Sadržaj Strana

0.1.Alfabet - Alphabet 1. Brojevi - Numbers 1.1. Glavni (cardinals) 1.2. Redni (ordinals) 1.3. Deobni (fractional numerals) 1.4. Brojevi za ponavljanje (repeating numerals) 1.5. Brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) 1.6. Broj nula (zero) 2. Član - The Article 2.1. OdreĎeni član 2.2. NeodreĎeni član 3. Glagoli - Verbs 3.1. Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) 3.1.1. Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be" 3.1.2. Pomoćni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have" 3.1.3. Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do" 3.2. Bezlični glagoli - Impersonal Verbs 3.3. Nepotpuni glagoli - Defective Verbs 3.4. Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs 3.5. Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs 3.6. Povratni glagoli 3.7. Višerečni glagoli - Multi-word verbs 3.7.1. Frazalni glagoli 3.7.2. Predloţni glagoli 3.7.3. Frazalni predloţni glagoli 3.8. "-ing" oblici - The "-ing" forms 3.9. Gerund - The Gerund 3.10. Particip prezenta - The Present Participle 3.11. Direktan i indirektan govor - Direct and Indirect Speech 3.12. Klauze - Clauses 3.12.1. Nezavisne i zavisne klauze 3.12.2. Relativne klauze 3.12.3. Eliptične klauze 3.13. Kondicionali - The conditionals 3.13.1. Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility) 3.13.2. Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost (Second conditional - unreal possibility or dream) 3.13.3. Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility) 3.13.4. Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional - certainty) 3.13.5. Kondicionali - ukratko 3.14. Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice 3.15. Slaganje vremena - Sequence of Tenses 3.15.1. Slaganje glagolskih vremena 3.15.2. Slaganje vremena sa infinitivima i participima 3.16. Sadašnja vremena 3.16.1. Sadašnje prosto vreme - Simple Present Tense 3.16.2. Sadašnje trajno vreme - Present Continuous Tense 3.16.3. Sloţeno sadašnje vreme - Present Perfect Simple Tense 3.16.4. Nesvršeni perfekt - Present Perfect Continuous Tense

3 3 3 4 5 5 5 5 5 6 7 9 10 10 11 14 15 15 16 19 19 20 20 20 21 21 22 23 24 25 26 27 28 28 29 29 30 30 31 31 33 33 34 35 35 36 38 39

-1-

Sadržaj Strana 3.17. Prošla vremena 3.17.1. Prošlo svršeno vreme - Past Simple Tense 3.17.2. Prošlo trajno vreme - The Past Continuous Tense 3.17.3. Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) - The Past Perfect Tense 3.17.4. Nesvršeni pluskvamperfekt - The Past Perfect Continuous Tense 3.18. Buduća vremena 3.18.1. Prosto buduće vreme - Futur Simple Tense 3.18.2. Buduće trajno vreme - Futur Continuous Tense 3.18.3. Sloţeno buduće vreme - Futur Perfect Tense 3.18.4. Futur Perfect Continuous 4. Imenice - Nouns 4.1. Rod imenica - Gender of Nouns 4.2. Mnoţina imenica - Plural of Nouns 4.3. Padeţi imenica - Cases of Nouns 5. Pridevi - Adjectives 5.1. PoreĎenje prideva - Comparasion 5.2. Pravopisna pravila pri poreĎenju 5.3. Nepravilna komparacija prideva - Irregular comparasion 6. Predlozi - Prepositions 7. Prilozi - Adverbs 7.1. PoreĎenje priloga 8. Uzvici - Interjections 9. Veznici - Conjunctions 10. Zamenice - Pronouns 10.1. Lične zamenice - Personal Pronouns 10.2. Prisvojne zamenice - Possessive Pronouns 10.3. Povratne zamenice - Reflexive Pronouns 10.4. Pokazne zamenice - Demonstrative pronouns 10.5. Upitne zamenice - Interrogative Pronouns 10.6. Relativne zamenice - Relative pronouns 10.7. Deobne zamenice - Distributive Pronouns 10.8. NeodreĎene zamenice - Indefinite Pronouns 11. Red reči - Word order 12. Skraćenice na internetu 13. Britansko i američko pisanje - British and American writing 14. Pisanje velikih slova - Writing of capital letters 15. Znaci interpunkcije - Punctuation 15.1. Tačka - The full stop or period 15.2. Zarez - The comma 15.3. Dvotačka - The colon 15.4. Tačka-zarez - The semicolon 15.5. Upitnik - The question mark 16. Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u mnoţini 17. Izgovor (kopirano iz pdf e-knjige) 17.1. Naglasak 17.2. Samoglasnici - Vowels 17.3. Dvoglasnici - Diphtrhongs 17.4. Suglasnici - Consonants 17.5. Više Suglasnika - More consonants 17.6. Transkripcija izgovora 18. Glasovi engleskog jezika (Fonetika) 18.1. Samoglasnici - Vowels - i primeri 18.2. Dvoglasnici - Diphthongs - i primeri 18.3. Suglasnici - Consonants - i primeri (Primeri - 83 str.)

41 41 43 44 45 45 45 46 46 47 48 48 50 53 54 54 55 56 56 58 59 60 61 61 62 63 63 64 64 65 66 67 69 69 70 70 71 72 72 73 74 74 75 77 77 77 78 78 79 79 79 80 81 82

-2-

(0.1.) Alfabet - Alphabet A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m (ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (dţi:) (eie) (ai) (dţei) (kei) (el) (em) N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z (en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

(1.)

Brojevi - Numbers

Brojevi mogu biti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. glavni (cardinals) redni (ordinals) diobni (fractional numerals) brojevi za ponavljanje (repeating numerals) brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) broj nula (zero)

(1.1.) Glavni brojevi - cardinals 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 one two three four five six seven eight nine ten eleven twelve thirteen fourteen fifteen sixteen seventeen eighteen 19 20 21 22 30 40 50 60 70 80 90 100 101 200 1000 2000 1.000.000 2.000.000 nineteen twenty twenty one twenty two etc. thirty fourty fifty sixty seventy eighty ninety a hundred a hundred and one two hundred a thousand two thousand a million two million

-3-

Kao što se vidi, brojevi izmeĎu 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sličan način, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u našem jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomoću "and" sa deseticama: 24 - four and twenty. Reči hundred i thousand posle kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mnoţini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mnoţinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najčešće da bi se izbeglo ponavljanje imenice u rečenici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su jače od belih) (1.2.) Redni brojevi - ordinals Prva tri redna broja se tvore nepravilno:first (prvi), second (drugi) i third (treći). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (šesnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc.

Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se menja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih reči nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset četvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umesto glavnih za označavanje: datuma meseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); posle reči every, kao što su izrazi: every third day (svakog trećeg dana).

Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odreĎeni član the. the first class (prvi razred).

-4-

Da bi ste odredili koji. (1. Da li vaš čitalac zna o kome ili o čemu govorite? da koristite the ne pređite na sledeće pitanje 2.repeating numerals Brojevi za ponavljanje prave se pomoću reči "times": four times (četiri puta). the house. Da li je imenica u jednini ili mnoţini? jednini pređite na sledeće pitanje mnoţini izostavite član 3. Moţe li imenica biti u mnoţini. twice (dva puta).) Deobni brojevi . i da li upotrebiti član postavite sebi nekoliko pitanja: 1.5. Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hleba). (2. U mnoţini dobijaju nastavak "s": four sevenths (četiri sedmice). NeodreĎeni član je a ili an. Posle broja. OdreĎeni član je the.fractional numerals Izuzev broja half (pola) svi deobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima. a university. an koristimo ispred samoglasnika: an hour.three two o four nine. da li je brojiva? (Šta su brojive imenice?) Da pređite na sledeće pitanje Ne izostavite član -5- .(1. (1. twenty times (dvadeset puta).two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 . inače su zastareli. an apple. thrice (tri puta) zadrţali su se još u poeziji.zero Nula se u engleskom jeziku kaţe naught ili zero: seven degrees below zero 206 . an elephant itd. On je nepromenljiv: the man. izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dve i po milje).The Article (sedam stepeni ispod nule) U engleskom jeziku postoje odreĎeni i neodreĎeni član. Izuzetak: once (jedan put).3.) Brojevi za ponavljanje .) Član .4. a koristimo ispred suglasnika: a chair.) Broj nula . the woman.) Brojevi za umnožavanje . Izuzetak je broj "twofold" koji se moţe izraziti još rečju double (dvostruk).6. tj. (1.multiplicatives Brojevi za umnoţavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold (četverostruk). a year.

(isto i vama). a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je brţi od aviona).ispred imenica koje po našem shvatanju postoje u samo jednom primerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okreće oko Sunca). . .ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here .4. The Pacific Ocean (Tihi okean).ispred "same": the same to you (to je najbolja stvar koju moţeš učiniti).1. The Majestic (hotel) itd.ispred imena listova.kada je reč o imenici koja je bliţe odreĎena ili poznata licu koje sluša ili čita: I saw the teacher (video sam učitelja). . brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament). ustanova. . . e. .kada se govori o odreĎenom licu.ispred imena zgrada. . . Da li govorite o pojedinačnoj stvari ili uopštenoj ideji? pojedinačno pređite na sledeće pitanje uopšteno izostavite član 5.) OdreĎeni član OdreĎeni član se upotrebljava: .pred superlativima: this is the best thing you can do . Ne koristite a (drugi je dan otkako sam stigao ovamo). she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci). . -6- . . . o. magazina: the Times. i. The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane). plananskih lanaca. u)? Da koristite an (2. časopisa.ispred prideva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona). Da li imenica počinje vokalima (a.ispred ličnih imena koja se sastoje od prideva i imenice: The Black Sea (Crno more).ako imenica u jednini odreĎuje celu vrstu. stvari ili pojmu: send me the book (pošalji mi knjigu) . jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe).ispred imena posle kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu).ispred imena reka.ispred imena naroda u mnoţini: the English (Englezi).u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman I don't want to run the risk (našalio se na račun ove starice) (ne ţelim da rizikujem).

imena vrhova planina: Maglić is the highest mountain in Bosnia (Maglić je najveća planina u Bosni). . market. . ljudski rod: man is mortal (čovek je smrtan).2. he was put in prison (stavljen je u zatvor).bez člana su imenice koje označavaju porodične odnose. idu bez člana ako označavaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (posle škole deca se vraćaju kući). a članovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim). a oblik "an" se upotrebljava ispred reči koje počinju samoglasnikom ili tihim "h": a man (čovjek). (više volim muziku nego (doći ću do ponedeljka). (2.) NeodreĎeni član NeodreĎeni član "a" upotrebljava se ispred reči koje počinju suglasnikom. .imenice kao što su: school.imena dana. come.imena obroka su bez člana: children. -7- . nemaju neodreĎeni član: I have a book (imam knjigu). dinner is ready spreman).ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku). prison itd. college. Misaone i gradivne imenice koje nemaju mnoţine i koje se ne mogu brojati. NeodreĎeni član upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mnoţinu.misaone imenice su bez člana: I prefer music to poetry poeziju).član se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu). meseci i godišnjih doba: I shall come by Monday . (on najbolje trči). tj. (sto je napravljen od drveta). . ručak je . court. . an open window (otvoren prozor).uz superlativ priloga član se ne upotrebljava: he runs best she writes quickest .gradivne imenice su bez člana: the table is made of wood . doĎite. .OdreĎeni član se ne upotrebljava: . (deco. (ona piše najbrţe). an hour (čas). ali I have time (imam vremena).man i woman se upotrebljavaju bez člana kada označavaju celu vrstu.

dok se u nekim ispušta: to have a pain to be in hurry to be at loss as a rule on an average (imati bolove) (ţuriti se) (biti u neprilici) (po pravilu) (prosečno). as . i deo subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool. a comedy by Sheridan ("Suparnici".posle izraza kao što su: the title of. NeodreĎeni član moţe odrediti čitavu vrstu: a cat is an animal (mačka je ţivotinja). what.posle glagola to turn (kada znači stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (pošto nije mogao da dobije mesto u civilu.kada je predikat deo objekta u aktivnoj konstrukciji. NeodreĎeni član se moţe upotrebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knjiţevnih dela: "Rivals". NeodreĎeni član se stavlja uz razlomke: a half (polovina). . ludakom). NeodreĎeni član se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je učitelj u školi). hundred. madman (nazvali su ga ludim. thousand. NeodreĎeni član se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz celine ili mnoštva ali koja nije posebno odreĎena: the boy saw a bird in the tree (dečak je video pticu na drvetu). the office of. . NeodreĎeni član se stavlja ispred reči: dozen (tuce). million: a hundred balls (stotinu lopti).kad se nešto nabraja: my brother is a runner. postao je vojnik). NeodreĎeni član se upotrebljava sa rečima: many. score (dvadeset). no less. he was made prisoner (zarobili su ga).NeodreĎeni član nema mnoţinu i ne moţe se upotrebiti ispred imenice u mnoţini: a house (kuća). rather. a third (trećina). houses (kuće). . Šeridanova komedija). he is quite a good doctor (on je poprilično dobar doktor).uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru). the post of. NeodreĎeni član se stavlja ispred reči koje označavaju vreme. so. . we have confidence in you (imamo poverenja u vas). quite. plivač i skakač). -8- . NeodreĎeni član se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima. the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima poloţaj sekretara). such. too.u slučaju kada neku titulu moţe imati samo jedno lice u isto vreme: he is President of the Republic (on je predsednik republike). gross (dvanaest tuceta). . broj.ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (videli smo ga mnogo puta). swimmer and jumper (moj brat je trkač. teţinu i meru: I see him two times a week (viĎam ga dvaput sedmično). NeodreĎeni član upotrebljen iza "not" pojačava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). NeodreĎeni član se izostavlja: .

..Prepositional Verbs  Frazalni prijedloţni glagoli .Impersonal Verbs Nepotpuni glagoli .Transitive and Intransitive Verbs Povratni glagoli .Clauses Kondicionali .Direct and Indirect Speech Klauze .Reflexive Verbs Višerečni glagoli .The Conditionals Pasiv .Multi-Word Verbs  Frazalni glagoli .imati  glagol "to do" .kada posle reči "what" koja je upotrebljena kao uzvik.biti  glagol "to have" .The "-ing" Forms Direktan i indirektan govor .Passive Voice Slaganje vremena . dolazi imenica koja se obično ne upotrebljava u mnoţini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dečaka) (3.kada je reč "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (deo tavanice je pao na ljude).Phrasal Verbs  Prijedloţni glagoli .Defective Verbs Pravilni i nepravilni glagoli .raditi Bezlični glagoli .Verbs Pomoćni glagoli .Auxiliary Verbs (Helping Verbs)  glagol "to be" .Regular and Irregular Verbs Prelazni i neprelazni glagoli .) Glagoli .particip prezenta) .Sequence of Tenses Sadašnja vremena Sadašnje prosto vreme / Simple present tense Sadašnje trajno vreme / Present continuous tense Sadašnje sloţeno vreme / Present perfect simple tense Sadašnje trajno sloţeno vreme / Present perfect continuous tense Prošla vremena Prosto prošlo vreme / Simple past tense Prošlo trajno vreme / Past continuous tense Sloţeno prošlo vreme / Past perfect simple tense Sloţeno trajno prošlo vreme / Past perfect continuous tense Buduća vremena Prosto buduće vreme / Simple future tense Trajno buduće vreme / Future continuous tense Sloţeno buduće vreme / Future perfect simple tense Sloţeno trajno buduće vreme / Future perfect continuous tense -9- .Phrasal-prepositional Verbs "-ing" oblici (gerund.

you're they are . or not to be. ţiveti. To be. (biti ili ne biti) (bio sam u Španiji prošle godine) Be se vrlo često upotrebljava kao dio imenskog predikata. will Glagol "to be" . do. She is twenty. futura itd. This building is twenty years old. (ima deset milja) (njoj je dvadeset) (ova zgrada je stara dvadeset godina) (on je bolestan) (njegov brat je bio mornar). He is ill. Be se upotrebljava za starost. His brother was a sailor. Kada govorimo o osobi kaţemo samo broj (She is twenty. she's.Auxiliary Verb "to be" Pomoćni glagoli sluţe za sloţenih glagolskih vremena (perfekta.za graĎenje pasivnih vremena: The bridge was built. Be kao glagol punog značenja znači postojati.they're I'm not (ja nisam) you're not he's. stići itd.za graĎenje trajnih vremena: I am surfing. it's not we're not you're not they're not am I? (jesam li) are you? is he.1. (most je izgraĎen).I'm (ja sam) you are .(3. she. it? are we? are you? are they? Past Simple .1. It is ten miles. Present Simple . Glavni delovi glagola be su: be was been Be kao pomoćni glagol se upotrebljava: .) Pomoćni glagoli .) Pomoćni glagol "to be" .you're he is . she's.we're you are . have. I was in Spain last year.biti Glagoli be.Preterit (Prosto prošlo vreme) I was (ja sam bio) I wasn't (ja nisam bio) you were you weren't he was he wasn't was I? were you? was he? .1. shall. udaljenost i cenu. (ja surfujem).) Pomoćni glagoli su: be.he's. it's we are .Auxiliary Verbs (Helping Verbs) (3.Prezent I am .) ali kada govorimo o stvari years i old se ne mogu izostaviti.10 - . . have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog značenja.

Auxiliary Verb "to have" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta. do.having been being having been (3. have.Futur I shall be (ja ću biti) you will be he will be Futur Perfect .1.Svršeni futur I shall have been (ja ću biti) you will have been he will have been I shall not be you will not be he will not be shall I be? will you be? will he be? I shall not have been you will not have been he will not have been shall I have been? will you have been? will he have been? Present Conditional .11 - .Present Perfect . shall. futura itd.Pluskvamperfekt (Pluperfekt) I had been (ja bijah bio) I had not been you had been you had not been he had been he had not been had I been? had you been? had he been? Futur Simple .imati .Pogodbeni način sadašnji I should be (ja bih bio) I should not be you would be you would not be he would be he would not be Past Conditional .) Pomoćni glagoli su: be.2.Perfekt I have been (ja sam bio) you have been he has been I haven't been you haven't been he hasn't been have I been? have you been? has he been? Past Perfect .) Pomoćni glagol "to have" . will Glagol "to have" .Pogodbeni način prošli I should have been (bio bih bio) you would have been he would have been should I be? would you be? would he be) I should not have been you would not have been he would not have been should I have been? would you have been? would he have been? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta be to be to have been being been .

(moram kupiti čokoladu za njenu devojčicu) . (morali su otići) I have to buy some chocolate for her girl. izmenićemo i značenje rečenice: I have weeded my garden. Last week I had a new suit made.Have iza kojeg sledi infinitiv izraţava obavezu. (morate dati štampati pozivnice). I have got znači isto kao i have. (on ima televizor) Kada have znači posedovati. (oplevio sam svoj vrt) I have my garden weeded. npr: { { Jesu li morali otići? Nisu morali otići. He has got a TV set. (prošle sedmice dao sam napraviti novo odijelo) You must have your invitation cards printed. do ili Did they have to leave? Had they have to leave? They did not have to leave.U toj se konstrukciji moţe upitni oblik graditi s pomoću do ili inverzijom. a odrični pomoću dodavanjem not.Osnovno značenje glagola have kao glagola punog značenja jeste posedovati.Have kao pomoćni glagol: S pomoćnim glagolom have grade se sledeći glagolski oblici: perfekt pluskvamperfekt infinitiv perfekta particip perfekta particip perfekta i gerund prošli Have kao glagol punog značenja: . (njen brat ima motorni čamac) The baby has a blue eyes. Npr: They had to leave.U govornom se jeziku uz have koje znači posedovati često stavlja got. (I have spoken) (I had spoken) (to have spoken) (to have spoken) (having spoken). ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima. Npr: Her brother has a motor-boat. They had not to leave. imati.Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima: to have breakfast (doručkovati) to have tea (popiti čaj) to have a good time (dobro se zabavljati) Causative have Have iza kojeg slijedi objekt i particip perfekta označava da neko drugi vrši radnju rečenice po ţelji ili zapovijedi subjekta. Iz tih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na naš jezik glagolom 'dati'. Takvo have se u gramatikama obično zove causative have. (detešce ima plave oči) . U ovim rečenicama osobito je vaţan poredak reči: HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA Ako izmijenimo poredak reči.12 - . . . (dajem pleviti vrt) .

Prezent I have .I've (ja imam) you have .Simple Present Tense .Pogodbeni način sadašnji I should have (ja bih imao) I should not have you would have you would not have he would have he would not have Past Conditional .Futur I shall have (ja ću imati) you will have he will have Futur Perfect .Svršeni futur I shall have had (ja ću imati) you will have had he will have had I shall not have you will not have he will not have shall I have? will you have? will he have? I shall not have had you will not have had he will not have had shall I have had? will you have had? will he have had? Present Conditional .Pluskavamperfekt I had had (ja bejah imao) I had not had you had had you had not had he had had he had not had had I had? had you had? had he had? Futur Simple .you've he has .he's I haven't you haven't he hasn't have I? have you? has he? Past Simple Tense .Perfekt I have had (ja sam imao) you have had he has had I have not had you have not had he has not had have I had? have you had? has he had? The Past Perfect Tense .Preterit I had (ja sam imao) you had he had he I hadn't you hadn't hadn't had I? had you? had he? Present Perfect Tense .Pogodbeni način prošli I should have had (bio bih imao) I should not have had you would have had you would not have had he would have had he wuold not have had should I have? would you have? would he have? should I have had? would you have had? would he have had? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta have to have to have had having had .13 - .having had having having had .

(vozi li on auto) (vi me ne razumete) (nisu stigli na vreme) .they don't do I? do you? does he? do we? do you? do they? I did not .you don't he do not . He did not do what he had promised. shall.(3. raditi. do. have. a isto tako i njegova sestra) -u dodatnom pitanju: You know what I mean.Prezent I do (ja činim) you do he. I do.14 - . Does he drive a car? You do not understand me.U imperativu. Npr: They did their job very well.you didn't they did not .I don't you do not .you didn't he did not . čitam) -uz so. When does she do the room? Simple Present Tense . (čitate li.) Pomoćni glagoli su: be. she.we don't you do not .S pomoćnim glagolom do gradi se upitni i odrični oblik prezenta i preterita glagola punog značenja.we didn't you didnot . Takvo do se zove emfatično do (Emphatic do).Auxiliary Verb "to do" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta.Preterit I did (ja učinih) you did he did we did you did they did Imperativ do (oni su vrlo dobro obavili svoj posao) (nije učinio što je obećao) (kada ona sprema sobu) I do not . don't you? (znate na šta mislim.he don't we do not . prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim rečenicama ako ţelimo istaknuti glagol. (ta sedi!) (zaista volim ove kolače) Do se često upotrebljava da bi se izbeglo ponavljanje glavnog glagola.1. They did not arrive in time.3) Pomoćni glagol "to do" . and so does his sister. futura itd.you don't they do not . Do sit down! I do like this cakes.he didn't we did not . a onda subjekt.they didn't did I? did you? did he? did we? did you? did they? . iza kojeg slijedi pomoćni glagol. (on dobro pliva.I didn't you did not . it does we do you do they do Past Simple Tense . He swims well. i to: -u kratkim odgovorima: Do you read? -Yes. zar ne) Do kao glagol punog značenja -Do se upotrebljava u značenju činiti. will Glavni oblici glagola do jesu: do did done Do kao pomoćni glagol .

da nemaju sve oblike i vremena. Nepotpuni glagol "may" (moći. .Impersonal Verbs Bezlični glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3.3. umjeti. dopuštanje. contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't". . . Npr. ought (trebati) i must (morati). odrični oblik obrazuju sa rečicom "not". tako ne moţemo reći: I can that .već I can do that (ja to umem). . mogućnost i ţelju: he may come tomorrow may I go in? may he join us? may he rest in peace! (moţda će on sutra doći) (smem li ući?) (sme li da nam se pridruţi?) (neka počiva u miru!). may (moći. Umesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (moći. please? (umem. znati) označava fizičku ili umnu sposobnost. molim?) Glagol "can" se ne moţe upotrebiti s četvrtim padeţom bez nekog drugog glagola.traţe infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought").) Nepotpuni glagoli . smeti) označava odobravanje.2. (da li biste mogli da mi pokaţete put.Defective Verbs Nepotpuni glagoli su: can (moći).: Infinitiv to rain (pada kiša) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders Neki glagoli u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje. To su sledeći glagoli: to seem to appear to look to feel to make (izgledati): (izgledati): (izgledati): (osećati): (činiti): it seems to be true (izgleda da je istina) it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da će se vreme promeniti) it looks like rain (izgleda kao da će kiša) it feels cold (oseća se hladnoća) it makes me afraid (to me plaši). znam da plivam).upitni im se oblik pravi inverzijom. Oni obično označavaju vremenske uslove.15 - . smeti). Nepotpuni glagol "can" (moći.u sadašnjem vremenu u trećem licu nemaju nastavak "s". verovatnoću.) Bezlični glagoli . Zajedničko za nepotpune glagole je da: . (umeo sam da plivam). (3.(3. Odrični oblik glasi "can not" ili skraćeno (saţeto. (moći ću to da učinim za vas). licu jednine sa it. biti u stanju): I shall be able to this for you. Ima oblik "could" za prošlo vreme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji (Present Conditional): I can swim I could swim Could you show me the way.

16 - .Regular and Irregular Verbs Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". skraćeno "oughtn't". (trebalo je da odeš) (3. I must take leave now. Npr: play . Kako ovaj glagol nema prošlog vremena.4. .). You ought to know this. Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne načine. (treba da učiš ozbiljnije). Odrični oblik glasi "ought not". Odrični oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't". duţnost. The soldiers knew that they must die. (morao sam smesta otići) (moraćemo mnogo raditi) U odreĎenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smeti": You must not to do this. (treba to da znaš) (ne smete to učiniti) Glagol "ought" izraţava obavezu.U prošlom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. Might izraţava takoĎe i pogodbu.) Pravilni i nepravilni glagoli . We shall have to work hard. (sada se moram pozdraviti. "mora" i sl. He might be present. duţnost (prevodi se sa "treba". moram otići). misao o onome što je trebalo da se dogodi izraţavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have said". Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. hope . Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. open . (vojnici su znali da moraju umreti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. Ako se glagol u infinitivu završava na "-e" dodaje se samo "-d".opened itd.smiled. Izraţava primoravanje.): You ought to have gone. Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't". (mogao je ranije da stigne) (mogao bi biti prisutan). "to have left" itd.played. "Ne morati" kaţemo pomoću glagola "need not".hoped itd. Npr: smile . nuţnost.

stood think .sang .hit .thought Sva tri oblika su različita: sing .put .Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand .put hit .driven. were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had Past Participle awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had .drove .stood .hit Lista najčešćih nepravilnih glagola: Base Form awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have Past Simple awoke was.thought .17 - .sung drive . Sva tri oblika jednaka: put .

18 - .Base Form hear hide hit hold hurt keep know lay lead learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write Past Simple heard hid hit held hurt kept knew laid led learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote Past Participle heard hidden hit held hurt kept known laid led learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written .

6. direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English. Uz takve glagole stoje povratne zamjenice.) Prelazni i neprelazni glagoli . itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odrični oblik: I do not dress myself Upitno-odrični oblik: Do I not dress myself? (ja oblačim sebe) (ti oblačiš sebe) .) Povratni glagoli . it dresses himself.(3. (on je stigao) (ona govori brzo) (John ide u školu) (3. herself. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo. He has arrived. We are watching TV. She speaks fast. (on govori engleski) (mi gledamo TV) (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne moţe stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]).5. Najčešći su: (obući se) (pomoći se) (povrediti se) (popraviti se) (umoriti se) (izviniti se) (hvaliti se) (zabaviti se) (utopliti se) (obući se) to dress oneself to help oneself to hurt oneself to improve oneself to tire oneself to excuse oneself to flatter oneself to amuse oneself to warm oneself to take care of oneself Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself you dress yourself he. John goes to school. I saw an elephant.19 - . she.Reflexive Verbs Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vraća na subjekt.Transitive and Intransitive Verbs Prelazni glagoli su oni uz koje moţe stajati objekt u akuzativu tj.

7) Višeriječni glagoli .7. Dat je primer sa frazalnim glagolom "switch on": Tačno: Tačno: Tačno: Netačno: John John John John switched switched switched switched on on on on the radio. They turned my offer down. We will have to put off They turned down the meeting.(3.7. tj. Direktni objekat Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamenicu. (3.Multi-word verbs (3. ako je direktni objekat zamenica. obično ih moţemo rastaviti na dva dijela.1. my offer.) Predložni glagoli se grade na sljedeći način: glagol + priedlog Iz razloga što predlozi uvek imaju direktni objekat. svi predloţni glagoli imaju direktne objekte.) Frazalni glagoli Frazalni glagoli spadaju u grupu višeriječnih glagola.20 - . nemamo izbora. . Frazalni glagoli se grade od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol neprelazni frazalni glagol prelazni frazalni glagol get up break down put off turn down Značenje ustati iz kreveta prestati sa radom odgoditi odbiti Primeri I don't like to get up. kada imaju direktni objekat). (obe rečenice su tačne) MeĎutim. glagola koji se prave od glagola i još neke reči ili više njih. Npr: They turned down my offer. He was late because his car broke down. the radio it it.2.

) Frazalni predložni glagoli se grade na sledeći način: glagol + prilog + predlog Primeri frazalnih predloţnih glagola: Frazalni predložni glagoli get on with put up with attitude. Predloţni glagoli se ne mogu razdvajati. your seeing eggs. (3. Na primer.21 - . We run out of fuel. (lov na lavove je opasan) (ja surfujem) (ova zgrada je naša škola) .7. (3.8. run out of Značenje imati prijateljski odnos sa tolerisati očekivati sa zadovoljstvom iscrpiti (Primeri ) Direktni objekat his wife. i mogu biti: gerund: particip prezenta: imenica: Hunting lions is dangerous. This building is our school.Primeri: Predložni glagoli believe in look after talk about wait for Značenje verovati u postojanje brinuti se o razgovarati o čekati (Primjeri) I believe in He is looking after Did you talk about John is waiting for Direktni objekat God. što znači da ne moţemo umetnuti direktni objekat izmeĎu. moramo reći: "look after the baby" a ne smemo reći: "look the baby after".) "-ing" oblici . uvijek imamo direktni objekat.The "-ing" forms "-ing" oblici se grade od infinitiva i nastavka -ing. He doesn't get on with I won't put up with I look forward to We have run out of Pošto se frazalni predloţni glagoli tvore sa predlozima. i poput predloţnih glagola ne smeju se razdvajati. look forward to you. We run out of it. I am surfing.3. the dog me? Mary.

u sloţenim imenicama: a driving lesson. (ona dobro slika). a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sadašnji (being taught) i prošli (having been taught). can't stand. pred njim moţe stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. to keep on): She always puts off going to dentist. Glagolske osobine gerunda su: iza njega moţe stajati prilog: He is fond of walking quickly. (letenje je opasno). to take to. it's no use/good. (ne mogu podneti kad se zaglavim u saobraćaju) This site is worth visiting. (ne volim čitati knjige). (ovu stranicu vredi posetiti) .22 - . do you mind. Flying is dangerous. bird-watching. moţe stajati u raznim vremenima. doručkovanje u krevetu). It's no use trying to escape. to be for/against. would you mind i pridjeva "worth" i "busy". Can you sneeze without opening your mouth? (moţeš li kinuti a da ne otvoriš usta).) Gerund . pred njim moţe stajati atribut: His being nervous is due to his illness. Iako izgleda kao glagol. (ona uvek odlaţe odlazak zubaru). i koristi se: kao subjekat rečenice: Eating people is wrong. gerund ima istu funkciju kao imenica. a swimming pool. (jedna od njegovih duţnosti je (jedna od ţivotnih ugodnosti je kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + predlog/prilog": (to look forward. posle izraza: can't help. iza njega moţe stajati objekt: I don't like reading books. Ako posle predloga treba doći glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. (ona dobro slika). posle prijedloga. (nema koristi pokušavati pobeći) I can't stand being stuck in traffic jams. (Johnova lenost me čini nervoznim). (jedenje ljudi je pogrešno). to give up. When you are going to give up smoking? (kada ćeš prestati pušiti). (on voli brzo hodati).(3. One of life's pleasures is having breakfast in bed. train-spotting. imamo: gerund sadašnji (surfing). gerund prošli (having read).9. to put off. Imeničke osobine gerunda su: pred njim moţe stajati predlog: She's good at painting. (njegova nervoza je posledica njegove bolesti).The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. prisustvovanje sastancima).

biće problema) Ovo nije slučaj sa glagolom find koji ne izraţava emocije: We found some money lying on the ground. Glagol "catch" sa participom prezenta izraţava neku ljutnju ili pretnju: Don't let him catch you reading his letters. od strane iste osobe. nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping. They laughed as they went. He whistled to himself. He walked down on the road. . He was trapped inside the burning house. he walked down on the road. da zameni rečenicu ili dio rečenice. (leţala je gledajući u oblake) Ova tvorba je naročito korisna sa glagolom "to go". koristimo particip prezenta da ih opišemo: They went out into the snow. kao pridev: It was an amazing film. They found their mother sitting in the garden. (ona je bila u kupovini) He came running towards me. (došao je trčeći prema meni) She lay looking up at the clouds. sa glagolima catch (uhvatiti) i find (naći) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip.) Particip prezenta . Putting on his coat.23 - . They went laughing into the snow. Whistling to himself. (čuo sam nekoga kako peva) I can smell something burning! (osetim da nešto gori). there'll be trouble! (uhvatim li te još jednom kako kradeš moje jabuke. moţemo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. he left the house. (našli smo novca na zemlji) (našli su majku kako sedi u bašti). kao u sledećim primerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije (čula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing.(3. i koristi se u sledećim slučajevima: kao deo trajnog oblika glagola: I am working he was singing they have been walking (ja radim) (on je pevao) (oni su šetali). od strane iste osobe ili stvari. Kada se dve radnje dešavaju u isto vreme.10. Kada jedna radnja sledi odmah iza druge. (ne dozvoli da te uhvati kako čitaš njegova pisma) If I catch you stealing my apples again.The Present Participle Prezent particip većine glagola ima oblik osnova+ing. (bio je to neverovatan film) (bio je zatočen unutar kuće u plamenu).

because. he cleaned the flat. Knowing that his mother was coming.11.. Direct speech).. he went into the kitchen and opened the fridge. Particip prezenta se moţe koristiti umesto početnih as. . npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu. (= because he felt hungry. npr: on mi je rekao: "pošalji mi knjigu". she put her hands in the air. Ako izveštavamo ono što je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor. he didn't spend much on clothes. Indirect Speech or Reported Speech). since.) Direktni i indirektni govor . Indirektan govor se uvodi rečima kao što su: he said he asked we enquired she ordered we believed I replied I answered (on reče) (un upita) (zapitali smo) (ona zapovedi) (verovasmo) (odgovorih) (odgovorih) i sl.She dropped the gun and put her hands in the air.24 - .) Being poor.Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo nečije reči tačno onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor. (3. Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba poštivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zameniti odgovarajućim prošlim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sadašnje Prosto prošlo Prezent perfekt Davno prošlo Prosto buduće Imperativ Indirektni govor Prosto prošlo Davno prošlo Sloţeno buduće Infinitiv sve reči koje označavaju blizinu moraju se zamijeniti rečima koje označavaju udaljenost. Dropping the gun. i izraţava razlog radnje: Feeling hungry.

(ona upita svog brata šta radi) D: They asked me: "Do you speak Spanish. (ona reće da će uskoro ponovo doći) ako se u indirektnom govoru saopćava tuĎe pitanje. D: She said: "I am going to come soon again. TakoĎe.Prema ovim pravilima: am do shall will have. -ako pitanje ne sadrţi nikakvu upitnu reč (kao što su what. Klauze se dele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses). onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti paţnju još i na sledeće: -umesto glagola "say" upotrebićemo glagol "ask". (otac reče sinu: "Pazi se"). Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona reče svom bratu: "Šta radiš?") I: She asked her brother what he was doing. (3." I: He said that he didn't understand this letter." (Ona reče: "Doći ću uskoro ponovo". (otac reče svom sinu da se pazi).12." I: They asked me whether I speak Spanish. upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself. dele se i na: neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses). .Clauses Klauza je grupa reči koja sadrţi vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadrţe vezu subjekat-glagol)." I: Father told his son to be careful of himself. onda pitanje u indirektnom govoru mora početi sa "if" ili "whether".).) I: She said that she was going to come soon again. has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before (On reče: "Ja ne razumem ovo pismo") (on reče da ne razume to pismo) D: He said: "I do not understand this letter. (upitali su me: "Da li govorite španski?") (upitali su me da li govorim španski) da bi se u indirektnom govoru izrazila zapoved.) Klauze . when itd. how.25 - .

) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno. je shvatio to za mene) . had to be removed.) da se razdvoje dve klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time. which ili that. Shakespeare is my other. Većina pridevskih klauza počinje sa: who. whom.): This is one of English classes. oznakom tačka-zarez (.Neophodne klauze su ključne za značenje rečenice i ne mogu se izbaciti. kao rečenica. Giuseppe said that the plantar wart. but he also got an A+. Nebitne klauze nisu neophodne za značenje rečenice i mogu se izbaciti iz nje. figured it out for me.12. (most koji se srušio u zimskoj oluji će koštati milione za popravku) My brother. which had been bothering him for years. Dve nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday. veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test. The book that is on the floor should be returned to the library. (u ovom slučaju.26 - . who used to be a secretary for the President. Zavisne klauze mogu biti: pridevske (adjective clauses) priloške (adverb clauses) imeničke (noun clauses) -Pridevske klauze opisuju imenice ili zamenice. (moj brat. Obično se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa. i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamenica. korištena je i oznaka tačka-zarez (. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. in fact I am going to the library now.1. koji je inţenjer. Ponekad se ove reči ne moraju nalaziti u rečenici ali se podrazumevaju. jer bi u tom slučaju značenje rečenice bilo promenjeno. (neophodna i nebitna klauza) (3. can type 132 words a minute. All students who do their work should pass easily. dvotačkom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday. dok zavisne moraju biti udruţene sa nezavisnom klauzom. who is an engineer.

a u ovom slučaju dopunjuje reč "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na više od jedne reči u tekstu. when. -Imeničke klauze nisu reči koje dopunjuju druge reči za razliku od prideva i priloga. mogu da dopunjuju.2.12. whoever. where. what i whatsoever. which really surprised his friends. mogu počinjati i sa zavisnim veznicima: how. U relativnoj klauzi. priloške klauze se često mogu pomerati u rečenici. why. koji uvodi klauzu i izraţava njenu vezu sa ostatkom rečenice. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze. whose. gde ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. Giuseppe said that the plantar wart.27 - .-Priloške klauze obično dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gde u rečenici. TakoĎe. had to be removed. we'll go downtown. which really surprised his friends. Do you know what he knows [objekat]? In fact. whomever. whom. Relativna klauza koja dopunjuje celu klauzu ili više njih se naziva rečenična klauza (sentential clause). John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. Za razliku od pridevskih klauza. (3. U rečenici funkcioniraju kao subjekat. Charlie didn't get the job in administration. which. and he didn't even apply for the Dean's position. Priloške klauze uvek počinju sa zavisnim veznikom. (U ovoj rečenici podvučene reči čine neophodnu klauzu. Charlie didn't get the job in administration. direktni objekat ili predloški objekat. tj. .) Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (menjaju) imenice ili zamenice. he wrote a book about what he had done over the years [objekat predloga]. whether. whose. We know the cake is done when the timer rings. who. What he knows [subjekat] is no concern of mine. relativna zamenica je subjekat glagola i odnosi se na nešto s čim je klauza u vezi. that. Whoever wins the game will play in the tournament. s toga neće biti odvojene zarezima. Npr: When the timer rings. When the movie is over. which. opisuju celu klauzu ili čak više njih. Imenička klauza obično počinje sa: that. Nakošena (italic) slova čine relativnu nebitnu klauzu. Uvode se relativnim zamjenicama: who. which had been bothering him for years. Oni kaţu zašto. we know the cake is done. zbog čega su odvojene zarezima od ostatka rečenice.

Upitni oblik se gradi inverzijom: should I take? should I have taken? (da li bih uzeo?) (da li bih bio uzeo?) (ne bih uzeo) (ne bih bio uzeo).uzeo bih you should take . Sadašnji i prošli kondicional se koriste pri gradnji pogodbenih rečenica.) Eliptične klauze Eliptične klauze (elliptical clauses) su gramatički nepotpune.12. u smislu da im nedostaje relativna zamenica (zavisna reč) koja inače uvodi takvu klauzu.28 - . her recruits proved to be hard workers.ti bio uzeo itd Prošli kondicional { Odrični oblik se gradi tako što se iza should i would stavi "not": I should not take. Sadašnji kondicional { I should take . I should have taken .The conditionals Kondicional se gradi od pomoćnog glagola "should" i "would". Reči eliptične klauze koje nedostaju se mogu naslutiti iz konteksta i većina čitalaca ne oseća da nešto nedostaje. Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play]. eliptične klauze su tačne ali i korisne. Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years. U stvari. jer često (ali ne i uvek) u njima se upotrebljava reč "if". i izgleda ovako: if If ili posledica 2y=20 if if uslov y=10 uslov posledica y=10 2y=20 To znači ako (if) je odreĎeni uslov zadovoljen. Struktura većine pogodbenih rečenica je veoma jednostavna. Though [they were] sometimes nervous on the court.bio bih uzeo you should have taken .(3. jer su često elegantne i efikasne u izrazu. Ovdje će biti obraĎene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. I should not have taken. a prošli kondicional se gradi sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg menjamo. nulti-kondicional.3. i infinitiva bez "to" glagola kojeg menjamo. Pogodbene rečenice se takoĎe zovu i kondicionalima. onda (then) će doći do neke posledice.) Kondicionali .13. (3.ti bi uzeo itd. Sadašnji kondicional se gradi sa should i would i infinitivom prezenta. a ponekad ih nazivamo "if rečenicama".  Prvi kondicional (First Conditional)  Drugi kondicional (Second Conditional)  Treći kondicional (Third Conditional)  Nulti-kondicional (Zero Conditional) .

šanse su jako male da će se uslov ispuniti. Za izraţavanje moguće posledice koristili smo futur. i ne postoji nikakva šansa da ćete dobiti novac. ostaću kod kuće) If If uslov it rains prosto sadašnje vreme posledica I will stay at home. i rezultatu tog uslova. umesto glagola would koristimo should. Razmišljamo o nekom uslovu ili situaciji u budućnosti. Kao što vidite da bi izrazili mogući uslov koristili smo sadašnje prosto vreme (Present Simple Tense).nevjerovatna mogućnost (Second conditional . (ako bude padala kiša. ovde ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. could or might: If I won a million dollars.(3. Postoji stvarna mogućnost da će se uslov ispuniti. Primjetite. I would by a car. Ponekad.13. jutro je. Ponekad moţemo koristiti: shall. i njenoj posledici. da kod drugog kondicionala koristimo prosto prošlo vrijeme za izraţavanje uslova. večeras) (ako budeš danas dobar. kod kuće ste i planirate igrati tenis popodne. i onda postoji šansa. you can watch TV tonight. If If If If If If uslov prosto prošlo vreme I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery posledica kondicional sadašnji I would be happy. meĎutim.29 - .13. zamislite da počne padati kiša. can ili may umesto will. mogao bih prestati raditi) . meĎutim nebo je oblačno i postoji realna mogućnost (real possibility) da će kiša pasti. they do not pass the exam. I could stop working. ali je to neverovatna mogućnost. kao i kod prvog. would you be suprised? she would marry him. Najvaţnije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. za raziliku od prvog kondicionala. a sadašnji kondicional za izraţavanje eventualne posledice. razmišljamo o nekom uslovu u budućnosti. buduće vreme Treba primetiti da kiša još nije pala. niste kupili loto listić.2. Na primer: večeras je izvlačenje brojeva lota. jer su izgledi opet jako mali da izvuku vaš listić. MeĎutim na nebu se javljaju oblaci.realna mogućnost (First conditional: real possibility) Govorimo o budućnosti. moţeš gledati TV (3.1.unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala. Na primer. Šta ćete uraditi? If it rains.) Drugi kondicional . Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti.) Prvi kondicional . na primer: If you are good today. I will stay at home. tj. Ali moţda ćete kupiti listić do večeras. it rains tomorrow. posledica buduće vreme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uslov prosto sadašnje vreme I see her. (da dobijem milion dolara.

If they had not passed their exam. dok za izraţavanje posledice koja se neće dogoditi smo koristili kondicional prošli. Da bi izrazili uslov i posljedicu koristimo prosto sadašnje veme. If If If If If If uslov složeno prošlo vreme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posledica kondicional prošli I would have bought a car. they get hungry.bez mogućnosti (Third conditional . nulti kondicional koristimo kada je uslov uvek tačan. TakoĎe.) Nulti kondicional . govorimo o uslovu u prošlosti koji se nije dogodio.13. Bitna stvar kod trećeg kondicionala je da ne postoji sada nikakva šansa da se uslov i posledica dogode. my boss gets angry. Najvaţnije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uslov ima uvek istu posledicu.4. ako zagrevamo led iznad 0 stepeni on će se početi topiti. (da si kupio listić lota. poput neke opšte poznate činjenice. (da nisu poloţili ispit. their teacher would have been sad. Na primer.13.3. what would you have done? I would have invited her. Vaţno je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o prošlosti. umesto if moţemo koristiti when: When I get up late I miss by bus. već jednostavno pričamo o nekoj općepoznatoj činjenici. Prošle sedmice ste kupili loto listić ali niste dobili . Ponekad umesto would have koristimo should have. you might have won.) Treći kondicional .(3.no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budućnosti.sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional .30 - . meĎutim kod trećeg govorimo o prošlosti.certainty) Tzv. Zbog toga ne postoji mogućnost da se uslov ispuni. If if If If If uslov prosto sadašenje vreme I miss the 8 o'clock bus I am late for work people don't eat posledica prosto sadašnje vreme I am late for work. might have: If you had bought a lottery ticket. I would have told her. njihov učitelj bi bio tuţan) Da bi smo izrazili uslov u prošlosti koji se nije ostvario koristili smo sloţeno prošlo vreme (past perfect). If If If uslov prosto sadašnje vreme you heat ice posledica prosto sadašnje vreme it melts. (kada ustanem kasno. zakasnim na autobus) . could have. mogao si dobiti) (3. ni o sadašnjosti ni o budućnosti.

aktiv pasiv subjekat Everybody Water glagol drinks is drunk (svi piju vodu) (voda se pije od svih) objekat water by everybody. She was given a nice birthday present. koristi se: kada subjekat koji vrši radnju nije poznat: My car has been stollen. već da se radnja vrši na subjektu: The road has been repaired.Passive Voice subjekat + pomoćni glagol "to be" + particip prošli glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli. tj. Pasiv pokazuje da subjekat ne vrši radnju.) Kondicionali . da se pasivni prezent gradi od prezenta glagola "to be" i participa prošlog glagola koji menjamo.31 - .5. verovatnoća kondicional primer 100% 50% 5% 0% nulti prvi drugi treći If you heat ice. Naravno.) Trpno stanje (pasiv) . it melts. subjekat aktivne rečenice postaje objekat pasivne. I would have bought a car. i ispred njega se stavlja predlog "by": A: Everybody drinks water. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me.13. Trpno stanje se upotrebljava mnogo češće u engleskom jeziku nego u našem. I will stay at home. P: Water is drunk by everybody. A: I wrote this letter. Aktivnu rečenicu moţemo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje.ukratko glavna rečenica buduće vrijeme kondicional sadašnji kondicional prošli prosto sadašnje vrijeme "if" rečenica sadašnje vrijeme prosto buduće vrijeme sloţeno prošlo vrijeme prosto sadašnje vrijeme Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Treći kondicional Nulti kondicional Sledeća tabela daje prikaz kondicionala po verovatnosti ispunjenja uslova. If I had won a lottery. I would buy a car.(3. vreme budućnost budućnost prošlost (3. takvi koji uz sebe mogu imati objekat. If I won the lottery. If it rains. procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za poreĎenje. (put je popravljen) Pasivni oblici se grade tako što se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip prošli glagola kojeg menjamo.14. (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda predlog. (ukraden mi je auto) (dobila je lep poklon za roĎendan) . To znači.

(greške se uvek prave) ako je subjekat pasivne rečenice vaţniji od vršioca radnje: The "Tower" was written by Meša Selimović.32 - . podrazumeva se) (to se zna) (priča se) Konjugacija pasiva u većini mogućih vremena: infinitiv simple present past future conditional present past future conditional present past future conditional present past future conditional to be called it is called it was called it will be called it would be called it is being called it was being called it will be being called it would be being called it has been called it has been called it will have been called it would have been called it has been being called it had been being called it will have been being called it would have been being called continous perfect simple perfect continous . (rečeno mi je da ste se verili) (priča se da je ostavila svog muţa) ako nije potrebno pomenuti vršioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) rečenice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made. "podrazumeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u trećem licu jednine srednjeg roda: it is understood that is known it is said (razume se. (Aleksu je njegova sestra negovala za vreme bolesti) Bezlični oblici u našem jeziku kao što su "kaţe se". "razume se". She was said to have left her husband.ako se ne ţeli pomenuti vršilac radnje: I have been told that you are engaged. (Roman "TvrĎava" je napisana od strane Meše Selimovića) The boy was punished by his father. (dečko je kaţnjen od svog oca) Aleksa was attended by his sister during his illness.

Da izrazite drugu završenu radnju. Buduće vreme (Futur) Da izrazite istovremenu radnju koristite sadašnje vreme. Da izrazite radnju koja se desila ranije. Prosto prošlo vreme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect. The Deists believed that the universe is like a giant clock. She has grown a foot since she turned nine. Vreme u glavnoj rečenici Vreme u zavisnoj rečenici Da se izrazi istovremena radnja. Sadašnje prosto (Simple Present) Da se izrazi radnja koja je počela u trenu u prošlosti i traje do danas. Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect) U svakom slučaju koristite prošlo vreme.15. The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased Most students will have taken sixty credits by the time they graduate.) Slaganje vremena . koristite prosto buduće vreme. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated. They believe that they have elected the right candidate.1.33 - . She knew she had made the right choice. Predbuduće vreme.) Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u rečenicama kod kojih je vreme od vitalnog značaja. I wanted to go home because I missed my parents. Primer I am eager to go to the concert because I love the Wallflowers. Da se izrazi radnja u budućnosti koja će se desiti prije radnje u nezavisnoj rečenici. Da izrazite radnju koja će se desiti.Sequence of Tenses (3. The President says that he will veto the bill. I know that I made the right choice. You will surely pass this exam if you studied hard. koristite prosto prošlo vreme.15.(3. koristite sadašnje prosto vreme. Da izrazite opće poznatu činjenicu koristite sadašnje vreme. koristite prošlo vreme. koristite present perfect. The crowd had turned nasty before the sheriff returned. . koristite prosto prošlo vreme. koristite prezent perfekt. Da se izrazi prošla radnja. I will be so happy if they fix my car today. svršeni futur (Future Perfect Tense) U svakom slučaju koristite sadašnje vreme ili prezent perfekt.

Participi Vreme participa Prezent participa (Present of Participle. to see) Da se izrazi istovremena radnja ili radnja posle glagola.2. "to have seen" opisuje nešto pre tog vremena. [UnapreĎujući osnove. the team slowly began to improve. radnja se dešava u paralelno. Primeri Working on the fundamentals. [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i prošlo vreme "would have liked". ["eagerness" je sada.) Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vreme infinitiva Uloga infinitiva Primer Coach Espinoza is eager to try out her new drills.] They consider the team to have been coached very well.] Infinitiv sadašnji (Present Infinitive. Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive.] The fans would like to have seen some improvement this year.(3. to have seen) Da se izrazi radnja koja se desila pre glagola.15.] She would have liked to see more veterans returning. tim je počeo polahko napredovati. u isto vreme] . "to try out" će se desiti posle. ["Would like" opisuje stanje u sadašnjosti. seeing) Uloga participa Da se izrazi radnja koja se dešava u isto vreme kada i glagol.34 - . [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola consider.

x. You write (ti pišeš) Do you write? (pišeš li?) . [Radnja izraţena pomoću glagola u prezentu "knows". he teaches.] Prepared by last year's experience. I don't write Upitni oblik sadašnjeg vremena pravi se tako pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja. jer dobija nastavak "-s" ili "-es". osim glagola: to be . bez predloga "to": I write (ja pišem) . to have . Odrični oblik sadašnjeg vremena pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do". kad pred tim "y" stoji suglasnik. Glagoli koji se završavaju na s. pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se menja.moći. the coach knows not to expect too much. can. he reads (hi ri:dz).1. z. ili "z" ako dolazi iza zvučnog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks).trebati. to try (to tries). the coaching staff devised a master strategy.16. ought . u trećem licu jednine: to cry (he cries).morati.I do not write. may .] (3.Simple Present Tense Sadašnje vreme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvek stavljaju lične zamenice.) Sadašnje prosto vreme .Particip prošli ili particip prezent perfekta (Past Participle or Present Perfect Participle Da se izrazi radnja koja se dešava pre glagola.) Sadašnje vreme (3.35 - . must . sh i ch obrazuju treće lice nastavkom jednine nastavkom "-es": he dresses. ukazuje na vreme pre glagola u prošlom vremenu "devised". menjaju "y" u "i". Nastavak "-s" za sadašnje vreme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvučnog suglasnika. je posledica glagola u prošlom vremenu "prepared". Having experimented with several game plans. Jedino se treće lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica. [Particip prezent perfekta "having experimented". Glagoli koji se u infinitivu završavaju na "-y".biti. bez prijedloga "to".16.imati.

I work (ja radim). past present future Sunce izlazi svaki dan. The sun rises. da označi radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam čas engleskog tri puta sedmično). it call? do we call? do you call? do they call? (3. to call . she. one.zvati I call you call he. ona zovu I do not call you do not call he.Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking you are speaking he. Jenny is not here. she.2. it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking (ja govorim) Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ţive u vodi). it calls we call you call they call ja zovem ti zoveš on. da označi radnju koja se vrši po navici: I always rise early (uvek ustajem rano). she. .36 - .Sadašnje prosto vreme se upotrebljava: da označi radnju čije trajanje nije odreĎeno: I write (ja pišem). verovatno udvostručiti ili izostaviti jedno slovo. past present future Jenny trenutno nije prisutna. MeĎutim. he .16. pre.she. ona . ono zove mi zovemo vi zovete oni.) Sadašnje trajno vreme . sada i posle. it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does. ponekad moramo malo promeniti reč.

past present future Ona moţda ne čita knjigu tačno sada.37 - . constantly.the pages are turning. forever itd: The Sun is rising constantly. (uvek se ţalite na svoju taštu) ..the girl is dancing.. izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking Present Continuous Tense (sadašnje trajno vreme) se upotrebljava: da označi radnju koja se vrši u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now. (sada učim engleski) You are reading this now.. ali se dešavala nešto ranije i moţda će se dešavati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book. future Knjiga .. da označi radnju čije je trajanje neprekidno. menjamo ie u y: Izuzetak 2 lie die Izuzetak 3 > > lying dying Ako glagol završava na vokal + suglasnik + e. Devojka .. Sveća . MeĎutim. (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law..the candle is burning.naglašeni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostručava: s t o p suglasnik naglašeni vokal suglasnik Izuzetak 1 run stop begin > > > running stopping beginning Ovo pravilo ne vaţi kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open > opening Ako glagol završava na ie.Ako se glagol završava na: suglasnik . i tada se obično upotrebljavaju prilozi always. radnja se ne mora odvijati tačno sada. (sada ovo čitate) past present Radnja se dogaĎa sada.

it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he. (ovaj brod je lep i udoban.) Složeno sadašnje vreme . a ne radnju. što znači da smo više zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju..* Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim značenjem. have (kada znači posedovati) .glagoli čula (feel.16. (ona ima tri psa i mačku. percepcija) (susrešću Anthony-a kasnije. it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he. (vidim Anthony-a u bašti. She has three dogs and a cat. tačno vreme dešavanja radnje nije naznačeno. hold. it calling? are we calling? are you calling? are they calling? (3.Present Perfect Simple Tense pomoćni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Sloţenim sadašnjim vremenom se izraţava povezanost izmeĎu prošlosti i sadašnjosti. taste mišljenje assume.zvati I'm calling you're calling he. feel (misliti). doubt.. hate. she. npr: This coat feels nice and warm. imagine. remember. like. find (misliti). wish merenja contain. prefer. taste.3. mean.smell) se često koriste sa glagolom 'can': I can see. (mogu videti) itd. love. fear. notice. see*. measure. to je naša percepcija. (ona večera. njegovo zdravlje se poboljšava). feel. think* mentalna stanja forget. Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrebiti prošlo vreme (past simple tense). consider. I'm seeing Anthony later. hear. hope. regret. smell. Lista glagola koji se većinom koriste u "simple" formi: čula (percepcija) feel*. (večeras ću se naći sa devojkom) Glagoli koji označavaju neko stanje. mind. suppose. (Dţon se oseća mnogo bolje sada. know. hear. see. she. want. planiramo se susresti) to call .da se izrazi radnja koja je već isplanirana i desiće se u budućnosti: I'm meeting my girlfriend tonight. . recognise. cost. I can see Anthony in the garden.38 - . weigh ostali look (biti sličan). . seem. osećaj kvaliteta broda) John's feeling much better now. posedovanje) She's having supper. obično se ne koriste u trajnom obliku. understand emocije/ţelje envy. she. dislike. be (u većini slučajeva). ona jede).

dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?". još nije završena).39 - . i još uvek ţivim).. da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall. she. Present Perfect Continous Tense koristimo: da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo završila. yet.. it has called we have called you have called they have called I haven't called you haven't called he. never. I obično imamo sada imamo neku posledicu: I'm tired because I've been running.) Nesvršeni perfekt . (gosti su upravo ušli u dvoranu). da se izrazi radnja koja je završena u vremenskom periodu koji još traje: I have been to Novi Sad this week. Amerikanci češće upotrebljavaju prošlo vreme umesto sloţenog sadašnjeg vremena. for: Have you ever been to Serbia? (jeste li ikada bili u Srbijii?). she. vaţno je da je auto kupljen. she. (ove nedelje sam putovao u Novi Sad. (ova stranica postoji već. (ţivim u Sarajevu od 1970-te. Amerikanci ne koriste sloţeno sadašnje vreme toliko kao Britanci. to call . (kupio sam auto. and 20 days.zvati I have called (ja sam zvao) you have called he. nije bitno kada). ali je rezultat radnje vaţan: I have buoght a car. 10 months.Sloţeno sadašnje vreme se koristi: da se opiše radnja ili stanje koje je počelo u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti: This website has been in existence for 5 years. it hasn't called we haven't called you haven't called they haven't called have I called? have you called? have he.4.Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odrični oblik se pravi dodavanjem reči "not": I have not been playing. često se upotrebljavaju skraćenice: I have been .). I have lived in Sarajevo since 1970. since. uz priloge koji označavaju neprekidan razmak vremena: ever. it called? have we called? have you called? have they called? (3. Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?". sedmica da se označi radnja koja je završena nekad u prošlosti. already. past present future !!!!! radnja koja se desila nedavno sad-imamo posledicu - .I've been itd.16. Kada pišemo present continous.

jer niste slušali). (umoran sam (sada) jer sam trčao) Why is the grass wet? Has it been raining? (zašto je trava vlaţna (sada)? je li padala kiša?) You don't understand because you haven't been listening.40 - . i još uvijek čitam) How long have you been learning English? (koliko dugo učiš engleski? a još ga učiš) We have not been smoking. da izrazimo radnju radnju koja je počela u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti. Ako to razdoblje seţe do sadašnjeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt.15 am Monday January I left school the beginning of time itd. u ovom slučaju često se koriste for i since: I've been reading for two hours. u petak. (ne razumete (sada). Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous često koristimo "for" i "since". januara. a sada se oseća dobro). ali Tara didn't feel well for two weeks. a ako je to razdoblje završeno moramo upotrebiti past simple (preterit). dve sedmice. For koristimo kada pričamo o razdoblju vremena: 5 minuta. past present future radnja počela u prošlosti nastavlja se u sadašnjosti I've been reading for two hours. 20 godina. for period vremena since od vremenske tačke 20 minutes three days six months a long time ever itd. 7 sedmica. 6. Tara hasn't been feeling well for two weeks. and now she feels well. 7. . (Tara se nije dobro osećala već (Tara se ne oseća dobro već dve sedmice) Since koristimo kada znamo od koje vremenske tačke se odvija radnja: u 9 sati.I'm tired because I've running. (nismo pušili. (čitam već dva sata. a ni sada ne pušimo).

Past Simple Tense Da bi napravili prošlo svršeno vreme koristimo infinitiv i prošli oblik (preterit) glagola.) Prošla vremena (3. I have not been calling have not been calling he.zvati I have been calling you have been calling you he. nepravilni glagoli go see sing went saw sang gone seen sung Prošli oblik nepravilnih glagola se ne gradi po nekom pravilu i uči se napamet. She played basketball last week. I've been watching TV since 7pm. to call . it has been calling we have been calling we you have been calling they have been calling (3.41 - .17. Mary did not go to work last Monday.I've been studying for three hours.17. she. Tara hasn't been visiting us since March. since se obično koristi samo sa perfect vremenima. she. (učim već tri sata) (gledam TV od 7 sati posle podne) (Tara nas nije posetila od Marta) For se moţe koristiti u svim vremenima. b) odrična rečenica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie. (nije mu se dopao film) (Mary nije otišla na posao prošlog ponedeljka) (ţiveo sam u toj kući kada sam bio mlad) (ona je igrala košarku prošle sedmice) . she.1) Prošlo svršeno vreme . it has not been calling have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he. it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling? - infinitiv preterit past particip - pravilni glagoli work explode like worked exploded liked worked exploded liked Prošli oblik svih glagola završava na -ed. subjekat + glavni glagol u prošlom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young. Tvorba prošlog svršenog vremena: a) potvrdna rečenica: Past particip nam nije potreban pri graĎenju prošlog vremena.

b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vreme u prošlosti bez ikakve veze sa sadašnjošću: We went to school when we were children. I. . she. Did he watch TV last night. (vreme je da se vrate) I wish I had a new computer. (nisam bio u Londonu) Glagol be nema u svim licima isti oblik. He did not go to London. to call . (išli smo u školu kada smo bili deca). she. she.worried cry .zvati I called (ja sam zvao) you called he. it was here.called Ako glagol završava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik. he.levelled call . it didn't call we didn't call you didn't call they didn't call did I call? did you call? did he.c) upitna rečenica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week. (policajac mi je rekao da sam previše vozio) Kada kaţemo kada ili gde se radnja dogodila. it called we called you called they called I didn't call you didn't call he. she. (bio sam u Liverpulu prošle godine). (je si li igrao tenis prošle sedmice) (je li gledao TV prošle sedmice) Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik. . krajnji samoglasnik se udvostručava: plan . a ne sloţeno sadašnje vreme (present perfect tense). it here? You were here.planned skip .Was I. You did not go to London. he. taj se "y" mijenja u "i": worry . c) kada govorimo o stvarima koje ţelimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back.42 - .skipped Krajnje "l" se uvek udvostručava: level . itd. moramo koristiti prosto prošlo vreme. she. I did not go to London. (voleo bih da imam novi kompjuter) d) u zavisnoj rečenici ako je u glavnoj prosto prošlo vreme (slaganje vremena): The policeman told me I drove to much.cried Prosto prošlo vreme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u prošlosti i potpuno završila pa nema nikakve veze sa sadašnjošću: I was in Liverpool last year. it call? did we call? did you call? did they call? . upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i glagola.were you here? Ako glagol završava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak naglašen vokal.

she. it calling? were we calling? were you callingg? were they calling? . odnosno da se pred čitaoce postavi scena priče pisana u prošlom vremenu.17. (znao sam da se sa Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obični preterit.". (divno sam sanjao kada se alarm oglasio). I was watching TV when you telephoned. (mislio sam provesti dan na plaţi ali sam odlučio otići na ekskurziju) za dve radnje koje se dešavaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting. da se opiše radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga prošla radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. The wind was blowing hard.She wasn't reading. it was calling we were calling you were calling they were calling I was not calling you were not calling he. to call .. Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvršeni preterit se upotrebljava: da se opiše pozadina. she. Nobody was walking in the streets.zvati I was calling you were calling.The Past Continuous Tense prošlo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola (ona je čitala) (mi smo igrali) She was reading. a zatim se nastavlja prošlim vremenom. njom razgovara o njenoj kćeri). It was raining.2. he. Bond saw the killer in a telephone box. We were playing.(3. Obično priča počinje nesvršenim preteritom.. npr: "James Bond was driving through town. dok njihove majke čavrljale) (deca su se igrala u zavisnoj rečenici umesto nesvršenog prezenta ako je u glavnoj rečenici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter. she. Suddenly. (gledao sam TV kada si nazvao) da se izrazi promjena mišljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead. it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling was I calling? were you calling? was he.43 - .) Prošlo trajno vreme . Odrični oblik se pravi dodavanjem rečice not: She was not reading .

15am. (dobio je glavobolju nakon što je oprao 3) iza izraza: as if (kao da).The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odričnim rečenicama ubacujemo rečicu not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola. nisam ga nikad bio video) He said that he had seen him at the theatre. it called? had we called? had you called? had they called? . a upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i pomoćnog glagola. she. We arrived at 9.) Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) . 9 9. it had called we had called you had called they had called had I called? had you called? had he. she. (rekao je da ga je bio vidio kod pozorišta).) The train had left when we arrived. takoĎer izraţava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u prošlosti . Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava: 1) da bi se izrazila radnja u prošlosti koja se desila prije neke druge radnje u prošlosti. The train had left when we arrived. if only (kad bi barem). she. upravo sam bio jeo) I didn't know who he was. U ovom primeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umesto past simple u direktnom. (nisam bio gladan. 2) u zavisnim rečenicama uz after: He got a headache after he had washed his hair. (nisam znao ko je on. (bili smo otišli pre nego što je on došao) The train left at 9am. (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA. it had called we had called you had called they had called I had not called you had not called he. kosu).zvati I had called you had called he.17. I had never seen him before.3. (igrao je košarku kao da je igrao u NBA) to call . Mi smo stigli u 9 i 15. I had just eaten.pre neke druge radnje: We had left home before he came. past perfectom se izraţava nešto što nije ostvareno u prošlosti: I wish I had met you before. (voz je krenuo u 9 sati. (kamo sreće da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS.15 Mi stiţemo u 9 i 15. past Voz odlazi u 9 sati.44 - .(3. present future I was not hungry. I wish (kamo sreće da). Voz je bio otišao kada smo mi stigli.

) Buduća vremena (3. U prvom licu jednine i mnoţine umesto glagola will.45 - . it had been calling? had we been calling? had you been calling? had they been calling? . Ram had been waiting for two hours when I arrived. (osetio sam cigarete. When I arrived. somebody had been smoking.) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night. Past Perfect Continous se takoĎe upotrebljava u indirektnom govoru umesto trajnog oblika prošlog vremena (past continous tense) u direktnom govoru. neko je pušio).(3. it had been calling we had been calling you had been calling they had been calling (3. to call . he had been running. trčao je cele večeri) I could smell cigarettes. I had not been calling you had not been calling he.mi ćemo zvati). a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola. John was very tired.zvati I had been calling you had been calling he. it had not been calling we had not been calling you had not been calling they had not been calling had I been calling? had you been calling? had he. moţe se koristiti glagol shall.18.18. glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not. 9 11 present future Ja sam stigao u 11 sati.) Nesvršeni pluskvamperfekt . I arrived at 11am. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have". Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se označila radnja koja je trajala u prošlosti prije neke druge prošle radnje: Ram started waiting at 9am. she.The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl. she. Ram had been waiting for two hours.1.) Prosto buduće vreme .17. (John je bio veoma umoran.4.we shall call (ja ću zvati . D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night." (Peter reče: "Neki moji prijatelji su igrali karte cele večeri".Futur Simple Tense subjekat + pomoćni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola. meĎutim u modernom engleskom will se više koristi od shall: I shall call . she. past Ram je počeo sa čekanjem u 9 sati.

she.46 - .Prosto buduće vreme se upotrebljava da bi označila radnja koja će se desiti u budućnosti. You will arrive at the station at 9. At 4pm tomorrow.18. have + past particip glavnog glagola Predbuduće vreme izraţava radnju koja će se desiti pre neke druge radnje u budućnosti: The train will leave the station at 9am. I will be playing tennis at 10am tomorrow. be + present participle glavnog glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not izmeĎu glagola will i be.3.) Složeno buduće vrijeme . I hope we will have better luck next day. Vi stiţete u stanicu u 9 i 15. will + pomoćni g. it will call we will call you will call they will call (nadam se da ćemo imati više sreće drugi put) (očekujem da će on doći sutra) (pomoći ću joj jer je lepa) I will not call you will not call he. it won't be calling we won't be calling you won't be calling they won't be calling will I be calling? will you be calling? will he.15am. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will. nadu itd. Prostobuduće vreme se naročito često upotrebljava posle glagola koji označavaju očekivanje. it will be calling we will be calling you will be calling they will be calling I won't be calling you won't be calling he.) Buduće trajno vreme . it will not call we will not call you will not call they will not call will I call? will you call? will he.Futur Continuous Tense subjekat + pomoćni g. she. she. naš slušalac obično zna ili razume u koje vreme se radnja odvija. Trajno buduće vreme označava radnju koja će trajati izvesno vreme u budućnosti. odluka.Futur Perfect Tense subjekat + pomoćni g. When you arrive the rain will have left.zvati I will be calling (ja ću zvati) you will be calling he. she. to call . she. (igraću tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts. (uzmi kišobran.zvati I will call (ja ću zvati) you will call he. she. it call? will we call? will you call? will they call? (3. will + pomoćni g.18. it be calling? will we be calling? will you be calling? will they be calling? (3. I expect that he will come tomorrow. I will help her because she is beautiful.TakoĎe se koristi da bi se izrazila namera. Kada koristimo buduće trajno vreme. pretnja ili obećanje. it will be raining when you return. past present future 4pm U 4 sata biću usred posla.) . Voz će otići kada vi stignete. padaće kiša kada se budeš vraćao) to call . I will be working. (Voz dolazi u stanicu u 9 sati.2. (večeraćemo kada film počne) Take your umbrella.

The train will have left when you arrive. past present future

Voz odlazi u 9 sati. 9 9.15 Vi stiţete u 9 i 15. Ovo vreme takoĎer izraţava i radnju koja će se desiti i završiti do odreĎenog vremena u budućnosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock. to call - zvati I will have called (budem bio zvao) you will have called he, she, it will have called we will have called you will have called they will have called (Oni će napustiti parlament do 12 sati.)

I will not have called you will not have called he, she, it will not have called we will not have called you will not have called they will not have called

will I have called? will you have called? will he, she, it have called? will we have called? will you have called? will they have called?

(3.18.4.) Futur Perfect Continuous subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu will i have, a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola will. Kada koristimo predbuduće trajno vreme obično saţimamo (contract) subjekat i pomoćni glagol will: I will - I'll you will - you'll itd. Kod odričnih rečenica saţimamo glagol will i rečicu not: I will not - I won't you will not - you won't itd. Predbuduće trajno vreme izraţava radnju koja traje odreĎeni period vremena do jedne druge buduće radnje ili oznake budućeg vremena kada ova prva radnja još traje. Drugim rečima izraţava radnju koja će trajati do odreĎenog budućeg vremena ili trenutka u budućnosti, a ne u nekom odreĎenom trenutku u budućnosti: At 20 o'clock in the evening, I will have been working ten hours. (do 20 sati uveče ja ću imati za sobom već 10 sati rada). Znači radnja počinje u 10 sati pre podne, traje deset sati, sve do 20 sati uveče kada još traje. He will be tired when he arrives. He will have been travelling for 24 hours. (Biće umoran kada stigne. Putovaće već 24 sata.)

- 47 -

to call - zvati I will have been calling you will have been calling he, she, it will have been calling we will have been calling you will have been calling they will have been calling I will not have been calling you will not have been calling will I have been calling? will you have been calling? he, she, it will not have been calling will he, she, it have been calling? we will not have been calling will we have been calling? you will not have been calling will you have been calling? they will not have been calling will they have been calling?

(4.) Imenice - Nouns Imenice su reči kojima nešto imenujemo. Npr: man town happiness love

(čovek), (grad), (sreća), (ljubav) itd.

Imenice delmo na nekoliko vrsta. One mogu biti: opšte imenice (common nouns), sluţe za imenovanje svih bića ili stvari iste vrste. boy (dečak), computer (računar), eye (oko) itd; vlastite imenice (proper nouns), sluţe za imenovanje pojedinačnih bića, mesta itd. Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver itd; zbirne imenice (collective nouns), sluţe za označavanje skupa ili mnoštva u jednini. team (momčad), sugar (šećer), flock (jato), army (vojska) itd; gradivne imenice (material nouns), sluţe označavanje tvari ili materija. lead (olovo), milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd. apstraktne imenice (abstract nouns), označuju nešto nestvarno, neko svojstvo ili stanje. fear (strah), health (zdravlje), thirst (ţeĎ) itd. TakoĎer, imenice delimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns). Mnoţinu grade samo opšte imenice. One obično označavaju nešto što se moţe brojati, pa ih zovemo brojnim imenicama: two girls (dve devojke), three months (tri meseca) itd. Gradivne i apstraktne imenice, uzete u općem smislu, se ne mogu brojati. One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mnoţini: silver (srebro), thirst (ţeĎ), air (zrak) itd. Rod imenica - Gender of Nouns Mnoţina imenica - Plural of Nouns Padeţi imenica - Cases of Nouns (4.1.) Rod imenica - Gender of Nouns Opšto pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramatički već se odreĎuje prema polu, tj. prirodan je. Imena muških bića muškog su roda (masculine), imena ţenskih lica ţenskog su roda (feminine) i imena ţivih bića gde rod nije izričito podvučen srednjeg su roda (neuter).

- 48 -

Kod ţivih bića rod razlikujemo na više načina: - postoje različiti izrazi za muški i ţenski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander - girl - mother - sister - daughter - aunt - niece - queen - nun - mare - hen - duck - goose dečak otac brat sin ujak nećak kralj kaluĎer konj petao patak gusak - devojčica - majka - sestra - kći - tetka - nećaka - kraljica - kaluĎerica - kobila - kokoška - patka - guska

- dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion hero - abbess - actress - countess - duchess - empress - poetess - princess - negress - heiress - sorceress - lioness - heroine opat glumac grof vojvoda car pesnik princ crnac naslednik čarobnjak lav heroj - opatica - glumica - grofica - vojvotkinja - carica - pesnikinja - princeza - crnkinja - naslednica - čarobnica - lavica - heroina

- obrazuju se sloţenice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord - maid-servant - hen-sparrow - cow-calf - female-elephant - landlady sluga vrabac junac slon gazda - sluškinja - vrabica - junica - slonica - gazdarica

Mnoge imenice imaju isti oblik i u ţenskom i u muškom rodu: pupil friend teacher cousin (učenik, učenica) (prijatelj, prijateljica) (učitelj, učiteljica) (roĎak, rodica)

Ponekad da bismo označili rod ovih imenica dodajemo ove reči: gentleman, lady, male, female, man, woman: lady-teacher (učiteljica).

- 49 -

Od općeg pravila postoje sledeći izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg već muškog roda; "cat" je ţenskog roda; "child" moţe biti sva tri roda; imenice: boat, ship, streamer, man-of-war, vessel nisu srednjeg već ţenskog roda i označavaju se sa she; ţenskog roda su: imena drţava i zemalja; neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory, liberty, mercy grace, virtue; ţenskog roda su i nature, earth i moon; imenice koje izraţavaju jaka osećanja muškog su roda: love, anger, despair, fear; muškog roda su takoĎer i: sun, death, time; ptice, ribe, insekti su obično srednjeg roda; U basnama ţivotinje su personificirane pa su uvek ţenskog ili muškog roda.

(4.2.) Množina imenica - Plural of Nouns Opšta pravila: mnoţina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". Ovo se "s" izgovarakao naše "z" izuzev kada dolazi posle tvrdih suglasnika. Primjeri: book face - books - faces (knjiga - knjige) (lice - lica)

Imenice koje se zavšavaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es", koji se izgovara iz: class - classes bush - bushes bench - benches razred - razredi grm - grmlje klupa - klupe

Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi posle suglasnika: hero - heroes potato - potatoes negro - negroes heroj - heroji krompir - krompiri crnac - crnci

Izuzeci od ovog pravila su: piano - pianos canto - cantos octavo - octavos klavir - klaviri spev - spevovi oktava - oktave

Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mnoţini samo nastavak "-e": cuckoo - cuckoos kukavica - kukavice

- 50 -

grebeni Neke imenice imaju u mnoţini nastavak "-en": ox child .ţene .polovine .51 - .patuljci . "-ief".Englishmen .Germans Rimljanin Norman Nemac .krovovi .Normani .children vo dete .Romans .halves .dani .zubi .deca Neke imenice obrazuju mnoţinu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman ali: Roman Norman German .dame .ladies .priče Imenice na "f" i "fe" menjaju "f" u "v" i dobijaju u mnoţini nastavak "-es": half calf knife wife .stories zemlja dama priča .cliffs krov patuljak poglavica greben .dečaci .telad .strifes .roofs .chiefs .wives polovina tele noţ supruga .women .Rimljani .knives .supruge Izuzeci od ovog pravila su: strife fife staff gulf .Normans .sportsmen čovek ţena zub Englez sportista . "-ff" ne menjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff .countries .teeth .boys .borbe .toys dan dečak igračka .dwarfs .poglavice .Nemci .struje Imenice koje zavšavaju na "-oof".men .sportisti .days .calves .noţevi .svirale .fifes .igračke .oxen .Imenice na "y" poslije suglasnika menjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy .ljudi .volovi .Englezi .gulfs borba svirala štab struja .zemlje .staffs .štabovi .

brethren . od reči koja nosi smisao. Ako je sloţenica sastavljena bez imenica. poluprečnici) (oaza.Neke imenice imaju dva oblika u mnoţini sa različitim značenjem: brother . onda se upotrebi neka reč u mnoţini: two pieces of furniture (dva komada nameštaja) Neke su imenice po svom obliku u jednini.lookers-on pick-pocket .radii oasis .forget-me-nots (gledalac. oruţje) (knjiţevnost) (šestar) (donje gaće) .pick-pockets forget-me-not .52 - .brothers .oases (poluprečnik.cloths .menservants (sluga. nezaboravci) Neke sloţenice dobijaju obeleţje mnoţine uz oba dela reči: manservant . onda nastavak za mnoţiniu dobija poslednja reč: looker-on . gledaoci) (dţeparoš. društvu) (štof) (odelo) cloth Latinske imenice na "-us" i "-um" te grčke na "-on" i "-is" imaju u mnoţini obično svoj latinski odnosno grčki nastavak: radius .clothes (braća po krvi) (braća u crkvenoj organizaciji. oaze) Sloţenice obrazuju mnoţinu tako da se nastavak za mnoţinu doda glavnoj reči od koje je sloţenica sastavljena. dţeparoši) (nezaboravak (cveće). a imaju značenje mnoţine: people mankind cattle (ljudi) (čovečanstvo) (stoka) Imenica "news" (vest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mnoţini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vesti) (na ovaj način) Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mnoţini: cards contents poltics mathematics (karte) (sadrţina) (politika) (matematika) Neke imenice imaju u mnoţini drugačije značenje nego u jednini: arm letter compass drawer (ruka) (slovo) (kompas) (fioka) arms letters compasses drawers (ruke. sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savet) (nameštaj) (obaveštenje) (napredak) Ako je potrebno izraziti mnoţiniu. tj.

Genitive U engleskom jeziku drugi padeţ se moţe izraziti na više načina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomoću prijedloga "of": the book of the teacher (učiteljeva knjiga). pad. onda dodajemo samo apostrof. koji se još zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). 5. Teachers. a "s" iza bezvučnih suglasnika. 5. 2.3. pad. The book of the teacher was big. Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvučnih suglasnika i samoglasnika. are your books big. padeţi se odreĎuju prema mestu u rečenici (prvi i četvrti). pad. pad. Some teachers had books. 4. We know more about the teacher. is your book big? 6. pad. pad. And we asked the teachers. And we asked the teacher. pad.53 - . Drugi padeţ . Saksonskim genitivom (Saxon genitive). We went to the teachers. pad. 7. teacher's book (učiteljeva knjiga). pomoću predloga (drugi padeţ pomoću predloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv. treći padeţ pomoću predloga "to". pad. mnoţina: 1. U jednini se dodaje -'s teacher's book Peter's toy boy's eyes (učiteljeva knjiga) (Peterova igračka) (dečakove oči) Ako se osobna imenica završava na -s. pad. a nastavak se izgovara kao "z": Burn's works (Burnsova dela) . pad. Peti padeţ izraţava se imenicom bez člana. Teacher. We know more about the teachers. jesu li vaše knjige velike) (poslije razgovora sa učiteljima) (znamo više o učiteljima) Prema tome. 3. After our conversation with the teacher. šesti pomoću predloga "with". 4. After the conversation with the teachers. 6. 2. pad. pad. A teacher had a book. sedmi padeţ pomoći predloga "about").Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam padeţa kao i u našem jeziku: Primjer: Jednina: 1. (neki učitelj je imao knjigu) (knjiga tog učitelja bila je velika) (otišli smo učitelju) (i zapitali smo učitelja) (učitelju. Ovaj padeţ se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. pad.(4. 7. je li vaša knjiga velika?) (poslije našeg razgovora sa učiteljem) (znamo više o učitelju) (neki učitelji imali su knjige) (knjige tih učitelja su bile velike) (knjige učitelja su uvijek velike) (otišli smo učiteljima) (i zapitali smo učitelje) (učitelji. The books of the techers were big. We went to the teacher. The teacher's books are always big. 3.) Padeži imenica .

. U mnoţini koja se završava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives (ţene moje braće).Ako se imenica završava na -s ili -ce kao i ispred reči "sake". (5. that.positive . kojim se izraţava umanjenost. (jak je kao konj) Komparativ. few. her.nejednakost . another. prisvojne (possessive): my.comparative . enough. younder. its.Adjectives Pridev je u engleskom jeziku nepromenljiva reč. neodreĎene (indefinite): a. either.Comparasion Pridevi imaju tri stepena poreĎenja:    prvi stupanj drugi stupanj treći stupanj . certain. obrazuje se pomoću reči "less. količinske (quantitative): some. his. Ako se imenica ne završava na -s u mnoţini. such. neither. the same. those. our. beautiful. any. green. Jednakost se izraţava pomoću reči "as. all. (trg Sv. Pridev obično stoji ispred imenice.54 - . (dečije igračke) (mišije noge) (ţenska prava). onda ona ima nastavak -'s: the children's toys the mice's legs woman's right (5. Croatian. their.1. which. Italian. these. every.. upitne (interrogative): what. deobne (distributive): each. German. dodaje se samo apostrof: for goodness' sake for conscience' sake (za Boţju volju) (radi smirenja savesti). one. ni broj ni padeţ.) PoreĎenje prideva . (on je manje bogat od svog brata) .then": He is less rich than his brother..) Pridevi .nadmoćnost .as" i pozitiva prideva. the order. pokazne (demonstrative): the this. an. koji se pišu velikim slovom: Bosnian. English.jednakost . He is as strong as a horse. Osobne imenice mogu se završavati na -s. much. Serbian. Dţejmsa) (radi Doris) (sestra mog gazde). pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St. opisne (descriptive): young.. pa se prema tome pridevom ne moţe izraziti ni rod. (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj).superlative. your. Pridevi se dijele na: lične (proper). He is as rich as his friend. James's Square for Doris's sake my boss's sister Sloţenice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (posle odlaska moje tašte).

the biggest (velik). PoreĎenje prideva pomoću nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko poreĎenje. Germanskim načinom poreĎenja porede se još i dvosloţni pridevi koji se završavaju na "-y". more right. "-ow". prettier. big . (to je veoma tačno. the cleverest the simpliest.sa izuzetkom sledećih: just. the narrowest. the politest. cleverer. politer. Ako se pridev završava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se menja u "i": pretty .finer . odnosno "st": fine . kao i pridev koji imaju naglasak na drugom slogu: pretty. (5. "sve više i više" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uvećanje: stronger and stronger (sve jači i jači). Ako se pridev završava muklim "e". the more just the most right.fatter .the prettiest (drag).the grayest (jer "y" dolazi posle samoglasnika. simplier.grayer . "-er" ili na slogovno "l". On se pravi kod: -jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva kojima prethodi član the i dodaje im se nastavak "-est": he is the richest (on je najbogatiji). -višesloţnih prideva kojima prethode reči "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji).bigger . kod višesloţnih prideva dodavanjem nastavka "more" ispred prideva: He is more independent than his brother. more just. narrow.2. a ne suglasnika). taj se suglasnik udvostručuje: fat . (veoma sam vam zahvalan).) Pravopisna pravila pri poreĎenju Ako se pridev završava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik. narrower. .Komparativom se izraţava uvećanost.55 - . Ako umesto prideva stoji prilog vremena sadašnjeg koji ima ulogu prideva. i obrazuje se: kod jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend. (on je bogatiji od svog brata). Treći stepen.the fattest (debeo). apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. (on je samostalniji od svog brata). ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve više omrznutiji). polite. the prettiest. right. na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r". .the finest (lijep). Ako je pridjev višesloţan. Na ovaj način porede se svi jednosloţni predevi . moţe biti: relativni. kada je poreĎenje izraţeno pridevom na najvišem ili najniţem stepenu. umesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you.prettie ali gray . simple. to je ponajviše tačno). clever. superlativ.

since (od).Irregular comparasion Nepravilno se porede sledeći pridevi: Positive good (dobar) bad (loš) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse Superlative the best the worst more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu) the most the least the latest (najnoviji) the last (poslednji) the nearest (najbliţi) the next (sledeći. the most famous. more learned. kod.Prepositions Predlozi u engleskom jeziku imaju posebnu vaţnost jer padeţi nemaju svoje nastavke. under (ispod) i dr. ka.) Predlozi . do) the oldest the eldest the farthest the furthest Komparativ i superlativ sloţenih prideva: kada sloţeni pridevi počinju jednosloţni pridevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednosloţni pridev: I never saw a faster sailing ship. beautiful. towards (prema). quiet. c) predlozi za očuvanje porekla. the most learned.56 - . (nikad nisam video brţeg jedrenjaka) (nikad nisam video čoveka koji lošije izgleda) (6. learned.PoreĎenje koje se dobiva dodavanjem reči "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred prideva naziva se romansko poreĎenje. pleasant. to (u. the most beautiful. between (izmeĎu). more famous. into (u). Predlozi se dele na: a) predloge za mesto: at (u. na. pri). uzroka. after (posle). cheerful. in (u). handsome itd. . prema). cilja: from (od). before (ispred). through (pomoću). above (iznad). Takvi su pridevi: common. b) predlozi za vreme: before (pre).) Nepravilna komparacija prideva . in front of (ispred). I never saw a worse looking man. behind (iza). mnogi dvosloţni pridevi mogu se porediti na oba načina. on (na).3. (5. more beautiful. Ovim načinom porede se svi višesloţni pridevi koji imaju naglasak na prvom slogu. cruel. on (u) i dr. kao i pridjevi koji se zavšavaju na "-ed" i "-ing": famous. by (od).

without (bez). a nikad glagol. Mary). working.he came into the room I put the money into my pocket about . throughout (skroz). Beograd. grupne imenice (my first job. Edin. Predlozi mogu biti sloţeni. with (s. Pošto posle predloga ne moţe ići glagol. Japan. coming . subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate predlog on in for under to to before "imenica" the table.I live in Kragujevac my money is in my pocket I'll be back in a minute into .57 - . upon (na). outside (napolju). love). you. house. Upotreba nekih glavnih predloga: of .where did you came from? whom did you get this book from? I translated this from English into Serbian to . within (u). your blue book).the family is at dinner she is at the dressmaker's he is standing at the door in . tj.d) predlozi za sredstva: by (od. in (u). zamjenice (you.I get into my office every morning we went to see him I want to tell you the truth at . a ako to ţelimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica. lične imenice (Sarajevo. Zagreb. Posle predloga uvek sledi "imenica".I haven't seen you since last Friday (nisam vas video od prošlog petka) . money. him.he is a friend of mine what are you thinking of? from . your blue book. sa). pomoću). gerund (swimming). sastavljeni su od više reči: into (u). us). Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog.what are you talking about? she walked about the house it's about seven o'clock I was about to go home when she came (on je moj prijatelj) (o čemu mislite?) (odakle ste?) (od koga ste dobili ovu knjigu) (preveo sam to sa engleskog na srpski) (svako jutro idem u kancelariju) (pošli smo da ga posetimo) (ţelim da vam kaţem istinu) (porodica ruča) (ona je kod krojačice) (on stoji kod vrata) (ţivim u kragujevcu) (moj novac je u dţepu) (vraćam se za minut) (ušao je u sobu) (stavio sam novac u dţep) (o čemu pričate) (hodala je po kući) (oko sedam je sati) (upravo sam htio da odem kad je ona došla) since . English people.

you will find some interesting girls among this students interesantne devojke meĎu ovim studentkinjama) before .Adverbs Prilozi su reči koje pobliţe označavaju glagole. She is less beautifull than her sister.I have been waiting for you till now with .) Prilozi . (John priča glasno) (ona nikad ne puši) (uprkos) (ispred) (prema) (zbog) (radi) (pomoću) (pred njegovom kućom se nalazio bazen) (to nije istina uprkos tome što je on rekao) (on je stvarno zgodan) (ona je manje lepa nego njena sestra) .I haven't seen you for ages I waited for an hour I did it for you (nisam vas video od odavno) (čekao sam jedan sat) (to sam za vas učinio) except .58 - . She never smokes.there was no one at the conference except the president (niko sem predsednika nije bio na konferenciji) between .I shall wait until day come till .will you take me with you the proposal was approved with great majority I cannot remain with him any longer he cut himself with a knife (naći ćete (stajala je pred vratima i čekala) (doĎi prie osam) (to ne mogu da shvatim) (njegova kuća se nalazi iznad ovog puta) (bit ću usamljen bez vas) (otišla je bez zbogom) (prišli su kući) (čekat ću dok oni doĎu) (sve do sada sam vas čekao) (hoćete li me povesti sa sobom) (predlog je prihvaćen velikom većinom) (ne mogu više ostati s njim) (posekao se noţem) (šta ste učinili u vezi sa ovim regarding .they came to the house until . uz pridev: He is really handsome. prideve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly.she stood before the door waiting came before eight o'clock beyond . (7.this is beyond my understanding his house stands beyond that road without . This is not truth in spite of what he has said.what have you done regarding this report? izveštajem) Pored ovih predloga u engleskom jeziku imamo i tzv. predloţne fraze (prepositional frases): in spite of in front of according to because of on account of by means of There was a pool in front of his house.for .I shall be lonely without you she left without saying good-bye towards .what is between you and her (šta je izmeĎu tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izmeĎu reči i dela) among .

Po svom značenju prilozi se dele na: priloge za vreme: always (uvek). loud (glasno). priloge za mesto: here (ovde).duţe.badly (loš . quietly (mirno). (7. Prosti prilozi su: now (sada). then (tada).59 - . a superlativ nastavkom "est": long . Prilozi za način se obično tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev. too (previše).lepše.loše) itd. beautifully . priloge za način: how (kako).). a za superlativ reč "most". usefully (korisno).beautifully (lep . pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije. . seldom (retko).. as (kao). fast (brzo).uz prilog: She drives incredibly slowly. Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od prideva nastavkom "ly": beautiful . often (često). up (gore) i dr. no more (ne više). never (nikad). at present (sada). in (u). priloge za količinu: more (više). I can't know everything. Sloţeni prilozi su: a great deal (mnogo). little (malo).lepo) bad . enough (dovoljno). There is truly quietly.more beautifully . sometimes (ponekad). why (zašto). near (blizu). at last (najzad) itd. down (dole). ever (ikad).1. kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj način što se za komparativ ispred priloga dodaje reč "more". far (daleko).longer . izvedene i sloţene. late (kasno) i dr.) PoreĎenje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stepen poreĎenja na sledeće načine: dvosloţni i višesloţni prilozi. jednosloţni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er". at least (bar). so (tako). truly (zaista). less (manje) i dr. znati) izmeniti predloţnu frazu: It's immediately inside the door.most beautifully (lepo . oni mogu: izmeniti smisao rečenice: Obviously. hardly (jedva). there (tamo). quite (sasvim) i dr. many (mnogi). ne mogu sve (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dele na: proste. (ona vozi nevjerovatno sporo) (tamo je zaista ) MeĎutim. out (iz).). right (pravo) i dr. happily (srećno) i dr. (očito. quickly (brzo).longest (dugo . early (rano)... soon (uskoro). prilozi stupnja: very (vrlo).. most (najviše).

to sing right .to copy fair . naporan) (blizak) .to speak loud .nearer . Prilog moţe imati tri poloţaja u rečenici: na početku (pre subjekta): Now we will study adverbs.to work hard .to stop short . u poreĎenju priloga vaţe sva ostala pravila koja se primenjuju i na prideve.more .wide open (prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati čisto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke ciene) (govoriti glasno) (govoriti ) (pribliţiti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) (široko otvoren) Napomena: kada ovi prilozi dobiju priloški nastavak "ly".to charge high .to sell cheap . skup) (lep.nearest.least .ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! . (skoro). furthest .nearly (jedva). further .most .best .hardly . na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully. last Inače.worst . oni često menjaju smisao: hard near (teţak.60 - .less . (sada ćemo učiti priloge) (mi često učimo priloge) (mi paţljivo učimo priloge) (8.to draw near .farthest.to buy dear .to play false . u sredini (izmeĎu subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs.to speak loud .better .worse .later .Interjections Uzvici mogu izraţavati: čuĎenje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha.) Uzvici .latest.farther. next . U engleskom jeziku ima više prideva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap dear fair false hard high loud low near right short wide (jeftin) (drag.Nepravilno se porede sledeći prilozi: well badly much little near far late (dobro) (loše) (mnogo) (malo) (blizu) (daleko) (kasno) . pravilan) (laţan) (teţak) (visok) (glasan) (nizak) (blizak) (prav) (kratak) (širok) .

Personal pronouns Prisvojne zamenice .obraćanje paţnje: behold! lo! see! holla! help! hark! (čuj) hold! I say! attention! wait! come on! hear.Interrogative pronouns Relativne zamenice . (svi smo čekali dok kiša nije prestala) as soon as .Either you or your brother must go. hear! what's the matter! pretnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro).Possessive pronouns Povratne zamenice .We all waited until the rain stopped. if (ako).. or (ili).I am not going to do this unless it is necessary. though (iako) i dr. (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both.. when (kada).) Zamenice . (čim je došao pozvali smo njegovog oca) as well as .You may keep this book as long as you want.We saw him before he left his office.. (neću to da uradim ako nije potrebno) in order to . Glavni veznici i njihova upotreba: before . (čitao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) . (oboje mislimo tako) unless .Indefinite pronouns .Reflexive pronouns Pokazne zamenice .As soon as he came we called his father.He did it as well as he could.Conjunctions Prema funkciji u rečenici veznici se dele na: dopunske (coordinative): and (i).Demonstrative pronouns Upitne zamenice ..Relative pronouns Deobne zamenice . yet (ipak) i dr.nor . good-afternoon! (dobar dan) good-evening! goodnight! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo) (9.or .I don't like it because it's too tiresome.He came in order to hear news.It was a long time since we met. (došao je da bi čuo vest) as much as ... (on je to učinio onako kako je on mogao) as long as . (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether .Neither he or his sister knew this lesson. but (ali).I don't know whether to go or not.I have read as much I had time. (ili vi ili vaš brat morate ići) neither. till .He knows that I was right.Distributive pronouns NeodreĎene zamenice.Both you and I think so. (videli smo ga pre nego što je napustio ured) since . although he wouldn't admit it. zavisne (subordinative): that (da). (ne volim to jer je isuviše zamorno) (10.) Veznici . (moţete zadrţati ovu knjigu koliko god ţelite) either. (ne znam da li da idem ili ne) because .61 - .Pronouns U engleskom jeziku zamenice se dele na: Lične zamenice . (odavno se nismo videli) until.and .

(nije bilo teško razumjeti ga) (samo je moj brat došao na vrijeme) Zamenice "we" i "they" se često upotrebljavaju kao neodreĎene zamenice i imaju značenje neodreĎene zamenice "one". It is only my brother who is here in time. b) u četvrtom padeţu: me (mene). to bring (doneti). a kad upotrebimo zamenicu "they". (viši je od mene) Zamenica "it" moţe se upotrebiti i kao bezlična zamenica. predlog "to" se izostavlja ako dolazi pre objekta. to send (poslati). with me. you (ti).Me (ko je tamo? -Ja) (ko govori?) Četvrti padeţ lične zamenice se takoĎer upotrebljava umesto prvog padeţa u poreĎenju iza reči "than": He is taller than me. Kad upotrebimo zamenicu "we".it (njega-nju-njega) u jednini. I gave the book to him . I said to him nothing. him. to me. Drugi padeţ kod ličnih imenica pravi se pomoću predloga "of". to give (dati). you (tebe). to you. zar ne) It seems to me that we shall have rain. bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him. U tom slučaju prevode se sa ljudi (uopće). we (mi). (izgleda mi da ćemo imati kišu) Zamenica "it" se takoĎer moţe upotrebiti da se uvede subjekat rečenice: It was not difficult to understand him.it (on-ona-ono) u jednini. of you. to write (pisati).(10. to throw (baciti). to read (čitati) i još nekih. with you. to sell (prodati). Posle glagola: to tell (reći). (dao sam mu knjigu) (dao sam mu knjigu). ali ako dolazi posle objekta predlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book. i us (nas). he. you (vas). They say that the accident was inevitable. you (vi) i they (oni-one-ona) u mnoţini. (ne moţe se pretpostaviti da sve znate) .her.) Lične zamenice . onda ne uključujemo: We are not going to ask you to go. (nisam mu ništa rekao) (nisam mu ništa rekao) Četvrti padeţ lične zamenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padeţa u običnom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me.62 - . treći pomoću "to" i šesti pomoću with s oblikom četvrtog padeţa: of me. (nećemo traţiti od vas da idete) (kaţu da je nesretan slučaj bio neizbeţan) U običnom govoru se u ovakvim slučajevima moţe upotrijebiti i zamenica "you": You are not supposed to know everything.Personal Pronouns Lične zamenice imaju dva oblika: a) u prvom padeţu: I (ja). koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day.1. isn't it? (hladan je dan. Kod glagola "to say" (reći) predlog "to" se mora pisati. uključujemo lice koje govori.she. them (njih) u mnoţini. Who is speaking? .

theirs (njihov. hers (njen). (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridevi upotrebljavaju samo uz imenice. Zamenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u rečenici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed.pris.a. his (njegov). čije: Whose hat is this? It is mine. herself (ona sama). ours (naš. yourselves (vi sami). ti lično).a.e). itself (ono samo) za jedninu.) Prisvojne zamenice .Possessive Pronouns Prisvojne zamenice su: mine (moj.Reflexive Pronouns Povratne zamenice su: myself (ja sam. "One's self" ili "oneself" je neodreĎeni oblik i upotrebljava se kad je objekat u rečenici "one" ili kad je glagol u rečenici bezličan: to wash one's face (oprati nečije lice).e).e) u mnoţini.) Povratne zamjenice . prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own and where is yours (ovo je moja knjiga) (a gdje je vaša) . himself (on sam).3.63 - . lično ja). moţe se umesto prisvojne zamjenice "mine". themselves (oni sami) za mnoţinu.a. yours (vaš. yourself (ti sam. (čiji je ovo šešir? moj je) Prisvojne zamenice upotrebljavaju se takoĎer u naročitim izrazima koji prave dvostruki padeţ: a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamenica ţeli naglasiti. (10. . (lično on je učinio to herojsko djelo). Prisvojne zamenice sluţe za odgovor na pitanje čiji. ili u (što se mene tiče). bez ičije pomoći). ourselves (mi sami). zamenica.a. to dress one's self (obući se) Povratna zamenica moţe se upotrebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself izrazu: as for myself (sam sam to učinio. its (njegov) u jednini.2. upotrijebiti "my own": This book is my own. .(10. pridev.e).prisv. yours (tvoj.e). čija.a.

takve su njegove reči) (takoĎer i vama). Zamjenica "the same" moţe se pojačati sa "the very same" (baš taj isti). with whom (ko) (čiji. ono) za dalje predmete u mnoţini. pad. one i ones. pad. with what (šta) (čega) (čemu) (šta) (čime) Promena zamenice "which": 1. ova) za bliţe predmete ili lica u mnoţini. pad. ova. the same to you (takvo je moje mišljenje. ona. what 5. the latter (zadnji.5. the former (preĎašnji.Demonstrative pronouns Pokazne zamenice su: this (ovaj. pad. such are his words. pad. pad. to whom 4.(10. what i which. pad. to what 4. whom 5. of which 3. pad.4. (10.64 - . that (onaj. dalji po redu).) Pokazne zamjenice . pad. a.) Upitne zamenice . of what 3. pad. kojega) (kome) (koga) (s kim) Promena zamenice "what": 1. zatim such (takav. pad. whose 3. these (ovi. pad. o) i the same (isti). which 5. raniji). with which (koji) (kojega) (kojemu) (kojega) (s kojim) "What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want (šta hoćete). what 2. (to nije istina). pad. pad. to which 4. Promena zamenice "who": 1. Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom značenju: This is not true. who 2. what is this made of (od čega je ovo napravljeno). pad. Such i the same imaju isti oblik u mnoţini: Such is my opinion. ove. ovo) za bliţe predmete ili lica u jednini. . which 2.Interrogative Pronouns Upitne zamenice su: who.

"Whom" se moţe izostaviti: the journalist I met at the conference left for Italy otputovao je za Italiju). but.) Relativne zamenice . whosoever. "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher učiteljica). what. whatsoever. onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here what comes after spring (10. (kuća u kojoj ţivim nalazi se u maloj ulici). (koja od ovih devojaka je vaša sestra). onda su to pridevi (which . (jedan pisac. as.koji. (koga vidite). Upitne se zamenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever.kakav): which man is your brother what colour is your bag (koji od ovih ljudi je vaš brat).6. (video sam psa čija noga je bila (novinar koga sam sreo na konferenciji (ona ţivi sa svojom ćerkom koja je (video sam čoveka sa kojim ste (ko ovde govori) (šta dolazi posle proljeća). (to je ţena u čijoj kući mi ţivimo). umro . whichsoever. which.Relative pronouns Relativne zamenice su: who. "Whose" se odnosi na lica. what . "Of whom" i "of which" dolaze posle reči na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died je). that.65 - ."Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house whom do you see (ko ţivi u vašoj kući). ţivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live I saw the dog whose leg was broken slomljena). Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica. čija je slava velika. (koje je boje vaša torba). whatever. whichever. "Which" se odnosi na stvari i na ţivotinje: the house in which I live is in small street "Which" se moţe odnositi i na celu rečenicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima što je bilo vrlo zabavno). "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours which of these girls is your sister (koja od ove dve knjige je vaša). I saw the man to whom you were talking razgovarali). Ako su "who" i "what" predmeti u rečenici.

much.66 - . they are not right (šta bilo da čine. (znam šta mislite). ţivotinja i stvari. any. only. some. either. little. "What" kao odnosna zamenica znači "ono što": tell me what you want to know I know what you mean (kaţite mi šta ţelite znati). posle rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pročitao sa stvarnim zanimanjem). jedan drugome itd. (čovek koga ste sreli je moj otac)."Which" se moţe izostaviti kad je objekt u četvrtom padeţu: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). Relativna zamenica "as" upotrebljava se za lica. neither. ţivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother brat).): good friends always help each other (dobri prijatelji uvek pomaţu jedan drugoga). (jedan drugoga. Glagol je uvek u jednini: each shows his own card Each other ima uzajamno značenje (svaki pokazuje svoju kartu). i dolazi posle "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hleb je dat onima koji su bili najgladniji). none. Umesto "each other" moţe se upotrebiti "one another": they help one another (oni pomaţu jedan drugoga). anything. something. each other. "But" kao relativna zamenica odnosi se na imena lica. everything.7. nisu u pravu). (10. . (dečak koji vam je pokazao put je moj (knjiga koju čitate je zanimljiva). poslije reči: all. ţivotinje i stvari. very: there is much that must be done (ima mnogo toga što se mora uraditi). ţivotinje i stvari. Each se odnosi na lica. "That" se odnosi na lica.) Deobne zamenice . nothing. Relativne zamenice se mogu pojačati rečima "ever" ili "soever": whatever they do.Distributive Pronouns Deobne zamenice su: each. Znači svaki od dvojice ili više njih uzeti posebno. a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovde čoveka koji ne voli svoju zemlju). the book that you are reading is interesting Kad je "that" predmet odnosne rečenice moţe se izostaviti: the man you met is my father "That" se upotrebljava umesto "who" ili "which" i to: posle superlativa prideva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najlepša slika koju sam ikad video).

nekoliko malo nešto malo mnogo neki.) NeodreĎene zamenice . i u tom slučaju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money novac). ţivotinje i stvari. a znače jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: either of these two pupils will read the story properly kako treba). bilo ko svako svako sve niko niko niko ništa NeodreĎena zamenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve će doći).67 - . all is lost (sve je izgubljeno). bilo ko neko.Indefinite Pronouns Samostalno i pridevski upotrebljavaju se sledeće neodreĎene zamenice: all few a few little a little many. anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing drugi nešto neko neko neko. b) pridevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena). any other another one several both ceo. nešto. much some. nekoliko drugi (jedan) drugi neki nekoliko oba Samo pridevski upotrebljavaju se: every no many a svaki (ako znači celinu) niko mnogi Samo samostalno se upotrebljavaju: others something. svi malo nešto.8. (i jedan i drugi učenik pročitaće priču "Either" i "neither" su takoĎer i veznici. ."Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica. (ili vi ili vaš otac moraće platiti taj (10.

Znači neko neodreĎeno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna. ţivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once. "Another" se upotrebljava za lica. ali još više njih će otići). but in vain (mnogo je bilo rečeno. "Some" označava dio koji je uzet iz celine. dok je "some" ipak ograničen: I am short of money but I think I can spare some nešto odvojiti). "Many" se upotrebljava za neodreĎeni broj lica. all have gone (sve je tačno). ali uzalud). Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said. ţivotinja i stvari. Glagol je samo u mnoţini: many will come. drugi poslije . "Nobody" i "no one" znače isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko. Glagol stoji u jednini ili mnoţini: all is correct the house is empty. Mogu se upotrebiti u jednini ili mnoţini. and still more will leave (mnogi će doći. "Others" je zamenica koja se upotrebljava za lica. Sve što je rečeno za "much" i "many" vaţi za njihove komparative i superlative (more i most). I am going to take some zanimljivih knjiga. ţivotinje i stvari. ţivotinje i stvari i javlja se samo u mnoţini: I suggested to go. radovi obojice su od velike vrednosti). "Any" ima neodreĎeno značenje. Glagol je uvijek u mnoţini: both came to see me (ovde ima mnogo (kaţu da je mnogo (oboje su došli da me vide). šta će se čoveku dogoditi). nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uopće). količinu ili stepen. works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike. svi su otišli). others said I should stay (predloţio sam da odem. (jedan je stigao odmah. uzet ću neke). (nemam novaca ali mislim da mogu there are many interesting books here. "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica. drugi su rekli da ostanem). two artists have exhibited their paintings. izvjestan broj. in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao).68 - ."All" znači celinu. another after some minutes nekoliko minuta). many people are said to have arrived but I still cannot see any svijeta stiglo. ţivotinje i stvari. "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ništa): nothing has been said about this (ništa nije rečeno o tome). (kuća je prazna. "One" se upotrebljava za lica u jednini. "Both" se upotrebljava za lica. "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika količina. ali ja još uvek nikog ne vidim). nijedna osoba.

aamof = as a matter of fact aka = also known as asap = as soon as possible b4 = before b4n = bye for now btw = by the way cul8er = see you later damhik = don't ask me how I know eta = estimated time of arrival f2f = face to face gf = girlfriend gmt = Greenwich Mean Time hth = hope this helps icbw = I could be wrong iykwim = if you know what I mean jam = just a minute k = okay lol = laughing out loud lmk = let me know mcibty = my computer is better than yours oic = oh I see pls = please plz = please re: = reply: rotfl = rolling on the floor ruok = are you ok? q = queue rumf = are you male or female? uok = you ok? vr = virtual reality wdymbt = what do you mean by that? y2k = year 2000 . zato se njihovo značenje često odreĎuje mestom na kojem stoje u rečenici. na forumima i chatovima zbog brţeg pisanja nastaje sve više čudnih ali interesantnih skraćenica.69 - . My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV). jer od toga zavisi jasnoća i tačnost izraţavanja misli. (moja ćerka čita novine veoma paţljivo u svojoj sobi svaki dan) U srpskom jeziku bi mogli promeniti red reči u gornjoj rečenici a da smisao ostane jasan. Na prvom mestu je subjekt (S).) Skraćenice na internetu Internet korisnici stvaraju potpuno nov način pisanja engleskog jezika. odnosno rasporedu reči u rečenici. pa predikat (P). mesto (PM) i vreme (PV). (12.Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za padeţe (osim za genitiv). zatim objekt (O) i na kraju dolaze priloške odredbe za način (PN). Engleski jezik je veoma precizan u redu.) Red rieči . U e-mailovima. meĎutim u engleskom to nije moguće jer nema razlike izmeĎu subjekta i objekta.(11.

dok se u američkom udvostručava samo u naglašenom slogu. . Sve što trebate je: naučiti pravila slediti pravila MeĎutim. I like horror films. Neke reči završavaju u britanskom na -tre. grafitima itd. realize harmonise. kod internet korisnika.70 - . bilo da se nalazi u naglašenom ili nenaglašenom slogu. harmonize realize harmonize (14. a na -or u američkom: colour labour color labor Neki glagoli završavaju na -ize i -ise u britanskom.) Pisanje velikih slova . što olakšava učenje ovog jezika. 1) Prvo slovo rečenica se piše velikim slovom. a -ter u američkom.British and American writing Glavne razlike u britanskom i američkom pisanju engleskog navedeni su u sljedećoj tabeli. na raznim reklama. krajnje -l u prošlom vremenu se uvek udvostručava ako dolazi posle vokala. a u američkom samo na ize: realise. a na -og u američkom: analogue catalogue nalog catalog Neke reči završavaju na -our u britanskom. na bilo kojem mestu u rečenici.(13. npr: američki rebel > rebelled travel > travelled rebel > rebelled travel > traveled centre theatre center theater Neke reči završavaju na -ogue u britanskom. videćete odstupanja od ovih pravila.Writing of capital letters U engleskom jeziku koristimo velika slova da bi istaknuli vaţne reči. 2) Lična zamenica I (ja) se uvek piše velikom slovom. Mary and I went to the beach together. ne postoji lista izuzetaka koju treba zapamtiti.) Britansko i američko pisanje . The quick brown fox jumped over the lazy dog. britanski U britanskom pisanju. Veoma je bitno ispravno pisati ako ţelite da čitalac ima visoko mišljenje o vama. Velika slova su deo gramatike koji uvek sledi svoja pravila. We saw the accident from the distance. što svakako ne znači menjanje istih.

praznici: Monday Friday July December Ramadan Christmas 6) nacije i regioni.zvezdice diaeresis (.duţa crtica. period (.uzvičnik inverted commas. jezici.The semicolon . filmova.apostrof asterisks (***) . religije i etničke skupine: a German car the Scandinavian countries She speaks Russian and Chinese a Muslim cleric the Aboriginal people 7) nazivi knjiga. War and Peace Rolling Stone the New Statesman Citizen Kane Stairway to Heaven the Mouse Trap 8) prvo slovo indirektnog (neupravnog) govora mora početi velikim slovom: The president said: "Ask not what your country can do for you.71 - .navodnici brackets () ili [] .dve tačke Tačka Zarez Dvotačka Tačka-zarez Upitnik .tačka zarez the colon (:) ." "Who's been sleeping in my bed?" Pappa Bear cried.The comma .upitnik the mark of exclamation (!) .Punctuation the full stop.. the apostrophe (') .) .The question mark .) Znaci interpunkcije .The colon . velikim slovom pišemo: 3) imena ljudi i mesta: Peter Susan Bosnia Jupiter 4) titule: Mr Finnegan Mrs Edgeware Ms Johnson Dr Jacobs Major Fingleton the Director General 5) dani.) . magazina.zagrade the hyphen (-) .) . (15.The full stop or period . quotation marks (" ") .zarez the semi-colon (. pjesama itd. meseci.) .dvotačka the mark of interrogation. question mark (?) .tačka the comma (.Pored ovih slučajeva.crtica the dash (—) .

1.kompanija) (et cetera .Tačku stavljamo na kraj rečenice: She is sleeping. and football in high school. ako zadnje slovo skraćenice nije isto kao i kod skraćene reči: Co. cool day was perfect for lying in the dark green grass.i tako dalje) . Jack Brown 4) Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka rečenice:  You locked the car. etc.The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih reči. ako odlučite pisati tačku poslije Ltd. 1) Koristimo ga da razdvojimo tri ili više reči pri nabrajanju. preporučuje se da budete dosledni. message message message Best wishes. 3) Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke.  John played handball. I was in England. hokej. hockey.Tačku ne koristimo kod skraćenica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skraćene reči: Ltd Manchester Utd St (Limited) (United) (Saint) Ova pravila o skraćenicama ne poštuju svi. i sličnih primera. da izmeĎu "dark" i "green" nema zareza.  Dear Jane. Yours sincerly. zar ne?) . ako oni mogu zameniti mesta a da se ne promeni značenje rečenice:  The sunny. ona je "tamno zelena". jer ovi pridevi ne mogu zameniti mesta. Best wishes itd. pišite je u celom tekstu. toplo Primjetite.) Zarez . koji dolaze jedan za drugim. (15. Zarez prije zadnje reči se ne mora pisati. (company . i ponekad predstavlja pitanje stila.72 - . te se koristi u potpisu posle reči: Yours truly. Trava nije "zelena" i "tamna". fraza i klauza u rečenici.2. (ona spava) (bio sam u Engleskoj) .The full stop or period . i fudbal u školi) (John je igrao u 2) Zarez razdvaja dva ili više prideva. MeĎutim. rukomet.(15. didn't you? (zaključao si auto. vreme je bilo odlično za izleţavanje na tamno-zelenoj travi) (sunčano.Tačku koristimo u skraćenicama.) Tačka .

čizme. nor. papire i 2) pre formalnog pitanja u rečenici:   The question is: what are we doing? (pitanje je: šta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (počeo je sastanak rečima: "rat je pred nama!") 3) pre klauze koja dolazi posle rečenice i daje njeno objašnjenje:  His motives are clear: he intends to become a dictator. (na putu prema školi.5) Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and. (kada je sastanak bio završen. are often the subject of jokes. zato što zavisna klauza dolazi posle nezavisne klauze.) Dvotačka . kao što  (Eddie će. 7) Zarezom se odvaja uvodna fraza.3. 4) da se posebno naznači vaţna reč u rečenici:  King Midas cared for only one thing: gold. su često predmet šale) Eddie will. papers and pens. but. on nastoji postati diktator) (njegovi motivi su jasni. olovke) (Oni moraju imati: knjige. stvar: zlato) (kralj Midas je brinuo samo za jednu 5) posle uvodnog pozdrava u poslovnom pismu:  Dear Ms. for. osoblje je posluţilo kafu i kolač prije nego su svi otišli kući) Primetite da nema zareza izmeĎu "coffee" i "cake". putovati u Rusiju) (teksašani.The colon Dvotačka se koristi: 1) pre uvoĎenja liste pri nabrajanju:  They must have: books. in spite of my wishes. . ţeljama. yet. I met three of my classmates coming out of the subway. travel to Russia. or. the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. znate. Weiner: 6) pri pisanju podataka:  Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P. as you know. a Jeff je nosio tenisice) (Ron je nosio kaubojske 6) Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over. izlazeći iz podzemne sreo sam troje školskih kolega) Texans. and Jeff wore tennis shoes. te izraz ubačen u rečenicu koji ne donosi neku presudnu informaciju:    On my way to school.M. so) razdvaja dve nezavisne klauze:  Ron wore cowboy boots. uprkos mojim (15.73 - .

moreover. department stores. (15.74 - . but.The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja. secretary.(15.The semicolon Tačku-zarez koristimo: 1) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and. treasurer. (učitelj je pitao učenike šta će raditi) I asked my sister if she had a date. (upitao sam sestru ima li sastanak) . ako one sadrţe zarez:  The newly elected officers of the group are Thomas Mann. Where are you? (gde si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet. Emily Dickinson.5. for.) Upitnik . nor. 3) izmeĎu reči koje nabrajamo. or. and discount stores. when such conveniences did not exist. mnogo su manje zainteresirani da ih prime) 2) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje su povezane sa veznim prilogom (however. vice-president. (ljudi obično rado daju savete. and Leo Tolstoy. The instructor asked the students what they were doing. but in Colonial days. zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja.4. should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu.):  Today people can buy what they want from supermarkets. furthermore. so.) Tačka-zarez . therefore. then. nevertheless. president. they are much less inclined to take it. etc. James Joyce. people depended on general stores and peddlers. yet):  People are usually willing to give advice. thus.

75 - .) Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u množini Singular abyss alumnus analysis aquarium arch atlas axe baby bacterium batch beach brush bus calf chateau cherry child church circus city cod copy crisis curriculum deer dictionary domino dwarf echo elf emphasis family fax fish flush fly foot fungus half hero hippopotamus hoax hoof index iris kiss knife lady leaf life loaf man mango memorandum mess moose Plural abysses alumni analyses aquaria arches atlases axes babies bacteria batches beaches brushes buses calves chateaux cherries children churches circuses cities cod copies crises curricula deer dictionaries dominoes dwarves echoes elves emphases families faxes fish flushes flies feet fungi halves heroes hippopotami hoaxes hooves indexes irises kisses knives ladies leaves lives loaves men mangoes memoranda messes moose .(16.

76 - .motto mouse nanny neurosis nucleus oasis octopus party pass penny person plateau poppy potato quiz reflex runner-up scarf scratch series sheaf sheep shelf son-in-law species splash spy stitch story syllabus tax thesis thief tomato tooth tornado try volcano waltz wash watch wharf wife woman mottoes mice nannies neuroses nuclei oases octopi parties passes pennies people plateaux poppies potatoes quizzes reflexes runners-up scarves scratches series sheaves sheep shelves sons-in-law species splashes spies stitches stories syllabi taxes theses thieves tomatoes teeth tornadoes tries volcanoes waltzes washes watches wharves wives women .

Stoga je za savlaĎivanje engleskog jezika važnije da upamtite koji je slog naglašen (vidi ’Words – Pronunciation’) nego da savršeno izgovarate pojedine glasove. na štetu nenaglašenih slogova koji gube svoju punu vrednost. (17. Ne postoje sigurna pravila po kojima bismo mogli odrediti koji je slog u nekoj reči naglašen. obratite paţnju pri čitanju tekstova i slušanju izgovora spikera u ovoj elektronskoj knjizi. Novi Zeland. (17. To ne treba da vas plaši. Sve jednosloţne reči izgovorene pojedinačno naglašene su. U engleskom jeziku. jedan jači i jedan nešto slabiji. meĎutim. te se u fonetskoj transkripciji (MeĎunarodno društvo za fonetiku) znak za naglasak ne stavlja.2. Od pravila o naglasku ima izuzetaka.1.) Samoglasnici – ’Vowels’ U engleskom jeziku samoglasnika ima znatno više i njihov izgovor je drukčiji nego u srpskom. slog engleskih reči izgovara se s posebnom snagom. samoglasnika ili dvoglasnika. ali u višesloţnim rečima isti takav završetak svodi se na „t―: ’doctorate’ (doktorat). ’bold’-irani. U duţim rečima ova razlika dolazi još više do izraţaja. Njujorka ili Melburna. pa se njihov samoglasnik najčešće pretvara u poluglas „ə―. svi oni stavljaju naglasak na isti slog. to ne treba da radite. U rečenici.77 - . bili oni iz Londona ili Glazgova. i. o. Zvršni glas im je isti. učenik je sklon da svaki pojedini glas izgovara veoma jasno. Naglašeni. bili oni berači pamuka u Kaliforniji ili profesori univerziteta na Oksfordu ili Kembridţu. Izgovor engleskog jezika različit je u raznim krajevima u kojima ljudi govore engleski kao maternji jezik (Velika Britanija. Australija. u rečima koje se završavaju na ’-tion’ naglasak je na slogu ispred ’-tion’. mnoge od jednosloţnih reči mogu biti nenaglašene. itd.(17. e. Ubrzo ćete videti da svako od slova: ’a. Postepeno ćete se u tome snaći. slušajući paţljivo izgovor vaših spikera. ali i tu ima mnogo izuzetaka: u glagolima je naglasak češće na krajnjem slogu. SAD. Tako se ’ate’ (prošlo vreme od glagola „jesti―) izgovara „eit―. a ostali slogovi su nenaglašeni. Uzmimo reči ’tailor’ (krojač) i ’sister’ (sestra). . ima višesloţnih reči koje imaju dva naglaska. uprkos različitom pisanju. zemlje u kojima ţive engleski kolonisti). u’ moţe da bude znak za više glasova. ima jedan naglašen slog. ne koristeći fonetske znake. naročito ako su predlozi ili veznici. u kojoj su naglašeni slogovi naznačeni masnim (’bold’-iranim) slovima. U dvosloţnim i trosloţnim rečima naglasak je obično na prvom slogu. MeĎutim. MeĎutim. Zato. Većina engleskih reči. Engleski različito izgovaraju i razni društveni slojevi.) Izgovor – ’Pronunciation’ (kopirano iz pdf e-knjige) Učeći strani jezik.) Naglasak. sa dva ili više slogova.

Oni se slivaju ujedno i naše uho razlikuje samo prvi i poslednji samoglasnik. U poreĎenju s našim jezikom slabije se izgovara ’h’. p .r .) Dvoglasnici – ’Diphthongs’ Pored samoglasnika. ali one nisu tako velike da vas Englez ne bi razumeo ako ih ne izgovorite potpuno pravilno.(17. Slušajte paţljivo izgovor spikera. (17.3. . razlike postoje izmeĎu engleskog i srpskog ’t. obratite posebnu paţnju na izgovor naglašenih slogova. Ne bismo mogli da kaţemo da se izgovor ostalih suglasnika podudara sa izgovorom istih suglasnika u našem jeziku.78 - . multidimenzionalna metoda je tu da vam pomogne. Dvoglasnik je u stvari niz samoglasnika izgovorenih u jednom dahu. fonetska transkripcija i njeni simboli vam uopšte nisu potrebni. Neki od suglasnika ne postoje u srpskom jeziku.l’ i drugih. Ne brinite zbog toga. jer će tekstovi lekcija biti pročitani i ponovljeni od strane spikera u svakom trenutku kada to poţelite.4. u engleskom jeziku postoje i dvoglasnici. i nastojte da što pribliţnije podrţavate govor izvornog spikera. Prvi galas u engleskom dvoglasniku je duţi i naglašeniji od drugog.) Suglasnici – ’Consonants’ Suglasnici se u engleskom jeziku obično jasno i snaţno izgovaraju.

Postoji mnogo glasova u engleskom jeziku koji se razlikuju od glasova u srpskom jeziku. Još jednom da napomenemo: ako dobro obraćate paţnju na naglašene – boldirane slogove (vidi ’Words – Pronunciation’) i istovremeno paţljivo slušate čitanje spikera. čitaj kako je napisano!― ne vaţi za engleski jezik. izuzeci su toliko česti i mnogobrojni da se ne bi ni isplatilo učiti pravila. vrlo je teško govoriti o pravopisnim pravilima. australijska itd. Ali. Zbog toga je jako bitno da se od početka vodi računa o tome kako se svaka nova reč piše ili izgovara. što svakako nije uobičajeno. Na ovom kursu ćemo upotrebljavati standardni izgovor (Received ili Standard Pronunciation) engleskog jezika koji se govori u Velikoj Britaniji i koji koristi najveći broj ljudi širom sveta.) koje se meĎusobno razlikuju na mnogo načina. vi ćeteubrzo izgovarati engleski na zadovoljavajući način i biće vam lako da razumete glasove bilo u ţivom govoru. Na ovom kursu koristićemo simbole fonetske azbuke MeĎunarodnog fonetskog udruţenja da bi prikazali izgovor reči. Ne moţe se reći da u engleskom jeziku ne postoje pravila za čitanje. Nulta lekcija je.5. Ova elektronska knjiga počinje pred lekcijama ’Everyday English’ . Po ovoj metodologiji. a to proističe iz činjenice da engleski pravopis (spelling) nije „fonetski―. radija ili televizije. govor izvornih spikera.6. Pravila za izgovor gotovo i nema. ženski – plava). bilo kao maternji. bila prva lekcija ranijeg izdanja „Engleskog bez muke―. u stvari.) Transkripcija izgovora. odnosno pisanje.) Više suglasnika – ’More Consonants’ (17. Fonetski izgovor ili transkripcija reči uvek se piše malim štampanim slovima i u sledećim zagradama: / / ili [ ]. jer svakom glasu ne odgovara samo jedno slovo. tj.79 - . U glasovnom sistemu engleskog jezika razlikujemo samoglasnike ili vokale (vowels). nego su isti glasovi predstavljeni različitim slovima ili kombinacijama slova.Svakodnevni engleski sa „nultom lekcijom―. fonetska transkripcija vam uopšte nije potrebna. potrebno je da napomenemo da pravopis engleskog jezika znatno odstupa od izgovora. čiji su glasovi odvojeni različitim bojama (uglavnom: muški – crna. bilo sa kompjutera. kao što je to srpski.(17. ali zbog postojanja velikog broja izuzetaka. dvoglasnike ili diftonge (diphtongs) i suglasnike ili konsonante (consonants). a za vas najbolji mogući uvod u učenje engleskog jezika. Pomoćno sredstvo za savlaĎivanje izgovora ovde vam je čitanje. (18. a naročito u izgovoru. Za nas je to prijatno podsećanje na nekadašnji čuveni ’bestseler’. američka. bilo kao drugi ili strani jezik.) Glasovi engleskog jezika (Fonetika) Engleski jezik se govori u gotovo svim zemljama sveta. To znaci da Vukovo pravilo: „Piši kao što govoriš. koja počinje čuvenom rečenicom ’My tailor is rich’ – „Moj krojač je bogat―. . a ukoliko i postoje. i zbog toga ima mnogo varijanata (britanska.

kopito cool /ku:l/ . onda je samoglasnik ‚prednji’.ruţan 8. b) neutralne . /e/.konj 2.(18. /Г/ bus /bГs/ .odmor 9.čovek lack /lQk/ .1.pun bush /buS/ . /u:/ ENGLESKI SAMOGLASNICI KROZ PRIMERE 1. /Q/ man /mQn/ .napustiti 7. /e/ yes /jes/ .takoĎe hoof /hu:f/ . ne nailazeći na prepreke.80 - .) SAMOGLASNICI (VOWELS) Samoglasnici su glasovi prilikom čije artikulacije vazduh koji dolazi iz pluća prolazi kroz usta slobodno.za samoglasnike: /i:/. /u/.klinika ugly /’Гgli/ .da ten /ten/ .za samoglasnike: /Q/.čaj sheep /Si:p/ . Pošto se rezonacija usne duplje menja tako š to usne i jezik zauzimaju razlicite poloţaje. a ako je u zadnjem delu samoglasnik je ‚zadnji’. Ukoliko se najviši deo jezika nalazi u prednjem delu usne duplje.prohladan 4. /Ќ:/ all /Ќ:l/ . U engleskom jeziku ima dvanaest samoglasnika: /i:/ /i/ 1 2 /e/ 3 /Q/ 4 /α:/ 5 / Ќ/ 6 /Ќ:/ 7 /u/ 8 /u:/ 9 /Г/ /«:/ 10 11 /«/ 12 Znak /:/ iza samoglasnika produţava trajanje glasa. Kvalitet samoglasnika najviše odreĎuje poloţaj jezika u usnoj duplji.knjiga full /ful/ .svi shore /SЌ:/ . U zavisnosti od toga koliko je jezik podignut.nedostatak apple /’Qp«l/ . /α:/. ako je u središnjem delu samoglasnik je ‚centralni’.autobus cup /kГp/ .ovca leave /li:v/ . samoglasnici se dele na ‚zatvorene’ i ‚otvorene.šoljica shut /SГt/ . Usne prilikom izgovora samoglasnika mogu biti: a) razvučene . /i:/ tea /ti:/ .za samoglasnike: /Ќ/.grm 3. /i/. /«/ c) zaokrugljene .jabuka 10.obala horse /hЌ:s/ . /«:/. /Ќ:/.zatvoriti . to nam omogućava da proizvedemo razne samoglasnike. odnosno koliko zbog svog poloţaja zatvara usnu duplju. /i/ it /it/ . /u:/ too /tu:/ . /Г/.to clinic /klinik/ .deset rest /rest/ . /u/ book /buk/ . Poloţaj usana je drugi bitan faktor koji utiče na kvalitet samoglasnika.

Kvalitet prvih elemenata dvoglasnika /ei/. Kod ovih dvoglasnika drugi element je vrlo slabo izraţen.) DVOGLASNICI (DIPHTONGS) Dvoglasnik je glas koji se sastoji od dva samoglasnika meĎusobno povezana u jedan slog.kolac grape /greip/ .devojka bird /b«:d/ . /«:/ girl /g«:l/ . /α:/ car /kα:/ .zmaj ice /ais/ . /E«/.led 6.deo half /hα:f/ .krdo 6.prodavnica hot /hЌt/ .hotel joke /dZ«uk/ .groţĎe 2. Prvi elementi dvoglasnika /i«/ i /u«/ imaju vrednost engleskih samoglasnika /i/ i /u/.5.uvo .2. a kraći ispred bezvučnih suglasnika. Drugi element dvoglasnika /au/ i /«u/ ima vrednost engleskog samoglasnika /u/.vruće 12. /Ќ/ on /Ќn/ . /«u/ ocean /«uS«n/ . /ai/ right /rait/ .ovde clear /kli«/ . Prvi element dvoglasnika /Ќi/ najbliţi je engleskom samoglasniku /Ќ/. ENGLESKI DVOGLASNICI KROZ PRIMERE 1.zgodan (18.sposoban handsome /’hQns«m/ . /Ќi/ ima vrednost engleskog samoglasnika /i/. U svim engleskim dvoglasnicima prvi element je duţi i naglašen.kasno cake /keik/ . /E«/ i /u«/ drugi element je jednak engleskom samoglasniku /«/.okean hotel /h«u’tel/ .na shop /SЌp/ . /«/ address /«’dres/ . Svi engleski dvoglasnici su nešto duţi na kraju reči i ispred zvučnih suglasnika.sala here /hi«/ .jasan ear /i«/ . /ai/ i /au/ je vrlo sličan kvalitetu srpskih samoglasnika e i a. /i«/ 5. Kod dvoglasnika /i«/. U engleskom jeziku ima 8 dvoglasnika: /ei/ 1 /ai/ 2 /Ќi/ 3 /au/ 4 /«u/* 5 /i«/ 6 /E«/ 7 /u«/ 8 *Napomena: U nekim rečnicima i udţbenicima ovaj diftong se obeleţava kao /Ќu/. /ai/.ptica herd /h«:d/ .auto part /pα:t/ .81 - .adresa able /’eib«l/ . Drugi element dvoglasnika /ei/. /ei/ late /leit/ .desno kite /kait/ . dok je drugi kraći i ne naglašen. Prvi element dvoglasnika /«u/ izgovara se kao engleski samoglasnik /«/.pola 11.

pa se onda jezik odvoji i vazduh sakupljen u ustima ispusti. tvoj (18. POLUSAMOGLASNICI (POLUVOKALI) /w/ /j/ Većina engleskih suglasnika je slična ili ista kao srpski.vaš. Podseća na snaţnije disanje. SLOŢENI SUGLASNICI (AFRIKATI) zvučni /dZ/ bezvučni /tS/ 2.obilazak doer /du«/ . /d/ Englesko /d/ je tvrĎi glas od srpskog d. BOČNI SUGLASNICI (LATERALI) /l/ 6.novčić 7. Obrazuje se tako što se vrhom jezika pritisne mesto neposredno iza prednjih gornjih zuba. /t/ Englesko /t/ je za razliku od srpskog t aspirovano.vršilac your /ju«/ . U engleskom jeziku ima 24 suglasnika. . Prema načinu obrazovanja mozemo ih podeliti na sledeće grupe: 1.krava shout /Saut/ .redak 4. /Ќi/ soil /sЌil/ . STRUJNI SUGLASNICI (FRIKATIVI) zvučni bezvučni /z/ /D/ /Z/ /v/ /r/ /s/ /T/ /S/ /f/ /h/ 5. PRASKAVI SUGLASNICI (PLOZIVI) zvučni bezvučni /b/ /d/ /g/ /p/ /t/ /k/ 4.dečak coin /kЌin/ .3.82 - .3.kobila chair /tSE«/ .) SUGLASNICI (CONSONANTS) Suglasnici su glasovi koji nastaju kad vazduh prilikom prolaza kroz usnu duplju na svom putu nailazi na neku prepreku. /h/ Englesko /h/ je mekše i manje čujno od srpskog h. /E«/ mare /mE«/ .stolica rare /rE«/ . /au/ cow /kau/ . /u«/ tour /tu«/ . a ovde ćemo ukazati na one koji se razlikuju od suglasnika u srpskom jeziku.vikati doubt /daut/ .tlo boy /bЌi/ . Obrazuje se na isti nacin kao englesko /d/. /p//k/ Ovi engleski glasovi su za razliku od srpskih aspirovani i tvrĎi. s tim što je za razliku od njega /t/ bezvučan suglasnik.sumnjati 8. NOSNI SUGLASNICI (NAZALI) /m/ /n/ /N/ 3. U nekim slučajevima se gotovo i ne čuje.

brod sure /Su(r)/ .naliv-pero copy /kГpi/ . samo se menja poloţaj njegovog ostalog dela.čaj city /’siti:/ . Prilikom izgovora obe ove varijante vrh jezika se nalazi odmah iza zuba. a njegov ostali deo se drţi dosta nisko u ustima. Vrh jezika moze biti i blago isturen. /S/ /Z/ U poreĎenju sa srpskim љ ovaj engleski suglasnik je tamniji i mekši. /p/ pen /pen/ . /N/ Najčesće se javlja ispred glasa /g/ i onda njegov izgovor ne predstavlja teškoću jer se i u srpskom ovaj glas čuje kada se n nalazi ispred g i k (npr. /w/ Prilikom izgovora ovog glasa usne su isturene i zokruţene kao za srpski samoglasnik u. /tS/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog č i ć. /D//T/ Ovi glasovi se obrazuju kad se vrh jezika stavi ovlaš na samu ivicu gornjih zuba sa unutrašnje strane.zauzet 2. ovaj glas je teţe izgovoriti čisto. ENGLESKI SUGLASNICI KROZ PRIMERE 1. a ako su glasne ţice relativno mirne. bez pojave glasa /g/ na kraju. Kod svetlog /l/.oko tea /ti:/ .83 - . tango. /v/ Obrazuje se kad se gornjim zubima pritisne spoljni deo donje usne. /z/ 3. /dZ/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog dћ i Ď.haljina zone /zЌun/ . Ako pri propuštanju vazdušne struje glasne ţice trepere. srednji dio jezika se uzdiţe prema tvrdom nepcu i nalazi se u poloţaju jedne vrste samoglasnika /u/.zona roses /rЌuziz/ . izgovoricemo zvučni suglasnik /D/.grad better /’bet«:/ .posao about /«’baut/ . koje je slično srpskom. Tamno /l/ stoji ispred suglasnika i na kraju reči. a zatim se naglo prelazi na sledeći samoglasnik u reči. s tim što se ispod njih ostavi mali prolaz za vazduh. izgovoricemo bezvučno /T/. što nije slučaj sa engleskim /r/. /s/ soon /su:n/ .ruţe busy /’bizi/ .leĎa job /dZГb/ . MeĎutim.siguran station /’steiSn/ - .kopija happen /’hQp«n/ . kada iza /N/ ne slede ni /g/ ni /k/./r/ Prilikom izgovora ovog glasa vrh jezika je podignut ka tvrdom nepcu. /t/ 15. /l/ U engleskom jeziku postoje dve varijante glasa /l/: svetlo /l/ i tamno /l/.bolje 13. Tamnije i mekše je od srpskog ћ. /S/ ship /Sip/ . Kod izgovora srpskog r vrh jezika moze da vibrira (treperi). Svetlo /l/ stoji ispred samoglasnika i ispred /j/. banka).sestra dress /dres/ .uskoro sister /’sist«:/ . Trenje je veće nego za srpski glas v.dogoditi se back /bQk/ . /b/ 14.

/m/ 7.osećati hello /he’l«u/ .drugi with /wiD/ . /j/ yet /jet/ .šuma 6. /w/ one /w«n/ .upotreba beauty /’bju:ti:/ .kafa half /hα:f/ . /T/ thing /TiN/ .autor month /mГnT/ .šibica nature /’neitS«:/ . /D/ this /Dis/ . /k/ 17.čekic mouse /maus/ .miš sum /s«m/ .preseliti very /’veri/ .kraljica . /h/ he /hi:/ .mast coffee /’kЌfi:/ .stvar author /’ЌT«:/ .merdevine day /dei/ . /tS/ 19.ovo other /’«D«:/ .ključ cock /kГk/ . /f/ fat /fQt/ .pola 21.crven sorry /’sЌri/ .čudan key /ki:/ . /N/ drink /driNk/ .on whole /hЌul/ .veoma heavy /’hevi:/ . /d/ ladder /’lQd«:/ .pravda 11.duh big /big/ .veliki church / tS«:tS/ .mesec 23.zvono long /lЌN/ .84 - . /l/ love /lГv/ .vid garage /’gQrα:Z/ . /n/ nice /nais/ .celina behind /bi’haind/ . /v/ move /mu:v/ .ljubav feel /fi:l/ .oprostite right /rait/ .pevac school /sku:l/ .sunce funny /f«ni:/ . /g/ get /get/ .jedan wet /wet/ .doba soldier /’souldZ«:/ .dobiti ghost /gЌust/ .crkva match /mQtS/ . /dZ/ 20.vlaţan queen /kwi:n/ .zadovoljstvo vision /’viZ«n/ .sa 24.priroda judge /dZ«dZ/ .smešan 8. /r/ red /red/ .dug 9.dan odd /Гd/ .4.škola 16.prijatan sun /s«n/ . /Z/ pleasure /’pleZ«/ .ipak use /ju:s/ .sudija age /eidZ/ .zdravo 10.iza hammer /’hQm «:/ .vojnik 18.teţak 22.garaţa 5.lepota 12.piti ring /riN/ .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful