Katalog sadnica

Rasadnik Mili je obiteljska tvrtka s dugogodinjom tradicijom proizvodnje sadnog materijala. Rasadnik se nalazi u okolici Donjeg Miholjca, na plodnom tlu, uz samu rijeku Karaicu. Poetak proizvodnje je bio je 80-ih godina, kada su u rasadniku proizvedene prve sadnice rua. Nakon prvih koraka i savladavanja tehnologije u narednim godinama poveavamo proizvodnju, tako da je prema podacima iz Zavoda za zatitu bilja, za 2008.godinu, tvrtka Rasadnik Mili najvei proizvoa sadnica rua u Republici Hrvatskoj, dok je prema podacima Zavoda za sjemenarstvo i rasadniarstvo jedan od veih proizvoaa sadnica voa. Tvrtka trenutno na povrini od 12 hektara proizvodi oko 50 sorti sadnice rua (ajevke, oribunde, polijante, penjaice, mini rue, pokrivaice tla, engleske rue i rue stablaice), sadnice kontinentalnog voa, sadnice aronije, brusnice, borovnice i kupine, te sadnice ukrasnog bilja. Cjelokupna proizvodnja sadnica, vlastiti matinjak vegetativnih podloga i pupova su pod strunim nadzorom Zavoda za sjemenarstvo i rasadniarstvo i Zavoda za zatitu bilja, ime su osigurani svi potrebni certikati za podizanje viegodinjih nasada. Sadnice Rasadnik Mili moete pronai na itavom podruju Republike Hrvatske i to u: trgovakim centrima, poljoprivrednim ljekarnama i vrtnim centrima. Novosti u ponudi sadnica su: sadnice crnog ribiza sadnice crne amerike maline "Bristol" sadnice kalemljenog japanskog javora sadnice mini kivija, goji-a, tayberrya i sibirske borovnice sadnice rododendrona i kalmije jabuka "Najdared", crveni klon sorte Idareda, poboljanih pomolokih osobina patuljaste jabuke (balerine ili stupolike jabuke)
Prepoznali smo trend funkcionalne i ekoloki zdrave hrane te prvi na trite introducirali Aroniu melanocarpu. Aronija je zbog svojih brojnih pozitivnih odlika odlino prihvaena kao biljka za

hobby uzgoj, a uz nau strunu pomo podignute su i prve komercijalne plantae aronije. Vie informacija o uzgoju aronije moete pronai na naem Aronija centru!

www.aronija.net

Katalog sadnica
RUE
ajevke Floribunde Mini Penjaice Pokrivaice Grmolike Stablaice
3 6 8 9 10 11 12 16

TABLICA DOZRIJEVANJA
Jabuka Patuljsta jabuka Kruka Dunja i mumula Marelica ljiva Trenja Vinja Breskva i nektarina

VOE

17 20 21 22 23 24 26 28 29

BOBIASTO VOE

Amerika borovnica Amerika brusnica Malina Tayberry Kupina Sibirska borovnica Drijen Aronija Goji Mini kiwi

30 32 33 34 34 34 34 35 36 37

UKRASNO BILJE
Ukrasno grmlje Ukrasne penjaice Kalmija Rododendron Jorgovan Ukrasno drvee Ukrasna trenja
2 Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

38 40 41 43 45 46 48

Rue AJEVKE
Najomiljenija grupa rua, ponekad se nazivaju i rue mjesearke. ajevke emo najlake prepoznati po dugim cvjetnim stapkama, koje zavravaju s jednim cvijetom. Prva hibridna ajevka bila "La France", koju je sasvim sluajno otkrio Pierre Giullot, 1867. ajevke mogu, kao i ostale rue, biti svih boja crne, a mogu biti i dvobojne. Naruito lijepo izgleda vie primjeraka iste sorte presaene na gredicu. Mogu se uzgajati kao grm ili stablaica.

90 cm 60 cm

120 cm 60 cm

80-100 cm

80-100 cm

VELVET

BALLERINA

80 cm 60 cm

120 cm 60 cm

80-100 cm

80-100 cm

BARCAROLLE
3 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

BLUE MOON
Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

RUE
90 cm 70 cm 120 cm 80 cm

80-100 cm

80-100 cm

FLAMENCO

GOLDEN MEDAL

100 cm 60 cm

100 cm 70 cm

80-100 cm

80-100 cm

KARDINAL

MONY

100 cm 70 cm

130 cm 90 cm

80-100 cm

80-100 cm

MEMORY
4 Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

PEACE

RUE

90 cm 70 cm

160 cm 80 cm

80-100 cm

80-100 cm

STAR LIGHT

W. WEEKEND

100 cm 70 cm

110 cm 80 cm

80-100 cm

80-100 cm

VALENCIA

GOLDEN MONY

5 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Rue FLORIBUNDE
Ove rue su potomci ajevki i polijanti. Prijevod imana oribunda je "obilje cvjetova", to ove rue i potvruju jer daju nekoliko cvjetova po stapci. Floribunde cvatu neprekidno i daju vie "boje" vaem vrtu. Otpornije su na hladnou, a lake se njeguju nego hibridne ajevke. Mogu se saditi u gredice ili pojedinani grmovi. Bujnije sorte se koriste i za ive ograde.

70 cm 80 cm

80 cm 70 cm

80-100 cm

80-100 cm

FIRENZA

FRISIA

90 cm 70 cm

70 cm 60 cm

80-100 cm

80-100 cm

LAMINUETTE
6 Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

LAVAGLOW

RUE

100 cm 90 cm

60 cm 60 cm

80-100 cm

80-100 cm

PAPILLON

LAMBADA

80 cm 80 cm

80-100 cm

ZORINA

7 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Rue MINI
U Minijaturne rue ubrajamo vie grupa rua ija visina ne prelazi 25-35 cm, rijetko kada vie. Minijaturne rue imaju manje cvjetove, nego ostale vrste rua, ali to nadoknauju obiljem cvjetova. Minijaturne rue su jako otporne na hladnou i mrazove. Pogodne su za uzgoj u ardinjerama. Cvjetaju tijekom cijele sezone.

40 cm 40 cm

30 cm 50 cm

40-60 cm

40-60 cm

BABY GOLD STAR

BOLERO

40 cm 40 cm

40-60 cm

ELEONORE
8 Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

Rue PENJAICE
Glavna primjena penjaica je prekrivanje dijelova kua, pergola, starog drvea, stupova itd. Odline su i za prekrivanje ograda. Penjaice rastu vrlo intenzivno, s dugakim izbojima pa je mogue formiranje razliitih oblika kronje. Za razliku od vinove loze, penjaice ne tjeraju vitice pa ih je potrebno privrstiti na potporanj. Dostiu visinu preko dva metra. Nove sorte penjaica odlikuju se veim cvjetovima i cvatnjom cijele godine.

250 cm 200 cm

450 cm 300 cm

350 cm 250 cm

120-200 cm

120-200 cm

120-200 cm

CASINO

CORAL DAWN

DON JUAN

250 cm 200 cm

350 cm 250 cm

250 cm 200 cm

120-200 cm

120-200 cm

120-200 cm

GOLDEN SHOWERS
www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

SUPER STAR
9

WHITE COCADE
Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Rue POKRIVAICE
Prva rua koja se koristila kao pokrivaica bila je Rosa wichurania, ali tada se jo nije moglo govoriti o zasebnoj skupini rua. To se promjenilo 80-ih godina kada nastaje prava poplava novih sorti. Ove rue cvatu od ljeta do jeseni i sitnih su cvjetova. Razlikujemo nekoliko podgrupa: NISKI PUZEI : visine 30-45 cm i irine manje od 150 cm; VISOKI PUZEI : narastu vie od 45 cm i irine vie od 150 cm; NISKI POVIJENI : naraste vie od 95 cm i irine manje od 150 cm; VISOKI POVIJENI : naraste do 100 cm i irine vie od 150 cm.

30 cm 200 cm

40 cm 120 cm

100-130 cm

100-130 cm

FAIRY

HEIDI

30 cm 200 cm

70 cm 70 cm

100-130 cm

100-130 cm

WHITE MEIDILAND
10 Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

CORVETTE

Rue GRMOLIKE
Rue iz ove grupe su bujnije od oribundi i ajevki, ali znatno manje bujne od penjaica. Rue iz ove grupe posjeduju veu otpornost na bolesti i tetnike, a pogodne su za sadnju u urbanim sredinama i parkovima S grmolikim ruama vrlo lako moemo formirati cvjetnu ivu ogradu, ali isto tako, uz vrlo malo njege, odlino e izgledati i pojedinano posaeni grmovi. Biljke su uspravnog rasta, visine obino do 2 metra.

150 cm 180 cm

130 cm 120 cm

100-150 cm

100-150 cm

DICK DICK

BONNY

200 cm 120 cm

150 cm 70 cm

100-150 cm

100-150 cm

PARADIS
11 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

SNOW QUEEN
Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Rue STABLAICE

2 cm

40 cm

40 cm

zatita tijekom zime

proljee

DOUBLE DELIGHT

CARIBIA
12 Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

FIRENZA

RUE

LAMBADA

SUNSET PENDULASTA

PAPILLON

BONNY PENDULASTA
13 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

SNOW QUEEN
Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

RUE GOLDEN MEDAL KARDINAL LAVAGLOW DICK DICK

14 Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

MELROSE

RUE

WHITE MEDILAND PENDULASTA

BOLERO

ALINKA

BABY GOLD STAR

15 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

CARMEN
Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Tablica dozrijevanja
SVIBANJ 5 10 15 20 25 5 LIPANJ 10 15 20 25 5 SRPANJ 10 15 20 25 5 KOLOVOZ 10 15 20 25 5 RUJAN 10 15 20 25 5 LISTOPAD 10 15 20 25 5 STUDENI 10 15 20 25

KRUKA LIPANJSKA LJEPOTICA RANA MORETINIJEVA SANTA MARIA VILIJAMOVKA UTA VILIJAMOVKA CRVENA GELERTOVA JABUKA TRENJA MAJSKA RANA EARLY BURLAT STELLA DROGANOVA UTA COMPACT LAMBERT VINJA METEOR KELLERIS 16 UJFEHERTSKA MARELICA KORAI PIROS GENCIKA ALBA AANSKO ZLATO BRESKVA MAYCREST SPRING LADY LUCIE NEKTARINA WEINBERGER CALDESI 2010 FANTASIA LJIVA AANSKA RANA AANSKA LJEPOTICA CALIFORNIA BLUE VALJEVKA AANSKA NAJBOLJA AANSKA RODNA STANLEY DUNJA LESKOVAKA VRANJSKA MUMULA DOMAA NEW JERSY HARMONIE BJELINIK JONAGORED JAMES GRIEVE MOLLIES DELICIOUS PRIMA ELSHOF ROYAL GALA, GALAXY PRISCILLA JONAGORED, JONICA JONADEL TOPAZ LIBERTY ZLATNI DELIES STARK DELIES FLORINA NAJDARED IDARED SLAVONSKA SRIKA MELROSE BOINICA FUJI NF6 GOLDRUSH BRAEBURN GRANNY SMITH CONFERENCE ABBE FETEL PASTORICA

10 15 20 25 SVIBANJ

10 15 20 25 LIPANJ

10 15 20 25 SRPANJ

10 15 20 25 KOLOVOZ

10 15 20 25 RUJAN

10 15 20 25 LISTOPAD

10 15 20 25 STUDENI

16 Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

Jabuka
GALA, ROYAL GALA, GALAXY Gala je izuzetno atraktivna sorta jabuke, upadljive crvene boje s okomitim arama utih pruga. Jedna je od cijenjenijih ljetnih sorti jabuka, ukastog mesa, slatkog i sonog okusa. Za komercijalne vonjake preporuuju se intenzivnije obojani klonovi sorte Gala: Royal Gala, Galaxy, Gala Schnitzer itd. DOLAZAK U ROD: krajem rujna. OPRAIVAI: Idared, Jonagold, Z.Delies, G. Smith itd. SUMMER RED Ljetna jabuka intenzivne crvene boje, koja pokriva cijeli plod. Plodovi dolaze u grozdovima. U hladnjai se mogu uvati oko 2 mjeseca. DOLAZAK U ROD: poetkom kolovoza. OPRAIVAI: Gala, G.Smith, Mantet itd. NAJDARED Crveni klon sorte Idared poboljanog okusa i u potpunosti obojane pokoice. Srednje do slabe bujnosti, grane su povoljnog kuta grananja, spur tip rodnog drveta. Plod je srednje krupan do krupan, malo spljoten, pokoica u potpunosti prekrivena sjajnim crvenilom, ukusnija od Idareda. DOLAZAK U ROD: krajem rujna. OPRAIVAI: Elstar, Zlatni Delies, Jonagold, Granny Smith, Prof. Sprenger i dr. NA TEMELJU UGOVORA O LICENCIJI RASADNIK MILI IMA ISKLJUIVO PRAVO PROIZVODNJE I PRODAJE OVE SORTE NA PODRUJU REPUBLIKE HRVATSKE! ELSTAR ELSHOF Stara sorta jabuke, koju ubrajamo u najranije ljetne stolne sorte. Meso je svijetlo bijele boje, prijatnog slatkokiselkastog okusa. Plodovi su okruglasti, prema aki sueni, srednje krupni i rebrasti. Mlada stabla na poetku produktivne dobi daju velike plodove, dok su poslije plodovi srednje veliki. Pokoica je blijedozelene boje prekrivena votanom prevlakom. Meso je bijelo-zelenkaste nijanse. Okus je osvjeavajue kiselkast. DOLAZAK U ROD: krajem lipnja. OPRAIVAI: Prima, Stark Earliest, James Grieve. JONAGOLD, JONAGORED, JONICA Sorta dobivena krianjem Jonathana i Zlatnog deliesa. Plodovi su zelenkasto uti u vrijeme berbe s crvenkastom bojom na osunanoj strani. Okus je slatkasti s ugodnom aromom. Ako ju elimo due sauvati, potrebno je plodove brati dok su zeleniji. Jonagored i Jonica su, prvenstveno po boji, ali i po okusu kvalitetniji klonovi sorte Jonagold. Karakteristike ploda su iste kao i kod osnovne sorte. DOLAZAK U ROD: krajem rujna. OPRAIVAI: Idared, Gloster, James Grieve, Elstar, Breaburn, Gala, kao triploid treba dva opraivaa. MOLLIES DELICIOUS Prema naem miljenju Mollies Delicious je jedna od najboljih jabuka za uzgoj na okunicama. Koncentracija eera u plodu ove sorte je najvea od svih jabuka na hrvatskom tritu, to ju ini idealnom za potronju u svjeem stanju te peenje u pitama ili kolaima. Redovito raa svake godine, plod je krupan odlino se uva u podrumima ili hladnjaama. DOLAZAK U ROD: krajem kolovoza. OPRAIVAI: Zlatni delies, Braeburn, Fuji.
17 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

VOE

ROYAL GALA

SUMMER RED

NAJDARED

ELSTAR ELSHOF

JONAGORED

MOLLIES DELICIOUS

RTA O -S EKO

VOE

TOPAZ Topaz je nova eka sorta otporna na ekonomski najvaniju bolest jabuka krastavost ili fuzikladij (Venturiu inaequalis), ali je neto osjetljivija na pepelnicu jabuke (Podosphaera leucotricha). Plod je crvene boje, proaran uzdunim ukastim prugama. Meso je ute boje, izvrsnog hrskavog okusa. Specinost sorte Topaz je visoki postotak vitamina C. DOLAZAK U ROD: krajem rujna. U podrumima je mogue uvanje do sijenja, a u hladnjacama do oujka. OPRAIVAI: James Grieve, Elstar, Golden Delicious, Zlatna zimska Parmenka. ZLATNI DELIES Zbog kvalitete i okusa jedna od najomiljenijih sorti u Hrvatskoj. Plod je teine od 150 - 250 g, slatkastog okusa s tipinom aromom za ovu sortu. Boja u vrijeme berbe je zeleno-uta, a kasnije prelazi u zlatno utu. Jedna od najkvalitetnijih sorti jabuka. Jedina mana joj je neto vei gubitak na teini tijekom skladitenja. DOLAZAK U ROD: polovicom rujna. OPRAIVAI: Gloster i Idared. IDARED Zimska sorta, plod je dosta krupan (120-350 g), blago spljotenog oblika, svijetlocrvene boje. Meso ploda je izrazito bijele boje, blago kiselog okusa. Idared je jako cijenjen zbog svoje skladine sposobnosti. DOLAZAK U ROD: krajem rujna, poetkom listopada (10-14 dana nakon Jonathana). OPRAIVAI: Zlatni Delies, Jonagold, Fuji. FUJI NF6 Fuji je japanska sorta jabuke koja se sve vie cijenjena i kod europskih potroaa. Glavne karakteristike sorte Fuji su plod okruglastog oblika, neto tvre meso, izrazito slatki okus i ugodni miris. Fuji je jabuka koja se odlino uva (u rashladnim komorama do est mjeseci, a u podrumima do 4 mjeseca). DOLAZAK U ROD: krajem listopada. OPRAIVAI: Braeburn, G. Smith, Gala, Jonagold itd. LIBERTY Liberty je sorta pogodna za ekoloki uzgoj. Otporna je na ekonomski najvanije bolesti jabuka krastavost ili fuzikladij (Venturiu inaequalis) i pepelnicu jabuke (Podosphaera leucotricha). Plod je po gotovo cijeloj povrini tamno crvene boje. Meso ploda je ute boje, hrskavo i sono. DOLAZAK U ROD: krajem rujna. OPRAIVAI: Idaered, Braeburn, M. Delicious, Gala, Jonagold. FLORINA Sorta otporna na najeu bolest jabuke Venturiu inaequalis ili krastavost. Idealna je jabuka za okunicu ili obiteljski vonjak. Aromatinog je okusa, plod je veliine oko 150 grama, svijetlo crvene boje s izraenim lenticelama. DOLAZAK U ROD: sredinom listopada, a moe se skladititi do sijenja. OPRAIVAI: Zimska parmenka, Elstar, Pinova itd. STARK DELICIOUS Stark Delicious je arko crveno obojani klon sorte Delicious. Meso je ute boje, sonog i hrskavog okusa. DOLAZAK U ROD: polovicom rujna. OPRAIVAI: Zlatni delies, Jonathan, Granny Smith, Idared itd. MELROSE U vrijeme berbe je ukasto-zelene boje koja prelazi u crvenu boji koja jako varira po intenzitetu. Plodovi su krupni od 150 do 300 g, s dosta izraenim rebrima. DOLAZAK U ROD: poetkom listopada.
18 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

TOPAZ

ZLATNI DELIES

IDARED

FUJI NF6

RTA O -S EKO

RTA O -S EKO

LIBERTY

FLORINA

STARK DELICIOUS

MELROSE

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

 BOINICA Boinica je jedna od najpoznatijih starih sorti jabuke, posebno je omiljena na podruju kontinentalne hrvatske gdje je poznata kao i Pogaara, Kolaara, Tanjuraa itd. Plodovi Boicnice su srednje debeli do debeli, spljoteni, s izraenim rebrima. Meso je iste bijele boje, sono s kiselkastom vinskom aromom. DOLAZAK U ROD: u prvoj polovici listopada. OPRAIVAI: Jonadel, Z. Delies, Melrose, Granny Smith itd. BJELINIK SIN. PETROVKA, PETROVAA Stara sorta jabuke, koju ubrajamo u najranije ljetne stolne sorte. Meso je svijetlo bijele boje, prijatnog slatko-kiselkastog okusa. Plodovi su okruglasti, prema aki sueni, srednje krupni i rebrasti. Mlada stabla na poetku produktivne dobi daju velike plodove, dok su poslije plodovi srednje veliki. Pokoica je blijedozelene boje, prekrivena votanom prevlakom. Meso je bijelo-zelenkaste nijanse. Okus je osvjeavajue kiselkast. DOLAZAK U ROD: krajem lipnja. OPRAIVAI: Prima, Stark Earliest, James Grieve. SLAVONSKA SRIKA Autohtona slavonska sorta. Bujnog rasta, redovite i obilne rodnosti. Ubraja se u najkvalitetnije domae sorte jabuka. Plod je srednje krupan, okruglast, malo spljoten, prema vrhu malo suen s pet malih rebara na ivici. Koica je tanka, u poetku zelena, a kasnije postaje ukasto-zelena s rumenilom na osunanoj strani. Plod je kiselkastog okusa s karakteristinom aromom. Sorta se izvrsno uva tijekom zime. DOLAZAK U ROD: poetkom listopada. BRAEBURN Braeburn je danas jedna od najvanijih komercijalnih sorti jabuke i bez sumnje prvoklasna desertna jabuka. Plod je srednje krupan (veliine do 220 g). Osnovna boja pokoice je ukasto crvena, pokrivena crvenkastim sjajem na 60-80% povrine. Meso je hrskavo, vrsto, slatkokiselog okusa izvrsne kakvoe. DOLAZAK U ROD: u drugoj polovici listopada. OPRAIVAI: Fuji, Gala, Zlatni delies, Granny Smith. JAMES GRIEVE Vrlo slatka i sona ljetna jabuka. Djelomino je samooplodna, no vei urod daje u kombinaciji s opraivaem (Summerred i Parmenka). James Grieve je dosta bujna jabuka ali s pravilnom rezidbom visina stabla se moe odravati na 2.5 metra. Raa obilno i redovito svake godine. DOLAZAK U ROD: krajem kolovoza. OPRAIVAI: Djelomino je samooplodna, no vei urod daje u kombinaciji s opraivaem (Summerred i Parmenka). GRANNY SMITH Cijenjena australska sorta, koja se bere na kraju sezone jabuka. Plod je jako krupan, pravilnog okruglog oblika, prepoznatljive zelene boje. Okus je osvjeavajui, kiselkast i soan. Jako se dobro skladiti, sve do travnja. DOLAZAK U ROD: kraj listopada, poetak studenog. OPRAIVAI: Zlatni Delies, Delies, Gloster itd. GOLDRUSH Goldrush je idealna ekoloka zamjena za Zlatni delies, kojem je slian po boji i okusu. Plod je velik, pravilnog oblika s prepoznatljivim crvenilIma na osunanoj strani. Meso je vrsto, uto zelene boje, hrskavo i ugodne arome. Za redovitu rodnost potrebno je prorijeivanje plodova. Sorta je otporna na dvije najvanije bolesti jabuke: krastavost ili fuzikladij (Venturiu inaequalis) i bakterijski pale (Erwinia amylovora). Odlino se uva u podrumima ili hladnjaama. DOLAZAK U ROD: krajem listopada. OPRAIVAI: Zlatni delies, Braeburn, Fuji, Granny Smith.
19 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

TA OR S RA A T S

TA OR S RA A T S

VOE

BOINICA

BJELINIK

RTA O S RA A T S

SLAVONSKA SRIKA

BRAEBURN

RTA O S RA A T S

JAMES GRIEVE

GRANNY SMITH

RTA O -S EKO

GOLDRUSH
Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Patuljasta jabuka
Prvo to uoavamo kod ovih jabuka, a to je i osnovna razlika u odnosu na jabuke uobiajenog rasta, je vitka i uska kronja bez postranih grana. Maksimalna visina zavisi od podloge, a moe biti od 2,5 do 4 metra, irina kronje je do 50 cm. Patuljaste jabuke formiraju samo centralnu provodnicu na kojoj su razmjetene rodne granice, tako da klasina rezidba u potpunosti izostaje. Zbog osvjetljenosti kronje plodovi su uvijek intenzivnije obojani. Sve navedeno patuljaste jabuke ini idealnim za sadnju u hobby vonjacima i okunicama. NJEGA I ODRAVANJE saditi na osunanije poloaje; ako se pojave jai izboji obavezno ih ukolniti, jer postaju konkurenti provodnici; mogua sadnja u posude na balkonima ili terasama; za redovitu rodnost savjetujemo prorijeivanje plodova nakon cvatnje. NAPOMENA Niti jedno od svojstava nije postignuto genetskom manipulacijom, ve iskljuivo klasinim metodama oplemenjivanja! NA TEMELJU UGOVORA O LICENCIJI RASADNIK MILI IMA ISKLJUIVO PRAVO PROIZVODNJE I PRODAJE OVIH SORTI NA PODRUJU REPUBLIKE HRVATSKE.

VOE RUMENO VRETENO SMARAGD

Sorta Rumeno vreteno Kraljica ardaa Zeleni dragulj

VRIJEME DOZRIJEVANJA Sorta erdan Rumeno vreteno Kraljica ardaa Zeleni dragulj Smaragd Srpanj Kolovoz Rujan Listopad

OPRAIVAI

erdan Rumeno vreteno i erdan Rumeno vreteno i erdan Rumeno vreteno i erdan

KRALJICA ARDAA

ZELENI DRAGULJ
20

Smaragd

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

Kruka
VILIJAMOVKA Vrlo cijenjena engleska sorta za preradu u rakiju, ali i svjeu potronju. Vilijamovka je dosta krupna s neravninama po povrini. U berbi je zelenkaste boje koja s vremenom prelazi u zlatno utu. Meso je ukasto, jako slatko i sono. DOLAZAK U ROD: poetkom rujna. OPRAIVAI: Conference, Passe Crasane, Klapov ljubimac, Boskova boica. RANA MORETINIJEVA Jedna od najboljih ranih kruaka. Plod je zeleno ute boje s crvenom mrljom na osunanoj strani, a meso je bijele boje slatkog i sonog okusa. U rod dolazi dva tjedna prije vilijamovke, odlino se uva u skladitu. DOLAZAK U ROD: sredinom kolovoza. OPRAIVAI: Klapov ljubimac, Starkrimson, Gelertova, Abbe Fetel itd. SANTA MARIA Srednje rana ljetnja sorta, dolazi u rod 8 dana prije viljamovke. Treba je ubrati neto ranije jer plod brzo branavi. U skladitu se moe uvati oko dva tjedna. DOLAZAK U ROD: 8 dana prije viljamovke, tj. oko polovice kolovoza. OPRAIVAI: Klapov ljubimac, Viljamovka, Passe Crasane, Gelertova. CONFERENCE Poznata engleska sorta, slatkog i aromatinog okusa. Stablo rano prorodi, a plod je krupan (oko 230 g), blijedoute boje. DOLAZAK U ROD: dolazak u rod sredinom rujna. OPRAIVAI: Vilijamovka, Boskova boica, Klapov ljubimac i dr. LIPANJSKA LJEPOTICA Poznata i cijenjena sorta kruke zbog ranog dolaska u rod i redovitih prinosa. Plod je neto sitniji, teine oko 60 grama, svijetloute je boje s lijepim crvenilom sa sunane strane. Meso ukaste boje, slatko, sono i vrlo aromatino. DOLAZAK U ROD: u zadnjoj dekadi lipnja. OPRAIVAI: Rana Moretinijeva, Trevuka. GELERTOVA Gelertova je jedna od najcijenjenijih desertnih kruaka, dosta uzgajana u cijeloj Europi, ali veinom samo u kunim vrtovima jer zbog neugledne sortne osobine (hraste prevlake) gotovo je i nema u intenzivnom uzgoju. DOLAZAK U ROD: poetkom rujna. OPRAIVAI: Vilijamovka, Abbe Fetel, Boskova tikvica, Lip. ljepotica. LIPANJSKA LJEPOTICA ABBE FETEL Fetelova spada medu vrlo kvalitetne sorte. Srednje je bujnog rasta s dosta tankih izbojaka koje rezom treba prorijediti. Plodove najvie donosi (oko 80%) na kratkim rodnim izbojcima koje zovemo trljci. Plodovi dozrijevaju za berbu oko 30 dana nakon Vilijamovke. Plod je velik do srednje velik, prosjene mase 200 - 250 grama. DOLAZAK U ROD: krajem rujna. OPRAIVAI: Vilijamovka, Boskova tikvica, Gelertova, Passe Crassane. PASTORICA Stara francuska sorta koja je kao i Gelertova manje zastupljena u intenzivnim vonjacima, ali se bez bojazni moe saditi u kunim vrtovima. Pastorica ima vrsto i sono meso, bijele boje, koje i nekoliko tjedana nakon branja zadrava tvrdou. DOLAZAK U ROD: poetkom listopada. OPRAIVAI: Klapov ljubimac.
21 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

VOE

VILIJAMOVKA

RANA MORETINIJEVA

SANTA MARIA

CONFERENCE

GELERTOVA

ABBE FETEL

PASTORICA

Dunja i mumula
LESKOVAKA Najpoznatija i najkvalitetnija sorta dunje. Izraene je aromatinosti i mirisa. Odlina je za preradu u sokove, demove, kompote i rakiju. DOLAZAK U ROD: polovicom listopada. OPRAIVAI: Djelomino samooplodna, no preporuuje se posaditi i sortu opraiva npr. Vranjsku dunju.

VOE LESKOVAKA VRANJSKA MUMULA DOMAA

22 Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

VRANJSKA Plod je dosta velik (oko 600 g), slatkog okusa. Sorta je vrlo dugog vijeka, zabiljeena su stabla starija preko 90 godina. Koica je glatka, dosta tanka, zlatnoute boje. DOLAZAK U ROD: poetkom listopada. OPRAIVAI: Djelomino samooplodna, no preporuuje se posaditi i sortu opraiva npr. Leskovaku dunju.

MUMULA DOMAA Mumula je prava zimska voka, izuzetne hranjive vrijednosti. Plodovi ak i ako su neubrani ostaju na stablu. Za ishranu se koristi samo sredinji dio bez pokoice i sjemenki. Stablo je visine oko 5 metara. DOLAZAK U ROD: krajem listopada. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

Marelica
GENCIKA Jedna od omiljenih sorti u Maarskoj. Sorta neto produene cvatnje to joj daje odreenu otpornost na proljetne mrazeve. Odlina je za preradu u demove i rakiju, ali i svjeu potronju. DOLAZAK U ROD: poetkom srpnja. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

VOE

GENCIKA KORAI PIROS Maarska rana sorta, dobre otpornosti na proljetne mrazeve. Veliina ploda je oko 40 g. Redovito rodi svake godine. DOLAZAK U ROD: krajem lipnja. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna. ALBA Odlina sorta srednjeg roka dozrijevanja. Plod je slatkog okusa svijetle pokoice i mesa. DOLAZAK U ROD: polovicom srpnja. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

KORAI PIROS AANSKO ZLATO Izdvojena je klonskom selekcijom iz prirodne populacije domae marelice. Plod je srednje krupan, ovalnog oblika. Pokoica je naranasto uta s izraenom crvenom bojom na osunanoj strani. Meso ploda je zlatnoute boje, ne strukture, odlinog ukusa i prijatne arome. DOLAZAK U ROD: polovicom lipnja. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

ALBA

AANSKO ZLATO
23 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

ljiva
AANSKA RANA aanska rana je najbolja rana stolna ljiva, krupnih i kvalitetnih plodova. Dobro podnosi transport, a zbog ranog dolaska u rod plodovi na tritu postiu odlinu cijenu. DOLAZAK U ROD: oko 25. lipnja. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

VOE AANSKA RANA AANSKA NAJBOLJA VALJEVKA

24 Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

AANSKA NAJBOLJA Cijeni se kao odlina stolna ljiva.Plod je jajastog oblika, prilino velik (45 g). Meso je vrsto, ali se lako odvaja od kotice. Stablo je dosta razgranato, pa podnosi velike prirode. Otporna je prema plamenjai, moniliji i hri. Tolerantna je na arku! DOLAZAK U ROD: polovicom kolovoza. OPRAIVAI: a. ljepotica, a. rana i a. rodna.

VALJEVKA Rano, redovito i obilno rodi. Plod je srednje krupan (30 g), ovalnog oblika. Pokoica je plava, vrsta, meso je uto, vrsto i sono. Dobro podnosi transport. Plod valjevke vrlo je pogodan za suenje, ali i za druge namjene, kao i za upotrebu u svjeem stanju. Tolerantna je na virus arke ljive. DOLAZAK U ROD: krajem kolovoza i poetkom rujna, tj dan dva prije bistrice. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

VOE

PRESIDENT Jedna od najkrupnijih sorti ljive na tritu.Plod je okrugao, ljubiasto-plave boje, meso je sono ute boje. DOLAZAK U ROD: poetkom rujna. OPRAIVAI: Stanley, Ruthgerstetter.

PRESIDENT CALIFORNIA BLUE Ima dosta krupan plod (40 g). Dosta rano dolazi u rod, polovicom srpnja. Meso ploda je ukasto i lako odvaja od kotice. U prvom redu se koristi kao stolna sorta. Tolerantna je na virus arke ljive. DOLAZAK U ROD: polovicom srpnja. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

CALIFORNIA BLUE AANSKA LJEPOTICA Dobra je stolna i rakijska sorta otporna je prema plamenjai, moniliji i hri. Meso je vrsto pa se dobro uva. Rano dolazi u rod i dobro rodi. Samooplodna je sorta. DOLAZAK U ROD: krajem srpnja - poetkom kolovoza. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

AANSKA LJEPOTICA STANLEY Amerika srednje kasna ljiva. Dobra je kao stolna sorta, ali i za preradu u rakiju. Zbog slabijeg grananja postranih grana pri oblikovajnu kronje potrebno je jae rezati provodnicu. Tolerantna je na arku, plamenjau i hru, ali je neto osjetljivija na moniliju. Samooplodna je sorta. DOLAZAK U ROD: krajem kolovoza. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

STANLEY
25 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Trenja
SUNBURST Sorta tranje nastala krianjem dviju visokovrijednih sorti Stella i Van. Formira izrazito velike plodove prosjene mase 12 grama. Plodovi su soni, ugodna okusa koji je posljedica specinog odnosa kiselina i eera. DOLAZAK U ROD: polovicom lipnja. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

VOE SUNBURST EARLY BURLAT NEW STAR DROGANOVA UTA

26 Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

EARLY BURLAT Jedna od najranijih sorti trenje. Plod je tamnocrvene boje, slatkoga okusa i otporan na pucanje. DOLAZAK U ROD: krajem svibnja. OPRAIVAI: Bing, Van, Stella.

NEW STAR New Star je jedna od najboljih ranih sorti treanja. Koica ploda je sjajna, tamnocrvene boje. Meso ploda je hrskavo, vrsto, vrlo slatko i aromatina okusa. DOLAZAK U ROD: polovicom lipnja. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

DROGANOVA UTA Kasna sorta trenje. Plod je srcolikog oblika, srednje tvrdoe i slatkog okusa. Odlina je za preradu u kompote i kandiranje. DOLAZAK U ROD: krajem lipnja. OPRAIVAI: Hedelngenska.

www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

VOE

MAJSKA RANA Uz Early Burlat jedna od najranijih sorti treanja. Neto je sitnijih plodova, svijetle boje i mekog mesa. DOLAZAK U ROD: druga dekada svibnja. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

MAJSKA RANA STELLA Izvrsna standardna sorta trenje. Plod je tamnocrvene boje, tvrdog, hrskavog mesa. U rod dolazi polovicom lipnja. Sorta opraiva nije potrebna. DOLAZAK U ROD: polovicom lipnja. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

STELLA VAN Odlina sorta trenje u tipu hruta, plod je dosta krupan, teine oko 7,5 grama. Meso je vrsto, hrskavo, tamnocrvene boje. Dosta je otporna prema niskim temperaturama. DOLAZAK U ROD: poetkom srpnja. OPRAIVAI: Bing, Stella, C. Lambert itd.

VAN COMPACT LAMBERT Omiljena sorta trenje, koica je tamno crvene boje, plod je krupan. srcolikog oblika. Meso je ruiaste boje, dosta tvrdo i aromatinog okusa. Kotica se lagano odvaja od mesa. DOLAZAK U ROD: krajem lipnja. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

COMPACT LAMBERT
27 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Vinja
KELLERIS 16 Vinja srednje bujnog rasta, zbog prirodnog piramidalnog rasta grana lagana za oblikovanje. Plod je veliine oko 5 g, tamno crvene boje. DOLAZAK U ROD: polovicom lipnja. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

VOE KELLERIS 16 ERDI RODNA UJFEHERTSKA METEOR

28 Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

ERDI RODNA Plod je krupan, oko 6g, slatko kiselog okusa i odline arome. Redovito i obilno rodi svake godine. DOLAZAK U ROD: kraj lipnja. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

UJFEHERTSKA Specinost ove sorte je slatkasti okus ploda i odlina je za svjeu potronju. Oblik ploda je malo spljoten, tamnocrvene boje, meso je tvrdo, jako crveno. Teina ploda je oko 5 g. DOLAZAK U ROD: prva dekada srpnja. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

METEOR Vrlo rodna amerika sorta, plod je teine oko 4 grama, spljotenog oblika i tvrd. Namijenjena je za potronju u svjeem stanju. DOLAZAK U ROD: poetkom lipnja. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

Breskva
MAYCREST Jedna od najranijih sorti modernog sortimenta breskve. Plod je potpuno prekriven sjajnom crvenom bojom. Meso je bijele boje, sonog okusa i ugodne arome. DOLAZAK U ROD: krajem lipnja. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna. SPRING LADY Spring lady je najranija krupnoplodna sorta breskve. Plod je potpuno prekriven crvenom bojom, meso ploda je ute boje. DOLAZAK U ROD: poetkom srpnja. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

VOE

MAYCREST

SPRING LADY

Nektarina
WEINBERGER Weinberger je odlina sorta nektarine, srednjeg roka dozrijevanja. Oblik ploda je ovalan, po cijeloj povrini prekriven sjajnom crvenom bojom. DOLAZAK U ROD: oko 20. srpnja. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna. CALDESI 2010 Slinih karakteristika kao i Caldesi 2000 (srednje krupnog ploda, dobre otpornosti na transport). DOLAZAK U ROD: polovicom kolovoza. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna. FANTASIA Fantasia je standardna sorta nektarine kasnog roka dozrijevanja. Meso je ute boje, aromatinog okusa. DOLAZAK U ROD: krajem kolovoza. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

WEINBERGER

CALDESI 2010
29 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

FANTASIA

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

BOBIASTO VOE CHANDLER DUKE ELLIOTT

30 Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Amerika borovnica
CHANDLER Chandler je nova sorta borovnice izrazito krupnog ploda, oko 2,5 cm u promjeru i teine preko 2 grama. Grm je dobrog porasta, izboji su uspravni. Jo jedna znaajka je ove sorte je dugaak period berbe to pogoduje runoj berbi. Dobro podnosi temperature do -35C. DOLAZAK U ROD: polovicom srpnja. OPRAIVAI: samooplodna, no vei prinosi se postiu sadnjom nekoilko sorata borovnice.

DUKE Grm visine do 1.8 m. Cvate iza proljetnih mrazeva. Plodovi su veliki, ovalni, svijetlo plave boje. Rezidba sorte Duke bi trebala biti neto jaa zbog tendencije grma da rodi na rubovima kronje. Preporuena kiselost (pH) zemljita je 4-5. Optimalan razmak sadnje je 2-2,5 m izmeu redova i 0,8-1 m unutar reda. DOLAZAK U ROD: poetkom srpnja. OPRAIVAI: samooplodna, no vei prinosi se postiu sadnjom nekoliko sorata borovnice

ELLIOTT Grm je uspravan, srednje bujan. Za sortu Elliot karakteristini su visoki prinosi i pogodnost za mehaniziranu berbu, zbog toga to 70-80% plodova u rod dolazi istovremeno. Za redovne prinose potrebna je otrija rezidba. Bobice su srednje krupne, svijetlo plave boje. Preporuena kiselost (pH) zemljita je 4-5. Optimalan razmak sadnje je 2-2,5 m izmeu redova i 0,8-1 m unutar reda. DOLAZAK U ROD: od poetka srpnja do kraja kolovoza. OPRAIVAI: samooplodna, no vei prinosi se postiu sadnjom nekoilko sorata borovnice.

www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

BOBIASTO VOE

BLUEGOLD Vrlo otporna sorta borovnice, izdri temperature i do -25C. Grm je kompaktog rasta i velikim brojem izboja. Plod je srednje krupan odlian za preradu u demove, ali i prodaju u svjeem stanju! Preporuena kiselost (pH) zemljita je 4-5. Optimalan razmak sadnje je 2-2,5 m izmeu redova i 0,8-1 m unutar reda. DOLAZAK U ROD: polovicom srpnja. OPRAIVAI: samooplodna, no vei prinosi se postiu sadnjom nekolko sorata borovnice.

BLUEGOLD GOLDTRAUBE Izrazito bujna sorta, dobre otpornosti na bolesti. Pokazuje odlinu prilagodljivost loijim tlima. Zbog izraene aromatinosti odlina je za potronju u svjeem stanju. Preporuena kiselost (pH) zemljita je 4-5. Optimalan razmak sadnje je 2-2,5 m izmeu redova i 0,8-1 m unutar reda. DOLAZAK U ROD: poetkom srpnja. OPRAIVAI: samooplodna, no vei prinosi se postiu sadnjom nekolko sorata borovnice.

GOLDTRAUBE PATRIOT Glavna karakteristika ove sorte su krupni plodovi, odline arome. Patriot ima tendenciju da prerodi tako da je potrebna jaa rezidba ili prorijeivanje plodova. Dobro podnosi tea i vlanija tla. Preporuena kiselost (pH) zemljita je 4-5. Optimalan razmak sadnje je 2-2,5 m izmeu redova i 0,8-1 m unutar reda. DOLAZAK U ROD: krajem srpnja do polovice kolovoza. OPRAIVAI: samooplodna, no vei prinosi se postiu sadnjom nekoilko sorata borovnice.

PATRIOT SPARTAN Grm visine do 1.8 m, jakih izboja. Zbog kasnije cvatnje izbjegava proljetne mrazeve. Plodovi su dosta krupni pravilnog oblika. Preporuena kiselost (pH) zemljita je 4-5. Optimalan razmak sadnje je 2-2,5 m izmeu redova i 0,8-1 m unutar reda. DOLAZAK U ROD: polovicom srpnja. OPRAIVAI: samooplodna, no vei prinosi se postiu sadnjom nekoilko sorata borovnice.

SPARTAN
31 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

BOBIASTO VOE

Amerika brusnica

HOWES Sorta Howes dolazi u rod krajem listopada. Plod je ovalan, neto sitniji, tamnocrvene boje. Meso je hrskavo, s visokim sadrajem pektinskih tvari. Jedna od karakteristika po kojoj se sorta Howes prepoznaje je dosta uspravnih izboja, koji se isprepliu.

MC FARLIN Sorta koju je otkrio prvi moderni proizvoa Charles Dexter McFarlin (1885.). Plod je vrlo krupan, ovalan, tamno-crvene boje. Mc Farlin je i danas medu vodeim sortama za plantani uzgoj.

PILGRIM Pilgirim je visokoprinosna sorta, plod je krupan, ovalan, tamnocrvene boje. Izboji su umjerene bujnosti. U ROD DOLAZI polovicom listopada.

AMERIKA BRUSNICA Plodovi amerike brusnice puno su krupniji nego kod europske brusnice. Brusnica je dugovjena biljka, nasadi brusnica traju 30 i vie godina. Izdanci su drvenasti, lie je tamno zeleno, a u fazi mirovanja crvenkasto. Plod se koristi za pite i torte, demove i sirupe, dodaje se kolaima i nadjevenim pecivima, a i ukusan je sastojak vonih kupova i frapea. Jela od mesa vepra i druge divljai zadravaju svojstvenu aromu, koju umak od brusnice ublaava pa je meso probavljivije. Brusnica je biljka od davnina poznata po svojem blagotvornom djelovanju na urinarni trakt i tegobe izazvane urinarnim infekcijama. Brusnica se potvrdila i kao prirodni antibiotik. Plodovi brusnice su bogati razliitim zatitnim tvarima, sadre minerale, vitamin A, vitamin C, kalij i biljna vlakna. Crvena tvrda bobica zbog vee koliine vitamina C ima kiselkast okus. Pogodna je za sadnju na okunici, tako da je mogue imati plodove ove biljke na dohvat ruke. Sadnice se sade se na razmak od 1x1 metar, naa preporuka je formirati uzdignutu gredicu s tlom prilagoenim za uzgoj brusnice. Amerika brusnica ima izdanke koji su puzajui (duine od 1 do 2 m), a na njima izrastaju izdanci duine 20 cm na kojima su cvatovi na kojima nastaju plodovi. Izdanci se mogu pustiti da idu po zemlji ili se usmjeravaju u red ili na neku potporu kako bi se olakalo branje plodova U ljetnim mjesecima potrebno je redovito zalijevanje. Preporuena kiselost zemljita (pH) je 4-5. OPRAIVAI: samooplodna sorta.

32 Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

BOBIASTO VOE

Malina i ribiz
BRISTOL AMERIKA CRNA MALINA U prirodi crnu ameriku malinu nalazimo u sredninjem dijelu SAD-a i junim dijelovima Kanade. Crna malina je viegodinji grm trnovitih izdanaka. Plod je jestiv, izrazito ukusan, pri berbi se lagano odvaja od cvjetita. DOLAZAK U ROD: oko 10. kolovoza OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

BRISTOL WILAMMETE Iako je dosta stara sorta Willamete je jedna od vodeih sorata maline. Plodovi dozrijevaju srednje rano, sredinom lipnja. Vrlo su ukusni i krupni, teine oko 4 g, tamnocrvene boje vrsti i aromatinog okusa. Sorta je osjetljiva na niske zimske temperature. Dobro rodi, a u dobrim godinama moe dati i do 18 t/ha. Vrlo dobro podnosi prijevoz pa je prikladna za prodaju svjea i za zamrzavanje. DOLAZAK U ROD: od lipnja do kolovoza OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

WILAMMETE CRNI RIBIZ ORES Grm je srednje bujnosti, rastresit. Izboji su brojni srednje debljine. List je manje veliine, svijetlo zelene boje. Zbog dobre otpornosti na bolesti sorta se preporuuje za ekoloku proizvodnju i amaterski uzgoj. Plod je srednje velik do krupan s velikom mogunou prerade. DOLAZAK U ROD: kraj srpnja OPRAIVAI: samooplodna - sorta opraiva nije potrebna.

CRNI RIBIZ ORES

33 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

BOBIASTO VOE TAYBERRY KUPINA BLACK SATIN YAMLINA SIB. BOROVNICA NIMFA DRIJEN KRUPNOPLODNI
Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959 34

Tayberry Kupina Yamlina Sibirska borovnica Drijen

TAYBERRY Tayberry je relativno nova vona vrsta. Nastao je krianjem maline i kupine na kotskom institutu Invergowrie 1962. godine. Nije izbirljiv na tlo. U dobrim godinama po biljci moe dati oko etiri kilograma ploda. Samooplodan je i otporan na bolesti. Moe podnijeti hladnou i do -25C. Sadnja i uzgoj: Preporueni razmak za tayberry je oko 2,5 m, a razmak u redu 0,7 m. Zbog bujnog i intezivnog porasta izboje je potrebno vezati za icu npr. na 50,100 i 150 centimetara udaljenosti od tla. Nakon sadnje sadnicu treba prikratiti na 25-30 cm visine, kako tayberry rodi na prologodinjim izbojima potrebno je ukloniti sve izroene izboje, a jednogodinje izboje ostaviti za budui rod. DOLAZAK U ROD: od srpnja do kraja rujna. OPRAIVAI: samooplodna sorta. KUPINA BLACK SATIN Nova bestrna amerika sorta, iji su plodovi, osim za potronju u svjeem stanju, izuzetno dobri i za preradu u demove, marmelade, vino itd. Plod je tamnocrne boje, krupan i vrst. Izbojci su otporni na antraknozu. Sadnja i uzgoj: Preporueni razmak za kupinu je oko 2,5 m, a razmak u redu 1 m. Zbog bujnog i intezivnog porasta, izboje je potrebno vezati za icu npr. na 50, 100 i 150 centimetara udaljenosti od tla. Nakon sadnje sadnicu treba prikratiti na 25-30 cm visine: Kupina rodi na prologodinjim izbojima, potrebno je ukloniti sve izroene izboje, a jednogodinje izboje ostaviti za budui rod. DOLAZAK U ROD: poetkom kolovoza. OPRAIVAI: samooplodna sorta. YAMLINA MALINA S OKUSOM JAGODE Grm kompaktnog rasta, visine je oko jedan metar i irine oko 0,6 metara. Grm je oporan na veinu bolesti, izdrava temperature do -30 C, a cvijet takoer nije osjetljiv na proljetne mrazeve. Napomena: Vrsta nije dobivena genetskim modikacijama! DOLAZAK U ROD: poetkom srpnja. OPRAIVAI: samooplodna - sorta opriva nije potrebna. SIBIRSKA BOROVNICA Sibirska borovnica je nova vona vrsta, bogata antioksidansima, vitaminima i eljezom. Grm je listopadan, visine oko dva metra, duina ploda je 2 do 3 cm, izuzetne arome. Puna rodnost, od oko 3 kg po jednom grmu, se dostie u estoj godini nakon sadnje. Izuzetno je otporna na niske temperature (do -45C). Lie se esto poinje razvijati i ispod snijega. Otvoreni cvjetovi podnose i do -10C. Optimalna kiselost je od pH 5 - pH 8. Za sadnju najbolje odgovara vlano i zaklonjeno mjesto, tlo bogato hranjivima. Optimalan razmak sadnje je 1,5 m. DOLAZAK U ROD: poetkom svibnja. OPRAIVAI: Stranooplodna vrsta, potrebno je posaditi barem dvije razliite sorte! DRIJEN KRUPNOPLODNI Drijen (Cornus mas) raste kao grm ili maleno drvo. Cvate u rano proljee, sitnim utim cvjetiima. Plodovi su izuzetno zdravi i bogati hranjivim tvarima, poznata je izreka zdrav kao drijen. Krupnoplodni drijen je odlian za preradu u pekmez, dem ili rakiju. Pekmez od drijena mogue je izraditi bez termike obrade, time ostaju sauvani svi vitamini i hranjive tvari, potrebno je istu koliinu pasiranog ploda drijena mijeati s istom koliinom eera, dok sve ne postane jednolina masa. DOLAZAK U ROD: krajem kolovoza. OPRAIVAI: Samooplodan.
www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

BOBIASTO VOE

Aronija
ARONIJA Aronija je izuzetno ljekovita i korisna biljka, potjee s istoka Sjeverne Amerike, gdje se uz Aroniu melanocarpu (crnoplodnu aroniju) jo moe nai i Aronia arbutifolia (crvenolisna aronija). Stanite ove dvije vrste uglavnom su kisela i vlana tla s 1000-1200 mm oborina na godinu. Iako je aronija porijeklom s amerikog kontinenta, prava vrijednost ove biljke prepoznata je u istonoj Europi. Aronija spada u porodicu rua (Rosacea). Postoji nekoliko istoznanica za Aronia melanocarpu (crnoplodnu aroniju) kao npr. Aronia nigra, Sorbus melanocarpa, Pyrus melanocarpa i Mespilus arbutifolia var. melanocarpa. U prirodi, aronija je listopadni grm, visine 2-3 metra i 2,5 metra irine. Jedna od glavnih prepoznatljivosti aronije su prelijepi bijeli cvjetovi koji se nalaze na kiticama. U klimatskim podruju kontinentalne Hrvatske cvate krajem travnja. Listovi su ovalni, nazubljenog ruba, u vegetaciji su tamnozelene boje, dok u jesen dobivaju dekorativnu arko crvenu boju. Tek nakon razvoja listova krajem travnja, pokazuju se prvi cvjetovi. Pojedinani cvjetovi bijele su boje, iroki 12 mm i skupljeni u grozdove. Grozdovi se najee sastoje od 10 do 15, a na vrhovima mladica i od 30 cvjetova. Cvatnja traje oko 10 dana, pri emu svaki cvijet pojedinano cvjeta samo 5 dana. Cvjetove oprauju uglavnom pele, ali je mogue i opraivanje vjetrom. Aronija je SAMOOPLODNA BILJKA. Okrugli, ljubiasto-crveni plodovi koji nastaju od cvjetova redovito se pojavljuju u velikom broju. Rije je o sitnim jabuastim plodovima, vrlo slinima mumuli. Promjer jednoga ploda iznosi 6-13,5 mm, a teina 1,0-1,5 g. Plodovi su u poetku prekriveni bjelkastim slojem bez kojega izgledaju kao da su lakirani. PLODOVI DOZRIJEVAJU u kolovozu. Meso ploda ima intenzivnu crvenu boju i slatku do kiselkastu i trpku aromu koja podsjea na borovnice U plodovima nema kotica, a sjemenke su sitne. Aronija ima vrlo male zahtjeve u pogledu mjesta uzgoja i klime, tako da moe uspijevati u vrlo razliitim klimatskim podrujima. Aronija, dakle, uspijeva na cjelokupnom podruju Republike Hrvatske (od otoka Visa do Gorskog kotara i Slavonije). Ipak, uzimajui u obzir da je aronija porijeklom iz podruja s utjecajem atlantske klime bolje uspijeva na stanitu s viom vlanou tla i zraka.Optimalna koliina oborina je 500-600 mm godinje. Aronija dobro uspijeva ak i na tlima s visokom razinom podzemne vode, gdje druge vrste voa, poput jabuka i vianja, ne uspijevaju. Pri sadnji aronije treba izbjegavati ekstremno suha pjeana tla te zbijena vlana tla. Mraz gotovo uope ne moe nakoditi stabljici i cvijetu aronije. Cvijet je otporan na niske proljetne temperature, dok sama biljka podnosi temperature i do -30C. Plodovi dozrijevaju u vremenu od poetka do sredine kolovoza. Budui da svi plodovi najee dozrijevaju u isto vrijeme, potrebna je samo jedna berba. Berba moe biti runa ili strojna. Kod runog branja plodovi se otkidaju palcem, pri emu se moe ubrati do 12 kg na sat. Na veim plantaama uobiajena je strojna berba, a uinak radnog stroja se kree od 3 do 4 sata za hektar.

CVIJET ARONIJE

PLOD ARONIJE

PLANTAA ARONIJE
35 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

BOBIASTO VOE GOJI

36 Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Goji
GOJI Nova egzotina biljka ploda prepunog vitamina, minerala i ostalih hranjivih tvari. Goji (Lycium barbarum) je grm koji naraste od 1 do 3 metra u visinu i cvate od lipnja do rujna, plodovi zore od poetka kolovoza do listopada kada se ubiru ili se najee tresu da plodovi opadaju. Plodovi Goji su duguljaste naranasto-crvene sone bobice, duljine od 1 do 2 cm, mogu se jesti sirovi, sue se, posebni okus podsjea na groice, od bobica se pripremaju ajevi, sokovi i likeri. Preporuujemo sadnicu formirati u vretenasti uzgojni oblik. Prvi rod je krajem ljeta, no biljka uzastopno daje rod - sve do prvih mrazeva.

www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

Mini kiwi
Mini kiwi (lat. Actinidia arguta, a koriste se jo nazivi sibirski kivi ili bavarski kivi) je odlian za uzgoj u kontinentalnom podruju. Osnovna razlika u odnosu na obian kivi je otpornost na niske temperature i sitniji plod s glatkom pokoicom koju nije potrebno guliti prije konzumiranja. Plod je veliine bobice groa, no neki varijeteti imaju i krupniji plod. Plod se konzumira u svijeem stanju. Plodovi se beru tijekom listopada i poetkom studenog. U fazi zrelosti vrlo se lako odvajaju od biljke. Kako esto znaju i sami otpasti kada dozriju, mogu se brati i ranije te pustiti da sazriju odvojeni od biljke. Urod ovisi o starosti biljke i nainu uzgoja, ali je obino 25-30 kg po grani. UZGOJ I NJEGA: Odgovara joj tlo blago kisele reakcije, no uspjevat e i na neutralnome tlu. Ako je mogue, trebalo bi izabrati poloaj zaklonjen od vjetra. Zbog bujnog porasta, ak do 5 metara godinje, potrebno je mini kivi saditi uz pergole ili rubove zida. Mini kivi nosi plodove na rodnim pupovima koji se razvijaju iz jednogodinjih izbojaka. Zbog toga je potrebno jednogodinim izbojima prikratiti vrh, kako bi se potaklo zametanje rodnih pupova. DOLAZAK U ROD: poetkom listopada. ISSAI (A. arguta x A. rufa) je japanska jednodomna sorta, no ipak se preporuuje upotreba posebnog opraivaa. Plod je zelene boje, rodi i drugoj godini nakon sadnje. Podnosi temperature do -30 C. OPRAIVAI: samooplodna sorta. GENEVA (enska biljka) Selekcija pokusne stanice Geneva, SAD. Plod je zeleno ruiaste boje, slatkog okusa. Sorta je dvodomna (enski cvjetovi). OPRAIVAI: sorte Issai, Weiki ili A. arguta s mukim cvjetovima. JUMBO Sorta Jumbo je dvodomna sorta (enski cvjetovi), izuzetno krupnih i izduenih plodova (do 30 g), zelene boje. Sorta je porijeklom iz Rusije, gdje se naziva Ananaskaya, u ostalim zemljama Europe, za ovu sortu, koristi se naziv Jumbo ili Ambrosia. OPRAIVAI: sorte Issai, Weiki ili A. arguta s mukim cvijetovima. GENEVA WEIKI (muka biljka) Kultivar A. argute s mukim cvjetovima. Porast je bujan (2 do 3 metra godinje). Listovi su tamnozelene boje. Podnosi temperatre do -30 C. Sorta Weiki je odlian opraiva!

VOE

ISSAI

JUMBO
37 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

WEIKI

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

UKRASNO BILJE PAJASMIN COTONEASTER SURUICA BIJELA SURUICA CRVENA HIBISKUS FORZICIJA
38 Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Ukrasno grmlje
PAJASMIN Philadelphus coronarius
V -25C

COTONEASTER Cotoneaster horizontalis je poluzimzelena vrsta, ovalnih i sjajnih listia koji do kasne jeseni ostaju na granama. Ovaj grm mogue je saditi kao prekriva tla ili kao pojedinani grm. Grane mu rastu ukarakteristinom obliku riblje kosti. UZGOJ I NJEGA: Grane koje stre i nagruju eljeni oblik grma potrebno je orezati, uvijek se ree cijela grana. Cvatnja bijelih ili blijedoruiastih cvjetia je u svibnju, a u jesen grm je prepun crvenih bobica. Naraste do 80 cm,a polegle grane dosegnu dva metra duine,zbog ega se esto sadi kao prekriva strmih dijelova vrta. Otporan je na suu i negativne gradske utjecaje. Najee se sadi na travnjacima, pojedinano ili u skupinama. Uspjeno se uzgaja u ardinjerama i kamenjarima. Skromnih su zahtjeva glede tla, dobro podnose suna razdoblja i sjenu, a uivati e i na punom suncu! Oteene i suvine grane oreite u proljee, a ako cotoneaster uzgajamo kao ivicu, tada se preporua orezivanje nakon cvatnje. SURUICA BIJELA Spiraea x vanhouttei Listopadni grm do 2,5 m visine. Cvate u kasno proljee snjenobijelim cvjetiima, ne veim od centimetra, skupljenih u cvatove koji niz grane padaju u slapovima. Listii su sitni, zeleni, lagano nazubljeni. Uglavnom se koristi za neformalne ivice ili se sadi kao pojedinaan grm, odlina je i za prekrivanje padina. UZGOJ I NJEGA: Orezuje se nakon cvatnje kako bi se potaklo novo grananje. Starije izboje koji nisu cvali prikratite do polovice, a mlade savitljive izboje ostavite netaknutima. Svake 2-3 godine potrebno je blago prorijediti sredita grma. SURUICA CRVENA Spiraea bumalda HIBISKUS Hibiscus syriacus Grm ili manje listopadno drvce naraste u od 1,5-3 metra visine i oko 2 metra u irinu. List je tamno zelene boje, veliine do 10 cm. Cvate tijekom cijelog ljeta. Cvjetovi su do 6 cm iroki, jednostruki ili dvostruki, bijele ili ljubiaste boje. UZGOJ I NJEGA: Dobro uspijeva na svakom tlu i sunanijem poloaju. Za obilniju cvatnju potrebna je i redovna proljetna rezidba. Prilikom rezidbe prvo je potrebno odstraniti suhe i oteene grane, zatim one koje se kriaju ili dodiruju. Na kraju treba prikratiti prologodinje izboje za dvije treine, vodei rauna da vrni pup bude okrenut na vanjsku stranu. Hibiscus se najee sadi kao ivica, samostalno drvce ili grm, a moemo ga saditi zajedno i s ostalim trajnicama. FORZICIJA Forsythia x intermedia
IV -25C

www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

UKRASNO BILJE

MAGNOLIJA Magnolia kobus Magnolija krasi mnoge nae vrtove u rano proljee, a pronjen izgled i oblik njezina cvijeta rijetko koga ostavlja ravnodunim. Iako se po fosilnim ostacima zna da je stara najmanje pet tisuljea, u Europu je donesena tek u 17. st. iz Kine, a ime pod kojim je poznajemo duguje francuskom botaniaru Piereu Magnoli. Rod magnolija sadri oko 125 vrsta, listopadnih i zimzelenih, meu kojima su najpopularnije one bijelih i ljubiastih cvjetova. U drevnoj Kini bijeli magnolijin cvijet predstavljao je simbol istoe i iskrenosti, a obavezno su ga sadili u carskim vrtovima i okolici hramova. UZGOJ I NJEGA: Magnolije trae duboko humusno i dobro drenirano tlo koje uva vlagu, blage kisele reakcije. U vapnenastim tlima magnolije imaju svjetliju boju lista, premda nekim vrstama ono primarno i odgovara (Magnolia kobus). U rano proljee dobro je staviti oko biljke sloj mala, osobito ako raste na suhom tlu. Iako uspijeva u laganoj polusjeni, punu ljepotu i rasko cvjetova pokazat e na suncu. Dobro je izabrati poloaj zatien od sjevernih i istonih vjetrova. Cvjetove, ponekad i mlade listove, rano cvatuih sorti moe otetiti kasni mraz. Rezidba kao uzgojna mjera nije potrebna, osim ako treba ukloniti oteene ili oboljele grane i to odmah nakon cvatnje ili u kasno ljeto. UDIKOVINA Viburnum opulus je listopadni grm visine i irine preko etiri metra. U proljee udikovina oarava prekrasnim bijelim loptastim cvatovima. Listovi su veliki, postrance nazubljeni, a u jesen dobiju jarko crvenu boju. UZGOJ I NJEGA: Udikovina se uzgaja kao pojedinani grm ili neformalna ivica. Podnosi sadnju ispod drvea i manje osunane poloaje. Grmove je potrebno orezati prije kretanja vegetacije, pri emu se uklanjaju sve oteene grane. Grane koje zaguuju grm potrebno je takoer ukloniti. Kako bi zadrali formu grma, ocvale izboje takoer oreite. Viburnum je mogue i oblikovati u stabalce na nain da u prvoj godini odaberete najbolju granu i priveete je uz potporanj (postrane izboje iz ove grane takoer tijekom vegetacije uklonite). Nakon to stabalce postigne eljenu visinu potrebno ga je prikratiti, kasnija rezidba ista je kao i za grm. DOJCIJA Deutzia gracilis Listopadni cvatui grm visine do 2-3 metra. Najee se uzgaja zbog prekrasnog cvijeta, koji prekrije cijeli grm tijekom svibnja. Moe se saditi kao pojedinani grm ili kao neformalna ivica. UZGOJ I NJEGA: Dojcija je lagana za uzgoj, preferira vlanija, humusom bogata tla s neutralnom pH reakcijom, no uspijeva i na suim ili teim tlima. Cvijetovi su najljepi ako se grm posadi na osunanom poloaju. Rezidba se provodi nakon cvatnje tako da se ukloni polovica ocvale grane.

MAGNOLIJA

UDIKOVINA

DOJCIJA

HORTENZIJA

HORTENZIJA Hydrangea quercifolia

V-IX

Ph 4-5

-20C

KORALJNI BISERAK Symphoricarpus orbiculatus

VII-X -25C

BISERAK BIJELI Symphoricarpus albus

VII-X -25C

KORALJNI BISERAK
39 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

BISERAK BIJELI

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

UKRASNO BILJE ZLATNA KIA VISTERIJA LOZICA

40 Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Ukrasne penjaice
ZLATNA KIA Laburnum anagyroides
IV-VI -25C

VISTERIJA Wisteria sinensis (sin. Glicinija) Visterija je dobro poznata listopadna penjaica. Moe narasti preko 20 metara, cvate poetkom svibnja, cvijetovi su svijetlo plave boje i nalaze se u grozdovima, zbog toga se i udomaio naziv za Visteriju Plava kia. UZGOJ I NJEGA: Visteriju najee sadimo radi prekrivanja pergola, ograda ili neuglednih zidnih povrina. Mjesta izloena hladnim vjetrovima i s manjkom sunca potrebno je izbjegavati. Orezivanje se provodi nakon cvatnje kada predugake grane moemo skratiti na ep. Ovakvim nainom prikraivanja potaknut emo stvaranje jo vie cvijetnih pupoljaka. Visteriju je mogue i oblikovati u prekrasno stabalce, na nain da prvih nekoliko godina grane isprepliemo i veemo uz potporanj, svake godine potrebno je i uklanjati postrane izbojke iz budueg debla. Kada grane dovoljno odebljaju i odrvene potporanj se moe maknuti. NAPOMENA: SJEMENKE VISTERIJE SU OTROVNE!

LOZ ICA Parthenocissus quinquefolia Lozica je listopadna penjaica, esto se sree i u naim krajevima. Brzog je porasta, izboji mogu dosei visinu i preko 20 metara, penje se i uvruje pomou vitica. U lipnju lozica cvate zelenkasto bijelim cvatovima, a u rujnu se javljaju okruglasti tamnoplavi plodovi. Listovi u jesen poprimaju prekrasnu crvenkastu boju. Ukoliko elite u to kraem roku i zatvoriti ograde, pergole ili sakriti neugledne povrine, pravi izbor su lozice (Parthenocisus sp.). Dobro uspijevaju i u sjeni stabala, a prekrasnom naranastocrvenom bojom lista uveseljavaju tmurne jesenje dane.

www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

UKRASNO BILJE

Kalmija
Kalmia latifolia

V-VI

Ph 4-5

-20C

NA NAZIV ELF AZIV ZIV BI BILJKE L JKE

NAZIV BILJKE

NAZIV BILJKE EVA

NAZIV NA GINKONA AZIV ZIV BILJKE BIL JKE

NAZIV BILJKE

NAZIV BILJKE MINUET

41 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

NAZIV NA NANI AZIV ZIV BILJKE BIL JKE

NAZIV BILJKE

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

UKRASNO BILJE MIDNIGHT OLYMPIC FIRE TOFKA

42 Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Kalmija
Kalmia latifolia

V-VI

Ph 4-5

-20C

ZEBULION

PINKOBELLO
www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

UKRASNO BILJE

Rododendron
Rhododendron yakushimanum

V-IX

Ph 4-5

-20C

ALBUM

AMERICAN BEAUTY

ESKIMO

BLURETTIA
43 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

FLAUTANDO
Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

UKRASNO BILJE FINESSE BENGAL PERCY

44 Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Rododendron
Rhododendron yakushimanum

V-IX

Ph 4-5

-20C

OLIN

RODRIGO
www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

UKRASNO BILJE

Jorgovan
Syringa vulgaris

V-VI

-25C

PRIMROSE

KATHERINE

MIRABEAU

MAERCHAL LANNES

PROFESOR HOSER
45 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

CONGO
Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

UKRASNO BILJE TAMARIS JAPANSKI JAVOR PITOMI KESTEN GINKO

46 Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Ukrasno drvee
TAMARIS Tamarix tetrandra Tamaris je grm ili manje drvo do 5 m visine, idealno je za sadnju u mediteranskom klimatu, no pogodno je i za uzgoj na kontinentu. Najee se koristi za zatitu od vjetra i posolice. Krajem proljea cvate svojom karakteristinom rozo-ljubiastom bojom. Da bi potakli rast dugih cvijetnih grana, najbolje je Tamaris orezati poetkom zime. Kod sadnje traba izabrati bolje osunan poloaj. JAPANSKI JAVOR Acer palmatum var. Acer palmatum ili dlanolisni javor je ukrasno, listopadno drvo koje zasluuje najistaknutije mjesto u vrtu. Izrazita varijabilnost vrste i dugogodinji hortikulturalni rad rezultirali su ogromnom raznolikou te bogatstvom boja i oblika. Najpopularniji kultivari su s crvenom bojom lista ili proaranim listom te perjasti i patuljasti varijeteti. Japanski javori se mogu saditi i u sudrunitvu s ostalim biljkama, no tada je potrebno posaditi nekoliko primjeraka da bi se postigao eljeni uinak, najee se javori sade kao pojedinane biljke na sredinje mjesta u vrtu ili na mjesta gde znaajno povisuju vizualnu kvalitetu prostora npr. ulazi, staze, terase i padine. Zbog raznolikosti kultivara ponekad je teko odluiti se gdje posaditi kultivare iz pojedine grupe javora. Kultivari sa zelenom bojom lista mogu podnjeti cijelodnevno osunane poloaje, no ako postoji opasnost od prevelikih temperatura i za njih je bolje odabrati poloaj s popodnevnom sjenom. Proarani kultivari se, da bi zadrali svoja svojstva, moraju posaditi na polusjenoviti poloaj, dok kod crvenolisnih kultivara treba imati na umu da se bez izravne suneve svijetlosti barem pola dana gubi jarko crvena boja. U Rasadniku Mili moete pronai veliki izbor kultivara japanskog javora: Seiryu, Crimson Queen, Sangokaku, Phoenix, Buttery, Dissectum Garnett, BloodGood, Dissectum Nigrum, Stella Rosa, A. shirasawanum aureum... PITOMI KESTEN Castane Sativa Listopadno je drvo visine 20 do 30 metara. U mladosti je glatke kore koja kasnije postaje sivo-smea i uzduno ispucala. Plod kestena ima visoke nutritivne vrijednosti i jedna je od prvih namirnica kojom se ovjek prehranjivao. esto je u siromanim krajevima sluio ljudima kao zamjena za brano i krumpir. Plod pitomog kestena se odlikuje smeom bojom i sjajnom povrinom. U bodljikavoj jeici najee su smjeteni po jedan do tri ploda, od kojih je srednji plod plosnat s uspravnim vrhom, dok su krajnji sa sredinje strane ovalni s povijenim vrhom prema unutra. Kesten cvjeta u lipnju poslije listanja, tako da nema opasnosti od mrazeva. UZGOJ I NJEGA: Kestenu odgovaraju bogata i duboka tla, blago kisele reakcije (pH 5.5 do 6.5). Mjesto za sadnji bi trebalo biti ocjedito i osunano barem polovicu dana. Toplina je najvaniji klimatski imbenik za uspijevanje pitomog kestena. Kesten podnosi minimalne temperature do -26C. SAMO ZA UKRASNE NAMJENE! GINKO Ginko biloba Ginko je dvodomno, listopadno drvo, dosta sporo raste, a moe doivjeti i preko 1000 godina. U biljnom carstvu Ginko biloba je pravi fosil meu vrstama, pripada porodici Ginkgoaceae ije su sve biljne vrste izumrle osim jedne: Ginkgo biloba. Domovina ginka je Kina, odakle se ginko poeo kultivirati u Europi kao ukrasno stablo po parkovima. Stabla ginka imaju zadivljujuu otpornost na stresne uvjete i oneienja okoline, zbog toga se sve ee sadi i u gradskim podrujima. Zbog izuzetne ljekovitosti, sve je ea i sadnja ginka na plantaama radi potreba u farmaceutskoj industriji. Prva saznjanja o ljekovitosti ginka stigla su iz Kine gdje se koristio za pomo kod dinih bolesti i opeklina. Pedesetih godina prolog stoljea dobiveni su prvi ekstrakti iz lia ginka, a do danas je poznato preko stotinu proizvoda na bazi ekstrakta ginka. Dokazano je da proizvodi od ginka pomau kod alergija, dinih bolesti, demencije, zatim poboljava cirkulaciju i osnauju imunoloki sustav. UZGOJ I NJEGA: U Hrvatskoj se ginko moe nai, uglavnom kao pojedinano stablo gradskim parkovima i arboretumima, no sve vie se sadi i na okunicama. Prema istraivanjima vrlo je zanimljiv uzgoj ginka na plantaama, za potrebe farmaceutske industrije. Lako se adaptira na sve tipove tla, no najvie mu odgovaraju duboka, dobro drenirana tla. Pri sadnji na gradskim povrinama poeljno bi bilo odabrati varijetete s uskom kronjom.
www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

UKRASNO BILJE

Ukrasno drvee
DAFINA RUSKA MASLINA Elaeagnus angustifolia
V -35C

JUDINO DRVO Cercis siliquastrum

IV-V

-30C

BREZA Betula pendula

-35C

DAFINA RUSKA MASLINA

JUDINO DRVO

ALBICIJA Albizia julbrissin Albicija je vrlo neobino, egzotino, listopadno drvce ija najvea ljepota dolazi do izraaja prilikom cvatnje sredinom ljeta. Cvjetovi su oko 5 cm veliki u promjeru, izraenih pranika i pojavljuju se u kiticama ruiaste boje, lagano miriu i u povoljnim uvjetima prekriju itavu kronju. U kasnu jesen donosi plodove u obliku mahune do 15 cm duge. Naraste 5 do 6 metara visine, iroke je kronje u obliku kiobrana. Listovi su zeleni, dvostruko perasti s neobinim obiljejem: nou i kad je oblano listovi se skupljaju. OSKORUA Sorbus domestica (sinonimi: Skor, Oskor, Skur, Skru, Skorua) je vrlo rijetko, tvrdo i ilavo drvo. Deblo joj je ravno i prekriveno sa tankom sivo-smeom korom koja je raspucana i vrlo slina deblu kruke. Stabla oskorua su rasla na svakom seoskom dvoritu i bila su hrana i lijek naih predaka. Znakovito je da je Austro-ugraska propisala da svako kuanstvo mora imati posaeno stablo oskorue, zbog zdravije prehrane djece i puanstva. Oskorua je jako cijenjena u Francuskoj i Njemakoj gdje je vrlo vrijedna sirovina za prehrambenu industriju. Posebno su cijenjene suene oskorue iz kojijh se lagano pripremaju razni proizvodi: ljekoviti ajeve, brano koje se dodaje u kruh, kompot od suhih plodova oskorue itd. UZGOJ I NJEGA: Oskorua najbolje uspijeva na dubokom i humoznom tlu, no zbog odline prilagodljivost moe se uzgajati i na loijem tlu. Stabla oskorue nalazimo na podruju cijele hrvatske. Mjesto za sadnju mora biti dobro ocijedito i na osunanom poloaju. ORAH Juglans regia Kao namirnica u ljudskoj prehrani orah se koristi od davnina, drevne civilizacije prepoznale su oraaste plodove kao idealnu prehranu za ouvanje zdravlja i vitalnosti. Suvremena znanost o prehrani takoer potvruje visoku hranidbenu vrijednost oraha. Drvo oraha je poznato kao visokokvalitetna i cijenjena sirovina za drvnu industriju. UZGOJ I NJEGA: Orah plodove donosi na enskim cvjetovima koji se nalaze na ovogodinjem prirastu. Muki cvjetovi (rese) ziki su odvojeni od enskih te se razvijaju na prologodinjem izbojima. Kad je rije o mukim cvjetovima tj. resama, one esto zbunjuju ljude jer pri njihovoj masovnoj pojavi (to nije rijetko) skloni su oekivati velik rod, to se meutim ne dogodi. enski cvjetovi o kojima najvie ovisi rodnost tee su uoljivi sa zemlje. Orah dobro podnosti razliite uzgojne uvijete no ipak je uputno izbjegavati mrazita, zatvorene terene na kojima se zadrava magla ili pak suvina voda. Najpogodniji su tzv. vinogradarski tereni koji su dobro osunani, prozrani i ocjediti. SAMO ZA UKRASNE NAMJENE!
47 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

BREZA PURPUREA

ALBICIJA

OSKORUA

ORAH

UKRASNO BILJE KOJU NO MAI BRILLIANT PINK PERFECTION

48 Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Ukrasna trenja
Prunus serrulata

-25C

TAIHAKU

BURGUNDY
www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

Zlatka Balokovia 7 31540 Donji Miholjac Tel./Fax: 031/631-959 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net