Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Predavanje 5

mr.sc. eljko Smojver

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa Kategorizacija cesta i vorita

CESTA: je svaka javna cesta i nerazvrstana cesta na kojoj se obavlja promet JAVNA CESTA: je povrina od opeg znaenja za promet kojom se svatko moe slobodno kretati uz uvjete odreene Zakonom i koju nadleno tijelo proglasi javnom cestom. Javne ceste se dijele na:

Dravne ceste (~8.000 km)

upanijske ceste (10266 km)

Lokalne ceste (8939 km)
2

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa Kategorizacija cesta i vorita

Osnovni kriteriji koji se uzimaju u obzir pri izgradnji prometnog vorita:

sigurnost vonje kapacitet

ekonominost izgradnje
estetski izgled uzajamni odnos s drugim infrastrukturnim objektima.

Geometrijska rjeenja cestovnih/ulinih mrea (crte 4) imaju veliki utjecaj na polju prometne eksploatacije, a u irem smislu i na izgled urbanih cjelina 3

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Crte 1. Tipovi ulinih (gradskih mrea)

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa

Javna cesta prema Zakonu o javnim cestama:

cestovna graevina
graevine za odvodnju ceste zemljini pojas oko ceste graevina na cestovnom zemljitu prikljuci na javnu cestu prometni znakovi, ureaji za nadzor i sigurnost.... graevine i oprema za zatitu ceste, prometa i okolia
5

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa

Republika Hrvatska danas raspolae sa 28 123 km javnih cesta od ega na mreu dravnih cesta otpada 6 823 km Od 1970 godine do danas izgraeno je ukupno: - 593 km cesta visoke razine usluga, od ega na autoceste otpada oko 500km i na brze ceste 104 km

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa Nadlenost za graenje i odravanje Gospodarenje javnim cestama Vlada RH povjerila je sljedeim pravnim subjektima: Hrvatske ceste d.o.o koje se bave gospodarenjem nad dravnim cestama i koordinacijom u odnosu na upanijske i lokalne ceste te pripremu dokumentacije za autoceste do lokacijske dozvole Hrvatske autoceste d.o.o. koje se bave gospodarenjem nad autocestama i popratnim objektima s naplatom upanijska uprava za cestu bave se gospodarenjem nad lokalnim i upanijskim cestama Koncesijska drutva : Autocesta Zagreb-Rijeka d.d., Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o. i Bina Istra d.d.

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa

Podjela cesta prema svrsi i prometnom znaenju:

Europske ceste za daleki promet Ceste za daleki promet Ceste za brzi promet Zemaljske ceste Turistike ceste Ceste za specijalne svrhe Gradske ceste

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa

Tablica 1. Podjela cesta prema veliini motornog prometa Razred ceste Ukupan broj motornih vozila tijekom 24 sata (oba smjera) - PGDP

Auto-ceste, ceste 1. razreda Ceste 2. razreda Ceste 3. razreda Ceste 4. razreda Ceste 5. razreda

> 15.000, > 2.000 TA > 12.000 7.000 12.000 3.000 7.000 1.000 3.000 < 1000
9

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa Eksploatacijske znaajke cestovne infrastrukture

analitiki postupci utvrivanja propusne moi (ponude) i stvarnog uinka (potranje) u prometno-tehnolokom procesu propusna mo je osnova za sve intervencije i zahvate na prometnoj mrei

10

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa

Graf 1. Dimenzioniranje kapaciteta (propusne moi) C prometnice na n-ti sat

11

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa

podaci o intenzitetu i strukturi prometnog toka za vrijeme godinje eksploatacije preraunavaju se u PAJ, grafika razdioba Q=f(t) amplitude se poredaju po veliini, a usvojeni n-ti sat (u praksi se esto uzima 30. sat) odreuje kritinu toku (izjednaavanje) odnosa koliine prometa (Q) i predvienog kapaciteta, tj. propusne moi (C) amplitude koje prethode n-tom satu predstavljaju podruje podkapacitiranost (Q>C): skretanje roba i putnika na alternativne prometnice supstitucija prometnog podsustava (npr. eljeznicom) desna strana odreuje podruje prekapacitiranja infrastrukture (Q<C): prespor obrt investiranog kapitala 12 snien standard odravanja ceste i prateih objekata

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa

Propusna mo (kapacitet) prometnice

Teorija prometnog toka

Prema vrsti, strukturi i pokazateljima vremenske neravnomjernosti, prometni tok moe biti homogen i heterogen. Realno, prometni tok uvijek u svojem sastavu sadri razne vrste vozila s isto tako raznim tehnikim znaajkama, ija se heterogenost prikazuje postotnim udjelom pomou jednadbe:

PKV =
- PKV = udio osobnih vozila[%]

100 [%]

- q = zbroj svih vozila u prometnom toku - qpa = broj osobnih vozila u prometnom toku
13

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa

Propusna mo (kapacitet) prometnice

Gustoa (koncentracija) prometnog toka D predstavlja broj vozila N(t) koja se u odreenom trenutku t nalaze na jedinici duljine M prometnice, tj.:

D=

()

14

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa Opa metoda izraunavanja propusne moi

Propusna mo ceste, odnosno vorita, predstavljena je teorijskim i praktinim iskazom maksimalnog broja vozila, koja kroz promatrani presjek mogu proi u jedinici vremena.

Pri njezinu odreivanju polazi se od propusne moi jedne prometne trake (C1) kroz koju moe, u uvjetima tzv. idealnog prometnog toka (iskljuivo osobna vozila), proi teorijski 1800 (voz/h), prema obrascu:
15

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa

C1 =

= 1800 [ ]

= interval slijeda vozila, tj. vremenski razmak izmeu dva uzastopna vozila (sek) Propusna mo kree se u granicama od 100 do 900 (voz/h) zbog brojnih limitirajuih graditeljskih i prometnih imbenika
16

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa

Prema opoj metodi propusna mo jedne prometne trake iznosi:

C1 = D*Vsr=

[ ]

D = gustoa prometnog toka (voz/km) Vsr = srednja brzina prometnog toka (km/h) asr = srednji razmak izmeu prednjih rubova dva uzastopna vozila ai i ai+1 (m)
17

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa

Ako za jedan smjer vonje postoji vei broj prometnih traka, onda e propusna mo biti vea, ali ne razmjerno poveanju broja prometnih traka, ve relativno umanjena za stanoviti redukcijski koeficijent. Propusna mo vietrane ceste rauna se prema jednadbi:

Cv = kvC1
Cv = propusna mo vietrane ceste kv = koeficijent vietranosti koji zbog tzv. "trenja" izmeu susjednih prometnih tokova reducira linearno poveanje propusne moi

18

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa Metoda HCS (Highway Capacity Software)

Praktina ispitivanja propusne moi pokazala su da postoji temeljna meuzavisnost izmeu protoka Q, gustoe D i brzine prometnog toka V

Ustanovljeno je da se kritina gustoa po jednom prometnom traku nalazi u intervalu 40-50 [voz./h] i da pri gustoi gmaks = 150-160 [voz./h] dolazi do zaguenja prometnog toka
Kritine brzine nalaze se najee u intervalu Vkrit = 48 - 56 [km/h] Dokazano je propusna mo ovisi o vrsti ceste (autoceste, dvotrane ceste, o nainu rjeavanja krianja u istim ili razliitim razinama)

19

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa Rezultati ispitivanja provedenih u SAD-u objavljeni su u studijama HCM (Highway Capacity Manual) U tim studijama tretiraju se postupci analize praktinoga kapaciteta svih dijelova mree cestovnih prometnica kao to su: otvorena dionica, rampe, zone preplitanja, kruni tokovi, raskrija s/bez svjetlosne signalizacije, tranzit, povrine za pjeake i biciklistiki tokovi Tako je mogue tzv. Normanovom metodom izraunati propusnu mo ceste s dvije prometne trake, za dvosmjerni promet, prema obrascu:

20

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa

N1 = 2200 * n1 * K1 * K2 * K3 * K4 *

k1 [ ]

N1 = propusna mo u oba smjera na cesti s dvije prometne trake za dvosmjerni promet [voz/h] n1 = broj prometnih traka u oba smjera K1 = korekcijski imbenik utjecaja irine prometnih traka K2 = korekcijski imbenik utjecaja tipa prometnice i prometnih traka K3 = korekcijski imbenik udaljenosti bone smetnje K4 = korekcijski imbenik utjecaja veliine i duljine uzdunog nagiba k1 = korekcijski imbenik utjecaja sastava prometnog toka
21

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa

Graf 2. Dijagram logaritamske koncentracije prometnog toka

22

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa

Graf 3. Eksperimentalne brzine prometnog toka u domeni razina usluga prometnice

23

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa

Kvalitativna mjera kojom se oituje odnos koliine prometa Q i kapaciteta prometa C, prema HCM-u, definira se kao tzv. razina usluge prometnice/vorita Ona se sastoji od:

brzine vonje vremena putovanja prekida u prometu slobode manevriranja sigurnosti vonje udobnosti vonje trokova eksploatacije vozila
24

Pri odvijanju prometnog toka moe se pojaviti est razina usluge, od A do F

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa

razina usluge A: uvjeti slobodnoga prometnog toka s velikim operativnim brzinama (V > 96 km/h), s malom gustoom i punom slobodom manevriranja razina usluge B: uvjeti slobodnog prometnog toka, s brzinama koje su samo djelomino ograniene gustoom prometa (V > 80 km/h) razina usluge C: stanje stabilnoga prometnog toka, s ogranienim brzinama (V > 64 km/h) i ogranienom mogunou manevriranja razina usluge D: stanje prometnog toka koje se pribliava nestabilnom podruju, velike gustoe s bitno ogranienim brzinama (V > 56 km/h) i malom mogunou manevriranja razina usluge E: stanje nestabilnog toka s vonjom u nizu, gdje je gustoa bliska zaguenju, a protok jednak propusnoj moi, pa su mogui povremeni zastoji (V = 48 km/h) razina usluge F: usiljeni-prisilni prometni tok s brzinama koje su manje od kritinih brzina (V < 48 km/h). Gustoa je vea od kritine, a protok je u rasponu od nule do vrijednosti koja je manja od propusne moi 25

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa

Raunska (projektna) brzina prometnice

Raunska brzina je najvea brzina vonje to se moe odrediti na odreenoj cesti, uzevi u obzir sve uvjete sigurnosti (silu prijanjanja, vidljivost, polumjer zavoja itd.) i povoljne uvjete iskoritenja snage motora Ovisi o:
1. 2. 3. 4. 5.

ekonomsko -gospodarskim potrebama vanosti i znaenju ceste znaajkama terena svrsi i jaini prometa perspektivnom razvoju prometa itd.
26

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa Kao raunska brzina mogu se usvojiti:

prethodna brzina Vp, tj. polazna brzina za odreivanje elemenata ceste prema (Tablica 7.); vrijednosti prethodne brzine u ovisnosti o veliini prometa i vrsti terena kojim cesta prolazi

Tablica 2. Odreivanje prethodne brzine prometnice

Vrsta ceste Autoceste Ceste 1. razreda Ceste 2. razreda Ceste 3. razreda Ceste 4. razreda Ceste 5. razreda Prethodna brzina Vp [km/h] za predjel nizinski breuljkasti brdoviti planinski 120 120 100 80 70 60 120-100 100 80 70 60 50 100-80 80 70 60 50 40 80 70 (60) 60(50) 50(40) 40(30) 40(30)
27

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa

oekivana brzina Vo utvruje se temeljem znaajki zavoja i irine kolnika. Znaajka zavoja odreuje se prema jednadbi:

n Z=
Z znaajka zavoja (broj stupnjeva/km), tzv. zakrivljenost kut skretanja (broj stupnjeva) n zbroj kutova skretanja svih zavoja na dijelu ceste na kojemu se predvia konstantna brzina (broj stupnjeva)

L duljina dijela ceste (km)

28

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa Teretni (prometni) i slobodni profil Karakteristini profili u poprenoj dispoziciji prometnice:
1.

Teretni (prometni) profil - cjeloviti popreni presjek tipskog vozila, zajedno s teretom, te irina prometne trake, rubne trake i zaustavne ili dodatne trake Slobodni profil - iri okvir, obuhvaa prometni profil rubne zatitne irine i zatitne visine. U slobodnom profilu ceste ne smiju se nalaziti odreeni objekti, stupovi i sl.
29

2.

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa

posebni znaaj kod specijalnog prijevoza

dimenzioniranje prometnice namijenjene za komercijalnu uporabu, tj. s visokim sudjelovanjem tekih teretnih vozila, mora se prilagoditi viim graditeljskim i ekolokim standardima.

Crte 2. Detalj poprenog presjeka ceste za teka vozila

30

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa Kumulativno prometno optereenje Qk

Kumulativno prometno izraena bruto teina robe, putnika i vozila to se u jedinici vremena proputa kroz prometrani presjek, te procijenjene prosjene teine tereta kamiona (tablica 3) u smislu pokazatelja optereenja to ga je primio kolnik u jedinici vremena

Qs = N1Q1+N2Q2+N3Q3++NnQn

N1, N2, N3,,Nn = broj srodnih skupina vozila

Q1, Q2, Q3,,Qn = prosjena bruto teina vozila srodnih skupina

31

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa Tablica 3. Prosjene teine vozila i tereta u odnosu na optereenje kolnika
Vrsta vozila Lako teretno vozilo Srednje teko teretno vozilo Teko teretno vozilo s jednom osovinom Teko teretno vozilo s dvostrukom osovinom Prikolica za teko teretno vozilo s jednom osovinom Prikolica za teko teretno vozilo s dvostrukom osovinom Nosivost (kn) <30 30-70 >70 >70 _ _ _ prazno puno prazno puno prazno puno prazno puno prazna puna prazna puna prazan pun Ukupna teina (kN) 15 45 35 90 45 150 70 220 30 140 50 230 70 110
32

Teina zadnje osovine (kN) 20 30 20 60 25 100 20+20 80+80 15 70 20+10 90+50 40 70

Autobus

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

Tehnologija cestovnog prometa

Procjenom broja putnika u osobnim automobilima, autobusima itd. hipotetski se dobiju podaci o prosjenom broju prevezenih putnika Vrlo vaan imbenik pri projektiranju ceste radi utvrivanja nezinih glavnih tehnikih elemenata

Mijenja se tijekom godine

Odnos dnevnog srednjeg neto Qs (nett) i bruto optereenja Qs (brtt)

Qs ( )=

Qs ( )

A broj dana eksploatacije u godini m% - postotak udjela teretnih vozila u ukupnom bruto optereenju n odnos korisnog tereta teretnog vozila prema njegovoj bruto tonai
33

Tehnologija i organizacija cestovnog prometa

7.11.2013.

HVALA NA PANJI !
34