Professional Documents
Culture Documents
VOJIN CULUM
GREJANJE
I KLIMATIZACIJA
SA PRIMENOM SOLARNE ENERGIJE
OSMO IZDANJE
Slohodan Zrnic
Zivojin CUlum
GREJANJE 1 KLIMATIZACIJA
_ sa primenom solarne energije -
lzdavac
Naucna knjiga
Beograd, Uzun-Mirkova 5
Recenzent
Mirosf([v Lamhic, dipr mi.
Za izdavaca
Dr Blaio Perovic
Tiraz 500 primeraka
ISBN 8623430158
Stampa: SIP ,.Bakar" Bor
SADRZAJ
Predgovor petom izdanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. XI
5istem meounarodnih (51) jedinica u 5FIU ............................ X II
Upotrebljene oznake i merne jedinice ............................... ' XV
Uvod .................................................... .
DEO I - GREJANJE I KLIMATIZACIJA
Odeljak I
I. Opsti dee ................................................ 5
11 Istonjat ............................................... 5
12 Pocetak koriscenja indirektnc Sunceve energijc ..................... 6
13 Fizioloski uslovi ......... ',' .............................. ' 6
131 Termoregulacija ...................................... ' 7
132 Sastav vazduha . . . . . . . . . . . . . . . ........................ ' 7
1330 regulisanju ventilacije vazduha (provetravanje) ................. 8
134 Uticaj vlage na zdravlje coveka ............................. 8
135 Prasina i ostale necistoce u vazduhu ......................... ' 11
14 Strujanje vazduha (promaja) ................................. ' 11
141 Uticaj vazduha na proizvode i proizvodnju ..................... ' 12
15 Odavanje toplote covecjeg organizrna ........................... ' 15
151 Opsta razmatranja i reakcije organizma na klimatsku promenu sredine .. ' 15
152 VlaZnost vazduha j temperatura koZe ........................ ' 15
153 Kolicina odavanja toplote covecjcg organizma .................. ' 16
154 Odavanje toplote cove cjeg organizma pomocu vlage
izrazene masom vodene pare . . ............................ ' 18
16Podrucje ugodnosti .. , ...... ' , ........... ' ................. 21
161 Raspon temperature i relativne vlaznosti ...................... ' 21
162 Ostali uticaji na ugodnost odnosno aktivnost coveka . . . . . . . . . . . . . .. 22
Odeljak II
2. Osnovi prenoS<! toplote 25
21 Uvod ................................................. 25
22Prenosenje toplote . w , ~ . _ . 25
IV
221 .Prelaz toplote ........................................ 26
222 Prolaz toplote ........................................ 26
223 Sprovodenje toplote .................................... 26
23 Prelaz toplote ........................................... 31
231 Koeficijenti prelaza toplote ............................... 31
24 Uticajne velicine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 32
25 Prolaz toplote ........................................... 32
251 Odreaivanje koeficijenta prolaza toplote .................... , .. 33
Odeljak HI
3. Termotehnicki prora6un gubitaka toplote . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 37
31 Opsti deo .............................................. 37
32 Podaci za proracun potrebne kolicine toplote ............ ,.,....... 38
33 Osnovi proracuna .......... , . , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 39
34Gubici usled prolaza toplote kroz obuhvatne povrsine . . . . . . . . . . . . . . . .. 39
341 Koefidjenti prolaza toplate k za prakticnu upotrebu . . . . . . . . . . . . . .. 40
35 Temperaturski padaci .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 47
351 Unutrasnja projektna temperatura (UPT) prostorije ............... , 47
352 Spoljna projektna temperatura (SPT) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 50
353 Stepen-dan i njegova primena ........ , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 52
354 Temperature u prastorijarna koje se ne zagrevaju .... ,............ 53
36 Dodaci na proracunate gubitke toplote Qo ........................ 54
361 Dodatak na prekid lozenja ... _ ........................... , 55
362 Dodatak Z A radi izjednacenja temperature usled hladnih povrSina . . . . .. 56
363 Dodatak na strane sveta Zs ..... , . . _ . . . . . . . . . . . . . . . .. 56
364 Dodatak usled propustljivosti pregradnih povrsina.
Propustljivost prozora ivrata ................ ' " _ . . . . . . . .. 56
365 Dodatak na uglovni poloZaj prozora Zu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 59
37 Proracun ukupne kolicine toplote QJi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
371 Uproscen nacin proracuna. Dodatak na uticaj vetra Zv ............. 60
372 Priblitni proracun potrebne kolicine tovlote ......... _ . . . . . . . . .. 60
373 Primer proracuna .............. .............. , , . . . . . . .. 61
38 Specija1ni slucajevi .... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 65
381 Zgrade koje se retko zagrevaju .......... , . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 65
382 Masivne i VIlo lake konstrukcije objekata ............... , ..... ,. 66
383 Gubici toplote velikih povrSina u dodiru sa zemljom ... . . . . . . . . . . .. 67
3M_............... .................... ~
Odeljak IV
4. Sistemi grejanja. Generalna podela . , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 69
41 Kratakistorijat ....................................... , ... 69
42 Uslovi sistema i ureoaja za zagrevanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 70
43 Uredaji za lokalno grejanje . , . . . . . . . . . . . . . . .. .,.......... 71
431 Peci za cvrsta gonva. Osnovni l.ahtevi .. , , , , , . . . . . . . . . .. 71
432 Vazdusno grejanje keramickim pecima . , .. , . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 74
433 MetaJneped .,., .............. , ...................... 74
V
434 Odreilivanje jacine ped . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 75
435 Dimnjak ........................... . . . . . . . . . . . . . .. 76
436 Gasne peci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 78
437 Uljne peci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 83
438 Odreilivanje jacine grejanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 84
439 Zagrevanje prostorija elektricnom energijom ............ , . . . . . .. 85
44 Oprema i uredaji sistema centralnih grejanja ..... , ......... , . . . . . . .. 87
441 Kotlovi za cvrsta gonva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 87
442 Kotlovi sa ga!.'llim i tecnim gorivom ............ -. . . . . . . . . . . . .. 94
443 Elektricni kotlovi ...................................... 100
444 Pribori, armatpre i sigurnosni uredaji ......................... 100
445 Jacina i grejna povrSina kotla .............................. 103
446 Ekonomicnost kao kriterijum za izbor goriva ................ , ... 104
45lzmenjivaci toplote ...... , ................................. 105
451 Proracun izmene kolicine toplote u izmenjivacu .................. 106
46 Kotlamica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
461 Prostorije za smestaj goriva ........................ , ....... 108
462 Dimnjaca ........................................... 108
463 Dinmj.k . . . . . . . . . . . . . ............................... 109
47 Snabdevanje toplom vodom .................................. 114
471 Velicina bojlera ....................................... liS
472 Dnevna potroSnja tople vode u zgradarua ............... , ....... 116
48 Radijatori (grejna tela). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
481 Cevni radijatori ........ ...... , ........................ 117
482110casti radij.tori ...................................... 117
483 Clankasti radijatori ..................................... 118
484 SmeStaj radijatora ... _ ...... _ ................. _ .. __ ..... 119
485 Maskiranje radijatora . _ ........................... _ ..... , 121
486 OpSle primedbe .................................. . .... 122
487 Proracun radijatora ......... , .................. , ........ 127
49Konvektori ................................ . .......... 131
Odeljak V
5. Razvodenje toplote .......................................... 133
51 Opsti deo .............................................. 133
52Podela mreze prema kretanju fluida ............................ 137
53 Podela prema poloz.aju razvodne mreze ...... , .. , ................. 138
54 Uredaji za zatvaranje .... , .............. , . ' , ....... , ........ 139
55 Izolacija cevi .' .......................................... 140
551 Proracun izolacioneg sleja ................ . ...... _ . . . ..... 141
552 Uprosceni proracl.Ul za kR ................................ 144
553 OdreUivanje debljine izolacije ... , _ ........................ '. 147
554 Odredivanje ekonomske debljine izolacije ........... , ......... _ 147
56 Cevne mreze ............................................ 148
561 Opsti deo ........................................... 148
562 Dva nacina postavljanja zadatka kod proracl.Ula mreza .............. 149
563 Simuitani proracun sa viSe pretpostavki ....................... 150
564 Uproscenje proracuna upotrebompomocnih listova ............... 151
OdeJjak VI
6. Sistemi centra1nih grejanja ..................................... 153
61 Uporedne karakteristike sistema grejanja .......................... 153
611 Prednosti centralnog grejanja .............................. 153
612 Nedostaci centralnoggrejanja .............................. 154
613 Prednosti pamog grejanja ................................. 154
614 Nedostaci parnog grejanja. . . . . ........................ 154
62 Grejanje toplom vodom ..................................... 155
621 Gravitacioni sistern vodenog grejanja ...................... , .. 155
622 Otyorcni i zatvoreni sistemi vodenog grejanja .............. < , 160
623 Sigurnosni ureaaji .......................... , ......... , . 160
624 Opste napomene za izradu projekta i izvoaenje
centralnog grejanja top1orn vodom . . . . . . . . . . . . . ....... 166
625 Proracun gravitacionog vodenog grejanja ............. , ......... 166
626 Proracun hlaaenja u cevima ................... , ........... 180
627 Proracun etaznog (spratnog) grejanja ...................... , .. 187
628 Pumpno grejanje ....................................... 197
63 Panelno grejanje .......................................... 206
631 Opm deo ........ . . . . . . . . .... 206
632 Akurnulacija' i regulisanje toplote kod panelnih grejanja ..... 208
633 Prednosti i nedostaci panelnih grejanja ........... , ............ 209
634 GrejaCi za panelna grejanja .................... , ........... 210
635 Plafonsko grejanje ...................................... 213
636 Podno grejanje ........................................ 223
637 Zidno grejanje ............................ . ........ , .. 225
638 Odredivanje temperature na spoljnim povrSinarna panelnih grejaca ...... 226
639 Podaci za proracllli ..................................... 227
640 Mreze za panelna grejanja ...................... , .......... 236
64Pamo grejanje ........................................... 239
641 Panio grejanje niskog pristiska .......... , ...... , ............ 239
642 Pamo grejanje visokog pritiska ...................... , ...... 244
643 Vakuumsko grejanje .................................... 245
644 Proracun mreze pamog grejanja niskog pritisk:a ........ . .... 245
65 Grejanje pregrejanom vodom ................................. 251
651 Ekspanzioni sud ................. , ..................... 252
652 Sistem bez ekspanzionog suda .............................. 254
653 Opste napomene i nporedne karakteristike .................. 254
Odeljak VII
7. Vazdusna postrojenja ., ...................................... 257
71 Opsti deo ............................................. 257
72Provetravanje (ventilacija) .............................. 258
721 Prirodna ventilacija .............. , ...................... 258
VII
722 Mehanieka (prinudna) ventilacija ............................ 259
73 Vazdusno grejanje ........................................ 262
731 Individualno zagrevanje prostorija ..... , ........ , ............ 263
74 Klimatizacija ............................. , . , . , , , , . , , , , . , 265
741 Temperatura u klimatizovanim prostorijama , ................... 267
742 Zimske i lctnje SPT za klimatizaciju .......................... 268
743 Uticajvlainosti vazduha .................................. 268
744 Brzina vazduha ........................................ 269
745 Sistemi klimatizacije .................... , ............... 269
746 Praces vazduha u klimakomorama ..................... 283
747 Osnovi proracuna klimauredaja ............................ 289
748 Izmena toplote kod klimatizacije ............................ 299
749 Proracunjednog klimaureaaja .. ', .......................... 311
75 Principi autoinatskog regulisanja kod klimatizacije ................... 321
751 Primer regulisanja klirnatizacije jedne prostorije .................. 323
Ode 1 j a k VIII
8. Daljinsko grejanje. Toplifikadja .................... , , ............ 325
81 Prednosti i nedostaci ........................ , .............. 325
82Postrojenja daljinskog grejanja ................................. 326
83Prenosenje toplotne energije ............. , .................... 327
831 Cevne mreze ......................................... 327
832 Izbor vrste i lokacije toplana .......................... , .... 344
833 Proracun cevnih mreza za daljinske toplovode ...... , ........... 345
834 Balansiranje opterecenja toplote i snage ....................... 350
84 Glavni tehnieki parametri topliflkadje . . ...... , .................. 351
85Paralelan rad toplana u snabdevanju toplotom .... , ................. 351
Ode\jak IX
9. Regulisanje postrojenja centralnog grejanja .................. , ....... 353
Odeljak X
10. Toplotni bilans ............................................ 359
101 Potrosnja toplote ....................................... 359
102 Korisna toplota ........................................ 359
103 Gubici toplote ......................................... 359
104 Stepen korisnog dejstva grejnog postrojenja ....... '.' ............. 360
DEO II - PRIMENA SUNCEVE ENERGIJE U GREJANJU I KUMATlZAClJI
Odeljak XI
Ii. Suneeva energija ... ; ....................................... 363
111 VaZniji podaci 0 Suncu i njegovoj energiji ....................... 363
112 Raspodela Sunceve energije na Zemlji < 364
113 Energija Suncevog zracenja na gomjoj granici atmosfere "., ......... 365
114 Snaga Suncevog zracenja na povrSini Zemlje ..................... 365
VIII
115 Pravac Suncevih zraka i atmosferska propustljivost ................. 366
116 Zavisnost od godiSnjih doba ................................ 367
117 Vreme trajanja obdanice i uglovi polozaja Sunca
za geografsku sirinu od 45 ................................. 368
118 Dijagram poloZaja Sunca U odredene sate i prividnih Suncevih putanja
na nebu tokom godine za odrcucne sate na 45 geografske fuine ........ 370
119 Zavisnost intenziteta insolacijc jedne povrSine od njene
orijcntacije u prostom ............ , ....................... 370
Odeljak XII
12. Ureoaji za koriscenje direktne Sunceve energije ...................... 381
121 Ravni salami kolektori ." ............. , .................. 381
122 Apsorber . . . ...................................... 383
123 Prednji pokrivac solarnog kolektora ............. , ............. 386
124 i zaptivanje solamih kolektora ......................... 387
125 Vazdusni salami kolektori ................................. 388
126 Primena solarne energije .. , . . . .. . ......................... 390
127 Optimalni nagibni ugao solamog kolektora ...................... 390
128 Koeficijent korisnog delovanja iIi stepen iskoriscenja
ravnog solarnog kolcktora , ................................ 392
129 Koeficijent korisnog dclovanja solarnog kolektora u zavisnosti
od imenziteta Suncevog zracenja ............................. 394
Ode Ij a k XIII
13 Vezivanje solamih kolektora u sistem ' ........ , ..... , ...... , ...... 399
131 Sistemi za koriscenjc solame energije "." .. , ........ , ...... , .. 400
132 Aktivlli solami sistemi .............. , . , , , , . , ..... , ........ 400
133 Solami bojleri ...... . .................... 400
134 Postavljanjc solarnih bojicra koji funkcionisu prema
tcrmosifonskom principu na razne objekte , ..... '., ........ ,., .. 403
135 Solami bojleri sa prinudllom cirkulacijom fluida . . . . ' .... , .... 404
136 Solami bojleri sa dopunskim grejanjem ..... , .... , . , .. , .... , ... ' 404
Odeljak XIV
14 Akumulatori toplote .......... . ................. 407
141 Raspodela i regulacija toplote u solamom sistemu ................. 411
142 Dopunsko grejanje u solarnoll1 sistemu ... , ................. 413
143 Topiotna pumpa. . ........ , . , . , .............. , .... 414
Odeljak XV
15. Grejanje prostorija solamom energijom . ...................... 419
Odeljak XVI
16. Trombcov zid. Pasivno koriScenjc Sunceve energije sa protokom vazduha .. , .. 423
161 Varijanle Trombeovog zida .. ' ,. , ... " ............ , ........ 427
162 Stepcn iskoriS6enja Trombeovog zida ......... , . , .......... ' ... 427
IX
163 Koris6enje Sunccve energije u visokoj zgradi ..................... 429
164 Priprema topIc higijenske vode .............................. 429
165 Veza solarnih bojlera i bojJera po horizontali ..................... 431
166 Grejanje stambenog prostora u visokoj gradnji .................... 432
Ode lj a k XVII
17. Pasivni solami sistem ............................. , .......... 435
171 Prednost pasivnog nad aktivnim solamim sistemom za
zagrevanje kuCa ' ...... , ............................ , ... 435
172 Uslovi za primenu pasivnog solarnog sistema za grejanje kuca .......... 437
173 Pasivno kOriscenje Sunceve energije bez protoka vazduha ............. 437 c:
174 Problerrri pregrevanja prostora i njihovo otklanjanje ................ 438
175 Koeficijent korisnog delovanja ill stepen iskoriscenja pri
solamom zagrevanju prostora ...... , ............... , .. , , , .. , 440
176 Prakticni proracuni solamog sistema sa akumulatorom
bez topiotne pumpe ....... , ............. " ............. 443
177 Prakticni proracuni solarnog sistema sa toplotnom pumpom ... , ....... 445
178 Automatika u solamim sistemima ... ,., ....... , .............. 446
Ode Ij a k XVIII
18. Koncentrisana Sunceva energija i njena primena ' ...... ' ........... ', .. 449
181 SoiarnepeCi., ...... ..... , ........ , ........ , ....... ,. ,453
182 Solami tomjevi .................. , .. ,', ..... , .. " ...... 455
183 Opticka sociva kao koncentratori ........... , ........... , .... 456
Odeljak XIX
19. Solami bazeni ... , ....... , .. , ....... , ..... , .............. 459
191 Vrste i zagrevanje bazena ... , , ....... , ... , ..... , ......... , .459
192 Solami sisterrri za zagrevanje bazena . , ........ , ........ , ....... '460
193 Plasticm apsorberi za zagrevanje apsorbera ... . ............... ,. 460
194 Kolektorski sistemi za zagrevanje bazena .. , ..................... 462
195 Smanjivanje toplotnih gubitaka bazena ......................... 463
196 Zagrevanje bazena pomocu dva odvojena solama sistema ... , ......... 464-
197 Proracuni broja kolektora za .,'.:larne bazene ............. , .... , .. 465
Odeljak XX
20. Solame sUSare i destilatori .................. 469
201 Solami destilatori vode ............................... , ... 470
Ode Ij a k XXI
21 Konverzija Sunccve u clektricllu energiju. Spoljni
fotoelektricm efekat. Fotoeelija ...... ,", ........ , .. , ..... ,., .. 473
211 Poluprovodnici .............................. , .... ' ..... 474
212 UnutraSilji fotoelektricni efekat. Fotonaponske ill solame celije .... , ... 477
213 spoj. Po}uprovodnicke diode ...... , . , .. , , .......... ' .... 478
214 Potcncijalna barijera spoja, Sopstveni napon diode ..... , ....... 480
x
215 Silicijumske fotonaponske ceUje ............................. 481
216 Dopingovanje kristala silidjuma .............................. 483
217 Fotonaponski efekat ..................................... 485
218 Energija veze i Suncevo zracenje ............................. 486
219 Koeficijent korisnog delovanja silicijumske solame celije ....... ; ..... 487
Ode J j a k XXII
22 Izrada sllicijumsldh solamih cellja ............................... 489
221 Tehnologija dobijanja cistog silicijuma ......................... 490
222lzgradnja p-n spojadopingovanjem .......................... 491
223 Obrazovanje antirefleksnog zida ............................. 492
224 ObIada zadnje strane solarne celije ............................ 492
225 Omski kontakti sa povriinama solame cellje ...................... 493
226 Solame cellje od amorfnog silicijuma .......................... 493
227 Silicijumska solama celija domace proizvodnje .................... 494
228 Solame celije sa osnovarna od raznih poluprovodnika ............... 494
229 Primena koncentratora svetlosti s ciljem poboljsanja
efikasnosti solarnih celija .................................. 495
Ode Ij a k XXIII
23 Solami moduli ............................................ 497
231 Solm:ni panel .......................................... 499
232 Napajanje akumulatora strujom iz solamog paneia ...... . ... 499
233 Dobijanje neizmeniCne struje za primenu ....................... 500
234 Proracun VISne snage solarne telije modula i pancla ................. 501
.............
236 UsaglaSavanje potrebe, prijema i potrosnje solarne energije ............ 502
Ode I j a k XXIV
24. Primena solarnih cclija ....................................... 505
241 Ukopcavanje solarnog generatora u centralnu mrcfu ................ 509
OdeJjak XXV
25. Primena nukleame energije za grejarije i klimatizaciju ................. - 51
0
251 Nukleama fuzija ........................................ 512
252 SadaSnji izvori energije i Sanse za njihovo korlscenje u buducnosti ....... 514
253 Solarna energija ........................................ 516
.. :::::::::::::::::::::::m
PREDGOVOR
Materijal koji je obuhvacen U ovom udzbeniku, prvobitno je bio pripremljen
za izdavanje skripata na osnovu predavanja koja sam driao iz ovog predmeta na
Masinskom fakultetu u Novom Sadu.
Medutim, prilikom ispitivanja potreba za ovim izdanjem i nacina njegove
obrade, pokazalo se da su za sada iscrpljcna ranija izdanja skripata i udZbcnika iz
ovog predmeta i na 'drugirn fakultetima a pri tome postoji takode interesov;anje
za OVom materijom i u drugiro institudjama projektnim biroima i izvodatkim
preduzecima.
Zbog ovoga je rukopis, pripremljen za skripta, dopunjen potrcbnim poda-
cima koji mogu korisno posluziti i prilikom prakticnih radova iz ove discipline.
D ovom udibeniku kod primene izvesnih izraza, oznaka i simbola, mada je
zaddan ugJavnom internacionaini nacin obelezavanja, gdegod je bilo moguce vo-
dena je racuna i 0 logici iZfaZavanja na nasem jeziku, narobto u pogledu indeksa
liZ pojedine oznake.
Princi.pi automatskog regulisanja kod klimatizacz)c u OVOID izdanju obradeni
su od strane dr inz. Dusana J aksiCa, zbog cega mu i ovom prilikom izraiavam
svoju iskrenu zahvalnost.
Isto tako se zahvaljujcm i dipl. int. Slobodanu Knezevicu na veliko; pOlloei
oko tehnicke pripreme ovog izdanja.
Novi Sad, maja 1966. god. S. Zrnic
PREDGOVOR PETOM IZDANJU
Napredak tchnologije u oblasti gn:janja i klimatizacije, definitivno usvqjen Meau-
narodni sistem memih jedinica SI, primena solarne energije, kao i nedostatak odgova-
rajuce literature, podstakli su nas da pripremimo ovo izdanje.
U c.ilju korucenja savremene tehnologije i zadr2avanja ohima knjige prethodnog
izdanja, izostavljena su izlagarya 0 vee dobro poznatim sistemima grejanja koji su
manje u upotrebi, a uvedeni su savremeni i ekonomicniji sistemi koji se danas koriste
kod nas i u svetu,
Striktno je sproveden Medunarodni sistem mernihjedinica.
Primena solarne energije u sve vecoj energetsk.oj krizi kojoj je ovde posvccena
narocita painja, data je na taj nacin sto je izlaganje 0 njoj delirnicno utkano u tekst
prethodnog izdanja knjige na odgovan< 'lCim mestirna, a vecim delom dato posebno u
drugom delu knjige. Tako se dobija jed.instvena celina koja omogucava pregled
vrsnih re.senja pojedinih problema grejanja i kl1matizacije.
Nadamo se da ce ovako zarniSljena knjiga korisno posiunti svima kqjl su zainte-
resovani za oblast koja se u njoj tretira, time bi ovo izdanje imalo svoje potpuno opray-
danje.
Autori
SISTEM MEDUNARODNIH (SI) JEDINICA U SFRJ
1. Osnovne mune jedinice
---------
VeliCina
duiina
masa
vreme
jaCina elektricne struje
termodinamicka temperatura
svetlosna jacina
kolicina rnaterije
Osnovne meme jeclinice
metar
kilogram
sekunda
amper
kelvin
kande1a
mol
Oznaka
m
kg
,
A
K
cd
mol
2. lzvedene jedinice Medunarodnog (SI) sistema koje su u vem sa materijom u ovom izdanju
poduina masa
povrsinska masa
zapreminska Il).asa (W..lstinfl)
brzina
zapreminski protok
maseni protok
sila
pritisak (napon)
dinamicka viskoznost
kinematiCka viskoznost
energija, rad i koliCina toplote
snaga, termicki fluks
termodinamicka temperatura
entropija
masena kolicina toplote
termitka provodnost (koeficijent)
temperaturni gradi;ent
ugao u ravni
prostomi ugao
energetska jacina zraeenja
kilogram po metru
kilogram po kvadratnom
metru
po kubnom
metru
metar u sekundi
kubni metar u Nekundi
kilogram u sekundi
njutn
paskal
paskal-sekunda
kvadratni metar
u sekundi
diu!
vat
kelvin
diut po kelvinu
diul pc kilogram-kelvinu
vat po metarkelvrnu
kelvin po metru
radijan
steradijan
vat u steradijanu
kgm-
1
kgm-
2
kgm-
3
ms-
I
1)-1
kgs-
1
N
Pa
Pa's
m
2
8-
1
J
W
K
JK-
'
Wm-1K-
1
Km-
'
tad
"
Wsr-
1
XIII
Decimalni numerilki Cinioci, njihovi predmeci oznake
--------------- --------
Cinilac Predmetak Oznaka Cinilac Predmetak Oznaka
10
16
eksa E 10-
1
deo d
10
15
peta P 10-
2
centi c
10
12
tera T 10-
3
mili m
1D' giga G 10-
6
roikro
"
10' mega M 10_9
nano n
10' kilo k to-
1
\! piko
P
10' hekto h
10_15
femto f
10 deka da
1O_1S
ato a
Merne fedinice izvan SI sistema eija je upotreba i dalje dozvolj.;tla
Velicina
Temperatura
zapremina
vreme
pritisak
energija, rad, toplota
snaga
----------
Jedinica Oznaka
stepeo Celzijusa 1C
litar I
minuta min
cas Hi sat h
dan d
bac bac
vateas Wh
voltamper VA
...
1) Izmerena temperatura (t) u "C jednaka je l + 273,15 K.
Odgovara u S I
sistemu
1 Kl)
1 dm
3
60 s
3600 s
86400 s
100 000 Fa
3600 J
IW
----_._-
ODNOS NEKiH VELlaNA MEDUNARODNOG (51)
I DRUGIH SISTEMA MERA
---- -----------..--
Jedinica oznaka kg ---I---'0m
1 kilogram kg I 0,101972 '
1 tehniCka jedinica
mase _______ .tjm __ I ____ ____ L __ '_ ..
SHa
i jedinica :\ oznaka i
l
N kp dyn
I
1 njutn N::: kg 1 0,102 10
5
1 kilopond kp \ 9,80665 1 9,81 . 10
5
II--p-ri-:-,:-y-n----- __ ____ LI_-1-0---'_- ___
I I _I i
a
i I 10-
5
\
I I bar ba" 10' I' I' 1,01972 I
I 1 kilopond' m-
2
_I kpm-
2
I' 9,807' 10-
5
10-4 I
I 1 mm VS i mm VS __
98066.5 I __ -,_'-_-_'-_- __ -_- __
XIV
Energija
jedinica
1 diul
1 kilovatcas
1 kilokaloL
1 kilopond-
metar
Snaga
Koeficijent provoden;a toplote
I ":--Z:-ok-_, II :1:;:-' h ' 'C)-;--
1 kilokalor. po metru-I'
-Casu i stepenu C . kca1m-
'
h-
1
"C-
1
i 1,163
---''''-
Koefjcijent prelaza i prolaza taplote
.. .... -..
i jedinica ! oznaka I Wm-lK-
'
I kcalm-
1
h-
1
"C-
1
I
1 vat po mll i kelvinu I W m _2 K -\ ! 1 0,8598
I kcal .. C-1 __ _____ : ____1 ____ .._._. _____
SpecifiCni toplotni protok
jedinica
1 vat po ro
2
1 diul po mil i Casu
1 kilokalotija po m!
i casu
oznaka
Wm-
l
J m-
2
h-
1
Koefici;ent dinamiCke viskoznosti
jedinica
1 paskal sekunda
1 kilopond sek. po mil
oznaka
Pa's
kp s m-
2
Koeficijent kinematske viskoznosti
Wm-
2
1
10
1,163
Pas
1
9,80665
I, ,-,--,--"
5-
1
8t= emil 10--.1
1
_-----
jedinica
1 mil po sekundi
,
stoks
,
mil po Casu m
1
h-
1
2,8' 10-"
"'-----'-""-----"
4178
St
10'
2,8
kcal m-
l
h-
I
0,8598
2,388' 10-4
kpsm-
2
0,102
1
Oznaka
a
A
B,
B,
,
D
E
f,
fa
g
G
G"
G.
G
Wl
,
G
WN
h
i
J,
J,
J,.
J,
k
kR
Kl,K2
K
K'
In
I,
L
Np
P
PH
'UPOTREBLJENE OZNAKE I MERNE JEDINICE
temperaturska provodljjyost
propustljivost fuga
povrsma
kata - bra)
potrosnja goriva
propustljivost zracenja
masena kolicina toplote
precnik
- vrednost"
sopstveni otpor dimnjaka
efikasnost filfra
faktor povecanja brzine
faktor preenika
gram
ubrzanje Zemljine teie
m,sa
protok
protok vode za hladenje
koliCina vlage od osoba
kolicina vlage od masina
'''' entalpija
koeficijent Suneevog 7IaCenja 7..a horizontalne
povrsine uclubIjenia prozora
koeficijent Suncevog zracenja za POVTsine
u ravni zida
koeficijent Suncevog zracenja 7.a vertikalne
povrsine udubljenja pr07-ora
koeficijent Suncevog zracenja
koeficijent pralaza toplote
koeficijent prolaza toplote kroz 1 m cevi
procenat delimicnog koeficijenta prolaza toplote
konstanta proJaza vazduha kroz kruine otlmre
konstanta prolaza vazduha kroz pravougaone otvore
prirodni (Neperov) logaritam
razmak grejnih cevi
duiina
nominalnB jaCina peel
pritisak
napor
g
m S-2
kg
kgh-
l
kg h-
1
g h-'
g h-
1
h
W hkg-l
Wm-
2
K-
1
W K-
1
W
Wm-
2
K-
1
Wm-1K-
1
m
m
W
p,
Pa
XVI
PK
pritisak kotla
P snaga
Q
kolicina taplate
Q, kolicina taplote po casu
Q,
kolicina toplote koju odaju asabe - direktna
QM
kolicina toplote koju daju masine
QGII
koliCina toplete potrebna za grejanje
QHL
koliCina toplote koja se oduzima .
Qi
koliCina taplate koju odaju osabe lsparaV:ln}em
(indirektna)
Q.
ukupna koli(;ina toplote koju odaju asabe
, toplota isparavanja
masa sagorelih gasava od, 1 kg goriva .
R
pad pritiska po 1 m ceVl usled otpora ttema
R, protok sagorclih gasova
Rp karakteristika prostorije
SK
specifieno optereeenje grejne povdine ketla
Sp specifiena laCina peei
SV suvl vazduh
t temperatura Celzijusove skale
T temperatura Kelvina
t.
temperatura unutrasnjeg vazduha
t, temperatura spoljasnjeg vazduha
v zapremina
V brzina
VS vodeni stub
W vodeni ekvivalent
W
H
aCina promaje dimnjaka
x sadriaj vlage
X domet vazdusnog mlaza
Z pad pritiska usled pojedinacnih otpora
Zo otpOr loiista
ZD
dodatak gubidn1.u teplote na prekid loienja
Z, dodatak gubicima toplote na strane sveta
1 .. --_,
, , - i
. 1;0\ I
Lt-----""--, " .
! i 3?, , 38 -f
,_ ,/SIJ
'2:. Kroz obilazni vod (bajpas) do sledeCeg
grejnog tela.
3, Mogucnost grejnog tela sa
ostvaruje preko vretena "N".
Stika 94 - Cetvoroputni termostatski ventil sa hotizontalnim prikijuckom, "Istra", Kula
Kako je napomenuto u OplSU mreza, SV1 nOrIZontalfll VOUOVI U razvodnoj i po-
vratnoj mrezi moraju imati odredeni pad racti mogucnosti potpunog isprainjavanja
instalacije i evakuisanja vazduSnih mehuriea. Nagib ide usponski prema najvi-
soj tacci instalacije.
Gomji razvod ima veCi napor, cevi Stl tanje i brZe se postiie zagrevanje.
Razvodna mreza je iznad radijatora, obieno u tavanu zbog eega su veCi toplotni
gubici. Vertikale razvoda su duze pa je instalacija skuplja. Regulisanje sa central-
nog mesta teie je jer se po vertikalama ne postize ujednacenost. Nasuprot tome
lakse je i lepse izvodenje.
Ukoliko je jednocevni sistem, donji radijatori primaju manje toplote pa
im mora povrsina biti veea usled cega se ne postiZe ekonomicnost skrate-
njem mreie.
Etazno grejanje
Centralno grejanje izvodeno u nivou sarno jednog sprata predstavlja zaseban
sluea; i zato se tretira pod nazivom etaz-no grejanje. Kod gravitacionog sistema u
OVOID grejanju primenjuje se iskljuCivo gornji razvod jer se drkuJadja vode
ruje hladenjem cevi koje su postavljene ili na tavanu iIi u plafonu i po pravdu se
ne izoluju. I pored gubitaka toplote u gornjim cevima ova; naell ;e ekonomican
jer se kotao smeSta u jednu od sporednih prostorija i time se postize njihovo za-
grevanje samim kotlom koji se zbog mesta bira da je estetskog izgleda. Najpogod-
niji BU gasni kotlovi ako postoji mreza gasa.
Sherna jednog klasicnog etafuog grejanja vidi se na slid 106.
Razgranatost mreie etaZnog grejanja je ogranicena pa se nekad mora podeliti
u vise grana ako to dozvoljava raspored prostorija iii se mora u mrciu ubaciti pumpa
sto ce se jos utvrditi proracunom.
Za etama grejanja sada je najidealnija primena pomenutog horizontalnog
cevnog sistema sa bakamim cevima i specijalnim ventilima na radijatorima.
159
6213 Donji razvod
Kod ovog razvoda svi glavni horizontalni vodovi se nalaze ispod naJll1zeg
radijatora, tj. u suterenu iIi podrumu kao sro je na s1. 94, a aba usponska voda
idu samo do radijatora. Da bi se obezbedilo evakuisanje vazduha iz - mreze,
vodni usponski vod se produzava vazdumim cevima do ekspanzionog suda.
Ove cevi se moraju obezbediti protiv smrzavanja.
Kako u svim vazdtiSnim ce-
virna uvek maze bin vodenih stu-
bova do izvesne granice, anda da
hi se izbeglo njihova smrzavanje,
ne stavljaju se u tavan vee pod
plafon poslednjeg sprata.
Veza izmedu njih i cevi eks-
panzionog suda, kuda treba da se
vazduh evakuiSe, ne vrSi se direk-
tnim pravcem, jer bi to omogueilo
izvesnu cirkulaci;u vode i kroz
cevi, sto treba izbeei, vee savijanjem
cevi na niZe ill preko vazdusnog
oduska suda kako bi vazdusru pro-
stor koji se obrazuje u gornjem
delu, prekinuo svaku cirkulaciju.
Mogao bi se prikljuealc vaz-
dusne cevi za ekspanzioni sud iz-
vesti u vazdusnom prostoru samog
suda, eime bi svakako bila onemo-
I ,
, I
,k_
I I --;r'
I I , I
:: I '::0
--+--4---'j=-+== !..
, -
.J.---
-.-.".1.------
I
..
Slika 95 - Shema donjeg razvoaa
gucena rna kakva cirkulacija a resenje bi bilo dosta jednostavno. Medutim, i ova;
naCin bi dozvolio skupljanje vodenog stuba u cevi do nivao vode ekspanzionog
suda sto bi bilo u tavanu a to bi opet omoguCilo smrzavanje.
Donji razvod je jevtiniji jer su vazdusne cevi manjih dimenzija. Pojedini
spratovi, odozgo na nize, mogu se iskljuCivati bez izazivanja teskoca u radu. Obe
mreze su u podrumu (ispod radijatora).
,
I
II
I
,
,
I
,
I
,
II
I
I
-
,
,
Slika 96 - PojavE kontrastruje kod don;eg razvoda
160
Maze se dogoditi da se kad donjeg razvoda vodenog grejanja pojavi kontra-
strujanje kad nekih radijatora naroCito u pocetku zagrevanja iii posIe izvesnog pre-
kida (slika 95).
Jedna predostroZnost da ne dade do ovih pojavu je da se prilikom proracuna
za najnepovoljniji slucaj ne uzme u najdaljem vodu radi;ator vee najnepovoljnija
raCva i za nju sprovesti proracun. Najbolje je izvrsiti komparativni proracun,
622 OTVORENI I ZATVORENI SISTEMI VODENOG GREJANJA
Svi sistemi vodenog grejanja moraju imati odgovarajuce uredaje koji obez-
beduju njihovu funkcionalnost i sigurnost. Uredaji za sigumost rada tzv, sigurnosni
uredaji moraju ispuniti sledeee funkcije:
- da omoguce slobodno sirenje vade u celom postrojenju usled promene
temperature (zagrevanje vade od 4, tj. od njene najmanie zapremine, na 100
povecava joj zapreminu za 4,3%)
- sprecavanje nastajanja "suvog" kotla, tj. da osiguraju obezbedenje od
nedostatka vode
odrzavanje temperature i pritiska U odredenim radnim graniearna.
Instalacija moze imati vezu sa atmosferom sarno do temperature od 100
(prakticno do 90) da ne dode do klucanja, odnosno do opasnosti isparenja vade,
Ovakvi sistemi se nazivaju otvoreni za razliku od zatvorenih koji su hermeticki
odvojeni od atmosfere, rade sa viSim temperaturama od 110 i veCim pritiscima.
Buduti da je voda u kontaktu sa vazduhom U otvorenim sistemima, efekat
korozije se negativno odraiava na zidove ekspanzionog suda sto dovodi i do neeis-
toce vode eime se ugrozava eela instalacija.
Prednost zatvorenih sistema u ovom pogledu je ocig1edna jer nemaju ni-
kakvog kontakta sa vazduhom i njegovoffi cestom obnovoffi, a kod zatvorenih su-
dova u kojima vazduh slUi kao ,)jastuk" za promenu pritiska vazduh se ne ob-
navlja iIi je za tu svrhu primenjen neld inertan gas,
Predlog za jugoslovenski standard u podrucju centra1nih grejanja (JUS) otvore-
nih sistema je da se radna temperatura ogranici do 110", a pritisak u najniiem delu
instalacije do 150 kPa. Prt ovome kotlovi za cvrsta goriva ne mogu imati vecu jacinu
od 96 kW, a sa ostalim gorivima (tecnim i gasovitim) do 36 kW,
Sigurnosni uredaji za sisteme grejanja toplom vodom koji odgovaraju pred-
njim radnim uslovima biCe opisani U ovom poglavlju dok oni primenjeni u sistemima
pregrejane (vrele) vode kao i u parnim sistemima biee tretirani U odgovarajucitn
odeljcima.
623 SIGURNOSNI llRElDAJI
Ekspanzioru sudovi, pored uloge da kompenzuju sirenje vode pod razlici-
tim temperaturskim usiovima, imaju jos jedan znacajan zadatak da sa drugim re-
guliSuCim organima Uticll na odtiavanje radnog pritiska u postrojenju u odredenim
granicama.
623-1 Ekspanziom. sud otvorenog sistema
Ekspanzioni sud ovog sistema nalazi se u najvisoj tacki njegove instalacije
i na njegovom najvisem de1u ostvarena je veza sa atmosferom obicno preko pre-
161
livne cevi. Na 18j nacin ceo sistem se nalazi pod izvesnim pritiskom, 8to je inace
uebno ram eliminisanja vazduSnih mehurova stvaranih prilikom drkuladje
Po potrebi u izvesnim gr;uricama ova; . pritisak se moze menjati promenom
visine ekspanzionog suda, ukoliko to dozvolJava prastor.
Zapremina ekspanzionog suda mora, da je dovqljno velika da obezbedi pro-
menu zapremine vode i do najvisih temperatura. Kod ovih otvorenih sistema naj-
viSa temperatura vode dostiCi 90' ali prakticn;, ne prelazi 80'.
poveeanje zapremine vode zagrevanjem od 4" do 1 (}()O iznosi 4,3 %, Prepo-
se da je zapremina ekspanzionog" suda dvastruko veea od najveceg poveeanja
zapremine vode u instalaciji zagrevanjem do najviSe moguee temperature (100').
postoje raamski nacini za proraeun zapremine ekspanzionog suda, na primer,
rapremina v. otvorenog ekspanzionog suda pribliWo iznosi:
fl. = (1,2 do 1,S).Jf.. [I] (6.2)
1000
gde je Q jaeina kotla [W].
Na s1. 97 data je sherna jednog ekspanzionog suda. Prikljucak razvodne cevi
je A, povrame B. Veza sa razvodnom cevi je preko prikijucka C, sa slavinoffi,
radi obezbedenja izvesne cirkulacije tople vode malom visinskom razlikom da bi
se unekoliko pojae-aio obezpedenje protiv smrzavanja suda, I pored ovoga ekspan-
ziom sud je potrebno izolovati i postaviti ga na toplije mesto u tavanu (npr, pored
dimnjaka).
Prelivna cev E je pri1djueena na ekspanzioni sud u Dans gomjoj strani je
vezana sa atmosferom. Korlsno je predvideti da se preliv ve.ze tankom cevi (a) za ko-
darnicu radi kontrolisanja stanja nivoa vode u sudu. Prelivna cev treba da omoguci
i izvestan vazduSni prastor iznad nivoa vode pa se zato prikljucak njen D postavlja
neSto niZe od pokiopca suda.
c
Umesto spuStanja prelivne cevi do kot-
la moze se postaviti hidrometar) tj, instru-
ment koji indirektno ,pokazuje nivo vode
u sudu.
Polozaj prikljueka prelivne cevi D tre-
ba da bude neSto nize od poklopca suda da
bi se obezbedio izvestan vazdtiSni prostor.
Ekspanzioni sud otvorenog sistema tre-
ba da je najrnanje za 1 rn iznad najvise tac-
ke grejnog sistema.
PrikJjucak vazdusnih cevi (kod donjeg
razvoda), a moze se postaviti lucnim savi-
janjem na sigurnosnu cev iii na prelivnU' ako
E J j : jo; precnik nije manji od preenika vazdu-
i sne cevi,
A
r
a
1 Nivo u ekspanzionom sudu se osetlji-
j l vije pokazuje ako je oblikk suda izduzen u
SUka 97 - Shema ekspanzionog suda.
Sigurnosne cevi A i 8, slavina za kratak
spoj C, odu!lak i preliv D, odvodna cev
E, spoj za vazdu!lne cevi donjeg razvoda a.
vertikalnom pravcu.
Potrebno je obezbediti joS i dovoljnu
pristupacnost radi ciscenja ekspanzionog
suda.
162
623-2 Ekspanzioni sud zatvorenog sistema
Za grejan;e toplom vodom zatvorenog sistema ekspanzioni sud ima. istu
ulogu kao i ekspanzioni sud otvorenog sistema sarno JDS mnogo sire mogucnosti
u pogledu povecan;a radnog pritiska u sistetnu. Kod ovih sistema pritisak dOstiZe
do 0,5 bara, to odgovara temperaturi od 110.
Ovi sudovi su cilindricnog iIi jajastog oblika, us-
pravno postavljeni (s1. 98). U unutrasnjosti su henneticid
razdvojeni elasticnom membranom na gornji (A) i donji
deo (B). Deo A je spojen preko prikljucka C sa vode-
nom instalacijom. U delu B je vazduh ill neki inertan
gas (npr. O2ot). Iz dela A se prilikorn punjenja vodom
vazduh ispusti kroz specijalni ventil.- Veza C je na dovo-
dno; strani kotla. Da pritisak kotla (p) ne prede najveei
dozvoljeni (Pmax) izmedu suda i kotla stavlja se sigumo-
sni venti! ill U cev ("hidraulicni ventil").
Pritisak u najvisoj tacki sistema treba da zado-
volji dva zahteva:
1. radi efikasnog izbacivanja vazduha treba da je
pod nadpritiskom od 15 kPa u hladnom ,taniu tj.:
Pm!n = Pat + 15 kPa = 101 kPa + 15 kPa = 116 kPa
B
S1ika 98 - ShematSki pre-
sek zatvorenog ekspanzi
onog suda
2. u toplom stanju pri radnim temperaturama vode do 110
0
radni pritisak
(P,) treba da je uvek veCi od pritiska zasicenja (p,), ti p, > p,. Ovaj uslov koji treba
ispuniti pri svakoj temperaturi sistema nece dozvoliti ldjueanje i isparavanje vode.
Dimenzije zatvorenog ekspanzionog suda rnoraju omogueiti ispunjenje gomjih uslova.
Osnovni izrazi za proracun zaprernine suda su:
v/ = P v, At
gdeje:
vp - zapremina ekspanzionog suda
v, - zaprernina irenja vode
v, - zaprernina celog sistema
P max - maksimaJni radnI pritisak
Pp - predpritisak u sudu
t - temperaturska razlika vode.
[I] (63)
[I] (6.4)
Ekspanzione sudove zatvorenog sistema proizvodi Garenje - Sombar, od koga se
mogu dobiti sve potrebne informacije.
Prednosti i nedostaci zatvorenih sudova membranskog sistema
Ovi sudovi imaju sledeee prednosti U odno5u na otvorene 5udove:
- nema;u direktnog kontakta sa vazduhom pa je sistem izolovan od
163
fere mnogo manje izloZen koroziji a time je i trajniji;
na ravnim krovovima nije potrebna .kucica sa izolacijom za smestaj suda;
- sman;enje cevovoda izmedu korla i suda, eime je instalaci;a jevtinija;
- nadzor ;e pristupaeniji jer ;e kontrola koncentrisana u kotlarnici i pre-
glednjja;
_ sistem mo:ze raditi sa temperaturom vecom od 100.
Ovi sudovi pored svojih prednosti imaju i svoje nedostatke:
- temperatura vode u sadaSnjim sudovima je ogranicena zbog osetlji-
vosti membrane. Gde se predvidaju veee temperature mora se staviti u vod izmedu
kotla i suda rezervoar za "temperiranje vode. Zbog ovoga sud ne sme biti smdten
na mestu koje je izlo:ieno zagrevan;u. Potreba za ovim "medusudom" nastaje i
kada se primenjuje ,,kratki spo;" pri cemu se deo tople vraca direktno u povratni
rod bez h1a4enja (,,recirkulacija"); u svakom slueaiu !reba pre lzbora zatvorenog eks-
panzionog suda zahtevati precizne podatke od proizvodaca;
_ zabranjena je upptreba ovih sudova prilikom koriscenja cvrstih goriva
u kotlovima jer u slueaju otkaza nekog uredaja (npr. ventila sigurnosti) ne postoji
moguenost trenutnog prekida zagrevanja kao sa teenim i gasovitim gorivima.
6234 Sigurno.ne cevl
Sigumosne covi predstavliaiu direktne vodove od kotla do ekapanzionog suda.
Za wlo. mala postrojenia (dn 23 kW) kao i za zatvorene sisteme dovoljno ie izvesti ie-
dan sigumosni vod, inace za sve ostale otvorene sisteme obavezno je predvideti po dva
sigumosna voda.
Jedan je po pravilu na razvodnoj (odvodnoj) cevi a drugi na povratnoj do-
vodno;). Prikljucak prve na ekspanzionom sudu je obieno na njegovoj gornjoj
strani, dok druge (povratne) je obavezno na dnu suda, da bi se voda koja je even-
maIno izbacena usled poveeanog pritiska, mogia vrati.ti u korao da ovaj ne bi ostao
"suv". Dimenzije cevi koje vode od kotla do ekspanzionog suda morajl.! omogu-
Cavati nesmetano evakuisanje paro-vodene smeSe tako da u kotlu ne dode nikad
do poveeanja pritiska iznad dozvoljenog. Ove dimenzije su normirane. Najrnanji
preenik je }", odnosno 25 mm (unutraSnji). Treba proveriti da Ii je potreban veti
preenik. Ovo se vrsi po niZe navedenim formulama.
Preenik sigurnosne cevi na razvodnoj liniji:
Q ,I
D, = 15 + 1.5 TOOO I
[mm] (6.5)
Precnik na povratnoj liniji:
I Dp = 15 +V-Q
I 1000
[mml (6.6)
gde je Q jacma kotla [WJ.
164
Sigurnosne cevi nije uvek obavezno zasebno izvoditi ukoliko postoji mogue-
nost da se kombinuju sa razvodnom odnosno povratnom vertikalorn, obliZ-
njom kotlu.
U ovom slucaju mOra se strogo voditi racuna da ne postoji moguenost
tvaranja ovog voda, da on bude U stalnom usponu i da ima propisani unutrasnji
preCnik.
Cesto je glavna verrikala od kotIa istovremeno i sigurnosna cev do ekspan-
zionog suda.
Jedan par sigurnosnih cevi moze sluziti za vise kotlova ako oni medusobno
nemaju zatvomih organa. U protivnom mora svaki kotao da ima i svoje sigur-
nosne eevi.
Za viSe kotlova raeunaju se precJ}ici sigurnosnih cevi na gornji naein (6.5)
i (6.6) sarno se za Q uzima jatina svih kotIova.
U tabeli T - 51 nalaze se izracunati precnici sigurnosnih cevi za jacine
kotIa od 58 kW do 9,5 MW, odnosno od 120 kW do 21 MW.
T-SI
Za sigurnosni razvodni vod
I
Za sigurnosni povratni vod
I
D." i D.T
(SV)
I
(SR)
naz. preenik
mm
Za jaCinu kotla [w]
I
i do 120000
25
I
do 58000
32 od 58000 do 150000
I
od 120000 do 350000
40
I
od 150000 do 325000 od 350000 do 750000
50 od 325000 do 640000 od 750000 do 1500000
65
I
od 640000 do 1600000 od 1500000 do 3500000
80 od 1600000 do 2200000 od 3500000 do 5000000
100 od 2200000 do 3700000
I
od 5000000 do 8500000
125
I
od 3700000 6300000 I od 8500000 do 14000000
I
do
150 od 6300000 do 9500000
i
od 14000000 do 21000000
Ostali sigurnosni ure4aji
U ostale sigurnosne uredaje spadaju razni termometri, manometri, regula-
tod temperature i pritiska, granicnici temperature i pritiska, manometri, hidro-
metri, sigumosni ventili, uredaji za sprecavanje "suvog" kotla (obezbedenje vo-
denog nivoa), alannni signali itd, Prema vrsti sistema i opreme biraju se potrebni
uredaji sigurnosti ali uz svaku vrstu opreme proizvodaC je du.zan da dostavi spi-
sak iIi same uredaje i uputstva za njihovu upotrebu sa svima potrebnim tehnic-
kim pod.cima.
Na sl. 99 i 100 prikazane su sheme jednog otvorenog i jednog zarvorenog
sistema grejanja toplom vodom sa oznacenim uredajima koji Sil na njima prime-
njeni (za kntIove RFB).
U kotIovima obeju shema predvideni su i bojleri za pripremu potfoAne top!e
vode.
I
I
1 - T opIOVOdni kotao
2 - 0Imnj00a
3 - RII%Vadni vod
4 - Po\IratnI \/Cd
5 - Clriwlaclona ptmpa
e - ZUUn za P4U'U
15 - Automatski ocizfa!!:ni venti!
16 - Slavina za punjenje i pnJ!njen;e
17 - Oovod hIaOOa voda
18 - Zapomi ventil
19 - Nepovratni vent!l
20 - Ventil sigumosti sa oprugom
21 - Odvod topIe vode iz bojkIra
165
22 - Zasun za pari.!
23 - CiriwIaCiOnI vod
24 - ZastIl1 za pan,!
25 - Nepowatni venti!
26 - Zapomi venti!
27 - SigI.Irno$ne C'.8'Iti
Stika 99 - Shema insta1acije - otvo",n_ - bez cirkulacione pumpe za boJler
NAPOMENA:
"""" je automatika
koda opsega 35-90"C.
ugra(!lVanje meAnog
ventIIa u lnstalaclju
_ni;e_.
1 - TopkJYcdni \u:ItaO
2 - 0inv1JaCe
7 - Radija!orski WII1IIf
8--
9 - Odzratni venti! 3 - RazvodnI vod
" - PovratnI vod
5 - Cirkulaciona pt.r'Ip8
6 - Zasun za p8I'U
10 - Zatvorena ekspanziona posuda
11 - Sigumosni venti!
12 - Zasun za pan.!
13 - AutomatakI odzraC:n! ventli
14 - Ckkulaciona p!.mp& bollent
15 - Slavina :ra punjenJe i pra!njen;e
16 - DoYOd hladne vode
17 _ ZapomI venti!
1 A - Neoovtatni venti!
19 - VCiOtll sigulTlOf:lli 8111 oprugom
20 - Odvod topIe vode iz bojIBm
21 - Zasun za paru
22 - CinwIacioni vod
23 - Zasun :za paru
24 - NGpovratni ventil
25 - ZapomI ventll
Stika 100 - Shema instalacije- zatvoren sistem kotla REB - sa ettkula.cionom pumpom z.a bojler
166
624 OpllTE NAPOMllNE ZA IZRADU PRO}EKTA I IZVOOENJE CBNI'RALNOG
GREJANJA TOPLOM VODOM
Vertikale - usponski vodovi treba da SU odvojene ventilima radi isklju-
eenj. u slueaju potrebe. Svi ventili treba da imaju ispusne slavine a vertikale na
gomjim stranama jos i upusne ventile za vazduh kada se one prazne.
Treba se trUditi da horizontalna mreZa bude sto kraea i da ide zrakasto od
nekog centralnog mesta a ne da je u nizu.
Ovaj naein grejanja je ee..to primenjen kod etaZnog grejanja. Usled male
visinske razlike ovde dolazi do veeib preenika cevi. razvodenja kod etdnog
grejanja je sarno gomji <ivoc"""i ill jednocevni i to hotizontalnog tip. sa TKM ventBima.
Najzad, potrehno je napomenuti da ce jedno postrojenje centralnog gre-
janja, bilo. kojeg sistema, samo onda dobro funkcionisati ako se proracun celokupne
instalacije detaljno i paZijivo iZVfSi. Pri ovome je veoma vaina uska i staina saradnja
izmedu projektanta grejanja i projektanta objekta za koji je predvideno grejanje.
Ovim ce se izbeei naknadne prepravke, iii na instalaciji grejanja iIi na samom objektu,
koje bi proiziSlo iz eventualne nedovol;ne koiaboracije ovih odgovornih lica. Po-
red ovoga korisno je da pro;ektant grejanja prati i izvodenje radova i da izvodac
radova sa svojim monterima ne vrsi nikakve izmene bez njegove saglasnosti.
625 PRORACUN GRAVITACIONOG VODENOG GREJANJA
Pre prelaza na operaciju proracuna treba definisati reenje vrste grejanja.
Zatim izraditi taenu semu mrcle sa jasno obelezenim deonicama vertikalnih i hori-
zontalnih vodova i oznaeenim protocima G iIi kolicinama toplote Q u sva-
ko; deonici.
Kako je vee definisano deonica je deo mreze izmedu dYe raeve. Prema tome
protok i brzina fluida u jedno; deonici su konstantniu svakom trenutku.
Stru;no kolo mrcle Cini skup svih deonica kroz koje cirkulise toplotni fluid
od kotla do radijatora i natrag. Normalno je da odgovara;uce deonice razvodne
i povratne mreZe ima;u isti precnik kada je u pitanju vodeno grejanje.
Polozaji vertikalnih vodova vezani su za poiozaje radijatora, zbog cega ovi
moraju biti tacno rasporedeni sa oznakama svo;ih jacina.
Obelezavanje deonica i radijatora treba izvditi po izvesnom redosledu kako
bi se proracun odvijao logicnim redom.
Razmera seme moze varirati u zavisnosti velicine zgrade ali za obicne zgrade
razmera od 1 : 50 pokazala se dosta pogodnom.
Sve elemente koji izazivaju pojedinacne otpore treba oznaCiti i dati pregled
velicina ovih otpora.
U osnovu seme unosi se horizontalna mrda. Ovo se vrsi za svaki razvod od-
vojeno ako je gornji razvod i to razvodna mreza u tavanu a povratna U osnovi po-
druma odnosno suterena.
Spajanje horizontalne mreze sa vertikalama treba vrsiti tako da su deonice
sto je moguce krace i da su strujna kola sto uravnotclenija.
Po unosenju svih podataka pre1azi se na proracun.
Na s1. 89 data je radi analize najjednostavnija sema vodenog grejanja koja
se sasto;i sarno od kotla i jednog radijatora, Pretpostavl;eno je da se temperaturske
promene vrse samo u kotlu i radi;atoru.
167
Sila koja prouzrokuje cirkulaciju nastaje usled razlike specificnih tezina
vode u dovodnom i odvodnom toku. U tehnici grejanja ova sila je nazvana naper
i prema vee liatoj jednaeini (6.1) jednaka je:
PH = H'g(Pp-Pr) [pal (6.7)
gde je: PH - trdeni napor u [Pal
H visinska razlika izmedu sredine kotla i sredine radijatora [m]
Pp gustlna vode u povratnom toku [kgm-']
Pr gustin. vode u razvodnom toku [kgm-'].
g ubrzanje Zemljine tez..
Napor PH u stvad odgovara padu pritiska (Pi - />2).
62Swl Osnovna.
Prema onome sto je izneto u pocetku napor PH kretan;e
vode. Ovo strujanje je uslovl;eno ukoliko je napor ravan iIi ved od zbira pada pri-
tiska usled pojedinaenih otpora i otpora u pravim delovima mreze, tj.
iii
PH on:: z + :E (L R)
PH - :E Z '5 :E (L R)
(6.8)
Kada su precnici u kojima se vrsi strujanje priblizno poznati) pad pritiska
se racunski izna1azi.
Ako to nije slucaj onda se proces proracuna deli na prethodni i naknadni
( definitivni).
Prema vrsti zgrade i sistemu u prethodnom proracunu se pret-
postavi deo napora a, koji savladuje pojedinacnc otpore, dok ostatak (I a) ide
na savladivanje otpora u pravim delovima mrete'.
Onda osnovna jednaeina dobija ova; obHk:
I PH - apH = (1 - a) PH = :E LR I [Pal (6.9)
Sada se pretpostavlja da napor PH (1 - a) izaziva strujanje u mreZi za koju
se vrSi proracun a u kojoj se na mestima gde su predvideni pojedinacni otpori
(razne siavine) prikljuc:ci, krivine, raeve i dr.) zamislja da se strujanje odvija bez
ikakvih otpora.
Deo koji otpada na pojedinacne otpore na instalacijama za zagrevanje zgrada
dat je u t.beli T - 48.
Uobica;eno je da se u pojcdinim deonicama prctpostavlja konstantna brzina,
odnosno pad pritiska. Otuda je specificni pad pritiska po 1 metru prema jednacini
(6.9):
(6.10)
koji se pomotu jednadne (6.1) seme mrczc lako naiazi.
168
6252 cevi
Preenik se odreduje tako d.a pri padu pritiska koji je izraeunat jednaCinom
(6.10) obezbeduje potrebnu koliCinu vode.
G'
Iz jednaeine (5.10) poste sre5ivanja 'ZLR = (1 -a)P
H
= 0,81 --',- A 'ZL, izlazi:
pD
R =
A
= 0,81-
P
G'
--'-
D'
[Pam-'] (6,11)
Karla se, kako je uobicajeno. precnik izrazi u mm, a maseru protok vode u kgh-
1
,
onda se za pad pritiska u cevi dobija:
I
A Gh
2
1
, R = 64 lOS p" [)5 (6.12)
Kako se racuna da je srednja temperatura vode u razvodnoj i povratnoj mreti
tm = 80, kojoj odgovara gustina p = 972 kg m -3, onda izraz za pad pritiska dobija
jos jednostavniji oblik:
(6.13)
Na osnovu ove jednacme izradene su tabele i graflkoni u pomocnim listovima
3,4 i 8.
U ovim pomocnim listovima nalazi se potreban pre6nik cevi (podrazumeva se
unutraAnji - em otvor) prema izracunatom specificnom padu prltiska R i masenom
protom G
h
na cas.
Ako se umesto masenog protoka vode Gh eija je temperaturska razlika 20,
de kolicina toplote Qh koju toplonosa, tj voda, prenosi na cas prema odnosu Qh =
= 23,26 Gh za c = 1, ond. poslednjajednaeina dobija oblik:
Ql
R = l22A
D'
(6.14)
Za svaku deonicu kolicina toplote se dobija iz zbira jacine odgovarajucih
radijatora; tako da pretvaranje koliCine toplote u kolicinu vode - protok, nije ni
p otrebno vrSiti.
U pomocnim listovima 5 i 6 tabelarno su predstavljene vrednosti za Qh,
R, D i V u medusobnoj zavisnosti. Ove tabele su analogne tabelama 3 i 4.
Pomocni list 5 obuhvata podrucja malih vrednosti za sto odgovara gra-
vitacionom vodenom grejanju, dok pomocni list 6 odgovara ve1ikim R vrednostima}
koje ce se koristiti za pumpno grejanje.
169
625-3 Primer za upotrebu pomocnih listova 3, 4 i '.I
Treba postiCi plotok od GJ. = 25000 kgh-
1
u pravom cevovodu, bez otpora,
dugom 120 m i unutl"a!njeg D = 80 mm. Koliki je pad pritiska?
Na pomoCnom listu 4 pod D = 80 traii se na;bliii protok koji je za G" = 25100, a !rome
levo odgovara u krajnjoj koloni R = 200 Pa. Znaci pribliian pad pritiska je
Pl-jJ2 = L R = 120 m . 200 Pam-
1
= 24000 Pa = 24 kPa
Na grafikonu pomoenog Hsta 9 nalazi se presek ordinate za G" = 25000 kgh-
I
i linije
preenika 80 mm, vrednost apscise R = ZOO Pa.
Ako je umesto protok. G h data koliCina toplote Qh [W] onda se na sliean na-
ein koristi pomoCni list 5_
Na isti nacin moze se odredlti standardni preCnik iz pomoenih listova kada
ie poznat protok i pad pririska, ill ako ie data brzina strnjanja iednog voda za od-
redeni pad pritiaka_
625-4 Primer za upotrebu pomocnlh listova 5 i 6
U jednom kruZnom toku duiine od 10 m, bez pojedinaCnih sa temperaturom u
odvodnoj mre:ii od 90" i povramoj od 70
0
, treba da se OStvari prenos toplote od 40000 W. Na
raspolaganju je prltisak od 45 Pa. .
Koliki mora da je preCnik cevi?
Kolika je brzina strujanja vode?
Za duZinu voda od 10 m nalazi se jediniCni pad pritiska:
45 Pa
R = 4,5Pam-
1
U koloni pada pritiska R pomoenog lista 5 polazi se od vrednosti 4.5 i u horizontalnom redu
naIazi se najbliia vrednost kolicine toplote (ve6a. ako nije neznatna razlika sa manjom). U ovom
slucaju ide se do Q = 50000 W, eemu odgovara u zaglavlju po vertikalnoj koloni precnik D = 70 mm,
spoljni (odnosno nominalni preenik od 6S rom). lduci po keloni ovog preCnika nalaze se kolicine
toplote Q I = 40000tW i Ql = 42000 W, za koje odgovara. brzina V"" 0,13 ms-
1
koja svakako odgo-
vata iza 41000 W. Za ove kolicine QI i Ql1evo u krajnjoj kolonije padpritiskaR=3i3,3 Pam-I.
Intetpolacljom za datu kolicinu toplote dobija se pad pritiska R = 3,08 Pam-
1
Za proracun do
voljno je uzeti R =- 3,1 Pam _1.
Za istu svrhu se moze upotrebiti pomoCni list 9 u kome Sll graficki pred-
stavljeni odnosi protoka G., pada pririska R, i brzine V za odgovarajuee preCnike D_
Pri koriScenju ovoga pomoi:nog lista potrebno ie samo umestokoliCinu toplote Q
proracunati protok G, koji se dobije za temperatUrSku raz1ik:u od 20, ;ednostav-
nom deobom d.te kolicine toplote (Q) ovim broiem.
Za racunanje preenika Misenar (Missenard) daje ovu praktii:nu formulu,
koja se moze nekad upotrebiti radi njegovog brzog odredivania u pojediulm
deonicama.
gde ie: Q
L
H
(Pi - P
u
)
g
I
, D = 1f 0,0001 Q'L I [m]
VIi. g(p{- Pu)
kolicina toplote koju prenosi voda [m]
duZina odvodnog i povratnog dela deonice [m]
visinaka razlika kotao - radiiator [m]
razlikagustine vode na izlazu i ulazu radijatora [kgm-']
ubrzanje Zem1jine tete.
(6.15)
170
6255 Pad pritiska usled (mesnlh) otpora
Ako se uzimaju U obzir pojedinaCni otpori onda se oni moraju racunati za
sVak'ol deonicu. Pad pritiska usled pojedinaCnih otpora za vodu srednje temperature
od 80 iznosi
[pal (6.16)
Pojedine oznake su pozna!e iz ode1jka V.
Radi uproscenja proracuna U pomoeflom listu 7 date su tabe1amo za vodl,.;."
od 80 vrednosti Z u zavisnosti brzine strujanja Vod 0,1 do 3,0 m/s i zbira poje-
dinacnih otpora od 1 do 15.
Ako zbir pojedinacnih otpora prelazi vrednosti 15, onda se za odgovaraiucu
brzinu nalazi pad pritiska za 1: = 1 i nadena vrednost Z mnozi se sa zbirom
pojedinacnm otpora za koji se traZi pad pritiska.
Na primer: NaCi pad pritiska za po;edinaene otpore Ciji je zbir L = 24,
pri brzini od 0,2 m/s. = 1 i V = 0,2 mis, nalazi se d. je Z = 20. ZnaCi za
:E = 24 pad pritiska iznosi Z = 20 x 24 = 480 Pa.
Ako treba pojedinacne otpore racunati za druge temperatur.e vode onda se
nadene vrednosti za Z mnoze sa Ciniocem koji se nalazi ispod tabele, u zavisnosti
date temperature t.
Najzad ukoliko se radi 0 proraeunima stroge tacnosti (laboratori;ska ispi-
tivanja, uredaji za specijalne namene i dr.) kod kojih se raspolaZe i sa ispitanim
mesnim otporima svakog upotrebljenog elementa, onda pad pritiska se izracunava
pomoeu izraza (6.16) pri cemu se i specificna teZina vode uzima prema odgovara-
jutoj temperaturi u svakoj deoruci.
Iz (6.10) i (6.14) nalazi se za svaku deonicu RiD. Kako su preenici cevi u trgo-
vini standardizovani, obicno se ne pogodl tacan precnik koji odgovara STD vee
se usvaja najbliZi. Znaci stvarno R ce se.razlikovati od prvobitnog racunski dobi-
venog. Rezultati se unose u narociti formular koji ce se pokazati u primeru pro-
raeuna.
Proizvod od R i L daje otpor trenja (LR) u deonici. Zbir svih ovm proizvoda
u deonicama jednog kola da;e ukupan otpor trenja u cevima toga kola C'i:.LR
" Pal . .,. 1 . k .. ku" din
Posle ovoga 1Z ffifefe se pOpklU SV! e emenu OJI prouzro Jll pOJe acne
otpore, koji se zatim nadu u tabeli T -49, saberu za svaku deonicu i takode unesu
u, formular.
Iz brzine fluida V, koja se u deonici nalazi na pokazani naCin, i zbira poje-
dinacnih otpors L4; u pomoCnom listu 7 nalazi se pad pritiska Z usled pojedinac-
nih otpora. Sabiranjem pada pritiska Z svih deonica jednog kola dobija se ukupan
pad pritiska u kolu pojedinacnih otpora I: Z. Svi ovi rezultati se unose II pome-
.nuti formular.
Uporedujuci raspolozivi napor sa zbirom otpora
I PH;;':E L R + k Z I (6.17)
I .
utvrdujemo !reba Ii neke od precnika menjati.
171
625-6 Dvocevni sistem sa zanemaremm toplotnim gubicima u mrd:i
Na izradenoj semi mreze najpre se odredu;e najnepovoijnije kolo. po pravilu
hi to trebalo da bude cevovod izmedu korla i radijatora sa najmanjom visinskom
razlikom i najvecim horizontalnim udaljenjem izmedu njih.
U ovom kolu se odvojeno obeleie sve deonice sa istim protokorn tj, od svake
raeve do druge.
Preporucljivo je da se deonice numerisu najpre pocev od kotla prema raz-
vodno; mrdi do najnepovoljnijeg radijatora, pa odavde povratnorn mrezom na-
trag do kotla.
Zbir dutina svih ovih deonica daje dutinu kola (:E L).
Napor se odreduje koristeCi tabelu T-S2, odnosno T-53.
T-S2 Promena gustine i speclficne zapremlne vode u zavisnosti od promene
temperature pri pritisku ad 1 bar
I
I
P
, p \ Vsp !
, p v,.
, ,
kgm"
I v.
p
I
I dm
3
kg_3 i
'C kgm-
s
I dm
3
kg_3! 'C kg m-
3 dm3 kg_3
. 40 i 992,2 1,0079 62 982,2 1,0181
I
82 970,6
42 991,4 1,0087 64 981,1 1,0192
I
84 969,3
44 990,6 1,0095 66 980,1 1,0203
I
86 968,0
46 989,8 1,0103 68 978,9 1,02l5 88 %6,7
48 988,9 1,0112 70 977,8 1,0227
I
90 %5,3
50 988,1 1,0120 72 976,7 1,0239
I
92 964,0
52 987,2 1,0130 74 975,5 1,0251 94 %2,6
54 986,2 1,0140 76 974,3 1,0264 96 961,2
56 985,3 1,0149 78 973,1 1,0277
i
98 959,8
58 984,3 1,0160 , 80 971,8 1,0290 100 958,4
60 983,2 1,0171 !
T - 53 Gravitacioni napo!' po 1 metru visinske razIike za date temperature
razvodne i povrame vode (PaJ
1--- .
i
l
Povratna
I temperatura 60
0
I 65'
70'
i
75'
I
80'
85"
90'
I
95'
I
100
0
I
I
I
I
114
88
60
-
-
-
-
-
-
146
119
92
62
-
-
-
-
-
I
Razvodna temperatura
179 I 213
152 I 187
125 159
96 130
65
,
99
-
I 67
-
I
-
-
I -
-
I
-
,
I
248
222
194
165
134
103
69
-
-
I
,
285
259
231
202
171
140
106
72
-
I
I
1,0303
1,0317
1,0331
1,0345
1,0359
1,0374
1,0389
1,0404
1,0419
1,0434
110"
322
296
268
239
208
177
143
109
74
I
172
Udeo pojedinacnih otpora od ovoga uzima se prema tabeli T -48, tj. za mre:ie u
zgradama usvaja se 40%1) .
Ostatak se koristi za trenje u cevima, tj. za otpore u pravim delovima deo-
mea. Deljenjem ovoga ostatka sa 'ZL dobija se pad pritiska po metru (jedi-
nici duZine).
T- 54 Velicina promene specificne gustine vode u oblasti pojedinih temperatura [kg 1
I I I I
,
I
I
I
t dp t dp t
I
dp t
I
dp
=- =- =- =-
C dt C at C dt C dt
I
I
I I
95 0,697 81 0,627 67
I
0,553 53 0,470
,
94 0,692 80 0,622 66 0,548 52 0,463
93 0,687 79 0,617 65 0,542 51 0,456
92 0,682 78 0,612 64
I
0,536 50 0,450
91 0,677 77 0,607 63
I
0,530 49 0,443
90 0,672 76
I
0,601 62 0,525 48 0,436
89 0,667 75 0,595 61 0,519 47
I
0,429
88 0,662 74 0,590 60 0,513 46 0,422
87 0,657 73 0,585 59
I
0,507 45 0,415
86 0,652 72 0,580 58 0,501 44 0,408
85 0,647 71 0,575 57 0,495 43 0,401
84 0,642 70 0,570 56
I
0,488 42
I
0,393
83 0,637 69 0,564 55 0,482 41 0,385
82 0,632 68 0,559 54 0,476 40 0,378
625-61 Prethodno odre41vanje preadka cevi
Iz pada pritiska R jednog kola, koji je dat iii se nsknadno odreill iz datih
podatska, koliNne toplote Q iii protoka G i temperaturske razlike (t, - 'p) 20
0
iz pomoenib listova 4 iii 6 za svaku deonicu se neposredno nalazi preenik cevi.
Za temperatursku razliku razvodne i povratne vode od 200 koriste se u pomo"'::nom
listu 6 podaci kolicine toplote Q [W]. Kada temperaturska razlika niJe 20', onda se
koristi pomOCfii list 4 sa podacima protoka. Tako po horizontalnoj liniji od nal.lenog
Ride se do najbliZe VIednom kolicine toplote Q [W] odnosno protoka G [kgh-
'
], za"
tim u istoj upravnoj koloID nalazi se odgovarajuci pre6nik.
Ova operacija se ponavlja za svaku deonicu.
Svi podaci i rezultati proracuna unose se u narociti formular koji ima sle-
de&: kolone:
1. Bro; deonice, obyleren na semi
2. KoliCina toplote iii protok (Q [W] ill G [kgh -I ])
1) Ova; odnos pretpostavljenih gubitaka u mreii usled mesnih otpOrll i trenja u
pokazuje se najpogodnijim za pretbodne proraeune preCnika. D Riteiu (Rietsche1-Raiss, Helz-
und Liiftungstechnik) se preporueuje da se za udeo mesnih otpora usvoji 33% odnosno 1/3 od ce-
lokupnih otpora. Ranije je bilo usvaiano 5?%, se j kod nas testo primenjuje. . .
U usvajanjem bilo koje od oVlh pretpostavki krajnji rezultat Ce se vrlo retko menjatl.
Svakako velicina udela mesnih otpora zavisi od vrste i razgranatosti sistema kao i od kva-
Iheta artnatura i jzvedenih radova.
Za nde na osnovu mnogih komparativnih proracuna izvedenih projekata i zada-
taka kao i kvaliteta rada koji se vee i kod nas postize, vide10 se da usvajanjem udela na mesne otpore
od 40% najmanje ce biti izmena kod naknadnog proraeuna precnika. U redim slueajevima wo
je to i opravdano mogu se dobiti neznatne smanjene dimenzije cevi. Iz ovih razloga i ovde se pre-
porueu;e izrada prethodnog proraeuna precnika cevi sa OVOID pretpostavkom.
173
3. Dmlina deonice L [m]
4. Prethodni preCnik D [mm]
Podaci na bazi prethodnog preCnika:
5. Brzina flnida V [ms-']
6. SpecifiCni pad pritiska R [pa]
7. Pad pritiska u deonici LR [Pal
8. Zbir pojedinaCnih otpora u deonici
9. Pad pritiska usled pojedinacnih otpora Z [pa]
Podaci . usled eventualno izmenjenog preenika (naknadni precnik)
10. Naknadni preCnik D [mm]
11. Brzina fluida V [ms-I]
12. SpecifiCni pad pritiska R [Pain-I]
13. Pad pritiska u deonici LR [Pa]
14. Zbir pojedinaCnib otpora u deonici :E1;
15. Pad pritiska usled pojedinacnih otpora Z [pa]
Razlike:
16. RazJika kolona (13) i (7) : (LRlS - LR,) [pa]
17. Razlika kolona (15) i (9) : (Z" - Z.) [Pal
U prve tri kolone formulara unase se brojevi deoniea i odgovarajuce koli-
cine potrebne toplote iIi protok vode i duZine. Ovi podaci uzimaju se iz seme gre-
janja zgrade.
U sledecoj koloni 4 se unosi precnik, naden u pomocnom !istu 3 ill 5.
Za pretprojekte, koji slu.ze za predracune, sasvim je dovoljno sluZiti se po-
dacima koje daje prethodni proracun.
625-62 Naknadni
cevi dobiveni prethodnim proracunom, nisu sigurni iz dva razloga.
Prvo, kako Je veC.;eeeno, .retko se da se proracunati preenik poklopi sa stan-
dardnom dimenzlJom Cevl U trgOVlDl. Drugo, uticaj pOJedinacnih otpora usled pro-
vizomo pretpostavlJene vrednosti "a" ne moze biti merodavan.
Ovo treba otkloniti naknadnim proracunom.
Polazi se od prethodno izracunatog precnika, i traii se u pomoc'nom listu 5
u koloni pod njim odgovarajuca potrebna kolicina toplote, iIi u pomoenom !istu 3
protok vode. VeliCine su u kolonama sitnije podeljene nego u horizontalnim redo-
virna. Ispod kolitine toplote, odnosno protoka vode, data je odgovarajuca brzina
strujanja vode, koja ce biti potrebna docnije.
Ako je osetnija razlika izmedu' velicina koje smo dobili proracunom i onih
u pomocnim listovima, onda treba vrsiti interpolovanje.
U pravougaonoj tabeli pornocnog lista krajnje kolone levo i1i desno daju
odgovarajucu vrednost R, koje se muoie sa dui:inom deonica. Ovako se dobije
tacna vrednost za :E LR.
. Da bi s7 naSao pad pritiska. usled pojedinacnih otpora :E Z, iz pomocnog
I1sta 7, odred.uJu se naJpre vrednostl za svaku deonicu iz tabe1e T-49. Pomocu
ovih velicitla i gore nadene brzine strujanja vode V, odreduJe se iz tabele leva u
pomocnom listu 7 odgovaraJuci pad pritiska Z.
174
Zbir :E LR + I; Z predstavlja u svakoj deonici ukupan strujni otpor koji
treba da ;e ravan naporu PH ili neSta manji od njega u tome kolu. Aka ova; uslov
nije zadovoljen, enda se pojedine deonice menjaju dok se ne dod.e do njegovog zadovow
Ijenja.
Ovde da se jos iednom ukafe na mogucnost obrnutog toka kad donjeg raz-
voda, kada se panova ieli da zagreju rashladeni radijatori.
Pretpostavka je da to dolazi usled pozitivne razlike pritiska izmedu razvod-
nog i povratnog voda u krajnjoj faevi. Treba uporediti pad pritiska do krajnje
raeve i napar u toj tacci pa da se utvrdi da Ii je potrebno menjati precnik glav-
nog voda.
62S-63Prlmeri prorai:luna za iznalde1lje preCnika cevi
Za emu mreze jednog grejnog postrojenja toplom vodom sa donjim razvodom, koja je data
na 81. 101 izvrliti dimenzionisan;e preCnika cevi. Pri tome proraeun sprovesti ne vodeCi rsenna
o gubicima toplate u cevovodima. Temperatura vode neba da je kod najveeeg optereeenja u
vodno; mreii 90"> a u povramoj 70.
Priprema. Na emi obeleiiti deonice i uneti odgovarajuce kolicine toplote. Pripremiti
farmular koji se koristi i u ovome primeru i popuniti kolone 1,2 i 3, Za svako strujno kola pojedinih
radijatora izraeunava se n.apor PH' usvaia se procenat napora na trenje (60%), koji podeljen sa
duZinom kola daje specifiCni pad pritiska R u strujnom kolu,
a) Prethodni proraeun
Kola radijatora I (najnepovoliniji: najdalji i najniii),
Deomce 1 do 4.
Napor> iz tabe1e T-53 i visine H = 4,00 m: PH'" 4.00m. 125 Pam-l '" SOOPa
Pretpostavljem deo napora za trenje u cevima: 0.60 PH =0.60 SOOPam-
1
= 300 Pa
Ukupna dmina deotUC4 od 1 do 4 = 39.0 m
300 Pa
Specificu pad pritiska R, 39.0 m = 7,7 Pam-'
U pomoCnom Ustu 5 ide se u redu od najbliieg pada pritiska (7,5) do najbliie kolicine
toplote Q vete). u Cijoj koloni u zagiavl;u Ie prethodni preCnik D, U koloni precnika ide
se do bliie vrednosti koliCine toplote, gde se eita brzina(V (ms-1])a levo u redu ide se do prave
veliBne pada pritiska. Ukoliko i najbliza nadena vrednost kolicine toplate odudara od trazene u
deonici, onda se Stvarni pad pritiska interpoiuje, U kolor i 4 formulara unosi se prethodni preenik
D. U kolonama 5 do 9 unose se svi podaci koji proizilaze iz prethodnog preCnika kako je vee ozna-
ceno u formularu.
Po zavrietku obraruna do kolone 9 u fonnularu prelazi se na II kolo i vrM proracun vred-
nosti. za popunu istih kalona ovoga kola.
Kola radijaunQ 2. Deonice 1, 4, 5, 6, 7 i g,
Napor, bo kod I kola:
Napor za trenje u cevima
PH lOOPa
0,60 PH = 300 Pa
Od ovoga se utroi na trenje u deonicama 1 i 4:
eLl + L4)' Rl '" 20m' 7.7Pam-! = 154 Fa;
Ostaje za trenje u deonicama 5, 6, 7 i 8: 300 Pa _ 154 Pa :: 146 Pa
Ukupna dmina deonica
Specifieni pad pritiska
5, 6, 7 i 8
146 PlI
R2 = --= 24.3Pam-
1
6,Om
= 6,Om
rlh!\'
Ie
I
I
3600W
koloo tI.- 1<0110 __
J
podrurn
I t
2000W
SJik.a 101 - Shema vodenog grejanja za proraCunski. primer
175
. Dalie kao za .kolo radijatora 1 nalazi. se prethodni preenik CD), unosi u kolonu 4 a zatim
se lznaJaze vrednostl za kolone od 5 do 9 1 U fonnular.
Kolo radijatora 3. Deonice 1, 4, 5> 8, 9 i 10.
Napor PH = 8 m 125 Pa m-I
Napor za trenje u cevima 0,60' PH = 0,60 1000 Pa
Utroseno na trenje u deonicama 1 i 4 (kao gore)
Utroseno na trenje u deonicarna 5 j 8:
1000 Pa
600Pa
154 Pa
eLf; + Ls)' R2=3 m' 24.3Pa m-
1
= n,9Pa '" 73Pa
Ukupno utroseni napor na zajedniCke deonice sa kolima radijatora 1 i 2
Ostaje za trenje u deonicama 9 i 10:
Duiina deonica 9 i 10
373Pa
Specifieni pad pritiska Ra = 13,0 m
Postupak se obnovi kao za kola radijatora
b) Naknadni proraeUD
Kolo radijatora 1.
1 (2,
:: 154 Pa+ 73Pa:;:: 227 Pa
= 600Pa 227 Pa:: 373 Pa
= 13,0 m
= 28.7 Pam-
1
'. Da bismo izabrali velicine pojedinacnih otpora (t;:) treba utvrditi kako su izvedeni prikljucci
radlJatora.
Izgled prikl;ueenja u horizontainoi proiekciji eme daje 0 tome predstavu (s1. 102):
C1
b
stika 102 - PdkljuCak radijatora: a - za razvodnu cev, b - za povratnu cev
176
Pregled veliCina pojedinalnih otpora
Deonica br, 1 (D = 32 mm)
Deonica hr. 3 (D = 20 mm)
kotao .... ,................... 2,5
luk ._........... 0,5
T -komad, prikljuCak za sigumosnu
rev ......................... 0,0
kosi propusni 'ventil . . . . . . . . . . . . 2,5
= 5,5
Deonica hr. 2 (D = 20 mm)
T -komad prolaz sa odvodom . . . . 0,0
Kosi propusni venti! ... . . . . . . . 3,0
Dvostruki luk .... . . . . . . . . . . . . 1,0
Ugaoni venti! . , . . . . . . . . . . . . . . 2,0
Radijator ... , .... '1' 3,0
.
!leonica br. 5 (D - 25 mm)
Twkomad, izlaz .... 1,5
propusni ventil. pray .......... 10,0
11,5
Deonica br. 6 (D - 20 mm)
T iz1az . . . . . . 1,5
luk ......................... 1,0
ugaoni venti! . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2,0
radijator . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3,0
Deonica hr. 7 (D 20 mm)
T -komad, ulaz ... 1,0
Dv08truki luk .. . . . . . . . . . . . . . . 2,0
= 3,0
Dvostruki luk 2 puta
kosi propusni ventil ...
T -komad, prolaz sa dovodom
Deonica br. 4 (D = 32:mm)
4,0
3,0
.... 0,5
l:i; 7,5
kosi propusni ventil .. ' 2,5
T -komad, prikljutak za sigurnosnu
cev ..................... ,. 0,0
Dvostruki luk .,., ...... , .. , 2,0
4,5
Deonica br. 8 (D "'" 25 mm)
proPUllni ventil. pray .... ,..... 10.0
T-komad, ulaz .. , ...... ,..... 1,0
- 11,0
Deonica br. 9 (D = 20 rom)
T -komad, prolaz sa odvodom . . . . 0,0
dvostruki luk. ..... , . . . . 2,0
ugaoni ventil, pray ............ 2,0
radijator ........ : . . . . . . . . . . . . . 3,0
Deonica br. 10 (D = 20 mm)
luk (3 PUla) .................. 3,0
T prow sa dovodom .. . . 0,5
- 3,5
Vrednosti za kotao i radijatore dodate su u razvodnom . .
Posle unoienja brzine (V), specificrtog pritiska I;Iada (R) 1 ukupnog pada pntlska (LR),
nadenih i izratunatih u pomoenom listu 5, u kolone 5, 6 1 7 se u kolonu gore
odred
' otpori a u kolonu 9 izrafunati pad pnttska usled nim (lZ pomoCnog lista 7).
em POJo,:;u.u.uo\,;.Ul . <!go . Ce
Zbir vrednosti u koloni 7 daje pad pritiska (ZLR) t1"7D)a u cevuna 0 varaJu g
kola radijatora a zbir u koloni 9 daje pad pritiska usled pojedinaCnih otpora (EZ), Ukupan pad
pritiska u kolu je:
Uporedenjem pritiska i raspoloZivog napora u kolu PH ustanovl;ava se da li je potrebno
mcnjati koji od prearlka. . . dni'
Ako izade da je napor PH < :E (LR) + onda, se. poveCan)u naJpogo leg
preQllka, tj. onoga koji h,olje strujanja. Aka je PH> :E (LR) + :E Z, onda
treba proveriti da Ii se neki pretnik moze smanJltl. > ,.
Ak rema tome preCnik izmeni njegova naknadna dimenZlJa se unOSl U kolonu 10.
7. bse, P roraL.- p'ada pritiska u novog preenika i rezultati unose u kolone for-
-"II.tun se 0 noVl p I,;UU b . k" eli acruh ot-
mulara od 11 do 15. Pri ovome treba voditi raCuna 0 promeru rzme proto a 1 pOJe n
para usled promenjenih preCnika. . ., ..' c-
U kolonu 16 unosi se razlika izmedu pada pnuska LR sa prethodmm 1 naknadnUn pre
nikom tj razlika vrednosti kolona 13 i 7. .'
'l} kOlonu 17 unosi se odgovarajuCa razlika pads pritiska Z tj, razlika vrednOSll kolona 16 1 9.
177
Iznosi ovm r3zlika iz kalona 16 i 17 dodaju se Hi oduzimaju. prema tome da Ii su po:dtivne
iii negativne, prvobitno izraL'-unatim vrednostima. L (LR) + 1: Z, Cime se dobiia izmenjeru ukupan
pad pritiska pretnika. Ponovnim ,uporeden}:m ovako dohivel}og pada
pritiska sa raspolozlVlDl naporom dolazi se do zakljucka da Ii JC promena precnika uspe1iuo lZvrSena.
U protivnom mora 5e izvrlHti naknadni proffieun sa jos kojim od izmenjenih precnika.
U izrarunatim re:rultatima vidi se da je raspoloiivi napor ornogutio smaujenje prethodnog
precnika u deonicama 3 i 7. Medutim, u. Rolu. radijatom 3 to nije bilo mOglJiee.
625-64 Prover-51 smera strujanjf.; I'd po(5emum
Horizontalni vodovi su ne. 2.8 m iznad stedine znaci daje napor usled te visinske
razlike
PH = 2.8m 125 Pam-I"" 350 Pa
Ukupan pad pritiska. u kritiCllUn deonicama 1 i 4 iznosL131 Pa Sio je manje od 00-
para koji se ostvaruje na poeetku razvodne mreze kod kotffi pa nema opasnosti da se pojavi obrnuti
tok strujanja prilikom pocetka loienja rashladene iIlStaiacije.
625-7 Dvocevni sistem vodenog grejanja, u home se uzima;u. U obzir
gubici toplote u vodovima
U prosiom ode1jku pri odredivanju napora nile vodeno racuna 0 toplotnim
gubicima u vodovima. Ovaj nacin se maze dopustiti kada su toplotni guhici reia-
tivno mali i mogu se zanemariti, tako da to nece imati uticaja na sam napcr.
Kod kraCih vodova i onih koji prolaze kroz toplije prostorije i koji su bolje
izolovani ovako se moze postupiti. Tu spadaju manjt:.: zgrade sa donjim razvodom
koji prolazi kroz suterene i podrume.
Kako se voda hladi na celom toku, onda se 0 tome mora voditi racuna kada
to hladenje osetnije utice na stvaranje napora. To je npr. slucai kod gornjeg raz-
voda gde razvodna mreza ide kroz tavan.
Izvrsena merenja pokazala su da hladenje pojedinih deonica kod gravita-
donog grejanja. a naroCito gornjih horizontalnih vodova osetno utice na promenu
napora,
Ovo se moze i racun"ki dokazati aka jedan kruzni tok podelimo na vise deo-
niea i izvclimo komparativni proracun napora pd cemu bi menjali temperature
vade gornje razvodne mreze u granicama koje se prakticno postizu, npr. postav-
Ijanjem horizontalnih cevi u hladnom tavanu iii ispod plaf ona.
Pokazano ;e da ;e napor predstavljen proizvodom visinske razlike dveju
krajnjih tacaka toka i razlike gustina. vade u tim tackama (6.7).
PH = H g(Pb - P.) [pal
Ove gustine nalazimo u tabeli T - 52 za odgovarajuce temperature u tim tackama.
Da ne bismo traili gustine u tab.1i moterno se posluliti jednacinom koja glasi
da je razlika gustina. u dvema tackama jednaka proizvodu temperaturske razlike izmedu
till tac.aka i pmmeni gustine u tome temperaturskom podrucju (e) tj,:
gde je; & tt;. - [6 pad temperature u deonici. izmeaL tacaka (1 i b
dp
promena> gustine (Cit) ,
Naknadni
Podaci i eme mreie
V rednosti dobivene na bazi
Vrednosti doblvene na bazi naknadnog
Razlika
prethodnog prefuika
preenika
.lJ
1
'il
8
,
$3
.ll'"
:e
"
."-
:e.
o.
I=-
'"
:g:o
. 0.
.' . -"
.S ...
d
;lj.o
:5.1:>0
tj '0 ll
0. s-
H
0..3
'03
;.;::lOO -So
05
H
' '"'
...
.'"
"g-Mb '
&l" Q" &lo
..
,g:o
..
z'"
'" '"
1
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Q G L D V R LR E, Z D, V R LR E, Z LR Z
W kgh-
1
m rom
ms-
t
Pam-I
P.
p,
mm ms-
I
Pam-I P. P.
p,
Pa
------_.
2 3 4 5 6 7 8 9 10
11-
00
_
0
-i2
13 14 15 16 17
Kolo Tadijatora 1. Deonice 1, 2, 3 i 4
H = 4,0 m; LL = 39,00 m; PH = 125Pam-
1
'4,Om ""SOOPa
Za trenje u cevima uzeto: 0,60' PH = 0,60 500 Pa = 300 Pa
Rl = 30,00/39,00 = 7,7 Pam-l
8000 9,0 32 0,10 4,5 40,5 5,5 27,5
2000 9,5 20 0,07 5,0 4,7,5 9,0 22,0
2000 9,5 20 0,07 5,0 47,5 7,5 18,5 15 0,13 22 209 8,0 67 161,5 48,S
8000 11,0 32 0,10 4,5 40,S 4,5 22,S
l;LR + EZ 176,0
+
90,S 266,50 P.
kolone ,,16" + ,,17" = 161,5
+
!:Z 48,S = 210,00 Pa
Promenom precnika u deonici 3 : !:(LR)
+
EZ = 476.50Pa <PH 500Pa
._""
Kolo ratlijatora 2. Deonice 1,4,5.6,7 i 8
Napar kao u kolu radijatora 1:
PH = SOOPa
Za trenje u cevima, kao gore: = 300 Pa
Utroeni napor u deonicama 1 i 4: (L1 + L4)' Rl = 20,00' 7,7 = 154 Pa
Ostaje za trenje u deonicama 5, 6, 7 i 8: 300,0 - 154.0 = 146Pa
buzina deonice 5 do 8: L5_8 = 6,00 m
Sinn' d .. . 146,0
pee 1 1 pa pnttska za prethodm proraeun R2 = 6.00 = 24.40 Pa
_0 o.
2 3 4 5 6 7 8 9 I" __ 0 ___
" 12 13 "-15--1'
-T- 6000 1,5
25 0,13 10,4 15,7 11,5
96
2400 1,5 20 0,08 6,6 10,0 7,5
24
2400 1,5
20 0,08 6,6 10,0 3,0
10
I
15
6000 1,5
25 0,13 10,4 15,7 11,0
92
51,4
+ m 273,4
Na deonici 1 i 4:
81,0
+
50 130,1
42,S 3,0 34 I 32,S 24
28,4
404,5
Poveeanje pada pritiska usled promene precnika:
(,,16") 'I (,,17") 32,5 " 24
= 56,5 Pa
Ukupni pad pritisk:r. (LR) + :EZ
= 460,OPa
PH (500Pa)
Kola radijatora 3. Deonice 1, 4, 5, 8 i 9.
Visinska razlika H = 8,0 m. Napc r PH = 8m 125 Pam-I
Za trenje u cevima 0,60 PH
Utroseni napor u deonkama 1 i 4
Utroseni napor u deonicama 5 j 8: + L8)' R2 = 3m 24,4Pam-J
Ukupan napor za deonice 1, 4, 5 i 8
Raspoloziv napor za deonice 9 i 10: 600 Pa - 227,2 Fa
Dutlna deonica 9 i 10: L9, 10 = 13,00 m
372 8 m
Specifieni pad pritiska za pretqodni proraeun Rs = In
3600
3600
6,5
6,5
20
20
0,12
0,12
13,1 85 7,0 50
13,1 85 3,5 25
E(LR) 17,0; EZ
Ukupan pad pritiska za deonice 9 i 10: :E (LR) + 1: Z =
Ukupan pad pritiska za deonice 1 i 4:
Ukupan pad pritiska za deonice 5 i 8:
Ukupan pad pritiska u kolu radijatora 3:
1000Pa
600Pa
154 Pa
73,2 Pa
227,2 Pa
372,8 P.
28.7 Pam-
l
245 Fa
131 Fa
219.4 Fa
595,4 P.
Neiskorisceni napor je 1000 595,4 404,6 Pat ali svako smanjenje precnika u deonici'10 povecalo bi napor iznad doz.
voljl pa se 7.adriavaju prethodni preenid.
-
..,
<
-
;;j
180
e
0,
0,
7
I ' I
V
0,5
1/
;r'
-
I
Tabe1a T 54 pokazuje zavisnost ve1icine e
od temperature.
Ova zavisnost graficki je predstavljena na
s1. 103,
Za dvocevni sistern gravitacionog vodenog gre-
iania kod koga ie temperatura vode u kotlu: 90170\
u tab eli se nalaze za e
/1
0,
za razvodnu mrezu Er = 0,67 [kgm-
3
0c}
za povratnu mrezu Ep = 0,56 [kgm-
3
0c]
I
[
I
,
40 50 60 70 aD 90 !GOroe] Uticaj toplotnih gubitaka u cevovodima na
TEMPERATURA temperatursku razliku izmedu odvoda i dovcda yeti
SUka 103_ Zavisnost promene Je kod kotla nego kod radiJatora.
gustine vode od temperature Ako se polazi od odredenog hla<l:enja vode u
radijatoru, np!. 20
0
, mote se postojeee vodeno grejanje
uporediti sa sistemom bez toplotnih gubitaka u cevovodima tj. sa postrojenjem za koje se
smatra da ima vetu temperatursku razliku izmetlu odvoda i dovoda na kotlu.
625-8 Korekcija velicine povrSine radi;atora usled hladen;a u mrefi
Radi tacnog proracuna grejanja pri odredivanju povcline radijatora treba
voditi racuna 0 razlicitim temperaturama vode u razvodnoj mreZi. Ukoliko je duZi
vorl. u razvodnoj mrdi izmedu kot1a i jednog radijatora, naroeito ked neizolovanih
deonica, utoliko je niZa ulazna temperatura vode a sa tim i specifiena jacina grejne
povrsine. Saglasno tome, za odredenu kolicinu topiote moraju se radijatori koji su
udaljeniji od kotla birati vea od onih ko;i su bliZi kotlu,
Pri proracunu razvodne temperature pojedinih tacaka u mreZi, sada se moze
usvojiti razvodna temperatura ill na' kotlu ill na najnepovoijnijem radijatoru,
npr. 90.
Kod prvog izbora najudaljeni;i radijatori dobijaju jedan dodatak preko onog
sto hi daIa racunska vrednost kada se ne vodi racuna 0 gubicima toplote.
Kod drugog izbora mogu se bliZi radijatori birati manji, jer temperatura
odvoda kotla se povecava. Prema tome ovde su radi;atori neSto rnanji ali to
dovesti, pri veeim optereeenjima razgranatih mreZa, skoro do temperature ispa-
ravanja u razvodnoi mrezi.
Zbog toga se preporucuje prvi naein.
Pored toga koruno je i da se kod dvocevnog sistema jednom odabrani pad
temperature odrfi u svim radijatorima, tj. 20. Ovako se onda slaZu i kolicina
toplote i protoci votie sto dozvoljavaju da se primene pomocni ,listovi 3 i 5 nepo-
sredno za sve deonice.
Jos je i ta korist ovog nacina sto se srednja temperatura radijatora sarna po
sebi odreduje vee time 8to je odredena uobicajena temperatura u razvodnoj mrei;i
a sa time i dozvoljeno opterecenje grejne povrSine.
Procentualni dodaci za povrSine udaljenih radijatora dati su u tabeli T - 57.
626 PRORACUN HLADENJA U CEViMA
Odavanje toplote u izolovanoj cevi dato je jednacinom (2.26), koja se ko-
risti i za proracun izolacije. Prema ovome hladenje jednog vodenog toka u jednoj
deonici hi iznosilo.
181
1 & = LkR(tm - to)
I Ghe
[0C] ( 6.19)
& hladenie vode (pad temperature) [0C]
gde ie:
L duzina deoniee [m] . -1-1
kR - koeficiienat prolaza toplote po duznom metru ceVl [W m K 1
Em - srednja temperatura greinog fluida (vode) [0C]
ro - okolna temperatura prostora [0C]
G h - protok u jedinici vremena u cevi [kg h -I ]
C - masena kolicina toplote
Za (t,n), radi uproScenja racm:1a, moze uzeti poeetku iIi
kraju deonice jer je razlika vrednostl (&/2), kOla se doblJa racunaJucl sa promenom
(tm -- to) U ovim dvema tackama, veoma mala.
Kao okolna temperatura uzima se:
za slobodno postavljanje c:evi u razliCitim nezagrevanim prostorijama
videti tabelu T - 19
za izolovane (''evi u zatvorenom kanalu u zidu to = 35
za neizolovane cevi u zatvotl'!nom kanalu u zidu to = 45
kR se odreduie iz tabela T -45 i T -46, gde t.reba predvideti dodatak na.
gubitke toplote kod izolovanih cevi od 15% na nosace.
U tabeli T-47, radi lakSeg ,racunanja, date su vrednosti za k'R 1,15.
U ternperaturskom podrucju 65 do za cevi precnika od 10 do 200 1 razhbte
debljine izolacije od mineralne i staldene vune i kiselgura. Debljine koje se ceSce
koriste su podvucene.
Za neizolovane cevi kR se moze uzeti iz tabele T-5S.
T-SS
Unut!'dnji preCnik
cevi [rom]
Za vertikalne cevi
KoeficiJent prolaza po dufnom. m
kR IWm-1K-'l
15
1
20
1
25
1
32 I 40
1
50
1571601651
i
Za horizontalne cevi
! 1,1 I 1,3\1.5 I
I 0,9 i 1.1 1,3 i
lo9 1
1,6
2.0 I 2,1 i 2.2\ 2,6 \ 2,81
1.8 2.1 I 2,2 2.6 2.8
_____ .. ,l..___ .__ ._
80 IlOO I
3,1 I
3,7
3.1 3.7
Kada je data odvodna temperatura na kotlu, racuna se pad temperature u
svim deorucama u pravcu strujanja do naj,nepovoljnijeg radijatora i 'na isti nacin
hladenje u povratnoj mrezi. Za odredi,vanjt: povratne temperature u kotlu
obracunati temperature mesavine u svima strujnim kolima. Pomoeu polazmh
temperatura odvoda u prethodnim d(!onicanaa moze se hladenje (pad tempera-
ture) sledece deonice lako odrediti. .' . .
Kao i kod proracuna pada priti'ika i ov de se posmatraJu deomce cev:.
protoka i preenika. Ako deoruca prolru:i kroz prostorije raznih temperatura ill menJa
izolacioni sloj onda se svaka ovakva parcijaina deonica odvojeno proracunava.
182
626-1 Prelhoclno odr.lllva,nj_ p .a gublciwa .... vim ..
Polazi <e naipr. od pr'Jtisk. koji vlads u posrrojenju bez toplotnih gubitaka,
pa se uzimaju U obzir dodaci za napor usled hladen)8 cevi, koji su ustanovljeni
ispitivanjem, (tabela T - 56).
Ovako dobiven prethc,dni napar PH za jedno kolo 0' bicno se koristi za odre-
divan,e prethodnog precnika. Ovi preenici se unose u f ormular - kolone !-4
u prethodnom primeru (koriste se i za predraeun cena).
626-2 Naknadui naporm uzimaju45i U ohzh" hlad:enje u cevima
Naknadni proracun U ovom proracunu sluZi ruo za odredivan;e napora
(PH), tako i za uporedenje n21pora i gubitaka na trenje I.,LR + 'ZZ. c
Najpre se poCinje sa proracunom hladenja (pada temperature) u po;edinirn
deonicama stru;nog kola. Dalje treba obracunati i uneti u formular sledccc podatke;
I G ! D L
I jW:::K-'
I t,
I
& t' N' P'H
Deonica
' I
I
to
b .
I kgh-' "C "C 'C 'C mm m
I
m Pa
I
I
L - uzimaju se iz fonnulara za rnrde cevi) D je prethodni preenik iz
kolone 4
Gk racuna se iz [ormule - gdeje t,,- tp temperaturska razlika
tr -- lp
vode na uiazu i izlazu radijatora (l':::: 20)
tr temperatura U odvodu. (90C)
l' temperatura: "ode na kraju deonice tj, t' = tr -.-: 3-
H' uzima se iz se:me, to je vertikalno rastojanje sredine kotla i sredine
deonice
s - debljina izoladje u mm
Delimicni napor se cnda racuna iz
i, U'" I
i PH=dl'i.rE:
,--_ .._-.._._1
[PaJ (6.20)
Za priidjucenu deonict:: polazi sa (t') kao sa razvodnom temperaturom
i 'dalje se racuna ns isti naCin.
Za razvodnu mrezu dovoljno j e odrediti dodatak napora pomocll ukup-
nog hladenja.
Krajnji merodavan' napor PH clobija se kao zbir svih delimicnih napora P'B,
posle obracuna svih razvodnih deCinica ;ed.nog kola kao i povratnih vertikalnih
vodovs, kome se dodaju vee poznat e razlike pritiska usled hladenja u radijatorima,
183
Treba jo proveriti da Ii poznatim nadena vrednost pada pritiska
:E L R + :E Z odgovara ovome naporu.
Male izmene je nekad- potrebno sprovesti na precnicima. cevi povratne mreZe
da ne hi imaH velikog uticaja na dejstvo napora PH.
Za mre.zu gravitacionog grejanja sa gom;im razvodom za prethodni pro-
racun pri uzimanju U obzir gubitaka toplote u vodovima pri odredivanju napora,
koristisetabelaT-56,ukojojjedat dodatni napor u Pa (odnosi se na normalnu
izoiaciju, temperaturu tavana od OC temperaturu prostorija ad lOoe .
Ove vrednosti u tabeH dodaju se proracunatim vrednostima napora pri kome
nisu uzimani u obzir, gubici toplote u vodovima. Usvojene su temperature fluida
(vode) u razvodnoj mrezi 90C. u povratnoj 70
0
e. tj. sa padom temperature od 20
0
e,
koji se odnosi na radijatore u dvocevnom sistemu a u jednocevnom na mrezu.
Za drugi (tr t
p
) pad temperature niZe u T - 56 su dati faktori korekcije.
T-56 1. Neizolovani usponslt:i vodovi izvan zida. Dodatni naper u Pa
a) Zgrada sa 1 i 2 sprata
Visinm od sredi'ne
Horizontalna udaljenost vertikalnih
Horizontalna
rairenost mreie
kotlu do sredine
krakova kola u m
I
r,adljatora
do 10 20 50!50-75':75-100
do 25 m do 7 m 100 100 150 1
25 do 50 rn
"
100 100
150 I
50 do 75 m
"
100 100 150
7S do 100 m
"
100 100 100
b) Zgrada sa 3 i 4 sprata
do 25m
I
do 15 m
I
250 I
250 I
350
I
25 do 50 rn
" 250 I
250 300
50 do 75 rn
!
"
250 250 250
75 do 100 m 250 250 250
"
c) Zgrada sa vie od 4 sprata
do 25 m dio 7 m 450 500 I 550
preJko 7 m 300 350 450
25 do 50m do 7 m 550 600 650
preko 7 rn 400 450 500
50 do 75 m do 7 m 550 550 600
preko 7 m 400 400
i
450
75 do 100 m do 7 m 550' 550 550
Korekcioni Jfaktori za druge temperature vode
Pad temperature (tr - tp)"
Temperatura 90
razvodne vode 85
80"
>20 20
10
8,5
7,0
200 -
150 200
150 200
-
t
-
350 -
200 350
300
,
350
- -
- -
750 -
550 -
650 750
500 , 550
600 ! 640
15
7.5
6,5
5,0
-
-
-
250
I
-
-
-
400
-
-
-
-
-
-
I 750
10
5,(J
4,5
3,5
I
I
I
,
184
&) Zgradc :m i 2 spratll.
do 25 In do 7 In 50 100 100
25 do SOm
"
50 50 100 100
50do75m
"
i
50 50 50 100 150
75 do 100 m 50 50 50 100 150 200
b) Zg:.r:to .. sa 3 i 4 sprata
do 25 m do 15 m 100 150 200
25 do SOm I 100 150 200 250
SO do 75m 50 100 150 200 250
75 do 100 m
"
50 50 100 150 200 250
c) Zgrsde
"
vise od 4 sprata
do 25 m do 10 m ISO I
prek010 m 100
25 do 50 m do 10m 150 300
prdw 10 m 100 200
50 do 75 m do 10 m 150 200 300
preko 10 ill 100 150 200
75 do 100 m do 10 m 150 200 300 350
p!'eko W In 100 150 i
200 250
Kada sc
njima i srednje
cine radijatora,
temperature 'lode: u gbavnijim deonicama mreze a sa
pojedinih ;udijatora, mogu se utvrditi krajnje veli-
Treba voditi :acllxm 0 promenama koeficijeI11ta k radijatora usled tempera-
furske razlike tp - to; gck je iF temperatura fluida ('vode), a to temperatura okoline.
j Korekcija koefidjenta k treba da se sprovede po formuli (4.22). Za predracune ra-
dijatori se mogu korigovati prema T - 57,
U z,imanjo: U obzir toplotnih gubitaka u: cevovodima pri odre(Nvanju grejne povrfine radijator a za
pretJwdni prcrracuf>
DodGcJ za grejnu p('Vrrtnu u %
VisespraL."l(\ grejanj!:
Pretpostavka: razvc,Qn!' Luc:b,
temp. prv-J[; :;:8,dijs:tom
u:mpcratnra 20
6
, temp, kotia 90".
-88", ostall rarui!l.tori prcm& T -58
Brei r,pratova
2
3
4
5 i ville
185
Nastavak tabele T _. 57
Etazno grejanje (pretpostavljene velicine kao u T - 56)
Horizontalna mreie
Do 10 m
Preko 10 m
Horizontarno rastojanje vertikalnih vonova jednog
strujnog kola u m
do 5
I I 1--
5 do 10 i 10 do 15 \ lScio20 i preko 20
15
!O
I 15 I 15 I
20
6264 Proracunsld prIme!' sa uzimWljem U obzir gubitaka toplote
usled hladenja u cevima:
SledeCi primer ce pokazati redosled proracuna rnreie uzimaj1.lCi U obzir
toplotne gubitke u cevovodima.
Primer.
IzvrSiti proracun mreie jednog gravitacionog vodenog grejanja sa gornjirn razvodom
prema semi na s1. 104, vode<:i racuna 0 toplotnim gubicima u cevnoj mrezi.
Pretpostavljeni podaei:
Odvodna temperatura u kotlu 90"
Temperaturska razlika na ulazu-izlazu svakog radijatora at = 20
e
Temperatura tavana 0
Hladenje usponsldh voclova se zanemaruie jer su dobra izolovani i postavljeni u
nim kanalima u zidu.
Povratne vertikale su izolovane i postavljene u zatvorenim zidnim kanalims. (! = 35<
Naknadne proraeuna trcba iZVfS.iti za kola radijatora 1, 2 i 3.
Slikz. 104 - Sherna pnmer proracuna sa gubicima toplote u cevima
186
626-41 Prethodni. proraeun
a) Kolo radijatOTa 1, (Deonice 1 do 8)
Napor (bez toplotnih gubitaka) iz tabele T-53: 3m 125 Pam-I 375 Pa
Dodatak napora prema tabeli T - 56 100 Fa
Prethodni napor PHo 475 Pa
Od ovoga 60% na trenje u cevima 0,60 PHO 285 Pa
Duiina strujnog kola radijatora 1 L 102 m
Pad pritiska Rl = 285/102 2,8 Pa m-
1
I; , I; II 'I' i;, I i
hr. i '1m mm'I' "" ,Pam-
1
Pa I Pa ,mm, e'" :Pam-11 Pa I Pa I Pa Pa
1.l4 _ E 'I I I I 1 I I' I
'I 39 50 12000123 i 32 ! 0,551 110 [2530! 2,51 380 -\- I - I - I : 1 i I
I 40 49 116001 8 i 32 ! 0,45i 72 ! 580i 0,5: 50i 25 0,80, 29612371 0,5: 160 i,1790l, 110 i
'\41 48
1
1200i 8 I 25 : 0,601 173 i1380: 0,5. 90: -- ! -! - ,-; - ! - : - , -
42 47 8001 8 '" 20 ! 0,661 263 12100, 0,5' 1101 15 'I' 1,21 1210 196801 0,5\360 '17580> 250 'I
43 46 I 400: 8 ! 15 10,59! 326 126101 0,5 90i - , - 'I - - - - i - 1-
44 45 I 200
1
2 I' 10 10,
5
1' 320 I 640' 13'1'1610' - I -, - - - - [- -,
I I . I 1 I , c_ I
I
L = 57 9840 2330 9370 Pa
I
205
Radi primera izvrsen je proracun kraka X. Izmedu racy! u taCkama A i B postoji razlika.
pritiska PH +::EZ.=: 21540.Pa. Ova razlika pritisk,a.je za
v
odredivanje
preCnika ceVI kraka X, znaCi 1 za deomce 39 do 50. Tteba postupltl kao 1 U gore lzvrsenom prora-
CullU pod b). Najpre se izracuna specifieni pad pritiska R. Aka se uzme da na pojedinacne otpore
pada 40%. ostaje za dimenzionisanje cevi u deonicama 39 do 50 na raspalaganju pritisak ad
. 21540'" 12920Pa. Na duiini ad 57 m specifieki pritisak iznosi:
12920Pa
R = 57 m '" 227Pam-
1
Prema ovome se koriscenjern pornocnog lista 4 izvrsi dimenzionisanje pree-
nika. Rezultati su uneseni u prednji formular.
:l:: LR +:l:: Z = 9840Pa + 2330Pa= 12170Pa
Poveeanje pada pritiska usled
promene u deonicama 40, 42, 47 49:
Ukupan pad pritiska
9370Pa
21540Pa
Druge promene ne mogu se izvrsiti jer bi pad pritiska isuvise porastao.
Ostali krakovi se racunaju na isti naein.
Kod visokih zgrada gravitacioni napor ne treba zanemariti. U jednaCini
(6.28) PHP se ne menja ali zato PH se menja sa temperaturskom razlikom, sto znaCi
i sa optereeenjem grejne instalacije, usled cega se pri povecanom optereeenju neee
postiCi proracunata raspodela napora. Time dolazi i do nejednakog zagrevanja
spratova na jednorn vodu i oteiavanja centralnog regulisanja.
U gornjim spratovima, kada se uzme U obzir ceo gravitacioni napor, radija-
tori pri malom opterecenju grejanja zaostaju a kada se zanemari ova; svi
radijatori pod istim okolnostima, tj. kod slabijeg optereeenja, onda pregrejavaju.
Ovakve nepravilnosti se jos vise izrazavaju poveeanjem udela PHg U odnosu
na ceo PH, tj. sa visom zgradom i udaljenijim vodovima.
Izborom jace pumpe ove nezgode se smanjuju.
Kako ove smetnje idu u dye krajnosti uzimanjem u obzir iii odbacivanjem
uticaja gravitacionog napora, onda se preporucuje da se uzme u racun sarno jedna
polovina ovoga tj.
I
PH = PHp + 2 PHg (630)
Ove nezgode se mogu izbeCi jos na jedan naein. Nairne u proracun se uvodi
pritisak pumpe sarno u glavne horizontalne vodove dok se usponski vodovi racu-
naju sarno sa gravitacionim naporom.
U ovom sluca;u treba voditi racuna da se vodovi tako rasporede da fluid
(voda) u svome toku kroz sva kola prolazi pribliino isti put. To se pos!ize razrnes-
tanjem vodova tako da npr. najduzi razvodni vod ide sa najkraeim povratnh'U iIi
se ublazivanje uticaja razlicitih pritisaka U odvodu i dovodu vrSi kratkim spajanjem
u nekim deonicama preko regulisueih ventila (s!. 113 i 114).
206
-_.-1_--'--,
I
I
I
,-_J
i -- L..........<_-'-_-'
,
K I
J
Stika 113 - Serna spajanja kola istih duiina
--
I
I
I
I
I---l>'<l--l
I
I
__________ 4- __ _
Slika. 114 - Serna kratkog spa-
janja razvodnog i povraUlog voda
regulisucim ventilom
Cirkulacione pumpe za centralno grejanje kod nas proizvode IMP Ljubljana, Fabrika tern:j5.kih
uredaja Sombar i Fabrika "Gorenje-Sever", SUbotica.
63 PANELNO GREJANJE
631 opSn DEO
Panelno grejanje spada u vrstu centralnog gre;anja kod koga ulogu radija-
tora vrse velike grejne povrsme. Sa ovih pomina toplota se uglavnom odaje
zracenjem.
Prema svojoj konsrrukdji grejne povrsine pane1nih grejanja mogu biti u
vidu velikih plocastih radijatora, koji su pricvrsceni 0 zidove sa malim rastojanjem
od njih, ili su to sami zidovi, plafoni ili podovi u kojima Sil ugradeni sistemi grejaca.
Prema tome panelno grejanje moze biti zicino, plafonsko iii pocino. Ali i pojedine
od ~ v tri vrste roogu se i medusobno kombinovati a tako isto i sa radijatorskim.
iIi vazduSnim grejanjem.
Slika 115 - SpoIjni izgled'(sl. 115) i crtei (sl. 116) sa objasnjenjem cirkulaci:loe pumpc
fabrike "Gorenje-Sever" za centralno grejanje REDA IP
TIP IP401125-100!160
/I Merni prikljucak R'/s"
JIJ Odzracivanje R '/e"
VII Prainjenje R J/
a
"
Slika 116
207
Tjp IP 100/180-150/360
Kako se zracenjem, koje je pretezno kod ove vrste grejanja, ne zagreva okolni
vazduh direktno, nego preko predmeta na koje je ono upravljeno, onda svi okolni
predmeti i granicne povrsine koje ne sillie kao grejne povrsine imaju veeu tempera-
turu nego okolni vazduh, izuzimajuei hladne spoljne zidove i prozore. Usled ovoga
Je i odavanJe toplote covecJeg organizma ffianJe nego u _prostorijama kOJe se zagre-
vaju obicnUn radijatorima. ImajuCi u vidu jos i da prostranost grejnih povrsina
ovih sistema grejan;a omogucava njihove niie temperature moze se zakIjuciti da
je panelno grejanje izrazito ugodnije i bolje u hlgijenskom pogledu.
Ako je u jednoj zagrejanoj prostoriji temperatura vazduha t1 a temperatura
okolnih povrsina t2, onda je kod radijatorskog grejanja [1 > t2 a kod panelnog
t2 > tl, sto je u pogledu ugodnosti povoIjnije za covec;i organizam.
Ukoliko ne bi postajala mogucnost obnove vazduha, bilo kroz nezaptivene
elemente prostoriJe (prozari , vrata), bila vestackim putem, onda bi kod panelnog
grejanja doslo skora do izjednacenja (1I) i (l2),
Temperatura povrsine plafona u kome su ugradeni grejaCi, dostiZe do 35,
Ovde se mora dobro paziti da ne bi zracenje bilo orijemisano na osobe koje se
ne kreeu, jer bi to izazvalo neprijatan osecaj,
Ako su plafoni vece visine od normalne (t;. preko 3.2 m), onda povrsinska
temperatura plafonskih pane1a moze srazmerno biti i viSa,
Zidni paneli mogu imati znatno visu temperaturu, jer im zracenje nije on-
jentisano prema glavi coveka, niti je covek u direktnom dodiru sa zidom.
Suprotno ovome temperatura poda, kada je u pitanju pedno grejanje, najni-
fa je od temperature grejnih povrsina druga dva paneina grcjanja (do 25 a u nekim
slucajevima do 30) pa se ova vrsta grejanja smatra kao jedno od najprijatnijih za
208
coveCJl organizam. Ovame ide u prilog i CinJcnic<l da covek stojeCi u
prostoriji u kojoj vlada temperatura njegovog tela, gubi preko tabana istu koliCinu
toplote kao i preko celokupne estale povdine svoga tela (is.pitivanje vrsia prof.
J. Amar).
Merenja, koja su vrSena u r..ormalnim prostorijama na 2,5 m od prozora u
kojima je instalirano podna grejanje, pokazala Sil da se temperature merene na
40 em visine od pada i ispod plafona razlikuju najvise za 0,5.
Ova ista merenja u prostorijama grejanim obiCnim radijatorima pokazuju
razliku od 2,5
0
do 8,5
0
u zavisnosti od spoljne temperature (za + 10" do 15).
Takode i ujednacenost temperature prostorija grejanih panelnim grcjanjem,
a narocita podnim, vdo je dobra. Prakticno temperaturska razlika se pokazuje
jedino na malom rastojanju (od 10 - 20 em) od prozora i izrazito hladnijih zidova.
Kao merilo ugodnosti sredine u kOJoj covek boravi pomenut je i stepen oda-
vanja toplote UJcgovog tela a narocito glavc. Dobra uJednacenost temperature u
prostori}ama uslovlJava da jc ovo odavanjc toplote vcoma umereno. To se bolje
postize ukoliko su grejm! povrsine veec i dobro rasporedene. Kada se panelni radi-
jatori ne prostiru preko edih povrsina plafona iii poda iii njegovog velikog dela,
onda pravilan njihov raspored ima znatan uticaj na ujednacenost temperature. Sma-
njenje odavanja toplote panelnih radijatora konvekcijom takode doprinosi ujedna-
cenju temperature. Konvekcija kod pane1nih grejaca najvise dolazi do izraiaja u
zidnom grcjanju a najrnanje u plafonskom, kod koga se zagre;ani vazduh priljubljen
uz plafon najmanje krece.
Grejaci kod pane1nih grcjanja mogu biti savijene cevi u vidu serpcntina
iii registra u kojima cirkulise toplotni fluid, ili ako ima uslova koriste se i elek-
tricni grejaci.
Cevni grejaCi se u letnje doba mogu koristiti i za hladenje prostorija. U ovom
slucaju bolje je primeniti plafonsko grcjanje posto se rashladen vazduh spusta na-
ruze. Kada se raspolaZe u vodovodnoj mrdi dovolino hladnom vodom, onda se ona
moze direktno koristiti za ove svrhe, u protivno primenjuju se uredaji za hladenje.
Pri ovome treba imati u vidu da hladenje vazduha povceava njcgovu vla1:nost pa
o tome treba voditi racuna u nekim podrucjima kao npr. u primorskim krajevima.
Usled potrebne ruske temperature kod panelnog grejanja treba da je i tem-
peratura fiuida - vode niza, 5to zahteva i osetljivije regulisanje sagorevanja. Zbog
ovoga je korisno uvek ugraditi sirene za signalizaciju maksimalne temperature u
odvodu a i jedan vod za mesanje kako bi se temperatura vode u odvodu mogia
brzo smanjiti i da se moze oddavati nezavisno od temperature kotla.
Ako se zagrevanje vrsi preko prikljucka tople iii pregrejane vode daljinskog
grejanja, obavezno je imati odvojen cirkulacioni vod za zagrevan;e zgrade, zagrcvan
pomocu razmenjivaca, da se izbegne dejstvo i korozije i talozenja. Ovo isto vazl
naroCito ako je cirkuladoni vod predviden i za hladcnje.
Podno i plafonsko grejanje omogucavaju radonalnije zagrevanje ako je obez-
bedcna efikasna toplotna izolacija spoljnih zidova a takode kroz podove i pla10ne
gde ne postoji toplotna uravnotezenost sa susednim spratovima.
632 AKUMULACIJA I REGULISANjE TOPLOTE KOD PANELNIH GREJANJA
Pane1no grejanje je manje-vise inertno jer zagrevanje prostorija poCinje tck
po prenosu toplote od grejnih cevi iii ploca na njihovc obloge. Ovo je izrazitije
209
kcid masivnijih konstrukcija pa se promene u potrebama zagrevanja ne mogu iz-
voditi u kratkom vremenu.
Inereija raznih sistema grejanja vidi se iz sledeceg pregleda, koji izraZava
odnos akumulisane toplote QA [W h ] i jacine zagrevanja QhlW].
Panelno grejanje sa ubetoniranim cevima 4 do 8 casova
Panelno grejanje sa lamelama 2 do 6 "
Grejanje sa radijatorima od livenog gvozda 1 do 1,2 "
Grejanje sa radijatorima od celicnog lima 0,7 - 0,8 "
Grejanje konvektorima 0,15 - 0,2 "
Grejanje plocama zracenjem 0,8 - 1,3 "
Kod panelnog grejanja donje vrednosti vaze za plafone manje debljine i
potpunom izolacijom s gornje strane a gornje vrednosti su sa uzimanjem u obzir
akumulacije toplote u meduspratnim konstrukcijama sa normalnom izolacijom.
Velika inercija ovih vrsta grejanja nekada dovodi do neprijatnosti jer ako bi
se prostorije i suvise zagrejale, njihovo hladenje se postize jedino otvaranjem pro-
zora sto nije uvek pozeljno niti ekonomicno. Za ovakve slucajeve bolje je graditi
lakSe konstrukcije.
Moderne zgrade zahtevaju racionalnije gradenje, tanje zidove i vece prozore
pa i sistem grejanja treba da ima manju inerciju radi elasticnosti regulisanja.
Kod velikih zgrada treba uzeti u obzir i akumulaci;u toplote u zavisnosti od
konstrukcije zgrade i predvidene potrebe u zagrevanju. Korisno je jos i izvrsiti
analizu cene kostanja goriva, jer u zavisnosti svih ovih parametara eksploatacija
svih sistema grejanja u nekim sluca;evima moze kostati vise a u nekim manje od
radijatorskog zagrevanja.
633 PREDNOSTI I NEDOSTACI PANELNIH GREJANJA
Prema onome sto je izlozeno prednosti panelnih grejanja bi se rezimirale
u sledecem:
ne vide se i ne ometaju unutrasnju prostorija
ako se izvan povrsina prostorije, tj. u vidu ploca, bolji su u estetskom
pogledu
svi su vodovi u unutraSn;osti konstrukcije pa je manja opasnost od mraza
manje su temperature okolnog vazduha, dok su temperature okolnih
predmeta povecane
- usled malih temperaturskih razlika malo je i strujanje (konvekcija) vaz-
duha pa nema ni podizanja prasine U onolikoj meri kao kod grejanja gde konvek-
cija dolazi do veceg izraiaja
- povrsinske temperature panela manje su od temperature covecjeg tela
(za podno i plafonsko naroCito) a vece od temperature granicnih povrSina pro-
storija,
- podno grejanje (narocito sistema "Deriaz") moze u eksploataciji biti
ekonomicnije od radijatorskog do 30%,
210
- kada su grejacr sa toplotnlm fluidom u cevima mogu sl uZiti i za hladen;e
u odgovarajuchh r"edodima ako se ra.'i.poiaJe hladnom vodom iIi rashladnim
-- u izvesnmi kOlistruktivnirn koncepcijama mogu posluziti joS i kao zvucna
izolacijs<
N asuprot pomenutim prednostimn moraju se istaCi i sledeei nedostad
ne1nih grejanja:
- mnogo veei investidoni troSkovi U odnosu na centralno radijatorsko gre-
janje Hreha: raeunati najmanjt: sa poveeanjem troSkova od 50-100%.
- ne dozvolJava sc primena gde se lozenje vdi s prekidima usled izrazito
ve1ike inerci;e
kakve bilo naknadne izmene i prepravke su veoma oteZane, skoro ne-
moguee ill veoma skupet
popravke u slucajn kakvog kvara su dugotrajne i takode vrlo skupe
regulisanje usled inerdje je vrlo oteZano
wIo je osetljivo u blizinl hladnih zidova i prozora. 5tO rdavo utice na lica
u njihovoj blizini (popravlj. so dodavan)em radijator. iii panela uz takve zidove
ili pod prozore)
- male moguenosti parcijaInog zagrevanj. prostori;a
- u slucaju podnog grejan;a gde povrSina poda nije tlvek slobodna, za-
grevanje gubi od. svoje efikasnooti.
1z navedenih karaktenstika moze se zakljuCiti da je panelno grejanje ugiavnom
primenjeno kod javnih zgrada: muzeja, skola, izlotbenih haIa, bolnica, velikih
biroR. Ne primenjuje se u zgradama velikog prometa kao sto 8U bioskopi
restorani i 81. '
Ne upustaju6. Sf 11 rasmatranje da Ii je korisno u krajnjoj liniji za covecji
organizam da mn se uslovi boravka podeS3-vaju radi postizanja maksimalne ugod ..
nosti, Cinjenica je da 5s tu uvcliko postiZe i primenom panelnog grejan;a. Tu bi po
prioriteru doslo najpre poeno, zarim plafonsko pa zidno grejanje koje se na;manje
razIikuje od rndijatorskog.
Na kraju, imajuCi u vidu gomje osobine ovih vrsta osobina grejanja) oYde se
narocho naglaS3v2 da je potrebno izvrsiti sve proracune i prethodne radnje vrlo
strikmo i u tesno} saradnji sa projektantom objekta jer docnije izmene ili eventu-
aIno ispravijanje greSaka mogu se sprovesti sarno uz znatne naknadne troskove,
634 GREJAC! ZA !'ANEL"lA GREJANJA
Grejati panelnih grejanja iii panelni radijatori" sastoje se iz dva osnovna
e1ementa: primarnog i sekundarnog dela. Primarni deo je onaj u ko;i se deponuje
toplota bilo da Stl. to cevi U Kojima cirkuliSe toplotni fluid, iii je to grejac na bazi
elek:trlCnog orpora, Sa ovih prirnarnih elemenata grejaca toplota se direktno prenosi
na povrsine sa kojih se topIota odaje U odredene prostorlje. Ove povrs:ine su sekun-
darni deo grejaca koji su iJi dodatne povrsine na plocastim radijatorima iIi Sll sami
plafoni) podovI iii zidovi u koje su grejaci ugradeni iii uzidani.
Elektricne grejace izraduju i isporllc:uju specijalne fabrike u vidu grejnih
ploca odredenih tijorn sc kombinacijom i smestajem postiZe zeljena ;acina
grejanJa, U Evropi s\: u r.;:tk:1] up(>trebi fi; narecito u nasaj zemljL
21!
Druga vrsta grejaca sastoji se od sistema cevi savijenih u vidu serpentina
kroz koje cirkuliSe top!Otni fluid.
U primeni Sll umesto serpentinskih cevi i gre;aci u yidu registra. Na njima
je mnogo veti broj zavarenih spojeva -- pa se manje koriste.
Ovi grejaCi su ugradeni razliCitim nacinima u konstrukci;u objekta ill su ob-
lozeni limenJm plocama i obeSeni pored zida sa odstojanjern od 30 do 50 nun radi
abrazovanja izolacionog vazdmnog sloja.
I ugra4eni grejaCi, aka se nalaze prema prostorijama koje se ne zagrevaju)
jzoluju se bilo vazdusnom ili nekom drugom vrstom izolaci;e.
Glavne vari;ante ugradivan;a grejnih cevi pane1nih bile bi:
a) za plafonsko grejanje
- gre;ne serpentine obeSene ispod plafonsldh "reflektora") odozgo su slo-
bodne, ("zracno grejanje"). Kod ovog sistema mogu se primeniti i e1ektriCni grejaci
- grejne serpentine ulivene u koje se donose gotove na gradiliSte
i veSaju ispod plafonske konstrukcije. Preko njm se postavlja zavrsni sloj maitera
- grejne serpentine prievrscene ispod konstrukcije pJafon. pa zalivene
zavrlnim slojem maitera
b) za plafonsko i podno grejanje
kovima
grejne serpentine ulivene u punu ploeu meduspratne konstrukcije
grejne serpentine ulivene u meduspratnu konstrukciju sa supl;;m blo-
grejne serpentine slobodno prievrscene u supljini meduspratne konstruk-
cije. Toplota se prenosi na sekundarne povrsine preko lamda, obicno od alumi-
nijuma kao dobrog toplonoSe, navucenih na grejne cevi i na..'llonjenih ili ulivenih
u sekundarnu povrSinu plafona iii poda.
c) za zidno grejanje
- grejne serpentine ispod zavrsnog sloja na zidu
- grejne serpentine izmedu sekundarnih metalnih plOCH> ok&cenih 0 zid
u vidu plocastih radi;atora sa vazduSnlln meduprostorom,
Ulivene cevi u puno; betonskoj ploei mogu se ponekad iskoristiti i kao ar-
matura armiranog betona} ali naravno treba ispitati da Ii ce to biti racionalno.
Ako se primenjuju ulivene serpentine potrebno je obezbediti intiman kon-
takt cevi i livenog materijala, koji je obicno specijalna vrsta' cementa) a voditi ra-
cuna i 0 tome da dilatacija oba materijala, cevi i cementa bude pribliZno ista. U
OVOID slucaju treba jos obezbediti intiman kontakt cevi sa betonom kako zbog
prenosa toplote, tako i zbog zaStite od korozije.
Kada su cevi slobodne u prostoru konstrukcije, onda se zastita od korozije,
ukoliko sam materijal nije nerdajuCi, vrSi raznim sigurnim i postojanim premazima.
Ako pane1ni grejaCi ne zauzimaju cele povrsine prostorija (zidova, poda iii
plafona prema vrsti grejanja) onda ill treba rasporedivati 8tO bliZe prozorirna ill
hladnim zidovima.
Specificni intenzitet zracenja sa pojedinih sekundarnih povrliua regulise
se prema proracunu pomocu podesavanja razmaka grejnih cevi. Prema tome ra-
212
stojanje izmedu cevi se bira prema vrsti plafona i potrebnom odavan;u tap late
u zavisnosti od temperature vade. Uobicajena odstojanja su 15, 20 i 25 em.
Da se ne hi gubila top Iota izvan prostorija, najmanje rastojanje cevi od spolj-
njeg zida treba da je 0,5 m a od unutrasnjeg 0,3 m.
Radi boljeg ujednacenja temperature preporuc:uje se da cevi budu ugradene
blize spoljnim zidovima.
Orijentacija grejaca treba da je takva da cevi budu paralelne spoljnjim zido-
virna a prikljucak na dovod cia je na spoljnoj cevi take da temperatura vode opada
prema unutraSnjosti.
Kada se topla voda koristi kao toplotni fluid panelnih grejanja cnda tempe-
raturska razlika vade na ulazu i izlazu grejne serpentine treba da je 10.
Cevi za plafonske i podne grejace su standardnih dimenzija a iz fabrika do-
laze vee formirane u vidu serpentina iIi registra. Postavljaju se horizontalno iIi
sa malim padom u pravcu strujanja. Spajaju se zavarivanjem koje mora biti bes-
prekorno jer su posle zatvaran;a nepristupacne.
Ovako pripremijenim eevima zavarivanje na lieu mesta se svodi na naj-
manju meru.
Slicno radijatorskom i kod panelnog grejanja mogu se tokovi pojedinih grej-
nih pOvrSina izdvojiti i pojedinacno regulisati. U narocito velikim prostorijama,
halama i dr. mogu se grejne povrSine podeHti u viSe vodova cime se postiZe po-
godnije regulisanje. Kada pojedini vodovi greju vise prostorija onda se u zajedniCki
vod ukljucuju prostorije iste vrste i namene. Regulisanje se vrsi ventilima smeste-
nim u zidnim koje treba da su dovolino komotne racti nesmetane mani-
pulacije. Serna rasporeda ventiia za regulisanje vidi se na s1. 117.
Prikljucci za zatvaranje i regulisanje jednog sprata treba da su grupisani u
jednu zatvorenu nisu.
Savijanje cevi, kada se to
mora vrsiti na gradilistu, treba
vrsiti propisno i vrlo pazljivo da
im se prccnik ne smanji. Korisno
je izvditi probu sa kuglicom.
Serpentinski grejaCi, izradeni
u fabrici ispituju se na 40 bara.
Posle spajanja i zavarivanja na
gradiliStu eela instalacija se ispitu;e
na pritisak od 25 bara. Isto tako i
pakovanje izradenih grejaca treba
briZljivo obaviti radi obezbedenja Slika 117 - Serna regulisanja panelnih grejaea
prilikom transporta.
GrejaCi se izraduju od bezsavnih celicnih cevi. Takode se nekad koriste
i bakarne cevi, naroeito u Americi.
Kako su cevi od pomenutih materijala izlozene manje vise koroziji narocito
kada su slobodne u meduspratnim konstrukcijama, one se po zavrsnom ugradi-
vanju premazuju postojanim premazima. Ovo navodi i na koriseenje nerdajuCih
celika.
Grejne cevi oformljene i priprernljene za uzidivanje i obloge na plafonu i podu
pokazuje stika 118.
Cevni grejaci sa dodatkom lamela upotrebljavaju se u supljirn meauspratnim kons
trukcijama kada su grejne cevi slobod-
no priCvrscene u meauprostoru. Lame
Ie od aluminijumskog lima, debljine
aka 1 mm slute da se toplota bolje
prenese na stranu gde je to potrebno,
tj. prema plafonu iii podu u zavis-
nosti od reenja koje se primenjuje.
Proracune grejaca za panelna
grejanja bila koje vrste potrebno je
strucno i solidno obaviti, jer se odstu
panja posle izvedene instalacije mogu
u maloj meri korigovati promenom
temperatu.re vode, koje resenje ne mo
ra biti potpuno racionalno.
Zagrevanje postrojenja panelnih
grejanja u pocetku treba vrSiti vrlo
postupno jer dilatacija raznovrsnih mao
terijala u konstrukciji i pored najbo
Ije paz.nje, prilikom njihovog izbora,
moZe pri naglorn lotenju dovesti do
prskanja izvesnih elemenata konstruk
cije.
635 PLAFONSKO GREJANJE
213
Slika 118 - Cevni serpentinski grejaci panelnog
grejanja pripremlieni za zalivul1je na tavanid i podu
U godnost liea koja se nalaze u nekoj prostoriji zahteva da im se obezbedi,
kako je vee napomenuto, umereno odavanje toplote njihovih tela a naroCito
Ovo je od osobite vainosti kod plafonskog grejanja jer je glava najvise izlozena
toplotnom zracenju. Kako velicina zracenja zavisi od temperature povrsine koja
zraCi toplotu onda je jasna da temperatura platona u odredenim uslovima ne sme
preCi izvesnu granicu jer se njenim povceanjem sprecava odavanje tapiote sa zra-
cenih povrsina, u ovom konkretnom slucaju sa coveCije glave, &to dovodi do ne-
prijatnih osee-aja.
Pojedini naucnici pokusavali su i donekle uspeli da doau do izvesnog matc-
matickog kriterijuma na osnovu koga' bi se odredila temperatura plafona. Rezultat
takvog rada naucnika Krenka (Chrenko) koji se moze i prakticno primeniti za
plafonsko grejanje ovde je izlozen.
6351 Kriterijum Krenka
Ispitivanjima je ustanovljeno da se prilikom prenosenja toplote zracenjem
ustvari vrsi izmena tapiote izmedu povrsine koja zraCi toplotu i zracene povrsine
i ako ne u jednakim koliCinama.
Vazna je konstatacija da ova izmena taplote zavisi jos i od orijcntacije tih
povrSina, pa prilikom odredivanja temperatura povrSina koje zrace toplotu i 0
ovome treba voditi racuna.
Kada je u pitanju coveCije telo, koje se zagreva zracenjem neke grejne po-
vrsine, a naroCito od plafona, onda one i prima i odaic toplotu sto se mora spro-
voditi pod uslovima ugodnosti koji su vrlo osetljivi ako je temperatura povrsine
koje zraCi toplotu vee-a od temperature povrsine coveCijeg tela, a sto je slucaj kod
214
.,sitn:ma, grejanja osim podnog .. dovodJ. se usled
flZ10loskih.. usiova kod svfu vrsta ne sme
Atc se ne moze pojaviti jcaino korl pod.'1.og grqanj& p,nbliZno ,ednaKe .h ..
niZe temperature greine povrSine pods U odnosu. na coveCIJe tela, ._ .
VodeCi racuna' 0 fizioloSkim uslovi.'11a i 0 utica;u geometn}skog oanosa u
prostoru povrSina koje zrace toplotu, u konkretnom slucaju i covecije
Krenko je posle opseZnih ispitivanjfl doSao do izvesnih pomoeu kOl!h
se matematiCkim putem moze doCi do "kriterijuma" za odredivanle temperature
grejnih plafona.
Kod vetine tiea podvrgnutih ispitivanju (preko 80%), Krenko je urvrdio ds.
poveeanje temperature plafona nije i7..azvalo nikakvu neugodnost ako se zra-
cenjem temperatura okoline u visini glave coveka (oko 1,70 m), ne poveca VIse od
2,2"', u odnosu na temperaturu dok plafon nije bio zagrejan.
Brojne vrednosti, pomoc:u kojih se praktieno nalaze temperature
vrsina plafona u zavisnosti rnedusobnog geometrijskog J:Crenko Je 1zra::m
uglovnim odnosom koii predstavlja odnos prostornog ugla (,) cIJe Je teme u zrace-
no; taeld a krad mu se prostiru u praveu kraieva grejne povrsine i ugla 471:.
Ovaj ugi07mi odnos oznacen sa rp, iznosi:
I
I __
(6.31)
1z podataka koje je iz-
nco Krenko izlazi da je dejs-
tvo zracenja grejne povrsine
plafona vise temperature prj
Dl.a1om "uglovnom odnosu"
jednako dejstvu grejne povr-
sine plafona nize temperature
pri vecem "uglovnom odno-
su". Tako je dosao do zak-
Ijucka da sVfikom uglovnom
:mnos
u
prostora odgovara
Jedna srednja temperatura
plafona) koju ne treba pre-
koraciti. Ovu zavisnost Kren-
je izrazio dijagramom koji
Ie dat na 81. 119.
. . Iz dijagrama se, npr,
vldl da vrednosti uglovnog
odnosa za q; = 0,14 do 020
(koji se odnosi na prosto:i;e
sa niskim tavanicama, koje
su cele iskoriScene kao grejne
povrsine) odgovara fizioloski
najveca temperatura plafona
oct 29 do 33".
ISO
C
I 50
I
{
-'
0
f
'"
0
r-
1--
1 \
i
1
i
'-u. 20
o
1\
1\
-+-
c-
,
,
1
1
I 1
I I
I
'\
"
,
,
' i
I" 1
,
,
"
J I
!
1
1-,
-.l
Slika 119 - Dozvoljena srednja temperatura tavanice u
zavisnosti uglovnog odnosa
:t!S
Polazeci od svojc definidre Kreriff.:o- if:". dOS6"C < :';-;lS<:, .. r:-:'.J-:<l; zr u-
g10vni odnos qJ u. slucaJu zra6:;';:Ja "ib7ib i
tacije. Kao osnovni slucaj tretlran Ie uglc-vrn lzlJ.1ed'"j pruvouguont- povrsme
ociredene velicine A2 i jednog veoma malog detnenta p()vrJint A .{: u patak.uloID
i upravnom medusobnom polo:laju. Isto take tretiran ,Ie uglovni odno::; b"L zml:cn;e
izmedu jedne veoma male kuglice (tacke 0) i omedf',lle
velicine A. Ovaj slucaj je merodavan za primezlU u nalaienju najvisej- fizioloski
dozvoljene, temperature plafona pa ce ovde biti prikazaD<
r
I
I Prema svojoj definfd]l ve-lich:ut ugiovnog
odnosa za slucaj ztacenjr izmedu jedne neograni-
eene velike povrsine A" 1 jednog eiernent& para-
1eIne povrsine AA;, na rastojanju 'od povdine A1I
U odnosu m( nienu iznosi
WI)
'1'=1
Siu/;ai 1" f2.mena
povrsine A i mak, k:ugUce 0 lefi fin nor-
Silks i20 - Poioiaj kuglke 0
za slueaj 1
mali povuteD.oj iz jednog ;]d tetneh';j pravougao-
nika (s1. 120), Ugl.Gvni odno5 dat Ie iz-razo:m
j 1
8 4n
(6.32)
Za prakticne proracull{;, uglovni odnos CP' za O'itaj s!ucaj precL<;tav}Jen je
a b
ficki t:. zavisnosti velie-ina H i H na 51. 121,
Ovaj sIllcaj se kOrlsti Z2. odn.:i'.:>u prj izme.l:ti. zn .. ,ee,nj'
izrnedu tavanice i glave osoba koje se nalaze !spoa nJc, Pn at Z1\ pC','.rdimQ;
uzima grejna povrsina pJafona a polotaj kuglice je odreden glave osobe
za ko;u se odredu;e uglovni odnos,
Medutim, ako se kuglica ne nal.azi ispod tem-tna pravougaonil;.:;:" \Tee us Dei.om
lJroizvoljnom mestu onda se uglovni oeinos pron.1:cu:m\'a prcma Gdgnvar-ajucem
polozaju kugliee. Mogu nastupiti jos i skdeCi slucajevi.
Slueaj 2. Kuglica 0 leil ispod jedne strane prav,o;]g",;:).iik: /; ;;1 2::: Uglovni
odnos tpl je ravan zbiru uglovnih odnosa tfH b i t; . deL ,_,rBtu;.,g",.!,,:ika alb i
nadenih po prethodnom nacinu za svaki deC! povrsme kal) U :I;l.t.'icb&.n pravo-
ugao:;'lik. Znaci:
91 = 4'ltl + tpap b
Slucaj 3. Kuglica 0- lezi upravno ispod srediS,:: protdJugaonika
s11ka 123.
'1'1 =
l 2
Slutaj 4. Kuglica 0 leil bilo gde ispod . ,Vv,
Normalom podignutom iz centra kuglice Je pC'."v'ia"
cenjem dveju pravih, paralelnih stranarrw ciobijl:,: 0. pruv(>llgao'"
216
nika sa stranama al, a2, hl i b2. Zbir njihovih uglovnih ,odnosa rp daje ukupan uglovni
odnos <Pl:
'Pl = 'i>at bt + Tal bz + qiaz bl + 'Paz b2
Slucaj 5. Kuglica 0, leZi izvan pravougaonika A, s1. 125.
Nalazi se uglovni odnos za prosirenu povrsinu A + Al od koje se odbije
"uglovni odnos" za Ai:
I
.
",;
# /'
/;
'/
'I
I
,
I
v,;/
I IJl
I
V
VI 7
I/. /
V ,
i iijl
V
I r//
II
V-
if-'
(1/
1/
V-
I
U (1/
1/
r/li/
v- I
I
rl
/'
/
/'
I
IQJ
,
IXI
V- /'
:--
dl/,:I/
V
v
I V
.iI
fa l//> v
Vv
I
,.---
I
I
I
,
i I
-"
Stika 121 - Uglovni odnosi u zavisnofiti od aiH i bill za izmenu zracenja izmedu ploCice i
kuglice odnos blH predstavlja apcisu
"
Slika 122 - Izmena zraeenja izmedu
rayne place i kuglice za sIuCaj 2
Stika 124- Poloiaj kuglice 0 za slucaj 4
Primeri:
1-----"0
Stika 123 - Polozaj kuglice 0 za
siuCaj 3
Stika 125 - Polaiaj kuglice 0 za slucaj 5
217
1. Odrediti <Pi za slucaj rasporeda kao na sL 123 (kuglica je upravno ispod sredine od A)
pri tome je:
a = 3m; b = 4m; H = 2m.
Najpre odrediti "uglovni odnos" tp za 1/4 povrsine A, tj. za al2 i bt2.
2 2
Za duzinske odnose:
a 1 3 b 1 4
-. =-=075 i -.- = -= 1
2 H 22 ' 2 H 22
nalazi se na grafikonu s1. 121.
G'a b = 0,03 a sa tim
G'l = 4 cp II b = 0,12
-,-
2 2
2. Za primer br. 1. nat[ uglovni adnos cp, aka kuglica leii ispod sredine strane a pra-
vougaonika.
a 1
--. - 075
2 If '
b
H
=2
!f a = 0,045
2,b
tpl = 2cp II = 0,09
--, b
2
218
Za ovako izraeunate uglovne odnose qt u pokazanom dijagrarnu na 51. 132
nalazi se temperatura plafona koju iz fizioloskih razloga ne bi trebalo preei za ;>0-
jedine slucaiev(:.
Medutim potrebno je proveri.ti da Ii zagrevanje prostorije do 60% od jacine
zagreva,"lja koja je potrebna pri najveeim proracunskim gubicima toplote
l
ne za-
hteva veCu temperature plafona nego sto je gore nadena po kriterijumu Krenka.
To se vrSi pomocu siedeeeg izraza:
(633)
gde je:
tpL - temperatura plafona koja odgovara najvecoj potrebno} kolicini toplote
tpo - na;veCa dozvoljena temperatura plafona prema krirerijumu Krenke. (nai.'lZi
se prema uglovnom odnosu nadenom na gore pokazan naCin)
Cu - uIlutraSnja projektna temperatura (UPT) prostorije (20").
635-3 Oilavanj. topio.. I'lafon.ldh gl!'ejnlh povri.""
Medusobni uticaj zracenja razliCitih povrsma u prostorijama zagrevanim
plafonskim grejanjem doota je kompleksan usled razliCitih temperatura, utica}
spoljnih zidova i prozora
J
tako da se to odraZava raznolikc u pojedinim prostorijama.
Radi uproscenja uvodi se jedna srednja okolna temperatura tu i pretpostavl,ja
se da je grejna pomina plafona opkoljena povrsinama koje imaju OVU ujednacenu
srednju temperaturu.
Dprosceni izraz za specificnu kolicinu odate topIote zracenjem dobijs. ova}
obl.ik:
gde je:
C!z - koeficijent preiaza toplote zraeenjem
t. - temperatura ,redine (UPT = 20)
(6.34)
Sledeea tabela T - 62 predstavlja odno,e iz jednacine (6.34) u zavisnosti
temperature plafona t P L :
T-62
'n
'C 25
I
30 35 40 45 ,
I
tPL - tu 'C 5
'
15 20
I 25
<, Wm-
2
K-
1
5.33
I 5.4& 5,,62 $,76 5.91
q, Wm-
a
26.75 154.66 . 84.32 1l5,g ! 147,70
Odavanje topiote konvekcijom kod plafonskog grejarkja je i "JZl.."1la
se da je koeficijent pre1aza IX.!; = 0,23 - 0,93 [W m-
2
K-] J.
219
UsvojiVSi, bez velike greij(e, da je -temperatura vazduh<l nWIhZ: tempemturi okolnih
predmeta tj, tv =- t
u
, ondaje koeficijent prelaza toplote od phlona:
IXPL = o?'z + Q:k
odatIc masena kolicina topiote koju ociaje plafon
r qPL = r:J.PL(tpL- t u)! [Wm-::t] (6.35)
tJkupni koefidJent p::-eIaza toplote or; za pane!na gr:ejanja moze se uzeti iz
tabeie T - 63:
T- 63 at
S:oednja temperatura
Vrsta grejanje.
1
grejne
zidno plafonsko podno
I
C
I
-I
25 8.6 6,6 9'
"
30 9,7 7.0 10.7
35 10,1 7,3 Il,s
40 10,7 7.7 12,1
45 11,1 7.9 12,7
50 11,4 8.1 13.3
60 12,2 8,6 1-4,0
70 12,9 9.1 l.4,8
80 13,.5 9.5 15,4
90 14.0 10.0 Ib,2
100 14.5 10,5 17,2
150 17.6
Izvotienje plafonskog grejanja
Plafonslr..a grejanja se wade na nekoliko naerna, a u zavisnosti i od konstrukcije
plafona. Na primer) cevi grejaca magu biti zalivene kompaktnom betonskom masom.
Cevi se pola..7-u iznad povrSine plafona, a pIi zalivanju se podupiru nosacima na
noj visini, !to ad precnika i meausobnog rastojanja samih cevi. Jedno takvo izc
vodenje pokazano je na slid 126.
SUb ]26 - Prese):: konstrukcije plafonskog grejanja sistema "Crlttal", a - podupirat
220
Umesto kompaktne betonske rnase, zalivanje se maze izvoditi sa odretienim, a
pravilno rasporeilenirn supljinama (slika 127).
Slika 127 - Plafonsko grejanje sa zalivenim cevima i supljinama u meduspratnoj konstrukciji
Takoae se mogu koristiti i suplji betonski blokovi koji se zalivaju betonskom
maSOm zajedno sa cevima (slika 128),
Stika 128 - Plafonsko grejanje sa zalivenim cevima i supljim blokovima sistema Van Dooren
Najzad, mogu se ispod nosece plafonske konstrukcije pricVIstiti gnijne cevi od-
vojene od same konstrukcije. Oko cevi su omotane lamele od aluminijuma debljine
0,7 do 1 rum. Na ove lamele se stavljaju mreze (rabic) preko kojih se stavlja "ftni" sloj
maltera (slika 129) ill se ispod njih pricVIscUjU gipsane ploce obesene 0 meduspratnu
konstrukciju (slika 130).
Slika 129 - Plafonsko grejanje sa slobodnim cevima u me(iuspratnoj konstrukciji.
Prenos toplote na tavanicu se vrSi preko lamela
221
Bakarne cevi manjih dimenzija (3/8" ill 10 mm) najvise su u primeni za serpen-
tinske grejace plafonskih grejanja. One se na gradiliStu forrniraju i letuju. Njihovi mali
I a
b c
LJ:"'"",," .."".,., ... J.i
Slika 130 Plafonsko grejanje sa grejacima od cevi,larnela i gipsanih ploca
obeSenim 0 meduspratnu konstrukclju;
plafonska plota (a). nosac cevi (b). nosac dodatne ploce (c),
spojevi ploca (d),larnele (f). ,,tabie" mrcfa (I)
precnici omogucavaju da se stave u tanki sioj plafona, a vesaju se specijalnim selnama
i kukama, cime je rad kad montate dosta uproscen. Malter, kojim se izvodi zavrmi
("fini") sloj za pokrivanje ovih cevi mesa se sa gipsom.
Pre upotrebe malter treba da je potpuno osusen, a zagrevanje, bo kod svih vrs-
ta panelnih grejanja, mora se vrliti VIlo postepeno da ne bi doslo do prskanja sIoja.
Sa bakarnim cevima izvoaenje je jednostavnije, bolja je otpomost protiv
zije U odnosu na celicne cevi (izuzev aka su ove od neruajuceg celika), a manja je iner-
cija celog sistema, poSta je boJji i koeficijent provodljivosti. Ovaj nacin se koristi i kod
podnog grejanja. Iedino se mora racunati i da je cena bakarnih cevi veta od celicnih.
635-5 Zagrevanje plocama za zracenje
Ova vrsta panelnog grejanja se upotrebljava i sa otvorenim-slobodnim i sa
zatvorenim gre;nim cevima. Man;i bro; gre;nih cevi nose na sebi zajednicku
plocu od lima debljine 1 do -1,5 mm. S gornje strane je izolaci;a.
Ovaj sistem je u upotrebi za radionice i ha1e, Cija visina jos omogucava i
vetu temperaturu grejnog fluida, koji moze biti pregrejana voda iIi para. Zracenje
je usmereno prema podu a gornji slojevi ostaju hladniji tim pre sto je konvekcija
kod ove vrste grejanja neznatna.
635-6 Razvodni sistem plafonskog grejanja
Kod plafonskog grejanja primenjen je uglavnom sistem donjeg razvoda.
Velike duzine horizontalnih vodova zahtevaju dobro ispustanje vazduSnih
mehurica. Usled ovoga bolje je povratni vod voditi navise do zbirnog jednog voda
a odavde u kotao (51. 131). Na najvisem mestu ovog zbirnog voda je veza sa ekspan-
zionim sudom.
Vece izabrane grejne povrsine obezbeauju brie zagrevanje i ne zahtevaju visoku
temperaturu vade. Razvodna temperatura vode iz kotla je 60 do 70.
Treba paziti da kroz vazduSne vodove ne dode do kratkih spojeva vodom-
jer se moze desiti, ako je pumpno grejanje, da topia voda dospe u ekspanzioni sud.
Ako nema pumpe ovo se moze desiti kod ma1ih instalacija, kod kojih su relativno
veCi pree-nic i a sa tim i veta inercija protoka.
222
r'
i
t?
/
I:
+ I
c\
I I
sri IIY
...:f
!
I b I
I
____ .I..
'f1!'-' ,...----
}d J
L-_
-.
,'/
Stika 131 - Gomji zbimi povratni vod;
kotao (0). pumpa (b),grejaci uplafonu (c), ventil za omogucenje melanja
razvodnog i powatnogvoda (d), silazni vod (SV), usponski vod (UJ')
'Id'"
i
J
I I
I I
! i
sn1
f,w
I
f.j
I
I
I
ir1
I
I
f"\
I
---
J
Radi sigurnosti treba iz-
raditi dijagram rasporeda pri-
riska za osetljiva mesta mre-
:le. Ekspanzioni sud mora biti
iznad grejnog plafona najviseg
sprata. Ovo i zbog toga da se
ekspanzioni sud -ne bi ukijucio
niukakvu clrkulaciju, 8tO bi
omogucilo uvlacenje vazduha
u insalaciju a sa tim poveeala
mogucnost efekta korozije.
SUb 132 - Serna kombinovanog radijatonkog i
plafonskog grejanja; SV - sigumosni vodov!
Akc je pumpa u povrat-
nom vodu moze se, usled ne-
dovoljne visinske naj-
viseg mesta u mreZi i nivoa
ekspanzionog suda, vazduh
usisavati iz vazdusnih cevi.
U nekim vecim zgradama primenjuje se kombinad;a plafonskog i radija-
torskog grejanja. Prebacivanjem toka s jednog sistema na drugi omogucava se
postizanje veCih temperaturskih razlika) 5tO je pogodno za prostorije u ko;ima je
potrebna razliCita temperatura.
Nekad se ova dva sistema potpuno razdvajaju pa se u plafonski ubacuje
pumpa a radijatorski radi kao gr"itaciono (sl. ] 32).
Kod ovakvog sistema jacina zagrevanja radijatora se regulise temperatu-
rom vode u odvodu a panelnih grejaca - prebacivanjem ventila odnosno kratkirn
spajanjem odvodnog i dovodnog t"fa.
223
636 PODNO GRE.lANJE
Mnoge od gornjih osobina plafonskog grejanja me i za podno grejanje. RazUlru"
je se u temperaturama povrlina i kod neldh u konstruktivnim pojedinostima.
lstorijat, moglo bi .. reCi, mu jo! od hipokau.ta. Zbog medu80bnog udo
la kondukcije, radijacije i konvekcije specifitno odavanje toplote je bolj. od poda nego
sa plafona. Pored toga manja je raz1ika temperature grejnJh povrtina i okoline. Gublci
toplote od 60veka su preko poda dodirom (kondukcijom). Prijatno ie, atmo.-
fen nije teika i gIava ostaje sveta, Ito predstavlja najugodnije uslove.
S druge strane pokrivanje poda name!tajem i teflm teplJima umanjuje ofekat
grejne povrSine. Temperatura poda ne sme preci 25, jer mo:te dovesti i do oboJjenja
nogu osoba kOje se bave dote vremen. u takvirn prostorljama.
Za ret.ko poseeena mesta ova temperatura moze izuzemo dostiCi 27 i 28.
za prolazne-prostorije 26.a za neprolazne 29"'. I u blizini spoljnih zidova moze se
llciniti izuzetak i ici sa temperaturom poda do 29.
Akc se podno grejanje kombinu;e sa plafonskim onda pri proracunu grejnfu
povrSina i potrebnih izoladja prema gomjern podu u plafonu maksimalna tempera-
tura se uzima da je 25.
Sve ove osobine dosta ogranitavaju podrucje primene podnog grejanja ako
se ne ispune striktno pomenuti uslovi.
6361 Odavanje toplote povrliine poda
Zrale1!ie. Slimo je kao i kod plafonskog grejanja. Za sre<inju temperaturu t.
mogu se pretpostaviti razlicite vrednosti prema tome da Ii je iskijucivo pocino gre-
janje ill je kombinovano sa plafonskim, U ovom drugom siucaju. ti;: moze bid veCc
od 20 8tO bi smanjilo kolicinu odate toplote zracenjem q z.
Radi uproscenja proraeun3 treba uzeti U obzir koeficijente preiaza toplote
zracenjem OCz iz tabe1e T-62 a ne temperaturske razlike.
Konvekcija. Koeficijent prelaza roplote iznosi
'" = 2,3 fj, t"'"
iz eega so nalaze vrednosti u tabeli T - 64.
T-64
__ I 2
.---j--
Wm-lK-
i
) 3,20
-----'-
4 6 8 10 tPD - tu
3.78 4,19 4,49 4,77 ",
Za temperaturu poda tpD = 25 do 29, tu = 200 i OCz = 5,4 do 5,5 (iz gomje
tabele) dobija se za ovo temperatu..rsko podrucje da se ukupno odavanje topton'!
s poda rae-una s koeficijentorn:
"pD = 9.5 do 10,2 [W m-' K-
'
]
224
U prostorijama koje se Z3.grevaju i plafonskim grejanjem, odavanje toplote sa poda
racuna se sa niioro vrednoscu a, take da se uzima:
~ P ~ 8,7 [Wm-'K-']
636-2 Nacin izvodenja podnog grejanja
I ovde je opSiti naCin ulivanja betonom cevi formiranih U obliku serpentina.
Debljina betonskog sIoja je takode 6-8 em. Ispod ovog sIoja stavlja se izolacija
aka nije potrebno zagrevati i donje prostorije. Radi zaStite od vlage nekad je u prizem
Iju potrebna i bitumenska izolacija. Obloga pada treba da izdrZi temperaturske razlike
(linoleum, vinaz i slicni "topti pod").
Velika akumuladja teplate a mali raspon temperature peda zahteva narochu
paznju u pogledu regulisanja temperature vode.
Poboijsanje ravnomernosti zagrevanja postiZe se podesavanjem rastojanja i pre-
cnika cevi. Mreza grejaca nikada se ne kombinuje sa cirkulacionim tokom drugog
sistema. Ako je kombinacija potrebna onda se to postiZe razmenjivaCima toplote.
Zatvorne ventile podesiti tako da se pojedini vodov! mogu razdvajati u cilju
regulisanja iii izdvajanja pojedinih tokova.
Vazdusne oduske i zavarene spojeve uvek staviti izvan poda.
Najbolje se pokazao sistem podnog grejan;a "Deriaz". U ovom sistemu gre-
jaCi Stl serpentinaste cevi na kojima Sil istaknute aluminijumske !amele koje su u
centralnom delu tako formirane da obuhvataju cevi. Ove lamele kao dobri sp ro-
vodnici toplote, ovu prenose na ploce od pecene ilovace a koju primaju od grejnih
cevi kroz koje cirkulise voda grejnog sistema. Prenosena toplota se dosta ravnomerno
prostire tako da se relativno velika povrsrna umereno zagreva malim brojem cevi.
Kako je u blizini cevi temperatura lamela najveca, na tome delu one su izdvoj ene
od ploee tako da je izmedu njih vazdliSni sIo; koji sprecava pregrevanj.e poda u
toj oblasti. Ova; vazdusni sloi se smanjuje ukoliko se ide dalje od cevi, tj. ukoliko
se smanjuje i temperatura lamele, sto je postignuto samim oblikom lamele (sl. 133).
Slik:a 133 - Podno grejanje sistema Deriaz
Obuhvatni dec lamelc oko cevi osigurava dobar kontakt radi prenosa topiote.
Usled dilatacije, cevi su sarno oslonjene na podupirace bez ucvrScenja a
tako isto i lamele svojim krajeviroa naleZu na ploce.
Umesto serpcntinastog fonniranja ccvi, mogu se upotrebiti prave cevi za-
varene za kolektore na krajevima u vidu registara. Ceo sistem cevi premazuje sc
naroCitim premazom koji ga stiti od korozije i drugih atmosferskih uticaja, Grejni
sistem cevi se oslanja na podupirace kojitn. se osigurava potreban pad. Pre za-
tvaranja poda obavezno se vrsi proba na pritisak, kako je ranije pomenuto.
225
Prilikom montaze grejnih elemenata treba voditi racuna da se obezbede
izvesni Z32jori izmedu cevi i lamela radi olakSanja relativnog klizanja, koje se po-
javljuje za vreme zagrevanja i hladenja instalacije. Ovakva koncepcija omoguCava
dilatacije bez ikakvih medusobnih naprezanja.
Najpovoljnije odstojanje cevi kad ovog sistema je 40 l.1Il, Cime je dui;ina
lamela odredena ali im se moze varirati sirina i debljina racti PQstizanja potrebnog
cfekta prenosenja toplote. U Francuskoj je vee i sirina lamela standardizovana
pa se rade u 2 dimenzije od 62 i 45 nun, Debljina im je 1 mm.
Po francuskoj tcrminologiji lamele primenjene nu cevima grejaca pane1nog
(podnog) grejanja zovu se difuzori, jer oni u stvari rasprostiru toplotu od cevi na
sekundarne povrsine panelnih gre;aca.
636-3 Primena
Usled male temperature grejnih pomina podno grejanje nalazi primenu kod ob
jekata gde se ne zahtevaju velike kolicine toplote i koji imaju dobru zaStitu spoljnih
zidova ill u podrucjima umererlije klime. Cesto su u upotrebi u kombinaciji sa nekim
drugim sistemom,plafonskim ill radijatorskim grejanjem,kao dodatno grejanje u zgrada
rna sa hladnim podovima, u reprezentativnim prostorijama, poz.oriStima i kod zgrada
kod kojihje problem smestaj radijatora.
Napomenimo jos i njegovu primenu za zagrevanje trotoara ispred nekih
zgrada iii pesackih prelaza koje se vrsi u nckim varosima SAD, Svedske, Fran-
cuske i dr.
637 ZIDNO GREJANJE
Zidno grejanje je varijanta panelnog gre;anja. Interesantno je u estetskom
pogledu narocito u kombinaciji sa nekim drugim sistemom grejanja.
Najjednostavniji oblik ovog grejanja je sa grejaCima u vidu metalnih plocH
izmedu kojih su grejne cevi u neposrednom kontaktu sa njima, Ovi sklopovi su uzi-
dani u nivou povrsine zida.
Mogu i ovde cevi grejaca biti direktno ubetonirane u zidu a mogu biti u
supljinama koje su pokrivenc finim slojcm maltera a prethodno su rabicirane.
Ako se grejaCi nalaze u spoljnim zidovima onda se prema spoljnoj strani
stavlja izolacija.
Panelni grejaCi u zidu stavljaju se do 1,5 m visine. Usled manjeg uticaja na
ugodnost coveka od boenog zrac-enja toplote nego pla[onskog, temperature povrsina
zidnih grejaca mogu dostizati do 70.
Konvekcija i kod ove vrste grejanja dolazi do veceg izrazaja nego kod pla-
fonskog.
Dobrim rasporedom grejac-a u pojcdinim prostorijama moze se postiCi vrlo
dobro ujednacen;e temperature vodeCi racuna 0 spoljnim zidovima i poloiaju
prozora.
Vrlo dobri reimltati se postizu i kada se ova grejanje kombinuje sa plafon-
skim iIi vazdusnim, pa se njegovi grcjaCi postave ispod prozora. I u oVah"Vim kombi-
nacijama obavezno je izdvajanje tokova pojedinih sistema, eime se mogu primenit
i
razliCite temperature fluida i bolji efekat regulisanja. Ove kombinacije su naroCito
pogodne u podrucjima gde su prelazna doba duzeg trajanja.
226
638 ODRUlIVANJE TEMPERATURE NA SPOLJNIM POVRSINAMA
P ANELNIH GREJACA
Fizioloski uslovi obicno diktiraju srednju temperaturu grejnih povrsina. OV1
podaci i za odr:?ivanje topIotne izolacije gde je to potrebno a sa tim i izbor
odgovaraJuceg matcHJala.
. sa obe strane pane1nih grejaca zavisi i ad namene odgo-
Ovde se manipuliSe i polozajem grejaca U odnosu na abe
strane 1 dodavan,em izolacije,
U fizioloskom pogledu ukoliko je potrebno ograniCavati zracenje ad plafona,
ide se i za tim da se pod zagreje do izvesne mere radi zracenja sa svoje strane.
Slika 134 - Elemenat panelnog grejanja u
punoj betonskoj konstrukciji
Aka pretpostavimo da je grejna
placa (na s1. 134) pode1jena ravninom
grejaca na dva dela anda odnos mase
w
ne koliCine topiote ql i qz koie se oda-
ju preroa jedno; i drugoj strani odgo-
vara delimicnim koeficijentima prelaza
toplote Xl i Xz od sredine ravni do
jedne iIi druge povrsine.
Kada je u prostorijama, koje
razdva;a ova grejna ploca predvidena
razliCita temperatura onda i ovo tre-
ba uzeti u obzir.
" . Kao sredisna kod betonskih panela uzima se osovina cevi iIi po-
loza) lamcia, gde Sll one pnmenjene, a kod elektricnih grejaca srednja osovina elek-
triCnih zavo;nica.
Kada)e unutrasn;a temperatura razdvojenih prostorija jednaka lu = 11 = l2
ouda postO)l odnos:
(6.36)
Ukupna specifiena koliCina top!ote jedne grejne ploce jednaka je:
q = ql + q2 f [Wm-']
---___ .1
(6.37)
Delimicni koeficijenti 1(1 i 1(2 prolaza toplote prema jednacini (2.20), raclUlaju
se iz jednacina:
Ir ()"
--!+-..2+ ... +
Xl ),'1 A"l
! __ ()'2: I (j"z
X2 T ).."2 "
(6.38)
+
'-i
gde je
o'} ()"
A' ) A"
227
debljina pojedinih slojeva
odgovarajuti koeficijenti provodljivosti toplote
koefici}ent prelaza toplote s ;edne odnosno s druge strane povrsine
ploce.
Indeksi 1 i 2 oznacavaju Jednu, odnosno drugu stranu ploce. Ako je u pitanju
podno iii plafonsko grejanje, onda ovi indeksi oznacavaju gornju (1) i donju (2)
stranu plaCe. U ovom slucaju srednja povrsine plafona se racuna iz:
= + I
1;(.2 !
,
a analogno srednja temperatura poda je:
I tpD = II + I
! . 0:1 I
(6.39)
(6.40)
Pomocu ovih ;ednaCina nalaze se velicine izolacionih slojeva koji bi obez-
bediU odredene temperaturske granice iIi odnose Ql!Q2.
639 PODACI ZA PRORACUN
Gubici toplote racunaju se kao i za sisteme grejanja sa slobodnim radijatorima.
UnutraSnja temperatura za stambeneprostorije ulima se za sada tu = 18 . Radi sted
nje energije tIeha predvideti moguenost regulisanja i na niZe fu (1618). Izvesna odstu
. panja se mogu pojaviti sarno kod najviSeg sprata u kome se, ako je pla[onsko grejanje,
ne racuna gubitak toplote kroz povrsine plafona u kOjima Sil grejaCi, pa je potrebno
dovesti manje toplote nego kod radijatora. Analogno je za povrsine poda najnizeg
sprata kod podnog grejanja.
Iz ovoga izlazi, ako se zagrevanje vrsi preko celog plafona odnosno poda,
onda su toplotni gubici ;ednaki u svima spratovima. Dodatak gubicima toplote se
vrsi u slucaju kada se plafon ili pod ne zagrevaju iii se grejaci ne prostiru preko
celih njihovih povrsina. Ovi podaci se racunaju kao gubici toplote kroz ove ne-
zagrevane povrsine.
JednaCina (6.36) ostaje u vaznosti i kada su nejednake temperature sa gornje
i donje strane, sarno onda treba voditi racuna da kad se pretpostavi niza temperatura
na gornjoj strarn da se p.rimeni drugi otpor prolaza toplote izmedu ravni cevi
x,
i zamisljene ravni plafonske ploce u kojoj vlada ista temperatura kao na donjoj
Strani ispod plafona.
Kroz gorn;i sIo;, ukljuCivsi prelaz toplote u gomji prostor odaje se masena
kolicina toplote q 1 prema gore sa padom temperature f:l - t 1 _
Otpor prolaza toplote izmedu ravni cevi i gornjeg (hladnijeg) prostora
iznosi:
228
(6.41)
iz cega se nalazi potreban koeficijent de1imicnog prolaza toplote izmedu ravni
cevi i gornjeg prostora kada se izabere ql i odredi Xl pomocu jednaCine (6.36).
U daljem racunu uzima se U obzir bila razlika temperatura t']. - tl bila koefi-
cijent delimicnog prolaza toplote. .
Pretpostavlja se da u najvisem spratu nije veci gubitak toplote kroz plafon nego
kroz spoljni zid sa k = 1,47 Wm-' K-'.
Prlmera radi, za spoljnu temperaturu t$ = - 15, dobija se :
q, k(t, - t,) = 1,47 Wm-'r' [20 - ( - 15)J K
639"1 Potrebna grejna povrsina poda ili plafona (A)
v. Ove. grejne povrsine predstavljaju razliku od ukupnih povrsina i delova po-
vrsma kOje se ne zagrevaju.
Za potrebnu koliCinu toplote Qh spccificna koliCina toplote iznosi:
(6.42)
Aka se sa ovom kolicinom toplote ne postignu pretpostavljene vrednosti
temperatura auda se menja iii izola(.;ija spoljnih zidova iii se dodaju drugc do-
punske grejne povrsine.
Ovo se analizira jos pre izrade projekta panelnog grejanja i na osnovu
tata bira sistcrn grejanja. Kriticne su uglovne prostorije sa velikim prozonma
narOClta u prizemiju.
. . Aka treba izvI'siti korekciju sarno za mali broi prostorija onda treba pred-
dopuuskc panelne grejacc. Takode jc dobro primeniti kombinovano gre-
,auJe sa razdvojenim tokovima radi elasticnije regulacijc.
Jeftiniji nacin je da se u kriticna mesta stave dopumki I'adijatori, sarno ova
kvari opstu estetiku sredine.
639-2 Uputstva za proracun panelnih grejanja
SpedCicno odavanje toplote panelnih grejnih povrsina zavisi ad vise para-
metara, od kojih treba navesti sledece:
tF - srednja temperatura fluida (voda) [OC]
D spoljn;i precnik cevi [nun]
10 srednje rastojanje cevi [em]
b odstojanje gornje strane cevi od gornjc (podne) povrsllle [emJ
c odstojanje donjc strane cevi do povrsinc tavanice [em]
'" =
1 __ srednja propustljivost plafonske
};(bj).) [Wm-'K-'J
koefici;ent pre1aza toplote [W m-
2
K=l]
229
ploce iznad cevi
Za ulivene cevi u betonskoj ploCi (sistem Crittal) vaiile bi sledece relacije:
1. Kada je temperatura u prostorijama s obe strane podjednaka:
Srednja temperatura tavanice l P L Fc J
X2
'PL = " + -- (lp-- 12)
""
Specificno odavanje toplote q [Wm-z] )
q = X2' 'tJ (IF - (2)
Srednja temperatura izmedu cevi li [0 c 1
Srcdnja temperatura poda tpD [0 C]
,-------------_.,
X,
tpD = h + (tF - 11)
a,
(6.43)
(6.44)
(6.45)
(6.46)
2. Kada temperatura u prostorijama S obc strane nije podjednaka
rajuce relacije bite:
U
"
"
'"
).
a
b
c
lPL = I, + x, ['i (IF - l2) _. K, (1 - r,) (l2 - z,)J
"',
i q = x, 'i (IF - tz) - K, (I - Y;) (l2 - l,) J
I " = I, + 'i (1p. - l2) -- K, (l - Tt) (12 - l,) !
gornjim izrazima je:
temperatura vazduha iznad poda [0 C]
temperatura vazduha ispod tavanice [0 C ]
koefieijent prelaza toplote (tabela T63) [Wm-'K-']
koeficijent provodljivosti materijala [W m -1 K-
1
]
odstojanje gornje strane cevi do donje povrSine ploce [m]
odstojanje gomie strane cevi do gornje povrsine ploce [m]
odstojanje donje strane cevi do donje povrsine ploce [m]
(6.47)
(6.48)
(6.49)
(6.50)
230
x
Tako ie:
spoljni precnik cevi [m]
rastojanje cevi [m]
delimicni koefidjent prolaza toplote, [Wm-
2
K-
1
]
C
OC2 All.
Yj= ,
3
V
--
X2
A, = koeficijent prola,a za materijal izmedu cevi [Wm-' r
1
J
Kl= _-"x:c
1
_
X.l + Xl'.
Cinilac 0,45 u izrazu za m vazi za obicne cevne grejace. Ako gU grejaCi sa
lamelama onda treba uzeti da je ovaj cinilac 1.
U tabeli T - 66 data je masena kolicina toplote q koju odaje grejna ploca
pri razlicitim vrednostim za 1o, Die za temperaturu vade 55/45 (tF = 50
0
) i
temperaturu povrsme pada od 25, cemu odgovara specifiC-no odavanje toplote
prema gomjoj strani od 60 [Wm-2] . Predvideno je istovremeno i plafonsko i padna
grejanje. Is!o taka su pridodate odgovara;uce vrednosti srednje temperature pla-
fona tpL i propust!jivosti Abo Za odredenu konstrukciju ploee nalazi se vrednost
za Ab pa se pri prora_Cunu grejne povdine iz tabele T -66 odreduje precnik cevi
D i rastojanje Zo'
Ako je dobijena vrednost propustl;ivosti Ab suvise velika U odnosu na vred-
nosti u tabeli to znati da je odavanje topiote naviSe veliko pa treba predvideti
izolacioni sloj. Debljina se nalazi iz razlike ve!icine
1
i:.(b/),,) racunato za
plocu bez izolacije i vellcine Ab nadene u tubeli.
Ako je Ab sllvise malo onda treba iIi smanjiti rastojanje cevi iIi povecati tem-
peraturu vode.
Za specificno odavanje toplote q pri razliCitim temperaturama tavanice od-
Dosno poda, mogu se uzeti sledece vrednosti:
T- 65
Za plafonsko grejanje: Za podno grejanje
Srednja temperatura qPL [Wm-
2
) Srednja temperatura qPD [Wm-
1
]
__... tp.!:: [QCJ'-_________ poda ..
35 140 25 70
40 186 30 105
45 233
----_._------==---
231
T-66
Specifieno odavanie toplote plafona qPL (Wm-
2
J, propustljivost ploce AI> [Wm-'K-'J
i srednja temperatura povrSine plafona tPL ["'C].
Srednja temperatura topIc vode tp = 50
Temperatura vazduha u gomjoj i donio; prostoriii t2 = t1 = 2Qo
Srednja temperatura poda tpD = 26
0
SpecifiCno odavanje topJote povdine poda qPD = 70 Wm-
l
.
azm I cevID ,
, R ak I Precmk i 16.5/12 mm (3/8") 20,5./15 mm (112") ---Ii
I cl' 4 :
-- .... --,--1
\
qPL 244 1227 ,209 i 198 1 186 i 262 1244 I 227 1209 1198 ,
10 At; 3,O! 2,971
1
2,91\ 2,851 2,79', 2,851 2,781 2,73: 2,68i 2,621
---\-_.::
12,5 I A, i 3,55: 3,43 3,
37
1 3,321 3,32 3,25. 3,14
1
' 3,08 .... 3,02, ... 2.,971
, ___ 1_ 43,0 __ __._}.O'7 ',,"38,9 _44,9, __ 42,3-1
I
qPL 1186 1175 163 1157 1151 ' 204192 '180 ,175 >163 >
15 A,' 4,191 4,07 4,01, 3,95! 3,90
1
3,n! 3,60! 3,5S! 3,49! 3,431
,*,0
17,5 i A, 'I 4,88, 4,77, 4,71
1
4,65, 4,59, 4,30: 4,19, 4,07: 4,41', 3,951
11::,41
.. ..
'I qPL i l22 1116 111 1105 Ii 99 !134 )128 1122 !116 ;111 !
25 AI> I 7,2L 7,04, 6,80; 6,75! 6,28! 6,11i 5,99! 5,87i 5,821
\-... !!''-I !
I 30 ' At; 1 8,84, 8,61', 8,43, 8,32: 8,26', 7,79' 7,62
1
:. 7,44 7,27'_ 7,21'1
I.,,_,,_ .. ____ 32,0) 31,4 i 30,8 30,2: 29,7 i 33,1 30,'? __
T - 66 (nastavak)
----------------,-- i
_ ... __ ._--------'"----,--- - .--------
'2!3145 123
_IJ __ ___ , __ L_
4 5
232
T - 66 (nastavak)
Na 81. 135 graficki su predstavljcni srednje odavanje toplote qPL i srednja tem-
peratura plafona lPL za srednje odstojanie c = 3 cm. Za svako povecanje iii sma-
njenje ovoga rastojul1ja ad 1 em treba povccati odnosno smanjiti temperaturu
plafona za 1.
__ __ __ ___ __
5 10 15 20
I"
Slika 135 - Srecinja temperatura panda kod i podnog grejanja u zavisnosti od
precnika i raslOjanja cevi za srednju temperaturu vade ad 50', ttmpcraturu proswrije od
i srednje odstojanJe lVlee eevi c = 3 em
Pri proracunu grejne povrsine za plafonsko i podno grejanje uzima se da je
specificna koliCina toplote koja se odaje od grejaca prema gomjoj strani _ ..- podu -
1/3 od ukupno od,wane toplote grejaca. Taka je onda:
qPD 1/3 q (6.51)
tj.
q = qPD + qPL, i
qPD = 0,5 qPL
Za normalne slucajeve qPlJ ne treba da prede 70 [Wm-:2], rj.
m-'l
OVG bi odgovaralo temperaturi pada do 26.
233
(6.52)
(6.53)
Ukoliko se prema gornjem rasporedu za qPD dobije veta vrednost, posle
kontrole peda, ako nije zadovoljavajuca, predvida se izoladoni sloj.
Ako se toplota od grejnih cevi prenosi na povrsinu poda iii plafona pomocu
navucenih lame1a onda treba imati u vidu da se celokupna toplota ne prenosi di-
rektno sarno preko lamela, vee i delimicno prcko meduprostora i okolo spoljnih
ivica lamela. Tatan proracun zu prakticne radove bi bio dosta komplikovan, To
se uproscava grafikonima keje izdaju proizvodaCi ovih laroda pomocu kojih se
iznalaze ovi odnosi u zavisnosti konstrukcije, ciimenzija i rastojanja lamcla kao i
srednje temperature grejnog fluida (vode). Za jednu vrstu lamela debljine 1 mm
za cevi od 1/2":::: 127 em dati su podaci u prirucniku Reeknagel "Sprengera.
U tabeli T - 67 dat je koeficijent prolaza kR i masena kolicina toplote po dUZnom
metm qR kroz cevi od 1/2" (127 em) i 3/4" (1,90 em) razlioitill razmak. 10 i tempera-
tura vode tF pri odnosu Xi / 1f']. :::: 0,5.
T-67
i
! Rastojanje cevi 10 em
639-3 Odavanje toplote po ivicama grejne ploce
639-31Dodatak z& sirinu grejne ploce
Proracun k i q ide od pretpostavke da su uslovi odavanja toplote za sve cevi
podjednaki bez obzira na velicinu grejne povrsine. Ovo daje tat:ne rezultate sarno
za centralne oblasti cevi kod re1ativno vc1ikih grejnih pIoca.
234
U sredini grejne ploce odaje se kolicina toplote po duzini cevi
(6.54)
Medutim, abe spoljnc cevi odaju prema spoljnoj strani vetu kolicinu toplote
koja se maze izraziti pomocu jednog drugog koeficijenta prolaza toplote kb i sirine
ivke Ibt2. kb je odgovarajuCi koefici;ent prolaza taplate betonske grejne ploce
sa cevnim vodom 10. '
Odavanje toplote ivicne cevi od 1 m duzine orrda iznosi:
gde ie:
&0 = temp. razlika fluida i okolnog vazduha.
S druge strane se maze pretpostaviti da se visak odavanja taplate grejne
ploce usled ivienog polozaja adajc sa kolicinom toplote q ali kao da je plaea pro-
sirena za flb anda se maze staviti da je:
k(/o + = (k +
levi izraz odgovara
ivicnih cevi.
odavan;u toplote prosirene ploce, desni odavanju topiNe
Od.vde ie:
i k I
L.- _._. __ __ '
Cevni grejac od n-cevi oda;e koliCinu toplote po metru duzine.
pri tome je:
b = n . /0
(655)
(656)
Povecanjem sirine h/2 smanjuje se uticaj na prosirenje ploce Ab, tako da se za
prakticne proracune uzima da je Ib = 1 tn.
Za izracunavanje 4. b moze posluiiti stika 136 ,Pri tome se za razmake 10 i
Ib = 100 em nalaze velicine k
R
, koje odgovaraju vrednostima k j kb. GrafIkon na slid
136 daje velicine Ab za precnike D =: 21,25 mrn i D = 26,75 nun, odnosno za 1/2" i
3/4", u zavisnosti Xl /X2 = 0,2 do 1,0.
639-32Dodatak na duzinu Aa
Analogno pove6anje odavanja toplote od savijenih krajeva cevi uslovljava da se
uzme u obzir dodatak Aa na ukupnu duzinu a Sflopa eevi. Ukupno odavanje toplote )e:
(657)
2 0
'"
L' a "
6r"
"
f'"
-::-"
,,= 10.
i'"
,
b
f"- '. ['--..'
"
,
::--.
...
'"
r---- "
2'
........
,
::;;
c:.=--
[t'<P r-----.:
...
:::--.
0
--.;
......
f.::
r-..:
"f:"
"
"
..
:::::::"
,
r--.:::
:-:::.:
1:-, r"-
-
6
"
r:-.-
-
i7-.4lL
;..:::.::.
--
,
I'::'
t25 m
2
!2-- 126.1'5 m
, I
0
Danos deli""cf'lh pro<aza IOp/ote
stika 136 _ Dodatak f).b na sirinu plafonskog grejaea
pri cemu je grejna povrsina:
, I
i A = (a + (b + M) I
_________ _,_,, __
[m']
235
(6.58)
Ukupna duzina cevi povccava se u odnosu na (n a) od n pojedinacnih cevi zbog
savijenih krajeva, na:
(n - 1) n 10 n
2 - (n-I)lo = (n-I)(T - 1)10
Odavanje toplote koje odgovara savijenim de10vima cevi u unutrasnjosti
luka je man;e nego izmedu pravih cevi, a na spoljasnjosti 1uka jc vece.
. . . k + .
Ukupno odavanje toplote u krivmama JC za --k- puta vece nego na pravlm
cevima u snopu cevi. .. . v
Visak odavan;a toplote zbog savIJemh polukruzmh kraJeva cevi iznosi:
I (k + (n - 1) (; - 1)
I 2 I
_I ______ ____ .-J
(659)
a premo (6.57):
= Ma(h +
Izjednacu;uCi ove dye ;ednaCine i rclicnjem po dobija se:
236
izraz u srednjoj zagradi krece se u granicama
od 0.4 do 1,8, a najcesce su mu vrednosti
i'pod 1.
Za prakticne proracune moze se uzeti da je
prema shemi 137 a
Aa '" 0,510 (6.61 a)
Akc se cevi savijaju prema shemi
na 81. 137b, cnda je:
(6.61 b)
Rezime:
(
(
.' -,
t
I.
(6.60)
-'I
J
... ,
)
..,
J a
a
.:#.
)
)
..,
-,
b
a
Uziman;em U obzir odavanje toplo-
te preka ivicnih povrSina, prema jedna-
cini(6.52),grejna povrSina se dobija iz izraza:
Slika 137 - Varijante izvodenja cevi kod
panelnih grejaea
za siucaj na s1. 137a: A = (a + 0,51) (n I" T !l.b) (6.62 a)
za slucaj na s1. 137b: A = (a + 1,75/) (n I" -, !l.b) (6.62 b)
640 MREZE ZA P ANELNA GREJANJA
Proracun mreze za pane1na grcjanja U osnovi jc isti kao i za radijatorska gre-
janja. Ovde se umesto radijatora racunaju otpori u serpentinama iz njihovih grejnih
povdina. Ovi otpori su znatno veCi od otpora u radijatorima. Zbog toga retko
postoje uslovi da se primeni gravitaciona cirkulacija.
Za uprosceni naCin proracuna trcba koristiti pomocne listovc 3 --7.
Odredivunjc duzina grcjnih ccvi proizilazi iz toplotnog praraeuna u kome
treba da je predvidcn naein konstrukcije i temperatura vode.
Radi smanjenja pada pritiska nekada se primcnjuje racvanjc cc\'i na dvu iii
vi;e paralelna voda. Ne preporllellje se povccanje precnika.
Za odrcdivanje pritiska pumpe mer:odavna jc najudaljcnija grejna povrsina
od katla. Ako se u blizini ove nalazi neka bliza kotlu, ali osctno vcca grejna pO\'fsina,
anda pritisak pumpc treba i prema ovoj grejnoj povrSini proveriti.
237
Primer proracuna
U jednoj trospratnoj zgradi treba ugraditi plafonsko flrejanje sistema "Krital". Prizemlje
i sprat za kaje treba izvrSiti proracun ima)u istu prostoriju (br. 1) jednu ispod drugc. Plan pros to-
riie un s1. 138. Nacin izvodenja konstrukcije meduspratne place je pokazan ua s1. 139. Visioa pros-
torije je 3,5 m. Srcdn;a temperatura vade u serpentinskim grejaCima iZ005i tp "'" 50.
50
--
CD
,
2
+2OC
I -
1:f...L
- -
;:l-
I
t
Slika 138 - Osnov8 prostorije za primer
proraeuna panelnog grejanja
Toplotni gubici u prostoriji br. 1:
U prizemlju Qh = 5200 W
Na I spratu Qh = 4800 W
Slika 139 - Medu'spratna konstrukcija za
primer proracuna
Proracun se poCinje sa meduspratovima u kojimn su toplotni gubici podjednaki. U ovom
slucaju to je I sprat.
SpecijibJO toplolno optereeenje q. Za prethodnu grejnu povrsinu uze6e se povrSina piafon!!
umanjena po ivicama za 0,50 rn,
A = 6,00' 4,00 = 24 m
2
Qh 4800
q = -:1- = '--2"4-- = 200 Wm
Usvoji(;e se da je spedficna kolicina toplote prema podu
ql =
onda je za tavanicu:
q2 = 131 Wm-
2
U tabeli T -66 bira se za q2 = 128 Wm-
l
, cemu odgovara precnik gre;nih cevi 20,5 mm
(li2"), rastojanje cevi lo = 25 em i temperatura tavaniee tl'1, = 34,2
Q
Pri tome propustljivost
sloja od cevi do po\-Tiline poda treba da je Ab = 5,25 a eementni slo; tavaniee je c = 2 em.
Pod ovim uslovima specificna koliCina toplote iznosi:
q' = ql + q'2 = 70 + 128 '" 198
grejne povrsine
4800
A' = -i9"ii = 24,3 m
2
238 <.
Provera dozvoljene temperature tavanice po Krenkovom krterijumu (31. 140):
a 2 b 3
~ = - = 0,87; -_. = ~ = 1 3
H2,3 H2,3'
na grafikonu 91. 121 nalazi se uglovni odnos za 1/4
greine povrsine:
IP = 0,043; 4 cP = 0,172
U dijagramu 81. 119 nalazi se tPe = 30,5",
Medutim najvisa d07:voljena srednja temperatura
tawnke prema (633);
tmll.>(= tv. + ~ p c - tv. = 375"
0,6 '
I
gde je temperatura okolnog vazduha tu = 20".
Slika 140 - Provera temperature
tavanice po Krenku
640-13 Utica; ivienog odavanja toplote grejne ploce
.. Y grafikonu 91. 136 nalazi se za precnik D = 21,25 mm, razmsk cevi 10 = 25 em i odnos
speclflcne toplote (8tO ie prema 6.36) i odnos delimicnih koeficijenatB prolaza toplote x) ql/qS =
= 0,545, dodatak na sirinu grejne place
Ab=O,095m
Taka se dobija daje broj cevi n '" 6,0/0,25 = 24.
Sirinagrejne ploce:
b + A b = 24 0,25 + 0,095 = 6,095 m, uzece se 6,10 m.
Utica; krivina na krajevima cevi daje
a duiina grejne povrSme anosi:
Lla = 1,75/0 = 0,44
A'
a + Lla = -._-- = 400m
b+tlb '
640-14Odredivanjc debljine sloja prema povrSini poda
.. Na s.1. 139 treba odrediti debljinu lakog betona &2. da bi se ogranicila propustljivost cele
debl)me sioJa na Ab = 5,25. To ce se dobiti pomocu jednacine za A
b
, gde je nepoznata
2
:
gde je;
Sl = 0,10 m;
Al = 1,2;
Sa = 0,008 m
1.2 = 0,5 '" 0,20
Odavde se nalazi da je 6 2 "'" 0.033 m. Maze se uzeti 6" '" 3,5 em.
239
64D-15Prizem.lje
Plafanski grejac daje prizemnoj prostorlji kolicinu taplote:
Q'k = 24,3m
2
128 Wm-
2
= 3110W
Do potrebne toplote treba jos
5200W - 3110W = 2090 W.
2a ovaj dodatak maze se upotrebiti jedan plocasti radijator (iii podeljen u dva dela) sarno
treba voditi raeuna da mu se ir,vrsi korekcija povrsine usled promene razlike temperature vade
(tF) i unutrasnje temperature (tu) jer koeficijenti k radijatora obic-no Sll ratunati za temperatur-
sku razliku ad 60 !lto treba proveriti za izabrani radijator dok je u ovom sluc-aju ta razlika 30
Q
3
. Za istu prostoriju fditi ubacivanje vazduha kroz pcrforiranu tavanicu. Slobodan
deo tavamce Je 60%.
Brzina Vo prema (7.25):
Vo = H
TV
- 1 = 3,5 m S-l
299
povrliina za perforaciju:
A = 0,6' L E = 0,6' 20 . 12 = 144 m
2
Gramea meSanja:
Iz (7.23):
VI) = A Wa ' ib' Vo
Vo 6000 1 1
fb'Wa= 3600.A-:-V;; = V
Il
= O,0167'
Vn
Provera brzine na kraju zone ffieiianja:
tj, Va < 0,2 m S-1
Broi rupica: precnika D = 8 mm:
0,0167
ilJ = 0..8; <iJa = 3,5-:-0,8 = 0,006
An = 144 0,004"" O,864m
2
An'4 0,B64'4
n -- = --------....
D2., r. 0,64' 10-4 n:
17200
Korak za faspored
"" 0,092 m
748 IZMENA TOPLOTE KOD KLIMATIZACIJE
U sistemima za klimatizaciju treba razlikovati dYe vrste izmene toplote,
bilo da se racli 0 zagrevanju za vreme zimskih perioda iii 0 hladenju za "feme toplih
dana. PITa je izmena toplote koja se vdi usled klimatskih uslova za pojedinu "rstU
i narnenu objekta, Druga izmena toplote se vrSi jos i da se, pored zadovoljenja
uslova za prvi slucaj, dovedeni vazduh vlaii Hi su.si, zagrevanjem odnosno hlade-
njem. Pored ovoga moze nastupiti izmena toplote u komori i kanalima ukoliko
nisu specijalno izolovani a mreza je razgranata.
748-J Potrebna kolicina toplote
Ukupna koliCina toplote QGR koju tro.si jedan uredaj za klimatizaciju za za-
grevanje moze se predstaviti sledeCim izrazom:
gde Qc
zgrade i
[W] (7.26)
predstavlja ce10kupnu kolicinu toplote koja je potrebna za zagrevanje
proces klimatizacije a Qu toplotu ko;a se proizvede u zgradi, pri cemu je:
[W] (7.27)
300
Ovde je:
Qh
Q,
koliCina toplote racunata fla osnovu celokupnih gubitaka toplate
u zgradi pokazanim naCinom U odeljku 3.
kolicina topiote koja je potrebna da se zagreje spol;ni vazduh
koji se uvodi fadi provetravanja
koliCina toplote utrosena za vlazenje vazduha
koliCina toplote koja se gubi u komori i u kanalima ukoliko postoje
(ohitno kod vecih i razgranatih instalacija).
Kolicina toplote koja je potrehna za zagrevanje vazduha za provetravanje
iznosi:
gde ;e:
rQ, epCtu -t,) I [W]
G
s
- kolicina uvedenog spoljnjeg vazduha [kgh-
1
]
cp masena kolici1}a toplote vazduha [J kg-I K-
1
]
tu - temperatura vazduha u prostoriji koja se klimatizuje [OC]
ts - temperatura spoljnjeg vazduha [OC]
(7.28)
Potrebne koliCine vazduha koje se obnavljaju po osobi i ucestanosti zamene
za neke slucajeve vee su date na pocetku ovog poglavlja (T - 72).
I u ovom proracunu kao i kod proracuna gubitaka toplote u zgradama ne
uzimaju se ekstremni klimatski uslovi.
Potrebno je proveriti jos i pod kojim uslovima izmene vazduha je utrosena
veta koliCina toplote jer se moze desiti da je pri visa; spoljnoj temperaruri potrebna
veca koliCina vazduha a sa tim i apsolutna veta koliCina toplote za njegovo zagre-
vanje nego pri neko; niZoj spoljnoj temperaturi. Na primer, pri spoljnoj temperaturi
od - 20, ako se unosi 10 rn
3
vazduha po osobi na cas, da se ova kolicina zagreje
na sobnu temperaturu od 22 (ovo je tU-min za klimatizovane prostorije gde borave
I;udi) potrebno je 147 W, dok pri spol;no; temperaturi od +5 ako bi se uno-
silo 30 rna po osobi na cas a vazduh zagrevao na istu unutrasnju temperaruru od 22,
potrebno ;e 184 W.
T oplota za ovlaiivanje vazduha Qw je potrebna za isparenje vode i unosi
se bilo zagrevanjem vazduha iIi vode a moze i kombinovano. Ova koliCina toplote
iznosi:
gde ;e:
[W]
kolicina vode koju treba ispariti za vlaienje vazduha [gh-l]
kolicina topiote potrebna za isparenje I kg vode [Whkg-l]
(7.29)
KoliCina toplote D.. i malo se razlikuje od toplote isparavanja pri temperaturi vaz-
duha koja vlaela iza ovlazivaca.
Ako temperatura vode za vlazenje iznosi oko 10 a krajnja temperatura vla-
zenja se krece u granicama od 12 do 15 onda ce poirebna kolicina toplote biti
/;. i 686 Whkg-l
301
Za iznalaz-enje potrebne kolicine toplote i kolicine vade za vlaienje vazduha
sluze sledeee re1acije:
---
Gs Xs + Gw + OWL + GWM = G
w
. Xu (7.30)
i1i fclenjem po Gw:
(7.31)
a prema (7.28):
Qw = [G, (xu - x,) - (G
WL
+ G
WM
)] /;. i [W] (7.32)
U ovim jednacinama su:
G, kolicina ubacenog spol;n;eg vazduha [kgh-
i
]
x, - sadria; vlage spoljnjeg vazduha [g kg -']
Xu saddaj vlage vazduha u prostoriji [gkg-l]
G
WL
- kolicina viage koja ispari sa osoba u prostoriji [gh-
1
]
G
WM
- kolicina vlage koja ispari sa masina i uredaja u prostoriji [gh -1]
Pod prostorijom ovde se podrazumevaju sve one prostorije koje se klimatizuju
klima-komorom koja se proraeunava.
1z gornjih relacija se vidi da ee Qw dostiCi najvete vrednosti pri velikim vred-
nostima G 5 sa niskim sadrlajem vlage.
Prakticno se Qw odreduje pomocu "i - x" dijagrama.
KoliCina viage koja se isparava sa osoba data je u tabeli T - 5.
Kolicina vlage koja se isparava sa uredaja odreduje se za svaki pojedini sIu-
ca;. Ovo dolazi U obzir sarno kod narocitih postrojenja, uredaja i laboratorija.
Sadrzaj vlage vazduha koji se dovodi u prostoriju nalazi se iz izraza:
odakle:
ovde je:
G
x
kolicina dovedenog vazduha u prostoriju [kg h -1 ]
sadria; vlage dovedenog vazduha [gkg-i]
Gubici toplote QA:
(7.33)
VeliCinu gubitka u komori i kroz kanale Qk koji nisu dovolino izolovani
treba prokontrolisati i ako su od uticaja treba ih uzeti u obzir.
U slucaju hladenja moze se desiti obrnuti sluca; da kolicina topiote Qk pro-
dire ovuda i da zagreva vazduh. Istu kontrolu treba sprovesti i u ovom slucaju.
302
74i- 3 Toplota proizvedena u zgradi ("dobitak topiote
H
) Qu
Ova toplota je dobijena iz navedenih izvora kaje u pojedinim slucajevima
treba uzeti U obzir.
[W] (7.34)
gde je:
QL - toplota koju odaju prisutne osobe u prostoriji. Treba pro-
veriti koliki je uticaj eve toplote na ukupnu potrebnu kolicinu i na osnovu toga
videti da Ii je treba uzeti U obzir. Ako nisu postavljeni specijalni zahtevi ova toplota
se moze zanemariti kada na prosecan broj oBaba koje se nalaze u prostoriji dolazi
preko 25 rn
3
prostora.
- topiota koja se proizvodi raznim uredajima iIi intenzivnim osvet-
Ijenjem. Kada je uticaj ove toplote ispod 3% na celokupnu potrebnu koliCinu,
moze se zanemariti.
QR - toplota koja je jednaka jaCini svm radijatora koji se nalaze u prosto-
rijama koje se klimatizuju, ukoliko postoji drugi sistem grejanja. U pronvnom ova;
toplotni dodatak Q R otpada.
748-4 Kolicina toplote u pregre;acu i dogrejacu
Kada se u sistemu klimatizacije ne bi vrsilo regulisanje vlainosti vazduha
onda bi se kolicina toplote potrebna za zagrevanje mogia unositi sarnO u jednom
zagrejacu. Ali kako u ovim sistemima pored temperature i vlainost vazduha mora
biti regulisana u odredenim granicama onda, da bi se to mogio postiCi, hladan
vazduh se prethodno propuSta kroz predgrejac koji mu podizanjem temperature
poveeava absorpcionu moe viage tako da prolaskom kroz ovlazivac, koji zatim
sIeduje, vazduh se ovlaii skoro do svog zasicenja. Ovo omogueava da se posIe toga
u dogrejacu regulisanjem temperature vazduha regulise po zelji i njegov stepen
vlaillosti. Pri ovome treba utvrditi oeinos toplote koju je potrebno uneti u pred-
grejac a koju u dogrejac. Pod pretpostavkom potpunog zasicenja vazduha prolaskom
kroz ovlaZivac Ci ako to nije potpuno ali ovom pretpostavkom se neee uCiniti veca
greska) ova; odnos se najzgodnije pomoeu tacke rose Cijom se onda po-
znatOm temperaturom odreduje i entalpija smese para-vazduh. Ako sa Ql oznacimo
koliCinu toplote koju daje predgrejac a sa Q2 koju daje dogrejac, onda ce u pret-
postavljenom slucaju njihov odnos biti:
I Q . . i
I 1 tw-Zsm I
(7.35)
gde ie:
ism entalpija smese u komori ispred predgrejaca
iw entalpija smese iza ovlaiivaca
td entaipija smcie iza dogrejaca
Napominie se da ie kolicina toplote iz (7.26) QGR = Ql + Q,.
Ukoliko se topiota za vlaicnje delom dovodi i zagrevanjem vode U ovlazi-
vacu, gornji tzraz se ne moze direktno primeniti vee treba kolicllU toplotc dove-
denu U ovlaZivac oduzeti od Ql.
303
Entalpija smese ism nalazi se iz odnosa dovedenog sVeZcg vazduha G s i i8-
koriscene koliCine kruznog vazduha Gu na osnovu obrasca
(7.36)
gde ie:
entalpija spoljnjeg vazduha.
Za predgrejac treba uracunati pored toplote za vlazenje jos i toplotu za pro-
vetravanje. U dogrejacu se uracunava i toplota za zagrevanjc prostorija prema
utvrdenim gUbicima toplote.
Primer. U jednu prostoriju se dovodi kHmatizovani vazduh cija je temperatura ta = 26
i sadriaj vlage Xa = 10 gkg-l U komori se ostvaruje mesavina kruinog i svezeg vazduha U odnosu
3 : 1. SpoljID vazduh ima temperaturu ts = -10'" i relativnu vlaznost q:;$ = 65<,. Temperatura
u unutrasnjosti prostorije se odriava na 22. Treba naci odnos koliCina toplote koje se dovode
,u pregrejac i dogrejac.
1z "i - x" dijagrama se nalazi da je:
entalpija smese
odnos toplote:
is = -1,8; iu = 10,7; iw = 9.,3; id = 12,3
. - 1,8 + 3 10,7
Ism = -"---1+3-- = 7,6
=1,7 = __
Q2 12,3 - 9.3 3,0 1,77
748-5 Kolicina toplote koju treba odvesti hladenjem
Sistem klima-uredaja, u toplim perionicama kada je spoljna temperatura veca
od temperature koju treba odriavati u unutrasnjosti prostorija klimatizacijom, ima
za zadatak da odvodenjern toplote izvrsi hladenje i suSenje vazduha. KoliCina toplate
koju treba ukloniti odvodi se ukljucivanjem hladnjaka (shema na s1. 161).
PreCiscavanje vazduha i eventualno drugi postupci sa njim vrse sc na isti naCin
i pomocu uredaja u klima-komori kao i u zimskim danima prilikom zagrevanja
Ukupna kolicina toplote koju treba odvesti hladenjem QHL (jaCina hladenja)
sastoji se iz sledecih delimicnih koliCina toplote:
19HL = Qp + +Qs +Q[{J
[W]
gde su:
Qp - koliCina toplote koja spolja prodire u zgradu
Qu - koliCina toplote koja se proizvede u unutrasnjosti prostorije,
Qs - kolicina toplote koja se uvodi spoljnim vazduhom i
(7.37)
OK - koHCina toplote koja se proizvede u kanalima prodorom topiote
i radom ventilatora.
304
748-51Toplota Qp
KoliCina toplete Qp sastoji se iz teplete koja prodire usled temperaturske
razlike kroz zidove, vrata, prozore i dr. (QIt) i toplote koja prodire u unutrasnjost
prostorija lisled uticaja suncevog zracenja (Qz). Tako je:
Qp= Q. + Q,
[W]
(7.38)
KoliCina topiote Qh se racuna na isti nacin kao i p:oracun gubitaka .toplote
iz temperaturske razlike i- koeficijenata prolaza toplote kO)1 )e pokazan U odelJku III.
Kolitina toplote Qz delimicno prodire kroz prozore (Qpr) a delimicno kroz
zidove (Q",), tako da je:
Utica; suncevog zracenja, koji ponekad moze hiti dosta osetan, livodi se li
proracun na nekoliko natina i to zasehno kroz prozore i zasebno krez zidove. Ovde
ce hiti izloien uproscen naCin proracuna.
748-52Proraeun prodora toplote kroz prozore QPT
Specificna kolicina toplote lisled prodora topiote kroz prozore pod uticajem
suncevog zracenja povecava se za qz = B z ' Jz. Ovde je Cinilac Bz - koeficijent
propustljivosti zracenja - za jednostruke i dvostruk.e prozore razlicit i to:
Bz = 0,9 za jednostavni prozor
B z "" 0,81 za dvostruki prozor
Koeficijent zracenja J z nalazi se u tabe1i T - 79. Kao sto se vidi on zavisi
doba dana, orijentacije povdine koja se zrac! i od godisnjeg doba. V rednosti u tabell
T - 79 racunate su za mesee juli kada se smatra da je suncevo zracenje najjace. Ova
merenja su vrSena u Nemackoj i za naSu zemlju, se mogu koristiti. Ukoliko bi
ieleli jos precizniji rezultati trebalo bi izvrsiti opite i korigovati vrednosti u tabell.
Ukupan specifieni prodor toplete li prostoriju bio bi:
--_ ..__ ..
Ukupna kelicina teplote hoz povrsinu prozora prema tome je:
ovde je:
Ap ,
kp,
t,
tu
J,
I Qp, = Ap, [kp, (t, - tu) + B,' Jd
,
--_ .. __ .--_ .. -
povrSina prozora [m2]
koeficijent prolaza prozora [Wm-
2
K-
1
]
temperatura spoljnjeg vazduha [0C]
temperatura unutraSnjeg vazduha rOC]
koeficijent suncevog zracenja [W m -1 ]
[W]
(7.39)
(7.40)
305
2a tacnije proracune autori podataka prema kojima je izradena tabela T -79
(Cammerer i Christian) prepofuc:uju da se izvrsi korekcija proizvoda Apr' Jz' B z U
izrazu (7 AO), ked prozora koji gtl povllceni u udubljenja zida zbog smanjenja efek-
ta zracenja lisled zasencenja. Ako je sirina prozora E, visina H i dubina F (slika 189),
onda se umesto proizvoda (Apr' J z . B z) unosi u izraz (7.40) sledeca vrednost:
Q'",. = (J,'H'E-Jv'H'P-J"E'P)B, [W] (7.41)
gde je:
Q'p,
J,
Jv
Slika 189 - Prozor u udubljenju
topleta keja prodire usled sun-
cevog zracenja kroz uvuceni
prezor [W:]
koeficijcnt zracenja iz tabe1e
T -79 za pevrsinu u ravni pro-
zora [Wm-2]
koeficijent zraccnja iz tabele
T -79 za povrsinu erijentisanu
isto kae vertikalna strana udu-
bljenja prozora [W m -']
koeficijent
zontalnu
[W m-']
zracenja
stranu
za hori-
T -79 Koeficijent
,...--.....,--
zracen;a Jz za mesec juli [Wm-
2
1
....... -. --------------1
Doba
dana
Povrsina zida orijentisana prema ! H I
--,---,--.:.c;==:.;== onzon-
I! S2 S! talne !
SI JI J JZ Z
I ! povrsine I
6
5 314 291 99 II II 151 ..
477 512 250 I . 163' 169
i 1H I [' \ 52
10 64 i 407 512 320 Ii 727
11 '221 436! 395 122 814
12 ! 302 I 430 302, 843
13 I 122 I 395 436 221 I 814
14 I 320 512 407 I 64 727
[5 I' I 289 529 547 238 605
16 70 483 611 377 454
17 I 372 599 477 52 308
I __ . __ J ____ ___ I ___ _ ... I ___ __ _.__ I1j
Primeri
I. NaCi prodor toplote lisled suncevog zracenja kroz jedan dvostruki prozor
sirine 2 m i visine 1,5 m u ravni zida. Spoljnja temperatura 1) = 3Y, unutrasnja
temperatura tu = 26, doba dana je 15 casova, prozor je okrenut jugozapadu.
306
1z tabele T -79 nalazi se da je J z = 529 W m -2.
Za dvostruke drvene prozare iz T-14 nalazi se da je kPr = 2,8 [Wm
2
KJ
Povrsina prozora je 2 1,5 = 3 m
2
Otudaje:
Qp, 3 [2,8(32 - 26) + 0,81 529 J 3 (19,5 + 429) 58,5 + 1286 = 1344,5 W
Vidi se da je uticaj zracenja na prodor toplote veoma znacajan.
2. Na spratu ispod prozora u prethodnom primeru nalazi se 1?rozor iste
Heine sarno je upusten u zidu za 30 em. NaCi prodor topiote ovaJ prozor uzeVSl
U obzir efekat zracenja ali umanjen lisled senke u udublJcnJu.
Za ovaj slucaj je:
J, - 529 Wm-
2
Jv - 238 "
Jh - 605
orijentacija )Z
SZ
za horizontalnu povrSinu
Otuda je prema (7.41) za ovaj prozor:
Q'p, = (529 1,5 2- 238 . 1,5 0,30 - 605 . 2 . 0,30) . 0,81 = 905 W
Efckat zracenja je umanjen za ovaj prozor zbog senccnja u iznosu:
1349 W - 905 W = 444 W ij. za 33%.
Radi smanjenja efel1:a suncevog zracenja mogu se upotrebiti kapd na pro-
zorima iIi zaluzine. Ovim naCinom zracenje se smanjuje za 25 do 35%,
74853 Pl'ol'acun pl'odora toplote kroz zidove
Prodor toplote spolja kroz zidovc) tavanice i krovovc, se izvesnim
zadocnjenjem usled njihove akumulacije taplote. Ovo zadocnjenJe zaVlSl od deb-
Ijine i vrsre marerijala pregradnih povrSina.
Kada rreba uzed U obzir i efekat suncevog zracenja stvar postaje jos slozenija,
U prakticnim racunima se primcnjuju uprose-cni nadni rada na bazi rezultata
postignurih opitnim merenjima.
J edan od natina koji je uveden u SAD je pomoc:u ekvivalentne lemperalurske
razlike D. l (Heating) Ventilating) Air Conditioning Guide 1958).
Masena koliCina toplote koja prolazi kroz zid iznosi prema ovom naCinu
proracuna:
(7.42)
gde je:
k
za
- koeficijent prolaza toplote kroz zid [W m-
2
K -1]
t' E - fiktivna spoljasnja temperatura usled koje se vrsi prolaz taplore
kroz zid ka unutrasnjoj prostoriji gde vI ada odredena temperatura ttl.
307
Ekvivalentna temperaturska razlika 4 t predstavljena je tabelamo pri cemu su
obuhvaceni svi uticaji na prolaz toplote kroz spoljne zidove, uticaj doba dana na tern
peraturu zracenja (tz) i uticaj akumulacije toplote u pregradnom zidu. Tabelarne veli
cine se odnose na temperaturu vazduha u prostoriji t u := 26
0
i na spoljnu temperaturu
te := 35
0
Promena dnevne temperature je uzeta za 20
0
, a jacina zracenja je racunata
za 1. avgust na geografskoj sirini od 40
0
10
o
I
V
I
II
/
I/>Y
, '/ .
V 0/
/
)l
/
,
,;:..
\
_!9- ---
-10 -20 (.
Slika 206 _ Promena proracunskc tempe-
rature i odyodne vode u zavisnosti od
spoljne temperature
336
ventil) ili injektori za ffieSanje sa sekundarnom povratnom vodorn. Pri ovome se
jedan deo povratne 'lode vraca pumpom u povratni cevni vod. J aci sumovi koji
se pri porastu temperature vode javljaju kad injektora predstavljaju nedostatak ovog
nacma, Upotrebom savrsenijih injektora ovaj nedostatak se moze eliminisati.
Na izbor najvise proracunske temperature pregrejane vode znatno uticu jOs
i toplotni gubici u mrezi, odnosno pad temperature koji je posledica tih gubitaka.
,8313 Toplotni gubici
Toplotni gubici koji nastaju u mrcii mogu biti gubici za vrctne rada i gubici
za vrerne prekida u radu,
Toplotni gubici za vreme rada, kao 5tO je ranije pokazano za cevne mreze
centralnih grejanja, zavise od temperaturske lWlike izmedu toplotnog fluida i
okoinog vazduha u kanalu, od povrsine cev! i kvaliteta izoiacije,
NajviSa temperatura u kanalima krece se od 35" do 40. Za koeficijent prolaza
toplote k = 12 W m -2, za neizolovanu cev i miran vazduh dobijaju se toplotni
gubici Cije su vrednosti za poicdine temperaturske razlike vode i vazduha i razne
precnike cevi, sredene u tabeli T -,- 83, Gubici se odnose na 1 m neizolovane cevi.
Stvarni gubici se dobijaju kada se uzme u obzir jos i isolacija koja je upotrebljena
u svakom konkretnom slucaju, Pri ovome se koristi naCin proracuna toplotnih
gubitaka u cevima ko;i je prikazan kod proracuna mreza za centralno grejanje
sa uZimanjem u obzir toplotnih gUbitaka. .
Toplotni gubici za vreme pauze nastaju kada se ceo sistem toplovoda hladl
za vreme prekida rada i njegova temperatura se izjednaCi sa temperaturom okoline.
Ako se sa We [WhK-1loznaCi "vodeni ekvivalent" sistema, tj, ona koliCina
toplote koju sistem odajc okoEni svojim hladenjem za 1 G (odnosno koliCina toplote
koju je potrebno dovesti da se istom sistcmu povisi temperatura za 1), onda ce
u tom slucaju ,;vodeni ckvivalcnt" biti predstavljen slcdcCim izrazom:
gde ie:
I :
I w,;= G
v
' C
v
+ G,' c
c
' [WhK -11
,
tezina vode u sistemu [kg]
tezina cevi u sistemu [kg]
masena kolicina toplote vode [Whkg-
1
K-
1
]
masena kolicina toplote celika (cevi): [W h kg-
1
K-
1
]
(8.8)
U ovom proracunu masa i masena kolicina toplote izolacije se mogu zanemariti.
Ako temperatura sistema nu pocetku prekida rada iznosi {ijp a na kraju pre-
kida (temperatura okoline) ls,,, onda celokupan gubitak toplote uslcd hladenja
sistema za vreme tog prekida iznosi:
(8.9)
Za prakticne proracune ukupnih toplotnih gubitaka za vreme rada i pauze
potrebno je voditi racuna 0 tome da se razlika temperature izmedu dovodne i od-
vodne cevi i vazduha u kanalu menja u zavisnosti od temperature spoljasnjeg
vazduha.
337
Za najvete ptoracunske temperature dovodne vode od 180, 150" i 110
0
i odvodne vode od 70 i 40'0 (pri SPT = 20
C
) graficki je predstavljena zavis-
nost promene ovih temperatura od promene temperature spoljnjeg vazduha
na 81. 206.
T - 83 Gubici toplote za neizol(lvane cevi u mirnom vazduhu pri datim
temperaturskim razlikama
I gubid za tempcratursku razliku izmedu
I I cevi i vazduha {Wm-
2
j
i ': ! mk I I T------
I, 1 i mm_l
i
10
0
120
0
3.".140
0
5.0." 6."165
0
80 1 100! 110) 1201 140
1 1 1 ' I , I
1- -;----- c 600 T GiS 114STI13nTi492!1835 12295 325412572 3212
2 ,500 1192 384 5761768 959 115111247,153411918 2110 2302 2685
3 451173345.5196911 864 1037[1123i1383 11728 1902,2074 24191
4 _ 400 i 154 3071461 6141 768 i 921 i 998 i 122811535 168911841 2148 1
5 '350 :13426714011535,669: 8021 87110711337 1454,1471 16051
6 e]! 300 1115 2301345: 461
1
577: 6911 749: 850 11153 1268 i 1382 1613
1
7 ' 250 ! 97 '11931288'1386' 513: 579 i 626: 771 1 964 1061 1115711350
8 200 I 77 155 !231,308i 386! 463; 501' 6161771 848
1
1
925: 1079
9 CL : 175 I 67113512021.27.'13381 406i 440 541
1
' 676 743
1
811'1: 947
10 'v 150 'I 5811611741232 2911 3491 378 465 382 640 698 814
g .. ___ : i6g , iW m m m
besavne I 80 I 31 i 64 ii' 97 i 127 i 1591 1911 207 i 254 i 317 3491 380 i 444
14 I ceVl 70! 28156 831112[' 1401 166j 180i 222 i 278 3061 334j 388
'1 15 . 1 50 21142[63,84, lOS! 124' 135' 166,201 229i 2501 292
40 17i 35i 52171 871 106: 114
1
141 i 176 1931 211 2451
i 17 ,zavojn1- I 30 151 30i 47! 62'1- 771 921 100! 1221154 1691 184 226
18 ! com I 25 121 24i 36i 48
1
60) 72: 78! 97, 121 __
Kada je u pitanju para kao primarni toplotni fluid pritisak se bira u zavisnosti
potreba potrosaca, duzine mrcic i uslova toplanc. Normalno ne prelazi 15 bara. Kod
postfojenja koja sluie sarno za grejanje pritisak pare se usvaja u zavisnosti od du-
zine mrec tako da mreza bude sto jeftinija. Ukoliko je postrojenje kombinovano
za proizvodnju toplote i energije, ovaj pritisak se usvaja na bazi najpovoijnijeg
ukupnog ekonomskog bilansa rada masina i prcnosenja !OpIote.
831 Podstanice
Podstanice iIi potrosacke prikljucne stanice Sli mesta u kojima se dovedeni
toplotni fluid iz top lana transformise prcma potrebama pojcdinih potrosaca i odatle
razvodi u sel'Undarnu mrezu. Od ovih potreba zavise i parametri fluiJa potro-
saea (sekundarnog fluida) kao i serna rada podstanica.
Sherna rada jednc potrosackc prikljucnc podstanice zavisi uglavnom od vrste
toplotnog fluida i od potrebe i zahtcvu potrosaea tj. od vrstc potrosnje - da Ii se
radi sarno 0 grejanju, pripremi tople vode, tehnoloskim procesima u raznim gra-
nama industrije iii njihovim kombinacijama,
Ako se toplota dovodi torlom vodom od 90" do 95
c
i koristi za grejanje onda
se ona moze dircktno koristiti u sekundarnoj, potrosackoj mrezi bez ikakvog pret-
hodnog transfonnisanja. Prikljucak kucnih postrojenja je onda obicno direktan,
bez razmenjivaea toplote pa prema tome u toplovodu i potrosackom postrojenju
vlada isti pritisak.
338
Za cirkulaciju vode sluie cirkulacione. pumpe postavljene u toplani, ciji se
napor moze koristiti i za kucno postrojenje, ukoliko ovo nije isuvise razgranato.
U ovom. slucaju je bolje da svaki potrosae ima svoju zasebnu cirkulacionu pumpu.
Na ovaj nacin se jos izbegava uticaj promene rada kod raznih potrosaca na hidra-
ulicki feZim celog postrojenja.
Postrojenje treba projektovati i izvoditi na taj nacin da potrosae dobija uvek
istu odredenu koliCinu vode iz mreZe toplovoda bez obzira na promenu rezima rada.
Kolicina vode koja struji kroz ceo sistem zavisi od njegovog toplotnog kapaciteta.
Regulisanje se vfsi} kao i kod vodenog grejanja, prilagodavanjem temperature
dovodne vode u toplovodu.
Da bi se obezbedio ova; konstantan protok mora i razlika pritisaka u do-
vodnom i odvodnom vodu toplovoda na mestu prutljucka kucnog postrojenja u
podstanici da bude nepromenljiva. Medutim mctjuCivanjem iIi iskljuCivanjem po-
;edinih potrosaca ili promenom n;ihovog rezima rada, spajanjem novih prikljucaka
iii rna kakvim osetnijim drugim promenama, promenice se i raspodela pritisaka
u mrezi sto ce neminovno izazvati poremecaje odnosa protoka, tj. i dovodenje
toplote pojedinim potrosaCima, zbog cega bi pojedini dobili manje a drugi vece
kolicine toplote nego sto im je potrebno.
Iz ovih razloga svakako je bolje da primarna i sekundarna mIeZa budu hid-
raulicki nezavisne jedna od druge cime se eliminise medusobni uticaj rada. Zato
se pribegava re.senjima kojima se razlika pritiska u primarno; mrezi na mesrima
prikljucaka u podstanicama neutralise a cirkulacija vode u potrosackim postfoje-
njima se obezbeduje ugradivanjem odvojene cirkulacione pumpe ili, gde je to
sigurno izvodljivo, gravitacijom.
Ponistavanje razlike pritisaka moze se postici postavijanjem u prikljucni
vod potfosaca odgovarajuceg dodatnog otpora iIi automatskog granicnika protoka.
5
,
I
I
I
I (j) !
-O.L-------Mc----- /'
I
Stika 207 - PrikJiucak za direktno vodeno grayltaClOnO
grejanje. Cev za mesanje (1), ekspanzioni sud (2), strana
daljinskog voda (3), podstanica (4), merae toplote (5),
regulator ptotoka (6)
Ovaj dodatni otpor je pred-
viden za odredeni hidraulic-
ki rezim rada i ukoliko se
ova; bude menjao u mrezi, tre-
balo bi i otpor prilagoditi novom
stanju iii ce se pojaviti takode
manje iIi vece promene protoka
odnosno dovedene toplote potro-
sacu.
Granicnik: protoka, napro-
tiv, deluje automatski tako da
koliCina vode iz toplovoda os-
taje nepromenjena bez obzira
na razliCite spoljne uticaje.
Da bi se ostvarila gravita-
dona cirkulacija vode u postro-
jenju potrosaca (sekundarna
mre.za) prikljucak se mora izve-
sti dovoljno nisko (s1. 207).
U slucaju kada je temperatura dovedene vode u toplovodu visa nego sto je
potrebno za prikljucno postrojenje onda se snizenje temperature vode iz primarne
rnreie postize mesanjem jednog dela vode iz povratne - sekundarne mreie po-
339
vodom mreze toplovoda. Regulisanje ove meSa-
VIlle vrSl pomocu, automatskih reg';llatora temperature, koji prema potrebnoj
tempe:atun sekundarne vode podesavaJu odnos kolicine vode primarne dovedene
vode 1 sek:undarne povratne vode.
Ovo regulisanje se moze vrsiti i na
taj naCin sto se, zadriavajuCi stalan odnos
mesavine, regulise temperatura dovodne
vode primarne mreze. Gdegod se usvaja
centralno regulisanje kod primene tople
vode, uopste se koristi ova; naCin regu-
lisanja (s1. 208).
I
1
I
I !
L __ ,
" I 0 I
---!Zl--!
: 0 I
Kada je primarni toplotni fluid
pregrejana voda onda se i ovde moze ko-
ristiti direktan iii indirektan priklju-
calc Kod direktnog nacina priklju-
cenja postrojenje potrosaca je izlozeno is-
tom pritisku ko;i vlada u primarnoj mrezi
toplo,,:"oda pa je potrebno da svi njegovi
delov! budu predvideni za pritisak koji
odgovara temperaturi dovodne vode. Pri +---------------
direktnorn koriscenju pregrejane vode iz
primarne mreze toplovoda u lokalnim
sistemima moze se primeniti meSanje po-
vratne vode iz sekundarne mrde sa pri-
marnom iz toplovoda preko injektora
(s!.209).
208 - Prikljurnk pumpnog grejanja na
dal}lnsko. Dovodni v?d (l),.odvodni vod (2),
pumpa (3), ?e!?O'irratm ventd za kratki spoj
(4), ekspanZlOnt sud (5), ventil za reguli_
sanje (6)
. Di:--ektno kO:-iScena pregrejana voda u sekundarnoj mreZl moze se takode
nacinom, preroa spoljnim uslovima, ako se toplovod koristi
lsklJuCIVO za greJanJe.
CD
m
6 I
I
I
I
0:
. ..-J-'--=-.... I
,
I
I
I
I
I
I I I
- _______ .J ________________ .1-_
a b
,
Stika 209 :-. Shema raznih I:0trosaca na daljinski toplovod pregrejanom
razme.nJ.lvaca za zagrcvanJe (a}, prikljucak prcko razmenjivaea za gre-
jan)e vode (b), pnkllUcak pr:ko .JnJektora mrch (1 i 2), izmcnjivaci (3 i 4), injektor
za mesaO)e (5), radl)3tOrl (6), sanitarni potrosaci (7)
340
Medutim ako toplovod sluzi za kombinovano snabdevanje toplotom potro-
sab tj. za grejanje i za druge svrhc, industrijsk()-tchnoloske, onda se temperatura
mora oddavati u granicama potreba ovih potrosaca i regulisanjem pomocu indi-
vidualnih lokalnih regulatora temperature.
Ako se toplota pregrejane vode kao primarnog- fluida indirektno koristi
onda se pomocu izmenjivaca u podstanicama dobija voda potrebne temperature
(sherna a i b na slici 209).
Mada je direktan naCin prikljucenja jevtiniji od indirektnog, ova; ima zbog
potpuno odvojene primarne i sekundarne mreze osetna preimucstva. Lokalne
smetnjc iIi rdavo rukovanje u pojedinim kucnim postrojenjima nemaju uticaja
na rad toplovoda, Potrosacko (kucno) postrojenje nije izlozeno pritiscima i tempe-
raturama toplovoda. LakSe se provodi kontrola rada pojedinih postrojenja.
Kod ovog naCina se moze prcgrejanom iz toplovoda pomocu is-
parivaca dobiti para u sekundarnoj mrezi za pamo grejanje kao i za druge ciljeve
($bema na slid 210). Isparivac je opremljen organima sigurnosti i automatskim
regulatorom pritiska, ko;i funkcionise na bazi regulisanja protoka pregrejane vode.
----._---+-+---
---,
I
I
I
I
==tS
' - -- i
---J><l-- I
I
L.. ___________ .J
Slika 210 - Sema prikljucaka na pregrcjanu vodu za parno grejanje
Kada se koriste za pregrejanu vodu, cirkulacione pumpe moraju biti predvidene
za rad sa visokim temperaturama.
Kada je primarni toplotni fluid vodena para onda se i ovde moze primeniti
direktan iIi indirektan prikljucak na sekundarnu mrezu u podstanici. Oba naCina
imaju svoje dobre i lose strane pa se prema specificnosti prilika bira jedna od njih.
Kada je primarni toplotni fluid-para visokog pritiska, onda se ona prema potrebi
mora reducirati prigusnim ventilom ("reducir ventiI") na pritisak koji odgovara
sekundarnoj mrezi, kojom se dalie razvodi do potrosaca.
Shema jednog ovakvog prikljucka u podstanici pokazana je na s1. 211. Raz-
vodnici pare opremljeni su potrebnim armaturama a strana niskog pritiska jos
i sigurnosnirn uredajem za ogranicenjc pritiska, Radi potpune sigurnosti pogona
postavlja se paralelno sa prigusnim ventilom i jedan obilazni vod sa parnim ven-
tilom, tako da se, u slucaju otkaza jednog od ova dva vcntila, privremeno moze
obavljati rad sa jednim.
341
Gdegod postoje uSlov'i, koristi se direktan prikljucak za pama postrojenja
jer zauzima manje prostora i instalacija manje kosta, Sarno ovaj nacin ima i taj
nedostatak sto kod njega nije moguce obracunavati potfosnju toplote merenjem
kondenzata a liZ to kondenzat iz postrojenja potrosa(;a vraea se u primarnu kon-
denznu mreiu, time se Bve neugodnosti rdavog rukovanja od strane pojedinih
VP
NP
,-
T
C
r----
I
I
I
I
I ,
:'1
m ./. Q I
I
I
w
Slika 211 - Direktan prikljui::ak sekundarne na primarnu mreiu parnog grejanja
prenosc i na primarnu mrczu odnosno toplanu (neCistoca, gubici kon-
denzata 1 dr.). Kada ckonomski i eksploatacioni uslov! ne dozvoljavaju da se ovaj
naCin koristi primenjuje se indirektan prikljucak preko isparivaca u podstanici.
U ovom slucaju se para visokog pritiska iz primame rnreze koristi preko izmenjivaca
toplote za dobijanje pare niskog pritiska koji odgovara potrosacu (shema na s1212).
I i I
I ,---.J
I
I
'- -
q
......... ,rL' I
J
..,
I
I
I
I
I
, ,
l- _____________ J
Stika 212 - Prikljucak sekundarnc mreze parnog grejanja na primarnu preko ispravljaca
Za odriavanje potrebnog pritiska postavlja se automatski regulator a ispa-
rivaL se osigurava prerna propisima za osiguranje kotlova odgo\'arajuceg pritiska.
Direktan prikljucak na paru visokog pritiska omogucava manje grejnc po-
vrsinc aparature ali isto tako i isparavanje kondenzata.
342
je pot;ebno dobiti toplu vadu za grejanje u sekundarnoj mrezi onda se
:0. pomocu izmenjivaca toplote u podstanici. U ovom slu-
caJu DlJe neophodno snizavati iii regulisati pritisak pare ispred agregata jer ako bi
I
,
,
,
I
__ .'i--_L_--+I---'r-__
: U
i
,
, ,
, " L.. _____ ___ _
SIika 213 - vodenog grejanja sekundarne mreze
na pnmarnu preko razmenjivaea
se i desiIo pregrejavanje
vode parom visokog pritis-
ka i time povecao pritisak
u sekundarnoj mrdi ne bi
bilo uikakve opasnosti jer
je mreza preko ekspanzio-
nog suda vezana sa atmo-
sferom. Ako bi postajala
mogucnost pregrevanja vo-
de auda se u sekundarnu
razvodnu mrezu postavlja
termostat na koji reaguje
zatvarac pare u primarnoj
dovodnoj mrezi ispred
protivstrujnog razmenjiva-
ca (a na sl. 213). Auto-
matsko regulisanje se maze
podesiti tako da se tem-
peratura vode u sekundar-
noj razvodnoj mrC"a me-
nja u zavisnosti tempera-
ture spoljnjeg vazduha.
. Yaino je da se kod, postavljanja parne primarne mreie omoguCi dobro odvod-
nJavanJe. Otuda se 1 kod parnih mreia niskog pritiska cevovodi postavljaju sa
padom yU pare. Radi'smanjenja broja mesta za odvodnjavanje moze
se mreza nalZlIlemcno postavljati tako da para ide usponom suprotno silasku kon-
?enzata. U slucaju Usponski vodovi treba da imaju nesto veti pad da se
lZbegnu posledice suprotnog strujanja pare i kondenzata. U slucaju
suprotnogstruJanJapara-voda, pad cevi ne sme biti ispod 1 : 200. Na slici 214,
TTTV
t
;=:)
_l ___ ...l ____ '- - __ .1--'- __
.;;),,)));;;,.; h),,)),) })o)); ;;; )))
Q
JE:::=)
, I
____ ..L _______ L..L __
m/)/ /' )h,. J.?J;" n//)"" /;;;;;;;;.-" /,),,;;;/7)/);;;// "/
b
Slika 214 - Shema izvodenja dalJinskog parovoda
prikazana su oba natina pola-
ganja parnih cevi.
U redim povoljnim slu-
cajevima povratak kondenzata
bi se mogao ostvariti pomocu
gravitacije. Ova se inace vrsi
sabiranjem kondenzata u po-
moenim rezervoarima a odatle
se vodi pumpama u kotlar-
nieu. Radi ustede na broju
rezervoara i purnpi cesto se
primenjuje nacin da se kon-
denzat od susednih potrosaca
skuplja u zajednicki rezervoar
pa se odatle jednom pwnpom
prebaeuje u kotlarnicu.
343
Kako u parnim tako i u protiv-stru;nim vodovima temperatura kondenzata
osetno prelazi 100
0
Kod slohodnog odvoda kondenzata usled pada pritiska jedan
njegov dec ispario bi dosta naglo iza kondenznog lonea, !ito bi izazvalo jate sumove
a i gubitke usled isparenja, kako toplote tako i ciste vode za napajanje kotla. Zbog
ovoga se,ponekad pribegava hladenju cevi ispred kondenznog lonca, ostavljajuCi ih
neizolovane fla manjoj duzini tako da se kondenzat ohladi ispod 100" (pri ovome
voditi racuna od opasnosti smrzavanja).
Kod veCih sistema ovi gubici bi bili veoma znatni pa se toplota kondenzata
iskoriscava njegovim hladenjem na vise naCina. Jedan od natina je da se kondenzat
visokog pritiska (iz vodova 1 na 's1. 215) sakuplja II kondenzatoru - isparivacll 2
niskog pritiska u kome se delimicno isparava i odvodi u razmenjivac 3 gde se isko-
risti za grejanjc vode i ohladen odvodi u zajednicki rezcrvoar 4 u ko;i se ideo kon-
denzata iz kondenzatora 2 dovodi preko konstanrnog nivo-n. Drugi je naCin da se
voda za zagrevanje dovodi cevima za izmenu toplote u kondenzatu gde se po prin-
cipu razmenjivaca voda zagreva a kondenzat hIadi. I na ovim isparivaCima se pred-
vidaju sigurnosni ventili da pritisak u njima ne hi prcsao dozvoljene granice.
CD
Slika 215 - Sherna izvodenja radi iskoriscenja topJotc kondenzata
Najbolje reSenje bi bilo da se toplota dobivena hladenjem kondenzata u
nekom potrosncu iskoristi u celosti u svako doba, Ova se moze dobro postiCi kada
se toplota kondenzata koristi za pripremu tople vode. Serna jednog ovakvog re-
senja pokazana je na sl. 216. Dva bojlera su spojena u seriji od kojih jedan ima parni
grejni registar kroz koji se para u prolazu hiadi i kondenzuje zagrevajuCi vodu.
,---0
, ,
, :...'
Slilca 216 - Shemaza dobijanje topIc vade od daljinskog parovoda preko dva razmenjivaca
344
Ovako stvoren kondenzat se sliva zajedno sa kondenzatom iz drugih potrosaca
u grejni rcgistar drugog bojlera u kome nastavlja da se hiadi i zatim odlazi u kon-
denznu mreZu iIi sabirni rezcrvoar.
Patrosna voda se najpre zagreva toplotom kondenzata a zatim se u drugom
bojleru dogreva na patrcbnu tempcraturu parom Yisokog pritiska. Regulisanje
temperature se vr8i pomoeu automatskog regulatora.
832 IZBOR VRSTE I LOKACIJE TOPLANA
J edan od vaznih problema koii treba resiti prilikom izgradnje naselja i
modernizacije gradova ;este izbor sistema i lokadje toplana. Kod re.senja centrali-
zovanim snabdevanjem toplotom ovo pitanje dilQiraju najpre tehnicko-ekonomski
uslov! a zatim higijenski, saobracajni i drugi.
Tehnicko ekonomski uslovi zahtcvaju da se toplanc podii:u u centrima po-
trosnih rejona i da njihtw broj bude 8to manji bez obzira na koju ce vrstu pasti
izbor. Naprotiv higijcnski, saobracajni pa i estctski uslovi zahtevaju u veeini slu-
eajeva da se toplane izgr3duju u industrijskim predgradima velikih gradova.
Ukoliko se radi 0 ve1ikim gradskim podrucjima i industrijskim centrima iii
modernizadji zaostalih gradova, ovo pitanje sc postavlja jos u ostrijem obliku.
Pri ovome osnovni problem koji treba reSiti je maksimalni i optimalni radijus to-
plotne mreie tj, maksimalna i optimalna udaijenost do koje se moze iei sa odasi-
ljanjem toplotnog fluida. U sistemima prenosenja toplate na daljinu aksioni radijus
zavisi prvenstvcno od vrste toplotnog fluida, koji opet sa svoje strane zavisi od
strukture potrosackog podrucja i jos niza drugih okolnosti.
Ako hi se, primer-a radi, uzeo za toplotni fluid vodena para pod pritiskom
od 10 bara sa brzinom strujanja u glavnoj magistrali od 60 mis, pa i preko toga, mak-
simalni radijus mreZe daljinskog grejanja
moze dostiCi 4 do 5 km dok bi optimalni
radijus biD negde oko polovine maksi-
malnog_ Sa pregrejanom vodom, kao top-
lotnim fluidom, cija bi temperatura dos-
tizala 150'"' sa brzinom strujanja od 1,5 do
3,0 mis, maksimalni radijus bi se kretao
oko 10 do 12 km a optimalni u slicnom
odnOSll kao kod vodene pare oko 6 do
9 km.
Slika 217 - Periferijski raspored toplana
(I -II-II - IV) i kombinacije njihovog fada
Na shemi (sl. 217) pokazan je uti-
caj akcionog radijusa daljinskog grejanja
na broj i lokaciju topiana. Toplane ras-
poredene na mestima od I do IV treba da
snabdevaju toplotom rejone dokie dopiru
tanke linije od njih. Kvadrati predstav-
Ijaju rejone grada koji se snabdevaju od
jedne iii vise topiana. Dvostruke linije
pokazuju podrucja gde se snabdevanje
toplotom moze vrsiti iz dvc abliznjc (vezane linijama) toplane.
Toplane na ovoj semi su rasporedcne po periferiji grada, gde se obieno nalaze
industrijska prcduzeca pa prema tome ovaj rasporcd najbolje odgovara u urbani-
stickom smislu tj. time su zadovoljeni poglavito higijcnski i estetski uslovi.
345
Tehnicko-ekonomski uslovi hi zahtevali da se toplotne mreZe izvode u zra-
kastorn iIi prstenastom obliku pa bi jedno takvo izvodenje mreze u vidu "magi-
stralnog prstena" Pl-PZ-Pa-P preuze10 ulogu centralnih toplana u komunalnom
potrosackom podrucju.
Ovakvim naCinom resavanja moze se cstvariti povezivanje dveju ili vise
toplana jednog grada u paralelan rad take da se jedno isto podrucje snabdeva top-
lotom iz dveju toplana (dvostruke parale1ne linije) a da se pri tome obezbedi da-
voljna stabilan hidraulicki fdim u mrezi.
OViffi postavljan;em toplana na periferijske rejone grada u kojima su indu-
strijski centri, one industrijske grane kojima je para potrebna za tehnoloske procese
biCe njome obezbedene na racionalniji naCin. Medutim, centralni deo grada moze
se paralelnirn radom toplana snabdevati toplotom praktieno iz svih top lana time
se obezbeduje i sigurnost snabdevanja komunalnih podrueja sto k svakako od
osobite vaznosti a pri tome i periferi;ski delovi grada mogu izuzetno koristiti pa-
ralelan tad toplana za svoje ciljeve.
833 PRORACUN CEVNIH MREZA ZA DALjINSKE TOPLOVODE
833-1 Topla voda kao toplotni fluid
Kada je u primarnoj mrezi topIa voda onda se proracun cevi izvodi na isti
naCin koji je prikazan u ade1jku mreza za centralno grejanje (od V i VI). Pri tome se
koriste sve navedene reiacije od (6.9) do (6.17) u kojima se jedino pretpostavlja
da veliCina udela na pojedinaene otpore:EZ iznosi od 10 do 20%. (Tabela T--48).
Redosled proracuna je potpuno sliean. Za definisanu semu toplovoda sa
poznatim protokom i poiedinacnim otporima upotrebom pomocnih listova 3, 4, 7
i 9 nalazi se pad pritiska LR za jednu iIi vise deonica na poznati nacm.
Ako je dat ukupan pad pritiska a treba odrediti protok iii precnik cevi onda
se najpre (prema T -48) oceni koji procenat a pada na pojedinacne otpore u cevima.
Zatim se llSvaja specificni pad pritiska usled trenja, koji radi uproscenja treba pret-
postaviti da je konstantan cdim tokom. Dalji postupak za odredivanje nepoznatih
veliCina, sluzeCi se pomoenim listovima 3, 4 i 9, vee je upoznat.
Naknadni proracun se sastoji u eventualnoj izmeni nekog od preenika usled
preteranog iii nedovoljnog ukupnog otpora sa tacno utvrdenim pojedinaenim
otporima.
8332 Pregrejana voda kao toplotni flnid
8 3 3 ~ 2 Pad pritiska u pravim cevima
I ovde se polazi od izraza (5.10) za pad pritiska kao i ranije
SLR = (1 - a) . (PI - P2) = 0,81
G'
--'-. A'
pD
4
'EL
D
Usled temperature fluida (pregrejane vode), koja se ovde kreee i do 200
0
kod proracuna pada pritiska trebalo bi uzeti u obzir promenu koefidjenta trenja A
i gustine vode y sa temperaturom.
346
Zavisnost gustine vade od temperature data je u tabeli T - 54. Koeficijent
trenja )1 pod pretpostavkom iste rapavosti cevi (e), zavisi od Rejnoldsovog broja
Re i pfeenika D.
Rejnoldsov braj Re treba izracunati iz:
4Gk
36000nDpv
Umesto kinematskog viskoziteta maze se uvesti dinamicki:
onda je:
, I Gk
I R, =9000;; D
(8.10)
(8.ll)
Pri konstantnorn protoku i preeniku promena temperature ima uticaja na
Re sarnO preko dinamiekog viskoziteta. Zavisnost izmedu ), i (.l nc moze se pred-
staviti jednostavnim naCinom jer uticaj promena )1. na f' se menja sa protokom Gk
i precnikom D. Porastom temperature vode od 80 na 180'" viskozitet )1. opada od
364
3,64' 10-
5
na 1,64' to-
5
. Onda Re raste za = 2,2 puta. Usled ovoga koe-
164
ficijem A se maze smanjiti za 5 do 15% a slieno tome i p, tako da je uticaj naRe
neznatan.
U dijagramu na s1. 215 i 216 Sll uvedena procentualna odstupanja u padu
pritiska za razne vrednosti G
k
i D, kada umesto vode od 80
G
treba da protice voda
od 180
0
odnosno 140". Vidi se da Sll ona i za 180" u granicama od 8S
i
O ' CesCi
je slucaj da se pad pritiska povecava (negativne vrednosti odstupanja). Usled ovoga
pomocni listovi 3, 4 i 9 mogu se i ovde upotrebiti i ako se odnose na vodu od 80"',
jer ce greske biti neznatne. Rezultati se mogu korigovati pomocu di;agrama na 81.
218 i 219 ako se to izri6to zahteva.
6
IU
1,
tp
t.
It, 0
00 t.
e
ll'O .9
0,9
o
6
9' /
""
I I / /
,
!
I
/ V
V / I
/' II / $Y .w
W'.
IV / / L
/
,
",1
.,
'\7'
.
I
/
1/ i/
I
/ / V
I
,
I
t-
i
I
5 ,. 2 5 t 2 5
'1lLL.. 5
NO" 2
5 ,
Slika 218
347
:8;
/
)'
I/'V
V A
/
V
.02
v.: i/
/,/
V
.10
l)Y
// V
.m -.-
r-
\ff)1 .,
i
,
9
/y
".
f/ VI , I
5 f.7t)' 2 5 1-11' 2 5 ". 5 > I)" 2 5
Slika 219
Za llize temperature vade od 80'0 (sluca; panelnih grejanja) trenje raste (taka
isto i pad pritiska). Dijagram na 81. 220 daje vrednosti za korekciju na temperaturu
od 50 za preenike cevi do 100 mm u zavisnosti protoka vade. Odstupanja Sll manja
od 6% a pri svim malim brzinama mogu dostiCi 10%. Za naroCito tacne prora-
cune korekcija se maze i ovde izvrsiti pomocu dijagrama na slici 220.
,I
Stika 220 - Grafikon za korekciju pada pritiska R pri promeni temperature vode od 80'" na:
, 180
0
(a), 140
0
(b\ 50 (c)
U gornjem izlaganju voneno je racuna sarno 0 kolicini vode bez obzira na pro-
menu masene kolicine toplote vode sa porastom temperature. Ako se u racunima u-
zme da je masena kolicina toplote c =. 1,163 Whkg-l K-
1
, pa se protok vode racu-
na sarno iz kolicnika _L onda usled neSto veceg G it dobija se i neznatno
t
r
- tp
povecanje pada pritiska. GreSka je takva da se uklapa u veliCinu tolerisanih 00-
stupan;a.
Pad pritiska usled pojedinacnih otpora racuna se prema vee poznatoj relaciji (5.4):
I I
2 ,
(8.12)
Kako su vrednosti Z u pomocnom listu 7 date za 8rednj u temperaturu vode
od 80
0
, onda ih za druge temperature treba korigovati odnosom masenih kolicina
180/Y' Za temperature od 40
0
do 140
0
u pomocnom listu 7 dati su korekcioni faktori.
348
8333 Vodena para kao toplotni fluid
. Kod duiih parovoda treba racunati na povecanje kolidne pare duz cele deo-
IDee kako zbog pada pritiska take isto i zbog delimicnog kondenzovanja. Ovde se
ne maze racunati sa nepromenijivim Rip.
Pad pritiska u jednom malom delu parovoda dL, udaljenom od pocetka za
L [m] izrazice se prema jednaCini (6.12) sa:
dp = 6,4. 106 .A.
dL p D5
Mnozenjem abe strane sa p' dL, dobija se:
I 2
I p. dp = 6,4 1'lr6 A 1:'_. G
h
dL
! P D5
-' . .
(8.13)
. U ovoj jednacini koeficijent trenja Ai kolicnikpp-I, malo se menjaju u kracim
deomcama. Zbog toga se neee uCiniti veea greska ako se za integral u granicama
ad pocetka do kraja cevi uzrou srednje \'rednosti za Am i Pm P;;./ kao nepromenljive.
Ovako izvrsena integracija gornjeg izraza deljenjem obeju strana sa L daje:
kako se maze staviti
onda je:
da je:
pi Pl-P2 PI "iP2 Pl-P2
2L = --L- -i =
R =P,-P3:.= 6,4.10')",. Gl
L Pm D5
.. _ .......... _-
(8.14)
(8.15)
. <?vim se do poznatog izraz.a za R. ZnaCi ovaj izraz se moze koristiti
1 U ?Vlffi proracumma kad god se bez veee greSke moze uzeti srednja vrednost
gustme Ym na duzini dconice L u normalnim granicama pritisaka.
se u deoniei Ghi D ne menjaju onda se, prema onome sto je reeeno Za
pregreJanu "':'?du, koeficijent A menja samo sa i;L.
Za.dal}mske parovode i pritiske u granicamaod 15 do 10 bara moze seracunati
sa .sredn)om od [Lm = 15,05.10-
6
N sm-
2
za zasicenu paru. Ako se
G I, D ne onda su u ovakvim slucajevima odstupanja 1 0%. Isto tako
moze se . i koeficijent A. Za zasiCenu paru od 30 bara Rej-
noldsoy .brol. ?l blO man;1 za oko 32% cime bi koeficijent j, bio veCi za najvise 5%
nego pn pnusku od 5 bara.
. Za izracunavanje pada pritiska u pravo; cevi parovoda koristi se pomocni
Its! br. 13.
Za nepromenljivu vrednost kocficijenta }, zavisnost vclidna R, G, Dip
pren:
a
jednaci?i l..6.l2)mozc se predstaviti graficki. Ovim je nadn rada uproscen
1 pnkazan pnmerom na samom pomocnom listu.
349
Kod tacnih proracuna se uzima U obzir i kondenzovanje u deonici kada se
radi 0 zasiCenoj pari na taj naCin S10 se koristan protok pare uzima veci nego sto
bi bio potreban do kraja parovoda za polovinu koliCine kondenzata koji bi se stvo-
rio u deonici.
Za zagrejanu patu, koja se inace u maloj meri pregreva u daljinskim paro-
vodima, R se oCitava u gornjem delu pomocnog lista 13 prema istim pritiscima za-
skene pare) za uzimanjem u obzir temperaturske razlike. Za nalaienje ove tempe-
raturske razlike sluzi 'gornja desna tabela u kojoj je data temperaturska zasicenja
u zavisnosti pritiska pare.
Ako se u zadatku traii precnik ili koliCina pare treba poci sa levog dijagrama
gde se najpre izracunava R iz datog pada pritiska.
Za nalaienje pada pritiska usled pojedinacnih otpora polazi se od brzine V
iz poznatog izraza:
Zbog zavisnosti brzine V od triju promenljivih Gh.D i P i ovde se proracun
uproscava koriscenjem grafikona na pomocnom listu 14 na kome su ukljucena
podrucja visokih temperatura i pritisaka. Za pritiske do 30 bara i temperature do 500
0
date su vrednosti za p; u dvostrukom dijagramu na pomocnom listu 7. Vred-
nosti u zaglavlju dijagrama se odnose na zasiCenu paru.
Z
d pIT' 1 ,. 1 . 13
a pregreJanu paru vre nost! za --"2- na aze se u pomocmm lstovuna
i 14 prema odgovarajutim pritiscima i temperaturama pare.
Pribliino odredivanje preenika pomoeu brzine pare
Pomocni list 14 moze posluziti za pribliZno nalazenje precnika ill protoka
pare parnih vodova. Nije celishodno npr. da se preenici parovoda u centralama
odreduju za :Zahtevane protoke prema padu pritiska. U ovim slucajevima vise
dolaze do izraiaja pojedinacni otpori (ventili agregati, raevanja itd.). Ovde je belje
koristiti brzinu pare ustanovljenu iskustvom, doduse prema dozvoljenom izlaznom
pritisku, izmedu V = 20 i V = 70 m S-1.
Pri veCim cenama armatura i pribora mogu se postiCi znatne ustede smanje-
njern precnika a povecanjem brzine. Uz ovo jos treba dodati da se instalacije lakse
izvode sa man jim precnicima. U naknadnim proracunima pada pritiska gde pravi
cevovodi nisu dugacki moze se sarno racunati sa pojedinacnim otporima.
Takode i za duZe, daljinske parovode moze se za prvobitno odredivanje
precnika koristiti pomoeni list 14. Pri ovome se biraju manji precnici za manje
a veei za vece brzine.
Za orijentaciju rnogu se dati sledeee vrednosti:
Precnik cevi od 50 nun brzina pare do 30 ms-
1
Preenik cevi od 50 do 150 mm brzina pare do 40 ms-
1
Precnik 1;evi iznad 150 mm brzina pare do 50 m S-l
350
Pri odredivanju ekonornskog precnika daljinskog parovoda ova; nacm odre-
divanja precnika ima to preimucstvo sto daje tacan pad pritiska odrnah pa ne treba
ni vrsiti naknadni proracun.
Pomocni list 13 omogueava proveru pretpostavljenog pada pritiska.
833-4 Redosled proracuna daljinskog parovoda
Za tacno odredivanje precnika daljinskog parovoda kada Sli date vrednosti
protoka pare za pocetno i krajnje njeno stanje sa poznatim polozajem cevi potrebno
je proceniti udeo pojedinacnih otpora u odnosu na ukupan pad pritiska kao i gu-
bitke toplote, U dec pojedinacnih otpora moze se uzeti kao i za vodene mreze od
10 do 20%} tj. a = do 0,2. <
Radi uzimanja u obzir gubitaka treba povecati koIicinu pare za 5
do 10%, prema duzini parovoda.
Naknadnim proracunorn se proverava ispravnost ucinjenih predpostavki
pa se prema potrebi vrSi korekcija precnika. Kod razgranatih mreza sa istirn kraj-
njim pritiscima na potrosackirn mestirna dimenzije glavnog parovoda se odreduju
prema najudaljenijem potrosacu.
834 BALANSIRANJE OPTEREC:ENJA TOPLOTE I SNAGE
U kombinovanim toplanama za dobijanje toplotne i elektricne energije vari-
jadja optereeenja snage i toplote testo je vrlo osetna. Radonalno iskoriseavanje ovih
toplana moze se postiCi samo onda kada se balansiranje opterecenja snage i toplote
vrsi potpuno uskladeno. Primena toplovodnih akurnulatora, kada se za primarni
toplotni fluid koristi pregrejana voda} za resenje ovoga pitanja prma najbolje mo-
gucnosti. DaIji progres u ovom problemu predstavlja dvostruka akumulacija
(sherna na 81. 221) koja je nasla veliku primenu u zapadnim zemljama. CeHshodnost
ovakvog resenja dolazi naroCito do izrazaja kod podizanja ili rekonstrukcije velikih
naselja i predgrada velikih grad<,lva kako u energetskom tako i u urbanistickom
pogledu.
Zadatak toplotnog akumulatora moze uspesno vrsiti kod problema balansi-
ranje optereeenja snage i toplote i mreza daljinskog toplovoda kada je u njoj toplotni
fluid pregrejana voda do 150" a naroCito njene osnovne napojne magistraIe,
z
Slika 221 - Sherna toplane sa dyostrukom akurnulacijom topJote od izradene pare iz parnih
turbina, Toplotni akumulatori (A), potrosao (P)
351
84 GLAVNI TEHNICKI PARAMETRI TOPLOFIKACI]E
Glavne tehniCke parametre pri projektovanju i gradenju top lana sa sistemom
daljinskog grejanja sacinjavaju:
- gustina toplotnog optere6enja (odnos maksimalnog toplotnog opterecenja
podrucja i njegove povrSine zernljista);
- speetfieno optereeenje mreZc (odnos instaIisanog opterecenja prema duzini
mrcie i1i godisnja isporuka toplote po jedinici trase);
- koeJiciJent toploJikaclje (odnos toplotnog opterecenja koje se odvodi iz
turbina i ukupnog toplotnog opterecenja potrosne oblasti);
- specificna proizvodnJa elektricne energiJe na bazi top1ofikacionog ciklusa
(izrazena u kWh kg-l ) i
- godisnje trajanje iskoriscenja kapaciteta ( u casovima na godinu).
85 PARALELAN RAD TOPLANA U SNABDEVANJU TOPLOTOM
Mnogo sigurnije obezbedenje snabdevanja toplotom i elektricnom energijom
industrijskih i komunalnih preduzeca, ustanova i gradskih naselja postize se para-
lelnim radom topIana. U slueaju kvara u nekoj od njih potrosaci to nece osetiti a i
balansiranje se mnogo efikasnije sprovodi i ncutralisu "spicevi" opterecenja ovim
naCinom, Samim tim paralelan rad top lana 1ma i svoje ekonomske opravdanje.
U ovom pogledu mogu se dati -konkretni zakljucci na osnovu vee postignutih is-
kustava u svetu naroCito u toplanama sa parnim turbina..lla.
Povezivanjem dveju top lana u paralelan rad i elasticnijom raspodelom top-
lotnog opterecenja izmedu njih u normalnom pogonu, mogueno je na primer,
s jedne stranC postiCi veeu ekonomicnost pri izgradnji i ckspioataciji njihovih ko-
tlarnica (poboljsanjem njihovog radnog re.zima) dok se, s druge strane, namecu
veci izdaci na izgradnju i odrZavanjc toplotne rnrcie (usled dopunskih cevnih vo-
dova izmedu topIana).
Iskustva u SSSR pokazala su da paralelan rad dvcju toplana smanjuje ukupni
potreban kapacitet njihovih kotlarnica za nekih 10 do au nekim slucajevima
jos i vise. Kotlovi su skoro uvek nesto veceg kapaciteta od proracunatog maksi-
muma (jer njihov izbor se vrsi prema nandardizovanoj skali kapaciteta sa zaokru-
ienjem na blize vece vrednosti). Stoga je neizbeno, kada toplane rade odvojeno,
da rezervni kapaciteti njihovih kotJova budu uvck veci od teori;ski sracunatih i
stvarno potrebnih.
Izdaci za toplomu mrciu pri paralelnom radu toplana u prvom redu zavise
od proracunske koliCine toplote koju toplane treba da isporucuju u paralelnom
radu i od njihovog medusobnog rastojanja odnosno od usvo;ene seme povezivanja
toplana u paralelan rad.
Serna povezivanja top lana u paralelan rad i njihovo rastojanje zavise od
broja i rasporcda odnosno lokacije toplana, a to u sustini znaCi od njihovih lokalnih
uslova, koji mogu biti veoma promenljivi. U veCini slucajeva se pokazalo da je naj-
ce1ishodnije vezati toplane u paralelan rad posebnim spojnim yodom konstantnog
preseka.
Analizom ovog pimnja, pri rcsavanju 1:'\0vog Beograda, doslo
se do zakljucka da ce paralelan rad dveju toplana bili ekonomican kada jc spojni
vod kraCi od 4 h.'TI1. Kod nizih spoljnih temperatura (iskustva u SSSR) ovo r3sto-
janje moze biti i veee (do 5 kIn).
ODELJ AK IX
9. REGULISANJE POSTROJENJA CENTRALNOG
GREJANJA
Postrojenje centralnog grejanja se dirnenzionise prema projektnim uslovima
tj. prema unutrasnjoj CUPT) i spoljasnjoj (8PT) projektnoj tempcraturi.
Unutrasnji projektni uslovi zavise od namenc objekta koji treba zagrevati,
a spoljni od klimatskih uslova mesta u kome se objekat nalazi. Svi clementi postro-
jenja treba da budu odredeni tako da u potpunosti odgovore projekmim zahtevima.
Za \TCme eksploataci;e pogona medutim neee biti uvck ostvareni projektni uslovi.
U prostorijama koje se zagrevaju UFT ostaje nepromcnjena, dok cc se spoljna tem-
peratura vazduha i astali uslovi koji uticu na toplotne gubitke, menjati u zavisnosti
od trenutnih meteoroloskih prilika.
U najvecem broju dana za vreme koriscenja postrojenja spoljnja tempera
tura i ostali uslovi bite takvi da cc potrebna toplota za grejanje biti manja nego za
projektne uslove. Ako bi postrojenje proizvodilo staIno koliCinu toplote koja od-
govara proiektnim uslovima bez obzira na umanjenc potrebc, to bi prouzrokovalo
dva nedostatka. Imali bi pregrevanje prostorija i veeu potrosnju gorivu ad porrcbne.
Znaci i pogorsanje stepena iskoriscenja postrojenja.
Csled ovog postrojenje treba projektovati i izvesti tako da ne dode do ovoga
tj. da se proizvodnja !Oplote mO:le 8to vise prilagoditi potrebnoj.
Kod vodenog grejanja regulisanje topiote u postrojcnju moze se postiti na
nekoliko naCina u zavisnosti toga kojim pa1'ametrima bi se to vrWo.
Regulisanje bi se, U stvari, v1'5il0 promcnom koliCinc topiote koju odaju
radijatori. Kolicina toplote koja se dovodi u radijator iznosi:
; Q = q ('d - '0) ,
,
[W] (9.1)
gde je q protok, td dovodna temperatura i to odvodna temperatura.
Posmatrajuci ovaj izraz vidi se cia se kolicina dovedene odnosno odare to-
plote, moze regulisati na jcdan od sledeCih naCina:
354
I, promenom razlike temperature razvodne i povratne vode pri konstantnom
protoku,
2. promenom protoka pri konstanmoj razlici temperature vode,
3. promenom protoka i razlike temperature istovremeno.
Prema mesru delovanja regulisanje maze bid mesno i centralno.
Mesna regulisanje se vrsi na mestu iskoriscenja a centralno u centralni, od-
nasno kotlarnici, za ceo sistem. Centralno regulisanje f@ povoljnije jer je ekonomic-
nije i jednostavnije za opsluzivanje i zato ga treba koristiti gdegod je to moguce.
U kucnim postrojenjima uglavnom se koristi centralno regulisanje promenom
temocrature razvodne vode u kotlarnici iIi u toplani odnosno podstanici aka je
mrda u zgradi prikljucena Za mreiu toplovoda daljinskog grejanja.
Temperatura razvodne vode se podesava u zavisnosti od spoljne tempera-
ture i drugih uslova kojl mieu na potrebnu toplotll za grejanje (vetar, sunce). Ako
00'
I
I
9
f
!
i
V
80
I ..... V
70 i
.....
60
I
50f-f- /
40
1/,
I !
j II
I !
20
I
!
I
I
I
I
I
0
- +20 +IS +10.S 0 -5 -/0 /5
spoyna
SIika 222 - Regulisan;e temperature
razvodne vode
bi ostale uticajc mogli smatrati neprome-
nljivim onda bi toplotni gubici neke pro-
storije bili srazmerni razlici unutrasnje i
spoljnje temperature. Kako temperatura
prostorije treba da bude konstantna, pot-
rebna toplota za grcjanjc ce biti direktno
srazmerna spoljnoj temperaturi tako da
hi ova zavisnost trebalo da bude linearna.
lvlanja ods!upanja ce biti od ovoga usled
promcne k (koefidjenta prolaza toplote)
radijatora i masene kolicine toplote vode sa
temperaturom .
Dijagram na s1. 222 pokazuje pri-
bliinu zavisnost temperature razvodne
vode od spoljne temperature kada je
projektna temperatura razvodne vode 90".
Tabela T -':""84 pokazuje ovu zavisnost
izrazenu brojevima.
T - 84 Zavisnost temperature grejne vode od temperature spoljneg vazduha
I
Spoljna temperatura !-20
1-15 i 10 -5
I
0 +5
!
10 ,! -i-- 15
!
,
1
!
!
Temperatura vode QC 90 82 75 62 60 51 45 35
--
'-
i
-- -- -- -- ii
raZ'mdna ipovratna 70 64 58 52 47 40 35 30
i
, __ ._!__
!
!
-
Odstupanja mogu biti veca U ovom dijagramu kada se uzmu u obzir i drugi
uslovi koji imaju uticaja na toplotne gubitke u prostorijama. Vetar i sunee mogu
imati znatan uticaj na potrebnu koliCinu toplote tako da proracunata temperatura
raz\,odne vade moze znatno da odstupa od one koja bi se racunala sarno prema
spoljnoj temperaturi. Zbog toga ovakav dijagram simi rukovaocu postTojenja za
pribliinu orijentaciju, s tim SiD ce pri njegovom koriseenju voditi i 0
'Uticajima kada to okolnosti zahtevaju. Ovde su uzete temperature za naJnepovolJnIJe
slucajeve.
355
Mada je veoma pogodno, centralno re Ii' "
na ceo sistem. Sarno u slucaju kada se pot sanJc ne maze uvek da se primeni
odnosu za sve potrosace centralno u I??onu menj a u is tam
Da bi se centralno regulisane rno 10 J.e ceo ovo!Jltl ':l svakom .. rezimu
sluca; onda je abieno da se po;troje;;e slstemlma .u
rCZlm rada. U grupe se svrstavaju npr POSt . . me grupe kOle ImaJu shcll!
- guJis .,,) .. . rOlenJa sa ISWm orijentacijom ( zon k
anJe ,sa IstIm vremenorn iskoriU:enja iii neki d . .V. " S 0
nstikama U OVOm pogledu. m ruglm ShClllm karakte-
Za odredeni rezim svaka od ovih gru a tr b d . .
mreiu tako da Se regulisanje moze vrSiti n p e d
a
a l!lla odvoJenu razvodnu
K d akvih " ezavlsno 0 druglh ogranaka po t . .
o ov . resenja osnovno regulisanje se vrsi na kotlov d s roJen)a.
grupu prema lokalnim potrebama (sl. 223), lI11a a opunsko za sVaku
y Ovo bl se regulisanje mogio
Arsltl promenom protoka podesa- C
,:anjem ventila. Medu- ----1-; 1
urn ova) naClfl ne daje potpuno :..
zadovoljavajuce rezultate pa se pri- - 91 -----, f t
menjuje bolje reSenje podesavanjem ' r Ij)
temperature razvodne vode za svaku a ' i Z
odvojeno. Ovo podesavanje se I, r - ... .;....;;.
. meSanjem razvodne vode iz 8 Z :
kotla III agregata podstanice sa de- K L _J I
lorn povratne vode. Ako je cirkula- I
dona pumpa ugradena u povratni v.. - - - - - - - -e-_..J
;rod, ova je meS,anje uprosceno jer
pumpa sluzl za cirkulaciju vade
1 U slstemu za mesanje. Podesavanje
odnosa razvodne i povratne vode od
potrosaca a sa time i temperatura
razvodne vode u pojedinirn grana-
rna, postize se pomocu
organa u obilaznom vodu. Reguli-
sanje moze da bude rueno iIi au-
tomatsko.
Ako se cirkulaciona pumpa
nalazi U razvodnom vodu onda
nije moguce os!variti mesanje is-
tom pumpom vee se za OVu svrhu
moraju postaviti odvojene pumpe
(shem.a na slici 224). Ckoliko ne
postoJc znatne razlike u potrebnim
Slika -:- Shema raspodele sistema na pottosacke
grupe sitcruh uslova radi centralnog regulisanja sa
pumpom u povratnom vodu
OJ: r11 J
, I I I
I I
'f rill :
f Y
1
I
I t I
[--:---- -l ;
-...l ___ ___ ..... _1
K
0--
Stika 224 - Shema sa pumpom u razvodnom vodu
pOjedin: grupe, za mesnnje se moze koristiti jedna zajednicka
. pro l.:'nom sva ?rupa treba da ima odvojenu pumpu za meSan' c.
Kod manJlh postroJellJa centralnih grc r. J
promenom temperature razvodne vode regu lSan)C se normalno vrsi
. ik ' =avanJem regulatora sagoreva 1
gonon a na kotlu prema njegovoj vrsti. Na primer kod k 1 7 v:. 1 1
temperaturi razvodne vode ot sa c,:r;um
kOJl zatlm automatski odriava ovu tcmpcranfru ... a, reguldto.ra,
nicima za kotlove sa tecnim iIi asovi . ,. . . S 1 rcgu aton na gono-
nije i jednostavnije. g Urn gon\ Ima ova) posao obavljaju jos sigur-
356
Shema regulisanja jednog manjeg postrojenja mesanjem povratne i razvodne
vade data je na s1. 225. Za hidraulicni uredaj regulisanja ovde je koriscen trokraki
ventU koji reagira automatski na termo-
stat prekq servo motara. Venti! se takode
o K
2
110.56
moze automatski regulisati i rucnim pu-
tern. Krak (1) je stalno otvoren dak se
krakovi (2) i (3) otvaraju i zatvaraju na-
izmenicno pri tome kad je jedan od njih
_____ L _______ _
Q5G G
potpuno otvoren drugi je zatvoren i ob-
muto. Temperaturska razlika razvodnc
i povratne vade je najveca kada je krak
(2) atvoren a (3) zatvoren. Kada je obrnu!
sluca; ne postoji razlika temperature izme-
du razvodne i povratne vade. T ermostat
moze biti postavljen napolju iii u nekoj prostoriji. Oba mesta treba izabrati taka
da nisu pod uticajem nuglih atmosferskih promena.
Slika 225 - Shema regulisanja mdianjem
povratne i razvodne vode
Regulacioni ventil kaka se vidi postavljen je izmedu kotla i cirkulacione
pumpe koja je u razvodnom vodu.
Kod veCih postrojenja, sa razlicitim grupama potrosaca, najeeSce se primenjuje
poluautomatsko regulisanje. Rueno iii potpuno automatsko regulisanje je redc
kod njm u primeni.
Ruena regulisanje sastoji se u tome sto rukovalac postrojenja podeSava tern-
peraturu razvadne vode odvojeno u svakoj grupi pritvaranjem iIi otvaranjem pri-
gusnog ventila u obilaznom vodu.
Kod poluautomatskog regulisanja umesto ovog prigusnog vcntila postavljen
je regulator temperature koji automatski podesava odnos protoka i oddava tempera-
turu razvodnc vade za koju ga podesi rukovalac postrojenja. Kod potpuno automat-
skog reguiisanja i avo podesavanjc regulatora temperature vrSi se automatski.
Automatsko regulisanje maze se reagovanjem regulatora bilo na termos-
tat koji je sffidten u unutrasnjosti prostorijc gde je potrebno oddavati odredenu
temperatu'ru, iii prema temperaturi spoljnjeg vazduha. Za vclike prostorije za koje
je preJvidcno odvojeno postrojenje iIi dovod mreze, uglavnom se koristi direktno
regutisanje pomocu termostata u prostoriji.
C postrojenjima koja sluze za grejanje veceg broja i sHenih prostorija (sta-
novi, kance1arije, ustanove i sL) pojavljuju se izvesnc teskoce u pogledu izbora
prostorii
c
u koju bi trebalo postaviti tcrmostat. U takvoj prostoriji trebala bi da
se temperatura menja sarno pod uticajem spoljnih meteoroloskih uslova. Ona ne bi
trehalo da ima nikakvih unutrasnjih izvora tap late (ljudi, masine, jaee osvetljenje
i dr.). Isto taka ova prostorija ne hi smcla da ima ni nenormalne toplotne gubitke
(veca propustljivost prozora i vrata, koja ne bi trebalo da Cine vezu sa prostorijom
U kojoj je razliCita temperatura, provetravanjc vazduha raztiCite temperature i dr.).
U ovahim prostarijama regutisanjc radijatora, kada se jednom izvrsi ne sme se
dirati.
Pod ovakvim uslovima rada moze se ostvariti pravilno zagrevanje razlicitih
prostorija jedne iste grupe.
Drugi naein regulisanju se izvodi postavljanjem spoljnjeg termostata koji u
zavisnosti od promena uslova koji uti(:u nll toplotne gubitke prostorije upravlja
regulatoroffi za podes3vunje temperature razvodne vode. Svukoj spoijnjoj tcmpera-
turi odgovara jedna temperatura ra:.:-;vodne vode i kod poluautomatskog reguli-
357
postrojcnja prate6 plOmenu spoljnc temperature i dlUgih uti-
ca!.a uredaj. na temper.aturu Po sV'akoJ promeni
o\lh uslova ove uredaJedoteratl U odgovara)ucoj polozaj. Kod potpuno
automatskog reguhsanja ovu ulogu potpuno preuzima spoljni termostat.
. :A..li kako se toplotni .gubici prostorije ne rnenjaju sarno pod uticajem promene
ten:perature vee 1 liSled drugih neee hiti dovol;no da spoljnji ter-
na temperaturu spolJn)eg vazduha veC treba da on obuhvati
1 o.sta.Ie Zb?vg svcga ovoga spoljni termostat se postavlja u spccijalnu kueicu
kOla 1m3 ,Iste. i prostorije za zagrevanje tj. da se greje na istu
1 na da )OJ se menjaju gubici toplote. Na taj naNn bice obu-
hvacem fakton kO)l UtlCU na potrebnu toplotu za grejanje i sve prostorije iste
grupe blce zagrevane na odredenu temperaturu. ,
ill . ili sistema centralnih grejanja
ogranak.a ill prostonJa danas postoje raznovrsni uredaji, ventlli
kOJl naro.''Sito i kod horizontalnih jcdnocevnih sistema
ltd. Vecmu ovih prolz\'ode 1 preduzeca u zemlji koja na zahtev dostavljaju pot-
rebnu ove s:rhe (IMV Ljubljana, Energoinvest - Sarajevo, Istra -
Kula, Hellos - BanovICl, GorcIlJe - Sombor i dr ,).
ODELJAK X
10. TOPLOTNI BILANS
Pokazatelj efikasnosti jednog termotehnickog procesa uopstc sc predstavlja
nekim koeficijemom iskoriScenja. Jedno kriticno posmatranje gubitaka upuc':uje
kojim mcrama i u kome obimu moze se termicki proces poboljsati.
101 POTROSNJA TOPLOTE
Utrosena toplota za zagrevanje prostorija odredena je koliCinom i toplotnom
moei goriva iii koliCinom i saddajern toplote nekog drugog sredstva kaje proizvodi
toplotu. Koliki se deo utrosene toplote pri tome stvarno iskoristi a koliki ode u
gubitke dasta je tesko tacna odrediti.
102 KORISNA TOPLOTA
Ovom toplotom nazivamo anu koja se uvodi prema odredenom rasporedu po
vremenu i koliCini u svaku jedinicu prostorije objekta koji se zagreva. Ovaj raspored
se ustanovljava iz natina koriscenja i zahtevane unutrasnje temperature objckta od-
nosno njegovih prostorija vodeCi racuna 0 promenama potrebne koliCine teplete
usled meteoroloskih uslova, temperature susednih prostorija i naeina zagrevanja.
Ni racunem a nl ispitivanjirna ne moze se precizno ustanoviti jedan takav idealan
raspored toplote za zagrevanje.
1z iskustva se zna da se moze postie} jedno odredeno zagrevanje prostorije
sa potpuno razlicitim toplotnirn intenzitetima, npr. U p0wcmenom pogonu sa
veeim dovodom toplote iIi u trajnom pogonu sa smanjenim dovodom toplote., a
pri tome da ugodnost bude podjednaka. Ne bi sc moglo na prvi pogJed utvrditi
koji bi od dva ova nacina bio ek:onomski celishodniji.
103 GUBleI TOPLOTE
Siie-ne teskoce se javljaju i kod definisanja gubitaka u toplotnim procesima,
bile da se vde racunski bilo cksperimentalnim putem. Ovi gubici se najjednostav-
nije utvrduju u centralama za proizvodnju iIi prctvaranje toplotne energijc. Kod
360
samostalnih kotlovskih postrojenja oni se odreduju pomocu koeficijenta korisnog
dejstva kotlova. Aka se ukljucuju i izmenjivaci anda treba uzeti U obzir i
gubitke u njima. "Ckoliko ovim gubicima dodama i eventualne energetske gubitke
i u drugim uredajiina termocentralc, onda se maze gavoriti 0 ukupnom stepenu
korisnog dejstva termocentrale.
Posle ovoga nastaju gUbici usled razvouenja toplote i to kako u glavnim taka
i u kucnim vouovima. iUZQ pojedine cevi prolaze kroz zagrcvanc prostorijc) auda se
njihova odavanje taplate jednim delom iskoristi. Izvestan deo toplote koju odaju
cevi polozene kroz podrumc i tavane iskoristiti se takodc jer se time smanjuju to-
plotni gubici prostorija koje su njima ogranicenc. Ovi gubici u razvodenju toplete
mogu se priblizno izracunati a nekad i meriti.
Treba imati jos u vidu i gubitke koji nustaju prilikom deponovanja teplote
na lieu mesta, Ovi gubici se 1_3vljaju kod:
a - pregrevanje prostorija za vreme zagrevanja
b - ncpozeljnog odavanja toplote
C - odavanje topiote prcma prostorijama koje se nikako iii nepotpuno
zagrevaju.
Gubici pod a i b nastaju liSled nepotpunog regulisanja jaCine proizvodnje
toplore u centrali (kotlarnici), Ovo moze nastati lisled nepodobnog prilagodavanja
naCina zagrevanja i temperature razvodnc yode (iii drugog toplotnog fluida) klimat-
skim uslovimu, pogrdnog razvodenja prcma podgrupama, netacnog dimenzionisanja
grejnih povrsina itd. Dalje, ovi gubici se povcc;waju i ncdovoljnim regulisanjem
radijatora prema stvarnim potrebamu, Gubici pod b zavise jos i ad inercije sistema
kako i od podobnosti regulisanJa proizvodnje toplote, Na gubitke pod c znatno
miell greske u pl::miranju i dimcnzionisanju grejnih povrsina.
Efe1..'1:ivni gubici prilikom proizvodnje i prenosenja toplote se nc mogu izbeti
ali sc gubici kod deponovanja toplote mogu ograniciti podobnom konstrukcijem
i izvodenjcm grejnog postrojenja i pravlinim rukovanjem pogonom.
BrizIjivim rUkovanjem iIi primenom odgo"urajucih uredaja za regulisanje
mogu se prvenst\'cno smanjiti gubid pri deronovanju toplote. U pojedinim sluca-
jevima njih je teska i raCunuti i meriti. Slil::a 0 njihovom znacaju dobija se posma-
tranjem temperature u vise prostorija jednog zagrevanog objekta. Prekoraccnje
srednje temperature u unutrasnjosti zgradc U odnosu na nominalne predvidene
\'rednosti oznuCuvu gubitke pri deponovanju toplote i daje, iz razlike unutrasnje
i spoijne temperature podatak 0 povecanju troskova \1.<;led pregrejavanja.
Cesto sc moze dokazati da se mogu postlei ustede boljim regulisanjem jaCine
zagrevanja, npr. uporedenjem potrebne kolicine teplote jednog gre;nog postro-
jenja pre i posle ugradivunja automatskog regulisanja, Samo u slucaju kada su svi
ostali uticaji, kao sto su stanje i rukoyanje postrojenja, iskoriicenje zgrade, klimat-
skih usloyu nepromenjeni, mogu se ocekivati bolji rezultati. Ali ovi preduslovi
u praksi se retko poklapaju.
104 STEPEN KORISNOG DEJSTVA GREjNOG POSTROJENJA
Prema oyome Sto je gore izlozeno izlazi da se korisna toplota ne moze pouz-
dane odret.1iti bila neposredno bilo posredno toplotnim bilansom utrosene i izgub-
Ijcne toplote, Stcpen korisnog Jejstvu celokupnog grejnog postrojenja kao tehnicka
dcfinicija ovim gubi svojc prm'o zl1ul:cnje, Jedino za delimicne procese, kao npr.
iIi izmenu taplote, a kod vecih postrojenja i za razvod roplote, stepeni
konsnog dejstv3 se mogu definisati i proveriti.
II DEO
PRIMENA SUNCEVE ENERGIJE
U
GREJANJU I KLIMATIZACIJI
ODELJAK XI
11. SUNCEVA ENERGIJA
HI V AlNm PODACI 0 SUNCU I NJEGOVOJ ENERGm
Sunee je- nama najbliZa zvezda i udaljeno je od Zemlje aka 150 millona kilometara.
Predstavlja ogromnu usijanu gasovitu kuglu precnika I 392 000 lan. Spoljni sloj Sunea
sastoji se od oko 75% vodonika, 23% helijuma i 2% ostalih usijanih gasova pod velikim
pritiskom. Masa Suuca lznosi oko 2 10'0 kg, zapreruina 1,41 . 10" m' , tako da je
njegova srednja gustina 1400 kg m' , Ito znaci da je srednja gustina Suuca 1,4 U odno-
su na gustinu vode, a 0,25 U odnosu na srednju gustiou Zemlje. Sunee se obrce aka
svoje ose take da njegova sidericna rotacija na ekvatoru iznosi 25, a na JX.llu 33 dana,
sto pokazuje da ono nije u cvrstom stanju. Ovo se moZe utvrrliti pracenjem kretanja
Suncevih pega na njegovom ekvatom i polovima. Sunee se nalazi u cetvrtorn agregatnom
stanju nazvano plazmom, koje se sastoji cd kompletnih atoma, jona i elektrona eleme
nata koji se nalaze u SUllell na visokoj temperaturi i velikom pritisku.
Temperatura Sunca na povrSini iznom eka 5800 K, a u njegovoj unutrMnjosti
raste prema centru i dostiZe do 15 miliona stepeni.
Ovako visoka temperatura pokazuje da Suncevo jezgro predstavlja u stvari tenno-
nuklearni reaktor ogromnih dimenzija u kome se razvijaju nuklearni procesi fuzije.
Svake sekunde se u jezgru Sunca oko 600 miliona tona vodonika pretvara u 596 m i ~
liona tona helijuma. Razlika u masi od m = 4 miliona tona se po poznatoj Ajnstajnovoj
jednacini E = m c
2
, gde je c = 3 . 10' ill S-1 brzina svetlosti, pretvara u energiju. Jednos
tavan racun pokazuje da ova energija iznosi:
E=mc' =4 10' 10' kg (3 10' ms')' = 36 .10" kgms' m=
= 36010" Nm = 360 10" J.
Ovoj energiji odgovara snaga od 360.10
24
W = 360 1 1 l ~ MW (tn stotine sez-
deset triliona megavata), kOja se svake sekunde oslobada na Suncu.
Prema Stefanu (Stefan) i Bolcman (Boltzmann) 1 cm
2
Sunceve povrline izraci
svake sekunde u kosmos oko 6,3 kJ energije. Utvn1eno je takoue da energetske rezerve
Sunca iznose 1,8 10
41
MJ, a njegovo godiSnje odavanje energije 1,2 10
z
MJ. Odatle
izlazi da energetske zalihe n. Suucu lznose 1,510" godina = 1510" godina (15
bilion. godina).
364
112 RASPODELA ENERGIJE NA ZEMUI
Celokupna energija na Zemlji, izuzev nuklearne i geotermalne, patite od Sunca.
Sunceva energija koju prima nasa Zemlja i njena atmosfera toliko je ogrorrma da u toku
sarno petnaest dana iznosi onoliko kolike su zajednicke rezerve energije uglja i nafte u
svetu, Posto je ova energija omogucila postanak zivota na Zemlji i njegovo odrfuvanje,
korisno je da se razmotri raspodela Sunceve energije na Zemljinoj povrsini i u njenoj
atmosferi.
Od ukupne energije (100",0) koja dospeva na Zernlju i njenu atmosferu oko 30%
se refiektuje od atmosfere i ZemIjine povdine panova u kosmos. Odnos izmedu upadne
vidljive svetlosti i difuzno reflektovane, naziva se albedo. Poste se Sunceva svetlost
reflektuje od raznih objekata okoline, pored direktnog i difuznog zracenja Sunca pri
odreoivanju mikroklime jedne sredine potrebno je da se uzme u obzir i albedo Zemlje,
Reflektovanje Suncevih zraka na razlicitim povrsinama Zemlje je razlicito i stoga albedo
Zemlje ima promenljive vrednosti.
Kameniti i peskoviti predeli, zuatno zemljiSte, livade, sume, povrsine reka, jeze-
ra i mora razlicito reflektuju Sunceve zrake pa stoga albedo Zemlje na ovim mestima
ima razlicite vrednosti. Povr1iine prijenmika Sunceve energije na Zemlji zauzimaju raz-
licite polozaje u prostoru, pa uticaj albeda okolnih predmeta treba da se uzme u obzir.
Tteba imati na umu da albedo oblaka iznosi oko 75% ukupnog albeda Zemlje. Napomi-
pjemo da je albedo odigrao znacajnu ulogu pri odreaivanju sastava povrsine Meseca pre
Ilea0 sto su kosmicke letilice i covek dospeli na Mesee. U tu svrhu albedo Meseca je
uporeaivan sa albedom Zernljine povrSine. Dobijeni rezultati dobra se slazu sa neposred
no dobijenim savremenim rezultatima.
Gotovo polovina (oko 48%) od ukupnog Suncevog zracenja nakon zagrevanja
atmosfere i gornje povrsine Zemlje, nevidljivim infraervenim zracenjem kao toplota
vraca se u kosmos. 0 ovoj cinjenici treba voditi racuna u primeni Sunceve energije.
Ostatak Suncevog zracenja (ako 22%) tro1ii se na obrazovanje oblaka isparavanjem
vade na pOVIsmi Zemlje iz kojih vodeni talozi padaju na Zernljinu povrsinu pri cemu
oslobodena toplota izraCi u kosmos. Tako se isparavanjem voda mora, jezera i reka
abrazuje kruzni tok isparavanja - kondenzovanja - padavina - snage tekuee vode.
Vazdusna i morska strujanja, vetrovi i talasi, su takode poslediea Suncevog zracenja i
njihova energija, kao indirektna Sunceva energija, moze se prakticno iskoristiti.
Jedan mali deo (oka 0,1%) ogromne Sunceve energije koja dospeva na Zemlju
iskoriScen je u postanku i odriavanju fotosinteze biljaka, a time i za nastanak fosilnog
goriva, ugija, nafte i zemnog gasa. Fotosinteza je pretvaranje svetlosti u hemijsk
u
ener-
giju u biljkama posredstvom hlorofila zelenog Usta. Dna je pokretacka snaga za rast
biljaka, a time i svih iivih biea, jer su bi1jke i drvo energetski izvori za hranu i grejanje.
Sem toga, ugalj je postao od ostataka biljaka sakupljenih u barama za vreme karbonske
ere. Vrenjem organskih materija u toku milenijuma na dnu jezera i mora nastali su naf-
ta i zemni gas. Prema tome energija fosila je u stvari indirektna Sun6eva energija nasta-
la akumulacijom Sunceve energije tok.)m stotine miliona godina.
365
113 ENERGIJA SUNCEVOG ZRACENJA NA GORNJOJ GRANICl ATMOSFERE
Zemlja se krece oko Sunea srednjom brzinom od 30 kms-
1
i prima navedenu
energiju Sunca putem elektromagnetnih talasa ciji spelctar odgovara spektru zracenja
.psolutnog crnog tela zagrejanog do 5800 K.
Pri odredivanju energije koju Zemlja prima od Sunca treba razlikovati energiju
koja dospeva na gornju granicu Zemljine atmosfere 'i, energiju koju prima Zemljina
vISina. Zbog veUke udaljenosti Zernlje od Sunc. i malih dimenzij. Zernlje U odnosu
na dimenzije Suncevog sistema i kosmosa, gornja granica Zemljine atmosfere prima
polovinu milijarditog dela ukupne energije koju izraci Sunce u jednoj sekundi
sto iznosi:
360 10
24
J
10'
1
2
= 180 10" J
Ova energija odgovar. snazi od 18010" W = 180.10
'2
kW koja je toliko og
romna, da se tesko moze shvatiti bez uporeaenja sa poznatim energijama na Zemlji.
Prema statistikama, ukupna energija u jednoj sekundi koju daju sve elektrane na Zernlji
kada rade u punom pogonu, iznosi oko 1,5 . 10
9
kJ Gednu i po milijardu kilodzula)
!ito odgovara snazi od 1,5.10
9
kW Gednu i po milijardu kilovata). Prema tome, snaga
koju Zemlja prima od Sunca na gomjoj granici svoje atmosfere, oko 120000 puta je
Sa od snage koju daju sve elelctrane danaSnjeg sveta karla se nalaze u punom pogonu!
Kada bi se iskoristio sarno 120000. deo ove Sunceve energije covecanstvo bi bilo obez-
bedeno energijom koju danas daju sve elektrane u svetu.
Salama konstanta
Rao sto se vidi za teorijska i prakticna istraZivanja primene solarne energije, vazno
je da se odredi snaga Suncevog zracenja na gomjoj granici Zemljine atmosfere.
Snaga Suncevog zracenja koja dospeva na 1 m
Z
povrsine izvan Zemljine atmos-
fere upravno na pravac Suncevih ZIaka, naziva se solarnom konstantom.
Vrednost solarne konstante odredivana je na razne nacine od pocetka ovog veka,
a narocito poslednjih 50 godina. Koristeci balone, avione i satelite u najnovije vreme,
istraiivaci su utvrdili da vrednost solarne konstante iznosi:
Sk = 1373 20 Wm-
2
Korektura 20 je izvrsena zbog toga se Zemlja pri svom kretanju oko Sunca
ne nalazi uvek na istom odstojanju od Sunea: u zimskom pedodu je na manjem, a u let-
njern na vecem odstojanju od Sunea. U praksi se za solarnu konstantu uzima vrednost
Sk = 1353 Wm-
2
= 1,353 kWm-2, pribliino 1,4 kWm-
2
.
114 SNAGA SUNCEVOG ZRACENJA NA POVRSlNl ZEMUE
Na povrsinu Zemlje dospeva manja snaga Suncevog zracenja zbog refleksije i ap-
sorpcije Suncevih zraka u Zemljinoj atmosferL Stoga ova snaga zavisi od duzine puta
koji Suncevi zraci predu kroz atmosferu i kvaliteta atmosfere.
366
Utvrdeno je da 1 m' horizontaloe pomine na Zemlji prima maksimaloo oko
1 kW Sunceve snage leti u podne kada je put Sunc:vih zraka kroz atmosferu najkraci.
PIema tome, u atmosferi se intenzitet snage Suncevog zracenja smanji za aka 400 W.
D. se bolje shvati ova snag. naves6emo nekoliko primera. Sn.g. od 1 kWm"
u stvari znaci da na 1 m
l
Zemljine povrSine pod navedenim uslovima dospe energija
od jednog kilovatc ... (! kWb). Potrebno je d. se odredi poviSenje temper.ture At za
201 vade kada se upotrebi 1 kWh -1 energije. Iz paznate jednacine za kolicinu toplote
Q = c mAt, gde je Q = 1 kWb = 3,610' J, masen. kolicin. toplote vode c = 4187
J.i(g-l K-
1
, masa vade m::: 1 kg. izlazi:
A t ~
cm
3,6 10' J
4187 Jkg
1
K 1 .20 kg
= 43K
To znaci da je dobijena kolicina Sunceve energije dovoljna da kolicini vode od
201 povisi temperaturu za 43 K, odnosno, 43C. Ako se navedena kolicina vode uzme
iz vodovoda {lsoe), njena se temperatura povisi do S8C, karla je najpodesnija za u p o t ~
rebu. Na isti nacin moze se odtediti povi.Senje temperature i drugim materijalima zag-
revanjem energijom od I kWh.
Napominjemo jo! da koriScenjem energije od 1 kWb elektricna sijalic. snage 100 W
sveill 10 caseva, frlZider od 125 W koristi se 8 casova, emobell televizor od 200 W
radi 5 casova, pegla (1 kW) moze se koristiti 1 cas, maSina za pranje rublja (4 kW) moze
da pere IS minuta, itd.
Medutim. treba imati II vidu rla je snaga od I kW koja se najcesce koristi u praksi,
sarno teorijska i priblizno vazi za naSe krajeve. lntenzitet Sunceve energije je prornen-
Ijiva velicina i zavisi od mnogih faktora, kao sto su pravac prostiranja Suncevih zraka,
godiSnje doba, trajanje Sunceve radijacije (obdanica), ugla Sunca (doba dana), orijenta-
cije pomine na -koju padaju Suncevi zraci i meteoroloskih uslova. Ukratko cerno raz
motnti uticaje ovih faktora.
115 PRAY AC SUNCEVIH ZRAKA I ATMOSFERSKA PROPUSTLJIVOST
Zemaljski (terestrijalni) intenzitet radijacionog ,nopa Suncevfu zrska zavisl od
pravca Suncevih zraka kojim oni prolaze kroz atmosferu. Za odredivanje atmosferske
propustljivosti potrebno je izvditi uporedenje terestrijalnog intenziteta radijacionog
snopa i ekstraterestrijalnog (vanzemaljskog, izvan atmosfere) za isti snop.
Najjednostavniji metod za izracunavanje atmosferske propustljivosti solarne radi-
jacije za vedro nebo sastoji se u primeni Buzerovog (Bouger's) zakona:
I Ib = 10 , e
km
I
gde je:
h terestrijalni intenzitet radijacionog snopa,
J 0 - ekstraterestrijalni intenzitet radijacionog snopa,
k - apsorpciona konstanta atmosfere,
m - nedimenzionisana duzina puta Sunceve svetlosti
"odn9s vazduha i mase".
(11.1)
kroz atmosferu i zove se
367
Vrednost nedimenzionisane duZine puta m = cosec<x Sunceve svetlosti kroz atma-
sfem evidentnaje iz slike 226, dakle:
m=R =
AP
Iz jednacine 11.2 i slike 226
sledi:
za a: = 90 kada je Sunce
coseca
SUNCE
u zenitu,m= 1. A B
za a: = 60, tj. kada je visi-
n. Sunca 60, m = 2/0
- za 0< = 30, tj. kada je visi P
na Sunca 30, m::: 2
- za a: ::: 0, tj, kada je visina
Sunca 0 , m = 00
Iz jednaeine (! 1.1) vidi se d.
je u poslednjem slueaju (0< = 0),
terestnjalni intenzitet r'diiacionog Z EMLJA
snopa Ib = 0, sto je razumljivo, jer
su tada Suncevi zraei paralelni sa Slika 226
Zemljinom povclinom.
(11.2)
Srednja atmosferska propustljivost Tatm je defmisana odnosom terestrijalnog
intenziteta radijacionog snopa i ekstraterestrijalnog intenziteta radijacionog snopa, dakle:
I _ Ib I
[ Tatm = 10 I (11.3)
Na osnovu jednacine (11.3) terestrijalni intenzitet radijacionog snopa bi6e:
(11.4)
Jednacine (11.1) i (! 1.2) se mogn konstiti sarno za cisto nebo u standardnoj at
mosferi kOja nije zagadena.
Kada u atmosferi ima cestica prasine i vodene pare, prema Hottel-u se koris1i mo-
dificirana jednacina propustljivosti: .
(11.5)
gde Sll ao, al f k funkcije sarno visine i vidnom, a 0: je ugao solame visine.
116 ZAVISNOST OD GODISNJIH DOBA
Pravac prostiranja Suncevih zraka prerna Zemlji zavisi od godiSnjih doba kOja
nastaju kao posledica nagiba ose Zemljinog obrtanja prema Suneu. Zemlja se obrce
oko svoje nepomicne ose postavljene u pravcu sever - jug kOja je nagnuta prema ravru
368
svoje putanje aka Sunca pod uglom od 23
Q
27' i zadrfava isti pravac u prostoru. Zbog
godBnjeg kretanja Zemlje aka Sunea, poloZaj Zemljine- ase U odnosu na pravac Sunce-
vih lIaka stalno se menja.
Za vreme letnjeg solsticaja (21. juna), kada je Zemljina osa usmerena prema Suncu,
severna Zemljina polukugla prima najviSe Suncevog zracenja. Dani su dun od naci, a
na sevemom palu Sunce gotovo ne zalazi ispod horizonta. Ugao Suncevih zraka prema
horizontu na 45 seveme geografske sirine ovog dana u podne iznosi IX = 66,5 (sl. 227).
DuZina puta svetlosnog zraka kroz atmosferu A C tada se najvBe priblitava naj1cracem
putu kroz atmosferu AB, tako da odnos ovih puteva iznosi A C lAB = 1,08, sto zna6i
da je put svetlosnih zraka Sunca u podne ovog dana samo 8% dun od najkraceg puta
kraz atmosferu, pa je smanjenje Suncevog zracenja najmanje.
21.VI 21. 111 i 23. I x 22. XII
Gornja granica atmosferc
E
ATHOSFERA
horizontalna povrsina u posmatranom mestu A
-----A',-- --
nivo mora (0 m)
Slika 227
Na dan proletnje i jesenje ravnodnevice 21. marta i 23. septembra, Suncevi zraci
se prostiru pod pravim uglom na Zemljinu osu. Svi delovi Zemlje imaju tada jednaka
trajanja Sunceve radijacije i dan je jednak noei. Ugao Suncevih zraka prerna horizontu
na 45 severne geogrrlske sirine iznosi ;:. 43. Odnos duzine puta svetlosnog zraka
kroz atmosferu AD prema najkracem putu kroz atmosferuAB sada iznosiAD/AB:::: 1,45
sto znaci da je put svetlosnog zraka Sunca u podne ovog dana za 45% ill oko 1,5 puta
dun od najkraceg puta kroz atrnosferu.
Na dan zimskog solsticaja 22. decembra Zemljina osa je usmerena od Sunca i tacia
juzna Zemljina polukugla prima najviSe Suncevog zracenja. Na njoj tada dan traje duze
od noei, a na jUZnom polu Sunce ne zalazi. Ugao Suncevih zraka prema horizontalnoj
povrsini na 45 seveme geografske sirine iznosi 'Y = 19,5. Odnos duzine puta svetlosnog
zraka kroz atmosferu AE i najkraeeg puta kroz atmosferu AB sada iznosi AE / AB :::: 2.9
iao znaci da je put svetlosnog zraka Sunca u podne ovog dana za oko 200% ill 3 puta
dun od najkraceg puta kroz atmosferu.
Na osnovu izlozenog moze se zakljuciti da je pIi prolazu Suncevih zraka boz at-
mosferu, najrnanje smanjivanje Suncevog zracenja na Zeroljinoj povrsini leti, a najvece
zimi, Kao sto cerno videti ova je jedna od teSkoca u primeni Sunceve energije,
117 VREME TRAJANJA OBDANICE I UGLOV\ POLOZAJA SUNCA
ZA GEOGRAFSKU SIRINU OD 45
Intenzitet Suncevog zracenja na povrsini Zemlje zavisi od vremena trajanja sijanja
Sunca u toku dana (obdanice) i uglova Suncevih zraka prema horizontalnoj ravro. Obe
369
ove velicine ,su veoma promenljive i to ne sarno u toku godine, godiSnjih doba i pojedi-
nili meseci, vee i tokom svakog dana za jedno odredeno mesto na Zem1ji. Sem toga za
prakticnu primenu Sunceve energije vaZno je da se prati polofaj Sunca na njegovoj
prividnoj putanji oko Zemlje u toku godine za odredeno mesto na Zemlji u kome se pla-
nita korueenje Sunceve energije, '
Ovde ce se samo orijentaciono tabelarno i dijagramski prikazati vreme trajanja
obdanice. uglovi polozaja Sunca i prividne Sunceve putanje U odreaene sate tokom go-
dine za geografsku sirinu od 45.
T- 85
I . I I
J I I I
I Iii i iii I IV i
i i
I XI ! Xlf
1
IX I X
) I
, ,
v I VIJ: VII
I
U 6 A a SUN C 4 u
U gomjem delu tabele T - 85 dato je vreme iz1aska i zalaska Sunea kao i trajanje
obdanice za odredene dane i casove tokom godine. Iz tabele se vidi da je vreme trajanja
obdanice najdliZe u junu, a iduei unapred prema decembru i unazad prema januaru
simetricno i ravnomemo postaje sve kraee. Najkraee vreme trajanja obdanice je u de-
cembru. Kada se uzme u ohzir i da je u decembru najveea duZina puta svetlosnih zraka
kroz atmosferu, onda je razumljivo cIa ova koincidencija predstavlja cinjenicu koja
zadaje teskoce u prakticnoj primeni Sunceve energije. Iz tabele se takode vim da za me-
sece izmeau marta i septembra. u prolece i leto, obdanica traje od 12-15 casova, dok za
ostale rnesece, jesen i zimu, od 8-12 casova. Kao sto se vidi, Sunce najkrace sija baS ta-
da kad je najpotrebnije, sto predstavlja takoae nedostatak u primeni Sunceve energije,
U donjern delu tabele T - 85 dati su uglovi Sunca prema horizontu u toku godine
po meseeima za svaka 2 casa odreaenog dana. Iz tabele se vidi da su ovi uglovi veci u
proletnjim i letnjim mesecima. a manji u jesenjim i zimskim. Posto su za rnanje uglove
duZine puteva svetlosnih zraka kroz atmosferu vece i ovo se negativno odraiava na prime-
nu Sunceve energije, cernu treba voditi racuna pri konstrukciji i postavljanju prijem-
nika Sunceve energije u praksi.
370
Prilikom dosadalnjeg iz1aganja nagIasili smo na pojedinim mestima da iznesene
cinjenice vUe za mesta eija je geografska sirina 45, kao sto su Beograd i Novi Sad.
IduCi prema ekvatoru, uslovi za konscenje Suneeve energije su sve povoljniji, dok su za
hladnije seveme pre dele nepovoljriiji, jer Suncevi zraci padaju sve kosije. MeClutlm, U
krajevima bliZim sevemom polu obdanica traje sve duZe i time se kompenzuje slabljenje
Suneeve energije zhog veee duZine puta kroz .tmosferu. Stog. se i u ovim kr.jevim.
koristi Suneeva energij. za dobijanje tople vode i zagrevanje stanova (na prtmer, Svedska).
118 DI1AGRAMI UGLOVA POLOZAIA SUNCA U ODREDENE SATE I PRNIDNn!
SUNCEVrn PUTANJANANEBU TOKOM GODiNE ZA ODREDENE SATE
NA 4S 0 GEOGRAPSKE SIRINE
Podaci 0 ugiovima polotaja Sunca U odreaene sate tokom go dine dati u donjem
delu tabele T - 85 mogu se ociglednije prikazati pomocu dijagrama. Na apscisnu osu
pravougiog koordinatnog sistema
naneseni su pojedini meseci, a na
ordinatu ugao a u stepenima
i
81
70
1
60!
50j
ji odreauje pololaj Sunca u po.
jedinim mesecima za svska dva
easa od 818 easova.
Na slici 228 prikazan je di
jagram prividnih Suncevih putanj.
na nebu tokom godine za
Gene sate na 45 geografske Si-
tine. lz dijagrama se vidi velika
promenljivost Suncevog zracenja
koje kraz atmosferu dospeva na
Zemljinu poVliinu tokom godine.
Prateci prividne Suneeve putanje
u pojedinim mesecima za odre-
<lene sate u toku dana mogu se odrediti velieine odgovarajucih ug!ova koje Sunce e!ni
sa horizontalnom poVliinom za odreaeno mesto u datom trenutku. Vidi se da najkr.
tim obdanicama u zimskim mesecima odgovaraju najrnanji nagibni uglovi Suncevih zra
ka prema horizontalnoj povnini i stoga u to vreme dospeva najmanje Sunceve energije
na Zemljinu poVliinu.
119 ZA VISNOST INTENZITETA INSOLACIJE JEDNE POVRSINE
OD NIENE ORIJENTACUE U PROSTORU
Do sada smo razmatrali intenzitet -SIlage Suncevog zracenja na horizontalnoj povr*
!ini Zemije. Meautim. u praksi poVliine koje prim.ju Suneeve zrake nisu honzontalne,
vee zauzimaju razlicite polozaje u prostoru. Vee je poznato da neka povrllina na zemlji
yrim. maksimalnu snagu Suneevog zraeenja kada Suneevi zraci najkraeim putem kroz
371
atmosferu dospevaju na posmatranu povrsinu. odnosno padaju na nju normalno. Tako
se javlja vearna vaunt ali komplikovan problem odreaivanja ugla maksimalne insolacije
neke povrSine u prostoru, pri cemu se ugao Sunca preroa horizontalnoj ravni stalno
menja u toku dana, a povrsina moze da zauzima razlicite polo.zaje u prostoru.
Na slici 229 prikazan je dijagram iz kojeg se mogu odrediti azimut i visina Sunca u
svakom trenutku za jedno odreileno mesta i vreme trajanja osuncanosti nekog objekta
u toku dana.
Kako .. I:otirti
L It dijagrama 10 mogu od,ediji azimut i v;'m. Slln"" " "'''kom
marta me"""" U 9 Cawv', O2.;m,,(
2. Ako se fasada nekog "hjckt. po,ta.; p,ema ""ojoJ orijenlaciji u
cent..,- krugoya, mMe se oclla!! doh> dana u kome je [.sada o.",mca_
na, odnosuo mok so dobW podat"" kada je U "'net, Ako ic r.sada
ohenllt. PA'm" jugOtapadu, kroz Cent"' '" poy!ac! p""" koj. se
poklapa '" kOJl oznacavaj" "",mute )35" j 3 15, U
mar!), fa",da dobij' ",un"'''J" u 9,10 ca",ya, kojc (r"" svc do Ul-
laska u 18 c",ova,
3, Na ilijag;amu '" mOle prafi!i uu!im traj""i,' tokom go-
1 worne Itl ...,,,,, ; ula ... a SUI>Ca_ 1) J""u ,u dam najdu!"
od 4,30 do oko 19,30 dokje lraj.njc dona" deeembru ne'I"
dufe od 8 t.rova,
Slika 229
Ovde ee se izloziti teorijsk:o odredivanje srednje vrednosti insolacije povrSine u za
visnosti od nagiba Suncevih zraka koji padaju na OVU povrSinu.
372
Aka se sa Eo oznaci Sunceva energija koju u jednoj sekundi priroi povrsina AB
(s!. 230) na koju Suneevi zrad padaju normsino, onda ce jednaka pOvrSina AC = AB
B
primiti manju kolicinu Sunceve energije kada
Suncevi zraci padaju na nju pod nekim uglom
a manjim od 90. Ovo je razumljivo, jer prema
sliei 230 insolacija povrSine AC odgovara inso-
laeiji povrSine AD. Iz slike izlazi relacija:
AD = ACsino< = AC cos (90' -a)=
A ' =ABcos(90' - a) (11.6)
Slika230
Kada se Sunceva energija koju primi povr-
sina AD, odnosno povrSina AC u jednoj sekundi
oznaci saE, a za povrsinuAB sa Eo, onda se iz poslednje jednacine dobija:
E = Eo oos(90' - 0<)
(11.7)
Ako se POvrSinaAC=AB oznaei sa S,ondaje Eo =SE" gde jeE, = 1,373 kWm-'",
'" 1,4 kWm-' solama konstanta. Zamenom vrednosti Eo u jednaeinu (11.7), izlazi
E=S[m'].1,373kWm-'oos(90' -0<), ili pribllino:
E = 1,4S cos (90' - 0<) [kW] (11.8)
. Iz jednacine (11.8) moze se dobiti kolicina energije u sekundi, odnosno sluga,
kOJU od Sunca prima povrSina S u prostoru nagnuta prema horizontalnoj ravni pod ug-
lorna.
Izracunavanjem povrsme S u m
2
i odredivanjem
ugIa a: moze se odrediti snaga u kW koju od Sunca
prima S, odnosno njena insolacija.
Iz slike 231 se vidi da izmeilu nagibnog ugla
pomine S predstavljene duzinom A C prema hori-
zontalnoj ravni, nagibnog ugla 'Y Suncevih zraka
prema hOrizontu i ugla a: pod kojim Suncevi zraci
padaju na povrsinu AB, postoji veza:
a + + 'Y = 180' (11.9)
c
A
SIlka 231
Na osnovu jednacine (11.9) za odredeni nagibni ugao J3 povrsine AC prema hori-
zantu, i poznate nagibne uglove 'Y Suncevili zraka prema horizontalnoj ravni, moze
so odrediti ugao 0: pod kojbn Suneevi zraci padaju na posmatranu povrSinu. Iz jednaCi-
ne (11.8) moze se tada odrediti insolacija povrSine AC za odreileno vreme.
Posto je za dobijanje sto ve6e energije Sunca na odreaenoj povrsini Zemlje
rebno da ugao a bude sto bliZi pravom, u daljern izlaganju cerno videti kako se to prak-
tii;no postiie izborom ugla
373
1191 MeteoroloSki uticaji
Pored svega Sto smo do sada naveli treba irnati u vidu da stvarna Sunceva energija
koja dospeva na Zemljinu POvrSinu zavisi od meteoroloSkih usleva na odredenom mes
w
tu. Ovi uslav! su veoma promenljivi i za jedno odreaeno mesta u toku godine, pojedi-
nih godimjih doba pa cak i tokom jednog dana. MeteoroloSke stanice sirom sveta redov-
no proucavaju meteoroioske uslove. ali ne postoje pouzdani padaci za sua podrucja
i vei interval vremena. Stoga su potrebna stalna i viSegodiSnja merenja svih elemenata
koji odreiiuju meteoroloSke uslove u UZim podrucjima tzv. mikroklimu.
Zbog toga je zaprimenu Suneeve energije u jednom mestu, pored ostalog potreb-
no da se obrati paZnja i na mikroklimu toga mesta.
Cistoca atmosfere bna znatnog uticaja na rasipanje (disperziju) direktnog Sunee-
vag zracenja. Cak i za vreme vedrih dana, na putu kroz atmosferu, direktni Suncevi
zraci se msipaju na molekulima vazduha i milcroskopskim cesticama koje lebde u at-
mosf'eri (aerosoli), od cega potice plavetnilo neba. Oblaci, vodene kapljice, vodena
para i magla u atmosferi predstavljaju velilcu prepreku za prodor direktnih Suncevih
zraka na povrsinu Zem1:je. 0 svemu tome treba voditi racuna pri odredivanju mikrokli
me za mesto na kome se predvida prakticno koriScenje Sunceve energije.
119-2 Komponente SUncevog zracenja
Treba imati u vidu da na Zemljinu POvrSinu dospevaju dye komponente Suncevog
zracenja i to jedna kOja dolazi direktno od Sunca i naziva se direktno Suncevo zracenje
i druga. koja nastaje rasipanjem direktnog Suncevog zracenja u atmosferi poznata pod
imenom indirektnog iii difuznog Suncevog zracenja. Zbog veceg broja oblacnih i mag-
lovitih dana u zimskom periodu yeti dec Suncevog zracenja dospeva na Zemlju U ohli-
ku difuznog zracenja. Medutim. difuzno Suncevo zracenje postoji uvek u atmosferi,
cak i u najvedrijimi_danima. sto je- razumljivo kada se uzme u ohm rasipanje Suncevih
zraka na molekulbn'a vazduha i aerosolima. Ovo difuzno zraeenje dostite nekad i do 10%
direktnog Suncevog "zracenja.
Da bi se stekao utisak 0 odnosu difuznog i direktnog Suncevog zracenja na jednom
odre<lenom mestu. naves6e se rezuitati nekih merenja.
Na odredenorn mestu 45 seveme geografske Sirine u letnjem periodu 15. juna
kada je obdanica najduZa, izvrsena su roerenja direktnog i difuznog Suncevog zracenja.
Merenja su vrsena po tri uzastopna dana za tri razlicite meteoroloSke situacije u ovom
mestu.
Utvraeno je da je suncanog dana sa najcistijom atmosferom na Zemljinu povrSi-
nu dospelo 8,4 kWh direktne Suneeve energije i 0,75 kWh difuzne Suneeve energije.
Kao sto se vidi i avog suncanag dana sa cistorn atmosferom dospeva oka 9% difuzne
Sunceve energije.
U danbna kada je nebo bilo prekriveno oblacima bez direktnog zraeenja Sunee-
ve energije, na cislu povrsinu Zemlje dospelo je 1,85 kWh difuzne Suneeve energije,
810 iznosi 22% od direktne Sunceve energije prispele za vreme suncanili dana.
Merenja su vrsena i u tri uzastopna oblacna dana sa sijanjem Sunca od 9-12 casova.
Na istu povrsinu zemlje tada je dospelo 2,5 kWh po danu sto iznosi 30% direktne Sun-
ceve energije prispele suncanog dana.
374
1193 Srednje godiiinje sume globalnog suncevog zracenja u Jugoslaviji
Direktno i difuzno Suncevo zracenje na jednom odredenom mestu zajedno cine
ukupno ill globalno Suncevo zracenje. Za prakticnu primenu Sunceve energije u
dinim oblastima nale zemlje, vamo je zuati srednje go<liSnje sume globalnog Suneevog .
zracenja te oblasti.
Ovde Co se dati podaci 0 srednjim godilnjim sumama globalnog Suncevog zraee
nja II Whm-z dan-I na osnovu izracunavanja koja su vrsena u Saveznom meteoroIos-
korn zavodu konsteoi desetogo<liSnja osmatranja u periodu 19661975. godine. Podaci
Slrdati za svaki stepen istoene geografske duzine 0 i seveme geografske sirine llaSe zero-
lje prema karti SFR Jugos!avije (s!. 232). Sa leve strane karte na pravoj ozuaeenoj sa
Go dare su vrednosti Suncevog zracenja na gomjoj granici Zemljine atmosfere za svaki
stepen geografske sirine. Ovo omogucuje izracunavanje odnosa globalnog zracenja na
Zemljinoj povrlini i zraeenja na gomjoj gramci .tmosfere. Tako se mogu odrediti reo
lativne vrednosti globalnog Suneevog zr.cOI\ia u procentim. koje pokazuju propust
Ijivost atmosfere iznad pojedinih mesta. U tabeli T - 86 date su srednje vrednosti sume
globalnog Suneevog zraeenja u W m -, tokom godine za svaki stepen geografske duzi
ne 0 i !iline . Pored intenziteta'snage koja dospeva na 1m' pomlne naBe zemlje u
T-86
.t)
,tJ
13-14 14-15 1516 16-17 17-18 1819 1920 20-21 21-22 22-23 2324
,
2930 2870 3150 3400
4647b 6380 6380 6380 6380
c 46 45 50 53
a 3343 3235 2917 3250 3500 3725 3850 3780 3750
4546b 6380 6380 6380 6380 6380 6380 6380 6380 6380
c 52 51 46 51 55 58 60 59 59
a 3670 3580 3200 3100 3325 3525 3775 3825 3783 3825
4445b I 6480 6480 6480 6480 6480 6480 6480 6480 6480 6480
c 57 55 49 48 51 54 58 59 58 59
a 4130 4130 3750 3600 3650 3583 3750 3875
4344 b 6510 6510 6570 6570 6570 6570 6570 6570
c 63 63 57 55 56 55 57 59
a 4283 4150 4263 4000 3900 4000 4050 4000
42-43 b 6660 6660 6660 6660 6660 6660 6660 6660
c 64 62 64 60 59 60 61 61
a 4425 4050 4100 4250 4217
4142b 6750 6750 6750 6750 6750
c 66 60 61 63 62
a 4300
4041 b 6840
c 63
"
;"
"
0
:<
375
" "
"
.
"
.
....
<
........
,
..... :.,
"
i
i-
,,://
r<>\......__ . ....
A
g ...
,
. \ (h.:;:;
. .
I\!-
0
:::Of ;:::
i'i
f><j ",.iiI
51 ...
\
J'
Of s;!.
4/
y
g - ""
is-'-''1
:r{
2.
1--'::-'--
/1:, J:!
f-
g;'
E.
.....
-.
.--
.
(
"
q
S; ....
'y .
....:5 ('
W
!a l .... J
..
8l
')t
,/
,
"\
";
l'!: ,." ......
9 '\'
, .
'"""
'" ga 0;
/.-
r;:;. . ,<,
, .'
j/' -
!l
....
<-"
j !1f
- .
:14
"II"
,-
.... .,;
o ,
:,"!,
'I ' .
w
(;; tlrl!
jc*
b,u
..... g
.i f:'!.;;!
:i
"'<.>
b(iJ
! .. ;:tol'j
- :::08
..
,
o.
'tt'
\"
J
f?" ox
/ "
, .. 5
\...'!J
h
g...
"
"
0
,
"
0 0 0
Slika 232
376
toku godine (a), dati su i podaci 0 Suncevoj snazi koja U odgovarajucirn- granicama se
geografsKe stite na gornju granicu Zemljine atmosfere (b). Sem toga, dati
su 1 odnosi vrednosti pod (a) j (b), koji daju propustljivost atmosfere u
tokom godiue (c), iznad mesta pOjedinih geografskih duzina i sirina za na!u
zernlju.
, .,Razumljivo je da dati rezultati vaie za navedeni desetogodisnji interval vremena,
ali onJentaciono moze da posluti i za druge vreroenske intervale.
Iz tabele se vidi da se propustljivost atmosfere iznad naSe zemlje krece u grani-
cam. ad 45-66%. Od 77 obl.sti nllSe zemJje koje su razmatrane u ovoj tabell, sarno 5
oblasti imaju propustljivost atmosfere ispod S()ifo, Te oblasti se nalaze u SR Sloveniji
aka Kranj. i Ljubljane, u SR Hrvatskoj oko Karlovca i SR Bosni i Hercegovini oko Bi-
hac. 1 Drvar . Minimalnu propustljivost almosfere ima Ljubljana, a msksimablU Ulcinj.
Sredn). propustljivost almosfere iznad SFR Jugoslavije prema ovoj tabell je 57%.
NajviSe Sunceve energije primaju i imaju najvecu propustljivost atmosfere SR ema
SR MakedOnija, SAP Kosovo, JuZno i Srednje primorje, kao i jUZni krajevi SR Sr-
bIle.
< se veki uticaj geografske sirine mesta na propustljivost atmosfere. Pola-
ad 40 do 47 seveme geografske sirine propustljivost atmosfere iznad naSe zem-
opada, Propustljivost atmosfere za istu geografsku sirinu. a razlicite geografske du-
pribllino su iste, Ovde se zapaiaju izvesna odstupanja za pojedine oblasti, sto poka-
zUJe da propustljivost atmosfere zavisi i od drugih meteoroloskih elemenata kao sto
su magIa, kisa, sneg, vetar i dr. 0 svernu tome treba voditi racuna pri odredivanju uslo-
va za korlscenje Sunceve energije u pojedinim krajevima uaSe zemlje.
119-4 Raspodela energije u Suncevom spektru
, ernituje na Zemlju elektromagnetne talase razlicite taIasne duZine pri cemu
su Je:tru vidljivi, a drugi nevidljivi. Svi ovi talasi zajedno cine Suncev spelctar koji se
prostu: od ultraljubicaste svetlosti talasne duzine 0,3 .urn do infracrvene svetlosti
ne duzme 3 ,urn. U intervalu od 0,3 J.Lm do 0,7 J.Lm nalaze se talasne duZine vidljive
svetlosti sa maksimumom pri talasnoj duzini od 0,5 J.Lm. Infracrvena svetlost pocinje
dUiine iznad 0,7 tLm. Oko 90% ad ukupne Sunceve energije koja dospeva na
emlJu pnpada talasnim duiinama izmeo.u 0
1
3 i 1,5 J.Lm,
Paznato je da svako telo zagrejano do odreaene temperature zraci nevidljive top-
!otne Talasne duzine toplotnih zraka tela zagrejanog izmeuu 30 i 80C naIaze se
tzmeau 3 1 70.urn sto znaci da pripadaju podrucju nevidljive infracrvene svetlosti.
, Ako se posIe upotrebe ne iskljuci pee, ploca za kuvanje ubrzo pocinje da emi-
tuj: vidljivu svetlost. Ukoliko je viSa temperatura tela, utoliko ovo tela
zrake kraee talasne duiine, Kada zagrejano tela dostigne temperaturu od viSe
C, talasne duzine postaju veoma kraike i pri 0,7 p.m tela pocinje da emituje
vldlJlVU crvenu wetlost.
d la Prolazom Zemljinu atmosferu, intenzitet Suncevog zracenja i njegova raspo-
e prema. talasrum duzinama se menja zbog rasipanja i apsorpcije Sunceve radijacije
u atmosfen. Maksimalni intenzitet Sunceve radijacije ostaje i dalje za talasnu duzinu
od 0,5 .urn. Prema tome maksimalna energija Suncevog zracenja na Zemlji nalazi se u
377
oblasti talasnib duzina koje pripadaju podrucju vidljive avetlosti za koju je covecje
oko najosetljivije. Medutim, za odredene talasne du:fule postoje znatna slabljenja Sun-
cevog zracenja na Zemljinoj povrsini usled apsorpcije u vodenoj pari, kiseoniku. ozo-
nu i kojih uvek ima u atmosferi. Stoga je na Zemljinoj povdini naje-
fektnije delovanje Suncevog zracenja ograniceno na vidljivi i infracrveni deo SUllcevog
spektra, odnosno. u granicama talasnih duZina od 0,3 do 1.8 tLm, dokje delovanje ultra-
Ijubicastihzraka priguseno vee kod talasnie duzine od 0,3 I'm.
Na slici 233 data je energetska raspodela u Suncevom spelctru za zracenje Sunca
izvan atmosfere i na Zemljinoj povrSini posle prolaza kroz atmosferu. Radi uporeaenja,
2000
1600
1200
800
400
2
3
Slika 233 - 1 - globalno Suncevo zracenje izvan atmosfere;
2 - globalno Suncevo zracenje na Zemljinoj
povrSini; 3 - zracenje crnog tela na temperatuti
5800 K; 0) - apsorpcija Suncevog zracenja u
ozonu; H
2
0 - apsorpcija u vodenoj pari (vlaZ,;
nost); CO
2
- apsorpcija u ugljen-dioksidu
H
2
0
o
H
2
0
.. H
2
0t
C02
... H
2
0,C0
2
--.. -
-.. _-- ... - ---.. _-
0,2 CJ!, Q6 o.s 1 U 1.4 1.6 1.8 2.0 22 2.4 2.6 2.8 3.0 3.2 A[fm]
na istoj slici data je i energetska raspodela u spektru cmog tela na temperaturi od 5800 K,
Pored toga na slici su prikazana i apsorpciona podrucja za elemente koji se nalaze u
ljinoj atmosferi. Na apscisinu osu pravouglog koordinatnog sistema prenesene su talas-
ne duZine A Suncevog zracenja u mikrometrima, a na ordinatnu osu intenzitet.I Sunce-
vog zracenja u vatima po metru kvadratnom za talasnu duZinu u tLm.
119"5 Principi koriscenja sunceve energije
Poznato je da neko tela moze da odbija (reflektuje), propusta i upija (apsorbuje)
Sunceve zrake. Na primer, ogledalo gotovo potpuno odbija svetlosne zrake, prozorsko
staklo ill propusta, a erno telo ih upija. U stvari ne postoje tela koja potpuno odbijaju,
propuStaju i upijaju svetlosne zrake. Tela koja propustaju svetIosne zrake nazivaju se
transparentna, a koja upijaju, crnim telima. Za primenu Sunceve energije potrebno je
poznavati ove osobine tela,;
378
Kada Suncevi zraci padaju u pravcu normale na emo telo od materijala dobrih
apsorpcionfu osobina (dobar apsorber), na primer, emo obojenilim od bakra iii alumini
juma, lim " zagreva tako da mote postiei temperaturu od 60 do 80'C. To ZIlaci da je
jedan deo svet10sne energije lim apsorbovao pri cemu je kineticka energija fotona .vet
losti transfonnisana u toplotnu energiju cestica lima.
Iz ranijeg izlaganja je poznatn da ovako zagrejani lim .vetlosnim zracbna tala.
nih dUlina od O,33pm (s!. 233), zraci toplotne infracrvene zrake veeill talasnib dUZi.
na 3-7 pm i time gubi veci dec
apsorbovane energije. U cilju ko-
riScenja dobijene toplatne energije,
potrebno je da se-- spreci ovaj gubi-
tak. To se moze postiei pokrivanjem
apsorbera pokrivacem ad materi-
F
====i=f=+=\;=t====t- jala koji dobra propusta svetlost
3 kralke talasne dUZine, odnosno vid
Slika 234
1
2
ljivu svetiost, a sprecava pralaz
nevidljivog infracrvenog zracenja ta-
lasnih dUZina iznad 3/Jm koje
zraci apsorber.
Ove uslove ispunjava u prvom
redu staklo, a zatim i neki specijal-
ni p!asticni rnatelijaH. Staldena ploca debljine 3 mm bna izvrstan koeficijent transmisije
jer propulta oko 90% koatkotalasnog zracenja. Meaurim, za dngotalasno infracrveno
podrucje iznad 3 Jlm, ona je nepropustljiva pa se kate da je na taj nacin obrazovana ,.zam-
ka" za infracrveno zracenje. Ova osobina stakla nazvana efekat staklene baSte dobro je
poznata baltovanima i igra znacajnu ulogu u primeni Sunceve energije.
119-6 Efekat staklen. baSte
N. tennicki izolovanom dnu kutije K (sl. 234) postavljen je lim obojen tanmom
bojom. Na gornjoj strard kutija je pokrivena prozorskim staklom debljine 23 mm. Od
100% vidljivog koatkota1asnog zracenja koje dospeva na limenu plocu koja nije pokri
vena staklom kroz staklo pro.
Iazi oko 90% ovog zracenj. talasnih
dUlin. i pada na limenu
ploeu. Limena ploca se zagreva i po.
einje da ernituje infracrveno
nje ta1asnih dUlina izoad 3/Jill. Ove
zrake prozoISko staido ne propuita
vee ill apsorbuje i tako se zagreva.
Zagrejano prozorsko staido jedan deo
toplote zraei nazad prema limenoj
ploei (.psorberu), a drug; dec u at.
mosferu. Na taj nacin se limena plow
60-80'C
S!ika 235
379
oa zagreje do 90C. Sloj na povrsini apsorbera pODaSa se kao apsolutno erno telo, posta
prima ceJokupno Suncevo zracenje. Tako u prostoru izmettu prozorskog stakla i limene
ploce nast.je efekr staklene baSte. 1
Deo toplote koju pro
zorsko staklo zraci u almos
rem moze se zadmti i ptak.
ticno iskoristiti post.vlja.
njem jos jednog prozorskog
stakl. (sl.236), jer se rime
paveeava stepen korisnog
dejstva efek!. staklene baS
te. Iako je propoitanje svet
losti, odnosno koeficijent
transmisije sada manji i iz 75%
nosi za oba prozorska
la 75%, ipak se zbog pove
Canog korisnog dejstv. efek
ta staklene baSte, limena
sada zagreva ad Stika 236
9O120'C. Kao ito ee se vi,
deti postavijanje treeeg prozorskog stakla za ptaksu nema Mhe.
ODELJAK XII
12. UREDAJI ZA KORlSCENJE DIREKTNE SUNCEVE ENERGIJE
Direktna Sunceva energija mote da se koristi u praksi njenom transfonnacijom u
toplotnu, elektricnu i hemijsku energiju. Ovde co se razmotriti transformacija Sunceve
energije u topiotnu, posto je to najjednostavniji nacin za prakticno korucenje Sunceve
energije.
Ureaaj kojim se ostvaruje transfonnacija Sunceve energije u toplotnu naziva se
skupliac SuncCl1e energije ill kolektor so1arne energije.
Prema konstrukciji i nacinu funkcionisanja razlikuju se dye osnovne vrste solar-
nih kolektora: ravni i fokusirajuci. Ravni kolekton skupljaju globalno Suncevo zrace
nje i transformiSu ga u toplotu do 100C, dok fokusirajuci pomoce opticktb sIstema
koncentriSu Suncevo zracenje cime se postiZe temperatura i do 3000C. Koncentriaa-
nje Sunceve eneIgije vrii se sIstemom ravnib ogledala, sfernim, parabolicnim i cilindric
nim ogledalima, kao i pomocu sabimih opticktb sociva. Razumljivo je da ovi uredaji
za koncentrisanje Sunceve energije uslovljavaju stalno usmeravanje pIema Suncu.
Za topte higijenske vade i zagrevanje prostorija koristi se toplota nis-
kih temperatura do 100C. Ovo se postize ravnim solarnim kolektorima zasnovanim na
principima razmotrenim u prethodnom izlaganju.
121 RA VNI SOLARNI KOLEKTORl
Ravni solami kolekton su najjednostavniji uredaji pomoeu kojih se globalno Sun-
cevo zracenje moze uhvatiti, apsorbovati i pretvoriti u topiotu.
Ravni solarni kolektor (s!.237) se sastoji iz tri osnovna dela: upijaca ill apsorbera,
toplotne izolacije i zastaklenja.
Apsorber je ravna ploea od materijala koji dobro apsorbuje SWleevo zraeenje,
premazana matcrnom bojom u kojoj protice transportni medijum i odvodi toplotu
dobijenu Suneevim zra6enjem.
Toplotna izolacija spreeava gubljenje toplote iz kolektora na njegovim bocnim
stranama, a naro6ito sa donje strane.
Zastakljenje moze biti jednostruko i dvostruko, a re!ko trostruko i ima ulogu
obrazovanj. u kolektoru vee pozn.tog efekta ,taldene balte, kao 1 zaltite od spoljnih
meteoroloSkih promena.
6-
2
Slika 237 - Shema popreenog preseka ravnog solamog kolektora sa jednostlukim zastakljenjem:
1 - apsorber; 2 - toplotna izoJacija; 3 - prozorsko stakloi 4 - kutija;
5 - zaptivarije (dihtovanje); 6 - dovod hladne vode; 7 - odvod topie vade
---!--4
6
- '-1'ZI7rl1!
50 mm
SHka 238 _ Shema poprecnog preseka ravnog solamog kolektora sa dvostrukim zastakljenjem
Brojevi n. shemi (sl. 238) ozn.cav'liu iste e1emente kao n. slici 237, sarno Ito
broj 3 sada oznacava dva prozorska stakla.
Otvori na apsorberu ill u njemu shematski prilcazuju poprecne preseke cevi koje
su u neposrednom kontaktu sa apsorberom i sluze za odvodenje SWlcevim zracenjem
383
zagrejanog transportnog medijuma do potrosaca ill akumulatora toplote. Ove cevi SU
takoae obojene m.tcrnom bojom i tako post.vljene do fluid kroz njih protice fio dufe
i d. tako bude ito Vile izIofen Suncevom zracenju (sl. 2390).
(( _-..:: _-.: = ::;
A
a.
2
2
b.
Slika 239
Shem.tski su prikazane gornje pomine kolektor. sa !llIjjedoost.vnijim i najce!.
eim uacinom post.vljanj. na apsorher. Zmij.sto savijen. metaina ill plasticna cov (sl.
239a) ucmen. ie liZ plocu .psorber. A tako do na jedoom kr.ju (I) ulazi hI.do. voda,
a n. drngom (2) izIazi topla posle zagrevanja Suncevim zr.ceniem. N. slici 239b she
m.tski je prikazan sluc'li kad. su cevi paralelno uevrSCene za plocu apsorbera A i nalem
liene n. dovodnu (I) i odvodnu cov (2).
U daljem izlaganju razmotrice se macaj, funkcija i razne varijante konstrukcija
pojedinih vatnijih delova solarnog kolektora.
122 APSORBER
N.jvamiji i najosetJjiviji deo solarnog kolektor. je apsorber jer od njeg. ugl.vnom
zavisi efikasnost kolektora. Treba imati u vidu da je apsorber istovremeno i izmenjivac
toplote jer toplotnu energiju prim1jenu od Sunca pred'ie transportnom fluidu koji je
odvodi do potro!.c. iii u akumulator toplote z' kasniju upotrebu.
Postoje razlicite vrste apsorbera S ohziram na materijal od kojeg su napravljeni,
nacin bojenja njegove pomine, eflkasnost u predaji toplote transportnom radnom fluie
du i naein ugradnje u solami sistem.
Apsorberi se prave od bakra, aluminijuma, celika, mangana i specijalnih vrsta
plasticnih materijala. Postoje moguenosti i razne kombinacije ovih materijala, na pri-
mer, ploea od hakra sa aluminijumskim cevima ill obratno. Vearna je postojan i efika-
san bakarni apsorber sa bakarnim cevima. Za aluminijumske apsorbere postoji opasnost
od korozije narocito u primorskim krajevima zbog ptisustva soli u vazduhu. Celicni
apsorber mote da zartla aka se iz njega za izvesno vreme odstrani voda. Pri izboru rna-
terijala za apsorher 0 svernu navedenom treba voditi racuna. Razumljivo je da izbor
materijala zavisi i od moguenosti njegovog nalatenja na trziUu, kao i od cene.
POVISina apsorbera koja se izlaZe Suncevom zracenju premazuje se matcmom
384
OOjom tako da se smanjuje gubitak toplote usled refleksije i difuzije svetlosti, a povea-
va apsorpcija ove povriine. Sloj boje treba da bude i Ito tanji, posta je boja toploW
izolator i lo! provodnik toplote. Na taj naein se postiZe da apsorber apsorbuje preko
90% SWlcevOg zraeenja. Posto so1atni kolektor treba da traje viSe gOdina, rnat-cma bo-
ja mora da bude postojana i otpoma na temperature do 160C. Apsorberi sa ovako
obojenom povriinom su neselektivni.
Kada se gomja povriina apsorber. oboji specijalnorn bojom koja dobro apsorbuje
kratkotalasno zraeenje vidljivog Suneevog spuktra, a slabo emituje dugotalasno toplot-
no infracrveno zracenje, onda se dobija apsorber sa selektivnom povriinom. Salami
ko1ektor sa ovakvim apsorberorn ima male toplotne gubitke koji nastaju zraeenjern
apsorbera, jer on viSe apsorbuje toplotne energije nego sto je emituje. Ovo se moze
;..mtl time sto je debljina sloja ove boje veorna mala i iznosi ispod 3/.1m, taka da pro-
pusta infraervene zrake, ali ih zagrejan slaOO emituje. Od 100% SUlleeVOg zraeenja koje
primi. selektivna povriina apsorbera apsorbuje aka 95% toplotnog infracrvenog zrace-
nja, a izraci sarno aka 5%. 8toga se u poslednje vreme za solarne kolektore sve viSe
kariste apsorberi sa selektivnom povrSinom. Meautim, selektivne povriine su za sada
veoma skupe. a njihova postojanost jos nije dovoljno ispitana.
U cilju sta eflkasnije predaje primljene toplote radnom fluidu, apsorber treba da
ima no bolju provodljivost toplote i da bude u sto neposrednijem kontaktu sa fluidom.
o tome se mora voditi racuna pri izboru materijala i konstrukciji apsorbera. Na slici
D
-0-
-0-
b)
lIJl Wi io 011
240a prikazani ,u razni pro-
fill rneta1nih oevi ugradenih
u ravnu ploen apsorbera za8
varivanjem iii utvrdenih u
profilisanim leZiStima ploce.
Kao ito se vidi postoji ten-
denelja da dodirna povrsina
izmeuu cevi koje transportu-
ju fluid i ploce apsorbera
bude Ito veea. Na slici 240b
prikazani su neki promi ernih
stika 240 cevi, zavarenih foUja i pro-
filisanih ploea od plastienog
materijala.
Na slid 241 posebno je prikazan prom apsorbera izraaen po tzv. rolbond postupku.
Ovaj postupak najeesee se pri-
menjuje na aluminijumski lim.
Dve ravoe ploce od a1uminiju-
rna postave se jedna iznad
druge i ucvrste tako da se na-
kon profilisanja rnogu pOllOVO
razdvojiti. Na odredenim me-
stima se uduva vazduh pod
velikim pritiskorn i tako se
doblja prom lima sa cevima SIika 241
385
prikazan na slici 241. Ovakvi profili apsorbera rnogu se dobiti brzo i serijski, ali treba
imati u vidu da aluminijum 1ako rila.
I pored nastojanja da se konstruktivnim usavrsavanjem postigne sto bolji kontakt
izmed:u ploce apsorbera i radnog fluida, ipak se gubi toplotna energija predata radnom
fluidu na mestima zavarivanja dodimih povriina i u prostoru meau cevima. Stoga se u
poslednje vrerne sve viSe koristl tzv. vodno-ftlmski postupak pomoeu ploeastih apsorbe.
ra bez cevi.
Izmellu dYe ravoe limene ploee dlmenzga 120 x 80 em, debljine 0,8 mm, posta-
vi se 5 gvozdenih ploea dimenzija 4 x 60 em, debljine oko 3 mm (si. 242). Obe ploce
se zavare na zajednickom rubu i tackastim zava-
rivanjem spoje se umetnutim gvozdenim sipka-
rna. Na krajevima tako dobijenog "sendvica"
zavare se dovodna i odvodna cev za radni fluid.
Gomja povrsina se oboji neselektivno mat- "#.
-croom bojom ill selektivnim premazom, donja
se postavlja na toplotno izolovanu podlogu.
Na taj naein se dobija veorna dobar koeficijent
korisnog dejstva apsorbera. Medutim, PoSto su
obe ploee evrsto ,pojene povriina iziozena Sun-
eu se jaee zagreva i moze da dade do savijanja
zbog raz!ieite dllatacije pojedinih limenih plo-
Ca. Posta je dilatacija veca za vece povdine, ovim -
su ogranieene dimenzije "vodno-fllmskih" ap-
sorbera. Na shemi strelicorn je prikazan tok Slika 242
fluida u ovom apsorberu.
Pored navedenih osobina, apsorber treba da bude sto jednostavniji za mOguCnosti
rotne izrade kao i za serijsku proizvodnju. Iz izioZenog se vidi d. za pojedinaenu i rue-
nu izradu najveeu teSkocu povezivanje cevi sa plocom apsorbera profilisanjem
i zavarivanjem. Stoga je za pravljenje solainih kolektora pojedinacno ill serijski najpo-
desnije i najjeftinije da se leao apsorber iskoristi celicni pljosnati radijator koji se serijski
proizvodi u naSoj zemlji.
SUb 243 - Spoljni agled nekoliko tipova solamfu kolektora
386
123 PREDNn POKRIV At SOLARNOG KOLEKTORA
Posle apsorbera vazan deo solarnog kolektora je prednji pokrivac koji propusta
Suncevo zracenje do pomine apsorbera. On ima dva osnovna zadatka: da u solarnom
kolektoru usposlavi efekt staldene balle i da zalliti apsorber od neposrednog dodira sa
atmosferskim vazdubom.
Efekt staldene baste objalnjen je u proueavanju principa primene Suneeve energije.
U blizini veoma zagrejanog apsorbera (si. 244 A), uvek se javlja kon
veklivno kretanje vazduba. Usled stainog kretanja vazduba nastaje mesanje njegovib top-
lijih i bladnijih slojeva, zbog eega nastaje veliki gubitak toplote koju je .psorber primio.
Postavljanjem staldenog pokrivaca S (s!. 245)
u kolektoru iznad apsorbera ovaj gubitak se znatno
smanjuje jer se time ogranicava konvektivno
vazduba. Stoga rastojanje izmeau prednjeg pokriva-
ca kolektora i apsorbera treba da bude sarno 20-30
mm. Na taj nacin se konvektivno kretanje vazduha
izmeau pokrivaca i apsorbera Ztlatno reducira i time
srnanji gubitak toplote apsorbera.
Pri izboru staid. za prednji pokrivac solarnog
kolektora, treba obratiti pamju i n. kvalitet stakla.
Stika 244 Utvraeno je da od dye staldene ploce iste debljine
povoljniji koeficijent transmisije svetlosti ima staklo
um AS cije su ivice svetle nego ono sa ivicama zelenkaste boje.
_ __ _ Posta je Suncevo zracenje kratkotalasno. viSe
lJ'acenja prolazi kroz staklo manje debljine. Na"primer.
stika 245 od 100% = 1 upadnog zracenja kroz staklenu plocu
debljine 3 mm prolazi 85%, odnosno 0,85, a kroz
staklenu plocu od istog materijala debljine 6 rum prolazi 81%, odnosno 0,81. Treba imati
u vidu da kroz dvostruko zastaldjen solami kolektor staldenim plocama od kojih svaka
ima debljinu odpo 3 mm ne pralazi 0,81 zracenja kao za plocu od 6 mm, vee 0,85 0,85 =.
=0,72.
Pored ova dva osnovna zadatka, prednji pokrivac solarnog kolektora treba da
zaStiti apsorber od zagadivanja, atmosferskih padavina i vlage. To znaci da on treba da
ima mehanicku i toplotnu otpornost, kao i hemijsku postojanost. Ove uslove najbolje
zadovoljavaju staklene ploce i piasticne follje izraaene od mesavine staklenih vlakana
i raznih vrsta polietilena. 0 izboru stakla bilo je govora, a od plasticnm folija treba
rad onu koja pored ostalih potrebnih uslova u pogledu transmisije svetlosti ima posto-
janu boju u toku duzeg vrernena.
Iz dosadalnjeg izlaganja se vidi da je kod izrade soIarrdb kolektora potrebno odre
diti broj pokrivaca, njihove debljine i rastojanja izmeuu pokrivaca i apsorbera. U izla-
ganju 0 uslovima i principima je izlozen znacaj svih ovih velicina za stepen dejstva u ko-
riseenju Sunceve energije. Ovde ce se dati jos neka prakticna iskustva zasnovana na teo-
risjkirn izlaganjirua 0 broju pokrivaca solarnih kolektora.
Broj pokrivaca se bira u zavisnosti od mikroklime mesta u kome treba da se pos-
tavi salami kolektor pri cemu je odlucujuCi faktor temperaturska razlika izmeau apsor-
bera i okoline. Iz ranijeg teorijskog razmatranja izlazi da veci brej pokrivaca smanjuje
387
toplotne gubitke i omqgucuje rad apsorbera na visokoj temperaturi i u zimskim usle .
M a tim . Vlma.
e u. je smanjena njihova ukupna propustljivost za upadno Suncevo
zracen]e. Pri konstrukciji treba uskladiti ove efekte u ciIju da se dobije sto veci koefl.
cijent korisnog dejstva solarnog kolektora u datim uslovima.
. toga, na odluku pri izboru broja pokrivaca utice jednostavnost konstrukcije,
1 cena solarnog kolektora. Stoga se u praksi najees6e koriste jedan i dva predn'a
pokrivaca Oednostruko i dvostruko zastakljenje) solarnog kolektora, a veorna retko it!.
124 IZOLACIJA I ZAP"TIV ANJE SOLARNIH KOLEKTORA
" Kutija ili kuCiste solamog kolektora moze da bude od metala ili plasticnih mate-
nJala: Pored metala koji se koriste za apsorber, za kutiju se moze koristiti i pocinko-
van lim.
. Kutija mora biti takva da u njoj budu obezbeaeni potpuna izolacija i zaptivanje
svih delova solarnog kolektora, a narocito apsorbera i pokrivaca.
. Dno kutije ispod apsorbera i bocne strane kutije mora da budu potpuno toplotno
lZolovam. Kao materijal koristi se najcesce staklena vuna. Sloj stak:-
vune debljme 510 mm dovoljan je za termicku izolaciju dna i bocnih strana ku.
tiJe solarnog kolektora. Staklena vuna nije skupa sto takoae daje prednost njenoj pri-
mem za toplotnu izolaciju.
Umesto . staklene v:me za se cesto koriste i sinteticki penasti materijali
kao sto su poliuretan 1 dr. Ovi materijali SU otporni na vlaZnost, ali se tope
vee kod 100 C. Lako se seku u ploce, nisu skupi i mogu se dobiti u trgovinama.
U praksi je najbolje osobine izolaci-
je protiv gubitaka toplote i vlaZlHJ,;fi po-
kazala kombinacija sIoja staklene vune i
sloja poliuretana, pri cemu se sloj stalde-
ne vune (6) stavi izoad sloja poliuretana (8)
(si. 246). Sloj staldene vune tad. !titi sloj
poliuretana od toplote, a poliuretan sIoj
staklene vune od vlainosti. U ci1ju pove-
canja koeficijenta kOrisnog dejstva solar.
nog kolektora, oba sIoja izolatora se
viju a1uminijumskom folijom (5). lzmeau
tako dobijenog izolatora i apsorbera (3)
Slika 246
-I
-2
oslavi se .sloj vazduha debljine oko 10 mm (4). Zagrejana a1uminijumska folija zraci
toplotne mfracrvene zrake i vraca ill prema apsorberu. Na taj nacin toplotni gubitak
apsorbera moze da se ogranici na sarno 3%.
Pored izolacije potrebno je i dobre zaptivanje svih elemenata solarnog kolektora
u kutiju, narocito prednjih pokrivaca. Ovo se postile korucenjem razliei-
tih lepkova meau kOjnna se narocito istice barsil.
388
125 V AZDUSNI SOLARNI KOLEKTORI
U pogledu radnog fluida solami kolektori se dele na vodne i vazduSne kolektore.
Do sada su razmatrani so!ami kolektori kod kojih Be koristi tecni fluid, voda
sa antifrizom protiv zamrzavanja. Ovo su tzv. vodni kolektori. Rede se grade kolektori
koii za tecni fluid konste ulje,
Vazduini so!ami kolektorl kao mdni fluid konste vazduh i rade na istom princi
pu uo i solarni koleklorl sa tecrum fluidom. Njihov zadatak je da uhvate, prikupe i .pro
vedu Ito ie rnoguee vee. kolicinu Suncevog zracenja korlsteei pored ostaiog i efekt
staklene baSte. Im'iu iste glavne delove kao i so!arni kolektor sa tecrum fluidom: ap
sorber, pokriv.c i izolatorskt s1oj.
Apsorber vazduinog solamog kolektora je jednostavan"i ne stvar. konstruktivne
I.!koee k.o kod vodnog koleklor . To moz. d. bud. avak. mvna i profilisana pomi
na od materijala otpomog na toplotu do temperature od 160C, jer se do te temperatu-
re moze zagrejati apsorber iZloten Suncevom zracenju bez odvoiienja toplote. NajceSce
se upotrebljavaju tanki rebnisti i razlicito profilisani limovi od alurninijuma, bakra i ce-
lika.
Pored efekla staklene baSte u konstrukciji vazduinih solarnih kolektor. koristi
so jO! i efekl suprotnog (pnvratnog) strujanj. vazduha i efekt rebra<tih pomin. apaor
bera.
Toplolni efekt suprolnog strojanja vazduha poznat je u termodinarnici, a korlsti
s. i kod strujanja teonib fluid .
Efekt rebrastih povrsina sastoji se u tome da se ravna povrSina apsorbera izloZi
Suncevom zracenju, a njegova rebrasta povnina na suprotnu stranu. Na taj nacin
ni' povr!ina prim. Sunoevo zracenje, a veca emdtuje cime se postiZe da prl rel.tivno
niioj temperaturi .psorber. njegov koeficijent korianog dejstva postane veel.
S obzirorn n. jednost.vnost u konstrukciji .paorber. solarnih vazdu!nih kolekto
ra, bez komplikacija sa cevima, korozijom i vlafenjem ked vodnih kolektora, njihova
pojedinacna i serijska izrada ne zadaju velike teskote. Stoga ce se ovde prikazati sheme
(s!. 247) nekoliko tipov. solarnih vazduSnih kolektora i obj.sniti principi njihovog de
lovanja.
Shema 1 - Izmel1u dVa izolovana (1) prozorska stakla (2) postavi se tamno obojena metalna
strugotina (vuna) ill tamIlO obojene metalne kuglit.-e. Ventilatorom (3) uduvani vazduh prolazi kroz
veoma male praznine izmedu strugotma ili kuglica zagrejanih Suncevom energijom i zagrejan izlazi
na suprotnoj stram.
Shema 2 - Kroz staklenu placu (1) Suncevo zracenje dospeva do apsorbera (2). Prinudno ill
prirodno uduvani vazduh (5) prolaZi pored raYne povdine apsorbera i VIaCa se pored njegove rebraste
strane. Na taj nacin su iskori!Ceni efekti rebrastih povdina i suprotnih strujanja. Apsorber je obojen
matcrnom bojom, a korisni efekat se poveeaYa selelctivne povrmne. Da bi se sprecUo
konvektivno kretanje vazduha,. rilZmak izmedu staklenog pokrivaca i apsorbera iznosi 2540 mm.
Strana kolektora (3) suprotna od pokrivaca je izolovana. a bocna (4) je prekrivena slabije ocrnjenim
staklom taka da apsorbuje i zraci toplotu. Na ovoj povrsini se nocu skuplja hladan vazduh i sprecava
izlauk toplog vUduha. pa nije potreban ventll. Ventilator (6) usisava topli vazduh i
krot. savitljivu rev (7), sprovodi ga do potrobca ill u akumulator toplote.
Shema 3 - Ovaj vazduhll kolek.tor Una dye staklene ploce (1) pa je time dvostruko iskorUten
efekt staklene baSte. Vazduh ulazi u kolektor (5) i prolazi najpre izmedu staklenih ploca, a zatim
izmedu unutramje staklene place i apsorbera (2), cime je iskoristen i efekt suprotnog strujanja.
Apsorber i slabije zacrnjena staklena ploca (4) toplotno su izolovani (3). Zagrejani vazduh kod (6)
izlazi i7. kolektora.
389
6
7
Shcmal
Shema 3
l 4
Shema4 Shema 5
I I
-
'-l VlIIWij//O/MWldflO(jll/mmU1W1W!HJiill .s
Shema 6 2.
Slika 247
Shema 4 - Kroz providni pokrivac (1) Suncevo zracenje uIazi u kolektor i dospeva na materno
obojene zicane mreze postavljene jedna iznad druge (2). Zicane mreze su tako postavljene da imaju
osobine selektivnih povdina i zagrejane Suncevom energijom emituju infracrveno zracenje zdtite-
no u kolektoru toplotnom izolacijorn (3). Uduvavanjern velikih kolicina vazduha na rnestima (4) i
(5) postiZe se visoki stepen njegovog zracenja. Zagrejani vazduh se zatirn sprovodi do pot!OSaCa ill
u toplotni akumulator (6),
Shema 5 - Ovaj jednostavnf vazdusni kolektor ima apsorber (2) napravljen od lima profili
swog tako da poprecni presek cine jednakostrani trouglovi. Apsorber je obojen matcrnom bojom.
Suncevj zraci pro1aze kroz stakleni pokrivac (1) padaju na apsorber koji infracrveno zracenje
odbija sa strane na stranu i taka ove strane nagnute pod uglom od 60" cine ,.zamku" za infracrvene
zrake. Vazdufui kolektor je toplotno izolovan (3), a zagrejan vazduh se sprovodi (4) do potrosaca
ill u akumulator.
Shema 6 - Predstavlja jednostavni i jeftin vazdusni kolektor iji se apsorber sastoji iz nekoliko
ploea od ptozorskog stakla cija je jedna tretina povdine premazana matcrnom bojom (3). Ploce su
postavljene paralelno tako da zacrnjene povdine apsorbuju i emituju infracrvene uake, dok ostali de
lovi obraruju efekt staklene baSte. Kutija vazdusnog kolektora je toplotno izolovana (2) i na jednoj
stram pokrivena staklenim pokrivacem kroz koji prolaze Suncevi uaci (1). Uduvani vazduh kod (4),
poste zagrevanja izlazi kod (5).
N.pomenimo d. av.ka ern. cev kroz koju struji vazduh je vazduini solarni kolek.
tor. Tamno obojeni gumeni jastucl (,,luft.madracl") izioteni Suncu su takode vazdus.
ni salami kolektori. Dobro je poznato da zatvoren auto sa tamnim presvlakama pred.
stavlja vazdusni solami kolektor u kome se razvija toplota temperature i do 60C. Sto
ga se ne preporucuje ulazak u ovaj automobil pre provetravanja, jer preti topiotni udar.
390
126 PRlMENA SOLARNE ENERGlJE
Razmotrene su osobine Suncevog zracenja kao izvora solame energije, uslovi pod
kojima se ova energija moZe koristiti i instalacije za prihvatanje ove energije i njenu kon-
verziju u tolotnu energiju.
Toplotna energija: dobijena Suncevim zracenjem koristi se za zagrevanje niskotern-
peratume vode, grejanje vode U oivorenim i zatvorenim bazenima i zagrevanje
prostorija. U daljem izlaganju razmotrice se koeficijent korisnog delovanja ill stepen
iskoriStenja ravnog solarnog kolektora pIi njihovoj primeni. Ovo je potrebno i za odre-
c1ivanje fosilnih goIiva primenom solarne energije.,
Odredivanje koeficijenta korisnog delovanja ill stepena iskorucenja je veorna kom-
plikovano jer pored velikog broja opstih uslova, zavisi i od lokalnih meteoroloSkih uslova.
Stoga jos ne postoji metod za odredivanje normi stepena iskoriScenja ravnog solarnog
kolektora cak. i najednom odredenom mestu.
Razumljivo je da koeficijent kOrisnog delovanja solarnog kolektora zavisi od inten-
ziteta Suncevog zracenja koje dospeva na njegov apsorber i gubitaka toplote u solarnom
kolektoru. Poznato je da intenzitet Suncevog zracenja koje dospeva na Zemljinu povr-
zavisi od geografske odre<lenog mesta, god2njeg doba, vremena dana i stanja
atmosfere. Toplotni gubici solarnog kolektora zavise od njegovog nagiba prema
zontu, broja pomina za zastakljenje kolektora. emisionog koeficijenta apsorbera i zas-
takljenja, koeficijenta prelaza toplote izme(iu zastakljenja i spoljasnjeg vazduha uzevsi
u obzir brzinu vetra, zatim od prosecne temperature kolektora i vazduha u njegovoj
okolini.
Treba imati u vidu da ce postignuta temperatura u solarnom kolektoru biti utoliko
visa ukoliko je intenzitet Suncevog zracenja yeti, a toplotni gubici kolektora manji.
Medutim, ukoliko je temperatura u solarnom kolektoru, utoliko su veci njego-
vi toplotni gubici usled infracrvenog zracenja apsorbera. To znaci da pri visokoj radnoj
temperaturi. njegov koeficijent korisnog delovanja .opada i da pIi niZoj temperatud uvek
stoji na raspolaganju viSe toplote nego pri viSoj.
Kada ravni solami kolektor ima radnu temperaturu 20-30C, gubici usled infracr-
venog zracenja su toliko mali da nije potrehno zastakljenje. Ovo se narocito koristi u
primeni solarne energije za zagrevanje vade u plivackim bazenima. Za postizanje radne
temperature od 3()..60C potrebno je jednostruko zastakljenje, a za radnu temperaturu
cd 60-90C dvostruko. Na primer, pri radnoj temperaturi ravnog solarnog kolektora od
90'C, njegov koefieijent korisnog delovanja je oko 20%, a gubitak 80%; kad je radna tem-
peratura 30C, koeficijent korisnog delovanja iznosi 65%, a gubitak 35%.
Praksa je pokazala da pri temperaturi od 40C. apsorber solarnog kolektora 60%
primljenog Suncevog zracenja pretvara u toplotu, sto se moze smatrati dobrim stepenom
koriS6enja ovog solarnog kolektora.
127 OPTIMALNI NAGIBNI UGAO SOLARNOG KOLEKTORA
Iz ranijeg izlaganja poznata je zavisnost intenziteta Suncevog zracenja koje dospe-
va na neku povrsinu na Zemlji i ugla koji cine svetlosni zraci sa ovom povIiinom, zna-
ci i za prijemnu pomlnu ravnog solarnog kolektora.
391
Salami kolektori su najces6e ucvdceru na krovovima terasama ill na celicnim
nosacima na zernlji. Reae su pokretni taka da prate prividno kretanje Sunca na nebu.
larni kolektori mogu se ucvrstiti na celicne nosace taka da se njihov nagibni ugao menja
u pocetku godiSnjih doba, na primer, u pocetku letnjeg i zimskog perioda.
Sunce, koje zracenjem predaje energiju solamorn kolektoru, prividno vcli dvostru-
ko kretanje i to dnevno i godiSnje. Prividno dnevna kretanje Sunea od istoka prema za-
padu preko juga nastaje usled obrtanja Zemlje oko sopstvene ose od zapada ka istoku.
Dnevni luk putanje prividnog kritanja Sunca iznosi 180'. Prividno godiSnje kretanje
Sunea nastaje usled kretanja Zemlje aka Sunea, zbog cega se Sunce na nehu prividno
pamera 4 puta po 2327' izmeuu sevemog i juZIlOg povratnika, pri cemu 2 puta menja
smer svog prividnog kretanja.
Razumljivo je da U ovakvoj situaciji nije moguce da na kolektor okrenut prema
jugu Suncevi zraci u toku dana i cele godine padaju na prijernnu povclinu kolektora
pod pravim uglom, karla solarno zracenje ima najveci efekat. Stoga je potrebno da se
pri postavljanju solarnog kolektora za njegov nagibni ugao prema Zemlji izabere korn-
promlsno resenje tako da u toku go dine ill pojedlnih godiSnjih doba, Suncevi zrad pada-
ju Ito je moguee normalnije na prijemnu providnu povrsinu kolektora. Narocito je vaZno
da 50 ovo postigne u intervalu od oko 6 caseva u podne svakog dana k.da je efekat
Suncevog zr.cenja najveci. U krajevima sa cestim maglama potrebno je da se kolektori
usmere prema jugu i malo zaokrenu prema zapadu da hi se popodnevnim Suncevim zra-
cenjem nadokuadilo jutarnje izgubljeno usled magle.
Treba imati u vidu da ravni solami kolektori funkcioniSu i kada je nebo pokriveno
tankim oblacima. jer tada dolazi do izrafaja difuzno SlUlcevo zracenje, ciji intenzitet
moZe da dostigne i do 25% direktnog Suncevog zracenja.
Na slid 248 prikazani su nagibni uglovi solamog kolektora prema Zem1ji (hori-
zontu) za dobijanje najveceg stepena lskorucenja u toku eele godine (a), u letnjem pe-
riodu (b) i zimi (e) za predele na 45' severne geografske !irine.
0)
;) 121
SIika 248 - a) U toku cele godine najpovoljni,ii nagibni ugao je jednak geografskoj lirinLmesta uveea-
noj za 10 (4SO + 10). Sa (1) je oznacen pravac svetlosnog zraka Sunca. leti, a sa (2) zimi; b) za let-
oji period najpovoijniji nagibni ugao kolektom jednak je geografskoj mini mesta umanjet1Qj za 10
(45
0
- 10). Sa (1) je oznacen pravac svetlosnih uaka u junu. a sa (2) u septembru; c) najpovolj-
niji nagibni ugao timi jednak je geografskoj sirini ffiesta pOYe6anoj za 20, odnosno nagibnom uglu
u toku cele godine poveeanom za 10
392
128 KOEFlClJENT KORlSNOG DELQV ANJA ILl STEPEN
ISKORISCENJA RAVNOG SOLARNOG KOLEKTORA
Pretvaranje Suncevog zracenja koje dospeva na ravni solarni kolektor u korisnu
toplotu radnog fluida u kolektoru je komplikovan proces, jeI zavisi od viSe faktora.
Ranije je utvrdeno da je najvai.nije da solami kolektor ima sto je moguee yeti koefici-
jent apsorpcije a za kratkotalasno Suncevo zracellie, ito ie moguee maoii koeficijent
emisije, vecetalasne duline u podrucju od 2 do 15 /lm. Takode je vaZno d. koeficijent
prolaza svetlosnih zraka T kroz providni pokriv." solarnog kolektora bude ito VeeL Na
primer, povoljne SU vrednosti a = 0,90, r = 0,85 i e = 0,1.
Koeficijent korisnog delovanja ill stepen iakoriSeenja ravnog solamog kolektora
moZe se prikazati relacijom:
(12.1)
gde je Qk korisna snaga ravnog solamog kolektora. a Q
s
snaga Suncevog zracenja. Koris-
na snaga kolektora jednaka je razlici primljene snage Qp = " T' Q, i gubitaka Qg:
(12.2)
Ako Be pojedini od glavrdjih gubitaka oznace sa Q" Q" i Q., onda se moze na
pisati:
Qg = Q, + Q, + Q. (12.3)
gde je:
Q, - zracenje toplote providnog prednjeg pokrivaca (najcesce stakla) u okolinu
Q, - konvektivno odavanje toplore providnog pokrivaca
Q, - gubitak usled toplo1ne provodljivooti.
Kada se pojedini gubici izraze priblizno pomoeu razlike temperature u solarnom
kolektoru t8 i temperature okoline to, onda se dohija: .
Qg=Q, +Q, +Q, =a,At+"" At+ kAt=(a,+ "" + k) At (12.4)
gde je:
D.t = t,- to
0:, - koeficijent ZIaeenja toplote prednjeg pokrivaca U okolinu
Ctc - koeficijent konvektivnog odavanja toplote prednjeg pokrivaca
k - koeficijent gubitaka usled toplo1ne provodijivooti.
Ako se koeficijent ukupnih gobitaka toplote oznaei sa ku, dakle, k. = a, + "" + k,
onda se za gubitak dobija:
Qg = k. At
Zamenom vrednosti iz jednaeina( 12.2) i (12.5) u jednaeinu (12.1), izlazi:
aiQ$-kU At
Q.
(12.5)
393
ill
At
11 = tXT - ku
(12.6)
Za poznate vrednosti a, T i ku iz jednaeine (12.6) moze se odrediti koeficijent
korisnog delovarga ravnog solarnog kolektora pomoeu odnosa At/Q"razliketempe
ratuIe /),. t i snage Suncevog zraceyUa {2s.
"l ('{,) .
---- 100
Kada se u jednacini
(12.6) T1 smatra kao funkcija
promenljive At/Q" onda ova
funkcija predstavlja pravu Ji.
niju cijije odseeak na ordin ..
ti OA = (>T, a uglovni koe
ficijent - ku' PrenoSenjem
vrednosti At/Q. [m'KW"]
na apscimu osu, a odgovara-
jure vrednosti 11 na ordinatnu
osu pravouglog koordinatnog
sistema. za ku = 3, 4, 5 do-
bij a se snop pravih sa z'!ied.
niCkom tackom A (sl. 249) i
to AD za ku = 3, AC za
ku= 4iABzak
u
= 5.
20 .. 0 60 80 100 12.0 ]49-.J_Q llt{K)
Slika24, _ ..
Korisno je da se odredi
i koeficijent korisnog delova
nja ravnih solamih vodnih
kolektora raz!icitih prednjih pokrivaca 11 u zavisnosti od temperature solar
nog kolektora t$ i okoline to. U tom slucaju se na apscisnu osu nanosi temperaturska
razlika a naordi-
natnu osu koeficijent kOrisnog
. delovanja 11 u procentima (sUka "I.
250).
Prava (1) dijagrama na
. slici . 250 d'!ie koeficijent ko
risnog delovanja u zavisnosti
r;rz;like temperature !:::. t,
,odnosno, koJicnika At/Q. za
ravni vodni solarni kolektor sa
jednim staklom i apsorberom
sa obicnom crnom bojom.
Prava (2) d'\ie isto za kolak
tor sa jednim staklom i selek-
tivnom bojom, prava (3) sa
dva stakla i obicnom bojom
i prava (4) za solami vodni ko
)
0
0
0
0
0
..----"1
Qh = 800wrr;2 -,---1
,I I
"
I
tz-
I'---
1
in"",
c
0,,075 0,;10
SUka 250
394
lektor sa dva stakla i se1ektivnom bojem. Na primer, za at:: 40K, odnosno tlt/Q$ =
::; 0,05 m
2
K w-
1
koeficijent korisnog delovanja raVIlog solarnog vodnog kolektora sa
jednim staklom i obic:nom bOjom iznosi 40%, sa jednim staklom i selektivnom bojom
45%, sa dva stakla i obic:nom bojom 55%, a sa dva stakla i selektivnom bojom 65%.
Iz navedenog primera i dijagrama uopSte se zapata da jednostavniji ravni solarni
vodni kolekton im,yu dnsta veliki pad koeficijenta konsnog delovanja, odnosno stepe.
na iskorlieonja.
129 KOEFICUENT KORlSNOG DELOV ANIA SOLARNOG KOLEKTORA U
ZA VlSNOSTI OD lNTENZITETA SUNCEVOG ZRACENJA
!z dnsadaSnjeg izlaganja moze se zakljuciti da koeficijent konsnog delovanja solar
nog kolektora zavisi uglavnom od intenziteta upadnog Suncevog zraeenja, lokalnih
meteoroloSkih uslova, razlike temperature izmedu apsorbera solamog kolektora i
line i konstmktivnih osobina solarnog kolektora.
Konstmktivne osobine solarnog kolektora uticu na koeficijent konsnog delovanja
svojim kva1itetom i rezimom rada u prljemu Sunc:evog zraeenja, vrstom, brojem i
lektivnolicu stakla i dr.
Ovde eo se razmotriti koeficijent konsnog delovanja solarnog ravnog kolektora u
zavisnosti od intenziteta Suncevog zraceI\ia i mognenosti Iiiegovog poboljsanja. Raz
matranje eo '" izvriiti za razliku temperatureAt=60K izmedu apsorbera kolektora i oko
line. U tom ciJju na apscisu koordinatnog sistema prenosi se intenzitet Sunc:evog zrae&-
Ilia Q, (s1. 251) od Q.800Wm-2, ana ordinamu osu odgovar,yueo vrednosti koefici
jenta konsnog delovanja solarnih kolektora u procentima sa jednim (1) i dva (2) obicna
stakJa, kao i sajednim selektivnirn (3) i dva selektivna stakla (4).
o
200
II t =60K
400
Stika 251
. Iz dijagrama se vidi da
je koeftcijent korisnog delo--
vanja solarnog kolektora uto-
liko manji. ukoliko je manji
intenzitet Sunc:evog zracerga.
Na primer, pri intenzitetu
Suncevog zrace!1ia od 600
W m -2, koeficijent korisnog
delovanja solarnog kolektora
sa jednim obicnim staklom
iznosi 30%, sa dva obicna
stalda 45%, sa jednim selek
tivnhn staklom 60% i sa dva
selektivna stakla 70%.
preseke ka
rakteristic:nih linija sa apscisnom osam, iz dijagrama se vim daje koeficijent korisnog de.
lovanja 1) = 0, kod kolektora sajednim obicnim staklom za Q, < 400Wm-
2
,kod kolek
395
tora sa dva obiena stakla za Q, < 270 W m -2, kod kolektora s jednim selektivnim stak
10m za Q, < 150 W m-
2
i kod kolektora sa dva selektivna stakla za Q, < 100 W m -2.
Za ave aucajeve se kate da se solarnikolektori nalaze u praznom temperaturskom hodu.
Radni fiuid veoma dobrih vodnih solarnih kolektora mote da dostigne i viSe od
JOOC. U tom s1ucaju javljaju se problemi signmosti koji se re8avaju primenom ventila
sigumosti., tennostatickih osiguranja i dr.
Koeficijent korisnog delovanja radnog vodnog solamog kolektora maZe se pove
cau narocito komcenjem dvostrukih staklenih pokrivaca, evakuisanjem solarnih ko-
lektora i selektivnih apsorbera.
'e1ektivni apsorberi imtgu malo zracenje u oblasti vecm talasnih duzina, a veliku
apsorpciju u oblasti vidljive svetlosti. Pmtqji viSe metoda da se ovo postigne kao sto su
upotrebe interferenmog i poluprovodniCkog filtera, specijalna obrada gomje pOvrSine
apsorbera i dr. Takot1e se koristi i nanoSenje sloja na staklo pokrivaca koji izracenu topIo-
tu apsorbera odbija i vraca apsorberu.
Primeri prakticnog prorac:una broja potrebnih solarnih vodnih
kolektora za zagrevanje tople higijenske vode u toku godine
Cetvoroclano domaein8tvo u naSim. krajevima na 4SO sevetne geografske fume troSi dnevno
320 kg tople higijenske vode temperature 45C. Treba da se odredi broj ravnih vodnih kolektora
povdine 1 m
2
sa dva staklena za zagrevaIije potrebne vode ad prosecne vodo-
vodne temperature IS"C do 45 C i to posebno u toku cele godine, u let:qjem i zimskom periodu.
Ravni salami vodni kolektor povdine 1 m
l
orijentisan premajugu sa nagibom od 5S"C (sti
ka 248a) prema horizontu. prima godiSnje oko 1000 kWh efektivnog SWlCeVOg Zfaeenja. odnosno
2,74 kWh dnevno. Ova kolicina energije je VOOma neravnomerno rasporedena u toku godine. Stoga
je potrebno da se broj kolektora odredi posebno za dobijaqje tople higijenske vade u toku cele godine,
letqjeg i zirnskog perioda.
1. Nezavisno od godimjeg doba. Potrebna koliCina toplote 0 za zagrevatje vode dobija se pre
rna poznatoj jednacini:
o = cm.t.t
gde je c [ kWh d-
1
kg-I K-
1
] masena koliCina toplote, m [kg] masa vade i At {K J promena tempera-
ture. S obzirom daje c = 1/860 kWh d-
I
kg-' K-
1
,a u naSem primeru m = 320kg i.t.t = (45 -IS)K =
= 30K,izlazi:
1 kWhd-
1
Q = 860 kgK . 320kg . 30K = 11,2 kWhd-'
Prema tome potrebnoje 11,2 kWh dnevno za zagrevaqje 320 kg vode od 15 - 45"C.
Iz slike 251 se vidi cia je povoljni koeficijent delovar!ia solarnog vodnog kolektora sa 2 stakle-
na pokrivaea za intenzitet Suncevog zrace1l1a izmedu 400 i 800 W m-
2
U toku cele godine treba
uzeti srednju vreclnost ad 600 W m-
a
. Iz dijagrama se ridi da za Os "" 600 W m-' za salami kolektor
sa dva staklena pokrivaea odgovara koeficijent korisnog delovaqja 'l'= 44% == 0,44.
Prema tome koristan efekat Ok za 1 m' kolektorske povrsme, iznosi:
Ok = 2,74 kWhm-."l d-
1
0,44 "" 1,21 kWhm-
2
d-
l
Potreban broj solarnih kolektora povrtine 1 m
2
u ovom slucrgu bice:
o 11,2 kWh d-
1
nl = -- = 9.256 "'" 9
Qk 1,21 kWhd-
1
396
2. Letnji period. Za zagrevarge 320 kg 'lOde od 15 - 45C opetje potrebno Q", 11.2 kWhd-
t
",9_'i
10
"l' 8 ,
, 6 8
: I'
JFMAMJJA50ND
397
N a dijagramu (sl. 252) dat je broj
litara tople vode svakog meseca u toku
godine ito:
a) Radna temperatura vode
nog kolektor. je 40'C, koeficijent ko-
risnog delovanj a prerna slid 250 je
45%, a zagrevanje vode od 10 do 40'C.
Iz djjagram. se vidi d. so broj li-
tar. tople vode na dan po I m' kolekto-
ra od 17 litara u januaru penje na 52
litra u avgustu, dok u ,decembru pada
na 11 litara. Za celu godinu dobija se
12600 litara tople vode temperature
40C sto odgovara teorijskom proseku
od 34,S litara dnevno po 1 m' kolek-
torske povrSine.
Stika 252
b) Radna temperatura vode solar
M
nog kolektora poveeana je na 60C,
zbog cega se njegov koeficijent korisnog
delovanja prema slici 250 smanjio i iznosi 30%. Voda se zagreva od l()'60
u
C.
Iz dijagrama se vidi da se broj litara tople vode dnevno po 1 m' kolektora od 8 li-
tara u januaru penje do 26 litara u avgustu, dok u decembru pada na 6 litara dnevno.
Za celu godinu dobija se 6360 lilara tople vode temperature 60'C sto odgovara teo-
rijskom proseku cd 17,4litara dnevno po 1 m' pomine solarnog kolektora.
c) Radna temperatura solarnog kolektora poveeana je na 80'C i stoga koeficijent
korisnog delovanja solamog kolektora prema silci 250 naglo opada i iznosi sarno 20';".
Vodase zagreva od 10 do 80'C.
Iz dijagrama so vidi da so broj litara tople vode dnevno po I m' ko1ektora od 3lit-
ra u januaru penje do 10 litara u avgustu, dok u decembru pada na 21itra dnevno. Za ce-
lu godinu se dobija 2310 litara tople vode temperature 80C, sto odgovara teorljskom
proseku od 6,3lilara dnevno po 1 m' kolektoni<e pomine.
Energij a dobijena pomocu solamog kolektora za svaki od navedenih slucajeva
u toku cele godine, iznosi:
a) Q, = em Ilt =
1 kWhm-'
. 12600kg(40- IO)K=440kWhm-'
860
kgK
b) Q,=cmllt=
I kWhm-'
.6360kg.(60-10)K=370kWhm-'
860 kgK
c) Q,=cmllt=
I kWhm-'
. 2310kg(80-10)K= 188kWhm-'
860 kgK
398
Iz dobijenih rezultata se vidi da se jednim odrellenim kolektorom u toku godine
pod istim uslovima moze damn. veea kolicma mlake vade eko 40C, a manja kolicina
tople vade aka 80C. 0 tome se mora voditi racuna u praksi pri izboru izruenjivaca
toplote, odnoono bqilera. Za dobijanje mlake vode potreban je veei rezervoaI' za skla
di!tenje tople vode i duze vreme, a za toplu (vrelu) vodu i kraCe vreme zagrevanja. Prak
sa je pokazala daje mlibolje redno vezali, na primer, tIi rezervoara zapremine 100, 500
i 800 litara pa prema potrebi ukljucivati pojedine rezervoare, odnosno izmenjivace
toplote iii qjihove kombmacije. Ovo .e u solarnim instalacijama vrli automatski, kao
Ito e. "videti jz daljeg izlaganja.
ODELJAK xm
13. VEZIV ANJE SO LARNlH KOLEK TORA U SISTEM
U prethodnom izlaganju je utvrc1:eno daje za zagrevanje vade od 320 kg potrebna
dosta velika povr!ina solarnog ko1ektora. U praksije cesto potrebno zagrevanje veee koli
eme vode, zbog eega su potrebne jo! vece kolektomke povr!ine. Stog. so javlja potreba
vezivanja solamih kolektora u sistem.
SUeno kao kod vezivanja galvanskih elemenata u bateriju e!ektricne struje i ov
de postoje lri vrste vezivanja .olarnih kolektora u solarnu bateIiju iii .istem: paraleino,
redno i meSovito.
Parale!no vezivanje solarnih kolektora shematski je prikazano na slici 253. Svski
kolektor sadrti samo jedan deo radne tecnosti koja se zagreva. Svi kolektori rade jed.
nako tako da se u svakom od
njih radnoj teenosti povia1
temperatura za is1i stepen. p p p p .
Tecnost treba da savlada maw
nji otpor, jer struji sarno kroz .
jedan kolektor. Mogue. je ko
riSeonje tennosifonskog pun
eip. po kome so cirl<ulacija
tecnosti u solarnom sistemu Slika 253
vrii pod delovanjem Zemljine
tete bez koriSe.qja cirku1acione vodne pumpe. Kada so rad jednog kolektora iskljuei
iz sistema, na primer, zbog zacepljezya odgovanguCe cevi, ostali kolektori rade i dalje
bez zastoj"-
Redno vezivanje ill vezivanje u nizu prikazano je shernom na slici 254. Pri ovak
yom vezivanju solamih kolektora, racIna tecnost protice kroz sve kolektore jedan za
drugim tako da njena tempera
ti
tot a stalno opacia. Polto .olar
ni kolektori rade pod razlic i
tim temperatotama, koeftcijenti
Slika 254 korisnog delovanja pojedinih k 0-
lektora nisu isti. Opadanje koeft
cijenta korisnog de10vanja izrazito je kod poslednjeg kolektora u nizu, tako da se on mora
400
povecavati dobrom izolacijom
i dvOitrukim zastaidjivanjem.
Redno vezivanje solamih ko-
lektora uslovljava i upotrebu
povratne pumpe.
U mesovitom vezivanju
solarnih kolektora prikaza.
nom memom na !tici 255
zastupljeno je parale1no ired
Stika 255 no vezivanje. Ovakvim veziva
njem obezbeaeno je bolje me
Sanje tecnosti koja se zagreva tako da je omob.lCena ravnomema raspodela u celokupnom
sistemu solamih instalacij a.
131 SISTEMI ZA KORISCENJE SOLARNE ENERGUE
Sisterni za koriScenje solarne energije mogu biti aktivni, pasivni imeSoviti.
Aktivru solami sistemi su postrojenja za koriSCenje solarne energije zasnovani na
cirlculaciji radnog fluida kroz solarne kolektore montirane na raznbn objektima Hi po-
sebnim nosaeirna. Ovi sistemi se najcesCe koriste za dobijanje tople higijenske vode
tempera1llre ispod 100'C, a reae i za zagrevanje prostorija ustambenim ill drugim olJ.
iektima.
Pasivni salami sistern obezbeduje koriSeenje Sunceve energije za grejanje prooto-
rija u objektima, prilagodavanjem delova njihovihpomina naroeito naiuznoj strani tako
da me u10gu solarnih kolektora.
MeSoviti salami sistemi koriste pasivni salami sistem za zagrevanje prostorija
objekta i aktivni solami sistem za dopunsko grejanje prostoriia i dobijanje tople higijenske
vode U objektu.
132 AKTIVNI SOLARNI SISTEMI
Glavru elementi aktivnih solamib. sistema su ravni salami kolektori pomoeu
se dobija toplotna energija niZih temperatura do lOOoe konvecijom Suncevog ZIaeenja
u toplotnu energiju. Iz solamih kolektora topia voda dolazi direktno u rezelVoar za
skladiStenje i upotrebu ill se preko izmenjivaca toplote prenosi na vodu u rezervo3!U,
koja se zatim koristi za prakticne poslove. Ovako dobijanje topie vode moze se koristiti
u domacinstvima, industriji, otvorenim i zatvorenirn bazenima, Cime se mogu dobiti
velike uitede [ooilnih goriva ciji izvod presuiuju.
133 SOLARNI BOlLERI
Uredaji za dobijanje topie higijenske vode pomocu Sunceve energije, nazivaju se
salarni bojleri. Oni mogu biti sa prirodnom ill prinudnom cirkulacijom radnog fluida.
401
S obzirom na koostrukciju bojleri sa prirodnom cirkulacijom fluida su direktni (pro-
tocni, otvoreni) ill indirektni (cirkulacioni,zatvoreni) solami sistemi.
Direktni solami bojler sa prirodnom ciJkuiacijom fluida (sl. 256) je mlijednostav
niji po konstrukeiji jer nema izmenjivac toplote niti poseban akumulator. pa je stoga
i mlijeftiniji.
Slika 256 - 1 - ravni solarni vodni ko-
lektor; 2 - rezervoar kroz koji cirkuliSe
voda; 3 - cev za dovod hladne vode;
4 - cev za odvod topIe vode potrO&1CU
5 - izolacija; 6 i 7 - slavine za rucnu
regulaciju cirkulac.ije fluida izmedu ap-
sorbera i rezervoara; 8 - slavina za pra!-
nj enje fluida
Slika256
Sastoji 93 iz dva giavna dela: ravnog solarnog vodnog kolektora i dobro izolovanog
rezeIVoara kroz kqji cidculise voda. Voda u ovom rezervoaru moze da ostane topla 2.3. da-
Na sliei 256 data je merna ovog bojlera sa njegovim glavnim i ostalim delovima.
Rad ovog solamog kolektora odvija so spontano priroduom ciJkulacijom radnog
fluida poznatom u tennodinamici pod nazivom tennosifonski. Zagrevanjem vode u so-
lamom kolektoro nastaje razlika u temperaturi vode, a time i u njenoj gustini izmedu
kolektora i ostalib delova boilera. Topla voda manie gustine 'perije so navi!e, a hladnija
i guSca pada na dno rezeIVoara sve do ponovnog ulaza u kolektor. Time se uspostavlja
cirkulacija fluida koja se odriava u bojleru sve dok je temperatura kolektora viSa od
temperature ootalib delova bqjlera, dok bna sunca. Sistem so spontano iskljucuje
eim so temperatura vode u kolektoru i ostalim delovima bqjlera. U slueaju
kada temperatura vode u rezervoaru postane veea od temperature u kolektoru,
nih dana i noeu, kolektor poeinje da funkcioni\e kao hladnj ak Ito so sprecava preki-
dom veze izmeau kolektora i rezervoara slavinama (6) i (7).
Radni fluid kod ovog bojlera moze da bude higijenska ill tebnololka voda, ulje
i nafta. PoSto ie radna tempera1llra kolektora n:;Ce!ee od 40 do 80'C, dolazi do talo
zenja kamenca cime se smanjuje efikasnost apsorbera u prenosu topiote na vodu i
ze da dooe do zaeepljerija apeorberskih kanala z. protok fluid . Postoji opasnost od
zamrzavanja vode u kolektoru i nastupanja havarije, zbog cega se bojler mora praz;niti u
takvim slucajevima. Treba imati u vidu da zamrzavanje vode moze cia bude i na neko-
liko stepeni iznad aOc, zbog sopstvenog zracenja erne ploCe apsorbera.
402
Indirektni oolami bojler sa prlrodnorn drlmlaciiom. fluida 10) i
e
neSto
kovaniji i i<uplji zbog uvoaenja izrnenjivaca toplote, ali. l.e llIIla svestranlJ p.
menu. PIimami kruzru tok vode koji cine kolek:tor 1 lZmerglVac toplote, omoguCUJU
da se izbegnu zamrzavanja lisled ffiraza i nastanak karnenca.
Shema avog bojlera dataie na slid 257.
5
SUka 257 - 1 - ravni salarni kolektor;
2w3 _ cevi transmisije fluida izmedu kolek
w
tora i izmemivaca toplote; 4 - izmenjivac
toplote" S - ekspanzioni sud; 6 - rezef
w
vaar za'skladiStenje tople vade; 7 - termic-
ka izo1acija; 8 - cev za dovod hladne vade;
9 _ cev za odvod tople vade potroSaCa;
Opasnost od zamrzavanja vode
na niskim temperaturama iZbegava se
mesanjem vode kao radnog fluida u
primamom kruznom toku sa sred-
stvorn protiv zamrzavanja, na primer,
antifrizom. U ovom slucaju treba
obezbediti da voda sa antifnzom iz
izmenjivaca toplote ne dospe na neki
nacin u higijensku vodu rezervoara
namenjenu potro5aCu,jer u protivnom moze doci do da se
U ovom kao u prethodnom slucaju zamrzavanje vode
krug
a
vode pri niskirn temperaturama od nekoliko s:epen:.1Znad 0 .C .. PrazruenJe se:
a
ze min i automatski ugradnjom tennostatskili ventila kop se na msknn
automa1ski i tako pr.zf\ienie vode iz prlrnamogkruga bqjlera. Me
dutimJ cesta pratnjerga i punjenja novom vodom, U
mu, zbog cega se efik<snost bqjlera smanjuje. Ova se moze 1ZbeCl 1 pes
nag rezervaara za &kupljanje vode iz primarnog kruga i njeno ponovno vracanJe. .
TapIa voda iz solarnog kolektora dospeva u izmenjiVac toplote .sa koga p:enosl
na vodu u rezervoaru, koja dospeva iz vodovoda. Zagrejana voda podiZe se naVlse 1 kroz
odvodnu cev doopeva dopotroSaCa, , . , ..
Za izmenjivac toplore ugraden u primarni krug treba lZabrati
se obezbedi brza izrre.na toplote izrnedu njega i vode u rezetvoaru. Pn malim dnnenZl-
jarna nema dovoljno vremena da izrnenjivac toplote prenese svoju toplotu ::a vodu .il re
arn taka da se u solarni kalektor vraeajos dosta topla voda. KoeficIJent konsnog
bojlera tada opada zbog inercije kruznog toka fluida i .kolekto-
ra. Izmenjivac topiore moie se izgraditi u obliku cilindra sa dvostruk.nn zldovuna tako
403
da radni flUid protice izmeou zidova ciji ie razmak oko 5 mm. Meou1im, izrnenjiv,c
toplote od spiralnih cevi je bolii jer usporava tennosifonski proces i ornogutye duze
trajooje prenosa toplote od izmef1jivalla ka rezervoaru. Treba nspomenuti da ie koriS
Cef\ie izmef1jivaca toplote u tennosifonskom sistemu za grejanje poznato io.! od 1935.
godine.
Na prlrner, u krl\ievim. 45 severne geograJilke sUine potrebanje izrnenjivac toplo-
te povriine oko 2 m' da bi ,e u rezezvoaru zagrejalo 200 litara vode do 60C. Ovaj iz.
mef\iivac topIote so sastqi od 10 m duge spiralno ,avjjene bakame cevi unutniSnjeg prec
nika 30 mm, koliko lznose i precnici ootallh cevi u sistemu. Jednakost unutraSnjih prec
nika wih cevi u primamom kolu bqIera, sprecava pad pritiska U Qstemu i nastanak
vrtiotnih strujania, ito bi smoojilo efikasnoot bojler..
134 POSTAVLJANJE SOLARNlH BOJLERA KOJI FUNKCIONISU PREMA
TERMOSIFONSKOM PRINCIPU NA RAZNE OBJEKTE
Solami bojleri nem'\iu velike dimenzije i mogu so postaviti .na nekoliko kvarlratnih
me tara ju.zne strane svakog objekta tako da qjihovo ukIapooje u pootojeee i nove objek.
Ie ne arlritektonski niti gradevinski problem. Mogu se postaviti na ravne
krovove, terase, juzne fasade, povrSine susednih sporednih zgrada, na primer, supe i gao
raZe, napooebne nC6aCe u dvoriitu pored glavnog objekta i dr.
Meou1im, u pogledu pC6tavljanja bojlera koji funkcioniSu na tennosifonskom
principu, pojavljuje se problem koji znatno umanjuje qjihovo preimuc.tvo u pogledu
jednostavne konstrukcije i povoljnije cene. Nairne. ovaj &stem moze cia funkcioniSe
sarno kada se rezeIVoar za *1adiStenje tople vade nalazi .iznad solarnog kolektora. Kao
sto je vee receno, kada se nalazi na istqj visini, u slucaju oblacnosti i noell moze cIa do-
de do supro1nog strujanja fluida iz rezervoara u kolektor, sto se sprecava povratnim
ven1ilom.
i eksperlrnentalno je utvrdeno da so n'!ipovoliniji kceficijent korlsnog
delovanja mOle postiei kada je izmedu gongeg kraja solamog kolektora i donieg krl\ia
izmeqjivaca toplote(sl. 257),razmakod306Oem. Utvrdeno ie tskode daje koeficijent
korlsnog delovanja solarnog bojlera zasnovanog na tennC6ifonskom principu za nko
10% veei za h = 60 em nego za h = O.
Iz tennodinamickfu zakona takooe sledi da se tennosifonski. odnosno prirodru
kru.Zni td<: flUida, mjlakSe uspostavja i da je utoliko vee; koeficijent korlsnog delo-
vanja bojlera, ukoliko je veca temperaturska :razlika Tl - T" na jzlazu iz solarnog
lektora i izlazu tz rezervoara. Da bi se smanjio i uklonio o1por u prlrodnom kruznom
toku fluida, potrebno je da se xezervoar postavi sto blize solamom kolektoru. Iz istih
razloga treba izbegavati horizontalne poloZaje cevi u primarnom kruznom toku. Mer
guenost havarije poveeanjem zapremine fluida u primamom krugu usled zagrevanja
fluida u solarnom kolektoru spreceno je montiranjem ekspanzione posude.
Na slid 257 prikazano ie i solamog b<jlera uz vertikalni zid objekta.
404
135 SOLARNI BOILER SA PRINUDNOM (FORS1RANOM) CIRKULACIJOM FLUIDA
Prinudna ill forsirana cirkulacija kod ovog bojlera ostvaruje se pom06u vodne cir-
kulacione pumpe uk1jucene u primami krug (s!. 258) take da se l'!iegov rezervoar moze
postaviti na svako podesno
mestc u kuci. Brzina pro-
toka fluida u ovom bqjleru
mote se podesiti pomoeu
...4 - pumpe taka, da apsorber
12
Stika 258 - 1 - solarni kolektor; 2 - cirkulaciona vodna pum-
pa; 3 - izmenjivac topiote; 4 - rezervoar za skladihenje tople
vode; 5-67 - senzorij 8 - automatska regulacija Iada bojlera;
9 - ekspanzioni sud; 10 - cev za dovod hiadne vode urezervo
ar; 11 - cev za odvod tople vode ka potrO&CU; 12 - termicka
izolacija
solamog kalektora primi
maksimalno mogucu Sun-
cevu energiju. Pored pogon
fke pumpe ovakav solarni
bojler ima diferencijalni ter-
mostat tzv. senzor za e1ek
tronsko rupravljanje ikon-
tralu rada. Senzon se pos
tavlj.gu na viSe mesta so-
lamog sistema tako da po-
kazuju temperatum vode u
toku rada salaroog bqjlera.
Cim remperatura vode u
rezervoaru opadne.ispod od-
red-ene granice, tennostat
ukljucuje solami kalektor
uspostavljanjem cirkulacije,
a iskljucuje ga kada se
temperatura vade u rezer-
voarn pribliZi temperaturi
vade u kolektom.
Shematski prikaz solamog bojlera !J3- prinudnom cirkulacijom fluida dat je na s1. 258.
N a slici 258 je prikazano i p08tavljanje solamog bqlera u potkrovlju zgrade.
136 SOLARNI BOILER SA DOPUNSKlM GREJANJEM
Koropletni solami bqjleri u na!im pored bateliie ravnih solarnih kolek
tora, izmenjivaca toplote, rezervoara, pumpe za pogan i elektronske automatike za kon-
trolu radnog fluida, .imaju i grejace za dodatno grejanje kada u kolektoru i rezervoaru
nema dovoljno tople vode. Dodatno zagrevanje vode u bOjleru vrSi se najcesce pomocu
elektricne struje ill pomocu gorionika u kome sagoreva nafta, rnazut, gas, ugalj, drvo ill
razni poljoprivredni otpaci{sl. 259).
N '!ipodesnije dodatno grejanje je pomocu elektriene struje jer se elektricni
moze postavi1i u rezervoar bojlera tako da se po potrebi automatski ukljuctge porno-
ell tennostata.
N a slici 259 shemalllkije prikazan solami bqler sa dopurukim grejanjem:
5
4
13
r;::=====-
r;===-
18
12
Slika 259 -1 - baterija ravnih solarnih kolek:tora; 2 - izmenjivac toplote; 3 - rezervoar
bojlera; 4 - cirkulaciona pumpa primarnog kruZnog toka bojlera; 5. 6. 7, 8 - senzori;
9 - automatska regulacija rada bojlera; II - elektrictU gnjac;12 - dovod hladne vode
u rezervoar; 13 - odvod topie vode iz rezervoara potroSacu; 14 - cirkulaciona pumpa
za pogon vode; 15 - kotao; 16 - plamenik za zagrevanje vode u kotlu; 17 - cev za pre--
1az tople vode iz kotla u rezervoar bojlera; 18 - odwd tople vode iz kotla potroSacu
405
Batelija solarrdb kolektora u miiim kr'!ievima treba da ima nagibni ugao od 45'
prema horizontu na juZnqj strani. Za zagrevanje vade u rezervoaru od 300 litara pot-
rebna je n'!imanje povrllna od 8 m' .,lamih ravnih kolektora. Vodovi treba da budu
od istog materijala da re ne hi stvarala elektricna struja koja raz3ra metalne delove ko-
lektora.
Ubacivanjem elektricne pumpe protok vode u primamorn kolu u odnosu na
mosifonski sistem moZe se udvostruciti. Sem toga, salami bojler u OVOID slucaju maze
da d<je maksimum tople vade i pri malim razlikama temperature izmedu baterije SQoo
larnih kolektora i izmenjivaca. Moguenost suprotnog strujanja vode iz izmenjivaca
lote u solame kolektore, ovde je sprecenapovratnhn ventilom.
Umesto 30 mm, kotiko se prepoIUcuje za precnike cevi kod solamog bojlera
koji funkcioniSe na tennosifonskom principu, u slueaju sa prinudnom
cijom fluida, precnik cevi mote hiti dva putaJllllllji. odnooJQ, 1520 mm.
Senzori za ukljucivanje pumpe postavljeni su na donjern delu rezervoara gde je
peratura vode najniZa i na gomjem delu rezervoara i kolektora, gde je ova temperatura naj-
viSa. Na gornjem delu rezervoara takode je postavljen senzor za automatsko ukljucivanje
elektricnog grejaca. Zbog neizbeZnih gubitaka toplote u primamom krugu, pumpa se au-
tomatski ukljucuje kada je razlika temperature. izmettu rezervoara i kolektora ispod 1 aCe.
Kad viSe dana uzastopno nema sunca, automa18ki se ukljucuje elektlicni grejac
koji je ugraden u rezeIVoar bojlera ili poseban rezervoar. U slucaju nedcsta1ka
ne energije, dopunsko zagrevnm.je se postiie u posebnom kotlu sa gorionikom. Ovaj
kotao (s1. 259) je povezan sa rezervoarom bojlera tako da topla voda cirkuliSe pomoeu
pumpe iz rezervoara u kotao i obmuto. Na t;:g naein potroSae moze dobiti toplu vodu
iz rezervoara bojleraili iz kotla.
ODELJAK XN
14. AKUMULATO RI TOPLOTE
Priiem Sunceve energije je najveei u Ie1njem periodu, kada ie potreba za topiotom
najrnania. Zlmi, kada ie potreba za topiotom n'!iveea, zbog niskog poIozaja Sunca i krat
kog vremena J]jegovog siiania, prijem Suncevog zracenia ie n'!imanji. Ovaj raskorak
izmeau intenziteta Suncevog zraceJ]ja i potrebe topiotne energije n> Zemlji, otezava
prirnenu Sunceve energije. Sem toga, floe i meteoroloiki uslovi irmgu za posledicu neraY
nomemu raspodelu Suncevog zraceqj3 u toku godine
t
meseci i dana. R;:skorak izmedu
priiema i potrebe Sunceve energije moze se ukloniti ustedom primljene Suncev. ener
gije, dogrevanjem pomoeu drugih energetskih izvora ill kombinovanjem ustede i dogrevanja.
U!teda iii skiadltel\ie primliene topiote vrli se pomoeu skiadiSta ill akumulatora
toplote.
Akumulator toplote ie urta'!i pomoeu kojeg se radnom fluidu vodnih iii vazdul
nih solamih kolektora oduzima topiota i li<urnulira uz mlimanje gubitke tako da bude
na raspolaganju u vreme potroSnje.
Kao Ito se vidi pored solamog kalektora, li<umulator toplote predstavlja n'!ivaz.
rriji element solarnog sistema.
Treba razlikovati niskotemperaturne li<umulatore topiote za akumuliranje topIo-
te do lOcfc i visokotemperaturne za preko 100C kod primene koncentrlsanog
cevog zracenja. VISte i dimenzije akumulatora toplote zavise od qjegove namene. go..
lamog sistema kome so prikliucuju, raspoIozivog prostora, meteoroioIkih uslova i dr.
Akumulator za cuvanje topiote u toku nekoliko dana, nedelja ill meseci zahteva
veee dlmenzije od onog kqji cuva topiotu od dana za noe. 8em toga, akumulatori za
dugotrajnije cuvanje topiote su komplikovaniji i skupIji. Anaiogno, za cuvanje toplote
caja nekoliko minuta dovoljan je jednostavan i jeftin cajnik, dok je za cuvanje nek.,.
liko sati potrebnakornplikovanijai skuplja termos boca.
S obzirorn na pdrneqjene fizicke i heroijske pqjave, razllkuju se uglavnom dYe
Yrste li<:umulatora topiote: osetljivi i IatentnL Kod osetijivih moze se medijumu dove-
dena toplola, zanemarivli gubitke, preu",ti u istqj kolicini i koristiti u odreaenom tre'
nutku. U Iatentnlm li<:umulatorima se flZicko-hemljsklm promenama akumuliaana top
Iota oslobada i koris1i. Za ovo se koriste fazni prelazi materijala iz jednog sta-
qja u drugo kao !toje topIjenje i ocmeavanje pogodnih matedjala.
Kao medijum osetljivih akumulatora toplote korlste se voda. kamen, Ujunak.
pes3.k, beton, Sarnot, cigla i zemlja.
408
Voda kao medijum akumulatora toplote koristi se kad solamih sistema sa
vodnim solamim kolektorima. Ove akumulatore topiote cine u stvari rezexvoari ill bazeni
sa vodom ukljuceni u <istern solarnog grejanja (s!. 260).
9
4
Slika 260 - 1 - salami kolektor; 2 - primarni kruzni tok; 3 - izmenjivac toplote;
4 - rezervoar sa vodom; 5 - ulaz hladne vode u sekundarni kruzni tok; 6 - izmenjivac
toplote; 7 - slavina za toplu vodu; 8 - ulax tople vode u radijator; 9 - radijator;
10 - povratak tople vode iz radijatora u rezervoar; 11 - topiotna i hldro izolacija
xezervoara
Primarni krutni tok snabdeven je materij alom proiiv smrzavanja (antifriz) za vreme
hladnih dana i noeL Toplotnu energiju Suncevog zracenja salami kolektor preko izme-
njivaca toplote (3) predaje vodi u akumulatoru toplote. Razumljivo je da semora uspos
taviti odnos izmedu dimenzija akumulatora i solamih kolektora. U velikom ak.umulatoru
voda se sporo zagreva i ost<je mlaka. Stoga je celishodno da se povezu u sistem 2-3
akumulatora raznih dimenzija kcji se mogu posebno ukljucivati u solami sistem u zavis-
nosti od potreba i intenziteta Suncevog zracel\ia. Za bno dobijanje tople vode do 90 u'
kljucuje se akumulator, zatiro srednji i na kraju Hladna voda u sistemu
za zagreva se preko "meniivaca toplote (6) u sekundamom kruznom toku i
pomocu slavine (7) se korlsti kao topla higijenska voda. Topia voda iZ rezervoara ulazi u
radjator (9) za zagrevanje prestorija.
Voda ima n;:gvecu masenu kolicinu toplote sto znaci da ima n.gveCu spsobnost
primanja topiote po jedinici mase za svaki stepen Kelvina. Pri poviSenju temperature
za 1 K, 1 kilognan vode akurnubse 4,187 kJ, odnosno 1,163 Who Prema tome poviSe
njem temperature masi od 1000 kg vode cija je zapremina 1 m
3
za I K, ova masa vode
akumulise 4187 k.J, odnosno 1,163 kWh toplote. Aka se vodi u rezeIVoaru dimenzije
8 m
3
povisi temperatura od 15 do 60C, akumulisana toplota iznosice:
409
Q = 8m' .1,163 (60-15)K = 419kWh
Akumulisana toplota je dovoljna da 5e zagreva starnbena prostorija korisne povr-
Sine 100 m
2
u naSim krajevima na 45 severne geograf!ke sirine u tcku 3 zimska dana
bez sunea. Razumliivo ie da prostorija mora bit! dobro toploteo izolovana.
Nljiednostavniji i najjeftiniji akumulatori toplote lm'\iu za medijum cvr,te mate
rijale kroz koje struji topao vazdub iz vazdu!nib solarnib kolektora (s!. 261). N,yeeM:e
se koristi kamen tuea
nik u pribliZno iedna.
klm komadima dimen
zij a eko 5 em.
Iz slike se vidi
jednostavna primena a-
kumulatora toplote i<l.
punjenog kamenjem za
zagrevanje prostorija. 0-
vaj akumulator moze da
so ispuni sa nekoliko
desetina tona kamena i
tako aknmubra toplotu
dovoljnu za podmirel\ie
grej anja prostorij a u !o-
ku nekoliko dana bez
sunea. Zbog ovoj ih Yell
kih dlmenzija (}Vi aku
mulatori topiote se stav ..
ljaju u podrume ill gara
Slika 261- 1 - vazduSni solarni kolektor; 2 - Waz,toplog vazduha u
akumulator; 3 - gomila kameLUa; 4 - kapak za ispuStaIUe viSka
toplog vazduha u IetIUent periodu; 5 - kapak za regulisanje dovoda
vazduha u stanbeni prostor; 6 - otvor za ulaz toplog vazduha u
stanbeni pronor; 7 - otvor za povratak vazduha u akumulator posie
zagrevanja prostorije; 8 - ulaz povratnog vazduha kroz rektku u
gomilu kamenja; 9 - ponovni ulazak povratnog vaxduha u vazdumi
solarni kolektor; 10 - zidovi sa dobrom toplotnom izo1acijom i
potpunim zaptivanjem
ie tako da mogu da posluze za podno i boono grejanje prostorija.
Na sliean naein funkcioniSu i toplotei Ikumulatori ispUl\ieni sljunkom, pe!icom,
betonom, samotom, pecenom ciglom i suvorn zemljom. Akumulisanje toplote vrii se
vodnim ili vazdusrum akumulatorom. U prvom slucaju topla voda iz solamog kolek-
tora protice cevlma ugraGenim u materija1ima kojlm ie ispunien Ikumulator. U drugom
slucaju topU vazduh iz vazdusnog kolektora struji kroz cevi ill kroz rneo.uprostore rna-
terijala kojlmje ispUl\ien akumulator.
Razumljivo je da zid ill pod prostorije kroz cije supliine struji topao vazdub ill
sa ugradenim cevlma kroz kqe teee topla voda, predstavlja u stvari akumulator toplote.
Treba lmati u vidu da je kamen pri istq masi oko 5 pula (tacnije 4,64 puta) sla
bijimedijum za: akumulisanje toplote. S obzirom da je relativna gustina kamena u odno-
su na vodu oleo 2,5 .izlazi da pri istoj zapremini kamen ima oko dva pu ta manju sposo b
nost akumulisanja toplote. To znaei da u I m
3
kamenog akumulatora moze da se aku-
mullra nko 0,5 kWhK-
1
toplote, tako da pri islq Ikumulaciji toplote akumulator sa k ..
menom treba da ima dva puta vOCe dimenzije.
Energijom od 1 kWh koju Sunce emituje na povriinu Zemlje. mote se zapremini
od 80 I = 0,080 m
3
, odnosno masi od 80 kg vode, povisiti temperatura za IOoe. Ista
410
ova energija za isti broj stepenimoze da povisi temperaturu kamenu zapremine 0,160 m
3
odnosno mase aka 400 kg.
Latentni akumulatoIi toplote predstavljaju mjpodesnije i ll<gefikasnje
latore toplote. Kao sto je receno zasnovani su na faznom prelazu,
i oCvrScavanju materijala. Materijali se tope na odreaenoj temperatuI! (tacb toplJenJa)
i dok se ne otopi i njegov poslednji delie, temperatura ostije konstantna. PoSta se do-
daVanjem toplote za Vreme topljenja materijala temperatura ne me'lia, ova toplota se
naziva skrivenom ill latentnom toplotom topljenja. Na isti llacin i na istOj konstantnOJ
temperaturi se odvija i obratni proces - ocvriC3.vanje odnosno kristalizovanje. Tempe-
ratura kristalizovanja jednaka je temperaturi topljenja i ost,e .za
kristalizovanja. Pri kristalizovanju oolobada se latentna toplota Je
premo zakonu_odrZanja energije jednaka akumulisanoj latentnoj toploti topIJel\1a. Na
ovoj fizicko-hernijskoj pojavi faznih prelaza materijala zmniva se latentlll akumulator
toplote.Pritom je potrebno koristiti materij ale sa sto niZom taekom topljenj a.
Jedan od materijala za ove svrhe je glauberova so. ill
fat (Na,SO,), koji sa 10 molekula vode obrazuje natrjjum-sulfat.dekahidrat (Na,SO, .
. 10 H,O) sa taCkom topljenja 32"C. Za vreme topljef\ia ova temperatura ast'lle kon
_lna i 'toga ovakav akumulator toplote predatavlja termostabilizator. Pri topljenju
glauberova so akumulira toplotu od 209350 J kg-
'
K-
'
na 32
D
C. OCvrSCivanjem istop
Ijene glauberove soli na istoj temperaturi oslobada se akumulirana latentna toplota u
istoj kolicini i ona se moze koristiti za grejanje. U 1 m
S
glauberove soli moze se akumu-
]irati 3,6 puta viSe toplotne energije nego u istu zapremlnu vode. Pri poviSenju tempe
rature glauberovoj soli, na primer, od 21 do 32C, moze se akumulirati oko 8 puta
viSe toplote nego pri mom poviSenju temperature istoj kolicini vode.
Iz izlo:renog se vidi da 1atentni akumulatori toplote zauzimaju nmogo manji pros-
tor cd osetljivih. Medutim, cstttie da se rdi pitanje J1jihovog trajanja i cene.
nje ovm akumulatora toplote od velikog je ZIlaeaja za primenu solame energue danas
i u buduCnosti.
Cilj je da "' pronadu materija!i koji se tope na sobnoj temperaturi oko 20DC tako
de zidovi mogu da posluze kao latentni akumulatori. U prodlji se vee nalaze latentnl
akumulatori sa materijalom cija je taCka topljenja 28
D
C. Svajcaraka Stampa je objavila
1978. godine da je pronaden materija! koji se zatvaren u plasticrdm kuglicama iii sip-
kama dod'!ie betonu time se njegove tennicke csobine potpuno menjaju. Na tcg nacin
se moze postici da se po is1im zapreminama U ovakvom betonu moze akumulirati 15
putaviSe toplote nego u vodi ill 30 puta viSe nego u kamenu.
Treba mati u vidu da izbor akumulatora toplote pored solamog sistema zavisi
i od raspoloiivog prestora, materijala i cene. lednostavni i jeftini ceetljivi akumulatori
toplote zahtevaju veliki prostor, odnosno velike rezeIVoare, dok skupi latentni akumu
laton zahtevaju manji prostor. Vee razvoj latentnih akumulatora toplote po-
kazuje danjima pripada buduCnost.
U tabeli T _ 87 date su karakteristicne vrednosti mliglavnijih materijala za aim-
mulactju toplote.
T -87
VeliCina
Masena koliCina toplote
[Jkg-' "Co, 1
Toplota faznog prelaza [J kg_I]
Gustina [kgm-' 1
Masa za akumuliraIje 1 GJ tona
toplote pri povikriju temperature
za20
D
C
Odgovarajuea zapremina u m
S
Voda
" 4187
1000
12
12
411
Kamen Suva zemlja Glauberova so
838 838 2000
2300
60
26
1260
65
50
209350
1600
4
2
141 RASPODELAI REGULACUATOPWTE U SOLARNOM SISTEMU
Pored solarnog kolektora i akumul.tora toplote, neophodni delovi solarnog sis-
tema za dobijanje tople vode i zagrevaflie prootorija su ciIkulactona pumpa iii ventila
tor za pogan radnog flulda, uredaj za automa15ko ukljucivanje i lskIjucivanje solarnog
sistema i grejac za dopunu grejanja kada doptinoo Sunoeve energije nije dovoljan.
KruZni tok izmeau solarnog kolektora i akumulatora toplote, a lakoae i raspodel.
toplote u kue iii stanu, mora se regulisati automatski. Voda iz kolektora moze se spro-
vesti u salami sistem sarno tada kada je temperatura gonne povriine kolektora viSa
od temperature vode u qjemu. To znaci da se kruini tok iz kolektora mora prekinuti
pri nallaaku oblaka i noeu. Prilikom prekida kruznog toka mora se spreciti pregreja.
vanje na pojedinbn mes1ima u solamom sistemu. Solami sistem moze biti ukljucen
same tada kada je temperatma akumulatora toplote nl7.a od temperatme solamog
kolektora. elm se temperatma akumulatora i1;jednaCi sa temperatmom kolektora, dop
tines solarne energije pocuye da postaje negativan i solami sistem se mora iskljuciti.
Razumijivo je da '" automaUk. za ukljucivaflie i lskIjucivanje solamog sistema u rad
mora izvestistrucno i precizno.
Iz navedenog se vee moze zakljuciti da se mora uspostaviu automatska povezanost
u radu izmeau solamog kolektora i alrumulatora toplote, solarnog kolaktora i izmenji-
vaca toplote za potroSaca, kao i akumulatora i izmenjivaca toplote za potrohca.
lacija mora bid takva da se po potrebi omoguCi posebno automatsko ukljucivanje u rad
svakog od ovih delova solamog sistema. N@ednootavniji i u upotrebije nisko-
temperaturni vodni akumulator koji radi na niskim pritiscima.
Stoga ee se automa1ska regulacija u solarnom sistemu shematski prikazati na
stalacij ama za korucenje Sunceve energije pomoeu vodnih solarnih kolektora i nUko-
temperaturnih akumulatora toplote sa vodom kqji radi na niskim pritiscima (s1. 262).
Toplotna Sunceva energijaprikupljenasolarnimkolektorom S prenosi se na radm
fluid u zatvorenom sistemu cirkulacije S - PI - I koji delovanjem cirkulacione pumpe
PI preko flmenjivaca toplote I prenosi toplotu prema potrosaCu Po. Na naein se
412
G
potrolae snabdeva toplom
vodom direk1no iz solamog
akumulatora preko
vaea toplote.
Karla 5e u sistemu S -
- P, - 1 postigne maksimal-
na radna temperatura, veoma
osetljiv tennometar T 1 (sen-
zor) na izmenjivaeu toplo-
te preko eJektIienog regnla-
tora R deluje na tenuostat-
Slika 262 ske ven1ile V 1 i V
l
i taka
omogucuje da se delovanjem
cirkuJacione pumpe P, viSak toplote iz baterije solamih kolektora S prako sistema S -
- PI - A 4c.umuiatoru toplote A. Tennometarski senzori T
z
iT 3 na izlazu iz
kolektora odnoono na ;;kumulatoru automatski obezbeduju ukljucenje pumpe PI i rad
sistema S - PI - A sarno u slueaju kadaje temperatura radnog medijuma u kolektort-
rna via od temperature ratlnog medijwna u acumulatoru. Cim se temperature radnog
fluida u kolektorlma i akomulatoru i2;jednaee, elek1rieni regnlator R iskljueuje pumpu
P, i tako se prekida rad sistema S - P, - A.
Kada temperatura u izmeIjjivaeu toplote I opadne ;spod radne vOOeine, ukljueu-
je ., sistem SP,t. Ako je temperatura u bateriji solamih kolektora niZa od potrebne
radne temperature u izrrenjivacu toplote I, a temperatura u akumulatoru A odgovara
potrebnom intenzitetu Za rad sistema, tennostatski ven1ili V 1 i V 2:, podstaknuti dife-
:encijom temperatura Tl - T2 - Is registrovanfu odgovarajucim senzorima Til T2,
1 Ts , preko cirlculacione pumpe P
z
otvar'\iu sistem A - P
z
- I prema akumulatoru,
a zatvar;gu sistem S - Pi - I prema bateriji solarnih kolektora. Na tl!! naein se potro-
sae snabdeva vodem iz akumulatora toplo1e A preko izmenjivaea toplo1e l.
U siucaju kada SIl temparaturaki intenzitetl solamih kolektora, akumulatora i
izmenjivaea toplote nedovoljni, u cilju nesmetanog i neprekidnog rada potrosaea toplo-
te, ukljuctge se dopunsko. n'!,icesCe elektncno grejanje G. Tada se sistemom regulaci-
je iskljucuje sistem S - A - I. s tim da se md u tom sistemu moze nezavisno odvijati ka-
daje temperatura u bateriji solamih kolektora visa od temperature akumuJatora toplote.
Treba imati u vidu da se niskotemperaturni akumulator toplote koji radi na nis-
kim pri1iscima odlikuje lakSom konstrukcijom i malom debljinom zida. Voda iz ovak
vog akumulatora se ne menja cime se sprecava mogucnoot pojave vece kolieine kamenca.
Takode nije potrebno odrZavanje eistoee u ovakvom akumuJatoru.
Naroeitu paZIjju treba pokloniti na;!'1ianju da se spreee gnbici u sistemu za ras-
podelu toplotne eneIgije rna koJiko oni bili moo i baz obzira na mesto u .,lamom sis-
!emu gde se pQjavljuju. Nairne, i najmanji gnbitak radnog flulda na pojedinim mestima
solamog sistema, na primer, jedva primetno curenje yode, u toku duieg vremena moze
da dcstigne znaeajnije razmere i tako smanji efikasnost solamog sistema.
413
142 DOPUNSKO GREJANJE U SOLARNOM SISTEMU
DosadaSnja istraZivanja primene solame energije za dobijanje tople bigijenske
vode i zagrevanje prostorija pokaz4iu da je primena solame energije ekonomski oprav-
dana vee pri njenom uce!icu od oko 60% u g10baJu eneIgije potrebne za ove mhe. lz-
vori energije fosilnih goriVa presuSuju, a cene ove energije stalno rastu. Direktna Sun-
eeva eneIgija je praktieno neiscrpljiva, besplatna i ne zagaduje Zivotnu sredinu. Sem
toga tehnologija solamih instaJacija se stalno usamava, njihova proizvodnja pos!'lie
serijska i cena im opad .. stagnira ili raste sporije od rasla cena foslinih goriva. 1 to je
jedan od razloga sto je korii:enje solame energlje ekcnomaki opravdano.
Ostaje da se obezbedi dopunsko grejanje u .,Iamom sistemu u iznosu od oko
40%. Za ovo se moze koristiti indirektna Sunceva energija: elektriena struja, ugalj,
ta i gas, kao i od Sunca nezavisna nukleama energija.
Za dopunako eneIgiju lll!ipodesnjja je elek1riena struja. Medutim, kao !to je reee-
no, kOrlSeenje elektrlcne struje Za grejanje top1e vode i zagrevanje prostorij a nije ek.on0
8
mieno. N a svoo kJ utroSene elektricne energije, gubi se 4 kJ primarne energije
zane u uglju. Stoga se ne moze shvatiti protivljenje primeni solame energije koje
tqji negde u elektroprivredi. Protivljenje se opravdava time sto koriseenje solame
gije izaziva neravnornemcst u raspodeli elektricne energije tOkom godine. Smanjena
primena solame energi.je u zim&kim mesecima izaziva vetu potr08nju elektncne ener-
gije U ovim nego u ostalim mesecima, Ho je protivno teznji ravnomeme raspodele eiek-
triene eneIgije tokcnn godine. Medutim, dopunsko grejanje u solamom sistemu ugljem, .
naftom i gasom smanjuje viSak utroSka elektnene energije U ovim mesecima i tako se
postiZe ravnomemija potro"1ia elek1riene eneIgije za dobijanje tople higijenske vode
i zagrevanje prostorij a.
U posledIjj e vreme umesto protivljenja elektroprivreda nekib zemalja pornaze raz-
voj industrijake proizvodIjje solamih instaJacija. Potrosaeima zeJe da koriste solar-
nu energi.ju elektroprivreda daje povoljne kredite. Koriseenjem solarne ene:rgije smanju-
je se potroSnja elektriene energije i taka elektroprivreda moze istom kolicinom e1ek-
tricne energije da snabdeva veci broj potrosaCa. Zbir otplata kredita za solamu ener-
giju i troSkovi za smanjunu kolicinu elektncne struje manjije od troSkova koje je pot-
roSaC imao range za potroSnju elektricne energije. Tako su elektroprivreda i potrosa-
Ci svako za sehe naSLi ek.onomsku opravdanost u snabdevanju toplom vodom i zagre-
vanju prostorija.
N a slici 263 shematski su prikazani dva redno vezana akumulatora toplote za
zagrevanje vode S\Ulcevom i dopumkOID energijom.
Slika 264 shema18ki prikazuje kombinovani vodno-kameni akumulator toplote
sa ugradenim rezervoarom za vodu kqji je opkoljen gomilom kame-qia i prikljucenom
peCi za dopunsko grejanje.
Iz solarnog kolektora (I) voda zagrejana Suneevom energijom kroz cev (2) dospe-
va u vodni rezetvoar (3) akwnulatora toplote (4) i zagreva vodu u njemu. N akon toga
se voris pomocu cirkulacione pumpe (5) kroz cev (6) vrae. u salami kolektor. Tako
se zatvara kruZni tok solamog kolektora. Zracenjem toplote iz vodenog rezervoara
zagreva se kamenje koje svoju toplotu prenosi na vazduh koji struji izmedu kamenja.
Pomocu ventilatora (7) svez vazduh se ubacuje u akumulator. Zagrejan na opisani nacin
414
2 5
3
4 t
tapli vazduh iz1azi kroz cev
(8) i moze se korlstiti za zag
revanje prostorlja.
U s1ucaju nedovoljne
solame enexgije ukljucuje se
pee (9) za dogrevanje klasic
nom enexgijom. Svez vazduh
deveden u pee pomocu cevi
(10) odnosno (9) zagreva se u
peei i kroz cov (12) i re!etku
(13) ulazi u akumulator top
Iote. Tako se dopunjuje zagre
vanje vazduha solamom ener-
gijom koji naken strujanja iz
meuu kamenja kroz cev (8)
odlazi koIisniku.
143 TOPLOTNA fUMPA
6
Slika 263 - 1 - solatni kolektor;
2 - akurmllator toplote; 3 - iz-
meqjivac topiote; 4 - dowd
hladne vode; 5 - odvod tople
vode iz jednog 11 drugi akwnll""
latar toplote: 6 - akwnulator
toplote; 7 - dopunsko dogre-
vanje ",de elek1ricnom strujom,
ugijem. naftom ill gasam; 8 - od-
vod tople vade ka potroaCll
Slika264
Pored dopunskog grej anja klasicnom energijom razlika izmedu dobijene i potrel>-
ne Sunceve energije moze se nadoknaditi. i pomocu top/otne pumpe. Ona se zasniva
na istem prlncipu kao i hl'dlliak (,,frlZider') ill rashladni uredaj (,,edcoodiSn'), ali se
upotrebljava u suprotnom smeru. lz tennodinmnike je poznato da kada se dva tela raz
licitih temperatura dovedu u meousobnu neposrednu vezu, onda ce se prema zakonu
entropije Iliihove temperature bez spoljaSIlieg utictga same od sebe i7,jednaciti. OdrZa
vanje razlike temperatura izmeou OVID tela iIi njeno povecanje moze se posuci tehnic-
kim sredstvima ali sarno uz utroSak energije. Na ovom principu zasnivaju se hladnjak.,
rashladni ure1laj i toplotna pumpa, ali mha ve!tacke proizvodIlie i odrZavanja razlike
temperature pomocu ovill termodinamlckih maSina njje isla. H1adIliak i rashladni ure
daj shtze za dobijanje ruze, a toplatna pumpa viSe temperature.
415
ffiadnjak i rmhladni uredaj toplotu iz unutrffinjosti wog ogranicenog
prostorakoji se time Wadi i izbacujeje u atmosferu na visoj temperaturi,
Toplotna pumpa, naprotiv, uzima toplotu iz okoline na niZoj temperaturi i uba-
cuje je U ogranicen prostor na viSqj temperaturl kqji se time zagreva, Okolinu iz koje
ona uzirna toplotu cine atmosfera, zemlj., podzemne, tekuee, povr!inske i olpadne
vode, solarni akumulator i dr.
Rad toploine pumpe '" odvija korl'icerliem vee pomenutih faznih prelaza materi
jala i poznatih fiziCkih zakona koji prate ave pojave. Pri isparavarliu teen",t oduzima top
lotu okolini potrebnu za isparavanje, zbog cega se temperatura okoline sniZava. Na
primer, kada kap etra isparava na mci ona aduzirna potrebnu toplotu mci i ruka se
na tom mestu hladi. Kada para dobijena isparavanjem tecnosti kondenzacijom ponovo
prede u tecnu fazu, Oilobada se ista ona kolieina toplote kc1aje utrosena za
nje tecnOiti. Tacka kljucanja jednaka je tacki kondenzacije. PoSta tacka kljucanja,
odnOino taeka kondenzacije, zavisi od pritiska, razumljivo je da u zavisnooti. od
tiska jedna ista tecnOit kljuca ili 9;, kondenzuje na razlicitirn temperaturama. Za vreme
kljucanja, odnosno kondenzovanja. temperatura tecnosti konstmttna. Stoga se
toplota utrdlena za ldjucanje tecnosti naziva skrivena ili latentna toplota kljucanja,
a toplota dobijenakondenzacijom, latentna toplota kondenzacije.
PoviSenjem pritiska povibva se tacka kljucanja. Na ovoj pojavi zasniva se Papenav
lonac za kuvanje pod visoldm pritiskom eime se vreme kuvanja skracuje, a kuvanje
hrane pobolj!ava.
Sabijanjem gasa njegava temperatura se paviSava. Ova pojava je evidentna, na
primer, kad pumpanja guma na tocku bicikla, pri cemu se vazduh u pumpi znacajno
zagreje. Nasuprot, pri nagloj ekspanziji gasa njegova temperatura se znatno snizi.
Na osnovu navedenih fIziCkil pojava funkcioniSu toplatne pumpe. U cilju boljeg
shvatanja 5hematski ce se prikazati funkcionisanje toplome pumpe zasnovane na principu
kompresije koja zagreva vodu toplotom oduzetom okolnom vazduhu (,1. 265). U top
2
OU{)
6 I
4
oOc; 3,2 bara '--11--' +40
o
C ;lObara
Slika 265
416
I01noj pompi radm tzv. rashl.dni fluid (1), koji kljuca na veoma niskoj tepmeraturi
i do - S'C, uvodi se u kruzni talc U isparivacu (2) rashladni fluid isparava pri cemu
potrebnu toplotu isparavanja uzima iz struje vazduha (3) cija temperatura moze da
bude ispod O'C.
Para rashladnog fluida na temperaturi O'C pod pritiskom od 3,2 bara kroz co.
(4) dospeva u kampresor (5) gde se izlaZe visokom pritisku. Temperatura pare se pri
tom povisava, a mehanicki tad utroSen na kompresiju pretvara se u toplotu. Pagan
kampresora VISi se gasnim iii e1ektridnim motorom (6). Usled povecanog pritiska, po-
viSav. se tacka kljucanja rashladnog fluida.
Pod povecanim pritiskom od 10 bara i sa pOvi!enom temperaturom od + 55'C
para rasbladnog fluida kroz cev (7) dospeva u kondenzator (8) kojije opkoljen strujorn
v.ode (9). Temperatura vodene struje je niZa od pritiskom povecane temperature -'kon-
denzovanja rasbladnog fluid a i on kondenzuje, odnosno penovo prelazi u tecnost i os
lobaila toplotu uzetu ad vazduSne struje u isparivacu povecanu za toplotu dobijenu
usled kompresije. Osloboilena toplota zagreva struju vade koja se preko izmenjivaca
taplate odvodi u sistem za grejanje.
Rashladni fluid na temperaturi od ako 40'C i pod pritiskorn od 10 bara kroz
cev (10) m.tavlja svoje kruteoje u povratku prema isparivacu. U cevi (10) montiran
je ekapanzioni venti! (11) pomoeu kqjeg se povecani pritisak i poviSena temperatura
rashladnog fluida u kondenzatoru svodi na niZu temperaturu i manji pritisak isparivaca.
Nairne, usled nagle ekspanzije pritisak se wanji tako da dec rashladnog fluida isparl
i time '" rashladni fluid bladi. Nilizad, sa temperaturorn od O'C i pod pritiskom od
3,2 bara kao u pocetku krutnog, procesa, rashladni fluid se vraca u isparivac. Time je
kruzni preces zatvoren i zatim se odvija dalje na isti naein. '
Toploma pumpa kqa funkcioniSe na opisani naein naziva se kompresiona topIot-
na pumpa vazduh-voda. N a slican naein funkcioniSu i kompresione toplotne pumpe
vazduhvazduh. voda-voda, kao i zemlja-voda.
Koeflcijent korisnog dejstva iii ucinak toplotne pumpe '1? je odnos zbira toplote
Ql (s1. 265) uzete od vazduSne stroje.u isparivacu i toplote Q2 dobijene kmp.presijom,
prema kolicini toplotne energije za kompresiju, pri Semu su kolicine toplote
izraZene u procentima, dakle:
Q,
1/=--=
Q,
0,75 + 0,25
0,25
= 4
Kao sto se vidi pOffioeU toplotne purnpe na svaku jedinicu utrosene mehaniCke
energije, odnosno elektricne energije ako se za pogan kompresora koristi elektromo-
tor, moze '" dobiti cetiri jedinice toplome energije. Uvodergem toplotne pumpe za do-
bijanje iste koliine toplote pri zagrevanju prostorija trosi se cetiri puta manje elektric-
ne energije. Ovo treba imati u vidu kada se elektricna energija koristi za zagrevanje.
Primena toplotne pumpe u sistemima za solarno grejanje od velikog je ZIlaeaja,
jer ornogucuje konseenje veeih akumulatora toplote sa niZim temperaturama kada je
rezim rada solarnih sistema Toplo1na pump. tada poviSava temperaturu
u ak.umulatoru toplote na stepen koji zahtevaju grejni sistemi. Razumljivo je da
na pumpa ne moz.e proizvesti viSe toplote nego sto je ima akumulator toplote, sem
doprinosa koji Ona unese kroz kompresor.
417
UopSte, treba irnati na umu da toplotna pumpa ne proizvodi toplotu, vee je kao
pumpa prenosi iz jednog rezeIVoara we temperature u drugi na viSqj temperaturi. Me..
haniCki rad utroSen za pogan kompresora u ovom tennodinaemickom procesu prela-
zi u toplotu kqja se takode koristi za zagrevanje tecnosti.
N a osnovu izlozenog" villi se znaeaj toplotnih pumpi u sistemima grejanja i klima.
tizacije, narocito U ','feme sve veee energetske krize. Njihova cella je 2a sada visoka,
ali se ipak vee sada njihovo uvodenje isplati za oko pet godina. Usansavanje tehnolo-
gije proizvadnje i uvouenje senjske proizvodnje toplotnftl pumpi doprinece d. se oji-
hova cena snizi i one ce odigrati ZIlaC.gnu ulogu u horbi za izlaz iz svetske energetske
krw,.
N a slid 266 prikazan. je shema solamih instalacij a sa topioillom pumpom i do-
punskim g"lianjem naftom.
i5
2
Slika 266 1 solarni kolektor; 2 solarni akumulator topiote, 3 - cirkulaciona pUm-
pa; 4 cirkulaciona pumpa; 5 pumpa; 6 - toplotpJi pumpa; 7 kompre-
so.r toplotne pumpe; 8 - ekspanzioni vendi; 9 trokraki ventil za mefurlje; 10 _ trokra.
ki venti! za me[anje; 11 - kotao za dogrevanjc; 12 - dopunskigrejac; 13 trokraki ven-
til za mcsanje; 14 - eetvorokraki ventil za meSaIlle; 15 - cirkulaciona pumpa; 16 .. sis-
tern za grejanje prostorija; 17 - akumulator tople vode (bojler); 18 grejac; 19 _ eks-
panziona posuda; 20 - cirkulaciona pumpa
ODELJ AK XV
15. GREJANJEPROSTORIJA SOLARNOMENERGIJOM
Grejanje prretorija individualnib j druStvenih zgrada bio je uvek znacajni problem
u Zivotu Ijudi, a narocito u vreme energetske krize. I pre energetske krize postojao je
problem nabavk:e podesnih izvora energije za zagrevanje prostorij a u kojima zive Ijudi,
narocito S obzirom na zaStitu iiv-otne sredine od zagadivanja. U sadaSnjoj energetskoj
krizi. kada izvori dooadaSqje energije za zagrevanje praitorija naglo presuSuju, problem
grejanja prostorija post'lie sve tezi. Nedostatak potrebne energije i stalno povecanje
njene cene. postavili su coveku problem grejanja prostorij a tije je IeSavanje vee sada
veoma teSka i svakirn danam postaje we tete. Sem ne vidi se izlaz iz Dve situRcije
u bliskoj buducnosti. Zagrevanje pojedinih stanova u zgradi ugljem je nepodesno. naf-
tom i gmom nepodesno i nemogu6e jer ovi izvori presuSuju, elektricnom energijom
neracionalno, nesigurno i neodrtiva S obzirom na uslove dobijanja e1ektricne energije,
tako da se covecanstvo naSlo u nezavidncj situaciji, a zNo1ni standard u opasnosti.
Stoga se u celom svetu problem dobijanja tople potrasne vode i grejanja prostorija
stednjom klasicnih izvora energije primenom novih iz;vora ene.rgije, naroeito ciste
i neis:rpljive Sunceve energije. N'!icesce se oba ova problema resavaju uporedo, jer se
povecavanjem dimenzija solamih sistema za dobijanje tople vade i dodavanjem ovom
sistemu toplo1ne pumpe i duzevremenskog akumulatora toplote istovremeno resava
i problem zagrevanja prostorija.
Za g:rejanje u zgradama Suncevom energijom koriste se aktivni i pasiv--
ni solarni sistemi. Kada se pored grejanja prostorij a zeli istovremeno reSiti i problem
dobijanja tople potroSne vode pomocu solame energije, onda se koriste kombina::ije
oba ova sistema, odnosno, meSoviti salami sistem.
Aktivni silarni sistemi za grejanje zgrada zasnivaju se na principu vo-
davazduh i vazduh-vazduh. Princip voda-voda je isti kao kod dobijanja tople potroone-
vode pomocu solarne ene.rgije, sarno se ovde topla voda iz solamih odnosno akumula-
tora toplote, sprovodi u radijatore iii cevi podnog grejanja, za grejanje prostOIija prema
principu voda-vazduh. Princip vazduh-vazduh se zasniva na primeni vazduSnih solarnih
kolektara pri cemu se kroz solamikolektor propu.sta vazduh.
Pored dobijanja tople potroSne vode i zagrevanja prostorija u zgradama, aktivni
salami sistem se primenjuje i Za vode U otvorenim i zatvorenim bazenima
za kupanje i plivanje.
420
Pasivni solami sistem za grejanje praitorija u zgradama zamiva se na koricenju
same zgrade kao solarnog kd.ektora bez posebnih uredaja. Ovaj pasivni naein
tenja Sunceve energije za grejanje prostorija u zgradama je mjracionalnije solarno gre-
janje prootorija u zgradama i stoga u poslednje vreme privlaei pamju Ijudi u sve
tu. Ponovo su aktuelne Sokratove ideje 0 solarnoj kuei, zbog cijeg je napuStanja tokom
vekova dOOlo do iscrpljenja fosilnih iz.vora energije i kritickog zagadivanja zivotne sre
dine.
N. aici 267 shemalskije prikazan aktivni solami sistem za podno grejanje prosto:
rija u zgradi i dObijlll1ie tople potrosne vode. Sistem je bez ugratlene toplotne pumpe 1
,c
, "
, ,
i '" /
-------------
8 0
.. C
I ____ J'- __
; 1:2
R"----i--l
I', ': ='
: '-', ;9 l!;; ___ ")
___________ _
,
,
,
,
,
:",
, '
,
, "
__ - - ________ - _____ 1 _____ 4
,
I
,
-------------------
5
,
5,
,
"', I \,' .. /-- :
-= ::_-_ = __ ... _. ______________ J
Sllka267
bez posebnog akumulatora toplote Za dute vrerne, ali ima ugradene inst<iacije za
revanje elektncnom stxujom. Ugradnjom posebne peei dogrevanje se maze vriiti mazu
tom, loi.-uljem, gasom, ugljem i drvetom. Dopunskim grejanjem mogu se grejati i sarno
pojedine prostorije za koje je potrebna temperatura od 22C, dok, na primer, za spa.
vace sobe to nyc potrebno.
421
Preroa datoj :henri glavni delavi ak1ivnog solarnog sistema U ovom &ucaju su:
I - baterija solamih vodnih kolektora,
2 . rezexvoar sa izmeqjivacem toplote (bqjler) za toplu potroSnu vodu.
3 glavni IeZClVoar kao kra1kovremenski akumulator tople vode sa
cima toplote,
4 izmenjivac toplote u kolektorskom kruznom toku,
S ciJkulaciona pumpa primame vode u kolek torskom kruznom toku,
6 tennostatski ventil,
7 ekspanzioni sud,
8 diferencijalni tennometar,
9 davod hladne vode u rezefViJar za toplu potroSflU vodu,
10 - odvod tople potro'lne vode,
II - izmenjivac toplote u kruznom toku podnog grejlll1ia,
12 - ekspsnzioni sud,
13 rezervoar tople vode za podno grejanje sa dodatnim e1ektrienhn grejacem,
14 elektricni grejac,
15 cirkulaciona pumpa sekundarne vode -u kruznom toku podnog grejanja,
16 zmijaste cevi podnog grej anja,
17 doyod vode u rezervoar sa podnim grejanjem,
18 slavinaz. prainjenje cevi u sistemu podoog grejanja.
Diferencijalni termometar ukljucuje pumpu kadaje temperatura na izlazu iz solar-
nog kolektora viSa od temperature vode u rezervoarima. Kada 50 usled nepovoljnih
prilik. za komeenje solame energije u podoom grejlll1iu ne pootigne potrebna tempera-
tura u ukljucuje 50 elektricni grejae za dogrevanje vode do potrebne tempe-
rature.
Cevi podnog grejanja YeZane su za rezervoare iz kojih crpe toplu vodu zagrejanu
Suncevom energijom pomoeu baterije solarnih kolektora ill dopunskim grejanjem
ko izmenjivaca toplote_
Umesto podnog grejanja u ovom slueaju se moze koristiti i uobieajeno grej anje
radijatorima. TopIa voda iz rezeIVoara preko :izmenjivaca toplote dovodi se u radijato-
re postavljene u prostoriji ispod prozora, kao sto je izlozeno u odeljku 0 grejanju na
klasican naein. 0 prednostima podnog grejanja vee je bilo reei. Treba sarno
ti da je za podno grejanje potrebno zagrejati vodu do 3SC, a za radijatorsko do 60C.
Jedan od glavnih uslova grejanja PIootorija Suncevom energijom je da 50 zgratla
mora potpuno termicki izolovati kako bi se dobijena toplota sacuvala u unutraSnjosti
pra>torija. Dobro zaptivanje dvostruko zastakljenih prozora i vrata smanjuje gubitke
toplote i omogneuje da se S!eoena toplota sto viSe zadrZi u prootorijama. Toplotni gu-
bici koji su narocito veliki noell, mogu se smanjiti upotrebom zmtora na prolorima u
vidu roletnl iii debljih zavesa. Provetravanje se VISi Cesee, ali veoma kratko, koltko je
potrebno da se vazduh u prostoriji obnovi. Obnavljanje vaiduha u dobro tennicki izo
lovanoj i zaptivenoj kuCi moze se miti i pomotu posebnog otvora. U tom slucaju -se
mogu &nanjiti gubici koji nast.yu usled obnavljanja vazduha postavljanjem izmenjivaca
toplote u oivor na mestu susreta toplog vazduha koji izlazi iz prostorije i svezeg
ha koji u nju ulazi. N a uaein svei vazduh ulazi u prootoriju vee zagrej an i tako se
smanjuju gubici toplote.
422
Zagrevanje prostorija solamim instalacijama prikazanim na shemi moguce je samo
karl ima dovoljno sunca. Ovakav aktivan solami sistem moze se postaviti u svakoj
toje6oj manjoj kucl, naroCito u selima i predgrauima j t",o uStede1i 2()'30);' potrebne
toplotne energije za. grejanje Dvm kuca. Meetutim, smatra se da je salama kuca ona u
kojoj so Suncevom energijom podmiruje vile od 50);, potrebne energije za grejanje ljje.
nil prostoIija. Stoga aktivni solarni sistem stvame solarne kuee ima ugraa.enu toplo1nu
pumpu i povezan je sa posebnim duzevremenskim akumulatorom toplote (el. 14). Kao
810 je vee poznato toplo1na pumpa i akumulator toplote rad solarnog
rna i pod nepovoljn:im uslovima. U pravoj solarnoj kuCi moze se podmiriti i do 60.%
rebne energije zagrejanje.
Umesto solamih baterija sa VOdIUm kolektorima, mogu se koristiti vazduSni ko-
lekton (el. 12), a time i princip Pornocu ventilatora se topli vazduh
'Provodi iz baterije vazduSnih kolektora (sl. 268) kroz skladilte kamenja i odatle u pros
tOrije za grejanje.
PoSto su duzevremenski akumulatori toplote razmatrani pooebno u cl. 14, ovde
!Se se pokazati. sarno llaein yYihovog ikJjucivanja u kruini kolektorski tok zgrade za
eye fie zagrevanje kOristi salarna eneIgija. Solarnu bateriju cine ravni solami vodni ko-
lektori (I) postavljeni na krov kuee. Duievremenski ",umulator toplote se sastoji od
7
S1ika 268
cilindricnog rezervoara sa vodom (2)
koljenog gomilom karnenja (3). Topla vo-
da primarnog kolektorskog kruznog toka
U koji je ugrauena cirlculaciona pumpa (4),
zagreV'<i vodu u akumulatoru toplote. U ci
lju sprecavanja zamrzavanja vode, u prj-
mamom krugu se nalazi antifriz.
Zagrejana voda u rezervoaru akumu
latora toplote prenosi toplotu na kamenje
i preko njega zagreva okolni vazduh, kqji
se ventilatororn (5) ubacuje u prootorije
zgrade. Rashladeni vazduh pada naniZe
i vraca se u akumulator toplote.
U prostom (7) nalaze se ostali ele-
menti solamih instalacija (s1. 268), pot.
rebnih za dobljanje tople potrosue vode
i podno ill radijatot>ko grejanje prostorija,
koji se povezu;ju sa duzevremenskim aku-
mula:torom toplote. Svi ovi elementi solar-
nih instalacija smelteni su u podrumu
zgrade, SUsednoj garaii ill posebno izgraaenoj prostoriji kqja se cesto naziva podsta.
nica kuCica'). Razurnljivo je da je podrum n.gpodesnije mesto za
podstanice zbog velicine raspolozivog prostora i moguenorti povezivanja
pqjedinfu elemenata aktivnog solamog sistema za grejanje prootorija u zgradama.
,ODELJAK XVI
16. TROMBEOV ZID. PASIVN 0 KORISCEN JE SUNCEVE ENERGUE
SA PRO TOK OM VAZDUHA
Usavrsavanje pasivnog solamog sistema za zagrevanje prostorija zasnovanog na
principu direktnog zahvatanja Suneeve energije izveo je juS 1956. godine francuski
nauonik i konstruktor poznale solame kuee u Pirinejima profesor Feliks Trombe (Fe-
lix TromM). On je na jumoj strani svqje kuee sagradio masivan zid kojije obqjen cr-
nom bojom i zastakljen bio istovremeno solami kolektor i "'umulator. 0Vlli zid veli
ke mase poznat je pod imenom Trombeov zid. Sa predJ1je erne strane Trombeovog zi
da toplola se prenosi kroz zid ka njegovqj zad1jjqj strllli gde sliZe pri kr'!iu dana. Zad
ljja strana zida zraoi primljenu energiju bal tada kadaje n'!ipotrebnjje tako da bavljenje
u prostoriji postane prjjatno. Tanmo obojen zid sa prednje strane debljine oko 40 em,
kao akumulator moze da zadrzi blizu 50% primeljene solarne enetgije. dok ostalih 50%
zagreva prostoriju.
Pooivni solami sistem sa Trombeovim zidom n.ycesCe se izvodi tck.o da se omo-
guCi protok. odnoono cirkulacija vazduha iz meaupr(Stora staklene povriine i zida u
prostoru koji se greje i obmuto.
U tom cilju na donjem i gomjem
delu Trombeovog zida ostavlj'!iu
so otvori tako da dolazi do pri
rodne cirl<ulacij e vazduba iznse
au prostorija i zastakljene povdi-
ne preko predljje zagrejane stra
ne zida.
IZgled i fnnkcionisanje sis-
tema pasivnog solamog grejanja
prostorija primenom Trombeo
vog Zida sa prirodnom cirkulaci-
jam prikazani su mema1s1d na
slid 269 u vertikalnam preseku.
U zimskom periodu, cd
septembra do aprila, Suncevi
zraci (1) prolaze koso kroz za ..
,-
SUb 269
424
takljenu POVi'SllU (2) i na prednju emu povrsinu Trombeovog zida (3) od be
tona koji se zagreva. Polovinu ove solame energije akumulira tid) a druga polovina efek-
tom staklene baSte stvara prirodnu cirkulaciju vazduha. U sisani vazduh kroz donji ot-
vor zida (4) dolazi u prostor izmedu staklene povrsine i rida. zagreva se Suncevom ener-
gijom, post* iak,i i stmji naviSe (5). Kroz gomji otvOr Trombeovog lida (6) zagre-
jani vazduh u pr05toriju koja se greje, hladi se, postaje pada nan-iZe (7)
i ulazi panovo kroz otvor (4) u prostor izrneuu staklene povrsine i zida. Zatim se opi-
Sarli kruzru ciklus ponavlj a.
Toplota :Kumulisana u Trombeovom zidu prenosi se kroz zid i kao sto je ranije
opisano zracergem (8) zagreva prostoriju. Na taj nacin prostorija se moze zagrevati
do potrebne temperature za ugodno stanovanje. Za vreme toplih dana maze da doae
i do pregrevan;2 prostorija. Stoga se topti vazduh kroz oWor (9) izbacuje u atmosferu,
a kroz otvor (10) se u p.rostoriju proptiSta svez spoljasnji vazduh.
Tako je na jednostavan naein U ovom pasivnom solarnom sistemu istovremeno
obezbedena i klimatizacija prostorija sto je veoma znacajno jer time post<ge nepotreban
skupi elektricni ,,etkodiSn" koji liZ neprijatnu buku iz prostorije besplatnu
SUficevu energi.ju,konseenjem skupe eiektricne energije koja tre ba dase stedi.
Da se Trombeov zid ne bi noeu bladia, potrebno je da se izmedu njega,i zastak.
Ijene pOVIsine ugradi zavesa kao tenl1alni zastor. Na slici 269 ova zavesa je prikazana
U uvijenom stanju pored otvora (9). Cim prestane Suncevo zracenje ova zavesa se spUS:.
tao U letnjem periodu cla.nju ova zavesa se takode spu&ta da bi spreciLa pregrevanje zida.
Noeu se ona podite ua bi se omoguCilo hlauenje zida zracenjern. Na taj fiaein se owo-
rima (9) i (10), koji se mogu zatvarati i owarati kapcima, kao i zavesom, moze veoma
dobro izvrsiti klimatizacija prostorije.
161 V ARUANTE TROMBEOYOG ZIDA
Tokom vremena, a narocito od pocetka svetske energetske krize 1973. godine
do danas,' pasivni sal.ami sistem za zagrevanje prostorija na principu Trombeovog zida,
st31no je usavrsavan tako da su n<>tai.e razne varijante ovog pasivnog soiamog sistema.
Jedna od varijanti je izvouenje Trombeovog zida sa vodom na t<9 naem da se urnes-
to masivnog cvrstog zida postavi metalni
rezervoar napunjen vodom. Rezervoar sa
vodom moze se zameniti i sa viSe buradi
napunjenih vodom, kao sto je to uradio
amerikanac Stiv Ber, 0 cemu je vee bila
govor. (si. 270). Sherna prikazana na slid
potpuno odgovara slid 269, sarno sto je
cvrst Trombeov zid zamenjen buradirna
/ (3) ispunjennn vodorn. Preimuestva Trom-
beovog zida sa vodom nad cvrstim Trom
beovim zidom jesu:
pravac prostiranja topiote kroz
zid nije jednosmeran Ho znati da
Slika 270 T rombeov zid gubi ireverzibil.ne
osobine,
425
zbog manjih medusobno nezavisnoh tDplotnih jedinica ovaL sistem d.ge bolje
rezultare nego masivan Trombeov zid sagraden od betona.
pri istoj masi veda akumulise oke pet puta viSe dZula nego beton, odnosno,
pri istqj zapremini oko dVa puta viSe,
- u vodi se toplota brze prenosi Sa jedne strane zida na drugu pa nema veceg
vremenskog zakasrijenja u prenolienju topiote od erne spoijaSnje strane bura
di iziozene Suncevom zracenju prema unutraSnjosti prostorije koja se zagreva.
U zimskom periodu se noeu izmedu zastakljene povrsine i crnih prednjih povrsina
buradi spuSta zavesa kao tennalni zoo,tor, da bi se sprecilo zracenje toplote iz buradi
u atmosferu i tako sacuvala stecena toplota u prostoriji.
U letnjem periodu zavesa se noeu diZe tako da preko croih povrsina (dna)
di toplota zraci u atmosferu, zbog cega re voda u buradima hladi. a time se hladi i unu.t
faSUjost prostorije. SpUStanjem Zavese u toku dana moze se spreciti pregrevanje prost<F
rije za vreme suncanih dana, kadaje spoljaSnja temperatura dostavisoka.
Novija istrazivanja su pokazala da se efikasnost pasivne solame energije ostvan>
ne na principu Trombeovog zida moze znatno povecati, ako se ostvart strujanje vode
ill vazduha kroz cevi vecll precnika ill kanale tako da se dobije zatvoreno kolo. StTU
janje vode ill vazduha U ovom kolu moze se ostvariti prirodnom ill prinudnom
lacijom.
Zatvoreno kolo strujanja vede iz Trombeovog zida u akumulator toplote, shema15ki
je prikazano na sliei 271. Suncevi zrad (1) prolaze kroz zastakljcnu povrsinu (2) i u
na zacmjenu prednju stranu Trombeo-
vog zida (3), koji cini metalni
ni rezelVoar ispunjen vodom. Zadnja
strana metalnog rezervoara je tennicki
izolovana prema unutraSnjos1i prostora
(4) koji se greje. Zagrejana voda se <liZe
i prirodnim tokom dospeva u jedan
veti akumulator toplote (5). Prirodni
kruzni tok vode se odvija kroz cevi i
vrata u Trombeov zid. Ceo proces se
zatirn ponavlja na isti naein. Strujanje
tecnosti u suprotnom smeru kada veda
u Trombeovom zidu nije dovoljno
rejana za vreme oblacnih i maglovitih
dana, prekida povratni venti! (6).
Razumljivo je da tenniCka .izo-
-
lacij a zgr'd..de i solamih ureaaj a mora da Slika 271
bude sto potpunija. Stoga je preporuc.
5
Ijivo da se Trombeov zid
l
akumulator toplote i cevi ugrade tako da cine izvesnu graue-
vinsku (' . .elinu i arhitektonsku hannoniju.
lednostavnya konstrukcija i bolji efekat korisnog delovanja postize se
vazduha kroz zatvoreno kolo u koje je ukljucen Trombeov zid. Ovakav sistem, koji se
forsira u poslednje vreme shematski je prikazan na slid 272.
426
Suneevi zraci (I) prolaze kroz zastakljenu pominu (2) i p.daju n. Trombeov
zid (3).
Zagrjani zid zracenjem prenosi topleto u unutralnjost prostorije (4) i doprinosi
njenom zagrevanju. Topli vazduh izmeau zastlidjene pomine i Trombeovog zida struji
navise i ulazi u prostor
izmellu dvostruke lavani
ceo U ovom prostoru
smeSteni su sudavi I-V
kao akumul.tori toplete.
Topli v.zduh prolazi iz
meau ovih sudova i zag-
reva vodu u njima. Zatim
vazduh prolazi kroz cevi
(5) i (6) i kod mesta (7)
ponovo ulazi izmedu zas
takljene povrsine i
beeveg zida. Ovakvim
strujanjem zagr'<iu se t ..
vanic. (8), zid (9) i pod,
tako da toplotna energi-
ja dospeva u prostoriju
(4) sa svib strana. Preko
gernje betonske ploee
toplota dcspeva i u pros-
Slika 272 tor u potkroviju. Ovaj
prelaz toplote rneze se
spreeiti tenniekom izelacijom eve ploce, n. primer, ploearna od stiropora (10) i (11).
Dizanjem i spustanjem ovih ploea moze se regulisati temperatura u potkrovDu i u
toni izmedu dye place tavanice. Na taj nacin pored otvora (12) i (13) temperatura
u prestoriji moZe se regulisati i plocama (I 0) i (11).
Drianje veem masa vode ill kamenj. u zidevima tavanice omogueava se debelim
zidovim.a nosaeima tavanice. Na juznc; strani to je masivni Trombeov zid, a na sever
noj strani kuCe masivnim zidom se istovremeno prostorije u kuCi su.te od hladnih se-
vemih vetrova.
Ovde ce se razmotriti jail jedan slue.j primene Trombeevog zida u pasivnom so
lamom zagrevanju zgrada u kombinaciji sa grejanjem kaminom ill pecima za grejanje
cvrstim i tecnim fosilnim gorivima. Ovakav solami sistem, koji je ZIlaeaj an jer se moze
jednostavno primeniti pri zagrevanju u kueam3 na selu i prigrad1kim naselji
8
rna, shematskije prikazan na slici 273.
Suneevi zraci (1) prelaze kroz zastakljenu povrsinu (2) i padaju n. Trombeov
zid (3). U prostoro (4) izmedu Trombeovog zid. i zmtakljene pomine nastlje efekat
staklene ba'lte i topli vazduh krez cev (5) da;peva do olvora (6) kroz koji u1azi u pres
loriju II koja se zagreva. [""eristeD vazduh kroz olvor (7) u1azi u kamin (8) kOjije na
strani premo prostoro II zastakljeD (9). Dim iz kamina se diZe naviSe ikroz dimnjsk (10)
odlazi u atmosferu. Tako se u prostoru II obrazuje kruZni tok: toplotne energije.
Istovremeno toplotna
nergija sa predrge erne zagre-
jane stmneprolazikroz Tram-
beov zid koji sveju toplotu
zraci u unutraSnju prostoriju
I. U ovu prostoriju toplot-
nu energiju takoae zraci i
masivni zid (17) zagrejan
sa jedne strane zracenjem
Trornbeovog zida. a sa dru-
ge strane toplotom Zida ka
mina. Tak.o se u prostoriji
(I) javlja kruzru tok top-
lotne energije, pri cemu zag-
rejani vazduh kroz otvor
Trombeoveg zida (14) do-
lazi u prostor (4) izmeau
427
r-)6
/"
Ii /
/
7
-11'-
Slika 273
zastakljene povrSine i Trombeovog zida, Svezi vazduh iz atmosfere ulazi kroz mrezastu po-
vrfulu (11) i kroz cev(12) dol.zi u cev (S). Dvokrakim ventilom (13) regulisan je odvod sve-
zeg vazduha prema prostoru (4), odnosno izrneSan sa toplim vazduhom, prema otvoru (t.
U sluc.ju petrebe ebrazovanja brze vazdusDe struje, u cevi (S) je ugraden mali
ventilator.
Klimatizacija prostera I i II vrSi se pemocu ugralienfu olvera (IS) i (16) u zas-
takljenu POvr8inU najuznoj, odnosno u zid kuCe na sevemoj strani. Razurnljivo je da se
umesto kaminamoze koris1itl pee za grejanje cvrs1im ill tecnirn gorivom.
162 STEPEN ISKOruSCENJA TROMBEOVOG ZIDA
Pre nego 8to se na konkretnom primeru pokaze odreaivanje koeficijenta korisnog
delovanja ill stepena iskori8eenja Trombeovog zida, razrnotri6e se potrebni elementi
1m
Stika 274
u pogledu dimenzija i konstrukcije
Trombeovog zida.
U praksi je Utvraene da
beton""i zid debljine 4()"SO em pri
op1imalnom Suncevom zracenju
moze da akumulira toplotnu ener
giju Za narednm 24-28 easeva. Za
dovoljavajuCi efekt staklene baSte i
prirodna cirkulacija vazduha postize
se kada rastojanje izmeau
nja i Trombeovog zida iznosi
em (sl. 274a). DimenziJe olvera u
Trombeovom zidu iznose mini
mum 1 m x 0,1 m 264b).
428
Velicina potrebne kolektorske pO'mme Trombeovog zida zavisi cd geografske
sirine zaprernine stanbene prostorije i kvaliteta tennicke izolacije kuCe. Za dotJ..
ro izoiovanu kutu u naiim kr;:gevima na ako 45 seveme geografske sixine, odnos izme
UU potrebne kolektorske pOvrSine Ak i zapremine prostorije v iznosi Ak/v .= 0,1. To
znaci da je na svakiI 100 m
S
zapremine, odnosno 100m
3
/2,4m :::: 42 m
2
QSnovne
povrll:ine, potrebno 10 m
2
kolektorske povrline. U slucaju da kuca nije dabro rennie-
ki izolovana bi1:e Ak/V :::: 0,15, Ho ZliaCi daje svakil v:::: 100 m
3
zapremine presto-
rije potrebno Ak :::: 15 m
2
kolektorSke pomine. Za nlte primorske krajeve ovaj od-
nos iznosi 0,Os.(),08 tako da je za 100 m
3
zapremine prostorije potrebno 5-8 m' ko-
lektoISke povrsine.
Pri odnosu Ak/V ::;;. 0,1, solarnom energijom Be maze pokriti S()'7S% potrebne
toplotne energije.
U cilju obezbeoenja toplatne energije za 23 dana karla Suncevo zracenje nije (}o..
voljno, potrebno je da se izgradi dUZevremensd akumulator toplote. Za svaki
ni metar osnovne pomine potreban je duzevremenski akumulator od oko 100 litara
vode. Iz odnosa Ak/V == 0,1, izlazi daje za svaki kubni metar zapremine prostorije
potreban akumulator sa aka 10 litara vade. Za oeines Ak/V == 0.15 iz1azi da je svaki
kubni metar zapremine ove prostorije koja nije tennicki izolovana, potreban
akumulator sa 15 Iitara vode.
Primer. Prootorija tennicki izolovane kuCe sa Trombeovim zidom ima zapremi.
nu 240 m
3
I odnosno osnovnu povciinu 100 m
2
Trombeov zid je od betona debljine
40 em, KuCa se nalazi u mtiro kn:gevima i na 1 m
2
njenog vertikalnog zida u zimSkom
periodu despeva oko 100 kWh d-
1
,.,larne energije od koje zid apsorbuje ako scm,
odnosnoQ: 50kWhd-
1
=50 3,2M] = 160.10
3
kJ.
Odrediti: velicinu kolektorske pomine Trombeovog zida i zapreminu potrebnog
duzevremenskog akumulatora toplote so. vodom.
Kolektoraka PQvrSina se dobija iz uslov. Ak/ v = 0,1,. odakle izlazi Ak = 240m' .
. 0,1 m-
1
= 24 m
2
Masa Trombeovog zidaje:
m = pv = 2500kgm-
3
24m
3
0,4m = 24000 kg = 2410' kg
Iz poznatejednacme Q == em 1::.t zapromenu temperature se dobija;
Llt = --.\L
em
160 10' kJ
= 7,52 K = 7,52C
0,886 kJ kg-
1
K '24 10' kg
Ako je poceina temperatura Trombeovog zida bila 22C, anda posle zagrevanja
solamom energijom iznosi 29,52C '" 30C, Slo je povoljno za zimski period. U letnjem
periodu se mOra spreciti pregrevanje na vee poznati naeID.
Za svaki kvadratni metar osnovne povrSine potreban je akumulator sa 100 litara
vade, odnosno, za svaki kubni metar zapremine prootorije koja :se zagreva potreban je
akumulator sa 10 litara vode. U navedenom primeru dobija se:
24 m' . 100 I m-
2
: 240 m' . 10 I m-
3
: 2400 I
429
163 KORISCENJE SUNtEVE ENERGlJE U VISOKOJ GRADNJl
Do sada su razmatrani problemi koriseenja Suneeve energije za dobijanje topIc
higijemke vode i zagrevanje prcstonja u kueama rU:i\:e gradrye koje se nl\jcesce grade
U selima i prigradskim nmeljima. Meiiutim, dana; veliki broj ljudi zivi i recti U viSe sprat.
nicama, pa je potrebno da re razmotri koriSeenje solamih sistema u visokoj gradnji.
Sve sto je do sada receno osuye i za koriSeenje solame energije u vosokoj
nji, m se ovde javljaju i novi problemi. Pored tehnickih problema u vezi sa smeSti!iem
pojedinih elemenata solamih instalacija naroeito za aktivni salami sistem. javya se i
problem raspodele dobijene energije po stanbenoj jedinici. Tebnicki problem reSava
se maksimalnirn korlSeenjem pas!ve salame arhitakture tako da se manji broj ravnm
solamih kolaktora za dobijanje tople higijenake vode moze smestili n. krovu vl!esprat
nice i na juZnim faudama pojedinfu spratova. Deoba troSkova na stanbene jedinice
moze se reSiti fonniranjem ekonomske zcgednice stanara sUeno kao pri sad::6njoj rasp(Y
deli troSkova za vodu ill ugradnjom memih instrumenata za merenje utroSka toplotne
energije za ovako domaCinstvo.
164 PRIPREMA TOPLE HIGIJENSKE VODE
Za pripremu tople vode u virokoj gradnji polrebno je da se odredi smeit'!i ray
nih solamih kolaktora na zgradi i njihova veza sa bojlerima u kupa1ilima i kuhlnjama
pojedinih stanbenih jedinica. 0 smeSt'\iu solamih kolektora na zgradi vee ie bila govo-
ra. Njihovo povezivanje sa boj-
lerima u viSespratnici moZe da
bude po vertikali i horizon-
tali.
Veza oolami> kolektora
i bojlera po vertikali prika-
zana je shematski na slici
275. Solami kolektori (1) pas-
tavljaju se na krovu zgrade
i jumoj fas adi svakog spra-
ta, a bojleri (2) se nalaze u
kupatilima i kuhinj ama. Top-
la voda iz solarnih kolakto
ra dolazi u izmenjivac top-
lote (3) koji ., nalazi u pod-
rumu. Iz izmenjivaca toplote
pomoeu cirkulacione pumpe
(4) topla voda dolazi do boj-
lera na pojedinim spratovima.
U kruzni tok vode nkljucen
je ekspanzioni sud (5). Uklju-
civanje bajlera u kruzni 10k
topie vode moze se miti na
5
Stika 275
430
dva nacina : prikljucivanjem zajednicke vertikalne cevi sa toplom vodom na ulazu
u pojedine bajleIe preko prikljuCaka predvidenih z. u1az hl.dne vode (s!. 275) i cirku.
I.cijom tople vode kroz bajlere (276).
U prvom slucaju sistem je inertan jer ne postoji cirkulaclja vade izmedu
njivaea toplote i bojlera. Pre nailaska tople vade mora se najpre ispustiti izvesna
liein. hladne vode (6) ill izvrSiti dogrevanje elektrienom strujom, odnosno porno
ell peei sa cvrstim ill
.If" ",n,,n,,,n
nim gotivom (7). U izve ..
nim delovima ovakvih
//1 7/
[}
l-
0
7/
0
R-
I "-...7
1)amih sistema kruzni tok
vode moze se odvijati i
tennosifomki. Efikasnost 0-
vog sistema nie naroeito
velika, ali je sistem jed-
nostavan jer se vertikalne
cevi mogu ubaciti u ven-
tilatoraki vod objekta, tao
ko da adaptacija zgrade
za solarno grejanje u 0-
Yom slueaju ne
lj. veliki problem.
Solami sistem sa
kulacijom tople vode kroz
bajlere postavljene u pros
torijama zgrade visoke grad-
'lie shern.15ki je prikazan
Sllka 276 n. sliei 276. Iz solamih
kolektora (I) topla vod.
dolazi u bajlere (2) preko izmenjivac. toplote (3) I tako se ostv.ruje cirkulacija tople
vode izmedu izmenjivaea toplote i pojedinih bojIera. U kruznom toku vode izmedu
solarnih kolektora i izmenjivaca toplote nalazi se cirlculaciona pumpa (4). au kruznom
toku Izmedu Izmenjiv,c, toplote i bajlera, cirkulacion. pump. (5). U sistem je ugra
den ekspanzioni sud (6).
Dogrevanje vode kaia nije dovoljno Suncevo zracenje vrsi se elektncnim greja-
cern (7). Ovaj grej.c moze d ., ugradi u zajednicki izmenjivac toplote kac na sliel
kada deltge automatski cim se temperatura u izmenjivaeu toplote snizi ispod dozvo-
Ijene granice ill da se ugmdi u bqilere tako da se ukljuet4e rueno, posebno za svaki
bC!iler. Razumljivo je da u prvom slucaju nastale upotrebpm elektrienog gre-
jaca plaeaju stanari srazmemo broju osoba po s"mbenoj jedinici, kao sto se mi nap-
lata utr<jene vode u viSespratnicama.
U drugOOl slucaju petroSaC ukljuct4e i iskljucuje svoj bojler i sam snosi troSkove
elektrienog dogrevanja. Elektrieru grejac se tada ne ugrad"4ie u zajednicki izmenjivac
toplote, vee se dogrevanje vrSi bojlerima. Karla je temperatura u sistemu niZa ad pot-
rebne, zatvaranjem venula sprecava se cirkulacija vode kroz bojIer,
Ovaj sistem je efikasniji od prethodnog, ali je rrlegovo ugradivanje u nove zgrade.
a naroeito adaptacija u postojece zgrade, i skuplj a.
431
165 VEZA SOLARNm KOLEKTORA 1 BOJLERA PO HORIZONTALI
Vez. solamih kolektor. i boiler. po horizontali prikszan. je mem.tski n. slici
277. Ovaj sistem moze d. bude sa plinudnom I termosifonskom cirlculacijom tople
vode. Na slici je data shem. horizontalnog sistema sa tennosifonskom cirkulacijom
tople vode.
Iz r.vnih solamih kolekto-
r. (1) postavljenih n.juZnaj fa'
s.w svakog sprata topl. vod.
dospev. u Izmenjiv.ce toplote
(2), od kojih je jedan postav.
ljen u potkrovlju, a ostall na
odgovarajuChn sp,.tovhn . Iz iz
menjivaca toplote, topia voda
ulazi u bajlere (3) postavljene
u prcstorijama na svakom spra-
tu. Citkulacija vade u primar-
nom kolaktotskom krugu iznre
du kolektora i Izmenjiv.. top
late kao i izmedu izmenjivaca
toplote i bajler. je tennosifon
ska. Kao sto se vidi ovaj solar-
ni sistem sastqji se iz viSe sa-
mostalnih horizontalnih sistema
sa tennosifonskom cirkulacijom
vode tako da trolkove dogreva.
Ilia U ovom sluCaju snose stana-
ri stanbenih jedinica na istom spratu.
1,{\ !I\ If\ If\,
r;
r
r;: r;:
6
1\..'/3
7
Slika 278
Slika 277
U poslednje vreme pokazalo se
d. je pri izgrad'lil novih zgrada visoke
gradt1ie, ntDekonomicnije i
bodnjje centralizovano dobyanje top.
Ie vode bez bajler.. Ovo vatl i. za
dobjanje tople hlgijenske vode pti.
menom Sunceve energije sa dog-
revanjern. Na slici 278 mem.18kl je
prikazan sistem grejanja vode Sun-
eevom energijom bez bqjlera ugra
denih po stanbenim jedinicama.
Iz solamih kolektor. (I) top
I. voda dolazi u Jzmenjivae toplote
(2), odakle se pomocu cirkulaci
one pumpe (3) vr.Co u solame ko
lektore i tako se uspostavija kruz-
ni tok vode izmeau izmenjivaca
i solamih kolektora. POn!ncu
432
o.
pe (4) topla voda se sprovodi u &avine za ioplu vedu (5) na pojedinim spratovoma,
se purnpom (6) iz vodovoda (7) dovodi hladna voda u slavine (8) hladuu vodu. Na
nacin se we prostorije U ovoj visokoj gradnji snabdevaju toplom 1 hladnom
Dogrevanje U OVOID solarnom sistemu u slucaju nedoyoljne energtJe. VIS1
se elek.tricnom strujaID (9), a tr(jkove dogrevanja snose svi stanan zgrade srazmeffiO
broju clanova u stanbenoj jedinici.
166 GREJANJE STAMBENOG PROSTORA U VISOKOJ GRADNJI
Grejanje ill dogrevanje prostorija u visOkoj gradnji koriScenjem Sunceve energije
predstavlja znatno problem nego priprema topie vade u ovim
Pri koruicenju aktivnog solarnog sistema javljaju se uglavnom dva problema: smest3j
solamih kcil.ektora i raspodela taplote po stambenoj jedinici. '
SmeSt.yni prostor u viSespratnim zgradama je ogranicen i tesko Ko-
rlscenje samo gornjeg platoa viSespratn.ice za postavljanje solamn kolektora .nlJ
e
do-
valjno da se obezbedi grejanje prostorija na svim spratovima. Situacija post<:ge nepo-
voljnija povecanjem broja spratova jer tada za istu povrSinu osnove gomjeg .platoa.
ba da se zagreva viSe prostorija. Stoga se solarnih kolektora mongu konstiti
prvenstveno jume fasade, a zatim jugozapadne ijugoistocne, kao za grejanje vode. Pli
tom treba obratiti paZIlju Ja postavljeni solarni kolektori ne budu u senci okoi.nih ob-
jekata,jer se time konscenje solame energije matno smanjuje.
Na osnovu izlozenog moZe se zakljuciti da za grejanje praitorija u visokoj gradnji
prednost maju pasivni solami sistemi, dok su za dobijanje topie higijemke vode u pred"_.
nosti aktivni solami sistemi.
Na Eiici 279 Shematski je prikazana raspodela topiog vazduha kod pasivnog ko-
riScenjll. Sunceve energije preureuivanjemjuine fasade zgrade za ovu funkciju.
Suneevi zraci (I) prolaze kroz providnu plastienu iti staklenu plocu (2) i padljju
na zid juine fasade (3). Strana ovog tida :iz1ozena Suncevim zracima obojenaje erno
tako da igra ulogu Trombeovog zida. U zidu su napravijeni donji i gorqli otvo! za sva-
ki sprat. Zagrejani vazduh iz prostora izmeuu providne ploce i zida cirkuliSe i ulazi
u prostoriju prema principu poznatog Trombeovog lida. Iz meduprC6tora
zida na tavanici, kroz reSietkast otvor (4) struji topao vazduh u prostorije. ZagrevanJem
prostorije vazduh se hiadi, pada na pod ikon reSetkmti otvor (5) iz meuuprostora .u po-
du hoz donji oivor VIaea &:! u prostor izmedu providne ploce i zida. Zatim se ovaJ pro-
ces ponavlja na isti naeID i to na svakom spratu i za sve prostorije zgrade. Tako se top-
Iota dobijenaSuncevim zracenjem r3)poreduje po stanbenirnjedinicama.
Pooto su prozori elementi pasivnog solarnog sistema, treba da budu dvostruko
:ili trostruko zastakljeni i sobodni za provetravanje.
U cilju sprecavanja pregrejavanja prostorija primenom ovog pasivnog solarnog
sistema narocito leti, na zgradi se izgraduju nastreSnice (6) taka da Z$tite emu stranu
zida od direktnog Suncevog zracenja u vreme karla je intenzitet Suncevog zraeenja
tako da preti opastnost od pregrevanja prostor:ija. 1sto se postite i ugraa.tvanjem
zavesa (7) kao tennalni za;tor iZmedu providne ploce i zacrnjene juine fasade.
Z bog neravnomerne Sunceve energije u toku godine, meseei pa i dana i njenog
smanjivanja u toku zimskog perioda baS kadaje grejanje najpotrebillje, za grejanje pros-
433
tonJa u visokoj gnKlnji n,ceice se koristi sistem sa kombinovanim grejanjem. Pri do-
voljnoj insolaciji objekat se greje Suneevom enexgijorn koristea pasivni salami astern,
dok OJ pri nedovoljnoj
insolaciji grejanje obe-
zbeauje dovoaenjem
toplote " toplana u
grejae (8) koji je is-
tovremeno i :izmenji
o
vac toplote. Ovaj sis-
tern grejanja prikazan
je isprekidanim Iinija
rna na istoj slici 279.
Duvaljka (9) usisava
sveZ vazduh kroz cev
(10) i sprovodi ga
kroz grejae pIi cemu
se vazduh zagreva. Za-
grejani vazduh ulazi
u prostor(ll)izmedu
dvostrukfu vertikalnfu
zidova i kroz reset
k",te otvore struji u
prostorije koje se zag
revaju. Razurnljivo je
da se u slue.ju dovolj.
ne solame energije i&-
kljucuje grejanje pre-
ko grejaca i taka se
+----- ---
Stika 279
" I : , ,
, ' ,
,
o
,
j :
o
,
stedi toplotna energija jz toplane. Kombinacijom ova dv-.t naCir.a grejanja moze se
tici nonnalna prijatna temperatura za bavljenje u prostorijarr.a viSespratnice. Tnikove
dogrevanja snooe solidarno svi stanari zgrade.
Iz izlozenog se vidi da se u koriscenju Sunceve energije za zagrevaqie
nailazi na teskoce u niskoj. a narocito u visokoj gradnji zbog promenijivog intenziteta
Suncevog zracenja u toku godine, meseca pa cak i dana. Meilu1im, ove teikoee nisu
nepremostive ito pokazuju postignuti rezultati posle<iI1jfu pet godin. kada ie kOriicenje
Suneeve energije bilo joil u eksperlmentalnoj fazi. Paralelno i istovremeno usavrlava'lie
aktivnih solarnil sistema za primenu tople vade i pasivnog za zagrevanje prmtorija,
kao i I1iihovih kombina;ija primenom solarne energije, dobija sve vecu opravdanost i
Zllaeaj u sklopu sa ostatim vidovima klasicne i nove energije.
Primena solarne energije za dobijanje tople higijenske vode, znaeajno je i ekonom-
ski opravdano vee danm. Ovo narocito vati za koriSeenje Sunceve energije odmah po
prijernu bez potrebe ekumulisanja toplote, ito zalltev. izgradnju velikh i dosta skupih
akumulatora. Ovekav vid koriScenja Suneeve energlje za dobijanje tople higijenske vode
mote OJ bez velikih ulaganja i dosta jednostavno ostvariti za dobijanje tople higijenske
vode za potrebe domacinstva, industrije i turizma, kako u zimskom taka i u
ODELJ AK XVII
17. PASIVNI SOLARNI SISTEM
171 PREDNOST PASIVNOG NAD AKTIVNIM SOLARNlM
SISTEMOM ZA ZAGREV ANJE KUCA
Vee poznata Sokratova solama kuea iz V veka pre flaSe ere pokazuje da su Ijudi
hiljadama godina razmiSJjali kako da 50 pasivnom solarnom arhitekturom z",tite od
hIadnoee i toplote. Vekovima su Ijudi na;tqjali da svqje kuee izgrade tako da se za nji.
hova zagrevanje sto viSe iskoristi direktna Sunceva energij a, a provetravanje prirodnL.ll
putem prilagodavanjem oblika i polozaja kuee pravcima vetrova. Pored toga, raznim
dodatnim e1ementima kuCi nastojali su da se ublaie i otkIone uticaji kolebljivosti spo-
ljm:nje temperature, narocito u prelazu iz letnjeg u zimski period, na unutraSnju tem-
peraturu kuee.
Radi utvrl1wanja prednosti pailivnog solarnog sistema U odnam na aktivan pri
koIiscenju Sunceve energije za zagrevanje prostorija. potrehno je da se fazmOtri tok
salarne energije kod jednog aktivnog sistema. Na slici 280 shema1l;ki ie prikazan tok
solame energije kad solarnog sistema sa ravnim dva:;truko zastakljenim vodnim kolek-
torom u 2'imskom periodu kada je zagrevanje prostorija n'Ypotrebnlje. Kao sto se vidi
gubici solarne energije u samom kolektoru i transmisiji radnog fluida od kolektora do
potroSae3 znaeajni su tako da ad 100% Sunceve energije koju primi solami kolektor)
sarno 25% dC6peva do potrosaca. Usamavanjem solarnih kolektora i dobrom izolaci
w
jorn ovaj procenat korisne energije maze se povecati i do 30%. Pretvaranje Suncevog
zracenj a u toplotnu energiju u ovom slueaju zavisi ne sarno cd meteoroloSkih uslova,
vee takode ad radnih uslova solarnog sistema i kvaliteta solarnih kolektora.
Koeficijent korlsnog delovanja solarnog kolektora iznosi = 45%, tako da odnos
prlra!t'!ia temperatore At i efekta Suncevog zracenia Q, (sl. 250 i 251) za veeinom
magiovite i oblacne dane u zimskom periodu kada se pretezno koristi difuzno Suncevo
zIaeenje. iznosi:
..& = At
Q, 400Wm '
= 0,04 W-I m' K, odakleie At = 16 K = 16C
Zamanji broj suncanih dana ovaj odnos je;
436
I1t = M = 0,05 W-1 m' K, odakle se dobija M = 30 K = 30'C
'0;- 600Wm-'
Aka se uzme U obzir da srednja temperatura vode koja iz vodovoda dospeva u
salami kolektor iznosi u zimSkom perlodu oko ISoC, izlazi da ce posle zagrevanja Sun-
cevom energijom u kolek-
toru temperatura vode izno-
siti u oblacnorn i maglovi.
torn zimskom periodu ako
Kolektor
Slika 280
Gubici u
kolektoru
Gubici u
sistemu
31C, a u suncanim da-
nima4SoC.
Prema poznatim zako-
nima terrnodinamike toplota
se prenosi sarno sa tela vi
se na telo niZe temperatu
w
reo Stoga je za podno gre-
janje vodom potrebna tem-
peratura vode od
30C, a za radijatorsko oko
40C, da bi se u prostoriji
postigla temperatnra od oko
22'C. Iz dobijenih rezultata
se vidi da je temperatura
vode postignuta grejanjem
Suncevorn energijom porno-
eu ravnm vodnih solamih
kolektora za vreme oblacnih
i maglovitih dana jedva do-
voljna za podno grejanje.
Sem toga vidi se da kada se
efikasnost Suncevog Zfaeenja zbog oblacnosti i magle smanji na polovinu. ravni
solami kolektorl postaju gotovo neupotrebljiVi. U zimskom periodu mogu se konstiti
za vreme suncanih dana kada se pomocu njih postize temperatura vode i do 4S"'C. Vax,-
dusni .,lami kolektori u ovom slueaju takode nisu upotrebljivi zbog njihovog manjeg
koeflcijenta korisnog de1ovanja.
Velika prednost pasivnog nad aktivnim solamim sistemorn je u tome Sio primenom
pasivnog solamog !ii.stema za zagrevanje, kuea neposredno zahvata Suncevo zracenje
kroz staklene povrsine. Ovo zahvatanje Sunceve energije bez solarnih kolektora kao
posredn.ika odnosi se kako na direktno tako i na difumo Suncevo zracenje pa je pri-
nos Sunceve energije obezbeaen celog dana. cak i kada je nebo pokriveno tankim ob-
lacirna kroz koje se Sunce samo mlZire. Ova eneIgija se prenosi na unutrasnje prostorije
i objekte U njoj <ija temperatura treba da bude 18-22'C. Efekat gubitaka toplotne ener
gije kroz prozote, vrata, pod i.preko zidova mogu da budu oko 100 W rn-
2
,Sio se da-
nju nadoknad41e snagom Sunca koja danju gotovo nikad nye manja od 100 W m -2.
437
172 USLOVI ZA PRIMENU P ASIVNOG SOLARNOG SISTEMA ZA GREJANJE KUCA
Da hi se na jednu kuell primenio pasivni solarni sistem za rgeno zagrevanje,
trebno je da Dna zadovolji izvesne uslove kako bi 810 viSe doSao do izrauga pasivni
lami sistem.
Za lokociju zgrade po moguenosti treba izabrati juznu padinu tako da njeno osun
cavanje tokom dana bude n'lipovoljnije i da istovremeno bude zaSticena ud hladuih ae
vemili vetrova.
Duzna d.imenzija zgrade treba da zauzme pravac kako bi sto veea
njena povriina bila izlozena suneu. U gde cesta ima magle, kueu mba malo
zaokrenuti od juga prema zapadu, kako hi se bolje iskoris1ilo popodnevno
prestanku magle.
Da hi ku6a sto bolje zahvatila Suncevo zracenje, njena juma. strana treba da ima sto
veCi otvor zastakljen providnom staklenom placom. To mogu da budu zastakljeni zid,
prozari, vrata i veranda.
Podesnom orijentacijom, nagibima, topiotno zaStitnim meduzonama kao sto su
dvostruki ulali, lode, zaS'ti6ene terase i dr", zatiti zgradu od Wadnih vetrova.
Oko kuee zasaditi wece kao zonu ali tako da se na juznoj strani zgra-
de z",.di listopadno drveee kako bi zgrad. bila ziml izlozena suncu, a leti u aenci.
Prostorije za boravak treba izgraditi na juznoj strani, a kuhinju, kupatilo, osta-
vu. ko 1iarnicu i gara:i.u na sevemoj tako da sluze kao zaStitne zone.
Toplotna akumulacija zidova i drugih clemenata kuCe treba d. bude Ito veea.
Obezbediti maksimalnu tennieku za\titu primenom propisane toplotne izolaci
je temelja. podova. zidova. tavanica. krova, vrata, prozora i dr. Za spoljaSnje seveme
i istocne zidove treba da bade k, 0,3 Wm-
2
K, azaprozore k, 1 Wm-
2
K.
173 PASIYNO KORISCENJE SUNCEVE ENERGUE BEZ PROTOKA V AZDUHA
Pasivno koriSeenje Sunceve energije za grejanje u kueama i drugim
objektima n'!iceSCe se obezbeduje prilagodavanjem delova pOvrSina juznih fasada ku
ea i drugih objekata da funkciju apsorbera Sunceve energije. Ovo se posti.
ze na taj naein Ho se pomenute pomine zidova obqe crnom bojom i na odreaenom
rastojanju od zida zatvaraju staklenom ill proVidnom pla.sticnom plocom tako da se
ove povrSine odvoje od spoljaSnje sredine termo ihidroizolacijom.
Suncevi zraci ulaze u prostoriju kroz providnu plocu kao kroz prozor i stoga
se ovaj nacin pasivnog solamog grejanj a cesto na-
ziva grejanje direk1nim zahvatanjem Suncevog
zracenja. Staklena povclina i zid objekta obra-
zuju u stvari vazdusni solami kolektor (s1. 281).
Iz ovog kolektora se toplota sa spoljaSnje apsor
berske povrSine f",ade kroz zid prenosi na vaz
dub u prostoIiji koja se greje, pri cemu ne do
lazi do protoka toplog vazduha iz kolektomkog
prostora u prostor koji se greje. Ako je prestor
izrnedu staklene ploce i zida manji, onda on Slika 281
4
438
slUZi kao termo- i hidro-izolacija apsorberske povrine zida. Medutim. u praksi se matna
Cesci wei vazdum.i meauprostor koji pored termo- i hilro-izolacije maze da posluii
ikao lItaklma baSta (sl. 281) za drzanje cwea tokom zime.
Pod, zidovi i stvari u prostoru apsorbuju Stmceve zxake koji na njm direktno
padaju tako da zagrejalll pod. zidovi i predmeti u prostoriji emit1Jju toplotou energi
ju (sl. 282).
SUka 282 - 1 - Zastakljena jutna
strana; 2 p1'ostor koji se greje 3 - pod
zidovi i tavanica kao apsorberi; 4 - na-
motana zavesa; 5 - izolacija
Usled ""tloslll zraci ildirektoo
dospevaju na zidove i tavanicu koji takode zag
zraCe toplotnu energ;ju. ZraCenje toplo.
te m svih strana u prostoriji, veoma prija1no de
11Jje na ljude koji se u njoj nalare. To mao da
pasivnu solarIUl kueu einii sve ono s10 re naiazi
iza zastakljene povmne.
Temperatura uprostorijizavisi od meteo-
roloSkih uslova okoline, veJiCine juZne
Ijene povrSine, rnase, vrste materijala i boje
dova i predmeta koji apsorbuju Sunceve zrue.
Temperatura raste u toku dana narocito u
toriji najuznoj sttani zgrade, dostize maksimum
po podne, a zatim opada sve do iutra.
!74 PROBLEM! PREGREVANJA PROSTORIJA I NJIHOVO OTKLANJANJE
ProbJemi pregrevanja prostor!a pojavlj1Jju se ne samO u Jetnjem periudu kada je
potrebno hladerge prostorja, vee i u zirnskom perbdu za vreme suncanih dana kada je
spoljalnja temperatura dovoljno vi roka.
Prostorija &l zastakljenim povrSinama na jmnoj strani se danju preterano zagreju.
a notu ohlade tako da su izlozene velikirn temperaturskirn kolebanjima. Tako se javlja
problem akwnulisanja toplote u zimskom perbdu i sprecavanja ulaza S1.ID(;evog
nja u toku leta, kako hi se sprecilo pregrevanje prostorija. Otvaranje prowra u zimskom
periodu nije reile'lie, jer '" time gUbi primljena toplota. Sem toga, kada je spoljaSnja
temperatura relativno nhk.a, na primer IOoe, otvaranjem prozora hlade se zidovi pros
torija pa se mora troiti toplotna mergija za qihovo zagrevanje do 18 ili 22e.
Smanjel!ie pregrevanja prostorija u zimskom periodu postiZe se :i7gradnjom zido
va wee mase radi akumuJismja 9J.vime toplotne ena-gije. Za ovo je podesnija voda jer
u qOjbrz.e dolazi do mesanja hladnijih i toplijih delova. Na primer. Amerikanac Stiv
Ber (Stew Baer) je iza jUine zastakljene f.sade u kuci postavio metalnuburad sa vodom
i tako obezbedio veoma jeftin i efikasan sistem za zahvatanje i akumuliSUlje SWlCeW
energije. Otklanjanje pregrqavanja prostorija u zimskom periodu moze se postiei i sma-
'liivanjem zastakijenih pomina sa juine strane. Medutim, prostoi-ija tada zahvata manji
dec Suneeve energije. pa &toga u ovom postupku treba weti. U ob2ir meteoroloSke us
love okoJine. Razumljivo je da od meteoroloSkih uslova zavis. i da Ii Ce zastakljenejuz
m strane biti jednostruko, dvostruko iii cak trostruko.
Debije zavese kao termalni zastor koji se navlao na zastakljene povmne odmah
posb zalaska sunca, igraju takoile znaccgnu ulogu u zirnskom periodu. One mogu da
sacuvaju i do SOOk u zahvacene Sunceve energije u toku dana.
439
Pregrevanje prostorija u letnjem periodu sprecava se izgradnjom stalnih ili sezon.
skih nastremica iznad zastakljenih povrSina koje sprecavaju prodor Suncevih zraka u
prostoriju. Kao to je receno ovo se postiZe i zasawvanjem listopadnog drveca na juz-
noj strani zgrade.
Na slid 283 prikazanJ su primeri aktivnog. pasivnog i meoovitog sistema u solarnoj
arhitekturi.
a
c
Stika 283 - Mogucnost koriscenja solarne energijc: a) paslYIli sistem; b) aktivni sistem;
c) kombinacije pasimog i aktivnog sistema
440
Na slid 284 shematski je prikazan sistern centralizovane solarne energije sa distri
bucijorn.
1
Stika 284 ~ Shematski prikaz centralizovane solarrte energijc sa distribucijom: 1 ~ centralizovana
solama energana sa kolektorskom povrsinom; 2 ~ toplotni akumulatori; 3 ~ kute; 4 ~ distributivni
cevovodi hladne j topIc vode
175 KOEFIClJENT KORISNOG DELOV ANJA ILl STEPEN ISKORISCENJA
PRI SOLARNOM ZAGREV ANJU PROSTORIJA
Pre nego Sto se izvrSi rnontiranje solarnih kolektora u zgradi za koju se predvida
salarno grejanje, potrebno je da se odredi braj solarnih kolektora.
Stoga 6e se pokazati kako se ovo postiZe u slucaju kada u krajevirna na oko 45
severne geografske fuine trebe da se montira solarni'kolektor pod uglom od 45 prema
horizontu najliZnoj stram krova zgrade.
Na slid 285 grafickije prikaian intenzitet Suncevog zracenja u toku godine po me-
1
o
-
1
1/
......
I
\
4
-- -
-;
- - - -- -
\
--
~ E
,.-
-
2
,/.
;I
'\
1 ~
-- -- - ---
K
--
"-.....
V
,;-
""
l"'-
t-
3
2
1
o
J F M A M J J A SON 0 meseci
Slika 285 - 1 - Kriva intenziteta Suncevog zracenja po mesecima u toku godine; 2 ~ kriva apSOI
pcije Suncevog zr.d.Cenja u atmosferi po mesecima u tokujedne godine
441
secima na gornjoj granici atmosfere i IX>vrSini Zemlje sa dobijenom odgovarajucom
toplotnom energijom u toku jednog dana.
Na apscisnoj osi pravouglog koordillatnog sistema nalaze se pojedini meseci u godi-
ni, a na ordinatnoj osi primljena kolicina toplate po m
2
za svaki dan u toku godine. Sred-
nja vrednost Suncevog zracenja u toku godine 11a granici atmosfere je 2,8 kWhm-
2
d-
1
,
a posle prolaza kraz atmosferu 1,4 kWhm-
2
d-
1
, sto znaGi da stepen iskoriscenja Sun-
ceve energije koja dospeve na Zemljinu povrsinu iznosi 'rJ = 50%. Prema tome maksimal-
na Sunceva energija QK koja se moze koristiti u toku jedne godine ractina se prema
krivoj liniji (2) i iznosi:
QK = 365 d 1,4 kWhm-
2
d-
1
= 500kWhm-
2
Dobra termicki izolovana i zaptivena kuca ima specificnu potrebu toplate od aka
q = 0,1 kW m-
2
To znaci da 5e za godimju potrebu taplatne energije U ovoj kuei to-
korn pet zimskih meseci sa osmocasovnim dnevnim grejanjem, dobija:
Qg = 5308 h 0,1 kW m-
2
= 120kWhm-
2
Posto se jednim m
2
povdine solarnog kolektora moze prosecno godiSnje dobiti
rnaksimum QK = 500 kWh toplotne energije , za korisnu povrsinu prostorije koja
se moze zagrejatijednim rn
2
kolektorske povrsme, dobija se:
s =
p
500 kWh
120kWhm-
2
To znati da je za zagrevanje slana korisne povrSine od 100 m
2
, potrebna kolek-
torska povrsina od 24 m
2
, pod pretpostavkom da se iskoristi celokupna Sunceva ener-
gija koja dospeva na solarni kolektor. Ako je koeficijent korisnog delovarya ill stepen
iskoriscenja solarnog kolektora fJ = 60%, onda korisna povrSina prostorije koja se mo-
ze zagrejatijednim m" kolektorske povrSine, iznosi;
s =
p
=
O,6500kWh
120kWhm-
2
= 2,5 m
2
Prema tome za zagrevanje 100 m
2
korisne povrsine prostorija sada je potrebno
40 m
2
kolektorske povrSine cime bi se zamenilo osmocasovno zagrevanje prostorije
u toku pet zirnskih meseci energijom fosilnih goriva.
Kao &to se vidi za zagrevenje ave prostorije u toku godine, potreban je duzevre-
menski akumulator toplote i dopunsko grejanje elektricnom strujom ill fosilnim izvo-
rima energije.
U s 1 u c ~ u da veoma dobro termicki izolovana i zaptivena kuca ima dva puta manju
specificnu potrebu toplote, odnosno za q = 0,05 kW m-
2
, za zagrevanje 100 m
2
koris-
ne povrSine prostorija u ovoj kuCi potrebno je 20 m
2
kolektorske povrSine .
U praksi je nekad potrebno da se odredi odnos dnevnih koliCina toplote potrebne
za 1 m' stambene kuee i dnevne korisne Sunceve energije, kada je dat odnos stambene
i kolektorske povrSine.
Na slid 286 prikazana je dnevna potreba topiote dobijene Suncevorn energijom
po mesecima u toku godine po jednorn m
2
stambene povrsine. kada odnos stambene
i kolektorske povrSine iznosi 2.
442
Na apscisnu osu preneseni su meseci pocev ad jula do kraja juna naredne godine,
a na ordinatnu OSU odgovarajuce kolicine, toplotne energije. Iz dijagrama se vidi da su
0,2 f-H-f-J,Y-+
__
J A SON 0 J F M A M J meseci
Stika 286 - 1 - Potrebna koliCina toplote pri rnaksimalnoj specifienoj potrebi toplote od q ::<
= 0,1 kW m-2; 2 - potrebna koliCina toplote pri specificnoj potrebi toplote od q = 0.05 kW m-
2
;
3 _ Suncevo zracenje po mesecima u toku godine; 4 - potrebna kolicina toplote nepokrivena
Cevom energijom za q = 0,1 kWm-
2
; 5 - potrebna koliCina toplote nepokrivena Suneeyom ener
gijom zaq = 0,05 kWm-
2
potrebne koliCine toplote koje nisu pokrivene Suneevom energijom, dosta velike. U
slucaju kada je kuca dobro termicki izolovana i zaptivena, za q = 0,1 kW m -2 ostaje
nepokriveno oko 60%, a za q = 0,05 kWm-
2
oko 40% potrebnom energijom. U prvom
slucaju nedostaje za pet zimskih meseci 0,6 . 120kWhm-' = 72kWhm-', a u drugom,
. 0.4 -120kWhrn-
2
= 48 kWhm-
2
Ova energija mora se nadoknaditi dopunskim gre-
janjem fosilnim izvorima energije, toplotnorn pumpom i duievremenskim akumulatorom
toplote.
U poslednjem slucaju potrebno je odrediti koliCinu vode u dugovremenskom
topiotnom akumulatoru da bi se ustedeo 1 kWh toplote sa vodom cija temperatura
opadne od 60.30C. Potrebna koliCina vode dobija se na osnovu poznate jednaCine
Q = em'" t, odakle se uzevsi u obzir da je Q = I kWh = I' 3603 kJ, dobija:
m = _Q- =
c ",t
___ --,--=-1..,. 3",6",0,,-3""kJ,-:-:--:==-=- = 29 kg
4,2 .kJkg-1K-
1
.(333,16 -303,I6)K
Prema tome za 72 kWh potrebno je 2088 kg vode godisnje po I m' korisne stam-
bene povrSine. Za 100 m' korisne povrslne potrebno je u prvom slucaju 208800 kg,
a u drugom 139200 kg vode, Sto znao da bi u prvom slucaju zapremina akumulatora
top1ote iznosila 208/3 m
3
a u drugom 139,2 m
3
PribliZne dimenzije prvog akumula-
tora su 6 m x 6 m X 6 m, a drugog 5,2 m X 5,2 m x 5,2 m. Kao sto se vidi ovakvi re-
zervoari su dosta veliki i mogu se ugraditi u Podrumu kuee.
PoSte su broj potrebnih solarnih ko1ektora i velicina dugovremenskog akumula
tora toplote upravo srazmerni ve1icini prostorije izlazi da se aktivni solarni sistem bez
443
toplotne pumpe moze primeniti na manje prostorije kao Sio su prostorije u seoskim
i prigradskim kucama.
176 PRAKTICNI PRORACUNI SOLARNOG SISTEMA SA
AKUMULATOROM BEZ TOPLOTNE PUMPE
Stan Cetvoroclane porodice sa 100 m
2
korisne povrSine treba 5 meseci, odnosno u zimskom
periodu od 15. oktobra do 15. marta, da se snabdeva toplorn'vodom i zagreva Suneevom energijom.
Zadatak je da se projektuje solarni sistcm koji omogllcuje podmirenje prosecno 5075% potreba
za u zimskorn periodu karla se smatra da je ov.g sistem racionalan i ekonomican.
Zgrada se nalazi u naSim krajcvima na 45 severne geografske Strine sajednirn kravom nagnutim
pod 45 prema jugu.
Potrebna toplota za zagrevanje ave kuee i dobijanje tople vode u zimskom periodu za pet
mesecije:
Q
p
= 15 kW5 30 'Sh = IS000kWh
Doztacna Sunceva energ.ija u zimskom perioduje 600 W
Ukupna SunCeva energija Qs koja dospeva na hov knee prema dijagramu na slid 230 iznosi:
Qs = 5..8 kWhm-
2
d-
l
5 30d= 870kWm-
2
Suncevom zrn.cenju od 600 Wm-
2
prema dijagramu na slici 251 za raVlli salami yodni kolek-
tor pokriven dvostrukim obicnim staklom, odgovara koeficijent korisnog delov3l1ia 'f/ = 40%. To
Ci da solama enexgija koja se moze iskoristiti Qj. iznosi:
40 _2
Qi = 1jQs::. 10"() 870kWhm = 348kWhm-
2
Aka se postavi uslov da se u zimskom periodu solarnom energijom pokrije najmaQie 50%
potrebe za onda se za velicinu potrebne kolektorske povrsme A
K1
dobija:
18000 kWh
348 kWhm-
2
U slucaju da se postavi uslov pokrivarga Suneevom 75% potrebe za on-
da veCina potrebne kolektorske povrSine iznosi:
75 Q
p
AK2= --'--
100 Qi
3
4
IS000 kWh
348 kWhm-
2
= 39m
2
Razmotriroo ekotiomsku opravdanost primene solanlC energije U Ovom slucaju. Najpre za
pM slucaj kojije verovatuYi:
26 mlkolektorske !XJVIsme danas staje 26 15000 dinara
+ 50 % (ostali elementi solarnih instalacija sa montiraJ!iem bez duo
ze vremenskog akumulatora toplote i toplotne pumpe)
Ukupno:
390.000 din.
195.000 din.
585.000 din.
Za grejarge ove kuee i dobijaqje topIe potroSnc vade elektricnorn strujom. pot:{'.bno je oko
50.000 dinara. Prema tome ovaj salami sistem se amortizuje za:
585000 din
"" 11,7 godina "'" 12 godina
50000 din god-
1
444
U drugom slucaju se dobija:
39 m' kolektorske povrsme danas staje 39 . 15000 dinara
+ 50 % (ostali elementi solarnih instalacija sa montiranjem bez
fevtemenskog akumulatora toplote i toplO'tne pumpe)
Ukupno
Prema tome ovaj solarni sistem se amortizuje za:
50.000 dina.ra god-
1
882.500 dinara
::: 17.65 "" 18 godina
585.000 din.
297.500 din.
882.500 din.
Kreditima na 12, odnosno 18 godina, godimja otplata bi tokom vremena postala manja od
troSk-ova elektricne struje koja -se trosi za zagrevanje. poSto cena elektricne energije raste godiSnje
u proseku za 10%.
Razumljivo je da 56 preostallh 50, odnosno 25% potrcba za grejanje ove kuce, maze posH-
a. dopWlskom energijom ill akumulatorom toplote.
Potrebna kolicina toplotne energije je Qp = 18000 kWh. a od Sunca se dobija u prvom siu-
caju Qa ::: 26 m
1
348kWhm-
2
::: 9048 kWh, a u drugom slucaju Qi2 = 348 kWhm-
2
=
= 13.572 kWh.
Akumulacija toplotne energije QA od leta na zimu, dobija se premajednaCini:
gde je 1'1 = 0,9 koeficijent korisnog delovanja ill stepen iskoriscenja.
U prvom slucaju potrebna-akumulacija QAl iznosi:
QAl =
Qp Qil 18000kWh - 9048kWh
O/J
9947 kWh
"
au drugom:
QA2 =
Q
p Qi2 18000kWh - 13572 kWh
= 4920kWh
O/J
"
masu ml vode u kojoj je akumulisana toplota iz jednacrne Q Al = c ml At, gde je c mase-
na kalicma toplote. a At"" (328.16 - 288.16) K promena temperature vode u akumuIatoru, mati
99473603 kJ
c .>,
4.187 kJ kg-' K-' (328,16 - 288,16) K
= 213.888 kg
Za masu m2 vode u t-ojoj je akumulisana toplota izjednacine Q A2 "" c m2 At dobija se:
4920 3603 kJ
= 105.794 kg
4.187 kJkg-' K-' (328,16 - 288,16) K
Na OSllOVU poznate jednacine m '" p . c, gde je p gustina vode, a l' njena zapremina. izlazi
daje zapremina vode u pIVom siucaju:
v,
au dIugom slucaju:
m,
p
213.888 kg
l000kgm-
a
m,
p
105.794 kg
1000 kgm-
a
445
Kao Sto se vidi dimenzije dugovremenskih akumulatora toplote II prvom slucaju 8U 6 m X 6 ill X
X 6m,audrugom 4.8mx 4$m X 4.8m.
Ovak:vi akumulatori toplote magu izgraditi gomilom kamenja. Sljunka ill rezervoarom za
vodu dobijenih dimenzija. Izrada ovakvih rezervoara za vodu staje 150.000, odnosno, 100.000 dinara,
tako da bi solarne instalacije u prvom slucaju stajale 735.000 dinara. a u drugom 982.500 dinara.
Amortizacija u prvom sluc.gu sadaje oka 15 godina. a u drugom ako 20 godina.
Iz dobijenih rezultata se vidi koliko je preimuestvo eBkasnijih ravnih solarnih kolektorli ko-
ji obezbeduju prosecno 75% potreba zagrejanjem nad onim sa 50% podmirenja.
Dugovremenski akumulatori toplote se isplate sarno onda kada se grejanje vrSi podnim greja
njem maom do 313 K (400. Koriscenje ovakvog aktimuiatora toplote moguee je do temperature
vode u akumulatoru iznad 318 K (35e). Kod daljeg pada temperature u akumulatoru, koriseenje
toplote je moguee jedino upotrebom topiotne purope, kojom se moie iskoristiti topiota u akumu-
latoru do temperature iznad 275 K (2"C). Upotrebom toplotne pumpe snage 1 kW, moze se prosee-
no dobiti 34 kW topiotne energije. Stepen delovarga topiotne pumpe ee biti bolji, ukoUkoje tempe-
ratura u akumulatoru viSa.
Medutim, usled visoke cene dogovremenih akumulatora toplote i topiotne pumpe, ovakav
kompietni sistem solarnih instalacija za grejal1ie tople potrosne vode i zagrevaQje prostorija, za sa-
da je dosta sImp.
177 PRAKTlCNI PRORACUNI SOLARNOG SISIEMA SA TOPLOTNOM PUMPOM
Radi uporedivanja i koriscenja vee dobijenih rezultata. proracun Cemo izvesti za istu kucu
kao u prethodnom primeru. Spoijna temperaturaje rc i solarnom sistemu se dodaje toplotna pumpa.
iznosi:
Potrebna tapiota kuce je Q p = 50 W m -2
Koristan efekat solarnog kolektarajeP
s
= (40/100) 600 W rn-
2
= 240 W m-
2
Koeiicijent efekta topiotne pUmpe Pk koji s:: dodaje korisnom efektu solarnog kolektora
P,
"
240Wm-
2
1.7
Odnos potrebne povrSine solarnih kolektora AK i korisne povrsine stana A, dobija se prema
jednaeini:
Zamenom poznatih vrednosti dobija se:
= 0,13
odakle je AK = 0,13 A. To znaci da na svaki m
2
korisne povrSine ovog stana dolazi 0,13 m kolek-
torske povrsme.
Bez topiotne pumpe u pIVom slucaju bilo je potrebno 0,26 m
2
, a u drugom 0,39 rnz
torske povrsine stana. Prema tome koriscenjem toplotne pumpe, potrebna povrsina solarnih kolek-
tora u prvom slucaju se smanjuje dVa puta, a u drugom tri puta. To znaci da se topiotnom pUmpom
uStedi u prvom slucaju 195.000 dinara, a u dIugom 297.000 dinara.
Sada se moze razmotdti cena i broj godina amortizacije Za kompletan aktivni salami sistem
sa toplotnom pumpom, uzevsi u obzir daje cena toplotne pumpe 150.000 dinara.
446
I slucaj:
Cena solarnog sistema bez toplotne pumpe
Cena toplotne pumpe
USteda na kolektorima primenom toplotne pumpe
735.000 din.
+ 150.000 "
- 195.000 "
Ukupna cena solarnog sistema sa toplotnom pumpom 690.000 din.
Broj godina amortizacije prema sadaSrijim cenama elektrienc struje je:
II slucaj:
690.000 dina
50.000 din a-I
= 13,8 a "'" 14 godina
Cena solarnog sistema bex topiotne pumpe
Cena toplotne pumpe
UMeda oa kolektorima primenom toplotne pumpe
Ukupna cena solarnog sistema sa toplotnom pumpom
982.500 din.
+ 150.000 .,
- 195.000 "
937.500 din.
Broj godina amortizacije prema sadaSryim cenama elektrienc struje iznosi:
937.500 din
50.000 din a-
2
= 18,75 a "'" 19 godina
S obzirom na staini porast cene elektricne struje, koji sada iznosi oko 10% godiSnje, ovaj ak-
tivni salarni sistem ce Be amortizovati dosta ranije.
178 AUTOMATlKA U SOLARNIM SISTEMIMA
U solarnim sistemima runu ulogu igra autornatika narocHo automatska regulacija
ukljuCivaqia i iskljuCivanja kolektorskog kruznog toka u pogonu. Ukljucivanje kolekto
ra u pogon vrSi se JX,)moCu cirkulacione pumpe termostatima i to onda kada je tempe-
ratura u kolektoru visa od temperature rezervoara ili potroSaca najmanje za 3e_
Jednostavan i funkcionalan princip ukljuCivanja automatske regulacije u instala-
cije za koriscenje Suneeve energije, predstavlja sistem Danfoss, shematski prikazan na
slici 287.
Funkcionisanje ovog sistema automatske regulacije odvija se u tri etape:
1. stop - temperatura u bateriji solarnih kolektora je nlZa od temperature re-
zervoara, odnosno potroSaca, povecane za postavljenu temperatursku razliku najmanje
t = 3 C na temperaturskirn senzorima vezanim u sistem sa elektronskim diferencijalnim
termostatom. Cirkulaciona pumpa je tada zaustavijena, a magnetni venti! zatvoren, pa
se stoga ova etapa naziva stanje mirovanja;
2. start - ako je temperatura u bateriji solarnih kolektora viSa od temperature
v.ode u rezervoaru povecanoj za postavljenu temp"ratursku razliku u periodu od 10 do
15 rninuta, automatski se otvara elektromagnetni venti! i ukljucuje cirkulacionu pum-
pu u pogon;
3. akumuJacija - za vreme dok je temperatura u bateriji solarnih kolektora viSa
od temperature vode u rezervoaru povecane za postavljenu temperatursku tazliku, u vo-
di rezervoara se akumulira Sunceva energija.
447
3
9
8
2
7 6
4
Slika 287 - 1 - Baterija solamih kolektora; 2 - tezervoar - kratkotrajni akumulator topIe \'Ode;
3 - kolektorski temperaturski senzor; 4 - akumulatorski temperatunki senzor; 5 - elektronski
diferencijaIni termostat; 6 - elektromagnetsld venti!; 7 - cirkulaciona pumpa; 8 - elektrieni gnjac
za dopunsko grejaqje; 9 - elektricna sklopka za ukljucivaqje i iskljuCivaqje elektricnog g r ~ a c a
ODELJ AK XVIII
18. KONCENTRISANA SUNCEVA ENERGIJA I NJENA PRIMENA
Za dobijanje toplote niZih temperatura od 100C pomocu Suneeve energije koris*
te se ravni solami kolektori za transfonnaciju nekoncentrisane Suneeve energije manje
gustine u tepletu.
Toplotna energija viSih i visokih temperatura do 1000 i viSe stepeni celzijusa moze
se dobiti koncentrisanjem Sillleevih zrakova taka da se na mestu koriscenja gustina
zraeenja povecava. Ovo se postiZe na viSe Meina porno6u raznih optickih sredstava.
Sredstva se mogu podeliti na dve grupe: ogledala i sociva.
Ogledala mogu da budu ravna (ploCe) ill da imaju zakrivljene pOVIsme. Ogledala
sa zakrivljenim povrSinama su sferna. eliptiena. parabolicna i cilindricno-parabolicna,
Podesnim pOstavljanjem ravnih ogledala mogu se koncentrisati Sunc.evi zraci na
jedan prjjenurik i tako dobiti toplotna energija visoke temperature (,1. 288).
a)
b)
SUka 288
a) sistem ra1lllib ogledala (1.) i (2) koncentrisu Suneeve zrake na tamnu pioou (3)
i zagrevajuje do visoke temperature;
b) ,!stem ogledala (1) i (2) koncentriSu SunCeve zrake na cilindricnu povrsmu (3)
i zagrevaju OYU povrSinu i njenu unutraSnjost do visoke temperature;
c) viSe - ill poliplocasti (frenelov) sistem ogledala (1) koncentrise Suncevu svet
lost na cev (2).
450
c)
Na slici 289 shematski su prbana ogledala sa zakrivljenim povrSinama:
.. -<--
-.... -- / ,
\ I
\
\ I
...... _ \ I
............ ..::
--
..... ---7\.-- .........
, , ,
, , 1 ' ....
Ht-<_'J.. ' \ ,
'\ \
~ ~ ~ ~ ~ l .:
EOC 1 /
\ /
\ -'
'-_ \ I ... _ .......
---_ ..... --
co
Stika 289
aJ sferno izdubljeno iIi konkavno ogledalo SO ie dee povrSine sfere (kalota) <:iia
unutramja strana odbija svetlosne zrake. Duz CT izmedu centra krivine ogledala C i nje-
govog temena T je polupreenik krivine ogledala. Dui AB kqja spaia kraieve krainjih
poluprecnika krivine ie precnik ogledala, a ugao izmedu krainiiJi polupreenika krivine
ogledala je otvor ill apertura sfernog ogledala. Na Sredini izrnedu centra krivine i terne-
na ogledala nalazi 80 fiz. iIi fokus F. Prava TFC ie glavna opticka osa ogledala. Svetlos-
ni zraci. koji padaju na ogledalo paralelno glavnoj optickoj osi seku se u Ziti. Zbog velike
daljine, Suneevi zraci padaju paralelno na ovo ogledalo i koncentrim se u ZlZi gde se
stvara toplota visoke temperature koja se moze prakticno koristiti;
b) eliptieno iIi elipsoidalno ogledalo EO ie deo povrSine elipsoida ciia unutras-
nja strana odbija svetlost. Svetlosni zraci koii polaze iz iedne ZlZe F, posle odbijania
od ogledala prolaze kroz drugu ZiZu F 1 ;
c) parabolieno ogledalo PO ie dee povrsine paraboloida Ciia unutraSnja strana
odbija svetlost. Kada Suneevi zraci padnu na ovo ogledalo, pesle odbijanja koncentri-
su se u illi F i daju toplotu visoke temperature koja se moZe praktieno koristiti.
Preimucstvo parabolicnih ogleda1a u odnosu na sfeme je u tome &to imaju manju
sfernu aberaciju. Nairne. kod sfernih ogledala. paralelni svetlosni zraci ne seku se svi
451
u llii pa se umesto taeke pojavlj\!ie mali Iik kruZnog oblika. Ova opticka pojava na-
ziva se sferna aberacija i ana je eliminisana kad parabolienih ogledala.
d) cilindrieno - parabolicno ogledalo ie polucilindricna povrSina parabolicnog
preseka Cija unutramja strana odbija svetlost. ParaIelni Suncevi zraci posle odbijanja
koncentrisu se dill ase AB, taka da ovo ogledalo urnesto tackaste ima pravolinijsku
Ziiu u kojoj se stvara toplota visoke temperature koja se moze iskoristiti postavljanjem
cevi duz 080 ogledala.
Na slici 290 shematski je prikazan princip upotrebe solarnih koncentratora za
pripremu hrane kuvanjem ill prZenjem.
Slika 290 - 1 - parabolicno ill
sferno ogledalo; 2 - Suncevi
zraci; 3 -rostilj;
Ovakvim sfernim o g l e ~
dalom preenika 1,36 m, po
lupreCnika krivine 2 ill, iii-
ne daljine 1 m postignuta je
temperatura od 150C u zi-
ti. Za vreme od 2 casa tem-
peratura mase vode od 40 kg
povi.sena je od 18 do 45C.
2
Na slikama 291- 295 prikazano je nekoliko solarnih koncentratora.
Slika 291 - Parabolicno ogledalo precnika
0,95 m sa hromiranom povrSinom za refIek-
tovanje Sunceve svetlosti na kome je monti
ran uredaj za kuvanje hrane
Stika 292 - JednostavOl urei'aj za kuvanjc hrane
Suncevom energijom pomo6u parabolicnog ogle-
dala koji se koristi u Indiji
452
Stika 294 - Celovito
rabolicno ogledalo sa mon-
tiranim uredajem za kuva-
hrane i cilindricno-pa-
rabolicno oglcdalo
Stika 293 - Lamelarno
cilindricno-parabolicno
ogledalo za
sar\ie SunCevlh zraka u
iiinoj Uniji
Izrada celovitih ogledala sa zakrivljenom povrSinom tehnologijom ravnih ogledala
dosta je komplikovana i skupa. Stoga se za konstrukciju ovih ogledala koristi jednostav-
nija tehnologija koja se sastoji u tome da se na sferne, parabolicne i
Hene povrSine napravljene od metala ill plasticnog materijala, postave poliplocasta
dala. Umesto ogledala na ove povrsine mogu se postaviti specijalne aluminijumske folije
Sa dobrim stepenom refleksije svetlosti. Razumljivo je da ova jednostavna ogledala kao
koncentratori imaju veeu sfernu aberaciju i vece rasipanje svetiosti, tako da je i neSto
nfra radna temperatura. .
Pored malih koncentratora Sunceve energije koji se priroenjuju u domaCinstvu
za pripremu jela, konstruisani su i yeti koji se primenjuju u industriji za topljenje
nje metala. U zizi ovih koncentratora moZe se dobiti toplota temperature od neKoliko
Slika 295 - Sistem
cilindricno
ogledala sa
mom za navodenje
rna Suncu
453
hlIjada stepeni Celzijus . Na primer, parabollenim ogled.lom precnika 0,5 m i prijem.
nom povrSinom od 0,25 m
2
postiZe se temperatura i do 1200C tako d.a se u ii:l.i mogu
busiti Cellen; limovi debljine do 1 mm.
Treba se podsetiti da je ovu osobinu koncentratora Sunceve energije poznavao jos
slavni grcki fizicar i matematicar Arhlrned. On je u III veku pre naSe ere pomotu iz-
dubljenog sfernog ogledala Cija je Zizna daljina zbog male zakrivljenosti lznosila viSe sto-
tina metara spatio rimske brodove pri opsadi Sirakuze.
181 SOLARNE PECl
Solarne peCi., pocev od manjih za primenu u dOffiaeinstvu do ogromnih industrij-
skill peci, konstruisane su i pomotu poliplo castih ogled ala.
Na primer, Manja Telkes je u Njujorku napravila Suncev stednjak ciji se
trator sastoji od eetiri ravna ogledala postavljena iznad termicki izolovane l.'Utije (slika
296a i b). lzolacija kutije je izvedena stiroporskim ploearna debljine 5 em postavljenim
OJ 6
5
4
1
2
3
Slika 296 -1-- Termicki izolovana
kutija; 2 - aluminijumska folija
izmedu ploca; 3 - aluminijumska
folija sa unutraifuje strane; 4 - dr-
veni ram; 5 - staklcni poklopac;
6 - eetiri ravna ogled ala; 7 - sud
za kuvanje
454
u dva slqja izmeau kojih se nalazi refleksioni sloj od alumunijumske folije. Unutralnjost
kutije je nacinjena od kartona oblozenog aluminijumskom folijom sa lUlUtraSnje strane.
Nagib koncentratora je ravan geografskoj mini mesta u kome se nalazi solami stednjek.
Refleksione povrSine su ucvrseene u drveni ram kutije koja se zatvara staklenim pok-
lopcem.
Prilikom upotrebe sudovi za kuvanje se stavljaju u kutiju, a zatim se kutija pokla
pa staklenim poklopcem. Prilikom prenoSenja koncentrator se skida sa kutije.
Sa ovim solarnim stednjakom su vr!ene prakticne probe zagrevanja vode i prip
remanja brane i rezultati su zadovoljavajuci. U toku 3 casa 5 Utara vode zagrtjano je do
70'C, odnosno 80'C, !to jezavisilo od spoljalnjih uslova (oblak, vetar). Prazna kutija
stednjaka se zagreje do temperature 150C u roku od pola Casa. U toku 12 casa posti-
Zu se i viSe temperature. NajviSa temperatura postignuta u kutiji ovog solarnog Stednja-
ka iznosi 180C.
Poznato je da je jOg 1946. godine u francuskom gradu Odeillo (Odejo) u francus
kim Pirinejima sagraaena najveea solarna pee na svetu (sl. 298 i 299).
Stika 297 Slika 298 - Solama pee u radu pri top-
ljenju ruda i metala
Slika 297 predstavlja shemu principa rada ove ogromne solarne peei: svetlosni
zraci (I) padeju na sistem paralelnib ravnih ogledala (2) i odbijeni se paralelno usmera
vaju na dZinovsko parabolieno ogledalo (3). Odbijeni od parabolicnog ogledala svetlosni
zraci padaju na objekt postavljen u Ziii ogledala (4).
Od 1946. godine, kada je prof. Feliks Trombe konstruisao solarnu pee u Odeju,
ona je stalno usavrlavana taka da j< 1970. godine sa snagom od 1000 kW bila najveca
na svetu. Ogromno parabolieno ogledalo visoko je 39 m, siroko 54 m, a Zima daljina
mu je 18 m. Sastavljeno je od 9500 specijalno obraaenib ravnih ogledala veliC!ne 45 em X
x 45 em.
Iako parabolicno ogledalo svojim velikim otvorom dobro prati prividno kretanje
Sunca u toku dana, poliplocasta ogledala tzv. heliostati usmeravaju svetlost ka parabo-
!icnom ogledalu (s!. 300). Heliostat se sastoji od 63 ravna ogledala, a svako od njih, od
180' malih ravnih ogledala.
455
Stika 299 - ogledalo
Slika 300 - Paralelna ogledala
Parale1ni Suncevi zracizposle odbijlll1ia od ogromne povrsine parabolicnog ogle.
dala kOla oko 2000 m ,koncentnm se u llii ogledala i u njoj proizvode toplotu
od oko 4000 C. I pored toga !to je intenzitet Suneevog zracenja za Odtjo ako 600
W m Z 1 Sto post.OJe dosta veliki gubici, ova ogronma solarna pee ima snagu od 1000 kW.
Pom?cu ove .?eCl se u toku casa energijom istopiti do 200 kg
cIJa J.e tacka toplJenja ispod 4000 C. Stoga je razumljiv znacaj ovak-
Vlh solarnih peel, naroCito s obmom na energetsku krizu.
182 SOLARNI TORNJEVI
U. poslednje :reme u svetu je otpocela izgradnja solarnib tomjeva (kula)
energ:ge .. SlUlceve. Principijelna shema ovakvog postro-
Jen)" data Je na s1iCl 301. od heliostata (I), Suncevi zraci se koncentrisu na
Stika 301
456
Slika 302
183 OPTICKA SOelY A KAO KONCENl'RATORI
rezervoaru (2) sa vodom i
pretvaraju vodu u paru.
Vodena para dospeva u
parDi kotao (3), a odatle u
parnu turbinu (4). Dobijena
energija parne turbine tran-
smisijom se prenosi na gene-
rator elektricne struje (5), a
odatle u mrew (7). Kon
denzovana tapia voda sImp-
Ija Se u rezervoarima (6). Na
slid 302 prikazana je foto-
grafija jednog ovak.vog pos-
trojenja u J mnoj ltaliji.
Slican projekat je izveden u
Francuskoj 1980. godine i
to najpre snage 3000 kW, a
zatim 10000 kW. U Sovjet-
skorn Savezu izgraaeno je
ovakvo postrojenje snage
100MW.
U sadaSnjoj ed svetske
energetske krize ova postro-
jenja postaju sve znacajnija
i grade se sirom sveta, u
SAD, J apanu itd.
Kao Sto je reecHo, za koncentrisanje Suncevc energije, osim ogledala, koriste se
i optiCka so ci va.
Providna tela, koja su ogranicena dvema krivim povrSinama ill jednorn kdvom
i jednom ravnom povrSinom, zoyu se opticka sociva. Najcesce su opticka sociva ogra-
mcena dvema sfernim povrSinama ill jednom sfemom i jednom ravnom pOYfsinom pa
Q)
o
F F
Slika 303
d)
, F
,
457
se takva soCiva nazivaju sferna sociva ill jednostavno soCivo. Razlikuju se dye grope
Civa i to ispupcena (konveksna) ill sabirna soCiva i izdubljena (konkavna) ill rasipna
soCiva. Za koncentrisanje Slll1Ceve energije koriste se sabima soCiva.
Na slici 303 prikazana su soclva koja se koriste za koncentrisanje Suneeve energije.
Obitno bikonveksno socivo (a) se reile koristi zbog velike sfeme aberacije (AB).
Sotiva b), c) i d) su tzv. Frenelova(Fresnel, 1820.) soCiva i ona se najtesce korl ..
te za koncentrisanje Suneeve svetlosti. Ova sociva se nazivaju jos i prstenasta, jer su sas-
tavljena iz prstenova isecenih sociva sve vecih polupre cnika, tako da imaju veoma malu
sfernu aberaciju.
Slika 304 -, a) 1 - Staklena cev obraz\\ie efekat staklene baSte;
2 - vaz.duh kao izolator; 3 - cma cev; 4 - tecnost;
b) 1 - Staklena cev; 2 - crna zvezda za viiiestruko odbijanje svetlos-
ti tako da se apsopcija poveeava za 15-2<:1%; 3 - tecnost;
c) 1 - Staklena cev; 2 - cma tecnost;
a)
4
3
c)
U Zite 'fernih ogledala ill sociva stavijaju se staklene cevi ram dobijanja toplote
visoke temperature. Popreeni preseci ovih cevi dati su na slici 304 a, b, c.
ODELJAK XIX
19. SOLARNI BAZENI
Grejanje potroSne vade i vade u bazenima nzgjednostavnije i se pos-
tiZe kortscenjem Sunceve energije. Prema raspoloZivim, pribliinim podacima, uz nasu
mO!&cu obalu se u toku ploIeea, leta i jeseni za potrebe grejanja potrome vade i bazena
tro!i aka la' kWh energjje. To znaci da pri koeficijentu korisnog delovanja kotlovskog
postrqjenja ad 75%. u taku jednog casa izgori aka 120 tona nafie. mazuta ill ulja za
lozenje. U toku izgaranja ove kolicine navedenog gonya, u atmosferu se ispusta aka
4.10
6
m
3
h-
1
gasova. Ovi gasovi svojim Stetnim sastojcima zagaduju Zivotnu sredinu
zbog cega ana postaje nepIijatna i nezdrava Za coveka.
KoriS6enje Sunceve energije za dobijanje tople potrome vade i grejarge bazena
u primorskim i ostalim krajevima sa dosta sunca moguce je bez vecih investicionih ula-
ganja. Ovo je razumljivo,jer u letnjem i prelaznom godiSrYem periodu su potrebne niZe
temperature Za zagrevanje vade i bazena.
Prema sadaSnjem stanju u razvoju solarnih u naSOj zemlji moze se naj
manje 25% toplote dobijene izgaranjem nafte i njenfu dertvata ustedeti koriscenjem
direktne Sunceve energije za dobijanje topIe potrome vode i zagrevanje bazena. Na taj
nacm bi se uStedelo svakog casa najrnanje 30 tona naftinih derivata kojih svakog dana
itna sve manje i postaju USteaene kolicine naftinih derivata stavile bi se na ras*
polozenje indusmji ruane, lekova, tekstila i dr. Sern toga, zagawvanje zivotne sredine
smanjilo bi se svakog casa Za eko 10
6
m} .
191 VRSTE I ZAGREVANJE BAZENA
Bazeni mogu biti izgraaeni na Q-;vorenom i u zatvorenam prostoru pa se stoga
dele na otvorene i zatvorene. KoriS6enje otvorenih bazena u primorskim kr.gevimamogu
ce je tokom pet meseci, od Inaja do septembra. Dogrevanje vode U otvorenom bazenu
za 1 do 3e VIS se pomocll nafte, gasa ill elektticne struje. Medutim, za;;.."'Cvaqje se
moze uspesno postici kotiscenjem solarne energije. U tom cilju zidove bazena treba
obqjiti erno ram upijanja toplo1nog Suncevog zracenja. Sern toga, bazeni se pokrivaju
tamnom folijom ram zagrevanja vode difuznim Sunl'::evim zracenjem i SIDaI\1ivaJ1ja toplot*
460
nih gubitaka. Za vreme suncanih dana hazen se otkriva i voda se zagreva direktnim
Sun<5evim zracenjem_
192 SOLARNI SISTEMI ZA ZAGREV ANJE BAZENA
Za zagreva1\ie vode u bazenima uglavnom postoje dva razlicita solarna sistema i
to apsorberski i kolektorski solami sistem.
U apsorberskom sistemu voda bazena protice izmeau apsorbera i zagreva se Sun-
eevom enersijom u svom kruinom toku. OvaJ sistemje veomajednostavan ijeftin tako
da .ve viSe preovlauuje. Njegova niska eena i jednostavna montaZa Cine d. se u1aganja u
ovaj sistem amortizuju za 4-8 godina. Kad se uzmeuobzir daje vek trajanja ovih solar-
nih instalacija 20-25 godina, izlazi da se s obzirom na dUZinu amotrizacije, bazen bes-
platno zagreva oko 15 godlna.
Kolektorski salami sistem za zagrevanje bazena je isti onaj koji se koristi uopste
za dobijanje tople potrome vode i grejanje prostorija . Baterijaravnih solarnih vodnih
kolektora vezana je sa cevastim izmenjivacem toplote postavijeniro u bazen taka da
bazen predstavlja ustvari akumulator tople vode.
193 PLASTICNI APSORBERI ZA ZAGREV ANJE BAZENA
Najjednostavniji plastitni kolektori za zagrevanje bazena su gumeni iii plastieni
duSeci koji se koriste na plaZama, samo treba da budu obojeni cmom bojom radi bo-
lieg apsorbovanja Suntevog zraeenja.
I
j
t
'fll,
4 ,
1 j2 j
II,
3
1
l
5
Na slici 305 shematski je prika-
zan poprecni presek solamog baze-
na (1) sa gumenim ill plasticnim ap-
sorberom (2) i termiCkom izolaei-
jom (3).
Nacin zagrevanja bazena pamo-
eu apsorbera je jednastavan. CiIku-
laionom pumpom (4), najeesce je
dovolj an fIlter iii povratna pumpa
bazena, voda bazena se sprovodi iz-
meau plot. iii kroz cevi apsorbera
tankih zidova obojeulb u erno. Plo-
SIlka 305 te i cevi apsorbuju Suntevu ener-
giju i apsorbovanu toplotu predaj u
vodl bazen . Zagrejana voda se vraCa u bazen slobodnim padom (5). Tako s. same jed-
rum proiazom vode kroz apsorber, temperatura vade u bazenu mote da povisi za 4
0
C.
Ovakv:im postupkom temperatura vade u bazenumoze dostici + 30C.
Pri ovakvoj primeni apsorbera sa otvorenim kruznim tokam vade za zagrevanje
vode u bazenima, treba obratiti patnju na apsorber. Na slici 306 prikazan je isti sistem
sarno se apsorber (2) sastoji iz dYe talasaste taCkasto zavarene erne folije. Sem toga,
461
folije su pokrivene staklenom plocom iii providnom tankom foljjom taka da je iska-
risCep. i efekat staklene baSte. Sve 08talO je isto kao na slid 305. pa su i cifarske azna-
ke iste.
Komplikovaniji, ali i efektniji plasticni
apsorber sa otvorenim krufnim tokom vo-
de zagrevanje bazena shematski je prikazan
na slici 307. Dve prividne folije (I) i (2)'su
na ivicama sastavljene tako da se izmeuu
njih moze uduvati vazdub (3). Voda iz re-
zervoara (11) pomoeu ciIkulacione pumpe
(10) dospeva u plasticnu vrecu (4) cija
je osnova od erne dobro izolovane plasti-
ke (5), koja apsorbuje Suncevo zrace!\ie.
Japod plastiCne vrece nalazi se vazduSni
madrac (6) i izolatorska podloga (7).
V oda koja iz bazena dospe u plastic-
l 6 I
3
1
SIlka 306
nu vreeu, se gomje direktno Suncevom energijom jer Suncevi zraci pro-
laze kroz gO!l1Je proVldne fotiJe. Sem toga ova veda se zagreva i indirektno Suncevom
9
10
11
SIlka 307
energijom koju je apsorbovaia erna podloga plasticne vrece. Kada temperatura vode u
apsorberu postane veca od temperature okoline, izmedu folija (1) i (2) se automataki
uduva vazdub i prekine veza vode u apsorberu sa okolinom. Na taJ nacin se euva top-
Iota vode u apsoroeru. Ulaznom slavinom (8) i izlaznom (9) moZe se regulisati kOlieina
vode u apsorberu. Zagrejana veda iz apsorbera se vraca u bazen.
Toplota dobijena ovim solarniru sistemom u taku jednog casa po m
2
odgovara
toplotikoja se dobija oko oko 10 litara nafte.
462
Na shci.308 dalaje shema sp,ganja plasticnih kolektora sa bazenom.
Pri izboru apsorbera treba imati na umu da u vodi ima krecnjaka i veorna
sivnih hemikalija, na prbner, hlora. Trajanje ovakvih ureilaja zavisi takode od otpora
3
5
2
Slika 308 - 1 - Plasticni kolektori;.2 - bazen; 3 - ciJkulaciona pumpa; 4 - diferencj alni
tennometar; 5 - bazenski temperatunki senzol; 6 - kolek torski temperaturski senzor
koroziji i delovanju ultraljubicastog Suncevog zraee!jja, kao i cd promene vremena.
Posebne osobine koje treba da zadovolji apsorber u pogledu materijala i konstruk-
cije jesu:
- cevi izraOene od tvrdog crnog polietilena.
- erne cevi izraaene od mek.e smteticke materije sa mogucno5Cu savijanja u spi-
ralu ill zmijoliko,
plocasti crni apsorber od meke sinteticke materije sa kanalima,
- vazduSnijastuci ocrnjeru. sa abe strane.
Razurnljivo je da se navedeni sistemi plasticnih apsorbera sa otvorerum kruZnim
tokom vode za zagrevanje vode u bazenima moze koxistiti u krajevima u kojima nema
opasnosti od zamrzavanja.
194 KOLEKTORSKI SISTEMI ZA ZAGREV ANJE BAZENA
U toplijim krajevima, kao sto je naSa ladranska ohala, rome se koristiti
sifonski sistem (s!. 309). U tom slu6'!iu baterija solarnih kolektora (I) nalazi se nize od
bazena (3). Voda zagrejana Suncevom energijom iz baterije solarnih kolektora penje
se navise (2), ulazi u bazen i meSanjem zagreva vodu u bazenu. Voda iz bazena slobod-
nim padom (4) dospeva u solarne kolektore i panovo se zagreva Suncevom energijom.
Radi sigumosti za kada nema dovoljno sunca, u sistem se moze ugraditi i jed-
na cirkulaciona pumpa.
Zagrevanje vade u bazenima
pomocu baterije solarnih kolek.
tora koriscenjem cirkulacione pum-
pe i automatSke regulacije prika
zaCe se na shem; IMP IK 0 Ljub
Ijana (s1. 310).
Temperaturski senzOr za tee:
nOS! (1) izmeri temperaturu vode
u solarnim kolektorima, a
zor (2) ternperaturu vode na
izlazu iz bazena. Razlika ovih
temperatura pojavljuje se na tern
peratumom diferencijalnom regu-
!atoru (3). Kada temperatura u
solarnim kolek-torima postane vi-
Sa cd temperature vode u bazenu
za temperatursku razliku, tempera_
I
I
I
I
M 5
r
2
4
463
Slika309
turni diferencijalni regu
lator otvara trokraki elsle
tromotorni regulacijski ve
nti! (5) dok se ne dostig
ne potrebna temperaturna
razlika. T oplotna energi
ja se na t'!i natin pre
nosi iz kolektora u ba-
zen. Kada temperatura u
sola.rnim kolektorima pos-
tane niu od temperature
vode u bazenu zbog oda-
va!jja toplote bazenu ill
oblacnosti. ternperaturni
diferencijalni regu!atorpre
ko veze zatvara trokraki
elektromotomi regulacijski
ventil, sve dotle dok se
ne postigne potrebna tern
Slika 310 peraturska razlika. Regu.
. . . . lator (4) sprecava pregre
van)e vode u bazenu. U s!Stem)e ukljucena ci.rkulaciona pumpa i filtar F.
195 SMANJIV ANJE TOPWTNIH GUBITAKA BAZENA
Pri zagrevanju bazena solarnom energijom od velikog je znacaja da se gubici ener-
gije svedu na najrnanju mogucu memo Otkrivanjem bazena noeu i kadaje oblaeno, od-
nosno kada apsorber ne radiI potrebna povrSina apsorbera, odnosno potreban broj solar-
464
nih kolektora, mogu se prepoloviti. Treba imati u vidu da gubici toplote mogu da budu
veliki naroc;ito na gomjoj pOVISini vode i na zidovima bazena. Do 90% od dobijene
toplote u bazenima pomocu Sunceve i dopunske energije moze se izgubiti usled ispa.
ravanja, konvekcije i infracrvenog zra6enja. U zavisnosti od velicine bazena i gamje
povrsme vode, oko 0,5 do 1,5 lim. vode ispan za 1 tako da se bazen mora cesee
puniti.Ovaj gubitak se maze smanjiti pakrivanjem i atkrivanjem bazena tankim falijama.
196 ZAGREV ANJE BAZENAPOMOCu DVA ODVOJENA SOLARNA SISTEMA
Kotisc'"1ie solarnih kolektora za zagrevaJjje maJjjih bazen. nije podesno zbog do
bijanja temperatUra do 90C. Meautim, kolektoriski sistem je podesan za zagrevanje
vecih bazena, u halama. U tom slucaju so kotiste dva odvojena postupk. pti
zagrevanju bazena solarnom energij om. U prvom postupku se krumim tokom voda
zagrejana u solamom kolektoru preko izmenjivaca toplote prenosi na vodu u bazenu.
U drugom krugu se pomoeu pumpe voda iz hazena dovodi u izmeujiv.c toplote
i ponovo vraea u bazen. U ,velikim halama sa bazenima za plivanje izmedu dva
na kruZna toka ukljucuje se toplotna pumpa. Njen zadatak je da povisi temper.turn
radnog f1uida salamog kolektora i tako poveca energetski efakat.
Razumljivo je da salamo grejanie malih bazena u individualnim zgradam. i velikih
bazen. u halama, moze da so poveze sa soJaroim instalacijarna za dobijaJjje tople pot
rolne veda i grejaJjje prostonia, kao Ito ie ptikazano na datoj shemi (s!. 311). Shem.
Stika 311 - 1 -Otpadna voda; 2 - voda za 3 - tus; 4 - otpadna voda od tuSa;S - otpadna voda;
6 - povratni isparivac; 7 - ventili; 8 - skupljac otpadne vode; 9 - otvoren bazen; 10 - rezervoar za
grejanje prostorija; 11 - teZerYOat za toplu vodu; 12 _ kondenzator; 13 - potrebna topla voda;
14 - skupljac; 15 - ledena povrSina; 16 - podZemna VOda; 17 - bunar; 18 - solami ko}.ektor za tusi
grejanje; 19 - solarnikolektor Za zagrevanje otvorenog bazena
465
prikazuje kookretni eksperimentalni bazen jedan ad najvecih u Evropi izgraden u Vilu
(Wiehl, Westfalen) u bJizini Kelna, Zapadna Neroacka. Do 1974. godine, za zagrevaJjje
vade u bazenu, dobijanje tople vode i zagrevanje prostorija bile je potrebno da se e1ek-
Slika 312 - AVionski snimak sportskog centra sa solarnim bazenom i sportskim halarna
tricnom strujam obezbedi energij. od 700.000 kWh za seZOnu od 5 meseeL instalaei.
jom 1100 solarnib kolektora ukupne povrsme 1485 m' elektricna strujaje zamenjena
solamom energijom izuzev 70.000 kWh (10%) za pogonake uredaje. Za povrSinu od
3000 m'. pottebnu Za smeltaj kolektora iskoti!Ceni su krovovi dye hale koje sluze za
letnJe 1 zimske sportove. Zamrzavanje vode za kliZaliste vrSi. se takoGe pomocu solarne
energije.
197 PRORACuNI BROJA KOLEKTORA ZA SOLARNE BAZENE
U odeijku solarnim bazenitna razmotren! su zatvoreni i otvoreni solami bazeni. Ovde ce
se taZIllotriti nacin odrec1ivanja broja solarnih ravnih kolektora za zagrevanje vode u bazenima.
. ZagtevanJe bUena u baJama Suncevom energijom leti je relativno jednostavno,
Jer voda u bazenu SlUZl lStovremeno i kao akumulator toplote (s1. 313). Ravni solarni vodni kolek-
t?r je oVom sluceju jednostavan: sa jeduim staklenim pokrivaeeffi ill bel llIega. Pomocu
voda lZ dospeva u solatni kolektor odakle se pOsle zagrevanja Suncevom
slobo.dnim vraca u bazen. Ovakav solarni sistem je jednokruzru
1 una dosta velikl koefiCijent korisnog deloval\la.
Za odredivarlje potrebne kolektorske povrb u odnosu na velicinu povrSine nivoa vode u ba-
zenu, je da se odredi masa mi vade koja se izgubi usled isparavaIija u toku dana po 1 m2
slobodne povrSine vade u bazenu. Ova masa iznosi ptibliino;
mi =: 0).5 kgm-
2
h-
1
"" 3,6kgm-
2
d-
'
Kolicina toplotne energije Qi kojaje pouebna da ispari masa vade ad 1 kg,iznost
Qil = 0,69 kWhkg-
1
466
Prema tome za isparavanje 31> kg vode potrebnaje en01'gija:
Q
p
= mjQil"'" 3,6kgm-'d-
1
.0,69kWhkg-
1
= 2,484 As 2:5kWhm-
2
d-
1
Na osnovu na wei 251 vidi se da je kotisna Sunceva energia Q, koja se moze kON
ristiti u letnjem periodu pomoeu ravnih soJarnih kolektora Q
8
:: 2 kWhm-1d-
1
Na t. nacin odnos
Qp 2;5 kWhm-'d-
1
- = 1,25
- 2kWhm-2d-
1
pokazqje da je potrebna toplotna energia za zagrevRJ1je bazena l;ZS puta veta od Sunceve energije
koja se moze koristiti po 1 m
l
na dan. To znaci da je za SViki m' slobodne povdine vade bazena
-6
4
I
7
3
2
Slika 313 - 1 - Ravni vodni solazni kolektor; 2 - bazen; 3 - cirkulaciona pumpa; 4 _ kataa za
dogrevanje vade; 5 - gasni ill elektrini grejac;6 - dovod tople vode iz kolektorau bazen; 7 - dovod
tople .vode iZ kotla u bazen; 8 - dovod hladne vode u kotao i bazen; 9 - isputtarde vode iz bazena
potrebno oko 1,25 m
l
kolektorske povrne.
Odnos potrebne toplotne energije Q
p
za zagrevaqje bazena u toku dana po 1 m
2
slobodne
povrtine vade u hazenu i Sunceve energije Q, koja se mole koristiti dnevno po 1 m
2
u letI\jem
riodu je znatno nepovoUnii za otvonme bazene u slobodnom prostoru. Pored isparavanja vade ba-
zena u ovom slue"u treba da se uzme u obzir gubitak toplotne enelgije konvekcijom. Ukupni gubi-
ci toplotne enargije sada ixnose oko 4 kWhm-
2
d-
1
tako da je u OVOrn slucaju potrebno pribliino
2 m
2
kolektorske povrtine po 1 m
2
sIobodne povrSine vode u bazenu, bez ugra4ivanja posebnih
za uitedu toplotne energtie.
Treba napomenuti da u oba slucl\la nisu uzeti u obzir gubici toprotne energ,ije pri
i dodavanju sve.ze vode bazenu.
U izlaganju 0 solamim bazenima receno je da se ure4qjima za otkrtvatje bazena u vremenu
kada se ne koristi maze uitedeti oko 50% potrebne kolektorske povrfine za zagrevanje bazena. Da-
iib 15% moze se uitedeti rekuperactiom toplotne energie kori!Cenjem otpadnih voda za zagrevanje
vode u bazenu.
Tako se, na primer, u letrdem periodu 65% primarne energje za zagrevanje vee pome-
nutog ogromnog eksperimentalnog bazena u Wiehl-u. Na slid 314 shematliki je prikazan raspored
preostalih 35% potrebne korisne energ:ije za ovaj otvareni hazen sa uredajima za otkrivanje i primenu
principa grejatUa rekuperacijom koriCenjem tople otpadne vade.
Od 1(1% primarne enetgve (ugai, nuklearna energva), 7% se gubi u elektricnim centralama
i transportu pIi promenama i pripremi ove energije za primenu, take da se koristi 3% dobijene
467
TenniCki efekat toplotne pumpe doprinosi da se iskoristi 11% indirektne SUnceve
energ:oe dobuen od vazduha i vade okoline, podzemne vode i dr. DirektnaSunceva energija ucestvuje
35%
-
> 21'/, ./
Slika 314
cJ
" ,
"
/
"
I
ij
/
,
"
,
"
,
/
I/;
"
0
,
/1*-
6
1//
(i .. :
/ Vi
i
,
!)'
2
V
,
i
V
',5
Stika 315 - a - Predsezona; b - glavna sezo-
a-b - nepokriveni hazen; c predsezona;
d - glavna sezona; c...:l - pokriveni bazen
sa 21% energ.ije u bilansu korisne energje ovog bazena.
Cesto je. petrebne da se odredi zavisnost odnosa povrSine solarnih
ra prema mvoa vode bazenu i porasta temperature vode u bazenu. Na slici 000
shm.natsJ:ti
Je
pIikazana OVa ZaVlSnost 1 to za nepokriven i pokriven bazen u gIavnoj sezoni i predsezoni
bazena.
. Na apscisnu OSU (sL 315) prenesene su vrednosti odnosa povrSme kolektora prema povrSini
mvoa vode u. bazenu, ana ordinatnu osu porast temperature vode u bazenu u C.
Na pnmer,zaAK/AB= OS, se za nepokriven bazen:
- u ptedsezoni
- u glavnoj sezoni
a zaAK/AB = 2:
- u ptedsezoni At= 8
- uglavnoj sezoni At= l1,5c
C
Za pokriven bazenzaAK/A
B
=- 0,5:
- u predsezoni at= SoC
- uglavnoj sezoni at=- 6C
a zaAK/ AB = 2:
- u predsezoni
- u glavnoj sezoni
at= usoe
at"" 16C
. Primer: Odrediti uhedu i broj godina amortizacije solarnih instalacija primellienfu za zagre-
YaqJe vade u otvorenom bazenu cije su dimenz.ije 10 m X 10 m X 2 m Suncevom eneIgijom.
468
AB = 10m 10m "" 100m
2
AK = 1,25 -100m
2
"" 125m
2
AKIAB = 1,25
PIeroa slid 315 zaAKI An '" 1,25 dobijase;
_ u predsezoni il.t= 7C
_ u glavnoj sezoni At= 10C
Aka 5e uzme U obZiI daje srednja vrednost temperature vade u bazenu pre 15C:
onda izlazi da je tempexatura vade u bazenu posle zagrevanja u predsezoni a u gla';l0J
ZSoC, 510 odgovara pottebama. Nita temperatuta u predsezoni 5e mofe POVlSlti a Vl
temperatura u glavnoj sezoni 5e sniiava sveze. vode zOOg veeeg kupac:t:
Za odredivanje uM.ede i broja godina amorttzacoe, potrebno Je da se odrede troSkou za svakl
sluCa,j. Pritom treba imati u vidu da su salami kolektoIi za zagrevat\ie bazena jednostavni. i prema
tomejeftiniji.
+ 100%
solarnih kolektora X 4000 dinm-
2
troSkova za ostaiu opremu salarnih instalacija (cir-
kulaciona pumpa,automatska regulacija, ern i dr.
kao imontiIanje opreme)
500.000 dinaIa
izllosi:
500.000 &nara
Ukupno: 1000.000 dinara
Za zagrevanje ovog bazena naftom potrebno je 70 litara nafte dnevno, sto za jednu sezonu
70Id-
1
S 30d = 105001
10500 132 dinara r
1
:: 336000 dinaIa
Prema tome ubda ujeGnoj sezonije 336000 dinara;
Broj godina arnortizacije iznosi:
1.000.000 dinam
:: godina J::! 3 go dine
336000 dinaragodina-
1
ODELJAK XX
20. SOLARNE SU8ARE I DESTILATORI
Vekovima su ljudi suSili sve1e voce. powee i meso da bi obezbedili hranu Za zim-
ski period. Za tu svrhu ljudi su koristili Suncevu energiju kao najprikladuiju i najjefti-
niju. Danas se Za ocuvanje hrane koriste friZideri i zamrzivaci, ali u krajevima gde ne-
rna elektricne struje jos uvek se koristi Sunceva energija.
U novije VIeme vece susare umesto Sunceve energije koriste skupu i deficitarnu
energiju fosilnih gonya, iako se ova energija moze potpuno ill delimicno zameniti solar-
nom energijom. Ovo narocito vaZi za manje suwe koje se megu koristiti u doma6in-
stvirna za susenje v06a, povrea i mesa, u agroindustriji za suSenje iitarica i duvana, U
gr.aevinarstvu Za susenje cigle i dr.
Jednastavna salama
sara za susenje Zitarica pri-
kazana je shematski Da sliei
316. SUneevi zr.ci (1) padaiu
n. staklenu ill plasticnu pro-
vidnu povrsinu (2), koiom ie
pakrivena jedna
nog sanduka (4). Izmedu pro
vidnog pokrivaca i dna san-
duka ie meiluprostor (3) u
Kojima se ventilatorom (5)
uduvava svei vazduh. Dno
drvene kutije je obojeno crno
taka da so u prastoru (3)
stvara efekat staklene baste.
Zagrejani vazduh kroz Siru
gumenu ill p1asticnu cev (6)
ulazi u prostoniu (7) i suli
iitarice. U naSim krajevima
nagib sanduka premo hon
zonID u vrerne SU8enia uta-
rica treb a da bude 60
0
Stika 316
470
Prakticno je utvrlieno da kukuruz koji se sum na ovaj naCin ostaje svez do
ne setve dok ostali dec kukuruza zbog vlage se kvari i postaje gotovo neupotrebljIV.
Sll jednostavne male solarne susare za upotrebu u domacinstvima naroCito
na selu. POIIloCU om suwa koje se mogu napravi'ti po principu ,,madi sam" mogu se
suSiti Sljive, jabuke, smokve, masline i drugo voCe, kao i r8Zno povrCe. Ovakva solarna
susara prikazana je shematski na slici 317 .
Slika 317
Drvena ill plasticna kuti
ja (1) u unutra!njosti pokri
vena je crnom metalnom fo-
lijom, a spolja dobra izolova-
na i pokrivena:-- koso postav-
ljenom providnom plasticnom
folijom ill staklenom plocom
(2). Suncevi zraei (3) prolaze
kroz ovu providnu povrSinu i
ulaze u unutraSnjost kUtije.
Sitno iseckani materijal za su-
aenje postavlja se na poeinko-
vanu Zicanu mreiu (4) ispod
koje se nalazi jedna erna iz-
bUSena metalna ploca (5).
Mreza sa materijalom za su-
Senje moze se izvuei iz kutije
kao Iadiea iz stoIa (6) da bi
se uzeo osuSeni i postavio nov
materijal za suSeI1ie.
Kada se u kutiji uspo,tavi efekat staklene baste, kroz otvore (7) na dnu kutije
ulazi svez vazduh koji se greje u dodiru sa ernom placoID pri prolazu kroz rUene otvore.
Na taj nacin materijal se brzo su5i istovremeno direktnim Suncevirn zraeenjem, infra-
crvenim zraeima erne metalne folije i vazduhom zagrejanim efektom staklene baSte. Vo-
dena para oslobodena iz voea i povrea, prirodnom tennickom cirkulaeijom diu se i kroz
otvor(8) odlazi u almo,fern. o. .. . ..
U kutiji moZe da ,e razvije temperatura od 60-160 C 1 pri mskim spoljall1iun tern
peraturama, pa se mora obratiti paZn.ja na providni pokrivac. Za tu svrhu moZe se kons-
titi speeijalno staklo, dvostruko ill trostruko zastakljenje, ,to poskupljuje solarnu suSatu.
Cak i pri niskim spoljasnjiro temperaturama, sUSenje voea i povrea pomocu ovak
ve solarne sume moze da se ostvari za 3 casova.
201 SOLARNI DESTILATORI VODE
Nedostatak pijaee vode u toplim suvim predelima, narocito pustinjama, toliko
zabrinjava ljude koji Zive u tim predelima, da se vow "rat za vodu". Stoga
nastao problem da se iz vode barn, kanala, reka ijezera, kao i slane morske vode doblJe
cista pijaea voda. Ovaj problem se resava destilacijorn nadzernne i podzemne vode kao
471
i slane morske vade. Destilacija se vrm koriseenjem elektricne energije, a u posledrye
vreme energetske krize sve viSe se koristi i Sunceva energija. Razume se da se danas
ovaj problem ne maze reSiti sarno primenom Sunceve energije, ali se procenat uCesca
solarne energije za reSavanje avog problema sve viSe povecava. Ovo je razumljivo jer
krajevi sa SUVOID klimom i pustirije gu sirornaSne pijacom vodom , imaju dosta sunea-
nih dana.
Ovde ce se raz-
motriti dva jednostav.
na solama destilato-
ra vade -kqi mogu
koIisno posluZiti za
dobijanje pijaCe vode
iz kontinentalne i
rske.
Jednostavni so
larni destilator sherna-
tski je prikazan na
slici 318. Crno oboje
na metalna kutija (1)
visine od svega nekoli"
k 0 centimetara cije je
dno dobro temUcki
izolovano, pokrivena Slika 318
je koso postavljenom
staklenom plocom (2). Na dnu kutije postavljenaje plitka tarono obojena posuda (tepsl
ja) sa vodom (3). SUncevi ZIaei (4) proiaze kroz staklenu plocu i u kutiji stvaraju efekat
staklene baSte taka da se voda u posudi zagreva ad 60.s00C. Voda tada isparava i na hlad-
noj staklenoj ploci se kondenz'lje. Vodene kapljice tada k1ize duz nagnute staklene plo
6e, ciji nagib prema horlzontalnoj rami treba da bude najrnanje 10. Kapijice vade pa-
dcgu na dno kutije i destilovana voda dospeva u posudu (6) za koriscenje. Cvrsti otpaci
kontinentalne vade, odnasno so morske vode, taloze se na dno kutye u posudi i izvlace-
njem posude mogu se odstraniti, a so upotrebiti.
Efekat opisanog solarnog destilatora maze se poveeati, ako se spoje dva ovakva
de,lilatora i tako omognci izlaz destilovane vode na dye strane (si. 319). Cvrsti otpaei
Slika 319
472
kontinentalne vade, odnosno so morske vade. se izvlacenjem plitkih posuda
iz kutije sa abe strane. .
Efikasnost solarnih destilatora vade zavisi uglavnom od meteoroloSkih us!ova,
povrSine asnove destilatora i visine vade u posudi. Maksimalna velicma zastakljene povr
Sine je 2 m x 1 m,jer se vece povrSine viSe zagrevaju pa se kondenzacija na staklu sma-
njuje. . .
Za !anje slojeve vode solarna destilacija je eflkasnija nego za deblje. Na pruner,
U SUllCanlln krajevima za slojeve vade debljine 2 em maze se dobiti destilovane vade
oko 6 1m' d -1, a za dvostruko veeu debljinu pod istim uslovima sam04 1m' d -1.
Velike kolicine destilovane vode u pustinjskim predelima danas se dobija primenom
batetije ravnih solarnih kolektora i koncentrisane Sunceve energije visoke temperature.
0J)ELJ AK XXI
21. KONVERZIJA SUNCEVE U ELEKTRICNU ENERGIJU,
SPOLJNl FOTOELEKTRlCNI EFEKAT. FOTOCELIJA
J os 1888. godine fizicar HaIvsks je pomoeu negatimo naelektrisanog elektros-
kopa z.pazio de ,veze amalganisana cinkana ploea pod utic,gem kratkotalasne ultra-
Ijubieaste svetlosti emituje elektrone. Daljlm !spitivanjem utvrdeno je da ovu osobinu
im'!iu i ostali metali, naroeito alkalni i zemnoalkalni. Poj.va da neki metali eminiju
sa svoje povrtine elektrone dok su pod utic'!iem svetlosulb zrakov. nazvana je foto-
elektrienim efektom, dobijeni elektricitet fotoelektricitetom, emitovani elektroni
fotoelektronim . Tako je krajem prostog vak. uspostavljena Voza izmedu svetloanih
i elektrieulb poj.va.
F otoeleKtricni efekat objasnio je AjnMajn na OSIlOVU Plankove kvanme teorije
svetlosti. Pri delovanju svetlosti na neki metal, energija svakog apsorbovanog fotona
h v. gde je h Plankova konstanta, a JJ frekvencija svetlosti, jednim delom se mora utro"
Siti na savladivanje rada A potrebnog za otkidanje elektrona sa povrSine metala, a osta"
Uk energije prelazi u kIDetiCku energiju elektrona m v
2
/2, dakle:
mtf
--- = hv - A
2
Ovo je Ajnit'!inova jedn.Cina fotoelektricnog
efekta Za ciju teoriju je Ajn!t'!in dobio Nobelevu nagra-
du 1921. godine.
Ako metale) koji emituju elektrone pod uticajem
svetlosti, smestimo u evakuisanu staklenu cev, onda se
prilikom promene jacine upadne svetlosti mogu dobiti
impulsi struje promenljive jacine, kada se anoda i katoda
lakve cevi veiu u Kolo jake elektridne baterije. Ovakve
cevi. nazivaju se /otocelijama.
Alkain. fotocelija prikazana je shemataki na sUci
320. Ona se sastoji iz staklene evakuisane cevi u kojoj
so kao katod. K na1azi metaina polucilindrlena pioea_ Slika320
474
Ova ploOa je na izdubljenoj strani prevucena tankim slqjem nekog alkalnag metala, na
primer, oksidom cezijuma na srebru, koji lako otpuSta. pn svetlosti.
Anoda A je metalna nca. Nasuprot katode na zidu staklene ceV! naIlIZl se mali prozor.O
od kVaIca iii specijalnog stakl. kqje propulta infr.crvene i ul!raijubicaste uake, ler
obieno staklo upija ove zrake.
Aka se elektrode alkalne foto6elije vezu u kalo elektricne baterije napona 200 V
i svetlosni zraci proposte kroz ljjen prozor d. padaju na izdubljeni deo povrsme katode,
onda te ova odmah emitovati fotoelektrone, koji odlaz.e na anodu. Na taj naCin zatvo-
rice se kolo baterije. JaCina nastale struje zavis! od brqja emitovanih fotoelektrona sa
ka
tode u fotoeeliji, a taj brqj zavisi od intenziteta svetlosti koja pada na katodu. Jatlnu
dpbijene s!r'1ie pokazuje miliampennetar,kqji je baterije.. .
Ovakve fotoeelije sa evakuisanim cevima kOJe se fotocevnna, pn naponu
od 100 V, kad se obasjaju svetlo!6u tlnjalice,mogu dati fotos!r'1iujaOine 0,2 mAo Fo-
toeelije ispunjene nek.im inertnim gasom, na primer, argonom, mogu pn naponu od 20 V
dati ijaeu anodnu s!r'1iu.
Primena foto6elija je viSestruka i veoma znacajna za savremenu nauku, tehniku
i privredu. Koriste se u fotometriji, televiziji, kod ton-f:ilina, i dr.
vrsene fotoeelije i elektronske cevi primenjene su u savremenOJ elektromcl za
ciju robota i elektronskih mozgova, Cirne je izvrSena tehni&a revolucija u industriji i
savremenom iivotu.
211 POLUPROVODNIU
U pogledu elektricne provodljivosti cvrsta tela se dele na provodnike, poluprovod-
nike i izolatore.
, Cvrsti provodnici imaju veliku elektricnu provodljivost zasnovanu na
retijivosti njihovih slobodnih elektrona u njihovoj unutraSnjosti. PoluprovodruCl IDlaJu
slabiju pakretijivost manjeg broja slobodnih elektrona u odnosu na provodnike,a veeu u
odnosu na izolatore. lzolatori imaju veoma mali broj slobodnih elektrona kOjl se kroz
iU
ih
veoma teSko i slabo kreeu tako da izolatori neznatno provode elektricitet.
Poluprovodnici se "na temperaturi blizu apsolutne nule ponasaju kao izolatori, pa se
moZe reei da su izolatori specijaian slucaj poluprovodnika. lako neroa o!trih granica
izmeau provodnika, poluprovodnika i izolatora, ipak se uzlma da specifican otpor kod
dobrih provodnika iznosi oko 10-' ,1 m, kod poluprovodnika od 1O-
4
11m do 10' 11m,
a kod iZolatora oleo 10
12
11 m.
Ovde ce se deta1jnije razmotriti poluprovodnici s obzuom na njihov znaeaj za
verziju svetlosne u elektricnu energiju.
Posle o1kriea termoelektriciteta 1821. godine, zapaten je znacaj polUprovodnika,
a meau detektorima primenjenih u elektricnom kolu prvih radiotelegrafskih i telefonskih
prijemnih stanica u proslom veku nalaze se poluprovodnici koji se sastoje iz galenita
(PbS) ,pirita(FeS,) i telura(Te). .
Danas je poznat veliki broj poluprovodnika, medu kojima se nalaze elementl B ,C,
Si,P,S,Ge,As, Se,Sn, Te i J, kao i IIUlOga jedinjerUa prvenstveno metala sa kiseonikom,
sumporom i telurom, na primer, Cuz 0 ,PbS. F eSz i dr. .
Nosioci struje kod poluprovodnika kao i kod provodnika su elektroru
475
provodijivosti, ali je kad njm mehanizam provotlenja elekmcne struje drukciji nego kad
provodnika.
Pre svega, kad poluprovodnika elektroni provodljivosti nastaju toplotnim kreta-
ljjero, dok kod metala toplota neroa nikakvog uticaja n. njihovo stvaxaljje. Dole je kon-
centracija slobodnih elektorna, njihov broj u 1 em' kod metaia, reda veliCine oleo
10" ,kod poluprovodnika koncentracija slobodnih elektrona je 10' do 10' puta manja_
IstraZivaljjem je utvraeno da elektricna kod poluprovodnika zavi-
si od temperature, a takooe od kolicine necistoee primese u njima i njenih hemijskih
osobina.
Kad poluprovodnika provodijivost raste sa temperaturom odnosno specificni
otpor opada sa porastom temperature. Kao no vidimona visokim temperaturama polu-
provodnicise ponaSaju kao da imaju svojstva metala, a na apsolutnoj null koncentracija
elektrona provodljivosti im iscezava, pa tada se ponaSaju kao izolatori.
Ovako ponalaljje poluprovodnika nastaje zbog toga, Ito su kod ljjih valentrd elek-
troni jace vezani za atome usled hemijske veze, tako da se pod uzajamnim dejstvom
atoma ovi elektroni ne mogu udaljiti iz svojih atoma, te ostaju u njima. Meautim, pod
uticajem neke spoljaSnje energije valentni elektroni se mogu odvqjiti iz atoma i postati
slobodni elektroni iii elektroni provodijivosti. Polto pornenute hemijake veze nisu jake,
razwnljivo je da se one pod utic'!iem toplotne, pa i svetlosne energije, mogu prekinuti.
Pri procesu kidanja pqjedinih veza izmedu atorna osiobaaaju se elektroni provodljivos-
ti kqji se mogu kretati po celqj zapremtrd poluprovodnika. Ukoliko je viSa tempemtu-
ra, utoliko ee biti veei brqj preldnutih heroijskih veza, pa prema tome i veei brqj slobod-
nih elektrona. Otud je razumijivo da koncentracija slobodnih elektrona kod poluprovod-
nika raste sa temperaturom. Na mestima gde se prekine veza izmeau atoma i polupro.
vodnika nastaje otkidanje jednog elektrona usled eega dati atom prede u jon. Stoga
na takvom mestu, gde je nepopunjena veza nasuye marUak elektrona, odnosno nastaje
tzv. elektronska supQina iii kraee supl/ina. SVaka supljina u poluprovodniku ponas. se
slieno jednoj eestici sa poZitivnim nae1ektrisanjem. Posto u svaku ovakvu moie
preCi jedan elektron iz susedne hemijske veze i popuniti j!, a time ostaviti iza sebe novu
fupljinu, razUlllljivo je da se ovaj proces moZe kontinuirano ponavljati od atoma u jednoj
heruijskoj vezi do atoma u sledeCirn hemijskim vezama. a to je u sustini, ista pojava
kao da se pOzitivno naelektrlsanje premesta, tj. kreee kroz krista!. Prema teme izlazi da
u poluprovodnicima kao nosioci naelektrisanja slule i elektroni i supljine. Pri tome u
svakom cistom poluprovodniku koncentracija elektrona jednaka je koncentraciji suplji-
na. To je razumljivo, kad se ima u vidu da pri svakom otkidaljju elektrona, u hemijskqj
vezi ostaje po jedna fupljina pozitivno naelektrisanje iznosi isto toliko koliko i ne-
gativnog elektrona.
Radi predstave mehanizma pro' -:)Clenja elektricne struje u poluprovodnicima
posrnatracerno sluecg kod poznatog elementa germanijuma (Ge). Gennanijum je VIla
krt sivobeo kristalan element sa podjednako izra.zenim metalnim i nemetal :.tin osobi"
nama. Redni broj mu je 32. U svom elektronskom sloju, a to je
sloj njegovog atoma, nalaze se valentna elektrona. Gennanijum kristalioo u
nom kristalnom sistemu) pa kao i kod dijamanta svaki mu je atom vezan sa cetiri su-
476
sedna atoma, tako da se ovi nalaze u temeruma tetraedra. Na slid 321 shematski je
prikazana projekcija strukture kristalne resetke gennanijuma u hOrizontalnoj ravni.
Bell kruZici predstavljl\iu atome gennanijuma.
Pretpostavicemo da se kristalna resetka sas
toji iz hemijski cistog gennanijuma Ge, iz istih
atoma. U k ovaJentnoj ven cetiri susedna atoma
gennanijuma sa atomom na mestu Ml prekidom
jedne veze oslobada se jedan elektron pravodlji-
WPlJl\.1E vosti usled cega nastaje supljina sa pozitivnim nae
!. 5LOODD"' 1:LEKTROHI lektrisanjem.
Vee smo videli da se svska lupljina privla-
Slika 321 cenjem jednog elektrona iz susedne veze neutra
liSe, ali time nastaje nova supljina itd., no koncentra
eija slobodnih el.ktrona jeduska je koncentraeiji lupljina u polupravadniku. Ako je
poluprovodnik pod uticajem elektricnog polja, onde nastaje veei broj slobodnih elek-
trona i mpljina. No taj brqj slobodnih elektrona mnogo je manji no 81:0 je kod metala, pa
zatc poluprovodniciimaju veliki specificni otpor.
Racuni pokazuju da u 1 cm
3
germanijuma na sobnC!i temperaturi ima 2 . 10
13
slcbodnih elektrona i supljina. Kad se irna u vidu cia je koncentracija elekttona u me-
talima reda vellcine 10
21
em -3, onda je razumljivo zasto je specific!ni otpor
rna mnogo veci,i na sebnoj temperaturi (20C) iznosi p= 50 nero.
U priradi ne pastoje cisti paluprovodniei, Ulkvi kod kojih bi se kristalna reset-
ka sastojala iz iste vrste atoma, nego sa dodacima atom a drugih elemenata. Posto oVi
dodaci ill primese iroaju upliv na fonniranje slobodnih elektrona i lupljlna u kristalncj
resetki, pa prema tome i na povecanje njene elektricne provodljivosti, raztunljivo je da
se bas ovi poluprovodnici sa primesama primenjuju u praksi. Za tu svrhu upotrebljavaju
se pOluprovodnici sa dodatim primesama vestackim putem.
Ako usled dodate primese postane koncentracija elektrona veca od koncenttacije
Supljina u datom poluprovodniku, onda se takav poluprovodnik naziva n-tipom
tronegativan poluprovodnik), a u obrnutorn slucaju, -g. aka je koncentrac.ija supljina
veca od koncentracije elektrona,poluprovodnik
pripada p -tipu (elektropozitivan poluprovod- 01
nik). Pri tome primesa, koja daje slobodne
elektrone, ima ulogu donatora (davaoca), a ana
koja izaziva 8upljine, iraa u10gu akceptara
(primaaea) .
Za vestacko dobijanje kristaJe germa-
nijtuna povcljnog za tehnicku pritnenu O}
trebljava se kao primesa element bar (B) ili
arsen(A,) (s1. 322).
Aka je germanijumu dadat bor, onda
posto je bor trovalentan, njegov atom na mes-
tu Ml u kristalu vezan je samo sa tri susedna
atoma germanijuma, pa stoga cetvrta veza je :...
slobodna. Stoga se moze jedan elektron iz su-
sednog atoma gennanij uma, na primer, na Slika 322
477
mestu M2 o1kinuti i ispuniti vezu kojaje nedostajala na mestu MI' Usled preiazajednog
atom bora postaje negativan jon, a atom germanijuma na mestu Ml gublje-
Djern )ednag elektrona postaje pozitivan jon, tJ- na torn mestu nastaJa ie lupljina. U ovu
supljinu maZe pre6i jedan elektton sa nelcog drugog atoma gennanijuma i isto nastav-
liati usled cega SO pozitivna naelektrisanje prernesta po kristalu_
Prerna tome jasno je da broj atoma bora ne poveCava brcj elektrona u kristalu
germanijurna, veC sarno broj supljina u '\iemu. Dakle, gerrnanijurn sa malorn primesom
boraie poluprovodnik p-tipailigennanqum p.
PoSto se Supljina ponaSa kao jedva pozitivno naelektrisana cestica moze se smat"
rati da gennanijurn p iroa pokretljive elektricne cestice, pa teko naslaje provoaenje
struje u njernu.
Ako je u kristalnoj teSe1ki gennanijuma jedan rijegov atom zamenjen
arsena, na primer, na mestu Ml (s1.322b),ondapostoje arsen petovalentan, tj. ima pet
valentnih elektrona, 6etiIi ce se vezati sa cetiri susedna atoma gennanijuma, dok peti
elektron ostane nevezan. Ovaj slobodni elektron vee pri sobnoj temperaturi polereee so
kroz resetku kristaJe i provodi elektricnu struiu_ Prema tome razurnljivo je da svaki
atom dodamag daje po jedan slobodni elektron ukristalnoj re!etiri germanijurna,
pn cemu se u IlJemu ne pevecava hroj Dakle, gennanijum sa malom primesom
arsona je poluprovodnik n -tipa ill gennanqum n.
lm/liuCi u vidu da u I ern' kristaJe germanijurna pri sobnoj temperaturi ima 10"
njegovih atoma, onda u da broj atoma primese arsena iznosi rnilioniti deo cd
broja gerrnanijurna u 1 ern', izJazi da gerrnanijurn iraa 10
22
/10' = 10" slobodnih
elektrona.
PoSto u 1 ern' cistog gerrnanijurna iraa oleo 1013 slobodnih eceltrona, izlazi da u
1 cm
3
germanijumu n-tipa, sa pomenutom primesom arsena, irna ake 1000 puta veei
broj slobodnih elektrona, nego u cistom gennanijumu, pa zato bolje i provodi elektric-
nu struju nego cisti gennanijum.
. .
212 UNUTRASNJI FOTOELEKTRICNI EFEKAT.
FOTONAPONSKEILISOLARNECELUE
Razrnatranaje pojava spoljamjeg fotoelektricnog efekta koja nast/lie pri otiridanju
elektr0na sa povrime metale i njihovorn odlasku u okolni prostor, eko pri-
man)em energl)e fotona upadne svetlosti dobiju kineticku energiju, koja je veea od iz-
\aznog rade, kojl treba utroSiti de bi elektroni izaSli iz metale. Na ovoj pojavi zasnovane
su f otoeelii e.
Medutirn, iz razrnatranja osoblna poluprovodnika vee ie poznato da osiobaaanj.
vaJentnih elektrona i stvaranie supliina u krista\irna poluprovodnika moze nastati ap-
sorpCl)orn svetlosti_ Pri tome valenlni elektrani, koji su oslobodeni iz veze u kristalnoj
resetki ne izlaze lZ datog tela u spoljamji prostor, jer energija koju su primili od fotona
upadne svetlosti nije dovoljna za njihovo napUStanje tela, ali se u '\iegovcj unutrasnjos-
tl mogu kretati pod uticajern elektricnog napona Sto uslovljava elektronsku provodlji-
vost datog Ova pojava oslobauanja valentnih elektrona u poluprovodni-
fotona upadne svetlosti naziva se unutraffrrji [otoelekmeni efekat.
Na OVO) pOJaVl zasnovane su fotonaponske iii solarne ce/ije. .
478
Vee je poznato da dobru fotoprovodljivo,t pri pqjavi unutraSnjeg fotoelektrie-
nog efekta imaju kristali gennanijuma, ,ilicijurna, fosfora, joda, ,elura, ,umpora, ,fa-
lerita i dijamanta,kao i oksidi, ,ulfidi, ,elenidi i teluridi skoro ,vih elemenata.
U Drugom svetskom ratu nastavljena su istraZivanja osobina poluprovodnika
no gennanljuma i u ciiju njihove primene kod radara i za detekciju centime
tarskih elektromagnetnih talasa. Nastavljena istrativanja poluprovodnika dovela sU do
zakljuCka, da se s!obodni nosioei naelektrisanja, koji postoje u poluprovodnicima, mogu
iskoristiti za pojaeavanje slabih elektricnih oscilacija odnosno ,ignala, koji se upotreb-
Ijavaju u radio prenosima.
Istrativanja koja 'u u tom ciJju vr!ili americki flzieari Bardi (J obn Bardeen), Bre
ten (W. Bratrian) i Sokli (W. Schockley) 1948. godine dovela ,u do rezultata, da kristali
gen:nanijuma sa podesnim oblikom i kontaktima mogu vrSiti istu funkciju kao i elektron-
ske triode, Ii. mogu ,hruti kao arnplifikatori, koji daju naponsko pojaeanje. Na taj naCin
ostvarene Sll hladne triode.
Ove hladne triode, koje so zasnivaju na pojaeavaCkam dej,tvu poluprovodnika,
poznate su pod imenom tranzistori.
To ime nastalo je od naziva, prenosni otpornik. na engleskom jeziku (Trans-
-fer Res-istor).
Tako je otpocela era primene poluprovodnika kao amplifikatora. Pri izradi tran-
zistora kao osnovni element najpre se koristiO gennanijum, koji je kasnije zamenjen
silieijumam. Silicijum je manje osetijiv na promene temperature nego gennardjum, a
njegova taCka topljenja je oko + 1400C. Harnijski je aktivniji od germanijuma, ali su
dobijanje cis tog sillcijuma i njegova priprema za primenu na principu p - n prelaza, te-
Zi nego kod germanijuma. Meautim, pokazalo se da monokristal silicijum pripremljen
za p -n prelaz moze da zadovolji vise zahteva nego gennanijum, narocito pri vilirn
tern peraturama.
SestogodiSnja istrativanja osobina germanijuma i koja su vrSili saradnici
Belove telefonske laboratorije, dovela su 25. aprila 1954. godine do o1kIica prve sili-
cijurnske solame eelije. Ove celije, koje su poznate takode pod imenom Sunceve i foto
naponske elije, omoguCUe su direktIlu konverziju Sunceve u elektricnu energiju.
213 p-n SPOJ. POLUPROVODNICKE DIODE
Kada se dva poluprovodnika, od kojih je iedan p-tipa, a drug! n-tipa, stave je-
dan uz drug!, dobija se dvosJojna struktura koja se naziva p -n spoj (s1. 323). Karakte-
ristika p -n 'poja je due on ponaia kao elekll:icni ventil,kqji propusta ujednom
smeru, a u drugam veama slabo ill nikako. Stoga "'Ii 'poj sluZi kao ispravljac e1ektric-
ne struje i predstavlja ustvari poluprovodnicku, p - 11 ill kristalnu diodu.
Ovakvo ponasanje p-n diode moZe se objasniti pomocu sheme na slici 323. Neka
su pin tipovi poluprovodnika, pri cemu su kruZicnna sa znakom + oznaceni donatori,
kruii6lma sa znakom - akceptori, dak su slobodne eznacene sa +. a slobodni
elektroni sa -.
Slobodni elektroni iz n - tipa ne mogu prelaziti u p - tip, da bi se neuttalisali
sa supljinama u njemu, jet ill odbijaju negativna naelek1risanja akceptora, koje
479
tip sadrZi. Isto tako ni poZitivno naelektrisane !upljine ne mogu preei kroz dodirnu
povrsmu iZI; p-tipa un-tip. usled odbijanja pozitivnog Il1lelektrisanja donatora koje
a)
p n
b)
..: .... -
r
fJ'e7
-<> '6
I- r-
+1 -
I
B
SIika323
p
n
e;+ Ei
1t>- @
e'e
@-1t>-
- +
-" I
B
I--
<,
sadill n-tip. Prema torne da bi elektroni i supljine mogle prolaziti kroz dodirnu povr-
Sinu p -n sastava, potrebno je da savladaju postojecu odbojnu silu, koja se naziva po-
tenei/alna btl'ijera.
Stoga da bi nosioci pozitivnog i negativnog naelektrisanja, !upljine i elektroni,
mogli savladati potencijainu barijeru i kretati se kroz diodu, odnosno, kroz p-n spoj
nekog poluprovodnika,potrebno je uloZiti energiju jacine.
Za tu svrhu prikljueuje se baterija B (s!. 323 a) na diodu tako daje njen pozitivan
pol vezan sa p - tipom, a negativan pol sa n - tipom poluprovodnicke diode. Sarno pri
ovakvom ukljucenju baterije na p - n diodu moZe krez nju proticati elektricna struja, pa
se zato ono i naziva ukljucenje u direktnom iii propusnom smeru, Iz sheme se vidi da se u
tom slucaju slobodni elektroni iz n - tipa usled odbojnog delovanja negativnog pola
kreCu na supromu stranu ka pozitivnom polu savladaju potencijalnu barijeru,
Isto tako se iz p - tipa kreeu ka negativnom polu baterije, prolazeci kroz
barijeru na dodirnoj povrSini. Dakle', kroz p - n diodu teee struja od pozitivnog ka
negativnom polu baterije. Povecanjem napona baterije raste intenzitet struje kroz p - n
diodu.
Metlutim, ako se bateIija ukljuci na po!uprovodnicku diodu pramenjenim polo
vlma (sl. 323b), tako d.je negativan pol vezan za p-tip, a pozitivan pol za n -tip,
elektroni ce se kretati od dodirne povrline ka pozitivnam polu baterije, a supljine ka
negativnom polu. Pri ovom tzv. ukljucenju u inverznom iii nepropusnom smeru, krez
p -n diodu ne protice elektricna struja, ier polovi baterije odvlace elektrone i ilupljine
od dodirne povrline.
Na osnovu Wounog izlazi da se poluprovodnika dioda koristi kao ispravljac
elektricne struje za pretvaranje naizrnenicne u jednosmernu struju.
Treba imati u vidu da u poluprovodniku n - tipa ima i mali broj supljina, a u polu-
provodniku p - tipa mali broj elekuona. Ovi manjinski nosioci suprotnih vrsta .Iok
triciteta obrazuju jedinu struju U ovom slucaju. Intenzitet ove struje se ne menja
menom napona,jer se time ne menja broj nosilaca elektricne struje.
Poluprovodnicke diode koriste se u elektronici vee eko 30 godina i
ju osnovne elemente u primeni elektronskih kola. Ima ih vrsta, a razlikuju se pIema
materijalu od kojeg su sacinjene. nameni, konstrukciji i karakteristikama. Za
480
ziju u energiju je njena primena kao fotonapon-
skog elementa.
214 POTENCIJALNABARIJERA p-n SPOJA.SOPSTVENI NAPON DIODE
Za pretvaranje svetiosne u elektricnu energiju, odnosno za fotoelektricnu kon-
verziju pomoCu poluprovodnicke diode, bitna je njena osobina spontanog uspostavlja-
nja sopstvenog napona ill barijere izmedu pin sJojeva. Ova poj.va je posledica procesa
difuzije elektrona i supljina u njihovoj temji da uspostave r.vnomernu prosecnu
u svitn delovima poluprovodnika, slieno difuziji gasova raz?-citih gustina. Elektrom
iz n-sloia gde irn je velika gustina p,elaze u p-sloj gde je njihova gustina mala, a sup
ljine iz p -sIoja gde irn je gustina velika un -sloj gde je njihova gustina mala.
Medutirn, cim elektron iz elektricno neutralnog n -sieja preae u p-sloj, u n -sloju
se javlja viSak pozitivnog naelektrisanja, a u p -sloju visak negativnog naelektrisanja.
Na taj naein se u p-sloju javlja mali napon inverznog smera koji sprecava prelazak
novih elekttona iz n -sloja u p -sloj. U pocetku ovaj unutraSnji ill inverzni napon nije
dovoljan da spreci kretanje elektrona, ali dolaskom novih elektrona inverzni napon
so povecava tako da u jednom trenutku postiZe VIednost dovoljnu da spreci dalji preia
zak. elektrona. Taj napon se naziva potencijalna barijera p-n spoja iii sopstveni napon
poluprovodnicke diode.
Banjera se obrazuje na samom spoju poluprovodnika p i n-tipa. Njena !irina
iznoSi nekoliko mikrometara,a visina od 0;75 - 2,25 eV.
Raztunljivo je da sve sto je rec3eno za elektrone. van i za supljine. Sa njima se
rava identitan proces koji dovodi do unutra!njeg(inverznog) naponap-n spoja.
SK
"+
'--,'. r::e- -
+-:=
p n
Slika 324 - B - barijera: (:.:.:.:; -negatiVno
naelekttiSlU\ie; _pozitivno
I\ie; e _elektron; 0:l -
Treba mati u vidu da je
ni unutramji napon poluprovodnic3k.e
diode inverzan S obzirom na polamost
diode. poSto ie poluprovodnic.
ka dioda izvO! napona onda ona u
lja!njem kolu Sk (,1. 324) proizvodi
elektricnu struju kakva se javlja prl
direktnorn smeru napona.
Uspostavljanjem unutra!nje barije.
,e p-n spoja, ne prestaje kretanje po
jedinih elek trona i supljina kroz spoj,
Pojedini elektroni se VIaeaju u n-sloj
a supljina u p -spoj, Sto iZaziva nOVe
prelaze preko barijere radi uspostavljanja ravnoteze. Prema tome ovde se radi 0 proce
su dinamicke ravnoteze pri kojoj je srednja vrednost elektritne struje kroz barijeru
iednaka null. Ova pojava analogna je principu ravnoteZe toplote u kretanju prema kome
uzajamno zracenje dva tela ne prestaje ni tada , kada im se temperature izjednace.
481
215 SILlCIJUMSKE FOTONAPONSKE CELIJE
Vee je receno da su ist!ativanja poluprovodnika pre tri decenije dovela do otkrica
da se poluprovodnici germanijum i silicijum mogu iskoristiti za konverziju Sunceve u
elektrienu energiju. Konstatovana je i prednost silicijuma U odnosu na germanijum pri
konstrukciji fotonaponsk.e celije. Na primeru gennanijuma detalJno je proucen princip i
mehanizam nastanka donatora i akceptora, kao i nastanak elektricne struje kretanjem
elektrona i supljina. Mehanizam je isti i za druge kombinacije poluprovodnika pri obrazo
w
vanju p - n spoja. Posto su za sada fuu primenu naSle sarno solarne 6elije kaje koriste
silicijum kao osnovni materijal, dalja izlaganja 0 solantim ceJijama zasnivace se na sill-
c.ijumskim fotonaponskim celijama.
Element silicijum (S1) je cetvorovalentan Sto znaci da od 14 elektrona koji se na
laze u svakorn silicij\UIlovom atornu, cetiri su sposobna da stupaju u kontakt. Oni se
nalaze na spoljamjoj ljusci atorna. labavo su vezane za atom i mogu se kombinovati
sa atomllna ostalih elemenata i fonnirati hemijsku smesu, ill se mogu povezati sa osta
lim atomima silicijuma da stabiliz'lju strukturu kristala. U kristalu sillcijuma svaki atom
se okruZltie sa ceti!i jednaka susedna atoma. On deli dva elektrona sa svakim susedom,
jedan vlastiti i jedan susedov, i zata !eli u centru tetraedra cije je svako teme mesto
drugog silicijumovog atoma. Ovo moZe biti promeno u beskonacnost, talco da je svaki
atom, osim centralnog, okruZen sa cetiri jednako udaljena suseda. Rezultat ovog
rijskog prikaza je kockasta kristalna struktura karakteristicna za dijamant (sl. 325).
11
I
Jl
,ll.
1
If
--
tt
1
.L
+-=:-r
...
.
.._.
t
\
, 1i
I
I
II
I
/
rr
,
It
'I
t
t
n r
Slika325
Kristal od cistog silicijuma ima kockastu strukturu, prikazanu ovde zbog
tavnosti u dye dimenzije. Silicijumov atom (bell kruZici) ima cetvorovalentne elektrone.
Svaki atom se cvrsto drti u kristalnoj resetki dele6i dva elektrona (erne tacke sa svakim
482
od cetili suseda na jednakoj udaljenosti od njega. Povremeno Co toplotne vibracije ill
foton svetlosti spontano dovesti dovoDno energije da pokrenu jedan od elektrona u m-
vo energije gde je olektron slobodan da ,e krece kroz kristal i provotti elektricnu struju.
Da je struktura kristala silicijuma savrsena, svaki elektron hi bio cvrsto vezan
u poziciji pomocu elektro,taticke sile izme<lu ljjeg' i kojim. pomate da bu
du vezani. Takav kristal hi bio savrSen izolator zato Sto III Jedan elektron ne hI bI? slo-
bodan da se krece ako bi ,e na njega prikljucio n.pon. U metalim. koji ,u dobn pro
vodnici elaktriciteta elektroni so slobodno krecu i nastaje elaktricna struja kactgod so
prikljuci nap on. .
U kristalu ,illcijuma potrebna je znatna energije da bi se razbila veza
izmedu jednog elektrona i dva atoma koje on veze, tako da taj elektron bude na
laganju za sprovodenje elektricne struje. Postoji nekoliko nacina da se ova energga,
kqja za silicijtun iznosi ake 1,1 elektron volt, moze Ona se
kadgod jedan elektron prima dovoljno veliku koncentraClJu energge.
kojoj temperaturi, osim na apsolutnoj nuli, postoji uvek nekoliko elektrona u sIliClJu-
mu sposobnib da provode elektricnu struju i taj broj elektrona so povecava kada.tem.
peratura raste. Prema tome, kIistal silic:ijuma nije saVTSen, vee ima izvesnu pro.V?dljlvost
elektricne struje. Provodljivost je mala u poreoergu sa cnom kod metala, ali Je vaZIla
osobina kristala.
Kada jedan elektron do,tigne ,tepen energije poznat kao zona provodljivosti ill
kondukciona zona, gde moZe da igra ulogn u provooenju elektricne energije, on prela
zi iz zone neprovodljivosti ill valentne zone u kondukcionu. Na njegovom mestu
je manjak elektrona nazvano supljinom. Vezani elektron sa susednog mesta se moze
pomeriti u !Upljinu i tako sa njim promeniti mesto. I elektroni i IUpljine se mogu zbog
toga kretati unutar klistala i ryihovo zajedmcko kretanje cini mrezastu sttu-
ju. Kada se prikljuci izvestan napon, elektroni.,kOji Bll jedinica ,negatlVIlog na-
elektrisanja, krecu se prema pozitivnom potencljalu, a rupljme se pomeraJU prema nega-
tivnom potencijalu, kao da Sll bili pozitivno naelektrisani.
Energija svetlosti koja pada na kristal mote pokrenuti elektrone iz valentne u pro:
vodnu zonu stvarajuci pritom slobodne elektrone i rupijine u jednakom broju!. Kvantl
svetlosti-fotoni, tada svoju energiju HI = h v elektronima u sudaru sa njima.
Kada proton dopre u unutraSnjost poluprovodnika i ako njegova energija
ill veea cd kolicme energije potrebne da pokrene elektron 12 valentne u provodmCku
zonu, onda on par elektron..supijina. Nairne, kada se proizvede slobodan elektron.
onda iza njega u atomu ostane supljina. . ...
Prema tome, kada se fotoni dovoijne energije sudare sa knstalom
juma, stvaraju se elektroni i supljine slobodni da se krecu u unutrasujosti kristala. Ako
se na ovaj kristal obasjan ,vetloscu ne prikljuci nikakav spoljasnji napon, onda ce elek
trom i supljine lutati kroz njega i tako obrazovati mrezastu elektricnu struju.
na svom putu elektron susretne supljinu on upada u rgu. Taj elektron 1
fupljina ponistavaju jedno drugo cime elektron ispada iz zone provodljivosti i ponovo
se vezuje u strukturu tog kristala. Energija koja je apsorbovana u stvorenom paro. elek-
je osloboaena kao pritisak koji neznatno povecava tempe.:aturu
Da bi se e1ekttoni i supijine upotrebili kao izvor elektricne energIJe, potrebno Je
da se spreCi rekombinovanje elektrona sa u unutraSnjosti kristala, a
483
ornoguC:i u provodniku izvan kristala. Prolazom slobodnib elaktrona obrazovanih u kris
talu kroz spoljalnji provodnik dobija se elektricna 'truja koja so moze iskori,titi za ko
ristan rad. Ovo u5llleravanje kretaqja eleklIona i supljina moze se postici koristeCi sup-
rotna svojstva poluprovodnika n - tipa i p - tipa.
Kao ito so vitti ked cistog kristala sillcijuma uzajamna voza izme<lu dVa ,usedna
atoma otvorena je posredstvom njegova dva e1ektrona. Ovakva veza naziva se
na kovalentna veza, a elektroni valentnim elektronima. Kristal silicijuma bez defekata
u njegovoj strukturi i na temperaturl u blizini apsolutne nule, ponda se kao izolator.
Valentni elektroni drZe so cVISto u kovalentnoj vezi i nema ,lobodnib, odnOllno pro
vodnib elektrona, koji bi bill nosioci elektricne 'truje. Kada se kristal silicijuma zagre
va elektroni sve Zivlje trepere na svom mestu u kovalentnoj yeti. Pri dovoljno visokoj
ternperaturi toplotna energija kida kovalentnu vezu i elektroni se oslobaaaju. Tako
nastaju slobodni ill provodni elektrom. Energija potrebna za kidanje kovalentne veze
naziva se energija veze ill energija procepa, pri cemu je procep energetski razmak
au valentne i provodne zone. Zbog slabe povezanosti izmedu atoma i
trona u njegovoj spoljaSnjoj Ijusci, fotoni svetlosti imaju dovoljno energije da elektrone
prebace iz valentne u provodnu zonu. Za monokristal silicijuma energija veze ill
gija procepa iznosi 1,12 eV.
216 DOPINGOV ANJE KRIST ALA SILICIJUMA
Kada so u cist eetvorovalentni kristal silicijurna (Si) ubace kristali sa manjim ill
vecim brojem slobodnili elektrona, onda se kaie da je cist krlstal silicijurna dopingovan
ovim kristalima. Dodati kri,tali nazivaju ,. dodaci ill primese. U dopingovanorn ,ill
stvaraju se provodni&i elektroni i supljine. Potrebna energija za obrazovanje
parova e1ektron-supljina, potice ad elektricnog neslaganja izmeau ptimese i silicijwna.
Za izgradnju sllici.jum.ske fotonaponske eelije potrebno je da se cist silicijum dopin-
guje borom ifosforom.
Element bor (B) je trovalentan !to znaci da u spoljalnjoj ljusci ima tri ,lobodna
ill provodna elektrona. Kada so cist cetvorovalentan silicijum doping4ie trovalentnim
barem. onda se ovaj kristal naziva paluprovodnik p - tipa, posto ima ViSak pozitivno
naelektrisanih rupljina (s1. 326). To ZIlaci da bor u ,ilicijumu ima ulogu akceptora.
Svaki Borev atom (tamni kruZiCi) ima sarno tri va1entna elektrona, tako da dva
elektrona deli sa tri od svakog susednog atoma silicijuma, a jedan sa cetvrtim atomom
silicijurna. Prema tome sillcijumov kristal p - tipa ima istu strukturu kao cist silicijum,
ali ,adIZi. mnogo vile rupljina nego provodnickih elektrona.
Element fosfor (P) je petovalentan ito znaci da u ,poljamjoj ljusci ima pet elek
trona koji mogu 'Iupali u vezu sa drugim atornima. Silicijumov kri,tal u kome je mali
brqj atomskih mesta zauzet fosfomim atomima umest9 silicijumovim, jos uvek ima
osnovnu strukturu silicijuma. on ce sada U zOni provodljivosti imati posebne
elekttone poSte nema posebnih vezivnih mesta na raspolaganju. Silicijwnov kristal do-
pingovan fosforom je poluprovodnik n -tipa, zato 5tO ima vibk negatlvno naelektri-
sanih elektrona (s1. 327).
Svaki fosforov atom (bell kIUZici) ima pet valeninih elektrona, tako da nisu ,vi
u ktistalnqi reSetki. Prema tome silicijumov kristal n - tipa ima viSak slobodnih elektrona.
484
Slika326
Dopingovanje ktistala ne sarno da povecava njegovu elektri<lnu provodljivost,
nego i eini kristal sposobnljim d. primi elektrone ill lupljine. Jedan kristal n-tipa,
/
/
"
'.
""
Slika327
koji vee :ima viSe elektrona nego Sto mu treba za povezivanje atoma, ali ne i viSe nego
&to mu treba za njegovu elektticnu neutralnost, moze brzo da primi slobodne elektro-
ne.lz istih razloga kristal p - tipa ima afmitet prema supljinama.
485,
217 FOTONAPQNSKI EFEKAT
Silicijumska fotonapomka ill salama eelija iZgradena je tako da usrnerava mre
tasto kretanje elektrona i supljina. To se postiZe na taj naCin sto se na gornju stranu
tanke ploeice od sillcijuma p -tipa nastaiog dopingovanjem sillcijuma bororn koji ima
jedan provodni elektron manje nego silicijum, nanosi tanki sioj siJicijuma nas-
talog dopingovanjem silicijuma fosfolOm, koji ima jedan provodni elektron viSe od
siJicijuma (sL 328),
Kada fotoni svetlosti dOV:Oljne energije prodru kroz tanki sloj sillcijuma n - tipa
u unutramjost kristala, oni izbijaju elektrone iz spoljalnje Ijuske atom. sillcijum. i tako
se obrazuju paro", elektton-!upljina. Ako se parovi elektton !upljina obrazuju u blizi-
ni spoja kristala p fn -tipa. onda Ce zbog suprotnog afiniteta kristala pin -tipa prema
elektronima i supljinama nastatl mrezasto kretanje elektrona i u suprotnom
smeru. Ova mretasta struja suprotnog smeIa postqji sve dok unutramji napon solarne
celije maze da izbaci pojedine elektrone iz spoljainje Ijuske atoma silicijuma.
Struja rnoze biti odvedena iz CeJije kroz strujni krug koji eini elektriCni spoj sa
prednjorn i sa zadnjom povrSinom celije. Upravo kroz spoljni strujni krug elekttoni
upadaju u sloj n -tip., nalaze svoj put natrag u sloj p-tip. i mogu ponovo da se korn-
binuju sa !upljinam . Ako spoljni strujni krug ima VIlo slab otpor, elektriena struja
koja teee kroz njega je rnera kolieine izgubljenih elektrona i !upljina prilikom rekorn-
binovanj .
3
-
P-tip
Stika 328
Za istraiivanje osobina i efikasnosti silicijumskih solarnih celija, potrebno je da se
detaljnije razmotri delovanje svetlosnih fotona kada se celija izloZi uticaju svetlosti
(s1. 328). Kada foton svetlosti (1) odgovarajuce energije dopre u Celiju blizu granice
486
dYe vrste kristala i nai<le na atom silicijuma (mali krutic), on obrazqje par elektron
(0) _ supljina (0). Izbijanjem elektrona iz spoljaSnje Ijuske atoma silicijuma obrazuju
sa rupljine, a elektron prelazi u zonU provodljivosti. EneIgija potrebna da se elektron
prebaci u zonu provodljivosti je energija veze iIi energija procepa. Pokrenuti elektron
toZi da prede u sloj silicijuma n-tipa, a lupljina teZika sloju silicijumap-tipa. Elek
troni prikupljeni kolektorom A koji je prikljucen na gornjoj strani solarne ceJije, prola-
ze kroz spoljainji provodnik i stliu u kolektor B prikljucen na donjoj strard gde se re-
kombinuju sa lupljinarna. Prolazak elektrona kroz spoljasnje kolo je u stvari elektricna
struja dobijena iz Sunceve energije i moze se koristitL
Ake foton (2) sa energijom vecom od energije veze pogodi atom silicijuma, on
opet napon potreban za obrazovanje para e1ektron.supljina. a viSak energije se
pretvara u toplotu. Foton (3) energije manje ad energije veze, prolazi kroz celiju taka
da so duz njegove putanje ne obrazuju parovi elektron .. upljina. Neki fotoni (4) so od-
bijaju na prednjoj strard 6elije cak i onda kada so na nju nanese antiref1eksioni siC;.
Kao Sio ce se videti ovo je jed an cd razloga sto silicyumska solarna celija ne maze da
pretvori vise ad 18% primljene Sunceve energije u
218 ENERGIJA VEZE I SUNCEVO ZRACENJE
Energija veze ill procepa je razlicita Za razlieite poluprovodnike, a izraZava se u
elektronvoltima (eY) ill talasnom duZinom svetlosli kqja ima potrebnu energiju. Sili
cijum ima energiju veze od 1,12 elektronvolti ho znaei da je tolika energija potrebna
da se njegav elektron iz valentne ubaci u provodnicku zonu. Ova energija odgovara
talasnoj duzini svetlasti od 1,1 pm, koja se nalazi u infracrvenom podruCju
spektra.
Energija zracenja talasne duzine vece od 1,1 ,urn, manja je od energije veze i zata
nije dovoljna da ubaci elektron iz valentne u provadnii:5ku zonu. Ta zriaci da se ener-
gija avog zracenja ne moze koristiti za konverziju Sunceve u elektricnu energiju. Za
avu svrhu moze se koristiti sarno Sunceva zraeenje talasne duzine man1e od 1,1 ,u m. Me-
dutirn, sarno ako 50% ovog zracenja se probija kroz a1mosferu na putu od
Sunea do Zemlje. Fotani avog zracenja imaju potrebnu energiju veze za obrazovanje
parova elektron-'upljina u silicijumskoj solamoj eeJiji. Veeinu fotona energlje vece od
1,12 eV zadrzava Zemljina atmosfera. Kao sto je receno visak energije ovih fotona u od-
noSU na energiju veze, umesta u elektricnu, pretvara se u toplotnu energiju.
U tabeli T - 88 dat je teorijski maksimalnl koeflcijent korisnog delovanja u pro-
T -88
Poluprovodnik Silicium Indium ..fosfor Galijum -ru:senid Kadmjwn-telurium.
(Si) (JnP) (GoA,) (CdT.)
El}ergija veze 1,12 1,42
ueV
77 u % 22 23 24 24
487
centirna od energije veze za cetiri razlicita poluprovodnika. Zavisnost je data za
ne uslove iznad Zemljine a1mosfere, kqji su ispunjeni pri kori&:enju solamih ceija za
svemirske letilice.
Kao Slo se vidi osnovna flzikaina ogranieenja smanjuju korisnost cak i jedne ide-
alne fotonaponake 6elije na Illal1iu od 25%. Energija veze i koeflcijent kOrisnog del ova-
nja najnepovoljnlji su za silicijum_ Medutim, zbog njegovib drugih pozitivnih osobina
o kojima je bilo govora, silicijum je dobio prednost u sadamjoj proizvodnji foton.pon-
skill celij a .
219 KOEFIClJENT KORISNOG DEWV ANJA SILlOJUMSKE SOLARNE CELIJE
Za odredivanje koeflcijenta korisnog delovanja silicijumske solarne 6eJije potreb-
no je da se razmotre svi gubici upadnog Sun<::evog zracenja pre njegove konverzije u
elektricnu energiju i isporuke ave energije potroSacu.
1. FotOni energije veci ad 1,12 eV pored stvaranja parova elektron...supljina, ima-
ju viSak energye koji se pretvara u toplotu. Stoga ovaj vim energije predstavlja gubi-
tak z. kO!lVeIZijU Sunceve u elektrienu energiju. Ovl\i gubitak iznosi oko 28%.
2. Suneev spektar sadrZi izvestan broj fotona Clja je energija manja od eneIgetake
veze izmeau valentne i provodniCke zone. Ovi fotoni ne stvaraju parove elektran-supijina
kao nosioce elek mene strnje i ne doprinose strnji celije. Posledica ovog je gubitak u
konverziji Sunceve u elektricnu energiju u iznosu od ako 19%.
3. Napon koji so postiZe na kolektotima silicijumske fotonaponske celije uvek
je manji od energije veze. To ZIlaC! da se ne koristl sva energija predata elektronu pri
njegovom prebacivaryu iz valentne u provadniCku zonu. Taka nastaje gubitaK ad ako
15% energije.
4. Poseban problem predst.vlja prikupljanje provoanickib elektrona obrazovanib
SunceVim zracenjem na gornjoj strani fotonaponske celije i njihova usme
raVlU\ie negativnom kolektoru u cilju kretanja kroz provodnik spoljnog kruga. Ideai-
ni kolektori provodnickib el.ktron. bili bi tanki slojevi metala Koji bi prakrili celu pred-
nju i zadnju stranu suncane celije, praveci dobru elektricnu vezu sa njom. Takav kolek-
tor ne predetavlja ozbiljan problem za zadnji deo cellje. lVledutim, provodnik koji prek-
riva, pr.dnju slIanu 6elije trebalo bi da bude proziran za Suncevu svetlost. Iz bitrdb
razloga dobar provodnik nlje providan i tako nema naCina da se pokrije prednja slIa
na slojem koji je dobar provodnik elektricne struje, a u isto vreme dozvoljav. svetlosti
da uae u kristal. Za sada se mora napraviti kompromis praveci provodniCki pokrivac
na prednjoj povrSini 6eJije Slo je mogu6e manji, minimlZirl\iuCi razmak izmedu tacke
gde se strnja stvara i najbliZe lacke gde se
Kompromis predstavlja svojevrsni kompleks problema. Ako se pakula napravi-
ti provodnik u vidu izuzetno tankih metalnih nca, u veti Sa povrSinom kristala sarno
mali procenat povrSine celije bice neprozracan za svetlost. Medutim, otpor tog kolek-
tora hi bio veama veliki, a energija bi se gubila i zato sto hi se Zice grejale ad struje.
Da hi se smanjio otpor u jednoj saddnjoj suncevoj celiji aka 10% prednje povrsme
je prekriveno kolektorom koji sprecava 100& upotrebive svetlosti d.a ude u celiju, Zbog
togaje rad ceJije smanjen od ideainog Za ako 9%. ... .s'1,
"'"
.. f:!
9i
.t...
488
5. Maksimaln. snaga silicijumske solame eelije Pm"" = U
m
1m, gde je U
m
mak-
simalni napon, a 1m maksimalni intenzitet elektricne struje uvek je manji od teorijsk.i
odredene njene karaktenstike, Sic prouzrokuje gubitak od oko 5%.
6. Elektroni i supljine proizyedeni Suncevim zracenjem imaju ograniceno VIeme
slobodnog kretanja tako da se neki od njih rekombinuju pre nego !to stigau do kolek-
tora kao elektroda. 8ern toga, solama Celija se ne sastoji od saVISenog kristala sillcijuma
niti od edealnib kolicina i odnosa primesa n i p-tipa. Sva odstupanja ad saVISenosti
u smislu hemijske cistoee ill tacnosti strukture kristala, vode ka op.danju korisnosti.
Necistoee moga prouzrokovati proticanje struje kroz spoj u obmutom smeru i kris-
talografska nesavrsenost se maze prikazati kao zamka gde se elektroni i praznine mogu
panova kombinovati i taka izgubiti. Sve ovo doprinosi gubitku od ake 4%.
7. Kao Sto je vee recenc gubici nastaju i zbog optiCke refleksije svetlosti na gor
njoj povrSini salame eelije. Ne postoji nacin da se ovo odbijanje spreci, ali se ono mo-
Ze svesti na najmanju mogueu IDeIU pomocu antirefleksionog sloja, providnog materija-
la takve debljine da se zraci svetlosti odbijaju sa povrSine kristala i preplicu sa zracima
odbijenim sa prednje povrSine premaza. Zraci reflektovaru na ovaj nacin pojacavaju
zrake koji dopiru u kristal. Cak i antirefieksioni sloj, meautim, moze biti
ravljen taka da se slate samo sa jednom talasnom duZinom u Suncevom spektru.
cijalnom obr.dom povrSine kristala i naoo!enjem antirefleksionog sloja, gabitak zbog
optiCke reflaksije se smanjuje na oko 3%.
8. V.om. tanki osetljivi gomji sloj solarne celije ne apsorbuje sve fotone kojip.d
nu na njega, vee jedan deo apsorbuje zadnji kontakt celije, a drugi prolazi kroz celiju.
Izborom reflaktujueeg zadnjeg kontakta eelije koji vrae. fotone u p-n spoj, ovaj gabi
tak se moZe smanjiti na eko 1%.
9. lako je najve6e rastojanje koje prelazi elektricna struja od mesta njenog nastanka
do kolektora ako 3 nun, ipak usled otpora na koji nailazi elektricna struja u
njostikristala silicijuma njen intenzitet opada za aka 1%.
10. Zbog serijskog otpora silicijumske diode gubitaknjene efikasnosti iznosi oke 1%.
Kae sto se vidi ukupni gubici iZnose oko 86%, Sto znaci da je efikasnot ovakve
licijmnske solarne eelije oko 14%. Daljim usavrsavanjem tehno1ogije u proizvodnji
licijumskih solarnih Celija predviCla se smanjiva.r:ge gubitaka navedenih pod brojevima
4,6,7 i 8 Cime bi se ef1k.asnost celije povecala zaoko8%,ocinosnonaoko22%.Naime,
ovi gubici nisu uslovljeni fizikalnim zakonima i usavrSavanjem tehnologije mogu se svesti
na minimum. DosadaSnji objavljeni podaci za Iaboratorijaki i serijski proizvedene sill-
cijumske solame eelije, pokazuju da koeficijent kOrisnog delovanja silicijumake solarne
6elije izoosi oko 16-18%.
ODELJ AK XXII
22.IZRADA SILICIJUMSKIH SOLARNIH cELIJA
Za bolje shvatanje tehnologlje m.de sillcijumske solarne celije, koja je prinei
pijelno ista i za ostale solarne celije, potrebno je da 5e ova tehnologija razmotri Za svaki
od elernenata solarnih eelij . Uloga pojedinih elemenata u radu silleijumske solame
eelije vee je poznat, p. je s.d. patrebno da se razrnotre osnove tehnologije nJihove pro-
Ovo je potrebno radi upozn,vanj. moguenosti usaVIsavanj. tehnologije
have proizvodnje i sniZavanja ekonomske cene za Sire i masovnije osvajanje trZiSia.
Na slici 329 prikazan je poprecni presek sUieijumske solame eel.jje sa njenim ele-
mentima.
Stika 329 - 1 - p -sloj silic.ijuma;
2 - n -sloj silicijwna; 3 - anfuefleksioni
sIoj; 4 - prednja (gornja) elektroda;
5 - zadnja (donja) elekti'oda; 6 -
lektor elekttona; 7 - kolektor rupijina
+
Na slici 330. i b prikazani su tipicni izgledi prednje elektrode silieijumskih solar-
nih 6elija. Prednja strana eelije pokriva se mrezom metalizovanih linlja, najcesee ad
kalaja ill nikis.
Danas se u sistemima koji koriste soisrne eelije nalaze sclarne eelije koje koriste
debelu podlogu i to monokristal silicijuma. Silicijumska solama celija je jedna velika
poluprovodnicka dioda. To je plocie. ciji s. precnik najcesce kreee od 5 do 10 em.
Debljina joj iznosi 'od 250 do 400 /-lm. Sastoji se od zadnjeg kontakt., najcesee + jer
je osnova p-Si, p-sloja, p-n preiaza, n-sloja, predqje kontaktne mreze,
- kontakt jer je na n sloju i antirefleksionig sIeja. Kad se uzme u ruku to je ustvari
playa ill tamna silicijtunska plocica sa k.oje vire dva izvoda. Kad se iZnesu na svetlo i ti
Krajevi vezu Za memi instrument, onda njegova kazaljka po6inje da skreee. Tek onda
postaje jasno da je to elektro.generator, najjednostavniji koji se danas moze naci i koji
je uopste do sada napravijen.
a
Slika 330
b
221 TEHNOWGIJA DOBIlANJA CISTOG SILICIJUMA
Osnovni materijal Za proizvodnju silicijumakih solarnih celija je jedan od ru9ras
prostranjenijih elemenata silicijum Si, koji CW oko 25% Zemljine kore. Nalazi se u
mnoglm stenama.,osebno u kvarcnim, kao glavni sastojak. Stoga kao polazni materi
jal za dobijanje cistog silicijuma s1uZi kvarcni pesak, koji je ustvari silicijum dioksid
SiO,. Postoje razlicite metode u proceSim. dobijanj. silicijum. !to veee CistoCe u ob
liku monokriatala, polikristala i polokristaia. Od pocetk. osvaj'"1i' kosmos. i pocetka
svetske energetske krize razvijene su i dalje se razvijaju postupci za dobija-
nje silicijum. najvece moguee cistoCe liirom sveta, naroWo u SAD, SSSR i J .panu.
lako je silicijum veom. rasprostr'"1ien, proces dobij'"1i' silicijum.je veom. skup
zbog komplikovane telmologije. Ovde ee se raz
motriti dva do sad. n.jpozn.tij. postupk. pro
izvodnje soiaroih eelij. l\iihovim isecanjem iz
kristainih Sipki ill trak. siIicijuma.
J edan od postupaka z. dobij.nje savrle
nih kristala silicijum. je proces u kome
kristal polako rotira dok se ne odvoji od ras-
topljenog silicijum. (51. 331). Ako se tempe.
ratura i periodi rotacije kontrolilU dovoljno
precizno, silicijum se pretvara u savr!leD kristal.
Taj kristal je dosta maslvan i obicno predstav
Ij. cilindar precnik. 710 em i duZine 60,9() em.
Masivni ciiindricni sillcijumski Krista! z.tim
se reu na veoma tanke plocice, sto predStavlja
Slika331 posebni problem. Nalme, debljina rez. testere
491
veea je od debljine pojedinfu plocica tako da dolazi do velikog otpada silicijuma, Sto
poskupljuje ovaj proce"
Druga metoda sastoji se u
dobljanju silicijumskih traka cije ,e
mine i debljille mogu prilagoditi taka
da odgovaraju solarnim eelijama, U
ovom procesu, poznatom pod imenom
EFG i razvijenom u SAD, ra,topljeni
,ilicijum ,e penje kspilarnom atrak,
cijom kroz prorez u kocku
nu od grafita (,I, 332). Grafitna koc
ka (1) zagnjurena je u rastopljeni
silicijum (2), koji se usled kapilarne
atrakcije penje kroz uski prorez
kocke (3). Rastopljeni silicijum (4)
prelazi U ,silicijurnsku traku (5), a cvrsti
delovi silicijuma padaju naniZe.
ko se silicijumov kristal kristalise
u traku, koja se maze uz minirnalne
gubitke seci u placice.
Slika 332
4
2
Debljina trake ill fIlma moie da se regullie na vrhu kocke tako da l\iihova deblji
na iznosi O,2..(),5 mm. Sirina ovih traka najcesce iznosi 2,..". em, a duzina 10 em (51. 333),
I
111:11 l
I
,W
I/!III:
III!I/ I
i
II!I,
[I
[
II ill
l
:
i ;/1/
i; i" rI
[
II .
I
lilll! i I III! II'
I III iI ! I I
Slika 333
Savrrenost ovih silicijtunskih kristala je manja od onih dobijenih u prvom postupku,
ali Stl jeftiniji zbog jednostavnije prot!vodnje i smanjenih gubitaka. Solarne celije izgra-
dene od ovih silicijumskih kristala imaju efikasnost 10-12% i moze da proizvede eko
0,3 W elektricne struje.
222 IZGRADNJA P n SPOJA DOPINC'..oV ANJEM
Pri dopingovanju silicijumskih solarnih celija mora se obratiti paz.nja !1a velicinu
doze dopingovanja. Ova vcEcina se odreduje tako da se ne smanji vreme slOl ___ :>dnog kre-
tanja manjinskih nosilaca pre dopingovanja kao i vecinskih nosilaca posle dopingovanja.
Postoje razliciti postupci pri izgradnji p - n spoja dopinovanjem:
rastopljenoj masi silicijuma dada se adgovarajuca kolicina bora taka da se dobi-
je kristal silicijuma p - tipa ra'VllOmemO dopingovan do odgovarajuceg stepena: jedna
492
strana eve :izlaZe se parama fesfora na temperatUIi dovogno visokoj da bi
fosforovi atomi rasprostrli po celoj izlozenoj stram do debljine od 0,5 Jim; na taj nacm
se na kristalu silicijuma P - tipa obrazuje tanak sloj silieguma n - tipa i time je izgra-
den p-n spoj, _.
_ difuzija iz gasne faze primese na blizu lOOOC najceste se kOristij. nedostaCl
avog postupka su obrazovanje sleja neravnomeme debljine i potreba njegovog odstra-
njivanja sa zadnje strane, .
_ difuzija iZ cvrstog staIlja na taj nacin Sto se primesa prvo nanese na prednju
stranu, a zatim vrSi zagrevanje; nanosenje primese vrSi se hemijski, centrifugalno, prs-
kanjern ill site -stamporn, k a je a i moze se automatizovati,
_ epitaksiranje uzorka jeftinog silicijuma raili porasta dopingovanog
sieja,
_ jonska implatacija pri kojoj se koriste elektronski ill laserski snep radi uIda-
njanja eventualnih osteeenja kristala silicijuma nastalih usled jonskog bombardovanjaj,
ovaj najnoviji postupak najvise obecava jer omogucuje kontrolu debljine sIoja i stepe-
na dopingovanja; zbog moguenosti kontrole i automatizacije u proizvodnji ovaj pas-
tupak je veoma privlatan za industriju.
223 OBRAZOV ANJE ANTIREFLEKSNOG SLOJA
Ve!; u pripremi silicijumskih plocica za dopingovanje nastoji se da njihove povr
sine budu sto belje obradene tako da. budu bez oStecenja. To se postiZe hemijskim na-
grizaqiem u kiseloj ill alkalnoj sredini. Na taj nacin postiZe se istovremeno i frna hra-
pavost prednje povrSine kristala. Nairne, na povrsini se obrazuju bezbroj veoma sitnih
kristala oblika piramide dimenzije aka 1 Mm. Stoga ova povrSina umanjuje refleksiju
svetlosti i tako igra ulogu antirefieksionog sIeja.
Meautirn, antirefleksioni sloj ima zadatak da ne sarno smanji opticku refleksiju
upadne svetlosti, vee i brzinu rekombinacije elekttona i supljina na povrSini prednje
strane eelije. To 56 postiie nanorenjem antirefieksionog sieja na prednju stranu solar-
ne 6eUje. U tu svrhu se koriste razni oksidi ciji je indeks prelarnanja 2 -3 puta manji
od indeksa prelamanja silicijuma koji iznosi ako 5, T dko se opticka refleksija prednje
strane 6elije moZe svesti na 5%. Antirefleksioni slqj sastavljen od silicijumovog dioksi-
da(Si0
2
) i titanovog dioksida(Ti0
2
) moze da smanji ovu refleksiju na same 3%.
224 OBRADA ZADNJE STRANE SOLARNE CELlJE
Kao Mo je receno, debljina silicijumske solarne telije iznosi od 0,2-0,5 mm, od-
n0S110 od 200...500 Jim, sto je dovoljno za potpunu apsorpciju celog spektra Sunceve
svetlosti. U razmaku izmedu granice p-n speja, odnosno baIijere i zadnje sirane sill
cijumske celije, Suncevi zraci obrazuju parove elektron..supljina kao nosioce elektric-
ne struje kqji se prikupljaju blizu zadnje strane 6elije. Ova naeIektrisanja okupljena
u blizini zadnje strane remete usmerenost elektrona i supljina uspostavljenu barijerorn,
Stoga je potrebno da se ona uklone. To se postize jacim dopingovanjem sIeja p -tipa
u oblasti zadnje strane tako da se izmeuu ovog slqia uz zadnju stranu i osnovnog slqia
493
stvori mali unutraSnji elektritni nap on . Ovaj napon usmerava elektrone prema barijeri
i uspostavlja provobitnu usmerenost. Takva solarna celija ns.ziva 5e eelija sa elektricnim
poljem uz zadnju povrSinu.
Prakticna obrada zadnje strane silicijumske solarne celije u navedenu svrhu, pos-
tite se nanoiienjem legure alumlnijuma sa galijumom, arsenidom i cinkom. Jako doti
rani cink difunduje u galijumarsenid i tako so obrazuje p-spoj. Legirani aluminijum
ski spoj nanosi se naparavanjem ill sito..stampom.
225 OMSKI KONT AKTI SA POVRSINAMA SOLARNE CELIJE
Za maksimalne iskoriscavanje elektricne energije proizvedene u silicijumskoj
solarnej celiji, kao i u solarnim celijama uopste, potIebno je da se uspostave dobri om-
ski kontakti sa povrSinama eelije u cilju postizanja sto manjeg otpora. Pored dobrog
kontakta, mora se obezbediti moguenost zavarivanja, odnosno, letovanja prikljucaka
na solarnoj eeliji. Za ovu svrhu koriste se razni metodi.
Najcesce se koristi metod naparavanje u vakuumu slojeva aluminijuma i srebra.
Tehnoiogija ovog procesaje veOma razvijena, ali skupa zbog velikih gubitaka rasipanjem
i koriieenja skupih materijaJa.
Postupak je jednostavniji, jeftiniji i efikasniji zbog malog rasipanja
materijala. Proces u OVOID postupku lakSe se odrzava i moze se automatizovati.
U cilju Ito boljeg provoQenja elektricne struje mora se obratiti potrebna paZnja
na metalizaciju prednjeg i zadnjeg kontakta.
Metalizacija prednjeg kontakta izvodi se na taj nacin da se na prednju stranu celije
ravnomerno nanese srebmi prah. Zagrevanjem celije prah postepeno i ravnomerno pro-
dire u antirefleksioni sloj. Pored dobrog prianjanja i malog kontaktnog otpora, time
se postize potpunije prikupljanje naelektrisanja i njihovQ sprovodenje kroz kontaktne
kolektore u spoljaSfiji provodnik elektricne struje.
Zadnja strana se metalizuje meSavinorn aluminijuma i srebra sito-stampom isto-
vremeno sa izgradnjom p - n spoja.
226 SOLARNE CELUE 00 AMORFNOG SILICIJUMA
Komplikovana i skupa proizvodnja silicijumskih solamih celija od mono-, polio,
i polukristala, silicijuma bila je povod da istraiivaci u oblasti konverzije Sunceve u elek-
energiju poslednjih godina proute razne rnetode za proizvodnju silicijumskih
solarnih celija od amorfnog silicijuma. Amorfni silicijum moze se dobitikondenzovanjem
silicijurnske pare na hladnoj podlon, na primer, na staklu. Vecina silicijumovih atoma
obrazuje time temperatursku vezu, ali za razliku od monOkristala silicijuma, bez ikak-
vog reda. Stoga amorfni silicijum manje odbija upadnu svetlost, a viSe apsorbuje i to ne
samo direktnu J vee i difuznu svetlost. Energija veze amorfnog silicijuma iznosi oko
1 p eV sto znaci da je za 0;; eV veea od energije veze kristalnog silicijuma. Veca ener-
gija veze omogueuje mu bolje usaglasavanje sa talasnim duZinarna svetlosti koje odgo-
varaju najintenzivnijem svetlosnom zracenju. lako su slojevi amorfnog silicijuma bolji
494
apsorberi nego kristalnog, prolaz strujrlli'1 nosilaca, narocito p-tipa, kroz amorfni sill-
cijum je teZi nego kod kristalnog. Ovo dovodi do brze rekombinacije elektrona i
Ijina, a time i do slabljenja fotoe1ektricne struje. Veea energija veze i ten prolaz nosi-
laca elektricne struje kroz amorfni silicijum uslovili su da debljina celije ad amorfnog
silicijmna mora da bude vearna tankai da iznosimanje od 1 p.m.
DosadaSnja istraZivanja su pokazala da je koeficijent korisnog delovanja ill ,tepen
iskoriscenja soJ.arn.ih celija od amorfneg silicijuma oke 8%. U SAD i Japanu izgraaene
su vec i fabril<e za proizvodnju jeftinih solamih celija od amorfnog sillcijuma uz pred
viaanje njihovog stepena iskoriscenja i do 18%. Vec danas se kod nas pojavljuju razni
predmeti za prakticnu upotrebu, na primer, casovnici, dZepru racunari, radio prijemnici
i dr. koji za pogon koriste elektricnu energiju dObijenu konverzijorn iz Sunceve energlje
pomoeu silicijuroske fotonaponske Cellje.
227 SILICIJUMSKA SOLAR.."IA CELIJA DOMACE PROIZVODNJE
Domaea silicijumska solama celija jzradena je od domaeeg monokristala silici
juma dobijenog od uyoznog polikristaia. Proizvedenaje saradnjom IBK Vinca i Ei - NiS
domaCom te1mologijom. Osnovni materijal ove ,olarne celije je p.-tip siIicijum. Solar
na ceIij. je kruZna preenik. 5 em, povrliine 19 {o3 em' i debljine 350 I'm. Radi
na bazi p-n spoja kqji se dobija dopingovanjem monokristala silicijuma borom (p-tip)
i difuzijom fosfora (n - tip).
Kada se ova silicijumska ceija izloZi Suncevim zracima fluksa 1000 Wm -2, onda
ona daje ove izlazue elektriene karakteristike:
- strujakratkogspoja 430mA 10%
- napon otvorenog kola 0;;5 V" 7%
- iz1azna snaga 156 mV 10%
- fil faktor iIi faktor ispune 70 5%
Fil faktor ill fsktor ispune predstavlja kolienik:
gde je U
m
maksimahli napon,i
m
maksimalni intenzitet elektricne struje, Uak napon
pri otvorenom kolu i Ike intenzitet struje pri kratkom spqu. Kod silicijumsk:ih celija
fil faktor naj cesce je manji od 0 $0.
Rad domaee silicijumske solarne ceUje jayne je prikazan na konverziji Sunceve
energije u elektricnu za pegen izradenih modela solame pumpe, radio.tranzistora,
tilatora, deCjog automobila i dr.
228 SOLARNE CELIJE SA OSNOV AMA OD RAZNIH POLUPROVODNIKA
Kao sto se desUo i u cirugim granama program osvajanja
svemira je dao inicijativu za otkrice, proizvodnju i usavr&avanje prvih prakticnih foto-
mponskih celija kqje su pribavljale elektricnu energiju mnogim svemirskim letilicama
sa izuzetno velikom sigurnoscu i za gotovo neograniceno vreme.
495
Oko 700 ameriCkih i 500 so'ljetskih svemirskih letillea koristilo je do sada solar
ne celije kao primarne izvore elekmcne energije. Prvih deset godina koriseeno je sarno
u SAD oko 10 miliona solarnih celija za svemitski program.
Prvim Zemljinim sateIitima lansiranim 1957. i 1958. godine, za funk
clonisanje njihovih senzora bila je potrebna snaga od 1-:2 W. Za satelite lansirane u
je vreme potrebno je vile snage zbog memih instrumenata, veCe udajienosti od Zemlje
i u nekirna ljudske posade, ali ne vile od 100 W.
Na primer, Mariner N, kqji je televizijski emltovao sllke planete Marsa na Zemlju,
bio je snabdeven sa 28244 solarnih CeIija. Maksimalna snaga proizvedene elektriene
energije u blizini Zemlje iznosila je 670 W. Usled opadanja intenziteta zrace
nja povecavargem odstojanja, u blizini Marsa OVa snaga iznosilaje 320 W.
Solarne Ceije koje se koriste u svemirskim programima i sada za potrebe na
lji, naprayljene su od silicijwna. Medutim, kao sto je teceno, to rrlje jedini element koji
se moze korisriti za solarne Cellje. Stoga je korisno dati tabelarni pregled materijala
kqji se najeesce koriste zaizgradnju solarnih eelija.
Materijali Galijum/ IndUum fosfor/ Bakar sulfld/ Bakar tehuid/ Bakar sulfidj
Arsenid Kadmvum Kadmijum Kadmijum Kadmjum
sulfid sulfid telurid telurid
Gal A, lnP/CdS Cu,S/CdS CUTe/CcITe Cu,S/CdTe
16-19 12 5-7 6 6
Kao sto so vidi od svib navedenih materijala, galijum arsenid 1ma najveCi koefi
cijent korisnog delovanja. Meautim, galijum-arsenid je oko 10 puta skuplji od silici
jruna, a tehnologija njegove pripreme za primenu kao osnovnog materijala za solamu
eeJiju, je slozenija i nego kod silicijwna. Pored velike efikasnosti solarna 6elija
ad galijum-arsenida ima preimuestvo jer moze da funkcioniSe i daje veei stepen
tenja pri koncentrisanoj svetlosti.
229 PRlMENA KONCENTRATORA SVETLOSTI S CIUEM POBOUSANJA
EFlKASNOSTI SOLARNIH CELIJA
Radi povetanja efikasnosti solarnih celija ill smanjivanja njihove povrSine pri istoj
efikasnosti, koriste se rami koncentraton svetlosti. Kao sto je ranije receno to mogu
da budu sferna, paraboliena i cilindritna izdubljena ogledala iIi sabirna sotiva frenelo
vog tipa. Koncentratori mogu da koncentriSti svetlost na solarnu celiju cak do nekoliko
hiljada puta i tako znatno povecaju njenu efIkasnost.
Razumljivo je da za ovu svrhu mogu kOristiti solame celije keje pOdnose visoku
temperaturu, kao Me je, na primer, galijum arsenid. Koncentrisanjem Sunceve energije
na solarnu celiju od njena efikasnost se povecava na 23 -2g-;o,
Efikasnost solarne eelije odreoene velicine srazmerna je intenzitetu zracenja
je na J1ju pada. Stoga je korisno da se Sunceva svetlost koncentriSe na relativno malu
496
Stika 334 - 1 _ Svetlosni zraci; 2 - parabolicni kon-
centrator;3 -'solarnaCeijja;4 -osovinazapostavija
nje na mehaniZam za ok!etanje pmna suncu
povriinu solarne ceJije. Ovde
se nailazi na dye te&coee. Prva
je se svetlosni zraci rnO-
raju koncentrisati take da
pod.gu pod pravim uglom na
prednju povriinu celije, k.d.
je njihova efikasnost najvec .
Drugo te!i<.oc. nastaje stoga
Ito je pouebno da koneent
rator prod ptividno kretanje
sunca na ne bu u toku celog
dana. Druga te!i<.oco moze se
otklordti mehardzmom koji
bi akretao koncentratoI pre-
rna suncu. Ovakvi mehanizmi
mogu se konstruisati na pM-
cipima tennodinamike i foto-
elekUidtet.. N. slid 334
sbern.tski je prtkazano par.
bolieno ogledalo kao kon-
centratOi.
Vin&tonov koncentrator
kqji ie plona",o Roland Wins-
ton na Univerzitetu u Cikagu ima oblik polucilindr., odnosno dugog kotita (slika 335).
On koncentrioo Sunc!evu svetlost na prednju stranu solarne celije i ne mora se okretati
d. bi sledio SOllee u toku dana.
Slika 335 zraci sa jedne strane; 2 - svetlosni zraci sa druge strane; 3 koncentratOt
pokriven ogledalima sa unuuaSr\je strane; 4 - solarna Cela
ODELJAK XXIIl
23. SOLARNI MODULI
Solami moduli predstavljaju u stvan mottieu medusobno povezanih solarnih celij.
i omogu6uju njihovu plimenu. Solame celije u modulu su povezane
na red, tako da kroz njill tee ista .lekUiena struja. To namee problem odabirallja
celija koje ce iei u isti modul, SlO se odnosi pre svega na povriinu celije i no povriinski
otpor. Dakle, u odnosu na te parametre, solame celije treb. d. budu ekvivalentne. Od
takvih celijo vezivanjem no red dobij. se modul sa odgovarajucim izlaznim naponom.
Ukoliko celije rdsu ekviV1llentne, ond. one sa loiijom karakteristikom ponaiaju se kao
delimierd poUolaei u kolu.
SMni problerni so javljaju i kad je pott.bno paraJeJno vezivanje elija. taka da sve
daju j.dan izlazni napon. Ovaj problem je izraun kod vezivallja modula u paraJeJnu
veZu cia bi Be dobio panel.
Pored elekUienih vaine su i mehaniOke karakteristike i gabant modul . Moduli
moraju biti konstruisani tako da imaju dobru ttansparenstnost svetlosti koj. treba da
padne na prednju stranu celija, dobre mehanieke osobine U odnoin na udare vetra,
kilo, snega i sl. Takoae treba da omogu6e dobro hladenje celijak'lie ill erne.
D. bi so dobili solami moduli kqji imaju takve karakterislike postoji nekoliko
naeina pakovallja celij. u niima. N. slid 336 prtkazan ie popr.Oni presek jednog modula.
20mm
2
3
Slika 336 - 1 - Metalni rarn; 2 - p1eksi iii stak1ena plocs; 3 - solama celtia
498
Kao 810 se vidi na sliei solarne celije su poreaane u izmeo:u dye povrSine cd
kojih je gomj. !ransparentna, dok donj' no mora da ispurgava taj uslov isko je bolje
zarnodul daje i ona transparentna.Postoje dye mogucnosti:
a) da te dye povrSine odnosno budu zalivene nekom silikonskom masom
sa celijama izmeau njih ill,
b) da celije budu zalepljene donjom s!ranom za donju ploeu, a da se sarno deli
mieno naslanjl!iu na gomju.1 u jedoom i u drugom sluel!iu obe ploee su smestene u me
talno kuciste kOje im d'!ie mehanieku stabilnost.
Pored toga slika 336 prikazuje da moZe biti sarno jedna noseca providna ploe.
n. koju so nanOs< solame eelije svojim prednjim stranama i zataP'!iu sa silikonskom
smolom. One mogu da ostanu taka zalivene iIi da pIeko njih, sa zadnje strane, doCle
jos tansk s!oj silikonske gume. On s!un da)os bolje stiti solame celije i elektriene veze
meau njima od spoljnog utiel!ia.
Slika 336 prikazuje jedan od nacin. pekovanja eelija u solarni modul, kada so
solarna telija stavlja izmetlu dye paraleJne staklene plocice.
Slik. 337 prikazuje pekovanje celije u solamom modulu kada se koristi sarno
E
E
52
4
3
Slika337 1 -Metalniratn;2 -pleksiploca;3 -vezivnamasa
jedna noseca providna plocica. Nosece plocice mogu da budu od obicnog, anniranog,
kaljenog i specijalnog stakla kao i od pleksi stakla. Izbor zavisi od toga koju namenu
ima dati modul i koje njegove karakteristike su bUne za tu namenu.
TehniCke karekteristike solamog modula izradenog od domatill solarnih eeli
jajesu:
Domaci salami modul sastoji se ad 36 Si - solarnih celija rnedusobno redno pave-
nih. Pakovanie eelija u salami modul izvr!eno ie na vee opisani nacin. Kod pakovanja
yodUo se racuna da se omoguci zamena neke od celija ako pretrpi neki mehaniCki kvar
ill 10m prilikom mantaZe, Sto je nemoguee kod celija zalepljenih izmetlu dva pleksi
stakla. PovrSina solamog modula iznosi 30 x 40 em' .
lzlazne elektricne karakteristike:
- strujakra1kag spoja
.- napon na otvorenim krtg evima
- izlazna snaga elektricne
410mA 5'h
19V 5%
5% 4,4 W
499
231 SOLARNI PANEL
Salami panel je elektricni generator ,sastavljen od solarnih modula i tek on
moZe d. obezbedi dovoljnu energiju za napl!ianje ured.ja snage izn.d 10 W. Njegov.
konstrukcija je dosta jednostavna, a zavisi od broja solarnih modula i njihove velicine.
Noseti ram !reb. da omoguCi mehanicku otpornost n. nepogode (s1. 336). On
takode !reba da obezbedi lako montiranje i demontiranje solamih modula. Ako je to
dobra izraaeno zadatak preostaje da se panel dobro orijentise prema Suncu.
Tu treba predvideti moguenost promene orijentacije u toku godine slicno kao ked ken.
centratora.
Da bi so salami paneli odrzali staino pod idealnim uglom prema SUncevim zraei.
rna u toku dana u cilju postizanja optimalnog stepena delova!lia Sunceve energije, mora
se podesiti obrtanje panela u horizontalnoj eX) i vertikalnej (y) osi Sunca. To se moze
postiei pomoeu dva para fotoelemenata clj. su upravljaCka pojaeala naknadoo priklju.
cena (s!. 338). Fotoelementi sa upravljackim pojacaJima uk1jucuju servo.montere, koji
Slika 338 - Shema upravijazya solarnim paneIiroa: 1 tubus; 2 - foto.elementi; 3 mikropojacalo;
4 - upl'avljacko pojacalo; 5 -l'ele; 6 - motOl' M sa uptavljaCima (preklopnicima) d I id l
prema intenzitetu insolacjje obrtanjern solarnih panela u x i y osi, Na slici
338 prikazana je shema upravljanja solarnim panelom pri ryegovom obrtanju oko ho"
rizontalne i vertikalne ose.
232 NAPAJANJE AKUMULATORA STRUJOM IZ SOLARNOG PANELA
Za primenu stroje iz solamog panela puni se akumul.tor. Na slici 339 prik .
zanaje sherna regulatora za napajanje akwnulatora.
PotroSnja ureotga u procesu punjenja akwnulatora ne prelazi 2% regulisane snage.
Povecanjem broja serijski vezanih tranzistora, moze se regullsati potrebna snaga baterije
akumulatora.
500
,
,
,
SOLARNI
PANEL
,
\0
, ..
Slika 339 _ 1 - za ukljucivanje elektriene energlJe k.oja pritiee iz IOlamOJ panola; 2- re-
ferentni napan; 3 _ elektricne struje; 4 - regulaciOno pojacalo; S - tennimti
6 - kl'atki. apol ogranicen,ja; 7 - otpornik.; 8 - plOmentivi izlaz napona; 9 - tranziatottki rqulator
anage; 10 - merni otpornik; 11 -izlaZni napon za bateriju
233 OOBIIANJE NAlZMENIOIE STRum ZA PRIMENU
Eiel<tticna struja dobijena u akumulatoru iz solamog panola je jednoamerna i za
ullotrebu treba d. so tranafonni!e u naizmenicnu struju. To so po.tiZe mehaniCki ili
elekttonaki.
6
a) mehaniaki postupak
5
___
b) elektronski postupak
-,-
,
-,-
,
, 10
SUb 340 - 1 _ Akumulatori jednosmerne atruje;:2 - Nefov 3 - transfonn.ator;
4 - primarni kalcm.; S - aekundam1 kalem; 6 - upza'Yljaf strUje; 7 - ravnikondenzator; g - akumu-
laton; 9 - uanzistor. umesto Nefovog eek16&; 10 - otpomik.; 11 - prlkUucak za naizmeninu a1n)Ju
zapouola6a
501
MehaniCki indukoVlllla naizmeniOna elekttiena .truj. vi.okog napona nas!l\le
na !l\l naOin Mo .. u primamom kolu pomoCu elektromagnetnog prekidac. nazvanog
Nefov cekiC, prekid. i spa,j. jednoamerna elekttiena .truja dobijena jz akumulator .
Ova,! postupak so i danas koristi kod "bombino" z. dobijanje pott.bnog napon. pa
ljenja motora.
Elektrunaki postupak zadobijanje naizmenicne iz jednosmeme elektticne struje,
zasniva so na prhneni tranzistora. Na .liei 340. i b sllematski su prtkazana oba postupka
n. !l\l naein Mo su za,jdniCki elementi obeleZeni istirn brojevhna.
234 PRORACUN VR.8NE SNAGE SOLARNE CELUE M6'DULA I PANELA
z. izradu projekta nekog .olamog sistema na,jvaZnije je izvrlliti proracoo maksi
maine instslisane snage tog. sistema. Ona se ne mote lako dobitiJer zavisi od polnzaja
mesta gde je predvillena instaJacija, broj. suneanih dana i casova u godini, temperature
i zaga:4enosti okoline, nal!ina rada,namene, na6ina montiranja i dr.
Z. odr.divanje vrine mage (snaga u pikul potrebno je poznavati srednju korisnu
snagn. Ona ptedst.vlj. onu snagn koju ureill\! potroli u IOku 24 cas .. To znac;. d. je
u s1uO"u neprekidnog Iada utella,j. (24 casal stednj. kanona snag. jednaka nominal
noj .nazi ureila,j. (PUR<Ia,Ia = P
s
). Tu snagn tzeb. korigovati faktorom K
E
, koJi uzhn.
u obzir energiju koj. je vezana za broj suncanih dana i casov, u godini za to mesto
(sre<h\ja dozracena energija z. toj poloZl\l). Dalia korekeija KL uzhna u obm msksi
malan bIOj uzastopno neosuncanih dana za to kao i geografsku Sirinu i duti
nu. Takoie wlna snag. data izrazom:
gde je K ko.fieijent koji uzirna U obZir kvalitet celjje u odnosu na temperatum ambi
jenta i kvalitet same okoline (zagadenost). Osnovnl podaci z. njegovo odredivanje su
temperaturaki-naponski koeficijenti: 2;35 mV/oC za solamu celiju i 30 mV/oC za sku
mulator ad 12 V. Temperarurske mnesti izlezne snage celjje (module, panela), .lok
triOna struj. kralkog spoJa i napon n. otvorenim krajevima silicjjumske salam. celjje,
dati au u pretbodnom
Zato s, obicno ta odredivanje koeficjjenta K uzme temperatura ambijenta i na
OS!lovu nje projektuje srednja temfer'tura eeJij olamog modula, odnosno panela.
Ona je z. naiie podruCje eko 55.60 C, dakle, oko 30C ;.nad temperature ambijent .
Svi ovi podaci mere se trenutna za Beograda i Novog Sada. Vrednost ukup
nog korokeionog faktora Fk so kreee od 9 ,I do 10$ ta Jugoslavije, Ito znaci
da mu srednja vrednost iznosi Fk = 91}. Vr.dnosti pojedinib korekcionib fakto," 'u:
KE= 3,6-4,5,KL = 1,7- 2,15 i K= 1,5-1,1.
Tako se VIena snaga mote procenjivati fonnulom:
Pv = 91}
XW Yh
24h
502
gde je X ~ l10minalna snaga ureaaja, Y - prosecan broj casova rada uredaja u toku
dana.
235 CENE
Kao &to je receno pIve solarne celije proizvedene su za svemirski program u cilju
snabdevanja elektricnom energijom svemirskih letilica. Cena ovih prvih solamih celija
bila je veOma visoka, ali posto su solarne celije pruiale jedinu mogucnost za snabde-
vanje svemirskih letilica elektricnom energl.jom, cena nije bila bitna. Zna se ria je cena
solarnih ceIij. namenjenih potrebam vemirskih istraZivanja 1959. godine iZnosila 200
dolara po vatu SIlage. Sve cesea lansiranja Zemljinih satelita sa mernim instrumentima,
a narocito priprema svemirskih 1etilica sa ljudskim posadama, zahtevali su masovniju
i kvalitetniju proizvodnju solarnih celija. UsaVISavanjem tehnologije proizvodnje solar
nih eelija i prelaz na proizvodnju u vecim serijama doprineli su da u toku 10 narednih
godina cena solarne celije za kosmicki program padne najpre na 100, a zatim na 50
dalara po vatu.
Cena prvih solarnih celija za upotrebu na zemlji pre pocetka svetske energetske
krize bila je 20 dolara po vatu snage. Meautim, proizvodnja je bil. veoma ograniilena
taka da su, na primer, u SAD godiSnje proizvedene solarne celije sve zajedno davale
ukupnu sn.gu od 100 kW. Sve dublje ulazenje u energetsku krizu posle 1973. godine
zahtevalo je nove izvore energge i otpoceo je nagli razvoj proizvodnje solarnih celija
u celom svetu. Tehnologija proizvodnje se naglo razytiala, a time i cena solarnih celija
stalno opadala. N. primer, vee 1978. godine dobijene su solame .:elije koje su davale
10 i IS rnW om -, . Silicijumska .olarna celij. povrline 45 em' koeficjjenta korisnog
delovanja od 15% izlozena suncu davalaje snagu od oke 0,6 W.
Cena ave solame celije bila je 13 dolara. Visoka cena je posledica velikog otpada
silicijuma u toku abrade. Sem toga, proizvodni praees solarnih celija zahteva mnogo
vremena i rada stIUcnih i spretnih radnika koji proizvode kristale I seku ih na plocice i
izraduju gotovu celiju.
DanaSnja eena silicijumskih solarnih celjja iznosi oko 5 dolara po vatu snage, a
ocekuje se da ce kroz 34 godine ova cena biti jedan dolar po vatu.
236 USAGLASAV ANJE POTREBE, PRIJEMA I POTROSNJE SOLARNE ENERGIJE
Za primenu solarne energije vaZno je da se usklade potrebe, prijem i petromja
solarne energije. U naSim krajevima sa cetiri razlicita godiSnja doba, energetsld dop-
rines direktnog Suncevog zracenja je promenljiv u toku godine. Stoga je nemoguce
da se obezbedi sta1na potreba energije narocito u zllnskom periodu. Ovaj raskorak iz-
meau petrebe i prijema solarne energije moze se reSiti akurnulisanjem toplotne energi-
je dobijene Suncevirn zracenjem za kraci ili duzi period kada nema sunea. Za to su pot
rebni aktunulatort toplote dosta velikih d1menzija Sio zahteva prestor i povecava tIos..
kove. Na taj nacin mogu se takoae uskladiti prijem i potrosnja solame energije. Ovak
av solarni sistem moZe da zadovoiji za zlmski period, ali u letrUem periodu se javlja vi-
503
sale energije. Ovaj v ~ se moZe koristiti za zagrevanje bazena, staklenika i susednih
zgrada. OvakV1m i drugim kombinacljama mogu se usaglasiti potrebe, prijem i potro!
nja solarne energije u toku cele godine.
Metlutim, kod objekata u kojima intenzitet potrolnje energjje ragte leti, na pri
mer, kod turistiilkih i nekih industrij.kih objekata, usaglalavanje potrebe, prijema i
potroSnje solarne energije je jednostavnije i bez potrebe za znacajnijom akumulacijom.
Iz izloZenog se vidi da u kori!enju Sunceve energije nije bitno da se akumulaci
jom obezbedi njena konstantnost, vee da se ovako promenljiva sa manjim ill veeim os
cilacijama ukljuci"u Siri energetski sistem. Tako se Sunceva energija moze koristiti od
mah po prijemu. .
U tom cilju potrebno je da se ostvari'"mogucnost i uslovi povezanosti u potros
nji .olarne energije iZmeau malih (mikro) potrolaea Solarne energije. Na slici 341 she.
matski su prikazani integri
sam mikrosistemi za po
jem Sunceve energije i mak
ropotrosac energije. Shema
daje model kod kojeg je
izvrseno integrisanje mikro
sistema za prijem Sunceve
energije u centI'alizovanu ceo
linu, Cime je obezbeaeno
da se u uslovima prijema
veee kolicine dozracene so
lame energije nego 81:0 je
potrebno nrlkrosistemima, o
bavi predavanje vica energi-
je rnakropotroSacu ,kod ko
jeg se automatski redukuje
potroSnja energije iz konven-
cionalnih izvora.
Slika342
KEI
Stika 34} - Mis - mikrosistem zaSuncevu energiju;Mip-
mikropotroSac ; Map - maicropotroSac ; KEI - konvencio
energetski izvor
U sluc..yu kada je vrednost dozracene
solarne energije manja od potrebne, centralni
sistem makr0i>0trosaca sa konvencionalnim
energetskim izvorom, snabdeva mikro-pot-
rOSace neophodnom kolicinom energije.
Konstruk. tivno integrisanje mikro i mak
rosistema. obezbetlqje se zajedniCkiru toplovo-
dima, dok se ekonomske obaveze nastale iz
ovog odnosa regulisu neophodnom memo-re-
gulaeionom opremom. Na taj nacll se obez
beouje ekonomicniji rad termoenergetskog
postrojenja makro-potroSaca koje bi u zimskim
uslovima radilo sa umanjenim kapacitetom,
odnosno neoptimalnim re.timom rada.
Slika 342 priKazuje shemu modela kod
kojeg je sprovedena integracija makropdjem
504
nlka i , pri eemu je prijernnik loci.ran I dimenzionisan za potrebe mokra-
petroSae . U ovakvoj 'prozi, ... d. potrebe makropotroSaca opadiju, obezbe4uje ..
isporuk. energetakog vilk. rnlkropotrolacima. Razumljivo Je da takav .istem radi u
.prazi sa konvencionalnim illvorom enersiie kako bi .. abe.bedia neophodan anergetski
kontinuin>t potroinje kod makro i mikropotrolaca energije.
U p,ak,; je mogna, .proveati primenu ovakvih organizacionlh modela kod mnogih
obj_kata, poee, ad spreg. obj.kata individualn. grad'll. intelll'iaanim u toplovodnu
celinu sa indwtrij skim , odnosno agroindustrijskim objektima, pa do objedinjaVlll1!a
dv. ill vile indwtrijakih objekata, od kojih jedni u toj ceJini najveCu potroinju anergi-
je imaju u prol.eo, leta i j ... n, drugi u toj .prozi mokrimalnu energ.taku potroinju
irnaj u u zimskim mesecima.
ODELJ AK XXIV
24. PRIMENA SOLARNIH CELlJA
Primena solarnih celija vee danas je svestrana. Ovo je razumijivo, jet se
eu solarnih eeIii' dobija elektridna energija koj. sa maze podesno primeniti u proktie-
ne svrho. Z. razliku od klasiene elektricna energya kqja se dobija ill ugya kao isczplji-
ve energy. kqja zagaauje Zivotnu sredinu, ova eiektricna energy a dobija se iz <:isn> i
neiscrpljive Sunceve energije.
Primeno solatnlh celija maZe sa podeliti n. primenu u svemirU i na Zerniji.
Solatn. ceIii. u svemiru koriste so za konverziju Suneeve u elektricnu anergiju
radi napajanja instrumenata kojima su snabdevene letilice. Uslovi za ovu konverziju
,u veoma povoljni, jer no postoje metereoiollke smetnje. Slika 343 preds1a,lja amerie-
Slika 343
Slika 344
506
ku nebesku laboratoriju ,,sk'lllab" (,,skylab') sa solarnim panelima lansiranu 1973, go
Na sUci 344 je so\jetski meteorolo!lki satelit sa solarnim panelima snabdevaju
rijegove instrumente potrebnom elektritnom energijom.
Na zemlji se solarne celije konste. za nap'llanje elektricnom strujom raznih elek
tricnih aparata: manjih aparata za Utnu potrebu, aparata u domacinstvu i aparata u mes*
rima gde ne postoji elektricna struja. Sem toga, solame celije se koriste za dobijanje
tople vode i grejanje i klimatizaciju prostorija. Pored toga pocinje njihova primen.
i u saobracaju.
Ovde ce se neke od navedenih primena prikazati ilustracijama.
Mali di.epni solami aparali:
345 - Solarni diepni racunar Slika 346 - Solarni upaljac
Stika 347 - Salami casovnik
507
Slika 348 Salami rucni casovnici
Solarni uredaji na mestima gde nema kJasicne elektricne s1ruje:
Stika 349 -Sowni svetionik Stika 350 - Solarna kosacica
508
Stika 3S 1 - Solarna mW krava Slika 352 - Solarne celije sprovode struju kroz
nee tadi cuvanja stoke na paSnjacima
S6ka353
509
Na slici 353 prikazana je grupa aktivn0i>aslvnih solamih kuca. Na krovovima i
zidovima postavljeni su salami koiektori i paneli silicijumskih solamih eelija. Solarni
kol.klori .lute Za dobijanje lople hlgijenske vode I zagrevanje prostorija. Solami paneli
snabdevaju domaCinstva U ovim zgradama potrebnom energijom. Karis-
eenjem ofekata staklene baste I dobrim zaptivanjem zgrade moze so postle; de SunO.va
energija podmiri gotovo ceJokupne energetske poltebe z. dobijanje topic ltigijenske
vode i zagrevanje prostorija U oVim zgradama.
241 UKOpCAV ANJE SOLARNOG GENERATORA U CENTRALNU MREZU
Kao sto je poznato, u zimskom periodu nema dovoljno elektriOne energije dobl
jene iz Sunceve, dok je leti im. I ,uviSe. l.lednacavanje ovih razlik. VIii se ukopcav.-
njero salamog generatora elektriCSne st:nge u vanjsku ceniralnu mrezu elektri6ne struje
i kombinovanjem njihovog isporuCSivanja elektri6ne struje za potrebe potroSaca.
Stika 354
U zimskom periodu (sl. 354),kada .olarni generator dlJie oko 1/3 poltebne elek-
triene struje, dodatnib 2/3 dobija se iz elektrione mreze. Kao!to so vidi I u 10m naj-
nepovoljnijem penodu z. kotiiCcnje solarne energije, ustedi se 1/ 3 eloktnene energije
potrebne za domaCinstva, (ole, bolnioe, industriju i dr.
U letnjem penodu solami generator potpuno z.dovoljava energetske poltebe I
ostaje vilak elektricne energije, koji se VIoC" u elektricnu rnrefu. Razumljivo je d. se
prethodno mora obezbediti i salarna energija za akumulatore u ci1ju njenog koriscenja
u dane kad& nema sunca.
ODELJAK XXV
25. PRIMENA NUKLEARNE ENERGUE ZA GREJANJE
I KLIMATlZACIJU
Nezavisno od Sunceve energije ,nukleama energija se koristi za dobijanje vode-
ne pare i elektricne energije pomocu energetSkih nuklearnih reaktora.
Energetski reaktori ill reaktori za snagu su oni, kod kojih osloboaena toplota
procesom tlSije direktno ill indirektno sluZi za dobijaoje vodene pare na visokoj tempe
ratun sa veliklm pritiskom, koja se maze upetrebiti kao pogonska snaga velikih razmera.
Sem toga, teakten se mogu deliti i preroa vrsti upouebljenog nuklearnog gotiva
i vrsti moderatora.
Na slioi 355 prikazan je uopsteno presek tipa energetskog reaktora, koji sluZi za
dobljanje tehnicki korisne energije.
v,
P,
P,
Slika 355
511
Proces fisije urana, koji se u obliku Sipki U nalazi opkoljen grafitom 111, kao mode
ratorom reguliSe se izvlacenjem i uvlacenjem kadmijumovih Sipki Cd.
Da bi se spoljamost zastitila ad nuklearnog zracenja, reaktor je opkoljen debe-
lim zidom betona, stitom $. Toplota koja nastaje procesom fisjje urana u reaktoru,
odvodi se pomodu vode VI, ill neke druge tetnosti, koja proMe kroz cev AB postav
ljenu u unutraSrijosti reaktora. Strujanje vade kroz cev AB ,postite se pumpom Pl' Na
taj nacin teenost koja rashladqie reaktor, zagreva se pa se moze indirektno koristiti
za dObijanje vodene pare.
Kao sredstvo VI, koje odvodi toplotu iz teaktora sluii voda ili neki gas pa i tec-
ni metal, na primer, natrijum. Na prikazanoj semi voda se kad A dOYodi u cev AB ,a kad
B odvodi. Ova voda na visokoj temperaturi i pritisku. odvodi se u izmenjivac toplote
C i vow V
1
, koja se u njemu nalazi. Voda V
2
pretvar:-- se u paru,kao u parnam
kazanu i para F odvodi se u cev D da vrSi svoj rad, na primer, u parnu turbinu T. Pas-
Ie izvrsenog rada para dolazi u kondenzator K, U kome se kona"nzl.!ie u vodu V3 ,jer
se kondenzator rashladuje hlacinom vodom V
4
koja ga optate. lz ..ondenzatora voda
V3 prebacuje se PumpomP2 u izmenjivac C.
Nuklearni reaktor je ustvari izmenjivac toplote u kame se toplotna energija do
bijena cepanjem (fisijom) urana prenosi na vodu, namjum, ugljendioksid i dr.kao no-
silaca toplotne energije. hna if. razlicitih vrsta, a razlikuju se uglavnom prema vrstj gori-
va, apsorpcionom materijalu, nosiocima toplotne energije, moderatorima itd. Na slid
356 shematski su prikazaru nuklearni reaktori sa lakom vodorn i to pod a) reakter sa
a)
oj 1 - Betonski oklop; 2 - uranske Sipke -
gorivo; 3 - voda; 4 - kadmjjumski regula
tori; 5 - vodena para; 6 - parna turbina;
7 - kondenzatot; 8 - cirkulaciona pumpa;
9 -generator elektricne struje
b)
Slika 356
bJ 1 - Betonski oklop; 2 - UIanske Sipke -" gorrvo;
3 - voda; 4 - kadmjum.lki reguiatori; 5 - izmenji.
vat toplotc; 6 - vodena para; 7 - parna turbina;
8 - kondenzator; 9 - cirkuJacicna pUmpa; 10 - cir-
kulaciona pumpa; 11 - generator elektticne struje
vrelom vodorn i pod b) reaktar sa vedom pod pritiskom.
Snaga vodene pare prenosi se na generator naizmenicne elektricne stru-
je kqja prenesi do potroaca. Cena ave elektricne energije iZnosi aka 50000 dinaIa
po kilovatu. Nedostaci su ho je man iscrpljivi izvor energije, opasnast od havarije i
problem smestaja radioaktivnili. otpadaka.
512
251 NUKLEARNA FUZIJA
Oslobodena nukleama energija koja nastaje procesom nuk.leame fiaije, bilo na
ttolisani naOin u nuldeariiOm r_aktoru iii na nakonttolisani naein prj aksploziji atomake
bombe ,nije jedini izVOI nuklearne energtie ko;i Be moze iskoriltiti za fazne Ivrhe.
Utvraeno je da i pIi procesima stapanja dVl\lu jozgra lakih .lemenata U obli1nja
jezgra nelto t_tih elemenata, lakode naatlje oslobodenje velike kolieine nuklearne ener
gije.
Ova Oinjeniea je potvrdana procosom sp:;anja je.gra deuterijwna i Uicijum.
so odvija na nekonttolisani naOin u hidrogenoskoj bombi.
T:; proces .p:;anja iii kombinovanja dVl\lu j gra manjih .tomakih masa u novo
jezgro atomake mue lOve se nuklearna juzija.
Nuldearna fuzija odgovara obmutcm prooesu nuldearne fisio, pa otud izIazi da u
prirodi pored dezintegracijo mat.ri., tj. razbijanja i njeno sp:;anje, dakle integ-
,acija. Vee nom je poznato da osobodanje energije pIi procesu mv. naataje zbog toga,
Ito je energij. vozivanja po nukleonu manja kod t.!kih elem.nata koji .. ceP'\iu, nego
kodjezgara nastelih produlcata sa srednjim mas.nim broj.m.
Iste tako ene'gi). vezivanja po nuldeonu kod n:;laldih jezgara je manja nogo kod
jezgra sa srednjim masenim brojem.
Prema tome izlazi da je zbir masajezgara lakih elemenata, koji ,. fuzijom sp:;a.
ju, manji nego mas. nastalog jezgra, usled Oega .. pIi proee.u fuzije mora osloboditi
odgovar:;uca kollOina enorgije.
Meau mOgUCim fuzijama elemenata spcmenucemo k.o primer fuziju deulerona
,H' i tritona ,H' pti kojcj se dobij. jezgro helijwn. ,He' prema ovoj jednacini:
lz ove i poz...l1atih vrednosti atomskih masa neutrona i elemenata, i to
za neutron (on ')= 1 jlO8986, deuterijum (,H') = 2 P1474!, tricijum (,H') = 3,017003
i he1ijum GHe
4
) = 4P03877 dobija se da defekt mase .6. m koji nastaje pri ovoj fuziji
iznosi:
iii
Ll.m = (2,014741 + 3P170(3) - (4jlO3877 + 1,(08986) aim
Ll.m = 5,o3174S -5jl12863 = 0,018885 aim
S obzirom da je jedinica atomske mase ekvivalentna energiji 931 MeV izlazi da
o&lobooena energija,koja odgovara defektu mm Ll.m izno,i:
iii
Q = OP18885 931 'Y'eV
Q = 17,6 MeV
Ako oslobodenu energiju Q poaelimo brojem ,astavnih (5), dobie.mo
da p.nergij2 po jedinici atomske mase pri fuziji jezgra deuterijuma i tricijuma u jezgro
helijuma iznosi:
_Q- =
5 trim
17 pMeV
5 lim
513
MeV MeV
= 352 -ajm- = 3.52 -:-1-'p"7
6
;:;. 1"'O-::"';->7"k-g-
Kada so ima u vidu d. pli proee,u flJlije [f''' energetski prino. po Jedinici ,tomsk.
. . 200 MeV 0 oS MeV d . , ' d j ob--. ..,' ...
mase lZnoS! . = f.' ---, on a lZ..uu.l a e 06 uutlna energl,JR pn l.UZlJl
235 Il/m aim
vodonikovih jezgar. u jezgro helijuma detir! pUla vee. od energije 0.IoOO40n. po fl-
siji [f''' .
0Vl\l sluOaj nuldearne fuzije, kao i a,tall, koji su ostvarem izmedu drugih clemen.
ta, pokazuju da se pri tom ogromne koli6ine energije. pa prema tau
me da su i efikasniji nego prosesi iisjfe.
Zato je velika paZqj. ptirlonjena nuldearnim fuzijarna k.a izdalnim izvorime
nulclearne energije.
Za sada su poznata dva nacina za ostvarel'\1e nukleame fuzije ito, primenom ubr
D
zanfu cestica, 1j. cestica visoke energije, koje se dobiju wSta&;.i pomocu akceleratora
iii pomoeu vi,oke temperature.
Ptirazalo so da postoje mogoenosti za ostvarenje ttv. termonukieamih reakcQa,
prooe .. fuzije izazvanih vistirom temperaturorn koJe bi moglc po.iutiti kao izvoo
nulcleame energije.
Takav izvor neslueene koliOin. energije ,u termonuklearne reakcije, koje s. odi
grav:;u u zvezdama,konkretno Bintozom helijwn. iz vodonika.
Kada je 1973. godine naj.vljen poc.tak svetske energetske krtze, fJzik. so nail.
u prvim redovima u borbi za izlaz iz energetske krize i za otuvanje nvotne are dine .
Energija flsije dobila je jo! veei znaOaj i poolednjih pet gOdiM nukioarne elektrane m-
Ou mom ,veta. Uran 238 50 dopinguje plutonijumom i dobij. 50 oOOga6en urw 238,
ttv. ,,brider.uzgajiva, kod kojeg se !ancana reakcij. po,tiZe brZim neutronima i tako
.. smanjuje veliina reaktera. Uporedo .. izgradnjom ovih novih savrltnjlih nukloarnih
reaktora, proucavaju 5e na6ini zaStite postoje6ih od mogu6ih havarija.
U naucnim oennima mom 'veta, flZiOati vod. borbu ,",0 odrzavanja fuzije, kBko
bi .. Oovecanstvu obezbedil. energija za milijarde godina. Kana .. 15. aVgust.1978. go
dine poj.vIis informaeija da ,u ,truOqjaci Prinstonakog uhiverzlteta u SAD ".pell d. u
procesu nuklearne fuzije postignu temp.raturu ad 60 millon. stepeni Cel'3usovih, .vet
je odalmuo. Znalo so da aka je stvarno postignuta kontrolisan. fuzij" tada bi enve6an-
atvo r.lilo jedan od svojih n:;krupnijd', problema - problem energije. M.autim, od to-
ga dana je prollo 6 godina. Novih infomlaciJ' nije bilo nitl .u dati potrebni podac! po
kojima bi so moolo zakljuciti kako je po.tignut navedem re.ultat. Pow,to Je da O!) na
polju konttolisane fuzije u svetu raeli u tti prave .
Prvi je ttv. TOKAMAK, kojim ,0 teti da so doblje vruca plazma putem ."clara
jona velike energij_ u akoeleratoru. No ovrn prinCip" rade flZiati u Z.nevi, Sovjetskom
Savezu i Sjedinjenim Am.nckim Dr vam .
Drug; princip postiza.'1i' visoke temperature Jeste '\Jeno dobijanje iZ deut"'i!uma
pod visokim pritiskom i ?orrwcu laseta,
TreCi princi.p, na kame radi i naucnik B . Maglic u SA:) ,je tzy -procet.
Ovo Sll tri pravca U Kojima danat \.i :;mtu. tete fizicm i drugi da potitignu
514
kontrolisanu fuziju. To bi bila treea industrijska revoluc:ija, posle pronalaska parne rna
line u prvoj i TesJine naizmenicne struje u drugoj industrjjskoj revoluciji.
Take hi prirodno Sunce iz svemira i napravljeno procesom na zero-
lji,obezbedlli covecanstvu energiju za daleka pokoljenja.
252 SADASNJI IZVORI ENERGIJE I SANSE ZA NJUIOVO
U BUDUCNOSTI
Da se bolje sagleda znac kOri!cenja direktne i ciste Sunceve energije danas i u
buducnosti, treba da se razmotre postqjeci izvori energije u pogledu njihove perspek-
tive zakoriS6enje u buducnosti.
Najpre Ce se razmotriti iscrpljivi iii kapitalni izvori energije.
Naita. Racuna se da danas u svetu ima oko 100 mUijardi tona nafte. S obzirom
da se godi!nje trolii u svetu oko 3 rpilijarde tona nafte izlazi da je vek trajanja nafte
jO! oko 30 godina, ,acunl\iu6i da Ce se danaSnji trend potro"lle nafte i dalje zadrz.ti.
Danas je nafta zastupljena sa eko 50% u ukupnoj primarnoj energiji.
Svako izgaranje nafte je nepovratan preces i ona se mora bezuslovno stedeti, pos-
to je vek njenog trajanja kratek. Sem toga, naita je danas i u buducnosti potrebna i ne
zamenljiva u dobijanju hemijskih, fannaceutskih i drugih materija.
Zemni gas. Od pocetka svetske energetske krize zemni gas je meau
primarnim izvorima energije sa 18% ,ali se jos ne koristi.
Zalihe zemnog gasa ti. svetu nisu jos dovoljno ispitane I ali se racuna da su
sada"lle ,ezerve dovoljne za 50 do 60 godina prema sadainjoj upotrebi.
U\iani ikrijjci. Dobijanje nafte, mazuta i ulja za lotenje iz uljanih ikriljaca, cesto
se pominje u stampi, narocito od pocetka energetske krize. Medutim, treba imati u vi,
du, cia je potrebno uloZiti viSe energije da se dobije jedna tona nafte iz u1janih Skriljaca,
nego sto proizvedena tona moze dati korisne energije. 1sto ovo vaZi i Za uljani pesak,
koji se takoae pominje U ovim dartima energetske krize. Prema tome se moze zak:ljuci.
ti da se doba nafte pribliZava svome kraju.
Ugai. Pre 50 godina ugalj je bio zastupljen sa 80% medu izvorima primarne ener-
gije. dok danas njegova zastupljenost iznosi sarno 3010. Ovo jasno pokazuje da je u toku
poslednjih 50 godina sve vise tro!en. naft. na ,acun uglja, !to danas ima vrlo stetne
posledice. Povecanje polroSnje naite je razumljivo kada se uzme u obzir da je za pos
lednjih 50 godin. nastao nagli razvoj automibilizma, a>ijacije, reketa i dr. Meautim,
nafta je trosena i u nekim sluc1jjevima gde to nije bilo potrebno,jer su postqjale-mo-
gucnosti da se u te svrhe kOristi ugalj. Na primer, kao Ito je receno, nafta se troSila
i jO! tro!i za dobijanje tople higljeoeke vode u domacinstvima i zagrevanje stanova. To
se nije smelo dogoditi,jer se ugalj kOristio u te svrhe. Sada se postavlja i pitanje da hje
bila potrebno da se tako brzo i striktno "penzionisu" parne maSine. Sve viSe ima izgle-
da da one ocekuju svoju renesansu! Istma je, ovim postupkom je uzeto u obzir da ugalj
viSe zagatiuje Zivo1nU sredinu nego nafta, ali je ova zamena placena visokom cenom,
jer se nafti bllii kraj. Tako smo se naSli u dilemi i kako to narod kaZe "u cor sokaku":
da Ii da spasavamo Zivotnll sredinu od zagadivanja i jos vise skratimo vek nafti, ili, da
515
produZimo vek nafti. a nastavimo sa zagadivanjem Zivotne sredine!? Ma kako reSili ovu
dilemu, buduce generacije Ce nas prokljinjati. Jedini izlaz iZ ove neugodne situacije
je primena solarne energije ,jer se time resavaju oba problema.
Vek trajanja svetskih zaliba uglja nije tacniie odreden i racuna se na 70100 godina.
Jos pre 40 godina resen je problem dobijanja nafte iz uglja i !eko pretvaranjem uglja
u naftu, ugalj nafti vraca dug. Zaista nerazuman postupek ljudi kqji je doveo do toga
da se "vrtimo u krugu". Pretvaranje uglja u naftu je vrlo skupo, poste je telmologija
ovog pretvaranja komplikovana. Sem toga, ova proizvodnja zagaauje iivotnu sredinu
i stvara dopunsko zagrevanje Zemlje i njene atmosfere, Sto se htelo smanjiti i izbeci
upotrebom nafte. Tako dabijena nafta ne bi se smela koristiti za zagrevanje vee za do-
bijanje sintetickih materija. i tako se svetska energetska kriza produzava, a nafta i ugaJj
,JUku pod ruku ", krecu se kroz nju ka svom neizbeznom kriUu! Sarno salarna energija
moZe prodUZiti vek nafti i uglju i tako abezbediti dovoljno vremena da se primene i no
ve energije,na primer, termonuklearna.
Nukleama energija. Kada je krajem XIX veka otkrivena atomska energija, vee se
naziralo novo, atomsko doba. Pre gcxlina izvrseno je prvo vesraCka transmu-
tacija atoma i od 1ada pocinje doba nukleame energije. Prvi susret coveka sa ovorn
energijom bio je zastramjuci; sa dYe atomske bombe dva grada su sravnjena sa zemljom
i oko 200.000 mrtvih. Danas se nuklearna energija fisije koristi umirnodopske svrhe
u svim granama privrede. 8em toga brodovi, ledolomci i podmornice se krecu na nuk-
learni pogan. Iz nukleamih centrala vee se dobija elektricna struja i covecanstvo je odah-
nulo u nadi da je doblia snaini i dugorocni izvor energije. Meoutirn, to se ipak nije os-
tvadlo. Vek trajanja zaliha goriva za nuklearne elektricne centrale je ograniCen i nuk
1earni izvori energije su iscrpljivi. NalaziSta urana, su retka i vek njegovih zali-
ha iznosi oko 30 gOdina. Sem toga, postqje velike opasnosti od radioaktivnosti pri kvaru
nuklearnih centrais. Problem radioektivnih otpadaka jos nije resen. Sve je to razlog
sto za 60 godina otkrivanja nuklearne energije, odnosno 40 godina od pocetka njene
primene, ova energija nije osvojila svet. Nade polagane u nukleamu energiju nisu se
ostvarile i ona nije izlaz iz sadamje svetsk:e energetSke krize.
Geotennalne vode se naJaze na granici izmeou iscrpljivih i neiscrpljivih izvora ener-
gije. Izvori geotennalnih voda prirastajern temperature Zemljinih slqjeva u smeru
prema njenom centro. Na svakih 30 m dubine racunajuci od Zemljine povrsine, tempe-
ratura Zemlje se poveeava prosecno za 10e. GeetennaIne vode su ipak. iscrpljive, ali
posle desta dugog vremena. Koriste se u pojedinim zernljama i posle duzeg koriscenja
one prelaze granicu i postaju
Energija okean!ike toplote 5e zasniva na razlici temperature izmedu povrsinske
i dubinske temperature okeana. Temperaturska razlika mcze cIa dostigne vrednost i do
25C i tada se moZe koristiti za dobijanje energije, koja se podize na visu temperaturu
pomocu toplotne pumpe.
Nedostaci pri koriscenju ove energije su visoka cena, komplikovan transport ener-
gije i opasnost od zaguSenja ceVi morskim biljkama. Sem toga, menja se kruzru tok ug-
Ijendioksida i U okeanu maZe da doae do slicne kao na Zemlji zbog sagore-
vanja fosilnih goriva. Loka1ne promene klirne usled hlaaenja okeansk.e vode, mogu da
se prosue na veee oblasti.
516
Energija >em je poznata jO! od lU\Istarijih dana ijudske istorije. Vetrenjate su 50
koristile pre pronalallka pame maMe. lako su mnoge vetret\ia6e u svetu napuitene,
mooge .. i dans korisre za mlinove ; dobijanje elektricne struje. U ovoj energetskoj
ktizi vetrenjaOe su dotivele renesansu i usavrsene ponovo Be koriste kao
aki iz.orl, naroeito u sa dost. yetta.
Energija .ode je takoae poznat. laoz istoriju eo>ecanstva. Najpr. vodenice, a za
tim turbine odigule su i igrl1iu znacl1inu ulogu Za dobijanje energije. NedOitatak je Ito
.avise od kolicine vode. Izgradnja velikih brans za hidrocentrale menja okolinu i tako
dolazi do meteoroloiltih promena. Nairne, odnos up.dna suncane .>etiOiti i odbojne,
tzv. albedo menja .vnju vrednost.
E .... pUme i ooek. takod ... pomil\je i vee postoje poku!l1ii da .. konst .
Nedostaci ,u Ito su uredlj; akupi, a transport ene'll,e komplikovan. Postoji opasnOit
od zaguillvanja i korodiranja ceVi. Sem toga, ovakVi urea'ji megu da utitu no dosadalnje
tivotne prilike Zivotinja i biija u morima i okeanima.
Talasna onergija na morima ; okeanima je vrlo velika. Postoje ideje da s. ova nei.
crpna i velika eneIgija iskoristi. Na primer, dvs. plove6a objekta mogu da se pokrew
no morskim talasims tako, da so jodan nalazi na bregu, a drug; u doiji talas . Njihovo
naizmenlcno laetanje gore-dole, dovodi do pretvaranj' porencijalne energije u kineticku
i obr.too, Slo .. upotrebiti ukonsne svrhe.
253 SOLARNA ENERGIIA
J ,dint reaini izlaz iz sadainje enorgetske krize je SOlarna .norgij . Sunce je ogrom
na lopta uaijanih g .. ova pod velikim pritiakorn tako da mu je gustina 1410 kgm -, .Ov.
ogromna lopta precruka 1390000 Ian na daijinu cd 150 millona je dala ; cdr.,va Zivot
naZemiji.
ogromne energije Sunca sarno mali deo dospeva na Zemijine povrtine, pa je
ipak OVa energija 18000 puta vea od ukupne energije koju je covecanstvo stvorilo
na Zemlji od poeetka avog postojanja do danas! N, gornju povrillnu 'troosfere pad
.. ake sokunde oke 1500 W Sunetve energije pri normainom pedanju svetlosnih zrako
vanalm'.
Oko 50% ove ogrcmne koMin. energije dospeva n. Zemijinu povrlllnu i walost
ova cist. i dirakina Sunceva energija nije iakoriiCena.
Sunteva energija je jodini izlaz iz sadainje svetske energetske krize iz vile razloga:
- Suneva energija je neiscrpna i Cista,jer ne zagad11ie Zivotnu ",odinu;
- ptimenom direktne Sunev. energije nema dod.tneg zagrevanja Zemlje i njene
attnosfere ;
- Sunc!eva energijaje zajednicka za ceo svet, za sela i gradove;
- ova energija Je be.platna i ne podleze inflaciji;
- tehnologija upotrebe sOlarne energije z. dobijanJe tople vode i zagrevanje sta
nova je jednostavna;
- nije centralizovana i nema opasnosti od uzurpiranja;
- Suneva energija je energija mira. Ne moZe se ratovati za SUncevu energiju, sa
Suncevom energijom, niti protiv Sunceve energije.
517
lzlaz iz sadalnje svetske ekonomake krize ie sarno taZnja makaimalnoj primeni
ciste i ditektne Suneeve energije. Pomou ravnih kolektora i koncenttisanom Suno.
Yom energijom Sto pre zameniti ptimenu foslinih goriva u domainstvim . Foton.pon
skim eolijama i koncentrisanom Sun6evom energijorn proizvoditi eloktricnu .(ruju, ko
j. so zatim mote primeniti u razli6ite .vrho. USledom porn""u Sunceve enefllii', produ
Ziti vek tnajanj. zallba foslinih goriva i za to vreme uloZiti napere i ",edstva d ... za
dopunsku energiju ohotbedi termonukloarna. Take eo coveeanstvo ne sarno izaCi iz sa
damje svetske krize j vee ce obezbediti pouebnu energiju i istiju Zivotllu sredinu Za da
10k. pokoljenja.
LITERATURA
ZIllie, J S .. Grejanje j klimatizacga, 1978.
ASHRAE I Equipment, 1975.
ASHRAE Systems, 1976 -1980.
ASHRAE, Standard" 1962 -197 3.
Axel Urbanek, Fun/zig deutache Sonnenhau.rer, Munchen, 1979.
Bernd Stay. Wuruch -ensrgie Sonne, Heidelberg, 1978 ,
C Cobarg, Sonnenkr4t, Stuttgart, 1978.
Cheremisinoff ,P. N.,Regina, Th. C., Solar energy. Michigen,1978.
Comtes - tendu! du Congres de lUnesco: Le soleilan service de 1 'homme, 1973.
Culum. 'i. Solarna energ{ja U IIJdaiTtioj energetakoj krizi i dilemi. Jugoslovenski simpozuum, Zbornik
radova,SEAK 79. Zrel'\ianin,1979.
Culum, Z . Bugarski, Z., Bugarski, D., Projekat prim ens Sunceve encQfge u !\'ovosadskoj opstini,
KGH,2/1978.
Culum ,2., Covek 16 VTaeQ Suncu. NISRO ,,Dnevnik" ,Novi Sad, 1982.
tUlum, t., Merne jedinice i media sr, Zavod za izdavanJc udzbcnika, Novi Sad, 1980.
tulum, Z., Stojanovic M., Hafner R., Salama pumpa, SIZNR SAPV, Novi Sad, 1980.
Bun6 -Culum, FizikaI.V. Naucnaknjiga,Beograd,1953-1981.
EJMA, Standars of the Exparuion Joint
E. Schonholzer, Eine Sommer - auf - Winter -, Sonnenenergie -Speit;herungs - anbge fiir Raum.
heizUnK, STZ no 41., 1967.
Daniels,F. Duffie, J . A. Solar Energy Re&earch. Madison ,1955.
Trombi,F .,Blanchetais, Principe de Ia climatilatiOn naturell, eRN.s, 1958.
G.regorka,D., Prirucnik Za izraeunavanje toplotnih 8ubitaka u zgradama, 1972.
Gerhart Bruckmann, Sonnenkraft statt Atom energie, Wien - Munchen - Zurich .- Innsbruck, 1978.
renUOTexHUl<a aa Xa)KlJJ>Iil ,n;em:., YMapOB, CCCP, 1977.
Gaillaut, G .. S'impact energetiquB de maison' solaire, ~ O O O ; Solar - Architektur und Bautechnick,
1974.
Heywood, H" Solar energy past, present and future applications. Engineering, London, 1953.
Grallert,H., Solorthennicshe lleizunguysteme, Mu.nchen, Wien, 1978.
Michel,J .. Vivent, M. Diamant, M., LeI mai.wll8 SOlairel, Strasbourg, 1974.
KGH: 1972-1982.
KGH: Zbornik radova sa seminara, 1975.
Kozi6, B., Bekavac. V., Prirucnik .t:a termodinamiku ujedinicama SI, 1976.
Lalovic,B" NOIUlno Sunce, NOm ,Beograd, 1982.
LambiC, M .. Vredi ria se itedi, NISRO .. Dnevnik ", Novi Sad ,1982.
Lazi6, S Grejanje i klimatizacija I, 1971.
Masoncilan Int'i,Handbook for Control Valve Sizing
520
Griiff, P .,Rauh A .. Unablilingig mit Sonnen energie
t
Stamberg und Regensbwg, 1980.
Peter Meynell, Biogasan!agen, Udo Pfriemer Veliag, Munchen, 1980.
Reck.nagel _ Sprenget, Taschenbuch fur Iieizung und Klimarechnik, 1981/82,
Raymond Bruckert, Sonnen energie fur Hau! und Udo Pfriemer Verlag, Munchen,
1981.
Radonic, M., Gr-ejanje i vetrerVe, 1976.
Rau. H., Pfriemer Verlag, Miinchen,1976.
Sabadu, P. R., HalJa und SonrIBnkraf4 :2 ,Aflage, Ziirich,1977 .
Schoen,R
9
(et a1.), New Energy Technologies for Buildings, Ballinger ,1975.
Tributsch,H., Ruckkeht zur Sonne, Saiaxi Verlag, Berlin, 1979.
Vortrags - und Diskussionsveranstaltungs zum Thema: Ergebnisse von Erttwicklungsarbeiten 1iUT
Nuuune der Sonnenenergie im Baua der Technik, Essen,1976.
Veriga, S " Medunarodni autem jedinica [u:ltk ih veliCina 51, 1976.
Volker, P., Energre aU8 Sonne, W<weE'. Wind und FaIken - Verlag, 1981.
Voronjec, D .. Kozie, ),' Vlaian vazduh, Beograd,1980.
*
* *
Nap 0 men a: Ow kl\iigu. pIati p!irucnik Projektovanje i proizvodnja aoiarnih sistema od M.
Lambica
Tchnicku izradu ertcia izvrsio je Sava Bozic laborant fizike na PMF u Novom Sadu
DODATAK
D-1 Neke karakteristicne velicme gasova, pare i tecnosti
Gasovi i para
1. Vazduh
2. Vodena para
3. COil
4. CO
5. N2
o
100
200
100
500
100
500
100
500
100
500
-I ,
kg :-, I J kg:' K-' I
1,293
0,946
0,746
1004.88
1009,06
1025,81
0,578 187].58
0,275 F 1976.26
1 446 1 870,89 I
0,,98 [1017.44 I
0,915 i 1042,56 I
0,441 [1076,05
0,916 )1042,56
0,442 ['067,68
'I'eenosti
1. Freon 12 (CFllClll) I
u tecnom stanju pri pz 11394 I" 925,32
30 ['293 992,31
106 , v
13,3
23,1
34,6
21,3
99,1
12,8 I
47,5 J
22,9 1
1
1[1
22,7
76,8
I
0,203 I
0,161
2. u stanju zasiceue pare 1 17,65 , 594,55
30 41,11 j 678,29
1840-860 1,884,15
1860--89011842,28
3, Gorivno ulje EL . 15
4. Gorivno ulje L 15
0,680 I
0,329
I 2-10 1
I 8-17 I
5. Gorivuo ulje M
6. Voda
15
20
100
I 920 1
1800
,45
1
998,2 [' 4182,81
,958,2 ,4212,12
_____ --'-__ I I
! 100-150 I
I i
0.0242
0,0314
0,0385
0,0255
0,0672
.0,0221
0,0545
0,0290
0.0314
0,0556
0,096
0,085
0.009
U,011
0,139
0,133
0,127
0,597
0,679
523
0,067
0,118
0,182
0,085
0,447
0,063
0,278
0,110
0,118
0,426
0,270
0,241
3,080
1,480
0,314
0,298
0,278
0,515
0,607
524
vellfine neldh mstih tela
I
t
i r
I
,
I
A
Braj Naziv
C
I
!Wm-1K-
1
ksm-
3
I J kg_I K-'
,
I
1 Aluminijum 20 I 2700
I
900.20; 22.9
I
2 Olovo 20 I 11340 129.797 35
3 Sivi liv (C aka 3.5%) 20
,
7300 540,123 58
4 Celik (C 1 'Yo, meld) 20 7820 481.505 48
5 Bakar 20 376.83 372
6 Bronza 20 8700 376,83 64
7 Asfalt 20 2100 921.14 0.7
8 Beton 20 1800-2200 879.27 0.9-1.5
9 Gips 20 970 1088.62 0.51
10 Stoklo 20 2400-3000 837,4 0.81
11 Guma 20 1100 1674,8 0,16-0,23
12 Spuzvasta guma 20 400-500
1674.8 [
0.07.(),09
13 Drvo (suvo) 450-700 674.8-2930,9 0.12-0,17
14 Lepenka 0 280 2302,85 0.05
15 Neorganski izolatori 100 753.66-1130.49 0.5-0,11
16 Organ'Ski izolatori 0 1256,1-2302,85 0,034-0.07
17 Hartija 20 700 0.14
18 PdCar 20 2600-2700 711.79 2.3
19 Sarnot 20 2000-2700 837,4 1.57
Sarnot 500 2000-2700 1130,49 1,80
20 Sljaka (zgura) 20 2500-3000 831.4 0,18.(),56
21 Cement (portland) 20 3100-3200 753.66 -
22 Suva opeka 20
11400-1800 I 837.4 0.58-0,81
23 Granit. mermer 20 2600-2800 753,66 0.34
24 Azbest vlaknast 2400 - 0.15
2:5 Azhest u ploeama 20 1600 - 0.69
26 Kizelgur 20 200 - 0.06-0,47
I
525
D-3 Toplota iaparavanja vode
\
Pritisak
i I
Toploca
Pritisak.
Temperatura
I
Toplota
zaSlceOJa isparavanja zasieenja isparavanja
p
t, I
,
P
t,
I
,
I
b"
C
I
Whkg-'
b"
C Wh
[
29419,9 68.7 2337183,4
I
343233,8 138.2 2148349.7.
39226,6 75,4 2320016,7 392226 142,9 2134532,6
49033,2 80.9 2306618,3 490333 151,1 2108991,9
I
58839.9 85,5 2294476,0 588399 158,1 2087219,5
68646,5 89,5 2284085.0 686466 164,2 2067540,6
I 78453.2 %,0 2274378.4 784532 169.6 . 2049536,5
I
88259.8 96.2 2266004,4 882599 174.5 2033207,2
98066,5 99.1 2256793.0 980670 179,0 2017296,6
117679.8 104,3 2244232.0 1176798 187,1 1988825,0
137293,1 108,7 2232089,7 1372931 194.1 1963284,3
I
156904,4 112.7 2221622,2 1569064 200,4 1939418.4
176519.7 116.3 2211573,4 1765197 206.1 1916808,6
196133.0 119.6 2201943.3 1961330 211,4 1895454,9
245166.2 126,8 2181845,7 2451663 221.9 1846467,0
294199.5 132,9 2164260.3 2941995 323,8 1801247.4
, ,
D-4 Faktor prerai:unavanja rune temperature unutralnJeg vuduha
i pregrejane vode
I
Srednja temperatura pregrejane vode C
j Temperatura
i Temperatura
I
I
I
I
I
I
I pare l00"C
I prostorije C 60
I
70 80 90
I
100
I (373,15 K)
I
I
I
I
-
I
I I
I
I
0,51 0,70 0,91 1,14 1,37 0,93
I
24
i
22
0,54 0,74 0,% 1,18 1,42 0,97
20
I
0,58 0,78
I
1,00 1,23 1,47 1,00
18 0,62 0,83 1,04 1,28 1,52 1,03
15
0,68 0,89
I
1,11 1,35 1,59 1,08
12 I 0,74 0,96 1,18 1,42 1,67 1,14
10
I
0,78 1,00 1,23 1,47 1,72
I
1,17
5 i
0,89 1,11 1,35 1,59
I
1,85 I
1,25
I
I
I
526
D-5 Koeficijenti provodljivosti toplote A [Wm -lK-
1
J
Azbest: vlaknasti
hartija
Aluminijum
Asfalt
Bakat
Beton: sljuneani
armirani
Bitumen
Vazduh (0-100")
Voda (10-100")
Vuna
Sivi liv
Celik
Glina (nabijena)
Guma: tvrda
spu.zva8ta
Drvo: suvo
vlaino
Zemlja: suva
glinasta
Zid od opeke;
spoljru
unutrasnji
ad kamena
Kamen: krecnjak
granit
Kanan
Kizelgur
Koza
I
0,15
Ii
0,20
2,29
0,70
3,72
I
1,28
1,51
i 0,18
I 0,024-!l,031
I 0,58-{),69
i 0,04-0,05
I
50-64
37-55
I
0,58-!l,93
0,16-!l,23
O,Q7-{),09
0.12-{),18
I
0,21-{),23
0,52
1,51
I
0,87
0,70
1,51-2,44
1,28
3,14-4,07
0,14-!l,35
0,06-0,22
0,16
Kotlovski kamen
Kasilolit
Led
Linoleum
Malter: spolja
unutra
Mermer
Mesing
Olovo
Pesak: suv
rookar
Pleksiglas
Place heraklit
Pluta
Porcelan
Rabie ad gipsa
Rabie od betona
Sneg
Staklo
Staklena vuna
File
Rartija: krovna
zidna
Heraklit
<;;:ement (vezani)
Cad
Ulje (tehnicko)
Sljaka (rastresita)
D-6 Masena kolicina i specificna zapremina vode pod pritiskom zasi6enja
t
v t
C
C
100 958,3 1,0435 155 912,2
105 954,7 1,0474 160 907,4
110 951,0 1,0515 165 902,4
115 947,1 1,0558 170 897,3
120 943,1 1,0603 175 892,1
125 939,0 1,0650 180 886,9
130 934,8 1,0697 185 881,4
135 930,6 1,0746 190 876,0
140 926,1 1,0798 195 870,3
145 921,7 1,0850 200 864,7
150 916,9 1,0906
0,15-2,33
2,33
2,21
0,87
0,87
0,70
2,09-3,49
87-116
35
0,58
2,33
1,16
0,07-014
0,o5-!l,07
0,8-1,86
0,29
0,58
OJ2-1,28
0,81
0,05-!l,06
0,05-!l,12
OJ4
0,07
0,12
1,05
0,06
0,12-0,17
0.19-0,33
v
dm
3
kg-'
1,0963
1,1021
1,1082
1,1144
1,1210
1,1275
1,1345
1,1415
1,1490
1,1565
527
D-7 Pojedinacni (mesoi) omori u vazdusnim kanalima
I
2 3
'Z
o D ::0,5 0,75 1,0 ,5 2 CJ Ww o 050,75 1 2
1,0 1,51 2 3 4 .:;:),JTrO,'"F 05 0] Q
00" a 5 02 0,7
'!: d 0Jt 5W5tl15 a 110.1 0.1 -,,- 0-55\0) ';),5 r ,;),5103 t5;2 0,1
Koleno 6'f
4
6
0( 45j'60 90
'Y'w- 0lI22 0/Totijo.8Ii.o
o 10.7 1
7
,2
0 ; =0,3 o :;:/),1 0 J 0,7 1,0 1.4 o t ;7"IIW oBja9 17/ 17.2
Racva
7
(J
'6 \
R -=-0,5 7 7.5 2
'"
= 101 30 I "I
60 I 90
0
rg
J ::;:J II gg
a'
025 I 02
00 roo/ B 03 I 07 I 10
I I.' 025 0.15 a1
9
TO
'" ,,13'T 30 '5
50 90
.... -- -
T'O' 1
03
18
5 0.7
IF
JJ - 7 75
:0 a 0
r
_7.
a
T-komad
11 12
9
V-
00
=
""
73
b
14
15
o t -09 05
"'0 .0.25lf 05 0.75 10 oc-J5I1JOI"S 50T 9(f'
o 07,25 0.7
.. !fa 1 1005 005 00 -0.5 II 03 03 a{TQJ
proSi0Iill-nJ
e
76 17
18
--- F. r:; -.0lj3J-
I
1<
Iii,,"o Ilq21O' ,"0108 po
'" 0511751'0 75T72WO!'S'j9Z
;, .1,0 liD.? '0< ,02 'a! r,,,u5I102 10810"110 1;-70
--rrJill&J
e
19
20
Prigusenje
21
Ii
--f F,S
F,! )
IF/", = a 2 .' 0.6 ",,8 7
fip" _09 0,8 07k.6 5 04
r,=G.6jf'S"-J 1u.21aiT 0. =0,1
r = ,0.6 07 1; J, 8,7
528
529
Pad pritiska fPa] usled pojedinaenih (masenib) 'otpora 0-9 Sematski prika'l: elemenata iz tehnike grejanja
Bnina
za ,- 1 do 9
-
vazduha
I
oos-
I 1 2 3 4 5 6 7 8 9
glatka cev
2
-E3-
izolovana cev
0.2 - 0.1 0,1 0.1 0.1 0.19
1
0.19 0,19 0.19
0.3 0.1 0.1 0,19 0.19 0.29 0,29 0.39 0.39 0.49
0.4 0.1 0.19 0,29 0.39
0.
49
1
0.59 0.69 0.79 0,89
0.5 0.19 0,29 0,49 0.59 0.79
0.
89
1
1 1 1
0.6 0,19 0.39 0.69 0,89 I 1 1.9 1.9 1.9
0.7 0,29 0.59 0.89 1 1.9 1.9 1.9 2.9
0.8 0.39 0.70 1 1.9 1.9 1.9 2.9 2.9 3.9
0.9 0,49 1 1 1.9 2.9 2.9 2.9 3.9 3.9
3
-t--t-
cev sa prirubnicom
4
-s--a-
cev sa mufom
S
-:r
slobodna Cev sa podupiracem
6
--
pricvr!icena cev sa pooupiracem
1.0 0,59 1 1.9 1.9 2.9 3.9 3.9 4.9 5.9
1.2 0,89 1.9 2.9 3.9 3.9 4,9 6.9 6,7 7.9 I
1.4 1 1.9 3.9 4.9 5.9 6.9 7.9 9.7 10.8
7
ck
propusni Venti! sa prirubnicom
1.6 1.9 2.9 4.9 5.9 7.9 8.9 10.8 12.7
:
13.7
1.8 1.9 3.9 5.9 7.9 9.8 11,7 13.7 15.6 17.6
2.0 1.9 4.9 6.9 9.8 11.7 14.7 16,7 19.6 21,6
2,25 2.9 5.9 8,9 11.7 15.6 16,6
I
21,5 24.5 27,4
2.5 3.9 7.9 11.7 14.7 18.6 22.6 26.5 30,4 33.3
8
.propusni venti! sa mufom
9
1
ugaoni ventil
2,75 4.9 8,9 13.7 18,6 22.6 27,4 31,4 36.2 41.1
3.0 5.9 10.8 16.7
I
21.6 27,4 32,3 38.2 43.1 49,0
3.5 7.9 14.7 22,6 29,4 37.2 44,1 51 58.8 65.7
4.0 9.8 19.6 28,4 38,2 48,1 57.8 67,6 76.5 86.3
4.5 11,7 24,5 36.2
I
49.0 60.8 72,6 85.3 97.1 108.9
5.0 14,7 30,4 45.1 59.9 75,5 90,2 104,9 119.6 135.3
6.0 21,5 43.1 64.7 86.3 107,8 129.4 151.0 172,5 164,1
7.0 29,4 58.8 88.2
I
117.7 147,0 176.5 205.9 235.3 264.7
8.0 38.2 76.5 114.7 154,0 192.2 230.4 269.6 308.9 343.2
9.0 49,0 97.1 144,1 194.1 245.1 289,2 338,3 387.3 436,3
10,0 59.9 119.6 180,4 240,3 299.1 357,9 421.6 480.5 539.0
10
venti! za prebacivanje
11
-0--
na radijatoru
12
--l>Kl-
Siber-ventil
13
---t><!-
'lentil za reguUsanje
12.0 86.3 159,6 259.8 343,2 431,4 520,0 637,0 686.0 775.0
14.0 117,7 235.3 353.0 471,0 588.0 706.0
1 824.0
941.0 1059.0
,
16.0 154,0 308.9 460.9 618,0 765.0 922.0 1079.0 .11226,0
1
1383
0
,
18.0 194,1 387,3 578,6 I 775.0 971.0 1167,0 1363,0 1559,0 1746,0
20,0 240.3 480.6 725.7 961.0 1196.0 1442.0 ! 1676,0 1922.0 2157.0
22,S 304.0 608.0 912.0 1216.0 1520,0 1814.0
1
2118
.0
2422.0. i 2726.0
25.0 372.7 745.3 1117,9 1491.0 1873.0 2246.0 2618,0 2991.0 13383.0
,
14
--t:<J-
redukdoni 'lentil
IS
'lentil sigurnosti sa te&orn..
16
-Jr
'lentil sigumosti sa orrugom
17
ugaoni ventU sigurnosti
18
[::a::J
propusna slavina
19
trokraka slavina
530 531
D-9, nastavak 1 D-9, nastavak 2
20
..;t::::;J-
nepovratna klapna
)
-/Z}-
33
klapna za promaju
21 leptirasta Idapna
-1
22
A
kompenzator "lira"
34 ventil
23
C---f
klizn.i kompenzator
CJD
t
24 kotao
3S
regulator promaje
0
2S
36
e
manometar
c:::J
37
i!i
[[[l]]]
26 l1Idijator
p
I i ill III 1
38 regulator maksimalnog pritiska
27
C8:J
plOCasti radijator
I
n
b]
39 regulator minimalnog pritiska
28 konvektor
29
11111111111111111
lamelasti radijator
p
40 razmenjivac toplote
30
=
::J
grejna :unijasu cev
41
I
( )
rezmenjivac toplote sa vodom
0
31
cevni tegiMar
42
V
razmenjivac mdanjem pare
0 0
32
J
oduina cev 43
$-
razmenjivac meSanjem vade
532
533
D-9. nastavak 3:
D-l0
Sematski prikaz elemenata ldimatizacije
1]
f:h
(2J
44 .-
300/400 kanaI, prvi broj predstavlja vidllivu
I
45 rezervoar, otvoren
2 /' leptirasta klapna
46 rezervoar, zatvoren
[IJ
3
ialuzina
47 ( ) rezervoar pod pritiskom
4
[8l
D
otvar za Cicenje
-e-
48 pumpa u Semi
Q
01
5 izlazni i ulazni otvor
49 pumpa u projekru
50
-0-
odvajac vode
51
odvajac kondenzata
6
t
deflektor
-0-
0
52 potro!iac toplote
t
4
53
povrlinski kondenzator 7
-=0=-
komora za mcianje
54
--
bojler, jednostepeni
8
@-dJ=-
centrifugalni ventilator
eM
55 bojler, kaskadni
---
CD
8
+-- aksijalni ventilator
9
56
a-e
parmi turbina sa generatorom
Cf
10
vazduha: P - predgrejac, D - dogfejal:
57 dvostepena turbina
'---
534
D-IO. nastavak 2
11
hladnjak vazduha
12
v82duha (filter)
.1
13
-+-
v
14
@
e1ektromotor
15
(!)
termostat
16
@)
higrostat
17
ventil pokretan tnotorom
18
membranski venti!
19
t=b
motorslci. regulator klapne
20
membranski regulator klapne
D-11 Koeficijent prolaza toplote k (Wm-lK-ll
1. Suplja opeka, zid malterisan
8upljina 0-20%
koeficijent provodljivosti A = 0,79 do 0.49 Wm-IK-
l
".--_.--_._----
spoljni zid unutrasnji zid
i II
I
debljina em
I.
debljina em
25
j
38 I
,
51
I
II
10 15 20 25
I i
\_ ..
.,
!
1681
1,
25
1
1,
15
11
. .. _----
I
,
0,68] 2,33 1,96 1,43
0,591 l;SO! 1,13
1
0,91 2,26 1,86 1,32
0,551 1,441
1,07
0,
86
11
1,82 1,27
0,52, 1,38
1,
03
1
0,82 i 2,18 1,77 1,23
0,45i I,2S! 0,93
0,
73
11
2,10 1,67 1,13
0,
42
1
1 IS!
O,84i 0,66
11
2,02 1,58 1,05
, i
I
I
I
2. Suplja opeka
8upljina do 40%
= 0,50 do 0,40
10 15
--,-_._----
0,50! 2,16 1,75
0,401 2,02 1,58
535
30 40
1,12
1,03
0,98
0,94
0,80
0,78
40
1,00
536
3. Suplja opeka sa
vodoravnim supijinama
A = 0,45 do 0,30
!
0,45
1
1
OAOi
0351
0:30:
Ii
"
2,09
,I
2,02
Ii
1,93
I'
1,82
1-
I
4. Supija opeka sa
vertikalnim supijinama
)'=0,50 do 0,40 [Wm-
1
K-
1
1
I
I i
I .. _,
0,50: 1,35:
1,26j
1,15!
0,
45
1'
0,40,
--'---'-
,. .
1,80 1,50
1,72
I
1,41
1,63 1,32
I
1,50 1,20
... ___ 1 ... _
1,54
1,46
S. Suplja opeka za
pregradne zidove
A = O,SO do 0,20 [W K _1 1
).=0.40
OTI
IH3
. ____ L __
10001
--
"--I
, 1,20 ! 1,07 I
I 1,13 !
__ .... _._
1,37
0,501
0,45:
0040:
0,30
0,20:
'- .'--------'--
i
I
',: 2,02 I 1,88 1,73 I
1,82 I 1,67 1,50
L __ l,5_2 ___ : _1,_37_-'-----1,2_0_'-__ -'-__ --L __ _
537
..-..
D-12
Puna opelm od ktinkera iii gJine za oblaganje spoljnih zidova
: ).!cm 25
! 0,90
2,14
0,80 1,98
zid em
! i
2i25i30 40 7
"
!:
0,96 if 2,16
0,93 i! 2,14
0,,84 i' 2,05
1,191
0,81 II 2,02
38 51
1,62 1,32
1,5'!
1,21
unutrasnji zid em
10
1,88
1,84
1,75
1,72
1,58
1,55
1,45
1,41
1,56;
1,52'
t,:3':J
1
1,35i
,
1,351
1,31
1,20;
1, 15i
_________U __ _
1,01i
,
1,37
1,34
1,24
1,20
D-14 Zid od blokova od sljake ili clckt:rofilterskog pepda
0,58 1,56: 1,35 1,19 0,96
0,46 1,35: 1,15' 1,01' 0,81
25
1,20
1017
1,08
1,05
1,20
1,05
................. .......... -- ......... -----
D-15 Zid od betonskih penastih blokova ("vakuumski postupak")
spoljasnji zid unutrasnji zid
15 20 10 12,5 20
U ,Ii
1,10 ' 1,50 1,34 1,00
0:29
0,96 1,44 1,20 0,98
0,23 0,81 1,20 1,05 0,76
0,18 0,67 1,05 0,90 0,64
D-16 Zid od siporeksa sa obe strane malterisan
0,23 1,05 i 0,93
,
538
D-17
Zid od duri50I blokova ispun;enih plasticnim betonom
spoljni zid em unutrasnji zid em
Wm-lK-
1
15
20 J,
25
i
30 10 15
0,13 0,87 I 0,73
: 0,43
;
0)37 0,86 i n,64
D-18 Koeficijent k [W m-
z
K -1 J
Zid od naJivenog betona bez vibratora
), spoljni zid em unutrasnji zid em
Wm-1K-
1
";-'-'-, ---I
15 18 22 7,5 10 15 18 22
, ,
---- -------:1-' ____ , __ L __ , ____ ____ ._ -t-----i
1.86 i 3,52: 3,30: 3,06il 3,06 2,93 2,68 I 2,54 2,40
1,74 '4,45' 3,23
1
2,97,": 3,03 2,88 2,63 2,50 2,34
1,39 3,18, 2,941, 2,68
i
,', 2A7 2,33 2,16
1,16 2,94! 2,70! 2,44\1 2,3-3 2,18 2,00
0,93 2,65! 2,4Ii 2,15;i 2,14 1,98 1,80
-" ---------..----,-.-- ---,,---