Sadržaj Strana

0.1.Alfabet - Alphabet 1. Brojevi - Numbers 1.1. Glavni (cardinals) 1.2. Redni (ordinals) 1.3. Deobni (fractional numerals) 1.4. Brojevi za ponavljanje (repeating numerals) 1.5. Brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) 1.6. Broj nula (zero) 2. Član - The Article 2.1. OdreĎeni član 2.2. NeodreĎeni član 3. Glagoli - Verbs 3.1. Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) 3.1.1. Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be" 3.1.2. Pomoćni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have" 3.1.3. Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do" 3.2. Bezlični glagoli - Impersonal Verbs 3.3. Nepotpuni glagoli - Defective Verbs 3.4. Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs 3.5. Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs 3.6. Povratni glagoli 3.7. Višerečni glagoli - Multi-word verbs 3.7.1. Frazalni glagoli 3.7.2. Predloţni glagoli 3.7.3. Frazalni predloţni glagoli 3.8. "-ing" oblici - The "-ing" forms 3.9. Gerund - The Gerund 3.10. Particip prezenta - The Present Participle 3.11. Direktan i indirektan govor - Direct and Indirect Speech 3.12. Klauze - Clauses 3.12.1. Nezavisne i zavisne klauze 3.12.2. Relativne klauze 3.12.3. Eliptične klauze 3.13. Kondicionali - The conditionals 3.13.1. Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility) 3.13.2. Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost (Second conditional - unreal possibility or dream) 3.13.3. Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility) 3.13.4. Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional - certainty) 3.13.5. Kondicionali - ukratko 3.14. Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice 3.15. Slaganje vremena - Sequence of Tenses 3.15.1. Slaganje glagolskih vremena 3.15.2. Slaganje vremena sa infinitivima i participima 3.16. Sadašnja vremena 3.16.1. Sadašnje prosto vreme - Simple Present Tense 3.16.2. Sadašnje trajno vreme - Present Continuous Tense 3.16.3. Sloţeno sadašnje vreme - Present Perfect Simple Tense 3.16.4. Nesvršeni perfekt - Present Perfect Continuous Tense

3 3 3 4 5 5 5 5 5 6 7 9 10 10 11 14 15 15 16 19 19 20 20 20 21 21 22 23 24 25 26 27 28 28 29 29 30 30 31 31 33 33 34 35 35 36 38 39

-1-

Sadržaj Strana 3.17. Prošla vremena 3.17.1. Prošlo svršeno vreme - Past Simple Tense 3.17.2. Prošlo trajno vreme - The Past Continuous Tense 3.17.3. Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) - The Past Perfect Tense 3.17.4. Nesvršeni pluskvamperfekt - The Past Perfect Continuous Tense 3.18. Buduća vremena 3.18.1. Prosto buduće vreme - Futur Simple Tense 3.18.2. Buduće trajno vreme - Futur Continuous Tense 3.18.3. Sloţeno buduće vreme - Futur Perfect Tense 3.18.4. Futur Perfect Continuous 4. Imenice - Nouns 4.1. Rod imenica - Gender of Nouns 4.2. Mnoţina imenica - Plural of Nouns 4.3. Padeţi imenica - Cases of Nouns 5. Pridevi - Adjectives 5.1. PoreĎenje prideva - Comparasion 5.2. Pravopisna pravila pri poreĎenju 5.3. Nepravilna komparacija prideva - Irregular comparasion 6. Predlozi - Prepositions 7. Prilozi - Adverbs 7.1. PoreĎenje priloga 8. Uzvici - Interjections 9. Veznici - Conjunctions 10. Zamenice - Pronouns 10.1. Lične zamenice - Personal Pronouns 10.2. Prisvojne zamenice - Possessive Pronouns 10.3. Povratne zamenice - Reflexive Pronouns 10.4. Pokazne zamenice - Demonstrative pronouns 10.5. Upitne zamenice - Interrogative Pronouns 10.6. Relativne zamenice - Relative pronouns 10.7. Deobne zamenice - Distributive Pronouns 10.8. NeodreĎene zamenice - Indefinite Pronouns 11. Red reči - Word order 12. Skraćenice na internetu 13. Britansko i američko pisanje - British and American writing 14. Pisanje velikih slova - Writing of capital letters 15. Znaci interpunkcije - Punctuation 15.1. Tačka - The full stop or period 15.2. Zarez - The comma 15.3. Dvotačka - The colon 15.4. Tačka-zarez - The semicolon 15.5. Upitnik - The question mark 16. Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u mnoţini 17. Izgovor (kopirano iz pdf e-knjige) 17.1. Naglasak 17.2. Samoglasnici - Vowels 17.3. Dvoglasnici - Diphtrhongs 17.4. Suglasnici - Consonants 17.5. Više Suglasnika - More consonants 17.6. Transkripcija izgovora 18. Glasovi engleskog jezika (Fonetika) 18.1. Samoglasnici - Vowels - i primeri 18.2. Dvoglasnici - Diphthongs - i primeri 18.3. Suglasnici - Consonants - i primeri (Primeri - 83 str.)

41 41 43 44 45 45 45 46 46 47 48 48 50 53 54 54 55 56 56 58 59 60 61 61 62 63 63 64 64 65 66 67 69 69 70 70 71 72 72 73 74 74 75 77 77 77 78 78 79 79 79 80 81 82

-2-

(0.1.) Alfabet - Alphabet A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m (ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (dţi:) (eie) (ai) (dţei) (kei) (el) (em) N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z (en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

(1.)

Brojevi - Numbers

Brojevi mogu biti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. glavni (cardinals) redni (ordinals) diobni (fractional numerals) brojevi za ponavljanje (repeating numerals) brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) broj nula (zero)

(1.1.) Glavni brojevi - cardinals 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 one two three four five six seven eight nine ten eleven twelve thirteen fourteen fifteen sixteen seventeen eighteen 19 20 21 22 30 40 50 60 70 80 90 100 101 200 1000 2000 1.000.000 2.000.000 nineteen twenty twenty one twenty two etc. thirty fourty fifty sixty seventy eighty ninety a hundred a hundred and one two hundred a thousand two thousand a million two million

-3-

Kao što se vidi, brojevi izmeĎu 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sličan način, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u našem jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomoću "and" sa deseticama: 24 - four and twenty. Reči hundred i thousand posle kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mnoţini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mnoţinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najčešće da bi se izbeglo ponavljanje imenice u rečenici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su jače od belih) (1.2.) Redni brojevi - ordinals Prva tri redna broja se tvore nepravilno:first (prvi), second (drugi) i third (treći). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (šesnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc.

Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se menja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih reči nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset četvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umesto glavnih za označavanje: datuma meseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); posle reči every, kao što su izrazi: every third day (svakog trećeg dana).

Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odreĎeni član the. the first class (prvi razred).

-4-

(1. Da bi ste odredili koji. Moţe li imenica biti u mnoţini.6. da li je brojiva? (Šta su brojive imenice?) Da pređite na sledeće pitanje Ne izostavite član -5- .4. izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dve i po milje). Da li vaš čitalac zna o kome ili o čemu govorite? da koristite the ne pređite na sledeće pitanje 2.repeating numerals Brojevi za ponavljanje prave se pomoću reči "times": four times (četiri puta). Izuzetak: once (jedan put). an koristimo ispred samoglasnika: an hour.fractional numerals Izuzev broja half (pola) svi deobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima.) Broj nula . (1. inače su zastareli.) Brojevi za ponavljanje .multiplicatives Brojevi za umnoţavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold (četverostruk).) Član . the house. NeodreĎeni član je a ili an. thrice (tri puta) zadrţali su se još u poeziji.The Article (sedam stepeni ispod nule) U engleskom jeziku postoje odreĎeni i neodreĎeni član. a university.) Deobni brojevi .) Brojevi za umnožavanje . OdreĎeni član je the. a koristimo ispred suglasnika: a chair. Da li je imenica u jednini ili mnoţini? jednini pređite na sledeće pitanje mnoţini izostavite član 3.zero Nula se u engleskom jeziku kaţe naught ili zero: seven degrees below zero 206 . a year. U mnoţini dobijaju nastavak "s": four sevenths (četiri sedmice). Posle broja. twice (dva puta). (1. On je nepromenljiv: the man.three two o four nine. the woman. an apple.two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 . twenty times (dvadeset puta).(1. an elephant itd. i da li upotrebiti član postavite sebi nekoliko pitanja: 1. tj. (2.5. Izuzetak je broj "twofold" koji se moţe izraziti još rečju double (dvostruk). Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hleba).3.

Da li imenica počinje vokalima (a.u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman I don't want to run the risk (našalio se na račun ove starice) (ne ţelim da rizikujem). brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament). . časopisa.ispred imenica koje po našem shvatanju postoje u samo jednom primerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okreće oko Sunca).1. Da li govorite o pojedinačnoj stvari ili uopštenoj ideji? pojedinačno pređite na sledeće pitanje uopšteno izostavite član 5. plananskih lanaca. . . o. magazina: the Times.kada se govori o odreĎenom licu.ispred imena reka. .ispred "same": the same to you (to je najbolja stvar koju moţeš učiniti). . i. (isto i vama).ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here .ispred imena naroda u mnoţini: the English (Englezi). e.ako imenica u jednini odreĎuje celu vrstu. The Pacific Ocean (Tihi okean). The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane).ispred imena zgrada. . . Ne koristite a (drugi je dan otkako sam stigao ovamo). . stvari ili pojmu: send me the book (pošalji mi knjigu) .4. . -6- . ustanova. u)? Da koristite an (2. The Majestic (hotel) itd.ispred imena posle kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu). .ispred imena listova.kada je reč o imenici koja je bliţe odreĎena ili poznata licu koje sluša ili čita: I saw the teacher (video sam učitelja). a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je brţi od aviona).ispred prideva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona).pred superlativima: this is the best thing you can do . she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci). . jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe).ispred ličnih imena koja se sastoje od prideva i imenice: The Black Sea (Crno more).) OdreĎeni član OdreĎeni član se upotrebljava: .

an hour (čas).misaone imenice su bez člana: I prefer music to poetry poeziju).imenice kao što su: school.OdreĎeni član se ne upotrebljava: . market. prison itd.) NeodreĎeni član NeodreĎeni član "a" upotrebljava se ispred reči koje počinju suglasnikom. . (više volim muziku nego (doći ću do ponedeljka). a oblik "an" se upotrebljava ispred reči koje počinju samoglasnikom ili tihim "h": a man (čovjek). meseci i godišnjih doba: I shall come by Monday . (2. .imena dana. nemaju neodreĎeni član: I have a book (imam knjigu). a članovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim). idu bez člana ako označavaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (posle škole deca se vraćaju kući).član se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu). NeodreĎeni član upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mnoţinu. . tj.ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku).man i woman se upotrebljavaju bez člana kada označavaju celu vrstu. dinner is ready spreman). ali I have time (imam vremena). (deco.gradivne imenice su bez člana: the table is made of wood . court. Misaone i gradivne imenice koje nemaju mnoţine i koje se ne mogu brojati.uz superlativ priloga član se ne upotrebljava: he runs best she writes quickest .imena obroka su bez člana: children. an open window (otvoren prozor). (on najbolje trči). ručak je . he was put in prison (stavljen je u zatvor). .imena vrhova planina: Maglić is the highest mountain in Bosnia (Maglić je najveća planina u Bosni).2. -7- . college. (ona piše najbrţe). . . (sto je napravljen od drveta). come. ljudski rod: man is mortal (čovek je smrtan). doĎite.bez člana su imenice koje označavaju porodične odnose.

the office of. . million: a hundred balls (stotinu lopti).u slučaju kada neku titulu moţe imati samo jedno lice u isto vreme: he is President of the Republic (on je predsednik republike). too.posle glagola to turn (kada znači stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (pošto nije mogao da dobije mesto u civilu. score (dvadeset). NeodreĎeni član se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz celine ili mnoštva ali koja nije posebno odreĎena: the boy saw a bird in the tree (dečak je video pticu na drvetu). the post of. swimmer and jumper (moj brat je trkač. NeodreĎeni član se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima. such. he is quite a good doctor (on je poprilično dobar doktor). hundred. quite. NeodreĎeni član se stavlja ispred reči koje označavaju vreme. NeodreĎeni član se moţe upotrebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knjiţevnih dela: "Rivals". he was made prisoner (zarobili su ga). . .kad se nešto nabraja: my brother is a runner. rather. NeodreĎeni član se upotrebljava sa rečima: many. dok se u nekim ispušta: to have a pain to be in hurry to be at loss as a rule on an average (imati bolove) (ţuriti se) (biti u neprilici) (po pravilu) (prosečno). . houses (kuće). teţinu i meru: I see him two times a week (viĎam ga dvaput sedmično). NeodreĎeni član moţe odrediti čitavu vrstu: a cat is an animal (mačka je ţivotinja). so. the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima poloţaj sekretara). thousand. . what. plivač i skakač). madman (nazvali su ga ludim. i deo subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool. NeodreĎeni član se stavlja ispred reči: dozen (tuce). gross (dvanaest tuceta). as . NeodreĎeni član se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je učitelj u školi). we have confidence in you (imamo poverenja u vas).NeodreĎeni član nema mnoţinu i ne moţe se upotrebiti ispred imenice u mnoţini: a house (kuća). NeodreĎeni član upotrebljen iza "not" pojačava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). NeodreĎeni član se stavlja uz razlomke: a half (polovina). a comedy by Sheridan ("Suparnici".posle izraza kao što su: the title of. no less. ludakom).kada je predikat deo objekta u aktivnoj konstrukciji. NeodreĎeni član se izostavlja: .uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru). broj. Šeridanova komedija). postao je vojnik).ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (videli smo ga mnogo puta). a third (trećina). -8- .

raditi Bezlični glagoli .Impersonal Verbs Nepotpuni glagoli ..Clauses Kondicionali .Passive Voice Slaganje vremena .particip prezenta) .Defective Verbs Pravilni i nepravilni glagoli .Prepositional Verbs  Frazalni prijedloţni glagoli .Phrasal-prepositional Verbs "-ing" oblici (gerund.Reflexive Verbs Višerečni glagoli . .kada posle reči "what" koja je upotrebljena kao uzvik.kada je reč "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (deo tavanice je pao na ljude).Sequence of Tenses Sadašnja vremena Sadašnje prosto vreme / Simple present tense Sadašnje trajno vreme / Present continuous tense Sadašnje sloţeno vreme / Present perfect simple tense Sadašnje trajno sloţeno vreme / Present perfect continuous tense Prošla vremena Prosto prošlo vreme / Simple past tense Prošlo trajno vreme / Past continuous tense Sloţeno prošlo vreme / Past perfect simple tense Sloţeno trajno prošlo vreme / Past perfect continuous tense Buduća vremena Prosto buduće vreme / Simple future tense Trajno buduće vreme / Future continuous tense Sloţeno buduće vreme / Future perfect simple tense Sloţeno trajno buduće vreme / Future perfect continuous tense -9- .Regular and Irregular Verbs Prelazni i neprelazni glagoli .) Glagoli .The Conditionals Pasiv .Phrasal Verbs  Prijedloţni glagoli .Multi-Word Verbs  Frazalni glagoli .Verbs Pomoćni glagoli .imati  glagol "to do" .Transitive and Intransitive Verbs Povratni glagoli . dolazi imenica koja se obično ne upotrebljava u mnoţini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dečaka) (3.Direct and Indirect Speech Klauze .The "-ing" Forms Direktan i indirektan govor .Auxiliary Verbs (Helping Verbs)  glagol "to be" .biti  glagol "to have" .

she's. it's we are . it? are we? are you? are they? Past Simple . (ja surfujem).10 - . Glavni delovi glagola be su: be was been Be kao pomoćni glagol se upotrebljava: . (ima deset milja) (njoj je dvadeset) (ova zgrada je stara dvadeset godina) (on je bolestan) (njegov brat je bio mornar).1. do. stići itd. He is ill. (biti ili ne biti) (bio sam u Španiji prošle godine) Be se vrlo često upotrebljava kao dio imenskog predikata.(3.) Pomoćni glagoli su: be. have. . she's.) ali kada govorimo o stvari years i old se ne mogu izostaviti.we're you are . To be. She is twenty.I'm (ja sam) you are . udaljenost i cenu. Kada govorimo o osobi kaţemo samo broj (She is twenty.1.) Pomoćni glagoli .za graĎenje pasivnih vremena: The bridge was built.1. shall.you're they are . futura itd. or not to be. it's not we're not you're not they're not am I? (jesam li) are you? is he.they're I'm not (ja nisam) you're not he's.za graĎenje trajnih vremena: I am surfing. It is ten miles. have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog značenja.Preterit (Prosto prošlo vreme) I was (ja sam bio) I wasn't (ja nisam bio) you were you weren't he was he wasn't was I? were you? was he? .you're he is . I was in Spain last year. ţiveti.he's.biti Glagoli be. will Glagol "to be" . she. Be kao glagol punog značenja znači postojati. Present Simple .Auxiliary Verbs (Helping Verbs) (3. Be se upotrebljava za starost.Prezent I am . (most je izgraĎen). This building is twenty years old. His brother was a sailor.Auxiliary Verb "to be" Pomoćni glagoli sluţe za sloţenih glagolskih vremena (perfekta.) Pomoćni glagol "to be" .

do.Pogodbeni način prošli I should have been (bio bih bio) you would have been he would have been should I be? would you be? would he be) I should not have been you would not have been he would not have been should I have been? would you have been? would he have been? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta be to be to have been being been .11 - .Present Perfect . will Glagol "to have" . have.having been being having been (3.) Pomoćni glagoli su: be.Perfekt I have been (ja sam bio) you have been he has been I haven't been you haven't been he hasn't been have I been? have you been? has he been? Past Perfect .) Pomoćni glagol "to have" .Pogodbeni način sadašnji I should be (ja bih bio) I should not be you would be you would not be he would be he would not be Past Conditional . futura itd.Pluskvamperfekt (Pluperfekt) I had been (ja bijah bio) I had not been you had been you had not been he had been he had not been had I been? had you been? had he been? Futur Simple .Auxiliary Verb "to have" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta.1. shall.2.imati .Svršeni futur I shall have been (ja ću biti) you will have been he will have been I shall not be you will not be he will not be shall I be? will you be? will he be? I shall not have been you will not have been he will not have been shall I have been? will you have been? will he have been? Present Conditional .Futur I shall be (ja ću biti) you will be he will be Futur Perfect .

imati. Last week I had a new suit made. Npr: They had to leave. He has got a TV set. They had not to leave. ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima.Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima: to have breakfast (doručkovati) to have tea (popiti čaj) to have a good time (dobro se zabavljati) Causative have Have iza kojeg slijedi objekt i particip perfekta označava da neko drugi vrši radnju rečenice po ţelji ili zapovijedi subjekta. (njen brat ima motorni čamac) The baby has a blue eyes. Npr: Her brother has a motor-boat.Osnovno značenje glagola have kao glagola punog značenja jeste posedovati. .U toj se konstrukciji moţe upitni oblik graditi s pomoću do ili inverzijom.U govornom se jeziku uz have koje znači posedovati često stavlja got. Takvo have se u gramatikama obično zove causative have. . (moram kupiti čokoladu za njenu devojčicu) . do ili Did they have to leave? Had they have to leave? They did not have to leave. (morali su otići) I have to buy some chocolate for her girl. (detešce ima plave oči) . izmenićemo i značenje rečenice: I have weeded my garden. (morate dati štampati pozivnice). Iz tih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na naš jezik glagolom 'dati'. npr: { { Jesu li morali otići? Nisu morali otići. U ovim rečenicama osobito je vaţan poredak reči: HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA Ako izmijenimo poredak reči. I have got znači isto kao i have. (dajem pleviti vrt) .12 - .Have kao pomoćni glagol: S pomoćnim glagolom have grade se sledeći glagolski oblici: perfekt pluskvamperfekt infinitiv perfekta particip perfekta particip perfekta i gerund prošli Have kao glagol punog značenja: . (on ima televizor) Kada have znači posedovati. (prošle sedmice dao sam napraviti novo odijelo) You must have your invitation cards printed.Have iza kojeg sledi infinitiv izraţava obavezu. (I have spoken) (I had spoken) (to have spoken) (to have spoken) (having spoken). (oplevio sam svoj vrt) I have my garden weeded. a odrični pomoću dodavanjem not.

Perfekt I have had (ja sam imao) you have had he has had I have not had you have not had he has not had have I had? have you had? has he had? The Past Perfect Tense .Preterit I had (ja sam imao) you had he had he I hadn't you hadn't hadn't had I? had you? had he? Present Perfect Tense .Simple Present Tense .Pogodbeni način sadašnji I should have (ja bih imao) I should not have you would have you would not have he would have he would not have Past Conditional .Futur I shall have (ja ću imati) you will have he will have Futur Perfect .I've (ja imam) you have .you've he has .Pluskavamperfekt I had had (ja bejah imao) I had not had you had had you had not had he had had he had not had had I had? had you had? had he had? Futur Simple .Prezent I have .13 - .he's I haven't you haven't he hasn't have I? have you? has he? Past Simple Tense .Svršeni futur I shall have had (ja ću imati) you will have had he will have had I shall not have you will not have he will not have shall I have? will you have? will he have? I shall not have had you will not have had he will not have had shall I have had? will you have had? will he have had? Present Conditional .Pogodbeni način prošli I should have had (bio bih imao) I should not have had you would have had you would not have had he would have had he wuold not have had should I have? would you have? would he have? should I have had? would you have had? would he have had? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta have to have to have had having had .having had having having had .

he don't we do not .you didn't he did not .you don't he do not .) Pomoćni glagoli su: be.they didn't did I? did you? did he? did we? did you? did they? .Preterit I did (ja učinih) you did he did we did you did they did Imperativ do (oni su vrlo dobro obavili svoj posao) (nije učinio što je obećao) (kada ona sprema sobu) I do not .(3. Does he drive a car? You do not understand me. don't you? (znate na šta mislim. (vozi li on auto) (vi me ne razumete) (nisu stigli na vreme) . I do.3) Pomoćni glagol "to do" .14 - . a isto tako i njegova sestra) -u dodatnom pitanju: You know what I mean. iza kojeg slijedi pomoćni glagol. čitam) -uz so. Do sit down! I do like this cakes.we didn't you didnot . i to: -u kratkim odgovorima: Do you read? -Yes. have. Npr: They did their job very well. He swims well. (čitate li.you didn't they did not .we don't you do not . prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim rečenicama ako ţelimo istaknuti glagol.I didn't you did not . (on dobro pliva.1. and so does his sister.Prezent I do (ja činim) you do he.Auxiliary Verb "to do" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta. it does we do you do they do Past Simple Tense . They did not arrive in time. raditi.you don't they do not . zar ne) Do kao glagol punog značenja -Do se upotrebljava u značenju činiti. a onda subjekt.I don't you do not .they don't do I? do you? does he? do we? do you? do they? I did not .he didn't we did not . Takvo do se zove emfatično do (Emphatic do). will Glavni oblici glagola do jesu: do did done Do kao pomoćni glagol .U imperativu. (ta sedi!) (zaista volim ove kolače) Do se često upotrebljava da bi se izbeglo ponavljanje glavnog glagola. she. He did not do what he had promised. When does she do the room? Simple Present Tense . do.S pomoćnim glagolom do gradi se upitni i odrični oblik prezenta i preterita glagola punog značenja. shall. futura itd.

Nepotpuni glagol "can" (moći. . Oni obično označavaju vremenske uslove.u sadašnjem vremenu u trećem licu nemaju nastavak "s". smeti) označava odobravanje. (umeo sam da plivam). Npr. umjeti. please? (umem. molim?) Glagol "can" se ne moţe upotrebiti s četvrtim padeţom bez nekog drugog glagola.Defective Verbs Nepotpuni glagoli su: can (moći).da nemaju sve oblike i vremena. smeti). Nepotpuni glagol "may" (moći.) Nepotpuni glagoli .15 - . (3. . licu jednine sa it. mogućnost i ţelju: he may come tomorrow may I go in? may he join us? may he rest in peace! (moţda će on sutra doći) (smem li ući?) (sme li da nam se pridruţi?) (neka počiva u miru!). dopuštanje. Ima oblik "could" za prošlo vreme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji (Present Conditional): I can swim I could swim Could you show me the way. (moći ću to da učinim za vas). Odrični oblik glasi "can not" ili skraćeno (saţeto.(3. contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't". Umesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (moći.traţe infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought").: Infinitiv to rain (pada kiša) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders Neki glagoli u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje.već I can do that (ja to umem). Zajedničko za nepotpune glagole je da: . tako ne moţemo reći: I can that . . verovatnoću. biti u stanju): I shall be able to this for you. (da li biste mogli da mi pokaţete put. may (moći. znam da plivam). To su sledeći glagoli: to seem to appear to look to feel to make (izgledati): (izgledati): (izgledati): (osećati): (činiti): it seems to be true (izgleda da je istina) it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da će se vreme promeniti) it looks like rain (izgleda kao da će kiša) it feels cold (oseća se hladnoća) it makes me afraid (to me plaši). ought (trebati) i must (morati).3. .upitni im se oblik pravi inverzijom. znati) označava fizičku ili umnu sposobnost.Impersonal Verbs Bezlični glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3.) Bezlični glagoli .2. odrični oblik obrazuju sa rečicom "not".

I must take leave now.4. We shall have to work hard.U prošlom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier.smiled.16 - .). Odrični oblik glasi "ought not". Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. He might be present.played. "mora" i sl. nuţnost.): You ought to have gone. The soldiers knew that they must die. (morao sam smesta otići) (moraćemo mnogo raditi) U odreĎenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smeti": You must not to do this. Might izraţava takoĎe i pogodbu. (treba da učiš ozbiljnije). Ako se glagol u infinitivu završava na "-e" dodaje se samo "-d". "Ne morati" kaţemo pomoću glagola "need not". open . (mogao je ranije da stigne) (mogao bi biti prisutan). (vojnici su znali da moraju umreti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. Izraţava primoravanje. duţnost (prevodi se sa "treba". moram otići).hoped itd. Npr: play . misao o onome što je trebalo da se dogodi izraţavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have said". duţnost. (trebalo je da odeš) (3. Npr: smile . You ought to know this. (treba to da znaš) (ne smete to učiniti) Glagol "ought" izraţava obavezu.Regular and Irregular Verbs Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". . "to have left" itd.) Pravilni i nepravilni glagoli . Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't". skraćeno "oughtn't". Kako ovaj glagol nema prošlog vremena. hope . Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne načine. Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. (sada se moram pozdraviti. Odrični oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't".opened itd.

Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand .hit Lista najčešćih nepravilnih glagola: Base Form awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have Past Simple awoke was.drove . Sva tri oblika jednaka: put .stood think .thought .driven. were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had Past Participle awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had .thought Sva tri oblika su različita: sing .sang .put hit .hit .put .sung drive .17 - .stood .

18 - .Base Form hear hide hit hold hurt keep know lay lead learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write Past Simple heard hid hit held hurt kept knew laid led learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote Past Participle heard hidden hit held hurt kept known laid led learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written .

) Povratni glagoli . (on je stigao) (ona govori brzo) (John ide u školu) (3.19 - . We are watching TV.Transitive and Intransitive Verbs Prelazni glagoli su oni uz koje moţe stajati objekt u akuzativu tj. John goes to school.Reflexive Verbs Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vraća na subjekt.6. He has arrived. (on govori engleski) (mi gledamo TV) (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne moţe stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]). Uz takve glagole stoje povratne zamjenice. it dresses himself.) Prelazni i neprelazni glagoli .5. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo. herself.(3. itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odrični oblik: I do not dress myself Upitno-odrični oblik: Do I not dress myself? (ja oblačim sebe) (ti oblačiš sebe) . I saw an elephant. she. direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English. She speaks fast. Najčešći su: (obući se) (pomoći se) (povrediti se) (popraviti se) (umoriti se) (izviniti se) (hvaliti se) (zabaviti se) (utopliti se) (obući se) to dress oneself to help oneself to hurt oneself to improve oneself to tire oneself to excuse oneself to flatter oneself to amuse oneself to warm oneself to take care of oneself Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself you dress yourself he.

He was late because his car broke down. Npr: They turned down my offer.7. Dat je primer sa frazalnim glagolom "switch on": Tačno: Tačno: Tačno: Netačno: John John John John switched switched switched switched on on on on the radio. the radio it it. my offer. kada imaju direktni objekat). Frazalni glagoli se grade od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol neprelazni frazalni glagol prelazni frazalni glagol get up break down put off turn down Značenje ustati iz kreveta prestati sa radom odgoditi odbiti Primeri I don't like to get up.(3. glagola koji se prave od glagola i još neke reči ili više njih.7) Višeriječni glagoli .1. svi predloţni glagoli imaju direktne objekte. nemamo izbora.) Predložni glagoli se grade na sljedeći način: glagol + priedlog Iz razloga što predlozi uvek imaju direktni objekat. moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamenicu. .Multi-word verbs (3. They turned my offer down.20 - . obično ih moţemo rastaviti na dva dijela. (3. tj. (obe rečenice su tačne) MeĎutim.7.2. Direktni objekat Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. ako je direktni objekat zamenica.) Frazalni glagoli Frazalni glagoli spadaju u grupu višeriječnih glagola. We will have to put off They turned down the meeting.

) Frazalni predložni glagoli se grade na sledeći način: glagol + prilog + predlog Primeri frazalnih predloţnih glagola: Frazalni predložni glagoli get on with put up with attitude.8.) "-ing" oblici .Primeri: Predložni glagoli believe in look after talk about wait for Značenje verovati u postojanje brinuti se o razgovarati o čekati (Primjeri) I believe in He is looking after Did you talk about John is waiting for Direktni objekat God. i mogu biti: gerund: particip prezenta: imenica: Hunting lions is dangerous.7. (3. This building is our school. run out of Značenje imati prijateljski odnos sa tolerisati očekivati sa zadovoljstvom iscrpiti (Primeri ) Direktni objekat his wife. look forward to you. što znači da ne moţemo umetnuti direktni objekat izmeĎu. the dog me? Mary. I am surfing. uvijek imamo direktni objekat. Na primer. (lov na lavove je opasan) (ja surfujem) (ova zgrada je naša škola) .21 - . (3.3. moramo reći: "look after the baby" a ne smemo reći: "look the baby after". Predloţni glagoli se ne mogu razdvajati. We run out of fuel.The "-ing" forms "-ing" oblici se grade od infinitiva i nastavka -ing. We run out of it. He doesn't get on with I won't put up with I look forward to We have run out of Pošto se frazalni predloţni glagoli tvore sa predlozima. your seeing eggs. i poput predloţnih glagola ne smeju se razdvajati.

u sloţenim imenicama: a driving lesson. (njegova nervoza je posledica njegove bolesti). (ne mogu podneti kad se zaglavim u saobraćaju) This site is worth visiting. Ako posle predloga treba doći glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting.9. a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sadašnji (being taught) i prošli (having been taught). (ona dobro slika). (Johnova lenost me čini nervoznim). posle prijedloga. to give up. Flying is dangerous. (jedna od njegovih duţnosti je (jedna od ţivotnih ugodnosti je kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. would you mind i pridjeva "worth" i "busy".(3. It's no use trying to escape. (ovu stranicu vredi posetiti) . moţe stajati u raznim vremenima. (ona uvek odlaţe odlazak zubaru). do you mind. When you are going to give up smoking? (kada ćeš prestati pušiti).The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + predlog/prilog": (to look forward.22 - . to keep on): She always puts off going to dentist. (nema koristi pokušavati pobeći) I can't stand being stuck in traffic jams. i koristi se: kao subjekat rečenice: Eating people is wrong. to take to. Iako izgleda kao glagol. train-spotting. bird-watching. doručkovanje u krevetu). pred njim moţe stajati atribut: His being nervous is due to his illness. prisustvovanje sastancima). gerund prošli (having read). imamo: gerund sadašnji (surfing). a swimming pool. (letenje je opasno). to be for/against.) Gerund . One of life's pleasures is having breakfast in bed. Imeničke osobine gerunda su: pred njim moţe stajati predlog: She's good at painting. Can you sneeze without opening your mouth? (moţeš li kinuti a da ne otvoriš usta). Glagolske osobine gerunda su: iza njega moţe stajati prilog: He is fond of walking quickly. posle izraza: can't help. iza njega moţe stajati objekt: I don't like reading books. can't stand. (on voli brzo hodati). gerund ima istu funkciju kao imenica. to put off. it's no use/good. (ne volim čitati knjige). pred njim moţe stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. (jedenje ljudi je pogrešno). (ona dobro slika).

Glagol "catch" sa participom prezenta izraţava neku ljutnju ili pretnju: Don't let him catch you reading his letters. sa glagolima catch (uhvatiti) i find (naći) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip.The Present Participle Prezent particip većine glagola ima oblik osnova+ing. They laughed as they went. moţemo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. (bio je to neverovatan film) (bio je zatočen unutar kuće u plamenu). he left the house. kao u sledećim primerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije (čula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing. i koristi se u sledećim slučajevima: kao deo trajnog oblika glagola: I am working he was singing they have been walking (ja radim) (on je pevao) (oni su šetali).10. He was trapped inside the burning house. (čuo sam nekoga kako peva) I can smell something burning! (osetim da nešto gori). . kao pridev: It was an amazing film. da zameni rečenicu ili dio rečenice. He whistled to himself. They went laughing into the snow. od strane iste osobe. Kada se dve radnje dešavaju u isto vreme. od strane iste osobe ili stvari. koristimo particip prezenta da ih opišemo: They went out into the snow. (došao je trčeći prema meni) She lay looking up at the clouds.) Particip prezenta . Kada jedna radnja sledi odmah iza druge. there'll be trouble! (uhvatim li te još jednom kako kradeš moje jabuke. He walked down on the road. Whistling to himself. (ona je bila u kupovini) He came running towards me. (našli smo novca na zemlji) (našli su majku kako sedi u bašti). (ne dozvoli da te uhvati kako čitaš njegova pisma) If I catch you stealing my apples again. They found their mother sitting in the garden. (leţala je gledajući u oblake) Ova tvorba je naročito korisna sa glagolom "to go". Putting on his coat.23 - .(3. he walked down on the road. biće problema) Ovo nije slučaj sa glagolom find koji ne izraţava emocije: We found some money lying on the ground. nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping.

(3.24 - . he didn't spend much on clothes. Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba poštivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zameniti odgovarajućim prošlim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sadašnje Prosto prošlo Prezent perfekt Davno prošlo Prosto buduće Imperativ Indirektni govor Prosto prošlo Davno prošlo Sloţeno buduće Infinitiv sve reči koje označavaju blizinu moraju se zamijeniti rečima koje označavaju udaljenost.. (= because he felt hungry.Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo nečije reči tačno onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor. Indirektan govor se uvodi rečima kao što su: he said he asked we enquired she ordered we believed I replied I answered (on reče) (un upita) (zapitali smo) (ona zapovedi) (verovasmo) (odgovorih) (odgovorih) i sl. . she put her hands in the air.. Particip prezenta se moţe koristiti umesto početnih as. since.) Direktni i indirektni govor . Knowing that his mother was coming. Direct speech). Indirect Speech or Reported Speech). he cleaned the flat. i izraţava razlog radnje: Feeling hungry. npr: on mi je rekao: "pošalji mi knjigu". because. he went into the kitchen and opened the fridge. npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu.She dropped the gun and put her hands in the air.) Being poor. Dropping the gun. Ako izveštavamo ono što je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor.11.

onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti paţnju još i na sledeće: -umesto glagola "say" upotrebićemo glagol "ask".Clauses Klauza je grupa reči koja sadrţi vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadrţe vezu subjekat-glagol). . upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself. -ako pitanje ne sadrţi nikakvu upitnu reč (kao što su what.25 - . how.) I: She said that she was going to come soon again.Prema ovim pravilima: am do shall will have. (upitali su me: "Da li govorite španski?") (upitali su me da li govorim španski) da bi se u indirektnom govoru izrazila zapoved. TakoĎe. has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before (On reče: "Ja ne razumem ovo pismo") (on reče da ne razume to pismo) D: He said: "I do not understand this letter. onda pitanje u indirektnom govoru mora početi sa "if" ili "whether". when itd." I: Father told his son to be careful of himself. (otac reče svom sinu da se pazi). Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona reče svom bratu: "Šta radiš?") I: She asked her brother what he was doing. Klauze se dele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses). (ona upita svog brata šta radi) D: They asked me: "Do you speak Spanish. dele se i na: neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses).)." I: They asked me whether I speak Spanish." I: He said that he didn't understand this letter.12." (Ona reče: "Doći ću uskoro ponovo". (otac reče sinu: "Pazi se"). (3. D: She said: "I am going to come soon again.) Klauze . (ona reće da će uskoro ponovo doći) ako se u indirektnom govoru saopćava tuĎe pitanje.

(moj brat. (u ovom slučaju. but he also got an A+. All students who do their work should pass easily. The book that is on the floor should be returned to the library. Dve nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday. Zavisne klauze mogu biti: pridevske (adjective clauses) priloške (adverb clauses) imeničke (noun clauses) -Pridevske klauze opisuju imenice ili zamenice. Većina pridevskih klauza počinje sa: who. who used to be a secretary for the President. who is an engineer. whom. koji je inţenjer. Obično se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa.) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno. dvotačkom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday. korištena je i oznaka tačka-zarez (. veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. which ili that. Nebitne klauze nisu neophodne za značenje rečenice i mogu se izbaciti iz nje. i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamenica. kao rečenica. (neophodna i nebitna klauza) (3.26 - . can type 132 words a minute. jer bi u tom slučaju značenje rečenice bilo promenjeno. in fact I am going to the library now.) da se razdvoje dve klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time. (most koji se srušio u zimskoj oluji će koštati milione za popravku) My brother.12. had to be removed. which had been bothering him for years.1.): This is one of English classes.Neophodne klauze su ključne za značenje rečenice i ne mogu se izbaciti. Shakespeare is my other. je shvatio to za mene) . Ponekad se ove reči ne moraju nalaziti u rečenici ali se podrazumevaju. dok zavisne moraju biti udruţene sa nezavisnom klauzom. oznakom tačka-zarez (. figured it out for me. Giuseppe said that the plantar wart.

direktni objekat ili predloški objekat. whomever. priloške klauze se često mogu pomerati u rečenici. whose. why.27 - . which had been bothering him for years. whom. when. we'll go downtown. TakoĎe. Imenička klauza obično počinje sa: that. Do you know what he knows [objekat]? In fact. s toga neće biti odvojene zarezima. (3.12. . Priloške klauze uvek počinju sa zavisnim veznikom. where. Nakošena (italic) slova čine relativnu nebitnu klauzu.2. we know the cake is done. Oni kaţu zašto. had to be removed. zbog čega su odvojene zarezima od ostatka rečenice. Whoever wins the game will play in the tournament. Uvode se relativnim zamjenicama: who. a u ovom slučaju dopunjuje reč "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na više od jedne reči u tekstu. whose.) Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (menjaju) imenice ili zamenice. whoever. who. When the movie is over. what i whatsoever. which. Relativna klauza koja dopunjuje celu klauzu ili više njih se naziva rečenična klauza (sentential clause). Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze. (U ovoj rečenici podvučene reči čine neophodnu klauzu. which.-Priloške klauze obično dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gde u rečenici. that. Charlie didn't get the job in administration. he wrote a book about what he had done over the years [objekat predloga]. koji uvodi klauzu i izraţava njenu vezu sa ostatkom rečenice. which really surprised his friends. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. relativna zamenica je subjekat glagola i odnosi se na nešto s čim je klauza u vezi. What he knows [subjekat] is no concern of mine. Giuseppe said that the plantar wart. mogu počinjati i sa zavisnim veznicima: how. We know the cake is done when the timer rings. opisuju celu klauzu ili čak više njih. mogu da dopunjuju. Charlie didn't get the job in administration. U relativnoj klauzi. Npr: When the timer rings. and he didn't even apply for the Dean's position. gde ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. U rečenici funkcioniraju kao subjekat. which really surprised his friends. whether. -Imeničke klauze nisu reči koje dopunjuju druge reči za razliku od prideva i priloga. tj. Za razliku od pridevskih klauza.

ti bi uzeo itd. Though [they were] sometimes nervous on the court. Ovdje će biti obraĎene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. I should have taken . nulti-kondicional. i infinitiva bez "to" glagola kojeg menjamo. a prošli kondicional se gradi sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg menjamo.  Prvi kondicional (First Conditional)  Drugi kondicional (Second Conditional)  Treći kondicional (Third Conditional)  Nulti-kondicional (Zero Conditional) . Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play]. jer su često elegantne i efikasne u izrazu. a ponekad ih nazivamo "if rečenicama".28 - .bio bih uzeo you should have taken . Upitni oblik se gradi inverzijom: should I take? should I have taken? (da li bih uzeo?) (da li bih bio uzeo?) (ne bih uzeo) (ne bih bio uzeo). Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years. U stvari. her recruits proved to be hard workers. Sadašnji kondicional se gradi sa should i would i infinitivom prezenta.12.13.) Kondicionali . i izgleda ovako: if If ili posledica 2y=20 if if uslov y=10 uslov posledica y=10 2y=20 To znači ako (if) je odreĎeni uslov zadovoljen.(3. jer često (ali ne i uvek) u njima se upotrebljava reč "if".uzeo bih you should take . Pogodbene rečenice se takoĎe zovu i kondicionalima. Reči eliptične klauze koje nedostaju se mogu naslutiti iz konteksta i većina čitalaca ne oseća da nešto nedostaje.) Eliptične klauze Eliptične klauze (elliptical clauses) su gramatički nepotpune. Sadašnji kondicional { I should take . u smislu da im nedostaje relativna zamenica (zavisna reč) koja inače uvodi takvu klauzu.The conditionals Kondicional se gradi od pomoćnog glagola "should" i "would". eliptične klauze su tačne ali i korisne. (3. Struktura većine pogodbenih rečenica je veoma jednostavna. onda (then) će doći do neke posledice. Sadašnji i prošli kondicional se koriste pri gradnji pogodbenih rečenica.ti bio uzeo itd Prošli kondicional { Odrični oblik se gradi tako što se iza should i would stavi "not": I should not take.3. I should not have taken.

večeras) (ako budeš danas dobar. Na primer: večeras je izvlačenje brojeva lota. I would by a car. meĎutim nebo je oblačno i postoji realna mogućnost (real possibility) da će kiša pasti. kao i kod prvog.unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala. šanse su jako male da će se uslov ispuniti. (ako bude padala kiša. ostaću kod kuće) If If uslov it rains prosto sadašnje vreme posledica I will stay at home. would you be suprised? she would marry him. niste kupili loto listić. da kod drugog kondicionala koristimo prosto prošlo vrijeme za izraţavanje uslova.13. they do not pass the exam. i rezultatu tog uslova. jutro je.2. Šta ćete uraditi? If it rains. i njenoj posledici. umesto glagola would koristimo should. MeĎutim na nebu se javljaju oblaci.1. Ali moţda ćete kupiti listić do večeras. jer su izgledi opet jako mali da izvuku vaš listić. Kao što vidite da bi izrazili mogući uslov koristili smo sadašnje prosto vreme (Present Simple Tense). a sadašnji kondicional za izraţavanje eventualne posledice. Primjetite. posledica buduće vreme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uslov prosto sadašnje vreme I see her. If If If If If If uslov prosto prošlo vreme I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery posledica kondicional sadašnji I would be happy.(3. tj. za raziliku od prvog kondicionala. i ne postoji nikakva šansa da ćete dobiti novac.13. (da dobijem milion dolara. Najvaţnije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. razmišljamo o nekom uslovu u budućnosti. Ponekad.29 - . could or might: If I won a million dollars. buduće vreme Treba primetiti da kiša još nije pala. meĎutim. can ili may umesto will. you can watch TV tonight. mogao bih prestati raditi) . Ponekad moţemo koristiti: shall.) Prvi kondicional . Za izraţavanje moguće posledice koristili smo futur. zamislite da počne padati kiša. Razmišljamo o nekom uslovu ili situaciji u budućnosti.realna mogućnost (First conditional: real possibility) Govorimo o budućnosti. kod kuće ste i planirate igrati tenis popodne. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. I could stop working. ali je to neverovatna mogućnost.nevjerovatna mogućnost (Second conditional . Na primer. it rains tomorrow. I will stay at home. moţeš gledati TV (3. i onda postoji šansa. Postoji stvarna mogućnost da će se uslov ispuniti.) Drugi kondicional . na primer: If you are good today. ovde ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti.

(kada ustanem kasno. već jednostavno pričamo o nekoj općepoznatoj činjenici. Najvaţnije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uslov ima uvek istu posledicu. ni o sadašnjosti ni o budućnosti. ako zagrevamo led iznad 0 stepeni on će se početi topiti. nulti kondicional koristimo kada je uslov uvek tačan. Da bi izrazili uslov i posljedicu koristimo prosto sadašnje veme. Bitna stvar kod trećeg kondicionala je da ne postoji sada nikakva šansa da se uslov i posledica dogode. could have.certainty) Tzv. what would you have done? I would have invited her. mogao si dobiti) (3.) Treći kondicional . I would have told her. my boss gets angry. govorimo o uslovu u prošlosti koji se nije dogodio. Na primer.sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional . Prošle sedmice ste kupili loto listić ali niste dobili . (da nisu poloţili ispit. poput neke opšte poznate činjenice. If If If uslov prosto sadašnje vreme you heat ice posledica prosto sadašnje vreme it melts. njihov učitelj bi bio tuţan) Da bi smo izrazili uslov u prošlosti koji se nije ostvario koristili smo sloţeno prošlo vreme (past perfect). their teacher would have been sad. TakoĎe. they get hungry.3.4. meĎutim kod trećeg govorimo o prošlosti.13.bez mogućnosti (Third conditional .30 - . Zbog toga ne postoji mogućnost da se uslov ispuni. might have: If you had bought a lottery ticket. umesto if moţemo koristiti when: When I get up late I miss by bus.13. If If If If If If uslov složeno prošlo vreme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posledica kondicional prošli I would have bought a car.(3.no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budućnosti. If they had not passed their exam. you might have won. Vaţno je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o prošlosti. zakasnim na autobus) . Ponekad umesto would have koristimo should have. dok za izraţavanje posledice koja se neće dogoditi smo koristili kondicional prošli. (da si kupio listić lota. If if If If If uslov prosto sadašenje vreme I miss the 8 o'clock bus I am late for work people don't eat posledica prosto sadašnje vreme I am late for work.) Nulti kondicional .

13.(3. vreme budućnost budućnost prošlost (3. procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za poreĎenje. takvi koji uz sebe mogu imati objekat. Pasiv pokazuje da subjekat ne vrši radnju. P: Water is drunk by everybody. She was given a nice birthday present. it melts.14.) Kondicionali . To znači. Naravno.31 - . If I had won a lottery. (ukraden mi je auto) (dobila je lep poklon za roĎendan) . Trpno stanje se upotrebljava mnogo češće u engleskom jeziku nego u našem. subjekat aktivne rečenice postaje objekat pasivne.ukratko glavna rečenica buduće vrijeme kondicional sadašnji kondicional prošli prosto sadašnje vrijeme "if" rečenica sadašnje vrijeme prosto buduće vrijeme sloţeno prošlo vrijeme prosto sadašnje vrijeme Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Treći kondicional Nulti kondicional Sledeća tabela daje prikaz kondicionala po verovatnosti ispunjenja uslova. (put je popravljen) Pasivni oblici se grade tako što se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip prošli glagola kojeg menjamo.5. I would have bought a car.) Trpno stanje (pasiv) . Aktivnu rečenicu moţemo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje. da se pasivni prezent gradi od prezenta glagola "to be" i participa prošlog glagola koji menjamo. I will stay at home. I would buy a car. (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda predlog. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me. i ispred njega se stavlja predlog "by": A: Everybody drinks water. aktiv pasiv subjekat Everybody Water glagol drinks is drunk (svi piju vodu) (voda se pije od svih) objekat water by everybody. tj. If I won the lottery. A: I wrote this letter. koristi se: kada subjekat koji vrši radnju nije poznat: My car has been stollen. verovatnoća kondicional primer 100% 50% 5% 0% nulti prvi drugi treći If you heat ice. već da se radnja vrši na subjektu: The road has been repaired.Passive Voice subjekat + pomoćni glagol "to be" + particip prošli glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli. If it rains.

ako se ne ţeli pomenuti vršilac radnje: I have been told that you are engaged. (greške se uvek prave) ako je subjekat pasivne rečenice vaţniji od vršioca radnje: The "Tower" was written by Meša Selimović. (Aleksu je njegova sestra negovala za vreme bolesti) Bezlični oblici u našem jeziku kao što su "kaţe se". podrazumeva se) (to se zna) (priča se) Konjugacija pasiva u većini mogućih vremena: infinitiv simple present past future conditional present past future conditional present past future conditional present past future conditional to be called it is called it was called it will be called it would be called it is being called it was being called it will be being called it would be being called it has been called it has been called it will have been called it would have been called it has been being called it had been being called it will have been being called it would have been being called continous perfect simple perfect continous .32 - . (dečko je kaţnjen od svog oca) Aleksa was attended by his sister during his illness. "razume se". "podrazumeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u trećem licu jednine srednjeg roda: it is understood that is known it is said (razume se. (rečeno mi je da ste se verili) (priča se da je ostavila svog muţa) ako nije potrebno pomenuti vršioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) rečenice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made. (Roman "TvrĎava" je napisana od strane Meše Selimovića) The boy was punished by his father. She was said to have left her husband.

The crowd had turned nasty before the sheriff returned.) Slaganje vremena .1. koristite prosto prošlo vreme.Sequence of Tenses (3.33 - . I know that I made the right choice. koristite prosto buduće vreme. The Deists believed that the universe is like a giant clock. The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased Most students will have taken sixty credits by the time they graduate. koristite sadašnje prosto vreme. koristite prošlo vreme. koristite prezent perfekt. Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect) U svakom slučaju koristite prošlo vreme. Da izrazite drugu završenu radnju.(3. Da se izrazi radnja u budućnosti koja će se desiti prije radnje u nezavisnoj rečenici. koristite prosto prošlo vreme.15. Prosto prošlo vreme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect. I wanted to go home because I missed my parents. Vreme u glavnoj rečenici Vreme u zavisnoj rečenici Da se izrazi istovremena radnja. She has grown a foot since she turned nine. koristite present perfect. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated. The President says that he will veto the bill. Sadašnje prosto (Simple Present) Da se izrazi radnja koja je počela u trenu u prošlosti i traje do danas.15. Da izrazite radnju koja će se desiti. Predbuduće vreme. Da izrazite opće poznatu činjenicu koristite sadašnje vreme. She knew she had made the right choice. svršeni futur (Future Perfect Tense) U svakom slučaju koristite sadašnje vreme ili prezent perfekt. Primer I am eager to go to the concert because I love the Wallflowers. . Buduće vreme (Futur) Da izrazite istovremenu radnju koristite sadašnje vreme. I will be so happy if they fix my car today. You will surely pass this exam if you studied hard.) Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u rečenicama kod kojih je vreme od vitalnog značaja. They believe that they have elected the right candidate. Da se izrazi prošla radnja. Da izrazite radnju koja se desila ranije.

["Would like" opisuje stanje u sadašnjosti. [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i prošlo vreme "would have liked".(3.] She would have liked to see more veterans returning. tim je počeo polahko napredovati. Participi Vreme participa Prezent participa (Present of Participle. "to try out" će se desiti posle.) Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vreme infinitiva Uloga infinitiva Primer Coach Espinoza is eager to try out her new drills. "to have seen" opisuje nešto pre tog vremena.2.] The fans would like to have seen some improvement this year. radnja se dešava u paralelno. the team slowly began to improve. u isto vreme] . [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola consider. Primeri Working on the fundamentals. to see) Da se izrazi istovremena radnja ili radnja posle glagola.34 - .] Infinitiv sadašnji (Present Infinitive.] They consider the team to have been coached very well. seeing) Uloga participa Da se izrazi radnja koja se dešava u isto vreme kada i glagol. Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive. to have seen) Da se izrazi radnja koja se desila pre glagola. ["eagerness" je sada.15. [UnapreĎujući osnove.

pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se menja.) Sadašnje vreme (3. [Radnja izraţena pomoću glagola u prezentu "knows".imati.16. jer dobija nastavak "-s" ili "-es". je posledica glagola u prošlom vremenu "prepared".biti. can. sh i ch obrazuju treće lice nastavkom jednine nastavkom "-es": he dresses. the coach knows not to expect too much. bez prijedloga "to". Odrični oblik sadašnjeg vremena pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do". Jedino se treće lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica. x.35 - . u trećem licu jednine: to cry (he cries).Particip prošli ili particip prezent perfekta (Past Participle or Present Perfect Participle Da se izrazi radnja koja se dešava pre glagola. must .Simple Present Tense Sadašnje vreme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvek stavljaju lične zamenice. Having experimented with several game plans. kad pred tim "y" stoji suglasnik. to have . [Particip prezent perfekta "having experimented". You write (ti pišeš) Do you write? (pišeš li?) . bez predloga "to": I write (ja pišem) .morati. ili "z" ako dolazi iza zvučnog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks).] Prepared by last year's experience.I do not write. may . ought . menjaju "y" u "i".) Sadašnje prosto vreme . I don't write Upitni oblik sadašnjeg vremena pravi se tako pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja.trebati.moći. z. ukazuje na vreme pre glagola u prošlom vremenu "devised". the coaching staff devised a master strategy. to try (to tries). he reads (hi ri:dz).16. Glagoli koji se u infinitivu završavaju na "-y". Nastavak "-s" za sadašnje vreme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvučnog suglasnika. osim glagola: to be .] (3. he teaches. Glagoli koji se završavaju na s.1.

Jenny is not here. MeĎutim. she. verovatno udvostručiti ili izostaviti jedno slovo.) Sadašnje trajno vreme . sada i posle. da označi radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam čas engleskog tri puta sedmično). da označi radnju koja se vrši po navici: I always rise early (uvek ustajem rano). it call? do we call? do you call? do they call? (3. it calls we call you call they call ja zovem ti zoveš on.16. pre. The sun rises. she. one. past present future Jenny trenutno nije prisutna. I work (ja radim). ona . she.Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking you are speaking he. ponekad moramo malo promeniti reč.Sadašnje prosto vreme se upotrebljava: da označi radnju čije trajanje nije odreĎeno: I write (ja pišem).she. ona zovu I do not call you do not call he.2. it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does.36 - . da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ţive u vodi). it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking (ja govorim) Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". he . . to call . ono zove mi zovemo vi zovete oni. past present future Sunce izlazi svaki dan.zvati I call you call he.

Sveća .37 - . izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking Present Continuous Tense (sadašnje trajno vreme) se upotrebljava: da označi radnju koja se vrši u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now... menjamo ie u y: Izuzetak 2 lie die Izuzetak 3 > > lying dying Ako glagol završava na vokal + suglasnik + e. forever itd: The Sun is rising constantly.. Devojka .the pages are turning. radnja se ne mora odvijati tačno sada. MeĎutim.the girl is dancing.Ako se glagol završava na: suglasnik . i tada se obično upotrebljavaju prilozi always..naglašeni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostručava: s t o p suglasnik naglašeni vokal suglasnik Izuzetak 1 run stop begin > > > running stopping beginning Ovo pravilo ne vaţi kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open > opening Ako glagol završava na ie. (uvek se ţalite na svoju taštu) . (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law. past present future Ona moţda ne čita knjigu tačno sada.the candle is burning. ali se dešavala nešto ranije i moţda će se dešavati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book. future Knjiga . (sada učim engleski) You are reading this now.. da označi radnju čije je trajanje neprekidno.. (sada ovo čitate) past present Radnja se dogaĎa sada. constantly.

imagine. I can see Anthony in the garden. npr: This coat feels nice and warm. (ona večera. She has three dogs and a cat. (Dţon se oseća mnogo bolje sada. a ne radnju. Lista glagola koji se većinom koriste u "simple" formi: čula (percepcija) feel*. dislike. it calling? are we calling? are you calling? are they calling? (3. know.) Složeno sadašnje vreme .3. she.16. što znači da smo više zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju. hear. planiramo se susresti) to call . ona jede). it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he. be (u većini slučajeva). weigh ostali look (biti sličan).da se izrazi radnja koja je već isplanirana i desiće se u budućnosti: I'm meeting my girlfriend tonight. find (misliti).38 - . love. obično se ne koriste u trajnom obliku. percepcija) (susrešću Anthony-a kasnije. hold. doubt. wish merenja contain. . think* mentalna stanja forget. prefer. fear. recognise.* Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim značenjem. remember. tačno vreme dešavanja radnje nije naznačeno.Present Perfect Simple Tense pomoćni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Sloţenim sadašnjim vremenom se izraţava povezanost izmeĎu prošlosti i sadašnjosti. hope. Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrebiti prošlo vreme (past simple tense). understand emocije/ţelje envy. regret. (večeras ću se naći sa devojkom) Glagoli koji označavaju neko stanje. she.glagoli čula (feel. she. it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he. osećaj kvaliteta broda) John's feeling much better now. have (kada znači posedovati) . njegovo zdravlje se poboljšava). measure. cost. suppose. see*. I'm seeing Anthony later. feel (misliti). mean. see. notice. hate. (ona ima tri psa i mačku. taste. (vidim Anthony-a u bašti.. . want. consider. hear.. (ovaj brod je lep i udoban. (mogu videti) itd.smell) se često koriste sa glagolom 'can': I can see.zvati I'm calling you're calling he. taste mišljenje assume. like. to je naša percepcija. smell. posedovanje) She's having supper. mind. feel. seem.

and 20 days. for: Have you ever been to Serbia? (jeste li ikada bili u Srbijii?). Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?".. i još uvek ţivim). it called? have we called? have you called? have they called? (3.4. da se izrazi radnja koja je završena u vremenskom periodu koji još traje: I have been to Novi Sad this week. since. she.Sloţeno sadašnje vreme se koristi: da se opiše radnja ili stanje koje je počelo u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti: This website has been in existence for 5 years. I obično imamo sada imamo neku posledicu: I'm tired because I've been running.. da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall. it has called we have called you have called they have called I haven't called you haven't called he. (ove nedelje sam putovao u Novi Sad. vaţno je da je auto kupljen. ali je rezultat radnje vaţan: I have buoght a car. already.39 - .).I've been itd. sedmica da se označi radnja koja je završena nekad u prošlosti. (kupio sam auto. još nije završena). she. (ţivim u Sarajevu od 1970-te. Amerikanci češće upotrebljavaju prošlo vreme umesto sloţenog sadašnjeg vremena. past present future !!!!! radnja koja se desila nedavno sad-imamo posledicu - .16. Amerikanci ne koriste sloţeno sadašnje vreme toliko kao Britanci. (ova stranica postoji već. dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?". yet. (gosti su upravo ušli u dvoranu). Kada pišemo present continous.) Nesvršeni perfekt . never. uz priloge koji označavaju neprekidan razmak vremena: ever. I have lived in Sarajevo since 1970.zvati I have called (ja sam zvao) you have called he. to call . she. it hasn't called we haven't called you haven't called they haven't called have I called? have you called? have he. 10 months.Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odrični oblik se pravi dodavanjem reči "not": I have not been playing. nije bitno kada). Present Perfect Continous Tense koristimo: da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo završila. često se upotrebljavaju skraćenice: I have been .

6.40 - . u petak. da izrazimo radnju radnju koja je počela u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti. dve sedmice. 20 godina. januara. (nismo pušili. past present future radnja počela u prošlosti nastavlja se u sadašnjosti I've been reading for two hours. For koristimo kada pričamo o razdoblju vremena: 5 minuta. (umoran sam (sada) jer sam trčao) Why is the grass wet? Has it been raining? (zašto je trava vlaţna (sada)? je li padala kiša?) You don't understand because you haven't been listening. a ni sada ne pušimo). and now she feels well. Ako to razdoblje seţe do sadašnjeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt.I'm tired because I've running. ali Tara didn't feel well for two weeks. 7 sedmica. jer niste slušali). a sada se oseća dobro). Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous često koristimo "for" i "since". (Tara se nije dobro osećala već (Tara se ne oseća dobro već dve sedmice) Since koristimo kada znamo od koje vremenske tačke se odvija radnja: u 9 sati. . (ne razumete (sada). 7. Tara hasn't been feeling well for two weeks.15 am Monday January I left school the beginning of time itd. for period vremena since od vremenske tačke 20 minutes three days six months a long time ever itd. i još uvijek čitam) How long have you been learning English? (koliko dugo učiš engleski? a još ga učiš) We have not been smoking. a ako je to razdoblje završeno moramo upotrebiti past simple (preterit). (čitam već dva sata. u ovom slučaju često se koriste for i since: I've been reading for two hours.

to call . since se obično koristi samo sa perfect vremenima. it has been calling we have been calling we you have been calling they have been calling (3.zvati I have been calling you have been calling you he.Past Simple Tense Da bi napravili prošlo svršeno vreme koristimo infinitiv i prošli oblik (preterit) glagola.41 - .17. I have not been calling have not been calling he. she. (učim već tri sata) (gledam TV od 7 sati posle podne) (Tara nas nije posetila od Marta) For se moţe koristiti u svim vremenima.1) Prošlo svršeno vreme . she.I've been studying for three hours. Tvorba prošlog svršenog vremena: a) potvrdna rečenica: Past particip nam nije potreban pri graĎenju prošlog vremena.) Prošla vremena (3. I've been watching TV since 7pm. it has not been calling have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he. nepravilni glagoli go see sing went saw sang gone seen sung Prošli oblik nepravilnih glagola se ne gradi po nekom pravilu i uči se napamet. it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling? - infinitiv preterit past particip - pravilni glagoli work explode like worked exploded liked worked exploded liked Prošli oblik svih glagola završava na -ed. subjekat + glavni glagol u prošlom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young. she. Tara hasn't been visiting us since March. She played basketball last week. (nije mu se dopao film) (Mary nije otišla na posao prošlog ponedeljka) (ţiveo sam u toj kući kada sam bio mlad) (ona je igrala košarku prošle sedmice) . b) odrična rečenica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie.17. Mary did not go to work last Monday.

c) upitna rečenica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week.cried Prosto prošlo vreme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u prošlosti i potpuno završila pa nema nikakve veze sa sadašnjošću: I was in Liverpool last year. c) kada govorimo o stvarima koje ţelimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back. I did not go to London. it didn't call we didn't call you didn't call they didn't call did I call? did you call? did he.skipped Krajnje "l" se uvek udvostručava: level .worried cry .were you here? Ako glagol završava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak naglašen vokal. he. taj se "y" mijenja u "i": worry . (je si li igrao tenis prošle sedmice) (je li gledao TV prošle sedmice) Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik.levelled call . she. (bio sam u Liverpulu prošle godine). krajnji samoglasnik se udvostručava: plan . he. I.Was I. itd. Did he watch TV last night. she. it called we called you called they called I didn't call you didn't call he.42 - . . she.called Ako glagol završava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik. (policajac mi je rekao da sam previše vozio) Kada kaţemo kada ili gde se radnja dogodila. she. it was here. she. upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i glagola.planned skip . it here? You were here.zvati I called (ja sam zvao) you called he. (voleo bih da imam novi kompjuter) d) u zavisnoj rečenici ako je u glavnoj prosto prošlo vreme (slaganje vremena): The policeman told me I drove to much. (vreme je da se vrate) I wish I had a new computer. to call . . a ne sloţeno sadašnje vreme (present perfect tense). You did not go to London. it call? did we call? did you call? did they call? . He did not go to London. b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vreme u prošlosti bez ikakve veze sa sadašnjošću: We went to school when we were children. moramo koristiti prosto prošlo vreme. (nisam bio u Londonu) Glagol be nema u svim licima isti oblik. (išli smo u školu kada smo bili deca).

Bond saw the killer in a telephone box.The Past Continuous Tense prošlo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola (ona je čitala) (mi smo igrali) She was reading. njom razgovara o njenoj kćeri). Odrični oblik se pravi dodavanjem rečice not: She was not reading . (znao sam da se sa Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obični preterit. npr: "James Bond was driving through town. We were playing. he. she. The wind was blowing hard. It was raining. it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling was I calling? were you calling? was he. to call . I was watching TV when you telephoned. (gledao sam TV kada si nazvao) da se izrazi promjena mišljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead. dok njihove majke čavrljale) (deca su se igrala u zavisnoj rečenici umesto nesvršenog prezenta ako je u glavnoj rečenici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter. it calling? were we calling? were you callingg? were they calling? ... it was calling we were calling you were calling they were calling I was not calling you were not calling he. she.43 - .She wasn't reading.". (divno sam sanjao kada se alarm oglasio). Suddenly. a zatim se nastavlja prošlim vremenom. Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvršeni preterit se upotrebljava: da se opiše pozadina.(3.) Prošlo trajno vreme . da se opiše radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga prošla radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. Nobody was walking in the streets. she. Obično priča počinje nesvršenim preteritom. (mislio sam provesti dan na plaţi ali sam odlučio otići na ekskurziju) za dve radnje koje se dešavaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting.2.zvati I was calling you were calling. odnosno da se pred čitaoce postavi scena priče pisana u prošlom vremenu.17.

15 Mi stiţemo u 9 i 15. Mi smo stigli u 9 i 15. (nisam znao ko je on. We arrived at 9. kosu). (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA. I had just eaten. present future I was not hungry. takoĎer izraţava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u prošlosti . a upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i pomoćnog glagola.The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odričnim rečenicama ubacujemo rečicu not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola. (bili smo otišli pre nego što je on došao) The train left at 9am. it called? had we called? had you called? had they called? . she. she.44 - .) Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) . I had never seen him before. if only (kad bi barem). (kamo sreće da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS. Voz je bio otišao kada smo mi stigli. I wish (kamo sreće da). nisam ga nikad bio video) He said that he had seen him at the theatre. Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava: 1) da bi se izrazila radnja u prošlosti koja se desila prije neke druge radnje u prošlosti.) The train had left when we arrived. past Voz odlazi u 9 sati. 2) u zavisnim rečenicama uz after: He got a headache after he had washed his hair. (igrao je košarku kao da je igrao u NBA) to call . (voz je krenuo u 9 sati. upravo sam bio jeo) I didn't know who he was.15am. it had called we had called you had called they had called I had not called you had not called he.3. she. (rekao je da ga je bio vidio kod pozorišta). The train had left when we arrived. (dobio je glavobolju nakon što je oprao 3) iza izraza: as if (kao da). past perfectom se izraţava nešto što nije ostvareno u prošlosti: I wish I had met you before.(3. 9 9.pre neke druge radnje: We had left home before he came.zvati I had called you had called he. (nisam bio gladan.17. U ovom primeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umesto past simple u direktnom. it had called we had called you had called they had called had I called? had you called? had he.

(John je bio veoma umoran. somebody had been smoking. Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se označila radnja koja je trajala u prošlosti prije neke druge prošle radnje: Ram started waiting at 9am.Futur Simple Tense subjekat + pomoćni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola.) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night.4. it had been calling? had we been calling? had you been calling? had they been calling? .mi ćemo zvati).zvati I had been calling you had been calling he. neko je pušio).(3. past Ram je počeo sa čekanjem u 9 sati.18. 9 11 present future Ja sam stigao u 11 sati. U prvom licu jednine i mnoţine umesto glagola will. Past Perfect Continous se takoĎe upotrebljava u indirektnom govoru umesto trajnog oblika prošlog vremena (past continous tense) u direktnom govoru.) Nesvršeni pluskvamperfekt . Ram had been waiting for two hours.we shall call (ja ću zvati . Ram had been waiting for two hours when I arrived.1. meĎutim u modernom engleskom will se više koristi od shall: I shall call . I arrived at 11am.18. he had been running. When I arrived.) Prosto buduće vreme . glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not. a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola. John was very tired. D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night. I had not been calling you had not been calling he. to call . it had been calling we had been calling you had been calling they had been calling (3. she.The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl. trčao je cele večeri) I could smell cigarettes. moţe se koristiti glagol shall. (osetio sam cigarete.45 - . she. she. it had not been calling we had not been calling you had not been calling they had not been calling had I been calling? had you been calling? had he." (Peter reče: "Neki moji prijatelji su igrali karte cele večeri".17.) Buduća vremena (3. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have".

she. Kada koristimo buduće trajno vreme.Futur Perfect Tense subjekat + pomoćni g. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will.) .Prosto buduće vreme se upotrebljava da bi označila radnja koja će se desiti u budućnosti. she. it call? will we call? will you call? will they call? (3. past present future 4pm U 4 sata biću usred posla. I hope we will have better luck next day. she. (večeraćemo kada film počne) Take your umbrella.18. Voz će otići kada vi stignete.) Složeno buduće vrijeme . it will be calling we will be calling you will be calling they will be calling I won't be calling you won't be calling he.46 - . You will arrive at the station at 9. (Voz dolazi u stanicu u 9 sati. Prostobuduće vreme se naročito često upotrebljava posle glagola koji označavaju očekivanje. to call .2. will + pomoćni g.zvati I will call (ja ću zvati) you will call he. When you arrive the rain will have left.Futur Continuous Tense subjekat + pomoćni g. pretnja ili obećanje. it won't be calling we won't be calling you won't be calling they won't be calling will I be calling? will you be calling? will he.zvati I will be calling (ja ću zvati) you will be calling he. I will be playing tennis at 10am tomorrow. she. she. (uzmi kišobran. she. will + pomoćni g.18. I expect that he will come tomorrow. naš slušalac obično zna ili razume u koje vreme se radnja odvija. Vi stiţete u stanicu u 9 i 15. it will call we will call you will call they will call (nadam se da ćemo imati više sreće drugi put) (očekujem da će on doći sutra) (pomoći ću joj jer je lepa) I will not call you will not call he. nadu itd. I will help her because she is beautiful. it will be raining when you return. be + present participle glavnog glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not izmeĎu glagola will i be. it will not call we will not call you will not call they will not call will I call? will you call? will he.15am. padaće kiša kada se budeš vraćao) to call . (igraću tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts.3. At 4pm tomorrow. I will be working. odluka. it be calling? will we be calling? will you be calling? will they be calling? (3. Trajno buduće vreme označava radnju koja će trajati izvesno vreme u budućnosti. have + past particip glavnog glagola Predbuduće vreme izraţava radnju koja će se desiti pre neke druge radnje u budućnosti: The train will leave the station at 9am.TakoĎe se koristi da bi se izrazila namera.) Buduće trajno vreme .

The train will have left when you arrive. past present future

Voz odlazi u 9 sati. 9 9.15 Vi stiţete u 9 i 15. Ovo vreme takoĎer izraţava i radnju koja će se desiti i završiti do odreĎenog vremena u budućnosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock. to call - zvati I will have called (budem bio zvao) you will have called he, she, it will have called we will have called you will have called they will have called (Oni će napustiti parlament do 12 sati.)

I will not have called you will not have called he, she, it will not have called we will not have called you will not have called they will not have called

will I have called? will you have called? will he, she, it have called? will we have called? will you have called? will they have called?

(3.18.4.) Futur Perfect Continuous subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu will i have, a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola will. Kada koristimo predbuduće trajno vreme obično saţimamo (contract) subjekat i pomoćni glagol will: I will - I'll you will - you'll itd. Kod odričnih rečenica saţimamo glagol will i rečicu not: I will not - I won't you will not - you won't itd. Predbuduće trajno vreme izraţava radnju koja traje odreĎeni period vremena do jedne druge buduće radnje ili oznake budućeg vremena kada ova prva radnja još traje. Drugim rečima izraţava radnju koja će trajati do odreĎenog budućeg vremena ili trenutka u budućnosti, a ne u nekom odreĎenom trenutku u budućnosti: At 20 o'clock in the evening, I will have been working ten hours. (do 20 sati uveče ja ću imati za sobom već 10 sati rada). Znači radnja počinje u 10 sati pre podne, traje deset sati, sve do 20 sati uveče kada još traje. He will be tired when he arrives. He will have been travelling for 24 hours. (Biće umoran kada stigne. Putovaće već 24 sata.)

- 47 -

to call - zvati I will have been calling you will have been calling he, she, it will have been calling we will have been calling you will have been calling they will have been calling I will not have been calling you will not have been calling will I have been calling? will you have been calling? he, she, it will not have been calling will he, she, it have been calling? we will not have been calling will we have been calling? you will not have been calling will you have been calling? they will not have been calling will they have been calling?

(4.) Imenice - Nouns Imenice su reči kojima nešto imenujemo. Npr: man town happiness love

(čovek), (grad), (sreća), (ljubav) itd.

Imenice delmo na nekoliko vrsta. One mogu biti: opšte imenice (common nouns), sluţe za imenovanje svih bića ili stvari iste vrste. boy (dečak), computer (računar), eye (oko) itd; vlastite imenice (proper nouns), sluţe za imenovanje pojedinačnih bića, mesta itd. Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver itd; zbirne imenice (collective nouns), sluţe za označavanje skupa ili mnoštva u jednini. team (momčad), sugar (šećer), flock (jato), army (vojska) itd; gradivne imenice (material nouns), sluţe označavanje tvari ili materija. lead (olovo), milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd. apstraktne imenice (abstract nouns), označuju nešto nestvarno, neko svojstvo ili stanje. fear (strah), health (zdravlje), thirst (ţeĎ) itd. TakoĎer, imenice delimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns). Mnoţinu grade samo opšte imenice. One obično označavaju nešto što se moţe brojati, pa ih zovemo brojnim imenicama: two girls (dve devojke), three months (tri meseca) itd. Gradivne i apstraktne imenice, uzete u općem smislu, se ne mogu brojati. One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mnoţini: silver (srebro), thirst (ţeĎ), air (zrak) itd. Rod imenica - Gender of Nouns Mnoţina imenica - Plural of Nouns Padeţi imenica - Cases of Nouns (4.1.) Rod imenica - Gender of Nouns Opšto pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramatički već se odreĎuje prema polu, tj. prirodan je. Imena muških bića muškog su roda (masculine), imena ţenskih lica ţenskog su roda (feminine) i imena ţivih bića gde rod nije izričito podvučen srednjeg su roda (neuter).

- 48 -

Kod ţivih bića rod razlikujemo na više načina: - postoje različiti izrazi za muški i ţenski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander - girl - mother - sister - daughter - aunt - niece - queen - nun - mare - hen - duck - goose dečak otac brat sin ujak nećak kralj kaluĎer konj petao patak gusak - devojčica - majka - sestra - kći - tetka - nećaka - kraljica - kaluĎerica - kobila - kokoška - patka - guska

- dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion hero - abbess - actress - countess - duchess - empress - poetess - princess - negress - heiress - sorceress - lioness - heroine opat glumac grof vojvoda car pesnik princ crnac naslednik čarobnjak lav heroj - opatica - glumica - grofica - vojvotkinja - carica - pesnikinja - princeza - crnkinja - naslednica - čarobnica - lavica - heroina

- obrazuju se sloţenice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord - maid-servant - hen-sparrow - cow-calf - female-elephant - landlady sluga vrabac junac slon gazda - sluškinja - vrabica - junica - slonica - gazdarica

Mnoge imenice imaju isti oblik i u ţenskom i u muškom rodu: pupil friend teacher cousin (učenik, učenica) (prijatelj, prijateljica) (učitelj, učiteljica) (roĎak, rodica)

Ponekad da bismo označili rod ovih imenica dodajemo ove reči: gentleman, lady, male, female, man, woman: lady-teacher (učiteljica).

- 49 -

Od općeg pravila postoje sledeći izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg već muškog roda; "cat" je ţenskog roda; "child" moţe biti sva tri roda; imenice: boat, ship, streamer, man-of-war, vessel nisu srednjeg već ţenskog roda i označavaju se sa she; ţenskog roda su: imena drţava i zemalja; neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory, liberty, mercy grace, virtue; ţenskog roda su i nature, earth i moon; imenice koje izraţavaju jaka osećanja muškog su roda: love, anger, despair, fear; muškog roda su takoĎer i: sun, death, time; ptice, ribe, insekti su obično srednjeg roda; U basnama ţivotinje su personificirane pa su uvek ţenskog ili muškog roda.

(4.2.) Množina imenica - Plural of Nouns Opšta pravila: mnoţina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". Ovo se "s" izgovarakao naše "z" izuzev kada dolazi posle tvrdih suglasnika. Primjeri: book face - books - faces (knjiga - knjige) (lice - lica)

Imenice koje se zavšavaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es", koji se izgovara iz: class - classes bush - bushes bench - benches razred - razredi grm - grmlje klupa - klupe

Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi posle suglasnika: hero - heroes potato - potatoes negro - negroes heroj - heroji krompir - krompiri crnac - crnci

Izuzeci od ovog pravila su: piano - pianos canto - cantos octavo - octavos klavir - klaviri spev - spevovi oktava - oktave

Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mnoţini samo nastavak "-e": cuckoo - cuckoos kukavica - kukavice

- 50 -

Rimljani .struje Imenice koje zavšavaju na "-oof".sportisti .Romans .dwarfs .boys .staffs .Normans .svirale .51 - .halves .patuljci .oxen .volovi .women .teeth .knives .ţene .dame .Nemci .telad .chiefs .priče Imenice na "f" i "fe" menjaju "f" u "v" i dobijaju u mnoţini nastavak "-es": half calf knife wife .men .Englishmen .children vo dete .Imenice na "y" poslije suglasnika menjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy .štabovi .dečaci .cliffs krov patuljak poglavica greben .toys dan dečak igračka .borbe .polovine .Englezi . "-ief".poglavice .zubi .krovovi .noţevi .deca Neke imenice obrazuju mnoţinu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman ali: Roman Norman German .Germans Rimljanin Norman Nemac .Normani .fifes .countries . "-ff" ne menjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff .ladies .ljudi .roofs .dani .sportsmen čovek ţena zub Englez sportista .zemlje .days .wives polovina tele noţ supruga .igračke .calves .grebeni Neke imenice imaju u mnoţini nastavak "-en": ox child .supruge Izuzeci od ovog pravila su: strife fife staff gulf .gulfs borba svirala štab struja .stories zemlja dama priča .strifes .

sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savet) (nameštaj) (obaveštenje) (napredak) Ako je potrebno izraziti mnoţiniu. onda se upotrebi neka reč u mnoţini: two pieces of furniture (dva komada nameštaja) Neke su imenice po svom obliku u jednini. društvu) (štof) (odelo) cloth Latinske imenice na "-us" i "-um" te grčke na "-on" i "-is" imaju u mnoţini obično svoj latinski odnosno grčki nastavak: radius .52 - . gledaoci) (dţeparoš. dţeparoši) (nezaboravak (cveće). oruţje) (knjiţevnost) (šestar) (donje gaće) . onda nastavak za mnoţiniu dobija poslednja reč: looker-on . Ako je sloţenica sastavljena bez imenica. od reči koja nosi smisao.radii oasis . tj. poluprečnici) (oaza. oaze) Sloţenice obrazuju mnoţinu tako da se nastavak za mnoţinu doda glavnoj reči od koje je sloţenica sastavljena.clothes (braća po krvi) (braća u crkvenoj organizaciji.forget-me-nots (gledalac.menservants (sluga.brethren .Neke imenice imaju dva oblika u mnoţini sa različitim značenjem: brother . nezaboravci) Neke sloţenice dobijaju obeleţje mnoţine uz oba dela reči: manservant . a imaju značenje mnoţine: people mankind cattle (ljudi) (čovečanstvo) (stoka) Imenica "news" (vest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mnoţini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vesti) (na ovaj način) Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mnoţini: cards contents poltics mathematics (karte) (sadrţina) (politika) (matematika) Neke imenice imaju u mnoţini drugačije značenje nego u jednini: arm letter compass drawer (ruka) (slovo) (kompas) (fioka) arms letters compasses drawers (ruke.pick-pockets forget-me-not .lookers-on pick-pocket .oases (poluprečnik.cloths .brothers .

Genitive U engleskom jeziku drugi padeţ se moţe izraziti na više načina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomoću prijedloga "of": the book of the teacher (učiteljeva knjiga). pad. pad. pad. We know more about the teacher. mnoţina: 1. pad. 4. Teacher. 4. a nastavak se izgovara kao "z": Burn's works (Burnsova dela) . 2. The books of the techers were big. (neki učitelj je imao knjigu) (knjiga tog učitelja bila je velika) (otišli smo učitelju) (i zapitali smo učitelja) (učitelju. We know more about the teachers. pad. Some teachers had books. onda dodajemo samo apostrof. The teacher's books are always big.) Padeži imenica . Ovaj padeţ se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. We went to the teacher. We went to the teachers. The book of the teacher was big. And we asked the teacher. treći padeţ pomoću predloga "to". pad. Saksonskim genitivom (Saxon genitive). Teachers. 3. padeţi se odreĎuju prema mestu u rečenici (prvi i četvrti). koji se još zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). pad. Peti padeţ izraţava se imenicom bez člana. are your books big. After our conversation with the teacher.(4. sedmi padeţ pomoći predloga "about").53 - . jesu li vaše knjige velike) (poslije razgovora sa učiteljima) (znamo više o učiteljima) Prema tome.3. Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvučnih suglasnika i samoglasnika. 6. 2. 5. pad. šesti pomoću predloga "with". pad. pad. teacher's book (učiteljeva knjiga). U jednini se dodaje -'s teacher's book Peter's toy boy's eyes (učiteljeva knjiga) (Peterova igračka) (dečakove oči) Ako se osobna imenica završava na -s. 7. 7. Drugi padeţ . pad. And we asked the teachers. a "s" iza bezvučnih suglasnika. A teacher had a book. pad.Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam padeţa kao i u našem jeziku: Primjer: Jednina: 1. pad. pad. pomoću predloga (drugi padeţ pomoću predloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv. 3. je li vaša knjiga velika?) (poslije našeg razgovora sa učiteljem) (znamo više o učitelju) (neki učitelji imali su knjige) (knjige tih učitelja su bile velike) (knjige učitelja su uvijek velike) (otišli smo učiteljima) (i zapitali smo učitelje) (učitelji. After the conversation with the teachers. is your book big? 6. 5.

(on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj). onda ona ima nastavak -'s: the children's toys the mice's legs woman's right (5. dodaje se samo apostrof: for goodness' sake for conscience' sake (za Boţju volju) (radi smirenja savesti). Croatian. every. (trg Sv. younder. your. few.superlative. his.then": He is less rich than his brother. neither. much. He is as strong as a horse. which.jednakost .Adjectives Pridev je u engleskom jeziku nepromenljiva reč. enough. certain. He is as rich as his friend. either..Comparasion Pridevi imaju tri stepena poreĎenja:    prvi stupanj drugi stupanj treći stupanj . beautiful. prisvojne (possessive): my. kojim se izraţava umanjenost. her. U mnoţini koja se završava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives (ţene moje braće). deobne (distributive): each. these. koji se pišu velikim slovom: Bosnian. upitne (interrogative): what.) PoreĎenje prideva .positive . our.nadmoćnost .Ako se imenica završava na -s ili -ce kao i ispred reči "sake".comparative .nejednakost .as" i pozitiva prideva. količinske (quantitative): some. (dečije igračke) (mišije noge) (ţenska prava). an. pokazne (demonstrative): the this. such. that.. ni broj ni padeţ. the order. their. Pridev obično stoji ispred imenice. Serbian. Jednakost se izraţava pomoću reči "as. another. pa se prema tome pridevom ne moţe izraziti ni rod. green. English. James's Square for Doris's sake my boss's sister Sloţenice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (posle odlaska moje tašte). its.1. all. the same. Osobne imenice mogu se završavati na -s. one. those.. any.54 - .. pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St. opisne (descriptive): young. (5. (on je manje bogat od svog brata) . German. Italian. Ako se imenica ne završava na -s u mnoţini. Pridevi se dijele na: lične (proper). Dţejmsa) (radi Doris) (sestra mog gazde). neodreĎene (indefinite): a. obrazuje se pomoću reči "less. (jak je kao konj) Komparativ.) Pridevi .

odnosno "st": fine . taj se suglasnik udvostručuje: fat . more just. to je ponajviše tačno). a ne suglasnika). na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r". (on je bogatiji od svog brata). Ako se pridev završava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se menja u "i": pretty .) Pravopisna pravila pri poreĎenju Ako se pridev završava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik.sa izuzetkom sledećih: just. the more just the most right. prettier.Komparativom se izraţava uvećanost. the prettiest.2. ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve više omrznutiji).the finest (lijep).grayer . . (to je veoma tačno.fatter . "sve više i više" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uvećanje: stronger and stronger (sve jači i jači).finer .the prettiest (drag). Ako umesto prideva stoji prilog vremena sadašnjeg koji ima ulogu prideva. narrow. "-er" ili na slogovno "l". . polite.55 - . more right.the fattest (debeo). apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. simple. (5. (veoma sam vam zahvalan). politer. clever. the cleverest the simpliest. Ako je pridjev višesloţan. kada je poreĎenje izraţeno pridevom na najvišem ili najniţem stepenu. narrower. moţe biti: relativni.bigger .the grayest (jer "y" dolazi posle samoglasnika. kao i pridev koji imaju naglasak na drugom slogu: pretty. right. simplier. big . Treći stepen. cleverer. the politest. -višesloţnih prideva kojima prethode reči "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji).the biggest (velik). Na ovaj način porede se svi jednosloţni predevi . Germanskim načinom poreĎenja porede se još i dvosloţni pridevi koji se završavaju na "-y". PoreĎenje prideva pomoću nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko poreĎenje. umesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you. i obrazuje se: kod jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend. the narrowest. Ako se pridev završava muklim "e". "-ow". kod višesloţnih prideva dodavanjem nastavka "more" ispred prideva: He is more independent than his brother. superlativ. On se pravi kod: -jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva kojima prethodi član the i dodaje im se nastavak "-est": he is the richest (on je najbogatiji).prettie ali gray . (on je samostalniji od svog brata).

b) predlozi za vreme: before (pre).Prepositions Predlozi u engleskom jeziku imaju posebnu vaţnost jer padeţi nemaju svoje nastavke. before (ispred). to (u. between (izmeĎu). I never saw a worse looking man. pri). the most beautiful.Irregular comparasion Nepravilno se porede sledeći pridevi: Positive good (dobar) bad (loš) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse Superlative the best the worst more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu) the most the least the latest (najnoviji) the last (poslednji) the nearest (najbliţi) the next (sledeći. above (iznad). on (u) i dr. (nikad nisam video brţeg jedrenjaka) (nikad nisam video čoveka koji lošije izgleda) (6. learned. the most famous. kao i pridjevi koji se zavšavaju na "-ed" i "-ing": famous. on (na). cheerful. more learned.) Nepravilna komparacija prideva .PoreĎenje koje se dobiva dodavanjem reči "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred prideva naziva se romansko poreĎenje. Takvi su pridevi: common. behind (iza).3. prema). cruel. more famous. ka. into (u). quiet. the most learned. pleasant.56 - . (5. mnogi dvosloţni pridevi mogu se porediti na oba načina. . do) the oldest the eldest the farthest the furthest Komparativ i superlativ sloţenih prideva: kada sloţeni pridevi počinju jednosloţni pridevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednosloţni pridev: I never saw a faster sailing ship. na. c) predlozi za očuvanje porekla. Predlozi se dele na: a) predloge za mesto: at (u. cilja: from (od). after (posle). under (ispod) i dr. Ovim načinom porede se svi višesloţni pridevi koji imaju naglasak na prvom slogu. through (pomoću). beautiful. uzroka. more beautiful. by (od). since (od). in (u). kod. in front of (ispred). towards (prema).) Predlozi . handsome itd.

Upotreba nekih glavnih predloga: of . with (s. lične imenice (Sarajevo. Zagreb.I get into my office every morning we went to see him I want to tell you the truth at . zamjenice (you. Edin. Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog. house. Mary). us). in (u). tj. a ako to ţelimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica.what are you talking about? she walked about the house it's about seven o'clock I was about to go home when she came (on je moj prijatelj) (o čemu mislite?) (odakle ste?) (od koga ste dobili ovu knjigu) (preveo sam to sa engleskog na srpski) (svako jutro idem u kancelariju) (pošli smo da ga posetimo) (ţelim da vam kaţem istinu) (porodica ruča) (ona je kod krojačice) (on stoji kod vrata) (ţivim u kragujevcu) (moj novac je u dţepu) (vraćam se za minut) (ušao je u sobu) (stavio sam novac u dţep) (o čemu pričate) (hodala je po kući) (oko sedam je sati) (upravo sam htio da odem kad je ona došla) since .he came into the room I put the money into my pocket about . Japan.d) predlozi za sredstva: by (od. pomoću). sa). coming . Pošto posle predloga ne moţe ići glagol. him. your blue book. gerund (swimming). without (bez). working. outside (napolju). English people.he is a friend of mine what are you thinking of? from . a nikad glagol.the family is at dinner she is at the dressmaker's he is standing at the door in . grupne imenice (my first job. Beograd. you.I haven't seen you since last Friday (nisam vas video od prošlog petka) . Predlozi mogu biti sloţeni. your blue book). throughout (skroz).where did you came from? whom did you get this book from? I translated this from English into Serbian to . upon (na). love).I live in Kragujevac my money is in my pocket I'll be back in a minute into . subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate predlog on in for under to to before "imenica" the table. within (u).57 - . sastavljeni su od više reči: into (u). money. Posle predloga uvek sledi "imenica".

they came to the house until .Adverbs Prilozi su reči koje pobliţe označavaju glagole.58 - . This is not truth in spite of what he has said. predloţne fraze (prepositional frases): in spite of in front of according to because of on account of by means of There was a pool in front of his house. (7.I have been waiting for you till now with . (John priča glasno) (ona nikad ne puši) (uprkos) (ispred) (prema) (zbog) (radi) (pomoću) (pred njegovom kućom se nalazio bazen) (to nije istina uprkos tome što je on rekao) (on je stvarno zgodan) (ona je manje lepa nego njena sestra) .I shall be lonely without you she left without saying good-bye towards .I shall wait until day come till .what have you done regarding this report? izveštajem) Pored ovih predloga u engleskom jeziku imamo i tzv.she stood before the door waiting came before eight o'clock beyond .for .I haven't seen you for ages I waited for an hour I did it for you (nisam vas video od odavno) (čekao sam jedan sat) (to sam za vas učinio) except .this is beyond my understanding his house stands beyond that road without .you will find some interesting girls among this students interesantne devojke meĎu ovim studentkinjama) before .what is between you and her (šta je izmeĎu tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izmeĎu reči i dela) among .there was no one at the conference except the president (niko sem predsednika nije bio na konferenciji) between . prideve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly.will you take me with you the proposal was approved with great majority I cannot remain with him any longer he cut himself with a knife (naći ćete (stajala je pred vratima i čekala) (doĎi prie osam) (to ne mogu da shvatim) (njegova kuća se nalazi iznad ovog puta) (bit ću usamljen bez vas) (otišla je bez zbogom) (prišli su kući) (čekat ću dok oni doĎu) (sve do sada sam vas čekao) (hoćete li me povesti sa sobom) (predlog je prihvaćen velikom većinom) (ne mogu više ostati s njim) (posekao se noţem) (šta ste učinili u vezi sa ovim regarding .) Prilozi . She never smokes. She is less beautifull than her sister. uz pridev: He is really handsome.

) PoreĎenje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stepen poreĎenja na sledeće načine: dvosloţni i višesloţni prilozi.longest (dugo . enough (dovoljno). Prosti prilozi su: now (sada). jednosloţni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er".).). fast (brzo). right (pravo) i dr. happily (srećno) i dr. loud (glasno). pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije. down (dole). priloge za način: how (kako). (očito. Prilozi za način se obično tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev. less (manje) i dr. znati) izmeniti predloţnu frazu: It's immediately inside the door.lepše.loše) itd. early (rano). ne mogu sve (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dele na: proste. beautifully . up (gore) i dr. ever (ikad).most beautifully (lepo .. why (zašto). Po svom značenju prilozi se dele na: priloge za vreme: always (uvek). soon (uskoro).more beautifully . hardly (jedva).duţe. quickly (brzo). quietly (mirno). at least (bar).. quite (sasvim) i dr. then (tada). little (malo). at last (najzad) itd. izvedene i sloţene. There is truly quietly. near (blizu). as (kao).1. truly (zaista). most (najviše).. a za superlativ reč "most". prilozi stupnja: very (vrlo).beautifully (lep .badly (loš . out (iz). oni mogu: izmeniti smisao rečenice: Obviously. no more (ne više). in (u). a superlativ nastavkom "est": long . seldom (retko). (ona vozi nevjerovatno sporo) (tamo je zaista ) MeĎutim.. many (mnogi).longer . far (daleko). so (tako). priloge za količinu: more (više).lepo) bad . I can't know everything. sometimes (ponekad).uz prilog: She drives incredibly slowly. there (tamo). . Sloţeni prilozi su: a great deal (mnogo). kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj način što se za komparativ ispred priloga dodaje reč "more". late (kasno) i dr. (7. usefully (korisno). never (nikad). too (previše). often (često).59 - . Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od prideva nastavkom "ly": beautiful . at present (sada). priloge za mesto: here (ovde).

to play false .to sing right . Prilog moţe imati tri poloţaja u rečenici: na početku (pre subjekta): Now we will study adverbs.to work hard .to buy dear .best . (skoro).) Uzvici . U engleskom jeziku ima više prideva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap dear fair false hard high loud low near right short wide (jeftin) (drag. pravilan) (laţan) (teţak) (visok) (glasan) (nizak) (blizak) (prav) (kratak) (širok) .nearly (jedva).better .Interjections Uzvici mogu izraţavati: čuĎenje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha.to draw near . (sada ćemo učiti priloge) (mi često učimo priloge) (mi paţljivo učimo priloge) (8.later .least .to charge high .most . next .less .worse .wide open (prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati čisto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke ciene) (govoriti glasno) (govoriti ) (pribliţiti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) (široko otvoren) Napomena: kada ovi prilozi dobiju priloški nastavak "ly". oni često menjaju smisao: hard near (teţak. naporan) (blizak) .to sell cheap . skup) (lep.worst . na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully. further .latest.hardly .to stop short .more .nearest.60 - .ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! .farthest.to speak loud .to copy fair .farther.nearer .Nepravilno se porede sledeći prilozi: well badly much little near far late (dobro) (loše) (mnogo) (malo) (blizu) (daleko) (kasno) . furthest . u poreĎenju priloga vaţe sva ostala pravila koja se primenjuju i na prideve.to speak loud . u sredini (izmeĎu subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs. last Inače.

Indefinite pronouns .or . (oboje mislimo tako) unless . (svi smo čekali dok kiša nije prestala) as soon as . zavisne (subordinative): that (da).Reflexive pronouns Pokazne zamenice . although he wouldn't admit it. (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both. (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether .We all waited until the rain stopped. (došao je da bi čuo vest) as much as .Pronouns U engleskom jeziku zamenice se dele na: Lične zamenice .I don't know whether to go or not... hear! what's the matter! pretnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro).Neither he or his sister knew this lesson. (čitao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) .Interrogative pronouns Relativne zamenice . but (ali).Distributive pronouns NeodreĎene zamenice.. yet (ipak) i dr.I am not going to do this unless it is necessary. though (iako) i dr.Demonstrative pronouns Upitne zamenice . (neću to da uradim ako nije potrebno) in order to .I have read as much I had time..He did it as well as he could. or (ili).Either you or your brother must go.nor .Conjunctions Prema funkciji u rečenici veznici se dele na: dopunske (coordinative): and (i).61 - . if (ako).Relative pronouns Deobne zamenice . (čim je došao pozvali smo njegovog oca) as well as .) Zamenice .You may keep this book as long as you want. (on je to učinio onako kako je on mogao) as long as .He came in order to hear news.Possessive pronouns Povratne zamenice .) Veznici .obraćanje paţnje: behold! lo! see! holla! help! hark! (čuj) hold! I say! attention! wait! come on! hear.Personal pronouns Prisvojne zamenice . good-afternoon! (dobar dan) good-evening! goodnight! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo) (9. (ne znam da li da idem ili ne) because . (moţete zadrţati ovu knjigu koliko god ţelite) either. Glavni veznici i njihova upotreba: before .As soon as he came we called his father.He knows that I was right. (odavno se nismo videli) until. till . (videli smo ga pre nego što je napustio ured) since .I don't like it because it's too tiresome. (ne volim to jer je isuviše zamorno) (10..Both you and I think so. when (kada)..It was a long time since we met.We saw him before he left his office. (ili vi ili vaš brat morate ići) neither.and .

62 - . you (tebe).she. you (ti). (izgleda mi da ćemo imati kišu) Zamenica "it" se takoĎer moţe upotrebiti da se uvede subjekat rečenice: It was not difficult to understand him. you (vi) i they (oni-one-ona) u mnoţini. them (njih) u mnoţini. to bring (doneti). It is only my brother who is here in time. to send (poslati).Me (ko je tamo? -Ja) (ko govori?) Četvrti padeţ lične zamenice se takoĎer upotrebljava umesto prvog padeţa u poreĎenju iza reči "than": He is taller than me.(10. to throw (baciti). treći pomoću "to" i šesti pomoću with s oblikom četvrtog padeţa: of me. zar ne) It seems to me that we shall have rain. with me. to you.1. Kod glagola "to say" (reći) predlog "to" se mora pisati. Kad upotrebimo zamenicu "we".her. him. U tom slučaju prevode se sa ljudi (uopće). Drugi padeţ kod ličnih imenica pravi se pomoću predloga "of". (nisam mu ništa rekao) (nisam mu ništa rekao) Četvrti padeţ lične zamenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padeţa u običnom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me. to me. koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day. predlog "to" se izostavlja ako dolazi pre objekta. onda ne uključujemo: We are not going to ask you to go. (ne moţe se pretpostaviti da sve znate) . to read (čitati) i još nekih. I said to him nothing. we (mi). of you. (viši je od mene) Zamenica "it" moţe se upotrebiti i kao bezlična zamenica. uključujemo lice koje govori. b) u četvrtom padeţu: me (mene). to give (dati).it (on-ona-ono) u jednini. i us (nas). They say that the accident was inevitable. to write (pisati). (nećemo traţiti od vas da idete) (kaţu da je nesretan slučaj bio neizbeţan) U običnom govoru se u ovakvim slučajevima moţe upotrijebiti i zamenica "you": You are not supposed to know everything. (nije bilo teško razumjeti ga) (samo je moj brat došao na vrijeme) Zamenice "we" i "they" se često upotrebljavaju kao neodreĎene zamenice i imaju značenje neodreĎene zamenice "one". Who is speaking? . he. to sell (prodati).) Lične zamenice . with you. Posle glagola: to tell (reći). ali ako dolazi posle objekta predlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book. (dao sam mu knjigu) (dao sam mu knjigu).Personal Pronouns Lične zamenice imaju dva oblika: a) u prvom padeţu: I (ja).it (njega-nju-njega) u jednini. bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him. I gave the book to him . a kad upotrebimo zamenicu "they". isn't it? (hladan je dan. you (vas).

moţe se umesto prisvojne zamjenice "mine". ili u (što se mene tiče).a.(10. Zamenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u rečenici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed. himself (on sam). (10.pris.) Prisvojne zamenice .prisv.3.a. (lično on je učinio to herojsko djelo). ours (naš. herself (ona sama).a. yours (vaš. upotrijebiti "my own": This book is my own. bez ičije pomoći). theirs (njihov.Reflexive Pronouns Povratne zamenice su: myself (ja sam.e). zamenica. prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own and where is yours (ovo je moja knjiga) (a gdje je vaša) .a.e). themselves (oni sami) za mnoţinu. to dress one's self (obući se) Povratna zamenica moţe se upotrebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself izrazu: as for myself (sam sam to učinio. Prisvojne zamenice sluţe za odgovor na pitanje čiji. its (njegov) u jednini. itself (ono samo) za jedninu.e). pridev. lično ja). yours (tvoj.Possessive Pronouns Prisvojne zamenice su: mine (moj. (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridevi upotrebljavaju samo uz imenice. (čiji je ovo šešir? moj je) Prisvojne zamenice upotrebljavaju se takoĎer u naročitim izrazima koji prave dvostruki padeţ: a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamenica ţeli naglasiti. his (njegov). čija. hers (njen).63 - . .a.) Povratne zamjenice . yourself (ti sam. ti lično).2.e) u mnoţini. "One's self" ili "oneself" je neodreĎeni oblik i upotrebljava se kad je objekat u rečenici "one" ili kad je glagol u rečenici bezličan: to wash one's face (oprati nečije lice). yourselves (vi sami). čije: Whose hat is this? It is mine. ourselves (mi sami).e). .

what is this made of (od čega je ovo napravljeno). who 2. pad.) Upitne zamenice . of which 3. a. pad. whom 5.4. o) i the same (isti). to whom 4. these (ovi. zatim such (takav. what i which. which 5. with whom (ko) (čiji. Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom značenju: This is not true.) Pokazne zamjenice . . ova) za bliţe predmete ili lica u mnoţini. ove. such are his words. kojega) (kome) (koga) (s kim) Promena zamenice "what": 1.(10. ova. pad. to what 4. Such i the same imaju isti oblik u mnoţini: Such is my opinion. what 2. of what 3. ona. pad. which 2. with which (koji) (kojega) (kojemu) (kojega) (s kojim) "What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want (šta hoćete). pad. that (onaj. (to nije istina). to which 4. ono) za dalje predmete u mnoţini. pad. takve su njegove reči) (takoĎer i vama). with what (šta) (čega) (čemu) (šta) (čime) Promena zamenice "which": 1. whose 3. the latter (zadnji. pad. dalji po redu). Zamjenica "the same" moţe se pojačati sa "the very same" (baš taj isti). pad.Interrogative Pronouns Upitne zamenice su: who.64 - . the former (preĎašnji. ovo) za bliţe predmete ili lica u jednini. pad. (10. pad. the same to you (takvo je moje mišljenje. pad. Promena zamenice "who": 1. pad.5. pad. one i ones.Demonstrative pronouns Pokazne zamenice su: this (ovaj. raniji). pad. what 5. pad.

onda su to pridevi (which . (koja od ovih devojaka je vaša sestra). as. "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher učiteljica). (video sam psa čija noga je bila (novinar koga sam sreo na konferenciji (ona ţivi sa svojom ćerkom koja je (video sam čoveka sa kojim ste (ko ovde govori) (šta dolazi posle proljeća). (koga vidite).Relative pronouns Relativne zamenice su: who. whichever. onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here what comes after spring (10. "Whose" se odnosi na lica.koji. "Of whom" i "of which" dolaze posle reči na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died je). whosoever. (to je ţena u čijoj kući mi ţivimo). what.6. umro . (kuća u kojoj ţivim nalazi se u maloj ulici). (koje je boje vaša torba). what . "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours which of these girls is your sister (koja od ove dve knjige je vaša)."Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house whom do you see (ko ţivi u vašoj kući). which. whichsoever. (jedan pisac. I saw the man to whom you were talking razgovarali).65 - . Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica.) Relativne zamenice . ţivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live I saw the dog whose leg was broken slomljena). Ako su "who" i "what" predmeti u rečenici. whatever. čija je slava velika. whatsoever.kakav): which man is your brother what colour is your bag (koji od ovih ljudi je vaš brat). "Which" se odnosi na stvari i na ţivotinje: the house in which I live is in small street "Which" se moţe odnositi i na celu rečenicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima što je bilo vrlo zabavno). but. that. Upitne se zamenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever. "Whom" se moţe izostaviti: the journalist I met at the conference left for Italy otputovao je za Italiju).

Glagol je uvek u jednini: each shows his own card Each other ima uzajamno značenje (svaki pokazuje svoju kartu). "What" kao odnosna zamenica znači "ono što": tell me what you want to know I know what you mean (kaţite mi šta ţelite znati). some. ţivotinje i stvari. either. something. ţivotinja i stvari. very: there is much that must be done (ima mnogo toga što se mora uraditi). i dolazi posle "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hleb je dat onima koji su bili najgladniji). nisu u pravu). little. (dečak koji vam je pokazao put je moj (knjiga koju čitate je zanimljiva). ţivotinje i stvari. a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovde čoveka koji ne voli svoju zemlju). Each se odnosi na lica. neither. Relativne zamenice se mogu pojačati rečima "ever" ili "soever": whatever they do.66 - . (jedan drugoga. Relativna zamenica "as" upotrebljava se za lica. the book that you are reading is interesting Kad je "that" predmet odnosne rečenice moţe se izostaviti: the man you met is my father "That" se upotrebljava umesto "who" ili "which" i to: posle superlativa prideva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najlepša slika koju sam ikad video). "That" se odnosi na lica. none. Umesto "each other" moţe se upotrebiti "one another": they help one another (oni pomaţu jedan drugoga).Distributive Pronouns Deobne zamenice su: each. (10. any. jedan drugome itd. Znači svaki od dvojice ili više njih uzeti posebno.7."Which" se moţe izostaviti kad je objekt u četvrtom padeţu: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). "But" kao relativna zamenica odnosi se na imena lica. (čovek koga ste sreli je moj otac). anything. . they are not right (šta bilo da čine. posle rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pročitao sa stvarnim zanimanjem). poslije reči: all. each other. everything. (znam šta mislite).): good friends always help each other (dobri prijatelji uvek pomaţu jedan drugoga).) Deobne zamenice . ţivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother brat). much. nothing. only.

. b) pridevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena). nekoliko malo nešto malo mnogo neki. a znače jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: either of these two pupils will read the story properly kako treba)."Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica. ţivotinje i stvari. all is lost (sve je izgubljeno).8. (ili vi ili vaš otac moraće platiti taj (10. nekoliko drugi (jedan) drugi neki nekoliko oba Samo pridevski upotrebljavaju se: every no many a svaki (ako znači celinu) niko mnogi Samo samostalno se upotrebljavaju: others something.) NeodreĎene zamenice . much some. i u tom slučaju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money novac). anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing drugi nešto neko neko neko. bilo ko neko.67 - . bilo ko svako svako sve niko niko niko ništa NeodreĎena zamenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve će doći). svi malo nešto. nešto. (i jedan i drugi učenik pročitaće priču "Either" i "neither" su takoĎer i veznici. any other another one several both ceo.Indefinite Pronouns Samostalno i pridevski upotrebljavaju se sledeće neodreĎene zamenice: all few a few little a little many.

in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao). but in vain (mnogo je bilo rečeno. Glagol je uvijek u mnoţini: both came to see me (ovde ima mnogo (kaţu da je mnogo (oboje su došli da me vide). izvjestan broj. (kuća je prazna. Znači neko neodreĎeno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna. "Another" se upotrebljava za lica. "Some" označava dio koji je uzet iz celine. and still more will leave (mnogi će doći. "Nobody" i "no one" znače isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko. nijedna osoba. nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uopće). Sve što je rečeno za "much" i "many" vaţi za njihove komparative i superlative (more i most). ţivotinje i stvari. Glagol stoji u jednini ili mnoţini: all is correct the house is empty. dok je "some" ipak ograničen: I am short of money but I think I can spare some nešto odvojiti). "Others" je zamenica koja se upotrebljava za lica. "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ništa): nothing has been said about this (ništa nije rečeno o tome). količinu ili stepen. "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica. two artists have exhibited their paintings. ţivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once. all have gone (sve je tačno). ţivotinja i stvari. "One" se upotrebljava za lica u jednini. ţivotinje i stvari i javlja se samo u mnoţini: I suggested to go. many people are said to have arrived but I still cannot see any svijeta stiglo. šta će se čoveku dogoditi). ali uzalud). (nemam novaca ali mislim da mogu there are many interesting books here. another after some minutes nekoliko minuta). drugi poslije . Glagol je samo u mnoţini: many will come. uzet ću neke).68 - . drugi su rekli da ostanem). ţivotinje i stvari. svi su otišli). Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said. ali još više njih će otići). ali ja još uvek nikog ne vidim). (jedan je stigao odmah. others said I should stay (predloţio sam da odem. "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika količina. radovi obojice su od velike vrednosti)."All" znači celinu. I am going to take some zanimljivih knjiga. "Both" se upotrebljava za lica. "Many" se upotrebljava za neodreĎeni broj lica. "Any" ima neodreĎeno značenje. works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike. Mogu se upotrebiti u jednini ili mnoţini.

zatim objekt (O) i na kraju dolaze priloške odredbe za način (PN). jer od toga zavisi jasnoća i tačnost izraţavanja misli. U e-mailovima. na forumima i chatovima zbog brţeg pisanja nastaje sve više čudnih ali interesantnih skraćenica. (12. meĎutim u engleskom to nije moguće jer nema razlike izmeĎu subjekta i objekta. (moja ćerka čita novine veoma paţljivo u svojoj sobi svaki dan) U srpskom jeziku bi mogli promeniti red reči u gornjoj rečenici a da smisao ostane jasan. zato se njihovo značenje često odreĎuje mestom na kojem stoje u rečenici. Engleski jezik je veoma precizan u redu.(11. My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV). pa predikat (P). Na prvom mestu je subjekt (S).69 - .) Red rieči .Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za padeţe (osim za genitiv). mesto (PM) i vreme (PV). aamof = as a matter of fact aka = also known as asap = as soon as possible b4 = before b4n = bye for now btw = by the way cul8er = see you later damhik = don't ask me how I know eta = estimated time of arrival f2f = face to face gf = girlfriend gmt = Greenwich Mean Time hth = hope this helps icbw = I could be wrong iykwim = if you know what I mean jam = just a minute k = okay lol = laughing out loud lmk = let me know mcibty = my computer is better than yours oic = oh I see pls = please plz = please re: = reply: rotfl = rolling on the floor ruok = are you ok? q = queue rumf = are you male or female? uok = you ok? vr = virtual reality wdymbt = what do you mean by that? y2k = year 2000 .) Skraćenice na internetu Internet korisnici stvaraju potpuno nov način pisanja engleskog jezika. odnosno rasporedu reči u rečenici.

Veoma je bitno ispravno pisati ako ţelite da čitalac ima visoko mišljenje o vama.British and American writing Glavne razlike u britanskom i američkom pisanju engleskog navedeni su u sljedećoj tabeli. dok se u američkom udvostručava samo u naglašenom slogu. Neke reči završavaju u britanskom na -tre. . što svakako ne znači menjanje istih. krajnje -l u prošlom vremenu se uvek udvostručava ako dolazi posle vokala. 1) Prvo slovo rečenica se piše velikim slovom. We saw the accident from the distance. a -ter u američkom. 2) Lična zamenica I (ja) se uvek piše velikom slovom. Mary and I went to the beach together. realize harmonise.) Pisanje velikih slova . a na -og u američkom: analogue catalogue nalog catalog Neke reči završavaju na -our u britanskom. na bilo kojem mestu u rečenici.) Britansko i američko pisanje . što olakšava učenje ovog jezika. ne postoji lista izuzetaka koju treba zapamtiti. npr: američki rebel > rebelled travel > travelled rebel > rebelled travel > traveled centre theatre center theater Neke reči završavaju na -ogue u britanskom. a u američkom samo na ize: realise. bilo da se nalazi u naglašenom ili nenaglašenom slogu.70 - . harmonize realize harmonize (14. britanski U britanskom pisanju. I like horror films.(13. The quick brown fox jumped over the lazy dog. Velika slova su deo gramatike koji uvek sledi svoja pravila. a na -or u američkom: colour labour color labor Neki glagoli završavaju na -ize i -ise u britanskom.Writing of capital letters U engleskom jeziku koristimo velika slova da bi istaknuli vaţne reči. kod internet korisnika. na raznim reklama. grafitima itd. videćete odstupanja od ovih pravila. Sve što trebate je: naučiti pravila slediti pravila MeĎutim.

The full stop or period . quotation marks (" ") .duţa crtica.Pored ovih slučajeva.dve tačke Tačka Zarez Dvotačka Tačka-zarez Upitnik .) . jezici.71 - . question mark (?) . praznici: Monday Friday July December Ramadan Christmas 6) nacije i regioni. (15.Punctuation the full stop.zarez the semi-colon (.upitnik the mark of exclamation (!) ." "Who's been sleeping in my bed?" Pappa Bear cried. meseci..tačka the comma (.) . filmova. religije i etničke skupine: a German car the Scandinavian countries She speaks Russian and Chinese a Muslim cleric the Aboriginal people 7) nazivi knjiga. War and Peace Rolling Stone the New Statesman Citizen Kane Stairway to Heaven the Mouse Trap 8) prvo slovo indirektnog (neupravnog) govora mora početi velikim slovom: The president said: "Ask not what your country can do for you.tačka zarez the colon (:) .) .The semicolon .zvezdice diaeresis (.The question mark .crtica the dash (—) . velikim slovom pišemo: 3) imena ljudi i mesta: Peter Susan Bosnia Jupiter 4) titule: Mr Finnegan Mrs Edgeware Ms Johnson Dr Jacobs Major Fingleton the Director General 5) dani.) .dvotačka the mark of interrogation. magazina.uzvičnik inverted commas.zagrade the hyphen (-) . pjesama itd.navodnici brackets () ili [] . period (. the apostrophe (') .apostrof asterisks (***) .The colon .The comma .) Znaci interpunkcije .

I was in England. zar ne?) . koji dolaze jedan za drugim. ako oni mogu zameniti mesta a da se ne promeni značenje rečenice:  The sunny.The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih reči. cool day was perfect for lying in the dark green grass. etc. vreme je bilo odlično za izleţavanje na tamno-zelenoj travi) (sunčano.kompanija) (et cetera .2. hockey.  Dear Jane. ako odlučite pisati tačku poslije Ltd. and football in high school. te se koristi u potpisu posle reči: Yours truly. message message message Best wishes.i tako dalje) .) Zarez . toplo Primjetite. pišite je u celom tekstu.) Tačka . (ona spava) (bio sam u Engleskoj) . Trava nije "zelena" i "tamna". preporučuje se da budete dosledni. rukomet. Zarez prije zadnje reči se ne mora pisati. 1) Koristimo ga da razdvojimo tri ili više reči pri nabrajanju.Tačku koristimo u skraćenicama. Yours sincerly.72 - .(15. (company . (15. i fudbal u školi) (John je igrao u 2) Zarez razdvaja dva ili više prideva. ona je "tamno zelena". i sličnih primera. didn't you? (zaključao si auto.Tačku ne koristimo kod skraćenica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skraćene reči: Ltd Manchester Utd St (Limited) (United) (Saint) Ova pravila o skraćenicama ne poštuju svi. fraza i klauza u rečenici. 3) Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke. ako zadnje slovo skraćenice nije isto kao i kod skraćene reči: Co.  John played handball. Best wishes itd. jer ovi pridevi ne mogu zameniti mesta. da izmeĎu "dark" i "green" nema zareza. Jack Brown 4) Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka rečenice:  You locked the car. hokej. i ponekad predstavlja pitanje stila.1.Tačku stavljamo na kraj rečenice: She is sleeping.The full stop or period . MeĎutim.

a Jeff je nosio tenisice) (Ron je nosio kaubojske 6) Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over. uprkos mojim (15. are often the subject of jokes.M.3. olovke) (Oni moraju imati: knjige. kao što  (Eddie će. Weiner: 6) pri pisanju podataka:  Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P. in spite of my wishes. the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. papire i 2) pre formalnog pitanja u rečenici:   The question is: what are we doing? (pitanje je: šta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (počeo je sastanak rečima: "rat je pred nama!") 3) pre klauze koja dolazi posle rečenice i daje njeno objašnjenje:  His motives are clear: he intends to become a dictator. and Jeff wore tennis shoes. as you know. zato što zavisna klauza dolazi posle nezavisne klauze. osoblje je posluţilo kafu i kolač prije nego su svi otišli kući) Primetite da nema zareza izmeĎu "coffee" i "cake". I met three of my classmates coming out of the subway. nor. te izraz ubačen u rečenicu koji ne donosi neku presudnu informaciju:    On my way to school. so) razdvaja dve nezavisne klauze:  Ron wore cowboy boots.The colon Dvotačka se koristi: 1) pre uvoĎenja liste pri nabrajanju:  They must have: books. papers and pens. izlazeći iz podzemne sreo sam troje školskih kolega) Texans. but. čizme. putovati u Rusiju) (teksašani. on nastoji postati diktator) (njegovi motivi su jasni. or. stvar: zlato) (kralj Midas je brinuo samo za jednu 5) posle uvodnog pozdrava u poslovnom pismu:  Dear Ms. (kada je sastanak bio završen. yet. (na putu prema školi. 7) Zarezom se odvaja uvodna fraza. travel to Russia. 4) da se posebno naznači vaţna reč u rečenici:  King Midas cared for only one thing: gold. .5) Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and. for.) Dvotačka . ţeljama. znate.73 - . su često predmet šale) Eddie will.

James Joyce. Where are you? (gde si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet. but. zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja. for.5.4.The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja.) Tačka-zarez . then. when such conveniences did not exist.74 - . mnogo su manje zainteresirani da ih prime) 2) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje su povezane sa veznim prilogom (however. (učitelj je pitao učenike šta će raditi) I asked my sister if she had a date. ako one sadrţe zarez:  The newly elected officers of the group are Thomas Mann. thus. so. but in Colonial days. treasurer.):  Today people can buy what they want from supermarkets. The instructor asked the students what they were doing. and Leo Tolstoy. etc. vice-president. they are much less inclined to take it. secretary. nevertheless. people depended on general stores and peddlers. 3) izmeĎu reči koje nabrajamo. (upitao sam sestru ima li sastanak) . should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu. moreover.The semicolon Tačku-zarez koristimo: 1) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and. or. president. nor. yet):  People are usually willing to give advice. Emily Dickinson.(15. furthermore. department stores. (15. and discount stores.) Upitnik . (ljudi obično rado daju savete. therefore.

) Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u množini Singular abyss alumnus analysis aquarium arch atlas axe baby bacterium batch beach brush bus calf chateau cherry child church circus city cod copy crisis curriculum deer dictionary domino dwarf echo elf emphasis family fax fish flush fly foot fungus half hero hippopotamus hoax hoof index iris kiss knife lady leaf life loaf man mango memorandum mess moose Plural abysses alumni analyses aquaria arches atlases axes babies bacteria batches beaches brushes buses calves chateaux cherries children churches circuses cities cod copies crises curricula deer dictionaries dominoes dwarves echoes elves emphases families faxes fish flushes flies feet fungi halves heroes hippopotami hoaxes hooves indexes irises kisses knives ladies leaves lives loaves men mangoes memoranda messes moose .(16.75 - .

76 - .motto mouse nanny neurosis nucleus oasis octopus party pass penny person plateau poppy potato quiz reflex runner-up scarf scratch series sheaf sheep shelf son-in-law species splash spy stitch story syllabus tax thesis thief tomato tooth tornado try volcano waltz wash watch wharf wife woman mottoes mice nannies neuroses nuclei oases octopi parties passes pennies people plateaux poppies potatoes quizzes reflexes runners-up scarves scratches series sheaves sheep shelves sons-in-law species splashes spies stitches stories syllabi taxes theses thieves tomatoes teeth tornadoes tries volcanoes waltzes washes watches wharves wives women .

Zvršni glas im je isti. Zato. svi oni stavljaju naglasak na isti slog. na štetu nenaglašenih slogova koji gube svoju punu vrednost. obratite paţnju pri čitanju tekstova i slušanju izgovora spikera u ovoj elektronskoj knjizi.) Samoglasnici – ’Vowels’ U engleskom jeziku samoglasnika ima znatno više i njihov izgovor je drukčiji nego u srpskom. (17. SAD. samoglasnika ili dvoglasnika. uprkos različitom pisanju. a ostali slogovi su nenaglašeni. učenik je sklon da svaki pojedini glas izgovara veoma jasno. ne koristeći fonetske znake. slog engleskih reči izgovara se s posebnom snagom. ima višesloţnih reči koje imaju dva naglaska. U dvosloţnim i trosloţnim rečima naglasak je obično na prvom slogu. Ubrzo ćete videti da svako od slova: ’a. Ne postoje sigurna pravila po kojima bismo mogli odrediti koji je slog u nekoj reči naglašen. . slušajući paţljivo izgovor vaših spikera. te se u fonetskoj transkripciji (MeĎunarodno društvo za fonetiku) znak za naglasak ne stavlja. U rečenici.(17. Stoga je za savlaĎivanje engleskog jezika važnije da upamtite koji je slog naglašen (vidi ’Words – Pronunciation’) nego da savršeno izgovarate pojedine glasove.2. itd. Od pravila o naglasku ima izuzetaka. Izgovor engleskog jezika različit je u raznim krajevima u kojima ljudi govore engleski kao maternji jezik (Velika Britanija. (17.1. bili oni iz Londona ili Glazgova. zemlje u kojima ţive engleski kolonisti). jedan jači i jedan nešto slabiji. ali i tu ima mnogo izuzetaka: u glagolima je naglasak češće na krajnjem slogu. mnoge od jednosloţnih reči mogu biti nenaglašene. To ne treba da vas plaši. Njujorka ili Melburna. o. i. Novi Zeland. bili oni berači pamuka u Kaliforniji ili profesori univerziteta na Oksfordu ili Kembridţu. Sve jednosloţne reči izgovorene pojedinačno naglašene su.) Naglasak.) Izgovor – ’Pronunciation’ (kopirano iz pdf e-knjige) Učeći strani jezik. u rečima koje se završavaju na ’-tion’ naglasak je na slogu ispred ’-tion’. MeĎutim. sa dva ili više slogova. naročito ako su predlozi ili veznici. e. Većina engleskih reči. ’bold’-irani. Australija. Naglašeni. Uzmimo reči ’tailor’ (krojač) i ’sister’ (sestra).77 - . Postepeno ćete se u tome snaći. ima jedan naglašen slog. ali u višesloţnim rečima isti takav završetak svodi se na „t―: ’doctorate’ (doktorat). u kojoj su naglašeni slogovi naznačeni masnim (’bold’-iranim) slovima. to ne treba da radite. Tako se ’ate’ (prošlo vreme od glagola „jesti―) izgovara „eit―. U engleskom jeziku. pa se njihov samoglasnik najčešće pretvara u poluglas „ə―. Engleski različito izgovaraju i razni društveni slojevi. u’ moţe da bude znak za više glasova. meĎutim. U duţim rečima ova razlika dolazi još više do izraţaja. MeĎutim.

(17. Ne brinite zbog toga. i nastojte da što pribliţnije podrţavate govor izvornog spikera. razlike postoje izmeĎu engleskog i srpskog ’t.(17.4. Neki od suglasnika ne postoje u srpskom jeziku. Prvi galas u engleskom dvoglasniku je duţi i naglašeniji od drugog. obratite posebnu paţnju na izgovor naglašenih slogova. Oni se slivaju ujedno i naše uho razlikuje samo prvi i poslednji samoglasnik. u engleskom jeziku postoje i dvoglasnici. Slušajte paţljivo izgovor spikera.r .l’ i drugih. .78 - .) Dvoglasnici – ’Diphthongs’ Pored samoglasnika. Dvoglasnik je u stvari niz samoglasnika izgovorenih u jednom dahu. multidimenzionalna metoda je tu da vam pomogne. U poreĎenju s našim jezikom slabije se izgovara ’h’. p .) Suglasnici – ’Consonants’ Suglasnici se u engleskom jeziku obično jasno i snaţno izgovaraju. fonetska transkripcija i njeni simboli vam uopšte nisu potrebni. jer će tekstovi lekcija biti pročitani i ponovljeni od strane spikera u svakom trenutku kada to poţelite. Ne bismo mogli da kaţemo da se izgovor ostalih suglasnika podudara sa izgovorom istih suglasnika u našem jeziku. ali one nisu tako velike da vas Englez ne bi razumeo ako ih ne izgovorite potpuno pravilno.3.

6.5. bilo sa kompjutera. Za nas je to prijatno podsećanje na nekadašnji čuveni ’bestseler’. .) Transkripcija izgovora. vi ćeteubrzo izgovarati engleski na zadovoljavajući način i biće vam lako da razumete glasove bilo u ţivom govoru. radija ili televizije. dvoglasnike ili diftonge (diphtongs) i suglasnike ili konsonante (consonants). govor izvornih spikera.) koje se meĎusobno razlikuju na mnogo načina.(17. Ne moţe se reći da u engleskom jeziku ne postoje pravila za čitanje. izuzeci su toliko česti i mnogobrojni da se ne bi ni isplatilo učiti pravila.79 - . u stvari. i zbog toga ima mnogo varijanata (britanska. bilo kao maternji. što svakako nije uobičajeno. ženski – plava). Fonetski izgovor ili transkripcija reči uvek se piše malim štampanim slovima i u sledećim zagradama: / / ili [ ]. čiji su glasovi odvojeni različitim bojama (uglavnom: muški – crna. nego su isti glasovi predstavljeni različitim slovima ili kombinacijama slova. U glasovnom sistemu engleskog jezika razlikujemo samoglasnike ili vokale (vowels). australijska itd. Nulta lekcija je. jer svakom glasu ne odgovara samo jedno slovo. Na ovom kursu ćemo upotrebljavati standardni izgovor (Received ili Standard Pronunciation) engleskog jezika koji se govori u Velikoj Britaniji i koji koristi najveći broj ljudi širom sveta. odnosno pisanje. fonetska transkripcija vam uopšte nije potrebna. (18. ali zbog postojanja velikog broja izuzetaka. Ova elektronska knjiga počinje pred lekcijama ’Everyday English’ . Zbog toga je jako bitno da se od početka vodi računa o tome kako se svaka nova reč piše ili izgovara. bila prva lekcija ranijeg izdanja „Engleskog bez muke―. američka. a naročito u izgovoru. Na ovom kursu koristićemo simbole fonetske azbuke MeĎunarodnog fonetskog udruţenja da bi prikazali izgovor reči. Ali. a za vas najbolji mogući uvod u učenje engleskog jezika.) Glasovi engleskog jezika (Fonetika) Engleski jezik se govori u gotovo svim zemljama sveta. Pravila za izgovor gotovo i nema. tj. kao što je to srpski. Po ovoj metodologiji. Postoji mnogo glasova u engleskom jeziku koji se razlikuju od glasova u srpskom jeziku. a ukoliko i postoje. potrebno je da napomenemo da pravopis engleskog jezika znatno odstupa od izgovora.Svakodnevni engleski sa „nultom lekcijom―. koja počinje čuvenom rečenicom ’My tailor is rich’ – „Moj krojač je bogat―. Pomoćno sredstvo za savlaĎivanje izgovora ovde vam je čitanje.) Više suglasnika – ’More Consonants’ (17. vrlo je teško govoriti o pravopisnim pravilima. To znaci da Vukovo pravilo: „Piši kao što govoriš. Još jednom da napomenemo: ako dobro obraćate paţnju na naglašene – boldirane slogove (vidi ’Words – Pronunciation’) i istovremeno paţljivo slušate čitanje spikera. a to proističe iz činjenice da engleski pravopis (spelling) nije „fonetski―. bilo kao drugi ili strani jezik. čitaj kako je napisano!― ne vaţi za engleski jezik.

onda je samoglasnik ‚prednji’. /e/.to clinic /klinik/ .šoljica shut /SГt/ .kopito cool /ku:l/ . /i/.odmor 9.za samoglasnike: /i:/. Ukoliko se najviši deo jezika nalazi u prednjem delu usne duplje. /«:/. ako je u središnjem delu samoglasnik je ‚centralni’.čaj sheep /Si:p/ . /u/.prohladan 4.ovca leave /li:v/ . to nam omogućava da proizvedemo razne samoglasnike. samoglasnici se dele na ‚zatvorene’ i ‚otvorene. b) neutralne . /α:/.1.klinika ugly /’Гgli/ . Pošto se rezonacija usne duplje menja tako š to usne i jezik zauzimaju razlicite poloţaje.deset rest /rest/ .svi shore /SЌ:/ . U engleskom jeziku ima dvanaest samoglasnika: /i:/ /i/ 1 2 /e/ 3 /Q/ 4 /α:/ 5 / Ќ/ 6 /Ќ:/ 7 /u/ 8 /u:/ 9 /Г/ /«:/ 10 11 /«/ 12 Znak /:/ iza samoglasnika produţava trajanje glasa.da ten /ten/ . /Г/. /Ќ:/ all /Ќ:l/ . ne nailazeći na prepreke.80 - . /«/ c) zaokrugljene .autobus cup /kГp/ .(18.knjiga full /ful/ .za samoglasnike: /Q/. /Q/ man /mQn/ . /i:/ tea /ti:/ .jabuka 10.pun bush /buS/ .nedostatak apple /’Qp«l/ .takoĎe hoof /hu:f/ .obala horse /hЌ:s/ . Poloţaj usana je drugi bitan faktor koji utiče na kvalitet samoglasnika. /i/ it /it/ . /u:/ too /tu:/ . odnosno koliko zbog svog poloţaja zatvara usnu duplju. Usne prilikom izgovora samoglasnika mogu biti: a) razvučene .ruţan 8. Kvalitet samoglasnika najviše odreĎuje poloţaj jezika u usnoj duplji.čovek lack /lQk/ . a ako je u zadnjem delu samoglasnik je ‚zadnji’. U zavisnosti od toga koliko je jezik podignut. /u:/ ENGLESKI SAMOGLASNICI KROZ PRIMERE 1. /u/ book /buk/ .za samoglasnike: /Ќ/.) SAMOGLASNICI (VOWELS) Samoglasnici su glasovi prilikom čije artikulacije vazduh koji dolazi iz pluća prolazi kroz usta slobodno. /Г/ bus /bГs/ . /Ќ:/. /e/ yes /jes/ .napustiti 7.grm 3.konj 2.zatvoriti .

krdo 6. Kvalitet prvih elemenata dvoglasnika /ei/.devojka bird /b«:d/ . Drugi element dvoglasnika /au/ i /«u/ ima vrednost engleskog samoglasnika /u/. Kod ovih dvoglasnika drugi element je vrlo slabo izraţen.desno kite /kait/ .ptica herd /h«:d/ .pola 11. U svim engleskim dvoglasnicima prvi element je duţi i naglašen. dok je drugi kraći i ne naglašen. /ei/ late /leit/ . /E«/ i /u«/ drugi element je jednak engleskom samoglasniku /«/.adresa able /’eib«l/ . Prvi elementi dvoglasnika /i«/ i /u«/ imaju vrednost engleskih samoglasnika /i/ i /u/. /α:/ car /kα:/ . Prvi element dvoglasnika /«u/ izgovara se kao engleski samoglasnik /«/. /E«/. /«/ address /«’dres/ .jasan ear /i«/ .uvo .kolac grape /greip/ .) DVOGLASNICI (DIPHTONGS) Dvoglasnik je glas koji se sastoji od dva samoglasnika meĎusobno povezana u jedan slog.okean hotel /h«u’tel/ .hotel joke /dZ«uk/ .led 6.sala here /hi«/ . /ai/ right /rait/ . Svi engleski dvoglasnici su nešto duţi na kraju reči i ispred zvučnih suglasnika. Drugi element dvoglasnika /ei/. U engleskom jeziku ima 8 dvoglasnika: /ei/ 1 /ai/ 2 /Ќi/ 3 /au/ 4 /«u/* 5 /i«/ 6 /E«/ 7 /u«/ 8 *Napomena: U nekim rečnicima i udţbenicima ovaj diftong se obeleţava kao /Ќu/. /Ќi/ ima vrednost engleskog samoglasnika /i/.zgodan (18. Kod dvoglasnika /i«/. /Ќ/ on /Ќn/ . ENGLESKI DVOGLASNICI KROZ PRIMERE 1.vruće 12.na shop /SЌp/ .zmaj ice /ais/ . /«u/ ocean /«uS«n/ .5. /«:/ girl /g«:l/ .prodavnica hot /hЌt/ .auto part /pα:t/ .81 - . /i«/ 5.deo half /hα:f/ .2.groţĎe 2. /ai/ i /au/ je vrlo sličan kvalitetu srpskih samoglasnika e i a. a kraći ispred bezvučnih suglasnika.sposoban handsome /’hQns«m/ . Prvi element dvoglasnika /Ќi/ najbliţi je engleskom samoglasniku /Ќ/.ovde clear /kli«/ .kasno cake /keik/ . /ai/.

/u«/ tour /tu«/ . .vaš. Prema načinu obrazovanja mozemo ih podeliti na sledeće grupe: 1. Obrazuje se na isti nacin kao englesko /d/. /E«/ mare /mE«/ . PRASKAVI SUGLASNICI (PLOZIVI) zvučni bezvučni /b/ /d/ /g/ /p/ /t/ /k/ 4. Podseća na snaţnije disanje. s tim što je za razliku od njega /t/ bezvučan suglasnik.3. /au/ cow /kau/ . U nekim slučajevima se gotovo i ne čuje.3. /t/ Englesko /t/ je za razliku od srpskog t aspirovano. /h/ Englesko /h/ je mekše i manje čujno od srpskog h. Obrazuje se tako što se vrhom jezika pritisne mesto neposredno iza prednjih gornjih zuba.krava shout /Saut/ .vikati doubt /daut/ .sumnjati 8.stolica rare /rE«/ . /p//k/ Ovi engleski glasovi su za razliku od srpskih aspirovani i tvrĎi. /d/ Englesko /d/ je tvrĎi glas od srpskog d.obilazak doer /du«/ . /Ќi/ soil /sЌil/ .) SUGLASNICI (CONSONANTS) Suglasnici su glasovi koji nastaju kad vazduh prilikom prolaza kroz usnu duplju na svom putu nailazi na neku prepreku.dečak coin /kЌin/ .82 - . tvoj (18.novčić 7. NOSNI SUGLASNICI (NAZALI) /m/ /n/ /N/ 3.redak 4.vršilac your /ju«/ .tlo boy /bЌi/ . SLOŢENI SUGLASNICI (AFRIKATI) zvučni /dZ/ bezvučni /tS/ 2. pa se onda jezik odvoji i vazduh sakupljen u ustima ispusti. U engleskom jeziku ima 24 suglasnika. POLUSAMOGLASNICI (POLUVOKALI) /w/ /j/ Većina engleskih suglasnika je slična ili ista kao srpski.kobila chair /tSE«/ . BOČNI SUGLASNICI (LATERALI) /l/ 6. a ovde ćemo ukazati na one koji se razlikuju od suglasnika u srpskom jeziku. STRUJNI SUGLASNICI (FRIKATIVI) zvučni bezvučni /z/ /D/ /Z/ /v/ /r/ /s/ /T/ /S/ /f/ /h/ 5.

83 - . ovaj glas je teţe izgovoriti čisto.ruţe busy /’bizi/ . /v/ Obrazuje se kad se gornjim zubima pritisne spoljni deo donje usne.zauzet 2. tango. a zatim se naglo prelazi na sledeći samoglasnik u reči.leĎa job /dZГb/ .brod sure /Su(r)/ . Kod izgovora srpskog r vrh jezika moze da vibrira (treperi).haljina zone /zЌun/ . /D//T/ Ovi glasovi se obrazuju kad se vrh jezika stavi ovlaš na samu ivicu gornjih zuba sa unutrašnje strane. Tamnije i mekše je od srpskog ћ. Kod svetlog /l/. /z/ 3.dogoditi se back /bQk/ . banka).bolje 13. MeĎutim. kada iza /N/ ne slede ni /g/ ni /k/.čaj city /’siti:/ . Prilikom izgovora obe ove varijante vrh jezika se nalazi odmah iza zuba. Ako pri propuštanju vazdušne struje glasne ţice trepere.naliv-pero copy /kГpi/ .sestra dress /dres/ . srednji dio jezika se uzdiţe prema tvrdom nepcu i nalazi se u poloţaju jedne vrste samoglasnika /u/. /dZ/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog dћ i Ď. /t/ 15.posao about /«’baut/ . izgovoricemo zvučni suglasnik /D/. /p/ pen /pen/ . /N/ Najčesće se javlja ispred glasa /g/ i onda njegov izgovor ne predstavlja teškoću jer se i u srpskom ovaj glas čuje kada se n nalazi ispred g i k (npr. s tim što se ispod njih ostavi mali prolaz za vazduh. /w/ Prilikom izgovora ovog glasa usne su isturene i zokruţene kao za srpski samoglasnik u. samo se menja poloţaj njegovog ostalog dela. izgovoricemo bezvučno /T/. /tS/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog č i ć. /s/ soon /su:n/ .oko tea /ti:/ . Vrh jezika moze biti i blago isturen. /S/ ship /Sip/ .siguran station /’steiSn/ - .kopija happen /’hQp«n/ . Tamno /l/ stoji ispred suglasnika i na kraju reči./r/ Prilikom izgovora ovog glasa vrh jezika je podignut ka tvrdom nepcu. a ako su glasne ţice relativno mirne.grad better /’bet«:/ . ENGLESKI SUGLASNICI KROZ PRIMERE 1.uskoro sister /’sist«:/ . što nije slučaj sa engleskim /r/. Trenje je veće nego za srpski glas v. bez pojave glasa /g/ na kraju. /l/ U engleskom jeziku postoje dve varijante glasa /l/: svetlo /l/ i tamno /l/. /b/ 14. Svetlo /l/ stoji ispred samoglasnika i ispred /j/. a njegov ostali deo se drţi dosta nisko u ustima.zona roses /rЌuziz/ . koje je slično srpskom. /S/ /Z/ U poreĎenju sa srpskim љ ovaj engleski suglasnik je tamniji i mekši.

vojnik 18. /N/ drink /driNk/ . /n/ nice /nais/ .dug 9. /l/ love /lГv/ .duh big /big/ .dobiti ghost /gЌust/ .ljubav feel /fi:l/ .celina behind /bi’haind/ .osećati hello /he’l«u/ .prijatan sun /s«n/ . /m/ 7.84 - .škola 16.teţak 22.pravda 11. /w/ one /w«n/ .priroda judge /dZ«dZ/ .pola 21.čudan key /ki:/ .stvar author /’ЌT«:/ . /tS/ 19.oprostite right /rait/ .autor month /mГnT/ .šuma 6.preseliti very /’veri/ .lepota 12. /v/ move /mu:v/ .vid garage /’gQrα:Z/ .piti ring /riN/ .zdravo 10.4.drugi with /wiD/ .mast coffee /’kЌfi:/ .merdevine day /dei/ . /d/ ladder /’lQd«:/ . /T/ thing /TiN/ .doba soldier /’souldZ«:/ .veoma heavy /’hevi:/ . /r/ red /red/ .miš sum /s«m/ . /f/ fat /fQt/ . /dZ/ 20.iza hammer /’hQm «:/ .veliki church / tS«:tS/ .čekic mouse /maus/ .zadovoljstvo vision /’viZ«n/ .kafa half /hα:f/ .dan odd /Гd/ . /h/ he /hi:/ .jedan wet /wet/ . /D/ this /Dis/ .sa 24. /j/ yet /jet/ .on whole /hЌul/ .sunce funny /f«ni:/ .mesec 23. /Z/ pleasure /’pleZ«/ .smešan 8.sudija age /eidZ/ .crkva match /mQtS/ .ključ cock /kГk/ .garaţa 5.upotreba beauty /’bju:ti:/ .pevac school /sku:l/ .ipak use /ju:s/ . /g/ get /get/ .vlaţan queen /kwi:n/ .crven sorry /’sЌri/ .ovo other /’«D«:/ .kraljica .zvono long /lЌN/ . /k/ 17.šibica nature /’neitS«:/ .