smrt smail-age cengica kratki sadrzaj, analiza ....docx

Ivan Mažuranid rodio se 1814. godine u Novome Vinodolu, gdje je završio njemačku pučku školu.

Po svršetku škole ostao je još dvije godine u rodnom gradidu, a potom odlazi u Rijeku, u gimnaziju s latinskim i njemačkim nastavnim jezicima. Gimnaziju je završio s odličnim uspjehom pa školovanje nastavlja 1833. godine kada seli u Zagreb, gdje upisuje studij filozofije. Drugu godinu studija nastavlja u Ugarskoj i tamo ga zatiče Gajev proglas za “Danicu” i “Novine horvatske”. Ujesen 1835. vrada se Mažuranid u Zagreb i upisuje pravoslovnu akademiju. Svršivši i te nauke 1838. namješta se kao pravnik u odvjetničkom uredu. 1873. godine Ivan Mažuranid postao je hrvatski ban, prvi “ban pučanin”. Sišavši s banske stolice ne bavi se više politikom. Posljednje godine života proveo je u miru bavedi se matematikom i astronomijom. Umro je 1890. godine u Zagrebu. Mažuranid ja autor malog broja djela, ali po umjetničkoj vrijednosti jedan je od najznačajnijih hrvatskih književnika. Mažuranid je nadopunio izgubljeno 14. i 15. pjevanje Gundulideva epa “Osman”. Mažuranidevo životno djelo “Smrt Smail-age Čengida” objavljeno je 1846. u almanahu “Iskra”. Ep je komponiran u pet pjevanja (Agovanje, Nodnik, Četa, Harač i Kob) i donosi stvarnim povijesnim događajem inspiriranu fabulu o turskom silniku Smail-agi, njegovom bezdušnom tiranstvu i nasilju nad Crnogorcima te njihovoj osveti i aginoj zasluženoj pogibiji. Istorijsku osnovu Mažuranidevog dela čini stvaran događaj - pogibija Smail-age Čengića koga su Crnogorci ubili 1840. godine. Smail-aga Čengid je u prvoj polovini 19.st. bio nadaleko čuveni turski junak, a naročito se istakao u bici na Grahovu kad je poginulo devet članova porodice Njegoša. Vladika Petar II Petrovid Njegoš da bi osvetio smrt svojih rođaka obratio se Novici Cerovidu, crnogorskom junaku, kome su pre toga Turci na veru domamili i ubili oca. Novica se sa drugim viđenijim Crnogorcima, među kojima su se isticali Mirko Aleksid i pop Galovid, dogovorio da domame Smail-agu u Drobnjake. Pustili su glas kako aga iz straha od Crnogoraca ne smije da dođe i pokupi harač. Uvrijeđenog ponosa aga sa vedom pratnjom krene u Drobnjake. Preko nodi Crnogorci, koje je aga naterao da čuvaju stražu, povežu turskim konjima noge, a ujutru dok je sipila kiša, drugi zaverenici udare na agu i ubiju ga.
Književni rod - epika Književna vrsta - ep Osnova Mažuranidevog pesničkog jezika je štokavska, sa nekim čakavskim osobinama. Kompozicija - Mažuranidev epski spjev sastoji se od 1134 stiha, što osmeraca, što deseteraca, raspoređenih u pet pjevanja: Agovanje, Nodnik, Četa, Harač i Kob. Najduže pjevanje je Harač (623 stiha), a najkrade Kob (34 stiha). Mesto i vreme radnje - Radnja spjeva odigrava se u Hercegovini (Stolac, Gacko polje) i Crnoj Gori (Cetinje) 1840. godine. U Mažuranidevu spjevu ima dosta odstupanja od povijesnih činjenica; primjerice, Mažuranidev Smail-aga umjesto na Mljetičkom polju u Crnoj Gori, gdje je stvarno mjesto nje gove pogibije, stradava na Gackome, tj. Gatačkome polju u istočnoj Hercegovini. Analiza djela - Iz stihova izvire skromnost i jednostavnost naših ljudi, koji vođeni ljubavlju i odlučnošču žrtvuju svoje živote u spas svoje domovine. U pjesmi je naglasen i religiozni moment, koji je bio značajan moment u borbi naroda protiv Turaka. Važno je bilo koje je vjere bio čovjek, jer tko je odbacio svoju vjeru, priznavao je Tursku vlast.

U Agovanju je prikazan silnik Smail-aga kako, pun vere u sebe, ubija Brđane koje je pohvatao na Morači. Ali junaci, zarobljeni u borbi, umiru pred oholim agom dutke i bez straha. Mlađi Turci uživaju u prizoru smrti, a stariji, iskusniji, ved osedaju strah od odmazde. I Smail-aga je očekivao trenutke naslade, ali pred hrabrošdu Crnogoraca u njemu počinju da se rađaju strah i bes što mora i protiv volje da se divi žrtvama. Posle trenutne slabosti on se brzo pribrao, pa stavom, pogledom i rečima hode da pokaže kako u njemu nema straha. Da bi zaplašio kolebljivce, on slugama naređuje da pogube i starog Duraka pred njegovim sinom Novicom. U Nodniku je opevano kako Novica prelazi Crnogorcima da bi se osvetio bivšem gospodaru. Poznat kao krvnik Crne Gore, Novica mora da putuje samo nodu: on preza od svakog šuma, ali ne od straha od smrti ved zato što se boji da nede modi da se osveti. U zoru stiže na Cetinje i straža ga pušta u dvor kad na vidiku gasne poslednja zvezda, kojom pesnik simbolično nagoveštava skoru pogibiju Smailage.

Poljem se razleže surov agin glas: . postaju i osvetnici i zatočnici pravde i slobode. U svakoj situaciji pesnik otkriva neku njegovu karakternu osobinu. da bi bio primljen u četu. aga izmišlja još groznije muke: naređuje slugama da polumrtvu raju osveste kandžijama. Dok je među Turcima izdvajao pojedince i među njima nijansirao čak i sluge. on naređuje da se zarobljenici "daruju" i sprema se da uživa u njihovoj smrti. odjednom je postala gorka istina kad je u Baukovoj pesmi o Rizvan-agi prepoznao sebe. njegove ruke i odijelo. mora da se pokrsti. Primivši sveštenikov amanet.Trede pevanje. Smail-agina nedela izazvala su srodnike i prijatelje pobijenih Crnogoraca da se organizuju za borbu. pesnik nikog ne ističe posebno. Po nekim svojim fizičkim odlikama nagovešten kao junak: . Taj čovjek je Smail-aga. koji prezire raju. Ali. Agu sve jače truje strah od neuspeha i ono što je do tada živelo samo kao nejasna slutnja. Kob . al' sve to visi obješeno i tužno. Slikajudi njegov unutrašnji nemir. baš kad izdaje nova naređenja za mučenje. kad se bavi vlastitim mislima i osedanjima. Četa se okupila u potpunoj tišini. Cinik.Brđani su junaci. najduže je i sadržajno najbogatije. a kad se to dogodi. da je čovjek taki. U njemu je Smail-aga prikazan u ulozi haračlije. Dok se nebo lagano navlači oblacima. sa uživanjem muči raju. kredu prema Morači. sa plamenom na obrazima od unutrašnje vatre. Četvrto pevanje. Smail-aga je oličenje silništva i tiranije. Harač.Pod Lovdenom se nalazi polje na kojem se nalazi jedna kuda. Kad je sveštenik završio čin. Za njihovo držanje pesnik ima samo jednu sliku: Niti pisnu. Ljut što se osramotio pred rajom. slobodi i čovečnosti. . U njoj živi jedan Turčin odjeven u punu ratnu opremu. slika pripreme za osvetu. on je uvek prikazivan u nemodnom besu pred boljim od sebe. a u smiraj dana trenutak predaha i smišljanje novih muka.Harač. ali ga ruka izdaje i oštri džilit izbije oko njegovom slugi Saferu. Agu je služio sve dok lično nije bio pogođen. U delu on nije kopija stvarnog Smail-age ved originalna literarna tvorevina. on hode da iskali bes na nedužnima. pa naređuje slugama da zaigraju konje za koje je raja privezana. Dok nedaleko od ognja jauču mučenici. kad razgovara sa ljudima iz svoje okoline. Ved u prvom pevanju izrasta njegov lik krvnika i bezdušnika. u strahu od pesme sa gusala. To je njegovo čelo. četa je sve bliže. hljeba. Mrka pogleda. Četa. ali potcenjuje i svoje jednovernike. harač. i oni umiru dutke kao hajduci. Ovim zadnjem djelom Mažuranid nas obavještava da je život Smail-age gotov i da je on jadan. ved kao junaka nesrednog u boju. treba. puni vere u sebe i u nužnost borbe protiv nasilja. Razuzdan i obesan. U strahu od neuspeha u sakupljanju harača. Proganja ga savjest. Novica je zamišljen kao Turčin. sluga agin. i kao takav on je negativan. Na licu mu izgleda da je ljut međutim to samo izgleda.Dobar junak. a kao odgovor čuje se vapaj siromaha: . niti zubi škrinu. Saznanje da de junačka pesma da prenosi podsmeh i na njegov neuspeh izaziva u njegovoj duši nemir i srdžbu. U njemu je naslikan tipičan turski nasilnik.Hljeba. kad oholo poigrava konja. Pokušava da ubije jednog zarobljenika. Mažuranid Crnogorce prikazuje kao kolektiv: . izmišlja još strašnije muke. da bi svoj dobar glas bar donekle sačuvao. falake (klada sa konopcem ili lancem u sredini kojim se krivcu vezuju noge radi mučenja) i konop. Kraj hladne i hučne reke slušaju reči starog sveštenika koje ih napajaju ljubavlju prema domovini. bez uobičajenih bojnih pokliča. gospodaru! Ne viđesmo davno hljeba! Zatim dolaze nova mučenja: gvožđa. traži pomod na Cetinju od ljudi protiv kojih se borio. a desilo se da ni paru harača ne sakupi i da se kao junak osramoti pred slugama i rajom. javlja se Novica i. na logor udara četa osvetnika i ubija ga u trenutku kad je hteo da uzjaše konja. ali umesto toga primoran je da prisustvuje viteškom i dostojanstvenom umiranju. Iz redova osvetnika. ali u skladu sa razvojem osnovne ideje dela. Prikazan je u različitim prizorima: kad muči zarobljene Crnogorce. među mnogobrojnim istinskim herojima. kaže pesnik. to su sve odabrani junaci. pesnik ga nije opevao kao slabida. rajo. u aginoj duši počinje da raste uvređeno samoljublje: verovao je da je junak i da mu je ratna sreda naklonjena.

U njoj živi jedan Turčin odjeven u punu ratnu opremu. Došavši pod zidine nodnika Novica naiđe na stražara preobučenog u crnogorsku nošnju. Šatore je razapeo i poslao haračlije. dva. Svi se Crnogorci odmah uhvate za mačeve. Ovim zadnjem djelom Mažuranid nas obavještava da je život Smail-age gotov i da je on jadan. . njegove ruke i odijelo. Nodnik Pošto nije Novici udovoljio zelju da pusti njegova oca aga u svom prijašnjem đelatu naiđe na protivnika. Novica je htio da izvrši svoju osobnu osvetu ali ga jedan Turčin ubi. Proganja ga savjest. Bauk mu otpjeva pjesmu o junaku koji kasnije pogiba.Agovanje Smail-aga vladao je u Hercegovini kao turski plemid. Starac ode ali nakon njega dođe neki čovjek koji je bio obučen u odijelo turskog đelata. U jednom okršaju on ih je veliki broj zarobio. Sve je to gledao starčev sin Novica ion se zakune da de se osvetiti agi za njegovo nedjelo. To je njegovo čelo. blagoslivljati i davati im savjete kao iskusan čovjek. Bijahu to Crnogorci. Raja nije platila harač jer nije imala novaca. Ljutit na taj neuspjeh ode da smišlja muke za raju. Oni se svi vradaju praznih ruku. Aga muči Crnogorce na razne načine. Kod njih mu je to uspjelo jer su oni gledali smrt svoje Crnogorske brade. Starac je rekao četi da treba da se bore protiv Turaka. a pravac joj je bila Hercegovina. Ved pred večer čuli su viku pastira koji su skupljali svoja stada koja su se nalazila oko Morače. On je bio poznat kao mučitelj Crnogoraca koji mu se nisu htjeli pokoriti. Baciv se "đilitom" umjesto raje pogodi Turčina usred oka. Novica za osvetu agi odlazi među Crnogorce. Stražar ga pušta unutra pod uvjetom da odloži oružje. Novica odlazi u šume i po brdima dolazi u Crnu Goru. Aga naredi da mu se dovede raja. Zbog toga agu obuze paničan strah koji je krio u sebi. Pade tu mrtav aga i sluge. U to vrijeme do čete je došao starac i počeo ih je ispovijedati. pištao i vikao da ga pomiluju. Harač Jednog lijepog sunčanog dana otputi se Smail-aga sa svojim haračlijama na granicu Crne Gore. Nisu bili to birani momci nego je to bila grupa Crnogoraca koja je imala jedan cilj: uništiti tursku vlast. Pošto to nije doživio on dovede starca Duraka i sina mu Novicu. Jedino se spasi Bauk. On se je nadao da de čuti jauke. Haračlije traže od raje po glavi zlatnik. Tada im on kaže da de se zajedno osvetiti Smail-agi. Četa Jedne tamne nodi kretala se po planinama jedna kolona. al' sve to visi obješeno i tužno. Jednog sunčanog dana četa se odmorila. jedan. a od porodice jednog ovna. Iza šatora u grmlju vidjele su se na više mjesta po dvije svijetle točke koje su se dobro isticale u tamnoj nodi. vapaj i molbe ali to se nije dogodilo. Naredivši da se raja poveže za repove konjima naredi vojvodi Bauku da ga proslavi na guslama. Na licu mu izgleda da je ljut međutim to samo izgleda. druge vješati. Durak je molio. Kob Pod Lovdenom se nalazi polje na kojem se nalazi jedna kuda. odnosno do njihovog vojvode da bi se složili i zajedno uništili agu. Ljutit aga htjede da iskaže svoje junaštvo na raji. Jedne je dao nabiti na kolac. Da bi četa ostala neprimjedena putovala je samo nodu. Crnogorci se vratiše kao pobjednici i odniješe aginu glavu. a tredima je dao odrubiti glave. Čuje se pucanj. Veoma sretan da je uspio istjerati strah iz njih aga je veselo gledao vješanje Duraka. tri a zatim se čuje agin glaskoji viče slugama da mu dovedu konja. Šutedi. Taj čovjek je Smail-aga. prolazila je četa od stotinu Crnogoraca na čelu sa Mirkom kao harambašom. Međutim on se svejedno uputi u crnogorski tabor. Bojao se je dvaju neprijatelja: age i Crnogoraca. Željan da gleda krv i mučenje aga naredi svojim slugama đelatima da izvedu zatvorenike i starca Duraka koji ga je htio zaplašiti da de mu se Crnogorci osvetiti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful