P. 1
Elektromiografija, Zrna Agacevic

Elektromiografija, Zrna Agacevic

5.0

|Views: 2,507|Likes:
Published by Zrna
kolegij iz kineziometrije
kolegij iz kineziometrije

More info:

Published by: Zrna on Sep 24, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF or read online from Scribd
See more
See less

06/13/2013

pdf

original

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA
S A R A J E V O

Kolegij: Kineziometrija

ELEKTROMIOGRAFIJA
(seminarski rad)

MENTOR: Prof. dr. Nusret Smajlović

KANDIDAT: Zrna Agačević

Sarajevo, septembar 2009.g.

Elektromiografija

Zrna Agačević

SADRŢAJ:

Uvod 1. Fiziologija elektromiografskog signala 2. Snimanje elektromiografskog signala 2.1 Vrste elektroda i njihove karakteristike 3. Analiza i interpretacija EMG signala 4. Primjene za elektromiografiju 5. Zaključak 6. Bibliografija

1

Elektromiografija

Zrna Agačević

UVOD Riječ elektromiografija dolazi od kombinacije grčkih riječi elektron+mys+gramma, što bi u slobodnom prevodu značilo ćilibar+mišić+pisanje. Naime, grčka riječ elektron je označavala različite fenomene vezane za prisustvo električnog naboja, poput munje ili statičkog elektriciteta.1 Stari grci su znali da ćilibar izaziva ststički elektricitet kada se protrlja uz suh materijal. Elektromiografija (EMG) proučava mišićne električne impulse, koristeći instrument elektromiograf, koji biljeţi signal - elektromiogram. Elektromiograf detektuje električni potencijal koji stvaraju mišićne ćelije. Analiza elektromiograma moţe otkriti nepravilnosti u radu mišića. Često se korisi u analizi ljudskih ili ţivotinjskih pokreta, odnosno u biomehanici. EMG je takoĎer korisna kod kliničkih dijagnoza neuroloških i neuromuskularnih problema. Koristi se i u različitim istraţivačkim laboratorijama, uključujući one povezane sa biomehanikom, neuromuskularnom fiziologijom, analizom hoda, kontrolom drţanja i fizikalnom terapijom.2 Francisko Redi je prvi dokumentovao svoje eksperimente sa električnom jeguljom 1666.godine, kada je otkrio da ova vrsta jegulje ima mišić koji stvara elektricitet. MeĎutim, Marej je prvi naučnik koji je snimio električnu aktivnost mišića 1890. godine. On je ujedno i uveo termin elektromiografija. Mogućnosti otkrivanja i snimanja električnog signala su se intenzivnije razvijale od 1930-1950 godine kada su naučnici počeli koristiti poboljšane elektrode u svrhu proučavanja mišićne aktivnosti.3 Tek se 1980. godine počinju proizvoditi malene elektrode dovoljno lagane i pojačala praktična za EMG. Danas postoji širok izbor pojačala i elektroda na trţištu, i zahvaljujući tome istraţivanja su kvalitetnija i mnogobrojnija. Postoji razlika izmeĎu kliničke elektromiografije, koja koristi intramuskularne (igle) elektrode, koje snimaju električni signal u unutrašnjosti mišića, i elektromiografije koja koristi površinske elektrode (SEMG - surface electromyografy - površinska elektromiografija), koje se stavljaju na površinu koţe. MeĎutim, spontana mišićna aktivnost se ne moţe snimiti površinskim elektrodama.4 Takve vrste elektroda se koriste u kineziološkim analizama mišića.

1 2

http://arc.iki.rssi.ru/mirrors/stern/Education/whelect.html Jack H. Wilmore, Physiology of Sport and Exercise, Human Kinetics, 2008. p.27. 3 Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 163. 4 Echternach, John L., introduction to electromyography and nerve conduction testing, SLACK Incorporated, 2003. p. 2.

2

Elektromiografija 1. FIZIOLOGIJA ELEKTROMIOGRAFSKOG SIGNALA

Zrna Agačević

Mišićnim vlaknima je potreban impuls, koji dolazi od motornog neurona, da bi mišić proizveo silu. Centralni nervni sistem (CNS) aktivira motorni neuron, i električni impuls putuje niz motorni neuron do svake sinapse. Sinapsa je zapravo komunikacijski spoj izmeĎu dva neurona, jer se na tom mjestu signal prenosi sa jednog neurona na drugi. Sinapsa je mjesto na kojem se stvara akcijski potencijal (AP). 5 Podraţaj neurona dovodi do promjena na membrani koja ima otvore za propust iona. Ioni su čestice koje imaju električni naboj, a taj naboj nastaje zbog razlike u broju protona i elektrona. Kada ioni prolaze kroz tu membranu nastaje akcijski potencijal. Akcijski potencijal ne nastaje odjednom u cijelom motornom neuronu, već mu je potreban mali dio membrane motornog neurona. Kada nastane, putuje po čitavoj membrani. Putovanja akcijskih potencijala niz akson ili uz dendrit su osnova mehanizama za prijenos informacija u mozgu.6

Slika1. Motorni neuron šalje signal do sinaptičkih veza, dendrit prepoznaje signal a akson ga odašilje do svojih završetaka tzv. aksonskih noţica.7

5 6

Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 164 Jack H. Wilmore, Physiology of Sport and Exercise, Human Kinetics, 2008.p.27. 7 http://media-2.web.britannica.com/eb-media/64/72764-004-CFB3AF9A.jpg

3

Elektromiografija

Zrna Agačević

Čak i kad je u stanju mirovanja, mišićno tkivo proizvodi električne signale. Unutrašnjost mišićnog vlakna ima električni potencijal od oko 90 milivolta (mV). Ovaj potecijal varira u zavisnosti od prisustva različitih koncentracija iona natrijuma (Na+), kalijuma (K+) i hlorida (CL-).8 Slika 1.1. prikazuje širenje akcijskog potencijala mišićnog vlakna. Aksonski završeci ili noţice motornih neurona nisu uvijek jednake, tako da se akcijski potencijal ne širi ravnomjernom brzinom.

Slika 1.1 aktivacija vlakana je u zavisnosti od duţine vlakana. 1. AP motornog neurona započinje proces podraţivaja mišićnog vlakna 2. AP stiţe do kraja aksonkih noţica 3. Elektrohemijskim potupkom AP se širi čitavom duţinom vlakna 4. Suma svih potencijala mišićnih vlakana proizvodi motornu jedinicu AP 5. Motorna jedinica AP se moţe snimiti na površini koţe 9

Različita brzina provodljivosti mišićnog vlakna je u zavisnosti od akcijskog potecijala, što direktno utječe na elektromiografiju. Kada AP putuje sporije, to doprinosi niskim frekvencijama na površni. Nastajanje akcijskog potencijala je ionski proces, pa samim tim brzina širenja akcijskog potencijala zavisi od brzine razmjene iona.10 Motornu jedinicu čine: motorni neuron, sva mišićna vlakna koja neuron nadraţuje. Dakle, neuron i sva vlakna jednog mišića čine jednu skladnu jedinicu. Na slikama 1.3 i 1.4 vidimo motornu jedinicu.

8 9

Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 163. Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 164. 10 www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf

4

Elektromiografija

Zrna Agačević

Slika 1.3 jedna motorna jedinica11

Slika 1.4 dvije motorne jedinice12

Svaki motorni neuron nadraţuje nekoliko stotina mišićnih vlakana, mada taj broj varira u zavisnosti od vrste mišića. Broj mišićnih vlakana koje podraţuje jedan motorni neuron je omjer podraţja. Akcijski potencijal motorne jedinice (APMJ), predstvavlja sumu električne aktivnosti svih mišićnih vlakana unutar te motorne jedinice. Jačina akcijskog potencijala djelimičmo zavisi od omjera podraţaja. Dakle, motorne jedinice sa više mišićnih vlakana imaju veći APMJ.

Slika 1.5 doprinos akcijskog potencijala svakog pojedinačnog vlakna elektromiogramu, vidi se da vlakno broj 5 daje manji doprinos nego vlakno broj 1. Prikazane su dvije motorne jedinice, A i B, a njihove amplitude su prikazane kao algebarska suma individualnih akcijskih potencijala mišićnih vlakana. Glavni signal je algebarska suma akcijskih potencijala obe motorne jedinice, odnosno ƩƩ APMJ.13

11 12

http://www.mona.uwi.edu/fpas/courses/physiology/muscles/MotorUnits.jpg http://www.mona.uwi.edu/fpas/courses/physiology/muscles/MotorUnits.jpg 13 Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 165.

5

Elektromiografija Postoji pet karakteristika elektromiografskog signala:

Zrna Agačević

1. Voltaţa ili amplituda, koja sluţi za mjerenje od vrha do vrha. Mjeri se u mikrovoltima (μV) ili u milivoltima (mV). 2. Trajanje, koje se mjeri u milisekundama (ms). 3. Talasi i njihove forme, elektromiografski signali imaju različite valovite forme. 4. Frekvencija, koja pokazuje koliko često se signal ponavlja. 5. Zvuk, EMG signali se mogu čuti preko pojačala, i njihove individualne zvučne karakteristike mogu pokazati o kojoj vrsti EMG signala se radi.

Slika 1.6 neki od EMG signala: izvorni signal, punovalno ispravljen signal, linerani i integralni.14

14

Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004. p. 173.

6

Elektromiografija 2. SNIMANJE ELEKTROMIOGRAFSKOG SIGNALA

Zrna Agačević

Elektromiografski signal se moţe snimiti koristeći monopolarnu ili bipolarnu kombinaciju za snimanje (slika 2.1).15 kod monopolarne kombinacie, jedna elektroda se stavlja direktno na mišić, a druga elektroda se stvalja na električki neutralno mjesto, poput kosti. Monopolarni signali daju niţu frekvenciju i manje su stabilni od bipolarnih, ali su prikladni za klinička istraţivanja, gdje se koriste intramuskularne elektrode. Bipolarna (jedan čvor) kombinacija snimanja je mnogo češća u praksi. Kod bipolarne kombinacije se dvije elektrode stavljaju u mišić ili na koţu, a treća elektroda se stavlja ne električki neutralno mjesto. Ovakva kombinacija zahtijeva pojačalo koje registruje razliku izmeĎu dvije elektrode. Svaki signal, koji je zajednički elektrodama, pojačalo oslabi. Zajednički signali, koji su oslabljeni ili odbijeni, se mogu predstaviti logaritmom ili linearnim prikazom.

Slika 2.1 Prikaz monopolarne, bipolarne i kombinovane (dva čvora) kombinacije za snimanje EMG signala.16

15 16

Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 165. Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004. p. 166.

7

Elektromiografija

Zrna Agačević

Slika 2.2 prikaz bipolarne kombinacije17

2.1 Vrste elektroda i njihove karakteristike Izbor elektroda za EMG zavisi od toga šta ţelimo istraţiti i analizirati, o kakvom je istraţivanju riječ i od vrste mišića kojeg ćemo snimati. Danas je na trţištu dostupan cijeli niz elektroda, raznih veličina, oblika, gramaţe... Generalna podjela elektroda: površinske elektrode, ţičane elektrode, intramuskularne (igle) elektrode, te longitudinalni niz elektroda.18 Prve EMG elektrode su bile jednostavne provodljive površine napravljene od različitih vrsta metala, poput srebra, zlata, nehrĎajućeg čelika, pa čak i lima. Danas preovladavaju polikarbonatni materijali kod izrade elektroda. Površinskih elektroda ima raznih vrsta, pa tako postoje i one za jednokratnu upotrebu napravljene poput flastera. Zbog svojih neinvazivnih karakteristika u većini slučajeva se površinske elektrode koriste u studijama lokomocije i kineziološkim istraţivanjima.

17 18

http://www.smpp.northwestern.edu/Zhang/BMEC66/weightlifting/images/armelectrode.jpg Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 168.

8

Elektromiografija

Zrna Agačević

Slika 2.1.1 velika jednokratna elektroda19

slika 2.1.2 tri jednokratne elektrode srednje veličine20

Slika 2.1.3 pretpojačane elektrode21

Slika 2.1.4 par malih elektroda22

Slika 2.1.5 elektrode štipaljke za prste24

Slika 2.1.6 elektrode štapići23

19 20

http://educ.ubc.ca/faculty/sanderson/EMG/Images/Images-Images/0.jpg http://educ.ubc.ca/faculty/sanderson/EMG/Images/Images-Thumbnails/1.jpg 21 http://educ.ubc.ca/faculty/sanderson/EMG/Images/Images-Thumbnails/5.jpg 22 http://educ.ubc.ca/faculty/sanderson/EMG/Images/Images-Thumbnails/2.jpg 23 http://www.jarisupply.com/images/277.jpg 24 http://www.jarisupply.com/images/295.jpg

9

Elektromiografija

Zrna Agačević

Na slici 2.1.7 su prikazane elektrode zalijepljene na donji dio leĎa. Svrha ove mreţice je da spriječi pomicanje kablova. Jedan par elektroda mjeri drţanje, tj. posturu, a drugi par elektroda mjeri mišićnu aktivnost.25 Glavni nedostatak ovakvih elektroda jeste nemogućnost mjerenja dublje mišićne aktivnosti, a i teško ih je koristi kod mjerenja aktivnosti manjih mišića, dakle detektuju samo površinsku muskulaturu tijela.
Slika 2.1. 726

Na slici 2.1.8 je prikazana EMG jedinica za mjerenje sa kablovima. Ovo je mobilna vrsta jedinice, jer dozvoljava ispitaniku da se slobodno kreće i obavlja svoje poslove. Biljeţi sve potrebne podatke, koji se kasnije mogu prebaciti na kompjuter.

Slika 2.1.827

Slika 2.1.9 prikazuje dvije strane elektrode. Bijela strana ide na koţu i ima silikonski dodatak radi ugodnijeg osjećaja na koţi. Plava strana se zakači na kablove koji povezuju elektrodu sa EMG jedinicom za mjerenje.

Slika 2.1.928

25 26

http://www.cher.ubc.ca/backstudy/participantinfo.htm http://www.cher.ubc.ca/backstudy/Images/EMGworn.jpg 27 http://www.cher.ubc.ca/backstudy/Images/EMGunitwithEMGcables.jpg 28 http://www.cher.ubc.ca/backstudy/Images/EMGElectrodes.jpg

10

Elektromiografija

Zrna Agačević

Ţičane elektrode se koriste kod mjerenja aktivnosti manjih mišića. One se sastoje od dvije sitne izolirane ţice koje se provuku kroz šuplju kanilu. Krajevi ţica su savijeni prema vani, i nakon što se iglom postave u mišić, kanila se moţe uklonitii, tako da ostanu samo ţice spojene na pojačalo.29

slika 2.1.10 ţičane elektrode30 slika 2.1.11 savijeni krajevi elektrode31

Inramuskularne elektrode se prave od nehrĎajućeg čelika, sa posebnom paţnjom usmjerenom na ergonomiju. Ovakve vrste elektroda se koriste kod praćenja funkcionisnja jedne ili više motornih jedinica. Zbog svoje oštrine i malih dimenzija vrlo lako prolaze kroz koţu i tkivo, i ne nanose bol.

Slika 2.1.1132

Slika2.1.1233

Slika 2.1.1334

Slika 2.1.1435
29 30

Slika2.1.1536

Slika 2.1. 1637

Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 169. http://educ.ubc.ca/faculty/sanderson/EMG/Images/Images-Thumbnails/6.jpg 31 http://www.drbezner.com/emg.jpg 32 http://www.emgequipment.com/110.jpg 33 http://www.emgequipment.com/115.jpg 34 http://www.emgequipment.com/231.jpg 35 http://www.emgequipment.com/232.jpg

11

Elektromiografija

Zrna Agačević

Slika 2.1.17 longitudinalni niz na kvadricepsu38 Slika 2.1.18 popratna aparatura

Mnogi različiti tipovi elektroda za elektromiografiju su se razvili tokom zadnjih godina, i još uvijek se razvijaju. Longitudinalni niz elektroda sluţi za snimanje karakteristika akcijskih potencijala svih mišićnih vlakana u mišiću, i sastoji se od devet ili više elektroda poredanih u niz. Ipak, za mjerenje pojedinačnog akcijskog potencijala koriste se ţičane ili iglene elektrode.39 Prilikom snimanja elektromiografskog signala, moţe doći do različitih ometanja tehničke ili fiziološke prirode. Česta je pojava različitih šumova ili buke, pa tako postoji šum koji proizvode elektronska oprema, šum elektromagnetne radijacije kojeg proizvodi ljudsko tijelo, itd. Bitno je razlikovati i odstraniti sve nepotrebne šumove, radi dobijanja što jasnijeg elektromiograma.40 Faktori koji utječu na kvalitet EMG signala se mogu klasificirati: 1. Uzročni faktori - imaju direktan utjecaj na signale, i dijele se na: a) vanjske - struktura elektrode, pozicioniranje elektrode, razmak izmeĎu elektroda, itd. b) unutrašnje – fiziološki, anatomski, biohemijski, 2. Posredni faktori – fizički i fiziološki fenomeni nastali po utjecajem uzročnih faktora, poput brzine provodljivosti akcijskog potencijala, itd. 3. Deterministčki faktori – nastaju pod utjecajem posrednih faktora, broj aktivnih motornih jedinica, mehanička interakcija mišićnih vlakana, itd. Vrlo je bitno napomenuti vaţnost pravilnog postavljanja elektroda na mišić. Treba voditi računa o par specifičnih zahtjeva kod postavljanja elektroda, kao što su: motorna ploča, relativni pokreti trbuha mišića i fiksacija kabla pretpojačala.

36 37

http://www.emgequipment.com/242.jpg http://www.neurosigndirect.com/resource/1750.11719.mainimage.jpg 38 http://www.bidmc.org/Research/Departments/Neurology/NeuromuscularDisease/~/media/Images/CentersandD epartments/Neurology/Research/NeuromuscularDisease/EIM2.ashx 39 Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 169. 40 http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=1455479

12

Elektromiografija 3. ANALIZA I INTERPRETACIJA EMG SIGNALA

Zrna Agačević

Od već pomenutih karakteristika EMG signala, najvaţnije su amplituda i frekvencija. Amplituda je pokazatelj jačine mišićne aktivnosti. Frekvencija je u direktnoj zavisnosti od te jačine, jer što je veći broj motornih jedinica aktivan, to je jači EMG signal i sam prikaz ima više šiljaka odnosno vrhova. Najjednostavniji način da se objasni jačina elektromiografskog signala jeste na primjeru jednostavne PP (peak-to-peak) amplitude. Na primjer, kada se svi motorni neuroni simultano aktiviraju, prozvode sinhronizirani signal koji se zove M-talas.

Slika 3.1 M-talas41

Dobiveni signal je potrebno obraditi pa tako postoje razne vrste EMG signala: izvorni, punovalno ispravljeni, usrednjeni signal, zatim tu je frekvencijski spektar signala kao i analiza umora.

Slika 3.2 izvorni signal42

Izvorni signal (raw signal) je nefiltriran i neobraĎen signal. On je obično u rasponu od +/5000 mikrovolti (utrenirani sportaši), a frekvencija mu iznosi izmeĎu 6 i 500 Hz.

41 42

Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 172. www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf

13

Elektromiografija

Zrna Agačević

Slika 3.3 izvorni signal filtriran, 20-500 Hz43

Slika 3.4 punovalno ispravljeni signal, obično se opisuje kao apsolutna vrijednost izvornog signala, i uglavnom sluţi kao meĎukorak za neku drugu obradu.44

Slika 3.5 Usrednjen (averaged) signal, pogodan je za daljnu obradu i dobar za odreĎivanje razine kontrakcije muskulature. 45

Da bi se izračunala reprezentativna usrednjena amplituda, signal se najprije treba pročistiti. Pročišćavanje signala podrazumijeva pretvaranje negativne voltaţe u pozitivne vrijednosti (apsolutne vrijednosti). Postoji alternativa izračunavanja koja ne zahtijeva pročišćavanje signala, a to je uz pomoć formule:

43 44

www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf 45 www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf

14

Elektromiografija

Zrna Agačević

gdje je EMG vrijednost elektromiografskog signala u svakom momenu (t), a T predstavlja trajanje analiziranog signala. Zbog toga što ova formula sadrţi kvadratne vrijednosti izvornog EMG signala, nije potrebno punovalno ispravljanje ili pročišćavanje signala. Analiza frekvencije signala je jedna od čestih analitičkih metoda. Jedan od najjednostavnijih načina opisivanja frevencije jeste brojanje šiljaka. Svaki put kada signal promijeni smjer, stvara se zaokret u vršcima signala.46 Tehnika spektralne analize se često koristi kod opisivanja kakrakteristika EMG frekvencije. Površinski snimljena EMG frekvencija se često pogrešno protumači, pa tako treba imati na umu da:  pojačana frekvencija ne podrazumijeva da su aktivne sve motorne jedinice u mišiću,  smanjena frekvencija ne podrazumijeva povećanje sinhronizacije u motornim jedinicama,  tokom dinamičkih kontrakcija, EMG frekvencija zavisi od zadatog zadatka, pa tako tokom analize i interpretacije frekvencije, potrebna je pojačana paţnja. Analiza početka i kraja signala je takoĎer veoma interesantana, jer pokazuje kada mišićna aktivnosti započne, te kada se završi. Glavni kriteri, kod odreĎivanja početka i kraja, jeste da signal ne bude filtriran i pročišćen. Filtracija signala moţe odgoditi identifikaciju vremena kada se desio početak, a ta odgoda zavisi od sadrţaja visoke frekvencije tokom analize.

Slika 3.6 filtracija ima znatan utjecaj na odreĎivanje početka EMG signala. Što je signal pročišćeniji to je teţe odrediti početak (plava strelica).47

46 47

Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 173. Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 175.

15

Elektromiografija 4. PRIMJENE ZA ELEKTROMIOGRAFIJU

Zrna Agačević

Postoji više različitih oblasti naučnih istraţivanja u kojim je elektromiografija prikladna, poput istraţivanja mišićne sile, zatim u istraţivanjima kineziolokše elektromiografije, ergonomije, mišićnog zamora, itd. Primjene za EMG kao dijagnostičkog alata u kliničkim istraţivanjima, se mogu naći u otkrivanju neuromuskularnih poremećaja, kineziologiji, poremećajima motorike, itd. Konkretna podjela područja primjene elektromiografije bi bila:48 1. Medicinska istraţivanja: ortopedija, hirurgija, funkcionalna neurologija, analiza hoda i posture, 2. Rehabilitacija: postoperativna stanja, neurološka rehabilitacija, fizioterapija i aktivna terapija u treningu, 3. Sportska istraţivanja: biomehanika, analiza pokreta, trening snage sportaša i prevencija ozljeda, 4. Ergonomija: analize zahtjevnosti, prevencija rizika, ergonomički dizajn, itd. Elektromiografijom se dobiva podatak o aktivnosti znatnog dijela mišića, odnosno većeg broja motoričkih jedinica, kao i podatak o vremenu i amplitudi aktivacije pojedinog mišića. Zbog toga je EMG primjenjiva i kod istraţivanja biološke povratne veze (biofeedback), kod terapije, kao i kod detekcije mioelektričkih signala u svrhu upravljanja nekim vanjskim ureĎajima, poput proteza i ostalih pomagala za hendikepirane osobe. EMG takoĎer ima primjenu u kliničkoj praksi kada je potrebna jednostavna metoda praćenja aktivnosti mišića, na primer fizikalna medicina i sportska medicina. Veoma je interesantna primjena EMG u biofeedback-u, gdje nam EMG signali daju informaciju trenutačnog stanja. Na primjer, signali stoja u mjestu kao posturalnog zadatka za provjeru ravnoteţe i kordinacije nam mogu pokazati koji mišići aktivno a koji pasivno sudjeluju u posturalnoj stabilnosti.

48

www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf

16

Elektromiografija

Zrna Agačević

Slika 4.1 EMG signali stoja, koji nam pokazuju da li se radi o zdravoj ili poremećenoj posturi.49

Slika 4.2 izvoĎenje jednostavnih motoričkih zadataka pokazuje nivo razgibanosti i pokretljivosti. 50

49 50

www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf

17

Elektromiografija

Zrna Agačević

Slika 4.3 ergonomska EMG analiza mišića ramena na radnom mjestu. 51

Na osnovu dobivenih analiza moguće je ergonomski poboljšati pojedina radna mjesta, te preventirati nastanak profesionalnih povreda.

slika 4.4 analiza hoda u kombinaciji sa EMG analizom, kinetikom i kinematikom. 52
51 52

www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf

18

Elektromiografija

Zrna Agačević

5. ZAKLJUČAK

Elektromiografija je moćan alat koji moţe dati značajan doprinos poboljšanju načina današnjeg ţivota. Ţivotni stil mnogih ljudi je postao sedentaran (sedentary), što znači da se ljudi ne kreću dovoljno, odnosno da previše vremena provode sjedeći. Mnoga radna mjesta uvjetuju takav način ţivota, bez uzimanja u obzir posljedice po ljudsko zdravlje. Na primjer, kompjuterske tastature i miševi su u toliko raširenoj upotrebi, a upravo takva aparatura stavlja ogroman pritisak na ljudsku ruku, tj. karpalni tunel u zglobu. Elektromiografska istraţivanja daju tačne podatke o količini pritiska i stanju povrede, i trebalo bi obratiti više paţnje na takva istraţvanja, koja su danas lako dostupna.

Slika 5.1 Rezultati svakog EMG istraţivanja se pohranjuju u kompjuter i zahvaljujući tehnološkoj i informacijskoj razvijenosti, ta istraţivanja mogu biti veoma lako dostupna. 53

Kada doĎe do zamora mišića, EMG tehnikama se moţe utvrditi tačna lokacija zamora, te da li dolazi iz mišićnih ili nervnih mehanizama. U SAD-u je standardna procedura da liječnik uputi pacijenta na EMG pregled, jer je to zaista brz, bezbolan i jednostavan način otkrivanja stanja muskulatore i uzroka boli. MeĎutim oprema za elektromiografiju je prilično skupa, pa bi stoga i pregled takve vrste bio skup, tako da je to jedan od glavnih nedostataka. EMG nam pruţa jedinstven uvid u ljudsku fiziologiju i anatomiju, to je zanimljiv spoj čovjeka sa tehnologijom i naukom.

53

http://www2.fiit.stuba.sk/~bielik/proj/emg/sut-emma.pdf

19

Elektromiografija 6. BIBLIOGRAFIJA Literatura:

Zrna Agačević

1. Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004. 2. Echternach, John L., Introduction to electromyography and nerve conduction testing, SLACK Incorporated, 2003. 3. Jack H. Wilmore, Physiology of Sport and Exercise, Human Kinetics, 2008.

Internet: 1. http://arc.iki.rssi.ru 2. http://media-2.web.britannica.com 3. http://www.mona.uwi.edu 4. http://www.smpp.northwestern.edu 5. http://educ.ubc.ca 6. http://www.jarisupply.com 7. http://www.cher.ubc.ca 8. http://www.drbezner.com 9. http://www.emgequipment.com 10. http://www.neurosigndirect.com 11. http://www.bidmc.org 12. http://www.pubmedcentral.nih.gov 13. www.kif.hr

20

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->