Ivan Mažuranid rodio se 1814. godine u Novome Vinodolu, gdje je završio njemačku pučku školu.

Po svršetku škole ostao je još dvije godine u rodnom gradidu, a potom odlazi u Rijeku, u gimnaziju s latinskim i njemačkim nastavnim jezicima. Gimnaziju je završio s odličnim uspjehom pa školovanje nastavlja 1833. godine kada seli u Zagreb, gdje upisuje studij filozofije. Drugu godinu studija nastavlja u Ugarskoj i tamo ga zatiče Gajev proglas za “Danicu” i “Novine horvatske”. Ujesen 1835. vrada se Mažuranid u Zagreb i upisuje pravoslovnu akademiju. Svršivši i te nauke 1838. namješta se kao pravnik u odvjetničkom uredu. 1873. godine Ivan Mažuranid postao je hrvatski ban, prvi “ban pučanin”. Sišavši s banske stolice ne bavi se više politikom. Posljednje godine života proveo je u miru bavedi se matematikom i astronomijom. Umro je 1890. godine u Zagrebu. Mažuranid ja autor malog broja djela, ali po umjetničkoj vrijednosti jedan je od najznačajnijih hrvatskih književnika. Mažuranid je nadopunio izgubljeno 14. i 15. pjevanje Gundulideva epa “Osman”. Mažuranidevo životno djelo “Smrt Smail-age Čengida” objavljeno je 1846. u almanahu “Iskra”. Ep je komponiran u pet pjevanja (Agovanje, Nodnik, Četa, Harač i Kob) i donosi stvarnim povijesnim događajem inspiriranu fabulu o turskom silniku Smail-agi, njegovom bezdušnom tiranstvu i nasilju nad Crnogorcima te njihovoj osveti i aginoj zasluženoj pogibiji. Istorijsku osnovu Mažuranidevog dela čini stvaran događaj - pogibija Smail-age Čengića koga su Crnogorci ubili 1840. godine. Smail-aga Čengid je u prvoj polovini 19.st. bio nadaleko čuveni turski junak, a naročito se istakao u bici na Grahovu kad je poginulo devet članova porodice Njegoša. Vladika Petar II Petrovid Njegoš da bi osvetio smrt svojih rođaka obratio se Novici Cerovidu, crnogorskom junaku, kome su pre toga Turci na veru domamili i ubili oca. Novica se sa drugim viđenijim Crnogorcima, među kojima su se isticali Mirko Aleksid i pop Galovid, dogovorio da domame Smail-agu u Drobnjake. Pustili su glas kako aga iz straha od Crnogoraca ne smije da dođe i pokupi harač. Uvrijeđenog ponosa aga sa vedom pratnjom krene u Drobnjake. Preko nodi Crnogorci, koje je aga naterao da čuvaju stražu, povežu turskim konjima noge, a ujutru dok je sipila kiša, drugi zaverenici udare na agu i ubiju ga.
Književni rod - epika Književna vrsta - ep Osnova Mažuranidevog pesničkog jezika je štokavska, sa nekim čakavskim osobinama. Kompozicija - Mažuranidev epski spjev sastoji se od 1134 stiha, što osmeraca, što deseteraca, raspoređenih u pet pjevanja: Agovanje, Nodnik, Četa, Harač i Kob. Najduže pjevanje je Harač (623 stiha), a najkrade Kob (34 stiha). Mesto i vreme radnje - Radnja spjeva odigrava se u Hercegovini (Stolac, Gacko polje) i Crnoj Gori (Cetinje) 1840. godine. U Mažuranidevu spjevu ima dosta odstupanja od povijesnih činjenica; primjerice, Mažuranidev Smail-aga umjesto na Mljetičkom polju u Crnoj Gori, gdje je stvarno mjesto nje gove pogibije, stradava na Gackome, tj. Gatačkome polju u istočnoj Hercegovini. Analiza djela - Iz stihova izvire skromnost i jednostavnost naših ljudi, koji vođeni ljubavlju i odlučnošču žrtvuju svoje živote u spas svoje domovine. U pjesmi je naglasen i religiozni moment, koji je bio značajan moment u borbi naroda protiv Turaka. Važno je bilo koje je vjere bio čovjek, jer tko je odbacio svoju vjeru, priznavao je Tursku vlast.

U Agovanju je prikazan silnik Smail-aga kako, pun vere u sebe, ubija Brđane koje je pohvatao na Morači. Ali junaci, zarobljeni u borbi, umiru pred oholim agom dutke i bez straha. Mlađi Turci uživaju u prizoru smrti, a stariji, iskusniji, ved osedaju strah od odmazde. I Smail-aga je očekivao trenutke naslade, ali pred hrabrošdu Crnogoraca u njemu počinju da se rađaju strah i bes što mora i protiv volje da se divi žrtvama. Posle trenutne slabosti on se brzo pribrao, pa stavom, pogledom i rečima hode da pokaže kako u njemu nema straha. Da bi zaplašio kolebljivce, on slugama naređuje da pogube i starog Duraka pred njegovim sinom Novicom. U Nodniku je opevano kako Novica prelazi Crnogorcima da bi se osvetio bivšem gospodaru. Poznat kao krvnik Crne Gore, Novica mora da putuje samo nodu: on preza od svakog šuma, ali ne od straha od smrti ved zato što se boji da nede modi da se osveti. U zoru stiže na Cetinje i straža ga pušta u dvor kad na vidiku gasne poslednja zvezda, kojom pesnik simbolično nagoveštava skoru pogibiju Smailage.

sluga agin. Smail-agina nedela izazvala su srodnike i prijatelje pobijenih Crnogoraca da se organizuju za borbu. mora da se pokrsti. u aginoj duši počinje da raste uvređeno samoljublje: verovao je da je junak i da mu je ratna sreda naklonjena. Kad je sveštenik završio čin. falake (klada sa konopcem ili lancem u sredini kojim se krivcu vezuju noge radi mučenja) i konop. pesnik nikog ne ističe posebno.Hljeba. To je njegovo čelo. Novica je zamišljen kao Turčin. kad razgovara sa ljudima iz svoje okoline. kad oholo poigrava konja. kredu prema Morači. da je čovjek taki. i kao takav on je negativan. Četvrto pevanje. baš kad izdaje nova naređenja za mučenje. on hode da iskali bes na nedužnima. . Ali. ali potcenjuje i svoje jednovernike. u strahu od pesme sa gusala. koji prezire raju. njegove ruke i odijelo. on naređuje da se zarobljenici "daruju" i sprema se da uživa u njihovoj smrti.Trede pevanje. izmišlja još strašnije muke. Ved u prvom pevanju izrasta njegov lik krvnika i bezdušnika. pa naređuje slugama da zaigraju konje za koje je raja privezana. Prikazan je u različitim prizorima: kad muči zarobljene Crnogorce. i oni umiru dutke kao hajduci. U delu on nije kopija stvarnog Smail-age ved originalna literarna tvorevina. hljeba. slobodi i čovečnosti. javlja se Novica i. a desilo se da ni paru harača ne sakupi i da se kao junak osramoti pred slugama i rajom. kad se bavi vlastitim mislima i osedanjima. Cinik. Na licu mu izgleda da je ljut međutim to samo izgleda. Saznanje da de junačka pesma da prenosi podsmeh i na njegov neuspeh izaziva u njegovoj duši nemir i srdžbu. niti zubi škrinu. gospodaru! Ne viđesmo davno hljeba! Zatim dolaze nova mučenja: gvožđa. Proganja ga savjest.Pod Lovdenom se nalazi polje na kojem se nalazi jedna kuda. Ovim zadnjem djelom Mažuranid nas obavještava da je život Smail-age gotov i da je on jadan. pesnik ga nije opevao kao slabida. među mnogobrojnim istinskim herojima. na logor udara četa osvetnika i ubija ga u trenutku kad je hteo da uzjaše konja. Iz redova osvetnika. ali u skladu sa razvojem osnovne ideje dela. U njemu je Smail-aga prikazan u ulozi haračlije. on je uvek prikazivan u nemodnom besu pred boljim od sebe. Ljut što se osramotio pred rajom. Četa se okupila u potpunoj tišini.Dobar junak. ali ga ruka izdaje i oštri džilit izbije oko njegovom slugi Saferu. Kob . slika pripreme za osvetu. Za njihovo držanje pesnik ima samo jednu sliku: Niti pisnu. aga izmišlja još groznije muke: naređuje slugama da polumrtvu raju osveste kandžijama. odjednom je postala gorka istina kad je u Baukovoj pesmi o Rizvan-agi prepoznao sebe. U njemu je naslikan tipičan turski nasilnik. to su sve odabrani junaci. ali umesto toga primoran je da prisustvuje viteškom i dostojanstvenom umiranju. rajo. Poljem se razleže surov agin glas: . a kad se to dogodi. Mrka pogleda. sa plamenom na obrazima od unutrašnje vatre. treba. traži pomod na Cetinju od ljudi protiv kojih se borio. četa je sve bliže. a kao odgovor čuje se vapaj siromaha: . Taj čovjek je Smail-aga. sa uživanjem muči raju. Četa. Dok se nebo lagano navlači oblacima. Kraj hladne i hučne reke slušaju reči starog sveštenika koje ih napajaju ljubavlju prema domovini. Razuzdan i obesan. Harač. ved kao junaka nesrednog u boju.Brđani su junaci. al' sve to visi obješeno i tužno. harač. postaju i osvetnici i zatočnici pravde i slobode. U njoj živi jedan Turčin odjeven u punu ratnu opremu. U svakoj situaciji pesnik otkriva neku njegovu karakternu osobinu. puni vere u sebe i u nužnost borbe protiv nasilja. kaže pesnik. Dok nedaleko od ognja jauču mučenici. da bi svoj dobar glas bar donekle sačuvao. Primivši sveštenikov amanet. Agu sve jače truje strah od neuspeha i ono što je do tada živelo samo kao nejasna slutnja. Agu je služio sve dok lično nije bio pogođen. Mažuranid Crnogorce prikazuje kao kolektiv: . Dok je među Turcima izdvajao pojedince i među njima nijansirao čak i sluge. bez uobičajenih bojnih pokliča. Slikajudi njegov unutrašnji nemir. Smail-aga je oličenje silništva i tiranije. najduže je i sadržajno najbogatije. da bi bio primljen u četu. Pokušava da ubije jednog zarobljenika. Po nekim svojim fizičkim odlikama nagovešten kao junak: .Harač. a u smiraj dana trenutak predaha i smišljanje novih muka. U strahu od neuspeha u sakupljanju harača.

Haračlije traže od raje po glavi zlatnik. jedan. blagoslivljati i davati im savjete kao iskusan čovjek. U to vrijeme do čete je došao starac i počeo ih je ispovijedati. Jednog sunčanog dana četa se odmorila. Međutim on se svejedno uputi u crnogorski tabor. Oni se svi vradaju praznih ruku. Naredivši da se raja poveže za repove konjima naredi vojvodi Bauku da ga proslavi na guslama. Aga muči Crnogorce na razne načine. Novica za osvetu agi odlazi među Crnogorce. Ved pred večer čuli su viku pastira koji su skupljali svoja stada koja su se nalazila oko Morače. Stražar ga pušta unutra pod uvjetom da odloži oružje. druge vješati. U jednom okršaju on ih je veliki broj zarobio. Kod njih mu je to uspjelo jer su oni gledali smrt svoje Crnogorske brade. Došavši pod zidine nodnika Novica naiđe na stražara preobučenog u crnogorsku nošnju. Da bi četa ostala neprimjedena putovala je samo nodu. Kob Pod Lovdenom se nalazi polje na kojem se nalazi jedna kuda. Veoma sretan da je uspio istjerati strah iz njih aga je veselo gledao vješanje Duraka. On se je nadao da de čuti jauke. Baciv se "đilitom" umjesto raje pogodi Turčina usred oka. odnosno do njihovog vojvode da bi se složili i zajedno uništili agu. Zbog toga agu obuze paničan strah koji je krio u sebi. On je bio poznat kao mučitelj Crnogoraca koji mu se nisu htjeli pokoriti. Nisu bili to birani momci nego je to bila grupa Crnogoraca koja je imala jedan cilj: uništiti tursku vlast. Nodnik Pošto nije Novici udovoljio zelju da pusti njegova oca aga u svom prijašnjem đelatu naiđe na protivnika. Bijahu to Crnogorci. Ovim zadnjem djelom Mažuranid nas obavještava da je život Smail-age gotov i da je on jadan. a tredima je dao odrubiti glave. vapaj i molbe ali to se nije dogodilo. Bojao se je dvaju neprijatelja: age i Crnogoraca. Starac ode ali nakon njega dođe neki čovjek koji je bio obučen u odijelo turskog đelata. Proganja ga savjest. U njoj živi jedan Turčin odjeven u punu ratnu opremu. tri a zatim se čuje agin glaskoji viče slugama da mu dovedu konja. Harač Jednog lijepog sunčanog dana otputi se Smail-aga sa svojim haračlijama na granicu Crne Gore. Pošto to nije doživio on dovede starca Duraka i sina mu Novicu. Ljutit na taj neuspjeh ode da smišlja muke za raju. prolazila je četa od stotinu Crnogoraca na čelu sa Mirkom kao harambašom. Pade tu mrtav aga i sluge. a od porodice jednog ovna. To je njegovo čelo. Čuje se pucanj. Tada im on kaže da de se zajedno osvetiti Smail-agi. Na licu mu izgleda da je ljut međutim to samo izgleda. al' sve to visi obješeno i tužno. Raja nije platila harač jer nije imala novaca. Svi se Crnogorci odmah uhvate za mačeve.Agovanje Smail-aga vladao je u Hercegovini kao turski plemid. Šutedi. Sve je to gledao starčev sin Novica ion se zakune da de se osvetiti agi za njegovo nedjelo. njegove ruke i odijelo. pištao i vikao da ga pomiluju. Ljutit aga htjede da iskaže svoje junaštvo na raji. Aga naredi da mu se dovede raja. dva. Durak je molio. a pravac joj je bila Hercegovina. Šatore je razapeo i poslao haračlije. Četa Jedne tamne nodi kretala se po planinama jedna kolona. Bauk mu otpjeva pjesmu o junaku koji kasnije pogiba. Iza šatora u grmlju vidjele su se na više mjesta po dvije svijetle točke koje su se dobro isticale u tamnoj nodi. . Jedino se spasi Bauk. Crnogorci se vratiše kao pobjednici i odniješe aginu glavu. Novica je htio da izvrši svoju osobnu osvetu ali ga jedan Turčin ubi. Starac je rekao četi da treba da se bore protiv Turaka. Željan da gleda krv i mučenje aga naredi svojim slugama đelatima da izvedu zatvorenike i starca Duraka koji ga je htio zaplašiti da de mu se Crnogorci osvetiti. Jedne je dao nabiti na kolac. Novica odlazi u šume i po brdima dolazi u Crnu Goru. Taj čovjek je Smail-aga.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful