Sadržaj Strana

0.1.Alfabet - Alphabet 1. Brojevi - Numbers 1.1. Glavni (cardinals) 1.2. Redni (ordinals) 1.3. Deobni (fractional numerals) 1.4. Brojevi za ponavljanje (repeating numerals) 1.5. Brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) 1.6. Broj nula (zero) 2. Član - The Article 2.1. OdreĎeni član 2.2. NeodreĎeni član 3. Glagoli - Verbs 3.1. Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) 3.1.1. Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be" 3.1.2. Pomoćni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have" 3.1.3. Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do" 3.2. Bezlični glagoli - Impersonal Verbs 3.3. Nepotpuni glagoli - Defective Verbs 3.4. Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs 3.5. Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs 3.6. Povratni glagoli 3.7. Višerečni glagoli - Multi-word verbs 3.7.1. Frazalni glagoli 3.7.2. Predloţni glagoli 3.7.3. Frazalni predloţni glagoli 3.8. "-ing" oblici - The "-ing" forms 3.9. Gerund - The Gerund 3.10. Particip prezenta - The Present Participle 3.11. Direktan i indirektan govor - Direct and Indirect Speech 3.12. Klauze - Clauses 3.12.1. Nezavisne i zavisne klauze 3.12.2. Relativne klauze 3.12.3. Eliptične klauze 3.13. Kondicionali - The conditionals 3.13.1. Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility) 3.13.2. Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost (Second conditional - unreal possibility or dream) 3.13.3. Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility) 3.13.4. Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional - certainty) 3.13.5. Kondicionali - ukratko 3.14. Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice 3.15. Slaganje vremena - Sequence of Tenses 3.15.1. Slaganje glagolskih vremena 3.15.2. Slaganje vremena sa infinitivima i participima 3.16. Sadašnja vremena 3.16.1. Sadašnje prosto vreme - Simple Present Tense 3.16.2. Sadašnje trajno vreme - Present Continuous Tense 3.16.3. Sloţeno sadašnje vreme - Present Perfect Simple Tense 3.16.4. Nesvršeni perfekt - Present Perfect Continuous Tense

3 3 3 4 5 5 5 5 5 6 7 9 10 10 11 14 15 15 16 19 19 20 20 20 21 21 22 23 24 25 26 27 28 28 29 29 30 30 31 31 33 33 34 35 35 36 38 39

-1-

Sadržaj Strana 3.17. Prošla vremena 3.17.1. Prošlo svršeno vreme - Past Simple Tense 3.17.2. Prošlo trajno vreme - The Past Continuous Tense 3.17.3. Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) - The Past Perfect Tense 3.17.4. Nesvršeni pluskvamperfekt - The Past Perfect Continuous Tense 3.18. Buduća vremena 3.18.1. Prosto buduće vreme - Futur Simple Tense 3.18.2. Buduće trajno vreme - Futur Continuous Tense 3.18.3. Sloţeno buduće vreme - Futur Perfect Tense 3.18.4. Futur Perfect Continuous 4. Imenice - Nouns 4.1. Rod imenica - Gender of Nouns 4.2. Mnoţina imenica - Plural of Nouns 4.3. Padeţi imenica - Cases of Nouns 5. Pridevi - Adjectives 5.1. PoreĎenje prideva - Comparasion 5.2. Pravopisna pravila pri poreĎenju 5.3. Nepravilna komparacija prideva - Irregular comparasion 6. Predlozi - Prepositions 7. Prilozi - Adverbs 7.1. PoreĎenje priloga 8. Uzvici - Interjections 9. Veznici - Conjunctions 10. Zamenice - Pronouns 10.1. Lične zamenice - Personal Pronouns 10.2. Prisvojne zamenice - Possessive Pronouns 10.3. Povratne zamenice - Reflexive Pronouns 10.4. Pokazne zamenice - Demonstrative pronouns 10.5. Upitne zamenice - Interrogative Pronouns 10.6. Relativne zamenice - Relative pronouns 10.7. Deobne zamenice - Distributive Pronouns 10.8. NeodreĎene zamenice - Indefinite Pronouns 11. Red reči - Word order 12. Skraćenice na internetu 13. Britansko i američko pisanje - British and American writing 14. Pisanje velikih slova - Writing of capital letters 15. Znaci interpunkcije - Punctuation 15.1. Tačka - The full stop or period 15.2. Zarez - The comma 15.3. Dvotačka - The colon 15.4. Tačka-zarez - The semicolon 15.5. Upitnik - The question mark 16. Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u mnoţini 17. Izgovor (kopirano iz pdf e-knjige) 17.1. Naglasak 17.2. Samoglasnici - Vowels 17.3. Dvoglasnici - Diphtrhongs 17.4. Suglasnici - Consonants 17.5. Više Suglasnika - More consonants 17.6. Transkripcija izgovora 18. Glasovi engleskog jezika (Fonetika) 18.1. Samoglasnici - Vowels - i primeri 18.2. Dvoglasnici - Diphthongs - i primeri 18.3. Suglasnici - Consonants - i primeri (Primeri - 83 str.)

41 41 43 44 45 45 45 46 46 47 48 48 50 53 54 54 55 56 56 58 59 60 61 61 62 63 63 64 64 65 66 67 69 69 70 70 71 72 72 73 74 74 75 77 77 77 78 78 79 79 79 80 81 82

-2-

(0.1.) Alfabet - Alphabet A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m (ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (dţi:) (eie) (ai) (dţei) (kei) (el) (em) N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z (en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

(1.)

Brojevi - Numbers

Brojevi mogu biti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. glavni (cardinals) redni (ordinals) diobni (fractional numerals) brojevi za ponavljanje (repeating numerals) brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) broj nula (zero)

(1.1.) Glavni brojevi - cardinals 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 one two three four five six seven eight nine ten eleven twelve thirteen fourteen fifteen sixteen seventeen eighteen 19 20 21 22 30 40 50 60 70 80 90 100 101 200 1000 2000 1.000.000 2.000.000 nineteen twenty twenty one twenty two etc. thirty fourty fifty sixty seventy eighty ninety a hundred a hundred and one two hundred a thousand two thousand a million two million

-3-

Kao što se vidi, brojevi izmeĎu 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sličan način, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u našem jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomoću "and" sa deseticama: 24 - four and twenty. Reči hundred i thousand posle kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mnoţini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mnoţinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najčešće da bi se izbeglo ponavljanje imenice u rečenici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su jače od belih) (1.2.) Redni brojevi - ordinals Prva tri redna broja se tvore nepravilno:first (prvi), second (drugi) i third (treći). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (šesnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc.

Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se menja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih reči nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset četvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umesto glavnih za označavanje: datuma meseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); posle reči every, kao što su izrazi: every third day (svakog trećeg dana).

Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odreĎeni član the. the first class (prvi razred).

-4-

4. i da li upotrebiti član postavite sebi nekoliko pitanja: 1.) Brojevi za ponavljanje .fractional numerals Izuzev broja half (pola) svi deobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima.) Deobni brojevi . Da li vaš čitalac zna o kome ili o čemu govorite? da koristite the ne pređite na sledeće pitanje 2. Da bi ste odredili koji. an apple.5.two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 . thrice (tri puta) zadrţali su se još u poeziji. Moţe li imenica biti u mnoţini.The Article (sedam stepeni ispod nule) U engleskom jeziku postoje odreĎeni i neodreĎeni član. (1. a koristimo ispred suglasnika: a chair. Posle broja. the woman. an koristimo ispred samoglasnika: an hour. a year.3. (1. izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dve i po milje). the house. U mnoţini dobijaju nastavak "s": four sevenths (četiri sedmice). Izuzetak je broj "twofold" koji se moţe izraziti još rečju double (dvostruk). Izuzetak: once (jedan put). (1. (2.(1. twice (dva puta). tj.multiplicatives Brojevi za umnoţavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold (četverostruk). Da li je imenica u jednini ili mnoţini? jednini pređite na sledeće pitanje mnoţini izostavite član 3.) Član . inače su zastareli. Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hleba).) Broj nula . a university. twenty times (dvadeset puta).zero Nula se u engleskom jeziku kaţe naught ili zero: seven degrees below zero 206 . On je nepromenljiv: the man. da li je brojiva? (Šta su brojive imenice?) Da pređite na sledeće pitanje Ne izostavite član -5- . an elephant itd.repeating numerals Brojevi za ponavljanje prave se pomoću reči "times": four times (četiri puta).6. OdreĎeni član je the.) Brojevi za umnožavanje . NeodreĎeni član je a ili an.three two o four nine.

e.) OdreĎeni član OdreĎeni član se upotrebljava: . . . jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe).kada je reč o imenici koja je bliţe odreĎena ili poznata licu koje sluša ili čita: I saw the teacher (video sam učitelja).4.ispred imena reka. a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je brţi od aviona). stvari ili pojmu: send me the book (pošalji mi knjigu) . u)? Da koristite an (2.ispred imena naroda u mnoţini: the English (Englezi). časopisa. she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci).ispred imenica koje po našem shvatanju postoje u samo jednom primerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okreće oko Sunca). . The Pacific Ocean (Tihi okean). Da li govorite o pojedinačnoj stvari ili uopštenoj ideji? pojedinačno pređite na sledeće pitanje uopšteno izostavite član 5.ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here . .1. .ako imenica u jednini odreĎuje celu vrstu. plananskih lanaca. magazina: the Times. . i.u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman I don't want to run the risk (našalio se na račun ove starice) (ne ţelim da rizikujem).kada se govori o odreĎenom licu. The Majestic (hotel) itd. brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament). . ustanova. The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane). . Ne koristite a (drugi je dan otkako sam stigao ovamo).ispred ličnih imena koja se sastoje od prideva i imenice: The Black Sea (Crno more).ispred prideva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona).ispred imena posle kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu). o. (isto i vama). . -6- .ispred imena listova.pred superlativima: this is the best thing you can do .ispred "same": the same to you (to je najbolja stvar koju moţeš učiniti). . Da li imenica počinje vokalima (a. .ispred imena zgrada.

. idu bez člana ako označavaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (posle škole deca se vraćaju kući). (2. . an hour (čas). Misaone i gradivne imenice koje nemaju mnoţine i koje se ne mogu brojati. (on najbolje trči). court. . . college.imena obroka su bez člana: children. ručak je .misaone imenice su bez člana: I prefer music to poetry poeziju).imena vrhova planina: Maglić is the highest mountain in Bosnia (Maglić je najveća planina u Bosni). (deco. market. . doĎite. NeodreĎeni član upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mnoţinu. .uz superlativ priloga član se ne upotrebljava: he runs best she writes quickest .OdreĎeni član se ne upotrebljava: . prison itd. meseci i godišnjih doba: I shall come by Monday . tj. (više volim muziku nego (doći ću do ponedeljka).man i woman se upotrebljavaju bez člana kada označavaju celu vrstu. (ona piše najbrţe). ali I have time (imam vremena). nemaju neodreĎeni član: I have a book (imam knjigu).2. a članovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim). come. -7- .imenice kao što su: school. dinner is ready spreman). (sto je napravljen od drveta).član se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu). ljudski rod: man is mortal (čovek je smrtan). he was put in prison (stavljen je u zatvor).imena dana. an open window (otvoren prozor). a oblik "an" se upotrebljava ispred reči koje počinju samoglasnikom ili tihim "h": a man (čovjek).ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku).) NeodreĎeni član NeodreĎeni član "a" upotrebljava se ispred reči koje počinju suglasnikom.bez člana su imenice koje označavaju porodične odnose.gradivne imenice su bez člana: the table is made of wood .

a comedy by Sheridan ("Suparnici". the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima poloţaj sekretara). . NeodreĎeni član se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je učitelj u školi). NeodreĎeni član se stavlja uz razlomke: a half (polovina). what. rather. teţinu i meru: I see him two times a week (viĎam ga dvaput sedmično). swimmer and jumper (moj brat je trkač.posle glagola to turn (kada znači stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (pošto nije mogao da dobije mesto u civilu. NeodreĎeni član se stavlja ispred reči koje označavaju vreme. . .ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (videli smo ga mnogo puta). NeodreĎeni član upotrebljen iza "not" pojačava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). gross (dvanaest tuceta). million: a hundred balls (stotinu lopti). NeodreĎeni član se moţe upotrebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knjiţevnih dela: "Rivals".posle izraza kao što su: the title of. Šeridanova komedija). NeodreĎeni član se izostavlja: . . postao je vojnik). we have confidence in you (imamo poverenja u vas). the office of. NeodreĎeni član se upotrebljava sa rečima: many. such. hundred. thousand. houses (kuće).u slučaju kada neku titulu moţe imati samo jedno lice u isto vreme: he is President of the Republic (on je predsednik republike). no less.kad se nešto nabraja: my brother is a runner. NeodreĎeni član moţe odrediti čitavu vrstu: a cat is an animal (mačka je ţivotinja). NeodreĎeni član se stavlja ispred reči: dozen (tuce). too. he is quite a good doctor (on je poprilično dobar doktor). so. NeodreĎeni član se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima. plivač i skakač).kada je predikat deo objekta u aktivnoj konstrukciji. NeodreĎeni član se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz celine ili mnoštva ali koja nije posebno odreĎena: the boy saw a bird in the tree (dečak je video pticu na drvetu). i deo subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool. ludakom). he was made prisoner (zarobili su ga).uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru). dok se u nekim ispušta: to have a pain to be in hurry to be at loss as a rule on an average (imati bolove) (ţuriti se) (biti u neprilici) (po pravilu) (prosečno). -8- . the post of. .NeodreĎeni član nema mnoţinu i ne moţe se upotrebiti ispred imenice u mnoţini: a house (kuća). broj. as . a third (trećina). score (dvadeset). quite. madman (nazvali su ga ludim.

imati  glagol "to do" .particip prezenta) .Defective Verbs Pravilni i nepravilni glagoli .raditi Bezlični glagoli .Impersonal Verbs Nepotpuni glagoli .The Conditionals Pasiv .Direct and Indirect Speech Klauze .Auxiliary Verbs (Helping Verbs)  glagol "to be" .Transitive and Intransitive Verbs Povratni glagoli .kada posle reči "what" koja je upotrebljena kao uzvik.biti  glagol "to have" .Prepositional Verbs  Frazalni prijedloţni glagoli .Sequence of Tenses Sadašnja vremena Sadašnje prosto vreme / Simple present tense Sadašnje trajno vreme / Present continuous tense Sadašnje sloţeno vreme / Present perfect simple tense Sadašnje trajno sloţeno vreme / Present perfect continuous tense Prošla vremena Prosto prošlo vreme / Simple past tense Prošlo trajno vreme / Past continuous tense Sloţeno prošlo vreme / Past perfect simple tense Sloţeno trajno prošlo vreme / Past perfect continuous tense Buduća vremena Prosto buduće vreme / Simple future tense Trajno buduće vreme / Future continuous tense Sloţeno buduće vreme / Future perfect simple tense Sloţeno trajno buduće vreme / Future perfect continuous tense -9- .Clauses Kondicionali .) Glagoli .The "-ing" Forms Direktan i indirektan govor .Multi-Word Verbs  Frazalni glagoli .Regular and Irregular Verbs Prelazni i neprelazni glagoli . dolazi imenica koja se obično ne upotrebljava u mnoţini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dečaka) (3. .kada je reč "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (deo tavanice je pao na ljude).Passive Voice Slaganje vremena .Phrasal Verbs  Prijedloţni glagoli ..Phrasal-prepositional Verbs "-ing" oblici (gerund.Verbs Pomoćni glagoli .Reflexive Verbs Višerečni glagoli .

His brother was a sailor. (biti ili ne biti) (bio sam u Španiji prošle godine) Be se vrlo često upotrebljava kao dio imenskog predikata.(3. stići itd.) Pomoćni glagoli su: be. It is ten miles. To be. This building is twenty years old. she's.za graĎenje pasivnih vremena: The bridge was built. (ja surfujem).he's. (ima deset milja) (njoj je dvadeset) (ova zgrada je stara dvadeset godina) (on je bolestan) (njegov brat je bio mornar). I was in Spain last year.Auxiliary Verb "to be" Pomoćni glagoli sluţe za sloţenih glagolskih vremena (perfekta. do.) Pomoćni glagol "to be" . Present Simple . futura itd. she. or not to be.1.Prezent I am . it's we are . shall.you're they are . have.1. have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog značenja. it? are we? are you? are they? Past Simple . udaljenost i cenu. ţiveti.1. she's. Glavni delovi glagola be su: be was been Be kao pomoćni glagol se upotrebljava: . Be se upotrebljava za starost.you're he is . He is ill.biti Glagoli be.we're you are . it's not we're not you're not they're not am I? (jesam li) are you? is he.10 - . .I'm (ja sam) you are .za graĎenje trajnih vremena: I am surfing.they're I'm not (ja nisam) you're not he's.Preterit (Prosto prošlo vreme) I was (ja sam bio) I wasn't (ja nisam bio) you were you weren't he was he wasn't was I? were you? was he? .) ali kada govorimo o stvari years i old se ne mogu izostaviti. will Glagol "to be" .) Pomoćni glagoli . (most je izgraĎen). Kada govorimo o osobi kaţemo samo broj (She is twenty.Auxiliary Verbs (Helping Verbs) (3. She is twenty. Be kao glagol punog značenja znači postojati.

Svršeni futur I shall have been (ja ću biti) you will have been he will have been I shall not be you will not be he will not be shall I be? will you be? will he be? I shall not have been you will not have been he will not have been shall I have been? will you have been? will he have been? Present Conditional .imati .Futur I shall be (ja ću biti) you will be he will be Futur Perfect .1.) Pomoćni glagoli su: be.11 - .2.Present Perfect .Pluskvamperfekt (Pluperfekt) I had been (ja bijah bio) I had not been you had been you had not been he had been he had not been had I been? had you been? had he been? Futur Simple .Pogodbeni način sadašnji I should be (ja bih bio) I should not be you would be you would not be he would be he would not be Past Conditional . shall. will Glagol "to have" .) Pomoćni glagol "to have" .Pogodbeni način prošli I should have been (bio bih bio) you would have been he would have been should I be? would you be? would he be) I should not have been you would not have been he would not have been should I have been? would you have been? would he have been? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta be to be to have been being been .Perfekt I have been (ja sam bio) you have been he has been I haven't been you haven't been he hasn't been have I been? have you been? has he been? Past Perfect .having been being having been (3. have.Auxiliary Verb "to have" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta. do. futura itd.

Osnovno značenje glagola have kao glagola punog značenja jeste posedovati. (moram kupiti čokoladu za njenu devojčicu) .Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima: to have breakfast (doručkovati) to have tea (popiti čaj) to have a good time (dobro se zabavljati) Causative have Have iza kojeg slijedi objekt i particip perfekta označava da neko drugi vrši radnju rečenice po ţelji ili zapovijedi subjekta. He has got a TV set. Npr: Her brother has a motor-boat. do ili Did they have to leave? Had they have to leave? They did not have to leave. (detešce ima plave oči) . Iz tih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na naš jezik glagolom 'dati'. izmenićemo i značenje rečenice: I have weeded my garden. (njen brat ima motorni čamac) The baby has a blue eyes. They had not to leave. . npr: { { Jesu li morali otići? Nisu morali otići. (I have spoken) (I had spoken) (to have spoken) (to have spoken) (having spoken). (on ima televizor) Kada have znači posedovati. Npr: They had to leave. imati. (morate dati štampati pozivnice). Last week I had a new suit made.U toj se konstrukciji moţe upitni oblik graditi s pomoću do ili inverzijom.U govornom se jeziku uz have koje znači posedovati često stavlja got. . (prošle sedmice dao sam napraviti novo odijelo) You must have your invitation cards printed. a odrični pomoću dodavanjem not. (oplevio sam svoj vrt) I have my garden weeded.12 - .Have kao pomoćni glagol: S pomoćnim glagolom have grade se sledeći glagolski oblici: perfekt pluskvamperfekt infinitiv perfekta particip perfekta particip perfekta i gerund prošli Have kao glagol punog značenja: .Have iza kojeg sledi infinitiv izraţava obavezu. ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima. Takvo have se u gramatikama obično zove causative have. U ovim rečenicama osobito je vaţan poredak reči: HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA Ako izmijenimo poredak reči. I have got znači isto kao i have. (dajem pleviti vrt) . (morali su otići) I have to buy some chocolate for her girl.

Pogodbeni način sadašnji I should have (ja bih imao) I should not have you would have you would not have he would have he would not have Past Conditional .Pogodbeni način prošli I should have had (bio bih imao) I should not have had you would have had you would not have had he would have had he wuold not have had should I have? would you have? would he have? should I have had? would you have had? would he have had? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta have to have to have had having had .having had having having had .Simple Present Tense .Pluskavamperfekt I had had (ja bejah imao) I had not had you had had you had not had he had had he had not had had I had? had you had? had he had? Futur Simple .you've he has .he's I haven't you haven't he hasn't have I? have you? has he? Past Simple Tense .Perfekt I have had (ja sam imao) you have had he has had I have not had you have not had he has not had have I had? have you had? has he had? The Past Perfect Tense .Svršeni futur I shall have had (ja ću imati) you will have had he will have had I shall not have you will not have he will not have shall I have? will you have? will he have? I shall not have had you will not have had he will not have had shall I have had? will you have had? will he have had? Present Conditional .Prezent I have .Futur I shall have (ja ću imati) you will have he will have Futur Perfect .13 - .I've (ja imam) you have .Preterit I had (ja sam imao) you had he had he I hadn't you hadn't hadn't had I? had you? had he? Present Perfect Tense .

iza kojeg slijedi pomoćni glagol.he didn't we did not .U imperativu. will Glavni oblici glagola do jesu: do did done Do kao pomoćni glagol . He did not do what he had promised. zar ne) Do kao glagol punog značenja -Do se upotrebljava u značenju činiti.you didn't they did not . and so does his sister. a onda subjekt. He swims well.Auxiliary Verb "to do" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta.we don't you do not .(3. shall.) Pomoćni glagoli su: be.I didn't you did not .they don't do I? do you? does he? do we? do you? do they? I did not .you don't he do not . They did not arrive in time.3) Pomoćni glagol "to do" . (ta sedi!) (zaista volim ove kolače) Do se često upotrebljava da bi se izbeglo ponavljanje glavnog glagola. prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim rečenicama ako ţelimo istaknuti glagol. do.they didn't did I? did you? did he? did we? did you? did they? . don't you? (znate na šta mislim. Takvo do se zove emfatično do (Emphatic do). (vozi li on auto) (vi me ne razumete) (nisu stigli na vreme) .Prezent I do (ja činim) you do he. it does we do you do they do Past Simple Tense . Do sit down! I do like this cakes.1.14 - . have.Preterit I did (ja učinih) you did he did we did you did they did Imperativ do (oni su vrlo dobro obavili svoj posao) (nije učinio što je obećao) (kada ona sprema sobu) I do not .I don't you do not . a isto tako i njegova sestra) -u dodatnom pitanju: You know what I mean. čitam) -uz so. Npr: They did their job very well. (on dobro pliva.he don't we do not . raditi. Does he drive a car? You do not understand me.you don't they do not . (čitate li. I do.you didn't he did not .we didn't you didnot . i to: -u kratkim odgovorima: Do you read? -Yes. When does she do the room? Simple Present Tense .S pomoćnim glagolom do gradi se upitni i odrični oblik prezenta i preterita glagola punog značenja. she. futura itd.

licu jednine sa it. znati) označava fizičku ili umnu sposobnost. biti u stanju): I shall be able to this for you. dopuštanje.traţe infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought"). ought (trebati) i must (morati). (umeo sam da plivam).3.da nemaju sve oblike i vremena. Oni obično označavaju vremenske uslove. Ima oblik "could" za prošlo vreme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji (Present Conditional): I can swim I could swim Could you show me the way.) Bezlični glagoli . mogućnost i ţelju: he may come tomorrow may I go in? may he join us? may he rest in peace! (moţda će on sutra doći) (smem li ući?) (sme li da nam se pridruţi?) (neka počiva u miru!). (da li biste mogli da mi pokaţete put. . odrični oblik obrazuju sa rečicom "not". molim?) Glagol "can" se ne moţe upotrebiti s četvrtim padeţom bez nekog drugog glagola.u sadašnjem vremenu u trećem licu nemaju nastavak "s". . .2.: Infinitiv to rain (pada kiša) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders Neki glagoli u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje. znam da plivam). tako ne moţemo reći: I can that . smeti).) Nepotpuni glagoli . (3. Nepotpuni glagol "can" (moći.Impersonal Verbs Bezlični glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. umjeti. To su sledeći glagoli: to seem to appear to look to feel to make (izgledati): (izgledati): (izgledati): (osećati): (činiti): it seems to be true (izgleda da je istina) it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da će se vreme promeniti) it looks like rain (izgleda kao da će kiša) it feels cold (oseća se hladnoća) it makes me afraid (to me plaši). smeti) označava odobravanje. . may (moći. Nepotpuni glagol "may" (moći. Odrični oblik glasi "can not" ili skraćeno (saţeto.već I can do that (ja to umem). contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't".(3. verovatnoću. Zajedničko za nepotpune glagole je da: .15 - . please? (umem. (moći ću to da učinim za vas). Npr.Defective Verbs Nepotpuni glagoli su: can (moći).upitni im se oblik pravi inverzijom. Umesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (moći.

Odrični oblik glasi "ought not". misao o onome što je trebalo da se dogodi izraţavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have said".): You ought to have gone. (morao sam smesta otići) (moraćemo mnogo raditi) U odreĎenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smeti": You must not to do this. . (sada se moram pozdraviti. The soldiers knew that they must die. I must take leave now.).played. Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't". (trebalo je da odeš) (3. (treba da učiš ozbiljnije). Npr: smile . (mogao je ranije da stigne) (mogao bi biti prisutan). hope .hoped itd. He might be present. duţnost (prevodi se sa "treba". "Ne morati" kaţemo pomoću glagola "need not". Ako se glagol u infinitivu završava na "-e" dodaje se samo "-d". Odrični oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't".smiled. duţnost. You ought to know this. Npr: play . skraćeno "oughtn't". Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik.4.16 - . "to have left" itd.U prošlom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. "mora" i sl. Izraţava primoravanje.opened itd. (vojnici su znali da moraju umreti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. Might izraţava takoĎe i pogodbu. We shall have to work hard. open . Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne načine. moram otići). (treba to da znaš) (ne smete to učiniti) Glagol "ought" izraţava obavezu.) Pravilni i nepravilni glagoli . nuţnost. Kako ovaj glagol nema prošlog vremena.Regular and Irregular Verbs Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed".

driven.sang .sung drive .thought . Sva tri oblika jednaka: put .stood think .hit Lista najčešćih nepravilnih glagola: Base Form awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have Past Simple awoke was.thought Sva tri oblika su različita: sing .drove .Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand .stood .put hit .put .17 - .hit . were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had Past Participle awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had .

18 - .Base Form hear hide hit hold hurt keep know lay lead learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write Past Simple heard hid hit held hurt kept knew laid led learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote Past Participle heard hidden hit held hurt kept known laid led learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written .

I saw an elephant. She speaks fast.6. We are watching TV. (on je stigao) (ona govori brzo) (John ide u školu) (3. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo. John goes to school. it dresses himself.(3.5.) Povratni glagoli .) Prelazni i neprelazni glagoli . He has arrived.Transitive and Intransitive Verbs Prelazni glagoli su oni uz koje moţe stajati objekt u akuzativu tj. she.Reflexive Verbs Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vraća na subjekt. (on govori engleski) (mi gledamo TV) (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne moţe stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]). itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odrični oblik: I do not dress myself Upitno-odrični oblik: Do I not dress myself? (ja oblačim sebe) (ti oblačiš sebe) . Najčešći su: (obući se) (pomoći se) (povrediti se) (popraviti se) (umoriti se) (izviniti se) (hvaliti se) (zabaviti se) (utopliti se) (obući se) to dress oneself to help oneself to hurt oneself to improve oneself to tire oneself to excuse oneself to flatter oneself to amuse oneself to warm oneself to take care of oneself Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself you dress yourself he. Uz takve glagole stoje povratne zamjenice. herself. direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English.19 - .

7. obično ih moţemo rastaviti na dva dijela.Multi-word verbs (3. He was late because his car broke down. kada imaju direktni objekat). Npr: They turned down my offer. glagola koji se prave od glagola i još neke reči ili više njih.7. Frazalni glagoli se grade od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol neprelazni frazalni glagol prelazni frazalni glagol get up break down put off turn down Značenje ustati iz kreveta prestati sa radom odgoditi odbiti Primeri I don't like to get up. tj. Direktni objekat Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. the radio it it. We will have to put off They turned down the meeting. .1.) Predložni glagoli se grade na sljedeći način: glagol + priedlog Iz razloga što predlozi uvek imaju direktni objekat. (3. nemamo izbora. moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamenicu.2.7) Višeriječni glagoli . Dat je primer sa frazalnim glagolom "switch on": Tačno: Tačno: Tačno: Netačno: John John John John switched switched switched switched on on on on the radio. (obe rečenice su tačne) MeĎutim. They turned my offer down.(3.20 - . ako je direktni objekat zamenica.) Frazalni glagoli Frazalni glagoli spadaju u grupu višeriječnih glagola. svi predloţni glagoli imaju direktne objekte. my offer.

3.) "-ing" oblici . što znači da ne moţemo umetnuti direktni objekat izmeĎu. (3. moramo reći: "look after the baby" a ne smemo reći: "look the baby after".) Frazalni predložni glagoli se grade na sledeći način: glagol + prilog + predlog Primeri frazalnih predloţnih glagola: Frazalni predložni glagoli get on with put up with attitude. (3. your seeing eggs.7. run out of Značenje imati prijateljski odnos sa tolerisati očekivati sa zadovoljstvom iscrpiti (Primeri ) Direktni objekat his wife. i mogu biti: gerund: particip prezenta: imenica: Hunting lions is dangerous. i poput predloţnih glagola ne smeju se razdvajati. the dog me? Mary. We run out of it.The "-ing" forms "-ing" oblici se grade od infinitiva i nastavka -ing. Na primer.21 - . uvijek imamo direktni objekat. (lov na lavove je opasan) (ja surfujem) (ova zgrada je naša škola) . I am surfing. look forward to you.8. He doesn't get on with I won't put up with I look forward to We have run out of Pošto se frazalni predloţni glagoli tvore sa predlozima.Primeri: Predložni glagoli believe in look after talk about wait for Značenje verovati u postojanje brinuti se o razgovarati o čekati (Primjeri) I believe in He is looking after Did you talk about John is waiting for Direktni objekat God. This building is our school. We run out of fuel. Predloţni glagoli se ne mogu razdvajati.

(nema koristi pokušavati pobeći) I can't stand being stuck in traffic jams. it's no use/good. gerund prošli (having read). Iako izgleda kao glagol. Glagolske osobine gerunda su: iza njega moţe stajati prilog: He is fond of walking quickly. iza njega moţe stajati objekt: I don't like reading books. (ona dobro slika). moţe stajati u raznim vremenima. bird-watching. (jedna od njegovih duţnosti je (jedna od ţivotnih ugodnosti je kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. (letenje je opasno). One of life's pleasures is having breakfast in bed. (ona dobro slika). to take to. Can you sneeze without opening your mouth? (moţeš li kinuti a da ne otvoriš usta). (ona uvek odlaţe odlazak zubaru). would you mind i pridjeva "worth" i "busy". pred njim moţe stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous.(3. (jedenje ljudi je pogrešno). to put off. (on voli brzo hodati). iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + predlog/prilog": (to look forward. u sloţenim imenicama: a driving lesson. Imeničke osobine gerunda su: pred njim moţe stajati predlog: She's good at painting. posle prijedloga. posle izraza: can't help. train-spotting. can't stand. do you mind.22 - . to keep on): She always puts off going to dentist. to give up.) Gerund . (ne mogu podneti kad se zaglavim u saobraćaju) This site is worth visiting. When you are going to give up smoking? (kada ćeš prestati pušiti). (Johnova lenost me čini nervoznim). pred njim moţe stajati atribut: His being nervous is due to his illness. (ovu stranicu vredi posetiti) . to be for/against. Flying is dangerous.The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. prisustvovanje sastancima). (ne volim čitati knjige). a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sadašnji (being taught) i prošli (having been taught). (njegova nervoza je posledica njegove bolesti).9. Ako posle predloga treba doći glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. gerund ima istu funkciju kao imenica. imamo: gerund sadašnji (surfing). a swimming pool. doručkovanje u krevetu). It's no use trying to escape. i koristi se: kao subjekat rečenice: Eating people is wrong.

he left the house. (našli smo novca na zemlji) (našli su majku kako sedi u bašti). od strane iste osobe ili stvari. od strane iste osobe. (bio je to neverovatan film) (bio je zatočen unutar kuće u plamenu). sa glagolima catch (uhvatiti) i find (naći) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip.) Particip prezenta .The Present Participle Prezent particip većine glagola ima oblik osnova+ing. Whistling to himself. moţemo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. he walked down on the road.10. Glagol "catch" sa participom prezenta izraţava neku ljutnju ili pretnju: Don't let him catch you reading his letters. . koristimo particip prezenta da ih opišemo: They went out into the snow. nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping. Kada se dve radnje dešavaju u isto vreme. He was trapped inside the burning house. (ona je bila u kupovini) He came running towards me. there'll be trouble! (uhvatim li te još jednom kako kradeš moje jabuke. (došao je trčeći prema meni) She lay looking up at the clouds. (ne dozvoli da te uhvati kako čitaš njegova pisma) If I catch you stealing my apples again. Putting on his coat. Kada jedna radnja sledi odmah iza druge. They found their mother sitting in the garden. kao pridev: It was an amazing film. They laughed as they went. (leţala je gledajući u oblake) Ova tvorba je naročito korisna sa glagolom "to go". kao u sledećim primerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije (čula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing.(3. He walked down on the road. da zameni rečenicu ili dio rečenice. biće problema) Ovo nije slučaj sa glagolom find koji ne izraţava emocije: We found some money lying on the ground. i koristi se u sledećim slučajevima: kao deo trajnog oblika glagola: I am working he was singing they have been walking (ja radim) (on je pevao) (oni su šetali). He whistled to himself.23 - . They went laughing into the snow. (čuo sam nekoga kako peva) I can smell something burning! (osetim da nešto gori).

(= because he felt hungry. she put her hands in the air. Direct speech). since.11. Knowing that his mother was coming.24 - .. Ako izveštavamo ono što je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor. Indirect Speech or Reported Speech).) Direktni i indirektni govor ..Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo nečije reči tačno onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor. (3. he didn't spend much on clothes. Indirektan govor se uvodi rečima kao što su: he said he asked we enquired she ordered we believed I replied I answered (on reče) (un upita) (zapitali smo) (ona zapovedi) (verovasmo) (odgovorih) (odgovorih) i sl. Particip prezenta se moţe koristiti umesto početnih as. because. npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu. he went into the kitchen and opened the fridge. Dropping the gun.She dropped the gun and put her hands in the air. he cleaned the flat. i izraţava razlog radnje: Feeling hungry. .) Being poor. Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba poštivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zameniti odgovarajućim prošlim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sadašnje Prosto prošlo Prezent perfekt Davno prošlo Prosto buduće Imperativ Indirektni govor Prosto prošlo Davno prošlo Sloţeno buduće Infinitiv sve reči koje označavaju blizinu moraju se zamijeniti rečima koje označavaju udaljenost. npr: on mi je rekao: "pošalji mi knjigu".

Clauses Klauza je grupa reči koja sadrţi vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadrţe vezu subjekat-glagol). how. (upitali su me: "Da li govorite španski?") (upitali su me da li govorim španski) da bi se u indirektnom govoru izrazila zapoved. has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before (On reče: "Ja ne razumem ovo pismo") (on reče da ne razume to pismo) D: He said: "I do not understand this letter.). . (otac reče sinu: "Pazi se"). Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona reče svom bratu: "Šta radiš?") I: She asked her brother what he was doing." I: He said that he didn't understand this letter." I: Father told his son to be careful of himself. upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself. Klauze se dele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses).12.25 - . onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti paţnju još i na sledeće: -umesto glagola "say" upotrebićemo glagol "ask"." (Ona reče: "Doći ću uskoro ponovo".) Klauze . (ona reće da će uskoro ponovo doći) ako se u indirektnom govoru saopćava tuĎe pitanje. TakoĎe.) I: She said that she was going to come soon again. -ako pitanje ne sadrţi nikakvu upitnu reč (kao što su what. (otac reče svom sinu da se pazi). D: She said: "I am going to come soon again. (ona upita svog brata šta radi) D: They asked me: "Do you speak Spanish.Prema ovim pravilima: am do shall will have. onda pitanje u indirektnom govoru mora početi sa "if" ili "whether". dele se i na: neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses). when itd." I: They asked me whether I speak Spanish. (3.

veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test.12. but he also got an A+. Shakespeare is my other. Nebitne klauze nisu neophodne za značenje rečenice i mogu se izbaciti iz nje. (most koji se srušio u zimskoj oluji će koštati milione za popravku) My brother. in fact I am going to the library now. (moj brat. which ili that. which had been bothering him for years. Većina pridevskih klauza počinje sa: who. i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamenica.26 - . (u ovom slučaju. jer bi u tom slučaju značenje rečenice bilo promenjeno. oznakom tačka-zarez (. je shvatio to za mene) .Neophodne klauze su ključne za značenje rečenice i ne mogu se izbaciti.1. dvotačkom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday. koji je inţenjer. korištena je i oznaka tačka-zarez (. Ponekad se ove reči ne moraju nalaziti u rečenici ali se podrazumevaju. whom. who is an engineer. had to be removed. Obično se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa.): This is one of English classes. who used to be a secretary for the President. Dve nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday. Giuseppe said that the plantar wart.) da se razdvoje dve klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time. The book that is on the floor should be returned to the library. kao rečenica. figured it out for me. can type 132 words a minute. dok zavisne moraju biti udruţene sa nezavisnom klauzom.) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. (neophodna i nebitna klauza) (3. All students who do their work should pass easily. Zavisne klauze mogu biti: pridevske (adjective clauses) priloške (adverb clauses) imeničke (noun clauses) -Pridevske klauze opisuju imenice ili zamenice.

Relativna klauza koja dopunjuje celu klauzu ili više njih se naziva rečenična klauza (sentential clause). which really surprised his friends. Priloške klauze uvek počinju sa zavisnim veznikom. Whoever wins the game will play in the tournament. which. he wrote a book about what he had done over the years [objekat predloga].-Priloške klauze obično dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gde u rečenici. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. Imenička klauza obično počinje sa: that. Za razliku od pridevskih klauza. tj. whose. whoever. mogu počinjati i sa zavisnim veznicima: how. s toga neće biti odvojene zarezima. We know the cake is done when the timer rings. U rečenici funkcioniraju kao subjekat. a u ovom slučaju dopunjuje reč "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na više od jedne reči u tekstu. opisuju celu klauzu ili čak više njih. U relativnoj klauzi. Charlie didn't get the job in administration. priloške klauze se često mogu pomerati u rečenici. which had been bothering him for years. and he didn't even apply for the Dean's position. had to be removed. Do you know what he knows [objekat]? In fact. TakoĎe. Nakošena (italic) slova čine relativnu nebitnu klauzu. whom. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze. when. whomever. (3. we know the cake is done. who. why.) Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (menjaju) imenice ili zamenice.27 - . Npr: When the timer rings.12. that. koji uvodi klauzu i izraţava njenu vezu sa ostatkom rečenice. relativna zamenica je subjekat glagola i odnosi se na nešto s čim je klauza u vezi. What he knows [subjekat] is no concern of mine. direktni objekat ili predloški objekat. Charlie didn't get the job in administration. where. what i whatsoever.2. gde ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. we'll go downtown. whose. which. When the movie is over. Uvode se relativnim zamjenicama: who. Oni kaţu zašto. zbog čega su odvojene zarezima od ostatka rečenice. (U ovoj rečenici podvučene reči čine neophodnu klauzu. which really surprised his friends. Giuseppe said that the plantar wart. mogu da dopunjuju. -Imeničke klauze nisu reči koje dopunjuju druge reči za razliku od prideva i priloga. whether. .

Ovdje će biti obraĎene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. eliptične klauze su tačne ali i korisne. Though [they were] sometimes nervous on the court. I should not have taken.The conditionals Kondicional se gradi od pomoćnog glagola "should" i "would". jer često (ali ne i uvek) u njima se upotrebljava reč "if". i izgleda ovako: if If ili posledica 2y=20 if if uslov y=10 uslov posledica y=10 2y=20 To znači ako (if) je odreĎeni uslov zadovoljen.12.uzeo bih you should take . Reči eliptične klauze koje nedostaju se mogu naslutiti iz konteksta i većina čitalaca ne oseća da nešto nedostaje.3. U stvari. jer su često elegantne i efikasne u izrazu. i infinitiva bez "to" glagola kojeg menjamo. a prošli kondicional se gradi sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg menjamo. Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years.) Eliptične klauze Eliptične klauze (elliptical clauses) su gramatički nepotpune. Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play].28 - . u smislu da im nedostaje relativna zamenica (zavisna reč) koja inače uvodi takvu klauzu.ti bio uzeo itd Prošli kondicional { Odrični oblik se gradi tako što se iza should i would stavi "not": I should not take. I should have taken . Sadašnji kondicional se gradi sa should i would i infinitivom prezenta.(3.  Prvi kondicional (First Conditional)  Drugi kondicional (Second Conditional)  Treći kondicional (Third Conditional)  Nulti-kondicional (Zero Conditional) . Pogodbene rečenice se takoĎe zovu i kondicionalima. her recruits proved to be hard workers.ti bi uzeo itd.bio bih uzeo you should have taken .) Kondicionali . Sadašnji i prošli kondicional se koriste pri gradnji pogodbenih rečenica. Sadašnji kondicional { I should take . nulti-kondicional. (3. Upitni oblik se gradi inverzijom: should I take? should I have taken? (da li bih uzeo?) (da li bih bio uzeo?) (ne bih uzeo) (ne bih bio uzeo). onda (then) će doći do neke posledice.13. a ponekad ih nazivamo "if rečenicama". Struktura većine pogodbenih rečenica je veoma jednostavna.

jer su izgledi opet jako mali da izvuku vaš listić.29 - . šanse su jako male da će se uslov ispuniti.realna mogućnost (First conditional: real possibility) Govorimo o budućnosti. i onda postoji šansa. Najvaţnije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. If If If If If If uslov prosto prošlo vreme I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery posledica kondicional sadašnji I would be happy.13. niste kupili loto listić. I will stay at home.13. posledica buduće vreme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uslov prosto sadašnje vreme I see her. they do not pass the exam. it rains tomorrow. Za izraţavanje moguće posledice koristili smo futur. na primer: If you are good today. buduće vreme Treba primetiti da kiša još nije pala.2.1.unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala. can ili may umesto will. would you be suprised? she would marry him. ali je to neverovatna mogućnost. a sadašnji kondicional za izraţavanje eventualne posledice. i ne postoji nikakva šansa da ćete dobiti novac. kod kuće ste i planirate igrati tenis popodne. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. you can watch TV tonight. tj. Ali moţda ćete kupiti listić do večeras. meĎutim. ostaću kod kuće) If If uslov it rains prosto sadašnje vreme posledica I will stay at home. I would by a car. (ako bude padala kiša. večeras) (ako budeš danas dobar. meĎutim nebo je oblačno i postoji realna mogućnost (real possibility) da će kiša pasti. i rezultatu tog uslova. da kod drugog kondicionala koristimo prosto prošlo vrijeme za izraţavanje uslova. i njenoj posledici. jutro je. MeĎutim na nebu se javljaju oblaci. moţeš gledati TV (3. Postoji stvarna mogućnost da će se uslov ispuniti. Ponekad. Primjetite.) Prvi kondicional . za raziliku od prvog kondicionala. (da dobijem milion dolara.(3.nevjerovatna mogućnost (Second conditional . razmišljamo o nekom uslovu u budućnosti. Ponekad moţemo koristiti: shall. mogao bih prestati raditi) . Kao što vidite da bi izrazili mogući uslov koristili smo sadašnje prosto vreme (Present Simple Tense). Na primer. kao i kod prvog. zamislite da počne padati kiša. I could stop working. umesto glagola would koristimo should. Šta ćete uraditi? If it rains.) Drugi kondicional . Razmišljamo o nekom uslovu ili situaciji u budućnosti. ovde ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. Na primer: večeras je izvlačenje brojeva lota. could or might: If I won a million dollars.

what would you have done? I would have invited her.(3.no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budućnosti. (da si kupio listić lota.3. poput neke opšte poznate činjenice. ni o sadašnjosti ni o budućnosti. govorimo o uslovu u prošlosti koji se nije dogodio.13.certainty) Tzv. Prošle sedmice ste kupili loto listić ali niste dobili . zakasnim na autobus) .4. nulti kondicional koristimo kada je uslov uvek tačan. might have: If you had bought a lottery ticket.13. TakoĎe. they get hungry. If If If If If If uslov složeno prošlo vreme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posledica kondicional prošli I would have bought a car. Da bi izrazili uslov i posljedicu koristimo prosto sadašnje veme. I would have told her. dok za izraţavanje posledice koja se neće dogoditi smo koristili kondicional prošli. Vaţno je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o prošlosti. već jednostavno pričamo o nekoj općepoznatoj činjenici.) Nulti kondicional .sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional . (da nisu poloţili ispit. Zbog toga ne postoji mogućnost da se uslov ispuni. you might have won.30 - . (kada ustanem kasno. Bitna stvar kod trećeg kondicionala je da ne postoji sada nikakva šansa da se uslov i posledica dogode. umesto if moţemo koristiti when: When I get up late I miss by bus. Najvaţnije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uslov ima uvek istu posledicu. Na primer.) Treći kondicional .bez mogućnosti (Third conditional . my boss gets angry. If they had not passed their exam. mogao si dobiti) (3. their teacher would have been sad. meĎutim kod trećeg govorimo o prošlosti. If if If If If uslov prosto sadašenje vreme I miss the 8 o'clock bus I am late for work people don't eat posledica prosto sadašnje vreme I am late for work. Ponekad umesto would have koristimo should have. ako zagrevamo led iznad 0 stepeni on će se početi topiti. could have. If If If uslov prosto sadašnje vreme you heat ice posledica prosto sadašnje vreme it melts. njihov učitelj bi bio tuţan) Da bi smo izrazili uslov u prošlosti koji se nije ostvario koristili smo sloţeno prošlo vreme (past perfect).

koristi se: kada subjekat koji vrši radnju nije poznat: My car has been stollen. A: I wrote this letter.ukratko glavna rečenica buduće vrijeme kondicional sadašnji kondicional prošli prosto sadašnje vrijeme "if" rečenica sadašnje vrijeme prosto buduće vrijeme sloţeno prošlo vrijeme prosto sadašnje vrijeme Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Treći kondicional Nulti kondicional Sledeća tabela daje prikaz kondicionala po verovatnosti ispunjenja uslova. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me.14. To znači. da se pasivni prezent gradi od prezenta glagola "to be" i participa prošlog glagola koji menjamo. subjekat aktivne rečenice postaje objekat pasivne. P: Water is drunk by everybody. If I had won a lottery. tj. aktiv pasiv subjekat Everybody Water glagol drinks is drunk (svi piju vodu) (voda se pije od svih) objekat water by everybody. (ukraden mi je auto) (dobila je lep poklon za roĎendan) . Pasiv pokazuje da subjekat ne vrši radnju. i ispred njega se stavlja predlog "by": A: Everybody drinks water. I would buy a car.) Trpno stanje (pasiv) . procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za poreĎenje. vreme budućnost budućnost prošlost (3. takvi koji uz sebe mogu imati objekat. Trpno stanje se upotrebljava mnogo češće u engleskom jeziku nego u našem. verovatnoća kondicional primer 100% 50% 5% 0% nulti prvi drugi treći If you heat ice. it melts. I would have bought a car. She was given a nice birthday present.13. (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda predlog.) Kondicionali . Naravno. Aktivnu rečenicu moţemo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje. If it rains. već da se radnja vrši na subjektu: The road has been repaired.31 - . I will stay at home. (put je popravljen) Pasivni oblici se grade tako što se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip prošli glagola kojeg menjamo.(3.Passive Voice subjekat + pomoćni glagol "to be" + particip prošli glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli. If I won the lottery.5.

"podrazumeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u trećem licu jednine srednjeg roda: it is understood that is known it is said (razume se.ako se ne ţeli pomenuti vršilac radnje: I have been told that you are engaged. (dečko je kaţnjen od svog oca) Aleksa was attended by his sister during his illness. (Aleksu je njegova sestra negovala za vreme bolesti) Bezlični oblici u našem jeziku kao što su "kaţe se".32 - . (greške se uvek prave) ako je subjekat pasivne rečenice vaţniji od vršioca radnje: The "Tower" was written by Meša Selimović. She was said to have left her husband. (rečeno mi je da ste se verili) (priča se da je ostavila svog muţa) ako nije potrebno pomenuti vršioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) rečenice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made. podrazumeva se) (to se zna) (priča se) Konjugacija pasiva u većini mogućih vremena: infinitiv simple present past future conditional present past future conditional present past future conditional present past future conditional to be called it is called it was called it will be called it would be called it is being called it was being called it will be being called it would be being called it has been called it has been called it will have been called it would have been called it has been being called it had been being called it will have been being called it would have been being called continous perfect simple perfect continous . "razume se". (Roman "TvrĎava" je napisana od strane Meše Selimovića) The boy was punished by his father.

koristite sadašnje prosto vreme. Da izrazite opće poznatu činjenicu koristite sadašnje vreme. . Da izrazite radnju koja se desila ranije. Sadašnje prosto (Simple Present) Da se izrazi radnja koja je počela u trenu u prošlosti i traje do danas. koristite prosto buduće vreme.15. Prosto prošlo vreme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect.15. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated. koristite present perfect. koristite prezent perfekt. You will surely pass this exam if you studied hard. The crowd had turned nasty before the sheriff returned. Da izrazite drugu završenu radnju. She knew she had made the right choice. koristite prošlo vreme. Da se izrazi prošla radnja. I wanted to go home because I missed my parents. Predbuduće vreme. I will be so happy if they fix my car today.) Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u rečenicama kod kojih je vreme od vitalnog značaja. Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect) U svakom slučaju koristite prošlo vreme. Primer I am eager to go to the concert because I love the Wallflowers. koristite prosto prošlo vreme. Da izrazite radnju koja će se desiti.33 - . Buduće vreme (Futur) Da izrazite istovremenu radnju koristite sadašnje vreme. I know that I made the right choice.) Slaganje vremena .(3. The Deists believed that the universe is like a giant clock. Vreme u glavnoj rečenici Vreme u zavisnoj rečenici Da se izrazi istovremena radnja. The President says that he will veto the bill. Da se izrazi radnja u budućnosti koja će se desiti prije radnje u nezavisnoj rečenici. She has grown a foot since she turned nine. They believe that they have elected the right candidate. koristite prosto prošlo vreme. svršeni futur (Future Perfect Tense) U svakom slučaju koristite sadašnje vreme ili prezent perfekt. The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased Most students will have taken sixty credits by the time they graduate.Sequence of Tenses (3.1.

radnja se dešava u paralelno. Participi Vreme participa Prezent participa (Present of Participle. ["Would like" opisuje stanje u sadašnjosti. "to have seen" opisuje nešto pre tog vremena. the team slowly began to improve. [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i prošlo vreme "would have liked". [UnapreĎujući osnove. to have seen) Da se izrazi radnja koja se desila pre glagola.15.] The fans would like to have seen some improvement this year.] Infinitiv sadašnji (Present Infinitive. to see) Da se izrazi istovremena radnja ili radnja posle glagola. tim je počeo polahko napredovati. seeing) Uloga participa Da se izrazi radnja koja se dešava u isto vreme kada i glagol.] She would have liked to see more veterans returning. Primeri Working on the fundamentals. ["eagerness" je sada. "to try out" će se desiti posle. Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive.] They consider the team to have been coached very well.34 - .) Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vreme infinitiva Uloga infinitiva Primer Coach Espinoza is eager to try out her new drills. [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola consider. u isto vreme] .(3.2.

Glagoli koji se u infinitivu završavaju na "-y". may . he teaches.imati. Having experimented with several game plans. bez predloga "to": I write (ja pišem) .1. pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se menja. to have . osim glagola: to be . he reads (hi ri:dz).morati.Particip prošli ili particip prezent perfekta (Past Participle or Present Perfect Participle Da se izrazi radnja koja se dešava pre glagola. Glagoli koji se završavaju na s.16. the coach knows not to expect too much. je posledica glagola u prošlom vremenu "prepared".moći.16. u trećem licu jednine: to cry (he cries). I don't write Upitni oblik sadašnjeg vremena pravi se tako pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja. sh i ch obrazuju treće lice nastavkom jednine nastavkom "-es": he dresses. [Radnja izraţena pomoću glagola u prezentu "knows". menjaju "y" u "i".) Sadašnje prosto vreme . x.biti. bez prijedloga "to". Jedino se treće lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica. kad pred tim "y" stoji suglasnik. ili "z" ako dolazi iza zvučnog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks). jer dobija nastavak "-s" ili "-es". Odrični oblik sadašnjeg vremena pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do". ought .] (3.) Sadašnje vreme (3. must . can. [Particip prezent perfekta "having experimented".I do not write. You write (ti pišeš) Do you write? (pišeš li?) .] Prepared by last year's experience. Nastavak "-s" za sadašnje vreme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvučnog suglasnika. the coaching staff devised a master strategy.35 - .trebati. to try (to tries). ukazuje na vreme pre glagola u prošlom vremenu "devised".Simple Present Tense Sadašnje vreme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvek stavljaju lične zamenice. z.

she.zvati I call you call he. ona zovu I do not call you do not call he. I work (ja radim). da označi radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam čas engleskog tri puta sedmično).she. ona . one. The sun rises. past present future Jenny trenutno nije prisutna.36 - . she.2. MeĎutim. .16. he . it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking (ja govorim) Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing".Sadašnje prosto vreme se upotrebljava: da označi radnju čije trajanje nije odreĎeno: I write (ja pišem). Jenny is not here. pre. it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does. ponekad moramo malo promeniti reč. da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ţive u vodi). past present future Sunce izlazi svaki dan. to call . it call? do we call? do you call? do they call? (3. sada i posle. da označi radnju koja se vrši po navici: I always rise early (uvek ustajem rano).Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking you are speaking he. it calls we call you call they call ja zovem ti zoveš on. ono zove mi zovemo vi zovete oni. verovatno udvostručiti ili izostaviti jedno slovo.) Sadašnje trajno vreme . she.

. (uvek se ţalite na svoju taštu) ... past present future Ona moţda ne čita knjigu tačno sada. da označi radnju čije je trajanje neprekidno. izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking Present Continuous Tense (sadašnje trajno vreme) se upotrebljava: da označi radnju koja se vrši u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now. i tada se obično upotrebljavaju prilozi always. future Knjiga . constantly. MeĎutim.37 - . radnja se ne mora odvijati tačno sada. (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law.Ako se glagol završava na: suglasnik . (sada ovo čitate) past present Radnja se dogaĎa sada. ali se dešavala nešto ranije i moţda će se dešavati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book. forever itd: The Sun is rising constantly. (sada učim engleski) You are reading this now. menjamo ie u y: Izuzetak 2 lie die Izuzetak 3 > > lying dying Ako glagol završava na vokal + suglasnik + e..the girl is dancing. Sveća ...the candle is burning.the pages are turning. Devojka .naglašeni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostručava: s t o p suglasnik naglašeni vokal suglasnik Izuzetak 1 run stop begin > > > running stopping beginning Ovo pravilo ne vaţi kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open > opening Ako glagol završava na ie.

percepcija) (susrešću Anthony-a kasnije.* Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim značenjem. know. (Dţon se oseća mnogo bolje sada. it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he. hold. obično se ne koriste u trajnom obliku. .smell) se često koriste sa glagolom 'can': I can see. love.zvati I'm calling you're calling he. npr: This coat feels nice and warm. I'm seeing Anthony later. measure. hope. (ona večera. planiramo se susresti) to call . to je naša percepcija. smell. mean. što znači da smo više zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju. hear. (večeras ću se naći sa devojkom) Glagoli koji označavaju neko stanje.. dislike. fear. (vidim Anthony-a u bašti. tačno vreme dešavanja radnje nije naznačeno. feel (misliti).) Složeno sadašnje vreme . she. she. suppose. (ovaj brod je lep i udoban. mind. hate. be (u većini slučajeva). notice. consider. want. njegovo zdravlje se poboljšava). see. weigh ostali look (biti sličan). she. wish merenja contain. osećaj kvaliteta broda) John's feeling much better now. ona jede). She has three dogs and a cat. posedovanje) She's having supper. feel. Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrebiti prošlo vreme (past simple tense). I can see Anthony in the garden. cost. a ne radnju. taste. imagine.3. remember. seem. find (misliti). doubt.38 - . prefer.da se izrazi radnja koja je već isplanirana i desiće se u budućnosti: I'm meeting my girlfriend tonight. have (kada znači posedovati) . recognise. like. see*. . (ona ima tri psa i mačku.Present Perfect Simple Tense pomoćni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Sloţenim sadašnjim vremenom se izraţava povezanost izmeĎu prošlosti i sadašnjosti.16. it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he.glagoli čula (feel. taste mišljenje assume. regret. hear. Lista glagola koji se većinom koriste u "simple" formi: čula (percepcija) feel*.. (mogu videti) itd. think* mentalna stanja forget. it calling? are we calling? are you calling? are they calling? (3. understand emocije/ţelje envy.

it has called we have called you have called they have called I haven't called you haven't called he. (ţivim u Sarajevu od 1970-te. Amerikanci ne koriste sloţeno sadašnje vreme toliko kao Britanci. Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?". yet. 10 months. da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall. ali je rezultat radnje vaţan: I have buoght a car. she.Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odrični oblik se pravi dodavanjem reči "not": I have not been playing. (kupio sam auto.). and 20 days. (ove nedelje sam putovao u Novi Sad.zvati I have called (ja sam zvao) you have called he. for: Have you ever been to Serbia? (jeste li ikada bili u Srbijii?).) Nesvršeni perfekt .I've been itd. since. sedmica da se označi radnja koja je završena nekad u prošlosti.16. it hasn't called we haven't called you haven't called they haven't called have I called? have you called? have he. i još uvek ţivim). she. I obično imamo sada imamo neku posledicu: I'm tired because I've been running. she. (ova stranica postoji već. I have lived in Sarajevo since 1970..Sloţeno sadašnje vreme se koristi: da se opiše radnja ili stanje koje je počelo u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti: This website has been in existence for 5 years. to call . Kada pišemo present continous. dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?".4. Present Perfect Continous Tense koristimo: da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo završila.. da se izrazi radnja koja je završena u vremenskom periodu koji još traje: I have been to Novi Sad this week. it called? have we called? have you called? have they called? (3. još nije završena). često se upotrebljavaju skraćenice: I have been . never. vaţno je da je auto kupljen. already. Amerikanci češće upotrebljavaju prošlo vreme umesto sloţenog sadašnjeg vremena. uz priloge koji označavaju neprekidan razmak vremena: ever.39 - . past present future !!!!! radnja koja se desila nedavno sad-imamo posledicu - . nije bitno kada). (gosti su upravo ušli u dvoranu).

(nismo pušili.40 - . da izrazimo radnju radnju koja je počela u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti.I'm tired because I've running.15 am Monday January I left school the beginning of time itd. . u petak. and now she feels well. ali Tara didn't feel well for two weeks. Ako to razdoblje seţe do sadašnjeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt. dve sedmice. past present future radnja počela u prošlosti nastavlja se u sadašnjosti I've been reading for two hours. (umoran sam (sada) jer sam trčao) Why is the grass wet? Has it been raining? (zašto je trava vlaţna (sada)? je li padala kiša?) You don't understand because you haven't been listening. 20 godina. For koristimo kada pričamo o razdoblju vremena: 5 minuta. a ako je to razdoblje završeno moramo upotrebiti past simple (preterit). (Tara se nije dobro osećala već (Tara se ne oseća dobro već dve sedmice) Since koristimo kada znamo od koje vremenske tačke se odvija radnja: u 9 sati. u ovom slučaju često se koriste for i since: I've been reading for two hours. januara. i još uvijek čitam) How long have you been learning English? (koliko dugo učiš engleski? a još ga učiš) We have not been smoking. 7. a sada se oseća dobro). a ni sada ne pušimo). jer niste slušali). for period vremena since od vremenske tačke 20 minutes three days six months a long time ever itd. (čitam već dva sata. Tara hasn't been feeling well for two weeks. Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous često koristimo "for" i "since". (ne razumete (sada). 6. 7 sedmica.

Tara hasn't been visiting us since March. subjekat + glavni glagol u prošlom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young. She played basketball last week. it has been calling we have been calling we you have been calling they have been calling (3. she.Past Simple Tense Da bi napravili prošlo svršeno vreme koristimo infinitiv i prošli oblik (preterit) glagola.17. nepravilni glagoli go see sing went saw sang gone seen sung Prošli oblik nepravilnih glagola se ne gradi po nekom pravilu i uči se napamet.17. since se obično koristi samo sa perfect vremenima. Tvorba prošlog svršenog vremena: a) potvrdna rečenica: Past particip nam nije potreban pri graĎenju prošlog vremena. to call .I've been studying for three hours. (nije mu se dopao film) (Mary nije otišla na posao prošlog ponedeljka) (ţiveo sam u toj kući kada sam bio mlad) (ona je igrala košarku prošle sedmice) .41 - .zvati I have been calling you have been calling you he. I have not been calling have not been calling he.) Prošla vremena (3. it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling? - infinitiv preterit past particip - pravilni glagoli work explode like worked exploded liked worked exploded liked Prošli oblik svih glagola završava na -ed.1) Prošlo svršeno vreme . she. she. b) odrična rečenica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie. it has not been calling have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he. Mary did not go to work last Monday. I've been watching TV since 7pm. (učim već tri sata) (gledam TV od 7 sati posle podne) (Tara nas nije posetila od Marta) For se moţe koristiti u svim vremenima.

krajnji samoglasnik se udvostručava: plan . b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vreme u prošlosti bez ikakve veze sa sadašnjošću: We went to school when we were children. (je si li igrao tenis prošle sedmice) (je li gledao TV prošle sedmice) Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik. . (bio sam u Liverpulu prošle godine). (voleo bih da imam novi kompjuter) d) u zavisnoj rečenici ako je u glavnoj prosto prošlo vreme (slaganje vremena): The policeman told me I drove to much. I. to call . he. it call? did we call? did you call? did they call? . it was here. a ne sloţeno sadašnje vreme (present perfect tense). I did not go to London. moramo koristiti prosto prošlo vreme. she.zvati I called (ja sam zvao) you called he.Was I.skipped Krajnje "l" se uvek udvostručava: level . itd. she. she. it called we called you called they called I didn't call you didn't call he. he.worried cry . c) kada govorimo o stvarima koje ţelimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back. . (išli smo u školu kada smo bili deca). (vreme je da se vrate) I wish I had a new computer. it here? You were here. (nisam bio u Londonu) Glagol be nema u svim licima isti oblik.planned skip .42 - .c) upitna rečenica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week. she.cried Prosto prošlo vreme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u prošlosti i potpuno završila pa nema nikakve veze sa sadašnjošću: I was in Liverpool last year.were you here? Ako glagol završava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak naglašen vokal. You did not go to London. He did not go to London. Did he watch TV last night. upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i glagola.levelled call . taj se "y" mijenja u "i": worry . (policajac mi je rekao da sam previše vozio) Kada kaţemo kada ili gde se radnja dogodila.called Ako glagol završava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik. she. it didn't call we didn't call you didn't call they didn't call did I call? did you call? did he.

(divno sam sanjao kada se alarm oglasio).) Prošlo trajno vreme . (gledao sam TV kada si nazvao) da se izrazi promjena mišljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead. Suddenly.2. she.zvati I was calling you were calling.17. he. It was raining. I was watching TV when you telephoned.. Bond saw the killer in a telephone box. Nobody was walking in the streets. Odrični oblik se pravi dodavanjem rečice not: She was not reading . Obično priča počinje nesvršenim preteritom. a zatim se nastavlja prošlim vremenom.(3. she.The Past Continuous Tense prošlo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola (ona je čitala) (mi smo igrali) She was reading. We were playing.". it was calling we were calling you were calling they were calling I was not calling you were not calling he. to call . odnosno da se pred čitaoce postavi scena priče pisana u prošlom vremenu. it calling? were we calling? were you callingg? were they calling? . da se opiše radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga prošla radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. (mislio sam provesti dan na plaţi ali sam odlučio otići na ekskurziju) za dve radnje koje se dešavaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting.. Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvršeni preterit se upotrebljava: da se opiše pozadina. it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling was I calling? were you calling? was he. she. dok njihove majke čavrljale) (deca su se igrala u zavisnoj rečenici umesto nesvršenog prezenta ako je u glavnoj rečenici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter. njom razgovara o njenoj kćeri). npr: "James Bond was driving through town.She wasn't reading. The wind was blowing hard. (znao sam da se sa Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obični preterit.43 - .

3. she. past perfectom se izraţava nešto što nije ostvareno u prošlosti: I wish I had met you before. Mi smo stigli u 9 i 15. it had called we had called you had called they had called had I called? had you called? had he.17. The train had left when we arrived. (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA. I had just eaten. kosu). (voz je krenuo u 9 sati. she.44 - . Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava: 1) da bi se izrazila radnja u prošlosti koja se desila prije neke druge radnje u prošlosti.pre neke druge radnje: We had left home before he came. 2) u zavisnim rečenicama uz after: He got a headache after he had washed his hair. past Voz odlazi u 9 sati. upravo sam bio jeo) I didn't know who he was. nisam ga nikad bio video) He said that he had seen him at the theatre. it called? had we called? had you called? had they called? . I had never seen him before. it had called we had called you had called they had called I had not called you had not called he.zvati I had called you had called he. (dobio je glavobolju nakon što je oprao 3) iza izraza: as if (kao da). We arrived at 9.15 Mi stiţemo u 9 i 15. (nisam bio gladan. (kamo sreće da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS. I wish (kamo sreće da). (bili smo otišli pre nego što je on došao) The train left at 9am. (rekao je da ga je bio vidio kod pozorišta).The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odričnim rečenicama ubacujemo rečicu not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola.) Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) . 9 9. (igrao je košarku kao da je igrao u NBA) to call . Voz je bio otišao kada smo mi stigli. takoĎer izraţava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u prošlosti .15am. if only (kad bi barem). she. U ovom primeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umesto past simple u direktnom.) The train had left when we arrived. present future I was not hungry. a upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i pomoćnog glagola.(3. (nisam znao ko je on.

trčao je cele večeri) I could smell cigarettes. she. somebody had been smoking. it had not been calling we had not been calling you had not been calling they had not been calling had I been calling? had you been calling? had he. (John je bio veoma umoran.(3.4. it had been calling we had been calling you had been calling they had been calling (3. he had been running.18. When I arrived. she. Ram had been waiting for two hours when I arrived. I had not been calling you had not been calling he. past Ram je počeo sa čekanjem u 9 sati. U prvom licu jednine i mnoţine umesto glagola will.mi ćemo zvati). to call . moţe se koristiti glagol shall. a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola.) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night. Past Perfect Continous se takoĎe upotrebljava u indirektnom govoru umesto trajnog oblika prošlog vremena (past continous tense) u direktnom govoru. D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night.18.) Prosto buduće vreme . it had been calling? had we been calling? had you been calling? had they been calling? . Ram had been waiting for two hours.we shall call (ja ću zvati . 9 11 present future Ja sam stigao u 11 sati. meĎutim u modernom engleskom will se više koristi od shall: I shall call . neko je pušio)." (Peter reče: "Neki moji prijatelji su igrali karte cele večeri".1. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have". she. I arrived at 11am.17. John was very tired. glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not.zvati I had been calling you had been calling he.The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl. Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se označila radnja koja je trajala u prošlosti prije neke druge prošle radnje: Ram started waiting at 9am.) Nesvršeni pluskvamperfekt .) Buduća vremena (3.Futur Simple Tense subjekat + pomoćni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola. (osetio sam cigarete.45 - .

zvati I will call (ja ću zvati) you will call he. it will call we will call you will call they will call (nadam se da ćemo imati više sreće drugi put) (očekujem da će on doći sutra) (pomoći ću joj jer je lepa) I will not call you will not call he. I will help her because she is beautiful. she. (igraću tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts.15am. she. will + pomoćni g. When you arrive the rain will have left. it will be calling we will be calling you will be calling they will be calling I won't be calling you won't be calling he. (uzmi kišobran. I will be working. she. have + past particip glavnog glagola Predbuduće vreme izraţava radnju koja će se desiti pre neke druge radnje u budućnosti: The train will leave the station at 9am. odluka. Vi stiţete u stanicu u 9 i 15. be + present participle glavnog glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not izmeĎu glagola will i be. it won't be calling we won't be calling you won't be calling they won't be calling will I be calling? will you be calling? will he. to call . she. Voz će otići kada vi stignete. naš slušalac obično zna ili razume u koje vreme se radnja odvija.) Buduće trajno vreme . At 4pm tomorrow.46 - .18.) Složeno buduće vrijeme . You will arrive at the station at 9.TakoĎe se koristi da bi se izrazila namera. it be calling? will we be calling? will you be calling? will they be calling? (3. I hope we will have better luck next day. (večeraćemo kada film počne) Take your umbrella. Trajno buduće vreme označava radnju koja će trajati izvesno vreme u budućnosti. it will not call we will not call you will not call they will not call will I call? will you call? will he.) . (Voz dolazi u stanicu u 9 sati. she. she. nadu itd. will + pomoćni g.Prosto buduće vreme se upotrebljava da bi označila radnja koja će se desiti u budućnosti. Prostobuduće vreme se naročito često upotrebljava posle glagola koji označavaju očekivanje. past present future 4pm U 4 sata biću usred posla. Kada koristimo buduće trajno vreme.18. I expect that he will come tomorrow. it will be raining when you return. pretnja ili obećanje. it call? will we call? will you call? will they call? (3.3.Futur Continuous Tense subjekat + pomoćni g. I will be playing tennis at 10am tomorrow. padaće kiša kada se budeš vraćao) to call . a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will.2.Futur Perfect Tense subjekat + pomoćni g.zvati I will be calling (ja ću zvati) you will be calling he.

The train will have left when you arrive. past present future

Voz odlazi u 9 sati. 9 9.15 Vi stiţete u 9 i 15. Ovo vreme takoĎer izraţava i radnju koja će se desiti i završiti do odreĎenog vremena u budućnosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock. to call - zvati I will have called (budem bio zvao) you will have called he, she, it will have called we will have called you will have called they will have called (Oni će napustiti parlament do 12 sati.)

I will not have called you will not have called he, she, it will not have called we will not have called you will not have called they will not have called

will I have called? will you have called? will he, she, it have called? will we have called? will you have called? will they have called?

(3.18.4.) Futur Perfect Continuous subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu will i have, a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola will. Kada koristimo predbuduće trajno vreme obično saţimamo (contract) subjekat i pomoćni glagol will: I will - I'll you will - you'll itd. Kod odričnih rečenica saţimamo glagol will i rečicu not: I will not - I won't you will not - you won't itd. Predbuduće trajno vreme izraţava radnju koja traje odreĎeni period vremena do jedne druge buduće radnje ili oznake budućeg vremena kada ova prva radnja još traje. Drugim rečima izraţava radnju koja će trajati do odreĎenog budućeg vremena ili trenutka u budućnosti, a ne u nekom odreĎenom trenutku u budućnosti: At 20 o'clock in the evening, I will have been working ten hours. (do 20 sati uveče ja ću imati za sobom već 10 sati rada). Znači radnja počinje u 10 sati pre podne, traje deset sati, sve do 20 sati uveče kada još traje. He will be tired when he arrives. He will have been travelling for 24 hours. (Biće umoran kada stigne. Putovaće već 24 sata.)

- 47 -

to call - zvati I will have been calling you will have been calling he, she, it will have been calling we will have been calling you will have been calling they will have been calling I will not have been calling you will not have been calling will I have been calling? will you have been calling? he, she, it will not have been calling will he, she, it have been calling? we will not have been calling will we have been calling? you will not have been calling will you have been calling? they will not have been calling will they have been calling?

(4.) Imenice - Nouns Imenice su reči kojima nešto imenujemo. Npr: man town happiness love

(čovek), (grad), (sreća), (ljubav) itd.

Imenice delmo na nekoliko vrsta. One mogu biti: opšte imenice (common nouns), sluţe za imenovanje svih bića ili stvari iste vrste. boy (dečak), computer (računar), eye (oko) itd; vlastite imenice (proper nouns), sluţe za imenovanje pojedinačnih bića, mesta itd. Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver itd; zbirne imenice (collective nouns), sluţe za označavanje skupa ili mnoštva u jednini. team (momčad), sugar (šećer), flock (jato), army (vojska) itd; gradivne imenice (material nouns), sluţe označavanje tvari ili materija. lead (olovo), milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd. apstraktne imenice (abstract nouns), označuju nešto nestvarno, neko svojstvo ili stanje. fear (strah), health (zdravlje), thirst (ţeĎ) itd. TakoĎer, imenice delimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns). Mnoţinu grade samo opšte imenice. One obično označavaju nešto što se moţe brojati, pa ih zovemo brojnim imenicama: two girls (dve devojke), three months (tri meseca) itd. Gradivne i apstraktne imenice, uzete u općem smislu, se ne mogu brojati. One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mnoţini: silver (srebro), thirst (ţeĎ), air (zrak) itd. Rod imenica - Gender of Nouns Mnoţina imenica - Plural of Nouns Padeţi imenica - Cases of Nouns (4.1.) Rod imenica - Gender of Nouns Opšto pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramatički već se odreĎuje prema polu, tj. prirodan je. Imena muških bića muškog su roda (masculine), imena ţenskih lica ţenskog su roda (feminine) i imena ţivih bića gde rod nije izričito podvučen srednjeg su roda (neuter).

- 48 -

Kod ţivih bića rod razlikujemo na više načina: - postoje različiti izrazi za muški i ţenski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander - girl - mother - sister - daughter - aunt - niece - queen - nun - mare - hen - duck - goose dečak otac brat sin ujak nećak kralj kaluĎer konj petao patak gusak - devojčica - majka - sestra - kći - tetka - nećaka - kraljica - kaluĎerica - kobila - kokoška - patka - guska

- dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion hero - abbess - actress - countess - duchess - empress - poetess - princess - negress - heiress - sorceress - lioness - heroine opat glumac grof vojvoda car pesnik princ crnac naslednik čarobnjak lav heroj - opatica - glumica - grofica - vojvotkinja - carica - pesnikinja - princeza - crnkinja - naslednica - čarobnica - lavica - heroina

- obrazuju se sloţenice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord - maid-servant - hen-sparrow - cow-calf - female-elephant - landlady sluga vrabac junac slon gazda - sluškinja - vrabica - junica - slonica - gazdarica

Mnoge imenice imaju isti oblik i u ţenskom i u muškom rodu: pupil friend teacher cousin (učenik, učenica) (prijatelj, prijateljica) (učitelj, učiteljica) (roĎak, rodica)

Ponekad da bismo označili rod ovih imenica dodajemo ove reči: gentleman, lady, male, female, man, woman: lady-teacher (učiteljica).

- 49 -

Od općeg pravila postoje sledeći izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg već muškog roda; "cat" je ţenskog roda; "child" moţe biti sva tri roda; imenice: boat, ship, streamer, man-of-war, vessel nisu srednjeg već ţenskog roda i označavaju se sa she; ţenskog roda su: imena drţava i zemalja; neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory, liberty, mercy grace, virtue; ţenskog roda su i nature, earth i moon; imenice koje izraţavaju jaka osećanja muškog su roda: love, anger, despair, fear; muškog roda su takoĎer i: sun, death, time; ptice, ribe, insekti su obično srednjeg roda; U basnama ţivotinje su personificirane pa su uvek ţenskog ili muškog roda.

(4.2.) Množina imenica - Plural of Nouns Opšta pravila: mnoţina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". Ovo se "s" izgovarakao naše "z" izuzev kada dolazi posle tvrdih suglasnika. Primjeri: book face - books - faces (knjiga - knjige) (lice - lica)

Imenice koje se zavšavaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es", koji se izgovara iz: class - classes bush - bushes bench - benches razred - razredi grm - grmlje klupa - klupe

Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi posle suglasnika: hero - heroes potato - potatoes negro - negroes heroj - heroji krompir - krompiri crnac - crnci

Izuzeci od ovog pravila su: piano - pianos canto - cantos octavo - octavos klavir - klaviri spev - spevovi oktava - oktave

Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mnoţini samo nastavak "-e": cuckoo - cuckoos kukavica - kukavice

- 50 -

Normans .stories zemlja dama priča .poglavice .chiefs .dwarfs .igračke .noţevi .polovine .Imenice na "y" poslije suglasnika menjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy .oxen .men .struje Imenice koje zavšavaju na "-oof".volovi . "-ief".Englezi .children vo dete .ladies .women .krovovi .wives polovina tele noţ supruga .svirale .cliffs krov patuljak poglavica greben .fifes .dani .knives .priče Imenice na "f" i "fe" menjaju "f" u "v" i dobijaju u mnoţini nastavak "-es": half calf knife wife .boys .staffs .roofs .telad .Rimljani .ţene .calves .zubi .dame .strifes .51 - .teeth .Romans .deca Neke imenice obrazuju mnoţinu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman ali: Roman Norman German .sportisti .Germans Rimljanin Norman Nemac .gulfs borba svirala štab struja .days .Normani .Nemci .grebeni Neke imenice imaju u mnoţini nastavak "-en": ox child .sportsmen čovek ţena zub Englez sportista .countries .ljudi .Englishmen .štabovi . "-ff" ne menjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff .zemlje .halves .toys dan dečak igračka .patuljci .borbe .supruge Izuzeci od ovog pravila su: strife fife staff gulf .dečaci .

poluprečnici) (oaza. a imaju značenje mnoţine: people mankind cattle (ljudi) (čovečanstvo) (stoka) Imenica "news" (vest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mnoţini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vesti) (na ovaj način) Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mnoţini: cards contents poltics mathematics (karte) (sadrţina) (politika) (matematika) Neke imenice imaju u mnoţini drugačije značenje nego u jednini: arm letter compass drawer (ruka) (slovo) (kompas) (fioka) arms letters compasses drawers (ruke.oases (poluprečnik.forget-me-nots (gledalac.52 - .pick-pockets forget-me-not . oaze) Sloţenice obrazuju mnoţinu tako da se nastavak za mnoţinu doda glavnoj reči od koje je sloţenica sastavljena. Ako je sloţenica sastavljena bez imenica. nezaboravci) Neke sloţenice dobijaju obeleţje mnoţine uz oba dela reči: manservant .brethren . onda se upotrebi neka reč u mnoţini: two pieces of furniture (dva komada nameštaja) Neke su imenice po svom obliku u jednini.cloths .clothes (braća po krvi) (braća u crkvenoj organizaciji. dţeparoši) (nezaboravak (cveće). tj.lookers-on pick-pocket . od reči koja nosi smisao.menservants (sluga. onda nastavak za mnoţiniu dobija poslednja reč: looker-on . sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savet) (nameštaj) (obaveštenje) (napredak) Ako je potrebno izraziti mnoţiniu. društvu) (štof) (odelo) cloth Latinske imenice na "-us" i "-um" te grčke na "-on" i "-is" imaju u mnoţini obično svoj latinski odnosno grčki nastavak: radius .Neke imenice imaju dva oblika u mnoţini sa različitim značenjem: brother .brothers .radii oasis . gledaoci) (dţeparoš. oruţje) (knjiţevnost) (šestar) (donje gaće) .

7. 4. pad. 4. pad. 3. 6. We know more about the teachers. pad. A teacher had a book. pad. We went to the teacher. 7. onda dodajemo samo apostrof. The books of the techers were big. U jednini se dodaje -'s teacher's book Peter's toy boy's eyes (učiteljeva knjiga) (Peterova igračka) (dečakove oči) Ako se osobna imenica završava na -s. 3. 2. pad. pad. After the conversation with the teachers. are your books big. 5. pad. The book of the teacher was big. pomoću predloga (drugi padeţ pomoću predloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv. pad. And we asked the teachers. And we asked the teacher.) Padeži imenica . Saksonskim genitivom (Saxon genitive).Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam padeţa kao i u našem jeziku: Primjer: Jednina: 1. pad. Teacher. pad. treći padeţ pomoću predloga "to". Drugi padeţ . je li vaša knjiga velika?) (poslije našeg razgovora sa učiteljem) (znamo više o učitelju) (neki učitelji imali su knjige) (knjige tih učitelja su bile velike) (knjige učitelja su uvijek velike) (otišli smo učiteljima) (i zapitali smo učitelje) (učitelji. pad.3. (neki učitelj je imao knjigu) (knjiga tog učitelja bila je velika) (otišli smo učitelju) (i zapitali smo učitelja) (učitelju. šesti pomoću predloga "with". Teachers. Peti padeţ izraţava se imenicom bez člana. sedmi padeţ pomoći predloga "about"). pad. mnoţina: 1. The teacher's books are always big.Genitive U engleskom jeziku drugi padeţ se moţe izraziti na više načina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomoću prijedloga "of": the book of the teacher (učiteljeva knjiga). We went to the teachers. teacher's book (učiteljeva knjiga).(4. is your book big? 6. padeţi se odreĎuju prema mestu u rečenici (prvi i četvrti). 2. a nastavak se izgovara kao "z": Burn's works (Burnsova dela) . Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvučnih suglasnika i samoglasnika.53 - . pad. jesu li vaše knjige velike) (poslije razgovora sa učiteljima) (znamo više o učiteljima) Prema tome. We know more about the teacher. koji se još zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). Ovaj padeţ se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. pad. a "s" iza bezvučnih suglasnika. 5. Some teachers had books. After our conversation with the teacher.

pa se prema tome pridevom ne moţe izraziti ni rod. opisne (descriptive): young. younder. deobne (distributive): each. its. neither. such. one.then": He is less rich than his brother. your. onda ona ima nastavak -'s: the children's toys the mice's legs woman's right (5. enough. which. (on je manje bogat od svog brata) . any. ni broj ni padeţ. the same. either..as" i pozitiva prideva. green. Jednakost se izraţava pomoću reči "as. beautiful. Italian. Croatian.Adjectives Pridev je u engleskom jeziku nepromenljiva reč. another. their. these. (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj). (dečije igračke) (mišije noge) (ţenska prava). Dţejmsa) (radi Doris) (sestra mog gazde). pokazne (demonstrative): the this.Ako se imenica završava na -s ili -ce kao i ispred reči "sake". količinske (quantitative): some. an.Comparasion Pridevi imaju tri stepena poreĎenja:    prvi stupanj drugi stupanj treći stupanj . his.) PoreĎenje prideva .superlative. that.. neodreĎene (indefinite): a. German.1. kojim se izraţava umanjenost. pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St. U mnoţini koja se završava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives (ţene moje braće). prisvojne (possessive): my. those. He is as strong as a horse. obrazuje se pomoću reči "less. Ako se imenica ne završava na -s u mnoţini. upitne (interrogative): what. (trg Sv.nejednakost . much. the order.comparative . Pridev obično stoji ispred imenice. Osobne imenice mogu se završavati na -s. James's Square for Doris's sake my boss's sister Sloţenice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (posle odlaska moje tašte).nadmoćnost ..) Pridevi . (5. English. dodaje se samo apostrof: for goodness' sake for conscience' sake (za Boţju volju) (radi smirenja savesti). every.jednakost .. certain.positive . few.54 - . He is as rich as his friend. (jak je kao konj) Komparativ. Serbian. her. koji se pišu velikim slovom: Bosnian. Pridevi se dijele na: lične (proper). our. all.

. prettier. clever.the prettiest (drag). simple. the more just the most right. (veoma sam vam zahvalan). Ako se pridev završava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se menja u "i": pretty . odnosno "st": fine . apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. right. the politest.the fattest (debeo). kada je poreĎenje izraţeno pridevom na najvišem ili najniţem stepenu. simplier.the biggest (velik).fatter .55 - . PoreĎenje prideva pomoću nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko poreĎenje. moţe biti: relativni. polite.the finest (lijep).2.Komparativom se izraţava uvećanost. umesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you. (5.grayer . politer. the prettiest. the narrowest. (on je bogatiji od svog brata).bigger . more just. Ako se pridev završava muklim "e". Treći stepen. kod višesloţnih prideva dodavanjem nastavka "more" ispred prideva: He is more independent than his brother.) Pravopisna pravila pri poreĎenju Ako se pridev završava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik. i obrazuje se: kod jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend. big . . narrower. the cleverest the simpliest. to je ponajviše tačno). Ako umesto prideva stoji prilog vremena sadašnjeg koji ima ulogu prideva. ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve više omrznutiji). cleverer. On se pravi kod: -jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva kojima prethodi član the i dodaje im se nastavak "-est": he is the richest (on je najbogatiji). Germanskim načinom poreĎenja porede se još i dvosloţni pridevi koji se završavaju na "-y". "-er" ili na slogovno "l".prettie ali gray .finer . a ne suglasnika). "sve više i više" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uvećanje: stronger and stronger (sve jači i jači). Ako je pridjev višesloţan.the grayest (jer "y" dolazi posle samoglasnika. kao i pridev koji imaju naglasak na drugom slogu: pretty. (to je veoma tačno. (on je samostalniji od svog brata). na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r". taj se suglasnik udvostručuje: fat . Na ovaj način porede se svi jednosloţni predevi . "-ow".sa izuzetkom sledećih: just. narrow. more right. -višesloţnih prideva kojima prethode reči "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji). superlativ.

PoreĎenje koje se dobiva dodavanjem reči "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred prideva naziva se romansko poreĎenje. before (ispred). Takvi su pridevi: common. handsome itd. under (ispod) i dr. Predlozi se dele na: a) predloge za mesto: at (u. do) the oldest the eldest the farthest the furthest Komparativ i superlativ sloţenih prideva: kada sloţeni pridevi počinju jednosloţni pridevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednosloţni pridev: I never saw a faster sailing ship. behind (iza). na. on (u) i dr. into (u). the most beautiful.3. uzroka. more learned. above (iznad). in (u). since (od). on (na). b) predlozi za vreme: before (pre). the most famous.) Predlozi . more beautiful. the most learned. (nikad nisam video brţeg jedrenjaka) (nikad nisam video čoveka koji lošije izgleda) (6. (5.56 - . I never saw a worse looking man. mnogi dvosloţni pridevi mogu se porediti na oba načina. more famous. kod. kao i pridjevi koji se zavšavaju na "-ed" i "-ing": famous. ka. learned. towards (prema). prema). . pri). cruel.Irregular comparasion Nepravilno se porede sledeći pridevi: Positive good (dobar) bad (loš) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse Superlative the best the worst more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu) the most the least the latest (najnoviji) the last (poslednji) the nearest (najbliţi) the next (sledeći. cilja: from (od). by (od). cheerful.) Nepravilna komparacija prideva .Prepositions Predlozi u engleskom jeziku imaju posebnu vaţnost jer padeţi nemaju svoje nastavke. Ovim načinom porede se svi višesloţni pridevi koji imaju naglasak na prvom slogu. through (pomoću). beautiful. pleasant. c) predlozi za očuvanje porekla. in front of (ispred). between (izmeĎu). to (u. after (posle). quiet.

within (u). sastavljeni su od više reči: into (u). Predlozi mogu biti sloţeni.d) predlozi za sredstva: by (od. Beograd. Japan. a ako to ţelimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica.the family is at dinner she is at the dressmaker's he is standing at the door in . him. coming . with (s. love). Mary). subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate predlog on in for under to to before "imenica" the table. working.57 - . Posle predloga uvek sledi "imenica".I haven't seen you since last Friday (nisam vas video od prošlog petka) . Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog. your blue book. upon (na). Upotreba nekih glavnih predloga: of . your blue book). a nikad glagol.I live in Kragujevac my money is in my pocket I'll be back in a minute into . money. gerund (swimming).where did you came from? whom did you get this book from? I translated this from English into Serbian to . Zagreb. sa). without (bez).he came into the room I put the money into my pocket about . house. us). pomoću). grupne imenice (my first job. lične imenice (Sarajevo.I get into my office every morning we went to see him I want to tell you the truth at . outside (napolju). in (u). zamjenice (you.what are you talking about? she walked about the house it's about seven o'clock I was about to go home when she came (on je moj prijatelj) (o čemu mislite?) (odakle ste?) (od koga ste dobili ovu knjigu) (preveo sam to sa engleskog na srpski) (svako jutro idem u kancelariju) (pošli smo da ga posetimo) (ţelim da vam kaţem istinu) (porodica ruča) (ona je kod krojačice) (on stoji kod vrata) (ţivim u kragujevcu) (moj novac je u dţepu) (vraćam se za minut) (ušao je u sobu) (stavio sam novac u dţep) (o čemu pričate) (hodala je po kući) (oko sedam je sati) (upravo sam htio da odem kad je ona došla) since . throughout (skroz). you. tj.he is a friend of mine what are you thinking of? from . Pošto posle predloga ne moţe ići glagol. Edin. English people.

I shall wait until day come till .I haven't seen you for ages I waited for an hour I did it for you (nisam vas video od odavno) (čekao sam jedan sat) (to sam za vas učinio) except .for .I have been waiting for you till now with .I shall be lonely without you she left without saying good-bye towards .what have you done regarding this report? izveštajem) Pored ovih predloga u engleskom jeziku imamo i tzv.58 - .she stood before the door waiting came before eight o'clock beyond . She never smokes. She is less beautifull than her sister. This is not truth in spite of what he has said.Adverbs Prilozi su reči koje pobliţe označavaju glagole.you will find some interesting girls among this students interesantne devojke meĎu ovim studentkinjama) before . (7.they came to the house until . predloţne fraze (prepositional frases): in spite of in front of according to because of on account of by means of There was a pool in front of his house.this is beyond my understanding his house stands beyond that road without . (John priča glasno) (ona nikad ne puši) (uprkos) (ispred) (prema) (zbog) (radi) (pomoću) (pred njegovom kućom se nalazio bazen) (to nije istina uprkos tome što je on rekao) (on je stvarno zgodan) (ona je manje lepa nego njena sestra) . prideve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly.there was no one at the conference except the president (niko sem predsednika nije bio na konferenciji) between .will you take me with you the proposal was approved with great majority I cannot remain with him any longer he cut himself with a knife (naći ćete (stajala je pred vratima i čekala) (doĎi prie osam) (to ne mogu da shvatim) (njegova kuća se nalazi iznad ovog puta) (bit ću usamljen bez vas) (otišla je bez zbogom) (prišli su kući) (čekat ću dok oni doĎu) (sve do sada sam vas čekao) (hoćete li me povesti sa sobom) (predlog je prihvaćen velikom većinom) (ne mogu više ostati s njim) (posekao se noţem) (šta ste učinili u vezi sa ovim regarding .) Prilozi . uz pridev: He is really handsome.what is between you and her (šta je izmeĎu tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izmeĎu reči i dela) among .

why (zašto). many (mnogi). Prilozi za način se obično tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev. kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj način što se za komparativ ispred priloga dodaje reč "more". late (kasno) i dr.1. beautifully . as (kao). out (iz). no more (ne više). prilozi stupnja: very (vrlo).. happily (srećno) i dr.lepše. sometimes (ponekad). izvedene i sloţene. a superlativ nastavkom "est": long .uz prilog: She drives incredibly slowly. far (daleko). up (gore) i dr.).loše) itd.longer . . early (rano). fast (brzo). there (tamo).most beautifully (lepo . right (pravo) i dr. Po svom značenju prilozi se dele na: priloge za vreme: always (uvek).beautifully (lep . then (tada). at least (bar). quietly (mirno). priloge za količinu: more (više). little (malo). so (tako)... (očito. loud (glasno). oni mogu: izmeniti smisao rečenice: Obviously. most (najviše). down (dole).more beautifully . quite (sasvim) i dr.longest (dugo . soon (uskoro). too (previše).duţe. near (blizu). at present (sada). priloge za mesto: here (ovde).. less (manje) i dr. a za superlativ reč "most". truly (zaista). often (često). hardly (jedva).59 - . znati) izmeniti predloţnu frazu: It's immediately inside the door. Prosti prilozi su: now (sada). Sloţeni prilozi su: a great deal (mnogo). ne mogu sve (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dele na: proste. at last (najzad) itd. Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od prideva nastavkom "ly": beautiful . There is truly quietly. pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije. ever (ikad). I can't know everything.badly (loš . priloge za način: how (kako). never (nikad).). quickly (brzo). jednosloţni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er". enough (dovoljno).) PoreĎenje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stepen poreĎenja na sledeće načine: dvosloţni i višesloţni prilozi. (ona vozi nevjerovatno sporo) (tamo je zaista ) MeĎutim. seldom (retko). usefully (korisno). (7.lepo) bad . in (u).

next .worst .more .farther.to sell cheap .nearer .best .Interjections Uzvici mogu izraţavati: čuĎenje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha.ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! . (skoro). pravilan) (laţan) (teţak) (visok) (glasan) (nizak) (blizak) (prav) (kratak) (širok) .nearest. U engleskom jeziku ima više prideva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap dear fair false hard high loud low near right short wide (jeftin) (drag.wide open (prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati čisto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke ciene) (govoriti glasno) (govoriti ) (pribliţiti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) (široko otvoren) Napomena: kada ovi prilozi dobiju priloški nastavak "ly". na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully.to draw near .hardly .least .less .to copy fair .) Uzvici .better .to speak loud . oni često menjaju smisao: hard near (teţak.to charge high .Nepravilno se porede sledeći prilozi: well badly much little near far late (dobro) (loše) (mnogo) (malo) (blizu) (daleko) (kasno) .to work hard . last Inače.60 - .nearly (jedva). (sada ćemo učiti priloge) (mi često učimo priloge) (mi paţljivo učimo priloge) (8.to play false .latest. furthest . Prilog moţe imati tri poloţaja u rečenici: na početku (pre subjekta): Now we will study adverbs.to buy dear .farthest.to sing right . u poreĎenju priloga vaţe sva ostala pravila koja se primenjuju i na prideve. skup) (lep. further .later .to speak loud . u sredini (izmeĎu subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs.most . naporan) (blizak) .to stop short .worse .

61 - .obraćanje paţnje: behold! lo! see! holla! help! hark! (čuj) hold! I say! attention! wait! come on! hear.Demonstrative pronouns Upitne zamenice .Neither he or his sister knew this lesson.) Zamenice .He did it as well as he could.Either you or your brother must go. (moţete zadrţati ovu knjigu koliko god ţelite) either.Distributive pronouns NeodreĎene zamenice. (ne znam da li da idem ili ne) because . till .I don't know whether to go or not. (odavno se nismo videli) until.. (oboje mislimo tako) unless . (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether . yet (ipak) i dr..I am not going to do this unless it is necessary. Glavni veznici i njihova upotreba: before .Personal pronouns Prisvojne zamenice . (ili vi ili vaš brat morate ići) neither. or (ili). when (kada).We all waited until the rain stopped.) Veznici .and .He knows that I was right.Reflexive pronouns Pokazne zamenice . (čitao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) . but (ali). (on je to učinio onako kako je on mogao) as long as . (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both.It was a long time since we met. (čim je došao pozvali smo njegovog oca) as well as . although he wouldn't admit it.or . (ne volim to jer je isuviše zamorno) (10.I don't like it because it's too tiresome.Conjunctions Prema funkciji u rečenici veznici se dele na: dopunske (coordinative): and (i). (svi smo čekali dok kiša nije prestala) as soon as . (došao je da bi čuo vest) as much as .Relative pronouns Deobne zamenice . (videli smo ga pre nego što je napustio ured) since . though (iako) i dr.We saw him before he left his office.He came in order to hear news.Pronouns U engleskom jeziku zamenice se dele na: Lične zamenice .You may keep this book as long as you want.. zavisne (subordinative): that (da)..Both you and I think so. hear! what's the matter! pretnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro).Indefinite pronouns .As soon as he came we called his father.nor . (neću to da uradim ako nije potrebno) in order to .I have read as much I had time.Possessive pronouns Povratne zamenice . good-afternoon! (dobar dan) good-evening! goodnight! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo) (9.Interrogative pronouns Relativne zamenice . if (ako)...

Me (ko je tamo? -Ja) (ko govori?) Četvrti padeţ lične zamenice se takoĎer upotrebljava umesto prvog padeţa u poreĎenju iza reči "than": He is taller than me.it (njega-nju-njega) u jednini. (viši je od mene) Zamenica "it" moţe se upotrebiti i kao bezlična zamenica. to send (poslati). (nisam mu ništa rekao) (nisam mu ništa rekao) Četvrti padeţ lične zamenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padeţa u običnom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me. a kad upotrebimo zamenicu "they". uključujemo lice koje govori. to write (pisati). (nije bilo teško razumjeti ga) (samo je moj brat došao na vrijeme) Zamenice "we" i "they" se često upotrebljavaju kao neodreĎene zamenice i imaju značenje neodreĎene zamenice "one". predlog "to" se izostavlja ako dolazi pre objekta. bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him.(10. Posle glagola: to tell (reći). (izgleda mi da ćemo imati kišu) Zamenica "it" se takoĎer moţe upotrebiti da se uvede subjekat rečenice: It was not difficult to understand him. Drugi padeţ kod ličnih imenica pravi se pomoću predloga "of". them (njih) u mnoţini. U tom slučaju prevode se sa ljudi (uopće). They say that the accident was inevitable. I said to him nothing. of you. to throw (baciti). ali ako dolazi posle objekta predlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book.) Lične zamenice . with you. (nećemo traţiti od vas da idete) (kaţu da je nesretan slučaj bio neizbeţan) U običnom govoru se u ovakvim slučajevima moţe upotrijebiti i zamenica "you": You are not supposed to know everything. you (tebe).1. to read (čitati) i još nekih. b) u četvrtom padeţu: me (mene). you (vas). i us (nas). (dao sam mu knjigu) (dao sam mu knjigu). with me.Personal Pronouns Lične zamenice imaju dva oblika: a) u prvom padeţu: I (ja). koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day. Kad upotrebimo zamenicu "we". Who is speaking? . you (vi) i they (oni-one-ona) u mnoţini. (ne moţe se pretpostaviti da sve znate) . to bring (doneti). Kod glagola "to say" (reći) predlog "to" se mora pisati. treći pomoću "to" i šesti pomoću with s oblikom četvrtog padeţa: of me. he. we (mi). to give (dati). you (ti). to you.she. zar ne) It seems to me that we shall have rain.her. It is only my brother who is here in time. onda ne uključujemo: We are not going to ask you to go. I gave the book to him . to sell (prodati).it (on-ona-ono) u jednini. to me. isn't it? (hladan je dan.62 - . him.

moţe se umesto prisvojne zamjenice "mine". bez ičije pomoći). čija.a.Reflexive Pronouns Povratne zamenice su: myself (ja sam. to dress one's self (obući se) Povratna zamenica moţe se upotrebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself izrazu: as for myself (sam sam to učinio.(10.) Prisvojne zamenice . (10.) Povratne zamjenice .Possessive Pronouns Prisvojne zamenice su: mine (moj. (lično on je učinio to herojsko djelo). its (njegov) u jednini. theirs (njihov.prisv. Zamenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u rečenici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed. ti lično). (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridevi upotrebljavaju samo uz imenice. herself (ona sama). pridev. themselves (oni sami) za mnoţinu. yourself (ti sam. yourselves (vi sami).a. .e). itself (ono samo) za jedninu. Prisvojne zamenice sluţe za odgovor na pitanje čiji. čije: Whose hat is this? It is mine.e) u mnoţini.63 - . yours (tvoj.3.e). himself (on sam). prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own and where is yours (ovo je moja knjiga) (a gdje je vaša) . "One's self" ili "oneself" je neodreĎeni oblik i upotrebljava se kad je objekat u rečenici "one" ili kad je glagol u rečenici bezličan: to wash one's face (oprati nečije lice). upotrijebiti "my own": This book is my own. ourselves (mi sami). ours (naš.a.pris. zamenica.a.a. hers (njen).e). yours (vaš. . lično ja). (čiji je ovo šešir? moj je) Prisvojne zamenice upotrebljavaju se takoĎer u naročitim izrazima koji prave dvostruki padeţ: a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamenica ţeli naglasiti.e). ili u (što se mene tiče).2. his (njegov).

raniji). what i which.) Pokazne zamjenice .(10. such are his words. to whom 4. pad. ono) za dalje predmete u mnoţini. pad. ova.Interrogative Pronouns Upitne zamenice su: who. ove. who 2. one i ones. Zamjenica "the same" moţe se pojačati sa "the very same" (baš taj isti). whom 5. to which 4. with which (koji) (kojega) (kojemu) (kojega) (s kojim) "What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want (šta hoćete). . pad. the same to you (takvo je moje mišljenje. pad.) Upitne zamenice . pad. with whom (ko) (čiji. of which 3.5. pad. kojega) (kome) (koga) (s kim) Promena zamenice "what": 1. pad. pad. of what 3.64 - .Demonstrative pronouns Pokazne zamenice su: this (ovaj. Such i the same imaju isti oblik u mnoţini: Such is my opinion. ovo) za bliţe predmete ili lica u jednini. that (onaj. Promena zamenice "who": 1. pad. pad. (10. what 2.4. a. pad. whose 3. (to nije istina). the former (preĎašnji. what is this made of (od čega je ovo napravljeno). dalji po redu). the latter (zadnji. with what (šta) (čega) (čemu) (šta) (čime) Promena zamenice "which": 1. ona. what 5. takve su njegove reči) (takoĎer i vama). zatim such (takav. which 5. to what 4. pad. ova) za bliţe predmete ili lica u mnoţini. pad. pad. Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom značenju: This is not true. which 2. o) i the same (isti). pad. these (ovi.

kakav): which man is your brother what colour is your bag (koji od ovih ljudi je vaš brat). "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours which of these girls is your sister (koja od ove dve knjige je vaša). which. (koga vidite). ţivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live I saw the dog whose leg was broken slomljena). whosoever.6. (to je ţena u čijoj kući mi ţivimo). I saw the man to whom you were talking razgovarali). (koje je boje vaša torba). "Which" se odnosi na stvari i na ţivotinje: the house in which I live is in small street "Which" se moţe odnositi i na celu rečenicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima što je bilo vrlo zabavno). Ako su "who" i "what" predmeti u rečenici. whatever. Upitne se zamenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever. "Whose" se odnosi na lica.65 - . as. Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica. (video sam psa čija noga je bila (novinar koga sam sreo na konferenciji (ona ţivi sa svojom ćerkom koja je (video sam čoveka sa kojim ste (ko ovde govori) (šta dolazi posle proljeća).) Relativne zamenice . (jedan pisac. whatsoever. but. onda su to pridevi (which . what . "Of whom" i "of which" dolaze posle reči na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died je). what.Relative pronouns Relativne zamenice su: who. umro . whichever. čija je slava velika. that."Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house whom do you see (ko ţivi u vašoj kući).koji. (koja od ovih devojaka je vaša sestra). whichsoever. "Whom" se moţe izostaviti: the journalist I met at the conference left for Italy otputovao je za Italiju). "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher učiteljica). onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here what comes after spring (10. (kuća u kojoj ţivim nalazi se u maloj ulici).

): good friends always help each other (dobri prijatelji uvek pomaţu jedan drugoga). posle rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pročitao sa stvarnim zanimanjem). some.Distributive Pronouns Deobne zamenice su: each. the book that you are reading is interesting Kad je "that" predmet odnosne rečenice moţe se izostaviti: the man you met is my father "That" se upotrebljava umesto "who" ili "which" i to: posle superlativa prideva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najlepša slika koju sam ikad video). ţivotinje i stvari. Umesto "each other" moţe se upotrebiti "one another": they help one another (oni pomaţu jedan drugoga). a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovde čoveka koji ne voli svoju zemlju). (10. much. ţivotinje i stvari. only. any. everything. neither. little. "That" se odnosi na lica.) Deobne zamenice . (čovek koga ste sreli je moj otac). ţivotinja i stvari. each other. Relativne zamenice se mogu pojačati rečima "ever" ili "soever": whatever they do. something. poslije reči: all. anything. none. Znači svaki od dvojice ili više njih uzeti posebno. Glagol je uvek u jednini: each shows his own card Each other ima uzajamno značenje (svaki pokazuje svoju kartu). "But" kao relativna zamenica odnosi se na imena lica. (jedan drugoga. Relativna zamenica "as" upotrebljava se za lica. (dečak koji vam je pokazao put je moj (knjiga koju čitate je zanimljiva)."Which" se moţe izostaviti kad je objekt u četvrtom padeţu: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). very: there is much that must be done (ima mnogo toga što se mora uraditi). they are not right (šta bilo da čine. nothing. jedan drugome itd. Each se odnosi na lica. either. (znam šta mislite). .7.66 - . nisu u pravu). ţivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother brat). "What" kao odnosna zamenica znači "ono što": tell me what you want to know I know what you mean (kaţite mi šta ţelite znati). i dolazi posle "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hleb je dat onima koji su bili najgladniji).

any other another one several both ceo. b) pridevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena). much some. anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing drugi nešto neko neko neko.8.67 - . bilo ko svako svako sve niko niko niko ništa NeodreĎena zamenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve će doći). nešto. nekoliko drugi (jedan) drugi neki nekoliko oba Samo pridevski upotrebljavaju se: every no many a svaki (ako znači celinu) niko mnogi Samo samostalno se upotrebljavaju: others something. a znače jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: either of these two pupils will read the story properly kako treba). bilo ko neko.Indefinite Pronouns Samostalno i pridevski upotrebljavaju se sledeće neodreĎene zamenice: all few a few little a little many. nekoliko malo nešto malo mnogo neki. (i jedan i drugi učenik pročitaće priču "Either" i "neither" su takoĎer i veznici. svi malo nešto."Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica.) NeodreĎene zamenice . all is lost (sve je izgubljeno). ţivotinje i stvari. (ili vi ili vaš otac moraće platiti taj (10. i u tom slučaju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money novac). .

dok je "some" ipak ograničen: I am short of money but I think I can spare some nešto odvojiti). drugi su rekli da ostanem). many people are said to have arrived but I still cannot see any svijeta stiglo. (nemam novaca ali mislim da mogu there are many interesting books here. "Any" ima neodreĎeno značenje. nijedna osoba. "Another" se upotrebljava za lica. šta će se čoveku dogoditi). (kuća je prazna. Mogu se upotrebiti u jednini ili mnoţini. Glagol je samo u mnoţini: many will come. izvjestan broj.68 - . ţivotinja i stvari. "Others" je zamenica koja se upotrebljava za lica."All" znači celinu. ţivotinje i stvari. two artists have exhibited their paintings. nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uopće). ţivotinje i stvari i javlja se samo u mnoţini: I suggested to go. ali još više njih će otići). ali uzalud). "Nobody" i "no one" znače isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko. I am going to take some zanimljivih knjiga. others said I should stay (predloţio sam da odem. another after some minutes nekoliko minuta). Znači neko neodreĎeno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna. "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica. "Both" se upotrebljava za lica. Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said. ţivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once. Sve što je rečeno za "much" i "many" vaţi za njihove komparative i superlative (more i most). "Some" označava dio koji je uzet iz celine. Glagol je uvijek u mnoţini: both came to see me (ovde ima mnogo (kaţu da je mnogo (oboje su došli da me vide). svi su otišli). ali ja još uvek nikog ne vidim). and still more will leave (mnogi će doći. "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika količina. "One" se upotrebljava za lica u jednini. drugi poslije . all have gone (sve je tačno). but in vain (mnogo je bilo rečeno. works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike. "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ništa): nothing has been said about this (ništa nije rečeno o tome). in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao). (jedan je stigao odmah. uzet ću neke). količinu ili stepen. Glagol stoji u jednini ili mnoţini: all is correct the house is empty. "Many" se upotrebljava za neodreĎeni broj lica. ţivotinje i stvari. radovi obojice su od velike vrednosti).

na forumima i chatovima zbog brţeg pisanja nastaje sve više čudnih ali interesantnih skraćenica. zato se njihovo značenje često odreĎuje mestom na kojem stoje u rečenici. (12. pa predikat (P).) Red rieči . zatim objekt (O) i na kraju dolaze priloške odredbe za način (PN). meĎutim u engleskom to nije moguće jer nema razlike izmeĎu subjekta i objekta. odnosno rasporedu reči u rečenici.(11. aamof = as a matter of fact aka = also known as asap = as soon as possible b4 = before b4n = bye for now btw = by the way cul8er = see you later damhik = don't ask me how I know eta = estimated time of arrival f2f = face to face gf = girlfriend gmt = Greenwich Mean Time hth = hope this helps icbw = I could be wrong iykwim = if you know what I mean jam = just a minute k = okay lol = laughing out loud lmk = let me know mcibty = my computer is better than yours oic = oh I see pls = please plz = please re: = reply: rotfl = rolling on the floor ruok = are you ok? q = queue rumf = are you male or female? uok = you ok? vr = virtual reality wdymbt = what do you mean by that? y2k = year 2000 . Na prvom mestu je subjekt (S). U e-mailovima.Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za padeţe (osim za genitiv). Engleski jezik je veoma precizan u redu. My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV).69 - . mesto (PM) i vreme (PV). jer od toga zavisi jasnoća i tačnost izraţavanja misli. (moja ćerka čita novine veoma paţljivo u svojoj sobi svaki dan) U srpskom jeziku bi mogli promeniti red reči u gornjoj rečenici a da smisao ostane jasan.) Skraćenice na internetu Internet korisnici stvaraju potpuno nov način pisanja engleskog jezika.

npr: američki rebel > rebelled travel > travelled rebel > rebelled travel > traveled centre theatre center theater Neke reči završavaju na -ogue u britanskom. 1) Prvo slovo rečenica se piše velikim slovom.) Britansko i američko pisanje . britanski U britanskom pisanju. a -ter u američkom.) Pisanje velikih slova . kod internet korisnika. a na -og u američkom: analogue catalogue nalog catalog Neke reči završavaju na -our u britanskom. .British and American writing Glavne razlike u britanskom i američkom pisanju engleskog navedeni su u sljedećoj tabeli. realize harmonise. što svakako ne znači menjanje istih. na bilo kojem mestu u rečenici. ne postoji lista izuzetaka koju treba zapamtiti. a na -or u američkom: colour labour color labor Neki glagoli završavaju na -ize i -ise u britanskom. grafitima itd. videćete odstupanja od ovih pravila. a u američkom samo na ize: realise. 2) Lična zamenica I (ja) se uvek piše velikom slovom.70 - . što olakšava učenje ovog jezika. harmonize realize harmonize (14. dok se u američkom udvostručava samo u naglašenom slogu. Velika slova su deo gramatike koji uvek sledi svoja pravila. bilo da se nalazi u naglašenom ili nenaglašenom slogu. na raznim reklama. krajnje -l u prošlom vremenu se uvek udvostručava ako dolazi posle vokala. Mary and I went to the beach together. The quick brown fox jumped over the lazy dog. Veoma je bitno ispravno pisati ako ţelite da čitalac ima visoko mišljenje o vama. Neke reči završavaju u britanskom na -tre.(13.Writing of capital letters U engleskom jeziku koristimo velika slova da bi istaknuli vaţne reči. I like horror films. We saw the accident from the distance. Sve što trebate je: naučiti pravila slediti pravila MeĎutim.

zagrade the hyphen (-) . religije i etničke skupine: a German car the Scandinavian countries She speaks Russian and Chinese a Muslim cleric the Aboriginal people 7) nazivi knjiga.dvotačka the mark of interrogation.zarez the semi-colon (. pjesama itd.The semicolon . period (.apostrof asterisks (***) .tačka zarez the colon (:) . jezici. filmova.duţa crtica.crtica the dash (—) . (15. velikim slovom pišemo: 3) imena ljudi i mesta: Peter Susan Bosnia Jupiter 4) titule: Mr Finnegan Mrs Edgeware Ms Johnson Dr Jacobs Major Fingleton the Director General 5) dani.) .) . the apostrophe (') .) . War and Peace Rolling Stone the New Statesman Citizen Kane Stairway to Heaven the Mouse Trap 8) prvo slovo indirektnog (neupravnog) govora mora početi velikim slovom: The president said: "Ask not what your country can do for you.Punctuation the full stop. quotation marks (" ") .The comma .) .71 - .tačka the comma (.The colon ." "Who's been sleeping in my bed?" Pappa Bear cried.Pored ovih slučajeva.upitnik the mark of exclamation (!) .zvezdice diaeresis (. praznici: Monday Friday July December Ramadan Christmas 6) nacije i regioni.dve tačke Tačka Zarez Dvotačka Tačka-zarez Upitnik .The full stop or period . question mark (?) .uzvičnik inverted commas. magazina.) Znaci interpunkcije .The question mark ..navodnici brackets () ili [] . meseci.

i fudbal u školi) (John je igrao u 2) Zarez razdvaja dva ili više prideva. Trava nije "zelena" i "tamna". vreme je bilo odlično za izleţavanje na tamno-zelenoj travi) (sunčano.Tačku stavljamo na kraj rečenice: She is sleeping. ona je "tamno zelena". I was in England.72 - . rukomet. preporučuje se da budete dosledni. zar ne?) .Tačku ne koristimo kod skraćenica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skraćene reči: Ltd Manchester Utd St (Limited) (United) (Saint) Ova pravila o skraćenicama ne poštuju svi.The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih reči.2. 3) Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke. Jack Brown 4) Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka rečenice:  You locked the car. fraza i klauza u rečenici.) Tačka . toplo Primjetite.  John played handball. ako oni mogu zameniti mesta a da se ne promeni značenje rečenice:  The sunny. cool day was perfect for lying in the dark green grass. message message message Best wishes. (company . (15. i sličnih primera. da izmeĎu "dark" i "green" nema zareza. ako odlučite pisati tačku poslije Ltd. Zarez prije zadnje reči se ne mora pisati.kompanija) (et cetera .i tako dalje) .  Dear Jane. Best wishes itd.The full stop or period .(15. te se koristi u potpisu posle reči: Yours truly. 1) Koristimo ga da razdvojimo tri ili više reči pri nabrajanju. hokej. pišite je u celom tekstu. MeĎutim. etc. and football in high school.) Zarez . didn't you? (zaključao si auto.1. (ona spava) (bio sam u Engleskoj) . i ponekad predstavlja pitanje stila.Tačku koristimo u skraćenicama. jer ovi pridevi ne mogu zameniti mesta. Yours sincerly. hockey. koji dolaze jedan za drugim. ako zadnje slovo skraćenice nije isto kao i kod skraćene reči: Co.

as you know. or. (na putu prema školi. Weiner: 6) pri pisanju podataka:  Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P. izlazeći iz podzemne sreo sam troje školskih kolega) Texans. . čizme. a Jeff je nosio tenisice) (Ron je nosio kaubojske 6) Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over.) Dvotačka . in spite of my wishes. su često predmet šale) Eddie will. stvar: zlato) (kralj Midas je brinuo samo za jednu 5) posle uvodnog pozdrava u poslovnom pismu:  Dear Ms. papire i 2) pre formalnog pitanja u rečenici:   The question is: what are we doing? (pitanje je: šta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (počeo je sastanak rečima: "rat je pred nama!") 3) pre klauze koja dolazi posle rečenice i daje njeno objašnjenje:  His motives are clear: he intends to become a dictator. (kada je sastanak bio završen. 4) da se posebno naznači vaţna reč u rečenici:  King Midas cared for only one thing: gold. uprkos mojim (15.73 - . te izraz ubačen u rečenicu koji ne donosi neku presudnu informaciju:    On my way to school. ţeljama. and Jeff wore tennis shoes. travel to Russia. are often the subject of jokes. zato što zavisna klauza dolazi posle nezavisne klauze. osoblje je posluţilo kafu i kolač prije nego su svi otišli kući) Primetite da nema zareza izmeĎu "coffee" i "cake".M. kao što  (Eddie će. putovati u Rusiju) (teksašani. nor. papers and pens. the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. olovke) (Oni moraju imati: knjige. yet. I met three of my classmates coming out of the subway. 7) Zarezom se odvaja uvodna fraza.3. znate.5) Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and.The colon Dvotačka se koristi: 1) pre uvoĎenja liste pri nabrajanju:  They must have: books. but. so) razdvaja dve nezavisne klauze:  Ron wore cowboy boots. on nastoji postati diktator) (njegovi motivi su jasni. for.

moreover. vice-president. Where are you? (gde si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet.5. therefore. mnogo su manje zainteresirani da ih prime) 2) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje su povezane sa veznim prilogom (however. but. etc. and Leo Tolstoy. department stores. 3) izmeĎu reči koje nabrajamo. then. The instructor asked the students what they were doing.(15.) Tačka-zarez . and discount stores.) Upitnik . treasurer. so.):  Today people can buy what they want from supermarkets. but in Colonial days. nor. should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu.74 - . yet):  People are usually willing to give advice. when such conveniences did not exist.The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja. people depended on general stores and peddlers. (15. James Joyce. they are much less inclined to take it. thus. for. (ljudi obično rado daju savete.4. ako one sadrţe zarez:  The newly elected officers of the group are Thomas Mann.The semicolon Tačku-zarez koristimo: 1) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and. (upitao sam sestru ima li sastanak) . furthermore. nevertheless. zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja. (učitelj je pitao učenike šta će raditi) I asked my sister if she had a date. or. secretary. president. Emily Dickinson.

75 - .) Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u množini Singular abyss alumnus analysis aquarium arch atlas axe baby bacterium batch beach brush bus calf chateau cherry child church circus city cod copy crisis curriculum deer dictionary domino dwarf echo elf emphasis family fax fish flush fly foot fungus half hero hippopotamus hoax hoof index iris kiss knife lady leaf life loaf man mango memorandum mess moose Plural abysses alumni analyses aquaria arches atlases axes babies bacteria batches beaches brushes buses calves chateaux cherries children churches circuses cities cod copies crises curricula deer dictionaries dominoes dwarves echoes elves emphases families faxes fish flushes flies feet fungi halves heroes hippopotami hoaxes hooves indexes irises kisses knives ladies leaves lives loaves men mangoes memoranda messes moose .(16.

76 - .motto mouse nanny neurosis nucleus oasis octopus party pass penny person plateau poppy potato quiz reflex runner-up scarf scratch series sheaf sheep shelf son-in-law species splash spy stitch story syllabus tax thesis thief tomato tooth tornado try volcano waltz wash watch wharf wife woman mottoes mice nannies neuroses nuclei oases octopi parties passes pennies people plateaux poppies potatoes quizzes reflexes runners-up scarves scratches series sheaves sheep shelves sons-in-law species splashes spies stitches stories syllabi taxes theses thieves tomatoes teeth tornadoes tries volcanoes waltzes washes watches wharves wives women .

77 - . te se u fonetskoj transkripciji (MeĎunarodno društvo za fonetiku) znak za naglasak ne stavlja. a ostali slogovi su nenaglašeni. meĎutim. učenik je sklon da svaki pojedini glas izgovara veoma jasno. Većina engleskih reči. obratite paţnju pri čitanju tekstova i slušanju izgovora spikera u ovoj elektronskoj knjizi. Ubrzo ćete videti da svako od slova: ’a. ima jedan naglašen slog. samoglasnika ili dvoglasnika. bili oni berači pamuka u Kaliforniji ili profesori univerziteta na Oksfordu ili Kembridţu. ima višesloţnih reči koje imaju dva naglaska. u kojoj su naglašeni slogovi naznačeni masnim (’bold’-iranim) slovima. i. o. itd. to ne treba da radite. (17. bili oni iz Londona ili Glazgova. Engleski različito izgovaraju i razni društveni slojevi. sa dva ili više slogova.) Izgovor – ’Pronunciation’ (kopirano iz pdf e-knjige) Učeći strani jezik. To ne treba da vas plaši. ali i tu ima mnogo izuzetaka: u glagolima je naglasak češće na krajnjem slogu. U dvosloţnim i trosloţnim rečima naglasak je obično na prvom slogu. Zvršni glas im je isti. Uzmimo reči ’tailor’ (krojač) i ’sister’ (sestra). u’ moţe da bude znak za više glasova. U duţim rečima ova razlika dolazi još više do izraţaja. na štetu nenaglašenih slogova koji gube svoju punu vrednost. uprkos različitom pisanju. mnoge od jednosloţnih reči mogu biti nenaglašene. Od pravila o naglasku ima izuzetaka.2. Tako se ’ate’ (prošlo vreme od glagola „jesti―) izgovara „eit―. svi oni stavljaju naglasak na isti slog. e. Postepeno ćete se u tome snaći. SAD. naročito ako su predlozi ili veznici. slušajući paţljivo izgovor vaših spikera. Ne postoje sigurna pravila po kojima bismo mogli odrediti koji je slog u nekoj reči naglašen. U rečenici. Naglašeni. MeĎutim. (17. jedan jači i jedan nešto slabiji.) Naglasak. ali u višesloţnim rečima isti takav završetak svodi se na „t―: ’doctorate’ (doktorat). .1. Sve jednosloţne reči izgovorene pojedinačno naglašene su. Zato. MeĎutim. Australija.) Samoglasnici – ’Vowels’ U engleskom jeziku samoglasnika ima znatno više i njihov izgovor je drukčiji nego u srpskom.(17. Izgovor engleskog jezika različit je u raznim krajevima u kojima ljudi govore engleski kao maternji jezik (Velika Britanija. Novi Zeland. u rečima koje se završavaju na ’-tion’ naglasak je na slogu ispred ’-tion’. slog engleskih reči izgovara se s posebnom snagom. Njujorka ili Melburna. ’bold’-irani. pa se njihov samoglasnik najčešće pretvara u poluglas „ə―. Stoga je za savlaĎivanje engleskog jezika važnije da upamtite koji je slog naglašen (vidi ’Words – Pronunciation’) nego da savršeno izgovarate pojedine glasove. U engleskom jeziku. ne koristeći fonetske znake. zemlje u kojima ţive engleski kolonisti).

.) Dvoglasnici – ’Diphthongs’ Pored samoglasnika.) Suglasnici – ’Consonants’ Suglasnici se u engleskom jeziku obično jasno i snaţno izgovaraju. Oni se slivaju ujedno i naše uho razlikuje samo prvi i poslednji samoglasnik. razlike postoje izmeĎu engleskog i srpskog ’t. Ne brinite zbog toga.(17. jer će tekstovi lekcija biti pročitani i ponovljeni od strane spikera u svakom trenutku kada to poţelite. (17.4. Dvoglasnik je u stvari niz samoglasnika izgovorenih u jednom dahu.3.l’ i drugih. Slušajte paţljivo izgovor spikera. fonetska transkripcija i njeni simboli vam uopšte nisu potrebni. Ne bismo mogli da kaţemo da se izgovor ostalih suglasnika podudara sa izgovorom istih suglasnika u našem jeziku.78 - .r . p . Neki od suglasnika ne postoje u srpskom jeziku. i nastojte da što pribliţnije podrţavate govor izvornog spikera. u engleskom jeziku postoje i dvoglasnici. U poreĎenju s našim jezikom slabije se izgovara ’h’. ali one nisu tako velike da vas Englez ne bi razumeo ako ih ne izgovorite potpuno pravilno. Prvi galas u engleskom dvoglasniku je duţi i naglašeniji od drugog. multidimenzionalna metoda je tu da vam pomogne. obratite posebnu paţnju na izgovor naglašenih slogova.

radija ili televizije. a naročito u izgovoru. Nulta lekcija je. Ali.) Glasovi engleskog jezika (Fonetika) Engleski jezik se govori u gotovo svim zemljama sveta. a za vas najbolji mogući uvod u učenje engleskog jezika. Na ovom kursu koristićemo simbole fonetske azbuke MeĎunarodnog fonetskog udruţenja da bi prikazali izgovor reči. Ne moţe se reći da u engleskom jeziku ne postoje pravila za čitanje. ženski – plava).) koje se meĎusobno razlikuju na mnogo načina. Još jednom da napomenemo: ako dobro obraćate paţnju na naglašene – boldirane slogove (vidi ’Words – Pronunciation’) i istovremeno paţljivo slušate čitanje spikera. vi ćeteubrzo izgovarati engleski na zadovoljavajući način i biće vam lako da razumete glasove bilo u ţivom govoru. a to proističe iz činjenice da engleski pravopis (spelling) nije „fonetski―. ali zbog postojanja velikog broja izuzetaka. bilo kao maternji. bila prva lekcija ranijeg izdanja „Engleskog bez muke―. Postoji mnogo glasova u engleskom jeziku koji se razlikuju od glasova u srpskom jeziku. To znaci da Vukovo pravilo: „Piši kao što govoriš. Pomoćno sredstvo za savlaĎivanje izgovora ovde vam je čitanje. u stvari. fonetska transkripcija vam uopšte nije potrebna. Fonetski izgovor ili transkripcija reči uvek se piše malim štampanim slovima i u sledećim zagradama: / / ili [ ]. što svakako nije uobičajeno.5. čitaj kako je napisano!― ne vaţi za engleski jezik. bilo sa kompjutera. jer svakom glasu ne odgovara samo jedno slovo. i zbog toga ima mnogo varijanata (britanska. bilo kao drugi ili strani jezik.Svakodnevni engleski sa „nultom lekcijom―. australijska itd. izuzeci su toliko česti i mnogobrojni da se ne bi ni isplatilo učiti pravila. potrebno je da napomenemo da pravopis engleskog jezika znatno odstupa od izgovora.) Transkripcija izgovora. odnosno pisanje.6.(17. dvoglasnike ili diftonge (diphtongs) i suglasnike ili konsonante (consonants). U glasovnom sistemu engleskog jezika razlikujemo samoglasnike ili vokale (vowels). (18. Ova elektronska knjiga počinje pred lekcijama ’Everyday English’ . Zbog toga je jako bitno da se od početka vodi računa o tome kako se svaka nova reč piše ili izgovara. Na ovom kursu ćemo upotrebljavati standardni izgovor (Received ili Standard Pronunciation) engleskog jezika koji se govori u Velikoj Britaniji i koji koristi najveći broj ljudi širom sveta. govor izvornih spikera. kao što je to srpski. koja počinje čuvenom rečenicom ’My tailor is rich’ – „Moj krojač je bogat―. vrlo je teško govoriti o pravopisnim pravilima. . tj. a ukoliko i postoje.79 - . nego su isti glasovi predstavljeni različitim slovima ili kombinacijama slova. čiji su glasovi odvojeni različitim bojama (uglavnom: muški – crna. Po ovoj metodologiji. Za nas je to prijatno podsećanje na nekadašnji čuveni ’bestseler’. Pravila za izgovor gotovo i nema.) Više suglasnika – ’More Consonants’ (17. američka.

zatvoriti . Kvalitet samoglasnika najviše odreĎuje poloţaj jezika u usnoj duplji. Ukoliko se najviši deo jezika nalazi u prednjem delu usne duplje. U engleskom jeziku ima dvanaest samoglasnika: /i:/ /i/ 1 2 /e/ 3 /Q/ 4 /α:/ 5 / Ќ/ 6 /Ќ:/ 7 /u/ 8 /u:/ 9 /Г/ /«:/ 10 11 /«/ 12 Znak /:/ iza samoglasnika produţava trajanje glasa. a ako je u zadnjem delu samoglasnik je ‚zadnji’. b) neutralne .(18.autobus cup /kГp/ .odmor 9.grm 3. /u:/ too /tu:/ . U zavisnosti od toga koliko je jezik podignut.80 - . Poloţaj usana je drugi bitan faktor koji utiče na kvalitet samoglasnika.konj 2.deset rest /rest/ .svi shore /SЌ:/ .napustiti 7. /Ќ:/. /«:/. /i/ it /it/ .da ten /ten/ .) SAMOGLASNICI (VOWELS) Samoglasnici su glasovi prilikom čije artikulacije vazduh koji dolazi iz pluća prolazi kroz usta slobodno.obala horse /hЌ:s/ .1. to nam omogućava da proizvedemo razne samoglasnike. onda je samoglasnik ‚prednji’.za samoglasnike: /i:/.čovek lack /lQk/ . /e/.knjiga full /ful/ .pun bush /buS/ . /Ќ:/ all /Ќ:l/ .ovca leave /li:v/ . /Г/ bus /bГs/ . odnosno koliko zbog svog poloţaja zatvara usnu duplju. /Г/. /e/ yes /jes/ .prohladan 4.za samoglasnike: /Q/.čaj sheep /Si:p/ .jabuka 10. /u/.takoĎe hoof /hu:f/ . /Q/ man /mQn/ . /u/ book /buk/ . /«/ c) zaokrugljene .nedostatak apple /’Qp«l/ . ako je u središnjem delu samoglasnik je ‚centralni’. Pošto se rezonacija usne duplje menja tako š to usne i jezik zauzimaju razlicite poloţaje. ne nailazeći na prepreke. samoglasnici se dele na ‚zatvorene’ i ‚otvorene.ruţan 8. /α:/. /u:/ ENGLESKI SAMOGLASNICI KROZ PRIMERE 1.šoljica shut /SГt/ . Usne prilikom izgovora samoglasnika mogu biti: a) razvučene . /i:/ tea /ti:/ .klinika ugly /’Гgli/ .za samoglasnike: /Ќ/. /i/.kopito cool /ku:l/ .to clinic /klinik/ .

a kraći ispred bezvučnih suglasnika.81 - . /«/ address /«’dres/ .devojka bird /b«:d/ . /«:/ girl /g«:l/ .hotel joke /dZ«uk/ .kasno cake /keik/ .desno kite /kait/ .groţĎe 2. Prvi elementi dvoglasnika /i«/ i /u«/ imaju vrednost engleskih samoglasnika /i/ i /u/. Kod dvoglasnika /i«/.zgodan (18.sposoban handsome /’hQns«m/ . Prvi element dvoglasnika /«u/ izgovara se kao engleski samoglasnik /«/. dok je drugi kraći i ne naglašen.sala here /hi«/ . /E«/ i /u«/ drugi element je jednak engleskom samoglasniku /«/. /ai/ right /rait/ . U engleskom jeziku ima 8 dvoglasnika: /ei/ 1 /ai/ 2 /Ќi/ 3 /au/ 4 /«u/* 5 /i«/ 6 /E«/ 7 /u«/ 8 *Napomena: U nekim rečnicima i udţbenicima ovaj diftong se obeleţava kao /Ќu/. Prvi element dvoglasnika /Ќi/ najbliţi je engleskom samoglasniku /Ќ/. U svim engleskim dvoglasnicima prvi element je duţi i naglašen.ptica herd /h«:d/ .kolac grape /greip/ . /α:/ car /kα:/ . /i«/ 5.led 6.5. Svi engleski dvoglasnici su nešto duţi na kraju reči i ispred zvučnih suglasnika. /«u/ ocean /«uS«n/ .auto part /pα:t/ .) DVOGLASNICI (DIPHTONGS) Dvoglasnik je glas koji se sastoji od dva samoglasnika meĎusobno povezana u jedan slog. /ei/ late /leit/ . ENGLESKI DVOGLASNICI KROZ PRIMERE 1.na shop /SЌp/ . Kod ovih dvoglasnika drugi element je vrlo slabo izraţen. /Ќ/ on /Ќn/ .uvo . Kvalitet prvih elemenata dvoglasnika /ei/. Drugi element dvoglasnika /au/ i /«u/ ima vrednost engleskog samoglasnika /u/.2. Drugi element dvoglasnika /ei/. /E«/.krdo 6.ovde clear /kli«/ .jasan ear /i«/ .vruće 12.adresa able /’eib«l/ .pola 11.deo half /hα:f/ .zmaj ice /ais/ . /ai/ i /au/ je vrlo sličan kvalitetu srpskih samoglasnika e i a.okean hotel /h«u’tel/ . /ai/.prodavnica hot /hЌt/ . /Ќi/ ima vrednost engleskog samoglasnika /i/.

kobila chair /tSE«/ .krava shout /Saut/ . a ovde ćemo ukazati na one koji se razlikuju od suglasnika u srpskom jeziku. /E«/ mare /mE«/ .dečak coin /kЌin/ .stolica rare /rE«/ . U nekim slučajevima se gotovo i ne čuje. PRASKAVI SUGLASNICI (PLOZIVI) zvučni bezvučni /b/ /d/ /g/ /p/ /t/ /k/ 4. /Ќi/ soil /sЌil/ . BOČNI SUGLASNICI (LATERALI) /l/ 6.3.3. /d/ Englesko /d/ je tvrĎi glas od srpskog d. SLOŢENI SUGLASNICI (AFRIKATI) zvučni /dZ/ bezvučni /tS/ 2.tlo boy /bЌi/ .novčić 7. /t/ Englesko /t/ je za razliku od srpskog t aspirovano. Prema načinu obrazovanja mozemo ih podeliti na sledeće grupe: 1. /u«/ tour /tu«/ . /p//k/ Ovi engleski glasovi su za razliku od srpskih aspirovani i tvrĎi.vršilac your /ju«/ . /au/ cow /kau/ . .) SUGLASNICI (CONSONANTS) Suglasnici su glasovi koji nastaju kad vazduh prilikom prolaza kroz usnu duplju na svom putu nailazi na neku prepreku. pa se onda jezik odvoji i vazduh sakupljen u ustima ispusti.82 - . STRUJNI SUGLASNICI (FRIKATIVI) zvučni bezvučni /z/ /D/ /Z/ /v/ /r/ /s/ /T/ /S/ /f/ /h/ 5. NOSNI SUGLASNICI (NAZALI) /m/ /n/ /N/ 3.vikati doubt /daut/ . /h/ Englesko /h/ je mekše i manje čujno od srpskog h. POLUSAMOGLASNICI (POLUVOKALI) /w/ /j/ Većina engleskih suglasnika je slična ili ista kao srpski. Podseća na snaţnije disanje. s tim što je za razliku od njega /t/ bezvučan suglasnik. tvoj (18. Obrazuje se na isti nacin kao englesko /d/. U engleskom jeziku ima 24 suglasnika.redak 4.obilazak doer /du«/ . Obrazuje se tako što se vrhom jezika pritisne mesto neposredno iza prednjih gornjih zuba.vaš.sumnjati 8.

bolje 13. banka). /S/ ship /Sip/ . /s/ soon /su:n/ . Trenje je veće nego za srpski glas v. bez pojave glasa /g/ na kraju.leĎa job /dZГb/ .brod sure /Su(r)/ . /t/ 15. Ako pri propuštanju vazdušne struje glasne ţice trepere. Kod izgovora srpskog r vrh jezika moze da vibrira (treperi).zauzet 2.ruţe busy /’bizi/ .uskoro sister /’sist«:/ . /v/ Obrazuje se kad se gornjim zubima pritisne spoljni deo donje usne. s tim što se ispod njih ostavi mali prolaz za vazduh. /tS/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog č i ć. izgovoricemo zvučni suglasnik /D/.grad better /’bet«:/ .haljina zone /zЌun/ . ENGLESKI SUGLASNICI KROZ PRIMERE 1. kada iza /N/ ne slede ni /g/ ni /k/. /b/ 14. što nije slučaj sa engleskim /r/. ovaj glas je teţe izgovoriti čisto. /w/ Prilikom izgovora ovog glasa usne su isturene i zokruţene kao za srpski samoglasnik u. Kod svetlog /l/. /dZ/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog dћ i Ď.čaj city /’siti:/ . a ako su glasne ţice relativno mirne. koje je slično srpskom. tango.83 - .siguran station /’steiSn/ - . Prilikom izgovora obe ove varijante vrh jezika se nalazi odmah iza zuba. srednji dio jezika se uzdiţe prema tvrdom nepcu i nalazi se u poloţaju jedne vrste samoglasnika /u/. a njegov ostali deo se drţi dosta nisko u ustima. /N/ Najčesće se javlja ispred glasa /g/ i onda njegov izgovor ne predstavlja teškoću jer se i u srpskom ovaj glas čuje kada se n nalazi ispred g i k (npr.kopija happen /’hQp«n/ . /l/ U engleskom jeziku postoje dve varijante glasa /l/: svetlo /l/ i tamno /l/. /D//T/ Ovi glasovi se obrazuju kad se vrh jezika stavi ovlaš na samu ivicu gornjih zuba sa unutrašnje strane. Tamnije i mekše je od srpskog ћ.zona roses /rЌuziz/ . izgovoricemo bezvučno /T/. MeĎutim.oko tea /ti:/ . Svetlo /l/ stoji ispred samoglasnika i ispred /j/. /z/ 3. Tamno /l/ stoji ispred suglasnika i na kraju reči. a zatim se naglo prelazi na sledeći samoglasnik u reči.naliv-pero copy /kГpi/ .dogoditi se back /bQk/ . /p/ pen /pen/ . Vrh jezika moze biti i blago isturen./r/ Prilikom izgovora ovog glasa vrh jezika je podignut ka tvrdom nepcu. /S/ /Z/ U poreĎenju sa srpskim љ ovaj engleski suglasnik je tamniji i mekši.sestra dress /dres/ .posao about /«’baut/ . samo se menja poloţaj njegovog ostalog dela.

ipak use /ju:s/ .dug 9. /j/ yet /jet/ .kraljica .dobiti ghost /gЌust/ .garaţa 5.zadovoljstvo vision /’viZ«n/ . /w/ one /w«n/ . /r/ red /red/ .veoma heavy /’hevi:/ .crven sorry /’sЌri/ .osećati hello /he’l«u/ .kafa half /hα:f/ .autor month /mГnT/ .merdevine day /dei/ .zvono long /lЌN/ .celina behind /bi’haind/ .sudija age /eidZ/ .pravda 11.duh big /big/ . /N/ drink /driNk/ .ključ cock /kГk/ .čekic mouse /maus/ .pevac school /sku:l/ .sunce funny /f«ni:/ .sa 24. /tS/ 19.čudan key /ki:/ .jedan wet /wet/ .ovo other /’«D«:/ . /m/ 7.upotreba beauty /’bju:ti:/ .škola 16.veliki church / tS«:tS/ .stvar author /’ЌT«:/ .vojnik 18.crkva match /mQtS/ .preseliti very /’veri/ .mesec 23. /D/ this /Dis/ . /k/ 17.mast coffee /’kЌfi:/ .miš sum /s«m/ . /T/ thing /TiN/ .pola 21.doba soldier /’souldZ«:/ . /f/ fat /fQt/ .vid garage /’gQrα:Z/ .iza hammer /’hQm «:/ . /l/ love /lГv/ . /n/ nice /nais/ . /g/ get /get/ .ljubav feel /fi:l/ .teţak 22.smešan 8. /h/ he /hi:/ . /dZ/ 20. /v/ move /mu:v/ .piti ring /riN/ .zdravo 10. /Z/ pleasure /’pleZ«/ .4.on whole /hЌul/ .vlaţan queen /kwi:n/ .priroda judge /dZ«dZ/ .šuma 6.šibica nature /’neitS«:/ . /d/ ladder /’lQd«:/ .lepota 12.84 - .prijatan sun /s«n/ .drugi with /wiD/ .dan odd /Гd/ .oprostite right /rait/ .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful