Sadržaj Strana

0.1.Alfabet - Alphabet 1. Brojevi - Numbers 1.1. Glavni (cardinals) 1.2. Redni (ordinals) 1.3. Deobni (fractional numerals) 1.4. Brojevi za ponavljanje (repeating numerals) 1.5. Brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) 1.6. Broj nula (zero) 2. Član - The Article 2.1. OdreĎeni član 2.2. NeodreĎeni član 3. Glagoli - Verbs 3.1. Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) 3.1.1. Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be" 3.1.2. Pomoćni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have" 3.1.3. Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do" 3.2. Bezlični glagoli - Impersonal Verbs 3.3. Nepotpuni glagoli - Defective Verbs 3.4. Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs 3.5. Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs 3.6. Povratni glagoli 3.7. Višerečni glagoli - Multi-word verbs 3.7.1. Frazalni glagoli 3.7.2. Predloţni glagoli 3.7.3. Frazalni predloţni glagoli 3.8. "-ing" oblici - The "-ing" forms 3.9. Gerund - The Gerund 3.10. Particip prezenta - The Present Participle 3.11. Direktan i indirektan govor - Direct and Indirect Speech 3.12. Klauze - Clauses 3.12.1. Nezavisne i zavisne klauze 3.12.2. Relativne klauze 3.12.3. Eliptične klauze 3.13. Kondicionali - The conditionals 3.13.1. Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility) 3.13.2. Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost (Second conditional - unreal possibility or dream) 3.13.3. Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility) 3.13.4. Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional - certainty) 3.13.5. Kondicionali - ukratko 3.14. Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice 3.15. Slaganje vremena - Sequence of Tenses 3.15.1. Slaganje glagolskih vremena 3.15.2. Slaganje vremena sa infinitivima i participima 3.16. Sadašnja vremena 3.16.1. Sadašnje prosto vreme - Simple Present Tense 3.16.2. Sadašnje trajno vreme - Present Continuous Tense 3.16.3. Sloţeno sadašnje vreme - Present Perfect Simple Tense 3.16.4. Nesvršeni perfekt - Present Perfect Continuous Tense

3 3 3 4 5 5 5 5 5 6 7 9 10 10 11 14 15 15 16 19 19 20 20 20 21 21 22 23 24 25 26 27 28 28 29 29 30 30 31 31 33 33 34 35 35 36 38 39

-1-

Sadržaj Strana 3.17. Prošla vremena 3.17.1. Prošlo svršeno vreme - Past Simple Tense 3.17.2. Prošlo trajno vreme - The Past Continuous Tense 3.17.3. Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) - The Past Perfect Tense 3.17.4. Nesvršeni pluskvamperfekt - The Past Perfect Continuous Tense 3.18. Buduća vremena 3.18.1. Prosto buduće vreme - Futur Simple Tense 3.18.2. Buduće trajno vreme - Futur Continuous Tense 3.18.3. Sloţeno buduće vreme - Futur Perfect Tense 3.18.4. Futur Perfect Continuous 4. Imenice - Nouns 4.1. Rod imenica - Gender of Nouns 4.2. Mnoţina imenica - Plural of Nouns 4.3. Padeţi imenica - Cases of Nouns 5. Pridevi - Adjectives 5.1. PoreĎenje prideva - Comparasion 5.2. Pravopisna pravila pri poreĎenju 5.3. Nepravilna komparacija prideva - Irregular comparasion 6. Predlozi - Prepositions 7. Prilozi - Adverbs 7.1. PoreĎenje priloga 8. Uzvici - Interjections 9. Veznici - Conjunctions 10. Zamenice - Pronouns 10.1. Lične zamenice - Personal Pronouns 10.2. Prisvojne zamenice - Possessive Pronouns 10.3. Povratne zamenice - Reflexive Pronouns 10.4. Pokazne zamenice - Demonstrative pronouns 10.5. Upitne zamenice - Interrogative Pronouns 10.6. Relativne zamenice - Relative pronouns 10.7. Deobne zamenice - Distributive Pronouns 10.8. NeodreĎene zamenice - Indefinite Pronouns 11. Red reči - Word order 12. Skraćenice na internetu 13. Britansko i američko pisanje - British and American writing 14. Pisanje velikih slova - Writing of capital letters 15. Znaci interpunkcije - Punctuation 15.1. Tačka - The full stop or period 15.2. Zarez - The comma 15.3. Dvotačka - The colon 15.4. Tačka-zarez - The semicolon 15.5. Upitnik - The question mark 16. Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u mnoţini 17. Izgovor (kopirano iz pdf e-knjige) 17.1. Naglasak 17.2. Samoglasnici - Vowels 17.3. Dvoglasnici - Diphtrhongs 17.4. Suglasnici - Consonants 17.5. Više Suglasnika - More consonants 17.6. Transkripcija izgovora 18. Glasovi engleskog jezika (Fonetika) 18.1. Samoglasnici - Vowels - i primeri 18.2. Dvoglasnici - Diphthongs - i primeri 18.3. Suglasnici - Consonants - i primeri (Primeri - 83 str.)

41 41 43 44 45 45 45 46 46 47 48 48 50 53 54 54 55 56 56 58 59 60 61 61 62 63 63 64 64 65 66 67 69 69 70 70 71 72 72 73 74 74 75 77 77 77 78 78 79 79 79 80 81 82

-2-

(0.1.) Alfabet - Alphabet A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m (ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (dţi:) (eie) (ai) (dţei) (kei) (el) (em) N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z (en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

(1.)

Brojevi - Numbers

Brojevi mogu biti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. glavni (cardinals) redni (ordinals) diobni (fractional numerals) brojevi za ponavljanje (repeating numerals) brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) broj nula (zero)

(1.1.) Glavni brojevi - cardinals 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 one two three four five six seven eight nine ten eleven twelve thirteen fourteen fifteen sixteen seventeen eighteen 19 20 21 22 30 40 50 60 70 80 90 100 101 200 1000 2000 1.000.000 2.000.000 nineteen twenty twenty one twenty two etc. thirty fourty fifty sixty seventy eighty ninety a hundred a hundred and one two hundred a thousand two thousand a million two million

-3-

Kao što se vidi, brojevi izmeĎu 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sličan način, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u našem jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomoću "and" sa deseticama: 24 - four and twenty. Reči hundred i thousand posle kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mnoţini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mnoţinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najčešće da bi se izbeglo ponavljanje imenice u rečenici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su jače od belih) (1.2.) Redni brojevi - ordinals Prva tri redna broja se tvore nepravilno:first (prvi), second (drugi) i third (treći). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (šesnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc.

Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se menja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih reči nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset četvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umesto glavnih za označavanje: datuma meseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); posle reči every, kao što su izrazi: every third day (svakog trećeg dana).

Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odreĎeni član the. the first class (prvi razred).

-4-

da li je brojiva? (Šta su brojive imenice?) Da pređite na sledeće pitanje Ne izostavite član -5- . Moţe li imenica biti u mnoţini. thrice (tri puta) zadrţali su se još u poeziji. a year. an elephant itd.The Article (sedam stepeni ispod nule) U engleskom jeziku postoje odreĎeni i neodreĎeni član. tj. (1. Posle broja. Da li vaš čitalac zna o kome ili o čemu govorite? da koristite the ne pređite na sledeće pitanje 2.5. the house.3.two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 . (1.zero Nula se u engleskom jeziku kaţe naught ili zero: seven degrees below zero 206 . a koristimo ispred suglasnika: a chair.4. izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dve i po milje).6. Izuzetak je broj "twofold" koji se moţe izraziti još rečju double (dvostruk). Da li je imenica u jednini ili mnoţini? jednini pređite na sledeće pitanje mnoţini izostavite član 3.) Član . Da bi ste odredili koji.) Brojevi za umnožavanje . inače su zastareli. OdreĎeni član je the.multiplicatives Brojevi za umnoţavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold (četverostruk). i da li upotrebiti član postavite sebi nekoliko pitanja: 1.fractional numerals Izuzev broja half (pola) svi deobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima. (2.(1.repeating numerals Brojevi za ponavljanje prave se pomoću reči "times": four times (četiri puta). the woman. Izuzetak: once (jedan put). twenty times (dvadeset puta). NeodreĎeni član je a ili an. On je nepromenljiv: the man. Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hleba). (1. U mnoţini dobijaju nastavak "s": four sevenths (četiri sedmice).) Broj nula . a university. twice (dva puta). an apple.three two o four nine.) Deobni brojevi . an koristimo ispred samoglasnika: an hour.) Brojevi za ponavljanje .

ako imenica u jednini odreĎuje celu vrstu. . she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci). . . u)? Da koristite an (2. a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je brţi od aviona).1.ispred imena reka.ispred ličnih imena koja se sastoje od prideva i imenice: The Black Sea (Crno more).ispred imena listova. jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe). magazina: the Times. Da li govorite o pojedinačnoj stvari ili uopštenoj ideji? pojedinačno pređite na sledeće pitanje uopšteno izostavite član 5. .ispred imena naroda u mnoţini: the English (Englezi).ispred imenica koje po našem shvatanju postoje u samo jednom primerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okreće oko Sunca). stvari ili pojmu: send me the book (pošalji mi knjigu) . ustanova. -6- . brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament). časopisa.ispred imena zgrada. Ne koristite a (drugi je dan otkako sam stigao ovamo). e. . The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane). o.u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman I don't want to run the risk (našalio se na račun ove starice) (ne ţelim da rizikujem). The Majestic (hotel) itd. (isto i vama).pred superlativima: this is the best thing you can do .) OdreĎeni član OdreĎeni član se upotrebljava: . . . .kada se govori o odreĎenom licu. .ispred prideva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona).ispred "same": the same to you (to je najbolja stvar koju moţeš učiniti). i. . Da li imenica počinje vokalima (a.ispred imena posle kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu). . plananskih lanaca.4.kada je reč o imenici koja je bliţe odreĎena ili poznata licu koje sluša ili čita: I saw the teacher (video sam učitelja). The Pacific Ocean (Tihi okean).ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here .

gradivne imenice su bez člana: the table is made of wood .man i woman se upotrebljavaju bez člana kada označavaju celu vrstu. a članovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim). an open window (otvoren prozor). .misaone imenice su bez člana: I prefer music to poetry poeziju). ručak je . ljudski rod: man is mortal (čovek je smrtan). an hour (čas). dinner is ready spreman).imena vrhova planina: Maglić is the highest mountain in Bosnia (Maglić je najveća planina u Bosni).član se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu).imenice kao što su: school. ali I have time (imam vremena). . (sto je napravljen od drveta).uz superlativ priloga član se ne upotrebljava: he runs best she writes quickest . market.bez člana su imenice koje označavaju porodične odnose. doĎite. Misaone i gradivne imenice koje nemaju mnoţine i koje se ne mogu brojati.OdreĎeni član se ne upotrebljava: . (više volim muziku nego (doći ću do ponedeljka).ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku). .imena dana. college. he was put in prison (stavljen je u zatvor). a oblik "an" se upotrebljava ispred reči koje počinju samoglasnikom ili tihim "h": a man (čovjek). (deco. .2.imena obroka su bez člana: children.) NeodreĎeni član NeodreĎeni član "a" upotrebljava se ispred reči koje počinju suglasnikom. tj. . . nemaju neodreĎeni član: I have a book (imam knjigu). come. meseci i godišnjih doba: I shall come by Monday . prison itd. NeodreĎeni član upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mnoţinu. court. -7- . (ona piše najbrţe). (2. (on najbolje trči). idu bez člana ako označavaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (posle škole deca se vraćaju kući).

NeodreĎeni član se stavlja uz razlomke: a half (polovina). NeodreĎeni član se moţe upotrebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knjiţevnih dela: "Rivals". too. a third (trećina).kada je predikat deo objekta u aktivnoj konstrukciji. NeodreĎeni član moţe odrediti čitavu vrstu: a cat is an animal (mačka je ţivotinja).ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (videli smo ga mnogo puta). . NeodreĎeni član se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima. madman (nazvali su ga ludim. dok se u nekim ispušta: to have a pain to be in hurry to be at loss as a rule on an average (imati bolove) (ţuriti se) (biti u neprilici) (po pravilu) (prosečno). what.posle glagola to turn (kada znači stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (pošto nije mogao da dobije mesto u civilu. a comedy by Sheridan ("Suparnici". -8- . . . houses (kuće). NeodreĎeni član se stavlja ispred reči koje označavaju vreme. swimmer and jumper (moj brat je trkač.posle izraza kao što su: the title of. i deo subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool. .kad se nešto nabraja: my brother is a runner. NeodreĎeni član se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz celine ili mnoštva ali koja nije posebno odreĎena: the boy saw a bird in the tree (dečak je video pticu na drvetu). no less. such.uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru). gross (dvanaest tuceta). postao je vojnik). we have confidence in you (imamo poverenja u vas). NeodreĎeni član se upotrebljava sa rečima: many. the post of. he was made prisoner (zarobili su ga). NeodreĎeni član se izostavlja: . thousand. rather. NeodreĎeni član upotrebljen iza "not" pojačava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). quite. . broj. NeodreĎeni član se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je učitelj u školi). ludakom). the office of.u slučaju kada neku titulu moţe imati samo jedno lice u isto vreme: he is President of the Republic (on je predsednik republike). so. score (dvadeset). the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima poloţaj sekretara). NeodreĎeni član se stavlja ispred reči: dozen (tuce). as . Šeridanova komedija). plivač i skakač). million: a hundred balls (stotinu lopti). he is quite a good doctor (on je poprilično dobar doktor).NeodreĎeni član nema mnoţinu i ne moţe se upotrebiti ispred imenice u mnoţini: a house (kuća). hundred. teţinu i meru: I see him two times a week (viĎam ga dvaput sedmično).

Reflexive Verbs Višerečni glagoli .Passive Voice Slaganje vremena .Multi-Word Verbs  Frazalni glagoli .Impersonal Verbs Nepotpuni glagoli .Sequence of Tenses Sadašnja vremena Sadašnje prosto vreme / Simple present tense Sadašnje trajno vreme / Present continuous tense Sadašnje sloţeno vreme / Present perfect simple tense Sadašnje trajno sloţeno vreme / Present perfect continuous tense Prošla vremena Prosto prošlo vreme / Simple past tense Prošlo trajno vreme / Past continuous tense Sloţeno prošlo vreme / Past perfect simple tense Sloţeno trajno prošlo vreme / Past perfect continuous tense Buduća vremena Prosto buduće vreme / Simple future tense Trajno buduće vreme / Future continuous tense Sloţeno buduće vreme / Future perfect simple tense Sloţeno trajno buduće vreme / Future perfect continuous tense -9- .Clauses Kondicionali .Regular and Irregular Verbs Prelazni i neprelazni glagoli .Transitive and Intransitive Verbs Povratni glagoli . dolazi imenica koja se obično ne upotrebljava u mnoţini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dečaka) (3.raditi Bezlični glagoli .) Glagoli .kada posle reči "what" koja je upotrebljena kao uzvik.Phrasal Verbs  Prijedloţni glagoli .Verbs Pomoćni glagoli .The "-ing" Forms Direktan i indirektan govor .Phrasal-prepositional Verbs "-ing" oblici (gerund.Direct and Indirect Speech Klauze . .Prepositional Verbs  Frazalni prijedloţni glagoli .kada je reč "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (deo tavanice je pao na ljude).The Conditionals Pasiv .Auxiliary Verbs (Helping Verbs)  glagol "to be" .Defective Verbs Pravilni i nepravilni glagoli .biti  glagol "to have" .particip prezenta) ..imati  glagol "to do" .

1. it? are we? are you? are they? Past Simple .you're they are . Be kao glagol punog značenja znači postojati. will Glagol "to be" .biti Glagoli be.za graĎenje pasivnih vremena: The bridge was built. .you're he is . udaljenost i cenu. (biti ili ne biti) (bio sam u Španiji prošle godine) Be se vrlo često upotrebljava kao dio imenskog predikata. she's.10 - . She is twenty.1. shall. she.za graĎenje trajnih vremena: I am surfing. or not to be.Auxiliary Verb "to be" Pomoćni glagoli sluţe za sloţenih glagolskih vremena (perfekta. have. He is ill.) Pomoćni glagol "to be" .) ali kada govorimo o stvari years i old se ne mogu izostaviti. (most je izgraĎen). have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog značenja. futura itd. Kada govorimo o osobi kaţemo samo broj (She is twenty. To be. do.) Pomoćni glagoli su: be. ţiveti.) Pomoćni glagoli . This building is twenty years old. she's.he's. it's we are . it's not we're not you're not they're not am I? (jesam li) are you? is he.1.(3. (ja surfujem). Glavni delovi glagola be su: be was been Be kao pomoćni glagol se upotrebljava: . Be se upotrebljava za starost. I was in Spain last year.Auxiliary Verbs (Helping Verbs) (3.I'm (ja sam) you are . His brother was a sailor.Preterit (Prosto prošlo vreme) I was (ja sam bio) I wasn't (ja nisam bio) you were you weren't he was he wasn't was I? were you? was he? . (ima deset milja) (njoj je dvadeset) (ova zgrada je stara dvadeset godina) (on je bolestan) (njegov brat je bio mornar). It is ten miles.we're you are . Present Simple .they're I'm not (ja nisam) you're not he's. stići itd.Prezent I am .

) Pomoćni glagoli su: be.Svršeni futur I shall have been (ja ću biti) you will have been he will have been I shall not be you will not be he will not be shall I be? will you be? will he be? I shall not have been you will not have been he will not have been shall I have been? will you have been? will he have been? Present Conditional .Pogodbeni način prošli I should have been (bio bih bio) you would have been he would have been should I be? would you be? would he be) I should not have been you would not have been he would not have been should I have been? would you have been? would he have been? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta be to be to have been being been .Pogodbeni način sadašnji I should be (ja bih bio) I should not be you would be you would not be he would be he would not be Past Conditional .Perfekt I have been (ja sam bio) you have been he has been I haven't been you haven't been he hasn't been have I been? have you been? has he been? Past Perfect .) Pomoćni glagol "to have" .Futur I shall be (ja ću biti) you will be he will be Futur Perfect . have.imati .1.2.Auxiliary Verb "to have" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta. will Glagol "to have" . shall.Pluskvamperfekt (Pluperfekt) I had been (ja bijah bio) I had not been you had been you had not been he had been he had not been had I been? had you been? had he been? Futur Simple .Present Perfect . do.having been being having been (3.11 - . futura itd.

I have got znači isto kao i have.U toj se konstrukciji moţe upitni oblik graditi s pomoću do ili inverzijom. Last week I had a new suit made. U ovim rečenicama osobito je vaţan poredak reči: HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA Ako izmijenimo poredak reči. (detešce ima plave oči) . a odrični pomoću dodavanjem not. Npr: They had to leave. (dajem pleviti vrt) . izmenićemo i značenje rečenice: I have weeded my garden. do ili Did they have to leave? Had they have to leave? They did not have to leave. They had not to leave. (oplevio sam svoj vrt) I have my garden weeded. . (prošle sedmice dao sam napraviti novo odijelo) You must have your invitation cards printed. Iz tih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na naš jezik glagolom 'dati'. . (njen brat ima motorni čamac) The baby has a blue eyes. (I have spoken) (I had spoken) (to have spoken) (to have spoken) (having spoken). (morali su otići) I have to buy some chocolate for her girl. He has got a TV set.Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima: to have breakfast (doručkovati) to have tea (popiti čaj) to have a good time (dobro se zabavljati) Causative have Have iza kojeg slijedi objekt i particip perfekta označava da neko drugi vrši radnju rečenice po ţelji ili zapovijedi subjekta. Npr: Her brother has a motor-boat. (moram kupiti čokoladu za njenu devojčicu) . npr: { { Jesu li morali otići? Nisu morali otići. (morate dati štampati pozivnice). Takvo have se u gramatikama obično zove causative have.Osnovno značenje glagola have kao glagola punog značenja jeste posedovati.12 - .Have kao pomoćni glagol: S pomoćnim glagolom have grade se sledeći glagolski oblici: perfekt pluskvamperfekt infinitiv perfekta particip perfekta particip perfekta i gerund prošli Have kao glagol punog značenja: . ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima. imati. (on ima televizor) Kada have znači posedovati.U govornom se jeziku uz have koje znači posedovati često stavlja got.Have iza kojeg sledi infinitiv izraţava obavezu.

Svršeni futur I shall have had (ja ću imati) you will have had he will have had I shall not have you will not have he will not have shall I have? will you have? will he have? I shall not have had you will not have had he will not have had shall I have had? will you have had? will he have had? Present Conditional .you've he has .I've (ja imam) you have .Pogodbeni način sadašnji I should have (ja bih imao) I should not have you would have you would not have he would have he would not have Past Conditional .13 - .he's I haven't you haven't he hasn't have I? have you? has he? Past Simple Tense .Pluskavamperfekt I had had (ja bejah imao) I had not had you had had you had not had he had had he had not had had I had? had you had? had he had? Futur Simple .Preterit I had (ja sam imao) you had he had he I hadn't you hadn't hadn't had I? had you? had he? Present Perfect Tense .Perfekt I have had (ja sam imao) you have had he has had I have not had you have not had he has not had have I had? have you had? has he had? The Past Perfect Tense .having had having having had .Simple Present Tense .Prezent I have .Futur I shall have (ja ću imati) you will have he will have Futur Perfect .Pogodbeni način prošli I should have had (bio bih imao) I should not have had you would have had you would not have had he would have had he wuold not have had should I have? would you have? would he have? should I have had? would you have had? would he have had? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta have to have to have had having had .

Takvo do se zove emfatično do (Emphatic do).I don't you do not . shall. Does he drive a car? You do not understand me. (on dobro pliva. i to: -u kratkim odgovorima: Do you read? -Yes.3) Pomoćni glagol "to do" . čitam) -uz so. and so does his sister.you didn't they did not .you didn't he did not . (vozi li on auto) (vi me ne razumete) (nisu stigli na vreme) .he don't we do not . have.they don't do I? do you? does he? do we? do you? do they? I did not .Auxiliary Verb "to do" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta.he didn't we did not . futura itd.Preterit I did (ja učinih) you did he did we did you did they did Imperativ do (oni su vrlo dobro obavili svoj posao) (nije učinio što je obećao) (kada ona sprema sobu) I do not . a isto tako i njegova sestra) -u dodatnom pitanju: You know what I mean.I didn't you did not . iza kojeg slijedi pomoćni glagol.(3.U imperativu. zar ne) Do kao glagol punog značenja -Do se upotrebljava u značenju činiti.we didn't you didnot .you don't they do not . it does we do you do they do Past Simple Tense . do. will Glavni oblici glagola do jesu: do did done Do kao pomoćni glagol . she. a onda subjekt.1.14 - .) Pomoćni glagoli su: be. Do sit down! I do like this cakes.you don't he do not . don't you? (znate na šta mislim. (čitate li. They did not arrive in time. I do.they didn't did I? did you? did he? did we? did you? did they? .we don't you do not . When does she do the room? Simple Present Tense .Prezent I do (ja činim) you do he.S pomoćnim glagolom do gradi se upitni i odrični oblik prezenta i preterita glagola punog značenja. He did not do what he had promised. raditi. prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim rečenicama ako ţelimo istaknuti glagol. Npr: They did their job very well. (ta sedi!) (zaista volim ove kolače) Do se često upotrebljava da bi se izbeglo ponavljanje glavnog glagola. He swims well.

. odrični oblik obrazuju sa rečicom "not". To su sledeći glagoli: to seem to appear to look to feel to make (izgledati): (izgledati): (izgledati): (osećati): (činiti): it seems to be true (izgleda da je istina) it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da će se vreme promeniti) it looks like rain (izgleda kao da će kiša) it feels cold (oseća se hladnoća) it makes me afraid (to me plaši).(3. (umeo sam da plivam). (3. mogućnost i ţelju: he may come tomorrow may I go in? may he join us? may he rest in peace! (moţda će on sutra doći) (smem li ući?) (sme li da nam se pridruţi?) (neka počiva u miru!). ought (trebati) i must (morati).upitni im se oblik pravi inverzijom. Oni obično označavaju vremenske uslove. tako ne moţemo reći: I can that . molim?) Glagol "can" se ne moţe upotrebiti s četvrtim padeţom bez nekog drugog glagola.: Infinitiv to rain (pada kiša) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders Neki glagoli u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje. dopuštanje. Ima oblik "could" za prošlo vreme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji (Present Conditional): I can swim I could swim Could you show me the way. znati) označava fizičku ili umnu sposobnost. Odrični oblik glasi "can not" ili skraćeno (saţeto.Defective Verbs Nepotpuni glagoli su: can (moći). biti u stanju): I shall be able to this for you. contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't".traţe infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought"). . (moći ću to da učinim za vas). Umesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (moći. please? (umem.2.) Nepotpuni glagoli . verovatnoću.Impersonal Verbs Bezlični glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. (da li biste mogli da mi pokaţete put. may (moći.3. znam da plivam).već I can do that (ja to umem). . smeti) označava odobravanje.) Bezlični glagoli .u sadašnjem vremenu u trećem licu nemaju nastavak "s". Nepotpuni glagol "may" (moći.15 - . licu jednine sa it. Nepotpuni glagol "can" (moći. smeti). Npr. Zajedničko za nepotpune glagole je da: . umjeti.da nemaju sve oblike i vremena. .

smiled. misao o onome što je trebalo da se dogodi izraţavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have said". "mora" i sl. Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't". hope .played.) Pravilni i nepravilni glagoli .Regular and Irregular Verbs Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". Kako ovaj glagol nema prošlog vremena. (mogao je ranije da stigne) (mogao bi biti prisutan). He might be present. Odrični oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't".U prošlom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. (treba da učiš ozbiljnije). nuţnost. Npr: smile . Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne načine.): You ought to have gone.4. duţnost (prevodi se sa "treba". Might izraţava takoĎe i pogodbu. (vojnici su znali da moraju umreti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. duţnost. Npr: play . Ako se glagol u infinitivu završava na "-e" dodaje se samo "-d". open . (trebalo je da odeš) (3.). "to have left" itd. skraćeno "oughtn't". (morao sam smesta otići) (moraćemo mnogo raditi) U odreĎenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smeti": You must not to do this.opened itd. I must take leave now. (treba to da znaš) (ne smete to učiniti) Glagol "ought" izraţava obavezu. .hoped itd. Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. We shall have to work hard. Odrični oblik glasi "ought not". moram otići). Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. (sada se moram pozdraviti. You ought to know this. "Ne morati" kaţemo pomoću glagola "need not". Izraţava primoravanje.16 - . The soldiers knew that they must die.

thought .hit .put . Sva tri oblika jednaka: put .thought Sva tri oblika su različita: sing .driven.put hit .sang .Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand .sung drive .stood .stood think . were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had Past Participle awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had .17 - .hit Lista najčešćih nepravilnih glagola: Base Form awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have Past Simple awoke was.drove .

Base Form hear hide hit hold hurt keep know lay lead learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write Past Simple heard hid hit held hurt kept knew laid led learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote Past Participle heard hidden hit held hurt kept known laid led learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written .18 - .

He has arrived. Uz takve glagole stoje povratne zamjenice.6. We are watching TV. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo. (on je stigao) (ona govori brzo) (John ide u školu) (3. direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English.5.) Prelazni i neprelazni glagoli . itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odrični oblik: I do not dress myself Upitno-odrični oblik: Do I not dress myself? (ja oblačim sebe) (ti oblačiš sebe) . she.Reflexive Verbs Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vraća na subjekt. herself. John goes to school. it dresses himself. She speaks fast.19 - . I saw an elephant. Najčešći su: (obući se) (pomoći se) (povrediti se) (popraviti se) (umoriti se) (izviniti se) (hvaliti se) (zabaviti se) (utopliti se) (obući se) to dress oneself to help oneself to hurt oneself to improve oneself to tire oneself to excuse oneself to flatter oneself to amuse oneself to warm oneself to take care of oneself Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself you dress yourself he. (on govori engleski) (mi gledamo TV) (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne moţe stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]).Transitive and Intransitive Verbs Prelazni glagoli su oni uz koje moţe stajati objekt u akuzativu tj.(3.) Povratni glagoli .

ako je direktni objekat zamenica. nemamo izbora.7.20 - . obično ih moţemo rastaviti na dva dijela. Frazalni glagoli se grade od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol neprelazni frazalni glagol prelazni frazalni glagol get up break down put off turn down Značenje ustati iz kreveta prestati sa radom odgoditi odbiti Primeri I don't like to get up. moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamenicu. tj. They turned my offer down. Direktni objekat Kada su frazalni glagoli prelazni (tj.7. He was late because his car broke down. kada imaju direktni objekat).) Frazalni glagoli Frazalni glagoli spadaju u grupu višeriječnih glagola. Dat je primer sa frazalnim glagolom "switch on": Tačno: Tačno: Tačno: Netačno: John John John John switched switched switched switched on on on on the radio.1.2. (obe rečenice su tačne) MeĎutim. We will have to put off They turned down the meeting. the radio it it. . glagola koji se prave od glagola i još neke reči ili više njih. Npr: They turned down my offer. my offer.7) Višeriječni glagoli .) Predložni glagoli se grade na sljedeći način: glagol + priedlog Iz razloga što predlozi uvek imaju direktni objekat. (3. svi predloţni glagoli imaju direktne objekte.Multi-word verbs (3.(3.

8.7.) Frazalni predložni glagoli se grade na sledeći način: glagol + prilog + predlog Primeri frazalnih predloţnih glagola: Frazalni predložni glagoli get on with put up with attitude. i poput predloţnih glagola ne smeju se razdvajati. your seeing eggs. We run out of it. the dog me? Mary. He doesn't get on with I won't put up with I look forward to We have run out of Pošto se frazalni predloţni glagoli tvore sa predlozima. moramo reći: "look after the baby" a ne smemo reći: "look the baby after". This building is our school.) "-ing" oblici . We run out of fuel.21 - . Predloţni glagoli se ne mogu razdvajati.The "-ing" forms "-ing" oblici se grade od infinitiva i nastavka -ing. (lov na lavove je opasan) (ja surfujem) (ova zgrada je naša škola) . I am surfing. (3.Primeri: Predložni glagoli believe in look after talk about wait for Značenje verovati u postojanje brinuti se o razgovarati o čekati (Primjeri) I believe in He is looking after Did you talk about John is waiting for Direktni objekat God. uvijek imamo direktni objekat. što znači da ne moţemo umetnuti direktni objekat izmeĎu.3. (3. i mogu biti: gerund: particip prezenta: imenica: Hunting lions is dangerous. run out of Značenje imati prijateljski odnos sa tolerisati očekivati sa zadovoljstvom iscrpiti (Primeri ) Direktni objekat his wife. Na primer. look forward to you.

The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. It's no use trying to escape. One of life's pleasures is having breakfast in bed. a swimming pool. to be for/against. (ona dobro slika).(3. (on voli brzo hodati). (ne mogu podneti kad se zaglavim u saobraćaju) This site is worth visiting. u sloţenim imenicama: a driving lesson. pred njim moţe stajati atribut: His being nervous is due to his illness. gerund ima istu funkciju kao imenica. posle prijedloga. train-spotting. gerund prošli (having read). Ako posle predloga treba doći glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. do you mind. imamo: gerund sadašnji (surfing). prisustvovanje sastancima).9. Flying is dangerous. to keep on): She always puts off going to dentist. bird-watching. (ovu stranicu vredi posetiti) . can't stand. a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sadašnji (being taught) i prošli (having been taught). to give up. i koristi se: kao subjekat rečenice: Eating people is wrong. moţe stajati u raznim vremenima. to take to. When you are going to give up smoking? (kada ćeš prestati pušiti). (ona dobro slika). doručkovanje u krevetu). Can you sneeze without opening your mouth? (moţeš li kinuti a da ne otvoriš usta). (ne volim čitati knjige). iza njega moţe stajati objekt: I don't like reading books.) Gerund . to put off. pred njim moţe stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. (ona uvek odlaţe odlazak zubaru). it's no use/good.22 - . would you mind i pridjeva "worth" i "busy". Imeničke osobine gerunda su: pred njim moţe stajati predlog: She's good at painting. (Johnova lenost me čini nervoznim). Iako izgleda kao glagol. (jedenje ljudi je pogrešno). (jedna od njegovih duţnosti je (jedna od ţivotnih ugodnosti je kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + predlog/prilog": (to look forward. Glagolske osobine gerunda su: iza njega moţe stajati prilog: He is fond of walking quickly. (nema koristi pokušavati pobeći) I can't stand being stuck in traffic jams. (njegova nervoza je posledica njegove bolesti). posle izraza: can't help. (letenje je opasno).

10. he left the house. i koristi se u sledećim slučajevima: kao deo trajnog oblika glagola: I am working he was singing they have been walking (ja radim) (on je pevao) (oni su šetali). there'll be trouble! (uhvatim li te još jednom kako kradeš moje jabuke. He whistled to himself. Kada jedna radnja sledi odmah iza druge. (čuo sam nekoga kako peva) I can smell something burning! (osetim da nešto gori).23 - . kao pridev: It was an amazing film. da zameni rečenicu ili dio rečenice. (ona je bila u kupovini) He came running towards me. (bio je to neverovatan film) (bio je zatočen unutar kuće u plamenu). biće problema) Ovo nije slučaj sa glagolom find koji ne izraţava emocije: We found some money lying on the ground. Kada se dve radnje dešavaju u isto vreme.(3. od strane iste osobe. moţemo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. sa glagolima catch (uhvatiti) i find (naći) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip. He was trapped inside the burning house. kao u sledećim primerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije (čula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing. They went laughing into the snow. he walked down on the road. od strane iste osobe ili stvari. nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping. They laughed as they went. (došao je trčeći prema meni) She lay looking up at the clouds. Glagol "catch" sa participom prezenta izraţava neku ljutnju ili pretnju: Don't let him catch you reading his letters. koristimo particip prezenta da ih opišemo: They went out into the snow. Whistling to himself. (ne dozvoli da te uhvati kako čitaš njegova pisma) If I catch you stealing my apples again. He walked down on the road. (leţala je gledajući u oblake) Ova tvorba je naročito korisna sa glagolom "to go". Putting on his coat. . (našli smo novca na zemlji) (našli su majku kako sedi u bašti).The Present Participle Prezent particip većine glagola ima oblik osnova+ing. They found their mother sitting in the garden.) Particip prezenta .

npr: on mi je rekao: "pošalji mi knjigu". (= because he felt hungry. Dropping the gun. npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu. i izraţava razlog radnje: Feeling hungry.) Being poor.11.She dropped the gun and put her hands in the air. Ako izveštavamo ono što je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor. Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba poštivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zameniti odgovarajućim prošlim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sadašnje Prosto prošlo Prezent perfekt Davno prošlo Prosto buduće Imperativ Indirektni govor Prosto prošlo Davno prošlo Sloţeno buduće Infinitiv sve reči koje označavaju blizinu moraju se zamijeniti rečima koje označavaju udaljenost.. because. Particip prezenta se moţe koristiti umesto početnih as. he didn't spend much on clothes. (3.. .Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo nečije reči tačno onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor. Knowing that his mother was coming. Direct speech). Indirect Speech or Reported Speech). he went into the kitchen and opened the fridge. she put her hands in the air. he cleaned the flat. since. Indirektan govor se uvodi rečima kao što su: he said he asked we enquired she ordered we believed I replied I answered (on reče) (un upita) (zapitali smo) (ona zapovedi) (verovasmo) (odgovorih) (odgovorih) i sl.24 - .) Direktni i indirektni govor .

" I: They asked me whether I speak Spanish.25 - . upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself. has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before (On reče: "Ja ne razumem ovo pismo") (on reče da ne razume to pismo) D: He said: "I do not understand this letter. (ona reće da će uskoro ponovo doći) ako se u indirektnom govoru saopćava tuĎe pitanje." (Ona reče: "Doći ću uskoro ponovo". when itd. (otac reče svom sinu da se pazi). . (otac reče sinu: "Pazi se"). D: She said: "I am going to come soon again." I: Father told his son to be careful of himself. Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona reče svom bratu: "Šta radiš?") I: She asked her brother what he was doing. TakoĎe.) Klauze . onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti paţnju još i na sledeće: -umesto glagola "say" upotrebićemo glagol "ask". (3. Klauze se dele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses). onda pitanje u indirektnom govoru mora početi sa "if" ili "whether". -ako pitanje ne sadrţi nikakvu upitnu reč (kao što su what.Prema ovim pravilima: am do shall will have. (ona upita svog brata šta radi) D: They asked me: "Do you speak Spanish.Clauses Klauza je grupa reči koja sadrţi vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadrţe vezu subjekat-glagol).12. how. dele se i na: neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses).) I: She said that she was going to come soon again." I: He said that he didn't understand this letter. (upitali su me: "Da li govorite španski?") (upitali su me da li govorim španski) da bi se u indirektnom govoru izrazila zapoved.).

which had been bothering him for years.12. All students who do their work should pass easily. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. who used to be a secretary for the President. figured it out for me. veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test.26 - . korištena je i oznaka tačka-zarez (. who is an engineer. Shakespeare is my other. whom.) da se razdvoje dve klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time. (u ovom slučaju. Dve nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday.Neophodne klauze su ključne za značenje rečenice i ne mogu se izbaciti. oznakom tačka-zarez (. (neophodna i nebitna klauza) (3. Giuseppe said that the plantar wart. (moj brat. dvotačkom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday.): This is one of English classes. Obično se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa. kao rečenica. Većina pridevskih klauza počinje sa: who. (most koji se srušio u zimskoj oluji će koštati milione za popravku) My brother. in fact I am going to the library now. koji je inţenjer.) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno. The book that is on the floor should be returned to the library. can type 132 words a minute. dok zavisne moraju biti udruţene sa nezavisnom klauzom.1. had to be removed. which ili that. but he also got an A+. Nebitne klauze nisu neophodne za značenje rečenice i mogu se izbaciti iz nje. i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamenica. Ponekad se ove reči ne moraju nalaziti u rečenici ali se podrazumevaju. Zavisne klauze mogu biti: pridevske (adjective clauses) priloške (adverb clauses) imeničke (noun clauses) -Pridevske klauze opisuju imenice ili zamenice. jer bi u tom slučaju značenje rečenice bilo promenjeno. je shvatio to za mene) .

-Priloške klauze obično dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gde u rečenici. he wrote a book about what he had done over the years [objekat predloga].27 - . what i whatsoever. Charlie didn't get the job in administration. TakoĎe. whomever. whoever. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. zbog čega su odvojene zarezima od ostatka rečenice. which really surprised his friends. Giuseppe said that the plantar wart. when. we know the cake is done. why. which really surprised his friends. Do you know what he knows [objekat]? In fact. tj. whose. Charlie didn't get the job in administration. mogu počinjati i sa zavisnim veznicima: how.2. gde ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. Oni kaţu zašto. Npr: When the timer rings. . Nakošena (italic) slova čine relativnu nebitnu klauzu. We know the cake is done when the timer rings.12. (U ovoj rečenici podvučene reči čine neophodnu klauzu. that. where. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze. which. relativna zamenica je subjekat glagola i odnosi se na nešto s čim je klauza u vezi. whom. and he didn't even apply for the Dean's position. U relativnoj klauzi. Priloške klauze uvek počinju sa zavisnim veznikom. whether. What he knows [subjekat] is no concern of mine. we'll go downtown. who. s toga neće biti odvojene zarezima. whose. Uvode se relativnim zamjenicama: who.) Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (menjaju) imenice ili zamenice. mogu da dopunjuju. When the movie is over. opisuju celu klauzu ili čak više njih. U rečenici funkcioniraju kao subjekat. Whoever wins the game will play in the tournament. had to be removed. priloške klauze se često mogu pomerati u rečenici. a u ovom slučaju dopunjuje reč "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na više od jedne reči u tekstu. which had been bothering him for years. koji uvodi klauzu i izraţava njenu vezu sa ostatkom rečenice. direktni objekat ili predloški objekat. -Imeničke klauze nisu reči koje dopunjuju druge reči za razliku od prideva i priloga. Za razliku od pridevskih klauza. which. Imenička klauza obično počinje sa: that. (3. Relativna klauza koja dopunjuje celu klauzu ili više njih se naziva rečenična klauza (sentential clause).

ti bi uzeo itd. jer su često elegantne i efikasne u izrazu. Sadašnji kondicional { I should take .28 - . Pogodbene rečenice se takoĎe zovu i kondicionalima.  Prvi kondicional (First Conditional)  Drugi kondicional (Second Conditional)  Treći kondicional (Third Conditional)  Nulti-kondicional (Zero Conditional) . her recruits proved to be hard workers. i izgleda ovako: if If ili posledica 2y=20 if if uslov y=10 uslov posledica y=10 2y=20 To znači ako (if) je odreĎeni uslov zadovoljen. Ovdje će biti obraĎene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. eliptične klauze su tačne ali i korisne. I should have taken . Upitni oblik se gradi inverzijom: should I take? should I have taken? (da li bih uzeo?) (da li bih bio uzeo?) (ne bih uzeo) (ne bih bio uzeo). Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years. jer često (ali ne i uvek) u njima se upotrebljava reč "if". (3.ti bio uzeo itd Prošli kondicional { Odrični oblik se gradi tako što se iza should i would stavi "not": I should not take. U stvari.12.The conditionals Kondicional se gradi od pomoćnog glagola "should" i "would". u smislu da im nedostaje relativna zamenica (zavisna reč) koja inače uvodi takvu klauzu.) Eliptične klauze Eliptične klauze (elliptical clauses) su gramatički nepotpune.3. nulti-kondicional.) Kondicionali .13.uzeo bih you should take . Struktura većine pogodbenih rečenica je veoma jednostavna. i infinitiva bez "to" glagola kojeg menjamo. Sadašnji i prošli kondicional se koriste pri gradnji pogodbenih rečenica. Though [they were] sometimes nervous on the court. a prošli kondicional se gradi sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg menjamo.(3.bio bih uzeo you should have taken . Reči eliptične klauze koje nedostaju se mogu naslutiti iz konteksta i većina čitalaca ne oseća da nešto nedostaje. a ponekad ih nazivamo "if rečenicama". I should not have taken. Sadašnji kondicional se gradi sa should i would i infinitivom prezenta. Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play]. onda (then) će doći do neke posledice.

ostaću kod kuće) If If uslov it rains prosto sadašnje vreme posledica I will stay at home. could or might: If I won a million dollars. zamislite da počne padati kiša. moţeš gledati TV (3. tj. Postoji stvarna mogućnost da će se uslov ispuniti. šanse su jako male da će se uslov ispuniti.realna mogućnost (First conditional: real possibility) Govorimo o budućnosti. it rains tomorrow. kao i kod prvog. Za izraţavanje moguće posledice koristili smo futur. posledica buduće vreme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uslov prosto sadašnje vreme I see her. can ili may umesto will.(3. meĎutim. meĎutim nebo je oblačno i postoji realna mogućnost (real possibility) da će kiša pasti.13. niste kupili loto listić. I will stay at home. Na primer: večeras je izvlačenje brojeva lota. a sadašnji kondicional za izraţavanje eventualne posledice. i onda postoji šansa. Ali moţda ćete kupiti listić do večeras. (da dobijem milion dolara. would you be suprised? she would marry him.1. večeras) (ako budeš danas dobar.29 - .) Drugi kondicional . I could stop working. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. MeĎutim na nebu se javljaju oblaci. jutro je. Ponekad moţemo koristiti: shall. razmišljamo o nekom uslovu u budućnosti.unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala. I would by a car. Razmišljamo o nekom uslovu ili situaciji u budućnosti. If If If If If If uslov prosto prošlo vreme I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery posledica kondicional sadašnji I would be happy. (ako bude padala kiša. umesto glagola would koristimo should. i rezultatu tog uslova. za raziliku od prvog kondicionala. mogao bih prestati raditi) . Šta ćete uraditi? If it rains. kod kuće ste i planirate igrati tenis popodne. ovde ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. Najvaţnije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. i ne postoji nikakva šansa da ćete dobiti novac. na primer: If you are good today. they do not pass the exam. da kod drugog kondicionala koristimo prosto prošlo vrijeme za izraţavanje uslova. Kao što vidite da bi izrazili mogući uslov koristili smo sadašnje prosto vreme (Present Simple Tense). ali je to neverovatna mogućnost.) Prvi kondicional . you can watch TV tonight. jer su izgledi opet jako mali da izvuku vaš listić.nevjerovatna mogućnost (Second conditional . Na primer. buduće vreme Treba primetiti da kiša još nije pala. i njenoj posledici.2.13. Ponekad. Primjetite.

what would you have done? I would have invited her. ako zagrevamo led iznad 0 stepeni on će se početi topiti. I would have told her. could have. ni o sadašnjosti ni o budućnosti. my boss gets angry. već jednostavno pričamo o nekoj općepoznatoj činjenici.13.no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budućnosti. njihov učitelj bi bio tuţan) Da bi smo izrazili uslov u prošlosti koji se nije ostvario koristili smo sloţeno prošlo vreme (past perfect).) Nulti kondicional . Najvaţnije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uslov ima uvek istu posledicu. poput neke opšte poznate činjenice. Da bi izrazili uslov i posljedicu koristimo prosto sadašnje veme. they get hungry.13. Prošle sedmice ste kupili loto listić ali niste dobili . mogao si dobiti) (3. (da si kupio listić lota.sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional . zakasnim na autobus) . dok za izraţavanje posledice koja se neće dogoditi smo koristili kondicional prošli. Vaţno je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o prošlosti. If If If If If If uslov složeno prošlo vreme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posledica kondicional prošli I would have bought a car. meĎutim kod trećeg govorimo o prošlosti. (da nisu poloţili ispit. If If If uslov prosto sadašnje vreme you heat ice posledica prosto sadašnje vreme it melts. Na primer.(3.4. If they had not passed their exam. govorimo o uslovu u prošlosti koji se nije dogodio.) Treći kondicional . (kada ustanem kasno. TakoĎe. If if If If If uslov prosto sadašenje vreme I miss the 8 o'clock bus I am late for work people don't eat posledica prosto sadašnje vreme I am late for work.certainty) Tzv. nulti kondicional koristimo kada je uslov uvek tačan.bez mogućnosti (Third conditional .3.30 - . umesto if moţemo koristiti when: When I get up late I miss by bus. Bitna stvar kod trećeg kondicionala je da ne postoji sada nikakva šansa da se uslov i posledica dogode. their teacher would have been sad. you might have won. Zbog toga ne postoji mogućnost da se uslov ispuni. might have: If you had bought a lottery ticket. Ponekad umesto would have koristimo should have.

14. She was given a nice birthday present.31 - .) Trpno stanje (pasiv) . (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda predlog. I would buy a car.13. takvi koji uz sebe mogu imati objekat. već da se radnja vrši na subjektu: The road has been repaired. Pasiv pokazuje da subjekat ne vrši radnju. procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za poreĎenje. I would have bought a car. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me. Naravno. If I had won a lottery. vreme budućnost budućnost prošlost (3. i ispred njega se stavlja predlog "by": A: Everybody drinks water.5. da se pasivni prezent gradi od prezenta glagola "to be" i participa prošlog glagola koji menjamo.(3. If I won the lottery. P: Water is drunk by everybody. Trpno stanje se upotrebljava mnogo češće u engleskom jeziku nego u našem. If it rains. To znači. aktiv pasiv subjekat Everybody Water glagol drinks is drunk (svi piju vodu) (voda se pije od svih) objekat water by everybody. it melts. A: I wrote this letter. koristi se: kada subjekat koji vrši radnju nije poznat: My car has been stollen.Passive Voice subjekat + pomoćni glagol "to be" + particip prošli glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli. verovatnoća kondicional primer 100% 50% 5% 0% nulti prvi drugi treći If you heat ice. Aktivnu rečenicu moţemo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje. subjekat aktivne rečenice postaje objekat pasivne. tj. (ukraden mi je auto) (dobila je lep poklon za roĎendan) . I will stay at home. (put je popravljen) Pasivni oblici se grade tako što se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip prošli glagola kojeg menjamo.ukratko glavna rečenica buduće vrijeme kondicional sadašnji kondicional prošli prosto sadašnje vrijeme "if" rečenica sadašnje vrijeme prosto buduće vrijeme sloţeno prošlo vrijeme prosto sadašnje vrijeme Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Treći kondicional Nulti kondicional Sledeća tabela daje prikaz kondicionala po verovatnosti ispunjenja uslova.) Kondicionali .

32 - . podrazumeva se) (to se zna) (priča se) Konjugacija pasiva u većini mogućih vremena: infinitiv simple present past future conditional present past future conditional present past future conditional present past future conditional to be called it is called it was called it will be called it would be called it is being called it was being called it will be being called it would be being called it has been called it has been called it will have been called it would have been called it has been being called it had been being called it will have been being called it would have been being called continous perfect simple perfect continous . (Roman "TvrĎava" je napisana od strane Meše Selimovića) The boy was punished by his father. (rečeno mi je da ste se verili) (priča se da je ostavila svog muţa) ako nije potrebno pomenuti vršioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) rečenice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made. (greške se uvek prave) ako je subjekat pasivne rečenice vaţniji od vršioca radnje: The "Tower" was written by Meša Selimović. (Aleksu je njegova sestra negovala za vreme bolesti) Bezlični oblici u našem jeziku kao što su "kaţe se". "razume se".ako se ne ţeli pomenuti vršilac radnje: I have been told that you are engaged. "podrazumeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u trećem licu jednine srednjeg roda: it is understood that is known it is said (razume se. (dečko je kaţnjen od svog oca) Aleksa was attended by his sister during his illness. She was said to have left her husband.

She has grown a foot since she turned nine. koristite prosto buduće vreme. svršeni futur (Future Perfect Tense) U svakom slučaju koristite sadašnje vreme ili prezent perfekt. Da se izrazi prošla radnja. koristite sadašnje prosto vreme.) Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u rečenicama kod kojih je vreme od vitalnog značaja. The President says that he will veto the bill. Vreme u glavnoj rečenici Vreme u zavisnoj rečenici Da se izrazi istovremena radnja. koristite prosto prošlo vreme.1. The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased Most students will have taken sixty credits by the time they graduate. The Deists believed that the universe is like a giant clock.(3. Sadašnje prosto (Simple Present) Da se izrazi radnja koja je počela u trenu u prošlosti i traje do danas. koristite prošlo vreme. . Buduće vreme (Futur) Da izrazite istovremenu radnju koristite sadašnje vreme.) Slaganje vremena . Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect) U svakom slučaju koristite prošlo vreme. Da izrazite radnju koja se desila ranije. koristite present perfect. koristite prosto prošlo vreme. They believe that they have elected the right candidate. I will be so happy if they fix my car today. Primer I am eager to go to the concert because I love the Wallflowers. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated. The crowd had turned nasty before the sheriff returned. She knew she had made the right choice.Sequence of Tenses (3. koristite prezent perfekt.33 - . Da se izrazi radnja u budućnosti koja će se desiti prije radnje u nezavisnoj rečenici. Predbuduće vreme. Da izrazite drugu završenu radnju. I know that I made the right choice. Da izrazite radnju koja će se desiti. Da izrazite opće poznatu činjenicu koristite sadašnje vreme. Prosto prošlo vreme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect.15. I wanted to go home because I missed my parents. You will surely pass this exam if you studied hard.15.

Primeri Working on the fundamentals.34 - .(3. tim je počeo polahko napredovati. ["Would like" opisuje stanje u sadašnjosti. Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive. Participi Vreme participa Prezent participa (Present of Participle. the team slowly began to improve.15. ["eagerness" je sada. radnja se dešava u paralelno.] The fans would like to have seen some improvement this year. [UnapreĎujući osnove. u isto vreme] .] She would have liked to see more veterans returning. to have seen) Da se izrazi radnja koja se desila pre glagola. "to try out" će se desiti posle.) Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vreme infinitiva Uloga infinitiva Primer Coach Espinoza is eager to try out her new drills. to see) Da se izrazi istovremena radnja ili radnja posle glagola. seeing) Uloga participa Da se izrazi radnja koja se dešava u isto vreme kada i glagol.2.] Infinitiv sadašnji (Present Infinitive.] They consider the team to have been coached very well. [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i prošlo vreme "would have liked". [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola consider. "to have seen" opisuje nešto pre tog vremena.

Odrični oblik sadašnjeg vremena pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do". menjaju "y" u "i". pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se menja.morati. Glagoli koji se završavaju na s.16. ought . bez predloga "to": I write (ja pišem) . jer dobija nastavak "-s" ili "-es".] Prepared by last year's experience.biti. I don't write Upitni oblik sadašnjeg vremena pravi se tako pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja. You write (ti pišeš) Do you write? (pišeš li?) . bez prijedloga "to". je posledica glagola u prošlom vremenu "prepared". can. sh i ch obrazuju treće lice nastavkom jednine nastavkom "-es": he dresses. may . ukazuje na vreme pre glagola u prošlom vremenu "devised". the coaching staff devised a master strategy.trebati.1. [Particip prezent perfekta "having experimented". must . Nastavak "-s" za sadašnje vreme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvučnog suglasnika.) Sadašnje prosto vreme .I do not write. ili "z" ako dolazi iza zvučnog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks). to try (to tries). Jedino se treće lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica. Having experimented with several game plans. to have . u trećem licu jednine: to cry (he cries). he reads (hi ri:dz).Particip prošli ili particip prezent perfekta (Past Participle or Present Perfect Participle Da se izrazi radnja koja se dešava pre glagola. osim glagola: to be . the coach knows not to expect too much.Simple Present Tense Sadašnje vreme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvek stavljaju lične zamenice. kad pred tim "y" stoji suglasnik.imati.) Sadašnje vreme (3.35 - .moći. x. he teaches. z. [Radnja izraţena pomoću glagola u prezentu "knows".16.] (3. Glagoli koji se u infinitivu završavaju na "-y".

The sun rises. da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ţive u vodi). I work (ja radim). pre.) Sadašnje trajno vreme . to call . it calls we call you call they call ja zovem ti zoveš on. she.Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking you are speaking he.zvati I call you call he. she.36 - . she. MeĎutim. da označi radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam čas engleskog tri puta sedmično). it call? do we call? do you call? do they call? (3.Sadašnje prosto vreme se upotrebljava: da označi radnju čije trajanje nije odreĎeno: I write (ja pišem). it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking (ja govorim) Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". ponekad moramo malo promeniti reč. one. sada i posle. da označi radnju koja se vrši po navici: I always rise early (uvek ustajem rano). ona zovu I do not call you do not call he.she.2. ono zove mi zovemo vi zovete oni. past present future Jenny trenutno nije prisutna.16. Jenny is not here. past present future Sunce izlazi svaki dan. it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does. ona . he . . verovatno udvostručiti ili izostaviti jedno slovo.

i tada se obično upotrebljavaju prilozi always. izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking Present Continuous Tense (sadašnje trajno vreme) se upotrebljava: da označi radnju koja se vrši u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now. (sada ovo čitate) past present Radnja se dogaĎa sada..naglašeni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostručava: s t o p suglasnik naglašeni vokal suglasnik Izuzetak 1 run stop begin > > > running stopping beginning Ovo pravilo ne vaţi kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open > opening Ako glagol završava na ie. (uvek se ţalite na svoju taštu) .the girl is dancing. radnja se ne mora odvijati tačno sada.. Devojka ..the candle is burning. MeĎutim. future Knjiga . ali se dešavala nešto ranije i moţda će se dešavati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book. constantly.. Sveća . (sada učim engleski) You are reading this now..37 - .Ako se glagol završava na: suglasnik . forever itd: The Sun is rising constantly. menjamo ie u y: Izuzetak 2 lie die Izuzetak 3 > > lying dying Ako glagol završava na vokal + suglasnik + e.the pages are turning. da označi radnju čije je trajanje neprekidno. past present future Ona moţda ne čita knjigu tačno sada. (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law..

doubt.. osećaj kvaliteta broda) John's feeling much better now.. a ne radnju. (vidim Anthony-a u bašti. hear. feel (misliti).glagoli čula (feel.smell) se često koriste sa glagolom 'can': I can see. want.* Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim značenjem. ona jede). obično se ne koriste u trajnom obliku. (večeras ću se naći sa devojkom) Glagoli koji označavaju neko stanje. suppose. njegovo zdravlje se poboljšava). regret. prefer. mind. see. She has three dogs and a cat. cost. taste mišljenje assume. mean. hate. feel. know. weigh ostali look (biti sličan). (mogu videti) itd. measure. hear. recognise. hold. consider. remember.16. .da se izrazi radnja koja je već isplanirana i desiće se u budućnosti: I'm meeting my girlfriend tonight. . fear.3.zvati I'm calling you're calling he. she. to je naša percepcija. she. find (misliti). (Dţon se oseća mnogo bolje sada. notice. tačno vreme dešavanja radnje nije naznačeno. she. Lista glagola koji se većinom koriste u "simple" formi: čula (percepcija) feel*. hope. što znači da smo više zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju.) Složeno sadašnje vreme . it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he. (ona ima tri psa i mačku. be (u većini slučajeva). have (kada znači posedovati) . Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrebiti prošlo vreme (past simple tense). seem. smell. love. (ona večera. it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he. wish merenja contain. dislike. see*. I can see Anthony in the garden. taste. like. planiramo se susresti) to call .Present Perfect Simple Tense pomoćni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Sloţenim sadašnjim vremenom se izraţava povezanost izmeĎu prošlosti i sadašnjosti. think* mentalna stanja forget. npr: This coat feels nice and warm.38 - . imagine. understand emocije/ţelje envy. posedovanje) She's having supper. (ovaj brod je lep i udoban. I'm seeing Anthony later. percepcija) (susrešću Anthony-a kasnije. it calling? are we calling? are you calling? are they calling? (3.

i još uvek ţivim). to call .16. Amerikanci ne koriste sloţeno sadašnje vreme toliko kao Britanci. it has called we have called you have called they have called I haven't called you haven't called he. da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall. dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?". Amerikanci češće upotrebljavaju prošlo vreme umesto sloţenog sadašnjeg vremena. Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?". since.4. and 20 days.zvati I have called (ja sam zvao) you have called he. vaţno je da je auto kupljen. još nije završena).. it hasn't called we haven't called you haven't called they haven't called have I called? have you called? have he. already.). ali je rezultat radnje vaţan: I have buoght a car. she. for: Have you ever been to Serbia? (jeste li ikada bili u Srbijii?). da se izrazi radnja koja je završena u vremenskom periodu koji još traje: I have been to Novi Sad this week. she. često se upotrebljavaju skraćenice: I have been .. Present Perfect Continous Tense koristimo: da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo završila. (ţivim u Sarajevu od 1970-te. (ove nedelje sam putovao u Novi Sad. sedmica da se označi radnja koja je završena nekad u prošlosti.I've been itd.Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odrični oblik se pravi dodavanjem reči "not": I have not been playing. 10 months. past present future !!!!! radnja koja se desila nedavno sad-imamo posledicu - . yet. uz priloge koji označavaju neprekidan razmak vremena: ever.Sloţeno sadašnje vreme se koristi: da se opiše radnja ili stanje koje je počelo u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti: This website has been in existence for 5 years. nije bitno kada). (gosti su upravo ušli u dvoranu). Kada pišemo present continous.39 - .) Nesvršeni perfekt . (ova stranica postoji već. I obično imamo sada imamo neku posledicu: I'm tired because I've been running. I have lived in Sarajevo since 1970. it called? have we called? have you called? have they called? (3. never. (kupio sam auto. she.

dve sedmice.40 - . 7 sedmica. a ako je to razdoblje završeno moramo upotrebiti past simple (preterit). u petak. . a sada se oseća dobro). u ovom slučaju često se koriste for i since: I've been reading for two hours. (nismo pušili. 20 godina. Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous često koristimo "for" i "since". da izrazimo radnju radnju koja je počela u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti. 7. a ni sada ne pušimo). past present future radnja počela u prošlosti nastavlja se u sadašnjosti I've been reading for two hours. (Tara se nije dobro osećala već (Tara se ne oseća dobro već dve sedmice) Since koristimo kada znamo od koje vremenske tačke se odvija radnja: u 9 sati. ali Tara didn't feel well for two weeks. (ne razumete (sada). For koristimo kada pričamo o razdoblju vremena: 5 minuta. for period vremena since od vremenske tačke 20 minutes three days six months a long time ever itd. 6.I'm tired because I've running. jer niste slušali). and now she feels well.15 am Monday January I left school the beginning of time itd. Tara hasn't been feeling well for two weeks. i još uvijek čitam) How long have you been learning English? (koliko dugo učiš engleski? a još ga učiš) We have not been smoking. (čitam već dva sata. Ako to razdoblje seţe do sadašnjeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt. (umoran sam (sada) jer sam trčao) Why is the grass wet? Has it been raining? (zašto je trava vlaţna (sada)? je li padala kiša?) You don't understand because you haven't been listening. januara.

(nije mu se dopao film) (Mary nije otišla na posao prošlog ponedeljka) (ţiveo sam u toj kući kada sam bio mlad) (ona je igrala košarku prošle sedmice) . Tara hasn't been visiting us since March.Past Simple Tense Da bi napravili prošlo svršeno vreme koristimo infinitiv i prošli oblik (preterit) glagola. it has been calling we have been calling we you have been calling they have been calling (3. (učim već tri sata) (gledam TV od 7 sati posle podne) (Tara nas nije posetila od Marta) For se moţe koristiti u svim vremenima.41 - . to call .zvati I have been calling you have been calling you he. she. she.1) Prošlo svršeno vreme .17. Mary did not go to work last Monday.I've been studying for three hours. it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling? - infinitiv preterit past particip - pravilni glagoli work explode like worked exploded liked worked exploded liked Prošli oblik svih glagola završava na -ed. She played basketball last week. Tvorba prošlog svršenog vremena: a) potvrdna rečenica: Past particip nam nije potreban pri graĎenju prošlog vremena. nepravilni glagoli go see sing went saw sang gone seen sung Prošli oblik nepravilnih glagola se ne gradi po nekom pravilu i uči se napamet. b) odrična rečenica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie.) Prošla vremena (3. since se obično koristi samo sa perfect vremenima. she. I have not been calling have not been calling he. it has not been calling have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he.17. subjekat + glavni glagol u prošlom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young. I've been watching TV since 7pm.

he. . (nisam bio u Londonu) Glagol be nema u svim licima isti oblik. . a ne sloţeno sadašnje vreme (present perfect tense).c) upitna rečenica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week. moramo koristiti prosto prošlo vreme. (policajac mi je rekao da sam previše vozio) Kada kaţemo kada ili gde se radnja dogodila. b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vreme u prošlosti bez ikakve veze sa sadašnjošću: We went to school when we were children.worried cry . upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i glagola.zvati I called (ja sam zvao) you called he. she.skipped Krajnje "l" se uvek udvostručava: level .planned skip .called Ako glagol završava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik. he.Was I.were you here? Ako glagol završava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak naglašen vokal. it call? did we call? did you call? did they call? . she. (je si li igrao tenis prošle sedmice) (je li gledao TV prošle sedmice) Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik. (išli smo u školu kada smo bili deca).levelled call . krajnji samoglasnik se udvostručava: plan . she. I. (bio sam u Liverpulu prošle godine). (voleo bih da imam novi kompjuter) d) u zavisnoj rečenici ako je u glavnoj prosto prošlo vreme (slaganje vremena): The policeman told me I drove to much. I did not go to London. taj se "y" mijenja u "i": worry . He did not go to London. to call . (vreme je da se vrate) I wish I had a new computer. itd. she. Did he watch TV last night. it was here. it didn't call we didn't call you didn't call they didn't call did I call? did you call? did he.cried Prosto prošlo vreme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u prošlosti i potpuno završila pa nema nikakve veze sa sadašnjošću: I was in Liverpool last year. c) kada govorimo o stvarima koje ţelimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back. it called we called you called they called I didn't call you didn't call he. she. it here? You were here.42 - . You did not go to London.

njom razgovara o njenoj kćeri)...43 - . Nobody was walking in the streets.The Past Continuous Tense prošlo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola (ona je čitala) (mi smo igrali) She was reading.zvati I was calling you were calling. he. a zatim se nastavlja prošlim vremenom. it calling? were we calling? were you callingg? were they calling? . I was watching TV when you telephoned. odnosno da se pred čitaoce postavi scena priče pisana u prošlom vremenu. (gledao sam TV kada si nazvao) da se izrazi promjena mišljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead. (znao sam da se sa Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obični preterit. she. Bond saw the killer in a telephone box. (divno sam sanjao kada se alarm oglasio). to call . (mislio sam provesti dan na plaţi ali sam odlučio otići na ekskurziju) za dve radnje koje se dešavaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting. It was raining.2.17. We were playing. npr: "James Bond was driving through town. dok njihove majke čavrljale) (deca su se igrala u zavisnoj rečenici umesto nesvršenog prezenta ako je u glavnoj rečenici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter. Obično priča počinje nesvršenim preteritom. The wind was blowing hard.(3.) Prošlo trajno vreme . Odrični oblik se pravi dodavanjem rečice not: She was not reading .She wasn't reading. da se opiše radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga prošla radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. she. it was calling we were calling you were calling they were calling I was not calling you were not calling he. she. Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvršeni preterit se upotrebljava: da se opiše pozadina. it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling was I calling? were you calling? was he.". Suddenly.

it had called we had called you had called they had called I had not called you had not called he. I wish (kamo sreće da). she. past perfectom se izraţava nešto što nije ostvareno u prošlosti: I wish I had met you before. (dobio je glavobolju nakon što je oprao 3) iza izraza: as if (kao da). Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava: 1) da bi se izrazila radnja u prošlosti koja se desila prije neke druge radnje u prošlosti. (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA. U ovom primeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umesto past simple u direktnom.17. (nisam bio gladan. (voz je krenuo u 9 sati. present future I was not hungry.zvati I had called you had called he. Mi smo stigli u 9 i 15.44 - . she. (rekao je da ga je bio vidio kod pozorišta).15 Mi stiţemo u 9 i 15. Voz je bio otišao kada smo mi stigli. takoĎer izraţava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u prošlosti . a upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i pomoćnog glagola.) Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) . We arrived at 9. (kamo sreće da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS. 2) u zavisnim rečenicama uz after: He got a headache after he had washed his hair.The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odričnim rečenicama ubacujemo rečicu not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola. if only (kad bi barem). she. (bili smo otišli pre nego što je on došao) The train left at 9am.3. past Voz odlazi u 9 sati. it had called we had called you had called they had called had I called? had you called? had he.) The train had left when we arrived.(3. kosu). 9 9. The train had left when we arrived. I had just eaten. it called? had we called? had you called? had they called? . upravo sam bio jeo) I didn't know who he was.15am. I had never seen him before.pre neke druge radnje: We had left home before he came. (igrao je košarku kao da je igrao u NBA) to call . (nisam znao ko je on. nisam ga nikad bio video) He said that he had seen him at the theatre.

Futur Simple Tense subjekat + pomoćni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola. a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola. past Ram je počeo sa čekanjem u 9 sati. it had been calling we had been calling you had been calling they had been calling (3. Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se označila radnja koja je trajala u prošlosti prije neke druge prošle radnje: Ram started waiting at 9am. D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night.4.mi ćemo zvati). I had not been calling you had not been calling he. he had been running. U prvom licu jednine i mnoţine umesto glagola will. to call . she. I arrived at 11am.) Nesvršeni pluskvamperfekt .The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl. she. (osetio sam cigarete. 9 11 present future Ja sam stigao u 11 sati.) Buduća vremena (3. Past Perfect Continous se takoĎe upotrebljava u indirektnom govoru umesto trajnog oblika prošlog vremena (past continous tense) u direktnom govoru. it had not been calling we had not been calling you had not been calling they had not been calling had I been calling? had you been calling? had he. glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not. it had been calling? had we been calling? had you been calling? had they been calling? .45 - . trčao je cele večeri) I could smell cigarettes. John was very tired.1. Ram had been waiting for two hours when I arrived. she.zvati I had been calling you had been calling he.17.) Prosto buduće vreme . When I arrived.18. neko je pušio).we shall call (ja ću zvati .(3. (John je bio veoma umoran. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have". meĎutim u modernom engleskom will se više koristi od shall: I shall call .) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night. Ram had been waiting for two hours. somebody had been smoking. moţe se koristiti glagol shall." (Peter reče: "Neki moji prijatelji su igrali karte cele večeri".18.

to call . will + pomoćni g.zvati I will call (ja ću zvati) you will call he. nadu itd.) Složeno buduće vrijeme . odluka. (večeraćemo kada film počne) Take your umbrella.15am.18.TakoĎe se koristi da bi se izrazila namera. she. it will be raining when you return. I hope we will have better luck next day. I expect that he will come tomorrow. it will call we will call you will call they will call (nadam se da ćemo imati više sreće drugi put) (očekujem da će on doći sutra) (pomoći ću joj jer je lepa) I will not call you will not call he. she. it call? will we call? will you call? will they call? (3. Trajno buduće vreme označava radnju koja će trajati izvesno vreme u budućnosti. At 4pm tomorrow.2.) Buduće trajno vreme . will + pomoćni g. have + past particip glavnog glagola Predbuduće vreme izraţava radnju koja će se desiti pre neke druge radnje u budućnosti: The train will leave the station at 9am. When you arrive the rain will have left.zvati I will be calling (ja ću zvati) you will be calling he. I will be playing tennis at 10am tomorrow. be + present participle glavnog glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not izmeĎu glagola will i be. she.Futur Perfect Tense subjekat + pomoćni g. it will be calling we will be calling you will be calling they will be calling I won't be calling you won't be calling he.Prosto buduće vreme se upotrebljava da bi označila radnja koja će se desiti u budućnosti. past present future 4pm U 4 sata biću usred posla. Voz će otići kada vi stignete. naš slušalac obično zna ili razume u koje vreme se radnja odvija. Kada koristimo buduće trajno vreme. it be calling? will we be calling? will you be calling? will they be calling? (3. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will. it will not call we will not call you will not call they will not call will I call? will you call? will he. pretnja ili obećanje. I will help her because she is beautiful.46 - . (igraću tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts. it won't be calling we won't be calling you won't be calling they won't be calling will I be calling? will you be calling? will he. (Voz dolazi u stanicu u 9 sati. Vi stiţete u stanicu u 9 i 15.Futur Continuous Tense subjekat + pomoćni g.18. padaće kiša kada se budeš vraćao) to call . You will arrive at the station at 9. (uzmi kišobran.) . she.3. Prostobuduće vreme se naročito često upotrebljava posle glagola koji označavaju očekivanje. I will be working. she. she.

The train will have left when you arrive. past present future

Voz odlazi u 9 sati. 9 9.15 Vi stiţete u 9 i 15. Ovo vreme takoĎer izraţava i radnju koja će se desiti i završiti do odreĎenog vremena u budućnosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock. to call - zvati I will have called (budem bio zvao) you will have called he, she, it will have called we will have called you will have called they will have called (Oni će napustiti parlament do 12 sati.)

I will not have called you will not have called he, she, it will not have called we will not have called you will not have called they will not have called

will I have called? will you have called? will he, she, it have called? will we have called? will you have called? will they have called?

(3.18.4.) Futur Perfect Continuous subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu will i have, a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola will. Kada koristimo predbuduće trajno vreme obično saţimamo (contract) subjekat i pomoćni glagol will: I will - I'll you will - you'll itd. Kod odričnih rečenica saţimamo glagol will i rečicu not: I will not - I won't you will not - you won't itd. Predbuduće trajno vreme izraţava radnju koja traje odreĎeni period vremena do jedne druge buduće radnje ili oznake budućeg vremena kada ova prva radnja još traje. Drugim rečima izraţava radnju koja će trajati do odreĎenog budućeg vremena ili trenutka u budućnosti, a ne u nekom odreĎenom trenutku u budućnosti: At 20 o'clock in the evening, I will have been working ten hours. (do 20 sati uveče ja ću imati za sobom već 10 sati rada). Znači radnja počinje u 10 sati pre podne, traje deset sati, sve do 20 sati uveče kada još traje. He will be tired when he arrives. He will have been travelling for 24 hours. (Biće umoran kada stigne. Putovaće već 24 sata.)

- 47 -

to call - zvati I will have been calling you will have been calling he, she, it will have been calling we will have been calling you will have been calling they will have been calling I will not have been calling you will not have been calling will I have been calling? will you have been calling? he, she, it will not have been calling will he, she, it have been calling? we will not have been calling will we have been calling? you will not have been calling will you have been calling? they will not have been calling will they have been calling?

(4.) Imenice - Nouns Imenice su reči kojima nešto imenujemo. Npr: man town happiness love

(čovek), (grad), (sreća), (ljubav) itd.

Imenice delmo na nekoliko vrsta. One mogu biti: opšte imenice (common nouns), sluţe za imenovanje svih bića ili stvari iste vrste. boy (dečak), computer (računar), eye (oko) itd; vlastite imenice (proper nouns), sluţe za imenovanje pojedinačnih bića, mesta itd. Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver itd; zbirne imenice (collective nouns), sluţe za označavanje skupa ili mnoštva u jednini. team (momčad), sugar (šećer), flock (jato), army (vojska) itd; gradivne imenice (material nouns), sluţe označavanje tvari ili materija. lead (olovo), milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd. apstraktne imenice (abstract nouns), označuju nešto nestvarno, neko svojstvo ili stanje. fear (strah), health (zdravlje), thirst (ţeĎ) itd. TakoĎer, imenice delimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns). Mnoţinu grade samo opšte imenice. One obično označavaju nešto što se moţe brojati, pa ih zovemo brojnim imenicama: two girls (dve devojke), three months (tri meseca) itd. Gradivne i apstraktne imenice, uzete u općem smislu, se ne mogu brojati. One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mnoţini: silver (srebro), thirst (ţeĎ), air (zrak) itd. Rod imenica - Gender of Nouns Mnoţina imenica - Plural of Nouns Padeţi imenica - Cases of Nouns (4.1.) Rod imenica - Gender of Nouns Opšto pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramatički već se odreĎuje prema polu, tj. prirodan je. Imena muških bića muškog su roda (masculine), imena ţenskih lica ţenskog su roda (feminine) i imena ţivih bića gde rod nije izričito podvučen srednjeg su roda (neuter).

- 48 -

Kod ţivih bića rod razlikujemo na više načina: - postoje različiti izrazi za muški i ţenski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander - girl - mother - sister - daughter - aunt - niece - queen - nun - mare - hen - duck - goose dečak otac brat sin ujak nećak kralj kaluĎer konj petao patak gusak - devojčica - majka - sestra - kći - tetka - nećaka - kraljica - kaluĎerica - kobila - kokoška - patka - guska

- dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion hero - abbess - actress - countess - duchess - empress - poetess - princess - negress - heiress - sorceress - lioness - heroine opat glumac grof vojvoda car pesnik princ crnac naslednik čarobnjak lav heroj - opatica - glumica - grofica - vojvotkinja - carica - pesnikinja - princeza - crnkinja - naslednica - čarobnica - lavica - heroina

- obrazuju se sloţenice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord - maid-servant - hen-sparrow - cow-calf - female-elephant - landlady sluga vrabac junac slon gazda - sluškinja - vrabica - junica - slonica - gazdarica

Mnoge imenice imaju isti oblik i u ţenskom i u muškom rodu: pupil friend teacher cousin (učenik, učenica) (prijatelj, prijateljica) (učitelj, učiteljica) (roĎak, rodica)

Ponekad da bismo označili rod ovih imenica dodajemo ove reči: gentleman, lady, male, female, man, woman: lady-teacher (učiteljica).

- 49 -

Od općeg pravila postoje sledeći izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg već muškog roda; "cat" je ţenskog roda; "child" moţe biti sva tri roda; imenice: boat, ship, streamer, man-of-war, vessel nisu srednjeg već ţenskog roda i označavaju se sa she; ţenskog roda su: imena drţava i zemalja; neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory, liberty, mercy grace, virtue; ţenskog roda su i nature, earth i moon; imenice koje izraţavaju jaka osećanja muškog su roda: love, anger, despair, fear; muškog roda su takoĎer i: sun, death, time; ptice, ribe, insekti su obično srednjeg roda; U basnama ţivotinje su personificirane pa su uvek ţenskog ili muškog roda.

(4.2.) Množina imenica - Plural of Nouns Opšta pravila: mnoţina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". Ovo se "s" izgovarakao naše "z" izuzev kada dolazi posle tvrdih suglasnika. Primjeri: book face - books - faces (knjiga - knjige) (lice - lica)

Imenice koje se zavšavaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es", koji se izgovara iz: class - classes bush - bushes bench - benches razred - razredi grm - grmlje klupa - klupe

Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi posle suglasnika: hero - heroes potato - potatoes negro - negroes heroj - heroji krompir - krompiri crnac - crnci

Izuzeci od ovog pravila su: piano - pianos canto - cantos octavo - octavos klavir - klaviri spev - spevovi oktava - oktave

Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mnoţini samo nastavak "-e": cuckoo - cuckoos kukavica - kukavice

- 50 -

toys dan dečak igračka .svirale .children vo dete .grebeni Neke imenice imaju u mnoţini nastavak "-en": ox child .roofs .deca Neke imenice obrazuju mnoţinu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman ali: Roman Norman German .telad .wives polovina tele noţ supruga .zemlje .polovine .days .Imenice na "y" poslije suglasnika menjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy .štabovi .ljudi .men .cliffs krov patuljak poglavica greben .Romans .poglavice .dečaci .struje Imenice koje zavšavaju na "-oof".Englezi .supruge Izuzeci od ovog pravila su: strife fife staff gulf .ţene .volovi .priče Imenice na "f" i "fe" menjaju "f" u "v" i dobijaju u mnoţini nastavak "-es": half calf knife wife .krovovi .51 - .gulfs borba svirala štab struja .borbe .staffs .Rimljani .stories zemlja dama priča .Normans .dwarfs .knives .dame .noţevi .Nemci .calves .zubi .Germans Rimljanin Norman Nemac .dani .Normani . "-ief".halves .igračke .strifes . "-ff" ne menjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff .boys .chiefs .oxen .fifes .sportsmen čovek ţena zub Englez sportista .teeth .sportisti .patuljci .countries .women .ladies .Englishmen .

tj. Ako je sloţenica sastavljena bez imenica. oaze) Sloţenice obrazuju mnoţinu tako da se nastavak za mnoţinu doda glavnoj reči od koje je sloţenica sastavljena.clothes (braća po krvi) (braća u crkvenoj organizaciji. nezaboravci) Neke sloţenice dobijaju obeleţje mnoţine uz oba dela reči: manservant . onda nastavak za mnoţiniu dobija poslednja reč: looker-on . od reči koja nosi smisao.52 - .lookers-on pick-pocket .oases (poluprečnik.menservants (sluga. oruţje) (knjiţevnost) (šestar) (donje gaće) . poluprečnici) (oaza.cloths . dţeparoši) (nezaboravak (cveće).Neke imenice imaju dva oblika u mnoţini sa različitim značenjem: brother .brothers . gledaoci) (dţeparoš. sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savet) (nameštaj) (obaveštenje) (napredak) Ako je potrebno izraziti mnoţiniu.pick-pockets forget-me-not .forget-me-nots (gledalac.brethren . društvu) (štof) (odelo) cloth Latinske imenice na "-us" i "-um" te grčke na "-on" i "-is" imaju u mnoţini obično svoj latinski odnosno grčki nastavak: radius . onda se upotrebi neka reč u mnoţini: two pieces of furniture (dva komada nameštaja) Neke su imenice po svom obliku u jednini. a imaju značenje mnoţine: people mankind cattle (ljudi) (čovečanstvo) (stoka) Imenica "news" (vest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mnoţini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vesti) (na ovaj način) Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mnoţini: cards contents poltics mathematics (karte) (sadrţina) (politika) (matematika) Neke imenice imaju u mnoţini drugačije značenje nego u jednini: arm letter compass drawer (ruka) (slovo) (kompas) (fioka) arms letters compasses drawers (ruke.radii oasis .

53 - . Ovaj padeţ se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. And we asked the teacher. Some teachers had books.Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam padeţa kao i u našem jeziku: Primjer: Jednina: 1. teacher's book (učiteljeva knjiga). Peti padeţ izraţava se imenicom bez člana. After the conversation with the teachers. We know more about the teacher. je li vaša knjiga velika?) (poslije našeg razgovora sa učiteljem) (znamo više o učitelju) (neki učitelji imali su knjige) (knjige tih učitelja su bile velike) (knjige učitelja su uvijek velike) (otišli smo učiteljima) (i zapitali smo učitelje) (učitelji. The books of the techers were big. koji se još zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). a nastavak se izgovara kao "z": Burn's works (Burnsova dela) . And we asked the teachers. pad.(4. 3.Genitive U engleskom jeziku drugi padeţ se moţe izraziti na više načina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomoću prijedloga "of": the book of the teacher (učiteljeva knjiga). pad. 2. pad. Teacher. 5. treći padeţ pomoću predloga "to". Drugi padeţ . onda dodajemo samo apostrof. The book of the teacher was big. pomoću predloga (drugi padeţ pomoću predloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv. a "s" iza bezvučnih suglasnika. pad. pad. 2. 4. 6. 3.) Padeži imenica . A teacher had a book. pad. pad. mnoţina: 1. 7. 4. pad. U jednini se dodaje -'s teacher's book Peter's toy boy's eyes (učiteljeva knjiga) (Peterova igračka) (dečakove oči) Ako se osobna imenica završava na -s. 7. pad. is your book big? 6. pad. pad. Saksonskim genitivom (Saxon genitive). 5. (neki učitelj je imao knjigu) (knjiga tog učitelja bila je velika) (otišli smo učitelju) (i zapitali smo učitelja) (učitelju. We went to the teachers. sedmi padeţ pomoći predloga "about"). After our conversation with the teacher. jesu li vaše knjige velike) (poslije razgovora sa učiteljima) (znamo više o učiteljima) Prema tome. pad. Teachers. šesti pomoću predloga "with".3. are your books big. The teacher's books are always big. pad. padeţi se odreĎuju prema mestu u rečenici (prvi i četvrti). Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvučnih suglasnika i samoglasnika. We know more about the teachers. We went to the teacher. pad.

superlative. the same. Croatian. Dţejmsa) (radi Doris) (sestra mog gazde). Serbian.. their. dodaje se samo apostrof: for goodness' sake for conscience' sake (za Boţju volju) (radi smirenja savesti).. obrazuje se pomoću reči "less.Comparasion Pridevi imaju tri stepena poreĎenja:    prvi stupanj drugi stupanj treći stupanj .) Pridevi . the order. that. onda ona ima nastavak -'s: the children's toys the mice's legs woman's right (5. any. ni broj ni padeţ.as" i pozitiva prideva. Pridevi se dijele na: lične (proper). kojim se izraţava umanjenost. few.jednakost .) PoreĎenje prideva . Italian. koji se pišu velikim slovom: Bosnian. Pridev obično stoji ispred imenice. which. its. another. your. (5.Adjectives Pridev je u engleskom jeziku nepromenljiva reč.nadmoćnost . opisne (descriptive): young. pokazne (demonstrative): the this. certain. Osobne imenice mogu se završavati na -s. (on je manje bogat od svog brata) . pa se prema tome pridevom ne moţe izraziti ni rod. He is as strong as a horse. U mnoţini koja se završava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives (ţene moje braće). green. younder.1.comparative .positive .. količinske (quantitative): some. beautiful. our. every. upitne (interrogative): what.. (dečije igračke) (mišije noge) (ţenska prava).54 - . these. James's Square for Doris's sake my boss's sister Sloţenice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (posle odlaska moje tašte).nejednakost . neodreĎene (indefinite): a. all. (jak je kao konj) Komparativ. (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj).Ako se imenica završava na -s ili -ce kao i ispred reči "sake". deobne (distributive): each. either. those. an. her. (trg Sv. one. German. his. He is as rich as his friend.then": He is less rich than his brother. prisvojne (possessive): my. such. much. pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St. Jednakost se izraţava pomoću reči "as. English. enough. Ako se imenica ne završava na -s u mnoţini. neither.

superlativ. Germanskim načinom poreĎenja porede se još i dvosloţni pridevi koji se završavaju na "-y".finer . the more just the most right. Na ovaj način porede se svi jednosloţni predevi . the prettiest. Ako umesto prideva stoji prilog vremena sadašnjeg koji ima ulogu prideva. more right. to je ponajviše tačno). Ako se pridev završava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se menja u "i": pretty . moţe biti: relativni. "-ow". prettier. Ako se pridev završava muklim "e".the fattest (debeo).the biggest (velik). the politest. kao i pridev koji imaju naglasak na drugom slogu: pretty.the finest (lijep).2.grayer . Ako je pridjev višesloţan. i obrazuje se: kod jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend. na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r". a ne suglasnika).prettie ali gray . kod višesloţnih prideva dodavanjem nastavka "more" ispred prideva: He is more independent than his brother. "-er" ili na slogovno "l".Komparativom se izraţava uvećanost. narrower. politer.sa izuzetkom sledećih: just. odnosno "st": fine .55 - . the cleverest the simpliest. polite. Treći stepen. umesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you.the grayest (jer "y" dolazi posle samoglasnika. simple.fatter . apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. "sve više i više" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uvećanje: stronger and stronger (sve jači i jači). taj se suglasnik udvostručuje: fat . big . right. kada je poreĎenje izraţeno pridevom na najvišem ili najniţem stepenu. clever. (on je samostalniji od svog brata). ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve više omrznutiji). the narrowest. narrow. . (on je bogatiji od svog brata). (5.bigger . (veoma sam vam zahvalan).the prettiest (drag). PoreĎenje prideva pomoću nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko poreĎenje. cleverer. On se pravi kod: -jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva kojima prethodi član the i dodaje im se nastavak "-est": he is the richest (on je najbogatiji). simplier. -višesloţnih prideva kojima prethode reči "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji).) Pravopisna pravila pri poreĎenju Ako se pridev završava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik. more just. . (to je veoma tačno.

mnogi dvosloţni pridevi mogu se porediti na oba načina. under (ispod) i dr.) Predlozi . the most beautiful. Takvi su pridevi: common. behind (iza). I never saw a worse looking man. the most learned. pri).Irregular comparasion Nepravilno se porede sledeći pridevi: Positive good (dobar) bad (loš) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse Superlative the best the worst more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu) the most the least the latest (najnoviji) the last (poslednji) the nearest (najbliţi) the next (sledeći. learned. kod. more learned. in front of (ispred). into (u). more famous. cruel. through (pomoću). above (iznad). Predlozi se dele na: a) predloge za mesto: at (u. before (ispred). c) predlozi za očuvanje porekla.PoreĎenje koje se dobiva dodavanjem reči "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred prideva naziva se romansko poreĎenje. (nikad nisam video brţeg jedrenjaka) (nikad nisam video čoveka koji lošije izgleda) (6.) Nepravilna komparacija prideva . on (u) i dr. pleasant. ka.Prepositions Predlozi u engleskom jeziku imaju posebnu vaţnost jer padeţi nemaju svoje nastavke. quiet. more beautiful. to (u. handsome itd. cilja: from (od). after (posle). beautiful. b) predlozi za vreme: before (pre). uzroka. the most famous. on (na). between (izmeĎu). kao i pridjevi koji se zavšavaju na "-ed" i "-ing": famous. (5.56 - . prema). by (od). in (u). towards (prema).3. do) the oldest the eldest the farthest the furthest Komparativ i superlativ sloţenih prideva: kada sloţeni pridevi počinju jednosloţni pridevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednosloţni pridev: I never saw a faster sailing ship. na. . cheerful. since (od). Ovim načinom porede se svi višesloţni pridevi koji imaju naglasak na prvom slogu.

throughout (skroz). Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog. a ako to ţelimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica. in (u).57 - .where did you came from? whom did you get this book from? I translated this from English into Serbian to .he came into the room I put the money into my pocket about . subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate predlog on in for under to to before "imenica" the table. with (s. zamjenice (you. working. Edin. Posle predloga uvek sledi "imenica".d) predlozi za sredstva: by (od. Predlozi mogu biti sloţeni. Japan. tj.the family is at dinner she is at the dressmaker's he is standing at the door in . a nikad glagol.I get into my office every morning we went to see him I want to tell you the truth at . within (u). Pošto posle predloga ne moţe ići glagol.he is a friend of mine what are you thinking of? from . pomoću). Mary). coming . English people. your blue book). house. your blue book. Zagreb. love).I live in Kragujevac my money is in my pocket I'll be back in a minute into . lične imenice (Sarajevo. sastavljeni su od više reči: into (u). Beograd. grupne imenice (my first job. gerund (swimming).what are you talking about? she walked about the house it's about seven o'clock I was about to go home when she came (on je moj prijatelj) (o čemu mislite?) (odakle ste?) (od koga ste dobili ovu knjigu) (preveo sam to sa engleskog na srpski) (svako jutro idem u kancelariju) (pošli smo da ga posetimo) (ţelim da vam kaţem istinu) (porodica ruča) (ona je kod krojačice) (on stoji kod vrata) (ţivim u kragujevcu) (moj novac je u dţepu) (vraćam se za minut) (ušao je u sobu) (stavio sam novac u dţep) (o čemu pričate) (hodala je po kući) (oko sedam je sati) (upravo sam htio da odem kad je ona došla) since . him. sa). upon (na). Upotreba nekih glavnih predloga: of . outside (napolju). you. money. without (bez).I haven't seen you since last Friday (nisam vas video od prošlog petka) . us).

I haven't seen you for ages I waited for an hour I did it for you (nisam vas video od odavno) (čekao sam jedan sat) (to sam za vas učinio) except .what is between you and her (šta je izmeĎu tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izmeĎu reči i dela) among . predloţne fraze (prepositional frases): in spite of in front of according to because of on account of by means of There was a pool in front of his house.there was no one at the conference except the president (niko sem predsednika nije bio na konferenciji) between .will you take me with you the proposal was approved with great majority I cannot remain with him any longer he cut himself with a knife (naći ćete (stajala je pred vratima i čekala) (doĎi prie osam) (to ne mogu da shvatim) (njegova kuća se nalazi iznad ovog puta) (bit ću usamljen bez vas) (otišla je bez zbogom) (prišli su kući) (čekat ću dok oni doĎu) (sve do sada sam vas čekao) (hoćete li me povesti sa sobom) (predlog je prihvaćen velikom većinom) (ne mogu više ostati s njim) (posekao se noţem) (šta ste učinili u vezi sa ovim regarding .you will find some interesting girls among this students interesantne devojke meĎu ovim studentkinjama) before . (7.I shall wait until day come till .what have you done regarding this report? izveštajem) Pored ovih predloga u engleskom jeziku imamo i tzv. She never smokes. uz pridev: He is really handsome.she stood before the door waiting came before eight o'clock beyond . prideve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly.Adverbs Prilozi su reči koje pobliţe označavaju glagole.for .58 - .I have been waiting for you till now with .this is beyond my understanding his house stands beyond that road without . This is not truth in spite of what he has said.I shall be lonely without you she left without saying good-bye towards . (John priča glasno) (ona nikad ne puši) (uprkos) (ispred) (prema) (zbog) (radi) (pomoću) (pred njegovom kućom se nalazio bazen) (to nije istina uprkos tome što je on rekao) (on je stvarno zgodan) (ona je manje lepa nego njena sestra) . She is less beautifull than her sister.) Prilozi .they came to the house until .

.most beautifully (lepo . There is truly quietly. up (gore) i dr.beautifully (lep . quickly (brzo). down (dole).duţe. as (kao). izvedene i sloţene.uz prilog: She drives incredibly slowly.badly (loš .more beautifully . . loud (glasno). quietly (mirno). (očito. soon (uskoro). jednosloţni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er". truly (zaista). at present (sada). Prosti prilozi su: now (sada). priloge za količinu: more (više).. Sloţeni prilozi su: a great deal (mnogo). pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije. less (manje) i dr.). beautifully . a za superlativ reč "most". many (mnogi). at least (bar). kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj način što se za komparativ ispred priloga dodaje reč "more". far (daleko). I can't know everything.. Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od prideva nastavkom "ly": beautiful . happily (srećno) i dr. oni mogu: izmeniti smisao rečenice: Obviously.. seldom (retko). enough (dovoljno). often (često).lepše. (ona vozi nevjerovatno sporo) (tamo je zaista ) MeĎutim.longest (dugo . late (kasno) i dr. Po svom značenju prilozi se dele na: priloge za vreme: always (uvek). ever (ikad). znati) izmeniti predloţnu frazu: It's immediately inside the door.longer .loše) itd. no more (ne više). sometimes (ponekad). never (nikad). most (najviše). there (tamo). at last (najzad) itd. why (zašto). usefully (korisno). quite (sasvim) i dr. (7. prilozi stupnja: very (vrlo). so (tako). in (u). a superlativ nastavkom "est": long . Prilozi za način se obično tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev.lepo) bad . hardly (jedva). too (previše). little (malo). out (iz).). then (tada). priloge za način: how (kako).59 - . fast (brzo). ne mogu sve (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dele na: proste.1.) PoreĎenje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stepen poreĎenja na sledeće načine: dvosloţni i višesloţni prilozi. priloge za mesto: here (ovde). right (pravo) i dr. early (rano). near (blizu).

to draw near . Prilog moţe imati tri poloţaja u rečenici: na početku (pre subjekta): Now we will study adverbs.nearer .to charge high .farthest. U engleskom jeziku ima više prideva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap dear fair false hard high loud low near right short wide (jeftin) (drag.to speak loud .) Uzvici .Interjections Uzvici mogu izraţavati: čuĎenje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha. last Inače.to sing right .to play false .farther.to speak loud .nearly (jedva).later .to stop short .less . skup) (lep.ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! . next . oni često menjaju smisao: hard near (teţak.to copy fair .nearest. u sredini (izmeĎu subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs. u poreĎenju priloga vaţe sva ostala pravila koja se primenjuju i na prideve.60 - .least . (skoro).most .to buy dear . naporan) (blizak) .best .worse . (sada ćemo učiti priloge) (mi često učimo priloge) (mi paţljivo učimo priloge) (8. furthest .to work hard .Nepravilno se porede sledeći prilozi: well badly much little near far late (dobro) (loše) (mnogo) (malo) (blizu) (daleko) (kasno) .better .worst .to sell cheap . na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully. pravilan) (laţan) (teţak) (visok) (glasan) (nizak) (blizak) (prav) (kratak) (širok) .latest.hardly .wide open (prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati čisto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke ciene) (govoriti glasno) (govoriti ) (pribliţiti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) (široko otvoren) Napomena: kada ovi prilozi dobiju priloški nastavak "ly". further .more .

zavisne (subordinative): that (da). though (iako) i dr. (ili vi ili vaš brat morate ići) neither. hear! what's the matter! pretnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro).You may keep this book as long as you want. Glavni veznici i njihova upotreba: before .) Zamenice .I am not going to do this unless it is necessary.61 - .Possessive pronouns Povratne zamenice . (ne volim to jer je isuviše zamorno) (10.I have read as much I had time.Both you and I think so.Either you or your brother must go.and ..We all waited until the rain stopped. (odavno se nismo videli) until.Relative pronouns Deobne zamenice . (čitao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) .Distributive pronouns NeodreĎene zamenice. but (ali).or .We saw him before he left his office.Conjunctions Prema funkciji u rečenici veznici se dele na: dopunske (coordinative): and (i). (neću to da uradim ako nije potrebno) in order to .Pronouns U engleskom jeziku zamenice se dele na: Lične zamenice .I don't know whether to go or not.As soon as he came we called his father.Reflexive pronouns Pokazne zamenice . yet (ipak) i dr.Personal pronouns Prisvojne zamenice . (moţete zadrţati ovu knjigu koliko god ţelite) either.. (on je to učinio onako kako je on mogao) as long as .He knows that I was right.He did it as well as he could..Interrogative pronouns Relativne zamenice . when (kada).) Veznici . or (ili). (čim je došao pozvali smo njegovog oca) as well as . (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether .Indefinite pronouns .He came in order to hear news. (došao je da bi čuo vest) as much as .. although he wouldn't admit it. if (ako). (oboje mislimo tako) unless ..I don't like it because it's too tiresome.Demonstrative pronouns Upitne zamenice . (svi smo čekali dok kiša nije prestala) as soon as . (videli smo ga pre nego što je napustio ured) since .obraćanje paţnje: behold! lo! see! holla! help! hark! (čuj) hold! I say! attention! wait! come on! hear.nor .. good-afternoon! (dobar dan) good-evening! goodnight! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo) (9. till . (ne znam da li da idem ili ne) because . (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both.Neither he or his sister knew this lesson.It was a long time since we met.

I said to him nothing.she. he. to sell (prodati). isn't it? (hladan je dan.Me (ko je tamo? -Ja) (ko govori?) Četvrti padeţ lične zamenice se takoĎer upotrebljava umesto prvog padeţa u poreĎenju iza reči "than": He is taller than me. to bring (doneti). with me. to send (poslati). you (vi) i they (oni-one-ona) u mnoţini. i us (nas).it (on-ona-ono) u jednini. (izgleda mi da ćemo imati kišu) Zamenica "it" se takoĎer moţe upotrebiti da se uvede subjekat rečenice: It was not difficult to understand him. koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day. Posle glagola: to tell (reći). you (ti). to you. It is only my brother who is here in time.Personal Pronouns Lične zamenice imaju dva oblika: a) u prvom padeţu: I (ja). zar ne) It seems to me that we shall have rain. you (vas). Drugi padeţ kod ličnih imenica pravi se pomoću predloga "of". him. to me. Kad upotrebimo zamenicu "we". (nećemo traţiti od vas da idete) (kaţu da je nesretan slučaj bio neizbeţan) U običnom govoru se u ovakvim slučajevima moţe upotrijebiti i zamenica "you": You are not supposed to know everything. Who is speaking? .) Lične zamenice .1. ali ako dolazi posle objekta predlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book. to throw (baciti). a kad upotrebimo zamenicu "they". I gave the book to him . we (mi).62 - . to write (pisati). (nisam mu ništa rekao) (nisam mu ništa rekao) Četvrti padeţ lične zamenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padeţa u običnom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me. b) u četvrtom padeţu: me (mene). (dao sam mu knjigu) (dao sam mu knjigu). bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him. (viši je od mene) Zamenica "it" moţe se upotrebiti i kao bezlična zamenica. (nije bilo teško razumjeti ga) (samo je moj brat došao na vrijeme) Zamenice "we" i "they" se često upotrebljavaju kao neodreĎene zamenice i imaju značenje neodreĎene zamenice "one".(10. Kod glagola "to say" (reći) predlog "to" se mora pisati. to give (dati). They say that the accident was inevitable. you (tebe). with you. to read (čitati) i još nekih. uključujemo lice koje govori. of you. predlog "to" se izostavlja ako dolazi pre objekta. U tom slučaju prevode se sa ljudi (uopće).her. (ne moţe se pretpostaviti da sve znate) . them (njih) u mnoţini. treći pomoću "to" i šesti pomoću with s oblikom četvrtog padeţa: of me. onda ne uključujemo: We are not going to ask you to go.it (njega-nju-njega) u jednini.

pris.(10. ours (naš.e). (lično on je učinio to herojsko djelo).a. Prisvojne zamenice sluţe za odgovor na pitanje čiji. ili u (što se mene tiče).63 - .a. ti lično). itself (ono samo) za jedninu. zamenica. upotrijebiti "my own": This book is my own. . pridev. bez ičije pomoći). (čiji je ovo šešir? moj je) Prisvojne zamenice upotrebljavaju se takoĎer u naročitim izrazima koji prave dvostruki padeţ: a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamenica ţeli naglasiti. moţe se umesto prisvojne zamjenice "mine".e). themselves (oni sami) za mnoţinu.Reflexive Pronouns Povratne zamenice su: myself (ja sam. ourselves (mi sami).e).2. čije: Whose hat is this? It is mine.e). (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridevi upotrebljavaju samo uz imenice. theirs (njihov.) Povratne zamjenice . čija. Zamenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u rečenici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed. lično ja). yourselves (vi sami). yours (tvoj. herself (ona sama).prisv.) Prisvojne zamenice .3. "One's self" ili "oneself" je neodreĎeni oblik i upotrebljava se kad je objekat u rečenici "one" ili kad je glagol u rečenici bezličan: to wash one's face (oprati nečije lice). its (njegov) u jednini. to dress one's self (obući se) Povratna zamenica moţe se upotrebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself izrazu: as for myself (sam sam to učinio.a. his (njegov). yours (vaš. yourself (ti sam. .a.Possessive Pronouns Prisvojne zamenice su: mine (moj. prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own and where is yours (ovo je moja knjiga) (a gdje je vaša) .e) u mnoţini. (10. himself (on sam).a. hers (njen).

pad. one i ones. to whom 4. ova) za bliţe predmete ili lica u mnoţini. pad. Such i the same imaju isti oblik u mnoţini: Such is my opinion.) Upitne zamenice . Promena zamenice "who": 1. which 5. with what (šta) (čega) (čemu) (šta) (čime) Promena zamenice "which": 1. pad.5. which 2. ova. pad. with which (koji) (kojega) (kojemu) (kojega) (s kojim) "What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want (šta hoćete).Demonstrative pronouns Pokazne zamenice su: this (ovaj. ovo) za bliţe predmete ili lica u jednini. such are his words. pad. Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom značenju: This is not true. o) i the same (isti). ona. pad. to which 4. pad. . ono) za dalje predmete u mnoţini. what 2.4. what i which. ove. whose 3. of what 3. who 2. raniji).Interrogative Pronouns Upitne zamenice su: who. what is this made of (od čega je ovo napravljeno). pad. pad. whom 5. that (onaj. pad. these (ovi. pad. what 5. pad. the former (preĎašnji.64 - . with whom (ko) (čiji. kojega) (kome) (koga) (s kim) Promena zamenice "what": 1. (to nije istina).) Pokazne zamjenice .(10. of which 3. the latter (zadnji. dalji po redu). the same to you (takvo je moje mišljenje. (10. pad. to what 4. pad. zatim such (takav. pad. a. takve su njegove reči) (takoĎer i vama). Zamjenica "the same" moţe se pojačati sa "the very same" (baš taj isti).

"Which" se odnosi na stvari i na ţivotinje: the house in which I live is in small street "Which" se moţe odnositi i na celu rečenicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima što je bilo vrlo zabavno). (koje je boje vaša torba). (video sam psa čija noga je bila (novinar koga sam sreo na konferenciji (ona ţivi sa svojom ćerkom koja je (video sam čoveka sa kojim ste (ko ovde govori) (šta dolazi posle proljeća).kakav): which man is your brother what colour is your bag (koji od ovih ljudi je vaš brat). (koja od ovih devojaka je vaša sestra). "Of whom" i "of which" dolaze posle reči na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died je). (jedan pisac.Relative pronouns Relativne zamenice su: who. Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica. what . "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours which of these girls is your sister (koja od ove dve knjige je vaša). whosoever. onda su to pridevi (which . onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here what comes after spring (10. whatever. umro . (kuća u kojoj ţivim nalazi se u maloj ulici). but.) Relativne zamenice . (to je ţena u čijoj kući mi ţivimo). Upitne se zamenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever. whatsoever. čija je slava velika. Ako su "who" i "what" predmeti u rečenici. ţivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live I saw the dog whose leg was broken slomljena).65 - . "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher učiteljica). whichsoever.6. "Whose" se odnosi na lica."Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house whom do you see (ko ţivi u vašoj kući). "Whom" se moţe izostaviti: the journalist I met at the conference left for Italy otputovao je za Italiju). what. I saw the man to whom you were talking razgovarali). which. as. whichever. (koga vidite). that.koji.

"That" se odnosi na lica. very: there is much that must be done (ima mnogo toga što se mora uraditi). everything. any. (jedan drugoga.) Deobne zamenice . anything. poslije reči: all. either. posle rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pročitao sa stvarnim zanimanjem). (znam šta mislite). Each se odnosi na lica. . Relativne zamenice se mogu pojačati rečima "ever" ili "soever": whatever they do. Relativna zamenica "as" upotrebljava se za lica. each other. the book that you are reading is interesting Kad je "that" predmet odnosne rečenice moţe se izostaviti: the man you met is my father "That" se upotrebljava umesto "who" ili "which" i to: posle superlativa prideva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najlepša slika koju sam ikad video). neither. none. something. ţivotinje i stvari. (10. little. ţivotinja i stvari. much. Glagol je uvek u jednini: each shows his own card Each other ima uzajamno značenje (svaki pokazuje svoju kartu). (dečak koji vam je pokazao put je moj (knjiga koju čitate je zanimljiva). jedan drugome itd. "But" kao relativna zamenica odnosi se na imena lica. i dolazi posle "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hleb je dat onima koji su bili najgladniji). nisu u pravu). Umesto "each other" moţe se upotrebiti "one another": they help one another (oni pomaţu jedan drugoga). (čovek koga ste sreli je moj otac).66 - . only. nothing.7.): good friends always help each other (dobri prijatelji uvek pomaţu jedan drugoga). they are not right (šta bilo da čine. a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovde čoveka koji ne voli svoju zemlju)."Which" se moţe izostaviti kad je objekt u četvrtom padeţu: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). ţivotinje i stvari. Znači svaki od dvojice ili više njih uzeti posebno.Distributive Pronouns Deobne zamenice su: each. ţivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother brat). "What" kao odnosna zamenica znači "ono što": tell me what you want to know I know what you mean (kaţite mi šta ţelite znati). some.

"Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica. i u tom slučaju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money novac). nekoliko malo nešto malo mnogo neki. . a znače jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: either of these two pupils will read the story properly kako treba). (ili vi ili vaš otac moraće platiti taj (10. b) pridevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena).) NeodreĎene zamenice . ţivotinje i stvari. much some.67 - . bilo ko svako svako sve niko niko niko ništa NeodreĎena zamenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve će doći). (i jedan i drugi učenik pročitaće priču "Either" i "neither" su takoĎer i veznici. nešto.8.Indefinite Pronouns Samostalno i pridevski upotrebljavaju se sledeće neodreĎene zamenice: all few a few little a little many. anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing drugi nešto neko neko neko. nekoliko drugi (jedan) drugi neki nekoliko oba Samo pridevski upotrebljavaju se: every no many a svaki (ako znači celinu) niko mnogi Samo samostalno se upotrebljavaju: others something. all is lost (sve je izgubljeno). any other another one several both ceo. bilo ko neko. svi malo nešto.

all have gone (sve je tačno). "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ništa): nothing has been said about this (ništa nije rečeno o tome). many people are said to have arrived but I still cannot see any svijeta stiglo. ţivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once. "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika količina. "Nobody" i "no one" znače isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko. ali uzalud). ţivotinje i stvari. but in vain (mnogo je bilo rečeno. "Some" označava dio koji je uzet iz celine. radovi obojice su od velike vrednosti). "Many" se upotrebljava za neodreĎeni broj lica. (nemam novaca ali mislim da mogu there are many interesting books here. "Others" je zamenica koja se upotrebljava za lica. Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said. izvjestan broj. uzet ću neke). "One" se upotrebljava za lica u jednini. another after some minutes nekoliko minuta). in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao). Mogu se upotrebiti u jednini ili mnoţini. others said I should stay (predloţio sam da odem.68 - . Znači neko neodreĎeno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna. "Any" ima neodreĎeno značenje. drugi poslije ."All" znači celinu. I am going to take some zanimljivih knjiga. two artists have exhibited their paintings. ali ja još uvek nikog ne vidim). drugi su rekli da ostanem). Glagol je samo u mnoţini: many will come. nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uopće). works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike. Glagol je uvijek u mnoţini: both came to see me (ovde ima mnogo (kaţu da je mnogo (oboje su došli da me vide). količinu ili stepen. dok je "some" ipak ograničen: I am short of money but I think I can spare some nešto odvojiti). ţivotinja i stvari. šta će se čoveku dogoditi). nijedna osoba. "Both" se upotrebljava za lica. svi su otišli). ali još više njih će otići). "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica. (kuća je prazna. ţivotinje i stvari. Glagol stoji u jednini ili mnoţini: all is correct the house is empty. and still more will leave (mnogi će doći. Sve što je rečeno za "much" i "many" vaţi za njihove komparative i superlative (more i most). ţivotinje i stvari i javlja se samo u mnoţini: I suggested to go. (jedan je stigao odmah. "Another" se upotrebljava za lica.

My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV). Na prvom mestu je subjekt (S). jer od toga zavisi jasnoća i tačnost izraţavanja misli. Engleski jezik je veoma precizan u redu. U e-mailovima.69 - . na forumima i chatovima zbog brţeg pisanja nastaje sve više čudnih ali interesantnih skraćenica. meĎutim u engleskom to nije moguće jer nema razlike izmeĎu subjekta i objekta. zato se njihovo značenje često odreĎuje mestom na kojem stoje u rečenici. mesto (PM) i vreme (PV). aamof = as a matter of fact aka = also known as asap = as soon as possible b4 = before b4n = bye for now btw = by the way cul8er = see you later damhik = don't ask me how I know eta = estimated time of arrival f2f = face to face gf = girlfriend gmt = Greenwich Mean Time hth = hope this helps icbw = I could be wrong iykwim = if you know what I mean jam = just a minute k = okay lol = laughing out loud lmk = let me know mcibty = my computer is better than yours oic = oh I see pls = please plz = please re: = reply: rotfl = rolling on the floor ruok = are you ok? q = queue rumf = are you male or female? uok = you ok? vr = virtual reality wdymbt = what do you mean by that? y2k = year 2000 .) Skraćenice na internetu Internet korisnici stvaraju potpuno nov način pisanja engleskog jezika.(11. pa predikat (P).Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za padeţe (osim za genitiv). odnosno rasporedu reči u rečenici. (moja ćerka čita novine veoma paţljivo u svojoj sobi svaki dan) U srpskom jeziku bi mogli promeniti red reči u gornjoj rečenici a da smisao ostane jasan.) Red rieči . (12. zatim objekt (O) i na kraju dolaze priloške odredbe za način (PN).

) Britansko i američko pisanje . a na -og u američkom: analogue catalogue nalog catalog Neke reči završavaju na -our u britanskom.Writing of capital letters U engleskom jeziku koristimo velika slova da bi istaknuli vaţne reči. grafitima itd. npr: američki rebel > rebelled travel > travelled rebel > rebelled travel > traveled centre theatre center theater Neke reči završavaju na -ogue u britanskom. Veoma je bitno ispravno pisati ako ţelite da čitalac ima visoko mišljenje o vama. britanski U britanskom pisanju. a na -or u američkom: colour labour color labor Neki glagoli završavaju na -ize i -ise u britanskom. krajnje -l u prošlom vremenu se uvek udvostručava ako dolazi posle vokala. I like horror films. We saw the accident from the distance. na raznim reklama. dok se u američkom udvostručava samo u naglašenom slogu. 1) Prvo slovo rečenica se piše velikim slovom.British and American writing Glavne razlike u britanskom i američkom pisanju engleskog navedeni su u sljedećoj tabeli. Sve što trebate je: naučiti pravila slediti pravila MeĎutim. realize harmonise. što olakšava učenje ovog jezika. The quick brown fox jumped over the lazy dog.(13. 2) Lična zamenica I (ja) se uvek piše velikom slovom. na bilo kojem mestu u rečenici. Velika slova su deo gramatike koji uvek sledi svoja pravila. Mary and I went to the beach together. bilo da se nalazi u naglašenom ili nenaglašenom slogu. harmonize realize harmonize (14.) Pisanje velikih slova . ne postoji lista izuzetaka koju treba zapamtiti. videćete odstupanja od ovih pravila. . što svakako ne znači menjanje istih. a -ter u američkom.70 - . Neke reči završavaju u britanskom na -tre. a u američkom samo na ize: realise. kod internet korisnika.

dve tačke Tačka Zarez Dvotačka Tačka-zarez Upitnik .zagrade the hyphen (-) . velikim slovom pišemo: 3) imena ljudi i mesta: Peter Susan Bosnia Jupiter 4) titule: Mr Finnegan Mrs Edgeware Ms Johnson Dr Jacobs Major Fingleton the Director General 5) dani.dvotačka the mark of interrogation.) .zvezdice diaeresis (. period (.Pored ovih slučajeva.crtica the dash (—) . pjesama itd.The colon . magazina. question mark (?) .) . meseci.upitnik the mark of exclamation (!) .tačka the comma (. religije i etničke skupine: a German car the Scandinavian countries She speaks Russian and Chinese a Muslim cleric the Aboriginal people 7) nazivi knjiga.) Znaci interpunkcije . praznici: Monday Friday July December Ramadan Christmas 6) nacije i regioni. filmova. jezici. War and Peace Rolling Stone the New Statesman Citizen Kane Stairway to Heaven the Mouse Trap 8) prvo slovo indirektnog (neupravnog) govora mora početi velikim slovom: The president said: "Ask not what your country can do for you..The full stop or period .) .tačka zarez the colon (:) . quotation marks (" ") .The semicolon .zarez the semi-colon (.) .duţa crtica. (15.71 - .navodnici brackets () ili [] .The question mark . the apostrophe (') .apostrof asterisks (***) .Punctuation the full stop.The comma .uzvičnik inverted commas." "Who's been sleeping in my bed?" Pappa Bear cried.

didn't you? (zaključao si auto.72 - . I was in England. i ponekad predstavlja pitanje stila.i tako dalje) .  Dear Jane.2. Jack Brown 4) Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka rečenice:  You locked the car. fraza i klauza u rečenici. ona je "tamno zelena". Best wishes itd. da izmeĎu "dark" i "green" nema zareza. koji dolaze jedan za drugim. jer ovi pridevi ne mogu zameniti mesta. pišite je u celom tekstu. (company . Zarez prije zadnje reči se ne mora pisati. Yours sincerly. i fudbal u školi) (John je igrao u 2) Zarez razdvaja dva ili više prideva.Tačku koristimo u skraćenicama. te se koristi u potpisu posle reči: Yours truly. vreme je bilo odlično za izleţavanje na tamno-zelenoj travi) (sunčano.1. zar ne?) . 1) Koristimo ga da razdvojimo tri ili više reči pri nabrajanju.(15.  John played handball.Tačku ne koristimo kod skraćenica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skraćene reči: Ltd Manchester Utd St (Limited) (United) (Saint) Ova pravila o skraćenicama ne poštuju svi. 3) Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke. ako zadnje slovo skraćenice nije isto kao i kod skraćene reči: Co. ako oni mogu zameniti mesta a da se ne promeni značenje rečenice:  The sunny.The full stop or period . (ona spava) (bio sam u Engleskoj) . hockey. message message message Best wishes.Tačku stavljamo na kraj rečenice: She is sleeping.) Tačka .kompanija) (et cetera . Trava nije "zelena" i "tamna". rukomet. i sličnih primera. MeĎutim. cool day was perfect for lying in the dark green grass. ako odlučite pisati tačku poslije Ltd. preporučuje se da budete dosledni. etc.The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih reči.) Zarez . (15. toplo Primjetite. hokej. and football in high school.

I met three of my classmates coming out of the subway. on nastoji postati diktator) (njegovi motivi su jasni. for. olovke) (Oni moraju imati: knjige. or. čizme. but. so) razdvaja dve nezavisne klauze:  Ron wore cowboy boots. Weiner: 6) pri pisanju podataka:  Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P. as you know.3.M.) Dvotačka . 7) Zarezom se odvaja uvodna fraza. su često predmet šale) Eddie will. (kada je sastanak bio završen. 4) da se posebno naznači vaţna reč u rečenici:  King Midas cared for only one thing: gold. te izraz ubačen u rečenicu koji ne donosi neku presudnu informaciju:    On my way to school. travel to Russia. and Jeff wore tennis shoes. in spite of my wishes.The colon Dvotačka se koristi: 1) pre uvoĎenja liste pri nabrajanju:  They must have: books. nor. kao što  (Eddie će. . stvar: zlato) (kralj Midas je brinuo samo za jednu 5) posle uvodnog pozdrava u poslovnom pismu:  Dear Ms.5) Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and. osoblje je posluţilo kafu i kolač prije nego su svi otišli kući) Primetite da nema zareza izmeĎu "coffee" i "cake". putovati u Rusiju) (teksašani. papers and pens. znate. zato što zavisna klauza dolazi posle nezavisne klauze. are often the subject of jokes. a Jeff je nosio tenisice) (Ron je nosio kaubojske 6) Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over. the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. yet.73 - . papire i 2) pre formalnog pitanja u rečenici:   The question is: what are we doing? (pitanje je: šta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (počeo je sastanak rečima: "rat je pred nama!") 3) pre klauze koja dolazi posle rečenice i daje njeno objašnjenje:  His motives are clear: he intends to become a dictator. (na putu prema školi. uprkos mojim (15. ţeljama. izlazeći iz podzemne sreo sam troje školskih kolega) Texans.

):  Today people can buy what they want from supermarkets. vice-president. but. furthermore.The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja. for. 3) izmeĎu reči koje nabrajamo. James Joyce. treasurer. The instructor asked the students what they were doing. department stores. mnogo su manje zainteresirani da ih prime) 2) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje su povezane sa veznim prilogom (however. so. or. (ljudi obično rado daju savete. (učitelj je pitao učenike šta će raditi) I asked my sister if she had a date. nor.74 - . and discount stores. nevertheless.5.4. president. then.(15. therefore.) Tačka-zarez .) Upitnik . and Leo Tolstoy. when such conveniences did not exist. people depended on general stores and peddlers.The semicolon Tačku-zarez koristimo: 1) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and. moreover. thus. ako one sadrţe zarez:  The newly elected officers of the group are Thomas Mann. (15. yet):  People are usually willing to give advice. but in Colonial days. should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu. zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja. Emily Dickinson. Where are you? (gde si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet. they are much less inclined to take it. (upitao sam sestru ima li sastanak) . secretary. etc.

75 - .) Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u množini Singular abyss alumnus analysis aquarium arch atlas axe baby bacterium batch beach brush bus calf chateau cherry child church circus city cod copy crisis curriculum deer dictionary domino dwarf echo elf emphasis family fax fish flush fly foot fungus half hero hippopotamus hoax hoof index iris kiss knife lady leaf life loaf man mango memorandum mess moose Plural abysses alumni analyses aquaria arches atlases axes babies bacteria batches beaches brushes buses calves chateaux cherries children churches circuses cities cod copies crises curricula deer dictionaries dominoes dwarves echoes elves emphases families faxes fish flushes flies feet fungi halves heroes hippopotami hoaxes hooves indexes irises kisses knives ladies leaves lives loaves men mangoes memoranda messes moose .(16.

76 - .motto mouse nanny neurosis nucleus oasis octopus party pass penny person plateau poppy potato quiz reflex runner-up scarf scratch series sheaf sheep shelf son-in-law species splash spy stitch story syllabus tax thesis thief tomato tooth tornado try volcano waltz wash watch wharf wife woman mottoes mice nannies neuroses nuclei oases octopi parties passes pennies people plateaux poppies potatoes quizzes reflexes runners-up scarves scratches series sheaves sheep shelves sons-in-law species splashes spies stitches stories syllabi taxes theses thieves tomatoes teeth tornadoes tries volcanoes waltzes washes watches wharves wives women .

(17. zemlje u kojima ţive engleski kolonisti). i. U engleskom jeziku. Ubrzo ćete videti da svako od slova: ’a. (17. Izgovor engleskog jezika različit je u raznim krajevima u kojima ljudi govore engleski kao maternji jezik (Velika Britanija. pa se njihov samoglasnik najčešće pretvara u poluglas „ə―. ’bold’-irani. a ostali slogovi su nenaglašeni. bili oni berači pamuka u Kaliforniji ili profesori univerziteta na Oksfordu ili Kembridţu. mnoge od jednosloţnih reči mogu biti nenaglašene. ima višesloţnih reči koje imaju dva naglaska. jedan jači i jedan nešto slabiji. na štetu nenaglašenih slogova koji gube svoju punu vrednost. Tako se ’ate’ (prošlo vreme od glagola „jesti―) izgovara „eit―.) Izgovor – ’Pronunciation’ (kopirano iz pdf e-knjige) Učeći strani jezik. o. To ne treba da vas plaši. ne koristeći fonetske znake. Uzmimo reči ’tailor’ (krojač) i ’sister’ (sestra). slog engleskih reči izgovara se s posebnom snagom. te se u fonetskoj transkripciji (MeĎunarodno društvo za fonetiku) znak za naglasak ne stavlja.77 - . ima jedan naglašen slog. ali u višesloţnim rečima isti takav završetak svodi se na „t―: ’doctorate’ (doktorat). Naglašeni. U rečenici. svi oni stavljaju naglasak na isti slog.) Naglasak. uprkos različitom pisanju. Stoga je za savlaĎivanje engleskog jezika važnije da upamtite koji je slog naglašen (vidi ’Words – Pronunciation’) nego da savršeno izgovarate pojedine glasove. u rečima koje se završavaju na ’-tion’ naglasak je na slogu ispred ’-tion’.) Samoglasnici – ’Vowels’ U engleskom jeziku samoglasnika ima znatno više i njihov izgovor je drukčiji nego u srpskom. SAD. Postepeno ćete se u tome snaći. Ne postoje sigurna pravila po kojima bismo mogli odrediti koji je slog u nekoj reči naglašen. Od pravila o naglasku ima izuzetaka. to ne treba da radite. Australija. Zato. . e. meĎutim. u’ moţe da bude znak za više glasova. Novi Zeland. Sve jednosloţne reči izgovorene pojedinačno naglašene su. Većina engleskih reči.(17. učenik je sklon da svaki pojedini glas izgovara veoma jasno. bili oni iz Londona ili Glazgova. ali i tu ima mnogo izuzetaka: u glagolima je naglasak češće na krajnjem slogu. MeĎutim. MeĎutim. obratite paţnju pri čitanju tekstova i slušanju izgovora spikera u ovoj elektronskoj knjizi. Engleski različito izgovaraju i razni društveni slojevi.1. Njujorka ili Melburna. slušajući paţljivo izgovor vaših spikera. u kojoj su naglašeni slogovi naznačeni masnim (’bold’-iranim) slovima. U dvosloţnim i trosloţnim rečima naglasak je obično na prvom slogu. U duţim rečima ova razlika dolazi još više do izraţaja. sa dva ili više slogova. naročito ako su predlozi ili veznici. Zvršni glas im je isti. samoglasnika ili dvoglasnika.2. itd.

Ne brinite zbog toga. Dvoglasnik je u stvari niz samoglasnika izgovorenih u jednom dahu.r .(17. obratite posebnu paţnju na izgovor naglašenih slogova. ali one nisu tako velike da vas Englez ne bi razumeo ako ih ne izgovorite potpuno pravilno. fonetska transkripcija i njeni simboli vam uopšte nisu potrebni.4. U poreĎenju s našim jezikom slabije se izgovara ’h’. jer će tekstovi lekcija biti pročitani i ponovljeni od strane spikera u svakom trenutku kada to poţelite.) Suglasnici – ’Consonants’ Suglasnici se u engleskom jeziku obično jasno i snaţno izgovaraju.78 - . Neki od suglasnika ne postoje u srpskom jeziku. Ne bismo mogli da kaţemo da se izgovor ostalih suglasnika podudara sa izgovorom istih suglasnika u našem jeziku.) Dvoglasnici – ’Diphthongs’ Pored samoglasnika. razlike postoje izmeĎu engleskog i srpskog ’t. (17. Prvi galas u engleskom dvoglasniku je duţi i naglašeniji od drugog. Oni se slivaju ujedno i naše uho razlikuje samo prvi i poslednji samoglasnik.3. i nastojte da što pribliţnije podrţavate govor izvornog spikera. Slušajte paţljivo izgovor spikera. multidimenzionalna metoda je tu da vam pomogne. p .l’ i drugih. u engleskom jeziku postoje i dvoglasnici. .

australijska itd.6. jer svakom glasu ne odgovara samo jedno slovo. Za nas je to prijatno podsećanje na nekadašnji čuveni ’bestseler’. a za vas najbolji mogući uvod u učenje engleskog jezika. što svakako nije uobičajeno. a ukoliko i postoje.Svakodnevni engleski sa „nultom lekcijom―. tj. Ne moţe se reći da u engleskom jeziku ne postoje pravila za čitanje.) Glasovi engleskog jezika (Fonetika) Engleski jezik se govori u gotovo svim zemljama sveta.) Transkripcija izgovora. Na ovom kursu koristićemo simbole fonetske azbuke MeĎunarodnog fonetskog udruţenja da bi prikazali izgovor reči. . u stvari. dvoglasnike ili diftonge (diphtongs) i suglasnike ili konsonante (consonants). nego su isti glasovi predstavljeni različitim slovima ili kombinacijama slova. koja počinje čuvenom rečenicom ’My tailor is rich’ – „Moj krojač je bogat―.) koje se meĎusobno razlikuju na mnogo načina. bila prva lekcija ranijeg izdanja „Engleskog bez muke―.5. ali zbog postojanja velikog broja izuzetaka. američka. Na ovom kursu ćemo upotrebljavati standardni izgovor (Received ili Standard Pronunciation) engleskog jezika koji se govori u Velikoj Britaniji i koji koristi najveći broj ljudi širom sveta. a naročito u izgovoru. Ova elektronska knjiga počinje pred lekcijama ’Everyday English’ . a to proističe iz činjenice da engleski pravopis (spelling) nije „fonetski―. Pravila za izgovor gotovo i nema. vi ćeteubrzo izgovarati engleski na zadovoljavajući način i biće vam lako da razumete glasove bilo u ţivom govoru. Nulta lekcija je. Postoji mnogo glasova u engleskom jeziku koji se razlikuju od glasova u srpskom jeziku. To znaci da Vukovo pravilo: „Piši kao što govoriš. bilo kao drugi ili strani jezik. vrlo je teško govoriti o pravopisnim pravilima. bilo kao maternji. radija ili televizije. Ali. kao što je to srpski. Još jednom da napomenemo: ako dobro obraćate paţnju na naglašene – boldirane slogove (vidi ’Words – Pronunciation’) i istovremeno paţljivo slušate čitanje spikera. čitaj kako je napisano!― ne vaţi za engleski jezik. Pomoćno sredstvo za savlaĎivanje izgovora ovde vam je čitanje. odnosno pisanje. i zbog toga ima mnogo varijanata (britanska.(17. Fonetski izgovor ili transkripcija reči uvek se piše malim štampanim slovima i u sledećim zagradama: / / ili [ ].79 - . potrebno je da napomenemo da pravopis engleskog jezika znatno odstupa od izgovora. bilo sa kompjutera. fonetska transkripcija vam uopšte nije potrebna. Po ovoj metodologiji. Zbog toga je jako bitno da se od početka vodi računa o tome kako se svaka nova reč piše ili izgovara. čiji su glasovi odvojeni različitim bojama (uglavnom: muški – crna. ženski – plava). U glasovnom sistemu engleskog jezika razlikujemo samoglasnike ili vokale (vowels).) Više suglasnika – ’More Consonants’ (17. (18. izuzeci su toliko česti i mnogobrojni da se ne bi ni isplatilo učiti pravila. govor izvornih spikera.

jabuka 10.napustiti 7. Kvalitet samoglasnika najviše odreĎuje poloţaj jezika u usnoj duplji.) SAMOGLASNICI (VOWELS) Samoglasnici su glasovi prilikom čije artikulacije vazduh koji dolazi iz pluća prolazi kroz usta slobodno. odnosno koliko zbog svog poloţaja zatvara usnu duplju.kopito cool /ku:l/ .prohladan 4. Ukoliko se najviši deo jezika nalazi u prednjem delu usne duplje. /i:/ tea /ti:/ .to clinic /klinik/ . b) neutralne . Pošto se rezonacija usne duplje menja tako š to usne i jezik zauzimaju razlicite poloţaje.odmor 9. Poloţaj usana je drugi bitan faktor koji utiče na kvalitet samoglasnika. /e/ yes /jes/ . /«:/.klinika ugly /’Гgli/ . /e/. to nam omogućava da proizvedemo razne samoglasnike. /i/.1.za samoglasnike: /i:/. /Г/.ruţan 8.svi shore /SЌ:/ . /Ќ:/.šoljica shut /SГt/ .za samoglasnike: /Q/. /u/ book /buk/ .čovek lack /lQk/ . /α:/. /Q/ man /mQn/ .da ten /ten/ . Usne prilikom izgovora samoglasnika mogu biti: a) razvučene .čaj sheep /Si:p/ . U zavisnosti od toga koliko je jezik podignut.zatvoriti .knjiga full /ful/ . a ako je u zadnjem delu samoglasnik je ‚zadnji’. ako je u središnjem delu samoglasnik je ‚centralni’.pun bush /buS/ . /Ќ:/ all /Ќ:l/ .takoĎe hoof /hu:f/ .deset rest /rest/ .nedostatak apple /’Qp«l/ .autobus cup /kГp/ . /«/ c) zaokrugljene .ovca leave /li:v/ . ne nailazeći na prepreke.za samoglasnike: /Ќ/. /u/.obala horse /hЌ:s/ . samoglasnici se dele na ‚zatvorene’ i ‚otvorene. /u:/ too /tu:/ . onda je samoglasnik ‚prednji’.konj 2. U engleskom jeziku ima dvanaest samoglasnika: /i:/ /i/ 1 2 /e/ 3 /Q/ 4 /α:/ 5 / Ќ/ 6 /Ќ:/ 7 /u/ 8 /u:/ 9 /Г/ /«:/ 10 11 /«/ 12 Znak /:/ iza samoglasnika produţava trajanje glasa.80 - . /Г/ bus /bГs/ .(18. /u:/ ENGLESKI SAMOGLASNICI KROZ PRIMERE 1.grm 3. /i/ it /it/ .

/ei/ late /leit/ . dok je drugi kraći i ne naglašen. /ai/ right /rait/ . /«:/ girl /g«:l/ .81 - .ptica herd /h«:d/ .) DVOGLASNICI (DIPHTONGS) Dvoglasnik je glas koji se sastoji od dva samoglasnika meĎusobno povezana u jedan slog.hotel joke /dZ«uk/ .ovde clear /kli«/ .okean hotel /h«u’tel/ . Svi engleski dvoglasnici su nešto duţi na kraju reči i ispred zvučnih suglasnika. Kvalitet prvih elemenata dvoglasnika /ei/.zgodan (18.kasno cake /keik/ . Prvi element dvoglasnika /Ќi/ najbliţi je engleskom samoglasniku /Ќ/. Drugi element dvoglasnika /ei/.devojka bird /b«:d/ . ENGLESKI DVOGLASNICI KROZ PRIMERE 1. /ai/. /Ќ/ on /Ќn/ .na shop /SЌp/ .auto part /pα:t/ . /Ќi/ ima vrednost engleskog samoglasnika /i/.5.groţĎe 2. /ai/ i /au/ je vrlo sličan kvalitetu srpskih samoglasnika e i a. U svim engleskim dvoglasnicima prvi element je duţi i naglašen.pola 11.uvo .prodavnica hot /hЌt/ . Drugi element dvoglasnika /au/ i /«u/ ima vrednost engleskog samoglasnika /u/.desno kite /kait/ .zmaj ice /ais/ .deo half /hα:f/ . Kod ovih dvoglasnika drugi element je vrlo slabo izraţen. Prvi element dvoglasnika /«u/ izgovara se kao engleski samoglasnik /«/.vruće 12. Kod dvoglasnika /i«/. /«u/ ocean /«uS«n/ . Prvi elementi dvoglasnika /i«/ i /u«/ imaju vrednost engleskih samoglasnika /i/ i /u/.led 6.jasan ear /i«/ .sala here /hi«/ .kolac grape /greip/ .krdo 6. /E«/. U engleskom jeziku ima 8 dvoglasnika: /ei/ 1 /ai/ 2 /Ќi/ 3 /au/ 4 /«u/* 5 /i«/ 6 /E«/ 7 /u«/ 8 *Napomena: U nekim rečnicima i udţbenicima ovaj diftong se obeleţava kao /Ќu/.2. /E«/ i /u«/ drugi element je jednak engleskom samoglasniku /«/.adresa able /’eib«l/ . /«/ address /«’dres/ . /α:/ car /kα:/ .sposoban handsome /’hQns«m/ . a kraći ispred bezvučnih suglasnika. /i«/ 5.

U engleskom jeziku ima 24 suglasnika. . NOSNI SUGLASNICI (NAZALI) /m/ /n/ /N/ 3. /p//k/ Ovi engleski glasovi su za razliku od srpskih aspirovani i tvrĎi.82 - . BOČNI SUGLASNICI (LATERALI) /l/ 6. SLOŢENI SUGLASNICI (AFRIKATI) zvučni /dZ/ bezvučni /tS/ 2.vikati doubt /daut/ . U nekim slučajevima se gotovo i ne čuje.kobila chair /tSE«/ .stolica rare /rE«/ . /E«/ mare /mE«/ .obilazak doer /du«/ . s tim što je za razliku od njega /t/ bezvučan suglasnik.krava shout /Saut/ . Obrazuje se tako što se vrhom jezika pritisne mesto neposredno iza prednjih gornjih zuba. PRASKAVI SUGLASNICI (PLOZIVI) zvučni bezvučni /b/ /d/ /g/ /p/ /t/ /k/ 4. /Ќi/ soil /sЌil/ .novčić 7.3. Prema načinu obrazovanja mozemo ih podeliti na sledeće grupe: 1. POLUSAMOGLASNICI (POLUVOKALI) /w/ /j/ Većina engleskih suglasnika je slična ili ista kao srpski. pa se onda jezik odvoji i vazduh sakupljen u ustima ispusti.vaš. tvoj (18.vršilac your /ju«/ . Podseća na snaţnije disanje.redak 4. Obrazuje se na isti nacin kao englesko /d/. /au/ cow /kau/ . /h/ Englesko /h/ je mekše i manje čujno od srpskog h.3. /u«/ tour /tu«/ .dečak coin /kЌin/ .sumnjati 8.tlo boy /bЌi/ .) SUGLASNICI (CONSONANTS) Suglasnici su glasovi koji nastaju kad vazduh prilikom prolaza kroz usnu duplju na svom putu nailazi na neku prepreku. a ovde ćemo ukazati na one koji se razlikuju od suglasnika u srpskom jeziku. /t/ Englesko /t/ je za razliku od srpskog t aspirovano. STRUJNI SUGLASNICI (FRIKATIVI) zvučni bezvučni /z/ /D/ /Z/ /v/ /r/ /s/ /T/ /S/ /f/ /h/ 5. /d/ Englesko /d/ je tvrĎi glas od srpskog d.

a ako su glasne ţice relativno mirne. Kod izgovora srpskog r vrh jezika moze da vibrira (treperi).kopija happen /’hQp«n/ . /b/ 14.uskoro sister /’sist«:/ . /s/ soon /su:n/ . /tS/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog č i ć.oko tea /ti:/ . /v/ Obrazuje se kad se gornjim zubima pritisne spoljni deo donje usne. /D//T/ Ovi glasovi se obrazuju kad se vrh jezika stavi ovlaš na samu ivicu gornjih zuba sa unutrašnje strane. /l/ U engleskom jeziku postoje dve varijante glasa /l/: svetlo /l/ i tamno /l/.bolje 13. Ako pri propuštanju vazdušne struje glasne ţice trepere.leĎa job /dZГb/ . što nije slučaj sa engleskim /r/.dogoditi se back /bQk/ . /S/ ship /Sip/ . Trenje je veće nego za srpski glas v. izgovoricemo bezvučno /T/. Kod svetlog /l/. /t/ 15.zona roses /rЌuziz/ . samo se menja poloţaj njegovog ostalog dela.ruţe busy /’bizi/ . ovaj glas je teţe izgovoriti čisto. ENGLESKI SUGLASNICI KROZ PRIMERE 1.haljina zone /zЌun/ . kada iza /N/ ne slede ni /g/ ni /k/. Svetlo /l/ stoji ispred samoglasnika i ispred /j/.čaj city /’siti:/ . tango. /z/ 3.grad better /’bet«:/ .posao about /«’baut/ . Prilikom izgovora obe ove varijante vrh jezika se nalazi odmah iza zuba. /S/ /Z/ U poreĎenju sa srpskim љ ovaj engleski suglasnik je tamniji i mekši. a zatim se naglo prelazi na sledeći samoglasnik u reči. Tamno /l/ stoji ispred suglasnika i na kraju reči. a njegov ostali deo se drţi dosta nisko u ustima. bez pojave glasa /g/ na kraju. /dZ/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog dћ i Ď.naliv-pero copy /kГpi/ . izgovoricemo zvučni suglasnik /D/. banka).zauzet 2. /p/ pen /pen/ . /N/ Najčesće se javlja ispred glasa /g/ i onda njegov izgovor ne predstavlja teškoću jer se i u srpskom ovaj glas čuje kada se n nalazi ispred g i k (npr. koje je slično srpskom. /w/ Prilikom izgovora ovog glasa usne su isturene i zokruţene kao za srpski samoglasnik u.sestra dress /dres/ . MeĎutim. s tim što se ispod njih ostavi mali prolaz za vazduh. Vrh jezika moze biti i blago isturen.siguran station /’steiSn/ - .brod sure /Su(r)/ . Tamnije i mekše je od srpskog ћ./r/ Prilikom izgovora ovog glasa vrh jezika je podignut ka tvrdom nepcu.83 - . srednji dio jezika se uzdiţe prema tvrdom nepcu i nalazi se u poloţaju jedne vrste samoglasnika /u/.

/g/ get /get/ .sudija age /eidZ/ .on whole /hЌul/ .pravda 11.4. /w/ one /w«n/ .duh big /big/ .zvono long /lЌN/ .dug 9.pola 21.oprostite right /rait/ .autor month /mГnT/ .vojnik 18. /tS/ 19.doba soldier /’souldZ«:/ . /l/ love /lГv/ .drugi with /wiD/ . /d/ ladder /’lQd«:/ .vid garage /’gQrα:Z/ .osećati hello /he’l«u/ .jedan wet /wet/ .sunce funny /f«ni:/ .merdevine day /dei/ .priroda judge /dZ«dZ/ . /j/ yet /jet/ .veliki church / tS«:tS/ .preseliti very /’veri/ .dan odd /Гd/ . /dZ/ 20.84 - . /n/ nice /nais/ .šuma 6. /m/ 7.kraljica .mesec 23. /Z/ pleasure /’pleZ«/ .zadovoljstvo vision /’viZ«n/ .crven sorry /’sЌri/ . /v/ move /mu:v/ .miš sum /s«m/ .čudan key /ki:/ . /k/ 17.sa 24.iza hammer /’hQm «:/ .ljubav feel /fi:l/ .čekic mouse /maus/ .šibica nature /’neitS«:/ . /h/ he /hi:/ .mast coffee /’kЌfi:/ .veoma heavy /’hevi:/ .ipak use /ju:s/ .celina behind /bi’haind/ .dobiti ghost /gЌust/ .crkva match /mQtS/ .ključ cock /kГk/ .zdravo 10.ovo other /’«D«:/ . /f/ fat /fQt/ .piti ring /riN/ .kafa half /hα:f/ .upotreba beauty /’bju:ti:/ .teţak 22.smešan 8.škola 16. /N/ drink /driNk/ . /r/ red /red/ .stvar author /’ЌT«:/ . /T/ thing /TiN/ .garaţa 5.prijatan sun /s«n/ .lepota 12.vlaţan queen /kwi:n/ . /D/ this /Dis/ .pevac school /sku:l/ .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful