You are on page 1of 34

KOLEGIJ: TRGOVA KO PRAVO

Obvezni odnosi, pojam i obiljeja, temeljne zna ajke II

Izradila: pred. Edita Tolui , dipl.iur., univ.spec.admin.publ. Datum predavanja: 08.05.2013.

VRSTE UGOVORA
Suglasnost volje dvije ili vie osoba o tome da se me u njima zasnuje odre eni obveznopravni odnos

Jednostrano obvezni ugovori Dvostrano obvezni ugovori (sinalagmati ni) Naplatni i besplatni Konsenzualni ugovori Realni ugovori Imenovani ( nominantni) i neimenovani (inominantni) Predugovor Formalni ugovor i neformalni Trgova ki ugovor

PRETPOSTAVKE ZA SKLAPANJE VALJANOG UGOVORA


Postojanje strana (barem dvije strane) Valjana volja (unutarnja volja treba odgovarati o itovanju u injenom prema van) Dopustiv i mogu predmet inidbe Oblik

Dopustiv i mogu predmet inidbe


inidba pozitivna ili negativna radnja Tipi ni oblici:
Davanje stvari injenje Proputanje (ne injenje) Trpljenje

Objektivno mogu a Doputena

Oblik (forma) ugovora


Formalni ugovor unaprijed se trai odre ena forma kao uvjet valjanosti
Zakonski oblik (npr. ugovor o gra enju) Ugovorni oblik (stranke se same dogovore da poseban oblik bude uvjet valjanosti ugovora)

Neformalni ugovor nije unaprijed odre en oblik za sklapanje i nije uvjet za valjanost ugovora

NEVALJANOST UGOVORA
Nastaje u slu aju kada ne postoji koja od bitnih pretpostavki za sklapanje valjanog ugovora Dvije vrste nevaljanosti
Nitetnost Pobojnost

Nitetni ugovori
Imaju takve mane u bitnim sastojcima da se smatra kao da ni ne postoji Ne proizvodi nikakve pravne u inke Sud pazi po slubenoj dunosti, moe se pozivati svaka tre a zainteresirana osoba Ugovor je nitetan od samog po etka (ex tunc)
Op a odredba: Nitetan je onaj ugovor koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu drutva Zakon za pojedine slu ajeve odre uje nitetnost (npr. nitetnost odredbe o pla anju kamata na kamate)

Pobojni ugovori
Valjan od trenutka sklapanja te izaziva pravne inke, ali se zbog odre enih mana moe pobijati i proglasiti nevaljanim Ne nastupa po zakonu, mora se podi i tuba, sudska odluka ima konstitutivan zna aj Ako se pobojni ugovor proglasi nevaljanim, on je takav od po etka (ex tunc-od dana sklapanja)
Pobojni su oni ug.koje je sklopila osoba ograni eno poslovno sposobna, kod kojih je bilo mana glede volje suugovaratelja, te svi oni za koje je propisima tako odre eno

SKLAPANJE UGOVORA

ugovor je sklopljen kada se ugovorne strane suglase oko bitnih elemenata ugovora ponuda i prihvat

Ponuda
Prijedlog za sklapanje ugovora to ga jedna osoba (pravna ili fizi ka) upu uje drugoj osobi, mora sadravati sve bitne sastojke ugovora Op a ponuda prijedlog za sklapanje ugovora upu en neodre enom broju osoba
Izlaganje robe s cijenom u izlogu Slanje kataloga, cjenika, tarifa, obavijesti, oglasi putem letaka, radio i tv prijemnika, interneta ne zna e ponudu, nego poziv da netko da ponudu!!!


Jednostran pravni akt koji obvezuje ponuditelja do roka koji je sam postavio / ako nije odre en rok ovisi o okolnostima, pravilima struke Oblik ponude ovisi o tome da li se za ugovor zahtjeva neka forma (formalni ugovor = formalna ponuda)

Prihvat ponude
itovanje volje ponu enika da prihva a ponudu Mora u svemu biti suglasan s ponudom, u protivnom smatra se protuponudom

Trenutak sklapanja ugovora


Trenutak kada je nastao ugovor i me usobne obveze ug.strana
Nazo ne strane (izravno pregovarajuu uredu, telefonski, izravnom radiovezom) kada ponu enik prihvati ponudu ponuditelja Nenazo ne strane (telefaksom, pismom) kada ponuditelj primi izjavu ponu enika da prihva a ponudu

Mjesto sklapanja ugovora


Nazo ne strane mjesto sklapanja ugovora je mjesto u kojem su se strane nalazile u trenutku sklapanja ugovora Nenazo ne strane mjesto u kojem je ponuditelj imao svoje sjedite / prebivalite u trenutku kada je uputio ponudu

SREDSTVA ZA POJA ANJE UGOVORA


Svrha poja ava sigurnost ispunjenja dunikove obveze
Osobno poja anje netko tre i se uklju uje u obvezu dunika (npr.jamstvo) Stvarno poja anje davanje stvari ili novca (npr. kapara) Akcesornost prema glavnoj obvezi vezana je uz nastanak / prestanak glavne obveze

Najvanije vrste
Jamstvo Ugovorna kazna (penal) Zatezne kamate Kapara Odustatnina Zalog Pravo zadranja

Jamstvo
Ugovor kojim se jamac obvezuje prema vjerovniku da e ispuniti valjanu i dospjelu obvezu ako je ne ispuni glavni dunik Karakteristike: pisani oblik i akcesornost Jamac ne moe preuzeti ve u odgovornost od odgovornosti obveze glavnog dunika


Supsidijarno jamstvo (prvo ispunjenje od glavnog dunika) Solidarno jamstvo (jamac platac istovremeno se trai ispunjenje i od glavnog dunika i od jamca) Podjamstvo jamstvo za jamca Regres jamac koji je isplatio vjerovnika moe traiti da mu se sve nadoknadi + kamate

Ugovorna kazna (penal)


Ugovorom odre ena nov ana svota ili neka druga materijalna korist koju e dunik platiti / pribaviti vjerovniku ako: ne ispuni svoju obvezu iz gl.ugovora zakasni s ispunjenjem neuredno je ispuni Dunik svojevoljno unaprijed preuzima obvezu za prethodno navedene slu ajeve Ne moe se ugovoriti za nov ane obveze (u tom slu aju pla aju se kamate) Visina u apsolutnom iznosu, u postotku ili npr. za svaki dan zakanjenja, Na zahtjev dunika, sud moe smanjiti kaznu ako utvrdi da je nerazmjerno visoka s obzirom na vrijednost / zna enje ugovora

Zatezne kamate
Nov ana svota koju (uz glavnicu) dunik duguje vjerovniku zakasni li s ispunjenjem nov ane obveze Teku sve do ispunjenja obveze Zabrana pla anja kamata na kamate na dospjele, a neispla ene zatezne kamate, ne teku zatezne kamate


Stopa zateznih kamata na odnose iz trg.ugovora i odnose izme u trgovaca i osoba javnog prava odre uje se za svako polugodite uve anjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodita koje je prethodilo teku em polugoditu za 8 postotnih poena (u ostalim odnosima 5 poena)

Narodne novine, broj: 1/13


Eskontna stopa HNB na dan 31.12.2012. godine iznosi 7% godinje 7% + 8 postotnih poena = 15% 7% + 5 postotnih poena = 12%

Kapara
Nov ana svota ili neka druga zamjenjiva stvar koju u trenutku sklapanja ugovora jedna strana daje drugoj kao znak da je:
Ugovor sklopljen Sigurnost da e se ugovor ispuniti Ispunjenje ugovora primljena kapara e se vratiti ili ura unati u ispunjenje obveza


Ako ugovor nije ispunjen, a za neispunjenje je: - odgovorna strana koja je dala kaparu - druga strana moe traiti: a) ispunjenje ugovora (ako je mogu e) b) naknadu tete (kaparu ura unati) c) zadovoljiti se primljenom kaparom - odgovorna strana koja je primila kaparu druga strana moe traiti: a) ispunjenje ugovora (ako je mogu e) b) naknadu tete i vra anje kapare c) vra anje dvostruke kapare

Odustatnina
Odre ena svota novca ili neka druga imovinska vrijednost koje se pri sklapanju ugovora ugovaraju kao nuzgredni sastojak temeljem koje jedna ili obje strane se obvezuju isplatiti/dati za slu aj odustanka od ugovora Jednoj ili obje strane se omogu ava odustanak od ugovora, a da se pri tome ne pretrpi teta Razlika od kapare je u tome to kapara ne ovla uje strane na odustanak od ugovora

Zalog
Ugovorom o zalogu dunik ili netko tre i (zalogodavatelj) obvezuje se vjerovniku (zalogoprimatelju) predati neku stvar kako bi mogao naplatiti trabinu iz njene vrijednosti ako mu ona po dospjelosti ne bude ispla ena Zalogoprimatelj se obvezuje uvati stvar i neote enu vratiti ako mu trabina bude ispunjena

Pravo zadranja (retencija)


Pravo vjerovnika da pokretne stvari dunika do kojih je doao na zakonit na in, zadri radi naplate ili osiguranja dospjele trabine, bez obzira na to ih kojeg je pravnog odnosa nastala trabina Razlika od zaloga je to to se kod zaloga stvar daje unaprijed i to temeljem posebnog ugovora, a pravo zadranja se stje e po zakonu, npr.kod ugostiteljske ostave

Promjene u obveznopravnom odnosu


Promjena subjekata ne mijenja se identitet obveznopravnog odnosa
Cesija Promjene na strani dunika (pristupanje dugu, preuzimanje ispunjenja, preuzimanje duga) Prijenos ugovora

Promjena sadraja moe uzrokovati promjenu identiteta obv.pr.odnosa


Obnova (novacija) Nagodba

Promjena subjekata - Cesija (ustup trabine)


Prijenos otu ive trabine od dosadanjeg vjerovnika (ustupitelja, cedenta) novom vjerovniku (primatelju, cesionaru), a dunik (cedent) i trabina ostaju isti Mogu e pravne osnove:
Ugovor Zakon Sudska odluka

Promjena subjekata Promjene na strani dunika


Pristupanje dugu ugovor kojim se netko tre i obvezuje vjerovniku da e ispuniti trabinu koju ima prema duniku (stupa u obvezu uz dunika) Preuzimanje ispunjenja ugovor kojim se netko tre i obvezuje duniku da e ispuniti dug prema vjerovniku (tre i je u obvezi samo prema duniku) Preuzimanje duga ugovor kojim se preuzimatelj duga (novi dunik) obvezuje postoje em duniku da preuzima obvezu ispunjenja duga prema vjerovniku (pristanak mora dati vjerovnik jer se prijanji dunik u potpunosti osloba a obveze)

Promjene subjekata - Prijenos ugovora


Takav pravni posao kojim jedna strana (prenositelj) prenosi tre oj osobi (primatelju) sva svoja prava i obveze iz ve postoje eg obv.pr. odnosa, s time da druga strana iz tog odnosa na to pristane Prenositelj u cijelosti izlazi iz pravnog odnosa i na njegovo mjesto dolazi primatelj ugovora

Promjena sadraja obnova (novacija)


Sporazum izme u vjerovnika i dunika kojim se postoje a obveza zamjenjuje novom (nova obveza ima razli itu glavnu inidbu ili razli itu pravnu osnovu) Pretpostavke obnove:
Postojanje valjane stare glavne obveze Volja suugovaratelja (animus novandi) Ugovorom o obnovi prijanja obveza prestaje, a nova nastaje, mijenja se sadraj, a ne prestaje obvezni odnos

Promjena sadraja nagodba


Ugovor kojim osobe izme u kojih postoji neki spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu, ukidaju taj spor ili uklanjaju neizvjesnost uzajamnim poputanjem odre uju i svoja novonastala uzajamna prava i obveze Ostvaruje se pred sudom, upravnim tijelima, u ste ajnom postupku te tzv.izvansudska nagodba Nagodbom nastaje novi obvezni odnos, nova prava i obveze

PRESTANAK OBVEZNOPAVNOG ODNOSA


Ispunjenje Prijeboj Otpust duga Obnova Sjedinjenje Protek vremena Otkaz Smrt dunika i vjerovnika

You might also like