Sadržaj Strana

0.1.Alfabet - Alphabet 1. Brojevi - Numbers 1.1. Glavni (cardinals) 1.2. Redni (ordinals) 1.3. Deobni (fractional numerals) 1.4. Brojevi za ponavljanje (repeating numerals) 1.5. Brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) 1.6. Broj nula (zero) 2. Član - The Article 2.1. OdreĎeni član 2.2. NeodreĎeni član 3. Glagoli - Verbs 3.1. Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) 3.1.1. Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be" 3.1.2. Pomoćni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have" 3.1.3. Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do" 3.2. Bezlični glagoli - Impersonal Verbs 3.3. Nepotpuni glagoli - Defective Verbs 3.4. Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs 3.5. Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs 3.6. Povratni glagoli 3.7. Višerečni glagoli - Multi-word verbs 3.7.1. Frazalni glagoli 3.7.2. Predloţni glagoli 3.7.3. Frazalni predloţni glagoli 3.8. "-ing" oblici - The "-ing" forms 3.9. Gerund - The Gerund 3.10. Particip prezenta - The Present Participle 3.11. Direktan i indirektan govor - Direct and Indirect Speech 3.12. Klauze - Clauses 3.12.1. Nezavisne i zavisne klauze 3.12.2. Relativne klauze 3.12.3. Eliptične klauze 3.13. Kondicionali - The conditionals 3.13.1. Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility) 3.13.2. Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost (Second conditional - unreal possibility or dream) 3.13.3. Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility) 3.13.4. Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional - certainty) 3.13.5. Kondicionali - ukratko 3.14. Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice 3.15. Slaganje vremena - Sequence of Tenses 3.15.1. Slaganje glagolskih vremena 3.15.2. Slaganje vremena sa infinitivima i participima 3.16. Sadašnja vremena 3.16.1. Sadašnje prosto vreme - Simple Present Tense 3.16.2. Sadašnje trajno vreme - Present Continuous Tense 3.16.3. Sloţeno sadašnje vreme - Present Perfect Simple Tense 3.16.4. Nesvršeni perfekt - Present Perfect Continuous Tense

3 3 3 4 5 5 5 5 5 6 7 9 10 10 11 14 15 15 16 19 19 20 20 20 21 21 22 23 24 25 26 27 28 28 29 29 30 30 31 31 33 33 34 35 35 36 38 39

-1-

Sadržaj Strana 3.17. Prošla vremena 3.17.1. Prošlo svršeno vreme - Past Simple Tense 3.17.2. Prošlo trajno vreme - The Past Continuous Tense 3.17.3. Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) - The Past Perfect Tense 3.17.4. Nesvršeni pluskvamperfekt - The Past Perfect Continuous Tense 3.18. Buduća vremena 3.18.1. Prosto buduće vreme - Futur Simple Tense 3.18.2. Buduće trajno vreme - Futur Continuous Tense 3.18.3. Sloţeno buduće vreme - Futur Perfect Tense 3.18.4. Futur Perfect Continuous 4. Imenice - Nouns 4.1. Rod imenica - Gender of Nouns 4.2. Mnoţina imenica - Plural of Nouns 4.3. Padeţi imenica - Cases of Nouns 5. Pridevi - Adjectives 5.1. PoreĎenje prideva - Comparasion 5.2. Pravopisna pravila pri poreĎenju 5.3. Nepravilna komparacija prideva - Irregular comparasion 6. Predlozi - Prepositions 7. Prilozi - Adverbs 7.1. PoreĎenje priloga 8. Uzvici - Interjections 9. Veznici - Conjunctions 10. Zamenice - Pronouns 10.1. Lične zamenice - Personal Pronouns 10.2. Prisvojne zamenice - Possessive Pronouns 10.3. Povratne zamenice - Reflexive Pronouns 10.4. Pokazne zamenice - Demonstrative pronouns 10.5. Upitne zamenice - Interrogative Pronouns 10.6. Relativne zamenice - Relative pronouns 10.7. Deobne zamenice - Distributive Pronouns 10.8. NeodreĎene zamenice - Indefinite Pronouns 11. Red reči - Word order 12. Skraćenice na internetu 13. Britansko i američko pisanje - British and American writing 14. Pisanje velikih slova - Writing of capital letters 15. Znaci interpunkcije - Punctuation 15.1. Tačka - The full stop or period 15.2. Zarez - The comma 15.3. Dvotačka - The colon 15.4. Tačka-zarez - The semicolon 15.5. Upitnik - The question mark 16. Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u mnoţini 17. Izgovor (kopirano iz pdf e-knjige) 17.1. Naglasak 17.2. Samoglasnici - Vowels 17.3. Dvoglasnici - Diphtrhongs 17.4. Suglasnici - Consonants 17.5. Više Suglasnika - More consonants 17.6. Transkripcija izgovora 18. Glasovi engleskog jezika (Fonetika) 18.1. Samoglasnici - Vowels - i primeri 18.2. Dvoglasnici - Diphthongs - i primeri 18.3. Suglasnici - Consonants - i primeri (Primeri - 83 str.)

41 41 43 44 45 45 45 46 46 47 48 48 50 53 54 54 55 56 56 58 59 60 61 61 62 63 63 64 64 65 66 67 69 69 70 70 71 72 72 73 74 74 75 77 77 77 78 78 79 79 79 80 81 82

-2-

(0.1.) Alfabet - Alphabet A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m (ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (dţi:) (eie) (ai) (dţei) (kei) (el) (em) N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z (en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

(1.)

Brojevi - Numbers

Brojevi mogu biti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. glavni (cardinals) redni (ordinals) diobni (fractional numerals) brojevi za ponavljanje (repeating numerals) brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) broj nula (zero)

(1.1.) Glavni brojevi - cardinals 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 one two three four five six seven eight nine ten eleven twelve thirteen fourteen fifteen sixteen seventeen eighteen 19 20 21 22 30 40 50 60 70 80 90 100 101 200 1000 2000 1.000.000 2.000.000 nineteen twenty twenty one twenty two etc. thirty fourty fifty sixty seventy eighty ninety a hundred a hundred and one two hundred a thousand two thousand a million two million

-3-

Kao što se vidi, brojevi izmeĎu 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sličan način, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u našem jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomoću "and" sa deseticama: 24 - four and twenty. Reči hundred i thousand posle kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mnoţini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mnoţinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najčešće da bi se izbeglo ponavljanje imenice u rečenici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su jače od belih) (1.2.) Redni brojevi - ordinals Prva tri redna broja se tvore nepravilno:first (prvi), second (drugi) i third (treći). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (šesnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc.

Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se menja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih reči nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset četvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umesto glavnih za označavanje: datuma meseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); posle reči every, kao što su izrazi: every third day (svakog trećeg dana).

Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odreĎeni član the. the first class (prvi razred).

-4-

Izuzetak: once (jedan put).) Deobni brojevi . tj. an koristimo ispred samoglasnika: an hour. Posle broja. (1. NeodreĎeni član je a ili an. a year.zero Nula se u engleskom jeziku kaţe naught ili zero: seven degrees below zero 206 .5. the woman. (2. (1.The Article (sedam stepeni ispod nule) U engleskom jeziku postoje odreĎeni i neodreĎeni član. izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dve i po milje). Da li je imenica u jednini ili mnoţini? jednini pređite na sledeće pitanje mnoţini izostavite član 3.fractional numerals Izuzev broja half (pola) svi deobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima.three two o four nine. inače su zastareli. da li je brojiva? (Šta su brojive imenice?) Da pređite na sledeće pitanje Ne izostavite član -5- .4. a university. Da li vaš čitalac zna o kome ili o čemu govorite? da koristite the ne pređite na sledeće pitanje 2. Da bi ste odredili koji.multiplicatives Brojevi za umnoţavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold (četverostruk). twice (dva puta).repeating numerals Brojevi za ponavljanje prave se pomoću reči "times": four times (četiri puta). OdreĎeni član je the.6. i da li upotrebiti član postavite sebi nekoliko pitanja: 1. Izuzetak je broj "twofold" koji se moţe izraziti još rečju double (dvostruk). thrice (tri puta) zadrţali su se još u poeziji. Moţe li imenica biti u mnoţini. U mnoţini dobijaju nastavak "s": four sevenths (četiri sedmice).(1. the house. an elephant itd. an apple. On je nepromenljiv: the man.) Član . twenty times (dvadeset puta). a koristimo ispred suglasnika: a chair.) Brojevi za umnožavanje .two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 . (1.) Brojevi za ponavljanje .3.) Broj nula . Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hleba).

ispred imena naroda u mnoţini: the English (Englezi).ispred imenica koje po našem shvatanju postoje u samo jednom primerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okreće oko Sunca). .) OdreĎeni član OdreĎeni član se upotrebljava: .ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here . The Majestic (hotel) itd. i.u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman I don't want to run the risk (našalio se na račun ove starice) (ne ţelim da rizikujem). . . . .ispred prideva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona). časopisa. a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je brţi od aviona).ispred "same": the same to you (to je najbolja stvar koju moţeš učiniti).ako imenica u jednini odreĎuje celu vrstu.kada je reč o imenici koja je bliţe odreĎena ili poznata licu koje sluša ili čita: I saw the teacher (video sam učitelja). jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe).ispred imena zgrada. plananskih lanaca. magazina: the Times. Da li govorite o pojedinačnoj stvari ili uopštenoj ideji? pojedinačno pređite na sledeće pitanje uopšteno izostavite član 5.pred superlativima: this is the best thing you can do .ispred imena posle kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu). (isto i vama). e. u)? Da koristite an (2. .ispred ličnih imena koja se sastoje od prideva i imenice: The Black Sea (Crno more). . . . stvari ili pojmu: send me the book (pošalji mi knjigu) . . she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci).kada se govori o odreĎenom licu. Ne koristite a (drugi je dan otkako sam stigao ovamo).4.ispred imena reka. -6- . The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane).1. Da li imenica počinje vokalima (a. ustanova. o. . The Pacific Ocean (Tihi okean).ispred imena listova. brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament).

uz superlativ priloga član se ne upotrebljava: he runs best she writes quickest . (on najbolje trči). (više volim muziku nego (doći ću do ponedeljka). . ali I have time (imam vremena). ručak je . (sto je napravljen od drveta).član se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu). -7- .man i woman se upotrebljavaju bez člana kada označavaju celu vrstu. come.2. meseci i godišnjih doba: I shall come by Monday . (deco.imena vrhova planina: Maglić is the highest mountain in Bosnia (Maglić je najveća planina u Bosni). court. a oblik "an" se upotrebljava ispred reči koje počinju samoglasnikom ili tihim "h": a man (čovjek).gradivne imenice su bez člana: the table is made of wood .imena obroka su bez člana: children.ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku).imenice kao što su: school. an open window (otvoren prozor). Misaone i gradivne imenice koje nemaju mnoţine i koje se ne mogu brojati. .imena dana. he was put in prison (stavljen je u zatvor).bez člana su imenice koje označavaju porodične odnose. market. NeodreĎeni član upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mnoţinu. .) NeodreĎeni član NeodreĎeni član "a" upotrebljava se ispred reči koje počinju suglasnikom.misaone imenice su bez člana: I prefer music to poetry poeziju). college. . a članovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim). .OdreĎeni član se ne upotrebljava: . idu bez člana ako označavaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (posle škole deca se vraćaju kući). dinner is ready spreman). (2. tj. . (ona piše najbrţe). nemaju neodreĎeni član: I have a book (imam knjigu). prison itd. an hour (čas). doĎite. ljudski rod: man is mortal (čovek je smrtan).

Šeridanova komedija). plivač i skakač). swimmer and jumper (moj brat je trkač. what. broj. he was made prisoner (zarobili su ga). postao je vojnik).kad se nešto nabraja: my brother is a runner. .kada je predikat deo objekta u aktivnoj konstrukciji. madman (nazvali su ga ludim. NeodreĎeni član upotrebljen iza "not" pojačava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). rather.uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru). quite. such. as . dok se u nekim ispušta: to have a pain to be in hurry to be at loss as a rule on an average (imati bolove) (ţuriti se) (biti u neprilici) (po pravilu) (prosečno). . NeodreĎeni član se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima. . houses (kuće). NeodreĎeni član se izostavlja: . so. score (dvadeset).u slučaju kada neku titulu moţe imati samo jedno lice u isto vreme: he is President of the Republic (on je predsednik republike). NeodreĎeni član se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz celine ili mnoštva ali koja nije posebno odreĎena: the boy saw a bird in the tree (dečak je video pticu na drvetu). . too. NeodreĎeni član se stavlja ispred reči koje označavaju vreme. -8- . NeodreĎeni član moţe odrediti čitavu vrstu: a cat is an animal (mačka je ţivotinja). the office of. no less. gross (dvanaest tuceta). a comedy by Sheridan ("Suparnici". NeodreĎeni član se stavlja uz razlomke: a half (polovina). we have confidence in you (imamo poverenja u vas). NeodreĎeni član se moţe upotrebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knjiţevnih dela: "Rivals". NeodreĎeni član se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je učitelj u školi). hundred. NeodreĎeni član se upotrebljava sa rečima: many. ludakom). the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima poloţaj sekretara). the post of.posle glagola to turn (kada znači stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (pošto nije mogao da dobije mesto u civilu.posle izraza kao što su: the title of. i deo subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool. . he is quite a good doctor (on je poprilično dobar doktor).ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (videli smo ga mnogo puta). NeodreĎeni član se stavlja ispred reči: dozen (tuce). a third (trećina). million: a hundred balls (stotinu lopti). teţinu i meru: I see him two times a week (viĎam ga dvaput sedmično). thousand.NeodreĎeni član nema mnoţinu i ne moţe se upotrebiti ispred imenice u mnoţini: a house (kuća).

Phrasal-prepositional Verbs "-ing" oblici (gerund. .Passive Voice Slaganje vremena .imati  glagol "to do" . dolazi imenica koja se obično ne upotrebljava u mnoţini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dečaka) (3.Defective Verbs Pravilni i nepravilni glagoli .Regular and Irregular Verbs Prelazni i neprelazni glagoli .Impersonal Verbs Nepotpuni glagoli .The "-ing" Forms Direktan i indirektan govor .) Glagoli .kada posle reči "what" koja je upotrebljena kao uzvik.Auxiliary Verbs (Helping Verbs)  glagol "to be" ..The Conditionals Pasiv .Verbs Pomoćni glagoli .particip prezenta) .Transitive and Intransitive Verbs Povratni glagoli .biti  glagol "to have" .raditi Bezlični glagoli .Phrasal Verbs  Prijedloţni glagoli .kada je reč "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (deo tavanice je pao na ljude).Multi-Word Verbs  Frazalni glagoli .Direct and Indirect Speech Klauze .Prepositional Verbs  Frazalni prijedloţni glagoli .Clauses Kondicionali .Sequence of Tenses Sadašnja vremena Sadašnje prosto vreme / Simple present tense Sadašnje trajno vreme / Present continuous tense Sadašnje sloţeno vreme / Present perfect simple tense Sadašnje trajno sloţeno vreme / Present perfect continuous tense Prošla vremena Prosto prošlo vreme / Simple past tense Prošlo trajno vreme / Past continuous tense Sloţeno prošlo vreme / Past perfect simple tense Sloţeno trajno prošlo vreme / Past perfect continuous tense Buduća vremena Prosto buduće vreme / Simple future tense Trajno buduće vreme / Future continuous tense Sloţeno buduće vreme / Future perfect simple tense Sloţeno trajno buduće vreme / Future perfect continuous tense -9- .Reflexive Verbs Višerečni glagoli .

To be. Be kao glagol punog značenja znači postojati. He is ill. Be se upotrebljava za starost. will Glagol "to be" . it? are we? are you? are they? Past Simple .Preterit (Prosto prošlo vreme) I was (ja sam bio) I wasn't (ja nisam bio) you were you weren't he was he wasn't was I? were you? was he? . . (most je izgraĎen).za graĎenje pasivnih vremena: The bridge was built. This building is twenty years old. She is twenty.1. futura itd.I'm (ja sam) you are .) Pomoćni glagol "to be" . His brother was a sailor. Kada govorimo o osobi kaţemo samo broj (She is twenty.you're they are . shall.he's.Prezent I am .1. have.they're I'm not (ja nisam) you're not he's. ţiveti. have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog značenja.you're he is . udaljenost i cenu. (ima deset milja) (njoj je dvadeset) (ova zgrada je stara dvadeset godina) (on je bolestan) (njegov brat je bio mornar). do.) Pomoćni glagoli .) ali kada govorimo o stvari years i old se ne mogu izostaviti.biti Glagoli be.Auxiliary Verbs (Helping Verbs) (3.we're you are . It is ten miles.10 - .za graĎenje trajnih vremena: I am surfing. it's we are . Present Simple . Glavni delovi glagola be su: be was been Be kao pomoćni glagol se upotrebljava: .Auxiliary Verb "to be" Pomoćni glagoli sluţe za sloţenih glagolskih vremena (perfekta. she's. it's not we're not you're not they're not am I? (jesam li) are you? is he.1. she's. I was in Spain last year.) Pomoćni glagoli su: be. (biti ili ne biti) (bio sam u Španiji prošle godine) Be se vrlo često upotrebljava kao dio imenskog predikata. stići itd.(3. (ja surfujem). or not to be. she.

Futur I shall be (ja ću biti) you will be he will be Futur Perfect .1.Present Perfect . will Glagol "to have" .Auxiliary Verb "to have" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta. have.Pogodbeni način prošli I should have been (bio bih bio) you would have been he would have been should I be? would you be? would he be) I should not have been you would not have been he would not have been should I have been? would you have been? would he have been? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta be to be to have been being been .11 - .imati .Svršeni futur I shall have been (ja ću biti) you will have been he will have been I shall not be you will not be he will not be shall I be? will you be? will he be? I shall not have been you will not have been he will not have been shall I have been? will you have been? will he have been? Present Conditional .having been being having been (3.Perfekt I have been (ja sam bio) you have been he has been I haven't been you haven't been he hasn't been have I been? have you been? has he been? Past Perfect .) Pomoćni glagoli su: be.) Pomoćni glagol "to have" . do. futura itd.Pluskvamperfekt (Pluperfekt) I had been (ja bijah bio) I had not been you had been you had not been he had been he had not been had I been? had you been? had he been? Futur Simple .2.Pogodbeni način sadašnji I should be (ja bih bio) I should not be you would be you would not be he would be he would not be Past Conditional . shall.

U ovim rečenicama osobito je vaţan poredak reči: HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA Ako izmijenimo poredak reči. izmenićemo i značenje rečenice: I have weeded my garden.U govornom se jeziku uz have koje znači posedovati često stavlja got. (detešce ima plave oči) . (morate dati štampati pozivnice). (moram kupiti čokoladu za njenu devojčicu) .Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima: to have breakfast (doručkovati) to have tea (popiti čaj) to have a good time (dobro se zabavljati) Causative have Have iza kojeg slijedi objekt i particip perfekta označava da neko drugi vrši radnju rečenice po ţelji ili zapovijedi subjekta. imati. . npr: { { Jesu li morali otići? Nisu morali otići. ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima. (morali su otići) I have to buy some chocolate for her girl. (dajem pleviti vrt) . They had not to leave. Last week I had a new suit made. (njen brat ima motorni čamac) The baby has a blue eyes. (prošle sedmice dao sam napraviti novo odijelo) You must have your invitation cards printed. (on ima televizor) Kada have znači posedovati.Have kao pomoćni glagol: S pomoćnim glagolom have grade se sledeći glagolski oblici: perfekt pluskvamperfekt infinitiv perfekta particip perfekta particip perfekta i gerund prošli Have kao glagol punog značenja: . Takvo have se u gramatikama obično zove causative have. (oplevio sam svoj vrt) I have my garden weeded. do ili Did they have to leave? Had they have to leave? They did not have to leave. .Have iza kojeg sledi infinitiv izraţava obavezu. (I have spoken) (I had spoken) (to have spoken) (to have spoken) (having spoken).12 - . Iz tih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na naš jezik glagolom 'dati'. a odrični pomoću dodavanjem not. Npr: Her brother has a motor-boat.Osnovno značenje glagola have kao glagola punog značenja jeste posedovati. Npr: They had to leave. I have got znači isto kao i have.U toj se konstrukciji moţe upitni oblik graditi s pomoću do ili inverzijom. He has got a TV set.

Prezent I have .Svršeni futur I shall have had (ja ću imati) you will have had he will have had I shall not have you will not have he will not have shall I have? will you have? will he have? I shall not have had you will not have had he will not have had shall I have had? will you have had? will he have had? Present Conditional .Pogodbeni način prošli I should have had (bio bih imao) I should not have had you would have had you would not have had he would have had he wuold not have had should I have? would you have? would he have? should I have had? would you have had? would he have had? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta have to have to have had having had .Preterit I had (ja sam imao) you had he had he I hadn't you hadn't hadn't had I? had you? had he? Present Perfect Tense .he's I haven't you haven't he hasn't have I? have you? has he? Past Simple Tense .Perfekt I have had (ja sam imao) you have had he has had I have not had you have not had he has not had have I had? have you had? has he had? The Past Perfect Tense .I've (ja imam) you have .13 - .Pluskavamperfekt I had had (ja bejah imao) I had not had you had had you had not had he had had he had not had had I had? had you had? had he had? Futur Simple .Pogodbeni način sadašnji I should have (ja bih imao) I should not have you would have you would not have he would have he would not have Past Conditional .Futur I shall have (ja ću imati) you will have he will have Futur Perfect .you've he has .Simple Present Tense .having had having having had .

we don't you do not .3) Pomoćni glagol "to do" . I do.Auxiliary Verb "to do" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta. i to: -u kratkim odgovorima: Do you read? -Yes. (ta sedi!) (zaista volim ove kolače) Do se često upotrebljava da bi se izbeglo ponavljanje glavnog glagola. (vozi li on auto) (vi me ne razumete) (nisu stigli na vreme) . a onda subjekt. and so does his sister.I don't you do not . He did not do what he had promised. (čitate li.Preterit I did (ja učinih) you did he did we did you did they did Imperativ do (oni su vrlo dobro obavili svoj posao) (nije učinio što je obećao) (kada ona sprema sobu) I do not .U imperativu. He swims well. do. have. prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim rečenicama ako ţelimo istaknuti glagol.14 - . Do sit down! I do like this cakes.Prezent I do (ja činim) you do he.he didn't we did not . When does she do the room? Simple Present Tense .I didn't you did not . iza kojeg slijedi pomoćni glagol. raditi.they don't do I? do you? does he? do we? do you? do they? I did not . Npr: They did their job very well.they didn't did I? did you? did he? did we? did you? did they? . čitam) -uz so. she. shall. futura itd. will Glavni oblici glagola do jesu: do did done Do kao pomoćni glagol .you don't they do not . Does he drive a car? You do not understand me. (on dobro pliva. a isto tako i njegova sestra) -u dodatnom pitanju: You know what I mean.you didn't they did not .1. Takvo do se zove emfatično do (Emphatic do).he don't we do not . don't you? (znate na šta mislim.(3.we didn't you didnot . it does we do you do they do Past Simple Tense .) Pomoćni glagoli su: be. They did not arrive in time.you didn't he did not .you don't he do not . zar ne) Do kao glagol punog značenja -Do se upotrebljava u značenju činiti.S pomoćnim glagolom do gradi se upitni i odrični oblik prezenta i preterita glagola punog značenja.

upitni im se oblik pravi inverzijom. (da li biste mogli da mi pokaţete put. . . Nepotpuni glagol "may" (moći. please? (umem. may (moći.15 - . molim?) Glagol "can" se ne moţe upotrebiti s četvrtim padeţom bez nekog drugog glagola.(3. dopuštanje. (umeo sam da plivam).) Nepotpuni glagoli . Oni obično označavaju vremenske uslove. biti u stanju): I shall be able to this for you. Npr. odrični oblik obrazuju sa rečicom "not". Umesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (moći.Defective Verbs Nepotpuni glagoli su: can (moći). znam da plivam).traţe infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought").Impersonal Verbs Bezlični glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3.2. smeti). verovatnoću. smeti) označava odobravanje. Odrični oblik glasi "can not" ili skraćeno (saţeto.: Infinitiv to rain (pada kiša) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders Neki glagoli u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje. mogućnost i ţelju: he may come tomorrow may I go in? may he join us? may he rest in peace! (moţda će on sutra doći) (smem li ući?) (sme li da nam se pridruţi?) (neka počiva u miru!).3. umjeti. Zajedničko za nepotpune glagole je da: . Ima oblik "could" za prošlo vreme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji (Present Conditional): I can swim I could swim Could you show me the way.u sadašnjem vremenu u trećem licu nemaju nastavak "s". .) Bezlični glagoli . ought (trebati) i must (morati). licu jednine sa it. contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't".da nemaju sve oblike i vremena. (3. To su sledeći glagoli: to seem to appear to look to feel to make (izgledati): (izgledati): (izgledati): (osećati): (činiti): it seems to be true (izgleda da je istina) it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da će se vreme promeniti) it looks like rain (izgleda kao da će kiša) it feels cold (oseća se hladnoća) it makes me afraid (to me plaši). (moći ću to da učinim za vas). tako ne moţemo reći: I can that .već I can do that (ja to umem). . Nepotpuni glagol "can" (moći. znati) označava fizičku ili umnu sposobnost.

hope .smiled. The soldiers knew that they must die.4. Might izraţava takoĎe i pogodbu. Kako ovaj glagol nema prošlog vremena. (vojnici su znali da moraju umreti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. "mora" i sl. (morao sam smesta otići) (moraćemo mnogo raditi) U odreĎenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smeti": You must not to do this.): You ought to have gone.opened itd. "Ne morati" kaţemo pomoću glagola "need not". (treba da učiš ozbiljnije).). moram otići). Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. (treba to da znaš) (ne smete to učiniti) Glagol "ought" izraţava obavezu.) Pravilni i nepravilni glagoli . Npr: play .Regular and Irregular Verbs Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". open . He might be present. duţnost. misao o onome što je trebalo da se dogodi izraţavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have said".16 - . "to have left" itd. Odrični oblik glasi "ought not". Npr: smile . Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. duţnost (prevodi se sa "treba". (mogao je ranije da stigne) (mogao bi biti prisutan). (sada se moram pozdraviti. Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't". . skraćeno "oughtn't". You ought to know this.played. We shall have to work hard.U prošlom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. Ako se glagol u infinitivu završava na "-e" dodaje se samo "-d". Odrični oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't".hoped itd. nuţnost. Izraţava primoravanje. Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne načine. I must take leave now. (trebalo je da odeš) (3.

Sva tri oblika jednaka: put .Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand .put .stood .hit .sung drive .drove .thought Sva tri oblika su različita: sing . were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had Past Participle awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had .put hit .stood think .17 - .thought .sang .driven.hit Lista najčešćih nepravilnih glagola: Base Form awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have Past Simple awoke was.

Base Form hear hide hit hold hurt keep know lay lead learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write Past Simple heard hid hit held hurt kept knew laid led learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote Past Participle heard hidden hit held hurt kept known laid led learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written .18 - .

) Prelazni i neprelazni glagoli . Uz takve glagole stoje povratne zamjenice. (on je stigao) (ona govori brzo) (John ide u školu) (3.) Povratni glagoli . direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English.5. herself.Reflexive Verbs Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vraća na subjekt. she. (on govori engleski) (mi gledamo TV) (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne moţe stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]).(3. I saw an elephant. itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odrični oblik: I do not dress myself Upitno-odrični oblik: Do I not dress myself? (ja oblačim sebe) (ti oblačiš sebe) . John goes to school.19 - . Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo. it dresses himself. She speaks fast.6. Najčešći su: (obući se) (pomoći se) (povrediti se) (popraviti se) (umoriti se) (izviniti se) (hvaliti se) (zabaviti se) (utopliti se) (obući se) to dress oneself to help oneself to hurt oneself to improve oneself to tire oneself to excuse oneself to flatter oneself to amuse oneself to warm oneself to take care of oneself Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself you dress yourself he.Transitive and Intransitive Verbs Prelazni glagoli su oni uz koje moţe stajati objekt u akuzativu tj. We are watching TV. He has arrived.

Multi-word verbs (3. my offer. (3.20 - .1.7. svi predloţni glagoli imaju direktne objekte.(3. Direktni objekat Kada su frazalni glagoli prelazni (tj.) Frazalni glagoli Frazalni glagoli spadaju u grupu višeriječnih glagola. He was late because his car broke down. They turned my offer down. Dat je primer sa frazalnim glagolom "switch on": Tačno: Tačno: Tačno: Netačno: John John John John switched switched switched switched on on on on the radio.7.) Predložni glagoli se grade na sljedeći način: glagol + priedlog Iz razloga što predlozi uvek imaju direktni objekat. We will have to put off They turned down the meeting. glagola koji se prave od glagola i još neke reči ili više njih. the radio it it. nemamo izbora. kada imaju direktni objekat).2. ako je direktni objekat zamenica. . Npr: They turned down my offer. obično ih moţemo rastaviti na dva dijela. tj. Frazalni glagoli se grade od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol neprelazni frazalni glagol prelazni frazalni glagol get up break down put off turn down Značenje ustati iz kreveta prestati sa radom odgoditi odbiti Primeri I don't like to get up. (obe rečenice su tačne) MeĎutim. moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamenicu.7) Višeriječni glagoli .

The "-ing" forms "-ing" oblici se grade od infinitiva i nastavka -ing. moramo reći: "look after the baby" a ne smemo reći: "look the baby after". We run out of fuel. look forward to you. your seeing eggs.7.) "-ing" oblici . (3. run out of Značenje imati prijateljski odnos sa tolerisati očekivati sa zadovoljstvom iscrpiti (Primeri ) Direktni objekat his wife. He doesn't get on with I won't put up with I look forward to We have run out of Pošto se frazalni predloţni glagoli tvore sa predlozima. Predloţni glagoli se ne mogu razdvajati. I am surfing. što znači da ne moţemo umetnuti direktni objekat izmeĎu. i mogu biti: gerund: particip prezenta: imenica: Hunting lions is dangerous. i poput predloţnih glagola ne smeju se razdvajati. Na primer. This building is our school. uvijek imamo direktni objekat.3.) Frazalni predložni glagoli se grade na sledeći način: glagol + prilog + predlog Primeri frazalnih predloţnih glagola: Frazalni predložni glagoli get on with put up with attitude.8. the dog me? Mary.21 - . (lov na lavove je opasan) (ja surfujem) (ova zgrada je naša škola) . (3. We run out of it.Primeri: Predložni glagoli believe in look after talk about wait for Značenje verovati u postojanje brinuti se o razgovarati o čekati (Primjeri) I believe in He is looking after Did you talk about John is waiting for Direktni objekat God.

moţe stajati u raznim vremenima. (ona dobro slika). (ona uvek odlaţe odlazak zubaru). (ne volim čitati knjige).22 - . (jedenje ljudi je pogrešno). to be for/against. gerund ima istu funkciju kao imenica. Ako posle predloga treba doći glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. (ona dobro slika). a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sadašnji (being taught) i prošli (having been taught). train-spotting. Can you sneeze without opening your mouth? (moţeš li kinuti a da ne otvoriš usta). It's no use trying to escape. to keep on): She always puts off going to dentist. do you mind. would you mind i pridjeva "worth" i "busy". posle izraza: can't help. imamo: gerund sadašnji (surfing). (ovu stranicu vredi posetiti) . (letenje je opasno). gerund prošli (having read). Flying is dangerous. i koristi se: kao subjekat rečenice: Eating people is wrong. u sloţenim imenicama: a driving lesson. Glagolske osobine gerunda su: iza njega moţe stajati prilog: He is fond of walking quickly. doručkovanje u krevetu). iza njega moţe stajati objekt: I don't like reading books. to give up. (Johnova lenost me čini nervoznim). pred njim moţe stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. Imeničke osobine gerunda su: pred njim moţe stajati predlog: She's good at painting. (nema koristi pokušavati pobeći) I can't stand being stuck in traffic jams. (on voli brzo hodati). iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + predlog/prilog": (to look forward. Iako izgleda kao glagol. (njegova nervoza je posledica njegove bolesti).9.(3. can't stand. posle prijedloga. prisustvovanje sastancima).) Gerund .The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. bird-watching. a swimming pool. One of life's pleasures is having breakfast in bed. to take to. it's no use/good. When you are going to give up smoking? (kada ćeš prestati pušiti). to put off. (jedna od njegovih duţnosti je (jedna od ţivotnih ugodnosti je kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. pred njim moţe stajati atribut: His being nervous is due to his illness. (ne mogu podneti kad se zaglavim u saobraćaju) This site is worth visiting.

nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping. Kada se dve radnje dešavaju u isto vreme. They found their mother sitting in the garden. (leţala je gledajući u oblake) Ova tvorba je naročito korisna sa glagolom "to go". i koristi se u sledećim slučajevima: kao deo trajnog oblika glagola: I am working he was singing they have been walking (ja radim) (on je pevao) (oni su šetali). od strane iste osobe ili stvari. kao u sledećim primerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije (čula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing.(3. sa glagolima catch (uhvatiti) i find (naći) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip. He walked down on the road.The Present Participle Prezent particip većine glagola ima oblik osnova+ing. Putting on his coat. (došao je trčeći prema meni) She lay looking up at the clouds.10. da zameni rečenicu ili dio rečenice. he walked down on the road.23 - . (ne dozvoli da te uhvati kako čitaš njegova pisma) If I catch you stealing my apples again. kao pridev: It was an amazing film. He whistled to himself. (čuo sam nekoga kako peva) I can smell something burning! (osetim da nešto gori). (ona je bila u kupovini) He came running towards me. They laughed as they went. Kada jedna radnja sledi odmah iza druge. biće problema) Ovo nije slučaj sa glagolom find koji ne izraţava emocije: We found some money lying on the ground. (bio je to neverovatan film) (bio je zatočen unutar kuće u plamenu). koristimo particip prezenta da ih opišemo: They went out into the snow. Whistling to himself. moţemo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. there'll be trouble! (uhvatim li te još jednom kako kradeš moje jabuke. he left the house. od strane iste osobe. Glagol "catch" sa participom prezenta izraţava neku ljutnju ili pretnju: Don't let him catch you reading his letters. (našli smo novca na zemlji) (našli su majku kako sedi u bašti). They went laughing into the snow.) Particip prezenta . . He was trapped inside the burning house.

.. Indirektan govor se uvodi rečima kao što su: he said he asked we enquired she ordered we believed I replied I answered (on reče) (un upita) (zapitali smo) (ona zapovedi) (verovasmo) (odgovorih) (odgovorih) i sl.She dropped the gun and put her hands in the air. (3. Particip prezenta se moţe koristiti umesto početnih as.11. he didn't spend much on clothes. Knowing that his mother was coming. since. he cleaned the flat. i izraţava razlog radnje: Feeling hungry.Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo nečije reči tačno onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor. because. npr: on mi je rekao: "pošalji mi knjigu". Ako izveštavamo ono što je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor. npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu. Dropping the gun. Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba poštivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zameniti odgovarajućim prošlim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sadašnje Prosto prošlo Prezent perfekt Davno prošlo Prosto buduće Imperativ Indirektni govor Prosto prošlo Davno prošlo Sloţeno buduće Infinitiv sve reči koje označavaju blizinu moraju se zamijeniti rečima koje označavaju udaljenost. she put her hands in the air. . he went into the kitchen and opened the fridge.) Being poor.) Direktni i indirektni govor .24 - . Indirect Speech or Reported Speech). Direct speech). (= because he felt hungry.

Prema ovim pravilima: am do shall will have.) I: She said that she was going to come soon again.). how. (3." I: They asked me whether I speak Spanish. (otac reče sinu: "Pazi se"). (otac reče svom sinu da se pazi). (upitali su me: "Da li govorite španski?") (upitali su me da li govorim španski) da bi se u indirektnom govoru izrazila zapoved." (Ona reče: "Doći ću uskoro ponovo". TakoĎe. has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before (On reče: "Ja ne razumem ovo pismo") (on reče da ne razume to pismo) D: He said: "I do not understand this letter.12. onda pitanje u indirektnom govoru mora početi sa "if" ili "whether".) Klauze . (ona reće da će uskoro ponovo doći) ako se u indirektnom govoru saopćava tuĎe pitanje. (ona upita svog brata šta radi) D: They asked me: "Do you speak Spanish. .25 - . when itd. -ako pitanje ne sadrţi nikakvu upitnu reč (kao što su what.Clauses Klauza je grupa reči koja sadrţi vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadrţe vezu subjekat-glagol). upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself." I: He said that he didn't understand this letter. onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti paţnju još i na sledeće: -umesto glagola "say" upotrebićemo glagol "ask"." I: Father told his son to be careful of himself. dele se i na: neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses). Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona reče svom bratu: "Šta radiš?") I: She asked her brother what he was doing. D: She said: "I am going to come soon again. Klauze se dele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses).

All students who do their work should pass easily. which ili that. korištena je i oznaka tačka-zarez (. Shakespeare is my other. Obično se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa. Većina pridevskih klauza počinje sa: who.): This is one of English classes. who used to be a secretary for the President. kao rečenica. Giuseppe said that the plantar wart.26 - . koji je inţenjer.) da se razdvoje dve klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time. (moj brat. veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test. can type 132 words a minute. in fact I am going to the library now.) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno. had to be removed. (neophodna i nebitna klauza) (3. Zavisne klauze mogu biti: pridevske (adjective clauses) priloške (adverb clauses) imeničke (noun clauses) -Pridevske klauze opisuju imenice ili zamenice. i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamenica.12. oznakom tačka-zarez (. (u ovom slučaju. The book that is on the floor should be returned to the library. Dve nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday. je shvatio to za mene) . whom. who is an engineer. but he also got an A+.Neophodne klauze su ključne za značenje rečenice i ne mogu se izbaciti. which had been bothering him for years. (most koji se srušio u zimskoj oluji će koštati milione za popravku) My brother. Nebitne klauze nisu neophodne za značenje rečenice i mogu se izbaciti iz nje. Ponekad se ove reči ne moraju nalaziti u rečenici ali se podrazumevaju. dok zavisne moraju biti udruţene sa nezavisnom klauzom. figured it out for me. jer bi u tom slučaju značenje rečenice bilo promenjeno. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace.1. dvotačkom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday.

Uvode se relativnim zamjenicama: who. whether. relativna zamenica je subjekat glagola i odnosi se na nešto s čim je klauza u vezi. which really surprised his friends. who. which had been bothering him for years. which. whoever. which. and he didn't even apply for the Dean's position. gde ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. mogu da dopunjuju. mogu počinjati i sa zavisnim veznicima: how. Za razliku od pridevskih klauza. whose. where. Priloške klauze uvek počinju sa zavisnim veznikom. we know the cake is done. a u ovom slučaju dopunjuje reč "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na više od jedne reči u tekstu. why. Charlie didn't get the job in administration. he wrote a book about what he had done over the years [objekat predloga]. what i whatsoever. U rečenici funkcioniraju kao subjekat. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. Nakošena (italic) slova čine relativnu nebitnu klauzu. (3.) Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (menjaju) imenice ili zamenice. koji uvodi klauzu i izraţava njenu vezu sa ostatkom rečenice. Do you know what he knows [objekat]? In fact. Oni kaţu zašto. s toga neće biti odvojene zarezima.-Priloške klauze obično dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gde u rečenici. priloške klauze se često mogu pomerati u rečenici. Imenička klauza obično počinje sa: that. which really surprised his friends. -Imeničke klauze nisu reči koje dopunjuju druge reči za razliku od prideva i priloga. Relativna klauza koja dopunjuje celu klauzu ili više njih se naziva rečenična klauza (sentential clause). Giuseppe said that the plantar wart. tj. Whoever wins the game will play in the tournament. whom.2. Charlie didn't get the job in administration. direktni objekat ili predloški objekat. when.27 - . When the movie is over. had to be removed. TakoĎe. opisuju celu klauzu ili čak više njih. What he knows [subjekat] is no concern of mine. U relativnoj klauzi. zbog čega su odvojene zarezima od ostatka rečenice. we'll go downtown. whomever. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze. whose.12. We know the cake is done when the timer rings. (U ovoj rečenici podvučene reči čine neophodnu klauzu. Npr: When the timer rings. . that.

i izgleda ovako: if If ili posledica 2y=20 if if uslov y=10 uslov posledica y=10 2y=20 To znači ako (if) je odreĎeni uslov zadovoljen.) Eliptične klauze Eliptične klauze (elliptical clauses) su gramatički nepotpune.ti bi uzeo itd. a ponekad ih nazivamo "if rečenicama".12.) Kondicionali . Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years. jer su često elegantne i efikasne u izrazu. Sadašnji kondicional { I should take . U stvari.28 - . Reči eliptične klauze koje nedostaju se mogu naslutiti iz konteksta i većina čitalaca ne oseća da nešto nedostaje. Sadašnji kondicional se gradi sa should i would i infinitivom prezenta. (3. I should have taken . Ovdje će biti obraĎene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. nulti-kondicional. i infinitiva bez "to" glagola kojeg menjamo.(3. Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play].  Prvi kondicional (First Conditional)  Drugi kondicional (Second Conditional)  Treći kondicional (Third Conditional)  Nulti-kondicional (Zero Conditional) .The conditionals Kondicional se gradi od pomoćnog glagola "should" i "would". onda (then) će doći do neke posledice. Upitni oblik se gradi inverzijom: should I take? should I have taken? (da li bih uzeo?) (da li bih bio uzeo?) (ne bih uzeo) (ne bih bio uzeo). her recruits proved to be hard workers. a prošli kondicional se gradi sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg menjamo. Struktura većine pogodbenih rečenica je veoma jednostavna. Sadašnji i prošli kondicional se koriste pri gradnji pogodbenih rečenica. I should not have taken.bio bih uzeo you should have taken . Though [they were] sometimes nervous on the court. u smislu da im nedostaje relativna zamenica (zavisna reč) koja inače uvodi takvu klauzu. jer često (ali ne i uvek) u njima se upotrebljava reč "if".13. Pogodbene rečenice se takoĎe zovu i kondicionalima.uzeo bih you should take . eliptične klauze su tačne ali i korisne.3.ti bio uzeo itd Prošli kondicional { Odrični oblik se gradi tako što se iza should i would stavi "not": I should not take.

i ne postoji nikakva šansa da ćete dobiti novac. tj.13. Ponekad moţemo koristiti: shall. za raziliku od prvog kondicionala. they do not pass the exam. Kao što vidite da bi izrazili mogući uslov koristili smo sadašnje prosto vreme (Present Simple Tense).unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala. ostaću kod kuće) If If uslov it rains prosto sadašnje vreme posledica I will stay at home. jer su izgledi opet jako mali da izvuku vaš listić. I could stop working. Za izraţavanje moguće posledice koristili smo futur. da kod drugog kondicionala koristimo prosto prošlo vrijeme za izraţavanje uslova. kao i kod prvog. na primer: If you are good today.(3. i rezultatu tog uslova. Najvaţnije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. Razmišljamo o nekom uslovu ili situaciji u budućnosti. šanse su jako male da će se uslov ispuniti. you can watch TV tonight. buduće vreme Treba primetiti da kiša još nije pala. meĎutim. i onda postoji šansa. ali je to neverovatna mogućnost. If If If If If If uslov prosto prošlo vreme I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery posledica kondicional sadašnji I would be happy.) Drugi kondicional . Na primer: večeras je izvlačenje brojeva lota.29 - . ovde ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. večeras) (ako budeš danas dobar. Ali moţda ćete kupiti listić do večeras. (ako bude padala kiša. could or might: If I won a million dollars. posledica buduće vreme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uslov prosto sadašnje vreme I see her. would you be suprised? she would marry him.1. razmišljamo o nekom uslovu u budućnosti. mogao bih prestati raditi) . jutro je. meĎutim nebo je oblačno i postoji realna mogućnost (real possibility) da će kiša pasti. I would by a car. Šta ćete uraditi? If it rains. i njenoj posledici. can ili may umesto will. Na primer.nevjerovatna mogućnost (Second conditional . Primjetite. it rains tomorrow. zamislite da počne padati kiša.) Prvi kondicional . Ponekad. (da dobijem milion dolara.2. moţeš gledati TV (3. I will stay at home. MeĎutim na nebu se javljaju oblaci. umesto glagola would koristimo should. kod kuće ste i planirate igrati tenis popodne. a sadašnji kondicional za izraţavanje eventualne posledice. Postoji stvarna mogućnost da će se uslov ispuniti. niste kupili loto listić.realna mogućnost (First conditional: real possibility) Govorimo o budućnosti. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti.13.

If if If If If uslov prosto sadašenje vreme I miss the 8 o'clock bus I am late for work people don't eat posledica prosto sadašnje vreme I am late for work. you might have won. could have.(3. I would have told her. Bitna stvar kod trećeg kondicionala je da ne postoji sada nikakva šansa da se uslov i posledica dogode. dok za izraţavanje posledice koja se neće dogoditi smo koristili kondicional prošli.3. If they had not passed their exam. my boss gets angry.) Treći kondicional .13.30 - .sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional . ni o sadašnjosti ni o budućnosti. umesto if moţemo koristiti when: When I get up late I miss by bus. zakasnim na autobus) .13. If If If uslov prosto sadašnje vreme you heat ice posledica prosto sadašnje vreme it melts. (da si kupio listić lota. Vaţno je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o prošlosti. (kada ustanem kasno.no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budućnosti. njihov učitelj bi bio tuţan) Da bi smo izrazili uslov u prošlosti koji se nije ostvario koristili smo sloţeno prošlo vreme (past perfect).certainty) Tzv.bez mogućnosti (Third conditional . nulti kondicional koristimo kada je uslov uvek tačan. what would you have done? I would have invited her.) Nulti kondicional . Da bi izrazili uslov i posljedicu koristimo prosto sadašnje veme. they get hungry. Ponekad umesto would have koristimo should have. Najvaţnije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uslov ima uvek istu posledicu. Zbog toga ne postoji mogućnost da se uslov ispuni. TakoĎe. već jednostavno pričamo o nekoj općepoznatoj činjenici. Na primer. poput neke opšte poznate činjenice. If If If If If If uslov složeno prošlo vreme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posledica kondicional prošli I would have bought a car. might have: If you had bought a lottery ticket. (da nisu poloţili ispit. mogao si dobiti) (3. meĎutim kod trećeg govorimo o prošlosti. govorimo o uslovu u prošlosti koji se nije dogodio. Prošle sedmice ste kupili loto listić ali niste dobili . their teacher would have been sad.4. ako zagrevamo led iznad 0 stepeni on će se početi topiti.

da se pasivni prezent gradi od prezenta glagola "to be" i participa prošlog glagola koji menjamo.31 - . već da se radnja vrši na subjektu: The road has been repaired. koristi se: kada subjekat koji vrši radnju nije poznat: My car has been stollen. aktiv pasiv subjekat Everybody Water glagol drinks is drunk (svi piju vodu) (voda se pije od svih) objekat water by everybody. (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda predlog. To znači. i ispred njega se stavlja predlog "by": A: Everybody drinks water. subjekat aktivne rečenice postaje objekat pasivne. She was given a nice birthday present. it melts. P: Water is drunk by everybody.Passive Voice subjekat + pomoćni glagol "to be" + particip prošli glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli.ukratko glavna rečenica buduće vrijeme kondicional sadašnji kondicional prošli prosto sadašnje vrijeme "if" rečenica sadašnje vrijeme prosto buduće vrijeme sloţeno prošlo vrijeme prosto sadašnje vrijeme Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Treći kondicional Nulti kondicional Sledeća tabela daje prikaz kondicionala po verovatnosti ispunjenja uslova. procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za poreĎenje. (ukraden mi je auto) (dobila je lep poklon za roĎendan) . takvi koji uz sebe mogu imati objekat. tj. Pasiv pokazuje da subjekat ne vrši radnju. vreme budućnost budućnost prošlost (3. (put je popravljen) Pasivni oblici se grade tako što se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip prošli glagola kojeg menjamo. verovatnoća kondicional primer 100% 50% 5% 0% nulti prvi drugi treći If you heat ice. If I won the lottery. I will stay at home.5. Naravno. Trpno stanje se upotrebljava mnogo češće u engleskom jeziku nego u našem. If I had won a lottery. If it rains. A: I wrote this letter. I would buy a car.14.13. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me.) Kondicionali . I would have bought a car. Aktivnu rečenicu moţemo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje.) Trpno stanje (pasiv) .(3.

"razume se".32 - . (greške se uvek prave) ako je subjekat pasivne rečenice vaţniji od vršioca radnje: The "Tower" was written by Meša Selimović. (dečko je kaţnjen od svog oca) Aleksa was attended by his sister during his illness. "podrazumeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u trećem licu jednine srednjeg roda: it is understood that is known it is said (razume se. podrazumeva se) (to se zna) (priča se) Konjugacija pasiva u većini mogućih vremena: infinitiv simple present past future conditional present past future conditional present past future conditional present past future conditional to be called it is called it was called it will be called it would be called it is being called it was being called it will be being called it would be being called it has been called it has been called it will have been called it would have been called it has been being called it had been being called it will have been being called it would have been being called continous perfect simple perfect continous . (rečeno mi je da ste se verili) (priča se da je ostavila svog muţa) ako nije potrebno pomenuti vršioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) rečenice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made. (Aleksu je njegova sestra negovala za vreme bolesti) Bezlični oblici u našem jeziku kao što su "kaţe se". She was said to have left her husband.ako se ne ţeli pomenuti vršilac radnje: I have been told that you are engaged. (Roman "TvrĎava" je napisana od strane Meše Selimovića) The boy was punished by his father.

I will be so happy if they fix my car today. She knew she had made the right choice. They believe that they have elected the right candidate. I wanted to go home because I missed my parents. You will surely pass this exam if you studied hard. Prosto prošlo vreme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect.Sequence of Tenses (3.) Slaganje vremena . Vreme u glavnoj rečenici Vreme u zavisnoj rečenici Da se izrazi istovremena radnja. Da izrazite drugu završenu radnju.1. koristite prosto buduće vreme. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated. koristite present perfect. The President says that he will veto the bill. The Deists believed that the universe is like a giant clock. svršeni futur (Future Perfect Tense) U svakom slučaju koristite sadašnje vreme ili prezent perfekt. Da izrazite opće poznatu činjenicu koristite sadašnje vreme. Sadašnje prosto (Simple Present) Da se izrazi radnja koja je počela u trenu u prošlosti i traje do danas.15. koristite prošlo vreme.) Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u rečenicama kod kojih je vreme od vitalnog značaja. koristite prezent perfekt. Da izrazite radnju koja će se desiti. The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased Most students will have taken sixty credits by the time they graduate. The crowd had turned nasty before the sheriff returned. . I know that I made the right choice. koristite prosto prošlo vreme. Da izrazite radnju koja se desila ranije.15. koristite sadašnje prosto vreme. koristite prosto prošlo vreme. Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect) U svakom slučaju koristite prošlo vreme. She has grown a foot since she turned nine.(3. Da se izrazi prošla radnja.33 - . Buduće vreme (Futur) Da izrazite istovremenu radnju koristite sadašnje vreme. Da se izrazi radnja u budućnosti koja će se desiti prije radnje u nezavisnoj rečenici. Primer I am eager to go to the concert because I love the Wallflowers. Predbuduće vreme.

"to try out" će se desiti posle. "to have seen" opisuje nešto pre tog vremena. Primeri Working on the fundamentals. seeing) Uloga participa Da se izrazi radnja koja se dešava u isto vreme kada i glagol. to have seen) Da se izrazi radnja koja se desila pre glagola. Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive.] The fans would like to have seen some improvement this year. [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i prošlo vreme "would have liked".2. tim je počeo polahko napredovati.34 - . to see) Da se izrazi istovremena radnja ili radnja posle glagola.] Infinitiv sadašnji (Present Infinitive. ["Would like" opisuje stanje u sadašnjosti. ["eagerness" je sada. [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola consider.] She would have liked to see more veterans returning. radnja se dešava u paralelno. u isto vreme] .) Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vreme infinitiva Uloga infinitiva Primer Coach Espinoza is eager to try out her new drills. the team slowly began to improve.15.(3. Participi Vreme participa Prezent participa (Present of Participle. [UnapreĎujući osnove.] They consider the team to have been coached very well.

Jedino se treće lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica. You write (ti pišeš) Do you write? (pišeš li?) . z. jer dobija nastavak "-s" ili "-es".Particip prošli ili particip prezent perfekta (Past Participle or Present Perfect Participle Da se izrazi radnja koja se dešava pre glagola. can. pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se menja. Glagoli koji se završavaju na s. osim glagola: to be . must . [Particip prezent perfekta "having experimented". he reads (hi ri:dz). je posledica glagola u prošlom vremenu "prepared". [Radnja izraţena pomoću glagola u prezentu "knows". the coaching staff devised a master strategy. menjaju "y" u "i".16.35 - .I do not write.biti.) Sadašnje prosto vreme .] (3.] Prepared by last year's experience.moći. bez prijedloga "to". u trećem licu jednine: to cry (he cries).1. Glagoli koji se u infinitivu završavaju na "-y". Nastavak "-s" za sadašnje vreme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvučnog suglasnika. ili "z" ako dolazi iza zvučnog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks). the coach knows not to expect too much. may .16.morati. he teaches. bez predloga "to": I write (ja pišem) . Odrični oblik sadašnjeg vremena pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do".trebati. ought . to try (to tries). Having experimented with several game plans. to have .imati. sh i ch obrazuju treće lice nastavkom jednine nastavkom "-es": he dresses. I don't write Upitni oblik sadašnjeg vremena pravi se tako pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja.) Sadašnje vreme (3.Simple Present Tense Sadašnje vreme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvek stavljaju lične zamenice. x. ukazuje na vreme pre glagola u prošlom vremenu "devised". kad pred tim "y" stoji suglasnik.

Jenny is not here. verovatno udvostručiti ili izostaviti jedno slovo. da označi radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam čas engleskog tri puta sedmično). ona . she. ponekad moramo malo promeniti reč. she. to call .) Sadašnje trajno vreme . MeĎutim. da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ţive u vodi). it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does. she. it call? do we call? do you call? do they call? (3. it calls we call you call they call ja zovem ti zoveš on.Sadašnje prosto vreme se upotrebljava: da označi radnju čije trajanje nije odreĎeno: I write (ja pišem). . da označi radnju koja se vrši po navici: I always rise early (uvek ustajem rano). ona zovu I do not call you do not call he.Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking you are speaking he. I work (ja radim). ono zove mi zovemo vi zovete oni. sada i posle. pre.zvati I call you call he.36 - . it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking (ja govorim) Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". past present future Sunce izlazi svaki dan.2.16. one. past present future Jenny trenutno nije prisutna. he .she. The sun rises.

the pages are turning.37 - . i tada se obično upotrebljavaju prilozi always.the girl is dancing. past present future Ona moţda ne čita knjigu tačno sada. Sveća .. menjamo ie u y: Izuzetak 2 lie die Izuzetak 3 > > lying dying Ako glagol završava na vokal + suglasnik + e..the candle is burning.Ako se glagol završava na: suglasnik . (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law. forever itd: The Sun is rising constantly. da označi radnju čije je trajanje neprekidno. MeĎutim... constantly. Devojka . radnja se ne mora odvijati tačno sada. ali se dešavala nešto ranije i moţda će se dešavati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book. future Knjiga . (uvek se ţalite na svoju taštu) . (sada ovo čitate) past present Radnja se dogaĎa sada..naglašeni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostručava: s t o p suglasnik naglašeni vokal suglasnik Izuzetak 1 run stop begin > > > running stopping beginning Ovo pravilo ne vaţi kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open > opening Ako glagol završava na ie. (sada učim engleski) You are reading this now.. izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking Present Continuous Tense (sadašnje trajno vreme) se upotrebljava: da označi radnju koja se vrši u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now.

Present Perfect Simple Tense pomoćni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Sloţenim sadašnjim vremenom se izraţava povezanost izmeĎu prošlosti i sadašnjosti. osećaj kvaliteta broda) John's feeling much better now. a ne radnju. I'm seeing Anthony later. hear. tačno vreme dešavanja radnje nije naznačeno. hate. she. (mogu videti) itd. see*. hold. suppose.zvati I'm calling you're calling he. obično se ne koriste u trajnom obliku.da se izrazi radnja koja je već isplanirana i desiće se u budućnosti: I'm meeting my girlfriend tonight. dislike. love. weigh ostali look (biti sličan).3. (ona ima tri psa i mačku. percepcija) (susrešću Anthony-a kasnije. measure. (Dţon se oseća mnogo bolje sada. . hope. taste mišljenje assume. feel (misliti). npr: This coat feels nice and warm. taste. Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrebiti prošlo vreme (past simple tense).. know. it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he. wish merenja contain.16. it calling? are we calling? are you calling? are they calling? (3. (vidim Anthony-a u bašti. hear.38 - . be (u većini slučajeva). Lista glagola koji se većinom koriste u "simple" formi: čula (percepcija) feel*. doubt. što znači da smo više zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju. find (misliti).smell) se često koriste sa glagolom 'can': I can see. (ona večera. prefer. . planiramo se susresti) to call . ona jede). want. consider. seem. she. regret. (večeras ću se naći sa devojkom) Glagoli koji označavaju neko stanje. understand emocije/ţelje envy.. (ovaj brod je lep i udoban. posedovanje) She's having supper. mind. it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he. recognise. She has three dogs and a cat. like. to je naša percepcija. cost.* Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim značenjem. have (kada znači posedovati) . njegovo zdravlje se poboljšava). smell.) Složeno sadašnje vreme . see. feel. imagine. notice. mean.glagoli čula (feel. remember. I can see Anthony in the garden. think* mentalna stanja forget. she. fear.

zvati I have called (ja sam zvao) you have called he. Amerikanci ne koriste sloţeno sadašnje vreme toliko kao Britanci. never. uz priloge koji označavaju neprekidan razmak vremena: ever. (ove nedelje sam putovao u Novi Sad. already. Amerikanci češće upotrebljavaju prošlo vreme umesto sloţenog sadašnjeg vremena.I've been itd.16. it has called we have called you have called they have called I haven't called you haven't called he. I obično imamo sada imamo neku posledicu: I'm tired because I've been running. it hasn't called we haven't called you haven't called they haven't called have I called? have you called? have he. to call . past present future !!!!! radnja koja se desila nedavno sad-imamo posledicu - . she. i još uvek ţivim). and 20 days. I have lived in Sarajevo since 1970. for: Have you ever been to Serbia? (jeste li ikada bili u Srbijii?). Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?". vaţno je da je auto kupljen. she. često se upotrebljavaju skraćenice: I have been . it called? have we called? have you called? have they called? (3. 10 months.. (kupio sam auto. ali je rezultat radnje vaţan: I have buoght a car.. (ţivim u Sarajevu od 1970-te.4.) Nesvršeni perfekt . since.Sloţeno sadašnje vreme se koristi: da se opiše radnja ili stanje koje je počelo u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti: This website has been in existence for 5 years. još nije završena). da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall. da se izrazi radnja koja je završena u vremenskom periodu koji još traje: I have been to Novi Sad this week. Kada pišemo present continous. dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?". (ova stranica postoji već.). sedmica da se označi radnja koja je završena nekad u prošlosti. yet.Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odrični oblik se pravi dodavanjem reči "not": I have not been playing. she. (gosti su upravo ušli u dvoranu). Present Perfect Continous Tense koristimo: da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo završila.39 - . nije bitno kada).

7. and now she feels well. Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous često koristimo "for" i "since". jer niste slušali). Ako to razdoblje seţe do sadašnjeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt. u ovom slučaju često se koriste for i since: I've been reading for two hours. for period vremena since od vremenske tačke 20 minutes three days six months a long time ever itd. 7 sedmica.40 - . dve sedmice. (nismo pušili. (umoran sam (sada) jer sam trčao) Why is the grass wet? Has it been raining? (zašto je trava vlaţna (sada)? je li padala kiša?) You don't understand because you haven't been listening. i još uvijek čitam) How long have you been learning English? (koliko dugo učiš engleski? a još ga učiš) We have not been smoking. (čitam već dva sata. . Tara hasn't been feeling well for two weeks. 20 godina. 6. For koristimo kada pričamo o razdoblju vremena: 5 minuta.15 am Monday January I left school the beginning of time itd. da izrazimo radnju radnju koja je počela u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti. past present future radnja počela u prošlosti nastavlja se u sadašnjosti I've been reading for two hours. a sada se oseća dobro).I'm tired because I've running. a ni sada ne pušimo). ali Tara didn't feel well for two weeks. (ne razumete (sada). januara. (Tara se nije dobro osećala već (Tara se ne oseća dobro već dve sedmice) Since koristimo kada znamo od koje vremenske tačke se odvija radnja: u 9 sati. u petak. a ako je to razdoblje završeno moramo upotrebiti past simple (preterit).

Tvorba prošlog svršenog vremena: a) potvrdna rečenica: Past particip nam nije potreban pri graĎenju prošlog vremena.I've been studying for three hours.) Prošla vremena (3.Past Simple Tense Da bi napravili prošlo svršeno vreme koristimo infinitiv i prošli oblik (preterit) glagola. since se obično koristi samo sa perfect vremenima. she. She played basketball last week.17. (nije mu se dopao film) (Mary nije otišla na posao prošlog ponedeljka) (ţiveo sam u toj kući kada sam bio mlad) (ona je igrala košarku prošle sedmice) . subjekat + glavni glagol u prošlom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young. b) odrična rečenica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie. (učim već tri sata) (gledam TV od 7 sati posle podne) (Tara nas nije posetila od Marta) For se moţe koristiti u svim vremenima.41 - .1) Prošlo svršeno vreme . it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling? - infinitiv preterit past particip - pravilni glagoli work explode like worked exploded liked worked exploded liked Prošli oblik svih glagola završava na -ed.zvati I have been calling you have been calling you he. I've been watching TV since 7pm. it has not been calling have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he. it has been calling we have been calling we you have been calling they have been calling (3. Tara hasn't been visiting us since March. Mary did not go to work last Monday.17. nepravilni glagoli go see sing went saw sang gone seen sung Prošli oblik nepravilnih glagola se ne gradi po nekom pravilu i uči se napamet. I have not been calling have not been calling he. she. to call . she.

upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i glagola. .planned skip . c) kada govorimo o stvarima koje ţelimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back.42 - .Was I. (nisam bio u Londonu) Glagol be nema u svim licima isti oblik. itd. (vreme je da se vrate) I wish I had a new computer. b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vreme u prošlosti bez ikakve veze sa sadašnjošću: We went to school when we were children. krajnji samoglasnik se udvostručava: plan . he. she.levelled call .worried cry . it didn't call we didn't call you didn't call they didn't call did I call? did you call? did he. (išli smo u školu kada smo bili deca). moramo koristiti prosto prošlo vreme.skipped Krajnje "l" se uvek udvostručava: level . she. it here? You were here. You did not go to London. (je si li igrao tenis prošle sedmice) (je li gledao TV prošle sedmice) Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik. she. he. . (bio sam u Liverpulu prošle godine).zvati I called (ja sam zvao) you called he.called Ako glagol završava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik.cried Prosto prošlo vreme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u prošlosti i potpuno završila pa nema nikakve veze sa sadašnjošću: I was in Liverpool last year. He did not go to London. taj se "y" mijenja u "i": worry . (voleo bih da imam novi kompjuter) d) u zavisnoj rečenici ako je u glavnoj prosto prošlo vreme (slaganje vremena): The policeman told me I drove to much. I.were you here? Ako glagol završava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak naglašen vokal. it was here. Did he watch TV last night. to call . it called we called you called they called I didn't call you didn't call he. a ne sloţeno sadašnje vreme (present perfect tense). I did not go to London. she. she. (policajac mi je rekao da sam previše vozio) Kada kaţemo kada ili gde se radnja dogodila.c) upitna rečenica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week. it call? did we call? did you call? did they call? .

it calling? were we calling? were you callingg? were they calling? .) Prošlo trajno vreme . she. npr: "James Bond was driving through town. a zatim se nastavlja prošlim vremenom. she. it was calling we were calling you were calling they were calling I was not calling you were not calling he. We were playing. (gledao sam TV kada si nazvao) da se izrazi promjena mišljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead.(3. I was watching TV when you telephoned. he. Suddenly. Nobody was walking in the streets. It was raining. she. (znao sam da se sa Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obični preterit. (mislio sam provesti dan na plaţi ali sam odlučio otići na ekskurziju) za dve radnje koje se dešavaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting. Bond saw the killer in a telephone box. (divno sam sanjao kada se alarm oglasio). The wind was blowing hard. njom razgovara o njenoj kćeri).17.. Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvršeni preterit se upotrebljava: da se opiše pozadina. Obično priča počinje nesvršenim preteritom.43 - .2. odnosno da se pred čitaoce postavi scena priče pisana u prošlom vremenu.She wasn't reading. da se opiše radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga prošla radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. dok njihove majke čavrljale) (deca su se igrala u zavisnoj rečenici umesto nesvršenog prezenta ako je u glavnoj rečenici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter. to call ..". it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling was I calling? were you calling? was he. Odrični oblik se pravi dodavanjem rečice not: She was not reading .zvati I was calling you were calling.The Past Continuous Tense prošlo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola (ona je čitala) (mi smo igrali) She was reading.

it called? had we called? had you called? had they called? . (voz je krenuo u 9 sati. she. (igrao je košarku kao da je igrao u NBA) to call . (rekao je da ga je bio vidio kod pozorišta). (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA. The train had left when we arrived. upravo sam bio jeo) I didn't know who he was.pre neke druge radnje: We had left home before he came. it had called we had called you had called they had called I had not called you had not called he. (bili smo otišli pre nego što je on došao) The train left at 9am. takoĎer izraţava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u prošlosti .The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odričnim rečenicama ubacujemo rečicu not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola. it had called we had called you had called they had called had I called? had you called? had he. Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava: 1) da bi se izrazila radnja u prošlosti koja se desila prije neke druge radnje u prošlosti. Voz je bio otišao kada smo mi stigli. (dobio je glavobolju nakon što je oprao 3) iza izraza: as if (kao da). nisam ga nikad bio video) He said that he had seen him at the theatre. if only (kad bi barem). past Voz odlazi u 9 sati. We arrived at 9. Mi smo stigli u 9 i 15. (nisam znao ko je on. U ovom primeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umesto past simple u direktnom. I had just eaten.(3.17. I wish (kamo sreće da). she. (kamo sreće da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS. I had never seen him before.44 - .15am. 2) u zavisnim rečenicama uz after: He got a headache after he had washed his hair.15 Mi stiţemo u 9 i 15. (nisam bio gladan. present future I was not hungry. a upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i pomoćnog glagola. she.zvati I had called you had called he.) Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) . past perfectom se izraţava nešto što nije ostvareno u prošlosti: I wish I had met you before. 9 9.) The train had left when we arrived.3. kosu).

meĎutim u modernom engleskom will se više koristi od shall: I shall call . a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola.18. to call . she.45 - .) Prosto buduće vreme .4.(3. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have". Past Perfect Continous se takoĎe upotrebljava u indirektnom govoru umesto trajnog oblika prošlog vremena (past continous tense) u direktnom govoru. it had been calling we had been calling you had been calling they had been calling (3. past Ram je počeo sa čekanjem u 9 sati. D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night. neko je pušio). 9 11 present future Ja sam stigao u 11 sati.18. he had been running. When I arrived. moţe se koristiti glagol shall.we shall call (ja ću zvati .zvati I had been calling you had been calling he. (John je bio veoma umoran. Ram had been waiting for two hours when I arrived. I arrived at 11am.1.17.) Buduća vremena (3. somebody had been smoking. I had not been calling you had not been calling he. U prvom licu jednine i mnoţine umesto glagola will. Ram had been waiting for two hours.) Nesvršeni pluskvamperfekt . glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not." (Peter reče: "Neki moji prijatelji su igrali karte cele večeri".mi ćemo zvati). she.Futur Simple Tense subjekat + pomoćni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola. John was very tired. trčao je cele večeri) I could smell cigarettes. Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se označila radnja koja je trajala u prošlosti prije neke druge prošle radnje: Ram started waiting at 9am. she. it had not been calling we had not been calling you had not been calling they had not been calling had I been calling? had you been calling? had he. (osetio sam cigarete. it had been calling? had we been calling? had you been calling? had they been calling? .) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night.The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl.

to call . pretnja ili obećanje.Futur Continuous Tense subjekat + pomoćni g. nadu itd. past present future 4pm U 4 sata biću usred posla. odluka. it will call we will call you will call they will call (nadam se da ćemo imati više sreće drugi put) (očekujem da će on doći sutra) (pomoći ću joj jer je lepa) I will not call you will not call he.) Buduće trajno vreme . I will be playing tennis at 10am tomorrow. Trajno buduće vreme označava radnju koja će trajati izvesno vreme u budućnosti.Futur Perfect Tense subjekat + pomoćni g.46 - . (uzmi kišobran. she. You will arrive at the station at 9. she.) Složeno buduće vrijeme . (večeraćemo kada film počne) Take your umbrella. have + past particip glavnog glagola Predbuduće vreme izraţava radnju koja će se desiti pre neke druge radnje u budućnosti: The train will leave the station at 9am. she.) . it be calling? will we be calling? will you be calling? will they be calling? (3. I will be working. Voz će otići kada vi stignete. naš slušalac obično zna ili razume u koje vreme se radnja odvija. it call? will we call? will you call? will they call? (3. it will be calling we will be calling you will be calling they will be calling I won't be calling you won't be calling he. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will.zvati I will be calling (ja ću zvati) you will be calling he. Kada koristimo buduće trajno vreme.zvati I will call (ja ću zvati) you will call he. (igraću tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts. (Voz dolazi u stanicu u 9 sati. will + pomoćni g. padaće kiša kada se budeš vraćao) to call . be + present participle glavnog glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not izmeĎu glagola will i be. she. At 4pm tomorrow. I hope we will have better luck next day. it will not call we will not call you will not call they will not call will I call? will you call? will he. she.3. I expect that he will come tomorrow. will + pomoćni g.Prosto buduće vreme se upotrebljava da bi označila radnja koja će se desiti u budućnosti. I will help her because she is beautiful.18. Prostobuduće vreme se naročito često upotrebljava posle glagola koji označavaju očekivanje. When you arrive the rain will have left. it won't be calling we won't be calling you won't be calling they won't be calling will I be calling? will you be calling? will he.2.15am. it will be raining when you return.TakoĎe se koristi da bi se izrazila namera. Vi stiţete u stanicu u 9 i 15. she.18.

The train will have left when you arrive. past present future

Voz odlazi u 9 sati. 9 9.15 Vi stiţete u 9 i 15. Ovo vreme takoĎer izraţava i radnju koja će se desiti i završiti do odreĎenog vremena u budućnosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock. to call - zvati I will have called (budem bio zvao) you will have called he, she, it will have called we will have called you will have called they will have called (Oni će napustiti parlament do 12 sati.)

I will not have called you will not have called he, she, it will not have called we will not have called you will not have called they will not have called

will I have called? will you have called? will he, she, it have called? will we have called? will you have called? will they have called?

(3.18.4.) Futur Perfect Continuous subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu will i have, a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola will. Kada koristimo predbuduće trajno vreme obično saţimamo (contract) subjekat i pomoćni glagol will: I will - I'll you will - you'll itd. Kod odričnih rečenica saţimamo glagol will i rečicu not: I will not - I won't you will not - you won't itd. Predbuduće trajno vreme izraţava radnju koja traje odreĎeni period vremena do jedne druge buduće radnje ili oznake budućeg vremena kada ova prva radnja još traje. Drugim rečima izraţava radnju koja će trajati do odreĎenog budućeg vremena ili trenutka u budućnosti, a ne u nekom odreĎenom trenutku u budućnosti: At 20 o'clock in the evening, I will have been working ten hours. (do 20 sati uveče ja ću imati za sobom već 10 sati rada). Znači radnja počinje u 10 sati pre podne, traje deset sati, sve do 20 sati uveče kada još traje. He will be tired when he arrives. He will have been travelling for 24 hours. (Biće umoran kada stigne. Putovaće već 24 sata.)

- 47 -

to call - zvati I will have been calling you will have been calling he, she, it will have been calling we will have been calling you will have been calling they will have been calling I will not have been calling you will not have been calling will I have been calling? will you have been calling? he, she, it will not have been calling will he, she, it have been calling? we will not have been calling will we have been calling? you will not have been calling will you have been calling? they will not have been calling will they have been calling?

(4.) Imenice - Nouns Imenice su reči kojima nešto imenujemo. Npr: man town happiness love

(čovek), (grad), (sreća), (ljubav) itd.

Imenice delmo na nekoliko vrsta. One mogu biti: opšte imenice (common nouns), sluţe za imenovanje svih bića ili stvari iste vrste. boy (dečak), computer (računar), eye (oko) itd; vlastite imenice (proper nouns), sluţe za imenovanje pojedinačnih bića, mesta itd. Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver itd; zbirne imenice (collective nouns), sluţe za označavanje skupa ili mnoštva u jednini. team (momčad), sugar (šećer), flock (jato), army (vojska) itd; gradivne imenice (material nouns), sluţe označavanje tvari ili materija. lead (olovo), milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd. apstraktne imenice (abstract nouns), označuju nešto nestvarno, neko svojstvo ili stanje. fear (strah), health (zdravlje), thirst (ţeĎ) itd. TakoĎer, imenice delimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns). Mnoţinu grade samo opšte imenice. One obično označavaju nešto što se moţe brojati, pa ih zovemo brojnim imenicama: two girls (dve devojke), three months (tri meseca) itd. Gradivne i apstraktne imenice, uzete u općem smislu, se ne mogu brojati. One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mnoţini: silver (srebro), thirst (ţeĎ), air (zrak) itd. Rod imenica - Gender of Nouns Mnoţina imenica - Plural of Nouns Padeţi imenica - Cases of Nouns (4.1.) Rod imenica - Gender of Nouns Opšto pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramatički već se odreĎuje prema polu, tj. prirodan je. Imena muških bića muškog su roda (masculine), imena ţenskih lica ţenskog su roda (feminine) i imena ţivih bića gde rod nije izričito podvučen srednjeg su roda (neuter).

- 48 -

Kod ţivih bića rod razlikujemo na više načina: - postoje različiti izrazi za muški i ţenski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander - girl - mother - sister - daughter - aunt - niece - queen - nun - mare - hen - duck - goose dečak otac brat sin ujak nećak kralj kaluĎer konj petao patak gusak - devojčica - majka - sestra - kći - tetka - nećaka - kraljica - kaluĎerica - kobila - kokoška - patka - guska

- dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion hero - abbess - actress - countess - duchess - empress - poetess - princess - negress - heiress - sorceress - lioness - heroine opat glumac grof vojvoda car pesnik princ crnac naslednik čarobnjak lav heroj - opatica - glumica - grofica - vojvotkinja - carica - pesnikinja - princeza - crnkinja - naslednica - čarobnica - lavica - heroina

- obrazuju se sloţenice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord - maid-servant - hen-sparrow - cow-calf - female-elephant - landlady sluga vrabac junac slon gazda - sluškinja - vrabica - junica - slonica - gazdarica

Mnoge imenice imaju isti oblik i u ţenskom i u muškom rodu: pupil friend teacher cousin (učenik, učenica) (prijatelj, prijateljica) (učitelj, učiteljica) (roĎak, rodica)

Ponekad da bismo označili rod ovih imenica dodajemo ove reči: gentleman, lady, male, female, man, woman: lady-teacher (učiteljica).

- 49 -

Od općeg pravila postoje sledeći izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg već muškog roda; "cat" je ţenskog roda; "child" moţe biti sva tri roda; imenice: boat, ship, streamer, man-of-war, vessel nisu srednjeg već ţenskog roda i označavaju se sa she; ţenskog roda su: imena drţava i zemalja; neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory, liberty, mercy grace, virtue; ţenskog roda su i nature, earth i moon; imenice koje izraţavaju jaka osećanja muškog su roda: love, anger, despair, fear; muškog roda su takoĎer i: sun, death, time; ptice, ribe, insekti su obično srednjeg roda; U basnama ţivotinje su personificirane pa su uvek ţenskog ili muškog roda.

(4.2.) Množina imenica - Plural of Nouns Opšta pravila: mnoţina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". Ovo se "s" izgovarakao naše "z" izuzev kada dolazi posle tvrdih suglasnika. Primjeri: book face - books - faces (knjiga - knjige) (lice - lica)

Imenice koje se zavšavaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es", koji se izgovara iz: class - classes bush - bushes bench - benches razred - razredi grm - grmlje klupa - klupe

Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi posle suglasnika: hero - heroes potato - potatoes negro - negroes heroj - heroji krompir - krompiri crnac - crnci

Izuzeci od ovog pravila su: piano - pianos canto - cantos octavo - octavos klavir - klaviri spev - spevovi oktava - oktave

Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mnoţini samo nastavak "-e": cuckoo - cuckoos kukavica - kukavice

- 50 -

gulfs borba svirala štab struja .knives .strifes .supruge Izuzeci od ovog pravila su: strife fife staff gulf .ladies .deca Neke imenice obrazuju mnoţinu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman ali: Roman Norman German .Romans .days .ţene .calves .boys .dwarfs .fifes .sportsmen čovek ţena zub Englez sportista .51 - .stories zemlja dama priča .Germans Rimljanin Norman Nemac .struje Imenice koje zavšavaju na "-oof".men . "-ff" ne menjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff .sportisti .wives polovina tele noţ supruga .oxen .teeth .countries .Normans .patuljci .zemlje .chiefs .cliffs krov patuljak poglavica greben .dani .children vo dete .krovovi .roofs .Imenice na "y" poslije suglasnika menjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy .priče Imenice na "f" i "fe" menjaju "f" u "v" i dobijaju u mnoţini nastavak "-es": half calf knife wife .zubi .svirale .Englishmen .grebeni Neke imenice imaju u mnoţini nastavak "-en": ox child .Normani .ljudi .volovi .staffs .poglavice .igračke .women .polovine .Nemci .borbe .štabovi .halves .dame . "-ief".dečaci .Rimljani .toys dan dečak igračka .Englezi .noţevi .telad .

od reči koja nosi smisao. a imaju značenje mnoţine: people mankind cattle (ljudi) (čovečanstvo) (stoka) Imenica "news" (vest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mnoţini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vesti) (na ovaj način) Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mnoţini: cards contents poltics mathematics (karte) (sadrţina) (politika) (matematika) Neke imenice imaju u mnoţini drugačije značenje nego u jednini: arm letter compass drawer (ruka) (slovo) (kompas) (fioka) arms letters compasses drawers (ruke.pick-pockets forget-me-not .Neke imenice imaju dva oblika u mnoţini sa različitim značenjem: brother .brothers .cloths . gledaoci) (dţeparoš. nezaboravci) Neke sloţenice dobijaju obeleţje mnoţine uz oba dela reči: manservant . oaze) Sloţenice obrazuju mnoţinu tako da se nastavak za mnoţinu doda glavnoj reči od koje je sloţenica sastavljena.menservants (sluga.lookers-on pick-pocket . oruţje) (knjiţevnost) (šestar) (donje gaće) . poluprečnici) (oaza. sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savet) (nameštaj) (obaveštenje) (napredak) Ako je potrebno izraziti mnoţiniu. tj. onda se upotrebi neka reč u mnoţini: two pieces of furniture (dva komada nameštaja) Neke su imenice po svom obliku u jednini.radii oasis .forget-me-nots (gledalac. dţeparoši) (nezaboravak (cveće). Ako je sloţenica sastavljena bez imenica. društvu) (štof) (odelo) cloth Latinske imenice na "-us" i "-um" te grčke na "-on" i "-is" imaju u mnoţini obično svoj latinski odnosno grčki nastavak: radius .52 - .brethren .oases (poluprečnik. onda nastavak za mnoţiniu dobija poslednja reč: looker-on .clothes (braća po krvi) (braća u crkvenoj organizaciji.

(neki učitelj je imao knjigu) (knjiga tog učitelja bila je velika) (otišli smo učitelju) (i zapitali smo učitelja) (učitelju.Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam padeţa kao i u našem jeziku: Primjer: Jednina: 1. a nastavak se izgovara kao "z": Burn's works (Burnsova dela) . a "s" iza bezvučnih suglasnika. 4. We know more about the teacher. 2. 3. pad. After our conversation with the teacher. Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvučnih suglasnika i samoglasnika. And we asked the teachers. 4. Saksonskim genitivom (Saxon genitive). je li vaša knjiga velika?) (poslije našeg razgovora sa učiteljem) (znamo više o učitelju) (neki učitelji imali su knjige) (knjige tih učitelja su bile velike) (knjige učitelja su uvijek velike) (otišli smo učiteljima) (i zapitali smo učitelje) (učitelji.(4. pad. pad.) Padeži imenica . We went to the teacher. 7. pad. 2. Peti padeţ izraţava se imenicom bez člana. pad. The books of the techers were big. Teachers. pomoću predloga (drugi padeţ pomoću predloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv. padeţi se odreĎuju prema mestu u rečenici (prvi i četvrti). Teacher. We went to the teachers. mnoţina: 1. 5. pad. onda dodajemo samo apostrof. And we asked the teacher. pad. pad. 7. pad. pad.3. pad. koji se još zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). 3. pad. 5. pad. jesu li vaše knjige velike) (poslije razgovora sa učiteljima) (znamo više o učiteljima) Prema tome.53 - . is your book big? 6. treći padeţ pomoću predloga "to". šesti pomoću predloga "with". sedmi padeţ pomoći predloga "about"). The teacher's books are always big. The book of the teacher was big. 6.Genitive U engleskom jeziku drugi padeţ se moţe izraziti na više načina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomoću prijedloga "of": the book of the teacher (učiteljeva knjiga). Ovaj padeţ se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. teacher's book (učiteljeva knjiga). After the conversation with the teachers. Drugi padeţ . A teacher had a book. Some teachers had books. We know more about the teachers. U jednini se dodaje -'s teacher's book Peter's toy boy's eyes (učiteljeva knjiga) (Peterova igračka) (dečakove oči) Ako se osobna imenica završava na -s. pad. are your books big.

. (on je manje bogat od svog brata) . the same. either. ni broj ni padeţ. onda ona ima nastavak -'s: the children's toys the mice's legs woman's right (5. (5. his. Jednakost se izraţava pomoću reči "as.then": He is less rich than his brother.Adjectives Pridev je u engleskom jeziku nepromenljiva reč. He is as strong as a horse. beautiful. prisvojne (possessive): my. pa se prema tome pridevom ne moţe izraziti ni rod. U mnoţini koja se završava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives (ţene moje braće). such. obrazuje se pomoću reči "less.) Pridevi . James's Square for Doris's sake my boss's sister Sloţenice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (posle odlaska moje tašte). količinske (quantitative): some. any. which. all. an. Croatian.nejednakost . Osobne imenice mogu se završavati na -s. Pridev obično stoji ispred imenice. Dţejmsa) (radi Doris) (sestra mog gazde). (trg Sv.as" i pozitiva prideva. dodaje se samo apostrof: for goodness' sake for conscience' sake (za Boţju volju) (radi smirenja savesti). Pridevi se dijele na: lične (proper). opisne (descriptive): young. these. pokazne (demonstrative): the this.nadmoćnost . your. upitne (interrogative): what. (dečije igračke) (mišije noge) (ţenska prava). its. deobne (distributive): each. few. her. much. that.54 - .. He is as rich as his friend. those. certain. English.) PoreĎenje prideva . neodreĎene (indefinite): a.Comparasion Pridevi imaju tri stepena poreĎenja:    prvi stupanj drugi stupanj treći stupanj . neither. kojim se izraţava umanjenost. green. their. Italian. pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St. another.positive . German. Ako se imenica ne završava na -s u mnoţini.1. every. Serbian.jednakost . koji se pišu velikim slovom: Bosnian. (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj). the order. younder.comparative ... our.superlative.Ako se imenica završava na -s ili -ce kao i ispred reči "sake". (jak je kao konj) Komparativ. one. enough.

the cleverest the simpliest.sa izuzetkom sledećih: just. "-ow". narrower. simplier. a ne suglasnika).Komparativom se izraţava uvećanost. big .bigger . the narrowest.the prettiest (drag). . Ako umesto prideva stoji prilog vremena sadašnjeg koji ima ulogu prideva. (on je samostalniji od svog brata). -višesloţnih prideva kojima prethode reči "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji). simple. superlativ.2.the finest (lijep). more right. the prettiest. right. to je ponajviše tačno).fatter . (on je bogatiji od svog brata).prettie ali gray . odnosno "st": fine . the politest. apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. clever. taj se suglasnik udvostručuje: fat . moţe biti: relativni. Germanskim načinom poreĎenja porede se još i dvosloţni pridevi koji se završavaju na "-y".55 - . (5.) Pravopisna pravila pri poreĎenju Ako se pridev završava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik. Ako se pridev završava muklim "e". Treći stepen. Ako je pridjev višesloţan. Na ovaj način porede se svi jednosloţni predevi . (to je veoma tačno. PoreĎenje prideva pomoću nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko poreĎenje.the biggest (velik). kao i pridev koji imaju naglasak na drugom slogu: pretty. polite. (veoma sam vam zahvalan).the grayest (jer "y" dolazi posle samoglasnika. kada je poreĎenje izraţeno pridevom na najvišem ili najniţem stepenu.grayer . Ako se pridev završava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se menja u "i": pretty . narrow. "-er" ili na slogovno "l". i obrazuje se: kod jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend. na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r". politer. ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve više omrznutiji). more just.finer . the more just the most right. umesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you.the fattest (debeo). kod višesloţnih prideva dodavanjem nastavka "more" ispred prideva: He is more independent than his brother. "sve više i više" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uvećanje: stronger and stronger (sve jači i jači). On se pravi kod: -jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva kojima prethodi član the i dodaje im se nastavak "-est": he is the richest (on je najbogatiji). cleverer. . prettier.

Prepositions Predlozi u engleskom jeziku imaju posebnu vaţnost jer padeţi nemaju svoje nastavke. (5. kod. the most famous. b) predlozi za vreme: before (pre).) Predlozi . more famous. prema). on (u) i dr. above (iznad). to (u. cruel. I never saw a worse looking man.56 - . uzroka. more learned. Predlozi se dele na: a) predloge za mesto: at (u. through (pomoću). handsome itd. in (u). after (posle). learned. the most learned. by (od). pri). do) the oldest the eldest the farthest the furthest Komparativ i superlativ sloţenih prideva: kada sloţeni pridevi počinju jednosloţni pridevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednosloţni pridev: I never saw a faster sailing ship. between (izmeĎu). quiet.3. cheerful. before (ispred).Irregular comparasion Nepravilno se porede sledeći pridevi: Positive good (dobar) bad (loš) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse Superlative the best the worst more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu) the most the least the latest (najnoviji) the last (poslednji) the nearest (najbliţi) the next (sledeći. c) predlozi za očuvanje porekla. behind (iza). since (od). mnogi dvosloţni pridevi mogu se porediti na oba načina. na. the most beautiful. beautiful. into (u). kao i pridjevi koji se zavšavaju na "-ed" i "-ing": famous. cilja: from (od). Ovim načinom porede se svi višesloţni pridevi koji imaju naglasak na prvom slogu. Takvi su pridevi: common. (nikad nisam video brţeg jedrenjaka) (nikad nisam video čoveka koji lošije izgleda) (6. pleasant. ka. more beautiful. in front of (ispred).PoreĎenje koje se dobiva dodavanjem reči "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred prideva naziva se romansko poreĎenje. under (ispod) i dr. . on (na).) Nepravilna komparacija prideva . towards (prema).

outside (napolju). Edin. your blue book). your blue book. in (u). us).he came into the room I put the money into my pocket about .I get into my office every morning we went to see him I want to tell you the truth at . sa). working. lične imenice (Sarajevo. Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog. Predlozi mogu biti sloţeni. within (u). a ako to ţelimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica.I haven't seen you since last Friday (nisam vas video od prošlog petka) . Pošto posle predloga ne moţe ići glagol. sastavljeni su od više reči: into (u). Posle predloga uvek sledi "imenica".57 - . Japan. money. grupne imenice (my first job. coming . Mary).the family is at dinner she is at the dressmaker's he is standing at the door in . upon (na). pomoću). you. gerund (swimming). Upotreba nekih glavnih predloga: of . with (s. throughout (skroz). zamjenice (you.where did you came from? whom did you get this book from? I translated this from English into Serbian to . without (bez). tj. Zagreb.what are you talking about? she walked about the house it's about seven o'clock I was about to go home when she came (on je moj prijatelj) (o čemu mislite?) (odakle ste?) (od koga ste dobili ovu knjigu) (preveo sam to sa engleskog na srpski) (svako jutro idem u kancelariju) (pošli smo da ga posetimo) (ţelim da vam kaţem istinu) (porodica ruča) (ona je kod krojačice) (on stoji kod vrata) (ţivim u kragujevcu) (moj novac je u dţepu) (vraćam se za minut) (ušao je u sobu) (stavio sam novac u dţep) (o čemu pričate) (hodala je po kući) (oko sedam je sati) (upravo sam htio da odem kad je ona došla) since .I live in Kragujevac my money is in my pocket I'll be back in a minute into . Beograd. love). a nikad glagol. house.d) predlozi za sredstva: by (od. English people. him. subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate predlog on in for under to to before "imenica" the table.he is a friend of mine what are you thinking of? from .

what have you done regarding this report? izveštajem) Pored ovih predloga u engleskom jeziku imamo i tzv.what is between you and her (šta je izmeĎu tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izmeĎu reči i dela) among . This is not truth in spite of what he has said.this is beyond my understanding his house stands beyond that road without .58 - .) Prilozi .I have been waiting for you till now with .there was no one at the conference except the president (niko sem predsednika nije bio na konferenciji) between .for .Adverbs Prilozi su reči koje pobliţe označavaju glagole. She is less beautifull than her sister.I shall wait until day come till . (John priča glasno) (ona nikad ne puši) (uprkos) (ispred) (prema) (zbog) (radi) (pomoću) (pred njegovom kućom se nalazio bazen) (to nije istina uprkos tome što je on rekao) (on je stvarno zgodan) (ona je manje lepa nego njena sestra) .I haven't seen you for ages I waited for an hour I did it for you (nisam vas video od odavno) (čekao sam jedan sat) (to sam za vas učinio) except . prideve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly. She never smokes. (7.she stood before the door waiting came before eight o'clock beyond .they came to the house until .will you take me with you the proposal was approved with great majority I cannot remain with him any longer he cut himself with a knife (naći ćete (stajala je pred vratima i čekala) (doĎi prie osam) (to ne mogu da shvatim) (njegova kuća se nalazi iznad ovog puta) (bit ću usamljen bez vas) (otišla je bez zbogom) (prišli su kući) (čekat ću dok oni doĎu) (sve do sada sam vas čekao) (hoćete li me povesti sa sobom) (predlog je prihvaćen velikom većinom) (ne mogu više ostati s njim) (posekao se noţem) (šta ste učinili u vezi sa ovim regarding . predloţne fraze (prepositional frases): in spite of in front of according to because of on account of by means of There was a pool in front of his house. uz pridev: He is really handsome.you will find some interesting girls among this students interesantne devojke meĎu ovim studentkinjama) before .I shall be lonely without you she left without saying good-bye towards .

soon (uskoro).duţe. late (kasno) i dr.. I can't know everything. often (često). little (malo). fast (brzo). priloge za mesto: here (ovde).). oni mogu: izmeniti smisao rečenice: Obviously. ne mogu sve (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dele na: proste. quickly (brzo). truly (zaista). no more (ne više). There is truly quietly. why (zašto). beautifully . znati) izmeniti predloţnu frazu: It's immediately inside the door. so (tako). (ona vozi nevjerovatno sporo) (tamo je zaista ) MeĎutim. at present (sada). up (gore) i dr. loud (glasno). near (blizu). Prilozi za način se obično tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev.more beautifully .59 - . priloge za način: how (kako).). there (tamo). (7.) PoreĎenje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stepen poreĎenja na sledeće načine: dvosloţni i višesloţni prilozi. sometimes (ponekad). in (u). at last (najzad) itd..lepše.loše) itd.beautifully (lep . prilozi stupnja: very (vrlo). happily (srećno) i dr. a za superlativ reč "most". pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije. then (tada). early (rano). Prosti prilozi su: now (sada).. less (manje) i dr. a superlativ nastavkom "est": long .longer .1.longest (dugo . down (dole). kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj način što se za komparativ ispred priloga dodaje reč "more".uz prilog: She drives incredibly slowly. (očito. hardly (jedva). enough (dovoljno). quietly (mirno).. as (kao). ever (ikad).most beautifully (lepo . izvedene i sloţene. seldom (retko). priloge za količinu: more (više). Sloţeni prilozi su: a great deal (mnogo). at least (bar). too (previše).badly (loš . many (mnogi). right (pravo) i dr. . usefully (korisno).lepo) bad . out (iz). quite (sasvim) i dr. Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od prideva nastavkom "ly": beautiful . far (daleko). most (najviše). Po svom značenju prilozi se dele na: priloge za vreme: always (uvek). never (nikad). jednosloţni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er".

nearest.Interjections Uzvici mogu izraţavati: čuĎenje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha.better .to draw near .Nepravilno se porede sledeći prilozi: well badly much little near far late (dobro) (loše) (mnogo) (malo) (blizu) (daleko) (kasno) . naporan) (blizak) . skup) (lep.farther.to charge high .to sing right . furthest . pravilan) (laţan) (teţak) (visok) (glasan) (nizak) (blizak) (prav) (kratak) (širok) . next . U engleskom jeziku ima više prideva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap dear fair false hard high loud low near right short wide (jeftin) (drag. further .nearly (jedva).ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! . na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully.worse .more .less .to play false .least .to work hard .latest.later .wide open (prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati čisto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke ciene) (govoriti glasno) (govoriti ) (pribliţiti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) (široko otvoren) Napomena: kada ovi prilozi dobiju priloški nastavak "ly".to speak loud . u sredini (izmeĎu subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs.) Uzvici . oni često menjaju smisao: hard near (teţak.nearer . last Inače. (skoro).60 - .to copy fair . u poreĎenju priloga vaţe sva ostala pravila koja se primenjuju i na prideve.to sell cheap .best . (sada ćemo učiti priloge) (mi često učimo priloge) (mi paţljivo učimo priloge) (8.to buy dear .worst .most .to speak loud . Prilog moţe imati tri poloţaja u rečenici: na početku (pre subjekta): Now we will study adverbs.farthest.to stop short .hardly .

(čim je došao pozvali smo njegovog oca) as well as . (on je to učinio onako kako je on mogao) as long as .. (oboje mislimo tako) unless . (videli smo ga pre nego što je napustio ured) since .He knows that I was right.61 - .I have read as much I had time.He came in order to hear news. if (ako). or (ili).nor ..Interrogative pronouns Relativne zamenice .It was a long time since we met.Distributive pronouns NeodreĎene zamenice.Pronouns U engleskom jeziku zamenice se dele na: Lične zamenice .Neither he or his sister knew this lesson. although he wouldn't admit it.I don't know whether to go or not. when (kada). till . (moţete zadrţati ovu knjigu koliko god ţelite) either. though (iako) i dr.or .I don't like it because it's too tiresome. good-afternoon! (dobar dan) good-evening! goodnight! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo) (9. Glavni veznici i njihova upotreba: before .Relative pronouns Deobne zamenice . zavisne (subordinative): that (da). (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both..Both you and I think so. (ne volim to jer je isuviše zamorno) (10. hear! what's the matter! pretnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro).Demonstrative pronouns Upitne zamenice .I am not going to do this unless it is necessary.Conjunctions Prema funkciji u rečenici veznici se dele na: dopunske (coordinative): and (i).. (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether .We saw him before he left his office.) Veznici . (čitao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) .obraćanje paţnje: behold! lo! see! holla! help! hark! (čuj) hold! I say! attention! wait! come on! hear.Either you or your brother must go.We all waited until the rain stopped.and .He did it as well as he could.Indefinite pronouns .Personal pronouns Prisvojne zamenice . yet (ipak) i dr. (došao je da bi čuo vest) as much as . (neću to da uradim ako nije potrebno) in order to .Reflexive pronouns Pokazne zamenice . (svi smo čekali dok kiša nije prestala) as soon as .. (ne znam da li da idem ili ne) because .Possessive pronouns Povratne zamenice . (odavno se nismo videli) until. but (ali).You may keep this book as long as you want.. (ili vi ili vaš brat morate ići) neither.As soon as he came we called his father.) Zamenice .

you (vas). we (mi).it (on-ona-ono) u jednini. them (njih) u mnoţini. (nećemo traţiti od vas da idete) (kaţu da je nesretan slučaj bio neizbeţan) U običnom govoru se u ovakvim slučajevima moţe upotrijebiti i zamenica "you": You are not supposed to know everything. to throw (baciti). to write (pisati). you (ti). i us (nas). b) u četvrtom padeţu: me (mene). to sell (prodati).Me (ko je tamo? -Ja) (ko govori?) Četvrti padeţ lične zamenice se takoĎer upotrebljava umesto prvog padeţa u poreĎenju iza reči "than": He is taller than me. a kad upotrebimo zamenicu "they". (nisam mu ništa rekao) (nisam mu ništa rekao) Četvrti padeţ lične zamenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padeţa u običnom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me.it (njega-nju-njega) u jednini. ali ako dolazi posle objekta predlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book. (viši je od mene) Zamenica "it" moţe se upotrebiti i kao bezlična zamenica. he. Drugi padeţ kod ličnih imenica pravi se pomoću predloga "of". Posle glagola: to tell (reći). koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day. (izgleda mi da ćemo imati kišu) Zamenica "it" se takoĎer moţe upotrebiti da se uvede subjekat rečenice: It was not difficult to understand him. with you. to give (dati). I said to him nothing. him.1. with me. Who is speaking? .Personal Pronouns Lične zamenice imaju dva oblika: a) u prvom padeţu: I (ja). isn't it? (hladan je dan. to you. predlog "to" se izostavlja ako dolazi pre objekta. (nije bilo teško razumjeti ga) (samo je moj brat došao na vrijeme) Zamenice "we" i "they" se često upotrebljavaju kao neodreĎene zamenice i imaju značenje neodreĎene zamenice "one". treći pomoću "to" i šesti pomoću with s oblikom četvrtog padeţa: of me. Kad upotrebimo zamenicu "we". (dao sam mu knjigu) (dao sam mu knjigu).62 - . I gave the book to him . bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him. to send (poslati). to read (čitati) i još nekih. you (vi) i they (oni-one-ona) u mnoţini.her. of you. onda ne uključujemo: We are not going to ask you to go.she. (ne moţe se pretpostaviti da sve znate) . to me. It is only my brother who is here in time. U tom slučaju prevode se sa ljudi (uopće).(10. uključujemo lice koje govori. you (tebe). Kod glagola "to say" (reći) predlog "to" se mora pisati. They say that the accident was inevitable. to bring (doneti). zar ne) It seems to me that we shall have rain.) Lične zamenice .

a. upotrijebiti "my own": This book is my own. prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own and where is yours (ovo je moja knjiga) (a gdje je vaša) . .a.e).Possessive Pronouns Prisvojne zamenice su: mine (moj. theirs (njihov.prisv. (lično on je učinio to herojsko djelo). "One's self" ili "oneself" je neodreĎeni oblik i upotrebljava se kad je objekat u rečenici "one" ili kad je glagol u rečenici bezličan: to wash one's face (oprati nečije lice). yours (vaš.3.) Prisvojne zamenice .63 - . ili u (što se mene tiče).e).) Povratne zamjenice . (10. herself (ona sama). yourselves (vi sami). ours (naš.e). yourself (ti sam. its (njegov) u jednini.e).2. Prisvojne zamenice sluţe za odgovor na pitanje čiji. ourselves (mi sami). .a. pridev. čije: Whose hat is this? It is mine. themselves (oni sami) za mnoţinu.pris. moţe se umesto prisvojne zamjenice "mine". Zamenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u rečenici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed. lično ja). čija.a. itself (ono samo) za jedninu.e) u mnoţini. (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridevi upotrebljavaju samo uz imenice. yours (tvoj. ti lično). hers (njen). bez ičije pomoći).a.Reflexive Pronouns Povratne zamenice su: myself (ja sam.(10. his (njegov). (čiji je ovo šešir? moj je) Prisvojne zamenice upotrebljavaju se takoĎer u naročitim izrazima koji prave dvostruki padeţ: a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamenica ţeli naglasiti. zamenica. himself (on sam). to dress one's self (obući se) Povratna zamenica moţe se upotrebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself izrazu: as for myself (sam sam to učinio.

pad. of which 3. (10. raniji). what 2. pad. pad. dalji po redu). what i which. such are his words. whom 5. ova) za bliţe predmete ili lica u mnoţini.) Pokazne zamjenice . what is this made of (od čega je ovo napravljeno). ove. ono) za dalje predmete u mnoţini. that (onaj. which 5. to what 4. the former (preĎašnji. Such i the same imaju isti oblik u mnoţini: Such is my opinion. pad.) Upitne zamenice . takve su njegove reči) (takoĎer i vama). pad. Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom značenju: This is not true. (to nije istina). whose 3. Promena zamenice "who": 1.(10. pad.5. with which (koji) (kojega) (kojemu) (kojega) (s kojim) "What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want (šta hoćete). o) i the same (isti). pad. pad. ovo) za bliţe predmete ili lica u jednini. pad. one i ones. to whom 4.4.Interrogative Pronouns Upitne zamenice su: who. ona. these (ovi. pad. .64 - . pad. the latter (zadnji. of what 3. pad. pad. Zamjenica "the same" moţe se pojačati sa "the very same" (baš taj isti). pad. what 5. a. ova. with what (šta) (čega) (čemu) (šta) (čime) Promena zamenice "which": 1. to which 4. the same to you (takvo je moje mišljenje. who 2. kojega) (kome) (koga) (s kim) Promena zamenice "what": 1. pad. zatim such (takav. which 2. with whom (ko) (čiji.Demonstrative pronouns Pokazne zamenice su: this (ovaj.

"Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher učiteljica).65 - . which. "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours which of these girls is your sister (koja od ove dve knjige je vaša).) Relativne zamenice .Relative pronouns Relativne zamenice su: who. onda su to pridevi (which . whatsoever. that. Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica. (video sam psa čija noga je bila (novinar koga sam sreo na konferenciji (ona ţivi sa svojom ćerkom koja je (video sam čoveka sa kojim ste (ko ovde govori) (šta dolazi posle proljeća). (kuća u kojoj ţivim nalazi se u maloj ulici). umro . I saw the man to whom you were talking razgovarali). whichsoever. ţivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live I saw the dog whose leg was broken slomljena). as. (koga vidite).6. "Whom" se moţe izostaviti: the journalist I met at the conference left for Italy otputovao je za Italiju). whichever. (jedan pisac. "Of whom" i "of which" dolaze posle reči na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died je). čija je slava velika. Ako su "who" i "what" predmeti u rečenici. (koja od ovih devojaka je vaša sestra). whosoever. (to je ţena u čijoj kući mi ţivimo). "Which" se odnosi na stvari i na ţivotinje: the house in which I live is in small street "Which" se moţe odnositi i na celu rečenicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima što je bilo vrlo zabavno). what . Upitne se zamenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever.kakav): which man is your brother what colour is your bag (koji od ovih ljudi je vaš brat). but. (koje je boje vaša torba). whatever. onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here what comes after spring (10."Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house whom do you see (ko ţivi u vašoj kući).koji. what. "Whose" se odnosi na lica.

posle rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pročitao sa stvarnim zanimanjem).66 - . poslije reči: all. . (čovek koga ste sreli je moj otac). only. something. "What" kao odnosna zamenica znači "ono što": tell me what you want to know I know what you mean (kaţite mi šta ţelite znati). very: there is much that must be done (ima mnogo toga što se mora uraditi). (jedan drugoga. any. (10. everything. Relativne zamenice se mogu pojačati rečima "ever" ili "soever": whatever they do. some.Distributive Pronouns Deobne zamenice su: each. the book that you are reading is interesting Kad je "that" predmet odnosne rečenice moţe se izostaviti: the man you met is my father "That" se upotrebljava umesto "who" ili "which" i to: posle superlativa prideva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najlepša slika koju sam ikad video). none. anything. ţivotinja i stvari. jedan drugome itd. each other.) Deobne zamenice . (dečak koji vam je pokazao put je moj (knjiga koju čitate je zanimljiva). either. Relativna zamenica "as" upotrebljava se za lica. (znam šta mislite). nisu u pravu). "That" se odnosi na lica. "But" kao relativna zamenica odnosi se na imena lica. nothing.7.): good friends always help each other (dobri prijatelji uvek pomaţu jedan drugoga). Umesto "each other" moţe se upotrebiti "one another": they help one another (oni pomaţu jedan drugoga). neither. ţivotinje i stvari. Each se odnosi na lica. Znači svaki od dvojice ili više njih uzeti posebno. ţivotinje i stvari. they are not right (šta bilo da čine. much."Which" se moţe izostaviti kad je objekt u četvrtom padeţu: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). ţivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother brat). little. i dolazi posle "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hleb je dat onima koji su bili najgladniji). Glagol je uvek u jednini: each shows his own card Each other ima uzajamno značenje (svaki pokazuje svoju kartu). a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovde čoveka koji ne voli svoju zemlju).

67 - .8. svi malo nešto.) NeodreĎene zamenice . i u tom slučaju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money novac)."Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica. .Indefinite Pronouns Samostalno i pridevski upotrebljavaju se sledeće neodreĎene zamenice: all few a few little a little many. ţivotinje i stvari. any other another one several both ceo. nešto. nekoliko malo nešto malo mnogo neki. nekoliko drugi (jedan) drugi neki nekoliko oba Samo pridevski upotrebljavaju se: every no many a svaki (ako znači celinu) niko mnogi Samo samostalno se upotrebljavaju: others something. (i jedan i drugi učenik pročitaće priču "Either" i "neither" su takoĎer i veznici. bilo ko neko. much some. all is lost (sve je izgubljeno). a znače jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: either of these two pupils will read the story properly kako treba). (ili vi ili vaš otac moraće platiti taj (10. anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing drugi nešto neko neko neko. b) pridevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena). bilo ko svako svako sve niko niko niko ništa NeodreĎena zamenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve će doći).

two artists have exhibited their paintings. (nemam novaca ali mislim da mogu there are many interesting books here. Znači neko neodreĎeno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna. "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika količina. "Any" ima neodreĎeno značenje. I am going to take some zanimljivih knjiga. dok je "some" ipak ograničen: I am short of money but I think I can spare some nešto odvojiti). Sve što je rečeno za "much" i "many" vaţi za njihove komparative i superlative (more i most). works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike. another after some minutes nekoliko minuta). many people are said to have arrived but I still cannot see any svijeta stiglo. Glagol je samo u mnoţini: many will come. Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said.68 - . izvjestan broj. and still more will leave (mnogi će doći. drugi poslije . "Nobody" i "no one" znače isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko. "Some" označava dio koji je uzet iz celine. others said I should stay (predloţio sam da odem. "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ništa): nothing has been said about this (ništa nije rečeno o tome). in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao). ali još više njih će otići). radovi obojice su od velike vrednosti). "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica. ţivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once. "Many" se upotrebljava za neodreĎeni broj lica. Glagol je uvijek u mnoţini: both came to see me (ovde ima mnogo (kaţu da je mnogo (oboje su došli da me vide). drugi su rekli da ostanem). all have gone (sve je tačno). Glagol stoji u jednini ili mnoţini: all is correct the house is empty. (kuća je prazna. ţivotinje i stvari i javlja se samo u mnoţini: I suggested to go. Mogu se upotrebiti u jednini ili mnoţini. nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uopće). "Another" se upotrebljava za lica."All" znači celinu. "Both" se upotrebljava za lica. (jedan je stigao odmah. nijedna osoba. svi su otišli). ţivotinja i stvari. but in vain (mnogo je bilo rečeno. ali ja još uvek nikog ne vidim). ţivotinje i stvari. "One" se upotrebljava za lica u jednini. šta će se čoveku dogoditi). "Others" je zamenica koja se upotrebljava za lica. ţivotinje i stvari. uzet ću neke). ali uzalud). količinu ili stepen.

(moja ćerka čita novine veoma paţljivo u svojoj sobi svaki dan) U srpskom jeziku bi mogli promeniti red reči u gornjoj rečenici a da smisao ostane jasan. na forumima i chatovima zbog brţeg pisanja nastaje sve više čudnih ali interesantnih skraćenica. (12.Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za padeţe (osim za genitiv). jer od toga zavisi jasnoća i tačnost izraţavanja misli. mesto (PM) i vreme (PV). aamof = as a matter of fact aka = also known as asap = as soon as possible b4 = before b4n = bye for now btw = by the way cul8er = see you later damhik = don't ask me how I know eta = estimated time of arrival f2f = face to face gf = girlfriend gmt = Greenwich Mean Time hth = hope this helps icbw = I could be wrong iykwim = if you know what I mean jam = just a minute k = okay lol = laughing out loud lmk = let me know mcibty = my computer is better than yours oic = oh I see pls = please plz = please re: = reply: rotfl = rolling on the floor ruok = are you ok? q = queue rumf = are you male or female? uok = you ok? vr = virtual reality wdymbt = what do you mean by that? y2k = year 2000 . odnosno rasporedu reči u rečenici.) Red rieči . Engleski jezik je veoma precizan u redu. U e-mailovima. pa predikat (P).69 - . zato se njihovo značenje često odreĎuje mestom na kojem stoje u rečenici. My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV).(11. Na prvom mestu je subjekt (S). zatim objekt (O) i na kraju dolaze priloške odredbe za način (PN).) Skraćenice na internetu Internet korisnici stvaraju potpuno nov način pisanja engleskog jezika. meĎutim u engleskom to nije moguće jer nema razlike izmeĎu subjekta i objekta.

na bilo kojem mestu u rečenici. ne postoji lista izuzetaka koju treba zapamtiti. Veoma je bitno ispravno pisati ako ţelite da čitalac ima visoko mišljenje o vama. dok se u američkom udvostručava samo u naglašenom slogu. na raznim reklama. videćete odstupanja od ovih pravila. Velika slova su deo gramatike koji uvek sledi svoja pravila. Mary and I went to the beach together. I like horror films. kod internet korisnika. We saw the accident from the distance.70 - . realize harmonise.(13. Neke reči završavaju u britanskom na -tre. britanski U britanskom pisanju. krajnje -l u prošlom vremenu se uvek udvostručava ako dolazi posle vokala. 2) Lična zamenica I (ja) se uvek piše velikom slovom. grafitima itd. a u američkom samo na ize: realise. a -ter u američkom. a na -or u američkom: colour labour color labor Neki glagoli završavaju na -ize i -ise u britanskom. . što svakako ne znači menjanje istih.British and American writing Glavne razlike u britanskom i američkom pisanju engleskog navedeni su u sljedećoj tabeli. a na -og u američkom: analogue catalogue nalog catalog Neke reči završavaju na -our u britanskom. što olakšava učenje ovog jezika. harmonize realize harmonize (14.Writing of capital letters U engleskom jeziku koristimo velika slova da bi istaknuli vaţne reči. Sve što trebate je: naučiti pravila slediti pravila MeĎutim. The quick brown fox jumped over the lazy dog.) Britansko i američko pisanje . bilo da se nalazi u naglašenom ili nenaglašenom slogu.) Pisanje velikih slova . 1) Prvo slovo rečenica se piše velikim slovom. npr: američki rebel > rebelled travel > travelled rebel > rebelled travel > traveled centre theatre center theater Neke reči završavaju na -ogue u britanskom.

apostrof asterisks (***) .upitnik the mark of exclamation (!) .Pored ovih slučajeva.) . (15.tačka zarez the colon (:) .zvezdice diaeresis (.The question mark ..crtica the dash (—) .The comma .) . praznici: Monday Friday July December Ramadan Christmas 6) nacije i regioni.uzvičnik inverted commas. pjesama itd.) Znaci interpunkcije .dvotačka the mark of interrogation.The colon .duţa crtica. jezici.) . meseci. period (. War and Peace Rolling Stone the New Statesman Citizen Kane Stairway to Heaven the Mouse Trap 8) prvo slovo indirektnog (neupravnog) govora mora početi velikim slovom: The president said: "Ask not what your country can do for you.dve tačke Tačka Zarez Dvotačka Tačka-zarez Upitnik .The full stop or period .71 - .zarez the semi-colon (.zagrade the hyphen (-) . quotation marks (" ") .Punctuation the full stop.tačka the comma (. filmova.The semicolon . question mark (?) . magazina.navodnici brackets () ili [] . the apostrophe (') ." "Who's been sleeping in my bed?" Pappa Bear cried.) . religije i etničke skupine: a German car the Scandinavian countries She speaks Russian and Chinese a Muslim cleric the Aboriginal people 7) nazivi knjiga. velikim slovom pišemo: 3) imena ljudi i mesta: Peter Susan Bosnia Jupiter 4) titule: Mr Finnegan Mrs Edgeware Ms Johnson Dr Jacobs Major Fingleton the Director General 5) dani.

kompanija) (et cetera . koji dolaze jedan za drugim. zar ne?) .The full stop or period . 3) Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke.Tačku koristimo u skraćenicama. Yours sincerly. (company . vreme je bilo odlično za izleţavanje na tamno-zelenoj travi) (sunčano. toplo Primjetite. message message message Best wishes. etc. I was in England. ona je "tamno zelena". i fudbal u školi) (John je igrao u 2) Zarez razdvaja dva ili više prideva. ako zadnje slovo skraćenice nije isto kao i kod skraćene reči: Co. (ona spava) (bio sam u Engleskoj) . preporučuje se da budete dosledni.  John played handball.2. fraza i klauza u rečenici. pišite je u celom tekstu.1. jer ovi pridevi ne mogu zameniti mesta. cool day was perfect for lying in the dark green grass. 1) Koristimo ga da razdvojimo tri ili više reči pri nabrajanju. te se koristi u potpisu posle reči: Yours truly. rukomet. ako odlučite pisati tačku poslije Ltd. i sličnih primera.Tačku stavljamo na kraj rečenice: She is sleeping.The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih reči.) Tačka . didn't you? (zaključao si auto.Tačku ne koristimo kod skraćenica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skraćene reči: Ltd Manchester Utd St (Limited) (United) (Saint) Ova pravila o skraćenicama ne poštuju svi.i tako dalje) . MeĎutim. Jack Brown 4) Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka rečenice:  You locked the car.) Zarez . Best wishes itd. i ponekad predstavlja pitanje stila. and football in high school. Trava nije "zelena" i "tamna". hokej. (15.  Dear Jane. ako oni mogu zameniti mesta a da se ne promeni značenje rečenice:  The sunny.(15. da izmeĎu "dark" i "green" nema zareza. hockey. Zarez prije zadnje reči se ne mora pisati.72 - .

5) Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and. čizme. I met three of my classmates coming out of the subway. te izraz ubačen u rečenicu koji ne donosi neku presudnu informaciju:    On my way to school. putovati u Rusiju) (teksašani. so) razdvaja dve nezavisne klauze:  Ron wore cowboy boots. kao što  (Eddie će.) Dvotačka . a Jeff je nosio tenisice) (Ron je nosio kaubojske 6) Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over. and Jeff wore tennis shoes. as you know. on nastoji postati diktator) (njegovi motivi su jasni. but. are often the subject of jokes. Weiner: 6) pri pisanju podataka:  Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P.The colon Dvotačka se koristi: 1) pre uvoĎenja liste pri nabrajanju:  They must have: books. (na putu prema školi. (kada je sastanak bio završen. for. osoblje je posluţilo kafu i kolač prije nego su svi otišli kući) Primetite da nema zareza izmeĎu "coffee" i "cake". yet. 7) Zarezom se odvaja uvodna fraza. 4) da se posebno naznači vaţna reč u rečenici:  King Midas cared for only one thing: gold. stvar: zlato) (kralj Midas je brinuo samo za jednu 5) posle uvodnog pozdrava u poslovnom pismu:  Dear Ms. znate. papers and pens. olovke) (Oni moraju imati: knjige. uprkos mojim (15. in spite of my wishes.3. or. su često predmet šale) Eddie will. nor. ţeljama. izlazeći iz podzemne sreo sam troje školskih kolega) Texans. the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. zato što zavisna klauza dolazi posle nezavisne klauze. travel to Russia.73 - . .M. papire i 2) pre formalnog pitanja u rečenici:   The question is: what are we doing? (pitanje je: šta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (počeo je sastanak rečima: "rat je pred nama!") 3) pre klauze koja dolazi posle rečenice i daje njeno objašnjenje:  His motives are clear: he intends to become a dictator.

treasurer. (učitelj je pitao učenike šta će raditi) I asked my sister if she had a date.4. vice-president. nor. Where are you? (gde si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet. 3) izmeĎu reči koje nabrajamo. secretary.5. for. (ljudi obično rado daju savete. department stores. nevertheless.) Tačka-zarez . so. should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu.) Upitnik . moreover. (15. therefore.):  Today people can buy what they want from supermarkets. thus. and discount stores. people depended on general stores and peddlers. James Joyce. but in Colonial days. furthermore. etc. then. president. (upitao sam sestru ima li sastanak) .The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja. or. they are much less inclined to take it. yet):  People are usually willing to give advice. and Leo Tolstoy. zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja. but. when such conveniences did not exist. Emily Dickinson.(15.74 - . ako one sadrţe zarez:  The newly elected officers of the group are Thomas Mann.The semicolon Tačku-zarez koristimo: 1) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and. The instructor asked the students what they were doing. mnogo su manje zainteresirani da ih prime) 2) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje su povezane sa veznim prilogom (however.

75 - .(16.) Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u množini Singular abyss alumnus analysis aquarium arch atlas axe baby bacterium batch beach brush bus calf chateau cherry child church circus city cod copy crisis curriculum deer dictionary domino dwarf echo elf emphasis family fax fish flush fly foot fungus half hero hippopotamus hoax hoof index iris kiss knife lady leaf life loaf man mango memorandum mess moose Plural abysses alumni analyses aquaria arches atlases axes babies bacteria batches beaches brushes buses calves chateaux cherries children churches circuses cities cod copies crises curricula deer dictionaries dominoes dwarves echoes elves emphases families faxes fish flushes flies feet fungi halves heroes hippopotami hoaxes hooves indexes irises kisses knives ladies leaves lives loaves men mangoes memoranda messes moose .

76 - .motto mouse nanny neurosis nucleus oasis octopus party pass penny person plateau poppy potato quiz reflex runner-up scarf scratch series sheaf sheep shelf son-in-law species splash spy stitch story syllabus tax thesis thief tomato tooth tornado try volcano waltz wash watch wharf wife woman mottoes mice nannies neuroses nuclei oases octopi parties passes pennies people plateaux poppies potatoes quizzes reflexes runners-up scarves scratches series sheaves sheep shelves sons-in-law species splashes spies stitches stories syllabi taxes theses thieves tomatoes teeth tornadoes tries volcanoes waltzes washes watches wharves wives women .

Uzmimo reči ’tailor’ (krojač) i ’sister’ (sestra).1. slog engleskih reči izgovara se s posebnom snagom. Novi Zeland. samoglasnika ili dvoglasnika. U duţim rečima ova razlika dolazi još više do izraţaja. jedan jači i jedan nešto slabiji. o. Postepeno ćete se u tome snaći. U engleskom jeziku. i. mnoge od jednosloţnih reči mogu biti nenaglašene. To ne treba da vas plaši.) Izgovor – ’Pronunciation’ (kopirano iz pdf e-knjige) Učeći strani jezik. ’bold’-irani. e. Njujorka ili Melburna. na štetu nenaglašenih slogova koji gube svoju punu vrednost. Engleski različito izgovaraju i razni društveni slojevi. Australija. Tako se ’ate’ (prošlo vreme od glagola „jesti―) izgovara „eit―. Izgovor engleskog jezika različit je u raznim krajevima u kojima ljudi govore engleski kao maternji jezik (Velika Britanija. bili oni berači pamuka u Kaliforniji ili profesori univerziteta na Oksfordu ili Kembridţu. a ostali slogovi su nenaglašeni. Zvršni glas im je isti. ne koristeći fonetske znake.2.77 - . sa dva ili više slogova. naročito ako su predlozi ili veznici. te se u fonetskoj transkripciji (MeĎunarodno društvo za fonetiku) znak za naglasak ne stavlja. slušajući paţljivo izgovor vaših spikera. Ne postoje sigurna pravila po kojima bismo mogli odrediti koji je slog u nekoj reči naglašen. . ali i tu ima mnogo izuzetaka: u glagolima je naglasak češće na krajnjem slogu. ima jedan naglašen slog. itd. u kojoj su naglašeni slogovi naznačeni masnim (’bold’-iranim) slovima. ali u višesloţnim rečima isti takav završetak svodi se na „t―: ’doctorate’ (doktorat). zemlje u kojima ţive engleski kolonisti). SAD. Ubrzo ćete videti da svako od slova: ’a. Zato.) Samoglasnici – ’Vowels’ U engleskom jeziku samoglasnika ima znatno više i njihov izgovor je drukčiji nego u srpskom. učenik je sklon da svaki pojedini glas izgovara veoma jasno. U rečenici. Stoga je za savlaĎivanje engleskog jezika važnije da upamtite koji je slog naglašen (vidi ’Words – Pronunciation’) nego da savršeno izgovarate pojedine glasove. pa se njihov samoglasnik najčešće pretvara u poluglas „ə―. to ne treba da radite. Sve jednosloţne reči izgovorene pojedinačno naglašene su. (17.) Naglasak. obratite paţnju pri čitanju tekstova i slušanju izgovora spikera u ovoj elektronskoj knjizi. Od pravila o naglasku ima izuzetaka. uprkos različitom pisanju. MeĎutim. svi oni stavljaju naglasak na isti slog. MeĎutim. meĎutim.(17. u’ moţe da bude znak za više glasova. Naglašeni. u rečima koje se završavaju na ’-tion’ naglasak je na slogu ispred ’-tion’. U dvosloţnim i trosloţnim rečima naglasak je obično na prvom slogu. (17. ima višesloţnih reči koje imaju dva naglaska. bili oni iz Londona ili Glazgova. Većina engleskih reči.

u engleskom jeziku postoje i dvoglasnici.78 - . Slušajte paţljivo izgovor spikera. Ne brinite zbog toga. jer će tekstovi lekcija biti pročitani i ponovljeni od strane spikera u svakom trenutku kada to poţelite. Ne bismo mogli da kaţemo da se izgovor ostalih suglasnika podudara sa izgovorom istih suglasnika u našem jeziku. Oni se slivaju ujedno i naše uho razlikuje samo prvi i poslednji samoglasnik. Dvoglasnik je u stvari niz samoglasnika izgovorenih u jednom dahu.3.) Dvoglasnici – ’Diphthongs’ Pored samoglasnika.(17. razlike postoje izmeĎu engleskog i srpskog ’t. p .4.) Suglasnici – ’Consonants’ Suglasnici se u engleskom jeziku obično jasno i snaţno izgovaraju. Neki od suglasnika ne postoje u srpskom jeziku. i nastojte da što pribliţnije podrţavate govor izvornog spikera. U poreĎenju s našim jezikom slabije se izgovara ’h’. fonetska transkripcija i njeni simboli vam uopšte nisu potrebni.r . obratite posebnu paţnju na izgovor naglašenih slogova.l’ i drugih. multidimenzionalna metoda je tu da vam pomogne. ali one nisu tako velike da vas Englez ne bi razumeo ako ih ne izgovorite potpuno pravilno. (17. . Prvi galas u engleskom dvoglasniku je duţi i naglašeniji od drugog.

ženski – plava). Postoji mnogo glasova u engleskom jeziku koji se razlikuju od glasova u srpskom jeziku. odnosno pisanje. potrebno je da napomenemo da pravopis engleskog jezika znatno odstupa od izgovora. a za vas najbolji mogući uvod u učenje engleskog jezika. i zbog toga ima mnogo varijanata (britanska. američka. vi ćeteubrzo izgovarati engleski na zadovoljavajući način i biće vam lako da razumete glasove bilo u ţivom govoru. tj. ali zbog postojanja velikog broja izuzetaka. bilo kao drugi ili strani jezik. koja počinje čuvenom rečenicom ’My tailor is rich’ – „Moj krojač je bogat―. .5. Ne moţe se reći da u engleskom jeziku ne postoje pravila za čitanje. u stvari. Na ovom kursu koristićemo simbole fonetske azbuke MeĎunarodnog fonetskog udruţenja da bi prikazali izgovor reči. bila prva lekcija ranijeg izdanja „Engleskog bez muke―. čitaj kako je napisano!― ne vaţi za engleski jezik. kao što je to srpski. Fonetski izgovor ili transkripcija reči uvek se piše malim štampanim slovima i u sledećim zagradama: / / ili [ ]. a naročito u izgovoru. Pomoćno sredstvo za savlaĎivanje izgovora ovde vam je čitanje.) koje se meĎusobno razlikuju na mnogo načina. Zbog toga je jako bitno da se od početka vodi računa o tome kako se svaka nova reč piše ili izgovara. To znaci da Vukovo pravilo: „Piši kao što govoriš. vrlo je teško govoriti o pravopisnim pravilima. Nulta lekcija je. jer svakom glasu ne odgovara samo jedno slovo. australijska itd. fonetska transkripcija vam uopšte nije potrebna. Još jednom da napomenemo: ako dobro obraćate paţnju na naglašene – boldirane slogove (vidi ’Words – Pronunciation’) i istovremeno paţljivo slušate čitanje spikera. nego su isti glasovi predstavljeni različitim slovima ili kombinacijama slova. čiji su glasovi odvojeni različitim bojama (uglavnom: muški – crna.) Više suglasnika – ’More Consonants’ (17.(17. bilo sa kompjutera. (18. a ukoliko i postoje.) Glasovi engleskog jezika (Fonetika) Engleski jezik se govori u gotovo svim zemljama sveta. Po ovoj metodologiji.6. što svakako nije uobičajeno. radija ili televizije.79 - . bilo kao maternji. govor izvornih spikera. Ova elektronska knjiga počinje pred lekcijama ’Everyday English’ .) Transkripcija izgovora. dvoglasnike ili diftonge (diphtongs) i suglasnike ili konsonante (consonants). Ali.Svakodnevni engleski sa „nultom lekcijom―. Za nas je to prijatno podsećanje na nekadašnji čuveni ’bestseler’. izuzeci su toliko česti i mnogobrojni da se ne bi ni isplatilo učiti pravila. a to proističe iz činjenice da engleski pravopis (spelling) nije „fonetski―. Pravila za izgovor gotovo i nema. U glasovnom sistemu engleskog jezika razlikujemo samoglasnike ili vokale (vowels). Na ovom kursu ćemo upotrebljavati standardni izgovor (Received ili Standard Pronunciation) engleskog jezika koji se govori u Velikoj Britaniji i koji koristi najveći broj ljudi širom sveta.

/u:/ too /tu:/ .za samoglasnike: /Ќ/. Ukoliko se najviši deo jezika nalazi u prednjem delu usne duplje.grm 3. ako je u središnjem delu samoglasnik je ‚centralni’.jabuka 10.(18.svi shore /SЌ:/ . onda je samoglasnik ‚prednji’.ovca leave /li:v/ . to nam omogućava da proizvedemo razne samoglasnike. /Г/ bus /bГs/ . /«/ c) zaokrugljene . /i:/ tea /ti:/ .za samoglasnike: /Q/. /i/ it /it/ . /e/ yes /jes/ . ne nailazeći na prepreke.prohladan 4.1. a ako je u zadnjem delu samoglasnik je ‚zadnji’. /u:/ ENGLESKI SAMOGLASNICI KROZ PRIMERE 1.pun bush /buS/ .da ten /ten/ . /u/. /α:/.obala horse /hЌ:s/ .nedostatak apple /’Qp«l/ . /e/.čovek lack /lQk/ . Poloţaj usana je drugi bitan faktor koji utiče na kvalitet samoglasnika.čaj sheep /Si:p/ .deset rest /rest/ . U zavisnosti od toga koliko je jezik podignut.napustiti 7. /i/.klinika ugly /’Гgli/ .ruţan 8. Pošto se rezonacija usne duplje menja tako š to usne i jezik zauzimaju razlicite poloţaje.odmor 9. Usne prilikom izgovora samoglasnika mogu biti: a) razvučene . /u/ book /buk/ .autobus cup /kГp/ .takoĎe hoof /hu:f/ . b) neutralne . /«:/.zatvoriti .80 - .) SAMOGLASNICI (VOWELS) Samoglasnici su glasovi prilikom čije artikulacije vazduh koji dolazi iz pluća prolazi kroz usta slobodno. odnosno koliko zbog svog poloţaja zatvara usnu duplju. /Ќ:/ all /Ќ:l/ .knjiga full /ful/ . U engleskom jeziku ima dvanaest samoglasnika: /i:/ /i/ 1 2 /e/ 3 /Q/ 4 /α:/ 5 / Ќ/ 6 /Ќ:/ 7 /u/ 8 /u:/ 9 /Г/ /«:/ 10 11 /«/ 12 Znak /:/ iza samoglasnika produţava trajanje glasa. /Q/ man /mQn/ . /Г/. /Ќ:/.to clinic /klinik/ .kopito cool /ku:l/ . Kvalitet samoglasnika najviše odreĎuje poloţaj jezika u usnoj duplji.šoljica shut /SГt/ .za samoglasnike: /i:/. samoglasnici se dele na ‚zatvorene’ i ‚otvorene.konj 2.

kolac grape /greip/ .kasno cake /keik/ .ovde clear /kli«/ .81 - .adresa able /’eib«l/ .zgodan (18. /ai/ right /rait/ .groţĎe 2. /E«/. Kvalitet prvih elemenata dvoglasnika /ei/. /Ќi/ ima vrednost engleskog samoglasnika /i/.auto part /pα:t/ .desno kite /kait/ .krdo 6. /ei/ late /leit/ .vruće 12.5. Kod dvoglasnika /i«/. dok je drugi kraći i ne naglašen. Prvi elementi dvoglasnika /i«/ i /u«/ imaju vrednost engleskih samoglasnika /i/ i /u/. Drugi element dvoglasnika /au/ i /«u/ ima vrednost engleskog samoglasnika /u/. Svi engleski dvoglasnici su nešto duţi na kraju reči i ispred zvučnih suglasnika. U svim engleskim dvoglasnicima prvi element je duţi i naglašen. /ai/. /ai/ i /au/ je vrlo sličan kvalitetu srpskih samoglasnika e i a. Prvi element dvoglasnika /«u/ izgovara se kao engleski samoglasnik /«/. U engleskom jeziku ima 8 dvoglasnika: /ei/ 1 /ai/ 2 /Ќi/ 3 /au/ 4 /«u/* 5 /i«/ 6 /E«/ 7 /u«/ 8 *Napomena: U nekim rečnicima i udţbenicima ovaj diftong se obeleţava kao /Ќu/.ptica herd /h«:d/ . a kraći ispred bezvučnih suglasnika.hotel joke /dZ«uk/ . /«/ address /«’dres/ .) DVOGLASNICI (DIPHTONGS) Dvoglasnik je glas koji se sastoji od dva samoglasnika meĎusobno povezana u jedan slog. Kod ovih dvoglasnika drugi element je vrlo slabo izraţen.led 6. /E«/ i /u«/ drugi element je jednak engleskom samoglasniku /«/.prodavnica hot /hЌt/ . Prvi element dvoglasnika /Ќi/ najbliţi je engleskom samoglasniku /Ќ/.sala here /hi«/ . /«u/ ocean /«uS«n/ .devojka bird /b«:d/ . /«:/ girl /g«:l/ .2. /α:/ car /kα:/ . /i«/ 5.jasan ear /i«/ .zmaj ice /ais/ . /Ќ/ on /Ќn/ . ENGLESKI DVOGLASNICI KROZ PRIMERE 1. Drugi element dvoglasnika /ei/.uvo .sposoban handsome /’hQns«m/ .deo half /hα:f/ .na shop /SЌp/ .okean hotel /h«u’tel/ .pola 11.

) SUGLASNICI (CONSONANTS) Suglasnici su glasovi koji nastaju kad vazduh prilikom prolaza kroz usnu duplju na svom putu nailazi na neku prepreku.dečak coin /kЌin/ . U nekim slučajevima se gotovo i ne čuje. NOSNI SUGLASNICI (NAZALI) /m/ /n/ /N/ 3. pa se onda jezik odvoji i vazduh sakupljen u ustima ispusti. /Ќi/ soil /sЌil/ . . Podseća na snaţnije disanje. s tim što je za razliku od njega /t/ bezvučan suglasnik.vršilac your /ju«/ . a ovde ćemo ukazati na one koji se razlikuju od suglasnika u srpskom jeziku.tlo boy /bЌi/ . Prema načinu obrazovanja mozemo ih podeliti na sledeće grupe: 1. PRASKAVI SUGLASNICI (PLOZIVI) zvučni bezvučni /b/ /d/ /g/ /p/ /t/ /k/ 4.82 - .stolica rare /rE«/ .redak 4. Obrazuje se na isti nacin kao englesko /d/. POLUSAMOGLASNICI (POLUVOKALI) /w/ /j/ Većina engleskih suglasnika je slična ili ista kao srpski. STRUJNI SUGLASNICI (FRIKATIVI) zvučni bezvučni /z/ /D/ /Z/ /v/ /r/ /s/ /T/ /S/ /f/ /h/ 5.novčić 7.3. /h/ Englesko /h/ je mekše i manje čujno od srpskog h. SLOŢENI SUGLASNICI (AFRIKATI) zvučni /dZ/ bezvučni /tS/ 2. /E«/ mare /mE«/ .kobila chair /tSE«/ .sumnjati 8.vikati doubt /daut/ . /t/ Englesko /t/ je za razliku od srpskog t aspirovano. /au/ cow /kau/ . /p//k/ Ovi engleski glasovi su za razliku od srpskih aspirovani i tvrĎi. Obrazuje se tako što se vrhom jezika pritisne mesto neposredno iza prednjih gornjih zuba.krava shout /Saut/ . /d/ Englesko /d/ je tvrĎi glas od srpskog d. U engleskom jeziku ima 24 suglasnika.vaš. /u«/ tour /tu«/ .3.obilazak doer /du«/ . BOČNI SUGLASNICI (LATERALI) /l/ 6. tvoj (18.

koje je slično srpskom. /s/ soon /su:n/ . Vrh jezika moze biti i blago isturen./r/ Prilikom izgovora ovog glasa vrh jezika je podignut ka tvrdom nepcu. samo se menja poloţaj njegovog ostalog dela. kada iza /N/ ne slede ni /g/ ni /k/.bolje 13. što nije slučaj sa engleskim /r/.ruţe busy /’bizi/ .oko tea /ti:/ .posao about /«’baut/ . Prilikom izgovora obe ove varijante vrh jezika se nalazi odmah iza zuba. s tim što se ispod njih ostavi mali prolaz za vazduh. Kod svetlog /l/. ENGLESKI SUGLASNICI KROZ PRIMERE 1.kopija happen /’hQp«n/ . /D//T/ Ovi glasovi se obrazuju kad se vrh jezika stavi ovlaš na samu ivicu gornjih zuba sa unutrašnje strane. /tS/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog č i ć. /b/ 14. /p/ pen /pen/ . izgovoricemo zvučni suglasnik /D/.naliv-pero copy /kГpi/ . tango.zona roses /rЌuziz/ . /N/ Najčesće se javlja ispred glasa /g/ i onda njegov izgovor ne predstavlja teškoću jer se i u srpskom ovaj glas čuje kada se n nalazi ispred g i k (npr.haljina zone /zЌun/ .čaj city /’siti:/ . Tamno /l/ stoji ispred suglasnika i na kraju reči. /w/ Prilikom izgovora ovog glasa usne su isturene i zokruţene kao za srpski samoglasnik u. /z/ 3. a njegov ostali deo se drţi dosta nisko u ustima. /dZ/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog dћ i Ď.uskoro sister /’sist«:/ . /S/ ship /Sip/ . /t/ 15. Tamnije i mekše je od srpskog ћ.dogoditi se back /bQk/ . a zatim se naglo prelazi na sledeći samoglasnik u reči.brod sure /Su(r)/ .leĎa job /dZГb/ . Svetlo /l/ stoji ispred samoglasnika i ispred /j/.siguran station /’steiSn/ - . Kod izgovora srpskog r vrh jezika moze da vibrira (treperi).zauzet 2.sestra dress /dres/ . /S/ /Z/ U poreĎenju sa srpskim љ ovaj engleski suglasnik je tamniji i mekši. Ako pri propuštanju vazdušne struje glasne ţice trepere. /v/ Obrazuje se kad se gornjim zubima pritisne spoljni deo donje usne. ovaj glas je teţe izgovoriti čisto. bez pojave glasa /g/ na kraju. banka). a ako su glasne ţice relativno mirne. izgovoricemo bezvučno /T/. Trenje je veće nego za srpski glas v.grad better /’bet«:/ . /l/ U engleskom jeziku postoje dve varijante glasa /l/: svetlo /l/ i tamno /l/. srednji dio jezika se uzdiţe prema tvrdom nepcu i nalazi se u poloţaju jedne vrste samoglasnika /u/.83 - . MeĎutim.

/f/ fat /fQt/ .jedan wet /wet/ .ključ cock /kГk/ .stvar author /’ЌT«:/ .lepota 12.vojnik 18. /k/ 17.merdevine day /dei/ .doba soldier /’souldZ«:/ .celina behind /bi’haind/ .84 - .mesec 23.preseliti very /’veri/ .teţak 22.autor month /mГnT/ . /l/ love /lГv/ . /T/ thing /TiN/ . /N/ drink /driNk/ .miš sum /s«m/ .veliki church / tS«:tS/ . /h/ he /hi:/ . /j/ yet /jet/ .dug 9. /d/ ladder /’lQd«:/ .prijatan sun /s«n/ .dobiti ghost /gЌust/ .pravda 11.kafa half /hα:f/ .upotreba beauty /’bju:ti:/ .on whole /hЌul/ .sa 24.vid garage /’gQrα:Z/ .zadovoljstvo vision /’viZ«n/ .smešan 8. /D/ this /Dis/ .sunce funny /f«ni:/ .ovo other /’«D«:/ .čudan key /ki:/ . /m/ 7.šibica nature /’neitS«:/ . /n/ nice /nais/ .ljubav feel /fi:l/ .mast coffee /’kЌfi:/ .priroda judge /dZ«dZ/ .sudija age /eidZ/ .kraljica .crkva match /mQtS/ . /g/ get /get/ .piti ring /riN/ . /Z/ pleasure /’pleZ«/ .vlaţan queen /kwi:n/ .oprostite right /rait/ .pevac school /sku:l/ . /r/ red /red/ .zdravo 10.škola 16.iza hammer /’hQm «:/ .crven sorry /’sЌri/ .ipak use /ju:s/ .čekic mouse /maus/ .drugi with /wiD/ .zvono long /lЌN/ . /dZ/ 20. /tS/ 19. /w/ one /w«n/ . /v/ move /mu:v/ .garaţa 5.šuma 6.veoma heavy /’hevi:/ .pola 21.dan odd /Гd/ .4.duh big /big/ .osećati hello /he’l«u/ .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful