Ivan Mažuranid rodio se 1814. godine u Novome Vinodolu, gdje je završio njemačku pučku školu.

Po svršetku škole ostao je još dvije godine u rodnom gradidu, a potom odlazi u Rijeku, u gimnaziju s latinskim i njemačkim nastavnim jezicima. Gimnaziju je završio s odličnim uspjehom pa školovanje nastavlja 1833. godine kada seli u Zagreb, gdje upisuje studij filozofije. Drugu godinu studija nastavlja u Ugarskoj i tamo ga zatiče Gajev proglas za “Danicu” i “Novine horvatske”. Ujesen 1835. vrada se Mažuranid u Zagreb i upisuje pravoslovnu akademiju. Svršivši i te nauke 1838. namješta se kao pravnik u odvjetničkom uredu. 1873. godine Ivan Mažuranid postao je hrvatski ban, prvi “ban pučanin”. Sišavši s banske stolice ne bavi se više politikom. Posljednje godine života proveo je u miru bavedi se matematikom i astronomijom. Umro je 1890. godine u Zagrebu. Mažuranid ja autor malog broja djela, ali po umjetničkoj vrijednosti jedan je od najznačajnijih hrvatskih književnika. Mažuranid je nadopunio izgubljeno 14. i 15. pjevanje Gundulideva epa “Osman”. Mažuranidevo životno djelo “Smrt Smail-age Čengida” objavljeno je 1846. u almanahu “Iskra”. Ep je komponiran u pet pjevanja (Agovanje, Nodnik, Četa, Harač i Kob) i donosi stvarnim povijesnim događajem inspiriranu fabulu o turskom silniku Smail-agi, njegovom bezdušnom tiranstvu i nasilju nad Crnogorcima te njihovoj osveti i aginoj zasluženoj pogibiji. Istorijsku osnovu Mažuranidevog dela čini stvaran događaj - pogibija Smail-age Čengića koga su Crnogorci ubili 1840. godine. Smail-aga Čengid je u prvoj polovini 19.st. bio nadaleko čuveni turski junak, a naročito se istakao u bici na Grahovu kad je poginulo devet članova porodice Njegoša. Vladika Petar II Petrovid Njegoš da bi osvetio smrt svojih rođaka obratio se Novici Cerovidu, crnogorskom junaku, kome su pre toga Turci na veru domamili i ubili oca. Novica se sa drugim viđenijim Crnogorcima, među kojima su se isticali Mirko Aleksid i pop Galovid, dogovorio da domame Smail-agu u Drobnjake. Pustili su glas kako aga iz straha od Crnogoraca ne smije da dođe i pokupi harač. Uvrijeđenog ponosa aga sa vedom pratnjom krene u Drobnjake. Preko nodi Crnogorci, koje je aga naterao da čuvaju stražu, povežu turskim konjima noge, a ujutru dok je sipila kiša, drugi zaverenici udare na agu i ubiju ga.
Književni rod - epika Književna vrsta - ep Osnova Mažuranidevog pesničkog jezika je štokavska, sa nekim čakavskim osobinama. Kompozicija - Mažuranidev epski spjev sastoji se od 1134 stiha, što osmeraca, što deseteraca, raspoređenih u pet pjevanja: Agovanje, Nodnik, Četa, Harač i Kob. Najduže pjevanje je Harač (623 stiha), a najkrade Kob (34 stiha). Mesto i vreme radnje - Radnja spjeva odigrava se u Hercegovini (Stolac, Gacko polje) i Crnoj Gori (Cetinje) 1840. godine. U Mažuranidevu spjevu ima dosta odstupanja od povijesnih činjenica; primjerice, Mažuranidev Smail-aga umjesto na Mljetičkom polju u Crnoj Gori, gdje je stvarno mjesto nje gove pogibije, stradava na Gackome, tj. Gatačkome polju u istočnoj Hercegovini. Analiza djela - Iz stihova izvire skromnost i jednostavnost naših ljudi, koji vođeni ljubavlju i odlučnošču žrtvuju svoje živote u spas svoje domovine. U pjesmi je naglasen i religiozni moment, koji je bio značajan moment u borbi naroda protiv Turaka. Važno je bilo koje je vjere bio čovjek, jer tko je odbacio svoju vjeru, priznavao je Tursku vlast.

U Agovanju je prikazan silnik Smail-aga kako, pun vere u sebe, ubija Brđane koje je pohvatao na Morači. Ali junaci, zarobljeni u borbi, umiru pred oholim agom dutke i bez straha. Mlađi Turci uživaju u prizoru smrti, a stariji, iskusniji, ved osedaju strah od odmazde. I Smail-aga je očekivao trenutke naslade, ali pred hrabrošdu Crnogoraca u njemu počinju da se rađaju strah i bes što mora i protiv volje da se divi žrtvama. Posle trenutne slabosti on se brzo pribrao, pa stavom, pogledom i rečima hode da pokaže kako u njemu nema straha. Da bi zaplašio kolebljivce, on slugama naređuje da pogube i starog Duraka pred njegovim sinom Novicom. U Nodniku je opevano kako Novica prelazi Crnogorcima da bi se osvetio bivšem gospodaru. Poznat kao krvnik Crne Gore, Novica mora da putuje samo nodu: on preza od svakog šuma, ali ne od straha od smrti ved zato što se boji da nede modi da se osveti. U zoru stiže na Cetinje i straža ga pušta u dvor kad na vidiku gasne poslednja zvezda, kojom pesnik simbolično nagoveštava skoru pogibiju Smailage.

Agu sve jače truje strah od neuspeha i ono što je do tada živelo samo kao nejasna slutnja. Slikajudi njegov unutrašnji nemir. Četa.Dobar junak. Mrka pogleda. najduže je i sadržajno najbogatije. U strahu od neuspeha u sakupljanju harača. u strahu od pesme sa gusala. U njoj živi jedan Turčin odjeven u punu ratnu opremu. traži pomod na Cetinju od ljudi protiv kojih se borio. sluga agin.Harač. kaže pesnik. . postaju i osvetnici i zatočnici pravde i slobode. pa naređuje slugama da zaigraju konje za koje je raja privezana. ali umesto toga primoran je da prisustvuje viteškom i dostojanstvenom umiranju. sa uživanjem muči raju. da bi bio primljen u četu. Taj čovjek je Smail-aga. i oni umiru dutke kao hajduci. aga izmišlja još groznije muke: naređuje slugama da polumrtvu raju osveste kandžijama. Četa se okupila u potpunoj tišini. Smail-agina nedela izazvala su srodnike i prijatelje pobijenih Crnogoraca da se organizuju za borbu. treba. kredu prema Morači. Dok je među Turcima izdvajao pojedince i među njima nijansirao čak i sluge. U njemu je naslikan tipičan turski nasilnik. U delu on nije kopija stvarnog Smail-age ved originalna literarna tvorevina. baš kad izdaje nova naređenja za mučenje. kad se bavi vlastitim mislima i osedanjima. U njemu je Smail-aga prikazan u ulozi haračlije. u aginoj duši počinje da raste uvređeno samoljublje: verovao je da je junak i da mu je ratna sreda naklonjena. izmišlja još strašnije muke. među mnogobrojnim istinskim herojima. al' sve to visi obješeno i tužno.Hljeba. Ljut što se osramotio pred rajom. da je čovjek taki. Agu je služio sve dok lično nije bio pogođen. sa plamenom na obrazima od unutrašnje vatre. ved kao junaka nesrednog u boju. gospodaru! Ne viđesmo davno hljeba! Zatim dolaze nova mučenja: gvožđa. Mažuranid Crnogorce prikazuje kao kolektiv: . slika pripreme za osvetu. Za njihovo držanje pesnik ima samo jednu sliku: Niti pisnu. on naređuje da se zarobljenici "daruju" i sprema se da uživa u njihovoj smrti. a kao odgovor čuje se vapaj siromaha: . a kad se to dogodi.Trede pevanje.Pod Lovdenom se nalazi polje na kojem se nalazi jedna kuda. Poljem se razleže surov agin glas: . Novica je zamišljen kao Turčin. Četvrto pevanje. Primivši sveštenikov amanet. To je njegovo čelo. njegove ruke i odijelo. pesnik nikog ne ističe posebno. na logor udara četa osvetnika i ubija ga u trenutku kad je hteo da uzjaše konja. Dok se nebo lagano navlači oblacima. Cinik. Saznanje da de junačka pesma da prenosi podsmeh i na njegov neuspeh izaziva u njegovoj duši nemir i srdžbu. hljeba. Kob . slobodi i čovečnosti. koji prezire raju. rajo. harač. Harač.Brđani su junaci. javlja se Novica i. da bi svoj dobar glas bar donekle sačuvao. Ovim zadnjem djelom Mažuranid nas obavještava da je život Smail-age gotov i da je on jadan. on hode da iskali bes na nedužnima. ali u skladu sa razvojem osnovne ideje dela. Smail-aga je oličenje silništva i tiranije. Iz redova osvetnika. U svakoj situaciji pesnik otkriva neku njegovu karakternu osobinu. mora da se pokrsti. Pokušava da ubije jednog zarobljenika. Razuzdan i obesan. on je uvek prikazivan u nemodnom besu pred boljim od sebe. Ved u prvom pevanju izrasta njegov lik krvnika i bezdušnika. ali potcenjuje i svoje jednovernike. falake (klada sa konopcem ili lancem u sredini kojim se krivcu vezuju noge radi mučenja) i konop. a u smiraj dana trenutak predaha i smišljanje novih muka. odjednom je postala gorka istina kad je u Baukovoj pesmi o Rizvan-agi prepoznao sebe. i kao takav on je negativan. Na licu mu izgleda da je ljut međutim to samo izgleda. Kad je sveštenik završio čin. Proganja ga savjest. bez uobičajenih bojnih pokliča. Dok nedaleko od ognja jauču mučenici. a desilo se da ni paru harača ne sakupi i da se kao junak osramoti pred slugama i rajom. Po nekim svojim fizičkim odlikama nagovešten kao junak: . ali ga ruka izdaje i oštri džilit izbije oko njegovom slugi Saferu. kad oholo poigrava konja. Prikazan je u različitim prizorima: kad muči zarobljene Crnogorce. Kraj hladne i hučne reke slušaju reči starog sveštenika koje ih napajaju ljubavlju prema domovini. četa je sve bliže. puni vere u sebe i u nužnost borbe protiv nasilja. niti zubi škrinu. pesnik ga nije opevao kao slabida. to su sve odabrani junaci. Ali. kad razgovara sa ljudima iz svoje okoline.

Četa Jedne tamne nodi kretala se po planinama jedna kolona. Veoma sretan da je uspio istjerati strah iz njih aga je veselo gledao vješanje Duraka. Ovim zadnjem djelom Mažuranid nas obavještava da je život Smail-age gotov i da je on jadan. blagoslivljati i davati im savjete kao iskusan čovjek. njegove ruke i odijelo. Zbog toga agu obuze paničan strah koji je krio u sebi. Crnogorci se vratiše kao pobjednici i odniješe aginu glavu. To je njegovo čelo. prolazila je četa od stotinu Crnogoraca na čelu sa Mirkom kao harambašom. Bauk mu otpjeva pjesmu o junaku koji kasnije pogiba. Novica za osvetu agi odlazi među Crnogorce. a od porodice jednog ovna. Šutedi. Raja nije platila harač jer nije imala novaca. U jednom okršaju on ih je veliki broj zarobio. odnosno do njihovog vojvode da bi se složili i zajedno uništili agu. Došavši pod zidine nodnika Novica naiđe na stražara preobučenog u crnogorsku nošnju. pištao i vikao da ga pomiluju. U njoj živi jedan Turčin odjeven u punu ratnu opremu. Nisu bili to birani momci nego je to bila grupa Crnogoraca koja je imala jedan cilj: uništiti tursku vlast.Agovanje Smail-aga vladao je u Hercegovini kao turski plemid. Ljutit aga htjede da iskaže svoje junaštvo na raji. Jedne je dao nabiti na kolac. jedan. On je bio poznat kao mučitelj Crnogoraca koji mu se nisu htjeli pokoriti. Sve je to gledao starčev sin Novica ion se zakune da de se osvetiti agi za njegovo nedjelo. Bijahu to Crnogorci. druge vješati. dva. Tada im on kaže da de se zajedno osvetiti Smail-agi. Ved pred večer čuli su viku pastira koji su skupljali svoja stada koja su se nalazila oko Morače. On se je nadao da de čuti jauke. Pošto to nije doživio on dovede starca Duraka i sina mu Novicu. Čuje se pucanj. a pravac joj je bila Hercegovina. Aga muči Crnogorce na razne načine. Stražar ga pušta unutra pod uvjetom da odloži oružje. Nodnik Pošto nije Novici udovoljio zelju da pusti njegova oca aga u svom prijašnjem đelatu naiđe na protivnika. tri a zatim se čuje agin glaskoji viče slugama da mu dovedu konja. Da bi četa ostala neprimjedena putovala je samo nodu. Ljutit na taj neuspjeh ode da smišlja muke za raju. Međutim on se svejedno uputi u crnogorski tabor. Harač Jednog lijepog sunčanog dana otputi se Smail-aga sa svojim haračlijama na granicu Crne Gore. a tredima je dao odrubiti glave. . Svi se Crnogorci odmah uhvate za mačeve. U to vrijeme do čete je došao starac i počeo ih je ispovijedati. Haračlije traže od raje po glavi zlatnik. Iza šatora u grmlju vidjele su se na više mjesta po dvije svijetle točke koje su se dobro isticale u tamnoj nodi. Novica je htio da izvrši svoju osobnu osvetu ali ga jedan Turčin ubi. al' sve to visi obješeno i tužno. Šatore je razapeo i poslao haračlije. Željan da gleda krv i mučenje aga naredi svojim slugama đelatima da izvedu zatvorenike i starca Duraka koji ga je htio zaplašiti da de mu se Crnogorci osvetiti. Starac ode ali nakon njega dođe neki čovjek koji je bio obučen u odijelo turskog đelata. Kob Pod Lovdenom se nalazi polje na kojem se nalazi jedna kuda. Kod njih mu je to uspjelo jer su oni gledali smrt svoje Crnogorske brade. Na licu mu izgleda da je ljut međutim to samo izgleda. vapaj i molbe ali to se nije dogodilo. Starac je rekao četi da treba da se bore protiv Turaka. Novica odlazi u šume i po brdima dolazi u Crnu Goru. Jednog sunčanog dana četa se odmorila. Durak je molio. Baciv se "đilitom" umjesto raje pogodi Turčina usred oka. Aga naredi da mu se dovede raja. Oni se svi vradaju praznih ruku. Bojao se je dvaju neprijatelja: age i Crnogoraca. Taj čovjek je Smail-aga. Naredivši da se raja poveže za repove konjima naredi vojvodi Bauku da ga proslavi na guslama. Jedino se spasi Bauk. Proganja ga savjest. Pade tu mrtav aga i sluge.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful