GLAGOLSKI VID

Glagolski vid označava razliku u trajanju glagolom označene radnje, stanja ili zbivanja. Po njemu se glagoli u crnogorskome jeziku dijele na svršene (perfektivne) i nesvršene (imperfektivne). Osim njih postoje i dvovidski glagoli.

Tvorba svršenih i nesvršenih glagola
Svr eni i nesvr eni glagoli mogu se graditi jedni od drugih. Svr eni glagoli se od nesvr enih tvore na dva načina! ". dodavanjem pre#i ksalnoga mor#ema, npr.! spavati $ na%spavati& grajati $ za% %grajati& jesti $ po%jesti i sl.& '. promjenom su#i ksalnoga mor#ema u osnovi nesvr enih glagola, npr.! bacati $ baciti i sl. (esvr eni glagoli grade se od svr enih promjenom su#i ksalnoga mor#ema njihove osnove. )ada se koriste ovi su#i ksalni mor#emi! %a%, %ava% i %iva%. Glagoli prve klase prve vrste nesvr eni oblik grade su#i ksalnim mor#emom % i%, pri čemu vokal e u korijenskome mor#emu alternira s o, npr.! za%ves%ø%ti $ za%vod%i%ti, od%ves%ø%ti $ od%vod%i%ti, do%nes%ø%ti $ do%nos%i%ti i sl. *ad se pri tvorbi nesvr enih glagola korijenski mor#em (svr enih glagola) ispred su#i ksalnoga %i% zavr ava konsonantima b, d, f, p, s, t i z, sonantima l, m, n i v ilikonsonantskim grupama sl, sn, zn, st i zd, tada se umjesto mor#ema %a%, %ava% i %ivaupotrebljavaju mor#emi %ja%, %java% i %jiva%. + tom slučaju dolazi do jotovanja navedenih konsonanata, sonanata i konsonantskih grupa u! bĺ, ʒ́, fĺ, pĺ, š, ć, ž& ĺ, mĺ, ń, vĺ& šĺ, šń, žń, št/šć, žʒ́. Su#i ksalni mor#em %a%/%ja% najče ,e izaziva duljenje prethodnoga sloga, npr.! òpaz%ī%ti - op ž%a%ti& s!ȕp%ī%ti - s!"p%lja%ti i sl. +sljed toga i o ispred toga su#i ksa alternira s #, npr.! za%lòm%i%ti - za%l m%a%ti& ròd%i%ti - r $%a%ti i sl. O tima i ostalim glasovnim promjenama koje se javljaju pri tvorbi nesvr enih glagola bilo je riječi u poglavlju o mor#onologiji crnogorskoga jezika. Svršeni (perfektivni) glagoli )i glagoli označavaju radnje, stanja i zbivanja čije je trajanje ograničeno na jedan trenutak. )aj trenutak mo.e biti različit, pa tako i svr eni glagoli mogu biti! ". početnosvršeni $ označavaju svr eni početak radnje, poslije kojega radnja mo.e trajati neograničeno, npr.! propjevati, prozboriti, zajecati, zapjevati, polećeti, pogledati i sl.& '. završnosvršeni $ označavaju svr etak radnje, npr.! stići, doći, popiti, pojesti, dovršiti, izgorjeti, istrijebiti i sl.& /. trenutnosvršeni $ označavaju radnju koja je ograničena na jedan trenutak, npr.! pasti, %esti, b&piti, s!o'iti, pregristi i sl.& 0. neodređenosvršeni $ označavaju svr enu radnju koja je du.e ili kra,e trajala, npr.! zaigrati se, razvi!ati se, zapri'ati se, popri'ati, porazgovarati i sl. Nesvršeni (imperfektivni) glagoli )i glagoli označavaju radnju, stanje ili zbivanje čije trajanje nije ograničeno. 1ijele se na dvije vrste! ". trajni (durativni) $ označavaju radnju, stanje i zbivanje neprekidnoga trajanja, npr.! pri'ati, jesti, govoriti, znati i sl. '. učestali (iterativni) $ označavaju radnju koja se ponavlja s prekidima i neograničeno

.nim oblicima (bježati od vatre.! dor&'!ovati.& : neprave povratne glagole. lj&biti se.! 7ak &'i. $ (jesma je bila pjevana (od (etra). npr.).e predstavljati kra. (jihov se vid mo. stradati i sl. Dvovidski glagoli )o su glagoli kojima se mo.). )akvi su npr. 1ijele se na! : prave povratne glagole. razgovarati.! 9kola je sr&šena. /. bijeljeti se i sl. pri'ati priču) te u obliku genitiva bez prijedloga (!&piti hljeba. 6e2utimu rečenici! *ad fotografi šeš 5etinje. Prelazni (tranzitivni) glagoli $ označavaju glagole čije se radnje vr e na predmetu izvan vr ioca.e trpjeti radnju koju neko drugi vr i na njemu (npr.e mu radi se o pasivnim glagolima. a u tre. vi$eti. Subjekat mo.& : uzajamnopovratne glagole. koji imaju objekat u svim ostalim pade. biti se i sl. koji označavaju radnju to je subjekat vr i sam na sebi i kod kojih rječca se označava kra. piti vode. kod kojih rječca se ne mo. spavati.! Pro#esor je ostario. $ (etar je pjevao pjesm&. Povratni (refl eksivni) glagoli $ uvijek se upotrebljavaju s rječcom se. spremati se. Neprelazni (intranzitivni) glagoli $ ne zahtijevaju objekat. obrijati se i sl.traje.i oblik akuzativa zamjenice sebe. (jihova je #unkcija uglavnom kontekstualno odre2ena. slegn&ti ramenima). Prema predmetu vr enja glagolske radnje glagoli se dijele na tri grupe! ". 8adnja se mo. r&'ati. &rbanizovati i sl. '.! l&p!ati.e svojevoljno i svjesno vr iti neku radnju (npr. npr.! 'itati knjigu. npr. brin&ti se o 2eci. čekamo te da nam se pridru. + prvome slučaju riječ je o aktivnim glagolima.e vr iti u subjektu mimo njegove volje i svjesne aktivnosti (npr. smijati se. koji označavaju radnju u kojoj uzajamno učestvuju najmanje dva vr ioca. npr. npr. $ (etar će pjevati pjesm&. koji zahtijevaju objekat u obliku akuzativa bez prijedloga (npr. / (jesma je pjevana (od (etra). npr. Prelazni glagoli mogu se upotrebljavati i u pasivnome i u aktivnom obliku. javljati se i sl. GLAGOLSKI ROD Glagolski rod označava odnos izme2u subjekta i objekta glagolske radnje. popeti se.i $ taj glagol je svr en.! '&diti se. + rečenici! 4edim na Orlovu kr u i fotografi šem 5etinje $ glagol fotografi sati je nesvr en.! %esti.! (etar pjeva pjesm&. !&c!ati. Oni zahtijevaju objekat u vezi s kojim se vr i radnja. telefonirati. (ajvi e ih je me2u pozajmljenim glagolima na %is%a% %ti3%ir%a%ti i %iz%ov%a%ti! fotografi sati.).i oblik akuzativa zamjenice sebe. sprdati se.e odrediti samo u rečeničnome kontekstu. u drugome o medijalnim. Subjekat mo. ve'erati ko tanja)& : neprave prelazne glagole. + zavisnosti od objekta dijele se na! : prave prelazne glagole.! &mivati se. pozdraviti se.e označavati i svr ena i nesvr ena radnja. ve'erati. $ (jesma će biti pjevana (od (etra). trep!ati. pjevati i sl.! grliti se.