You are on page 1of 18

Sadržaj

1
Šta je
stres.............................................................................................
5
Reakcije na stres……………………………………………………
…………………………….5
Fizičke promjene izazvane stresom……………………………
………………………..6
Konstantan stres nasuprot iznenadnom stresu………………
……………………7
Stres povećava rizik od srčanog i moždanog udara…………
………………….7
Ostale bolesti i zdravstveni problemi izazvani
stresom.........................8
Stres i
herpes.........................................................................................
8
Stres i
astma..........................................................................................
8
Stres može povećati rizik od prelaska HIV-a u
sidu...............................8
Stres,ekcem i
psorijaza..........................................................................9
Stres i
varenje........................................................................................
9
Stres i
reprodukcija................................................................................
9
Društvene posljedice
stresa...................................................................9

2
Stres i
mozak........................................................................................1
0
Poremećaj usled
zabrinutosti...............................................................10
Kako prepoznati poremećaj usled
zabrinutosti....................................11
Stres bez potresa
.................................................................................11

3
STRES

Zašto je stres tako zabrinjavajuća pojava? Zašto su ljudi spremni da


troše novac na lijekove i čak rizikuju da postanu zavisni od lijekova protiv
stresa ili zabrinutosti?

Stres može biti jednostavna,privremena reakcija na neki dogadjaj u


životu. Na primjer,vozač koji vam je presjekao put u saobraćaju prošle
nedelje mogao je doprinijeti da u tom trenutku budete pod većim stresom.
Vjerovatno se zbog toga nećete nervirati i sedmicu dana nakon tog
dogadjaja.Medjutim, kod nekih ljudi,stres i zabrinutost mogu da prerastu u
trajan problem.

Šta je stres?
Stres je naša reakcija na problem i brige na koje nailazimo u životu.
Problemi vezani za ispunjavanje odredjenih vremenskih rokova,finansijski
ili porodični problem mogu izazvati stres. Ovi problem se nazivaju
stresorima, a naša reakcija na njih se naziva stres.Jednostavnije
receno,stresor je akcija,a stres reakcija.

Svi mi imamo neke stresore u životu.

Uobičajeni stresori su :

4
-Preopterećenost poslom
-Nečija smrt
-Veliki preokreti u životu
-Finansije-dugovi

Reakcije na stres
Reakcija naseg organizma na stres je pažljivo organizovan proces čiji
je cilj da nam pomogne da se oslobodimo opasnih okolnosti. Iznenadna
reakcija na stres moze se opisati kao reakcija “borba ili bijeg”,osmišljena
da nam pomogne da opstanemo u slučaju neposredne opasnosti.Hemijske
supstance u našem organizmu igraju glavnu ulogu u slučaju depresije i
utiču na našu reakciju na stres.

Primjer žene koja je ostala do kasno na poslu i vraća se iscrpljena


kući,jedva dočekavši da dodje do svog ulaza. Dok korača ka ulaznim
vratima začuje režanje i pomisli kako nije primjetila komšijinu mačku.
Zatim se sjeti upozorenja koje je nedavno čula da bijesan ris smjelo šeta
po okolini. Njeno srce počinje da ubrzano lupa, ona dobija snagu i trči uz
stepenice.

Reakcija organizma na stresnu situaciju poput ove osmišljena je tako


da bude intenzivna, ali privremena.U situaciji kao sto je ova, uticaj
hormona stresa je generalno pozitivan, jer osposobljavaju organizam da se
snadje u vanrednim situacijama kada treba brzo reagovati. Ovaj dogadjaj
predstavlja prvu fazu reakcije na dogadjaj koji izaziva stres.

Postoje tri faze reakcija na stresore :

1 : Reakcija uzbune
2 : Pružanje otpora
3 : Stanje iscrpljenosti

Prva faza je reakcija uzbune. Kada je žena čula režanje risa, njen
organizam se pripremio za odbranu, a to je bila reakcija uzbune. U drugoj
fazi-fazi pružanja otpora-morala je brzo da odluci kako će se zaštiti. Morala
je da odluči da li da se bori protiv risa ili da pobjegne,što bi bila reakcija
tipa “bori se ili bježi“. Ona je odlučila da pobjegne.

Kada su u pitanju drugi uzroci stresa, kao što je stres na poslu, bračni
problem, finansijske poteškoće ili drugi, takav stres ne mora da bude
privremeno iskustvo. Obično smo izloženi stresorima koji ostaju prisutni u
5
našoj okolini danima, sedmicama, mjesecima ili cak i duže. Kada se ovo
dogodi, onda može da predje u fazu tri-stanje iscrpljenosti.

Kada nastupi ova faza, ako stresori nastave da djeluju, bolest ili čak
smrt mogu biti neizbježni.

Fizičke promjene izazvane stresom


Uticaj iznenadnog stresora na fizičko zdravlje:

-Povišen krvni pritisak


-Ubrzan rad srca
-Proširene zjenice
-Proširene bronhije
-Povećana mišićna snaga
-Ubrzan metabolizam
-Smanjen dotok krvi u one dijelove tijela koji nisu neophodni za brzu
reakciju,kao što su bubrezi i crijevni trakt

Vidimo da električni signali iz nervnog sistema podstiču odredjene


žljezde da pojačano luče hormone,što povećava energiju u krvotoku,
dajući mišićima dodanu snagu koja im je potrebna da bi čovjek pobjegao
od opasnosti.Sve se to dešava u roku od nekoliko sekundi. Još jedna
promjena koja nastaje u krvi jeste povećana tendencija ka zgrušavanju
krvnih pločica. Kada je čovjek napadnut gubitak krvi bi bio minimalan.

Konstantan stres nasuprot iznenadnom stresu


Ironično je, ali tačno, da pojačan rad nervnog sistema i povećano
lučenje hormona koji nas mogu zaštiti kada se stresor prvi put pojavi,
predstavljaju one iste promjene koje nas na kraju mogu uništiti kada se
suočimo sa trajnim i upornim stresom. Naš sistem za stres je osmišljen
tako da nam pomogne da se uhvatimo u koštac sa iznenadnim,
kratkotrajnim situacijama. On nije stvoren da bude neprestano aktivan kad
se suoči sa upornim stresorima. Bilo da je upitanju ljutnja ili neki drugi
stresori, za nas je najbolje da se suočimo sa njima i rešimo ih što je pre
moguće.

Stalan i uporan stres može naškoditi našem organizmu na mnogo


načina. Uzmimo na primjer dijabetes. Amerikanci se suočavaju sa pravom
epidemijom dijabetesa – 800.000 novih sličajeva svake godine! Pored toga
imamo i bolest krvnih sudova. Stimulacija koju vrši konstantan stres ne
mora da bude praćena i povećanim dotokom krvi zbog suženja arterija.
Posledica toga može biti srčani ili moždani udar.
6
Stres povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
Postoji mnogo studija koje ukazuju na tijesnu vezu
izmedju stresa i začepljenja arterija. Srčani udar je i dalje glavni uzrok
smrti. Sve detaljnije poznavanje njegove povezanosti sa stresom ne može
se ignorisati. To važi i za one koji nikada nisu imali problema sa srcem i za
osobe koje već boluju od danas poznatih bolesti srca. Dokazi ukazuju da
stres ne samo da može da poveća rizik od srčanog udara, već i da
neliječeni stres može dovesti do mnogo gorih posljedica u periodu nakon
srčanog udara.

Istraživanje sa univerziteta Djuk pokazalo je da uobičajene


svakodnevne negativne emocije, kao što su napetost, tuga i frustriranost
udvostručuju ili utrostručuju rizik od prilično smanjenog dotoka krvi u
srčani mišić. Isto tako, primjećeno je da pozitivne emocije poput sreće i
spokojstva, smanjuje rizik od smanjenog dotoka krvi u srčani mišić.

Ostale bolesti i zdravstveni problemi izazvani stresom


-Herpes
-Astma
- HIV prerasta u sidu
-Ekcem
-Psorijaza
-Sindrom
iritabilnih crijeva
-Reproduktivno zdravlje

Stres i herpes
Kada neko dodje u dodir sa virusom herpesa, ovaj virus se zauvijek
nastani u nervnom sistemu dotične osobe. Dugotrajno izlaganje stresu
može povećato rizik od izbijanja ove bolne genitalne bolesti. Medjutim,
istraživači nisu pronašli nikakvu vezu izmedju herpesa i kratkotrajnih
stresnih iskustava.

Stres i astma

7
Druga bolest na listi je astma. Stres može da podstakne napade
astme. Oni koji žive u siromaštvu nalaze se u većoj opasnosti da će dobiti
astmu. Osim toga, oni koji imaju porodičnih problema, problema sa
alkoholizmom, koji pate od depresije i nisu u stanju da izadju na kraj sa
finansijskim poteškoćama, takođe predstavljaju visokorizičnu grupu.

Pregled medicinskih istraživanja pokazao je da neki pacijenti mogu da


pokrenu napad astme kada pokušavaju da zadrže u sebi snažne emocije
poput agresivnosti i straha. U isto vrijeme, otkriveno je da se stanje kod
nekih astmičara popravlja kada kada se poprave i poremećeni društveni
odnosi. Ovi dokazi ukazuju na to da konstanto prisustvo stresora može u
velikoj mjeri da doprinese razvoju astme kao i da pogorša stanje u slučaju
da bolest već postoji.

Stres može povećati rizik od prelaska HIV-a u sidu


Kada govorimo o bolestima vezanim za oslabljen imuni sistem, ne
možemo a da ne spomenemo HIV. Jedno istraživanje bavilo se
proučavanjem pacijenata zaraženih HIV virusom, od kojih su neki bili
izloženi stresorima koji su bili jači od običnih-svakodnevnih stresora sa
kojima se svi soucavamo. Kod onih koji su bili izloženi najjačim stresorima
zabilježeno je drastično smanjenje broja bijelih krvnih zrnaca. Međutim,
nisu pronašli nikakvu vezu između svakodnevnih stresora i razvoja side.

Stres,ekcem i psorijaza
Istraživači su otkrili da povećan nivo hormona zvanog CRH može biti
posljedica stresa. Ovaj hormon stimuliše određenu grupu bijelih krvnih
zrnaca u organizmu. Ove ćelije doprinose pogoršanju alergija na koži kao
što su ekcem i psorijaza.

Stres i varenje
Britanski istraživači su nedavno izjavili da postoji veza izmedju stresa
i čestog stanja crijeva koje se naziva sindrom iritabilnih crijeva. To stanje
uključuje različite smetnje kao što su bol u stomaku, naduvenost, dijareja
ili zatvor. Nevjerovatni podaci do kojih su ovi istraživači došli pokazuju da
je emocionalno rastrojstvo uzrok ovog poremećaja. Više od 70% osoba sa
ovim tegobama je prešlo kroz stresne situacije kao što su smrt drage
osobe ili raskid veze.

Stres i reprodukcija

8
Sterilitet je više nego ikada zabrinjavajuća pojava. Izgleda da stres na
mnogo načina utgiče na reproduktivno zdravlje. Jedno istraživanje je
pokazalo da stres može da izazove pojaćano lučenje odrđene grupe
hormona koji narušavaju plodnost kod muškaraca tako što umanjuju broj
spermatozoida.

Kada je u pitanju oštećenje ploda,savremena istrživanja ukazuju na to


da stres-naročito u vrijeme začeća i tokom prva tri mjeseca trudnoće-u
velikoj mjeri povećava vjerovatnoću da će doći do takvih problema. Čak i
ako dođe do začeća, a dijete nema neko oštećenje, stres može da izazove
neke druge komplikacije u trudnoći. Odrđeni tipovi stresa povezuju se sa
povećanim rizikom od prevremenog porođaja. Prevremeno rođene bebe su
izložene većem riziku i od kratkotrajnih i od dugotrajnih zdravstvenih
problema. One,takođe, mogu zaostajati i u intelektualnom razvoju.

Društvene posljedice stresa


Kada vidimo kako stres negativno utiče na fizičko i mentalno zdravlje i
finansijsku situaciju, ne treba nimalo da nas čudi što on utiče i na
društveni aspekt života. Društvene posljedice stresa su tako dobro
prihvaćene u našoj kulturi da se stres veoma često koristi kao izgovorza
narušene društvene odnose. Tipični izgovori koje čujemo su : „Izvini, imao
sam težak dan na poslu.“ ili : „Oprosti mi.Cijele noći ni oka nisam sklopila.“

Kada govorimo o ovim društvenim posljedicama stresa, treba reći da


hroničan stres može predstavljati različitu opasnost u različitom periodu
života. Takvo istraživanje ima uznemirujuće implikacije za začarani krug
zlostavljanja koji se često može vidjeti u porodicama gdje oni koji su pod
stresom zato što ih onaj drugi zlostavlja i sami na kraju počinju da
zlostavljaju svog partnera i djecu.

Stres i mozak
Stres pogađa sve aspekte čovjekovog bića – fizički, društveni,
duhovni i mentalni. Poslednji od ova četiri aspekta – aspekt mentalnog
zdravlja – jeste taj gdje posljedice stresa često predstavljaju najveći razlog
za zabrinutost. Naše mentalno zdravlje određuje ko smo. Bez dobrog
mentalnog zdravlja kvalitt našeg života trpi u fizičkom i duhovnom smislu.

Kada govorimo o stresu i mentalnim procesima moramo da


spomenemo i zloupotrebu droga. Nema sumnje da droga uzima najveći
danak kad su u pitanju mentalne sposobnosti. Iako je problem droge
uglavnom vezan za odrasle osobe, ta pojava nije mnogo neuobičajena
među djecom. Zaista, roditelji su više zabrinuti za svoju djecu kad je u
pitanju ova pojava. Iako postoji mnogo programa za spriječavanje
9
narkomanije medicinska istraživanja govore da se jedna veoma i značajna
strategija zanemaruje. Ako pomognem djeci da se bolje suoče sa
stresorima, manja je vjerovatnoća da će ona kasnije imati problem sa
zloupotrebom droge.

Poremećaj usled zabrinutosti


Naš mozag je programiran tako da, kad smo pod stresom, u deliću
sekunde donese izuzrtno važnu odlučujuću odluku. Kad stresor više nije
prisutan, on, ipak dugo nakon toga može da se zadrži u našem umu. Na
primer, trenutačno iskustvo poput silovanja, rata ili neke prirodne
katastrofe može negativno uticati na naše mentalno zdravlje i godinama
nakon samog događaja. Kad su stresori konstantno prisutni u bilo kojoj
meri – oni mogu izazvati zabrinutost. U cilju pojašnjenja zabrinutosti,
pogledajte činjenice:

• Konstantni stresori mogu izazvati zabrinutost.


• Zabrinutost je najčešće mentalni poremećaj
• Može se lečiti
• Kada sam postavlja dijagnozu, čovek u većini slučajeva
pogreši.

Kada čovek sam sebi postavlja dijagnozu, uglavnom pogreši. Mnogi


greše kada kažu za sebe da su „malo pod stresom“, a zapravo imaju
mnogo ozbiljniji problem. Poremećaji zabrinutosti su stanje koje zahteva,
psihijatrisko lečenje. Jedna loša osobina usled poremećaja zabrinutosti je
ta što se oni obično javljaju u kombinacijama. Otprilike polovina njih koji
imaju generalizovani poremećaj usled zabrinutosti pati u isto vreme i od
nekog drugog poremećaja usled zabrinutosti ili depresije. Kad je osoba
svesna da se mogu javiti dva poremećaja istovremeno, ona će biti
spremnija da potraži kod sebe njihove simptome.

Kako prepoznati poremećaj usled zabrinutosti?


Postoji pet glavnih oblika poremećaja usled zabrinutosti.

1. Generalizovani anksiozni poremećaj: preterana briga i


napetost oko svakodnevnih, uobičajenih događaja i odluka.
2. Panični poremećaj: napadi preterano velikog straha i
zebnje koji se javljaju i pojavljuju iznenada i bez nekog vidnjivog
razloga.

10
3. Post-traumatski stresni poremećaj, reakcija na neki
strašni događaj koji se vraća u vidu zastrašujućih, opterećujućih
sećanja- povećava aktivnost i umrtvljuje normalne emocije.
4. Fobije – dva tipa fobija: Specifična fobija i Socijalna
fobija
5. Opsesivno kompulzivni poremećaj: opterećujuće,
neželjene misli koje stalno ponavljaju i ritual koje osobe obavljaju
osećajući da je zo hitno i preko potrebno.

Osobe sa takvim poremećajem mogu da kažu „ Oduvek sam


mislila da samo previše brinem. Često sam se osećala napeto i nisam
mogla da se opustim. Ponekad bi osećaj prošao, a ponekad bi trajao
duže, čak i danima. Brinula sam se o tome šta ću spremiti za porodičnu
zabavu ili šta kupiti nekome za poklon. Jednostavno nisam mogla da to
propustim. Ponekad sam osećala slabost i vrtoglavicu. Srce bi mi
ubrzano kucalo ili lupalo. A zbog toga sam se samo više brinula.

Stres i zabrinutost su u našem društvu mnogo češća pojava nego


ranije i svake godine imamo sve veći broj slučajeva. One su izuzetno
štetne za čovekovo zdravlje, a ponekad mogu da izazovu i smrt. Postoje
nove metode koje mogu izlečiti ove poremećaje bez preterane
upotrebe sintetičkih lekova u bilo kojoj fazi lečenja.

Stres bez potresa


Svoje stresore najbolje možete prepoznati kada ste sami i ništa vas
ne ometa. Isključite TV, radio, CD plejer i u samoći razmišljate o svom
životu. Posebno se zadržite na onim stvarima zbog kojih ste trenutno
uznemireni. Konstruktivan način za otkrivanje različitih tipova stresa
jeste postaviti ista ona pitanja koja postavljaju novinari kada sastavljaju
svoje izvještaje. Oni traže odgovore na pet pitanja : KO? ŠTA? KAD?
GDJE? i ZAŠTO? Postavite i vi sebi ta pitanja. Npr. ko je u vašem životu
stresor? ili u kojim situacijama on ili ona povećavaju nivo stresa.

Korak 1 Naučiti šta je stres

Vrlo je važno upoznati neprijatelja:


Uobičajene žalbe
- “Šta ako zakasnim?, Šta ako napravim budalu od sebe?, Šta
ako vide da mi se ruke tresu, Šta ako ne poznajem nikoga” i
tako dalje i dalje i ja to ne mogu da zaustavim”

Specifične žalbe za anksioznost

11
“ Dobro mi je sve dok ne pomislim da moram da mislim da
treba da izađem napolje. Ukoliko samo uzmem svoj kaput i
krenem,biće sve u redu, ali ukoliko imam jedan dan da čekam
pre nego što izađem, imaću loš dan. Mnogo češće nego ne,
smisliću neko izgovor da ne izađem.

Idiosinkratske anksiozne primedbe


“ Video sam mrtvački kofer na TV pretodne večeri u krimi filmu
I pomislim” To mogu biti ja unutra”.

Problemi udruženi sa stresom

1.To je kao pitanje šta je starije kokoška ili jaje, ne znam


da li sam počeo da pijem da bih smanjio svoj stres ili je moj
stres nastao zbog toga što sam počeo da pijem. U svakom
slučaju sada imam dva problema – stres I piće- a oni
pothranjuju jedni druge. Ne mogu da izađem u društvo bez
nekoliko pića pre nego što izađem iz kuće. To mi pomaže da se
opustim. Ali se ne zaustavljam na tome. Piće čini da je moj
stres još gori, naročito sledećeg dana. Znam da ovo nije način
suočavanja sa problemom ali je ne znam nijedan drugi”.

Korak 2 Opisati svoj stres

Upoznati neprijatelja
Postoji 10 ključnih pitanja:

1. Kako bih opisao svoje probleme?

2. Kako bi drugi ljudi opisali moje probleme?


Da li postoji razlika u mišljenju? Žasto je tako?

3. Koliko smo dugo svesni da to postoji?


Da li se drugi ljudi slažu?

4. Da li znate šta je pruzrokovalo vaše probleme?


Bračni problemi? Rođeni brinac? Mnoge promjene u vašem
životu?

5. Koliko dugo imate ove probleme?


Da li je njihov intenzitet uvek ostao isti? Da li se pojave pa
nestanu?

6. Da li se ovi ili slični problemi javljaju u vašoj porodici?


Zašto mislite da je tako?

7. Šta ste ranije pokušali da ih se rešite?


Tablete? Hipnozu? Razgovor sa prijateljima? Relaksaciju?
12
8. Zbog čega ste sada zatražili pomoć?
Pritisak od strane porodice? Osećaj da ne mozete da izdržite
više stresa?

9. Da li uzimate sada neke tablete?


Koje? Da li vam pomažu?

10. Da li pokušavate sada sebi da pomognete?


Suočavanjem sa problemima? Fizičkom aktivnošću?
Poboljšanjem svog socijalnog života?

Korak 3: “Gadjati” svoj stres

Upoznati neprijatelja
Postoje 12 pitanja

1. Da li postoji neka tipičnost za vaš stres?


Na pr. da li je gori ujutro, u toku vikenda ili na odmoru?

2. Šta ga čini težim?


Na pr. gužva, samoća, alkohol

3. Šta ga smanjuje?
Na pr. biti sa porodicom, biti zauzet, razgovor sa prijateljima

4. Šta se dešava sa vašim tijelom kad je pod stresom?


Na pr. lupanje srca, glavobolje, iscrpljenost.

5. Kakve misli, slike vam prolaze kroz glavu kada ste pod
stresom?
Na pr. strah da cete napraviti budalu od sebe, strah da cete se
onesvestiti

6. Kako se ponašate kad ste pod stresom?


Na pr. izbjegavate stvari, vičete na druge

7. Šta drugi ljudi primjećuju na vama kad ste pod


stresom?
Na pr. ne možete da sjedite mirno, izgledate bolesno,
povučeno?

8. Koji aspekti vašeg života su najviše pod uticajem


stresa?
Na pr. samopuzdanje na poslu, ne možete da se opustite u
kući?

9. Koji aspekti vašeg života su najmanje poremećeni zbog


stresa?
13
Na pr. igranje sa djecom, posao

10. Šta vi mislite da ga održava?


Na pr. nezaposlenost, preterana očekivanja, izbjegavanje?

11. Možete li da podijelite probleme na one na koje


možete da utičete?
Na pr. izbjegavanje Ili one na koje ne možete Na pr. bolest,
nezaposlenost

12. Šta moze da popravi vašu situaciju?


Na pr. Kako se možete suočiti sa problemima koji mozete da
rijesite I kako možete da se nosite sa problemima koje ne
možete izmjeniti?

Korak 4. Odredite vaše ciljeve

Upoznavanje neprijatelja
Ovaj korak spaja sve informacije koje su prikupljene. Time što
ste upoznali neprijatelja možete postaviti koji ciljevi su
realistični da postignete

Korak5.. “Čišćenje dvorišta”

Time što ste mnogo naučili o svom stresu I udruženim


problemima, iskoristite ove informacije da biste uklonili ili
kontrolisali sledeće:

Alkohol
Treba da se upoznate sa povezanošću uzimanja alkohola I
izazivanja stresa. Ukoliko ona postoji, treba smanjiti ili
izbjegavati alkohol, najkraće do perioda kada steknu bolju
kontrolu nad svojom anksioznošću. Ukoliko postoji alkoholna
zavisnost , treba potražiti pomoć profesionalca.

Lijekovi
O tome da li ćete uzimati lijekove treba porazgovarati sa
ljekarom. Danas lijekovi iz grupe savremenih antidepresiva
imaju najveći efekat na simptome stresa.

“Čarobni lijek”
“Stres kontrola” podrazumijeva težak rad da bi se postepeno
riješavali teški problemi. Nemojte misliti da brz, bezbolan
tretman postoji. Oni metodi koji djeluju brzo, mogu na kratke
staze smanjiti stres.
14
Podrška
Morate prihvatiti odgovornost za vaše postupke I njihove
posljedice bez potrebe da tražite odobravanje I podršku od
strane drugih. To moze otežati vaše odnose sa porodicom I
prijateljima.

Samo-kriticizam
Važan faktor na pr. da primjetite ponašanja koja su najčešće
automatska

Izbjegavanje
Jedan od najvažnijh faktora koji održavaju stres je izbjegavanje
“stresogenih” situacija. Ukazuje se na korisnost izbjegavanja
kao kratkotrajne strategije jer dovodi do trenutne redukcije
anksioznosti. Ali na duže staze izbjegavanje je glavni faktor
održavanja stresa.

Korak 6: Brza kontrola

Iako treba ljude obeshrabriti u smislu kratkotrajinh


strategija za redukciju anksioznosti kao sto je izbjegavanje, ali
može biti korisno upoznavanje sa prostim tehnikama koje
mogu kratkoročno da djeluju i “zapuše rupe” dok se ne nauče
kognitivno-bihejvioralne strategije koje će djelovati
dugotrajnije I efikasnije.

Distrakcija (odvraćanje pažnje)


Jedna od najefikasijih kraktoročnih tehnika, odvraćanje pažnje
može lako da dovede do smanjvanja anksioznosti,
pomjeranjem pažnje od misli koje provociraju anksioznost.

Fizička aktivnost
Utvrdjena je pozitivna veza izmedju vjezbanja I smanjenja
anksioznosti barem kratkoročno gledano. Time što ćete se
pridružiti času aerobika ili plivanja, možete dobiti I veći
socijalni kontakt koji se može nastaviti I nakon vježbanja na pr.
da odete na piće zajedno poslije treninga.

Razgovor
Mnogi pojedinici postidjeni zbog svog stanja, možda neće reći
ni najblizem prijatelju u vezi svojih problema. “Skinuti kamen
sa srca” može biti koristan početak, I istovremeno predstavlja
izmjenu u strategiji u smislu suočavanja sa problemom.
Pretpostavka je da neće samo osoba od povjerenja reagovati
manje negativno nego što se mi plašimo već će takodje
15
pokazati empatiju I podršku. Ipak treba obratiti pažnju da ta
podrška ne uključuje previše uvjeravanja.

Ponovni trening disanja


Proste tehnike kontrolisanog disanja, kombinovani sa
dijafragmatski disanjem, može da bude korisna tehnika, za
osjećaj trenutne kontrole naročito kod osoba sa izraženim
automatskim simptomima.

Korak 7. Kontrola sopstvenog tijela (somatske


anksioznosti)

Kljucni koncept:

1. Tijelo može snažno da reaguje na stres sa nizom


simptoma

2. Simptome možemo da podijelimo na autonomne I


motorne simptome

3. Simptomi se mogu mijenjati sa vremenom

4. Simptomi mogu da imitiraju one koji se javljaju kod


ozbiljnih tjelesnih oboljenja

5. Kontrolisanjem simptoma može se umanjiti “začarani


krug” stresa

6. Progresivna relaksacija može da postane glavno oružje


za redukciju stresa

Korak 8. Kontrola sopstvenih misli (kognitivne


anksioznosti)

Ključni koncept:

1.Kognicija (misli) pothranjuju anksioznost, a anksioznost


sa svoje strane pothranjuje anksiozne misli

2. Vjerovatno vi brinete o istim stvarima o kojima I drugi


ljudi brinu ali na mnogo vise stresogenom nivou

3. Za razliku od drugih vi nećete moci da zaustavite


zabrinutost iako to želite

4. Zbog povećane pažnje, osoba stalno nalazi razloge koji


podržavaju njihove strahove
16
5. Anksioznost postavlja “žmigavce” na oči ovakvih osoba,
zbog čega su one “slijepe” na alternativna objašnjenja svojih
simptoma

6. “Kontrolisanje vaših misli” ima za cilj da isključi


“žmigavce” da bi osoba vidjela kompletnu sliku.

7. Ovo nije lako I potrebno je vrijeme I trud

Korak 9. Kontrola vaših postupaka (bihejvioralne


anksioznosti)

Ključni koncept:

1. Ponašanje se nalazi pod uticajem anksioznosti, a onda


ono pothranjuje anksioznost
2. Izbjegavanje situacija deluje dobro kratkotrajno ali na
duge staze samo dodaje probleme

3. Izlaganje stresogenim situacijama I aktivnosti


pogoršava kratkotrajno stres ali redukuje stres na duge staze.
Redukovanjem ponašanja kojima se traži sigurnost takodje
doprinosimo smanjenju stresa

4. Riješavanje problema I druge strategije za redukciju


stresa dovodi do povećanja osjećanja kontrole nad sopstvenim
postupcima

Korak 10. Kontrolisanje vaših problema sa spavanjem


(nesanice)

Ključni koncept:

1. Terapija

2. Higijena spavanja

3. Progresivna relaksacija

4. Kognitivna terapija

5. Kontrola stimulusa

Protiv stresa na prirodan način


Lekovi za umirenje sintetskog porekla koji se izdaju na
17
recept su, pre svega, benzodiazepini.Ovi lekovi izazivaju
toleranciju i zavisnost pri dužoj upotrebi. Pored toga, imaju i
dosta sporednih efekata, na primer, omamljivanje, pospanost,
vrtoglavicu, manje česte su distonija, smetnje pri koncentraciji,
anoreksija, smetnje u pamćenju, gubljenje koordinacije,
grčeve, sedaciju... Kod starijih bolesnika, koji duže vreme
koriste benzodiazepine, može da dođe do opadanja kognitivnih
funkcija.

Lekovi za umirenje biljnog porekla razlikuju se od


sintetičkih i ne izazivaju zavisnost i razvoj tolerancije. U
principu se sastoje od prirodnih sredstava za umirenje,
valerijane, matičnjaka, lavande, hmelja, nane i kamilice.

18

You might also like