P. 1
Predavanje 5 -Tehnologija i Organizacija Cestovnog Prometa

Predavanje 5 -Tehnologija i Organizacija Cestovnog Prometa

|Views: 65|Likes:
Published by Matko Tomljanović
Tehnologija i Organizacija Cestovnog Prometa
Tehnologija i Organizacija Cestovnog Prometa

More info:

Published by: Matko Tomljanović on Nov 16, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/18/2014

pdf

text

original

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Predavanje 5

mr.sc. Željko Smojver

1

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa Kategorizacija cesta i čvorišta
 

CESTA: je svaka javna cesta i nerazvrstana cesta na kojoj se obavlja promet JAVNA CESTA: je površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može slobodno kretati uz uvjete određene Zakonom i koju nadležno tijelo proglasi javnom cestom. Javne ceste se dijele na:
  

Državne ceste (~8.000 km)

Županijske ceste (10266 km)
Lokalne ceste (8939 km)
2

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa Kategorizacija cesta i čvorišta

Osnovni kriteriji koji se uzimaju u obzir pri izgradnji prometnog čvorišta:
    

sigurnost vožnje kapacitet

ekonomičnost izgradnje
estetski izgled uzajamni odnos s drugim infrastrukturnim objektima.

Geometrijska rješenja cestovnih/uličnih mreža (crtež 4) imaju veliki utjecaj na polju prometne eksploatacije, a u širem smislu i na izgled urbanih cjelina 3

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Crtež 1. Tipovi uličnih (gradskih mreža) .

uređaji za nadzor i sigurnost.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa  Javna cesta prema Zakonu o javnim cestama:        cestovna građevina građevine za odvodnju ceste zemljišni pojas oko ceste građevina na cestovnom zemljištu priključci na javnu cestu prometni znakovi.. građevine i oprema za zaštitu ceste... prometa i okoliša 5 .

od čega na autoceste otpada oko 500km i na brze ceste 104 km 6 .593 km cesta visoke razine usluga.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Republika Hrvatska danas raspolaže sa 28 123 km javnih cesta od čega na mrežu državnih cesta otpada 6 823 km Od 1970 godine do danas izgrađeno je ukupno: .

o.d.o. i Bina Istra d. – koje se bave gospodarenjem nad autocestama i popratnim objektima s naplatom  Županijska uprava za cestu – bave se gospodarenjem nad lokalnim i županijskim cestama  Koncesijska društva : Autocesta Zagreb-Rijeka d. 7 .d.o.o.o. Autocesta Zagreb-Macelj d..Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Nadležnost za građenje i održavanje Gospodarenje javnim cestama Vlada RH povjerila je sljedećim pravnim subjektima:  Hrvatske ceste d.o – koje se bave gospodarenjem nad državnim cestama i koordinacijom u odnosu na županijske i lokalne ceste te pripremu dokumentacije za autoceste do lokacijske dozvole  Hrvatske autoceste d.

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Podjela cesta prema svrsi i prometnom značenju:        Europske ceste za daleki promet Ceste za daleki promet Ceste za brzi promet Zemaljske ceste Turističke ceste Ceste za specijalne svrhe Gradske ceste 8 .

Podjela cesta prema veličini motornog prometa Razred ceste Ukupan broj motornih vozila tijekom 24 sata (oba smjera) .000 TA > 12.000 – 7. razreda > 15. > 2.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Tablica 1. ceste 1. razreda Ceste 3.000 – 3.000.000 1.000 7.000 – 12. razreda Ceste 5. razreda Ceste 4. razreda Ceste 2.PGDP Auto-ceste.000 3.000 < 1000 9 .

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Eksploatacijske značajke cestovne infrastrukture  analitički postupci utvrđivanja propusne moći (ponude) i stvarnog učinka (potražnje) u prometno-tehnološkom procesu propusna moć je osnova za sve intervencije i zahvate na prometnoj mreži  10 .

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Graf 1. Dimenzioniranje kapaciteta (propusne moći) C prometnice na n-ti sat 11 .

tj. a usvojeni n-ti sat (u praksi se često uzima 30. sat) određuje kritičnu točku (izjednačavanje) odnosa količine prometa (Q) i predviđenog kapaciteta.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa podaci o intenzitetu i strukturi prometnog toka za vrijeme godišnje eksploatacije preračunavaju se u PAJ. propusne moći (C)  amplitude koje prethode n-tom satu predstavljaju područje podkapacitiranost (Q>C):  skretanje roba i putnika na alternativne prometnice  supstitucija prometnog podsustava (npr. željeznicom)  desna strana određuje područje prekapacitiranja infrastrukture (Q<C):  prespor obrt investiranog kapitala 12  snižen standard održavanja ceste i pratećih objekata  . grafička razdioba Q=f(t)  amplitude se poredaju po veličini.

qpa = broj osobnih vozila u prometnom toku 13 .∑q = zbroj svih vozila u prometnom toku .Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Propusna moć (kapacitet) prometnice Teorija prometnog toka  Prema vrsti. prometni tok može biti homogen i heterogen. čija se heterogenost prikazuje postotnim udjelom pomoću jednadžbe:  PKV = . strukturi i pokazateljima vremenske neravnomjernosti.PKV = udio osobnih vozila[%] 𝒒−𝒒𝒑𝒂 ∗ 𝒒 100 [%] . prometni tok uvijek u svojem sastavu sadrži razne vrste vozila s isto tako raznim tehničkim značajkama. Realno.

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Propusna moć (kapacitet) prometnice Gustoća (koncentracija) prometnog toka D predstavlja broj vozila N(t) koja se u određenom trenutku t nalaze na jedinici duljine M prometnice. tj.: D= 𝑵(𝒕) 𝑴 14 .

 Pri njezinu određivanju polazi se od propusne moći jedne prometne trake (C1) kroz koju može. u uvjetima tzv. predstavljena je teorijskim i praktičnim iskazom maksimalnog broja vozila. prema obrascu: 15 . proći teorijski 1800 (voz/h). odnosno čvorišta. idealnog prometnog toka (isključivo osobna vozila).Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Opća metoda izračunavanja propusne moći  Propusna moć ceste. koja kroz promatrani presjek mogu proći u jedinici vremena.

vremenski razmak između dva uzastopna vozila (sek) Propusna moć kreće se u granicama od 100 do 900 (voz/h) zbog brojnih limitirajućih graditeljskih i prometnih čimbenika 16  .Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa C1 =  𝟑𝟔𝟎𝟎 ∆𝐭 = 𝟑𝟔𝟎𝟎 𝟐 = 1800 [ ] 𝐯𝐨𝐳 𝐡 ∆𝐭 = interval slijeda vozila. tj.

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Prema općoj metodi propusna moć jedne prometne trake iznosi: C1 = D*Vsr= 𝟏𝟎𝟎𝟎 𝒂𝒔𝒓 𝑉 [𝒗𝒐𝒛 ] 𝒉 D = gustoća prometnog toka (voz/km) Vsr = srednja brzina prometnog toka (km/h) asr = srednji razmak između prednjih rubova dva uzastopna vozila ai i ai+1 (m) 17 .

"trenja" između susjednih prometnih tokova reducira linearno povećanje propusne moći 18 .  Propusna moć višetračne ceste računa se prema jednadžbi:  Cv = kvC1 Cv = propusna moć višetračne ceste kv = koeficijent višetračnosti koji zbog tzv.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Ako za jedan smjer vožnje postoji veći broj prometnih traka. onda će propusna moć biti veća. ali ne razmjerno povećanju broja prometnih traka. već relativno umanjena za stanoviti redukcijski koeficijent.

/h] dolazi do zagušenja prometnog toka Kritične brzine nalaze se najčešće u intervalu Vkrit = 48 . gustoće D i brzine prometnog toka V  Ustanovljeno je da se kritična gustoća po jednom prometnom traku nalazi u intervalu 40-50 [voz./h] i da pri gustoći gmaks = 150-160 [voz.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Metoda HCS (Highway Capacity Software)  Praktična ispitivanja propusne moći pokazala su da postoji temeljna međuzavisnost između protoka Q. o načinu rješavanja križanja u istim ili različitim razinama)   19 .56 [km/h] Dokazano je propusna moć ovisi o vrsti ceste (autoceste. dvotračne ceste.

prema obrascu:  20 . Normanovom metodom izračunati propusnu moć ceste s dvije prometne trake. za dvosmjerni promet. zone preplitanja. kružni tokovi.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Rezultati ispitivanja provedenih u SAD-u objavljeni su u studijama HCM (Highway Capacity Manual)  U tim studijama tretiraju se postupci analize praktičnoga kapaciteta svih dijelova mreže cestovnih prometnica kao što su: otvorena dionica. površine za pješake i biciklistički tokovi  Tako je moguće tzv. raskrižja s/bez svjetlosne signalizacije. rampe. tranzit.

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa N1 = 2200 * n1 * K1 * K2 * K3 * K4 *  𝒗𝒐𝒛 k1 [ 𝒉 ] N1 = propusna moć u oba smjera na cesti s dvije prometne trake za dvosmjerni promet [voz/h]  n1 = broj prometnih traka u oba smjera  K1 = korekcijski čimbenik utjecaja širine prometnih traka  K2 = korekcijski čimbenik utjecaja tipa prometnice i prometnih traka  K3 = korekcijski čimbenik udaljenosti bočne smetnje  K4 = korekcijski čimbenik utjecaja veličine i duljine uzdužnog nagiba  k1 = korekcijski čimbenik utjecaja sastava prometnog toka 21 .

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Graf 2. Dijagram logaritamske koncentracije prometnog toka 22 .

Eksperimentalne brzine prometnog toka u domeni razina usluga prometnice 23 .Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Graf 3.

razina usluge prometnice/čvorišta Ona se sastoji od:         brzine vožnje vremena putovanja prekida u prometu slobode manevriranja sigurnosti vožnje udobnosti vožnje troškova eksploatacije vozila 24  Pri odvijanju prometnog toka može se pojaviti šest razina usluge.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa  Kvalitativna mjera kojom se očituje odnos količine prometa Q i kapaciteta prometa C. od A do F . prema HCM-u. definira se kao tzv.

pa su mogući povremeni zastoji (V = 48 km/h) razina usluge F: usiljeni-prisilni prometni tok s brzinama koje su manje od kritičnih brzina (V < 48 km/h). s brzinama koje su samo djelomično ograničene gustoćom prometa (V > 80 km/h) razina usluge C: stanje stabilnoga prometnog toka. velike gustoće s bitno ograničenim brzinama (V > 56 km/h) i malom mogućnošću manevriranja razina usluge E: stanje nestabilnog toka s vožnjom u nizu. s ograničenim brzinama (V > 64 km/h) i ograničenom mogućnošću manevriranja razina usluge D: stanje prometnog toka koje se približava nestabilnom području. s malom gustoćom i punom slobodom manevriranja razina usluge B: uvjeti slobodnog prometnog toka. Gustoća je veća od kritične.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa  razina usluge A: uvjeti slobodnoga prometnog toka s velikim operativnim brzinama (V > 96 km/h). gdje je gustoća bliska zagušenju. a protok je u rasponu od nule do vrijednosti koja je manja od propusne moći 25      . a protok jednak propusnoj moći.

vidljivost. 4. 3. polumjer zavoja itd. uzevši u obzir sve uvjete sigurnosti (silu prijanjanja. ekonomsko -gospodarskim potrebama važnosti i značenju ceste značajkama terena svrsi i jačini prometa perspektivnom razvoju prometa itd. 2. 5. 26 .) i povoljne uvjete iskorištenja snage motora Ovisi o: 1.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Računska (projektna) brzina prometnice Računska brzina je najveća brzina vožnje što se može odrediti na određenoj cesti.

razreda Ceste 5. vrijednosti prethodne brzine u ovisnosti o veličini prometa i vrsti terena kojim cesta prolazi Tablica 2. razreda Prethodna brzina Vp [km/h] za predjel nizinski brežuljkasti brdoviti planinski 120 120 100 80 70 60 120-100 100 80 70 60 50 100-80 80 70 60 50 40 80 70 (60) 60(50) 50(40) 40(30) 40(30) 27 . Određivanje prethodne brzine prometnice Vrsta ceste Autoceste Ceste 1. tj. razreda Ceste 4.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Kao računska brzina mogu se usvojiti:  prethodna brzina Vp.). razreda Ceste 2. razreda Ceste 3. polazna brzina za određivanje elemenata ceste prema (Tablica 7.

Značajka zavoja određuje se prema jednadžbi: Ʃαn Z= 𝑳 Z – značajka zavoja (broj stupnjeva/km). zakrivljenost α – kut skretanja (broj stupnjeva) Σαn – zbroj kutova skretanja svih zavoja na dijelu ceste na kojemu se predviđa konstantna brzina (broj stupnjeva) L – duljina dijela ceste (km) 28 .Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa  očekivana brzina Vo utvrđuje se temeljem značajki zavoja i širine kolnika. tzv.

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Teretni (prometni) i slobodni profil Karakteristični profili u poprečnoj dispoziciji prometnice: 1. . rubne trake i zaustavne ili dodatne trake Slobodni profil . te širina prometne trake. obuhvaća prometni profil rubne zaštitne širine i zaštitne visine.cjeloviti poprečni presjek tipskog vozila. zajedno s teretom. 29 2. Teretni (prometni) profil . stupovi i sl. U slobodnom profilu ceste ne smiju se nalaziti određeni objekti.širi okvir.

mora se prilagoditi višim graditeljskim i ekološkim standardima. Crtež 2. tj. Detalj poprečnog presjeka ceste za teška vozila 30 . s visokim sudjelovanjem teških teretnih vozila.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa  posebni značaj kod specijalnog prijevoza  dimenzioniranje prometnice namijenjene za komercijalnu uporabu.

…. putnika i vozila što se u jedinici vremena propušta kroz prometrani presjek. te procijenjene prosječne težine tereta kamiona (tablica 3) u smislu pokazatelja opterećenja što ga je primio kolnik u jedinici vremena Qs = N1Q1+N2Q2+N3Q3+…+NnQn  N1.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Kumulativno prometno opterećenje Qk  Kumulativno prometno izražena bruto težina robe. Q2.…. N3. N2.Nn = broj srodnih skupina vozila  Q1. Q3.Qn = prosječna bruto težina vozila srodnih skupina 31 .

Prosječne težine vozila i tereta u odnosu na opterećenje kolnika Vrsta vozila Lako teretno vozilo Srednje teško teretno vozilo Teško teretno vozilo s jednom osovinom Teško teretno vozilo s dvostrukom osovinom Prikolica za teško teretno vozilo s jednom osovinom Prikolica za teško teretno vozilo s dvostrukom osovinom Nosivost (kn) <30 30-70 >70 >70 _ _ _ prazno puno prazno puno prazno puno prazno puno prazna puna prazna puna prazan pun Ukupna težina (kN) 15 45 35 90 45 150 70 220 30 140 50 230 70 110 32 Težina zadnje osovine (kN) 20 30 20 60 25 100 20+20 80+80 15 70 20+10 90+50 40 70 Autobus .Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Tablica 3.

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa   Procjenom broja putnika u osobnim automobilima.postotak udjela teretnih vozila u ukupnom bruto opterećenju n – odnos korisnog tereta teretnog vozila prema njegovoj bruto tonaži 33 . autobusima itd. hipotetski se dobiju podaci o prosječnom broju prevezenih putnika Vrlo važan čimbenik pri projektiranju ceste radi utvrđivanja nezinih glavnih tehničkih elemenata  Mijenja se tijekom godine Odnos dnevnog srednjeg neto Qs (nett) i bruto opterećenja Qs (brtt) 𝒏𝒆𝒕𝒕 Qs ( )= 𝒈𝒐𝒅 A 𝒎% 𝟏𝟎𝟎∗𝒏 𝒃𝒓𝒕𝒕 Qs ( ) 𝒅𝒂𝒏 A – broj dana eksploatacije u godini m% .

HVALA NA PAŽNJI ! 34 .Tehnologija i organizacija cestovnog prometa 7.11.2013.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->