Professional Documents
Culture Documents
VRSTE UGOVORA
Suglasnost volje dvije ili vie osoba o tome da se me u njima zasnuje odre eni obveznopravni odnos
Jednostrano obvezni ugovori Dvostrano obvezni ugovori (sinalagmati ni) Naplatni i besplatni Konsenzualni ugovori Realni ugovori Imenovani ( nominantni) i neimenovani (inominantni) Predugovor Formalni ugovor i neformalni Trgova ki ugovor
Neformalni ugovor nije unaprijed odre en oblik za sklapanje i nije uvjet za valjanost ugovora
NEVALJANOST UGOVORA
Nastaje u slu aju kada ne postoji koja od bitnih pretpostavki za sklapanje valjanog ugovora Dvije vrste nevaljanosti
Nitetnost Pobojnost
Nitetni ugovori
Imaju takve mane u bitnim sastojcima da se smatra kao da ni ne postoji Ne proizvodi nikakve pravne u inke Sud pazi po slubenoj dunosti, moe se pozivati svaka tre a zainteresirana osoba Ugovor je nitetan od samog po etka (ex tunc)
Op a odredba: Nitetan je onaj ugovor koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu drutva Zakon za pojedine slu ajeve odre uje nitetnost (npr. nitetnost odredbe o pla anju kamata na kamate)
Pobojni ugovori
Valjan od trenutka sklapanja te izaziva pravne inke, ali se zbog odre enih mana moe pobijati i proglasiti nevaljanim Ne nastupa po zakonu, mora se podi i tuba, sudska odluka ima konstitutivan zna aj Ako se pobojni ugovor proglasi nevaljanim, on je takav od po etka (ex tunc-od dana sklapanja)
Pobojni su oni ug.koje je sklopila osoba ograni eno poslovno sposobna, kod kojih je bilo mana glede volje suugovaratelja, te svi oni za koje je propisima tako odre eno
SKLAPANJE UGOVORA
ugovor je sklopljen kada se ugovorne strane suglase oko bitnih elemenata ugovora ponuda i prihvat
Ponuda
Prijedlog za sklapanje ugovora to ga jedna osoba (pravna ili fizi ka) upu uje drugoj osobi, mora sadravati sve bitne sastojke ugovora Op a ponuda prijedlog za sklapanje ugovora upu en neodre enom broju osoba
Izlaganje robe s cijenom u izlogu Slanje kataloga, cjenika, tarifa, obavijesti, oglasi putem letaka, radio i tv prijemnika, interneta ne zna e ponudu, nego poziv da netko da ponudu!!!
Jednostran pravni akt koji obvezuje ponuditelja do roka koji je sam postavio / ako nije odre en rok ovisi o okolnostima, pravilima struke Oblik ponude ovisi o tome da li se za ugovor zahtjeva neka forma (formalni ugovor = formalna ponuda)
Prihvat ponude
itovanje volje ponu enika da prihva a ponudu Mora u svemu biti suglasan s ponudom, u protivnom smatra se protuponudom
Najvanije vrste
Jamstvo Ugovorna kazna (penal) Zatezne kamate Kapara Odustatnina Zalog Pravo zadranja
Jamstvo
Ugovor kojim se jamac obvezuje prema vjerovniku da e ispuniti valjanu i dospjelu obvezu ako je ne ispuni glavni dunik Karakteristike: pisani oblik i akcesornost Jamac ne moe preuzeti ve u odgovornost od odgovornosti obveze glavnog dunika
Supsidijarno jamstvo (prvo ispunjenje od glavnog dunika) Solidarno jamstvo (jamac platac istovremeno se trai ispunjenje i od glavnog dunika i od jamca) Podjamstvo jamstvo za jamca Regres jamac koji je isplatio vjerovnika moe traiti da mu se sve nadoknadi + kamate
Zatezne kamate
Nov ana svota koju (uz glavnicu) dunik duguje vjerovniku zakasni li s ispunjenjem nov ane obveze Teku sve do ispunjenja obveze Zabrana pla anja kamata na kamate na dospjele, a neispla ene zatezne kamate, ne teku zatezne kamate
Stopa zateznih kamata na odnose iz trg.ugovora i odnose izme u trgovaca i osoba javnog prava odre uje se za svako polugodite uve anjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodita koje je prethodilo teku em polugoditu za 8 postotnih poena (u ostalim odnosima 5 poena)
Kapara
Nov ana svota ili neka druga zamjenjiva stvar koju u trenutku sklapanja ugovora jedna strana daje drugoj kao znak da je:
Ugovor sklopljen Sigurnost da e se ugovor ispuniti Ispunjenje ugovora primljena kapara e se vratiti ili ura unati u ispunjenje obveza
Ako ugovor nije ispunjen, a za neispunjenje je: - odgovorna strana koja je dala kaparu - druga strana moe traiti: a) ispunjenje ugovora (ako je mogu e) b) naknadu tete (kaparu ura unati) c) zadovoljiti se primljenom kaparom - odgovorna strana koja je primila kaparu druga strana moe traiti: a) ispunjenje ugovora (ako je mogu e) b) naknadu tete i vra anje kapare c) vra anje dvostruke kapare
Odustatnina
Odre ena svota novca ili neka druga imovinska vrijednost koje se pri sklapanju ugovora ugovaraju kao nuzgredni sastojak temeljem koje jedna ili obje strane se obvezuju isplatiti/dati za slu aj odustanka od ugovora Jednoj ili obje strane se omogu ava odustanak od ugovora, a da se pri tome ne pretrpi teta Razlika od kapare je u tome to kapara ne ovla uje strane na odustanak od ugovora
Zalog
Ugovorom o zalogu dunik ili netko tre i (zalogodavatelj) obvezuje se vjerovniku (zalogoprimatelju) predati neku stvar kako bi mogao naplatiti trabinu iz njene vrijednosti ako mu ona po dospjelosti ne bude ispla ena Zalogoprimatelj se obvezuje uvati stvar i neote enu vratiti ako mu trabina bude ispunjena