1.1. PREDMET IZUAVANJA: Sintaksa se bavi nainom grupisanja i rasporeda rijei. Prouava pravila na osnovu kojih se u sintaksike jedinice udruuju u reenicu u cilju ostvarivanja komunikacije. Osnovna sintaksika jedinica je reenica. 1.2. RAZNE DEFINICIJE REENICE: Aristotel: Reenica je misao izraena rijeima. Formalistiko psiholoko stanovite: Reenica je sintaksika jedinica postavljena izmeu 2 pauze. Aleksandar Beli: Reenica je veza izmeu 2 pojma koja se stvara u trenutku govora. Reenica je najmanja govorna jedinica. Milka Ivi: Reenica je izraajna forma u funkciji standardnog sredstva za prenoenje potpune informacije. Lini glagolski oblici definiu koliko reenica ima. Sintaksu ine 2 kategorije : kategorija konstrukcija rijei kategorija reda ili rasporeda rijei. Sintaksu zanima: Sintasu dijelimo na: sintagma sintagmatiku reenica sintaksu reenice vezani tekst ili diskurs sintaksu vezanog teksta
Najnia jedinica koja se u sintaksi automatski posmatra je RIJE. 1.3. REENINE FUNKCIJE Svaka rije u okviru reenice ima odreenu funkciju: subjekat, predikat, objekat, PO (priloka odredba), apozicije (apozitiv i atributiv) Prema funkciji razlikujemo: punoznane i nesamostalne (pomone) rijei. prijedlog veznik (pomone rijei) POV(kada) P. POM (gdje) P. objekat Ovog ljeta bio sam u Parizu i posjetio Luvr.
Strana 2 od 34
Punoznane rijei:
Pomocne rijei:
1 1. .3 3. .1 1. . F Fu un nk kc ci i j je e r ri i j je e i i u u r re e e en ni i c ci i : : Imenice Subjekat (Ana troi.) ; objekat (posjetio sam Luvr.) ; nekongruentni atribut, imenski dio predikata (predikativ), apozicija i priloka odredba. Glagol predikat (Priala je sapliui jezikom.) ; adverbijalna (priloka) odredba (sapliui jezikom - PON); atribut - opalo lie (gl. pridjev radni) - kuvani kukuruz (glagolski pridjev trpni) - visei most (glagolski prilog sadanji) - bivi kralj (glagolski prilog proli); i subjekat: (Glupo je utati.)
Prilog priloka odredba 1. imenice 2. zamjenice 3. pridjevi 4. glagoli 5. brojevi 6. prilozi promjenljive rijei, mada - kardinalni brojevi od 5 pa navie nisu promjenljivi - jedan dio priloga ima stepene poreenja, po uzoru na pridjeve 1. veznici 2. prijedlozi 3. rijece (partikule) 4. uzvici nepromjenljive rijei Sintaksema ovaj termin je uvela ruska sintaksiarka Zolotova. Po njoj, sintakseme su punoznane rijei, same ili u spoju sa pomonim rijeima, oformljene tako da mogu da vre neku sintaksiku funkciju. To su najmanje sintaksike jedinice. Npr : Petar tri. 2 sintakseme O ljubavi 1 sintaksema Diskurs Diskurs je sintaksike jedinice sastavljene od najmanje 2 reenice povezane u 1 jasnu, smisaonu cjelinu. Vezani tekst ili diskurs je cjelina vea i od reenice to su 2 ili vie reenica koje ine jednu smisaonu cjelinu. 2 2) ) S SU UB BJ JE EK KA AT T Tradicionalna gramatika posmatra reenicu kao dvocentrinu jeziku jedinicu, tj. personalna reenica mora sadravati i subjekat i predikat. Npr. (Ja) (C) crtam. On crta. ; ili nuno imamo blii objekat, npr. Ona otvara konzervu, vrata, vodu, za razliku od : Ona jede. ; ili nuno imamo adverbijalnu odredbu ili oznaku, npr. Ona stanuje na Starevici, u gradu, u zgradi. U svim ovim primjerima obavezni elementi su subjekat i predikat ; subjekat je glavni na nominalnom planu (planu imenovanja), a predikat na komunikativnom planu. Subjekat je: obavezan u personalnoj reenici. gramatika forma koja smisaono i formalno kongruira sa predikatom. onaj reenini lan koji ne ulazi u leksiki sastav predikata. Subjekat je rije kojoj se predikatom neto pripisuje. Definicija subjekta To je forma koja ne ulazi u leksiki sastav predikata, ali formalno kongruira sa predikatom. Pri izuavanju subjekta moramo voditi rauna o etiri aspekta subjekta : Forma u kojoj se subjekat ostvaruje Vrste rijei u kojima se subjekat ostvaruje Nunost ekspliciranja subjekta Znaenje (semantika) subjekta 2.1. FORMA U KOJOJ SE SUBJEKAT OSTVARUJE Sve subjekte dijelimo na gramatike (kongruentne) i logike subjekte po kriterijumu forme. 2 2. .1 1. .1 1. . G Gr ra am ma at ti i k ki i ( ( k ko on ng gr ru ue en nt tn ni i ) ) s su ub bj je ek ka at t Gramatiki, formalni, sintaksiki subjekat je onaj koji se ostvaruje u nominativu : npr. Ana tri. ; ili u vokativu, u narodnim epskim pjesmama, tj. u deseterakim pjesmama (metriki razlozi) da bi se popunio odreeni broj slogova u stihu, npr. Strana 4 od 34
Vino pije Kraljeviu Marko , Netko bjee Strahinjiu Bane , Progovara Stari Vujadine itd. Morfoloke kategorije i oblici gramatikog subjekta U funkciji gramatikog subjekta moe da bude: 1) Imenica u nominativu ili imenika sintagma. Djeca se igraju. Cica i Mica piju kafu.
Ko, ta? (N.) Ko se igra? (N.) *imenica sa socijativnim instrumentalom, npr. Ana sa momkom eta. U sutini, njih oboje vri radnju. ** imenski iskaz sa nekongruentnim atributom kao kategorijom cjeline, npr. Prednost imaju majke sa malom djecom. 2) Zamjenica Npr. Ko si ti? Ja sam student. Ti je subjekat. ta je ovo? Kako su tvoji? Koji je stigao? *Obrnuti reenicu da se napravi izjavna reenica 3) Poimenieni pridjevi kakav? Npr. Mladi su igrali, a stari su pjevali. Sit gladnom ne vjeruje. 4) Broj jedan , te redni i zbirni brojevi, i brojne imenice Npr. Dvojica su otputovali. 5) Infinitiv Npr. Raditi je teko. Pjeaiti je naporno. utati je glupo. Ii pjeke je naporno. Okrenuti lea nekome, to je uvreda. 6) Zavisna reenica
ranoranilac ekalac Npr. Ko rano rani, dvije sree grabi. Koji budu ekali, nee pogrijeiti.
*Ako se od ovog moe stvoriti jedna rije, to je onda subjekat.
7) Subjekat aktivne i pasivne reenice a) Imenice u personalnoj aktivnoj reenici: Imenica u nominativu jeste subjekat, ujedno i agens (vrilac radnje). Agens moe da bude nosilac (vrilac) radnje, npr. Dijete svira., ili nosilac stanja ili osobine, npr. Dijete je bojaljivo. b) Imenice u personalnoj pasivnoj reenici: Imenica u nominativu jeste subjekat, ali ona je ujedno i pacijens - onaj koji trpi glagolsku radnju. Npr. Sanja je izgrena. gdje je Sanja gramatiki subjekat, ali semantiki pacijens ; Munjom je opaljen grm. gdje je povrinski Grm subjekat reenice, ali dubinski on je pacijens, a munjom je stvarni subjekat, stvarni vrilac radnje, odn. agens ; So se rastvara u vodi. gdje je u vodi agens ; U skuptini je usvojen zakon. gdje je u skuptini stvarni agens ; Oni su opkoljeni od neprijatelja. gdje je Oni pravi subjekat, a od neprijatelja pravi agens. Strana 5 od 34 2 2. .1 1. .2 2. . L Lo og gi i k ki i s su ub bj je ek ka at t: : Javlja se u svim drugim padeima. 1) Genitiv Npr. Nema kie. dubinski Kia nije tu ; Nema novca. ; Bilo je snijega. 2) Dativ Logikim subjektom u dativu najee se pripisuje neko psihofiziko stanje ili raspoloenje, npr. Meni se spava. (Ja sam taj koji je pospan.) ; Meni se jede. (Ja sam taj koji je gladan.) ; Meni se pria. (Ja sam taj koji eli da pria.) ; Meni je dobro / neprijatno. 3) Akuzativ Uglavnom se vezuje za pojmove (imenice) stid, sramota, koje ovdje dobijaju funkciju predikata, npr. Stid me je. ; Sramota ga je. ; ili slui za izraavanje fizikog stanja neke osobe kada je je obavezan i lokalizator stanja, nnpr. iga me u kuku. gdje je u kuku lokalizator , a me logiki subjekat (Ja sam taj koga boli kuk.) 4) Instrumental Logiki subjekat u instrumentalu se javlja veoma rijetko.n npr. S njom je sve u redu. (Ona je dobro). 2.2. VRSTA RIJEI U KOJIMA SE SUBJEKAT OSTVARUJE Prema ovom kriterijumu razlikujemo dvije vrste subjekta: imenski subjekat glagolski subjekat 2 2. .2 2. .1 1. . I Im me en ns sk ki i s su ub bj je ek ka at t Obuhvata etiri imenske grupe rijei Imenice, npr. Djeak tri. Zamjenice, npr. Ona plee. Pridjevi, npr. Pobijedio je najbolji. Brojevi, npr. Prvi je dobio crveni pore 2 2. .2 2. .2 2. . G Gl l a ag go ol l s sk ki i s su ub bj je ek ka at t Subjekat moe biti samo infintiv i to uz impersonalnu formu predikata (tj. kada je predikat prilokog tipa): kopula + prilog
Cop. = kopulativni glagol: jesam, biti. htjeti (pomoni gl. u reenici) Npr. Plesati je divno. (poruka je: Ples je divan.) *U poziciji subjekta mogu da se jave i nepromjenljive rijei Npr. Jue je prilog. A je veznik. Doi je imperativ. gdje Jue i A i nisu pravi subjekti ; trebalo je da stoji Rije jue , Rije a , jer ove nepromjenjive rijei trae neku imenicu kao uvod. ** I poimenieni prilog moe biti subjekat, npr. Koliko je hrane ostalo? Mnogo/Malo je ostalo. Strana 6 od 34
2.3. NUNOST EKSPLICIRANOSTI SUBJEKTA Po ovom kriterijumu razlikujemo eksplicirani subjekat (onaj koji se vidi, tu je) neeksplicirani subjekat (postoji u reenici, ali se na vidi: Crtam.) Logiki subjekat je uvijek ekspliciran, npr. iga me. Gramatiki subjekat moe biti i ekspliciran i neekspliciran. Gramatiki neeksplicirani subjekat moe biti Sadrani (skriveni) ve je sadran u linom glagolskom nastavku, npr. Crtam. Crta. Izostavljeni 3. lice jednine i mnoine prezenta, npr. ne razlikuju rod, pa samo iz konteksta znamo ta je subjekat. Npr. Crta. Crtaju. 2.4. SEMANTIKA, ZNAENJE SUBJEKTA Ovaj kriterijum je zasnovan na semantikoj ulozi subjekta u odnosu na predikat. Uloga agensa Vrilac radnje, npr. Moji prijatelji sviraju cijelu no. Uloga pacijensa Subjekat pasivne reenice, onaj koji trpi radnju, ili onaj na koga prelazi glagolska radnja, npr. Djeak je opomenut. - na dubinskoj strukturi: Neko je opomenuo djeaka.; Ruak je skuvan. - na dubinskoj strukturi: Neko je skuvao ruak. Uloga nosioca osobine Npr. Djevojka je lijepa. Uloga perceptora ili receptora To su subjekti uz sve glagole percepcije (opservatorne glagole, tj. Glagole koji podrazumijevaju uee nekog fizikog ula, observacija, na doivljaj na osnovu ula - sluati, vidjeti, gledati, uti, pipati...). Npr. Ana slua muziku. Mi gledamo film. Takav subjekt je istovremeno i agens i receptor. Uloga doivljaa To je nosilac stanja medijalnog procesa, uz medijalne glagole nepravi povratni glagoli koji oznaavaju psiholoke fenomene (uditi se, nadati se, veseliti se, dosjetiti se); oznaava radnju, stanje, zbivanje uz ije glagole je povratna rijeca SE od akuzativa sebe . npr. Ja se radujem. On se veseli. Uloga resipijensa Npr. Nataa je primila jutros SMS koji ju je obradovao. Uloga kauzatora To je onaj koji izaziva glagolsku radnju, tj. subjekat koji svojim radom mijenja, npr. iati nekoga, povrijediti nekoga, udariti nekoga, brijati nekoga; Marko je nagovorio Ivana da razbije prozor. Strana 7 od 34 Blizak je agensu. Uloga posesora Subjektu se pripisuje posjedovanje. Npr. Ja imam kuu u Parizu.; Ima lijepu frizuru.. Uloga instrumenta Subjekat je sredstvo vrenja glagolske radnje, npr. Testera je prerezala drva. Uloga lokatora Subjekat koji predstavlja mjesto vrenja glagolske radnje, npr. Diskoteka vrvi od omladine.; Pozorite je prepuno. Uloga egzistenta Navodi neto to egzistira. Npr. Postoje i druge planete. Strana 8 od 34
3 3) ) P PR RE ED DI IK KA AT T Ranije smo ve spomenuli da je reenica je dvocentrina - ima 2 osnovna centra: subjekat i predikat. Subjekat je najbitniji na nominalnom planu (planu imenovanja), a predikat na komunikativnom planu (on nam donosi situaciju, komunikaciju). U sutini, personalna reenica ne moe biti bez subjekta i predikata - on moe biti skriven (sadran), izostavljen, ali on je tu.. Predikat je, dakle, komunikativni centar reenice. Bez njega nema reenice i tek preko predikata reenica obezbjeuje predikativnost, tj. postaje predikativna jedinica. U jednoj reenici predikat se realizuje samo u linoj glagolskoj formi (samo lini glagolski oblik moe biti predikat). Linu glagolsku formu sainjavaju 3 komponente : 1. Lice (Ja crtam. 1. lice) 2. Vrijeme (prezent) 3. Nain (indikativ) Predikat dijelimo na osnovu dva kriterijuma kriterijum ekspliciranosti i kriterijum sloenosti 3.1. KRITERIJUM EKSPLICIRANOSTI: 3 3. .1 1. .1 1. . E Ek ks sp pl l i i c ci i r ra an ni i Predikati su gotovo uvijek eksplicirani (u 99% sluajeva) 3 3. .1 1. .2 2. . N Ne ek ks sp pl l i i c ci i r ra an ni i i i l l i i l l o og gi i k ki i jer je za njih potrebna logika Neeksplicirani predikati su obino uslovljeni elipsom - stilska figura koja podrazumijeva da neto iz konteksta znamo; neto to se podrazumijeva zdravom logikom. Npr. Mi o vuku, a vuk na vrata. Ja crno, a on bijelo. (poruka: Ja sam rekao crno , a on je rekao bijelo .) 3.2. KRITERIJUM SLOENOSTI 3 3. .2 2. .1 1. . P Pr ro os st ti i p pr re ed di i k ka at ti i mogu biti samo glagolski. U svom sastavu imaju samo jednu glagolsku leksemu u prostoj ili sloenoj morfolokoj formi. Ja crtam. prost gl. predikat - prosta morfoloka forma; sintaksiki to je jedan glagol. Ja sam crtala / u crtati / sam bila crtala. prost gl. predikat ali sloena morfoloka forma.
Strana 9 od 34 3 3. .2 2. .2 2. . S Sl l o o e en ni i p pr re ed di i k ka at ti i mogu biti i glagolski i neglagolski Sloeni glagolski predikat U svom sastavu ima vie od 1 glagolske lekseme, ne raunajui pomoni glagol (biti, jesam, htjeti). U njegov sastav ulazi:
nepunoznani gl. koji moe biti: 1. modalni glagol 2. fazni glagol + 1 punoznani glagol : infinitiv da + prezent
a) Da bi infinitiv mogli da mijenjamo sa da + prezent reenica mora biti monosubjekatska. Npr. Ja elim da TI pjeva. polisubjekatska reenica Ja elim da pjevam. monosubjekatska reenica
nepunoznaan (ne moe da izrazi do kraja nau misao tj. ne moe da izrazi komunikativni cilj)
b) Modalni ilifazni glagol Npr. modalni glagol: Ja elim da trim / trati. fazni glagoli izraavaju neku fazu: Stala je da vie / vikati. Poela je da vie / vikati.
c) Razlika izmeu modalnih i faznih glagola Na osnovu dopune ; dopuna modalnim glagolima mogu da budu perfektivni i imperfektivni glagoli - vezuju za sebe oba tipa glagola, dok dopuna faznim glagolima mogu biti samo imperfektivni (nesvreni) gl. Npr.: Ja elim da trim / potrim. modalni gl. eljeti vee za sebe oba tipa glagola: i imperfektivni i perfektivni) Poela je da tri ; ali: ne moemo rei: poela je da potri. fazni glagoli mogu da veu uz sebe samo nesvrene (imperfektivne) glagole, d) Fazni glagoli mogu biti dopuna modalnim glagolima Moemo imati ovakvu situaciju: Modalni + fazni + punoznani glagol
oba su nepotpuna pa trae punoznani glagol Npr. Ja elim + da pone + da ui. Da bismo izbjegli tu rogobatnu konstrukciju, umjesto punoznanog glagola obino upotrebljavamo glagolsku imenicu (uenje) ili infinitiv (uiti). Npr. Ja elim da pone sa uenjem. Ja elim da pone uiti.
Strana 10 od 34
Sloeni neglagolski predikat U svim naim gramatikama ovi predikati zovu se najee, mada taj termin nije prikladan jer osim imenske rijei tu moe biti i npr. prilog, koji nije imenska rije. Zato je bolji termin neglagolski predikat. Ovdje imamo formulu: a) kopulativni glagol + 1) imenska rije - imenica Ja sam student. Ana je odlina pjevaica. - zamjenica Auto je moj. - pridjev Ana je visoka. - broj Nole je trei. 2) prilog Ona je dobro. Ona je bolje. b) semikopulativni glagol (semanticka varijanta glagola biti) : Npr. Postati Ona je postala pjevaica. (na dubinskoj strukturi : ona je pjevaica) ; proglasiti On je proglaen laovom. ; smatrati Smatraju ga pametnim. c) itava reenica moe biti predikativ. Npr. On je kao da ga je poplava izbacila. * neglagolski dio ovog predikata nazivamo predikativ. * Usloeni predikati U nekim sluajevima, predikat moe postati usloen , tj. onda kada modalni ili fazni glagol ima za dopunu neglagolski predikat. Npr. Svaki ovjek moe postati bogat. On je poeo da postaje bezobrazan. Ona je mogla da bude najbolja.
3.3. KRITERIJUM UKRTANJA SINTAKSIKIH I MORFOLOKIH POSEBNOSTI 3 3. .3 3. .1 1. . S Si i n nt te et ti i k ki i p pr re ed di i k ka at t Sintetiki predikat je izraen jednom glagolskom punoznanom leksemon u linom glagolskom obliku. Razlikujemo : a) sintetiki predikat s prostim morfolokim oblikom npr. On spava. b) sintetiki predikat s sloenim morfolokim oblikom npr. On je spavao. 3 3. .3 3. .2 2. . A An na al l i i t ti i k ki i p pr re ed di i k ka at t a) Kopulativni glagol : s pomonim glagolom; mogu biti morfoloki prost ii morfoloki sloeni. Npr. Ona je student. Ona je bila student. b) Semikopulativni glagol : sa polupomonim glagolom; moe biti prost i sloen. Npr. Ona postaje najbolja. Ona je postala najbolja. Strana 11 od 34 c) Modalni glagol : morfoloki prost i morfoloki sloen. Npr. On hoe pregovore. On bi htio pregovore. d) Fazni glagol : morfoloki prost i morfoloki sloen. Npr. On poinje da pregovara. On je poeo da pregovara. 3 3. .3 3. .3 3. . S Sl l o o e en ni i p pr re ed di i k ka at t Moe biti a) Morfoloki prost Npr. On hoe da studira. b) Morfoloki sloen Npr. On je htio da studira. Da konstrukcije Postoje neke da konstrukcije koje ne mogu biti zamijenjene infinitivom, npr. Hajde da se volimo. ; ali i neki sluajevi kada infinitiv ne moe biti zamijenjen da konstrukcijom, npr. Razumjeti, znai oprostiti. Infinitivu dajemo prednost : 1) u sloenom predikatu je modalni glagol - npr. Moete ui sada. Mogao si se javiti jue. Ponekad postoji i razlika u znaenju, npr. Neu doi na roendan./Neu da doem na roendan. 2) konstrukcije tipa Izvolite sjesti 3) bezline konstrukcije sa leksemima tipa teta, muka, lako, korisno - npr. Lako je to rei, treba uraditi. Ne vrijedi se buniti. Dobro bi bilo iskoristiti tu priliku. 4) konstrukcije sa modalno upotrijebljenim glagolima imati/nemati - npr. Ko naui, nema se ega bojati. 5) gnomska upotreba - npr. Koga je moliti, nije ga jediti. 6) glagol htjeti u sloenom predikatu - npr. Oni mogu htjeti svata. Treba htjeti ono to je najbolje. 7) glagol dati u znaenju moi, dozvoliti - npr. To se ne da popraviti. To se ne da rijeiti. 8) u sastavu oblika futura I - npr. Ja u rei Marku. Sloeni predikati bez semikopulativnih elemenata To su reenice koje imaju formalno sloen predikat, a ponavljanje punoznane lekseme ima ekspresivnu funkciju. Npr. A ona pliva li, pliva. /i, te, pa / Priaj ti, samo priaj ! Formalno sloen predikat Reenice bez glagola u predikatu 1) reenice sa prezentativima - umjesto svog glagola u linom glagolskom obliku imaju prezentativ evo, eto, eno. Evo autobusa ! 2) onomatopejski uzvini predikati Strana 12 od 34
- uzvicima iskazujemo predikat. Npr. A ona, pljus u vodu ! Oni tada hop kroz prozor ! 3) krnji analitiki predikat - kada je isputen kopulativni glagol. Npr. Nebo vedro bez oblaka. Situacija pod kontrolom. Marko otac! Zamisli, Jelena K. majka! 4) reenice tipa to-da - u njima se kopula ne moe upotrijebiti bez tete po pravilnost reenice. Npr. Odoh na more. To nikako ! / To svakako ! 5) reenice tipa otkud ti - kojima iskazujemo uenje. Npr. Otkud snijeg u maju !?! 6) reenice tipa ovdje Radio-London - slui za predstavljanje Glagolski predikat moemo izastaviti uvijek kad je u pitanju punoznani glagol ako je iz konteksta jasno o emu se radi. Dekomponovani predikat Naziva se jos i analitiki ili perifrastini predikat, a ima i jos nekih naziva. Posebna vrsta slo enog imenskog predikata koji nastaje tako da se jednolani predikat (napravljen, odnosno izraen punoznanom glagolskom leksemom) razlae na dvije komponente: Glagolski dio (semikopulativni glagol nosilac predikatovnog znacenja), i Imenski dio deverbativna imenica, tj. glagolska imenica, imenica nastala od glagola (plesanje, trcanje) Preticati vriti preticanje deverbativna imenica ; analizirati vriti analizu ; kontrolisati vriti kontrolu; procjenjivati vriti procjenu, porediti vriti poredenje Dekomponovani predikat je vano prepoznati jer je u recenici: U autobusu vrse kontrolu. predikat vre kontrolu , a ne samo vre . U pitanju je markirana (obiljeena) kategorija, a to znaci daa su to primjeri koji iskacu iz kruga ocekivanog i da je njihova upotreba rezervisana za odredene funkcionalne stilove: novinarski, administrativno-pravni, naucni stil. (postoje razliciti funkcionalni stilovi, npr: govorni, reklamni, politicki...) Rijetko e se javiti u knjizevno-umjetnickom stilu. Javlja se uglavnom uz glagole koji znace nesto apstraktno: konretno (kuvati), niko nece reci vrsiti kuvanje ili vrsiti pjevanje analizirati, procjenjivati, porediti, ... Ako zelimo nesto konkretno nema mjesta dekomponovanom predikatu. Strana 13 od 34 4 4) ) A AT TR RI IB BU UT T Subjekat i predikat su osnovni dijelovi reenice oko kojih se vrti sva ostala pria. Sve ostale dijelove reenice moemo podijeliti na imenske dodatke i glagolske dodatke. Atribut je imenski dodatak; vezan je za imensku rije u reenici i jedino preko te imenske rijei ostvaruje vezu sa predikatom. On nije samostalna sintaksika kagegorija i uvijek se analizira na nivou imenski sintagme. Npr. Kupila je lijepu, modernu, crvenu haljinu. Neki sintaksiari smatraju da ova imenska singtagma moe da se razvije u reeniku predikaciju : haljina je lijepa. Haljina je moderna. Funkcija atributske rijei u reenici uvijek se poklapa sa funkcijom imenice uz koju ona stoji (bilo da je ta imenica subjekat, objekat, PO funkcija atributske rijei poklapa se sa funkcijom imenice uz koju stoji). Obzirom na to da li se pridjev slae u rodu, broju i padeu sa imenicom razlikujemo kongruentni i nekongruentni atribut. 4.1. KONGRUENTNI ATRIBUTI (nazivaju se jo i pravi ili restriktivni) Oni su najei . To su upravo oni atributi koji stoje u kongruentnom odnosu sa imenicom, pa im otuda i naziv. Izuzetak su pridjevi stranog porijekla koji npr. oznaavaju boju. Ubrajamo ih u kongruentne atribute iako nemamo slaganje sa imenicom. Npr. roza pantalone, pink haljina, be sandalice, lila marama itd. Atribut u srpskom jeziku nikada ne gradi osnovnu strukturu proste reenice. Ukoliko pogledamo modele osnovnih struktura proste reenice, vidjeemo da imamo : 1) strukturu P=R (Svanjeva. Grmi. Sijeva.) gdje se radi o impersonalnoj reenice u kojoj sam predikat predstavlja kompletnu reenicu. 2) strukturu S+P (Ja pjevam. Pjevam.) 3) struktura sa glagolom koji obavezno trai direktnu objekatsku dopunu S+P+Od (Ona otvara : vrata, konzervu, knjigu) 4) struktura sa glagolom koji obavezno trai adverbijalnu odredbu S+P+AO (Ona stranuje : u zgradi, na selu, na Mejdanu) Atribut dakle nikada nije obavezni dio proste reenice ; on nam uvijek daje neku ekstra informaciju o imenici uz koju stroji. 4 4. .1 1. .1 1. . R Ri i j je e i i u u f fu un nk kc ci i j ji i k ko on ng gr ru ue en nt tn no og g a at tr ri i b bu ut ta a U poziciji kongruentnog atributa mogu se nai P Pr ra av vi i p pr ri i d dj j e ev vi i ( ( A Ad dj j + +N N; ; N N+ +A Ad dj j ) ) U srpskom jeziku pridjevi se gotovo iskljuivo se nalazi ispred imenice, sem u sluajevima istorijski uobiajenih izraza, kao npr. Matica srpska. Meutim, kada Strana 14 od 34
pridjevu elimo dati posebnu ekspresivnost, moemo da ga postavimo iza imenice, napr. eno boija. ! Ovakvi sluajevi su esti u knjievnom tekstu. U sluaju Atr + Im ( pravi pridjev ispred imenice) ispred imenice moemo staviti i vie pravih pridjeva, ali tada je njihov redoslijed tano odreen (postoje zakonitosti i tano se zna koji pridjev gdje stoji): kvantifikativni pridjevi nalaze se na 1. lijevom mjestu, tj. najudaljeniji su od imenice ( izraavaju neku koliinu: mnogi, razni, ...) mjesni / vremenski pridjevi (moemo ih nazvati relacioni): ovdanji, tamonji, dananji, jueranji kvalifikativni (opisni) pridjevi (neki kvalitet, svojstvo, osobina): plav, visok, nizak, lijep gradivni pridjevi: drvena klupa, zlatni lani prisvojni pridjevi Npr u reenici: Sjetio se mnogih tadanjih dobrih kolskih drugova.
* N.B. U pridjevskim sintagmama (najee su to primjeri gdje se primjeri kombinuju sa prilozima, tj. u kombinacijama prilog+pridjev, upravna rije uvijek je pridjev. Npr. jarko crvena upravna rije je crvena ; u sutini ovdje imamo stepenovanje te osobine (pridjeva) po intenzitetu kardinalski crvena stepenovanje te osobine po slinosti ; nalik na tu crvenu boju koju nose kardinali. Osnovna gramatika obiljeja pridjeva odredbe imenskih rijei mogu imati odreeni i neodreeni vid mogu imati komparaciju komparaciju ne mogu imati mjesni, vremenski, neki opisni pridjevi (slijep, gluv, mrtav) P Pr ri i d dj j e ev vs sk ke e z za am mj j e en ni i c ce e Moj, tvoj, va, ovaj, taj, svaki, i sl. B Br ro oj j e ev vi i Redni brojeviv: prvi, drugi, ..., peti, deseti... a od osnovnih samo broj jedan : jedan ovjek (u smislu: neki ovjek) Ali : dva ovjeka ovdje ve dajemo neku kvantifikaciju. Strana 15 od 34 G Gl l a ag go ol l s sk ki i p pr ri i d dj j e ev vi i o glagolski pridjev radni (nabujala rijeka, zrelo ito) o glagolski pridjev trpni (pospremljena soba, okreena kua) G Gl l a ag go ol l s sk ki i p pr ri i l l o oz zi i o glagolski prilog sadanji (umee tabletete, visei most) mnogo ei u funkciji atributa o glagolski prilog proli ( biva Jugoslavija) 4.2. NEKONGRUENTNI (PADENI) ATRIBUTI U funkciji atributa moemo imati takodje i imenicu, prilog uz imenicu ili itavu relativnu reenicu. Nekkongruentni ili padeeni atribut jeste najee imenica u zavisnom padeu koja odreuje imenicu nosioca imenike sintagme. Nekongruentni atribut se nalazi uvijek iza imenice koju blie odreuju tj. Im + Atr
On je nadalje u kontaktnom su poloaju sa njom (uvijek u kontaktu sa imenicom iza koje se nalaze) i uglavnom u nekom zavisnom padeu Prema strukturi, nekongruentni atributi mogu da se podijele na: N + prep + N x
ovjek + od + ugleda
N + Nx (G, D) G: pjevanje ptica (Sluao sam pjevanje ptica.) ptiiji poj D: Ona mi je rod. Ona je moj rod.
N + Det + Nx (najee kvalifikativni ili prisvojni G) G kvalifikativni: krema zelene boje (ne moemo rei samo: krema boje) G prisvojni: kua moga brata (ne moemo rei samo: kua brata )
U naim gramatikama nekongruentni atributi se klasifikuju na padeni atributi sa pridjevskim znaenjem atributi sa sekundarnim objekatskim znaenjem (rekcijski atributi) atributi sa prilokim znaenjem 4 4. .2 2. .1 1. . P Pa ad de e n ni i a at tr ri i b bu ut ti i s sa a p pr ri i d dj je ev vs sk ki i m m z zn na a e en nj je em m To su sintagme u kojima imenicu u zavisnom padeu (svi padei osim Voc, Ins i Nom), moemo transformisati u pridjev: U srpskoj sintaksi skraenice su engleske : N = Nomen / Noun N x = imenica u zavisnom padeu Prep = prepozicija (prijedlog) Det = obavezni determinator
Strana 16 od 34
S Si i n nt ta ag gm ma a s sa a p po os se es si i v vn ni i m m z zn na a e en nj j e em m Nekongruentni atribut je izraen posesivnim Gen ili posesivnim Dat :
Nekongruentni atribut Postaje Pravi pridjev-kongruentni atribut pos. Gen : kua moga djeda djedova kua pos. Gen : haljina moje majke majina haljina pos. Dat : kaput mu je izlizan njegov kaput je izlizan
Nekad ove transformacije sa stanovita jezika mogu rogobatno zvuati, ali nekad su i savreno mogue. On je bio u njemakom logoru za zarobljene oficire. ovo nije namjena logora, jer se nalazi iza imenice, a sve adverbijalne ili priloke odredbe su vezane za glagol. Posesivnost moe biti otuiva i neotuiva. Kod neotuive posesivnosti odnos dijelova i cjeline je takav da ne moe biti raskinut, Npr. glava ovjeka (Gen bez prijedloga), u Milice duge trepavice (u+Gen), krov na kui (na+Loc). Uglavnom govorimo o dijelovima tijela ili dijelovima graevina. Kod otiive posesivnosti, odnos dijelova i cjeline moe da se raskine. S Si i n nt ta ag gm ma a s sa a z zn na a e en nj j e em m m ma at te er ri i j j e e Najee sa prijedlogom od+Gen. Npr. bluza od svile svilena bluza ; klupa od drveta drvena klupa Kupila je bluzu od svile. objekatska sintagma u okviru koje je od svile nekongruentni atribut uz bluzu . S Si i n nt ta ag gm ma a s sa a z zn na a e en nj j e em m n na am mj j e en ne e Uglavnom je to za+Acc, mada sreemo i primjere sa Dat. Npr. dom za studente studentski dom, dom za penzionere penzionerski dom, konj za vuu vuni konj, djevojka za udaju u ovom sluaju transformacija nije mogua. Samo u odreenim kontekstima, moemo imati i od(protiv)+Gen ili Dat bez prijedloga Npr. lijek protiv side, nema lijeka od te bolesti, nema lijeka toj bolesti gdje transformacija nije mogua. S Si i n nt ta ag gm me e s sa a z zn na a e en nj j e em m p po or ri i j j e ek kl l a a i i l l i i p po ot ti i c ca an nj j a a: : Npr. pas plemenite rase rasni pas, dim od duvana duvanski dim Ili kombinacija iz+Gen Npr. ljudi iz Afrike Afrikanci, afriki ljudi S Si i n nt ta ag gm me e s sa a z zn na a e en nj j e em m m ma at te er ri i j j a al l n ne e s sa ad dr r i i n ne e To znaenje je esto praeno konstrukcijama o+Loc Strana 17 od 34 Npr. pjesma o ljubavi ljubavna pjesma S Si i n nt ta ag gm me e s sa a p pa ar rt ti i t ti i v vn ni i m m z zn na a e en nj j e em m Izraeno Gen bez prijedloga. Npr. litar vode, dio pjesme, tanjir supe gdje zamjena nije mogua ; Ili sluajevi gdje je partitivno znaenje kombinovano s izuzimanjem, a to se izraava od(izmeu)+Gen ili meu+Ins Npr. zaljubio se u najljepu od svih djevojaka, izmeu svih djevojaka, meu svim djevojkama. S Si i n nt ta ag gm me e s sa a k kv va al l i i f fi i k ka at ti i v vn ni i m m z zn na a e en nj j e em m Imaju znaenje karakteristine pojedinosti. O njima je dosta pisala Milka Ivi. Javljaju se u sljedeim kategorijama: Gen bez prijedloga Koji moe biti zamjenjiv kombinacijom sa+Ins (kvalitativnim) Npr. djevojka plave kose plavokosa, djevojka sa plavom kosom, plavih oiju plavooka, vitkog stasa vitka U ovim sluajevima imamo i obavezni determinator : djevojka plave kose gdje je plave obavezni determinator. Sa+Ins Instrumental pokriva ira znaenja nego genitiv. Ako se instrumentalom oznaava integralni dio kao karakteristine cjeline, tu ne moemo imati zamjenu genitivom. Npr. Uao je ovjek s mantilom preko ruke. s mantilom preko ruke je nekongruentni atribut ; kutija s poklopcem U+Loc Ako je ta karakteristina pojedinost dio odjee ili obue koju ovjek nosi, moemo da sa+kvalitativni instrumental zamijenimo kombinacijom u+lokativ. Npr. ena sa crnom haljinom ena u crnoj haljini. U+Loc ja vrlo rijedak mimo ove upotrebe odjee i obue. Npr. ovjek u najboljim godinama Od+Gen Npr. ovjek od ugleda ugledan ovjek, ena od tridesetak godina tridesetogodinja ena Bez+Gen Ovaj sluaj je dosta est. On obiljeava odsustvo neke karakteristine osobine. Npr. aj bez eera nezaslaen aj, grad bez rijeke Na+Loc Rijetko ga sreemo. Npr. pisac na glasu poznati pisac, pegla na paru Na+Acc, U+Acc Npr. kua na sprat kua spratnica, haljina na pruge prugasta haljina, djelo u 3 toma trotomno djelo Prema,ka + Dat Strana 18 od 34
U naem jeziku ka+Dat je najei u naoj sintaksi, prema+Dat oznaava neko raspoloenje. Npr. ljubav prema poeziji * N.B. Obavezni determinator (obavezna odredba) To je neto bez ega reenica gubi gramatinost. Javlja se u sljedeim kategorijama:
Gen - kod kvalifikativnog G - kod temporalnog G Srela sam ovjeka sijede brade. tog jutra; tog ljeta Acc - kod temporalnog A cijelo jutro Ins - pratilaki I - uzroni I - nainski I - kvalifikativni I tunim srcem njenom zaslugom Govorio je tihim glasom. Djevojka sa plavim oima.
4 4. .2 2. .2 2. . N Ne ek ko on ng gr ru ue en nt tn ni i a at tr ri i b bu ut ti i s sa a r re ek kc ci i j js sk ki i m m z zn na a e en nj je em m ( ( r re ek kc ci i j js sk ki i a at tr ri i b bu ut ti i , , a at tr ri i b bu ut ti i s sa a s se ek ku un nd da ar rn ni i m m o ob bj je ek ka at ts sk ki i m m z zn na a e en nj je em m) ) Ovi nekongruentni atributi dobijeni su nominalizacijom glagolskih struktura. N deverbativa (klasine glagolske imenice: plesati plesanje ; trati tranje) N deadjectiva (nastale od adjektiva tj. pridjeva: ljubomoran ljubomora) Deverbativne sintagme se javljaju se u vie kategorija: S Si i n nt ta ag gm me e s sa a s su ub bj j e ek ka at ts sk ki i m m z zn na a e en nj j e em m Drugi tip nastaje nominalizovanjem predikatske veze (veze izmeu S i P) V+N Nom > N Dev +N x Npr. sat kuca > kucanje sata sata je nekongruentni atribut uz kucanje, to je subjekatski genitiv Kad se deverbativna imenica gradi od neprelaznog glagola, takav se subjekatski genitiv moe zamijeniti pridjevom: Kada od neprelaznog glagola dobijemo deverbativnu imenicu, kao posljedicu toga nastaje subjekatski genitiv koji moe da se zamijeni pridjevom. Npr. Ptice lete > let ptica > ptiji let S Si i n nt ta ag gm me e s sa a o ob bj j e ek ka at ts sk ki i m m z zn na a e en nj j e em m Dobijene su od objekatske glagolske sintagme (sintagme blieg objekta), po emi : V+N Acc > N Dev +N x Npr. itati knjigu > itanje knjige knjige je objekatski gentiv, nekongruentni atribut uz itanje *N.B. u N x , taj zavisni pade nikada ne moe da bude akuzativ bez prijedloga. Strana 19 od 34 Da bi se izbjegla dvoznanost, tj subjekatsko znaenje genitiva, u nekim primjerima e blii objekat prei u konstrukciju Prema+Dat: Npr. potovati majku > potovanje prema majci Ako ovu konstrukciju pretvorimo u subjekatski genitiv, dobiemo potovati majku > potovanje majke (prema majci ili potovanje od strane majke) Zato se takve konstrukcije zamjenjuju sa konstrukcijom Prema + Dat, Dat bez prijedloga ili Ka+Dat, gdje Prema +Dat moe da znai raspoloenje, ljubav, mrnju ili bilo kakvo osjeanje. Nominalizovanjem sintagmi daljeg objekta glagoli takoe prelaze u deverbativne imenice, a oblik daljeg objekta zadrava prvobitnu morfoloku formu. Npr. Pisati o poeziji > pisanje o poeziji (a ne: pisanje poezije - to je kao da mi piemo poeziju, a ne da piemo o poeziji). S Si i n nt ta ag gm me e s sa a o od dv ve er rb bi i j j a al l n no om m o od dr re ed db bo om m Na isti ovakav nain nominalizuju se i glagolske sintagme sa adverbijalnim (prilokim) odredbama: V+AO > N Dev +N adv
doi u Banjaluku (POM) > DOLAZAK u Banjaluku etati gradom (POM) > ETNJA gradom adverbijalne odredbe ostaju neizmijenjene nekongruentni atributi U Up pr ra av vn ni i l l a an n s si i n nt ta ag gm me e d de ea ad dj j e ek kt ti i v vn na a i i m me en ni i c ca a Ako je upravni lan sintagme deadjektivna imenica, ta imenica u Gen oznaava nosioca stanja ili osobine. ak se i taj Gen zove genitiv nosioca stanja ili osobine. Npr. Nebo je plavo > Plavo nebo > plavetnilo neba > nebesko plavetnilo
nekongruentni atribut kongruentni atribut i pravi pridjev N Ne ek ko on ng gr ru ue en nt tn ni i a at tr ri i b bu ut t i i z zr ra a e en n p pr ri i l l o oz zi i m ma a Na ovaj nain, tj. denominalizacijom dobijamo i nekongruentne atribute izraene prilozima Npr. Otii odatle > odlazak odatle 4 4. .2 2. .3 3. . A At tr ri i b bu ut ti i ( ( a at tr ri i b bu ut ts sk ke e s si i n nt ta ag gm me e) ) s sa a p pr ri i l l o o k ki i m m z zn na a e en nj je em m Znaenjski tipovi priloga u funkciji nekongruentnog atributa : Mjesno znaenje ljudi odavdje, sto zdesna, vrata lijevo, klupa u parku, sat na tornju i sl. Vremensko znaenje omladina danas, Tara zimi, ivot poslije, novine od jue Strana 20 od 34
Nainsko znaenje pjevanje uglas, mjerenje odoka, ivot od danas do sutra Ovakvi primjeri mogu stvoriti odreenu zabunu:
Atr. nekongr. POM POM Sjeo je na klupu u parku U parku je sjeo na klupu. ; gdje Sjeo je na klupu u parku. moemo ovo posmatrati na 2 naina: I - POM (Gdje je sjeo? - na klupu u parku) II - odrednica (Kakva je to klupa? zelena klupa, klupa u parku) ; zato je to nekongruentni atribut. Moemo to vidjeti i na sljedeem primjeru: Npr. uo je kucanje sata na tornju. I POM (Gdje je sat? na tornju) II nekongruentni atribut sa prilokim znaenjem ; u tom smislu da mi kategoriemo kakav je to sat: (Kakav je to sat? zidni, runi, na tornju) Strana 21 od 34 5 5) ) A AP PO OZ ZI IC CI IJ JA A Objasnidbena sintagma To je odredba samostalnih rijei, kojom se, kazivanjem jo nekog imena s novom osobinom, odreuje ve odreeni pojam uz ije ime se upotrebljava. Npr. Smirna, grad lepih Grkinja, odavno nije videla takav stas. Ivo Andri, na nobelovac Novak okovi, na poznati teniser Pariz, grad svjetlosti, lei na obalama Sene. Apoziciju ine dvije substantivne rijei (imenice ili im. zamjenice) ; one su uvijek u istom padeu, a ona apozitivna je uvijek u postpoziciji u odnosu na ovu glavnu. Imenica + apozicija Na semantikom planu apozicija bi bila sintaksika tautologija (ve identifikovanom pojmu neto dodajemo). 6 6) ) A AP PO OZ ZI IT TI IV V Pravi apozitivi su pridjevi u odredbenoj slubi, to moe biti pravi pridjev ili glagolski pridjev. 6.1. POZICIJA APOZITIVA Npr. Otputovala je u Irsku, zelenu i raspjevanu zemlju. (na kraju reenice) Ona, umorna i gladna, sjede. (u sredini reenice) Inspirisana neodoljivom potrebom, napisala mu je pismo. (na poetku reenice) 6.2. ZNAENJE APOZITIVA Oni uvijek kondenzuju reeniko znaenje. Uzrok : Ona, umorna, sjede. (jer je bila umorna) Propratna okolnost : Doveli su ga vezanog. (i pri tome je bio vezan) Odnosna : Ona, umorna i gladna sjede. (ena, koja je bila umorna i gladna, sjede.) Vremenska : Vidjevi da je otkirven, izae iz sklonita. (kad je vidi, jer je vidio) Uslovna : Osuene, biljke se koriste za aj. (ako su osuene ; kad su osuene) Ne moe se unijeti oruje : ni napunjeno, ni rastavljeno. (ni ako je napunjeno, ni ako je rastavljeno) 7 7) ) A AT TR RI IB BU UT TI IV V Ako se apozicija iz postpozicije prebaci u prepoziciju, ona postaje atributiv. Atributiv je imenski pojam. On oznaava iri pojam, pojam vrste ili roda kome taj glavni pojam pripada, pojam zanimanja, titule i sl.
Strana 22 od 34
Npr. Zimujem na Jahorini, bosanskoj planini. (Im + Apozicija) Zimujem na bosanskoj planini Jahorini. (Atributiv + Im) princ arls, lady Dajana, planina Kopaonik, grad Beograd, potar Simo, predsjednik Kuzmanovi, hotel Moskva, selo Saraica i sl. To mogu biti i cijele atributske sintagme. Npr. Profesor, sportista i politiar, doktor Peri 8 8) ) O OB BJ JE EK KA AT T Objekat je glagolska dopuna, tj predmet na koji prelazi glagolska radnja, to je predmet na koji prelazi glagolska radnja. Zavisno od forme u kojoj se ostvaruje, on moeda bude: pravi (direktni, blii) objekat nepravi (indirektni, dalji) objekat 8.1. BLII, PRAVI, DIREKTNI OBJEKAT S + P + O Pravi objekat je objekat tranzitivnih ili prelaznih glagola. Imamo glagole kod kojih upotreba objekta nije nuna, ako se podrazumijeva, tj. ako je pretpostavljena iz konteksta. Npr. ta Marija radi? - Jede. Jesti je prelazan glagol, ali to sada ne moramo precizirati, osim ako ne pitamo : ta Marija jede? - Jede voe (pagete, pitu, kolae...) Meutim, postoje i takvi glagoli (a to zavisi od semantike) koji uz sebe nuno trae objekat, pa je u tom sluaju struktura S+P+O nuna konstrukcija (npr. otvaram kuu, konzervu, poklon Kod tranzitivnih glagola postoje tri situacije u kojima se pravi (blii) objekat najee javlja: Acc bez prijedloga slovenski Gen partitivni Gen 8 8. .1 1. .1 1. . A Ak ku uz za at ti i v v b be ez z p pr ri i j je ed dl l o og ga a b be ez zp pr ri i j je ed dl l o o k ki i a ak ku uz za at ti i v v Npr. Jede jabuku. Pie poeziju. Gleda rijeku. Kuva ruak/zavjeru. Vano je istai da semantika (znaenje) veine glagola utie na to kakav e objekat stajati uz te glagole (glagoli sami svojom semantikom suavaju opseg imenica koje se mogu nai na mjestu tog objekta). Npr. Pisati pismo/poeziju/roman/izvjetaj ; Voziti auto/kamion/traktor/zaprena kola/bicikl, motor U Un nu ut tr ra a n nj j i i i i l l i i t ta au ut to ol l o o k ki i o ob bj j e ek ka at t U okviru blieg objekta postoji jedna kategorija unutranji ili tautoloki objekat koji je stilski (a ne semantiki) poseban u odnosu na pravi, ali spada u tu kategoriju pravog objekta. Objekat svoj korijen vue iz samog glagola. Strana 23 od 34 Npr. Veerati veeru ; ali veerati palentu palenta je pravi besprijedloki objekat ; Graditi grad/kuu ; Zobati zob/hranu Ovaj unutranji objekat je posebna kategorija u okviru blieg (besprijedlokog) objekta on je izraen, ali sadran u predikativu. Danas je on vie arhaian, karakteristian za odreen pjesniki stil, najee za narodnu poeziju. Ali, im uz njega damo neki pridjev ili neku drugu kvalifikaciju, on vie nije tautoloki objekat, Npr. ivi svoj ivot, veerati gospodsku veeru, graditi veliki grad Prema posljednjim sintaksikim studijama neki sintaksiari ovdje prave ogradu: unutranji objekat je objekat koji nije izraen, tipa: On peca. (u znaenju: On je ribar, pecaro.) On pije. (u znaenju: On je alkoholiar, pijanica.) N Ne eu ut tr ra al l i i z za ac ci i j j a a g gl l a ag go ol l s sk ke e p pr re el l a az zn no os st ti i U okviru kategorije pravog objekta spadaju i sluajevi u kojima dolazi do neutralizacije glagolske prelaznosti, to eventualno sa sobom nosi i promjenu glagolskog znaenja. Npr. Ona voli cvijee. /Ona voli. esto se susree u administrativnom stilu, ili kod dekomponovanog predikata Npr. Vozili ste (auto) nedozvoljenom brzinom. Vrili ste preticanje na punoj liniji. Radnja prelazi na objekat, ali je on neutralisan, jer nije izreen. 8 8. .1 1. .2 2. . S Sl l o ov ve en ns sk ki i g ge en ni i t ti i v v Javlja se usvim slovenskim jezicima i njihova je odlika. To je genitiv uz glagol u odrunoj formi ; javlja se iskljuivo u odrinim reenicamai uvijek se moe zamijeniti akuzativom bez prijedloga, a to je dovoljan dokaz da se radi o direktnom objektu Npr. inilo mu se da svoga kraja vie vidjeti nee. (slovenski genitiv) inilo mu se da svoj kraj vie vidjeti nee. (akuzativ bez prijedloga) Treba ga razlikovati od logikog subjekta u genitivu kojeg sreemo u egzistencijalnim reenicama, Npr. Nema kruha. Mnogo je ei u knjievno-umjetnikom stilu nego u razgovoru. On je markirana kategorija u odnosu na Acc bez prijedloga. 8 8. .1 1. .3 3. . P Pa ar rt ti i t ti i v vn ni i g ge en ni i t ti i v v Obiljeava dio neke cjeline. Npr. Kupi voa/mrkve/mlijeka. (Kupi voe/mrkvu/mlijeko.) Dodaj mi hljeba On se takoe uvijek moe zamijeniti Acc bez prijedloga. Meutim, ako se tu stavi neka odredba koliine > gubi se ta njegova partitivna komponenta. Npr. Kupi malo voa/dovoljno hljeba/mnogo mlijeka. *N.B. Dotai se ograde. dalji ili blii objekat ? Strana 24 od 34
8.2. DALJI, NEPRAVI, INDIREKTNI OBJEKAT Javlja se u Acc + prijedlog, kao i u svim drugim padeima. 8 8. .2 2. .1 1. . G Ge en ni i t ti i v v b be ez z p pr ri i j je ed dl l o og ga a Npr. plaiti se pasa, bojati se neega, klonuti se neega, stidjeti se neega (nije u pitanju fiziko odvajanje, ve neko odvajanje od te kategorije) 8 8. .2 2. .2 2. . G Ge en ni i t ti i v v s s p pr ri i j je ed dl l o og go om m Npr. odustati od plana, izaao je iz grada 8 8. .2 2. .3 3. . D Da at ti i v v b be ez z p pr ri i j je ed dl l o og ga a Uz glagole osjeanja i stanja (psiholokog stanja), uz glagole interpersonalnih (meuljudskih) odnosa, uz glagole doputanja / protivljenja, uz glagole pripadanja, uz glagole koristi / tete, uz glagole stremljenja ili vjerovanja Npr. radovati se, uditi se, diviti se, suprostaviti se, odoljeti (emu) laskati, pratati, ugaati, koditi, zavidjeti, oprostiti (kome) dopustiti, zabraniti (nekome neto) Knjiga pripada Marku. To mu je koristilo/tetilo. stremiti, vjerovati, nadati se, teiti (emu), 8 8. .2 2. .4 4. . D Da at ti i v v s s p pr ri i j je ed dl l o og go om m Npr. teiti KA neemu 8 8. .2 2. .5 5. . A Ak ku uz za at ti i v v s sa a p pr ri i j je ed dl l o og go om m Npr. brinuti se za nekoga, misliti na nekoga, sumnjati u, pristati na, bojati se za, boriti se za, otimati se za/o 8 8. .2 2. .6 6. . I In ns st tr ru um me en nt ta al l b be ez z p pr ri i j je ed dl l o og ga a Uz glagole upravljanja i vladanja, uz glagole bavljenja, uz glagole pomjeranja, uz glagole neke karakteristike, uz glagole nekog psiholokog stanja Npr. gospodariti, vladati, upravljati/Tad je ore Srbijom zavladao ; trgovati, rukovati se, baviti se ; mahati (neim), vitlati, tresti* Rijeka je bogata ribom. tjeiti se, zavaravati se, ponositi se, hvaliti se, biti zadovoljan/nezadovoljan 8 8. .2 2. .7 7. . I In ns st tr ru um me en nt ta al l s sa a p pr ri i j je ed dl l o og go om m Npr. eznuti za nekim / neim, aliti za neim,
razgovarati sa nekim (npr. sa predsjednikom) > AO drutva > DO (dalji objekat prelazni glagol, jer moramo znati s kim razgovara)
Strana 25 od 34 8 8. .2 2. .8 8. . L Lo ok ka at ti i v v s sa a p pr ri i j je ed dl l o og go om m *uvijek je sa prijedlogom* Uz glagole intelektualno komunikativnih i emotivnih procesa Npr. dogovarati se, savjetovati se, izjasniti se, obavijestiti se, svjedoiti (o neemu) priati, matati, uivati (u neemu) N.B. Neki glagoli trae dvije dopune (DO + IO) Npr. pokloniti nekome neto, dati nekome neto, priati nekome neto R Ra az zl l i i k ka a i i n nd dr re ek kt tn ni i o ob bj j e ek ka at t a ad dv ve er rb bi i j j a al l n na a o od dr re ed db ba a Postoje situacije u kojim je teko razluiti da li je u pitanju A(dverbijalna) O(dredba) ili I(indirektni) O(bjekat) jer su iste padene forme. Moemo je posmatrati na razliite naine i tretirati i kao odredbu i kao dopunu. Npr. Radujem se tvom uspjehu. Zahvalila se organizatoru na ukazanoj asti. alila je za proputenom prilikom. a) radovati se emu IO b) na dubinskoj strukturi radi se o AO uzroka tvoj uspjeh je uzrok moje radosti. Strana 26 od 34
9 9) ) A AD DV VE ER RB BI IJ JA AL LN NE E O OD DR RE ED DB BE E
One su fakultati vni lanovi reeninog modela, osim u izolovanim sluajevima: Npr. Gdje ivi? ivi u Banjaluci. Dijele se na osnovu svog znaenja (mjesto, vrijeme, uzork ...):
9.1. ADVERBIJALNE ODREDBE VREMENA Vrijeme se u srpskom jeziku moe izraziti na pet naina: vremenski prilozi i priloki izrazi padei i prijedloko-padene konstrukcije glagolski prilozi predikatski apozitiv sloene vremenske reenice
9 9. .1 1. .1 1. . V Vr re em me en ns sk ki i p pr ri i l l o oz zi i i i p pr ri i l l o o k ki i i i z zr ra az zi i Npr. (od) tada, otada, (od) sada, odsada, (od)onda, (od) kada, otkada. Svi oni mogu imati anaforsku i kataforsku funkciju. Anafora upuivanje na sadraj ispred sebe i uglavnom se javlja u nezavisnim i nezavisno-sloenim reenicama. Npr. Bila sam u Francuskoj i tada sam se dobro provela. Katafora upueivanje na sadraj iza sebe; ona dobija sadraj iz reenice koja slijedi i javlja se u zavisnoj reenici. Npr. Tada kada sam bila u Francuskoj, dobro sam se provela. (inverzija vremenski element je na poetku.) 9 9. .1 1. .2 2. . P Pa ad de e n ne e i i p pr ri i j je ed dl l o o k ko o- -p pa ad de e n ne e k ko on ns st tr ru uk kc ci i j je e Razlikujemo tri semantike podvrste. C Ci i l l j j n no o ( ( v vr re em me en ns sk ko o- -c ci i l l j j n no o z zn na a e en nj j e e) ) Vrijeme se shvata kao cilj u kome se zavrava glagolska radnja. Konstrukcije: U + Acc Polaem ispit u utorak. NA + Acc Sruiemo se na Boi. Tano preciziramo dan kada e se neto desiti. V Vr re em me en ns sk ko o- -l l o ok ka ac ci i o on no o z zn na a e en nj j e e Obiljeava cijelo vrijeme vrenja glagolske radnje. Javlja se najee u lokativu i to sa prijedlogom u ili o . Npr. U+Loc Sreemo se u julu. O+Loc Vidjeemo se o Boiu. Ne preciziramo tano kojeg jula, o Boiu znai oko Boia.
Gen bez pr. Svake nedelje ide na plivanje. Strana 27 od 34 Svakog utorka ide na ples. Ins bez pr. Nedjeljom idemo na ples. Preko + Gen Preko vikenda ide na ples. Za vrijeme + Gen Za vrijeme vikenda idem na selo. V Vr re em me en ns sk ko o- -o or rj j e en nt ta ac ci i o on no o z zn na a e en nj j e e Postie se samim prijedlogom (sam prijedlog ima to vremensko orjentaciono znaenje: prije, pred, nakon, po zavretku, uoi, po) Npr. uoi Boia, pred Boi, nakon Boia, po Boiu) 9 9. .1 1. .3 3. . G Gl l a ag go ol l s sk ki i p pr ri i l l o oz zi i Glagolski prilozi, sadanji i proli, javljaju se kao kondenzatori reeninog sadraja (znaenja), odn. oni omoguavaju konstrukcije bez linog glagoskog oblika koje prenose reenino saoptenje. Dva su uslova pod kojima se vri kondenzacija sloenih reenica. 1) Sloena reenica mora biti monosubjekatska obje klauze imaju isti subjekat : Npr. Dok sam kuvala ruak, prala sam sue. / Kuvajui ruak, prala sam sue. 2) Oba predikata moraju biti glagolskog tipa Npr. Dok sam se vozila u autobusu, itala sam knjigu. / Vozei se u autobusu, itala sam knjigu. Kad sam dola kui, ukljuila sam televizor. / Doavi kui ukljuila sam televizor. 9 9. .1 1. .4 4. . P Pr re ed di i k ka at ts sk ki i a ap po oz zi i t ti i v v I oni nastaju reeninom kondenzacijom. Predikatski apozitivi su glagolski pridjevi. Npr. Iznurena, sjela je na krevet. / zato to je bila iznurena ; kad se umorila. Osuene biljke koriste se za aj. / kada se osue, 9.2. ADVERBIJALNE ODREDBE ZA MJESTO Mogu da se izraze: zamjenikim mjesnim prilozima zamjenikim prilokim izrazima padenim i prijedloko-padenim konstrukcijama zavisnom mjesnom reenicom 9 9. .2 2. .1 1. . Z Za am mj je en ni i k ki i m mj je es sn ni i p pr ri i l l o oz zi i Oni upuuju na: mjesto u blizini govornika (ovdje) mjesto u blizini sagovornika (tamo) mjesto u blizini ppredmeta govora (ondje) Svi prilozi mogu da budu upotrebljeni anaforski i kataforski. Npr. Bila sam u Parizu i tamo sam se lijepo provela. (a) / Tamo gdje smo bili prolog petka ii emo opet. (k) Strana 28 od 34
9 9. .2 2. .2 2. . Z Za am mj je en ni i k ki i p pr ri i l l o o k ki i i i z zr ra az zi i Imaju istu funkciju kao zamjeniki prilozi. Nastaju dekomponovanjem mjesnog priloga na optu imenicu u mjestu. 9 9. .2 2. .3 3. . P Pa ad de e n ne e i i p pr ri i j je ed dl l o o k ko o- -p pa ad de e n ne e k ko on ns st tr ru uk kc ci i j je e Razlikujemo tri vrste mjesnog znaenja padenih i prijedloko-padenih konstrukcija : ciljno lokaciono orjentaciono C Ci i l l j j n no o z zn na a e en nj j e e Ono podrazumijeva mjesto kao cilj na koji je kretanje usmjereno i trai glagol kretanja Npr. Gen + do, put Idem do Nia. Idem put Nia. Dat + pri primicati se emu k, ka, prema kretanje se ne zavrava Acc + na, u oznaava mjesto kao cilj na kom se kretanje i zavrava.) L Lo ok ka ac ci i o on no o z zn na a e en nj j e e Podrazumijeva da se cijela radnja vri na prostoru koji je obiljeen odreenom imenicom. Npr. Gen + nasred, navrh A + kroz, niz, uz iskljuivo uz gl. kretanja Ins bez prij.slian prethodnom, ali se ne podrazumijeva pravac kretanja, ve irinu Tri poljanom. Loc + u, na njime se oznaava jedan objekat smjeten u drugi, ili na gornjoj povrini tog drugog objekta. O Or rj j e en nt ta ac ci i o on no o To je mjesto najblii orjentir vrenja radnje. Npr. Gen+iznad, ispod, izmeu Acc/Ins+meu, nad, pod, pred, za Acc+uz Loc+pri 9 9. .2 2. .4 4. . Z Za av vi i s sn na a m mj je es sn na a r re e e en ni i c ca a Raena u prethodnom semestru. 9.3. ADVERBIJALNE ODREDBE UZROKA Uzroci se mogu izraavati uzronim zamjenikim prilozima i prilokim izrazima Strana 29 od 34 padeima i prijedloko-padenim konstrukcijama glagolskim prilozima predikatskim apozitigom zavisno-uzronom reenicom 9 9. .3 3. .1 1. . U Uz zr ro o n ni i z za am mj je en ni i k ki i p pr ri i l l o oz zi i Tri su uzrona zamjenika priloga : zato, stoga i zato. Prilozi zato i stoga mogu da se upotrebljavaju u anaforskoj i kataforskoj funkciji. Npr. Nije imala ta da obue te zato nije dola. (a). Nije dola zato to nije imala ta da obue. (k). U Up po ot tr re eb ba a z za a t to o Najee u kombinaciji sa prezentativom eto ovom sluaju bi zato bilo sinonim prilozima zato i stoga. Npr. Nije imala ta da obue, eto zato nije dola. Javlja se i u upitnim reenicama na koje oekujemo potvrdan odgovor. Npr. Zato nisi dola na urku? Zato to nisam imala ta da obuem. 9 9. .3 3. .2 2. . P Pa ad de e n ne e i i p pr ri i j je ed dl l o o k ko o- -p pa ad de e n ne e k ko on ns st tr ru uk kc ci i j je e Najvie se vide u uzronom znaenju. Razlikujemo pet tipova uzronog znaenja: uzrok efektor javlja se sa prijedlogom od + Gen uzrok motiv ili stimulator iz + Gen uzrok razlog zbog + Gen uzrok povod povodom + Gen, u povodu + Gen uzrok kriterijum na osnovu + Gen
U Uz zr ro ok k e ef fe ek kt to or r ( ( o od d + + G Ge en n) ) Neposredni izaziva posljedice koja je spontanog ili nevoljnog tipa. (Onaj na kome se posljedica vri ne moe da utie na njenu realizaciju.) Npr. Pocrvenjela je od emocija. (od stida, npr.) ne eli da pocrveni, ali ne moe da utie na to ; umrijeti od modanog udara (od neke bolesti) ; problijedjeti od straha/od hladnoe. U Uz zr ro ok k m mo ot ti i v v i i l l i i s st ti i m mu ul l a at to or r ( ( i i z z + + G Ge en n) ) Tu je posljedica voljnog, svjesnog tipa. Npr. Odluila sam da otvorim pismo iz radoznalosti. / svjesno, voljno sam odluila da otvorim pismo U Uz zr ro ok k r ra az zl l o og g ( ( z zb bo og g + + G Ge en n) ) Uzrok posrednog tipa: neka okolnost koja doprinosi da doe do odreenog tipa posljedice, ali sama nikada ne izaziva taj tip posljedice. Npr. Preselila se u Beograd zbog djece. / Deca nisu uzrok, ve je uzrok situacija da su se oni odselili na sstudije. Strana 30 od 34
Dopao mi se zbog svoje duhovitosti. U Uz zr ro ok k p po ov vo od d ( ( p po ov vo od do om m + + G Ge en n, , u u p po ov vo od du u + + G Ge en n) ) Podvrsta ovog prethodnog uzroka razloga. To je dodatni razlog koji uslovljava da se ta posljedica realizuje ba u tom trenutku (ona bi se i inae realizovala, ali ne ba u tom trenutku) Npr. Povodom njene odluke da upie francuski jezik, kupila sam joj rjenik francuskog jezika. Moemo rei i : Zbog njene odluke vidi se da je to podvrsta uzroka-razloga Povodom njenog roendana, kupio sam joj... / (Ja sam spremna da pomognem i treba mi samo povod) U Uz zr ro ok k k kr ri i t te er ri i j j u um m ( ( n na a o os sn no ov vu u + + G Ge en n, , p po o + + L Lo oc c) ) Spoznajni uzrok njime se obiljeava osnov ili kriterijum za zakljuak kao posljedicu. Mi na osnovu nekog kriterijuma donosimo neki sud to najee ide sa prijedloko-padenim izrazima. Npr. Na osnovu njenog ponaanja shvatio sam da je zaljubljena. Isto to moemo rei i konstrukcijom po + Loc. Npr. Po njenom ponaanju shvatila sam da je zaljubljena.
Osim ovih pet tipova, uzrok se moe izraziti i nekim drugim konstrukcijama. Npr. usljed + Gen u sebi nosi negativnu semantiku : usljed odrona... zahvaljujui + Dat pozitivna semantika : zahvaljujui tebi 9 9. .3 3. .3 3. . G Gl l a ag go ol l s sk ki i p pr ri i l l o oz zi i Uzrono znaenje se moe izraziti i glagolskim prilozima. U tom sluaju reenica mora biti - monosubjekatska i - oba predikata moraju biti glagolskog tipa Npr. Zato to nije znala panski, nije razumjela nita od reenog Ne znajui panski, nije razumjela nita od reenog. Ne mogavi ustati, pustila je telefon da zvoni 9 9. .3 3. .4 4. . P Pr re ed di i k ka at ts sk ki i a ap po oz zi i t ti i v v Spominjali smog a kada smo radili atribute, aoziciju i apozitiv. Npr. Ona, oarana, nije odgovorila. / Budui da je bila oarana ; uzrono znaenja 9.4. ADVERBIJALNE ODREDBE NACINA I POREDJENJA Stevanovi ih izjednaava, dok neki drugi sintaksiari ove dvije kategorije posmatraju odvojeno. Adverbijalne odredbe naina i poreenja obuhvataju tri kategorije. isto poredbene odredbe ili dopune Poredbeno-nainske Nainske (isto nainske) Strana 31 od 34 Poreenje moemo vriiti po jednakosti i po nejednakosti. 9 9. .4 4. .1 1. . i i s st to o p po or re ed db be en ne e o od dr re ed db be e ( ( d do op pu un ne e) ) isto poredbene konstrukcije njima se putem poreenja ne iskazuje nain vrenja radnje. u sutini, to su nepredikatske konstrukcije i njima se najee izraava poreenje po jednakosti najee se izraavaju konstrukcijama nego + Nom Boana je via nego Nevena.) od + Gen Boana je via od Nevene.) 9 9. .4 4. .2 2. . P Po or re ed db be en no o- -n na a i i n ns sk ke e Putem poreenja se iskazuje nain vrenja radnje ; njima se izraava jednakost. Npr. Tri kao gazela. (kao + Nom) Tri poput gazele. (poput + Gen) 9 9. .4 4. .3 3. . i i s st to o n na a i i n ns sk ke e Njima se iskazuje samo nain vrenja glagolske radnje bez poreenja. Nain u sutini predstavlja kvalitet vrenja glagolske radnje i izraava se P Pr ri i l l o oz zi i m ma a ( ( n na aj j e e e e) ) Npr. On brzo tri, lijepo pria, dobro kuva... P Pa ad de e k ko o- -p pr ri i j j e ed dl l o o n ni i m m k ko on ns st tr ru uk kc ci i j j a am ma a, , Rijetko. samo u odreenim kontekstima. Npr. Priala je sebi u njedra. / tiho G Gl l a ag go ol l s sk ki i m m p pr ri i l l o oz zi i m ma a Najee gl. prilogom sadanjim Npr. Govorila je zapliui jezikom
Potrebno je paziti na razliku izmeu adverbijalne odredbe naina i adverbijalne odredbe okolnosti. 9.5. ADVERBIJALNA ODREDBA ROPRATNA OKOLNOST Nije adverbijalna odredba naina. Npr. Povjeravale smo se jedna drugoj pijui kafu. / (Jedna sporedna radnja prati drugu) Moglo bi se rei i : Mi smo se povjeravale i pri tom smo pile kafu. 9.6. ODREDBA OPTE OKOLNOSTI: Npr. pri turskoj vladavini... u uslovima tim i tim ... gdje se ona moe zamijeniti odredbom vremena, ali ima i tu neku odredbu opte okolnosti (rat ili neto slino).
Strana 32 od 34
1) SINTAKSA 1 1.1. PREDMET IZUAVANJA: 1 1.2. RAZNE DEFINICIJE REENICE: 1 1.3. REENINE FUNKCIJE 1 1.3.1. FUNKCIJE RIJEI U REENICI: 2 Sintaksema 3 Diskurs 3 2) SUBJEKAT 3 Definicija subjekta 3 2.1. FORMA U KOJOJ SE SUBJEKAT OSTVARUJE 3 2.1.1. GRAMATIKI (KONGRUENTNI) SUBJEKAT 3 Morfoloke kategorije i oblici gramatikog subjekta 4 2.1.2. LOGIKI SUBJEKAT: 5 2.2. VRSTA RIJEI U KOJIMA SE SUBJEKAT OSTVARUJE 5 2.2.1. IMENSKI SUBJEKAT 5 2.2.2. GLAGOLSKI SUBJEKAT 5 2.3. NUNOST EKSPLICIRANOSTI SUBJEKTA 6 2.4. SEMANTIKA, ZNAENJE SUBJEKTA 6 3) PREDIKAT 8 3.1. KRITERIJUM EKSPLICIRANOSTI: 8 3.1.1. EKSPLICIRANI 8 3.1.2. NEKSPLICIRANI ILI LOGIKI 8 3.2. KRITERIJUM SLOENOSTI 8 3.2.1. PROSTI PREDIKATI 8 3.2.2. SLOENI PREDIKATI 9 Sloeni glagolski predikat 9 Sloeni neglagolski predikat 10 Usloeni predikati 10 3.3. KRITERIJUM UKRTANJA SINTAKSIKIH I MORFOLOKIH POSEBNOSTI 10 3.3.1. SINTETIKI PREDIKAT 10 3.3.2. ANALITIKI PREDIKAT 10 3.3.3. SLOENI PREDIKAT 11 Da konstrukcije 11 Sloeni predikati bez semikopulativnih elemenata 11 Reenice bez glagola u predikatu 11 Dekomponovani predikat 12 4) ATRIBUT 13 4.1. KONGRUENTNI ATRIBUTI 13 4.1.1. RIJEI U FUNKCIJI KONGRUENTNOG ATRIBUTA 13 Strana 33 od 34 Pravi pridjevi (Adj+N; N+Adj) 13 Pridjevske zamjenice 14 Brojevi 14 Glagolski pridjevi 15 Glagolski prilozi 15 4.2. NEKONGRUENTNI (PADENI) ATRIBUTI 15 4.2.1. PADENI ATRIBUTI SA PRIDJEVSKIM ZNAENJEM 15 Sintagma sa posesivnim znaenjem 16 Sintagma sa znaenjem materije 16 Sintagma sa znaenjem namjene 16 Sintagme sa znaenjem porijekla ili poticanja: 16 Sintagme sa znaenjem materijalne sadrine 16 Sintagme sa partitivnim znaenjem 17 Sintagme sa kvalifikativnim znaenjem 17 4.2.2. NEKONGRUENTNI ATRIBUTI SA REKCIJSKIM ZNAENJEM (REKCIJSKI ATRIBUTI, ATRIBUTI SA SEKUNDARNIM OBJEKATSKIM ZNAENJEM) 18 Sintagme sa subjekatskim znaenjem 18 Sintagme sa objekatskim znaenjem 18 Sintagme sa odverbijalnom odredbom 19 Upravni lan sintagme deadjektivna imenica 19 Nekongruentni atribut izraen prilozima 19 4.2.3. ATRIBUTI (ATRIBUTSKE SINTAGME) SA PRILOKIM ZNAENJEM 19 5) APOZICIJA 21 6) APOZITIV 21 6.1. POZICIJA APOZITIVA 21 6.2. ZNAENJE APOZITIVA 21 7) ATRIBUTIV 21 8) OBJEKAT 22 8.1. BLII, PRAVI, DIREKTNI OBJEKAT S + P + O 22 8.1.1. AKUZATIV BEZ PRIJEDLOGA BEZPRIJEDLOKI AKUZATIV 22 Unutranji ili tautoloki objekat 22 Neutralizacija glagolske prelaznosti 23 8.1.2. SLOVENSKI GENITIV 23 8.1.3. PARTITIVNI GENITIV 23 8.2. DALJI, NEPRAVI, INDIREKTNI OBJEKAT 24 8.2.1. GENITIV BEZ PRIJEDLOGA 24 8.2.2. GENITIV S PRIJEDLOGOM 24 8.2.3. DATIV BEZ PRIJEDLOGA 24 8.2.4. DATIV S PRIJEDLOGOM 24 8.2.5. AKUZATIV SA PRIJEDLOGOM 24 Strana 34 od 34
8.2.6. INSTRUMENTAL BEZ PRIJEDLOGA 24 8.2.7. INSTRUMENTAL SA PRIJEDLOGOM 24 8.2.8. LOKATIV SA PRIJEDLOGOM 25 Razlika indrektni objekat adverbijalna odredba 25 9) ADVERBIJALNE ODREDBE 26 9.1. ADVERBIJALNE ODREDBE VREMENA 26 9.1.1. VREMENSKI PRILOZI I PRILOKI IZRAZI 26 9.1.2. PADENE I PRIJEDLOKO-PADENE KONSTRUKCIJE 26 Ciljno (vremensko-ciljno znaenje) 26 Vremensko-lokaciono znaenje 26 Vremensko-orjentaciono znaenje 27 9.1.3. GLAGOLSKI PRILOZI 27 9.1.4. PREDIKATSKI APOZITIV 27 9.2. ADVERBIJALNE ODREDBE ZA MJESTO 27 9.2.1. ZAMJENIKI MJESNI PRILOZI 27 9.2.2. ZAMJENIKI PRILOKI IZRAZI 28 9.2.3. PADENE I PRIJEDLOKO-PADENE KONSTRUKCIJE 28 Ciljno znaenje 28 Lokaciono znaenje 28 Orjentaciono 28 9.2.4. ZAVISNA MJESNA REENICA 28 9.3. ADVERBIJALNE ODREDBE UZROKA 28 9.3.1. UZRONI ZAMJENIKI PRILOZI 29 Upotreba zato 29 9.3.2. PADENE I PRIJEDLOKO-PADENE KONSTRUKCIJE 29 Uzrok efektor (od + Gen) 29 Uzrok motiv ili stimulator (iz + Gen) 29 Uzrok razlog (zbog + Gen) 29 Uzrok povod (povodom + Gen, u povodu + Gen) 30 Uzrok kriterijum (na osnovu + Gen, po + Loc) 30 9.3.3. GLAGOLSKI PRILOZI 30 9.3.4. PREDIKATSKI APOZITIV 30 9.4. ADVERBIJALNE ODREDBE NACINA I POREDJENJA 30 9.4.1. ISTO POREDBENE ODREDBE (DOPUNE) 31 9.4.2. POREDBENO-NAINSKE 31 9.4.3. ISTO NAINSKE 31 Prilozima (najee) 31 Padeko-prijedlonim konstrukcijama, 31 Glagolskim prilozima 31 9.5. ADVERBIJALNA ODREDBA ROPRATNA OKOLNOST 31 9.6. ODREDBA OPTE OKOLNOSTI: 31