Ivan Mažuranid rodio se 1814. godine u Novome Vinodolu, gdje je završio njemačku pučku školu.

Po svršetku škole ostao je još dvije godine u rodnom gradidu, a potom odlazi u Rijeku, u gimnaziju s latinskim i njemačkim nastavnim jezicima. Gimnaziju je završio s odličnim uspjehom pa školovanje nastavlja 1833. godine kada seli u Zagreb, gdje upisuje studij filozofije. Drugu godinu studija nastavlja u Ugarskoj i tamo ga zatiče Gajev proglas za “Danicu” i “Novine horvatske”. Ujesen 1835. vrada se Mažuranid u Zagreb i upisuje pravoslovnu akademiju. Svršivši i te nauke 1838. namješta se kao pravnik u odvjetničkom uredu. 1873. godine Ivan Mažuranid postao je hrvatski ban, prvi “ban pučanin”. Sišavši s banske stolice ne bavi se više politikom. Posljednje godine života proveo je u miru bavedi se matematikom i astronomijom. Umro je 1890. godine u Zagrebu. Mažuranid ja autor malog broja djela, ali po umjetničkoj vrijednosti jedan je od najznačajnijih hrvatskih književnika. Mažuranid je nadopunio izgubljeno 14. i 15. pjevanje Gundulideva epa “Osman”. Mažuranidevo životno djelo “Smrt Smail-age Čengida” objavljeno je 1846. u almanahu “Iskra”. Ep je komponiran u pet pjevanja (Agovanje, Nodnik, Četa, Harač i Kob) i donosi stvarnim povijesnim događajem inspiriranu fabulu o turskom silniku Smail-agi, njegovom bezdušnom tiranstvu i nasilju nad Crnogorcima te njihovoj osveti i aginoj zasluženoj pogibiji. Istorijsku osnovu Mažuranidevog dela čini stvaran događaj - pogibija Smail-age Čengića koga su Crnogorci ubili 1840. godine. Smail-aga Čengid je u prvoj polovini 19.st. bio nadaleko čuveni turski junak, a naročito se istakao u bici na Grahovu kad je poginulo devet članova porodice Njegoša. Vladika Petar II Petrovid Njegoš da bi osvetio smrt svojih rođaka obratio se Novici Cerovidu, crnogorskom junaku, kome su pre toga Turci na veru domamili i ubili oca. Novica se sa drugim viđenijim Crnogorcima, među kojima su se isticali Mirko Aleksid i pop Galovid, dogovorio da domame Smail-agu u Drobnjake. Pustili su glas kako aga iz straha od Crnogoraca ne smije da dođe i pokupi harač. Uvrijeđenog ponosa aga sa vedom pratnjom krene u Drobnjake. Preko nodi Crnogorci, koje je aga naterao da čuvaju stražu, povežu turskim konjima noge, a ujutru dok je sipila kiša, drugi zaverenici udare na agu i ubiju ga.
Književni rod - epika Književna vrsta - ep Osnova Mažuranidevog pesničkog jezika je štokavska, sa nekim čakavskim osobinama. Kompozicija - Mažuranidev epski spjev sastoji se od 1134 stiha, što osmeraca, što deseteraca, raspoređenih u pet pjevanja: Agovanje, Nodnik, Četa, Harač i Kob. Najduže pjevanje je Harač (623 stiha), a najkrade Kob (34 stiha). Mesto i vreme radnje - Radnja spjeva odigrava se u Hercegovini (Stolac, Gacko polje) i Crnoj Gori (Cetinje) 1840. godine. U Mažuranidevu spjevu ima dosta odstupanja od povijesnih činjenica; primjerice, Mažuranidev Smail-aga umjesto na Mljetičkom polju u Crnoj Gori, gdje je stvarno mjesto nje gove pogibije, stradava na Gackome, tj. Gatačkome polju u istočnoj Hercegovini. Analiza djela - Iz stihova izvire skromnost i jednostavnost naših ljudi, koji vođeni ljubavlju i odlučnošču žrtvuju svoje živote u spas svoje domovine. U pjesmi je naglasen i religiozni moment, koji je bio značajan moment u borbi naroda protiv Turaka. Važno je bilo koje je vjere bio čovjek, jer tko je odbacio svoju vjeru, priznavao je Tursku vlast.

U Agovanju je prikazan silnik Smail-aga kako, pun vere u sebe, ubija Brđane koje je pohvatao na Morači. Ali junaci, zarobljeni u borbi, umiru pred oholim agom dutke i bez straha. Mlađi Turci uživaju u prizoru smrti, a stariji, iskusniji, ved osedaju strah od odmazde. I Smail-aga je očekivao trenutke naslade, ali pred hrabrošdu Crnogoraca u njemu počinju da se rađaju strah i bes što mora i protiv volje da se divi žrtvama. Posle trenutne slabosti on se brzo pribrao, pa stavom, pogledom i rečima hode da pokaže kako u njemu nema straha. Da bi zaplašio kolebljivce, on slugama naređuje da pogube i starog Duraka pred njegovim sinom Novicom. U Nodniku je opevano kako Novica prelazi Crnogorcima da bi se osvetio bivšem gospodaru. Poznat kao krvnik Crne Gore, Novica mora da putuje samo nodu: on preza od svakog šuma, ali ne od straha od smrti ved zato što se boji da nede modi da se osveti. U zoru stiže na Cetinje i straža ga pušta u dvor kad na vidiku gasne poslednja zvezda, kojom pesnik simbolično nagoveštava skoru pogibiju Smailage.

Dok je među Turcima izdvajao pojedince i među njima nijansirao čak i sluge. Razuzdan i obesan. u strahu od pesme sa gusala. i oni umiru dutke kao hajduci. To je njegovo čelo. sluga agin. gospodaru! Ne viđesmo davno hljeba! Zatim dolaze nova mučenja: gvožđa. Saznanje da de junačka pesma da prenosi podsmeh i na njegov neuspeh izaziva u njegovoj duši nemir i srdžbu. u aginoj duši počinje da raste uvređeno samoljublje: verovao je da je junak i da mu je ratna sreda naklonjena. Primivši sveštenikov amanet. Četa. Mažuranid Crnogorce prikazuje kao kolektiv: . Smail-aga je oličenje silništva i tiranije. U strahu od neuspeha u sakupljanju harača. falake (klada sa konopcem ili lancem u sredini kojim se krivcu vezuju noge radi mučenja) i konop. a kad se to dogodi.Trede pevanje. Ved u prvom pevanju izrasta njegov lik krvnika i bezdušnika. bez uobičajenih bojnih pokliča. treba. kredu prema Morači. a u smiraj dana trenutak predaha i smišljanje novih muka. kad se bavi vlastitim mislima i osedanjima. Mrka pogleda. Kraj hladne i hučne reke slušaju reči starog sveštenika koje ih napajaju ljubavlju prema domovini. kad razgovara sa ljudima iz svoje okoline. U svakoj situaciji pesnik otkriva neku njegovu karakternu osobinu. postaju i osvetnici i zatočnici pravde i slobode. to su sve odabrani junaci.Hljeba. na logor udara četa osvetnika i ubija ga u trenutku kad je hteo da uzjaše konja. U delu on nije kopija stvarnog Smail-age ved originalna literarna tvorevina. pa naređuje slugama da zaigraju konje za koje je raja privezana. traži pomod na Cetinju od ljudi protiv kojih se borio. Prikazan je u različitim prizorima: kad muči zarobljene Crnogorce. harač. Harač. slika pripreme za osvetu. da je čovjek taki. njegove ruke i odijelo. mora da se pokrsti. Ali. ali potcenjuje i svoje jednovernike. Na licu mu izgleda da je ljut međutim to samo izgleda. kaže pesnik. a desilo se da ni paru harača ne sakupi i da se kao junak osramoti pred slugama i rajom. Smail-agina nedela izazvala su srodnike i prijatelje pobijenih Crnogoraca da se organizuju za borbu. odjednom je postala gorka istina kad je u Baukovoj pesmi o Rizvan-agi prepoznao sebe. najduže je i sadržajno najbogatije. U njemu je naslikan tipičan turski nasilnik. Dok se nebo lagano navlači oblacima. slobodi i čovečnosti. Za njihovo držanje pesnik ima samo jednu sliku: Niti pisnu. da bi svoj dobar glas bar donekle sačuvao.Harač. ali umesto toga primoran je da prisustvuje viteškom i dostojanstvenom umiranju. ved kao junaka nesrednog u boju. Agu je služio sve dok lično nije bio pogođen. U njoj živi jedan Turčin odjeven u punu ratnu opremu. Agu sve jače truje strah od neuspeha i ono što je do tada živelo samo kao nejasna slutnja. hljeba. javlja se Novica i. među mnogobrojnim istinskim herojima. Novica je zamišljen kao Turčin. al' sve to visi obješeno i tužno. . baš kad izdaje nova naređenja za mučenje. izmišlja još strašnije muke. da bi bio primljen u četu. Iz redova osvetnika. Kad je sveštenik završio čin. aga izmišlja još groznije muke: naređuje slugama da polumrtvu raju osveste kandžijama.Dobar junak. Slikajudi njegov unutrašnji nemir. Četa se okupila u potpunoj tišini. on je uvek prikazivan u nemodnom besu pred boljim od sebe. U njemu je Smail-aga prikazan u ulozi haračlije. pesnik nikog ne ističe posebno. Po nekim svojim fizičkim odlikama nagovešten kao junak: . kad oholo poigrava konja. rajo. koji prezire raju. Poljem se razleže surov agin glas: .Brđani su junaci. a kao odgovor čuje se vapaj siromaha: . sa plamenom na obrazima od unutrašnje vatre. Cinik. niti zubi škrinu. on naređuje da se zarobljenici "daruju" i sprema se da uživa u njihovoj smrti.Pod Lovdenom se nalazi polje na kojem se nalazi jedna kuda. Četvrto pevanje. sa uživanjem muči raju. puni vere u sebe i u nužnost borbe protiv nasilja. četa je sve bliže. on hode da iskali bes na nedužnima. Ovim zadnjem djelom Mažuranid nas obavještava da je život Smail-age gotov i da je on jadan. ali u skladu sa razvojem osnovne ideje dela. Taj čovjek je Smail-aga. Ljut što se osramotio pred rajom. Dok nedaleko od ognja jauču mučenici. i kao takav on je negativan. pesnik ga nije opevao kao slabida. Kob . Proganja ga savjest. ali ga ruka izdaje i oštri džilit izbije oko njegovom slugi Saferu. Pokušava da ubije jednog zarobljenika.

vapaj i molbe ali to se nije dogodilo. Naredivši da se raja poveže za repove konjima naredi vojvodi Bauku da ga proslavi na guslama. Raja nije platila harač jer nije imala novaca. Stražar ga pušta unutra pod uvjetom da odloži oružje. Tada im on kaže da de se zajedno osvetiti Smail-agi. Bijahu to Crnogorci. Jedne je dao nabiti na kolac. Da bi četa ostala neprimjedena putovala je samo nodu. Ljutit na taj neuspjeh ode da smišlja muke za raju. Svi se Crnogorci odmah uhvate za mačeve. a od porodice jednog ovna. Šutedi. Novica je htio da izvrši svoju osobnu osvetu ali ga jedan Turčin ubi. Došavši pod zidine nodnika Novica naiđe na stražara preobučenog u crnogorsku nošnju. al' sve to visi obješeno i tužno. Na licu mu izgleda da je ljut međutim to samo izgleda. Haračlije traže od raje po glavi zlatnik. Starac ode ali nakon njega dođe neki čovjek koji je bio obučen u odijelo turskog đelata. odnosno do njihovog vojvode da bi se složili i zajedno uništili agu. Proganja ga savjest. Novica odlazi u šume i po brdima dolazi u Crnu Goru. druge vješati. On je bio poznat kao mučitelj Crnogoraca koji mu se nisu htjeli pokoriti. Pade tu mrtav aga i sluge. Kob Pod Lovdenom se nalazi polje na kojem se nalazi jedna kuda. Bojao se je dvaju neprijatelja: age i Crnogoraca. dva. Iza šatora u grmlju vidjele su se na više mjesta po dvije svijetle točke koje su se dobro isticale u tamnoj nodi. To je njegovo čelo. Ovim zadnjem djelom Mažuranid nas obavještava da je život Smail-age gotov i da je on jadan. Nodnik Pošto nije Novici udovoljio zelju da pusti njegova oca aga u svom prijašnjem đelatu naiđe na protivnika. Željan da gleda krv i mučenje aga naredi svojim slugama đelatima da izvedu zatvorenike i starca Duraka koji ga je htio zaplašiti da de mu se Crnogorci osvetiti. blagoslivljati i davati im savjete kao iskusan čovjek. Aga muči Crnogorce na razne načine. Durak je molio. Bauk mu otpjeva pjesmu o junaku koji kasnije pogiba. Nisu bili to birani momci nego je to bila grupa Crnogoraca koja je imala jedan cilj: uništiti tursku vlast. prolazila je četa od stotinu Crnogoraca na čelu sa Mirkom kao harambašom. Sve je to gledao starčev sin Novica ion se zakune da de se osvetiti agi za njegovo nedjelo. Aga naredi da mu se dovede raja. On se je nadao da de čuti jauke. Taj čovjek je Smail-aga. jedan. Ved pred večer čuli su viku pastira koji su skupljali svoja stada koja su se nalazila oko Morače. njegove ruke i odijelo. Veoma sretan da je uspio istjerati strah iz njih aga je veselo gledao vješanje Duraka. Baciv se "đilitom" umjesto raje pogodi Turčina usred oka. a pravac joj je bila Hercegovina. U njoj živi jedan Turčin odjeven u punu ratnu opremu. Novica za osvetu agi odlazi među Crnogorce. Šatore je razapeo i poslao haračlije. Međutim on se svejedno uputi u crnogorski tabor. Crnogorci se vratiše kao pobjednici i odniješe aginu glavu.Agovanje Smail-aga vladao je u Hercegovini kao turski plemid. Zbog toga agu obuze paničan strah koji je krio u sebi. pištao i vikao da ga pomiluju. Starac je rekao četi da treba da se bore protiv Turaka. U to vrijeme do čete je došao starac i počeo ih je ispovijedati. tri a zatim se čuje agin glaskoji viče slugama da mu dovedu konja. U jednom okršaju on ih je veliki broj zarobio. Kod njih mu je to uspjelo jer su oni gledali smrt svoje Crnogorske brade. . Harač Jednog lijepog sunčanog dana otputi se Smail-aga sa svojim haračlijama na granicu Crne Gore. Ljutit aga htjede da iskaže svoje junaštvo na raji. Jedino se spasi Bauk. Oni se svi vradaju praznih ruku. a tredima je dao odrubiti glave. Čuje se pucanj. Četa Jedne tamne nodi kretala se po planinama jedna kolona. Jednog sunčanog dana četa se odmorila. Pošto to nije doživio on dovede starca Duraka i sina mu Novicu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful