Oslobođenje

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK / LIST GODINE U SVIJETU 1992. www.oslobodjenje.ba Sarajevo, godina LXIII Broj 21.223 êtvrtak, 23. II 2006. godine
PRILOG NEZAVISNOG DNEVNIKA OSLOBO\ENJA ZA KULTURU, UMJETNOST, NAUKU

êtvrtak, 23. 2. 2006. godine
Kun
Mirjana Karanovi}:
Pre}utani uàsi
31. strana
Dobra energija Jasmile @bani}
Od prve klape do Zlatno g medvjeda

30. strana
Bila sam depresivna i frustrirana jalovom pri~om
Investitor ima tridesetak projekata Sarajke
Pjesnik kamere i prostora
Sanovnik zavi~ajnih predjela: Jan Beran
32, 33. i 34. strana 35. strana
Cijena: 1 KM/6 KN
Danas
Karla del Ponte u Hagu ponovila
Obla~no sa ki{om i snijegom

Predstavnici Vlade FBiH primili ekipu filma Grbavica
Stotinu hiljada KM za produkciju Deblokade

24. strana
RATKO MLADIC MOZE I MORA BITI SMJESTA UHAPSEN!

Glavna tuìteljica Ha{kog tribunala izjavila da general Mladi} nije uhap{en i da se nalazi u Srbiji u dosegu vlasti u Beogradu Nakon otkrivanja virusa pti~ije gripe na Malom plivskom jezeru
4. i 5. strana
SDPBiH otkriva detalje o ustavnim promjenama
Svi gra|ani mogu se kandidirati za predsjednika BiH

Fadil Banjanovi} upozorava
6. strana
U zvorni~koj vlasti rade samo Srbi

7. strana
Ministri pokazali da vjeruju u ispravnost doma}ih proizvoda od piletine
Foto: D`. KRIJE[TORAC
3. strana
Zavr{eno uni{tavanje peradi
OSLOBO\ENJE êtvrtak, 23.2.2006.
Stradalnici rata najavili skup u Sarajevu
Doga|aji
SDA o pisanju hrvatskih medija
Stranka Demokratske akcije (SDA) o{tro reagira na pisanje pojedinih hrvatskih medija koji prenose izjave tzv. stru~njaka koji rade na tzv. ekspertnoj analizi kojom se èli dokazati da Stari most u Mostaru nisu sru{ile postrojbe HVO, navodi se SDA. I stru~njaci i ekspertne analize su u funkciji dnevnopoliti~kih potreba opuènika koji su naredili ru{enje Starog mosta. Dokazano je, a te dokaze je prihvatio i Ha{ki tribunal, da su upra-
Stari most je sru{io HVO

vo hrvatske snage sru{ile Stari most. Optu`be da su to uradili Bo{njaci nikako ne stoje, jer u tradiciji Bo{njaka i u njihovom identitetu je gradnja a ne ru{enje mostova, navodi se. Naàlost, kad smo pomislili da je vrijeme neistina o tome kako Bo{njaci sami sebe ubijaju i ru{e davno iza nas, ponovo su na scenu stupile snage koje, umjesto da odgovaraju za zlo~ine, poku{avaju optuìti `rtvu, isti~e se u saop}enju SDA.
^lanovi organizacija stradalnika rata Kantona Sarajevo u petak, 24. februara, od 11 do 12 sati ispred Doma Vojske odrà}e skup u znak podr{ke tu`bi BiH protiv SCG. ^lanovi koordinacionog odbora bora~kih organizacija Kantona Sarajevo u srijedu su pozvali sve gra|ane, porodice {ehida i poginulih boraca, logora{e i ratne vojne invalide, te sve patriote Sarajeva, da prisustvuju ovom skupu. Predsjednik Organizacionog odbora bora~kih organizacija KS Muhamed [vraki} izjavio je da }e pozitivna presuda u korist BiH napokon zna~iti i kraj srpske fa{i{ti~ke politike koja vijekovima vr{i pokolj na prostorima ex Jugoslavije. Presuda u korist BiH napokon bi zna~ila pravdu za `rtve, nestale, na{e saborce i sve ljude koji su stradali i proteklom ratu. Bilo kakav drugi ishod zna~io bi nastavak pokolja od SCG, rekao je [vraki}.
Podr{ka tu`bi protiv SCG
Pozvali gra|ane da podrè tu`bu
Promediaphoto.com
Organizatori skupa su kantonalna udruènja JOB Unija veterana, Organizacija {ehidskih porodica i poginulih boraca, Savez RVI, Organizacija Zlatni ljiljan i zlatna policijska zna~ka, Savez demobilisa-
nih boraca, Udruènje Zelene beretke, Udruènje paraplegi~ara, Udruènje SUBNOAR, Udruènje Patriotska liga, Udruènje veterana odreda policije Bosna i Udruènje logora{a. S . R.
Vanredne sjednice oba doma Parlamenta FBiH
Ha{ki optuènik traì da se ubrza odluka o odlasku u Rusiju
Izmjene o Vladi FBiH i ministarstvima

Vanredne sjednice oba doma Parlamenta Federacije BiH sazvane su za ~etvrtak, a za dnevni red su predloène zakonske izmjene o Vladi FBiH i njenim ministarstvima, preciznije, o uvo|enju novog ministarstva turizma i za{tite okoli{a, javila je Fena. Ministarstvo odbrane uga{eno je na kraju pro{le godine zbog reformskog procesa preno{enja ovlasti odbrane s entiteta u BiH na dràvni nivo. Ukoliko i Predstavni~ki i Dom naroda prihvate zakonske izmjene u istovjetnom tekstu i ne bude potrebno dodatno vrijeme za usagla{avanje
Milo{evi} osje}a buku u glavi

Sud }e idu}e sedmice odlu~ivati o Milo{evi}evom zahtjevu
HAG - Slobodan Milo{evi} u srijedu je zatraìo od tribunala UN za ratne zlo~ine u Hagu da ubrza odluku o njegovom zahtjevu za privremeno osloba|anje i odlazak u Rusiju radi medicinskog tretmana, rekav{i kako mu se zdravlje pogor{alo. Osje}am veliku buku u glavi. Ti simptomi se pogor{avaju i ~ine me veoma umornim, poru~io je Sudu biv{i jugoslavenski predsjednik, javio je Reuters. Milo{evi}evo bolesno srce i visoki krvni pritisak u vi{e navrata su prekidali njegovo su|enje, prema optu`bama za genocid, zlo~ine protiv ~ovje~nosti i ratne zlo~ine, koje je po~elo prije ~etiri godine. Milo{evi} je u decembru uputio zahtjev da otputuje u Moskvu radi specijalisti~kog tretmana. Sudac Patrik Robinson poru~io mu je kako }e sud odlu~iti o njegovom zahtjevu idu}e sedmice. Novi Milo{evi}ev apel do{ao je u jeku glasina da je biv{i zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladi}, jedan od {est preostalih bjegunaca koje jo{ traì ICTY, uhap{en ili pregovara o predaji. Tuìtelji smatraju da }e Milo{evi} ostati u Moskvi, gdje mu ìve supruga i sin, pa se protive poku{aju njegova osloba|anja usprkos obe}anju Rusije da }e ga vratiti u sudnicu. Oni strahuju kako bi 64godi{nji optuènik mogao izjaviti kako ga je zdravstveno stanje sprije~ilo da se vrati u Hag.
zakona, ste}i }e se uvjeti da iz ureda predsjednika FBiH u Parlament budu upu}ene odluke o imenovanju ministra u novom ministarstvu te u resoru energije, rudarstva i industrije u kojem je raniji ministar Izet @igi} podnio ostavku. Nakon potvr|ivanja tih imenovanja u Parlamentu moè se ponovno sastati Federalna vlada u punom kapacitetu. U tom slu~aju ona bi odmah, kako je nedavno najavio federalni premijer Ahmet Hadìpa{i}, utvrdila prijedlog bduèta FBiH za ovu godinu i uputila ga u parlamentranu proceduru.
Jovi}ev zahtjev Ustavnom sudu BiH
Ocjena ustavnosti Zakona o javnom RTV sistemu

Ustavni sud BiH primio je zahtjev ovla{tenog predlaga~a, predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH Ive Mire Jovi}a za ocjenu ustavnosti Zakona o javnom radio-televizredoslijedu na jednoj od narednih plenarnih sjednica Ustavnog suda BiH. Iz Ustavnog suda BiH kaù da je praksa da sve predmete rje{ava u vremenskom okviru od 12 mjeseci. U Jovi}evom zahtjevu za ocjenu ustavnosti bilo je navedeno da su razlozi podno{enja to {to osporene odredbe onemogu}avaju da se u okviru sistema javnog emitiranja u BiH uspostavi radio-televizijski kanal na hrvatskom jeziku. Zakon o RTVFBiH, a zatim i osporeni zakon doneseni su bez prihva}anja zastupnika i izaslanika iz hrvatskog naroda u federalnom, a potom i dràvnom Parlamentu, naveo je Jovi}. U me|uvremenu je iz Ureda visokog predstavnika stiglo upozorenje da, iako je Jovi}eva inicijativa pitanje koje treba razmotriti Ustavni sud BiH, Zakon o javnom RTV sistemu predstavlja jasan uvjet za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruìvanju (SAA) koji se ti~e sektora javnog emitiranja i da se ne}e promijeniti radi ove inicijative.
Milo{evi}: simptomi se pogor{avaju
Ramiz Mehmedagi} podnio ostavku
Ministarsku fotelju zamijeni}e direktorska

Federalni ministar prostornog ure|enja i okoli{a Ramiz Mehemdagi} u srijedu je podnio neopozivu ostavku na tu funkciju. Mehmedagi} je ostavku u pisanoj formi, kako je to predvi|eno Ustavom FBiH, dostavio predsjedniku Federacije BiH Niki Lozan~i}u kao i dopredsjednicima Desnici Radivojevi}u i [ahbazu Dìhanovi}u. U ostavci je, kako saznaje Oslobo|enje, nagla{eno da s danom njenog podno{enja prestaju i sve Mehmedagi}eve ministarske aktivnosti u Vladi FbiH, bez obzira na vrijeme kad }e ~elnici FBiH odlu~iti da je i formalno prihvate. nistarsko mjesto u Vladi FBiH Mehmedagi} je podnio jer odlazi na funkciju izvr{nog direktora jednog dràvnog preduze}a. Mehmedagi} tada nije negirao, a ni potvrdio tu informaciju. U izjavi za Oslobo|enje najavio je samo da }e kona~nu odluku donijeti najkasnije do 1. marta ove godine, {to se i desilo, te da na njegovu (tad jo{ nepotvr|enu ostavku) nisu direktno uticale politi~ke okolnosti. Ramiz Mehmedagi}, ~lan Stranke za BiH, obavljao je funkciju ministra u Vladi FBiH u tri uzastopna mandata. Mehmedagi} je tako postao ministar sa najduìm staòm u Vladi Federacije.
S . [e.
Ivo Miro Jovi} ijskom sistemu BiH, javila je Fena. Kako je re~eno u srijedu iz Ustavnog suda BiH, Jovi}ev zahtjev razmatrat }e se po hronolo{kom
Ramiz Mehmedagi}
Prema informaciji koju je Oslobo|enje objavilo prije ne{to manje od mjesec dana, ostavku na mi-
DOGA\AJI 3
Nakon otkrivanja virusa pti~ije gripe na Malom plivskom jezeru SDS traì od Radovanovi}a da podnese ostavku
Uni{tena perad u zoni od tri i po kilometra

Za slu~aj oboljenja ljudi nabavljene tri hiljade bo~ica lijeka tamiflu, koji se koristi isklju~ivo za lije~enje, a ne u preventivne svrhe
Zahvaljuju}i brzoj intervenciji svih veterinarskih slu`bi, samo nekoliko dana nakon {to je potvr|ena pojava pti~ije gripe u BiH, zavr{ena je akcija uni{tavanje peradi u krugu tri kilometra od Malog plivskog jezera, potvr|eno je u srijedu, na sastanku Kriznog {taba za suzbijanje pojave pti~ije gripe. Kako je novinarima kazao Dragan Doko, ministar trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na sastanku je govoreno o za{titi zdravlja ljudi i ìvotinja od pojave pti~ije gripe. On je podsjetio na ~injenicu da je prije nekoliko dana i zvani~no potvr|ena pojava pti~ije gripe u BiH. U tom pravcu dràvno sredi{te za suzbijanje ove bolesti ostvarilo je veoma dobru saradnju sa svim lokalnim organima zaduènim za pra}enje i suzbijanje tog oboljenja. Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Marinko Boì} istakao je da je Vlada FBiH usvojila program aktivnosti u po~etku pojave pti~ije gripe, te da je ista institucija za nabavku neohopdne opreme u prvoj fazi osigurala 50 hiljada KM. Od njega smo saznali da je na Malom plivskom jezeru zavr{eno uni{tenje kompletne peradi te da }e u narednih 21 dan biti poznato da li }e se na ovom podru~ju i dalje zadràti pojava pti~ije gripe. Ministar zdravstva u FBiH Vjekoslav Mandi} istakao je da je u okviru ovog ministarstva osnovan krizni {tab na ~elu sa dr. Zlatkom Puva~i}em, te da je napravljen plan djelovanja u slu~aju prenosa pti~ije gripe sa peradi na ljude. Do sada smo nabavili tri hiljade bo~ica lijeka tamiflu, ali se iskreno nadam da nam tolike koli~ine ne}e biti potrebne. Ovaj lijek kod nas nije u slobodnoj prodaji, za razliku od susjedne Hrvatske gdje se veliki broj stanovni{tva ve} opskrbio tamifluom. Ovaj lijek dava}emo samo u slu~aju neposrednog kontakta ~ovjeka sa zaraènom pticom, jer svakako preventivno ne djeluje, zaklju~io je Mandi}.
S . RO@AJAC Nikola Radovanovi}
Ivani} prodaje svoje prozapadno bi}e

BANJA LUKA - Srpska demokratska stranka traì od ministra odbrane BiH Nikole Radovanovi}a da podnese ostavku na tu funkciju kako bi to mjesto popunio kandidat Partije demokratskog progresa i mogao prakti~no demonstrirati svoju nacionalnu brigu i novi koncept odbrane. SDS i PDP zapo~eli su o{tru prepirku saop}enjima, a SDS u srijedu konstatira da je PDP svoje pravo lice pokazao dan prije, kada je optuìo predsjednika RS Dragana âvi}a da je, navodno, ~uvaju}i svoju fotelju izgubio vojsku RS. Pitamo Mladena Ivani}a i PDP za{to nisu bili ideolo{ki principijelni i u parlamentu glasali protiv reforme odbrane, ~ime bi ta reforma doìvjela propast, osim ako nisu, a jesu, glasovima za reformu odbrane ~uvali politi~ku glavu Mladena Ivani}a, navodi SDS. Tako|er, poziva PDP da bez odga|anja pokrene inicijativu za ukidanje Zakona o odbrani BiH, unaprijed izjavljuju}i da }e podràti takvu inicijativu. Jasno je da Ivani}, kao ~lan Vije}a ministara BiH, takvu inicijativu moè odmah pokrenuti, kao {to je jasno da u tom slu~aju ne}e mo}i istovremeno ambasadorima Evropske unije i NATO-a da prodaje svoje prozapadno lice, a narodu la`ni, pokvareni i prazni kvazipatriotizam, navodi SDS.
Prezentacija ispravnosti doma}e piletine i jaja
Hamdija Lipova~a primio Da sam ja to uradio, bilo prijete}e poruke
Suo~ila se dvojica [korpiona
Biha}
bi ura|eno druga~ije
Osudite me na 20 godina, ali od mene priznanje dobiti ne}ete. Da sam ja to uradio, bilo bi to ura|eno druga~ije... Nikad ne bi do{ao u situaciju da organizujem z.........u sa pet-{est le{eva i da ih ostavim u sru{enoj vikendici, re-
BEOGRAD - Su|enje petorici pripadnika paravojne jedinice [korpioni za ratni zlo~in ubistva {estorice srebreni~kih Bo{njaka kod Trnova 1995. godine, nastavljeno je u petak suo~avanjem optuènih Pere Petra{evi}a i Slobodana Medi}a. Pred Vije}em za ratne zlo~ine Okru`nog suda u Beogradu, Petra{evi} (36) je zamjerio prvooptuènom komandantu [korpiona Medi}u (39), da, na {tetu ostalih optuènih, izbjegava da prizna da je naredio strijeljanje zarobljenika 16. ili 17. jula 1995. godine u mjestu Godinjske Bare kod Trnova, tokom rata u BiH. Tvrdnjom da nisi znao (za zlo~in) ugroàva{ (optuène) Aleksandra Vukova i Aleksandra Medi}a. Bio si veliki komandant i u istoriji bi ostao jo{ ve}i da prizna{ da si naredio da ih pobijemo. Sada se krije{ iza gnusnih laì, treba da te je sramota, rekao je Petra{evi}. Naglasiv{i da ostaje pri tvrdnji da je likvidacija izvr{ena bez njegovog znanja, Medi} je pred sudskim vije}em doslovno odgovorio da je na~in izvr{enja zlo~ina bila zbrzana i neartikulisana z........a, {to najbolje dokazuje da on za to nije znao.
kao borca i da bi trebao da zna da pravi srpski Obili} nema pravo da pokaè prstom prema svom komandantu. Na po~etka su|enja, 20. decembra 2005. godine, prvooptuèni Medi} se izjasnio da nije kriv po
BIHA] - Na~elnik Op}ine Biha} Hamdija Lipova~a obratio se Policijskoj stanici Biha} i prijavio da je na mobilni telefonski aparat primio vi{e SMS poruka prijete}eg sadràja s dva pretplatni~ka broja. Dalji rad preuzeli su inspektori Odjeljenja krimpolicije Policijske stanice Biha}, izjavio je za Fena glasnogovornik Policije USK Ale [iljdedi} dodaju}i da se zajedno s Kantonalnim tuìla{tvom i BH Telecomom poduzimaju aktivnosti oko identifikacije osobe, koja je uputila prijetnje. Na~elnik Lipova~a, za sada nije èlio komentirati ovaj slu~aj, a iz pouzdanih izvora u Op}ini Biha}, Fena doznaje da se u SMS porukama na~elniku prijeti skidanjem glave, zbog obra~una s velikim du`nicima prema Op}ini Biha}, koji je na~elnik
Hamdija Lipova~a
zapo~eo na posljednjoj sjednici Op}inskog vije}a, kada je, izme|u ostalog, kazao da se ne}e trenirati strogo}a dràve prema sirotinji, ve} prvo prema velikim du`nicima.
Zenica
Po~inje Aktivna ètva 2006

Gnusni zlo~in kod Trnova
kao je Medi} tokom su|enja. Medi} je rekao da nikada ne bi naredio da se streljanje snima i da bi ubio ko zeca kamermana Slobodana Stojkovi}a da je znao da to radi. Po{to mu je Petra{evi} rekao: Tvojim laìma nema kraja, Medi} je odgovorio da ga je po{tovao
optu`nici, a krivicu su negirali i Aleksandar Medi} (38), Aleksandar Vukov (33) i Branislav Medi}. Ubijeni su Safet Fejzi} (17), Azmir Alishpahi} (17), Sidik Salti} (36), Smail Ibrahimovi} (35) i Saib Salki} (20), dok {esta `rtva strijeljanja jo{ nije identifikovana.
ZENICA - Pripadnici EUFOR-a, MUP-a ZDK, Oruànih snaga BiH i Civilne za{tite Op}ine Zenica od 11. do 15. marta ove godine na podru~ju Zenice organizirat }e akciju prikupljanja neregistriranog naoruànja i neeksplodiranih ubojnih sredstava od gra|ana, javila je Fena. Akcija }e se realizirati pod nazivom Aktivna ètva 2006 i, kako saop}ava Slu`ba Civilne za{tite Op}ine Zenica, njen cilj je
da se smanji koli~ina naoruànja i neeksplodiranih ubojnih sredstava koje nelegalno posjeduju gra|ani, sve sa èljom da se stvore sigurniji uvjeti za ìvot. Osobama koja predaju neregistrirano naoruànje i neeksplodirana ubojita sredstva garantuje se potpuna diskrecija i protiv njih ne}e se poduzimati zakonske sankcije, navodi Slu`ba civilne za{tite Op}ine Zenica.
4 DOGA\AJI
Ivani} ugostio studente iz Mostara
Glavna ha{ka tuìteljica
Mladi} mora biti

Mladen Ivani} sa studentima iz Mostara
MVPBiH prima deset pripravnika za diplomatiju

Ministarstvo vanjskih poslova uskoro }e objaviti konkurs za otvaranje pripravni~kih mjesta za deset mladih ljudu iz BiH, najavio je u srijedu {ef bh. diplomatije Mladen Ivani} nakon susreta sa predstavnicima studenata Sveu~ili{ta u Mostaru. Ministar Ivani} je objasnio da su u MVP ve} primljena trojica mladih pripravinika, dok u diplomatsko-konzularnoj mreì BiH u svijetu svake godine praksu pro|e oko 15 bh. mladi}a i djevojaka koji studiraju na svjetskim univerzitetima. Grupa studenata mostarskog
Foto: D. TOR[E
HAG - Glavna tuìteljica Ha{kog tribunala Karla del Ponte (Carla) izjavila je u srijedu da general Ratko Mladi}, optuèn za genocid u BiH, nije uhap{en i dodala da se on nalazi u Srbiji i da je u dosegu vlasti u Beogradu, javila je Onasa. Glasine koje su {irene iz Beograda o hap{enju Mladi}a nemaju apsolutno nikakvo utem-
Glavna tuìteljica Ha{kog tribunala izjavila da general Ratko Mladi} nije uhap{en i da se nalazi u Srbiji u dosegu vlasti u Beogradu
[tetne izmi{ljotine
Direktor Ureda Vlade Srbije za saradnju s medijima Sr|an \uri} ponovio je u izjavi medijima da u utorak i srijedu nije bilo posebnih aktivnosti u vezi s rje{avanjem slu~aja Mladi} i upozorio da svaka dezinformacija u vezi s tim slu~ajem nanosi veoma ozbiljnu {tetu dràvi i kredibiltetu Vlade, javila je Fena. Nije bilo posebnih aktivnosti dràvnih organa u vezi s rje{avanjem slu~aja Ratka Mladi}a, istakao je \uri} i naveo da Vladi Srbije nije poznato za{to je i zbog ~ega pu{tena dezinformacija da je Mladi} lociran, da se s njim pregovara i da je uhap{en, kao i koji su motivi za tako ne{to. Vladin predstavnik istovremeno je uputio molbu medijima da koriste zvani~ne Vladine izvore.
sveu~ili{ta gostovala je ju~er u sjedi{tu bh. diplomatije u Sarajevu u okviru programa Dan otvorenih vrata MVP, gdje su imali priliku da razgovaraju sa vodstvom ovog ministarstva. Ivani} je najavio da }e u spomenuti program u}i svi univarziteti te da }e MVP jednom godi{nje biti otvoren za studente iz svih krajeva zemlje. Studenti su zatraìli od Ivani}a da se angaìra na pove}anju prohodnosti u inostranstvo, a naglasili su da Vije}e ministara treba pro{iriti za ministarstvo obrazovanja BiH.
Az. K.
Regulatorna agencija za komunikacije
Kazne zbog kr{enja dozvole emitovanja

Generalni direktor Regulatorne agencije za komunikacije Kemal Huseinovi} je na osnovu Zakona o komunikacijama izdao rje{enja o ka`njavanju nekoliko radio i televizijskih stanica. Zbog kr{enja odredbe dozvole za zemaljsko emitovanje radio i televizijskog programa, izre~ene su kazne stanicama: Radio Oscar C - 2.000, Radio Grude Best - 2.000, Radio Doboj - 1.000, Radio Studio D - 1.000, Radio Trebinje - 1.000 te Radio Srebrenik - 1.000 KM. U slu~aju Radija Bobar prekr{eni su op}i uvjeti dozvole te je ovoj stanici izre~ena kazna od 1.000 KM. Stanice kojima je izre~eno pisano upozorenje zbog kr{enja op}ih uvjeta dozvole za zemaljsko
emitovanje programa su: Radio Korona, Radio Zos, Radio Stari Grad, Radio postaja Mostar, Radio Dobre vibracije, Radio Federacije, Radio Slon i BH Radio 1. Nakon {to je Agencija izvr{ila mjerenje radiofrekventnog spektra, kod navedenih stanica ustanovljene su tehni~ke nepravilnosti, koje rezultiraju zauzimanjem {ireg frekventnog spektra od onog za koji je Agencija stanicama izdala dozvole. Sve stanice koje posjeduju dozvolu za zemaljsko emitovanje radio i televizijskog programa izdatu od Agencije, du`ne su postupati u skladu s pravilima i propisima Agencije, uklju~uju}i i po{tivanje prava i obaveza propisanih op}im i posebnim uvjetima dozvole, saop}eno je iz RAK-a.
Ratko Mladi} sa ha{kim optuènikom Milanom Gverom
Beogradski mediji o navodnom
Neuvjerljivi demanti
Glas javnosti objavio je da se Mladi} nalazi u Beogradu gdje se s njim pregovara o na~inu prebacivanja u Hag
(Od na{eg stalnog dopisnika)
BEOGRAD Re~enica Uhap{en Ratko Mladi} u utorak je obletjela svijet i probila se me|u udarne vijesti najpoznatijih elektronskih medija. Odsustvo zvani~ne potvrde vijesti dovelo je do konfuzije, koju je okon~ao kratkom izjavom {ef Kancelarije Vlade Srbije za saradnju sa medijima Sr|an \uri}: Vijest o hap{enju Ratka Mladi}a nije ta~na, u pitanju je manipulacija i dezinformacija koja nanosi {tetu i ne doprinosi naporima Vlade Srbije da saradnja sa Hagom bude dovedena do kraja
Mladi} i dalje u Srbiji uìva veliko po{tovanje

Otpravnik poslova ameri~ke ambasade u Beogradu Roderick Moore izjavio je u srijedu da ha{ki optuènik Ratko Mladi} u Srbiji uìva ve}e po{tovanje nego bilo koja druga javna, politi~ka li~nost, jer ve}ina gra|ana Srbije ne vjeruje da se desio masakr u Srebrenici jula 1995. javila je Fena. Usprkos hiljadama svjedoka, stotinama sati tzv. materijala, pro{logodi{njoj posjeti predsjednika Borisa Tadi}a Srebrenici, general Mladi}, koji i~nika, pa su beogradski elektronski mediji tokom ve~eri prenijeli izjave anoniminih izvora koji su potv|ivali prvobitnu infromacije predvodio srpske snage u tome gradu, upe~atljiv je primjer da je osje}anje poricanja zlo~ina i dalje prisutno, rekao je Moore. Manje od 30 posto ljudi u Srbiji vjeruje da se taj masakr uop}e dogodio i znatno manji broj ljudi vjeruje u to danas nego pro{log juna kada je emitiran videozapis o {korpionima, rekao je Moore na konferenciji Savjetodavne grupe tuìtelja jugoisto~ne Evrope koja se odràva u Beogradu. ju o lociranju, ako ne i hap{enju ratnog komandanta Vojske RS, uz Radovana Karadì}a, najtraènijeg ha{kog optuènika.
Bolnica Fra Mato Nikoli} u Novoj Biloj
Rudar zadràn na lije~enju

TRAVNIK - Svi povrije|eni rudari iz rudnika Abid Loli}, osim [efke Adilovi}a koji ima najteè povrede, otpu{teni su na ku}nu njegu iz bolnice Fra Mato Nikoli} u Novoj Biloj. Iako se nesre}a dogodila 14. februara, rudarski inspektori jo{ nisu okon~ali uvi|aj i saop}ili {ta je bio uzrok nesre}e. Prema informaciji koju nam je u srijedu dao kantonalni javni tuìlac Meho Bradi}, Tuìla{tvu nije dobilo nikakvo saop}enje o uzrocima nesre}e. Tuìlac kaè da }e se tek nakon okon~anja uvi|aja i saop}enja rudarske inspekcije, te stru~nog vje{ta~enja znati da li je uzrok nesre}e bio ljudski faktor. Za sada nije podnesena nijedna prijava protiv nekog lica. Kao prva pomo} porodicama nastradalih rudara iz op}inskog budèta odobreno je 8.500 KM.
A. Ba.
Doza nevjerice
Ovako kratak demanti nije zvu~ao ubjedljivo, mada nije bilo logi~nog povoda da se posumnja u ta~nost izjave vladinog zvan-
DOGA\AJI 5
Karla del Ponte ponovila
Prvi ~ovjek policije RS na slu`benom putu
smjesta uhap{en!
Andan pregovara sa Mladi}em u Beogradu?!

TUZLA - Direktor Policije Republike Srpske Dragomir Andan, na slu`benom je putu. Ne mogu vam otkriti gdje se trenutno nalazi, kazao je u srijedu je za Oslobo|enje Radovan Peji}, {ef Biroa za odnose s javnostima MUP-a RS. Peji}, me|utim, nije demantirao informaciju koja su plasirali srbijanski mediji da je Andan u srijedu u ranim jutarnjim satima otputovao u Beograd, gdje sa srbijanskim vlastima pregovara o predaji ha{kog optuènika Ratka Mladi}a. Da bismo provjerili informaciju, u srijedu popodne u nekoliko Nata{a Kandi}, izvr{na direktorica Fonda za humanitarno pravo Srbije, rekla je za Oslobo|enje da, prema njenim saznanjima, Ratko Mladi} nije uhap{en, ali da bi se to moglo desiti do kraja ove sedmice. Navodno se vode pregovori. Tako|er sam dobila informaciju da je jedan od visokopozicioniranih zvani~nika MUP-a RS u~esnik, istakla je Kandi}eva.
Navodno se vode pregovori
Karla del Ponte: glasine nemaju utemeljenje
Reuters
eljenje. Nema nikakvih naznaka ni da se pregovara o njegovoj predaji u ovom trenutku. Kontaktirala sam sa vlastima u Beogradu i one su me uvjeravale da nema istine u svemu ovome. Mladi} ostaje na slobodi, naàlost, rekla je Del Ponte na redovnoj konferenciji za novinare u Ha{kom tribunalu. Ona je ponovila da je Mladi} u Srbiji od 1998. i da je sve to vrijeme bio i ostao u dosegu vlasti Srbije. On moè i mora biti smjesta
uhap{en i o~ekujem od svih vlasti u Srbiji da rade mnogo energi~nije u tom cilju, naglasila je Del Ponte. Ocjenjuju}i da je od su{tinske va`nosti to {to je EU hap{enje Mladi}a postavila kao uslov Beogradu za uspjeh pregovora o stabilizaciji i pridruìvanju, Del Ponte je nazna~ila da Srbija zna da ti pregovori mogu biti prekinuti i mo`da nikada okon~ani, ako Beograd propusti da sara|uje s Tribunalom. Ja sam uvijek mogla ra~unati na podr{ku EU, ali je sada uloga
EU klju~na. Sada mi je potrebna sna`nija podr{ka EU da bismo Mladi}a u Hagu imali veoma brzo. Jasni rokovi i jasne sankcije }e dovesti do brzih rezultata, podvukla je glavna tuìteljka. Ona je ponovila da nekada{nji komandant Vojske Republike Srpske general Ratko Mladi} i biv{i lider bosanskih Srba Radovan Karadì} moraju biti privedeni pravdi u Hagu da genocid nad 8.000 muslimana u Srebrenici ne bi ostao neka`njen.
Andan i Mladi}: stara prijateljstva se ne zaboravljaju
hap{enju Ratka Mladi}a

su opovrgli razli~iti zvani~ni izvori, ali je u prvi mah zvu~alo sasvim uvjerljivo s obzirom na ~injenicu da je tom trasom u Hag oti{lo nekoliko optuènika po~ev od Slobodana Milo{evi}a.
Mukotrpni pregovori
Upravo tako zvu~i pri~a Glasa javnosti da se Mladi} nalazi jo{ u Beogradu gdje traju pregovori s njim o na~inu odlaska u Hag. Srpske vlasti poku{avaju da se s njim dogovore da li }e se javnosti saop{titi da se dobrovoljno predao ili }e hap{enje biti ozvani~eno, pi{e Glas javnosti. Po saznanjima ovog lista, Mladi} je uhap{en na planini Cer, odakle je preba~en u Beograd. U toku su mukotrpni pregovori o na~inu njegovog prebacivanja u ha{ki pritvor. Srpskim vlastima je, radi mira u ku}i, u interesu da se Mladi} pojavi pred kamerama kao ha{ki dobrovoljac. Zato se i pretpostavlja da }e obrada trajati dva-tri dana i da }e on tek poslije toga biti preba~en u Hag, citira svoj anonimni izvor Glas javnosti.
B . BO[KOV
smo navrata poku{ali stupiti u kontakt i sa samim Andanom, ina~e prvim ratnim pratiocem odbjeglog generala Mladi}a. Njegov mobitel, me|utim, nije bio dostupan. Bruno Vekari}, portparol srbijanskog Tuìla{tva za ratne zlo~ine, rekao nam je da ta institucija nema nikakve informacije o tome da li se vode pregovori o predaji jednog od najtraènijih ha{kih optuènika. Nemamo nikakve informacije o tim aktivnostima, kratko nam je kazao Vekari}. Ipak, nekoliko dobro obavije{tenih sagovornika Oslobo|enja iz Beograda tvrdi da je Andan u srijedu doputovao u Beograd, ali da jo{ nije poznato da li je on jedan od u~esnika u pregovorima o, navodnoj, Mladi}evoj predaji. A, pregovori, prenosili su
srbijanski mediji, prvo su vo|eni u manastiru Tavna u blizini Bijeljine. Nakon toga, pojavila se informacija o navodnim aktivnostima na planini Cer u Srbiji. Ovdje su prije nekoliko dana dolazila samo dvojica finskih vojnika. Mi bismo radije skrivali Bin Ladena, rekao nam je Lazar Kr{i}, jedan od sve{tenika iz manastira Tavna, gdje je, prema tvrdnjama nekih medija, u utorak nave~er pucano iz vatrenog oru`ja. I zvani~nici EUFOR-a iz Baze Orao kod Tuzle u srijedu su demantirali da su provodili aktivnosti u vezi da hap{enjem osumnji~enika za ratne zlo~ine. Ali, informacija da su snage EUFORa u posljednja tri dana poja~ale svoje prisustvo na podru~ju Zvornika i Bijeljine, nije demantirana.
A. AVDI]
Majke enklave Srebrenica i @epa
Mladi} na prvoj strani svih dnevnih novina
Paradna hap{enja
Udruènje Majke enklave Srebrenica i @epa ovim putem èle da izraze svoje razo~arenje zbog prekju~era{nje parade hap{enja ratnog zlo~inca Ratka Mladi}a, ~ime se po ko zna koji put èljelo izmanipulirati masama i time nanijeti jo{ ve}a bol `rtvama agresije i genocida. Tu`no je kada se uo~i da hap{enje, odnosno izru~enje Ratka Mladi}a nije ni{ta drugo nego izravnavanje ra~una Srbije i Crne Gore sa Me|unarodnom zajednicom, pa i Bosnom i Hercegovinom, po{to je poznato da predstoji tu`ba BiH protiv SCG
Doza nevjerice, ~ini se vi{e izazvana zbog nedore~enosti nego sumnje u ta~nost Vladinog demantija, provejava i u nekim tekstovima objavljenim u beogradskim novinama od srijede. Istina, tekstovi su razli~ito intonirani, {to ilustruju i naslovi: Mediji hapsili Ratka Mladi}a (Politika), Obru~ oko Mladi}a (Ve~ernje novosti), Mladi} opkoljen (Blic) do Lociran, uhap{en ili se predao (Glas javnosti). Uz ovo, potpuno je jasno da
je medijska pometnja, pa i zbrka u utorak, nastala poslije vijesti televizije BN iz Bijeljine, koja je objavila saznanje o hap{enju, a {to su ubrzo prenijeli beogradski elektronski mediji, dodu{e nagla{avaju}i da nema zvani~ne potvrde. Uz tu ogradu, me|utim, objavljene su najrazli~itije verzije akcije, koji je, po vi{e verzija, po~ela u utorak ujutru, a okon~ana rano popodne prebacivanjem Mladi}a na aerodrom u Tuzli. Ovo posljednje, me|utim, kasnije
zbog agresije i genocida, isti~e se u saop{tenju. Uvjereni smo da }e Srbija i Crna Gora biti osu|ena zbog agresije i genocida. A {to se ratnih zlo~inaca ti~e, bilo bi bitnije da se pohapse kolja~i koji su direktno u~estvovali u izvr{enju genocida, a koje sre}emo u Podrinju kako se svakodnevno slobodno {e}u, izaziva~ki se podsmjehuju}i, nego {to se redovno medijski paradira sa tzv. poku{ajima hap{enja Ratka Mladi}a, kao {to je to nedavno bilo u muslimanskim selima oko @epe.
6 DOGA\AJI
Prema najavama svjetskih novinskih agencija
SDPBiH otkrio detalje o dogovorenim ustavnim promjenama
Za predsjednika BiH mogu se kandidirati svi gra|ani

Izbor u Domu naroda ne}e zavisiti od entitetske pripadnosti Parlament moè dràvi dati nadle`nosti koje joj trebaju
Ustavne promjene koje je dogovorila nekolicina strana~kih lidera ovih dana predvi|aju da svaki gra|anin, bilo koje vjere i nacije moè postati predsjednik dràve. Naravno, ako dobiju glasove. Sudionik pregovora o promjeni Ustava Zlatko Lagumdìja, predsjednik SDP, kazao je u srijedu da to zna~i ukidanje diskriminacije u vrhu dràve. Lagumdìja, koji je pojasnio za{to SDP pristaje na ovakve promjene Ustava, kazao je da je ovoj stranci manje va`no koliko }e dugo predsjednik sjediti u kabinetu, a va`nije {to dogovorene promjene ja~aju dràvu i kre}u se od entiteta i etniciteta, ka gra|aninu.
Berluskoni i BiH
Komentiraju}i to {to }e BiH imati vladu, koja }e se, ipak, zvati Vije}e ministara, Lagumdìja je kazao da je italijanski premijer Berluskoni tako|er na ~elu VM, ali da je, ipak, najmo}niji premijer u Europi. Ne radi se o tome kako se zovete, nego {ta moète napraviti, kazao je. Dom naroda odlu~iva}e isklju~ivo o ve} definiranim pitanjima vitalnog nacionalnog interesa, a ne
prema dogovoru, Parlament dràvi moè dati i druge nadle`nosti. Dràvne institucije bi}e odgovorne da uspostave institucije i poduzmu sve potrebno za NATO i EU.
Haris Silajdì}: prioritet rje{avanje problema u BiH
Kapitalna stvar
Ovo je za nas kapitalna stvar u ustavnim promjenama, kazao je on. Dràva }e, dodao je, morati rje{avati i socijalne probleme. Definirana ljudska prava zna~e da VM ne}e mo}i uvesti PDV, a onda re}i entitetima da naprave socijalne programe, nego }e to sam uraditi, kazao je.
Haris Silajdì} kandidat za generalnog sekretara UN

Haris Silajdì}, osniva~ Stranke za BiH, prema najavama mnogih svjetskih novinskih agencija, kandidat je za novog generalnog sekretara UN. Agencije navode da bi mu njegova dobra reputacija u svijetu pomogla da ostvari ovaj cilj. Ako je to ta~no, mada jo{ zvani~no nisam obavije{ten o tome, to }e zna~iti da svijet razumije na{u borbu protiv agresije, ali i èlju da nakon rata postanemo jedna normalna europska demokratska zemlja. Ako je moje ime u opticaju za ovu va`nu funkciju, onda je to, prije svega, priznanje dràvi BiH i njenom narodu, kazao je u izjavi za Fenu Haris Silajdì}. Silajdì} kaè da mu je trenutno prioritet rje{avanje mnogobrojnih problema unutar BiH, te da na tome intenzivno radi. Na pitanje da li to zna~i da }e ponovno postati aktivnim ~lanom Stranke za BiH, Silajdì} je kratko odgovorio da }e javnost o tome ova stranka na vrijeme obavijestiti.
Ni savr{eno, ni zavr{eno
Ovo {to je dosad napravljeno nije savr{eno. Ali, nije ni zavr{eno, kazao je on. Naglasiv{i da }e BiH prvi put dobiti predsjednika, te da }e imati premijera Vlade, koja }e se i dalje zvati Vije}e ministara, ali i imati ovla{tenja pravog premijera, Lagumdìja je otkrio neke detalje razgovora. BiH }e, naime, imati predsjednika Parlamenta. To }e biti prvi ~ovjek Predstavni~kog doma, dok }e njegov zamjenik biti predsjednik Doma naroda. On je potvrdio da jo{ nije utvr|en na~in izbora ~lanova dràvnog vrha. Nije dogovoreno, naime, da li }e biti birani direktno, na izborima ili u Parlamentu. Predsjednik }e imati vlastitih 12 ovlasti. U Predstavni~kom domu ostaje entitetsko glasanje, {to zna~i da za odluku treba osigurati tre}inu glasova poslanika oba entiteta.
Lider PDP smatra
Ustav mogu mijenjati samo relevantni predstavnici

Sporazum o ustavnim promjenama u BiH moè biti postignut samo na plenarnom sastanku osam stranaka uz pristanak relavantnih predstavnika sva tri naroda, kazao je u srijedu Mladen Ivani}, lider Partije demokratskog progresa BiH (PDP). Ovo do ~ega smo do sada do{li, isti~e Ivani}, predstavlja korektan kompromis. Prema lideru PDP nije neophodno da sve stranke pristanu na sporazum o ustavnim promjenama do kojeg bi moglo do}i u narednih sedam dana. Ivani} cijeni kako nije nu`no da svih osam partija potpi{e sporazum, ve} je, kaè, potrebno da iza potpisanog stoje samo one stranke koje su sna`ni predstavnici svakog od naroda u BiH. Izlazak Stranke za BiH iz pregovora o ustavnim promjenama Ivani} smatra nekorektnim jer je ova stranka, tvrdio on, od po~etka znala da ne}e pristati na kompromise i da je u pregovorima bila samo jer je ra~unala na blagonaklonost me|unarodne zajednice.
Az. K.
Zlatko Lagumdìja: dogovorene promjene ja~aju dràvu
svim zakonima, a poslanike u ovaj dom }e birati Predstavni~ki dom, tako {to }e stranke predloìti kandidate, bez obzira kojem entitetu pripadaju i dobiti onoliko mjesta koliko procentualno sudjeluju u vlasti. Lagumdìja je istakao i da }e odbrana, sigurnost, te Sud BiH i Tuìla{tvo postati ustavne nadle`nosti dràve. Kazao je da,
Lagumdìja je kritizirao protivnike pregovora, kazav{i da su naglasniji oni koji su nas prije 1015 godina ovdje doveli. Alternativa tome, dodao je, ~ekati jo{ pet ili deset godina promjene. SDP smatra da treba iskoristiti opredijeljenost Brisela i Va{ingtona da pomognu BiH da promijeni Ustav i to odmah ~initi.
A. OMERAGI]
Intelektualci, opet, o ustavnim promjenama

Omersofti}eva predloìla da nevladine gra|anske organizacije napi{u i Parlamentu ponude svoje amandmane na Ustav
Zadovoljni smo {to su ustavne promjene po~ele, ali nismo onim {to je do sad u~injeno, rije~u su fra Luke Marke{i}a, predsjednika Hrvatskog nacionalnog vije}a (HNV), koje najbolje odslikavaju stav intelektualaca iz VKBI, Kruga 99, HNV i SGV, koji su se u srijedu okupili u Sarajevu, na novom okruglom stolu o promjeni Ustava BiH. I, dok jedni, primjerice Marke{i}, smatraju da pregovori o promjeni Ustava trebaju biti nastavljeni, drugi vjeruju da politi~ke stranke, posebice, ne samo njih osam, nisu dobile mandat gra|ana, da u njihovo ime, raspravljaju o tako va`nom dokumentu. Intelektualci, koji su na ovaj skup pozvali predstavnike ambasada zemalja Kontakt-grupe, susjedne Hrvatske i SCG, te OSCE i OHR (izaslanike su poslali svi), u jednom su jedinstveni: oni su protiv nacionalnih podjela, iako neki smatraju da ne treba ignorirati pitanje nacionalnog identiteta, ali i protiv ukidanja entiteta. Entiteti su smetnja izgradnji BiH, kazao je Marke{i}. Podsjetiv{i da su ratne granice postale dana{nje linije unutarnjeg ustroja zemlje, te da je BiH danas podijeljena i teritorijalno i nacionalno, {to nikada nije bila, Nikola Kova~ (SGV) smatra da prije pregovora o promjeni Ustava Bosanci i Hercegovci trebaju odlu~iti èle li dràvu i kakvu. Stranke koje su bile nosioci podjele u BiH, nemaju danas pravo da odlu~uju o sudbini zemlje, smatra Kova~, koji vjeruje da klju~ni posao u zemlji treba biti u~vr{ivanje dràve. Hasan Bali} se slaè. Stranke koje pregovaraju o ustavnim promjenama, kaè, ne èle dràvu kakva nama treba. Jedna od klju~nih zamjerki tvoraca, novog, izmijenjenog Ustava, jeste to {to u centar ne stavljaju ~ovjeka, gra|anina, nego naciju. Uvodni~ar na okruglom stolu bio je jedan od sudionika pregovora, predsjednik Hrvatske narodne zajednice Milenko Brki}.
A. OMERAGI]
Elizabet Ren u Sarajevu i Banjoj Luci
Me|unarodni nastavni plan za gimnazije

Biv{a zamjenica generalnog tajnika UN, ministrica Elisabeth Rehn od 21. do 24. februara boravit }e u posjetu Sarajevu i Banjoj Luci, u svojstvu pokroviteljice inicijative Koledà ujedinjenog svijeta (UWC) i Organizacije za me|unarodnu maturu (IBO) u BiH. Cilj posjeta je nabavka sredstava za UWC-IBO inicijativu u BiH, kao i posjeta prijateljima inicijative kako bi se osigurao po~etak UWC-IBO {kolske godine za srednjo{kolce iz svih krajeva BiH u Gimnaziji Mostar, od septembra ove godine, te po~etak IBO {kolske godine u Banjoj Luci. Ministrica Rehn planira posjetiti veleposlanstva Italije, [vedske, [vajcarske, Saudijske Arabije, Gr~ke, Danske i Slovenije, a u petak, 24. februara posjetit }e gradona~elnika Banje Luke Dargoljuba Davidovi}a i direktoricu Gimnazije Banja Luka Slavicu Njeì}-Ivo{evi}. Prigodom posjeta BiH, ministrica Rehn je izrazila nadu da }e prikupiti neophodna financijska sredstva kako bi omogu}ili da u Gimnaziji Mostar od septembra ove godine 60 srednjo{kolaca iz svih krajeva BiH po~nu zajedno poha|ati nastavu po kvalitetnom me|unarodnom nastavnom planu i programu, te da }e Gimnaziji Banja Luka osigurati neophodna sredstva da uspostavi isti kvalitetan program.
Entiteti smetnja izgradnji dràve
DOGA\AJI 7
Poslanik SDP u Vije}u naroda RS Fadil Banjanovi}
Nevladina omladinska organizacija Luna
U op{tinskoj vlasti Zvornika od 148 uposlenih samo dva ili tri nisu Srbi
Poslanik SDPBiH u Vije}u naroda Republike Srpske Fadil Banjanovi} upozorio je u srijedu na stalno kr{enje ustavnih Amandmana o konstitutivnosti naroda i Zakona o lokalnoj samoupravi u RS. On je kazao da je u op}inskoj vlasti Zvornika od 148 uposlenih samo dva ili tri nisu Srbi, te podsjetio da bi struktura zaposlenih u ovoj, ali i bilo kojoj drugoj op{tini u BiH trebala odgovarati prijeratnoj. To zna~i, kazao je Banjanovi}, da bi u zvorni~noj op{tini trebalo raditi samo 70 80 Srba. Zakon o lokalno samoupravi govori da na~elnik i zamjenik neke op{tine ne smiju biti predstavnici istog naroda, ali su oni Srbi, kazao je Banjanovi}. Poslanik SDP pozvao je me|unarodne arbitre da vi{e ne donose zakone, nego da osigurakriminacija, te dodao da njegova k}erka, kao i mnoga druga djeca, ne samo da nemaju nastavnice i tehni~ko osoblje koji nisu Srbi nego i u~e o drugim dràvama, ali ne i o svojoj domovini. Nemam ni{ta protiv da moje dijete u~i o Srbiji, kao o Egiptu ili drugim dràvama, ali èlim da prvo u~i o svojoj domovini, kazao je. Banjanovi}, kao i Sejo Jakubovi}, tako|er poslanik SDP, smatraju da povratnicima treba omogu}iti zaposlenje kako ne bi morali ponovno napustiti dom. Banjanovi} je naveo i to da odgovorni za ratne zlo~ine slobodno {etaju. Naveo je primjer zlo~ina u Osmacima, gdje je silovana djevoj~ica od 15 godina i ubijeno vi{e od 120 ljudi, te kazao da su po~inioci slobodni.
A. O.
U zvorni~koj vlasti rade samo Srbi
S mladima brè ka EU
Nevladina omladinska organizacije Luna iz Rudog u srijedu je u Sarajevu otpo~ela prvi vi{ednevni seminar za obuku edukatora o temi Europska unija - vrijednosti, historija, politi~ki sustav. Kako je kazao Lunin direktor Bojan Baji}, cilj je da se 30 mladih u dobi do 30 godina osposobi za peer edukatore, koji }e u svojim okruènjima {iriti znanje o vrijednostima EU. Nakon edukacije, o~ekuje se da }e sudionici seminarima oformirati mreù omladinskih aktivista i organizacija, s ciljem podr{ke procesu europskih integracija. Ova mreà }e inicirati dijalog sa bh. vlastima i traìti pisane planove Vlade u procesu inte-
Sa seminara u sarajevskom hotelu Palace
Foto: D. TORCHE
Fadil Banjanovi}
ju po{tovanje postoje}ih, te kazao da treba smijeniti sve funkcionere, koji nisu u stanju da provedu amandmane o konstitutivnosti. Banjanovi} je naglasio i da u {kolama u RS vlada jednaka dis-
Sud Bosne i Hercegovine
U petak presuda Prci i ]ur~i}u

Tuìlac u zavr{noj rije~i ocijenio dokazanim optu`be za zloupotrebu poloàja i podrivanje vojne i odbrambene mo}i Odbrana predloìla osloba|anje
Predsjedavaju}i Vije}a Suda BiH koje sudi Miroslavu Prci i Draganu ]ur~i}u sudija Pjetro Spera u petak }e objaviti presudu u ovom predmetu koji se vodi po optu`nici Tuìla{tva BiH iz oktobra 2004., a koja biv{eg federalnog ministra odbrane tereti za zloupotrebu poloàja, te zajedno sa tada{njim zamjenikom komandanta ZK Vojske FBiH za podrivanje vojne i odbrambene mo}i. Ina~e, za oba djela predvi|ena je kazna od jedne do deset godina zatvora. Tuìlac Dru Engel u srijedu je u zavr{nom izlaganju istakao da je van svake sumnje u proteklom su|enju, zapo~etom u maju 2005., dokazao krivicu optuènih i da o~ekuje pravi~nu odluku. Odbrana je, me|utim, predloPrce je u zavr{noj rije~i rekao da se radi o politi~koj pozadini i zavjeri me|unarodnih zvani~nika koji su inicirali optu`nice kako bi Hrvatima, koji su ekonomski oja~ali, dali lekciju jer im ru{e autoritet. Zapitao se da nije malo ~udno da od 7.225 ~asnika i 850 namje{tenika niko nije izjavio da je o{te}en. ìla osloba|anje usljed nedostatka dokaza. Naime, Engel je kazao da su Prce i ]ur~i} neustavnim i nezakonitim odlukama iz marta 2001. nanijeli direktnu {tetu pripadnicima HVO, ostaviv{i ih bez primanja, dok je Federalnom ministarstvu odbrane ukradena imov-
gracije BiH u EU. Nakon {to se dobiju potrebni dokumenti od Vlade BiH, organizirat se 30 okruglih stolova {irom zemlje, na kojima }e se raspravljati o planovima Vlade i mogu}nostima djelovanja mladih na tom polju. O~ekivani broj direktnih korisnika ovog projekta je vi{e od 600 mladih ljudi iz ~itave BiH, kaè Baji}. Delegacije Europske komisije podràva ovu inicijativu, kako bi se mladi ljudi aktivirali u procesu pribliàvanja ove zemlje EU, kazao je ovm prigodom glasnogovornik Delegacije Europske komisije Frane Maroevi}.
A. P.
Zavjera
Sud BiH: tuìlac i odbrana iznijeli zavr{ne rije~i
ina, mobiteli, vozila, laptopi i druge stvari koje su hrvatski uposlenici odnijeli sa sobom, napustiv{i radna mjesta. Ocijenio je neta~nim tvrdnje Prce da je morao slijediti odluku tada{njeg ~lana Predsjedni{tva BiH Ante Jelavi}a i da su vojnici HVO upu}eni ku}ama zbog finansijske situacije. To je bila maska jer su, naglasio je Engel, upravo Jelavi} i Prce stvorili finansijsku krizu (predmet Hercegova~ka banka), a Jelavi} nije imao ovlasti da naredi HVO da prekine vje`be, napusti mjesta i skine obilje`ja FBiH. Civilni zapovjednik Vojske FBiH je predsjednik Federacije, pa Prce i nije trebao da slijedi Jelavi}evu naredbu, zaklju~io je zastupnik optu`be, rekav{i da je ]ur~i} oti{ao korak dalje pa je Prcinu odluku, prepisanu od Jelavi}a, distribuirao i tako pokrenuo raspu{tanje HVO. Namjera i cilj optuènih, kazao je, bilo je sticanje politi~ke mo}i HNS. Branilac prvooptuènog @arko Buli} ustvrdio je da odluka od 5. marta 2001. nema veze sa odlaskom HVO, argumentuju}i to ~injenicom da je Prce du`nost ministra Miji Ani}u predao 14. marta, a HVO kasarne po~eo da napu{ta 27. marta, nakon proglasa HNS. Advokat Midhat Ko~o je za svog branjenika istakao da je bio samo vojnik koji je izvr{io naredbu civilnog zapovjednika.
A. S .
Fakultet kriminalisti~kih nauka
Putokaz u izgradnji moderne policije BiH

Promocija knjige Promjena sigurnosnih aran`mana u Bosni i Hercegovini, autora Damira Alagi}a, odràna je u srijedu na Fakultetu kriminalisti~kih nauka u Sarajevu. Knjiga Promjena sigurnosnih aran`mana u Bosni i Hercegovini sadrì 12 cjelina o reformama, obrazovanju policije u drugim zemljama, kao {to su Velika Britanija, SAD, po{tivanju ljudskih prava i odnosu policajaca spram po{tovanja ljudskih prava itd. Enes Hasi}, ombudsmen u RS i jedan od recenzenata knjige, isti~e da Alagi}eva nova (druga po redu) knjiga daje pravce kojim treba i}i u izgradnji moderne polici-
Sa promocije knjige
Foto: D. TORCHE
je. U spomenutoj knjizi se isti~e da ima kantona u kojima je veoma mali ili nikakav procenat manjinskih naroda koji su zaposleni u policiji. Alagi} ilustrativno pokazuje razliku izme|u onoga {to je proklamovano i onoga {to u stvarnosti jeste, istakao je Hasi}. Autor je istakao da je ovu knjigu posvetio decertificiranim policajcima, te dodao da su oni ostali bez posla jer je neko mislio da tako treba. U pojedinim dijelovima BiH i sada rade policajci koji su ~inili ratne zlo~ine i etni~ka ~i{}enja.
D. P.
8 DOGA\AJI
Godi{nji izvje{taj UdruènjaVa{a prava BiH
Ostalo je samo dopisivanje
Nema Ministarstva odbrane, nema pe~ata...

Ugovor za vojni stan ne moè biti potpisan, niti bilo {ta oko tih stanova sada moè biti rje{avano jer - niko nije nadleàn...
Sarajlija N . N ., ako koga to jo{ zanima, borac Armije RBiH od prvog dana, biv{i pripadnik i one armije, godinama ve} poku{ava ne{to {to mu, izgleda, sa svakim novim danom sve vi{e izmi~e. On, kojeg su svojevremeno proglasili kadrom, va`nim za opstanak, budu}nost, prosperitet... planete i pored toga {to ima hrpu papira, svjedo~anstvo da stan njemu pripada, opet nije ni na nebu ni na zemljici bosanskoj. sljede}i put probudi{ negdje drugdje. Jer ovdje ipak haraju sme|i, brdski medvjedi. Zlatni je samo jedan - Jasmilin. E sada, kada su se sjetili da ukinu i MOFBiH, kadar vi{e nema uza se ni vojnog pravobranioca, kojem bi, jednako kao i borcu, moralo biti va`no da se stan, dio fonda BiH, ne otu|i. Da ga u bescijenje ne proda onaj koji nas je ga|ao. Da, u ovom lebde}em me|uprostoru nema ni pe~ata koji bi da je na{ kadar i dobio stan, bio nadleàn. Kada su stvarane zajedni~ke snage, ova sitnica je promakla i nije upala ni u ~iji resor.
Sa konferencije za novinare
Po{tivanje ljudskih prava nezadovoljavaju}e

Po{tivanje ljudskih prava i pravnih propisa na svim razinama vlasti u BiH i dalje je nezadovoljavaju}e, re~eno je u srijedu na konferenciji Udruènja Va{a prava BiH na kojoj je prezentiran godi{nji izvje{taj o radu te organizacije. Pravnici Udruènja Va{a prava BiH u protekloj godini evidentirali su u 16 svojih kancelarija i 120 mobilnih timova u BiH 54.216 osoba koje su zatraìle pravnu pomo}. Od tog broja ~ak 34.438 osoba su se po prvi puta obratili za pomo}. Me|u onima koji traè pomo} u Udruènju su najbrojniji raseljeni, povratnici, izbjeglice, traìtelji azila, osobe iz regije koje traè privremenu za{titu u BiH, apartridi (osobe bez dràvljanstva), `rtve trgovine ljudima, te lokalno stanovni{tvo ~ija se gra|anska prava ne po{tuju. Najvi{e kr{enja prava je u socio-ekonomskoj oblasti, kao {to su neostvarivanje zakonskih propisa iz oblasti penzijskoinvalidskog osiguranja, naknada u slu~aju nezaposlenosti, prava iz radnog odnosa, te problemi povratni~ke populacije. Poseban problem imaju osobe kojim firme nisu upla}ivale doprinose, zbog ~ega zavodi za zapo{ljavanje izdaju negativna rje{enja za pla}anje naknada u slu~aju njihove nezaposlenosti. Zatraìli smo od nadle`nih institucija, prvenstveno Fond PIO/MIO FBiH i resorno ministarstvo uklju~e sistem prinudne naplate tih doprinosa kao i da se inicira izmjena zakonskih odredbi koji se ti~u poreske uprave i doprinosa kako bi se uvelo vi{e reda u tu oblast, kazao je Hamid Dàndànovi}, pravnik Udruènja Va{a prava BiH. Poseban problem su apatridi, me|u kojima su najbrojniji Romi jer nisu evidentirani u mati~nim knjigama ro|enih, te nemaju dràvljanstvo BiH. Pravnici upozoravaju da je to pitanje posebno prisutno prilikom ro|enja djece koju nije mogu}e upisati u knjigu ro|enih, pa je od Ministarstva sigurnosti zatraèno da u takvim slu~ajevima izdaju rje{enja o privremenom prihvatu do kona~nog rje{enja problema. Od Ministarstva civilnih poslova BiH zatraèno je {to hitnije potpisivanje konvencije o apartridima, a kojim bi se djelimi~no rije{io ovaj problem. A. T.
Napi{ite pitanje
Danima poku{avamo dobiti obja{njenje iz Vlade FBiH. Bili smo toliko znatièljni da smo se li~no obratili kabinetu premijera. Kona~no, ~ekanje se isplatilo. Preporu~eno nam je da nazovemo sekretara Vlade. Daj {ta da{. Ali, sekretar je imao stra{no
Reformisano pravosu|e
Gospodin koji je pucao na BiH i koji jo{ sluì istoj armiji, boga mi, ne da svoj eks-stan. I ma{e pritom nekakvim konvencijama. Vjetar od tog mahanja ponekad zapljusne i Ha{ki tribunal, ali tamo njega nema. On je samo pucao. A dràva? BiH? Jedan njen organ kaè da je u pravu deficitarni kadar, a drugi, kao po dobro u{timanoj melodiji, radi ravnoteè, odmah stane na stranu gospodina koji je pucao. Pa kad se pri~a privede kraju, i kadar taman pomisli da je kraj njegovim mukama, sve biva vra}eno na po~etak. Mi smo zemlja reformisanog pravosu|a. Nije lahko Sarajliji ostati pri pameti proteklih godina, utoliko prije {to se u njegovu pamet, obrazovanje, u sve njegovo ukratko zaklinju svi, pozivaju}i ga da ne izgubi strpljenje. Pa tek je 11 godina od Dejtona. Uglavnom, klasi~na pri~a o zemlji u kojoj se, u jednom danu, sto puta i zbog ovakvih razloga umre, svaki put s èljom da se
Borci Armije RBiH: ponovo prevareni
udaren na dokumenta. Uostalom, stalno nam se obra}aju neki koji su bili bolje sre}e od na{eg deficitarnog. Oni su dobili vojni stan i od po~etka godine ~ekaju na potpisivanje ugovora. Ali, nema {tambilja. U dràvnom ministarstvu odbrane nam je zvani~no re~eno da se obratimo Vladi Federacije jer je, navodno, u tranzicijskom periodu to prava adresa. Nezvani~no smo saznali da, trenutno, niko nije
vaàn sastanak, pa je sugerisano da nazovemo iznova. [to da ne? Nazvat }emo.Tada glas kaè da sekretar opet ima sastanak, novi, i veza se prekida. Mi smo, me|utim, uporni. Sada glas kaè da bi zbog sekretareve zauzetosti najbolje bilo da napi{emo pitanja, pa... ho}ete li? Naravno, ali }emo i ispri~ati ovu pri~u, makar da na trenutak bezobrazluk odgurnemo barem od sebe. E. KAMENICA
Udruènje {tedi{a stare devizne {tednje
Ili ispunjenje zahtjeva ili prekid pregovora o pridruìvanju

BANJA LUKA - Udruènje {tedi{a stare devizne {tednje u BiH i dijaspori traì od Savjeta ministara BiH da na sjednici u ~etvrtak, tokom rasprave o zakonu o staroj deviznoj {tednji BiH, uvaì njihove prijedloge i zahtjeve, izjavio je u srijedu na konferenciji za novinare u Banjoj Luci predsjednik Udruènja Svetozar Ni{i}. On je poru~io da }e, ako zahtjevi ne budu uvaèni, Udruènje pokrenuti niz aktivnosti me|u kojima i zahtjev evropskim institucijama da se pregovori o stabilizaciji i pridruìvanju BiH Evropskoj uniji prekinu do rje{avanja ovog pitanja jer dràvi koja za dvadeset godina ne moè vratiti privatnu imovinu svojim gra|anima, nije mjesto u Evropi. Prema Ni{i}evim rije~ima, Ustavni sud BiH je zauzeo stav da je stara devizna {tednja privatna svojina, te je, kao takva, za{ti}ena Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud BiH naloìo je da stara devizna {tednja bude ispla}ena u {to kra}em roku sa kamatama, a da je za isplatu nadle`na BiH, a ne entiteti, podsjetio je on. Pravni zastupnik Udruènja Slobodan Peri} je objasnio da tekst zakona koji bi trebalo da bude razmatran na sjednici Savjeta ministara ne ispunjava minimum zahtjeva ~lanova Udruènja, s obzirom na to da je njime predloèno da se obaveza vra}anja stare devizne {tednje prebaci na entitete i distrikt Br~ko, sa rokom otplate na 15 godina i otpisom kamata od 1992. godine. On je istakao da je isplata stare devizne {tednje prvi test brige dràve BiH za svoje gra|ane i njihovu imovinu.
O. V.
Brezanski rudari prekinuli {trajk gla|u
Vlada obe}ala pomo} rudarima

Tri stotine rudara Rudnika mrkog uglja Breza prekinuli su sino} {trajk gla|u i oko 18 sati iza{li iz jame nakon obe}anja koja su nakon tri sata pregovora pod zemljom dobili od premijera Ahmeta Hadìpa{i}a. Vlada FBiH je obe}ala pomo} kako bi se pobolj{ao materijalni poloàj rudara i sanirala te{ka situacija u samom rudniku. Od narednog mjeseca plata za rudare koji rade u jami }e biti 400 KM i to je jedan od ispo{tovanih zahtjeva, rekao nam je predsjednik Sindikata RMU Breza Abdulkadir Smaji} neposredno nakon izlaska iz jame. Spomenuo je je i iznos od 100.000 KM za pomo} rudarima koji bi trebao biti danas u toku dana preba~en sa ra~una Vlade FBiH, ali potvrdu takve informacije nismo dobili od premijera Ahmeta Hadìpa{i}a kojeg smo zaustavili u blatu ispred jame Sretno. Ako se za sanaciju Energope-
Premijer Hadìpa{i} sa predsjednikom Sindikata Rudnika
trola traì 100 miliona maraka za obezbje|enje egzistencije 1.059 radnika, onda se mora na}i i za rudnik Brezu 3,6 miliona kako bi se spasilo 1.250 radnika. To je sav moj komentar, rekao je premijer Hadìpa{i} koji je bio vidno umoran i ~ini se poprili~no nervozan. Dvadesetak rudara je nakon izlaska iz jame zatraìlo lije~ni~ku
pomo}, a ostali su se uputili ku}ama, uz obe}anje da }e do}i na posao danas kada bi druga smjena trebala ponovo po~eti sa radom. Rudari se nakon obe}anja premijera Hadìpa{i}a nadaju da }e do jula uspostaviti normalnu proizvodnju i sami sebi mo}i obezbjediti egzistenciju. S . SUBOTI]
28
Tribina
Povodi
Prijedlog za razmi{ljanje
Evidencija `rtava agresije iz okruènja

Neka svako u svojim sredinama: selima, zaseocima, zgradama, haustorima, spratovima, stanovima, porodicama... po imenu i prezimenu nestalog, ubijenog, sastavi listu ukupnih `rtava, kaè na{ ~italac
Jednostavno, ~ovjek ne moè da ne reaguje. Upravo se neke, trenutno aktuelne i egzistencijalno va`ne teme dovode u sumnju. I granitni kamen stanac bi iz reakcije i od bola progovorio. Kako je tek malim i obi~nim ljudima: umno briljantno zdravim, javnim uticajem nemo}nim, a vi{estruko poniènim i do dna povrije|enim. Kona~no, i sam se takvim prepoznajem! Jedna od tih krajnje nemoralno, provokativnih tema je i Izvje{taj ili kona~ni ili elasti~nogumeni zaklju~ak Komisije za nestale i njenog direktora, predsjednika, sekretara, prijatelja, neprijatelja... koga, nemam pojma, gospodina Toka~e. Ja nisam kompetentan da iznosim kona~no javno mi{ljenje o ta~nosti ili pogre{kama brojki u citatu tog izvje{taja. Ali po onome kako to prezentiraju drugi, ljudi od struke i razli~ita udruènja i druge javne osobe i dru{tva, ima itekako razloga za zabrinutost i razloga za sumnju. Obzirom da smo u fazi procesa pred Me|unarodnim sudom u Hagu, pozivam sve savjesne i odgovorne pojedince, udruènja i sve one koji na bilo koji na~in mogu pomo}i u kona~nom utvr|ivanju istine o ukupnom broju nestalih, brutalno poubijanih gra|ana BiH. Ankete, varijabilne statisti~ke metode, pretpostavke, ~ula-kazala... o~ito su nepotpune. U tom smislu predlaèm da na vrlo jednostavan i prakti~an na~in do|emo do kona~ne istine. Predlaèm svim gra|anima BiH, da svako u svojim sredinama: selima, zaseocima, zgradama, haustorima, spratovima, stanovima, porodicama...a po imenu i prezimenu nestalog, ubijenog, sastave listu ukupnih `rtava iz svog uèg okruènja. Tek tada i sa takvim listama bi, mi obi~ni gra|ani, mogli iza}i pred javnost sa ta~nim i istinitim brojkama. O~ito, institucije dràve su u krizi. Ro|en sam u selu Krasanovi}i, op{tina Bratunac. Tu sam vi}, Nedàd Demirovi}, Hajran Demirovi}, Abid Demrovi}, Almaz Demirovi}, Mehmed Demirovi}, [ahin â|o Demirovi}, Huso Habibovi}, Zijad Habibovi}, Fadil Habibovi}, Hasan Ibrahimovi}, Mustafa Jusi}, Sead Kiko Jusi}, Ramo Jusi}, Izudin Jusi}, Sakib Rami}, Sabrija Sal~inovi}, Mehmedalija Me{a Salihovi}, Fajko Salihovi} i Zuhdija Salihovi}.
Tu`ba BiH protiv SCG je ustavna

Besmisleno je nakon svih u~injenih zlo~ina traìti da se tu`ba povu~e zbog toga {to rukovodstvo RS nije dalo saglasnost za njeno podizanje, smatra ~italac
Povodom zahtjeva ~lana Predsjedni{tva BiH Borislava Paravca Ustavnom sudu BiH za rje{avanje spora izme|u BiH i Republike Srpske zbog, navodno, kr{enja Ustava BiH u postupku tu`be Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore pred Me|unarodnim sudom pravde za agresiju i genocid, èlim da dodam i etni~ko ~i{}enje, nalazim da je to izmi{ljen spor kako bi se {to vi{e prikrila agresija i genocid. Besmisleno je nakon svih u~injenih zlo~ina, koji su dokazani, traìti da se tu`ba povu~e Zbog genocidne prijetnje bo{nja~ki narod u pruànju otpora krenuo sa ledine, sa vrlo malo oru`ja jer je sve oru`je teritorijalne odbrane prethodno izuzeto od civilnih vlasti BiH i predato JNA. I nakon svega, uporno se nastoji u~injeni zlo~ini i genocid (Srebrenica) kao i etni~ko ~i{}enje pokriti gra|anskim ratom. Ilustrativan je primjer intervjua predsjednika Srbije objavljen u listu Oslobo|enje od 12. 1. 2006. u kome Boris Tadi} uporno tvrdi da je u BiH bio brutalan gra|anski rat, navode-
zbog toga {to rukovodstvo RS nije dalo saglasnost za njeno podizanje 20. 3. 1993. godine. Saglasnost je dalo Predsjedni{tvo RBiH u kome su bili izabrani predstavnici svih naroda. [ta sad tome prigovara rukovodstvo RS u kome se istura Paravac? Misle li oni da sad treba da negiraju tu`bu za koju su jo{ od ~lana Predsjedni{tva @ivka Radi{i}a pa do Mladena Ivani}a nastojali da je diskredituju. Prije pokretanja tu`be 1993. godine nije se mogla traìti saglasnost agresorskog rukovodsva SDS, bjesnio je agresivni rat, a ne gra|anski, kako se to uporno tvrdi i ko je i mogao o~ekivati saglasnost kao ni sada? Cilj agresije bio je istrebljenje muslimanskog naroda kome je presudu izrekao Karadì} sa skup{tinske govornice. Poznato je da bosanski Srbi bez materijalne pomo}i u oru`ju od JNA i oruànih formacija iz Srbije i Crne Gore, ne bi mogli voditi rat ni mjesec.
}i da tu`ba protiv SCG, pored pravne, treba da ima i vrijednosnu dimenziju, da iza tu`be stoje svi oni koji danas ~ine Bosnu i Hercegovinu, misle}i na srpski narod. Za podnesenu tu`bu protiv SCG za agresiju i genocid nema povrede Ustava BiH koji je nastao po Dejtonskom mirovnom sporazumu. Tu`ba je podnesena u vrijeme vaè}eg ustava RBiH i ne moè se osporavati, {to tada{nje rukovodstvo SDS, kao organizator agresije i genocida, nije dalo saglasnost iz koga pojedini rukovodioci kao Mirko [arovi} javno u medijima kaù, da je Bosna i Hercegovina nu`no zlo za srpski narod. O tu`bi BiH protiv SCG za agresiju i genocid dao je mi{ljenje Frensis Bojl, prvi zastupnik i autor tu`be u listu Oslobo|enje od 14. 1. 2006. godine.
]. E. Sarajevo (Puno ime, prezime i adresa poznati redakciji)
odrastao i boravio sve do 10. maja 1992. godine. Evo i sad sam u takvom stanju da mogu svako pojedina~no doma}instvo i svakog ~lana tog doma}instva, bez pogre{ke identificirati. Naàlost, neki su trajno ostali na mjestu egzekucije i njihov je broj katastrofalno visok, srazmjerno ukupnom broju stanovni{tva. Ovdje }u navesti po prezimenu i imenu, osobe koje su brutalno i vatrenim oru`jem ubijene. Ovim }u ~inom poku{ati dati svoj mali doprinos u kona~nom utvr|ivanju istine. Ubijeni su: Galib Ahmetovi}, Dèvad Ahmetovi}, Nusret Avdi}, Mehmed Kemija Be~i}, Hasib Demirovi}, Himzo Demiro-
U slu~aju da samo jedna osoba nije obuhva}ena tim izvje{tajem o ukupnim `rtvama rata, smatra}u Vas, gospodine Toka~a, odgovornim. U tom slu~aju bi, ipak bilo neophodno da podnesete ostavku na tu ~asnu funkciju. I ne zaboravite, dosta je onih `rtava rata o kojima nikad, niko i nigdje nije vodio nikakvu evidenciju, iz prostog razloga jer nisu imali svojih nasljednika, potraìvanja. [ta je s njima? Kako i kojim metodama njih priklju~iti kona~nom, ukupnom broju `rtava agresivnog rata, pitam se, a i mnogi drugi postavljaju isto pitanje.
Seber AVDI]
Izjava za ~u|enje
U Te{nju nikom ne treba policijska pratnja

Neprijatno smo iznena|eni i {okirani izjavom vladike zvorni~ko-tuzlanskog Vasilija prilikom sluènja liturgije u Te{nju. Izjava kako vladaju nenormalni uslovi i kako se u Te{anj mora do}i u pratnji policije neta~na je i proivoljna, te ne pridonosi stvaranju dijaloga i suìvota za koji se rije~ima i djelom zalaèmo. Du`ni smo informisati javnost da je u Te{nju tokom agresije u potpunosti o~uvana pravoslavna crkva i ikone koje prestavljaju kulturnu i vjersku vrijednost na{eg kraja. Neta~an je i navod da je ve}ina te{anjskih Srba po izbijanju rata napustila svoja imanja, jer je po izbijanju agresije ve}ina Srba ostala na svojim ognji{tima unutar dana{nje granice Republike Srpske u naseljenom mjestu Vitkovci koje se nalazilo u op}ini Te{anj. Smatramo da je izjavom vladika nanio {tetu ugledu op}ine Te{anj i svim njenim gra|anima. Stoga pozivamo vladiku i sve druge da do|u u Te{anj, bez pratnje policije da se uvjere da u Te{nju mogu bezbjedno {etati sa ljudima i razgovarati. A {to se policijske pratnje ti~e, treba re}i samo to da je nju sam vladika traìo. Nikom ovdje ne bi palo na pamet da je ne{to takvo uop}e potrebno.
Adem Huski}, na~elnik Op}ine
18
Predstavnici grada posjetili Zavod za hitnu medicinsku pomo}
Sarajevo
Ministarstvo za bora~ka pitanja KS
Zahvalnica za kvalitetne usluge gra|anima

Timovi Zavoda za hitnu medicinsku pomo} organizovali dvomjese~nu obuku u beogradskom Gradskom zavodu hitne pomo}i
Zamjenik gradona~elnice Josip Juri{i} u srijedu je Zavodu za hitnu medicinsku pomo} uru~io zahvalnicu grada za primjenu savremenih koncepcija u oblasti medicinske pomo}i, edukaciji i pruànju kvalitetnih medicinskih usluga gra|anima KS. Alija Mulaomerovi}, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomo} KS, kazao je da priznanje grada zna~i puno Zavodu, a u daljem radu da}e nam jo{ vi{e volje, hrabrosti i snage da istrajemo. Zamjenik gradona~elnice Josip Juri{i} ovom prilikom je rekao da grad zahvalnicu dodjeljuje svim uposlenim u Zavodu za pravovremene i kvalitetne medicinske usluge, ali i za doprinos u razvoju zdravstva uop}e u BiH. Ponosni smo na vas i smatramo da je ovo institucija koja je napravila najve}i iskorak u razvoju zdravstvene za{tite, dodao je Juri{i}. Ovom prilikom dr. Mulaomerovi} goste je upoznao sa timom Hitne pomo}i, koji je organizovao dvomjese~nu obuku u Beogradu za timove hitne pomo}i sa podru~ja Srbije i Crne Gore.
Prezentirana beì~na mreà za prenos podataka

Prezentacija beì~ne wan mreè za prenos podataka za potrebe Ministarstva za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo odràna je u srijedu u prostorijama Kantonalnog fonda za izgradnju i odràvanje grobalja {ehida i poginulih boraca, koje je sada i zvani~no umreèno u ovu jedinstvenu mreù, saop}eno je iz Kantona Sarajevo. Ministar za bora~ka pitanja KS Hajriz Be}irovi} upoznao je prisutne sa potrebom za uspostavljanje ovakve beì~ne mreè, te istakao kako }e ovaj projekat omogu}iti niz prednosti i kvalitetniji rad, kako Ministarstva za bora~ka pitanja, tako i svih ministarstava, op}ina, fondova i ostalih slu`bi sa podru~ja Kantona. Glavni cilj projekta je objedinjavanje svih podataka na jednom mjestu, {to }e obezbijediti ravnomjernu raspodjelu budètskih sredstava, kroz ostvarivanje pojedinih prava te potpuno minimizira mogu}nosti gre{ke u ostvarivanju prava i vi{estrukom kori{tenju odre|enih sredstava u razli~itim institucijama. Ministarstvo za bora~ka pitanja KS je za ovaj projekat u periodu od 2004. pa do kraja 2006. godine, izdvojilo oko 250 hiljada KM, saop}eno je iz Kantona.
Josip Juri{i} uru~io zahvalnicu dr. Aliji Mulaomerovi}u
Upore|ivanje cijena u tr`nim centrima
Obuka koju su organizovali zdravstveni radnici Hitne pomo}i je jo{ jedna potvrda da je u na{em gradu uspje{no provedena najsavremenija koncepcija hitne medicinske pomo}i, kazao je Mulaomerovi}, te pokrenuo incijativu da se obnovi zgrada Prve bol-
nice u BiH (Vakufske bolnice) u Halilba{i}a ulici u op}ini Stari grad, s ciljem otvaranja punkta Hitne pomo}i. Juri{i} je podrào ovu incijativu, te obe}ao finansijsku pomo} grada u skladu sa budètskim mogu}nostima. E. KOKOR
Gradnja {kolskog objekta u naselju heroja Sokolje
U toku nabavka opreme

Gradnja {kolskog objekta u naselju heroja Sokolje u Novom Gradu je u zavr{noj fazi i ve} je ua|eno 80 posto predvi|enog posla, saznali smo iz Ministarstva obrazovanja i nauke KS. Privodi se kraju gradnja ove {kole. Fasadna keramika je ura|ena 90 posto. Postavljena je fasada, bravarija, podovi u u~ionicama, kao i instalacije za grijanje, struju, vodovod i kanalizaciju, kazao je ministar obrazovanja i nauke KS dr. Emir Turku{i}. Dodao je da je za vanjsko ure|enje zavr{en tender za izbor najpovoljnijeg ponu|a~a za izvo|enje radova. U narednom periodu potpisa}e se ugovor sa izabranim ponu|a~em. Potpisan je ugovor za nabavku opreme za Osnovnu {kolu u naselju heroja Sokolje i u toku je njena
Ve}inom poskupjeli inostrani proizvodi
Ve}e razlike u cijeni kafe

U obilasku tr`nih centara Konzum, Drvopromet i Gadò komerc uporedili smo cijene istih proizvoda, koje smo na{im ~itaocima prezentirali polovinom januaru. Cijene mnogih proizvoda ostale su iste. Tako je, primjera radi u Konzumu, samo do{lo do poskupljenja kafe. U Drvoprometu je poskupilo mlijeko meggle za pet feninga, a snièn toalet papir Violeta za 16 feninga. U ovom marketu je do{lo do pojeftinjenja kafe grand za 20 feninga. U marketu Gadò komerc cijena ove kafe je ostala ista, ali je poskupilo ulje, {e}er i tuzlanska sol. Me|utim mora se naglasiti da su u ovom tr`nom centru poskupili ve}inom inostrani proizvodi. Tabela }e razjasniti i ostala poskupljenja odnosno pojeftinjenja artikala.
A. D. GAD@O 1,29 1,29 1,85 0,69 1,05 1,98 0,79 2,09 5,05 1,85 10,12
Privodi se kraju gradnja {kole
kupovina, rekao je ministar Turku{i}, dodaju}i da je nastava u ovoj {koli planirana za narednu {kolsku 2006/2007. godinu, odnosno osnovci }e od prvog septembra ove godine poha|ati nastavu u novoizgra|enom {kolskom objektu.
Izgradnja ovog {kolskog objekta od velikog je zna~aja za osnovce iz ovog naselja, a uveliko }e pobolj{ati uslove rada u O[ Behaudin Selmanovi}. Nastava se odvijala u vi{e smjena, a odjeljenja I. T. su bila prekobrojna.
Besplatne telefonske linije Grasa
Proizvod DRVOPROMET KONZUM Mlijeko Meggle 1l 2,5 % mm 1,33 1,38 Zlatni puder 1kg 1,22 1,19 Ulje floriol 1l 1,54 1,81 Tuzlanska so 1kg 0,59 0,63 [e}er Ramport 1kg 1,09 Maslac Dukat 250g 1,89 1,99 Pile}a pa{teta ovako 0,80 0,81 Vegeta Podravka 250g 1,89 2,12 Kafa Grand gold 500g 4,99 5,35 Toalet papir Viloeta 8 kom 2,10 2,01 Deterdènt Faks super aktiv 3kg 10,50 9,84
Nakon primjedbi gra|ana da se na otvorene telefonske linije Grasa putem kojim se mogu uputiti primjedbe, sugestije i pohvale niko ne javlja, u ovom preduze}u nam je re~eno da je jedini razlog tome bila prezaposlenost radnika u trenutku poziva. Sekretarica koja nam se javila objasnila je da su linije otvorene puna 24 sata. Saznali smo da gra|ani najvi{e primjedbi imaju na ka{njenje autobusa na pojedinim linijama. Stizale su i pohvale na rad nekoliko voza~a. Brojevi telefona na koje gra|ani mogu uputiti primjedbe i pohvale vezane za gradski saobra}aj su 293-183 i 459-051. H. R.
Najvi{e primjedbi na ka{njenje autobusa
PORODILI[TA
Ro|eno devet beba

U protekla 24 sata u Sarajevu je ro|eno devet beba, {est djevoj~ica i tri dje~aka. U Klini~kom centru Ko{evo ro|eno je osam beba, dva dje~aka i {est djevoj~ica, kazala nam je Kanita Jaganjac, deùrna sestra. Na poro|ajnom odjelu Op}e bolnice ro|en je jedan dje~ak, rekla nam je Hanifa Haseta, deùrna sestra. S . H.
SARAJEVO 19
Odluka o legalizaciji bespravnih gra|evina u Sarajevskom kantonu
Posebna naknada za objekte ve}e od sto kvadrata

Ove naknade bi}e oslobo|eni i pripadnici bora~ke populacije za legalizaciju gra|evina veli~ine do dvjesto kvadratnih metara
Nakon {to u Slu`benim novinama KS bude objavljena nedavno donesena Odluka o legalizaciji, Kanton Sarajevo, Grad i op}ine potpisa}e protokol o suzbijanju bespravne gradnje u Sarajevskom kantonu. Osnovni cilj protokola je, kaè nadle`ni ministar Zlatko Petrovi}, apsolutno zaustaviti bespravnu gradnju u Sarajevskom kantonu. Tamo gdje zakonski propisi to budu dozvoljavali, izvr{i}e se legalizacija bespravno izgra|enih objekata. A odlukom je jasno definisano da ne}e biti legalizovani objekti izgra|eni u vodoza{titnim zonama, zonama posebne namjene, u zonama za{titnih podru~ja, zonama vodne, energetske i saobra}ajne infrastrukture, na klizi{tima, te u Bi}e uklonjeni i objekti za ~iju legalizaciju vlasnik ne podnese zahtjev u roku od godine, koliko je propisano odlukom o legalizaciji. Nakon {to podnese zahtjev za legalizaciju bespravne gra|evine, vlasnik }e op}ini morati platiti naknadu za dodijeljeno zemlji{te, naknadu za ure|enje gradskog gra|evinskog zemlji{ta, te rentu. A ukoliko se objekat nalazi na poljoprivrednom zemlji{tu, mora}e se platiti i naknada za promjenu njegove namjene. Dokaz o pla}enim naknadama morat }e se dostaviti uz zahtjev za legalizaciju. Za legalizaciju bespravnih objekata povr{ine do sto, odnosno do 200 kvadratnih metara za bora~ku populaciju ne}e se pla}ati posebna naknada. Za objekte ve}e povr{ine pla}at }e se posebna naknada i to u prvo zoni 100 KM po kvadratnom metru, drugoj zoni 80 KM po kvadratnom metru, tre}oj zoni 50 KM, ~etvrtoj zoni 30 KM, petoj zoni 20 KM i {estoj zoni 10 KM po kvadratnom metru. Ministar Petrovi} isti~e da je u pripremi odluke o legalizaciji socijalni aspekt potpuno primijenjen. Onaj ko ima ku}u ve}u od 200 ili 300 kvadrata, za mene nije socijalni slu~aj, kaè Petrovi}. Sredstva prikupljena iz posebnih naknada usmjerava}e se za sanaciju klizi{ta, za{titu izvori{ta vode za pi}e i izradu planske dokumentacije. Treba napomenuti u Sarajevskom kantonu ima vi{e od 14 hiljada bespravno izgra|enih objekata. Takozvana divlja gradnja doìvjela je svoj procvat prestankom ratnih dejstava. Ve} je ranije bila donesena uredba o postupku i uvjetima za legalizaciju gra|evina izgra|enih bez dozvole, ali njenom primjenom bespravna gradnja nije zaustavljena, niti je sanirano postoje}e stanje. Zbog toga je donesena odluka o legalizaciji, od ~ije se primjene o~ekuje sistemsko regulisanje ove oblasti. J. FETAHOVI]
Prezentacija Lexmarka u Holliday Innu
Prvo predstavni{tvo otvoreno u Sarajevu
Otvoreno predstavni{tvo kompanije za BiH

Ameri~ka firma Lexmark, jedna od najpoznatijih u svijetu u segmentu printanja i {tampanja, ~iji godi{nji prihodi iznose preko pet milijardi KM, otvorila je svoje predstavni{tvo i u BiH. Na prezentaciji, organizovanoj u srijedu u hotelu Holiday Inn, Ivan Stankovi}, regionalni menadèr, prisutne je upoznao s novinama u ovoj kompaniji. Lexmark je jedno od najja~ih preduze}a svijeta u segmentu printera, {tampanja i multifunkcionalnih ure|aja. Do sada firma i nije ba{ bila fokusirana na bosanskohercegova~ko trì{te, te je svoje djelovanje ostvarivala preko partnera Alterna i NTCHS. Zadovoljstvo mi je {to mogu saop{titi da je od 1. januara novi uposlenik Lexmarka i zvani~ni predstavnik firme u BiH Halim Curi, kazao je Stankovi}. On kaè da }e anga`man Curija pospje{iti komunikaciju izme|u prozvo|a~a i kupca, {to do sada i nije bio slu~aj. Meni je velika ~ast stajati na ~elu predstavni{tva ove kompanije u BiH. Moj posao }e biti da pove}am proboj Lexmarka na bh. trì{tu. Kompaniju koja posjeduje veliki kvalitet potrebno je dovesti na poziciju koja joj i pripada, a to je zasigurno sami vrh proizvo|a~a ovog segmenta, kazao je Curi. Predstavni{tvo }e biti prvo otvoreno u Sarajevo, a kako kaè Stankovi}, {irenjem mreè rast }e i broj kancelarija po ~itavoj BiH. On je dodao da }e cijene za sve korisnike, u ~itavom regionu, biti iste i prilago|ene mogu}nostima kupaca.
Tekst i foto: S. FILIPOVI]
Zlatko Petrovi}
zonama sporta, rekreacije i za{titnog zelenila. Takvi }e objekti biti uklonjeni.
Kantonalne vlasti odlu~ne za suzbijanje divlje gradnje
Op}ina Novi Grad i Privredna komora KS
Specifi~ni objekti, koji nisu bili obuhva}eni dosada{njim propisima, jesu objekti privremenog karaktera, izgra|eni na osnovu pravosna`nih odobrenja ~iji rok je istekao. To su uglavnom poslovni objekti sa odre|enim brojem zaposlenih ljudi, u koja su uloèna znatna materijalna sredstva. Zbog toga je bilo neophodno regulisati njihov pravni status. Privremeni objekti mogu dobiti status stalnih gra|avina i to trebaju ispunjavati iste uslove kao i bespravne gra|evine, odnosno zahtjeve odgovaraju}ih planskih dokumenata.
Privremene gra|evine
Zavr{ena mini liga u malom nogometu novogradskih osnovaca
Najbolja je bila ekipa O[ Avdo Smailovi}

Ekipa O[ Avdo Smailovi} u sastavu Armin Mujakovi}, Emir Kustura, Elvedin Bungur, Edin He}o, Amar Ba`dar, Armin Jahovi}, Ajdin Zuki}, Adel Dànanovi} i Amel Ba`dar, koju je predvodio nastavnik Zoran Pavlovi}, osvojila je prvo mjesto u mini ligi u malom nogometu u~enika novogradskih osnovnih {kola. Drugo mjesto osvojila je ekipa O[ Skender Kulenovi}, dok je tre}eplasirana bila ekipa O[ Skender Kulenovi}. U sportskoj dvorani na Dobrinji u srijedu je odràna sve~ana ceremonija zavr{etka mini lige kojoj su prisustvovali predstavnici op}ine i u~esnici takmi~enja. Svi u~esnici takmi~enja dobili su komplete dresova, nastavnici trenerke, dok su pobjedni~kim ekipama uru~eni pehari i diplome. U protekla dva mjeseca u 13 kola odigrano je 78 utakmica na kojima je u~estvovalo oko 150 takmi~ara. Sredstva za odràvanje mini lige u iznosu od 9.500 KM obezbijedila je Op}ina Novi Grad. Pobjedni~ka ekipa
Na~elnik Op}ine Novi Grad Damir Hadì} i predsjednik Privredne komore KS Kemal Grebo potpisali su u srijedu u Centru za razvoj biznisa protokol o realizaciji granta Privrednoj komori Kantona Sarajevo za sufinansiranje devet projekata u ovoj godini. Prvi projekt se odnosi na razvoj poduzetni{tva na selu. Drugi projekt je studija o razvoju tehnolo{kih parkova. Tre}i projekt je katalog, podr{ka razvoju biznisa, dok je ~etvrti turisti~ki proizvod grada Sarajeva. Peti projekt je sarajevski kvalitet, {esti je izrada vodi~a za privrednike Evropske unije. Sedmi projekt je pove}anje izvozne sposobnosti privrede KS, dok se osmi projekt odnosi na usagla{avanje srednjeg i visokog obrazovanja. Deveti projekt se odnosi na dono{enje razvojne strategije Op}ine Novi Grad u kojem }e u~estvovati i komora. Sredstva za sufinansiranje projekata planirana su budètom Op}ine Novi Grad za ovu godinu.
A. U.
Sufinansiranje devet projekata
20 SARAJEVO
Kampanja za prava osoba sa mentalnom retardacijom
Razgovor sa Hamdom Ejubovi}em, na~elnikom Op}ine Hadì}i
Ovo }e biti godina izgradnje

Nastavit }e se izgradnja puteva, vodovoda... u mjesnim zajednicama
U Hadì}ima }e ove godine biti otvorena tvornica pa{teta Argeta, prodajno-distributivni centar Wurta, Sarajevska mljekara Radi se o savremenim objektima u kojima }e posao dobiti zna~ajan broj radnika. Razvoj privrede i zapo{ljavanje prioritetan nam je zadatak i te poslove u slu`bama rje{avamo i prije
Sa ju~era{njeg okruglog stola udruènja Sumero
Osobama omogu}iti zaposlenje, lije~enje...

Savez udruènja za pomo} osobama sa mentalnom retardacijom FBIH Sumero u okviru Kampanje za prava osoba sa mentalnom retardacijom Gdje su moja prava u srijedu je odrào je okrugli stol o temu Institucionalno i vaninstitucionalno zbrinjavanje osoba sa mentalnom retardacijom. Razgovarano je o razli~itim oblicima zbrinjavanja osoba sa mentalnom retardacijom. Jedan od najhumnijih oblika je organiziranje stambenih jedinica za samostalno ìvljenje ovih osoba u lokalnoj zajednici. Zaklju~eno je da dru{tvo osobama sa mentalnom retardacijom treba osigurati: edukaciju i osposobljavanje, radno mjesto, pristup lije~enju i drugim vrstama terapije, pravnu podr{ku koja }e garantovati nezavisnost... te Parlament FBiH hitno treba da donese Zakon o preuzimanju prava osniva~a nad ustanovama socijalne za{tite ~iji je osniva~ Skup{tina Bosne i Hercegovine. Samostalan ìvot osoba sa mentalnom retardacijom u lokalnoj zajednici je mogu} uz odgovaraju}i zakonsku regulativu, adekvatnu podr{ku i razvijene servise, re~eno je na okruglom stolu, te istaknuto da dru{tvena zajednica treba poduzeti sve mogu}e mjere kako bi se prava u skladu sa sposobnostima i potrebama osoba sa mentalnom retarS . H. dacijom po{tivala.
Mljekara Teloptica u Hadì}ima
Hamdo Ejubovi}
utvr|enog roka. Tu su i drugi planovi na pro{irenju privrednih kapaciteta, a sve u cilju zapo{ljavanja. Treba ista}i, da se na evidenciji Biroa za zapo{ljavanje nalazi vi{e od 5.000 ljudi.
Gradnja Sarajevske mljekare na podru~ju na{e op}ine svakako }e dati podsticaj razvoju ove djelatnosti, kaè Hamdo Ejubovi} , na~elnik Op}ine Hadì}i. U naredne dvije godine na ovom podru~ju bi}e izgra|ene farme od 400 grla krava. Preko zemljoradni~ke zadruge i drugih organizacija radi se na proizvodnji ljekovitog bilja, a ovdje se ve} vi{e godina uspje{no proizvodi heljda, ìtarica dosta traèna i na inostranom
trì{tu. Sa prvih dana prolje}a u planu je da se u Tar~inu gradi 58 stambenih objekata. Ovo je provedba sporazuma sa Vladom Katalonije koja je mnogo dala u obnovi mnogih objekata u oblasti {kolstva, sporta, zdravstva Mnogo je akcija u mjesnim zajednicama, a i ove godine gradit }e se putevi, vodovodi, dovoditi PTT mreà, plin, te graditi drugi objekti od ìvotnog interesa za gra|ane na{e op}ine, isti~e on.
H. [.
Policy Development Fellowship Program 2006 Call for Applications

The fellowship program provides an opportunity for selected fellows to collaborate with the Open Society Fund B&H in conducting policy research, writing a policy study and engaging in advocacy and dissemination of policy recommendations. The main goal of the Policy Development Fellowship Program is to improve BiH policy research and dialogue and to contribute to the development of a sound policy-making culture based on informative and empirically grounded policy options. In 2006, OSF BH will support research within the following policy areas: o Values in education o BiH economy in transition to EU o Transparency and accountability Eligible participants are those who hold a graduate university degree and specifically: o Young scholars o Members of policy/advocacy oriented NGOs o Public servants All participants should have excellent English language skills. Applications should consist of: o Application form o Statement of interest in participation in the program o Statement of interest for chosen policy area o Professional CV o Employer's consent on participation in the Program Detailed Call for Applications can be found on www.soros.org.ba. The deadline for submitting applications is March 23, 2006.
SARAJEVO 21
Videonadzor pokazuje dobre rezultate
Bolja disciplina u {kolama i ispred njih

Istovremeno i projekt ugradnje nove i sanacija postoje}e protupoàrne za{tite u {kolama se odvija u kontinuitetu svake godine
Sve sarajevske osnovne i srednje {kole obuhva}ene su projektom ugradnje videonadzora, a nekoliko {kola je i ranije imalo instalirane kamere i ure|aj za snimanje. Nakon po~etne analize preko pojedinih slu~ajeva moè se re}i da je videonadzor u {kolama pokazao dobre rezultate. Pored ~injenice da je menad`ment {kole i drugo prate}e osoblje putem videonadzora dobilo relevantne informacije za dono{enje kona~nih odluka o izgredima
Obavijestiti Centar osmatranja i uzbunjivanja

U cilju pravovremenog otkrivanja eventulane pojave i spre~avanja {irenja pti~ije gripe na podru~ju Kantona Sarajevo, apelujemo na gra|ane, lova~ka dru{tva, dru{tva prijatelja ptica, udruènja sportskih ribolovaca i drugih organizacija koje upravljaju i gazduju na podru~jima rijeka i {uma, ukoliko uo~e naprijed navedene simptome kod doma}e ìvine i svih ptica da odmah jave kantonalnom Centru osmatranja i uzbunjivanja na brojeve telefona: 121 ili 033 55 66 70, saop}avaju iz Ministarstva zdravstva. Gra|ani, ~lanovi i radnici navedenih udruènja ne treba da doti~u i pakuju ili na neki drugi na~in dolaze u kontakt sa ovim pticima, ve} samo da obavijeste Centar osmatranja i uzbunjivanja, te da poku{aju na neki na~in sa~uvati bolesnu ili uginulu pticu do dolaska veternara. Iz Ministarstva zdravstva upozoravaju da je pti~ija gripa ekstremno zarazna bolest sa fatalnim ishodom, od koje oboljevaju sve ptice, ali i doma}a ìvina (naro~ito }urke, koko{i i nojevi). Ptice zaraène virusom pti~ije gripe mogu pokazati jedan ili vi{e sljede}ih znakova oboljenja: iznenadna smrt bez ikakvih klini~kih simptoma, nedostatak ìvahnosti i apetita, smanjena proizvodnja jaja, jaja sa mekanom ljuskom ili jaja nepravilnog oblika, oticanje glave, o~nih jabu~ica, krijeste i sko~nih zglobova, ljubi~asta boja krijeste, nosni iscjedak, ka{ljanje i kihanje, nedostatak koordinacije pokreta, saop}eno je.
U slu~aju pojave simptoma pti~ije gripe
Do sada uloèno 68,3 hiljade KM

Projekt ugradnje nove i sanacije postoje}e protupoàrne za{tite u {kolama se odvija u kontinuitetu svake godine, u skladu sa sredstvima i prioritetima. U protekle dvije godine za protupoàrnu za{titu je izdvojeno 68,3 hiljade KM i obuhva}eno je 15 {kola, kazao je ministar Turku{i}. unutar {kole, tako|er je MUPKS u nekoliko navrata koristio snimke vanjske kamere za doga|aje, koji su se desili izvan {kolskog objekta, poja{njava ministar obrazovanja i nauke KS Emir Turku{i}, dodaju}i kako je samo prisustvo videonadzora u velikoj mjeri kroz psiholo{ko djelovanje pobolj{alo disciplinu u {koli i ispred {kolskog objekta. Podsje}amo, za uvo|enje videonadzora u osnovnim i srednjim {kolama Sarajevskog kantona, koji je po~eo u 2004. godini, izdvojena su sredstva u iznosu od 300 hiljada KM. U 2004. godini izdvojeno je sto hiljada maraka za ugradnju videonadzora u 27 osnovnih i srednjih {kola, dok je u 2005. godini sa 200 hiljada KM instaliran videonadzor u 69 osnovnih i srednjih {kola. Kako smo saznali u resornom ministarstvu, u budètu KS za ovu godinu nisu predvi|ena sredstva za novi projekat protupoàrne i protuprovalne za{tite {kola. Ali, ipak }e se u okviru sredstava za rekonstrukciju i investiciono odràvanje nabaviti i ugraditi najprioritetnija oprema za protupoàrnu za{titu sarajevskih {kola. I. T.
Djeca iz SOS sela vratila se u Sarajevo
Djeca iz SOS Dje~ijeg sela, njih 15 nakon boravka u Torinu, sino} su se vratili u Sarajevo. Sandra Kasalo-Fazli} iz Slu`be za odnose sa javno{}u SOS sela rekla nam je da je boravak na Olimpijadi sa djecom iz Slovenije i Italije, koji je organizovao proslavljeni skija{ki as, Jure Franko pro{ao odli~no. Posmatrali su utrku u veleslalomu, i druìli se sa velikanima poput Alberta Tombe. H. R.
Uspje{an boravak na Olimpijadi
Sve {kole imaju videonadzor
Internacionalna liga humanista
Projekti u Starom Gradu

Gazi Husrev-begova ulica }e do kraja godine biti poplo~ana kamenom hre{a, saznali smo od Tarika Poturovi}a, savjetnika na~elnika Op}ine Stari Grad za investicije. Radovi }e najvjerovatnije po~eti na jesen i traja}e oko tri mjeseca. U toku je izrada projektne dokumentacije. Planirano je da sredstva za ovaj projekat obezbijedi Kantonalno ministarstvo prometa i komunikacija. Projekat }e biti ura|en u saradnji sa Zavodom za za{titu kulturno-historijskog naslije|a KS, dok }e Op}ina Stari Grad obezbijediti potrebne dozvole,
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ: P-2591/03 Sarajevo, 15.02. 2006. godine TU@ITELJ: RAIFFEISEN BANK BH TU@ENI: KUÎNAR KENAN I DR. RADI: 3.056,93
Poplo~avanje Gazi Husrev-begove ulice
Odvojiti stari dio grada
kazao nam je Poturovi}. Poplo~avanje hre{om radi}e se cijelom duìnom Gazi Husrev-
begove ulice, ta~nije od Ulice Mula Mustafe Ba{eskije pa do Ulice Zelenih beretki. Kako nam je kazao Poturovi}, prije nego {to zapo~nu radovi potrebno je rije{iti problem sa kanalizacijom kod Slatkog }o{eta, a koji bi trebao biti zavr{en prije jeseni. Ova ulica je do sada uvijek bila asfaltirana, a namjera nam je da postavljanjem kamena hre{a simboli~no odvojimo stari dio grada Ba{~ar{iju, ta~nije dio u kojem se nalaze objekti iz turskog perioda, od objekata iz austrougarskog perioda koji se nalaze u Ferhadiji, istakao je Poturovi}. A. H.
Istaknuta potreba dono{enja zakona
ELEKTRODISTRIBUCIJA
Za: GABELA JASMIN I KADRIBA[I] MUNIB Pozivate se kao stranka na GLAVNU RASPRAVU za PONEDELJAK, 20. 03. 2006. godine, u 13,30 sati, pred ovaj sud u sobu broj 306/III. Na glavnoj raspravi }e se raspravljati o preciziranom zahtjevu tuìtelja za isplatu zateznih kamata u obra~unatom iznosu od 552,30 KM i zahtjevu za isplatu tro{kova postupka. 17.02.2006. godine SUDIJA MUHIBI] AMRA Za ta~nost - ovla{teni radnik suda
POZIV
NAPOMENA: Ako tuìlac bez opravdanog razloga ne do|e na ro~i{te za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, smatrat }e se da je povukao tu`bu, osim ako se tuèni na tom ro~i{tu upusti u raspravljanje. (~l. 97. st. 3 ZPP-a). Ako na ro~i{te za glavnu raspravu bez opravdanog razloga, ne do|e tuèni, a bio je uredno pozvan, rasprava }e se odràti bez njegovog prisustva, (~l. 97. st. 4 ZPP-a).
Zbog odràvanja energetskih postrojenja danas }e od devet do 15 sati bez napajanja elektri~nom energijom ostati Novo Naselje, Po~iteljska, Kakrinje, Cicin Han, Donji Hadì}i, Roga~i}i, Jo{anica Dom. Bez struje }e od 10.30 do 12.30 sati biti Alipa{ino Polje 36 i 37, od 8.30 do 10.30 sati Alipa{ino Polje 34, od devet do 17 sati Ba{ci, Rijeka, Durakovi}i, Karovi}i, Zabojska, Hamzi}i i Delija{i vojna, saop}eno je iz Elektrodistribucije.
Po~iteljska bez napajanja
Treba nam obrazovanje oslobo|eno od predrasuda

Internacionalnu ligu humanista posjetili su u srijedu predsjedavaju}a Skup{tine KS Meliha Ali} i dopredsjedavaju}i Miro Lazovi}. Povod njihove posjete bilo je obiljeàvanje tridesete obljetnice od odràvanja Prvog svjetskog kongresa Internacionalne lige humanista. Generalni sekretar Zdravko [urlan je upoznao goste sa programom njihove misije i konkretnim aktivnostima u BiH. Posebna pa`nja posve}ena je obrazovanju, kao i otvaranju Internacionalnog univerziteta Philip Noel-Baker i ~etiri fakulteta koji trebaju da po~nu rad u narednoj akademskoj godini. Predjedavaju}a Ali} i dopredsjedavaju}i Lazovi} su podràli ovu inicijativu i istakli su da je to veliki doprinos uspostavi jedinstvenog visoko{kolskog obrazovanja u BiH. Posebno smo apelirali na {to brè dono{enje zakona o visokom obrazovanju kako bi dràva mogla upravljati cjelokupnim obrazovnim procesom, kazao je [urlan, dodaju}i da su se sloìli da nam treba obrazovanje koje }e biti oslobo|eno bilo kakvih predrasuda koje ga dijele. I. T.
14
Ekonomija
Zeni~ki Frizer
Nagrada Volkswagena
TUZLA - Firma Nipex iz Ljepunica kraj Tuzle dobitnik je Volkswagenove nagrade za najbolji servis u regionu za 2005. godinu, javlja Onasa. Predstavnici ove automobilske industrije priznanje su uru~ili rukovodiocu servisa Sa{i
Tuzlanski Nipex najbolji servis u regionu
Ni{andì}u. Priznanje za uspje{an rad Volkswagen svojim partnerima dodjeljuje ve} ~etrdeset godina, na koji na~in podsti~e njihov razvoj i dostizanje visokih standarda u svijetu automobilske industrije.
Neuspjela prodaja tri frizerska salona

ZENICA - Poku{aj Azre [kapur, ste~ajne upraviteljice preduze}a Frizer d.o.o. Zenica da javnim nadmetanjem proda preostala tri frizerska salona, nije uspio. Kako je izjavila [kapur, na javni poziv nije se odazvao niti jedan kupac, pa }e, u dogovoru sa Odborom povjerilaca, u narednim danima biti ponovljen javni poziv za prodaju salona koji se nalaze u naseljima Tetovo i Radakovo, te u Ulici Branilaca Bosne, kod Hrvatskog doma Kralj Tomislav. Prema ranije utvr|enoj cijeni, salon povr{ine 58 metara kvadratnih u Ulici Branilaca Bosne procijenjen je na 97.230 KM, salon u Radakovu povr{ine 59,85 metara kvadratnih na 71.820 KM a salon u Tetovu, povr{ine 20 metara kvadratnih, na 8.100 KM. Sredstvima ostvarenim prodajom ova tri objekta planirano je da se izmire obaveze prema radnicima, povjeriocima, kao i da se izmire tro{kovi ste~ajnog postupka.
Sindikalna saradnja Hrvatske i BiH
Radnici }e ponovo dijeliti zajedni~ku sudbinu

Sindikati u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini su na istim pozicijama, ali dràve nisu jer je Hrvatska ve} odmakla od BiH u ostvarivanju prava radnika
U srijedu je u Sarajevu boravila delegacija Sindikata PPDIV (poljoprivrede, prehrane i vodoprivrede) Hrvatske na ~elu sa predsjednikom Josipom Pavi}em. Pavi} je u Sarajevu razgovarao sa predsjednikom Sindikata PPDIVUTBiH Mehmedom Avdagi}em i predsjednikom kompanije Podravka Darko Marincem o poloàju radnika Podravke u BiH koja ima zna~ajne kapacitete i u na{oj zemlji, a osim toga uprili~ena je i posjeta radnicima distributivnog centra i VELPRO Rajlovac, te SPRIND. Radnici u Hrvatskoj i BiH }e ponovo dijeliti zajedni~ki sudbinu kroz balkansku ekonomsku uniju. Marinac ima pozitivan stav prema ekonomskoj uniji i da u njoj treba traìti {ansu. Sa Pavi}em sam razgovarao o tome {ta trebamo zajedno ~initi da pripremimo na{e radnike na pribliàvanje interesa. Ulazak zdravog Sindikati BiH i Hrvatske su ~lanovi evropskog i svjetskog Sindikata i u tom dijelu imamo isti status. Naàlost, moram re}i da nisam zadovoljan po{tovanjem prava radnika u BiH jer imamo i onih neozbiljnih koji su u{li u proces privatizacije. Sada ulazimo u novu fazu i mislim da neki vi{e ne}e mo}i me{etariti i biti neodgovorni prema kapitalu i radnicima, kaè Avdagi}. Predsjednik Podravke Darko Marinac je istaknuo da se prava radnika u ovoj kompaniji po{tuju. Svaki menadèr ako èli biti uspje{an, mora imati zadovoljne uposlenike, dodao je Marinac. Pavi} i Avdagi} su izrazili opredjeljenje oba sindikata da su spremni dati podr{ku menadèrima u onoj mjeri u kojoj oni uvaàvaju sindikat i njihove stavove i koji nastoje da zajedno sa zaposlenicima traè put do Dk. OMERAGI] uspjeha.
Mehmed Avdagi}
Darko Marinac
kapitala u BiH je bitan koliko i po{tovanje svih obaveza prema radnicima. Nismo htjeli podle}i politi~kim {pekulacijama da ekonomska unija podsje}a na biv{u Jugoslaviju i koja je politi~ka pozadina prijedloga ekonomske unije. Gledali smo ekonomski interes i poloàj radnika. Nastojali smo da vidimo
kako je mogu}e uspostaviti ravnoteù jednakih interesa prava radnika u novopredloènoj uniji, kazao je Avdagi} nakon razgovora za Oslobo|enje. Avdagi} dodaje da su sindikati u Hrvatskoj i BiH na istim pozicijama, ali da dràve nisu jer je Hrvatska ve} odmakla od BiH u ostvarivanju prava radnika.
Strelovit rast dionica Raiffeisen International
Prema{en prag od 10 mlrd. eura

Za manje od 10 mjeseci cijena dionice je porasla za 116 posto
Dionice Raiffeisen International Bank-Holding (Raiffeisen International), ~iji je dio i Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina, otvorene po cijeni od 70,25 eura prvi put su prema{ile prag od 10 milijardi eura u kapitalizaciji trì{ta (ovaj prag bi ve} bio prema{en sa 70,05 eura). Kapitalizacija trì{ta se izra~unava na osnovu iznosa emitovanih dionica (142,77 miliona) pomnoènog sa cijenom dionice. Sa ovom vrijednosti Raiffeisen International jasno pripada takozvanim large-caps, navodi se u saop{tenju Raiffisen bank BiH. Raiffeisen International 25. aprila 2005. je imao promjenjivu cijenu emitovanja od 32,50 eura i kao rezultat toga kapitalizaciju trì{ta od 4,64 milijarde eura. Za manje od 10 mjeseci cijena dionice je porasla za oko 116 procenata. Raiffeisen International vodi jednu od vode}ih bankarskih mreà u centralnoj i isto~noj Evropi sa 16 banaka podru`nica i brojnim lizing kom-
Raiffeisen bank: podru`nica u Rumuniji
panijama. Banka opsluùje 9,2 miliona klijenata putem 2.400 filijala. Raiffeisen International je u potpunosti konsolidovano subsidijarno lice Raiffeisen Zentralbank sterreich AG (RZB), koja posjeduje 70 posto obi~nih dionica. Ostatak od 30 pro-
cenata je u slobodnom opticaju, a dionicama se trguje na Be~koj berzi. RZB je vode}a korporacija i investiciona banka u Austriji i centralna institucija austrijske Raiffeisen Banking Group, najja~e bankarske grupacije u zemlji, navodi se u saop{tenju.
EKONOMIJA 15
Slovenski prodajni centar do ljeta i u Mostaru
[ama~ka luka ponovo radi
U novom Mercatoru posao za 80 radnika

Na prostoru od 9.500 kvadratnih na}i }e se standardni Mercatorovi sadràji Investicija vrijedna jedanaest miliona eura
MOSTAR - Prva investicija Mercatora BH u 2006. godini je izgradnja trgova~kog sredi{ta centra Mercator u Mostaru na povr{ini od 9.500 metara kvadratnih, kazao otvoren 1. jula ove godine, je 11 miliona eura, a upo{ljavat }e oko 80 radnika i imati 13 partnera, zakupaca. S na{im sadràjima: hipermarketom, kafe-barovima, novinare direktor Lagumdìja. Voditelj Ekonomskog odjela pri Gradskoj upravi Mostara Mirsad [ari} ocijenio je ovo zna~ajnim projektom za sve proizvo|a~e u BiH, ali i za mostarsku regiju. Konkurencija u Mostaru koja je sve prisutnija doprinijet }e prije svega kvaliteti usluga, a s druge strane i niìm cijenama usluga, {to je u interesu gra|ana Mostara, ocijenio je [ari}. Mercator u Bosni i Hercegovini trenutno ima ~etiri prodajna centra, i to tri u Sarajevu, te prodajni centar u Tuzli. Mercator ina~e upo{ljava vi{e od 16.400 radnika s ostvarenim prihodima od prodaje oko 3,5 milijarde konvertibilnih maraka. Broj lojalnih kupaca Mercatora u Republici Sloveniji, Republici Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori te BiH, a koji se ilustrira kroz vlasnike zelenih i plavih i zlatnih kartica u ovom trenutku je vi{e od 60.000.
Luka Bosanski [amac: novi po~etak
Brod uplovio nakon petnaest godina

Ukrajinski brod dovezao teret za UNIS iz Dervente
BOSANSKI [AMAC - Brod Cobrader iz Ukrajine usidren je u utorak nave~er u {ama~koj luci, sa 1.800 tona robe, namijenjene za fabriku UNIS iz Dervente. Ovaj istovar samo je prva tran{a, a ukupno }e biti pretovareno {est hiljada tona za ovu fabriku. Direktor Robno-transportnog centra Luke Bosanski [amac Dragomir Borojevi} kaè da je ova luka sada u mogu}nosti da ispuni sve uslove za pretovar tereta velikih dimenzija, ali sve zavisi od vodostaja Save koji je u srijedu bio plus 184 centimetra. On je naglasio da je vodostaj samo prije ~etiri dana bio minus 64 centimetra. Sre}an sam {to Luka moè da radi i sigurno Bosanski [amac ovim dobija mnogo jer otvaramo jo{ jedan saobra}ajni koridor. Tim koridorom roba }e stizati znatno jeftinije na prostor BiH i iz nje u svijet, izjavio je na~elnik Op{tine Bosanski [amac Mirko Luki}. Luka Bosanski [amac osnovana je 1979. godine, a sa pretovarom je po~ela 1990. godine i ubrzo prestala zbog ratnih dejstava.
Mensud Lagumìja predstavio novu investiciju
Promediaphoto.com
je direktor Mercatora BH Mensud Lagumdìja, javlja Fena. Prema njegovim rije~ima, ukupna investicija novog Mercatora u Mostaru, koji }e biti
dje~jim igraonicama i 13 partnera Mercator }e sigurno uspjeti biti mjesto okupljanja Mostaraca u svakom smislu te rije~i, ustvrdio je u srijedu na konferenciji za
Formirana kompanija Elektroprenos BiH
Delegacija Evropske komisije u BiH ocjenjuje da je uspostava kompanije Elektroprenos Bosne i Hercegovine (TRANSCO) jedinstvene, dràvne kompanije za prenos elektri~ne energije u BiH vaàn temeljac u reformi energetskog sektora BiH. Uspostava ove kompanije uslijedila je nakon stupanja na snagu Zakona o prenosu elektri~ne energije u augustu 2004. godine kojim se predvi|ala uspostava nove jedinstvene dràvne kompanije koja bi preuzela aktivnosti vezane za prenos elektri~ne energije od tri postoje}e elektroprivrede. Sjedi{te Elektroprenosa Bosne i Hercegovine je u Banjoj Luci s oper-
Temeljac za reformu energetike AGRO-EKO kupac

ativnim centrima u Banjoj Luci, Mostaru, Sarajevu i Tuzli. Uspostava Elektroprenosa vaàn je korak za primjenu direktive EU o elektri~noj energiji koja se bavi pitanjem pristupa tre}e strane prenosnim i distribucionim mreàma i odvajanju proizvodnje i prenosa. Ovaj korak predstavlja tek po~etak velikog integracije za Elektroprenos i njegovo uspje{no ukon~anje je od izuzetne va`nosti za integraciju Bosne i Hercegovine u Energetsku zajednicu jugoisto~ne Evrope, kao i integraciju u Evropsku uniju. Povodom uspostave Elektroprenosa BiH delegacija Evropske komisije je u Sarajevu organizovala prijem. Privatno preduze}e za proizvodnju, promet i usluge AGROEKO d.o.o. Trebinje kupac je 65 posto dràvnog kapitala u akcionarskom dru{tvu Veterinarska stanica Trebinje, saop}ila je Direkcija za privatizaciju Republike Srpske. Kupac dràvnog kapitala (104.885 akcija) platio je cijenu u iznosu od 5.500 KM, te preuzeo
Privatizacija u Trebinju
Veterinarske stanice
obavezu investicionog ulaganja u preduze}e u iznosu od 25.000 KM, te zapoljavanje jednog radnika u prvoj godini i jednog radnika u drugoj godini perioda investiranja. Tako|e, AGRO-EKO preuzeo je obavezu zadràvanja veterinarske djelatnosti u narednih deset godina od dana potpisivanja ugovora, navodi se u saop}enju.
CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE

KURSNA - TEÂJNA LISTA Broj 036
Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 23. 02. 2006. godine Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/ Zemlja EMU Australija Kanada Hrvatska ê{ka R Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka Slova~ka R Slovenija [vedska [vicarska Turska V.Britanija USA Srbija i Crna Gora Valuta [ifra Oznaka Jedinica 978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 703 705 752 756 949 826 840 891 EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SKK SIT SEK CHF TRY GBP USD CSD 1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 100 1 1 1 1 1 100 Kupovni Srednji za devize za devize i efek.valutu 1.955830 1.955830 1.207116 1.210141 1.430308 1.433893 26.668586 26.735425 0.068327 0.068498 0.261450 0.262105 0.770179 0.772109 1.384529 1.387999 0.565032 0.566448 0.242127 0.242734 0.052101 0.052232 0.814623 0.816665 0.208074 0.208595 1.251164 1.254300 1.234381 1.237475 2.857265 2.864426 1.642897 1.647015 2.232414 2.238009 Prodajni za devize 1.955830 1.213166 1.437478 26.802264 0.068669 0.262760 0.774039 1.391469 0.567864 0.243341 0.052363 0.818707 0.209116 1.257436 1.240569 2.871587 1.651133 2.243604 1.43246 2.353157 2.348013
Hrvatska Vlada najavila
Privatizacija TLM idu}e sedmice

Pristanak Viator-Vektora na raskid ugovora o kupovini Promala i poslova prevoza za TLM stvorio je pretpostavke za realizaciju strateke odluke Vlade Hrvatske o cjelovitoj privatizaciji ibenskog aluminijaa umjesto prodaje po organizaconim jedinicama, kako je do sada najavljivano. Ve} idu}e sedmice Vlada bi, kako se doznaje, trebala donijeti odluku o prodaji 88 posto dionica TLM koje su u vlasnitvu dràve. Kako je nerealno o~ekivati prodaju po nominaloj vrijednosti jer je temeljni kapital tvrtke 552 miliona kuna, a obaveze premauju milijardu kuna, HFP bi vrlo brzo trebalo da objavi natje~aj za prodaju dionica uz diskont, najvjerojatnije od 30 posto. No, realno je da }e tek tre}i natje~aj, kojeg je nu`no objaviti od 1. aprila èli li se ispuniti plan o dovretku privatizacije do kraja juna ove godine, dovesti do novog vlasnika cjelovitog aluminijskog kompleksa u ibeniku, koji }e automatizmom postati i vlasnik 12 posto dionica mostarskog Aluminija. Takav model privatizacije TLM, kojeg je na konferenciji za novinare najavio potpredsjednik Vlade Damir Polan~ec, prema informacijama Poslovnog dnevnika, odgovor je na iskazan interes gotovo svih ponu|a~a na kupovinu TLM kao jedinstvene cjeline. Ta opcija iznimno je poèljna i za konzorcij kojeg ~ine Dalekovod, Konstruktor, Zagreb-Montaà, Feal iz irokog Brijega i Aluflexpack. I ostali ponu|a~i, a rije~ je o grupacijama iz Rusije, Austrije i panije tako|er su Vladi iskazali interes za kupovinu TLM kao jedinstvene kompanije. Od stratekog partnera hrvatska Vlada o~ekuje ulaganja od oko 80 miliona eura u idu}e dvije godine uz preuzimanje svih obaveza iz kolektivnog ugovora i 1.400 radnika u istom periodu.
SDR (Special Drawing Rights) na dan 21. 02. 2006 = USD SDR (Special Drawing Rights) na dan 21. 02. 2006 = BAM Kurs BAM-a prema SDR-u preko USD na dan 21.02.2006=BAM
16 EKONOMIJA
Trgovanje na Banjalu~koj berzi
Trgovanje na Sarajevskoj berzi

Kursna lista za 22. februar/velja~a 2006. godine
Dioni~ko dru{tvo
Zvani~ni slu`beni kurs (KM) Promjena kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija
Akcije Semeberke poskupjele 43 posto

Ukupan promet iznosio milion KM, a najtraènije bile akcije prnjavorskog Gradipa
Na Banjalu~koj berzi u srijedu ostvaren je promet od 1.003.015 KM, kroz 653 transakcija. Najve}i promet ostvaren je akcijama Gradip a.d. Prnjavor, u iznosu od 303.031 KM, po cijeni od 0,37 KM po akciji, {to predstavlja rast za 23,33 posto. Akcijama Telekoma Srpske trgovalo se u iznosu od 214.400 KM, po nepromjenjenoj prosje~noj cijeni od 1,77 KM. Akcijama Rafinerije ulja Modri~a trgovalo se po nepromijenjenoj prosje~noj cijeni od 0,25 KM po akciji. Od akcija privatizacionih investicionih fondova najve}i promet je ostvaren akcijama PIF Zepter fond u iznosu od 32.422 KM, po nepromijenjenoj prosje~noj cijeni od 7,45 KM. Akcije ~etiri PIF-a su ostvarile rast prosje~ne cijene, od ~ega su najve}i rast imale akcije PIF Bors fond (3,90 posto), dok su pad prosje~ne cijene zabiljeìle akcije sedam PIF-ova, od ~ega su najve}i pad imale akcije PIF Kristal invest fond (-9,69 posto). Kod dva PIF-a prosje~na cijena se nije mijenjala. Na slobodnom berzanskom trì{tu rast su zabiljeìle akcije 17 emitenata, a najve}i rast imale su akcije preduze}a Semberka a.d. Janja (43,70 posto), i trgovalo se po cijeni od 0,194 KM u vrijednosti od 132.381. Vrijednost BIRS-a se smanjila za -0,13 posto i iznosi 1.273,84 poena, dok se vrijednost FIRS-a smanjila za -1,75 posto i iznosi 2.231,31 poena, navodi se u informaciji Banjalu~ke berze.
Sarajevska berza/burza
SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE ABS BANKA D.D. SARAJEVO BAZNA HEMIJA D.D. VITKOVI]I BH TELECOM D.D. BNT KOVA^NICA D.D. NOVI TRAVNIK BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ELEKTROREMONT DD BANOVI]I ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD GIPS D.D. TUZLA GP BOSNAPUTEVI D.D. SARAJEVO HIDROGRADNJA D.D. SARAJEVO IK BANKA D.D. ZENICA (POVLATENE) INTERPED D.D. TUZLA JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO KLAS D.D. SARAJEVO KONJUH D.D. @IVINICE KTK VISOKO DD VISOKO LT GOSPODARSKA BANKA D.D. SARAJEVO MAJEVICA DD SREBRENIK U STEÂJU POBJEDA D.D. TEANJ PIVARA TUZLA D.D. TUZLA PKB-SARAJEVO DD SARAJEVO POLJOOPREMA D.D. SARAJEVO RMU BANOVI]I DD BANOVI]I RIS MOTORNIH VOZILA D.D. TUZLA RUDNIK @ELJEZNE RUDE D.D. VARE SARAJEVO-OSIGURANJE D.D. SARAJEVO STANDARD DD SARAJEVO TOP 25. MAJ DD UNIONINVEST IZGR. OBJ. DD SARAJEVO VITEX TI D.D. VISOKO VAKUFSKA BANKA D.D. SARAJEVO VRANICA D.D. SARAJEVO VISPAK DD VISOKO PIF PIF PIF PIF PIF PIF PIF PIF PIF PIF PIF BIG D.D. SARAJEVO BONUS D.D. SARAJEVO BOSFIN D.D. SARAJEVO CROBIH FOND D.D. MOSTAR EUROFOND-1 DD TUZLA FORTUNA FOND DD BIHA] HERBOS FOND D.D. MOSTAR MI-GROUP D.D. SARAJEVO NAPRIJED D.D. SARAJEVO PROF PLUS D.D. SARAJEVO PREVENT INVEST DD SARAJEVO 232.48 0.81 235.00 2.11 0.48 2.11 26.16 0.00 26.20 2.10 -22.22 2.10 26.00 -0.09 26.01 30.00 7.14 30.00 8.00 -2.44 8.10 6.30 -33.68 6.30 283.47 -0.18 284.99 13.00 0.00 13.00 6.00 0.00 6.00 6.38 -0.28 6.39 122.00 0.00 122.00 25.00 0.00 25.00 46.46 3.25 46.50 9.00 0.00 9.00 12.50 -10.71 12.50 1.70 -10.05 1.70 158.03 5.92 159.99 4.50 0.00 4.50 5.50 -21.54 5.50 21.52 0.16 21.80 27.00 -73.00 27.00 1.50 -25.00 1.50 47.45 4.01 48.00 0.85 -15.00 0.85 1.95 0.00 1.95 15.92 -0.49 16.00 5.80 0.00 5.80 25.01 0.00 25.01 20.00 0.00 20.00 0.53 -5.36 0.53 86.50 -3.94 86.50 8.61 0.12 8.61 11.00 46.47 11.00 KOTACIJA FONDOVA 9.60 -0.39 9.65 9.42 3.49 9.70 8.22 -3.32 8.32 10.03 -4.20 10.03 7.63 -2.78 7.70 9.21 -0.70 9.30 11.40 0.18 11.40 1.03 0.63 1.03 10.00 0.00 10.00 8.99 0.26 9.10 15.92 1.97 16.00 209.01 2.11 26.00 2.10 25.50 30.00 8.00 6.30 282.00 13.00 6.00 6.30 122.00 25.00 44.00 9.00 12.50 1.70 156.00 4.50 5.50 21.30 27.00 1.50 45.11 0.85 1.95 15.90 5.80 25.01 20.00 0.53 86.50 8.61 11.00 9.60 9.06 8.08 10.03 7.60 9.20 11.40 1.00 10.00 8.96 15.70 150 416 3,556 1,000 3,930 29 3,742 129 1,180 31 858 2,454 3 2 1,540 6,235 100 1,050 145 111 228 6,037 65 901 620 133 1,000 1,137 328 121 83 1,053 110 59 408 6,449 3,155 755 130 620 2,261 525 5,886 1,423 1,019 1,960 34,895.19 877.76 93,026.95 2,100.00 102,170.55 870.00 30,020.60 812.70 334,635.01 403.00 5,148.00 15,661.20 366.00 50.00 71,552.00 56,115.00 1,250.00 1,785.00 22,743.69 499.50 1,254.00 129,941.30 1,755.00 1,351.50 29,274.98 113.05 1,950.00 18,167.60 1,902.40 3,026.21 1,660.00 558.09 9,515.00 507.99 4,488.00 61,929.90 29,882.64 6,204.57 1,303.90 4,731.90 21,002.64 5,985.00 6,041.56 14,230.00 9,204.72 31,158.48 41 1 11 1 7 1 5 2 26 2 3 4 1 1 5 4 1 2 4 1 3 7 2 1 10 1 1 3 1 2 1 2 2 2 1 36 17 6 4 5 8 5 3 15 9 22
Kursna lista hartija od vrijednosti za 22. februar 2006. godine

Dioni~ko dru{tvo
Srednji kurs (KM) Promjena kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina Vrijednost (KM) (dionice)
Banjalu~ka berza
BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA RAFINERIJA ULJA AD MODRIÂ 0.25 0 0.25 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA 1.77 0 1.78 LHB BANKA AD BANJA LUKA 1449.77 0 BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova PIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA 4.05 0.98 4.05 BALKAN INVESTMENT FOND AD BANJA LUKA 5 -1.96 5 PIF BORS INVEST FOND AD BANJA LUKA 4.48 3.9 4.52 EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA 14.11 -0.7 14.23 PIF AKTIVA INVEST FOND AD GRADIKA 4.1 2.5 4.1 PIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA 0.079 -0.13 0.079 PIF JAHORINA KOIN AD I.SARAJEVO-PALE 2 0 2 KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA 5.85 -9.69 5.99 POLARA INVEST FOND AD BANJA LUKA 5.96 -7.74 6 PIF PRIVREDNIK AD BANJA LUKA 2.75 -1.41 2.8 PIF VB FOND AD BANJA LUKA 4 0.08 4.02 PIF VIB FOND AD BANJA LUKA 4.8 -1.44 4.8 PIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA 7.45 0 7.45 SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA AUTOSERVIS-KRAJINA AD BANJA LUKA 0.8 0 0.8 BIRA^ AD ZVORNIK 0.055 -1.79 0.055 BANJALU^KA PIVARA AD BANJA LUKA 1.07 1.9 1.07 BOKSIT AD MILI]I 1.01 -3.81 1.01 ZTC BANJA VRU]ICA AD TESLI] 0.351 0.29 0.351 ÎSTO]A AD BANJA LUKA 0.476 0 0.476 ELEKTRODISTRIBUCIJA AD PALE 0.361 2.56 0.361 ELEKTROKRAJINA AD BANJA LUKA 0.276 -8 0.276 EKONOMSKI INSTITUT AD BANJA LUKA 1(A) 14.94 1 ELEKTRO-BIJELJINA AD BIJELJINA 0.309 18.39 0.309 ELEKTRO DOBOJ AD DOBOJ 0.4 0 0.4 EKP ELKER AD LJUBIJA 0,1(A) -16.67 0.1 ELVACO AD BIJELJINA 0.25 -16.67 0.25 FABRIKA DUVANA AD BANJA LUKA 0.4 8.11 0.4 GLAS SRPSKE AD BANJA LUKA 0,23(A) 14.43 0.23 GRADIP AD PRNJAVOR 0,37(A) 23.33 0.37 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VIEGRAD 0.56 0 0.56 HIDROELEKTRANE NA VRBASU AD M.GRAD 0.501 0.2 0.501 HIDROELEK. NA TREBINJICI AD TREBINJE 0.88 2.21 0.88 PALAS AD BANJA LUKA 0.6 -7.69 0.6 HOTEL PRIJEDOR AD PRIJEDOR 0.25 0 0.25 JAPRA AD NOVI GRAD 0.25 -3.85 0.25 JEDINSTVO GP AD GRADIKA 0.1 42.86 0.1 KAMENI AGREGATI AD BANJA LUKA 0.8 5.26 0.8 KRAJINA GP AD BANJA LUKA 0.467 3.78 0.467 KRAJINAPETROL AD BANJA LUKA 0.65 0 0.65 MERKUR AD BANJA LUKA 1.55 10.71 1.55 MESAR AD DERVENTA 0,16(A) -20 0.16 MAGREL AD BANJA LUKA 0,13(A) -18.75 0.13 1. MAJ METALSKA AD BANJA LUKA 0,18(A) 0 0.18 MALPREH AD BANJA LUKA 0.301 0.33 0.301 NOVA BANKA AD BIJELJINA 1500 0 1500 NAPREDAK AD BIJELJINA 1.07 -2.73 1.07 NOVA SIROVINA AD BANJA LUKA 0.25 0 0.25 PRIJEDORPUTEVI AD PRIJEDOR 0.9 -1.1 0.9 PIK AD AMAC 0.3 0 0.3 POSAVINA AD VUKOSAVLJE 0,16(A) -20 0.16 R I TE GACKO AD GACKO 0.2 0 0.2 RAFINERIJA NAFTE AD BOSANSKI BROD 0.119 -0.83 0.119 R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK 0.15 0 0.15 SEMBERKA AD JANJA 0.194 43.7 0.194 SANIÂNI AD PRIJEDOR 0.15 -3.23 0.15 SIROVINAPRODUKT AD DOBOJ 0,25(A) 0 0.25 TRAVUNIJA AD TREBINJE 0.08 0 0.08 TERMOMONTA@A AD BANJA LUKA 0,16(A) -20 0.16 TR@NICA AD BANJA LUKA 1.11 0 1.11 VODOVOD AD BANJA LUKA 0,28(A) 0 0.28 VITINKA AD KOZLUK 6.8 -2.86 6.8 @ITOPROMET AD BIJELJINA 0.355 1.43 0.355 ZVORNIKPUTEVI AD ZVORNIK 0.46 -8 0.46
0.25 1.76 4 5 4.4 14 4.1 0.078 2 5.84 5.93 2.73 4 4.8 7.25 0.8 0.055 1.07 1.01 0.351 0.476 0.361 0.276 1 0.309 0.4 0.1 0.25 0.4 0.23 0.37 0.56 0.501 0.88 0.6 0.25 0.25 0.1 0.8 0.467 0.65 1.55 0.16 0.13 0.18 0.301 1500 1.07 0.25 0.9 0.3 0.16 0.2 0.119 0.15 0.194 0.15 0.25 0.08 0.16 1.11 0.28 6.8 0.355 0.46
4,313 120,421 1,255 806 4,209 897 445 73,145 488 1,088 770 832 1,334 594 4,354 676 46,000 22,500 1,836 392 6,620 1,821 5,437 181 7,858 4,338 4,301 10 4,400 259 819,003 16,617 7,160 91,000 452 96,751 2,417 17,244 604 3,479 233 1,565 100 200 2,000 617 5 2,659 608 462 34,000 236,396 57,595 13,302 23,846 682,376 7,175 5,112 2,410 2,065 1,849 1,661 62 2,659 4,106
1,078 213,150 5,082 4,030 18,834 12,653 1,825 5,775 976 6,370 4,587 2,289 5,340 2,851 32,423 541 2,530 24,075 1,854 138 3,151 657 1,501 181 2,428 1,735 430 3 1,760 60 303,031 9,306 3,587 80,080 271 24,188 604 1,724 483 1,625 151 2,426 16 26 360 186 7,500 2,845 152 416 10,200 37,823 11,519 1,583 3,577 132,381 1,076 1,278 193 330 2,052 465 422 944 1,889
Dionice viso~kog Vispaka nastavile rast

Najvi{e trgovano dionicama FDS uz kurs 283,47 KM
Na Sarajevskoj berzi burzi u srijedu ostvaren je promet od 1.172.122,58 KM. U sklopu 292 transakcija ukupno je prometovano 63.127 dionica. Na slobodnom trìtu najve}i promet obavljen je dionicama emitenta Fabrika duhana Sarajevo d.d. Sarajevo u iznosu od 334.635,01 KM. Kurs ovog emitenta je iznosio 283,47 KM. Najve}i porast vrijednosti na slobodnom trìtu zabiljeìle su dionice emitenta Vispak d.d. Visoko od 46,47 posto i dostigle su cijenu od 11,00 KM, dok je najve}i pad registrirao emitent PKB Sarajevo d.d. Sarajevo od 73,00 posto na 27,00 KM. Na kotaciji fondova najveci promet ostvaren je dionicama PIF BIG d.d. Sarajevo u iznosu od 61.929,9 KM. Kurs ovog fonda je iznosio 9,60 KM. Najve}i porast vrijednosti na kotaciji imale su dionice PIF Bonus d.d. Sarajevo od 3,49 posto na 9,42 KM, dok je najve}i pad vrijednosti zabiljeèn kod PIF CROBIH fond d.d. Mostar od -4,20 posto na 10,03 KM. Vrijednost BIFX-a je pala za 11,34 indeksnih poena na 4101,45 poena, to u odnosu na prolo trgovanje predstavlja pad od 0,28 posto. Vrijednost Indexa slobodnog trìta SASX-10 je porasla za 5,86 indeksnih poena na 1.629,22 poena, to u odnosu na prolo trgovanje predstavlja porast od 0,36 posto, navodi se u informaciji Sarajevske berze.
SASE o novom berzanskom indeksu
Povezivanje regiona
Fomiranje berzanskog indeksa jugoisto~ne Evrope (South-East Europe Traded Index SETX), koji je javnosti predstavljen 15. februara, zna~i nastavak trenda povezivanja trì{ta u regionu koji promovi{e Be~ka berza (Wiener Boerse), smatraju u Sarajevskoj berzi. Almir Mirica, rukovodilac Sektora trgovine i nadzora Sarajevske berze, kaè da o novom indeksu puno govori odabir zemalja iz kojih dolaze emitenti. U SETX su uvr{tene kompanije iz jedne
dràve ~lanice Evropske unije (Slovenija) i tri dràve koji su na pragu prijema u ovu asocijaciju. Stoga je jasno za{to su kompanije iz BiH izostavljene. Naime, svima nama su poznati pozicija i perspektive BiH u procesu pridruìvanja Evropskoj uniji, kaè Mirica. Prema njegovim rije~ima, u SETX-u nema bh. kompanija i zbog njihove relativno niske trì{ne kapitalizacije u pore|enju sa drugim u~esnicima u ovom indeksu. Tako je na primjer trì{na kapitalizacija SETX 8,36 milijardi eura, pri ~emu je ra~unata samo tzv. free-float trì{na kapitalizacija (tj. kapitalizacija koja je stvarno na trì{tu.) Ranije su iz Be~ke berze najavili objedinjavanje berzi u regionu, ali ni tada nisu B. S. ra~unali na dvije berze iz BiH.
38
Pred sudijom za prethodno saslu{anje Op}inskog suda u Sarajevu
Crna hronika
Na lokalitetu Bentba{e
Petooptuèni u ovom predmetu Elvis Hajradinovi} odbio da se izjasni o krivnji, nakon ~ega je sutkinja, kako nalaè ZKP, konstatovala da se on izjasnio da nije kriv
Ljubi{a Markovi}, biv{i na~elnik sarajevske sarajevske Op}ine Centar, te njegove nekada{nje saradnice Aida Alijagi}, Gordana Trto i Mukerema Efendi}, u srijedu su pred Op}inskom sutkinjom za prethodno saslu{anje Amelom Huski} negirali krivnju za nesavjestan rad u slu`bi, odnosno zloupotrebu poloàja ili ovlasti, za {to Tuìla{tvo tereti ~etvortooptuènu. Tim krivi~nim djelima oni su, prema navodima potvr|ene optu`nice, u kona~nici omogu}ili ru{enje zgrade Olomanka u Ulici mar{ala Tita, pri ~emu je firmi K+H Bautrager, ~iji pravni sljednik je Dardanija d.o.o Sarajevo, i njenom vlasniku Kaba{u Krasni}iju nastala {teta od 74.108,71KM, te istovremeno povrije|ena prava zakupca dijela objekta Rose Korjenko na nesmetan posjed i redovno poslovanje.
Biv{i na~elnik Op}ine Centar i njegovi saradnici negirali krivnju

Tuma~enje zakona
Uvi|aj u toku
Bacio se sa Jekovca
Na parkingu iza hotela Saraj, lokalitetu sarajevskog naselja Bentba{a, gra|anu su ju~er iza podneva primijetili le{ mu{karca. Ovo je policiji MUP-a Kanona Sarajevo dojavljeno u oko 13.25 sati. Prilikom vr{enja uvi|aja u dèpovima ovog nesre}nika prona|ena je samo voza~ka dozvola na ime B .M. ro|enog 1953. godine, iz Sarajeva. Prema rije~ima tuìteljice Aide ]atovi}, pretpostavlja se da je B.M. izvr{io samoubistvo baciv{i se sa stijene Jekovac. Ona je dala nalog za obdukciju da se utvrdi da li je na le{u postojalo starijih povreda, ili je smrt nastupila usljed pada sa stijene.
D. P.
Nakon {to je sutkinja Huski}, uz obrazloènje da su ispo{tovane sve zakonske procedure, odbila prijedloge za odlaganjem ro~i{ta o izja{njenju o krivnji, Hodì} je njeno tuma~enje zakona okarakterisao kao pogre{no, te kazao ne{to u smislu da, po njegovom uvjerenju, ona ima zaduènje da uzme izja{njenje. Zbog te opaske sutkinja Huski} je opomenula Hajradinovi}evog branioca da ne}e dozvoliti vrije|anje, poslije ~ega je on kazao da to nije rekao u tom smislu, te istakao da insistira da se prvo odlu~i o prigovorima.
Dvije eksplozije u Bosanskom Novom
U dvori{te bacio bombu, mercedes dignut u vazduh

mjera je u toku. Nepoznata osoba je, u srijedu oko 4.50 sati, u Ulici kneza Lazara u Bosanskom Novom, podmetnula i aktivirala nepoznatu eksplozivnu napravu pod parkirani mercedes, vlasnitvo D.G. Posljedica po ìvote ljudi nije bilo. Izvren je uvi|aj. Na automobilu je pri~injena materijalna teta. Operativni rad je u toku.
BOSANSKI NOVI - M.V. (1965), nastanjen u Bosanskom Novom, u utorak je aktivirao i bacio ru~nu bombu u dvoritu svoje ku}e, pred kojom se u to vrijeme nalazio @.Z., koji se verbalno sukobio sa D.V., suprugom M.V. Posljedica po ìvote nije bilo. Izvren je uvi|aj. Rasvjetljavanje slu~aja i preduzimanje odgovaraju}ih zakonskih
Olomanka: uzrok podizanja optu`nice
Iz garaè u centru Sarajeva
Elvis Hajradinovi}, petooptuèni u ovom predmetu, koga sarajevsko Kantonalno tuìla{tvo tere-
ti za o{te}enje, uni{tenje spomenika kulture i za{ti}enih objekata, odnosno da je protivno stru~nom
mi{ljenju nadle`nih institucija do temelja poru{io Olomanku koja ima status nacionalnog spomenika, odbio je da se izjasni o krivnji, jer nije odlu~eno o prigovorima odbrane na optu`nicu. Sutkinja Huski} je potom, kako to nalaè ZKP u ovakvim slu~ajevima, na zapisnik konstatovala da se Hajradinovi} izjasnio sa nisam kriv. Ina~e, izja{njenju o krivnji prethodio je zahtjev Haradinovi}evog advokata Seada Hodì}a za odlaganjem ro~i{ta, jer Sud nije odgovorio na prethodne prigovore koje je on podnio na optu`nicu, te iz razloga {to je istovremeno sa optu`nicom dostavljen i poziv za ro~i{te o izja{njenju, a {to je, prema njegovim rije~ima, ura|eno protivno Zakonu i izvan predvi|enih vremenskih rokova. Njegovom zahtjevu pridruìo se i Mirsad Sipovi}, branilac drugooptuène, te istakao da su u ovom predmetu evidente i povrede Evropske konvencije o ljudskim pravima, pogotovo one odredbe koje se odnose na pravo na pravi~no su|enje i djelotvoran pravni lijek, kao i Ustav BiH kojim je regulisana primjena odredaba Evropskih konvencija. Sipovi} je tako|er kazao da se takvim postupanjem njegov klijent uvodi u procesuiranje, a da nije odlu~eno o prigovorima, {to je ocijenio apsurdnim. Sutkinja Huski} je ostala kod svoje odluke i otvorila ro~i{te na kojem su optuèni negirali krivnju. U skladu sa takvim izja{njenjem predmet }e biti dostavljen Sudskom vije}u, pred kojim }e uskoro zapo~eti su|enje.
L. S .
Ukradena oprema Putuju}eg teatra

Za sada nepoznati lopovi oplja~kali su skladi{te u kom se nalazila oprema Putuju}eg teatra Hasije Bori}. Prema rije~ima Bori}eve, iz jedne garaè koja se nalazi u centru Sarajeva odnesena je kompletna oprema vrijedna 3.000 - 4.000 eura, a koja je ovom teatru neophodna za nastupe. Hasija Bori} dodaje da su nepoznati lopovi odnijeli zvu~nike, miksetu, rasvijetu itd. Provalu u skladi{te opreme primijetila je u nedjelju, mada sumnja da se provalna kra|a desila mnogo prije. Okolne kom{ije su mi rekle da su nekoliko dana prije vidjele otvoren prozor na garaì, u kojoj se nalazila na{a oprema. Trenutno nastupamo u sali Op}ine Novi Grad, koja ima svoju rasvjetu i razglas. Treba}e nam najmanje tri godine da ponovo sakupimo novac za kupovinu nove opreme, kaè Hasija Bori}.
Prilikom pretresa sumnjivih osoba
Kod dvojice mladi}a na|eno po 100 grama marihuane

MOSTAR - Pripadnici Sektora krim-policije Odjela za posebne namjene u utorak u 15.15 sati li{ili su slobode M.T. (1979) iz Mostara, A.M. (1979) iz Mostara i [.]. (1986) iz Bugojna koji su zate~eni na lokalitetu Brankovca. Prilikom pretresa je kod M.T. prona|eno 100 grama marihuane upakovane u 10 paketi}a. Nakon zavr{ene kriminalisti~ke obrade, po odobrenju kantonalnog tuìoca, navedene osobe su pu{tene. Istog dana oko 18.15 sati pripadnici Sektora krimpolicije Odjela za posebne namjene su na parkingu preko puta Higijenskog zavoda zatekli M.T. (1979) iz Mostara kako pod rukom nosi ve}i novinski omot. Pregledom je ustanovljeno da se u omotu nalazi oko 100 grama marihuane. Nakon ura|ene kriminalisti~ke obrade protiv M.T. je podnesen izvje{taj Kantonalnom tuìla{tvu zbog osnova sumnje da je po~inio krivi~na djela
Hasija Bori}
Ona moli gra|ane ako neko zna gdje je ukradena oprema ili ako primijete da neko prodaje zvu~nike u limenim kontejnerima, dimere ili miksetu, da joj jave na mobitel: 061/893-157 kako bi provjerila da li se radi o opremi ukradenoj njenom Putuju}em teatru. D. P.
Marihuana: dobro rodila u Hercegovini
neovla{tene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga kao i posjedovanje i omogu}avanje uìvanja opojnih droga.
CRNA HRONIKA 39
Otac ubijenog u kafani Bela vista, nezadovoljan presudom, kaè Najve}a plja~ka u istoriji Velike Britanije
[est plja~ka{a izveli plja~ku preobu~eni u Sramnom presudom Op}inskog suda u Travniku Vernes A{~i} je osu|en na policijska odijela osam mjeseci zbog ubistva Salfudina [ahdana Izostali krucijalni dokazi Naoruàni plja~kai pobjegli prijetili kako }e mu ubiti ènu i
Vernes A{~i}, zvani Verno (34), rodom iz Turbeta kod Travnika, krajem pro{log mjeseca osu|en je na osam mjeseci zatvora zbog ubistva, za koje je tokom istrage i su|enja okarakterisano kao prouzrokovanje smrti iz nehata izvjesnog Salfudina [ahdana (27). Me|utim, Avdo [ahdan, otac ubijenog, smatra da je u ovom slu~aju istraga provedena slabo, nisu pozvani glavni svjedoci i predo~eni krucijalni materijalni dokazi, {to,
Neko je dobio velike pare Lopovi ukrali 25 ili je proradila velika veza miliona funti
Ostalo troje djece
pi{tolj [ahdanu. Dok mu je dodavao pi{tolj (u kom je metak bio u cijevi !?), navodno, do{lo je do opaljenja i zrno je pogodilo Salfudina u glavu. Prije nego {to je ubijen, moj sin je krenuo ku}i s posla. Radio je kao automehani~ar. Na oko 200 metara od ku}e presreli su ga nepoznati ljudi i pucali na njega. Tom prilikom mu je izre{etan ford. Odatle je pobjegao u jednu kafanu na Komaru. Poslije mi je konobar te kafane ispri~ao da je mog sina neko nazvao na mobitel i on je odatle oti{ao na Vla{i}, u kafanu Bela vista, gdje je ubijen. Kada sam do{ao u Sarajevo, doktor mi je prenio ono {to mu je re~eno, da je moj sin poku{ao samoubistvo, pri~a Avdo [ahdan. Otac ubijenog pri~a da je prije smrti njegovog Salfudina, navodno, ukraden mercedes Saliha, oca Vernesa A{~i}a. Avdo [ahdan smatra da su A{~i}i pretpostavljali da je automobil ukrao njegvo sin. Me|utim, kasnije mu je Salih A{~i}, navodno, priznao da Salfudin nije upetljan u kra|u, nego je vozilo ukrao neki mladi} iz Bile. su s vie od 25 miliona funti gotovine koje su ukrali u srijedu iz sefa sigurnosnog objekta u kojem se pohranjuju novci za bankomate u ju`noj Engleskoj, to je jedna od najve}ih plja~ki u povijesti Velike Britanije. est plja~kaa pomno je isplaniralo plja~ku, javljaju britanski mediji. Operaciju su zapo~eli ve} u utorak kasno popodne kada su na putu s posla zaustavili menadèra tvrtke predstavljajuci se kao policajci, javlja BBC. Menadèr, koji se u svom automobilu nissan almeri vozio autoputom, zaustavio se misle}i kako se radi o policiji sa neozna~enim automobilom. U tom trenutku su ga kriminalci uvukli u svoj automobil i stavili mu lisice. U isto vrijeme dvojica lopova, tako|er preobu~ena u policajce, doli su do ku}e u kojoj je menadèr ìvio sa ènom i sinom. Rekli su im da je on sudjelovao u nesre}i, pa su èna i sin poli s la`nim policajcima. Lopovi su zatim menadèru
Iza ubijenog su ostali nezbrinuti supruga Zehra, te djeca Elvir, Samir i Dènita, a njegov otac Avdo ovih dana poku{ava prona}i drugog advokata i pokrenuti privatnu parnicu...
Travnik: mutne igre u policiji i pravosu|u
kako veli, ukazuje na mogu}u korumpiranost policije i pravosu|a. Podsjetimo, ubistvo se desilo 6. juna 2004. oko 5.40 sati u ugostiteljskom objektu Bela vista, u naselju Babanovac na Vla{i}u.
Pucanj pred zoru

Zbog teìne povreda glave, koje su okarakterisane kao opasne po zivot, [ahdan je hitno prevezen u Kantonalnu bolnicu u Tra-
vniku, a zatim u KC Ko{evo u Sarajevu, gdje je i preminuo. Za ubistvo iz nehata optuèni je sklopio sporazum o krivici sa tuìla{tvom, koje je predloìlo kaznu zatvora od osam mjeseci. U presudi se navodi da je za ovo djelo predvi|ena kazna u rasponu od 6 mjeseci pa do 5 godina. U presudi je navedeno da je do ubistva u spomenutoj kafani do{lo tako {to je Vernes A{~i}, sjede}i za stolom, pokazao malokalibarski
sina ako ne bude sura|ivao. Oko jedan sat poslije pono}i menadèr je pod prijetnjom vatrenog oru`ja s lopovima stigao do tvrtke. Plja~kaa je prema informacijama britanskih medija bilo est, a trebalo im je oko sat vremena da u bijeli kombi utovare vie od 25 miliona funti gotovine. U banci je u vrijeme plja~ke bilo 15-ak slu`benika koje su kriminalci zavezali. Sat vremena nakon to su lopovi napustili sigurnosni objekt slu`benici su uspjeli aktivirati alarm. Policija iz Kenta ne èli re}i ta~an iznos koji je ukraden. Engleska banka kazala je da se radi o vie od 25 miliona funti, no britanski Tajms iz dobro obavijetenog izvora saznaje kako bi se moglo raditi o ~ak 40 miliona funti. O~ito je da se plja~ka planirala duè vrijeme. Nadamo se da je netko neto vidio ili ~uo to bi nam pomoglo u istrazi. Odlu~ni smo da plja~kae privedemo pravdi, kazao je detektiv Paul Gladstone
Prijetnje konobarici
Govore}i o policijskoj istrazi, Avdo dodaje da je ura|ena traljavo. On tvrdi da je Salfudinovo izre{etano vozilo neko sakrio iza nekih vikendica na Babanovcu, te da nije predo~eno kao materijalni dokaz na sudu. Pored toga, neko je zaprijetio konobarici u kafani u kojoj se desilo ubistvo da ne smije pri~ati {ta je vidjela. Uvi|aj u kafani je obavljen nakon tri, a na mjestu na kom su pucali iz zasjede na mog sina obavljen je tek nakon pet dana. Sve ovo {to se de{avalo tokom istrage i su|enja navodi me da posumnjam da je neko dobio velike pare, ili je proradila velika veza, veli Avdo [ahdan.
D. P.
Pje{aka udario automobil

U Ulici Adema Bu}e, sarajevska op}ina Novi Grad, u utorak oko 11.45 sati, dogodila se saobra}ajna nesre}a u kojoj je te{ko povrije|ena A.H., ro|ena 1922. godine u Fo~i, nastanjena u Sarajevu, koja je isti dan podlegla u bolnici Ko{evo. Staricu je udario automobil dèta, registarskih oznaka 865-K174, kojim je upravaljao R.J ., ro|en 1987. godine u Fo~i, nastanjen u Sarajevu. Povrije|ena A.H. je prevezena u Klini~ki centar Ko{evo, gdje je utvr|eno da je zadobila frakturu desne potkol-
Starica preminula u bolnici
Upu}en na privatnu parnicu

Tokom sporazuma o krivici advokat o{te}enog je istakao da je vaè}i ZKP FBiH uskratio pravo o{te}enom da moè na bilo koji na~in uticati na visinu kazne postignute sporazumom, pa je istakao da sud porodicu nastradalog uputi na partni~ni postupak, radi ostvarivanja imovinsko-pravnog zahtijeva za naknadu {tete. Kako saznajemo, to osu|enom i ne}e biti veliki problem, s obzirom da je njegov otac ugledni biznismen u Turbetu.
Bolnica Ko{evo
jenice. Me|utim, u 18. 30 sati starica je preminula u bolnici Ko{evo, o ~emu je obavije{ten deùrni kantonalni tuìlac.
Pohvatani ~lanovi organizovane skupine kradljivaca stoke
Jedan bjegunac iz zatvora, drugog traì osam sudova...

Uhap{en Elvir Poljo koji je izdràvao kaznu od 15 godina, Mensud Bajri} kojeg traè mnogi sudovi, Armin Tahirovi} i [efik Ga|un
VARE[/ZENICA - Pripadnici Policijske uprave Vare{ uhvatili su ~etiri osobe za koje se vjeruje da su ~lanovi organizovane grupe kradljivaca stoke na ovom podru~ju. Jednog od njih potraùje Kazneno-popravni zavod Zenica, gdje se nalazi na izdràvanju kazne zatvora, drugoga ~ak osam sudova, iz HNK, TK i ZDK, tre}eg jedan sud, dok ~etvrta uhap{ena osoba nema ovakvih potraìvanja od sudskih organa. U saop}enju MUP-a ZDK navedeno je kako je PU Vare{ obavije{tena u utorak u 5.15 sati da je u mjestu Pomenici-Luke, op}ina Vare{, u toku no}i izvr{ena kra|a jedne junice i motorne pile vlasni{tvo Mustafe Memi}a, kra|a junice vlasni{tvo Ahmeta Osmanovi}a i kra|a teleta vlasni{tvo [abana Kamenja{a. Brzom intervencijom policije, u mjestu Dabravine, op}ina Vare{, prona|eno je vozilo audi, registarskih oznaka 787-J-957, u kome su se nalazila gore navedena stoka i motorna pila, dok su lica
Radi se o organizovanoj grupi kradljivaca stoke na ovom podru~ju. Postoje indicije da se neka od ovih lica, u saradnji sa drugim licima, u proteklom periodu krala stoku i u drugim op}inama Zeni~ko-dobojskog kantona. Nakon kriminalisti~ke obrade oni }e u toku dana (srijeda) skupa sa izvje{tajem biti predati Kantonalnom tuìla{tvu Zenica, kazao je Hasi}. iz vozila pobjegla sa lica mjesta. U potragu za navedenim licima angaòvan je raspoloìvi broj slu`benika, te su oko 10 sati u mjestu Draèvici, op}ina Vare{, prona|eni i uhap{eni M.B . (1972) (nezvani~no smo saznali da se radi o Mensudu Bajri}u) nastanjen na Ilidì, [.G. (1973) ([efik Ga|un) nastanjen u Kaknju, E.P. (1975) (Elvir Poljo) nastanjen u Vogo{ci i A.T. (1982) (Armin Tahirovi}) nastanjen u Zenici, stoji u pomenutoj informaciji. Od Senaida Hasi}a, portparola policijskog komesara ZDK, saznali smo kako su sva lica li{ena slobode i predata radnicima OKP PU Vare{, te da je utvr|eno da B.M. potraùje sedam sudova, G.[. potraùje jedan sud, a P.E. potraùje KPZ Zenica, gdje se nalazi na izdràvanju kazne zatvora od 15 godina.
Mi. DAJI]
Predati tuìla{tvu
40 CRNA HRONIKA
Saobra}ajna nesre}a u Novom Sarajevu
Nastavljeno su|enje Ismetu Bajramovi}u i ostalima
Direktor kazina Joker bio svjedok optu`be

Admir Salispahi}, direktor kazina koji nakon incidenta nikada vi{e nije otvoren, ustvrdio da su vlasnici Jokera Rok Gale i prvooptuèni Bajramovi}
Ortopedija: povrije|ena zadràna na lije~enju
Pje{aku slomljen kuk

U Zagreba~koj ulici u Novom Sarajevu, u utorak oko 19.10 sati, dogodila se saobra}ajna nesre}a u kojoj je te{ko povrije|ena pje{ak ^.A., ro|ena 1937. godine u Gora`du, nastanjena u Sarajevu. Nju je udario automobil dejvu, registarskih oznaka 957-E-031, kojim je upravljao A.A., ro|en 1941. godine u op}ini Pale, nastanjen u Sarajevu. U ovoj saobra}ajnoj nesre}i ^.A. je zadobila frakturu desnog kuka. Njoj je ljekarska pomo} ukazana u Klini~kom centru bolnice Ko{evo, gdje je na Odjeljenju ortopedije zadràna na daljem lije~enju.
Saslu{anjem Admira Salispahi}a, u Op}inskom sudu u Sarajevu u srijedu je nastavljeno su|enje Ismetu Bajramovi}u ]eli, Aneru Kaljancu, Elviru Hodì}u, Edinu Suljagi}u i Satku Ni{i}u, optuènima za upad u kazino Joker u Ulici Zmaja od Bosne u maju pro{le godine.
Nakon pretresa na ulici
Kod jednog od dvojice mladi}a na|en heroin

TUZLA - U Ulici Bosne srebrene u Tuzli u utorak oko 13 sati inspektori policije MUP-a Tuzlanskog kantona izvr{ili su pretres D.D. (1981) i A.A. (1980), oba iz Tuzle, zbog postojanja osnova sumnje da posjeduju opojne droge. Tom prilikom kod D.D. je prona|en jedan manji paketi} sa sadràjem koji asocira na opojnu drogu heroin. O doga|aju je obavije{ten kantonalni tuìlac, a navedeni mladi}i su li{eni slobode i privedeni u prostorije MUP-a TK. Nakon okon~anja istrage, protiv D.D. i A.A. }e biti poduzete zakonske mjere.
Ismet Bajramovi}
Kazino Joker: nije otvoren nakon pucnjave
U Kre~anskoj ulici u Tuzli
Da~ija udarila pje{aka

TUZLA - U Kre~anskoj ulici u Tuzli u utorak oko 15.30 sati dogodila se saobra}ajna nesre}a u kojoj je povrije|en pje{ak [eval (Bajre) Por~i}, ro|en 1963. godine iz Tuzle. Por~i}a je udarila da~ija, registarskih oznaka 164-E-391, kojim je upravljao Mitar (Mileta) Prole, ro|en 1958. godine, tako|er iz Tuzle. Nakon saobra}ajne nesre}e Por~i} je prevezen u Univerzitetskoklini~ki centar Tuzla, gdje je zadràn na lije~enju, dok se ljekari
Salispahi}, ina~e svjedok optu`be i, kako proizilazi iz njegove izjave, direktor kazina koji nakon tog incidenta nikada vi{e nije otvoren, nije bio o~evidac doga|aja i prva saznanja o onom {to se desilo dobio je od Alena ûkojevi}a. On ga je, kako je ispri~ao Salispahi}, obavijestio da je kazino demoliran i zatvoren, ali ne i da je bilo pucnjave. O tome je Salispahi} poku{ao obavijestiti vlasnike, optuènog Bajramovi}a i, po optu`nici, o{te}enog Roka Galeta, koji je bio nedostupan.
[ta se de{avao te ve~eri u Jokeru Salispahi} je vidio tokom uvi|aja i saznao u policiji. Na pitanje tuìca Olega âvke na osnovu ~ega zaklju~uje da su vlasnici bili Gale i Bajramovi}, a {to su na ranijim ro~i{tima kazali jo{ neki svjedoci, Salispahi} je pojasnio da je prije otvaranja kazina radio u za{titarskoj firmi Gama sigurnost ~iji je direktor bio Gale. Upravo od njega je saznao da i Bajramovi} u~estvuje u otvaranju Jokera, a poslije je, kako tvrdi, prvooptuènog vi|ao u firmi gdje su on i Gale sklopili ugovor i gdje je Bajramovi} donio novac za zajedni~ko ulaganje. S obzirom da je Salispahi} na
po~etku svog svjedo~enja kazao da je nezaposlen, a poslije da nikada nije prestao biti direktor kazina Joker, tuìlac je od njega zatraìo da se izjasni {ta je ta~no. Na to je on kazao da ni sam ne zna, te da je jo{ valjda zaposlen na mjestu direktora, jer je iz poreske uprave neka dokumentacija do{la na njegovo ime. U jednom trenutku on je kazao: Zaposlen sam jer mi Bajramovi} daje platu, a nisam jer ne znam gdje su mi papiri, te istakao da je Gale nakon doga|aja u Jokeru odnio sve papire dok je bio u patnji policije, nakon ~ega se vi{e nije javljao.
L. S .
UKC Tuzla: Por~i} na lije~enju
Sadràj optu`nice
Kao {to je poznato, optu`nica Bajramovi}a tereti da sa ostalim optuènima u{ao kazino, vlasni{tvo Rok Galeta sa kojim ima nera{~i{}ene poslovne ra~une, te prijete}i pi{toljem ispalio deset hitaca u rulete i monitore. Osim izazivanja op}e opasnosti i o{te}enja tu|e
nisu izjasnili o karakteru povreda. O doga|aju je obavije{ten kantonalni tuìlac, a uvi|aj su izvr{ili slu`benici policije PU Tuzla.
stvari, on je optuèn i za nedozvoljeno posjedovanje pi{tolja i municije, te ugroàvanje sigurnosti vlasnika Jokera kojem je uputio vi{e prijete}ih SMS poruka. Kaljanac, Hodì}, Suljagi} i Ni{i} su optuèni za pomaganje nakon izvr{enog krivi~nog djela jer su sa namjerom da prikriju tragove, demontirali i odnijeli kompjutere sa snimcima videonadzora, a Hodì} i za nedozvoljeno posjedovanje pi{tolja.
Sud Bosne i Hercegovine
Potvr|eno rje{enje o pritvoru za Hajdarevi}a

Dràvni sudija za prethodni postupak u srijedu je potvrdio rje{enje od prije godinu dana kojim je Enisu Hajdarevi}u (27), nakon raspisivanja potjernice, odre|en jednomjese~ni pritvor. Hajdarevi} je godinu dana bio u bjekstvu i uhap{en je u utorak, 21. februara, u sarajevskom naselju Ilidà. Sud BiH je po~etkom 2005. za njim raspisao potjernicu zbog sumnje da je ~lan organizovane grupe kriminalaca koja je iz Turske u BiH pro{vercovala blizu 39 kg heroina, koji je po~etkom pro{le godine zaplijenjen u Sarajevu u dvije odvojene policijske akcije. Ranije smo pisali da su upravo zbog ovog slu~aja u Sudu BiH u novembru 2005. nepravomo}no osu|eni Jasmin Pa}ariz, na devet, i Zlatan Suba{i} na pet godina zatvora. Na dan kada je Hajdarevi} uhap{en Apelaciono vije}e je razmatralo àlbe koje su oni uloìli na ovu presudu, traè}i smanjenje kazni. Nezvani~no saznajemo da }e Hajdarevi} u Tuìla{tvu BiH biti saslu{an naredne sedmice. U veze
Sud BiH
sa ovim slu~ajem, u bjekstvu su jo{ bra}a Edin i Admir Dìhi} koji u Turskoj imaju tvornicu trikotaè, a prema navodima optu`nice protiv Pa}ariza i Suba{i}a, heroin je prokrijum~aren u pakeA. S . tima sa ~arapama.
10
Svijet
O Kipru
Pakistan
Napad na vojni konvoj

Trupe koje su krenule u Sibi odgovorile su na napad i razmjena vatre je trajala pola sata prije nego {to su napada~i pobjegli u planine, kazao je zvani~nik koji je èlio da ostane anoniman. Balu~istanske plemenske grupe traè ve}u politi~ku autonomiju, bolju raspodjelu prirodnih bogatstava, naro~ito plina, i odbijaju plan {irenja pakistanskih oruànih snaga u Balu~istanu, javljaju novinske agencije.
KUETA - Jedan pakistanski vojnik je ubijen, a pet ih je ranjeno u srijedu iz zasjede koju su njihovom konvoju postavili u pokrajini Balu~istan plemenski pobunjenici, izjavili su lokalni zvani~nici. Pobunjenici naoruàni lansirnim raketama i mitraljezima zauzeli su poloàj na uzvisini iznad ceste u Pind`ra Pullu, 70 kilometara jugoisto~no po prijestonice Kuette, izjavio je jedan zvani~nik slu`bi sigurnosti, prenosi Fena.
Makedonija na liniji sa Briselom, a protiv Zagreba
Crvenkovski kritikovao Sanadera

Kritike izre~ene na ra~un hrvatskog premijera, makedonski predsjednik je uputio na pres-konferenciji odrànoj u Skoplju nakon razgovora sa predsjednikom Moldavije
zloga mogu da zaklju~im da se ovaj prijedlog daje vi{e zbog nekih predrasuda, nego zbog stvarnih i su{tinskih razloga. Mi takve predrasude nemamo, izjavio je Crvenkovski. Kritike izre~ene na ra~un hrvatskog premijera Ive Sanadera, makedonski predsjednik je uputio na pres-konferenciji odrànoj u Skoplju nakon sino}njih razgovora sa predsjednikom Moldavije Vladimirom Voronjinom. U Skoplju se ocjenjuje da evropske aspiracije Moldavije oficijelni Zagreb poku{ava da iskoristi kako bi Briselu nametnuo svoj kontraprijedlog planovima Evropske komisije o trgovinskom udruìvanju zemalja zapadnog Balkana. Odgovaraju}i na pitanje novinara, makedonski predsjednik Branko Crvenkovski je rekao da je o slobodnoj zoni razgovarao i sa

Nikozija
Talat traì susret sa Ananom

ISTANBUL - Mehmet Ali Talat, lider kiparskih Turaka sa sjevera podijeljenog sredozemnog otoka, u srijedu je pod {ifrom hitno put Njujorka poslao pismo generalnom sekretaru UN Kofiju Ananu. U pismu se navodi da je èlja kiparskih Turaka da se obnovi mirovni pregovara~ki proces za Kipar i da oni èle da to bude pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija. Talat je doma}im i stranim medijima kazao da je u pismu Ananu predo~io turski plan za akciju. Ovaj plan je nedavno gr~koj strani predloìla Ankara preko svog premijera Redèpa Taipa Erdoana. Ovaj plan smatra se dobrom mogu}no{}u postizanja kona~nog i sveobuhvatnog rje{enja kiparskog problema, prihvatljivog za obje strane. Turska strana je ponudila, poslije okon~anja pregovora, priznavanje Republike Kipar za skidanje izolacije kiparskim Turcima sa sjevera otoka.
J. BOJAD@I]
SKOPLJE - Samo radi predrasuda, hrvatski premijer Ivo Sanader je odbacio prijedlog Evropske komisije o stvaranju zone slobodne trgovine sa Balkanom, insistiraju}i, pritom, na pro{irivanju CEFTA. Ovako je makedonski predsjednik Branko Crvenkovski ocijenio protivljenje oficijelnog Zagreba preporukama iz Brisela i njihovu namjeru da po svaku cijenu u ìvotu odrè CEFTA, i da, {ta vi{e, ovoj centralnoevropskoj zoni slobodne trgovine priklju~e i Moldaviju. Ako se pogleda spisak zemalja koje on pominje kao ~lanice CEFTA, moè se zaklju~iti da }e nakon prvog januara 2007. godine, odnosno nakon ulaska Rumunije i Bugarske u Evropsku uniju, u CEFTA ostati zapadni Balkan i Moldavija. Iz tih ra-
Branko Crvenkovski
Ivo Sanader
svojim gostom iz Moldavije i da su obojica ~vrsto stali iza prijedloga Evropske unije. Zalaèmo se za region u kome
}e biti slobodne trgovinske razmjene izme|u zemalja koje pripadaju tom regionu, precizirao je Crvenkovski.
D. JOKSI]
Hrvatsko zvono
Protiv balkanizacije Hrvatske na putu u EU

ZAGREB - Hrvatsko zvono o{tro se protivi svakom obliku balkanizacije Hrvatske, pa u tom smislu, kaù u toj stranci, i tvrdnjama predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa da se Hrvatska prvo mora udruìti s dràvama na Balkanu i tek tada o~ekivati ulazak u EU, prenosi Fena. Barroso je potvrdio u Hrvatskom saboru da hrvatski put u Europsku zajednicu vodi preko Tirane i Beograda. Drugim rije~ima, Hrvatska se mora najprije zdruìti s nestabilnim balkanskim zemljama, pa tek balkanizirana moè ~ekati u redu za prijem u EU, kazao je na konferenciji za novinare dopredsjednik Hrvatskog zvona Zvonimir Medvedovi}. Ponovio je stav stranke koja se èstoko protivi porukama iz EU o potrebi uklju~ivanja Hrvatske u tzv. Zonu slobodne trgovine Zapadni Balkan, te izrazio àljenje {to se saborski zastupnici, nakon {to je Barroso takve poruke potvrdio u Saboru, nisu tome usprotivili, ve} suprotno, zapljeskali su mu. Ocijenio je da bi slobodna trgovina na podru~ju Balkana, bez obzira {to je to, kaè, interes krupnog europskog kapitala, destabilizirala Hrvatsku i nepotrebno je uvukla u sporove oko rje{avanja politi~kih i drugih problema u Srbiji i Crnoj Gori, BiH te drugim balkanskim dràvama.
Ha{ki tribunal: prijedlog Tuìteljstva
Spajanje postupka protiv Gotovine, êrmaka i Marka~a?

Tuìteljstvo u sklopu prijedloga za spajanje, podnosi i prijedog za dopunu optu`nice protiv Gotovine
vina, i optuèni u predmetu IT-0373-PT Ivan êrmak i Mladen Marka~ budu zajedno optuèni i su|eni, navodi se u podnesku tuìtelja Alana Tiegera. Tuìtelj isti~e kako prijedlog ispunjava glavni uvjet iz Pravila 48 da spajanje postupaka sluì interesima pravde i da ne uti~e na pravo optuènih na pravi~no i brzo su|enje, javlja Fena. Tuìteljstvo u sklopu prijedloga za spajanje, podnosi i prijedog za dopunu optu`nice protiv Gotovine kako bi se ona uskladila s HAG/ZAGREB - Tuìteljstvo Ha{kog suda (ICTY) u utorak je podnijelo najavljeni prijedlog za spajanje postupaka protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana êrmaka i Mladena Marka~a, koji prati prijedlog za dopunu optu`nice protiv Gotovine kako bi se ona uskladila s optu`nicom protiv êrmaka i Marka~a, te prijedlog objedinjene optu`nice. Slijedom pravila 48 pravilnika o postupku i dokazima ICTY, Tuìteljstvo traì da optuèni u predmetu IT-01-45-PT Ante Gotoonom protiv druge dvojice generala, koja je 15. prosinca 2005. dopunjena s dvije nove optu`ne to~ke unutar iste ~injeni~ne osnove, uz manji teritorij i pro{irenje vremena na koji se odnosi. Tuìteljstvo, tako|er, predlaè dopunu postoje}e optu`nice protiv Gotovine u interesu jasno}e i kako bi otklonilo mogu}e neodre|enosti, te manje dopune primarno strukturne naravi. U prijedlogu zajedni~ke optu`nice, koji potpisuje glavna ha{ka tuìteljica Carla del Ponte, GotoviHa{ki tribunal
nu, êrmaka i Marka~a tereti se u devet to~aka po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti za zlo~ine protiv ~ovje~nosti i kr{enje ratnog prava i obi~aja po~injena protiv srpskih civila na {irem podru~ju Knina tijekom i nakon operacije Oluja, od srpnja do 15. studenoga 1995. Optuèni su za progon na politi~koj, rasnoj i vjerskoj osnovi, ubojstva, deportacije, prisilno pre-
seljenje, plja~ku javne i privatne imovine, bezobzirno razaranje gradova, sela i naselja, nehumana djela i okrutno postupanje. Tereti ih se da su ta djela po~inili kao sudionici udruènog zlo~ina~kog pothvata hrvatskog politi~kog i vojnog vodstva, na ~elu s predsjednikom Franjom Tu|manom, s ciljem prisilnog i trajnog uklanjanja srpskog stanovni{tva iz regije Krajina.
SVIJET 11
Po povratku s dvodnevnih razgovora u Be~u
Austrija
Izaslanstvo Kosova zadovoljno razgovorima

^lan izaslanstva Blerim Shala rekao je da je razlika izme|u dva ponu|ena koncepta u tome da je koncept Pri{tine uvaìo sva me|unarodno pravna rje{enja koja se ti~u decentralizacije
^lan izaslanstva i koordinator radnih skupina za pripremu razgovora o statusu Kosova, Blerim Shala, rekao je da je razlika izme|u dva ponu|ena koncepta u tome da je koncept Pri{tine, kako je kazao, uvaìo sva me|unarodno pravna rje{enja koja se ti~u decentralizacije. Pristup srpskog izaslanstva je, kako je kazao Shala, u suprotnosti s opredjeljenjima me|unarodne PRI[TINA - Kosovsko izaslanstvo ocijenilo je u Pri{tini, po povratku s dvodnevnih razgovora u Be~u, da je uspje{no predstavilo i obranilo predloènu reformu lokalne samouprave, koju je usvojilo za pregovore o budu}em statusu Kosova. Na konferenciji za novinstvo, odrànoj u pri{tinskoj zra~noj luci, koju su izravno prenosile dvije nacionalne televizije na Kosovu,
Vlada Kosova donijela je u utorak odluku da u Be~u otvori privremeni ured koji }e sluìti za podr{ku kosovskom izaslanstvu tijekom pregovora o politi~kom statusu, priop}eno je u utorak nave~er u sjedi{tu kosovske vlade u Pri{tini. Bit }e to privremeni ured, koji }e biti centar i potpora u koordiniranju djelatnosti, jer }e kosovsko izaslanstvo u procesu utvr|ivanja statusa Kosova stalno odlaziti u Be~, izjavio je voditelj Ureda za odnose s javno{}u kosovske vlade Syl Ukshini. ske strane predstavljala najbolja iskustva, najvi{e zapadne standarde, {to je predstavljalo dobru osnovu za podr{ku me|unarodne zajednice i posrednika u razgovorima. Mi smo kao dràvno izaslanstvo Kosova funkcionirali izuzetno dobro, bili smo uvjerljiviji u na{im nastupima i obrazloènjima, rekao je Hoxhaj. On je dodao da izaslanstvo Kosova nije oti{la u Be~ zbog Beograda ve} zbog me|unarodne zajednice tako da su zajedni~ke to~ke suglasnosti one koje su postignute s me|unarodnom zajednicom. Mi smo s me|unarodnom zajednicom imali zajedni~ka stajali{ta gotovo u svim oblastima, od zdravstva do policije, jer je to realnost koja postoji na Kosovu, kazao je Hoxhaj. Izaslanstvo Kosovo je navelo da je zahtijevao da sljede}i sastanak o decentralizaciji bude odràn prije 17. oùjka u Be~u, jer je, ako bude potrebno, spremna da me|unarodnim predstavnicima dostavi sve potrebne argumente u mnogo kra}em roku.
Privremeni ured u Be~u
Prvi put virus prona|en kod peradi u jednom zemlji EU
Reuters
Smrtonosni virus pre{ao sa divljih ptica na pili}e

BE^ - Zdravstveni zvani~nici u Austriji saop}ili su kako je jedno pile u toj zemlji zaraèno smrtnosnim virusom H5N1, {to je prvi put da je taj virus prona|en kod peradi u jednoj od zemalja Evropske unije, javio je BBC. Objava je do{la u vrijeme dok zvani~nici EU odràvaju drugi dan razgovora o tome treba li po~eti program vakcinacije - za {to se zalaù Francuska i Holandija, prenosi Fena. Sedam zemalja ~lanica EU sada je potvrdilo slu~ajeve virusa H5N1 kod divljih ptica. Austrijsko ministarstvo zdravstva saaop}ilo je da se pile drì u kavezu u kojem je tako|er dràn zaraèni labud prona|en u toj zemlji. Komercijalne zalihe peradi nisu ugroène, saop}ila je glasnogovornica ministarstva zdravstva.
Borba protiv pti~ije gripe
[ef kosovskog pregovara~kog tima Lufti Haziri
Reuters
re~eno je da je izaslanstvo djelovalo kao cjelina koja je uspje{no obranila rje{enja podnesena u dokumentu kosovske strane. Voditelj izaslanstva i ministar u Vladi Kosova Lutfi Haziri izjavio je da je sastanak bio prilika da se su~ele dva programa, jedan koji je imao u sredi{tu pozornosti gra|anina kao nositelja vlasti na Kosovu i drugi koji je u sredi{tu imao teritorijalnu dimenziju, a to je plan slu`benog Beograda.
zajednice, Kontaktne skupine, Vije}a sigurnosti UN i posljednjim zaklju~cima Kontaktne skupine. Na{a koncepcija je u potpunoj suglasnosti sa stajali{tima Kontaktne skupine, misije koju ima Martti Ahtisaari i s nastojanjem da zajedno radimo na stvaranju nove situacije na Kosovu, rekao je Shala. ^lan izaslanstva iz Demokratske partije Kosova Enver Hoxhaj je istaknuo da je platforma kosov-
Skupina veterinara u Ljubljani prou~ava mogu}nost vakcinacije
Reuters
Slovenija razmi{lja o vakcinaciji peradi

LJUBLJANA - Zbog pojave pti~ije gripe, Slovenija razmi{lja o vakcinaciji peradi, potvrdila je u srijedu direktorica slovenske veterinarske uprave (VURS) Vida âdoni~-[peli~ u razgovoru za Slovenski radio. Za sada nema razloga za cijepljenje peradi ali skupina veterinara s Veterinarskog fakulteta u Ljubljani ve} se sastala kako bi prou~ila tu
Mekedonija protiv prijedloga Pakta za stabilnost
Obiljeàvanje granice prema Kosovu prije kona~nog statusa

SKOPLJE- Makedonija u Va{ingtonu, Njujorku i Briselu treba da insistira da se granica prema Kosovu obiljeì prije utvr|ivanja kona~nog statusa pokrajine. Ovo je rekao makedonski predsjednik Branko Crvenkovski, reaguju}i na izjavu prvog ~ovjeka Pakta za stabilnost Erharda Buseka, koji je iz Va{ingtona poru~io da se otvoreno pitanje oko demarkacije granice prema Makedoniji moè zatvoriti tek nakon utvr|ivanja kona~nog statusa Kosova. Ovu tezu, koja je nai{la na otpor vlasti u Skoplju, Busek je iznio na tribini u Vudro Vilson centru u Va{ingtonu, gdje je govorio o regionalnoj stabilnosti i pregovorima izme|u Beograda i Pri{tine. Dan nakon njegove izjave, Crvenkovski je ponovio oficijalen stav Skoplja da obiljeàvanje granice u dijelu prema Kosovu mora da bude zavr{eno prije utvr|ivaD. J. Skoplje nja kona~nog statusa pokrajine.
mogu}nost i donijela program cijepljenja, makar i taj oblik za{tite nosi svoje rizike, pojasnila je âdoni~[peli~, a prenosi Fena. Potvrdila je i otkri}e dva nova slu~aja pti~ije gripe na labudovima s mariborskog podru~ja. Tako je virus sada potvr|en na 8 labudova, dok se jo{ ~eka potvrda nije li virusom H5N1 zaraèna i jedna bijela ~aplja, o ~emu jo{ nema slu`bene potvrde.
Ankara
Turska rije{ila pitanja pti~ije gripe

ISTANBUL - Izvje{taj koji je stigao iz turskog ministarstva zdravlja iz Ankare potvrdio je da u klinikama i medicinskim ustanovama Turske nema vi{e oboljelih od pti~ije gripe uzrokovanih virusom H5N1. U borbi protiv {irenja ove opake bolesti i smrtonosnog virusa u Turskoj je, prema istim izvje{tajima, uni{teno oko 9.7 miliona komada peradi, ptica i drugih ìvotinja koji bi mogli biti uzro~nici zaraze i {irenja ove bolesti. Od oko 21 osobe koje su bile zaraène u Turskoj, a najvi{e u oblasti jugoistoka zemlje, koje su bile pozitivne na virus H5N1 u januaru, umrlo je ~etvoro djece. Svi preostali slu~ajevi oboljelih od virusa pti~ije gripe su izlije~eni. Za sada ne postoji ni jedno inficirano lice u Turskoj i nema opasnosti od pojave novih slu~ajeva oboljelih od pti~ije gripe, stoji u izvje{tajima ministarstva zdravlja iz Ankare, poslatog doma}im i stranim medijima. J. B.
12 SVIJET
Tragi~ne posljedice nevremena u Indoneziji
Sjeverno od Bagdada
U bomba{kom napadu o{te}eno {iitsko sveti{te

Ispred sveti{ta u kojem se nalaze dva groba uvaènih {iitskih imama protestiralo na hiljade ljudi
Mnoga klizi{ta su posljedica nelegalne sje~e {ume
Reuters
U poplavi i klizi{tima 24 mrtvih

D@AKARTA - U poplavi i klizi{tima uzrokovanim obilnom ki{om u gradu Manado na istoku Indonezije poginule su najmanje 24 osobe, saop}ile su u srijedu lokalne vlasti, javlja Fena. Nevrijeme je u utorak pogodilo prijestonicu provincije Sjeverni Sulavezi, a dijelovi grada su poplavljeni nakon ki{e koja je padala satima. Prona{li smo ~etiri tijela, tako da je bilans poginulih 24 osobe, rekao je Rinaldi iz spasila~ke
slu`be Manadoa. Ve}ina ljudi je stradala tako {to su zatrpani blatom iz klizi{ta na uzvi{enim dijelovima grada, javio je Reuters. Poplave i klizi{ta su ~esta pojava u Indoneziji, posebno u ki{noj sezoni. Mnoga klizi{ta su posljedica nelegalne sje~e {ume, {to je ogolilo teren i uklonilo prirodne prepreke. Pro{log mjeseca je u klizi{tima je na otoku Javi ìvot izgubilo najmanje 130 ljudi.
Papa Benedikt XVI objavio
I Slovenija dobila kardinala - Franca Rodea

LJUBLJANA U Sloveniji je ju~e sa zadovoljstvom i ponosom do~ekana dugo o~ekivana vijest iz Vatikana kojom je obznanjeno da je i Slovenija napokon dobila kardinala. Na op{toj audijenciji u sjedi{tu Svete Stolice, papa Benedikt XVI saop{tio je imena 15 novih kardinala, me|u kojima je i msgr. Franc Rode, prefekt kongregacije ustanova posve}enog ìvota i dru{tva apostolskog ìvota u Vatikanu, ina~e biv{i ljubljanski nadbiskup i metroplit RKC u Sloveniji. Konzistorij na kome }e kardinali biti potvr|eni zakazan je za 24. mart. To je prvo imenovanje novih kardinala otkako se Benedikt XVI nalazi na ~elu Rimokatoli~ke crkve, a Franc Rode je jedan od 12 mla|ih od 80 godina, {to zna~i da }e imati pravo glasa kada se jednom bude birao sljede}i papa.
D. [v.
BAGDAD - U bomba{kom napadu u Iraku te{ko je o{te}eno jedno od najsvetijih {iitskih mjesta, {to je izazvalo velike proteste ispred njega. Eksplozija se desila u srijedu rano ujutro u sveti{tu Askari u Samari, 90 km sjeverno od Bagdada, javlja Fena. Naoruàni ljudi savladali su straàre prije nego {to su detonirali eksplozive. Najvi{i dio ~uvene zlatne kupole zgrade je uni{ten. U sveti{tu se nalaze dva groba uvaènih {iitskih imama i ono privla~i hodo~asnike iz cijelog svijeta. Dopisnik BBC iz Bagdada John Brain javlja kako se napadom gotovo izvjesno èljelo pove}ati postoje}e napetosti izme|u ve}inskoga {iitskog i manjinskoga sunitskog stanovni{tva. Nije bilo nikakvih izvje{taja o povrije|enima u napadu, ali se na hiljade ljudi okupilo ispred sveti{ta kako bi protestiralo. Sveti{te Askari, poznato i kao mauzolej imama Ali al-Hadija, jedno je od najsvetijih {iitskih mjesta. U njemu su pokopani posmrtni ostaci imama iz 10. i 11. stolje}a, za koje se vjeruje da su direktni potomci poslanika Muhammeda.
Najvi{i dio ~uvene zlatne kupole je uni{ten
Reuters
Nijedna grupa nije preuzela odgovornost za napad, koji je uslijedio dan nakon posjete Iraku britanskog ministra vanjskih poslova Jac-
ka Strawa. On je zatraìo od podijeljenih ira~kih politi~kih grupa da ostave po strani sekta{ke razlike i uspostave novu nacionalnu vladu.
Ukoliko obje strane utvrde zajedni~ki program
Fatah }e u}i u vladu Hamasa

GAZA - Jedan zvani~nik Fataha izjavio je u srijedu da njegov pokret u principu pristaje da sudjeluje u vladi radikalnoga islamisti~kog pokreta Hamas ako obje strane utvrde zajedni~ki program, prenosi Fena. Principijelni dogovor i namjera su tu, ali se jo{ moramo dogovoriti o programu, izjavio je Azzam al-Ahmad, {ef Fatahove parlamentarne grupe, nakon susreta s delegacijom Hamasa u Gazi. Mahmud al-Zahar, koji na razgovorima predvodi delegaciju Hamasa, izjavio je da sve stranke imaju namjeru sudjelovati u vladi. Dogovorili smo se da }emo nastaviti s razgovorima, dodao je Al-Ahmad. Palestinski vo|a Mahmud Abbas, tako|er iz Fataha, zvani~no je u utorak zaduìo vo|u Hamasa Ismaila Haniyeha da formira budu}u vladu, nakon {to je pokret pobijedio na op}im izborima 25. januara. Haniyeh je dao do znanja da }e Hamas odràti konsultacije s drugim palestinskim strankama, kako bi se formirala nacionalna koalicija.
Bil Klinton o protestima muslimana
Propu{tena prilika za dijalog Zapada i muslimana

SIDNEJ - Uzbuna nastala oko karikatura poslanika Muhammeda propu{tena je prilika za dijalog izme|u Zapada i muslimanskog ovaj je problem potaknuo va`na pitanja o slobodi govora i vjerskoj toleranciji i da nije bilo tako nasilnog odgovora, mogao je posluìti kao most izme|u zajednica. Mogli smo to iskoristiti kako bismo izgradili mostove umjesto da ih palimo i potrebno je to vi{e raditi, rekao je Clinton obra}aju}i se jednom poslovnom forumu tokom posjete Australiji. Da nije bilo nasilnog odgovora na to objavljivanje, mislim da bi silne simpatije porasle diljem svijeta i dale nam priliku da nau~imo o religiji onoga drugoga i njegovim religijskim uvjerenjima, dodao je Clinton. Karikature koje su se prvo pojavile u Danskoj, prenosi Hina, naljutile su mnoge u muslimanskom svijetu. Protesti do kojih je do{lo prije blizu mjeseca dana sve vi{e su prerastali u nasilje u kojem je naposljetku smrtno stradalo 45 ljudi.
Ju`na Koreja
Nova inicijativa
SEUL - Novi ju`nokorejski vode}i nuklearni pregovara~ uskoro }e otputovati u zemlje koje u~estvuju u razgovorima o okon~anju atomskih programa Sjeverne Koreje intenziviraju}i napore da se ponovo pokrenu pregovori, saop}io je u srijedu ju`nokorejski ministar vanjskih poslova. Ban Ki-moon izjavio je novinarima kako }e turneja zamjenika ministra vanjskih poslova Chun Yung-wooa vjerovatno pomo}i u pripremanju pozornice za razgovore, zako~ene od novembra zbog ameri~kog-sjevernokorejskog spora nakon ameri~kih sankcija firmama osumnji~enim za pomaganje tajnim sjevernokorejskim finansijskim aktivnostima. Kina, Japan, dvije Koreje, Rusija i SAD u~estvuju u razgovorima.
Moskva - Teheran
Putin optimista o iranskom nuklearnom programu

BAKU - Predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu kako je Rusija u stanju ostvariti dobar rezultat u sporu oko iranskoga nuklearnog pitanja, prenosi Fena. Pregovori nisu lagani, ali mi ra~unamo na postizanje pozitivnog rezultata, izjavio je Putin novinarima u azerbejdànskoj prijestonici Bakuu, javio je Reuters. Iranski i ruski zvani~nici odràli su ove sedmice dvodnevne razgovore u Moskvi o ruskom prijedlogu da oboga}uje uran za Iran, smatraju}i to na~inom osiguravanja da Iran ne preusmjeri proizvodnju nuklearnog goriva u proizvodnju atomske bombe. Predloèna ruska varijanta rje{avanja ovog pitanja stvaranjem zajedni~kog preduze}a koje bi oboga}ivalo uran na ruskoj teritoriji potpuno je prihvatljiva i moè se iskoristiti kao instrument za rje{enje tog problema, izjavio je Putin. Teheran, me|utim, zadràva pravo da oboga}uje uran i na vlastitom tlu. Ruski prijedlog je vrsta prijedloga koji bi se mogao kompletirati u budu}nosti. Nadamo se da }e taj prijedlog razviti kapacitete koji bi razrije{ili iranski nuklearni slu~aj, kazao je vode}i iranski nuklearni pregovara~ Ali Laridàni, a prenijela novinska agencija Irna.
Bil Klinton
svijeta, rekao je u srijedu biv{i ameri~ki predsjednik Bill Clinton. Prema Clintonovim rije~ima,
SVIJET 13
Kidnapovani Tetov~ani iz Iraka stigli u Makedoniju
Sloboda pla}ena 840.000 eura?

Nakon dvonedjeljnog odmora u Tetovu Ademi i Ramadani ponovo }e se vratiti u Irak
(Od na{eg stalnog dopisnika) SKOPLJE - Multinacionalna kompanija Ekolog iz NJema~ke, koja ekspozituru ima i u Tetovu, za slobodu dvojice svojih radnika iz Makedonije Faruka Ademija i Rasima Ramadanija platila je 840.000 eura. U pro{li ~etvrtak Ademija i Ramadanija je u Iraku, blizu Basre, kidnapovala grupa kriminalaca, koja je zatraìla otkup od milion dolara. Nakon intenzivnih pregovora predstavnika firme Ekolog, radnici su nakon tri dana oslobo|eni i ju~e popodne, privatnim avionom kompanije Ekolog stigli u Skoplje, a zatim otputovali u rodno Tetovo.
Zahvalni smo kompaniji Ekolog, koja je preduzela akciju na{eg spasavanja i sada se dobro osje}amo, krato su izjavila dvojica radnika, dodaju}i da su se otmi~ari prema njima dobro pona{ali. Mada niko od njih, ali ni u firmi za koju rade nisu èljeli da iznesu druge detalje, neoficijelno se doznaje da je Ekologu za ìvote svojih radnika platila otkup od 840.000 eura. Nakon dvonedjeljnog odmora u Tetovu, Ademi i Ramadani ponovo }e se vratiti u Irak. Oni rade na aerodromu u Basri, koji je pod kontrolom britanske armije.
D. J. Prizor iz Iraka
Egipat
Mjese~ni bilans stanja (privremeni) od 31. januara 2006.
Obja{njenja
Mjese~ni bilans stanja se izdaje da bi se obezbijedile informacije o radu Centralne banke Bosne i Hercegovine prema pravilu currency boarda i da bi se ponudile posebne informacije koje zahtijeva Zakon o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Neke posebne karakteristike bilansa stanja od 31. januara su: Na dan 31. januara Banka je zadovoljila obaveze pravila currency boarda kako to navodi ~lan 31. Zakona. Stanje neto strane aktive prevazilazi njenu monetarnu pasivu u konvertibilnim markama ( KM ) za 189.198.444 KM. Ovo je prikazano u stavki neto devizna aktiva minus monetarna pasiva. Devizna aktiva je sa~injena uglavnom od depozita koji se drè kod ino-banaka. Bilans stanja tako|er prikazuje kompoziciju drànja valuta tako {to ih diferencira u EUR i ostale valute. Ban~ini devizni depoziti donose prihod od kamata za Banku. Monetarna pasiva je u najve}em obimu predstavljala obavezu Banke za KM novac u opticaju ( 1.844.359.098 KM ) i depozite rezidentnih banaka ( 2.099.634.894 KM ). Kapital i rezerve odraàvaju po~etni kapital, rezerve, dionice i akumulirane dobiti Banke od po~etka njenog rada 11. augusta 1997. Kao depozitar za ~lanstvo Bosne i Hercegovine u MMF-u, Banka iskazuje u bilansu stanja MMF-ove ra~une 1 i 2 kao stranu pasivu, i ~uva vrijednosne papire Vlade Bosne i Hercegovine vezane za ~lanstvo. Istovremeno djeluju}i i kao fiskalni agent u ime Vlade u njenim odnosima sa MMF-om, Banka evidentira sredstva i obaveze Vlade vezane za ~lanstvo na povjerila~kim ra~unima odvojenim od bilansa stanja. Konsolidacijom svih ra~una vezanim za ~lanstvo Bosne i Hercegovine u MMF-u izra~unava se obaveza kao neto ~lanska pozicija od 101.023.961 KM. Banka tako|er vodi odre|ene ra~une stranih valuta u smislu sporazuma izme|u Vlade Bosne i Hercegovine i stranih vlada i finansijskih organizacija, kao i devizne ra~une dràvnih institucija i agencija za koje Banka djeluje kao agent. Kako ovi ra~uni nisu niti aktiva niti pasiva CB BiH, oni nisu uklju~eni u gore navedeni bilans stanja. Ukupni iznos sredstava koja se drè na ovim ra~unima je bio 339.080.020 KM. Dalji upiti koji se ti~u Mjese~nog bilansa stanja mogu se uputiti Odjeljenju za ra~unovodstvo i finansije u Sarajevu na tel. (33) 27 81 19, fax. (33) 27 82 94. Predstavnici medija mogu se obratiti Slu`bi za odnose s javno{}u na tel. (33) 27 81 23, fax. (33) 27 82 96.
Centralna banka Bosne i Hercegovine je neovisna monetarna institucija BiH i nema nikakvih organizacijskih veza sa bilo kojom poslovnom bankom.
Kondoliza Rajs i Hosni Mubarak
Rajsova se susrela sa Mubarakom

KAIRO - Ameri~ka dràvna tajnica Condoleezza Rice razgovarala je u srijedu ujutro, drugoga i posljednjeg dana posjete Egiptu, s predsjednikom Hosnijem Mubarakom. Razgovorima su prisustvovali pomo}nik dràvne tajnice za Bliski istok David Welch i {ef egipatske diplomatije Ahmed Abul Gheit. Rice je u utorak u Kairu zapo~ela regionalnu turneju usredoto~enu na razvoj Iraka,
Reuters
iranski nuklearni program i izbornu pobjedu Hamasa. Ona je u utorak pozvala Hamas, koji }e uskoro formirati palestinsku vladu, da izabere izme|u terorizma i politike. Nakon Kaira, dràvna tajnica odlazi u Rijad, gdje }e imati bilateralne razgovore, a zatim }e se u Abu Dabiju sastati s liderima Vije}a za saradnju zemalja u Zalivu koje }e pozvati da se suzdrè od financiranja Hamasa.
tok om pre dsj
Zbog demonstracija
U Zimbabveu uhap{eno 40 èna

HARARE - U Harareu je u srijedu policija uhapsila ~etrdesetak èna koje su demonstrirale povodom 82. ro|endana predsjednika Zimbabvea Roberta Mugabea, izjavio je u srijedu njihov advokat. One su demonstrirale s namjerom da se susretnu s Mugabeom kako bi mu rekle da èle novi ustav koji }e, izme|u ostalog, {tititi prava èna, izjavio je agenciji AFP advokat Alec Muchadehama. Ove ène su dio grupe oko 200 osoba koje su demonstrirale u centru glavnog grada na poziv narodne ustavotvorne skup{tine, koalicije udruènja, sindikata i crkava koji ve} godinama traì demokratskiji ustav, prenosi Fena. U Zimbabveu su zabranjene demonstracije i javna okupljanja bez prethodne policijske dozvole koja se gotovo nikada ne izdaje onima koji se smatraju protivnicima reìma predsjednika Mugabea. Zimbabve je ve} {est godina u te{koj ekonomskoj krizi koja je dovela do znatnog pada kupovne mo}i stanovnika koji ìve u bijedi i nesta{ici ve}ine osnovnih proizvoda.
CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE Mjese~ni bilans stanja ( privremeni ) od 31. januara 2006.
(iznosi u KM ekvivalentima) AKTIVA
1. 1.1. 1.2. 1.3. 2. Devizna aktiva Gotovina Kratkoro~ni depoziti SDR u MMF-u Ostala aktiva UKUPNA AKTIVA (1 + 2)
Ukupan iznos
4.233.421.396 48.969.731 4.182.509.291 1.942.374 86.880.895 4.320.302.291
EUR
4.228.525.938 48.927.679 4.179.598.259 0
Ostale valute
4.895.458 42.052 2.911.032 1.942.374
PASIVA 3. 3.1. 3.2. 3.3. 4. 5. 6.

Monetarna pasiva Valuta u opticaju Kreditni bilans rezidentnih banaka Kreditni bilans ostalih rezidenata Obaveze prema nerezidentima Ostala pasiva Kapital i rezerve UKUPNA PASIVA (3+4+5+6) Neto devizna aktiva minus monetarna pasiva (1-3-4)
Ukupan iznos
4.043.165.131 1.844.359.098 2.099.634.894 99.171.139 1.057.821 7.307.528 268.771.811 4.320.302.291 189.198.444
Kun
êtvrtak, 23. 2. 2006. godine
Mirjana Karanovi}:
Pre}utani uàsi
31. strana
PRILOG NEZAVISNOG DNEVNIKA OSLOBO\ENJA ZA KULTURU, UMJETNOST, NAUKU
Dobra energija Jasmile @bani}
30. strana
Od prve klape do Zlatnog medvjeda

Investitor ima tridesetak projekata Sarajke Sanovnik zavi~ajnih predjela: Jan Beran
Pjesnik kamere i prostora
32, 33. i 34. strana
35. strana
30 KUN
DOBRA ENERGIJA
Jasmile @bani}
Sarajevo, 21. maj 2005. - Luna Mijovi} na snimanju ispred Zemaljskog muzeja
Rediteljka daje upute glumcima: Jasmila @bani} sa Mirjanom Karanovi} i Lunom Mijovi}
Od prve klape do Zlatnog medvjeda
Ermin Bravo bio je zaduèn za veselu atmosferu na zadnjoj klapi
Berlin, 13. februar - ekipa filma na pres-konferenciji uo~i premijere
Na crvenom tepihu Berlinale Palasta
êstitke Charlotte Rampling, predsjednice internacionalnog ìrija
Poljubac za Zlatnog medvjeda
Ermin Bravo, Jasna Ornela Bery i Kenan ]ati} - suze radosnice
S Harisom Pa{ovi}em - reditelj i biv{a studentica
Sarajevski aerodrom, 20. februar susret sa Lunom
Ponosna ekipa bh. filma Zlatnim medvjedom
KUN 31
Mirjana Karanovi}:
Glumac ne glumi samo kralja, ve} i prijestolje
Pre}utani uàsi
Kad se radi o silovanju u na{im ratovima,nema zaista uop{te razlike ko je tu od èna koje nacionalnosti
To ~udno stvorenje bez biste

Prostori centralnog teatra djeluju odbojno, hladno, pusto, pli{ano...
ivot je sli~an teatru, svatko u njemu glumi svoju ulogu, tu`nu ili veselu. Ovo su rije~i Villiama Shakespearea (Viljema [ekspira), glumca i pisca. O tome kad gluma postaje zanimanje nema ni{ta precizno u knjigama o teatru, ali imamo jednu neslu`benu biblijsku verziju. Bog prvo stvori nebo, vodu i svjetlost, a zatim kopno, bilje, ptice, ìvotinje i na kraju re~e: Neka bude ~ovjek i boga mi - bi ~ovjek. Ali Svevi{nji ne bi bio to {to jest, da odmah nije primijetio da }e se besposlen ~ovjek odati porocima pa mu je izmislio tisu}u krasnih zanimanja. Na kraju, ve} pomalo, umoran, Bog re~e: Neka ovo posljednje zanimanje ima mo} da opona{a sve ostale ljude. I bi glumac! Kaè se da dobar glumac ne glumi samo kralja, nego i prijestolje. Lo{ glumac - veli Mato{ - nije uop}e glumac, kao {to ni lo{ kriti~ar nije kriti~ar. Glumac se ne zove slu~ajno dramski umjetnik. On vidi olujnu dramu i tamo gdje je svima drugima bonaca. On samo svojim prirodnim talentom moè i od muhe napraviti slona jer mu je muha dosadna. Navedenim je rije~ima Fadil Hadì}, veliki suvremeni hrvatski i bo{nja~ki komediograf, ro|en u Bile}i davne 1922. godine; slikar, novinar, osniva~ i urednik mnogih novina u Hrvatskoj, filmski redatelj, autor tridesetak knjiga, dobitnik svih zna~ajnih nagrada u Hrvatskoj, koji i u 84. godini izuzetno stvara i radi - na njemu svojstven na~in, humoristi~ki, definirao glumca, to ~udno (Boìje) stvorenje. Niko nije do{ao do podatka koliko je glumaca - od dvadesetih godina pro{log stolje}a - pre{lo preko dasaka koje ìvot zna~e u Bosni i Hercegovini. Da bi do{ao bar do nekih (preciznijih) podataka, autor je ovih radova prelistao sve raspoloìve knjige - a nema ih mnogo u Bosni i Hercegovini - iz kojih je mogu}e sumirati broj glumaca koji su za nepuno stolje}e bili profesionalni glumci u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Zenici i Tuzli. Preko svih scena profesionalnih teatara Bosne i Hercegovine prodefiliralo je preko 500 glumaca. Brojka je, dakako, impozantna! ad je rije~ o umjetni~kim ansamblima u Sarajevu i Banjoj Luci - gluma~kim i redateljskim - izme|u dva rata, mora se istaknuti da su oni bili, uglavnom, iz ~itave Jugoslavije. Bili su to isklju~ivo biv{i glumci putuju}ih kazali{ta, trupa, afirmirani amateri, bez odgovaraju}e {kole. Me|utim, za mnoge se moè kazati da im je gluma~ki poziv bio jedino zanimanje i da su mnogi od njih bili zaljubljenici svoga poziva, neko s vi{e, a neko, opet, s manje gluma~kog talenta, {to, dakako, ovu profesiju i danas - nakon zavr{etka kazali{nih akademija - karakterizira. Tek }e {ezdesetih godina pro{log stolje}a prvi {kolovani glumci zakora~iti bosanskohercegova~kim teatrima - Azra ]emalovi} i Ante Vican u Mostaru, Katarina Ka}a Dori}, Darinka \ura{evi}, Olivera Kosti}, Aleksandar Dùverovi} i drugi u Sarajevu, Zlatko Hrba~ek u Zenici itd - svi diplomanti Beogradske i Zagreba~ke akademije. Sedamdesetih godi-
elike su {anse da Mirjana Karanovi} pobedi u Berlinu! O filmu Grbavica Jasmile @bani}, u kome Mirjana Karanovi} igra muslimanku silovanu u ratu koja sama podiè dete, kriju}i od svih svoju bruku, moglo se u Berlinu slu{ati sve najlep{e... I nije ovo prvi put da jedna od na{ih najve}ih glumica oseti stvarni ukus uspeha na velikim filmskim fesetivalima: dva puta je u Kanu bilo trijumfalno s filmovima u kojima je upravo i ona u~estvovala - Ocem na sluènom putu i Podzemljem Emira Kusturice. Ovaj razgovor je vo|en negde u stranu a tokom bu~nog i veselog prijema, od onih - igram dok ne padnem, koji su Bosanci pripredili u ~ast premijernog prikazivanja Grbavice... Niste imali nimalo problema sa sobom, Srpskinjom i Beogra|ankom, da tuma~ite ènu koju su upravo Srbi, ili ~etnici kako se kaù u filmu, silovali? - Ne, nisam, zato {to ja nemam nikakve veze sa Srbima koji su ratni zlikovci. To nisu ljudi, to su sotone u ljudskom obliku, to su on kojih se mi, kao Srbi, kao srpski narod, moramo {to pre odre}i... Znate, kada se radi o silovanju u na{im ratovima, nema zaista uop{te razlike ko je tu od èna koje nacionalnosti. Tog zlo~ina je bilo na svim stranama. Pod izgovorom da se time - silovanjem èna i mu~enjem dece - psiholo{ki slabi nerijatelj, sa alibijem da je rat i da su sva zla i poniènja dozvoljena u ime vi{eg cilja, to jest pobede, de{avali su se uàsi koji su nama, onih tamo godina rata, prezentirani druga~ije, ili uop{te nisu... To se pre}utkivalo. Samo je u isto~noj Bosni silovano, prema zvani~nim podacima, dvadeset hiljada èna i mnoga nesre}na deca su tako ro|ena. Grbavica je film o tome, o takvim tragi~nim sudbinama. Ni vi{e ali ni manje od toga... Da li ste vi uvek imali taj stav koji, bogami, moè nekom da li~i na antisrpski? - Da, ja sam se odmah, ~im je rat po~eo, javno odredila, videla sam u {ta idemo iako nisam slutila razmere. Drugim re~ima, branila sam Sarajevo sve vreme. Zato mene tamo jako vole, vi{e nego u Beogradu, mislim. Branila sam grad pod udarom snajpera i granata iz ~isto ljudskog opredeljenja. Po{to mene politika uop{te ne interesuje, nikada i nije. Smatrala sam, zna~i, svojom ljudskom obavezom da se oglasim, a to {to sam poznata glumica samo je u~inilo da se bolje ~ujem. Ali ratovalo se i na drugim stranama, oko tog dela se niste javno oglasili? - Da vam kaèm: Sarajevo je prolazilo ~etiri godine kroz pakao, Srebrenica o kojoj jo{ ni{ta
ne}emo da znamo, bila je isto tako jedan ogroman pakao... Zbog toga o tome govorim {to ne zna~i da u tom eksjugoslovenskom ratu nije bilo jezivih zlo~ina u~injenih nad Srbima i nad srpskim ènama i decom. I mene to, upravo kako ste rekli, kao Srpkinju neizmerno boli. Verujete li da ste zbog svojih stavova vi{e traèni kao glumica u Hrvatskoj i Bosni nego u Srbiji? - Ne znam. Mene niko u Srbiji ne zove. U poslednjih petnaestak godina igrala sam tek u nekoliko srpskih filmova: recimo, dva puta kod Kusturice i jedanput kod Gorana Paskaljevi}a u Buretu baruta. Ne obja{njavam to ~ak ni sebi, nemam vremena, idem tamo gde me ho}e, radim dok jo{ imam energije, a pravo da vam kaèm i biram, ide to s godinama. I ta~no je. Snimila sam u Zagrebu Svedoka u reìji Vinka Bre{ana, a onda je s filmom po~elo i u Bosni...Najpre je to bio Go West Ahmeda Imamovi}a, sada Grbavica Jasmile @bani}. Nedavno sam zav{rila jo{ jedan film - Gospo|icu po motivima romana Ive Andri}a - u reìji mlade {vajcarske rediteljke Andreje Stake, na{eg je negde porekla. Pri~a je to o nekoj Ruì u Cirihu gradu... U susretu s novinarima ovde u Berlinu ste rekli da se bolje ose}ate u Sarajevu nego u Beogradu, jo{ jedan {amar ili nije? - Ne, slu{ajte, Beograd je moj grad koji ja volim najvi{e na svetu i nikada ga ne}u napustiti, nikada. Ono {to sam rekla ticalo se i bukvalno toga - kako se gde ose}am. Pa, u Beogradu lo{e iako smo mi u ratu neuporedivo bolje pro{li od Sarajeva. Jer, Beograd je postao grad nesre}nih i depresivnih ljudi, postali smo siv narod uprkos svim onim {ljokicama na Pinku i napijanjima po splavovima, i grand paradama, i {panskim serijama, i golim sisama po tabloidima kojih su puni kiosci... Dàba. Opet, u Sarajevu, u kome sam ja poslom ~esto, ljudi su, uprkos svemu kroz {ta su pro{li, nekako i topliji, i tolerantniji, i imaju, ~ini mi se, vi{e nade da idu dalje. Mi smo se u Begoradu nekako zaustavili...i ne znam dokle }e to tako biti. [to se vas ti~e...? - Pa, trebalo bi da igram u novom filmu Emira Kusturice, sada u martu po~inje snimanje. U Srbiji on ima, {to se mene ti~e, kart blan{. U Bosni, kart blan{ sad ima i Jasmila @bani}. Mogu da me pozovu da na posluàvniku iznesem tacnu i ja bih pristala. Kusturicu ~ak nisam ni{ta ni pitala tako da pojma nemam ni o ~emu je film, ni kako se zove, ni {ta bih ja tu igrala. Neva`no. Vezujem se za ljude. (Preneseno iz NIN-a, 16.2.2006.)
na (1967) primljena je prva generacija tek formiranog Dramskog studija u Sarajevu (Jasna Dikli}, Azra êngi}, Etela Pardo, Suada Kapi}, Zijah Sokolovi}, Miralem Zub~evi}, Predrag Finci, Sead Bejtovi} i mnogi drugi). Kao logi~an slijed u razvoju bosanskohercegova~kog teatra, do{lo je do osnivanja odsjeka teatrologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i, na kraju, Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, pa nakon rata u Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru. Nikola Hajdu{kovi}, Vaso Kosi}, Mirko Kopa~, Safet Pa{ali}, Darinka Gvozdenovi}, Esad Kazazovi}, Drak~e Popovi}, Milorad Margeti}, Reihan Demirdì}, Marija Danira, Adem êjvan, Rudi Alva|, Zvonko Markovi}, Rade Pregarc, Branko Rabat, Boris Smoje, Vlado Zeljkovi}, Dragan [akovi}, Mahmut Ma{o Topi} i jo{ neki, velika su gluma~ka imena bosanskohercegova~kog teatra. Bez njih bi teatri Bosne i Hercegovine bili znatno, znato siroma{niji. Oni
kim odli~jem, 27-julskom nagradom. Jolanda \a~i} istinska je heroina. Umjesto studija muzike i violine, obrela se na sarajevskoj sceni. Od mlade po~etnice koja obe}ava, ona, za nepunih nekoliko sezona, uspijeva da se uvrsti u sam kreativni vrh sarajevskog ansambla, da se nametne svojom izuzetnom gluma~kom osebujno{}u, originalno{}u i svjeìnom svoje igre. Postariji ljubitelji teatra jo{ se sje}aju njene gospo|e Uorn u [oovom Zanatu gospo|e Uorn, Jokaste u Sofoklovom Caru Edipu, [ekspirovih, Krleìnih, Geteovih i mnogih drugih likova. Za ulogu Marte u drami \or|a Lebovi}a Srebrno uè na Osmom festivalu Malih i eksperimentalnih scena dobila je Zlatni lovor vijenac. rostor mi ne dozvoljava da u mnogim navedenim velikanima bosanskohercegova~kog glumi{ta kaèm po nekoliko re~enica, posebice o Drak~etu Popovi}u, Reihanu Demirdì}u, Vladi Zeljkovi}u, Alva|u, êjvanu, Borisu Smoju...
Jedino se Jurislav Koreni} obra}a sa svog postamenta u Kamernom
su ponos bosanskohercegova~kog teatra. Ponos, uzor, ogled i ugled! Nikola Hajdu{kovi}, naprimjer, ve} se 1920. godine priklju~io prvom ansamblu novoosnovanog Sarajevskog pozori{ta. Kao glumac i redatelj bio je njegov ~lan punih trideseta godina. Umro je u Sarajevu 1935. godine. Cijelo vrijeme predstavljao je osnovnu, motornu, pokreta~ku snagu ansambla. Karakteran glumac, realisti~kog smjera, minuciozan, odmjerenog glasa, pre~i{}ene mimike, fine tonske modulacije, ìvopisan, probranih detalja, ~esto je uspijevao od lika, kojeg je tuma~io, sa~initi pravo gluma~ko ~udo. Ili, Avdo Dìnovi}, glumac i, tako|er redatelj, ro|en u Sarajevu posljednje godine devetnaestog stolje}a. Dìnovi}a je zapazio Branislav Nu{i}. Bio je ~lan teatara u Sarajevu, Banjoj Luci, Skoplju i Mostaru. Igrao je mnogo, raznovrsno. Bio je glumac izuzetne pojave, prijatnog glasa. [ekspirov Otelo i [ajlok (u Mleta~kom trgovcu, Sofoklov Kreont, Begovi}ev Marko Bari} (u popularnoj drami Bez tre}ega) i Husein beg Grada{}evi} (u Muradbegovi}evoj istoimenoj drami) samo su neka vrhunska ostvarenja ovog - na kraju ìvota - naturaliziranog Mostarca. Safet Pa{ali} je pronio slavu svoje rodne Bosne i Hercegovine u Novom Sadu, na Cetinju, u Skoplju. Njegove su kreacije rezultat sistematskog rada i posmatranja. Znao je, u isto vrijeme, na pozornici da misli i osje}a. Bosna ga je i Hercegovina nagradila svojim viso-
Novi Sad se na dostojan na~in oduìo svojim gluma~kim veli~inama. Biste Drage Spasi}, Milke Grgureve, Pere Dobrinovi}a, Draginje Ruì}, Sofije Vuji} i jo{ nekih dostojno krase foaje Srpskog narodnog pozori{ta. Prethodno su Novosa|ani raspisali javni natje~aj za izradu njihovih bista. Sudjelovali su najzna~ajniji srpski, hrvatski, makedonski i slovena~ki kipari. [to smo mi uradili u Bosni i Hercegovini? Kako se mi odnosimo prema gluma~kom blagu na{e zemlje? Za sada nam se jedino Jurislav Koreni} obra}a sa svog postamenta u Kamernom teatru. Prostori centralnog teatra (Narodnog pozori{ta Sarajevo) djeluju odbojno, hladno, pusto, pli{ano. Vrijeme da se u foaje Narodnog pozori{ta Sarajevo usele biste velikih gluma~kih li~nosti Bosne i Hercegovine. Na na{ ponos, pa ako ho}ete i na na{u diku! Imamo se, dakako, ~ime ponositi i di~iti! To bi bio samo mali dug ove prema ranijim generacijama. Za izradu kriterija, nacionalnih klju~eva, imenovanju komisija, raspisivanje natje~aja, osiguranje sredstava i svega ostalog {to prati ovakve (ili sli~ne) poslove u Bosni i Hercegovini pro}i }e najmanje desetak godina. Tako }e se napuniti i stoljetnica ove na{e centralne teatarske ku}e. Tome u ~ast, bilo bi lijepo da se ukrase, oplemene foajei na{e najstarije zgrade Boginje Talije u Bosni i Hercegovini.
Radovan MARU[I]
32 KUN
KUN 33
Investitor ima tridesetak projekata Sarajke
Muhamed Hamidovi}, predsjednik Asocijacije arhitekata BiH
Moji studenti su na jednom ispitu dali mnogo ozbiljniju analizu prostora, kazali {ta je u funkciji grada...
uhamed Hamidovi}, predsjednik Asocijacije arhitekata BIH, uposlenik Federalnog ministarstva kulture u BiH, smatra da se radi o veoma sloènom prostoru, kako urbanisti~ki, tako i socijalno. Uvijek je bio izgra|en i ~esto je bio predmet rasprava, konkusa, pa ~ak i sva|a... Kada je ve} bilo izvjesno da }e robna ku}a ostati onakva kakva je bila, grupa arhitekata je izrazila negodovanje najprije njenim izgledom, a poslije i funkcijom Smatram da treba pratiti genezu grada, transformaciju, izrastanje i da je potre-
Ku}a bez dijaloga sa okolinom

idovi}a koji se prisjetio tih vremena kako je sve lo{e funcionisalo oko Sarajke jer nisu bili pravilno koncipirani saobra}aj, parkinzi... Kada je po~ela pri~a o novoj koncepciji, mnogi u Dru{tvu arhitekata nisu znali za nju. Nije lako doznati ko je iz gradskih struktura dao elemente za novi koncept na{e kolegice i tima iz Holandije. Atmosfera u BiH je takva da je autoritet asocijacije koja se zove Dru{tvo arhitekata totalno izgubljena. Meni se ~ini da su osnovne postavke koncepcije dali ljudi koji ne ìve ovdje, ali nisu ni znali ili nisu bili svje-
Urbanisti~ki koncept Aide Daidì}
Atraktivan prostor i ljeti
i zimi

Iako svjesna da njezin protest-projekat ne pije vode kod BBI banke, arhitektica Aida Daidì} izlaè i razlaè ideju o trgu sa lokvanjima i zimskim klizali{tem
u{enje Robne ku}e Sarajka i gradnja novog objekta na platou Titova - Radi}eva - Mis Irbina, kao nijedna druga intervencija u prostoru u Sarajevu, nije do te mjere ispolarizirala javno mijenje. Ovako angaìrane polemike, ina~e nevjerovatno pasivnih i na zloupotrebe gradskog prostora ravnodu{nih Sarajlija, dokazuje izrazito snaàn genius locci ovog mjesta. Ru{enje se privodi kraju, a uskoro }e vlasnici BBI banke imati golu ledinu. Istovremeno se otvara dilema: BBI Centar i ponovna èlja gra|ana Sarajeva da na ovom mjestu bude trg. Ta èlja im nekih ranih sedamdesetih pro{log vijeka, kad je na ovom prostoru pukla ledina, nije ispunje-
dogodilo i evo sada nas stiù ti (ne)rezultati - ne zna se ko }e i {ta graditi na tom atraktivnom prostoru. Kada je bio raspisan konkurs 2004. godine, pozvali su me iz BBI banke da budem u komisiji, ali sam imao zdravstvenih problema tako da nisam mogao u~estvovati u radu. Vidio sam projekat Slobodana An|eli}a koji je izabran za najbolji. Te{ko je komentarisati rad kolega, ali mislim da bih ja to uradio malo druga~ije. Po{to sam na Arhitektonskom fakultetu bio 20 godina profesor, studentima sam ~esto davao zadatke da prepoznaju i artikuli-
na. Nakon ru{enja nekih gotovo kultnih objekata grada, nikla je plava ljepotica 1975. godine. Apel arhitekata i brojnih kulturnih i javnih radnika da tu bude centralni gradski trg nije usli{ena. A danas? Ukoliko bi se insistiralo na zadatim programskim elementima (sadràj i kvadratura), grad bi nepovratno izgubio mogu}nost da u dijelu centra ostvari vrijedni prostorni odnos gradskog parka i gradskog trga, odmah na po~etku razgovora za Oslobo|enje kaè Aida Daidì}, sarajevska arhitektica koja je u svom birou Alpe adria arhitect izradila prijedlog urbanisti~kog koncepta koji ignorira zadani program BBI Centra. Kada je u januaru 2004.
godine raspisan konkurs za idejno rje{enje, u mom smo birou odlu~ili da u~estvujemo na konkursu, ignori{u}i projektni program. Ja sam bila toliko depresivna i frustrirana jalovom pri~om, da smo radili protest-projekat, sasvim svjesni da ne moèmo dobiti nikakvu nagradu. Izgleda da je u ìriju, ipak, neko shvatio ne{to, pa smo dobili specijalnu nagradu. A meni je bio cilj da {to vi{e ljudi vidi kako bi to izgledalo, pa sam ga i tri puta izlagala, rije~i su arhitektice Daidì}, koja je ovako opisala svoj projekat: Koncept koji predlaèmo je veoma jednostavan. Fizi~ka struktura razvija se po horizontalnoj podnoj ravni sa skupinom sadràja pod jedinstvenim pla{tom i smje-
{tena je na ju`nom obodu trga. Pla{t je transparentna stakleno-~eli~na struktura koja generira razli~ite dnevne i no}ne senzacije. Na suprotnoj strani, dakle, prema Titovoj ulici, po{tuju}i gra|evinsku liniju objekata plasirana je zatalasana struktura trijema ispod koga se pojavljuju i dva izlaza iz podzemne garaè. Ovaj longitudinalno razvijeni trijem je istovremeno i uvodna sekvenca kompleksa i dio njegovog okvira. Prema Radi}evoj ulici planiran je niz atraktivnih rotiraju}ih rasvjetnih tijela, postavljenih u linearnu formaciju koja sa istoka vizuelno ome|uje sredi{nji otvoreni prostor. Ovim kandelabrima gra|ani mogu digitalno reìrati svjetlosne i zvu~ne efekte prema raspoloènju i
Htjela da s gra|anima kupi Sarajku

Napravili smo takvo rje{enje da je izgradnja minimalna i transparentna. Ipak, to je samo jedna od mogu}ih ideja da na ovom mjestu bude trg. Mo`da bi bilo dobro da se gra|anima Sarajeva i ljudima iz BBI vizualno pokaè urbani kvalitet koji bi se ostvario, a koji bi istovremeno omogu}io BBI profit (to je garaà) i pove}anje vrijednosti nekretnine koju ve} posjeduju, takvim urbanim rje{enjem. Ovaj prostor moèmo sa~uvati samo ukoliko BBI prenamjeni. Dakle, na ovaj na~in formirani otvoreni prostor trga koncipiran je kroz odre|ene elemente parterne grafike, kreirane na na~in slike uz primjenu prirodnih materijala: drvo, kamen, vopozna svoj interes. Bila sam toliko o~ajna kada sam vidjela koliki gra|evinski volumen BBI planira izgraditi na tom mjestu, da sam kao reakciju na njihov transparent prodaje se poku{ala na Urbanisti~koj konferenciji pokrenuti akciju da je gra|ani Sarajeva otkupe. Mislila sam ~ak i da sredstva skupimo samodoprinosima, ali nisam ba{ nai{la na razumijevanje me|u kolegama, kaè arhitektica Aida Daidì}. preko kojeg vodi drvena platforma. Zimi bi se demontirala i cijela vodena povr{ina se pretvarala u klizali{te na otvorenom. Na trgu bi bio smje{ten i muzi~ki paviljon sa tri platforme koje se hi-
da, potencirano razli~itim svjetlosnim efektima. Sliku upotpunjuje i romanti~an izbor biljnog materijala: vodeni vrt sa lokvanjima. Trg bi ljeti krasila plitka artificijelna bara-vodeni vrt
drauli~ki podiù. Tradicionalno {ah-polje bi ostalo u podru~ju trijema. Podzemlje obuhvata dva, ili ~ak tri nivoa, koja su namijenjena stacionarnom saobra}aju. Visinska razlika unutar garaè savladava se rampom u nagibu na kojoj je mogu}e bo~no parkiranje, tako da prakti~no nema gubitka za vertikalnu komunikaciju. Predvidjeli smo dvije podzemne etaè sa 482 parking-mjesta. Mogu}e je, pak, napraviti tri podzemne etaè i za taj slu~aj predvi|ena je i tre}a izlazna rampa u Radi}evoj ulici, a bilo bi potrebno izmijeniti i tokove saobra}aja tako da je mogu}e uklju~ivanjej u Mis Irbinoj i Titovoj ulici. Dva izlaza iz garaè su isto tako od staklene opne sa liftom u staklu tako da imaju funkci-
ju svjetlarnika danju, a no}u svijetle. Rje{enje garaè je autorski za{ti}eno. Gra|ani Sarajeva, smatra arhitektica Daidì}, legitimno o~ekuju da gradska uprava iskorist {ansu trenutka i osigura potrebni otvoreni gradski prostor, ali nagla{ava da je, sa druge strane, nelegitimno o~ekivati da privatni investitor finansira javni interes. Zato predlaèmo da grad Sarajevo otkupi, to jeste vrati dio novca koji je primio od BBI. Sigurni smo da se modaliteti povratka novca mogu i izna}i i dogovoriti, npr. podzemni prostor moè ostati u vlasni{tvu BBI-ja, ili se moè zamijeniti lokacija za isto tako profitabilni Marijin Dvor, kaè na kraju Aida Daidì}.
Amir Vuk, autor nekoliko projekata
mir Vuk, predsjednik Asocijacije arhitekata Sarajevo i vlasnik arhitektonskog biroa New Way, izradio je do sada nekoliko projekata za ovaj izuzetno atraktivan prostor u gradu. Banka ima na raspolaganju tridesetak projekata. O~igledno je da jo{ nemaju jasan koncept. I ja sam radio nekoliko projekata, jo{ dok je bio Beneton u igri. Radilo se o dogradnji i adaptaciji postoje}eg objekta, ali sada je ve} sru{en, pa je bespredmetno razgovarati o tome. Robna ku}a se stalno postavlja kao krucijalni problem, kao - kada rije{imo to pitanje, sve smo rije{ili. Po meni, ona je gre{ka iz pro{log vremena koju smo mi samo naslijedili. Ali i sada mislim isto kao i onda kada sam branio svoj projekat, dok su mnogogobrojne kolege iz struke bile suprotnog mi{ljenja. Ali,
Gre{ku smo naslijedili - treba je zidati Periferija pobiberena {oping-centrima A

Mogao se sa~uvati stari objekat koji bi se prepravio. Imam iskustvo iz Zenice i Lukavca, gdje sam prepravio postoje}e robne ku}e. Moja je odluka bila da u arhitektonskom obliku napravim ne{to {to je danas fazetirana, prelomljena, sa savremenijim izrazom, amorfna forma. Nova estetika takozvanog elektronskog baroka ili informacionog baroka. Sredina je predvi|ena za robnu ku}u. Periferija Sarajeva bit }e pobiberena kojekakvim {oping centrima u bliskoj budu}nosti, a mi }emo u centru grada ostati bez {oping-centra. Treba nam da ne bismo izgubili osje}aj gradske kupovine. Robne ku}e su i u centrima zapadnih gradova, za{to ne bi bila i kod nas. Desno bi bio hotel, ako investitor insistira na tome, a lijevo bi bili poslovni prostori koji bi se preko dana integrirali. Nave~er bi se, prema potrebama, odvajale ove tri cjeline. Nova gra|evina bi trebalo da bude kristalan sun|er koji bi po danu kupio svjetlost, a po no}i je odavao. Bio bi to novi lend mark grad. Ova arhitektura je te{ko svarljiva za nekompetentne (bilo da se radi o ìriju ili o investitorima). Konkurs nije pokriven dobrom analizom ne samo arhitektonskih stru~njaka nego i marketin{ki: koliko vrijedi ta investicija i da li je isplativa. Ono {to sam ja ponudio to je moja praksa. Puls grada je u tome da zadrìmo ambijent i ugo|aj gradske robne ku}e. Uzmimo za primjer Sem {op koji je uzeo prostor kojeg su se svi odricali. Napravili su gradski ugo|aj kupovine. Treba cijeniti taj napor. To je princip {opinga koji ja forsiram i na ovom prostoru. Jedina prava konkurencija ovoj robnoj ku}i i ovom prostoru je budu}i Marin-Dvor. Tamo bi trebao da se gradi daun taun i siti {oping centar. Ali ako gradski oci nastave sa ovakvom urbanom politikom i vladanjem prostorom, sumnjam ~ak i u to. ko to ve} predlaè, treba da zna da to ko{ta mnogo novca: napraviti trg, obe{teti sada{njeg vlasnika, kaè Amir Vuk i nagla{ava: Problem urbanizma je kako se prije radilo. Na primjer, gradila se Skenderija, svi smo odvajali novac za nju. A danas je problem kako tu Skenderiju odràvati. Isto se dogodilo i sa Sarajkom. Pro{li su konkursi, mnogo je projekata, ali ono {to je jasno meni kao arhitekti jeste da vlasnik kao investitor nema jasnog koncepta. Jer da ima - sve bi bilo brzo realizovano. Ovaj sarajevski arhitekta istovremeno ne vjeruje u velike projekte u Sarajevu. Kaè: Bosmal je primjer za to, a bi}e sigurno ista situacija oko hotela Holidej in, kao {to sumnjam i u ovu robnu ku}u Mi jo{ ìvimo u politi~koj ekonomiji. Politika danas
Fotelja u dnevnom boravku

- Inicijativu na{eg portala za vra}anje projekta u fazu konkursa, a koja je pokrenuta tek nakon Va{eg potpunog debakla, trebali ste jednostavno prihvatiti, prije svega kao svoju {ansu da se u~injeno bezbolno ispravi, me|utim Vi ste to, sa ve} vi{e puta iskazanom arogancijom u opho|enju, odbili, uz obrazloènje: To je isto kao kad vam neko nepozvan u|e u ku}u i jo{ kaè kako vam ne valja namje{taj ili plo~ice u kupatilu. [okiran sam kako ljudi tako ne{to sebi mogu dozvoliti, kako mogu nepozvani iznositi svoj stav. To je, u najmanju ruku, nepristojno. Gospodine Van Hove, pa ovaj grad i jeste na{a ku}a, vi ste dobili (ili ako ho}ete kupili) fotelju u dnevnom boravku, me|utim odmah ste zapalili cigaru i digli noge na stol. Ako ve}
to bi zna~ilo spremnost na{e zajednice, grada, da obe{teti sada{njeg vlasnika, naravno
pod uslovom da pristanu na to Drugo je pitanje da li je na toj lokaciji uop{te mjesto
gradskom trgu s obzirom na saobra}ajne tokove i mi{ljenje okolnog stanovni{tva. Ako ne-
odlu~uje za struku. Ja bih im svima poru~io: Laki Lu~ano je rekao da treba pameti u kriminalu da se zarade velike pare i da je mogao i po{teno raditi. Zna~i, u svakom nadrastanju moraju biti pozvani ljudi od struke. BBI banka ima projekte. Bilo bi dobro da ih izloì. Nedavno su napravili jo{ jedan konkurs za {est pozvanih arhitekata. Problem je u konceptu. Sugerirao sam investitoru da najprije moraju imati jasan koncept. Oni uop{te ne znaju {ta }e od onog prostora. Njihovi su apetiti da se spoje {oping, hotel i poslovni prostori. To su raznorodne namjene. Po meni to treba jasno odvojiti. To se na mije{a pod istim krovom. Hotel radi ~itavu no}, poslovni prostori do 18, a trgovine do 22 sata. To je te{ko kontrolisati, kaè na{ sagovornik.
ho}ete da razgovaramo o pristojnosti, onda bar spustite noge sa stola.
Dijalog Nikole @ica i direktora BBI banke - prenosi bh. portal za arhitekte.
bno da se ne{to izgradi na tom prostoru. Veliki, ja ih zovem ozbiljni gradovi, imaju odre|ene reperne ta~ke sa kojih se otvaraju vizure prema gradu. Na primjer, Firenca, ima vrlo lo{e zgrade, ali ima odli~ne vidikovce, odnosne ta~ke za posmatranje grada. Tako bismo i mi trebali posmatrati na{ grad. I dati mu pravo da se gradi, nagla{ava Hamidovi}. [to se ti~e funkcionalnog aspekta, tom prostoru je arhitekta iz Zagreba davnih sedamdesetih godina dao odli~an prijedlog u kojem postoji i trg i niski objekti, sa veoma va`nom otvoreno{}u prostora. Nikada nije do{lo do realizacije tog projekta - dobili smo veliku ku}u koja je postavljena na sredini ledine. Ina~e, kad imate ne{to okruglo, taj prostor se ne moè pravilno artikulisati jer sam za sebe ~ini cjelinu i zahtijeva prilago|avanje sebi. Tako da je u kompoziciji postavljanja Sarajke ve} poreme}en odnos. Zna~i, ne radi se samo o objektu kao objektu nego poreme}enom prostornom odnosu naspram okolnih ulica. Poslije se dokazalo da ni taj sadràj nije na pravom mjestu tako vulgarna marketin{ka ku}a kao tipi~an primjer potro{a~kog dru{tva onog socijalisti~kog vremena. Odnosno, radilo se o precrtavanju modela iz nekih drugih gradova ali nije bilo primjereno u Sarajevu, rije~i su arhitekte Ham-
Ta~ka koja govori o budu}nosti, a po{tuje pro{lost

Trebalo bi uspostaviti dijalog novog objekta da utje~e na preoblikovanje okoline. Obavezno bih prvo uradio analizu jer previ{e smo skloni postavljanju objekta dijagonalno od Radi}eve ulice gdje je nekad bila Gradina prema zgradi MUP-a u Mis Irbinoj ulici, a mo`da bi bilo pravilnije locirati ga dijagonalno od zgrade na ~ijem se uglu nalazi BBI banka u Titovoj ka Radi}evoj ulici. Zna~i sve zavisi od analize, ali u ovom momentu smatram da bi bilo pravilno da objekat bude otvoren u prizemlju. Prema parku bi trebalo ostaviti slobodan prostor. Na taj na~in bi bio uspostavljen dijalog sni koje su pozicije ovog prostora, a zatim i kriteriji i ograni~enja bez studioznosti. Ovo je vrlo va`na lokacija koja mora imati studiju: upotrebnu, funcionalnu, estetsku pa ~ak i vizualnu u odnosu na okolinu, ekonomski opravdanu ili ne, prihva}enu ili ne prihva}enu od javnog mnenja, bez obzira na vlast..., kaè Hamidovi}, pitaju}i se ko bi to drugi mogao izraditi takvu studiju nego Asocijacija arhitekata BiH i zaklju~uje: Na àlost, to se nije zgrada izgra|enih krajem austrougarske vladavine i u 21. vijeku. To je jedna ta~ka koja moè da govori o budu}nosti, ali svakako da po{tuje pro{lost. Bilo dimenzijom, volumenom, kompozicijom, uspostavom dijaloga sa lijevim i desnim susjedstvom. Metoda kontrasta koja nam se ~esto potura moè biti kobna, pa ~ak mislim da je izmi{ljena za neuke arhitekte ili one koji vole da brzo zavr{e posao. Lako je re}i da svugdje moè stajati staklo, ono je neutralno, ali to nije ta~no - ono je agresivno. Vidio sam dosta takvih problema. Takvi objekti ~esto jako te{ko uspostavljaju dijalog sa okolinom. raju nove promjene strukture grada. Vjerujte da su imali odli~na rje{enja. Iznenadilo me, kod profesionalaca odsustvo urbanog prostornog vi|enja te izuzetno zna~ajne lokacije. Pravili su tehni~ke gre{ke - planiraju}i ku}u bez dijaloga sa okolinom. Moji studenti su na jednom ispitu dali mnogo ozbiljniju analizu prostora, sadràje po spratovima, ekonomski kazali {ta je isplativo, {ta u funkciji grada... Bilo je razli~itih i izuzetno zanimljivih projekata.
Mirela SEKULI]
34 KUN
Nakon ru{enja Sarajke
Prostor je prihvatio pove}anu kvadraturu

Pitanje je bi li prihvatio zelenu parkovsku oazu na zahtjev gra|ana
vjedoci smo koliko su se u posljednjih mjesec dana zubate maine hrvale s armirano-betonskom konstrukcijom objekta koji smo znali kao Robna ku}a Sarajka. I nakon mjese~ne borbe, ishrvale se s njom. Na mjestu gdje je nekad bila, pukao pogled na zgrade koje je zaklanjala, a i vidik se otvorio ka okolnim planinama. Prizor, zbilja, predivan! Grad u tom dijelu nekako prodisao i prirodno se spojio s Velikim parkom. Jo samo da kantonalne i gradske vlasti ono to tako izgleda prirodno spoje u jednu cjelinu.
Urbanisti~ki projekt BBI Centar
Pi{e: Angelina [IMI]

Dakle, da na mjestu gdje je nekad bila Sarajka naprave gradsku parkovsku povrinu. Moè i park s trgom. U tome je ovaj grad uvijek oskudijevao, a i onaj fra Grge Marti}a nekako je malen i sav u betonu. Ni onaj pred Ekonomijom ili ispred Svjetlosti nije ba neto reprezentativan. Ovaj bi ba mogao biti Trg i park djece Sarajeva - spomen na ubijenu djecu u godinama 1992-1995, jedna prekrasna manja gradska zelena oaza. Investitor bi bila kantonalna i gradska vlada. A kako se njihovi budèti pune i poreskim novcima gra|ana Sarajeva, investitori bi bili i gra|ani. Svatko onaj ko dolazi u ovaj grad, bio bi ovim ganut. Jer, vlast nije zaboravila svoje najmla|e ubijene sugra|ane i zajedno sa sugra|anima-poreskim obveznicima napravila im je u znak sje}anja park s trgom.
Za~koljice
Hajde, probudimo se! Kad je to vlast donijela zakon po kojem gra|ani mogu zahtijevati da im se gradsko tkivo, ambijentalna cjelina, spomenik kulture, zati}ena uli~na cjelina itd. ne devastira, ne destruira i da se neto negdje napravi po njihovoj èlji. A mogla bi vlast ad hoc donijeti zakon koji udovoljava zahtjevima gra|ana. Samo da je malo dobre volje. Tako bi prestala borba vlasti (politike) i struke, a otvorila bi se mo`da nova fronta: treba li nam vie tu crnogori~nog ili listopadnog drve}a i kojih sve ne boja cvjetaju}eg ukrasnog grmlja. Ad hoc zakon zna~i ono to se kolokvijalno naziva za~koljica. A takvih je mnogo. Naro~ito u onome da se udovolji zahtjevu investitora. Osim kroz Urbanisti~ki plan Grada Sarajeva razmatrano podru~je je tretirano i kroz studiju Program razvoja gradskog jezgra Sarajeva, kojom je definisano da se za ovaj prostor mora izraditi Urbanisti~ki projekat, a osnovna
najmena je poslovna. Ovom studijom je utvr|eno maksimalno pove}anje postoje}ih kapaciteta za 30 posto. Analizom postoje}eg stanja od strane Zavoda, a provedene i putem javnog anonimnog urbanisti~kog konkursa, ocijenjeno je da prostor moè da prihvati pove}anu kvadraturu postoje}eg objekta, zahtjevanoj od investitora. U tom smislu je dostavljen prijedlog Vladi Kantona Sarajevo da se postavke za ovaj prostor utvr|ene studijom Program razvoja gradskog jezgra Sarajevo, koriguju prema novim uslovima. Ovu korekciju u spomenutom elaboratu prihvatila je Vlada Kantona i verifikovala na sjednici odrànoj 9.3.2004. godine. U ovom smislu Urbanisti~ki projekt BBI Centar se izra|uje i donosi prema novim programskim osnovama. Ovaj citirani pasus je iz Slu`benih novina Kantona Sarajevo, ~etvrtak 8. jula 2004. godine str. 1331 (3. Odnos prema planu vieg reda) Urbanisti~ki projekat BBI Centar. Iza toga slijedi pregled postoje}eg stanja gdje se kaè da je unutar posmatranog podru~ja smjeten devastirani objekt (objekt nije bio devastiran, nego je bio ote}en) Robne ku}e Sarajka, koji nije u funkciji i u toku je njegovo uklanjanje, ~ija gra|evinska povrina iznosi 17.500 ~etvornih metara, a tlocrtna 2.450 metara ~etvornih. Objekt ima pet (5) nadzemnih etaà, odnosno spratnost P+4 (prizemlje plus ~etiri kata, op. An. [.) i najvia kota objekta iznosi 23,60 metara. Nakon uklanjanja objekta, stoji u Slu`benim novinama Kantona Sarajeva od 8. jula 2004. godine, u istom prostoru planirana je izgradnja polivalentnog objekta koji treba zadovoljiti osnovne funkcije: trgovine 15 posto, trgova~kouslu`ni i poslovni sadràji 45 posto, poslovno-stambeni sadràji 15 posto i gara`ni i skladini prostori 25 posto. Osnovna visina
objekta je P+5 sa najviom kotom od 22 metra u odnosu na kotu ulaza. U cilju zadovoljenja potrebe za odgovaraju}im BGP objekta planirana je i jedna krovna etaà povu~ena u odnosu na osnovnu liniju fasade minimalno 4,5 m. Na ovaj na~in etaà nije saglediva iz zone pjea~kih vizura. Vertikalni akcent sa maksimalnom visinom od 44 m (to je P+12, op. An. [.) i kvadraturom od 440 metara kvadratnih BGP-a po etaì nalazi se na sjeverozapadnoj strani objekta prema Trgu djece Sarajeva na-
rajevo i to je objavljeno u Slu`benim novinama Kantona Sarajevo od 11. marta 2004. godine broj 7, str. 483. Zaklju~ak glasi: U poglavlju 6. Pregled urbanisti~kih projekata po podru~jima , u ta~ki 7. centralni dio Op}ine Centar, alineja 9. Oblikovanje rije~i: visinsko ograni~enje na P+4 sprata zamjenjuje se rije~ima: prete`ne visine P+4. Ovo se odnosi na Urbanisti~ki projekt Robna ku}a koji se mijenja i glasi 7.10. Urbanisti~ki projekat BBI Centar. Urbanisti~ki projekat radio
nisti~ko-tehni~kih uvjeta natje~aja i prihvatio sugestije. Prvi javni natje~aj za urbanisti~ko rjeenje te lokacije bio je 2004. godine. Seid Jamakovi} kaè i slijede}e: Ukoliko neko mijenja projekat na osnovu kojeg je izdata urbanisti~ka saglasnost i ukoliko je druga~iji od prezentiranog urbanisti~kog prijedloga, mora se po~eti i javna rasprava oko urbanisti~kog projekta i promijeniti urbanisti~ka saglasnost oko istog. Kad spominjemo taj natje~aj, samo da podsjetimo da je na njega prispjelo 19 projekata a pobjedio je onaj kojega je uradio arhitekta Slobodan An|eli}. U me|uvremenu, promijenio se i direktor BBI banke, pa je u oktobru 2005. godine BBI pozvao est arhitekata da urade izvedbeni projekt (êmalovi}, Kapidì}, Zec, Golo, An|eli} i osoba iz Biroa za projektiranje Merkator). Rok im je bio mjesec dana, a 18. januara ljudima iz BBI pokazani su radovi. îji je rad najbolji, jo se ne zna.
Preno{enje vlasni{tva
Ali se zna i to da je BBI vie nije vlasnik spomenute lokacije. U Rjeenju za izdavanje urbanisti~ke suglasnosti Ministarstva prostornog ure|enja i zatite okolia od 7.11.2005. godine stoji da se ona daje BBI - Leasing & Real Estate d.o.o. za lizing i nekretnine Sarajevo. U obrazloènju zahtjeva navedeno je da u konkretnoj upravnoj stvari ranije je doneseno rjeenje o urbanisti~koj saglasnosti broj 0523-6554/04 od 23.9.2004. godine, te da je u me|uvremenu dolo do promjena koje su donekle izmijenile na~in investicije i gradnje BBI Centra u smislu nosioca prava na projekat, odnosno nisioca investicije i projekta. Dalje se navodi da je BBI, iz razloga nametnutih zakonskih ograni~enja bankama u FBiH formirala novu kompaniju BBI Leasing & Real Estate d.o.o. za lizing i nekretnine Sarajevo kojoj je ustupila sva prava i obaveze u vezi objekta bive RK Sarajka... Ovo je zbilja uma propisa, izmjena, dopuna itd. Ali, sve je po zakonu. Od pomo}nice na~elnika Op}ine Centar Slu`be za prostorno ure|enje i komunalne poslove Alme Sadovi}, saznajemo da je odluku o pristupanju izradi Urbanisti~kog projekta RK donijelo Op}insko vije}e Centar, no kako novim propisima Op}ina ima pravo izdavati urbanisti~ku suglasnost samo ako je rije~ do 5.000 metara ~etvornih prostora, sve iznad toga ingerencija je Ministarstva za prostorno ure|enje i zatitu okolia Kantona Sarajevo.
glaavaju}i ovaj prostor. (str. 1332). Zato spominjemo postoje}e stanje i prostornu organizaciju povrina objekata? Zbog jo jedne izmjene i dopune projektnog Programa centralnog gradskog jezgra koji je usvojila Vlada Kantona Sa-
je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i direktor Seid Jamakovi} kaè nam da je sve ilo vrlo pa`ljivo i dugotrajno. Op}ina Centar je traìla izradu urbanisti~kog projekta, a Zavod se konsultirao sa Asocijacijom arhitekata oko definiranja urba-
I ministar tek sad vidio

Na{e putovanje zavr{ilo je svoju prvu etapu u Ministarstvu prostornog ure|enja i za{tite okoli{a, odnosno kod ministra Zlatka Petrovi}a. Objasnio je ministar jo{ jedanput da je Urbanisti~ki projekt za podru~je gdje je bila RK Sarajka radio Zavod za planiranje razvoja Kantona na zahtjev Op}ine Centar, da je Ministarstvo nakon svih procedura dalo urbanisti~ku suglasnost. Investitor je subjekt planiranja. Ima pravo traìti, a ho}e li dobiti, to je druga stvar. Ja sam kao organ uprave na osnovu uredno done{ene prostorno planske dokumentacije izdao urbanisti~ku saglasnost u skladu sa urbanisti~kim projektom i dozvolu za uklanjanje objekta. Do danas nisam dobio izvedbeni projekt koji mora biti u skladu sa izdatom urbanisti~kom saglasno{}u. Ovo je, ustvari, odgovor ministra Petrovi}a na pitanje moè li Kantonalna vlada iza}i u susret gra|anima i donijeti neke izmjene i dopune zakona te im tako udovoljiti da se na tom prostoru ni{ta ne gradi. Ministar Petrovi} kaè da je tek sada vidio svu ljepotu tog prostora, koji se i njemu ~ini sasvim prirodnom vezom s Velikim parkom. Kao gra|anin i on bi volio da tu bude park, a kao ministar gra|ane je uputio da svoj zahtjev po{alju na adresu Kantonalne vlade. Dodajmo: veza s Velikim parkom bio bi, naravno, podhodnik. [to da ne, prvi u Sarajevu.
KUN 35
Sanovnik zavi~ajnih predjela: Jan Beran
Pjesnik kamere, poeta prostora

Zvali su ga pjesnik kamere, poeta prostora ili jednostavno tata Jan. Njegovi snimci svojom ljepotom, nevi|enom kreativnosti izraàvali su divljenje koje je Jan Beran osje}ao prema svojoj zemlji Bosni
ao mi je {to sa Janom nisam vi{e hodao i drugovao, on je od onih koje kao da oduvijek poznaje{, ali i malo mi je bilo dovoljno da mi se ureè njegov osoben izraàjan na~in gledanja i hodanja, a koji posebno oìve, kada se na|ete na nekoj od zaravnjenih gradina, gradova, zidina, ~esmi, konaka, utvrda, grobova... kad ~ujete i njegovo pri~anje, osobno i isprekidano... Eh, ovdje ti se onaj Hrvoje zaustavio, po~eo zidine, jel, ... ali ga na prevaru odvedu i ubiju, negdje prema Nevesinju... Ovo je u uvodu za knjigu Sanovnik zavi~ajnih predjela napisao Safet Zec u aprilu 1982. godine kada je i ilustrovao tu impresivnu knjigu zapisa o Bosni.
Pi{e: Nagorka IDRIZOVI]

Zvali su ga pjesnik kamere, poeta prostora ili jednostavno tata Jan. Njegovi snimci svojom ljepotom, nevi|enom kreativnosti izraàvali su divljenje koje je Jan Beran osje}ao prema svojoj zemlji Bosni. Jan Beran, snimatelj, reditelj, scenarista, dramski pisac i prevoditelj pionir bosanskohercegova~ke kinematografije i jedan od osniva~a TV Sarajevo koja je sa emitovanjem programa po~ela 1961. godine. Prvi dokumentarni film televizije Sarajevo pod nazivom Oj, Kozaro posve}en 20-godi{njici tog doga|aja emitiran je 25. jula 1961. iz Studija TV Zagreb, a snimio ga je Jan Beran.
Safet Zec: Na Drini }uprija
Beran je ro|en u Banjoj Luci 27.7.1927, a umro je u Sarajevu 1.2.1993. Snimio je ili reìrao preko 300 filmova, odnosno televizijskih emisija, napisao je preko 50 rukopisa i
rije~nik filmske umjetnosti koji predstavlja malo remek-djelo. Jan Beran je napisao veliki broj radiodrama, a u ovom ~asu je mo`da najbolje ista}i nekoliko njih koje su os-
tale zlatnim slovima zapisane u istoriji Radio Sarajeva, a to su Zapisi o Hrabrenu, Mustafa fenjerdìja, Graditelj, ôvjek buna... Od pozori{nih tekstova mo`da je nezaobilazno spomenuti Ljetopis Ba{eskija, a prevodio je sa ê{kog, Poljskog i Slova~kog. Jan Beran je nosilac mnogobrojnih nagrada od kojih su svakako najzna~ajnije nagrade Zlatna arena u Puli, [estoaprilska nagrada grada Sarajeva, 27. julska nagrada SRBiH za umjetni~ki rad. U onom zlatnom periodu Sarajeva koji sada neki sa nostalgijom zovu Periklovo doba kada je Sarajevo bilo doma}in 14. zimskih olimpijskih igara Jan Beran je bio glavni snimatelj te velike sportske priredbe koja je proslavila Sarajevo. O Janu Beranu zabiljeèno je na stotine anegdota i pri~a sa njegovih putovanja po Bosni, a mla|i snimatelji koji su prepri~avali ~asove poduke tate Jana uvijek su pri~ali kako im je nakon {to bi objasnio sve {ta treba uraditi sa kamerom a onda bi dodao na kraju morate joj {apnuti ne{to lijepo. Ovih dana u Banjaluci su organizovani ê{ki dani kulture na kojim }e i jedan dan, s obzirom na njegovo ~e{ko porijeklo, biti posve}en i Janu Beranu. Na{e ~itaoce podsje}amo na velikog i zna~ajnog ~ovjeka koji je zaduìo bh. kulturu kratkim izvodima iz njegove knjige Sanovnik zavi~ajnih predjela.
Nasu{nost predjela Mogorjelo

Stojim na kraju staze - mahom ve} prevaljena puta - i neprekidno osje}am potrebu da sve {to vidim, uhvatim u oko kao u {aku. Zaokuplja me oblak, rosim se travom, uzdrhtim sa svakim listom jasike, gorim jesenjim àrom ruja, sa maglama se vi|am i zami{ljam vi{e no {to se od njih preda mnom pruà, posko~im u plaveti neba, nadojim se dojkom golog brijega, o~e{ljam vjetrom, odjenem predjelom.
.... Prihvataju}i relativnu, a mo`da i jedino mogu}u sigurnost anti~kog svijeta, ovde su radini, trgovini vje{ti i bogati Daorsi bili neprekidno izloèni prijetnji etni~kih razli~itih susjeda. Prije svega onoj Delmata. O njima je - uprkos Rimskoj za{titi - trajno ovisila veli~ina Daorske teritorije i sigurnost plovidbe prema Saloni, Korkiri ili Issi, gr~kim kolonijama na obalama i otocima Jadranskog mora. Njihovo sunce u vinu trajalo je sve do jedne zime, pedesetih godina prije na{e ere, kada je delmatska bura zauvijek prekrila svaki ìvot Daorsona. Upokorene Daorse naprosto je zbrisala nepokornost Delmata.
Daorson
Rijetko sam gdje slu{ao ti{inu kao {to je ova ovdje. Nigdje ona nema takvu boju, taj okus oka. Miri{em p~elinji zuj, uspravljam se ~empresima, osmjehujem travi, pa i zaboravljam na kamenu plo~u - stavljenu pored ulaza u ovaj starorimski castrum, villu rusticu ili palatium - na kojoj, poput jedva vidljivog otiska davne tjeskobe, stoji ispisano: DIIS MANIBUS SACRUM... {to zna~i da je ovim latinskim epitafom bilo ozna~eno mjesto posve}eno mrtvima. Prozirna sjenka na golemom sarkofagu pored mene oìvljava u misao: mrtav jezik grobnog natpisa djeluje ovdje kao odavno izlije~ena smrt.
Na Drini }uprija
Kao odluka uzno{enja, kao opojnost sklada, kao zami{ljeno ~elo obala, kao zdanje nebesa, kao dobar dan sunca... odlaènje u dolasku, bliska daljina, ispruèni dlan rukovanja, dragost prijateljskog iskoraka... Svaki most je neizbjeàn.
I ja ti bijah...
Zvornik
Na mjestu gdje Drina, kao nakon probdjevene no}i svog dugog i tamnog tjesnaca, ulazi u svijetlu ravnicu poput praskozorja, uz vrletne hridi njene lijeve obale uzdiè se jedan od najutvr|enijih starih gradova srednjovjekovne Bosne. To je Zvornik ili Zvonik (castro Suonichi, Shwonic, Zonik, Zwonyk), {to je zapravo zna~ilo toranj za osmatranje na ovm ~vori{tu putova izme|u negdanjih rimskih provincija Dalmacije i Panonije. Isprva samo vlastelinski dvor, koji se nu`no{}u svog poloàja pretvorio u pograni~nu utvrdu prvog reda, u prolaz i prelaz preko rijeke i uz nju, u dugo putovanje svedeno na mjeru uskog otvora kapije, u klju~ pristupa bogatim, ali te{ko pristupa~nim pokrajinama.
Kre{evo
Jedina
... Tek sam na njenom ~udesnom vrelu shvatio {ta to zapravo zna~i izvirati. Unus, unius, uni... jedini, jedinog, jedinom... Ko zna koja je to rimska kohorta, nakon dugog probijanja kroz kra{ko bespu}e, sklanjala ovdje svoj ushit prema jedinstvenoj ljepoti rijeke. Latinski uzvik divljenja bio je toliki da su ga - u gotovo neizmijenjenom odjeku prihvatila i slovenska plemena koja su kasnije doprla do ovog stani{ta milina. Odatle Una, {to se u neprekidnoj opsadi okomitog stijenja za~e u sinu Unius - Uncu i posta Mater aquarum, majka vode ovog kraja.
Blagosti Buni
Jedino {to je putnika-namjernika moglo da uznemiri u ovom prastarom naselju oko Kre{ev~ice - zvane Rijeka - bilo je u njegovom nazivu. Jer Kre{evo je ljuti boj, sje~a, rati{te, vojna, boji{te, oruàni sukob, bitka, ~ere~i{te, krvava haljina, razboji{te, smrti{te... No, malo je mjesta (ako ih je ikada uop{te i bilo) koja u Bosni ne bi mogla da ponesu takvo ime, kad su ve} podnijela sumra~inu tolikih vijekova. Pa ipak, ostalo je samo jedno Kre{evo, da mi u svom tihom oku ljeta zaiskri svojim davnim i dugim postojanjem. I gdje god ovdje krenem, sve mi nekako do|e poput - tamnim srebrom okovane i kao kova~ki mijeh podebele - knjige rudarsko-majdanskog ljetopisa.
Kroz kamenitu kapiju za{titni~ki nadnesene stijene izlazi rijeka poput stasale djevojke, koju pred vjen~anje iz halvata izvode. Zelenom dubinom oborene glave, sa filigranskim nakitom pjene. Povedena rukom slapa, zasuta ruì~astim snijegom latica rascvalih obala. Nazdravljam njenoj ljepoti, pa iz ~a{e pjesme ispijam stih. O nebu, oblaku, vodi i polju.
Naro, Naron, Hepetba, Nerethua, Orontius, Arenta, Narenta, Naronta, Naruta, Neret i ... Neretva. Za takvu rijeku premalo imena. Zvao bih je jo{: Nebesnica, Krasnica, Zelenka, Slapnica, Dubinka, Bistrica, Divana, ûdesnica... Uvijek tako, kad se na|em na njenoj obali, pote~e u meni brzak odu{evljenih rije~i, koji me - jezikom nemo}na - naprosto otplavi... i nikada ne znam kako da je oslovim. Jer, to nije samo rijeka, ve} svjetlo koje te~e. Veli~anstvo prelaza
Svjetlo koje te~e
@epa
Na nebu laste i oblaci. U daljini ~empresi kao stara, od vremena pozelenjela, bronzana koplja. Oka{njelo jutro jeseni i poneka kap sunca u zaboravljenom grozdu obranog vinograda. Neke biv{e rije~i klinastog pisma ogorjelih grana, a vjetar ko pla{t. No svakom opalom listu prozra~no obli~je stabla. Oko mene mramorje. Mu~aljivo u svojoj nepomi~nosti svijetli ~istotom ispranog selja~kog sukna. Licem od kamena gledaju me nesite o~i pohvalnih junaka... Greb Humka Vuki~evi}a... O, da se zna! Kon~ina Vignja Milo{evi}a ... sluì banu Stipanu i kralju Tvrtku i kralju Dabi{i i kraljici Grubi... Znamenje Stipka Radosali}a... Boè, davno ti sam legao i vele ti mi je leàti... Bilig Radoslava Mrk{i}a... Stah, boga moleì, i zla ne misle}i - a ubi me grom! Prite{ki dan Jurja... Da je znati vsakomu ~loviku kako stekoh blago i { njega pogiboh... Slovo za Bogdana Ozrinovi}a... Ni se bjeh omrazil zlu ni dobru... Krin Dabiìva Dra{kovi}a... Kada htjedoh pobiti - tada i umrijeh... Vje~na hià Tvrdislava Brsni}a... Po{ten vitez ovdi jedan dojde... Kami anonima iz Gorice... Odar zapisah ja u tma~i i ostavih mudro za novi dan...
To je ~uveni Most na @epi. Bio sam na njemu prije no {to ga premjesti{e. U starijim zapisima i putopisima nema mu spomena. Samo jedna legenda, zabiljeèna po~etkom ovog vijeka, govori o tome kako je jedan od u~enika sjajnog graditelja Mimara Sinana, koji je sagradio vi{egradsku na Drini }upriju, gorio od èlje da prevazi|e djelo svoga u~itelja. Ne moè se re}i da on to na svoj na~in nije i postigao.
36 KUN
Muhamed Karamehmedovi} Novi redovni ~lanovi Akademije nauka i umjetnosti BiH
Dugin sjaj kriti~kih tekstova

Njegovi kriti~ki sudovi su uvaàvani i to s razlogom: bili su utemeljeni na znanju, analiti~koj prodornosti i, ~esto, na intuiciji kojom je doku~ivao tajnu objekta kojem je posve}ivao svoju pa`nju
uhamed Karamehmedovi} nikada nije dozvoljavao da ìvot pored njega te~e svojim {irokim, mirnim tokom, on ga je razu|ivao u niz rukavaca koji su se spu{tali niz litice vremena ljeskaju}i se na suncu, ùbore}i i podiù}i temperaturu svakodnevlja za neki podiok vi{e no {to je to bilo uobi~ajeno, i, tako, sebe smje{tao u sredi{te pa`nje svoje okoline, ~inio se vidljivim i onda kada za to nije bilo razloga.
znovrsni aspekti likovnog oblikovanja, od onog klasi~nog, sa bitnim realisti~kim odrednicama, likovno tragala{tvo, prihvatanje novih tendencija, koje su nalazile puteva do na{ih prostora, pa ~ak i do elemenata apstraktnog slikarstva. On nije bio pobornik odre|enih poetika ve} vrijednosti koje su ostvarivane u svakoj od njih. Nikada ni jednom djelu nije prilazio iz
Pi{e: Vojislav VUJANOVI]

Postizao je to svojim o{trim jezikom i izvjesnom oporo{}u koju je ugra|ivao u svoje odnose sa okolinom, {to ju je prisiljavalo da prema njemu zauzima ambivalentan odnos: pomalo je zazirala od njega i - po{tivala ga. Uvaàvala njegove kriti~ke sudove. S razlogom: oni su bili utemeljeni na znanju, analiti~koj prodornosti i, ~esto, na intuiciji kojom je doku~ivao tajnu objekta kojem je posve}ivao svoju pa`nju.
Luk likovne kritike

Njegova kriti~ka misao je imala svoj sjaj u duginom spektru vrijednosti, ostvarivane u domenu likovne kritike ~iji je luk nadsvo|avao i povijesni luk razvoja doma}ih likovnih umjetnosti. Ovaj luk likovne kritike u BiH za~et je jo{ u anonimnim noticama u prvim bh. listovima {to su se pojavljivali sredinom druge polovine XIX stolje}a... da bi taj plamen pre{ao u naredno stolje}e... Uslijedi}e, potom, zlatno doba bh. likovne kritika u prvoj i drugoj deceniji druge polovine dvadesetog stolje}a kada se pojavljuje ~itava plejada kriti~ara i povjesni~ara umjetnosti... Razmah likovne kritike u BiH omogu}avale su sve postoje}e tribine, Oslobo|enje na prvom mjestu, a onda list 7 dana, Odjek, Mlada Kultura, Svijet, ~asopisi Brazda, @ivot i Izraz. U tu gustinu likovnih promi{ljanja u{ao je i Muhamed Karamehmedovi}. U svojoj zreloj i ìvotnoj i stvarala~koj dobi. Oslobo|enje mu je prvo ponudilo svoje stupce. I on ga je prihvatio sa punom samosvije{}u. Odva`no. U suglasju sa o~ito{}u njegova imena i prezimena. Jedan od prvih tekstova tiskan je u Oslobo|enju 27. septembra 1959. godine, pod karakteristi~nim nazivom Nove vrijednosti. Vi{e se bez njega nije moglo. Sudio je, prosu|ivao, vrednovao, sudovi su mu ponekad bili razantni, ali je znao, katkada, svoj sud tako umiriti da je svojoj misli davao lirsku auru. Ali je karakteristi~no da on nije i{ao u krajnosti, svoje kriti~ke sudove nije izvodio na ravan strogih opredjeljenja, prihvatio je zbiljnost stanja koje je vladalo u bh. likovnim umjetnostima u kojima su se preplitali ra-
Vrh povijesti bh. likovne kritike
busije unaprijed odre|enih poeti~kih usmjerenja. Kakve kriti~arske potencije nalazimo u prvom njegovom tekstu od kojega zapo~inje na{ interes za ukupno njegovo djelo? Rekli smo da tekst nosi naziv Nove vrijednosti. On nam omogu}uje izvjesnu igru. Bez sumnje, intencija mu je da uputi znatièljnika u one novine koje se nalaze u njegovom objektu, ali nama to omogu}uje da u njemu i{~itamo i ono {to bismo, uslovno, mogli nazvati autoreferentnim: {to tekst govori o svome autoru. Tekst je objavljen u Oslobo|enju 27. septembra 1959. godine povodom prve samostalne izlo`be slika Ismeta Mujezinovi}a u Tuzli. Ka-
ramehmedovi} se pridràvao zakonitosti novinske likovne kritike: da u prvi plan istakne pozitivne elemente izlo`be, omogu}uju}i ~itaocu da stvori predod`bu izlo`benog ~ina - prostor i povod postavke, motivi i neposredna organizacija materije, ali odmah iza toga, kre}e u traganje za onim {to se krije iza povr{nog sloja - na~in koncipiranja atmosfere u koji se smje{ta motiv, i njena poetska transparencija, upravo to postavlja kao osnovni kriterij u umjetni~koj elaboraciji sadràja, odmi~e se od sadràjnog aspekta sa dominacijom ideolo{kog faktora, traga za umjetni~kim slojem slike, bez obzira {to se radilo o slikaru koji je bio glavni protagonista suène vizure umjetni~kog govora, svedenog na glorifikaciju vanumjetni~kih faktora slike. Karamehmedovi} je, zapravo, spa{avao umjetnika od njegove ideolo{ke zarobljenosti, otkrivao one dimenzije u kojima se umjetni~ki agon osloba|ao beo~uga koji su umjetnost svodili na ancillu, sluàvku ne~emu {to je bilo izvan umjetnosti. On uvi|a snagu bojenog faktora u slici koja izlazi iz okvira atribucije predmetnog sloja slike, osamostaljuje se i, svojim unutarnjim potencijama, gradi atmosferu, oblikuje zreli kolorit u kojem ljubi~asti, ùti i sivi tonovi boja do~aravaju nestvarnu atmosferu. Najzad, ono {to }e postati generalna oznaka stvarala{tva Muhameda Karamehmedovi}a jeste re~enica zgusnutih zna~enja, bez praznih hodova, parafraziranja tu|ih mi{ljenja, kori{tenja ustaljenih kli{ea i sveopo}eg manirizma. Ali ovim tekstom zapo~inje jo{ jedna odredba njegovih likovnih prosudbi: pored toga {to je na sebe preuzeo ulogu ba`dara umjetni~kih dometa koje su ostvarivali bh. umjetnici, on postaje i kroni~arem tih zbivanja u jednom stanovitom vremenskom periodu od oko dvije - tri decenije. Njegove likovne kritike imaju i svoju horizontalnu i svoju vertikalnu dimenziju, one daju presjek odre|enog trenutka, ali i opstojnost
Muhamed Karamehmedovi}
dine), studija o Dèvadu Hozi... Glavno djelo stvarala~kog aktivizma Muhameda Karamahmedovi}a jeste njegova monumentalna studija o umjetni~koj obradi metala kod nas u vrijeme osmanske uprave, pisana najprije kao doktorska teza 1965. godine, odbranjena na Ljubljanskom univerzitetu, i kasnije, sa izvjesnim izmjenama i dopunama, {tampana u presti`noj biblioteci Kulturno naslije|e sarajevskog izdava~a Veselin Masle{a (Muhamed A. Karamehmedovi}, Umjetni~ka obrada metala, Sarajevo, 1980). To je znanstveno-istraìva~ki rad, realiziran u dvije ravni: tekstualnoj i likovnoj. I ve} tom svojom kompozicionom odre|eno{}u ova se studija predstavlja svojom izuzetno{}u...
Za Muhameda Karamehmedovi}a se uistinu moè re}i da je postao ne samo prosuditelj vrijednosti koje su ostvarivane u ovom na{em podneblju, ve} i kroni~ar stvaranja tih vrijednosti. Njegovi kriti~ki sudovi su imali i sinhornijsku i dijahronijsku dimenziju, sagledali ono {to se stvaralo u ravni trenutka u kojem se zatjecao, ali prelazio i u sljede}e trenutke, oblikovao svoju kontinualnu nit, upotpunjavao joj dimenzije i sve ga je to, na kraju, i dovelo tamo gdje se danas nalazi - u na{oj Palati besmrtnih. odre|enih vrijednosti kroz vrijeme. I to }e biti vrlo intenzivno sve do otvorenja Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu (1972) kada postaje njen prvi dekan i, sa istom zdu{no{}u, predaje se pedago{kom radu. U tom periodu, kada se intenzivno bavio likovnom kritikom, samo je u Oslobo|enju objavio oko stotinu tekstova, a bio je saradnik i niz drugih likovnih tribina na tada{njem ex-jugoslavenskom prostoru (bio je saradnik i nekih slovena~kih likovnih tribina). Me|utim, dragocjenost ove studije se ne ogleda u njenoj povijesnoj dimenziji, ve} u lucidnoj analizi pojedinih artefakata, ~ija bi se punina mogla u punoj mjeri sagledati kada bi se izdvojili u zasebnu cjelinu. To su istinski biljuri analiti~ke prodornosti u samu strukturu oblikovne forme i sa jasno izvedenim esteti~kim prosudbama koje }e, na kraju, saèti u poglavlju Estetsko-likovni aspekti i filozofija forme u kojem }e zaklju~iti da je u ovom segmentu na{e duhovne ba{tine ostalo malo djela, ali ona koja su ostala simboliziraju to vrijeme (vrijeme osmanske uprave u na{im prostorima, primjedba V.V.), i nenametljivo odraàvaju specifi~an vid primijenjene umjetnosti {to dobrim dijelom sa~injava op{te kulturno stvarala{tvo tog vremena i, ujedno, predstavlja individualne kreacije na{ih ljudi i prerasta u pravu riznicu neiscrpnog broja izvrsnih rje{enja forme i ornamentalne kompozicije u kojoj se skladno smjenjuju bogatstvo tradicije i isto~nja~ke fantasti~ne flore i geometrije. ...Lepeza pitanja koja je Muhamed Karamehmedovi} postavljao u ovoj svojoj studiji, daleko je {ira od onih kojima smo mogli posvetiti pa`nju u ovom na{em zapisu, on u svoju znanstvenu i umjetni~ku prosudbu uklju~uje i problematiku arhitekture, kaligrafije, govori o obradi i drugih materijala osim metala, zadire u duhovna prostranstva i drugih naroda koji su, na bilo koji na~in, dolazili u doticaj sa umjetni~kom obradom metala u BiH.
U Palati besmrtnih
Lucidnost analize
Me|u tim njegovim djelima nalaze se i neka koja idu u sami vrh povijesti bh. likovne kritike. Tu su, bez sumnje, tekst o sarajevskoj Hagadi, studija o Mersadu Berberu (objavljen u jedanaestom broju sarajevskog @ivota 1976. go-
Vjernost o{trom jeziku

U svome kriti~arskom radu se osloba|ao kli{etiranih formulacija eksperata koji u jednom djelu vide i razumiju sve ono {to predstavlja tehnolo{ki proces, a ne i du{u samog djela. A on je, upravo, u svojim likovnim kritikama, naj~e{}e, tragao upravo za tom du{om, iskakao iz ustaljenog reda, ostajao vjeran svome o{trom jeziku, o~uvavao i njegovao svoju pronicljivost kojom je svoju likovnu kritiku uvijek stavljao negdje na razme|i kriti~kog zapisa i esejisti~ke snage oblikovanja teksta. Svojoj kritici je uvijek obezbje|ivao odre|eni stepen literarnosti gustinom izri~aja i dinamiziranjem i {irinom re~eni~kih perioda, sagledavaju}i jedno likovno djelo i u ravni njegove tehnolo{ke izvedbe, ali i u ravni zna~enjskog polja u kojem se o~ituje i spiritualnost umjetni~kog djela. Time likovna kritika Muhameda Karamehmedovi}a ispunjava one zahtjeve koji se, po nekoj ~udnoj uredovnosti, previ|aju: da se kritika, ma o ~emu govorila, ako je uistinu to za {to se izdaje, u odre|enom vidu odvaja od svoga referenta, potaje samoreflektiraju}a, poprima determinante nove umjetnine i, kao umjetnina, smje{ta se u domen knjièvne tvorevine, postaje knjièvnost! Jer, da bi stekla determinaciju knjièvne umjetnine, kritika se ne mora baviti samo knjièvnom problematikom, moè se baviti svim problemima duhovne djelatnosti ~ovjekove, dakako, ako posjeduje kvalitete za takvu determinaciju, ako je u sebe ugradila komponentu duhovnog. Tu komponentu duhovnog posjeduje likovna kritika Muhameda Karamehmeovi}a. Bar u onim svojim najuspjelijim eksponiranjima.
26
Donesena presuda diskreditiranom britanskom povjesni~aru
[tampa Tri godine zatvora za Tisak Print nijekanje holokausta

Pregovori o Kosovu Irving je uhap{en u Austriji jer je u nekim javnim istupima zanijekao da je nacisti~ki reìm koristio plinske komore u koncentracijskim logorima
Sjenke Rambujea
Predstavnici me|unarodne zajednice stavljaju do znanja da je nezavisnost najvjerovatnija opcija budu}eg statusa Kosova
Kad jedna dràva do|e u situaciju da se raspravlja o statusu dela njene teritorije, to je ve} jedna vrsta poraza - poraza politike koja u duèm vremenskom periodu nije umela da racionalno re{ava unutra{nje probleme i obezbedi funkcionisanje zajednice. To se desilo Srbiji na Kosovu. Ne tako davno, Beograd je imao sve instrumente vlasti u ovoj pokrajini, ali nije znao kako da zaustavi narasli me|unacionalni konflikt i Srbija je ovog vikenda poslala u Be~ ekipu potpuno druga~ijeg mentalno-politi~kog sklopa od one koja je svojevremeno putovala u Rambuje, ali je malo verovatno da }e ona, uprkos demokratske proevropske legitimacije koju ima, uspeti da ubedi Evropu i svet da }e Kosovu u Srbiji bez Milo{evi}a, biti potaman. Mra~na senka Rambujea kao simbola jedne arogantne, nekooperativne, inadìjske politike Beograda koja
LONDON - Diskreditirani britanski povjesni~ar David Irving osu|en je u Be~u na tri godine zatvora, jer je nijekao postojanje holokausta. Poricanje ~injenice da su @idovi sustavno istrebljavani za vrijeme nacizma ka`njivo je u desetak zemalja, uklju~uju}i i Austriju. Austrijski zakon predvi|a za to djelo kaznu u trajanju jod jedne od deset godina zatvora. Irving je ipak djelovao zapanjeno kada mu je izre~ena kazna. [okiran sam i àlit }u se, izjavio je.
Njegov odvjetnik Elmar Kresbach, drì da je kazna malo prestroga, ali Karen Pollock, {efica britanske zaklade za informiranje o holokaustu pozdravila je presudu. Rekla je da je poricanje nacisti~kih zlo~ina nad @idovima antisemitizam koji sebe poku{ava prodati kao intelektualnu debatu. Irving je krajem 2005. uhi}en u Austriji, te zadràn u zatvoru. Uhi}en je na temelju optu`nice koja je protiv njega podignuta u toj zemlji jo{ 1989. Te je godine, naime, u nekim svojim javnim istupima u Austriji nijekao postojanje plinskih komora u Auschwitzu, te
David Irving: [okiran sam i àlit }u se
Kultna li~nost u nacisti~kim krugovima
David Irving ve} je godinama kultna li~nost u reakcionarnim, pro-nacisti~kim krugovima, a ujedno i crna ovca svjetske historiografije. Autor je tridesetak knjiga. Najpoznatiju od njih je Hitlerov rat, ponio je sobom i u sudnicu. U tom djelu Irving uz ostalo tvrdi da Hitler, toboè, dugo nije znao za postojanje logora smrti. tu`nica. Potvrdio je da je 1989. doista nijekao kako je nacisti~ka Njema~ka ubila na milijune @idova. No dodao je da je mi{ljenje promijenio 1991., kada je nai{ao na osobne dosjee glavnog organizatora holokausta, Adolfa Eichmanna. Nacisti jesu ubili milijune @idova, kazao je sporni britanski povjesni~ar u be~koj sudnici. No kada ga je, nedugo prije odlaska u sudnicu, izvjestitelj BBC u Be~u upitao prihva}a li da se holokaust dogodio, Irving je odgovorio: Dogodila se stra{na tragedija. Na pitanje je li umrlo {est milijuna @idova, Irving je odgovorio da su umrli milijuni ljudi.
drugim nacisti~kim logorima. U ponedjeljak, tijekom jednodnevnog su|enja, priznao je, me|utim, da je kriv za ono za {to ga tereti op-
Plinske komore proglasio namje{taljkom
Ameri~ka povjesni~arka Deborah Lipstadt ranije je Irvinga nazvala poricateljem holokausta, zbog ~ega ju je 2000. tuìo u Britaniji. No izgubio je tu parnicu, tijekom koje ga je sudac nazvao aktivnim nijekateljem holokausta... antisemitom i rasistom, te krivotvoriteljem povijesti. Godine 1992. sud u Njema~koj kaznio je, pak, Irvinga nov~anom globom, jer je plinske komore u Auschwitzu proglasio namje{taljkom.
Politi~ka bitka u [paniji
Beograd mora imati razuman stav
Nijednim srpskim u{ima ova prognoza nije prijatna, ali ozbiljna, racionalna politika, apsolutno mora sa njom ra~unati. Ako se nekim ~udom dobije vi{e od toga, to }e, naravno, biti lako prihvatiti i objasniti doma}oj javnosti. Beograd mora imati razuman stav i osmi{ljenu politiku u slu~aju bolne opcije - nezavisnog Kosova. ne haje za posledice vlastite isklju~ivosti, neminovno }e se nadnositi nad ekipom sada{njih pregovara~a. O teìni njihove pregovara~ke pozicije svedo~e re~i glavnog me|unarodnog posrednika Martija Ahtisarija, saop{tene na dan odlaska beogradskog tima u Be~. Ne po prvi put, predstavnici me|unarodne zajednice sa otvoreno{}u neuobi~ajenom u diplomatskoj komunikaciji, stavljaju do znanja da je nezavisnost najverovatnija opcija budu}eg statusa Kosova.
Katalonci ne odustaju od statusa nacije

Dok su Katalonci svojim subotnjim masivnim izlaskom na ulice Barcelone pokazali da ne odustaju od ve}e autonomije svoje pokrajine, najnovije ankete objavljene u ponedjeljak u {panjolskim novinama jasno daju na znanje da se ve}ina [panjolaca protivi novom katalonskom statutu kojim se predvi|a jo{ ve}a autonomija od {panjolske dràve. Gotovo 59 posto ispitanika u anketi koju je objavio list El Mundo, protivi se da Katalonija dobije status nacije. Katalonija je nacija - prvi je ~lanak novog statuta Katalonije koji je u listopadu pro{le godine usvojio pokrajinski parlament u Barceloni. Tim se dokumentom potvr|uju povijesna prava Katalonije na samoupravu i nagla{ava njezina jedinstvenost kad je rije~ o jeziku, kulturi, gra|anskom pravu i teritorijalnoj organizaciji. Statut izaziva prijepore u [panjolskoj, ali i u samoj Kataloniji gdje se najja~e politi~ke stranke ne slaù oko svih dijelova teksta statuta. K tomu, desni~arska Narodna stranka (PP) zove na uzbunu zbog navodne balkanizacije [panjolske, a neki generali {panjolske vojske prijete vojnom intervencijom ako se Katolonija nastavi s projektom osamostaljenja. Najglasniji zagovornik katalonske neovisnosti je stranka Esquerra Republicana de Catalunya (ERC), ina~e saveznik socijalista u katalonskoj vladi. ERC smatra da sporazum o novom tekstu statuta koji su dogovorili madridska socijalistic~ka vlada i katalonska konzervativna stranka Convergencia i Unio (CIO) ne priznaje Kataloniju kao naciju. Ne svi|a im se ni to {to se sporazumom predvi|a podjela poreza izmedu Madrida i Katalonije. Ta pokrajina sa sedam milijuna stanovnika jedna je od najbogatijih u [panjolskoj, a u gospodarstvu zemlje sudjeluje s 18 posto bruto doma}eg proizvoda. A ve}ina Katalonaca smatra da bogatstva koja se stvaraju u Kataloniji trebaju u njoj i ostati.
Vjesnik
osigura mir i bezbednost. Kad je na ovoj teritoriji zavladao totalni haos, ume{ala se me|unarodna zajednica i fakti~ki izuzela Kosovo iz sistema dràvne vlasti Srbije. Sada je na redu utvr|ivanje novog dràvnopravnog statusa Kosova. U me|uvremenu, u Beogradu se desio krupan politi~ki prevrat. Reìm koji snosi najve}u krivicu za zao{travanje kosovskog problema je sru{en, ali time, naàlost, u o~ima me|unarodnih arbitara nije anulirana negativna uloga Beograda u nastajanju kosovske krize.
[TAMPA TISAK PRINT 27
Pred odabranom publikom u Banskim dvorima
U anketi za britanski list Sandej telegraf
Hitrokracija ili hot-line

Glavni glumac je glavom i bradom premijer, dok se redateljske palice prihvatio Kre{imir Dolen~i}, autor svih reìmskih scenskih spektakala HDZ
Hitrokracija, najnovija predstava koju je premijer Ivo Sanader uprizorio hrvatskom puku radi svoje samopromocije, budètski se ne bi trebala posramiti niti holivudskih spektakala. Pred odabranom publikom u Banskim dvorima uprizorena je jedna od najkra}ih ali i najskupljih jedno~inki u povijesti Ina~e, gospo|a Ljubica Hucko, koja se nedavno s premijerom srela na metropolskoj tr`nici Dolac kada mu je u gostima bio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, glatko je odbila ponu|enu stotku za sir i vrhnje koju su bijeli ovratnici kusali na njezinom {tandu. Nis htela zeti sto kuna za to malo sira, nis ja takva, rekla je skromna kumica naplativ{i taj propagandni brzogriz samo 20 kuna prije no {to se sretna vratila svojim unucima i kravicama.
Anketa objavljena dan po{to je 10.000 muslimana protestovalo u Londonu
hrvatskog glumi{ta. Sretna je okolnost {to Hitrokraciju krasi hitrost pa se sve odigralo za devet minuta, za {to je Fina spremno platila negdje oko 30 tisu}a kuna. A kako i ne bi, kada je glavni glumac glavom i bradom premijer, dok se redateljske palice prihvatio Kre{imir Dolen~i}, autor svih reìmskih HDZ-ovih scenskih spektakala, od ro|enda- Ivo Sanader na Franje Tu|mana u zagreba~kom HNK do njegovog i pokopa Gojka [u{ka na Mirogoju.
Najbolji maneken
Operirani su od tih vrlina siroma{nih majstor skupih reìja Dolen~i} i glavni glumac Sanader, koji je svojedobno svoju teatralnost usavr{avao kao intendant splitskog HNK devedesetih. I nije prvi put da premijer prakti~ki pi{e scenarij veli~anja svoje vladavine u ~ijim didaskalijama izvr{itelju stoji jasni naputak da se svi uspjesi drugih aktanata imaju deus ex machina pripisati njegovom veli~anstvu. Tako je Sanader samome sebi dodijelio glavnu ulogu i kada je bio uprizoreno dionizijsko slavlje povodom otvaranja autoceste Zagreb Split, dok su svi ostali akteri od 1971. naovamo svedeni na bezna~ajne i bezli~ne epizodiste. I sada u Hitrokraciji na sceni nema mjesta ni za koga drugoga, pogotovo ne za raàlovanu ministricu Vesnu [kare-O`bolt, koja kao da nikada i nije postojala u tome projektu. Zna dobro Sanader, najbolji maneken svoje vlasti, da publika, bira~i, pamte samo one glumce koji osvoje Oscara. Sve ostale prekriva zaborav.
Branko MIJI]
Muslimani u Britaniji èle uvo|enje {erijata

LONDON - Oko 40 odsto muslimana u Britaniji èli uvo|enje {erijata, islamskog prava, u delovima zemlje u kojima su najkoncentrisaniji. Svaki peti anketirani musliman je u anketi za britanski list Sandej telegraf tako|e rekao da razume ose}anja i motive bomba{a samoubica koji su u julu u Londonu ubili 52 osobe. Britanski muslimani su, prema ovoj anketi, postali mnogo radikalniji i otu|eniji od dru{tva, iako je 91 odsto njih reklo da su lojalni Ujedinjenom Kraljevstvu. Anketa je objavljena dan po{to je 10.000 muslimana pro{etalo ulicama Londona zbog objavljivanja karikatura proroka Muhameda.
Svaki peti anketirani musliman je rekao da razumije osje}anja i motive bomba{a samoubica koji su u julu u Londonu ubili 52 osobe
[erijat se primenjuje u razli~itim stepenima u vi{e muslimanskih zemalja, uklju~uju}i Iran i Saudijsku Arabiju, u kojima verski sudovi mogu da odrede kazne poput kamenovanja, odsecanja delova tela ili egzekucije. U ostalim zemljama, {erijat se primenjuje u odre|enim oblastima poput porodi~nog prava, bankarstva ili verskih rituala. U me|uvremenu, danski urednik odgovoran za {tampanje karikatura proroka Muhameda koje su izazvale haos i pogibiju desetina ljudi u svetu kaè da su one pu{tene kao odgovor na autocenzuru u odnosu na islam i da bi popu{tanje pritisku da ih ne objavi bilo nespojivo sa sekularnom demokratijom.
Sanaderov scenarij
Iako producenti iz dràvne agencije nisu iznijeli precizan iznos koji su isplatili za uprizorenje igrokaza izvedenog za ~lanove Vlade, inozemne diplomate, businessmane i novinare, ovi potonji, kolateralne `rtve svih takvih eskhibicija, izra~unali su da jedna jedincata sekunda Sanaderovog govora stoji vi{e od 50 kuna! Hrvatski poreski obveznici mogu biti radosni {to se takvog poteza nije sjetio Ivica Ra~an, jer bi se skupih impulsa, kojima ni telefonska vru}a linija seksa ne moè konkurirati, nabralo znatno vi{e, odnosno {to Sanader ipak nije Fidel Castro ~ija obra}anja Kubancima traju i po nekoliko sati.
Terorizam i nogomet: Nijemci strahuju za svjetski {ampionat
Tenkovi na stadionima
Zbog mogu}ih teroristi~kih napada, nadmetanje na 12 sportskih arena pretvorilo se u no}nu moru slu`benog Berlina
njema~kih kriminalista. Savezna obavje{tajna slu`ba (BND) usvojim izvje{}ima pi{e o mogu}im novim prijetnjama. U Njema~koj, kako se do danas smatralo, opasnost od napada zbog jasnog ne ratu u Iraku nije bila toliko visoka koliko u drugim zemljama. înjenica to {to sada policija i obavje{tajne slu`be situaciju ocjenjuju druk~ije, povezana je s namjerom Angele Merkel za stvaranjem antiiranske koalicije. Prije svega zbog èstoke kritike vlade u Teheranu, u arapskim se zemljama pogor{alo raspoloènje spram Njema~ke. Teroristi~ka je lopta okrugla. Svjetsko nogometno prvenstvo 2006. trebalo je pridonijeti promociji Njema~ke, gospodarskom poletu i donijeti {ampionsku titulu doma}oj reprezentaciji. Ali, sada se nadmetanje na 12 sportskih arena u sjeni moèbitnih teroristi~kih napada poput onih u New Yorku, Londonu i Madridu pretvorilo u no}nu moru, ne samo nogometnog kaiseraw Franza Beckenbauera nego i slu`benog Berlina. Nama dvojbe da je za ministra unutarnjih poslova Wolfganga Schaublea (CDU), to izazov ìvota. Schauble ne sumnja da }e Al-Qaida djelovati, samo je pitanje gdje i kada. No,nitko otvoreno ne kritizira Angelu Merkel da svojom vanjskom politikom zemlji izlaè opasnosti. Slu`be se koncentriraju na posljedice. Osim toga predsjednik Saveznog ureda za za{titu Ustava Heinz From polazi od toga da odluka crveno-zelene vlade da njema~ka vojska obu~ava ira~ke policajce, tako|er utje~e na sigurnosnu situaciju Savezne Republike, naravno ne u pozitivnom smislu. Nisu sve sigurnosne spekulacije i strahovi na temelju aktualnih politi~kih gibanja. Strah u kosti sigurnosnom kriznom menad`mentu i politi~koj eliti tjera ìvo sje}anje na Olimpijadu u Munchenu 1972. kada su palestinski teroristi u{li u olimpijsko
Berlin
selo i ubili 11 izraelskih sporta{a. To je bacilo tamnu sjenu na njema~ki perfektnoorganiziranu manifestaciju.
Tenkovi na velikoj fe{ti

Moto Svjetskog prvenstva 2006. je Svijet u gostima kod prijatelja i upravo zbog toga sigurnosne mjere nikako ne smiju remetiti nogometni uìtak stotina tisu}a turista, odnosno cijelog svijeta. Ali, ne}e li oklopna kola i tenkovi za otkrivanje biologo{kih i kemijskih napada poremetiti ozra~je velike fe{te najva`nije sporedne stvari na svijetu? Protivnici angaìranja vojske sigurni su u to. S druge, pak, strane, prista{e
Kokteli na ambasadu
Sigurnosne snage u Njem~akoj proteklih su mjeseci ispravile svoje procjene. Rijetko je kada procjena stru~njaka bila tako jednozna~na: Njema~ka je ispucala bonus koji je uìvala zahvaljuju}i svom protivljenju ratu u Iraku, smatra predsjednik Saveza
Opasnost od nogometnih huligana

U sjeni straha od terorizma u javnosti u drugi je plan do{la opasnost od nogometnih huligana. Me|utim, sudbina francuskog policajca Daniela Nivela koji je stradao na svjetskom prvenstvu 98. upozorava. Pretukli su ga huligani i ostao je te{ki invalid. Organizatori tvrde da je huliganska scena pod kontrolom. Milijune je navija~a, me|utim, nemogu}e imati pod apsolutnom kontrolom.
angaìranja vojske sigurnost spektakla isti~u kao glavni argument za anga`man Bundeswehra. I sam ministar Schauble prièljkuje vojsku kao pri~uvne policajce koji ~uvaju stadione. To, me|utim, nije mogu}e bez odgovaraju}ih ustavnih promjena u Njema~koj. Gunter Beckstein, ministar unutarnjihi poslova Bavarske, slaè se sa svojim kolegom u Berlinu: Naravno da nitko ne èli na stadionima imati tenkove. No, ako na {ampionatu slu~ajno do|e do potrebe da se reagira brzo i da Bundeswehr prisko~i u pomo}, u slu~aju ozbiljne prijetnje manifestaciji, pitanje je koliko to brzo moèmo i u~initi. Mi smo u Bosni i Hercegovini, na Kosovu, ali i drugim zemljama svijeta.
24
Predstavnici Vlade FBiH primili ekipu filma Grbavica
Kultura
Skandal na aerodromu u Londonu
Stotinu hiljada KM za produkciju Deblokade

Molim vas da usvojite budèt za silovane ène - `rtve rata u BiH i da im vratite dostojanstvo, kazala je Jasmila @bani} premijeru Hadìpa{i}u i ministrima
Premijer Federacije BiH Ahmet Hadìpa{i} sa saradnicima ju~er je u sjedi{tu Vlade uprili~io sve~ani prijem za ekipu filma Grbavica rediteljke Jasmile @bani}. Ovom prilikom Hadìpa{i} je ~estitao cijeloj ekipi na izvanrednom uspjehu koji su postigli osvajanjem Zlatnog medvjeda na ovogodi{njem filmskom festivalu u Berlinu, te u znak zahvalnosti, u ime Vlade FBiH, najavio da je Vlada za producentsku ku}u Deblokada obezbijedila ~ek u iznosu od 100.000 KM kao pomo} u sufinansiranju njihovog narednog filmskog projekta. Zahvaljujem vam na svemu {to ste u~inili za BiH, a posebno na onome {to ste kazali prilikom ceremonije dodjele nagrada u Berlinu. Trebalo je hrabrosti i umije}a da se osnaì prisutnost bosanske tragedije
Glumce iz filma Put u Gvantanamo ispitivala policija

Glumac Rizvan Ahmed optuìo britanskog policajca za verbalno maltretiranje, rekav{i da ga je policajac pitao da li namjerava da pravi jo{ politi~kih filmova
Zvijezde filma Majkla Vinterbotoma i Meta Vajtkrosa Put u Gvantanamo, koji je osvojio Srebrnog medvjeda za reìju na proteklom Berlinaleu, ispitivala je policija na britanskom aerodromu Luton u Londonu, na osnovu antiteroristi~kih propisa. Ahmed, ~ije je zadràvanje u Gvantanamu i opisano u filmu. Glumac Ahmed je optuìo policajca da ga je verbalno maltretirao, te da mu je bio oduzet na kratko mobilni telefon. On je rekao i da mu je policajac zaprijetio da bi mogao biti zadràn do 48 sati u
Sa prijema u Vladi Federacije BiH
Prijemi u Kantonu i Holliday Inn-u

Povodom uspjeha filma Grbavica, Udruènje filmskih radnika i Hotel Holliday Inn u Sarajevu ve~eras organizuju sve~ani prijem. Prijem }e se odràti u Business Clubu Inn u Holliday Innu, sa po~etkom u 20 sati. Jasmilu @bani} danas }e primiti i premijer Kantona Sarajevo Denis Zvizdi} i kantonalni ministar kulture i sporta Ivica [ari}. Susret }e se odràti u zgradi KS, sa po~etkom u 16 sati. kroz koju smo pro{li u glavama Evrope i svijeta, a naro~ito onoga {to obra|uje tematika va{eg filma bosanskohercegova~kih èna, koje te zlo~ine nose mnogo teè u svojim du{ama nego, mo`da, sve druge vidove tragedije koji su zadesili BiH. Vi ste pokazali da moète u~initi i nemogu}e. Vlada Federacije i Federalno ministarstvo kulture i sporta }e i dalje pomagati ovom projektu i ne}emo ostati po strani, naglasio je Hadìpa{i}. Rediteljka Jasmila @bani} zahvalila je posebno Vladi FBiH na osnivanju Fondacije za kine-
Vinterbotom, Ruel Ahmed i Safik Rusul u Berlinu
AP
Dvojica glumaca, koji igraju britanske muslimane u logoru Gvantanamo na Kubi, ispitani su na aerodromu u povratku iz Berlina, prenose britanski mediji. Jedan od njih, Rizvan Ahmed, rekao je da ga je policajac pitao da li namjerava da pravi jo{ politi~kih filmova. Glumci su kratko ispitani i nisu uhap{eni. Ispitani su i glumac Farhad Harun, kao i Safik Rusul i Ruel
pritvoru bez mogu}nosti kontakta sa advokatom. Put u Gvantanamo opisuje ~uveni slu~aj Tipton Three, odnosno odlazak grupe prijatelja u Pakistan kako bi dogovorili vjen~anje. Umjesto toga, zavr{avaju u ameri~kom logoru na Kubi - uhap{eni su u Afganistanu, zbog sumnje da su teroristi, a iz Gvantanama su pu{teni 2004. godine bez ikakve optu`nice.
Vije}e Kongresa bo{nja~kih intelektualaca
Alija Isakovi} - djelo univerzalnog duha

Fondacija Heinrich Boell
Akademik Tvrtko Kulenovi}, prof. dr. Munib Maglajli} i prof. dr. Ismet Bu{atli} predstavit }e knjigu Alija Isakovi} - djelo univerzalnog duha koju je priredio prof. dr. Enes Durakovi}. Predstavljanje knjige odràt }e se danas u 14 sati u Domu armije.
Premijer Hadìpa{i} uru~io je prigodne poklone
Foto: D@. KRIJE[TORAC
matografiju {to, kako je istakla, predstavlja zna~ajnu podr{ku bh. filmskim radnicima u realizaciji njihovih projekata. Posebnu zahvalnost upu}ujem ministru Gavrilu Grahovcu, koji se zaista mnogo angaòvao na promociji Grbavice u Berlinu i to nam je puno zna~ilo. Nastoja}u utjecati na vas da i dalje pove}avate budèt Fondacije za kinematografiju, a ono u ~emu posebno èlim urgirati jeste da Vlada usvoji budèt za silovane ène - `rtve rata u BiH. One ne dobijaju nikakva sredstva, ìve u uàsnim okolnostima, bez ikakve socijalne pomo}i i bez ikakvog interesovanja, kako na nivou Federacije, tako i na nivou cijele dràve. Molim vas da vratite dostojanstvo tim ènama, jer ako se ne suo~imo sa na{om pro{lo{}u, ne}emo mo}i da idemo dalje u budu}nost, kazala je Jasmila @bani} obra}aju}i se premijeru Hadìpa{i}u i prisutnim ministrima. Hadìpa{i} je istakao da Vlada intenzivno razmi{lja o tome na koji na~in zakonski tretirati ène koje su silovane tokom rata u BiH, te da }e to definitivno i uraditi kako bi ove ène sistemski dobijale pomo}. Premijer je tokom ju~era{njeg susreta u Sarajevu uru~io i prigodne poklone Jasmili @bani} i njenoj ekipi, uz duhovitu opasku na kraju: U ovoj na{oj dràvi ima mnogo lovaca, pa dobro ~uvajte tog svog Medvjeda zato {to predstavlja laganu metu za odstrel!. Ma. RADEVI]
Predstavljanje Novog Izraza
Fondacija Heinrich Boell, PEN Centar BiH i Uredni{tvo ~asopisa Novi Izraz, u Multimedijalnom centru Mak Biblioteke grada Sarajeva (Alipa{ina 6) 25. velja~e ove godine organiziraju predstavljanje 30. broja Novog Izraza i to u obliku okruglog stola/razgovora o temi Pisac, intelektualac: anga`man u vremenu i dru{tvu. Predstavljanje po~inje u 10 sati.
êstiku Jasmili @bani} uputila je, u ime grada Sarajeva, i gradona~elnica Semiha Borovac. Uspjeli ste jo{ jednom podsjetiti svjetsku javnost na istinu o stradanju grada Sarajeva i bosanskohercegova~ke ène u proteklom ratu. êstitam Vam na odlu~nosti da na dodjeli nagrade
Istinska ambasadorica BiH

ukaète na najodgovornije za zlo~ine koji su se desili u na{oj zemlji. Vi ste istinska ambasadorica BiH, koja je dostojanstveno prenijela istinu o Bosni i Hercegovini, kroz najuniverzalniji jezik - jezik umjetnosti. Jo{ jednom ste potvrdili da su Sarajevo i BiH riznice mladih filmskih
stvaralaca, ~ija kreativnost postaje prepoznatljiva u svijetu. Vjerujem da }ete sa istim entuzijazmom i àrom nastaviti stvarati izuzetna filmska ostvarenja i da }e i Va{ budu}i rad biti krunisan presti`nim filmskim nagradama, stoji u ~estitki gradona~elnice Borovac.
KULTURA 25
Uo~i premijere predstave Jedan ~ovjek i jedna èna
Ve~eras u Pozori{tu mladih Sarajevo
Povratak u pro{lost za put u budu}nost

Teatarski pozdrav ne samo Indeksima, nego i vremenu u kojem smo bili mnogo vi{e ljudi i u kojem smo mnogo vi{e vjerovali u ljudske vrijednosti
Premijera predstave Jedan ~ovjek i jedna èna odrà}e se na sceni Narodnog pozori{ta u Sarajevu u subotu, 25. februara, sa po~etkom u 19.30 sati. Rije~ je o muzi~ko-scenskoj pri~i u 11 slika inspirisanoj muzikom legendarnih Indeksa, u koprodukciji Ku}e na Obali i Fondacije Umjetnik i grad. Na ju~era{njoj konferenciji za novinare Gradimir Gojer, dili u ljudske vrijednosti. Predstava je nastala iz potrebe da se iskaè du`no po{tovanje jednom bendu i jednom gradu koji su nas sve, na poseban na~in, definisali i napravili onim {to jesmo. Bilo je izuzetno zadovoljstvo i ~ast raditi sa ~lanovima Drame, Opere i Baleta Narodnog pozori{ta u Sarajevu, ~lanovima Sarajevske filharmonije, Fondacijom Slavko Pervan, koji je osamdesetih godina izma{tao ovu predstavu i godinama poku{avao da je realizuje (~ak je jedno vrijeme i Bodo Kova~evi} bio uklju~en u ovaj projekat), rekao je novinarima: Pro{lo je mnogo godina od prve ideje do sada{nje realizacije, ali bolje ikad nego nikad. Veoma sam sretan {to sam imao priliku sura|ivati sa prijateljima. Nadam se da }e Jedan ~ovjek i jedna èna vra}aju}i nas u pro{lost pokazati put u budu}nost. Konferenciji za novinare su prisustvovali i mladi glumci Zorana Be~i} i Rijad Ljutovi}, koji tuma~e glavne uloge, a o uklju~ivanju studenata sa Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu u predstavu Zoran Be~i}, umjetni~ki voditelj Drame je kazao: Oni to zasluùju svojom savjesno{}u, discipliniranim radom i vra}aju svojim talentom. Mladost sa Akademije zna~i slavniju budu}nost za na{ teatar.
Prizor iz predstave
Stota izvedba Ba{eskije, sna o Sarajevu

Na sceni sarajevskog Pozori{ta mladih ve~eras, sa po~etkom u 20 sati, stoti put }e biti izvedena predstava Ba{eskija, san o Sarajevu Darka Luki}a, u rediteljskoj postavci Gradimira Gojera. U predstavi, koja je svoju prvu premijeru doìvjela 12. aprila 1991. godine, drugu 26. avgusta 1993. godine, a tre}u 8. decembra 2005. godine, igraju: Nermin Tuli}, Mirza Tanovi}, Halima Mu{i}, Sead Bejtovi}, Suada Ahmeta{evi}, Drago Buka, Alija Aljovi} i Amina Begovi}. Ba{eskija, san o Sarajevu je dramska igra u dvanaest slika sa epilogom, a zbiva se u Sarajevu krajem XVIII stolje}a. Ujedno to je pri~a o ru`nim vremenima i dobrim ljudima koja se moè de{avati i danas, u ovom Sarajevu i u ovoj Bosni i Hercegovini. Drama }e biti emitovana ve~eras na talasima BH radija 1 i to je prvi put da se slavlje teatra de{ava i na drugom mediju.
K. R.
Sa ju~era{nje pres konferencije
rektor NP Sarajevo, istakao je da odrastanje uz muziku Indeksa predstavlja za generaciju koja je imala tu povlasticu, dragulj koji ne tamni:
Urbana predstava
Predstava ima oma`ni karakter. Pripremala je ekipa iskusnih suradnika sa potvr|enom umjetni~kom karizmom i karijerom, zajedno sa mladim gluma~kim sastavom. Svi su bili na zajedni~kom zadatku - da to bude dio teatarskog pozdrava ne samo ovoj grupi, nego i jednom vremenu u kojem smo bili mnogo vi{e ljudi i u kojem smo mnogo vi{e vjerova-
Umjetnik i grad i sa svim ostalim dragim i dobrim ljudima koji su omogu}ili realizaciju ovog projekta, kazao je Nenad Pervan, autor teksta i reditelj predstave. Esad Arnautali}, dirigent koji je uradio veliki dio aran`mana, kazao je novinarima da je muzika Indeksa veoma kvalitetna, a jo{ kada je pjeva Hor uz Sarajevsku filharmoniju dobija na teìni: Veoma sam zadovoljan {to prvi put imam ~ast raditi u hramu kulture i to upravo muziku Indeksa, ~iji sam ja, u neku ruku, duhovni i studijski otac. Mislim da smo napravili pravu sarajevsku urbanu predstavu koju }e publika voljeti.
Karte rasprodane
I Amila Bak{i}, odnedavno umjetni~ka voditeljica Opere, izrazila je svoje zadovoljstvo {to je upravo Jedan ~ovjek i jedna èna, te o~ekuje da }e predstava izazvati veliko interesovanje ne samo u Sarajevu, nego {irom BiH. A da su karte ne samo za premijeru, nego i za prve tri izvedbe ovog muzi~ko-scenskog spektakla ve} rasprodane, potvrdio je Gradimir Gojer ukazav{i na mogu}nost da Jedan ~ovjek i jedna èna gostuje u svim gradovima koji mogu ponuditi ve}i prostor za brojnu ekipu Drame, Opere, Baleta i Sarajevske filharmonije.
Mr. SEKULI]
Internacionalni festival Sarajevska zima 2006
Jedinstvena poruka mira svetih knjiga

Sarajevska zima je sino}, u Narodnom pozori{tu u Sarajevu, ugostila Zagreba~ko gradsko kazali{te Komedija, koje je odigralo predstavu Svoga tela gospodar Slavka Kolara, a u reìji @elimira Mesari}a. Ova drama je klasik hrvatske knjièvnosti i jedan je od najboljih dramskih tekstova uop}e. Vjerovali smo da }e i publika biti zainteresirana, jer rije~ je o komediji koja se bavi problemima s kojima se hrvatski seljak susretao u pro{losti, ali i danas, rekao je glumac i asistent redatelja Damir Lon~ar. Danas je na repertoaru Sarajevske zime izlo`ba slika francuskog umjetnika Alaina Husson Dumoutiera pod nazivom Svjetlost i mir. Izlo`ba }e biti otvorena u 19 sati u Galeriji MAK, gdje }e se 24. februara u 10 sati odràti i okrugli sto o temi Tri svete knjige za mir. Okruglom stolu prisustvovat }e Husson - Dumoutier, direktor Festivala Ibrahim Spahi}, kao i predstavnici religijskih zajednica u BiH. Izlo`ba, koja je ra|ena pod pokroviteljstvom i na inicijativu UNESCO-a, prikazuje isti smisao koje tri religije - kr{}anstvo, islam i jevrejska religija, propagiraju i zastupaju. Sve tri svete knjige u sebi nose istu poruku, a to je poruka miIz ciklusa Tri svete knjige za mir
U Bosanskom narodnom pozori{tu Zenica
Rimejk predstave Kidaj od svog muà

ZENICA - U Bosanskom narodnom pozori{tu Zenica u toku su pripreme za novu predstavu. Radi se o urnebesnoj komediji Reja Kunija Kidaj od svog muà koju reìra Sulejman Kupusovi}, a ~ija bi premijerna izvedba trebala biti 7. marta. U predstavi igraju: Radmila Preininger, Sneàna Markovi}, An|ela Ili}, Uranela Agi}, Predrag Jokanovi}, I{tvan Gabor, Muhamed Bahonji}, Miroljub Mijatovi}, Kristijan Krezi} i Adis Mehanovi}. Nakon multimedijalnog muzi~ko-scenskog spektakla Carmina Burana, sarajevski reditelj Sulejman Kupusovi} prihvatio se reìje rimejka komedije Kidaj od svog muà, koju je prije 15-ak godina radio na sceni BNP Zenica. Od gluma~ke ekipe sa kojom je tada radio Kupusovi}, u novoj predstavi glumi}e samo Predrag Jokanovi}, a bi}e kori{ten isti dekor kao prije 15 godina. Za datum izvo|enja premijere nismo se odlu~ili slu~ajno. To }e ujedno biti i poklon za 8. mart Zeni~ankama koje }e tako imati priliku da tog dana bukvalno pobjegnu od muèva i priu{te sebi mnogo smijeha i Mi. D. Predrag Jokanovi} i Sulejman Kupusovi} radosti, kaè reditelj Kupusovi}.
18 sati - Kino Tesla: Ciklus filmova Carlosa Saure: Aj, Karmela 19 sati - Galerija Mak: Izlo`ba slika Alaina Husson Dumoutiera Svjetlost i mir 20 sati - Dom armije: Interreligijski zbor/hor Pontanima Svjetlost - religija 21 sat - Bosanski kulturni centar: Neshka Robeva i Elena Ivanova: Jeste li spremni? National Art Dance Company iz Bugarske. ra. Kao umjetnik koji se bavi apstraktnom i figurativnom umjetno{}u, najprije sam morao detaljno prou~iti Stari i Novi zavjet, kao i Kuran. Prvo {to sam uo~io je isti smisao tri knjige. Izlo`ba je bazirana na kori{tenju tri boje, koje su tipi~ne za ove religije: crvena za jevrejsku religiju, jer je kralj David nosio crveni ogrta~, plava za kr{}anstvo, zbog toga {to je to bila boja odje}e Isusa Krista, te zelena - boja muslimana i poslanika Muhameda, rekao je Alain Husson - Dumoutier. Slikara Pariske {kole Husson Dumoutiera ubrajaju u apstraktne simboliste, kojeg jako privla~e svjetlost i liri~nost, a 1999. godine bio je nominiran za UNESCOovog umjetnika za mir.
M. DUHAÊK
Danas
37
Feljton
SARAJEVSKE ÊSME, [ADRVANI I SEBILJI (9)
NA DANA[NJI DAN
1574. - U Francuskoj izbio peti vjerski rat izme|u katolika i hugenota (protestanata). Hugenotski ratovi potresali su Francusku do po~etka 18. vijeka. 1685. - Ro|en njema~ki kompozitor Georg Fridrih Hendl, uz Johana Sebastijana Baha najzna~ajniji muzi~ar baroka. 1792. - Umro engleski slikar Dò{ua Rejnolds, jedan od najve}ih svjetskih portretista, osniva~ Kraljevske umjetni~ke akademije 1768. godine i njen prvi predsjednik. 1965. - U Santa Moniki umro slavni ameri~ki filmski komi~ar Sten Lorel, mr{avi iz tandema Stanlio i Olio. 1821. - U Rimu umro engleski pjesnik Dòn Kits, ~ija se djela - soneti, spjev Endimion, pjesme Oda slavuju, Oda gr~koj urni, Oda jeseni - ubrajaju me|u najljep{a poetska djela na engleskom jeziku. Sten Lorel 1836. - Oko 4.000 vojnika, pod komandom meksi~kog generala Antonija Lopesa de Santa Ane, po~elo opsadu tvr|ave Alamo u Teksasu. Tvr|ava, koju je branilo oko 200 dobrovoljaca, me|u njima i Dejvi Kroket, pala je 6. marta, a svi branioci su izginuli. 1898. - Francuski pisac Emil Zola uhap{en zbog objavljivanja otvorenog pisma predsjedniku Francuske, pod naslovom Optuùjem, u kojem je vladu optuìo za antisemitizam i montirani sudski proces protiv kapetana Alfreda Drajfusa. 1919. - Benito Musolini napusEmil Zola tio Socijalisti~ku partiju i osnovao fa{isti~ku stranku pod nazivom Fasci del Combattimento (Borbeni odredi). 1938. - U Kuvajtu otkriveno prvo nalazi{te nafte. 1959. - Me|unarodni sud za ljudska prava otvorio prvo zasjedanje u Strazburu. 1994. - Bo{njaci i bosanski Hrvati zaklju~ili sporazumni prekid vatre, koji je stupio na snagu 25. februara i bio uvod za stvaranje Federacije BiH. 2001. - Visoki predstavnik u BiH Volfgang Petri~ smijenio Edhema Bi~ak~i}a s du`nosti direktora Elektroprivede BiH jer je, dok je bio premijer Federacije BiH, zloupotrijebio ovlasti preusmjeravaju}i javne prihode, pri ~emu su velike sume novca zavr{ile u kasama Edhem Bi~ak~i} Stranke demokratske akcije (SDA). 2001. - U Beogradu uhap{en Radomir Markovi}, {ef Dràvne bezbjednosti za vrijeme reìma biv{eg predsjednika Srbije i SR Jugoslavije i optuènog ratnog zlo~inca Slobodana Milo{evi}a. Markovi} je osumnji~en za u~e{}e u politi~kim ubistvima po~injenim izme|u oktobra 1998. i januara 2001. godine. Osu|en je 30. januara 2003. godine na sedam godina zatvora za pomaganje u prikrivanju ~etverostrukog ubistva ~lanova Srpskog pokreta obnove na Ibarskoj magistrali. 2002. - Za novog predsjednika Socijalisti~ke partije Republike Srpske, umjesto dotada{njeg lidera @ivka Radi{i}a, izabran Petar \oki}. 2002. - âk Dòns, jedan od najslavnijih svjetskih animatora, umro u 89. godini u ameri~kom Njujport bi~u. Bio je tvorac Du{ka Dugou{ka, Ptice Trka~ice, kojota Mirka S. Kojotovskog, kanarinca Kikija i drugih legendarnih crtanih likova. 2003. - U gradovima Banglade{a izbili protesti nakon {to je u skup{tini usvojen zakon kojim se osloba|aju krivice vojnici koji su u~estvovali u tromjese~noj antikriminalnoj kampanji 11. januara te godine, u kojoj su 44 osobe poginule. 2003. - U 47. godini umro je ameri~ki rok muzi~ar Haui Ep{tajn. Bio je gitarista i tekstopisac u grupi Tom Petty & Heartbreakers. 2005. - U sna`nom zemljotresu ja~ine 6,4 stepeni Rihterove skale koji je pogodio provinciju Kerman u Iranu poginulo oko 600 ljudi, a oko 1.000 osoba povrije|eno. 2005. - Ha{ki tribunal (ICTY) otpe~atio optu`nicu protiv biv{eg komandanta Armije BiH Rasima Deli}a, zbog ratnih zlo~ina po~injenih nad Hrvatima i Srbima koje su u srednjoj Bosni po~inili pripadnici Tre}eg korpusa Armije BiH. Deli} se dobrovoljno predao tom sudu 28. februara, ali je pu{ten do po~etka su|enja.
Rasim Deli} (Onasa)
[adrvani sluè istoj svrsi kao i ~esme, ali su obi~no gra|eni u haremima ve}ih dàmija, medresa, tekija... Upotpunjavali su ljepotu ambijenta i upozoravali na stalni tok i prolaznost ovog svijeta
[adrvani vjekovni ukrasi
adr van, pravilnije {adir van, perzijska je rije~ koja u doslovnom prevodu zna~i veselo te~e. [adrvani sluè istoj svrsi kao i ~esme, ali su obi~no gra|eni u haremima ve}ih dàmija, medresa, tekija itd. Oni su upotpunjavali ljepotu ambijenta, svojim stalnim ùborom opu{tali, ali i upozoravali na stalni tok i prolaznost ovog svijeta. [adrvan se obi~no sastoji iz bazena, kru`nog ili vi{ekutnog oblika, u ~ijoj sredini se nalazi stub. [adrvani su imali na sebi obi~no po nekoliko ~esama, na kojima se mogao uzimati abdest (ritualnog pranja lica, ruku i nogu prije odlaska na molitvu).
Pi{e: Sabahudin DURAKOVI]

[adrvani su bili natkriveni bilo kubetom, kao {to je slu~aj u Begovoj dàmiji, bilo vi{euglim krovom, kao {adr van uz Kara|os-begovu dàmiju u Mostaru. Najljep{i sagra|eni {adrvan nalazi se u Alahambri u [paniji, sagra|en 1377. godine od Alabastra. [adrvan nosi 12 lavova od crnog mramora, a okruùje ga
Sebilj na Ba{~ar{iji
Pogled u pro{lost
U Sarajevu bilo 300 sebilja

Sebilj (pravo sebil) arapska je rje~, a zna~i put, zgradu napravljenu na putu u kojoj prolaznici mogu na}i vode da se napiju. Sebilju je domovina Arabija, a od njih su to primili Osmanlije i drugi islamski narodi, koji su tu tekovinu {irili po Evropi i drugim kontinentima. Smatra se da je najljep{i sebilj sagradio sultan Ahmed III u Carigradu, 1718.godine. U Sarajevu je prema Evliji êlebiji bilo 300 sebilja, koji su uglavnom bili sagra|eni u ~ar{iji . U poàru 1697.godine propali su svi sebilji u Sarajevu. Sebilja nije vi{e bilo sve do 1753.godine. kada je sagra|en sebilj na Ba{~ar{iji, donacijom bosanskog vezira Mehmed pa{e Kukavice. Stari sebilj je poru{en 1891. gokolonada od 128 stubova od mramora U Sarajevu je bilo nekoliko {adrvana. Znano je da je bio {adrvan u dvori{tu Kur{umlije medrese, Mevlijske tekije u hanu Kolobara i Mori}a hanu. Posljedni {adrvan u Sarajevu sagra|en je 1914. godine u dvori{tu dàmije na Hridu, donacijom sarajevskog trgovca Sejfage Ta{akovi}a. Najpoznatiji sa~uvani {adrvan do danas nalazi se u sredini dvori{ta Begove dàmije, u sjeni starih kestenova, ~ija krovna konstrukcija stoji na osam drvenih stubova povezanih lukovima. Prvobitni orginalni {adrvan izgra|en je 1530. godine od doma}eg dine i na istom je 1913. godine sagra|en novi, dana{nji Dana{nje stanje sarajevskih ~esama, {adrvana, sebilja, koji su stolje}ima gra|eni u mahalama, haremima pored dàmija jeste vrlo jadno. êsmama kao spomenicima na{e kulture nije bila posve}ena dovoljna pa`nja, pa su mnoge zatvorene, sru{ene . Naravno, mjenjaju se i vremena, i ljudi i njihove potrebe. Mo`da }e neko re~i da Sarajevu vi{e nije potrebno 156 javnih ~esama, koliko ih je bilo u doba osmanske vlasti, po{to je danas svaka ku~a snabdjevena vodom iz vodovoda. Ali, rekonstrukcijom bar nekih od njih mo`da bi se vratio izgubljeni {arm na{im ulicama. kamena, bosanske miljevine. Ovaj stari {adrvan temeljno je obnovljen 1772. po uzoru na orginalnu izvedbu. Ovako obnovljen {adrvan je krajem 19. stolje}a, zbog jakih sarajevskih zima, bio gotovo o{te}en, pa je na mjestu starog 1893. godine izgra|en novi od mramora sa otoka Bra~a. Tri o{te}ena korita staroga {adrvana mogu se vidjeti pored zapadnog ulaza u harem. Arhitektonski gledaju}i, ovaj dana{nji {adrvan je blizanac onome koji se nalazi isred Ulu dàmije u Bursi. U toku agresije na ovaj grad te{ko je o{te}en drveni krov {adrvana, zbog toga je 1997. godine napravljen novi krov, isti kao {to je bio
i stari. Sa donje strane drvenog krova je dodat kaligrafski izveden citat iz Kurana koji u prevodu glasi: A iz vode smo stvorili sve {to je ìvo . U toku 2002. godine {adrvan je doìvio definitivnu restauraciju kada je potpuno rastavljen i kada je zamijenjena vodovodna instalacija. [adr van je zatvoren èljeznom mreòm, a na kamenom djelu nalazi se 12 ~esama, svud oko {adrvana. Ispred svake ~esme nalazi se kamena plo~a. Komplet {adrvana je pokriven krovom koji se oslanja na 8 drvenih stubova. Krov se u sredini zavr{ava u obliku kubeta,. Osim u Sarajevu, {adrvani su gra|eni i u drugim ve}im gradovima u BiH. U dvori{tu Ferhadije dàmije u Banjoj Luci nalazio se {adrvan od crvenog kamena. U Mostaru je bilo 5 {adravana, pred Kara|oz-begovom, Koski Mehmed-pa{inom dàmijom. KRAJ
Od sutra novi feljton
Dejtonski ustav zapostavio je gra|anina. U kojoj mjeri su nacionalne stranke opteretile me|unacionale odnose i kakva je u tome uloga vjerskih zajednica. Diskriminacija na etni~koj osnovi. Sporost u uspostavi pravne dràve dovodi i do brojnih povreda ljudskih prava. RTV sistem je sloèn i skup. Za{to su izbjeglice i raseljeni posebno obespravljeni. O ovim i drugim pitanjima ~itajte u novom feljtonu.
Stanje ljudskih prava u BiH
41
Sport
11.00 - SNOUBORD (@): Paralelni veleslalom, kvalifikacije i finale 12.00 - BIATLON (@): [tafeta 4x6km 13.00 - KARLING (@): Za 3. mjesto 17.30 - KARLING (@): Finale 18.30 - SKIJANJE SLOBODNIM STILOM (M): Aeriali, finale 19.00 - UMJETNI^KO KLIZANJE (@): Slobodni program
Danas na ZOI
Nordijsko skijanje - sprint
Slalom za ène
Person osvojila zlato, Kosteli} ~etvrta

[ve|anka Anja Person zasluèno je osvojila zlatnu medalju u ju~era{njem slalomu, s vremenom 1:29,05 minute, {to je i njeno prvo zlato u karijeri. Austrijanka Nicole Hosp osvojila je srebro s 29 stotinki, a njezina sunarodnjakinja Marlies Schiled bronzu s 75 stotinki zaostatka. Hrvatskoj skija{ici Janici Kosteli}, visoka temperatura i èlu~ani problemi nisu dopustili da uzme jo jednu olimpijsku medalju, te je slalomski nastup okon~ala na ~etvrtom mjestu sa zaostatkom od 75 stotinki. Ju~era{nji slalom je bio voèn na stazi Giovanni A. Agnelli, start je bio postavljen na 2210 metar, a cilj svega 180 metara niè. Poredak: 1. Anja Person ([ve) 1:29.04, 2. N. Hosp (Aut) 1:29.33, 0:00.29, 3 M. Schild (Aut) 1:29.79,
Anja Person
Reuters
Rataj na 31. mjestu

Reprezentativka BiH Mojca Rataj osvojila je 31. mjesto u olimpijskom slalomu sa vremenom od 1:34,37. Ona je u prvoj vo`nji zauzela 29, a u drugoj 31. mjesto.
0:00.75, 4. J. Kosteli} (Hrv) 1:29.94, 0:00.90, 5. M. Kirchgasser (Aut) 1:30.28, 0:01.24, 6 T. Poutiainen (Fin) 1:30.79, 0:01.75, 7. A. Gerg (Njem) 1:30.89, 0:01.85, 8. C. Costazza (Ita) 1:31.08, 0:02.04, 9. T. Borssen ([ve) 1:31.08, 0:02.04, 10 S. Schleper (SAD) 1:31.38, 0:02.34...
Kvalifikacije u skijanju slobodnim stilom

Chandra Crawford
Crawford ispred svih

Kanadska nordijska skija{ica dvadesetogodi{nja Chandra Crawford osvojila je zlatnu medalju u spirntu, te je tako priredila jedno od najve}ih iznena|enja na Zimskim olimpijskim igrama u Torinu. U natjecanjima Svjetskog kupa Chandra Crawford je najbolji rezultat ostvarila ove sezone, po~etkom februara, kada je bila tre}a u Davosu. Srebro je pripalo Nijemici
Reuters
Kuperova najbolja
Kvalifikacije u Aerialsu ponudile su nekoliko iznena|enja. Najbolji rezultat ostvarila je Australka Jacqui Cooper, a finale ne}e vidjeti jedna od kandidatkinja za medalje Emily Cook... Kvalifikacija Aerialsa za akrobatkinje umalo su ponovno preba~ene za
Sprint - mu{karci
Claudiji Kunzel, koja je bila ~etvrta na pro{lim olimpijskim igrama, a bronzu je osvojila Ruskinja Alena Sidko. Dvije najve}e favoritkinje Ruskinja Julija Cepalova i Norveànka Marit Bjoergen nisu uspjele u}i u finale. @ene, sprint, finale: 1.Chandra Crawford (Kan) 2:12.3, 2.Claudia Kuenzel (Nje) 2:13.0, 3.Alena Sidko (Rus) 2:13.2, 4.Beckie Scott (Kan) 2:14.7.
bodova ostvarila najbolji rezultat svih vremena. Iza nje su se plasirane favoritkinje iz Kine Li Nina i Guo Xinxin, te [vicarka Evelyne Leu. Veliko razo~aranje je nastup Amerikanke Emily Cook koja je u Torino do{la po medalju, ali nije se
Bjoern Lind
Snoubord
Lind olimpijski pobjednik

[ve|anin Bjoern Lind osvojio je naslov olimpijskog pobjednika u sprintu na ZOI u Pragelatu. Lindu je ovo druga zlatna medalja na ovim Igrama, ranije je s Thobiasom Fredrikssonom osvojio naslov olimpijskog pobjednika u mom~adskom sprintu. Iznenaduju}i osvaja~ srebrne medalje postao je Francuz Roddy Darragon, dok je bronzu osvojio Lindov mom~adski kolega Thobias Fredriksson. Domaci favorit Cristian Zorzi dobio je neugodan udarac vrhom {tapa u prsa od Fredrikssona, te je finalnu utrku okon~ao na posljednjem, ~etvrtom mjestu.
Filip [ok postao je prvi snouborder koji je odbranio olimpijsku titulu po{to je pobijedio starijeg brata Simona u finalu paralelnog veleslaloma na Zimskim olimpijskim igrama u Torinu. Filip je ostvario veliku prednost u odnosu na lidera u Svjetskom kupu svog brata Simona u prvoj trci finala. Austrijanac Zigfrid Grabner
Filip [ok odbranio titulu
je osvojio bronzu, po{to je njegov rival Francuz Matju Bozeto pao u prvoj trci. [ansa da [vajcarska osvoji sva tri odli~ja pala je u vodu kada su Hajc Iniger i @il @ake proma{ili kapije u ~etvrtfinalu. Bra}a [ok su veliku dominaciju prikazali u kvalifikacija, gdje su bili ubedljivo ispred svih ostalih takmi~ara.
Problemi sa nastupima skija{ica slobodnim stilom
dan kasnije. Po~etak natjecanja ometala je gusta magla koja se na sre}u organizatora ipak razi{la. Najbolje se sna{la u brojnim odgodama 33-ogodi{nja Australijanka Jacqui Cooper koja je s 213.36
uspjela plasirati medu 12 najboljih i tako u finale. Zavr{ila je tek kao 19. nakon pada pri doskoku. Pad je upisala i Australka Lydia Ierodiaconou koja je pritom te{ko ozlijedila koljeno i zavr{ila u bolnici.
42 SPORT
Hokej na ledu
Zanimljivosti sa ZOI
Olimpijsko selo najbolje mjesto za avanturu

Tokom proteklih olimpijskih igara upravo u olimpijskim selima zapo~ele brojne romanse, od kojih je velik broj zavr{io i brakovima
Mo`da su za neke Zimske olimpijske igre mjesto gdje mogu dosti}i zvjezdani status, no ima i onih koji boravak u Olimpijskom selu koriste za zapo~injanje romansi. Za razliku od natjecatelja i romanti~ara, postoje i avanturisti koji na ZOI do|u s krilaticom va`no je sudjelovati. [to se ti~e neoènjenih i slobodnih olimpijaca, pogotovo onih koji su ve} zavrnuli natjecanje, Olimpijsko selo im je mo`da i najbolje mjesto za avanturu, a ko zna, mo`da i kakvu trajniju vezu. Tako se, samo sat vremena nakon {to se okitio zlatnom medaljom, ameri~ki snowboarder Shaun The Flying Tomato White nabacivao umjetni~koj kliza~ici Sashi Cohen. White je ~ak priznao da mu se mlada kliza~ica svidjela jo{ otkako je pro~itao jedan intervju s njom te da mu frendovi otad pomaù upoznati je. îni se da }e mu Olimpijske igre biti idealna prilika za to.
Radost hokeja{a Rusije nakon drugog gola
Reuters
[vedska, Finska i Rusija u polufinalu

Reprezentacija vedske u hokeju na ledu pobijedila je vajcarsku 6:2 i tako se plasirala u polufinale Zimskih olimpijskih igara u Torinu. Mats Sundin je postigao dva gola za ve|ane, a Peter Forsberg je imao isti broj asistencija. vedska }e u petak u polufinalu igrati protiv boljeg iz susreta êke i Slova~ke. ve|ani su od samog po~etka susreta bili bolji na terenu i golom Henrika Sedina poveli u tre}em minutu utakmice. vajcarci su uspjeli da izjedna~e na 1:1, no ve|ani do kraja prve tre}ine uspjevaju do}i u novo vodstvo, a u drugoj dionici su i prelomili utakmicu poto su jo tri puta zatresli mreù protivnika. U drugoj utakmici Finska je pobijedila SAD sa 4:3 i tako bez poraza u 6 susreta tako|e prola me|u ~etiri najbolje reprezentacije na ZOI. Dva gola za Finsku postigao je Jokinen (oba sa igra~em vie u drugoj tre}ini) po jedan su na samom startu utakmice za prednost od 2:0 postigli Peltonen i Salo. Za reprezentaciju SAD golove su postigli Nabl u 13.minutu, najder u 21.minutu i \onta u 55.minutu. Reprezentacija Rusije savladala je Kanadu sa 2:0 i tako izborila polufinale
I Sasha Cohen na meti udvara~a
Romansa iz 1956.
Vlasnik cvje~arne u Olimpijskom selu tako|er tvrdi da su ga pred Valentinovo zasule narud`be cvije}a kako iz Sela, tako i izvan njega. Faksom su stizale narud`be iz
Iznena|enje na 1.500m u brzom klizanju

Talijanski brzokliza~ Enrico Fabris osvojio je zlatnu olimpijsku medalju u disciplini 1.500 metara, iznenadiv{i favorizirane ameri~ke kliza~e. To je njegova tre}a medalja na ZOI u Torinu. Talijanski je policajac prije tjedan dana bio ~lan talijanske {tafete koja je osvojila prvo zlato za doma}ine Igara uop}e u brzom klizanju, a potom je do{ao i do bron~anog odli~ja na 5.000 metara.
Fabris iznenadio Amerikance

Enrico Fabris (24) ina~e nije bio favorit brzokliza~kog natjecanja na srednjoj pruzi. Nakon prvih nekoliko krugova utrke, bio je daleko od vrha poretka, ali dva zadnja kruga odradio je fenomenalno i time potukao favorizirane ameri~ke kliza~e. Naime, srebrno je odli~je pripalo olimpijskom pobjedniku na 1.000 metara crnoputom Amerikancu Shaniju Davisu, a bronca njegovu sunarodnjaku Chadu Hedricku.
pri~alo o tome da su njih dvoje jedno vrijeme bili zajedno, no Witt je uvijek to opovrgavala tvrde}i da su samo prijatelji. No kad je zgodni Tomba u pitanju êtiri godine kasnije kliza~ica Kristi Yamaguchi upoznala je hokeja{a Breta Hedicana za kojeg
Olimpijski parovi u Torinu

Ameri~ki kliza~i Jennifer Rodriguez i K.C. Boutiette (vjen~ani), norve{ki biatlonac Liv Grete Poiree i francuska biatlonka Raphael Poiree (vjen~ani), ameri~ki plesa~i na ledu Melissa Gregory i Denis Petukhov (vjen~ani), {vicarska skeletonka Maya Biere Pederson i norve{ki slider Shorre Pederson (vjen~ani), kanadska skija{ica (nordijsko skijanje) Sara Rrenner i alpski skija{ Thomas Grandi (vjen~ani), ameri~ki kliza~i J.P. Kepka i Caroline Hallisey (zaru~eni), ameri~ki skija{i Julia Mancuso i Steve Nyman (hodaju), britanski skeletonci Kristan Bromley i Shelley Rudman (hodaju), ameri~ki klizaci Apolo Anton Ohno i Allison Baver (hodaju). SAD-a, Kanade, [vicarske, Njema~ke i Estonije. Poznato je da su tokom proteklih olimpijskih igara upravo u olimpijskim selima zapo~ele brojne romanse, od kojih je velik broj zavr{io i brakovima. Najpoznatija olimpijska romansa dogodila se tokom Igara u Melbourneu 1956. kad se ameri~ki baca~ diska Harold Connolly zaljubio u ~e{ku kolegicu, takoder baca~icu diska Olgu Fikotovu. Usprkos velikim politi~kim pritiscima, Olga se udala za Connollyja u Pragu, a par je zajedni~ki ìvot nastavio u SAD-u. Slavni talijanski skija{ i poznati zavodnik Alberto Tomba 1988. je njema~koj kliza~ici Katarini Witt poslao buket ruà nakon {to je osvojila zlatnu medalju. Dosta se se udala nakon osam godina veze. Te iste godine, 1992, svima je postalo jasno da je Olimpijsko selo plodno tlo za ljubavne avanture, pogotovo nakon {to su organizatori uz pomoc sponzora po~eli besplatno dijeliti kondome. Na Olimpijadi u Sydneyju podijeljeno je 25.000 kondoma, a njihov broj se pove}ao na 36.000, koliko ih je podijeljeno u Naganu, da bi u Ateni bilo podijeljeno rekordnih 130.000 kondoma.
Brzo klizanje
Va`no je sudjelovati
Organizatori Igara u Torinu zasad nisu slu`beno objavili ta~an broj besplatnih kondoma, ve} su diskretno objasnili da }e ih sporta{i vrlo lako prona}i ukoliko im budu trebali. Kao i na mnoge prethodne
Na pobjedni~kom postolju: Grouvs, Klasen i Vus
Reuters
Klasen zlato na 1.500 metara
Kana|anka Sindi Klasen osvojila je zlatnu medalju u brzom klizanju na 1.500 metara na Zimskim olimpijskim igrama u Torinu. Srebrna medalja pripala je, tako|e kanadskoj kliza~ici, Kristini Grouvs. Holan|anka Iren Vus okitila se bronzom.
Olimpijske igre i ove se mogu pohvaliti sa egzoti~nim sporta{ima koji su na Igre do{li kako bi tek sudjelovali, neki s vi{e a neki s manje uspjeha. U Torinu nema previ{e ovakvih avanturista, ali i oni koji su do{li izazivaju veliku pa`nju. Prawat Nagvajara dolazi s Tajlanda i bavi se nordijskim skijanjem. Ima 47 godina i profesor je informatike na Sveu~ili{tu Drexel. U Salt Lake Cityju bio je 66. u sprintu na 1,5 kilometara, a od utrke na 30 kilometara je odustao zbog gr~eva. Kwame NkrumahAcheampong natje~e se u alpskom skijanju pod zastavom Gane. Ro|en u Glasgowu u [kotskoj, ali odrastao u Gani, ovaj je 31-godi{njak poznat pod nadimkom Snje`ni leopard. Skijanjem se po~eo baviti prije samo tri godine dok je radio u jednom zatvorenom skija{kom centru u Velikoj Britaniji. Robel Teklemariam nordijski je skija{ iz Etiopije. Ima 31 godinu, a prije ne{to vi{e od 20 godina preselio se u SAD jer mu je majka dobila posao u UN-u. Skijati je nau~io u internatu nedaleko od Lake Placida u SAD-u, da bi s vremenom zasluìo i sportsku stipendiju za Sveu~ili{te New Hampshire. Anne Abernathy dolazi s Djevi~anskih Otoka i natje~e se u sanjkanju, a kako ima 52 godine, nosi nadimak Grandma luge (Baka sanjka{ica). Torino joj je {esta olimpijada u karijeri, a postat }e i najstarija natjecateljica u povijesti zimskih olimpijada.
SPORT 43
Sli{kovi} objavio spisak kandidata za me~ u Dortmundu
Po dva igra~a iz @elje, Litexa i Zagreba

Na spisku selektora Sli{kovi}a nalaze se: Kenan Hasagi}, Almir Tolja, Emir Spahi}, Dèmal Berberovi}, Ninoslav Milenkovi}, Vedin Musi}, Velimir Vidi}, Vladan Gruji}, Zlatan Bajramovi}, Sergej Jakirovi}, Zvjezdan Misimovi}, Admir Vladavi}, Mirsad Be{lija, Sergej Barbarez, Mladen Bartolovi}, Mirko Hrgovi}, Sa{a Papac, Zlatan Muslimovi} ili Admir Ra{~i}, Edin Pehli} i Senijad Ibri~i}.
Novi igra~i u dresu reprezentacije BiH: Admir Vladavi}, Senijad Ibri~i}, Edin Pehli} i Admir Ra{~i}
Protiv Japanaca ~etvorica debitanata

Selektor razmi{ljao i o pozivu za Kerkeza, koji pak nije na spisku, s kojeg su izostavljeni Salihamidì}, Grli}, Boli}, Balji} i Baji} Ibri~i}, Pehli}, Muslimovi} (Ra{~i}) i Vladavi} trebaju dokazati svoj potencijal
Kako je i najavljeno, Zlatan Muslimovi}, Admir Vladavi}, Senajid Ibri~i} i Edin Pehli} na{li su se na spisku selektora nogometne reprezentacije BiH Blaà Sli{kovi}a. Muslimovi}, Ibri~i} i Pehli} ve} ranije su nastupali za mladu selekciju, a Vladavi} je zasluìo priliku dobrim igrama u dresu @eljezni~ara. Vladavi} se razvija u kvalitetnog igra~a i otud poziv za njega, kazao je Sli{kovi}. Iako je bilo dogovoreno da Muslimovi} rukovodstvu reprezentacije ju~er do 12 sati javi teìnu povrede zbog koje nije nastupio za Mesinu protiv Juventusa, to se ipak nije desilo, a selektor Sli{kovi} je jo{ na pres-konferenciji predvidio tu mogu}nost te je na spisak uvrstio napada~a @eljezni~ara Admira Ra{~i}a. Ipak, ostat }e zabiljeèno da je Muslimovi}u poslat poziv za nastup. Sli{kovi} je tako na spisak za prijateljski me~ protiv Japana (28. februar u Dortmundu 13.20) stavio 20 nogometa{a, me|u kojima nema Hasana Salihamidì}a, koji je dosta dobro igrao protiv Milana u Ligi prvaka, te Ivice Grli}a (povreda), Branimira Baji}a (nemogu}nost dolaska u Njema~ku iz Abu Dabija), Elvira Balji}a (nespremnost) i Elvira Boli}a (povreda).
Ahmed Pa{ali}, direktor reprezentacije BiH

Admed Pa{ali}, direktor selekcije BiH, kazao je kako }e reprezentacija, uz dva UEFA termina za prijateljske utakmice, poku{ati prona}i jo{ jedan za odigravanje me~a. @elja nam je sedam utakmica u ovoj godini (~etiri kvalifikacione i tri prijateljske), kazao je Pa{ali}, koji je istakao da je imao razgovore sa pojedinim reprezentativcima BiH. Obavili smo razgovore sa Hasan nije fizi~ki u potpunosti spreman, pa otud i psiholo{ka nespremnost, {to zna~i da ba{ i ne moè odigrati kvalitetno za reprezentaciju. Ostavili smo mu prostora da se u potpunosti spremi, kazao je Sli{kovi}, kojeg smo upitali koliko je zadovoljan nastupom Salihamidì}a u me~u Lige prvaka protiv Milana. Hasan uvijek moè dobro odigrati za Bajern, ali nismo imali razloga forsirati ga u ovoj utakmici. Znamo njegove kvalitete i odlu~ili smo se pozvati neke nove igra~e koje moramo isprobati. Sli{kovi} je naglasio kako Ibri~i} i Pehli} zasluùju {ansu u A timu nakon {to su prestali
Boli} i Balji} na dispoziciji

Boli}em i Balji}em i obojica èle pomo}i reprezentaciji. Balji} je na dispoziciji selektoru kada god zatreba, a Boli} }e tek u {estom ili sedmom mjesecu odlu~iti da li }e uop{te dalje igrati, kaè Pa{ali}, koji je obavio razgovor i sa Zlatanom Muslimovi}em. Njegova èlja za nastupom zaista postoji, ali problem predstavlja povreda zbog koje nije nastupio za Mesinu protiv Juventusa, rije~i su direktora Pa{ali}a.
Hajduka, ali na njegovom mjestu imamo Gruji}a i Bajramovi}a, a do neki dan i Grli}a, pa sam se odlu~io ipak za mla|e igra~e. Bilo je tu dosta igra~a o kojima sam razmi{ljao, ali spisak je takav. Ja odgovaram za pozive i rezultate koje napravimo, ali nagla{avam da vrata reprezentacije nikome nisu zatvorena, izjavio je Sli{kovi}, kojeg protiv Japana interesuje rezultat, iako u timu ima nekoliko debitanata. Bitan nam je i rezultat, a èlim isprobati nekoliko igra~a. BiH se uvijek mora dokazivati i dizati rejting. Samo pobjedama }emo biti jo{ cijenjeniji i
Reprezentativci putuju u nedjelju

A reprezentacija BiH na put ka Njema~koj kre}e u nedjelju 26. februara. Dio reprezentativaca }e se okupiti u hotelu Hilton u Dortmundu, dok }e drugi dio delegacije do}i preko Ljubljane i Frankfurta. Planiran je jedan trening, dan uo~i utakmice na Vestfalenu, a susret se igra u utorak u 13.20. Mlada reprezentacija okuplja se 27. februara do 13 sati u Modri~i (motel Majna), dok }e Slovenci u BiH sti}i 28. februara i bit }e smje{teni u Odàku. Susret se igra 1. marta u Modri~i sa po~etkom u 13.30. ka iz Abu Dabija u Njema~ku, te da je u jednom momentu razmi{ljao i o pozivanju Alena [kore, koji u ovom trenutku pored Barbareza, Misimovi}a, Muslimovi}a, Bartolovi}a , ipak nije mogao dobiti {ansu. Selektor je na kraju dodao da }e svi igra~i iz BiH koji nastupaju u drugim ligama biti pod pove}alom stru~nog {taba selekcije BiH, te da on, iskreno, nije obratio previ{e pa`nje na nastupe Adnana ûstovi}a (Muskron), {to ne zna~i da u budu}nosti ne}e.
J . LIGATA
Hendikep {to neki igra~i nisu po~eli prvenstvo
Japanci su svoj cilj ispunili, plasirali su se na SP i sada uigravaju reprezentaciju kroz prijateljske utakmice. Mi }emo njima glumiti Hrvatsku i ne bjeìm od ~injenice da su uigraniji od nas. Me|utim, svaka utakmica donosi ne{to novo i sigurno je da je hendikep {to nekim na{im igra~ima nisu po~ela prvenstva, ali bitno je da su zdravi i fizi~ki spremni u {to sam uvjeren, kazao je Sli{kovi}. traèniji, tako da nam je ovaj me~ jako bitan. Me|utim, mla|i igra~i }e sigurno imati svoju minutaù. Sli{kovi} je kazao kako na spisku nema Baji}a jer je postojao problem oko njegovog dolas-
igrati za mladu selekciju, te da se na spisku za me~ sa Japancima ve}inom nalaze nogometa{i iz proteklih kvalifikacija. Htio sam pozvati jo{ neke igra~e, poput Kerkeza, posebno nakon odli~ne utakmice protiv
Mladi se pripremaju za me~ sa Slovencima
Zukanovi} se odlu~io za doma}e snage

S obzirom da Izvr{ni odbor jo{ nije donio odluku o sastavima stru~nih {tabova mla|ih reprezentativnih selekcija Ibro Zukanovi} }e do kona~ne odluke i dalje obavljati du`nost selektora U-21. Htio bih dati jedno poja{nenje. Meni je ugovor sa N/FSBiH istekao, {to zna~i da nisam razrje{en du`nosti i obavljat }u funkciju selektora mlade selekcije do kona~ne odluke IO, kazao je Zukanovi}, koji je na spisak za me~ sa Slovencima uvrstio slijede}e igra~e: Zdenko Baoti} (Ora{je), Jasmin Buri} (êlik), Damir Memi{evi} (@eljezni~ar), Mijo Studenovi} (Ora{je), Avdija Vr{ajevi} (êlik), Boris Pandà ([iroki Brijeg), Igor Despotovi} (Kozara), Elmir Kuduzovi} (@eljezni~ar), Adnan Liki} (Sloboda), Edin Husi} (Ora{je), Sulejman Smaji} (Zrinjski), Emir Kasapovi}
Prednost dobili doma}i igra~i, ali Dèko, Ibi{evi}, Salihovi}, Pehli} i Ibri~i} u budu}nosti }e ipak konkurisati za dres mlade selekcije
no da na spisku bude i novih igra~a u zavisnosti kako pojedinci budu odigrali prvo kolo prolje}a. Tako|er, istakao bih da ozbiljno ra~unamo i na Pehli}a i Ibri~i}a, koji su priklju~eni A timu, kao i Salihovi}a, Dèku, Ibi{evi}a..., rije~i su Zukanovi}a, koji je na kraju dodao da rezultat nije imperativ, ali da bi bilo dobro ostvariti pobjedu jer je ona bitna za samopouzdanja igra~a. J. Li.
(Sloboda), Dario Puri} (Modri~a), Admir Ljevakovi} (êlik), Davor Landeka (Zrinjski), Petar Jeli} (Modri~a), Damir Tosunovi} (Ora{je), Ajdin Mahmutovi} (êlik), Igor Radovanovi} (Slavija) i Samir [ari} (Sarajevo). Za ovaj susret sam se opredijelio za nogometa{e iz doma}e lige i nadam se da }e svi do}i zdravi na okupljanje. Ipak, nije isklju~e-
44 SPORT
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON ÊTVRTA OSNOVNA [KOLA TORLAKOVAC - DONJI VAKUF Na osnovu ~lana 57. Zakona o osnovnoj {koli SBK (Slu`bene novine SBK, broj: 11/01) i ~lana 122. pravila Javne ustanove êtvrte osnovne {kole Torlakovac, Upravni odbor je na 40 redovnoj sjednici, odrànoj 10.2.2006. godine donio odluku kojom raspisuje: za prijem u radni odnos 1. Nastavnik engleskog jezika, 1 izvr{ilac na 14 ~asova sedmi~no, na odre|eno vrijeme do kraja izvo|enja nastave u {kolskoj godini. 2. Nastavnik historije i geografije, 1 izvr{ilac na 15 ~asova sedmi~no, na odre|eno vrijeme do kraja izvo|enja nastave u {kolskoj godini. Pored op{tih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove predvi|ene Zakonom o osnovnoj {koli, Nastavnim planom i programom za osnovnu {kolu i normativnim aktima {kole. Uz prijavu na oglas kandidati su du`ni dostaviti: - ovjerenu kopiju diplome, - uvjerenje o dràvljanstvu - uvjerenje o neka`njavanju - kra}u biografiju Oglas ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatranje. Prijave sa dokazima o ispunjenju uslova dostaviti na adresu: JU êtvrta osnovna {kola 70224 TORLAKOVAC za javni oglas Predsjednik Upravnog odbora Zijad Mukanovi} s.r.
@eljezni~ar uo~i Posu{ja
JAVNI OGLAS
Gredi} }e od ponedjeljka ponovo biti na treninzima sa Vladavi}em i @eri}em
Almiru Gredi}u skinuta suspenzija

Haris Be{lija najprije mora skinuti vi{ak kilograma nakon ~ega }e biti priklju~en prvom timu
U @eljezni~aru vi{e nema suspendovanih nogometa{a! Nakon ju~era{njeg razgovora izme|u posljednjeg buntovnika Almira Gredi}a i direktora kluba Samira Ahmedbegovi}a, prvi operativac tima sa Grbavice kazao nam je da }e njegov prijedlog ka Predsjedni{tvu biti skidanje suspenzije za ovog igra~a. Gredi} je shvatio da je klub na prvom mjestu, kazao je Ahmedbegovi}. Skidanje suspenzije za Gredi}a oja~at }e konkurenciju u @eljezni~aru, a trener Ratko Ninkovi} kazao nam je da ovaj igra~ ipak ne}e biti u kombinacijama za me~ protiv Posu{ja, obzirom da je proteklih nekoliko dana zbog bolesti propustio nekoliko treninga. Za razliku od Gredi}a, prvom timu priklju~en je Dino Muharemovi}, koji se u potpunosti oporavio od povrede, a na priklju~enje prvoj ekipi ~ekaju jo{ Haris Be{lija, Junuz Diatta, Emir Hadì}... Be{lija se udebljao i tek nakon {to skine vi{ak kilograma bit }e priklju~en prvoj ekipi. Hadì} je po~eo sa laganim treninzima, kao i Senegalac Diatta, ali je jo{ rano kazati kada }e oni biti priklju~eni ostatku tima, kaè Ninkovi}. Na kraju pomenimo da se na ju~era{njem treningu pojavio i Alen Spahi}, koji }e vjerovatno ostati na Grbavici. Ipak, niko iz kluba nam nije htio kazati da li }e i na koliko ovaj nogometa{ potpisati ugovor sa @eljezni~arem. J. LIGATA
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON ÊTVRTA OSNOVNA [KOLA TORLAKOVAC - DONJI VAKUF Na osnovu ~lana 57. Zakona o osnovnoj {koli SBK (Slu`bene novine SBK, broj: 11/01) i ~lana 123. pravila Javne ustanove êtvrta osnovna {kola Torlakovac, Upravni odbor na 40. redovnoj sjednici, odrànoj 10.2.2006. godine objavljuje:
PONI[TENJE JAVNOG OGLASA

Poni{tava se javni oglas objavljen u dnevnom listu Oslobo|enje od 19.1.2006. godine za popunjavanje radnih mjesta: 1. Nastavnik engleskog jezika 1 izvr{ilac 2. Nastavnik historije i geografije 1 izvr{ilac Poni{tava se zbog nemogu}nosti po{tivanja ~lana 57. Zakona o osnovnoj {koli SBK. Predsjednik Upravnog odbora Zijad Mukanovi} s.r.
MEDICINSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU obavje{tava sve zainteresirane da }e 1. MR. DR. SABINA MAHMUTOVI] braniti doktorsku disertaciju pod naslovom: DETEKCIJA HUMAN PAPILLOMA VIRUSA TEHNIKOM LANÂNE REAKCIJE POLIMERAZE I IMUNOCITOKEMIJOM; MOGU]NOST IMPLIKACIJA KAO SCREENING PROGRAM RIZI^NE POPULACIJE u ponedjeljak, 20.3.2006. godine, u 12 sati u Biblioteci Medicinskog fakulteta u Sarajevu (III sprat), êkalu{a 90. 2. MR. DR. SMAIL DURMI[EVI] braniti doktorsku disertaciju pod naslovom: JAVNOZDRAVSTVENI ASPEKTI ARTERIJSKE HIPERTENZIJE I FAKTORA RIZIKA KOD SREDNJO[KOLSKE OMLADINE u srijedu, 22.3.2006. godine, u 12 sati u malom amfiteatru Medicinskog fakulteta u Sarajevu (u krugu KCUS), Bolni~ka 25. 3. MR. DR. SALIH TANDIR braniti doktorsku disertaciju pod naslovom: MODALITET PROFESIONALNIH RIZIKA PRENO[ENJA HBV I HCV INFEKCIJE KOD ZDRAVSTVENIH RADNIKA I POSTEKSPOZICIONA PROFILAKSA u ~etvrtak, 23.3.2006. godine, u 12 sati u Biblioteci Medicinskog fakulteta u Sarajevu (III sprat), êkalu{a 90. Doktorske disertacije mogu se pogledati svakim radnim danom od 12 do 14 sati u Dekanatu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Sarajevo uo~i prve utakmice sa Slavijom
Pobjedom najaviti uspje{no prolje}e

Sve utakmice moramo ozbiljno shvatiti, kaè Samir Duro
Fudbaleri Sarajeva do~eka}e u subotu ekipu Slavije na startu proljetne polusezone u kojoj bordo sastav ima visoke ambicije. Zaostatak od tri boda za vode}im [irokim Brijegom nije nedostiàn, no sigurno je da }e borba za naslov prvaka biti te{ka i vjerovatno do kraja neizvjesna. Prvi rival tima sa Ko{eva u nastavku Premijer lige BiH je Slavija, a na strani Sarajeva je pozitivna tradicija u protekle dvije sezone. U dosada{njih pet susreta bordo tim je zabiljeìo tri pobjede (2:0 u prvenstvu na na{em najve}em stadionu, te 2:0 i 3:1 u Kupu BiH pro{le sezone), dok su preostala dva prvenstvena duela zavr{ena nerije{enim rezultatima - 0:0 i 1:1 u Lukavici. Kako se pripremni period bliìo kraju, igrali smo sve bolje i mogu biti zadovoljan. Odre|eni problem su nam predstavljali te{ki tereni na kojima smo trenirali. Vrijeme do prvog susreta sa Slavijom iskoristi}emo da se ekipa osvjeì. Start je veoma bitan i pobjeda ne bi trebala do}i u pitanje protiv Slavije. Zaboravili smo neke nemile doga|aje u pripremnom periodu kao {to je bila suspenzija pojedinih na{ih igra~a. Potpuno smo koncentrisani na igru, nagla{ava Samir Duro koji se u zimskom prelaznom roku vratio na Ko{evo. On ne poznaje ba{ dobro subotnjeg rivala. U razgovoru sa suigra~ima informisao sam se o protivniku. Sve zavisi od nas. Jasno je da moramo dobiti prve dvije utakmice na
Start je veoma bitan: Samir Duro
OSLOBO\ENJE
doma}em terenu. Ipak, svjestan sam da nijedna utakmica ne}e biti laka, a posebno su opasni prvi susreti jer uvijek prija starta sezone vlada mala napetost. - Ko }e biti glavni konkurenti za prvo mjesto? Sarajevo, [iroki Brijeg i Zrinjski su najbliì tituli. Na kraju prvog dijela prvenstva Modri~a Maksima je veoma dobro plasirana, pa je ne treba unaprijed otpisati, odgovorio je Duro. U FK Sarajevo nadaju se i da }e vremenske prilike u subotu odgovarati fudbalu i da }e posjeta na stadionu Asim Ferhatovi} Hase biti dobra, a na igra~ima ko{evskog premijerliga{a je da opravdaju ulogu favorita i nagovijeste uspje{no prolje}e. Z. RA[IDOVI]
SPORT 45
U ~etvrtak revan{ susreti {esnaestine finala Kupa UEFA
Liga nogometnih prvaka - osima finala
Zlatanov [alke brani minimalnu prednost

Hamburger }e poku{ati prema{iti jedan gol zaostatka protiv Tuna Neizvjesnost u utakmicama Olimpik M. - Bolton, Monako - Bazel
U ~etvrtak se igraju sve revan{ utakmice {esnaestine finala Kupa UEFA. U prvim duelima je bilo nekoliko neo~ekivanih rezultata, dok je u pojedinim okr{ajima ve} gotovo rije{eno pitanje putnika u dalje takmi~enje. Me~evi u kojima se o~ekuje vi{e neizvjesnosti se igraju na Velodromu, gdje Olimpik do~ekuje Bolton, zatim u Monaku gde doma}i jure minus iz Bazela, odnosno u Barseloni gdje }e [alke za koji nastupa bh. reprezentativac Zlatan Bajramovi} protiv Espanjola braniti gol prednosti iz prve utakmice. Dosta uzbu|enja bi trebalo biti u Hamburgu gdje }e HSV poku{ati prema{iti minus od jednog gola iz prvog duela protiv Tuna. Jedan od glavnih aduta trenera Hamburgera Tomasa Dola je kapiten bh. selekcije Sergej Barbarez. Pra{ka Slavija je u prvom susretu sa Palermom odigrala veoma dobro, ali joj rezultat ne garantuje miran revan{ pa i na Siciliji predstoji zanimljiv okr{aj. U Donjecku [ahtjor èli pobjedu protiv Lila nakon {to je uz mnogo sre}e izborio dobar rezultat u Francuskoj. Berberovi}ev i Gruji}ev Liteks je ve} preàljen protiv Strazbura, ba{ kao i [tutgart koji gostuje Midlzbrou. Isto se moè kazati i za Bri` u duelu sa Romom. Parovi: Palermo - Slavija Prag (prvi susret 1:2, 16 sati), Rapid Bukure{t - Herta (1:0, 16.15), Levski - Artmedija (1:0, 17), [ahtjor - Lil (2:3, 18), Steaua - Herenven (3:1, 18) Zenit - Rozenborg (2:0, 18), Hamburger - Tun (0:1, 18.30), Strazbur - Liteks (2:0, 19), AZ Alkmar - Betis (0:2, 20.45), Lens - Udineze (0:3, 20.45), Olimpik Marsej Bolton (0:0, 20.45), Midlzbro - [tutgart (2:1, 20.45), Monako - Bazel (0:1, 20.45), Roma - Bri` (2:1, 21), Espanjol - [alke (1:2, 21.30), Sevilja - Lokomotiva Moskva (1:0, 21.30).
Eto postiè pobjedonosni gol protiv êlzija
Reuters
Preokreti Barse i Verdera

Katalonci napravili veliki korak prema ~etvrtfinalu Verder protiv Juventusa u zadnje tri minute od 1:2 stigao do 3:2
Utakmica êlzija i Barselone nije razo~arala, a nakon prvog susreta puno zadovoljniji mogu biti Katalonci koji su sa 2:1 osvojili Stamford Brid` i napravili veliki korak prema ~etvrtfinalu. I na drugim susretima bilo je vatreno, svugdje je bilo puno pogodaka, a najvie u Bremenu, ~ak pet. Verder je sa dva gola u zadnje tri minute uspio od 1:2 do}i do pobjede od 3:2. Utakmice Ajaks - Inter i Glazgov Rendèrs Viljareal zavr{ile su identi~nim rezultatom 2:2 Sorin), Forlan, Josico, Riquelme (od 90. Azo), Javi Venta, Tacchinardi, Senna, Peno, Jose Mari (od 84. Roger).
Verder - Juventus 3:2

Stadion Wesers. Sudija: Manuel Enrique Mejuto Gonzales ([panija). @uti kartoni: Schulz (Werder), Trezeguet, Nedved, Vieira, Balzaretti (Juventus). Strijelci: 1:0 - Schulz (39), 1:1 Nedved (73), 1:2 - Trezeguet (82), 2:2 - Borowski (87), 3:2 - Micoud (90+2) WERDER: Wiese, Fahrenhorst, Naldo, Baumann, Micoud, Klose (od 68. Valdez), Owomayela, Klasni}, Frings, Borowski, Schulz. JUVENTUS: Buffon, Vieira, Emerson, Ibrahimovi} (od 59. Del Piero), Nedved, Balzaretti, Camoranesi (od 74. Zalayeta), Trezeguet, Blasi, Thuram, Cannavaro.
Liteks je ve} preàljen: Dèmal Berberovi}
Selektor Japana, Ziko
Iz utakmice u utakmicu igramo sve bolje

Brazilac Zico na kormilu japanske reprezentacije tvrdi kako je njegova mom~ad u sve boljoj formi uo~i predstoje}eg Svjetskog prvenstva u Njema~koj. Japanska reprezentacija zapo~et }e kvalifikacije za Azijski kup 2007. godine utakmicom protiv reprezentacije Kine. Jo{ uvijek imamo detalje koje treba popraviti, no popravljamo igru u svakoj utakmici, {to je vrlo va`no u godini kada se igra Svjetsko prvenstvo. - kazao je Zico, a prenosi Shangai Daily U grupi A kvalifikacija za Azijski Kup, igraju s Indijom, Jemenom te Saudijskom Arabijom. Ne o~ekuje se da }e Indija, zemlja koja luduje za kriketom, pro}i kvalifikacijsku ghupu, no
êlzi - Barselona 1:2

Stadion Stamford Bridge. Sudija: Tertje Hauge (Norve{ka). @uti karton: Puyol, Iniesta (Barcelona). Crveni karton: Del Horno (Chelsea) Strijelci: 1:0 Motta (59-ag), 1:1 - Terry (72-ag), 1:2 - Eto (80). CHELSEA: êch, Del Horno, Makelele, Carvalho, Lampard, Crespo (od 46. Drogba), Joe Cole (od 40. Geremi), Robben (od 78. Wring-Phillips), Ferreira, Gudjohnsen, Terry. BARCELONA: Valdez, Motta (od 66. Larsson), Marquez, Puyol, Eto, Ronaldinho, Van Bronckhorst (od 69. Sylvinho), Edmilson, Deco (od 85. Iniesta), Oleguer, Messi.
Ajaks - Inter 2:2

Stadion Amsterdam arena. Sudija: Wolfang Stark (Njema~ka). @uti karton: Rosenberg (Ajax), Cordoba, Cruz (Inter). Strijelci: 1:0 - Huntelaar (16), 2:0 Rosales (20), 2:1 - Stankovi} (49), 2:2 - Cruz (86). AJAX: Stekelenburg, Trablesi, Heitinga, Rosales (od 89. Babel) , Maduro, Vermaelen, Emanuelsen, Lindenbergh, Rosenberg, Huntelaar, Boukhari. INTER: Toldo, Cordoba, Burdisso, J. Zanetti, Stankovi}, Figo, Cruz, Adriano (od 65. Martins), Cambiasso, Samuel, Cesar (od 46. Pizzaro) Revan{ susreti su na programu 7 i 8. marta. Izuzetak je jedino Inter, koji }e revan{ utakmicu s Ajaksom odigrati 14. marta, jer sedam dana ranije, tako|er u revan{u, Milan na istom stadionu do~ekuje Bajern.
(S . Hd`)
Japanci }e biti spremini za SP
indijski selektor Syed Nayeemuddin tvrdi kako idu na pobjedu. Rekao sam momcima da se
ne osje}aju inferiorno. Moramo misliti na to kako moèmo pobijediti Japan. - kazao je indijski selektor.
G. Rendèrs - Viljareal 2:2

Stadion Ibrox. Sudija: Eric Poulat (Francuska). @uti karton: Rodriguez, Pr{o (Rangers), Forlan (Villarreal) Strijelci: 0:1 - Riquelme (7-11m), 1:1 - Lovenkraands (22), 1:2 - Forlan (35), 2:2 - Pena (82-ag). RANGERS: Waterreus, Ferguson, Hemdani, Pr{o (od 89. Boyd), Kyrgiakos, Rodriguez, Burke, Hutton, Lovenkrands (od 75. Novo), Namouchi (od 69. Buffel), S . Smith. VILLARREAL: Viera, Gonzalo, Arruobarrena (od 61.
Poslije najave Brazilca da odlazi iz Reala
Milan èli Ronalda

Na najavu Ronalda da bi po zavretku sezone mogao da napusti Real, prvi je reagovao direktor Milana Adriano Galia ni, poèlivi Brazilcu dobrodolicu medu rosonere. Ronaldo je sjajan igra~ i ako odlu~i da napusti Real, mnogo velikih klubova irom svijeta }e
Ronaldo
Reuters
biti zainteresovano za njega. Vrata Milana }e mu tako|e biti otvorena, izjavio je Galiani za Gazetu delo Sport. U slu~aju da zaista poslije Svjetskog prvenstva postane ~lan rosonera, Ronaldo }e se vratiti u Milano gdje je od 1997. do 2002. godine nosio dres Intera.
SPORT 47
Prema pisanju turskih medija
Kapiten Reala se vratio nakon povrede
Raul odigrao 100. utakmicu u Ligi prvaka

Rekorder elitnog evropskog klupskog nadmetanja sa 51 datim golom, kapiten madridskog Reala Raul protiv Arsenala je odigrao svoju jubilarnu 100. utakmicu u Ligi ampiona Ovaj 28-godinji panski reprezentativac se na teren vratio poslije tromjese~ne pauze zbog povrede koljena, ali je jo uvijek daleko od defanzivca Milana, Paola Maldinija koji je u ovom takmi~enju odigrao ~ak Raul ~eka na ulazak u teren protiv Arsenala 120 me~eva.
Razgovara o povratku u Gaziantep: Faruk Hadìbegi}
Reuters
Mogu} povratak Hadìbegi}a u Gaziantep

Meni Gaziantep duguje puno neispla}enog novca. Uz izvinjenje i korektan razgovor saradnja bi mogla biti nastavljena, izjavio je Hadìbegi} Pohvale za Halilhodì}a
ISTANBUL - Samo jedan bod u pet prvenstvenih kola i pad sa {este pozicije na tabeli na 14, te borba za opstanak u Premijer ligi Turske za tim Gaziantepa doveli su do podno{enja ostavke stru~nog {taba na ~ijem je ~elu bio Husejin Kaplan. Prema pisanju turskih printanih medija otvoren je put za povratak Faruka Hadìbegi}a na klupu Gaziantepa. Njegovo ime skandiraju navija~i od decembara na svakom susretu koji igra Gaziantep kod ku}e i na strani i traè povratak u klub. Ono {to se desilo poslije odlaska neprikosnovenog Dèlala Dogana sa funkcije predsjednika kluba i prekida saradnje sa Hadìbegi}em zbog nepruànja podr{ke odlazecem predsjedniku, nije zabiljeèno u Turskoj. Kada su stvari izbjegle kontroli i zaprijetilo ispadanje iz drustva najboljih, smijenjen je trener Kaplan i vo|eni su razgovori sa pojedinim turskim trenerima poput Sameta Aybabe i na{im stru~njakom Safetom Su{i}em. Aybaba je postavio prevelike nov~ane zahtjeve, a Su{i} se izvinuo i rekao da bi se do kraja sezone najradije odmarao. Po volji navija~a, uprava se preko novog menadèra Hadìbegi}a, poznatog Safeta Sandàklija obratila na staru adresu. Razgovori o povratku Hadìbegi}a u Gaziantep su aktivirani i sve }e biti poznato narednih dana. O svemu ovome u direktnom kontaktu sa bh. trenerom smo provjerili napise turskih medija. U telefonskom razgovoru ekskluzivno za Oslobo|enje, Faruk Hadìbegi} je kazao da je sve istina i da su kontakti sve aktuelniji. Prije ovoga sam bio na pragu anga`mana u Ankarasporu i Sivasu, ali sam ~ekao bolje prilike. Moj stru~ni stab je doveo stvari u Gaziantepu pod kontrolu. Imali smo odli~ne rezultate u gostima i manjak sre}e na doma}em terenu. Podr{ka navija~a na{em radu i rezultatima bila je evidentna jer je klub imao realne {anse za plasman u Kup UEFA. Naàlost, danas samo tri boda su od posljednje pozicije. Meni klub duguje puno neispla}enog novca. Uz izvinjenje i korektan razgovor saradnja bi mogla biti nastavljena, izjavio je Hadìbegi}. Jo{ jedan na{ trener je izuzetno po{tovan u Turskoj. Poslije serije od tri uzastopna trijumfa, uprava Trabzona je aktivirala napore da i poslije zavrsetka sezone nastave saradnju sa Vahidom Halilhodì}em. Mostarac koji je vjerovao u sebe i od posrnulog Trabzona napravio stabilnu ekipu kazao je upravi kluba da tek po zavr{etku sezone slijede razgovori o nastavku ili prekidu saradnje. Trabzon je sa devet bodova iz tri kola stigao do diobe 4-5. pozicije i bori se za tre}e mjesto koje vodi u Kup UEFA, a u Kupu Turske se plasirao u ~etvrtfinale. Po turskim medijima, sve je to zasluga Halilhodì}a.
Jusko BOJAD@I]
URBANIZAM, PROJEKTOVANJE I IN@INJERING d.d. BUGOJNO SKUP[TINA DRU[TVA Broj: 01-40/04 Datum: 30.6.2004. god. Na osnovu ~lana 169 do 176 i 264. Zakona o privrednim dru{tvima (Slu`bene novine FBiH, broj: 23/99, 45/00 i 29/03), u skladu sa Statutom URBANIZAM, PROJEKTOVANJE I IN@INJERING d.d. Bugojno, Skup{tina dru{tva na sjednici odrànoj dana 30.06.2004. godine, sa 80,966% ukupnog broja dionica s pravom glasa, donijela je
o pokrivanju gubitka u poslovanju dru{tva smanjenjem osnovnog kapitala dru{tva smanjenjem nominalne vrijednosti dionica ^lan 1. Osnovni kapital URBANIZAM, PROJEKTOVANJE I IN@INJERING d.d. Bugojno utvr|en pravosna`nim rje{enjem Komisije za vrijednosne papire FBiH broj: 03-19-200/03 od 12.5.2003. godine i upisan u Rje{enju Kantonalnog suda Travnik broj: U/I-324/03 od 28.04.2003. godine (u ukupnom iznosu od 721.587,50 KM), nakon spajanja dionica 721.500,00 KM (razlika od 87,50 KM raspore|ena u Rezervni fond) smanjuje se za iznos od 401.154,00 KM. ^lan 2. Smanjenje osnovnog kapitala iz ~lana 1. ove odluke izvr{it }e se zbog pokrivanja akumuliranog gubitka u iznosu od 401.154,00 KM (gubitak za prethodni period i 2002. godine od 400.825,00 KM) utvr|enog u izvje{taju ovla{tenog revizora o izvr{enju revizije finansijskog izvje{taja sa 31.12.2003. godine, te prenosa 329,00 KM u Rezervni fond Dru{tva zbog zaokruìvanja druge decimale normalne vrijednosti dionica. ^lan 3. Umanjenje osnovnog kapitala izvr{it }e se smanjenjem nominalne vrijednosti svih dionica sa 25,00 KM za jednu dionicu na 11,10 KM; tako da vrijednost osnovnog kapitala Dru{tva po smanjenju iznosi: 320.346,00 KM, podijeljen na 28.860 dionica. (ukupni iznos Rezervnog fonda je 550,00 KM). ^lan 4. Prava dioni~ara po osnovu dionica prije i poslije primjene smanjenja dioni~kog kapitala su ista. Smanjenje osnovnog kapitala ne}e uticati na izvr{avanje obaveza Dru{tva prema povjeriocima. ^lan 5. Ova odluka }e se dostaviti jednom dnevnom listu radi objavljivanja, Komisiji za vrijednosne papire FBiH radi odobravanja smanjenja osnovnog kapitala i upisa u Registar emitenata, te podnijeti uz prijavu za upis smanjenja osnovnog kapitala u sudski registar. ^lan 6. Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, za njeno sprovo|enje zaduùje se Uprava dru{tva i nadle`ne stru~ne slu`be. Predsjedavaju}i Skup{tine Dèvad Mla}o
ODLUKU
U Milanu brinu poslije povrede brazilskog golmana
Dida mora na preglede

Golman Milana i brazilske reprezentacije Dida povrijedio se na utakmici Lige ampiona izme|u Bajerna i Milana. Poslije jednog izlaska sa mre e Dida je nezgodno dosko~io i zatim sa bolnom grimasom pao na travu. Intervenisali su i ljekari, ali Dida nije mogao da nastavi susret. Brinemo zbog Dide i nadamo se da nije u pitanju nikakav prelom. Ljekari trenutno pri~aju o istezanju mii}a, ali }emo vie znati tek poslije svih pregleda i snimanja, izjavio je direktor Milana Adriano Galiani.
Uhap{eno deset navija~a Liverpula

Portugalska policija privela je desetoricu navija~a Liverpoola uo~i utakmice Lige prvaka izmedu Benfice i Liverpoola u Lisabonu. Svi uhap{eni Englezi ipak nisu privedeni zbog nereda, ve} zbog toga {to su ra~une pla}ali krivotvorenim nov~anicama. Nakon dojave policija je opkolila hotel sa engleskim navija~ima i uhapsila ih bez upotrebe sile. U Lisabon je prisustvovalo oko 3.500 navija~a Liverpoola.
48 SPORT
Na judo turniru Samobor 2006.

BIHA] - Na velikom me|unarodnom judo turniru u Samoboru (Hrvatska), pod nazivom Kup Samobora 2006, na kome je nastupilo 900 takmi~ara iz Hrvatske, BiH, Italije, ê{ke, Slovenije, Slova~ke, Austrije, Ma|arske na{u zemlju predstavljali su ~lanovi Une i Brekovice iz Biha}a. Turnir je bio kriterijski za Judo savez BiH. Takmi~ari iz Biha}a u jakoj
Deset medalja za Bi{}ane

konkurenciji postigli su izvanredne rezultate i dostojno su predstavljali grad, Kanton, dràvu. Zlatne medalje osvojili su: Hana Top~agi}, Emil, Ibrahim Kurtovi}, Denis i Rifet Deli}, srebrene: Ahmet Bahti}, Majda [u{njar, bron~anu: Hadis Rami} (svi iz Judo kluba Una), te Danijel Deli} i Omer Bajri} iz Brekovice. F. P.
Karatista Mensur Caki} u o~ekivanju velikih takmi~enja
Danas u Sarajevu
Sve~ana promocija [ahovske po~etnice

U prostorijama [ah-kluba Bosna (Pru{~akova, 21) danas u 12,30 sati obavit }e se promocija nedavno iza{le knjige [ahovska po~etnica, autora velemajstora Emira Dizdarevi}a, rukovodioca Bosnine {ahovske {kole. Izdavanje knjige istaknutog velemajstora, koji ima i titulu FIDE-trenera, zna~ajan je segment realizacije projekta [ah {kolskoj omladini, iniciran u Ministarstvu obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo koji se implementira u organizaciji [S Kantona, i tehni~koj organizaciji [K Bosna, u cilju formiranja {ahovskih sekcija tamo gdje ih nema, i uvo|enja {aha u {kolski program za osnovce i srednjo{kolce. Dana{nje predstavljanje {ahovPripreme za nove titule: Mensur Caki} (desno)
Konji~anin na privremenom radu

Emir Dizdarevi}
Cilj je {to bolji plasman ne Prvenstvu Evrope i odbrana titule prvaka Balkana Prva provjera forme idu}eg vikenda na takmi~enju u Tuzli
KONJIC - Iako je lani iz konji~kog Karate kluba Bo{njak preselio u sarajevsku Bosnu, Mensur Caki}, drugi na prvenstvu svijeta u Meksiku i neprikosnoveni prvak Balkana, ne odoljeva svojoj ljubavi za rodnim gradom i njegovim ljudima. Zato, uprkos obavezama prema klubu, reprezentaciji i fakultetu, malo, malo, pa skokne do svoga Konjica, do svojih prijatelja i svoje porodice. Nema tu ni~ega neobi~nog. Ja sam i dalje Konji~anin. Odlazak u Sarajevo ne smatram izdajom svoga rodnog grada niti KK Bo{njak, kluba u kojem sam stasao i postigao svoje najve}e uspjehe do sada. To se ne zaboravlja. Moj odlazak u Sarajevo samo je rezultat èlje da napredujem u boljim uslovima, da se {kolujem i sti~em znanja koja }e koristiti i meni i mla|im sportistima na koje }u, kada za to do|e vrijeme, to znanje prenositi, kaè Mensur Caki} za Oslobo|enje. Ne krije, me|utim, da mu, dok se vrijedno priprema za predstoje}a velika takmi~enja, smetaju pri~e o tome kako je, navodno, iznevjerio svoj grad i svoj mati~ni klub. O~ekuju me velika takmi~enja. Prva provjera onog {to sam do sada postigao na pripremama bi}e sljede}eg vikenda na TK Open. U martu je Balkansko prvenstvo na kojem branim titulu prvaka osvojenu lani u Gr~koj. Potom slijedi Prvenstvo Evrope za seniore u Norve{koj. Vjerujem da }u, zahvaljuju}i trudu Suada ]upine, moga trenera i selektora i, naravno, vlastitom zalaganju, titulu prvaka Balkana odbraniti, da }u sa uspjehom braniti boje BiH i na Evropskom {ampionatu te da }u svaki svoj uspjeh i dalje poklanjati svojoj zemlji i dragim ljudima moga rodnog grada, koji su se radovali svim mojim pobjedama i svaku od njih adekvatno vrednovali, kaè ovaj vrsni sportisata dodaju}i da }e na taj na~in najbolje demantovati nedobronamjerna govorkanja o tome kako je on, toboè, iznevjerio svoj grad. E. BAD@AK
ske po~etnice zakazano je u prostorijama USD Bosna (Ulica Hamze Hume, br. 2/I).
Superturnir u Meksiku
Tre}e kolo {ahovskog spektakla 20. kategorije (dvokru`nog) u Meksiku: Bakro-Valjeho Pons remi (18), Svidler - Leko remi (21), Radàbov - Ivan~uk remi (23), Aronian - Topalov remi (123). Tabela: Svidler i Leko o 2,5, Ivan~uk 2, Bakro i Aronian po 1,5, Topalov 1, Valjeho Pons 0,5 poena.
Aronian i Topalov povukli po 123 poteza

Baskijci doveli poja~anje
Stefanovi} u Bilbau
Tridesetogodi{nji plejmejker Sa{a Stefanovi}, koji je tokom svoje igra~ke karijere nastupao za Cr venu zvezdu, FMP eleznik, Slogu i Turk Telekom, napustio je gr~ki Iraklis i postao novi ~lan {panske ekipe Lagun Aro Bilbao Basket. Baskijci su ve} duè vrijeme u potrazi za plejmejkerom a nakon odlaska Ivana Koljevi}a u Olimpijakos.
Iskusni veteran prona{ao novi klub
Vins Barker u Klipersima

Iskusni veteran Vins Barker potpisao je ugovor sa LA Klipersima. On je u NBA ligi nastupao za {est ekipa, odigrao je 783 utakmice, a u prosjeku je postizao 15 poena i imao 7 skokova. êtiri puta je u~estvovao na All Staru, osvojio je zlato u Sydneyu na Olimpijskim igrama 2000. godine. Karijeru je po~eo u Milvokiju gdje je proveo naredne ~etiri sezone. Nakon Milvokija, oti{ao je u Sijetl gdje se zadrào pet sezona. Nastupao je jo{ i za Boston, New York, Houston i sad za LA Kliperse. Tokom dugogodi{nje igra~ke karijere imao je puno problema s obzirom da mu je najve}i porok alkohol a zbog sklonosti da mu se naglo pove}ava tjelesna teìna, svojevremeno je bio otpu{ten iz Hjustona...
Sa{a Stefanovi}
Saporo odustao od kandidature za OI

Japanski Sapporo odustao je od kandidature za organizaciju Ljetnih olimpijskih igara 2016. godine. Predstavnik Sappora Yoichi Kawai kazao je kako su financije glavni razlog odustanka od kandidature. Nakon odustajanja Sappora u utrci su ostali Tokio i Fukuoka, pa }e Japanski olimpijski odbor morati odlu~iti koji }e od ta dva grada biti
Bolje kruha nego igara

kandidat za OI 2016. Tokio je bio doma}in Ljetnih olimpijskih igara 1964. godine. Sapporo je bio doma}in Zimskih olimpijskih igara 1972. godine. Vjerojatno pou~en nedavnim Olimpijskim igrama u Ateni koje su glavni grad Gr~ke ostavile u ogromnim dugovima, u Sapporu su zbog kruha odlu~ili odustati od - igara.
Vins Barker: Sklon porocima
Ekipa iz Slovenije poja~ava konkurenciju

Bojan Obradovi} novi je ~lan Pivovarne La{ko. Iskusni centar, u Sloveniju je do{ao iz belgijskog Deksia. Tokom igra~ke karijere nastupao je za Napredak iz Kru{evca, beogradski Radni~ki, Ikokeu iz Aleksandrovca, rusku Samaru, Limo`, Beograd i Atlas.
Bojan Obradovi} u La{kom

Tim iz La{kog katastrofalno je zapo~eo sezonu ali se situacija nakon dolaska Bo{ka \oki}a zna~ajno promijenila. La{ko je donekle popravilo utisak plasmanom u finale Kupa Slovenije gdje }e za protivnika imati Union Olimpiju.
Bojan Obradovi}
SPORT 49
[iroki Eronet do~ekuje Hemofarm
Nastaviti niz dobrih igara

Ko{arka{i [irokog Eroneta danas igraju utakmicu 20. kola Goodyear lige zbog obaveza Hemofarma Nakon osvajanja Kupa BiH, optimizam se vratio na Pecaru
Ko{arka{i [irokog Eronet danas u 18 sati do~ekuju Hemofarm u okviru 20. kola Goodyear lige. Posljednja pobjeda nad Bosnom i osvojeni trofej Kupa BiH, vratili su optimizam u [irokobrijeàna. S obzirom da nisam igrao prvu utakmicu u Vr{cu, tek nakon pogledanog snimka znat }u vi{e o tojekipi. Na{a forma je u
1. Partizan 19 2. Crvena z. 19 3. FMP 19 4. Hemofarm 19 5. Slovan 19 6. Cibona 19 7. Zadar 19 8. Bosna 19 9. Vojvodina 19 10. [iroki 19 11. Olimpija 19 12. Helios 19 13. Zagreb 19 14. La{ko 19 15 13 13 13 11 11 10 10 10 10 7 5 3 2 4 6 6 6 8 8 9 9 9 9 12 14 16 17 1556:1399 1503:1373 1477:1378 1519:1421 1452:1436 1530:1535 1578:1502 1513:1451 1571:1526 1512:1594 1500:1504 1379:1527 1477:1686 1418:1653 34 32 32 32 30 30 29 29 29 29 26 24 22 21
Zavr{iti pri~u o Opa~ku
Na zvani~noj press konferenciji, ~elnici [irokog Eronet su se osvrnuli na saop{tenje Zrinjskog MIK Company u vezi s registracijom Ivana Opa~ka za Final Four. Ne postoji ni jedan ~lan u registracionom pravilniku i propozicijama takmi~enja KS BiH zbog kojih Opa~ak ne bi mogao igrati za na{ klub. On je uredno registrovan i samim tim moè igrati. Istina je da je Ivan Opa~ak do{ao u klub mimo prijelaznog roka, ali ne iz êlika, nego iz Zagorje Tehnobetona. Propisi su jasni a mi ih nismo kreirali, ve} smo ih ispo{tovali, slu`beni je stav [iroki Eronet u ovom slu~aju. usponu i moèmo obe}ati da }emo dati sve od sebe kako bi ubiljeìli novu pobjedu, kaè jedan od najefikasnijih igra~a [irokog u posljednje vrijeme Ivan Opa~ak. Hemofarm je finale kupa SCG izgubio od Crvene zvezde. U [iroki Brijeg dolaze oslabljeni, bez ozlje|enog Roberta Conleyja. No, i bez njega veliki su favoriti, ~ak i na Pecari. Ne bih se toliko optere}avao s kakvim }e sastavom do}i. Najva`nije je da mi odradimo svoj dio posla koji zahtjeva ovakva utakmica. Ako ispo{tujemo dogovor iz svla~ionice, onda se moèmo i nadati dobrom rezultatu, mi{ljenja je MVP-a finala kupa BiH Josip Vrankovi}. Iako se utakmica trebala igrati u subotu, termin je promijenjen na zahtjev Hemofarma, zbog njihove utakmice ~etvrtfinala Uleb Cupa u sljede}i utorak. U cilju o~uvanja dobrih odnosa, [iroki Eronet je pristao na pomjeranje termina, iako im to ba{ i ne odgovara. Lak{e bi nam bilo da se igra za vikend, jer smo se nakon finala
Ko{arka{i [irokog: Nadaju se novoj pobjedi
malo opustili i emotivno ispraznili. Ne mogu obe}ati sigurnu pobjedu. Nama je najva`nije da zadrìmo kvalitet igre koju
Parovi 20. kola Goodyear lige: [iroki Eronet - Hemofarm (danas), Pivovarna La{ko Zagreb, Bosna ASA BHT Partizan, Helios Domàle Zadar, Geoplin Slovan FMP, Vojvodina - Union Olimpija, Cibona - Crvena zvezda (25. februar).
Prema najavama iz [irokog Eronet, u toku dana{njeg dana bi u klub trebala sti}i dvojica ameri~kih ko{arka{a koji bi trebali pro}i probu u ovom klubu. S obzirom da [iroki do 28. februara ima pravo dovesti dva nova igra~a, stru~ni {tab na ~elu s Vuli}em, èle isprobati nove igra~e prije nego potpi{u bilo kakav ugovor.
Poja~anja na probi
pruàmo u posljednje vrijeme. Ukoliko odigramo kao tim, ~ak i ako izgubimo, ne}u biti nezadovoljan, istakao je trener Jak{a Vuli}. Dana{nji protivnik ko{arka{a [irokog Eronet izuzetno je atraktivan. Predsjednik kluba Ante Suton izrazio je nadu da }e veliki broj navija~a do}i i pozdraviti pobjednike ovogodi{njeg nacionalnog kupa BiH, te pruìti zna~ajnu podr{ku kako bi ekipa doS . R. {la do novih bodova.
Nakon {to je igra~ Klipersa upropastio napad
Dalas do{ao do trijumfa

Ko{arka{ Klipersa Shaun Livingston ispustio loptu u posljenjem napadu pri minimalnom vodstvu Dalasa Karter slomio Milvoki
Nakon All Star pauze, nastavljen je regularni dio sezone u NBA ligi. Najzanimljiviji susret odigrali su Dalas i LA Klipersi. U posljednjim trenucima utakmice pri vodstvu Dalasa od 92:91, Jerry Stackhouse je pogodio jedno bacanje a Klipersi su imali i posljednji napad. Ipak, Shaun Livingston je izgubio loptu i Dalas je do{ao do pobjede. Josh Howard je predvodio Mavse sa 23 poena a Dirk Nowitzki je postigao 17. Kod Klipersa, Cuttino Mobley je bio najefikasniji sa 18 poena dok je Sam Cassel postigao 17 poena. Vince Carter je bio najzaslu`niji u redovima Netsa u pobjedi nad Milvokijem. Pored ~injenice da je ubacio 45 poena, Karterov u~inak je i ve}i kad se uzme u obzir da je u posljednjih pet minuta postigao sve ko{eve za svoj tim. Netsi su na kraju pobjedili sa 85:89, a Karter je serijom 14:6 slomio Bakse. U redovima Netsa, Bobby Simmons i Michael Reed postigli su po 18 poena. Iznena|uju}e ubjedljivu pobjedu ostvarili su Boston Celticsi protiv Utah Jazzera 88:103. Paul Pierce je postigao 30 poena, Delonte West 22. Kod slabih Jazzera Andrei Kirilenko bio je najzapaèniji sa 17 uba~aja. Memphis je bio bolji od Toronta 94:88. Pau Gasol utakmicu je zavr{io sa 21
Vins Karter: Predvodio Netse do pobjede
poenom i 10 skokova a Chris Bosh je sa 26 poena bio prvo ime na terenu. Utakmicu je prelomio Eddie Jones, koji je postigao pet vezanih poena u posljednjih ~etrdesetak sekundi. Rezultati odigranih utakmica: Va{ington Minesota 90:78, Indijana Oklahoma Siti 97:75, Klivlend Orlando 105:92, Detroit Atlanta 97:87, Milvoki Nju Dèrsi 85:89, Memfis Toronto 94:88, Dalas LA Klipers 93:91, San Antonio Sijetl 103:78, Juta Boston 83:103, Denver [arlot 100:84, Sakramento Golden Stejt 102:77, LA Lejkers Portland 99:82.
50 SPORT
Na prvenstvu Srbije za mlade stonotenisere
Dvije bronze za BiH

U Vr{cu je odràno sedmo me|unarodno prvenstvo Srbije za mlade u stonom tenisu. Nastupile su reprezentacije BiH, Ma|arske, Rumunije, Slova~ke, Slovenije, Crne Gore i Srbije. Na{a zemlja je nastupila sa 14 takmi~ara i takm~arki. Veliki uspjeh ostvarila je juniorska selekcija Bosne i Hercegovine koja je u veoma jakoj konkurenciji osvojila tre}e mjesto, tj. bronzanu medalju. Za na{e juniorke nastupile su Sonja Obradovi}, Majda Prole i Melisa Ibrahimovi}. U konkurenciji juniorke-pojedina~no, Prole je osvojila 3. mjesto, {to je izuzetan uspjeh.
Odbojka{i Bosne su doìvjeli jo{ jedan poraz
Tre}a mjesta pripala Majdi Frole i selekciji juniorki

U istoj kategoriji Sonja Obradovi} plasirala se u ~etvrt-finale. Zna~ajan uspjeh ostvario je junior Almir Divovi} koji se plasirao me|u osam najboljih, dok je Mirza Dizdarevi} izborio plasman me|u 16 najboljih. U kategoriji kadeta pojedina~no iz kvalifikacija u glavni `rijeb su se plasirali Damir Marini}, Ivan Boba{ i Antonio Bo{njak. Selektor Anto Daf ini} i Goran Raj~i} su veoma zadovoljni nastupom mladih reprezentativaca, {to je ohbrabruju}e pred Evropsko prvenstvo za mlade koje }e se odràti u Sarajevo, od 21. do 30. jula.
O~ekuju bolje dane

Miralem Tur~alo preuzeo funkciju trenera i poku{at }e klub izvu}i iz krize
Odbojka{i Bosne kona~no su dobili trenera i po~elo se normalno raditi. Pro{lu utakmicu igrali su protiv Radnika iz Bijeljine i izgubili sa 3:0. Studenti u toj utakmici su se borili, ali ipak su poraèni. Moèmo slobodno re}i da je jedini razlog gubitka bodova dramati~na situacija u klubu i netreniranje igra~a. Ipak, situacija u klubu se popravlja. Miralem Tur~alo preuzeo je trenersku funkciju i poku{at }e da vrati Bosnu u sami vrh bh. odbojke, gdje joj je i mjesto. Nakon preuzimanja trenerske funkcije u Bosni, kakve su va{e ambicije do kraja prvenstva? pitali smo Miralema Tur~ala. Mene je zatekla te{ka situacija u klubu. Kako sam vidio, niko nije èlio da nam pomogne, pa sam ja odlu~io da preuzmem funkciju trenera. Moj glavni cilj jeste da sa~uvamo status premijerliga{a i da se baziramo na mla|i kadar, jer ovaj stari dao je svoje, iako ima jo{ {anse da se oni iskusniji jo{ dokaù . @elim da pomognem Bosni, naravno uz korektnu suradnju sa upravom. Ostalo je jo{ malo do kraja ali se nadam da }e sve biti regularno i da }emo ostati u ligi, rekao je Tur~alo. - Utakmica protiv Radnika? Kakve su va{e ocjene i za narednu utakmicu koju igrate protiv Modri~e, ima li {ansi za izne-
ATP turnir u Memfisu
Karlovi} u drugom kolu

Hrvatski teniser Ivo Karlovi} uspje{no je presko~io prvu prepreku na ATP teniskom turniru {to se za nagradni fond od 560.000 eura igra u Memphisu. Karlovi} je u dvoboju prvog kola pobijedio Danca Kristiana Plessa 6:7 , 7:6 , 6:4. Njegov protivnik u drugom kolu bit }e îleanac Paul Capdeville, koji je u prvom kolu porazio [panjolca Tommyja Robreda 4:6, 7:6 (3), 6:4. Bit }e to njihov pr vi medusobni susret na ATP Touru. Rezultati prvog kola: Ivo Karlovi} (Hr v) Kristian Pless (Dan) 6:7, 7:6, 6:4; Robin Soderling ([ve) - Maks Mirnji (Bjel) 6:0, 6:1; Julien Benneteau (Fra) - Yeu-Tzuoo Wang Ivo Karlovi} (Taj) 3:6, 6:3, 7:6; Wayne Arthurs (Aus) - Tomas Zib (ê{) 6:4, 7:6; Kristof Vliegen (Bel) - James Blake (SAD) 6:4, 6:4; Andy Roddick (SAD) - Mardy Fish (SAD) 6:3, 6:7, 7:6; Dmitrij Tursunov (Rus) Robby Ginepri (SAD) 7:5, 7:6.
Odbojka{e Bosne u narednoj utakmici o~ekuje te{ko gostovanje
na|enje? Mi smo imali svega dva zajedni~ka treninga od kako sam ja do{ao. Od standardnih igra~a koji su ranije igrali, samo su dvojica su bili u postavi protiv Radnika, a ~ak smo igrali bez libera. Prvi set smo odigrali dobro ali je u nastavku ponestalo snage. Naravno,
onda je do{lo i do pada u igri {to su gosti iskoristili i zasluèno trijumfovali. Narednu utakmicu igramo protiv Modri~e bi}e te{ko bilo {ta uraditi vi{e. Oni su favoriti u toj utakmici i mi }emo se samo potruditi da {to namu~imo doma}ina, kaè Tur~alo. N . PAÔ
Automobilizam: DTM {ampionat
Prva èna u trci

DTM {ampionat dobio je prvu ènu u takmi~enju u posljednjih 10 godina. Radi se o Vanini Iks, 32-godi{njem voza~u i k}erki nekada{njeg asa Formule Dèkiju Iksu. Vanina Iks }e voziti za novoformirani tim ~iji je vlasnik Doktor Kolin Kols, koji je i vlasnik F1 tima Midlend Formula. Ova èna nije bez iskustva za volanom. Po~ela je jo{ 1996.godine u Turingu, napredovala je iz godine u godinu, a na trci 24 sata Spa pobijedila je u svojoj klasi i zavr{ila na podijumu. Pored ove, u~estvovala je i na legendarnim trkama 24 sata Le Mana i reliju Dakar. Ostaje da se vidi kakav }e utisak ostaviti u jako te{kom DTM {ampionatu, i da li }e preko ovog takmi~enja dobiti priliku da sjedne u bolid F1.
Vanina Iks
UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo
Nova karijera velikog {ampiona
OBAVJE[TENJE
SAMIR ZILD@I], dipl.ing.el. branit }e magistarski rad pod naslovom POBOLJ[ANJE KVALITETA MENAD@MENTA TELEKOMUNIKACIJSKIH MRE@A KORI[TENJEM TESTNIH SISTEMA 5. aprila 2006. godine (srijeda) sa po~etkom u 13 sati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu Pristup odbrani je slobodan. Magistarski rad moè se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada.
Mihael [umaher vlasnik ekipe od 2007.!?

Veliki ampion F1 Mihael umaher mogao bi na kraju ove sezone da zapo~ne novu karijeru u F1, kao vlasnik tima! Kako je izjavio ~uveni Irac Edi Dòrdan, u ~ijem timu je 1991.godine i debitovao umaher, Nijemac bi vrlo lako mogao da se preseli pored staze: Znam da se pri~alo o toj temi i ne bi me za~udilo da ohrabri Folksvagen, koriste~i brend Audija, da u|u u F1 izjavio je Dòrdan. Prema najavama umaher }e ove godine voziti posljednju sezonu u najbrèm cirkusu, ali da mu se tada prema rije~ima Dòrdana otvaraju mnoge mogu}nosti: On je mo}no ime i figura u svjetskom sportu. Verujem da bi mu se otvorila mnoga vrata koja su drugima zatvorena, rekao je Dòrdan.
Mihael [umaher
SPORT 51
Formula 1 - McLaren ne}e ove sezone biti najbrì na stazi!?
Pri~a se da McLaren na testiranjima sniàva broj okretaja motora samo da se ne bi na{ao u dimu pored staze Ni atmosfera me|u voza~ima nije dobra
Izgleda da McLaren ne}e ove sezone biti najbrì na stazi kao {to je to bio pro{le godine, a glavni razlog jest zasad nedovoljno snaàn i nepouzdan motor. Glavni odgovorni za Mercedesov motosport program, Norbert Haug otvoreno je priznao kako kasne sa razvijanjem V8 motora: Nismo tamo gdje bi èljeli biti sa V8 programom, izjavio je Nijemac za jedan britanski list. Vremena je sve manje, a mi i dalje imamo probleme. Ho}emo li ih rije{iti prije Bahreina - ko zna?, rije~i su Hauga koje ne}e utje{iti McLarenove fanove. Pri~a se u kuloarima da McLaren na testiranjima sniàva broj okretaja motora samo da se bolid ne na|e u dimu pored staze, {to je usprkos svemu dosta ~est scenarij za voza~e McLarena. Situacija za ekipu srebrnih strijela nije nimalo sjajna, kao boja njihovih novih bolida, i stvari ne izgledaju dobro uo~i po~etka sezone. Izgubili su genijalnog konstruktora Adriana Neweya koji je pre{ao u Red Bull, a zatim su iz McLarena oti{li i jo{ neki bitni ljudi koji rade na razvoju bolida. Ni atmosfera me|u voza~ima nije dobra otkako se objavilo da 2007. godine dolazi Fernando Alonso. Naga|anja kaù kako Finac Kimi Rikknen ne èli biti sa njim u ekipi i da }e vjerovatno oti}i u Ferrari, a Juan Pablo Montoya je, po svemu sude}i, tre}i izbor Rona Dennisa, {efa ekipe. Montoya je ve} jasno rekao da ne}e ~ekati McLaren ni njihovu ponudu nego ve} sad razmatra ponude nekih drugih ekipa. Norbert Haug na kraju je dodao: Ne pani~imo.
Mercedes ima problema sa V8 motorom
Ve} razmatra ponude drugih ekipa: Huan Pablo Montoja
Testovi Ferarija
Nije savr{eno. Bolid nije lo{, funkcionira veoma dobro. Ali nije pouzdan onoliko koliko sam se nadao - kaè tehni~ki direktor ekipe iz Maranela
Do po~etka nove sezone u Formuli 1 ostale su jo{ ne{to manje od tri sedmice. Ferrari i ove sedmice nastavlja s testiranjima u Bahrainu, na stazi koja }e biti doma}in prve utrke. Nakon pro{losedmi~nih tehni~kih problema koje je Schumacher imao na novom 248 F1 bolidu, oglasio se tehni~ki direktor Ross Brawn: Nije savr{eno. Bolid nije lo{, funkcionira veoma dobro. Ali nije pouzdan onoliko koliko sam se ja nadao. Zapravo, u srijedu poslijepodne nismo ni vozili zbog tehni~kih problema. Konkurencija je tako sna`na, postali su toliko pouzdani da stvarno morate imati i pouzdanost i brzinu. Iako imamo nove motore za ovu godinu, s testiranja moète zaklju~iti da je op}a razina pouzdanosti veoma dobra. Siguran sam da }emo vidjeti vi{e kvarova nego {to je to mo`da normalno, ali tri su ili ~etiri ekipe koje su veoma brze i koje }e zavr{avati utrke tako da trebate imati oboje, izjavio je Brawn za Autosport.
Ros Braun nezadovoljan
Jo{ ima posla oko novog ferarija
Prema pisanju talijanske {tampe , Ferrari bi ove sdmice trebao krenuti s testiranjem novog
aerodinami~kog paketa koji je pripreman od septembra pro{le godine.
54 OGLASI

IZDAJEM poslovni prostor u ul. Avde Smajlovi}a, potpuno opremljen, sa svim priklju~cima i parkingom. Tel. 033 641-390 i Mob. 061 363-542. IZDAJEM kancelarijski poslovni prostor 20 m2 kod zgrade predsjedni{tva. Mob. 061 150-019. IZDAJEM sobe Ilidà, jednokrevetne i dvokrevetnu zaposlenim ènama i studentima. Tel. 623410. POSLOVNI prostor u Kranj~evi}evoj, 33 m2. Mob. 061 544-817. IZDAJEM povoljno garaù u centru na duè vrijeme. Tel. 445-130. IZDAJEM garaù u Grbavi~koj ulici br. 17, preko puta nove dàmije.Tel. 220-882 poslije 17 sati. IZDAJEM pos. prostor 35m2, Nova Breka, moè i kancelarija. Tel. 223702- i 061/529-897. IZDAJEM jednosoban i dvosoban stan u centru, namje{ten. Tel. 442556. IZDAJEM stanove i ku}e: êtverosoban prazan stan-Ciglane, trosoban opremljen stan Breka, ~etverosoban prazan stan Bolni~ka. Mob. 061/209-190. IZDAJEM stanove i ku}e: trosoban prazan stan Bolni~ka, trosoban opremljen stasn, pos. prostor 110m2+garaà Ilidà, opremljena ku}a+garaà Patriotske lige. Mob. 061/177-711 i 553-580. IZDAJEM ku}e: opremljena ku}a Kasindolska, opremljena ku}a kod Tvornice duhana. Mob. 061/177-711 i 553-580. IZDAJEM prazan dvosoban stan u Aerodromskom naselju, I sprat. Tel. 033/ 622-119, 061/ 366-349. IZDAJEM pos. prostor 13m2 tr`ni centar êngi} Vila. Tel. 033/ 667732, 061/ 216-563. IZDAJEM namje{ten konforan dvosoban stan sa centr. grijanjem, kablovska. Tel. 460-207. IZDAJEM zidanu garaù Grbavici. Tel. 033/ 657-094. na opremljen kance. prostor 210m2Branilaca grada, opremljen kance. prostor 124m2-Kulovi}a. Mob. 061/209-190 i 553-580. IZDAJEM pos. prostore: 102m2Obala Kulina Bana, pos. prost.ekstra 54m2-Ko{evsko brdo, pos. prost. za kancelarije 40m2Alipa{ina. Mob. 061/209-190 i 553580. IZDAJEM namje{tenu ku}u strancima u Semizovcu na povoljnoj lokaciji uz rijeku Bosnu, sa ogra|enim placom i parking prostorom, centralno plin i satelitska. Mob. 061 161-256. IZDAJEM pos. prostor 35m2, Nova Breka, moè i kancelarija. Tel. 223702 i Mob. 061 529-897. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, u centru grada. Tel. 032/442556. IZDAJEM zidanu garaù na Grbavici I, Grbavi~ka 127, 80 KM mjese~no. Mob. 061 200-993. IZDAJEM dvosoban stan, Ul. Karpuzova (Logavina). Tel. 061/ 303-997. IZDAJEM dvosoban stan kod pijace Grbavica, plinsko grijanje, IV sprat. Tel. 061/ 180-080. IZDAJEM poslovni prostor na Ko{evskom Brdu. Mob.061/397-800. IZDAJEM sobu za preno}i{te, jednokrevetna 30KM/no} kod Narodnog pozori{ta, Sarajevo. Mob.061/382-145 i 444-254. IZDAJEM poslovni prostor 35m2 nova Breka moè i kancelarije. Tel. 223-702, 061/ 529-897. IZDAJEM trosoban stan u blizini OHR-a. Tel. 445-596. IZDAJEM namje{ten komforan dvosoban stan, cen. grij. kab. digital. TV, ozbiljnoj zaposlenoj osobi, na duì period. Tel. 460-207, od 1022 sata. IZDAJEM apartman na Bjela{nici 4 + 1, dnevno 100 KM. Mob. 061 144897 i 033 667-550. IZDAJEM trosoban lijepo namje{ten stan sa centralnim grijanjem u stambenoj zgradi Ilidà Luàni. Tel. 421-842 i Mob. 061 925832. IZDAJEM jednosoban stan namje{ten 3 mjeseca unaprijed kirija, [vrakino. Mob 018-216. IZDAJEM na Marin dvoru manji skladi{no - poslovni prostor. Mob. 061 773-177. IZDAJEM pos. prostor 90m2, Stupska petlja-Sarajevu. Tel. 639128 i 061/348-886. CENTAR, Ul. Gabelina, trosoban stan 84m2, VI sprat, ekstra namje{ten i opremljen, sve za doma}instvo, sigurnosna vrata, eta`no grijanje, prednost stranci. Mob. 061/139-592. IZDAJEM namje{tenu sobu, cen. grijanjem, zaposlenoj osobi, studentu ili studentici, Stari Grad. Tel. 538598 i 061/928-057. IZDAJEM namje{tenu sobu na Ciglanama. Tel. 229-356. NA JAHORINI pored hotela Ko{uta, izdajem apartman sa 4 leàja. Tel. 00387 33 641435 i 00387 65 512767. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, odmah useljiv, TEA pe}i, Grbavica I. Tel. 062/152-661. IZDAJEM I sprat ku}e, ure|ena i namje{tena na ameri~ki stil, 100m2+terasa, vrt, cijena po dogovoru. Tel. 637-494. 061/350-682, 061/241-733 i 061/218057. PRODAJEM ku}u rezidencijalnog tipa na Breci. Mob. 061/911-301 i 061/907-486. PRODAJEMO, kupujemo, mijenjamo stanove uz doplatu, pravna i finansijska sigurnost zagarantirana. Nekretnine 2A, Branilaca Sarajeva 10/II, tel. 033/206-176 i 061/911-301. BJELAVE, kod Studentskih domova, jednosobni i dvosobni stanovi u izgradnji, 1.800 KM/m2, za gotovinsko pla}anje. Mob. 061/218-057 i 061/190-020. SKENDERIJA 90m2, I sprat, mogu}nost nadogradnje, 140.000 KM. Mob. 061/350-682. PETRAKIJINA 55m2, pogodno za pos. prostor, 80.000 KM. Mob. 061/507-949. TITOVA, atraktivan posl. kancelarijski prostor sa obezbije|enom mjese~nom rentom od 1.000 eura u naredne dvije godine, 92m2/IV, lift, 270.000 KM. Mob. 061/241-733. EKSKLUZIVNI poslovno-kancelarijski prostor u Centru, blizina Suda 90m2 (3x30m2), 270.000 KM. Mob. 061/911-301 i 061/493-323. KU]A-Adèmova, cijena 250.000 KM. Mob. 061/558-932. NOVOGRADNJA-Pehlivanu{a, garsonjera, prizemlje, 1.300 KM/m2, Bjelave-pos. prostor 2.000 KM-3.000 KM. Mob. 061/350-682 i 061/241-733. MOSTAR, prodajem adaptiranu ku}u sa pos. prostorom 90m2+dva stana po 75m2. Mob. 063/314-206. PRODAJEM privatno preduze}e, uredno registrovano, kao DOO u Sarajevu-Op{tina Centar, bez obaveza prema tre~im licima i izmirenim poreznim obavezama. Mob. 061/139-322, od 9-21 sat. PRODAJEM ku}u sa 330m2 oku}nice, vl. 1/1, Pofali}ka (preko puta Mljekare). Tel. 234-693. PRODAJEM stanove: Hrasno 54m2-VII sprat, Otoka 56m2-VIII sprat, Ilidà-Luàni 57m2, papiri uredni, stanovi u dobrom stanju, (liftovi rade). Mob. 061/188-733. PRODAJEM zemlju (stari vo}njak) u Ahatovi}ima 2.500m2 blizu dàmije. Mob. 061/203-367. PRODAJEM stan 56m2 na Mojmilu, Olimpijska II sprat, cen. grijanje, lift 1.300KM/m2. Mob.061/222-295. PRODAJEM dvosoban stan 62m2 Aerodromsko naselje, nov, eta`no grijanje, I sprat cij. fix. 1.250KM/m2. Mob.061/222-295. PRODAJEM u centru iznad Katedrale, M. P. Sofkolovi}a 24/V, V sptar bez lifta, cen. dva balkona, dva wc-a, 1.800KM/m2. Mob.061/222295. PRODAJEM novu ku}u u centru Ugljevika. Tel. 055 772-781 i 065 446-707. PRODAJEM devastiranu ku}u i 500 m2 oku~nice, ul. Novopazarska 129. Tel. 053 229-280. PRODAJEM dupeks ku}u i dva dunuma zemlje, Ote{ka 17-Ilidà. Tel. 627-306. PRODAJEM ili mijenjam ku}u sa oku~nicom i prate}im objektima na lokaciji Pazari} - Beganovi za stan na podru~ju Vogo{}e. Tel. 061 688856. PRODAJEM zemlji{te 2500m2 u Blaùju uz cestu prema Gorenju. Tel. 033/ 636-054. PRODAJEM stan 112 m2, III sprat, ul. Pru{~akova. Tel. 061/225-164. PRODAJEM devastiranu ku}u u Srednjem, plac 3000m2, 1/1, pored glavnog puta. Tel. 00385 59 15130655, 033/ 656-478. HITNO prodajem ku}u u Buljakovom kod glavne ceste u extra stanju, povoljno. Tel. 061/ 862949. PRODAJEM gra|evinske parcele kod porodili{ta Jezero, dozvoljena gradnja. Tel. 667-787. PRODAJEM ku}u sa bazenom, hladnjakom i 2 duluma zemlje. Tel. 616-033 i 061/299-306. PRODAJEM stan u Duvnu, povoljno. Tel. 034 354-806. PRODAJEM stan na Vojni~kom Polju 94m2, kvalitetno adaptiran. Tel. 061/990-079. PRODAJEM ku}u 1/1 vlasni{tvo u naselju Bare - [tip, ul. Dejzina Bili}a 185, prizemlje i sprat sa oku~nicom. Tel. 061 724-397 i 485-657. PRODAJEM sprat ku}e 66 m2, garaà sa oku~nicom 240 m2, Kova~i, ul. Halilba{i}a. Tel. 237-072. PRODAJEM pos. prostore: ekstra pos. prostor 54m2-Ko{evsko brdo, Hadìidrizova 32m2, Derebent (Takovska) 40m2. Mob. 061/177-711 i 553-580. PRODAJEM ku}u 150m2 stambenog prostora, 600m2 oku}nice, Vraca, 105.000 eura. Tel. 061/503024. PRODAJEM stanove: A. polje 65m2, VP, 62.000 KM, Breka 80m2/IV, 145.000 KM. Mob. 061/209-190. PRODAJEM stanove: Otes (adaptiran) 75m2, IV sprat, 60.000 KM, Skenderija 74m2, VP (pogodan za pos. prostor, 150.000 KM, centar Ilidè 68m2, III sprat, 73.000 KM. Mob. 061/177-711 i 553-580. PRODAJEM extra stan u Centru, novogradnja 71m2, eta`no grijanje. TEl. 061/ 106-571. PRODAJEM stanove: u Kvadrantu 60m2, IV sprat, 80.000 KM, Geteova-A. polje kod Merkatora 77m2, X sprat, 71.000 KM. Mob. 061/209-190. PRODAJEM povoljno devastiranu vikendicu, naselje Mo{evi}i kod Srednjeg. Tel. 659-574. PRODAJEM-izdajem garaù 13m2, 1/1, na Dobrinji C5, Ul. H. Sto~evi} 23. Tel. 615-236 i 061/862-380. PRODAJEM stanove: dvoeta`ni 98m2, Soukbunar-115.000 KM, troeta`ni 145m2, Soukbunar120.000 KM, Kova~i}i-E. Bluma 124m2, prizemlje-180.000 KM, trosoban nov 90m2, Loris-190.000 KM, Dèmala Bijedi}a 63m2/VI. Mob. 061/177-711. PRODAJEM ku}u na sprat sa garaòm pomo}nim objektima i oku}nicom u Reljevu-Re~ica. Tel. 061/ 818-397. PRODAJEM ku}u na Vracama, 1 trosoban i 1 dvosoban, dvije garaè, vo~njak. Tel. 061/ 778-695. U HRASNOM prodajem jednosoban stan 38m2, XII sprat, cijena 50.000 KM. Mob. 061/244-683. PRODAJEM stan u nizovima, 145 m2, 125.000 KM. Tel. 668-696. PRODAJEM stan na A. Polju, 96m2, II sprat B faza. Tel. 061/ 106571. PRODAJEM 10.000m2 zemlje u Vlakovu, 12000m2 zemlje kod preduze}a Zrak. Tel. 061/ 225-164. PRODAJEM ku}u u naselju Breka. Tel. 061/ 225-164. PRODAJEM ku}u u Ul. Humska. Tel. 061/ 437-120. PRODAJEM na Vratniku staru ku}u sa ba{tom ukupno 571m2. Tel. 061/ 185-226. PRODAJEM ku}u sa dvori{tem, vl. 1/1, Sagrdìje. Tel. 033/535-269. PRODAJEM dvoeta`ni stan nov 90m2, V sprat, Grbavica I, cijena 155.000 KM. Mob. 061/209-190. KU]U u centru Visokog sa dva zasebna stana, ba{ta, vo~njak prodajem ili mijenjam za ku}u ili stan u B. Luci, Bijeljini ili Zvorniku. Tel. 381 11 354 59 75. PRODAJEM ku}u, ul. I. Samokovlije 4, blizu hotela Grand. Tel. 057 224-450. STAN 70 m2, Alipa{ino, 66.000 KM, XII sprat. Mob. 061 415-787. TITOVA, III sprat 124m2, P. Lige IX sprat 64m2, Ciglane I sprat 81m2. Tel. 061/ 856-041. ILID@A I. Slavenskog I sprat 84m2, 89000KM, Dobrinja S. Naze~i}a 87m2, Prvomajska 25m2. Tel. 061/ 579-303. PRODAJEM ili mijenjam nekretnine ku}u i zemlji{te okolina Banja Luke za sli~no u Sarajevu. Tel. 033 641-623. GRBAVICA 51m2, 66m2, 67m2, 75m2, 150m2, extra sre|en. Tel. 061/856-041. KU]A, ul. Halida Kajtaza 9 x 9, II sprat, 120.000 KM. Mob. 061 415787. PRODAJEM adaptiran trosoban stan 84 m2 na Ilidì, cijena 1100 KM/m2. Mob. 065/658-748. PRODAJEM ku}u na kat, sa tri dunuma ogra|enog vo}njaka, povoljno. Tel. 643-882. PRODAJEM ku}u 350m2 u Semizovcu-Svrake, cijena 150.000KM. Tel. 061/ 802-887. PRODAJEM zemlji{te 2180m2 iznad Nahoreva. Tel. 061/ 902-827. PRODAJEM stan 64m2, dvoiposoban, A. polje, useljiv, sun~an, konforan. Tel. 033/456-851. PRODAJEM dva duluma zemlje u
MALI OGLASI
ZAMJENA
HITNO mijenjam stan 60m2 u Kvadrantu, za jednosoban, Grbavica. Mob: 061/177-711. MIJENJAM ku}u +250m2 zemlje u Boljakovom potoku, za stan u gradu, mijenjam ku}u ispod B udakovi}a, za stan, uz doplatu, mijenjam stan Vilsonovo {etali{te 52m2, I sprat, za stan u centru. Mob. 061/177-711. MIJENJAM stan 80m2 V sprat, centar, ul.M. P. Sokolovi}a 24/V bez lifta za manji u Zagrebu bliè centru. Mob.061/222-295. MIJENJAM ili prodajem manju ku}u u centru Trebinja za odgovaraju}i stan ili pos. prostor u Sarajevu. Tel. 033/ 661-076. MIJENJAM trosoban, IV sprat kod Bosmala za jednosoban u Hrasnom. Tel. 521-086. MIJENJAM trosoban 72m2 za jednosoban i garsonjeru ili jednosoban uz nadoknadu. Tel. 471-418. MIJENJAM stan u Tuzli 63 m2 za Sarajevo. Tel. 063 369-285 i 061 737628. MIJENJAM dvosoban stan na Grbavici za jednosoban ili ve}u garsonjeru. Tel. 663-218. MIJENJAM stan 40m2 na Alipa{inom polju B faza, III kat za ve}i do 60m2 uz doplatu. Tel. 033/ 470-099. MIJENJAM stan 65m2, VP u Geteovom, za jednosoban, moè i Alipa{ino, mijenjam ku}u-Buhotine, za stan u Sarajevu, moè i prodaja. Mob. 061/177-711. MIJENJAM ili prodajem ~etverosoban stan. Tel. 033/ 542-414. MIJENJAM stan u centru Doboja 45m2 za Sarajevo isti moè i manji. Tel. 061/ 460-150.
POTRA@NJA
POTREBNA garaà na Bjelavama. Tel. 213-569. AGENCIJI AXA potreban ve}i broj stanova za dalju prodaju. Mob. 061/177-711.
IZDAJEM sobu za preno}i{te, jednokrevetna 30KM/no} kod Narodnog pozori{ta Sarajevo. Tel. 061/ 382-145, 444-254. IZDAJEM poslovni prostor 30m2 Grbavica, 90m2 i 150m2 i 130m2 Centar. Tel. 061/ 689-279. IZDAJEM sobu u stanu ozbiljnoj zaposlenoj djevoci kod vje~ne vatre. Tel. 214-305. IZDAJEM lijepo namje{ten stan sa privatnim parkingom strancima. Tel. 205-795 ili 061 480-148. IZDAJEM namje{ten stan sa parnim grijanjem studentima. Tel. 205795 i 205-771. IZDAJEM namje{ten trosoban stan zaposlenim ili studentima. Tel. 204796 i Mob. 061 487-702. IZDAJEM zidanu garaù Bjelavama. Tel. 033/ 213-569. na
PONUDA
IZNAJMLJIVANJE: ku}a rezidencijalnog tipa na Breci, garsonjera, dvoiposoban i troiposoban stan. Mob. 061/ 911-301 i 061/907-486.
IZDAJEM u strogom centru stan za stanovanje ili biro, 100 m2, strancima. Mob. 061 149545. IZDAJEM dvosoban stan moè i namje{ten, poseban ulaz, sa telefonom, stupsko brdo. Tel. 468-949. IZDAJEM garaù, ul. Kaptol 30, kod olimpijskog muzeja. Tel. 667222. IZDAJEM poslovni prostor na Ba{~ar{iji - Nove daire, opremljen, pogodan za kancelarije. Tel. 533123. IZDAJEM stan 75 m2 u Papagajci, namje{ten, 1.800 KM. Mob. 062 144-084. IZDAJEM garaù na Ilidì-Pejton, Ul. bosanskih gazija. Mob. 061/136560. IZDAJEM sobu za preno~i{te, kod narodnog pozori{ta, Tel. 061 382145 i 444-254. IZDAJEM garaù sa kanalom i strujom, Ilidà-Bosanskih gazija 90. Mob. 061/136-560.
IZDAJEM poslovni prostor 25 m2 + 30 m magacina, ul. Valtera Peri}a 11, 600 KM mjese~no. Mob. 061 205-235. IZDAJEM trosoban stan trosoban, namje{ten, Bistrik. Tel. 061/ 460150. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, privatna ku}a, Vraca, cijena sa grijanjem, 250KM. Tel. 033/ 643472, 061/ 503-024. IZDAJEM super namje{ten trosoban stan sa centr. grijanjem, parking povoljan. Tel. 061/ 506-804. IZDAJEM poslovni prostor. Tel. 656-057. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan samcima ili studentima, donji Pofali}i. Tel. 648-788. IZDAJEM jednokrevetnu sobu sa centr. grijanjem studentici, kablovska televizija, Dolac Malta. Tel. 647426, 610-327. IZDAJEM pos. prostore: opremljen kance. prostor 86m2-Titova,
PRODAJA
PRODAJEM ugostiteljska radnja Biffe Odmor, Ul. Nikole [opa 12 Stup, dvije etaè, 120m2, opremljena sa kuhinjom i inventarom. Tel. 033/ 455-345, 061/ 554-669. PRODAJEM jednosoban stan kod Studentskih domova, na Bjelavama, novogradnja, 54.000 KM. Mob.
OGLASI 55
PRODAJEM stan 90 m2, Ferhadija. Mob. 061 225-164. ul. centru 64m2. Mob. 061/106-571. EKSTRA stan 64m2 u centru, pos. prostor Ba{~ar{ija 10m2, 21m2, 44m2 frizerski salon. Mob. 061/106571. POSLOVNI prostor na Ba{~ar{iji 10m2, 21m2, 44m2-frizerski salon, garaà na Dolac Malti. Mob. 061/106-571. U TRAVNIKU prodajem ku}u, Varo{ 37. Tel. 553-270 i 061/778-124. PRODAJEM ku}u-4 dvosobna stana, dvori{te sa oku}nicom 626m2, zidana garaà, 280.000 KM. Mob. 061/480-492. STAN u A. Ferhatovi}a 64m2, IV sprat, cen. grij. 80.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN u Otesu 50m2, III sprat, ura|ena stolarija, plin, 43.000 KM. Mob. 061/702-881. PRODAJEM ku}e, apartmane, gotove i u izgradnji, u Neumu, razne veli~ine. Mob. 063/374-707. PRODAJEM stanove: Centar 65m2 i 79m2, izdajem prostor 150m2, Grbavica 300m2 strogi centar, pogodan za banku. Mob. 063/374-707. PRODAJEM-mijenjam ku}u sa oku}nicom i prate~im objektima, na lokaciji Pazari}-Beganovi, za stan na podru~ju Vogo{}e. Mob. 061/688856. STAN u ôbaniji 78m2, vis. prizemlje, plin. grijanje, 150.000 KM. Mob. 061/702-881. VOGO[]A 65m2, II sprat, dva balkona, 900 KM/m2, adaptiran, plin. Mob. 061/415-787. STAN u A. Hangija 88m2, II sprat, dva balkona, plinsko grijanje, 150.000 KM. Mob. 061/702-881. STAN u P. Lige, 64m2, X sprat, cen. grij. balkon, 1.250 KM/m2. Mob. 061/415-787. STAN na êngi} Vili, 57m2, II sprat, cen. grij. 75.000 KM. Mob. 061/320439. AERODROMSKO naselje, stan 60m2, I sprat, hobi soba, garaà, adaptiran, eta`. grij. 75.000 KM. Mob. 061/702-881. STAN na Alipa{inom polju 65m2, XII sprat, u odli~nom stanju, 1.000 KM/m2. Mob. 061/320-439. STAN na Mejta{u, 45m2, prizemlje, eta`no grijanje, vl. 1/1, 75.000 KM. Mob. 061/702-881. LU@ANI-Ilidà, stan 69m2, IV sprat, cen. grijanje, adaptiran, balkon, 130.000 KM. Mob. 061/320439. STAN na Alipa{inom-C faza 77m2, XI sprat, cen. grij. 950 KM. Mob. 061/320-439. STAN u M. [najdera 40m2, I sprat, cen. grij. 36.000 eura. Mob. 061/170254. PRODAJEM stan, Luàni zgrada u nizu sa dvori{tem i garaòm, 130.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN 68m2, Hrasnica, prizemlje, 53.000 KM. Mob. 061/320-439. PRODAJEM vikendicu useljivu, Tar~in-Suhodol. Tel. 521-362. PRODAJEM 4 dunuma zemlje, temelje ku}e, K Sarajevo, cijena povoljna. Tel. 402-876. PRODAJEM stan 90m2, III sprat, Ul. Ferhadija. Mob. 061/225-164. MI[EVI]I, ku}a PSP bez stolarije, krov odli~an, 1.000m2 oku}nice. Tel. 456-703 i 061/134-211. STARA ku}a na velikom placu u Rip~u-Biha}, moè i njiva. Tel. 052/216-373. PRODAJEM zidanu vikendicu i tri dunuma zemlje u Sumbulovcu. Tel. 458-383. PRODAJEM komplete po{tanskih maraka BiH 1993-2005. god. cijena nominala+30%. Mob. 061/194-220. PRODAJEM 40 metalnih stolica ]OTO za ljetnu ba{tu sa sjedalicama. Mob.061/100-314. ULJE na platnu Adina Hebiba Kro{nja, cijena 800 KM. Mob. 061/349-315. BRAUNOVE mreìce za brijanje. PRODAJEM kuhinjski plakar polovni 50x60x200. Tel. 061/ 922504. PRODAJEM kau~ garnituru trosjed, dvosjed i fotelja sa tri taburea, o~uvani. Tel. 641-623. PRODAJEM novu stilsku garnituru dvosjed i dvije fotelje. Tel. 238-135. Mob. 061/323-906. ZUBNE proteze i druge stomatolo{ke usluge radimo vikendom, popust penzionerima. Mel. 061 141-544 i 461-712. PRODAJEM pisa}u ma{inu Filips, potpuno novu sa njema~kom abecedom. Tel. 205-017. PRODAJEM aparat za radioni~ki remont kugli i krajnica svih automobila. Tel. 035 210-118. PRODAJEM dje~iju enciklopediju 1.000 za{to 1000 zato, nova latinica, fiksno 30 KM. Tel. 667-550. PRODAJEM zamrziva~ ladi~ar Gorenje. Tel. 061/ 922-504. PRODAJEM {tednjak Rade Kon~ar plin-struja. Tel. 061/ 922-504. PRODAJEM ma{inu za Gorenje. Tel. 061/ 922-504. su|e PRODAJEM kravu junicu staru 2,5 godina, povoljno. Tel. 661-866. PO[TANSKE marke raznih zemalja evrope, amerike i australije, jeftino. Tel. 643-753. PRODAJEM plafonske plasti~ne karni{e, reèm po mjeri, cijena 1 m 3 KM. Tel. 238-135. KIOSK limeni 16 m2 sa tendom kao nov. Mob. 061 375-627. PRODAJEM mu{ku bundu od Rakuna. Tel. 637-494. SKIJE za djecu, omladinu i odrasle, pancerice, {tapovi, vezovi, skafanderi, kacige. Tel. 061 275-073. PRODAJEM povlasticu za kupovinu automobila. Tel. 061/ 439-746. PRODAJEM invalidska kolica kori{tena samo u ku}i. Tel. 061/ 922504. PRODAJEM Alfu 156-1.9. J.TD, model 99, ful oprema, servisna knjiga, metalik siva, ekstra stanje, registrovana. Mob. 061/760-587. PRODAJEM Golf II, benzinac, kraj 88. god. 2.500 KM. Mob. 061/513558. PRODAJEM POLO 1.4. dizel, 95. god. u odli~nom stanju, 6.500 KM. Mob. 061/688-856. PRODAJEM Fiat punto 1,2 nova linija sa ful opremom, kraj 2004. godine, registrovan do kraja 2006. godine, cijena 14.800 KM. Mab. 061 102-888 PRODAJEM Volvo GTL 1800 cc, 1990 godina, TA, klima, centralna brava, stakla servo, muzika, registrovan, zelena boja, 3.500 KM. Tel. 658-635. PRODAJEM motokultivator LOMBARDINI dizel, 96. god. 10 ks, sa priklju~cima freza, plug, brazdac, prikolica i tegovi, 3.500 KM. Mob. 061/688-856. PRODAJEM renaul scenic 2.001. kraj u odli~nom stanju, pre{ao 88.000 km, oprema ful, metalik plava boja, 16.16V, cijena 18.000KM fiksno. Mob.061/869-438. GOLF dizel, god. 90. Mob. 061/565422. PE@O 307, 1,4 HDI, 7/2003 godina, srebreni metalik, karavan, ful oprema, cijena 21.500 KM. Mob. 061/211-614. PRODAJEM Peò 205, 1991 godina 110 c.c, o~uvan, crvene boje. Tel. 061 565-422 ili 546-766. PRODAJEM Ford-sierra automatic, 83. god, nove gume, registrovan do maja 2006. god. Tel. 061/ 828542. PRODAJEM Adrija prikolicu 380 3 + 2 u dobrom stanju. Tel. 533-123. PRODAJEM Golft II-1,6 benzin, 84. god. tek registrovan, 2.500 KM. Mob. 061/374-685. KUPUJEM manji stan na teritoriji Sarajeva. Mob. 061/ 911-301. PRODAJEM ustakljeno krilo vrata. Tel. 061/ 922-504. PRODAJEM sliku Ljube Laha, ènski portret. Tel. 610-327. PRODAJEM kiosk opremljen za trgovinu 15m2, lokacija Mejta{. Tel. 214-469 i 061/140-085. PRODAJEM ènsku bundu dugu od srebrene lisice. Tel. 201-777, radnim danom od 20-21 sat. SATELITSKI resiveri digitalni, nov, pod garancijom, povoljno. Tel. 061/335-873.
MALI OGLASI
Brije{}u. Tel. 061/22 55 29. PRODAJEM ku}e: Mejta{, u odli~nom stanju+ba{ta-240.000 KM, stara u Ticinoj sa 420m2 zemlje75.000 KM, Gladno Polje 450m2 stan. prostora+1600m2 zemlje180.000 KM. Mob. 061/209-190. PRODAJEM ku}e: Ispod Budakovi}a 170m2+400m2 ba{te165.000 KM, B. potok stan+350m2 zemlje-100.000 KM, Vraca devas. ku}a+500m2 zemlje, povoljno35.000 KM. Mob. 061/177-711 i 553580. PRODAJEM ku}e: Drinska+500m2 zemlje-160.000 KM, u Ivanjskoj +500m2 zemlje-165.000 KM, kod Pivare+500m2 zemlje-380.000 KM, u Ljubljanskoj 220m2 stan. pro. + pos. prostor. Mob. 061/177-711 i 553-580. PRODAJEM stanove u izgradnji Ivanica kod Dubrovnika, pla}anje u tri rate, cijena 1700KM/m2. Tel. 063/ 183-510. PRODAJEM kod Dubrovnika plac 260m2 sa projektom i dozvolom, cijena 15000KM. Tel. 062/183-510. PRODAJEM ku}e: u Rajlovcu kod Robota sa pos. objektom i zemlje 3.000m2. Mob. 061/177-711 i 553580. PRODAJEM vikendu u Draèvi}ima-Kiseljak 160.000 i vikendicu u Blaùju nedovr{enu25.000 KM. Mob. 061/209-190 i 553580. PRODAJEM vikendicu u Hadì}ima i vo}njak ili mijenjam za stan u Sarajevu. Tel. 061/ 460-150. PRODAJEM: Obala 84m2, Titova 94m2, a{ikovac 94m2 + garaà, Alipa{ino 93m2 i 90m2, Dobrinja 47m2. Tel. 061/ 460-150. PRODAJEM ku}u sa 2,5 dunuma zemlje u Doglodima. Tel. 627-095. PRODAJEM devastiran hotel na Palama sa 400m2 zemlje. Mob. 061/209-190 i 553-580. KU]A na sprat 9 x 8, magacinskog prostora 24 x 6, vo~njak 1,5 dunuma, Rajlovac. Mob. 061 375627. PRODAJEM dvosoban stan renoviran, visoki suteren, cijena 32.500 Eura. Tel. 647-997. PRODAJEM-izdajem manju ku}u 130m2, sa ba{tom i garaòm, Centar. Mob. 061/619-229. PRODAJEM zemlji{te 2180m2, Ul. Debelj, iznad Jagomira-Nahoreva, 20 KM/m2. Tel. 444-002. PRODAJEM renoviran stan u Zavidovi}ima u centru i 570m2 zemlje. Tel. 466-548. PRODAJEM stan u 61m2.Tel. 039/832-750. âpljini
Srebrenici za Tuzlu. Mob. 061 101429. PRODAJEM trosoban stan 79 m2, ul. Mar{ala Tita 157. Mob. 061 109831. PRODAJEM stan od 62 m2, I kat, eta`no grijanje, Dobrinja, ul. Voje Dimitrijevi}a br. 7, preko puta merkatora, cijena 1.200 KM/m2. Mob. 061 222-295. PRODAJEM ku}u 1200KM/m2, Ul. Abdestahana 23. PRODAJEM stan 81 m2, VII sprat u Zavidovi}ima, vl. 1/1, centralno grijanje, useljiv. Tel. 234-694. PRODAJEM u pasaù Ul. Breka Ferhadija lokal 180 m2, prizemlje I sprat, prizemlje u zakup. Tel. 061/202-006. PRODAJEM zemlju za vikendice, Osenik-Pazari}, 1m2/10 KM. Tel. 613-279 i 417-089. PRODAJEM ili mijenjam 2.891 m2 zemlji{ta 1/1 Rakeli}i - Prijedor, ima priklju~ak struje, telefon, voda. Tel. 032 401-765. AGENCIJA prodaje stanove: Breka, Ciglane, Mejta{, A. Polje, Malta, Hrasno, razne kvadrature. Tel. 062/138-438. PRODAJEM trosoban stan. Tel. 057/238-939. PRODAJEM stan u strogom centru Trebinja 73m2. Tel. 0045 35 392564. PRODAJEM devastiranu ku}u sa 500m2 oku}nice, vrlo povoljno, Novopazarska 129. Tel. 053/229-288. PRODAJEM stan 75m2, VP, sa dva ulaza, pogodna za pos. prostor. Tel. 051/816-860 i 061/848-618. PRODAJEM ku}u 8,5x10,5 + tri etaè i zemlje 350m2 sa pos. prostorom kod Zraka. Tel. 065/706-533. PRODAJEM ku}u prizemlje plus dva sprata, ul. A. Pu{kina 6, Sarajevo - Jagomir. Tel. 065 872132. TROSOBAN stan 67 m2 visoki parter, Grbavica, ul. B. Muteveli}a 100.000 KM. Mob. 061 439-746. PRODAJEM ku}u na Ba{}ar{iji. Tel. 440-325 i Mob. 061 366-505. PRODAJEM ku}u sa oku}nicom 1200m2 u Aerodromskom naselju. Tel. 065/486-158. U STANARIMA kod Doboja, prodajem vikendicu sa vo}njakom. Tel. 065/904-306. PRODAJEM ku}u na 2 etaè i poslovnim prostorom, uz cestu, sa dunum ipo zemlje, Rajlovac Rje~ica. Mob. 061 170-412. AGENCIJA Ideea prodaje ku}e, stanove, pos. prostore, parcele. Tel. 033/ 237-838, 271-761. PRODAJEM stan 96m2 bez posrednika, Ul. Ive Andri}a. Tel. 033/ 610550, 061/ 438-855. PRODAJEM dvoiposoban konforan stan 65m2 u Trnovu. Tel. 210-039. PRODAJEM devastiranu 2000m2 zemlji{ta ku}u
PRODAJEM vikendicu 72m2 sa svim priklju~cima i dozvolom+1000m2 zemlje pod vo}em, Bare-Hadì}i, kod Remontnog zavoda. Tel. 033/658052. PRODAJEM dvoeta`ni stan iznad Skenderije, 105m2, namje{ten, povoljno. Tel. 0041 021 625 57 94. STAN u Hrasnom, Ul. Antuna Branka [imi}a, 56m2, VI sprat, stan 104m2, II sprat, Dobrinja II. Mob. 061/386-046. PRODAJEM stan, Grbavica, 66m2, XII sprat, devastiran. Mob. 061/702781. PRODAJEM ku}u, dozvola, garaà, {tala, dva dunuma zemlje u selu G. Male{i}i. Tel. 033/ 523-170. PRODAJEM Luànsko polje, iza ]ilimare, ku}u 10,50x10 prizemlje, sprat ,potkrovlje i zemlju. Mob. 061/438-867. PRODAJEM stan, Ko{evo, 64 m2, II stan. Tel. 065 232-036. PRODAJEM stan 54m2, garaà, Ilidà. Tel. 065/472-288. PRODAJEM 12 dunuma zemlje, 8 km od Semizovca, svi priklju~ci. Mob. 061/337-415. PRODAJEM vrlo povoljno dvosoban stan u centru Viteza. Tel. 00385 98 968 7128. PRODAJEM u G. Vlakovu 3731m2 zemlje, pod vo}em i {umom. Mob. 061/232-926. PRODAJEM trosoban stan, Al. polje-A-faza, cen. grijanje, kablovska, dvije terase+{upa. Tel. 458-347. PRODAJEM ku}u u Ilija{u, Novo naselje. Tel. 400-702. PRODAJEM 800m2 zemlje u Gornjim Mladicama. Tel. 0038136/331-370. KU]A u Doboju, papiri uredni, odmah useljiva. Tel. 239-767 i 061/135-595. ILID@A-Luàni, super komforan troiposoban dvoeta`ni stan, sa garaòm, vrtom i parkingom. Mob. 061/893-105. PRODAJEM povoljno parcelu 1.700m2 za izgradnju ku}e ili vikendice, Mi{evi}i-Hadì}i. Tel. 421-673. PRODAJEM ku}u u @ivinicama novogradnja+cokle i 612m2, zemlje, povoljno. Tel. 035/774-570. PRODAJEM garaù, Ul. B. Gazija 99, Ilidà, cijena 6.500KM. Mob. 061/901-415. PRODAJEM sprat ku}e u centru grada, povoljno, Ul. Soukbunar 20. Mob. 061/517-806. PRODAJEM novu ku}u sa dva poslovna prostora, Bu}a Potok, Ul. Sulje Jahi}a. Mob. 061/266-885. PRODAJEM dvoiposoban stan od 63m2 u Hrasnici. Mob. 065/425-452. PRODAJEM zemlju 2500m2, Blaùj, pored ceste i pruge. Tel. 636654. PRODAJEM ili izdajem za u~enice ku}u 12x10 m, P+S, uz Unskosanski koled` - Biha}, ku}a sa 12 soba. Tel. 037 210-934. PLAC za gradnju, Panjina Kula, 2.500m2, 1.500 eura, Vi{njik 1.300 KM/m2, Ko{evsko brdo 1.300 KM/m2. Mob. 061/248-810. PRODAJEM stan u Hrasnici 53m2, devastiran, suteren, hitno, 17.000 KM. Mob. 061/713-114. STAN u Banja luci 82m2, na Mejdanu, IV sprat. Tel. 217-043. GARA@A na Dolac Malti i ekstra stan u centru 64m2, pos. pros. na Ba{~ar{iji 10m2 i 21m2. Mob. 061/106-571. STAN u centru 127m2+garaà i 64m2 adaptiran, povoljno, pos. prostor 44m2, Stari Grad. Mob. 061/106-571. MOTEL sa parkingom i ba{tom, sve 1/1, ekstra ponuda, sve novo, stan u
POVOLJNO kombinovani veliki friìder Gorenje i njema~ku el. {iva}u ma{inu automatik. Tel. 667260. PRODAJEM nov televizor u boji. Tel. 200-769. PRODAJEM most ( 2 ormara i police za knjige ) jeftino. Tel. 463653.
KUPUJEM stan na Dolac Malti, êngi} Vili ili Grbavici. Mob. 061/911-301.
KUPUJEM garsonjeru na podru~ju grada. Mob. 061 /350-682.
PRODAJEM 4,5 dunuma zemlje u Zeniku-Rakovica od toga 1,5 dunuma {ume, povoljno. Tel. 200678 i mob. 061/778-090. HRASNO - mali Bosmal, extra apartman, 96 m2 II kat, ul. A. B. [imi}a. Mob. 061 205-235. MARIJIN dvor, Kranj~evi~eva 25, eta`ni stan sa velikim terasama, 90 m2, 180.000 KM. Mob. 061 205-235. JEDNOSOBAN stan 42 m2, ul. Budakovi}i. Mob. 061 439-746. PRODAJEM stan 77 m2 Alipa{ino, Nerkeza Smajlagi}a, VI kat, 1.000 KM/m2. Mob. 061 167-224. PRODAJEM stan Ko{evo, 86 m2, ul. Bolni~ka, V kat, 150.000 KM, renoviran. Mob. 061 167-224. PRODAJEM stan 81 m2, centar, kod pivare, ul. Isevi}a sokak, III kat, 2.000 KM/m2, fiksno. Mob. 061 167224. PRODAJEM ku}u na sprat u Kladnju sa oku~nicom od dva dunuma zemlje, vrlo povoljno, veli~ine 7,5 x 8 m, ku}a je odmah useljiva. Tel. 035 260-363. PRODAJEM ili mijenjam renoviran otkupljen dvosoban stan u
AGENCIJI Astor potreban ve}i broj stanova radi kupovine (isplata odmah) i posredovanja. Tel. 033/550-085, 061 /549-589 i 061/382-208.
PRODAJEM ili mijenjam vikendicu+3.000m2 zemlje u Br~kom-Lon~ari. Mob. 061/130-649. DOBRINJA-C5, trosoban stan 75m2, Ul. Hakije Turajli}a, ispod stana garaà. Tel. 616-948. PRODAJEM trosoban stan 84m2 900KM/m2, centralno grijanje. Tel. 061/165-257. PRODAJEM dvosoban stan 56m2, Marijin Dvor. Tel. 061/491-157. PRODAJEM ku}u u Sarajevu sa tri dvosobna stana, 200m2 oku}nice, papiri uredni, fiksno 80.000 KM. Tel. 546-175. PRODAJEM u Visokom ve}u porodi~nu ku}u, sa dva ulaza i ba{tom, Carica. Tel. 032/736-190. PRODAJEM plac 800m2 u Neumu kod hotela More, uknjièn. Tel. 0038 111 39794-555. USELJIVA ku}a, Mejta{, sa garaòm, dvori{tem i ba{tom. Tel. 061 527-168.
KUPUJEM ku}u sa oku~nicom najmanje sa 2 stana do 200.000 KM ili ru{evnu do 100.000 KM od Ba{~ar{ije do Bosmala. Mob. 061 170-134.
KUPUJEM stan trosoban na zadnjem katu ili dvosoban do tre}eg kata sa balkonom, sun~an, useljiv, 1/1 od Hrasnog do Ba{~ar{ije. Mob. 061 524-393. KUPUJEM srebrenjake sa titovim likom, promjera 35mm. Mob. 061/271-130. KUPUJEM Reno kango putni~ki. Tel. 033/ 658-811. KUPUJEM ku}u, novija gradnja sa dva dvosobna stana, P+S ili P+S moè i nedovr{ena, sa oku}nicom do 500m2 od Ilidè do Ba{~ar{ije, sa potpunom dokumentacijom za prenos. Tel. 033/212-042. KUPUJEM jednosoban stan
PRODAJEM sobni plakar i dvije vitrine dobro o~uvane. Tel. 061/ 922504.
56 OGLASI
... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
SJE]ANJE Dvadeset tre}eg februara 2006. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{eg dragog
MURADIF (MURATA) HAMZI]
preselio na ahiret u utorak, 21. februara 2006, u 48. godini. Dènaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. februara 2006. godine, u 13 sati na mezarju Turbe - Bistrik. Oàlo{}eni: majka Hasiba, supruga Alma, sinovi Damir i Samir, k}erka Nina, sestre Mirzeta-Mirza i Ramiza, snaha Selma, unu~ad Hanna i Dino, brati}i Muhamed i Lejla, sestri~na Tea, strina Vahida, zetovi Mugdim i Muhamed, te porodice: Hamzi}, Peci, Pe{to, Kadi}, Muhovi}, Ahmetspahi}, Osmani, Kopel, Zun|o, kao i ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu rahmetlije u 13 sati, Ul. Bra}e Kr{o br. 4, Vogo{}a. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
1213
HUSEINA SELKE RED@I]A
S ljubavlju, njegovi: Marjana, Adela i Braco

1210 Tel. 061 439-746. KV KERAMIÂRSKO, molerskofarbarski radovi, brzo, kvalitetno i povoljno. Mob. 061/811-736. TV VIDEO SERVIS ul. Porodice Ribar 65, Hrasno, servis svih tva aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867 i Mob. 061 188-410. VODOINSTALATER, popravka, otklanjanje kvarova i montaà novih instalacija i sanitarija uz garanciju. Tel. 641-261 i Mob. 061/ 288-990. PROFESORICA matematike daje instrukcije za sve uzraste. Tel. 204557. PROFESOR matematike sa velikim iskustvom daje instrukcije. Tel. 061/ 135-748. PROFESORICA uspje{no instruira matematiku i fiziku, sve {kole i I godinu fakulteta. Tel. 033/ 235-141. KIRBI + REINBOW, ~isti, usisava, {amponira i ispira tepihe, tapacirani namje{taj, moè i ìralno pla~anje. Tel. 471-689 i Mob. 061 415-031. INSTRUKCIJE iz matematike. Tel. 237-072. PEREM i peglam ve{ za stranog ~ovjeka u mom stanu. Mob. 061/263-203. DAJEM instrukcije iz hemije studentima i u~enicima, dolazim na adresu. Tel.615-901. TELEFON servis, popravljamo sve telefone, stare, nove, beì~ne s garancijom. Tel. 470-900 i Mob. 061 141-676. DAJEM instrukcije osnovcima i srednjo{kolcima iz matematike i statike, dugogodi{nje iskustvo, garantovani uspjeh. Tel. 445-132 i 061/511-149. SERVIS i odràvanje ra~unara, kvalitetno i veoma povoljno. mob. 061/274-179. PROFESORICA francuskog i latinskog jezika daje instrukcije. Tel. 645-307. PODUÂVAM i prevodim engleski i njema~ki. Mob. 061/557-402. INSTRUKCIJE iz metematike I i II, za tehni~ke i ekonomski fakultet. Tel. 615-936. DAKTILOBIRO nudi kompjuterske usluge svih vrsta materijala po diktatu, dolazak i na ku~nu adresu, cijena po dogovoru, ul. Semira Fra{te 10. Mob. 061 314-496. STATISTI^KA obrada podataka za izradu magistarskih, doktorskih radova (excel, PSS, EQS). Tel. 061 00380. PREKUCAVAM sve vrsta materijala na kompjuteru, tabele, skeniranje, brzo i kvalitetno. Mob.061/513-679. MOLUJEM i farbam kvalitetno, uredno, brzo i povoljno. Tel. 033 529-495. TELEFON Servis, popravljamo sve telefone, stare, nove, beì~ne, s garancijom. Tel. 470-900 i 061/141676. VODOINSTALATER vr{i ugradnju i popravke, penzionerima jeftinije, dolazak na adresu besplatan. Tel. 459-570 i 061/205-803. SERVISIRANJE ra~unara, instaliranje operativnih sistema, antivirusa, konekcija na internet. Mob. 061 929-926. POVOLJNO ugradnja àluzina, blindo vrata, PVC harmo vrata, vanjske rletne, trakaste zavjese. Mob. 061 132-037. VODOINSTALATER 30 godina iskustva vr{i opravke sanitarnih
MALI OGLASI
Grbavica - Otoka. Mob. 061 136183. KUPUJEMO rije~nike Hercegova~ko - njema~ki i obrnuto. Tel. 283-500. KUPUJEM jednosoban stan na Alipa{inom polju. Mob. 061/147445. KUPUJEM dvije spu`ve, debljine od 8-10 cm. Mob. 061/233-517. NJEMA^KE marke i austrijske {ilinge, kupujem. Mob. 061/323-906. KUPUJEM u Sarajevu stan, isplata odmah. Tel. 667-727 i Mob. 061 170254. KUPUJEM ku}u ili apartman, relacija Makarska-Dubrovnik. Mob. 061/216-597, od 20-21 sat. KUPUJEM dionice fondova i firmi Fabrike duhana Sarajevo, KTK, @GP, KLAS, Bosnalijek, Hidrogradnja itd. po berzanskim cijenama, isplata odmah. Mob. 061 526-918. KUPUJEM dionice svih firmi i fondova o berzanskim cijenama, isplata odmah. Mob. 061 271-935. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, {orvane, almasli grane, belenzuke i ostalo. Tel. 655598 i Mob. 061 553-640. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, bosanske }ilime, ordenje i ostalo. Tel. 655-598 i 061 553-640. KUPUJEM trosoban stan na Ko{evskom brdu. Tel. 451-719 i Mob. 061 901-555. KUPUJEM stan do 45 m2 do 3. sprata, prednost ulicama Loìoni~ka, Zmaja od Bosne, Envera [ehovi}a. Mob. 061 778-695. KUPUJEM garaù kod OHR-a. Tel. 061/ 183-687. KUPUJEM dionice fondova i preduze}a, isplata odmah i prodajem ve~e iznose certifikata. Mob. 061/175-237. KUPUJEM umjetni~ke slike, razglednice, nov~anice, filateliju, ordenje, zna~ke, medalje, plakete ZOI-84 i ostalo. Tel. 456-505 i 061/214-405. OTKUPLJUJEM stare vezove sa srmom, zidne satove, }ilime i serdàde, sehare, pe{kune i ostale starine. Tel. 460-595 i 061/159-507. KUPUJEM stan na relaciji Dobrinja-Vogo{}a, mode devastiran, u fazi otkupa, isplata po dogovur. Mob. 061/170-254. KUPUJEM njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323-906.
bolesnih lica, ~uvanje, kupanje, hranjenje, davanje terapija. Mob. 061/319-604. VITALIS ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, pranje, kupanje, hranjenje, davanje injekcija, infuzija, promjena katetera, va|enje krvi, klizma, fizikalna terapija, pomo} pri transportu nepokretnih pacijenata. Mob. 061 172-948. MIKADO-DD, najpovoljnije, najkvalitetnije, aliminijske àlizine, trakaste zavjese, BLINDO harmonika vrata i vanjske roletne. Tel/fax: 033/ 613-584, 033/655-600, mob. 061/130-432 i 061/551-515.
brzo, povoljno, dolazim na adresu. Mob. 061/550-305. KUCAM sve vrste materijala za fizi~ka i pravna lica, brzo, kvalitetno i povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 276-966 i Mob. 061 533-326. AUTO prevoznik vr{i prevoz roba i selidbe, kombi 1,5 t. Tel. 538-769 i Mob. 061 201-349. VODOINSTALATER radi sve opravke bojlera ~esmi i eko instalacija, {olja, kada i sve ostalo. Mob. 061 389-112. USPJE[NO instruiram u~enike i studente latinskog i engleskog jezika. Tel. 033/ 619-075. DIPLOMIRANA inènjerka daje instrukcije iz matematike. Tel. 227990. SERVISIRANJE ra~unara, instaliranje operativnih sistema, antivirusa, konekcija na internet. Tel. 061/ 929-926. SNOWBOARDIG, instrukcije na Bjela{nici, povoljno i za sve uzraste. Tel. 061/ 902-609. POVOLJNO prevozim sve vrste roba, usluge selidbi, odvoz kabastog otpada, kombi mercedes. Tel. 061/ 170-886, 033/ 172-954. PREVOZ putnika novim kombijem sa 9 i vi{e sjedi{ta i mali autom po BiH i inostranstvu. Tel. 061/ 106385. STOLAR ugra|uje brave, baglame, montaà i demontaà namje{taja, opravka vrata i prozora. Mob. 061 842-402. ZARADITE u svom domu {ivaju}i i sklapaju}i igra~ke, biùteriju, slikanje, ru~ni rad, rad za Zagreb, Ameriku, Francusku firmu. Tel. 031 713-658 ili 063 347-564. DIPLOMIRANI inìnjer arhitekture projektuje, vr{i legalizaciju objekate i nadzor povoljno. Mob. 062 183-510. PREKUCAVAM sve tekstove na ra~unaru. Mob. 061 309-048. ZARADITE u svom domu pakuju}i koverte, zarada zagarantovana. Mob. 061 507-457 i Mob. 061 349943. ELEKTRIÂR popravlja TA pe}i, El. pe}i, El. bojlere, popravlja automatske osigura~e, indikatore, ugradnje grija~e i ostale El. ure|aje. Mob. 061 218-783. UÊNICIMA, srednjo{kolcima instrukcije iz mehanike, nacrtne geometrije, matematike, ma{inskih elemenata. Tel. 625-196, Ilidà. NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina i suluge i samostalne poduzetnike. Mob. 061/160-020. ELEKTRIÂR za sve opravke, ugradnju bojlera, pe}i, indikatora, osigura~a, grija~a i ostalog. Mob. 061 222-228. ADAPTIRAMO stanove, poslovne prostore moè i djelomi~no ( moleraj, keramika, parket, voda, struja, staklarski radovi, bravarija itd.).
SJE]ANJE na na{u najdraù majku i nanu
VIDOVITA MIRA NOVAK skida prokletstvo i crnu magiju, ona prori~e, obavezno zakazati termin. Mob. 065/ 936354.
SJAJ Agencija, Kirby i Vorwerk aparatima dubinski usisavamo i peremo tepihe, itisone, sjede}e garniture u va{em prostoru. Mob. 061/ 210-992. TEPIH SERVIS na sobnoj temperaturi efikasno ~isti namje{taj, itisone, tepihe i rese, polira kamene i PVC podove. Tel. 200-003 i Mob. 061 524-461. PRAVIM i ugra|ujem blindirana vrata. Tel. 061/221-668. TAPETAR VK radi sve tapetarske usluge, dolazak besplatan na adresu. tel. 240-895. NJEMA^KI jezik, instrukcije osnovcima i srednjo{kolcima. Mob. 061/181-542. IZDAJEM playstation Mob.061/497-013. 2.
PA[ANU MEHMEDAGI]
Rahmet Ti du{i. Ramiz, Hajrija, Damir i Adnan
15045
POSLJEDNJI POZDRAV na{em dragom
BRAVAR, popravljam i ugra|ujem brave, radim vrata, giteere, ograde, dolazim na adresu. Mob. 061/233078. MAJSTOR za ~i{}enje i opravku bojlera, elektro ure|aja i vodovodnih instalacija. Tel. 033/666-104 i 033/229-949. POPRAVLJAM televizore, dolazim na va{u adresu sa garancijom. Mob. 061/157-680. PROFESOR daje instrukcije iz matematike za osnovce i srednjo{kolce tokom godine. Mob. 061 244-251. VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba kao i selidbe iz Evrope i BiH. Tel. 033/ 537-813, 061/ 266-764, 061/ 108-779. ADAPTIRAMO stanove klju~ u ruke moè i parcijalno. Tel. 033/ 204-617, 061/ 516-375. MOLER 69KM bijelo bojenje jednosobnog stana, standardni i posebni radovi po dogovoru, Ba{~ar{ijaDobrinja. Tel. 061/ 861-199.
MURADIFU MURGI HAMZI]U
Mirzeta - Mirza i Mugdim

1213
ure|aja montaù i pro~epljenja. Tel. 535-659 i Mob. 062 139-034. RADIM na kompjuteru maturske, seminarske, diplomske i druge radove. Tel. 524-620. VR[IM prevoz robe, putnika i do mora, vrlo povoljno. Mob 061/903526. INSTRUKCIJE vo`nje kandidatima sa i bez voza~ke dozvole, po starim propisima i starim cijenama. Mob. 061/269-432.
MAXIVITA-ku}na njega starih i
[IJEM,
prekrajam,
kvalitetno,

POSLJEDNJI SELAM
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
OGLASI 57
na{em dragom dedi
ABDULAHU (SMAILA) TIROVI]U
AHMET (BE]IRA) D@EHOVI]
RAMIZ (SALKE) VELAGI]

ekshumacija
preselio na ahiret u utorak, 21. februara 2006, u 54. godini. Dènaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. februara 2006. godine, u 13 sati na mezarju Vlakovo.
tragi~no preselio na ahiret od zlo~ina~ke-~etni~ke ruke 17. juna 1992. u 36. godini. Dènaza }e se obaviti u petak, 24. februara 2006. godine, u 14 sati na mezarju Vlakovo. Oàlo{}eni: supruga Vahida, sin Adin, bra}a Kasim i Asim, sestre Vasvija i Fadila, snahe Samija i Halima, punac Ra{id, brati}i Satko, Muamer i Admir, brati~ne Nermina, Sanela i Aida, sestri}i Midhat, Nermin i Husein, sestri~ne Jasmina i Vedina, {ure Hilmo, Juso, Vahid i Vehid, te porodice Velagi}, Turulja, Muhovi}, Musli}, Drakovac, Mujagi}, \ozo, Dàfo, Ali}, Smaji}, Kari}, Brdari} i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji Ku}a àlosti, Akifa [eremeta br. 16/I.
000
Unuci Nedim i Emir

1208
Prevoz obezbije|en ispod Stupske petlje sa polaskom u 12.20 sati, do mezarja i nazad. Oàlo{}eni: sin Zijad, k}erka Aida, brat Bajro, sestre Hasnija i Iza, snaha Nefa, zetovi Samjo i Ramiz, brati}i Anes i Adis sa porodicama, sestri}i Fajko, Amer i Adin, sestri~ne Sanela i Amra sa porodicama, strina Kana, daidà Hamza sa porodicom, tetke Merka, Nurka, Uma i Mel}a, amidì} Sulejman sa porodicom, amidì~ne Mejrema, Smaila, Munira, Fatima i Elzana sa porodicama, te porodice Dèhovi}, Vlahovljak, Meki}, Bambur, ]ehovi}, Lisica, Ali}, [uman, Alava~, Pu{ka, êlik, Ba{i}, Huseinovi}, Hadì} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u Mjesnoj zajednici Stupsko brdo.
000
SJE]ANJE
POSLJEDNJI POZDRAV
na na{eg dragog kolegu i prijatelja, istaknutog sportskog radnika
velikom ~ovjeku i iskrenom prijatelju
Sa dubokim bolom javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga
RANKA KURE[A
23. 2. 2005 - 23. 2. 2006.
GRUJI MATI]U
A tako smo te svi voljeli... Tvoji Mesihovi}i: Muris, Mikica, Sanela, Melisa i Sanjin
1196
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga
MILKA AVLIJA[, ro|. OSTOJI]
iznenada preminula 21. februara 2006. u 77. godini.
S po{tovanjem. U ~etvrtak, 23. februara 2006. godine, u 12 sati, na groblju Bare posjetit }emo njegov grob i poloìti cvije}e. Prijatelji i kolege iz FK Bosna Sarajevo
1085
LJILJANA KARAHASANOVI], ro|. PRAJSINGER
Sahrana }e se obaviti 23. februara 2006. godine u 14.30 ~asova na groblju Sv. Mihovil. Prevoz obezbije|en ispred ku}e àlosti u Ulici Humska br. 210a u 13 ~asova. Oàlo{}eni: suprug Vojin, sin Neboj{a sa suprugom Biljanom i sinovima Aleksandrom i Nemanjom, sin Davor sa suprugom Irinom i k}erkom Uljanom, sestre Rada i Luca sa porodicama, snaja Kata sa k}erkom Slavicom i porodicom, rodica Stana sa porodicom, zaove Lenka i Veselinka sa porodicama, jetrva Mirjana sa porodicom, jetrva Danica, te porodice Avlija{, Ostoji}, Sesar, Miji}, [u{a, Karamati}, Zoranovi}, Popov, Konjevod, Hubijar, kumovi, prijatelji i kom{ije
000
Oàlo{}eni smo nestankom voljenog, dugogodi{njeg druga i prijatelja
preselila na ahiret u srijedu, 22. februara 2006, u 56. godini. Dènaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. februara 2006. godine, u 13 sati na mezarju Vlakovo. Oàlo{}eni: Azra, Eldin, kom{ije i prijatelji
000
Duboko oàlo{}eni javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi
SVETOZARA KUJOVI]A
Na{ tu`ni posljednji pozdrav, Danka i Ivan sa porodicom
1204
ABDULAH (SMAILA) TIROVI]

preselio na ahiret u srijedu, 22. februara 2006, u 91. godini. Dènaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. februara 2006. godine, u 13 sati na mezarju Grli}a Brdo. Oàlo{}eni: k}erke Emina, Mirsada i Mahira, unuci Nedim i Emir, zetovi Me{anovi} Mehmed i Barakovi} Ekrem, porodice Tirovi}, Izmirlija, Bajraktarevi}, [ahbegovi}, Begi}, Me{anovi}, Barakovi}, Be~i}, Fazli}, Kestendì}, Kurtovi}, Selmanagi}, Telalba{i}, âmpara i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u dàmiji Golobrdica.
ALEKSANDAR ACO (MILANA) VELIMIROVI]

majstor za popravku harmonika
preminuo 21. februara 2006. u 65. godini. Sahrana }e se obaviti 23. 2. 2006. godine u 13.45 ~asova na gradskom groblju Vlakovo. Oàlo{}ena porodica: k}erke Sandra i Nata{a sa mamom Jasnom, sin Milan, sestra Beba, brat Mirko, zetovi Giovani i Mario, snaha Azra, unuci Oracio, Natalija i Toni, snaha Nevenka, zet Hasan, sestri}i Hamza i Minja, brati} Sa{a, ujak Ranko sa porodicom, ro|ak Mirko sa porodicom, prijatelji Nidò i Jozo, familije Vu~kovi}, ]emalovi}, Scerra, Lepan, Avdihodì}, Batinovi}, Marevi} i ostala rodbina i prijatelji. Ku}a àlosti, Ulica Marka Maruli}a br. 21/4.
000
POSLJEDNJI POZDRAV
mojoj dragoj
UBAVKI
od Nede
1206
Ku}a àlosti, Golobrdica br. 33.
000
58 OGLASI
Tu`nim srcem javljamo rodbini, kom{ijama i prijateljima da je na{ dragi suprug, otac i djed

POSLJEDNJI POZDRAV
na{oj dragoj rodici
IVAN (FRANJE) [INEL
preminuo 21. februara 2006. u 77. godini. Sahrana }e se obaviti u petak, 24. februara 2006. godine, u 14.30 sati na gradskom groblju Visoko. Oàlo{}eni: supruga Ranka-Rana, k}erka Jasna, unuci Ena, Adi, zet Emir, svastika dr. Sofija sa porodicom, te porodice [inel, Mojsilovi}, Zubi}, Mali}, Iveti}, ostala rodbina, kom{ije i prijatelji
004
dr. UBAVKI JOVANOVI]

Mira, Brana, Zdravko, Ranka, Nino, Sr|an, Sini{a
1194
Tu`nim srcem obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ voljeni i nepreàljeni
U ~etvrtak, 23. februara 2006. godine, bit }e sedam dana otkako je na ahiret preselila na{a draga
ing. SVETOZAR (@IVKA) KUJOVI]
HASNIJA HASNA SOKOLIJA
preminuo 21. februara 2006. godine poslije duge i te{ke bolesti. Ispra}aj }e se obaviti 23. februara 2006. godine u 13 sati iz Pravoslavne kapele u Barama kada se polazi za Kola{in-Crna Gora. Oàlo{}ena porodica Kujovi}
1199
Tevhid }e se prou~iti u Ba{~ar{ijskoj dàmiji u petak, 24. februara 2006. godine, u 13.30 sati. Porodica
1205
POSLJEDNJE ZBOGOM
POSLJEDNJI POZDRAV
SJE]ANJE
na{em dragom
na{em dragom i plemenitom
SVETOZARU KUJOVI]U
ing. SVETOZARU KUJOVI]U
[EMSUDIN DINO PAND@O

1983 - 2006.
S po{tovanjem,
Divnom i velikom ~ovjeku koga je krasila plemenitost i istinska ljudska dobrota. Po~ivaj u zasluènom miru, dragi Sveto.
Porodice: Poli}, Koji} i Lazi}

1200
porodica
1174
POSLJEDNJI POZDRAV
SJE]ANJE
Goga, Aco, Mi{o i Rada

1192
dragom kolegi i prijatelju
na na{u voljenu majku i suprugu
OSMRTNICE, OGLASE, NATJEÂJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU
OSLOBO\ENJE
JKP GRADSKA GROBLJA VISOKO
ul. Mule Hodì}a br. 108 71300 Visoko Tel: 032 738-556 i 032 735-001
NADU GELJO, ro|. KOVAÊVI]

23. 2. 1971 - 23. 2. 2006.
GRUJI MATI]U
Tvoja raja iz Centra Skenderija Muris Mesihovi}, Mirko Slokar i Rudi Mikulec
1195
Sa ljubavlju, k}erka Zlata sa porodicom, sinovi Emir i Jasmin sa porodicama i suprug Ismet
1193
OGLASI 59 BOLNO SJE]ANJE
SJE]ANJE
FADILA ÔLI]
iz Rogatice
23. 2. 1985 - 23. 2. 2006.
ALMIR (AHMEDA) POKRKLI]

23. 2. 1993 - 23. 2. 2006.
S ljubavlju i po{tovanjem, porodica

1148
Voljeni na{ Almire, trinaest godina prazno gledamo tvoje lijepo, mlado lice, blje{tavo i jasno, ~eznemo i nemo}no èlimo, mislimo o onome {to ne moè biti, to boli... previ{e boli. Tvoji neutje{ni: tata Ahmed, mama Nermana, brat Amel i nana Fata
1190
SJE]ANJE dragom bratu
IN MEMORIAM
dr. SADIKU SADIKOVI]U

uz prvu godi{njicu smrti 23. 2. 2005 - 23. 2. 2006.
Dvadeset tre}eg februara 2006. navr{ava se trinaest godina od tragi~ne pogibije na{eg dragog sestri}a i unuka
LJUBOMIR JANKOVI]
23. 2. 2004 - 23. 2. 2006.
ALMIRA (AHMEDA) POKRKLI]A
Volimo te i u mislima si stalno s nama. Ferica, Lada i ]azim

1191
S bolom i tugom, sestre Mila i Mirjana sa porodicama

1090
Dragi Almire, tako si kratko ìvio, a tako mnogo svima zna~io. Ostale su tvoje zasluge u na{im srcima i na{im mislima. Vole te tetka Mirzeta i nana Fata
1190
Dvadeset tre}eg februara 2006. navr{ava se godina od smrti na{e drage
SJE]ANJE IN MEMORIAM
JELENE KOVAÊVI], ro|. POPARA

RANKO KURE[
23. 2. 2005 - 23. 2. 2006.
Dvadeset tre}eg februara 2006. navr{avaju se tri godine od smrti na{eg dragog
FUADA (SABITA) BRAKOVI]A SABIRA (HUSEINA) TASO

23. 2. 2003 - 23. 2. 2006.
Hvala ti za sve {to si nam u ìvotu pruìla. Po dobru }emo te pamtiti, s ljubavlju i po{tovanjem spominjati i zauvijek u srcu ~uvati. Porodica
1189
S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo najljep{e uspomene na Tebe. Uvijek }emo biti ponosni {to smo Te imali. Supruga i djeca
TZ
S ljubavlju i po{tovanjem, tvoje rodice Ksenija i Nada

1178
Ljilja, Jagoda i Mirsad

1172
Dvadeset tre}eg februara 2006. pro{le su dvije godine od smrti na{eg voljenog i plemenitog oca, dede, supruga i brata
Dvadeset tre}eg februara 2006. navr{ava se godina od smrti mog dragog tate
TU@NO SJE]ANJE
LJUBOMIRA JANKOVI]A
RANKA KURE[A
DARA ]ETKOVI]STOJKOVI]
23. 2. 1998 - 23. 2. 2006.
S ljubavlju }emo ga se uvijek sje}ati, Zahvalna }erka Svetlana, unuci Bojan i Boris i rodbina
1089
S ljubavlju i po{tovanjem, Dragan

1185 15042
njegovi: k}erka Dejana, unuci \ani i \ino, te zet Levko
60 PREDAH
HOROSKOP
Zvijezde ukazuju na napete odnose s partnerom i sukobe s autoritetima. Ipak, na dobrom OVAN ste putu da da21. 3. - 20. 4. nas sami otkrijete uzrok svojim brigama i problemima, te da trenuta~nim situacijama pristupite hladnije glave. Nemojte se baviti sitnicama i ne razmi{ljajte o pro{losti. Mogli biste biti izloèni velikim tro{kovima, no bit }e i prilika da to nadoknadite. Stoga neka vas ne BIK ~udi ako se ozbi21. 4 - 22. 5. ljno po~nete baviti mi{lju o otvaranju ku}ne radinosti, privatnog biznisa ili zajedni~kom poslovanju s bra~nim partnerom. U ovom danu posao i ljubav zastupljeni su jednakim interesima. Zatajit }e komunikacija s poslovnim osobama, pa budite oprezni u poslovanjima. Bit }ete BLIZANCI zaboravni i lako 23. 5. - 22. 6. }ete se gubiti u sitnicama. U~enicima i studentima misli }e bjeàti na sve drugo osim na u~enje. Rasporedite vrijeme tako da stignete obaviti najva`nije stvari. Ako ste u novoj vezi, po~etna euforija i zanos danas }e popu{tati i to }e vas pomalo razo~arati. RAK Vezani i u braku 23. 6. - 22. 7. trpjet }e probleme iz kojih ne}e iza}i barem jo{ jedno vrijeme. Uzrok nesporazumima moè biti i va{a preosjetljivost i tendencija da sada{njost uspore|ujete s ljepotom pro{lih dana. Prilike u obitelji do}i }e na svoje, sve se vra}a u kolote~inu. Neki od vas jo{ }e biti skloni sva|om LAV rije{iti nesporazu23. 7. - 22. 8. me, no shvatit }ete da nema smisla ratovati s uku}anima. Orijentirajte se na posao, jer danas }ete biti naro~ito produktivni i uspje{ni. Danas }e vam neko zagrijati srce i u}i u va{e misli. Mje{avina pozitivnih i neugodnih zbivanja poigravat }e se s vama. Ljubavni ìvot i dalje je vrlo intenzivan, pa DJEVICA danas posebno jako 23. 8. - 22. 9. osje}ate potrebu za ljubavlju i sigurnosti ne~ija zagrljaja. Nemojte preosjetljivo{}u optere}ivati svoju vezu, budite jednostavni i uìvajte u sada{njim okolnostima. Danas se ba{ ne}ete mo}i pohvaliti ljubavnom sre}om. Ne klonite duhom, partner }e biti otvoreniji, shVAGA vatiti vas i prihvati23. 9. - 22. 10. ti zajedno sa va{im dvojbama i problemima. Zbivanja u obitelji danas mogu poprimiti i dramati~ni tok. Moè se raditi o neslaganju s jednim uku}anom {to }e vas iscrpiti i zaustaviti neke va{e planove. Danas }ete biti vrlo probitani i samouvjereni. Krenite u vlastite pobjede, nametnite se i otvarajte vrata [KORPIJA uspjehu. U poslu 23. 10. - 22. 11 stvari kre}u nabolje, mogli biste nadre|enog zainteresirati svojom domi{ljato{}u i originalnim idejama. Sada je vrijeme da nastupite sigurno i samouvjereno, bez bojazni od neuspjeha. Igrat }ete dvostruke igre i sjediti na dva stolca, no vama }e se to jako svidjeti, iako }ete biti svjesni da to STRIJELAC moè biti i opa23. 11. - 22. 12. sno. U poslu krenite rje{avati najva`nije probleme i budite temeljiti. Htjet }ete sve odmah, a to nije dobro, jer biste se na kraju mogli na}i u poslovnoj gu`vi i ne}ete znati od ~ega po~eti ili {to zavr{iti. Bit }ete te{ki sebi ali i drugima, no danas }e u vama ipak biti dovoljno snage da iz vlastitih prJARAC oturje~nosti izvu23. 12. - 21. 1. ~ete pone{to dobroga. Sve emocije koje u ljubavi postoje vi sna`no proìvljavate, pa }e mnogi od vas danas dramatizirati, voljeti, sva|ati se, prekidati i ponovo se spajati s partnerom. Ljubavni ìvot biti }e pravi vrtlog isku{enja, a tako|er }ete sanjariti o nedosti`nom. Mogli VODOLIJA biste se zaljubiti 22. 1. - 19. 2. u nedostupnu osobu, no neki od vas ipak }e ostvariti vezu koja }e biti proèta neizvjesnostima i tajnama. Emotivno nezadovoljstvo sna}i }e i trajno vezane. Potrebe va{eg srca biti }e zadovoljene, prilazit }e vam osobe koje vam odgovaraju. Prolazne trzavice RIBE u braku i vezama 20. 2. - 20. 3. ne}e biti nerje{ive. Va{ je partner optere}en brigama, pomozite mu, kada zatreba. U ovom uzbudljivom danu bit }ete uklju~eni u mnoge lijepe doga|aje i pozivani na ro|endane i slavlja.
RECEPT DANA
Njoke od griza
Potrebno je: 130 grama griza, 5 dcl mlijeka, so, 2 ka{ike nastruganog parmezana, 125 grama putera, 2-3 ùmanca, narendan sir za posipanje. Na~in pripreme : Skuvati griz u mljeku, posoliti i dodati strugan parmezan i puter. Skloniti s vatre i umije{ati jedno po jedno ùmance. Masu od griza izru~iti na pokva{enu dasku, rastanjiti je na debljinu jedan centimetar i ostaviti da se ohladi. Zatim okruglim kalupom vaditi poga~ice, poredati ih u tepsiju, posuti struganim sirom i pe}i u dobro zagrijanoj rerni na 225 stepeni, tj. dok ne porumene.
SAVJET DANA
Zdravlje na putovanju
Da bi putovanje bio uìtak, na neke stvari treba misliti unaprijed i dobro se pripremiti. Ve}ina nas koristi zasluèni godi{nji odmor i otputuje do neke turisti~ke destinacije. Koliko god promjena bila potrebna i èljena, ona je za organizam ipak psihi~ki i fizi~ki stresna. Da bismo doista uìvali, na neke stvari valja misliti unaprijed i dobro se pripremiti, pa vam donosimo nekoliko prakti~nih savjeta. Po mogu}nosti planirajte putovanje unaprijed.
Prije puta obvezno posjetite lije~nika i stomatologa kako biste na put krenuli u dobrom zdravstvenom stanju. Ako ste honi~ni bolesnik: Pobrinite se da ponesete svoju terapiju u koli~ini koja }e biti dostatna za planirano vrijeme odmora. Ako ste planirali duè putovanje, pobrinite se da dobijete dodatne recepte ili kratku povijest bolesti uz ~itko ispisanu lije~ni~ku preporuku s generi~kim imenom lijeka i dozom. Obavijestite lije~nika o odredi{tu putovanja i informirajte se o mogu}im zdravstvenim rizicima kojima moète biti izloèni. To vrijedi i za djecu, trudnice, dojilje te starije osobe jer su zdravstveni rizici povezani s putovanjem kod njih ve}i.
SRETAN RO\ENDAN: 17. 1. 1962.

HAMO
SLAVLJENIK NA SLICI ÎST, GORNJI ZRAK RIBA DRHTULJA SUPROTNI VEZNIK NAJAMNA KOÎJA (franc. mn.) POKRAJINA (turc.) VIDAR
IME PJEVAÎCE LOPEZ
EVROPSKA DR@AVA
IME BOKSERA BENE[A ZMAJ, NEMAN @ENSKO IME VOJNIK (turc.) MU[KO IME SLOVO FENI^KOG PISMA AMERI^KA PJEVAÎCA TAJANSTVENOST, TAJNA NEGATIVNI POL IZVORA EL. ENERGIJE DRAGI, UMILJATI DIVLJA RU@A PRODAVNICA U KASARNI ZALJUBLJENIK U KINO PREDSTAVE
DU@I VREMENSKI PERIOD
OTOK NA JADRANU
D AN ER
D ER
AN
AMERI^KA GLUMICA
FRANCUSKA GLUMICA ANUK
GRAD U INDIJI
[PANIJA TAJLAND AMERI^KA MANEKENKA
[KOLSKO [TIVO
MANJI BROD ZA SPORT I RAZONODU
UZDAH NEGODOVANJA
@ENSKO IME JELENA
AUSTRIJA DIO U GOSTIONICI GDJE SE TOÎ PI]E [. H. MJESTO U BiH JEDINICA EL. ENERGIJE @ENSKO IME MJESTO U SLOVENIJI CE TUNGOVO IME
ZAPAD
O[TAR NAGLASAK (lat.) DIOBA ]ELIJSKE JEZGRE (gr~.)
@ENSKO IME
MINUS PRKOSI, INATI NEOTPORNI MJESTO U SLOVENIJI ZRAK, ATMOSFERA JEDINICA DU@INE GLASA, KRONA KRSTO ODAK EJUBOVA IMENJAKINJA GRAM
PRIPADNIK PLEMENA U STAROJ GR^KOJ
SLOVENSKI PJESNIK STANKO VOLUMEN I JEDAN I DRUGI
NOBELIJ
IME GLUMICE SAMS
J. O.
SKUP, SLU@BA LAIKA MALA KUTIJA ZA LIJEKOVE KOD JAPANACA
DRAMA
RJE[ENJA: dènifer, italija, marijan, krk, ala, e, asker, lektira, tet, ama, misterij, jelka, mili, a, z, kantina, {h, akut, era, vat, mitoza, tirna, inadi, manjak, no, ankaran, v, ema, kron, dor, laikat, ejuba, inro, igrokaz.
VODI^ 61
VODI^ KROZ SARAJEVO

DE@URNI TELEFON SARAJEVSKE HRONIKE 276-961
KINA
OBALA
CARSKO PUTOVANJE od 17 sati. CAZANOVA od 19 i 21 sat
VREMENSKA PROGNOZA
BiH: OBLANO SA KI[OM I SNIJEGOM EVROPA: OBLANO SA KI[OM
MLADI
Darko Luki}: BA[ESKIJA SAN O SARAJEVU u 20 sati.
MUZEJI
MUZEJ JEVREJA
Muzej u Ulici Mula Mustafe Ba{eskije 40 radi od 10 do 15 sati, nedjeljom od 10 do 13 sati.
Prirodnja~ko odjeljenje @ivi svijet u Bosni i Hercegovini, Geolo{ka pro{lost, Endemi~ne biljke, Ljekovito bilje. Muzej je otvoren utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 sati.
Biha}
Banja Luka
11
Grada~ac
10
Doboj
11
Br~ko Tuzla
BOSNA
SKRIVENO, francuski triler u 18 i 20
GALERIJE
COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba iz kolekcije muzeja mo-derne umjetnosti Andyja Warhola do 21. marta. Izlo`ba crno-bijelih fotografija SVJETLOSTI PARIZA I SARAJEVA, autora Milomira Kova~evi}a Stra{nog bi}e otvorena do 26. februara.
Travnik
13
11 9 Livno 12
Bugojno
Zenica
APOLO
IVKOVA SLAVA u 18 i 20 sati.
HISTORIJSKI
Izlo`ba STO GODINA SINDIKALNOG POKRETA U BiH. Izlo`ba BiH KROZ STOLJE]A. Muzej je otvoren radnim danom od 9 do 16 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 13. Stalne postavke radne sobe Silvija Strahimira Kranj~evi}a i Hasana Kiki}a. Otvoreno radnim danima od devet do 15 sati
10 11
SARAJEVO Gora`de
Mostar
11 17
Neum Trebinje
IMPERIJAL
FATALNA NESRE]A u 18 i 20.15
11
TESLA
NEDJELJA [PANSKOG FILMA CARLOSA SAURE u 18 sati
MUZEJ KNJI@EVNOSTI
UMJETNI^KA
JEDAN VIJEK MODERNE UMJETNOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI otvorena svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka od 12 do 18 sati.
UNITIC
FRKA SA DICK I JANE od 18 i 20.30
ZEMALJSKI
Stalne izlo`bene postavke: Arheolo{ko odijeljenje BiH u Anti~ko doba, Bosna i Hercegovina u Srednjem vijeku. Etnolo{ko odijeljenje: Kultura stanovanja stanovni{tva Bosne i Hercegovine u 19. vijeku.
POZORI[TA
SARTR
AY CARMELA u 20 sati.
BO[NJA^KI INSTITUT
Posjete su subotom od deset do 14 sati. Posjete je potrebno najaviti na telefon 033 279 800. Radno vrijeme svaki dan osim nedjelje od 8 do 16.30
Danas }e u naoj zemlji prevladavati obla~no vrijeme. Poslije podne ili krajem dana u Bosni je mogu} i snijeg, a u Hercegovini slaba kia. Jutarnja temperatura od -2 do 4, na jugu do 11, a najvia dnevna od 1 do 9, na jugu do 14 stepeni. U Sarajevu obla~no vrijeme, poslije podne mogu} je i snijeg. Jutarnja temperatura oko 1, a najvia dnevna oko 5 stepeni.
ÊTVRTAK PETAK SUBOTA
ZAGREB BEOGRAD LJUBLJANA SKOPLJE ISTANBUL BE^ BERLIN MINHEN PARIZ

ÊTVRTAK
6 8 5 10 14 3 1 3 5
RIM MILANO LONDON AMSTERDAM OSLO BRISEL BUDIMPE[TA MADRID BARSELONA

SUBOTA
13 5 4 2 -2 3 5 7 13
RED VO@NJE
PETAK
AUTOBUSI
Amsterdam utorak i subota u 8, srijeda (od 15.06.-15.09.) u 8, ~etvrtak 16, Antwerpen utorak, subota i nedjelja u 8, srijeda od (15.06.-15.09) u 8, Berlin ~etvrtak i nedjelja u 8 Dortmund, Dusseldorf, Duisburg, Keln i Essen srijeda, ~etvrtak, petak, subota, nedjelja u 8 Frankfurt utorkom u 17, ostalim danima u 8, Gottingen, Hamburg Hanover i Hildesheim subota u 17 Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtak i nedjelja u 8, subota u 17, Mannheim, Stutgart i Ulm svaki dan u 8 Munchen svaki dan u 8, utorak i subota u 17 Roterdam utorak i subota u 8, srijeda u 8, ~etvrtak 16 Be~ svaki dan u 8, ~etvrtak i nedjelja u 17 Ljubljana utorak, ~etvrtak i nedjelja u 20.40 Dubrovnik svaki dan u 7.15, petak i nedjelja (od 01.0631.08.) u 14.30 i 22.30. Herceg Novi svaki dan u 11 i 22.30 Pula, Rijeka ~etvrtak, petak, subota i nedjelja (od 01.06-31.08) u 6, petak i nedjelja (od 01.09.31.05) u 6, svaki dan u 18 Pariz ~etvrtak u 8 Pljevlja svaki dan u 16 Split svaki dan (od 15.06.-15.09) u 7, svaki dan u 10; 14.30 i 21 Ulcinj svaki dan (od 25.06.-05.09.) u 5.30, svaki dan (od 30.06.-05.09.) u 19 Vela Luka utorak, srijeda, petak i subota (od 01.06.-30.08) u 11, petak (od 01.09.-31.05.) u 11 Zagreb svaki dan u 6.30; 12.30 i 22 Br~ko svaki dan u 6.30; 14 i 15.35 Banja Luka svaki dan u 09.15; 14.30 i 15.30 Bijeljina svaki dan u 05 Bosanski Brod svaki dan u 12.15 Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 Hrenovica svaki dan u 07 i 16.30 Pale svaki dan u 10; 14; 15 i 16.30 Zvornik svaki dan u 15.30 Biha} svaki dan u 7.30; 13.30 i 22 Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 Gora`de - Ustikolina svaki dan u 8 Grada~ac svaki dan u 8 Novi Travnik svaki dan u 13 Ora{je svaki dan u 6.30 (preko Tuzle) Olovo svaki dan u 5; 6.30; 8.30; 9.30; 10.30, 11.30; 12.30; 13.30; 14; 15.35; 16, 17 i 18 i 20 Sanski Most svaki dan u 15.30 Te{anj svaki dan u 7; 13.15 i 17.15 Tuzla svaki dan u 5; 6.30; 8.30; 9.30; 10.30; 11.30; 12.30; 13.30, 14; 15.35; 16; 17 i 18 Travnik svaki dan u 7.30; 9.15; 10.13; 13.30; 14,15.30; 18.15; 19 i 22 Velika Kladu{a svaki dan u 15.30 Zenica svaki dan u 06.30; 08.30; 10.30; 12.30; 14.30; 16.30; 18.30 i 21 via Visoko i Kakanj) Mostar 6, 7, 8.15, 9, 10, 11.30, 12.30, 13, 14.30, 15.30, 16, 17.30, 18 i 19.55
AVIONI
Polasci: Zagreb 6.30 i 16 Beograd 6.30 Istanbul 6.45 Be~ 7.50 i 15.30 Minhen 12.55 Budimpe{ta 15 Ljubljana 15.30 Milano 17.10 Dolasci: Minhen 12.20 Banja Luka/Istanbul 13.30 Budimpe{ta 14.15 Be~ 14.45 i 21.20 Ljubljana 15 Zagreb 15.30 i 21.45 Milano 16.35 Mostar/Zagreb 20 Prag 21.30 Beograd 21.40
JUTARNJA -2/4/11 DNEVNA 1/8/14
JUTARNJA -5/2/9 DNEVNA -3/4/12
JUTARNJA -6/1/8 DNEVNA -2/4/11
JUTARNJA -5/-1 DNEVNA 0/13
VA@NIJI TELEFONI
DE@URNE APOTEKE
BA[ÂR[IJA DOBRINJA HITNA ILID@A NOVO SARAJEVO KU]NA DOSTAVA INFORMACIJE MUP Vatrogasci Hitna pomo} 272-300 766-380 716-331 762-180 713-831 272-300 713-831 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 442-580 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Jedinica za uklanjanje neeksplodiranih i ubojitih sredstava 770-142 Dimnja~ar 668-555 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 535-392 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Slu`ba za izgubljeni prtljag 234-857 Turisti~ki centar 220-724,220-721 BIHAMK, pomo} na cesti 1282, 777-106 Informacije o stanju na putevima 1282, 777-106 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183
e-mail: uprava@oslobodjenje.ba
VOZOVI
POLASCI
Zagreb 10.41 (Veza za Minhen u 21.05) Budimpe{ta 20.32 Plo~e 6.25 i 18.18 (Veza iz Budimpe{te) Zenica 4.43, 7.15, 11.42, 15.50 i 19.15 Konjic 7.20, 15.40 i 19.20
DOLASCI
Zagreb Budimpe{ta Plo~e 17.58 5.30 10.18 i 20.10
(Veza za Budimpe{tu u 20.32) Zenica Kakanj Konjic 6.43,9.06,13.10, 21.17 18.40 7, 12.50 i 18.50
122, 664-211,664-212 123, 664-115 124, 611-111 (savjeti 618-569) Mladi mladima 223-333 Pomo} ovisnicima 061/563-676 061/348-040 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Klini~ki centar 297-000, 666-620 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 444-343 Veterinarska stanica 442-303 Prijava telefonskih kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Fiksna, gsm, bihnet, bihpak 444-555 Elektrodistribucija 751-555 Vodovod 220-435 Kanalizacija 668-259
e-mail: redaction@oslobodjenje.ba www.oslobodjenje.ba

REDAKCIJSKI KOLEGIJ: Merima BABI] (sarajevska hronika), Alen ]OROVI] (antena, estrada), Senad GUBELI] (foto), Zijad KAR[I] (no}ni), Edin KREHI] (svijet), Branko MAJSTOROVI] (sport), Senad ME[ETOVI] (crna hronika), Daniel OMERAGI] (zamjenik glavnog i odgovornog urednika), Samija RIZVANOVI] (pogled), Nada SALOM (kultura), Borivoje SIMI] (ekonomija), Slobodan STAJI] (reportaà, tribina), Dragan STANOJLOVI] (dopisnici), Josip VRI^KO (DESK).
e-mail: redaction@oslobodjenje.ba
List registrovan kod Ministarstva informacija RBiH pod brojem 532/81 196603-6137. Na osnovu mi{ljenja Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta br.6/95, 25/97, 13/00 i 36/0054/00 i 22/01 od 4.06. 2001. godine, list je proizvod na ~iji promet se ne pla}a porez na promet. ADRESA: Oslobo|enje Dèmala Bijedi}a 185, Sarajevo, TELEFONI: CENTRALA: 276-900, 467-723. Redakcija: Desk i no}ni urednik 276-902, fax 468-090, modem: 468-018. Po{tanski pregradak 686; Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika 468-161, Sarajevska hronika 276-901,fax 468-054, Kultura 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi 468-142 MARKETING LISTA tel/fax: 472-899, 472-901; OGLASNA SLU@BA tel/fax: 205-938, 651-772, 454-886. PRODAJA 465-727. UniCredit Zagreba~ka banka d.d., transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, ABS BANKE DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj:1870100000045885 e-mail: marketing.lista@oslobodjenje.ba Kompjuterska obrada: RC Oslobo|enje [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Za [tampariju: Semir Prguda
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Senka KURTOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Salko HASANEFENDI] DIREKTOR: Fikret GRAÎ]
Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBIH-a.
Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odràvanje u ìvotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najteìm uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udruènja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udruènja novina (FIEJ), Nagradu Premio Giornalistico Paolo Borsellino koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te Maria ss Assuanta u saradnji sa Asocijacijom Paolo Borsellino sa sjedi{tem u Rimu i Zlatni trofej za kvalitetu (SAD).
62 TV PROGRAM
Informativni program
Film
Tu`ba BiH pred sudom u Haagu

FTV - 20.40
Veli~anstvena avantura Mortadela i Filemona
BHT1 00.25
Film
Bez izlaza
NOVA TV - 20.55
Film koji publika oboàva, a kriti~ari mrze. U igri su profesor, ukradeni izum, opasni tiranin i dva zbunjena agenta. DDT je opasni izum profesora Bacteria koji je upravo ukraden iz baze obavje{tajne slu`be TIA-e. Domogao ga se opasni diktator Tiranije i èli ga iskoristiti za ostvarenje svojih prljavih ciljeva... Uloge: Benito Pocino, Pep Viyuela, Dominique Pinon, Maria Isbert
Tom Farrell je mornari~ki ~asnik koji dobiva premje{taj u Pentagon i mora se javiti ministru obrane Davidu Briceu. Zapo~inje vezu s Susan Atwell, ne znaju}i da je ona Briceova ljubavnica. Kada Susan na|u mrtvu, Tom dobije zadatak da na|e ubojicu i agenta KGB-a. Kada u Susaninu stanu prona|u negativ filma, Tom je u opasnosti te ima samo nekoliko sati da na|e ubojicu prije nego {to kompjutor otkrije njegovo lice. Uloge: Kevin Costner, Gene Hackman, Sean Young, Will Patton
06.55 - Dobro jutro BHT vijesti u 07.00, 08.00 i 09.00 09.20 - Be Ha Te bebe, program za djecu 09.25 - Lete}a vjeverica, dokumentarni program 09.55 - Dje~iji festivali, muzi~ki program 10.15 - Kako da ne, {kola engleskog jezika 10.25 - Pravi Rodrigo, kolumbijska serija, 61/100, r. 11.15 - XX ZOI Torino 2006: Pregled B , snimak, r. 11.45 - Otvoreni olimpijski program 11.55 - XX ZOI Torino 2006: Biatlon 4x6 km {tafeta (@), prijenos 13.50 - Nogomet: Liga {ampiona: Chelsea - Barcelona, snimak 15.35 - Lete}a vjeverica, dokumentarni program, r. 16.05 - Dje~iji festivali, muzi~ki program 16.25 - Kako da ne, {kola engleskog 16.35 - Pravi Rodrigo, serija, 62/100 17.25 - Business news 17.30 - IRIOM, omladinski magazin 18.00 - Otvoreni olimpijski program 18.20 - XX ZOI Torino 2006: Pregled A, snimak 19.00 - BHT vijesti 19.30 - Moja porodica, humoristi~ka serija, 20/22 20.05 - Otvoreni olimpijski program 20.30 - XX ZOI Torino 2006: Umjetni~ko klizanje, slobodni program (@), uklju~enje u prijenos 23.05 - BHT vijesti 23.20 - Business news 23.25 - Kuhinja, emisija o alternativnoj kulturi 23.55 - XX ZOI Torino 2006: Pregled B , snimak 00.25 - Veli~anstvena avantura Mortadela i Filemona, {panski igrani film
11.00 - Ru`na Beti, 50 ep. 12.00 - Dan, informativna emisija 12.10 - Euroùrnal, DW 13.00 - Odjel za ubistvo, 93. epz. 14.00 - Zentrix, 4 ep. 14.30 - Radionica zdravlja 15.00 - Predstavljamo vam - Sapho 16.00 - Vijesti 16.15 - Zentrix, 5 ep. 17.00 - Biznis 17.30 - Odjel za ubistvo, 94. epz. 18.30 - Danas, centralna info. emisija 19.00 - Red po red 19.30 - Dnevnik FTV 20.00 - Ru`na Beti, 51 ep. 21.00 - U ~emu je problem ?! 22.00 - Dan danas, informativna emisija 22.30 - Nebesko carstvo 23.00 - Euronews 23.30 - VOA 00.00 - Odjel za Ubistvo, 94 epz.
08.00 - Vijesti 08.05 - @ivjeti s prirodom,dokumentarni program 09.05 - Vijesti 09.10 - Biber i ~okolada, serija , 48. (r) 10.00 - Sprave i naprave, ameri~ka dokumentarna serija, 10. 10.25 - Program za djecu Mumijevi, 1. Ratovi zvijezda, 22. Eugenie Sandler, 8. 11.30 - Zapamti i ponovi, kviz, 23. emisija (r) 11.35 - Extra - Tuborg Green, zabavno sportski program (r) 12.00 - Dnevnik 1 12.15 - Pozitivna geografija: Praznik mimoze - Herceg Novi, zabavni program 12.45 - Paralele, vanjskopoliti~ki magazin 13.10 - Jazz in action in City Pub, gost Mimo Mitrovi}, 2. dio 14.00 - Pazi beba, serija, 29. 15.00 - Vijesti 15.05 - Sprave i naprave, ameri~ka dok. serija, 10. 15.30 - Program za djecu, (r) Mumijevi, 1. Ratovi zvijezda, 22. Eugenie Sandler, 8. 16.30 - Lizzie McGuire, serija za mlade, 11. 17.00 - Federacija danas 17.30 - Biber i ~okolada, serija, 49. 18.25 - Extra - Tuborg Green, zabavno sportski program 18.45 - Zapamti i ponovi, kviz, 18.50 - Hugo 19.15 - Pero Djetli}, crtani film 19.30 - Dnevnik 2 20.05 - Luda ku}a, serija, 12. 20.40 - Tu`ba BiH pred sudom u Haagu, informativni prog. 21.45 - Sedmica, magazin iz kulture 22.20 - Vijesti 22.35 - Centralni zatvor 23.20 - Solothurn Film Festival, reportaà 23.55 - XX ZOI Torino 2006. : Pregled B, snimak 00.25 - Ubistvo u krvi, igrana serija, 1. dio Tre}a smjena 01.50 - Randall i pokojni Hopkirk, serija, 4. 02.40 - CIA, igrana serija, 4. 03.20 - Sedmica, magazin iz kulture (r) 03.50 - Luda ku}a, serija, 12. (r)
0715 - Crtani film 07.25 - Harvey Toon 07.45 - Kriì}-kruì}-Kra{ kviz 08.00 - Harvey Toon 08.20 - Memory - kviz 08.35 - Pokemoni 08.55 - Mala {kola - kviz 09.10 - Yu-Gi-Oh 09.30 - Kriì}-kruì}-Kra{ kviz 09.45 - Yu-Gi-Oh 10.05 - Vijesti za djecu 10.10 - Super Bili Gladijator 10.15 - Memory - kviz 10.30 - Dragon ball Z 10.50 - Mala {kola - kviz 11.05 - Mjese~eva ratnica 18.50 - Alter media - Cijena dana 11.55 - TV INFO 12.05 - Svijet prirode 13.00 - Izlog strasti 12.25 - Policajka 14.15 - Zakon ljubavi 15.05 - Karta{ , film 16.45 - Top Shop 16.50 - Alter media - Cijena dana 16.55 - TV INFO 17.05 - Izlog strasti 17.35 - Policajka 18.35 - Express TV 18.50 - Alter media - Cijena dana 18.55 - TV INFO 19.05 - Adio pameti 20.00 - Telering - talk show 21.05 - [ta mi sprema{ 21.35 - Lisice 22.30 - General, film 00.30 - Telering talk show 01.20 - [ta mi sprema{ 01.45 - Lisice 02.35 - General, film 04.30 - Izlog strasti 04.50 - Policajka 05.40 - Music Talents
06.30 - Novi dan, jutarnji program Recept dana 09.00 - Djevojka iz okeana, crtani film 09.30 - Ar~i, interaktivni kviz za djecu 10.00 - @ena u ogledalu, 110. 10.50 - Bau Bau, zabavni program 10.55 - Boje grijeha, 130. 11.40 - Hayat produkcija, muzi~ki program 12.00 - Vijesti 12.05 - Voice of America, vijesti za BiH 12.35 - Prije pono}i, no}ni program 13.30 - Tuzlanska hronika 14.00 - 8 jednostavnih pravila, serija 12. 14.30 - Svi vole Raymonda, serija 15.00 - Korak naprijed, serija, 82. 16.10 - Horoskop 16.20 - Kangoo Junior,crtani program 16.30 - Ar~i, interaktivni kviz za djecu 17.00 - Vijesti 18.00 - Sport centar 18.05 - @ena u ogledalu, 111. serija 19.00 - Vijesti u 7 19.50 - Bau Bau, zabavni program Nagradna igra ARIX 19.55 - Sport centar 20.00 - Boje grijeha, 131. serija 21.00 - Astra show, muzi~ki program 22.00 - Izgljubljeni, 24. serija 22.55 - Bau Bau, zabavni program 23.00 - Vijesti 23.05 - Sport centar 23.10 - Prije pono}i, no}ni program 00.00 - Svijet mu{karaca, serija 00.30 - Zauvijek Julia, serija, 117. Reprizni program NTV Hayat
06.05 - Jutarnji program 08.00 - Vijesti 08.15 - Beyblade, crtana serija, 70. 08.45 - [kola ju~e, danas sutra... 09.15 - Stars - zabavni program, repriza 09.30 - Hag - su|enje S . Milo{evi}u direktan prenos 10.00 - Vijesti Hag - su|enje S . Milo{evi}u, direktan prenos 12.00 - Vijesti [erlok Holms - posljednji vampir - film, repriza 1. dijela 14.15 - Odjeljenje za ubistva - serija, repriza 92. 15.00 - Govorimo srpski 15.30 - [kola ju~e, danas sutra... 15.55 - TV podsjetnik - Dòrd` Frederik Hendl 16.00 - Oskarov orkestar - crtana serija, 22/39 16.30 - Srpska danas 17.05 - [erloka Holms- posljednji vampir - film, 2. dio 18.00 - P.S . ... - o svemu popodne 18.40 - Stars - zabavni program 18.55 - Pitajte, traìmo odgovor 19.00 - Crtani filmovi 19.30 - Dnevnik 20.05 - Dokumentarno ve~e 20.45 - Semberci, dokumentarni program 21.05 - Pe~at, politi~ki magazin 21.40 - Odjeljenje za ubistva, serija, 93/122 22.30 - Info profil 22.55 - Sport 23.00 - Otisci - dokumentarni program 23.30 - Reditelji - Roberto Roselini, dok.prog. 00.35 - TV slagalica
16.00 - Cyber fikcija, dok. program 16.30 - I ju~er bio dan, revijalni program (r) 17.00 - Divlja ma~ka, 217. ep. 18.00 - Moji najbolji prijatelji, film (r) 19.50 - Servisne informacije 20.00 - X Mix, top lista 21.00 - Maks, ljubavi moja, film 22.35 - Spasila~ka slu`ba 911, serija
09.00 - Djevojka iz okeana, crtani film, 14. 09.30 - Ar~i, interaktivna igrica za djecu 10.00 - @ena u ogledalu, igrana serija, 110. 10.55 - Bau bau, zabavni program 11.00 - Boje grijeha, serija, 130. 14.00 - 8 jednostavnih pravila, serija, 10. 14.30 - Svi vole Raymonda, serija, 131 . 15.00 - Korak naprijed, serija, 82. 18.00 - Sport centar 18.05 - @ena u ogledalu, serija, 111. 19.50 - Bau bau, zabavni program 19.55 - Sport centar 20.05 - Boje grijeha, serija, 131. 22.00 - Izgubljeni, serija, 24. 22.55 - Bau bau, zabavni program 23.00 - Vijesti 23.05 - Sport centar 00.30 - Zauvijek Julia, serija 117.
09.00 - Iz sata u sat 10.00 - Oko 22 (r) 11.00 - Da se ne zaboravi - Pljevlja 12.30 - Muzi~ki spotovi 13.00 - Intermezzo 13.30 - Vitafon (r) 14.15 - Muzi~ki spotovi 14.30 - Muzika za mlade 15.00 - Dokumentarni program 16.00 - Iz sata u sat 19.00 - Policijska stanica II dio 20.00 - Iz sata u sat 22.00 - Oko 22, info.prog. 23.00 - Iz sata u sat
T V JA S M I N
16.05 - Igrani film 18.00 - Igrana serija 19.00 - Info 19.30 - Muzi~ki spotovi 20.00 - Uìvo i otvoreno, info.polit.prog. 22.00 - Dokumentarni program 23.00 - TV Sahar 23.15 - Muzi~ki spotovi 23.30 - Glas Amerike
11.00 - Info IC - Kakanjska hronika (r) 12.00 - Kviz plus, kontakt prog. 13.05 - TV stranice 14.05 - Sportski program: 4. tradicionalni rukometni turnir Vogo{}a 2006. Finalna utakmica 15.35 - Muzi~ki blok 15.55 - Skriveni polumjesec, serija 16.25 - Sve~ana sjednica Op}inskog vije}a Vogo{}a u povodu Dana reintegracije op}ine Vogo{}a 18.15 - Super Bili, za djecu 18.30 - Vogo{}anska hronika 19.00 - Vogo{}a, dok. film 19.30 - Sportski program: 8. tradicionalni malono gometni turnir Vogo{}a 2006. 21.00 - Skriveni polumjesec, serija 21.40 - I.R.I.B - program na bosanskom jeziku 22.00 - Vogo{}anska hronika (r) 22.30 - Sportski program Finalna utakmica 00.00 - VOA - Glas Amerike
TV PROGRAM 63
Film
Maks, ljubavi
TVX - 21.00
Serija
Izgubljeni
Mreà plus - 22.00

Preìvjeli koji su uspjeli da se ukrcaju na splav iznena|eni su jednim neo~ekivanim doga|ajem. Prvi put susre}u se s drugima i to na otvorenom moru. Rezultat je katastrofalan. Preìvjeli koji su ostali na ostrvu poku{avaju otvoriti okno u {umi, ali to je mnogo teè nego {to su o~ekivali. Jo{ jedan preìvjeli umire na ostrvu.
Sumnji~avi mu` otkriva da ga èna vara ni s kim drugim nego - sa {impanzom Maxom. Ne èle}i da nastupi staromodno, on poziva majmuna-ljubavnika da u|e u njihov ìvot. U svojoj opsesiji da otkrije razloge zbog kojih je njegova supruga vezana za majmuna, on gubi vezu sa ~injenicama i postaje indiskretan i neciviliziran... Uloge: Charlotte Rampling, Victoria Abril, Anthony Higgins
06.00 - JUTARNJI PROGRAM 09.33 - NA NA[ NAÎN 12.00 - PODNEVNE VIJESTI 12.10 - PIS (PAJA I SEJO) 14.00 - VIJESTI 14.03 - SPECIJALNA EMISIJA POSVE]ENA OLIMPIJADI 15.00 - NOVOSTI 15.30 - DOMA]A HIT LISTA 17.00 - DNEVNIK 17.30 - RADIO ARENA Tema: Zakon o finansiranju sedam institucija kulture od zna~aja za dràvu BiH 19.00 - VEÊRNJE VIJESTI 19.05 - MUZIKA MILIONA 19.30 - PREDAH UZ SEVDAH
20.00 - DRAMSKI PROGRAM U povodu 100-te izvedbe drame Darka Luki}a BA[ESKIJA SAN O SARAJEVU Produkcija Dramski program BH radija 1 i Pozori{te mladih 22.00 - VIJESTI DANA 22.15 - RADIO LJUBAV 24.00 - PONO]NE VIJESTI FREKVENCIJE: FM Sarajevo 101,7 i 103,7 - Biha}, Cazin, Velika Kladu{a, Buìm 88,8 - Gora`de, Vi{egrad, Rogatica, Fo~a, Rudo 107,3 Bijeljina, Br~ko, Derventa, Vitez, Kiseljak, Bugojno 93,7 Konjic 100,3 - âpljina 87,8 îtluk, [iroki Brijeg, Stolac, Neum 97,3 Banja Luka, Prijedor, Sanski Most 103,1 Mostar 97,3 i 99,5 - Livno, Tomislavgrad 88,1 - Drvar 94,7 - Tuzla 93,7 i 97,0 Trebinje 94,1 - Zenica 97,0 MHz AM 612 KHz
08.00 - Zato~enica ljubavi, serija 09.00 - Balkan net 10.00 - Sutra za kulinarski show 10.15 - Da se najeì{ istinite pri~e 10.45 - Skrivena kamera 10.50 - City kids dje~ija emisija 11.00 - Virhinija, serija 12.00 - Info top 12.10 - Villa Marija , serija 13.15 - Sarajevo on line 13.20 - Made in Banja Luka 13.30 - Skrivena kamera 13.35 - City kids dje~ija emisija 13.50 - Info top 14.00 - Ne{ Bridìs, serija 14.45 - Skrivena kamera 15.00 - Da se najeì{, istinite pri~e 15.25 - Sarajevo on line 15.35 - Made in Banja Luka 15.50 - Info top 16.00 - Zato~enica ljubavi, serija 17.00 - Villa Marija, hrvatska serija 18.00 - Info top 18.20 - Sutra za kulinarski show 18.30 - Idealne veze, serija 19.00 - Da se najeì{, istinite pri~e 19.20 - Nindà kornja~e 20..00 - Virhinija, serija 20.50 - Ljubav u zale|u, serija 21.50 - Zabranjeni forum live talk show 00.00 - Ne{ Bridìs, serija 00.50 - Sarajevo on line 00.55 - Made in Banja Luka 01.05 - City zabavna emisija 01.15 - êri 2000, film 03.00 - Gold ekspres, muzi~ka emisija 05.00 - Pink jukebox, muzi~ki spotovi
10.00 - Kviz plus 11.00 - Glazba 11.10 - Tri lane 12.05 - Svijet prirode 13.00 - Izlog strasti, serija 13.25 - Zagrljaj ljepote 21. em. (r) 14.25 - Na rubu znanosti 15.25 - S nama je bolje 17.25 - [irli Holms 30. ep. (r) 17.50 - Globalno sijelo 19.00 - Dnevnik KISS 19.30 - Dnevnik HRT 20.00 - Extra plus 21.35 - Dnevnik KISS (r) 22.00 - SMS Jukebox 23.00 - Z-1 Indeks No}ni program
07.00 - Dobro jutro, Hrvatska (Vijesti u 7.05, 7.35, 8.35) 09.10 - Svijet slavnih, serija 10.00 - Vijesti 10.10 - Preìvjeti, dokumentarna serija 11.00 - Vijesti iz kulture 11.05 - Vrijeme danas 11.10 - Heureka, znanstvenoobrazovni program 12.00 - Dnevnik 12.15 - Bioprognoza 12.30 - Ljubav nema cijene, serija 13.20 - Govorimo o zdravlju 14.00 - Vijesti 14.13 - Vrijeme danas 14.15 - Sestre, serija 15.05 - Spiderman, crtana serija 15.30 - Nora Fora, igra za djecu 16.00 - City Folk: Oslo 16.35 - @ivot u ìvo 17.35 - Vijesti 17.50 - Najslabija karika, kviz 18.30 - Promet danas 18.35 - Ljubav u zale|u, serija 19.30 - Dnevnik 20.10 - Tko èli biti milijuna{?, kviz 21.15 - Brisani prostor 22.00 - Pola ure kulture 22.40 - Otvoreno 23.30 - Vijesti iz kulture 23.40 - Transfer 00.15 - Vijesti dana 00.30 - Zamka u visokoj sferi, film NO]NI PROGRAM: 01.55 - Jack i Bobby, serija 02.40 - Sestre, serija 03.25 - Nitko nije savr{en 2, serija 03.45 - Dva i pol mu{karca, serija 04.05 - Slobodna zona, kratki dok. film 04.20 - Transfer 04.50 - Pola ure kulture 05.20 - Brisani prostor 06.00 - Ljubav nema cijene, serija
07.35 - Teletubbies, lutkarska serija 08.00 - Crtani film 08.25 - @utokljunac 09.20 - U~ilica 09.30 - Nulti sat 09.40 - Platno, boje, kist 10.00 - Te~aj talijanskog jezika, 3. 10.30 - Spiderman, crtana serija 10.55 - @ivot pred nama, serija za mlade 11.45 - Nove Pinocchijeve pustolovine, film za djecu 13.10 - Nulti sat 14.10 - Slobodna zona, kratki dokumentarni film 14.25 - Vijesti za gluhe 14.35 - @ivot pi{e pri~e: Trag suza, film 16.10 - Vijesti na drugom 16.25 - Svijet slavnih, serija 17.10 - Jack i Bobby, serija 18.00 - Hrvatska danas 18.50 - SOS kroka~i, crtana serija 19.15 - Nitko nije savr{en 2, serija 19.35 - VIP DJ 20.10 - Uzmi ili ostavi, TV igra 20.45 - Genijalci, kviz 21.15 - Promet danas 21.20 - Vijesti na drugom 21.30 - ZOI 2006 - pregled dana 22.35 - Romeo mora umrijeti, film 00.25 - Dva i pol mu{karca, serija
06.35 - Superklinke, crtana serija 07.00 - Ona ili on, kviz 07.30 - Nasljednica, serija 08.30 - Ljubav na kocki, serija 09.30 - Putovi ljubavi, serija 10.25 - Izlog strasti, serija 11.55 - VIP DJ, glazbena emisija 11.30 - [aljivi ku}ni video 12.10 - Pustolovine Huckelberry Finna, 1. dio, igrani film 14.10 - U sridu, dru{tveno politi~ki magazin 15.15 - Moja obitelj, serija 15.50 - Tri sestre, serija 16.25 - Nasljednica, serija 17.20 - Vijesti Nove TV 17.25 - Hypo Ski report 17.30 - Ljubav na kocki, serija 18.25 - Ona ili on, kviz 18.55 - Hypo Ski report 19.00 - Dnevnik Nove TV 19.20 - Sport Nove TV 19.25 - Vrijeme Nove TV 19.30 - Nova nave~er, informativni magazin 19.55 - Vrijeme Nove TV 20.00 - Bumerang, serija 20.55 - Bez izlaza, igrani film 22.55 - Ku}anice, serija 23.45 - JAG, serija 00.30 - Bijelo sme}e, igrani film 02.20 - Kraljica ma~a, serija
17.00 - Lifesryle s Tine Wittler 17.30 - Me|u nama, sapunica 18.00 - Predvje~erje 19.40 - Dobra vremena, lo{a vremena 20.10 - Film 22.15 - Straà, serija 23.15 - Zakon i red, serija 00.10 - No}ni ùrnal 00.35 - Da draga, serija
12.15 - Crtane serije 17.00 - Princ iz Bel Aira 18.00 - Puna ku}a, serija 20.15 - Zakon i red: New York, krim.serija
15.00 - Popodne s vama 18.00 - Dje~iji program 18.20 - Zona kantona, hronika ZDK 19.00 - Zenica danas 19.30 - TV dùboks 20.00 - Non stop music top-lista pop-muzike 21.30 - Hrabri otac Huan 22.30 - Horoskop, stanje na putevima 23.00 - Zenica danas, repriza 23.30 - VOA - Glas Amerike 00.00 - Zabranjena ljubav, serija
13.00 - Glas Amerike 13.30 - Tuzlanska hronika 14.00 - 8 jednostavnih pravila, serija 14.30 - Svi vole Raymonda, serija 15.00 - Korak naprijed, serija 16.00 - Horoskop 16.10 - Crtani film 16.30 - Ar~i 17.00 - Vijesti 17.15 - Jami 2000, zabavni program 18.00 - Sport centar 18.05 - @ena u ogledalu, serija 19.00 - Dnevnik 19.45 - Muzi~ki program 19.50 - Bau, bau, zabavni program 19.55 - Sport centar 20.00 - Boje grijeha, serija 21.00 - Fokus, informativnopoliti~ki magazin 22.00 - Izgubljeni, igrana serija 22.55 - Bau Bau, zabavni program 23.00 - Vijesti 23.05 - Sport centar 23.10 - Na kraju dana 00.30 - Zauvijek Julija, serija
16.00 - Vijesti 16.05 - Bonanza, serija 17.00 - Vijesti 17.05 - Hrabri otac Huan, serija 18.00 - Sport centar 18.05 - @ena u ogledalu, serija 19.00 - Informator 19.20 - Muzi~ki predah 19.30 - Crtani film 19.50 - Bau, bau, zabavni program 19.55 - Sport centar 20.00 - Boje grijeha, serija 21.00 - Obi~ni ljudi, neobi~ne pri~e, reportaà 21.30 - Sport news, sportski program 22.00 - Izgubljeni, serija 22.55 - Bau, bau, zabavni program 00.30 - Zauvijek Julija, serija
15.00 - Korak naprijed, serija 15.30 - Igrani film 17.30 - Dnevnik 18.00 - Sport centar 18.05 - @ena u ogledalu 19.00 - Meri Kejt i E{li, crtana serija 19.30 - Skrivena kamera 19.55 - Bau, bau, zab.prog. 20.00 - Sport centar 20.05 - Boje grijeha 21.00 - Saliniana net, info.prog. 21.25 - Prizma 22.00 - Izgubljeni, serija 22.50 - Bau, bau, zab.prog. 23.55 - Vijesti 23.05 - Igrani film 00.30 - Zauvijek Julia, serija
07.05 - Ko rano rani... jutarnji program 09.00 - Divlja ma~ka, serija 09.45 - Nasljednik, serija 10.30 - Povratak, info. prog. 11.00 - Lik, dok. obraz. prog. 11.30 - Glas Amerike 12.00 - Vijesti 12.05 - Bilans, info.prog. 12.35 - Liberty TV, info. prog. 13.00 - Mafija 13.30 - Moji roditelji vanzemaljci 14.00 - Vijesti 14.05 - Studenti, serija 15.00 - Dje~iji sat 16.00 - Dnevnik 1 16.20 - Sveznanje, dok. obraz. prog. 17.00 - Hod vijekova, dok. obraz. prog. 17.30 - Divlja ma~ka, serija 18.15 - Kejt i Eli, serija 18.45 - Crtani film 19.00 - Dnevnik TVTK 19.30 - Oggi, dje~iji program 20.05 - Nasljednik serija 21.00 - Aktuelno, info. prog. 22.00 - Dnevnik 3 22.15 - Osvaja~i, serija 23.00 - Nevaljale djevojke, zab. prog. 23.30 - Seks, îps i R*N*R, serija 00.15 - Glas Amerike
15.00 - Sutkinja Barbara S . 16.00 - Sudac Alexander Hold 17.00 - Inspektor Niedrig 18.50 - Bljesak 19.15 - Zaljubljenu u Berlin, serija 19.45 - K11, serija 20.15 - Schillerova ulica 21.15 - Moma~ki odjel za zlo~in, serija 00.10 - No}ni kviz
16.05 - Gilmoreice, serija 17.00 - Everwood, serija 18.15 - Stanovanje po èlji 18.45 - Kuharski show 19.15 - Ku}ni popravci, serija 20.15 - Film 22.10 - Stanovati na vodi 23.05 - Duh u va{im genima, dok.film 01.55 - Film
16.00 - Maturanti 2006 17.00 - Taff 18.00 - Simpsoni 19.25 - Galileo 20.15 - Film 22.10 - Tv total 00.00 - Talk, talk, talk
11.00 - Snowboard 12.00 - Biatlon 14.00 - Snowboard 15.30 - Curling 17.15 - Biatlon 19.00 - Umjetni~ko klizanje, slobodni program 23.00 - Olimpijski magazin
OGLASI 17
46 OGLASI
SARAJEVSKO IZDANJE
êtvrtak, 23.2.2006.
Deùrna strana
Novi, revolucionarni ure|aj
SUTRA
Luna Mijovi}, jedna od glavnih uloga filma Grbavica
Antena
Svojom debitantskom ulogom odu{evila ìri i publiku u Berlinu

Polusatna emisija TV Liberty slavi 500. izdanje
Od Sarajeva do Njujorka
Nakon pro{irenja Europske unije
Biomarkeri otkrivaju bolest

Nau~nici razvijaju superosjetljivi ure|aj, poput neke vrste alkotesta, koji radi vi{e kao nos i koji bi jednog dana mogao nanju{iti ljudske bolesti. Umjesto da otkriva nivoe alkohola u krvi, ure|aj }e identifikovati bolesti osje}aju}i hemijske uzorke koji se nose u dahu. Istraìva~i su povezali neke od tih uzoraka, poznatih kao biomarkeri, sa razli~itim bolestima kao {to su dijabetes, sida i {izofrenija. Prethodni sistemi za osje}anje bolesti su bili veliki, te{ki za upotrebu i imali su ograni~ene mogu}nosti. Mi pravimo mali, jeftin i robustan ure|aj za procjenjivanje gdje god se nalazite. Moè raditi u trgova~kom centru, na parkingu, kod ku}e , kazao je Frenk Brajt, hemi~ar sa univerziteta u Bafalu. Elektronski olfaktorni sistem bit }e napravljen od senzora sli~nih receptorima u na{im nosnim putevima. Senzore }e pokretati molekule koje lebde u zraku. Kada pacijent di{e u ure|aj, razli~ite molekule }e pokrenuti razli~iti set senzora da se upali. Prototipovi ure|aja trebali biti dostupni za oko godinu dana.
U usponu su jezici naroda koji nisu u EU, poput ruskog i turskog, pokazala nova studija
Pro{irenjem Europske unije njema~ki jezik se progurao ispred francuskog na europskoj ljestvici jezika, a u usponu su i jezici naroda koji nisu u Uniji, poput ruskog i turskog, pokazala je nova studija Europske komisije. Istraìvanje je provedeno u novembru pro{le godine na 28. 694 stanovnika 25 ~lanica EU i ~etiri kandidata za ~lanstvo Bugarske, Rumunjske, Hrvatske i Turske. Broj onih koji govore njema~ki i engleski porastao je od 2001. do 2005. za {est posto, pa tako u EU 14 posto ljudi govori njema~ki, a 38 posto engleski. Francuski je pao za tri posto, na 14 posto. Gotovo dvije tre}ine Europljana smatra da je engleski najva`niji strani jezik koji bi trebala u~iti i djeca i odrasli. No, Francuska izuzetno drì do svoje jezi~ne ba{tine, pa Francuska akademija u isto~nu Europu {aNeautohtonim jezikom kao maternjim govori i pet posto britanskog i tri posto francuskog stanovni{tva, najvi{e indijskim jezicima i arapskim. Tipi~ni Europljani koji govore vi{e jezika mladi su, dobro obrazovani i zaposleni na menadèrskim pozicijama, stoji u izvje{taju. Ogledni poliglot uglavnom nije ro|en u zemlji u kojoj ìvi, a u ve}ini slu~ajeva ìvi u jednoj od manjih ~lanica EU, koja ima vi{e od jednog slu`benog jezika, kakva je Belgija, ili u zemlji koja ima ~vrste veze sa susjedima, poput Slovenije. Na dnu ljestvice poliglota su anglofone i ju`noeuropske zemlje - 66 posto Iraca i 62 posto Britanaca ne govore niti jedan strani jezik, kao ni 55 posto Talijana, Portugalaca i [panjolaca. Europska unija ima 21 slu`beni jezik, u njoj se govori jo{ 60 regionalnih i neautohtonih jezika.
Njema~ki ispred francuskog jezika
Istraìvanje je provedeno u 25 zemalja ~lanica i ~etiri kandidata
[panija
lje kulturne ata{ee koji promi~u u~enje francuskog jezika i kulture te nagra|uju tamo{nje frankofone. Nova studija pokazala je da je ruski kao strani jezik po broju govornika na zavidnom ~etvrtom mjestu, koje s {est posto govornika dijeli sa {panjolskim.
Do skoka ruskog do{lo je uglavnom zbog ulaska balti~kih dràva u Uniju. Osam posto Nijemaca navelo je kao svoj materinji neki neautohtoni jezik, uglavnom turski. I u Bugarskoj, koja je kandidat za ~lanstvo u EU, turski je materinji jezik osam posto stanovni{tva.
Od{teta za kr{enje privatnosti princeze Dajane
Velika Britanija
Prona|ene iranske plo~ice

[panjolski ministar unutra{njih poslova objavio je da su njegovi policajci otkrili 21 babilonski i sumerski predmet ukraden u Iraku i spreman za aukciju u Madridu. [panjolska policija zaplijenila je umjetnine, me|u kojima su posebno vrijedne plo~ice od terakote i ogrlice od lapis lazulija, te su o svojoj akciji obavijestile i Interpol. Predmeti koje je otkrila {panjolska policija trebali su biti prodani na aukciji u novembru pro{le godine. Interpol je umjetnine vodio kao nestale, a u januaru je potvrdio da su ukradene i tajno preba~ene iz podru~ja na jugu Iraka, gdje je nakon pada Sadamovog reìma u aprila 2003. bilo najvi{e plja~ki muzeja. âk je dobro o~i{}en i bagdadski Ira~ki nacionalni muzej s hiljadama areholo{kih i kulturolo{kih predmeta starih do 5.000 godina.
Jedan euro Mohamedu al-Fajedu

Francuski sud naredio je trojici fotografa da plate jedan euro od{tete za kr{enje zakona o privatnosti kada su snimali fotografije princeze Dajane u no}i fatalne saobra}ajne nesre}e, saop{teno je u srijedu. Jedan euro podijeljen me|u trojicom fotografa bit }e pla}en Mohamedu al-Fajedu, milioneru porijeklom iz Egipta i ocu Dodija al-Fajeda, Dajaninog ljubavnika, koji je tako|er poginuo u nesre}i. Dajana, Dodi i {ofer Henri Paul smrtno su stradali 31. avgusta 1997. godine u sabra}ajnoj nesre}i u tunelu dok su se mercedesom vozili iz hotela Ritz u Parizu a paparazzi ih neprekidno pratili na motociklima. Fotografi su osu|eni u petak nakon {to je pariski àlbeni sud ukinuo prethodno donesenu odluku i odlu~io da su trojica fotografa naru{ila privatnost para dva puta tokom te no}i. Prvi put je bilo dok su snimali fotografije u blizini hotela Ritz, a drugi kada su fotografisali princezu nakon nesre}e u tunelu Alma.
Britanci su popularni i dosadni
Tragedija u Parizu jo{ je kontroverzna
Istragom koju su pokrenule francuske vlasti 1999. godine odlu~eno je da je nesre}u uzrokovao Paul koji je bio pijan i vozio prebrzo. No, okolnosti nesre}e jo{ uzrokuju kontroverzije. Al-Fajed èli da se
paparazzi kazne te je kazao kako vjeruje da su njegovog sina i Dajanu ubile britanske tajne slu`be zbog toga {to bi njihova veza predstavljala sramotu za kraljevsku porodicu.
Britanci u odnosu na druge narode prednja~e po popularnosti, ali su istodobno i najdosadniji narod na svijetu, pokazali su rezultati najnovijeg ispitivanja provedenog u 35 zemalja. U istraìvanju me|unarodne tvrtke za marketing GMI, provedenom me|u 25.000 ispitanika, koje je trebalo pokazati u kojim bi zemljama ljudi najradije ulagali ili u njima ìvjeli, pokazalo se da velika ve}ina Britance percipira kao najkulturniji i najobrazovaniji narod, no istodobno i najdosadniji. Francuzi su, pak, ocijenjeni kao najneljubazniji, a Amerikanci kao najambiciozniji i najneobrazovaniji narod. Na drugom mjestu po popularnosti je [vicarska, potom Kanada, Italija, pa [vedska.

Oslobođenje

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Oslobođenje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OSLOBO\ENJE

PRILOG NEZAVISNOG DNEVNIKA OSLOBO\ENJA ZA KULTURU, UMJETNOST, NAUKU

Dobra energija Jasmile @bani}

Od prve klape do Zlatno g medvjeda

Bila sam depresivna i frustrirana jalovom pri~om

Investitor ima tridesetak projekata Sarajke

Pjesnik kamere i prostora

Sanovnik zavi~ajnih predjela: Jan Beran

32, 33. i 34. strana 35. strana

Karla del Ponte u Hagu ponovila

Obla~no sa ki{om i snijegom

Stotinu hiljada KM za produkciju Deblokade

RATKO MLADIC MOZE I MORA BITI SMJESTA UHAPSEN!

SDPBiH otkriva detalje o ustavnim promjenama

Svi gra|ani mogu se kandidirati za predsjednika BiH

U zvorni~koj vlasti rade samo Srbi

Ministri pokazali da vjeruju u ispravnost doma}ih proizvoda od piletine

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Zavr{eno uni{tavanje peradi

OSLOBO\ENJE ^etvrtak, 23.2.2006.

Stradalnici rata najavili skup u Sarajevu

Stari most je sru{io HVO

Podr{ka tu`bi protiv SCG

Pozvali gra|ane da podr`e tu`bu

Vanredne sjednice oba doma Parlamenta FBiH

Ha{ki optu`enik tra`i da se ubrza odluka o odlasku u Rusiju

Izmjene o Vladi FBiH i ministarstvima

Milo{evi} osje}a buku u glavi

Jovi}ev zahtjev Ustavnom sudu BiH

Ocjena ustavnosti Zakona o javnom RTV sistemu

Ramiz Mehmedagi} podnio ostavku

Ministarsku fotelju zamijeni}e direktorska

OSLOBO\ENJE ^etvrtak, 23.2.2006.

Uni{tena perad u zoni od tri i po kilometra

Ivani} prodaje svoje prozapadno bi}e

Prezentacija ispravnosti doma}e piletine i jaja

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Hamdija Lipova~a primio Da sam ja to uradio, bilo prijete}e poruke

Suo~ila se dvojica [korpiona

Po~inje Aktivna `etva 2006

OSLOBO\ENJE ^etvrtak, 23.2.2006.

Ivani} ugostio studente iz Mostara

Glavna ha{ka tu`iteljica

Mladi} mora biti

MVPBiH prima deset pripravnika za diplomatiju

Regulatorna agencija za komunikacije

Kazne zbog kr{enja dozvole emitovanja

Ratko Mladi} sa ha{kim optu`enikom Milanom Gverom

Beogradski mediji o navodnom

Mladi} i dalje u Srbiji u`iva veliko po{tovanje

Bolnica Fra Mato Nikoli} u Novoj Biloj

Rudar zadr`an na lije~enju

OSLOBO\ENJE ^etvrtak, 23.2.2006.

Karla del Ponte ponovila

Prvi ~ovjek policije RS na slu`benom putu

Andan pregovara sa Mladi}em u Beogradu?!

Navodno se vode pregovori

Karla del Ponte: glasine nemaju utemeljenje

Andan i Mladi}: stara prijateljstva se ne zaboravljaju

hap{enju Ratka Mladi}a

Majke enklave Srebrenica i @epa

Mladi} na prvoj strani svih dnevnih novina

OSLOBO\ENJE ^etvrtak, 23.2.2006.

Prema najavama svjetskih novinskih agencija