P. 1
Obvezni Odnosi Pojam i Obiljezja Temeljne Znacajke II

Obvezni Odnosi Pojam i Obiljezja Temeljne Znacajke II

|Views: 15|Likes:
Published by PinkicaEmina

More info:

Published by: PinkicaEmina on Dec 06, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/05/2014

pdf

text

original

KOLEGIJ: TRGOVA KO PRAVO

Obvezni odnosi, pojam i obilježja, temeljne zna ajke II

Izradila: pred. Edita Toluši , dipl.iur., univ.spec.admin.publ. Datum predavanja: 08.05.2013.

VRSTE UGOVORA
Suglasnost volje dvije ili više osoba o tome da se me u njima zasnuje odre eni obveznopravni odnos

Jednostrano obvezni ugovori Dvostrano obvezni ugovori (sinalagmati ni) Naplatni i besplatni Konsenzualni ugovori Realni ugovori Imenovani ( nominantni) i neimenovani (inominantni) Predugovor Formalni ugovor i neformalni Trgova ki ugovor

PRETPOSTAVKE ZA SKLAPANJE VALJANOG UGOVORA
Postojanje strana (barem dvije strane) Valjana volja (unutarnja volja treba odgovarati o itovanju u injenom prema van) Dopustiv i mogu predmet inidbe Oblik

Dopustiv i mogu predmet inidbe
inidba – pozitivna ili negativna radnja Tipi ni oblici:
Davanje stvari injenje Propuštanje (ne injenje) Trpljenje

Objektivno mogu a Dopuštena

Oblik (forma) ugovora
Formalni ugovor – unaprijed se traži odre ena forma kao uvjet valjanosti
Zakonski oblik (npr. ugovor o gra enju) Ugovorni oblik (stranke se same dogovore da poseban oblik bude uvjet valjanosti ugovora)

Neformalni ugovor – nije unaprijed odre en oblik za sklapanje i nije uvjet za valjanost ugovora

NEVALJANOST UGOVORA
Nastaje u slu aju kada ne postoji koja od bitnih pretpostavki za sklapanje valjanog ugovora Dvije vrste nevaljanosti
Ništetnost Pobojnost

Ništetni ugovori
Imaju takve mane u bitnim sastojcima da se smatra kao da ni ne postoji Ne proizvodi nikakve pravne u inke Sud pazi po službenoj dužnosti, može se pozivati svaka tre a zainteresirana osoba Ugovor je ništetan od samog po etka (ex tunc)
Op a odredba: Ništetan je onaj ugovor koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu društva Zakon za pojedine slu ajeve odre uje ništetnost (npr. ništetnost odredbe o pla anju kamata na kamate)

Pobojni ugovori
Valjan od trenutka sklapanja te izaziva pravne inke, ali se zbog odre enih mana može pobijati i proglasiti nevaljanim Ne nastupa po zakonu, mora se podi i tužba, sudska odluka ima konstitutivan zna aj Ako se pobojni ugovor proglasi nevaljanim, on je takav od po etka (ex tunc-od dana sklapanja)
Pobojni su oni ug.koje je sklopila osoba ograni eno poslovno sposobna, kod kojih je bilo mana glede volje suugovaratelja, te svi oni za koje je propisima tako odre eno

SKLAPANJE UGOVORA

ugovor je sklopljen kada se ugovorne strane suglase oko bitnih elemenata ugovora ponuda i prihvat

Ponuda
Prijedlog za sklapanje ugovora što ga jedna osoba (pravna ili fizi ka) upu uje drugoj osobi, mora sadržavati sve bitne sastojke ugovora Op a ponuda – prijedlog za sklapanje ugovora upu en neodre enom broju osoba
Izlaganje robe s cijenom u izlogu Slanje kataloga, cjenika, tarifa, obavijesti, oglasi putem letaka, radio i tv prijemnika, interneta ne zna e ponudu, nego poziv da netko da ponudu!!!


Jednostran pravni akt koji obvezuje ponuditelja do roka koji je sam postavio / ako nije odre en rok ovisi o okolnostima, pravilima struke Oblik ponude – ovisi o tome da li se za ugovor zahtjeva neka forma (formalni ugovor = formalna ponuda)

Prihvat ponude
itovanje volje ponu enika da prihva a ponudu Mora u svemu biti suglasan s ponudom, u protivnom smatra se protuponudom

Trenutak sklapanja ugovora
Trenutak kada je nastao ugovor i me usobne obveze ug.strana
Nazo ne strane (izravno pregovarajuu uredu, telefonski, izravnom radiovezom) – kada ponu enik prihvati ponudu ponuditelja Nenazo ne strane (telefaksom, pismom) – kada ponuditelj primi izjavu ponu enika da prihva a ponudu

Mjesto sklapanja ugovora
Nazo ne strane – mjesto sklapanja ugovora je mjesto u kojem su se strane nalazile u trenutku sklapanja ugovora Nenazo ne strane – mjesto u kojem je ponuditelj imao svoje sjedište / prebivalište u trenutku kada je uputio ponudu

SREDSTVA ZA POJA ANJE UGOVORA
Svrha – poja ava sigurnost ispunjenja dužnikove obveze
Osobno poja anje – netko tre i se uklju uje u obvezu dužnika (npr.jamstvo) Stvarno poja anje – davanje stvari ili novca (npr. kapara) Akcesornost prema glavnoj obvezi – vezana je uz nastanak / prestanak glavne obveze

Najvažnije vrste
Jamstvo Ugovorna kazna (penal) Zatezne kamate Kapara Odustatnina Zalog Pravo zadržanja

Jamstvo
Ugovor kojim se jamac obvezuje prema vjerovniku da e ispuniti valjanu i dospjelu obvezu ako je ne ispuni glavni dužnik Karakteristike: pisani oblik i akcesornost Jamac ne može preuzeti ve u odgovornost od odgovornosti obveze glavnog dužnika


Supsidijarno jamstvo (prvo ispunjenje od glavnog dužnika) Solidarno jamstvo (jamac platac – istovremeno se traži ispunjenje i od glavnog dužnika i od jamca) Podjamstvo – jamstvo za jamca Regres – jamac koji je isplatio vjerovnika može tražiti da mu se sve nadoknadi + kamate

Ugovorna kazna (penal)
Ugovorom odre ena nov ana svota ili neka druga materijalna korist koju e dužnik platiti / pribaviti vjerovniku ako: ne ispuni svoju obvezu iz gl.ugovora zakasni s ispunjenjem neuredno je ispuni Dužnik svojevoljno unaprijed preuzima obvezu za prethodno navedene slu ajeve Ne može se ugovoriti za nov ane obveze (u tom slu aju pla aju se kamate) Visina – u apsolutnom iznosu, u postotku ili npr. za svaki dan zakašnjenja, Na zahtjev dužnika, sud može smanjiti kaznu ako utvrdi da je nerazmjerno visoka s obzirom na vrijednost / zna enje ugovora

Zatezne kamate
Nov ana svota koju (uz glavnicu) dužnik duguje vjerovniku zakasni li s ispunjenjem nov ane obveze Teku sve do ispunjenja obveze Zabrana pla anja kamata na kamate – na dospjele, a neispla ene zatezne kamate, ne teku zatezne kamate


Stopa zateznih kamata na odnose iz trg.ugovora i odnose izme u trgovaca i osoba javnog prava odre uje se za svako polugodište uve anjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo teku em polugodištu za 8 postotnih poena (u ostalim odnosima 5 poena)

Narodne novine, broj: 1/13
Eskontna stopa HNB na dan 31.12.2012. godine iznosi 7% godišnje 7% + 8 postotnih poena = 15% 7% + 5 postotnih poena = 12%

Kapara
Nov ana svota ili neka druga zamjenjiva stvar koju u trenutku sklapanja ugovora jedna strana daje drugoj kao znak da je:
Ugovor sklopljen Sigurnost da e se ugovor ispuniti Ispunjenje ugovora – primljena kapara e se vratiti ili ura unati u ispunjenje obveza


Ako ugovor nije ispunjen, a za neispunjenje je: - odgovorna strana koja je dala kaparu - druga strana može tražiti: a) ispunjenje ugovora (ako je mogu e) b) naknadu štete (kaparu ura unati) c) zadovoljiti se primljenom kaparom - odgovorna strana koja je primila kaparu – druga strana može tražiti: a) ispunjenje ugovora (ako je mogu e) b) naknadu štete i vra anje kapare c) vra anje dvostruke kapare

Odustatnina
Odre ena svota novca ili neka druga imovinska vrijednost koje se pri sklapanju ugovora ugovaraju kao nuzgredni sastojak temeljem koje jedna ili obje strane se obvezuju isplatiti/dati za slu aj odustanka od ugovora Jednoj ili obje strane se omogu ava odustanak od ugovora, a da se pri tome ne pretrpi šteta Razlika od kapare je u tome što kapara ne ovlaš uje strane na odustanak od ugovora

Zalog
Ugovorom o zalogu dužnik ili netko tre i (zalogodavatelj) obvezuje se vjerovniku (zalogoprimatelju) predati neku stvar kako bi mogao naplatiti tražbinu iz njene vrijednosti ako mu ona po dospjelosti ne bude ispla ena Zalogoprimatelj se obvezuje uvati stvar i neošte enu vratiti ako mu tražbina bude ispunjena

Pravo zadržanja (retencija)
Pravo vjerovnika da pokretne stvari dužnika do kojih je došao na zakonit na in, zadrži radi naplate ili osiguranja dospjele tražbine, bez obzira na to ih kojeg je pravnog odnosa nastala tražbina Razlika od zaloga je to što se kod zaloga stvar daje unaprijed i to temeljem posebnog ugovora, a pravo zadržanja se stje e po zakonu, npr.kod ugostiteljske ostave

Promjene u obveznopravnom odnosu
Promjena subjekata – ne mijenja se identitet obveznopravnog odnosa
Cesija Promjene na strani dužnika (pristupanje dugu, preuzimanje ispunjenja, preuzimanje duga) Prijenos ugovora

Promjena sadržaja – može uzrokovati promjenu identiteta obv.pr.odnosa
Obnova (novacija) Nagodba

Promjena subjekata - Cesija (ustup tražbine)
Prijenos otu ive tražbine od dosadašnjeg vjerovnika (ustupitelja, cedenta) novom vjerovniku (primatelju, cesionaru), a dužnik (cedent) i tražbina ostaju isti Mogu e pravne osnove:
Ugovor Zakon Sudska odluka

Promjena subjekata – Promjene na strani dužnika
Pristupanje dugu – ugovor kojim se netko tre i obvezuje vjerovniku da e ispuniti tražbinu koju ima prema dužniku (stupa u obvezu uz dužnika) Preuzimanje ispunjenja – ugovor kojim se netko tre i obvezuje dužniku da e ispuniti dug prema vjerovniku (tre i je u obvezi samo prema dužniku) Preuzimanje duga – ugovor kojim se preuzimatelj duga (novi dužnik) obvezuje postoje em dužniku da preuzima obvezu ispunjenja duga prema vjerovniku (pristanak mora dati vjerovnik jer se prijašnji dužnik u potpunosti osloba a obveze)

Promjene subjekata - Prijenos ugovora
Takav pravni posao kojim jedna strana (prenositelj) prenosi tre oj osobi (primatelju) sva svoja prava i obveze iz ve postoje eg obv.pr. odnosa, s time da druga strana iz tog odnosa na to pristane Prenositelj u cijelosti izlazi iz pravnog odnosa i na njegovo mjesto dolazi primatelj ugovora

Promjena sadržaja – obnova (novacija)
Sporazum izme u vjerovnika i dužnika kojim se postoje a obveza zamjenjuje novom (nova obveza ima razli itu glavnu inidbu ili razli itu pravnu osnovu) Pretpostavke obnove:
Postojanje valjane stare glavne obveze Volja suugovaratelja (animus novandi) Ugovorom o obnovi prijašnja obveza prestaje, a nova nastaje, mijenja se sadržaj, a ne prestaje obvezni odnos

Promjena sadržaja – nagodba
Ugovor kojim osobe izme u kojih postoji neki spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu, ukidaju taj spor ili uklanjaju neizvjesnost uzajamnim popuštanjem odre uju i svoja novonastala uzajamna prava i obveze Ostvaruje se pred sudom, upravnim tijelima, u ste ajnom postupku te tzv.izvansudska nagodba Nagodbom nastaje novi obvezni odnos, nova prava i obveze

PRESTANAK OBVEZNOPAVNOG ODNOSA
Ispunjenje Prijeboj Otpust duga Obnova Sjedinjenje Protek vremena Otkaz Smrt dužnika i vjerovnika

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->