P. 1
Gramatika-engleskog-jezika

Gramatika-engleskog-jezika

|Views: 89|Likes:
Published by dusan22

More info:

Published by: dusan22 on Mar 31, 2014
Copyright:Traditional Copyright: All rights reserved

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/22/2015

pdf

text

original

Sections

  • (0.1.) Alfabet - Alphabet
  • (1.) Brojevi - Numbers
  • (1.4.) Brojevi za ponavljanje - repeating numerals
  • (1.5.) Brojevi za umnožavanje - multiplicatives
  • (2.) Član - The Article
  • (2.1.) OdreĎeni član
  • (2.2.) NeodreĎeni član
  • (3.) Glagoli - Verbs
  • (3.1.) Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs)
  • (3.1.1.) Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be"
  • (3.1.2.) Pomoćni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have"
  • (3.1.3) Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do"
  • (3.2.) Bezlični glagoli - Impersonal Verbs
  • (3.3.) Nepotpuni glagoli - Defective Verbs
  • (3.4.) Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs
  • (3.5.) Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs
  • (3.7) Višeriječni glagoli - Multi-word verbs
  • (3.7.1.) Frazalni glagoli
  • (3.7.3.) Frazalni predložni glagoli
  • (3.8.) "-ing" oblici - The "-ing" forms
  • (3.9.) Gerund - The Gerund
  • (3.10.) Particip prezenta - The Present Participle
  • (3.11.) Direktni i indirektni govor - Direct and Indirect Speech
  • (3.12.) Klauze - Clauses
  • (3.12.1.) Nezavisne i zavisne klauze
  • (3.12.2.) Relativne klauze
  • (3.12.3.) Eliptične klauze
  • (3.13.) Kondicionali - The conditionals
  • (3.13.5.) Kondicionali - ukratko
  • (3.14.) Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice
  • (3.15.) Slaganje vremena - Sequence of Tenses
  • (3.15.1.) Slaganje glagolskih vremena
  • (3.15.2.) Slaganje vremena sa infinitivima i participima
  • (3.16.1.) Sadašnje prosto vreme - Simple Present Tense
  • (3.16.2.) Sadašnje trajno vreme - Present Continuous Tense
  • (3.16.3.) Složeno sadašnje vreme - Present Perfect Simple Tense
  • (3.16.4.) Nesvršeni perfekt - Present Perfect Continuous Tense
  • (3.17.) Prošla vremena
  • (3.17.1) Prošlo svršeno vreme - Past Simple Tense
  • (3.17.2.) Prošlo trajno vreme - The Past Continuous Tense
  • (3.18.) Buduća vremena
  • (3.18.1.) Prosto buduće vreme - Futur Simple Tense
  • (3.18.2.) Buduće trajno vreme - Futur Continuous Tense
  • (3.18.3.) Složeno buduće vrijeme - Futur Perfect Tense
  • (3.18.4.) Futur Perfect Continuous
  • (4.) Imenice - Nouns
  • (4.1.) Rod imenica - Gender of Nouns
  • (4.2.) Množina imenica - Plural of Nouns
  • (4.3.) Padeži imenica - Cases of Nouns
  • (5.) Pridevi - Adjectives
  • (5.1.) PoreĎenje prideva - Comparasion
  • (5.2.) Pravopisna pravila pri poreĎenju
  • (5.3.) Nepravilna komparacija prideva - Irregular comparasion
  • (6.) Predlozi - Prepositions
  • (7.) Prilozi - Adverbs
  • (7.1.) PoreĎenje priloga
  • (8.) Uzvici - Interjections
  • (9.) Veznici - Conjunctions
  • (10.) Zamenice - Pronouns
  • (10.1.) Lične zamenice - Personal Pronouns
  • (10.2.) Prisvojne zamenice - Possessive Pronouns
  • (10.3.) Povratne zamjenice - Reflexive Pronouns
  • (10.4.) Pokazne zamjenice - Demonstrative pronouns
  • (10.5.) Upitne zamenice - Interrogative Pronouns
  • (10.6.) Relativne zamenice - Relative pronouns
  • (10.7.) Deobne zamenice - Distributive Pronouns
  • (10.8.) NeodreĎene zamenice - Indefinite Pronouns
  • (12.) Skraćenice na internetu
  • (13.) Britansko i američko pisanje - British and American writing
  • (14.) Pisanje velikih slova - Writing of capital letters
  • (15.) Znaci interpunkcije - Punctuation
  • (15.1.) Tačka - The full stop or period
  • (15.2.) Zarez - The comma
  • (15.3.) Dvotačka - The colon
  • (15.4.) Tačka-zarez - The semicolon
  • (15.5.) Upitnik - The question mark
  • (16.) Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u množini
  • (17.1.) Naglasak
  • (17.6.) Transkripcija izgovora
  • (18.) Glasovi engleskog jezika (Fonetika)

Sadržaj Strana

0.1.Alfabet - Alphabet 1. Brojevi - Numbers 1.1. Glavni (cardinals) 1.2. Redni (ordinals) 1.3. Deobni (fractional numerals) 1.4. Brojevi za ponavljanje (repeating numerals) 1.5. Brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) 1.6. Broj nula (zero) 2. Član - The Article 2.1. OdreĎeni član 2.2. NeodreĎeni član 3. Glagoli - Verbs 3.1. Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) 3.1.1. Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be" 3.1.2. Pomoćni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have" 3.1.3. Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do" 3.2. Bezlični glagoli - Impersonal Verbs 3.3. Nepotpuni glagoli - Defective Verbs 3.4. Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs 3.5. Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs 3.6. Povratni glagoli 3.7. Višerečni glagoli - Multi-word verbs 3.7.1. Frazalni glagoli 3.7.2. Predloţni glagoli 3.7.3. Frazalni predloţni glagoli 3.8. "-ing" oblici - The "-ing" forms 3.9. Gerund - The Gerund 3.10. Particip prezenta - The Present Participle 3.11. Direktan i indirektan govor - Direct and Indirect Speech 3.12. Klauze - Clauses 3.12.1. Nezavisne i zavisne klauze 3.12.2. Relativne klauze 3.12.3. Eliptične klauze 3.13. Kondicionali - The conditionals 3.13.1. Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility) 3.13.2. Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost (Second conditional - unreal possibility or dream) 3.13.3. Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility) 3.13.4. Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional - certainty) 3.13.5. Kondicionali - ukratko 3.14. Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice 3.15. Slaganje vremena - Sequence of Tenses 3.15.1. Slaganje glagolskih vremena 3.15.2. Slaganje vremena sa infinitivima i participima 3.16. Sadašnja vremena 3.16.1. Sadašnje prosto vreme - Simple Present Tense 3.16.2. Sadašnje trajno vreme - Present Continuous Tense 3.16.3. Sloţeno sadašnje vreme - Present Perfect Simple Tense 3.16.4. Nesvršeni perfekt - Present Perfect Continuous Tense

3 3 3 4 5 5 5 5 5 6 7 9 10 10 11 14 15 15 16 19 19 20 20 20 21 21 22 23 24 25 26 27 28 28 29 29 30 30 31 31 33 33 34 35 35 36 38 39

-1-

Sadržaj Strana 3.17. Prošla vremena 3.17.1. Prošlo svršeno vreme - Past Simple Tense 3.17.2. Prošlo trajno vreme - The Past Continuous Tense 3.17.3. Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) - The Past Perfect Tense 3.17.4. Nesvršeni pluskvamperfekt - The Past Perfect Continuous Tense 3.18. Buduća vremena 3.18.1. Prosto buduće vreme - Futur Simple Tense 3.18.2. Buduće trajno vreme - Futur Continuous Tense 3.18.3. Sloţeno buduće vreme - Futur Perfect Tense 3.18.4. Futur Perfect Continuous 4. Imenice - Nouns 4.1. Rod imenica - Gender of Nouns 4.2. Mnoţina imenica - Plural of Nouns 4.3. Padeţi imenica - Cases of Nouns 5. Pridevi - Adjectives 5.1. PoreĎenje prideva - Comparasion 5.2. Pravopisna pravila pri poreĎenju 5.3. Nepravilna komparacija prideva - Irregular comparasion 6. Predlozi - Prepositions 7. Prilozi - Adverbs 7.1. PoreĎenje priloga 8. Uzvici - Interjections 9. Veznici - Conjunctions 10. Zamenice - Pronouns 10.1. Lične zamenice - Personal Pronouns 10.2. Prisvojne zamenice - Possessive Pronouns 10.3. Povratne zamenice - Reflexive Pronouns 10.4. Pokazne zamenice - Demonstrative pronouns 10.5. Upitne zamenice - Interrogative Pronouns 10.6. Relativne zamenice - Relative pronouns 10.7. Deobne zamenice - Distributive Pronouns 10.8. NeodreĎene zamenice - Indefinite Pronouns 11. Red reči - Word order 12. Skraćenice na internetu 13. Britansko i američko pisanje - British and American writing 14. Pisanje velikih slova - Writing of capital letters 15. Znaci interpunkcije - Punctuation 15.1. Tačka - The full stop or period 15.2. Zarez - The comma 15.3. Dvotačka - The colon 15.4. Tačka-zarez - The semicolon 15.5. Upitnik - The question mark 16. Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u mnoţini 17. Izgovor (kopirano iz pdf e-knjige) 17.1. Naglasak 17.2. Samoglasnici - Vowels 17.3. Dvoglasnici - Diphtrhongs 17.4. Suglasnici - Consonants 17.5. Više Suglasnika - More consonants 17.6. Transkripcija izgovora 18. Glasovi engleskog jezika (Fonetika) 18.1. Samoglasnici - Vowels - i primeri 18.2. Dvoglasnici - Diphthongs - i primeri 18.3. Suglasnici - Consonants - i primeri (Primeri - 83 str.)

41 41 43 44 45 45 45 46 46 47 48 48 50 53 54 54 55 56 56 58 59 60 61 61 62 63 63 64 64 65 66 67 69 69 70 70 71 72 72 73 74 74 75 77 77 77 78 78 79 79 79 80 81 82

-2-

(0.1.) Alfabet - Alphabet A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m (ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (dţi:) (eie) (ai) (dţei) (kei) (el) (em) N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z (en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

(1.)

Brojevi - Numbers

Brojevi mogu biti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. glavni (cardinals) redni (ordinals) diobni (fractional numerals) brojevi za ponavljanje (repeating numerals) brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) broj nula (zero)

(1.1.) Glavni brojevi - cardinals 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 one two three four five six seven eight nine ten eleven twelve thirteen fourteen fifteen sixteen seventeen eighteen 19 20 21 22 30 40 50 60 70 80 90 100 101 200 1000 2000 1.000.000 2.000.000 nineteen twenty twenty one twenty two etc. thirty fourty fifty sixty seventy eighty ninety a hundred a hundred and one two hundred a thousand two thousand a million two million

-3-

Kao što se vidi, brojevi izmeĎu 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sličan način, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u našem jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomoću "and" sa deseticama: 24 - four and twenty. Reči hundred i thousand posle kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mnoţini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mnoţinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najčešće da bi se izbeglo ponavljanje imenice u rečenici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su jače od belih) (1.2.) Redni brojevi - ordinals Prva tri redna broja se tvore nepravilno:first (prvi), second (drugi) i third (treći). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (šesnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc.

Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se menja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih reči nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset četvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umesto glavnih za označavanje: datuma meseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); posle reči every, kao što su izrazi: every third day (svakog trećeg dana).

Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odreĎeni član the. the first class (prvi razred).

-4-

Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hleba). Moţe li imenica biti u mnoţini.fractional numerals Izuzev broja half (pola) svi deobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima. a year. inače su zastareli. izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dve i po milje).6.) Član . an koristimo ispred samoglasnika: an hour. an elephant itd. the woman.) Brojevi za ponavljanje . tj. Da li vaš čitalac zna o kome ili o čemu govorite? da koristite the ne pređite na sledeće pitanje 2. thrice (tri puta) zadrţali su se još u poeziji. (1. (2. U mnoţini dobijaju nastavak "s": four sevenths (četiri sedmice).) Deobni brojevi . OdreĎeni član je the. a koristimo ispred suglasnika: a chair. twice (dva puta).three two o four nine. the house. an apple. (1.(1. Posle broja.multiplicatives Brojevi za umnoţavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold (četverostruk).4. Izuzetak: once (jedan put). Da bi ste odredili koji.) Brojevi za umnožavanje .) Broj nula .5. Izuzetak je broj "twofold" koji se moţe izraziti još rečju double (dvostruk). (1.zero Nula se u engleskom jeziku kaţe naught ili zero: seven degrees below zero 206 .two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 . twenty times (dvadeset puta). On je nepromenljiv: the man.repeating numerals Brojevi za ponavljanje prave se pomoću reči "times": four times (četiri puta). NeodreĎeni član je a ili an. da li je brojiva? (Šta su brojive imenice?) Da pređite na sledeće pitanje Ne izostavite član -5- . Da li je imenica u jednini ili mnoţini? jednini pređite na sledeće pitanje mnoţini izostavite član 3. i da li upotrebiti član postavite sebi nekoliko pitanja: 1.The Article (sedam stepeni ispod nule) U engleskom jeziku postoje odreĎeni i neodreĎeni član.3. a university.

o.pred superlativima: this is the best thing you can do .ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here .ispred imena posle kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu). stvari ili pojmu: send me the book (pošalji mi knjigu) . -6- .ispred imena listova.kada se govori o odreĎenom licu. .kada je reč o imenici koja je bliţe odreĎena ili poznata licu koje sluša ili čita: I saw the teacher (video sam učitelja). u)? Da koristite an (2. .1.ispred imena zgrada. The Pacific Ocean (Tihi okean).ispred prideva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona). magazina: the Times.u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman I don't want to run the risk (našalio se na račun ove starice) (ne ţelim da rizikujem). The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane).) OdreĎeni član OdreĎeni član se upotrebljava: . .ispred "same": the same to you (to je najbolja stvar koju moţeš učiniti). .ispred imenica koje po našem shvatanju postoje u samo jednom primerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okreće oko Sunca). The Majestic (hotel) itd. a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je brţi od aviona).ispred imena naroda u mnoţini: the English (Englezi). (isto i vama).ispred ličnih imena koja se sastoje od prideva i imenice: The Black Sea (Crno more). .4. . Da li imenica počinje vokalima (a. . plananskih lanaca. ustanova. . she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci). Ne koristite a (drugi je dan otkako sam stigao ovamo). časopisa. jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe). i. e. . . Da li govorite o pojedinačnoj stvari ili uopštenoj ideji? pojedinačno pređite na sledeće pitanje uopšteno izostavite član 5.ako imenica u jednini odreĎuje celu vrstu.ispred imena reka. . brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament).

ali I have time (imam vremena). . . (2.imena obroka su bez člana: children. (on najbolje trči). ljudski rod: man is mortal (čovek je smrtan). college. a članovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim).misaone imenice su bez člana: I prefer music to poetry poeziju). nemaju neodreĎeni član: I have a book (imam knjigu). -7- . meseci i godišnjih doba: I shall come by Monday . an hour (čas). come. idu bez člana ako označavaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (posle škole deca se vraćaju kući). an open window (otvoren prozor).OdreĎeni član se ne upotrebljava: . . (više volim muziku nego (doći ću do ponedeljka). . (ona piše najbrţe). .man i woman se upotrebljavaju bez člana kada označavaju celu vrstu. .uz superlativ priloga član se ne upotrebljava: he runs best she writes quickest . NeodreĎeni član upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mnoţinu. he was put in prison (stavljen je u zatvor).) NeodreĎeni član NeodreĎeni član "a" upotrebljava se ispred reči koje počinju suglasnikom. ručak je . tj. market. (sto je napravljen od drveta).2. court.bez člana su imenice koje označavaju porodične odnose. Misaone i gradivne imenice koje nemaju mnoţine i koje se ne mogu brojati.imena vrhova planina: Maglić is the highest mountain in Bosnia (Maglić je najveća planina u Bosni). dinner is ready spreman).gradivne imenice su bez člana: the table is made of wood . doĎite. a oblik "an" se upotrebljava ispred reči koje počinju samoglasnikom ili tihim "h": a man (čovjek).imena dana.član se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu).ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku). (deco. prison itd.imenice kao što su: school.

NeodreĎeni član se upotrebljava sa rečima: many. NeodreĎeni član se stavlja ispred reči: dozen (tuce). he is quite a good doctor (on je poprilično dobar doktor). score (dvadeset). . NeodreĎeni član se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima. NeodreĎeni član moţe odrediti čitavu vrstu: a cat is an animal (mačka je ţivotinja). NeodreĎeni član se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz celine ili mnoštva ali koja nije posebno odreĎena: the boy saw a bird in the tree (dečak je video pticu na drvetu). swimmer and jumper (moj brat je trkač. NeodreĎeni član se moţe upotrebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knjiţevnih dela: "Rivals". NeodreĎeni član se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je učitelj u školi). NeodreĎeni član upotrebljen iza "not" pojačava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni).u slučaju kada neku titulu moţe imati samo jedno lice u isto vreme: he is President of the Republic (on je predsednik republike). the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima poloţaj sekretara). madman (nazvali su ga ludim. houses (kuće). a comedy by Sheridan ("Suparnici". . the office of. postao je vojnik). quite. teţinu i meru: I see him two times a week (viĎam ga dvaput sedmično). .ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (videli smo ga mnogo puta). no less. ludakom). so. dok se u nekim ispušta: to have a pain to be in hurry to be at loss as a rule on an average (imati bolove) (ţuriti se) (biti u neprilici) (po pravilu) (prosečno).posle glagola to turn (kada znači stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (pošto nije mogao da dobije mesto u civilu. NeodreĎeni član se izostavlja: . we have confidence in you (imamo poverenja u vas). i deo subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool. NeodreĎeni član se stavlja uz razlomke: a half (polovina). as . too. Šeridanova komedija).kad se nešto nabraja: my brother is a runner.uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru).kada je predikat deo objekta u aktivnoj konstrukciji. NeodreĎeni član se stavlja ispred reči koje označavaju vreme.posle izraza kao što su: the title of. gross (dvanaest tuceta). hundred. such. broj. . rather. million: a hundred balls (stotinu lopti). he was made prisoner (zarobili su ga). plivač i skakač).NeodreĎeni član nema mnoţinu i ne moţe se upotrebiti ispred imenice u mnoţini: a house (kuća). -8- . . the post of. a third (trećina). thousand. what.

biti  glagol "to have" .Direct and Indirect Speech Klauze .Verbs Pomoćni glagoli .Regular and Irregular Verbs Prelazni i neprelazni glagoli .Auxiliary Verbs (Helping Verbs)  glagol "to be" .imati  glagol "to do" .kada posle reči "what" koja je upotrebljena kao uzvik.) Glagoli .Prepositional Verbs  Frazalni prijedloţni glagoli . .Passive Voice Slaganje vremena .kada je reč "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (deo tavanice je pao na ljude)..Phrasal Verbs  Prijedloţni glagoli .The Conditionals Pasiv . dolazi imenica koja se obično ne upotrebljava u mnoţini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dečaka) (3.raditi Bezlični glagoli .Clauses Kondicionali .Defective Verbs Pravilni i nepravilni glagoli .particip prezenta) .Transitive and Intransitive Verbs Povratni glagoli .Phrasal-prepositional Verbs "-ing" oblici (gerund.Impersonal Verbs Nepotpuni glagoli .Reflexive Verbs Višerečni glagoli .Multi-Word Verbs  Frazalni glagoli .The "-ing" Forms Direktan i indirektan govor .Sequence of Tenses Sadašnja vremena Sadašnje prosto vreme / Simple present tense Sadašnje trajno vreme / Present continuous tense Sadašnje sloţeno vreme / Present perfect simple tense Sadašnje trajno sloţeno vreme / Present perfect continuous tense Prošla vremena Prosto prošlo vreme / Simple past tense Prošlo trajno vreme / Past continuous tense Sloţeno prošlo vreme / Past perfect simple tense Sloţeno trajno prošlo vreme / Past perfect continuous tense Buduća vremena Prosto buduće vreme / Simple future tense Trajno buduće vreme / Future continuous tense Sloţeno buduće vreme / Future perfect simple tense Sloţeno trajno buduće vreme / Future perfect continuous tense -9- .

1.1.za graĎenje pasivnih vremena: The bridge was built.biti Glagoli be. she. (ima deset milja) (njoj je dvadeset) (ova zgrada je stara dvadeset godina) (on je bolestan) (njegov brat je bio mornar).they're I'm not (ja nisam) you're not he's. I was in Spain last year. Present Simple .Prezent I am .10 - . His brother was a sailor.) Pomoćni glagoli . have.we're you are .he's.za graĎenje trajnih vremena: I am surfing. do.Preterit (Prosto prošlo vreme) I was (ja sam bio) I wasn't (ja nisam bio) you were you weren't he was he wasn't was I? were you? was he? .) Pomoćni glagol "to be" . (ja surfujem). To be. shall. will Glagol "to be" .I'm (ja sam) you are . it's we are . futura itd. it? are we? are you? are they? Past Simple . stići itd. (most je izgraĎen).1. have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog značenja. This building is twenty years old. it's not we're not you're not they're not am I? (jesam li) are you? is he. Glavni delovi glagola be su: be was been Be kao pomoćni glagol se upotrebljava: .you're they are . Be kao glagol punog značenja znači postojati.Auxiliary Verbs (Helping Verbs) (3. udaljenost i cenu. she's.Auxiliary Verb "to be" Pomoćni glagoli sluţe za sloţenih glagolskih vremena (perfekta. It is ten miles. Be se upotrebljava za starost.you're he is . He is ill.(3. ţiveti. she's. Kada govorimo o osobi kaţemo samo broj (She is twenty. or not to be.) ali kada govorimo o stvari years i old se ne mogu izostaviti. (biti ili ne biti) (bio sam u Španiji prošle godine) Be se vrlo često upotrebljava kao dio imenskog predikata. She is twenty.) Pomoćni glagoli su: be. .

11 - . have.Futur I shall be (ja ću biti) you will be he will be Futur Perfect .Present Perfect . will Glagol "to have" .) Pomoćni glagoli su: be.imati . futura itd.Pogodbeni način sadašnji I should be (ja bih bio) I should not be you would be you would not be he would be he would not be Past Conditional .Auxiliary Verb "to have" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta.Pluskvamperfekt (Pluperfekt) I had been (ja bijah bio) I had not been you had been you had not been he had been he had not been had I been? had you been? had he been? Futur Simple . do.Svršeni futur I shall have been (ja ću biti) you will have been he will have been I shall not be you will not be he will not be shall I be? will you be? will he be? I shall not have been you will not have been he will not have been shall I have been? will you have been? will he have been? Present Conditional .Perfekt I have been (ja sam bio) you have been he has been I haven't been you haven't been he hasn't been have I been? have you been? has he been? Past Perfect . shall.2.having been being having been (3.1.Pogodbeni način prošli I should have been (bio bih bio) you would have been he would have been should I be? would you be? would he be) I should not have been you would not have been he would not have been should I have been? would you have been? would he have been? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta be to be to have been being been .) Pomoćni glagol "to have" .

Takvo have se u gramatikama obično zove causative have. (dajem pleviti vrt) .Have iza kojeg sledi infinitiv izraţava obavezu. He has got a TV set. (prošle sedmice dao sam napraviti novo odijelo) You must have your invitation cards printed. Npr: Her brother has a motor-boat. npr: { { Jesu li morali otići? Nisu morali otići. (oplevio sam svoj vrt) I have my garden weeded.U toj se konstrukciji moţe upitni oblik graditi s pomoću do ili inverzijom.12 - . Last week I had a new suit made. (njen brat ima motorni čamac) The baby has a blue eyes.Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima: to have breakfast (doručkovati) to have tea (popiti čaj) to have a good time (dobro se zabavljati) Causative have Have iza kojeg slijedi objekt i particip perfekta označava da neko drugi vrši radnju rečenice po ţelji ili zapovijedi subjekta. do ili Did they have to leave? Had they have to leave? They did not have to leave. (detešce ima plave oči) . imati. I have got znači isto kao i have.U govornom se jeziku uz have koje znači posedovati često stavlja got. U ovim rečenicama osobito je vaţan poredak reči: HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA Ako izmijenimo poredak reči.Osnovno značenje glagola have kao glagola punog značenja jeste posedovati. (on ima televizor) Kada have znači posedovati. . Npr: They had to leave. a odrični pomoću dodavanjem not. (morali su otići) I have to buy some chocolate for her girl. izmenićemo i značenje rečenice: I have weeded my garden. (I have spoken) (I had spoken) (to have spoken) (to have spoken) (having spoken). ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima. (morate dati štampati pozivnice). Iz tih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na naš jezik glagolom 'dati'. (moram kupiti čokoladu za njenu devojčicu) . They had not to leave.Have kao pomoćni glagol: S pomoćnim glagolom have grade se sledeći glagolski oblici: perfekt pluskvamperfekt infinitiv perfekta particip perfekta particip perfekta i gerund prošli Have kao glagol punog značenja: . .

Pogodbeni način prošli I should have had (bio bih imao) I should not have had you would have had you would not have had he would have had he wuold not have had should I have? would you have? would he have? should I have had? would you have had? would he have had? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta have to have to have had having had .Svršeni futur I shall have had (ja ću imati) you will have had he will have had I shall not have you will not have he will not have shall I have? will you have? will he have? I shall not have had you will not have had he will not have had shall I have had? will you have had? will he have had? Present Conditional .I've (ja imam) you have .Perfekt I have had (ja sam imao) you have had he has had I have not had you have not had he has not had have I had? have you had? has he had? The Past Perfect Tense .Pogodbeni način sadašnji I should have (ja bih imao) I should not have you would have you would not have he would have he would not have Past Conditional .Prezent I have .Pluskavamperfekt I had had (ja bejah imao) I had not had you had had you had not had he had had he had not had had I had? had you had? had he had? Futur Simple .Futur I shall have (ja ću imati) you will have he will have Futur Perfect .he's I haven't you haven't he hasn't have I? have you? has he? Past Simple Tense .13 - .Preterit I had (ja sam imao) you had he had he I hadn't you hadn't hadn't had I? had you? had he? Present Perfect Tense .having had having having had .you've he has .Simple Present Tense .

He swims well. it does we do you do they do Past Simple Tense . have. iza kojeg slijedi pomoćni glagol. He did not do what he had promised. a onda subjekt. Do sit down! I do like this cakes.Prezent I do (ja činim) you do he. don't you? (znate na šta mislim.14 - . When does she do the room? Simple Present Tense . i to: -u kratkim odgovorima: Do you read? -Yes.he didn't we did not . (čitate li. and so does his sister. futura itd. do. čitam) -uz so.) Pomoćni glagoli su: be. Takvo do se zove emfatično do (Emphatic do).Preterit I did (ja učinih) you did he did we did you did they did Imperativ do (oni su vrlo dobro obavili svoj posao) (nije učinio što je obećao) (kada ona sprema sobu) I do not . will Glavni oblici glagola do jesu: do did done Do kao pomoćni glagol . Npr: They did their job very well. zar ne) Do kao glagol punog značenja -Do se upotrebljava u značenju činiti.you don't he do not .Auxiliary Verb "to do" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta. a isto tako i njegova sestra) -u dodatnom pitanju: You know what I mean. (on dobro pliva.S pomoćnim glagolom do gradi se upitni i odrični oblik prezenta i preterita glagola punog značenja. prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim rečenicama ako ţelimo istaknuti glagol. she. (vozi li on auto) (vi me ne razumete) (nisu stigli na vreme) .they don't do I? do you? does he? do we? do you? do they? I did not .you didn't they did not .3) Pomoćni glagol "to do" .he don't we do not .U imperativu. (ta sedi!) (zaista volim ove kolače) Do se često upotrebljava da bi se izbeglo ponavljanje glavnog glagola. I do.they didn't did I? did you? did he? did we? did you? did they? .I didn't you did not .we didn't you didnot .you didn't he did not . They did not arrive in time.(3. raditi.I don't you do not . shall.we don't you do not . Does he drive a car? You do not understand me.1.you don't they do not .

(da li biste mogli da mi pokaţete put. molim?) Glagol "can" se ne moţe upotrebiti s četvrtim padeţom bez nekog drugog glagola. . umjeti. Odrični oblik glasi "can not" ili skraćeno (saţeto. contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't". dopuštanje. tako ne moţemo reći: I can that .već I can do that (ja to umem). To su sledeći glagoli: to seem to appear to look to feel to make (izgledati): (izgledati): (izgledati): (osećati): (činiti): it seems to be true (izgleda da je istina) it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da će se vreme promeniti) it looks like rain (izgleda kao da će kiša) it feels cold (oseća se hladnoća) it makes me afraid (to me plaši).3. .upitni im se oblik pravi inverzijom. smeti) označava odobravanje. Nepotpuni glagol "can" (moći. odrični oblik obrazuju sa rečicom "not". (moći ću to da učinim za vas).2.traţe infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought"). . znam da plivam). Nepotpuni glagol "may" (moći. mogućnost i ţelju: he may come tomorrow may I go in? may he join us? may he rest in peace! (moţda će on sutra doći) (smem li ući?) (sme li da nam se pridruţi?) (neka počiva u miru!). .: Infinitiv to rain (pada kiša) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders Neki glagoli u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje. ought (trebati) i must (morati). (3. may (moći. Zajedničko za nepotpune glagole je da: .(3.u sadašnjem vremenu u trećem licu nemaju nastavak "s". biti u stanju): I shall be able to this for you.da nemaju sve oblike i vremena.15 - .) Bezlični glagoli . Npr. Umesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (moći.) Nepotpuni glagoli .Impersonal Verbs Bezlični glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. smeti).Defective Verbs Nepotpuni glagoli su: can (moći). verovatnoću. znati) označava fizičku ili umnu sposobnost. Oni obično označavaju vremenske uslove. please? (umem. licu jednine sa it. (umeo sam da plivam). Ima oblik "could" za prošlo vreme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji (Present Conditional): I can swim I could swim Could you show me the way.

duţnost. "mora" i sl. Kako ovaj glagol nema prošlog vremena. We shall have to work hard. Might izraţava takoĎe i pogodbu. moram otići). Npr: smile . Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. The soldiers knew that they must die. You ought to know this.played.smiled. I must take leave now. Npr: play .) Pravilni i nepravilni glagoli .). (sada se moram pozdraviti. Ako se glagol u infinitivu završava na "-e" dodaje se samo "-d".U prošlom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. (trebalo je da odeš) (3. Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne načine. skraćeno "oughtn't". (treba da učiš ozbiljnije).Regular and Irregular Verbs Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". Izraţava primoravanje. nuţnost.4. open .16 - . (morao sam smesta otići) (moraćemo mnogo raditi) U odreĎenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smeti": You must not to do this.): You ought to have gone. "Ne morati" kaţemo pomoću glagola "need not". He might be present. (vojnici su znali da moraju umreti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. (treba to da znaš) (ne smete to učiniti) Glagol "ought" izraţava obavezu. duţnost (prevodi se sa "treba". Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't". Odrični oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't". misao o onome što je trebalo da se dogodi izraţavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have said". "to have left" itd. hope . Odrični oblik glasi "ought not". (mogao je ranije da stigne) (mogao bi biti prisutan). .hoped itd.opened itd.

drove .driven.stood think .thought Sva tri oblika su različita: sing .stood .thought . Sva tri oblika jednaka: put .hit .hit Lista najčešćih nepravilnih glagola: Base Form awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have Past Simple awoke was. were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had Past Participle awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had .put hit .17 - .Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand .sung drive .put .sang .

Base Form hear hide hit hold hurt keep know lay lead learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write Past Simple heard hid hit held hurt kept knew laid led learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote Past Participle heard hidden hit held hurt kept known laid led learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written .18 - .

itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odrični oblik: I do not dress myself Upitno-odrični oblik: Do I not dress myself? (ja oblačim sebe) (ti oblačiš sebe) . it dresses himself. (on govori engleski) (mi gledamo TV) (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne moţe stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]).6. direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English.) Povratni glagoli . I saw an elephant. She speaks fast.19 - .(3.Transitive and Intransitive Verbs Prelazni glagoli su oni uz koje moţe stajati objekt u akuzativu tj. Najčešći su: (obući se) (pomoći se) (povrediti se) (popraviti se) (umoriti se) (izviniti se) (hvaliti se) (zabaviti se) (utopliti se) (obući se) to dress oneself to help oneself to hurt oneself to improve oneself to tire oneself to excuse oneself to flatter oneself to amuse oneself to warm oneself to take care of oneself Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself you dress yourself he.) Prelazni i neprelazni glagoli . Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo. John goes to school.5. herself. We are watching TV. (on je stigao) (ona govori brzo) (John ide u školu) (3. she. Uz takve glagole stoje povratne zamjenice.Reflexive Verbs Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vraća na subjekt. He has arrived.

Dat je primer sa frazalnim glagolom "switch on": Tačno: Tačno: Tačno: Netačno: John John John John switched switched switched switched on on on on the radio.7) Višeriječni glagoli . They turned my offer down.20 - . the radio it it. my offer. tj. Frazalni glagoli se grade od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol neprelazni frazalni glagol prelazni frazalni glagol get up break down put off turn down Značenje ustati iz kreveta prestati sa radom odgoditi odbiti Primeri I don't like to get up. (obe rečenice su tačne) MeĎutim.1. ako je direktni objekat zamenica.7. svi predloţni glagoli imaju direktne objekte.(3.) Frazalni glagoli Frazalni glagoli spadaju u grupu višeriječnih glagola. obično ih moţemo rastaviti na dva dijela.2. .Multi-word verbs (3. We will have to put off They turned down the meeting. He was late because his car broke down. (3. glagola koji se prave od glagola i još neke reči ili više njih.) Predložni glagoli se grade na sljedeći način: glagol + priedlog Iz razloga što predlozi uvek imaju direktni objekat. kada imaju direktni objekat). nemamo izbora. moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamenicu.7. Npr: They turned down my offer. Direktni objekat Kada su frazalni glagoli prelazni (tj.

We run out of fuel. uvijek imamo direktni objekat. (lov na lavove je opasan) (ja surfujem) (ova zgrada je naša škola) .8. He doesn't get on with I won't put up with I look forward to We have run out of Pošto se frazalni predloţni glagoli tvore sa predlozima.The "-ing" forms "-ing" oblici se grade od infinitiva i nastavka -ing. (3. I am surfing.3. the dog me? Mary. Na primer. look forward to you.7. your seeing eggs. i mogu biti: gerund: particip prezenta: imenica: Hunting lions is dangerous. (3.) Frazalni predložni glagoli se grade na sledeći način: glagol + prilog + predlog Primeri frazalnih predloţnih glagola: Frazalni predložni glagoli get on with put up with attitude. i poput predloţnih glagola ne smeju se razdvajati. This building is our school. run out of Značenje imati prijateljski odnos sa tolerisati očekivati sa zadovoljstvom iscrpiti (Primeri ) Direktni objekat his wife.Primeri: Predložni glagoli believe in look after talk about wait for Značenje verovati u postojanje brinuti se o razgovarati o čekati (Primjeri) I believe in He is looking after Did you talk about John is waiting for Direktni objekat God. što znači da ne moţemo umetnuti direktni objekat izmeĎu.21 - . We run out of it. Predloţni glagoli se ne mogu razdvajati.) "-ing" oblici . moramo reći: "look after the baby" a ne smemo reći: "look the baby after".

to give up. (ne mogu podneti kad se zaglavim u saobraćaju) This site is worth visiting. it's no use/good. It's no use trying to escape. (on voli brzo hodati). Imeničke osobine gerunda su: pred njim moţe stajati predlog: She's good at painting. i koristi se: kao subjekat rečenice: Eating people is wrong. gerund prošli (having read). to keep on): She always puts off going to dentist. (letenje je opasno). to take to. posle izraza: can't help. (jedna od njegovih duţnosti je (jedna od ţivotnih ugodnosti je kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings.) Gerund . iza njega moţe stajati objekt: I don't like reading books. pred njim moţe stajati atribut: His being nervous is due to his illness. iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + predlog/prilog": (to look forward. u sloţenim imenicama: a driving lesson. prisustvovanje sastancima). pred njim moţe stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. to be for/against. When you are going to give up smoking? (kada ćeš prestati pušiti). a swimming pool. Can you sneeze without opening your mouth? (moţeš li kinuti a da ne otvoriš usta). posle prijedloga. Flying is dangerous. One of life's pleasures is having breakfast in bed. Ako posle predloga treba doći glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. Iako izgleda kao glagol. (njegova nervoza je posledica njegove bolesti). (jedenje ljudi je pogrešno). bird-watching. (ona dobro slika).The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice.22 - . (Johnova lenost me čini nervoznim). do you mind. can't stand.9. (ne volim čitati knjige). (ovu stranicu vredi posetiti) . doručkovanje u krevetu). train-spotting. gerund ima istu funkciju kao imenica. Glagolske osobine gerunda su: iza njega moţe stajati prilog: He is fond of walking quickly. (ona uvek odlaţe odlazak zubaru).(3. moţe stajati u raznim vremenima. (nema koristi pokušavati pobeći) I can't stand being stuck in traffic jams. to put off. a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sadašnji (being taught) i prošli (having been taught). imamo: gerund sadašnji (surfing). (ona dobro slika). would you mind i pridjeva "worth" i "busy".

moţemo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. He was trapped inside the burning house. (našli smo novca na zemlji) (našli su majku kako sedi u bašti). (ne dozvoli da te uhvati kako čitaš njegova pisma) If I catch you stealing my apples again. (ona je bila u kupovini) He came running towards me.) Particip prezenta . Putting on his coat. (bio je to neverovatan film) (bio je zatočen unutar kuće u plamenu).The Present Participle Prezent particip većine glagola ima oblik osnova+ing. (čuo sam nekoga kako peva) I can smell something burning! (osetim da nešto gori). there'll be trouble! (uhvatim li te još jednom kako kradeš moje jabuke. kao pridev: It was an amazing film. Glagol "catch" sa participom prezenta izraţava neku ljutnju ili pretnju: Don't let him catch you reading his letters.10. He whistled to himself. They laughed as they went. he left the house. da zameni rečenicu ili dio rečenice. (leţala je gledajući u oblake) Ova tvorba je naročito korisna sa glagolom "to go". koristimo particip prezenta da ih opišemo: They went out into the snow. He walked down on the road. od strane iste osobe ili stvari. od strane iste osobe. Kada se dve radnje dešavaju u isto vreme. Kada jedna radnja sledi odmah iza druge. Whistling to himself. he walked down on the road. biće problema) Ovo nije slučaj sa glagolom find koji ne izraţava emocije: We found some money lying on the ground. i koristi se u sledećim slučajevima: kao deo trajnog oblika glagola: I am working he was singing they have been walking (ja radim) (on je pevao) (oni su šetali). They went laughing into the snow. (došao je trčeći prema meni) She lay looking up at the clouds. kao u sledećim primerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije (čula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing. nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping.(3.23 - . sa glagolima catch (uhvatiti) i find (naći) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip. They found their mother sitting in the garden. .

) Being poor. (= because he felt hungry. he went into the kitchen and opened the fridge. Ako izveštavamo ono što je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor. npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu. npr: on mi je rekao: "pošalji mi knjigu".Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo nečije reči tačno onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor. Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba poštivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zameniti odgovarajućim prošlim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sadašnje Prosto prošlo Prezent perfekt Davno prošlo Prosto buduće Imperativ Indirektni govor Prosto prošlo Davno prošlo Sloţeno buduće Infinitiv sve reči koje označavaju blizinu moraju se zamijeniti rečima koje označavaju udaljenost. since..11.She dropped the gun and put her hands in the air. because. Direct speech). (3.24 - . he cleaned the flat. i izraţava razlog radnje: Feeling hungry. Particip prezenta se moţe koristiti umesto početnih as. she put her hands in the air.) Direktni i indirektni govor .. Dropping the gun. . Indirektan govor se uvodi rečima kao što su: he said he asked we enquired she ordered we believed I replied I answered (on reče) (un upita) (zapitali smo) (ona zapovedi) (verovasmo) (odgovorih) (odgovorih) i sl. Indirect Speech or Reported Speech). Knowing that his mother was coming. he didn't spend much on clothes.

when itd. -ako pitanje ne sadrţi nikakvu upitnu reč (kao što su what. upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself." (Ona reče: "Doći ću uskoro ponovo". (3.Prema ovim pravilima: am do shall will have. .). D: She said: "I am going to come soon again. (upitali su me: "Da li govorite španski?") (upitali su me da li govorim španski) da bi se u indirektnom govoru izrazila zapoved.) Klauze .Clauses Klauza je grupa reči koja sadrţi vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadrţe vezu subjekat-glagol). onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti paţnju još i na sledeće: -umesto glagola "say" upotrebićemo glagol "ask"." I: They asked me whether I speak Spanish. (otac reče svom sinu da se pazi). Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona reče svom bratu: "Šta radiš?") I: She asked her brother what he was doing. dele se i na: neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses).25 - . onda pitanje u indirektnom govoru mora početi sa "if" ili "whether"." I: He said that he didn't understand this letter.) I: She said that she was going to come soon again. how. (ona reće da će uskoro ponovo doći) ako se u indirektnom govoru saopćava tuĎe pitanje. has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before (On reče: "Ja ne razumem ovo pismo") (on reče da ne razume to pismo) D: He said: "I do not understand this letter. Klauze se dele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses). (ona upita svog brata šta radi) D: They asked me: "Do you speak Spanish. (otac reče sinu: "Pazi se"). TakoĎe." I: Father told his son to be careful of himself.12.

veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test. Shakespeare is my other.): This is one of English classes. whom. kao rečenica. The book that is on the floor should be returned to the library. dok zavisne moraju biti udruţene sa nezavisnom klauzom.) da se razdvoje dve klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time. Obično se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa.Neophodne klauze su ključne za značenje rečenice i ne mogu se izbaciti.12. (most koji se srušio u zimskoj oluji će koštati milione za popravku) My brother. koji je inţenjer. Ponekad se ove reči ne moraju nalaziti u rečenici ali se podrazumevaju. can type 132 words a minute. i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamenica. Zavisne klauze mogu biti: pridevske (adjective clauses) priloške (adverb clauses) imeničke (noun clauses) -Pridevske klauze opisuju imenice ili zamenice. in fact I am going to the library now.1. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. je shvatio to za mene) . figured it out for me. Većina pridevskih klauza počinje sa: who.26 - . All students who do their work should pass easily. Dve nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday. Nebitne klauze nisu neophodne za značenje rečenice i mogu se izbaciti iz nje. (moj brat. which ili that.) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno. had to be removed. korištena je i oznaka tačka-zarez (. who is an engineer. oznakom tačka-zarez (. (neophodna i nebitna klauza) (3. which had been bothering him for years. Giuseppe said that the plantar wart. who used to be a secretary for the President. but he also got an A+. dvotačkom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday. jer bi u tom slučaju značenje rečenice bilo promenjeno. (u ovom slučaju.

mogu da dopunjuju. had to be removed. who. a u ovom slučaju dopunjuje reč "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na više od jedne reči u tekstu. (U ovoj rečenici podvučene reči čine neophodnu klauzu. we'll go downtown. whoever. -Imeničke klauze nisu reči koje dopunjuju druge reči za razliku od prideva i priloga. Priloške klauze uvek počinju sa zavisnim veznikom. Oni kaţu zašto. opisuju celu klauzu ili čak više njih. U rečenici funkcioniraju kao subjekat. why. koji uvodi klauzu i izraţava njenu vezu sa ostatkom rečenice. what i whatsoever. zbog čega su odvojene zarezima od ostatka rečenice. whose. Do you know what he knows [objekat]? In fact. Npr: When the timer rings. he wrote a book about what he had done over the years [objekat predloga]. when. TakoĎe. relativna zamenica je subjekat glagola i odnosi se na nešto s čim je klauza u vezi. s toga neće biti odvojene zarezima. Charlie didn't get the job in administration. that. Nakošena (italic) slova čine relativnu nebitnu klauzu.2. which really surprised his friends. tj. Za razliku od pridevskih klauza. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze. which really surprised his friends. whomever. . we know the cake is done. Charlie didn't get the job in administration. and he didn't even apply for the Dean's position. where. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. When the movie is over. gde ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. direktni objekat ili predloški objekat. which had been bothering him for years. Giuseppe said that the plantar wart. Imenička klauza obično počinje sa: that. Uvode se relativnim zamjenicama: who. Whoever wins the game will play in the tournament. (3. U relativnoj klauzi.) Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (menjaju) imenice ili zamenice. priloške klauze se često mogu pomerati u rečenici.-Priloške klauze obično dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gde u rečenici. whom.27 - . mogu počinjati i sa zavisnim veznicima: how. which. which. Relativna klauza koja dopunjuje celu klauzu ili više njih se naziva rečenična klauza (sentential clause). We know the cake is done when the timer rings. whose.12. What he knows [subjekat] is no concern of mine. whether.

Pogodbene rečenice se takoĎe zovu i kondicionalima. a ponekad ih nazivamo "if rečenicama".) Eliptične klauze Eliptične klauze (elliptical clauses) su gramatički nepotpune. Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play]. i izgleda ovako: if If ili posledica 2y=20 if if uslov y=10 uslov posledica y=10 2y=20 To znači ako (if) je odreĎeni uslov zadovoljen. U stvari. Sadašnji kondicional { I should take . i infinitiva bez "to" glagola kojeg menjamo. eliptične klauze su tačne ali i korisne.bio bih uzeo you should have taken . Struktura većine pogodbenih rečenica je veoma jednostavna. Sadašnji i prošli kondicional se koriste pri gradnji pogodbenih rečenica. nulti-kondicional. Ovdje će biti obraĎene tri osnovna tipa kondicionala i tzv.28 - .3. jer su često elegantne i efikasne u izrazu. I should not have taken. her recruits proved to be hard workers.12. Sadašnji kondicional se gradi sa should i would i infinitivom prezenta. Though [they were] sometimes nervous on the court. Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years. a prošli kondicional se gradi sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg menjamo.The conditionals Kondicional se gradi od pomoćnog glagola "should" i "would".ti bi uzeo itd. jer često (ali ne i uvek) u njima se upotrebljava reč "if". Upitni oblik se gradi inverzijom: should I take? should I have taken? (da li bih uzeo?) (da li bih bio uzeo?) (ne bih uzeo) (ne bih bio uzeo). (3.) Kondicionali .(3. Reči eliptične klauze koje nedostaju se mogu naslutiti iz konteksta i većina čitalaca ne oseća da nešto nedostaje.ti bio uzeo itd Prošli kondicional { Odrični oblik se gradi tako što se iza should i would stavi "not": I should not take. onda (then) će doći do neke posledice.  Prvi kondicional (First Conditional)  Drugi kondicional (Second Conditional)  Treći kondicional (Third Conditional)  Nulti-kondicional (Zero Conditional) .13. I should have taken .uzeo bih you should take . u smislu da im nedostaje relativna zamenica (zavisna reč) koja inače uvodi takvu klauzu.

nevjerovatna mogućnost (Second conditional . jutro je. Na primer. Ponekad. razmišljamo o nekom uslovu u budućnosti.) Prvi kondicional . I could stop working. I would by a car. da kod drugog kondicionala koristimo prosto prošlo vrijeme za izraţavanje uslova. kod kuće ste i planirate igrati tenis popodne.2.13. (ako bude padala kiša. tj. moţeš gledati TV (3.(3. ostaću kod kuće) If If uslov it rains prosto sadašnje vreme posledica I will stay at home. Ali moţda ćete kupiti listić do večeras. kao i kod prvog. it rains tomorrow. they do not pass the exam. buduće vreme Treba primetiti da kiša još nije pala. zamislite da počne padati kiša. i njenoj posledici. I will stay at home. Na primer: večeras je izvlačenje brojeva lota. umesto glagola would koristimo should. Ponekad moţemo koristiti: shall. jer su izgledi opet jako mali da izvuku vaš listić. Šta ćete uraditi? If it rains. posledica buduće vreme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uslov prosto sadašnje vreme I see her. mogao bih prestati raditi) . i onda postoji šansa. Razmišljamo o nekom uslovu ili situaciji u budućnosti. a sadašnji kondicional za izraţavanje eventualne posledice. you can watch TV tonight. Za izraţavanje moguće posledice koristili smo futur. za raziliku od prvog kondicionala. ali je to neverovatna mogućnost. If If If If If If uslov prosto prošlo vreme I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery posledica kondicional sadašnji I would be happy. ovde ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. Primjetite. i ne postoji nikakva šansa da ćete dobiti novac. večeras) (ako budeš danas dobar.13.29 - . meĎutim nebo je oblačno i postoji realna mogućnost (real possibility) da će kiša pasti.) Drugi kondicional .realna mogućnost (First conditional: real possibility) Govorimo o budućnosti. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti.unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala. Postoji stvarna mogućnost da će se uslov ispuniti.1. Najvaţnije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. can ili may umesto will. i rezultatu tog uslova. na primer: If you are good today. niste kupili loto listić. Kao što vidite da bi izrazili mogući uslov koristili smo sadašnje prosto vreme (Present Simple Tense). could or might: If I won a million dollars. MeĎutim na nebu se javljaju oblaci. (da dobijem milion dolara. šanse su jako male da će se uslov ispuniti. meĎutim. would you be suprised? she would marry him.

poput neke opšte poznate činjenice. Ponekad umesto would have koristimo should have.30 - .no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budućnosti. If if If If If uslov prosto sadašenje vreme I miss the 8 o'clock bus I am late for work people don't eat posledica prosto sadašnje vreme I am late for work. ni o sadašnjosti ni o budućnosti. njihov učitelj bi bio tuţan) Da bi smo izrazili uslov u prošlosti koji se nije ostvario koristili smo sloţeno prošlo vreme (past perfect). TakoĎe.) Treći kondicional . zakasnim na autobus) . mogao si dobiti) (3. If If If uslov prosto sadašnje vreme you heat ice posledica prosto sadašnje vreme it melts. (kada ustanem kasno.certainty) Tzv. nulti kondicional koristimo kada je uslov uvek tačan. Vaţno je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o prošlosti.13. umesto if moţemo koristiti when: When I get up late I miss by bus. If they had not passed their exam. I would have told her. Zbog toga ne postoji mogućnost da se uslov ispuni. you might have won. If If If If If If uslov složeno prošlo vreme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posledica kondicional prošli I would have bought a car. my boss gets angry. their teacher would have been sad.) Nulti kondicional . might have: If you had bought a lottery ticket. Da bi izrazili uslov i posljedicu koristimo prosto sadašnje veme. Prošle sedmice ste kupili loto listić ali niste dobili . (da si kupio listić lota. meĎutim kod trećeg govorimo o prošlosti. ako zagrevamo led iznad 0 stepeni on će se početi topiti. Na primer.4. they get hungry. govorimo o uslovu u prošlosti koji se nije dogodio. već jednostavno pričamo o nekoj općepoznatoj činjenici. could have. dok za izraţavanje posledice koja se neće dogoditi smo koristili kondicional prošli.(3.bez mogućnosti (Third conditional .13. Bitna stvar kod trećeg kondicionala je da ne postoji sada nikakva šansa da se uslov i posledica dogode. (da nisu poloţili ispit.3.sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional . Najvaţnije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uslov ima uvek istu posledicu. what would you have done? I would have invited her.

I would have bought a car. (ukraden mi je auto) (dobila je lep poklon za roĎendan) . i ispred njega se stavlja predlog "by": A: Everybody drinks water.14. (put je popravljen) Pasivni oblici se grade tako što se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip prošli glagola kojeg menjamo. aktiv pasiv subjekat Everybody Water glagol drinks is drunk (svi piju vodu) (voda se pije od svih) objekat water by everybody. Pasiv pokazuje da subjekat ne vrši radnju. Naravno. I would buy a car. it melts. She was given a nice birthday present.31 - . P: Water is drunk by everybody. Trpno stanje se upotrebljava mnogo češće u engleskom jeziku nego u našem. verovatnoća kondicional primer 100% 50% 5% 0% nulti prvi drugi treći If you heat ice. If I won the lottery.) Trpno stanje (pasiv) .) Kondicionali .(3. (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda predlog.Passive Voice subjekat + pomoćni glagol "to be" + particip prošli glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli. takvi koji uz sebe mogu imati objekat. da se pasivni prezent gradi od prezenta glagola "to be" i participa prošlog glagola koji menjamo.5. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me. If I had won a lottery. To znači. A: I wrote this letter. već da se radnja vrši na subjektu: The road has been repaired. subjekat aktivne rečenice postaje objekat pasivne. vreme budućnost budućnost prošlost (3. koristi se: kada subjekat koji vrši radnju nije poznat: My car has been stollen.ukratko glavna rečenica buduće vrijeme kondicional sadašnji kondicional prošli prosto sadašnje vrijeme "if" rečenica sadašnje vrijeme prosto buduće vrijeme sloţeno prošlo vrijeme prosto sadašnje vrijeme Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Treći kondicional Nulti kondicional Sledeća tabela daje prikaz kondicionala po verovatnosti ispunjenja uslova. procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za poreĎenje. I will stay at home.13. tj. If it rains. Aktivnu rečenicu moţemo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje.

(Roman "TvrĎava" je napisana od strane Meše Selimovića) The boy was punished by his father.32 - . podrazumeva se) (to se zna) (priča se) Konjugacija pasiva u većini mogućih vremena: infinitiv simple present past future conditional present past future conditional present past future conditional present past future conditional to be called it is called it was called it will be called it would be called it is being called it was being called it will be being called it would be being called it has been called it has been called it will have been called it would have been called it has been being called it had been being called it will have been being called it would have been being called continous perfect simple perfect continous . "podrazumeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u trećem licu jednine srednjeg roda: it is understood that is known it is said (razume se. (greške se uvek prave) ako je subjekat pasivne rečenice vaţniji od vršioca radnje: The "Tower" was written by Meša Selimović.ako se ne ţeli pomenuti vršilac radnje: I have been told that you are engaged. (rečeno mi je da ste se verili) (priča se da je ostavila svog muţa) ako nije potrebno pomenuti vršioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) rečenice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made. She was said to have left her husband. (dečko je kaţnjen od svog oca) Aleksa was attended by his sister during his illness. (Aleksu je njegova sestra negovala za vreme bolesti) Bezlični oblici u našem jeziku kao što su "kaţe se". "razume se".

koristite prosto prošlo vreme. The Deists believed that the universe is like a giant clock. The President says that he will veto the bill. koristite prezent perfekt. I wanted to go home because I missed my parents.1. Da izrazite radnju koja se desila ranije. They believe that they have elected the right candidate.Sequence of Tenses (3. svršeni futur (Future Perfect Tense) U svakom slučaju koristite sadašnje vreme ili prezent perfekt. koristite prosto buduće vreme.) Slaganje vremena . Vreme u glavnoj rečenici Vreme u zavisnoj rečenici Da se izrazi istovremena radnja. I will be so happy if they fix my car today. Primer I am eager to go to the concert because I love the Wallflowers. The crowd had turned nasty before the sheriff returned. Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect) U svakom slučaju koristite prošlo vreme. Da izrazite drugu završenu radnju.) Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u rečenicama kod kojih je vreme od vitalnog značaja. Da izrazite radnju koja će se desiti. Sadašnje prosto (Simple Present) Da se izrazi radnja koja je počela u trenu u prošlosti i traje do danas. koristite prošlo vreme. koristite present perfect.(3. Predbuduće vreme. She has grown a foot since she turned nine.33 - . Da se izrazi radnja u budućnosti koja će se desiti prije radnje u nezavisnoj rečenici. She knew she had made the right choice. koristite prosto prošlo vreme.15. Buduće vreme (Futur) Da izrazite istovremenu radnju koristite sadašnje vreme. . Da se izrazi prošla radnja.15. The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased Most students will have taken sixty credits by the time they graduate. koristite sadašnje prosto vreme. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated. Da izrazite opće poznatu činjenicu koristite sadašnje vreme. Prosto prošlo vreme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect. You will surely pass this exam if you studied hard. I know that I made the right choice.

] She would have liked to see more veterans returning. Participi Vreme participa Prezent participa (Present of Participle. "to try out" će se desiti posle. seeing) Uloga participa Da se izrazi radnja koja se dešava u isto vreme kada i glagol. Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive. the team slowly began to improve. ["eagerness" je sada.34 - . to see) Da se izrazi istovremena radnja ili radnja posle glagola. to have seen) Da se izrazi radnja koja se desila pre glagola.] They consider the team to have been coached very well.) Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vreme infinitiva Uloga infinitiva Primer Coach Espinoza is eager to try out her new drills. [UnapreĎujući osnove. tim je počeo polahko napredovati.(3. radnja se dešava u paralelno.] The fans would like to have seen some improvement this year. u isto vreme] . [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i prošlo vreme "would have liked". [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola consider. ["Would like" opisuje stanje u sadašnjosti.] Infinitiv sadašnji (Present Infinitive. Primeri Working on the fundamentals. "to have seen" opisuje nešto pre tog vremena.15.2.

kad pred tim "y" stoji suglasnik.imati.] (3. [Radnja izraţena pomoću glagola u prezentu "knows". must . menjaju "y" u "i". ili "z" ako dolazi iza zvučnog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks). ukazuje na vreme pre glagola u prošlom vremenu "devised". z. sh i ch obrazuju treće lice nastavkom jednine nastavkom "-es": he dresses. Having experimented with several game plans.16. Glagoli koji se u infinitivu završavaju na "-y".I do not write. he reads (hi ri:dz). pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se menja.trebati. Jedino se treće lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica. may . Glagoli koji se završavaju na s.1. he teaches. bez predloga "to": I write (ja pišem) . [Particip prezent perfekta "having experimented". osim glagola: to be .Particip prošli ili particip prezent perfekta (Past Participle or Present Perfect Participle Da se izrazi radnja koja se dešava pre glagola. the coaching staff devised a master strategy.] Prepared by last year's experience. I don't write Upitni oblik sadašnjeg vremena pravi se tako pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja.morati. can. x. Odrični oblik sadašnjeg vremena pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do".moći.35 - .Simple Present Tense Sadašnje vreme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvek stavljaju lične zamenice. je posledica glagola u prošlom vremenu "prepared". to try (to tries). ought . You write (ti pišeš) Do you write? (pišeš li?) . to have .) Sadašnje vreme (3.16. bez prijedloga "to". u trećem licu jednine: to cry (he cries). Nastavak "-s" za sadašnje vreme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvučnog suglasnika.biti. jer dobija nastavak "-s" ili "-es". the coach knows not to expect too much.) Sadašnje prosto vreme .

past present future Sunce izlazi svaki dan. it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does. verovatno udvostručiti ili izostaviti jedno slovo.) Sadašnje trajno vreme . da označi radnju koja se vrši po navici: I always rise early (uvek ustajem rano).she. The sun rises.36 - . sada i posle. it calls we call you call they call ja zovem ti zoveš on.16. ona . to call . it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking (ja govorim) Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing".Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking you are speaking he.2.Sadašnje prosto vreme se upotrebljava: da označi radnju čije trajanje nije odreĎeno: I write (ja pišem). she. he . . Jenny is not here.zvati I call you call he. pre. one. da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ţive u vodi). ponekad moramo malo promeniti reč. ono zove mi zovemo vi zovete oni. da označi radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam čas engleskog tri puta sedmično). she. ona zovu I do not call you do not call he. it call? do we call? do you call? do they call? (3. she. I work (ja radim). past present future Jenny trenutno nije prisutna. MeĎutim.

Devojka . menjamo ie u y: Izuzetak 2 lie die Izuzetak 3 > > lying dying Ako glagol završava na vokal + suglasnik + e. ali se dešavala nešto ranije i moţda će se dešavati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book. da označi radnju čije je trajanje neprekidno..37 - .the girl is dancing. i tada se obično upotrebljavaju prilozi always. Sveća ...naglašeni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostručava: s t o p suglasnik naglašeni vokal suglasnik Izuzetak 1 run stop begin > > > running stopping beginning Ovo pravilo ne vaţi kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open > opening Ako glagol završava na ie. (sada ovo čitate) past present Radnja se dogaĎa sada. (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law.the pages are turning. radnja se ne mora odvijati tačno sada. past present future Ona moţda ne čita knjigu tačno sada. constantly. (uvek se ţalite na svoju taštu) .Ako se glagol završava na: suglasnik .. (sada učim engleski) You are reading this now.. forever itd: The Sun is rising constantly.. future Knjiga . MeĎutim. izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking Present Continuous Tense (sadašnje trajno vreme) se upotrebljava: da označi radnju koja se vrši u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now.the candle is burning.

she. a ne radnju.. find (misliti). think* mentalna stanja forget. wish merenja contain. (mogu videti) itd. . tačno vreme dešavanja radnje nije naznačeno. feel. like.* Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim značenjem.38 - . measure.3. love. posedovanje) She's having supper. Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrebiti prošlo vreme (past simple tense).16. (ovaj brod je lep i udoban. weigh ostali look (biti sličan). fear. imagine. (večeras ću se naći sa devojkom) Glagoli koji označavaju neko stanje. it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he. mean. be (u većini slučajeva).. percepcija) (susrešću Anthony-a kasnije. consider. (vidim Anthony-a u bašti. (Dţon se oseća mnogo bolje sada. njegovo zdravlje se poboljšava). know. hold. suppose. smell. understand emocije/ţelje envy. I'm seeing Anthony later. have (kada znači posedovati) . regret. see*.zvati I'm calling you're calling he. I can see Anthony in the garden. što znači da smo više zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju. it calling? are we calling? are you calling? are they calling? (3.smell) se često koriste sa glagolom 'can': I can see. seem. hear.) Složeno sadašnje vreme . taste. cost. dislike. (ona ima tri psa i mačku. mind. to je naša percepcija. recognise. osećaj kvaliteta broda) John's feeling much better now. feel (misliti).da se izrazi radnja koja je već isplanirana i desiće se u budućnosti: I'm meeting my girlfriend tonight. taste mišljenje assume. planiramo se susresti) to call . see. She has three dogs and a cat. npr: This coat feels nice and warm.glagoli čula (feel. hate. (ona večera.Present Perfect Simple Tense pomoćni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Sloţenim sadašnjim vremenom se izraţava povezanost izmeĎu prošlosti i sadašnjosti. obično se ne koriste u trajnom obliku. notice. hear. prefer. hope. . Lista glagola koji se većinom koriste u "simple" formi: čula (percepcija) feel*. it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he. remember. ona jede). want. she. she. doubt.

(kupio sam auto. vaţno je da je auto kupljen. često se upotrebljavaju skraćenice: I have been . she. da se izrazi radnja koja je završena u vremenskom periodu koji još traje: I have been to Novi Sad this week. to call .Sloţeno sadašnje vreme se koristi: da se opiše radnja ili stanje koje je počelo u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti: This website has been in existence for 5 years. sedmica da se označi radnja koja je završena nekad u prošlosti.I've been itd. I obično imamo sada imamo neku posledicu: I'm tired because I've been running. dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?". never.39 - . it hasn't called we haven't called you haven't called they haven't called have I called? have you called? have he. she.. 10 months.zvati I have called (ja sam zvao) you have called he. already. Kada pišemo present continous. for: Have you ever been to Serbia? (jeste li ikada bili u Srbijii?). and 20 days. it called? have we called? have you called? have they called? (3. Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?". yet. (ova stranica postoji već. nije bitno kada).).16. since. još nije završena). it has called we have called you have called they have called I haven't called you haven't called he. i još uvek ţivim). I have lived in Sarajevo since 1970.Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odrični oblik se pravi dodavanjem reči "not": I have not been playing.4. da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall. ali je rezultat radnje vaţan: I have buoght a car. uz priloge koji označavaju neprekidan razmak vremena: ever. Amerikanci ne koriste sloţeno sadašnje vreme toliko kao Britanci. Present Perfect Continous Tense koristimo: da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo završila.) Nesvršeni perfekt . past present future !!!!! radnja koja se desila nedavno sad-imamo posledicu - . Amerikanci češće upotrebljavaju prošlo vreme umesto sloţenog sadašnjeg vremena. (gosti su upravo ušli u dvoranu). (ove nedelje sam putovao u Novi Sad. she. (ţivim u Sarajevu od 1970-te..

da izrazimo radnju radnju koja je počela u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti. (ne razumete (sada).40 - . januara. 6. (nismo pušili. for period vremena since od vremenske tačke 20 minutes three days six months a long time ever itd. a ako je to razdoblje završeno moramo upotrebiti past simple (preterit). past present future radnja počela u prošlosti nastavlja se u sadašnjosti I've been reading for two hours. u ovom slučaju često se koriste for i since: I've been reading for two hours. i još uvijek čitam) How long have you been learning English? (koliko dugo učiš engleski? a još ga učiš) We have not been smoking. . jer niste slušali). dve sedmice. 7 sedmica. (Tara se nije dobro osećala već (Tara se ne oseća dobro već dve sedmice) Since koristimo kada znamo od koje vremenske tačke se odvija radnja: u 9 sati.15 am Monday January I left school the beginning of time itd. 20 godina. (čitam već dva sata. a ni sada ne pušimo). and now she feels well. 7. ali Tara didn't feel well for two weeks. Tara hasn't been feeling well for two weeks. For koristimo kada pričamo o razdoblju vremena: 5 minuta. Ako to razdoblje seţe do sadašnjeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt. (umoran sam (sada) jer sam trčao) Why is the grass wet? Has it been raining? (zašto je trava vlaţna (sada)? je li padala kiša?) You don't understand because you haven't been listening. u petak. a sada se oseća dobro). Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous često koristimo "for" i "since".I'm tired because I've running.

she.) Prošla vremena (3. (učim već tri sata) (gledam TV od 7 sati posle podne) (Tara nas nije posetila od Marta) For se moţe koristiti u svim vremenima. since se obično koristi samo sa perfect vremenima. (nije mu se dopao film) (Mary nije otišla na posao prošlog ponedeljka) (ţiveo sam u toj kući kada sam bio mlad) (ona je igrala košarku prošle sedmice) . I have not been calling have not been calling he. She played basketball last week. it has been calling we have been calling we you have been calling they have been calling (3. Tara hasn't been visiting us since March. I've been watching TV since 7pm.I've been studying for three hours.17. it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling? - infinitiv preterit past particip - pravilni glagoli work explode like worked exploded liked worked exploded liked Prošli oblik svih glagola završava na -ed. she. Mary did not go to work last Monday. b) odrična rečenica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie.1) Prošlo svršeno vreme . Tvorba prošlog svršenog vremena: a) potvrdna rečenica: Past particip nam nije potreban pri graĎenju prošlog vremena. nepravilni glagoli go see sing went saw sang gone seen sung Prošli oblik nepravilnih glagola se ne gradi po nekom pravilu i uči se napamet. to call .Past Simple Tense Da bi napravili prošlo svršeno vreme koristimo infinitiv i prošli oblik (preterit) glagola. she.zvati I have been calling you have been calling you he. it has not been calling have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he.17. subjekat + glavni glagol u prošlom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young.41 - .

she.c) upitna rečenica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week.cried Prosto prošlo vreme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u prošlosti i potpuno završila pa nema nikakve veze sa sadašnjošću: I was in Liverpool last year. He did not go to London. (bio sam u Liverpulu prošle godine). to call . krajnji samoglasnik se udvostručava: plan . .were you here? Ako glagol završava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak naglašen vokal. (nisam bio u Londonu) Glagol be nema u svim licima isti oblik. she.called Ako glagol završava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik. You did not go to London. (voleo bih da imam novi kompjuter) d) u zavisnoj rečenici ako je u glavnoj prosto prošlo vreme (slaganje vremena): The policeman told me I drove to much.skipped Krajnje "l" se uvek udvostručava: level . it called we called you called they called I didn't call you didn't call he. I did not go to London.Was I. a ne sloţeno sadašnje vreme (present perfect tense). it didn't call we didn't call you didn't call they didn't call did I call? did you call? did he. Did he watch TV last night.zvati I called (ja sam zvao) you called he. taj se "y" mijenja u "i": worry .levelled call . upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i glagola. (vreme je da se vrate) I wish I had a new computer. it call? did we call? did you call? did they call? .42 - . I. (išli smo u školu kada smo bili deca). she. c) kada govorimo o stvarima koje ţelimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back.planned skip . b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vreme u prošlosti bez ikakve veze sa sadašnjošću: We went to school when we were children. moramo koristiti prosto prošlo vreme.worried cry . . (je si li igrao tenis prošle sedmice) (je li gledao TV prošle sedmice) Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik. it here? You were here. she. she. he. (policajac mi je rekao da sam previše vozio) Kada kaţemo kada ili gde se radnja dogodila. itd. he. it was here.

odnosno da se pred čitaoce postavi scena priče pisana u prošlom vremenu.She wasn't reading. dok njihove majke čavrljale) (deca su se igrala u zavisnoj rečenici umesto nesvršenog prezenta ako je u glavnoj rečenici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter. a zatim se nastavlja prošlim vremenom. Suddenly. Odrični oblik se pravi dodavanjem rečice not: She was not reading . Nobody was walking in the streets. she. I was watching TV when you telephoned.The Past Continuous Tense prošlo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola (ona je čitala) (mi smo igrali) She was reading. Obično priča počinje nesvršenim preteritom.43 - . Bond saw the killer in a telephone box. he. it was calling we were calling you were calling they were calling I was not calling you were not calling he.zvati I was calling you were calling. Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvršeni preterit se upotrebljava: da se opiše pozadina.. npr: "James Bond was driving through town. (mislio sam provesti dan na plaţi ali sam odlučio otići na ekskurziju) za dve radnje koje se dešavaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting. she. (gledao sam TV kada si nazvao) da se izrazi promjena mišljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead. (znao sam da se sa Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obični preterit. It was raining.. The wind was blowing hard.17. it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling was I calling? were you calling? was he. da se opiše radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga prošla radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang.2.". We were playing. she.(3. (divno sam sanjao kada se alarm oglasio). it calling? were we calling? were you callingg? were they calling? . to call . njom razgovara o njenoj kćeri).) Prošlo trajno vreme .

(da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA. it had called we had called you had called they had called had I called? had you called? had he. (rekao je da ga je bio vidio kod pozorišta).zvati I had called you had called he. I had never seen him before. it called? had we called? had you called? had they called? . (igrao je košarku kao da je igrao u NBA) to call . We arrived at 9.15 Mi stiţemo u 9 i 15. Voz je bio otišao kada smo mi stigli. a upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i pomoćnog glagola.17. (voz je krenuo u 9 sati. I had just eaten. nisam ga nikad bio video) He said that he had seen him at the theatre. (nisam znao ko je on.The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odričnim rečenicama ubacujemo rečicu not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola. (kamo sreće da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS.pre neke druge radnje: We had left home before he came. Mi smo stigli u 9 i 15. if only (kad bi barem). I wish (kamo sreće da).(3. Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava: 1) da bi se izrazila radnja u prošlosti koja se desila prije neke druge radnje u prošlosti. upravo sam bio jeo) I didn't know who he was. The train had left when we arrived. it had called we had called you had called they had called I had not called you had not called he.) The train had left when we arrived. she. past perfectom se izraţava nešto što nije ostvareno u prošlosti: I wish I had met you before. 9 9. kosu). U ovom primeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umesto past simple u direktnom.15am. (bili smo otišli pre nego što je on došao) The train left at 9am. she. (nisam bio gladan. she.) Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) . present future I was not hungry. past Voz odlazi u 9 sati. 2) u zavisnim rečenicama uz after: He got a headache after he had washed his hair. (dobio je glavobolju nakon što je oprao 3) iza izraza: as if (kao da).3.44 - . takoĎer izraţava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u prošlosti .

glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not.we shall call (ja ću zvati . neko je pušio).Futur Simple Tense subjekat + pomoćni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola. it had not been calling we had not been calling you had not been calling they had not been calling had I been calling? had you been calling? had he. Ram had been waiting for two hours. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have". I arrived at 11am. a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola. 9 11 present future Ja sam stigao u 11 sati.(3. (John je bio veoma umoran.) Prosto buduće vreme . D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night.18.17. she. meĎutim u modernom engleskom will se više koristi od shall: I shall call . it had been calling we had been calling you had been calling they had been calling (3.The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl. When I arrived.zvati I had been calling you had been calling he." (Peter reče: "Neki moji prijatelji su igrali karte cele večeri".) Nesvršeni pluskvamperfekt .45 - . U prvom licu jednine i mnoţine umesto glagola will. Ram had been waiting for two hours when I arrived.18. he had been running. John was very tired. it had been calling? had we been calling? had you been calling? had they been calling? . to call . (osetio sam cigarete.mi ćemo zvati).4. I had not been calling you had not been calling he. Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se označila radnja koja je trajala u prošlosti prije neke druge prošle radnje: Ram started waiting at 9am.) Buduća vremena (3. moţe se koristiti glagol shall. Past Perfect Continous se takoĎe upotrebljava u indirektnom govoru umesto trajnog oblika prošlog vremena (past continous tense) u direktnom govoru. past Ram je počeo sa čekanjem u 9 sati. somebody had been smoking. she. she. trčao je cele večeri) I could smell cigarettes.1.) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night.

it will be calling we will be calling you will be calling they will be calling I won't be calling you won't be calling he. Prostobuduće vreme se naročito često upotrebljava posle glagola koji označavaju očekivanje. Trajno buduće vreme označava radnju koja će trajati izvesno vreme u budućnosti. it will call we will call you will call they will call (nadam se da ćemo imati više sreće drugi put) (očekujem da će on doći sutra) (pomoći ću joj jer je lepa) I will not call you will not call he. I hope we will have better luck next day.Futur Continuous Tense subjekat + pomoćni g.46 - . past present future 4pm U 4 sata biću usred posla.2. (večeraćemo kada film počne) Take your umbrella.) Buduće trajno vreme . to call . will + pomoćni g.zvati I will call (ja ću zvati) you will call he. (Voz dolazi u stanicu u 9 sati. she. naš slušalac obično zna ili razume u koje vreme se radnja odvija. odluka.Prosto buduće vreme se upotrebljava da bi označila radnja koja će se desiti u budućnosti. You will arrive at the station at 9. she. When you arrive the rain will have left. Vi stiţete u stanicu u 9 i 15. padaće kiša kada se budeš vraćao) to call . Kada koristimo buduće trajno vreme. pretnja ili obećanje. be + present participle glavnog glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not izmeĎu glagola will i be. she. it won't be calling we won't be calling you won't be calling they won't be calling will I be calling? will you be calling? will he. it be calling? will we be calling? will you be calling? will they be calling? (3. it will not call we will not call you will not call they will not call will I call? will you call? will he. Voz će otići kada vi stignete.3. At 4pm tomorrow. I will be working. nadu itd.18.18. she. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will. I will help her because she is beautiful. I expect that he will come tomorrow. (uzmi kišobran. it will be raining when you return.Futur Perfect Tense subjekat + pomoćni g.15am. will + pomoćni g.) Složeno buduće vrijeme .) .zvati I will be calling (ja ću zvati) you will be calling he. it call? will we call? will you call? will they call? (3. I will be playing tennis at 10am tomorrow. she. she.TakoĎe se koristi da bi se izrazila namera. (igraću tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts. have + past particip glavnog glagola Predbuduće vreme izraţava radnju koja će se desiti pre neke druge radnje u budućnosti: The train will leave the station at 9am.

The train will have left when you arrive. past present future

Voz odlazi u 9 sati. 9 9.15 Vi stiţete u 9 i 15. Ovo vreme takoĎer izraţava i radnju koja će se desiti i završiti do odreĎenog vremena u budućnosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock. to call - zvati I will have called (budem bio zvao) you will have called he, she, it will have called we will have called you will have called they will have called (Oni će napustiti parlament do 12 sati.)

I will not have called you will not have called he, she, it will not have called we will not have called you will not have called they will not have called

will I have called? will you have called? will he, she, it have called? will we have called? will you have called? will they have called?

(3.18.4.) Futur Perfect Continuous subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu will i have, a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola will. Kada koristimo predbuduće trajno vreme obično saţimamo (contract) subjekat i pomoćni glagol will: I will - I'll you will - you'll itd. Kod odričnih rečenica saţimamo glagol will i rečicu not: I will not - I won't you will not - you won't itd. Predbuduće trajno vreme izraţava radnju koja traje odreĎeni period vremena do jedne druge buduće radnje ili oznake budućeg vremena kada ova prva radnja još traje. Drugim rečima izraţava radnju koja će trajati do odreĎenog budućeg vremena ili trenutka u budućnosti, a ne u nekom odreĎenom trenutku u budućnosti: At 20 o'clock in the evening, I will have been working ten hours. (do 20 sati uveče ja ću imati za sobom već 10 sati rada). Znači radnja počinje u 10 sati pre podne, traje deset sati, sve do 20 sati uveče kada još traje. He will be tired when he arrives. He will have been travelling for 24 hours. (Biće umoran kada stigne. Putovaće već 24 sata.)

- 47 -

to call - zvati I will have been calling you will have been calling he, she, it will have been calling we will have been calling you will have been calling they will have been calling I will not have been calling you will not have been calling will I have been calling? will you have been calling? he, she, it will not have been calling will he, she, it have been calling? we will not have been calling will we have been calling? you will not have been calling will you have been calling? they will not have been calling will they have been calling?

(4.) Imenice - Nouns Imenice su reči kojima nešto imenujemo. Npr: man town happiness love

(čovek), (grad), (sreća), (ljubav) itd.

Imenice delmo na nekoliko vrsta. One mogu biti: opšte imenice (common nouns), sluţe za imenovanje svih bića ili stvari iste vrste. boy (dečak), computer (računar), eye (oko) itd; vlastite imenice (proper nouns), sluţe za imenovanje pojedinačnih bića, mesta itd. Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver itd; zbirne imenice (collective nouns), sluţe za označavanje skupa ili mnoštva u jednini. team (momčad), sugar (šećer), flock (jato), army (vojska) itd; gradivne imenice (material nouns), sluţe označavanje tvari ili materija. lead (olovo), milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd. apstraktne imenice (abstract nouns), označuju nešto nestvarno, neko svojstvo ili stanje. fear (strah), health (zdravlje), thirst (ţeĎ) itd. TakoĎer, imenice delimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns). Mnoţinu grade samo opšte imenice. One obično označavaju nešto što se moţe brojati, pa ih zovemo brojnim imenicama: two girls (dve devojke), three months (tri meseca) itd. Gradivne i apstraktne imenice, uzete u općem smislu, se ne mogu brojati. One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mnoţini: silver (srebro), thirst (ţeĎ), air (zrak) itd. Rod imenica - Gender of Nouns Mnoţina imenica - Plural of Nouns Padeţi imenica - Cases of Nouns (4.1.) Rod imenica - Gender of Nouns Opšto pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramatički već se odreĎuje prema polu, tj. prirodan je. Imena muških bića muškog su roda (masculine), imena ţenskih lica ţenskog su roda (feminine) i imena ţivih bića gde rod nije izričito podvučen srednjeg su roda (neuter).

- 48 -

Kod ţivih bića rod razlikujemo na više načina: - postoje različiti izrazi za muški i ţenski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander - girl - mother - sister - daughter - aunt - niece - queen - nun - mare - hen - duck - goose dečak otac brat sin ujak nećak kralj kaluĎer konj petao patak gusak - devojčica - majka - sestra - kći - tetka - nećaka - kraljica - kaluĎerica - kobila - kokoška - patka - guska

- dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion hero - abbess - actress - countess - duchess - empress - poetess - princess - negress - heiress - sorceress - lioness - heroine opat glumac grof vojvoda car pesnik princ crnac naslednik čarobnjak lav heroj - opatica - glumica - grofica - vojvotkinja - carica - pesnikinja - princeza - crnkinja - naslednica - čarobnica - lavica - heroina

- obrazuju se sloţenice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord - maid-servant - hen-sparrow - cow-calf - female-elephant - landlady sluga vrabac junac slon gazda - sluškinja - vrabica - junica - slonica - gazdarica

Mnoge imenice imaju isti oblik i u ţenskom i u muškom rodu: pupil friend teacher cousin (učenik, učenica) (prijatelj, prijateljica) (učitelj, učiteljica) (roĎak, rodica)

Ponekad da bismo označili rod ovih imenica dodajemo ove reči: gentleman, lady, male, female, man, woman: lady-teacher (učiteljica).

- 49 -

Od općeg pravila postoje sledeći izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg već muškog roda; "cat" je ţenskog roda; "child" moţe biti sva tri roda; imenice: boat, ship, streamer, man-of-war, vessel nisu srednjeg već ţenskog roda i označavaju se sa she; ţenskog roda su: imena drţava i zemalja; neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory, liberty, mercy grace, virtue; ţenskog roda su i nature, earth i moon; imenice koje izraţavaju jaka osećanja muškog su roda: love, anger, despair, fear; muškog roda su takoĎer i: sun, death, time; ptice, ribe, insekti su obično srednjeg roda; U basnama ţivotinje su personificirane pa su uvek ţenskog ili muškog roda.

(4.2.) Množina imenica - Plural of Nouns Opšta pravila: mnoţina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". Ovo se "s" izgovarakao naše "z" izuzev kada dolazi posle tvrdih suglasnika. Primjeri: book face - books - faces (knjiga - knjige) (lice - lica)

Imenice koje se zavšavaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es", koji se izgovara iz: class - classes bush - bushes bench - benches razred - razredi grm - grmlje klupa - klupe

Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi posle suglasnika: hero - heroes potato - potatoes negro - negroes heroj - heroji krompir - krompiri crnac - crnci

Izuzeci od ovog pravila su: piano - pianos canto - cantos octavo - octavos klavir - klaviri spev - spevovi oktava - oktave

Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mnoţini samo nastavak "-e": cuckoo - cuckoos kukavica - kukavice

- 50 -

noţevi .Englishmen .women .supruge Izuzeci od ovog pravila su: strife fife staff gulf .Germans Rimljanin Norman Nemac .ljudi .borbe .wives polovina tele noţ supruga .polovine .dame . "-ff" ne menjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff .fifes .štabovi .dečaci .51 - .countries . "-ief".telad .oxen .ţene .sportisti .Englezi .Normans .men .ladies .Normani .krovovi .cliffs krov patuljak poglavica greben .gulfs borba svirala štab struja .dani .boys .dwarfs .teeth .children vo dete .struje Imenice koje zavšavaju na "-oof".Nemci .deca Neke imenice obrazuju mnoţinu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman ali: Roman Norman German .poglavice .staffs .Romans .zemlje .toys dan dečak igračka .days .strifes .chiefs .patuljci .zubi .svirale .Imenice na "y" poslije suglasnika menjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy .calves .Rimljani .igračke .sportsmen čovek ţena zub Englez sportista .stories zemlja dama priča .volovi .knives .roofs .grebeni Neke imenice imaju u mnoţini nastavak "-en": ox child .priče Imenice na "f" i "fe" menjaju "f" u "v" i dobijaju u mnoţini nastavak "-es": half calf knife wife .halves .

gledaoci) (dţeparoš. poluprečnici) (oaza. nezaboravci) Neke sloţenice dobijaju obeleţje mnoţine uz oba dela reči: manservant . a imaju značenje mnoţine: people mankind cattle (ljudi) (čovečanstvo) (stoka) Imenica "news" (vest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mnoţini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vesti) (na ovaj način) Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mnoţini: cards contents poltics mathematics (karte) (sadrţina) (politika) (matematika) Neke imenice imaju u mnoţini drugačije značenje nego u jednini: arm letter compass drawer (ruka) (slovo) (kompas) (fioka) arms letters compasses drawers (ruke.clothes (braća po krvi) (braća u crkvenoj organizaciji. onda se upotrebi neka reč u mnoţini: two pieces of furniture (dva komada nameštaja) Neke su imenice po svom obliku u jednini.menservants (sluga.oases (poluprečnik.pick-pockets forget-me-not . oaze) Sloţenice obrazuju mnoţinu tako da se nastavak za mnoţinu doda glavnoj reči od koje je sloţenica sastavljena.cloths . onda nastavak za mnoţiniu dobija poslednja reč: looker-on .radii oasis . društvu) (štof) (odelo) cloth Latinske imenice na "-us" i "-um" te grčke na "-on" i "-is" imaju u mnoţini obično svoj latinski odnosno grčki nastavak: radius .52 - . od reči koja nosi smisao.forget-me-nots (gledalac. dţeparoši) (nezaboravak (cveće).brethren . sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savet) (nameštaj) (obaveštenje) (napredak) Ako je potrebno izraziti mnoţiniu.Neke imenice imaju dva oblika u mnoţini sa različitim značenjem: brother .brothers . oruţje) (knjiţevnost) (šestar) (donje gaće) . Ako je sloţenica sastavljena bez imenica. tj.lookers-on pick-pocket .

pad.53 - . 3. Peti padeţ izraţava se imenicom bez člana. And we asked the teachers. Teacher. 4. We know more about the teachers. pad. pad. pad. 4. Ovaj padeţ se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. pad. After the conversation with the teachers. are your books big. pad. 5. The book of the teacher was big. Saksonskim genitivom (Saxon genitive). U jednini se dodaje -'s teacher's book Peter's toy boy's eyes (učiteljeva knjiga) (Peterova igračka) (dečakove oči) Ako se osobna imenica završava na -s. pad. A teacher had a book. pad. jesu li vaše knjige velike) (poslije razgovora sa učiteljima) (znamo više o učiteljima) Prema tome. The books of the techers were big. 5. a "s" iza bezvučnih suglasnika. pad. 3. 2. We know more about the teacher. a nastavak se izgovara kao "z": Burn's works (Burnsova dela) . pad. koji se još zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). 6. Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvučnih suglasnika i samoglasnika. We went to the teachers. pad. teacher's book (učiteljeva knjiga).Genitive U engleskom jeziku drugi padeţ se moţe izraziti na više načina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomoću prijedloga "of": the book of the teacher (učiteljeva knjiga). je li vaša knjiga velika?) (poslije našeg razgovora sa učiteljem) (znamo više o učitelju) (neki učitelji imali su knjige) (knjige tih učitelja su bile velike) (knjige učitelja su uvijek velike) (otišli smo učiteljima) (i zapitali smo učitelje) (učitelji.3. pad. mnoţina: 1. Some teachers had books. 7.Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam padeţa kao i u našem jeziku: Primjer: Jednina: 1. We went to the teacher. is your book big? 6. onda dodajemo samo apostrof. (neki učitelj je imao knjigu) (knjiga tog učitelja bila je velika) (otišli smo učitelju) (i zapitali smo učitelja) (učitelju. And we asked the teacher. treći padeţ pomoću predloga "to".(4. After our conversation with the teacher. pomoću predloga (drugi padeţ pomoću predloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv. sedmi padeţ pomoći predloga "about"). 2. šesti pomoću predloga "with". 7. The teacher's books are always big. padeţi se odreĎuju prema mestu u rečenici (prvi i četvrti). pad. pad. Teachers. Drugi padeţ .) Padeži imenica .

neodreĎene (indefinite): a. onda ona ima nastavak -'s: the children's toys the mice's legs woman's right (5.nejednakost . our.) PoreĎenje prideva . dodaje se samo apostrof: for goodness' sake for conscience' sake (za Boţju volju) (radi smirenja savesti).superlative. her. either.then": He is less rich than his brother. Osobne imenice mogu se završavati na -s. one. U mnoţini koja se završava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives (ţene moje braće)..54 - . Ako se imenica ne završava na -s u mnoţini. prisvojne (possessive): my.Comparasion Pridevi imaju tri stepena poreĎenja:    prvi stupanj drugi stupanj treći stupanj . which. enough. upitne (interrogative): what. opisne (descriptive): young. neither. your.1. these. those.. the order. that. pa se prema tome pridevom ne moţe izraziti ni rod. (on je manje bogat od svog brata) . kojim se izraţava umanjenost. every.comparative . koji se pišu velikim slovom: Bosnian. beautiful.. Dţejmsa) (radi Doris) (sestra mog gazde). certain. pokazne (demonstrative): the this. (jak je kao konj) Komparativ. pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St. ni broj ni padeţ. their. Serbian. any. Italian. Croatian. količinske (quantitative): some.) Pridevi .jednakost . all. (5. an. such. deobne (distributive): each. the same. obrazuje se pomoću reči "less. few. green. Pridev obično stoji ispred imenice.positive . He is as rich as his friend. James's Square for Doris's sake my boss's sister Sloţenice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (posle odlaska moje tašte).Ako se imenica završava na -s ili -ce kao i ispred reči "sake". Jednakost se izraţava pomoću reči "as. younder. much. (trg Sv. He is as strong as a horse. English. (dečije igračke) (mišije noge) (ţenska prava). its. Pridevi se dijele na: lične (proper)..as" i pozitiva prideva. (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj).nadmoćnost . German.Adjectives Pridev je u engleskom jeziku nepromenljiva reč. his. another.

the fattest (debeo).2.bigger . clever. Treći stepen.the finest (lijep).) Pravopisna pravila pri poreĎenju Ako se pridev završava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik. ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve više omrznutiji). narrow. more just. -višesloţnih prideva kojima prethode reči "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji). the narrowest. polite. odnosno "st": fine . Ako je pridjev višesloţan. moţe biti: relativni. a ne suglasnika). umesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you. kao i pridev koji imaju naglasak na drugom slogu: pretty. the politest. the cleverest the simpliest. simplier. na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r". "-er" ili na slogovno "l". (veoma sam vam zahvalan).prettie ali gray . i obrazuje se: kod jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend.55 - . prettier. (5. the prettiest. Ako se pridev završava muklim "e". . kod višesloţnih prideva dodavanjem nastavka "more" ispred prideva: He is more independent than his brother. On se pravi kod: -jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva kojima prethodi član the i dodaje im se nastavak "-est": he is the richest (on je najbogatiji). "-ow". kada je poreĎenje izraţeno pridevom na najvišem ili najniţem stepenu. (on je samostalniji od svog brata). (on je bogatiji od svog brata).Komparativom se izraţava uvećanost. Germanskim načinom poreĎenja porede se još i dvosloţni pridevi koji se završavaju na "-y". superlativ. (to je veoma tačno. . cleverer. taj se suglasnik udvostručuje: fat . "sve više i više" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uvećanje: stronger and stronger (sve jači i jači). big . narrower. the more just the most right. to je ponajviše tačno).finer . Ako se pridev završava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se menja u "i": pretty . Na ovaj način porede se svi jednosloţni predevi . apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. simple.fatter . Ako umesto prideva stoji prilog vremena sadašnjeg koji ima ulogu prideva.sa izuzetkom sledećih: just.grayer . right.the prettiest (drag). more right.the grayest (jer "y" dolazi posle samoglasnika.the biggest (velik). politer. PoreĎenje prideva pomoću nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko poreĎenje.

cheerful. cilja: from (od). Takvi su pridevi: common. .) Nepravilna komparacija prideva . on (na).) Predlozi . before (ispred). beautiful. through (pomoću). c) predlozi za očuvanje porekla. uzroka. mnogi dvosloţni pridevi mogu se porediti na oba načina. b) predlozi za vreme: before (pre). ka. (5. by (od). on (u) i dr. I never saw a worse looking man. cruel. quiet. since (od).56 - . to (u. do) the oldest the eldest the farthest the furthest Komparativ i superlativ sloţenih prideva: kada sloţeni pridevi počinju jednosloţni pridevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednosloţni pridev: I never saw a faster sailing ship. above (iznad). after (posle).3. in front of (ispred). in (u). Ovim načinom porede se svi višesloţni pridevi koji imaju naglasak na prvom slogu.Prepositions Predlozi u engleskom jeziku imaju posebnu vaţnost jer padeţi nemaju svoje nastavke. more learned. prema). under (ispod) i dr. more famous. between (izmeĎu). pleasant. kod.PoreĎenje koje se dobiva dodavanjem reči "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred prideva naziva se romansko poreĎenje. the most famous. learned. Predlozi se dele na: a) predloge za mesto: at (u. kao i pridjevi koji se zavšavaju na "-ed" i "-ing": famous. the most learned. pri). into (u). (nikad nisam video brţeg jedrenjaka) (nikad nisam video čoveka koji lošije izgleda) (6. more beautiful. na.Irregular comparasion Nepravilno se porede sledeći pridevi: Positive good (dobar) bad (loš) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse Superlative the best the worst more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu) the most the least the latest (najnoviji) the last (poslednji) the nearest (najbliţi) the next (sledeći. towards (prema). the most beautiful. behind (iza). handsome itd.

Japan. Upotreba nekih glavnih predloga: of .I get into my office every morning we went to see him I want to tell you the truth at . upon (na). him. lične imenice (Sarajevo. love). gerund (swimming). grupne imenice (my first job. Zagreb. subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate predlog on in for under to to before "imenica" the table. pomoću). throughout (skroz).57 - . sastavljeni su od više reči: into (u). working. sa). within (u). us). Pošto posle predloga ne moţe ići glagol.I live in Kragujevac my money is in my pocket I'll be back in a minute into .where did you came from? whom did you get this book from? I translated this from English into Serbian to .the family is at dinner she is at the dressmaker's he is standing at the door in .he is a friend of mine what are you thinking of? from . Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog. a nikad glagol. Posle predloga uvek sledi "imenica".I haven't seen you since last Friday (nisam vas video od prošlog petka) . coming . zamjenice (you. Predlozi mogu biti sloţeni. money. you. outside (napolju).he came into the room I put the money into my pocket about . house. Beograd. in (u).what are you talking about? she walked about the house it's about seven o'clock I was about to go home when she came (on je moj prijatelj) (o čemu mislite?) (odakle ste?) (od koga ste dobili ovu knjigu) (preveo sam to sa engleskog na srpski) (svako jutro idem u kancelariju) (pošli smo da ga posetimo) (ţelim da vam kaţem istinu) (porodica ruča) (ona je kod krojačice) (on stoji kod vrata) (ţivim u kragujevcu) (moj novac je u dţepu) (vraćam se za minut) (ušao je u sobu) (stavio sam novac u dţep) (o čemu pričate) (hodala je po kući) (oko sedam je sati) (upravo sam htio da odem kad je ona došla) since . English people. Mary). with (s. a ako to ţelimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica. without (bez). Edin.d) predlozi za sredstva: by (od. tj. your blue book). your blue book.

for . prideve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly.she stood before the door waiting came before eight o'clock beyond .) Prilozi .there was no one at the conference except the president (niko sem predsednika nije bio na konferenciji) between .I shall wait until day come till .I haven't seen you for ages I waited for an hour I did it for you (nisam vas video od odavno) (čekao sam jedan sat) (to sam za vas učinio) except .what have you done regarding this report? izveštajem) Pored ovih predloga u engleskom jeziku imamo i tzv.they came to the house until .this is beyond my understanding his house stands beyond that road without . This is not truth in spite of what he has said.I shall be lonely without you she left without saying good-bye towards . predloţne fraze (prepositional frases): in spite of in front of according to because of on account of by means of There was a pool in front of his house. (7.you will find some interesting girls among this students interesantne devojke meĎu ovim studentkinjama) before .will you take me with you the proposal was approved with great majority I cannot remain with him any longer he cut himself with a knife (naći ćete (stajala je pred vratima i čekala) (doĎi prie osam) (to ne mogu da shvatim) (njegova kuća se nalazi iznad ovog puta) (bit ću usamljen bez vas) (otišla je bez zbogom) (prišli su kući) (čekat ću dok oni doĎu) (sve do sada sam vas čekao) (hoćete li me povesti sa sobom) (predlog je prihvaćen velikom većinom) (ne mogu više ostati s njim) (posekao se noţem) (šta ste učinili u vezi sa ovim regarding . uz pridev: He is really handsome.what is between you and her (šta je izmeĎu tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izmeĎu reči i dela) among . She is less beautifull than her sister. She never smokes.58 - .I have been waiting for you till now with .Adverbs Prilozi su reči koje pobliţe označavaju glagole. (John priča glasno) (ona nikad ne puši) (uprkos) (ispred) (prema) (zbog) (radi) (pomoću) (pred njegovom kućom se nalazio bazen) (to nije istina uprkos tome što je on rekao) (on je stvarno zgodan) (ona je manje lepa nego njena sestra) .

soon (uskoro).lepo) bad . beautifully . a superlativ nastavkom "est": long .). quietly (mirno). (ona vozi nevjerovatno sporo) (tamo je zaista ) MeĎutim. priloge za mesto: here (ovde). ever (ikad). loud (glasno). so (tako). at present (sada). quickly (brzo). pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije. up (gore) i dr. jednosloţni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er". enough (dovoljno). prilozi stupnja: very (vrlo). out (iz). less (manje) i dr.more beautifully . izvedene i sloţene..longer .lepše.59 - . no more (ne više). Sloţeni prilozi su: a great deal (mnogo).) PoreĎenje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stepen poreĎenja na sledeće načine: dvosloţni i višesloţni prilozi. hardly (jedva). late (kasno) i dr. priloge za količinu: more (više). ne mogu sve (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dele na: proste. never (nikad). too (previše). oni mogu: izmeniti smisao rečenice: Obviously. znati) izmeniti predloţnu frazu: It's immediately inside the door. priloge za način: how (kako).badly (loš .longest (dugo . at least (bar). a za superlativ reč "most".beautifully (lep . seldom (retko). most (najviše). near (blizu). (7. usefully (korisno). truly (zaista).most beautifully (lepo . quite (sasvim) i dr. little (malo). (očito. I can't know everything.. down (dole). far (daleko).. then (tada).1. fast (brzo). happily (srećno) i dr. many (mnogi).). . Prosti prilozi su: now (sada). sometimes (ponekad). Po svom značenju prilozi se dele na: priloge za vreme: always (uvek). often (često).duţe. kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj način što se za komparativ ispred priloga dodaje reč "more".loše) itd. as (kao). early (rano).uz prilog: She drives incredibly slowly. in (u). There is truly quietly. at last (najzad) itd. Prilozi za način se obično tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev. why (zašto). Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od prideva nastavkom "ly": beautiful . right (pravo) i dr.. there (tamo).

farthest.to sing right . next .to sell cheap .wide open (prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati čisto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke ciene) (govoriti glasno) (govoriti ) (pribliţiti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) (široko otvoren) Napomena: kada ovi prilozi dobiju priloški nastavak "ly".nearly (jedva).latest. further . U engleskom jeziku ima više prideva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap dear fair false hard high loud low near right short wide (jeftin) (drag.more .to draw near .to play false . skup) (lep. (sada ćemo učiti priloge) (mi često učimo priloge) (mi paţljivo učimo priloge) (8.best .worse .hardly .60 - .least .most . pravilan) (laţan) (teţak) (visok) (glasan) (nizak) (blizak) (prav) (kratak) (širok) .better .to copy fair .less .nearer .to charge high .to stop short . u poreĎenju priloga vaţe sva ostala pravila koja se primenjuju i na prideve. last Inače.farther. oni često menjaju smisao: hard near (teţak.nearest. na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully.to speak loud .ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! . u sredini (izmeĎu subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs.to work hard .worst .later .Interjections Uzvici mogu izraţavati: čuĎenje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha.) Uzvici . Prilog moţe imati tri poloţaja u rečenici: na početku (pre subjekta): Now we will study adverbs. furthest .Nepravilno se porede sledeći prilozi: well badly much little near far late (dobro) (loše) (mnogo) (malo) (blizu) (daleko) (kasno) . naporan) (blizak) .to buy dear .to speak loud . (skoro).

He knows that I was right.He did it as well as he could. (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both. (on je to učinio onako kako je on mogao) as long as . (moţete zadrţati ovu knjigu koliko god ţelite) either. (ne znam da li da idem ili ne) because ..) Zamenice . (neću to da uradim ako nije potrebno) in order to .As soon as he came we called his father.nor .I have read as much I had time.I don't know whether to go or not.We saw him before he left his office.. Glavni veznici i njihova upotreba: before .You may keep this book as long as you want.Possessive pronouns Povratne zamenice . but (ali).It was a long time since we met. good-afternoon! (dobar dan) good-evening! goodnight! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo) (9. (ne volim to jer je isuviše zamorno) (10.Relative pronouns Deobne zamenice . (došao je da bi čuo vest) as much as .Conjunctions Prema funkciji u rečenici veznici se dele na: dopunske (coordinative): and (i).We all waited until the rain stopped. (odavno se nismo videli) until.61 - . (čitao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) ..Demonstrative pronouns Upitne zamenice .Both you and I think so. although he wouldn't admit it.Indefinite pronouns .Interrogative pronouns Relativne zamenice .. (čim je došao pozvali smo njegovog oca) as well as .I am not going to do this unless it is necessary..obraćanje paţnje: behold! lo! see! holla! help! hark! (čuj) hold! I say! attention! wait! come on! hear. till .He came in order to hear news.Distributive pronouns NeodreĎene zamenice.Pronouns U engleskom jeziku zamenice se dele na: Lične zamenice . when (kada). (ili vi ili vaš brat morate ići) neither.) Veznici . (videli smo ga pre nego što je napustio ured) since .or .Either you or your brother must go. (oboje mislimo tako) unless . zavisne (subordinative): that (da).I don't like it because it's too tiresome.Reflexive pronouns Pokazne zamenice . (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether . yet (ipak) i dr. though (iako) i dr.and .Personal pronouns Prisvojne zamenice . hear! what's the matter! pretnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro). or (ili). if (ako). (svi smo čekali dok kiša nije prestala) as soon as .Neither he or his sister knew this lesson..

she. to read (čitati) i još nekih. Posle glagola: to tell (reći). treći pomoću "to" i šesti pomoću with s oblikom četvrtog padeţa: of me. I gave the book to him . with you. he. to write (pisati). (nećemo traţiti od vas da idete) (kaţu da je nesretan slučaj bio neizbeţan) U običnom govoru se u ovakvim slučajevima moţe upotrijebiti i zamenica "you": You are not supposed to know everything. It is only my brother who is here in time.Personal Pronouns Lične zamenice imaju dva oblika: a) u prvom padeţu: I (ja). i us (nas). to send (poslati). (nisam mu ništa rekao) (nisam mu ništa rekao) Četvrti padeţ lične zamenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padeţa u običnom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me. (ne moţe se pretpostaviti da sve znate) . koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day. (izgleda mi da ćemo imati kišu) Zamenica "it" se takoĎer moţe upotrebiti da se uvede subjekat rečenice: It was not difficult to understand him. onda ne uključujemo: We are not going to ask you to go.Me (ko je tamo? -Ja) (ko govori?) Četvrti padeţ lične zamenice se takoĎer upotrebljava umesto prvog padeţa u poreĎenju iza reči "than": He is taller than me. to throw (baciti). to sell (prodati). you (tebe).her. bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him. (viši je od mene) Zamenica "it" moţe se upotrebiti i kao bezlična zamenica. uključujemo lice koje govori. Kod glagola "to say" (reći) predlog "to" se mora pisati. of you. to you. U tom slučaju prevode se sa ljudi (uopće).it (njega-nju-njega) u jednini. with me. Kad upotrebimo zamenicu "we". you (vas). They say that the accident was inevitable. to me. to bring (doneti). Drugi padeţ kod ličnih imenica pravi se pomoću predloga "of". we (mi).it (on-ona-ono) u jednini. (nije bilo teško razumjeti ga) (samo je moj brat došao na vrijeme) Zamenice "we" i "they" se često upotrebljavaju kao neodreĎene zamenice i imaju značenje neodreĎene zamenice "one". them (njih) u mnoţini. Who is speaking? .1. a kad upotrebimo zamenicu "they". him. you (vi) i they (oni-one-ona) u mnoţini. zar ne) It seems to me that we shall have rain. ali ako dolazi posle objekta predlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book. I said to him nothing. you (ti).62 - . to give (dati). isn't it? (hladan je dan.) Lične zamenice . predlog "to" se izostavlja ako dolazi pre objekta. (dao sam mu knjigu) (dao sam mu knjigu).(10. b) u četvrtom padeţu: me (mene).

ourselves (mi sami). Prisvojne zamenice sluţe za odgovor na pitanje čiji. pridev. moţe se umesto prisvojne zamjenice "mine". lično ja). himself (on sam).Reflexive Pronouns Povratne zamenice su: myself (ja sam. (lično on je učinio to herojsko djelo).a. upotrijebiti "my own": This book is my own. (10.pris. itself (ono samo) za jedninu.3.a. ti lično). themselves (oni sami) za mnoţinu.e) u mnoţini. Zamenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u rečenici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed.a. .e).e). . "One's self" ili "oneself" je neodreĎeni oblik i upotrebljava se kad je objekat u rečenici "one" ili kad je glagol u rečenici bezličan: to wash one's face (oprati nečije lice). herself (ona sama). hers (njen). bez ičije pomoći). to dress one's self (obući se) Povratna zamenica moţe se upotrebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself izrazu: as for myself (sam sam to učinio.) Povratne zamjenice .a. ours (naš. čije: Whose hat is this? It is mine. prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own and where is yours (ovo je moja knjiga) (a gdje je vaša) . yourself (ti sam.2. čija.a.prisv. yours (vaš.e). (čiji je ovo šešir? moj je) Prisvojne zamenice upotrebljavaju se takoĎer u naročitim izrazima koji prave dvostruki padeţ: a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamenica ţeli naglasiti.) Prisvojne zamenice . zamenica. (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridevi upotrebljavaju samo uz imenice.e). his (njegov).63 - . theirs (njihov. ili u (što se mene tiče).Possessive Pronouns Prisvojne zamenice su: mine (moj. yours (tvoj. yourselves (vi sami).(10. its (njegov) u jednini.

whose 3.(10. what 2.Demonstrative pronouns Pokazne zamenice su: this (ovaj.4. a. these (ovi. pad. . that (onaj. dalji po redu). takve su njegove reči) (takoĎer i vama). pad.Interrogative Pronouns Upitne zamenice su: who. what i which. which 2. such are his words. ona.) Upitne zamenice . kojega) (kome) (koga) (s kim) Promena zamenice "what": 1. pad. pad. what 5. of what 3. the former (preĎašnji.) Pokazne zamjenice . Promena zamenice "who": 1. pad. who 2. pad. (10. raniji). to what 4. pad. pad. Zamjenica "the same" moţe se pojačati sa "the very same" (baš taj isti). ova.5. whom 5. with what (šta) (čega) (čemu) (šta) (čime) Promena zamenice "which": 1. zatim such (takav. of which 3. Such i the same imaju isti oblik u mnoţini: Such is my opinion. pad. pad. ove. which 5. pad. to whom 4. pad. the same to you (takvo je moje mišljenje. ova) za bliţe predmete ili lica u mnoţini. with which (koji) (kojega) (kojemu) (kojega) (s kojim) "What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want (šta hoćete). one i ones. ono) za dalje predmete u mnoţini. the latter (zadnji. o) i the same (isti). pad. pad. what is this made of (od čega je ovo napravljeno). to which 4. pad. ovo) za bliţe predmete ili lica u jednini. with whom (ko) (čiji. (to nije istina). Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom značenju: This is not true.64 - .

65 - . "Which" se odnosi na stvari i na ţivotinje: the house in which I live is in small street "Which" se moţe odnositi i na celu rečenicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima što je bilo vrlo zabavno). I saw the man to whom you were talking razgovarali). what.) Relativne zamenice . (jedan pisac. (video sam psa čija noga je bila (novinar koga sam sreo na konferenciji (ona ţivi sa svojom ćerkom koja je (video sam čoveka sa kojim ste (ko ovde govori) (šta dolazi posle proljeća). that. what . "Whose" se odnosi na lica.6. onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here what comes after spring (10. whosoever. "Whom" se moţe izostaviti: the journalist I met at the conference left for Italy otputovao je za Italiju). Ako su "who" i "what" predmeti u rečenici. whichsoever.kakav): which man is your brother what colour is your bag (koji od ovih ljudi je vaš brat). ţivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live I saw the dog whose leg was broken slomljena). but. umro .Relative pronouns Relativne zamenice su: who. (koja od ovih devojaka je vaša sestra). "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours which of these girls is your sister (koja od ove dve knjige je vaša). (koga vidite). (koje je boje vaša torba). as. Upitne se zamenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever. "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher učiteljica). which. (kuća u kojoj ţivim nalazi se u maloj ulici).koji. Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica. whatsoever. "Of whom" i "of which" dolaze posle reči na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died je). onda su to pridevi (which ."Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house whom do you see (ko ţivi u vašoj kući). (to je ţena u čijoj kući mi ţivimo). whichever. čija je slava velika. whatever.

nothing. Each se odnosi na lica. (10.7. everything. any. . i dolazi posle "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hleb je dat onima koji su bili najgladniji). little. none. each other. ţivotinje i stvari. ţivotinja i stvari. a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovde čoveka koji ne voli svoju zemlju). Znači svaki od dvojice ili više njih uzeti posebno.) Deobne zamenice . they are not right (šta bilo da čine. either. some. anything. (jedan drugoga. "What" kao odnosna zamenica znači "ono što": tell me what you want to know I know what you mean (kaţite mi šta ţelite znati). very: there is much that must be done (ima mnogo toga što se mora uraditi). nisu u pravu). "But" kao relativna zamenica odnosi se na imena lica. Relativne zamenice se mogu pojačati rečima "ever" ili "soever": whatever they do. Umesto "each other" moţe se upotrebiti "one another": they help one another (oni pomaţu jedan drugoga). neither. the book that you are reading is interesting Kad je "that" predmet odnosne rečenice moţe se izostaviti: the man you met is my father "That" se upotrebljava umesto "who" ili "which" i to: posle superlativa prideva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najlepša slika koju sam ikad video). "That" se odnosi na lica."Which" se moţe izostaviti kad je objekt u četvrtom padeţu: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). ţivotinje i stvari. (dečak koji vam je pokazao put je moj (knjiga koju čitate je zanimljiva). jedan drugome itd. Relativna zamenica "as" upotrebljava se za lica. posle rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pročitao sa stvarnim zanimanjem). something.Distributive Pronouns Deobne zamenice su: each. poslije reči: all. (čovek koga ste sreli je moj otac). much. only.): good friends always help each other (dobri prijatelji uvek pomaţu jedan drugoga). (znam šta mislite). Glagol je uvek u jednini: each shows his own card Each other ima uzajamno značenje (svaki pokazuje svoju kartu). ţivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother brat).66 - .

bilo ko neko."Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica.8. ţivotinje i stvari. . nekoliko drugi (jedan) drugi neki nekoliko oba Samo pridevski upotrebljavaju se: every no many a svaki (ako znači celinu) niko mnogi Samo samostalno se upotrebljavaju: others something. svi malo nešto. bilo ko svako svako sve niko niko niko ništa NeodreĎena zamenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve će doći). nekoliko malo nešto malo mnogo neki. a znače jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: either of these two pupils will read the story properly kako treba). all is lost (sve je izgubljeno). (i jedan i drugi učenik pročitaće priču "Either" i "neither" su takoĎer i veznici. (ili vi ili vaš otac moraće platiti taj (10.) NeodreĎene zamenice . any other another one several both ceo.Indefinite Pronouns Samostalno i pridevski upotrebljavaju se sledeće neodreĎene zamenice: all few a few little a little many. much some. i u tom slučaju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money novac). nešto.67 - . anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing drugi nešto neko neko neko. b) pridevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena).

uzet ću neke). ali uzalud). "Nobody" i "no one" znače isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko. ţivotinje i stvari i javlja se samo u mnoţini: I suggested to go. Znači neko neodreĎeno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna. Glagol stoji u jednini ili mnoţini: all is correct the house is empty. and still more will leave (mnogi će doći. in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao). radovi obojice su od velike vrednosti). all have gone (sve je tačno). ţivotinje i stvari. dok je "some" ipak ograničen: I am short of money but I think I can spare some nešto odvojiti). količinu ili stepen."All" znači celinu. nijedna osoba. "Another" se upotrebljava za lica. drugi su rekli da ostanem). "Both" se upotrebljava za lica. others said I should stay (predloţio sam da odem. ţivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once. I am going to take some zanimljivih knjiga. ţivotinja i stvari. "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica. "One" se upotrebljava za lica u jednini. "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika količina. but in vain (mnogo je bilo rečeno. drugi poslije . "Many" se upotrebljava za neodreĎeni broj lica. ali još više njih će otići). svi su otišli). many people are said to have arrived but I still cannot see any svijeta stiglo. (kuća je prazna. Glagol je samo u mnoţini: many will come. works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike. (jedan je stigao odmah. izvjestan broj. another after some minutes nekoliko minuta). Sve što je rečeno za "much" i "many" vaţi za njihove komparative i superlative (more i most). Glagol je uvijek u mnoţini: both came to see me (ovde ima mnogo (kaţu da je mnogo (oboje su došli da me vide). šta će se čoveku dogoditi). "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ništa): nothing has been said about this (ništa nije rečeno o tome). two artists have exhibited their paintings. Mogu se upotrebiti u jednini ili mnoţini.68 - . "Some" označava dio koji je uzet iz celine. "Others" je zamenica koja se upotrebljava za lica. ali ja još uvek nikog ne vidim). nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uopće). "Any" ima neodreĎeno značenje. (nemam novaca ali mislim da mogu there are many interesting books here. Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said. ţivotinje i stvari.

mesto (PM) i vreme (PV).) Red rieči . meĎutim u engleskom to nije moguće jer nema razlike izmeĎu subjekta i objekta. Engleski jezik je veoma precizan u redu. pa predikat (P). aamof = as a matter of fact aka = also known as asap = as soon as possible b4 = before b4n = bye for now btw = by the way cul8er = see you later damhik = don't ask me how I know eta = estimated time of arrival f2f = face to face gf = girlfriend gmt = Greenwich Mean Time hth = hope this helps icbw = I could be wrong iykwim = if you know what I mean jam = just a minute k = okay lol = laughing out loud lmk = let me know mcibty = my computer is better than yours oic = oh I see pls = please plz = please re: = reply: rotfl = rolling on the floor ruok = are you ok? q = queue rumf = are you male or female? uok = you ok? vr = virtual reality wdymbt = what do you mean by that? y2k = year 2000 .(11. My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV). na forumima i chatovima zbog brţeg pisanja nastaje sve više čudnih ali interesantnih skraćenica. (moja ćerka čita novine veoma paţljivo u svojoj sobi svaki dan) U srpskom jeziku bi mogli promeniti red reči u gornjoj rečenici a da smisao ostane jasan. (12.) Skraćenice na internetu Internet korisnici stvaraju potpuno nov način pisanja engleskog jezika. odnosno rasporedu reči u rečenici. zato se njihovo značenje često odreĎuje mestom na kojem stoje u rečenici. jer od toga zavisi jasnoća i tačnost izraţavanja misli.Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za padeţe (osim za genitiv). zatim objekt (O) i na kraju dolaze priloške odredbe za način (PN).69 - . U e-mailovima. Na prvom mestu je subjekt (S).

a na -or u američkom: colour labour color labor Neki glagoli završavaju na -ize i -ise u britanskom. ne postoji lista izuzetaka koju treba zapamtiti. npr: američki rebel > rebelled travel > travelled rebel > rebelled travel > traveled centre theatre center theater Neke reči završavaju na -ogue u britanskom. a -ter u američkom. grafitima itd. .British and American writing Glavne razlike u britanskom i američkom pisanju engleskog navedeni su u sljedećoj tabeli.70 - . Sve što trebate je: naučiti pravila slediti pravila MeĎutim. bilo da se nalazi u naglašenom ili nenaglašenom slogu.(13. a na -og u američkom: analogue catalogue nalog catalog Neke reči završavaju na -our u britanskom. realize harmonise. Veoma je bitno ispravno pisati ako ţelite da čitalac ima visoko mišljenje o vama. krajnje -l u prošlom vremenu se uvek udvostručava ako dolazi posle vokala. dok se u američkom udvostručava samo u naglašenom slogu. britanski U britanskom pisanju. harmonize realize harmonize (14.Writing of capital letters U engleskom jeziku koristimo velika slova da bi istaknuli vaţne reči. a u američkom samo na ize: realise. videćete odstupanja od ovih pravila.) Britansko i američko pisanje . kod internet korisnika. We saw the accident from the distance. Neke reči završavaju u britanskom na -tre. na raznim reklama. 1) Prvo slovo rečenica se piše velikim slovom. 2) Lična zamenica I (ja) se uvek piše velikom slovom. I like horror films. što svakako ne znači menjanje istih. The quick brown fox jumped over the lazy dog. što olakšava učenje ovog jezika. Velika slova su deo gramatike koji uvek sledi svoja pravila. na bilo kojem mestu u rečenici.) Pisanje velikih slova . Mary and I went to the beach together.

dve tačke Tačka Zarez Dvotačka Tačka-zarez Upitnik .) . quotation marks (" ") . velikim slovom pišemo: 3) imena ljudi i mesta: Peter Susan Bosnia Jupiter 4) titule: Mr Finnegan Mrs Edgeware Ms Johnson Dr Jacobs Major Fingleton the Director General 5) dani.zarez the semi-colon (. praznici: Monday Friday July December Ramadan Christmas 6) nacije i regioni.The semicolon .The comma .Pored ovih slučajeva.navodnici brackets () ili [] . religije i etničke skupine: a German car the Scandinavian countries She speaks Russian and Chinese a Muslim cleric the Aboriginal people 7) nazivi knjiga.) Znaci interpunkcije .tačka the comma (. the apostrophe (') .) .71 - .uzvičnik inverted commas. magazina. question mark (?) .crtica the dash (—) .duţa crtica.tačka zarez the colon (:) . filmova.The question mark . War and Peace Rolling Stone the New Statesman Citizen Kane Stairway to Heaven the Mouse Trap 8) prvo slovo indirektnog (neupravnog) govora mora početi velikim slovom: The president said: "Ask not what your country can do for you.zvezdice diaeresis (.zagrade the hyphen (-) .apostrof asterisks (***) . meseci. pjesama itd." "Who's been sleeping in my bed?" Pappa Bear cried.upitnik the mark of exclamation (!) .) .The full stop or period . (15..) .dvotačka the mark of interrogation. period (. jezici.Punctuation the full stop.The colon .

and football in high school.Tačku ne koristimo kod skraćenica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skraćene reči: Ltd Manchester Utd St (Limited) (United) (Saint) Ova pravila o skraćenicama ne poštuju svi. ako oni mogu zameniti mesta a da se ne promeni značenje rečenice:  The sunny.Tačku koristimo u skraćenicama.72 - . da izmeĎu "dark" i "green" nema zareza. jer ovi pridevi ne mogu zameniti mesta.) Tačka .The full stop or period .  Dear Jane. Trava nije "zelena" i "tamna".) Zarez . 3) Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke. (ona spava) (bio sam u Engleskoj) . toplo Primjetite. fraza i klauza u rečenici. zar ne?) . (company . etc. cool day was perfect for lying in the dark green grass.(15. te se koristi u potpisu posle reči: Yours truly. MeĎutim. Yours sincerly. koji dolaze jedan za drugim. i fudbal u školi) (John je igrao u 2) Zarez razdvaja dva ili više prideva. (15. pišite je u celom tekstu. Best wishes itd. rukomet. hockey. Jack Brown 4) Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka rečenice:  You locked the car. preporučuje se da budete dosledni. message message message Best wishes. i ponekad predstavlja pitanje stila. vreme je bilo odlično za izleţavanje na tamno-zelenoj travi) (sunčano. ako odlučite pisati tačku poslije Ltd. I was in England.Tačku stavljamo na kraj rečenice: She is sleeping. ona je "tamno zelena". didn't you? (zaključao si auto. hokej.The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih reči.1.  John played handball. Zarez prije zadnje reči se ne mora pisati.2.i tako dalje) .kompanija) (et cetera . i sličnih primera. 1) Koristimo ga da razdvojimo tri ili više reči pri nabrajanju. ako zadnje slovo skraćenice nije isto kao i kod skraćene reči: Co.

3.73 - . uprkos mojim (15. znate. papers and pens. ţeljama. nor. 4) da se posebno naznači vaţna reč u rečenici:  King Midas cared for only one thing: gold. yet. for. putovati u Rusiju) (teksašani. but. izlazeći iz podzemne sreo sam troje školskih kolega) Texans. in spite of my wishes. I met three of my classmates coming out of the subway. the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. zato što zavisna klauza dolazi posle nezavisne klauze. 7) Zarezom se odvaja uvodna fraza.) Dvotačka . (na putu prema školi. . or.5) Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and. (kada je sastanak bio završen. papire i 2) pre formalnog pitanja u rečenici:   The question is: what are we doing? (pitanje je: šta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (počeo je sastanak rečima: "rat je pred nama!") 3) pre klauze koja dolazi posle rečenice i daje njeno objašnjenje:  His motives are clear: he intends to become a dictator. olovke) (Oni moraju imati: knjige. so) razdvaja dve nezavisne klauze:  Ron wore cowboy boots. on nastoji postati diktator) (njegovi motivi su jasni.The colon Dvotačka se koristi: 1) pre uvoĎenja liste pri nabrajanju:  They must have: books. Weiner: 6) pri pisanju podataka:  Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P.M. are often the subject of jokes. and Jeff wore tennis shoes. kao što  (Eddie će. travel to Russia. čizme. a Jeff je nosio tenisice) (Ron je nosio kaubojske 6) Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over. as you know. su često predmet šale) Eddie will. te izraz ubačen u rečenicu koji ne donosi neku presudnu informaciju:    On my way to school. stvar: zlato) (kralj Midas je brinuo samo za jednu 5) posle uvodnog pozdrava u poslovnom pismu:  Dear Ms. osoblje je posluţilo kafu i kolač prije nego su svi otišli kući) Primetite da nema zareza izmeĎu "coffee" i "cake".

secretary. so. and Leo Tolstoy. people depended on general stores and peddlers. (upitao sam sestru ima li sastanak) .) Tačka-zarez . thus. furthermore. nor. James Joyce.74 - . they are much less inclined to take it. (ljudi obično rado daju savete. department stores. zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja. vice-president. but. president. treasurer. and discount stores. 3) izmeĎu reči koje nabrajamo.The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja. then.):  Today people can buy what they want from supermarkets. (učitelj je pitao učenike šta će raditi) I asked my sister if she had a date. Where are you? (gde si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet.4. therefore. nevertheless. ako one sadrţe zarez:  The newly elected officers of the group are Thomas Mann. yet):  People are usually willing to give advice. or. but in Colonial days. when such conveniences did not exist. moreover. (15. mnogo su manje zainteresirani da ih prime) 2) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje su povezane sa veznim prilogom (however. for.(15.The semicolon Tačku-zarez koristimo: 1) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and. should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu. etc.5. Emily Dickinson.) Upitnik . The instructor asked the students what they were doing.

75 - .(16.) Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u množini Singular abyss alumnus analysis aquarium arch atlas axe baby bacterium batch beach brush bus calf chateau cherry child church circus city cod copy crisis curriculum deer dictionary domino dwarf echo elf emphasis family fax fish flush fly foot fungus half hero hippopotamus hoax hoof index iris kiss knife lady leaf life loaf man mango memorandum mess moose Plural abysses alumni analyses aquaria arches atlases axes babies bacteria batches beaches brushes buses calves chateaux cherries children churches circuses cities cod copies crises curricula deer dictionaries dominoes dwarves echoes elves emphases families faxes fish flushes flies feet fungi halves heroes hippopotami hoaxes hooves indexes irises kisses knives ladies leaves lives loaves men mangoes memoranda messes moose .

motto mouse nanny neurosis nucleus oasis octopus party pass penny person plateau poppy potato quiz reflex runner-up scarf scratch series sheaf sheep shelf son-in-law species splash spy stitch story syllabus tax thesis thief tomato tooth tornado try volcano waltz wash watch wharf wife woman mottoes mice nannies neuroses nuclei oases octopi parties passes pennies people plateaux poppies potatoes quizzes reflexes runners-up scarves scratches series sheaves sheep shelves sons-in-law species splashes spies stitches stories syllabi taxes theses thieves tomatoes teeth tornadoes tries volcanoes waltzes washes watches wharves wives women .76 - .

zemlje u kojima ţive engleski kolonisti). To ne treba da vas plaši. Stoga je za savlaĎivanje engleskog jezika važnije da upamtite koji je slog naglašen (vidi ’Words – Pronunciation’) nego da savršeno izgovarate pojedine glasove. ali i tu ima mnogo izuzetaka: u glagolima je naglasak češće na krajnjem slogu. bili oni iz Londona ili Glazgova. u’ moţe da bude znak za više glasova. Izgovor engleskog jezika različit je u raznim krajevima u kojima ljudi govore engleski kao maternji jezik (Velika Britanija. Novi Zeland. na štetu nenaglašenih slogova koji gube svoju punu vrednost. mnoge od jednosloţnih reči mogu biti nenaglašene. u rečima koje se završavaju na ’-tion’ naglasak je na slogu ispred ’-tion’. Engleski različito izgovaraju i razni društveni slojevi. Od pravila o naglasku ima izuzetaka.77 - . Uzmimo reči ’tailor’ (krojač) i ’sister’ (sestra). . Zato. Postepeno ćete se u tome snaći. Zvršni glas im je isti. meĎutim. jedan jači i jedan nešto slabiji. Većina engleskih reči. Njujorka ili Melburna. SAD. te se u fonetskoj transkripciji (MeĎunarodno društvo za fonetiku) znak za naglasak ne stavlja. U engleskom jeziku. U rečenici. i. u kojoj su naglašeni slogovi naznačeni masnim (’bold’-iranim) slovima. MeĎutim. ’bold’-irani. uprkos različitom pisanju. e. itd. slušajući paţljivo izgovor vaših spikera. učenik je sklon da svaki pojedini glas izgovara veoma jasno. naročito ako su predlozi ili veznici. (17. Ubrzo ćete videti da svako od slova: ’a. svi oni stavljaju naglasak na isti slog. Naglašeni. U dvosloţnim i trosloţnim rečima naglasak je obično na prvom slogu. slog engleskih reči izgovara se s posebnom snagom. sa dva ili više slogova.) Izgovor – ’Pronunciation’ (kopirano iz pdf e-knjige) Učeći strani jezik.2. a ostali slogovi su nenaglašeni.1. ima jedan naglašen slog. ne koristeći fonetske znake.(17. pa se njihov samoglasnik najčešće pretvara u poluglas „ə―.) Naglasak.) Samoglasnici – ’Vowels’ U engleskom jeziku samoglasnika ima znatno više i njihov izgovor je drukčiji nego u srpskom. ali u višesloţnim rečima isti takav završetak svodi se na „t―: ’doctorate’ (doktorat). samoglasnika ili dvoglasnika. MeĎutim. o. Tako se ’ate’ (prošlo vreme od glagola „jesti―) izgovara „eit―. obratite paţnju pri čitanju tekstova i slušanju izgovora spikera u ovoj elektronskoj knjizi. Australija. ima višesloţnih reči koje imaju dva naglaska. bili oni berači pamuka u Kaliforniji ili profesori univerziteta na Oksfordu ili Kembridţu. Sve jednosloţne reči izgovorene pojedinačno naglašene su. Ne postoje sigurna pravila po kojima bismo mogli odrediti koji je slog u nekoj reči naglašen. (17. U duţim rečima ova razlika dolazi još više do izraţaja. to ne treba da radite.

Slušajte paţljivo izgovor spikera.4.(17.78 - . razlike postoje izmeĎu engleskog i srpskog ’t. obratite posebnu paţnju na izgovor naglašenih slogova.) Suglasnici – ’Consonants’ Suglasnici se u engleskom jeziku obično jasno i snaţno izgovaraju. multidimenzionalna metoda je tu da vam pomogne.l’ i drugih. jer će tekstovi lekcija biti pročitani i ponovljeni od strane spikera u svakom trenutku kada to poţelite. Neki od suglasnika ne postoje u srpskom jeziku. Ne brinite zbog toga. (17. Dvoglasnik je u stvari niz samoglasnika izgovorenih u jednom dahu. i nastojte da što pribliţnije podrţavate govor izvornog spikera.3. ali one nisu tako velike da vas Englez ne bi razumeo ako ih ne izgovorite potpuno pravilno.) Dvoglasnici – ’Diphthongs’ Pored samoglasnika. fonetska transkripcija i njeni simboli vam uopšte nisu potrebni. . p . Ne bismo mogli da kaţemo da se izgovor ostalih suglasnika podudara sa izgovorom istih suglasnika u našem jeziku. Prvi galas u engleskom dvoglasniku je duţi i naglašeniji od drugog.r . U poreĎenju s našim jezikom slabije se izgovara ’h’. u engleskom jeziku postoje i dvoglasnici. Oni se slivaju ujedno i naše uho razlikuje samo prvi i poslednji samoglasnik.

bilo kao maternji.79 - . Na ovom kursu ćemo upotrebljavati standardni izgovor (Received ili Standard Pronunciation) engleskog jezika koji se govori u Velikoj Britaniji i koji koristi najveći broj ljudi širom sveta. a za vas najbolji mogući uvod u učenje engleskog jezika. U glasovnom sistemu engleskog jezika razlikujemo samoglasnike ili vokale (vowels).) Glasovi engleskog jezika (Fonetika) Engleski jezik se govori u gotovo svim zemljama sveta. koja počinje čuvenom rečenicom ’My tailor is rich’ – „Moj krojač je bogat―. odnosno pisanje. Postoji mnogo glasova u engleskom jeziku koji se razlikuju od glasova u srpskom jeziku. radija ili televizije. Ali.) koje se meĎusobno razlikuju na mnogo načina. a naročito u izgovoru. Nulta lekcija je. Po ovoj metodologiji. a to proističe iz činjenice da engleski pravopis (spelling) nije „fonetski―. Pravila za izgovor gotovo i nema. čiji su glasovi odvojeni različitim bojama (uglavnom: muški – crna.) Više suglasnika – ’More Consonants’ (17. i zbog toga ima mnogo varijanata (britanska. Ne moţe se reći da u engleskom jeziku ne postoje pravila za čitanje. bila prva lekcija ranijeg izdanja „Engleskog bez muke―. potrebno je da napomenemo da pravopis engleskog jezika znatno odstupa od izgovora. tj. ženski – plava). što svakako nije uobičajeno. govor izvornih spikera. dvoglasnike ili diftonge (diphtongs) i suglasnike ili konsonante (consonants).Svakodnevni engleski sa „nultom lekcijom―.(17.6. američka. australijska itd. u stvari. vrlo je teško govoriti o pravopisnim pravilima. jer svakom glasu ne odgovara samo jedno slovo. bilo sa kompjutera. bilo kao drugi ili strani jezik. izuzeci su toliko česti i mnogobrojni da se ne bi ni isplatilo učiti pravila. (18. fonetska transkripcija vam uopšte nije potrebna. kao što je to srpski. Na ovom kursu koristićemo simbole fonetske azbuke MeĎunarodnog fonetskog udruţenja da bi prikazali izgovor reči. Zbog toga je jako bitno da se od početka vodi računa o tome kako se svaka nova reč piše ili izgovara. ali zbog postojanja velikog broja izuzetaka. vi ćeteubrzo izgovarati engleski na zadovoljavajući način i biće vam lako da razumete glasove bilo u ţivom govoru. a ukoliko i postoje. nego su isti glasovi predstavljeni različitim slovima ili kombinacijama slova. .) Transkripcija izgovora. čitaj kako je napisano!― ne vaţi za engleski jezik.5. Ova elektronska knjiga počinje pred lekcijama ’Everyday English’ . Pomoćno sredstvo za savlaĎivanje izgovora ovde vam je čitanje. Fonetski izgovor ili transkripcija reči uvek se piše malim štampanim slovima i u sledećim zagradama: / / ili [ ]. Još jednom da napomenemo: ako dobro obraćate paţnju na naglašene – boldirane slogove (vidi ’Words – Pronunciation’) i istovremeno paţljivo slušate čitanje spikera. To znaci da Vukovo pravilo: „Piši kao što govoriš. Za nas je to prijatno podsećanje na nekadašnji čuveni ’bestseler’.

ruţan 8.80 - .(18. /Q/ man /mQn/ .konj 2.odmor 9. /u/.zatvoriti .za samoglasnike: /i:/. b) neutralne . to nam omogućava da proizvedemo razne samoglasnike. /u/ book /buk/ . /«/ c) zaokrugljene . /i/. Ukoliko se najviši deo jezika nalazi u prednjem delu usne duplje. Poloţaj usana je drugi bitan faktor koji utiče na kvalitet samoglasnika. /i:/ tea /ti:/ .napustiti 7.) SAMOGLASNICI (VOWELS) Samoglasnici su glasovi prilikom čije artikulacije vazduh koji dolazi iz pluća prolazi kroz usta slobodno.čaj sheep /Si:p/ .pun bush /buS/ .da ten /ten/ . Usne prilikom izgovora samoglasnika mogu biti: a) razvučene . /Ќ:/ all /Ќ:l/ . /Г/ bus /bГs/ .jabuka 10.knjiga full /ful/ .1.nedostatak apple /’Qp«l/ . ne nailazeći na prepreke.grm 3.autobus cup /kГp/ .deset rest /rest/ . odnosno koliko zbog svog poloţaja zatvara usnu duplju. Kvalitet samoglasnika najviše odreĎuje poloţaj jezika u usnoj duplji.prohladan 4. /α:/. /«:/. /u:/ ENGLESKI SAMOGLASNICI KROZ PRIMERE 1.čovek lack /lQk/ . samoglasnici se dele na ‚zatvorene’ i ‚otvorene. /e/. onda je samoglasnik ‚prednji’.takoĎe hoof /hu:f/ .obala horse /hЌ:s/ . /Ќ:/. /Г/. /e/ yes /jes/ . /i/ it /it/ .šoljica shut /SГt/ .za samoglasnike: /Ќ/. U zavisnosti od toga koliko je jezik podignut.za samoglasnike: /Q/.kopito cool /ku:l/ .klinika ugly /’Гgli/ .svi shore /SЌ:/ . a ako je u zadnjem delu samoglasnik je ‚zadnji’. ako je u središnjem delu samoglasnik je ‚centralni’.to clinic /klinik/ . /u:/ too /tu:/ .ovca leave /li:v/ . U engleskom jeziku ima dvanaest samoglasnika: /i:/ /i/ 1 2 /e/ 3 /Q/ 4 /α:/ 5 / Ќ/ 6 /Ќ:/ 7 /u/ 8 /u:/ 9 /Г/ /«:/ 10 11 /«/ 12 Znak /:/ iza samoglasnika produţava trajanje glasa. Pošto se rezonacija usne duplje menja tako š to usne i jezik zauzimaju razlicite poloţaje.

/i«/ 5.ovde clear /kli«/ . /«u/ ocean /«uS«n/ .auto part /pα:t/ . /ai/ i /au/ je vrlo sličan kvalitetu srpskih samoglasnika e i a. Svi engleski dvoglasnici su nešto duţi na kraju reči i ispred zvučnih suglasnika. a kraći ispred bezvučnih suglasnika. Kod dvoglasnika /i«/.zmaj ice /ais/ . ENGLESKI DVOGLASNICI KROZ PRIMERE 1. /«:/ girl /g«:l/ . Prvi elementi dvoglasnika /i«/ i /u«/ imaju vrednost engleskih samoglasnika /i/ i /u/.vruće 12. /E«/ i /u«/ drugi element je jednak engleskom samoglasniku /«/. /Ќ/ on /Ќn/ .kolac grape /greip/ .okean hotel /h«u’tel/ .5.81 - .desno kite /kait/ . Drugi element dvoglasnika /ei/.uvo . Prvi element dvoglasnika /«u/ izgovara se kao engleski samoglasnik /«/.hotel joke /dZ«uk/ . Kvalitet prvih elemenata dvoglasnika /ei/. U engleskom jeziku ima 8 dvoglasnika: /ei/ 1 /ai/ 2 /Ќi/ 3 /au/ 4 /«u/* 5 /i«/ 6 /E«/ 7 /u«/ 8 *Napomena: U nekim rečnicima i udţbenicima ovaj diftong se obeleţava kao /Ќu/. /α:/ car /kα:/ .kasno cake /keik/ .pola 11.) DVOGLASNICI (DIPHTONGS) Dvoglasnik je glas koji se sastoji od dva samoglasnika meĎusobno povezana u jedan slog. Kod ovih dvoglasnika drugi element je vrlo slabo izraţen. /«/ address /«’dres/ . Prvi element dvoglasnika /Ќi/ najbliţi je engleskom samoglasniku /Ќ/. /ai/.krdo 6.2.na shop /SЌp/ .zgodan (18. dok je drugi kraći i ne naglašen. /ai/ right /rait/ .groţĎe 2.sala here /hi«/ .jasan ear /i«/ . U svim engleskim dvoglasnicima prvi element je duţi i naglašen.prodavnica hot /hЌt/ .ptica herd /h«:d/ .adresa able /’eib«l/ . /Ќi/ ima vrednost engleskog samoglasnika /i/.sposoban handsome /’hQns«m/ . /ei/ late /leit/ .led 6. /E«/. Drugi element dvoglasnika /au/ i /«u/ ima vrednost engleskog samoglasnika /u/.devojka bird /b«:d/ .deo half /hα:f/ .

pa se onda jezik odvoji i vazduh sakupljen u ustima ispusti.sumnjati 8. POLUSAMOGLASNICI (POLUVOKALI) /w/ /j/ Većina engleskih suglasnika je slična ili ista kao srpski.vikati doubt /daut/ . STRUJNI SUGLASNICI (FRIKATIVI) zvučni bezvučni /z/ /D/ /Z/ /v/ /r/ /s/ /T/ /S/ /f/ /h/ 5. PRASKAVI SUGLASNICI (PLOZIVI) zvučni bezvučni /b/ /d/ /g/ /p/ /t/ /k/ 4.3. s tim što je za razliku od njega /t/ bezvučan suglasnik.vaš. a ovde ćemo ukazati na one koji se razlikuju od suglasnika u srpskom jeziku.stolica rare /rE«/ .82 - .obilazak doer /du«/ . /t/ Englesko /t/ je za razliku od srpskog t aspirovano.redak 4. NOSNI SUGLASNICI (NAZALI) /m/ /n/ /N/ 3. . /u«/ tour /tu«/ .kobila chair /tSE«/ . /E«/ mare /mE«/ .dečak coin /kЌin/ . U engleskom jeziku ima 24 suglasnika. Prema načinu obrazovanja mozemo ih podeliti na sledeće grupe: 1.) SUGLASNICI (CONSONANTS) Suglasnici su glasovi koji nastaju kad vazduh prilikom prolaza kroz usnu duplju na svom putu nailazi na neku prepreku.tlo boy /bЌi/ . tvoj (18. Obrazuje se tako što se vrhom jezika pritisne mesto neposredno iza prednjih gornjih zuba. /h/ Englesko /h/ je mekše i manje čujno od srpskog h. /au/ cow /kau/ .krava shout /Saut/ . U nekim slučajevima se gotovo i ne čuje. Obrazuje se na isti nacin kao englesko /d/. SLOŢENI SUGLASNICI (AFRIKATI) zvučni /dZ/ bezvučni /tS/ 2.novčić 7. BOČNI SUGLASNICI (LATERALI) /l/ 6.vršilac your /ju«/ . /p//k/ Ovi engleski glasovi su za razliku od srpskih aspirovani i tvrĎi. Podseća na snaţnije disanje. /Ќi/ soil /sЌil/ .3. /d/ Englesko /d/ je tvrĎi glas od srpskog d.

/S/ /Z/ U poreĎenju sa srpskim љ ovaj engleski suglasnik je tamniji i mekši.83 - .zauzet 2. kada iza /N/ ne slede ni /g/ ni /k/. Kod svetlog /l/. /p/ pen /pen/ .zona roses /rЌuziz/ . /tS/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog č i ć. samo se menja poloţaj njegovog ostalog dela.ruţe busy /’bizi/ . izgovoricemo bezvučno /T/.čaj city /’siti:/ . Tamnije i mekše je od srpskog ћ. tango. što nije slučaj sa engleskim /r/.dogoditi se back /bQk/ . Tamno /l/ stoji ispred suglasnika i na kraju reči. Kod izgovora srpskog r vrh jezika moze da vibrira (treperi). Trenje je veće nego za srpski glas v.leĎa job /dZГb/ . a zatim se naglo prelazi na sledeći samoglasnik u reči. bez pojave glasa /g/ na kraju.siguran station /’steiSn/ - . srednji dio jezika se uzdiţe prema tvrdom nepcu i nalazi se u poloţaju jedne vrste samoglasnika /u/./r/ Prilikom izgovora ovog glasa vrh jezika je podignut ka tvrdom nepcu.posao about /«’baut/ .sestra dress /dres/ . /s/ soon /su:n/ . ovaj glas je teţe izgovoriti čisto. /b/ 14. Ako pri propuštanju vazdušne struje glasne ţice trepere. /t/ 15. a njegov ostali deo se drţi dosta nisko u ustima. Prilikom izgovora obe ove varijante vrh jezika se nalazi odmah iza zuba. a ako su glasne ţice relativno mirne.grad better /’bet«:/ . /D//T/ Ovi glasovi se obrazuju kad se vrh jezika stavi ovlaš na samu ivicu gornjih zuba sa unutrašnje strane. /N/ Najčesće se javlja ispred glasa /g/ i onda njegov izgovor ne predstavlja teškoću jer se i u srpskom ovaj glas čuje kada se n nalazi ispred g i k (npr.kopija happen /’hQp«n/ . /v/ Obrazuje se kad se gornjim zubima pritisne spoljni deo donje usne. banka).brod sure /Su(r)/ .haljina zone /zЌun/ . /dZ/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog dћ i Ď. Svetlo /l/ stoji ispred samoglasnika i ispred /j/. koje je slično srpskom. izgovoricemo zvučni suglasnik /D/. MeĎutim. /S/ ship /Sip/ .bolje 13. /z/ 3. ENGLESKI SUGLASNICI KROZ PRIMERE 1. Vrh jezika moze biti i blago isturen. /l/ U engleskom jeziku postoje dve varijante glasa /l/: svetlo /l/ i tamno /l/.uskoro sister /’sist«:/ .oko tea /ti:/ .naliv-pero copy /kГpi/ . s tim što se ispod njih ostavi mali prolaz za vazduh. /w/ Prilikom izgovora ovog glasa usne su isturene i zokruţene kao za srpski samoglasnik u.

jedan wet /wet/ . /v/ move /mu:v/ . /w/ one /w«n/ .mast coffee /’kЌfi:/ .piti ring /riN/ .veliki church / tS«:tS/ . /dZ/ 20.duh big /big/ .crven sorry /’sЌri/ .mesec 23.preseliti very /’veri/ .teţak 22.doba soldier /’souldZ«:/ . /h/ he /hi:/ .prijatan sun /s«n/ . /l/ love /lГv/ .drugi with /wiD/ .šuma 6. /m/ 7.oprostite right /rait/ . /g/ get /get/ .kafa half /hα:f/ .vid garage /’gQrα:Z/ .kraljica .pola 21.zdravo 10.miš sum /s«m/ .4. /Z/ pleasure /’pleZ«/ . /tS/ 19.dobiti ghost /gЌust/ .upotreba beauty /’bju:ti:/ .ovo other /’«D«:/ .stvar author /’ЌT«:/ . /d/ ladder /’lQd«:/ . /n/ nice /nais/ .sa 24.osećati hello /he’l«u/ .celina behind /bi’haind/ .ipak use /ju:s/ .merdevine day /dei/ . /D/ this /Dis/ .pravda 11.lepota 12.vojnik 18.dug 9.zadovoljstvo vision /’viZ«n/ .dan odd /Гd/ .autor month /mГnT/ .priroda judge /dZ«dZ/ .garaţa 5.crkva match /mQtS/ .ključ cock /kГk/ .šibica nature /’neitS«:/ .on whole /hЌul/ .sunce funny /f«ni:/ . /T/ thing /TiN/ .ljubav feel /fi:l/ . /N/ drink /driNk/ .veoma heavy /’hevi:/ . /f/ fat /fQt/ .čudan key /ki:/ .pevac school /sku:l/ .sudija age /eidZ/ . /k/ 17. /r/ red /red/ .iza hammer /’hQm «:/ .čekic mouse /maus/ .smešan 8.škola 16.84 - . /j/ yet /jet/ .zvono long /lЌN/ .vlaţan queen /kwi:n/ .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->