Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Predavanje 5

mr.sc. Željko Smojver

1

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa Kategorizacija cesta i čvorišta
 

CESTA: je svaka javna cesta i nerazvrstana cesta na kojoj se obavlja promet JAVNA CESTA: je površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može slobodno kretati uz uvjete određene Zakonom i koju nadležno tijelo proglasi javnom cestom. Javne ceste se dijele na:
  

Državne ceste (~8.000 km)

Županijske ceste (10266 km)
Lokalne ceste (8939 km)
2

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa Kategorizacija cesta i čvorišta

Osnovni kriteriji koji se uzimaju u obzir pri izgradnji prometnog čvorišta:
    

sigurnost vožnje kapacitet

ekonomičnost izgradnje
estetski izgled uzajamni odnos s drugim infrastrukturnim objektima.

Geometrijska rješenja cestovnih/uličnih mreža (crtež 4) imaju veliki utjecaj na polju prometne eksploatacije, a u širem smislu i na izgled urbanih cjelina 3

Tipovi uličnih (gradskih mreža) .Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Crtež 1.

uređaji za nadzor i sigurnost... prometa i okoliša 5 ..Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa  Javna cesta prema Zakonu o javnim cestama:        cestovna građevina građevine za odvodnju ceste zemljišni pojas oko ceste građevina na cestovnom zemljištu priključci na javnu cestu prometni znakovi. građevine i oprema za zaštitu ceste.

od čega na autoceste otpada oko 500km i na brze ceste 104 km 6 .593 km cesta visoke razine usluga.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Republika Hrvatska danas raspolaže sa 28 123 km javnih cesta od čega na mrežu državnih cesta otpada 6 823 km Od 1970 godine do danas izgrađeno je ukupno: .

o.o. i Bina Istra d.d..o.o – koje se bave gospodarenjem nad državnim cestama i koordinacijom u odnosu na županijske i lokalne ceste te pripremu dokumentacije za autoceste do lokacijske dozvole  Hrvatske autoceste d. 7 .d.o.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Nadležnost za građenje i održavanje Gospodarenje javnim cestama Vlada RH povjerila je sljedećim pravnim subjektima:  Hrvatske ceste d. Autocesta Zagreb-Macelj d.o. – koje se bave gospodarenjem nad autocestama i popratnim objektima s naplatom  Županijska uprava za cestu – bave se gospodarenjem nad lokalnim i županijskim cestama  Koncesijska društva : Autocesta Zagreb-Rijeka d.

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Podjela cesta prema svrsi i prometnom značenju:        Europske ceste za daleki promet Ceste za daleki promet Ceste za brzi promet Zemaljske ceste Turističke ceste Ceste za specijalne svrhe Gradske ceste 8 .

razreda Ceste 5.000.000 3. razreda Ceste 2.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Tablica 1.000 – 7. razreda Ceste 4.000 TA > 12. razreda > 15. razreda Ceste 3.000 1.000 – 3. Podjela cesta prema veličini motornog prometa Razred ceste Ukupan broj motornih vozila tijekom 24 sata (oba smjera) .000 < 1000 9 .000 7.000 – 12. ceste 1.PGDP Auto-ceste. > 2.

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Eksploatacijske značajke cestovne infrastrukture  analitički postupci utvrđivanja propusne moći (ponude) i stvarnog učinka (potražnje) u prometno-tehnološkom procesu propusna moć je osnova za sve intervencije i zahvate na prometnoj mreži  10 .

Dimenzioniranje kapaciteta (propusne moći) C prometnice na n-ti sat 11 .Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Graf 1.

sat) određuje kritičnu točku (izjednačavanje) odnosa količine prometa (Q) i predviđenog kapaciteta. grafička razdioba Q=f(t)  amplitude se poredaju po veličini.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa podaci o intenzitetu i strukturi prometnog toka za vrijeme godišnje eksploatacije preračunavaju se u PAJ. a usvojeni n-ti sat (u praksi se često uzima 30. tj. željeznicom)  desna strana određuje područje prekapacitiranja infrastrukture (Q<C):  prespor obrt investiranog kapitala 12  snižen standard održavanja ceste i pratećih objekata  . propusne moći (C)  amplitude koje prethode n-tom satu predstavljaju područje podkapacitiranost (Q>C):  skretanje roba i putnika na alternativne prometnice  supstitucija prometnog podsustava (npr.

prometni tok uvijek u svojem sastavu sadrži razne vrste vozila s isto tako raznim tehničkim značajkama.PKV = udio osobnih vozila[%] 𝒒−𝒒𝒑𝒂 ∗ 𝒒 100 [%] . čija se heterogenost prikazuje postotnim udjelom pomoću jednadžbe:  PKV = . prometni tok može biti homogen i heterogen.∑q = zbroj svih vozila u prometnom toku . Realno.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Propusna moć (kapacitet) prometnice Teorija prometnog toka  Prema vrsti.qpa = broj osobnih vozila u prometnom toku 13 . strukturi i pokazateljima vremenske neravnomjernosti.

: D= 𝑵(𝒕) 𝑴 14 . tj.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Propusna moć (kapacitet) prometnice Gustoća (koncentracija) prometnog toka D predstavlja broj vozila N(t) koja se u određenom trenutku t nalaze na jedinici duljine M prometnice.

proći teorijski 1800 (voz/h). odnosno čvorišta. u uvjetima tzv. idealnog prometnog toka (isključivo osobna vozila).Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Opća metoda izračunavanja propusne moći  Propusna moć ceste. koja kroz promatrani presjek mogu proći u jedinici vremena.  Pri njezinu određivanju polazi se od propusne moći jedne prometne trake (C1) kroz koju može. prema obrascu: 15 . predstavljena je teorijskim i praktičnim iskazom maksimalnog broja vozila.

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa C1 =  𝟑𝟔𝟎𝟎 ∆𝐭 = 𝟑𝟔𝟎𝟎 𝟐 = 1800 [ ] 𝐯𝐨𝐳 𝐡 ∆𝐭 = interval slijeda vozila. vremenski razmak između dva uzastopna vozila (sek) Propusna moć kreće se u granicama od 100 do 900 (voz/h) zbog brojnih limitirajućih graditeljskih i prometnih čimbenika 16  . tj.

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Prema općoj metodi propusna moć jedne prometne trake iznosi: C1 = D*Vsr= 𝟏𝟎𝟎𝟎 𝒂𝒔𝒓 𝑉 [𝒗𝒐𝒛 ] 𝒉 D = gustoća prometnog toka (voz/km) Vsr = srednja brzina prometnog toka (km/h) asr = srednji razmak između prednjih rubova dva uzastopna vozila ai i ai+1 (m) 17 .

već relativno umanjena za stanoviti redukcijski koeficijent. onda će propusna moć biti veća.  Propusna moć višetračne ceste računa se prema jednadžbi:  Cv = kvC1 Cv = propusna moć višetračne ceste kv = koeficijent višetračnosti koji zbog tzv. ali ne razmjerno povećanju broja prometnih traka.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Ako za jedan smjer vožnje postoji veći broj prometnih traka. "trenja" između susjednih prometnih tokova reducira linearno povećanje propusne moći 18 .

o načinu rješavanja križanja u istim ili različitim razinama)   19 . gustoće D i brzine prometnog toka V  Ustanovljeno je da se kritična gustoća po jednom prometnom traku nalazi u intervalu 40-50 [voz.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Metoda HCS (Highway Capacity Software)  Praktična ispitivanja propusne moći pokazala su da postoji temeljna međuzavisnost između protoka Q./h] i da pri gustoći gmaks = 150-160 [voz./h] dolazi do zagušenja prometnog toka Kritične brzine nalaze se najčešće u intervalu Vkrit = 48 .56 [km/h] Dokazano je propusna moć ovisi o vrsti ceste (autoceste. dvotračne ceste.

površine za pješake i biciklistički tokovi  Tako je moguće tzv. zone preplitanja. kružni tokovi. za dvosmjerni promet. tranzit.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Rezultati ispitivanja provedenih u SAD-u objavljeni su u studijama HCM (Highway Capacity Manual)  U tim studijama tretiraju se postupci analize praktičnoga kapaciteta svih dijelova mreže cestovnih prometnica kao što su: otvorena dionica. Normanovom metodom izračunati propusnu moć ceste s dvije prometne trake. rampe. prema obrascu:  20 . raskrižja s/bez svjetlosne signalizacije.

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa N1 = 2200 * n1 * K1 * K2 * K3 * K4 *  𝒗𝒐𝒛 k1 [ 𝒉 ] N1 = propusna moć u oba smjera na cesti s dvije prometne trake za dvosmjerni promet [voz/h]  n1 = broj prometnih traka u oba smjera  K1 = korekcijski čimbenik utjecaja širine prometnih traka  K2 = korekcijski čimbenik utjecaja tipa prometnice i prometnih traka  K3 = korekcijski čimbenik udaljenosti bočne smetnje  K4 = korekcijski čimbenik utjecaja veličine i duljine uzdužnog nagiba  k1 = korekcijski čimbenik utjecaja sastava prometnog toka 21 .

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Graf 2. Dijagram logaritamske koncentracije prometnog toka 22 .

Eksperimentalne brzine prometnog toka u domeni razina usluga prometnice 23 .Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Graf 3.

razina usluge prometnice/čvorišta Ona se sastoji od:         brzine vožnje vremena putovanja prekida u prometu slobode manevriranja sigurnosti vožnje udobnosti vožnje troškova eksploatacije vozila 24  Pri odvijanju prometnog toka može se pojaviti šest razina usluge.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa  Kvalitativna mjera kojom se očituje odnos količine prometa Q i kapaciteta prometa C. prema HCM-u. od A do F . definira se kao tzv.

Gustoća je veća od kritične. s brzinama koje su samo djelomično ograničene gustoćom prometa (V > 80 km/h) razina usluge C: stanje stabilnoga prometnog toka.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa  razina usluge A: uvjeti slobodnoga prometnog toka s velikim operativnim brzinama (V > 96 km/h). a protok jednak propusnoj moći. s ograničenim brzinama (V > 64 km/h) i ograničenom mogućnošću manevriranja razina usluge D: stanje prometnog toka koje se približava nestabilnom području. s malom gustoćom i punom slobodom manevriranja razina usluge B: uvjeti slobodnog prometnog toka. a protok je u rasponu od nule do vrijednosti koja je manja od propusne moći 25      . velike gustoće s bitno ograničenim brzinama (V > 56 km/h) i malom mogućnošću manevriranja razina usluge E: stanje nestabilnog toka s vožnjom u nizu. pa su mogući povremeni zastoji (V = 48 km/h) razina usluge F: usiljeni-prisilni prometni tok s brzinama koje su manje od kritičnih brzina (V < 48 km/h). gdje je gustoća bliska zagušenju.

ekonomsko -gospodarskim potrebama važnosti i značenju ceste značajkama terena svrsi i jačini prometa perspektivnom razvoju prometa itd. 26 . 5.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Računska (projektna) brzina prometnice Računska brzina je najveća brzina vožnje što se može odrediti na određenoj cesti. 2. 4. polumjer zavoja itd. uzevši u obzir sve uvjete sigurnosti (silu prijanjanja.) i povoljne uvjete iskorištenja snage motora Ovisi o: 1. 3. vidljivost.

vrijednosti prethodne brzine u ovisnosti o veličini prometa i vrsti terena kojim cesta prolazi Tablica 2. razreda Ceste 3. razreda Ceste 2. tj. polazna brzina za određivanje elemenata ceste prema (Tablica 7. razreda Ceste 5. razreda Prethodna brzina Vp [km/h] za predjel nizinski brežuljkasti brdoviti planinski 120 120 100 80 70 60 120-100 100 80 70 60 50 100-80 80 70 60 50 40 80 70 (60) 60(50) 50(40) 40(30) 40(30) 27 .Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Kao računska brzina mogu se usvojiti:  prethodna brzina Vp.). Određivanje prethodne brzine prometnice Vrsta ceste Autoceste Ceste 1. razreda Ceste 4.

Značajka zavoja određuje se prema jednadžbi: Ʃαn Z= 𝑳 Z – značajka zavoja (broj stupnjeva/km). tzv.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa  očekivana brzina Vo utvrđuje se temeljem značajki zavoja i širine kolnika. zakrivljenost α – kut skretanja (broj stupnjeva) Σαn – zbroj kutova skretanja svih zavoja na dijelu ceste na kojemu se predviđa konstantna brzina (broj stupnjeva) L – duljina dijela ceste (km) 28 .

U slobodnom profilu ceste ne smiju se nalaziti određeni objekti. te širina prometne trake. zajedno s teretom. 29 2. Teretni (prometni) profil .cjeloviti poprečni presjek tipskog vozila. .Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Teretni (prometni) i slobodni profil Karakteristični profili u poprečnoj dispoziciji prometnice: 1. obuhvaća prometni profil rubne zaštitne širine i zaštitne visine.širi okvir. rubne trake i zaustavne ili dodatne trake Slobodni profil . stupovi i sl.

mora se prilagoditi višim graditeljskim i ekološkim standardima.Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa  posebni značaj kod specijalnog prijevoza  dimenzioniranje prometnice namijenjene za komercijalnu uporabu. tj. Crtež 2. Detalj poprečnog presjeka ceste za teška vozila 30 . s visokim sudjelovanjem teških teretnih vozila.

te procijenjene prosječne težine tereta kamiona (tablica 3) u smislu pokazatelja opterećenja što ga je primio kolnik u jedinici vremena Qs = N1Q1+N2Q2+N3Q3+…+NnQn  N1. Q3.Nn = broj srodnih skupina vozila  Q1.…. N3. Q2. putnika i vozila što se u jedinici vremena propušta kroz prometrani presjek. N2.….Qn = prosječna bruto težina vozila srodnih skupina 31 .Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Kumulativno prometno opterećenje Qk  Kumulativno prometno izražena bruto težina robe.

Prosječne težine vozila i tereta u odnosu na opterećenje kolnika Vrsta vozila Lako teretno vozilo Srednje teško teretno vozilo Teško teretno vozilo s jednom osovinom Teško teretno vozilo s dvostrukom osovinom Prikolica za teško teretno vozilo s jednom osovinom Prikolica za teško teretno vozilo s dvostrukom osovinom Nosivost (kn) <30 30-70 >70 >70 _ _ _ prazno puno prazno puno prazno puno prazno puno prazna puna prazna puna prazan pun Ukupna težina (kN) 15 45 35 90 45 150 70 220 30 140 50 230 70 110 32 Težina zadnje osovine (kN) 20 30 20 60 25 100 20+20 80+80 15 70 20+10 90+50 40 70 Autobus .Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa Tablica 3.

postotak udjela teretnih vozila u ukupnom bruto opterećenju n – odnos korisnog tereta teretnog vozila prema njegovoj bruto tonaži 33 . hipotetski se dobiju podaci o prosječnom broju prevezenih putnika Vrlo važan čimbenik pri projektiranju ceste radi utvrđivanja nezinih glavnih tehničkih elemenata  Mijenja se tijekom godine Odnos dnevnog srednjeg neto Qs (nett) i bruto opterećenja Qs (brtt) 𝒏𝒆𝒕𝒕 Qs ( )= 𝒈𝒐𝒅 A 𝒎% 𝟏𝟎𝟎∗𝒏 𝒃𝒓𝒕𝒕 Qs ( ) 𝒅𝒂𝒏 A – broj dana eksploatacije u godini m% .Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Tehnologija cestovnog prometa   Procjenom broja putnika u osobnim automobilima. autobusima itd.

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa 7.11.2013. HVALA NA PAŽNJI ! 34 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful