
pro{le godine progla{en najboljom ho-
ror atrakcijom broj posjetilaca je naglo
porastao i stvorio potrebu za ve}im
brojem zaposlenih.
Generalni menad`er D`ejms Ki-
slingburi izjavio je: "S vi{e od 50 kan-
didata za ulogu zombija trenutna viso-
ka stopa nezaposlenosti dovela je do
Rekordan broj ljudi velikog broja prijava, {to iziskuje pro-
prijavio se za platu ces selekcije."
od 35.000 evra Svi aspiranti za poziciju zombija
i ulogu zombija bi}e testirani od strane "administratora
u "London Bridge straha". Kandidati moraju donijeti
Experienceu" i vlastite kostime i podvrgnuti se {min-
"London Tombsu" kanju prije nego {to poka`u gluma~ke
sposonosti.
 2. 8. 2009. ofekfmkb 31

Dance Art Monthly

ART Kako je D`ejni Tejlor,

balerina Njujor{kog baleta,
trijumfovala nad bole{}u da
bi plesala bolje nego ikad
Refleksije Daniela Milera
o bioskopu u
doba medijsko
-industrijskih kompleksa

ART Galerija "Tate Modern" predstavila izlo`bu "Bodyspacemotionthings" Roberta Morisa

Umjetnost
opasna za
posjetioce
Morisova
izlo`ba bila
postavljena
i 1971.
godine
Izlo`ba umjetni~kih
djela, u kojoj su
posjetioci ujedno i
u~esnici performansa,
pozvani da hodaju
konopcem ili da pre|u
neke druge prepreke,
Tokom razgledanja
ostavila je privremene instalacije
"Shibboleth"
23 povrije|ene osobe povrije|eno 15 ljudi

Priredila: Nata{a TE[I] druge prepreke, ostavila je 23 povrije|ene osobe tavljena tokom ~etiri dana praznika u maju, ali je
tokom ne{to vi{e od sedmice od kada je otvorena. zbog velikih zahtjeva posjetilaca njeno trajanje pro-
onovljena izlo`ba "Bodyspace- Povrede su se desile uprkos strogim pravilima du`eno i do danas ju je pogledalo 340.000 ljudi.

P
motionthings" Roberta Morisa iz
1971. godine, predstavljena ne-
davno u Galeriji "Tate Modern"
u Londonu, ostavila je 23 osobe
povrije|ene i izazvala burne rea-
kcije kriti~ara i javnosti.
Sedamdesetih godina izlo`ba je izazvala sen-
zacije kada je Galerija "Tate" bila prinu|ena da za-
tvori novu izlo`bu, samo ~etiri dana nakon {to je
ista otvorena i za koju je interesovanje bilo ogro-
mno.
Go to vo 40 go di na ka sni je Mo ri so va izlo `ba
"Bodyspacemotionthings" nije izgubila nijednu od
svojih potencijalnih opasnosti, ali ni interesovanje
javnosti i kod posjetilaca izazvala niz povreda na-
kon specijalnog povratka u Galeriju "Tate Modern"
u Londonu ovog ljeta.
Izlo`ba umjetni~kih djela, u kojoj su posjetioci
ujedno i u~esnici performansa pozvani da se igraju
na klackalici, hodaju konopcem ili da pre|u neke
Interaktivna umjetni~ka
instalacija Roberta Morisa
Povrede su se desile uprkos strogim
pravilima o bezbjednosti i za{titi
prema svim standardima 21. vijeka
o bezbjednosti i za{titi prema svim standardima
21. vijeka.
Izvje{taji pokazuju da je galerija u~inila sve u
skladu sa zakonskim procedurama o bezbjednosti i
za{titi posjetilaca, te da je sprovela seriju mjera ka-
ko bi umanjili rizik od povrede na instalaciji.
To nije prvi put da se umjetni~ka instalacija
predstavljena u dvorani "Turbajn" Galerije "Tate"
pokazala kao opasna za zdravlje posjetilaca.
Tokom prve dvije sedmice nakon otvaranja 15
ljudi je povrije|eno dok su razgledali privremenu
instalaciju "Shibboleth", pukotinu na podu kolum-
bijske umjetnice Doris Salcedo 2007. godine.
Advo ka ti osi gu ra va ju }e ku }e Ga le ri je "Ta te
Modern" isplatili su dvije kompenzacije za tu`be
koje su se pojavile nakon {to se ljudi `alili na po-
vrede 2006. godine, kada je publika pozvana da
u`iva spu{taju}i se niz velike tobogane koje je pos-
tavio njema~ki umjetnik Karsten Holer.
Izlo`ba "Bodyspacemotionthings" prvo je pos-
Njene komponente po uklanjanju sa izlo`be bi}e
reciklirane.
Keti Nobl, portparol Galerije "Tate Modern",
izjavila je da oni danas imaju "izuzetno iskustvo"
kada je u pitanju postavljanje velikih interaktivnih
umjetni~kih instalacija prema posljednjim sigurno-
snim standardima.
Ona je dodala da je instalacija "Bodyspacemo-
tionthings" u potpunosti testirana prije otvaranja i
da su obavljene sve procedure kako bi posjetioci
bili obavije{teni o bezbjednosti prije u~e{}a.
"Ponovno postavljanje te instalacije predstav-
lja zna~ajan korak u istoriji organizovanja izlo`bi
Galerije 'Tate'. Time {to smo iznova organizovali
izlo`bu i dozvolili publici da ponovno do`ivi uti-
cajan umjetni~ki rad, kao {to smo omogu}ili nama
da dobijemo reakcije na rad ove galerije. Umjetnik
Robert Moris bio je u potpunosti uklju~en u pono-
vno stvaranje svog djela i bio je odu{evljen reakci-
jama i iskustvima nove publike," rekla je Noblova.

Izlo`be "@rtve trgovine

ljudima" i "Black
Britannia" u Liverpulu
Inspiracija za bolju budu}nost
Priredila: N. TE[I]
Muzej Internacionalnog ropstva u Li-
verpulu predstavio je nedavno dvije inspi-
rativne izlo`be, prvu pod naslovom "@rtve
trgovine ljudima" ("Trafficked") i drugu
"Crna Britanija" ("Black Britannia").
Obje izlo`be provokativne su za ra-
zmi{ljanje i isti~u pitanja u polju pojedina-
~ne ljudske i socijalne nepravde koja se
kontinuirano ponavljaju vi{e od 200 godi-
na, jo{ od kada su Britanci ukinuli ropstvo i
zabranili trgovinu robljem. Izlo`be su otvo-
rene do kraja februara 2010. godine.
"Trafficked": Postavka "@rtve trgovine
ljudima" zajedni~ka je izlo`ba fotografija
savremenih lokalnih umjetnika koja isti~e
trajnu borbu i suo~avanje s problemom tra-
fikinga {irom svijeta.
Kroz interakciju, podr{ku i li~ne ljud-
ske pri~e, izlo`ba otkriva patnje ljudi ~iji
`ivoti su pogo|eni tim vidom trgovine ro-
bljem modernog doba koja se de{ava sva-
kodnevno, kao {to demonstrira i stalni rad
na globalnom nivou da se ona zaustavi.
Trgovina ljudima je globalni problem,
a milioni mu{karaca, `ena i djece tretiraju
se kao roba, ne{to {to se kupuje, prodaje i
orobljava. To je jedan od oblika organizo-
vanog kriminala koji je u stalnom, ubrza-
nom porastu i jedan je od najve}ih izvora
zarade za kriminalce, a izlo`ba u Liverpulu
prikazuje slu~ajeve gdje su ljudi bili prisi-
ljeni na rad, seksualnu eksploataciju, pro{e-
nje na uli ca ma, pre va re s kre di tnim
karticama i uzgajanje kanabisa.
Izlo`ba je organizovana u saradnji s
globalnim pokretom "Stop the traffic", koji
umre`ava vi{e od 1.000 organizacija koje
se zajedno bave suzbijanjem trafikinga.
"Black Britannia": Druga izlo`ba,
"Crna Britanija", prikazuje 30 inspirativnih
portreta crnaca Britanaca koje je fotografi-
sao D`on Ferguson, slave}i njihov dopri-
nos britanskoj kulturi i javnom `ivotu po-
sljednjih nekoliko decenija. Fotografije hi-
rurga, u~itelja i vatrogasca nalaze se pored
slavnih osoba, kao {to su voza~ Formule 1
Luis Hamilton, bokser Frank Bruno, fudba-
ler i komi~ar ^aril Viliams i popularna hip-
hop pjeva~ica Mis Dajnamajt. Svaka od
Izlo`be isti~u
pitanja u polju pojedina~ne
ljudske i socijalne nepravde
njih demonstrira individualnu snagu kara-
ktera i odlu~nost da osoba uspije u oblasti
koju je izabrala. Predstavljen je {iroki ra-
spon profesionalaca i me|u portretima su
komi~arka \ina Ja{ir, d`okej Rojston
Fren~, pjeva~ica Estel i `ena vatrogasac Vi-
ki Henri.
Na izlo`bi su tako|e predstavljene fo-
tografije zaslu`nih crnaca iz Liverpula, u
kojem `ivi velika afroameri~ka zajednica.
Jedan od njih je i bokser D`on Konteh, ro-
|en u gradu na sjeveru Engleske, koji je
bio prvi britanski bokser koji je titulu svjet-
skog prvaka u polute{koj kategoriji dr`ao
punih 25 godina, kao i Glorija Hiat, koja je
osnovala prvu nezavisnu {kolu za rasne
manjine i prva je crnkinja direktorica {kole
u tom gradu.
Fergusonova vizija za fotografije na
izlo`bi "Crna Britanija" je da inspiri{u mla-
de crnce u britanskom dru{tvu za koje vje-
ruje da su uzori uz koje oni odrastaju
gotovo u potpunosti negativni.
32 ofekfmkb!2. 8. 2009.
Muzej
"Martin
Gropius
Bau" u
Berlinu
Nata{a TE[I]
"Bauhaus. Konceptualni model" na-
slov je nedavno otvorene izlo`be u Mu-
zeju "Martin Gropius Bau" u Berlinu,
koja slavi 90 godina od osnivanja Ba-
uhaus {kole nastale u Vajmaru.
Vode}e istra`iva~ke institucije Ba-
uhaus pravca u Njema~koj, Arhiv Ba-
uha us u Ber li nu, Za du `bi na Ba uha us
Izlo`ba
Desao i Klasi~na zadu`bina Vajmar prvi
otkriva
put zajedno predstavljaju izlo`bu posve-
kako su
}enu najuticajnijem umjetni~ko-arhite-
razvoj
ktonskom pokretu koji je nastao u drugoj
Bauhaus
deceniji 20. vijeka. Bauhaus ili punim
pravca
imenom Dr`avna {kola Bauhaus u Vaj-
karakterisale
maru, {kola je za arhitekturu i primije-
mnoge
njene umjetnosti koju je 1919. godine u
konceptualne
Berlinu osnovao arhitekta Valter Gropi-
promjene
us, a predava~i su bili i Vasilij Kandinski
i Paul Kle. Sa oko 1.000 predmeta, ovo
je najve}a Bauhaus izlo`ba ikad pred-
stav lje na u svi je tu. Mu zej mo der ne
umjetnosti iz Njujorka, partner sardanik
ove izlo`be, poslao je 25 predmeta u
Berlin, a predstavi}e sopstvenu izlo`bu
"Bauhaus 1919 - 1933: Radionica mo-
Devet
Bauhaus
dernizma" ~ije otvaranje u Njujorku je
planirano za po~etak novembra.
Postavka "Bauhaus. Konceptualni
model" kazuje pri~u o ovoj jedinstvenoj
{koli i konceptu novog vremena. Inter-
disciplinarnost, eksperimentalna u~enja,
koncept prakti~no orijentisanih radioni-
ca, traganje za odgovorima na dru{tvena
pitanja, propagiranje funkcionalne esteti-
ke kao i eksperimentisanje sa novim te-
hnikama i materijalima u arhitekturi i
dizajnu bili su najzna~ajniji aspekti ove
{kole. Istovremeno, izlo`ba otkriva kako
su razvoj Bauhaus pravca karakterisale
mnoge konceptualne promjene. Opre~ni
stavovi o metodama i sadr`ajima uticali
su na rad sljedbenika Bauhaus {kole ko-
liko i politi~ki motivisani napadi ~ija je
meta Bauhaus bio od samog po~etka do
za tva ra nja do las kom na cis ta na vlast
1933. godine.
Dje la tnost De ut sche Wer kbun da
(Njema~kog saveza zanatskih i industrij-
skih proizvo|a~a), s kraja prve decenije
pro{log vijeka, unapre|uje i razvija arhi-
tekta Valter Gropijus, te osniva specijali-
zovanu {kolu za istovremeno bavljenje
svim vrstama oblikovanja - Bauhaus,
1919. godine u Vajmaru, gdje su tada na
vlasti bili socijalisti (Vajmarska republi-
ka). S vrhunskim umjetnicima i izvrsnim
pedagozima kao {to su Lionel Fajninger,
Georg Muha, Paul Kle, Oskar [lemer,
Vasilij Kandinski i Laslo Moholj Na|, dr
Valter Gropijus vodio je dva kursa: ma-
terijali i tehnike obrade i crtanje, proje-
ktovanje i teorija oblika.
Prvi je direktor bio sam Gropijus, ali
kasnije je direktor postao najpre Hanes
Majer, a potom arhitekta Ludvig Mis
van der Roe, koji {kolu pretvara u ~istu
{kolu arhitekture. Godine 1925. {kola
napu{ta Vajmar i seli se u Desau, gde je,
prema Gropijusovom projektu, 1926.
dovr{ena zgrada Bauhausa. Sama zgrada
je prelomno djelo moderne arhitekture u
kojem oblik slijedi namjenu. [kola se
1932. godine seli iz Desaua u Berlin, ali
sljedbenike zbog njihovog internaciona-
lizma, liberalnosti i brige za ~ovjeka na-
cisti optu`uju za "lijevi socijalizam" i
Hitler zatvara Bauhaus ~im je do{ao na
vlast.
Naslov izlo`be pokazuje motivaciju
Bauhausa da postavi uzore modernom
dizajnu. Kroz svoje postojanje, pod vo|-
stvom tri pomenuta direktora Gropiusa
(1919 - 1928), Majera (1928 - 1930) i
Van der Roea (1930 - 1933), Bauhaus je
 2. 8. 2009. ofekfmkb 33

KULT SEDMICE

TBM!DCVSH!.!Pqfs!tlj!j{wp!}b!•j!Cp!Tlpw!ivt!j!Qb!usj!|b!Qf!uj!cpo
j{wp!ef!tdf!ov!j{!Np!dbs!up!wf!pqf!sf!v!ewb!•j!ob!#Ub!lp!•j!of!twf#!up!.
lpn!Tbm!dcvs!|lph!gft!uj!wb!mb!v!jt!up!jnf!opn!bvt!usjk!tlpn!hsb!ev/!Kf!.
eob!pe!ob!kfl!tlmv!{j!woj!kji!mkf!uoji!gft!uj!wb!mb!nv!{j!•lji!j!tdfo!tlji
vnkf!uopt!uj-!Gft!uj!wbm!v!Tbm!dcvs!hv!pwf!hp!ej!of!puwp!sfo!kf!36/!kv!mb-
b!up!lpn!wj!|f!pe!nkf!tfd!eb!ob!cj!~f!qsfe!tubw!mkf!op!297!j{wf!ecj-
pe!pqf!sb-!qsf!lp!lpo!df!sb!ub!j!esbn!tlji!qsfe!tub!wb-!ob!25!sb!{mj!•j!uji
mp!lb!dj!kb/!Ob!gft!uj!wb!mv!lp!kj!usb!kf!ep!41/!bw!hvt!ub!v•ft!uwp!wb!~f!obk!.
wf!~b!jnf!ob!nv!{j!•lf!vnkf!uopt!uj!qp!qvu!tp!qsb!ojt!uljokf!Bof!Of!.

decenija
usfc!lp!j!qj!kb!ojt!uf!Mbo!hb!Mbo!hb/!

KB!NV!TV!LSP!.!Qsp!qp!wkf!.
eb•! Cp!n v! Nb!n v!e v! j{
Pcb!mf!Tmp!op!wb!•f!j{wp!ej
ub!•lv!ob!qp!{ps!oj!dj!v!Kb!.
nv!tv!lsv-!hmbwopn!hsb!ev
{b!qb!!eopbgsj!•lf!esab!wf/
Nb!nv!ev-!sp!}fo!2:72/!hp!.

{kole
ej!of-!twf!twp!kf!qsj!•f!{b!.
qp!•j!okf!sj!kf!•j!nb;!#Hmb!hpm!kf
np!kb!vnkf!uoptu/#!Tb!np!.
qsp!hmb!|f!oj!#nbk!tups!sj!kf!•j#
af!mj!eb!p•v!wb!usb!ej!dj!kv!bgsj!.
Kroz svoje postojanje •lph!qsj!qp!wj!kf!eb!okb-!b!qp!.
Bauhaus je od po~etka {ob!uj!kf!vnkf!uojl!v!Cvs!lj!oj
Gb!tp-!Nb!mj!kv!j!Lb!nf!sv!ov/!
propagirala ulogu da bude
primjer za kreiranje
dizajna, ne samo
pristupom novoj {koli,
ve} kao avangarda
u razvoju savremene
umjetnosti i arhitekture

CFK!SVU!.!Mj!cbo!lb!qp!tnb!usb!tmj!lf!j{mp!af!of!v!#Pqf!sb#!hb!mf!sj!kj!v
tsf!ej!|uv!Cfk!sv!ub/!Hb!mf!sj!kb-!•j!kf!kf!tkf!ej!|uf!v!Ev!cb!jkv-!ps!hb!oj!{p!wb!.
mb!kf!j{mp!acv!v!Cfk!sv!uv!tb!dj!mkfn!eb!{b!ep!wp!mkj!wkfs!of!mj!cbo!tlf!lmj!.
kfo!uf/! #Pqf!sb#! hb!mf!sj!kb! j{mp!aj!mb! kf! tujm!tlj! j! abo!spw!tlj! sb!{op!mj!lb
vnkf!uoj!•lb!ekf!mb/!Pwp!kf!qswb!j{mp!acb!pwf!wstuf!qsfe!tubw!mkf!ob!v
Cfk!sv!uv!qp!tmkf!eokji!46!hp!ej!ob/!

od samog po~etka propagirao ulogu da stav lja, ne sa mo ra do ve maj sto ra

bude primjer za kreiranje dizajna: ne sa-
mo pris tu pom no voj {ko li, ve} kao
avangarda u razvoju savremene umje-
tnosti i arhitekture, kao laboratorija za
razvoj industrijskih modela i na kraju,
ali ne manje zna~ajno, kao snaga pro-
mjena u dru{tvu, sa interesima da mo-
dernom ~ovjeku pru`i novo okru`enje u
novom obliku. Kao rezultat, grupnog ra-
da i klime velikog entuzijazma, koja je u
Bauhausu vladala od faze projektovanja
realizacije, nastaju predmeti od kojih je
potekao moderni industrijski dizajn.
Izlo `ba "Ba uha us. Kon cep tu al ni
model" impresivno demonstrira ulogu
koju su relevantni umjetni~ki pravci -
ekspresionizam, futurizam, dadaizam,
nova stvarnost, konstruktivizam i nadre-
alizam - imali na Bauhaus {kolu izme|u
1910. i 1933. godine, a koje su predstav-
ljene radovima Gerharda Marksa, Geor-
ga Muhe, Vasilija Kandinskog, Lasla
Moholja Na|a, Ani Albers, Herberta
Bajera, Marsela Brojera, Oskara [leme-
ra, Lionela Fajningera, Paula Klea, Ha-
nesa Majera, Ludviga Hilberzajmera i
Ludviga Misa van der Roea.
Pos tav ka u Mu ze ju "Mar tin
Gropius Bau" pred-
Bauahusa ve} i djela drugih studenata
koja ilustruju umjetni~ki razvoj {kole i
daju zna~aj sna`nom uticaju Bauhausa,
po se bno na kon nje go vog za tva ra nja.
Mnogi studenti Bauhausa i sami su ka-
snije postali uticajni umjetnici svoje ge-
ne ra ci je po put Vil hel ma Va gen fel da,
Maksa Bila, Riharda Paulika, Marijane
Brant i mnogih drugih.
Kako bi prenijela turbulentnu istoriju
i raznoliku kreativnost ove {kole, izlo`ba
"Bauhaus. Konceptualni model" izabrala
je platformu i percepciju njegove istorije i
razvoja. Stoga se ova izlo`ba razlikuje od
ranijih postavki koje su primarno bile ori-
jentisane oko Bauhaus radionica. Tako
prva od ukupno 18 izlo`benih galerijskih
prostorija Muzeja
u Berlinu po~inje
temom ranog Ba-
uha usa, po se bno
fascinacijama njego-
vih sljedbenika sre-
dnjovjekovnim
"slobodnim zidarima",
ma son skim lo `a ma i
gra|evinskim konstrukci-
jama katedrala i simboli-
~kim zna~ajem goti~kih
katedrala koje su pred-
stavljale principe tim-
skog rada. Fotografija
katedrale u Ulmu, koja je
visila u kancelariji Valtera
Gropiusa tokom ~itave njego-
ve karijere ilustruje osnovne premise Ba-
uhausa.
Posjetioci na izlo`bu ulaze kroz ka-
piju istorijskog foajea Muzeja "Martin
Gro pi us Bau". Osno vni ge ome trij ski
Prva od oblici, trouglovi, kvadrati i krugovi do-
ukupno 18
bijaju novu funkciju, crno-bijeli kli{e
izlo`benih modernizma na ulazu u suprotnosti je sa
galerijskih
{arolikim dizajnom izlo`be u istorijskom
prostorija
berlinskom Muzeju "Gropius Bau". Kao
Muzeja veza sa spektrom boja Johanesa Itena,
u Berlinu tvorci izlo`be izabrali su boju za svaku
po~inje razvojnu fazu Bauhausa. Po~etne vaj-
temom marske godine Bauhausa ozna~ene su
ranog `utom bojom koja prelazi u narand`astu
Bauhausa i ljubi~astu za Dasau period, a zavr{ava
se plavom i zelenom tokom berlinske fa-
ze prije kona~nog zatvaranja {kole do-
laskom nacista.
CFS!MJO!.!Gsbo!dvt!lj!vnkf!uoj!•lj!ewp!kbd!#Qj!fs!sf!fu!Hjm!mft#-!lp!kj!tb!•j!.
okb!wb!kv!Qkfs!Lp!npk!j!Ajm!Cmbo!|bs-!qp!{j!sb!kv!jt!qsfe!okj!ip!wph!{bk!ef!oj!.
•lph!ekf!mb!#Tbo!Tf!cbt!uj!kbo#!ob!j{mp!acj!v!Cfs!mj!ov/!Sf!usp!tqf!luj!wob
j{mp!acb!puwp!sf!ob!kf!36/!kv!mb!j!usb!kb!~f!ep!5/!plup!csb!311:/!hp!ej!of/
EB!LBS!.!Obt!ub!obl!tlvm!.
quv!sf!#Bgsj!•lb!sf!of!tbo!tb#
lp!kb! tf! v{!e j!a f! j{obe
Bumbou!t lph! plf!b ob! ob
csev!of!eb!mf!lp!pe!Eb!lb!sb/
Qsfe!tubw!mkfo!lbp!wj!|j!pe
Lj!qb!tmp!cp!ef!v!Okv!kps!lv-
tqp!nf!ojl!kf!ej!{bk!oj!sbp!tf!.
of!hbm!tlj!bs!ij!uflub!Qkfs!Hv!.
ej!b cj! Buf!q b! ob! ptop!w v
jefk!oph!lpo!dfq!ub!qsfe!tkf!.
eoj!lb!Tf!of!hb!mb!Bc!ef!mv!bkf
Vbef-!b!lpo!tusv!ldj!kv!kf!j{!.
hsb!ej!mb!gjs!nb!j{!Tkf!wfs!of
Lp!sf!kf/!Tqpnfojl!lp!kj!usf!.
cb!eb!cv!ef!{b!ws|fo!v!op!wfn!csv-!psj!hj!obm!op!kf!qp!twf!~fo!Twkfu!.
tlpn!bgsj!•lpn!vnkf!uj!•lpn!gft!uj!wb!mv!)GF!TNBO*-!lp!kj!kf!ep!tb!eb
pe!hb!}bo!of!lp!mj!lp!qv!ub/!
34 ofekfmkb!2. 8. 2009.
MUZIKA
Svjetska turneja
"360 degree" grupe U2
Koreografija s balonima
Iswbu!tlj!gbo.lmvc!V3!ob!kb!wjp!kf!qsf!lp!twp!kji!tusb!oj!db
twjn!poj!nb!lp!kj!~f!qsj!tvt!uwp!wb!uj!esv!hpn!lpo!dfs!uv!21/!bw!hvt!ub
311:/!eb!kf!up!lpn!okf!hb!qmb!oj!sbop!j{wp!}f!okf!lp!sfp!hsb!gj!kf!lbp
j{sb{!ep!csp!ep!|mj!df!cfo!ev/!Jef!kb!kf!eb!tf!ob!qsb!wj!js!tlb!{bt!ub!wb
qsf!lp!dj!kf!mph!tub!ej!pob!ub!lp!eb!twb!lp!tb!tp!cpn!qp!of!tf!qp!kf!.
ebo!cb!mpo/!Peop!top-!{b!nj|!mkf!op!kf!eb!twj!poj!lp!kj!cv!ev!ob!{b!.
qb!eopk!usj!cj!oj!qp!of!tv!{f!mf!oj!cb!mpo-!poj!lp!kj!cv!ev!j|mj!ob!tkf!wfs!ov
j!kv!aov!usj!cj!ov-!uf!ob!usbw!okbl-!qp!of!tv!cj!kf!mj!cb!mpo-!b!poj!lp!kj!jev
ob!jt!up!•ov!usj!cj!ov!qp!of!tv!ob!sbo!eabt!uj!cb!mpo/
Koncert koji
ne}ete Jelena BABI]
Cilj koncerta je
da se postavi
fizi~ka bliskost
Irski bend U2 je uvijek pomicao, ne samo
granice muzike ve} i koncertne produkcije, za-
to }e njihova turneja, na kojoj predstavljaju
pjesme s aktuelnog albuma "No Line On The
Horizon", uz neponovljivo audio-iskustvo, pru-
`iti i vizuelni do`ivljaj koji }e publika imati
priliku do`ivjeti na ~ak dva koncerta na zagre-
ba~kom stadionu "Maksimir", 9. i 10. avgusta.
Kao {to i samo ime ka`e, stejd` }e biti postav-
ljen na na~in da ga publika okru`uje, te }e se
koncert mo}i pratiti sa svih "Maksimirskih"
tri bi na. Ben do vi ko ji }e na za gre ba ~kim
kon cer ti ma nas tu pi ti kao pred gru pe su
"Snow Patrol" i "The Hours".
Nastupom u Barseloni na stadionu "Camp
Nou", grupa U2 je 30. juna zapo~ela svjetsku
tur ne ju pod na zi vom "360 de gree", na ko joj
predstavljaju svoj 12. studijski album "No Line
On The Horizon".
Tom prilikom posjeti}e 14 evropskih grado-
va, a po~etkom septembra sele se na ameri~ko
kopno.
Kada je najavljena turneja "360 degree",
gitarista irskog benda U2 Ed` izjavio je: "Te{ko
je iza}i s ne~im {to je fundamentalno razli~ito,
ali ja mislim da to imamo s na{om turnejom. Ono
{to smo mi uradili s produkcijom niko dao sada ni-
je vidio i nevjerovatna je stvar da ovo mogu re}i. Za
bend kao {to je U2 izuzetno je da mo`emo u~initi ne-
{to novo."
Pjeva~ benda Bono Voks izjavio je da su dizajnom
turneje namjeravali da prevazi|u uobi~ajeno pojavljiva-
nje izvo|a~a na koncertima na otvorenom, gdje domini-
ra scena sa zvu~nicima s obje strane.
"Imamo malo magije i imamo nekih prelijepih pre-
dmeta koje smo ponijeli na svjetsku turneju, a mi smo
unutar tog objekta", rekao je Bono.
On je tako|e dodao da je cilj benda da koncerti ne
budu previ{e uvje`bani koreografski, te da je cilj da
bude uspostavljena fizi~ka bliskost.
Irci stigli sa 110 kamiona opreme: Na
zagreba~kom stadionu "Maksimir" prije nekoliko dana
je zapo~ela izgradnja malog U2 grada, u kojem }e do
koncerata raditi i `ivjeti oko 400 ljudi koji moraju u dvi-
je sedmice pripremiti stadion za nastup irske grupe U2,
kao i za dolazak 120.000 obo`avalaca.
Naj ve }a kon stru kci ja ikad vi |e na:
Izrada 55 metara visoke pozornice, 70 metara {iroke, te
sastavljene od dva mosta koja se okre}u iznad publike
po vanjskom krugu konstrukcije i 2,5 metara visokog di-
jela na kojem se nalazi bend, najve}im dijelom zahtijeva
anga`man ma{inerije, budu}i da se vrlo malim dijelom
produkcije mo`e rukovati ljudskom rukom. Upravo iz
tog razloga organizatori na raspolaganju imaju ~ak 17
vilju{kara, pet kranova od 70 tona, te ~etiri dizalice s ko-
{arama koje mogu raditi na visini od 38 metara.
Na stadion }e u raznim vremenskim periodima pris-
tizati 110 kamiona s opremom, od ~ega }e u ~ak dva ka-
mi ona bi ti smje {te na gar de ro ba ~la no va ben da.
Organizatori koncerta, "Lupa promocija", su otkrili kako
su ~lanovi benda bili jako skromni, te nisu imali nikakve
posebne zahtjeve po pitanju hrane i pi}a, kao i da }e spa-
vati u jednom od poznatih zagreba~kih hotela "Regent
Esplanade".
Ulazak na koncert: Publika }e ulaziti kroz
50 linija koje }e biti podijeljene na nekoliko ulaza - tri
za sjever, po dvije za zapad, jug i istok. Tako|e, pro}i }e
kroz tri ta~ke kontrole: skeniranje ulaznice, trganje ula-
znice i pretres. Mole se svi posjetioci da po{tuju ove
kontrolne ta~ke. Na sam dan koncerta }e se vr{iti pose-
bna regulacija prometa oko stadiona, a posjetiocima sa-
vjetujemo da koriste javni prevoz. Koncert bi trebalo da
po~ne u 21 ~as, a stadion }e za fanove biti otvoren od
16.30.
Bend koji je pomjerao granice: U2 je
samo jedan od nekoliko bendova kojima je tokom ovih
30 godina postojanja uspjelo da ostvare podjednako ko-
mercijalan i kriti~ki uspjeh. Svojim prepoznatljivim zvu-
kom, prvenstveno zahvaljuju}i na~inu sviranja, na kojem
je gradio imid` sastava gitarist Dejv Evans (Ed`), mije-
njali su muzi~ku industriju, ne slute}i da }e postati jedni
od "najve}ih". Za razliku od ve}ine sastava koji su u fazi
njihovog nastajanja predstavljali Irsku, U2 su probili
granice onog {to navodno rok grupa i rok muzika smije
ili ne smije u~initi. Na taj na~in pridonijeli su realizaciji
mnogih politi~kih i kulturolo{kih zbivanja koja su u to
vrijeme bila prisutna u Irskoj. Kako su s vremenom os-
tvarivali svoj sve originalniji zvuk prepun sna`nih tek-
sto va, iza zi va ju }ih so ci jal nih po ru ka, in spi ri sa nih
patnjama kojima je Irska bila izlo`ena, U2 su ve} na sa-
mom po~etku dobili respektuju}i i skoro fanati~ni status
od strane svojih obo`avalaca {irom svijeta. Bend je u
svijetu prodao 145 miliona albuma, osvojili niz nagrada,
~asopis "Rolling Stone" ih je uvrstio na 22. mjesto liste
od 100 najve}ih umjetnika svih vremena. Kroz ~itavu
svoju karijeru, U2 kao grupa ili pojedina~no, uklju~ivali
su se u najrazli~itije kampanje socijalne pravde i ljud-
skih prava.
Kako je sve po~elo: U2 su formirani u Da-
blinu 1978. godine. Nakon {to je Leri Mjulen Jr. razgla-
sio po svojoj {koli kako tra`i muzi~are za novi sastav, na
oglas se javilo sedam tinejd`era koji su se na{li na uvo-
dnom vje`banju u Lerijevoj kuhinji, ali po Lerijevoj
 2. 8. 2009. ofekfmkb 35

Organizatori koncerta,
"Lupa promocija",
su otkrili kako su
~lanovi benda bili
jako skromni, te nisu
imali nikakve
posebne zahtjeve
po pitanju hrane i pi}a

nikada Jo{ ima ulaznica

zaboraviti
Pwp!kf!ep!csb!wj!kftu!{b!pof!lp!kj!kp|!oj!tv!lv!qj!mj!vmb!{oj!df!{b!pwbk
tqf!lublm-!b!up!af!mf!ob!qsb!wj!uj/!Vmb!{oj!db!{b!pcb!lpo!dfs!ub!kp|!jnb!v!qsp!.
eb!kj-!j!up!qp!dj!kf!oj!pe!611!lv!ob!{b!usbw!okbl-!861!{b!usj!cj!ov!jt!upl0{b!.
qbe0kvh!hp!sf-!2/111!{b!usj!cj!ov!jt!upl0{b!qbe!ep!mkf!j!3/111!{b!WJQ!mp!av-!b
np!hv!tf!lv!qj!uj!ob!twjn!qsp!ebk!ojn!nkft!uj!nb!#Ujd!lfu!qspb#-!uf!qv!ufn
okj!ip!wf!xfc!tusb!oj!df!xxx/!ujd!lfu!qsp/is/

izjavi, "Larry Mullen Band" trajao je desetak minuta,
odnosno onoliko dok se nije pojavio Pol Dejvid Hevson
- Bono i razbio svaku mogu}nost da bi Leri bio glavni.
Grupa optimisti~nih momaka, koja se tog prvog dana
pojavila kod Lerija, svirala je jo{ 1976. pod imenom
"Feedback". Bend su ~inili Pol Hevson, poslije nazvan
Bono Voks, Dejv (Ed` Evans) i njegov brat, talentovani
gitarista Dik, koji se nakon nekog vremena pridru`io
drugom bendu iz Dablina, "Virgin Prunes", Leri i Adam
Klejton.
Jo{ sa nekih 13 - 14 godina svoj prvi koncert su od-
svirali u "Mount Temple Comprehensive School" u Da-
blinu, te odmah nakon njega u martu 1977. mijenjaju
ime u "The Hype". "The Hype" tada jo{ sa Dikom Evan-
som u prezviterijanskoj crkvi svira prepjeve, ali razo~a-
ra ni Dik te atral no na pu {ta po zor ni cu i "The Hype".
Preostala ~etvorka zavr{ava nastup kao U2. Naime, ime
benda je sa {est potencijalnih prijedloga iznio porodi~ni
prijatelj Klejtonovih, Stiv Averil, frontmen "The Radi-
ators from Space", a U2 je odabrano zato {to im se to
najmanje svidjelo. Nakon nepunih 18 mjeseci postoja-
nja, prvi veliki "bum" dogodio se u Limeriku (Irska),
gdje se odr`avao "talent show", vo|en pod pokrovitelj-
stvom CBS-a. Ne samo da su U2 osvojili takmi~enje ne-
go i dovoljno impresionirali D`ekija Hajdena, koji im je
za uzvrat dao studio da snime svoj prvi demo, uz nagra-
du od 500 funti. Svoj prvi demo snimaju u aprilu 1978.
godine. U2 nastavljaju kao ~etvorka, a nakon koncerta u
"Projects Art centru", Pol Mekginis postaje menad`er
U2. U2 u septembru 1979. izdaju svoj prvi singl pod
imenom "Three", s kojim su se popeli na vrh nacionalne
liste, a 5. oktobra 1979. imaju svoj prvi nastup na televi-
ziji. U decembru 1979. prvi put nastupaju u Londonu, a
u februaru 1980. izlazi singl "Another Day" pod etike-
tom CBS-a.
Albumi: Debi album "Boy" producira Stiv Lili-
vajti i uglavnom ga je kritika dobro prihvatila. Na albu-
mu se nalazi i hit singl "I Will Follow", emotivna pjesma
koja, po Bonovom kazivanju, oslikava maj~inu ljubav
Bina }e biti prema djetetu, i jedna je od pjesama koje i do danas
visoka 50 metara, izvode na koncertima. Izlazak prati evropska i ameri~ka
od ~ega je visina koncertna turneja, gdje predstava ne izaziva prevelike
video-zida ovacije, ali kritika svejedno Bona otkriva kao harizmati-
~ak 20 metara ~nog i strastvenog zabavlja~a.
Drugi album "October" izlazi 1981. i obiluje duho-
vnom tematikom. Tokom snimanja plo~e unutar U2 do-
lazi do duhovne neuravnote`enosti, tako da se Bono,
Ed` i bubnjar Leri Mjulen Jr. pridru`uju hri{}anskoj gru-
pi zvanoj "Shalom Fellowship", s ciljem da uravnote`e
hri{}anski svjetonazor s na~inom `ivota rok zvijezda.
Sljede}i album "War" izlazi 1983. i oslikava pacifis-
ti~ko opredjeljenje U2 i iskreni gitaristi~ki zvuk. Pjesme
koje ga obilje`avaju su "Sunday, Bloody Sunday", tema
u kojoj Bono literarno suprotstavlja doga|aj "Bloody
Sunday" s Uskr{njom nedjeljom. ^asopis "Rolling Sto-
ne" pi{e da su U2 kona~no u stanju stvarati duboke i
znakovite tekstove.
Album "Under A Blood Red Sky", `ivi album sa
"War" turneje, kao i film "Live at Red Rocks", predstav-
ljaju potvrdu da su U2 koncertna rok grupa.
"Under A Blood Red Sky" bio je logi~an nastavak
albuma "War". Bilo je to `estoko izvo|enje, jer tako smo
se osje}ali. Okomili smo se na sav taj sinthi-pop. Na kra-
ju smo to posve izbacili, ali ta nas vizija nije napu{tala,
kazo je Bono.
"The Unforgettable Fire" izlazi 1984. i predstavlja
pomak od dosada{njeg stvarala{tva. Tome svakako do-
prinosi ~injenica da je sa U2 saradnju po~eo Brajan Eno,
zajedno sa svojim asistentom Danielom Lanoisom. Al-
bum posjeduje bogati orkestralni zvuk, Daniel Lenois
kvalitativno unapre|uje ritam sekciju U2. Upotpunjuju}i
zvu~nu atmosferu, tekstovi su takvi da se mogu tuma~iti
na vi{e na~ina, otvoreni interpretaciji, ~ine}i ono {to U2
zovu "vrlo vizuelni osje}aj".
"The Joshua Tree" izlazi u martu 1987, a stvoren je
pod velikim uticajem ameri~ke kulture, te op{tepoznatih
ameri~kih vrijednosti: otvorenost, prostranost, veli~ina,
sloboda. Album postaje najbr`e prodavani u britanskoj is-
toriji, te ostaje broj jedan devet nedjelja ameri~ke top-liste
albuma. Tako|e, osvaja prva dva "Gremija", a dva singla:
"With or Without You" i "I Still Haven't Found What I'm
Looking For" brzo se penju na broj jedan ameri~ke liste
singlova. Turneja grupu promovi{e u muzi~are stadion-
skog profila, a prati je i snimanje dokumentarnog filma
"Rattle and Hum", kola` intervjua i snimki s koncerata u
re`iji Fila Joanoua. Film prati i istoimeni album, zbirka
{est snimaka s koncerata i devet studijskih kompozicija.
Godine 1995. U2 izdaju eksperimentalni album "Ori-
ginal Soundtrack 1." Na njemu se kao koautor pjesama i
izvo|a~ pojavljuje Brajan Eno, i ba{ zbog te potencirane
eksperimentalnosti, U2 i Brajan Eno album izdaju pod
pseudonimom "Passengers", da bi se odmaknuli od dota-
da{njeg U2 imid`a. Albumom "Pop" iz 1997, U2 nastav-
ljaju s eksperimentisanjem, dodavaju}i efekte koji su
albumu dali funky, dance ritmove. Album zavr{ava na
prvom mjestu liste albuma u 35 zemalja s uglavnom pozi-
tivnim kritikama.
Ulaznice za koncert U2 na zagreba~kom stadionu
"Maksimir" prodava}e se po cijeni od 250, 500, 750,
1.000, 2.000 kuna. Cijena ulaznica za sjedenje na sjever-
nim tribinama iznosi 250 kuna, cijena stajanja (travnjak)
bi}e 500 kuna, dok }e ulaznice za tribine istok/zapad/jug
iznositi 750 kuna. Ulaznice za tribine na pozicijama koje
su najbli`e pozornici na istoku i zapadu staja}e 1.000 ku-
na. Za VIP lo`u treba}e izdvojiti 2.000 kuna.
36 ofekfmkb!2. 8. 2009.
KALEIDOSKOP
SILVIO
BERLUSKONI,
kontroverzni
italijanski premijer
Davor PAVLOVI]
talijanski premijer Silvio Ber-
I
luskoni u posljednje vrijeme vi-
{e pri vla ~i pa` nju svo jim
skandalima, nego anga`ova-
njem u politici. Privukao je pa`-
nju javnosti tako {to je u svoju
privatnu vilu dovodio politi~are
i djevojke i navodno organizovao orgije. Osim {to
se bavi politikom, vlasnik je nekoliko medija, taj-
kun, a posjeduje i Fudbalski klub Milan.
Po vremenu provedenom na funkciji je na
drugom mjestu u istoriji Italije, koju je dr`ao tri
puta, od 1994. do 1995, od 2001. do 2006. i od
2008. do danas.
Berluskoni je ro|en u Milanu 29. septembra
1936. u dobrostoje}oj porodici. Njegov otac Lui|i
je bio bankarski slu`benik, a majka mu se zvala
Rosa Bosi. Ima brata Paola, a imao je i sestru Ma-
riju Fran~esku Antoanetu, koja je preminula ove
godine.
Zavr{io pravo: Nakon {to je zavr{io
srednju {kolu na Salesian koled`u, studirao je pra-
vo na Dr`avnom univerzitetu u Milanu. Diplomi-
rao je s tezom o legalnim aspektima reklamiranja
1961. godine. Nije slu`io jednu godinu u vojsci,
{to je tada bilo obavezno.
Za vrijeme studiranja, svirao je bas u grupi
koju je formirao sa sada{njim predsjednikom "Me-
diaseta" i amaterskim pijanistom Fedeleom Konfa-
lonierijem, a povremeno je nastupao i kao pjeva~
na kruzerima.
Godine 1965. se o`enio Karlom Elvirom
Dal'O|io i imaju dvoje djece, Mariju Elviru, po-
znatiju kao Marina, i Pjer Silvija.
Od 1980. godine Berluskoni je imao vezu s
glumicom Veronikom Lario, s kojom ima troje dje-
ce - Barbaru, Eleonoru i Lui|ija. Razveo se od
Dal'O|ijeve 1985. i o`enio s Veronikom 1990. go-
dine.
Sa suprugom
Veronikom
Lario
U to vrijeme bio je ve} poznat kao javna li-
~nost i njegovo vjen~anje je bilo zna~ajan dru{tve-
ni doga|aj. Jedan od njegovih kumova je bio i
biv{i premijer i lider italijanske Socijalisti~ke parti-
je Betino Kraksi.
U maju ove godine Veronika je zatra`ila ra-
zvod s obrazlo`enjem da ne mo`e ostati s mu`em
koji je ~esto odsutan. Mediji su izvje{tavali da je
pra vi ra zlog bio Ber lus ko ni je va ve za s
osamnaestogodi{njom Noemi Letizijom.
Njegova poslovna karijera po~ela je u {ezde-
setim godinama pro{log vijeka. U zadnjem dijelu
decenije imao je ideju da napravi Milano 2, grad sa
oko 3.500 apartmana, koje bi sagradio u Segrateu,
isto~nom dijelu grada. Kako je planirao da finansi-
ra projekat, ostalo je nejasno.
U septembru 1968. njegovo ime je nestalo sa
svih va`nijih dokumenata, zamijenjeno je s relati-
vno nepoznatim imenom vlasnika, a ponovo se tek
pojavilo 1975. godine. Finansije su izgubljene u
seriji transakcija of{or kompanija i mnogi novinari,
ekonomisti nisu mogli to nikada da razmrse.
Ulazak u svijet medija: Berlus-
koni je u svijet medija prvo u{ao 1973. godine, ka-
da je po kre nuo ma lu ka blov sku te le vi zi ju
Telemilano, da slu`i izgradnji Segratea. Po~ela je s
emitovanjem u septembru sljede}e godine, a na-
kon {to je kupio jo{ dva kanala Berluskoni je pre-
mjestio stanicu u centralni Milano 1977. godine i
po~eo da emituje preko signala.
Godine 1978. formirao je prvu medijsku gru-
paciju "Fininvest", koja je u pet godina zaradila
113 milijardi lira. Izvori prihoda su nepoznati, jer
je kompleksnost sistema takva da je nemogu}e da
se prate ulaganja, uprkos istragama. "Fininvest" je
ekspandirala u mre`u koja se vidjela u cijeloj ze-
mlji i koja je imala sli~an program kao nacionalna
mre`a. To je bilo vi|eno kao udar na RAI i mono-
pol koji je on dr`ao.
Godine 1980. Berluskoni je pokrenuo prvu
privatnu nacionalnu mre`u Kanal 5, a onda je i ku-
obilje`ena
pio Italia 1 od Ruskoni familije 1982, kao i Rete 4,
koju je kupio od Mondadorija 1984. godine.
Berluskoni Nastojao je da kreira prvu i jedinu komercijal-
i Gadafi
nu televizijsku imperiju, a u tome mu je pomoglo i
poznanstvo s tada{njim premijerom Kraksijem,
koji je donio odluku o legalizovanju nacionalnih
transmisija Berluskonijevih TV stanica. Sudije u
Torinu, Peskari i Rimu 16. oktobra 1984. godine
primijenile su zakon koji je prije bio ograni~en od
strane RAI, a koji je zahtijevao da privatne mre`e
Berluskoniju prekinu transmisiju.
je su|eno u Nakon politi~kih nemira 1985. dekret je odo-
12 slu~ajeva bren, ali su jo{ nekoliko godina tri Berluskonijeva
i uvijek je kanala ostala u zaboravu i nisu bila dozvoljena da
unamljivao emituju vijesti i politi~ke komentare. Televizije su
najbolje dobile nacionalni status 1990. godine. Nakon pet
advokate godina Berluskoni je prodao dio svog medijskog
konglomerata, prvo njema~koj medijskoj grupaciji
"Kirch", koja je bankrotirala, a s kojom je 1999.
sklopio partnerstvo nazvano "Epsilon Mediagrup".
Berluskonijeva glavna kompanija "Mediaset"
uklju~uje tri nacionalna kanala, koja zajedno imaju
oko pola nacionalne gledanosti, i "Publitaliju", vo-
de}u italijansku reklamnu agenciju. Tako|e posje-
duje i "Arnoldo Mondadori Editore", najve}u
italijansku izdava~ku ku}u, koja izdaje "Panora-
mu", jedan od najpopularnijih magazina. Tako|e,
ima udjela u filmu i distribuciji, kao i u osiguranju,
bankarstvu i mnogim drugim aktivnostima.
Njegov brat Paolo posjeduje "Il Giornale", de-
sno orijentisane novine, koje daju podr{ku Berlus-
koniju i njegovoj politici, dok su novine "Il
Foglio", jedne od najuticajnijih desni~arskih novi-
na, djelimi~no u vlasni{tvu njegove `ene Veronike
Lario.
Posjeduje i AC Milan: Berluskoni
posjeduje i uspje{ni Fudbalski klub AC Milan, koji
je uveliko doprinio njegovoj politi~koj karijeri.
"Forza Italia" (naprijed Italija) je najpoznatiji slo-
gan ovog tima i prije nego {to je politi~ka partija
pod istim nazivom osnovana.
U ranim devedesetim pet vladaju}ih prozapa-
dno orijentisanih partija izgubilo je mnogo glasa~a
zbog velikog skandala oko njihove umije{anosti u
finansijsku korupciju. Veliki broj sudskih istraga je
uklju~ivao mnoge ~lanove, me|u kojima je bio i
Berluskonijev kum Betino Kraksi.
To je sve vodilo ka tome da }e sljede}e izbore
dobiti Demokratska partija ili ljevica. Berluskoni
je 26. januara 1994. godine objavio da ulazi u poli-
tiku, predstavljaju}i svoju stranku Forza Italia, ~iji
je glavni cilj bio da pobijedi komuniste.
"Italija je zemlja koju volim. Ovdje imam ko-
rijenje, nade i ovdje su moji horizonti, ovdje sam
nau~io od oca i od `ivota kako biti dobar bizni-
smen. Ovdje sam stekao strast za slobodom. Odlu-
~io sam da postanem sluga javnosti, jer ne `elim
da `ivim u neliberalnoj dr`avi, koju vode nezrele
snage i ljudi koji vode zemlju u politi~ku i eko-
nomsku propast", rekao je Berluskoni 1994. godi-
ne.
Nedugo nakon {to je u{ao u politiku, afera
"Mani Pulite" je pogodila i njega. Uporno je govo-
rio da istragu vode komunisti koji su `eljeli da
uspostave stil sovjetske vlade u Italiji. Pokrenuo je
masivnu reklamnu kampanju na svojoj TV mre`i i
pobijedio na izborima. Postao je premijer, ali samo

skandalima
kratko, zbog inheretnih kontradikcija u njegovoj
koaliciji.
U decembru 1994. godine, prate}i istragu su-
dija i po informacijama koje su procurile u medija-
ma, Um ber to Bo si, vo |a Le ga Nord, li je ve
koalicije, tvrdio je da pakt nije po{tovan i prisilio
je Berluskonija da se povu~e s funkcije premje{ta-
ju}i najve}u te`inu na centralnu ljevicu.
Berluskoni je ostao vr{ilac du`nosti premijera
jo{ malo vi{e od mjesec dana, a onda ga je zamije-
nio Lamberto Dini, koji je bio klju~ni ministar u
njegovom kabinetu. Godine 1996. Berluskoni je s
koalicijom izgubio izbore i zamijenjen je s Roma-
nom Prodijem.
Politi~ke vode: U 2001. godini se po-
novo kandidovao kao lider centralne desne koalicije
La Casa delle Liberta, koja je bila sastavljena od
Unije hri{}ana i Centra demokrata, Lega Nord, Na-
cionalne alijanse i drugih partija. Imao je velikog
uspjeha i postao ponovo premijer. U intervju tokom
zadnjih dana kampanje je mo}no uticao na javnost
tako {to je najavio potpisivanje "ugovora s Italijani-
ma", koji je kopija ranijeg "ugovora s Amerikanci-
ma".
U tom ugovoru je tvrdio da }e pobolj{ati ne-
koliko aspekata u ekonomiji i `ivotu Italijana. Prvo
}e pojednostaviti kompleksnost sistema poreza i
uvesti samo dvije vrste, smanji}e nezaposlenost i
omasovi}e javni radni program. Obe}ao je da }e
podi}i i penzije na minimum 516 evra i smanjiti
stopu kriminala. Berluskoni se opredijelio za ne-
oliberalnu ekonomsku politiku i zalagao se za
evropsko ujedinjenje, ali i bliske veze s ameri~kom
administracijom tada{njeg predsjednika SAD
D`ord`a Bu{a, kojeg je podr`ao u invaziji na Irak.
Javno mi{eljenje je kasnije bilo takvo da nisu
vjerovali da }e ispuniti obe}anja.
Luka Rikolfi, analiti~ar, slo`io se da je Ber-
luskoni uspio samo da odr`i jedno obe}anje, a to je
da pove}a penzije. Tako je izgubio nove izbore
2003. i 2006. godine, kada ga je tijesno porazila
Silvio Berluskoni
neprestano {okira
javnost
Tri puta
izabran za
premijera
Italije
Fotografije zabave
koju je Berluskoni
priredio u svojoj vili
FOTO NN
koalicija lijevog centra na ~elu s Prodijem. Nakon
{to se ta koalicija raspala, u aprilu 2008. godine je
na ~elu desni~arske koalicije ponovno osvojio
izbore.
Berluskoni ima poduga~ku listu u~estvovanja
u kriminalnim su|enjima, korupciji i podmi}ivanju
policajaca i sudija. Su|eno mu je u 12 slu~ajeva.
Uvijek je unamljivao najbolje advokate. Neki nje-
govi poznanici i prijatelji su progla{eni krivim, kao
i brat Paolo, koji je pristao da plati 100 miliona lira
kaucije za optu`bu za u~estvovanje u korupciji.
Godine 1981. izbio je skandal kada je policija ot-
krila tajnu Li}ija Gelija, ~lana masonske lo`e Pro-
paganda 2, koji je tvrdio da }e promijeniti politi~ki
sistem u autoritativni. Lista ljudi u P2 je uklju~iva-
la i Berluskonija.
Povezivali ga s mafijom: Tako-
2. 8. 2009. ofekfmkb 37
Obama,
Berluskoni
i Medvedev
Berluskoni u posljednje
vrijeme vi{e privla~i
pa`nju svojim
skandalima nego
anga`ovanjem u politici
koji ga je optu`io zbog povezanosti s mafijom.
Berluskoni mu je odgovorio da zna filmskog pro-
ducenta u Italiji koji pravi film o nacisti~kim kon-
centracionim logorima i da }e njega preporu~iti za
ulogu vo|e, jer je on savr{en za tu ulogu.
Me|u posljednjim aferama je bila ona u aprilu
ove godine, kada je njegova supruga napisala
otvoreno pismo, u kojem je izrazila ljutnju zbog
Berluskonijevog izbora mlade i atraktivne djevoj-
ke da predstavlja partiju na izborima za Evropski
parlament.
U junu je Patricia D'Adario, eskort djevojka iz
Barija, tvrdila da je dva puta anga`ovana da prove-
de ve~e s Berluskonijem. Druge djevojke su tako-
|e opi si va le na kon to ga za ba ve u nje go voj
rezidenciji. Po njihovim tvrdnjama, one su bile
pla}ane izme|u 1.000 i 2.000 evra za no}.
Podaci o djevojkama iza{li su u javnost zaje-
dno sa serijom telefonskih poziva na kojima je sni-
mljen \ampaolo Tarantini, biznismen koji se
|e je privukao pa`nju kada se tu`io sa Dejvidom na{ao u sredi{tu korupcijskog skandala u Bariju.
Sa jedne Mislom u Blerovoj vladi. Povezivan je sa sicilijan- [panske novine "El Pais" objavile su fotogra-
od proslava
osvojenih skom mafijom, jer je u njegovoj vili vi|an Vitorio fije Antonela Zapadua, koje prikazuju zabave koje
titula Man|ano, koji je tako|e bio povezan s mafijom. je Berluskoni prire|ivao u svojoj vili na Sardiniji.
Salvatore Kan}emi je 1996. godine tvrdio da je Fotografije su nastale u maju 2008. godine, kada je
Berluskoni bio u direktnom kontaktu sa Salvatore- Berluskoni ugostio i biv{eg ~e{kog premijera Mi-
om Rinom, glavom sicilijanske mafije, i da je nje- reka Topolaneka. Na fotografijama se vidi Berlus-
gova mre`a "Fininvest" pla}ala godi{nje 200 koni s nekoliko oskudno obu~enih djevojaka.
Njegova miliona lira Kozi Nostri. Uz sve {to se Berluskoniju doga|a ~ini se da
poslovna Italijanski premijer je nerijetko znao i {okirati se raspalo i njegovo dugogodi{nje prijateljstvo s
karijera javnost svojim ispadima na javnim nastupima. Ta- Rupertom Murdokom, ~iji su mediji prili~no kriti-
po~ela je u ko je nakon teroristi~kog napada na SAD 11. sep- ~ki popratili posljednje doga|aje u vezi s premije-
{ezdesetim tem bra 2001. go di ne re kao da je za pa dna rovom aferom.
godinama civilizacija superiornija od islama i da }e Zapad List "Corriere della Sera" navodi da su skan-
pro{log nastaviti pot~injavati ljude, kako je to radio komu- dali Berluskoniju vi{e naru{ili ugled u inostranstvu
vijeka nizam. Godine 2003. se posva|ao s njema~kim nego u Italiji, budu}i da ga i dalje podr`ava 54 od-
~lanom Evropskog parlamenta Martinom [ulcom, sto katolika koji redovno idu u crkvu.
38 ofekfmkb!2. 8. 2009.

U crkvi u selu Megeltender

Kr{ten najmla|i
danski princ Henrik
Danska televizija TV2 U istoj crkvi
izazvala je kontroverze vjen~ali su se
Henrikovi
kada je odlu~eno da roditelji

emituju zavr{nu etapu

biciklisti~kog takmi~enja
"Tur de Frans" umjesto
direktnog prenosa
kr{tenja princa Henrika
Nata{a TE[I]

Ime najmla|eg danskog princa Henrika, koje je

danska javnost sa nestrpljenjem i{~ekivala gotovo tri
mjeseca, zvani~no je objavljeno na ceremoniji njegovog
kr{tenja protekle sedmice.
Beba dje~ak kr{ten je punim imenom kao Henrik
Karl Joakim Alein u crkvi u selu Megeltender, istoj u
kojoj su se pro{le godine vjen~ali njegovi roditelji. U se-
lu Megeltender, nedaleko od njema~ke granice, nalazi
se zvani~na rezidencija princa Joakima i princeze Mari.
Kr{tenju je prisustvovala 141 zvanica, uklju~uju}i ~la-
nove evropskih kraljevskih porodica. Kumovi princa
Henrika su njegova strina, danska princeza Mari i dva
brata njegove majke.
Danska televizija TV2 izazvala je kontroverze kada
je odlu~eno da emituju zavr{nu etapu biciklisti~kog ta-
kmi~enja "Tur de Frans" umjesto direktnog prenosa
kr{tenja princa Henrika. Ovo zna~i da je prvi put kr{te-
nje prenosio samo jedan program - danska dr`avna tele- je rodila princa, a urednici magazina bili su sigurni da je Princ Henrik, sedmi u redu za naslje|e danskog tro- ime nije tako ~esto u posljednjim generacijama. Neda-
vizija DR1. Ipak je objava dje~akovog imena bila rije~ o dje~akovom imenu. Problem je u tome {to prin- na, ro|en je 4. maja i tre}i je sin princa Joakima (40), vna studija pokazala je da je samo 17 beba u cijeloj
vode}a vijest na glavnim danskim internet stranicama i koji je mla|i sin danske kraljice Margarete. Njegova Danskoj 2007. godine dobilo ime Henrik. Ime je bilo
elektronskim medijima. Kr{tenju je prisustvovala majka je princeza Mari (33), ro|ena Francuskinja koja popularno kod djece ro|ene {ezdesetih godina, ali danas
Danski mediji tako|e su spomenuli i zabunu koju 141 zvanica je dansko dr`avljanstvo prema obi~aju kraljevske poro- se rijetko koristi. U aprilu 2005. godine, nakon gotovo
je izazvao njema~ki magazin "Freizeit Royal", posve}en dice uzela kada se vjen~ala sa Joakimom. Maleni princ deset godina braka, princ Joakim razveo se od prve su-
kraljevskim porodicama, koji je ranije objavio da }e se ime je dobio prema svom djedu, princu Henriku, supru- pruge princeze Aleksandre koja je porijeklom iz Hong
dje~ak zvati Farvel. Naime, ovo je bila rije~ koju je prin- ceza Mari tek u~i danski jezik, a rije~ farvele na dan- gu kraljice Margaret, koji je tako|e ro|en u Francuskoj. Konga. Par ima dva sina, devetogodi{njeg princa Niko-
ceza Mari izgovorila kada je napu{tala bolnicu u kojoj skom zna~i dovi|enja. Iako maleni princ ima isto ime kao njegov djed, laja i princa Feliksa, koji ima sedam godina.

Kara|or|evi}i na Krfu
Kara|or|evi}i
posjetili Srpski muzej
na Krfu
Prestolonasljednik Aleksandar Kara|or|evi}, u pratnji supruge
princeze Katarine i sina princa Aleksandra, posjetio je nedavno gr~ko
ostrvo Vido i Srpski muzej na Krfu.
Aleksandar i Katarina bili su i ranije na ostrvu Vidu, ali je mladom princu
Aleksandru ovo bila prva posjeta. ^lanovi kraljevske porodice bili su vidno
dirnuti i impresionirani obilaskom i o~igledno pod jakim utiskom istorije.
Tokom Prvog svjetskog rata srpska vojska se sklonila iz okupirane
otad`bine na Krf. Srbi-
ju su tada okupirale
Mladom princu Aleksandru
Austrija i Bugarska.
ovo bila prva posjeta
Da bi se obezbijedio
opstanak Srbije, a sr-
pskoj vojsci predah i oporavak, kralj Petar Prvi Kara|or|evi}, ve} u godi-
nama, i nasljednik princ Aleksandar (glavnokomanduju}i srpske vojske)
odlu~ili su se na strate{ko povla~enje kroz Albaniju sve do Krfa, gdje se
srpska vojska reorganizovala i oporavila.
Ogroman broj srpskih vojnika nastradao je od bolesti, gladi i iscrpljenos-
ti. Nekoliko hiljada vojnika je sahranjeno u morskoj "plavoj grobnici" po-
red ostrva Vido, na kome je kasnije podignut mauzolej. Srpski muzej u
gradu Krfu sadr`i obimnu i kvalitetnu istorijsku gra|u sa slikama srpskih
vojnika u vrijeme povla~enja i na samom Krfu.
Princ i princeza
od Asturije u Rumuniji
N. TE[I]
Felipe i Leticija
[panski princ Felipe i princeza Leticija
zapo~eli su protekle sedmice zvani~nu, vi{e-
dnevnu posjetu Rumuniji, gdje su ih dobrodo-
{li com u pa la ti Ko tro ce ni u Bu ku re {tu
do~ekali predsjednik Traian Basesku i njegova
supruga Marija.
Felipe, princ od Asturije, nasljednik {pan-
skog trona i predsjednik Basesku, predvodili
su razgovore delegacija dviju zemalja, dok su
princeza Leticija i prva dama Rumunije Ma-
rija Basesku posjetile muzej palate Kotroceni.
Na po~etku sastanka rumunski predsje-
dnik prisjetio se svoje posjete [paniji, isti~u}i
Princ Felipe sastao se i sa
premijerom Emilom Bokom
kako je bio impresioniran dobrodo{licom, te je
zamolio princa Felipea da prenese njegove
pozdrave ocu, kralju Huanu Karlosu.
Princ Felipe, s druge strane, izjavio je da
je zadovoljan {to mu se ukazala prilika da po-
sjeti Rumuniju, te naveo da uprkos geograf- prisustvovali gala ve~eri koju je predsjedni~ki Predsjednik Basesku bio je u zvani~noj
skoj uda lje nos ti dvi je ze mlje ima ju blis ko par Basesku priredio u njihovu ~ast. Princ Fe- posjeti [paniji u novembru 2007. godine. Pro-
kulturno naslje|e. lipe tokom posjete Rumuniji sastao se i sa pre- cjenjuje se da u [paniji trenutno `ivi preko
Princ i princeza od Asturije polo`ili su vi- mi je rom Emi lom Bo kom, te ugle dnim 700.000 Rumuna, koji ~ine drugu najve}u za-
jenac na grob neznanog junaka u Bukure{tu i rumunskim privrednicima. jednicu stranaca u ovoj mediteranskoj zemlji.

PUTOPIS
Indija,
avantura niz
rijeku Gang
Putovanje kojim
po~inje novi `ivot
Priredila: Nata{a TE[I]
utovanje Indijom, koje traje 16
P
dana i zami{ljeno je kao laga-
no spu{tanje rijekom Gang,
po~inje u starom dijelu prijes-
tonice Delhi, odakle se kre}e u
sela duboko u indijskim {uma-
ma. Turisti naj~e{}e u Nju Del-
hi dolaze direktno avionom ili sti`u vozom iz
Mumbaija i tamo provedu no} u hotelu voze}i se
rik{ama i uz savjete dobrih vodi~a pripremaju se
za dvonedjeljno uzbudljivo putovanje niz svetu
indijsku rijeku.
Iz Delhija vozom, u kolima za spavanje prve
klase, turisti i vodi~ odlaze u nekoliko sati vo`nje
udaljene sjeverozapadne provincije Indije. Slje-
de}i dan sti`e se u grad Mukte{var, u indijskoj
dr`avi Utarkand, gdje }e turisti preno}iti u maloj
gostinjskoj ku}i "Sitla Estate" izgra|enoj od ka-
mena i okru`enoj orhidejama u samom podno`ju
Himalaja, ~iji vlasnik je biv{i bolivudski produ-
cent. Narednih dana vodi~ sa turistima odlazi u
obilazak mirnih {uma od hrastovih i cedrovih
stabala koje pripadaju Nacionalnom parku "Kor-
bet", prirodnom stani{tu azijskih tigrova.
Ve}inu obroka turisti jedu u malim restora-
nima s ukusnom, ali za~injenom autenti~nom in-
dijskom hranom, u koji ih vode vodi~i s iskus-
tvom.
Rijetko se ve~era u hotelima, ali se savjetuje
da turisti svaki dan piju velike koli~ine svje`e
vode kojom ih vodi~i svako jutro snabdijevaju.
Ako neko pomene stoma~ne probleme, sa-
vjestan vodi~ odmah }e mu uvesti strogu dijetu
samo od kuvane ri`e i jogurta.
Vo`nja jeftino unajmljenim taksi vozilima
starim i po nekoliko decenija nastavlja se kroz
slikovite pejza`e Indije. Obli krovovi ku}a izgra-
|enih od blata i pe~ene zemlje pojavljuju se na
horizontu. @ene {iju prostirke u hladu stabala
manga, mu{karci ~itaju novine u ~ajd`inicama i
voze kola s upregnutim volovima. Djevoj~ice sa
zemljanim bokalima stoje u redu pored pumpi za
vodu, a dje~aci voze bicikle koji su preveliki za
njih. Duga je vo`nja do Ri{ike{a, gdje je Mahari-
{i Mahe{ Jogi, veliki u~itelj transcendentalne me-
di ta ci je, {ez de se tih i se dam de se tih go di na
pro{log vijeka prenosio svoja znanja mnogim za-
padnjacima koji su bili voljni da ih usvoje. Po-
znato je da su ~lanovi popularnog engleskog
benda "The Beatles" do`ivjeli provi|enje bora-
ve}i u Ri{ike{u 1968. godine, {to im je dalo in-
spiraciju za njihov deseti "Bijeli album".
Danas je gradi} na sjeveru Indije pretrpan
Evropljanima koji su posve}eni u~enju joge i
prodavnicama suvenira. Turisti, prolaznici {etaju
Ri{ike{
pored mlije~noplavog Ganga, gdje sre}niji gurui
i svami (duhovni u~itelji) `ive u jednostavnim
betonskim kolibama na zemlji, koje su im doni-
rali bogati Indijci kako bi zaradili beneficije za
naredni `ivot. Tokom rane ve~eri u selu Haridvar
turisti prolaze kroz "Kapiju ka Bogu", jedno od
sedam svetih mjesta za Hinduse, gdje se mogu
pridru`iti hodo~asnicima u hramu na samoj obali
svete rijeke i obaviti obred "puja" u kojem se nu-
di dar bogovima, a zauzvrat prima blagoslov.
Mnogi hindu sve{tenici za 20 rupija i{~ita}e
molitvu za evropske turiste, koji samo treba da
po`ele `elju i spuste papirni ~am~i} s upaljenom
svije}om niz vodu rijeke Gang.
Sljede}a destinacija je Mirzapur, selo pozna-
to po tkanju }ilima na samoj obali rijeke Gang.
Naredna tri dana putovanje se nastavlja nizvodno
rijekom u ~amcima lokalnih ribara, sve do isto-
rijskog grada Varanasi u dr`avi Utar Prade{. Tu-
risti se penju na drvene rije~ne brodi}e ukra{ene
cvjetovima nevena koji se lelujaju na vodi, a {a-
reni baldahini {tite ih od sunca dok le`e na me-
kim jas tu ci ma. To kom plo vi dbe mo `e se
posmatrati `ivot farmera du` obale, uzbudljiva
prirodna borba kada ptice kormorani love jegulje
u vodi ili posjetiti tvr|avu ^unar uz obalu u kojoj
se nalaze grobnice britanskih vojnika poginulih u
prvoj polovini 19. vijeka.
U Varanasiju Jedan od nekoliko ~amaca je plove}a kuhi-
`ivot i smrt nja u kojoj se turistima pripremaju najbolji indij-
slave se sa
ski specijaliteti. U tom dijelu Gang ima boju
jednakom prljave vode nakon pranja posu|a, ali ribari koji
stra{}u
upravljaju ~amcima grabe je posudama i piju.
Uve~e se kampuje na pje{~anim ostrvcima usred
rijeke. Platneni {atori oblika piramida podi`u se
2. 8. 2009. ofekfmkb 39
Nezaobilazno kupanje u rijeci Gang
FOTO NN
Zalazak sunca na Gangu
Ljudi koji su se
kupali u rijeci
Gang vjeruju da
ona odnosi stres
i neda}e, kao da su
zapo~eli novi `ivot
Hindu hram
za nekoliko minuta, pali se vatra i zapo~inje
spremanje ve~ere u kojoj u~estvuje cijela grupa.
Tre}i dan plovidbe Gangom sti`e se do poslje-
dnje stanice na tom `ivopisnom putovanju, u Va-
ranasi, sveti grad u koji dolaze Indijci iz cijelog
svijeta kako bi se molili, meditirali, spalili svoje
mrtve i kao najve}i znak vjerske odanosti - oku-
pali u svetoj rijeci Gang.
Turisti ovdje izlaze iz drvenih ~amaca i hoda-
ju kroz vodu do hotela na obali rijeke, pozdravlja-
ju}i se sa ribarima koji se vra}aju uzvodno. Ve}i
brod ih vozi u samo sredi{te grada kako bi prisus-
tvovali ritualnoj ve~eri "aarti", kada hindu sve{te-
nici u Gangu pale kanape umo~ene u kamfor i
izvode obred puja, mole}i se za du{e mnogobroj-
nih vjernika, dok more hodo~asnika i turista za-
padnjaka stoji iznad i posmatra ih.
Mnogi hindu sve{tenici
za 20 rupija i{~ita}e molitvu
za evropske turiste
U toploj ljetnoj no}i ~uju se zvuci sitara, tra-
dicionalnih `i~anih instrumenata i modernih bo-
livudskih hitova.
U Varanasiju `ivot i smrt slave se sa jedna-
kom stra{}u, pojedinim turistima to je fascinan-
tno, a drugi su potreseni. U zoru je hladno i ljudi
koji su se kupali u rijeci sjede na obalama umota-
ni u sari haljine, ali ono u {ta oni vjeruju je da ri-
je ka Gang odno si stres i ne da }e, kao da su
zapo~eli novi `ivot. A onda sve postane ozbiljni-
je, iz hrama se oglasi signal, veliki gong koji
ozna~ava po~etak paljenja. Grupe obrijanih ro|a-
ka preminulih gledaju dok plamen obuhvata tije-
la njihovih voljenih. Slike kao iz Danteovog
"Inferna" nije dozvoljeno fotografisati, ali, kako
je rije~ o Indiji, ubrzo se pojavljuju uli~ni trgovci
koji nude DVD snimke ceremonije.
Iz Varansija turisti vozom odlaze u Kalkutu
u hotel sa ~etiri zvjezdice, koji gleda na ure|eni
park u kojem su novi, savremeni tereni za kriket.
Tu provode posljednju no} svog putovanja
kroz Indiju, vodi~i i ljubazni doma}ini u hotelu
u~e ih da igraju bolivudske plesove.
Neki savjetuju da se na putovanje Indijom
ide u li~nom aran`manu sa jednim ili manjom
grupom prijatelja, ali sve vi{e turisti~kih agencija
u Indiji nudi obilaske pod motom "Poma`emo
avanturisti~kim du{ama da stignu do nevjerova-
tnih mjesta koja bi ina~e ostala neistra`ena".
40 ofekfmkb!2. 8. 2009.

Leonisa Tarrao

MODA

Modni {ou poznat

kao "Columbia
Moda",
jedan od Sedmica
najzna~ajnijih mode u
modnih
doga|aja u
Kolumbiji
Latinskoj
Americi,
privukao je
vi{e od
700 kupaca
iz 24 zemlje
Jarke boje,
print i
kreacije Priredila: Nata{a TE[I] dnih kriti~ara. Neki od najzanimljivijih modela poti~u
od 16 mladih kolumbijskih dizajnera, studenata visoke
rotekle sedmice {kole za dizajn "Colegiature" u Medeljinu, koji su dobili

P
za vr{e na je Se - temu "korijeni" da ih inspiri{e u njihovom stvarala{tvu.
dmi ca mo de u Modele na pisti nosile su neke od najpoznatijih ko-
Kolumbiji veoma lumbijskih i brazilskih manekenki. Uzorci materijala bi-
posje}enom revi- li su divlji s animal printovima poput zebre ili leoparda,
jom {panskog di- a krojevi bikinaja bili su zanimljivo razli~iti. Neke od
za jne ra Kus ta manekenki nosile su metalne ili pojaseve od perlica, ta-
Dalmaua. ko|e je bilo mnogo nakita, velikih narukvica i velikih
Kolumbijska sedmica mode odr`ana je cvjetnih detalja u kosi.
u Medeljinu, drugom po veli~ini gradu u Jedna od najzanimljivijih revija bila je svakako ko-
ovoj ju`noameri~koj dr`avi. Tokom nekoliko lekcija donjeg ve{a i kupa}ih kostima kolumbijske mo-
dana revija posljednje kolekcije predstavili su lokalni i dne ku}e "Leonisa". Njihove seksi, rasko{ne kreacije
me|unarodni dizajneri. najbolje su oslikale modne trendove za dolaze}u ljetnu
Modni {ou poznat kao "Columbia Moda", jedan od sezonu u Kolumbiji. Jarke boje crvenog, ru`i~astog i `u-
najzna~ajnijih modnih doga|aja u Latinskoj Americi, tog rublja ukra{enog ~ipkom i {ljokicama sasvim su od-
privukao je vi{e od 700 kupaca iz 24 zemlje. govarale nazivu revije "Latinsko uzbu|enje".
Agiua Kreacije na ovogodi{njoj Sedmici mode u Kolum- Ipak, proslavljeni {panski dizajner Kusto Dalmau
Bendita bio je taj koji je odnio najvi{e pohvala na kolumbijskoj
biji bile su smjele i prelijepe, mi{ljenje je mnogih mo-
 2. 8. 2009. ofekfmkb 41

Daniel Hoyos

Modele su nosile neke

od najpoznatijih kolumbijskih
i brazilskih manekenki

Ronaldo
Fraga

animal
smjele

sedmici mode. Njegov modni brend "Custo Barcelona"
prepoznatljiv je po majicama kratkih rukava sa zani-
mljivim printovima, a posljednje ve~eri modnih revija
predstavio se kolekcijom koja je kombinacija modela iz
ljetne i zimske kolekcije.
Tamne boje i kombinacija materijala jo{ su jedna
prepoznatljiva karakteristika brenda "Custo Barcelona"
koja se mogla uo~iti na modnoj reviji u Medeljinu. To-
novi zelene, plave i `ute svakako }e biti modni hit nare-
dne sezone.
42 ofekfmkb!2. 8. 2009.

NAUKA
Nakon Otkriven jedan
meso`der i
dva biljojeda
prou~avanja FOTO NN

fosilnih
ostataka
iskopanih u
Kvinslendu

Otkrivene tri nove

vrste dinosaurusa
Matilda bila
nezgrapan i
spor dinosaurus

Australovenator wintonensis
bio gepard svog vremena

Australijski paleontolozi
otkrili jednog predatora,
koji je imao o{tre kand`e na
Skot obje noge, i dva dinosaurusa
Haknel
koji su bili biljojedi
Priredio: Boris \URI] Imena su dobili po likovima iz poznate austra- Fosili datiraju ve}im `ivotinjama koje su ikad hodale Zemljom. "Jedan od njih bi mogao biti novi dinosaurus o
lijske narodne pjesme "Valcer Matilda". od prije oko Klensi, nau~nog imena witonotitan wattsi, bio kojem }e biti pisano u bliskoj budu}nosti. Veoma
ustralijski paleontolozi otkrili Meso`der, koji je zvani~no dobio nau~no ime 100 miliona je visoka i graciozna `ivotinja dok je Matilda, di- smo uzbu|eni zbog ovih otkri}a, ali ipak je ovo tek

A
su tri nove vrste dinosaurusa australovenator wintonensis, popularno je nazvan godina i amantinasaurus matildae, bila nezgrapniji i sporiji po~etak i potrebno je jo{ dosta uraditi na novim ot-
nakon {to su prou~ili fosilne Band`o po Band`o Peterson, koji je pjesmu "Valcer prona|eni su dinosaurus. kri}ima", rekao je Eliot.
ostatke iskopane u Kvinslen- Matilda" napisao u Vintonu 1885. godine. u stijenama Band`o i Matilda, koji su vjerovatno predstav- Otkri}e novih vrsta dinosaurusa je privuklo
du u blizini grada Vinton. Paleontolog Muzeja "Kvinslend" Skot Haknel poznatim ljali predatora i plijen, prona|eni su u manjoj anti- veliku pa`nju {irom svijeta, {to bi moglo dovesti na
U iz vje {ta ju ko ji je ka`e da je to stvorenje predstavljalo prili~no opa- kao Vinton ~koj bari staroj 98 miliona godina. hiljade turista i zaljubljenika u praistorijske `ivoti-
objavljen u nau~nom ~asopi- snog i zastra{uju}eg meso`dera. Formation Taj izuzetno va`an nau~ni izvje{taj, koji je nje u Kvinslend. Dva novoprona|ena dinosaurusa
su "Public Library of "Gepard svog vremena Band`o je bio prili~no Titanosaurus objavljen u ~asopisu "PLoS One", prvi put je najav- }e biti dio stalne postavke u gradu Vinton, dok }e
Science One" lagan i veoma agilan. Mogao je bez prevelike mu- Klensi bio visoka i ljen od strane trenutne premijerke australijske dr`a- tre}i biti prikazivan u Muzeju "Kvinslend" smje{te-
graciozna `ivotinja
( P L o S ke da obori bilo koji plijen na otvorenom", objasnio ve Kvinslend Ane Blig. Direktor Muzeja nom u Brisbejnu.
One), oni je Haknel. "Kvinslend" Dejvid Eliot objasnio je da je od izda- "Muzej u Vintonu je veoma mlad muzej i
su opi sa li vanja izvje{taja pri~a o prona|enim dino- novi primjerci }e sigurno doprinijeti nje-
je dno od saurusima objavljena u vi{e od 300 govoj popularnosti, naro~ito kada se
publikacija {irom svijeta. otvori stalna postavka u kojoj }e
Imena su dobili po likovima "Ono {to ovi zna~ajno mjesto za-
iz poznate australijske narodne
uzimati po-
Prema njego- m e n u t i
pjesme "Valcer Matilda"
vim rije~ima, taj meso`der dinosaurusi", objasnio
je bio te`ak oko 500 kilogra- je Eliot novinarima iz ~itavog
stvorenja kao stra{nog predatora koji je imao o{tre ma. svijeta koji su do{li u Australiju da bi vi-
kand`e na obje noge. Fosilizovani ostaci bedrenih dinosaurusi predstavljaju je samo djeli novo otkri}e.
Druga dva dinosaurusa su bila biljojedi - jedan kostiju, rebara, vilica i kostiju prstiju vrh ledenog brijega. To je tek po~etak Paleontolog Muzeja "Viktorija" D`on Long
je predstavljao stvorenje sli~no `irafi, dok je drugi tog meso`dera prona|eni su zajedno praistorijskih istra`ivanja i iskopava- opisao je te fosile kao nevjerovatno otkri}e.
bio ne{to ja~e gra|en i li~io je na dana{njeg nilskog sa biljojedima koji su imali prili~no nja u ovom dijelu Australije", obja- Time se, prema njegovim rije~ima, Australija
konja. duga~ke vratove i svaki od njih je snio je Eliot nakon otkri}a. vra}a na me|unarodnu mapu otkri}a velikih dino-
Fosili datiraju od prije oko 100 miliona godina te`io izme|u 15 i 19 tona. On je dodao da trenutno ra- saurusa prvi put od 1981. godine kada je otkriven
i prona|eni su u stijenama poznatim kao Vinton Dva biljojeda pripadaju de na prou~avanju nekoliko di- muttaburrasaurus, veliki ~etvorono`ni biljojed koji
Formation. novoj vrsti titanosaurusa - naj- nosaurusa. se mogao kretati i na dvije noge.
 2. 8. 2009. ofekfmkb 43

PIRAMIDA
AMERI^KA
FILMSKA IME GLUMCA VRSTA IME ODMILA, PROPAST, HVATANJE GUBITAK
GLUMICA BANDERASA LOVA^KOG RIZO SMAKNU]E DIVLJA^I
PRKOSITI NITATI
^ASTI
(INICIJALI: PSA
Rje{ava se tako {to slovima iz prethodne rije~i dodamo NK)
jedno slovo i premetanjem dobijemo novu rije~.
NAPRSLO
MJESTO

VODORAVNO: NAJVA@NIJA
ANTIMONOVA
RUDA
1. Rrost, nekulturan
~ovjek, 2. Dabrovo
DOLAZITI,
krzno, dabrovina, DOSTIZAVATI
3. Prozorska zavjesa,
4. Kondenzovana PJEVA^
CIJEV IZ KOJE D@ONS
vodena para na travi IZLAZI VODA VRSTA
NA BUNARU POSUDE ZA
i li{}u, 5. Pravo TE^NOST
vrijeme (lat.), NOVOZEL.
BIV[I ^ELNIK PTICA
6. Auto-oznaka za OUN-a, KOFI TRKA^ICA
Aran|elovac, OZLJEDE
7. Kratica za radijus. RATAR
MLIJE^NI (NAR.)
PROIZVOD STIH OD
^ETIRI STOPE
PJEVA^ICA
TIKARAM
JORDAN PUNIM
NASLOVOM
(KRAT.)

KLASI^NA UKR[TENICA AUSTRIJA

MU[KO
SPOLOVILO
(MN.) SUPRUGA
BJELKINJA U
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 HAREMU

GROFICE, 30. SLOVO

11 12 13 14 GROFOVE
K]ERI
MARINAT,
SALAMURA

RAZRED
15 16 17 18 SISTEM ZA TEMPO
PELOTIJ
IDAHO ODVOD [PANSKO
OTPADNIH M. IME RIMSKI: 500
19 20 21 22 VODA

NAKAZAN
23 24

25 26 27 28 29 LE@AJ OD
SLAME

30 31 32 STRUKTURNA
JEDINICA
KINETI^KOG
"JEZIKA"
33 34 DOJ^LAND

VODORAVNO:
2/!J{mb{bl!qsfe!qvcmjlv-!7/!Nvafw!pubd-!22/!Sjkf•oj!sjcbs-!23/!Lsbujdb!{b!#sjnplbupmj•lj#-!25/!Sj. RIJEKA U
UVLA^ITI I [VEDSKOJ
kflb!v!Ebmnbdjkj-!26/!Lpmj•ojl!cspkfwb!86!j!26-!27/!qpkbt!lpkj!tf!tubwmkb!lpokv!plp!uscvib-!29/ IZBACIVATI
ZRAK POTRESNOST
Lpab!pe!ls{ob!kbsfub-!kbokfub-!ufmfub!)foh/*-!2:/![obl!{b!sbepo-!31/!Mkvcbw-!njmptu-!njmpts}f IZ PLU]A DOGA\AJA U
@IVOTU
)mbu/*-! 33/! Usf~b! opub! tpmnj{bdjkf-! 34/! Abmptob! qkftnb-! uvacbmjdb-! 36/! Ejp! svlf-! 38/! Sjntlj
qkftojl-!Mvlsfdjkf-!39/!Hmbwoj!hsbe!Opswf|lf-!41/!Ajufmk!tubsf!Bpojkf-!Bpokbojo-!43/!Usp{wvl!v VRSTA
BUBNJA,
evsv!jmj!npmv-!44/!Lpsjup!npupsb-!45/!Tbpcsb~bk/ DEF

29. SLOVO ZAPAD

DI]I ^A[U U OTOK ISPRED
USPRAVNO: RADIJUS
NE^IJE
ZDRAVLJE
Z. AFRIKE
(MADEIRA)
2/! Qsphsft-! 3/! Jnf! qkfwb•b! Jtmbnpwj~b-! 4/! _bt-! 5/! Bvup.p{oblb! {b! Ustu-! 6/! _pwkfl! lpkj
MALA
qsfewj}b! ephb}bkf-! 7/! Ofqplsfuoj! ejp! fmfluspnpupsb-! 8/! \wfetlj! lpnqp{jups-! Hvobs-! 9/ OBLAST U AMPER ALKA ORGAN ^ULA RADNIK,
VIJETNAMU MIRISA NADNI^AR,
Obkwf~j! pupl! v! Iswbutlpk-! :/! Jnf! hmvndb! Ubnjspgb-! 21/! Nbsmkjwptu-! 24/! Efsbo-! nbohvq-! 27/ (A..M) STANARINA ITEM IRGATIN
(KRAT.)
Cmbup-!28/!Sjkf•db!{b!uwpscv!tvqfsmbujwb-!31/!Qpesv•kf!lpkjn!vqsbwmkb!lbo-!32/!Ofebwop-!34/
Tujm-!ob•jo!qjtbokb-!35/!Btjnjo!jnfokbl-!37/!Wftfmj!vwpe!v!esbntlv!j{wfecv-!3:/!Hsbe!j!mvlb VRSTA
GU[TERA
ob!Opwpk!Hwjofkj-!42/!Bvup.p{oblb!{b!Dfmkf-!43/!Lsbujdb!{b!#usfnpmp#/ (MN.)
O/!OJLPM_J^
NAPRAVA
KOJA
NAGOVJE[TA-
KLIN VA ROJENJE
P^ELA

Rje{ava se tako {to slovima u prethodnoj rije~i oduzmemo IME

FUDBALERA
SINGULAR
ZNAK,
jedno slovo i premetanjem dobijemo novu rije~. SA SLIKE
SIMPTOM
11. SLOVO (TUR.)

1. VOKAL
HOLANDSKI
SLIKAR
(E.EMA)

OBLAST
MALA GITARA
PREZIME NO-
VODORAVNO: SLOVA IZA
"C" I "H"
GOMETA[A
SA SLIKE
1. Prvo slovo abecede KRATICA PAKAO
i azbuke, ALT ZA AR (MIT.)
NEPER RIJEDAK
ISTURENO (LAT.)
2. Auto-oznaka za ^A\ KOMANDNO OSTRVO U
MJESTO DANSKOJ
Makarsku,
3. Uzdah nestrpljivosti, GRAD AMERIKANAC
4. Geografska karta, U RUSIJI 4. I 2. VOKAL
5. Vrsta tropskog drveta,
TKIVNI
6. Rudar koji vodi brigu OMOTA^
o lampama, MI[I]NIH
VLAKANA
7. Debelo brodsko u`e. (ZOOL.)

TROMJE-
SE^JE
(LAT.)
44 ofekfmkb!2. 8. 2009.

Ogla{avaju se
Rode, velike ptice
Ove ptice
selice, nemaju su izuzetno
osjetljive na
glasne `ice nagle klimatske
promjene

klepetanjem kljunom
Pripremio: Dragan SLADOJEVI]
Kada pada od svih kopnenih ptica. Ove ptice su izuzetno osjetljive na na-
gle klimatske promjene. Na primjer, kada pada ki{a ili je jako
ode (Ciconiidae) su visoke ptice selice ki{a ili kada hladno, rode mogu da podignu jednu nogu me|u perje da bi

R
dugih nogu i vratova, dugog i tvrdog je jako smanjile povr{inu tijela izlo`enu hladno}i, ili guraju kljun u
kljuna. perje. Ve}ina roda nema glasne `ice, te su nijeme, i u gnijezdu
Visina im varira od 75 centimetara hladno, rode komuniciraju uglavnom klepetanjem kljunom. Neke, me|u-
(Ciconia abdimii) do 150 centimetara mogu da tim, kao {to je crna roda, mogu da pjevaju. Rode su meso`deri
(afri~ka sjedlarica). Rep im je uglavnom i, iako je rasprostranjeno vjerovanje da se uglavnom hrane `a-
kratak. Kljun je tako|e uvijek duga~ak i podignu bama, one ~ine tek jedan dio njihove ishrane. Jedu i insekte,
jak, ali razli~itog oblika kod razli~itih vrsta. Tipi~ne rode iz jednu nogu gu{tere i zmije, crve i gliste, pa i male ptice i sisare kao {to su
roda Ciconia imaju prav i tanak kljun, dok, na primjer, sjedla- hr~ci. Ove ptice snesu tri do pet jaja, rijetko do sedam. Oba
rice i velike jabiru rode imaju kljunove povijene nani`e, duge me|u perje partnera le`e na jajima od 25 do 38 dana i obezbje|uju hranu
i do 35 centimetara. da bi smanjile za mlade. Nakon 50 do 100 dana mladi mogu da lete. Gnijezda
Perje roda je u crnim i bijelim tonovima, u zavisnosti od povr{inu roda su obi~no velika i one ih koriste po nekoliko godina. Iako
vrste. Crno perje uglavnom ima metalni odsjaj, {to ima ulo- se ranije mislilo da rode za `ivota imaju jednog partnera, danas
gu u vrijeme parenja, kada i bijelo perje izgleda blje{tavo. tijela se zna da je to zasigurno samo u okviru jedne sezone. Nakon
Rode su te{ke ptice, {irokog raspona krila. Primjera radi, ro- izlo`enu {to se odsele, rode znaju da promijene partnera, premda to ne
da marabu je te{ka oko devet kilograma i ima raspon krila od mora da se desi, kao {to ne mijenjaju ~esto ni gnijezdo.
3,2 metra, te ~ini jednu od dviju hladno}i, ili Neke vrste roda prave gnijezda u naseljenim mjestima: na
pti ca, po red an dskog guraju kljun drvetu, krovu ku}e, od`aku ili banderama. U Gr~koj, u nekim
kon do ra, ko je primorskim mjestima, na elektri~nim stubovima su izgra|ena
imaju naj{iri
u perje namijenska metalna okrugla postolja da bi rode na njima pos- Perje roda je u crnim
i bijelim tonovima
raspon krila tavljale svoja gnijezda. FOTO NN

Polarna lisica se adaptirala za `ivot na hladnim podru~jima

Prilago|ena surovoj arkti~koj klimi

Pripremio: D. SLADOJEVI]

Polarna lisica (Alopex lagopus) je mala

vrsta lisice nastanjena na hladnim arkti~kim
oblastima Sjeverne hemisfere.
Poznata je i kao arkti~ka lisica, a jedini je
predstavnik roda Alopex. Rije~ je o `ivotinji ko-
ja mijenja boju krzna u zavisnosti od godi{njeg
doba.
Ta lisica ima manje u{i, zaobljeniju lobanju i
{iru i kra}u nju{ku od crvene lisice iz roda Vul-
pes. Ima vi{e krzna na nogama nego druge lisice.
Zimi joj je krzno dugo i ~isto bijelo, a ljeti mu
boja varira od sme|e do plavosive.
Du`ina mu`jaka polarnih lisica iznosi oko
55 centimetara, dok su `enke ne{to mla|e. Te`i-
na mu`jaka iznosi oko 3,8 kilograma, a `enke
oko 3,1 kilogram.
Ove lisice su razvile brojne odbrambene Krznene {ape im omogu}avaju da se ne- perature od 50 stepeni Celzijusovih ispod nule.
mehanizme kako bi pre`ivjele i adaptirale se su- smetano kre}u po ledenim santama u potrazi za Polarne lisice se mogu na}i {irom Arktika,
rovoj arkti~koj klimi. Me|u tim adaptacijama su Ove lisice hranom. Imaju odli~no ~ulo sluha i u stanju su da uklju~uju}i i krajnje spolja{nje dijelove Grenlan-
i debelo, gusto krzno, te sistem zadr`avanja to- imaju ~uju kretanje plijena ispod zemlje. Polarne lisice da, Rusije, Kanade, Aljaske i Svalbarda, a tako|e
plote preko cirkulacije u {apama kako se ne bi najtoplije imaju najtoplije krzno od svih sisara. naseljavaju alpska podru~ja, kao i Island i Skan-
smrzle. Tako|e, imaju rezervu tjelesnog sala u krzno od Za razliku od nekih drugih sjevernih `ivoti- dinaviju. Svega 120 odraslih jedinki obitava na
sebi. svih sisara nja, polarne lisice ne hiberniraju, a podnose tem- podru~ju Norve{ke, Finske i [vedske.

Vodi~
BANJALUKA
FILMOVI
QB!MBT!
Ib!sj!Qp!ufs!j!qp!mv!lswoj!qsjod
Eb!oj!kfm!Sfe!lmjg-!Fnb!
Wpu!tpo-!Sv!qfsu!Hsjo
Sf!aj!kb;!Efk!wje!Kfk!ut
)27/41-!2:/41-!33/41!i*
Mf!ef!op!ep!cb!4;!
Ej!op!tb!vsv!tj!ep!mb!{f
)tjo!isp!oj!{p!wbo*
Hmb!tp!wj;!Oj!lp!mb!]v!sj!•lp-
Jtj!ep!sb!Nj!oj~
)27/26-!29/26-!31/26!i*
Qsp!sp!•bo!tuwb
Oj!l p!mbt!Lfkea-!_fo!e mfs
Lbo!ufs!cv!sj-!Sp!v{!Cjso
Sf!aj!kb;!Bmflt!Qsp!kbt
)33/26!i*
Wkf!sj!ecb
Tbo!esb!Cv!mpl-!Sb!kbo!
Sfk!opm!et-!Nb!mjo!Blfs!nbo
Sf!aj!kb;!Fo!Gmf!•fs
)29/31-!31/41-!33/51!i*
IZLO@BE
NV![FK!
SF!QV!CMJ!LF!TSQTLF
#Usb!qjt!uj!•lb!pqb!uj!kb!
Nb!sj!kb![wj!kf{!eb!v!Cb!okb!mv!dj
297:!.!311:#
Tubm!ob!j{mp!acf!ob!qpt!ubw!lb
nv!{f!kb!ST!#Pe!qsb!jt!up!sj!kf
ep!tb!wsf!nf!oph!ep!cb#
Nvm!uj!nf!ej!kbm!ob!j{mp!acb!
#Kb!tf!op!wbd#
MUH!HB!MF!SJ!KB
J{mp!acb!ekf!mb!
Tbm!wb!ep!sb!Eb!mj!kb
J{mp!acb!sbepwb!fnj!ofo!uoji
vnkf!uoj!lb!t!qspt!up!sb!
cjw!|f!Kv!hp!tmb!wj!kf
Nedjeljni
Ovan
Qp!tbp; Ob!qp!tmp!.
wopk!tusb!oj!np!af!uf
p•f!lj!wb!uj!pmb!l|b!okf/
T!kf!eof!tusb!of!qp!.
np~!tb!sb!eoj!lb!wbn
kf!{b!hb!sbo!up!wb!ob-!b!tb!esv!hf!bunp!tgf!sb
ob!qp!tmv!~f!cj!uj!wj!eop!{b!cb!woj!kb/!T!pc!{j!.
spn!ob!nb!okv!ufo!{j!kv!v!peop!tv!ob!qsfu!ip!.
eof!eb!of-!np!af!uf!p•f!lj!wb!uj!eb!~f!twf!uf!~j
cf{!qsp!cmf!nb/
Mkv!cbw; Wf!of!sb!kf!v|mb!v!wb!|f!•fu!wsup!qp!.
mkf-!|up!~f!uf!ptkf!uj!uj!lsp{!qp!kb!•b!ov!ep!{v!sp!.
nbo!uj!lf!vlp!mj!lp!tuf!{b!v{f!uj-!b!tmp!cp!eoj
qsj!qb!eoj!dj!{ob!lb!~f!cspk!ef!|b!wb!okb!ob!mkv!.
cb!wopn!qmb!ov!twb!lb!lp!tnb!okj!uj/!Hf!of!sbm!.
op!hmf!eb!op-!{b!v{f!ujn!qsj!qb!eoj!dj!nb!{ob!lb
qsfe!tup!kf!mj!kf!qj!ebo-!pt!ub!mj!~f!tf!kp|!nb!mp
tusqj!uj!ep!of!lji!jo!uf!sf!tbo!uoj!kji!{cj!wb!okb/
[esbw!mkf; Qp!usf!cop!wbn!kf!wj!|f!penp!sb/
Rak
Qp!tbp;!Kp|!tuf!j{oj!.
nop!bluj!woj!lbe!kf!qp!.
tbp!v!qj!u b!o kv/!Wb!| b
fofs!hj!•optu!j!wp!mkb!eb
jt!usb!kf!uf!tf!lpe!wbt!qsf!uwp!sj!mb!v!of!lv!wstuv
ub!lnj!•f!okb!tb!tb!njn!tp!cpn!j!ep!tb!eb|!.
okjn!ept!uj!hov!~j!nb/!Tlmp!oj!tuf!jtqj!uj!wb!okv
twp!kji!hsb!oj!db!lb!eb!kf!p!qp!tmp!wojn!pt!uwb!.
sf!okj!nb!sj!kf•/
Mkv!cbw; Wf!of!sb!kf!v!wb!|fn!{ob!lv-!|up!~f
tf!lpe!wbt!pesb!{j!uj!qswfo!tuwf!op!lsp{!wf!~j
cspk!lpo!ub!lb!ub!lb!lp!t!qp!tmp!wojn!ub!lp!j!t
qp!ufo!dj!kbm!ojn!mkv!cb!wojn!qbs!uof!sj!nb/!Vlp!mj!.
lp!tuf!v!wf!{j-!qb!{j!uf!tf!wb!|f!tlmp!opt!uj!lb
gmfs!uv-!lp!kb!kf!usf!ov!uop!ob!hmb!|f!ob/!Qsj!wmb!•oj
tuf!tv!qsp!uopn!qp!mv/
[esbw!mkf; Lbe!kf!p!wb!|pk!{esbw!tuwf!opk!tj!.
uv!bdj!kj!sj!kf•-!eb!cjt!uf!cj!mj!ep!csp!qp!kb!•bk!uf
vopt!wj!ub!nj!ob/
Vaga
Qp!tbp;!Epl!kp|!np!.
af!uf!eb!pcb!wj!uf!wb!aof
qsf!hp!wp!sf!lp!kj!tf!uj!•v
vwf!~b!okb!wb!|ji!gj!obo!.
tjk!t lji!tsfe!t ub!w b!of
plmj!kf!wbk!uf-!kfs!wbn!kf!pwb!tf!enj!db!qp!{j!uj!.
wob!lbe!kf!p!cj!mp!lp!kfn!wj!ev!qsf!hp!wp!sb!sj!.
kf•/!Jqbl-!jnbk!uf!ob!vnv!eb!wbn!qp!{j!uj!wbo
vuj!dbk!qmb!of!ub!oj!kf!{b!hb!sbo!up!wbo!j!v!jev!~pk
tf!enj!dj-!qb!tf!qp!av!sj!uf/
Mkv!cbw;!Lbe!kf!p!mkv!cbw!j!sj!kf•-!nop!hj!qsj!.
qb!eoj!dj!pwph!{ob!lb!~f!vmf!ukf!uj!v!qsp!cmf!nf
t!qbs!uof!spn/!Of!lj!nb!pe!okji!qsp!cmf!nj
obt!ub!kv!{cph!ubk!of!wf!{f!jmj!ob!qspt!up!of!lph
wj!eb!tlsj!wb!okb!jt!uj!of!lp!kj!~f!tb!eb!j{b!~j!ob
wj!ekf!mp/!Vlp!mj!lp!wbn!kf!tub!mp!eb!qpt!up!kf!~j
peopt!{b!esaj!uf-!cv!ef!uf!pqsf!{oj!kj/
[esbw!mkf; Lbe!kf!p!{esbw!mkv!sj!kf•!twf!kf
ep!csp/
Jarac
Qp!tbp; Wb|!qp!tmp!.
woj!aj!wpu!ufl!tb!eb!ep!.
cj!kb! ob! tob!{ j-! t
pc!{j!spn!ob!up!eb!tuf
pcb!wj!mj!wb!aof!qsf!hp!.
wp!sf!lp!kj!tv!tf!v!wb!|fn!tmv!•b!kv!sb!{sj!kf!|j!mj
qp!{j!uj!wop/!Jnb!uf!ob!lmp!optu!lb!lp!ob!esf!}f!.
oji!ub!lp!j!qp!tmp!woji!qbs!uof!sb-!b!ob!wb!nb!kf
eb!kf!nv!esp!jt!lp!sj!tj!uf/
Mkv!cbw; Lbe!kf!p!mkv!cb!wj!sj!kf•-!pwb!tf!enj!db
qsp!uj!•f!v!of!lpn!vt!ub!mkf!opn!eof!wopn!sj!unv
cf{!wf!~ji!qsp!nkf!ob!v!cj!mp!lp!kfn!tnkf!sv/
Pojn!qsj!qb!eoj!dj!nb!{ob!lb!lp!kj!tv!v!wf!{j
tnj!kf!|j!tf!tub!cjm!optu!v!peop!tv-!{b!lp!kpn
job!•f!up!mj!lp!av!ef-!epl!~f!tf!tmp!cp!eoj!qsj!qb!.
eoj!dj!{ob!lb!plsf!ov!uj!esv!af!okj!nb!j!{b!cb!wj/
[esbw!mkf; Lbe!kf!p!{esbw!mkv!sj!kf•-!v!ob!sf!.
eojn!eb!oj!nb!qp!tf!cop!wbn!kf!ptkf!umkj!wp
hsmp/
Bik
Qp!t bp; Tb! Tvo!.
dfn!v!•fu!wsupk!lv!~j
wb!n b! ob! qp!t mp!.
wopn!qmb!ov!of!np!.
af!cj!uj!mp!|f/!Jnb!uf
ptkf!~bk!eb!twf!esaj!uf!qpe!lpo!usp!mpn-!lbp!j
eb!tuf!kf!ej!op!aj!wj!lbe!sb!ej!uf!j!ep!qsj!op!tj!uf/
Tb!np!ob!qsj!kfe-!oj!af!uf!vt!qkf!if-!b!ob!qp!tmv
tuf!lbp!lpe!lv!~f/
Mkv!cbw; Wf!of!sb!v!wb!|fn!usf!~fn!qp!mkv!ep!.
op!tj!wbn!qsf!hs|u!sp!nbo!uj!•oji!ef!|b!wb!okb/
Vlp!mj!lp!tuf!tmp!cp!eoj!tbe!kf!qsb!wp!wsj!kf!nf
{b!tlmb!qb!okf!op!wji!qp!{obo!tub!wb!lp!kb!cj
np!hmb!qsf!sbt!uj!v!of!|up!wj!|f-!b!blp!tuf!{b!.
v{f!uj!wb|!peopt!~f!twb!lb!lp!ep!cj!uj!ob!kb!•j!oj/
Vaj!wbk!uf!v!mkv!cb!wj!.!qp!sv!•v!kv!wbn!{wj!kf{!ef/
[esbw!mkf; Wb!|b!{esbw!tuwf!ob!tj!uv!bdj!kb!kf
tkbk!ob/!Qv!oj!tuf!fofs!hj!kf!j!up!tf!ob!wb!nb
wj!ej/!
Lav
Qp!tbp;!T!pc!{j!.
spn!ob!up!eb!kf
op!w bd! pop! |up
jnb!u f! ob! vnv-
pwf!tf!enj!df!~f!uf!tf!obk!wj!|f!plsf!ov!uj
vqsb!wp!{b!sb!ej!j!ob!•j!oj!nb!ob!lp!kf!~f!uf!hb
np!~j!qp!wf!~b!uj/!Pe!vups!lb!wf~!np!af!uf
p•f!lj!wb!uj!wf!~j!qsj!mjw!opw!db-!|up!~f!wbt!twb!.
lb!lp!pcsb!ep!wb!uj/
Mkv!cbw; [btb!e!wbn!oj!kf!ep!mkv!cb!woji!tv!.
tsf!ub-!kfs!jnb!uf!qsf!•fh!qp!tmb/!\ub!kf!cj!mp!cj!mp
kf-!tb!eb!tf!plsf!~f!uf!ob!esv!hv!tusb!ov!j!twjn
sb!tqp!mp!aj!wjn!tob!hb!nb!tf!cb!db!uf!ob!pt!uwb!.
sf!okf!ep!cj!uj/!Vlp!mj!lp!tuf!v!wf!{j-!tlmp!oj!tuf!eb
nb!mp!{b!qpt!ub!wj!uf!qbs!uof!sb!lbp!j!eb!tf!wj!|f
plsf!of!uf!qp!tmv/!Tmp!cp!eof!qsj!qb!eoj!lf!{ob!lb
v!pwpk!tf!enj!dj!of!p•f!lv!kf!oj!|ub!cj!uop/
[esbw!mkf;!Cp!mkf!tf!qb!{j!uf/!Jt!dsqmkf!oj!tuf/
[korpija
Qp!tbp; Kp|!tuf!v!tub!.
okv!eb!v•j!oj!uf!•v!ep!sj!kf!.
•j!nb!jmj!vpq!|uf!ob!•j!opn
ob!lp!kj!lp!nv!oj!dj!sb!uf!lb!.
lp!tb!tb!sb!eoj!dj!nb!ub!lp!j!t!ob!esf!}f!oj!nb/
[btb!e!lp!sjt!uj!uf!qp!{j!uj!wbo!vuj!dbk!Nfs!lv!sb-
kfs!v!jev!~pk!tf!enj!dj!tuwb!sj!qp!•j!okv!eb!ep!cj!.
kb!kv!esv!hb!•j!kj!j{!hmfe/
Mkv!cbw; Of!lj!qsj!qb!eoj!dj!pwph!{ob!lb!~f
tf!ob!~j!v!jo!uf!sf!tbo!uopn!j!qsj!mj!•op!ofp!esf!.
}f!opn!peop!tv!t!ptp!cpn!lp!kv!tv!of!eb!.
wop!twstub!mj!v!lsvh!qsj!kb!uf!mkb/!Eb!cjt!uf
j{!ckf!hmj!lpn!qmj!lb!dj!kf!cp!mkf!eb!penbi!ob!.
hmb!tj!uf!lp!kb!kf!qsj!sp!eb!wb!|ji!jo!uf!sf!tp!wb!okb-
lbp!j!|ub!pe!peop!tb!p•f!lv!kf!uf/
[esbw!mkf; Ptjn!cmb!hph!of!sb!tqp!mp!af!okb-
of!nb!uf!wf!~ji!qp!uf!|lp!~b/
Vodolija
Qp!tbp; \up!tf!wb!|ji!qp!tmp!.
woji!np!hv!~opt!uj!uj!•f-!pof!tv
pwf!tf!enj!df!nb!mp!wj!|f!psj!kfo!uj!.
tb!of!ob!tps!uj!sb!okf!wb!|ji!af!mkb-
of!hp!ob!lpo!lsf!uof!bluj!wopt!uj/
Bn!cj!dj!kb!tf!kb!wj!mb-!kf!ej!op!kp|
pt!ub!kf!eb!tf!wj!ej!lb!lp!~f!uf!kf
lb!ob!mj!tb!uj!j!|ub!~f!uf!v!tuwb!sj!qsf!ev!{f!uj/
Mkv!cbw; \ub!tuf!ep!cj!mj-!ep!cj!mj!tuf/!Qsfe!wb!.
nb!kf!qp!op!wp!qf!sj!pe!{b!imb!}f!okb!j!of!lf
wstuf!qsp!nkf!of!lp!kb!oj!kf!ov!aop!ob!hp!sf/
Of!lf!tuwb!sj!~f!tf!nb!mp!wj!|f!qsp!cj!uj!v!qswj
qmbo-!ob!v|!usc!mkv!cb!wj-!bmj!up!of!{ob!•j!eb
~f!uf!cf{!okf!pt!ub!uj-!of!hp!tb!np!eb!wj!|f
of!~f!uf!cj!uj!sb!tqp!mp!af!oj!{b!sp!nbo!uj!lv!v!cj!mp
lp!kfn!tnj!tmv/
[esbw!mkf;!\up!tf!{esbw!mkb!uj!•f-!wj!|f!tf
penb!sbk!uf/
2. 8. 2009. ofekfmkb 45
Vodi~
Pi{e: Dragana ZEC,
astrolog SARAJEVO
FILMOVI
Blizanci
Qp!tbp; \up!tf!qp!tmb!uj!•f!wj!~f!.
uf!tf-!esb!hj!Cmj!{bo!dj-!v!pwpk!tf!.
enj!d j! vt!q kf!| op! j{!w mb!• j!u j! pe
wf!~fh!csp!kb!pcb!wf!{b-!lp!kf!~f
wbn!qp!lv!|b!uj!ob!nf!uov!uj!pe!wb!|j
ob!esf!}f!oj/![btb!e!vaj!wb!uf!v!•j!.
okf!oj!dj!eb!np!af!uf!eb!ji!j{nb!oj!qv!mj!|f!uf!j
qsjup!n!qsp!}f!uf!of!lba!okf!op/
Mkv!cbw; Lbe!kf!mkv!cbw!v!qj!ub!okv!wj!tuf!wj!|f
{b!of!lv!lv!~ov!bunp!tgf!sv!of!hp!{b!mv!ef
qsp!wp!ef!t!qbs!uof!spn/!Eb!tf!wbt!qj!ub!obk!.
sb!ej!kf!cjt!uf!tf!qp!wv!lmj!v!jo!uj!nv!wb!|fh!ep!.
nb-!v!lp!kfn!cjt!uf!tf!tlv!qb!t!wp!mkf!opn
ptp!cpn!qsf!qvt!uj!mj!vaj!wb!okv!v{!gjm!np!wf!jmj
of!lj!esv!hj!wje!{b!cb!wf/
[esbw!mkf; Wj!tuf!tf!qp!nb!mp!vmj!kf!oj!mj-!qb
cjt!! usf!cb!mp!eb!sb!{np!usj!uf!op!wf!wj!ep!wf!sf!. BQP!MP
lsf!bdj!kf!eb!tf!wsb!uj!uf!v!gps!nv/ Qb!lmf!of!vmj!df
Wjo!Ej{fm-!Qpm!Wp!lfs!
Sf!aj!kb;!Eabt!ujo!Mjo
)29-!31!i*
Djevica
Qp!tbp; Lbe!kf!p!qp!tmv!sj!.
kf•-!wj!tuf!tf!twb!lb!lp!mj!kf!qp
ps!hb!oj!{p!wb!mj!j!tb!eb!wbn!tb!.
np!pt!ub!kf!eb!tf!qpt!ub!sb!uf
eb!wbt!{b!tmv!af!of!cf!of!gj!dj!kf
of!{b!pcj!}v/!Pwb!tf!enj!db
kf!qp!wp!mkob!{b!twf!wstuf!qsf!.
hp!wp!sb-!bmj!of!qsf!ukf!svk!uf!tb!{bi!ukf!wj!nb
epl!wbn!kf!Nfs!lvs!v!ewb!ob!ft!upn!qp!mkv/
Mkv!cbw;!Lbe!kf!p!mkv!cb!wj!sj!kf•!twb!lb!lp
~f!uf!tf!ep!csp!{b!cb!wj!uj!kfs!kf!Wf!of!sb!v!wb!.
|fn!kf!eb!ob!ft!upn!qp!mkv!j!op!tj!wbn!wb!aof
qsp!nkf!of!lb!lp!v!peop!tj!nb-!ub!lp!j!v!wb!|pk
qp!kb!wj/!J{!hmf!eb!~f!uf!mkf!q|f-!{b!wp!emkj!wj!kf!j!cj!.
~f!uf!esv!af!mkv!cj!wj!kj!of!hp!job!•f-!|up!~f!mkv!ej
j{!plsv!af!okb!twb!lb!lp!qsj!nj!kf!uj!uj/!Vaj!wbk!uf!v
op!wjn!tv!tsf!uj!nb/
[esbw!mkf;![esbw!mkf!wbn!kf!tkbk!op"
Strijelac
Qp!tbp;!\up!tf!qp!tmb
uj!•f!wj!~f!uf!vaj!wb!uj/!Vt!.
qkf!|op!tuf!tf!ps!hb!oj!.
{p!wb!mj!j!tb!njn!ujn!wf!~j
ejp!pcb!wf!{b!qsf!cb!dj!mj
ob!tb!sb!eoj!lf-!epl!tuf!{b!tf!cf!pt!ub!wj!mj!vmp!.
hv!lp!ps!ej!ob!up!sb-!lp!kb!wbn!v!tv!|uj!oj!j!obk!.
cp!mkf!mf!aj/! NF!FUJOH!QP!JOU
Mkv!cbw; Lbe!kf!p!mkv!cb!wj!sj!kf•-!lpe!wbt Csv!op
twf!uf!•f!of!ljn!vt!ub!mkf!ojn!sj!unpn/!Of!lji Tb!|b!Cb!spo!Lp!fo
cj!uoj!kji!ef!|b!wb!okb!ob!pwpn!qmb!ov!of!nb- Sf!aj!kb;!Mf!sj!_bs!mt
bmj!tuf!wj!{b!ep!wp!mkoj!j!pojn!|up!usf!ov!uop )29-!31-!33!i*
jnb!uf/!Ob!lsb!kv!lsb!kf!wb-!mkv!cbw!kf!{b!wbt!kf!.
eob!pe!vtqv!uoji!tuwb!sj!{b!lp!kv!tf!qpt!ub!sb!.
uf! ufl! blp! jnb!u f! nkft!u b! v! wb!| fn IZLO@BE
qsf!cv!lj!sb!opn!sb!tqp!sf!ev/
[esbw!mkf; Lbe!kf!p!{esbw!mkv!sj!kf•-!wj!tf
ptkf!~b!uf!pemj!•op!j!tqsf!nop!{b!op!wf!qp!ev!.
iwb!uf/
Ribe
Qp!t bp; Wj! tuf
usf!ov!uop!nb!mp!wj!.
|f!plsf!ov!uj!mkv!cb!.
wojn! {hp!e b!n b! j! of{!h p!e b!n b! of!h p
lpo!lsf!uojn!qp!tmp!wojn!{cj!wb!okj!nb/!Pwf
tf!enj!df!~f!uf!tf!wj!|f!penb!sb!uj!of!hp!sb!ej!.
uj-!bmj!jt!uj!oj!{b!wp!mkv!lsbu!lj!qsf!ebi!wbn!kf!of!.
pq!ip!ebo/
Mkv!cbw; Lbe!kf!p!mkv!cb!wj!sj!kf•-!wj!~f!uf!tf
obk!wkf!sp!wb!uoj!kf!v!ob!sf!eojn!eb!oj!nb!ptkf!~b!uj
lbp!eb!tuf!tf!qp!op!wp!{b!mkv!cj!mj/!Qbs!uofs!wbt
pev!|fw!mkb!wb!ob!twf!ob!•j!of!j!wj!ob!qspt!up!of
np!af!uf!eb!tf!tv{!esaj!uf!lbe!kf!p!wb!|jn!ptkf!.
~b!okj!nb!qsf!nb!okf!nv!sj!kf•/!Tlmp!oj!tuf!eb!ob
twf!hmf!eb!uf!lsp{!sv!aj!•bt!uf!ob!p•b!sf-!bmj!pwbk IJT!UP!SJK!TLJ!NV![FK
qvu!{b!up!jnb!uf!wb!mkb!of!sb!{mp!hf/!Vaj!wbk!uf!" Sb!oj!sb!ep!wj!Nb!sj!kb!Nj!lv!mj!~b
[esbw!mkf; [btb!e!wbn!kf!ep!csp-!bmj!up!of #Ebo!nmb!ept!uj!of!lb!eb#
{ob!•j!eb!np!af!uf!eb!tf!pqvt!uj!uf!j!qp!op!wp #Uj!up!wj!qps!usf!uj!
cb!dj!uf!ob!of{!esbw!tujm!aj!wp!ub" Cv!hpk!op!2:88#
)21!ep!25!i*
46 ofekfmkb!2. 8. 2009.

065 758 000

Oglasi
Po{aljite BESPLATNI
SMS
poruku na
MALI OGLASI
telefon: 061 629 608 Va{ oglas }e se
~itati u cijeloj BiH

Tu`no sje}anje na dragog prijatelja

IN MEMORIAM SLU@BA NEZAVISNE

BANJALUKA: (zgrada [umarskog ^ITULJA NOVINE
- Ul. kralja Petra I fakulteta)
Kara|or|evi}a 033 653 953 ^itulje i male
(Zanatski centar
oglase mo`ete svojim ~itaocima
NIKOLU Hani{te) ISTO^NO SARAJEVO:
daju mogu}nost
TOPI]A
051 223 210 - Iinternacional predati radnim
- Robna ku}a "Boska" pres objave
Cane, Lemi i Bane (pored {altera (dvorana Slavija) danom i nedjeljom
A-1 Razvojne banke) 057 340 503
od 8 do
BESPLATNE
- [tamparija - Ermeks
NN Mahovljani bb 057 318 323
- Marketing - Knji`ara
18 ~asova
In memoriam

^ITULJE
Kralja Petra I Internacional
Kara|or|evi}a 83/A press Pale
051 331 864 (Tr`ni centar
Tom Pale)
Kralja Petra I
^ELINAC: 057 225 880 Kara|or|evi}a u kojoj se
- ^elina~ke novine
065 958 266 DOBOJ: (Zanatski objavljuje
- Glas Komuna
centar Hani{te) smrt najbli`ih
KOTOR VARO[: 053 226 853
(dimenzije
]AMKA
051 785 266 051 223 210
BRATUNAC: 123x85 mm)
ALIBEGOVI] IPC SARAJEVO: 056 410 418
- Ul. Zagreba~ka 20/3 065 890 830
3.8.1993 - 3.8.2009. Sve druge objave
i formati se napla}uju
Porodica
A-3 NEZAVISNE NOVINE po cjenovniku.

Ku}e
PRODAJA
- Prodajem dvije ku}e s poslovnim pros-
to rom 400 m 2 na je dnoj par ce li, li cem
okrenute prema glavnom putu, Put srpskih
branilaca 95, Dervi{i, Banjaluka. Telefon:
065/467-412, 065/686-290. BK
- Prodajem ku}u 9,5x9,75 m u Novoj varo{i,
Banjaluka, Srpskih pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2,
dvije gara`e, jednosoban stan od 36 m2, dva tro-
sobna stana po 81 m2. Cijena 700.000 KM. Tele-
fon: 065/523-796, 065/511-147. BK
- Prodajem ku}u 9x8 m, sa 540 m2 zemlje
u Kne`ici, sa svim priklju~cima (struja,
voda, telefon), 1/1, ili mijenjam za odgo-
varaju}e u Hrvatskoj. Telefon: 051/307-
088. BK
- Prodajem ekstra sre|enu ku}u na sprat sa
mansardom u Trnu (iza "Perutnine"), 10x11 m,
na placu 500 m2. Telefon: 065/779-394. BK
- Prodajem ku}u i prate}e objekte na 3.300 m2
u Mahovljanima. Telefon: 0043/66-45-486-580,
065/761-497. BK
grijanje, dvori{na zgrada sa gara`om, oku}nica
dva du nu ma. Te le fon: 00381/642-959-859,
065/544-952. BKx
- Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (po-
slovni prostor, dvije gara`e), Bos. Petrovac. Te-
lefon: 065/764-079. BK
- Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mostu
(P+S+P) i 1.200 m2 zemlji{ta. Telefon: 065/577-
468. BK
- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2.
Telefon: 065/520-623. BK
- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri
sprata i restoran u prizemlju, dvije gara`e),
450.000 evra ili mijenjam za objekat u Beogra-
du. Telefon: 065/623-901, 051/380-571. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na
atraktivnoj lokaciji u Glamo~anima. Telefon:
065/541-558. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od
Banjaluke (asfalt, struja, gradska voda, telefon),
vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK
- Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet
pla ce va po 500 m 2 . Te le fon: 065/510-196,
051/429-608. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na
placu 400 m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000
KM. Telefon: 065/682-591. BK
- Pro da jem u Pri je ~a ni ma use lji vu ku }u
8,5x9,5 m (P+1+M) novogradnja, plac 500 m2
(voda, struja, septi~ka), 70.000 KM. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored gla-
vnog puta, spratnicu 10x10 m, u prizemlju po-
slovni prostor i jednosoban stan, plac 1.000 m2,
120.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Vrbanji, pored {kole, dvije ku}e i
~etiri placa, ukupno zemlje 2.650 m2, 150.000
KM. Telefon: 065/516-927. BK
POTRA@NJA
- Tra`im ve}u opremljenu ku}u ili ve}i troso-
ban namje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima.
Telefon: 051/580-020. BK
Vikendice
PRODAJA
- Hitno i povoljno prodajem vikendicu. Tele-
fon: 065/671-420. BK
Stanovi
useljiv, klimatizovan, podrum oko devet m2. Te-
lefon: 065/355-029, 066/782-684. BK
- Prodajem stan, 82 m2, Prvih kraji{kih brigada
br. 3, Star~evica. Zvati od 16 do 20 ~asova. Tele-
fon: 051//464-801. Garo. BK
- Prodajem jednosoban stan u Boriku 40 m2 ili
mijenjam dva jednosobna za dvosoban u Banja-
luci. Telefon: 066/776-188. BK
- Prodajem ve}i ~etvorosoban stan u centru
Banjaluke, zvati od 12 do 17 ~asova. Telefon:
065/520-038. BK
- Prodajem stan 75 m2, Ulica \ure \akovi}a,
ili mijenjam za stan u Boriku, Banjaluka. Tele-
fon: 051/306-949. BK
- Prodajem renoviran stan 85 m2, u donjem di-
jelu Star~evice, Ulica Sime Milju{a. Cijena
1.680 KM/m2. Telefon: 065/490-354. BK
- Prodajem ili izdajem nov dvosoban stan, 40
m 2 , na La u{u, zgra da, dru gi sprat. Te le fon:
065/569-294. BK
- Prodajem trosoban stan, prvi sprat, u centru
Banjaluke, podrum + gara`a. Cijena po dogovo-
ru. Te le fon: 051/219-798, 065/979-805,
061/802-945. BK
- Prodajem stanove i apartmane u Herceg No-
vom (Savina, Igalo). Telefon: 0038163549230.
BK

- Prodajem ku}u u Zagrebu ili mijenjam za dva
stana u Banjaluci. Telefon: 051/465-742. BK
- Prodajem ku}u na sprat u strogom centru gra-
da. Telefon: 061/858-517. BK
- Prodajem ku}u sa dva odvojena stana, dvori-
{na zgrada sa ljetnom kuhinjom + WC, dvori{te
1.000 m2 i gara`a. Telefon: 061/858-517. BK
- Prodajem ku}u 280 m2 i 3.300 m2 plac, sve
1/1, Jakupovci, Lakta{i. Telefon: 065/884-301.
BK
- Prodajem ku}u na tri eta`e. Telefon: 065/671-
886, 052/663-040. BK
- Prodajem ku}u spratnicu u Jablanu, centralno
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko
220 m2 stambenog prostora, na Paprikovcu,
250.000 KM. Telefon: 065/682-591. BK
- Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje u
Debeljacima. Telefon: 065/850-418. BK
- Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banjaluci.
Telefon: 065/671-420. BK
- Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije ga-
ra `e, cen tral no gri ja nje, na pla cu 500 m 2 ,
120.000 KM. Telefon: 065/671-420. BK
- Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa ga-
ra`om i grijanjem, plac 330 m2, 330.000 KM.
Telefon: 066/165-323. BK
PRODAJA
- Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988-
504. BK
- Prodajem stan 75 m2, Ul. \. \akovi}a, Hise-
ta, Banjaluka. Telefon: 061/968-856. BK
- Prodajem dvosoban stan na Hisetama, 1.
sprat (ni{a sa trpezarijom, dvije sobe, dva balko-
na, dva hodnika, kupatilo, {pajz, podrum, gleda
na dvije strane). Telefon: 061/858-517. BK
- Prodajem dvosoban stan u Boriku, 1. spratu,
62 m2. Telefon: 061/858-517. BK
- Prodajem stan 40 m2, centralno grijanje, 1/1,
- Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Tele-
fon: 065/495-065. BK
- Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evi-
ca. Telefon: 065/677-569. BK
- Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2, 3.
sprat. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan 75
m2, novogradnja, 3. sprat, lift. Telefon: 065/516-
927. BK
- Prodajem za gotovinu na Rebrovcu o~uvan
useljiv dvosoban stan 62 m2, 4. sprat. Telefon:
066/165-323. BK
- Prodajem u Boriku u Ul. Mi{e Stupara troso-

ban stan, 3. sprat, fa sa dna ci gla. Te le fon:
065/371-611. BK
- Prodajem u `utim zgradama nov namje{ten
jednosoban stan 39 m2, 2. sprat, 100.000 KM.
Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem gotove stanove svih veli~ina i sta-
nove u izgradnji, na vi{e lokacija. Telefon:
066/165-323. BK
- Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran
i luksuzno namje{ten stan 56 m2, prizemlje, ga-
ra`a, 120.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice
Cerovi}a. Telefon: 065/632-976. BK
- Prodajem u Obili}evu u Ulici carice Milice
renoviran dvosoban stan 48 m2, 4. sprat. Telefon:
066/165-323. BK
- Prodajem u Malba{i}evoj zgradi, kod "Me-
dicinske elektronike", trosoban stan, 5. sprat,
lift, useljiv u avgustu + gara`no mjesto. Tele-
fon: 065/516-927. BK
- Prodajem u "pentagonu" renoviran troiposo-
ban stan 100 m2, 6. sprat, parking mjesto. Mo`e
zamjena za manji do 40 m2. Telefon: 065/516-
927. BK
- Prodajem nov odmah useljiv jednosoban
stan 34 m2, 2. sprat, Kozarska ulica, kod hotela
"Meriot". Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem u Ul. majke Jugovi}a (kod studen-
tskog do ma) nov dvo so ban stan, 66 m 2 , 4.
sprat, lift. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Aleji sv. Save trosoban stan 82
m2 + {upa 5 m2, dva balkona, 5. sprat, lift, no-
vogradnja. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u Obili}evu, Vilsonova ulica, dvo-
soban stan 54 m2, VP. Telefon: 066/165-323. BK
- Pro da jem na Star ~e vi ci, kod res to ra na
"Ognji{te", trosoban stan 73 m2, 1. sprat, po-
tpuno renoviran. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem u `utim zgradama nov, odmah
use ljiv stan 49 m 2 , 3. sprat, lift. Te le fon:
065/371-611. BK
- Prodajem na Rebrovcu jednosoban stan u iz-
gradnji 41 m2, 1. sprat, useljiv u septembru ove
godine. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem na bulevaru trosoban stan 75 m2,
2. sprat. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem renoviran jednosoban stan, 42 m2,
2. sprat, Borik. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem jednosoban stan 31 m2, prizemlje,
Obili}evo, Ulica Gavrila Principa. Telefon:
065/516-927. BK
- Prodajem u naselju Sunca, Ulica majke Je-
Oglasi 2. 8. 2009. ofekfmkb 47
Ba nja lu ke sa vi {e par king mjes ta. Te le fon:
065/514-410, 051/217-916, 051/218-011. BK
KUPON ZA MALE OGLASE - Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2 u
tr`nom centru u Boriku, pored supermarketa. Te-
lefon: 065/450-530. BK
Kupon za BANJALUKA: Ul. kralja Petra I
besplatne Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"), - Iznajmljujem kancelarijski prostor povr{ina
male Vidovdanska (stara autobuska stanica 33 m2, u sklopu prodajnog centra "Centrum" La-
kod biletarnice) kta{i. Kompletna mre`na infrastruktura. Telefon:
oglase i robna ku}a "Boska" 065/896-422. BK
po{aljite (pored {altera Razvojne banke)
po{tom ili - Izdajem dva kancelarijska poslovna prostora
dostavite SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3) u Ul. \ure Jak{i}a Banjaluka, prizemlje. Jedan
li~no na poslovni prostor povr{ine 16 m2 je kancelarija,
mokri ~vor, a drugi poslovni prostor povr{ine 22
adresu: TEKST OGLASA: m 2 dvi je kan ce la ri je i mo kri ~vor. Te le fon:
065/517-980. BK
DO 15 - Izdajem poslovni prostor 35 m2 i tri kancela-
rije, Jakupovci, Lakta{i. Telefon: 065/884-301.
RIJE^I BK
vrosime, trosoban stan, 87 m2, 2. sprat. Telefon: - Izdajem komplet namje{ten dvosoban stan u - Izdajem ili prodajem poslovni prostor 2x250
065/371-611. BK Novoj varo{i, u blizini parka "Mladen Stojano- m2 - 2x300 m2 s mogu}no{}u kori{tenja komora
vi}". Telefon: 065/629-100. BK + sist. Par king 800 m 2 , Ba nja lu ka. Te le fo:
ZAMJENA 065/404-644. BK
- Izdajem trosoban stan, Ulica Radoja Doma-
- Izdajem poslovni prostor 65 m2, kod crkve u
novi}a 21, Banjaluka, renoviran, centralno gri-
- Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Ja- Prije~anima, pogodan za sve namjene. Telefon:
ja nje, 3. sprat. Te le fon: 051/466-234,
ki}a za trosoban u istom. Pla}am razliku u kva- 065/517-895. BK
065/200-920. BK
draturi. Telefon: 065/518-563, 065/656-384. BK
- Izdajem dvosoban namje{ten stan u centru. - Povoljno izdajem 100 m2 prostora za skladi-
{te ili zanatski rad, Moslova~ka ulica, Banjalu-
Telefon: 051/465-131, 065/305-254. BK
POTRA@NJA ka. Telefon: 051/308-084, 066/642-376. BK
- Izdajem stan, garsonjere i sobe, namje{teno.
- Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m od
- Tra `im je dno so ban stan ili gar so nje ru u Telefon: 065/636-195, 051/212-691. BK
centra ^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-
zgradi u Obili}evu i Ko~i}evom vijencu. Tele- - Iz da jem stan u cen tru gra da. Te le fon: 352-34-73. BK
fon: 065/286-613. BK 065/514-419. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem
- Bra~ni par tzra`i stan ili ku}u na du`i period - Izdajem namje{ten jednosoban stan kod re- centru Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK
uz naknadu, Hiseti. Telefon: 065/626-474. BK brova~ke crkve, centralno grijanje. Telefon:
066/140-654. BK - Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem
centru Prijedora. Telefon: 065/696-149. BK
KUPOVINA
- Izdajem vi{enamjenski lokal 44 m2 u centru
Sobe Banjaluke. Telefon: 051/311-166, 065/480-025.
- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci,
prednost Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK BK
IZDAVANJE
- Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. - Izdajem poslovni prostor 60 m2 u centru Ba-
njaluke, UT uslovi. Zvati od 18 do 20 ~asova,
Telefon: 065/920-434. BK - Izdajem jednokrevetnu sobu, kori{tenje kuhi-
osim petka. Telefon: 066/184-625. BK
nje, po se ban ulaz, na se lje Bo rik. Te le fon:
- Kupujem manji stan do 40 m2 u Beogradu, 051/350-473. BK - Izdajem lokal 100 m2 u u`em centru grada,
stara gradnja. Telefon: +381642293239. BK
pogodan za poslovne prostore i kancelarije. Te-
- Izdajem studentima sobe u Rosuljama, ka-
lefon: 065/390-929. BK
blovska TV i Internet. Zvati radnim danom od 8
IZDAVANJE do 16 ~asova. Telefon: 051/213-590. BK - Izdajem poslovni prostor 500 m2, idealan za
samoposlugu, naselje Ante Jaki}a. Telefon:
- Br~ko, izdajem dvosoban komforno namje- - Izdajem sobu (dva le`aja), povoljno. Telefon:
065/296-555. BKM
{ten stan sa centralnim grijanjem kod `eljezni- 065/173-130. BK
~ke sta ni ce. Te le fon: 049/360-066, - AD "Sintetik" Rami}i bb Banjaluka izdaje
065/394-527. BK halu 2.000 m2 (skladi{te ili proizvodnja i kance-
Poslovni prostori larija 300 m2). Telefon: 063/995-724. BKM
- Izdajem jednoiposoban nenamje{ten stan na
Star~evici. Telefon: 065/350-615. BK - Izdajem ugostiteljski objekat 80 m2 i opremu
IZDAVANJE u centru Kne`eva. Telefon: 065/260-863. BK
- Izdajem namje{ten stan sa centralnim grija-
njem. Telefon: 065/671-886, 052/663-040. BK - Izdajem poslovni prostor u strogom centru - Izdajem poslovni prostor oko 100 m2 u Ulici
48 ofekfmkb!2. 8. 2009.
Petra Ko~i}a, prednost stranim firmama. Tele-
fon: 065/547-866. BK
- Izdajem poslovni prostor (pet kancelarija)
oko 100 m2 u Boriku, Save Kova~evi}a 21. Tele-
fon: 065/884-503. BK
- Izdajem namje{ten mu{ki frizerski salon 14
m2, Ul. Vase Pelagi}a 10, u centru Banjaluke.
Telefon: 065/856-833. BK
PRODAJA
- Prodajem poslovni objekat biv{e fabrike sa-
moljepljivih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{i-
na obje kta 3.276 m 2 i ze mlji {ta 7.261 m 2 .
Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem vi{enamjenski poslovni prostor 70
m2 u centru Prijedora, prvi sprat. Cijena 1.990
KM/m2. Telefon: 065/421-957. BK
- Prodajem useljive poslovne prostore od 80,
150 i 200 m2, prizemlje stambenih zgrada. Tele-
fon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Rosuljama sre|en kafi} 52 m sa 2 - Pro da jem dva pla ca na Kr~ma ri ca ma sa
inventarom, 6.000 KM/m2. Telefon: 065/516-
927. BK
- Prodajem poslovni prostor 30 m u prizemlju
2 du na Kr~maricama. Telefon: 065/623-554. BK
stam be ne zgra de, 110.000 KM. Te le fon:
066/165-323. BK
- Prodajem ozbiljnim kupcima pored autoputa
poslovni prostor 1.000 m2 na placu oko 6.000
m2, upotrebna dozvola, dodatne informacije
usmeno. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem pored puta za Bronzani Majdan, na
po~etku Sara~ice, ozidan i pokriven vi{enamjenski
objekat 43x14 m, na placu 1.300 m2, vlastiti ve}i
parking prostor. Pogodan za svadbeni salon ili proi-
zvodnju, 360.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
Oglasi
POTRA@NJA
- Tra`imo poslovni prostor do 50 m2 u Gospod-
skoj ulici. Telefon: 066/651-108. BK
Placevi
PRODAJA
- Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja
i voda. Telefon: 0049/7317-23-614. BK
- Prodajem plac 1.500 m2 sa gra|evinskom do-
zvolom u Lamincima. Telefon: 066/138-224. BK
- Prodajem 19 placeva, Ul. Novaka Piva{evi}a,
Banjaluka, 2,5 km od glavne po{te. Placevi su
na lokaciji sa lijepom panoramom grada, ravan
plato od 17 dunuma. Telefon: 065/510-196,
051/420-190. BK
- Prodajem plac uz Vrbas u Karanovcu, 623
m2. Telefon: 065/978-775. BK
UTU. Telefon: 065/623-554. BK
- Prodajem 30 dunuma zemlje i {ume u koma-
- Prodajem povoljno placeve, 1/1, Gornje Mo-
tike, kod motela "Brvnara". Telefon: 065/789-
138. BK
- Prodajem ~etiri dunuma zemlje na ^okor-
skim poljima. Telefon: 051/467-243, 065/766-
730. BK
- Prodajem dva placa od {est i sedam dunuma
zemlje u Karanovcu. Telefon: 066/242-599. BK
- Prodajem 1.600 m2 zemlje, dva placa, u Kla{ni-
cama, preko puta crkve. Telefon: 051/533-122. BK
- Prodajem u Mahovljanima dvije parcele ze-
mlje osam i 12 dunuma, pogodno za gradnju.
Telefon: 037/687-347. BK
- Prodajem plac 1.300 m2 u Karanovcu, asfalt
+ voda + struja, odli~na lokacija. Cijena 12
evra/m2. Telefon: 065/365-144. BK
- Prodajem plac 470 m kod igrali{ta u Drago-
2 - Prodajem plac 1.200 m2 (voda, struja, obje-
~aju, 1/1. Telefon: 065/462-366. BK
- Prodajem placeve u Ulici Blagoja Parovi}a,
dozvoljena gradnja, 1/1. Telefon: 065/279-619.
BK
- Prodajem dva placa u ^esmi, kod vise}eg
mosta. Telefon: 065/931-125. BK
- Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz
Duboki potok. Telefon: 051/318-487, 065/485-
805. BK
- Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon:
066/184-131. BK
- Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod
broja 66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK
- Povoljno prodajem placeve u Debeljacima.
Telefon: 065/227-475. BK
- Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole
u Gla mo ~a ni ma, vla sni{ tvo 1/1. Te le fon:
065/606-531. BK
- Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima.
Telefon: 065/842-942. BK
- Prodajem 50 hektara vi{enamjenskog zemlji-
{ta u Slatini. Telefon: 065/481-600. BK
- Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu,
papiri uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK
- Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Ja-
blanu. Telefon: 051/355-337, 065/981-129. BK
- Prodajem plac 2.200 m2, Sarajevo, Ilid`a,
Kasindolska ulica (priklju~ak za plin i kanaliza-
ciju). Telefon: 065/455-753. BK
- Prodajem 4.500 m2 zemlje i 4.665 m2 {ume
kod aerodroma u Mahovljanima, 3.500 KM/du-
num. Telefon: 051/282-644, 00381112272103.
BK
kat 5x8 m, betonska plo~a 10x20 m, pola placa
iskopano, nasuto, uvaljano, 70 m od glavnog
puta), Kobatovci, Lakta{i. Telefon: 065/740-
381. BK
- Prodajem 4.700 m2 zemlje i ku}u 10,50x9,50
m (izlivena druga plo~a), povoljno, Maglajani.
Telefon: 065/964-377. BK
- Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima,
Prnjavor. Telefon: 051/351-684, 065/977-779.
BK
- Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu
ili placevima) u Peto{evcima, kod Oroza. Tele-
fon: 065/363-203, 051/533-941. BK
- Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici
bra}e Mileti}a, iznad Desne Novoselije. Tele-
fon: 051/427-393. BK
- Prodajem plac za halu, UT uslovi. Telefon:
065/671-420. BK
- Pro da jem plac u Ba nja lu ci. Te le fon:
065/671-420. BK
- Prodajem pored autoputa, kod "]ambele"
30.000 m 2 ze mlje, 100 evra/m 2 . Te le fon:
065/371-611. BK
- Prodajem u Drakuli}u 4.400 m2 zemlje, po-
red asfalta (struja, voda), 65.000 KM. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2
zemlje pored potoka (dva placa), cijena 30.000
KM. Telefon: 065/516-927. BK

- Prodajem dva placa po 600 m2 u Trnu i pored
Vrbasa u Karanovcu. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem povoljno placeve u Debeljacima.
Telefon: 066/358-920. BK
ZAMJENA
- Mijenjam plac u Sumbulovcu 905 m2, urba-
nisti~ka saglasnost i voda, 1/1, za plac u Kanto-
nu Sarajevo, pogodno za gradnju, sun~ana strana
uz put. Telefon: 061/827-715. BK
TV i video tehnika
PRODAJA
- Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzi-
vnije televizore (digital, 100 hz slika u slici...).
Telefon: 051/216-969. BK
Automobili
PRODAJA
- Prodajem reno lagunu 1,9 karavan, g. p.
2003, bijela boja, neocarinjen. Cijena 6.500
evra. Telefon: 065/579-306. BK
- Prodajem mercedes 250 turbo dizel ;99. godi-
na proizvodnje. Telefon: 065/757-011. BK
- Prodajem reno 11, g. p. '87, benzin 1.7, regis-
trovan do juna 2009. Cijena 980 evra. Telefon:
066/449-784. BK
- Prodajem kombi VW t5 furgon, 2003. godi-
{te, 114.000 km, servisiran u servisu "Vidovi}",
63 kW/85 KS, nosivost 1.200 kg, serijska opre-
ma, cijena 25.000 KM. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem reno espase, 1990. g. p., registovan,
4x4. Telefon: 065/720-475. BK
- Prodajem opel kadet 1,3 benzin, g. p. '87, re-
gistrovan do februara 2010, cijena po dogovoru.
Telefon: 065/561-138. BK
- Prodajem kombi dizel 1.600 ccm, g. p. 1981,
neregistrovan. Telefon: 065/055-854. BK
- Prodajem auto-cisternu za gorivo, teglja~
MAN. Telefon: 065/490-354, 065/633-589. BK
- Prodajem golf 4, 2000. g. p., u odli~nom sta-
nju. Mo`e zamjena za pasat ili golf 5 uz doplatu.
Telefon: 065/403-491. BK
- Prodajem golf 3, benzinac, crni, g. p. 1992,
registrovan godinu dana, cijena 6.000 KM. Tele-
fon: 065/582-345. BK
- Prodajem opel korsu 1.0, g. p. 2000, reg. do
15.5.2010, Banjaluka. Telefon: 065/713-625. BK
- Prodajem juga 45, '89. godi{te, u voznom sta-
nju, registrovan do oktobra 2009.
Telefon: 065/937-315. BK
- Prodajem opel korsu 1.7 dizel, g. p. 2000. Te-
lefon: 065/430-796. BK
- Prodajem FIAT sei}ento 1.1, g. p. 2000, reg.
do avgusta 2009, troja vrata, metalik crna, 5.000
KM. Telefon: 065/698-020. BK
- Prodajem reno modul star tri godine. Telefon:
065/527-527. BK
- Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p.,
ABS, servo, centralna, el. podiza~i. Telefon:
065/785-860. BK
- Prodajem FIAT mareu, '99. g. p., trula vi{nja.
Telefon: 065/579-481. BK
- Prodajem FIAT tipo 1.4e, g. p. '92, {iber, lje-
Oglasi
tni i zim ski set gu ma, 1.900 KM. Te le fon:
065/169-916. BK
- Prodajem FIAT mareu, g. p. 2000. Telefon:
065/345-132. BK
- Prodajem golf 1.6 benzinac '88. godi{te, cije-
na povoljna. Telefon: 061/329-133. BK
- Prodajem kombi nisan serena SLX 1.6, sjedi-
{ta 6+1, '97. g. p., 5.500 evra. Telefon: 065/383-
426. BK
- Prodajem ford eskort kabriolet, '91. godi{te,
registrovan godinu dana, nov krov. Telefon:
065/098-890. BK
- Prodajem mercedes 220 C dizel karavan, '96.
g. p., sva opre ma. Te le fon: 065/645-876,
051/216-267. BK
- Prodajem ford puma, g. p. '99, 8.000 KM. Te-
lefon: 065/480-025. BK
- Prodajem ford sijeru 2.0i, '85. godi{te, nere-
gistrovan, 1.000 KM. Telefon: 065/562-352. BK
Auto-dijelovi
- Prodajem u dijelovima mercedes 190 E,
"stranac". Telefon: 065/218-600. BK
- Prodajem u dijelovima mercedes 124-200 di-
zel, "stranac". Telefon: 065/218-600. BK
Li~ni kontakt
- Prirodna plavu{a, nje`ne gra|e, 22 godine,
`eljela bi da joj se javi duhovit, potentan mu{ka-
rac za ugodne trenutke. Telefon: 065/450-038,
065/896-776. BK
- Anabela, plavu{a, s kojom }e{ u`ivati do
vrhunca strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896-
776. BK
Posao
PONUDA
- Potrebna `ena s hrvatskim paso{em za ~uva-
nje djece u Bazelu. Telefon: +417-870-544-63.
BK
- [tampariji potreban komercijalista za rad na
terenu i grafi~ki dizajner, potrebno poznavanje
Corela, Photo shopa i web dizajna. Telefon:
051/325-572. BK
- Ozbi ljna `e na bi ~u va la di je te. Te le fon:
066/301-304. BK
- Potrebni radnici za ma{insko malterisanje.
Telefon: 065/337-932. BK
POTRA@NJA
- Obavljala bih ku}ne poslove, ~uvala djecu ili
njegovala bolesnika. Telefon: 065/283-336. BK
Usluge
- Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima
u zemlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t s ram-
pom. Telefon: 065/317-840, 051/313-116. BK
- Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efi-
kasno i povoljno. Zvati od 16 do 21 ~as, Banja-
luka. Telefon: 065/561-138. BK
- Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije,
namje{taja, le`ajeva i roletni, stakli stolariju. Te-
lefon: 051/281-470, 065/562-149. BK
- Popravljam okvire nao~ara svih vrsta, brzo i
kvalitetno, Aleja svetog Save br. 16. Telefon:
051/318-227. BK
- Novo! "Novi dom" nudi luksuzan smje{taj,
ishranu, njegu, medicinski nadzor starijih, bole-
snih i drugih osoba. Ulica Milana Stevilovi}a
47, Banjaluka. Telefon: 051/308-017, 051/308-
022, 065/952-866. BK
- Brusim i lakiram parket i brodski pod. Tele-
fon: 065/178-743, 065/785-769. BK
- Dajem instrukcije iz matematike i fizike
osnovcima i srednjo{kolcima. Telefon: 065/820-
485. BK
- Popravljam gumene i PVC ~amce, sve vrste
po vr{in skih ba ze na i jo gi du {e ke. Te le fon:
065/990-944. BK
- SOD "Interkonto", dajem povoljno knjigovod-
stvene usluge za male radnje, mala i srednja pre-
duze}a. Telefon: 051/318-249, 065/321-812. BK
- Servisiram i ~istim klima-ure|aje. Telefon:
066/324-473. BK
- Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pi-
sani prevodi. Telefon: 065/832-521. BK
- Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvali-
tetno. Telefon: 065/337-932. BK
- Instrukcije iz matematike |acima srednje i
osnovne {kole, profesor matematike. Telefon:
051/313-705. BK
Razno
- Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kame-
ni ugalj, bukov briket i ogrevno drvo za central-
no grijanje (bukva i hrast) sa prevozom do va{eg
dvo ri {ta, mo `e i `i ral na upla ta. Te le fon:
065/894-241, 065/969-530. BK
- Prodajem kasa pultove s kompletnom instala-
cijom i pokretnom trakom, du`ina 3,10 m {irina
1,20 m. Kase mo`ete pogledati u prodajnom
centru "Centrum" Zalu`ani. Telefon: 065/896-
422. BK
- Prodajem prikolicu hainman, 1994. godina
proizvodnje, ocarinjena, s udarnom ko~nicom,
nosivost 2.000 kg. Telefon: 051/580-004. BK
- Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-
021. BK
- Poslasti~arima i salonima vjen~anica povo-
ljno prodajem plasti~ne mladence (za svadbene
torte) u dvije veli~ine. Telefon: 065/696-767. BK
- Prodajem o~uvan dvosjed. Telefon: 051/280-
158. BK
- Prodajem ovce i jagnjad rase vinterberg i slo-
venke, veterinarski ispitane i zdrave. Telefon:
051/580-851, 065/411-735. BK
- Prodajem CO2 aparat za varenje iskra-var,
mogu}nost CO2 i argonskog varenja, 220/380
volti, u garanciji. Telefon: 065/761-497. BK
- Prodajem dvije ekskluzivne stilske ko`ne
garniture, bivolja ko`a, sivi tik drvo - ru~ni rad.
Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem elektri~nu {iva}u ma{inu, trpezarij-
ski sto na raz vla ~e nje i tro sjed. Te le fon:
065/538-919. BK
- Prodajem ekskluzivne pozivnice i cvjeti}e za
va{e vjen~anje. Telefon: 066/300-884. BK
- Otkupljujem dijelove bicikla marke rog, to-
~kove i srednji pogon. Telefon: 051/453-299,
066/491-540. BK
- Prodajem dva postakljena prozora, dva o~u-
vana drvena kau~a i fotelje. Telefon: 051/216-
2. 8. 2009. ofekfmkb 49
358, 066/137-133. BK
- Prodajem novo hrastovo bure 85 l, termoaku-
mulacionu pe}, mali fri`ider gorenje i nov drve-
ni {ah. Telefon: 051/216-358, 066/137-133. BK
- Prodajem ormari} sa dva ogledala sa strane
za kupatilo, WC {olju, umivaonik, tri ~esme za
vo du i tu{-ba te ri ju sa cri je vom. Te le fon:
051/216-358, 066/137-133. BK
- Kupujem gara`u pod Star~evicom ili na Star-
~evici, da je 1/1. Telefon: 065/690-836. BK
- Prodajem mlade ze~eve, Vrbanja, Banjaluka.
Telefon: 066/297-171. BK
- Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e{ka
proizvodnja, pogodna za bru{enje glava motora,
du`ina 1000x320 mm. Telefon: 065/524-526. BK
- Prodajem novu okruglu brusilicu fi 380x1700
mm, g. p. '90, Kikinda, po njema~koj licenci. Te-
lefon: 065/524-526. BK
- Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Te-
lefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem dva grobna mjesta na Perduvovom
groblju u Banjaluci. Telefon: 065/562-352. BK
- Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Te-
lefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem dizalicu sa rukom za manji kami-
on. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji
gra|evinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-
805. BK
- Prodajem planetare i osovine vitla traktora
timber~ek 225. Telefon: 051/318-487, 065/485-
805. BK
- Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i
ge ne ra tor za stru ju 45 ki lo va ta. Te le fon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem elektromotor 11 kilovata, 1.400
o/min. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Pro da jem ma li to kar ski stroj. Te le fon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem mvigmeltov kalorifer 6 kW. Tele-
fon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300
bara. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za ko-
vane ograde. Telefon: 051/318-487, 065/485-
805. BK
- Prodajem vakcinisanu {tenad njema~kog ov-
~ara staru dva mjeseca, s papirima. Telefon:
065/212-067. BK
- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne pre-
se od sedam i 12 tona. Telefon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem CD ~ita~ za ra~unar, 10 KM. Mo-
del CD-ROM Dri ve, GCR-8520B. Te le fon:
065/614-842. BK
- Prodajem napajanje za ra~unar, 15 KM. Model
Allied Premier, DR-B350ATX (max. 350 W) i mo-
del LPK9-42W (novo). Telefon: 065/614-842. BK
- Prodajem knjigu "Modern automotive mec-
hanics", James E. Duffy, 990 stranica, tvrdi po-
vez. Telefon: 065/614-842. BK
- Cropaid, prirodni antifriz za vo}e, povr}e i
cvije}e, {titi do -7 stepeni Celzijusa. Telefon:
065/435-615. BK
- Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350
KM. Telefon: 065/938-176. BK
- Prodajem monofazni motor, 2,2 kW, 1.400
o/min., 200 KM. Telefon: 065/513-413. BK
- Prodajem 50 kg {umskog meda, cijena 12
KM/kg. Telefon: 065/267-961. BK
50 ofekfmkb!2. 8. 2009.
Najve}i pjesnici
Ameri~ki pisci koji su
voljeli mra~ne teme
Emili Dikinson
Datum i mjesto ro|enja: 21/!ef!dfn!cbs!2941-!
v!Bn!ifs!tuv-!TBE
Datum i mjesto smrti: 26/!nbk!2997-!
v!Cpt!up!ov-!TBE
Pravac: Usbo!tdf!efo!ubm!oj
Najpoznatija zbirka pjesama: #Qkf!tnf!Fnj!mj!
Ej!ljo!tpo#
mi li Eli za bet Di kin son bi la je
E
ame ri ~ka pje sni ki na, ro |e na u
Amherstu, u uspje{noj porodici s
jakim dru{tvenim vezama. @ivjela
je introvertnim i osamljeni~kim
`ivotom. Nakon {to je studirala na
Amherst akademiji sedam godina,
u svojoj mladosti neko vrijeme je
Edgar Alan Po
Datum i mjesto ro|enja: 2:/!kb!ov!bs!291:/!
v!Cpt!up!ov-!TBE
Datum i mjesto smrti: 8/!plup!cbs!295:/!
v!Cbm!uj!nps-!TBE
Pravac: Sp!nbo!uj!{bn!
Najpoznatija pjesma: #Hb!wsbo#
dgar Alan Po bio je ameri~ki pisac i
E
kriti~ar i dio romanti~arskog pokre-
ta. Najpoznatiji je po misterioznim i
jezivim pri~ama. Jedan je od prvih
ameri~kih pisaca kratke pri~e, a
smatra se izumiteljem detektivskog
fiktivnog `anra. Poku{avao je da `i-
(6)
provodila i na Maunt Holjok `enskim seminarima pri-
je nego {to se vratila u porodi~nu ku}u. Lokalno sta-
novni{tvo ju je smatralo ekscentri~nom i postala je
poznata po sklonosti da nosi bijelu odje}u i da prima
goste protiv svoje volje, a kasnije je ~ak i napu{tala
prostorije gdje je bilo puno ljudi.
Mnoga njena prijateljstva su se zasnivala ugla-
vnom na dopisivanju.
Iako je bila plodan pisac, manje od deset njenih
blizu 180 pjesama objavljeno je za vrijeme njenog `i-
vota. Taj rad se obi~no uklapao u konvencionalna po-
ezijska pravila tog vremena.
Njena poezije je ina~e bila unikatna za to vrije-
Njena poezija je ina~e bila unikatna
i sastojala se od kratkih linija, a tipi~no
im je nedostajao naslov i ~esto je
kori{tena iskrivljena rima kao i
nekonvencionalna interpunkcija
me. Sastojala se od kratkih linija, tipi~no im je ned-
ostajao naslov i ~esto je kori{tena iskrivljena rima
kao i nekonvencionalna interpunktacija.
Mnoge od njenih pjesama su se bavile temama
smrti i besmrtnosti.
Iako su mnogi njeni poznanici bili upoznati sa
njenim pisanjem, niko do njene smrti 1886, kada je
Lavinija, njena mla|a sestra, otkrila pjesme nije se
usudio da ih objavi.
Njena prva kolekcija poezije objavljena je 1890.
Kompletna i uspje{na kolekcija bila je dostupna prvi
put 1955, kada su "Pjesme Emili Dikinson" objavlje-
ne od strane Tomasa H. D`onsona.
Uprkos lo{im kritikama i skepticizmu u njeno
vrijeme, danas Emili smatraju jednom od najva`nijih
ameri~kih pjesnikinja.
vi isklju~ivo od pisanja, {to mu je kroz `ivot donosilo
mnogo te{ko}a.
Dobio je ime po jednom liku iz [ekspirovog "Kra-
lja Lira", a otac ga je napustio kada je bio mlad, dok mu
je majka umrla, tako da je odrastao kod D`ona i Fransis
Alan u Ri~mondu, ali ga oni nikada nisu formalno
usvojili. Porodica se preselila u Englesku 1815, gdje je
Edgar i{ao u gimnaziju u Irvajnu, u [kotskoj, ali se
ubrzo vratio porodici u London. Tamo je u ^elziju i{ao
u {kolu do 1816. Porodica se vratila u Ameriku 1820, a
naslijedili su veliko bogatstvo. Nakon kratkog vremena
na Univerzitetu Vird`inija i vojni~ke karijere razilazi se
s porodicom Alan. Izba~en je zbog kockarskih dugova,
{to ga je dovelo u sva|u s D`onom Alanom, koji ga se
tada odrekao. Pridru`io se vojsci, lagav{i o svom imenu
"Anabel Li" 1849. posve}ena je
Vird`iniji, a godine 1848, depresivan
i u o~aju, poku{ava samoubistvo. Nakon
toga je poslije zabave na putu novoj
zaru~nici nestao na tri dana. Umro je
sa 40 godina u Baltimoru
i starosti, a 1830. sti`e do "Vest Pointa", ali je izba~en
godinu kasnije zbog neizvr{avanja du`nosti.
Izdava~ka karijera mu je po~ela vrlo skromno, s
anonimnom kolekcijom pjesama "Tamerlane and Other
poems" 1827. Okrenuo se prozi i proveo nekoliko slje-
de}ih godina rade}i za `urnale, stvaraju}i sopstveni stil.
O sljede}em periodu Poovog `ivota malo se zna, osim
da je 1833. `ivio s o~evom sestrom u Baltimoru. Nakon
{to je s kratkom pri~om "Poruka u boci" osvojio 50 do-
lara, po~inje karijeru pisca. Njegov rad ga je prisilio da
se seli nekoliko puta. U Baltimoru se 1835. o`enio Vir-
Njena opsjednutost smr}u po~ela je kada joj je
ro|aka Sofija Holand, s kojom je bila bliska, bolovala
Pjesnici
od tifusa i umrla 1844, ~ime je Emili ostala traumati- postoje
zovana. Postala je melanholi~na kada su je roditelji od kada
poslali u Boston na oporavak.
Kada je imala 18 godina, upoznala se s advoka- postoji
tom Bend`aminom Frenklinom Nujtnom, koji joj je civilizacija,
otvorio neke vidike i upoznao je sa pisanjem Vilijama
Vordsvorta. ~ak prije
Na nju nije uticala samo Biblija, ve} i popularna nego {to
literatura, poput Lidije Marije i D`jen Ejre, a i Vili- je i samo
jam [ekspir je tako|e imao uticaj na njeno pisanje.
Nastavila je pisati sve do smrti, ali je rekla sestri pisanje
da spali sve njene papire. izmi{ljeno.
Lavinija, koja se tako|e nikada nije udavala, os-
tala je s njom sve do kraja i na kraju je spalila kao {to Smi{ljanje
je obe}ala ve}inu pjesma, ali je kasnije prona{la dru- pjesme je
gu kolekciju, koju je dala na objavljivanje. Emili je
sahranjena u bijelom kov~egu s heliotropom mirisa
jedna od
vanilije. najcjenjenijih
Prva kolekcija pjesama iza{la je ~etiri godine na- ljudskih
kon smrti.
Prva pjesma "Niko ne zna ovu malu ru`u" je iza- vje{tina
{la bez njene dozvole, a za vrijeme njenog `ivota koja
objavljene su jo{ "Zmija", "Sigurni u njihovim ala-
baster odajama" i "Zalazak sunca" te jo{ neke. zahtijeva
Prvo posthumno izdanje imalo je veliki uspjeh i veliki
{tampano je u 11 izdanja u dvije godine. Druga serija
iza{la je 1891. a tre}a 1896.
talenat i
Izme|u 1914. i 1929, njena ro|aka je dala na nadahnu}e.
obajvljivanje novi seriju neobjavljenih pjesama. Sva Oni
izdanja krajem 19. vijeka i u prvoj polovini 20. vijeka
su sadr`avala znatne prepravke izvornika. izra`avaju
Tek je 1955. izdata zbirka "The Poems of Emily svoja
Dickinson" u tri svezka, koja sadr`i pjesme u izvor-
nom obliku, s nestandardnim kori{tenjem velikih slo-
razli~ita
va, interpunkcije i brojnim crtama i elipsama. osje}anja,
od ljubavi
do mr`nje
d`inijom Klem, trinaestogodi{njom ro|akom, a 1845. i tuge,
objavio je pjesmu "Gavran", koja je do`ivjela automat- preko
ski uspjeh. @ena mu je umrla dvije godine kasnije od
tuberkuloze, a on je po~eo da planira izdavanje sopstve- stihova.
nog `urnala "The Stylus". Slavna pjesma "Anabel Li" Oni
1849. posve}ena je Vird`iniji. Godine 1848, depresivan uspijevaju
i u o~aju, Po poku{ava samoubistvo. Nakon toga je po-
slije zabave na putu novoj zaru~nici nestao na tri dana. da s malo
Pojavio se u vrlo ~udnom stanju u Baltimoru, gdje je i rije~i
preminuo 7. oktobra 1849. Sa 40 godina je umro u Bal-
timoru, a uzrok smrti je nepoznat, ali se povezuje sa prenesu
konzumiranjem alkohola i droge. velika
Njegova prva zbirka, "Pri~e iz Groteske i Arabes-
ke", pojavila se 1840. godine, a sadr`i jedno od njego- osje}anja.
vih najpoznatijih djela, "Pad ku}e A{erovih". U ranim Neki
~etrdesetim godinama 19 vijeka izlazi i "[koljkareva tragi~no
prva knjiga", njegovo najprodavanije djelo. Mra~na po-
ema o izgubljenoj ljubavi "Gavran" mu je ipak ostala i zavr{e
najpoznatija i donijela svjetsku slavu kad je izdata poput
1845, a "Ubistva u Rue Morgue", te "Ukradeno pismo",
tako|e iz tog perioda, smatraju se Poovim najpoznati- njihovih
jim kriminalisti~kim romanima. pjesama.
Njegov rad je uticao na literaturu u Americi i svi- Ovdje
je tu, po se bno u spe ci fi ~nim po lji ma kao {to su
kozmologija i kriptografija. Mnoga njegova dijela su }emo
kasnije vi|ena u razli~itim granama popularne kultu- se prisjetiti
re, filmu, muzici i televiziji. Mnoge njegove ku}e su
muzeji danas. nekih
Njegovi najpoznatiji radovi su goti~ki, a tema s ko- najpoznatijih
jom se suo~avao bila je smrt, uklju~uju}i efekte dekom-
pozicije, sahrane i reanimacije. Mnogi njegovi radovi
stihoklepaca
su razmatrani kao dio romantizma i transcedentalizma, kroz
{to Po nije volio. Osim horora, Po je pisao satire, humo- istoriju
reske, a za komi~ni efekat koristio je ironiju i ekstrava-
gancu. Tako|e je volio nau~nu fantastiku.
 2. 8. 2009. ofekfmkb 51
Zdrava ishrana sa mnogo povr}a, vo}a i ribe

Ljetni plodovi
za paklene
vru}ine
Pripremio: D. PAVLOVI]
Tokom dana jedite lagane salate,
svje`e vo}e i povr}e

Plodovima koje daje ljeto, kao da se pobrinulo da

nam olak{a razmi{ljanje o pripremi hrane. Zbog
vru}ina nismo raspolo`eni za te{ku hranu, a ujedno to
je prilika za kreativnost u kuhinji bez tro{enja mngo
vremena. Svakoga dana za pola sata mo`ete pripremiti
druga~iji, ukusan, zdrav i lagan ru~ak.
Nije lo{e ni malo promijeniti navike, posebno ako
ste na odmoru. Pasulj, punjene paprike i sarmu ostavite
za hladnije dane, a umjesto da u podne uz ru~ak sku-
vate i sebe, glavni obrok pomaknite u predve~e, ali zato
zdravo i obilno doru~kujte, a tokom dana jedite lagane
salate, svje`e vo}e i povr}e. Odlu~ite li se za ve~eru
kao glavno jelo, neka to ipak ne bude kasno. Uostalom,
mnogi ka`u da ljeti `elju za jelom osje}aju tek kad
malo popusti sparina.
Integralna tjestenina, ri`a, kukuruz, vo}e i povr}e
u razli~itim bojama uz vrlo male koli~ine mesa, peradi
ili velike koli~ine ribe garantova}e dovoljnu koli~inu
bjelan~evina i ugljikohidrata, s malo masno}a i puno,
puno va`nih vitamina, minerala...
[to se ti~e tehnika kuvanja, zbog vru}ine }emo
`eljeti {to kra}e ostajati u kuhinji, pa }emo posezati za
brzim tehnikama za kojima ljetni plodovi naprosto
`ude. Pripremite hrskavo, kratko pirjano povr}e, lagane
povrtne supice od sitno sjeckanog, ribanog ili mikse-
rom usitnjenog povr}a, lagane umake s puno para-
dajza...
Bobi~asto vo}e ljekovito je i ukusno, a kako mu je
sezona kratka, svakoga dana probajte barem malo ku-
pina, malina, borovnica, ribizla... Sli~no je i sa smo-
kvama, koje imamo prilike jesti gotovo isklju~ivo na
ljetovanju. Pripremiti kola~e, kreme, frapee, sladolede i
ostala slatka jela od spomenutog vo}a, ali kao izazov
predla`emo specijalitete francuske kuhinje, salatu od
lagano rastopljenog kozjeg sira s malinama i svje`im
smokvama. Volite li slatko-kisele kombinacije, idealan
je medni dresing za salate.
Dinje su vo}e koje se tradicionalno poslu`uje s
pr{utom, ali ih nalazimo i u drugim receptima za slana
jela. Sjemenke dinje nemojte baciti, nego ih osu{ite i
pojedite same ili dodajte jelima koja ina~e pravite sa
sjemenkama. Uz hladnu dinju, lubenica je mnogima
ljeti najdra`i izvor osvje`enja.
Kad ste na moru, prioritet dajte ribi, u ve}im gra-
dovima unutra{njosti mo`ete je nabaviti cijele godine,
ali ako ste iz manje sredine, ljetovanje je gotovo jedini
na~in da se dovoljno nakupite `ivotinjskih bjelan~evina
koje ne poti~u od bi}a koje je `ivjelo u kavezu.

SUDOKU Na dana{nji dan Po~eo

Ilindenski

:
8
3 5
6
7
:
8 9
Te{ko
Umro Enriko Karuzo ustanak
1903.

7 6 Skale, Arturo Toskanini. Poslije

prvih otpjevanih predstava u ovoj
3 2 operskoj ku}i zagrlio ga je i rekao:
5 4 3 9 "Ako ovaj Napolitanac nastavi
ovako da pjeva, cio svijet }e o nje-
3 4 mu govoriti".
Djmk!jhsf! Zaista, Karuzo je pjevao na Ilindenski ustanak je
7 4 kf!eb! svim pozornicama svijeta, od Ru- najve}i i najzna~ajniji
qp!qv!oj!uf sije, preko Ju`ne Amerike, do Me- doga|aj u istoriji Ma-
5 4 6 8 2 7 qsb!{ob! tropolitena i Kovent Gardena. Od kedonije, tokom kojeg
qp!mkb!ub!lp! 1904. je prvi tenor opere Metropo- je stvorena Kru{evska
8 7 5 eb!v! litan u Njujorku. Ostvario je re- republika. Po~eo je na
twb!lj!sfe- dana{nji dan 1903. go-
lp!mp!ov!j! di ne. Vo |en je pro tiv
9 4 : nj!oj.lwb!esbu Karuzo se smatra
Otomanskog carstva za
{b!qj!|f!uf za jednog od najve}ih
5 8 2 oslobo|enje Makedoni-
csp!kf!wf! tenora u istoriji opere
je i Odrinske Tra~ke od
7 9 3 pe!2!ep!:/ osman ske vla da vi ne.
Qsj!up!nf! per to ar od 67 ulo ga lir skog i Us ta nak je po ~eo na
3 8 of!tnj!kf! dramatskog `anra i bio uzoran in- pravoslavni vjerski pra-
ep!~j!ep! terpretet veristi~kih opera, a pje- znik Sv. Iliju, a organi-
6 3 9 4 qp!obw!mkb!okb/ vao je i ita li jan ske kan co ne. zo va la ga je Taj na
9 6 Majstor je klasi~nog vokalnog sti- ma ke don ska-odrin ska
la i tehnike, a fascinirao je svojim revolucionarna organi-
5 6 3 sonarnim izra`ajnim glasom, je- zacija. Me|utim, turske
dinstvenim po bar{unastoj meko}i vlasti sprovele su veli-
7 8 5 timbra. ku kontraofanzivu, na-
: 2 5 Za vrijeme izvo|enja opere kon ~e ga je us ta nak
Srednje te{ko "Lju ba vni na pi tak" de cem bra ugu{en u krvi. Republi-
: 4 2 5 6 7 3 8 9 7 5 8 2 3 9 6 4 : 1920. godine, po~eo je da krvari. ka se odr`ala svega 11
7 3 9 2 8 : 6 4 5 9 2 6 : 4 5 3 8 7 Italijanski operski tenor Enri- i jednim od prvih pjeva~a koji je Krvlju je natapao pe{kir za pe{ki- da na. Spa lje no je
8 6 5 9 3 4 7 : 2 4 : 3 7 6 8 9 5 2 ko Karuzo, proslavljeni izvo|a~ snimio gramofonsku plo~u. Iako rom, koje su mu dodavali iza sce- 12.400 ku }a, 70.836
4 7 8 3 9 5 : 2 6 3 6 : 4 8 2 5 7 9 djela \uzepea Verdija i \akoma je bio jedan od najve}ih tenora ne. @elio je da zavr{i predstavu, ali ljudi je ostalo bez do-
2 9 3 : 7 6 4 5 8 5 4 7 9 : 3 2 6 8 Pu~inija i italijanskih kancona, svih vremena bio je odbijen na je morao prekinuti na zahtjev dire- ma, a iz Makedonije je
6 5 : 8 4 2 9 7 3 8 9 2 6 5 7 : 3 4 umro je na dana{nji dan 1921. go- prvoj audiciji u operi svog rodnog ktora opere. Poslije nekoliko mje- iz bje glo 30.000 lju di,
5 2 6 7 : 9 8 3 4 6 3 4 8 9 : 7 2 5 dine. grada Napulja. U prvim godinama seci, umro je u 48. godini `ivota. dok je ubi je no 8.816
9 8 7 4 5 3 2 6 : 2 8 9 5 7 6 4 : 3 Karuzo se smatra za jednog njegove karijere podr`avao ga je i Godine 1987. posthumno je nagra- ljudi, `ena i djece.
3 : 4 6 2 8 5 9 7 : 7 5 3 2 4 8 9 6 od najve}ih tenora u istoriji opere cijenio veliki dirigent milanske |en "Gremijem" za `ivotno djelo.
52 ofekfmkb!2. 8. 2009.
Sport
Salihamid`i} odlu~io
Hasan Salihamid`i}, biv{i fu-
dbal ski re pre zen ta ti vac BiH,
postigao je u petak nave~er gol
odlu ke u me ~u izme |u Ju -
ventu sa i Re ala u po lu fi na lu
ovo go di{ njeg "Ku pa mi ra" u
[paniji.
Torinezi }e danas
u finalu "Kupa mira"
igrati s Aston Vilom
Vi{estruki italijanski prvak sla-
vio je rezultatom 2:1. Vode}i gol
za Italijane postigao je Fabio Ka-
navaro, koji je ovog ljeta pre{ao
Misimovi}
i D`eko strijelci
Zvjezdan Misimovi} i Edin D`eko, fudbalski reprezentativci BiH,
postigli su golove za Volfsburg u utakmici DFB kupa protiv njema-
~kog tre}eliga{a Vehena (4:1).
Aktuelni bundesliga{ki prvaci su gol Vehena na~eli u 25. minuti kada
je strijelac bio Brazilac Grafite. ^etiri minute prije kraja Misimovi} je
pogodio na asistenciju D`eke, da bi drugi najbolji strijelac Bundes lige
za pro{lu sezonu rezultat na 3:0 povisio u 51. minuti. Zadnji pogodak
za "Vukove" posti`e Misimovi}. Ekipa Vehena je uspjela ubla`iti pobje-
du u 62. minuti.
Volfsburg je u petak dobio poja~anje nakon {to je Obafemij Martins
potpisao ~etvorogodi{nji ugovor. Martins je do{ao iz Njukasla.
iz Reala u redove Torineza, dok
je izjedna~enje Realu donio naj-
skuplji igra~ na svijetu Kristijano
Ronaldo iz penala. Igra~em uta-
kmi ce pro gla {en je Ju ven tu sov
vezni igra~ Mauro Kamoranezi.
To ri ne zi, ko ji su u ovom me ~u
igrali bez lak{e povrije|enog Di-
ega, igra}e finale turnira danas,
na seviljskom "Olimpiku", protiv
Aston Vile. Birmingemski klub
je u prvom polufinalu, igranom u
Malagi, pobijedio Porto 2:1, iako
su Portugalci od 69. minuta, ka-
da je isklju~en Emil Heski, igrali
sa igra~em vi{e.
O.Z.
O.Z.
Vijesti
Poraz bh.
kadetkinja
@enska kadetska ko{arka{ka re-
prezentacija BiH pretrpjela je prvi
poraz na Evropskom prvenstvu
Dvizije B, koje se igra u Talinu
(Estonija). Bolja od na{e repre-
zentacije bila je Danska rezulta-
tom 79:49. U re do vi ma bh.
kadetkinja najbolju partiju pru`ila
je Kristina Surlan, koja je uspjela
ubaciti 11 poena, dok je Ana Se-
ilund sa 21 postignutim poenom
predvodila pobjedni~ku ekipu.
Bh. igra~ice ju~era{njeg takmi-
~arskog dana bile su slobodne,
dok su sino} snage odmjerile Lu-
ksemburg i Bugarska, odnosno
Slovenija i Danska.
O.Z.
Hrvati svjetski
{ampioni
Ru kome tna re pre zen ta ci ja
Hrvatske slavila je na Svjetskom
prvenstvu za igra~e do 19 godina.
Ona je u finalu u Tunisu savladala
Island sa 40:35, a predvodio je
Marino Mari} sa devet golova. Po
{est pogodaka postigli su Vedran
Hu|, Lovro [prem i Nikola [pe-
li}. U borbi za bronzanu medalju
[ve|ani su pobijedili doma}ina
turnira selekciju Tunisa sa 30:27.
Atletski miting u Stokholmu
Tajson Gej
najbr`i [ampion
iz 2007.
godine
tr~ao je
s vjetrom
u le|a, a
zabilje`io
je vrijeme
od 9.79
sekundi
Asafa Pauel
i Tajson Gej
FOTO AFP
Amerikanac Tajson Gej slavio je u posljednjoj (21.88 sekundi) i za rekord mitinga dobila dijamant.
provjeri uo~i Svjetskog prvenstva, a 100 metara na Ona je pobijedila ispred Debi Ferguson-Mekenzi sa
Super gran pri mitingu u Stokholmu istr~ao je za Bahama (22.23) i Keron Stjuart sa Jamajke (22.72).
9.79 sekundi. Kana|anka Prisila Lopes-[lip je slavila na 100 m s
[ampion iz 2007. godine tr~ao je s vjetrom u le|a preponama (12.51), a prva mjesta zauzeli su i olimpij-
(2,6 metara u sekundi), tako da rezultat ne}e biti zabi- ski pobjednici Norve`anin Andreas Torkildsen u baca-
lje`en zvani~no, ali bez obzira na to potvrdio je da je u
odli~noj formi i da }e svjetski rekorder Usein Bolt sa
Elison Feliks istr~ala
Jamajke imati velikog protivnika u Berlinu.
O~ekivalo se da }e Gej u Stokholmu imati najbolje vrijeme sezone
najve}eg konkurenta u Asafi Pauelu, ali je atleti~ar sa
Jamajke bio tre}i (9.98). Drugo mjesto u petak nave~e nju koplja (86,85 m) i Kubanac Dejron Robles (13.11)
zauzeo je Amerikanac Dervis Paton (9.95). na 110 m s preponama. Biv{i olimpijski pobjednik
"Da sam dobar bilo je jasno i prije ove trke, ali me Amerikanac D`eremi Voriner trijumfovao je na 400
veseli da sam ovako dobar", rekao je Gej nakon trke. metara (44.83).
Svjetska prvakinja, Amerikanka Elison Feliks, je Svjet sko prven stvo u Ber li nu bi }e
na 200 metara istr~ala najbolji ovogodi{nji rezultat odr`ano od 15. do 23. avgusta.
Izgubila
Jankovi}eva
Srpska teniserka Jelena Jan-
kovi} (~etvrti nosilac) pora`e-
na je u ~etvrtfinalu 700.000
do la ra vri je dnog tur ni ra u
Stenfordu. Bolja od nje bila je
Francuskinja Marion Bartoli
(8) i slavila sa 3:6, 7:6 (3), 6:3
poslije dva sata i 39 minuta
igre. Jankovi}eva je u drugom
setu propustila pet brejk {ansi,
imala je i dvije me~-lopte.
Prvi fa vort tur ni ra Se re na
Vilijams izgubila je od Aus-
tra li jan ke Sa man te Sto sur
(2:6, 6:3, 2:6), koja je no}as u
polufinalu igrala sa Bartolije-
vom. U dru gom po lu fi na lu
sastale su se Ruskinja Elena
Dementijeva (3) i Amerikan-
ka Venus Vilijams (2). Vili-
jamsova je savladala Ruskinju
Mariju [arapovu (6:2, 6:2), a
Dementijeva Danijelu Hantu-
hovu iz Slova~ke (6:2, 6:4).
Hrvat Ivan Ljubi~i} izgubio
je od Jir ge na Mel ce ra (4) u
~etvrtfinalu turnira u Umagu
(nagradni fond 450.000 evra).
Austrijanac je slavio sa 4:6,
7:6 (3), 6:3 u susretu u kojem
je Lju bi ~i} pro pus tio ~e ti ri
me~-lopte.
 Sport 2. 8. 2009. ofekfmkb 53
Uo~i nastavka {ampionata Formule 1 Vijesti

[umaher pod istragom Sva|a oko

16-godi{njaka
Francuski drugoliga{ Avr
`estoko je reagovao na odlu-
ku en gles kog prvo li ga {a
Masa Man~ester junajteda da dove-
de 16-godi{njeg Paula Pogbu,
se vra}a FIA tereti jednu od najve}ih francuskih
ku}i Nijemca da je nada, i ocijenio je potez En-
gleza kra|om.
\v!n b!i fs! kf
testirao bolid na Pogba je vezan ugovorom i
qp!tkf!ujp! qp!wsf!}f!oph gumama koje mora da ostane u klubu, ali
igra~ i njegovi roditelji odbi-
Nb!tv!v!cpm!oj!dj!v!Nb!. Ferari koristi u jaju da se dr`e pravila, jer im
}bs!tlpk-! hekf! tf! 39. ovoj sezoni, {to je Man~ester ponudio ogro-
hp!e j|!o kj! Csb!{ j!mbd man novac kako bi Francuz
pqp!sbw!mkb! pe! qp!tmkf!. po pravilima nije pre{ao u Englesku.
ej!db!of!tsf!~f!ob!tub!. dozvoljeno
{j! #Ivo!h b!s p!s joh#/ Alonso
Ej!op!Bm!unbo-!qp!sp!ej!.
•oj! ep!l ups! Gf!mj!q fb blizu
Nb!tf-!tb!pq!|ujp!kf!eb odlaska
tf! Csb!{ j!mbd! ptkf!~ b Izvori bliski madridskom
ep!c sp! j! eb! kf! oft!u s. Re alu tvrde da je ]a bi
qmkjw!eb!tf!wsb!uj!lv!~j/ Alonso korak do potpisiva-
Po! kf! j{kb!w jp! eb! ~f nja ugovora s najtrofejnijim
tf! bvup!n p!c j!mjt!u b! v svjetskim klubom, objavili
qp!o f!e kf!mkbl! wsb!u j!u j! v su svjetski mediji.
ep!n p!w j!o v! qsj!w b!u ojn Uprave Liverpula i Reala
Mihael [umaher navodno su se dogovorile o
bwj!popn/ FOTO AFP
Alonsovom prelasku u "kra-
ljevski klub", a transfer bi
Nijemac Mihael [umaher gotovo da se jo{ [umaher se u Formuli 1 vra}a nakon nastao oko prijedloga novih pravila. Neke ekipe su pri- trebalo da bude vrijedan oko
nije ni vratio na stazu Formule 1, a ve} se su- tri godine pauze, a trku bi trebalo da vozi 23. av- jetile i napu{tanjem F1. Ovim sporazumom je do 31. 35 miliona evra.
o~io sa istragom Me|unarodnog automobil- gusta kada je na programu trka u Valensiji. Nija- decembra 2012. godine strogo definisan na~in podjele S tim novcem "redsi" }e
skog saveza (FIA). mac je pristao da zamijeni u Ferariju Felipea zarade od komercijalnih prava. poku{ati da iz Valensije do-
FIA tereti sedmostrukog prvaka svijeta da je Masu, koji je zadobio te`e povrede na poslje- Predstavnici Potpis na ugovor stavili su i predstavnici ve du Da vi da Vi lju. [pan -
testirao bolid na gumama koje Ferari koristi u ovoj dnjoj trci F1 {ampionata koja je vo`ena u Ma|ar- FIA i FOTA i tri nove ekipe (USF1, Campos Meta i Manor GP), dok skom napada~u san je bio
sezoni, {to po pravilima nije dozvoljeno. [umaher skoj. Eklston je BMW-u omogu}eno potpisivanje do 5. avgusta na- da karijeru nastavi u Realu
je navodno testiranja obavio na stazi u Mu|elu u U petak nave~e stigla je dobra vijest za sve potpisali kon ~ega, ukoliko ne potpi{u, njihov povratak u F1 ne}e ili Barseloni i zbog toga je
Ferariju iz 2007. godine, a izjavio je da je vozio na iz Formule 1, kao i za one koji vole ovaj sport. "Sporazum biti mogu}. odbio prelazak u Man~ester
gumama iz GP2 serije. Ipak, portparolka FIA ju~e Predstavnici FIA, Udru`enja timova (FOTA) i sklada" "Osim toga, kao {to je dogovoreno u Parizu 24. ju- junajted. Sad ga Fernando
je potvrdila zabrinutost zbog guma koje su kori- Berni Eklston, zvani~ni vlasnik komercijalnih na 2009. godine, timovi su u{li u sporazum o ograni~e- To res na go va ra da do |e u
{tene na Ferariju 2007, a kojeg je vozio [umaher prava, potpisali su "Sporazum sklada" ~ime je njima, koji ima za cilj da se tro{kovi vrate na nivo iz Englesku, u njegov Liver-
tokom testiranja, tako da }e biti pokrenuta istraga. okon~an vi{emjese~ni spor izme|u FIA i FOTA devedesetih godina", objavila je FIA. pul.

Sun~ano
V! Cp!toj! j! Ifs!df!.
hp!w j!o j! eb!o bt! tf
p•f!l v!kf! qsf!u f!a op
tvo!• b!o p! wsj!kf!n f/
Afmklp!LPQBOKB!
Kv!ubs!okb!ufn!qf!sb!uv!. BIHA] ejsflups!OJHE!#EOO#
sb! wb{!e v!i b! vhmb!.
wopn!pe!27!ep!32-
ob! kv!h v! ep! 37- BANJALUKA Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^
eof!w ob! pe! 42! ep hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!
48! tuf!qf!oj! Dfm!{j!kv!.
tp!wji/ BIJELJINA
Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
ZENICA Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-!
Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*-
Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-!
Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof!j!ofekfmkop!j{ebokf*-!

Ponedjeljak Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-!

Csbolp!UPNJ^!)vsfeojl!nbhb{job*-!
LIVNO Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-!
Nby/ ,47pD SARAJEVO Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-!
Njo/ ,28pD Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*-
Boesfb!CBTBSB!)lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-!
Sarajevo +32oC Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-!
Banjaluka +36oC MOSTAR
Nbkb!WVKJOJ^!)bhfodjkf*-
Utorak Bijeljina +33oC
Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*-
Jwbob!QJMJQPWJ^ )ufioj•lb*-!
Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-!
Nby/ ,36pD Biha} +34oC [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/
Njo/ ,28pD Livno +30oC
Mostar +36oC
J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/
Srijeda Zenica +35oC TREBINJE Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*-

Nby/ ,37pD Trebinje +35oC dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu

Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!oo`nbslfujoh@ufmflmjl/ofu<!
Njo/ ,28pD Tbsbkfwp-!ufm/!1440764.:64/
Ejtusjcvdjkb; Ufm/!442.958-!f.nbjm;!oo`ejsfldjkb@ufmflmjl/ofu!
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH Epqjtoj|uwb; Tbsbkfwp!1440827.941-!764.:64<!Nptubs!1470661.798/!
)Svlpqjtj!j!gpuphsbgjkf!tf!of!wsb~bkv*!
Ajsp!sb•voj; Sb{wpkob!cbolb!b/e/!Cbokbmvlb!6731::11123894.83!)LN*-!
65541.2996532!)efwj{oj*<
Meteoropate }e se prijepodne osje}ati ugodno. U drugom dijelu dana, pod uti- [fqufs!lpnfsd!cbolb!BE!Cbokbmvlb!678.273.22112282.1:<
cajem izrazito visokih temperatura, kod osjetljivih osoba moglo bi do}i do po- \ubnqb!OJHE!#EOO#-!{b!\ubnqbsjkv!Bmfltboebs!Lpqbokb/
ja~anja tegoba, te stoga ne treba da pretjeruju s aktivnostima.
54 ofekfmkb!2. 8. 2009.

BHT 1 RT RS FTV PINK

19/16 ]b!wp!mj!j{!ev!cj!of-! 17/11!!!UUj!up!dswf!op!j!dsop-! 19/11!!!T
Twb!lp!ep!csp///!j{cps 17/66!!!TTb!sb!kf!wp!po!mbko!)s*
epl/!qsp!hsbn epl/!qsp!hsbn 1:/11!!!WWj!kft!uj 18/16!!!NNfke!jo!Cb!okb!mv!lb!)s*
......!!!! Qsp!hsbn!{b! 18/11!!!TTwj!sbk!of!|up! 1:/16!!!Q
Qsp!hsbn!{b!ekf!dv; 18/26!!!TTqps!uj!tj!np!)s*
ekf!dv!j!nmb!ef ob!sp!eop .!_bs!mj!j!Nj!np 18/36 Dsub!oj!gjmn

Preporu~ujemo
1:/12!!!C Cf!Ib!Uf!cf!cf 18/41!!![[esbw!mkf!kf!mj!kfl .!Nbs!wj!!Ib!nfs 19/11!!!KKf!eob!cbk!lb
1:/17!!!N Nv!nj!kf!wj-! 19/11!!!WWj!kft!uj .!Opez 1:/11 Cbm!lbo!ofu-!
boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 19/21!!! GJMN .!Cb!sjn!cb kv!ubs!okj!qsp!hsbn
1:/41!!!V Vsb!ej!tbn-! 21/11!!!WWj!kft!uj .!Nf!mp!ej!kf!Npt!ub!sb 21/41!!!KKvtu!gps!Mb!vhi
PINK BH 20.00 vsb!ej!tb!nb 21/16!!!VVm!usb!nfo-! .!Hbs!gj!fme 22/11!!!JJo!gp!upq
1:/47!!!_ _b!sp!cof!dj!qf!mf-! qsp!hsbn!{b!ekf!dv 22/11!!!DDsv!tpf-! 22/21!!!HHpme!fl!tqsft
Troja, esb!nb 22/16!!!XXXN!Nb!hb!{jo-! tf!sj!kb 24/11!!!JJnb!lp!eb!qj!ub
film 1:/62!!!E
21/23!!!H
Ekf!•j!kj!gft!uj!wb!mj
Hb!mb!luj!•lj!gv!ecbm-
{bc/!qsp!hsbn
22/41!!!GGsfk!afs-!
23/11!!!WWj!kft!uj
23/16!!![[f!mf!ob!qb!op!sb!nb-!
24/41!!!TTb!sb!kf!wp!po!mbk!o
24/51!! Nkfe!jo!Cb!okbmv!lb
Usp!kb!kf!mf!hfo!eb!lp!kb!tf!qsf!. dsub!ob!tf!sj!kb tf!sj!kb qsp!hsbn!{b!bhsbs 25/11!!!JJo!gp!upq
qsj!•b!wb!wf~!4/111!hp!ej!ob-!bmj!oj!. 21/48!!!O Of!nb!qsp!cmf!nb )s* 22/66!!!TTwf!uj!qsp!spl!Jmj!kb- 23/41!!!VVsfe- 25/21!!!TTwf!{b!mkv!cbw
21/66!!!S Sf;!Tubsu- wkfs!tlj!qsp!hsbn tf!sj!kb 26/56!!! GJMN [mb!uoj!ef!•lp
lbe! pwb!l p! fgfl!u op/! V! tuj!mv |lp!mb!jo!gps!nb!uj!lf 23/11!!!WWj!kft!uj 24/11!!!AAj!wpu!v!ejw!mkj!oj-! 27/26!! Tb!sb!kf!wp!po!mbko
Isb!csph!tsdb!j!Hmb!ej!kb!up!sb-!Usp!kb 22/21!!!E Ekf!•j!kj!gft!uj!wb!mj 23/26!!!TTopq- epl/!qsp!hsbn 27/36!!!NNfke!jo!Cb!okbmv!lb
kf! wsiv!o bd! tb!w sf!n f!o ph! gjm!. 22/36!!!JJo!ep!of!{j!kb-!sbk!lp!kj! fnj!tj!kb!{b! 24/41!!!WWsj!kf!nf!kf!{b!cf!cf 27/46!!!KKvtu!gps!Mb!vhi
ntlph!tuwb!sb!mb|!uwb" oft!ub!kf;!Usj!qsj!•f! qp!mkp!qsj!wsf!eoj!lf 25/21!!!WWf!•fs!tb!Fnj!spn 28/11!!!EEwp!hmfe
p!wvm!lb!oj!nb )s* 23/56!!!QQpu!lp!{bs!tlf!qsj!•f 26/21!!!WWj!kft!uj 29/11!!!JJo!gp!upq
23/11!!!C CIU!wj!kft!uj 24/16!!!__b!sp!mj!kb- 26/26!!![[wkf{!eb!oj!tuv!ejp 29/31!!!CCCJ!tv!nfs!sf!qpsu
HRT 1 22.35 23/16!!! GJMN Ofwk!fs! p!wb!uof! tf!sj!kb 27/11!!! GJMN Mfp! 29/41!!!EEb!qsf!}f!np!ob!uj
qsj!•f 25/11!!!UUsj!{wj!kf{!ef-! j!Lmfs!)SQ* 2:/11!!!NNp!CjI-!
@ivot i smrt Pitera 25/16!!!S Sf!usp!wj!{ps- tf!sj!kb 28/56!!!KKv!aokb!•lb!ej!obt!uj!kb-! fnj!tj!kb
Selersa, film nv{/!qsp!hsbn!)s*
25/41!!!WWj!{b;!Bhb!ub!Lsjt!uj
Tub!sb!dslwb!
26/56!!!T
v!Jnmkb!oj!nb-!
tf!sj!kb
29/46!!!JJo!tusv!nfo!ub!mj!ufu-!
2:/41!!!JJnb!lp!eb!qj!ub

Qj!ufs!Tf!mfst-!csj!ubo!tlj!hmv!nbd-!qp!. 26/11!!![[esbw!lp!_p!mj~! epl/!qsp!hsbn epl/!qsp!hsbn

•fp!kf!lb!sj!kf!sv!qp!•fu!lpn!qf!ef!tf!uji v!Uv!{mj-! 27/11!!!EEv!ip!woj!dj-! Dsub!oj!gjm!np!wj;
2:/11!!!D
toj!nbl!lpo!dfs!ub epl/!qsp!hsbn .!Nb!mb!qsjo!df!{b
hp!ej!ob!v!CCD.kf!wpk!iv!np!sjt!uj!•lpk 27/31!!!P Pmjn!qjk!tlj!nb!hb!{jo 28/11!!!WWj!kft!uj .!Nb!mb!Sv!qfsu
sb!ejp.tf!sj!kj/!Uj!nf!kf!tuf!lbp!qsj!{ob!. 27/56!!!GGb!vt!up![p!ob!sp! 28/21!!!EEsj!opn!oj!{wp!eop-! .!UW!|lp!mb!
okb-!qp!sp!ej!db!hb!kf!qpesabwb!mb-!psj!. j!Jt!ubo!cvm-! epl/!tf!sj!kb tbp!csb!~b!kb
kfo!uj!tbp!tf!ob!gjm!ntlv!lb!sj!kf!sv-!bmj/// epl/!qsp!hsbn 28/51!!!BBi-!ub!qmb!of!ub- 2:/41!!!E
Eof!wojl 3
28/31!!! GJMN Wjmb!Kb!tnjo {bc/!qsp!hsbn!
29/61!!!D Df!mft!ujo- 29/11!!!MMkf!up!qjt!311:/
BHT 1 12.05 dsub!oj!gjmn 2:/11!!!GGsfk!afs-!
2:/11!!!E Eof!wojl tf!sj!kb
Nevjerovatne 2:/41!!!UUW!Mj!cfs!uj 2:/41!!!EEof!wojl
pri~e, film
Tsf!eokp!wkf!•ov!afov!qsp!hp!oj!tnsu
17.20 20.05 16.00 22.00
sp!}b!lb-!lp!kfh!kf!j{!ptwf!uf!{b!qb!mj!mb
v!okf!hp!wpk!tub!kj-!kfs!kf!qsf!nb!okf!nv
hb!kj!mb!jo!dft!uvp!{ob!ptkf!~b!okb/!Eb!mj
tf!po!wsb!ujp!sf!jo!lbs!oj!sbo!v!dsoph
lp!okb!eb!cj!kf!qsp!hp!ojp"@

Sa satelita Vila Jasmin, film Isku{avanje |avola,

film
Leo i Kler, film Neka |avo
nosi crninu, film
Ifo!sj!j!okf!hp!wb!afob-!gsbo!. Mfp!kf!cp!h b!u j!qp!t mp!w oj
dvt!lp.uv!oj!|lj!Kf!wsf!kj-!ep!mb!{f [nb!kf!wj!~j!j!Lstup!wj!~j-!tv!tkf!ej •p!wkfl-!jt!ub!lov!uj!•mbo!{b!kf!. Tuv!efou!tf!vqv!|ub!v!jt!usb!.
N. Geographic 21.00 v!mv!lv!v!Uv!oj!tv-!v!qp!usb!{j!{b ob!ptb!nj!.!{b!wb!}f!oj/!Jblp!kf eoj!df/!V!tsdv!kf!okf!nb!•lj hv!qp!tmj!kf!j{of!ob!eof!tnsuj
lp!sj!kf!oj!nb!twp!kf!qp!sp!ej!df/ lv!mb![nb!kf!wj!~b-!Lstup!wj!~j!qp!. qb!usj!pub-!bmj!kf!ub!lp!}f!j!Kf!. twp!hb!pdb/!Qp!•j!okf!eb!tv!.
Kung Fu ubice, J{v!•b!wb!kv!~j!qp!sp!ej!•op!tub!cmp mbav!qsb!wp!ob!okv!.!kb!•j!tv/ wsfk/!Okf!hpw!twj!kfu!tf!sv!|j nokb!eb!tv!j!okf!hp!wb!nbk!lb!j
dok. program twp!kji!sp!ej!uf!mkb!Ifo!sj!ep!mb!{j [nb!kf!wj!~j!•f!lb!kv!tj!ob!eb!tf lbe!Mfp!j{obk!nj!tubo!pe tusjd!vnjkf!|b!oj/!Tv!nokf!nv
ep!pu!lsj!~b!lp!kb!~f!qp!uqv!op wsb!uj!j{!Bnf!sj!lf-!np!~bo!j!tqb!. nmb!ef!j!busb!luj!wof!gp!up!hsbg!. tf!qpu!ws}v!kv!lb!eb!poj!vt!lp!.
Vqp!{obk!uf!tf!tb!ef!tfu!obk!. qsp!nj!kf!oj!uj!okf!hpw!ajwpu/ tf!lv!mv-!okj!ip!wv!•btu-!jt!up!sj!kv/ sp!pckbw!mkv!kv!twp!kf!wkfo!•b!okf/!
lj!okf!Jsf!of/
tnsup!op!toj!kji!lvoh!gv!psvakb
twji!wsf!nf!ob!j!pu!lsjk!uf!ubk!of
okj!ip!wf!j{sb!ef!v!pwpk!qsj!•j!p 31/11!!!F
FQ!v!lp!|bs!dj!)V.29*! 31/16!!! GJMN Jt!lv!|b!wb!okf! 31/21!!!D
DTJ!Nb!kb!nj-! 31/11!!! GJMN Usp!kb
wsivo!tlpn!lj!oft!lpn!vcp!kj!.
Tb!sb!kf!wp!311:-! }b!wp!mb tf!sj!kb 33/11!!! GJMN Of!lb!}b!wp!
gj!ob!mf 32/66!!!LLpo!dfsu;!Bob!Cf!lv!ub 32/11!!! GJMN V!jnf! op!tj!dsoj!ov
upn!tusp!kv/ 33/26!!!C
CIU!wj!kft!uj 33/66!!!TTqps!utlj!qsf!hmfe ob!sp!eb!)SQ* 11/11!!!T
Tb!sb!kf!wp!po!mbko )s*
33/41!!!C
CIU!tqpsu 34/36!!!HHjm!mfu!uf!Xps!me!tqpsu 34/16!!!WWj!kft!uj 11/21!!!N
Nfke!jo!Cb!okbmv!lb )s*
34/11!!!N
Np!eb!kf///- 34/61!!!WWf!mj!lj!tqps!utlj! 34/26!!! GJMN Mfp!
HBO 16.30 nb!hb!{jo ev!fmj!.!uf!ojt;!Eap! j!Lmfs!)SQ*-!s
Vsp!ub )s*
11/31!!!V
12/31!!! GJMN Usp!kb!)s*
Fokpz!gjmn.Fokpz!CIU
34/41!!!F Nf!ljo!sp!.!Jwbo!Mfo!em 11/66!!!L
Lpo!dfsu;! 15/11!!! GJMN Of!lb!}b!wp!
Ljubav se vra}a, 11/11!!! GJMN Wjm!mb! 11/56 Wj!kft!uj Ib!mje!Cf!|mj~ )2/!ejp* op!tj!dsoj!ov!)s*
film Kb!tnjo )s*
12/41!!!Q
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
11/61!!!JJt!lv!|b!wb!okf!}b!wp!mb
13/51!!!BBi-!ub!qmb!of!ub"-
Qsf!hmfe qsp!hsb!nb
13/21!!!Q
{b qp!of!ekf!mkbl
17/11!!!Q
Qjol!eav!cplt

Hmv!n bd! Mv!l b! Gmp!s jp! ob! gjm!. {b!qp!of!ekf!mkbl {bc/!qsp!hsbn

ntlpn!kf!tf!uv!lb!eb-!v!ob!qb!ev 14/11!!!XXXN!Nb!hb!{jo
14/36!!!EEof!wojl
cj!kf!t b-! qp!• of! qp!w sb!~ b!u j! lsw/ 14/61!!!UUsj!{wj!kf{!ef- tf!sj!kb
Uslpn!v!obk!cmjav!cpm!oj!dv<!toj!nb!. 16/41!!!TTopq-!fnj!tj!kb!
okf!tf!qsf!lj!eb-!b!•mb!op!wj!flj!qf!j{!. {b!qp!mkp!qsj!wsf!eoj!lf
nkf!okv!kv!tf!v{!okf!hp!wv!qpt!uf!mkv/ .......! Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
{b!qp!of!ekf!mkbl

MRE@A PLUS tuwbs-! 32/16 Sbu! lp!kj! tf! np!hbp! j{!ckf!~j-

epl/! gjmn-! 33/11 Tmv!•bk!oj! qbs!uof!sj-! 34/41
sj!kb-! 11/11 Eof!wojl-! 11/26 Fh{ju;! Obk!uwj|- ep!lvn/! gjmn-! 34/11 Ob!sp!eob! nv!{j!lb! v{
12/21 Fh{ju;!Bgsj!lb!cbn!cb!bub-!113/21 Wft!uj- TNT!•bu-!111/11 Fspu!tlj!qsp!hsbn
TV SARAJEVO
22/41! Tf!{ b!n j! tusf!f u-! ekf!• k!j! qsp!h sbn- GJMN Lb!nj!po!eaj!kf-! 12/11 Tb!uf!mju!tlj! qsp!. 13/25 Wsv~! wf!ubs-! tf!sj!kb! )s*-! 14/14-! 14/56 18/11 Twj! wp!mf! Sfk!npo!eb-! tf!sj!kb-! 18/41
23/11! Kv!sb! j{! eavo!hmf-! dsub!oj! gjmn-! 24/11 hsbn Lv!mj!obs!tlj!mf!up!qjt-!{bc/!qsp!hsbn!)s*-!115/14 Boez! Sjd!iufs-! tf!sj!kb-! 19/11 Wj!kft!uj- 19/11
Penp!s j! tf-! {b!t mv!a jp! tj-! tf!s j!kb-! 2 4/56 Cbm!lbo!tlpn!vmj!dpn-!{bc/!qsp!hsbn-!116/14 TV HAJAT Qsp!hsbn!{b!ekf!dv-!222/11 Pcb!wf!{bo!tnkfs-
GJMN Xbm!mb!df!j!Hsp!nju-!2 26/26 Eafk!nj!lpe Tmb!hb!mj!db-!lwj{!)s*-!116/59 Wfs!tlj!lb!mfo!ebs epl/! qsp!h sbn-! 2 2/41 Kb!w oj! bhfou! 144-
lv!~f-!{bc/!qsp!hsbn-!331/11 GJMN Vcjt!uwp RTS 18/11! Npk! epn-! 18/41 Cfo! 21-! dsub!oj! gjm!. 23/11 Wj!kft!uj-! 23/21! Cjp!hsb!gj!kf-! {bc/! qsp!.
v! tov-! 33/11 GJMN V{ps!op! qp!ob!|b!okf- np!wj-! 1:/41 Nbt!lfo!cbm-! ekf!•kj! qsp!hsbn- hsbn! )s**-! 24/11! Fwspq!tlj! sf!hj!po! .! Lbo!upo
34/61!Tqpsu!dfo!ubs 17/16 Kv!u bs!o kj qsp!h sbn-! 1 9/11 Kv!u bs!o kj
eof!wojl-!119/26 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!11:/16 Aj!.
VIKOM 22/41 Vmj!db!Tf!{bn-!ekf!•!kj!qsp!hsbn-!223/11
Kv!s b! ckf!a j! pe! lv!~ f-! dsub!o j! gjmn-! 2 4/11
Tb!sb!kf!wp-! jog/! qsp!hsbn! )s*-! 26/11 Cj!{ojt
nb!hb!{jo-!226/41 Qsp!hsbn!{b!nmb!ef-!228/11
lj!ob!|b!sf!oj!db-!222/16!Ej!{oj!ob!SUT-!223/54 17/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!119/11 Penp!sj!tf-!{b!tmv!ajp!tj-!tf!sj!kb-!224/56 GJMN Wj!kft!uj-!228/16 Np!efs!oj!{pp.wsup!wj-!epl/!tf!.
BN Lv!mj!obs!tlj! mf!up!qjt-! {bc/! qsp!hsbn-! 24/11
Eof!wojl-!224/26 Tqpsu!qmvt-!224/41 Cbm!lbo!.
Hmbt! Bnf!sj!lf-! 1:/11 Qj!tnp.hmb!wb-! qv!up!. Xbm!mb!df!j!Hsp!nju-!226/26!Hp!mj!lv!ibs!.!Eafk!.
qjt-!11:/66 Dsub!oj!gjmn-!221/11 V!ob!|fn!bub!. nj! Pmj!wfs-! 28/51 Ib!kbu! qsp!evduj!po-! {bc/
sj!kb-!228/61 Dsof!lokj!hf-!tf!sj!kb!)s*-!229/23!Kv!.
mj!kj!ob!lokj!hb-!{bc/!qsp!hsbn-!229/41 Eof!wojl-
16/46! Nv!{j!•lj! j{mph-! 18/11 Isb!ob! j! wj!op- tlpn!vmj!dpn-!{bc/!qsp!hsbn-!225/21 Wsf!nf sv-! fnj!t j!kb! p! qp!mkp!q sj!w sf!e v-! 2 2/11 qsp!hsbn-!229/11 Hmbn!Cmbn-!{b!cb!woj!qsp!. 2:/11 Qsp!hsbn!{b!ekf!dv-!331/26 Wf!mj!lb!oj!wj!.
19/11 Twj!kfu!Sf!op!nfb!)s*-!11:/41 Tb!Lsb!kj!. kf! {b! cf!cf-! {bc/! qsp!hsbn-! 26/11 Wft!uj- Cmf!tj!nf!ubs-! tf!sj!kb-! 23/11 Sb!ejp ob UW- hsbn-!22:/11 Wj!kft!uj!v!8-!22:/42 Ib!kbu!tqpsu- kf!lb-! epl/! qsp!hsbn-! 32/11 Wj!kft!uj-! 32/21
|oj!dj!nb!qp!Lsb!kj!oj-!sf!qps!ub!ab-!221/11 Tf!mp- 26/61 Wsv~! wf!ubs-! tf!sj!kb! )s*-! 27/56 GJMN 24/16 Twf!{ ob!mj!d b-! lwj{-! 2 5/11 Uf!mf!| pq- 31/11! GJMN Vcjt!uwp! v! tov- 33/11 GJMN Tb!sb!kf!wp! Bsu-! 32/51 Nf!usp!opn-! nv!{j!•lj
fnj!tj!kb! {b! qp!mkp!qsj!wsf!eoj!lf-! 21/41 KW! lp!. Ep!wj!}f!okb! v! _j!lb!hv-! 29/38 Tb!twjn! qsj!sp!. 26/11 Twf!{ob!mj!db-! lwj{-! 26/66 Dsub!oj! gjmn- V{ps!op! qp!ob!|b!okf-! 34/61 Wj!kft!uj-! 34/66 qsp!hsbn-!333/16 GJMN -!334/56!Bvup!|pq
nfsd;!Dws•bl!ob!tbu-!223/11 [b!wj!•b!kv-!nj!mj eop-! sf!q ps!u b!a b-! 2 :/11 Tmb!h b!mj!d b-! lwj{- 27/41!Lwj{!{ob!okb-!lwj{-!229/11 Nbs!lf!ujoh- Tqpsu! dfo!ubs-! 11/11 GJMN -! 12/41! Ib!kbu
sb!kv-! 24/26! Nf!hbtp!voe-! 25/11 Nv!{j!•lj 2:/41 Eof!wojl!3-!331/16!Wsv~!wf!ubs-!tf!sj!kb-
j{mph-! 26/11 Mkf!uop! qp!qp!eof-! nv{/! qsp!. 32/11 GJMN Mkv!c bw! v! Ip!v q! Tqsjo!h tv-
2:/41 Eof!wojl SUT 3-! 31/41 Qsf!hmfe! tf!. qsp!evd!uj!po-!113/11 Wj!kft!uj!v!8-!113/41 Ib!kbu
enj!df-!jog/!qsp!hsbn-!332/11 Ep!lb{!tuwb!sb!. tqpsu-! 14/11 Hmbn! Cmbn-! {bc/! qsp!hsbn- RTV USK BIHA]
hsbn-! 2 :/41 CO! np!o j!u ps-! 3 1/16 Qsb!w b 34/11 Wft!uj-!334/16 Cfl!tuwp!j{!{b!uwp!sb-!tf!. okb-!obv!•oj!qsp!hsbn-!333/11 J{b!{p!wj!jt!uj!of- 14/31 Npk!epn-!115/11 Nv!{j!•lj!qsp!hsbn 1:/46 Wj!kft!u j-! 1 :/51! Nv!{ j!• lj! qsp!h sbn-
 TV mre`a 2. 8. 2009. ofekfmkb 55

ATV OBN NOVA HRT 1 HRT 2 RTL

18/13!!!LLjs!cj- 19/11!!!CCNI-! 18/16!!!B
Bupn-! 17/16!!!MMj!kf!qpn!ob!|pn 18/36!!!P
Pcj!ufmk!Bebnt-! 18/56!!!TTlsj!wf!of!qp!sv!lf-
dsub!oj!gjmn sj!bmj!uj!|pv!)s* dsub!ob!tf!sj!kb 18/26!!!FFvsp!nb!hb!{jo dsub!ob!tf!sj!kb tf!sj!kb
18/41!!!LLjs!cj- 21/41!!!TTqv!awb!Cpc-! 18/41!!!WWjo!lt-! 18/56!!!UUW!lb!mfo!ebs 18/61!!!MMpd!ljf!Mf!pobse-! 19/21!!!VVmj!db!Tf!{bn-
dsub!oj!gjmn dsub!oj!gjmn dsub!ob!tf!sj!kb 19/11!!!WWj!kft!uj tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb
19/11!!!KKv!ubs!okj!qsp!hsbn 22/41!!!TTqv!awb!Cpc-! 18/66!!!Q
Qp!dpzp-! 19/21!!!EEbm!nb!uj!db!v!twf!upn! 19/26!!! GJMN Cbo!eb! 1:/11!!!CCfo!21-!
1:/66!!!WWj!kft!uj dsub!oj!gjmn dsub!ob!tf!sj!kb Ep!ob!uv!.!Ej!bmp!hpt! j{!\v!hbs!lsj!lb dsub!ob!tf!sj!kb
21/11!!!UUW!|pq 23/11!!!MMb!ob!|pv- Ep!sb!jt!usb!av!kf-!
19/26!!!E j!Lbo!ub!ev!sj 1:/66!!!E
Ev!ip!woj!wf!mj!lb!oj;! 1:/56!!!KKf!eob!pe!ef!•lj-!
21/41!!!EEs!Ef!ltj-! {bc/!fnj!tj!kb!)s* dsub!ob!tf!sj!kb 1:/26!!!PPtoj!wb!•j!dslwf!oji! Jwbo!Nfs{- tf!sj!kb
ekf!•!kj!qsp!hsbn 23/41!!!MMpo!dj!j!qp!lmpq!dj-! 19/51!!! GJMN Bnf!sj!•lb! sf!ep!wb;!Ep!nj!ojl! epl/!gjmn 21/16!!!SSj!ubn!tsdb-
22/11!!!LLjscz-! lv!mj!obs!tlj!|pv qsj!•b ef!Hv!{nbo-! 21/51!!!C
Cj!cmj!kb tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn 24/21!!!SSfe!lbs!qfu- 21/16!!!L
Lsbmk!Lwjo!tb-! epl/!tf!sj!kb 21/61!!!Q
Qps!usfu!nkft!ub!j!dslwf 21/66!!!CCj!cjo!twj!kfu-!
22/41!!!VVmj!db!Tf!{bn- {bc/!qsp!hsbn!)s* tf!sj!kb 1:/56!!!UUW!lb!mfo!ebs 22/11!!!]
]vs!nb!ofd;!Nj!tb-! tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn 24/66!!!UUf!mf!sjoh-! 22/16!!!B
Bvup!np!ujw-! 21/11!!!WWj!kft!uj qsj!kf!opt 23/21!!!N
Nkf!okb!•oj!db-
23/11!!!KKv!sb!ckf!aj! upl!|pv bvup.np!up!nb!hb!{jo 21/21!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 23/16!!!T
Tqps!utlf!jhsf!nmb!eji {bc/!fnj!tj!kb
pe!lv!~f-! 25/66!!! GJMN Tmv!•bk!oj! 22/46!!!O
Op!wbd- 21/31!!! GJMN Tb!kbn! 23/31!!!I
Ibo!obi!Npo!ub!ob- 24/11!!! GJMN Vs!of!cf!tob!
dsub!oj!gjmn |qj!kvo cj!{ojt!nb!hb!{jo {mp!•j!ob tf!sj!kb!{b!nmb!ef qmkb!•lb
24/11!!!P
Penp!sj!tf-! 27/61!!! GJMN Obqpmfpo! 23/16!!!MMb!obd!tv!ecj!of-! 22/61!!!CCvs!{p!wop!j{!wkf|!~f 23/56!!! GJMN Qvt!up!mp!wj!of! 25/41!!!T
Tb!okb!
{b!tmv!ajp!tj-! j!kb tf!sj!kb 23/11!!!EEof!wojl Sp!cjob!Iv!eb pt!uwb!sv!kf!top!wf
tf!sj!kb 29/66 PCO!jo!gp 24/66!!! GJMN Ewpt!usv!lb 23/26!!!UUW!lb!mfo!ebs 25/36!!! GJMN Lbo!ej!ebu 26/31!!! GJMN Gbo
24/56!!! GJMN Xbm!mb!df! ov!mb 23/41!!!QQmp!ep!wj!{f!nmkf 27/26!!!T
Tqps!utlj!qsp!hsbn 28/26!!!P
Pesfe!{b!•jt!up!~v-
j!Hsp!nju 26/41!!! GJMN Ev!cp!lj 24/36!!!SSj!kf!lb;!Np!sf 28/31!!!L
Lmb!hfo!gvsu;!Jspo!nbo- epl/!fnj!tj!kb
26/26!!!E
Eafk!nj!Pmj!wfs! vebs 25/11!!!WWf!mj!lb!sbt!qsp!eb!kb-! sf!qps!ub!ab Fl!tlmv!{jw-!
28/56!!!F
lpe!lv!~f 28/26!!!WWj!kft!uj epl/!tf!sj!kb 28/66!!!I
IOM;! nb!hb!{jo
27/11!!!WWj!kft!uj 28/36!!!Q
Qb!{j-!{je"-! 25/61!!!NNjs!j!ep!csp Wbs!uflt!.!Sj!kf!lb-! 29/41!!!WWj!kft!uj
27/16!!!N
Nb!vsj!dj!kvt- hfkn!|pv 26/41 Wj!kft!uj 2/!qp!mv!wsj!kf!nf 2:/16!!!O
Ob!esf!bmjuz-!
qv!up!qjt 29/21!!!MMve-!{cv!okfo- 26/56!!!^^b!tnp! 29/61!!!S
Sjn;!Qmj!wb!okf-!TQ {bc/!fnj!tj!kb
Nb!vsj!dj!kvt-!
27/41!!!N ops!nb!mbo-! ob!pwpn!twj!uv-! 2:/16!!!I
IOM;!
qv!up!qjt tf!sj!kb tf!sj!kb Wbs!uflt!.!Sj!kf!lb-!
Dswf!oj!dwj!kfu-!
28/21!!!D 2:/26 Eof!wojl 27/61 Ob!sp!eob!nf!ej!dj!ob-! 3/!qp!mv!wsj!kf!nf
tf!sj!kb epl/!tf!sj!kb
Qp!hp!ej!lp!ep!mb!{j!ob!
29/11!!!Q 28/36!!! GJMN P•j!tv!
wf!•f!sv;!T Tb!okb!_p!mkb okj!ip!wf!
2:/11!!!WWj!kft!uj 2:/25!!![[b!pof!lp!kj!
2:/56!!!BBUW!nv!tjd nj!tmf!vob!qsj!kfe!.!DP
2:/26 Mp!up
2:/41!!!E
Eof!wojl

22.00 16.50 21.00 10.20 14.25 20.00

Uzorno pona{anje,
film
Bmflt!kf!tuj!emkj!wb!pemj!•ob
v•f!oj!db!lp!kb!kf!qp!ubk!op
{b!mkv!cmkf!ob!v!Fsj!db-!gv!ecb!.
mf!sb!j!kf!eoph!pe!obk!qp!qv!.
mbs!oj!kji!ekf!•b!lb!v!sb!{sf!ev-
bmj!of!nb!isb!cspt!uj!eb!sb{!.
hp!wb!sb!t!okjn/
Napoleon i ja, film
Ef!wf!uob!ft!up!hp!ej|!okj!qsp!.
gf!tps!Nbs!uj!op!pt!ubp!kf!cf{
qp!tmb!{cph!bo!uj!cp!ob!qbs!ujt!.
uj!•lph!ekf!mp!wb!okb!ob!tb!up!wj!.
nb/!Ubk!{b!esuj!sf!wp!mv!dj!pobs
qsf!{j!sbp!kf!Ob!qp!mf!pob!j!twf
|up! kf! wf!mj!l j! wpk!t lp!w p!} b
qsfe!tubw!mkbp/
Luckasti profesor,
film
\fs!nbo!Lmvnq!kf!csj!mkbo!ubo
{obo!tuwf!ojl!j!kb!lp!ef!cfp!•p!.
wkfl/!Tsf!uof!qsf!mj!kf!qv!afov
qp!jnf!ov!Lbs!mb!Qvs!uj!uf!tf
{b!mkv!cmkv!kf/!Twkft!ubo!eb!j{!hmf!.
epn!of!~f!np!~j!ptwp!kj!uj!mj!kf!qj
Lbs!mv-!qb!eof!v!ef!qsf!tj!kv/
Sajam zlo~ina, film
Lbe!ob!qp!{jw!twp!kf!tub!sf
qsj!kb!uf!mkj!df-!Pmj!wfs!qsjt!ub!of!v
qsb!uokj!twph!qsj!kb!uf!mkb!j!tb!sb!.
eoj!lb!Ibt!ujo!htb!wj!lfoe!qsp!.
wft!uj!ob!jnb!okv!tjs!Eaps!eab-
ef!uf!lujw!Qp!bsp!of!tmv!uj!eb!~f
tf!po!ekf!tv!p•j!uj!t!kp|!kf!.
eojn!{b!ns|f!ojn!tmv!•b!kfn/
Kandidat, film
V!bnf!sj!•lpk!esabwj!Lb!mj!.
gps!oj!kj!pesabu!~f!tf!j{cp!sj!{b
Tf!obu/!Nb!mb!kf!wkf!sp!kb!uoptu
eb!cj!ef!np!lsbu!tlj!lbo!ej!ebu
np!hbp!qp!cj!kf!ej!uj!jt!lv!toph
sf!qv!cmj!lbo!tlph!tf!ob!up!sb
Eabs!np!ob!lp!kj!tb!tj!hvs!.
op|!~v!pcbw!mkb!uv!evaoptu/
Kum, film
Qp!qp!wsbu!lv!j{!Esv!hp!hb
twkfu!tlph!sb!ub-!Nbk!lm!Lps!mf!.
pof!jnb!ewj!kf!tuwb!sj!ob!vnv;
afmj!tf!penp!sj!uj!pe!sb!uoji
tusb!ip!ub!j!oj!qp!|up!of!afmj!v~j
v!qp!sp!ej!•oj!qp!tbp-!|up!oj!kf
qp!wp!mkj!okf!hp!wpn!pdv-!nb!gj!.
kb!|lpn!ep!ov!Wj!uv!Lps!mf!pofv/

31/11!!! GJMN Vcjt!uwp! 31/11!!! GJMN Wb!usf!oj!qmft 31/11!!!O

Obe!Mj!qpn!46-! 31/21!!! GJMN Qsb!{ojl! 31/11!!!VVnbh;! 31/11!!! GJMN Lvn
v!tov 32/61!!![[f!usb;!gj!ob!mf!|pvb-! |pv v!Sj!nv BUQ-!qsj!kf!opt!gj!ob!mb 34/11!!!D
DTJ;!Nb!kb!nj-!
33/11!!! GJMN V{ps!op! {bc/!qsp!hsbn!)s* 32/11!!! GJMN Mvdlbtuj! 33/16!!!C
Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f 33/46!!!TTqps!utlf!wj!kft!uj tf!sj!kb
qp!ob!|b!okf 11/61!!! GJMN Tmv!•bk!oj! qspgftps 33/21!!!E
Eof!wojl!4 34/21!!!NNj!oj!IOM-! 34/61!!! GJMN Nvs!kbl!
34/61!!!T
Tqpsu!dfo!ubs |qj!kvo )s* 33/56!!!S
Sfe!lbs!qfu- 33/36!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf fnj!tj!kb ep!lsb!kb
11/21!!!Q
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb 13/61!!! GJMN Wb!usf!oj |p!vcj{!nb!hb!{jo 33/46!!! GJMN Aj!wpu!j! 34/36!!![[b!pof!lp!kj!
qmft )s* 11/11!!!UUf!mf!wj!{jk!tlb!qp!tmb-! tnsu!Qj!uf!sb!Tf!mfs!tb nj!tmf!vob!qsj!kfe!.!DP
tf!sj!kb 11/31!!!O
Ob!sp!eob!nf!ej!dj!ob-! 34/41!!!331/!sp!}fo!ebo!
11/41!!! GJMN Sb!mkf;! epl/!tf!sj!kb Qsmkb!wph!lb!{b!mj!|ub-!
Ptwf!ub 11/61!!!P
Ptoj!wb!•j!dslwf!oji! tojn!lb!lpo!dfs!ub
12/66!!! GJMN Nv!{b sf!ep!wb;!Ep!nj!ojl! 11/56!!!CCf{!pev!|fw!mkf!okb-!
14/41!!!SSfe!lbs!qfu- ef!Hv!{nbo-! np!mjn!7-!
nb!hb!{jo epl/!tf!sj!kb tf!sj!kb
Lsbmk!Lwjo!tb- tf!sj!kb 12/31!!!EEv!ip!woj!wf!mj!lb!oj;! 12/26!!!QQsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
17/16 Op!wbd-! Jwbo!Nfs{- {b!qp!of!ekf!mkbl
cj!{ojt!nb!hb!{jo ep!lvn/!gjmn
17/46!!!QQsf!hmfe!qsp!hsb!nb! 13/16!!!WWf!mj!lb!sbt!qsp!eb!kb-!
{b!qp!of!ekf!mkbl epl/!tf!sj!kb
13/61!!!SSf!qsj!{oj!qsp!hsbn

22/41! Qsp!hsbn! {b! ekf!dv! )s*-! 23/11 Wj!. Cp!ob!wfo!uv!sb-!nb!hb!{jo-!11:/41 Sf!qps!ub!. 34/31 Qp!{ob!uj-!{b!cb!woj!qsp!hsbn-!334/51
98-8 :6-6
kft!uj-! 23/16 GJMN -! 24/41! Cp!ob!wfo!uv!sb ab-! 21/11 Wj!kft!uj-! 21/16 Ij!up!wj! Njt!ufs Ob! lsb!kv! eb!o b-! 1 1/11 Hmbe-! tf!s j!kb- 99-5 ::-4
)s*-!225/16 Wsb!ub!ubk!of!)s*-!225/41 Kvtu!gpsEajs!mb-! 21/26 GJMN -! 22/56 UW! fo!dj!lmp!. 11/41 Dj!o f! Ofxt-! gjm!n tlj! nb!h b!{ jo- 9:-8 217-5
mb!vh!it-! {bc/! qsp!hsbn-! 26/11 Wj!kft!uj- qf!ej!kb!{ob!okb-!epl/!qsp!hsbn-!223/11 Wj!. 12/11 Tb!uf!mju!tlj qsp!hsbn
26/16 Bm!ufs!ob!uj!wob!nf!ej!dj!ob-!epl/!qsp!.kft!u j-! 2 3/16 Pt!u b!mj-! epl/! qsp!h sbn-
hsbn!)s*-!227/11 Wj!lfoe!sv!•bl!tb!Mfk!mpn 23/46 Ij!up!wj! Njt!ufs! Eajs!mb-! 23/56 Hsb!.
Nv!tmj~-!lv!ibs!tlj!|pv-!227/46 Of!ekf!mkpn ep!w j! twj!kf!u b-! epl/! qsp!h sbn-! 2 4/31
{b!kf!eop-! lp!mb!aoj! qsp!hsbn-! 29/41 Gbo!. Bvup.|pq! nb!hb!{jo-! 24/56 UW! fo!dj!lmp!. 07.30 90+, 14.30 Showbizz caffe
07.00 Jutarnji program sportski pregled 15.15 Preko daleko
upn!t lj! ev!i p!w j-! dsub!o b! tf!s j!kb-! 2 :/11
qf!ej!kb!{ob!okb-!225/11 Wj!kft!uj-!225/16 Lb!gf 07.40 Stanje na putevima 08.00 Deutche Welle 15.45 Album nedjelje
Eof!wojl UW VTL-! 2:/41 Nv!{j!•lj! qsp!. Jt!ubo!cvm-!{b!cb!woj!qsp!hsbn-!225/61 Ij!up!. 08.00 Izbor iz dnevne {tampe 08.15 5 u 8 16.00 Deutche Welle
hsbn-!331/16 GJMN -!332/41 Wj!kft!uj-!332/46 wj!Njt!ufs!Eajs!mb-!226/11 Wp!ef!ob!qmb!of!ub- 08.35 Jutarnja `eljoteka 08.45 Album nedjelje 16.30 [ta ima?
Ob!|b! sf!bm!optu-! 33/41 TNT! qp{!esb!wj! j epl/!qsp!hsbn-!227/11 Eof!wojl!2-!227/26 09.00 Mali oglasi 09.30 Preko daleko 17.00 Hit dana
•ft!uju!lf-!334/11 Of!ekf!mkpn!{b!kf!eop-!lp!.Nf!s b!l mj!kf-! {b!c b!w oj! qsp!h sbn-! 2 8/26 10.00 Horoskop 10.00 Hit dana 17.30 Music
mb!aoj! qsp!hsbn<! .......! Qsf!hmfe qsp!hsb!.Ipe!wj!kf!lp!wb-!epl/!qsp!hsbn-!228/41 Bm!. 11.00 Selebriti info 10.30 90+, Magazine
nb {b qp!of!ekf!mkbl ufs!o b!u j!w ob! nf!e j!d j!o b-! epl/! qsp!h sbn- 15.00 Mali oglasi sportski pregled 18.00 90+,
16.00 YU nostalgija 11.30 [ta ima? sportski pregled
29/26 Cs{j!lv!ibs-!lv!mj!obs!tlj!|pv-!229/56 12.00 Deutche Welle 18.30 Showbizz caffe
18.30 Dnevnik
TV TK TUZLA Dsub!oj!gjmn-!22:/11 Eof!wojl 3-!22:/41 Twj
wp!mf! Sfk!n po!e b-! tf!s j!kb-! 3 1/16 Qsft. 20.00 Ve~ernji program
12.30 Music
Magazine
19.00 Info Breifing
- Mario Ta{kov
18/16 Ef!ojt! Ob!qbtu-! ekf!•!kj! qsp!hsbn- lmvc-!jog/!qsp!hsbn-!332/11 Mkf!up!qjt-!epl/ 21.00 Mali oglasi 13.00 Info Breifing 20.00 Marijovih
18/41 Npk! epn-! nb!hb!{jo-! 19/11 Ob qsp!h sbn-! 3 3/11 Bvup.|pq! nb!h b!{ jo- UW tub!oj!df {b!esab!wb!kv 23.00 Tajm-aut, 13.30 Projektor 10 i po,
tf!mv-! ob! tj!kf!mv-! epl/! qsp!hsbn-! 1:/11 33/41 Upq!ufo!tubst-!{b!cb!woj!qsp!hsbn- qsb!wp j{!nkf!of qsp!hsb!nb" pregled sportskih de{avanja 14.00 90+, doma}a
00.00 Pregled dana sportski pregled top-lista
 sport
Vaterpolisti Hrvatske
slave medalju

Rekordi
Hajdera
Ci/! qmj!wb•! Fo!.
tbs!Ibk!efs!pcp!sjp!kf!kv!.
oj!p s!t lj! j! tf!o j!p s!t lj
sf!lpse! ob! 2/611! nf!ub!.
sb! tmp!cp!eop-! b! wsf!nf!.
opn! 27;43/12! nj!o v!u b
{b!v{fp!kf!46/!nkft!up!v
lpo!lv!sfo!dj!kj! 54! ub!lnj!.
•b!sb/!
Ibk!e fs! kf! ob! Twkfu.
tlpn! ! qswfotuwv! pcp!.
sjp!23!sf!lps!eb/!
Tfm!nb!Buj~!kf!v!twpn
qp!tmkf!eokfn!obt!uv!qv!v
Sj!nv!cj!mb!7:/!ob!61!n
qstop-!b!v!lpo!lv!sfo!dj!kj
218! qmj!wb!•j!db! pt!uwb!sj!mb
kf!sf!{vm!ubu!pe!46/83!tf!.
lvo!ef/!
Ci/! qmjwb•j! tv! pwjn
obtuvqjnb! {bws|jmj
ublnj•fokb! ob! |bnqj.
pobuv!twjkfub!v!Jubmjkj/

Svjetsko prvenstvo u sportovima na vodi

Hrvatima bronza aterpolisti Hrvatske osvojili su do kraja, nisam posustajala, i{la sam srcem i

V
Felps ispred ^avi}a bronzanu medalju na Svjet- uspela sam", rekla je Higlova za B92.
skom prvenstvu u Rimu. Amerikanac Aron Pirsol
Tim selektora Ratka Rudi}a slavio je na 200 m le|no sa svjetskim Pobijedila
bio je bolji od SAD i slavio rezul- rekordom od 1:51.92 minuta. On je na- na 200 m prsno:
tatom 8:6 (2:3, 1:1, 2:0, 3:2). Po- dma{io rekord koji je postavio u finalu Na|a Higl
got kom sa igra ~em vi {e 30 Olimpijskih igara u Pekingu za sekundu FOTO AFP
sekundi prije kraja utakmice kona~an rezultat postavio i 16 stotinki. Drugi je bio Japanac Ri-
je Igor Hini}. [ampioni iz Melburna su tako prekinuli osuke Irie (1:52.51), a tre}i Amerikanac
niz od tri poraza u me~evima za bronzu na svjetskim Rajan Lohti (1:53,82). Najbolja sprin-
prvenstvima. terka Njemica Brita [tefen pos-
Selekcija Ma|arske zauzela je peto mjes- tavila je u finalu na 100 m
to po{to je pobijedila Njema~ku 9:6 (4:1, 1:0, 3:1, 1:4), slobodno rekord u vre-
a istim rezultatom Rumuni su savladali Kana|ane u menu 52,07 sekundi.
me~u za sedmu poziciju. Po periodima je bilo 2:1, 1:1, Srebro je osvojila
3:3, 3:1. Sino} su za zlato igrali Srbija i [panija. Bri tan ka Fran ~es ka
Vaterpolistkinje SAD osvojile su zlatnu medalju Halsol (52,87), a bron-
po{to su u petak nave~e u finalu pobijedile selekciju zu Australijanka Libi
Kanade 7:6 (1:2, 4:2, 0:1, 2:1). Najbolja u pobjedni- Triket (52,93). Ho-
lan|anka Malren
Veldui je u polu-
Ubrzavala sam do kraja, finalnoj trci na 50
Bnf!sj!•lj!qmj!wb•!Nbk!lm!Gfm!qt!pcp!sjp!kf!twkfu!tlj!sf!. nisam posustajala, i{la sam
lpe!ob!211!nf!ub!sb!efm!gjo!j!v!gj!ob!mv!tmb!wjp!jt!qsfe!Tscj!ob m delfin zabilje-
srcem i uspela", rekla Higlova `i la vri je me od
Nj!mp!sb!eb!_b!wj!~b-!ep!tb!eb|!okfh!sf!lps!ef!sb/!Gfm!qt!kf!qp!cj!.
kf!ejp!t!wsf!nf!opn!5:/93!tf!lvo!ef-!|up!kf!2:!tup!ujo!lj!cp!mkf 25,28 sekundi, ali
pe!sf!lps!eb!lp!kj!kf!_b!wj~!qpt!ub!wjp!v!tv!cp!uv!v!qp!mv!gj!ob!mv/ ~kom timu bila je Emili Ksikos sa ~etiri pogotka. se rekordu radovala nekoliko minuta
_b!wj~-!lp!kj!kf!ub!eb!tsv!|jp!Gfm!qtpw!sf!lpse-!kv!•f!kf!v!of!j{!. Bronzana medalja je pripala Ruskinjama koje su savla- jer je u drugoj trci rekord popravila
wkf!topk!usdj!)wp!ejp!ob!lpo!61!nf!ub!sb*!{b!cj!mkf!ajp!wsj!kf!nf dale Grkinje 10:9 (3:2, 2:2, 2:4, 3:1). [ve|anka Tereza Al{mar (25,07).
Na|a Higl jedna je od takmi~arki koja je Rekod su oborili i Amerikanci u
pe!5:/:6!tf!lvo!ej/!Cspo!{b!kf!qsj!qb!mb!\qbo!dv!Sb!gb!fmv
obilje`ila {esti dan pliva~kih takmi~enja u Rimu. Hi- {ta fe ti 4x200 m slo bo dno
Nv!okp!{v!)61/52!tf!lvo!ej*/ glova, prva pliva~ica iz Srbije koja je nastupila u finalu (6:58.55).
SP, osvojila je zlato na 200 metara prsno, a vrijeme od Ma |ar Danijel \urta
2:21.62 minuta je evropski rekord. Ona je pobijedila osvojio je zlato na 200 m prsno
svjetsku rekorderku Kana|anku Anumej Pirs (2:21.84) (2:07.64), a slavio je ispred
i Mirnu Juki} iz Austrije (2:21.97). Ame ri kan ca Eri ka [an toa
Vaterpolisti Hrvatske "Cilj je bio da u|em u polufinale. Nakon toga, ka- (2:07.65), te Litvanca Giedrijusa
u me~u za tre}e mjesto da sam videla koliko mogu, mislili smo da mogu i u fi- Titenisa i Australijanca Kristijana
nale. Nismo i{li na medalju, razmi{ljala sam samo o Spren ge ra ko ji su bi li tre }i
pobijedili SAD 8:6 tome da isplivam svoj najbolji rezultat. Ubrzavala sam (2:07,80).

Man~ester junajted `eli Riberija

Iz redova prvaka Engleske Man~ester
junajteda u Minhen je stigla ponuda za
Frenka Riberija vrijedna 40 miliona evra.
Ako se uzme u obzir da su "Bavarci"
odbili ponudu Reala od 80 miliona evra, uz
rije~i da o~ekuju najmanje 94 miliona, a da
je za 100 miliona slobodan, te{ko je vjero-
vati da }e transfer biti ostavaren. Riberi je
prije nekoliko dana po svaku cijenu htio da
ode, a sada je promijenio mi{ljenje.
"Najbitnije je da se pripremim za slje-
de}u sezonu koju }u provesti u Bundes ligi.
Hvala svima koji su me podr`avali poslje-
dnjih sedmica i bili uz mene", rekao je
Francuz. Razlog iznenadnoj promjeni mi{-
ljenja je novac. Bajern ispla}uje bonus za
lojalnost klubu, a Francuz }e taj uslov ispu-
niti 14. avgusta. Navodno, kada dobije no-
vac Riberi }e "di}i sidro". Tada }e do kraja
prelaznog roka ostati 15 dana i Francuz }e
mo}i da bira novi klub.