Silabus Peta 2011

UNIVERZITET U SARAJEVU
MEDICINSKI FAKULTET
SARAJEVO
Grupa autora
REFORMISANI CURRICULUM
STUDIJA PETE GODINE MEDICINE
SA SILABUSIMA PREDMETA
SARAJEVO, 2011.
AUTORI
Prof Dr Bakir Mehi
Prof Dr Senija Rai
Prof Dr Ismet Gavrankapetanovi
Prof Dr Adnan Kapii
Prof Dr Senka Dinarevi Mesihovi
Prof Dr Jadranka Dizdarevi Stojkanovi
Prof Dr Haris Tanovi
Prof Dr Delaludin Junuzovi
Doc Dr Kemal Dizdarevi
Doc Dr Ismet Suljevi
RADNA GRUPA ZA EVALUACIJU CURRICULIMA
Prof Dr Senija Rai
Prof.Dr Zoran Hadiahmetovi
Prof Dr Damir Aganovi
Doc Dr Edo Hasanbegovi
STRUNI SARADNIK
Benjamin Vojnikovi, profesor
IZDAVA
Univerzitet u Sarajevu
Medicinski fakultet
Za izdavaa
Prof Dr Bakir Mehi
TAMPA
SaVart
TIRA
300 primjeraka
CIP Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
378.6:61]:371.214(497.6 Sarajevo)
MEDICINSKI fakultet (Sarajevo)
Reformisani curriculum studija pete godine
medicine sa silabusima predmeta / autori Bakir
Mehi [et al.]. Sarajevo: Medicinski
fakultet, 2011. 172 str. : tabele ; 21 cm
ISBN 978-9958-608-55-1
1. Mehi, Bakir
COBISS.BH-ID 18966790
REFORMISANI CURRICULUM
MEDICINSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA U SARAJEVU
(prva generacija, akademska 2007/08 godina)
Ovaj dokument je rezultat napora nastavnika i saradnika Medicin-
skog fakulteta da curriculum Medicinskog fakulteta usklade sa odredba-
ma Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo (Slubene novine
Kantona Sarajevo br: 43 od 31. decembra 2008. godine), Zakona o viso-
kom obrazovanju (preieni tekst) (Slubene novine Kantona Saraje-
vo br: 22 od 27. avgusta 2010. godine), Pravilima studiranja za studij me-
dicine, veterine, stomatologije i farmacije na Univerzitetu u Sarajevu za
studente koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom, Pravilnikom o
polaganju ispita na visokokolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu
za studente koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom (Univerzitet
u Sarajevu, Senat, septembar, 2006) i Odluke o izmjenama i dopunama
pravilnika o polaganju ispita na visokokolskim ustanovama za studente
koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom (Univerzitet u Sarajevu,
Senat, juli, 2009).
NAINI I METODE PROVJERE ZNANJA STUDENATA
Provjera znanja ne predstavlja samo problem procjene znanja, ve
znaajno odreuje instrukcioni dizajn nastavnog procesa. Proces orga-
niziranja i strukturiranja ispita ima uz aspekt izvodljivosti i primjenjivo-
sti i edukativne aspekte. Provjera znanja treba da stimulira studenta da
pobolja vlastito obrazovanje i nastavi dalje uenje. Ispit ne bi trebalo
posmatrati kao metod individualne procjene znanja, ve je to integralni
dio programa koji se proima zajedno sa edukativnim dijelom.
Izabrane metode ispitivanja moraju biti prihvatljive kako ispitivai-
ma, tako i studentima, da bi se obezbijedili relevantni rezultati ocjenji-
vanja. Izabrani metod evaluacije znanja mora biti odgovarajui u pogle-
du njegovog uticaja na ukupnu edukaciju, te se planiranje ispita mora
bazirati na defniranim ciljevima edukativnog procesa i mora osigurati
vjerodostojnost sadraja koji se evaluira. Ispitna pitanja se odreuju
prema prethodno, u silabusu predmeta, precizno defniranim isho-
dima uenja. Ishodi trebaju odraavati ciljeve nastave, te moraju biti ja-
sni i kratki, ostvarljivi i mjerljivi. Ishodi uenja moraju biti podrani kon-
sultacijama i obaveznom literaturom, te se ne smije ispitivati ono to
nije podrano nastavnim procesom.
Oblici provjere znanja mogu biti pismeni, usmeni i praktini.
Provjera znanja se vri u vidu kontinuirane provjere znanja u toku se-
mestra (parcijalni ispiti) i kao zavrni ispit na kojem se utvruje konana
ocjena.
Kontinuirana provjera znanja
Rad studenata se prati i ocjenjuje kontinuirano u toku jednog seme-
stra (godine) trajnim praenjem sveukupnog rada i znanja studenata u
svim oblicima nastave. Ocjenjivanje se vri dodjeljivanjem bodova za
svaki oblik aktivnosti i provjere znanja i vjetina u toku semestra.
U strukturi ukupnog broja bodova najmanje 50% bodova mora biti
predvieno za aktivnosti i provjere znanja u toku semestra. Zavrni is-
pit se u strukturi ocjenjivanja moe vrednovati sa najvie 50% bodova.
Zadaci predvieni za individualni rad studenta (seminari, projekti, zada-
e i dr.) moraju biti ravnomjerno rasporeeni u toku semestra. Ukupni
obim ovih zadataka mora biti usaglaen sa optereenjem predvienim
na predmetu, saglasno ECTS-u.
Nain ispitivanja odreuje matina katedra i prethodno je defniran
u silabusu predmeta. Predmetni nastavnik je obavezan da u toku reali-
zacije nastave, izvravanja samostalnih zadataka od strane studenata, te
njihovih priprema za savladavanje nastavnih sadraja i provjeru znanja,
pomogne studentima organiziranjem i odravanjem redovnih, a po po-
trebi ili na zahtjev studenata i dodatnih konsultacija.
Konsultacije mogu biti organizirane u vidu kabinetskih ili konsultaci-
ja u uionici, koritenjem e-maila i drugih vidova elektronskih komuni-
kacija, uz obavezu da se najmanje 5 sati sedmino planira za kabinetske
konsultacije.
U svrhu evidencije kontinuirane provjere znanja studenata formiraju
se posebni obrasci (portfolio) u koje se unose ocjene (bodovi) o uspje-
nosti studenata u usvajanju znanja i praktinih vjetina.
Preporuene metode kontinuirane provjere znanja su kolokviji, par-
cijalni ispiti i drugi oblici provjere znanja kao to su eseji, pismeni testovi
(MCQ testovi, check liste itd).
5
Zavrni ispit
Provjere znanja se organiziraju u utvrenim terminima unutar na-
stavnog procesa. Zavrni ispit je zavrna provjera znanja steenog za
vrijeme nastavnog procesa, iz jedne ili vie sadrajno povezanih nastav-
nih grana. Zavrni ispit mora biti koncipiran na nain da omogui
studentu polaganje svih dijelova gradiva koje nije polagao i dijelo-
va gradiva koje nije uspjeno poloio u toku kontinuirane provjere
znanja. Ako student za predviene aktivnosti i provjere znanja tokom
semestra osvoji broj bodova koji zadovoljava kriterije za prolaznu ocje-
nu, nije obavezan izai na zavrni ispit, osim kod predmeta kod kojih je
izlazak na zavrni ispit ujedno i zadnja pojedinana provjera znanja, to
je prethodno navedeno u silabusu predmeta.
Ispit se polae iz obaveznih i izbornih predmeta. Zavrni ispit se obav-
lja u toku posljednje sedmice nastave ili u prvoj sedmici nakon zavretka
nastave. Student koji ne poloi zavrni ispit moe polagati popravni ispit
iz predmeta koji nije poloio na kraju jednog semestra, odnosno studij-
ske godine. Popravni ispit mora biti koncipiran tako da omogui studen-
tu polaganje svih dijelova gradiva koje nije polagao ili nije uspjeno po-
loio do popravnog ispita. Izmeu odravanja zavrnog i popravnog
ispita akademsko osoblje e konsultacijama sa studentima, pomoi
studentu da se pripremi za polaganje popravnog ispita.
Zavrni ispit moe biti pismeni, usmeni i praktini. Preporuena pro-
vjera znanja po Pravilima Senata je pismena. Svi oblici provjere zna-
nja su javni.
Studentska sluba fakulteta e organizirati i utvrditi termine po-
laganja ispita za redovne studente tako da student moe biti opte-
reen polaganjem najvie jednog ispita u istom danu. Studentska
sluba nema obavezu organizacije i utvrivanja termina polaganja
ispita na opisani nain za studente koji ponovno sluaju i polau je-
dan ili vie predmeta.
Rezultati pismenog dijela ispita moraju biti objavljeni u roku od
pet dana od dana odravanja ispita uz obavezno oglaavanje ter-
mina u kojem student moe izvriti uvid u svoj rad. Pismeni ispitni
radovi studenata se uvaju do kraja studijske godine.
Predmetni nastavnik ne moe vriti provjeru znanja na zavrnom is-
pitu u prisustvu samo jednog studenta. Ukoliko je ispit usmeni, za pred-
mete gdje ima vie od jednog ispitivaa, studenti se ravnomjerno ras-
6
poreuju javnim izvlaenjem, tako da svaki student pojedinano izvlai
karticu sa imenom ispitivaa kod kojeg polae ispit.
Ukoliko je zavrni ispit samo pismeni, u strukturi ocjenjivanja moe
se vrednovati sa najvie 50% bodova. Pri kombiniranim oblicima ispita
(pismeni i usmeni) ocjena na pismenom ispitu sainjava najmanje 40%
ocjene na ispitu. Ako je uz usmeni ukljuen i praktini dio ispita, ocjena
na pismenom ispitu ini najmanje 30% ocjene na ispitu.
Ako je ispit kombiniran (pismeni i usmeni ili pismeni, usmeni i prak-
tini) prvo se polae pismeni ispit, ukoliko student nije isti ve uspjeno
poloio u toku kontinuirane provjere zanja. Praktini dio ispita moe se
obaviti odvojeno od teorijskog dijela, a cijelokupni ispit mora se zavriti
u roku 48 sati od poetka ispita.
Pri kombiniranim oblicima ispita poloeni dio pismenog ispita pri-
znaje se na iduim ispitnim rokovima u toku iste kolske godine. Pri
kombiniranim oblicima ispita (pismeni, praktini, usmeni) studentu se
priznaju svi prethodno poloeni oblici (pismeni i praktini) u narednim
ispitnim rokovima za predklinike predmete i samo pismeni dio, na ispi-
tima klinikih predmeta do kraja akademske godine.
Uspjeh studenata na ispitu i drugim provjerama znanja, vrijednuje se
i ocjenjuje na nain uporediv sa (E)CTS sistemom. Ako je student uku-
pno mogao osvojiti 100 bodova (u toku kontinuirane provjere znanja i
zavrnom ispitu) konana ocjena se zakljuuje kako slijedi:
10 (A) (izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim
grekama), nosi 95-100 bodova,
9 (B) (iznad prosjeka, sa ponekom grekom),
nosi 85-94 boda,
8 (C) (prosjean, sa primjetnim grekama),
nosi 75-84 boda,
7 (D) (openito dobar, ali sa znaajnijim nedostacima),
nosi 65-74 boda,
6 (E) (zadovoljava minimalne kriterije), nosi 55-64 boda,
5 (F) (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je
neznatno vie rada) 50-55 bodova,
5 (FX) (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je
znatno vie rada) ispod 50 bodova.
U sluaju da niti jedan student ne postigne 95 bodova, to predstav-
lja minimum za ocjenu 10, skala iz prethodnog stava moe se korigirati
prema najboljem postignutom uspjehu na prvom ispitnom roku.
7
USLOVI ZA POHAANJE NASTAVE
U SKLADU SA (E)CTS BODOVANJEM
Prije poetka nastave predmetu se dodjeljuje odreeni broj (E)CTS
kredita. Broj (E)CTS kredita se odreuje prema prethodno procijenje-
nom ukupnom radnom optereenju studenta, a kroz procentualno ue-
e aktivnosti u ukupnom sistemu ocjenjivanja. Ove aktivnosti ukljuuju
aktivnosti kako slijedi:
1) nastavne sate
pohaanje nastave
aktivnost na svim oblicima nastave i sl.
2) sate van nastave
izrada seminarske radnje,
priprema za seminar,
izrada domaeg rada,
priprema ispita,
priprema za predavanje i sl.
Zadaci predvieni za individualni rad studenta (seminari, projekti, za-
dae i dr.) moraju biti to je mogue ravnomjernije rasporeeni u toku
semestra. Ukupni obim ovih zadataka mora biti usaglaen sa opteree-
njem predvienim na predmetu, saglasno (E)CTS-u.
Primjer broj 1:
U silabusu predmeta navedeno je da predmet ima slijedee nastavne
aktivnosti: predavanja, praktine vjebe, seminarski radovi, ispiti.
Procjena procentualnog uea u sistemu ocjenjivanja izgledala bi na
slijedei nain:
obavezno prisustvo nastavi 10%
praktine vjebe 10%
seminarski rad 10%
parcijalni ispit 1 20%
parcijalni ispit 3 zavrni ispit 30%
Primjer broj 2:
praktine vjebe 25%
seminari 20%
parcijalni 3 zavrni ispit 30%
8
NAPOMENA: U procjeni (E)CTS-a katedra mora ukljuiti i navesti sve si-
labusom planirane aktivnosti.
Procentualno uee aktivnosti studenta u sistemu ocjenjivanja pro-
cjenjuje Katedra, a dostavlja se Uredu Dekana prije poetka kolske go-
dine. Pri procjeni optereenja studenta za svaki oblik aktivnosti OBAVE-
ZNO je izvriti procjenu potrebnog rada kojeg student mora uloiti u
pripremi i realizaciji te aktivnosti izvan kontakt sati.
Student stie ECTS bodove tek nakon uspjeno ispunjenih si-
labusom predmeta planiranih i defnisanih obaveza, ukljuujui
uspjeno polaganje svih planiranih oblika provjere znanja.
Student moe prenijeti u narednu godinu studija unutar jednog
ciklusa studija najvie est (E)CTS studijskih bodova - kredita, ili
najvie jedan nepoloeni predmet, ukoliko on nosi vie od est (E)
CTS studijskih bodova-kredita, pod uvjetom da nepoloeni pred-
met koji se prenosi u narednu studijsku godinu nije preduvjet za
sluanje drugog predmeta u narednoj studijskoj godini, to je de-
fnisano u silabusima predmeta. Student moe upisati parni (2., 4., 6.,
8., 10. i 12.) semestar ukoliko zadovolji prethodno silabusom predmeta
defnirane uslove.
Studenti koji ne poloe ispit u redovnom i popravnom roku upisuju
predmet ponovo, ako je iz grupe obaveznih predmeta, a ako je iz grupe
izbornih predmeta upisuju isti predmet ponovo ili odabiru drugi izborni
predmet da bi ostvarili potrebne (E)CTS studijske bodove.
Prilikom svakog ponovnog upisa predmeta (kojeg student po-
navlja) student je duan uplatiti odgovarajuu naknadu iju visinu
svojom odlukom utvruje Senat Univerziteta i Vlada Kantona.
ORGANIZACIJA NASTAVE
Studijska godina se organizira u dva semestra: zimski i ljetni. Nastava
u zimskom semestru traje 16 sedmica (15 sedmica kontinuiranih aktiv-
nosti + 1 sedmica za zavrni ispit). Dopunska nastava i popravni ispiti
traju najdue 4 sedmice i organizuju se u nastavku prvih 16 sedmica za
svaki semestar. Ovjera zimskog i upis ljetnog semestra (i zimski odmor)
traju 2 sedmice.
9
Medicinski fakultet organizuje jedan dodatni ispitni rok sa jednim
ispitnim terminom u zadnjoj sedmici augusta i prve dvije sedmice sep-
tembra. Ispitnom terminu, iz prethodnog stava ovog lana, mogu pristu-
piti studenti koji su ostvarili pravo polaganja zavrnih ispita tokom ljet-
nog i zimskog semestra u skladu sa nastavnim programom defnisanim
u silabusima predmeta.
Nastava u ljetnom semestru poinje treeg ponedjeljka u februaru
i traje 16 sedmica (15 sedmica kontinuiranih aktivnosti + 1 sedmica za
zavrni ispit). Dopunska nastava i popravni ispiti traju najdue 4 sedmi-
ce. Ljetni odmor i vannastavne aktivnosti ukljuujui i oblike provjere
znanja u augustovsko-septembarskom roku sa jednim terminom traju
8 sedmica.
Taan akademski kalendar organizacije i realizacije studijskih progra-
ma za studijsku godinu utvruje i objavljuje Senat Univerziteta, najka-
snije 60 dana prije poetka nastave. Nastava se organizira i izvodi prema
utvrenom rasporedu sati. Fakultet objavljuje raspored sati najkasnije
10 dana prije poetka nastave. Praktini rad i struna praksa mogu se
organizirati i izvoditi kao sastavni dio redovne nastave ili kao zasebna
cjelina.
Za svaki predmet predmetni nastavnik utvruje plan rada i rokove,
nain provjere znanja (testove, projekte i sl.) i duan je da isti dostavi pro-
dekanu za nastavu najkasnije 15 dana prije poetka predavanja. Nastav-
nik je duan da u toku nastave, izrade samostalnih zadataka i pripreme
za provjere znanja, pomogne studentima organiziranjem konsultacija.
Termini za konsultacije trebaju biti usklaeni sa nastavom tako da su do-
stupni studentima.
Promjena rasporeda sati i plana rada u toku nastave, po pravilu nije
doputena.
U sluaju nune promjene rasporeda sati i plana rada predmetni
nastavnik je obavezan najkasnije 24 sata prije promjene na javan i
transparentan nain o tome obavijestiti studente.
Predmetni nastavnik je u skladu sa obavezama utvrenim na-
stavnim planom i programom odgovaran za izvoenje svih oblika
nastave-predavanja, vjebi, seminara, praktinog rada, kao i za
praenje aktivnosti studenata i provjeru njihovog znanja.
Prijavljivanje izbornih predmeta i evidencija
Student prijavljuje izborne predmete koje eli da slua i polae u na-
rednoj studijskoj godini tri sedmice prije poetka nastave u zimskom se-
mestru, a za prvu studijsku godinu nakon upisa. Silabusom predmeta
Katedra koja izvodi nastavu izbornog predmeta defnie minimalan
10
broj i maksimalan broj studenata koji moe sluati izborni predmet.
Prvenstvo u izboru izbornog predmeta imaju studenti sa boljim prosje-
nim ocjenama u prethodnom semestru. Studenti prvog semestra upisu-
ju predmete po izboru do popunjavanja maksimalnog broja. Po isteku
termina predvienih za prijavljivanje predmeta formiraju se spiskovi stu-
denata po predmetima za narednu studijsku godinu i objavljuju na web
stranici fakutleta i oglasnoj tabli za svaki studijski predmet. Predmeti
koje je student prijavio ne mogu se mijenjati nakon njihove verifkacije.
Studenti obavezne predmete ne prijavljuju posebno.
Prof Dr Bakir Mehi
DEKAN
11
DEVETI SEMESTAR
PROGRAM NASTAVE U DEVETOM SEMESTRU STUDIJA
MEDICINE PO REFORMISANOM CURRICULUM-U
(Zimski semestar 5. godine)
Predmet
Broj
sed-
mica
Broj
a-
sova
Teoretska nastava Praktina nastava ECTS
Hirurgija 12 360 120 240 24
Opa i abdominalna
hirurgija
3,5 105
Opa 15 Opa 30
6,5
Abdominalna 20 Abdominala 40
Ortopedija
i traumatologija
2 60
Ortopedija 10 Ortopedija 15
4,5
Traumatologija 10 Traumatologija 25
Urologija 1,5 45 15 30 3
Djeija hirurgija 1,5 45 15 30 3
Kardiohirurija i
Vaskularna hirurgija
1
(0,5
+0,5)
30
Kardiohirurgija 5 Kardiohirurgija 10
2
Vaskularna
hirurgija
5
Vaskularna
hirurgija
10
Neurohirurgija 0,5 15 5 10 1
Anesteziologija 0,5 15 5 10 1
Torakalna hirurgija 1 30 10 20 2
Plastina i rekonstruk-
tivna hirurgija
0,5 15 5 10 1
Izborni predmet 1 30 10 20 2
Otorinolaringologija
sa maksilofacijalnom
hirurgijom
2 60
Otorinolaringo-
logija
15
Otorinolaringo-
logija
30
4
Maksilofacijalna
hirurgija
5
Maksilofacijalna
hirurgija
10
UKUPNO 15 450 150 300 30
Blok nastava na predmetu Hirurgija:
Blok 1: Opta hirurgija, Abdominalna hirurgija, Anestezija....................................................... 4 sedmice
Blok 2: Ortopedija i traumatologija, Neurohirurgija, Plastina i rekonstruktivna hirurgija,
Kardiohirurgija i Vaskularna hirurgija .................................................................................................4 sedmice
Blok 3: Urologija, djeija hirurgija, torakalna hirurgija ................................................................4 sedmice
12
Izborni predmeti devetog semestra:
- Spinalna hirurgija
- Djeija ortopedija
- Sportska traumatologija
- Akutni abdomen
- Terapija boli
- Urgentna urologija
- Hitna stanja u otorinolaringologiji i maksilofacijalnoj hirurgiji
13
SKUPNI PLAN REALIZACIJE NASTAVE U ZIMSKOM
SEMESTRU V GODINE STUDIJA MEDICINE
PO REFORMIRANOM CURRICULUMU
Sedmica Oblik nastave i gradiva Broj sati
Sedmica 1.
(ponedeljak
petak)
Predavanje: OPTA HIRURGIJA (ponedeljak-petak)
Vjebe: Vjebe po odjelima prema oglaenom rasporedu
(ponedeljak-petak)
5x2 sata (OH)
5x4 sata (OH)
Sedmica 2.
(ponedeljak
petak)
Predavanje: OPTA HIRURGIJA (ponedeljak-srijeda)
(ponedeljak-srijeda)
Predavanje: ABDOMINALNA HIRURGIJA (etvrtak-petak)
(srijeda-petak)
1+2x2 sata (OH)
5+4+1 sat (OH)
2x2 sata (AH)
3+4+4 sata (AH)
Sedmica 3.
(ponedeljak
petak)
Predavanje: ABDOMINALNA HIRURGIJA (ponedeljak-petak)
(ponedeljak-petak)
5x2 sata (AH)
5x4 sata (AH)
Sedmica 4.
(ponedeljak
petak)
Predavanje: ABDOMINALNA HIRURGIJA (ponedeljak-uto-
rak)
(ponedeljak-utorak)
Predavanje:ANESTEZIOLOGIJA SA REANIMATOLOGIJOM
(srijeda etvrtak)
(utorak-etvrtak)
Predavenje: PARCIJALNI ISPIT (petak)
Vjebe : Vjebe po odjelima prema oglaenom rasporedu
(petak)
Vjebe: PRAKTINI ISPIT PRVI DIO (petak)
2x2 sata (AH)
4+2 sata (AH)
2+3 sata (AR)
2+4+3 sata (AR)
2 sata
1 sat (AR)
3 sata
14
Sedmica 5.
(ponedeljak
petak)
Predavanje: ORTOPEDIJA (ponedeljak-petak)
(ponedeljak-etvrtak)
Vjebe: TRAUMATOLOGIJA (etvrtak-petak)
5x2 sata (ORTO)
3x4+3sata (ORTO)
1 + 4 sata (TRA)
Sedmica 6.
(ponedeljak
petak)
Predavanje: TRAUMATOLOGIJA (ponedeljak-petak)
(ponedeljak-etvrtak)
Vjebe: NEUROHIRURGIJA (petak)
5x2 (TRA)
4x4 sata (TRA)
1x4 sata (NH)
Sedmica 7.
(ponedeljak
petak)
Predavanje: NEUROHIRURGIJA (ponedeljak-srijeda)
(ponedeljak-utorak)
Predavanje: PLASTINA HIRURGIJA (srijeda-petak)
(utorak-etvrtak)
Vjebe: KARDIOHIRURGIJA (petak)
2x2 +1 sat (NH)
4+2 sata (NH)
1+2x2 sata (PRH)
2+2x4 sata (PRH)
1x4 sata (KH)
Sedmica 8.
(ponedeljak
petak)
Predavanje: KARDIOHIRURGIJA (ponedeljak-srijeda)
(ponedeljak-utorak)
Predavanje: VASKULARNA HIRURGIJA (srijeda-petak)
(utorak-etvrtak)
Vjebe: PRAKTINI ISPIT DRUGI DIO (petak)
2x2+1 sat (KH)
4+2 sata (KH)
1+2x2 sata (VH)
2+2x4 sata (VH)
4 sata
Sedmica 9.
(ponedeljak
petak)
Predavanje: UROLOGIJA (ponedeljak-petak)
Vjebe: PARCIJANI ISPIT DRUGI DIO (ponedeljak)
(ponedeljak-petak)
5x2 sata (U)
2 sata
2+4x4 sata (U)
15
Sedmica 10.
(ponedeljak
petak)
Predavanje: UROLOGIJA (ponedeljak-srijeda)
(ponedeljak-srijeda)
Predavanje: DJEIJA HIRURGIJA (srijeda-petak)
(srijeda-petak)
2x2+1 sat (U)
2x4+2 sata (U)
1+2x2 sata (DH)
2+2x4 sata (DH)
Sedmica 11.
(ponedeljak
petak)
Predavanje: DJEIJA HIRURGIJA (ponedeljak-petak)
(ponedeljak-petak)
5x2 sata (DH)
5x4 sata (DH)
Sedmica 12.
(ponedeljak
petak)
Predavanje: TORAKALNA HIRURGIJA (ponedeljak-petak)
((ponedeljak-etvrtak)

Vjebe: PARCIJALNI ISPIT TREI DIO (petak)
Vjebe: PRAKTINI ISPIT TREI DIO (petak)
5x2 sata (TH)
4x4 sata (TH)
2 sata
2 sata
Sedmica 13.
(ponedeljak
petak)
Predavanja: OTORINOLARINGOLOGIJA (ponedeljak-petak)
(ponedeljak-petak)
5x2 sata (OTO)
5x4 sata (OTO)
Sedmica 14.
(ponedeljak
petak)
Predavanja: PARCIJALNI ISPIT PRVI DIO (ponedeljak)
Vjebe: PRAKTINI ISPIT PRVI DIO (ponedeljak)
Predavanja: OTORINOLARINGOLOGIJA ( utorak-srijeda)
(utorak-srijeda)
Predavanje: MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA (srijeda-pe-
tak)
(srijeda-etvrtak)
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO (petak)
Vjebe: PRAKTINI ISPIT DRUGI DIO (petak)
2 sata
4 sata
2+1 sat (OTO)
4 + 2 sata(OTO)
1+2+2 sata (MFH)
2x4 sata (MFH)
2 sata
2 sata
16
Sedmica 15.
(ponedeljak
petak)
Predavanje: Izborni predmet (IP) (ponedeljak-petak)
Vjebe: Vjebe po odjelima prema oglaenom rasporedu.
Vjebe: PRAKTINI ISPIT (petak)
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT (petak)
5x2 sata
5x4 sata
Sedmica 16. Zavrni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijal-
nim ispitima
Sedmica
17-20.
Popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augusta-
prve dvije
sedmice
septembra
AUGUSTOVSKO-SEPTEMBARSKI ISPITNI ROK U JEDNOM
TERMINU
17
Code: BAM 0901 Naslov oblasti: HIRURGIJA
Nivo: dodiplomski Godina: V Semestar: IX ECTS kredita: 24
Status: obavezni Ukupno sati: 360
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Ismet Gavrankapetanovi
Uslovi za pohaanje nastave: Poloeni svi obavezni predmeti IV godine studija
1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je upoznati studenta sa osnovnim hirurkim principima,
sa osnovama hirurke dijagnostike i terapije, sa simptomima hirurke
patologije, te nainom prepoznavanja i dijagnosticiranja hirurkih
bolesti i povreda, kao i nainom provoenja bazinih anesteziolokih i
reanimacionih postupaka.
2. Svrha predmeta Osposobiti studenta da nakon zavrene nastave moe prepoznati
simptome najeih i odreenih hirurkih bolesti i povreda, samostal-
no obaviti primarni hirurki pregled i primijeniti osnovne hirurke pro-
cedure prema dijagnostikim i terapijskim algoritmima, kao i provesti
adekvatan transfer pacijenta prema odreenim subspecijalnostima.
3. Moduli sa ishodi-
ma uenja
Kroz nastavu predmeta Opta hirurgija student e usvojiti slijedea
znanja:
Modul 1. Opta hirurka dijagnostika
Cilj modula je upoznati studenta sa vjetinama i znanjem opte i
specijalne hirurke propedeutike.
Modul 2. Asepsa i antisepsa
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim postulatima sepse i
antisepse, postupcima sterilizacije i defnfekcije, te pripreme za ope-
rativni zahvat.
Modul 3. Rana i njeno cijeljenje
Cilj modula je upoznati studenta sa vrstama rana i njihovim cijelje-
njem, primarnom hirurkom obradom (PHO), tehnikama suturiranja i
komplikacijama rane.
Modul 4. Hirurke infekcije
Cilj modula je upoznati studenta sa faktorima i uzronicima koji po-
mau nastanku infekcije, specifnim vrstama infekcija, principima
lijeenja i upotrebom antibiotika.
Modul 5. Krvarenje, hemostaza i supstituenti krvi
Cilj modula je upoznati studenta sa vrstama krvarenja, njihovim po-
sljedicama u nastanku oka, te sa praktinom primjenom postupaka
privremene i defnitivne hemostaze.
Modul 6. Opta hirurka onkologija
Cilj modula je upoznati studenta sa principima rada u onkolokoj
hirurgiji.
18
ma uenja
Modul 7. Hirurgija u vanrednim situacijama
Cilj modula je upoznati studenta sa organizacijom, trijaom, evaku-
acijom i nainima zbrinjavanja povrijeenih i oboljelih u vanrednim
situacijama pri masovnom povreivanju.
Modul 8. Hirurki aspekti ujeda i uboda zmija, kukaca, otrovnih i
neotrovnih ivotinja
Cilj modula je upoznati studenta sa procedurama i postupcima u
lijeenju ujeda i uboda zmija, kukaca, otrovnih i neotrovnih ivotinja
Kroz predmet OPTA HIRURGIJA student e usvojiti slijedee vjetine:
Vjetine koje student treba znati praktino izvesti (zna kako i ini):
1. Anamnezu i kliniki pregled hirurkog pacijenta
2. Metode i nain sterilizacije
3. Postupci koji se koriste u antisepsi-dezinfekciji
4. Priprema ruku operatora
5. Priprema operativnog polja
6 .Hirurka obrada rane (primarni, odloni, sekundarni av, vjetine
vezivanja vorova, ivai materijal, potrebni instrumentarij za PHO,
vrste drenova)
7. Incizione i punkcione procedure infamatornih procesa
8. Metode privremene i trajne hemostaze (vaskularne kleme i ligatura)
9. Utvrivanje prioriteta i skoring sistema u urgentnom hirurkom
tretmanu kod masovnih povreda.
Vjetine koje student treba poznavati (zna kako i kada):
Tumaenje najeih dijagnostikih metoda u hirurgiji:
1. standardnih laboratorijskih nalaza vezanih za odreena hirurka
oboljenja i povrede
2. Principi zbrinjavanja povreda izazvanim eksplozivnim sredstvima i
vatrenim orujem.
3. Indikacije za operativno lijeenje (vitalne, apsolutne, relativne)
4. Klinike znake malignih bolesti i dijagnostike algoritme.
Kroz nastavu predmeta OPTA HIRURGIJA student e usvojiti slijedee
stavove:
1. Pravilno prepoznavanje i ispravan tretman u kvalifkaciji rane i nje-
noj pravilnoj primarnoj hirurkoj obradi je od esencijalnog znaaja
u svakodnevnom radu ljekra opte prakse.
2. Pravilno prepoznavanje vrste povrede krvnoga suda, kao i adekvat-
na hemostaza znaajno utiu na smanjenje mortaliteta i ouvanja
vitalnosti ekstremiteta.
3. Samo pravilno primjenjeni principi asepse i sepse, te dezinfekcije
i sterilizacije smanjuju morbiditet i mortalitet u postoperativnom
periodu.
4. Pravilna priprema za operaciju je osnov za uspjean postoperativni
ishod.
19
ma uenja
Kroz nastavu iz predmeta Abdominalna HIRURGIJA student e usvo-
jiti slijedea znanja:
Modul 1. Dijagnostika abdominalnih oboljenja i povreda
Cilj modula je upoznati studenta sa svim metodama potrebnim u
postavljanju tane dijagnoze abdominalnog hirurkog oboljenja, sa
najeim uzrocima akutnog abdomena u praksi i vanosti postavlja-
nja indikacija za hitnu hirurku intervenciju.
Modul 2. Akutni abdomen
Cilj modula je upoznati studenta sa svim osobinama sindroma
akutnog abdomena, te sa najeim etiolokim uzrocima, klinikom
slikom i terapijom istih.
Modul 3. Hirurgija kila i prednjeg trbunog zida
Cilj modula je upoznati studenta sa svim vrstama kila prednjeg trbu-
nog zida i nainom njihovog rjeavanja.
Modul 4. Hirurgija eluca, duodenuma i slezene
Cilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, patogenezom i kli-
nikom prezentacijom bolesti eluca, duodenuma i slezene, diferenci-
jalnom dijagnozom i modalitetima hirurkog lijeenja.
Modul 5. Hirurgija tankog i debelog crijeva
Cilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, patogenezom, klini-
kom slikom, diferencijalnom dijagnozom, indikacijama i mogunosti-
ma hirurkog lijeenja bolesti tankog, debelog crijeva, anomalijama
crijeva, primarnim strukturalnim poremeajima (divertikuli, vaskular-
ne lezije sa peptikim ulkusom jejunuma).
Modul 6. Hirurgija rektuma i anusa
Cilj modula je upoznati studenta sa cjelokupnom hirurkom pato-
logijom anorektuma (upalna, maligna oboljenja, anorektalni apsces,
anorektalna fstula, rektovaginalna fstula, pilonidalna bolest).
Modul 7. Hepatobilijarna hirurgija
Cilj modula je upoznati studenta sa oboljenjima i povredama jetre i
unih puteva (ciste, portalna hipertenzija, holelitijaza i holedoholiti-
jaza, stenoza sfnktera Odii, akutni holecistitis i komplikacije, empijem
i hidrops une kese, hroniki holecistitis i karcinom une kese i
vodova, metastatski i primarni tumori jetre).
Modul 8. Hirurgija pankreasa
Cilj modula je upoznati studenta sa hirurkim aspektima bolesti
pankreasa (ciste i pseudociste, pankreas anulare, ektopini pankreas,
akutni i hronini pankreatitis, tumori i povrede pankreasa).
20
ma uenja
Modul 9. Laparoskopska hirurgija
Cilj modula je upoznati studenta sa indikacijama, prednostima i
komplikacijama minimalno invazivnih procedura, kao i sa rizicima
izvoenja istih.
Modul 10. Trauma abdomena
Cilj modula je upoznati studenta sa zatvorenim i otvorenim ozlje-
dama trbuha, klinikom slikom, prvom pomoi, te simptomima kod
raznih modaliteta povreda organa u trbunoj duplji.
Kroz nastavu predmeta ABDOMINALNA HIRURGIJA student e ovlada-
ti slijedeim vjetinama:
Vjetine koje student treba znati praktino izvesti (zna kako ih ini):
Prepoznati muskularni defans
Izvesti anorektalni tue
Pravilno interpretirati radiografski nalaz crijevne okluzije (ileus) i
slobodne trbune tenosti
Klinikim pregledom utvrditi postojanje hernije (antriranje ingvi-
nalnog kanala)
Provesti palpaciju i perkusiju u projekcijama Lanzove i Mc Burney-
eve take
Interpretirati osnovne hematoloke i biohemijske analize u stanji-
ma akutnog abdomena.
Plasiranje nazogastrine sonde
Abdominalna punkcija
Vjetina prepoznavanja pojedinih oblika hirurke infekcije
Prepoznavanje akutne dilatacije eluca
Interpretacija pojedinih rutinskih i specifnih radiolokih i endo-
skopskih pretraga vezanih za akutna abdominalna stanja (nativni
snimak abdomena, EHO, CT, MRI, angiografja, kontrastne metode,
kolonoskopija, gastroskopija).
Nakon odsluane nastave student e biti osposobljen da usvoji slije-
dee stavove:
Rano prepoznavanje hitnih stanja u abdominalnoj hirurgiji utie na
blagovremeni defnitivni hirurki tretman i ishod lijeenja.
Budui lijenik mora misliti da iza okultnih krvarenja moe stajati
karcinom digestivne cijevi.
Kroz nastavu predmeta ANESTEZIOLOGIJA I REANIMATOLOGIJA
student e usvojiti slijedea znanja:
Modul 1. Anesteziologija
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa tehnikama opte ane-
stezije - inhalacione i intravenske, farmakolokim aspektima anesteti-
ka i miinih relaksanata, te pripremom bolesnika za optu anesteziju.
21
ma uenja
Modul 2. Homeostaza
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa promjenama u biohemiji,
metabolizmu i tjelesnim funkcijama kod operisanog i povrijeenog
pacijenta. Upoznati studenta sa reakcijom organizma na akutne gu-
bitke volumena unutranjeg milijea i reakcije organizma na pojedinim
organima u sklopu multiorganske disfunkcije (MODS).
Modul 3. Reanimatologija. Bilans tenosti i elektrolita kod hirur-
kog pacijenta
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa metabolizmom vode i elek-
trolita, sa specifnostima promjena unutranje sredine kod hirurkog
pacijenta, sa defnicijama i klasifkacijama promjena u tkivnoj tekuini,
vrstama poremeaja bilansa tenosti i elektrolita.
Modul 4. ok i njegovo lijeenje
Cilj modula je da upoznati studenta sa tipovima i klasifkacijom oka,
etiopatogenezom, klinikom slikom i terapijom oka.
Modul 5. Zatajenje cirkulacije i disanja kardiopulmonalna rea-
nimacija (KPR), smjernice naprednog odravanja ivota (Advan-
ced Life Support - ALS)
Cilj modula je upoznati studenta sa tehnikama izvoenja kardiopul-
monalne reanimacije (KPR) u toku zatajenja cirkulacije i disanja (Ad-
vanced Life Support - ALS).
Kroz nastavu predmeta ANESTEZIOLOGIJA I REANIMATOLOGIJA stu-
dent e ovladati slijedeim vjetinama:
Pregled medicinske dokumentacije i bolesnika u sklopu preaneste-
tike vizite, utvrivanje ASA-skora
Postavljanje orofaringealnog tubusa, laringealne maske, primjena
mehanike ventilacije
Tehnike aplikacija visokog i niskog protoka kiseonika (balon rezer-
voar)
Praenje monitoringa: pulsne oksimetrije, arterijskog pritiska, ka-
pnografje, EKG, tehnike defbrilacije
Praenje gubitaka ekskreta hirurkog bolesnika: preko drenova,
gastrine sonde, urinarnog katetera; nadoknada gubitaka
Lijeenje izotone, hipotone i hipertone dehidratacije
Lijeenje hiperhidratacije
Doziranje i priprema rastvora simpatomimetskih preparata, analge-
tika, sedativa; aplikacija preko perfuzora ili infuzionih pumpi
Voenje medicinske dokumentacije: monitoring funkcije organa,
terapija, registrovanje nalaza na terapijskim listama i u dekurzusima
istorije bolesti
Plasiranje kanila u periferne venske puteve.
22
ma uenja
Endotrahealna intubacija
Prikljuenje bolesnika na anestezioloki aparat
Intraoperativni monitoring (RR, EKG, SpO2)
Spinalna i periduralna anestezija
Primjena razliitih modaliteta disanja na respiratoru
Plasiranje kanila u centralne venske puteve, mjerenje centralnog
venskog pritiska (CVP) i arterijskog pritiska
Kupiranje epileptinog statusa, uvoenje u barbituratnu komu.
dee stavove:
Prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja (ok, asfksije, poremeaji
svijesti, anaflaktine reakcije), te primarni tretman i blagovremeni
transfer pacijenta uslovit e uspjeh u preivljavanju.
Priprema bolesnika za anesteziju u sklopu preoperacijske pripreme
je neophodna u cilju izbjegavanja inta- i perioperativnih komplika-
cija.
Poznavanje tehnika napredne kardiopulmonalne reanimacije je
neophodno u spaavanju ivotno ugroenog bolesnika.
Kroz nastavu predmeta ORTOPEDIJA SA TRAUMATOLOGIJOM stu-
dent e usvojiti slijedea znanja:
Modul 1. Uvod u ortopediju i traumatologiju
Cilj modula je upoznati studenta sa oboljenjima i povredama lokomo-
tornog sistema, dijagnostikom, osnovnim operativnim zahvatima u
ortopedskoj hirurgiji i traumatologiji.
Modul 2. Uroene i steene deformacije kotano-zglobnog siste-
ma kod djece i odraslih
Cilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom uroenih i ste-
enih anomalija kod djece i odraslih (osteohondrodisplazije, ahondro-
plazije, osteogenesis imperfecta, metabolike bolesti, degenerativne
bolesti zglobova).
Modul 3. Spinalni deformiteti
Cilj modula je upoznati studenta sa patologijom, klasifkacijom, dija-
gnostikom i lijeenjem idiopatskih kongentitalnih skolioza i kifoza.
Modul 4. Spondilitisi i degenerativne bolesti kime
Cilj modula je upoznati studenta sa klinikim znacima, dijagnostikom
i lijeenjem spondilitisa i spondiloartritisa.

Modul 5. Kongenitalni deformiteti kuka i stopala
Cilj modula je upoznati studenta sa razvojnim poremeajima kuka /
RPK/ i stopala, ranom dijagnostikom, klasifkacijom i lijeenjem.
23
ma uenja
Modul 6. Mekotkivni i kotani tumori
Cilj modula je upoznati studenta sa klinikom slikom, dijagnostikom,
klasifkacijom i lijeenjem benignih i malignih tumora kosti i mekih
tkiva.
Modul 7. Infekcije u kotano-zglobnoj hirurgiji
Cilj modula je upoznati studenta sa specifnim i nespecifnim in-
fekcijama, akutnim i hroninim oblicima, primarnim i sekundarnim
infektom u kotano-zglobnoj hirurgiji.
Modul 8. Vjetaki zglobovi u lokomotornoj hirurgiji
Cilj modula je upoznati studenta sa indikacijama za ugradnju vjeta-
kih zglobova, modelima, komponentama i tribologijom endoproteza.
Modul 9. Prijelomi kosti i njihovo cijeljenje, traumatska iaenja
zglobova
Cilj modula je upoznati studenta sa prijelomima kosti, cijeljenjem
prijeloma, kao i traumatskim iaenjima zglobova.
Modul 10. Lijeenje povreda mekih tkiva /miii, tetive, ligamen-
ti, burze, meniskusi/
Cilj modula je upoznati studenta sa povredama mekih tkiva, kao i
posljedicama povrijeivanja, klinikim testovima i nainima lijeenja.
Modul 11. Prijelomi i traumatska iaenja gornjih ekstremiteta i
njihovo lijeenje
klasifkacijom i lijeenjem prijeloma i iaenja: ramenog zgloba, nad-
laktice, lakta i lakatnog zgloba i podlaktice.
Modul 12. Prijelomi i iaenja ake i njihovo lijeenje
Cilj modula je upoznati studenta sa prijelomima i iaenjima ake i
njihovo lijeenje.
Modul 13. Prijelomi i traumatska iaenja donjih ekstremiteta i
njihovo lijeenje
klasifkacijom i lijeenjem prijeloma i iaenja: kuka, nadkoljenice,
koljena, podkoljenice i skonoga zgloba.
Modul 14. Povrede karlice i njihovo lijeenje
Cilj modula je upoznati studenta sa primarnnom klinikom pretra-
gom, dijagnostikom, kategorizacijom i inicijalnim prehospitalnim
hospitalnim tretmanom.
Modul 15. Traumatologija spinalnog stupa (dijagnostika, klasif-
kacija, lijeenje)
Cilj modula je upoznati studenta sa optim protokolom inicijalnog
voenja spinalne povrede.
24
ma uenja
Modul 16. Politrauma
Cilj modula je upoznati studenta sa defnicijom, patofziologijom,
prehospitalnom hospitalnom evaluacijom i tretmanom politrauma-
tiziranog.
Kroz nastavu predmeta ORTOPEDIJA SA TRAUMATOLOGIJOM student
e usvojiti slijedee vjetine:
Specifnosti anamneze i pregled pacijenta sa povredom i / ili obo-
ljenjem lokomotornog sistema
Mjerenje pokreta u zglobovima i duine ekstremiteta
Kliniki pregled i lokalni status pacijenta sa tumorom kosti
Interpretacija rtg snimaka
Tumaenje laboratorijskih pretraga, analiza sinovijalne tekuine
Plasiranje indirektne ekstenzije
Postavljanje standardne imobilizacije
Vjetine koje student treba poznavati (zna kako):
Indikacije za ugradnju endoproteze
Punkcija zgloba
Davanje intraartikularne injekcije
Repozicije prijeloma i iaenja
Ultrazvuk kod razvojnog poremeaja kuka
Plasiranje direktne ekstenzije.
Nakon odsluane nastave student bi trebao usvojiti slijedee stavove:
1.Pravilna procjena povrede ili oboljenja lokomotornog sistema utie
na konaan ishod lijeenja.
2. Samo ispravno poduzete mjere i smjernice lijeenja oboljenja i po-
vreda lokomotornog sistema mogu rezultirati pozitivnim ishodom i
refunkcionalizacijom ekstremiteta.
Kroz nastavu predmeta NEUROHIRURGIJA student e usvojiti slijede-
a znanja:
Modul 1. Kraniocerebralne, spinalne povrede i spaciokompresiv-
ni sindrom
Cilj modula je upoznati studenta sa svim oblicima kraniocerebralnih i
spinalnih povreda (klasifkacije, dijagnostika, inicijalni tretman i def-
nitivno lijeenje).
Modul 2. Cerebrovaskularna oboljenja
Cilj modula je upoznati studenta sa A-V malformacijama mozga,
intrakranijalnim aneurizmama, hemoragijom, cerebralnom revasku-
larizacijom.
25
ma uenja
Modul 3. Kongenitalne anomalije centralnog nervnog sistema
(CNS)
Cilj modula je upoznati studenta sa kongenitalnim anomalijama
CNS-a.
Modul 4. Neurohirurka onkologija
Cilj modula je upoznati studenta sa tumorima CNS-a.
Kroz nastavu predmeta NEUROHIRURGIJA student e ovladati slijede-
im vjetinama:
osnove neurohirurkog pregleda
praktino demonstrirati gradiranje svijesti po GCS skali i prepozna-
vanje osnovnih poremeaja svijesti (somnolencija, sopor, koma)
kliniki pristup komatoznom pacijentu i prepoznavanje razliitih
motornih odgovora kod komatoznog pacijenta
prepoznati znakove intrakranijalne hipertenzije i fokalni neuroloki
defcit vezan za strukturalnu intrakranijalnu leziju
prepoznati znakove hidrocefalusa
prepoznati razliku izmeu slike MRI-a mozga i CT-a mozga
prepoznati akutno krvarenje na CT-u mozga.
pripremu za izvoenje lumbalne punkcije i kontinuirane vanjske
lumbalne drenae
pripremu za monitoring intrakranijalnog pritiska
prepoznavanje neuralgije trigeminusa kao najeeg kompresiv-
nog neurovaskularnog sindroma.
dee stavove:
Prepoznavanje i zbrinjavanje neurohirurkih povreda i oboljenja i
blagovremeni tretman su uslov za uspjeh izljeenja pacijenta.
Rani ispadi kranijalnih nerava mogu biti prvi znak ozbiljnog pato-
lokog intrakranijalnog deavanja.
Kroz predmet PLASTINA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA stu-
dent e usvojiti slijedea znanja:
Modul 1. Klasifkacija, tipovi i primjena tkivnih transplantata i
principi rekonstrukcije ake i ekstremiteta
Cilj modula je upoznati studenta sa tipovima i klasifkacijom slobod-
nih konih i drugih tkivnih transplantata, replantacijom ekstremiteta,
kao i rekonstrukcijama nerava, tetiva i miia ake, te dekubitalnih
ulcera.
26
ma uenja
Modul 2. Dijagnostika i tretman termikih povreda
Cilj modula je upoznati studenta sa klasifkacijama opekotina, smr-
zotina i hemijskih povreda po dubini i irini, kao i klinikom slikom,
modalitetima hirurkoga lijeenja, te moguim komplikacijama.
Modul 3. Tumori koe i mekih tkiva
Cilj modula je upoznati studenta sa klasifkacijom benignih i malignih
tumora koe, malignim melanomom (morfologija, klasifkacija, naini
hirurkog tretmana - primjena sentinel dijagnostike, indikacija za
parcijalnu i totalnu limfadenektomiju)
Modul 4. Osnovni principi estetske hirurgije i mikrohirurgije
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim principima estetske
hirurgije i mikrohirurgije
Kroz nastavu predmeta PLASTINA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA
student e ovladati slijedeim vjetinama:
Uzeti specifnu anamnezu pacijenta na plastinoj i rekonstruktiv-
noj hirurgiji.
Tretman pacijenata sa opekotinskom boleu (konzervativna te-
rapija opekotina, poznavanje indikacija za hirurki tretman, naini
hirurkog tretmana)
Vjetina aplikacije pojedinanih hirurkih avova (vjebe manipula-
cije hirurkim instrumentima)
Lokalni tretman i toaleta rane, sa previjanjem
Ispitivanje pacijenta sa lezijom perifernog nerva i prepoznavanje
ispada
Prepoznati klinike znake lezije tetivnog sistema ake
Prepoznati klinike znake lezije kotanog sistema ake, sa adekvat-
nom interpretacijom prateeg RTG snimka
Vjetine koje treba poznavati (zna kako):
Naini uzimanja slobodnog konog transplantata i drugih
tkivnih transplantata
Primjena operativnog mikroskopa i mikrohirurkih tehnika (znanje
o principima vaskularne anastomoze i neurorafje)
Principi revaskularizacije i replantacije
Sentinel dijagnostika i limfadenektomija u tretmanu malignih me-
lanoma
Principi rekonstruktivne hirurgije dekubitusa
Nakon odsluane nastave, student bi trebao usvojiti slijedee stavove:
Pravilna procjena oboljenja ili deformiteta iz domena plastine i
rekonstruktivne hirurgije je neophodna u cilju smanjenja postope-
rativnih sekvela.
27
ma uenja
Pravilno provoenje osnovnih modaliteta hirurkih tretmana dopri-
nosi brzom oporavku pacijenta.
Neophodno je potovati korektnu indikaciju za dijagnostike pro-
cedure.
Kroz nastavu predmeta KARDIOHIRURGIJA student e usvojiti slije-
dea znanja:
Modul 1. Uvod u kardiohirurgiju.
Cilj modula je upoznati studenta sa poecima i razvojem kardiohi-
rurke tehnike, nainom i izvoenjem ekstrakorporalne cirkulacije, te
osnovnih metoda izvoenja operacija na otvorenom srcu.
Modul 2. Hirurko lijeenje ishemijske bolesti srca (IBS)
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim znaajkama etiopato-
geneze, dijagnostike i hirurkog naina lijeenja IBS.

Modul 3. Metode hirurkog lijeenja valvularnih bolesti srca
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovama etiopatogeneze, dija-
gmnostikom i hirurkim nainom lijeenja valvularnih bolesti srca.
Modul 4. Bolesti velikih krvnih ila
Cilj modula je upoznati studenta sa bolestima velikih krvnih ila u
grudnoj i abdominalnoj duplji i nainom klasinog operativnog i en-
dovaskularnog lijeenja.
Modul 5. Uroene srane anomalije (USA)
Cilj modula je upoznati studenta sa uroenim sranim anomalijama
sa poveanim i smanjenim plunim protokom, te obstruktivnim lezija-
ma, kao i dijagnostikom i hirurkim lijeenjem ovih anomalija.
Kroz nastavu predmeta KARDIOHIRURGIJA student e ovladati slijede-
im vjetinama:
Pristup, tehnika i taktika klinikog pregleda kardiohirurkog bole-
snika sa brojnim komorbiditetima
Problemski orjentirano uzimanje anamneze i fzikalnog statusa
Auskultacija kardijalnih i vaskularnih fenomena
Interpretacija klinikih znakova i dijagnostikih procedura
Razumijevanje dokumentacije bolesnika, a naroito otpusne liste
Rukovanje sa defbrilatorom
Vjetine koje treba poznavati (zna kako):
Manuelne radnje vezane za previjanje sternotomije i safenektomije,
procjena stabilnosti sternuma
Snalaenje i ispravna interpretacija parametara hemodinamskog
monitoringa
Rukovanje specifnim instrumentarijem
28
ma uenja
Nakon odsluane nastave, student bi trebao usvojiti slijedee stavove:
Stav o potivanju Hipokratove zakletve
Stav i svijest o znaaju, ulozi i realnim mogunostima kardijalne
hirurgije
Stav o kardijalnoj hirurgiji kao timskom radu i pristupu, te bitnom
doprinosu u interdisciplinarnom klinikom tretmanu bolesnika
Pozitivan stav o bolesnicima tree ivotne dobi.
Kroz nastavu predmeta VASKULARNA HIRURGIJA student e usvojiti
slijedea znanja:
Modul 1. Akutna ishemija perifernih arterija
Cilj modula je upoznati studenta sa svim sa uzrocima i klinikim
manifestacijama akutne ishemije perifernih arterija, te adekvatnim
tretmanom ovog stanja.
Modul 2. Hronina ishemija perifernih arterija
Cilj modula je upoznati studenta sa hroninom ishemijom ekstremi-
teta, ekstrakranijalnim suenjima i okluzijom karotidnih i vertebralnih
arterija, to se odraava na vaskularizaciju mozga.
Modul 3. Arterijska proirenja (dilatacije i aneurizme arterija)
Cilj modula je upoznati studenta sa znaajem aneurizmatskih proire-
nja i njihovim komplikacijama, te ukazati na razliite posljedice i mo-
gunosti tretmana ovisno o lokalizaciji aneurizmatskih promjena.
Modul 4. Hirurki aspekt proirenih i tromboziranih perifernih
vena
Cilj modula je upoznati studenta sa manifestacijama i operativnim
tretmanima razliitih venskih oboljenja.
Modul 5. Limfostaza
Cilj modula je upozanti studenta sa etiopatogenezom, klinikom sli-
kom i operativnim tretmanom limfedema, te diferencijalno-dijagno-
stikim osvrtom na druga stanja koja uzrokuju edem ekstremiteta.
Kroz predmet VASKULARNA HIRURGIJA student e usvojiti slijedee
vjetine:
Vjetine koje treba student znati praktino izvesti (zna kako i ini):
Evaluirati prisustvo perifernih arterijskih pulzacija na predilekcio-
nim mjestima.
Auskultatorna detekcija sistolnog uma na stenoziranoj arteriji.
Tretman krvareeg varikoziteta na donjem ekstremitetu.

Prepoznavanje aneurizmatskih i trombotinih promjena u abdo-
menu i donjim ekstremitetima.
29
ma uenja
Terapeutski modaliteti u dijagnostici i tretmanu duboke venske
tromboze.
Razviti svijest o znaaju smanjenja riziko faktora ateroskleroze - ulo-
ga interdisciplinarnog pristupa
Posmatrati aterosklerozu kao polivaskularnu bolest (cerebralna,
koronarna, periferna arterijska bolest)
Skratiti dijagnostike dileme kod pacijenata sa ishemijom ekstremi-
teta.
Kroz predmet UROLOGIJA student e usvojiti slijedea znanja:
Modul 1. Semiologija, simptomatologija i dijagnostika u urologiji
Cilj modula je sticanje znanja o terminologiji, osnovnim simptomima
urolokih oboljenja i njihovom znaaju u diferencijalnoj dijagnostici,
uz poznavanje osnovnih principa i specifnosti uroloke dijagnostike.
Modul 2. Urogenitalna infekcija i urolitijaza
Cilj modula je sticanje znanja o osnovnim karakteristikama urogeni-
talnih infekcija i urolitijaze, njihovom dijagnostikom i osnovnim tera-
pijskim principima.
Modul 3. Urogenitalna trauma
Cilj modula je upoznavanje studenta sa mehanizmima nastanka i
vrstama traume urogenitalnog trakta, pravilnim prepoznavanjem i
osnovim doktrinarnim stavovima primarnog zbrinjanja, trijae i defni-
tivnog tretmana.
Modul 4. Tumori bubrega i nadbubrega
U okviru ovog modula student e stei znanja o osnovnim karakte-
ristikama i vrstama tumora bubrega i nadbubrega, njihovom ranom
prepoznavanju, dijagnostici i tretmanu.
Modul 5. Cistine bolesti bubrega i opstruktivna uropatija
Cilj modula je da student ovlada znanjima o cistinim bolestima bu-
brega, dijagnostici i njihovom terapijskom tretmanu, kao i o etiologiji,
dijagnostici i tretmanu opstruktivnih uropatija.
Modul 6. Urotelijalni tumori i tumori mokranog mjehura
Cilj modula je da student stekne znanja o vrstama i karakteristikama
tumora urotelija, njihovom ranom prepoznavanju, nainu dijagnosti-
ciranja, tretmanu i praenju.
Modul 7. Tumori prostate
Cilj modula je da student ovlada znanjem o osnovnim benignim i
malignim neoplazijama prostate, kao i bazinim dijagnostiko-terapij-
skim algoritmima.
30
ma uenja
Modul 8. Tumori testisa, penisa i uretre
Cilj modula je da student stekne znanja o karakteristikama tumora
testisa, penisa i uretre, njihovom ranom prepoznavanju i dijagnosti-
ko-terapijskim algoritmima.
Modul 9. Muki infertilitet i erektilna disfunkcija
Cilj modula je da student ovlada znanjima o etiologiji i dijagnostici
mukog infertiliteta i erektilne disfunkcije, kao i njihovom terapijskom
pristupu.
Modul 10. Neurogeni mjehur i inkontinencija
Cilj ovog modula je da student stekne znanja o etiologiji, klasifkaciji i
nainu lijeenja neurogenog mjehura , te vrstama inkontinencije kao i
nainu praenja pacijenata sa ovim poremeajima.
Modul 11. Transplantacija bubrega
Cilj modula je da student stekne osnovno znanje o hirurkom aspek-
tu i nainu transplantacije bubrega, kao i bazinim principima prae-
nja transplantiranog pacijenta, te pojave hirurkih komplikacija.
Kroz predmet UROLOGIJA student bi trebao usvojiti slijedee vjetine:
1. Specifnosti anamneze kod urolokog pacijenta
2. Palpacija bubrega
3. Ispravno uzimanje urina za biohemijske i mikrobioloke pretrage
4. Digito-rektalni pregled prostate
5. Palpacija vanjskih genitalija mukarca
6. Fizikalno ispitivanje testikularne vrpce i ovojnica testisa
7. Kateterizacija mokranog mjehura kod mukarca i ene
8. Tumaenje laboratorijskih rezultata urina i urinokultura
9. Tumaenje nativnog snimka urotrakta
1. Tumaenje rezultata dijagnostikih metoda:
- intravenska urografja
- retrogradna ureteropijelografja
- uretrocistografja
- selektivna angiografja bubrenih arterija
- ultrazvuni pregled urotrakta
- nalaz CT i MRI kod razliitih patolokih stanja urotrakta
- dinamska i statika scintigrafja bubrega
2. Bimanuelna palpacija mokranog mjehura
3. Osnovni tehniki principi i nain izvoenja urodinamskih pretraga
4. Osnovni tehniki principi i nain izvoenja bazinih endoskopskih
urolokih pretraga
5. Osnovni principi i nain izvoenja perkutane cistostome
31
ma uenja
6. Osnovni principi i nain izvoenja punkcije bubrenih cisti i perku-
tane nefrostomije
7. Osnovni principi i nain izvoenja biopsije prostate pod kontrolom
ultrazvuka
8. Osnovni principi, nain izvoenja, priprema i praenje pacijenata
kod tretmana vantjelesne litotripsije udarnim talasima.
Kroz nastavu predmeta UROLOGIJA student e usvojiti slijedee sta-
vove:
1. Uroloki kazus je veoma est u svakodnevnoj ljekarskoj praksi, a
samo rana, ispravna dijagnoza kod veine urogenitalnih stanja
moe uticati na povoljan ishod lijeenja i odranje kvalitete ivota
pacijenta.
2. Usvajanje doktrinarnih stavova iznijetih u protokolima dijagnostike
i lijeenja pojedinih urolokih oboljenja je esencijalno.
3. Izbor procedure na osnovu vodia dobre klinike prakse uslovljava
povoljan tretmanski ishod.
4. Informisanje pacijenta, razgovor i obuavanje, te postizanje do-
govora sa pacijentom oko terapije i vrste procedura prije njihove
primjene je osnova modernog urolokog pristupa.
5. Brzo funkcionalno osposobljavanje pacijenta je neophodno za
budue ivotne radne aktivnosti, uz ouvanje kvalitete ivota.
Kroz predmet DJEIJA HIRURGIJA student e usvojiti slijedea znanja:
Modul 1. Semiologija, simptomatologija i dijagnostika u djeijoj
hirurgiji
Cilj modula je sticanje znanja o terminologiji, osnovnim simptomi-
ma oboljenja u djeijoj hirurgiji i njihovom znaaju u diferencijalnoj
dijagnostici uz upoznavanje osnovnih principa i specifnosti djeije
hirurgije.
Modul 2. Neonatalna hirurgija
Cilj modula je sticanje znanja o osnovnim karakteristikama neonatal-
ne hirurgije, dijagnostika u neonatalnoj hirurgiji i osnovi lijeenja u
neonatalnoj hirurgiji.
Modul 3. Djeija urologija
Cilj modula je sticanje znanja o osnovnim simptomima urolokih
oboljenja u djeijoj dobi kao i kongenitalnih anomalija urogenitalnog
sistema, njihova dijagnostika i lijeenje.
Modul 4. Gastrointestinalna hirurgija djeije dobi
U okviru ovog modula student e stei znanja o osnovnim karakteri-
stikama oboljenja gastrointestinalnog sistema njihove dijagnostike i
lijeenja. Takodjer student e se upoznati i sa kongentalnim anoma-
lijama gastrointestinalnog sistema njihovom dijagnostikom i lijee-
njem.
32
ma uenja
Modul 5. Trauma i opekotine u djeijoj dobi
Cilj modula je da student ovlada znanjima o najeim traumama u
djeijoj dobi, njihovom dijagnostikom i tretmanom kako operativnim
tako i konzervativnim. Student e takodjer ovladati znanjima iz djei-
jih opekotina i njihovim tretmanima.
Modul 6. Tumori u djeijoj dobi
stikama i vrstama tumora u djeijoj dobi, njihovom ranom prepozna-
vanju dijagnostici i tretmanu
Kroz predmet DJEIJA HIRURGIJA student bi trebao usvojiti slijedee
vjetine:
1. Anamneza kod pacijenata u djeijoj hirurgiji
2. Kliniki pregled abdomena kod djece
3. Digito-rektalni pregled pacijenata u djeijoj hirurgiji
4. Obrada rane i previjanje opekotina u djeijoj hirurgiji
5. Tumaenje radiografje nativnog snimka atrezije digestivnog trakta
6. Kontrastno ispitivanje digestivnog i urogentalnog trakta kod uro-
enih anommalija
7. Uzimanje brisa i obrada pupka
8. Klizme u neonatalnoj hirurgiji
9. Pregled ingvinuma i varijeteta ingvinalne hernije kao i ukljetenja
Taxis
10. Pregled ingvinuma i skrotuma kod nestputenih testisa
11. Kateterizacija mokranog mjehura kod djece
Klinika stanja koja student treba poznavati (zna kako):
-Atrezija jednjaka
-Uroene anomalije dijafragme
-Uroene anomalije trbunog zida
-Hipertrofna stenoza pilorusa
-Anomalije ano-rektalnog predjela
-Opstrukcija zunih puteva
-Akutni skrotum kod djece
-Varikocela
-Anomalije genitalija kod djece
-Kongenitalni megakolon
-Nekrotizirajui enterokolitis
-Anomalije bubrega,uretera i mokrane beike kod djece
-Tumori u djeijoj dobi
Kroz nastavu predmeta DJEIJE HIRURGIJE student e usvojiti slijede-
e stavove:
i lijeenja pojedinih oboljenja u djeijoj dobi.
33
ma uenja
2. Obavezno utvrivanje osnovne dijagnoze prije zapoinjanja hirur-
kog tretmana.
3. Izbor procedure na osnovu vodia dobre klinike prakse.
4. Informisanje roditelja, razgovor i obuavanje. Postizanje dogovora
sa roditeljima oko terapije i vrste procedura prije njihove primjene.
5. Brzo osposobljavanje djece za daljni ivot i razvoj
6. Potovanje prava dijeteta
Kroz nastavu iz predmeta TORAKALNA HIRURGIJA student e usvo-
jiti slijedea znanja:
Modul 1. Semiologija, simptomatologija i dijagnostika u torakal-
noj hirurgiji
Cilj modula je usvajanje znanja o terminologiji, osnovnim simpto-
mima torakohirurkih oboljenja i njihovom znaaju u diferencijalnoj
dijagnostici, uz poznavanje osnovnih principa i specifnosti torakohi-
rurke dijagnostike.
Modul 2. Najea pluna oboljenja u torakalnoj hirurgiji
Cilj modula je sticanje znanja o osnovnim hirurkim karakteristikama
plunih neoplazmi (benigne, maligne), infamatornim i njima slinim
(pluni apsces, bronhiektazije, tuberkuloza ARDS, atelektaza) kao i
parazitarnim (pluna ehinokokoza) plunim oboljenjima te njihovoj
dijagnostici i temeljnim terapeutskim principima.
Modul 3. Najea oboljenja pleure
U okviru ovog modula student e stei znanja o osnovnim hirurkim
karakteristikama najeih pleuralnih patolokih stanja (spontani
pneumotoraks, hipertenzivni pneumotoraks, pleuralni izlivi, pleuralni
empijem, pleuralni mezoteliom) njihovom prepoznavanju, dijagnosti-
ci i tretmanu.
Modul 4. Oboljenja zida grudnog koa
Cilj modula je da student ovlada znanjima o najeim hirurkim
oboljenjima zida grudnog koa (kongenitalne razvojne anomalije od
kojih e detaljnije biti obraeni pectus excavatum i pectus carinatum
te tumori i infamatorna oboljenja zida grudnog koa) dijagnostici i
terapijskom tretmanu.
Modul 5. Povrede grudnog koa
vrstama mirnodopskih i ratnih povreda: zatvorene (prelomi rebara,
kontuzija grudnog koa, komplikacije uzrokovane prelomima rebara,
prelomi grudne kosti, fail chest, hematotoraks, pluna kontuzija, rup-
tura velikih disajnih puteva) otvorene (nepentrantne i penetrantne sa
posebnim osvrtom na otvoreni traumatski pneumotoraks) grudnog
koa, njihovim prepoznavanjem i osnovim doktrinarnim stavovima
primarnog zbrinjavanja, trijae i defnitivnog tretmana.
34
ma uenja
Modul 6. Najea patoloka stanja treheje i bronha od hirurkog
interesa
stikama i vrstama hirurkih oboljenja koja ugroavaju prolaznost ve-
likih disajnih puteva (tumori, stenoze) kao i stranim tijelima u velikim
disajnim putevima, njihovom prepoznavanju, dijagnostici i tretmanu.
Modul 7. Patoloka stanja medijastinuma od hirurkog interesa
Cilj ovog modula je da student stekne znanja o klinikim karakteristi-
kama, etiologiji, klasifkaciji, dijagnostikim procedurama i osnovnim
principima lijeenja medijastinalnih tumora, sindroma gornje uplje
vene, pneumomedijastinuma i medijastinitisa.
Modul 8. Hirurka oboljenja dijafragme
Cilj modula je da student ovlada znanjima o kongenitalnim dijafra-
gmalnim hernijama, rupturi dijafragme, eventraciji i relaksaciji dijafra-
gme, dijagnostici i njihovom tretmanu.
Modul 9. VATS video asistirana torakalna hirurgija
Cilj ovog modula je da se studentu prue osnovna saznanja o osnov-
nim principima, specifnostima i mogunostima endoskopskih pro-
cedura u torakalnoj hirurgiji.
Modul 10. Hirurka oboljenja dojke
Cilj modula je da student ovlada osnovnim znanjima o najeim
hirurkim oboljenjima dojke (malignni tumori, benigne ciste i tumori,
mastitis, mastopatija, asimetrija anomalije dojke, ginekomastija) i
njihovoj dijagnostici i terapijskom tretmanu.
Kroz predmet TORAKALNA HIRURGIJA student e usvojiti slijedee
vjetine:
1. Specifnosti anamneze torakohirurkog pacijenta
2. Inspekcija grudnog koa torakohirurkog pacijenta
3. Palpacija grudnog koa torakohirurkog pacijenta
4. Auskulatacija plua i srca torakohirurkog pacijenta
5. Palpacija vrata torakohirurkog pacijenta
6. Anamneza kod pacijenata sa oboljenjem dojke
7. Inspekcija dojki
8. Palpacija dojki
9. Interpretacija grudnih radiograma kod najeih torakohirurkih
oboljenja i povreda
10. Odstranjivanje torakalnog (pleuralnog) drena
1.Tumaenje znaaja rezultata najeih dijagnostikih metoda u
torakalnoj hirurgiji:
Nalaza plune funkcije u preoperativnoj pripremi
35
ma uenja
Internistike obrade u preoperatinoj pripremi
Bronhoskopije u preoperativnoj pripremi
CT i MRI grudnog koa u procjeni indikacija za operativni tre-
tman kod najeih torakohirurkih oboljenja
Ventilaciono perfuzione scintigrafje plua
2. Torakocenteza (pleuralna punkcija)
3. Torakalna (pleuralna) drenaa
4. Tumaenje znaaja rezultata najeih dijagnostikih metoda u
hirurgiji dojke
Mamografje
Ultrazvunog pregleda dojki
Fine aspiracione iglene biopsije patolokih promjena dojke
Kroz nastavu predmeta TORAKALNA HIRURGIJA student e usvojiti
slijedee stavove:
1. Torakohirurka patologija i oboljenja dojke su esta u svakodnev-
noj ljekarskoj praksi, te rano prepoznavanje i primjena odgovara-
juih dijagnostikih procedura kod veine pacijenata sa torako-
hirurkim i oboljenjima dojke moe znaajno uticati na konani
povoljan ishod lijeenja.
2. Usvajanje doktrinarnih stavova navednih u protokolima dijagnosti-
ke i lijeenja pojedinih torakohirurkih i oboljenja dojke je esenci-
jalno u cilju dobrog uspjeha lijeenja.
3. Izbor procedure na osnovu vodia dobre klinike prakse je neophodan.
4. Brzo funkcionalno osposobljavanje pacijenta je neophodno za
budue ivotne radne aktivnosti, uz ouvanje kvalitete ivota.
4. Metode uenja Nastava predmeta HIRURGIJA e se izvoditi u ukupnom
fondu od 360 sati.
Predavanja ex catedra i interaktivno 120 sati
Praktina nastava 240 sati
Metode izvoenja nastave su:
interaktivna, teoretska i praktina nastava
rad u malim grupama
za praktinu nastavu koristie se metode: 4 koraka po Peytonu
PBL (problem based learning), OSCE
konsultacije.
U okviru predvienog broja sati, odrat e se i oblici kontinuirane
provjere znanja (praktini ispit I,II i III dio, te parcijalni ispit I dio).
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenta vrit e se kontinuirano u toku semestra i
kroz zavrni ispit. Svi dijelovi ispita moraju biti provedeni i
ocijenjeni.
Kontinuirana provjera znanja obuhvata parcijalni ispit prvi dio, parci-
jalni ispit drugi dio i parcijalni ispit trei dio, te praktini ispit prvi dio,
praktini ispit drugi dio i praktini ispit trei dio.
36
5. Metode procjene
znanja
Praktini ispit prvi dio
Praktini ispit prvi dio e se polagati nakon odranog prvog bloka
praktine nastave iz oblasti HIRURGIJA (Opta hirurgija, Abdominalna
hirurgija, Anesteziologija sa reanimatologijom). Evaluacija usvojenih
vjetina e se vriti kroz ispunjenje zadataka prethodno defnisanih u
listi provjere (check lista). Iz svake oblasti student e dobiti po jednu
check listu sa defniranim zadacima (po 8 zadataka iz Opte hirurgije i
Abdominalne hirurgije, te 4 zadatka iz Anesteziologije sa reanimatolo-
gijom). Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno
(+/-).
Praktini ispit drugi dio
Praktini ispit drugi dio e se polagati nakon odranog drugog bloka
praktine nastave iz predmeta HIRURGIJA. Podrazumjeva procjenu
usvojenih vjetina iz Ortopedije sa traumatologijom, Neurohirurgije,
Plastine i rekonstruktivne hirurgije, Kardiohirurgije i Vaskularne
hirurgije. Iz svake oblasti student e dobiti po jednu check listu sa
defniranim zadacima (8 zadataka iz Ortopedije sa traumatologijom,
te po 3 zadatkta iz Neurohirurgije, Plastine i rekonstruktivne hirurgi-
je, Kardiohirurgije i Vaskularne hirurgije). Svaki zadatak u check listi se
ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).
Praktini ispit trei dio
Podrazumjeva procjenu usvojenih vjetina iz Urologije, Djeije hi-
rurgije i Torakalne hirurgije nakon zavrenog treeg bloka praktine
nastave. Iz svake oblasti student e dobiti po jednu check listu sa
defniranim zadacima (8 zadataka iz Urologije, 7 zadataka iz Djeije
hirurgije, te 5 zadataka iz Torakalne hirurgije). Svaki zadatak u check
listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).
Nakon praktinog ispita treeg dijela, osvojeni plusevi ili minusi sa
praktinih ispita se prevode u bodove. Dvije pozitivne ocjene sa check
lista (2+) vrijede jedan bod i pribrajaju se ukupnom broju bodova po-
stignutim na svim praktinim ispitima. Dvije negativne ocjene (2-) sa
check lista vrijede jedan negativan bod, koji se oduzima od ukupnog
broja osvojenih bodova na svim praktinim ispitima.
Ukupan broj bodova koje student moe usvojiti u okviru ovog dijela
kontinuirane provjere znanja iznosi 30. Student mora osvojiti najma-
nje 16,5 bodova da bi se kompletan praktini ispit smatrao poloe-
nim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju
konane ocjene.
Parcijalni ispit prvi dio
Parcijalni ispit obuhvata provjeru znanja iz Opte i abdominalne hirur-
gije i Anesteziologije sa reanimatologijom. Parcijalni ispit je pismeni
test i sastoji se od 40 MCQ pitanja (15 MCQ pitanja iz opte hirurgije,
15 MCQ pitanja iz abdominalne hirurgije i 10 MCQ pitanja iz aneste-
ziologije sa reanimatologijom). Svaki taan odgovor na MCQ pitanje
nosi 0,5 bodova. Maksimalan broj bodova koje student moe osvojiti
37
5. Metode procjene
znanja
kroz ovaj oblik ispita iznosi 20. Da bi se ispit smatrao poloenim stu-
dent treba osvojiti najmanje 11 bodova (najmanje 4,5 boda iz opte
hirurgije, 4 boda iz abdominalne hirurgije i 2,5 boda iz anesteziologije
sa reanimatologijom). Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bo-
dovima pri formiranju konane ocjene. Ukoliko student nije poloio
parcijalni ispit, nepoloeno gradivo polae na zavrnom ispitu.
Parcijalni ispit drugi dio
Parcijalni ispit obuhvata provjeru znanja iz Ortopedije sa traumatolo-
gijom, Neurohirurgije, Plastine i rekonstruktivne hirurgije, Kardiohi-
rurgije i Vaskularne hirurgije. Parcijalni ispit je pismeni test i sastoji se
od 60 MCQ pitanja (20 MCQ pitanja iz Ortopedije sa traumatologijom
i po 10 MCQ pitanja iz Neurohirurgije, Plastine i rekonstruktivne hi-
rurgije, Kardiohirurgije i Vaskularne hirurgije). Svaki taan odgovor na
MCQ pitanje nosi 0,5 bodova. Maksimalan broj bodova koje student
moe osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 30. Da bi se ispit smatrao
poloenim student treba osvojiti najmanje 16,5 bodova (najmanje 5,5
bodova iz Ortopedije sa traumatologijom, po 3 boda iz Neurohirurgije
i Vaskularne hirurgije, te po 2,5 boda iz Plastine i rekonstruktivne
hirurgije i Kardiohirurgije). Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim
bodovima pri formiranju konane ocjene. Ukoliko student nije poloio
parcijalni ispit, nepoloeno gradivo polae na zavrnom ispitu.
Parcijalni ispit trei dio
Parcijalni ispit obuhvata provjeru znanja iz Urologije, Djeije hirurgije
i Torakalne hirurgije. Parcijalni ispit je pismeni test i sastoji se od 40
MCQ pitanja (15 MCQ pitanja iz Urologije, 15 MCQ pitanja iz Djeije
hirurgije i 10 MCQ pitanja iz Torakalne hirurgije). Svaki taan odgovor
na MCQ pitanje nosi 0,5 bodova. Maksimalan broj bodova koje stu-
dent moe osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 20. Da bi se ispit sma-
trao poloenim student treba osvojiti najmanje 11 bodova (najmanje
4 boda iz Urologije, 4 boda iz Djeije hirurgije, te 3 boda iz Torakalne
hirurgije). Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri for-
miranju konane ocjene. Ukoliko student nije poloio parcijalni ispit,
nepoloeno gradivo polae na zavrnom ispitu.
Zavrni ispit
Ukoliko student nije poloio praktine i parcijalne dijelove ispita
u toku semestra ili je nezadovoljan dobivenom ocjenom, pristupa
polaganju zavrnog ispita.
Uslov za polaganje pismenog dijela zavrnog ispita je prethodno
poloen praktini dio ispita.
Formiranje konane ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi:
38
5. Metode procjene
znanja
10 (A) (izuzetan uspjeh sa neznatnim grekama), 95-100 bodova
9 (B) (iznad prosjeka, sa ponekom grekom), 85-94 boda
8 (C) (prosjean, sa primjetnim grekama), 75-84 boda
65-74 boda
6 (E) (zadovoljava minimalne kriterije), 55-64 boda
5 (F) (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je neznat-
no vie rada) 50-54 boda
5(FX) - (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno
vie rada) ispod 50 bodova
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije poloio praktine i parcijalne dijelove ispita u
toku semestra i na zavrnom ispitu, nepoloene dijelove polae na
popravnom ispitu. Pri tome se usvojene vjetine iz svakog nepolo-
enog bloka praktinog ispita evaluiraju kroz posebne liste provjere,
kroz koje moe osvojiti ukupno 30 bodova. Da bi se praktini ispit
smatrao poloenim na svakoj listi provjere mora osvojiti najmanje 5,5
bodova (ukupno 16,5 bodova).
Uslov za polaganje zavrenog pismenog dijela popravnog ispita
je predhodno poloen praktini dio ispita.
6. Literatura: Obavezna:
Konjhodi F. i sar. Hirurgija za studente medicine i stomatologije.
NIR, Sarajevo, 2001.
Gavrankapetanovi I. i sar. Hirurgija ABC. NIR, Sarajevo, 2010.
Dopunska:
ibo S. I sar. Ortopedija. Je, Sarajevo 2001.
Hadiahmetovi Z, Vavra Hadiahmetovi N. Traumatologija. Avi-
cena, Sarajevo, 2005.
Solakovi E. Vaskularna hirurgija.
Jakovi M R i sar. Grudna hirurgija. Medicinski fakultet Univerziteta u
Beogradu. Beograd, 2004.
Proirena:
Kandi Z. i sar. Hirurgija ano-rektalnih oboljenja, Medicinski fakulte-
ta Univerziteta Sarajevo, 2010.
Tanovi H. Osnovi laparoskopske hirurke tehnike. Kaligraf, Sarajevo,
2008.
Gavrankapetanovi I. Osnovi djeije ortopedije. Svjetlost, Sarajevo,
2001.
Hadiahmetovi Z, Vavra Hadiahmetovi N. Endoproteza kuka
(implantacija i rehabilitacija). Avicena, Sarajevo, 2003.
Hadiahmetovi Z. Operativni tretman kotanih defekata u trauma-
tologiji. Avicena, Sarajevo, 2001.
Gavrankapetanovi F. i sar. Politrauma. NIR, Sarajevo 2006.
Aganovi D. Inkontinecija nakon radikalne prostatektomije. NIR, Sa-
rajevo, 2008.
39
6. Literatura: Junuzovi D. Erektilna disfunkcija. NIR, Sarajevo, 2007.
Junuzovi D. Urgentna urologija: dijagnoza i tretman. NIR, Sarajevo,
2008.
Solakovi E. Ishemija srca. Borac, Travnik, 2001.
Dragovi M, Gerzi Z. Osnovi hirurgije. Elektronsko izdanje DAN De-
sign. Beograd, 1999.
7. Napomena: Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vjebe odravaju se prema izvedbenom programu na-
stave u odgovarajuim nastavnim bazama Katedre za hirurgiju. Broj
studenata po asistentu je izmeu 5 i 8 (optimalno 6), a broj pacijenata
po studentu je 10.
Raspored studenata po grupama bit e na oglasnoj ploi Amfteatra
Medicinskog fakulteta u krugu KCU i na web stranici Fakulteta
www.mf.unsa.ba
Opravdanost izostanka sa vjebi dokazuje se valjanim potvrdama.
Samo uz opravdanje student moe nadoknaditi vjebe (maksimum
do 20% izostanaka).
Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz predhodnu
najavu kod sekretara Katedre za hirurgiju ili na
e-mail: katedra.hirurgija@yahoo.com
40
PLAN PREDMETA: OPTA HIRURGIJA
1. sedmica Oblik nastave (predavanje) i gradiva Broj sati
ponedeljak Predavanje: Opta hirurka dijagnostika
Opta hirurka propedeutika sa optim i specijalnim metodama
ispitivanja pacijenta.Punkcije, kataterizacije, biopsije, rendgen-
ska dijagnostika, endoskopije.
Vjebe: Osnovni principi hirurke propedutike. Laboratorijska
dijagnostika u hirurgiji. Neinvazivne i invazivne dijagnostike
procedure u hirurgiji. Preoperativna procjena i priprema bole-
snika. Praenje postoperativnog toka bolesti.
2 sata (OH)
4 sata (OH)
utorak Predavanje: Asepsa i antisepsa

Vjebe: Metode sterilizacije (sterilizacija kuvanjem, sterilizacija
vodenom parom pod pritiskom, sterilizacija toplim suvim vaz-
duhom, sterilizacija plamenom, sterilizacija gasom. Savremene
tehnoloke metode sterilizacije.)
Postupci koji se koriste u antisepsi-dezinfekciji.
Dezinfcijentna sredstva.
Priprema ruku operatora.
Upoznavanje sa operacionom salom
Priprema operativnog polja.
Sterilni i nesterilni materijal.
2 sata (OH)
4 sata (OH)
srijeda Predavanje: Rana i njeno cijeljenje.
Vrste rana, nainu cijeljenja, primarna hirurka obrada, kompli-
kacije u toku sanacije rane.
Vjebe: Hirurka obrada rane sa lokalnom i regionalnom ane-
stezijom.
Primarni, primarni odloni, sekundarni av.
Vrste avova, vjetine vezivanja vorova.
ivai materijali, drenovi u hirurgiji.
Praenje cijeljenja rane (previjanje).
Hirurka obrada infcirane rane.
2 sata (OH)
4 sata (OH)
etvrtak Predavanje: Hirurke infekcije.
Faktori i uzronici nastanka aerobnih i anaerobnih infekcija u
hirurgiji.
Lijeenje hirurkih infekcija.
Vjebe: Infekcije u hirurgiji.
Principi aktivnog hirurkog tretmana infekcija u hirurgiji.
2 sata (OH)
4 sata (OH)
41
petak Predavanje: Krvarenja, hemostaza i supstituenti krvi.
Vanjska i unutranja krvarenja i njegove posljedice u nastanku
oka, postupci privremene i defnitivne hemostaze.
Vjebe: Upoznavanje sa metodama i postupcima privremene i
trajne hemostaze.
Student stie saznanje o sistemskim uzrocima krvarenja, dija-
gnostici i lijeenju.
2 sata (OH)
4 sata (OH)
ponedeljak Predavanje: Opta hirurka onkologija.
Osnovni postulati dijagnostike hirurkog i adjuvantnog tretma-
na u onkolokoj hirurgiji.
Vjebe: Kliniki znaci maligne bolesti, dijagnostika.
Savremeni protokoli terapije onkolokih pacijenata.
Praenje i kontrole pacijenta i predvianje ishoda.
1 sat (OH)
5 sata (OH)
utorak Predavanje: Hirurgija u vanrednim situacijama.
Oblici specifnoga hirurko-operativnog rada u vanrednim
situacijama (organizacija hirurkog rada, trijaa, evakuacija,
naini zbrinjavanja, ivotno spasavajue hirurko-reanimacijske
procedure i postupci).
Vjebe: Opta procjena stanja pacijenta i njegove ugroenosti
(praktina primjena scoring sistema).
Izrada plana djelovanja urgentne hirurke slube pri masovnim
povredama.
2 sata (OH)
4 sata (OH)
srijeda Predavanje: Hirurki tretman kod ujeda i uboda zmija, kukaca
i sisara.
Vjebe: Procedure i postupci za aktivan hirurki tretman kod
ujeda otrovnih zmija, bijesnih ivotinja (limfatina konstriktivna
bandaa, tehnike apsorpcije venoma, specifno lijeenje).
2 sata (OH)
1 sata (OH)
PLAN PREDMETA: ABDOMINALNA HIRURGIJA
srijeda Vjebe: Prepoznavanje najeih subjektivnih simptoma i nji-
hov znaaj. Pregled abdominalnog bolesnika.
3 sata (AH)
etvrtak Predavanje: Dijagnostika abdominalnih oboljenja i povreda.
Vjebe: Upoznavanje sa indikacijama i kontraindikacijama za
operativni zahvat. Upoznavanje sa osnovnim pravilima ponaanja i
rada u operacionoj sali. Antisepsa, defnfekcija i sterilizacija. Osnov-
ne dijagnostike i terapeutske metode u abdominalnoj hirurgiji.
2 sata (AH)
4 sata (AH)
42
petak Predavanje: Akutni abdomen. Karakteristike i terapija cirkum-
skriptnog i difuznog peritonitisa.
Vjebe: Znaaj parijetalnog peritoneuma u dijagnostici akut-
nog abdomena. Poloaj i izgled pacijenta sa akutnim abdome-
nom (visoki, niski ileus). Znaaj palpacije i karaktera bola. Rtg.
abdomena, EHO abdomena.
2 sata (AH)
4 sata (AH)
ponedeljak Predavanje: Hirurgija kile i prednjeg trbunog zida.
Vjebe: Pregled inguinalnog kanala, penisa, testisa. Pravilan
pregled kile u dva poloaja, palpacija kilnog prstena. Upoznava-
nje sa femoralnom hernijom, njenom lokalizacijom, klinikom
slikom i terapijom. Vrste inguinalnih hernija i problematika in-
guino-skrotalne hernije, te akrete, upoznavanje sa anulus ingu-
inalis apertusom, upoznavanje sa znacima Littreove hernije, te
RTG znacima ileusa. Pupana hernija. Karakteristike hernija sa
irokim ili uskim kilnim prstenom.
2 sata (AH)
4 sata (AH)
utorak Predavanje: Hirurgija eluca, duodenuma i slezene
Vjebe: Karakteristika gastro-duodenalnog bola, povraanje
i vrste povraanja, boja stolice. Palpatorni nalaz perforiranog
ulkusa. Rtg. znaci pneumoperitoneuma, Rtg. kontrastni pregled
gastroduodenuma (prikaz ulkusa, stenoze ili neoplazme). Po-
stupak sa pacijentom koji ima znake gastrointestinalne hemora-
gije. Priprema pacijenta za navedene pretrage. Plasiranje NGS
(nazogastrine sonde) i DRT (digitorektalni pregled). Tehnika
postavljanja i zaustavljanja krvarenja iz jednjaka pomou sonde
po Blackmooru. Indikacija i tehnika abdominalne punkcije.
Fizikalne metode pregleda slezene.
2 sata (AH)
4 sata (AH)
srijeda Predavanje: Hirurgija tankog i debelog crijeva
Vjebe: Indikacije i tehnika davanja klizmi. Vrste klizmi i pri-
prema istih. Pravljenje darmrohra. Upoznavanje sa fzikalnim
znacima ileusa kao i raznih akutnih stanja. Rtg znaci ileusa
(tankog, debelog crijeva, paralitikog ileusa), te prikazivanje
rendgenskih snimaka nativni abdomena, pasaa crijeva te iri-
gografja sa prikazom divertikuloze kolona, malignoma (ugriz
jabuke). Obzirom na incidencu u uzroku akutnog abdomena
prepoznavanje znakova apendicitisa. Prepoznavanje simptoma
ileusa. Pravilno i redovno odravanje kolostome i enterostome.
CT kolonografja i prikaz iste. Nain priprema pacijenata za ope-
rativne zahvate na kolonu (protokoli). Mezenterijalna tromboza
i arteriografja.
2 sata (AH)
4 sata (AH)
43
etvrtak Predavanje: Hirurgija rektuma i anusa
Vjebe: Pregledi intervencije u proktolokoj ambulanti. In-
strumentarij i priprema pacijenta za rektoskopiju, anoskopiju,
rektalni tue, poloaj pacijenta pri pregledu. Upoznavanje sa
komplikacijama biopsije i tretmani polipa. Prepoznavanje izgle-
da raznih promjena. Hemoroidalna bolest, podjela, terapija i
komplikacije. Objanjavanje poloaja glavnih hemoroidalnih
vorova, kao i terapija tromboziranih hemoroida. Terapija ap-
scesa i poloaj incizije, pilonidalni sinus, terapija istog, karakteri-
stika klinike slike i rano prepoznavanje neoplazme rektuma.
2 sata (AH)
4 sata (AH)
petak Predavanje: Hepatobilijarna hirurgija
Vjebe: Karakteristika bilijarnog peritonitisa i subfreninog
apscesa i znaaj rane dijagnoze iste. Palpatorna karakteristika
Courvosierovog znaka, undulacioni fenomen, punkcija abdo-
mena, laboratorijska obrada pacijenata sa promjenama na jetri
ili unim putevima. T dren, snimci holangiografje. Izgled
holedohoskopa. Priprema pacijenta za EHO abdomena.
2 sata (AH)
4 sata (AH)
ponedeljak Predavanje: Hirurgija pankreasa.
Predavanje: Laparoskopska hirurgija.
Vjebe: Prepoznavanje akutnog pankreatitisa i njegov znaaj
kao i prognoza i terapija. Praenje postoperativno pacijenta
sa akutnim pankreatitisom i prognoza moguih komplikacija i
morbiditet. Pseudocista pankreasa, dijagnostika, terapija.
Upoznavanje sa aparaturom i instrumentarijem (operaciona
sala). Komplikacije laparoskopije i prednosti laparoskopije.
1 sat (AH)
1 sat (AH)
4 sata (AH)
utorak Predavanje: Trauma abdomena
Vjebe: Opti aspekt bolesnika sa traumom abdomena (di-
jagnostikop-terapeutski protokol). Postupak sa ubodnim
ranama, obrada rane, strana tijela, primarni, primarni odloni,
sekundarni av. Abdominocenteza. Rtg i EHO dijagnosttika ab-
domena. Znaaj rekontrukcije strelnog kanala kod povrede, kao
i karakteristike povreda pojedinih abdominalnih kanala.
2 sata (AH)
2 sata (AH)
44
PLAN PREDMETA: ANESTEZIOLOGIJA I REANIMATOLOGIJA
utorak Vjebe: Priprema pacijenta za optu anesteziju.
Komunikacija sa pacijentom u operacionoj sali (kratka anamne-
za i fzikalni pregled).
2 sata (AR)
srijeda Predavanje: Anesteziologija (opta, intravenska, inhalaciona,
kombinirana, lokoregionalna anestezija, infltrativna lokalna
anestezija,
regionalna anestezija, sprovodna anestezija, periduralna epi-
duralna,
spinalna anestezija).
Tehnika opte anestezije. Komplikacije opte anestezije
Lokalni anestetici.
Homeostaza (odgovor organizma na traumu i operaciju).
Vjebe: Ordiniranje premedikacije kod djece i odraslih.
Priprema infuzionih rastvora i intravenskih anestetika.
Tehnike pripreme za venepunkciju i plasiranje intravenskog (IV)
puta.
Prezentacija opreme koja se koristi u pripremi za optu anesteziju.
Prezentacija karakteristika aparata za anesteziju.
1 sat (AR)
1 sat (AR)
4 sata (AR)
etvrtak Predavanje: Patofziologija, klinika slika i dijagnoza oka.
Odgovor organizma na stanje oka.
Reanimatologija.Bilans tenosti i elektrolita kod hirurkog paci-
jenta. Defnicija tenosti ljudskog organizma i njihov sastav
Defnicija i klasifkacija promjena u tkivnoj tekuini.
Sindrom gubitka vode
Protokoli za napredno odravanje ivotnih funkcija (Advance
Life Support - ALS). Mjere kardipulmonalne reanimacije u po-
sebnim stanjima:
reanimacija u kasnoj trudnoi
pluna embolija (PE)
anaflaksija
status epilepticus
trovanje
utapanje
promrzavanje
Vjebe: Prezentacija kardiocirkulatorno nestabilnih pacijenata.
Postavljanje bolesnika na monitoring u jedinici intenzivne tera-
pije (JIT):
EKG, hemodinamski parametri, pulsoksimetrija, gastrina sonda,
urinarni kateter. Aplikacije enteralne nutricije per sondam, konti-
nuirano (gravitacioni metod), u bolusu i preko pumpi za hranje-
nje. Ukljuivanje pumpi za hranjenje, badarenje brzine toka.
1 sat (AR)
1 sat (AR)
1 sat (AR)
3 sata (AR)
45
petak Predavanje: PARCIJALNI ISPIT PRVI DIO
Vjebe: Tehnike kardiopulmonalne reanimacije (ALS).
Primjena infuzione terapije. Ukljuivanje infuzionih otopina.
Tehnike ordiniranja bolusne infuzione terapije kod hipovolemi-
nih pacijenata i pacijenata u hemoraginom oka.
Badarenje laboratorijskih nalaza kod disbalansa hematolokog
statusa, mineralnog i acidobaznog .
Vjebe: Praktini ispit prvi dio
2 sata
1 sat (AR)
3 sata
PLAN PREDMETA: ORTOPEDIJA SA TRAUMATOLOGIJOM
ponedeljak Predavanje: Uvod u ortopediju i traumatologiju, znaaj kota-
no-zglobne hirurgije.
Opi prikaz sa etiopatogenezom uroenih i steenih anomalija
kod djece i odraslih (osteohondrodisplazije, ahondrodisplazije,
osteogenesis imperfecta, metabolike bolesti, degenerativne
bolesti zglobova).
Vjebe: Specifnosti anamneze i klinikog pregleda u ortopedi-
ji i traumatologiji lokomotornog aparata.
Klinike pretrage koje su znaajne za ranu detekciju uroenih i
steenih anomalija kod djece i odraslih.
2 sata
(ORTO)
4 sata
(ORTO)
utorak Predavanje: Patologija, klasifkacija, dijagnostika i lijeenje
idiopatskih kongenitalnih skolioza, posturalnih i kongenitalnih
kifoza, Scheuermannovo oboljenje.
Klinike signifkante, dijagnostika i lijeenje spondilitisa i dege-
nerativnih bolesti kime.
Vjebe: Klinika evaluacija skolioza i upoznavanje sa radio-
lokom MacEwenovom klasifkacijom kongenitalnih skolioza,
radiografska diferencijacija strukturnih i nestrukturnih krivina,
mjerenje kurvature i rotacije po Cobbu.
Fizikalni pregled, radioloke pretrage pacijenata sa degenerativ-
nim bolestima kime.
2 sata
(ORTO)
4 sata
(ORTO)
srijeda Predavanje: Razvojni poremeaji kuka i stopala, rana dijagnosti-
ka, klasifkacija i lijeenje.
Vjebe: Utvrivanje klinikih signifkanti za razvojni poremeaj
kuka (Badeov,Ortolanijev;Palmenov znak), radiografske znaajke,
ultrazvuni screening (interpretacija Grafove skale). Preventivni
postupci. Upoznavanje sa oblicima konzervativnog lijeenja.
Identifkacija i diferencijacija pes equinovarusa, pes metatarsus
add. i talus verticalisa.
2 sata
(ORTO)
4 sata
(ORTO)
46
etvrtak Predavanje: Klinika slika, dijagnostika, klasifkacija i lijeenje
benignih i malignih tumora kosti i mekih tkiva.
Vjebe: Fizikalni pregled i druge dijagnostike procedure u
detekciji benignih i malignih tumora.
Kliniko i radiografsko preoperativno planiranje ugradnje vje-
takog zgloba. Upoznavanje sa tretmanom kotano zglobnih
infekcija u hospitalnim uvjetima.
Vjebe: Klinike signifkante i radiografska interpretacija jed-
nostavnih i kompleksnih vanzglobnih i zglobnih prijeloma i
iaenja zglobova.
2 sata
(ORTO)
3 sata
(ORTO)
1 sat (TRA)
petak Predavanje: Specifne i nespecifne infekcije, akutni i hronini
oblici, primarnog i sekundarnog infekta u kotano zglobnoj
hirurgiji.
Indikacije za ugradnju vjetakih zglobova. Modeli, komponente
i tribologija endoproteza. Preoperativna priprema. Tehnike im-
plantacije. Rane i kasne postoperativne komplikacije.
Vjebe: Provoenje klinikih testova za: tendovaginitis steno-
sans (Finkelsteinov test), rupturu kalkanearne tetive (Simmond-
Matles test), rupturu ekstenzornog aparata koljena, rupturu duge
glave bicepsa (Ludington test), rupturu rotatorne manete (Neer,
Hawkins-Kennedy,abdukcioni testovi).
2 sata
(ORTO)
4 sata
(TRA)
ponedeljak Predavanje: Defnicija, klasifkacije, simptomatologija, cijeljenje
prijeloma i zglobnih traumatskih iaenja. Primarno/direktno,
sekundarno/indirektno cijeljenje, komplikacije cijeljenje prijelo-
ma. Djeiji prijelomi (Salter-Harris klasifkacija). Principi lijeenja
prijeloma i iaenja odraslih i djece (konzervativno-operativno).
Kontuzije, distenzije, rupture miia, miine hernije. Posljedice
povreda mekih tkiva: Volkmannova ishemina kontraktura,
akutni subfascijalni sindrom, postraumatska osifkacija, mikro-
traumatska oboljenja, tendinitisi, tendovaginitisi, burzitisi. Rup-
ture feksornog i ekstenzornog aparata koljena i lakta. Povrede
meniskusa.
Vjebe: Klinika i radiografska identifkacija prijeloma gornjeg
ekstremiteta. Postavljanje indikacija za konzervativno i operativ-
no lijeenje.Upoznavanje sa redukcionim manevrima za prijelo-
me distalnog radijusa (Pouteau-Colles, Smith-Goyrand,Barton).
1 sat
(TRA)
1 sat
(TRA)
4 sata
(TRA)
47
utorak Predavanje: Klinika slika, dijagnostika, klasifkacije, lijeenje
prijeloma ramenog zgloba, nadlaktice, lakta, podlaktice.
Traumatska iaenja akromioklavikularnog, sternoklavikular-
nog, lanohumeralnog zgloba (nestabilno rame i njegovi uzroci).
Kapsulolabralne lezije. Traumatska iaenja lakatnog zgloba
(pronatio dolorosa).
Vjebe: Klinika i radiografska identifkacija prijeloma i iaenja
gornjeg ekstremiteta. Upoznavanje sa redukcionim manevrima
iaenja ramena (Hipokrat,Milch,Stimson,skapularna manipulaci-
ja) i iaenja lakta.
2 sata
(TRA)
4 sata
(TRA)
srijeda Predavanje: Dijagnostike signifkante za utvrivanje prijeloma
i iaenja ake i njihovo lijeenje.
Klinika slika, dijagnostika, klasifkacije, lijeenje prijeloma kuka,
nadkoljenice, koljena, potkoljenice, skonog zgloba
Traumatska iaenja: kuka, koljena, aice, gornjeg i donjeg
nonog, Choparovog, Lisfranckovog, metatarzofalangealnog
zgloba i falangi.
Vjebe: Kliniko utvrivanje prijeloma i interpretacija radiograf-
skih snimaka u 4 projekcije za skafoid. Klinika pretraga povreda
hipotenara:pisotrikbetralni kompleks i Guyonov tunel. Utvri-
vanje granica za konzervativno lijeenje metakarpalnih kostiju i
falangi. Upoznavanje sa redukcionim tehnikama za radiokarpal-
no i lunarno iaenje. Provoenje Tinelovog testa.
Klinika i radiografska identifkacija prijeloma donjeg ekstre-
miteta. Postavljanje indikacija za konzervativno i operativno
lijeenje. Upoznavanje sa redukcionim manevrima za prijelome
skonog zgloba.
Klinika i radiografska identifkacija iaenja donjeg ekstremi-
teta. Upoznavanje sa redukcionim manevrima iaenja kuka
(Allis-Bohler) i aice.
1 sat
(TRA)
1 sat
(TRA)
4 sata
(TRA)
etvrtak Predavanje: Primarna klinika pretraga, dijagnostika i kategori-
zacija povreda karlice. Incijalni-prehospitalni tretman i hospitalni
terapeutsko dijagnostiki protokol. Komplikacije prijeloma
karlice:retroperitonealni hematom, sindrom abdominalnog pre-
gradka i njihov tretman. Povrede karlinog prstena udruene sa
lumbosakralnim lezijama.
Vjebe:
Klinika i radiografska vizuelizacija povreda pelvisa (ispitivanje
stepena mehanike stabilnosti, procjena neurocirkulatornog
statusa, cefalina i kaudalna radiografja). Inicijalna-transportna
stabilizacija karlinog prijeloma. Ovladavanje tehnikom pelvic
binder.
2 sata
(TRA)
4 sata
(TRA)
48
etvrtak Kliniki pregled. Standardna i specifna radiografska vizualizaci-
ja spinalnih povreda. Inicijalni prehospitalni tretman. Indikacije
za konzervativno-operativno lijeenje.
petak Predavanje: Protokolarni opi inicijalni management spinalne
povrede.
Kliniki pregled, dijagnostika, klasifkacije prijeloma i nestabilite-
ta, vratnog, grudnog, slabinskog i trtinog dijela kime.
2 sata
(TRA)
PLAN PREDMETA: NEUROHIRURGIJA
petak Vjebe: Demononstriranje i izvoenje opeg neurohirurkog
pregleda kod pacijenata u cerebralnoj komi, nakon subarahno-
idalne hemoragije, onih sa tumorima velikog i malog mozga,
tumorima pontocerebelarnog ugla, tumorima hipofze, sa djei-
jim tumorima stranje jame, sa tumorima baze lobanje, sa krani-
osinostozama, spinalnim i kranijalnim disrafzmima, adultnim i
djeijim hidrocefalusom.
Demonstriranje gradiranja poremeaja svijesti po GCS, te lezija
gornjeg i donjeg motoneurona kod neurohirurkog pacijenta,
kao i njihov znaaj u procesu postavljanja dijagnoze.
Osnove analize slikovitih dijagnostikih modaliteta (CT, MsCT,
MRI) kod neurohirurkih pacijenata (aktivno demonstriranje
karakteristika pojedinih snimaka kod pacijenata sa razliitom
neurohirurkom kazuistikom, te praenje sastanka neurohirurga
i radiologa na kojem se slike tumae).
4 sata
(NH)
ponedeljak Predavanje: Modana koma i modana smrt, intrakranijalna hi-
pertenzija i neurohirurka regulacija modanog volumena, multi-
modalni monitoring tekog neurohirurkog pacijenta.
Kraniocerebralne povrede.
Vjebe: Demonstriranje i vjeba u postavljanju anatomske dijag-
noze neurohirurkih poremeaja putem grupiranja pacijenata
prema nivou lezije, vrsti patologije i klinikim sindromima.
Demonstriranje i izvoenje jednostavnih invazivnih procedura
(lumbalna punkcija, kontinuirana lumbalna likvorska drenaa,
ventrikulostomija, obrada rane poglavine) na neurohirurkom
pacijentu.
2 sata
(NH)
4 sata
(NH)
utorak Predavanje: Cerebralna revaskularizacija, arteriovenske malfor-
macije mozga, intrakranijane aneurizme, intrakranijalne hemo-
ragije.
Adultna i pedijatrijska intrakranijalna neurohirurka onkologija sa
hirurgijom baze lobanje.
2 sata
(NH)
49
utorak Vjebe: Urgentni pristup neurotraumatiziranom (teka povreda
glave i povreda kime) te upoznavanje sa osnovama neurohirur-
kog praktinog monitoringa u neurointenzivnoj jedinici.
Ulazak u neurohirurku salu i upoznavanje sa osnovnom neuro-
mikrohirurkom opremom i instrumentarijem.
2 sata
(NH)
PLAN PREDMETA: PLASTINA I REKONSTRUKTIVNA
HIRURGIJA
utorak Vjebe: Upoznavanje studenata sa vrstama hirurkih in-
strumenata, manuelne manipulacije instrumentima, aktivno
sudjelovanje studenata u plasmanu jednostavnih hirurkih
avova (vjebe na kompresama sa hirurkim instrumentima).
Replantacija, revaskularizacija, amputacija.
2 sata
(PRH)
srijeda Predavanje: Funkcionalna neurohirurgija (hirurgija epilepsija-
posebno simptomatske epilepsije, hirurgija bola, kompresivni
neurovaskularni sy-neuralgija V KN), hidrocefalus, neurohirurke
infekcije.
Predavanje: Tipovi slobodnih tkivnih transplantata (koa, nerv,
hrskavica, kost, masno tkivo). Renjevi - principi dizajna i tipovi
renjeva. Hirurgija ake (otvorene i zatvorene povrede, lezije fek-
sornog, kotanog, nervnog i vaskularnog sistema). Klasifkacija i
hirurgija kongenitalnih anomalija ake.
Vjebe: Upoznavanje sa klinikim karakteristikama konih tran-
splantata, lokalnih i slobodnih renjeva, te usvajanja principa
njihovog razlikovanja uz aktivno sudjelovanje samih studenata.
Pregled pacijenata sa povredama ake. Upoznavanje sa nainima
tretmana rane, adekvatne toalete i previjanja.
Pregled bolesnika sa opekotinskom ranom, lokalni konzervativni
tretman i toaleta opekotinske rane, usvajanje principa nadoknade
tenosti kod ekstenzivnih opekotina. Hirurki tretman opekotina,
previjanje, prisustvo u operacionoj sali kod operativnih zahvata
opekotina.
Pregled pacijenta sa kompresivnim sindromom (npr. sindrom
karpalnog tunela).
1 sat (NH)
1 sat
(PRH)
4 sata
(PRH)
etvrtak Predavanje: Opekotinska bolest i smrzotine (klasifkacija opekoti-
na, patomorfologija ekstenzivnih opekotina, konzervativni i hi-
rurki tretman opekotina, klasifkacija smrzotina, patomorfologija
smrzotina, konzervativni i kirurki tretman smrzotina).
Hirurgija koe (Hirurgija benignih i malignih tumora koe, klasif-
kacija, naini tretmana i sentinel dijagnostika malignih melano-
ma, hirurgija kontraktura).
2 sata
(PRH)
50
etvrtak Vjebe: Anamneza i kliniki pregled pacijenta (tumori koe, po-
vreda ake, lezije perifernih nerava). Upoznavanje studenata sa
nainom hirurkog tretmana tumora, sentinel dijagnostika i limfa-
denektomija (promatranjem procedura u operacionoj sali).
Kliniki pregled i upoznavanje studenata sa lokalnim konzerva-
tivnim i hirurkim tretmanom dekubitalnih ulceracija, previjanje
rane.
4 sata
(PRH)
petak Predavanje: Dekubitalne ulceracije i naini tretmana (etiologija,
patofziologija nastanka, klinika slika, prevencija, konzervativni i
hiruki tretman, komplikacije).
Estetska hirurgija (otapostaza, zatezanje lica, augmentacijska i
redukcijska mamoplastika, mastopeksija, abdominoplastika, lipo-
sukcija, funkcionalno- estetske operacije).
2 sata
(PRH)
PLAN PREDMETA: KARDIOHIRURGIJA
petak Vjebe: Pristup, tehnika i taktika klinikog pregleda kardiohirur-
kog bolesnika sa komplikacijama komorbiditeta. Auskultacija
i detekcija zvunih fenomena srca i krvnih ila. Upoznavanje sa
nainom rada odjela za kardiohirurgiju. Specifnosti kardiohirur-
ke anamneze. Prijem bolesnika u operacionu salu.
Defnicija faktora hemodinamike. Identifkacija hemodinamskih
parametara na monitoru, interpretacija hemodinamskih parame-
tara. Upoznavanje sa linijama invazivnog hemodinamskog moni-
toringa: Radijalni arterijski kateter, Centralni venski kateter, pluni
arterijski kateter (SWAN GANZ), Interpretacija klinikih znakova i
dijagnostikih procedura.
4 sata
(KH)
ponedeljak Predavanje: Kratak historijski osvrt na razvoj kardiohirurgije -
jedne od najmlaih grana hirurgije. Pronalazak i razvoj ekstrakor-
poralne cirkulacije, osnovnog preduslova za izvoenje operacija
na otvorenom srcu i velikim krvnim ilama. Funkcionalne karak-
teristike ekstrakorporalne cirkulacije, patofziologija iste.
Hirurko lijeenje ishemijske bolesti srca (IBS), naznake patologije
i patofziologije, klinika podjela IBS, dijagnostika, indikacije za
operaciju revaskularizacije miokarda, izbor graftova za aorto-ko-
ronarno premotenje, tok hirurkog lijeenja, komplikacije, ishod
i prognoza hirurko lijeenje IBS, postoperativni medikamentozni
tretman.
2 sata
(KH)
51
ponedeljak Vjebe: Upoznavanje sa vjetakim zaliscima, mehanikim i bi-
olokim, prostetskim prstenovima, specifnosti preoperativne i
postoperativne dinamike, standardi i protokoli u peroperativnoj
i hroninoj antikoagulantnoj terapiji, auskultacija metalnog klika
valvule, znaaj antibiotske proflakse bolesnika sa ugraenim
valvulama, savjetodavna funkcija ljekara ope medicine u primar-
noj zdravstvenoj zatiti u sluaju valvularnih bolesnika. Protokol
prevencije bakterijskog endokarditisa.
Ispravan kliniki pregled bolesnika sa sumnjom na disekciju
grudne aorte, radioloki znaci disekcije, izbor protetskog i ivaeg
materijala u operacijama aorte, valvulirani i nevalvulirani graftovi,
identifkacija bolesnika mlae dobi suspektnih na uroene bo-
lesti vezivnog tkiva, prikazivanje video klipa i ehokardiografskog
klipa aneurizme i disekcije aorte.
4 sata
(KH)
utorak Predavanje: Metode hirurkog lijeenja valvularnih bolesti;
osnove etiopatogeneze; mitralna stenoza i insufcijencija, aortna
stenoza i insufncijencija, trikuspidna insufcijencija i stenoza,
stenoza i insufcijencija valvule plune arterije. Plastika valvule i
zamjena valvule kao modeli hirurkog lijeenja; Izbor vrste valvu-
le; Operativni i postoperativni tok, komplikacije, ishod i prognoza.
Znaaj antikoagulantne terapije valvularnih bolesnika.
Bolesti velikih krvnih ila, grudne aorte (ascendentne, luka i des-
cendentne aorte sa i bez irenja u abdomen). Etiopatogeneza,
klinika slika, standardi i protokoli u dijagnostici akutnih i hroni-
nih oboljenja aorte. Metode operativnog lijeenja aorte. Endova-
skularna rekonstrukcija aorte (EVAR) i torakalna endovaskularna
rekonstrukcija aorte (TEVAR)- novi naini lijeenja aktnih i hroni-
nih oboljenja aorte. Tok, komplikacije, ishod i prognoza lijeenja
Vjebe: Upoznavanje sa elementima hemodinamike uroenih
sranih anomalija i operativnih zbrinjavanja USA. Demonstracija
privremenog perioperativnog pakinga. Radiografske karakteristi-
ke kardiohirurkih bolesnika.
2 sata
(KH)
2 sata
(KH)
PLAN PREDMETA: VASKULARNA HIRURGIJA
utorak Vjebe: Pristup, tehnika i taktika klinikog pregleda vaskularnog
bolesnika. Palpacija pulsacija perifernih arterija. Auskultatorna
detekcija vaskularnih zvunih fenomena.
2 sata
(VH)
srijeda Predavanje: Uroene srane anomalije (USA) sa poveanim pro-
tokom i smanjenim plunim protokom krvi, obstruktivne lezije.
Najee izolirane i kompleksne USA, Mogunosti palijativnog i
potpunog hirurkog zbrinjavanja USA.
1 sat (KH)
52
srijeda Predavanje: Osnovi hemodinamike i primjena zakona mehanike
fuida u tumaenju fziologije i patofziologije krvotoka. Akutna
okluzivna oboljenja arterija. Akutna aterotromboza, akutna
tromboembolija, zrana embolija, masna embolija. Mezenterijalni
ishemijski sindrom, akutna ekstremitetna ishemija, principi hirur-
kog rjeavanja.
Vjebe: Interpretacija klinikih znakova i dijagnostikih procedu-
ra u vaskularnoj hirurgiji. Privremena hemostaza kompresijom,
hemostaza ligaturom.
1 sat (VH)
4 sata
(VH)
etvrtak Predavanje: Hronina okluzivna oboljenja arterija, aterosklero-
za, aterotromboza, infamatorno-trombotine bolesti arterija,
sindrom gornje torakalne aperture, simptomatologija i kliniki
znaci, principi konzervativne i hirurke terapije. Terminalna ek-
stremitetna ishemija. Dijabetsko stopalo. Komplikacije nakon
neuspjene revaskularizacije. Zatajenje grafta. Amputacije.
Disekcija aorte. Aneurizme aorte, aneurizme visceralnih
arterija, aneurizme ekstremitetnih arterija. Pseudoaneurizme i AV
fstule. Komplikacije, strategija i taktika hirurkog zbrinjavanja.
Vjebe: Izbor i vrste ivaeg, te protetskog materijala u vaskular-
noj hirurgiji. Manuelne radnje vezane za kreaciju everzivnog tipa
vaskularne anastomoze na modelu (vaskularni proteza). Rukova-
nje fogarty kateterom i karotidnim shuntom. Rukovanje specif-
nim instrumentarijem.
Varikoziteti vena. Hirurko lijeenje venskog sistema. Limfedem.
2 sata
(VH)
4 sata
(VH)
petak Predavanje: Izolovane povrede krvnih sudova, jatrogene povre-
de krvnih sudova, povrede krvnih sudova u sklopu politraume,
ratne povrede krvnih sudova.
Okluzivna oboljenja vena. Portalna hipertenzija. Flebotromboza i
trombofebitis. Pulmonalna tromboembolijska bolest.
Vjebe: PRAKTINI ISPIT DRUGI DIO
2 sata
(VH)
4 sata
PLAN PREDMETA UROLOGIJA
ponedeljak Predavanje: Topografska (hirurka) anatomija urogenitalnog
aparata, osnovni simptomi i znakovi urolokih bolesti, renalna
kolika (diferencijalna dijagnoza), akutni skrotum, akutna retencija
urina, hematurija i njen znaaj, osnovi radioloke, endoskopske i
urodinamske dijagnostike.
2 sata (U)
53
ponedeljak Vjebe: Upoznavanje sa radom na urolokim odjelima, vizite,
pregled i anamneza urolokog pacijenta; praktino izvoenje
bimanuelne palpacije bubrega, dijafanoskopija, pregled testisa,
urinarna kateterizacija, vrste katetera, digito-rektalni tue, pre-
poznavanje klinikih stanja prema dijagnostikim i terapijskim
modalitetima. Prepoznavanje osnovnih radiolokih pretraga.
Vjebe: PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO
2 sata (U)
2 sata
utorak Predavanje: Nespecifne urinarne infekcije - cistitis, prostatitis,
pijelonefritis (uzronici, klasifkacije, nain dijagnostike, kom-
plikacije), seksualno prenosive infekcije (uretritis, epididimitis),
specifne infekcije (tuberkuloza, ehinokokoza, istozomijaza);
konzervativni i hirurki tretman urogenitalnih infekcija.
Etiopatogeneza kalkuloze, incidenca, vrste kamenaca, dijagnosti-
ka, komplikacije, hirurki tretman i praenje pacijenta.
Vjebe: Poliklinika ambulanta: upoznavanje sa radom, uee u
pregledima, digito-rektalni tue, kateterizacija mjehura, suprapu-
bina cistostomija, prepoznavnje akutnih stanja u urologiji: infek-
cija, hematurija, retencija urina, anurija, akutni skrotum, povrede
urogenitalnog aparata.
2 sata (U)
4 sata (U)
srijeda Predavanje: Urogenitalna trauma. Povrede bubrega, uretera,
mokranog mjehura, penisa testisa i uretre: mehanizam po-
vreivanja, osnovni znakovi, dijagnostika, klasifkacija i hirurki
tretman. Povrede urogenitalnih organa vatrenim, eksplozivnim i
hladnim orujem (klasifkacija i tretman).
Vjebe: Odjeljenska ambulanta: upoznavanje sa radom, previja-
nje pacijenta, vaenje konaca; indikacije za ultrazvuni pregled,
tehnika perkutane cistostomije, punkcije, drenae i sklerozacije
bubrenih cisti, aplikacija perkutanih nefrostoma, priprema i izvo-
enje biopsije prostate pod kontrolom transrektalnog ultrazvuka.
2 sata (U)
4 sata (U)
etvrtak Predavanje: Primarni i metastatski tumori bubrega (etiologija,
patogeneza, vrste, klasifkacije), paraneoplastini sidromi, nain
metastaziranja, dijagnostika tumora, onkohirurki tretman i pra-
enje pacijenta. Feohromocitom, adenom nadbubrega, nijeme i
cistine adrenalne mase.
Jednostavne i kompleksne ciste bubrega, multicistini bubreg,
autosomno dominantna policistina bolest bubrega, opstrukcija
pijelo-ureteralne spojnice, etiologija opstruktivne uropatije, retro-
peritonealne mase i tumori.
Vjebe: Endoskopska sala: upoznavanje sa radom i osnovnim
principima ponaanja u sali, priprema pacijenta, indikacije i po-
smatranje tehnika cistoskopije, uretroskopije, ureterorenoskopije,
plasiranja ureteralnih katetera i STENT-ova, brza analiza rendgen
snimaka nakon endoskopskih manipulacija.
2 sata (U)
4 sata (U)
54
petak
Predavanje: Tumori urotelija u mjehuru, pijelonu, ureteru, pro-
statinoj uretri (vrste, klasifkacije), dijagnostika, hirurki tretman,
adjuvantni tretman i praenje pacijenata.
Vjebe: Odjeljenje za ekstrakorporealnu litotripsiju (ESWL):
upoznavanje sa osnovnim tehnikim principima i indikacijama
ekstrakorporalne litotripsije, nain pripreme pacijenta, ESWL pod
ultrazvunom ili fuoroskopskom kontrolom, praenje pacijenata.
2 sata (U)
4 sata (U)
ponedeljak Predavanje: Benigno prostatino uveanje, etiopatogenza,
incidenca, dijagnostika i odluivanje o vrsti tretmana. Karcinom
prostate, etiopatogeneza, incidenca, znakovi, vanost tumorskih
markera i biopsije prostate, onkohirurki tretman pacijenta i
praenje.
Vrste i klasifkacija tumora testisa, uretre, penisa, klasifkacija,
dijagnosticiranje, metastatski potencijal, onkohirurki tretman i
praenje pacijenata.
Vjebe: Urodinamski kabinet: upoznavanje sa osnovnim teh-
nikim smjernicama izvedbe urodinamskih studija, potrebnom
opremom, indikacijama i vrstama urodinamskih pregleda.
2 sata (U)
4 sata (U)
utorak Predavanje: Karakteristike spermiograma, subfebrilitet i infertili-
tet, etiologija, dijagnostika (znaaj hormonalnog statusa) i lijee-
nje. Impotencija, klasifkacija, dijagnostika, lijeenje. Prijapizam-
etiologija, vrste i lijeenje. Mb. Peyronie-uzroci, lijeenje.
Neurogeni mjehur, klasifkacija, etiopatogeneza, vanost urodi-
namskog nalaza, tretman i nain reevaluacije terapije.
Vjebe: Operaciona sala: upoznavanje sa radom i ponaenjem
u urolokoj sali, osnovnim urolokim instrumetarijem za endo-
skopske i otvorene procedure, bimanuelna palpacija mjehura u
anesteziji, opservacija i asistencija u operativnom programu.
2 sata(U)
4 sata (U)
srijeda Predavanje: Hiruki aspekti transplantacije bubrega, intraopera-
tivne, rane i kasne postoperativne komplikacije, praenje pacijen-
ta, odbacivanje bubrega zbog hirurke komplikacije.
Vjebe: Soba za sastanke: ivenje rane na modelu prema Payton
sistemu, videoprojekcije najeih i minimalno invazivnih ope-
racija u Urologiji, prepoznavanje osnovne uroloke patologije
prema radiolokim nalazima.
1 sat (U)
2 sata (U)
55
PLAN PREDMETA DJEIJA HIRURGIJA
srijeda Predavanje: Semiologija, simptomatologija i dijagnostika u dje-
ijoj hirurgiji.
Vjebe: Fizikalni pregled abdomena kod razliitih oboljenja i
stanja djeije dobi. Inspekcija anokutane regije sa digitorektalnim
tueom kod djece. Kliniki pregled i dijagnosticiranje steenih i
uroenih preponskih hernija dojenake i djeije dobi.
1 sat (DH)
2 sata
(DH)
etvrtak Predavanje: Neonatalna hirurgija. Akutna stanja u neonatalnom
periodu (NEC, mekonijalni ileus). Patologija umbilikalne regije
(omfalocela, gastroiza, duktus omphaloentericus perzistens,
ciste umbilikusa).
Vjebe: Fizikalni pregled abdomena novoroeneta kod razli-
itih oboljenja i stanja neonatalnog perioda. Kliniki pregled
i dijagnosticiranje neonatalnih preponskih hernija, hidrokela
i umbilikalnih hernija. Fizikani pregled novoroenadi sa uro-
enim malformacijama prednjeg trbunog zida (gastroschiza i
omfalokela). Fizikalni pregled i utvivanje dijagnostikih karakte-
ristika umbilikalne regije u neonatalnom periodu, sa praktinim
izvoenjem terapeutskih procedura (granulomi ubilikusa, razliiti
oblici ostataka omfalomezenterinog duktusa).
2 sata
(DH)
4 sata
(DH)
petak Predavanje: Djeija urologija. Patologija ingvinalnog kanala.
Nesputeni testisi. Varikokela. Akutni skrotum.

Vjebe: Fizikalni pregled sa utvrivanjem specifnosti varikokela
djeije dobi. Fizikalni pregled sa prepoznavanjem razliitih oblika
nesputenih testisa u djeijoj dobi. Praktino plasiranje razliitih
vrsta urinarnih katetera u djeijoj dobi.
2 sata
(DH)
4 sata
(DH)
ponedeljak Predavanje: Kongentalne anomalije urogentalnog trakta. Ano-
malije bubrega. Anomalije pijeloureterinog spoja. Vezikourete-
ralni refuks. Anomalije uretre ( hipospadije, epispadije). Kriptor-
hizam. Kongenitalna hidrokela.
Vjebe: Prepoznavanje i analiza rentgenskih karakteristika sa
modalitetima tretmana uroenih anomalija urogenitalnog trakta
u djeijoj dobi. Fizikalni pregled sa intubiranjem uretralnih pro-
teza kod uroenih anomalija genitalija kod djece (hipospadije
penisa, epispadije kod djeaka i djevojica).
2 sata
(DH)
4 sata
(DH)
56
utorak Predavanje: Gastrointestinalna hirurgija djeije dobi. Akutni
abdomen. Apendicitis. Ileus. Invaginacija. Mekelov divertikulum.
Vjebe: Manuelne intubacije prirodnih tjelesnih otvora razliitim
sondama i protezama (nazogastrina sonda, aspiraciona sonda,
rektalna sonda). Prepoznavanje i analiza rentgenskih karakteri-
stika akutnih abdominalnih stanja dojenake i djeije dobi, sa
utvrivanjima modaliteta tretmana.
2 sata
(DH)
4 sata
(DH)
srijeda Predavanje: Kongentalne anomalije gastrointestinalnog trakta.
Atrezija ezofagusa. Atrezija tankog i debelog crijeva. Kongenitalni
megakolon. Atrezija anusa i rektuma. Atrezija unih puteva.
Vjebe: Prepoznavanje i analiza rentgenskih karakteristika akut-
nih uroenih i steenih abdominalnih stanja u neonatalnom
periodu (atrezija ezofagusa, kongenitalna dijafragmalna hernija,
atrezije tankog i debelog crijeva, atrezije rektuma, neonatalni
nekrotizirajui enterokolitis). Fizikani pregled novoroenadi sa
uroenim malformacijama prednjeg trbunog zida (gastroschiza
i omfalokela).
2 sata
(DH)
4 sata
(DH)
etvrtak Predavanje: Traume i opekotine u djeijoj dobi. Povrede mekih
tkiva. Povrede trbune duplje sa ili bez povrede parenhimnih i
upljih organa. Opekotine konzervativni i hirurki tretman.
Vjebe: Praktino upoznavanje sa karakteristikama hirurke
obrade rane kod djece. Procjena dubine i ekstenzivnosti opekoti-
na djeije dobi sa previjanjem.
2 sata
(DH)
4 sata
(DH)
petak Predavanje: Tumori u djeijoj dobi. Benigni i maligni tumori
(neuroblastom, nefroblastom)
Vjebe: Fizikalni pregled abdomena sa rentgenskim i specifnim
laboratorijskim karakteristikama najeih solidnih malignih
tumora abdomena, toraksa i retroperitoneuma u djeijoj dobi.
2 sata
(DH)
4 sata
(DH)
PLAN PREDMETA TORAKALNA HIRURGIJA
ponedeljak Predavanje: Semiologija, simptomatologija i dijagnostika u tora-
kalnoj hirurgiji. Torakohirurki aspekti najeih plunih oboljenja
(pluni karcinom, benigni tumori plua, pluni apsces, bronhiek-
tazije, pluna atelektaza, pluna ehinokokoza).
Vjebe: Fizikalni pregled grudnog koa kod torakohirurkog
pacijenta (inspekcija u mirovanju, inspekcija tokom respiracije,
palpacija respiratorne ekspanzije, palpacija taktilnog fremitusa,
palpacija udara sranog vrha, auskultacija plua, auskultacija srca).
2 sata
(TH)
4 sata
(TH)
57
utorak Predavanje: Torakohirurki aspekti najeih pleuralnih obo-
ljenja (pleuralni izliv, pleuralni empijem, spontani pneumotoraks,
tenzioni hipertenzivni pneumotoraks, pleuralni mezoteliom).
Hirurgija zida grudnog koa (tumori grudnog koa, infamatorna
oboljenja grudnog koa, kongenitalne razvojne anomalije grud-
nog koa pectus excavatum i pectus carinatum).
Vjebe: Inspekcija i palpacija vrata i aksile. Analiza ultrazvunog
nalaza vrata. Preoperativna priprema torakohirurkog bolesnika.
2 sata
(TH)
4 sata
(TH)
srijeda Predavanje: Povrede zida grudnog koa. Zatvorene povrede
grudnog koa (prelomi rebara, kontuzija grudnog koa, kom-
plikacije uzrokovane prelomima rebara, prelomi grudne kosti,
fail chest nestabilni kapak grudnog zida, hemotoraks, pluna
kontuzija, ruptura velikih disajnih puteva). Otvorene povrede
grudnog koa (otvoreni pneumotoraks).
Vjebe: Usvajanje terapeutskih vjetina. Torakocenteza (pleural-
na punkcija), torakalna drenaa, odstranjivanje torakalnog drena.
2 sata
(TH)
4 sati
(TH)
etvrtak Predavanje: Najea patoloka stanja traheje i bronha od hirur-
kog interesa. Strana tijela u traheo-bronhalnom stablu.
Najea patoloka stanja medijastinuma od hirurkog interesa
(tumori medijastinuma, sindrom gornje uplje vene, pneumome-
dijastinum)
Vjebe: Interpretacija grudnih radiograma (najea torakohi-
rurka oboljenja). Kontrastne radioloke metode, CT, NMR / MRI,
scintigrafja (skelet, plua), ultrazvune pretrage, SPECT.
2 sata
(TH)
4 sata
(TH)
petak Predavanje: Hirurka oboljenja dijafragme (kongenitalne dijafra-
gmalne hernije, ruptura dijafragme, dijafragmalna relaksacija).
VATS- videoasistirana torakalna hirurgija
Vjebe: PARCIJALNI ISPIT TREI DIO
Vjebe: PRAKTINI ISPIT TREI DIO
2 sata
(TH)
2 sata
2 sata
Sedmica 16. Zavrni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima
Sedmica
17-20.
Dopunska nastava i Popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augusta-
prve dvije
sedmice
septembra
Augustovsko-septembarski ispitni rok
58
Code: BAM 0902 Naziv predmeta: OTORINOLARINGOLOGIJA SA MAKSILOFACIJALNOM
HIRURGIJOM
Odgovorni nastavnik: Prof. dr. Adnan Kapidi
Uslovi za pohaanje nastave: Poloeni svi obavezni predmeti IV godine studija
1. Ciljevi predmeta Upoznati studenta sa klinikom slikom, dijagnostikim procedurama i
terapijskim mogunostima, kao i konzervativnim i operatvnim metoda-
ma lijeenja najeih:
oboljenja uha, grla i nosa sa paranazalnim upljinama
drijela sa tonzilama, pljuvanim lijezdama, grla
titne lijezde
benignih i malignih tumora navednuh organa,
alergiskim oboljenjima.
2. Svrha predmeta Nakon uspjeno zavrenog predmeta student e moi:
Prepoznati osnovne simptome i kliniku manifestacije otorinolaringo-
lokih (ORL) oboljenja i oboljenja iz oblasti maksilofacijalne hirurgije.
Izvriti pregled pacijenta i planirati dijagnostike procedure sa stanovi-
ta ljekara opte prakse koji je upuen u problematiku ORL i maksilofaci-
jalne hirurgije.
Planirati lijeenje oboljenja na osnovu znanja o osnovnim terapijskim
modalitetima u otorinolaringologiji i maksilofacijalnoj hirurgiji.
3. Moduli pred-
meta sa ciljevima
modula
Kroz nastavu iz predmeta OTORINOLARINGOLOGIJA SA MAKSILOFA-
CIJALNOM HIRURGIJOM student e usvojiti slijedea znanja:
Modul 1. Uvod u otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju,
historijat, te uzajamna veza sa drugim granama medicine
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa historijskim razvojem otorino-
laringologije i vezu sa drugim medicinskim oblastima.
Modul 2. Bolesti uha
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa embriologijom, hirurkom
anatomijom, upalama, tumorima, dijagnostikom, kao i nainima lijee-
nja bolesti uha.
Modul 3. Audiologija sa vestibulologijom
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa dijagnostikom oteenja sluha,
te nainima ispitivanja vrtoglavice i poremeaja ravnotee.
Modul 4. Bolesti nosa i paranazalnih sinusa
Cilj ovog modula je upoznati sa bolestima nosa i sinusa, dijagnostikim
metodama, a posebnu panji skrenuti na sinusogene komplikacije, te na
terapijske naine lijeenja navedenih oboljenja.
59
3. Moduli pred-
meta sa ciljevima
modula
Modul 5. Bolesti usne upljine, drijela sa tonzilama i lijezda sli-
novnica
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa oboljenjima usne upljine,
drijela sa tonzilama, te indikacijama i kontraindikacijama za adeno-
idektomiju i tonziloadenoidektomiju, kao i njihovim komplikacijama,
dijagnostikim metodama i terapijskim mogunostima.
Modul 6. Oboljenja facijalnog ivca, sa parezama ili paralizama
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa uzrocima pareza ili paraliza
linog ivca, dijagnostikim metodama, te hirurkim lijeenjem sa as-
pekta otorinolaringologa i maksilofacijalnog hirurga.
Modul 7. Povrede i frakture kostiju lica
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa vrstama povreda mekotikivnih
struktura, kostiju lica, povredama srednjeg masiva lica, frontalnog sinu-
sa i frakturama baze lobanje.
Modul 8. Oboljenja larinksa i traheje
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa svim oboljenjima larinksa i
traheje, metodama njihove dijagnostike i terapijskim mogunostima
lijeenja istih.
Modul 9. Fonijatrija
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa svim dijagnostiko-terapij-
skim mogunostima iz oblasti fonijatrije.
Modul 10. Bolesti titne lijezde i jednjaka
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa oboljenjima titne lijezde i
jednjaka, specifnim nainima interdisciplinarne dijagnostike i lijeenja.
Kroz nastavu iz predmeta OTORINOLARINGOLOGIJA SA MAKSILOFACI-
JALNOM HIRURGIJOM student e ovladati slijedeim vjetinama:
Vjetine koje treba znati praktino izvesti (zna kako i ini):
Protokolarni pristup pacijentu sa akutnim problemima iz otorinola-
ringologije i maksilofacijalne hirurgije (recentna stanja: guenja, krva-
renja)
Pravilno uzeti anamnestike podatke u elektivnim sluajevima
Uraditi kompletan pregled uha, nosa, grla i vratne regije
Ispitati senzibilitet kranijalnih nerava, a posebno: petog, sedmog,
osmog nerva.
Ispitati postojanje spontanog i pozicionog nistagmusa
Interpretirati testove ortostatike i dinamostatike.
Vjetine koje student treba poznavati (znati kako i kada):
1. Dijagnostike metode u otologiji
otomikroskopija i njene dijagnostiko-terapijske mogunosti
tumaenje i prepoznavanje promjena na radiolokim nalazima
vezanim za uho i njegove komplikacije (na Rtg snimku mastoida po
Schulleru, te piramida po Stenversu, promjena na CT-u srednjeg uha i
piramida, kao i otogernih komplikacija na CT-u ili MRI-u mozga)
60
3. Moduli pred-
meta sa ciljevima
modula
znaaj audiologije i vestubulologije u procjeni stanja i oboljenja uha i
njihovih komplikacija
naini lijeenja i operativne procedure iz oblasti otologije.
2. Dijagnostike i terapijske mogunosti lijeenja iz oblasti rinologije i
oboljenja sinusa
pravilno uzimanje briseva
aspiraciona terapija nosa i sinusa
prednja i stranja tamponada nosa
endoskopski naini pregleda nosa i sinusa
mogunosti FESS-a
ostale operativne metode (septoplastika, rinoseptoplastika, operacije
sinusa).
3. Dijagnostike i terapijske metode lijeenja bolesti usne upljine, drijela i
njima pripadajuih tonzila
uzimanje briseva gue
digitalna palpacija epifarinksa
indikacije i kontraindikacije za operaciju krajnika i adenoida, te njiho-
ve komplikacije
dijagnostiko-terapijske mogunosti u bolesti lijezda slinovnica
prepoznavanje oboljenja i komplikacija dentalne patologije
prepoznavanje i blagovremeno otkrivanje benignih i malignih obo-
ljenja i mogunosti njihovog lijeenja.
4. Dijagnostike procedure i lijeenje oboljenja larinksa i traheje
nain izvoenja indirektne laringoskopije i direktoskopije, mikrolarin-
goskopije i njihovih dijagnostiko-terapijskih mogunosti
postavljanje pravilne i blagovremene indikacije i nain izvoenja ur-
gentne traheotomije u lokalnoj i optoj anesteziji
nain rjeavanja pareza i paraliza glasnica
nain lijeenja i dijagnostike benignih i malignih tumora larinksa i
traheje
kroz onkoloku ambulantu upoznati i ostale terapijske mogunosti
iz oblasti kemoterapije i iradijacione terapije.
5. Upoznati se sa mogunostima fonijatrije i njenim znaajem u laringologi-
ji i znaaju logopeda u lijeenju poremeaja govora
6. Dijagnostike procedure iz oblasti audiologije i vestibulologije, kao i zna-
aj rane dijagnostike poremeaja sluha za pravilan razvoj govora
Nakon odsluane nastave iz predmeta Otorinolaringologija i maksilofaci-
jalna hirurgija student bi trebao usvojiti slijedee stavove:
Steeno znanje i ovladane vjetine pregleda otorinolaringolokog bole-
snika omoguavaju integriranje injenice za postavljanje radne dijagno-
ze oboljenja.
Ispravno i blagovremeno poduzete terapijske mjere su neophodne za
pravilno i adekvatno lijeenje odreenog oboljenja iz oblasti otorinola-
ringologije i maksilofacijalne hirurgije.
61
4. Metode uenja Nastava predmeta Otorinolaringologija i maksilofacijalna hirurgija e se
izvoditi u ukupnom fondu od 60 sati.
Predavanja: 15 sati otorinolaringologije i 5 sati maksilofacijalne hirurgije
Vjebe: 30 sati otorinolaringologije i 10 sati maksilofacijalne hirurgije
U okviru predvienog broja sati, odrae se i oblici kontinuirane provje-
re znanja (praktini ispit 1.dio i parcijalni ispit 1.dio).
5. Metode procje-
ne znanja
Provjera znanja studenata vrit e se kontinuirano u toku semestra i kao
zavrni ispit.
Kontinuirana provjera znanja obuhvata: praktini ispit prvi i drugi dio, te
parcijalni ispit prvi i drugi dio.
Praktini ispit 1.dio
Podrazumijeva procjenu usvojenih vjetina uzimanja anamneze, odno-
sno heteroanamneze i fzikalnog pregleda bolesnika odreenog kroz
module 1-5. Evaluacija usvojenih vjetina se vri kroz ispunjenje zada-
taka predhodno defniranih u listi provjere (check list). Svaki zadatak u
check listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).
Praktini ispit 2. dio
Praktini ispit drugi dio podrazumijeva procjenu usvojenih vjetina uzi-
manja anamneze i otorinolaringolokog i maksilofacijalnog pregleda
pacijenta obraenih kroz module 6-10. Evaluacija usvojenih vjetina
se vri kroz ispunjenje zadataka predhodno defnisanih u listi provjere
(check list). Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili negativ-
no (+/-).
Nakon praktinog ispita drugi dio, osvojeni plusevi ili minusi sa prak-
tinih ispita se prevode u bodove. Dvije pozitivne ocjene sa check lista
(2+) vrijede jedan bod i pribrajaju se ukupnom broju bodova postignu-
tim na svim praktinim ispitima. Dvije negativne ocjene (2-) sa check
lista vrijede jedan negativan bod, koji se oduzima od ukupnog broja
osvojenih bodova na svim praktinim ispitima.
kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student mora osvojiti najmanje
11 boda da bi se kompletan praktini ispit smatrao poloenim. Osvojeni
broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konane ocjene.
Parcijalni ispit 1.dio
Parcijalni ispit 1.dio podrazumijeva pismeni test sa 40 MCQ pitanja, a
ispitat e se znanje usvojeno kroz module 1- 5. Svaki taan odgovor nosi
1 bod, tj, ukupno 40 bodova. Da bi se ispit smatrao poloenim potrebno
je osvojiti najmanje 22 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim
bodovima pri formiranju konane ocjene.
Ukoliko student nije poloio parcijalni ispit, nepoloeno gradivo polae
na zavrnom ispitu.
62
5. Metode procje-
ne znanja
Parcijalni ispit 2. dio
Parcijalni ispit 2. dio je test sa 40 MCQ pitanja, koji obuhvata provjeru
znanja usvojenih kroz module 6-10. Svaki taan odgovor nosi 1 bod, a
maksimalan broj osvojenih bodova je 40. Da bi se ispit smatrao poloe-
nim student mora osvojiti najmanje 22 bodova. Osvojeni broj bodova
dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konane ocjene.
Zavrni ispit
Praktini dio zavrnog ispita podrazumijeva procjenu usvojenih vjetina
uzimanja anamneze i otorinolaringolokog i maksilofacijalnog pregleda
pacijenta, obraenih kroz sve module. Evaluacija usvojenih vjetina
se vri kroz ispunjenje zadataka predhodno defnisanih u listi provjere
(check list). Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili nega-
tivno (+/-).Dvije pozitivne ocjene sa check lista (2+) vrijede jedan bod
i pribrajaju se ukupnom broju bodova postignutim na svim praktinim
ispitima. Dvije negativne ocjene (2-) sa check lista vrijede jedan negati-
van bod, koji se oduzima od ukupnog broja osvojenih bodova na svim
praktinim ispitima.
provjere znanja iznosi 20. Student mora osvojiti najmanje 11 bodova da
bi se kompletan praktini ispit smatrao poloenim. Osvojeni broj bodova
se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konane ocjene.
Ukoliko student nije poloio samo parcijalni ispit prvi dio u toku seme-
stra, pismeni dio zavrnog ispita je test sa 40 MCQ pitanja, kojima e se
ispitati usvojena znanja kroz module 1-5. Svaki taan odgovor nosi 1
bod, tj, ukupno 40 bodova. Da bi se ispit smatrao poloenim potrebno
Ukoliko student nije poloio samo parcijalni ispit drugi dio u toku seme-
stra, pismeni dio zavrnog ispita je test sa 40 MCQ pitanja, kojima e se
ispitati usvojena znanja kroz module 6-10. Svaki taan odgovor nosi 1
bod, tj, ukupno 40 bodova. Da bi se ispit smatrao poloenim potrebno
Ukoliko student nije poloio ni jedan parcijalni ispit, pismeni dio zavr-
nog ispita ima 80 pitanja, kroz koja student moe osvojiti maksimalno 80
bodova. Da bi se ovaj dio ispita smatrao poloenim , tusent mora osvojiti
minimalno 44 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima
pri formiranju konane ocjene.
63
5. Metode procje-
ne znanja
Konana ocjena se zakljuuje prema ukupnom broju osvojenih bodova,
dobivenih kroz sve oblike provjere znanja:
65-74 boda
5(F) (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je neznatno vie rada) 50 - 54 boda
5(FX) (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je znatno vie rada) ispod 50 bodova
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije poloio praktine i parcijalne dijelove ispita u toku
semestra i na zavrnom ispitu, nepoloene dijelove polae na poprav-
nom ispitu.
Uslov za polaganje zavrenog pismenog dijela popravnog ispita je
predhodno poloen praktini dio ispita.
Svi poloeni dijelovi ispita se priznaju do kraja tekue akademske godine.
6. Literatura: Obavezna: Kapidi A. i saradnici. Otorinolaringologija. Arka Press, Sa-
rajevo, 2009.
Dopunska: Padovan, Kosokovi, Pansini, Poljak. Otorinolaringologija za
studente medicine i stomatologije. kolska knjiga, Zagreb,1991.
Proirena: Kapidi A, Mandilovi, Sarajli. Odabrana urgentna stanja u
otorinolaringologiji. Sarajevo, 2009.
7. Napomena

Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vjebe odravaju se prema izvedbenom programu nastave
na Klinici za Otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju (Katedra za
otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju).
Broj studenata po asistentu bi trebao biti izmeu 5 i 8. Raspored stude-
nata po grupama bit e na oglasnoj ploi amfteatra Medicinskog fakul-
teta i u holu Klinike za otorinolaringologiju i maksilofacijalu hirurgiju u
krugu KCUS, te ba web stranici fakulteta: www.mf.unsa.ba .
Opravdanost izostanka sa vjebi i predavanja dokazuje se validnim po-
tvrdama (maksimalno do 20% izistanaka).
Termin konsultacija za studente je svaki dan od 12-14 sati, uz prethodnu
najavu kod sekretarice Katedre za otorinolaringologiju i maksilofacijal-
nu hirurgiju ili putem e-mail Katedre: orl.prof.a.k@gmail.com
64
PLAN PREDMETA: OTORINOLARINGOLOGIJA
SA MAKSILOFACIJALNOM HIRURGIJOM
Sedmica 13. Oblik nastave i gradiva Broj
sati
ponedeljak Predavanje: Znaaj otorinolaringologije i maksilofacijalne hirurgije i
njena povezanost sa drugim oblastima medicine. Uho (Embriologija,
hirurka anatomija, funkcija i metode pregleda sa audiologijom).
Patologija vanjskog uha (povrede, strana tijela, upale i tumori).

Vjebe: Uvodne vjebe (radno mjesto otorinolaringologa sa potreb-
nim instrumentarijem, vrste pregleda: prednja i stranja rinoskopija,
orofaringoskopija, indirektna laringoskopija, otoskopija, palpacija
vrata).
Uzimanje anamnestikih podataka i formiranje istorije otorinolaringo-
lokog pacijenta. Otoskopija. Otomikroskopija (dijagnostiki i terapij-
ski znaaj).
2
4
utorak Predavanje: Bolesti srednjeg uha (malformacije, povrede, akutne i
hronine upale, otogene komplikacije, tumori srednjeg uha). Bolesti
unutarnjeg uha (uroene malformacije, povrede, upale, tumori unu-
tarnjeg uha i druga stanja: otoskleroza, neuronitis vestibularis, Morbus
Meniere, presbiakusis).
Vjebe: Audiologija sa vestibulografjom: uzimanje anamneze, kom-
pletan ORL pregled sa posebnim akcentom na otoskopiju, otvaranje
audiolokog kartona; audiometrija, otoakustika emisija sa posebnim
akcentom na njeno koritenje kod neonatalnog skrininga sluha, ABR;
timpanometrija sa izvoenjem stapedijalnih refeksa; izvoenje te-
stova ortostatike i dinamostatike, gledanje spontanog i pozicionog
nistagmusa pomou Frenzelovih naoala, izvoenje kalorijskog testa
i testa rotacije.
2
4
srijeda Predavanje: Nos i paranazalni sinusi (embriologija, anatomija, fziolo-
gija, uroene malformacije, deformacije nosa, ozljede nosa, krvarenje
iz nosa).
Vjebe: Pregled nosa i sinusa (uzimanje anamnestikih podataka
vezanih za oboljenje nosa i sinusa, prednja i stranja rinoskopija, radi-
oloke metode iz ove oblasti sa prikazom rtg snimaka nosnih kostiju,
prednja i stranja tamponada nosa).
2
4
etvrtak Predavanje: Bolesti nosa i sinusa. Akutne i hronine upale nosa i si-
nus, sinusogene komplikacije. Strana tijela nosa i sinusa. Tumori nosa
i sinusa.
2
65
etvrtak Vjebe: Rtg snimak paranazalnih sinusa, CT paranazalnih sinusa.
Vaenje stranih tijela iz nosa. Znaaj sinusoskopije i punkcije sinusa.
Repozicija nosnih kostiju i druge metode lijeenja oboljenja nosa i
sinusa.
4
petak Predavanje: Bolesti usta i drijela (embriologija, anatomija, fziologija,
metode pregleda). Akutne i hronine upale drijela i tonzila sa kom-
plikacijama.Tonsilektomija i adenotomija (indikacije i komplikacije).
Tumori usne upljine, drijela i tonzila.
Vjebe: Pregled usne upljine, drijela i tonzila. Uzimanje osnovnih
anamnestikih podataka za oboljenja usne upljine, drijela i tonzila.
Digitalna palpacija adenoidnih vegetacija u epifarinksu, hipofaringo-
grafja, znaaj CT i MRI u dijagnostici tumora i upalnih komplikacija iz
ovih oblasti. Postavljanje indikacije za tonzilektomiju i adenotomiju
(indikacije i kontraindikacije). Prikaz tonziloadenotomije u optoj
anesteziji.
2

4
Sedmica 14.
ponedeljak
Predavanje: Parcijalni ispit 1. dio
Vjebe: Praktini ispit 1. dio
2
4
utorak Predavanje: Oboljenja larinksa (embriologija, hirurka anatomija,
fziologija i metode pregleda). Akutne i hronine upale larinksa. Strana
tijela larinksa. Edem larinksa. Tumori larinksa.
Bolesti jednjaka, traheje i bronha (embriologija, anatomija, fziologija,
metode pregleda jednjaka, traheje i bronha)
Vjebe: Uzimanje anamnestikih podataka i naini pregleda larinksa
(indirektna laringoskopija i direktoskopija). Radioloka dijagnostika
larinksa i MLS kao dijagnostika i terapeutska metoda. Indikacije za
traheotomiju, vrste traheotomije, konikotomija, traheotomija (urgen-
tna traheotomija u lokalnoj anesteziji i planirana traheotomija u optoj
endotrahealnoj anesteziji).
2

4
srijeda Predavanje: Upale jednjaka. Strana tijela jednjaka, traheje i bronha.
Tumori jednjaka, traheje i bronha. Korozije jednjaka.
Predavanje (maksilofacijalna hirurgija): Povrede i frakture kostiju
lica: frakture srednjeg masiva lica (Le Fort I, Le Fort II i Le Fort III). Frak-
ture frontalnih sinusa. Frakture baze lobanje.
Vjebe: Uzimanje anamnestikih podataka oboljenja jednjaka, tra-
heje i bronha. Radioloka dijagnostika jednjaka, traheje i bronha, CT
dijagnostika. Ezofagoskopija u lokalnoj i optoj anasteziji u dijagno-
stike i terapijske svrhe. Bronhoskopija i vaenje stranih tijela traheje
i bronha.
1
1
2
66
srijeda Vjebe: Uzimanje anamnestikih ili heteroanamnestikih podataka o
nainu nastanka povrede, procjena stanja svijesti, procjena hitnosti di-
jagnostiko-terapijskih procedura. Dijagnostike procedure (rtg snimci
kostiju lica, CT dijagnostika kranijuma). Prikaz timskog pristupa rjea-
vanju povreda srednjeg masiva lica, frontalnog sinusa i baze lobanje
od strane otorinolaringologa, maksilofacijalnog hirurga, neurohirurga
i okuliste. Praenje stanja pacijenta sa gore navedenim povredama u
postoperativnom periodu, potreba eventualnih dodatnih dijagnosti-
ko-terapeutskih procedura.
2
etvrtak Predavanje: Fraktura orbite: fraktura orbitalnog poda i fraktura ivice
orbite. Fraktura zigomatine kosti. Fraktura mandibule i laceracije lica.
Neuralgija n. trigeminusa. Pareze i paralize facijalnog nerva.
Vjebe: Uzimanje anamnestikih podataka o nainu nastanka po-
vrede. Dijagnostika nastalih povreda: Rtg snimci i CT dijagnostika
kranijuma. Timski pristup rjeavanju navedenih povreda lica od strane
otorinolaringologa, maksilofacijalnog hirurga, neurohirurga i okuliste.
Postoperativni nain praenja gore navedenih povreda.
Uzimanje anamnestikih podataka o duini trajanja i eventualnog po-
navljanja trigeminalne neuralgije, timski pristup procjene dijagnosti-
ko-terapeutskih procedura od strane otorinolaringologa, maksilofaci-
jalnog hirurga, neurohirurga i okuliste. Obrada pacijenta sa parezom ili
paralizom facijalnog nerva, pravilna procjena da li se radi o centralnoj
ili perifernoj paralizi facijalnog nerva, pravilna procjena u ijoj nadle-
nosti je dalji tok dijagnostike i lijeenja (neurologa ili otorinolaringo-
loga). Obrada pacijenta sa oboljenjima pljuvanih lijezda (infektivna
oboljenja, sijalolitijaza, autoimuna oboljenja, odreivanje dijagnosti-
ko-terapijskog plana. Obrada pacijenta sa oboljenjem titne lijezde,
timski rad sa specijalistima nuklearne medicine (laboratorijska obrada,
hormonalni status titne lijezde, ultrazvuni nalaz i scintigrafja titne
lijezde). Odreivanje hirrukog ili konzervativnog naina lijeenja.
2

4
petak Predavanje:. Bolesti pljuvanih lijezda. Oboljenja titne lijezde. Ciste
vrata. Fonijatrija.
Vjebe: PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO
Vjebe: Praktini ISPIT DRUGI DIO
2
2
2
Sedmica 16. Zavrni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima
Sedmica
17 - 20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augusta-
prve dvije
sedmice
septembra
67
IZBORNI PREDMETI DEVETOG SEMESTRA
Code: BAM 0903 Naslov predmeta: Spinalna hirurgija
Status: izborni Ukupno sati: 30
Odgovorni nastavnik: Doc.dr. Kemal Dizdarevi
Uslovi za pohaanje nastave: Poloeni obavezni predmeti IV godine studija
1. Ciljevi predmeta Ciljevi predmeta su:
- upoznavanje studenata sa klinikim pristupom pacijentu sa spinal-
nom strukturalnom lezijom
- upoznavanje studenata sa bazinim hirurkim i dijagnostikim prin-
cipima vezanim za lijeenje spinalnih lezija
- upoznavanje studenata sa konceptom osnovnog mikroneurohirur-
kog tretmana
- upoznavanje studenata sa konceptom intrumentacije kime
- ovladavanje bitnim teoretskim znanjima i jednostavnim praktinim
vjetinama potrebnim za prepoznavanje i urgentno osnovno tera-
pijsko djelovanje kod spinalnih lezija
- praktino upoznavanje studenata sa najee koritenim operativ-
nim spinalnim hirurkim zahvatima
- ovladavanje osnovama vjetine trijae urgentnih pacijenata sa spi-
nalnom lezijom
- adekvatno pozicioniranje znanja u opehirurki i opemedicinski
kontekst
- razvijanje vjetine komuniciranja, kako sa pacijentima, tako i sa
ostalim medicinskim osobljem involviranim u svakodnevni tretman
pacijenata sa spinalnom lezijom.
2. Svrha predmeta Nakon uspjeno zavrenog predmeta student e:
- stei znanja o fundamentalnim vjetinama koji se odnose na pristup
spinalnoj leziji
- ovladati klinikim znanjima koja omoguavaju cjelovito razumijeva-
nje osnovnih problema kod pacijenata sa spinalnim lezijama koji se
susreu na nivou ope medicinske prakse
- dobiti koherentnu osnovu za buduu eventualnu dodatnu edukaci-
ju iz spinalne hirurgije.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu iz predmeta SPINALNA HIRURGIJA student e stei
slijedea znanja:
Modul 1. Dijagnostika obrada pacijenta sa spinalnom lezijom
Cilj modula je upoznati studenta sa neurolokim pregledom pacijenta
sa spinalnom lezijom, te znaajem osnovnih radiolokih i neurolokih
pretraga kod ovakvih stanja.
68
3. Ishodi uenja Modul 2. Degenerativna kima
Cilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, simptomatolo-
gijom, dijagnostikom i lijeenjem pacijenata sa degenerativnim obo-
ljenjima kimenog stuba.
Modul 3. Spinalni tumori i vaskularne lezije
Cilj modula je upoznati studenta sa karakteristikama spinalnih tumora
i vaskularnih lezija, njihovom dijagnostikom i lijeenjem.
Modul 4. Kongenitalne skolioze, abnormalnosti kraniovertebralne
junkcije i gornje cervikalne kime, Paget-ova bolest kime
Cilj modula je upoznati studenta sa klinikom prezentacijom, dijagno-
stikom i hirurkim tretmanom gore navedenih oboljenja.
Modul 5. Spinalni disrafzmi, siringomyelia, Chiari II
Cilj modula je upoznati studenta sa kongenitalnim i steenim malforma-
cijama spinalnog kanala, nainima dijagnostike i hirurkim tretmanom.
- nainiti pregled pacijenta sa spinalnom lezijom
- prepoznati akutnu paraplegiju i navesti njene implikacije
- pristupiti pacijentu sa bolom u donjem dijelu lea
- klinika klasifkacija intraspinalnih tumora
- pristup djetetu sa spinalnim disrafzmom
- prepoznati otvoreni spinalni disrafzam
znaaj i tehnika lumbalne punkcije
skala gradiranja miine snage, ASIA motorni skor sistem, ASIA
standard za senzitivni nivo oteenja sa odreivanjem segmenta
modine prema dermatomskoj distribuciji
uloga mikrohirurgije u tretmanu spinalnih lezija
koncept instrumentacije kime
vrste spinalnih infekcija i najee postoperativne infekcije
klasifkacija i klinika slika spinalnih arteriovenskih malformacija i
fstula
karakteristike i tretman kongenitalnih skolioza
Prepoznavanje i zbrinjavanje spinalnih povreda i oboljenja, te bla-
govremeni tretman su uslov za uspjeh izljeenja pacijenta.
Pravovremeno prepoznavanje kongenitalnih i steenih anomalija
kimenog stuba doprinosi uspjehu izlijeenja.
Spinalne povrede i malformacije zahtijevaju multidisciplinarni pristup.
4. Metode uenja Nastava se izvodi u obliku:
predavanja (10 sati ):
ex catedra (svi studenti) = 8 sati (EC)
interaktivno uenje kroz seminar = 2 sata(IU)
69
4. Metode uenja vjebe (20 sati) sa manjim grupama studenata (do 6)
a) demostrativne = 15 sati
b) interaktivno rjeavanje klinikih problema i ostalo
(pitanja i nejasnoe, uvid u literaturu i diskusija o
aktualnim temama) = 5 sati
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata e se vriti kontinuirano i kao zavrni ispit.
Kontinuirana provjera znanja obuhvata praktini ispit i parcijalni ispit.
Praktini ispit
Praktini ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vjetina kroz module
1-5. Evaluacija usvojenih vjetina e se vriti kroz ispunjenje zadataka
prethodno defnisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi
odreeni broj bodova. Ukupan broj bodova koje student moe usvojiti
u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student
mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktini ispit smatrao po-
loenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formi-
ranju konane ocjene.
Parcijalni ispit
Na parcijalnom ispitu ispitat e se usvojena znanja kroz module 1-5.
Pismeni dio ispita je test koji sadri 40 MCQ pitanja. Svaki taan MCQ
odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student moe
osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit e se smatrati poloenim uko-
liko student stekne minimalno 44 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zakljuuje kona-
na ocjena.
Zavrni ispit
Ukoliko student nije poloio parcijalni ispit ili je nezadovoljan
dobivenom ocjenom na parcijalnom ispitu, pristupa polaganju
zavrnog ispita.
Na zavrnom ispitu ispitat e se znanja usvojena kroz module 1-5. Pi-
smeni dio zavrnog ispita je test koji sadri 40 MCQ pitanja. Svaki taan
MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student
moe osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit e se smatrati poloenim
ukoliko student stekne minimalno 44 boda.
na ocjena.
70
5. Metode procjene
znanja
65-74 boda
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije poloio dijelove ispita u toku semestra i na zavr-
nom ispitu, nepoloene dijelove polae na popravnom ispitu. Pri tome
se usvojene vjetine evaluiraju kroz listu provjere, kojom student moe
osvojiti ukupno 20 bodova. Da bi se praktini ispit smatrao poloenim,
student mora osvojiti najmanje 11 bodova. Osvojeni broj bodova se
dodaje ostalim bodovima pri formiranju konane ocjene.
Uslov za polaganje pismenog dijela popravnog ispita je predhod-
no poloen praktini dio ispita.
Pismeni dio popravnog ispita je test za nepoloeno gradivo, koji ima
40 MCQ pitanja. Svaki taan odgovor na MCQ pitanje nosi 2 boda.
Maksimalan broj bodova koje student moe stei na ovom ispitu je 80.
Minimalan broj bodova, da bi se ispit smatrao poloenim, iznosi 44.
na ocjena.
6. Literatura Obavezna:
Konjhodi F. i suradnici: Hirurgija. NIR, Sarajevo 2001.
Proirena:
imunovi V. Neurokirurgija. Medicinska naklada, Zagreb 2008.
Dopunska:
1. Paladino J. Kompendij neurokirurgije. Medicinska biblioteka, Za-
greb, 2004.
2. Konjhodi F. Kongenitalne anomalije nervne cijevi. U: Dizdarevi S.
Hirurgija kongenitalnih anomalija. NIR, Sarajevo, 1997.
71
7. Napomena: Svi oblici nastave su obavezni.
stave na Klinici za neurohirurgiju KCUS. Broj studenata po asistentu
je izmeu 5 i 8 (optimalno 6), a broj pacijenata po studentu je 10.
Raspored studenata po grupama bit e na oglasnoj ploi Amfteatra
Medicinskog fakulteta u krugu KCU i na web stranici Fakulteta; www.
mf.unsa.ba .
Student moe maksimalno imati 20% opravdanih izostanaka sa nasta-
ve, koje dokazuje validnim ljekarskim uvjerenjem.
najavu kod sekretara Katedre za hirurgiju ili na e-mail: katedra.hirur-
gija@yahoo.com
72
PLAN PREDMETA: SPINALNA HIRURGIJA
sati
ponedeljak Predavanje : Dijagnostika obrada pacijenta sa spinalnom lezijom
Vjebe: Neuroloki pregled pacijenata sa spinalnom lezijom, znaaj
EMNG-a, tumaenje radiografje kime, MRI i CT, CT/ mijelografja kod
spinalnih lezija, analiza spinalnog likvora. Gradiranje i anatomska
lokalizacija lezije kimene modine prema relevantnim skalama (skala
gradiranja miine snage, ASIA skala oteenja, ASIA motorni skor
sistem, ASIA standard za senzitivni nivo oteenja sa odreivanjem
kljunih taki senzibiliteta odnosno odreivanje segmenta modine
prema dermatomskoj distribuciji.
Provjera znanja kroz interaktivno postavljanje anatomske dijagnoze
prema nivou spinalne lezije
2
4
utorak Predavanje: Degenerativna kima
Seminar: Bol u donjem dijelu lea (low back pain) sa hirurkim opci-
jama tretmana
Vjebe: Protruzija, hernija, ekstruzija i unutranja disrupcija diskusa
(vratni, torakalni i lumbalni kanal) i uloga minimalno invazivnih pro-
cedura (mikrohirurgija i intradiskalne procedure) u njenom tretmanu
+ degenerativna i istmina spondolisteza sa instrumentacijom. Upo-
znavanje sa neurohirurkom operativnom salom za spinalnu hirurgiju,
mikroskopom i mikroinstrumentima. Opserviranje mikrohirurkog
operativnog zahvata - mikrodiskektomije na lumbalnom ili vratnom
nivou. Provjera znanja kroz interaktivno rjeavanje klinikog zadatka
kod pacijenta sa bolom u donjem dijelu lea.
1
1
4
srijeda Predavanje: Spinalni tumori i vaskularne lezije
Seminar : Spinalni kompresivni sindromi
Vjebe: Spinalni tumori (ekstraduralni, intraduralni ekstramedularni
i intraduralni intramedularni). Spinalne vaskularne strukturalne lezije
(spinalne arteriovenske malformacije i fstule, spinalne aneurizme):
hirurka morfologija i fziologija, klinika i mikrohirugija. Provjera znanja
kroz interaktivno postavljanje orijentacione dijagnoze kod pacijenta sa
kompresivnim spinalnim sindromom.
1
1
4
73
etvrtak Predavanje: Kongenitalne skolioze, abnormalnosti kraniovertebralne
junkcije i gornje cervikalne kime; Paget-ova bolest kime; spinalne
infekcije. Spinalni disrafzmi, siringomijelija, Chiari 2

Vjebe: Upoznavanje sa ortopedskom operacionom salom za spinal-
nu hirurgiju i najee koritenim instrumentima i implantatima, te
opremom za intraoperativni monitoring.
Analiza klinikih indikatora spinalne infekcije. Lumbalna punkcija, kon-
tinuirana vanjska lumbalna drenaa. Provjera znanja kroz interaktivno
odluivanje o potrebi izvoenja dijagnostike i terapijske lumbalne
punkcije/drenae i kroz analizu radiografje kod skolioza.
2
4
petak Vjebe: Upoznavanje sa lipomijelomeningokelama, meningokelama,
spinalnim lipomom, mijelocistokelama, uzapenom modinom (tethe-
red cord), dijastematomijelijom, spinalnim dermalnim sinusom, mije-
lomeningokelama; siringomijelijom; Chiari 2 malformacijom. Pristup
djetetu sa spinalnim disrafzmom.
Vjebe: Praktini ispit
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT
1
3
2
Sedmica 16. Zavrni ispit
Sedmica
17-20.
Zadnja
sedmica
augusta-
prve dvije
sedmice
septembra
74
Code: BAM 0904 Naslov predmeta: DJEIJA ORTOPEDIJA
Nivo:dodiplomski Godina: V Semestar: IX ECTS kredita: 2
Status: izborni
Odgovorni nastavnik: Prof. dr. Ismet Gavrankapetanovi
1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je upoznati studenta sa pruanjem pomoi i prevencijom
oboljenja lokomotornog sistema kod djece u okviru preporuenih nor-
mi i standarda.
2. Svrha predmeta Osposobiti studente da poveu svoja znanja iz fundamentalnih nauka
sa klinikim predmetima u obimu koji je neophodan za prepoznavan-
je, prevenciju i lijeenje oboljenja iz domena djeije ortopedije.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu izbornog predmeta DJEIJA ORTOPEDIJA student e
usvojiti sljedea znanja:
Modul 1. Uvod u djeiju ortopediju
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovama patolokih zbivanja u
kotano-miinom sistemu djeteta od poroda do kotane zrelosti.
Modul 2. Utvrivanje oboljenja i klinikih promjena kotano-
zglobnog sistema kod djece
Cilj modula je upoznati studenta sa klinikim parametrima i manifesta-
cijama te ortopedskim oboljenjem djeteta.
Modul 3. Upoznavanje sa principima i postupcima lijeenja djete-
ta sa kotano-zglobnim oboljenjem
Cilj modula je upoznati studenta sa primjenom postupaka i vjetina u
tretmanu oboljenja ili povreda.
Modul 4. Prevencija deformiteta
Cilj modula je upoznati studenta sa specifnostima najeih poreme-
aja kuka, statikih promjena stopala i deformiteta kime u pedijatrij-
skoj populaciji.
Modul 5. Kotani tumori djeije dobi
Cilj modula je upoznati studenta sa najeim kotanim tumorima
djeije dobi, simptomatologijom, dijagnostikom I nainom lijeenja.
Kroz predmet DJEIJA ORTOPEDIJA student e usvojiti slijedee vje-
tine:
1. Ortopedski pregled novoroeneta
2. Ortopedski pregled starijeg djeteta
3. Fizikalni testovi
4. Mjerenje pokretljivosti zglobova kod djece
5. Imobilizaciona sredstva, korektivni gipsevi kod pojedinih oboljenja
6. Funkcionisanje perfuzione drenae
7. Principi indirektne ekstenzije kod konzervativnog lijeenja
75
3. Ishodi uenja 8. Postavljanje ortopedskih pomagala
9. Analiza hoda od cerebralne paralize
1. Ovladati nainom pravilne procjene oboljenja kotano-
zglobnog sistema kod djece
2. Ispravno poduzeti mjere prevencije pojedinih oboljenja
3. Savladati algoritam lijeenja najeih oboljenja
Pravovremeno i pravilno prepoznavanje oboljenja lokomotornog
aparata kod djece uslovit e pravilnu trijau i bolje ishode lijeenja
oboljelih.
Pravilno rukovoenje lokomotornom traumom u pedijatrijskoj dobi je
od bitne vanosti u prevenciji komplikacija i sekvela.
Esencijalno je prepoznati osnovne simptome tumora kotanog sistema
djeijeg doba.
4. Metode uenja Nastava se izvodi u obliku
-Predavanja (10 sati) za sve studente
-Vjebe (20 sati) za grupe ne vee od 7 studenata
5.Metode procjene
znanja
Praktini ispit
mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktini ispit smatrao polo-
enim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formira-
nju konane ocjene.
Parcijalni ispit
Na zavrnom ispitu ispitat e se usvojena znanja kroz module 1-5. Pis-
meni dio zavrnog ispita je test koji sadri 40 MCQ pitanja. Svaki taan
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zakljuuje konana
ocjena.
Zavrni ispit
zavrnog ispita.
76
5.Metode procjene
znanja
Na zavrnom ispitu ispitat e se znanja usvojena kroz module 1-5. Pis-
meni dio zavrnog ispita je test koji sadri 40 MCQ pitanja. Svaki taan
ocjena.
65-74 boda
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije poloio dijelove ispita u toku semestra i na
zavrnom ispitu, nepoloene dijelove polae na popravnom ispitu. Pri
tome se usvojene vjetine evaluiraju kroz listu provjere, kojom stu-
dent moe osvojiti ukupno 20 bodova. Da bi se praktini ispit smatrao
poloenim, student mora osvojiti najmanje 11 bodova. Osvojeni broj
bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konane ocjene.
ocjena.
1. Gavrankapetanovi I. i sar. Osnovi djeije ortopedije. Svjetlost, Sara-
jevo, 2001.
2. ibo S. Ortopedija. Je, Sarajevo, 2001.
Dopunska:
1. Vukainovi Z. i sar. Djeija ortopedija. Banjica, Beograd, 1999.
Proirena:
1. Matasovi . Djeija ortopedija. kolska knjiga, Zagreb, 1986.
77
7. Napomena Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vjebe odravaju se prema programu nastave u odgova-
rajuim nastavnim bazama Katedre za hirurgiju.
Broj studenata po asistentu 5 -6. Raspored studenata po grupama bie
na oglasnoj tabli Amfteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCUS-u i na
web stranici fakulteta: www.mf.unsa.ba .
Bez uredne sanitarne knjiice nije mogue pohaati vjebe.
Opravdanost izostanka sa nastave se dokazuje valjanim potvrdama.
Student moe imati maksimalno 20% izostanaka sa nastave uz ljekar-
sko opravdanje.
Konsultacije sa studentima su svaki dan od 12 14 sati uz prethodni
dogovor sa nastavnikom ili putem e-mail: katedra.hirurgija@yahoo.com
78
PLAN PREDMETA: DJEIJA ORTOPEDIJA
sati
ponedeljak Predavanje : Uvod u djeiju ortopediju, dijagnostika, lijeenje.
Poremeaj rasta kosti, postraumatska stanja. Torticollis.
Vjebe: Anamneza, kliniki pregled, radioloka dijagnostika.
Principi postavljanja indirektne ekstenzije kod djece.
2
4
utorak Predavanje: Cerebralna paraliza. Razvoj najeih tipova cerebralne
paralize. Lezije plexus brachialis-a kod novoroeneta.
Vjebe: Testovi za procjenu motorne funkcije. Imobilizacija.
Analiza hoda, blokada sa botox-om, AFO ortoze, terapijski gips.
2
4
srijeda Predavanje: Djeiji kukovi, poremeaj kolodijafzarnog ugla.
Sklizue femoralne epifze. Neonatalni septini artritis.
Vjebe: Mjerenje pokreta u kukovima, test rotacije.
Interpretacija CT i MRI kukova, EHO kukova, gipsane gaice, princip
protone drenae, punkcija zgloba.
2
4
etvrtak Predavanje: Problem djeijeg stopala. Najei ortopedski tumori
kod djece.
Ewing sarkom, Osteoblastom, Osteid osteoma, Egzostoze.
Vjebe: Kliniki pregled pes eqinovarusa, rtg evaluacija, korektivni
gipsevi, udlage, postavljanje ortoza.Vrste ortopedskih uloaka.
2
4
petak Vjebe: interpretacija laboratorijskih nalaza, RTG, CT, MRI, biopsija
Vjebe: PRAKTINI ISPIT
1
3
2
Sedmica
17-20.
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
79
Code: BAM 0905 Naslov predmeta: SPORTSKA TRAUMATOLOGIJA
Odgovorni nastavnik: Prof. dr. Ismet Gavrankapetanovi
1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je upoznati studenta sa primjenom osnovnih principa
prevencije, dijagnostike i lijeenja sportskih povreda.
2. Svrha predmeta Osposobiti studente da poveu svoje znanje iz fundamentalnih nauka
sa klinikim predmetima u obimu koji je neophodan za prepoznavanje
i preduzimanje odgovarajuih postupaka kod specifnih povreda
sportista i rekreativaca. Obuiti studenta da se ozljede tretiraju prema
savremenim struno-naunim saznanjima.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu izbornog predmeta Sportska traumatologija student e
usvojiti slijedea znanja:
Modul 1. Uvod u sportsku traumatologiju
Cilj modula da upoznati studenta sa mehanizmima nastanka, dija-
gnostikom i lijeenjem sportskih ozljeda, te mogunostima njihove
prevencije.
Modul 2. Povreda sportista i rekreativaca
Cilj modula je upoznati studenta sa klinikim parametrima i specif-
nim manifestacijama povreda kod rekreativaca i sportaa i uvijek pri-
sutnim zahtjevom za to ranijim povratakom sportskim aktivnostima.
Modul 3. Principi i postupci zbrinjavanja sportskih povreda
Cilj modula je upoznati studenta sa postupcima i vjetinama, koji se
primjenjuju pri povredama u pojedinim sportovima.
Modul 4. Koljeno - najea povreda u sportu
Cilj modula je upoznati studenta sa mehanizmima nastanka najeih
sportskih ozljeda, mogunostima njihove prevencije, te usvajanjem
algoritma dijagnostike i lijeenja povrede koljena.
Kroz predmet SPORTSKA TRAUMATOLOGIJA student e usvojiti
slijedee vjetine:
1. Pregled povrijeenog u sportskim aktivnostima
2. Procjena stanja povrijeenog
3. Imobilizacija sportskih povreda
4. Zavoji i previjanje
5. Transport povrijeenog sa terena ili dvorane
6. Primarna obrada rane
7. Tehnika bandae
80
3. Ishodi uenja Vjetine koje student treba poznavati (zna kako i kada):
1. Kliniki pregled povrijeenog koljena
2. Principi artroskopije koljena
Nakon odsluane nastave student bi trebao usvojiti slijedee
stavove:
1. Ovladavanje nainom pravilne procjene sportske povrede uslovit e
bolje ishode lijeenja povrijeenih sportaa.
2. Ispravno poduzimanje svih potrebnih terapijskih mjera u trenutku
povrede, kao to su bandaa, transportna imobilizacija, primarna
obrada rane na terenu je od esencijalne vanosti u prevenciji kom-
plikacija i sekvela sportskih povreda.
- predavanja 10 sati za sve studente i
- vjebi 20 sati za grupe, ne vee od 7 studenata u grupi u sportskoj
ambulanti, gipsaoni, sali za male operacijske zahvate, odjelu radi-
oloke dijagnostike, sali za operaciju - artroskopski zahvati, posjet
ambulanti sportskih klubova.
5. Metode procjene
znanja
Praktini ispit
mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktini ispit smatrao
poloenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri for-
miranju konane ocjene.
Parcijalni ispit
Na parcijlnom ispitu ispitat e se usvojenih znanja kroz module 1-4.
Pismeni dio parcijalog ispita je test koji sadri 40 MCQ pitanja. Svaki
taan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje
student moe osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit e se smatrati
poloenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda.
na ocjena.
Zavrni ispit
zavrnog ispita.
81
5. Metode procjene
znanja
Na zavrnom ispitu ispitat e se usvojena znanja kroz module 1-4. Pi-
na ocjena.
65-74 boda
POPRAVNI ISPIT
Uslov za polaganje pismenog dijela popravnog ispita je predhod-
no poloen praktini dio ispita.
Pismeni dio popravnog ispita je test za nepoloeno gradivo, koji ima 40
MCQ pitanja. Svaki taan odgovor na MCQ pitanje nosi 2 boda. Maksi-
malan broj bodova koje student moe stei na ovom ispitu je 80. Mini-
malan broj bodova, da bi se ispit smatrao poloenim, iznosi 44. Osvojeni
broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zakljuuje konana ocjena.
1. Elabjer E. Sportska traumatologija, prirunik stalnog
medicinskog usavravanja. Zagreb: Medicinska naklada, 2007.
2. Hadiahmetovi Z, Varva Hadiahmetovi N.
Traumatologija. Avicena, Sarajevo, 2005.
Dopunska:
1. Peina M i Heimer S. portska medicina. Naprijed, Zagreb, 1995.
2. Peina M. Sindromi prenaprezanja. Globus, Zagreb, 1992.
3. ibo S.Ortopedija, Je, Sarajevo, 2001.
82
6. Literatura Proirena:
1. Peina M i sur. Ortopedija, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.
2. Vukainovi Z. i sur. Specijalna ortopedija. Banjica, Beograd, 2004.
7.Napomena Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vjebe odravaju se prema izvedbenom program nastave
u odgovarajuim nastavnim bazama Katedre za hirurgiju.
Broj studenata po asistentu 5 -6. Raspored studenata po grupama bit
e na oglasnoj tabli Amfteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCUS-a i
na web stranici Fakulteta: www.mf.unsa.ba
sko opravdanje.
Konsultacije sa studentima je svaki dan od 12 14 sati uz prethodni
dogovor sa nastavnikom, e-mail: katedra.hirurgija@yahoo.com
83
PLAN PREDMETA: SPORTSKA TRAUMATOLOGIJA
sati
ponedeljak Predavanje: Uvod u sportsku traumatologiju. Defnicija sportske oz-
ljede. Znaaj sportske medicine i sportske traumatologije za vrhunske
sportae i rekreativce, uestalost ozljeda. Vanost ispravne i pravovre-
mene dijagnostike pojedinih ozljeda. Odnos sporta - lijenik - trener.
Vjebe:Kliniki pregled povrijeenog sportaa ili rekreativca. Tran-
sport povrijeenog, imobilizacija.
2
4
utorak Predavanje: Povreda glave i vrata. Povreda kraljenice u sportu.
Vjebe: Primarna obrada rane na sportskom terenu, zavoji. Bandaa,
plasiranje ortoza.
2
4
srijeda Predavanje: Povrede gornjeg ekstremiteta
Vjebe: Imobilizacija sportskih povreda, funkcionalni testovi.
2
4
etvrtak Predavanje: Povreda donjeg ekstremiteta. Sindrom bolne prepone,
prijelomi zamora, sindrom prenaprezanja u specifnim sportovima.
Vjebe: Zavoji, kliniki pregled najeih sportskih povreda koljena
i funkcionalni testovi. Prisustvo operativnom zahvatu artroskopije
koljena.
2
4
petak Vjebe: Interpretacija RTG snimka karlice. Eho tetiva. MRI koljena.
1
3
2
Sedmica
17-20.
Zadnja
sedmica
augusta-
prve dvije
sedmice
septembra
84
Code: BAM 0906 Naslov predmeta: AKUTNI ABDOMEN
Nivo: dodiplomski Godina: V Semestar: IX ECTS kredita:2
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Haris Tanovi
1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je upoznati studenta sa prepoznavanjem, dijagnosti-
kom, te hirurkim lijeenjem akutnog abdomena. Akcenat se stavlja na
pravilno usmjerene dijagnostike postupke, potrebne terapijske aktiv-
nosti u pre i postoperativnom toku plana borbe za odravanje normal-
nog fziolokog miljea, spoznajama tehnika operativnih zahvata, kao i
mjerama neposrednih i daljih postoperativnih aktivnosti.
2. Svrha predmeta Osposobiti studenta da povezivanjem svojih znanja i vjetina iz ranijih
predmeta stekn znanja o opim pravilima dijagnostikih i terapijskih
procedura, u cilju uspjenog lijeenja bolesnika oboljelog od akutnog
abdomena. Mora ovladati odreenim tehnikama dijagnostikih i terapij-
skih postupaka kod pacijenata sa akuntim abdomenom.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu predmeta AKUTNI ABDOMEN student e usvojiti slije-
dea znanja:

Modul 1. Hirurgija peritoneuma, peritonitis
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa osnovnim karakteristikama
upale potrbunice, njenom etiologijom, klinikom slikom, dijagnosti-
kom i hirurkom terapijom.
Modul 2. Hirurgija ileusa (dinamiki i paralitiki)
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa osnovnim karakteristikama
ileusa, njegovom etiologijom, klinikom slikom, dijagnostikom i hirur-
kom terapijom.
Modul 3. Infamatorne bolesti crijeva kao uzrok akutnog abdome-
na (IBD)
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa osnovnim vrstama upalnih
bolesti crijeva (IBD), njihovim karakteristikama, etiologijom, klinikom
slikom, dijagnostikom i hirurkom terapijom.
Modul 4. Mezenterijalna tromboza
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa etiologijom, klinikom sli-
kom, dijagnostikom i hirurkom terapijom mezenterijalne tromboze.
Modul 5. Abdominalni kompartment sindrom
Upoznati studenta sa osnovnim karakteristikama i etiologijom abdo-
minalnog kompartment sindroma, uzrocima, dijagnostikim modalite-
tima, terapijom i prognozom.
Kroz predmet Akutni abdomen student e usvojiti slijedee vjetine:
85
3. Ishodi uenja Vjetine koje student treba znati praktino izvesti (zna kako i ini):
- dijagnostiki protokol
- terapijski protokol
- medikamentozna terapija
- osnovna operativna terapija
- pravilno informisanje pacijenta o oboljenju, dijagnostikom i
terapijskom protokolu, te ishodu i daljim preporukama za lijeenje
- operativna terapija sa izborom operativne procedure na osnovu
vodia svakog oboljenja
Kroz nastavu predmeta Akutni abdomen student e usvojiti slijedee
stavove:
1. Osnova dobrog ljekara praktiara je da shvati, pravilno
prepozna i uputi pacijenta sa akutnim abdominalnim oboljenjem
u bolnicu sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zatite.
2. Samo pravovremeno prepoznavanje klinike slike akutnog
abdomena uslov je uspjenog lijeenja i ishoda.
4. Metode uenja Nastava se izvodi u obliku
-Predavanja (10 sati) za sve studente
-Vjebe (20 sati) za grupe ne vee od 6 studenata
U toku trajanja praktine nastave studentu e biti omogueno samo-
stalno uenje na pacijentima u stvarnim situacijama uz nadgledanje
asistenta, nastavnika.
5. Metode provjere
znanja
Praktini ispit
Parcijalni ispit
Na parcijalom ispitu ispitat e se usvojena znanja kroz module 1-5.
Pismeni dio parcijalnog ispita je test koji sadri 40 MCQ pitanja. Svaki
na ocjena.
86
5. Metode provjere
znanja
Zavrni ispit
zavrnog ispita.
na ocjena.
65-74 boda
POPRAVNI ISPIT
na ocjena.
87
Gavrankapetanovi I. i sar. Hirurgija ABC. NIR, Sarajevo, 2010.
Konjhodi F. i sar. Hirurgija za studente medicine i stomatologije. NIR,
Sarajevo, 2001.
Dopunska:
Kandi Z. i sar. Hirurgija ano-rektalnih oboljenja, Medicinski fakulteta
Univerziteta Sarajevo, 2010.
Tanovi H. Osnovi laparoskopske hirurke tehnike. Kaligraf, Sarajevo,
2008.
Proirena:
tulhofer M. Digestivna kirurgija JAZU, Zagreb; 1985.
Prci M. Abdominalna hirurgija. Svjetlost, Sarajevo, 1978.
Bradi I. Kirurgija. Medicinska naklada, Zagreb, 2005.
Predavanje i vjebe odravaju se prema izvedbenom programu nasta-
ve u odgovarajuim nastavnim bazama Katedre za hirurgiju.
Broj studenata po asistentu 5 -6. Raspored studenata po grupama bie
na oglasnoj tabli amfteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCUS-u i na
web stranici fakulteta: www.mf.unsa.ba
sko opravdanje.
dogovor sa nastavnikom odnosno putem e-mail: katedra.hirurgija@
yahoo.com

88
PLAN PREDMETA: AKUTNI ABDOMEN
sati
ponedeljak Predavanje: Hirurgija peritoneuma, peritonitis. Znaaj akutnog
abdomena i znaaj parijetalnog peritoneuma u dijagnostici istog.
Najei uzroci akutnog abdomena. Znaaj palpacije i karakter bola.
Znaaj anamnestikih podataka i evaluacija simptomatologije. Polo-
aj i izgled pacijenta sa akutnim abdomenom. Osnovne i dopunske
dijagnostike metode. Karakteristike i terapija cirkumskriptnog i difu-
znog peritonitisa. Preoperativna priprema, odluka o operaciji.
Vjebe: Pregled abdominalnog bolesnika. Plasman nazogastrine
sonde (NGS), digitorektalni pregled (DRT). Uzimanje nalaza kod
elektivnog i hitnog hirurkog sluaja. Prepoznavanje najeih su-
bjektivnih simptoma i njihov znaaj (bol-karakter i trajanje, poloaj
bolesnika, povraanje, disfagija, stolica, mokrenje). Inspekcijski
pregled, izgleda koe (boja, turgor itd), palpacija i njen znaaj, per-
kusija, auskultacija fuktuacija, undulacija i ostali fzikalni pregledi.
Pregled jetre, slezene, bubrega, kraljenice. Priprema pacijenta za
razne dijagnostike pretrage: Rtg, EHO, endoskopije kao i kontrastne
dijagnotike preglede (upute). Upoznavanje sa vrstama indikacija za
operativni zahvat kao i sa kontraindikacijama. Operativna terapija sa
aktivnim ueem studenta u operacionoj sali.
2
4
utorak Predavanje: Vrste ileusa. Dinamikli ileus, paralitiki ileus. Klasifka-
cije, dijagnostika i lijeenje. Osnovne karakteristike visokog i niskog
ileusa. Hirurgija ileusa.
Vjebe: Prepoznavanje simptomatologije ileusa (bol i njegove karak-
teristike, nagon na povraanje i povraenje sa muninom ili bez nje,
povraeni sadraj, boja miris). Zastoj stolice i vjetrova. Karakteritike
opteg stanja i lokalnog nalaza kod oboljelog. Metode dijagnostike.
RTG znaci ileusa. Preoperativna terapija, konzervativni terapijski po-
stupci i njihovo mjesto u lijeenju ileusa. Indikacije i tehnika davanja
klizmi. Vrste klizmi i priprema istih. Pravljenje darmrohra.
2
4
srijeda Predavanje: Infamatorne bolesti crijeva (IBD) kao uzrok akutnog
abdomena. Znaaj simptomatologije i dijagnostike procedure. Kon-
zervativni i hirurki pristup u lijeenju.
Vjebe: Upoznavanje pacijenta sa infamatornim oboljenjima crijeva
sa hirurkog aspekta. Naznaiti znaaj medikamentozne i hirurke
terapije u lijeenju IBD. Uoiti mogue operativne i postoperativne
komplikacije, mjere reanimacije u bliem i daljem postoperativnom
toku. Prepoznavanje i terapija dehiscence crijevnih anastomoza. Pra-
vilno i redovno odravanje kolostome i enterostome.
2
4
89
etvrtak Predavanje: Mezenterijalna tromboza kao uzrok akutnog abdomena.
Etiopatogeneza, klinika slika i simptomatologija, dijagnostika, kon-
zervativni i operativni hirurki tretman, praenje pacijenta.
Abdominalni kompartment sindrom. Etiopatogeneza, klinika slika,
dijagnostika, naini lijeenja i prognoza (ishod).
Vjebe: Prepoznavanje pacijenta sa mezenterijalnom trombozom,
uzrocima, nivoom vaskularne lezije, konzervativnim i operativnim
hirurkim tretmanom.
2
4
petak Vjebe: Prepoznavanje i dijagnostika abdominalnog kompartment
sindroma.
1
3
2
ispitima
Sedmica
17-20.
Dopunska nastava i Popravni ispitni rok za one koji nisu zadovoljili
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
90
Code: BAM 0907 Naslov predmeta: Terapija bolI
Odgovorni nastavnik: Doc. dr Ismet Suljevi
1. Ciljevi predmeta Ciljevi nastave predmeta su:
-Upoznavanje sa osnovnim principima terapije bola u medicini
-Osposobljavanje buduih doktora medicine na potivanje jednog
od osnovnih ljudskih prava u 21. vijeku, prava na obezboljenje, kako
bi se pacijentu omoguio ugodniji ivot, odnosno bolest bez ili sa
podnoljivom boli.
2. Svrha predmeta Kroz nastavu iz predmeta Terapija boli student e proiriti svoja
osnovna znanja o boli sa algoritmima tretmana, koji e osposobiti
budueg lijenika da kontrolira osjeaj boli kod svog pacijenta.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu predmeta TERAPIJA BOLI student e usvojiti slijedea
znanja:
Modul 1. Uvod u terapiju boli
Cilj modula je upoznati studenta sa patofziolokim osnovama i te-
orijom nastanka bola, vrstama boli, naunim osnovom u terapiji boli,
alternativnom analgezijom.
Modul 2. Akutna bol
Cilj modula je upoznati studenta sa nastankom akutne boli, algoritmi-
ma lijeenja, medikacijom.
Modul 3. Hronina bol
Cilj modula je upoznati studenta sa nastankom hronine boli, algori-
tmima lijeenja, medikacijom.
Modul 4. Duevna bol
Cilj modula je upoznati studenta sa psiholokim aspektima boli, pona-
anjem, odnosom bolesnik-porodica i tretmanom.
Modul 5. Postoperativna bol
Cilj modula je upoznati studenta sa preemptivnom analgezijom, peri-
operativnim i postoperativnim tretmanom.
Kroz predmet Terapija boli student e usvojiti slijedee vjetine:
- terapijski protokol akutne boli
- medikamentozna terapija hronina boli
- pravilno informisanje pacijenta o oboljenju, dijagnostikom i
terapijskom protokolu
91
3. Ishodi uenja Vjetine koje student treba poznavati (zna kako):
- preemtivna analgezija
- perioperativni i postoperativni tretman boli
Kroz nastavu predmeta Terapija boli student e usvojiti slijedee sta-
vove:
1. Kupiranje boli je esencijalna potreba u tretmanu pacijenta sa akut-
nom ili hroninom boli.
2. Liavanjem pacijenta bolnih senzacija utie na poboljanje kvaliteta
ivljenja.
3. Preemptivna i postoperativna analgezija utie na kvalitet ishoda
operativnog lijeenja.
- predavanja (10 sati) za sve studente
- vjebe (20 sati).
Vjebe su predviene u obliku rada u grupama i parovima, gdje e
studenti kroz diskusije, studije sluaja, seminare i prezentacije spozna-
ti terapijske algoritme za pojedine vrste boli.
5. Metode procjene
znanja
Praktini ispit
odreeni broj bodova. Ukupan broj bodova koje student moe usvoji-
ti u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student
poloenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri
formiranju konane ocjene.
Parcijalni ispit
na ocjena.
Zavrni ispit
zavrnog ispita.
92
5. Metode procjene
znanja
Na zavrnom ispitu ispitat e se znanja usvojena kroz module 1-5.
Pismeni dio zavrnog ispita je test koji sadri 40 MCQ pitanja. Svaki
na ocjena.
65-74 boda
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije poloio dijelove ispita u toku semestra i na za-
vrnom ispitu, nepoloene dijelove polae na popravnom ispitu. Pri
Maksimalan broj bodova koje student moe stei na ovom ispitu je
80. Minimalan broj bodova, da bi se ispit smatrao poloenim, iznosi
44. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zakljuuje
konana ocjena.
6. Literatura

Obavezna:
Karkin Tais A. Lijeenje bola. TKP ahinpai, Sarajevo, 1999.
Proirena:
Jovanovi J. Terapija najeih bolnih sindroma. Elit-Medica, Beograd,
2001.
Dopunska:
Fingler M, Bra M.Neuropatska bol.Medicinski fakultet Osijek, 2009.
93
Predavanje i vjebe odravaju se prema izvedbenom programu na-
stave u odgovarajuim nastavnim bazama Katedre za hirurgiju.
Broj studenata po asistentu 5 -6. Raspored studenata po grupama
bie na oglasnoj tabli amfteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCUS
i na web stranici Fakulteta: www.mf.unsa.ba
sko opravdanje.
dogovor sa nastavnikom ili putem e-mail:
katedra.hirurgija@yahoo.com
94
PLAN PREDMETA: TERAPIJA BOLA
sati
ponedeljak Predavanje: Uvod u terapiju bola, istorijski podaci, intervju sa bole-
snikom: anamneza, fzikalni pregled bolesnika, patofziologija bola,
dermatomi.
Vjebe: Anamneza i fzikalni status pacijenta sa prisutnom boli.
Seminari: Terapija bola kroz istoriju
2
3
1
utorak Predavanje: Akutna bol, medikamentozna terapija, lokalni anestetici,
periferna i regionalna analgezija. Postoperativna terapija bola kod
odraslih i djece.
Vjebe: Praktino upoznavanje sa algoritmima terapije postoperativ-
nog bola, lokalna i regionalna anlgezija.
Seminari: Opioidi u kancerskom bolu
2
3
1
srijeda Predavanje: Hronina bol, neuropatija, kauzalgija, centralna bol,
refeksna simpatika distrofja, opekotinska bol, miini spazmi, trau-
matska artropatija, osteomijelitis, osteitis deformans, osteohondritis.
Vjebe: Tretman bolnih sindroma.
Seminari: Rizik od primjene opioida u terapiji bola
2
3
1
etvrtak Predavanje: Duevna bol, psiholoki tretman hroninog bola, edu-
kacija pacijenta, kognitivna terapija, biofdbek, relaksaciona terapija,
psiholoki tretman, grupna terapija.
Vjebe: Nain komunikacije sa pacijentom, savjeti, preporuke.
Seminari: Rezultati efektivne terapije bola
2
3
1
petak Vjebe: dijagnoza, mjerenje bola, terapija, upute roditelju
2
2
2
ispitima
95
Sedmica
17-20.
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
96
Code: BAM 0908 Naslov predmeta: Urgentna urologija
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Delaludin Junuzovi
1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta Urgentna urologija je upoznavanje studenata sa osno-
vama urgentne uroloke problematike, osnovnim simptomima urgen-
tnih urolokih oboljenja, te nainom prepoznavanja i dijagnosticiranja
hitnih stanja i bolesti urogenitalnog trakta.
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je da student ovlada znanjima i vjetinama u dija-
gnostici i tretmanu najeih hitnih oboljenja i traumatolokih stanja
urogenitalnog trakta, kao i pravilnim trijairanjem pacijenata ovisno o
kompleksnosti stanja.
3. Ishodi uenja Kroz predmet URGENTNA UROLOGIJA student e usvojiti slijedea
znanja:
Modul 1. Simptomatologija i dijagnostika hitnih urolokih stanja
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim simptomima urolokih
oboljenja i njihovom znaaju u diferencijalnoj dijagnostici, uz pozna-
vanje osnovnih principa i specifnosti uroloke dijagnostike, te pristu-
pom pacijentu sa hitnim urolokim stanjem.
Modul 2. Povrede organa urogenitalnog trakta
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim karakteristikama povre-
da organa urogenitalnog trakta, njihovom dijagnostikom i osnovnim
terapijskim principima u skladu sa dijagnostiko-terapijskim algori-
tmima.
Modul 3. Akutne infekcije urogenitalnog trakta
vrstama akutnih infekcija urogenitalnog trakta, pravilnim prepozna-
vanjem i osnovim doktrinarnim stavovima primarnog zbrinjavanja,
trijae i defnitivnog tretmana.
Modul 4. Opstrukcija gornjeg urinarnog trakta
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim karakteristikama i vrsta-
ma opstrukcija gornjeg urinarnog trakta, njihovim ranim prepoznava-
njem, dijagnosticiranjem i tretmanom.
Modul 5. Opstrukcija donjeg urinarnog trakta
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim karakteristikama i vrsta-
ma opstrukcija donjeg urinarnog trakta, prepoznavanjem, dijagnosti-
ciranjem i tretmanom.
97
3. Ishodi uenja Modul 6. Akutni skrotum i druga hitna stanja
Cilj modula je upoznati studenta sa vrstama i karakteristikama akut-
nog stanja genitalne regije, osobito akutnog skrotuma, njihovim ra-
nim prepoznavanjem, nainom dijagnosticiranja, tretmana i praenja.
Modul 7. Anestezija pacijenata u hitnim urolokim stanjima
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim procedurama preopera-
tivne pripreme i operativnim rizicima.
Kroz predmet URGENTNA UROLOGIJA student e usvojiti slijedee
vjetine:
1. Anamneza urolokog pacijenta
2. Palpacija bubrega
3. Ispravno uzimanje urina za biohemijske i mikrobioloke pretrage
4. Digito-rektalni pregled prostate
5. Palpacija vanjskih genitalija mukarca
6. Fizikalno ispitivanje testikularne vrpce i ovojnica testisa
7. Kateterizacija mokranog mjehura kod mukarca i ene
8. Tumaenje laboratorijskih rezultata urina i urinokultura
9. Tumaenje nativnog snimka urotrakta
1. Tumaenje rezultata radiolokih dijagnostikih metoda u hitnim
stanjima
2. Bimanuelna palpacija mokranog mjehura
3. Osnovni tehniki principi i nain izvoenja bazinih endoskopskih
urolokih pretraga
4. Osnovni principi i nain izvoenja perkutane cistostome
5. Osnovni principi i nain izvoenja perkutane nefrostomije
6. Osnovni principi, nain izvoenja, priprema i praenje pacijenata
kod tretmana vantjelesne litotripsije udarnim talasima
Kroz nastavu predmeta URGENTNA UROLOGIJA student e usvojiti
slijedee stavove:
1. Rana, ispravna dijagnoza kod veine hitnih urogenitalnih stanja
moe uticati na povoljan ishod.
i lijeenja pojedinih hitnih urolokih oboljenja je neophodno u
klinikoj praksi.
3. Brza dijagnostika i tretman hitnih urolokih stanja je neophodno za
osposobljavanje pacijenta za ivot i rad.
4. Metode uenja Nastava iz izbornog predmeta Urgentna urologija e se izvoditi u vidu:
- 10 sati predavanja
- 20 sati praktinih vjebi
98
5. Metode procjene
znanja
Praktini ispit
odreeni broj bodova. Ukupan broj bodova koje student moe usvoji-
ti u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student
poloenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri
formiranju konane ocjene.
Parcijalni ispit
na ocjena.
Zavrni ispit
zavrnog ispita.
Na zavrnom ispitu ispitat e se usvojena znanja kroz module 1-7.
Pismeni dio zavrnog ispita je test koji sadri 40 MCQ pitanja. Svaki
na ocjena.
10 (A) (izuzetan uspjeh sa neznatnim grekama), 95-100 bod.
65-74 boda
99
5. Metode procjene
znanja
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije poloio dijelove ispita u toku semestra i na za-
vrnom ispitu, nepoloene dijelove polae na popravnom ispitu. Pri
Maksimalan broj bodova koje student moe stei na ovom ispitu je
80. Minimalan broj bodova, da bi se ispit smatrao poloenim, iznosi
44. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zakljuuje
konana ocjena.
Junuzovi D. Urgentna urologija: dijagnoza i tretman. Institut za na-
unoistraivaki rad i razvoj KCUS, Sarajevo, 2008.
Dopunska:
Tanagho CA, McAninch JW: Smith, s : General Urology, 16th ed. Mc-
Graw-Hill Co. Inc., 2004.
Proirena:
Wein AJ, Kavoussi LR, Novick AC, Partin AW, Peters CA: Campbell-
Walsh Urology, 9th ed. Philadelphia, Saunders, 2007.
Predavanje i vjebe odravaju se prema izvedbenom program nasta-
ve u odgovarajuim nastavnim bazama Katedre za hirurgiju.
e izvjeen na oglasnoj tabli amfteatra Medicinskog fakulteta u krugu
KCUS-u i na wb stranici Fakulteta: www.mf.unsa.ba
sko opravdanje.
Konsultacije sa studentima je svaki dan od 12 14 sati uz prethodni
dogovor sa nastavnikom ili najavu na e-mail:
katedra.hirurgija@yahoo.com.
100
PLAN PREDMETA: URGENTNA UROLOGIJA
sati
ponedeljak Predavanje: Osnovni simptomi i znakovi hitnih urolokih stanja i
bolesti. Renalna kolika (diferencijalna dijagnoza), akutni skrotum (tor-
zija testisa), fmoza i parafmoza, prijapizam-etiologija, vrste i lijeenje.
Akutna retencija urina, znakovi uroloke traume, hematurija i njen
znaaj, osnovi radioloke i endoskopske dijagnostike.
Vjebe: Upoznavanje sa pregledom i anamnezom urolokog pacijen-
ta; praktino izvoenje bimanuelne palpacije bubrega, dijafanosko-
pija, pregled testisa, urinarna kateterizacija, vrste katetera, digito-rek-
talni tue, prepoznavanje hitnih klinikih stanja prema dijagnostikim
i terapijskim modalitetima. Prepoznavanje osnovnih radiolokih
pretraga.
2
4
utorak Predavanje: Povrede organa urogenitalnog trakta (vrste i klasifkacije
povreda, nain dijagnostike, tretman, komplikacije povreda, konzerva-
tivni i hirurki tretman hitnih urogenitalnih stanja.
Povrede urogenitalnih organa vatrenim, eksplozivnim i hladnim oru-
jem (klasifkacija i tretman). Anestezija pacijenata u hitnim urolokim
stanjima. Priprema pacijenta, komorbiditeti.
Vjebe: Upoznavanje sa radom, uee u pregledima, digito-rektalni
tue, kateterizacija mjehura, suprapubina cistostomija, prepoznavnje
akutnih stanja u urologiji: hematurija, retencija urina, anurija, povrede
urogenitalnog aparata, indikacije za adekvatne radioloke pretrage i
interpretacija nalaza.
2
4
srijeda Predavanje: Akutne urinarne infekcije: cistitis, prostatitis, pijelonefritis
(uzronici, klasifkacije, nain dijagnostike, komplikacije). Seksualno
prenosive infekcije (uretritis, epididimitis), konzervativni i hirurki
tretman hitnih urogenitalnih infekcija.

Vjebe: Interpretacija biohemijskog i mikrobiolokog nalaza urina i
krvi, indikacije za ultrazvuni pregled, tehnika perkutane cistostomije,
punkcije, drenae i sklerozacije bubrenih cisti, aplikacija perkutanih
nefrostoma, priprema i izvoenje biopsije prostate pod kontrolom
transrektalnog ultrazvuka.
2
4
101
etvrtak Predavanje: Opstrukcija gornjeg urinarnog trakta (klinika slika, dija-
gnostika evaluacija, radiografska evaluacija, privremeni i defnitivni
tretman. Opstrukcija donjeg urinarnog trakta (klinika slika, dija-
gnostika evaluacija, radiografska evaluacija, privremeni i defnitivni
tretman.
Vjebe: Upoznavanje sa osnovnim tehnikim principima i indikacija-
ma ekstrakorporalne litotripsije, nain pripreme pacijenta, ESWL pod
ultrazvunom ili fuoroskopskom kontrolom, praenje pacijenata.
Endoskopska sala: upoznavanje sa radom i osnovnim principima
ponaanja u sali, priprema pacijenta, indikacije i posmatranje tehnika
cistoskopije, uretroskopije, ureterorenoskopije, plasiranja ureteralnih
katetera i stent-ova, brza analiza rendgen snimaka nakon endoskop-
skih manipulacija.
2
4
petak Vjebe: Dijafanoskopija, pregled testisa i spolovila, indikacija za color
dopler ultrazvuk testisa, minimalno invazivni tretman razreenja pri-
japizma
2
2

2
ispitima
Sedmica
17 -20.
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
102
Code: BAM 0909 Naslov predmeta: HITNA STANJA U OTORINOLARINGOLOGIJI
I MAKSILOFACIJALNOJ HIRURGIJI
Status: izborni Ukupno sati:
30
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Adnan Kapidi
1. Ciljevi predmeta Ciljevi predmeta su upoznavanja studenata sa osnovama urgentne
otorinolaringoloke i maksilofacijalne problematike, osnovnim simpto-
mima urgentnih ORL oboljenja, te nainom prepoznavanja i dijagno-
sticiranja hitnih stanja i bolesti iz ove medicinske discipline.
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je da student ovlada znanjima i vjetinama u dijagno-
stici i tretmanu najeih hitnih oboljenja i stanja ORL trakta, kao i
pravilnim trijairanjem pacijenata.
3. Ishodi uenja Kroz predmet HITNA STANJA U OTORINOLARINGOLOGIJI I MAKSI-
LOFACIJALNOJ HIRURGIJI student e usvojiti slijedea znanja:
Modul 1. Krvarenja u ORL podruju
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim simptomima i naje-
im lokalizacijama krvarenja u ORL podruju, te razlikama u hitnosti
obzirom na lokalizaciju krvarenja, mogue etioloke faktore, kliniku
sliku, dijagnostike i terapijske metode.
Modul 2. Dispnea u otorinolaringologiji
Cilj modula je upoznati studenta sa ozbiljnou dispneje u otorinola-
ringologiji kao hitnog stanja neovisno o etiologiji i etiolokim faktori-
ma, te sa diferencijalnom dijagnozom i terapijom dispneje.
Modul 3. Strana tijela ORL podruja
klinikom slikom stranih tijela drijela i jednjaka, grkljana, traheje i
bronha, nosa i uha, te multidisciplinarnim pristupom u dijagnozi i tera-
pijskom rjeavanju ovih stanja.
Modul 4. Komplikacije infektivnih bolesti ORL podruja
Cilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, klinikom slikom,
dijagnostikom i tretmanom komplikacija infektivnih bolesti uha, grla,
nosa, te vratne regije.
Modul 5. Iznenadna nagluhost i paraliza facijalnog ivca
Cilj modula je upoznati studenta sa nainom hitnog prepoznavanja,
dijagnostikom i terapijskim djelovanjem kod iznenadne nagluhosti
kako bi se sprijeilo trajno oteenje sluha, kao i sa klinikom slikom,
dijagnozom, diferencijalnom dijagnozom i tretmanom paralize facijal-
nog ivca.
103
3. Ishodi uenja Kroz predmet HITNA STANJA U OTORINOLARINGOLOGIJI I MAKSILO-
FACIJALNOJ HIRURGIJI student e usvojiti slijedee vjetine:
1. Anamneza ORL pacijenta
2. Palpacija glave i vratne regije
3. Ispitivanje izlazita kapitalnih nerava
4. Pregled i orjentacija u nazalnom i oralnom kavumu
5. Otoskopija, principi i osnovni pregled
6. Prednja tamponada nosa
7. Vaenje stranog tijela iz nosa i uha
8. Heimlichov hvat
9. Ispravna interpretacija rtg snimka paranazalnih sinusa
1. Principi stranje tamponade nosa
2. Konikotomija i traheotomije
3. Vaenje stranog tijela iz gornjih disajnih puteva
4. Poznavanje osnovnih dijagnostikih i terapijskih algoritama u
hitnim ORL stanjima
Kroz nastavu predmeta HITNA STANJA U
OTORINOLARINGOLOGIJI I MAKSILOFACIJALNOJ HIRURGIJI student
e usvojiti slijedee stavove:
Rana, ispravna dijagnoza kod veine hitnih ORL stanja moe uticati na
povoljan ishod.
Brza dijagnostika i tretman hitnih ORL stanja je neophodna za spaava-
nje ivota i preveniranje morbiditeta ovih pacijenata.
4. Metode uenja Nastava iz izbornog predmeta Urgentna urologija e se izvoditi u vidu:
- 10 sati predavanja
- 20 sati praktinih vjebi
5. Metode procjene
znanja
Praktini ispit
poloenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri for-
miranju konane ocjene.
Parcijalni ispit
Na parcijalnom ispitu ispitat e se usvojenih znanja kroz module 1-5.
Parcijalni ispit je test koji sadri 40 MCQ pitanja. Svaki taan MCQ
odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student moe
osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit e se smatrati poloenim ukoli-
ko student stekne minimalno 44 boda.
104
5. Metode procjene
znanja
na ocjena.
Zavrni ispit
zavrnog ispita.
Na zavrnom ispitu ispitat e se usvojena znanja kroz module 1-5. Pi-
ukoliko student stekne minimalno 44 boda. Osvojeni broj bodova
dodaje se ostalim bodovima i zakljuuje konana ocjena.
65-74 boda
POPRAVNI ISPIT
na ocjena.
105
1. Kapidi i saradnici. Otorinolaringologija. Arka Press, Sarajevo, 2009.
2. Kapidi A, Mandilovi, Sarajli. Odabrana urgentna stanja u otori-
nolaringologiji. Sarajevo, 2009.
Dopunska:
1. Padovan, Kosokovi, Pansini, Poljak. Otorinolaringologija za studen-
te medicine i stomatologije. kolska knjiga, Zagreb,1991.
Proirena:
1. Stafel JG et al. Primary Care OtolaryngologyAMerica Academy
of Otolaryngology- Head and Neck Surgery, Inc, One Prince Street,
Alexandria, 2008.
2. Warner G, Burgess A, Patel S, Martinez-Devesa P, Corbridge
R.Otolaryngology and Head and Neck Surgery, Oxford University
Press, 2008.
Predavanje i vjebe odravaju se prema izvedbenom program nastave
u odgovarajuim nastavnim bazama Katedre za otorinolaringologiju i
maksilofacijalnu hirurgiju.
e izvjeen na oglasnoj table amfteatra Medicinskog fakulteta u krugu
KCUS-u i na web stranici Fakulteta: www.mf.unsa.ba
sko opravdanje.
dogovor sa nastavnikom ili e-mail: orl.prof.a.k@gmail.com
106
PLAN PREDMETA:
HITNA STANJA U OTORINOLARINGOLOGIJI
I MAKSILOFACIJALNOJ HIRURGIJI
sati
ponedjeljak Predavanje: Krvarenja u ORL podruju
Vjebe: Upoznavanje sa pregledom i anamnezom bolesnika sa znaci-
ma ORL krvarenja, razlikama u hitnosti s obzirom na te lokalizacije, te
dijagnostikim i terapijskim metodama. Prednja i stranja tampoda.
2
4
utorak Predavanje: Dispnea. Laringomalacija, subglotini laringitis, subglo-
tine stenoze, paralize rekurensa, laringotraheobronhitis.
Vjebe: Upoznavanje sa pregledom i anamnezom bolesnika sa zna-
cima dispnee kao hitnog stanja neovisno o etiologiji. Praktino upo-
znavanje sa urgentnom bronhoskopijom, intubacijskim tehnikama, te
zbrinjavanjem dispnoinih bolesnika u jedinicama intenzivne njege.
Konikotomija, te tehnike traheotomije (lokalne i kod intubiranog paci-
jenta). Zbrinjavanje traheotomiranog bolesnika promjena kanile, te
njega traheostome.
2
4
srijeda Predavanje: Strana tijela ORL podruja (drijela i jednjaka, grkljana,
traheje i bronha, nosa i uha).
Komplikacije infektivnih bolesti ORL podruja. Infektivne bolesti uha,
grla, nosa, te vratne regije, etiologija, klinika slika nekih najeih
komplikacija tih bolesti (mastoiditisa, labirintitisa, sinusogene kompli-
kacije kao celulitis orbite, komplikacije tonzilitisa poput peritonzilar-
nog apscesa ili parafaringealnog apscesa, epiglotitisa i subglotinog
laringitisa), dijagnostike mogunosti i terapijski algoritam.
Vjebe: Upoznavanje sa mehanizmima nastanka i klinikom slikom
stranih tijela drijela i jednjaka, grkljana, traheje i bronha, nosa i uha.
Dijagnostike pretrage kod stranih tijela ORL podruja (multidiscipli-
narni pristup u rjeavanju tih stanja: lijenik obiteljske medicine, pe-
dijatar, otorinolaringolog, radiolog, anesteziolog). Metode ekstrakcije
stranih tijela.
Upoznavanje sa klinikom slikom, dijagnostikom i terapijskim algori-
tmom komplikacija infektivnih bolesti ORL podruja: konzervativno
lijeenje antibioticima, kirurko lijeenje svakog entiteta zasebno
(otokirurki pristup kod mastoiditisa, uloga endoskopske sinusne
kirurgije kod sinusogene komplikacije ili kirurki pristupi gnojnim
upalama vratnim fascijskim prostorima).
2
4
107
etvrtak Predavanje: Iznenadna nagluhost i paraliza facijalnog ivca
Vjebe: Upoznavanje sa klinikom slikom paralize facijalnog ivca,
diferencijalna dijagnostika centralnih i perifernih paraliza. Dijagnosti-
ki i terapijski algoritmi posebno za infamatornu ili otogenu paralizu
facijalnog ivca, Bellovu paralizu i traumatsku. Principi rekonstruktiv-
ne hirurgije nakon paralize facijalnog ivca. Upoznavanje s rehabilita-
cijskim mjerama s aspekta fzikalne medicine.
2
4
petak Vjebe: Upoznavanje sa klinikom slikom iznenadne nagluhosti,
mogunostima dijagnostike audioloke obrade i terapijski pristupi u
bolnikim i vanbolnikim uslovima.
2
2
2
ispitima
Sedmica
17 -20.
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
109
DESETI SEMESTAR
PROGRAM NASTAVE U DESETOM SEMESTRU STUDIJA
MEDICINE PO REFORMISANOM CURRICULUM-U
(Ljetni semestar 5. godine)
V
godina
Predmet
Broj
sedmica
Broj
asova
Teoretska
nastava
Praktina
nastava
ECTS
Pedijatrija 7 210 70 140 14
Ginekologija i
akuerstvo
7 210 70 140 14
Izborni
predmet
1 30 10 20 2
UKUPNO 15 450 150 300 30
Nastavni plan i program predmeta Pedijatrija se realizira kroz 70 sati teoretske nastave koja se
slua u kontinuitetu u X semestru nastave i 140 sati praktine nastave, koja se realizira po blok
sistemu.
Blok 1: ini nastavu iz oblasti: Pulmoalergoimunologija, Kardiologija i Reumatologija
(ukupno dvije sedmice ili 10 radnih dana ).
Blok 2: ini nastava iz oblasti: Gastroenterohepatologija, Nefrologija i Neonatologija
(ukupno 2,5 sedmice- odnosno 13 radnih dana).
Blok 3: predstavlja nastava iz oblasti: Neurologija, Endokrinologija i Hematoonkologija
(ukupno 2,5 sedmice-odnosno 12 radnih dana).
Nastavni plan i program predmeta Ginekologija i akuerstvo se realizira kroz 70 sati teoretske
nastave koja se slua u kontinuitetu u X semestru nastave i 140 sati praktine nastave, koja se rea-
lizira po blok sistemu.
Blok 1: ini nastavu iz oblasti: Ginekologija sa ginekolokom onkologijom
(ukupno dvije sedmice ili 10 radnih dana ).
Blok 2: ini nastava iz oblasti: Ginekologija reproduktivna medicina
(ukupno 2 sedmice, odnosno 10 radnih dana).
Blok 3. predstavlja nastava iz oblasti: Ginekologija perinatologija
(ukupno 3 sedmice, odnosno 15 radnih dana).
110
Izborni predmeti desetog semestra:
Hitna stanja u pedijatriji
Patologija trudnoe i fetusa
111
SKUPNI PLAN REALIZACIJE NASTAVE U LJETNOM
SEMESTRU V GODINE STUDIJA MEDICINE
PO REFORMIRANOM CURRICULUMU
Sedmica Oblik nastave i gradiva Broj sati
Sedmica 1.
(ponedeljak
etvrtak)
petak
Predavanja: PEDIJATRIJA - Pulmologija i Alergoimunologija
Predavanje: PEDIJATRIJA - Kardiologija
4x2 sata
1x2 sata
5x4 sata
Sedmica 2.
(ponedeljak
srijeda)
(etvrtak
- petak)
Predavanja: PEDIJATRIJA - Kardiologija
Predavanje: PEDIJATRIJA - Reumatologija
Vjebe: Praktini ispit I dio (petak nakon predavanja)
3x2 sata
2x2 sata
4x4 + 2 sata
2 sata
Sedmica 3.
(ponedeljak
petak)
Predavanja: PEDIJATRIJA - Gastroentrohepatologija
Vjebe: PARCIJALNI ISPIT PRVI DIO (ponedeljak nakon pre-
davanja)
5x2 sata
4x4 + 2 sata
2 sata
Sedmica 4.
(ponede-
ljak etvr-
tak )
petak
Predavanje: PEDIJATRIJA - Nefrologija
Predavanje: PEDIJATRIJA - Neonatologija
4x2 sata
1x2 sata
5x4 sata
Sedmica 5.
(ponedeljak
srijeda)
etvrtak-
petak
Predavanje: PEDIJATRIJA - Neonatologija
Praktini ispit DRUGI dio ( srijeda nakon predavanja )
Predavanje: PEDIJATRIJA - Neurologija
Vjebe: PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO (etvrtak nakon preda-
vanja)
3x2 sata
2 sata
2x2 sata
2 sata
4x4 sata
112
Sedmica 6.
Ponedje-
ljak-utorak)
(Srijeda-pe-
tak)
Predavanje: PEDIJATRIJA - Neurologija
Predavanje: PEDIJATRIJA - Endokrinologija
2x2 sata
3x2 sata
5x4 sata
Sedmica 7.
(ponedje-
ljak)
(utorak-pe-
tak)
Predavanje: PEDIJATRIJA - Endokrinologija
Predavanje: PEDIJATRIJA - Hematoonkologija
Vjebe: Praktini ispit TREI dio (petak nakon predavanja)
1x2 sata
4x2 sata
4x4 sati
2 sata
2 sata
Sedmica 8. Predavanje: GINEKOLOGIJA GINEKOLOGIJA SA GINEKO-
LOKOM ONKOLOGIJOM
5x2 sata
5x4 sata
Sedmica 9. Predavanje: GINEKOLOGIJA GINEKOLOGIJA SA GINEKO-
LOKOM ONKOLOGIJOM
Vjebe: PRAKTINI ISPIT PRVI DIO (petak nakon predavanja)
5x2 sata
4x4 + 2 sata
2 sata
Sedmica 10. Predavanje: GINEKOLOGIJA REPRODUKTIVNA MEDICINA
Vjebe: PARCIJALNI ISPIT PRVI DIO (ponedeljak nakon pre-
davanja)
5x2 sata
2 sata
4x4 + 2 sata
Sedmica 11. Predavanje: GINEKOLOGIJA REPRODUKTIVNA MEDICINA
Vjebe: PRAKTINI ISPIT DRUGI DIO (petak nakon predava-
nja)
5x2 sata
4x4 + 2 sata
2 sata
Sedmica 12. Predavanje: GINEKOLOGIJA PERINATOLOGIJA
Vjebe: PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO (ponedeljak nakon
predavanja)
5x2 sata
2 sata
4x4 + 2 sata
113
5x2 sata
5x4 sata
Vjebe: PARCIJALNI ISPIT TREI DIO (petak nakon predava-
nja)
Vjebe: PRAKTINI ISPIT TREI DIO (petak nakon predava-
nja)
5x2 sata
4x4 sata
2 sata
2 sata
Sedmica 15.
(ponedje-
ljak-petak)
Predavanje: Izborni predmet
Vjebe: Vjebe po odjeljenjima prema oglaenom rasporedu.
5x2 sata
5x4 sata
Sedmica 16.
(ponedje-
ljak-petak)
Zavrni ispiti
Zavrni ispit i ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijal-
nim ispitima
Sedmica
17-20. Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
114
Code: BAM 1001 Naslov oblasti: PEDIJATRIJA
Nivo: dodiplomski Godina: V Semestar: X ECTS kredita: 14
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Senka Mesihovi-Dinarevi
Uslovi za pohaanje nastave: Poloeni ispiti iz predhodne godine studija
1. Ciljevi predmeta Upoznati studenta sa:
etiolokim uzrocima nastanka oboljenja kod novoroenadi, dojen-
adi, djece i adolescenata
patogenetskim procesima koji dovode do razvoja tih bolesti
osnovnim simptomima i znacima pedijatrijskih oboljenja
osnovnim dijagnostikim metodama i pravilnim
tumaenjem rezultata provedenih dijagnostikih pretraga
koje vode postavljanju tane i blagovremene dijagnoze
savremenim principima prevencije i lijeenja oboljelog djeteta.
2. Svrha predmeta Nakon uspjeno zavrenog predmeta student e moi:
- pravilno uzeti anamnezu i fzikalni pregled bolesnog djetata
- shvatiti uzroke i mehanizme nastanka pojedinih bolesti u pedijatrij-
skoj populaciji
- prepoznati simptome i klinike manifestacije ovih bolesti
- izvriti praktini pregled bolesnog djeteta
- integrisati prepoznate simptome i znakove bolesti
- planirati raspoloive dijagnostike metode u postavljanju dijagnoze
i diferencijalne dijagnoze iz pojedinih oboljenja u pedijatrijiskoj
praksi
- priznatim pedijatrijskim protokolima usmjeriti dalji tok lijeenja
oboljelog djeteta
- postii adekvatnu komunikaciju sa pacijentima / roditeljima i obav-
ljati medicinsku praksu u skladu sa etikim prinicipima i pravima
djeteta.
ma uenja
Kroz nastavu iz oblasti PEDIJATRIJA student e stei slijedea znanja:
Predmet PULMOLOGIJA I ALERGOIMUNOLOGIJA
- 24 sata nastave (8 sati teoretske nastave i 16 sati praktine nastave)
Modul 1. Oboljenja gornjih disajnih puteva
Cilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, klinikom sli-
kom, dijagnostikom i terapijom gornjih disajnih puteva (rinitis,
tonsilofaringitis,sinusitis, laringitis).
Modul 2. Opstruktivne bolesti plua
Cilj modula je upoznati studenta sa brohijalnom astmom djeijeg
uzrasta (alergiske i nealegijske prirode), hipersenzitivnou trahe-
obronhalnog stabla, nainom dijagnostike i lijeenja, prema GINA
smjernicama.
115
ma uenja
Modul 3. Pneumonije
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiologijom, klinikom
slikom i nainom lijeenja pneumonija, u ovisnosti od dobi djeteta.
Modul 4. Cistina fbroza
slikom i terapijom cistine fbroze.
Modul 5. Tuberkuloza u djeijem uzrastu
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etilogijom, klasifkacijom,
klinikom slikom i terapijom tuberkuloze.
Modul 6. Alegijske bolesti
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiologijom, tipovima,
dijagnozom i terapijom najeih alergijskih oboljenja koja se sreu u
pedijatrijskoj praksi.
Modul 7. Imunoloke bolesti
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa etiologijom, klinikom
slikom i terapijom najeih imunolokih bolesti u pedijatrijskom
uzrastu.
- Vjetine uzimanja anamneze oboljelih od plunih bolesti.
- Fizikalni pregled organa grudnoga koa (inspekcija
palpacija, perkusija, auskultacija).
- Ihalaciona terapija (inhalatori)
- Provoenje terapije kisikom (maskom, nazalnim kateterom)
- Parenteralna terapija (s.c., i.m., i.v., bolusom i infuzijom).
- Interpretacija djeijeg rtg snimka plua.
- Spirometrija (pluni volumen i kapacitet)
- Koni testovi preosjetljivosti: alergo test, inhalacioni test,
Testovi na nutritivne alergene.
- Znojni test
- PPD
- Indukcija i uzimanje sputuma na BK, bakterioloki,
mikoloki i citoloki pregled.
- Pleuralna punkcija
- Djeija bronhoskopija

- Dobar lijenik praktiar mora poznavati osnovne metode
fzikalnog pregleda i lijeenja pulmolokih i imuno-
alergolokoh oboljenja kod djece,
- Usvajanje dijagnostikih kriterija pomae u validnoj procjeni
toka i ishoda bolesti,
- Ispravna dijagnoza odreuje vrstu lijeenja pulmolokog i
alergoimunolokog bolesnika.
116
ma uenja
Predmet KARDIOLOGIJA:
- 24 sata nastave (8 sati teoretske nastave i 16 sati praktine nastave).
Modul 1. Uroene srane mane
Cilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, patogenezom, kli-
nikom slikom, dijagnostikom i terapijskim mogunostima pojedinih
sranih mana.
Modul 2. Dijagnostike metode u kardiologiji
Cilj ovoga modula je upoznavanje studenta sa dijagnostikim proce-
durama u djeijoj kardiologiji.
Modul 3. Kardiovaskularne infekcije
slikom i terapijom infekcija kardiovaskularnog sistema.
Modul 4. Aritmije srca
Cilj modula je upoznati studenta sa razliitim poremeajima sranog
ritma u djece i njihovom klinikom prezentacijom, EKG karakteristika-
ma, nainom lijeenja i elektrostimulacijom.
Modul 5. Arterijska hipertenzija
Cilj modula je upoznavanje studenta sa etilogijom, klinikom slikom,
klinikim manifestacijama, dijagnostikom i terapijskim procedurama u
lijeenju hipertenzije i hipertenzivne krize kod djece.
Modul 6. Srana insufcijencija
Cilj modula je upoznati studenta sa klinikom slikom srane insuf-
cijencije, dijagnostikim i terapijskim pristupom u lijeenju srane
insufcijencije kod djece.
- Ispravno uzeti anamnezu kardiolokom bolesniku,
- Tehnike fzikalnog pregleda (inspekcija, palpacija,
perkusija, auskultacija sranih tonova i umova kod djece),
- Utvrivanje vitalnih parametara kardiolokog bolesnika,
- Planiranje osnovnih dijagnostikih procedura,
- Interpretacija RTG snimka srca i plua,
- Interpretacija EKG-a,
- Kardiopulmonalna reanimacija.
Vjetine koje treba poznavati (zna kako i kada ):
- Ergometrija
- Ehokardiografja
- Holter monitoring 24 h krvnog pritiska
- Holter 24 h monitoring EKG-a.
- MRI i CT srca
- Privremena i trajna elektrostimulacija srca
- Titl table test
- Srana kateterizacija: dijagnostika/terapeutska
- Provoenje terapije PGE1.
117
ma uenja
Nakon odsluane nastave student treba usvojiti slijedee stavove:
- Poznavanje osnovnih metoda fzikalnog pregleda, ispitivanja i di-
jagnostike iz domena djeije kardiologije je preduslov za dobru
kliniku praksu iz oblasti djeije kardiologije.
- Racionalno lijeenje se zasniva na integrisanju podataka iz anamne-
ze i fzikalnog pregleda sa laboratorijskim i dijagnostikim procedu-
rama iz domena djeije kardiologije.
Predmet REUMATOLOGIJA
- 12 sati nastave (4 sata teoretske i 8 sati praktine natave)
Modul 1. Artritis udruen sa infekcijom: Akutna reumatska gro-
znica i poststreptokokni artritis
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, klini-
kom slikom i terapijom artritisa udruenog sa infekcijom.
Modul 2. Bazini koncept reumatskih bolesti kod djece
kom slikom, diferencijalno-dijagnostikim i terapijskim pristupima
kod reumatskih bolesti djece.
Modul 3. Hronini idiopatski artritis
kom slikom i tretmanom hroninih artritisa.

Modul 4. Sistemske bolesti vezivnog tkiva
Cilj ovoga modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom,
klinikom slikom i tretmanom sistemskih bolesti vezivnog tkiva: si-
stemski lupus eritematodes, dermatomiozitis, sklerodermija, antifosfo-
lipidni sindrom, Raynaud fenomen i vazomotorni sindrom.
- Uzeti anamnezu reumatolokom bolesniku
- Tehnike fzikalnog pregleda zglobova (inspekcija, palpacija, per-
kusija)
- Interpretacija laboratorijskih nalaza krvi i urina
- Interpretacija testova reumatske aktivnosti
- Interpretacija RTG-rama zglobova
Vjetine koje treba poznavati (zna kako i kada):
Dijagnostike metode u reumatologiji:
- Ultrazvuk zglobova
- MRI zglobova
- Biopsija sinovije, koe, kostiju, miia, nerava.
Nakon odsluane nastave student e usvojiti slijedee stavove:
- Usvajanje dijagnostikih kriterija pomae u postavljanju radne dija-
gnoze reumatske bolesti kod djece,
- Pravilno integrisanje podataka iz anamneze i fzikalnog pregleda sa
dijagnostikim procedurama su uslov za racionalno lijeenje reuma-
tolokih oboljenja.
118
ma uenja
Predmet GASTROENTEROLOGIJA:
30 sati nastave (10 sati teoretske nastave, 20 sati praktine nastave)
Modul 1. Simptomi i dijagnostike procedure u gastroenterohe-
patologiji
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa najuestalijim i najvanijim
simptomima oboljenja u pedijatrijskoj gastroenterologiji i hepatolo-
giji. Upoznati studenta sa najvanijim dijagnostikim procedurama iz
domena ove pedijatrijiske oblasti.
Modul 2. Bolesti jednjaka, eluca i duodenuma
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa najeim bolestima
jednjaka, eluca i duodenuma.
Modul 3. Bolesti tankog i debelog crijeva. Upalne bolesti crijeva
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa najeim bolestima
tankog i debelog crijeva, a posebno sa upalnim bolestima crijeva.
Modul 4. Bolesti jetre
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa najuestalijim bolestima
jetre i bilijarnog sistema, upoznavanje studenta sa cirozom jetre i nje-
nim komplikacijama.
Modul 5. Poremeaj metabolizma vode i elektrolita
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa specifnostima metabo-
lizma vode i elektrolita i njihovim najeim poremeajima.
Modul 6. Ishrana i poremeaji ishrane
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa osnovnim sastojcima
hrane i energetskim potrebama djeteta, te upoznavanje studenta sa
prirodnom i vjetakom ishranom djece.
Kroz nastavni predmet GASTROENTEROLOGIJA student e ovladati
slijedeim vjetinama:
- Uzeti ispravno anamnezu kod gastroenerolokog -
hepatolokog pacijenta.
- Primjeniti metode fzikalnog pregleda (inspekcija, palpacija,
perkusija, auskultacija prednjih trbunih regija)
- Uzimanje uzorka stolice za analizu i interpretacija nalaza
- Uraditi rektalni pregled
- Postaviti nazogastrinu sondu
- Analiza i interpretacija nalaza u gastroenterologiji
- Interprepacija testova jetrene funkcije
- Interpretacija nativnog snimka abdomena, kontrasnih
radiolokih pretraga.
119
ma uenja
1. Dijagnostike metode u gastroenterohepatologiji:
- Ultrazvuk jetre, une kese, unih puteva, pankreasa,
slezene, krvnih sudova abdomena
- Interventna endoskopskija (gastroskopija, kolonoskopija)
- Biopsija jetre
- Rtg gastroduodenuma, irigografja, CT i MRI abdomena
2. Terapijske metode:
- Lijeenje akutnog proljeva (fzioloke osnove apsorpcije
elektrolita i vode kao temelj rehidracijskih postupaka)
- Naini ishrana kod akutnog proljeva.
- Integrisanje podataka iz anamneze i fzikalnog pregleda sa laborato-
riskim i radiolokim nalazima e pomoi lijeniku u razlikovanju poje-
dinih gastroenterolokih i hepatolokih bolesti.
- Ispravna dijagnoza odreuje vrstu tretmana gastroenterolokog
pacijenta, pri emu odluke lijenika mogu uticati na dalji tok bolesti i
kvalitet ivota oboljelog djeteta.
Predmet NEFROLOGIJA: 24 sata nastave (8 sati teoretske nastave i 16
sati praktine nastave).
Modul 1. Simptomi i dijagnostike procedure u djeijoj nefrologiji
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa osnovnim simptomima i
dijagnostikim procedurama koje se koriste u pedijatrijskoj nefrologiji.
Modul 2. Infekcije urinarnog sistema
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa epidemiologijom, etio-
patogenezom, klinikom slikom, dijagnostikom i tretmanom urinarnih
infekcija.
Modul 3. Pedijatrijski aspekti dijagnostike i konzervativnog tre-
tmana anomalija urinarnog sistema
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa najeim anomalijama
mokranog sistema kod djece, dijagnostikim pristupom, posebno
slikovnim pretragama urotrakta i izborom adekvatnog terapijskog
modaliteta konzervativnog ili hirurkog.
Modul 4. Neurogena disfunkcija mokranog mjehura
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa uzrocima, podjelama,
klinikom slikom, dijagnostikom i moguom terapijom neurogene
disfunkcije donjeg mokranog sistema.
Modul 5. Glomerulonefritisi
Cilj ovoga modula je upoznavanje studenta sa etiologijom i imunopa-
tolokom klasifkacijom glomerulopatija, njihovom simptomatologi-
jom, dijagnostikom i principima tretmana. Posebno teite je stavljeno
na akutni poststreptokokni glomerulonefriitis.
120
ma uenja
Modul 6. Nefrotski sindrom mininalnih oteenja
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, kli-
nikom slikom, dijagnostikom i terapijom nefrotskog sindroma.
Modul 7. Tubulopatije
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, po-
djelama, klinikom slikom, dijagnostikom i terapijom tubulopatija.
Modul 8. Urolitijaza
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom,
klinikom slikom, evaluacijom i tretmanom djece sa kamencima uri-
narnog sistema.
Modul 9. Akutna bubrena insufcijencija
klinikom slikom, dijagnostikim metodama i principima tretmana
akutnog bubrenog zatajenja.
Modul 10. Hronina bubrena insufcijencija
podjelom, klinikim karakteristikama i metodama tretmana (konzer-
vativni terapijski tretman, dijalizne tehnike i transplantacija bubrega)
hroninog bubrenog zatajenja.
Kroz nastavu predmeta NEFROLOGIJA student e ovladati slijedeom
vjetinama:
1. Uzeti ispravno anamnezu bubrenog bolesnika
2. Primjeniti metode pregleda bubrenog bolesnika (inspekcija, palpa-
cija, perkusija lumbalne regije)
3. Izrada i sprovoenje dijagnostikog plana
4. Analiza i interpretacija nalaza urina
5. Interpretacija testova bubrene funkcije
6. Interpretacija i korekcija elektrolitskog i acidobaznog
poremeaja, te poremeaja homeostaze vode
7. Interpetacija nativnog snimka urotrakta, intravenozne
urografje i mikcione cistoureterografje
1. Dijagnostike metode u nefrologiji
- specifne laboratorijske, biohemijske i druge pretrage u ispitiva-
nju oboljenja urinarnog sistema
- ultrazvuk bubrega i mokrane beike
- doppler krvnih sudova bubrega
- scintigrafja bubrega (dinamska, diuretska i statika scintigrafja)
- MCUG, radioizotopska cistografja, ultrazvuna cistografja
- selektivna renalna angiografja
- CT i MRI bubrega
121
ma uenja
- urodinamsko ispitivanje donjeg urinarnog sistema
- renalna biopsija.
- Peritonealna dijaliza
- Hemodijaliza
- Inegrisanje podataka iz anamneze i fzikalnog pregleda sa
laboratorijskim i radiolokim nalazima e pomoi lijeniku u
razlikovanju pojedinih bubrenih bolesti.
- Ispravna dijagnoza odreuje vrstu tretmana bubrenog
bolesnika, pri emu odluke lijenika mogu uticati na dalji tok
bolesti i kvalitet ivota oboljelog pacijenta.
Predmet NEONATOLOGIJA
Modul 1. Prenatalni i perinatalni period
Cilj modula je upoznavanje studenta sa moguim razlozima ugroe-
nosti fetusa, mogunostima antenatalne dijagnostike, te normalne
tranzicije na ekstrauterine uslove. Upoznavanje studenata sa principi-
ma neonatalne reanimacije.
Modul 2. Zdravo novoroene
Cilj ovoga modula je upoznavanje studenta sa fziolokim osobitosti-
ma novoroeneta, te klasifkacijom prema poroajnoj teini i gesta-
cijskoj dobi.
Modul 3. Bolesno novoroene
Cilj modula je upoznavanje sa poroajnim traumama novoroeneta,
njihovom uestalou i prezentacijom, te stanjima koja dovode do
respiratornog distresa kod novoroenadi (hiposurfaktoza, aspiracija
mekonija i dr.), klinikom slikom i tretmanom.
Modul 4. Bolesno novoroene
Cilj modula je upoznavanje studenta sa najeim oboljenjima u no-
voroenakoj dobi, sa posebnim osvrtom na novoroenaku uticu i
neonatalne infekcije.
1. Sukcija
2. Apgar scor
3. Ventilacija balonom i maskom
4. Kompresija grudnoga koa (kardijalna reanimacija)
(na modelu)
5. Procjena gestacijske dobi novoroeneta
6. Upotreba grijaa
7. Upotreba puls oksimetra
8. Interpretacija EKG i RTG grudnoga koa
9. Ishrana putem nazogastrine sonde
10.Transport novoroenadi
122
ma uenja
Vjetine koje student treba poznavati (kako i kada):
- Kompresija grudnoga koa (kardijalna reanimacija)
- Primjena kiseonika kod bolesne novoroenadi (mjerenje
koncentracije, mjeanje kiseonika i komprimiranoga zraka)
- Uzimanje uzoraka periferne krvi (arterijska, kapilarna) za
gasne analize
- Intubacija novoroenadi (praktino izvoenje, fksacija tubusa
i provjera poloaja tubusa)
- Uvoenje umbilikalnog venskog katetera
- Eksangvinotransfuzija
- Primjena ventilacije novoroenadi kontinuriranim pozitivnim
pritiskom (CPAP)
- Insercija torakalnog drena
- Terapija surfaktantom
- Provoenje mehanike ventilacije kod novoroenadi (IPPV,
IMV,HF).
1. Neonatalni period ima svoje specifnosti zbog tranzicije na ekstra-
uterine uslove ivota.
2. Novoroenad predstavljaju veoma vulnerabilnu skupinu djece,
te je potrebno poznavati njihove fzioloke osobitosti koje omogu-
avaju normalnu adaptaciju, kao i prenatalne i perinatalne riziko
faktore, koji dovode do oboljevanja.
3. Veoma je vano promptno prepoznavanje, odgovarajui transport,
te hitno zbrinjavanje ugroene novoroenadi u nadlenoj ustanovi.
Predmet NEUROLOGIJA
Modul 1. Simptomi i dijagnostike procedure u djeijoj neurologiji
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa osnovnim simptomima i
dijagnostikim procedurama koji se koriste u ovoj oblasti, te normal-
nim psihomotornim razvojem.
Modul 2. Malformacije CNS-a, hromozomske abnormalosti, neu-
rokutani sindromi i malformacije lobanje
Cilj modula je upoznavanje sa malformacijama CNS-a, neurokutanim
sindromima, neurolokim i bihejvioralnim aspektima genetskih ano-
malija i dismorfjskih sindroma, te kotanim malformacijama lobanje.
Modul 3. Neuroloke konsekvence prenatalnih, perinatalnih i
ranih postnatalnih uticaja na razvoj mozga
Cilj ovoga modula je upoznati studente sa posljedicama intrauterinih,
te intrapartalnih i postpartalnih poremeaja na mozak, te sa hidroce-
falusom, netraumatskim pericerebralnim kolekcijama i cerebralnom
paralizom.
123
ma uenja
Modul 4. Metaboliki i heredodegenerativni poremeaji CNS-
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa metabolikim bolestima, te
heredodegenerativnim bolestima, klinikom slikom, dijagnostikom i
moguom terapijom.
Modul 5. Postnatalni vanjski inzulti CNS-a
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa najeim infektivnim bole-
stima CNS-a, parainfektivnim bolestima i infamatornim imunolokim
oboljenjima, neurolokim manifestacijama sistemskih bolesti, povre-
dama CNS-a i intoksikacijama.
Modul 6. Vaskularni poremeaji CNS-a
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa vaskularnim poremeajima
CNS-a, klinikom slikom, dijagnostikom i moguom terapijom.
Modul 7. Paroksizmalni poremeaji CNS-a
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa epilepsijama i drugim sli-
nim napadima, te paroksizmalnim poremeajima koji nisu epilepsije.
Modul 8. Neuromiina oboljenja
kom slikom, dijagnostikom i lijeenjem bolesti motornog neurona,
poremeajima perifernih nerava i miinim bolestima.
Modul 9. Razvojni i intelektualni poremeaji djeije dobi
kom slikom, dijagnostikom i lijeenjem zaostataka u razvoju, perva-
zivnog razvojnog poremeaja, ADHD i sl.
Vjetine koje student treba znati (zna kako i ini):
1. Ispravno uzimanje neuropedijatrijske anamneze
2. Neuroloki pregled neonatusa
3. Neuroloki pregled dojeneta
4. Neuroloki pregled predkolskog djeteta
5. Neuroloki pregled kolskog djetete i adolescenta
6. Lumbalana punkcija
7. Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa razvojnim poreme-
ajima
8. Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa paroksizimalnim
neurolokim poremeajima.
- Ultrazvuk mozga kod dojeneta
- EEG registracija u razliitim poremeajima i razliitim
uzrastima djeteta
- EMG registracija kod razliitih uzrasta djeteta
- EP registracija kod razliitih uzrasta djeteta
- Neuroslikovne tehnike u ispitivanju mozga
- Specifne laboratorijske, biohemijske i druge pretrage u ispitivanju
CNS-a.
124
ma uenja
1. Integrisanje podataka iz anamneze i fzikalnog pregleda sa labara-
torijskim i drugim nalazima, predstavlja pomo lijeniku u cilju dobi-
vanja ispravne dijagnoze neuropedijatrijskog oboljenja.
2. Ispravna dijagnoza odreuje vrstu tretmana i nain lijeenja neuro-
pedijatrijskog bolesnika.
Predmet ENDOKRINOLOGIJA
Modul 1. Faktori rasta
Cilj ovog modula je upoznavanje studenata sa faktorima koji utiu na
rast i visinu.
Modul 2. Dinamika rasta po razvojnim dobima
Cilj ovog modula je prezentacija dinamike rasta po pojedinim razvoj-
nim dobima djeteta.
Modul 3. Etiopatogeneza Diabetes mellitusa TIP 1
Cilj modula je upoznavanje studenata sa kompleksnom etiopatogene-
zom diabetes mellitusa TIP 1.
Modul 4. Dijagnostika komorbiditeta kod gojaznog pedijatrij-
skog pacijenta
Cilj modula je upoznati studenta sa problemom komorbiditeta
gojaznog pedijatrijskog pacijenta, sa posebnim naglaskom na stanje
patoloke tolerancije glukoze i njegovo lijeenje.
Modul 5. Etioloki aspekti poremeaja funkcije titnjae
Cilj modula je upoznati studenta sa kompleksnom etiologijom hipoti-
reoze kod djece, sa naglaskom na kongenitalnu hipotireozu.
Modul 6. Hipoparatireoidizam
Cilj modula je upoznati studenta sa kompleksnom etiologijom i kli-
nikom prezentacijom hipoparatireoidizma kod djece.
Modul 7. Dijagnostiko-terapijski aspekt hipopituitarizma
Cilj ovog modula je upoznavanje studenata sa kompleksnom dija-
gnostikom i supstitucionom terapijom pacijenata sa tumorima hipo-
talamo-hipofzarne regije.
Nakon odsluane nastave student bi trebao usvojiti slijedee vjetine:
Vjeine koje student treba znati praktino izvesti (zna kako i ini):
- Anamneza endokrinolokog pacijenta
- Fizikalni pregled pacijenta
- Mjerenje TT i TV i ostalih patrametara antopometrije
- Interptacija antropometrijskih parametara na osnovu
percentilskih krivulja
- Procjena stadija puberteta po Tanneru kod djeaka i
djevojica (orhidometar po Praederu)
125
ma uenja
- Analiza Rtg snimka doruja, analiza jonograma i ABS-a u sklopu
dijagnostike endokrinolokih oboljenja
- Prepoznati stanje hipo- i hiperglikemije
- Odreivanje glikemije glukometrom
- Aplikacija inzulina
- Odreivanje indeksa tjelesne teiine (body mass index
BMI) kod bolesnika
- Dijagnostike metode u endokrinologiji (stimulativni i
supresivni testovi)
- Interpretacija laboratorijskih testova u procjeni funkcije
endokrinog sistema
- Nain izvoenja i interpretacija testa hormona rasta
- Interpretacija statusa hormona: hipofze, titne lijezde,
spolnih lijezda i nadbubrega
- Nain izvoenja i interpretacija testa optereenja glukozom
(OGTT testa) sa inzulinemijom
- Praktino izvoenje terapije za pacijente sa dijabetes
mellitusom TIP I (dijabetoloka kola)
1. Za samostalan rad lijenik mora poznavati metode fzikalnog pre-
gleda, metode dijagnosticiranja i lijeenja endokrinolokih oboljenja.
2. Na ishod lijeenja veliki znaaj ima saradnja pacijenta i ukljuivanje
njegovih roditelja u nadzor i lijeenje.
Predmet HEMATOONKOLOGIJA
- 24 sata nastave (8 sati teoretske nastave i 16 sati praktine nastave)
Modul 1. Bolesti eritropoeze
Cilj ovoga modula je upoznati studente sa etiologijom, klasifkacijom,
klinikom slikom, dijagnozom i terapijom anemija.
Modul 2. Bolesti trombocita i bolesti koagulacije
Cilj ovoga modula je upoznati studente sa etiopatogenezom, klasif-
kacijom, klinikom slikom, dijagnozom i terapijom bolesti trombocita
i koagulacije.
Modul 3. Hemoflija
Cilj ovoga modula je upoznati studente sa etiopatogenezom, klini-
kom slikom, dijagnostikom i lijeenjem hemoflija, te upoznati studen-
ta sa proflaksom i terapijom pacijenata koji imaju razvijene inhibitore
na faktor VIII.
Modul 4. Leukemije djeije dobi
kom slikom, klasifkacijom, dijagnostikom i tretmanom leukemija kod
djece savremenim protokolima lijeenja.
126
ma uenja
Modul 5. Solidni tumori djeije dobi
kom slikom, dijagnostikom i terapijom najeih solidnih tumora dje-
ije dobi (tumori CNS-a, neuroblastom, nefroblastom, hepatoblastom,
rabdomiosarkom).
Modul 6. Rane i kasne posljedice hemoterapije
Cilj ovoga modula je upoznati studente sa ranim posljedicama cito-
terapije i mogunostima prevencije neeljenih efekata (munina,
proljev, povraanje, opadanje kose) i kasnim posljedicama citoterapije
(poremeajima u rastu i razvoju, poremeajima u endokrinom, kardio-
vaskularnom sistemu, oteenje jetre, sekundarni tumori).
Vjetine koje student treba znati (zna kako i ini):
- Uzeti ispravno anamnezu hematoonkolokog pacijenta
- Fizikalni pregled hematoonkolokog pacijenta sa posebnim
osvrtom na pregled limfnih vorova po regijama, uoavanje
znakova hemoragijske dijateze, palpacija jetre i slezine
- Izraditi i sprovesti dijagnostiki plan za hematoonkolokog
bolesnika
- Interpretirati nalaze krvne slike, diferencijalne krvne slike,
Fe, TIBC-a, UIBC-a, Feritina
- Interpretirati testove koagulacije
- Iinterpretirati nalaz proteinograma
- RTG, EHO, CT, MRI pretrage
1. Dijagnostike metode:
- Ultrazvuk vrata, pazuha, prepona, abdomena i male
zdjelice.
- Aspiraciona punkcija kotane sri
- Biopsija kosti
- Citoloka punkcija limfnog vora
- Citoloka punkcija slezine
- Citomorfologija periferne krvi i kotane sri
- Lumbalna punkcija (dijagnostika i terapijska)
- Interpretacija mijelograma i citohemije
- Imunofenotipizacija i imunohistohemija
- Citogenetika
- Nain odeivanja ABO i Rh (D) krvnih grupa
- HLA tipizacija
- Priprema i sprovoenje terapijskih protokola
(hemoterapija) za lijeenje oboljelog pacijenta
- Potporna terapija tokom lijeenja onkolokog
pacijenta (centralni venski kateter; njega pacijenta, terapija
bola, sprovoenje protokola febrilnih neutropenija)
127
ma uenja
- Intratekalna terapija
- Transfuzija krvi
- Transplantacija (autologna i alogenina)
- Integrisanje podataka iz anamneze i fzikalnog pregleda sa
labaratorijskim i radiolokim pretragama pomae lijeniku
u razlikovanju pojedinih hematoonkolokih bolesti.
- Ispravna dijagnoza odreuje vrstu i plan tretmana
hematoonkolokog pacijenta.
4. Metode uenja Nastava predmeta Pedijatrija e se izvoditi u ukupnom
fondu od 210 sati.
Predavanja: 70 sati
Vjebe: 140 sati
Metode izvoenja nastave su:
- interaktivna, teoretska i praktina nastava
- rad u malim grupama
- za praktinu nastavu koristie se metode: 4 koraka po
Peytonu , PBL (problem based learning), OSCE
- konsultacije.
U okviru predvienog broja sati, odrat e se i oblici kontinuirane
provjere znanja (praktini ispit I,II i III dio, te parcijalni ispit I, II i III dio).
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenta vrit e se kontinuirano u toku semestra i
kroz zavrni ispit.
Kontinuirana provjera znanja obuhvata parcijalni ispit prvi dio, drugi
dio i trei dio, te praktini ispit: prvi dio, drugi dio i trei dio.
praktine nastave iz predmeta Pedijatrija, defnisanog u okviru siste-
ma kruenja studenata (Pulmoalergoimunologija, Kardiologija i Reu-
matologija). Evaluacija usvojenih vjetina e se vriti kroz ispunjenje
zadataka prethodno defnisanih u listi provjere (check lista). Iz svake
oblasti student e dobiti po jednu check listu sa defniranim zadacima
(po 8 zadataka iz Pulmoalergoimunologije i Kardiologije, te 4 zadatka
iz Reumatologije). Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili
negativno (+/-).
128
5. Metode procjene
znanja
ma kruenja studenata (Gastroenterohepatologija, Nefrologija i Neo-
natologija). Iz svake oblasti student e dobiti po jednu check listu sa
defniranim zadacima (8 zadataka iz Gastroenterohepatologija, te po 6
zadatkta iz Nefrologije i Neonatologije). Svaki zadatak u check listi se
Praktini ispit trei dio e se polagati nakon odranog treeg bloka
ma kruenja studenata (Neurologija, Endokrinologija i Hematoon-
kologija). Iz svake oblasti student e dobiti po jednu check listu sa
defniranim zadacima (8 zadataka iz Neurologije, te po 6 zadatkta iz
Endokrinologije i Hematoonkologije). Svaki zadatak u check listi se
Nakon praktinog ispita treeg dijela, osvojeni plusevi ili minusi sa
praktinih ispita se prevode u bodove. Dvije pozitivne ocjene sa check
lista (2+) vrijede jedan bod i pribrajaju se ukupnom broju bodova po-
stignutim na svim praktinim ispitima. Dvije negativne ocjene (2-) sa
check lista vrijede jedan negativan bod, koji se oduzima od ukupnog
broja osvojenih bodova na svim praktinim ispitima.
kontinuirane provjere znanja iznosi 30. Student mora osvojiti najma-
nje 16,5 bodova da bi se kompletan praktini ispit smatrao poloenim.
Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju
konane ocjene.
Parcijalni ispit obuhvata provjeru znaja iz oblasti pulmologije i alergo-
imunologije, kardiologije i reumatologije. Ispit je pismeni test i sastoji
se od 40 MCQ pitanja (16 pitanja iz kardiologije, 16 pitanja iz pulmolo-
gije sa alergoimunologijom i 8 pitanja iz reumatologije).
Svaki taan odgovor na MCQ pitanje nosi 0,5 bodova. Maksimalan
broj bodova koje student moe osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 20.
Da bi se ispit smatrao poloenim student treba osvojiti najmanje 11
bodova (4,5 boda iz kardiologije, 4,5 boda iz pulmologije sa alergoi-
munologijom i 2 boda iz reumatologije). Osvojeni broj bodova dodaje
se ostalim bodovima pri formiranju konane ocjene. Ukoliko student
nije poloio parcijalni ispit, nepoloeno gradivo polae na zavrnom
ispitu.
129
5. Metode procjene
znanja
Parcijalni ispit obuhvata provjeru znaja iz oblasti: gastroenterohepa-
tologija, nefrologija i neonatologija. Parcijalni ispit je pismeni test i
sastoji se od 50 MCQ pitanja (20 pitanja iz gastroenterohepatologije,
15 pitanja iz nefrologije i 15 pitanja iz neonatologije). Svaki taan
odgovor na MCQ pitanje nosi 0,5 bodova. Maksimalan broj bodova
koje student moe osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 25. Da bi se
ispit smatrao poloenim student treba osvojiti najmanje 14 bodova
(6 bodova iz gastroenterohepatologije, 4 boda iz nefrologije i 4 boda
iz neonatologije). Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima
pri formiranju konane ocjene. Ukoliko student nije poloio parcijalni
ispit drugi dio, nepoloeno gradivo polae na zavrnom ispitu.
Parcijalni ispit obuhvata provjeru znaja iz oblasti: neurologije, endo-
krinologije i hematoonkologije. Parcijalni ispit je pismeni test i sastoji
se od 50 MCQ pitanja (20 pitanja iz neurologije, 15 pitanja iz endo-
krinologije i 15 pitanja iz hematoonkologije). Svaki taan odgovor na
MCQ pitanje nosi 0,5 bodova. Maksimalan broj bodova koje student
moe osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 25. Da bi se ispit smatrao
poloenim student treba osvojiti najmanje 14 bodova (6 bodova iz
neurologije, 4 boda iz endokrinologije i 4 boda iz hematoonkologije).
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju
konane ocjene. Ukoliko student nije poloio parcijalni ispit trei dio,
nepoloeno gradivo polae na zavrnom ispitu.
Zavrni ispit
65-74 boda
5 (F) (ne zadovoljava minimalne kriterije
5 (FX) (ne zadovoljava minimalne kriterije
130
5. Metode procjene
znanja
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije poloio praktine dijelove ispita u toku semestra i
na zavrnom ispitu, nepoloene dijelove polae na popravnom ispitu.
Pri tome se usvojene vjetine iz svakog nepoloenog bloka praktinog
ispita evaluiraju kroz posebne liste provjere, kroz koje moe osvojiti
ukupno 30 bodova. Da bi se praktini ispit smatrao poloenim na
svakoj listi provjere mora osvojiti najmanje 5,5 bodova (ukupno 16,5
bodova).
1. Mesihovi- Dinarevi S. i sar. Pedijatrija za studente medicine. Sa
Vart, Sarajevo, 2005.

Proirena:
1. Mardei D. Pedijatrija. kolska knjiga, Zagreb, 2008.
2. Nelson. Textbook of Pediatrics. W.B. Saunders Company, Philadelp-
hia, 2004.
Dopunska:
1. Mesihovi-Dinarevi S. Klinika pedijatrija u slici i rijei. Sa Vart,
Sarajevo, 2004.
2. Mesihovi-Dinarevi S. Dijagnostika u pedijatriji. Bemust, Sarajevo
2008.
3. Mesihovi-Dinarevi S. Dijagnostika i terapija bolesti srca kod djece.
XXL Desing, Sarajevo, 2011.
4. Helji S. Neonatologija, Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu,
Sarajevo, 2008.
5. Helji S. Ultrasonografja mozga novoroeneta. Je, Sarajevo, 2002.
6. Hasanbegovi E. Anemije usljed nedostatka eljeza kod dojenadi i
male djece. Reprografka, Sarajevo, 2004.
7. Hasanbegovi E, Saki M. ivot sa djetetom koje ima rak. Grafotisak,
Sarajevo, 2008.
8. Hasanbegovi E. Maligne bolesti djeije dobi. Planjaks, Sarajevo,
2010.
9. Mesihovi-Dinarevi S, Hasanbegovi S.Gojaznost djece i omladine
problem savremenog doba. Arka Press, Sarajevo, 2010.
10. Gavranovi M, Zubevi S. ivjeti sa epilepsijom.VM, Sarajevo,
1999.
11. Saraevi E. Astma kola. Oko, Sarajevo, 2004.
12. Saki M. Leukemije kod djece.Svjetlost, Sarajevo 2006.
13. Meholji A. ABC cerebralne paralize. MHS, Sarajevo, 2007.
131
Predavanja i vjebe odravaju se prema izvedbenom programu nasta-
ve u odgovarajuim nastavnim bazama Katedre za pedijatriju. Broj
po studentu je 10. Raspored studenata po grupama bit e na oglasnoj
ploi Pedijatrijske klinike i na web sztranici Fakulteta: www.mf.unsa.
ba
Samo uz opravdanje student moe nadoknaditi vjebe (maksimum do
20% izostanaka).
najavu kod sekretarice Katedre za Pedijatriju ili na e-mail: pedijatrija@
bih.net.ba
132
PLAN OBLASTI: PEDIJATRIJA
1. sedmica Oblik nastave (predavanje) i gradiva Broj
sati
ponede-
ljak
PULMOLOGIJA I ALERGOIMUNOLOGIJA
Predavanje: Anomalije disajnih puteva. Oboljenja gornjih disajnih
puteva. Sinusiti. Sindrom krupa. Bolesti bronha. Bronhitis.
Vjebe: Anamneza i fzikalni pregled kod bolesti gornjeg respiratornog
trakta, interpretacija dijagnostikih procedura (RTG)
2
4
utorak Predavanje: Pneumonije. Apsces plua. Astma i opstrukcije bronha.
Vjebe: Anamneza i fzikalni pregled kod bolesti donjeg respiratornog
trakta, interpretacija dijagnostikih procedura, anamneza i fzikalni
pregled kod bronhoopstruktivnih stanja, interpretacija dijagnostikih
procedura, testovi protoka, PEF, terapija inhalerima.
2
4
srijeda Predavanje: Cistina fbroza. Tuberkuloza. Milijarna tuberkuloza.

Vjebe: Anamneza i fzikalni pregled cistine fbroze. Rtg snimci tuber-
kuloze kod djece
2
4
etvrtak Predavanje: Alergija, tipovi alergijskih reakcija. Urtikarija. Angioedem.
Alergije na lijekove. Imunoloke bolesti (DiGeorgeov sindrom, Brutono-
va bolest, Wiskot-Aldrichov sindrom).
Vjebe: Anamneza i fzikalni pregled kod alergijskih bolesti, prepozna-
vanje tipova alergijskih reakcija, interpretacija alergolokih testiranja i
drugih dijagnostikih metoda, intervencija kod anaflaksije.
2
4
petak KARDIOLOGIJA
Predavanje: Etiologija uroenih sranih mana. Fetalna cirkulacija.
Dijagnostike metode u pedijatrijskoj kardiologiji. Acijanotine uroe-
ne srane anomalije. Cijanotine anomalije.
Vjebe: Anamneza i fzikalni pregled djeteta sa uroenim sranim
manama. Auskultacija srca sa diferencijalnom dijagnozom pojedinih
sraniha mana. Interpretacija EKG-a i Rtg srca, priprema i izvedba plana
lijeenja djeteta sa uroenim sranim manama.
2
4
133
sati
ponedeljak
Predavanje: Kardiovaskularne infekcije. Subakutni bakterijski endokar-
ditis. Miokarditis. Perikarditis. Fibroelastoza.
Vjebe: Anamneza i fzikalni pregled djeteta sa kardiolokim problemi-
ma, vjebanje interpretacije EKG-a, upoznavanje studenta sa ultrazvu-
kom srca, priprema plana, dijagnostike i terapije djeteta sa kardiovasku-
larnim infekcijama
2
4
utorak
Predavanje: Srane aritmije. Arterijska hipertenzija djeijeg uzrasta.
Vjebe: Anamneza i fzikalni pregled djetata sa poremeajima sranog
ritma,vjebanje auskultacije srca kod djece sa poremeajima ritma uz
dijagnostiku Holter EKG-a. Ergometrija, upoznavanje studenata sa Tilt
Table Testom, mjerenje arterijskog pritiska kod djece u razliitom dob-
nom uzrastu, Holter TA.
2
4
srijeda
Predavanje: Srana insufcijencija. Kardiomiopatija.
Vjebe: Anamneza i fzikalni pregled djeteta sa sranom insufcijen-
cijom. Inspekcija, palpacija i auskultacija srca, vjebanje interpretacije
EKG-a, slikovne pretrage u djeijoj kardiologiji (RTG, CT, MRI, PET)
2
4
etvrtak
REUMATOLOGIJA
Predavanje: Artritis udruen sa infekcijom. Akutna reumatska groznica
i poststreptokokni reaktivni artritis.
Vjebe: Anamneza i tehnike fzikalnog pregleda zglobova
( inspekcija, palpacija, perkusija). Upoznavanje studenta sa Rtg-om
zglobova, sa UZ zglobova iz MRI zglpobova.
2
4
petak
Predavanje: Bazini koncept reumatskih bolesti kod djece.
Hronini idiopatski artritis. Juvenilni idiopatski artritis i SLE.
Sistemski vaskulitisi: HSP i Kawasakijeva bolest.
Artritis udruen sa infekcijom.
Vjebe: Anamneza i fzkalni pregled djeteta sa artritisom, interpreta-
cija laboratorijskih nalaza krvi i urina, te testova reumatske aktivnosti.
Interpretacija Rtg-a zglobova, priprema plana i izvedba dijagnostikih i
terapijskih procedura u djeijoj reumatologiji
Vjebe: Praktini ispit I dio (petak nakon predavanja)
2
2
(R)
2
134
sati
ponedeljak GASTROENTEROHEPATOLOGIJA
Predavanje: Simptomi i dijagnostike procedure u gastroenterologiji
i hepatologiji. Disfagija. Regugrgitacija. Dispepsija. Munina i povraa-
nje. Ikterus, ascites. Opstipacija i konstipacija. Malapsorpcija, malnutri-
cija. Skriveno krvarenje iz probavne cijevi. Laboratorijska dijagnostika.
Funkcionalni testovi u gastroenterologiji. Endoskopija, UZ, CT, MRI.
Vjebe: Anamneza i fzikalni pregled djeteta sa gastrointestinalnim i
hepatalnim simptomima. Pregled sluznica, turgora koe, rektalni pre-
gled. Palpacija jetre i slezine.
Vjebe: PARCIJALNI ISPIT PRVI DIO
2
2
2
utorak Predavanje: Gastroezofagealni refuks. Benigna suenja jednjaka.
Akutni i hronini gastoenteritisi. Hronine dijareje. Ulkusna bolest.
Celijakija. Ulcerozni kolitis. Morbus Chron. utica. Akutni i hronini
hepatitisi. Ciroza jetre.
Vjebe: Pregled djeteta sa proljevom. Procjena stanja dehidtatacije.
Planiranje unosa tenosti i minerala ovisno o stepenu izgubljene teno-
sti. Postavljenje nazogastrine sonde.
Anamneza i status djeteta sa bolestima jetre, diferencijalna dijagnoza
sa bolestima koje imaju slinu kliku sliku.
2
4
srijeda Predavanje: Specifnosti metabolizma. Poremeaj metabolizma
vode i elektrolita. Volumen tjelesne tekuine u toku rasta. Elektrolitski
status tjelesnih tekuina. Dnevne potrebe vode i elktrolita. Patoloki
gubici vode i elektrolita. Dehidratacija i tipovi dehidratacije. Poremeaji
acidobaznog stanja. Metabolizam kalcija i fosfora. Hipokalcijemine
konvulzije.
Vjebe: Anamneza i fzikalni pregled djeteta sa dehidratacijom. Pro-
cjena stanja gubitka tenosti i minerala. Priprema plana i programa
nadoknade tenosti i minerala. Peroralna, enteralna i parenteralna
ishrana.
2
4
etvrtak Predavanje: Ishrana i poremeaj ishrane. Osnovni sastojci hrane.
Potrebe u energiji. Potrebe za vodom. Potrebe u proteinima, mastima
ugljikohidratima. Potrebe u mineralima. Prirodna ishrana.
Vjebe: Planiranje potrebnog unosa hranljivih tvari za zdravu i bolesnu
djecu (enteralna i parenteralna ishrana) u odnosu na dob djeteta.
2
4
135
petak
Predavanje: Prirodna ishrana (dojenje). Hemijski sastav majinog mli-
jeka. Kolostrum. Kvalitativne razlike humanog i kravljeg mlijeka.
Fiziologija laktacije. Ablaktacija. Distrofja i atrofja. Proteinska malnutri-
cija. Hipovitaminoze.
Vjebe: Anamneza vezana za nain ishrane i tehniku hranjenja, Pro-
cjena prirasta na tjelesnoj teini u odnosu na nain ishrane, procjena
nutritivnog statusa, plasiranje nazogastrine sonde.
2
4
sati
ponedeljak NEFROLOGIJA
Predavanje: Uvod u djeiju nefrologiju, specifnosti pregleda i dija-
gnostiki postupci kod bolesti mokranog sistema. Infekcije urinarnog
sistema. Pedijatrijski aspekti dijagnostike i konzervativnog tretmana
anomalija mokranog trakta.
Vjebe: Uzeti ispravno anamnezu bubrenog bolesnika. Primijeniti
metode pregleda bubrenog bolesnika (inspekcija, palpacija, perkusija
lumbalne regije, auskultacija renalnih arterija).Analiza i interpretacija
nalaza urina. Interpretacija testova procjene bubrene funkcije. Analiza
nativnog snimka urinarnog trakta, mikcione cistoureterografje, intra-
venozne urografje i scintigrafskih pretraga bubrega. Priprema plana i
programa ispitivanja djeteta sa urinarnom infekcijom. Priprema plana i
programa ispitivanja djeteta sa anomalijama urinarng sistema.
2
4
utorak Predavanje: Neurogena disfunkcija mokranog sistema. Glomerulone-
fritisi. Nefrotski sindrom minimalnih oteenja.
Vjebe: Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa neurogenom
disfunkcijom mokranog sistema. ista intermitentna kateterizacija
mokranog mjehura. Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa
glomerulonefritisom. Analiza i interpretacija imunolokih nalaza.
Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa nefrotskim sindrom.
2
4
srijeda Predavanje: Tubulopatije. Urolitijaza.
Vjebe: Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa tubulopati-
jom.
Interpretacija i analiza pormeaja acidobaznog statusa, elektrolita i
poremeaja homeostaze vode. Priprema plana i programa ispitivanja
djeteta sa urolitijazom. Interpretacija i analiza biohemijskih pretraga
krvi i urina, kao i specifnih testova kod pacijenata sa urolitijazom.
2
4
136
etvrtak Predavanje: Akutna bubrena insufcijencija. Hronina bubrena in-
sufcijencija.
Vjebe: Vjebe po odjeljenjima prema oglaenom rasporedu.
Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa akutnom bubrenom
insufcijencijom. Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa
hroninom bubrenom insufcijencijom. Interpretacija i analiza bio-
hemijskih pretraga krvi koji ukazuju na poremeaj metabolizma vode,
elektrolita i hormonalnog statusa. Upoznavanje studenata sa dijaliznim
tehnikama.
2
4
petak NEONATOLOGIJA
Predavanje (Prenatalni i perinatalni period): Perinatalni period.
Prekoncepcijski i perikoncepcijski nadzor. Ugoenost fetusa i antenatal-
na dijagnoza. Tranzicija na ekstrauterine uslove ivota
Perinatalna asfksija. Reanimacija novoroeneta.
Vjebe: Anamneza trudnoe, identifkacija i povezivanje riziko-faktora
sa ishodom trudnoe (2 sata) i reanimacija novoroeneta (2 sata)
2
4
sati
ponedeljak Predavanje (Zdravo novoroene):
Klasifkacija novoroenadi prema PT i gestacijskoj dobi. Procjena
gestacijske dobi. Devijacija fetalnog rasta. Novoroene - osobitosti i
fzioloke karakteristike. Preventivni postupci kod novoroene djece.
Nedonoe: osobitosti, zbrinjavanje, smrtnost, njega.
Vjebe: Prvi pregled novoroeneta i klasifkacija prema poroajnoj
teini i gestacijskoj dobi.
2
4
utorak Predavanje: Bolesno novoroene 1
Poroajne traume. Intrakranijalna hemoragija. Hipoksino-ishemina
encefalopatija.
Respiratorni distres kod novoroenadi
RDS (hiposurfaktoza)
Sindrom tranzitorne tahipnoe (TTN)
Sindrom aspiracije mekonija
Perzistentna pluna hipertenzija (PPHN)
Hirurki i drugi uzroci distresa
Bronhopulmonalna displazija (BPD)
Vjebe: Anamneza trudnoe i kliniki pregled novoroeneta te iden-
tifkacija poroajnih trauma; Primjena oksigenoterapije i respiratorne
podrke, urgentno zbrinjavanje respiratorno ugroenog novoroen-
eta
2
4
137
srijeda Predavanje: Bolesno novoroene 2
Hematoloki poremeaji kod novortoeneta: hemoragina bolest,
anemija, policitemija. Gastrointestinalni poremeaji kod novoroen-
eta
Novoroenaka utica: Uzroci i tretman. Metaboliki poremeaji kod
novoroeneta. Neonatalne konvulzije. Oboljenja pupka.
Virusne i bakterijske infekcije: sepsa i neonatalni meningitis
Major kongenitalne anomalije.
Vjebe: Anamneza trudnoe i fzikalni pregled bolesnog djeteta; mjere
zbrinjavanja bolesnog novoroeneta u hospitalnim i vanhospitalnim
uslovima.
Praktini ispit 2 dio (srijeda nakon predavanja)
2
2
2
etvrtak NEUROLOGIJA
Predavanje: Uvod u djeiju neurologiju, specifnosti pregleda, nor-
malan psihomotorni razvoj djeteta. Malformacije CNS. Neurokutane
bolesti i sindromi. Neuroloki i bihejvioralni aspekti genetskih abnor-
malnosti i dismorfnih sindroma. Kotane malformacije lobanje
Neuroloke posljedice prenatalnih, perinatalnih i ranih postnatalnih
dogaanja na razvoj mozga. Hidrocefalus. Cerebralna paraliza.
Vjebe: Neuropedijatrijska anamneza, neuroloki pregled nedonoe-
ta, novoroeneta, dojeneta, UZ pregled mozga.
Vjebe: PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO (etvrtak nakon predavanja)
2
2
2
petak Predavanje: Metabolike bolesti. Heredodegenerativne bolesti. Infek-
tivne, parainfektivne i druge infamatorne bolesti CNS-a imunolokog
porijekla. Ozljede i trovanja CNS. Cerebrovaskularni poremeaji.
Vjebe: Biohemijska i genetska dijagnostika u neurologiji, lumbalna
punkcija, neuroslikovne tehnike u prikazu nervnog sistema, neuroloki
pregled predkolskog i kolskog djeteta
2
4
6. sedmica Oblik nastave i gradiva Broj
sati
ponedeljak Predavanje: Epilepsije i drugi poremeaji sa napadima. Paroksizmalni
poremeaji CNS koji nisu epileptini.
Vjebe: Elektroencefalografja, metoda aktivacije i provokacije, head-
up tilt test
2
4
138
utorak Predavanje: Bolesti motornog neurona. Poremeaji perifernog ner-
vnog sistema. Miini poremeaji. Intelektualni razvojni poremeaji,
normalan, razvoj koji kasni, poremeaj razvoja otvora. Autizam i bolesti
iz spektra pervazivnog razvojnog poremeaja.
ADHD i slini pridrueni poremeaji
Vjebe: Elektromioneurografja, evocirani potencijali, psiholoke skale,
skale za detekciju razvojnih poremeaja
2
4
srijeda ENDOKRINOLOGIJA
Predavanje: Rast. Podjela razvojne dobi. Poremeaji puberteta. Nizak
rast, uzroci. Visok rast.
Vjebe: Anamneza i status praesens kod pacijenata sa poremeajem
rasta i puberteta. Tehnika mjerenja antropometrijskih parametara: tje-
lesna visina (duina), tjelesna teina, obim glave, obim grudnog koa,
obim struka, raspon ruku, sjedea visina.
Nain koritenja karti rasta u procjeni aktuelnih antropometrijskih pa-
rametara. Odreivanje stadija puberteta kod djevojica i djeaka kori-
tenjem Tannerovih kriterija. Upotreba orhidometra po Praederu.
Analiza i interpretacija RTG doruja. Izvoenje i interpretacija dinami-
kog testa odreivanja nivoa hormona rasta stimulacijom inzulinskom
hipoglikemijom.
2
4
etvrtak Predavanje: Diabetes mellitus. Hipoglikemije. Prekomjerna tjelesna
teina i gojaznost.
Vjebe: Anamneza i status praesens pacijenta sa dijabetesom (novo-
otkriveni i ranije dijagnosticiran).
Tehnika mjerenja glukoze u krvi: kapilarno i kontinuirano mjerenje
glukoze te interpretacija rezultata.
Aplikacija inzulina penom i inzulinskom pumpom.
Kontrolni pregled pacijenta sa dijabetesom: uvid u dnevnik i laborato-
rijske nalaze-interpretacija, savjetodavni rad.
Tehnika koritenja glukagona.
Procjena statusa uhranjenosti-indeks tjelesne mase.
Anamneza, status praesens i savjetodavni rad sa gojaznim pedijatrij-
skim pacijentom.
Tehnika OGTT testa sa inzulinemijom.
2
4
petak Predavanje: titnjaa. Paratireoidna lijezda. Spolne lijezde.
Vjebe: Anamneza i status praesens pacijenata sa oboljenjima titnja-
e.
Procjena veliine strume. Interpretacija hormonskog statusa titne
lijezde. Tehnika neonatalnog screeninga na hipotireozu.
Anamneza i status pacijenta sa poremeajem paratireoidne lijezde.
Procjena spola pacijenta na osnovu vanjskih spolnih organa, te eventu-
alnog postojanja hipogonadizma, analiza statusa spolnih hormona.
2
4
139
sati
ponedeljak Predavanje: Nadbubrena lijezda. Hipofza.
Vjebe: Anamneza i status praesens pacijenta sa poremeajem nad-
bubrene lijezde. Problemski pristup pacijentu sa kongenitalnom
adrenalnom hiperplazijom uz analizu dijagnostikih i terapijskih meto-
da: prikaz sluaja. Interpretacija nalaza dijagnostike kod pacijenata sa
oboljenjem nadbubrene lijezde.
2
4
utorak HEMATOONKOLOGIJA
Predavanje: Anemije. Klasifkacija prema etiologiji i patofziologiji.
Sideropenijske anemije. Fizioloka anemija dojenadi. Megloblastna
anemija. Aplastine anemije. Hemolitike anemije. Anemije hroninog
infekta.
Vjebe: Anamneza i fzikalni pregled djeteta sa anemijom, sa poseb-
nim osvrtom na izgled koe, sluznica, kose, nokata. Interpretacija nalaz
krvne slike i diferencijalne krvne slike. Diferencijalna dijagnoza anemija.
Izrada terapijskog plana lijeenja anemije. Palpacija jetre i slezine.
2
4
srijeda Predavanje:
Poremeaji hemostaze. Hemoragijska dijateza. Bolesti trombocita.
Trombocitopenije. ITP. Trombocitopatije i trombastenije. Koagulopatije
Hemoflije.
Vjebe: Anamneza i fzikalni pregled djeteta sa znacima hemoragijske
dijateze. Vjebanje diferencijalne dijagnoze konih hemoragijskih pro-
mjena kod djece sa hemoragijskom dijatezom. Interpretacija testova
koagulacije. Priprema i izvedba plana lijeenja djeteta sa trombocitope-
nijom i koagulopatijom.
2
4
etvrtak Predavanje: Epidemiologija malignih bolesti. Leukemije djeije dobi.
Limfomi djeije dobi. Tumori mozga. Neuroblastom. Wilmsov tumor.
Tumori kostiju. Rabdomiosarkom. Tumori jetre.
Vjebe: Anamneza i fzikalni pregled djeteta sa malignim oboljenjem.
Pregled limfnih vorova vrata, pazuha i prepona. Palpacija jetre i slezine.
Upoznavanje sa punkcijom limfnog vora, lumbalnom i punkcijom
kotane sri. Radioloke pretrage u djeijoj onkologiji. Priprema plana i
program terapije djeteta sa malignim oboljenjem.
Terapijski pristup u kontroli bola. Procjena efekta analgetske terapije sa
aspekta kontrole bola i postojanja sporednih efekata. Rotacija analge-
tika.
2
4
140
petak Predavanje: Potporna terapija u lijeenju malignih bolesti. Terapija
bola.

Vjebe: Praktini ispit 3. dio
2
2
2
Sedmica
15.
(ponede-
ljak pe-
tak)
Predavanje: Izborni predmet
5x2
5x4
Sedmica
16.
Zavrni ispit i ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima
Sedmica
17 20.
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
141
BAM 1002 Naslov oblasti: GINEKOLOGIJA I AKUERSTVO
Status: obavezni Ukupno asova: 210
Odgovorni nastavnik: Prof.dr Jadranka Dizdarevi-Stojkanovi
Uslov za pohaanje nastave: Poloeni ispiti iz predhodne godine studija
1.Ciljevi predmeta Cilj nastave iz Ginekologije i akuerstva je da osposobi studenta da na
temelju poznavanja morfologije i fziologije genitalnih organa ene pre-
pozna najvanije ginekoloke bolesti, odredi lijeenje, rehabilitaciju, rano
otkrivanje i prevenciju u okviru djelatnosti primarne zdravstvene zatite,
te da prepozna fzioloku i patoloku trudnou vodei prenatalnu i po-
stpartalnu skrb, kao i da poznaje osnovne probleme i smjernice humane
reprodukcije.
2.Svrha predmeta Nakon uspjeno zavrenog predmeta student e moi:
ovladati vjetinama i znanjem uspjenog prepoznavanja normalne i
patoloke trudnoe, rodilje, stanjem majke i novoroeneta
shvatiti uzroke i mehanizme bolesti genitalnih organa
prepoznati simptome i klinike manifestacije bolesti genitalnih organa
ene
izvesti praktini pregled bolesnice
planirati raspoloive dijagnostike metode u postavljanju dijagnoze i
diferencijalne dijagnoze oboljenja genitalnih organa
planirati lijeenje genitalnih oboljenja
prepoznati simptome i znake tumora genitalnih organa i pravilno
usmjeriti pacijenticu u programu pretraga za otkrivanja tumora ili
metastaza
znati proceduru postavljanja stadija i klasifkaciju kod manifestnog
tumora
aktivno uestvovati u praenju i kontroli bolesnice nakon zavretka
tretmana
poznavati i provoditi simptomatsko i palijativno lijeenje ginekolokih
bolesnika
adekvatno komunicirati sa onkolokom pacijenticom na etikim prin-
cipima medicine i pravima pacijentice.
3.Moduli pred-
meta sa ciljevima
modula
Predmet GINEKOLOGIJA SA GINEKOLOKOM ONKOLOGIJOM
(20 sati teoretske nastave i 40 sati praktine nastave)
Modul 1. Anatomija i funkcija genitalnih organa ene
Cilj modula je da integrira znanja iz anatomije, fziologije genitalnog
sistema za bolje razumjevanje stvaranja enskih genitalnih organa, di-
ferencijacije i fziologije mensturalnog ciklusa, ovulacije, implantacije i
fziolokih promjena u postmenopauzi.
142
3.Moduli pred-
meta sa ciljevima
modula
Modul 2. Disfunkcionalna krvarenja
Cilj modula je da upozna studente sa nainom lijeenja disfunkcionalnih
krvarenja, krvarenja kod prijeteih spontanih pobaaja, missed abortion,
blighted abortion, hidatidozne mole, fetus mortus in utero i kod rezidue
post abortem. Kroz ovaj modul student e stei znanje o meusobnoj
ovisnosti dobrog funcionisanja svih endokrinih lijezda, o dijagnostici i
tretmanu, te moguim komplikacijama endokrinog sistema u fertilnom
periodu.
Modul 3. Upalne bolesti genitalnih organa, pelvine infekcije, speci-
fne i nespecifne upale, dobroudni i zloudni tumori dojke
Cilj modula je da upozna studente sa svim etiolokim faktorima koji
dovode do upale, egzacerbacija upale, posljedicama i lijeenjem upalnih
bolesti u maloj zdjelici. Takoer e studenti nauiti kako se palpira dojka i
naine prepoznavanja dobroudnih i zloudnih tumora dojke.
Modul 4. Poremeaj statike genitalnih organa, planiranje porodice i
procjena radne sposobnosti kod ginekolokih oboljenja
Cilj modula je upoznati studenta sa klinikom slikom i dijagnostikom
sputene i ispale materice, kao i nainom lijeenja. U okviru ovog modula
bit e obraeni i naini planiranja porodice, kao i ocjena radne sposob-
nosti pacijentica sa ginekolokim oboljenjima.
Modul 5. Dobroudni tumori genitalnih organa
Cilj modula je upoznati studenta sa dobroudnim tumorima enskih
genitalija, te njihovim podjelama, simptomatologijom, dijagnostikom i
nainom tretmana.
Modul 6. Zloudni tumori vanjskih genitalnih organa
Cilj modula je upoznati studenta sa malignim tumorima klitorisa, vulve i
vagine, nainom njihove dijagnostike, simptomatologijom i lijeenjem.
Bit e obraeni i tumorski markeri koji se koriste u dijagnostici malignih
tumora genitalija.
Modul 7. Maligni tumori grlia maternice
Cilj modula je da upozna studenta sa ranim malignim promjenama na
grliu maternice, prekancerozama grlia, simptomatologijom ranih i ka-
snih stadija bolesti, dijagnostikom i nainom tretmana. Poseban akcenat
e se dati na primarnu i sekundarnu prevenciju raka grla maternice.
Modul 8. Maligni tumori korpusa uterusa
Cilj modula je da upozna studenta sa malignim tumorima korpusa uteru-
sa, podjelom, simptomatologijom, dijagnostikom i nainom tretmana.
Modul 9. Maligni tumori jajovoda i jajnika i tumorski markeri u gi-
nekologiji
Cilj modula je da student stekne znanja o malignim tumorima jajnika i
jajovoda, njihovoj podjeli, simptomatologiji, dijagnostici i nainom tre-
tmana.
143
3.Moduli pred-
meta sa ciljevima
modula
Modul 10. Palijativna njega u ginekologiji
U okviru ovog modula student e stei znanja o specifnostima palijativ-
ne njege ginekolokih malignih oboljenja.
- Osnovne vjetine uzimanja anamneze ginekolokih pacijentica
- Fizikalni pregled genitalija: inspekcija, palpacija
- Pregled u spekulima
- Uzimanje briseva
- Hormonski status
- Tumorski markeri za genitalne organe
- Bazini pregled ultrazvukom i interpretacija ultrazvunih nalaza
- Interpretacija citolokih i patohistolokih nalaza
- Vrste biopsija: frakcionirana kiretaa, biopsija grlia, analiza ascitesa.
- Mikrobioloka dijagnostika.
- Palijativna njega bolesnica u terminalnom stadiju bolesti.
Nakon odsluane nastave iz predmeta GINEKOLOGIJA SA GINEKOLO-
KOM ONKOLOGIJOM student bi trebao usvojiti slijedee stavove:
- Dobar lijenik praktiar mora poznavati osnovne metode fzikalnog pre-
gleda, ispitivanja i dijagnosticiranja ginekolokih oboljenja.
- Usvajanje dijagnostikih kriterija pomae u validnoj procjeni toka bole-
sti i prognoze ishoda bolesti.
- Racionalno lijeenje se zasniva na integrisanju podataka iz anamneze i
fzikalnog pregleda sa laboratorijskim i dijagnostikim procedurama.
Predmet REPRODUKTIVNA MEDICINA 20 sati teoretske nastave i 40
sati praktine nastave
Modul 1. Uroene anomalije enskih spolnih organa
Cilj modula je da upozna studenta sa anomalijama vulve, klitorisa, hi-
mena i kongenitalnim cistama vagine i uterusa. Podvostruenje vulve,
anomalije himena, sratenje labija, anomalije klitorisa, kongenitalne ciste
vagine. Anomalije vagine: dvostruka vagina, septum vagine, atrezija
vagine, aplazija ili ageneza vagine. Anomalije uterusa: aplazija ili ageneza
grla materice, uterus unicornis, uterus arcuatus, septus, bicornis i didelp-
hus.
Modul 2. Menstruacijski ciklus i sve o premenstrualnom sindromu
(PMS)
Cilj modula je da upozna studenta sa neuroendokrinologijom, hormoni-
ma neurohipofze, adenohipofze, regulacijom menstruacijskog ciklusa,
promjenama na endometriju u menstruacijskom ciklusu, promjenama
na vagini u menstruacijskom ciklusu.
144
3.Moduli pred-
meta sa ciljevima
modula
Modul 3. Pubertet: fziologija puberteta
Cilj modula je da upozna studenta sa razvojem dojki u djevojica (prema
Tanneru), menarhom, pubertas procox (preuranjeni pubertet), pubertas
tarda (zakanjeli pubertet).
Modul 4. Djeija i adolescentna ginekologija
Cilj modula je da upozna studenta sa osobitostima grae i funkcije
enskih spolnih organa u djeijoj i adolescentnoj dobi, tumorima geni-
talnog sistema u djeijoj dobi, diferencijalnom dijagnozom vaginalnog
krvarenja u predmenarhalnih djevojica, ginekolokim problemima u
adolescentnoj dobi.
Modul 5. Amenoreja
Cilj modula je da upozna studenta sa fziolokom i patolokom amenore-
jom, njihovim podjelama i dijagnostikom. Periferne (anatomski defekti),
primarne, sekundarne. Ovarijalne amenoreje (hipergonadotropni hipo-
gonadizam): primarne, sekundarne. Hronine anovulacije (poremeaji
osovine hipotalamus-hipofza-ovarij). Dijagnoza amenoreja: fzikalni
pregled, odreivanje hormona (FSH, LH, prolaktin, TSH, hormonski
testovi, GnRH test, ultrazvuk, MRI, HSG, laparoskopija, histeroskopija,
vaginoskopija.
Modul 6. Metode potpomognute reprodukcije ovjeka
Cilj modula je da upozna studenta sa metodama asistirane reprodukcije,
predvianja ovulacije, krioprezervacijom (smrzavanje embriona i gameta).
Modul 7. Brana neplodnost: defnicija, uzroci
Cilj modula je da upozna studenta sa osnovnim poremeajima i oboljenji-
ma koji dovode do neplodnosti, te njhovom dijagnostikom i terapijom.
Tubarna patologija, anomalije uterusa, miomi uterusa, polypi endometri-
ja, patologija ovarija (ciste), poremeaj ovulacije (poremeaj hipotalamo-
hipofzne-ovarijalne osovine), idiopatska neplodnost, mukarac uzro-
nik neplodnosti. Dijagnostika i terapija.
Modul 8. Sindrom policistinih jajnika (Polycystic ovary syndrome -
PCOS)
Cilj modula je upoznati studenta sa patofziologijom i karakteristikama
PCOS, te njegovom dijagnozom i terapijom.
Neuroendokrinoloko-metaboliki poremeaji. Intraovarijski poremeaji
(autokrina i parakrina funkcija). Ekstraglandularna hormonska produk-
cija-endokrinologija masnog tkiva. Karakteristike PCOS. Dijagnostika i
terapija.
Modul 9. Menopauza i perimenopauza
Cilj modula je upoznati studenta sa endokrinolokim promjenama u me-
nopauzalnom i perimenopauzalnom periodu, te uticajem ovih promjena
na kardiovaskularni i kotani sistem, kao i nadomjesnom terapijom u
involutivnim i patolokim stanjima.
145
3.Moduli pred-
meta sa ciljevima
modula
Endokrine promjene u menopauzalnom periodu: gonadotropini, steroidi
ovarija. Simptomi menopauze, klinike promjene u menopauzalnom
prelaznom periodu: vazomotorne promjene, psiholoke promjene i pro-
mjene na CNS-u, atrofne promjene. Osteoporoza. Uticaj menopauze na
kardiovaskularni sistem. Hormonska nadomjesna terapija: karcinom doj-
ke i hormonska nedomjesna terapija, karcinom endometrija i hormonska
nadomjesna teerapija, tromboza vena i hormonska nadomjesna terapija,
eme i nain primjene hormonske nadomjesne terapije.
Modul 10. Metode hormonske kontracepcije
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim smjernicama u hormonal-
noj kontracepciji.
- uzeti anamnezu sa tanim podacima o ritmu i trajanju menstrualnog
ciklusa ene
- provesti tehniku spoljanjeg i unutranjeg pregleda ene
- uzeti briseve na istou vaginalnog sekreta (nain uzimanja brisa za
klamidiju, mikoplazmu i bakterijsku vaginozu)
- uzeti bris za citohormonalni status i PAPA bris
- hormonski status ene
- nain planiranja porodice.
- uzronici neplodnosti kod mukarca
- endokrine promjene u menopauzi
- hormonska nadomjesna terapija
- 2D i 3D ultrazvuni pregled
- histerosalpingografja
- sonohisterosalpingografja
- histeroskopija
- laparoskopija
- vaginoskopija
- kariogram branog para,
- inseminacija
- IVF i krioprezervacija
- ICSI
- endometrijalna biopsija
- denzitometrija amenoroinih i postmenopauzalnih ena
Nakon odsluane nastave iz predmeta REPRODUKTIVNA MEDICINA
student bi trebao usvojiti slijedee stavove:
- Na osnovu fzikalnog i ultrazvunog pregleda ene, detaljne anamne-
ze o menstrualnom ciklusu, moe se procijeniti da li se radi o primar-
nom ili sekundarnom sterilitetu, infertilitetu ili anomalijama genitalnih
organa, o mukom sterilitetu ili neplodnom paru.
- Ispitivanu enu treba prvilno informisati o njenom stanju i uputiti u
centar koji bi joj mogao pomoi.
146
3.Moduli pred-
meta sa ciljevima
modula
- Lijenik treba da ima stav o pravilnom adolescentnom razvoju i da
poznaje problematiku postmenopauzalnih ena.
Predmet PERINATOLOGIJA (30 sati teoretske nastave i 60 sati praktine
nastave)
Modul 1. Oplodnja, fekundacija, razvoj ploda po mjesecima
Cilj modula je upoznati studente sa fziologijom reprodukcije i ranim
znacima trudnoe.
Modul 2. Poroaj, posteljica, histoloka graa, uloga i znaaj
Cilj modula je upoznati studente sa histolokom graom, ulogom i oso-
benostima posteljice i plodove vode.
Plodovi ovoji, plodova voda. Poroajni objekat, poroajne snage i poro-
ajni kanal.
Modul 3. Poroaj, pozicija, situs, prezentacija i habitus ploda
Cilj modula je upoznati studente sa vanjskim pregledom trudnice u ka-
snoj trudnoi, Leopold-Pavlik hvatovima i kako da se pomou vanjskog
pregleda odredi poloaj, smjetaj i dranje djeteta, te napredovanje po-
roda. Cilj modula je upoznati studente i sa trajanjem poroda, poroajnim
dobima i
komplikacijama koje svako poroajno doba nosi.
Modul 4. Ostali mehanizmi poroaja kod prezentacije glavicom
(stranji potiljani, duboki popreni, visoki upravni)
Cilj modula je upoznati studenta sa zastojem ploda u zdjelici, uzrocima,
nainom prepoznavanja, kardiotokografjom (CTG) u kasnoj trudnoi, te
nadzorom ovakvog ploda tokom poroaja.
Mehanizam poroaja kod potiljanog stava. Nadzor ploda u trudnoi i
poroaju.
Modul 5. Tree poroajno doba.
Cilj modula je upoznati studente sa najeim komplikacijama u treem
i etvrtom poroajnom dobu, kako prepoznati i prevenirati krvarenja uz
odgovarajuu terapiju.
Prevencija krvarenja i atonija uterusa. etvrto poroajno doba. Puerperi-
jum, komplikacije u puerperijumu i postpartalna kontracepcija.
Modul 6. Karlina prezentacija ploda.
Cilj modula je upoznati studenta sa mehanizmom poroaja u stavu zat-
kom, najeim hvatovima i mehanizmima koji se koriste.
Mehanizam poroaja, rune pomoi i komplikacije.
Modul 7. Asinklitino dranje glavice
Cilj modula je upoznati studente sa tipovima defeksionih stavova, nai-
nom njihovog prepoznavanja, kako defeksioni stavovi utiu na mehani-
zam poroda i kod kojih od njih je prirodan porod nemogu.
147
3.Moduli pred-
meta sa ciljevima
modula
Modul 8. Kosi popreni poloaj eda.
Cilj modula je upoznati studente sa anomalijama poloaja ploda, dija-
gnostikom disproporcija, dijagnostikom prijetee rupture uterusa, te
nainom dovretka poroda kod zanemarenog poprenog poloaja.
Disproporcija izmeu eda i karlice. Ruptura uterusa u trudnoi i poro-
aju.
Modul 9. Placenta previja
Cilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, dijagnostikom, kompli-
kacijama i nainom dovretka trudnoe kod placente previje i prijetee
abrupcije placente, kao i krvarenjima u drugoj polovini trudnoe.
Placenta previja. Abrupcija placente. Krvarenje u drugoj polovini trud-
noe.
Modul 10. Hipertenzija u trudnoi
Cilj modula je upoznati studenta sa rizicima koje hipertenzija nosi u trud-
noi, dijagnostikom, prevencijom te nainima lijeenja preeklampsije,
eklampsije i Hellp sindroma.
Hipertenzija. Preeklampsije, eklampsije, Hellp sindrom.
Modul 11. Anemije i infekcije mokranih puteva u trudnoi
Cilj modula je upoznati studente sa defcitom eljeza u trudnoi, kompli-
kacijama koje anemija nosi i nainom lijeenja, kao i sa nainom dijagno-
stike infekcija mokranih puteva, njihovom prevencijom i lijeenjem.
Modul 12. Rh inkompatibilija
Cilj modula je upoznati studenta sa vrstama citogenetskog skrininga,
ranim odreivanjem krvnih grupa i Rh faktora kod trudnica, prevencijom
Rh inkompatibilije, voenjem i nainom zavretka takve trudnoe, te
stanjima i lijeenjem nakon prekida trudnoe,
Citogenetski skrining. Informisati o klinikoj slici Rh inkompatibilije,
kasnoj Ac, nainu dovretka.
Modul 13. Gestacioni dijabetes i virusne infekcije trudnice
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnom klinikom slikom gesta-
cijskog dijabetesa, nainom prepoznavanja, obaveznim dijagnostikim
procedurama, komplikacijama i nainom dovretka trudnoe, kao i sa
najeim virusnim infekcijama koje pogaaju trudnice prouzrokujui
neeljene efekte na plod (variela, rubeola, CMV, HIV, hepatitis B i C).
Modul 14. Oboljenja srca, plua i titne lijezde u trudnoi
Cilj modula je upoznati studente sa osnovnom klinikom slikom obo-
ljenja srca, plua i titne lijezde, nainom prepoznavanja, obaveznim
dijagnostikim procedurama, komplikacijama i nainom dovretka
trudnoe.
Modul 15. Antibiotici i vakcinacija u trudnoi
Cilj modula je upoznati studenta sa antibioticima koji se mogu koristiti u
trudnoi i kada je dozvoljena vakcinacija.
148
3.Moduli pred-
meta sa ciljevima
modula
Vjetine koje student treba znati praktino izvesti (zna kako i ini)
- Pravilno uzeti anamnezu trudnice
- Poznavati tehniku spoljanjeg pregleda trudnice, menzuraciju
- Izvesti unutarnji pregled trudnice
- Odrediti visinu trudnoe odnosno termin poroaja
- Interpretirati CTG snimak
Vjetine koje student treba poznavati (znati kako i kada)
- Amnioskopija
- Ph-ametrija
- Ultrazvuni pregled
- Kolor dopler pregled
- 4D ultrazvuni pregled
Nakon odsluane nastave iz predmeta PERINATOLOGIJA student bi tre-
bao usvojiti slijedee stavove:
1. Na osnovu fzikalnog pregleda trudnice i auskultacije ednjeg srca
moe se procijeniti da li se radi o zdravoj ili patolokoj trudnoi.
2. Bolesnu trudnicu i porodilju sa patolokom trudnoom treba pravilno
obezbijediti za transport do bolnice.
4.Metode uenja Nastava oblasti Ginekologija i akuerstvo e se izvoditi u ukupnom fondu
od 210 sati i to:
Predavanja 70 sati
Vjebe 140 sati.
U okviru predvienog broja sati odrat e se i oblici kontinuirane provje-
re znanja. Dio praktine nastave izvest e se djelimino na fantomimima
u prostorima GAK-a, a djelimino na Poliklinici GAK-a.
5.Metode procje-
ne znanja
Provjera znanja studenata vrit e se kontinuirano u toku semestra i kao
zavrni ispit.
Kontinuirana provjera znanja obuhvata parcijalni ispit: prvi dio, drugi dio
i trei dio, te praktini ispit: prvi dio, drugi dio i trei dio.
praktine nastave iz predmeta Ginekologija i akuerstvo, defnisanog
u okviru sistema kruenja studenata (Ginekologija sa ginekolokom on-
kologijom). Evaluacija usvojenih vjetina e se vriti kroz ispunjenje za-
dataka prethodno defnisanih u listi provjere (check lista sa 20 zadataka).
Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).
praktine nastave iz predmeta Ginekologija i akuerstvo, defnisanog u
okviru sistema kruenja studenata (Reproduktivna medicina). Evaluacija
usvojenih vjetina e se vriti kroz ispunjenje zadataka prethodno def-
nisanih u listi provjere (check lista sa 20 zadataka). Svaki zadatak u check
listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).
149
5.Metode procje-
ne znanja
Praktini ispit trei dio e se polagati nakon odranog treeg bloka
praktine nastave iz predmeta Ginekologija i akuerstvo, defnisanog u
okviru sistema kruenja studenata (Perinatologija). Evaluacija usvojenih
vjetina e se vriti kroz ispunjenje zadataka prethodno defnisanih u listi
provjere (check lista sa 20 zadataka). Svaki zadatak u check listi se ocje-
njuje pozitivno ili negativno (+/-).
Nakon praktinog ispita treeg dijela, osvojeni plusevi ili minusi sa prak-
tinih ispita se prevode u bodove. Dvije pozitivne ocjene sa check lista
(2+) vrijede jedan bod i pribrajaju se ukupnom broju bodova postignu-
tim na svim praktinim ispitima. Dvije negativne ocjene (2-) sa check lista
vrijede jedan negativan bod, koji se oduzima od ukupnog broja osvoje-
nih bodova na svim praktinim ispitima.
Ukupan broj bodova koje student moe usvojiti u okviru ovog dijela kon-
tinuirane provjere znanja iznosi 30. Student mora osvojiti najmanje 16,5
bodova da bi se kompletan praktini ispit smatrao poloenim. Osvojeni
broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konane ocjene.
Parcijalni ispit prvi dio obuhvata provjeru znaja iz predmeta GINEKOLO-
GIJA sa ginekolokom onkologijom. Parcijalni ispit je pismeni test i sastoji
se od 40 MCQ pitanja. Svaki taan odgovor na MCQ pitanje nosi 0,5 bo-
dova. Maksimalan broj bodova koje student moe osvojiti kroz ovaj oblik
ispita iznosi 20. Da bi se ispit smatrao poloenim student treba osvojiti
najmanje 11 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima
pri formiranju konane ocjene. Ukoliko student nije poloio parcijalni
ispit prvi dio, nepoloeno gradivo polae na zavrnom ispitu.
Parcijalni ispit drugi dio obuhvata provjeru znaja iz oblasti predmeta
reproduktivnA medicinA. Parcijalni ispit je pismeni test i sastoji se od
40 MCQ pitanja. Svaki taan odgovor na MCQ pitanje nosi 0,5 bodova.
Maksimalan broj bodova koje student moe osvojiti kroz ovaj oblik ispita
iznosi 20. Da bi se ispit smatrao poloenim student treba osvojiti najma-
nje 11 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri
formiranju konane ocjene. Ukoliko student nije poloio parcijalni ispit
prvi dio, nepoloeno gradivo polae na zavrnom ispitu.
Parcijalni ispit trei dio obuhvata provjeru znaja iz predmeta PERINATO-
LOGIJA. Parcijalni ispit je pismeni test i sastoji se od 60 MCQ pitanja. Svaki
taan odgovor na MCQ pitanje nosi 0,5 bodova. Maksimalan broj bodova
koje student moe osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 30. Da bi se ispit
smatrao poloenim student treba osvojiti najmanje 16,5 bodova. Osvo-
jeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konane
ocjene. Ukoliko student nije poloio parcijalni ispit trei dio, nepoloeno
gradivo polae na zavrnom ispitu.
150
5.Metode procje-
ne znanja
Zavrni ispit
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere zna-
nja, prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi:
65-74 boda
5 (FX) - (ne zadovoljava minimalne kriterije
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije poloio praktine dijelove ispita u toku semestra i
na zavrnom ispitu, nepoloene dijelove polae na popravnom ispitu. Pri
tome se usvojene vjetine iz svakog nepoloenog bloka praktinog ispita
evaluiraju kroz posebne liste provjere, kroz koje moe osvojiti ukupno 30
bodova. Da bi se praktini ispit smatrao poloenim na svakoj listi provje-
re mora osvojiti najmanje 5,5 bodova (ukupno 16,5 bodova).
6.Literatura Obavezna:
- Bali A. i sar. Perinatologija. Univerzitet u Tuzli, Tuzla, 2007.
- Kurjak A. i saradnici. Ginekologija i perinatologija. Tonimir, Zagreb, 2003.
- Mladenovi D. i sar. Ginekologija i akuerstvo. Zavod za udbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 2008.
Proirena literatura:
- imuni V. i sur. Ginekologija. Naklada Ljevak, Zagreb, 2001.
- Dinulovi D. Opstetricija. Novinsko-izdavaka ustanova, Sl.list SRJ, Beo-
grad, 1996.
Dopunska:
- Dizdarevi J. Anemija u trudnoi. Oko, Sarajevo, 2004.
- Godinjak Z. Reproduktivna endokrinologija ene. Institut za NIR, Sara-
jevo, 2004.
- Bukvi I. Klinika primjena prostaglandina u perinatologiji. Polet, Sara-
jevo, 1998.
- Mehmedbai S. Plodova voda. Iz. Autor, Sarajevo, 2002.
151
Predavanja i vjebe odravaju se prema izvedbenom programu nastave
u odgovarajuim nastavnim bazama Katedre za ginekologiju i akuer-
stvo.
Boj studenata po asistentu je izmeu 4 i 5 (optimalno 4), a broj pacijena-
ta po studentu je 5. Raspored studenata po grupama bit e na oglasnoj
ploi Amfteatra GAK-a na Jezeru i na web stranici Fakulteta: www.
mf.unsa.ba
20% izostanaka).
Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz prethodnu na-
javu kod sekretarice Katedre za ginekologiju i akuerstvo na tel. 033/213
861 ili 250 284, e-mail: amazon@bih.net.ba
152
PLAN PREDMETA: GINEKOLOGIJA I AKUERSTVO
Sedmica 8. OBLIK NASTAVE I GRADIVA Broj
sati
ponedjeljak Predavanje: Anatomija i funkcija genitalnih organa ene.
Anatomija, fziologija genitalnog sistema za bolje razumijevanje
stvaranja enskih genitalnih organa i diferencijacije i fziologije
mensturalnog ciklusa, ovulacije, implantacije, fziolokih promje-
na u postmenopauzi.
Vjebe: Ginekoloka anamneza, anatomija i funkcija genitalnih
organa. Opi pregled pacijentice, vanjski i unutranji ginekoloki
pregled.
Instrumenti (vrste ginekolokih spekula). Redoslijed postupaka
rada unutranjeg ginekolokog pregleda.
2
4
utorak Predavanje: Disfunkcionalna krvarenja. Nain lijeenja disfunk-
cionalnih krvarenja, krvarenja kod prijeteih spontanih pobaaja,
mised Ab, blighted Ab, hidatidozne mole, fetus mortus in utero i
kod rezidue post Ab.
Vjebe: Vrste ginekolokih briseva, nain uzimanja PAPA, CH bri-
sa, klamidije, mikoplazme, HPV, posmatranje na mikroskopu svih
vrsta briseva.
2
4
srijeda Predavanje: Upalne bolesti genitalnih organa, pelvine infekcije,
specifne i nespecifne upale. Etioloki faktori koji dovode do
upalnih bolesti u maloj zdjelici. Dobroudni i zloudni tumori
dojke. Palpiranje dojke i naini prepoznavanja dobroudnih i
zloudnih tumora dojke.
Vjebe: Kolposkopija, normalna i patoloka kolposkopska slika.
Postupak kod promijenjenog PAPA nalaza. Unutranji pregled
kod upalnih bolesti genitalnih organa. Dijagnoza i diferencijalna
dijagnoza.
2
4
etvrtak Predavanje: Poremeaj statike genitalnih organa, planiranje po-
rodice i procjena radne sposobnosti kod ginekolokih oboljenja.
Elementi klinike slike i dijagnostike sputene i ispale maternice,
kao i nain lijeenja.
Vjebe: Palpacija dojke i nain prepoznavanja dobroudnih i
zloudnih tumora dojke.
2
4
153
petak
Predavanje: Dobroudni tumori genitalnih organa (od vulve
do ovarijuma), podjele, simptomatologija, dijagnostika i nain
tretmana.
Vjebe: Male ginekoloke operacije: instrumentarij, biopsija,
abrazija, kiretaa, punkcije. Podjela abortusa i postupci. Trofoblas-
tna bolest i postupci.
2
4
Sedmica 9.
ponedjeljak Predavanje: Zloudni tumori vanjskih genitalnih organa. Maligni
tumori klitorusa, vulve i vagine. Naine njihove dijagnostike,
simptomatologije i lijeenja. Tumorski markeri koji se koriste u
dijagnostici malignih tumora genitalija.
Vjebe: Vrste operativnih zahvata; abdominalnih i vaginalnih.
Laparoskopija, histeroskopija. Posmatranje ginekolokih operacija
na monitoru.
2
4
utorak Predavanje: Maligni tumori grlia maternice. Rane maligne pro-
mjene na grliu maternice, prekanceroze grlia, simptomatologija
ranih i kasnih stadijuma bolesti, dijagnostika i nain tretmana.
Primarna i sekundarna prevencija raka grla maternice.
Vjebe: Vrste ultrazvunih aparata. Ultrazvuk u dijagnostici be-
nignih i malignih tumora uterusa i jajnika. Color dopler Tu jajnika
(praktina nastava na UZ aparatima).
2
4
srijeda Predavanje: Maligni tumori korpusa uterusa, podjela, simptoma-
tologija, dijagnostika i nain tretmana.
Vjebe: Poremeaj statike genitalnih organa ene i vrste opera-
tivnih tretmana uroginekologiji i urodinamometrija.
2
4
etvrtak Predavanje: Maligni tumori jajnika i jajovoda. Tumorski markeri u
ginekologi, podjele, simptomatologija, dijagnostika i nain tre-
tmana malignih tumora.
Vjebe: Anamneza i fzikalni nalaz bolesnice sa malignim obolje-
njem uterusa, jajnika i jajovoda. Dijagnostike metode. Terapijski
plan.
2
4
petak Predavanje: Palijativna njega malignih oboljenja u ginekologiji.
Vjebe: Socijalni status i radna sposobnost ene. Specifnosti
palijativne njege ginekolokih malignih oboljenja.
Vjebe: PRAKTINI ISPIT PRVI DIO
2
2
2
154
Sedmica 10.
ponedjeljak Predavanje: Uroene anomalije enskih spolnih organa. Ano-
malije vulve: podvostruenje vulve, anomalije himena, sratenje
labija, anomalije klitorisa, kongenitalne ciste vagine. Anomalije
vagine: dvostruka vagina, septum vagine, atrezija vagine, aplazija
ili agenezija vagine. Anomalije uterusa: aplazija ili agenezija grlia
maternice, uterus unicornis, uterus arcuatus, septus, bicornis i
didelphus.
Vjebe: Tok ispitivanja kod steriliteta: anamneza, ispitivanje ova-
rijalne funkcije (bazalna temperatura), odreivanje optimuma
koncepcije, vaginalna etiologija, ispitivanje cervikalnog faktora,
endometrijalna biopsija. Spermatogram i posmatranje preparata
na mikroskopu.
Vjebe: PARCIJALNI ISPIT PRVI DIO
2
2
2
utorak Predavanje: Mensturacijski ciklus i PMS. Neuroendokrinologija,
hormoni neurohipofze, hipofza, regulacija menstruacijskog
ciklusa, promjene na endometriju u menstruacijskom ciklusu,
promjene na vagini u menstruacijskom ciklusu.
Vjebe: Metode ispitivanja prolaznosti tuba: pertubacija, HSG,
histeroskopija (posmatranje na monitoru histeroskopskih opera-
cija).
2
4
srijeda Predavanje: Pubertet - fziologija puberteta. Razvoj dojki u dje-
vojica (prema Tanneru), menarha, pubertas precox (preuranjeni
pubertet), pubertas tarda (zakanjeli pubertet).
Vjebe: Dijagnostika kongenitalnih anomalija reproduktivnog
trakta kod ena. Ultrazvuk u tretmanu branog steriliteta.
2
4
etvrtak Predavanje: Djeija i adolescentna ginekologija: osobitosti grae
i funkcije enskih spolnih organa u djeijoj i adolescentnoj dobi,
tumori genitalnog sistema u djeijoj dobi, diferencijalna dijagno-
za vaginalnog krvarenja u predmenarhalnih djevojica, gineko-
loki problemi u adolescentnoj dobi.
Vjebe: Dijagnoza amenoreja: fzikalni pregled, odreivanje
hormona, hormonski testovi, laparoskopija, histeroskopija, vagi-
noskopija.
2
4
155
petak Predavanje: Amenoreja: fzioloka, patoloka, podjela ameno-
reja, periferne (anatomski defekti), primarne, sekundarne. Ovari-
jalne amenoreje (hipergonadotropni hipogonadizam): primarne,
sekundarne. Hronine anovulacije (poremeaji osovine hipotala-
mus-hipofza-ovarij). Dijagnoza amenoreja: fzikalni pregled, hor-
monalni status, ultrazvuk, MRI, HSG, laparoskopija, histeroskopija,
vaginoskopija.
Vjebe: Metode potpomogute reprodukcije ovjeka: punkcija
folikula, IVF, krioprezervacija (smrzavanje embriona i gameta).
2
4
Sedmica 11.
ponedjeljak Predavanje: Metode potpomognute reprodukcije ovjeka: meto-
de asistirane reprodukcije, predvianje ovulacije, krioprezervacija
(smrzavanje embriona i gameta).
Vjebe: Planiranje porodice, metode kontracepcije.
2
4
utorak Predavanje: Brana neplodnost: defnicija, uzroci. Tubarna pa-
tologija, anomalije uterusa, miomi uterusa, polipi endometrija,
patologija ovarija (ciste), poremeaj ovulacije (poremeaj hipota-
lamo-hipofzne-ovarijalne osovine), idiopatska neplodnost, mu-
karac uzronik neplodnosti. Dijagnostika i terapija.
Vjebe: Djeija i adolescentna ginekologija. Osobitosti grae
i funkcije enskih spolnih organa u adolescentica. Poremeaji
menstrualnog ciklusa.
2
4
srijeda Predavanje: Sindrom policistinih jajnika. Patofziologija PCOS.
Neuroendokrinoloko-metaboliki poremeaji. Intraovarijski
poremeaji (autokrina i parakrina funkcija). Ekstraglandularna
hormonska produkcija - endokrinologija masnog tkiva. Karakteri-
stike PCOS. Dijagnostika i terapija.
Vjebe: Menopauza i perimenopauza. Endokrine promjene u me-
nopauzi. Simptomi menopauze. Osteoporoza denzitometrija.
2
4
etvrtak Predavanje: Menopauza i perimenopauza. Endokrine promje-
ne u menopauzalnom periodu: gonadotropini, steroidi ovarija.
Simptomi menopauze, klinike promjene u menopauzalnom
prelaznom periodu: vazomotorne promjene, psiholoke promje-
ne i promjene na CNS-u, atrofne promjene.
Vjebe: Hormonski testovi. Hormonska nadomjesna terapija u
menopauzi i perimenopauzi. Sindrom policistinih jajnika, patof-
ziologija, dijagnostika i terapija.
2
4
156
petak Predavanje: Osteoporoza. Uticaj menopauze na kardiovaskularni
sistem. Hormonska nadomjesna terapija: karcinom dojke i hor-
monska nadomjesna terapija. Karcinom endometrija i hormonska
nadomjesna terapija. Tromboza vena i hormonska nadomjesna
terapija i nain primjene hormonske nadomjesne terapije. Hor-
monska kontracepcija.
Vjebe: Klinike i laboratorijske karakteristike osteoporoze. Tera-
pijski pristup: indikacije i kontraindikacije.
Vjebe: PRAKTINI ISPIT DRUGI DIO (petak nakon predavanja)
2
2
2
Sedmica 12.
ponedeljak Predavanje: Oplodnja, fekundacija, razvoj ploda po mjesecima.
Rani znaci trudnoe.
Vjebe:PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO (ponedeljak nakon pre-
davanja)
Vjebe: Akuerska anamneza i opi pregled. Anatomija i fziologi-
ja male karlice i trbune upljine.
2
2
2
utorak Predavanje: Posteljica, histoloka graa, uloga i znaaj. Plodovi
ovoji, plodova voda. Poroajni objekat, poroajne snage i poro-
ajni kanal. Trajanje poroda, poroajna doba, komplikacije.
Vjebe: Vanjski akuerski pregled (inspekcija, palpacija, auskul-
tacija, uzimanje vanjskih mjera zdjelice). Unutranji akuerski
pregled. Partogram.
2
4
srijeda Predavanje: Pozicija, situs, prezentacija i habitus ploda. Meha-
nizam poroaja kod potiljanog stava. Vanjski pregledi trudnice
u kasnoj trudnoi, Leopoldovi hvatovi i kako da se pomou
vanjskog pregleda odredi poloaj, smjetaj i dranje djeteta, te
napredovanje poroda.
Vjebe: Porod i poroajne faze. Faktori poroda.
2
4
etvrtak Predavanje: Drugi mehanizmi poroaja kod prezentacije glavi-
com (stranji potiljani, duboki popreni, visoki upravni). Nadzor
ploda u trudnoi i poroaju. Zastoj ploda u zdjelici, uzroci, nain
prepoznavanja, CTG u kasnoj trudnoi.
Vjebe: Tree poroajno doba i savremeno voenje treeg poro-
ajnog doba. Znaci odljubljenja posteljice. Epiziotomia. Povrede
mekog poroajnog kanala i zbrinjavanje istih.
2
4
157
petak Predavanje: Tree poroajno doba. Prevencija krvarenja i atonija
uterusa. etvrto poroajno doba. Puerperij, komplikacije u puer-
perijumu i postpartalna kontracepcija.
Najee komplikacije u treem i etvrtom poroajnom dobu,
nain prevencije i prepoznavanje krvarenja i terapija.
Vjebe: Indukcija i akceleracija poroaja. Nepravilni stavovi glave.
2
4
Sedmica 13.
ponedjeljak Predavanje: Karlina prezentacija ploda. Mehanizam poroaja,
rune pomoi i komplikacije. Mehanizam poroaja u stavu zat-
kom. Koji su najei hvatovi i mehanizmi koji se koriste. Voenje
poroda zatkom.
Vjebe: Popreni poloaj, akuerske operacije: manualna liza
posteljice, eksploracija uterinog kavuma, vakum ekstraktor.
2
4
utorak Predavanje: Asinklitino dranje glavice. Defeksioni stavovi. Ti-
povi defeksionih stavova, nain njihovog prepoznavanja, te kako
defeksioni stavovi utiu na mehanizam poroda i kod kojih od njih
je prirodan porod nemogu.
Vjebe: Postupak kod atoninih krvarenja, reanimacija porodilje,
krvarenja u drugoj polovini trudnoe.
2
4
srijeda Predavanje: Kosi popreni poloaj eda. Disproporcija izmeu
eda i karlice. Ruptura uterusa u trudnoi i poroaju. Anomalije
poloaja ploda, dijagnostika disproporcija, dijagnostike prijetee
rupture uterusa, te nain dovretka poroda kod zanemarenog
poprenog poloaja.
Vjebe: Uterotonici. Asepsa i antisepsa u porodiljstvu. Ponoviti
elemente vanjskog akuerskog pregleda.
2
4
etvrtak Predavanje: Placenta previja. Abrupcija placente. Krvarenje u
drugoj polovini trudnoe. Etiologija, dijagnostika, komplikacije i
nain dovretka trudnoe kod gore navedenih stanja.
Vjebe: Karlina prezentacija i voenje poroda. Voenje poroda
kod blizanaca. Unutranji okret.
2
4
petak Predavanje: Hipertenzija. Preeklampsije, eklampsije, Hellp sin-
drom. Rizici koje hipertenzija nosi u trudnoi, dijagnostika, pre-
vencija, te nain lijeenja.
Vjebe: Forceps. Carski rez (Sectio caesarea). Embriotomija.
2
4
158
Sedmica 14.
ponedjeljak Predavanje: Anemije u trudnoi (defcit eljeza u trudnoi, dija-
gnostika, tretman, prevencija).
Infekcije mokranih puteva u trudnoi i nain dijagnostike infek-
cije mokranih puteva, komplikacije, lijeenje, prevencija).
Vjebe: Intenzivni nadzor ploda u porodu. Amnioskopija, Ph
metrija. Kardiotokografja.
2
4
utorak Predavanje: Rh inkompatibilija. Citogenetski skrining (prevencija
Rh inkopatibilije ranim odreivanjem krvnih grupa i Rh faktora
kod svih trudnica, stanja nakon prekida trudnoe, informisanje o
klinikoj slici Rh inkopatibilije, voenje takve trudnoe, kasna Ac,
nain dovretka poroda, vrste citogenetskog skrininga, kada se
primjenjuje, kod kojih pacijentica i RAC).
Vjebe: Ultrazvuk u perinatologiji. Dijagnostika kongenitalnih
anomalia ploda. Ultrazvuni parametri kongenitalnih anomalija.
Rana i kasna amniocenteza.
2
4
srijeda Predavanje: Gestacioni dijabetes. Osnovna klinika slika gesta-
cijskog dijabetesa, nain prepoznavanja, obavezne dijagnostike
procedure, komplikacije i nain dovretka trudnoe. Virusne
infekcije trudnice. Najee virusne infekcije koje pogaaju trud-
nice sa neeljenim efektima na plod (variela, rubeola, CMV, HIV,
hepatitis B i C).
Vjebe: EPH gestoze, gestacioni dijabetes, anemije, urinarne
infekcije. Prezentacija trudnica na odjelu patologije.
2
4
etvrtak Predavanje: Oboljenja srca i plua i titne lijezde u trudnoi.
Osnovna klinika slika oboljenja srca, plua i titne lijezde, nain
prepoznavanja, obavezne dijagnostike procedure, komplikacije i
nain dovretka trudnoe.
Vjebe: Posjeta Odjelu puerperijuma i Odjelu novoroenadi.
2
4
petak Predavanje: Antibiotici u trudnoi i vakcinacija u trudnoi.
Vjebe: PRAKTINI ISPIT TREI DIO
2
2
2
Sedmica 16. Zavrni ispit i ispit za studente koji nisu zadovoljili na parci-
jalnim ispitima
159
Sedmica
17-20.
Zadnja sedmica
augusta i prve
dvije sedmice
septembra
160
IZBORNI PREDMETI DESETOG SEMESTRA
Code: BAM 1003 Naslov predmeta: Hitna stanja u pedijatriji
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Senka Mesihovi-Dinarevi
Uslovi za pohaanje nastave: Poloeni ispiti iz predhodne godine studija
1. Ciljevi predmeta Upoznavanje studenta sa:
najeim hitnim stanjima u pedijatriji koja zahtjevaju brzu inter-
venciju ljekara spaavajui ivot ugroenog djeteta
patogenetskim procesima koji dovode do razvoja tih bolesti
osnovnim simptomima i znacima najeih oboljenja koje zahtjeva-
ju hitnu intervenciju
osnovnim dijagnostikim metodama i pravilnim tumaenjem re-
zultata provedenih dijagnostikih pretraga koje vode postavljanju
tane i blagovremene dijagnoze
savremenim principima prevencije i lijeenja urgentnih stanja pedi-
jatrijske populacije.
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je:
osposobiti studenta za pravilan pristup ivotno ugroenom djetetu
shvatiti uzroke i mehanizme nastanka pojedinih bolesti koje ugroa-
vaju ivot djeteta
prepoznati simptome i klinike manifestacije
integrisati prepoznate simptome i znakove bolesti
planirati raspoloive dijagnostike metode u postavljanju dijagnoze
i diferencijalne dijagnoze iz hitnih stanja u pedijatriji
osposobiti studenta da priznatim pedijatrijskim protokolima usmje-
ri daljnji tok praenja i lijeenja oboljelog djeteta.
3. Moduli predmeta
sa ciljevima modula
Kroz nastavu iz predmeta Hitna stanja u pedijatriji student e usvojiti
slijedea znanja:
Modul 1. Neonatalna reanimacija
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim principima i postulatima
reanimacije asfktinog novoroeneta.
Modul 2. Uroene malformacije opasne po ivot
Cilj modula je upoznati studenta sa nainom zbrinjavanja najeih
uroenih malformacija, kao to su: dijafragmalna hernija, atrezija ezo-
fagusa, neke uroene anomalije srca.
Modul 3. Paroksizmalna tahikardija
Cilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, klinikom
slikom, dijagnostikim i terapijskim pristupima kod paroksizmalnih
tahikardija.
161
3. Moduli predmeta
sa ciljevima modula
Modul 4. Cijanotine krize uz anomalije srca sa desno lijevim an-
tom
Cilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, klinikom slikom,
dijagnostikim i terapijskim pristupima kod cijanogenih mana srca.
Modul 5. Hipertenzivna kriza djeije dobi
Cilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, klinikom sli-
kom i terapijskim pristupom kod djece sa hipertenzijom.
Modul 6. Strano tijelo u dinim putevima
Cilj modula je upoznati studenta sa klinikom slikom i terapijskim
pristupima kod djece sa stranim tijelom u dinim putevima.
Modul 7. Astmatini napad
Cilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, klinikom
slikom, dijagnostikim i terapijskim pristupima kod astmatinog na-
pada.
Modul 8. Anaflaktika reakcija na lijekove
Cilj modula je upoznati studenta sa savremenim principima zbrinja-
vanja djeteta kod koga se razvio anaflaktiki ok nakon primljenog
lijeka.
Modul 9. Epileptiki status
kom, dijagnostikom i terapijom kod epileptikog statusa.
Modul 10. Iznenadni gubitak svijesti, sindrom iznenadne smrti
dojeneta.
kom, dijagnostikom i terapijom kod iznenadnog gubitka svijesti i sa
znaajem sindroma iznenadne dojenake smrti.
Modul 11. Dijabetina ketoacidoza
Cilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, patogenezom, kli-
kom slikom i terapijom djeteta sa dijabetinom ketoacidozom.
Modul 12. Sindrom tumorske lize
Cilj modula je upoznati studenta sa najeim urgentnim stanjima u
djeijoj hematoonkologiji, sa posebnim osvrtom na sindrom tumor-
ske lize, paraneoplastike hiperkalcemije i sindrom neadekvatne se-
krecije antidiuretskog hormona, nainima prepoznavanja i terapijskim
opcijama.
Vjetine koje student treba znati praktino izvesti (zna kako i ini)
- Prepoznavanje simptoma i znakova kod ivotno ugroenog
djeteta.
- Uzimanje anamneze od roditelja i fzikalni pregled djeteta
162
3. Moduli predmeta
sa ciljevima modula
- Primjena dijagnostikih metoda u hitnim stanjima
- Interpretacija laboratorijskih nalaza
- Interpretacija radiolokih pretraga kod urgentnih stanja
koja ugroavaju ivot pacijenta
- Sprovoenje terapijskog plana za teko bolesno dijete.
- Dijagnostiki pristup kod urgentnih pedijatrijskih stanja
- Terapijski postupci kod pojedinih urgentnih stanja.
- Dobar lijenik praktiar mora poznavati metode dijagnosticiranja,
ispitivanja i lijeenja urgentnih stanja u pedijatriji.
- Pravilno uzeta anamneza i podaci dobiveni pregledom utiu na dalju
dijagnostiku obradu bolesnika, pri emu odluke lijenika mogu imati
uticaja na tok bolesti i budui ivot oboljelog dijeteta.
4. Metode uenja Nastava se izvodi u ukupnom fondu od 30 sati, od ega je planirano:
- 10 sati predavanja na unaprijed kandidirane teme
- 20 sati za izvoenje praktine nastave.
U okviru predvienog broja sati odrat e se i oblici kontinuirane pro-
vjere znanja.
5. Metode procjene
znanja
Praktini ispit
Parcijalni ispit
na ocjena.
Zavrni ispit
zavrnog ispita.
163
5. Metode procjene
znanja
na ocjena.
65-74 boda
POPRAVNI ISPIT
na ocjena.
6. Literatura:

Obavezna:
1. Mesihovi- Dinarevi S. i sar. Pedijatrija za studente medicine. Sa
Vart, Sarajevo, 2005.

Proirena:
1. Mardei D. Pedijatrija, kolska knjiga, Zagreb, 2008.
Dopunska:
1. Nelson. Textbook of Pediatrics. W.B. Saunders Company, Philadelp-
hia, 2004.
164
7. Napomena:

Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vjebe odravaju se prema izvedbenom programu nasta-
ve u odgovarajuim nastavnim bazama Katedre za Pedijatriju. Broj
po studentu je 10. Raspored studenata po grupama bit e na oglasnoj
ploi Pedijatrijske klinike i na web stranici Fakulteta: www.mf.unsa.ba
20% izostanaka).
najavu kod sekretarice Katedre za Pedijatriju ili na e-mail: pedijatrija@
bih.net.ba
165
PLAN PREDMETA: HITNA STANJA U PEDIJATRIJI
sati
ponedjeljak Predavanje: Urgentna stanja u neonatologiji.Oivljavanje asfktinog
novoroeneta. Priroene malformacije opasne po ivot
Vjebe: Vjebe po odjeljenjima prema oglaenom rasporedu
Principi rada na odjelu intezivne terapije. Urgentni kardiovaskularni
problemi. Urgentni respiratorni problemi. Simptomi i znaci oboljelog
novoroeneta
2
4
utorak Predavanje: Urgentna stanja u kardiologiji. Zastoj (arest) srca
Praoksizmalna tahikardija. Cijanotine krize uz anomalije srca s desno
lijevim antom. Hipertenzivna kriza
Dijagnostike metode kod kardijalnih bolesnika. Mjere reanimacije
Terapijski pristupi prema vaeim protokolima lijeenja.
2
4
srijeda Predavanje 1: Urgentna stanja u pulmologiji. Strano tijelo u dinim
putevima. Astmatski napad. Anaflaktika reakcija na lijekove.
Predavanje 2: Urgentna stanja u neurologiji. Epileptiki status.
Iznenadni gubitak svijesti, sindrom iznenadne smrti dojeneta.
Dijagnostiki pristup djetetu sa stranim tijelom. Terapijske opcije i plan
lijeenja djeteta sa pulmonalnim tegobama. Dijagnoza i terapija anaf-
laktike reakcije. Dijagnostiki i terapijski pristup kod djeteta sa epilep-
tinim statusom. Tretman djece kod gubitka svjesti.
1
1
4
etvrtak Predavanje: Urgentna stanja u endokrinologiji. Dijabetina ketoacido-
za. Hipoglikemije dijabetinog djeteta.
Anamneza i fzikalni pregled pacijenta sa dijabetinom ketoacidozom.
Analiza i interpretacija laboratorijskih nalaza uz dijagnostiki i terapijski
plan voenja djeteta.
2
4
Petak Predavanje: Urgentna stanja u hematoonkologiji. Sindrom tumorske
lize. Paraneoplastika hiperkalcemija. Sindrom neadekvatne sekrecije
antidiuretskog hormona.
Vjebe: PARCIJALNI ISPIT
2
2
2
166
Sedmica 16. Zavrni ispit i ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnom
ispitima
Sedmica
17- 20.
Zadnja
sedm.
augusta i
prve dvije
sedmice
sept.
167
Code: BAM 1004 Naslov predmeta: PATOLOGIJA TRUDNOE I FETUSA
Nivo: dodiplomski Godina: Semestar: ECTS: 2
Status: Ukupno asova: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Jadranka Dizdarevi-Stojkanovi
Uslov za pohaanje nastave: Poloeni ispiti iz predhodne godine studija
1.Ciljevi predmeta Cilj nastave iz predmeta Patologija trudnoe i fetusa je osposobiti stu-
denta da prepozna fzioloku i patoloku trudnou vodei prenatalnu i
postpartalnu skrb, kao i da rjeava probleme humane reprodukcije.
2.Svrha predmeta Kroz nastavu iz predmeta Patologija trudnoe i fetusa student e stei
potrebna znanja i vjetine za uspjeno prepoznavanja normalne i pato-
loke trudnoe, rodilje, izvesti praktini pregled trudnice i rodilje, po-
znavati i provoditi praenje majke i novoroeneta, te poznavati etike
principe odnosa prema eni, trudnici, rodilji, majci i novoroenetu.
3.Moduli predmeta
sa ciljevima modula
Kroz nastavu iz predmeta Patologija trudnoe i fetusa student e stei
slijedea znanja:
Modul 1. Kardiovaskularne (KVS) bolesti trudnice
Cilj modula je upoznati studenta sa uticajem bolesti KVS-a na tok i
ishod trudnoe, sledstvenom potrebom nadzora trudnice, nadzora
fetusa, nainom poroaja, postpartalnom njegom i moguim kompli-
kacijama trudnica sa KVS.
Modul 2. Astma i trudnoa
Cilj modula je upoznati studenta sa uticajem trudnoe na kliniku sliku
astme, kao i uticajem astme na tok i ishod trudnoe, nadzorom takvih
trudnica, nadzorom fetusa, nainom poroaja i medikamentoznom
terapijom.
Modul 3. Endokrine bolesti i trudnoa
Cilj modula je upoznati studenta sa tokom i ishodom trudnoe u paci-
jentica sa hipertireozom, hipotireozom, Adison-ovom bolesti.
Modul 4. Hirurka oboljenja u trudnoi
Cilj modula je upoznati studenta sa hirurkim oboljenjima u trudnoi
(apendicitis, holecistitis, ehinokokoza jetre i plua, ileus, peritonitis).
Modul 5. Patologija fetusa
Cilj modula je upoznati studenta sa patologijom fetusa i to: polihidra-
mnion, oligohidramnion, malformacije ploda sa malim anomalijama,
sa velikim amonalijama, etiki stav, medicinski tretman in utero i pos-
tnatalno.
Uzeti anamnezu trudnice sa rizinom trudnoom
Primijeniti tehniku spoljanjeg pregleda trudnice, menzuraciju, unutar-
nji pregled trudnice
168
3.Moduli predmeta
sa ciljevima modula
Odrediti visinu trudnoe, odnosno termin poroaja
Iinterpretirati CTG snimak.
Amnioskopija
Ph metrija
Ultrazvuni pregled
Kolor dopler
4D ultrazvuk
Kroz nastavu iz predmeta Patologija trudnoe i fetusa student bi trebao
da usvoji slijedee stavove:
Na osnovu fzikalnog pregleda trudnice, auskultacije ednjeg srca,
moe se procijeniti da li se radi o normalnoj, zdravoj ili patolokoj trud-
noi.
Bolesnu trudnicu i porodilju sa patolokom trudnoom treba pravilno
obezbijediti za transport do bolnice.
4.Metode uenja Nastava iz predmeta Patologija trudnice i fetusa e se izvoditi u uku-
pnom fondu od 30 sati i to:
- predavanja 10 sati
- vjebe 20 sati.
U okviru predvienog broja sati odrat e se kontinuirana provjera
znanja. Dio praktine nastave izvest e se djelimino na fantomimima u
prostorima GAK-a, a djelimino na Patologiji trudnoe GAK-a.
5.Metode procjene
znanja
Praktini ispit
mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktini ispit smatrao polo-
enim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formira-
nju konane ocjene.
Parcijalni ispit
ocjena.
169
5.Metode procjene
znanja
Zavrni ispit
zavrnog ispita.
ocjena.
65-74 boda
POPRAVNI ISPIT
ocjena.
170
6.Literatura Obavezna:
- Bali A. i sar. Perinatologija. Univerzitet u Tuzli, Tuzla, 2007.
- Kurjak A. i saradnici. Ginekologija i perinatologija. Tonimir, Zagreb,
2003.
- Mladenovi D i sar. Ginekologija i akuerstvo. Zavod za udbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 2008.
- imi S. i sar. Ginekologija i opstetricija: akutna i urgentna stanja.
Muller, Sarajevo, 2003.
Proirena literatura:
- imuni V. i sur. Ginekologija. Naklada Ljevak, Zagreb, 2001.
- Dinulovi D. Opstetricija. Novinsko-izdavaka ustanova, Sl.list SRJ,
Beograd, 1996.
Dopunska:
- Dizdarevi J. Anemija u trudnoi. Oko, Sarajevo, 2004.
- Godinjak Z. Reproduktivna endokrinologija ene. Institut za NIR,
Sarajevo, 2004.
- Bukvi I. Klinika primjena prostaglandina u perinatologiji. Polet,
Sarajevo, 1998.
- Mehmedbai S. Plodova voda. Iz. Autor, Sarajevo, 2002.
7.Napomena Svi oblici nastave su obavezni.
stave u odgovarajuim nastavnim bazama Katedre za ginekologiju i
akuerstvo.
Boj studenata po asistentu je izmeu 4 i 5 (optimalno 4), a broj pa-
cijenata po studentu je 5. Raspored studenata po grupama bit e na
oglasnoj ploi Amfteatra GAK-a na Jezeru i na web stranici Fakulteta:
www.mf.unsa.ba .
20% izostanaka).
Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz prethodnu
najavu kod sekretarice Katedre za ginekologiju i akuerstvo na tel.
033/213 861 ili 033/250 284, e-mail: amazon@bih.net.ba
171
PLAN PREDMETA: PATOLOGIJA TRUDNICE I FETUSA
Sedmica 15. OBLIK NASTAVE I GRADIVA Broj
sati
ponedjeljak Predavanje: Kardiovaskularne bolesti trudnice. Tok i ishod
trudnoe, nadzor trudnice, nadzor fetusa, nain poroaja.
Postpartalna njega i mogue komplikacije
Vjebe: Uzimanje anamneze na odjelu Patologija trudnoe,
pregled fzikalni, ultrazvuk, analiza biohemijskih i mikrobio-
lokih nalaza.
2
4
utorak Predavanje: Astma i trudnoa. Uticaj trudnoe na tok bolesti,
uticaj bolesti na tok i ishod trudnoe, nadzor trudnice, nadzor
fetusa, nain poroaja, medikamentozna terapija.
pregled trudnice, pregled fetusa ultrazvukom, nadzor fetusa,
analiza biokemijskih parametara trudnice.
2
4
srijeda Predavanje: Endokrine bolesti i trudnoa: hipertireoza, hipoti-
reoza, Adison-ova bolest. Uticaj trudnoe na tok bolesti, uticaj
bolesti na tok i ishod trudnoe, nadzor trudnice, nadzor fetusa,
nain poroaja, medikamentozna terapija.
pregled trudnice, pregled fetusa, analiza biokemijskih para-
metara, terapija.
2
4
etvrtak Predavanje. Hirurka oboljenja u trudnoi.
Student se upoznaje sa hirurkim oboljenjima u trudnoi i to:
apendiksi, holecistitis, nefrolitizaja i urolitijaza, ehinokokus
jetre i plua, ileus, peritonitis. Uticaj trudnoe na tok bolesti,
uticaj bolesti na tok i ishod trudnoe, nadzor trudnice, nadzor
fetusa, nain poroaja, medikamentozna terapija.
Vjebe: Uzimanje anamneze i fzikalni pregled, analiza trae-
nih laboratorijskih nalaza. Dijagnostike vrijednosti 2D ultra-
zvuka, 3D i 4 D ultrazvuka, color Doplera. Dijagnostike vrijed-
nosti fetalnog MRI, biokemijski markeri u patologiji fetusa.
2
4
172
petak Predavanje: Patologija fetusa. Polihidramnion, oligohidra-
mnion, malformacije ploda sa malim anomalijama, sa velikim
amonalijama, etiki stav, medicinski tretman in utero i pos-
tnatalno. Uticaj trudnoe na tok bolesti, uticaj bolesti na tok i
ishod trudnoe, nadzor trudnice, nadzor fetusa, nain poroa-
ja, medikamentozna terapija.
Vjebe: PARCIJALNI ISPIT
2
2
2
Sedmica 16. Zavrni ispit i ispit za studente koji nisu zadovoljili na par-
cijalnim ispitima
Sedmica
17-20.
Zadnja sedmica
augusta i prve
dvije sedmice
septembra

Silabus Peta 2011

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Silabus Peta 2011

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET U SARAJEVU

You might also like