Sadržaj Strana

0.1.Alfabet - Alphabet 1. Brojevi - Numbers 1.1. Glavni (cardinals) 1.2. Redni (ordinals) 1.3. Deobni (fractional numerals) 1.4. Brojevi za ponavljanje (repeating numerals) 1.5. Brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) 1.6. Broj nula (zero) 2. Član - The Article 2.1. OdreĎeni član 2.2. NeodreĎeni član 3. Glagoli - Verbs 3.1. Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) 3.1.1. Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be" 3.1.2. Pomoćni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have" 3.1.3. Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do" 3.2. Bezlični glagoli - Impersonal Verbs 3.3. Nepotpuni glagoli - Defective Verbs 3.4. Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs 3.5. Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs 3.6. Povratni glagoli 3.7. Višerečni glagoli - Multi-word verbs 3.7.1. Frazalni glagoli 3.7.2. Predloţni glagoli 3.7.3. Frazalni predloţni glagoli 3.8. "-ing" oblici - The "-ing" forms 3.9. Gerund - The Gerund 3.10. Particip prezenta - The Present Participle 3.11. Direktan i indirektan govor - Direct and Indirect Speech 3.12. Klauze - Clauses 3.12.1. Nezavisne i zavisne klauze 3.12.2. Relativne klauze 3.12.3. Eliptične klauze 3.13. Kondicionali - The conditionals 3.13.1. Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility) 3.13.2. Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost (Second conditional - unreal possibility or dream) 3.13.3. Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility) 3.13.4. Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional - certainty) 3.13.5. Kondicionali - ukratko 3.14. Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice 3.15. Slaganje vremena - Sequence of Tenses 3.15.1. Slaganje glagolskih vremena 3.15.2. Slaganje vremena sa infinitivima i participima 3.16. Sadašnja vremena 3.16.1. Sadašnje prosto vreme - Simple Present Tense 3.16.2. Sadašnje trajno vreme - Present Continuous Tense 3.16.3. Sloţeno sadašnje vreme - Present Perfect Simple Tense 3.16.4. Nesvršeni perfekt - Present Perfect Continuous Tense

3 3 3 4 5 5 5 5 5 6 7 9 10 10 11 14 15 15 16 19 19 20 20 20 21 21 22 23 24 25 26 27 28 28 29 29 30 30 31 31 33 33 34 35 35 36 38 39

-1-

Sadržaj Strana 3.17. Prošla vremena 3.17.1. Prošlo svršeno vreme - Past Simple Tense 3.17.2. Prošlo trajno vreme - The Past Continuous Tense 3.17.3. Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) - The Past Perfect Tense 3.17.4. Nesvršeni pluskvamperfekt - The Past Perfect Continuous Tense 3.18. Buduća vremena 3.18.1. Prosto buduće vreme - Futur Simple Tense 3.18.2. Buduće trajno vreme - Futur Continuous Tense 3.18.3. Sloţeno buduće vreme - Futur Perfect Tense 3.18.4. Futur Perfect Continuous 4. Imenice - Nouns 4.1. Rod imenica - Gender of Nouns 4.2. Mnoţina imenica - Plural of Nouns 4.3. Padeţi imenica - Cases of Nouns 5. Pridevi - Adjectives 5.1. PoreĎenje prideva - Comparasion 5.2. Pravopisna pravila pri poreĎenju 5.3. Nepravilna komparacija prideva - Irregular comparasion 6. Predlozi - Prepositions 7. Prilozi - Adverbs 7.1. PoreĎenje priloga 8. Uzvici - Interjections 9. Veznici - Conjunctions 10. Zamenice - Pronouns 10.1. Lične zamenice - Personal Pronouns 10.2. Prisvojne zamenice - Possessive Pronouns 10.3. Povratne zamenice - Reflexive Pronouns 10.4. Pokazne zamenice - Demonstrative pronouns 10.5. Upitne zamenice - Interrogative Pronouns 10.6. Relativne zamenice - Relative pronouns 10.7. Deobne zamenice - Distributive Pronouns 10.8. NeodreĎene zamenice - Indefinite Pronouns 11. Red reči - Word order 12. Skraćenice na internetu 13. Britansko i američko pisanje - British and American writing 14. Pisanje velikih slova - Writing of capital letters 15. Znaci interpunkcije - Punctuation 15.1. Tačka - The full stop or period 15.2. Zarez - The comma 15.3. Dvotačka - The colon 15.4. Tačka-zarez - The semicolon 15.5. Upitnik - The question mark 16. Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u mnoţini 17. Izgovor (kopirano iz pdf e-knjige) 17.1. Naglasak 17.2. Samoglasnici - Vowels 17.3. Dvoglasnici - Diphtrhongs 17.4. Suglasnici - Consonants 17.5. Više Suglasnika - More consonants 17.6. Transkripcija izgovora 18. Glasovi engleskog jezika (Fonetika) 18.1. Samoglasnici - Vowels - i primeri 18.2. Dvoglasnici - Diphthongs - i primeri 18.3. Suglasnici - Consonants - i primeri (Primeri - 83 str.)

41 41 43 44 45 45 45 46 46 47 48 48 50 53 54 54 55 56 56 58 59 60 61 61 62 63 63 64 64 65 66 67 69 69 70 70 71 72 72 73 74 74 75 77 77 77 78 78 79 79 79 80 81 82

-2-

(0.1.) Alfabet - Alphabet A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m (ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (dţi:) (eie) (ai) (dţei) (kei) (el) (em) N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z (en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

(1.)

Brojevi - Numbers

Brojevi mogu biti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. glavni (cardinals) redni (ordinals) diobni (fractional numerals) brojevi za ponavljanje (repeating numerals) brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) broj nula (zero)

(1.1.) Glavni brojevi - cardinals 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 one two three four five six seven eight nine ten eleven twelve thirteen fourteen fifteen sixteen seventeen eighteen 19 20 21 22 30 40 50 60 70 80 90 100 101 200 1000 2000 1.000.000 2.000.000 nineteen twenty twenty one twenty two etc. thirty fourty fifty sixty seventy eighty ninety a hundred a hundred and one two hundred a thousand two thousand a million two million

-3-

Kao što se vidi, brojevi izmeĎu 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sličan način, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u našem jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomoću "and" sa deseticama: 24 - four and twenty. Reči hundred i thousand posle kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mnoţini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mnoţinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najčešće da bi se izbeglo ponavljanje imenice u rečenici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su jače od belih) (1.2.) Redni brojevi - ordinals Prva tri redna broja se tvore nepravilno:first (prvi), second (drugi) i third (treći). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (šesnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc.

Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se menja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih reči nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset četvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umesto glavnih za označavanje: datuma meseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); posle reči every, kao što su izrazi: every third day (svakog trećeg dana).

Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odreĎeni član the. the first class (prvi razred).

-4-

Posle broja. Izuzetak: once (jedan put). a university. an apple. an elephant itd. Da bi ste odredili koji.) Član . inače su zastareli.) Deobni brojevi .) Brojevi za umnožavanje . OdreĎeni član je the. da li je brojiva? (Šta su brojive imenice?) Da pređite na sledeće pitanje Ne izostavite član -5- . izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dve i po milje).two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 . twenty times (dvadeset puta).) Brojevi za ponavljanje . On je nepromenljiv: the man. (1.6. an koristimo ispred samoglasnika: an hour. Moţe li imenica biti u mnoţini. i da li upotrebiti član postavite sebi nekoliko pitanja: 1.4. Da li je imenica u jednini ili mnoţini? jednini pređite na sledeće pitanje mnoţini izostavite član 3. tj. a koristimo ispred suglasnika: a chair.repeating numerals Brojevi za ponavljanje prave se pomoću reči "times": four times (četiri puta). U mnoţini dobijaju nastavak "s": four sevenths (četiri sedmice).5. the woman. (2.multiplicatives Brojevi za umnoţavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold (četverostruk). Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hleba). a year. the house. NeodreĎeni član je a ili an.zero Nula se u engleskom jeziku kaţe naught ili zero: seven degrees below zero 206 . (1.3. Izuzetak je broj "twofold" koji se moţe izraziti još rečju double (dvostruk). thrice (tri puta) zadrţali su se još u poeziji.The Article (sedam stepeni ispod nule) U engleskom jeziku postoje odreĎeni i neodreĎeni član.(1. twice (dva puta).three two o four nine. (1.) Broj nula .fractional numerals Izuzev broja half (pola) svi deobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima. Da li vaš čitalac zna o kome ili o čemu govorite? da koristite the ne pređite na sledeće pitanje 2.

e.kada je reč o imenici koja je bliţe odreĎena ili poznata licu koje sluša ili čita: I saw the teacher (video sam učitelja).ispred imenica koje po našem shvatanju postoje u samo jednom primerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okreće oko Sunca). . -6- .u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman I don't want to run the risk (našalio se na račun ove starice) (ne ţelim da rizikujem). Da li imenica počinje vokalima (a. she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci). Da li govorite o pojedinačnoj stvari ili uopštenoj ideji? pojedinačno pređite na sledeće pitanje uopšteno izostavite član 5. .4.ispred ličnih imena koja se sastoje od prideva i imenice: The Black Sea (Crno more). (isto i vama). .ispred imena naroda u mnoţini: the English (Englezi).ispred imena reka. The Pacific Ocean (Tihi okean). .) OdreĎeni član OdreĎeni član se upotrebljava: . stvari ili pojmu: send me the book (pošalji mi knjigu) .ispred imena zgrada. .kada se govori o odreĎenom licu. The Majestic (hotel) itd.ispred "same": the same to you (to je najbolja stvar koju moţeš učiniti). . plananskih lanaca.ako imenica u jednini odreĎuje celu vrstu. .ispred prideva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona). . . The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane). u)? Da koristite an (2. .ispred imena posle kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu). brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament). . o.ispred imena listova. Ne koristite a (drugi je dan otkako sam stigao ovamo). časopisa.ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here . a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je brţi od aviona).1. jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe). ustanova. magazina: the Times.pred superlativima: this is the best thing you can do . i.

an hour (čas). . market. come. a članovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim). tj.ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku).OdreĎeni član se ne upotrebljava: . college. .) NeodreĎeni član NeodreĎeni član "a" upotrebljava se ispred reči koje počinju suglasnikom. dinner is ready spreman). nemaju neodreĎeni član: I have a book (imam knjigu).imenice kao što su: school.imena obroka su bez člana: children. (deco.misaone imenice su bez člana: I prefer music to poetry poeziju). (on najbolje trči). meseci i godišnjih doba: I shall come by Monday . an open window (otvoren prozor). . (ona piše najbrţe). doĎite. prison itd. ljudski rod: man is mortal (čovek je smrtan). -7- .2.imena vrhova planina: Maglić is the highest mountain in Bosnia (Maglić je najveća planina u Bosni). he was put in prison (stavljen je u zatvor). NeodreĎeni član upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mnoţinu. idu bez člana ako označavaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (posle škole deca se vraćaju kući). (sto je napravljen od drveta). ali I have time (imam vremena). (2.gradivne imenice su bez člana: the table is made of wood .bez člana su imenice koje označavaju porodične odnose.uz superlativ priloga član se ne upotrebljava: he runs best she writes quickest . . ručak je .član se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu).man i woman se upotrebljavaju bez člana kada označavaju celu vrstu.imena dana. Misaone i gradivne imenice koje nemaju mnoţine i koje se ne mogu brojati. court. . . (više volim muziku nego (doći ću do ponedeljka). a oblik "an" se upotrebljava ispred reči koje počinju samoglasnikom ili tihim "h": a man (čovjek).

kad se nešto nabraja: my brother is a runner. the office of. dok se u nekim ispušta: to have a pain to be in hurry to be at loss as a rule on an average (imati bolove) (ţuriti se) (biti u neprilici) (po pravilu) (prosečno).posle izraza kao što su: the title of. NeodreĎeni član se stavlja uz razlomke: a half (polovina). million: a hundred balls (stotinu lopti). he was made prisoner (zarobili su ga). Šeridanova komedija). as . NeodreĎeni član se upotrebljava sa rečima: many. a comedy by Sheridan ("Suparnici". . . .posle glagola to turn (kada znači stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (pošto nije mogao da dobije mesto u civilu. ludakom). houses (kuće). . postao je vojnik). too. the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima poloţaj sekretara). -8- . NeodreĎeni član moţe odrediti čitavu vrstu: a cat is an animal (mačka je ţivotinja). madman (nazvali su ga ludim. NeodreĎeni član se stavlja ispred reči: dozen (tuce).ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (videli smo ga mnogo puta).uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru). such. NeodreĎeni član se izostavlja: . NeodreĎeni član se moţe upotrebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knjiţevnih dela: "Rivals". thousand. quite. no less. NeodreĎeni član se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz celine ili mnoštva ali koja nije posebno odreĎena: the boy saw a bird in the tree (dečak je video pticu na drvetu). plivač i skakač). NeodreĎeni član se stavlja ispred reči koje označavaju vreme. i deo subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool. broj. he is quite a good doctor (on je poprilično dobar doktor). . swimmer and jumper (moj brat je trkač. gross (dvanaest tuceta). teţinu i meru: I see him two times a week (viĎam ga dvaput sedmično).u slučaju kada neku titulu moţe imati samo jedno lice u isto vreme: he is President of the Republic (on je predsednik republike). what. we have confidence in you (imamo poverenja u vas). hundred. so. rather. the post of. NeodreĎeni član se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je učitelj u školi).NeodreĎeni član nema mnoţinu i ne moţe se upotrebiti ispred imenice u mnoţini: a house (kuća). NeodreĎeni član se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima. a third (trećina). score (dvadeset). NeodreĎeni član upotrebljen iza "not" pojačava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni).kada je predikat deo objekta u aktivnoj konstrukciji.

Verbs Pomoćni glagoli .Defective Verbs Pravilni i nepravilni glagoli .Clauses Kondicionali .The "-ing" Forms Direktan i indirektan govor .Sequence of Tenses Sadašnja vremena Sadašnje prosto vreme / Simple present tense Sadašnje trajno vreme / Present continuous tense Sadašnje sloţeno vreme / Present perfect simple tense Sadašnje trajno sloţeno vreme / Present perfect continuous tense Prošla vremena Prosto prošlo vreme / Simple past tense Prošlo trajno vreme / Past continuous tense Sloţeno prošlo vreme / Past perfect simple tense Sloţeno trajno prošlo vreme / Past perfect continuous tense Buduća vremena Prosto buduće vreme / Simple future tense Trajno buduće vreme / Future continuous tense Sloţeno buduće vreme / Future perfect simple tense Sloţeno trajno buduće vreme / Future perfect continuous tense -9- .Passive Voice Slaganje vremena .kada je reč "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (deo tavanice je pao na ljude).Regular and Irregular Verbs Prelazni i neprelazni glagoli .biti  glagol "to have" .) Glagoli .Phrasal-prepositional Verbs "-ing" oblici (gerund.The Conditionals Pasiv .Prepositional Verbs  Frazalni prijedloţni glagoli . .particip prezenta) .Multi-Word Verbs  Frazalni glagoli .Phrasal Verbs  Prijedloţni glagoli .Direct and Indirect Speech Klauze .kada posle reči "what" koja je upotrebljena kao uzvik..imati  glagol "to do" .Auxiliary Verbs (Helping Verbs)  glagol "to be" . dolazi imenica koja se obično ne upotrebljava u mnoţini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dečaka) (3.raditi Bezlični glagoli .Impersonal Verbs Nepotpuni glagoli .Reflexive Verbs Višerečni glagoli .Transitive and Intransitive Verbs Povratni glagoli .

He is ill. udaljenost i cenu.10 - . do. she. His brother was a sailor.za graĎenje pasivnih vremena: The bridge was built.you're they are . will Glagol "to be" . (ima deset milja) (njoj je dvadeset) (ova zgrada je stara dvadeset godina) (on je bolestan) (njegov brat je bio mornar).Auxiliary Verb "to be" Pomoćni glagoli sluţe za sloţenih glagolskih vremena (perfekta. shall. I was in Spain last year.1. Glavni delovi glagola be su: be was been Be kao pomoćni glagol se upotrebljava: . or not to be.(3. futura itd.Preterit (Prosto prošlo vreme) I was (ja sam bio) I wasn't (ja nisam bio) you were you weren't he was he wasn't was I? were you? was he? . This building is twenty years old.Prezent I am .we're you are . It is ten miles.1.) ali kada govorimo o stvari years i old se ne mogu izostaviti. Kada govorimo o osobi kaţemo samo broj (She is twenty. Be se upotrebljava za starost.) Pomoćni glagol "to be" . Present Simple .za graĎenje trajnih vremena: I am surfing. To be.1. Be kao glagol punog značenja znači postojati.Auxiliary Verbs (Helping Verbs) (3.) Pomoćni glagoli .they're I'm not (ja nisam) you're not he's. She is twenty. it's we are . stići itd.I'm (ja sam) you are . have. have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog značenja.biti Glagoli be. (biti ili ne biti) (bio sam u Španiji prošle godine) Be se vrlo često upotrebljava kao dio imenskog predikata. it? are we? are you? are they? Past Simple . ţiveti.) Pomoćni glagoli su: be. (most je izgraĎen).he's. it's not we're not you're not they're not am I? (jesam li) are you? is he.you're he is . (ja surfujem). she's. . she's.

Auxiliary Verb "to have" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta. shall.1.having been being having been (3.Perfekt I have been (ja sam bio) you have been he has been I haven't been you haven't been he hasn't been have I been? have you been? has he been? Past Perfect . do.Futur I shall be (ja ću biti) you will be he will be Futur Perfect .) Pomoćni glagol "to have" .Pogodbeni način prošli I should have been (bio bih bio) you would have been he would have been should I be? would you be? would he be) I should not have been you would not have been he would not have been should I have been? would you have been? would he have been? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta be to be to have been being been .imati .Svršeni futur I shall have been (ja ću biti) you will have been he will have been I shall not be you will not be he will not be shall I be? will you be? will he be? I shall not have been you will not have been he will not have been shall I have been? will you have been? will he have been? Present Conditional .Present Perfect . will Glagol "to have" .11 - .Pluskvamperfekt (Pluperfekt) I had been (ja bijah bio) I had not been you had been you had not been he had been he had not been had I been? had you been? had he been? Futur Simple .2.Pogodbeni način sadašnji I should be (ja bih bio) I should not be you would be you would not be he would be he would not be Past Conditional . have. futura itd.) Pomoćni glagoli su: be.

ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima. (moram kupiti čokoladu za njenu devojčicu) . (njen brat ima motorni čamac) The baby has a blue eyes.Have kao pomoćni glagol: S pomoćnim glagolom have grade se sledeći glagolski oblici: perfekt pluskvamperfekt infinitiv perfekta particip perfekta particip perfekta i gerund prošli Have kao glagol punog značenja: . Npr: Her brother has a motor-boat. . I have got znači isto kao i have.U toj se konstrukciji moţe upitni oblik graditi s pomoću do ili inverzijom. (I have spoken) (I had spoken) (to have spoken) (to have spoken) (having spoken). do ili Did they have to leave? Had they have to leave? They did not have to leave.Osnovno značenje glagola have kao glagola punog značenja jeste posedovati. izmenićemo i značenje rečenice: I have weeded my garden. U ovim rečenicama osobito je vaţan poredak reči: HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA Ako izmijenimo poredak reči. (prošle sedmice dao sam napraviti novo odijelo) You must have your invitation cards printed. a odrični pomoću dodavanjem not. (on ima televizor) Kada have znači posedovati. imati.U govornom se jeziku uz have koje znači posedovati često stavlja got. (morali su otići) I have to buy some chocolate for her girl. (morate dati štampati pozivnice). He has got a TV set. Npr: They had to leave.Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima: to have breakfast (doručkovati) to have tea (popiti čaj) to have a good time (dobro se zabavljati) Causative have Have iza kojeg slijedi objekt i particip perfekta označava da neko drugi vrši radnju rečenice po ţelji ili zapovijedi subjekta. (dajem pleviti vrt) . (detešce ima plave oči) .12 - . Takvo have se u gramatikama obično zove causative have. npr: { { Jesu li morali otići? Nisu morali otići. They had not to leave.Have iza kojeg sledi infinitiv izraţava obavezu. (oplevio sam svoj vrt) I have my garden weeded. Last week I had a new suit made. Iz tih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na naš jezik glagolom 'dati'. .

having had having having had .Pogodbeni način prošli I should have had (bio bih imao) I should not have had you would have had you would not have had he would have had he wuold not have had should I have? would you have? would he have? should I have had? would you have had? would he have had? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta have to have to have had having had .you've he has .Perfekt I have had (ja sam imao) you have had he has had I have not had you have not had he has not had have I had? have you had? has he had? The Past Perfect Tense .Svršeni futur I shall have had (ja ću imati) you will have had he will have had I shall not have you will not have he will not have shall I have? will you have? will he have? I shall not have had you will not have had he will not have had shall I have had? will you have had? will he have had? Present Conditional .Pogodbeni način sadašnji I should have (ja bih imao) I should not have you would have you would not have he would have he would not have Past Conditional .Futur I shall have (ja ću imati) you will have he will have Futur Perfect .13 - .Prezent I have .I've (ja imam) you have .Preterit I had (ja sam imao) you had he had he I hadn't you hadn't hadn't had I? had you? had he? Present Perfect Tense .Pluskavamperfekt I had had (ja bejah imao) I had not had you had had you had not had he had had he had not had had I had? had you had? had he had? Futur Simple .Simple Present Tense .he's I haven't you haven't he hasn't have I? have you? has he? Past Simple Tense .

iza kojeg slijedi pomoćni glagol.you didn't he did not .1.3) Pomoćni glagol "to do" . Do sit down! I do like this cakes. i to: -u kratkim odgovorima: Do you read? -Yes. she.S pomoćnim glagolom do gradi se upitni i odrični oblik prezenta i preterita glagola punog značenja. (on dobro pliva.we don't you do not . (vozi li on auto) (vi me ne razumete) (nisu stigli na vreme) . shall. prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim rečenicama ako ţelimo istaknuti glagol.) Pomoćni glagoli su: be. have. (ta sedi!) (zaista volim ove kolače) Do se često upotrebljava da bi se izbeglo ponavljanje glavnog glagola.14 - . Does he drive a car? You do not understand me. and so does his sister.U imperativu.(3. futura itd. They did not arrive in time. raditi.you didn't they did not . don't you? (znate na šta mislim. Takvo do se zove emfatično do (Emphatic do).I don't you do not .he didn't we did not .Preterit I did (ja učinih) you did he did we did you did they did Imperativ do (oni su vrlo dobro obavili svoj posao) (nije učinio što je obećao) (kada ona sprema sobu) I do not . do.you don't he do not . will Glavni oblici glagola do jesu: do did done Do kao pomoćni glagol .I didn't you did not . I do. zar ne) Do kao glagol punog značenja -Do se upotrebljava u značenju činiti.he don't we do not . He swims well.they didn't did I? did you? did he? did we? did you? did they? .Auxiliary Verb "to do" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta. Npr: They did their job very well. (čitate li.we didn't you didnot . it does we do you do they do Past Simple Tense .you don't they do not . a onda subjekt. a isto tako i njegova sestra) -u dodatnom pitanju: You know what I mean.Prezent I do (ja činim) you do he.they don't do I? do you? does he? do we? do you? do they? I did not . When does she do the room? Simple Present Tense . He did not do what he had promised. čitam) -uz so.

. . biti u stanju): I shall be able to this for you. znati) označava fizičku ili umnu sposobnost.: Infinitiv to rain (pada kiša) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders Neki glagoli u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje. umjeti.(3.15 - . odrični oblik obrazuju sa rečicom "not".Impersonal Verbs Bezlični glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3.traţe infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought"). tako ne moţemo reći: I can that .da nemaju sve oblike i vremena. (3. Zajedničko za nepotpune glagole je da: . licu jednine sa it.u sadašnjem vremenu u trećem licu nemaju nastavak "s".Defective Verbs Nepotpuni glagoli su: can (moći). dopuštanje. ought (trebati) i must (morati). Umesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (moći. Nepotpuni glagol "may" (moći. (moći ću to da učinim za vas). Odrični oblik glasi "can not" ili skraćeno (saţeto.3. smeti). may (moći.upitni im se oblik pravi inverzijom. Npr. . mogućnost i ţelju: he may come tomorrow may I go in? may he join us? may he rest in peace! (moţda će on sutra doći) (smem li ući?) (sme li da nam se pridruţi?) (neka počiva u miru!). To su sledeći glagoli: to seem to appear to look to feel to make (izgledati): (izgledati): (izgledati): (osećati): (činiti): it seems to be true (izgleda da je istina) it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da će se vreme promeniti) it looks like rain (izgleda kao da će kiša) it feels cold (oseća se hladnoća) it makes me afraid (to me plaši). Ima oblik "could" za prošlo vreme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji (Present Conditional): I can swim I could swim Could you show me the way.već I can do that (ja to umem). znam da plivam). contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't". (da li biste mogli da mi pokaţete put. verovatnoću. (umeo sam da plivam).) Bezlični glagoli . Nepotpuni glagol "can" (moći. . please? (umem.2. Oni obično označavaju vremenske uslove.) Nepotpuni glagoli . smeti) označava odobravanje. molim?) Glagol "can" se ne moţe upotrebiti s četvrtim padeţom bez nekog drugog glagola.

You ought to know this. hope .) Pravilni i nepravilni glagoli .smiled. Might izraţava takoĎe i pogodbu. We shall have to work hard.hoped itd.). Ako se glagol u infinitivu završava na "-e" dodaje se samo "-d".4. (trebalo je da odeš) (3. Npr: smile . (treba da učiš ozbiljnije).opened itd. nuţnost. Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik.Regular and Irregular Verbs Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". "Ne morati" kaţemo pomoću glagola "need not". moram otići). "mora" i sl. (treba to da znaš) (ne smete to učiniti) Glagol "ought" izraţava obavezu. (vojnici su znali da moraju umreti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. "to have left" itd. . Odrični oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't". (morao sam smesta otići) (moraćemo mnogo raditi) U odreĎenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smeti": You must not to do this. Kako ovaj glagol nema prošlog vremena. Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. duţnost (prevodi se sa "treba". Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne načine. Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't".played. open . The soldiers knew that they must die. duţnost. Odrični oblik glasi "ought not".U prošlom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. Npr: play . skraćeno "oughtn't". (sada se moram pozdraviti. (mogao je ranije da stigne) (mogao bi biti prisutan). I must take leave now.16 - . Izraţava primoravanje.): You ought to have gone. misao o onome što je trebalo da se dogodi izraţavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have said". He might be present.

stood think .put hit .thought Sva tri oblika su različita: sing .17 - . were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had Past Participle awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had .driven.thought .hit Lista najčešćih nepravilnih glagola: Base Form awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have Past Simple awoke was. Sva tri oblika jednaka: put .hit .Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand .sung drive .sang .drove .put .stood .

Base Form hear hide hit hold hurt keep know lay lead learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write Past Simple heard hid hit held hurt kept knew laid led learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote Past Participle heard hidden hit held hurt kept known laid led learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written .18 - .

I saw an elephant. direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo. She speaks fast. He has arrived. it dresses himself.Reflexive Verbs Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vraća na subjekt. Uz takve glagole stoje povratne zamjenice. herself. We are watching TV.(3. (on govori engleski) (mi gledamo TV) (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne moţe stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]). Najčešći su: (obući se) (pomoći se) (povrediti se) (popraviti se) (umoriti se) (izviniti se) (hvaliti se) (zabaviti se) (utopliti se) (obući se) to dress oneself to help oneself to hurt oneself to improve oneself to tire oneself to excuse oneself to flatter oneself to amuse oneself to warm oneself to take care of oneself Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself you dress yourself he. (on je stigao) (ona govori brzo) (John ide u školu) (3.Transitive and Intransitive Verbs Prelazni glagoli su oni uz koje moţe stajati objekt u akuzativu tj.5.) Prelazni i neprelazni glagoli .) Povratni glagoli . itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odrični oblik: I do not dress myself Upitno-odrični oblik: Do I not dress myself? (ja oblačim sebe) (ti oblačiš sebe) .19 - .6. John goes to school. she.

1.) Frazalni glagoli Frazalni glagoli spadaju u grupu višeriječnih glagola. glagola koji se prave od glagola i još neke reči ili više njih. moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamenicu. nemamo izbora. We will have to put off They turned down the meeting.(3. Dat je primer sa frazalnim glagolom "switch on": Tačno: Tačno: Tačno: Netačno: John John John John switched switched switched switched on on on on the radio. Frazalni glagoli se grade od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol neprelazni frazalni glagol prelazni frazalni glagol get up break down put off turn down Značenje ustati iz kreveta prestati sa radom odgoditi odbiti Primeri I don't like to get up.7.Multi-word verbs (3. He was late because his car broke down. . the radio it it. kada imaju direktni objekat). my offer. tj. obično ih moţemo rastaviti na dva dijela. ako je direktni objekat zamenica.7. (obe rečenice su tačne) MeĎutim. (3.) Predložni glagoli se grade na sljedeći način: glagol + priedlog Iz razloga što predlozi uvek imaju direktni objekat.20 - . svi predloţni glagoli imaju direktne objekte. Direktni objekat Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. Npr: They turned down my offer.7) Višeriječni glagoli . They turned my offer down.2.

moramo reći: "look after the baby" a ne smemo reći: "look the baby after".Primeri: Predložni glagoli believe in look after talk about wait for Značenje verovati u postojanje brinuti se o razgovarati o čekati (Primjeri) I believe in He is looking after Did you talk about John is waiting for Direktni objekat God.21 - . He doesn't get on with I won't put up with I look forward to We have run out of Pošto se frazalni predloţni glagoli tvore sa predlozima. Predloţni glagoli se ne mogu razdvajati.8. i poput predloţnih glagola ne smeju se razdvajati.) Frazalni predložni glagoli se grade na sledeći način: glagol + prilog + predlog Primeri frazalnih predloţnih glagola: Frazalni predložni glagoli get on with put up with attitude. the dog me? Mary. što znači da ne moţemo umetnuti direktni objekat izmeĎu. uvijek imamo direktni objekat. We run out of it. (3.) "-ing" oblici .7. We run out of fuel.The "-ing" forms "-ing" oblici se grade od infinitiva i nastavka -ing. I am surfing. your seeing eggs. Na primer. (lov na lavove je opasan) (ja surfujem) (ova zgrada je naša škola) . This building is our school. run out of Značenje imati prijateljski odnos sa tolerisati očekivati sa zadovoljstvom iscrpiti (Primeri ) Direktni objekat his wife. look forward to you. i mogu biti: gerund: particip prezenta: imenica: Hunting lions is dangerous.3. (3.

22 - . (ne volim čitati knjige). can't stand. Glagolske osobine gerunda su: iza njega moţe stajati prilog: He is fond of walking quickly. doručkovanje u krevetu). (nema koristi pokušavati pobeći) I can't stand being stuck in traffic jams. pred njim moţe stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. would you mind i pridjeva "worth" i "busy". bird-watching. it's no use/good. to be for/against. train-spotting. (ne mogu podneti kad se zaglavim u saobraćaju) This site is worth visiting. pred njim moţe stajati atribut: His being nervous is due to his illness. iza njega moţe stajati objekt: I don't like reading books. posle prijedloga. (jedenje ljudi je pogrešno). One of life's pleasures is having breakfast in bed. i koristi se: kao subjekat rečenice: Eating people is wrong. It's no use trying to escape. (letenje je opasno). Can you sneeze without opening your mouth? (moţeš li kinuti a da ne otvoriš usta). Imeničke osobine gerunda su: pred njim moţe stajati predlog: She's good at painting.9. (on voli brzo hodati). Iako izgleda kao glagol. to keep on): She always puts off going to dentist. u sloţenim imenicama: a driving lesson. When you are going to give up smoking? (kada ćeš prestati pušiti). to take to. (ona uvek odlaţe odlazak zubaru). (jedna od njegovih duţnosti je (jedna od ţivotnih ugodnosti je kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. prisustvovanje sastancima). to put off. (Johnova lenost me čini nervoznim). a swimming pool. do you mind. imamo: gerund sadašnji (surfing). iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + predlog/prilog": (to look forward. (ona dobro slika). gerund ima istu funkciju kao imenica.The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. Flying is dangerous. (njegova nervoza je posledica njegove bolesti). Ako posle predloga treba doći glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sadašnji (being taught) i prošli (having been taught).) Gerund . (ona dobro slika). moţe stajati u raznim vremenima.(3. to give up. posle izraza: can't help. gerund prošli (having read). (ovu stranicu vredi posetiti) .

Glagol "catch" sa participom prezenta izraţava neku ljutnju ili pretnju: Don't let him catch you reading his letters.(3. (bio je to neverovatan film) (bio je zatočen unutar kuće u plamenu). i koristi se u sledećim slučajevima: kao deo trajnog oblika glagola: I am working he was singing they have been walking (ja radim) (on je pevao) (oni su šetali). koristimo particip prezenta da ih opišemo: They went out into the snow. He was trapped inside the burning house.) Particip prezenta . (našli smo novca na zemlji) (našli su majku kako sedi u bašti). od strane iste osobe. moţemo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. He walked down on the road. od strane iste osobe ili stvari. there'll be trouble! (uhvatim li te još jednom kako kradeš moje jabuke. nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping. (čuo sam nekoga kako peva) I can smell something burning! (osetim da nešto gori). sa glagolima catch (uhvatiti) i find (naći) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip. He whistled to himself. kao pridev: It was an amazing film. They found their mother sitting in the garden. (ne dozvoli da te uhvati kako čitaš njegova pisma) If I catch you stealing my apples again. kao u sledećim primerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije (čula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing.23 - . They laughed as they went. Putting on his coat. Kada se dve radnje dešavaju u isto vreme. he walked down on the road. Kada jedna radnja sledi odmah iza druge. Whistling to himself. (leţala je gledajući u oblake) Ova tvorba je naročito korisna sa glagolom "to go". biće problema) Ovo nije slučaj sa glagolom find koji ne izraţava emocije: We found some money lying on the ground.The Present Participle Prezent particip većine glagola ima oblik osnova+ing. (došao je trčeći prema meni) She lay looking up at the clouds. They went laughing into the snow. da zameni rečenicu ili dio rečenice.10. . (ona je bila u kupovini) He came running towards me. he left the house.

Indirect Speech or Reported Speech). (= because he felt hungry. because. he cleaned the flat. Indirektan govor se uvodi rečima kao što su: he said he asked we enquired she ordered we believed I replied I answered (on reče) (un upita) (zapitali smo) (ona zapovedi) (verovasmo) (odgovorih) (odgovorih) i sl.) Being poor.11. npr: on mi je rekao: "pošalji mi knjigu". Ako izveštavamo ono što je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor.24 - . she put her hands in the air. Knowing that his mother was coming..She dropped the gun and put her hands in the air. npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu. (3. Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba poštivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zameniti odgovarajućim prošlim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sadašnje Prosto prošlo Prezent perfekt Davno prošlo Prosto buduće Imperativ Indirektni govor Prosto prošlo Davno prošlo Sloţeno buduće Infinitiv sve reči koje označavaju blizinu moraju se zamijeniti rečima koje označavaju udaljenost. since. . Particip prezenta se moţe koristiti umesto početnih as. i izraţava razlog radnje: Feeling hungry.) Direktni i indirektni govor .. Direct speech).Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo nečije reči tačno onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor. he went into the kitchen and opened the fridge. Dropping the gun. he didn't spend much on clothes.

). how. onda pitanje u indirektnom govoru mora početi sa "if" ili "whether"." I: Father told his son to be careful of himself. -ako pitanje ne sadrţi nikakvu upitnu reč (kao što su what. D: She said: "I am going to come soon again. (ona reće da će uskoro ponovo doći) ako se u indirektnom govoru saopćava tuĎe pitanje. Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona reče svom bratu: "Šta radiš?") I: She asked her brother what he was doing. onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti paţnju još i na sledeće: -umesto glagola "say" upotrebićemo glagol "ask".Clauses Klauza je grupa reči koja sadrţi vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadrţe vezu subjekat-glagol).) I: She said that she was going to come soon again. upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself.Prema ovim pravilima: am do shall will have. . Klauze se dele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses). when itd. (3. (otac reče svom sinu da se pazi).25 - . (otac reče sinu: "Pazi se").12." I: They asked me whether I speak Spanish. has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before (On reče: "Ja ne razumem ovo pismo") (on reče da ne razume to pismo) D: He said: "I do not understand this letter.) Klauze . (upitali su me: "Da li govorite španski?") (upitali su me da li govorim španski) da bi se u indirektnom govoru izrazila zapoved. (ona upita svog brata šta radi) D: They asked me: "Do you speak Spanish. TakoĎe." I: He said that he didn't understand this letter. dele se i na: neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses)." (Ona reče: "Doći ću uskoro ponovo".

12. Nebitne klauze nisu neophodne za značenje rečenice i mogu se izbaciti iz nje. kao rečenica. which ili that. All students who do their work should pass easily. Obično se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa. Giuseppe said that the plantar wart. had to be removed. Većina pridevskih klauza počinje sa: who. dok zavisne moraju biti udruţene sa nezavisnom klauzom. jer bi u tom slučaju značenje rečenice bilo promenjeno. in fact I am going to the library now. who used to be a secretary for the President. Shakespeare is my other. which had been bothering him for years.26 - . korištena je i oznaka tačka-zarez (. i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamenica. can type 132 words a minute. dvotačkom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday. (moj brat. koji je inţenjer. je shvatio to za mene) . who is an engineer.) da se razdvoje dve klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time.): This is one of English classes.) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno. Dve nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday. whom. (u ovom slučaju. oznakom tačka-zarez (. Zavisne klauze mogu biti: pridevske (adjective clauses) priloške (adverb clauses) imeničke (noun clauses) -Pridevske klauze opisuju imenice ili zamenice. The book that is on the floor should be returned to the library. but he also got an A+. (most koji se srušio u zimskoj oluji će koštati milione za popravku) My brother. (neophodna i nebitna klauza) (3.1.Neophodne klauze su ključne za značenje rečenice i ne mogu se izbaciti. figured it out for me. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test. Ponekad se ove reči ne moraju nalaziti u rečenici ali se podrazumevaju.

U relativnoj klauzi. whose. relativna zamenica je subjekat glagola i odnosi se na nešto s čim je klauza u vezi. opisuju celu klauzu ili čak više njih. Npr: When the timer rings. U rečenici funkcioniraju kao subjekat. TakoĎe. why. priloške klauze se često mogu pomerati u rečenici. . Oni kaţu zašto. (U ovoj rečenici podvučene reči čine neophodnu klauzu.-Priloške klauze obično dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gde u rečenici. which really surprised his friends. mogu da dopunjuju. whether. koji uvodi klauzu i izraţava njenu vezu sa ostatkom rečenice. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze. whomever. Charlie didn't get the job in administration. where. we'll go downtown.27 - . we know the cake is done. Giuseppe said that the plantar wart. When the movie is over. Imenička klauza obično počinje sa: that. Do you know what he knows [objekat]? In fact.12.) Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (menjaju) imenice ili zamenice. when. gde ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. who. and he didn't even apply for the Dean's position. s toga neće biti odvojene zarezima. which. had to be removed. mogu počinjati i sa zavisnim veznicima: how. -Imeničke klauze nisu reči koje dopunjuju druge reči za razliku od prideva i priloga. Za razliku od pridevskih klauza. Relativna klauza koja dopunjuje celu klauzu ili više njih se naziva rečenična klauza (sentential clause). We know the cake is done when the timer rings. he wrote a book about what he had done over the years [objekat predloga]. whose. zbog čega su odvojene zarezima od ostatka rečenice. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. Whoever wins the game will play in the tournament. Nakošena (italic) slova čine relativnu nebitnu klauzu. which had been bothering him for years. Charlie didn't get the job in administration. whoever. (3. what i whatsoever. a u ovom slučaju dopunjuje reč "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na više od jedne reči u tekstu. which really surprised his friends. What he knows [subjekat] is no concern of mine. that.2. Uvode se relativnim zamjenicama: who. Priloške klauze uvek počinju sa zavisnim veznikom. whom. direktni objekat ili predloški objekat. which. tj.

The conditionals Kondicional se gradi od pomoćnog glagola "should" i "would". Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play]. (3.) Kondicionali . Sadašnji kondicional { I should take . Sadašnji kondicional se gradi sa should i would i infinitivom prezenta.28 - . Sadašnji i prošli kondicional se koriste pri gradnji pogodbenih rečenica. i infinitiva bez "to" glagola kojeg menjamo. nulti-kondicional. eliptične klauze su tačne ali i korisne. a ponekad ih nazivamo "if rečenicama". i izgleda ovako: if If ili posledica 2y=20 if if uslov y=10 uslov posledica y=10 2y=20 To znači ako (if) je odreĎeni uslov zadovoljen. Ovdje će biti obraĎene tri osnovna tipa kondicionala i tzv.13. jer često (ali ne i uvek) u njima se upotrebljava reč "if". Struktura većine pogodbenih rečenica je veoma jednostavna.(3.bio bih uzeo you should have taken . u smislu da im nedostaje relativna zamenica (zavisna reč) koja inače uvodi takvu klauzu.uzeo bih you should take .ti bi uzeo itd.  Prvi kondicional (First Conditional)  Drugi kondicional (Second Conditional)  Treći kondicional (Third Conditional)  Nulti-kondicional (Zero Conditional) . I should not have taken. a prošli kondicional se gradi sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg menjamo. jer su često elegantne i efikasne u izrazu. U stvari. Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years. Pogodbene rečenice se takoĎe zovu i kondicionalima. Though [they were] sometimes nervous on the court. onda (then) će doći do neke posledice.12.3. Upitni oblik se gradi inverzijom: should I take? should I have taken? (da li bih uzeo?) (da li bih bio uzeo?) (ne bih uzeo) (ne bih bio uzeo). her recruits proved to be hard workers. I should have taken .ti bio uzeo itd Prošli kondicional { Odrični oblik se gradi tako što se iza should i would stavi "not": I should not take. Reči eliptične klauze koje nedostaju se mogu naslutiti iz konteksta i većina čitalaca ne oseća da nešto nedostaje.) Eliptične klauze Eliptične klauze (elliptical clauses) su gramatički nepotpune.

Najvaţnije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. posledica buduće vreme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uslov prosto sadašnje vreme I see her. Primjetite. would you be suprised? she would marry him. could or might: If I won a million dollars.2. za raziliku od prvog kondicionala. ovde ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. umesto glagola would koristimo should. it rains tomorrow.29 - . večeras) (ako budeš danas dobar. jer su izgledi opet jako mali da izvuku vaš listić. Ali moţda ćete kupiti listić do večeras. If If If If If If uslov prosto prošlo vreme I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery posledica kondicional sadašnji I would be happy. Šta ćete uraditi? If it rains. i rezultatu tog uslova. meĎutim.(3. i njenoj posledici. Kao što vidite da bi izrazili mogući uslov koristili smo sadašnje prosto vreme (Present Simple Tense).unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala. tj. niste kupili loto listić. šanse su jako male da će se uslov ispuniti. a sadašnji kondicional za izraţavanje eventualne posledice. kod kuće ste i planirate igrati tenis popodne. ostaću kod kuće) If If uslov it rains prosto sadašnje vreme posledica I will stay at home. Razmišljamo o nekom uslovu ili situaciji u budućnosti. buduće vreme Treba primetiti da kiša još nije pala. mogao bih prestati raditi) . MeĎutim na nebu se javljaju oblaci. (da dobijem milion dolara.13. moţeš gledati TV (3. (ako bude padala kiša. Postoji stvarna mogućnost da će se uslov ispuniti. i ne postoji nikakva šansa da ćete dobiti novac. kao i kod prvog. I will stay at home. Za izraţavanje moguće posledice koristili smo futur. da kod drugog kondicionala koristimo prosto prošlo vrijeme za izraţavanje uslova. they do not pass the exam.) Drugi kondicional . Na primer: večeras je izvlačenje brojeva lota. zamislite da počne padati kiša.nevjerovatna mogućnost (Second conditional .1. jutro je. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. ali je to neverovatna mogućnost. na primer: If you are good today. i onda postoji šansa. you can watch TV tonight. Na primer.13. Ponekad. can ili may umesto will. razmišljamo o nekom uslovu u budućnosti.) Prvi kondicional . meĎutim nebo je oblačno i postoji realna mogućnost (real possibility) da će kiša pasti. I could stop working.realna mogućnost (First conditional: real possibility) Govorimo o budućnosti. Ponekad moţemo koristiti: shall. I would by a car.

they get hungry. you might have won. could have. umesto if moţemo koristiti when: When I get up late I miss by bus. mogao si dobiti) (3. nulti kondicional koristimo kada je uslov uvek tačan. what would you have done? I would have invited her.sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional .(3.13. poput neke opšte poznate činjenice. Vaţno je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o prošlosti. I would have told her. their teacher would have been sad. meĎutim kod trećeg govorimo o prošlosti. (da nisu poloţili ispit. Bitna stvar kod trećeg kondicionala je da ne postoji sada nikakva šansa da se uslov i posledica dogode. njihov učitelj bi bio tuţan) Da bi smo izrazili uslov u prošlosti koji se nije ostvario koristili smo sloţeno prošlo vreme (past perfect). zakasnim na autobus) . If if If If If uslov prosto sadašenje vreme I miss the 8 o'clock bus I am late for work people don't eat posledica prosto sadašnje vreme I am late for work. (da si kupio listić lota. (kada ustanem kasno. Najvaţnije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uslov ima uvek istu posledicu.30 - .4. TakoĎe.no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budućnosti. govorimo o uslovu u prošlosti koji se nije dogodio. If If If If If If uslov složeno prošlo vreme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posledica kondicional prošli I would have bought a car. ni o sadašnjosti ni o budućnosti. Zbog toga ne postoji mogućnost da se uslov ispuni. već jednostavno pričamo o nekoj općepoznatoj činjenici.) Nulti kondicional . my boss gets angry. Da bi izrazili uslov i posljedicu koristimo prosto sadašnje veme.) Treći kondicional . might have: If you had bought a lottery ticket. If If If uslov prosto sadašnje vreme you heat ice posledica prosto sadašnje vreme it melts.13. dok za izraţavanje posledice koja se neće dogoditi smo koristili kondicional prošli.3.certainty) Tzv. Prošle sedmice ste kupili loto listić ali niste dobili . ako zagrevamo led iznad 0 stepeni on će se početi topiti. Na primer. Ponekad umesto would have koristimo should have.bez mogućnosti (Third conditional . If they had not passed their exam.

tj. već da se radnja vrši na subjektu: The road has been repaired. (put je popravljen) Pasivni oblici se grade tako što se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip prošli glagola kojeg menjamo. verovatnoća kondicional primer 100% 50% 5% 0% nulti prvi drugi treći If you heat ice.Passive Voice subjekat + pomoćni glagol "to be" + particip prošli glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli. i ispred njega se stavlja predlog "by": A: Everybody drinks water. If I had won a lottery. I would have bought a car.(3.) Kondicionali .ukratko glavna rečenica buduće vrijeme kondicional sadašnji kondicional prošli prosto sadašnje vrijeme "if" rečenica sadašnje vrijeme prosto buduće vrijeme sloţeno prošlo vrijeme prosto sadašnje vrijeme Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Treći kondicional Nulti kondicional Sledeća tabela daje prikaz kondicionala po verovatnosti ispunjenja uslova. I would buy a car. takvi koji uz sebe mogu imati objekat. (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda predlog. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me. If it rains. I will stay at home. If I won the lottery. vreme budućnost budućnost prošlost (3. Pasiv pokazuje da subjekat ne vrši radnju.13. Trpno stanje se upotrebljava mnogo češće u engleskom jeziku nego u našem. koristi se: kada subjekat koji vrši radnju nije poznat: My car has been stollen.31 - . subjekat aktivne rečenice postaje objekat pasivne. (ukraden mi je auto) (dobila je lep poklon za roĎendan) .5. aktiv pasiv subjekat Everybody Water glagol drinks is drunk (svi piju vodu) (voda se pije od svih) objekat water by everybody. da se pasivni prezent gradi od prezenta glagola "to be" i participa prošlog glagola koji menjamo.14.) Trpno stanje (pasiv) . it melts. A: I wrote this letter. procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za poreĎenje. To znači. Naravno. Aktivnu rečenicu moţemo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje. She was given a nice birthday present. P: Water is drunk by everybody.

32 - . "podrazumeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u trećem licu jednine srednjeg roda: it is understood that is known it is said (razume se. (rečeno mi je da ste se verili) (priča se da je ostavila svog muţa) ako nije potrebno pomenuti vršioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) rečenice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made. podrazumeva se) (to se zna) (priča se) Konjugacija pasiva u većini mogućih vremena: infinitiv simple present past future conditional present past future conditional present past future conditional present past future conditional to be called it is called it was called it will be called it would be called it is being called it was being called it will be being called it would be being called it has been called it has been called it will have been called it would have been called it has been being called it had been being called it will have been being called it would have been being called continous perfect simple perfect continous . (Aleksu je njegova sestra negovala za vreme bolesti) Bezlični oblici u našem jeziku kao što su "kaţe se". (greške se uvek prave) ako je subjekat pasivne rečenice vaţniji od vršioca radnje: The "Tower" was written by Meša Selimović.ako se ne ţeli pomenuti vršilac radnje: I have been told that you are engaged. She was said to have left her husband. (Roman "TvrĎava" je napisana od strane Meše Selimovića) The boy was punished by his father. "razume se". (dečko je kaţnjen od svog oca) Aleksa was attended by his sister during his illness.

Da izrazite drugu završenu radnju. Da se izrazi prošla radnja. I wanted to go home because I missed my parents.1.) Slaganje vremena . Primer I am eager to go to the concert because I love the Wallflowers. svršeni futur (Future Perfect Tense) U svakom slučaju koristite sadašnje vreme ili prezent perfekt.(3. Da izrazite radnju koja će se desiti.Sequence of Tenses (3. koristite prezent perfekt. You will surely pass this exam if you studied hard. The President says that he will veto the bill. Sadašnje prosto (Simple Present) Da se izrazi radnja koja je počela u trenu u prošlosti i traje do danas. koristite sadašnje prosto vreme.) Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u rečenicama kod kojih je vreme od vitalnog značaja. Da izrazite opće poznatu činjenicu koristite sadašnje vreme. She knew she had made the right choice. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated. The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased Most students will have taken sixty credits by the time they graduate.33 - . Buduće vreme (Futur) Da izrazite istovremenu radnju koristite sadašnje vreme. Da se izrazi radnja u budućnosti koja će se desiti prije radnje u nezavisnoj rečenici. koristite prosto prošlo vreme. Da izrazite radnju koja se desila ranije. The crowd had turned nasty before the sheriff returned.15. koristite prosto buduće vreme. I will be so happy if they fix my car today. Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect) U svakom slučaju koristite prošlo vreme. They believe that they have elected the right candidate. koristite present perfect. koristite prošlo vreme.15. Predbuduće vreme. . I know that I made the right choice. Vreme u glavnoj rečenici Vreme u zavisnoj rečenici Da se izrazi istovremena radnja. The Deists believed that the universe is like a giant clock. Prosto prošlo vreme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect. koristite prosto prošlo vreme. She has grown a foot since she turned nine.

(3. "to try out" će se desiti posle. tim je počeo polahko napredovati.] The fans would like to have seen some improvement this year. ["eagerness" je sada. to have seen) Da se izrazi radnja koja se desila pre glagola.] They consider the team to have been coached very well. to see) Da se izrazi istovremena radnja ili radnja posle glagola. "to have seen" opisuje nešto pre tog vremena. [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola consider. [UnapreĎujući osnove. ["Would like" opisuje stanje u sadašnjosti.] Infinitiv sadašnji (Present Infinitive. Primeri Working on the fundamentals.34 - . the team slowly began to improve. Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive. radnja se dešava u paralelno. u isto vreme] . [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i prošlo vreme "would have liked".2.15.] She would have liked to see more veterans returning. seeing) Uloga participa Da se izrazi radnja koja se dešava u isto vreme kada i glagol.) Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vreme infinitiva Uloga infinitiva Primer Coach Espinoza is eager to try out her new drills. Participi Vreme participa Prezent participa (Present of Participle.

16. the coaching staff devised a master strategy.I do not write. [Particip prezent perfekta "having experimented". You write (ti pišeš) Do you write? (pišeš li?) . osim glagola: to be .moći. x. to try (to tries).] (3. Having experimented with several game plans. Nastavak "-s" za sadašnje vreme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvučnog suglasnika. I don't write Upitni oblik sadašnjeg vremena pravi se tako pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja.16. z. Odrični oblik sadašnjeg vremena pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do". ought . can. jer dobija nastavak "-s" ili "-es".imati. he reads (hi ri:dz). Jedino se treće lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica.) Sadašnje vreme (3.morati.35 - . bez prijedloga "to".biti. je posledica glagola u prošlom vremenu "prepared". pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se menja. [Radnja izraţena pomoću glagola u prezentu "knows". Glagoli koji se u infinitivu završavaju na "-y".Simple Present Tense Sadašnje vreme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvek stavljaju lične zamenice.1.) Sadašnje prosto vreme . may .Particip prošli ili particip prezent perfekta (Past Participle or Present Perfect Participle Da se izrazi radnja koja se dešava pre glagola. menjaju "y" u "i". to have . sh i ch obrazuju treće lice nastavkom jednine nastavkom "-es": he dresses.] Prepared by last year's experience. kad pred tim "y" stoji suglasnik.trebati. he teaches. the coach knows not to expect too much. ili "z" ako dolazi iza zvučnog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks). ukazuje na vreme pre glagola u prošlom vremenu "devised". u trećem licu jednine: to cry (he cries). bez predloga "to": I write (ja pišem) . Glagoli koji se završavaju na s. must .

da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ţive u vodi). she. it calls we call you call they call ja zovem ti zoveš on. it call? do we call? do you call? do they call? (3.Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking you are speaking he. da označi radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam čas engleskog tri puta sedmično).) Sadašnje trajno vreme . . one. da označi radnju koja se vrši po navici: I always rise early (uvek ustajem rano). she. Jenny is not here. The sun rises.2. past present future Sunce izlazi svaki dan. ono zove mi zovemo vi zovete oni. ona zovu I do not call you do not call he. past present future Jenny trenutno nije prisutna. pre. he . sada i posle.Sadašnje prosto vreme se upotrebljava: da označi radnju čije trajanje nije odreĎeno: I write (ja pišem). MeĎutim. to call . I work (ja radim).she.16. ponekad moramo malo promeniti reč.36 - . ona . it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking (ja govorim) Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". she. it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does.zvati I call you call he. verovatno udvostručiti ili izostaviti jedno slovo.

radnja se ne mora odvijati tačno sada. menjamo ie u y: Izuzetak 2 lie die Izuzetak 3 > > lying dying Ako glagol završava na vokal + suglasnik + e.37 - . past present future Ona moţda ne čita knjigu tačno sada. (sada ovo čitate) past present Radnja se dogaĎa sada... future Knjiga . MeĎutim. ali se dešavala nešto ranije i moţda će se dešavati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book. izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking Present Continuous Tense (sadašnje trajno vreme) se upotrebljava: da označi radnju koja se vrši u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now. Devojka ..naglašeni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostručava: s t o p suglasnik naglašeni vokal suglasnik Izuzetak 1 run stop begin > > > running stopping beginning Ovo pravilo ne vaţi kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open > opening Ako glagol završava na ie. (sada učim engleski) You are reading this now.Ako se glagol završava na: suglasnik .the girl is dancing... constantly. Sveća .the pages are turning. da označi radnju čije je trajanje neprekidno.. i tada se obično upotrebljavaju prilozi always.the candle is burning. (uvek se ţalite na svoju taštu) . forever itd: The Sun is rising constantly. (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law.

notice.38 - . want. smell. see.smell) se često koriste sa glagolom 'can': I can see. hold. (Dţon se oseća mnogo bolje sada.. (ona ima tri psa i mačku. feel. weigh ostali look (biti sličan). mind. obično se ne koriste u trajnom obliku.16. see*.) Složeno sadašnje vreme . percepcija) (susrešću Anthony-a kasnije. it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he. recognise. be (u većini slučajeva). hear. measure. (vidim Anthony-a u bašti.da se izrazi radnja koja je već isplanirana i desiće se u budućnosti: I'm meeting my girlfriend tonight.3. she. love. a ne radnju. (večeras ću se naći sa devojkom) Glagoli koji označavaju neko stanje. Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrebiti prošlo vreme (past simple tense). find (misliti). fear. npr: This coat feels nice and warm. imagine. . understand emocije/ţelje envy. seem. hate. posedovanje) She's having supper. hope. osećaj kvaliteta broda) John's feeling much better now. regret. suppose. She has three dogs and a cat. have (kada znači posedovati) . feel (misliti). think* mentalna stanja forget. (ovaj brod je lep i udoban.zvati I'm calling you're calling he. like. cost. planiramo se susresti) to call .* Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim značenjem. I can see Anthony in the garden. it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he. doubt. I'm seeing Anthony later.Present Perfect Simple Tense pomoćni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Sloţenim sadašnjim vremenom se izraţava povezanost izmeĎu prošlosti i sadašnjosti. taste. što znači da smo više zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju. to je naša percepcija. (mogu videti) itd. she. . prefer. know. dislike. (ona večera. wish merenja contain. she. hear. it calling? are we calling? are you calling? are they calling? (3. njegovo zdravlje se poboljšava). consider. Lista glagola koji se većinom koriste u "simple" formi: čula (percepcija) feel*. remember. ona jede)..glagoli čula (feel. taste mišljenje assume. mean. tačno vreme dešavanja radnje nije naznačeno.

(kupio sam auto. already. past present future !!!!! radnja koja se desila nedavno sad-imamo posledicu - . (ova stranica postoji već. I have lived in Sarajevo since 1970. ali je rezultat radnje vaţan: I have buoght a car.16. i još uvek ţivim). (ove nedelje sam putovao u Novi Sad. she. since. she. da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall. još nije završena).Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odrični oblik se pravi dodavanjem reči "not": I have not been playing. and 20 days. da se izrazi radnja koja je završena u vremenskom periodu koji još traje: I have been to Novi Sad this week. Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?"..). vaţno je da je auto kupljen. never. it has called we have called you have called they have called I haven't called you haven't called he. to call . Present Perfect Continous Tense koristimo: da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo završila. I obično imamo sada imamo neku posledicu: I'm tired because I've been running. she. (ţivim u Sarajevu od 1970-te. (gosti su upravo ušli u dvoranu). Kada pišemo present continous.39 - . it hasn't called we haven't called you haven't called they haven't called have I called? have you called? have he.zvati I have called (ja sam zvao) you have called he. 10 months.. yet.I've been itd. Amerikanci ne koriste sloţeno sadašnje vreme toliko kao Britanci. it called? have we called? have you called? have they called? (3. dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?".) Nesvršeni perfekt . sedmica da se označi radnja koja je završena nekad u prošlosti. često se upotrebljavaju skraćenice: I have been .4. uz priloge koji označavaju neprekidan razmak vremena: ever.Sloţeno sadašnje vreme se koristi: da se opiše radnja ili stanje koje je počelo u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti: This website has been in existence for 5 years. for: Have you ever been to Serbia? (jeste li ikada bili u Srbijii?). nije bitno kada). Amerikanci češće upotrebljavaju prošlo vreme umesto sloţenog sadašnjeg vremena.

15 am Monday January I left school the beginning of time itd. 7. (ne razumete (sada). dve sedmice. a ako je to razdoblje završeno moramo upotrebiti past simple (preterit). (čitam već dva sata. a sada se oseća dobro). For koristimo kada pričamo o razdoblju vremena: 5 minuta.I'm tired because I've running. da izrazimo radnju radnju koja je počela u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti. (umoran sam (sada) jer sam trčao) Why is the grass wet? Has it been raining? (zašto je trava vlaţna (sada)? je li padala kiša?) You don't understand because you haven't been listening. 7 sedmica. Ako to razdoblje seţe do sadašnjeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt. i još uvijek čitam) How long have you been learning English? (koliko dugo učiš engleski? a još ga učiš) We have not been smoking. a ni sada ne pušimo). 6. 20 godina. past present future radnja počela u prošlosti nastavlja se u sadašnjosti I've been reading for two hours. for period vremena since od vremenske tačke 20 minutes three days six months a long time ever itd.40 - . u ovom slučaju često se koriste for i since: I've been reading for two hours. Tara hasn't been feeling well for two weeks. Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous često koristimo "for" i "since". ali Tara didn't feel well for two weeks. . and now she feels well. jer niste slušali). januara. (Tara se nije dobro osećala već (Tara se ne oseća dobro već dve sedmice) Since koristimo kada znamo od koje vremenske tačke se odvija radnja: u 9 sati. u petak. (nismo pušili.

I've been studying for three hours. to call . nepravilni glagoli go see sing went saw sang gone seen sung Prošli oblik nepravilnih glagola se ne gradi po nekom pravilu i uči se napamet. Mary did not go to work last Monday. she. (nije mu se dopao film) (Mary nije otišla na posao prošlog ponedeljka) (ţiveo sam u toj kući kada sam bio mlad) (ona je igrala košarku prošle sedmice) .zvati I have been calling you have been calling you he. since se obično koristi samo sa perfect vremenima.) Prošla vremena (3. I've been watching TV since 7pm.41 - . I have not been calling have not been calling he. She played basketball last week. Tvorba prošlog svršenog vremena: a) potvrdna rečenica: Past particip nam nije potreban pri graĎenju prošlog vremena. she. it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling? - infinitiv preterit past particip - pravilni glagoli work explode like worked exploded liked worked exploded liked Prošli oblik svih glagola završava na -ed. Tara hasn't been visiting us since March. (učim već tri sata) (gledam TV od 7 sati posle podne) (Tara nas nije posetila od Marta) For se moţe koristiti u svim vremenima.Past Simple Tense Da bi napravili prošlo svršeno vreme koristimo infinitiv i prošli oblik (preterit) glagola. subjekat + glavni glagol u prošlom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young. she.17. b) odrična rečenica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie.17.1) Prošlo svršeno vreme . it has not been calling have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he. it has been calling we have been calling we you have been calling they have been calling (3.

b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vreme u prošlosti bez ikakve veze sa sadašnjošću: We went to school when we were children. . (išli smo u školu kada smo bili deca). she. it was here.cried Prosto prošlo vreme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u prošlosti i potpuno završila pa nema nikakve veze sa sadašnjošću: I was in Liverpool last year.levelled call . moramo koristiti prosto prošlo vreme. she.called Ako glagol završava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik. she.planned skip . He did not go to London. (bio sam u Liverpulu prošle godine).Was I. it here? You were here. (policajac mi je rekao da sam previše vozio) Kada kaţemo kada ili gde se radnja dogodila.zvati I called (ja sam zvao) you called he. it call? did we call? did you call? did they call? . itd.worried cry . he. (vreme je da se vrate) I wish I had a new computer. to call . (voleo bih da imam novi kompjuter) d) u zavisnoj rečenici ako je u glavnoj prosto prošlo vreme (slaganje vremena): The policeman told me I drove to much. . it called we called you called they called I didn't call you didn't call he. (nisam bio u Londonu) Glagol be nema u svim licima isti oblik.42 - . he. upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i glagola. krajnji samoglasnik se udvostručava: plan . I did not go to London. c) kada govorimo o stvarima koje ţelimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back.were you here? Ako glagol završava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak naglašen vokal. I. a ne sloţeno sadašnje vreme (present perfect tense). Did he watch TV last night. taj se "y" mijenja u "i": worry . she. she.c) upitna rečenica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week.skipped Krajnje "l" se uvek udvostručava: level . You did not go to London. it didn't call we didn't call you didn't call they didn't call did I call? did you call? did he. (je si li igrao tenis prošle sedmice) (je li gledao TV prošle sedmice) Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik.

The wind was blowing hard. I was watching TV when you telephoned. Bond saw the killer in a telephone box. npr: "James Bond was driving through town. odnosno da se pred čitaoce postavi scena priče pisana u prošlom vremenu. he. it calling? were we calling? were you callingg? were they calling? . Suddenly.. it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling was I calling? were you calling? was he. a zatim se nastavlja prošlim vremenom. njom razgovara o njenoj kćeri). Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvršeni preterit se upotrebljava: da se opiše pozadina. to call .) Prošlo trajno vreme . (gledao sam TV kada si nazvao) da se izrazi promjena mišljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead. she. Odrični oblik se pravi dodavanjem rečice not: She was not reading .2. she. (mislio sam provesti dan na plaţi ali sam odlučio otići na ekskurziju) za dve radnje koje se dešavaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting. (znao sam da se sa Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obični preterit.She wasn't reading. We were playing.(3. Nobody was walking in the streets. da se opiše radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga prošla radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. she.The Past Continuous Tense prošlo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola (ona je čitala) (mi smo igrali) She was reading.43 - . It was raining.". dok njihove majke čavrljale) (deca su se igrala u zavisnoj rečenici umesto nesvršenog prezenta ako je u glavnoj rečenici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter. (divno sam sanjao kada se alarm oglasio). it was calling we were calling you were calling they were calling I was not calling you were not calling he.17.. Obično priča počinje nesvršenim preteritom.zvati I was calling you were calling.

if only (kad bi barem). it had called we had called you had called they had called had I called? had you called? had he. it called? had we called? had you called? had they called? . 2) u zavisnim rečenicama uz after: He got a headache after he had washed his hair. I wish (kamo sreće da). nisam ga nikad bio video) He said that he had seen him at the theatre. (igrao je košarku kao da je igrao u NBA) to call . she. (kamo sreće da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS. I had just eaten. present future I was not hungry.17. (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA.zvati I had called you had called he. a upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i pomoćnog glagola. (rekao je da ga je bio vidio kod pozorišta). (nisam znao ko je on. (bili smo otišli pre nego što je on došao) The train left at 9am. upravo sam bio jeo) I didn't know who he was. U ovom primeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umesto past simple u direktnom.3. Mi smo stigli u 9 i 15. she. 9 9. (voz je krenuo u 9 sati. (dobio je glavobolju nakon što je oprao 3) iza izraza: as if (kao da).) Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) . Voz je bio otišao kada smo mi stigli. Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava: 1) da bi se izrazila radnja u prošlosti koja se desila prije neke druge radnje u prošlosti. (nisam bio gladan. it had called we had called you had called they had called I had not called you had not called he.) The train had left when we arrived.44 - . We arrived at 9. kosu). past perfectom se izraţava nešto što nije ostvareno u prošlosti: I wish I had met you before.pre neke druge radnje: We had left home before he came.15am. The train had left when we arrived. past Voz odlazi u 9 sati. I had never seen him before. takoĎer izraţava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u prošlosti . she.(3.The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odričnim rečenicama ubacujemo rečicu not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola.15 Mi stiţemo u 9 i 15.

meĎutim u modernom engleskom will se više koristi od shall: I shall call . 9 11 present future Ja sam stigao u 11 sati. trčao je cele večeri) I could smell cigarettes.(3.zvati I had been calling you had been calling he.) Prosto buduće vreme . it had been calling we had been calling you had been calling they had been calling (3. she.4. Ram had been waiting for two hours when I arrived. I arrived at 11am. Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se označila radnja koja je trajala u prošlosti prije neke druge prošle radnje: Ram started waiting at 9am.1.18. John was very tired. moţe se koristiti glagol shall. somebody had been smoking.) Buduća vremena (3.The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl. it had been calling? had we been calling? had you been calling? had they been calling? . Ram had been waiting for two hours.45 - . U prvom licu jednine i mnoţine umesto glagola will. she. glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not. Past Perfect Continous se takoĎe upotrebljava u indirektnom govoru umesto trajnog oblika prošlog vremena (past continous tense) u direktnom govoru. neko je pušio). D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night.mi ćemo zvati).18.) Nesvršeni pluskvamperfekt . (osetio sam cigarete. to call .17. I had not been calling you had not been calling he. it had not been calling we had not been calling you had not been calling they had not been calling had I been calling? had you been calling? had he." (Peter reče: "Neki moji prijatelji su igrali karte cele večeri".Futur Simple Tense subjekat + pomoćni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola.we shall call (ja ću zvati . (John je bio veoma umoran.) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have". a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola. she. past Ram je počeo sa čekanjem u 9 sati. he had been running. When I arrived.

pretnja ili obećanje. I expect that he will come tomorrow. I hope we will have better luck next day. it will call we will call you will call they will call (nadam se da ćemo imati više sreće drugi put) (očekujem da će on doći sutra) (pomoći ću joj jer je lepa) I will not call you will not call he. (igraću tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts. she. Vi stiţete u stanicu u 9 i 15. naš slušalac obično zna ili razume u koje vreme se radnja odvija. she. When you arrive the rain will have left. will + pomoćni g. nadu itd. it will not call we will not call you will not call they will not call will I call? will you call? will he. she.46 - . Voz će otići kada vi stignete. she.TakoĎe se koristi da bi se izrazila namera.Futur Perfect Tense subjekat + pomoćni g. I will be playing tennis at 10am tomorrow. to call . will + pomoćni g.18. Prostobuduće vreme se naročito često upotrebljava posle glagola koji označavaju očekivanje.) Složeno buduće vrijeme . I will help her because she is beautiful. have + past particip glavnog glagola Predbuduće vreme izraţava radnju koja će se desiti pre neke druge radnje u budućnosti: The train will leave the station at 9am. (uzmi kišobran. odluka. Trajno buduće vreme označava radnju koja će trajati izvesno vreme u budućnosti. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will.zvati I will be calling (ja ću zvati) you will be calling he.18. padaće kiša kada se budeš vraćao) to call .) . (Voz dolazi u stanicu u 9 sati. she.Prosto buduće vreme se upotrebljava da bi označila radnja koja će se desiti u budućnosti. it call? will we call? will you call? will they call? (3. Kada koristimo buduće trajno vreme. be + present participle glavnog glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not izmeĎu glagola will i be.3. it won't be calling we won't be calling you won't be calling they won't be calling will I be calling? will you be calling? will he.15am. At 4pm tomorrow.) Buduće trajno vreme .zvati I will call (ja ću zvati) you will call he. past present future 4pm U 4 sata biću usred posla. (večeraćemo kada film počne) Take your umbrella. she.2. You will arrive at the station at 9. it be calling? will we be calling? will you be calling? will they be calling? (3. it will be calling we will be calling you will be calling they will be calling I won't be calling you won't be calling he. I will be working. it will be raining when you return.Futur Continuous Tense subjekat + pomoćni g.

The train will have left when you arrive. past present future

Voz odlazi u 9 sati. 9 9.15 Vi stiţete u 9 i 15. Ovo vreme takoĎer izraţava i radnju koja će se desiti i završiti do odreĎenog vremena u budućnosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock. to call - zvati I will have called (budem bio zvao) you will have called he, she, it will have called we will have called you will have called they will have called (Oni će napustiti parlament do 12 sati.)

I will not have called you will not have called he, she, it will not have called we will not have called you will not have called they will not have called

will I have called? will you have called? will he, she, it have called? will we have called? will you have called? will they have called?

(3.18.4.) Futur Perfect Continuous subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu will i have, a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola will. Kada koristimo predbuduće trajno vreme obično saţimamo (contract) subjekat i pomoćni glagol will: I will - I'll you will - you'll itd. Kod odričnih rečenica saţimamo glagol will i rečicu not: I will not - I won't you will not - you won't itd. Predbuduće trajno vreme izraţava radnju koja traje odreĎeni period vremena do jedne druge buduće radnje ili oznake budućeg vremena kada ova prva radnja još traje. Drugim rečima izraţava radnju koja će trajati do odreĎenog budućeg vremena ili trenutka u budućnosti, a ne u nekom odreĎenom trenutku u budućnosti: At 20 o'clock in the evening, I will have been working ten hours. (do 20 sati uveče ja ću imati za sobom već 10 sati rada). Znači radnja počinje u 10 sati pre podne, traje deset sati, sve do 20 sati uveče kada još traje. He will be tired when he arrives. He will have been travelling for 24 hours. (Biće umoran kada stigne. Putovaće već 24 sata.)

- 47 -

to call - zvati I will have been calling you will have been calling he, she, it will have been calling we will have been calling you will have been calling they will have been calling I will not have been calling you will not have been calling will I have been calling? will you have been calling? he, she, it will not have been calling will he, she, it have been calling? we will not have been calling will we have been calling? you will not have been calling will you have been calling? they will not have been calling will they have been calling?

(4.) Imenice - Nouns Imenice su reči kojima nešto imenujemo. Npr: man town happiness love

(čovek), (grad), (sreća), (ljubav) itd.

Imenice delmo na nekoliko vrsta. One mogu biti: opšte imenice (common nouns), sluţe za imenovanje svih bića ili stvari iste vrste. boy (dečak), computer (računar), eye (oko) itd; vlastite imenice (proper nouns), sluţe za imenovanje pojedinačnih bića, mesta itd. Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver itd; zbirne imenice (collective nouns), sluţe za označavanje skupa ili mnoštva u jednini. team (momčad), sugar (šećer), flock (jato), army (vojska) itd; gradivne imenice (material nouns), sluţe označavanje tvari ili materija. lead (olovo), milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd. apstraktne imenice (abstract nouns), označuju nešto nestvarno, neko svojstvo ili stanje. fear (strah), health (zdravlje), thirst (ţeĎ) itd. TakoĎer, imenice delimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns). Mnoţinu grade samo opšte imenice. One obično označavaju nešto što se moţe brojati, pa ih zovemo brojnim imenicama: two girls (dve devojke), three months (tri meseca) itd. Gradivne i apstraktne imenice, uzete u općem smislu, se ne mogu brojati. One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mnoţini: silver (srebro), thirst (ţeĎ), air (zrak) itd. Rod imenica - Gender of Nouns Mnoţina imenica - Plural of Nouns Padeţi imenica - Cases of Nouns (4.1.) Rod imenica - Gender of Nouns Opšto pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramatički već se odreĎuje prema polu, tj. prirodan je. Imena muških bića muškog su roda (masculine), imena ţenskih lica ţenskog su roda (feminine) i imena ţivih bića gde rod nije izričito podvučen srednjeg su roda (neuter).

- 48 -

Kod ţivih bića rod razlikujemo na više načina: - postoje različiti izrazi za muški i ţenski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander - girl - mother - sister - daughter - aunt - niece - queen - nun - mare - hen - duck - goose dečak otac brat sin ujak nećak kralj kaluĎer konj petao patak gusak - devojčica - majka - sestra - kći - tetka - nećaka - kraljica - kaluĎerica - kobila - kokoška - patka - guska

- dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion hero - abbess - actress - countess - duchess - empress - poetess - princess - negress - heiress - sorceress - lioness - heroine opat glumac grof vojvoda car pesnik princ crnac naslednik čarobnjak lav heroj - opatica - glumica - grofica - vojvotkinja - carica - pesnikinja - princeza - crnkinja - naslednica - čarobnica - lavica - heroina

- obrazuju se sloţenice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord - maid-servant - hen-sparrow - cow-calf - female-elephant - landlady sluga vrabac junac slon gazda - sluškinja - vrabica - junica - slonica - gazdarica

Mnoge imenice imaju isti oblik i u ţenskom i u muškom rodu: pupil friend teacher cousin (učenik, učenica) (prijatelj, prijateljica) (učitelj, učiteljica) (roĎak, rodica)

Ponekad da bismo označili rod ovih imenica dodajemo ove reči: gentleman, lady, male, female, man, woman: lady-teacher (učiteljica).

- 49 -

Od općeg pravila postoje sledeći izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg već muškog roda; "cat" je ţenskog roda; "child" moţe biti sva tri roda; imenice: boat, ship, streamer, man-of-war, vessel nisu srednjeg već ţenskog roda i označavaju se sa she; ţenskog roda su: imena drţava i zemalja; neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory, liberty, mercy grace, virtue; ţenskog roda su i nature, earth i moon; imenice koje izraţavaju jaka osećanja muškog su roda: love, anger, despair, fear; muškog roda su takoĎer i: sun, death, time; ptice, ribe, insekti su obično srednjeg roda; U basnama ţivotinje su personificirane pa su uvek ţenskog ili muškog roda.

(4.2.) Množina imenica - Plural of Nouns Opšta pravila: mnoţina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". Ovo se "s" izgovarakao naše "z" izuzev kada dolazi posle tvrdih suglasnika. Primjeri: book face - books - faces (knjiga - knjige) (lice - lica)

Imenice koje se zavšavaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es", koji se izgovara iz: class - classes bush - bushes bench - benches razred - razredi grm - grmlje klupa - klupe

Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi posle suglasnika: hero - heroes potato - potatoes negro - negroes heroj - heroji krompir - krompiri crnac - crnci

Izuzeci od ovog pravila su: piano - pianos canto - cantos octavo - octavos klavir - klaviri spev - spevovi oktava - oktave

Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mnoţini samo nastavak "-e": cuckoo - cuckoos kukavica - kukavice

- 50 -

telad .toys dan dečak igračka .oxen .ljudi .fifes .dani .patuljci .Englishmen . "-ief".wives polovina tele noţ supruga .Normans .stories zemlja dama priča .Nemci .countries .gulfs borba svirala štab struja .Englezi .zemlje .51 - .Normani .supruge Izuzeci od ovog pravila su: strife fife staff gulf .dečaci .ladies .strifes .zubi .struje Imenice koje zavšavaju na "-oof".ţene .men .sportsmen čovek ţena zub Englez sportista .polovine .štabovi .igračke . "-ff" ne menjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff .cliffs krov patuljak poglavica greben .grebeni Neke imenice imaju u mnoţini nastavak "-en": ox child .noţevi .poglavice .Romans .svirale .halves .children vo dete .Imenice na "y" poslije suglasnika menjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy .borbe .teeth .dame .women .staffs .deca Neke imenice obrazuju mnoţinu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman ali: Roman Norman German .Rimljani .volovi .boys .days .dwarfs .calves .sportisti .krovovi .Germans Rimljanin Norman Nemac .roofs .chiefs .knives .priče Imenice na "f" i "fe" menjaju "f" u "v" i dobijaju u mnoţini nastavak "-es": half calf knife wife .

od reči koja nosi smisao. onda nastavak za mnoţiniu dobija poslednja reč: looker-on .forget-me-nots (gledalac. gledaoci) (dţeparoš. dţeparoši) (nezaboravak (cveće). poluprečnici) (oaza.brothers .cloths . a imaju značenje mnoţine: people mankind cattle (ljudi) (čovečanstvo) (stoka) Imenica "news" (vest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mnoţini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vesti) (na ovaj način) Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mnoţini: cards contents poltics mathematics (karte) (sadrţina) (politika) (matematika) Neke imenice imaju u mnoţini drugačije značenje nego u jednini: arm letter compass drawer (ruka) (slovo) (kompas) (fioka) arms letters compasses drawers (ruke. oaze) Sloţenice obrazuju mnoţinu tako da se nastavak za mnoţinu doda glavnoj reči od koje je sloţenica sastavljena. društvu) (štof) (odelo) cloth Latinske imenice na "-us" i "-um" te grčke na "-on" i "-is" imaju u mnoţini obično svoj latinski odnosno grčki nastavak: radius .radii oasis . onda se upotrebi neka reč u mnoţini: two pieces of furniture (dva komada nameštaja) Neke su imenice po svom obliku u jednini.clothes (braća po krvi) (braća u crkvenoj organizaciji.lookers-on pick-pocket .Neke imenice imaju dva oblika u mnoţini sa različitim značenjem: brother . Ako je sloţenica sastavljena bez imenica.52 - .pick-pockets forget-me-not .menservants (sluga.brethren . tj. nezaboravci) Neke sloţenice dobijaju obeleţje mnoţine uz oba dela reči: manservant . oruţje) (knjiţevnost) (šestar) (donje gaće) . sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savet) (nameštaj) (obaveštenje) (napredak) Ako je potrebno izraziti mnoţiniu.oases (poluprečnik.

is your book big? 6. We went to the teachers. 3. The books of the techers were big. The teacher's books are always big. pad. After the conversation with the teachers. koji se još zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). We know more about the teachers. treći padeţ pomoću predloga "to". pad. jesu li vaše knjige velike) (poslije razgovora sa učiteljima) (znamo više o učiteljima) Prema tome. Teachers. pad. After our conversation with the teacher. A teacher had a book. pad. pad. Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvučnih suglasnika i samoglasnika. 4. Peti padeţ izraţava se imenicom bez člana. pad. onda dodajemo samo apostrof.(4.3. a nastavak se izgovara kao "z": Burn's works (Burnsova dela) . 5. teacher's book (učiteljeva knjiga). pad. 3.Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam padeţa kao i u našem jeziku: Primjer: Jednina: 1. Ovaj padeţ se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. a "s" iza bezvučnih suglasnika. mnoţina: 1. 2. And we asked the teachers. pad.) Padeži imenica . U jednini se dodaje -'s teacher's book Peter's toy boy's eyes (učiteljeva knjiga) (Peterova igračka) (dečakove oči) Ako se osobna imenica završava na -s. pomoću predloga (drugi padeţ pomoću predloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv. sedmi padeţ pomoći predloga "about"). 7. padeţi se odreĎuju prema mestu u rečenici (prvi i četvrti). Some teachers had books. Drugi padeţ . Saksonskim genitivom (Saxon genitive). Teacher. 6.53 - . pad. are your books big. We know more about the teacher.Genitive U engleskom jeziku drugi padeţ se moţe izraziti na više načina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomoću prijedloga "of": the book of the teacher (učiteljeva knjiga). 7. pad. 4. 2. je li vaša knjiga velika?) (poslije našeg razgovora sa učiteljem) (znamo više o učitelju) (neki učitelji imali su knjige) (knjige tih učitelja su bile velike) (knjige učitelja su uvijek velike) (otišli smo učiteljima) (i zapitali smo učitelje) (učitelji. pad. And we asked the teacher. pad. pad. We went to the teacher. pad. The book of the teacher was big. 5. šesti pomoću predloga "with". (neki učitelj je imao knjigu) (knjiga tog učitelja bila je velika) (otišli smo učitelju) (i zapitali smo učitelja) (učitelju.

one. green. English. such. Ako se imenica ne završava na -s u mnoţini. which. any.comparative .Adjectives Pridev je u engleskom jeziku nepromenljiva reč.nejednakost .Ako se imenica završava na -s ili -ce kao i ispred reči "sake". Serbian. prisvojne (possessive): my. U mnoţini koja se završava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives (ţene moje braće).Comparasion Pridevi imaju tri stepena poreĎenja:    prvi stupanj drugi stupanj treći stupanj .1. kojim se izraţava umanjenost. all. koji se pišu velikim slovom: Bosnian. pa se prema tome pridevom ne moţe izraziti ni rod.54 - . (on je manje bogat od svog brata) .positive . younder.as" i pozitiva prideva. He is as rich as his friend. (trg Sv.then": He is less rich than his brother. ni broj ni padeţ. few.nadmoćnost . obrazuje se pomoću reči "less. certain. its. opisne (descriptive): young. much. Dţejmsa) (radi Doris) (sestra mog gazde). German. (jak je kao konj) Komparativ. (dečije igračke) (mišije noge) (ţenska prava). pokazne (demonstrative): the this. the order... (5. Pridevi se dijele na: lične (proper). James's Square for Doris's sake my boss's sister Sloţenice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (posle odlaska moje tašte). that. onda ona ima nastavak -'s: the children's toys the mice's legs woman's right (5. an. upitne (interrogative): what. (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj). Pridev obično stoji ispred imenice. enough. beautiful. Italian.. her. Jednakost se izraţava pomoću reči "as. količinske (quantitative): some.) Pridevi . deobne (distributive): each. dodaje se samo apostrof: for goodness' sake for conscience' sake (za Boţju volju) (radi smirenja savesti). these. their. every.) PoreĎenje prideva . your. the same. his.superlative. He is as strong as a horse. Croatian. Osobne imenice mogu se završavati na -s. pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St.. neodreĎene (indefinite): a.jednakost . neither. another. our. either. those.

(on je bogatiji od svog brata).grayer . the prettiest.prettie ali gray . (veoma sam vam zahvalan). polite. simple. (to je veoma tačno. Ako umesto prideva stoji prilog vremena sadašnjeg koji ima ulogu prideva. more right. to je ponajviše tačno). politer.sa izuzetkom sledećih: just.bigger . more just. . taj se suglasnik udvostručuje: fat . odnosno "st": fine . . apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. Ako je pridjev višesloţan. cleverer. On se pravi kod: -jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva kojima prethodi član the i dodaje im se nastavak "-est": he is the richest (on je najbogatiji). the more just the most right. "-ow".the prettiest (drag).Komparativom se izraţava uvećanost. ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve više omrznutiji). Na ovaj način porede se svi jednosloţni predevi . kod višesloţnih prideva dodavanjem nastavka "more" ispred prideva: He is more independent than his brother.the grayest (jer "y" dolazi posle samoglasnika. kada je poreĎenje izraţeno pridevom na najvišem ili najniţem stepenu.the fattest (debeo). i obrazuje se: kod jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend. kao i pridev koji imaju naglasak na drugom slogu: pretty. Germanskim načinom poreĎenja porede se još i dvosloţni pridevi koji se završavaju na "-y". big .finer . Ako se pridev završava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se menja u "i": pretty . narrow. Ako se pridev završava muklim "e". (5. prettier. "-er" ili na slogovno "l". (on je samostalniji od svog brata).fatter . narrower. superlativ. the cleverest the simpliest. moţe biti: relativni. right. na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r". the politest.the biggest (velik). Treći stepen. a ne suglasnika). simplier. clever.the finest (lijep). the narrowest. umesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you. -višesloţnih prideva kojima prethode reči "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji).55 - . "sve više i više" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uvećanje: stronger and stronger (sve jači i jači).) Pravopisna pravila pri poreĎenju Ako se pridev završava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik. PoreĎenje prideva pomoću nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko poreĎenje.2.

Irregular comparasion Nepravilno se porede sledeći pridevi: Positive good (dobar) bad (loš) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse Superlative the best the worst more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu) the most the least the latest (najnoviji) the last (poslednji) the nearest (najbliţi) the next (sledeći. ka.PoreĎenje koje se dobiva dodavanjem reči "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred prideva naziva se romansko poreĎenje. . cruel. Predlozi se dele na: a) predloge za mesto: at (u. na. pri). cheerful. mnogi dvosloţni pridevi mogu se porediti na oba načina. towards (prema).3. since (od). do) the oldest the eldest the farthest the furthest Komparativ i superlativ sloţenih prideva: kada sloţeni pridevi počinju jednosloţni pridevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednosloţni pridev: I never saw a faster sailing ship. behind (iza). c) predlozi za očuvanje porekla.) Predlozi . more learned. Ovim načinom porede se svi višesloţni pridevi koji imaju naglasak na prvom slogu. quiet. on (u) i dr. through (pomoću). to (u. the most learned. pleasant. more beautiful. uzroka. by (od). in (u). the most beautiful. the most famous. into (u). Takvi su pridevi: common. more famous. handsome itd.Prepositions Predlozi u engleskom jeziku imaju posebnu vaţnost jer padeţi nemaju svoje nastavke. between (izmeĎu). beautiful. prema). (5. kod. in front of (ispred). before (ispred).56 - . under (ispod) i dr. learned. kao i pridjevi koji se zavšavaju na "-ed" i "-ing": famous. above (iznad). b) predlozi za vreme: before (pre). I never saw a worse looking man. on (na). cilja: from (od). (nikad nisam video brţeg jedrenjaka) (nikad nisam video čoveka koji lošije izgleda) (6.) Nepravilna komparacija prideva . after (posle).

Mary).where did you came from? whom did you get this book from? I translated this from English into Serbian to . Edin. your blue book). in (u). a ako to ţelimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica. pomoću). Posle predloga uvek sledi "imenica". us). Predlozi mogu biti sloţeni. a nikad glagol. sa).d) predlozi za sredstva: by (od. Beograd. subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate predlog on in for under to to before "imenica" the table. outside (napolju). throughout (skroz). him. without (bez). lične imenice (Sarajevo. your blue book. coming . Upotreba nekih glavnih predloga: of . upon (na). sastavljeni su od više reči: into (u).the family is at dinner she is at the dressmaker's he is standing at the door in . gerund (swimming). Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog. you. Zagreb.57 - .what are you talking about? she walked about the house it's about seven o'clock I was about to go home when she came (on je moj prijatelj) (o čemu mislite?) (odakle ste?) (od koga ste dobili ovu knjigu) (preveo sam to sa engleskog na srpski) (svako jutro idem u kancelariju) (pošli smo da ga posetimo) (ţelim da vam kaţem istinu) (porodica ruča) (ona je kod krojačice) (on stoji kod vrata) (ţivim u kragujevcu) (moj novac je u dţepu) (vraćam se za minut) (ušao je u sobu) (stavio sam novac u dţep) (o čemu pričate) (hodala je po kući) (oko sedam je sati) (upravo sam htio da odem kad je ona došla) since . English people. with (s.I live in Kragujevac my money is in my pocket I'll be back in a minute into . within (u).I get into my office every morning we went to see him I want to tell you the truth at . tj.I haven't seen you since last Friday (nisam vas video od prošlog petka) .he came into the room I put the money into my pocket about . grupne imenice (my first job. Japan. working. house. Pošto posle predloga ne moţe ići glagol. money. love).he is a friend of mine what are you thinking of? from . zamjenice (you.

what is between you and her (šta je izmeĎu tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izmeĎu reči i dela) among .will you take me with you the proposal was approved with great majority I cannot remain with him any longer he cut himself with a knife (naći ćete (stajala je pred vratima i čekala) (doĎi prie osam) (to ne mogu da shvatim) (njegova kuća se nalazi iznad ovog puta) (bit ću usamljen bez vas) (otišla je bez zbogom) (prišli su kući) (čekat ću dok oni doĎu) (sve do sada sam vas čekao) (hoćete li me povesti sa sobom) (predlog je prihvaćen velikom većinom) (ne mogu više ostati s njim) (posekao se noţem) (šta ste učinili u vezi sa ovim regarding . predloţne fraze (prepositional frases): in spite of in front of according to because of on account of by means of There was a pool in front of his house.they came to the house until .I shall wait until day come till . This is not truth in spite of what he has said.for . (John priča glasno) (ona nikad ne puši) (uprkos) (ispred) (prema) (zbog) (radi) (pomoću) (pred njegovom kućom se nalazio bazen) (to nije istina uprkos tome što je on rekao) (on je stvarno zgodan) (ona je manje lepa nego njena sestra) . She is less beautifull than her sister. She never smokes.I have been waiting for you till now with .what have you done regarding this report? izveštajem) Pored ovih predloga u engleskom jeziku imamo i tzv. uz pridev: He is really handsome. prideve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly.you will find some interesting girls among this students interesantne devojke meĎu ovim studentkinjama) before .there was no one at the conference except the president (niko sem predsednika nije bio na konferenciji) between .I shall be lonely without you she left without saying good-bye towards .Adverbs Prilozi su reči koje pobliţe označavaju glagole.) Prilozi .this is beyond my understanding his house stands beyond that road without .58 - .I haven't seen you for ages I waited for an hour I did it for you (nisam vas video od odavno) (čekao sam jedan sat) (to sam za vas učinio) except .she stood before the door waiting came before eight o'clock beyond . (7.

kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj način što se za komparativ ispred priloga dodaje reč "more". near (blizu). in (u).. I can't know everything. less (manje) i dr. ne mogu sve (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dele na: proste. Sloţeni prilozi su: a great deal (mnogo). enough (dovoljno). a za superlativ reč "most". why (zašto).most beautifully (lepo .loše) itd. Prosti prilozi su: now (sada). prilozi stupnja: very (vrlo). quietly (mirno). quickly (brzo). oni mogu: izmeniti smisao rečenice: Obviously. no more (ne više). loud (glasno). little (malo). Po svom značenju prilozi se dele na: priloge za vreme: always (uvek). fast (brzo). hardly (jedva). jednosloţni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er". late (kasno) i dr.. priloge za količinu: more (više). usefully (korisno). .lepo) bad . sometimes (ponekad). priloge za mesto: here (ovde). a superlativ nastavkom "est": long .). at least (bar). (7. as (kao). never (nikad).longest (dugo .duţe.lepše. (ona vozi nevjerovatno sporo) (tamo je zaista ) MeĎutim. happily (srećno) i dr.. at last (najzad) itd. znati) izmeniti predloţnu frazu: It's immediately inside the door.beautifully (lep . so (tako). ever (ikad). most (najviše).longer . Prilozi za način se obično tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev.59 - .1. quite (sasvim) i dr. far (daleko). seldom (retko). soon (uskoro).). out (iz).) PoreĎenje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stepen poreĎenja na sledeće načine: dvosloţni i višesloţni prilozi. too (previše). down (dole). up (gore) i dr. priloge za način: how (kako). at present (sada). (očito. There is truly quietly.badly (loš . beautifully . many (mnogi). Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od prideva nastavkom "ly": beautiful . there (tamo). right (pravo) i dr.uz prilog: She drives incredibly slowly. then (tada). truly (zaista). izvedene i sloţene.. early (rano).more beautifully . often (često). pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije.

pravilan) (laţan) (teţak) (visok) (glasan) (nizak) (blizak) (prav) (kratak) (širok) .better .to sing right .Nepravilno se porede sledeći prilozi: well badly much little near far late (dobro) (loše) (mnogo) (malo) (blizu) (daleko) (kasno) . further .more . (skoro).hardly .nearly (jedva).later .to work hard . na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully.worse . u sredini (izmeĎu subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs.to speak loud .nearer . U engleskom jeziku ima više prideva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap dear fair false hard high loud low near right short wide (jeftin) (drag.ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! . (sada ćemo učiti priloge) (mi često učimo priloge) (mi paţljivo učimo priloge) (8.60 - . last Inače. furthest .to copy fair .best .) Uzvici .wide open (prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati čisto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke ciene) (govoriti glasno) (govoriti ) (pribliţiti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) (široko otvoren) Napomena: kada ovi prilozi dobiju priloški nastavak "ly".Interjections Uzvici mogu izraţavati: čuĎenje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha.most .less .worst . naporan) (blizak) .to draw near .to stop short .to speak loud . skup) (lep. oni često menjaju smisao: hard near (teţak. u poreĎenju priloga vaţe sva ostala pravila koja se primenjuju i na prideve.to play false .least . next .to sell cheap . Prilog moţe imati tri poloţaja u rečenici: na početku (pre subjekta): Now we will study adverbs.to charge high .nearest.farther.to buy dear .farthest.latest.

(ne volim to jer je isuviše zamorno) (10. if (ako).61 - .Indefinite pronouns .. good-afternoon! (dobar dan) good-evening! goodnight! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo) (9.Distributive pronouns NeodreĎene zamenice.) Zamenice . (čim je došao pozvali smo njegovog oca) as well as . hear! what's the matter! pretnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro).As soon as he came we called his father.Pronouns U engleskom jeziku zamenice se dele na: Lične zamenice . Glavni veznici i njihova upotreba: before . though (iako) i dr.We all waited until the rain stopped. (neću to da uradim ako nije potrebno) in order to .and .Demonstrative pronouns Upitne zamenice ..I am not going to do this unless it is necessary..I don't know whether to go or not. (svi smo čekali dok kiša nije prestala) as soon as .Either you or your brother must go.Interrogative pronouns Relativne zamenice . (odavno se nismo videli) until.I have read as much I had time.Both you and I think so. (oboje mislimo tako) unless . till . (moţete zadrţati ovu knjigu koliko god ţelite) either.Conjunctions Prema funkciji u rečenici veznici se dele na: dopunske (coordinative): and (i). (on je to učinio onako kako je on mogao) as long as .) Veznici . when (kada).It was a long time since we met.Neither he or his sister knew this lesson.You may keep this book as long as you want. (došao je da bi čuo vest) as much as .Possessive pronouns Povratne zamenice . (čitao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) . (ne znam da li da idem ili ne) because . (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether . (ili vi ili vaš brat morate ići) neither..I don't like it because it's too tiresome.We saw him before he left his office.He came in order to hear news.Personal pronouns Prisvojne zamenice .obraćanje paţnje: behold! lo! see! holla! help! hark! (čuj) hold! I say! attention! wait! come on! hear. although he wouldn't admit it.Relative pronouns Deobne zamenice . or (ili).nor . (videli smo ga pre nego što je napustio ured) since . but (ali).He did it as well as he could. yet (ipak) i dr.He knows that I was right.Reflexive pronouns Pokazne zamenice .or .. zavisne (subordinative): that (da). (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both..

treći pomoću "to" i šesti pomoću with s oblikom četvrtog padeţa: of me. to send (poslati).(10.62 - . you (vas). you (tebe). to bring (doneti). to you. Posle glagola: to tell (reći). he. to sell (prodati). (nije bilo teško razumjeti ga) (samo je moj brat došao na vrijeme) Zamenice "we" i "they" se često upotrebljavaju kao neodreĎene zamenice i imaju značenje neodreĎene zamenice "one". Who is speaking? . we (mi). koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day. to give (dati). It is only my brother who is here in time.she. him.) Lične zamenice . Kod glagola "to say" (reći) predlog "to" se mora pisati. (dao sam mu knjigu) (dao sam mu knjigu). onda ne uključujemo: We are not going to ask you to go. to read (čitati) i još nekih. zar ne) It seems to me that we shall have rain.Personal Pronouns Lične zamenice imaju dva oblika: a) u prvom padeţu: I (ja).1. of you. you (vi) i they (oni-one-ona) u mnoţini. b) u četvrtom padeţu: me (mene). Drugi padeţ kod ličnih imenica pravi se pomoću predloga "of". Kad upotrebimo zamenicu "we". (nećemo traţiti od vas da idete) (kaţu da je nesretan slučaj bio neizbeţan) U običnom govoru se u ovakvim slučajevima moţe upotrijebiti i zamenica "you": You are not supposed to know everything. with me. with you.it (njega-nju-njega) u jednini.her. isn't it? (hladan je dan. (ne moţe se pretpostaviti da sve znate) . (nisam mu ništa rekao) (nisam mu ništa rekao) Četvrti padeţ lične zamenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padeţa u običnom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me. predlog "to" se izostavlja ako dolazi pre objekta.it (on-ona-ono) u jednini. them (njih) u mnoţini. to throw (baciti). I said to him nothing. ali ako dolazi posle objekta predlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book. uključujemo lice koje govori. They say that the accident was inevitable. i us (nas). bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him.Me (ko je tamo? -Ja) (ko govori?) Četvrti padeţ lične zamenice se takoĎer upotrebljava umesto prvog padeţa u poreĎenju iza reči "than": He is taller than me. U tom slučaju prevode se sa ljudi (uopće). you (ti). a kad upotrebimo zamenicu "they". to me. to write (pisati). (viši je od mene) Zamenica "it" moţe se upotrebiti i kao bezlična zamenica. (izgleda mi da ćemo imati kišu) Zamenica "it" se takoĎer moţe upotrebiti da se uvede subjekat rečenice: It was not difficult to understand him. I gave the book to him .

his (njegov). ourselves (mi sami). to dress one's self (obući se) Povratna zamenica moţe se upotrebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself izrazu: as for myself (sam sam to učinio.prisv. theirs (njihov.) Povratne zamjenice . themselves (oni sami) za mnoţinu. pridev. upotrijebiti "my own": This book is my own.a. čija. čije: Whose hat is this? It is mine. (lično on je učinio to herojsko djelo). prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own and where is yours (ovo je moja knjiga) (a gdje je vaša) . its (njegov) u jednini. (čiji je ovo šešir? moj je) Prisvojne zamenice upotrebljavaju se takoĎer u naročitim izrazima koji prave dvostruki padeţ: a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamenica ţeli naglasiti.pris. bez ičije pomoći).e).a. moţe se umesto prisvojne zamjenice "mine".e) u mnoţini. yours (tvoj. yours (vaš.Possessive Pronouns Prisvojne zamenice su: mine (moj.Reflexive Pronouns Povratne zamenice su: myself (ja sam.) Prisvojne zamenice . ours (naš. yourselves (vi sami).3. . ti lično). (10.(10. himself (on sam).e). lično ja). . "One's self" ili "oneself" je neodreĎeni oblik i upotrebljava se kad je objekat u rečenici "one" ili kad je glagol u rečenici bezličan: to wash one's face (oprati nečije lice). Prisvojne zamenice sluţe za odgovor na pitanje čiji.a. herself (ona sama).2.e). (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridevi upotrebljavaju samo uz imenice.63 - . yourself (ti sam.e). Zamenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u rečenici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed. zamenica. hers (njen). ili u (što se mene tiče).a. itself (ono samo) za jedninu.a.

(10. Promena zamenice "who": 1. such are his words. . with which (koji) (kojega) (kojemu) (kojega) (s kojim) "What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want (šta hoćete). which 5.4.Demonstrative pronouns Pokazne zamenice su: this (ovaj. pad. kojega) (kome) (koga) (s kim) Promena zamenice "what": 1. raniji). of which 3. o) i the same (isti). which 2. ovo) za bliţe predmete ili lica u jednini. pad. ova. ona. pad. to what 4. pad. Zamjenica "the same" moţe se pojačati sa "the very same" (baš taj isti). ono) za dalje predmete u mnoţini.5. a. Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom značenju: This is not true. dalji po redu). the latter (zadnji. whom 5. with whom (ko) (čiji. zatim such (takav. pad. pad. who 2. what 2. pad. pad. what is this made of (od čega je ovo napravljeno). that (onaj. takve su njegove reči) (takoĎer i vama). pad.) Pokazne zamjenice . ova) za bliţe predmete ili lica u mnoţini. pad. with what (šta) (čega) (čemu) (šta) (čime) Promena zamenice "which": 1. what i which. to whom 4. these (ovi.64 - . the former (preĎašnji. pad. one i ones. what 5. pad. pad. ove. pad.) Upitne zamenice . the same to you (takvo je moje mišljenje. whose 3. pad. (to nije istina).Interrogative Pronouns Upitne zamenice su: who. (10. to which 4. Such i the same imaju isti oblik u mnoţini: Such is my opinion. of what 3.

"Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher učiteljica). that.koji.65 - .kakav): which man is your brother what colour is your bag (koji od ovih ljudi je vaš brat). Ako su "who" i "what" predmeti u rečenici. "Whose" se odnosi na lica. (to je ţena u čijoj kući mi ţivimo). (koje je boje vaša torba). what . onda su to pridevi (which . (video sam psa čija noga je bila (novinar koga sam sreo na konferenciji (ona ţivi sa svojom ćerkom koja je (video sam čoveka sa kojim ste (ko ovde govori) (šta dolazi posle proljeća). "Of whom" i "of which" dolaze posle reči na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died je). (jedan pisac. whatsoever. ţivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live I saw the dog whose leg was broken slomljena). umro . (koja od ovih devojaka je vaša sestra). "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours which of these girls is your sister (koja od ove dve knjige je vaša). but. "Whom" se moţe izostaviti: the journalist I met at the conference left for Italy otputovao je za Italiju).6. "Which" se odnosi na stvari i na ţivotinje: the house in which I live is in small street "Which" se moţe odnositi i na celu rečenicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima što je bilo vrlo zabavno). which. onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here what comes after spring (10. whichever.Relative pronouns Relativne zamenice su: who. čija je slava velika. Upitne se zamenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever. I saw the man to whom you were talking razgovarali). whichsoever. whosoever. (koga vidite). as."Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house whom do you see (ko ţivi u vašoj kući). (kuća u kojoj ţivim nalazi se u maloj ulici).) Relativne zamenice . whatever. what. Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica.

"That" se odnosi na lica. anything.Distributive Pronouns Deobne zamenice su: each. very: there is much that must be done (ima mnogo toga što se mora uraditi). "What" kao odnosna zamenica znači "ono što": tell me what you want to know I know what you mean (kaţite mi šta ţelite znati). much. neither. the book that you are reading is interesting Kad je "that" predmet odnosne rečenice moţe se izostaviti: the man you met is my father "That" se upotrebljava umesto "who" ili "which" i to: posle superlativa prideva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najlepša slika koju sam ikad video). (dečak koji vam je pokazao put je moj (knjiga koju čitate je zanimljiva).) Deobne zamenice . "But" kao relativna zamenica odnosi se na imena lica. only. ţivotinje i stvari. . they are not right (šta bilo da čine. (čovek koga ste sreli je moj otac). jedan drugome itd. (jedan drugoga. posle rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pročitao sa stvarnim zanimanjem). nisu u pravu). Relativne zamenice se mogu pojačati rečima "ever" ili "soever": whatever they do. Glagol je uvek u jednini: each shows his own card Each other ima uzajamno značenje (svaki pokazuje svoju kartu). some. i dolazi posle "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hleb je dat onima koji su bili najgladniji). poslije reči: all.7."Which" se moţe izostaviti kad je objekt u četvrtom padeţu: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). each other. Relativna zamenica "as" upotrebljava se za lica. ţivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother brat). ţivotinje i stvari. everything. any. Umesto "each other" moţe se upotrebiti "one another": they help one another (oni pomaţu jedan drugoga). a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovde čoveka koji ne voli svoju zemlju). (znam šta mislite).66 - .): good friends always help each other (dobri prijatelji uvek pomaţu jedan drugoga). either. ţivotinja i stvari. nothing. Each se odnosi na lica. Znači svaki od dvojice ili više njih uzeti posebno. (10. something. little. none.

bilo ko svako svako sve niko niko niko ništa NeodreĎena zamenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve će doći). (i jedan i drugi učenik pročitaće priču "Either" i "neither" su takoĎer i veznici.Indefinite Pronouns Samostalno i pridevski upotrebljavaju se sledeće neodreĎene zamenice: all few a few little a little many. a znače jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: either of these two pupils will read the story properly kako treba). (ili vi ili vaš otac moraće platiti taj (10. ţivotinje i stvari.) NeodreĎene zamenice . i u tom slučaju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money novac). any other another one several both ceo."Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica. bilo ko neko. nekoliko drugi (jedan) drugi neki nekoliko oba Samo pridevski upotrebljavaju se: every no many a svaki (ako znači celinu) niko mnogi Samo samostalno se upotrebljavaju: others something. anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing drugi nešto neko neko neko. svi malo nešto. all is lost (sve je izgubljeno). nekoliko malo nešto malo mnogo neki.8. . much some. nešto.67 - . b) pridevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena).

količinu ili stepen. Znači neko neodreĎeno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna. ţivotinje i stvari i javlja se samo u mnoţini: I suggested to go. "Both" se upotrebljava za lica. but in vain (mnogo je bilo rečeno. radovi obojice su od velike vrednosti). "Any" ima neodreĎeno značenje. ali još više njih će otići). Glagol stoji u jednini ili mnoţini: all is correct the house is empty. nijedna osoba. dok je "some" ipak ograničen: I am short of money but I think I can spare some nešto odvojiti). "Others" je zamenica koja se upotrebljava za lica. ţivotinje i stvari. svi su otišli). Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said. Glagol je uvijek u mnoţini: both came to see me (ovde ima mnogo (kaţu da je mnogo (oboje su došli da me vide). (jedan je stigao odmah. another after some minutes nekoliko minuta). "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika količina. many people are said to have arrived but I still cannot see any svijeta stiglo. ţivotinja i stvari. "Many" se upotrebljava za neodreĎeni broj lica. (nemam novaca ali mislim da mogu there are many interesting books here.68 - . others said I should stay (predloţio sam da odem. in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao). "Another" se upotrebljava za lica. ali ja još uvek nikog ne vidim). ali uzalud). (kuća je prazna. nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uopće). I am going to take some zanimljivih knjiga. drugi su rekli da ostanem). two artists have exhibited their paintings. ţivotinje i stvari. Glagol je samo u mnoţini: many will come. "Some" označava dio koji je uzet iz celine. uzet ću neke). "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ništa): nothing has been said about this (ništa nije rečeno o tome). "One" se upotrebljava za lica u jednini. šta će se čoveku dogoditi). drugi poslije . Sve što je rečeno za "much" i "many" vaţi za njihove komparative i superlative (more i most). izvjestan broj. "Nobody" i "no one" znače isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko. "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica. and still more will leave (mnogi će doći. works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike. all have gone (sve je tačno). Mogu se upotrebiti u jednini ili mnoţini. ţivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once."All" znači celinu.

mesto (PM) i vreme (PV).) Red rieči . (moja ćerka čita novine veoma paţljivo u svojoj sobi svaki dan) U srpskom jeziku bi mogli promeniti red reči u gornjoj rečenici a da smisao ostane jasan. Na prvom mestu je subjekt (S). (12. jer od toga zavisi jasnoća i tačnost izraţavanja misli. U e-mailovima. zatim objekt (O) i na kraju dolaze priloške odredbe za način (PN).) Skraćenice na internetu Internet korisnici stvaraju potpuno nov način pisanja engleskog jezika. odnosno rasporedu reči u rečenici. pa predikat (P). aamof = as a matter of fact aka = also known as asap = as soon as possible b4 = before b4n = bye for now btw = by the way cul8er = see you later damhik = don't ask me how I know eta = estimated time of arrival f2f = face to face gf = girlfriend gmt = Greenwich Mean Time hth = hope this helps icbw = I could be wrong iykwim = if you know what I mean jam = just a minute k = okay lol = laughing out loud lmk = let me know mcibty = my computer is better than yours oic = oh I see pls = please plz = please re: = reply: rotfl = rolling on the floor ruok = are you ok? q = queue rumf = are you male or female? uok = you ok? vr = virtual reality wdymbt = what do you mean by that? y2k = year 2000 . Engleski jezik je veoma precizan u redu.Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za padeţe (osim za genitiv). na forumima i chatovima zbog brţeg pisanja nastaje sve više čudnih ali interesantnih skraćenica. meĎutim u engleskom to nije moguće jer nema razlike izmeĎu subjekta i objekta.(11. zato se njihovo značenje često odreĎuje mestom na kojem stoje u rečenici. My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV).69 - .

harmonize realize harmonize (14.British and American writing Glavne razlike u britanskom i američkom pisanju engleskog navedeni su u sljedećoj tabeli. Velika slova su deo gramatike koji uvek sledi svoja pravila. a -ter u američkom. We saw the accident from the distance. realize harmonise. Sve što trebate je: naučiti pravila slediti pravila MeĎutim. dok se u američkom udvostručava samo u naglašenom slogu. 2) Lična zamenica I (ja) se uvek piše velikom slovom. .70 - . a na -or u američkom: colour labour color labor Neki glagoli završavaju na -ize i -ise u britanskom. kod internet korisnika.) Britansko i američko pisanje . I like horror films. 1) Prvo slovo rečenica se piše velikim slovom. na raznim reklama. Mary and I went to the beach together. što olakšava učenje ovog jezika. a u američkom samo na ize: realise. bilo da se nalazi u naglašenom ili nenaglašenom slogu.(13. videćete odstupanja od ovih pravila. npr: američki rebel > rebelled travel > travelled rebel > rebelled travel > traveled centre theatre center theater Neke reči završavaju na -ogue u britanskom. na bilo kojem mestu u rečenici.Writing of capital letters U engleskom jeziku koristimo velika slova da bi istaknuli vaţne reči. krajnje -l u prošlom vremenu se uvek udvostručava ako dolazi posle vokala. Neke reči završavaju u britanskom na -tre. ne postoji lista izuzetaka koju treba zapamtiti. što svakako ne znači menjanje istih. The quick brown fox jumped over the lazy dog. britanski U britanskom pisanju. Veoma je bitno ispravno pisati ako ţelite da čitalac ima visoko mišljenje o vama.) Pisanje velikih slova . a na -og u američkom: analogue catalogue nalog catalog Neke reči završavaju na -our u britanskom. grafitima itd.

The question mark ..The semicolon .) .zarez the semi-colon (. quotation marks (" ") .Pored ovih slučajeva.apostrof asterisks (***) .The colon .tačka zarez the colon (:) . period (.uzvičnik inverted commas. War and Peace Rolling Stone the New Statesman Citizen Kane Stairway to Heaven the Mouse Trap 8) prvo slovo indirektnog (neupravnog) govora mora početi velikim slovom: The president said: "Ask not what your country can do for you." "Who's been sleeping in my bed?" Pappa Bear cried.Punctuation the full stop.) . praznici: Monday Friday July December Ramadan Christmas 6) nacije i regioni. question mark (?) . velikim slovom pišemo: 3) imena ljudi i mesta: Peter Susan Bosnia Jupiter 4) titule: Mr Finnegan Mrs Edgeware Ms Johnson Dr Jacobs Major Fingleton the Director General 5) dani. the apostrophe (') . filmova.upitnik the mark of exclamation (!) .tačka the comma (.duţa crtica. magazina. (15.The full stop or period .The comma . jezici.navodnici brackets () ili [] .dve tačke Tačka Zarez Dvotačka Tačka-zarez Upitnik . meseci.dvotačka the mark of interrogation.zvezdice diaeresis (.) .crtica the dash (—) . religije i etničke skupine: a German car the Scandinavian countries She speaks Russian and Chinese a Muslim cleric the Aboriginal people 7) nazivi knjiga.zagrade the hyphen (-) . pjesama itd.71 - .) .) Znaci interpunkcije .

ako oni mogu zameniti mesta a da se ne promeni značenje rečenice:  The sunny. toplo Primjetite. hokej. Trava nije "zelena" i "tamna". ona je "tamno zelena". Jack Brown 4) Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka rečenice:  You locked the car. 3) Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke. I was in England.) Zarez . etc. rukomet.  John played handball.i tako dalje) .(15. Best wishes itd.Tačku ne koristimo kod skraćenica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skraćene reči: Ltd Manchester Utd St (Limited) (United) (Saint) Ova pravila o skraćenicama ne poštuju svi. te se koristi u potpisu posle reči: Yours truly. preporučuje se da budete dosledni. fraza i klauza u rečenici. 1) Koristimo ga da razdvojimo tri ili više reči pri nabrajanju. and football in high school. (15. ako zadnje slovo skraćenice nije isto kao i kod skraćene reči: Co.Tačku stavljamo na kraj rečenice: She is sleeping. vreme je bilo odlično za izleţavanje na tamno-zelenoj travi) (sunčano. pišite je u celom tekstu. i sličnih primera.Tačku koristimo u skraćenicama. Yours sincerly. (company .The full stop or period . ako odlučite pisati tačku poslije Ltd.kompanija) (et cetera .72 - . MeĎutim. i ponekad predstavlja pitanje stila. i fudbal u školi) (John je igrao u 2) Zarez razdvaja dva ili više prideva. hockey.2.The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih reči. koji dolaze jedan za drugim. message message message Best wishes.  Dear Jane. zar ne?) . cool day was perfect for lying in the dark green grass. (ona spava) (bio sam u Engleskoj) .1. Zarez prije zadnje reči se ne mora pisati.) Tačka . jer ovi pridevi ne mogu zameniti mesta. da izmeĎu "dark" i "green" nema zareza. didn't you? (zaključao si auto.

M. as you know. travel to Russia. zato što zavisna klauza dolazi posle nezavisne klauze. in spite of my wishes. are often the subject of jokes. znate. izlazeći iz podzemne sreo sam troje školskih kolega) Texans. and Jeff wore tennis shoes. 7) Zarezom se odvaja uvodna fraza.5) Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and. 4) da se posebno naznači vaţna reč u rečenici:  King Midas cared for only one thing: gold.3.73 - . I met three of my classmates coming out of the subway. olovke) (Oni moraju imati: knjige. osoblje je posluţilo kafu i kolač prije nego su svi otišli kući) Primetite da nema zareza izmeĎu "coffee" i "cake". . or. čizme. papire i 2) pre formalnog pitanja u rečenici:   The question is: what are we doing? (pitanje je: šta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (počeo je sastanak rečima: "rat je pred nama!") 3) pre klauze koja dolazi posle rečenice i daje njeno objašnjenje:  His motives are clear: he intends to become a dictator. for.The colon Dvotačka se koristi: 1) pre uvoĎenja liste pri nabrajanju:  They must have: books. Weiner: 6) pri pisanju podataka:  Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P. nor.) Dvotačka . putovati u Rusiju) (teksašani. a Jeff je nosio tenisice) (Ron je nosio kaubojske 6) Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over. (kada je sastanak bio završen. ţeljama. te izraz ubačen u rečenicu koji ne donosi neku presudnu informaciju:    On my way to school. yet. but. papers and pens. the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. (na putu prema školi. stvar: zlato) (kralj Midas je brinuo samo za jednu 5) posle uvodnog pozdrava u poslovnom pismu:  Dear Ms. uprkos mojim (15. on nastoji postati diktator) (njegovi motivi su jasni. su često predmet šale) Eddie will. so) razdvaja dve nezavisne klauze:  Ron wore cowboy boots. kao što  (Eddie će.

but in Colonial days. vice-president. for.74 - . president. James Joyce. treasurer. etc. (učitelj je pitao učenike šta će raditi) I asked my sister if she had a date. furthermore. secretary. so. nor. Where are you? (gde si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet. but.4. ako one sadrţe zarez:  The newly elected officers of the group are Thomas Mann. and discount stores.(15. when such conveniences did not exist. Emily Dickinson.) Tačka-zarez . should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu. therefore. thus. nevertheless.5. 3) izmeĎu reči koje nabrajamo. yet):  People are usually willing to give advice. department stores. they are much less inclined to take it. then. or. (upitao sam sestru ima li sastanak) . mnogo su manje zainteresirani da ih prime) 2) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje su povezane sa veznim prilogom (however. moreover. zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja.The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja. The instructor asked the students what they were doing. people depended on general stores and peddlers. and Leo Tolstoy. (ljudi obično rado daju savete.):  Today people can buy what they want from supermarkets. (15.The semicolon Tačku-zarez koristimo: 1) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and.) Upitnik .

) Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u množini Singular abyss alumnus analysis aquarium arch atlas axe baby bacterium batch beach brush bus calf chateau cherry child church circus city cod copy crisis curriculum deer dictionary domino dwarf echo elf emphasis family fax fish flush fly foot fungus half hero hippopotamus hoax hoof index iris kiss knife lady leaf life loaf man mango memorandum mess moose Plural abysses alumni analyses aquaria arches atlases axes babies bacteria batches beaches brushes buses calves chateaux cherries children churches circuses cities cod copies crises curricula deer dictionaries dominoes dwarves echoes elves emphases families faxes fish flushes flies feet fungi halves heroes hippopotami hoaxes hooves indexes irises kisses knives ladies leaves lives loaves men mangoes memoranda messes moose .75 - .(16.

motto mouse nanny neurosis nucleus oasis octopus party pass penny person plateau poppy potato quiz reflex runner-up scarf scratch series sheaf sheep shelf son-in-law species splash spy stitch story syllabus tax thesis thief tomato tooth tornado try volcano waltz wash watch wharf wife woman mottoes mice nannies neuroses nuclei oases octopi parties passes pennies people plateaux poppies potatoes quizzes reflexes runners-up scarves scratches series sheaves sheep shelves sons-in-law species splashes spies stitches stories syllabi taxes theses thieves tomatoes teeth tornadoes tries volcanoes waltzes washes watches wharves wives women .76 - .

Zvršni glas im je isti. samoglasnika ili dvoglasnika.) Izgovor – ’Pronunciation’ (kopirano iz pdf e-knjige) Učeći strani jezik. Od pravila o naglasku ima izuzetaka.) Naglasak. Naglašeni. zemlje u kojima ţive engleski kolonisti). U dvosloţnim i trosloţnim rečima naglasak je obično na prvom slogu. uprkos različitom pisanju. i. bili oni iz Londona ili Glazgova.1. U rečenici. Ubrzo ćete videti da svako od slova: ’a. Tako se ’ate’ (prošlo vreme od glagola „jesti―) izgovara „eit―. . Većina engleskih reči. mnoge od jednosloţnih reči mogu biti nenaglašene. slog engleskih reči izgovara se s posebnom snagom. ne koristeći fonetske znake. a ostali slogovi su nenaglašeni. e. meĎutim. SAD. Sve jednosloţne reči izgovorene pojedinačno naglašene su. jedan jači i jedan nešto slabiji. Izgovor engleskog jezika različit je u raznim krajevima u kojima ljudi govore engleski kao maternji jezik (Velika Britanija. Uzmimo reči ’tailor’ (krojač) i ’sister’ (sestra). Engleski različito izgovaraju i razni društveni slojevi. u rečima koje se završavaju na ’-tion’ naglasak je na slogu ispred ’-tion’.) Samoglasnici – ’Vowels’ U engleskom jeziku samoglasnika ima znatno više i njihov izgovor je drukčiji nego u srpskom. učenik je sklon da svaki pojedini glas izgovara veoma jasno. (17. obratite paţnju pri čitanju tekstova i slušanju izgovora spikera u ovoj elektronskoj knjizi. Stoga je za savlaĎivanje engleskog jezika važnije da upamtite koji je slog naglašen (vidi ’Words – Pronunciation’) nego da savršeno izgovarate pojedine glasove. ima višesloţnih reči koje imaju dva naglaska. ’bold’-irani. o. svi oni stavljaju naglasak na isti slog. Postepeno ćete se u tome snaći. (17. U duţim rečima ova razlika dolazi još više do izraţaja.2. pa se njihov samoglasnik najčešće pretvara u poluglas „ə―. te se u fonetskoj transkripciji (MeĎunarodno društvo za fonetiku) znak za naglasak ne stavlja. na štetu nenaglašenih slogova koji gube svoju punu vrednost. Novi Zeland. ali u višesloţnim rečima isti takav završetak svodi se na „t―: ’doctorate’ (doktorat). slušajući paţljivo izgovor vaših spikera.(17. naročito ako su predlozi ili veznici. MeĎutim. ali i tu ima mnogo izuzetaka: u glagolima je naglasak češće na krajnjem slogu. to ne treba da radite. itd. MeĎutim.77 - . U engleskom jeziku. ima jedan naglašen slog. Zato. u kojoj su naglašeni slogovi naznačeni masnim (’bold’-iranim) slovima. bili oni berači pamuka u Kaliforniji ili profesori univerziteta na Oksfordu ili Kembridţu. Njujorka ili Melburna. Australija. u’ moţe da bude znak za više glasova. To ne treba da vas plaši. sa dva ili više slogova. Ne postoje sigurna pravila po kojima bismo mogli odrediti koji je slog u nekoj reči naglašen.

jer će tekstovi lekcija biti pročitani i ponovljeni od strane spikera u svakom trenutku kada to poţelite.) Suglasnici – ’Consonants’ Suglasnici se u engleskom jeziku obično jasno i snaţno izgovaraju. ali one nisu tako velike da vas Englez ne bi razumeo ako ih ne izgovorite potpuno pravilno.3. multidimenzionalna metoda je tu da vam pomogne. u engleskom jeziku postoje i dvoglasnici. Neki od suglasnika ne postoje u srpskom jeziku. p .4. Ne brinite zbog toga.) Dvoglasnici – ’Diphthongs’ Pored samoglasnika. . (17.(17. i nastojte da što pribliţnije podrţavate govor izvornog spikera. Dvoglasnik je u stvari niz samoglasnika izgovorenih u jednom dahu. Oni se slivaju ujedno i naše uho razlikuje samo prvi i poslednji samoglasnik. obratite posebnu paţnju na izgovor naglašenih slogova. Slušajte paţljivo izgovor spikera. fonetska transkripcija i njeni simboli vam uopšte nisu potrebni.78 - .l’ i drugih.r . Ne bismo mogli da kaţemo da se izgovor ostalih suglasnika podudara sa izgovorom istih suglasnika u našem jeziku. razlike postoje izmeĎu engleskog i srpskog ’t. U poreĎenju s našim jezikom slabije se izgovara ’h’. Prvi galas u engleskom dvoglasniku je duţi i naglašeniji od drugog.

a to proističe iz činjenice da engleski pravopis (spelling) nije „fonetski―. Fonetski izgovor ili transkripcija reči uvek se piše malim štampanim slovima i u sledećim zagradama: / / ili [ ]. što svakako nije uobičajeno. Pravila za izgovor gotovo i nema. Pomoćno sredstvo za savlaĎivanje izgovora ovde vam je čitanje. Ova elektronska knjiga počinje pred lekcijama ’Everyday English’ . odnosno pisanje.79 - . Na ovom kursu ćemo upotrebljavati standardni izgovor (Received ili Standard Pronunciation) engleskog jezika koji se govori u Velikoj Britaniji i koji koristi najveći broj ljudi širom sveta. kao što je to srpski. ženski – plava). a naročito u izgovoru. dvoglasnike ili diftonge (diphtongs) i suglasnike ili konsonante (consonants). .) koje se meĎusobno razlikuju na mnogo načina. a ukoliko i postoje. bilo sa kompjutera. Zbog toga je jako bitno da se od početka vodi računa o tome kako se svaka nova reč piše ili izgovara. Postoji mnogo glasova u engleskom jeziku koji se razlikuju od glasova u srpskom jeziku. bila prva lekcija ranijeg izdanja „Engleskog bez muke―. vrlo je teško govoriti o pravopisnim pravilima. i zbog toga ima mnogo varijanata (britanska. koja počinje čuvenom rečenicom ’My tailor is rich’ – „Moj krojač je bogat―.6. Ali. jer svakom glasu ne odgovara samo jedno slovo.) Transkripcija izgovora. Po ovoj metodologiji. čiji su glasovi odvojeni različitim bojama (uglavnom: muški – crna. nego su isti glasovi predstavljeni različitim slovima ili kombinacijama slova. američka. australijska itd. tj. (18. čitaj kako je napisano!― ne vaţi za engleski jezik. Na ovom kursu koristićemo simbole fonetske azbuke MeĎunarodnog fonetskog udruţenja da bi prikazali izgovor reči.(17. Nulta lekcija je. potrebno je da napomenemo da pravopis engleskog jezika znatno odstupa od izgovora. bilo kao maternji.) Više suglasnika – ’More Consonants’ (17. Za nas je to prijatno podsećanje na nekadašnji čuveni ’bestseler’. govor izvornih spikera.Svakodnevni engleski sa „nultom lekcijom―. U glasovnom sistemu engleskog jezika razlikujemo samoglasnike ili vokale (vowels). radija ili televizije. a za vas najbolji mogući uvod u učenje engleskog jezika.5. fonetska transkripcija vam uopšte nije potrebna. ali zbog postojanja velikog broja izuzetaka. u stvari. Još jednom da napomenemo: ako dobro obraćate paţnju na naglašene – boldirane slogove (vidi ’Words – Pronunciation’) i istovremeno paţljivo slušate čitanje spikera.) Glasovi engleskog jezika (Fonetika) Engleski jezik se govori u gotovo svim zemljama sveta. Ne moţe se reći da u engleskom jeziku ne postoje pravila za čitanje. To znaci da Vukovo pravilo: „Piši kao što govoriš. vi ćeteubrzo izgovarati engleski na zadovoljavajući način i biće vam lako da razumete glasove bilo u ţivom govoru. bilo kao drugi ili strani jezik. izuzeci su toliko česti i mnogobrojni da se ne bi ni isplatilo učiti pravila.

b) neutralne .) SAMOGLASNICI (VOWELS) Samoglasnici su glasovi prilikom čije artikulacije vazduh koji dolazi iz pluća prolazi kroz usta slobodno.knjiga full /ful/ . a ako je u zadnjem delu samoglasnik je ‚zadnji’. /«/ c) zaokrugljene . /Q/ man /mQn/ .čovek lack /lQk/ .kopito cool /ku:l/ . /i/ it /it/ . U engleskom jeziku ima dvanaest samoglasnika: /i:/ /i/ 1 2 /e/ 3 /Q/ 4 /α:/ 5 / Ќ/ 6 /Ќ:/ 7 /u/ 8 /u:/ 9 /Г/ /«:/ 10 11 /«/ 12 Znak /:/ iza samoglasnika produţava trajanje glasa. /Г/. /u:/ too /tu:/ . U zavisnosti od toga koliko je jezik podignut. Kvalitet samoglasnika najviše odreĎuje poloţaj jezika u usnoj duplji. /u:/ ENGLESKI SAMOGLASNICI KROZ PRIMERE 1.da ten /ten/ . /i/.80 - . /u/. Poloţaj usana je drugi bitan faktor koji utiče na kvalitet samoglasnika. /Г/ bus /bГs/ . /e/. Pošto se rezonacija usne duplje menja tako š to usne i jezik zauzimaju razlicite poloţaje.deset rest /rest/ .nedostatak apple /’Qp«l/ . /i:/ tea /ti:/ . /e/ yes /jes/ . samoglasnici se dele na ‚zatvorene’ i ‚otvorene.šoljica shut /SГt/ . onda je samoglasnik ‚prednji’.napustiti 7. to nam omogućava da proizvedemo razne samoglasnike. /α:/. /u/ book /buk/ .odmor 9.klinika ugly /’Гgli/ .1.ovca leave /li:v/ . /Ќ:/ all /Ќ:l/ .prohladan 4.jabuka 10. /«:/.za samoglasnike: /i:/.svi shore /SЌ:/ . Usne prilikom izgovora samoglasnika mogu biti: a) razvučene .autobus cup /kГp/ .obala horse /hЌ:s/ .konj 2. /Ќ:/. ako je u središnjem delu samoglasnik je ‚centralni’. Ukoliko se najviši deo jezika nalazi u prednjem delu usne duplje.zatvoriti . odnosno koliko zbog svog poloţaja zatvara usnu duplju.za samoglasnike: /Ќ/.to clinic /klinik/ . ne nailazeći na prepreke.grm 3.čaj sheep /Si:p/ .ruţan 8.za samoglasnike: /Q/.(18.takoĎe hoof /hu:f/ .pun bush /buS/ .

/E«/ i /u«/ drugi element je jednak engleskom samoglasniku /«/.5.ptica herd /h«:d/ .devojka bird /b«:d/ . Svi engleski dvoglasnici su nešto duţi na kraju reči i ispred zvučnih suglasnika. Prvi element dvoglasnika /«u/ izgovara se kao engleski samoglasnik /«/.okean hotel /h«u’tel/ . Prvi element dvoglasnika /Ќi/ najbliţi je engleskom samoglasniku /Ќ/. ENGLESKI DVOGLASNICI KROZ PRIMERE 1. Drugi element dvoglasnika /ei/. U svim engleskim dvoglasnicima prvi element je duţi i naglašen. Kod ovih dvoglasnika drugi element je vrlo slabo izraţen. /«:/ girl /g«:l/ . /«/ address /«’dres/ .kolac grape /greip/ .sposoban handsome /’hQns«m/ .) DVOGLASNICI (DIPHTONGS) Dvoglasnik je glas koji se sastoji od dva samoglasnika meĎusobno povezana u jedan slog. U engleskom jeziku ima 8 dvoglasnika: /ei/ 1 /ai/ 2 /Ќi/ 3 /au/ 4 /«u/* 5 /i«/ 6 /E«/ 7 /u«/ 8 *Napomena: U nekim rečnicima i udţbenicima ovaj diftong se obeleţava kao /Ќu/.ovde clear /kli«/ . /ei/ late /leit/ .groţĎe 2.sala here /hi«/ .2. /ai/ i /au/ je vrlo sličan kvalitetu srpskih samoglasnika e i a. /α:/ car /kα:/ . Kod dvoglasnika /i«/. /«u/ ocean /«uS«n/ . /Ќi/ ima vrednost engleskog samoglasnika /i/.uvo . /i«/ 5.kasno cake /keik/ .deo half /hα:f/ .led 6.adresa able /’eib«l/ .auto part /pα:t/ .vruće 12. Prvi elementi dvoglasnika /i«/ i /u«/ imaju vrednost engleskih samoglasnika /i/ i /u/.jasan ear /i«/ . dok je drugi kraći i ne naglašen.zmaj ice /ais/ . Kvalitet prvih elemenata dvoglasnika /ei/. /ai/ right /rait/ . /Ќ/ on /Ќn/ . Drugi element dvoglasnika /au/ i /«u/ ima vrednost engleskog samoglasnika /u/.hotel joke /dZ«uk/ .prodavnica hot /hЌt/ .81 - . /E«/. /ai/.zgodan (18.pola 11.desno kite /kait/ .krdo 6. a kraći ispred bezvučnih suglasnika.na shop /SЌp/ .

dečak coin /kЌin/ . STRUJNI SUGLASNICI (FRIKATIVI) zvučni bezvučni /z/ /D/ /Z/ /v/ /r/ /s/ /T/ /S/ /f/ /h/ 5.krava shout /Saut/ .redak 4. /h/ Englesko /h/ je mekše i manje čujno od srpskog h. PRASKAVI SUGLASNICI (PLOZIVI) zvučni bezvučni /b/ /d/ /g/ /p/ /t/ /k/ 4.obilazak doer /du«/ .kobila chair /tSE«/ . Obrazuje se na isti nacin kao englesko /d/. NOSNI SUGLASNICI (NAZALI) /m/ /n/ /N/ 3.) SUGLASNICI (CONSONANTS) Suglasnici su glasovi koji nastaju kad vazduh prilikom prolaza kroz usnu duplju na svom putu nailazi na neku prepreku. a ovde ćemo ukazati na one koji se razlikuju od suglasnika u srpskom jeziku.vaš. SLOŢENI SUGLASNICI (AFRIKATI) zvučni /dZ/ bezvučni /tS/ 2.82 - . /u«/ tour /tu«/ .3.tlo boy /bЌi/ .sumnjati 8. POLUSAMOGLASNICI (POLUVOKALI) /w/ /j/ Većina engleskih suglasnika je slična ili ista kao srpski. /Ќi/ soil /sЌil/ .vršilac your /ju«/ .vikati doubt /daut/ . BOČNI SUGLASNICI (LATERALI) /l/ 6. /t/ Englesko /t/ je za razliku od srpskog t aspirovano.3. U engleskom jeziku ima 24 suglasnika. s tim što je za razliku od njega /t/ bezvučan suglasnik. /au/ cow /kau/ .stolica rare /rE«/ . /E«/ mare /mE«/ . U nekim slučajevima se gotovo i ne čuje. Podseća na snaţnije disanje. Obrazuje se tako što se vrhom jezika pritisne mesto neposredno iza prednjih gornjih zuba. /d/ Englesko /d/ je tvrĎi glas od srpskog d.novčić 7. tvoj (18. Prema načinu obrazovanja mozemo ih podeliti na sledeće grupe: 1. pa se onda jezik odvoji i vazduh sakupljen u ustima ispusti. . /p//k/ Ovi engleski glasovi su za razliku od srpskih aspirovani i tvrĎi.

sestra dress /dres/ . Svetlo /l/ stoji ispred samoglasnika i ispred /j/. tango.posao about /«’baut/ .naliv-pero copy /kГpi/ .ruţe busy /’bizi/ . banka). što nije slučaj sa engleskim /r/. izgovoricemo bezvučno /T/.leĎa job /dZГb/ .kopija happen /’hQp«n/ .grad better /’bet«:/ . /S/ ship /Sip/ .uskoro sister /’sist«:/ . /s/ soon /su:n/ . Tamnije i mekše je od srpskog ћ. /b/ 14. Kod svetlog /l/. /t/ 15. /dZ/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog dћ i Ď.83 - .haljina zone /zЌun/ . Prilikom izgovora obe ove varijante vrh jezika se nalazi odmah iza zuba.zona roses /rЌuziz/ . kada iza /N/ ne slede ni /g/ ni /k/. ENGLESKI SUGLASNICI KROZ PRIMERE 1.dogoditi se back /bQk/ . Tamno /l/ stoji ispred suglasnika i na kraju reči. s tim što se ispod njih ostavi mali prolaz za vazduh. /z/ 3. /N/ Najčesće se javlja ispred glasa /g/ i onda njegov izgovor ne predstavlja teškoću jer se i u srpskom ovaj glas čuje kada se n nalazi ispred g i k (npr.zauzet 2.bolje 13. /w/ Prilikom izgovora ovog glasa usne su isturene i zokruţene kao za srpski samoglasnik u. /tS/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog č i ć. Kod izgovora srpskog r vrh jezika moze da vibrira (treperi). /l/ U engleskom jeziku postoje dve varijante glasa /l/: svetlo /l/ i tamno /l/. /S/ /Z/ U poreĎenju sa srpskim љ ovaj engleski suglasnik je tamniji i mekši. a ako su glasne ţice relativno mirne.čaj city /’siti:/ . MeĎutim.brod sure /Su(r)/ . ovaj glas je teţe izgovoriti čisto. izgovoricemo zvučni suglasnik /D/. bez pojave glasa /g/ na kraju. a njegov ostali deo se drţi dosta nisko u ustima. srednji dio jezika se uzdiţe prema tvrdom nepcu i nalazi se u poloţaju jedne vrste samoglasnika /u/. samo se menja poloţaj njegovog ostalog dela.siguran station /’steiSn/ - ./r/ Prilikom izgovora ovog glasa vrh jezika je podignut ka tvrdom nepcu. a zatim se naglo prelazi na sledeći samoglasnik u reči. Trenje je veće nego za srpski glas v. Ako pri propuštanju vazdušne struje glasne ţice trepere. /D//T/ Ovi glasovi se obrazuju kad se vrh jezika stavi ovlaš na samu ivicu gornjih zuba sa unutrašnje strane.oko tea /ti:/ . koje je slično srpskom. Vrh jezika moze biti i blago isturen. /p/ pen /pen/ . /v/ Obrazuje se kad se gornjim zubima pritisne spoljni deo donje usne.

čekic mouse /maus/ .sudija age /eidZ/ . /g/ get /get/ .vid garage /’gQrα:Z/ . /r/ red /red/ .prijatan sun /s«n/ .merdevine day /dei/ .mast coffee /’kЌfi:/ .veliki church / tS«:tS/ .vlaţan queen /kwi:n/ .ljubav feel /fi:l/ .veoma heavy /’hevi:/ .čudan key /ki:/ .autor month /mГnT/ . /Z/ pleasure /’pleZ«/ .upotreba beauty /’bju:ti:/ .pravda 11.duh big /big/ .84 - .osećati hello /he’l«u/ .kafa half /hα:f/ . /f/ fat /fQt/ .dobiti ghost /gЌust/ .drugi with /wiD/ .priroda judge /dZ«dZ/ . /m/ 7.mesec 23. /h/ he /hi:/ . /D/ this /Dis/ .zadovoljstvo vision /’viZ«n/ . /n/ nice /nais/ .šuma 6.dan odd /Гd/ . /dZ/ 20. /N/ drink /driNk/ .doba soldier /’souldZ«:/ .preseliti very /’veri/ .stvar author /’ЌT«:/ .šibica nature /’neitS«:/ .ključ cock /kГk/ .jedan wet /wet/ .pola 21.lepota 12.zvono long /lЌN/ .on whole /hЌul/ .crkva match /mQtS/ . /T/ thing /TiN/ .kraljica . /k/ 17.4.celina behind /bi’haind/ .teţak 22.pevac school /sku:l/ .vojnik 18. /tS/ 19.škola 16.oprostite right /rait/ . /l/ love /lГv/ .ipak use /ju:s/ .ovo other /’«D«:/ .sa 24.garaţa 5. /w/ one /w«n/ .dug 9. /d/ ladder /’lQd«:/ .crven sorry /’sЌri/ .smešan 8.zdravo 10.miš sum /s«m/ . /j/ yet /jet/ .piti ring /riN/ . /v/ move /mu:v/ .iza hammer /’hQm «:/ .sunce funny /f«ni:/ .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful