P. 1
smrt smail-age cengica kratki sadrzaj, analiza ....docx

smrt smail-age cengica kratki sadrzaj, analiza ....docx

|Views: 943|Likes:
lektira
lektira

More info:

Categories:Topics
Published by: Anksioznost Depresija on Nov 10, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/08/2015

pdf

text

original

Ivan Mažuranid rodio se 1814. godine u Novome Vinodolu, gdje je završio njemačku pučku školu.

Po svršetku škole ostao je još dvije godine u rodnom gradidu, a potom odlazi u Rijeku, u gimnaziju s latinskim i njemačkim nastavnim jezicima. Gimnaziju je završio s odličnim uspjehom pa školovanje nastavlja 1833. godine kada seli u Zagreb, gdje upisuje studij filozofije. Drugu godinu studija nastavlja u Ugarskoj i tamo ga zatiče Gajev proglas za “Danicu” i “Novine horvatske”. Ujesen 1835. vrada se Mažuranid u Zagreb i upisuje pravoslovnu akademiju. Svršivši i te nauke 1838. namješta se kao pravnik u odvjetničkom uredu. 1873. godine Ivan Mažuranid postao je hrvatski ban, prvi “ban pučanin”. Sišavši s banske stolice ne bavi se više politikom. Posljednje godine života proveo je u miru bavedi se matematikom i astronomijom. Umro je 1890. godine u Zagrebu. Mažuranid ja autor malog broja djela, ali po umjetničkoj vrijednosti jedan je od najznačajnijih hrvatskih književnika. Mažuranid je nadopunio izgubljeno 14. i 15. pjevanje Gundulideva epa “Osman”. Mažuranidevo životno djelo “Smrt Smail-age Čengida” objavljeno je 1846. u almanahu “Iskra”. Ep je komponiran u pet pjevanja (Agovanje, Nodnik, Četa, Harač i Kob) i donosi stvarnim povijesnim događajem inspiriranu fabulu o turskom silniku Smail-agi, njegovom bezdušnom tiranstvu i nasilju nad Crnogorcima te njihovoj osveti i aginoj zasluženoj pogibiji. Istorijsku osnovu Mažuranidevog dela čini stvaran događaj - pogibija Smail-age Čengića koga su Crnogorci ubili 1840. godine. Smail-aga Čengid je u prvoj polovini 19.st. bio nadaleko čuveni turski junak, a naročito se istakao u bici na Grahovu kad je poginulo devet članova porodice Njegoša. Vladika Petar II Petrovid Njegoš da bi osvetio smrt svojih rođaka obratio se Novici Cerovidu, crnogorskom junaku, kome su pre toga Turci na veru domamili i ubili oca. Novica se sa drugim viđenijim Crnogorcima, među kojima su se isticali Mirko Aleksid i pop Galovid, dogovorio da domame Smail-agu u Drobnjake. Pustili su glas kako aga iz straha od Crnogoraca ne smije da dođe i pokupi harač. Uvrijeđenog ponosa aga sa vedom pratnjom krene u Drobnjake. Preko nodi Crnogorci, koje je aga naterao da čuvaju stražu, povežu turskim konjima noge, a ujutru dok je sipila kiša, drugi zaverenici udare na agu i ubiju ga.
Književni rod - epika Književna vrsta - ep Osnova Mažuranidevog pesničkog jezika je štokavska, sa nekim čakavskim osobinama. Kompozicija - Mažuranidev epski spjev sastoji se od 1134 stiha, što osmeraca, što deseteraca, raspoređenih u pet pjevanja: Agovanje, Nodnik, Četa, Harač i Kob. Najduže pjevanje je Harač (623 stiha), a najkrade Kob (34 stiha). Mesto i vreme radnje - Radnja spjeva odigrava se u Hercegovini (Stolac, Gacko polje) i Crnoj Gori (Cetinje) 1840. godine. U Mažuranidevu spjevu ima dosta odstupanja od povijesnih činjenica; primjerice, Mažuranidev Smail-aga umjesto na Mljetičkom polju u Crnoj Gori, gdje je stvarno mjesto nje gove pogibije, stradava na Gackome, tj. Gatačkome polju u istočnoj Hercegovini. Analiza djela - Iz stihova izvire skromnost i jednostavnost naših ljudi, koji vođeni ljubavlju i odlučnošču žrtvuju svoje živote u spas svoje domovine. U pjesmi je naglasen i religiozni moment, koji je bio značajan moment u borbi naroda protiv Turaka. Važno je bilo koje je vjere bio čovjek, jer tko je odbacio svoju vjeru, priznavao je Tursku vlast.

U Agovanju je prikazan silnik Smail-aga kako, pun vere u sebe, ubija Brđane koje je pohvatao na Morači. Ali junaci, zarobljeni u borbi, umiru pred oholim agom dutke i bez straha. Mlađi Turci uživaju u prizoru smrti, a stariji, iskusniji, ved osedaju strah od odmazde. I Smail-aga je očekivao trenutke naslade, ali pred hrabrošdu Crnogoraca u njemu počinju da se rađaju strah i bes što mora i protiv volje da se divi žrtvama. Posle trenutne slabosti on se brzo pribrao, pa stavom, pogledom i rečima hode da pokaže kako u njemu nema straha. Da bi zaplašio kolebljivce, on slugama naređuje da pogube i starog Duraka pred njegovim sinom Novicom. U Nodniku je opevano kako Novica prelazi Crnogorcima da bi se osvetio bivšem gospodaru. Poznat kao krvnik Crne Gore, Novica mora da putuje samo nodu: on preza od svakog šuma, ali ne od straha od smrti ved zato što se boji da nede modi da se osveti. U zoru stiže na Cetinje i straža ga pušta u dvor kad na vidiku gasne poslednja zvezda, kojom pesnik simbolično nagoveštava skoru pogibiju Smailage.

ali umesto toga primoran je da prisustvuje viteškom i dostojanstvenom umiranju. Agu je služio sve dok lično nije bio pogođen. traži pomod na Cetinju od ljudi protiv kojih se borio. U svakoj situaciji pesnik otkriva neku njegovu karakternu osobinu. slobodi i čovečnosti.Hljeba. harač. na logor udara četa osvetnika i ubija ga u trenutku kad je hteo da uzjaše konja.Trede pevanje. Ovim zadnjem djelom Mažuranid nas obavještava da je život Smail-age gotov i da je on jadan. a u smiraj dana trenutak predaha i smišljanje novih muka. Za njihovo držanje pesnik ima samo jednu sliku: Niti pisnu. i oni umiru dutke kao hajduci. kad razgovara sa ljudima iz svoje okoline. Pokušava da ubije jednog zarobljenika. Smail-aga je oličenje silništva i tiranije. Saznanje da de junačka pesma da prenosi podsmeh i na njegov neuspeh izaziva u njegovoj duši nemir i srdžbu. treba. . Razuzdan i obesan. pesnik nikog ne ističe posebno. To je njegovo čelo. pa naređuje slugama da zaigraju konje za koje je raja privezana. izmišlja još strašnije muke. baš kad izdaje nova naređenja za mučenje. niti zubi škrinu. ali u skladu sa razvojem osnovne ideje dela. U njemu je Smail-aga prikazan u ulozi haračlije.Brđani su junaci. U delu on nije kopija stvarnog Smail-age ved originalna literarna tvorevina. Slikajudi njegov unutrašnji nemir. Četa se okupila u potpunoj tišini. Harač. sa uživanjem muči raju. Cinik. gospodaru! Ne viđesmo davno hljeba! Zatim dolaze nova mučenja: gvožđa. kredu prema Morači. slika pripreme za osvetu. postaju i osvetnici i zatočnici pravde i slobode. Dok se nebo lagano navlači oblacima. on hode da iskali bes na nedužnima. Ljut što se osramotio pred rajom. javlja se Novica i. kad oholo poigrava konja. bez uobičajenih bojnih pokliča. Četa. a kao odgovor čuje se vapaj siromaha: .Pod Lovdenom se nalazi polje na kojem se nalazi jedna kuda. u aginoj duši počinje da raste uvređeno samoljublje: verovao je da je junak i da mu je ratna sreda naklonjena. Primivši sveštenikov amanet. Novica je zamišljen kao Turčin. Po nekim svojim fizičkim odlikama nagovešten kao junak: . da bi svoj dobar glas bar donekle sačuvao. a kad se to dogodi. Dok je među Turcima izdvajao pojedince i među njima nijansirao čak i sluge. u strahu od pesme sa gusala. Prikazan je u različitim prizorima: kad muči zarobljene Crnogorce. ali ga ruka izdaje i oštri džilit izbije oko njegovom slugi Saferu. i kao takav on je negativan. to su sve odabrani junaci. ved kao junaka nesrednog u boju. kaže pesnik. Kraj hladne i hučne reke slušaju reči starog sveštenika koje ih napajaju ljubavlju prema domovini. Kad je sveštenik završio čin. da je čovjek taki. Kob . falake (klada sa konopcem ili lancem u sredini kojim se krivcu vezuju noge radi mučenja) i konop. sluga agin. Agu sve jače truje strah od neuspeha i ono što je do tada živelo samo kao nejasna slutnja. rajo. Ved u prvom pevanju izrasta njegov lik krvnika i bezdušnika. Dok nedaleko od ognja jauču mučenici. ali potcenjuje i svoje jednovernike. Na licu mu izgleda da je ljut međutim to samo izgleda. U strahu od neuspeha u sakupljanju harača. koji prezire raju. Mažuranid Crnogorce prikazuje kao kolektiv: . najduže je i sadržajno najbogatije. da bi bio primljen u četu. Proganja ga savjest. aga izmišlja još groznije muke: naređuje slugama da polumrtvu raju osveste kandžijama. odjednom je postala gorka istina kad je u Baukovoj pesmi o Rizvan-agi prepoznao sebe. mora da se pokrsti. on naređuje da se zarobljenici "daruju" i sprema se da uživa u njihovoj smrti. a desilo se da ni paru harača ne sakupi i da se kao junak osramoti pred slugama i rajom. Ali. Četvrto pevanje. pesnik ga nije opevao kao slabida. među mnogobrojnim istinskim herojima. Iz redova osvetnika. četa je sve bliže. puni vere u sebe i u nužnost borbe protiv nasilja. U njoj živi jedan Turčin odjeven u punu ratnu opremu. sa plamenom na obrazima od unutrašnje vatre. Smail-agina nedela izazvala su srodnike i prijatelje pobijenih Crnogoraca da se organizuju za borbu. al' sve to visi obješeno i tužno. Poljem se razleže surov agin glas: . kad se bavi vlastitim mislima i osedanjima.Harač.Dobar junak. njegove ruke i odijelo. U njemu je naslikan tipičan turski nasilnik. Taj čovjek je Smail-aga. Mrka pogleda. on je uvek prikazivan u nemodnom besu pred boljim od sebe. hljeba.

Četa Jedne tamne nodi kretala se po planinama jedna kolona. . Šutedi. Harač Jednog lijepog sunčanog dana otputi se Smail-aga sa svojim haračlijama na granicu Crne Gore. odnosno do njihovog vojvode da bi se složili i zajedno uništili agu. Međutim on se svejedno uputi u crnogorski tabor. Na licu mu izgleda da je ljut međutim to samo izgleda. Baciv se "đilitom" umjesto raje pogodi Turčina usred oka. Nodnik Pošto nije Novici udovoljio zelju da pusti njegova oca aga u svom prijašnjem đelatu naiđe na protivnika. Novica je htio da izvrši svoju osobnu osvetu ali ga jedan Turčin ubi. Naredivši da se raja poveže za repove konjima naredi vojvodi Bauku da ga proslavi na guslama. Bauk mu otpjeva pjesmu o junaku koji kasnije pogiba. Kob Pod Lovdenom se nalazi polje na kojem se nalazi jedna kuda. prolazila je četa od stotinu Crnogoraca na čelu sa Mirkom kao harambašom. Haračlije traže od raje po glavi zlatnik. Čuje se pucanj. Jedne je dao nabiti na kolac. Durak je molio. Aga muči Crnogorce na razne načine. druge vješati. Ved pred večer čuli su viku pastira koji su skupljali svoja stada koja su se nalazila oko Morače. Ljutit na taj neuspjeh ode da smišlja muke za raju. Tada im on kaže da de se zajedno osvetiti Smail-agi. Novica za osvetu agi odlazi među Crnogorce. U njoj živi jedan Turčin odjeven u punu ratnu opremu. Raja nije platila harač jer nije imala novaca. Pošto to nije doživio on dovede starca Duraka i sina mu Novicu. al' sve to visi obješeno i tužno. Šatore je razapeo i poslao haračlije. Bijahu to Crnogorci. a od porodice jednog ovna. U to vrijeme do čete je došao starac i počeo ih je ispovijedati. Nisu bili to birani momci nego je to bila grupa Crnogoraca koja je imala jedan cilj: uništiti tursku vlast. pištao i vikao da ga pomiluju. On je bio poznat kao mučitelj Crnogoraca koji mu se nisu htjeli pokoriti. Starac je rekao četi da treba da se bore protiv Turaka. dva. Iza šatora u grmlju vidjele su se na više mjesta po dvije svijetle točke koje su se dobro isticale u tamnoj nodi. Oni se svi vradaju praznih ruku. tri a zatim se čuje agin glaskoji viče slugama da mu dovedu konja. Zbog toga agu obuze paničan strah koji je krio u sebi. Veoma sretan da je uspio istjerati strah iz njih aga je veselo gledao vješanje Duraka. Stražar ga pušta unutra pod uvjetom da odloži oružje. To je njegovo čelo. Novica odlazi u šume i po brdima dolazi u Crnu Goru. Proganja ga savjest. Željan da gleda krv i mučenje aga naredi svojim slugama đelatima da izvedu zatvorenike i starca Duraka koji ga je htio zaplašiti da de mu se Crnogorci osvetiti. Taj čovjek je Smail-aga. Pade tu mrtav aga i sluge. vapaj i molbe ali to se nije dogodilo. Kod njih mu je to uspjelo jer su oni gledali smrt svoje Crnogorske brade. Da bi četa ostala neprimjedena putovala je samo nodu. Aga naredi da mu se dovede raja. njegove ruke i odijelo. a tredima je dao odrubiti glave. Došavši pod zidine nodnika Novica naiđe na stražara preobučenog u crnogorsku nošnju. U jednom okršaju on ih je veliki broj zarobio. Sve je to gledao starčev sin Novica ion se zakune da de se osvetiti agi za njegovo nedjelo. On se je nadao da de čuti jauke. Jednog sunčanog dana četa se odmorila. Ovim zadnjem djelom Mažuranid nas obavještava da je život Smail-age gotov i da je on jadan. Bojao se je dvaju neprijatelja: age i Crnogoraca. a pravac joj je bila Hercegovina.Agovanje Smail-aga vladao je u Hercegovini kao turski plemid. blagoslivljati i davati im savjete kao iskusan čovjek. jedan. Crnogorci se vratiše kao pobjednici i odniješe aginu glavu. Ljutit aga htjede da iskaže svoje junaštvo na raji. Starac ode ali nakon njega dođe neki čovjek koji je bio obučen u odijelo turskog đelata. Svi se Crnogorci odmah uhvate za mačeve. Jedino se spasi Bauk.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->