Professional Documents
Culture Documents
tusbob
vmkf!ob!qmbuov;!Qswj!mfu
bvups!Bmfltboebs!Tuboj|j~
Eb!cj!wbt!mkvej!qvtujmj!ob
njsv-!wbaojkf!kf!eb!tblsjwbuf
twpkf!wsmjof-!ofhp!twpkf!nbof
PSHBOJ[BUPSJ
Sfhjpobmob
Wfufsjobstlj qsjwsfeob!!lpnpsb Esv|uwp
tqfdjkbmjtuj•lj!!jotujuvu Oj| q•fmbsb „Nbujdb“
Oj| Oj|
[besvaoj Esv|uwp
tbwf{!!oj|bwtlph-!!qjsputlph!!j q•fmbsb „Bmfltjobd“
upqmj•lph!!plsvhb Bmfltjobd
PSHBOJ[BDJPOJ PECPS
Ejqm/!!joh/!!Hpsebob!!Kpwbopwj~-!!qsfetfeojl
Es!!wfu/!!nfe/!![psbo!!Sbj•fwj~-!!qpuqsfetfeojl
Ejqm/!!fdd/!!Lbsjo!!Sbv-!!•mbo
Joh/!!Wmbtujnjs!!Tqbtj~-!!•mbo
Es!!nfe/!!Spepmkvc!!Ajwbejopwj~-!!•mbo
[CPSOJL
QMFOBSOJI SBEPWB
Hmbwoj!!vsfeojl
Es!nfe /!!Spepmkvc!!Ajwbejopwj~
Vsfeojdj
Ejqm/joh/!!Hpsebob!!Kpwbopwj~
Es!!wfu/nfe/!![psbo!!Sbj•fwj~
Ejqm/fdd/!!Lbsjo!!Sbv
Joh/!!Wmbtujnjs!!Tqbtj~
Qsjqsfnb!!{b!!|ubnqv-!!lpnqkvufstlb!!pcsbeb!!ufltub!!j!!ej{bko
Es!nfe /!!Spepmkvc!!Ajwbejopwj~
NF]VOBSPEOJ TUSV_OJ TFNJOBS
Q_FMBSFOKF
[B
CVEV^OPTU
.Npefsop!tv{cjkbokf!wbspf!j!bnfsj•lf!lvhf
.Tbwsfnfob!bqjufiojlb
.Qsfwfodjkb!sf{jevb!v!q•fmjokjn!qspj{wpejnb
.Usaj|uf!nfeb!v!twfuv!j!lpe!obt
QPLSPWJUFMK
Efvutdif!Hftfmmtdibgu!gvs!Ufdiojtdif![vtbnnfobscfju
Ofnb•lb!pshboj{bdjkb!{b!ufioj•lv!tbsbeokv!
)HU[*!HncI
Oj|-!25/.26/!YJJ!3113/
...............................................................S
...A
...D
...R
...@..A
...J
..
Qsfwpe!lokjhf!.Wbspb!qpe!lpouspmpn.!j{ebuf!v!Ofnb•lpk/
Pwb!csp|vsb!kf!wpej•!v!cvev~optu-!uk/!tv{cjkbokf!wbspf!cf{
vqpusfcf!tsfetubwb!lpkb!ptubwmkbkv!sf{jevf/
Cjfofojotujuvu!!efs!!Vojwfstjubu!!Tuvuuhbsu!!.!!Ipifoifjn
)Jotujuvu!!{b!!q•fmbstuwp!!Vojwfs{jufub!!v!!\uvuhbsuv*
E.8
816:4!!Tuvuuhbsu-!!Ipifoifjn-!!Ofnb•lb
Qsfetfeojl!Esv|uwb!q•fmbsb!Bmfltjobd
vm/!Tupkbob!Kboj~jkfwj~b!cs/!23-!!!29321!Ajulpwbd
f.nbjm;!spepmkvc{@quu/zv
)129*!957.845!!!!)174*!971.9621
.U
....S
...U..S
...R
...E
...T...E
...V
...R..O
...P
...I...............................................
......................P
...^..E
...L..A
...R
...E
...N
...J
...E...Z
...A
....B
...U
...D
...U
...]..N
...O
...S
...T..
Q•fmbstuwp!kvhpjtup•of!Tscjkf;!
tubokf-!qsjspeoj!qpufodjkbmj!j!ufoefodjkf
Ing. Vlastimir Spasi}
V!!W!!P!!E
H FPHSBGTLF!! LBSBLUFSJTUJLF!!
CJMKOP.H
FLPMP\LB!!WBMPSJ[BDJKB!!QPHPEOPTUJ!!QPESV_KB!![B
QSPJ[WPEOKV!![ESBWTUWFOP JTQSBWOF!!ISBOF!!!!!
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
29
......................P
...^..E
...L..A
...R
...E
...N
...J
...E...Z
...A
....B
...U
...D
...U
...]..N
...O
...S
...T..
U Nema~koj je izdat priru~nik pod dole navedenim naslovom. Ovde
ga prenosimo takore}i u celini. U njemu se nalaze najnovije preporuke
nau~nih ustanova Nema~ke i Austrije koje se bave suzbijanjem varoe.
Wbspb!qpe!lpouspmpn
autori:
stru~njaci 15 nema~kih i 3 austrijska nau~na instituta koja se bave
varoom is slede}ih gradova:
Berlin, Potsdam, Hohen Neuendorf, Bantin, Bad Segeberg, Bremen, Celle, Kirchhain,
Munster, Mayen, Stuttgart, Freiburg, Aulendorf, Erlangen, Graz, Wien, Lunz am See
Pehbkbokf
{jntlji!!q•fmb
kbo!!!!! !!gfc!!! !!!nbs!!!! ! !bqs!!! ! !!nbk!!!!! ! kvo!!!! !!!kvm!!! !!!! bwh!!! !!!! tfq!!! !!! plu opw!!!!!!efd
J{cfhbwbuj!ptubulf!mflp. kvm
lpouspmb! qsjspeoph! qbebokb!wbspf
wb!v!q•fmjokjn!qspj{wpej. usfunbo!qptmf!{bws|fulb!qb|f
nb bwhvtu
2*!Cjpufioj•lj!qptuvqdj
Vlmbokbokf!usvupwtlph!mfhmb
-Z
Za{to? Varoe se radije razmno`avaju u trutovskom nego u
radili~kom leglu. Trutovsko leglo je napadnuto 5-10 puta vi{e, te se u
njemu varoe br`e razmno`avaju! Zato razvoj varoe tokom godine bitno
zavisi od obima trutovskog legla. Jedna neuklonjena varoa u trutovskom
leglu se do kraja sezone vi{estruko umno`i.
-K
Kada? Tokom ~itave sezone odgajanja trutovskog legla (od apri-
la do jula). Naro~ita efikasnost se posti`e na po~etku odgajanja.
-^
^ime? Koriste se okviri gra|evnjaci (prazni okviri).
-K
Kako? Okviri gra|evnjaci se stave u leglo, a ne na njegov rub.
Dve do tri nedelje po pstavljanju, treba ih izvaditi i pretopiti one na koji-
ma je ve}i deo trutovskog legla poklopljen. Pritom se ne sme izostaviti ni
najmanji deo trutovskog legla sa gra|evnjaka. Po mogu}nosti koristiti 2
gra|evnjaka po dru{tvu (isecati ih naizmeni~no na 7-10 dana). Godi{nje
po dru{tvu isecati {to je vi{e mogu}e gra|evnjaka (barem 3).
-U
U~inak? Uklanjanjem trutovskog legla iz 3 gra|evnjaka godi{nje,
mogu}e je da broj varoa u avgustu bude umanjen za vi{e od pola. Tako
se dobija u vremenu pre prvog hemijskog tretiranja (npr. kod kasne
{umske pa{e). Povrh toga, oduzimanje tru-
tovskog legla smanjuje rojevi nagon.
-P
Posebne napomene! Broj varoa je
ve}i u trutovskom sa}u gra|evnjaka nego
kod ve} izgra|enog sa}a. Budu}i da se tru-
tovi u dru{tvima odgajaju i na drugim mesti-
ma, a ne samo u okviru gra|evnjaka, ima ih
dovoljno za potrebe parenja. Zajednice grade
trutovsko leglo samo u povoljnim uslovima.
Zato se ne treba bojati smanjenja prinosa ili
slabljenja zajednice usled oduzimanja tru-
tovskog sa}a iz gra|evnjaka. Odsecanjem i vlmbokbokf!!
pretapanjem gra|evnjaka mo`e se dobiti re- usvupwtlph!!mfhmb
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
33
......................P
...^..E
...L..A
...R
...E
...N
...J
...E...Z
...A
....B
...U
...D
...U
...]..N
...O
...S
...T..
lativno ~ist tj. reziduama neoptere}en, skoro prvoklasni, p~elinji vosak.
Usvupwtlp!tb~f!{b!iwbubokf!wbspb
-Z
Za{to? Trutovsko sa}e za hvatanje varoa je veoma efikasno u
zajednicama bez legla, i mo`e se tokom pa{ne sezone kombinovati sa
spre~avanjem rojenja. Ova metoda je naro~ito efikasna u mladim zaje-
dnicama.
-K
Kada? Po~ev{i od kraja prole}nog bu|enja (po~etak maja), pa
tokom ~itave sezone odgajanja trutovskog legla.
-^
^ime? Nepoklopljenim trutovskim leglom (dobijen preve{avanjem
izgra|enog trutovskog sa}a, trutovskih satnih osnova ili gra|evnjaka).
-K
Kako? Zajednice bez legla ili delovi zajednica (npr. roj, ve{ta~ki
roj ili nukleus - pomo}na zajednica za odgajanje legla - nakon izlaska
p~ela iz legla) sadr`e trutovsko sa}e sa nepoklopljenim leglom. Nakon
poklapanja legla, sa}e se vadi i topi, zajedno sa varoama. Jednokratnom
upotrebom se uklanja oko 80% varoa!
-N
Napomene! Nukleus (pomo}na zajednica za odgajanje legla)
mo`e se posle izlaska legla tako|e obraditi protiv varoe trutovskim sa}em
za hvatanje.
J{hsbeokb!nmbef!{bkfeojdf
-Z
Za{to? Varoe se tokom leta uglavnom nalaze u poklopljenom
leglu. Uzimanje poklopljenog legla za formiranje nukleusa, rano u sezoni
smanjuje broj varoa u osnovnim zajednicama. Ve{ta~kim rojenjem mogu
se izgraditi mlade zajednice sa malim brojem varoa. Mlade zajednice se
mogu tokom formiranja (ve{ta~ki rojevi) ili kratko nakon njega (nukleusi)
jednostavno tretirati protiv varoe. Izgradnja mladih zajednica poma`e i
umanjenju rojevog nagona. Ve{ta~ki rojevi ujedno uti~u na smanjeno
{irenje svih bolesti legla.
-K
Kada? Nukleus ili ve{ta~ki roj tokom prole}ne pa{e: (uljana repi-
ca): spre~avanje rojevog nagona kod proizvodnih zajednica, dobijanje
mladih zajednica sa malim brojem varoa. Ve{ta~ki roj leti i u jesen: rasfo-
rmiranje proizvodnih dru{tava, kao nu`na mera za le~enje jako napadnu-
tih i ve} oslabljenih zajednica.
Ovlmfvt
Izvaditi sa}e sa uglavnom poklopljenim leglom i ku}nim p~elama.
Od toga formirati nukleus. Uz leglo staviti okvire sa dovoljno hrane i ne{to
vode, a do njih okvire sa satnom osnovom ili izgra|enim praznim sa}em.
Pustiti da nukleus sam izvu~e mati~njake ili dodati jedan mati~njak (ne
dodavati sparenu maticu). Tri do ~etiri nedelje po formiranju, nukleusi se
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
34
.U
....S
...U..S
...R
...E
...T...E
...V
...R..O
...P
...I...............................................
mogu efikasno tretirati protiv varoe (mravlja kiselina, mle~na kiselina ili
sa}e za hvatanje). Leglo stare matice je do tada iza{lo, a mlado leglo jo{
nije poklopljeno.
Wf|ub•lj!spk
Oslabljivanje (na po~etku perio-
da rojenja): stresti p~ele sa sa}a i sa
otprilike 1,5 kg p~ela formirati ve{ta~ki
roj. Rasformirati proizvodne zajednice
(kao „ko~nica u slu~aju opasnosti“ leti
ili kao jesenja rutina u postupku rotaci- Tusftfof!!q•fmf
je): svaka stara zajednica daje jedan ve{ta~ki roj. Ve{ta~ki roj mo`e biti
tretiran Perizinom u ko{nici bes sa}a ili, nakon dodavanja sa}a, a pre
poklapanja legla sa mle~nom ili oksalnom kiselinom.
3*!Ifnjktlj!qptuvqdj!v!qsjtvtuwv!mfhmb
Nsbwmkb!ljtfmjob!.!vpq|ufop
-P
Prednosti: Deluje u poklopljenom leglu. Prirodni je sastojak meda.
Ne o~ekuje se stvaranje otpornosti (rezistencije) varoa na nju.
-M
Mere opreza: Kod razre|ivanja kiselina sipa u vodu, nikako obrnu-
to (Nikada Voda U Kiselinu - Nikada VUK) (opasnost od eksplozije -
primedba urednika). Najbolje je kupiti kiselinu `eljenog razre|enja. Nositi
rukavice i za{titne nao~are. Uvek uz sebe dr`ati pripremljenu vodu
(posudu sa vodom i raspr{iva~). Prskalicu za kiselinu odmah oprati spo-
lja i iznutra. Nositi za{titnu masku za disanje. Paziti na smer vetra.
Posude sa kiselinom jasno obele`iti. Zbog mogu}e opasnosti od pogre{ne
upotrebe (zamene) ne koristiti posude uobi~ajene za `ivotne namirnice
(fla{e za vodu ili mleko). Zbog dece, kiselinu dr`ati na nedostupnim mesti-
ma, pod klju~em.
-N
Napomene! Mravlja kiselina je dozvoljena za upotrebu u obliku
Illertisser plo~e protiv varoe i u vakuum raspr{iva~ima. Za sve postupke:
otvoriti mre`astu podnja~u, a otvor ko{nice dr`ati otvorenim.
Nsbwmkb!ljtfmjob!ob!tvo}fsbtupk!lsqj
-Z
Za{to? Jednostavna, brza primena. Primenljivo na skoro svaki tip
ko{nica, nisu potrebni dodatni okviri.
-K
Kada? Odmah posle okon~anja pa{e, kod spoljnih temperatura
preko 120C. Ako dnevne temperature prelaze 250C, tretirati uve~e.
-^
^ime? Sun|erasta krpa veli~ine oko 20x20x0,5 cm (otprilike na{a
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
35
......................P
...^..E
...L..A
...R
...E
...N
...J
...E...Z
...A
....B
...U
...D
...U
...]..N
...O
...S
...T..
krpa za sudove sli~nih dimenzija - primedba urednika). [to hladnija 60%-
na mravlja kiselina. Posuda za doziranje, menzura ili {pric.
-K
Kako? Sun|erastu krpu staviti {to bli`e p~elama odozgo ili odo-
zdo u ko{nicu. Tretman primeniti barem 3-4 puta tokom 4-7 dana.
Obrada odozgo: Sun|erastu krpu polo`iti na satono{e okvira. Dati
2 ml kiseline po jednom Zanderovom
ramu (u Nema~koj se koristi i ova
ko{nica - Zanderova, koja ima okvir
42x22 cm, gde je povr{ina sa}a 800
cm2).
Obrada odozdo: Sun|erastu
krpu staviti u mre`u za dijagnostiku
(mre`a sa ulo{kom koju p~elari bez
mre`aste podnja~e stavljaju na sta-
ndardnu podnja~u radi prebrojavanja
opalih varoa i njihovog dr`anja van
dohvata p~ela - primedba urednika),
ili ispod mre`e mre`aste podnja~e,
ako je p~elar ima. Dati 3 ml po je-
dnom Zanderovom okviru.
Nsbwmkb!ljtfmjob!v!nfejdjotlpk!cp•jdj
-Z
Za{to? Primenljivo je i kod jako toplog vremena. Obrada mo`e
biti prekinuta bilo kada i ponovo nastavljena, ako ima takve potrebe, bez
gubitka mravlje kiseline koja je ostala u bo~ici. Dnevna doza isparavanja
kiseline se lako proverava bez naro~itih ulaganja. Mo`e se primeniti kao
kratkotrajan ili dugoro~ni tretman.
-K
Kada? Od kraja jula do kraja se-
ptembra. Dovoljna su dva tretmana,
prvi pre, a drugi posle prihranjivanja.
-^
^ime? Mravlja kiselina 85%. (Koristi
se medicinska bo~ica od 200 ml pod
oznakom Aponorm-Medizin-Flasche,
Artikel-Nr. 32324, sa zatvara~em na
zavrtanje i kapaljkom, Artikel-Nr.
32334, koja se mo`e kupiti u
nema~kim apotekama). Drvena
da{~ica kao dr`a~ fla{ice je veli~ine
oko 6x6x2 cm sa rupom istog
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
36!
.U
....S
...U..S
...R
...E
...T...E
...V
...R..O
...P
...I..............................................
pre~nika kao grli} medicinske bo~ice.
Tanjiri} je od posude za cve}e pre~nika
12-14 cm. Ispariva~-fitilj je papirni pe{kir
ili materijal mekanih vlakana. Otvor boce
mora potpuno da prijanja uz fitilj zbog
opasnosti od isticanja kiseline.
-K
Kako? Medicinsku bocu postaviti
isklju~ivo odozgo, u prazan nastavak, ili
u naopako okrenutu hranilicu. Efikasnost
je dobra. Kod zajednica na 2 Zanderova
nastavka ispari 20 g kiseline na dan, a
kod jednog tela 8 g dnevno. Ako su
okviri postavljeni „na toplo“ (paralelno sa letom), eventualno se mo`e
smanjiti doza.
Qsfhmmfe!!wbsjjkboujj!usfunbob!!nfejjdjjotlpn!!cp•jjdpn
wbsjkboub!!!!!!!!! tsfetuwp!!!!!!!!esv|uwp!!v!!2!!!esv|uwp!!v!!3!!!!!lbeb@
obtubwlv!!!!!! obtubwlb
ubokjsoj!!!! !!!! ! !!! ! !!!nsbwmkb!!!!! ! !!! ! !!!! !!!! ! 61!!nm!!!! ! !!!! !!!! ! 211!!nm!!! ! !!!! !!!! ! !bwhvtu-!!qsf
jtqbsjwb•!!! ! !!!! ! !!ljtfmjob!!96&!!! !!! ! !!!! !!!s>23!!dn!!! !!! ! !!!s>25!!dn!!!!!! ! !!! ! !!qsjisbokjwbokb
lsbulj!!!!! ! !!! !!!! !!!.uubokjs!!!! !!!! !!!! !!! ! !!! !!!! !!
.q
qbqjsoj!!qf|ljs!!!!!! !!! ! !!25y25!!dn!!!! !!! !!27y27!!dn
ubokjsoj!!! ! !!!! ! !!! ! !nsbwmkb!!! !!!! ! !!! ! !!!! !!!! 261!!nm!!!! ! !!!! ! !!311!!nm!!!!!! !!!! ! !!! ! !tfqufncbs-
jtqbsjwb•!!! ! !!!! !ljtfmjob!!96&!!!! !!!! ! !!! ! !!s>23!!dn!!! !!!! ! !!! s>25!!dn!!!!!! !!!! ! !!! ! !!!qptmf
evhj!!!!!! ! !!!! !!!! ! .uubokjs!!!!! ! !!! ! !!!! !!!! ! !!!! !!!! ! !!!! !!!! ! !!!! !!!! ! !!!! !!!! ! !!!! !!!! ! !!!qsjisbokjwbokb
qbqjsoj!!qf|ljs!!! !!!! !!!! !!25y25!!dn!!!! !!!! !27y27!!dn!!!!
.q
nfejdjotlb!!!! ! !!!! ! !nsbwmkb!!! !!! ! !!!! !!!! ! !!!36.4 41!!nm!!!!!! ! !!!61.7 71!!nm!!! !!!! !!!! ! !!! v!!bwhvtuv
cp•jdb!!cf{!!!!!! ! !ljtfmjob!!96&!!!! !!!! ! !!! ! !!!! ! !!! ! !!!! ! !!! ! !!!! !!!! ! !!!! !!!! ! !!!!!!!! ! !!!! !!!! ! !!j
ubokjsb!!!!! ! !!! ! !.n
nbufsjkbm!!pe!!!!!! !!!! ! !!!! 21y26!!dn!!!! !!!! ! 21y26!!dn!!! ! !!! ! !!!! !tfqufncsv
nflboji!!wmblbob
Nsbwmkb!ljtfmjob!v!jtqbsjwb•v
-Z
Za{to? Dnevni u~inak isparavanja mo`e biti procenjen bez puno
tro{ka, i precizno se o~itava na skali ispariva~a. Ispariva~ se mo`e stavi-
ti u skoro svaku ko{nicu.
-K
Kada? Dva puta godi{nje: posle vrcanja i nakon prihranjivanja.
Obrada mo`e da bude efikasna i kod dnevnih temperatura do 300C, ali
no}ne ne smeju da padnu ispod 50C.
-^
^ime? Mravlja kiselina 60%. Ispariva~ se zave`e za okvir traka-
ma koje se isporu~uju sa njim (od skoro jednu vrstu ispariva~a mo`emo
da nabavimo i na na{em tr`i{tu - primedba urednika).
-K
Kako? Punjenje ispariva~a se vr{i prema uputstvu proizvo|a~a.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
37
......................P
...^..E
...L..A
...R
...E
...N
...J
...E...Z
...A
....B
...U
...D
...U
...]..N
...O
...S
...T..
Svaka zajednica dobije 80 ml
mravlje kiseline po posednu-
tom nastavku. Posle vrcanja
treba osigurati dnevnu
koli~inu isparavanja od 15-20
ml tokom otprilike 5 dana.
Posle prihranjivanja treba
osigurati dnevnu koli~inu
isparavanja od 6-10 ml
tokom desetak dana. Jedan
ispariva~ se stavlja po doda-
tnom nastavku. Kod zajednica u jednom nastavku ispariva~ se postavlja
dalje od leta, a kod zajednica u dva
jtqbsjwb•
nastavka po mogu}stvu staviti dva
ispariva~a dijagonalno. Kod ko{nica gde
su okviri postavljeni „na toplo“, ispara-
vanje je uravnote`enije, a efikasnost
ve}a.
4*!Ifnjktlj!qptuvqdj!cf{!qsjtvtuwb!mfhmb
Nmf•ob!ljtfmjob!.!qstlbokf
-Z
Za{to? Ne ostavlja rezidue u p~elinjim proizvodima. Prirodni je
sastojak meda. Bezopasna je za onoga ko sa njom radi (u propisanim
dozama - primedba urednika).
-K
Kada? Leti kod mladih zajednica bez poklopljenog legla. Zimi kod
temperatura iznad ta~ke mr`njenja.
^ime? Mle~na kiselina 15 Vol.% {L(+)} (me{avina 100 ml 85%-
-^
ne mle~ne kiseline i oko 500 ml vode). Koristi se ku}ni ru~ni rasprskiva~,
odnosno raspr{iva~ pod vazdu{nim pritiskom sa finim raspr{ivanjem
(najbolje je koristiti pi{tolj sa dozimetrom koji daje ravnomerno rasprska-
vanje po jedinici povr{ine, ali ko{ta oko 125 EURA - primedba urednika).
-K
Kako? Dvokratna primena unutar nekoliko dana. Najve}a doza je
8 ml po jednoj strani posednutog rama. Rastvor nanositi {to ravnomerni-
je, da bi se izbeglo natapanje p~ela.
-N
Napomene! U Nema~koj je zatra`eno zakonsko odobrenje za pri-
menu mle~ne kiseline. U nekim nema~kim pokrajinama je ve} pre}utno
odobrena.
-M
Mere opreza! Mogu}e opasnosti su nadra`aj ko`e i o{te}enja oka.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
38
.U
....S
...U..S
...R
...E
...T...E
...V
...R..O
...P
...I..............................................
Preporu~uje se za{tita disajnih puteva pri prskanju, ali i no{enje za{titnih
nao~ara, rukavica i za{titne ode}e.
Pltbmob!ljtfmjob!.!lbqbokf
-Z
Za{to? Brza i jednostavna primena. Pri pravilnoj primeni nema
rezidua u p~elinjim proizvodima.
-K
Kada? Samo kod zajednica bez legla (nasumi~nom proverom na
manjem uzorku utvrditi nepostojanje legla). Uglavnom u kasnu jesen ili
zimu. Kod spoljnih temperatura iznad ta~ke mr`njenja.
-^
^ime? [e}erni rastvor oksalne kiseline:
broj dru{tava {e}erni rastvor dihidrat oksalne kiseline
5 0,25 l 9 g
10 0,50 l 18 g
20 1,00 l 35 g
Najpre pripremiti topli {e}erni sirup (temperatura tela, oko 370C),
sa odnosom {e}er:voda otprilike 1:1, i odmeriti tra`enu koli~inu, a u nju
sipati dihidrat oksalne kiseline (u
uobi~ajenom trgova~kom pako-
vanju), po uputstvu iz gornje
tabele. Sna`no mu}kati sve dok
se kristali ne otope. Koristi se
jednosmerna brizgalica (100 ml)
za doziranje i aplikaciju ({pric -
primedba urednika). Nose se
za{titne rukavice i za{titna
p~elarska ode}a.
\f~fsoj!sbtuwps!pltbmof!ljtfmjof!tf
-K
Kako? Jednokratna pri-
oblbqb!tbnp!qp!q•fmbnb/!Qspevaob
mena. Pri doziranju voditi ra~una dfw•jdb!qpwf~bwb!qsfdj{optu!lbqbokb
o snazi p~elinjeg dru{tva:
snaga dru{tva prostor zauzet p~elama koli~ina rastvora
slaba manje od 1 nastavka 30 ml
srednja 1 nastavak 40 ml
sna`na vi{e od jednog nastavka 50 ml
Rastvor pre upotrebe po mogu}nosti zagrejati na temperaturu tela. Rastvor
nakapati samo na p~ele u ulicama. Izbegavati kapanje po okvirima i
vosku.
-N
Napomene! Ne pove}avati dozu ni broj tretmana. To dovodi do
slabljenja ili uginjavanja zajednica. Prole}ni razvoj zajednice mo`e biti
usporen. Rastvor oksalne kiseline ~uvati na hladnom, ne du`e od 6 mese-
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
39
......................P
...^..E
...L..A
...R
...E
...N
...J
...E...Z
...A
....B
...U
...D
...U
...]..N
...O
...S
...T..
ci. Preparat koji se kupuje u Nema~koj po imenu Bienenwohl ve} sadr`i
35 g oksalne kiseline na litar. Oksalna kiselina nije dozvoljena za upotre-
bu pri le~enju `ivotinja. U nekim saveznim dr`avama ipak pre}utno dozvo-
ljavaju njenu primenu.
-M
Mere opreza! Kristali dihidrata oksalne kiseline su veoma otrovni:
svaki dodir sa ko`om i udisanje ili uno{enje u organizam kristalne pra{ine
pri pripremanju rastvora mora se spre~iti kori{}enjem odgovaraju}e
za{titne ode}e (rukavice, za{titne nao~are, maska za finu pra{inu tip FFP
2 SL (EN 149) pod navedenim oznakama dostupno u Nema~koj) i oprezn-
im radom. Prilikom primene nositi za{titne rukavice. Rastvor ne sme
dospeti na ko`u.
Qfsj{jo
-Z
Za{to? Brza i jednostavna primena. Visoka efikasnost.
-K
Kada? Kod ve{ta~kih rojeva. Kod zajednica bez legla, koristi se
uglavnom u kasnu jesen ili zimu.
-^
^ime? Perizin se daje posebnim aplikatorom ili automatskom i
jednosmernom brzigalicom ({pricem).
-K
Kako? Prema uputstvu proizvo|a~a. P~ele ga bolje podnose ako
je rastvor topao. Da bi se izbegli ostaci leka u p~elinjim proizvodima
(rezidue), treba ga u sklopu celovitog programa za{tite od varoe primeni-
ti samo jednom godi{nje.
-N
Napomena! Perizin je slu`beno dozvoljen za upotrebu u
Nema~koj. Iz nekih evropskih zemalja ve} je javljeno o otpornosti varoe
na njegovu aktivnu materiju. Zato se savetuje nasumi~na provera efika-
snosti tretmana, tako {to }e se posle njegove primene upotrebiti mle~na
ili oksalna kiselina. Obavezno treba pratiti nove informacije u p~elarskim
~asopisima!
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
42
.U
....S
...U..S
...R
...E
...T...E
...V
...R..O
...P
...I..............................................
abstrakt
Wbspp{b!.!!lmjoj•lb!tmjlb-!
ejkbhoptujlb!j!ufsbqjkb-!
cjpmp|lf!j!ifnjktlf!nfsf!tv{cjkbokb
Dr Ralph Buchler
CJPMPHJKB J EJKBHOPTUJLB
NFSF TV[CJKBOKB
Tbwsfnfob!tusbufhjkb!tv{cjkbokb!qbsb{jub
Wbsspb!eftusvdups-!tb!ptwsupn!ob!
npmflvmbsop!hfofuj•lj!btqflu!tfmfldjkf
q•fmb!v!gvoldjkj!sf{jtufouoptuj!ob!wbspv
Prof. dr Zoran Stanimirovi}
Mr Jevrosima Stevanovi}
CJPMPHJKB!!J!!AJWPUOJ!!DJLMVT!!WBSPF
CJPMP\LF!!NFSF!!TV[CJKBOKB!!WBSPP[F
NFIBOJ_LF!!NFSF!!TV[CJKBOKB!!WBSPP[F
CJPMP\LP.N
Tmjlb!3;
Ivboh!)3112*!tb!bqbsbuvspn!{b
ufnqfsbuvsoj!usfunbo!qspujw
wbspf!v!tbnjn!lp|ojdbnb
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
52
.U
....S
...U..S
...R
...E
...T...E
...V
...R..O
...P
...I..............................................
Tmjlb!4;
Sbn!tb!hsfkb•jnb
)•fmj•of!ajdf*!lpkj!tv!v{
qpnp~!cbufsjkf!)23!W-
7!B*!vspokfoj!v
ptopwv!wptlb/!Lsp{
twblj!sbn!ajdb!qspmb{j
ewbobftu!qvub
TFMFLDJKB!!NFEPOPTOF!!QDFMF
J!!PUQPSOPTU!!OB!!Wbsspb!!eftusvdups
Tmjlb!5;
B*!Lwbmjgjlbdjkb!ujqb!qspnfob!qsfnb!Dpsfb!Nbsrft!fu!bm/!)3111*<
C!j!D*!P|uf~fokb!ob!ufmv!wbspf!)Tubojnjspwj~!j!tbs/!3113/*
Se. D. T. G. M r. St. C.B. R. Kle. Bo. Se. Ja. Br. M a. G.B. Na. G.C. Kla. Gra. Ta.
QPTUVQBL!!EPCJKBOKB!!TNS!!NBUJDB
)Ibscp!!j!!Ibsjt-!!2:::b-!!2:::c-!!3111*
TUSBUFHJKB!!FLPMP\LF!!LPOUSPMF!!WBSPP[F!!
H F O F S B M O B ! T U S BU F H J K B
April
Vqpusfcb!cjpufioj•lji!nfsb!lpouspmf!j
Maj Qsb~fokf!qsjspeoph!npsubmjufub!lsqfmkb
Juni
Juli
Kfebo!jmj!ewb!evhb!usfunbob
Avgust nsbwmkpn!ljtfmjopn
jmj
Septembar Usfunbo!ujnpmpn!qsjcmjaop!usj!ofefmkf
Oktobar
Novembar [jntlj!usfunbo!v!esv|uwjnb!cf{!mfhmb
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
63
......................P
...^..E
...L..A
...R
...E
...N
...J
...E...Z
...A
....B
...U
...D
...U
...]..N
...O
...S
...T..
Joufo{jufu!jogftubdjkf!wbsppn!j!ejobnjlb!qsfev{fuji!nfsb
Vreme Broj otpalih varoa Mere koje treba preduzeti
Odmah nakon prole}nog medobranja
krajem maja vi{e od 3 treba preduzeti dugoro~ni tretman mravljom kiselinom
TABELA 3.
EFIKASNOST MRAVLJE KISELINE PROTIV V. DESTRUCTOR NAKON APLIKACIJE
DVA DUGORO^NA TRETMANA SA PET RAZLI^ITIH RASPR[IVA^A
PREPARAT BR. DRU[TAVA EFIKASNOST (%)
1FA tretman 2FA tretman Ukupno FA
Apidea 14 59 89 9
Burmeister 14 42 87 92
FAM - Liebefeld 13 74 91 98
Kramer Plate 13 37 92 95
Wyna - Deluxe 10 75 85 96
GRAFIKON 2.
ZASI]ENJE PARE MRAVLJE KISELINE U KO[NICI TOKOM KRATKORO^NOGI
DUGORO^NOG TRETMANA (prema Imdorf i sar., 1999a)
[BLMKV_BL
Tretman p~elinjih dru{tava protiv V. destructor uti~e na kvalitet
p~elinjih proizvoda u mnogim zemljama {irom sveta. U zavisnosti od
izabranog varoacida, razli~iti nivoi rezidua mogu se na}i u medu, vosku i
propolisu. Diskusije o toksikologiji ovih rezidua su beskona~ne, a trenutni
zvani~ni limiti ne doprinose objektivnoj proceni. U budu}em radu na za{titi
p~ela od varooze, va`no je na umu imati ~injenicu da ~im postoji izbor
izme|u kontaminiranog proizvoda i proizvoda bez rezidua, potro{a~ }e
izabrati ovaj drugi.
Upotrebu sinteti~kih, lipofilnih varoacida u dru{tvima treba mini-
mizirati, a upotrebu organskih kiselina ili etarskih ulja pove}ati. Tako|e je
neophodno da se promene navike vezane za recikliranje voska u satne
osnove. Staro sa}e koje je kontaminirano ne treba da se koristi za izradu
satnih osnova. Umesto toga, osnove treba da budu izgra|ene od
devi~anskog voska i vo{tanih poklopaca. Sa pove}anom produkcijom
devi~anskog voska u dru{tvima, efikasnim sistemom aplikacije akaricida i
sistemom izdvajanja kontaminiranog sa}a u procesu recikliranja voska,
nivoi rezidua u p~elinjim proizvodima mogu se odr`ati ispod detektabilnih
limita i daleko ispod maksimalnih nivoa rezidua.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
68
.U
....S
...U..S
...R
...E
...T...E
...V
...R..O
...P
...I..............................................
LITERATURA:
1. Anderson, D.L., Trueman, J. W. (2000): Varroa jacobsoni (Acari: Varroidae) is more than one species. Exp Appl Acarol 24(3): 165-189
2. Bogdanov S., Kilchenmann V., Fluri P., Buhler U., Lavanchy P. (1998): Einfluss von organischen Sauren und Komponenten anterischer Öle auf den
Honiggeschmack, Scveiz. Bienenztg. 121 (9): 581-585.
3. Bosca G. (1994): Guida pratica di apicolturi con agenda lavori. Milano.
4. Büchler R., Drescher W., Tornier I. (1992): Grooming behavior of Apis cerana, Apis mellifera and Apis dorsata and its effects on the parasitic mites Varroa
jacobsoni and Tropilaelaps clareae. Exp Appl Acarol 16: 313-319.
5. Büchler R. (1994): Varroa tolerance in honey bees - occurrence, characters and breeding. Bee World 75 : 54-70.
6. Capalongo F., Baggio A., Piro R, Schivo A., Mutinelli F., Sabatini A. G., Colombo F., Marcazzan G. L., Massi S., Nanetti A. (1996): Trattamento della var-
roasicon acido formico: accumulo nel miele e influenza sulle sue caratteristiche. L´Ape nostra amica 8: 4-11.
7. Corea Marqes, Maria Helena., Issa Cavicchio Marcia Regina, De Jong, D. (2000): Classification and Quantification of Demaged Varroa jacobsoni Found in
the Debris of Honey Bee Colonies as Criteria for Selection? American Bee Journal, 140 (10): 820-824.
8. De Guzman L. I., Rinderer T. E., Beaman L. D. (1993): Longevity of Varroa jacobsoni away from a living host. In Connor L. J., Rinderer T. E., Sylvester
H. A., Vongsiri S., (eds.). Asian Apiculture: Proceedings of the First International Conference on the Asian honey bees and bee mites. Wicwas Press,
Connecticut, USA. pp. 434-441.
9. FAO/WHO (1990) Evaluation of certain veterinary drug residues in food: thirty-sixth report of the joint FAO/WHO expert committe on food additives. WHO
Tech Rep Ser 799 1990 12525 (c) 982-1994. Roy Pharm Soc G B Vol 81.
10. Harbo, J. R. i Harris, J. W. (1999a): Heritability in honey bees (Hymenoptera, Apidae) of characteristics associated with resistance to Varroa jacobsoni
(Mesostigmata, Varroidae). J Econ Entomol 92: 261-265.
11. Harbo, J. R. i Harris, J. W. (1999b): Selecting honey bees for resistance to Varroa jacobsoni. Apidologie 30: 183-196.
12. Harris, J. W. i Harbo, J. H. (2000): Changes in reproduction of Varroa destructor after honey bee queens were exchanged between resistant and sus-
ceptible colonies. Apidologie 31: 689-699.
13. Hoffman S. (1993): The occurrence of damaged mites in cage test and under field conditions in hybrids of different carniolan lines. Apidologie 24: 493-
495.
14. Huang Z. (2001): Mite zapper - a new and effective method for Varroa mite control. Am Bee J 141 (10): 730-732.
15. Imdorf A., Charri re J. D., Maquelin C., Kilchenmann V., Bachofen B. (1995): Alternative Varroabekampfung. Schweiz. Bienztg. 118 (8):450-459.
16. Imdorf A., Charri re J. D. (1998): Eine oder zwei Longzeitbehandlungen mit Ameisensäure? Bienenwelt 40 (8-9): 230-231.
17. Imdorf A., Bogdanov S., Ibanez O. R., Calderone N. W. (1999): Use of Esential oils for the Control of Varroa jacobsoni in Honey Bee Colonies. Apidologie
(30): 209-228.
18. Imdorf A., Charri re J. D., Rozenkranz P. (1999a): Varroa Control with Formicid Acid. CA meting at the Agricultural Research Centre - Ghent, Belgium,
November 13-14.
19. Jezdimirovi} Milanka (2001): Proizvodnja i promet lekova koji se koriste u p~elarstvu. Zbornik plenarnih radova. I Savetovanje o biologiji i zdravstvenoj
za{titi p~ela, 22. Dec, pp 27-34. Beograd.
20. Keffus J., Taber S., Vanpoucke J., Rey F. (1996): A practical method to test for disease resistance in honey bees. Am Bee J 136 (1): 31-32.
21. Kristiansen P. (1999): Ecological Varroa control - notes on control strategies for North Europe. CA meting at the Agricultural Research Centre - Ghent,
Belgium, November 13-14.
22. Kulin~evi} J. M., Rinderer T. E., Mladan V. J., Buco S. N. (1992): 5 Years of bidirectional genetic selection for honeybees resistant and susceptible to
Varroa jacobsoni. Apidologie 23: 443-452.
23. Kulin~evi} J. M., De Guzman L. I., Riderer T. T. (1997): Selection of honey bees tolerant or resistant to Varroa jacobsoni. cahiers, options mediterra-
neennes, directeur de la publication: Mustapha Lasram, Institut Agronomique mediteraneen de Zaragoza (IAMZ). Vol. 21, pp 59-75.
24. Moretto G., Goncalves L. S., De Jong D. (1991): Africanized bees are more efficient at removing Varroa jacobsoni - preliminary data. Am Bee J 131:
431.
25. Morse R. A., Miksa D., Masenheimer J. A. (1991): Varroa resistance in U.S. honey bees. Am Bee J 131: 433-434.
26. Oldroyd, B. P. (1999): Coevolution while you wait: Varroa jacobsoni, a new parasite of western honeybees. Trends Ecol Evol 14: 312-315.
27. Peng Y.S.C., Fang Y., Xu S., Ge L. (1987): The resistance mechanisms of the Asian honey bee, Apis cerana Fabr., to an ectoparasitic mite, Varroa
jacobsoni Oudemans. J Inverteb Pathol 49: 54-60.
28. Rinderer T. E., De Guzman J., Kulin~evi} J., Delatte J., Beamen G. T., Buco S. N. (1993): The breding importing, testing and general characterics of
Yougoslavien honeubee bred for resistance to Varroa jacobsoni Am Bee J 197: 200.
29. Rinderer, T. E., De Guzman, L. I., Delatte, G. T., Stelzer, J. A., Williams, J. L., Beaman, L. D. Kuznetsov, V. Bigalk, M., Bernard, S. J., Tubbs, H.
(2001): Multi-state field trials of ARS Russian honey bees; 1. Responses to Varroa destructor 1999, 2000. Am Bee J 141 (9): 658-661.
30. Ruttner F. (1992): Naturgeschichte der honigbienen, ehrenwirth verlag, Munich. Deutschland.
31. Ruttner F., Hanel H. (1992): Active defense against varoa mites in carniolan strain of honey bee (Apis mellifere carnica Pollmann). Apidologie 23: 173-
187.
32. Spivak M., Gilliam M. (1993): Facultative expression of hygienic behavior of honey-bees in relation to disease resistance. J Apic Res 32: 143-147.
33. Stanimirovi} Z., Soldatovi} B. i Vu~ini} Marijana (2000): Medonosna p~ela-Biologija p~ele. Fakultet veterinarske medicine i Medicinska knjiga-Medicinske
komunikacije. Beograd. pp 1-375.
34. Stanimirovi} Z., Mla|an ,V., Vu~i}evi} Marijana i Todorovi} Dajana (2000a): Biolo{ki potencijal higijenskog pona{anja medonosne p~ele i otpornost na
bolesti. II Savetovanje iz klini~ke patologije i terapije `ivotinja. Clinica Veterinaria2000. Jun 12-16, str. 216-220. Budva, YU.
35. Stanimirovi}, Z, Stevanovi} Jevrosima, Mladenovi}, M (2001): Selekcija i otpornost p~ela na bolesti. Zbornik plenarnih radova. I Savetovanje o biologiji i
zdravstvenoj za{titi p}ela, 22. Dec, pp 8-18. Beograd.
36. Stanimirovi} Z., Stevanovi} Jevrosima, Pejovi} D., Mirilovi} M. (2001a): Hygienic and grooming behaviour in disease resistance of two honeybee eco-
geographic varieties (Apis mellifera carnica) from Serbia. Mellifera 1-2: 56-61.
37. Stanimirovi} Z, Pejovi}, D, Stevanovi} Jevrosima (2001b): Hygienic behavior in disease resisteance of two honeybee ecogeographic varieties (Apis mel-
lifera carnica) from Serbia. XXXVII International Apiculture Congress (APIMONDIA 2001), Durban, South Africa.
38. Stanimirovi}, Z, Stevanovi} Jevrosima, Mladenovi}, M (2001c): Effects of Fumagillin to human and honeybee health. Book of abstracts. The 2nd interna-
tional exhibition "INTERMIOD-2001", Sep 14, pp 200-201. Moscow, Russia.
39. Stanimirovi} Z, Stevanovi} Jevrosima, Mladenovi}, M (2001d): Apitol - antivarootic of the first choice-yes or no? Book of abstracts. The 2nd internation-
al exhibition "INTERMIOD-2001", Sep 14, pp 202-203. Moscow, Russia.
40. Stanimirovi} Z., Pejovi} D., Stevanovi} Jevrosima, Vu~ini} Marijana, Mirilovi} M. (2002): Investigations of hygienic behaviour and disease resistance in
organic beekeeping of two honeybee ecogeographic varieties from Serbia. Acta Veterinaria 52(2-3): 169-180.
41. Stoya W., Wachendorrer G., Kary I., Siebentritt P., Kaiser E. (1986): Ameisensaure als Therapeutikum gegen Varroatose und ihre Auswirkungen auf den
Honig. Dtsch. Lebensm. Rundsch. 82217-221.
42. Szabo T. I., Walker C. R. T., Mueller A. E. (1996): Grooming behavior as a varroaresistance characteristic in honey bee colonies. Am Bee J 136 (7):
515-517.
43. Taber S. III (1982): Determining resistance to brood diseases. Am Bee J 122: 422-425.
44. Tabor K. L. i Ambrose, J. T. (2001): The Use of heat Treatment for Control of the Honey Bee Mite, Varroa destructor. Am Bee J 141 (10): 733-736.
45. Vu~ini} Marijana, Radenkovi} Brana, Stanimirovi} Z. (2000): Higijensko pona{anje p~ela kao oblik rezistencije na Varroa jacobsoni. . II Savetovanje iz
klini~ke patologije i terapije `ivotinja. Clinica Veterinaria2000. Jun 12-16, str. 221-227. Budva, YU.
46. Wongsiri S., Lekprayoon C., Potichot S. (1990): Biological control of the varroa bee mite: mass rearing biological control agent by crossing the Chinese
strain Apis cerana cerana with the Thai strain Apis cerana indica by artificial insemination. Proceedings of workshop on research in agricultural biotechnolo-
gy 1990. Thailand, Kosetsart University and USAID.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
69
......................P
...^..E
...L..A
...R
...E
...N
...J
...E...Z
...A
....B
...U
...D
...U
...]..N
...O
...S
...T..
Fqj{ppujpmphjkb!cpmftuj!q•fmb!j!mfhmb!pe
2::1/.33113/!hpejof!ob!oj|lpn!j
kvaopnpsbwtlpn!fqj{ppujpmp|lpn!qpesv•kv
Dr vet. med. Zoran Rai~evi}, vet. spec. epizootiolog
Dr vet. med. S. Antanasijevi}, vet. spec. parazitolog
Dr vet. med. G. Georgijevski, vet. spec. mikrobiolog
VWPE
Teritorija Republike
Srbije , na osnovu
podru~ja rada veteri-
narskih specijalisti~kih i
veterinarskih nau~nih
instituta podeljena je na
12 celina koje ~ine
jedinstveno epizootio-
lo{ko podru~je, tako da
se podru~je koje pokriva
Veterinarski specija-
listi~ki institut iz Ni{a
geografski podudara sa
teritorijom ni{kog i
ju`nomoravskog epi-
zootiolo{kog podru~ja.
Navedeno ni{ko i
ju`nomoravsko epizooti-
olo{ko podru~je obuhva-
ta 5 okruga (Ni{avski,
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
6:
.U
....S
...U..S
...R
...E
...T...E
...V
...R..O
...P
...I..............................................
Pirotski, Topli~ki, Jablani~ki i P~injski) sa 28 pripadaju}ih op{tina.
Razvoj p~elarstva na Jugu Srbije naterao je veterinarsku slu`bu
da se vi{e pozabavi problematikom bolesti p~ela i legla. Laboratorija za
bakteriolo{ku dijagnostiku Veterinarskog specijalisti~kog Instituta iz Ni{a
godinama radi na dijagnostikovanju bolesti p~ela i legla. Od 2000. godine
u okviru VSI Ni{ formirano je odeljenje za p~elarstvo u koje pored
stru~njaka iz mikrobiolo{ke laboratorije ulaze i stru~njaci (hemi~ari) koji su
radili na poslovima vezanim za utvr|ivanje kvaliteta meda i proizvoda od
meda. U saradnji sa dru{tvom p~elara „Matica“ iz Ni{a, formiran je i ogle-
dni p~elinjak kao poligon za prakti~no obrazovanje zainteresovanih veteri-
nara i p~elara po~etnika. Odeljenje za p~elarstvo je ovim radom htelo da
prika`e da nastavlja kontinuirani rad koji je jo{ ranije zapo~et na pravovre-
menom dijagnostikovanju i iskorenjivanju zaraznih bolesti p~ela.
Saveznim zakonom o za{titi `ivotinja od zaraznih bolesti koje
ugro`avaju celu zemlju (¨Sl.List SFRJ¨, br.43/86) predvi|eno je suzbijanje
55 naro~ito opasnih zaraznih bolesti, od kojih su 4 zarazne bolesti p~ela
i to:
- Kuga p~ela (pestis apium)
- Akaroza p~ela (acarosis apium)
- Nozemoza p~ela (nosemosis apium)
- Varooza p~ela (varrosis apium)
SF[VMUBUJ JTQJUJWBOKB
EJTLVTJKB J [BLMKV_BL
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
74
.U
....S
...U..S
...R
...E
...T...E
...V
...R..O
...P
...I..............................................
abstrakt
Bnfsj•lb!lvhb!q•fmjokfh!mfhmb!
Ejkbhoptujlb!)v!tbuojn!ptopwbnb-
v!nfev!j!v!v{psdjnb!mfhmb*
Dr Ralph Buchler
CJPMPHJKB
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
76
.U
....S
...U..S
...R
...E
...T...E
...V
...R..O
...P
...I..............................................
Ob|b!jtlvtuwb!v!ejkbhoptujlpwbokv-!mf•fokv!j
tv{cjkbokv!wbspf!j!bnfsj•lf!lvhf
Dr vet. med Slobodan Savi}, vet. spec. za p~elinje bolesti
Dr vet. med. Zoran Rai~evi}, vet. spec. epizootiolog
VWPE
SF[VMUBUJ SBEB
[BLMKV_BL
Tv{cjkbokf!bnfsj•lf!lvhf!ob!ufsfov
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
82
.U
....S
...U..S
...R
...E
...T...E
...V
...R..O
...P
...I..............................................
Qspmf~oj!sb{wpk!j!qsjqsfnb!q•fmjokji
esv|ubwb!{b!hmbwov!qb|v
Prof. dr Mi}a Mladenovi}
Mr Neboj{a Nedi}
Dipl. ing. Sla|an Ra{i}
QSJISBOKJWBOKF!!ESV\UBWB!!SBEJ!!PCF[CF]JWBOKB
NJOJNBMOF!!LPMJ_JOF!!SF[FSWOF!!ISBOF
WFOUJMBDJKB!!V!!LP\OJDBNB!!V!!UPLV
QSPMF^OPH!!SB[WPKB!!ESV\UWB
TUJNVMBUJWOP!!QSJISBOKJWBOKF
QSFHMFE!!Q_FMJOKJI!!ESV\UBWB!!V!!WP^OPK!!QB\J
QSP\JSJWBOKF!!HOF[EB!!V!!WP^OPK!!QB\J
TQSF_BWBOKF!!NPHV^FH!!SPKFOKB
QPKB_BWBOKF!!QSPEVLUJWOJI!!ESV\UBWB
VNFTUP!![BLMKV_LB
LITERATURA
1. Dadant C.: Beekeeping equipment, The Hive and the Honey Bee, Illinoise, 1993.
2. Krivcov N.I., Kirjanov J.N., Lebedev V.I., Ni`ardse L.D., Solovjeva L.F.: Tehnologija soder`anija p~elinjih semej v te~enie goda. NII
p~elovodstva, 2000.
3. Koptev V.S., Harcenko G.I.: Tehologija razvedenija i soder`anija siljnih p~elinjih semej. Posagropromizdat, Moskva, 1989.
4. Lavrehin F.A., Pankova C.V.: Biologija p~elinjoj semi. Kolos, Moskva, 1975.
5. Mladenovi~ M., Stojmenovi~ S., Nedi~ N.: The influence of pollen bees on the quantity of brood, honey and pollen at the time of flow-
ering of Sophora Japonica. Journal of Agricultural Sciences 2, 2001: 117-121.
6. Mladenovi~ M: Intenzivno p~elarenje uz upotrebu mati~ne re{etke. IX Savetovanje p~elara -Pcelarstvo 2001-, 62-67, Beograd, 2001.
7. Mladenovi} M: Ko{nice i oprema u funkciji produktivnosti p~elinjih dru{tava. X Savetovanje o tehnologiji p~elarenja, Beograd, 2002, 20-
24.
8. Mladenovi} M., Stankovi} O., Nedi} N., Jevti} G.: Uticaj koli~ine hrane na prole}ni razvoj p~elinjeg dru{tva. XV Inovacije u sto~arstvu
2002, Biotehnologija u sto~arstvu, 18, 5-6, 339-342.
9. Mladenovi} M., Gaji} D., Jevti} G., Nedi} N., Mirjani} G.: Efekat dodavanja oboga}enog sirupa na razvoj p~elinjih dru{tava. XV Inovacije
u sto~arstvu 2002, Biotehnologija u sto~arstvu, 18, 5-6, 333-337.
10. Mladenovi}, M.: Ranno proletno razvitie - podgotovka za prva proletna pa{a i gri`i za pcelnite semeistva pred medosbor, VIII save-
tovanje p~elara srednje bugarskog rejona, Pleven, 9-10.10.1998.
11. Stanimirovi} Z., Markovi} Biljana, Stevanovi} Jevrosima, Pejovi} D.: Selekcija medonosne p~ele (Apis mellifera, Linne, 758). Veterinarski
glasnik, 1997 b, 51, 11-12, 577-648, Beograd.
12. Stanimirovi} Z., Markovi} D., \or|evi} V.: Biolo{ki razvoj p~elinjeg dru{tva u funkciji ostvarenja visokog prinosa. X Savetovanje o
tehnologiji p~elarenja, 2002, 14-19.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
94
.U
....S
...U..S
...R
...E
...T...E
...V
...R..O
...P
...I..............................................
abstrakt
Sf{jevf!v!q•fmjokjn!qspj{wpejnb
j!qptuvqdj!{b!qsfwfodjkv!okjipwf!qpkbwf
Dr Klaus Wallner
QPSFLMP SF[JEVB
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
98!
.U
....S
...U..S
...R
...E
...T...E
...V
...R..O
...P
...I...............................................
Prilog okruglom stolu o kvalitetu meda
Sf{vmubuj!jtqjujwbokb!lwbmjufub!nfeb
v!qfsjpev!pe!2::9/!ep!3113/!hpejof
Lj. Milo{evi}, V. A{kraba, D. Vidanovi}, Z. Rai~evi}
Veterinarski specijalisti~ki institut Ni{
VWPE
SF[VMUBUJ!!JTQJUJWBOKB
[BLMKV_BL
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
:2
.U
....S
...U..S
...R
...E
...T...E
...V
...R..O
...P
...I..............................................
Tubokf!usaj|ub!q•fmjokji!qspj{wpeb
v!twfuv!j!Tscjkj
Dr Rodoljub @ivadinovi}
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
:5
......................P
...^..E
...L..A
...R
...E
...N
...J
...E...Z
...A
....B
...U
...D
...U
...]..N
...O
...S
...T..
koji rade pre svega u svom interesu, a ne interesu p~elara. Jer, za{to bi
otkupljivali skup doma}i med, kad mogu da uvezu jeftin med iz
inostranstva?
Nacionalni odbor za med (National Honey Board - NHB)
predvi|a da }e potro{nja meda u SAD 2002. godine porasti na 181.440
tona. Njihov plan je veoma agresivno istra`ivanje potencijala prodaje
industrijskih proizvoda od meda u prodavnicama gde ih do sada nije bilo.
Prisutna je i bujica nau~nih saznanja koja sti`u do potro{a~a, o
zdravstvenom zna~aju odre|enih elemenata iz biolo{ki vredne hrane u
koju spada i med.
Kina spada u tri najve}a izvoznika meda. Poznavaoci problematike
(Tan Ken iz Instituta za istra`ivanja u p~elarstvu sa Poljoprivrednog
Univerziteta Junana) smatraju da bi se Kina od najve}eg izvoznika mogla
pretvoriti u najve}eg uvoznika meda u svetu. Jer, ve}i standard }e
obezbediti i ve}u potro{nju meda. A Kina ima vi{e od milijardu stanovni-
ka, te }e sada{nja proizvodnja meda za budu}u Kinu predstavljati samo
deo potreba.
Posle antidamping sporazuma sa SAD-om, Kina je morala da tra`i
alternativna tr`i{ta za svoj med. Na{la ih je u Nema~koj i Japanu, pre
svih. Nema~ki uvoz iz Kine po~etkom 1996. je naglo porastao. Nema~ki
trgovci cene med iz Kine, i koriste ga u svojim pogonima za me{anje
meda. Oni lepo profitiraju, po{to me{an i upakovan med u maloprodaji
ko{ta skoro duplo od uvozne cene na veliko. Jer, kineski med ima ubedlji-
vo najni`u cenu na svetu, i to za 10-30% u odnosu na cene meda
ostalih zemalja. Naravno da je glavni razlog za to i ne ba{ najbolji kvalitet.
Po~etkom ove godine do{lo je do stra{nog problema oko uvoza
meda iz Kine u EU. U kineskom medu je otkriven antibiotik hloramfenikol,
pa je uvoz trenutno obustavljen.
[panija ima skoro 28.000 registrovanih p~elara, koji dr`e oko
970.000 p~elinjih zajednica. Ima ~ak 4.560 profesionalnih p~elara koji gaje
72% dru{tava. U nijednoj dr`avi Evropske Unije nema toliko
profesionalnih p~elara. Doma}a proizvodnja meda ne uspeva da pokrije
potrebe tr`i{ta. Kad bi sav proizvedeni med prodali na svom tr`i{tu, morali
bi da uvezu jo{ oko 10% potrebne koli~ine. Ali, oni izvoze ne{to manje
od polovine svoje proizvodnje, u Francusku i Nema~ku najvi{e, pa mora-
ju da uvezu oko 55% ukupnih potreba, uglavnom iz Argentine i Meksika.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
:6!
.U
....S
...U..S
...R
...E
...T...E
...V
...R..O
...P
...I..............................................
velikoj meri od zemlje do zemlje. Mo`ete proveriti cene ovih trgova~kih
dobara na bilo kojoj svetskoj berzi, i uo~i}ete eventualne minimalne
razlike. Ali, med nema me|unarodnu, svetsku cenu! Med, u stvari, ima
cenu koja se razlikuje od dr`ave do dr`ave, i od kontinenta do konti-
nenta. [ta to zna~i u praksi?
U zemljama koje proizvode 20% svetske produkcije meda (oko
200.000 tona), a to su Kina, Argentina i Meksiko, p~elari su prinu|eni da
med prodaju za manje od 0,88 dolara za kilogram, dok u zemljama koje
daju 80% svetske proizvodnje meda (SAD, Evropska Unija i drugi), p~elari
med prodaju po znatno vi{im cenama.
Za{to bi med morao da bude izuzetak od ostalih poljoprivrednih
trgova~kih dobara i da njegova cena strada zbog drasti~nih varijacija
tr`i{ta od zemlje do zemlje? Danas med nije trgova~ko dobro u navede-
nom smislu, ali ako bi se izborili da to postane, p~elari bi bili u mnogo
boljem ekonomskom polo`aju. Mogu se i opravdati razli~ite cene, jer
kvalitet meda nije isti u svim zemljama, te se mora imati na umu boja,
aroma, poreklo i drugi parametri koji svaku vrstu meda ~ine unikatnim
proizvodom prirode. Ali, sasvim je neopravdana razli~ita cena za takore}i
iste vrste meda, ~ija je jedina zna~ajna razlika zemlja porekla. Idealan
primer je razlika u ceni izvezenog meda iz Kanade i Argentine u Nema~ku
(1,245:1,025 1995. godine i 1,493:1,397 1996. godine) i u SAD (1,36:1,08
1995. godine i 1,83:1,63 1996. godine). Deluje demorali{u}e, zar ne?!
U junskom broju ameri~kog ~asopisa za p~elarstvo „American Bee
Journal“ 1999. godine, objavljeno je pismo uredniku, koje je potpisao
internacionalni menad`er firme „Capilano Honey Ltd.“, gospodin Lojd Smit,
iz Australije. Deo teksta mo`ete da pro~itate i ovde: „Podrazumeva se da
}e na{e cene za p~elare biti ni`e od onih uobi~ajenih u SAD-u, budu}i
da na{e izvozne cene moraju da budu konkurentne sa cenama koje nude
va{i lokalni trgovci, i druge zemlje koje izvoze na va{e tr`i{te“. Trebalo
bi zapitati doti~nog gospodina za{to on smatra da p~elari Australije ili bilo
koje druge izvozni~ke zemlje imaju potrebe da med u SAD-u prodaju po
cenama koje su ni`e od tamo tr`i{no va`e}ih. Kako je mogu}e da se
neko trudi da ni`im cenama konkuri{e p~elarskoj industriji SAD-a, kada
se zna da ona zadovoljava samo 50% doma}eg tr`i{ta! A podrazumeva
se da bi se moralo i trebalo konkurentno pona{ati samo onda kada bi
p~elari SAD-a zadovoljavali svoje tr`i{te sa 100%.
Logi~no je pla{iti se da je ovo stanje posledica bezna~ajnosti
finansijskog obrta u svetskoj trgovini medom koji iznosi manje od 400
miliona dolara godi{nje, {to je na globalnom planu zaista zanemaruju}e.
Ako je med p~elarima najva`niji na svetu, nije na prvom mestu i svetskoj
ekonomiji. Tako|e postoji nekoliko malih, ali mo}nih interesnih grupacija
(IHEO, NHPDA i EFHP) koje veruju da znaju koju cenu tr`i{te meda mo`e
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
:7
......................P
...^..E
...L..A
...R
...E
...N
...J
...E...Z
...A
....B
...U
...D
...U
...]..N
...O
...S
...T..
da izdr`i. Da li je med ipak osu|en da bude jedinstveni izuzetak iz zakona
ponude i potra`nje? Na na{u nesre}u, odgovor je za sada izgleda ipak
potvrdan.
U julskom broju „American Bee Journal“-a za 1999. godinu mogla
se pro~itati informacija firme „Dutch Gold Honey“ (najve}i paker meda u
SAD-u) pod naslovom „Kratak pregled uslova na tr`i{tu“: „Visoke cene
meda tokom 1995. i 1996. su ohrabrile p~elare {irom sveta da uve}aju
broj svojih ko{nica i da se fokusiraju na proizvodnju meda. Ova
preterana reakcija, zajedno sa povoljnim vremenskim uslovima u regioni-
ma klju~nim za proizvodnju meda, stvorila je vi{ak meda na svetskom
tr`i{tu, i pad cena kao direktni rezultat prevelike proizvodnje. Potra`nja
meda u SAD-u nastavlja da se pove}ava, dok su ekonomske nevolje
spre~ile da u Evropi potro{nja meda zna~ajnije poraste“. Te{ko je slo`iti
se sa ovom izjavom. Prema podacima Ministarstva trgovine SAD-a, tokom
prvog tromese~ja 1999. SAD su uvezle 42% vi{e meda nego u istom peri-
odu prethodne godine. I Nema~ka je 1998. uvezla 12% vi{e meda nego
tokom 1997. godine. Gde je tu vi{ak meda i slaba potra`nja za medom
u Evropi o kojoj govori firma „Dutch Gold Honey“? Zna~i, ukupna ponu-
da je drasti~no pala, a ukupna potra`nja je evidentno porasla. Pa za{to
su onda cene meda toliko niske?!
Ne treba biti previ{e pametan, pa zaklju~iti da uzrok ovoj pojavi
le`i u ne~ijim interesima, pre svega interesima pojedinih grupacija, o koji-
ma }e u daljem tekstu biti vi{e re~i.
SAD proizvodi oko polovine svoje ukupne potro{nje. Ipak, maga-
cini ameri~kih p~elara su sve ~e{}e puni neprodatog meda. Da li je to u
redu? Svakako da nije. ^ini se da su zalaganja Nacionalnog odbora za
med (NHB) sve uspe{nija u promovisanju potro{nje... uvoznog meda! Bilo
bi mnogo bolje da je obrnuto, i da se promovi{e doma}i med. Tako bi
manje meda iz Argentine dospelo na tr`i{te SAD-a, i ne bi bilo potrebe
za uvo|enjem antidamping{kih mera protiv Argentine, kako to danas tra`e
neke organizacije ameri~kih p~elara (AHPA i ABF). A kako se ~ini,
argentinski med u stvari ne predstavlja opasnost za ameri~ke p~elare.
Sve je o~iglednije da ve}ina p~elara sveta strada zbog tr`i{nih
poreme}aja koje stvaraju trgovci, uve}avaju}i svoje ra~une u bankama na
ra~un d`epa p~elara. Interesantno je, recimo, da argentinski izvoznici
imaju ve}i profit kada med izvoze jeftino, nego kada ga prodaju po
visokim cenama! Ako sada uporedimo cene iz 1999. sa onima iz 1997.
uo~i}e se razlika od 33%, dok su cene za p~elare ni`e ~ak 51% !!!
Postoji jedna grupa koja igra glavnu ulogu u svetskoj trgovini
medom. To je IHEO, Me|unarodna organizacija izvoznika meda. Ciljevi su
bili da se postignu stabilni uslovi u me|unarodnoj trgovini medom, koji }e
uzimati u obzir ukupnu svetsku proizvodnju, zalihe, potro{nju, varijacije u
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
:8
.U
....S
...U..S
...R
...E
...T...E
...V
...R..O
...P
...I..............................................
kursevima valuta, ali i op{te svetske ekonomske uslove. ^lanovi nisu
p~elari, ve} kompanije za izvoz meda. Paradoksalno jeste, ali je i istini-
to, da se neki od ~lanova IHEO ne bave samo izvozom ve} i uvozom
meda! Da li onda ~lanovi IHEO brane cenu meda? Sigurno da brane, ali
pre svega u svoju sopstvenu korist, {to je i normalno, zar ne!?
Jer, svaka trgovina podrazumeva da kupac `eli da kupi po {to
ni`oj ceni, a prodavac da proda po {to vi{oj. Za{to bi ~lanovi IHEO bili
izuzetak. Poseban je problem {to p~elari kao primarni prodavci meda jo{
uvek ne uspevaju da se izbore sa organizovanim i dobro obave{tenim
firmama koje otkupljuju med!
LITERATURA
1) Kako da izvu~ete profit iz p~elarstva - Ekonomi~nost i marketing u p~elarstvu, dr Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac
2002.
2) Savremeni principi p~elarenja 1, dr Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac 2000.
3) Savremeni principi p~elarenja 2, dr Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac 2001.
4) Psihologija uspeha 1 i 2, Dale Carnegie, Narodna knjiga, Beograd 1997.
5) ^emu vas ne u~e u Harvardskoj {koli biznisa, Mark McCormack, Privredni pregled, Beograd, 1993.
6) Prodavanje sna, Guy Kawasaki, Global Book, Novi Sad 1996.
7) Honey Marketing, Harry Riches, Bee Books new and old, Somerset 1989.
8) ^asopis American Bee Journal (1991-2002).
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
:9
......................P
...^..E
...L..A
...R
...E
...N
...J
...E...Z
...A
....B
...U
...D
...U
...]..N
...O
...S
...T..
LPOUBLU BESFTF BVUPSB SBEPWB
Es!!Sbmqi!!Cvdimfs
Ifttjtdift!!Ejfotumfjtuvoht{fousvn!!gvs!!Mboexjsutdibgu-
Hbsufocbv!!voe!!Obuvstdivu{-!!Cjfofojotujuvu
)Iftfotlj!!vtmvaoj!!dfoubs!!{b!!qpmkpqsjwsfev-!!cb|upwbotuwp!!j
{b|ujuv!!qsjspef-!!Jotujuvu!!{b!!q•fmbstuwp*
Fsmfotusbttf!!:
E.4
46385-!!Ljsdiibjo-!!Ofnb•lb
Es!!Lmbvt!!Xbmmofs
Cjfofojotujuvu!!efs!!Vojwfstjubu!!Tuvuuhbsu!!.!!Ipifoifjn
)Jotujuvu!!{b!!q•fmbstuwp!!Vojwfs{jufub!!v!!\uvuhbsuv*
816:4!!Tuvuuhbsu-!!Ipifoifjn-!!Ofnb•lb
E.8
Qspg/!!es!![psbo!!Tubojnjspwj~
Gblvmufu!!wfufsjobstlf!!nfejdjof
Cvmfwbs!!KB!!cs/!!29-!!22111!!Cfphsbe
f.nnbjm;!!cjpmph@wfu/ch/bd/zv
)122*!!769.9 9:5!!mplbm!!458
)174*!!4:2.6 692
Qspg/!!es!!Nj~b!!Nmbefopwj~
Qpmkpqsjwsfeoj!!gblvmufu
vm/!!Ofnbokjob!!cs/!!7-!!22191!![fnvo
)122*!!726.4 426!!!!mplbm!!429
Es!!wfu/!!nfe/!![psbo!!Sbj•fwj~-!!fqj{ppujpmph
Wfufsjobstlj!!tqfdjkbmjtuj•lj!!jotujuvu!!Oj|
vm/!!Njmlf!!Qspuj~!!cc-!!29111!!Oj|
)129*!!474.4412
)138*!!433.5523
Es!!wfu/!!nfe!!Tmpcpebo!!Tbwj~-!!tqfd/!!{b!!{es/!!{b|u/!!q•fmb
tfmp!!Lb|fwbs-!!29531!!Cmbdf
)138*!!82.9
982
Joh/!!Wmbtujnjs!!Tqbtj~
Qsfetfeojl!!Esv|uwb!!q•fmbsb!!Nbujdb-!!Oj|
Cvmfwbs!!Ofnbokj~b!!cs/!!:9023-!!!!29111!!Oj|
nbjm;!!nbujdbojt@zbipp/dpn
f.n
)129*!!642.8 865-!!)171*!!555.1 21!!
12.2
Es!!nfe/!!Spepmkvc!!Ajwbejopwj~
Qsfetfeojl!!Esv|uwb!!q•fmbsb!!Bmfltjobd
vm/!!Tupkbob!!Kboj~jkfwj~b!!cs/!!23-!!!!29321!!Ajulpwbd
f.n
nbjm;!!spepmkvc{@obembov/dpn
)129*!!957.8845!!!!!)171*!!555.1 12.1
12
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
::
DJQ!.!Lbubmphj{bdjkb!v!qvcmjlbdjkj
ujsba;!511
j{ebwb•;!\ubnqbsjkb!TWFO-!Oj|
Qsjwsfeob!lpnpsb!Oj|
Sfhjpobmob!btpdjkbdjkb!
q•fmbstlji!pshboj{bdjkb!
kvhpjtup•of!Tscjkf
|ubnqb;!\ubnqbsjkb!TWFO-!Oj|
JTCO!97.8289.159.2