POLITIKA Savjet ministara BiH usvojio Nacrt bud`eta za 2010.

AKTUELNO
USVOJENE TU@ILA[TVU BiH
IZMJENE
KRIVI^NOG
Dogodine PRIVEDENI RIJAD
RUSTEMPA[I],

sedam miliona
ZAKONA BiH I ABDULAH
TAKO ISPUNJEN HAND@I] I
POSLJEDNJI EDIS VELI]
USLOV ZA
UKIDANJE VIZA
manje u str. 8 Drugi put uhap{eni
dr`avnoj kasi zbog terorizma
str. 9!i :
www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 4044 • PETAK 6. NOVEMBRA 2009.

QSWP!J[EBOKF

DOGA\AJI Ministar inostranih poslova Ruske Federacije sastao se sa

zvani~nicima Bosne i Hercegovine i Republike Srpske

Ukradeno
750.000 KM
za penzije
ORU@ANI I MASKIRANI
RAZBOJNICI OPLJA^KALI
BLINDIRANO VOZILO
U MOSTARSKOM
SELU KRU[EVO str. 21

HRONIKA
Pio s
prijateljem,
pa ga ubio 3!i 4

mandat OHR-a
str.
STANKO GRUBA^ IZ
BR\ANA, KOD [IPOVA,
PUCAO U KOM[IJU
MILORADA PROLU
str. 27!i 28

PREMIJER I
MINISTAR
FINANSIJA
FEDERACIJE
BiH ODR@ALI
ODVOJENE Bojad`i}
KONFERENCIJE
ZA NOVINARE prijetio
str. 5!i 6
tu`iocu i
svjedocima
Bevanda ne namjerava TU@ILA[TVO BiH
ZATRA@ILO

da istupi iz Vlade FBiH ODRE\IVANJE PRITVORA

OSUMNJI^ENOM ZA
ZLO^IN U TRUSINI str. 8
2 qfubl 6. 11. 2009.

Ministar inostranih poslova

Doga|aji Zaklju~iti
"Ustavne promjene "Vlast RS
predmet
nisu uslov za izmi{ljenih Zavr{etak mandata
zatvaranje OHR-a" {ema" OHR-a ne zna~i da }e
BANJALUKA - Aleksandar me|unarodna zajednica
D`ombi}, ministar finansija RS, zaboraviti BiH.
izjavio je da je "vlast RS na ~elu
sa Miloradom Dodikom pod Za Rusku Federaciju
pritiskom me|unarodne zaje- neprihvatljivo je
dnice i da je predmet izmi{lje-
nih {ema OHR-a i istraga u vezi sve {to nije stvar
s autoputem i zgradama Vlade i unutra{njeg dogovora
RTV doma".
"To je pros to osmi{ lje na i konsenzusa,
akcija protiv rukovodstva RS rekao Lavrov
kako bi se postiglo preno{enje
ovla{tenja RS na BiH, ali od
toga nema ni{ta jer sada{nja
BANJALUKA - Delegacija Vla- Melisa Bin, ~lan ameri~kog Kon- vlast na to ne pristaje", rekao
de RS, koja se nalazi u posjeti Va- gresa, koja je kopredsjedavaju}a je D`ombi}.
{in gto nu, izra zi la je to kom Kongresnog srpskog kokusa, izra- On je izrazio zabrinutost {to
sastanaka s ~lanovima Kongresa i zila je razumijevanje za stavove de- {ema, koja je objavljena u me-
SAD zabrinutost zbog nastojanja legacije Vlade RS o neophodnosti dijima, ne predstavlja samo pri-
da se pitanje ustavnih promjena dogovora doma}ih lidera u RS i tisak na funkcionere u RS, nego
nametne kao neophodno za zatva- BiH. i na privatne firme, kao i agen-
ranje OHR-a, suprotno komini- ^lanovi delegacije Vlade RS su- cije koje se bave obezbje|enjem
keu Savjeta za provo|enje mira. sreli su se i s kongresmenom Pite- imovine i lica. (Srna)
U razgovoru sa ameri~kim kon-
gresmenima i senatorima prenesen
je stav Vlade RS da je u ovom tre- Vlada RS: U ovom Kardin: Lavrov i Alkalaj
trenutku neprihvatljivo na pres-konferenciji
nutku neprihvatljivo iniciranje pita-
iniciranje pitanja
Ustavna
nja ustavnih promjena, jer }e to
pitanje biti aktuelno u procesu pre- ustavnih promjena reforma Nata{a KRSMAN za {ta postoji konsenzus. Rusija ne}e podr`ati ono {to
govora o priklju~enju EU, kao {to klju~na nije rezultat op{te saglasnosti", naglasio je Lavrov.
je bio slu~aj i sa drugim dr`avama rom Roskamom, kao i slu`benicima SARAJEVO - Hitno treba rije{iti zavr{etak Komentari{u}i dogovore u okviru takozvanog bu-
SARAJEVO - Ustavna re- mandata visokog predstavnika u BiH i bonskih tmirskog procesa Lavrov je ponovio da Rusija, kao ~la-
u procesu evropskih integracija, sa- kongresmena Albia Siresa i ~lanom forma je klju~na za stvaranje
op{teno je iz Biroa Vlade RS za Kongresa [eli Berkli. ovla{}enja jer su postali ko~nica suverenitetu dr`a- nica PIC-a, podr`ava rje{enja koja su plod dogovora
fun kci onal ne dr`a ve BiH, a ve, kazao je ju~e u Sarajevu Sergej Lavrov, ministar doma}ih politi~ara bez stranih uticaja.
odnose s javno{}u. Delegaciju Vlade RS ~ine minis- bh. lideri moraju se usaglasiti
^la no vi de le ga ci je Vla de RS tar pravde D`erard Selman, minis- inostranih poslova Ruske Federacije. Alkalaj je naglasio da je posjeta Lavrova
o tome {ta ta reforma podrazu- "Neophodna je transformacija OHR-a u kancelariju od izuzetnog zna~aja za saradnju dvije zemlje, te pod-
iznijeli su jasan stav da doma}i li- tar zdrav lja i so ci jal ne za {ti te mi je va, re kao je Be nja min
deri u RS i BiH treba da se dogovo- Ranko [krbi}, generalni sekretar specijalnog predstavnika EU. Zavr{etak mandata OHR- sjetio da su bilateralni odnosi jako dobri, ali da treba
Kar din, ame ri ~ki se na tor i a ne zna~i da }e me|unarodna zajednica zaboraviti BiH. unapre|ivati ekonomsku saradnju.
re o na ~i nu rje {a va nja klju ~nih Vlado Blagojevi} i savjetnik pred- predsjedavaju}i Komisije za
pitanja potrebnih za evropske inte- sjednika Vlade RS Gordan Milo{e- Potrebno je da se odluke donose u BiH uz dogovor "Potpisa}emo sporazume na osnovu kojih }e od
bezbjednost i saradnju u Evro- predstavnika dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Za idu}e godine biti obavezne konsultacije na nivou minis-
gracije. vi}. (Srna) pi, tokom susreta sa delegaci- Rusku Federaciju neprihvatljivo je sve {to nije stvar tarstava inostranih poslova, a za 2010. godinu planiran
jom RS. unutra{njeg dogovora i konsenzusa", rekao je Lavrov je i biznis forum kako bi se pribli`ili privrednici dvije
Oja~ati ruralni razvoj "Iako sam pozdravio priliku
da sa delegacijom RS razgo-
nakon sastanka sa Svenom Alkalajem, {efom bh. diplo-
matije.
zemlje", rekao je Alkalaj, te dodao da su u planu spora-
zumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, saradnja
SARAJEVO - Bosna i Hercegovina mora oja~ati poljoprivredni i rural- varam o situaciji u BiH, bio Podsjetiv{i da je Rusija ~lanica Savje- pravosudnih institucija, te kulturna saradnja.
ni razvoj kao i platne kapacitete da bi poljoprivrednici mogli pristupiti sam razo~aran kada sam vidio ta za provedbu mira (PIC) Lavrov je naglasio da se mo- Na pitanje ruskih novinara postoji li volja u BiH da
sredstvima iz IPA programa koja su namijenjena ruralnom razvoju. da je na veb stranici Vlade RS ra ju po {to va ti prin ci pi Dej ton skog mi ro vnog se pristupi NATO-u, Alkalaj je odgovorio da o tome
Zaklju~eno je ovo na ju~era{njem zvani~nom predstvljanju projekta "Ja~anje dat neta~an sa`etak na{eg raz- sporazuma. postoji jednoglasna odluka Predsjedni{tva BiH, te "iako
kapaciteta za programiranje ruralnog razvoja u BiH", koji finansira Evrpska govora", navodi se u reagova- "Ima sada ideja koje nisu u okviru onoga {to je do- podr{ka nije ista u oba entiteta, ona je ve}a od 50 od-
unija i koji je vrijedan oko milion eura. nju se na to ra Kar di na, ko je govoreno u PIC-u. Stav Rusije je da }e podr`ati sve ono sto".
"Glavni cilj ovog projekta je da bude unaprije|ena ekonomija BiH, ~iji je va- pre no si Am ba sa da SAD u
`an dio ruralna ekomomija. Od nas se o~ekuje da pomognemo strukturama BiH.
BiH da se pripreme za prijem sredstava EU. Pomo}i }emo i u daljem razvoju On je dodao da "imaju}i u

"OHR kreira i odr`ava

sela", kazao je Jacek Vesijerski, voditelj projekta. vi du ko li ko ~es to je to kom
On je istakao da }e u okviru projekta pru`ati podr{ku entitetima i distriktu sastanka pominjao pitanje us-
Br~ko u pripremi razvojnih programa poljoprivrede, koji su uskla|eni s progra- tavne reforme, razo~aravaju}e
mima EU. bilo vidjeti da se pitanje usta-
"Najva`nije u projektu je da stvorimo okvir za platene sisteme. Svi donatori,
naro~ito iz EU, `ele da platni sistemi budu transparentni i pod kontrolom. Mo-
ramo uspostaviti jedan zajedni~ki sistem i sve usre}iti", kazao je Vesijerski, is-
vne reforme u sa`etku ne po-
minje". (Srna) nestabilnosti u BiH"
takav{i da projekat zvani~no s implementacijom po~inje 1. decembra ove Ameri~ki R. [EGRT java je podnesena zbog osnovane sumnje da su po~inili
krivi~na djela i da su od 2007. godine iskori{tavali slu-
godine.
Du{an Ne{kovi}, pomo}nik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa univerzitet BANJALUKA - Vlada RS usvoji}e na dana{- `beni polo`aj i ovla{tenja, te da su prekora~enjem svo-
BiH, istakao je da }e prvenstveno od bh. vlasti zavisiti koliko brzo }emo mo}i dao najbolju njoj sjednici informaciju "La`no prikazivanje dru{- jih ovla{tenja RS, Vladi RS, predsjedniku i ministrima
tve nih i eko nom skih pri li ka u RS" u ko joj se Vlade RS nanosili {tetu i povrijedili prava.
da koristimo pretpristupne fondove EU.
D.Mu.
ponudu opisuje kako OHR kreira i odr`ava nestabilnosti u U dokumentu se opisuje niz konkre-
TUZLA - Ameri~ki univer- BiH kroz "djelovanje Rafija Gregorijana i drugih tnih primjera na koji je na~in "stvoren cijeli sistem kon-
zitet u BiH na javnom pozivu protiv RS", saznaju "Nezavisne". strukcija i la`i koji je zasnovan na navodnim analizama
Bilt: BiH zaostaje za dodjelu zemlji{ta za izgra-
dnju po slo vnog obje kta na
U dokumentu na 30 stranica se podsje}a da je Vla-
da RS 26. novembra 2008. godine uputila Tu`ila{tvu
i istragama koje je vodio OHR, bez bilo kakvih vali-
dnih dokaza".
na putu ka EU Trgu slobode u centru Tuzle
dao je najbolju ponudu, pot-
BiH krivi~nu prijavu protiv vi{e osoba.
Ta krivi~na prijava je podnesena protiv
Tako se kroz konkretne primjere opovrgavaju na-

VA[INGTON - Karl Bilt, mi-
nistar inostranih poslova [ved-
ske, koja predsjedava EU, rekao
je da od svih zemalja zapadnog
Balkana jedino BiH zaostaje na
putu ka EU.
Tokom boravka u Va{ingtonu na
samitu evropskog bloka sa SAD
Bilt je is ta kao da su sve os ta le
dr`ave zapadnog Balkana znatno
odmakle na putu ka EU.
Bilt smatra da kona~na ratifikacija
Lisabonskog sporazuma predstavlja
prekretnicu za EU, koja sada napu-
{ta eru rotiraju}eg predsjedni{tva i
ubudu}e }e imati bolje instrumente,
kao {to je spoljnopoliti~ko tijelo.
On je za "Glas Amerike" istakao
da }e to tijelo biti mo}no sredstvo
koje }e unaprijediti djelovanje EU
na globlanom nivou, ali i ukazao
da }e biti potrebno nekoliko godi-
na da ova institucija bude uspos-
tavljena. (Srna)
vr|e no je iz ove obra zo vne
ustanove.
Op}ini Tuzla, koja je raspi-
sala poziv za dodjelu zemlji-
{ta na ko jem tre ba gra di ti
poslovni objekat sa dvije la-
me le, po nu di li su 550.000
KM za zemlji{te, dok je druga
pristigla ponuda firme Tehno-
lo {ki park Tu zla ma nja za
110.000 KM.
J.[.
Milorada Bara{ina, tada{njeg vr{ioca du`nosti, a sada{-
njeg glavnog tu`ioca Tu`ila{tva BiH, Harija Furlana,
me|unarodnog tu`ioca Tu`ila{tva BiH, Rafija Gregori-
jana, prvog zamjenika visokog predstavnika, Dejvida
Ap~era, {efa Odjela za organizovani kriminal Tu`ila{-
tva BiH, [efke [ahbegovi}a, sudije Suda BiH, Bakira
Had`iomerovi}a, urednika magazina ''60 minuta''
FTV, Slobodana Vaskovi}a, dopisnika tog magazina,
Dragomira Babi}a, predsjednika nevladine organizacije
"Narodni front" i Dragana Luka~a, tada{njeg pomo}ni-
ka direktora SIPA.
Kako je navedeno u ovoj informaciji, krivi~na pri-
U dokumentu se obja{njavaju
i mehanizmi satanizacije RS i manipu-
lacija Tu`ila{tva BiH s javno{}u
vodi o navodnim nezakonitostima u privatizaciji naftne
industrije, poslovima u RITE Gacko, gradnji zgrade
Vlade, finansiranju mre`a podr{ke Radovana Karad`i-
}a i Ratka Mladi}a, pisanju crnih medijskih lista.
U dokumentu se tako|e obja{njavaju i mehanizmi
satanizacije RS i manipulacija Tu`ila{tva BiH s ja-
vno{}u.
 Doga|aji 6. 11. 2009. qfubl 3

Ruske Federacije sastao se sa zvani~nicima BiH i RS Vijesti

Incko ukinuo

mandat OHR-a odluke o

Lavrov se ju~e sreo i sa predsjedavaju}im i ~lano-
vima Predsjedni{tva BiH @eljkom Kom{i}em, te Neboj-
{om Radmanovi}em i Harisom Silajd`i}em.
Kom{i} je kazao da su odnosi dvije zemlje u uzla-
znoj putanji, ali da se mogu unaprijediti i biti sveobu-
hvatniji. Silajd`i} je izrazio nadu da Rusija mo`e
pomo}i u potpunoj implementaciji Dejtonskog sporazu-
ma jer je ~lanica PIC-a, a Radmanovi} je podr`ao stav
Rusije da BiH sama treba da odlu~uje o svojoj budu-
}nosti.
Kako je saop{teno iz Predsjedni{tva, Lavrov je ista-
kao da, iako Rusija ima negativan stav prema {irenju
NATO-a, BiH ima pravo da sama odlu~uje i Rusija }e
je podr`ati u tome. Ocijenio je da je u interesu BiH da
donosi samostalno odluke o pridru`ivanju NATO-u i
EU, a ne pod pritiskom. Rekao je da je Rusija spremna
da intenzivno sara|uje u PIC-u i naglasio potrebu rje{a-
vanja pitanja dr`avne imovine.
La vrov je na sas tan ku sa ~lanovima
Predsjedni{tva BiH istakao interes svoje zemlje da sa
BiH sara|uje na regionalnom planu, te je kazao da bi
normalizacija odnosa sa Beogradom i Zagrebom omo-
Predstavnici EU i SAD razgovarali s liderima SNSD-a i PDP-a
smjenama
SARAJEVO - Valentin Incko,
visoki predstavnik u BiH, donio
je ju~e odluke u kojima se na-
vodi da nema vi{e razloga za
smjenu Obrena Zeljaje, Dragu-
BiH treba samostalno tina \ur|evi}a i Ned`ada Be-
da glasa u Savjetu hrama.
Zeljaja je smijenjen sa fun-
bezbjednosti kcije predsjednika Skup{tine
op{tine Srpska Ilid`a, \ur|evi}
Tfs!hfk!Mb!wspw!tf!pt!wsovp!j!ob!of!eb!woj je smijenjen sa fuinkcije {efa
qsj!kfn!CjI!v!Tb!wkfu!cf{!ckf!eopt!uj!Vkf!ej!okf!oji OMI-ja Bo san ska Gra -
ob!dj!kb!j!•ft!uj!ubp!ob!wf!mj!lpn!csp!kv!hmb!tp!wb!lp!kjn di{ka/Gradiska, a Behram sa
kf!qp!esab!op!oft!ubm!op!•mbo!tuwp!CjI!v!pwpn!uj!kf!mv/ fun kci je {efa Odje lje nja za
Ob!hmb!tjp!kf!eb!p•f!lv!kf!ep!csv!tb!sb!eokv!tb!CjI stambena pitanja u mostarskoj
v!Tb!wkf!uv!cf{!ckf!eopt!uj-!b!ob!qj!ub!okf!op!wj!ob!sb op{tini Stari grad.
bnf!sj!•lf!op!wjo!tlf!bhfo!dj!kf!{ob!•j!mj!up!eb!~f "Zaklju~iv{i da vi{e ne posto-
Sv!tj!kb!vuj!db!uj!ob!hmb!tb!okf!CjI!Mb!wspw!kf!pe!hp!wp!. je razlozi za smjenu Zeljaje,
sjp!eb!ub!lwf!pemv!lf!esab!wf!np!sb!kv!eb!ep!op!tf \ur|evi}a i Behrama, visoki
tb!nf/ predstavnik im je izri~ito do-
zvolio da obavljaju zvani~nu,
#[cph!up!hb!kf!of!pq!ip!eop!eb!PIS!pef!|up
izbornu ili imenovanu javnu du-
qsj!kf!kfs!tuf!qpt!ub!mj!•mb!oj!db!pwb!lp!wb!aoph!uj!kf!mb `nost, da se kandiduju na izbori-
VO.b/!P•f!lv!kf!tf!eb!~f!CjI!tb!nb!ep!op!tj!uj ma, te da obavljaju funkciju u
pemv!lf!v!Tb!wkf!uv!cf{!ckf!eopt!uj-!b!of!CjI!v{ okviru politi~ke stranke", saop-
v•f|!~f!wj!tp!lph!qsfe!tub!woj!lb#-!ob!hmb!tjp!kf!Mb!. {teno je iz OHR-a. (Srna)
wspw/
Af!mklp!Lp!n|j~-!qsfe!tkf!eb!wb!kv!~j!Qsfe!tkf!eoj|!.
uwb-!ub!lp!}f!kf!v!sb{!hp!wp!sv!tb!Mb!wsp!wjn!ob!hmb!tjp Dodik:
wb!aoptu!tb!sb!eokf!v!Tb!wkf!uv!cf{!ckf!eopt!uj!VO.b/ Branimo
Dejton
BANJALUKA - RS se kroz
Milorad Dodik i Sergej Lavrov zalaganje za o~uvanje Dejton-
FOTO NN skog sporazuma zala`e za spora-
zum koji u BiH 15 godina
obezbje|uje stabilnost i mir, a
gu}ila saradnju na bilateralnom i multilateralnom planu. mira - da je do{lo vrijeme za zatvaranje OHR-a. On je neko taj sporazum uporno `eli da
Predsjedni{tvo je uputilo poziv ruskom predsjedni- dodao da je Lavrovu predstavio ono {to se "uslovno zo- promijeni, rekao je ju~e Milorad
ku i premijeru da posjete BiH. ve butmirski proces, koji naprosto ne postoji", navode}i Dodik, predsjednik Vlade RS.
Lavrov se ju~e susreo i sa predsjedavaju}im Savje- da je jasno da taj proces od po~etka nije imao podr{ku, "Mogu}e je i te promjene sta-
ta ministara BiH Nikolom [piri}em, gdje je nagla{ena da je po~eo potpuno nepripremljen, te da je to tiha, a su- viti na dnevni red i to je legal-
potreba ekonomske saradnje. Lavrov je rekao da je pri- {tinska revizija Dejtona, koja nije mogla pro}i. no, ali mnoge stvari se rade
vredna saradnja ja~a izme|u Rusije i Republike Srpske, Dodik je potvrdio da je Lavrova upoznao sa stavo- kaubojski na na~in da se otima-
te naglasio da bi volio da se tako sara|uje i sa FBiH, jer vima da nije protiv razgovora o nekim ta~kama, nagla- ju nadle`nosti", rekao je Dodik.
je njegova dr`ava za to zainteresovana. siv{i da butmirski papir za SNSD ne mo`e biti osnova Komentari{u}i odluku o pro-
Nakon zvani~nih susreta u bh. insti- za razgovore. du`enju supervizije u Br~kom
U interesu tucijama Lavrov se ju~e sreo sa premijerom RS Milora- Navode}i da se BiH mora vratiti na pra- koju je donio supervizor Rafi
BiH da dom Dodikom. vi put, Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH, je rekao Gregorijan, Dodik je rekao da
donosi Dodik je nakon sastanka s Lavrovim izjavio da Ru- nakon sastanka sa Lavrovim da je potrebno "obezbijediti se radi o ~ovjeku koji je nanio
samostalno sija, kao garant Dejtonskog sporazuma, podr`ava ovaj da BiH postane stabilna i odr`iva demokratska zemlja na {tetu BiH.
odluke o dokument onako kako je napisan, kao i svaki dogovor putu ka integraciji u EU", {to ostaje njegov prioritet. "On se ~itavo ovo vrijeme po-
pridru`iva- dva entiteta i tri naroda, bez pritisaka i uslovljavanja bi- "Za da ci ko ji ma se odmah tre ba po sve ti ti su na{a osvetni~ki {to je neukusno
nju NATO-u lo kakvim promjenama. obezbje|ivanje potpune i efikasne primjene Dejton- za jednog diplomatu bez obzira
i EU "Stav Rusije relaksira situaciju u vezi sa dogovori- skog mirovnog sporazuma, obezbje|ivanje funkci- {ta ja mislio o njemu", rekao je
ma u BiH", istakao je Dodik. onalnosti dr`ave i nadziranje tranzicije OHR-a u Dodik. Osvrte Stjepana Mesi}a,
Naglasiv{i da Ruska Federacije ne u~estvuje u bu- EUSR putem ispunjavanja pet ciljeva i dva uslova predsjednika Hrvatske, da Do-
tmirskom procesu, on je rekao da je stav ove zemlje u koje je definisao Upravni odbor Savjeta za sprovo|e- dik ne po{tuje RS, Dodik je
vezi s predstoje}om sjednicom Savjeta za sprovo|enje nje mira", rekao je Incko. odbacio rije~ima da mu to podi-
`e rejting ako se njime cijelo
vrijeme bavi predsjednik jedne
susjedne dr`ave.
D.[.

Ingli{: Ispuniti minimum M. ^UBRO
SARAJEVO - Nadle`nosti dr`ave
moraju biti jasno definirane, BiH mora
biti efikasna i funkcionalna dr`ava, njen
Ustav uskla|en s Evropskom konvenci-
jom o ljudskim pravima, {to je minimum
uslova koji mora biti usvojen za debloka-
du procesa integracije BiH u EU i NATO.
Ponovio je to ^arls Ingli{, ambasador
SAD u BiH, po okon~anju razgovora sa de-
legacijama SNSD-a i PDP-a, odr`anih u
okviru takozvanog butmirskog procesa.
"Iden ti fi ko va li smo mini-
mum uslova koji moraju biti ispunjeni kako
bi BiH nastavila kretanje ka EU i NATO-u.
EU i SAD `ele pomo}i da se ispune ovi uslo-
vi, ali `elimo biti jasni da u slu~aju dogovora
politi~kih lidera koji je ispod postavljenog
minimuma to ne}e pomo}i BiH da nastavi
putem ka EU i NATO-u. Ranije smo jasno
definirali koji je to minimum, a to se odnosi
Ambasador Ingli{ na ~injenicu da BiH mora govoriti jednim
dolazi na razgovore glasom u EU, dr`avne nadle`nosti moraju
biti jasno definirane, dr`ava mora biti efika-
sna i funkcionalna, a Ustav uskla|en s evrop-
skom konvencijom o ljudskim pravima",
rekao je Ingli{.
Mi lo rad Do dik, predsjednik
SNSD-a, ponovio je da njegova stranka ne
prihvata sudjelovanje u razgovorima koje }e
voditi i modelirati stranci, insistiraju}i da sas-
tanke treba da organizuju doma}i politi~ari.
"Odazva}u se pozivu bilo kojeg doma-
}eg politi~ara koji organizuje sastanak na
kojem }emo razgovarati kako i}i naprijed.
Prihvatljivo nam je da razgovaramo o ve-
}em broju dr`avnih poslanika, prebacivanju
nadle`nosti za kreiranje bud`eta iz Predsje-
dni{tva u Savjet ministara BiH, zatim da od-
brana bude dr`avna nadle`nost, ali ne i
pravosu|e dok se ne redefini{e uloga Suda i
Tu`ila{tva BiH. Nakon Dejtona imali smo
niz kompromisa u kojima je RS morala da-
vati vi{e nego {to je trebalo, a toga vi{e ne}e
biti", kazao je Dodik.
Nagla{avaju}i da je klju~ rje{enja pro-
blema u BiH dogovor unutar zemlje.
Nakon sastanka s pregovara~kim timom
EU i SAD, lider PDP-a Mladen Ivani} rekao
je da su dobili uvjerevanja da nametanja rje-
{enja ne}e biti.
"Predstavnici me|unarodne zajednice
pokazali su da su veoma uporni i da }e ostati
anga`ovani kako bi se neka pitanja rije{ila.
Mo`emo rije{iti pitanje uskla|ivanja Ustava
s Evropskom konvencijom i efikasniji rad
Savjeta ministara, ali ne mo`emo govoriti o
entitetskom glasanju", rekao je Mladen Iva-
ni}, predsjednik PDP-a.
Lars Valund, politi~ki direktor u
Ministarstvu vanjskih poslova [vedske, koja
predsjedava EU, ponovio je da je cilj EU i
SAD da BiH ne zaostane za zemljama regi-
ona u procesu euroatlantskih integracija.
"To ne bi bilo dobro ni za BiH niti za
EU. Mi `elimo dati najbolje savjete, ali ovo
je proces koji je u vlasni{tvu lokalnih lide-
ra. EU i SAD ne `ele nikakav diktat, nego
`elimo pomo}i da uslovi za napredak ze-
mlje ka EU i NATO budu ispunjeni", ka-
zao je Valund.
BiH
domovina
bh. Srba
BEOGRAD - Slu`beni Beo-
grad bi Srbima u BiH trebalo da
poru~i da je BiH njihova domo-
vina, a Sarajevo glavni grad, te
da svoju politiku oblikuju u tim
okvirima, kazao je Stjepan Me-
si}, pred sje dnik Re pu bli ke
Hrvatske.
Mesi} je potvrdio da "slu`be-
ni Beograd ka`e da prihvata sve
{to se dogovore tri naroda u
BiH, ali Milorad Dodik, pred-
sjednik Vlade RS, ne pristaje ni
na kakav dogovor".
"Slu`beni Beograd se izjasnio
za cjelovitu i jedinstvenu BiH,
ali Dodik tra`i izdvajanje RS i
ne pristaje na cjelovitu BiH.
Milorad Dodik ne smatra BiH
konstantom, nego konstantom
smatra RS, kao {to ne smatra
Sarajevo glavnim gradom", do-
dao je Mesi}. (Fena)
4 qfubl!6. 11. 2009.
Vijesti
Tra`i}e
pripajanje RS
SLAVONSKI BROD - Miro
Duspara, gradona~elnik Slavon-
skog Broda, izjavio je da }e pre-
dlo`iti izdvajanje Slavonskog
Broda iz Hrvatske i tra`iti njego-
vo pripajanje RS.
"Tra`i}u pripajanje RS i zaje-
dno sa Brodom iz ovog entiteta
napraviti jedan grad Brod. Ima-
}emo Rafineriju i preduze}e '\u-
ro \akovi}', {to je veliki profit za
razvoj, a i za{to radvajati ljude",
rekao je Duspara.
Ovakva Dusparina izjava usli-
jedila je nakon {to je Slavonskom
Brodu zaprije}ena blokada zbog
gubitka sudskog spora sa firmom
"Novogradnja".
Prema sudskoj presudi, za na-
mirenje duga "Novogradnji" grad
treba da proda atraktivne lokacije
u centru. (Srna)
Ekspertski
timovi sti`u
u kontrolu
BANJALUKA - Ekspertska
misija Evropske komisije za
identifikacione dokumente, koja
}e izvr{iti uvid u rad organa koji
u~estvuju u lancu identiteta u
BiH, trebalo bi da u ovu zemlju
stigne do kraja godine.
Ovo je saop{teno iz Agencije
za identifikacione dokumente,
evidenciju i razmjenu podataka
BiH (IDDEEA).
"Misija Evropske komisije }e
se, uvidom u rad MUP-a i op-
{tina koje odabere, uvjeriti da li
je smanjen rizik od zloupotreba
u izdavanju dokumenata i vo|e-
nju mati~nih knjiga, te da li su
usvojeni i da li se provode edu-
kacioni i antikorupcioni pro-
gram i u kojem obimu", navodi
se u saop{tenju.
U Sarajevu su o ispunjenju
uslova u vezi sa bezbjedno{}u
dokumenata ju~e razgovarali di-
rektor IDDEEA Sini{a Macan,
{ef pregovara~kog tima BiH za
liberalizaciju viznog re`ima Sa-
mir Ri zvo, {ef De le ga ci je
Evropske komisije u BiH Dimi-
tris Kurkulas i zamjenik direkto-
ra Ge ne ral ne di re kci je za
pravdu, slobodu i bezbjednost
Evropske komisije @an-Luj de
Bruver. (Srna)
Zakon o PIO
uskladiti sa
Zakonom o
doprinosima
BANJALUKA - Narodna
skup{tina RS zapo~ela je ju~e
raspravu o Prijedlogu zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o
penzijskom i invalidskom osigu-
ranju.
Predlo`enim zakonskim aktom
regulisana su tehni~ka i organi-
zaciona pitanja unutar Fonda
PIO, a uvodi se nekoliko novih
odrednica.
Prema rije~ima Rade Rakulja,
predsjednika Udru`enja penzi-
onera RS, najva`nija novina
odnosi se na uskla|ivanje odre-
daba sa nedavno usvojenim Za-
konom o doprinosima RS.
"Primjera radi, predlo`enim
rje{enjima bi bile regulisane i
uplate za doprinose mimo plata,
poput uplata za tople obroke i sli-
~no", rekao je Rakulj. Rasprava o
ovom prijedlogu nije zavr{ena do
zaklju~enja ovog broja.
D.[.
Doga|aji
Premijer i ministar finansija Federacije Bosne i Hercegovine odr`ali
Bevanda ostaje
FOTO N. UGLJE[A
Nema odre|enog dana
kada zasjeda Kolegij
Vlade. Sjednica bude
sazvana kad neko ima
slobodno vrijeme i onda
se ja, kao dopremijer,
uklapam u te termine,
kazao Bevanda
Selma VELI]
SARAJEVO - Ministar finansija FBiH Vjeko-
slav Bevanda izjavio je ju~er da se ne}e povu}i iz
Vlade FBiH iako ona ve} du`e vrijeme ne funkci-
onira po odredbama propisanim Ustavom i Statu-
tom.
"Za{to ostavka, da cirkus bude jo{ potpuniji. Sve
je idila i samo jo{ ja smetam. Ne dozvoljavam da se
teku}a pri~uva uzima na samoj sjednici", kazao je Be-
vanda na konferenciji za novinare.
On je kazao kako je posljednja sjednica Vlade
FBiH u srijedu bila "vi{e od cirkusa".
"Po Poslovniku, dnevni red mora biti
utvr|en dva dana prije sjednice. U iznimnim situacija-
ma, zbog hitnosti, mo`e biti dopunjen. Kolegij Vlade,
kojeg ~ine premijer i dva dopremijera saziva Kolegij.
Ne funkcioniramo vi{e na taj na~in. Nema odre|enog
dana kada je kolegij i kad se utvr|uje dnevni red. Vla-
da bude sazvana kad neko ima slobodno vrijeme i on-
da se ja, kao dopremijer, uklapam u te termine",
istakao je Bevanda.
Premijer istakao da vi{e
nije bilo vremena za odga|anje
odluka o imenovanjima
Vlada je u srijedu donijela niz odluka o imenova-
njima u javnim preduze}ima, izme|u ostalih, i Stipe
Prli}a u HT Mostar, {to nisu podr`ali ministri HDZ-a.
Bevanda je kazao da je na po~etku sjednice inzistirao
da na dnevni red bude uvr{tena informacija o poslova-
nju javnih preduze}a. gao sam da imenovanja idu u paketu, {to je davno Vjekoslav Bevanda.
"Tra`io sam da na dnevni red bude ur- bio dogovor Kolegija. Nije bilo dozvoljeno da ove Bevanda i Istakao je kako je Nail [e}kanovi}, mi-
Mustafa
v{tena informacija o javnim poduze}ima i HT Mos- to~ke budu razmatrane prioritetno i stavljene su na Mujezinovi} nistra prometa i komunikacija FBiH, trebalo da pri-
tar i 'BH Telecoma'. Svi ministri su se `urili da do|u kraj dnevnog reda, a informacija o stanju u telekom na jednoj premi informaciju o stanju u telekom operaterima.
od sjednica
do 38. to~ke koja se odnosi na imenovanja. Predla- operaterima nije ni stavljena na dnevni red", kazao je Vlade "On je rekao da nije stigao, jer nema podatke o
Delegacija MMF-a
razgovarala
Plate i revizija ostali
S. VELI]
s ~elnicima
federalne Vlade jo{ kao te{ka pitanja
poslati jedan zakon u dvije verzije u pralmanetranu pro- uslova 15. ili 16. novembra. Sa delegacijom MMF-a,
ceduru, jer Vlada FBiH nije mogla posti}i kompromis. koja u BiH boravi do 18. novembra, ju~er je razgovarao
SARAJEVO - Zakoni o platama i reviziji u Rije~ je o Zakonu o reviziji u oblasti bora~ko-invalidske i Vjekoslav Bevanda, dopremijer i ministar finansija
oblasti bora~ko-invalidske za{tite su jedina preostala za{tite i o ~lanu 16 koji predvi|a dva rje{enja", rekao je FBiH.
pitanja pred vlastima FBiH za ispunjavanje uslova Mujezinvoi}. Bevanda je istakao da je Ministarstvo fi-
Ocjena
iz aran`mana sa MMF-om, izjavio je ju~er Mustafa Objasnio je kako udru`enja proiste- nansija FBiH pripremilo rebalans bud`eta sa umanje-
MMF-a
Mujezinovi}, premijer FBiH. kla iz Armije BiH predla`u da naknade privremeno bu- njem od 59 miliona KM, {to je manjak prihoda u
polovinom
On je uo~i sastanka s Kostasom Hristuom, {efom du obustavljene osobama koje su pravo ostavrile na odnosu na ono {to je utvr|eno kao makroekonomski
mjeseca
Misije MMF-a u BiH, kazao kako FBiH nije ispunila osnovu dva svjedoka, dok se udru`enja proistekla iz okvir na sjednici Fiskalnog vije}a.
sve svoje obaveze, naglasiv{i da neke stvari i nije mo- HVO-a, odnosno ministri koji zastupaju njihove interse, "Do polovine idu}eg tjedna zavr{it }emo rebalans
gu}e uraditi imaju}i u vidu parlamentarne procedure. protive ovakvom na~inu rje{avanja i tra`e da naknade bud`eta i uputiti ga Vladi FBiH i Parlamentu. Prije mje-
"Ova dva zakona su jedina preostala te- svima budu umanjene za deset odsto. sec smo napravili dokument okvirnog prora~una, koji
{ka pitanja koja stoje pred nama. Prvi put smo morali Mujezinovi} o~ekuje ocjenu MMF-a o ispunjenju nije prihva}en u Vladi", rekao je Bevanda.
Istakao je kako su zahtjevi bud`etskih korisnika bili
3,9 milijardi KM, a projekcija bud`eta za 2010. godinu s
Ipak potreban interventni zakon tran{om MMF-a bila je 1,7 milijardi KM, a bez tran{e
1,4 milijarde KM.
Gf!ef!sbm!oj!nj!ojt!ubs!gj!obo!tj!kb!sf!lbp!kf!eb!uv!acf!tjo!. pwpn!qsp!cmf!nv!nj!kf!okb!okf!jo!ufs!wfo!uoph!{b!lp!ob!v![b!lpo
"Ministri su saglasni da se prora~un sta-
ej!lb!ub!j!qsf!tv!eb!tv!eb!v!okj!ip!wv!lp!sjtu!np!hv!vhsp!{j!uj!cv!. p!v|uf!eb!nb/!Qsf!emp!aju!~f!np!wsb!~b!okf!jo!ufs!wfo!uoph!{b!lp!.
vi na realnu osnovu, ali nisu za to da se diraju njihovi re-
eafu!ob!ev!af!wsj!kf!nf!j!{b!skf!|b!wb!okf!pwph!qsp!cmf!nb ob-!peop!top![b!lp!ob!p!v|uf!eb!nb!v!qswp!cj!uov!gps!nv!lp!kb
sori. Dali smo im rok da se izjasne. Malo njih se
of!pq!ip!eop!kf!j{nj!kf!oj!uj![b!lpo!p!v|uf!eb!nb/! cj!pnp!hv!~j!mb!eb!ep!pwji!qsp!cmf!nb!of!ep!mb!{j#-!jt!ub!lbp!Cf!.
izjasnilo i pove}ali su svoje prora~unske zahtjeve", ka-
#Nj!ojt!ubs!tuwp! gj!obo!dj!kb! GCjI! kf! vqp!{p!sj!mp! eb! kf! v{spl wbo!eb/
zao je Bevanda.

odvojene konferencije za novinare
u Vladi
'BH Telecomu'. Budu}i da su to javni podaci, moje te-
hni~ko osoblje se potrudilo pa dalo [e}kanovi}u upo-
re dne po dat ke o po slo va nju HT Mos tar i 'BH
Telecoma', po kojima je HT Mostar manje od dva i po
puta ostvario prihod, a dobit 'BH Telecoma' ve}a je 35
"Tihi} ne treba da brani OHR
i SAD od Islamske zajednice"
R. [EGRT
SARAJEVO - Rijaset Islamske zajednice u
BiH upozorio je Sulejmana Tihi}a, predsjednika
SDA, "da u njegovom opisu radnih zadataka nije
da brani OHR ili SAD od bilo koga, a pogotovo ne
od Islamske zajednice".
U reakciji Islamske zajednice na saop{tenje SDA
navodi se da nisu iznena|eni saop{tenjem Tihi}a u ko-
jem on "polemizira sa stavovima Sabora Islamske za-
jednice u BiH, a u vezi sa skandaloznom {emom
OHR-a".
Ri ja set pod sje }a da Tihi} nije imao
ovako promptne reakcije i jasne stavove ili se nije
uop{te ogla{avao o mnogim va`nim problemima Bo{-
njaka i dr`ave BiH, {to je bio njegov zadatak kao lide-
ra politi~ke partije koja u~estvuje u vlasti.
"O~ito, pravnik Tihi} jo{ razmi{lja u kategorijama
pravne nauke po kojoj su svi ljudi krivi dok im partija
ne doka`e da su pravi", ka`e se u saop{tenju i dodaje
da Islamska zajednica u BiH ima pravo i obavezu da
uka`e da {eme OHR-a o Bo{njacima podsje}aju na {e-
me o Jevrejima.
Dalje se navodi da, ako to nije prijatno da ~uju oni
koji su te {eme pravili, jo{ je neprijatnije da to vide i
saznaju oni na koje se te {eme odnose u smislu njiho-
Doga|aji
Vijesti
Ukidanje viza
BiH do 1. juna
BRISEL - Gra|anima BiH,
kao i Albanije, vize za {engen-
ske zemlje bi}e ukinute do sredi-
ne naredne godine, najkasnije do
1. juna, ako se ispune svi uslovi,
potvrdilo je nekoliko poslanika u
O "Energopetrolu" Evropskom parlamentu iz razli-
~itih politi~kih porodica.
naredne sedmice Tanja Fajon, izvjestilac Evrop-
skog parlamenta, rekla je i da
Ep!lb!qj!ub!mj!{b!dj!kb!#Fofs!hp!qf!usp!mb#!cju!~f o~ekuje da, nakon dogovora i
qswb!ub!•lb!ob!sf!eof!tkf!eoj!df!Wmb!ef!GCjI-!lp!kb glasanja u politi~kim partijama,
cj! usf!cb!mp! eb! cv!ef! pesab!ob! jev!~f! tf!enj!df- cijeli Evropski parlament podr`i
ob!kb!w jp! kf! Nvt!u b!g b! Nv!kf!{ j!o p!w j~-! qsf!n j!kfs njen izvje{taj o vizama na sje-
GCjI/! dnici naredne sedmice.
Wkf!lp!tmbw!Cf!wbo!eb-!ep!qsf!nj!kfs!j!nj!ojt!ubs!gj!. U ovom trenutku jo{ se pravno
obo!tj!kb!GCjI-!lb!{bp!kf!lb!lp!kf!pwb!ub!•lb!usf!. preciziraju neki amandmani u iz-
cb!mp!eb!cv!ef!qsj!psj!ufu!ob!qp!tmkf!eokpk!tkf!eoj!dj vje{taju. Toj sjednici prisustvo-
Wmb!ef! GCjI-! ob! •f!nv! tv! jo!{jt!uj!sb!mj! nj!ojt!usj! j{ va}e i evropski komesar @ak
IE[.b/! Baro.
U ovom momentu vode se pre-
#Ob!tkf!eoj!dj!Wmb!ef!oj!kf!cj!mp!sb!tqp!mp!af!okb!eb
govori o zajedni~koj deklaraciji
pwb!joj!dj!kb!uj!wb!cv!ef!qsj!iwb!~f!ob-!qb!kf!tubw!mkf!ob Evropskog parlamenta, Savjeta i
qsfe!lsbk!eof!woph!sf!eb#-!lb!{bp!kf!Cf!wbo!eb/!
Evropske komisije o viznom re-
Nv!kf!{j!op!wj~! lb!af! lb!lp! kf! eof!woj! sfe! cjp `imu za dvije zemlje zapadnog
qsf!pcj!nbo! j! eb! nj!ojt!usj! oj!tv! tuj!hmj! eb! sb!{nb!. Balkana, koje nisu na listi zema-
usb!kv!pwv!ub!•lv/ lja kojima }e biti ukinute vize
po~etkom 2010. godine. (Srna)
puta", rekao je Bevanda.
Kako je dodao, protiv imenovanja Prli}a glasao je
zbog rezultata poslovanja HT Mostar. A-SDA
"Ne}u glasati ni za drugu kompaniju koja iska`e osu|uje napad
ovakav rezultat poslovanja. Zbog toga smo prije svih
imenovanja tra`ili raspravu o poslovanju svih predu- na Ceri}a
ze}a. U srijedu je bilo sasvim jasno da se svima `uri
samo da ovo bude zavr{eno", kazao je Bevanda.
SARAJEVO - Stranka A-SDA
o{tro osu|uje "najnoviju medij-
Mustafa Mujezinovi}, premijer FBiH, sku hajku protiv reis-ul-uleme
ju~e je na odvojenoj konferenciji za novinare kazao Mustafe efendije Ceri}a, vrho-
da bi bilo nedopustivo dalje ~ekanje na odluke o ime- vnog poglavara Islamske zaje-
novanjima. dnice u BiH".
"Tolerisao sam to ~etiri mjeseca, {alju}i pisma ka- Kako smatraju u ovoj stranci,
drovskim komisijama stranaka za usagla{avanje o posebno je simptomati~no {to se
imenima. To se nije desilo i jedino {to mi je preostalo ovoga puta na stranu, kako navo-
bilo je da stavim ovo na sjednicu Vlade, {to je sasvim de, "provjerenih islamofoba Zlat-
normalno, legalno i legitimno", rekao je Mujezinovi}. ka La gu md`i je i Ba ki ra
Dodao je da Vlada ne mora jednoglasno da odlu- Had`iomerovi}a otvoreno stavio
~uje i da u srijedu nije bilo nikakvog nacionalnog pre- i Sulejman Tihi} koji se, na`a-
glasavanja. lost, nalazi na ~elu vode}e politi-
"Odluke su potpuno legalne, legitimne i regular- ~ke stranke Bo{njaka".
ne. Ovaj put to je bilo normalno glasanje. Nisam ni ja "Tihi} na ovaj na~in, ne samo
zadovoljan svim rje{enjima. Ovo je mnogo bolje sta-
da nastavlja razgradnju i ru{enje
nje od onoga koje je trajalo ~ak i dvije godine", kazao
SDA i njenih temeljnih principa
je Mujezinovi}.
nego je s ovim kona~no i srozava
Prema njegovim rije~ima, `alosno je {to se prili- do samog dna. Tihi} jo{ jednom
kom imenovanja mora voditi ra~una o nacionalnoj jasno pokazuje da radi isklju~ivo
pripadnosti prije nego o stru~nosti kandidata. po nalogu i da je instrument ~iji
"U vezi s HT-om imamo dvije hrvatske je jedini zadatak razjediniti i
stranke koje se uporno nisu htjele dogovoriti. Nisam oslabiti Bo{njake", stav je A-
kriv zbog toga. Ali bih bio kriv ako ne imenujem te SDA. (Fena)
ljude na vrijeme", kazao je Mujezinovi}.
DNS: Ceri}
ponovo
iskazao
netoleranciju
BANJALUKA - Demokratski
vog ugleda i ~asti, zapravo, njihovog `ivota i smrti. narodni savez (DNS) smatra da
"Treba znati da nema Bo{njaka musli- je Mus ta fa Ce ri}, po gla var
mana koji ne cijeni ameri~ku pomo} BiH i zato nema Islamske zajednice u BiH, pono-
niko pravo da svoju zahvalnost SAD smatra ve}om i vo iskazao veliki stepen netole-
va`nijom od nekog drugog", ka`e se u saop{tenju i do- ran ci je i ko ris tio rje ~nik
daje da stoga nije po{teno bilo koga optu`ivati za anti- neprimjeren ~ovjeku koji treba
amerikanizam radi ostvarivanja li~nih politi~kih poena. da {iri ljubav i rije~ Bo`ju.
DNS je reaguju}i na Ceri}ev
nastup u politi~kom magazinu
Pravnik Tihi} jo{ razmi{lja "Crta" na BHT1, kada je dao niz
u kategorijama pravne nauke neprimjerenih ocjena na ra~un
po kojoj su svi ljudi krivi dok im RS, saop{tio da je "krajnje nega-
partija ne doka`e da su pravi tivna pojava u BiH da se pojedi-
ni vjerski poglavari ispoljavaju
kao politi~ki lideri ~iji je krajnji
Tako|e se ka`e da je Islamska zajednica du`na da cilj produbljivanje netrpeljivosti
prati sve {to se doga|a u njenom narodu i oko njega i i {irenje ostrakizma me|u gra|a-
da upozorava na vrijeme {ta mu se mo`e dogoditi "ka- nima i narodima u BiH".
ko se ne bi dogo|alo da nam neke istine budu predo~e- "Za proces izgradnje mira i po-
ne kada bude kasno". vjerenja u BiH veoma je {tetno
"Zar nam to nije dovoljno da shvatimo da politikantsko istupanje poglavara
treba da dignemo svoj glas i na najmanji znak da nas u BiH", navodi se u saop{tenju.
se ovdje diskriminira na osnovu vjere i nacije", navodi DNS smatra da od vjerskih po-
se u saop{tenju i dodaje da Islamska zajednica o~ekuje glavara ne smiju poticati rije~i
da svako radi svoj posao, jer svako }e odgovarati za koje su protivne osnovnim Bo`-
svoj rad. jim zakonima. (Srna)
6. 11. 2009. qfubl 5
Karad`i}u }e biti
imenovan branilac
vembra da bi posljedica ovakvog
njegovog pona{anja moglo da bude
imenovanje branioca i nastavak
procesa bez njegovog prisustva.
Karad`i} je optu`en u 11 ta~aka
za ratne zlo~ine po~injene tokom
rata u BiH od 1992. do 1995. godi-
ne.
U saop{tenju se nagla{ava da }e
Karad`i} u me|uvremenu imati
pravo da i dalje samostalno podnosi
zahtjeve i dostavlja odgovore na po-
HAG - Sudsko vije}e Ha{kog dneske Tu`ila{tva, te da se priprema
tribunala odlu~ilo je ju~e da ime- za su|enje, ali da }e izgubiti pravo
nuje branioca koji }e zastupati da se sam brani "ukoliko u martu ne
interese Radovana Karad`i}a, bude prisustvovao nastavku su|e-
biv{eg predsjednika RS, i zakaza- nja".
lo nastavak su|enja za 1. mart Sudsko vije}e navodi da }e Kara-
naredne godine, saop{tio je ju~e d`i}, ukoliko na bilo koji na~in bu-
Tribunal. de ometao su|enje, izgubiti pravo
U saop{tenju se navodi da }e bra- da se sam brani, kao i pravo na po-
nilac, kojeg }e imenovati nadle`na mo} od svog tima odbrane, te da }e
slu`ba Tribunala, dobiti tri i po mje- tada imenovani branilac preuzeti
seca da se pripremi za su|enje. njegovo zastupanje.
"Ukoliko se Karad`i} ne bude ta-
Su|enje Karad`i}u po~elo je 26.
oktobra, ali se optu`eni nije pojavio ko pona{ao, optu`eni }e nastaviti da
na izlaganju uvodne rije~i Tu`ila{- zastupa samog sebe, a imenovani
tva, tvrde}i da nije imao dovoljno branilac bi}e prisutan su|enju i
vremena za pripremu odbrane. spreman da usko~i u svakom trenut-
U saop{tenju Tribunala navodi se ku, ukoliko Vije}e utvrdi da je to
da je Sudsko vije}e upozorilo optu- neophodno", zaklju~uje se u saop-
`enog 22, 26. i 27. oktobra, te 2. no- {tenju. (Srna)
U akciji "Top"
uhap{ena sedmorica
SARAJEVO - Pripadnici Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) ju-
~er su na podru~ju Zeni~ko-dobojskog kantona uhapsili sedam osoba
zbog sumnje da su kao organizovana grupa neovla{teno trgovali drogom.
U akciji pod nazivom "Top", koja je izvr{ena po nalogu Tu`ila{tva BiH, pre-
treseno je devet lokacija u Zenici, Zavidovi}ima, @ep~u i Brezi.
Uhap{eni su sino} predati Tu`ila{tvu BiH, a danas }e biti poznato da li }e im
biti odre|en pritvor.
"Ne mo`emo otkriti identitet lica, jer ne znamo da li }e biti zadr`ani u pritvo-
ru. Tu`ilac }e ih saslu{ati i nakon toga odrediti da li }e tra`iti pritvor", kazao je
Boris Grube{i}, glasnogovornik Tu`ila{tva BiH.
Nezvani~no saznajemo da je tokom ju~era{nje akcije zaplijenjena odre|ena
koli~ina droge i drugih dokaza o krivi~nim djelima. O prona|enoj drogi u Tu`i-
la{tvu tako|er nisu mogli iznijeti
detalje.
Pretresi na sedam U hap{enju i pretresima su su-
lokacija u Zeni~ko djelovali pripadnici SIPA, MUP-a
-dobojskom kantonu Zeni~ko-dobojskog kantona i
Obavje{tajno sigurnosne agencije.
Ju~era{nja akcija nastavak je akcije Tu`ila{tva BiH iz oktobra ove godine, ka-
da su u Zenici uhap{eni Adis Abaz i Jasmin D`ani}, osumnji~eni za pripadnost
organiziranoj grupi koja se tereti za neovla{teni promet drogom i neovla{teni
promet oru`jem i vojnom opremom.
Prilikom pretresa njihovih ku}a u zeni~kim naseljima Raspoto~je i Janji}i
prona|eno je i oduzeto oko {est kilograma i 200 grama speeda jako visoke ~is-
to}e i 230 grama marihuane, a vrijednost oduzete droge na crnom tr`i{tu proci-
jenjena je izme|u 150.000 i 200.000 maraka.
D.Mu.
Predsjednik
Sindikata "Pretisa"
vra}en na posao
SARAJEVO - Ibrahim Hrvat, nje o mom otkazu", kazao je ju~e
predsjednik Sindikata "Pretisa", Hrvat.
vra}en je ju~e na posao nakon pro- Na protestu ispred "Pretisa" okupi-
testnog okupljanja radnika ovog lo ju~e oko 200 radnika. Nakon {to je
preduze}a ispred proizvodnih hala poni{teno rje{enje o otkazu Ibrahimu
u Vogo{}i. Hrvatu radnici su oko 11.30 nastavili
Otkaz Hrvatu prije nekoliko dana rad.
potpisao je Ramiz Mati}, vr{ilac du- Nakon ovog protesta odr`ana je i
`nosti direktora "Pretisa", a Hrvat je sjednica Skup{tine sindikata "Preti-
tvrdio da je otpu{ten s posla zbog sa", na kojoj je Ibrahim Hrvat, dosa-
izjave koju je dao medijima o lo{em da{nji predsjednik [trajka~kog
stanju u ovom nekada{njem gigantu odbora izabran na mjesto predsjedni-
namjenske industrije te zbog namjere ka Sindikata "Pretisa" umjesto dosa-
menad`menta preduze}a da oslabi da{njeg predsjednika Nijaza
sindikat ove firme. Nevaljalovi}a.
"Jutros smo se ponovo okupili is- [trajk oko 250 radnika "Pretisa"
pred proizvodnih hala. Niko nije `e- trajao je mjesec i po dana, a okon~an
lio da nastavi rad dok se ne rije{i ta je 18. septembra nakon {to su dobili
situacija. Vr{ilac du`nosti direktora je platu za februar. Hrvat je napomenuo
razgovarao s pravnikom, koji mu je da poslije te plate, koja je ispla}ena
pojasnio zakon prema kojem ~lan dok je v.d. direktora firme bio Kenan
sindikata ne mo`e biti otpu{ten. On je Hasanbegovi}, nisu dobili ni{ta.
uvidio svoju gre{ku i poni{tio rje{e- D.M.
6 qfubl!6. 11. 2009.
Rekli su
Tehnolo{ka
(ne)razvijenost
Zaostajemo
i do 20 godina
proizvodnih
kapaciteta
u BiH
Uro{ VUKI]
BANJALUKA - Tehnolo{ki nivo proi-
zvodnje u BiH za zemljama Evropske unije
zaostaje oko 15 do 20 godina, {to je jedan
od glavnih razloga za nekonkurentnost na-
{e privrede na tr`i{tima.
Alija Remzo Ba{ki}, direktor Asocijacije
poslodavaca BiH, ka`e da je u svim sektorima
industrije starost ma{ina oko 25 godina te da
industrija zbog svog lo{eg polo`aja nema mo-
gu}nosti da sama obnavlja svoju tehnologiju.
"Zastarjela tehnologija je jedan od gla-
vnih razloga nekonkurentnosti na{e privrede
na stranim tr`i{tima. Dr`ava treba da tra`i rje-
{enja preko fondova EU ili osloba|anja pore-
za kako bi se tehnologija podigla na jedan
vi{i nivo", kazao je Ba{ki}.
On isti~e da je unutar Asocijacije poslo-
davaca bilo rije~i na temu tehnolo{ke zaosta-
los ti te da se ~e ka osni va nje
ekonomsko-socijalnog vije}a BiH kako bi s
inicijativama bilo pokrenuto i pitanje tehnolo-
[to se mene ti~e, Rafi
Gregorijan mo`e da ostane
supervizor jo{ 300 godina.
Milorad DODIK,
premijer RS
{ke razvijenosti proizvodnih kapaciteta BiH i
osloba|anja od PDV-a ma{ina koje se uvoze.
"Zasad je jedina olak{ica za uvoz
tehnologije CEFTA, kojim su ukinute carine i
pla}a se samo carinska evidencija od jedan
odsto. Me|utim potrebno je mnogo vi{e od
toga kako bismo se bar malo pomjerili s mjes-
ta", kazao je Ba{ki}.
Proizvo|a~i isti~u da bi gubitak u bud`e-
tu zbog osloba|anja PDV-a i carina prilikom
uvoza tehnolo{kih ma{ina bio daleko manji u
pore|enju sa svim prednostima koje bi nove
ma{ine donijele.
Pero ]ori}, sekretar Udru`enja metalurgi-
je i prerade metala pri Privrednoj komori RS,
ka`e da je prosje~na starost ma{ina iz ovog
sektora oko 25 godina te da zna~ajnijih inves-
tiranja u opremu nije bilo od 1990. godine.
"Imali smo slu~ajeva da proizvodne ma-
{ine prodaju u staro gvo`|e jer su nabavljane
sedamdesetih godina. Cilj obnavljanja tehno-
logije je usavr{avanje proizvodnje i smanje-
nje tro {ko va, ta ko da mi s ova ko sta rim
Doga|aji
O~igledno je da postoje jo{ neke obave-
ze prema distriktu i da ih svi izbjegava-
ju. Mislim da je razlog tome {to ni same
obaveze nisu u potpunosti definisane.
Mustafa MUJEZINOVI],
premijer FBiH
Zastarjela
tehnologija
je jedan od
glavnih razloga
nekonkurentnosti
FOTO NN
ma {i na ma ne mo `e mo bi ti kon ku ren tni na
tr`i {ti ma", ka `e ]o ri} i do da je da smo u
odnosu na zemlje Evrope poprili~no tehnolo-
{ki zastarjeli.
Prema nedavno ra|enom is-
tra `i va nju Euros ta ta (Evrop ska sta tis ti ~ka
agencija), prosje~na starost ma{ina i industrij-
ske opreme u zemljama EU je 9,67 godina.
Industrija Naj mo der ni je proi zvo dne ka pa ci te te ima ju
zbog svog Njema~ka sa 5,14 godina starosti i Holandija,
lo{eg u kojoj je prosje~na starost ma{ina i opreme
polo`aja oko 5,27 godina. Najlo{ije stanje je kod Bu-
nema gara, gdje je prosje~an vijek proizvodnih par-
mogu}nosti kova 17,17 godina, dok je u Rumuniji 16,9
da sama godina. U srednje razvijenije zemlje spadaju
obnavlja Danska, [vedska i Engleska, gdje nove ma{i-
svoju ne nabavljaju svakih osam godina.
tehnologiju Dra gi {a Ka li ni}, di re ktor "No ve DI
Vrbas" iz Banjaluke, koja se bavi izradom na-
mje{taja, ka`e da su ma{ine u sektoru drvo-
prera|iva~ke industrije stare oko 25 godina te
da se mora razmi{ljati u smjeru modernizacije
kako bi bili smanjeni tro{kovi proizvodnje i
S novim
tehnologijama
tro{kovi manji
30 odsto
Qp!tmp!ebw!dj!jt!uj!•v!eb!cj
vob!qsf!}f!okfn!uf!iop!mp!hj!kb!usp!.
|lp!w j!qspj!{ wp!e okf!np!h mj!cj!u j
tnb!okf!oj!{b!plp!41!pe!tup-!b!tb!.
njn!ujn!j!dj!kf!of!uji!qsp!{j!wp!eb!cj
cj!mf!oj!af/
#[cph!okj!ip!wph!ob!qsf!eoj!kfh
uf!iop!mp!|lph!sb!{wp!kb!qspj!{wp!ej!j{
FV!tv!lpe!obt!ept!ub!kfg!uj!oj!kj!of!.
hp!qspj!{wp!ej!ep!nb!~f!sb!ej!opt!uj/
T!op!wj!kjn!nb!|j!ob!nb!qp!usf!cop
kf!ept!ub!nb!okf!tj!sp!wj!ob!j!sb!eoji
•b!tp!wb!of!hp!v!tb!eb|!okpk!qspj!.
{wp!eokj#-!lb!{bp!kf!Qf!sp!^p!sj~-
tf!lsf!ubs!Vesv!af!okb!nf!ub!mvs!hj!kf!j
qsf!sb!ef!nf!ub!mb/!Po!kf!jt!ub!lbp
eb!kf!tnb!okf!okf!usp!|lp!wb!qspj!.
{wp!eokf!hmb!wob!qsf!eoptu!op!wji
uf!iop!mp!hj!kb/
Modernizacija
proizvodnih
kapaciteta je
neminovna ako
se misli agresivnije
nastupati na
tr`i{tima Evrope,
kazao Kalini}
ubrzan sam proces.
"U fazi smo pregovora za izvoz na nje-
ma~ko tr`i{te i ukoliko uspijemo mora}emo
i}i na modernizaciju koja }e za sobom povu}i
i ve }u kon ku ren tnost i sma nje nje tro {ko va
proizvodnje", kazao je Kalini}.
On je is ta kao da je ma nje-vi {e u svim
preduze}ima koja se bave preradom drveta si-
tuacija ista te da je modernizacija proizvodnih
kapaciteta neminovan ako se misli agresivnije
nastupati na tr`i{tima Evrope.
Ale ksan dra Bi je li}, se kre tar
Udru`enja tekstila, ko`e i obu}e RS, ka`e da
je pored problema koje prate ovu industriju
zastarjelost tehnologije ne{to {to se ne mo`e
rije{iti preko no}i te da se toj problematici
mora pri}i na organizovan na~in.
"Nije ra|eno istra`ivanje na temu starosti
ma{ina ali su one stare sigurno oko 25 godi-
na, {to je jedan od problema ovog sektora.
Ako se mislimo boriti za strana tr`i{ta s ova-
kvom tehnologijom nemamo neke velike {an-
se", kazala je Bijeli}eva.

Savjet ministara BiH usvojio Nacrt bud`eta za narednu godinu
Dogodine sedam miliona
manje u dr`avnoj kasi
Nacrt bud`eta uskla|en
s bud`etskim okvirom
dogovorenim na
sjednici Fiskalnog
savjeta BiH
Mirza ^UBRO
SARAJEVO - Vije}e ministara BiH ut-
vrdilo je ju~er Nacrt bud`eta BiH za 2010. go-
dinu, koji je za oko sedam miliona KM manji
od ovogodi{njeg.
Nacrt je usvojen ve}inom glasova. Protiv su
bili Selmo Cikoti} i Safet Halilovi}, ministri od-
brane, odnosno ljudskih prava i izbjeglica BiH.
"Nacrt bud`eta je uskla|en s bud`et-
skim okvirom dogovorenim na sjednici Fiskalnog
vije}a BiH. Usvojeni nacrt manji je u odnosu na
ovu godinu za oko sedam miliona KM, dok }e
zahvatanje s jedinstvenog ra~una Uprave za indi-
rektno oporezivanje BiH biti smanjeno za oko 40
miliona KM. Ovu razliku }emo nadoknaditi di-
rektnim prihodima ili kreditnim zadu`enjem", re-
kao je na kon sje dni ce Ni ko la [pi ri},
predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH.
Pojasnio je da je ministar odbrane BiH glasao
protiv ovog nacrta jer tvrdi da BiH, zbog nedovo-
ljno novca za odbranu, ne}e mo}i ispuniti obaveze
na putu ka NATO-u planirane za narednu godinu.
Tu`ila{tvo BiH zatra`ilo odre|ivanje pritvora
osumnji~enom za zlo~in u Trusini
Bojad`i} prijetio
tu`iocu i svjedocima
A. SORGU^
SARAJEVO - Tu`ila{tvo BiH zatra`ilo je ju~e
da Nihadu Bojad`i}u, uhap{enom zbog ratnog zlo~i-
na, Sud BiH odredi pritvor zbog opasnosti od bjek-
stva ali i zbog toga {to je prijetio istra`iteljima,
tu`iteljici i svjedocima.
Bojad`i}, aktivni brigadir Oru`anih snaga BiH,
uhap{en je u srijedu u Sarajevu zbog sumnje da je kao
zamjenik komandanta Odreda "Zulfikar" Armije RBiH
1993. godine po~inio ratni zlo~in nad Hrvatima u selu
Trusina kod Konjica.
Vesna Budimir, tu`iteljica u ovom postupku, preci-
zirala je ju~e da je Bojad`i} prijetio njoj, istra`iteljima
Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) i svjedoci-
ma.
"Istra`iteljima SIPA Nihad Bojad`i} je
psovao majku govore}i da zna ko je od njih istra`ivao
zlo~in u selu Trusina, i prijetio im smr}u", kazala je Bu-
dimir na ro~i{tu u Sudu BiH odr`anom po njenom zah-
tjevu za odre|ivanje pritvora osumnji~enom Bojad`i}u.
Doga|aji
"Ministar za izbjeglice nije podr`ao nacrt jer
Usvojili
smatra da ne}e biti dovoljno novca za pomo} po- izmjene
vratnicima i raseljenim licima. Svi su naravno ne- Krivi~nog
zakona BiH
za do vo lji bu d`e tom, ali mi slim da, ka da su
izbjeglice u pitanju, to mo`emo rije{iti kreditnim
zadu`enjem", rekao je [piri}. Ministri
On je odbio precizirati koji projekti planirani odbrane i
za narednu godinu ne}e biti realizirani zbog sma- izbjeglica
njenja bud`eta. glasali
[piri} je rekao da zamjenik ministra protiv
finansija BiH Fuad Kasumovi} iznosi neta~ne Nacrta
tvrdnje o blokadi evropskih integracija, razvoja bud`eta
Ona je istaknula da je 16 svjedoka u istrazi Tu`ila{-
tva BiH o zlo~inu u Trusini zatra`ilo mjere za{tite jer im
je Bojad`i} prijetio i tra`io od njih da istra`iteljima go-
vore da ga nisu vidjeli u ovom selu. Dodala je da je 13
svjedoka dobilo mjere za{tite.
Tu`iteljica Budimir na ro~i{tu je rekla da
je Nihad Bojad`i} opasna i uticajna osoba, te da je ome-
tao istragu i kada nije znao za {to je osumnji~en te da
mu je odre|ivanje pritvora nepohodno zbog uticaja na
svjedoke i opasnosti od bjekstva.
Vasvija Vidovi}, Bojad`i}eva braniteljica, protivi-
la se zahtjevu Tu`ila{tva kazav{i da su razlozi za odre-
|ivanje pritvora neosnovani.
Osim Bojad`i}a, Tu`ila{tvo BiH za ratni zlo~in u
Trusini tereti jo{ 11 osoba. Osumnji~eni su da su 16.
aprila 1993. godine u ovom selu ubili 22 osobe hrvatske
nacionalnosti, od kojih je 19 civila i tri vojnika HVO-a
Istra`iteljima SIPA Bojad`i}
psovao majku i prijetio im smr}u,
rekla Vesna Budimir
koji su se prethodno predali. Prilikom napada jedinica
Armije RBiH, ranjene su ~etiri osobe, me|u kojima je
dvoje djece.
Komandant Odreda "Zulfikar" u vrijeme zlo~ina u
Trusini bio je Zulfikar Ali{pago, ali iz Tu`ila{tva BiH ni-
su `eljeli re}i da li je i on obuhva}en istragom.
Po nalogu Tu`ila{tva BiH, zbog ubista-
va u Trusini 16. septembra ove godine uhap{eni su biv{i
pripadnici Odreda "Zulfikar" Ned`ad Hod`i}, Mensur
Memi}, D`evad Sal~in i Senad Hakalovi}, biv{i pripa-
dnik 45. brdske brigade Armije RBiH "Neretvica".
Oni su u pritvoru Suda BiH do 15 decembra. Iz Tu-
`ila{tva je tada saop{teno da je me|u osumnji~enim za
ovaj zlo~in i Sefer Halilovi}, nekada{nji komandant Ar-
mije RBiH i aktuelni poslanik BPS-a u bh. parlamentu.
6. 11. 2009. qfubl 7
FOTO NN
Ispunjen posljednji
uslov za ukidanje viza
Wj!kf!~f!nj!ojt!ub!sb!kv!•fs!kf!vtwp!kj!mp!j{!.
nkf!of!Lsj!wj!•oph!{b!lp!ob!CjI!lp!kjn!tf-!j{nf!.
}v! pt!u b!mph-! pnp!h v!~ b!w b! pev!{ j!n b!o kf
of!{b!lp!oj!up!tuf!•f!of!jnp!wj!of-!uf!lba!okb!wb!kf!.
{jl!nsaokf-!of!hj!sb!okf!ip!mp!lb!vt!ub!j!hf!op!dj!eb/!
Oj!lp!mb!\qj!sj~!jt!ub!lbp!kf!eb!kf!pwp!qp!tmkf!eokj
vwkfu!lp!kj!Wj!kf!~f!nj!ojt!ub!sb!CjI!usf!cb!eb!jtqv!.
oj!{b!mj!cf!sb!mj!{b!dj!kv!wj!{oph!sf!aj!nb/
Po!kf!qpe!tkf!ujp!eb!kf!Wj!kf!~f!nj!ojt!ub!sb!sb!oj!kf
lpo!tfo!{v!tpn!vu!wsej!mp!pwbk!{b!lpo-!bmj!hb!kf
Qbs!mb!nfo!ubs!ob!tlvq!|uj!ob!CjI!pecb!dj!mb!j!{b!.
usb!aj!mb!eb!Wj!kf!~f!qp!op!wp!sb!{np!usj!j!wsb!uj!v
qbs!mb!nfo!ubs!ov!qsp!df!ev!sv/
garancijama, ~ime su osigurani uslovi za izdava-
dr`avnih institucija zbog nedostatka novca. nje garancije za kredite namijenjene programima,
Usvojeni nacrt bud`eta iznosi 1.028.034.000 koji su od zna~aja za ekonomsku stabilnost ze-
KM i manji je za 7.324.158 KM ili jedan posto u mlje.
odnosu na ovogodi{nji. Vije}e ministara BiH do- "Jedan od takvih kredita je i pre-
govorilo je da projekcija prihoda od indirektnih dlo`eni finansijski paket Evropske banke za obno-
poreza sa jedinstvenog ra~una UIO, umjesto vu i razvoj (EBRD) u iznosu od 50 miliona eura
prvobitno predvi|enih 729.000.000 KM, bude za namijenjen Agenciji za osiguranje depozita BiH, s
40.000.000 KM manja, kako bi se ispo{tovao ciljem pove}anja visine osiguranih depozita na
Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH 50.000 KM i dobijanja sredstava iz Instrumenta
za 2010-2012. godinu. pretpristupne pomo}i (IPA) dva miliona eura za
Vi je }e mi nis ta ra BiH utvrdilo je servisiranje tro{kova", saop}eno je nakon sjednice
Prijedlog izmjena Zakona o zadu`ivanju, dugu i Vije}a ministara BiH.
OBAVJE[TENJE
osiguranicima koji su ostvarili sta` osiguranja
u Bosni i Hercegovini i Republici Srbiji
Regionalni ured Vije}a Evrope u Skoplju, zadu`en za IPA program "Koordinacija i reforma sis-
tema socijalne sigurnosti" (zajedni~ki program Evropske komisije i Vije}a Evrope) organizira
"Dane razgovora" izme|u zavoda/fondova za penzijsko i invalidsko osiguranje i zdravstveno
osiguranje BiH i Republike Srbije.
"Dani razgovora" }e se odr`ati u Sarajevu, 19. novembra 2009. godine, u prostorijama
Federalnog zavoda za mirovinsko/penzijsko i invalidsko osiguranje, Lo`ioni~ka ulica br.
2, u periodu od 9 do 12 sati i od 14.30 do 16.30.
Na "Danima razgovora" }e u~estvovati predstavnici nadle`nih zavoda/fondova BiH i Republi-
ke Srbije koji }e, izme|u ostalog, pru`iti besplatnu pravnu pomo} licima koja ostvaruju prava
iz penzijskog i invalidskog osiguranja i zdravstvenog osiguranja primjenom Sporazuma o soci-
jalnom osiguranju izme|u Bosne i Hercegovine i Republike Srbije.
Pozivamo sve zainteresirane osiguranike da obavezno prijave svoje u~e{}e na "Danima razgo-
vora" na telefon: 061/067-817 (svakog radnog dana od 9 do 17 sati).
Krajnji rok za prijavljivanje je 9. novembar 2009. godine. Ujedno vas molimo da, prilikom
dolaska na "Dane razgovora", sa sobom ponesete svu dokumentaciju kojom raspola`ete (pre-
dmet).
8 qfubl!6. 11. 2009. Doga|aji
Kamenovana Vijesti Tu`ila{tvu BiH privedeni Rijad
sve{tenikova ku}a
Drugi put
Uskoro 48
punktova
zimske slu`be
BANJALUKA - "Putevi RS"
za predstoje}u zimsku sezonu na

zbog
mre`i magistralnih i regionalnih
puteva u RS planira formiranje
48 stalnih punktova zimske slu-
`be, saop{teno je iz ovog predu-
Podmetali eksploziv i
ze}a nakon ju~era{njeg sastanka palili ameri~ku zastavu
u Banjaluci sa predstavnicima
nadle`nih ministarstava i slu`bi. Sj!kbe!Svt!ufn!qb!|j~!qsp!uf!lmji!kf!hp!ej!ob
"Od planiranih materijalno- cjp!qpe!jt!usb!hpn!NVQ.b!GCjI!kfs!kf!cjp!ptv!.
tehni~kih sredstava planirano nokj!•fo!{b!ob!qb!ef!ob!iswbu!tlf!qp!wsb!uoj!lf!v Tu`ila{tvo BiH u
je anga`ovanje 148 kamiona s tsf!eokpk!Cp!toj!j!qp!enf!ub!okf!fl!tqmp!{j!woji!ob!. istrazi prikupilo
SARAJEVO - Nepoznati po~i- najgori pretrpljeni strah. ~eonim plugovima, 74 utovar- qsb!wb/!Qsj!qb!eoj!dj!nf!}v!ob!sp!eoji!nj!sp!woji!tob!. oko 1.000
materijalanih
nioci su u ~etvrtak ujutru kame- "Ne vjerujem da postoje neki vjer- na i 69 vu~na posipa~a soli i hb!3115/!hp!ej!of!v!okf!hp!wpk!lv!~j!v!Cv!hpk!ov dokaza u BiH,
novali ku}u sve{tenika Josipa ski motivi. Problem je mo`da u tome abrazivnog materijala i 83 ra- qsp!ob!|mj!tv!{ob!•bk!ov!lp!mj!•j!ov!nj!ob!j!fl!tqmp!{j!wb/ Njema~koj i
dne ma{ine za utovar posipnog Austriji
Vajdnera, te susjednu ku}u u ko- {to je prije postojao put kojim se pro- Ub!eb!kf!Svt!ufn!qb!|j~!j{!ckf!hbp!ib!q|f!okf/!V!qp!.
joj stanuje porodica Fejzi}. Motiv materijala i uklanjanje snje`nih mj!djk!tljn!qp!eb!dj!nb!fwj!efo!uj!sbo!kf!lbp!ep!cbs
po~inilaca nije poznat, a Vajdner, materijala s kolovoza", navodi qp!{ob!wb!mbd!fl!tqmp!{j!woji!ob!qsb!wb!j!lbp!ptp!cb
koji je urednik "Katoli~kog tje- Vajdner smatra se u saop{tenju. lp!kb!qp!tkf!ev!kf!jmj!wsmp!mb!lp!np!af!ob!cb!wj!uj!{ob!.
dnika", tvrdi da motiv sigurno da motiv sigurno nije ni Isti~e se da je na pomenutih 48
•bk!of!lp!mj!•j!of!fl!tqmp!{j!wb-!nj!ob!j!esv!hph!ob!psv!.
nije ni vjerski ni nacionalni. vjerski ni nacionalni punktova u toku deponovanje
17.700 tona industrijske soli i ab!okb/!Qp!mj!dj!kj!tv!pesb!oj!kf!qp!{ob!uj!j!Bc!ev!mbi
"Motiv nije ni vjerski niti naci- Ibo!eaj~!j!Fejt!Wf!mj~/!Poj!tv!tv!ekf!mp!wb!mj!v!oj!{v
onalni, s obzirom da je kamenovana lazilo kroz moju njivu. Za vrijeme ra- 46.000 metara kubnih abrazi-
vnih materijala. qsp!uft!ub!ps!hb!oj!{j!sb!oji!qsp!ujw!ef!qps!ub!dj!kb!ptp!cb
ku}a i katolika i muslimana", kazao ta stavili smo na uslugu ljudima taj bgsp!b{jk!tlph!qp!sj!kf!lmb!lp!kf!tv!of!{b!lp!oj!up!ep!cj!mf
je Vajdner. put s obzirom da je bio siguran i pru- D.[.
esabw!mkbo!tuwp!CjI/!Ibo!eaj~!j!Wf!mj~!tv!fwj!efo!uj!sb!.
On je dodao da je bacanje kame- `ao dobar zaklon od snajpera. Me|u-
nja na ku}u zvu~alo kao da je pono- tim, pro{lo je 15 godina od rata i Dio Trebevi}a oj!lbp!ptp!cf!lp!kf!tv!qb!mj!mf!bnf!sj!•lv!{btubwv!j
{bt!ub!wf!fwspq!tlji!{f!nb!mkb!•j!kj!tv!wpk!oj!dj!v!nj!tj!kj
vo po~eo rat.
Vajdner je dodao da je kamenje
odlu~io sam ograditi svoju njivu i za-
tvoriti put. Kom{ija iz susjedne ku}e
o~i{}en v!Jsb!lv/!
bilo ogromno, te da je uni{teno ne- mi je pomogao i mo`da je to razlog", od mina
koliko desetaka crepova, ali da je istakao je Vajdner.(Agencije) TREBEVI] - Turisti~ki dio
Trebevi}a je o~i{}en i gra|ani se
mogu slobodno kretati, poru~io
Nakon pro{logodi{njeg
Nema kadra protiv je ju~e Du{an Gavran, direktor
Centra za uklanjanje mina u BiH hap{enja Rustempa{i},
kompjuterskog (BH MAK).
Gavran je istakao da nije o~i{- Hand`i} i Veli} pu{teni Muhamedom Rustempa{i}em osumnji~en i za neovla-
iz pritvora na zahtjev
kriminala }en prostor prema repetitoru na
Trebevi}u, koji je zarastao u {u- tu`ioca koji je tada vodio
{teni promet oru`ja. Muhamed Rustempa{i} uhap{en
je 22. septembra ove godine pri poku{aju da napusti
TUZLA - Krivi~na djela kompjuterskog kriminala ove godine su se mu, ali je teren obilje`en. BiH i u pritvoru je Suda BiH.
prvi put na{la u izvje{taju MUP-a TK, iako u ovoj instituciji nemaju "Ostalo je jo{ oko 300.000 me- istragu, rekao Dru Engel Rijada Rustempa{i}a, Abdulaha Hand`i}a i Edisa
odjel za suzbijanje ove vrste kriminaliteta. tara kvadratnih da se o~isti sav Veli}a uhapsili su ju~e pripadnici Specijalne jedinice i
U statisti~kom izvje{taju je navedeno da su prijavljena 34 djela protiv sus- Trebevi}, za {ta je potrebno oko Albina SORGU^ Jedinice za borbu protiv terorizma Uprave policije
tava elektronske obrade podataka, a najzna~ajniji slu~aj kompjuterskog kri- 500.000 dolara", rekao je on. MUP-a FBiH. Engel je napomenuo da se u narednom
minala je hap{enje ~etvorice mladi}a koji su razotkriveni uz pomo} Sredoje Novi}, ministar civil- SARAJEVO - Rijad Rustempa{i}, Abdulah periodu o~ekuje hap{enje jo{ nekoliko osoba koje se
federalne policije. Radi se o Jasminu Tabakovi}u (20), Sanjinu Mahmutovi- nih poslova BiH, istakao je da je Hand`i} i Edis Veli} uhap{eni su ju~e u Sarajevu dovode u vezu sa ovim predmetom.
}u (18) iz Tuzle, te makedonskim dr`avljanima Mirzi Sendi}u (20) i Radetu proces deminiranja Trebevi}a zbog terorizma, saop{teno je iz Tu`ila{tva BiH po Robert Cvrtak, portparol Uprave poli-
Manevu (20), koji su uhap{eni u julu ove godine. Komesar MUP-a TK Ne- otpo~eo 2007. godine i dosad ~ijem nalogu je hap{enje i izvr{eno. cije MUP-a FBiH, kazao je da su tokom ju~era{nje
dim Mutap~i} potvrdio je da ova institucija nema osposobljenog kadra za ukupno deminirana povr{ina Sva trojica su zbog terorizma bila uhap{ena i pro- akcije pretresena tri objekta u Sarajevu i jedan u Bu-
razotkrivanje kompjuterskog kriminala. iznosi 1.140.000 metara kvadra- {le godine, kazao je ju~e novinarima Dru Engel, {ef gojnu, te da }e prona|eni predmeti biti predati Tu`i-
"To je poseban odjel i mora}emo imati istra`itelje. Ta krivi~na djela su na- tnih. Novi} je istakao da se sada Posebnog odjela za organizovani kriminal, privredni la{tvu BiH.
ma jo{ nepoznanica. Problem za formiranje odjela je dobijanje odobrenja od mo`e vratiti bar dio nekada{njeg kriminal i korupciju Tu`ila{tva BiH. Engel je precizirao da su Rijad Rustempa{i},
EUPM-a, nabavka opreme i edukacija kadrova", naveo je Mutap~i}. sjaja najpoznatijeg izleti{ta u Engel je istaknuo da je Rijad Rustempa{i}, osim Hand`i} i Veli} hap{eni zbog terorizma u martu 2008.
J.[. BiH. (Srna) za terorizam, zajedno sa svojim bratom blizancem godine i da su bili u pritvoru do juna pro{le godine.

Pi{u: Bojana DIVLJAK, Selma VELI] U FOKUSU

Virus H1N1 {iri se Bosnom i Hercegovinom

Jo{ devet gra|ana oboljelo od novog gripa

SARAJEVO, BANJALUKA - U BiH ju~e
je potvr|eno jo{ devet slu~ajeva oboljelih od
novog gripa, {est u FBiH, dva u Br~kom i je-
dan u RS.
"U srijedu je u Institutu za mikrobiologiju
ura|eno osam analiza. Dvije su bile negativne, a
{est ih je bilo pozitivno. Od ovih {est osoba, ~etiri
su iz Tuzle, a dvije iz Sarajeva", kazala je Biljana
Admir ^andi}, {ef Odjeljenja za zdravstvo u su dobili uputstva od nadle`enih da nose za{titne
Vladi distrikta, rekao je da je kod dvoje u~enika, maske i rukavice.
kao i u tri slu~aja kod kojih je u srijedu ustanovlje- "Ina~e nosimo maske, ali sada su nam pose-
na zara`enost virusom novog gripa rije~ o lak{im bno naglasili da se pridr`avamo tog pravila. Mora-
oblicima. mo za{tititi i sebe i pacijente od infekcije", kazala
"Odjeljenje ~etvrtog razreda Ekonomske je ona.
{kole, u kome se pojavila zaraza, raspustili smo sa @eljana Toma{evi}, studentkinja medicine iz
nastave na sedam dana, dok vidimo kako }e se si- Novog Grada, kazala je da su ih upozorili da prili-
FOTO: M. RADULOVI]

Jandri}, portparol Klini~kog univerzitetskog cen-
tra u Sarajevu.
U Institutu za mikrobiologiju u
Sarajevu ju~e su ra|ene analize jo{ tri uzorka, a re-
zultati }e biti poznati danas.
Prije tri dana na Infektivnu kliniku KCUS-a
hospitalizirana je i prva osoba oboljela gripa kao
srednje te`ak i te`ak pacijent.
"Pacijentkinja koja je u utorak primljena u
bolnicu je stabilno", rekla je Jandri}eva.
Iz Ministarstva zdravlja i socijalne za{tite RS
ju~e je saop{teno da je osoba kojoj je ju~e pot-
vr|en novi grip srednje `ivotne dobi iz Banjaluke,
te da zasad nije poznato da li je ova osoba imala
kontakte sa oboljelim i upu}ena je na ku}no lije-
~enje, odnosno izolaciju.
tuacija odvijati nakon perioda inkubacije'', rekao je
^andi} nakon jutro{njeg zasjedanja Kriznog {taba
za pra}enje pandemije novog gripa, koji je br~an-
ska vlada formirala u maju.
S novim slu~ajevima broj zara`enih virusom
H1N1 pove}ao se na 69, od ~ega 52 u FBiH, 12 u
RS, a Br~ko distriktu pet osoba.
Gra|ani RS strahuju zbog {irenja gripa H1N1
i kako ka`u nije im svejedno jer vakcina protiv
ovog oboljenja jo{ nije dostupna, te nemaju prave
mjere za{tite.
Ve}ina njih isti~e da se boji za
zdravlje djece, dodaju}i da je zabrinjvaju}e jer ova
infekcija u posljednje vrijeme odnosi sve vi{e `i-
vota.
Ranko Majstorovi} iz Lakta{a ka`e da je u
strahu zbog {irenja gripa H1N1 i u RS, te da se ne
pla{i toliko zbog sebe koliko za zdravlje djece.
"U Hrvatskoj i Srbiji je ve} dosta smrnih slu-
~ajeva i to nije zanemarivo. Ukoliko stigne vakci-
na, vakcinisa}u se jer je oboljenje prelazno i ne
mogu ugro`avati ostale ~lanove porodice i ljude u
svojoj okolini", kazao je Majstorovi}.
Medicinska sestra iz Doma zdravlja u Banja-
luci, koja je `eljela da ostane anonimna, ka`e da
kom posjeta bolnicama obavezno nose za{titne
maske i rukavice.
"Redovno pratim {ta se de{ava u zemljama re-
giona i problem je zaista ozbiljan. Ukoliko vakcina
bude dostupna, vakcinisa}u se i to bih preporu~ila
svima", kazala je Toma{evi}eva i dodala da se, ko-
liko je mogu}e, pridr`ava mjera prevencije.
U Ministarstvu zdravlja i socijalne
S novim
za{tite RS su podsjetili da je naru~eno 30.000 va-
slu~ajevima
kcina za za{titu od novog gripa.
broj
"Ne mo`emo precizirati koliko }e vakcina
zara`enih
ko{tati i ko }e imati privilegije prilikom vakcinaci-
virusom
je", kazali su u resornom ministarstvu.
H1N1
U apotekama {irom RS rekli su da je u poslje-
pove}ao
dnje vrijeme pove}an broj lijekova koje ljakari
se na 69
preporu~uju za lije~enje respiratornih infekcija.
 Doga|aji 6. 11. 2009. qfubl 9
Rustempa{i}, Abdulah Hand`i} i Edis Veli} Otvoren La`no tra`ili novac
Prihvatni

uhap{eni
centar za za lije~enje dje~aka
maloljetnike MODRI^A - Zasad nepoznati mu{karac i `ena varali su Modri~ane
tvrde}i da sakupljaju novac za bolesnog dje~aka Dragana \uki}a.
ZENICA - Javna ustanova Roditelji ~etvorogodi{njaka Slavojka i Gordan \uki} iz Rije~ana, kod
Centar za socijalni rad u Zenici Modri~e, kada su ~uli za to slu~aj su prijavili policiji.
od ju~e je bogatija za moderno "Proteklih dana `ena i mu{karac stari do 30 godina i{li su od stana do sta-

terorizma
ure|eni Prihvatni centar za ma-
loljetnike.
Sve~anom otvaranju prostorija
povr{ine oko 200 kvadrata pri-
sustvovali su brojni gosti, me|u
kojima i Riamondo de Kardona,
italijanski ambasador u BiH.
Prihvatni centar za maloljetni-
ke otvoren je u okviru projekta
na u gradu, od ku}e do ku}e u prigradskim naseljima i sakupljali novac za
lije~enje na{eg Dragana. Nikad nismo sakupljali pare za lije~enje svog dje-
teta i to {to se pojavilo je ~ista kra|a, prevara i bezobrazluk. Neko je saznao
za na{e nevolje, pa je na{ao varati narod po Modri~i", ogor~en je Gordan
\uki}.
Roditelji su kazali da njihov sin zbog epilepsije s toni~nim napadom ide na
terapije i da ima pomaka u lije~enju. Ogor~eni su {to je njihovu situaciju ne-
ko zloupotrijebio.
Modri~ka policija intenzivno radi na rasvjetljavanju ovog slu~aja.

FOTO D`. TOCHE

"Tu`ilac, koji je radio na predmetu,
je procijenio da je njihovo zadr`avanje u pritvoru neo-
pravdano, te je podnio sudu prijedlog za njihovo pu-
{tanje na slobodu. Tada{nja odluka donesena je jer
odre|ene ~injenice nisu bile utvr|ene", objasnio je
Engel.
Tu`ilac o~ekuje hap{enje jo{
nekoliko osoba u vezi sa ovim slu~ajem
Ka`e da je od tada Posebni odjel za organizovani
kriminal, privredni kriminal i korupciju Tu`ila{tva
BiH saslu{ao oko 70 svjedoka i nekoliko osumnji~e-
nih i prikupio oko 1.000 materijalanih dokaza u BiH,
Njema~koj i Austriji.
"Posebni odjel Tu`ila{tva ponovo je analizirao
veliki broj dokaza nakon {to smo obezbijedili pomo}
"Nada", a na osnovu Sporazuma
o saradnji, potpisanog prije tri
godine izme|u donatora - Regi-
onalne koordinacije volonterstva
i solidarnosti "Lu~ijano La-
ma" iz italijanske regije Sicilija i
op{tine Zenica.
Italijanska organizacija i regija
Sicilija u adaptaciju prostorija
ulo`ili su vi{e od 70.000 KM. Uz
dodatnu obuku osoblja Centra za
socijalni rad Zenica, koju su vodi-
li italijanski stru~njaci, otvara-
njem prostorija stvoren je
povoljniji ambijent za izvo|enje
aktivnosti iz redovne djelatnosti
Centra usmjerenih na borbu pro-
tiv maloljetni~ke delinkvencije i
nasilja nad maloljetnim osobama.
"Kroz Prihvatni centar svako-
dnevno pro|e veliki broj djece i
omladine zapu{tene u odgoju.
Raspola`emo sa kvalitetnim
stru~nim kadrovima i nadamo se
da }emo sada imati jo{ bolje re-
zultate u radu sa djecom, kojoj je
eksperata iz oblasti de{ifriranja poruka i terorizma", neophodna pomo} u pravilnom
dodao je Engel. razvoju", ka`e Nurka Babovi},
Osim Rijada Rustempa{i}a, Had`i}a i Veli}a, direktorica Centra za socijalni
tokom akcije u martu pro{le godine bili su uhap{eni rad Zenica.
i Muhamed Meco i Muhamed Fi~er zbog sumnje da A.M.
su pripremali bomba{ke napade. Meco je, kao i tro-
jica ju~e uhap{enih, bio u pritvoru do juna 2008. go-
di ne, dok je Fi ~er na kon ha p{e nja pu {ten na
slobodu.
Bra}a Rustempa{i} su pripadnici veha-
bijskog pokreta. Muhameda Rustempa{i}a Tu`ila{-
tvo BiH su mnji ~i da je u mar tu 2008. go di ne iz
Austrije svom bratu Rijadu u BiH dostavio 10 opti-
~kih refleksnih ni{ana za pu{ke, koji su prona|eni u Non-government organization Partnerships in Health/Partnerstvo za zdravlje announces a vacancy for the following
ku}i njihovih roditelja u Bugojnu. Tu`ila{tvo BiH position:
Edisa Strojila tereti da je opti~ke ni{ane nabavio u
Njema~koj i dostavio ih Muhamedu Rustempa{i}u u
Austriju.
The primary responsibility of the Project Assistant (PA) is provision of support to Partnerships in Health/ Partnerstvo
za zdravlje Project Coordinator and Republic of Srpska Entity Project Leaders in implementation of the Mental Health
Project in Republic of Srpska/ BiH.
S.Je.
O[ "Vasa ^ubrilovi}"
dobila 3.000 KM
GRADI[KA/BOSANSKA GRADI[KA - Predstavnici NLB Ra-
zvojne banke uru~ili su ju~e u Gradi{ci/Bosanskoj Gradi{ci nagra-
du od 3.000 KM Osnovnoj {koli "Vasa ^ubrilovi}" za osvojeno
prvo mjesto na konkursu za izbor najboljeg likovnog rada na temu
"Dje~ja {tednja".
Nagradu za najbolji autorski likovni rad na ovu temu u kategoriji crte-
`a osvojio je u~enik devetog razreda ove {kole Vanja Ku~uk koji je do-
bio {te dnu knji `i cu sa
100 KM.
Ostalo jo{ oko 300.000
U kategoriji crte`a dru-
metara kvadratnih da se o~isti
gu na gra du osvo jio je
sav Trebevi}, rekao Gavran
vrti} "Neven" iz Banjalu-
ke, a tre}u su podijelile
O[ "Veselin Masle{a" iz Fo~e i vrti} "Na{a radost" iz Trebinja.
NLB Razvojna banka je, povodom Me|unarodnog dana {tednje, ra-
spisala ovaj konkurs, na kojem su pravo u~e{}a imale sve osnovne {ko-
le i vrti}i u Republici Srpskoj.
Ljiljana ^i~i}, stru~ni saradnik za odnose s javno{}u ove banke, ista-
kla je da je broj pristiglih radova prevazi{ao sva o~ekivanja te da je bilo
te{ko izabrati najbolji.
"Od pristiglih radova planiramo napraviti jednu knji`icu u koju }emo
uvrstiti veliki broj slogana, kao i pjesmica koje su pristigle na konkurs",
kazala je ^i~i}eva.
V.K.
VACANCY NOTICE
Project Assistant

Bolonjski proces u Partnerships in Health/ Partnerstvo za zdravlje is looking for a qualified candidate who will be responsible for:

TITLE: Project Assistant

RS zaslu`io ocjenu tri "Naravno da ne tvrdimo da radimo dobro jer edukuje-

PLACE:

EMPLOYMENT:
Banja Luka, Republika Srpska/ Bosnia and Herzegovina

Permanent/ Part-time- 50%

B. VU^ENOVI]
BANJALUKA - Bolonjski proces na univerziteti-
ma RS mo`e se ocijeniti ocjenom tri i iako se pove}ala
efikasnost jo{ se sa sigurno{}u ne mo`e re}i da se na-
predovalo i u kvalitetu, ocijenili su ju~e rektori dva
univerziteta u RS.
Stanko Stani}, rektor Univerziteta u Banjaluci, kazao
je na dvodnevnoj me|unarodnoj konferenciji "Iskustva u
provo|enju Bolonjske deklaracije" koja je ju~e po~ela u
Banjaluci, da se nada da }e do kraja naredne godine ocje-
na bolonjskog procesa u RS biti vrlo dobar.
"Ako bi trebalo da dam ocjenu koliko je uspio bo-
lonjski proces na na{em univerzitetu, bih bio slobodan da
ka`em da je to ocjena tri. Do kraja naredne godine mogli
bismo posti}i ocjenu vrlo dobar, iako znamo da ne mo`e-
mo biti odli~ni", naveo je Stani}.
On je kazao da jo{ nema podatke ko-
lika je prolaznost studenata ove godine, jer jo{ ima zaosta-
lih ispitnih rokova i upis godine je jo{ u toku.
"Na ve}ini studijskih programa prolaznost je iznad 50
odsto. Sada vi{e nemamo problem da na svakom fakultetu
imamo predmet koji ne mo`e da polo`i ve}ina studenata,
pa je prolaznost bila oko 10 odsto", naveo je Stani}.
Mitar Novakovi}, rektor Univerziteta u Isto~nom
Sarajevu, kazao je da se procjenjuje da se sigurno pove-
}ala efikasnost, ali da nije siguran da se napredovalo i u
kvalitetu.
mo i sebe i studente i svi se pomalo prilago|avamo novom
sistemu rada, a za to treba vrijeme", kazao je Novakovi}.
On je precizirao da je Univerzitet u tom smislu prili-
~no troma institucija, jer "to nije promjena statusa neke
privredne organizacije pa da se nastavi samo raditi i u
ovom slu~aju se mijenja sistem rada.
"Znamo da je do reforme moralo do}i, a da li smo mi
odabrali najbolje puteve i mehanizam, to je druga pri~a. Da
li smo mi pripremljeni u svim aspektima, vjerovatno i ni-
smo, po~ev od ovih materijalnih do kadrovskih, ali iz godi-
ne u godinu situacija }e biti druga~ija", kazao je Novakovi}.
Ne tvrdimo da radimo dobro jer
edukujemo i sebe i studente i svi se po-
malo prilago|avamo, kazao Novakovi}
Rajko Kuzmanovi}, predsjednik RS, kazao
je da je Bolonjska deklaracija jedan veliki dru{tveni proje-
kat i njemu se mora pokloniti posebna pa`nja.
"Kada se govori dokle smo do{li u tom procesu mo-
ramo biti zadovoljni jer je dosta toga ura|eno, ali ima dos-
ta stvari koje treba uraditi. Potrebna je prije svega jedna
svijest i kod nastavnika i kod studenata i ja sam zbog toga
zadovoljan. Vrlo sam sre}an kada visoko obrazovanje na-
preduje jer je to garant da }e se dru{tvo br`e razvijati", na-
veo je Kuzmanovi}.
SPECIFIC RESPONSIBILITIES:
• To ensure Project sub-offices are logistically supported
• Translation of the materials needed for the Project
• To work on data entry - monitoring, evaluation, surveys
• To keep record of all the processed data
• To conduct regular maintenance of office equipment
(if professional help is needed to engage professional and monitor his/her work)
• To make copies when needed
• To assist in preparation of programmatic reports towards the donor and national authorities
• To establish and maintain contacts with Project partners
• To organize and facilitates conduction of the trainings within the Project
• To follow annual, quarterly and monthly work plans in conduction of the activities
• To assist Senior Project staff in implementation of the Project in the selected areas
• To work in close collaboration with Project Coordinator, Entity Leaders, technical and other staff in Banja Luka
and Sarajevo Office
Necessary qualifications include:
• Bachelors degree or equivalent qualification in social or health sciences
• Experience working in project implementation and assisting the project management, preferably
(but not necessarily) with experience in health programs
• Ability to implement and coordinate activities in partnership with state, entity and local authorities, medical pro-
fessionals and NGOs country-wide
• Proven ability to handle multiple tasks, work under pressure, and work without close supervision
• Good communication and organizational skills
• Excellent English written and verbal skills
Please send resume and cover letter preferably by e-mail to the FPH office at snjezanahondo@partnershipsinhealth.ba.
The dead line for applications is November 13, 2009.
10 qfubl!6. 11. 2009. Doga|aji
U mostarskom selu Kru{evo razbojnici iz blindiranog vozila ukrali novac za penzije

Ukradeno 750.000 KM ''O~ito su bili dobro organizirani. Tako|er, tijekom o~e-

FOTO NN
Kombi prona|en zapaljen
vida smo na mjestu razbojstva prona{li i raketni baca~ - zo-
lja, koji nije bio ispaljen, ali je bio napunjen", izjavio je
Zdravko Pavlovi}, Pavlovi}.
"Obavijestili smo sve susjedne `upanijske MUP-ove da
krim-inspektor se dogodila plja~ka, kao i Dr`avnu grani~nu policiju jer pos-
MUP-a HNK, toji mogu}nost da }e razbojnici poku{ati pobje}i u Hrvat-
sku", rekao je Pavlovi}.
kazao da su Jure Mari}, voditelj Poslovnice "Hrvatske po-
napada~i bili {te" u Kru{evu, kazao je kako je samo za ovu poslovnicu tre-
ba lo bi ti ispo ru ~e no 40.000 ma ra ka, dok je os ta tak
naoru`ani dugim
cijevima i zoljom Isplata penzija ne}e kasniti

ukradenog novca trebao biti prevezen u Ljubu{ki, ^itluk,

I banka na
meti lopova
Qp!t mp!w oj!d b! Voj!D sf!e ju
cbo!lf!pqmkb!•lb!ob!kf!kv!•fs!qp!tmj!.
kf!qp!eof!v!npt!ubs!tlpk!Vmj!dj!lbs!.
ej!ob!mb!Tuf!qjo!db!v!{hsb!ej!Mf!eb!sb/!
Lb!lp!tv!ob!wf!mj!p•f!wj!dj-!qmkb!•lv
tv!j{wf!mb!ewp!kj!db!nbt!lj!sb!oji!sb!.
{cpk!oj!lb!lp!kj!tv!v{!qsj!kf!uokv!psv!.
akfn!puv!}j!mj!{b!tbe!of!vu!ws}f!ov
lp!mj!•j!ov!opw!db/!
Jurica GUDELJ
MOSTAR - U oru`anoj plja~ki koja se dogodila ju-
~er oko osam sati ujutro u mostarskom selu Kru{evo iz
blindiranog vozila za{titarske agencije "Puma Security",
koje je prevozilo novac namijenjen za isplatu mirovina,
ukradeno je 750.000 maraka.
Potvrdio je to Drago Spaji}, ~lan Uprave "Hrvatskih po-
{ta" Mostar, koji je naglasio kako se zbog ove plja~ke ipak
ne}e kasniti s isplatom mirovina.
Amir Begi}, komesar policije HN@, kazao je kako se
plja~ka dogodila u trenutku dok je novac iz blindiranog vozi-
la prebacivan u po{tu u Kru{evu.
"Vi{e je naoru`anih osoba napalo za{titare, te
im otu|ilo novac", naveo je Begi}.
Zdravko Pavlovi}, krim-inspektor MUP-a HN@, kazao je
da su napada~i bili naoru`ani dugim cijevima i raketnim ba-
ca~em - zoljom.
"Ukrali su jo{ neutvr|enu koli~inu novca i udaljili se u
bijelom kombiju marke WV. Kasnije smo taj kombi prona{li
nekoliko kilometara dalje u selu Ljuti Dolac, op}ina [iroki
Brijeg. Kombi je bio zapaljen", naglasio je Pavlovi}.
On je jo{ kazao da su napada~i na za{titare bacili dimnu
bombu kako bi ih zastra{ili i zbunili, te da se sve dogodilo brzo.
Me|ugorje i druga hercegova~ka mjesta.
Zarif Safi}, glasnogovornik Mirovinskog zavoda Fede-
racije BiH, je ju~er izjavio kako je sva odgovornost za ispla-
tu mirovina na "Hrvatskim po{tama".
"'Po{ta' je, unato~ plja~ki, jo{ istoga dana du`na isplatiti
mirovine. Tako|er, u ovakvim slu~ajevima novac je ugla-
vnom osiguran tako da ne o~ekujem da }e 'Po{ta' biti na gu-
bitku", rekao je Safi}.
Spaji} je potvrdio da su nakon {to smo doznali da se do-
godila plja~ka, pristupili prikupljanju novca za mirovine i da
}e one biti ispla}ene tijekom ju~era{njeg i dana{njeg dana.
"Novac je osiguran, te 'Po{ta' ne}e pretrpjeti gubitak",
dodao je Spaji}.

United Nations Childrens Fund

Office for Bosnia and Herzegovina
Telephone 387 33 723 300
Facsimile 387 33 642 970 U aprilu po~inje Slijede
Kolodvorska 6 , 71 000 Sarajevo E-mail sarajevo@ unicef.org
javne
Bosnia and Herzegovina http://www.unicef.ba
gradnja aerodroma rasprave
o Nacrtu

FOTO G. [URLAN
VACANCY NOTICE: SAR/2009/03 bud`eta
UNICEF Office for Bosnia and Herzegovina is seeking an enthusiastic and qualified candidate for the position of KO ZAR SKA DU BI -
CA/BO SAN SKA DU BI -
Programme Assistant, Social Protection and Inclusion Programme CA - Nino Jauz, na~elnik
GS-6, Fixed-Term Appointment Kozarske Dubice, uputio je
po ziv svim za in te re so va -
Under the supervision of the Social Protection and Inclusion (SPI) Programme Officer, performs information gather- nim gra |a ni ma, pri vre -
ing, technical and administrative services, as well as procurement/supply activities in support of UNICEF Country pro- dnim i dru{ tve nim
gramme activities. subjektima da prisustvuju
Key tasks:
ja vnim ras pra va ma o Na -
• Collect information and prepare periodic and ad hoc reports on programme and project activities. Organize data and crtu bud`eta op{tine za na-
information, prepare and maintain records. rednu godinu.
• Contribute to the preparation of all project related documents and correspondence, by providing information, draft- Ja vne ras pra ve }e se u
ing documents, preparing tables. mje snim za je dni ca ma na
• Assist the supervisor in implementation of projects: budget monitoring, administrative processes and follow up of grad skom i se os kom po -
Prva faza izgradnje mogla bi ko{tati
activities. izme|u 55 miliona i 60 miliona maraka dru~ju odr`ati od 9. do 19.
• Act as a focal point in the office regarding local procurement: novembra.
• Coordinate and facilitate planning process. D. [AJINOVI] izgradnju ukoliko ne bude bilo mo-
• Undertake local procurement: prepare specifications, undertake market research for identification of suppliers, gu}nosti za koncesiju. On je rekao "Cilj nam je da se gra|a-
prepare tenders, issue invitations to bid, obtain bids from suppliers and follow up with suppliers and end users. BANJALUKA - Izgradnja da su obje studije izvodljivosti, koje ni, bu d`et ski ko ri sni ci,
Consolidate and monitor supply requisitions and raise purchase orders. aerodroma u Trebinju po~e}e u su nezavisno jedni od drugih uradili pred sje dni ci sa vje ta mje -
• Assist in preparation of various office reports by drafting procurement components. aprilu idu}e godine, a prvi avioni, austrijski i srbijanski eksperti, poka- snih zajednica, javna pre-
kako je predvi|eno, po~e}e slije- zale isplativost investicije. du ze }a, us ta no ve,
Essential Requirements Qualifications and Experience: tati za tri godine, najavljeno je ju- Do dik je re kao da su ne vla di ne or ga ni za ci je i
• Completion of secondary education, preferably supplemented by technical or university courses. ~e iz Vlade RS. saobra}ajne komunikacije prioritet udru`enja gra|ana aktivno
• Fluency in English and local languages (oral and written) required, with experience in production of professional njegove vlade. On je naveo da je u uklju~e u proceduru dono-
Prema rije~ima Milorada Dodi-
documents in these languages. Knowledge of additional UN language is an asset.
ka, predsjednika Vlade RS, izgradnja regionu Trebinja u po~etnoj fazi ra- {e nja bu d`e ta op {ti ne za
• Minimum six years of progressively responsible administrative work, of which at least one year closely related to
support of programme activities and two years related to supply/logistics management. aerodroma je strate{ko opredjeljenje zmatranje izgradnje pruge Nik{i} - narednu godinu i da svojim
• Knowledge of UN procurement, administrative and financial policies and procedures is an asset. Vlade da svi dijelovi RS imaju {to ^apljina, koja bi prolazila kroz taj zahtjevima, prijedlozima i
• Relevant UN experience is an asset. bolju saobra}ajnu komunikaciju. dio RS, a Vlada je, kako je naveo, u sugestijama uzmu u~e{}e u
Premijer je rekao da se paralelno sa blizini ovog aerodroma izgradila racionalnoj raspodjeli bu-
Competencies: izgradnjom aerodroma radi i na saobra}ajnicu prema Herceg No- d`et skih sred sta va", is ta -
• Good planning and monitoring skills; ability to organize work & projects vom, dok je u toku i izgradnja za- kao je Jauz.
• Self-control, ethics, integrity, transparency and fairness obilaznice oko Trebinja. On je podsjetio da su Na-
• Demonstrated ability to work in a multi-cultural environment, and establish harmonious and effective working rela- Paralelno sa
Govore}i o izgradnji autopute- crtom bud`eta op{tine Ko-
tionships both within and outside the organization izgradnjom aerodroma
va, Dodik je ponovio da }e autoput zar ska Du bi ca za 2010.
• Commitment to UNICEF’s mission and professional values radi se i na uspostavljanju
ka Hrvatskoj biti zavr{en u prolje}e go di nu, ko ji su odbor ni ci
• Computer skills, including internet navigation and various office applications avio-kompanije RS
naredne godine, kako je i planirano, pri hva ti li na po slje dnjem
For further details, please contact Human Resources office in Sarajevo.
a da bi ubrzo nakon toga trebalo da za sje da nju, pre dvi |e ni
uspostavljanju avio-kompanije RS. krene i izgradnja mosta preko Save ukupni prihodi u iznosu od
Applications consisting of a covering letter of interest, curriculum vitae and contact details of two referees should be On je rekao da se sa ukidanjem viza sa ~etiri trake, za koji }e Hrvatska i 10.440.000 KM, {to je za
addressed to Human Resources – UNICEF Office for Bosnia and Herzegovina, Kolodvorska 6 Sarajevo, Bosnia and za BiH o~ekuje porast putnika. RS izdvojiti po 30 miliona evra.
1.120.000 KM vi {e u
Herzegovina quoting Vacancy Notice Reference. Go vo re }i o iz gra dnji Dodik je rekao da je prioritet
njegove vlade i izgradnja autoputa odnosu na rebalans bud`e-
aerodroma u Trebinje, Dodik je ista-
Vacancy is open to all applicants holding B&H citizenship or valid B&H residence permit. kao da bi ta prva faza mogla ko{tati Banjaluka - Kupres, koji bi se sa ta iz ove godine.
Closing date for applications: 23 November 2009 izme|u 55 miliona i 60 miliona ma- Kupresa, kako je pojasnio Dodik, Nacrt bud`eta i raspored
UNICEF is a non-smoking environment. Qualified women are encouraged to apply. raka, te da Vlada pregovara sa zain- ra~vao u dva smjera, gdje bi jedan odr`avanja javnih rasprava
teresovanim ulaga~ima o davanju krak i{ao ka Splitu, a drugi ka Mos- od da nas su izlo `e ni na
koncesije, dok bi RS obezbijedila taru. Za RS je, kako je rekao Dodik, oglasnoj tabli u {alter-sali
UNITE FOR zemlji{te, infrastrukturu i projektnu interesantna i jadransko-jonska ma- zgrade op{tine.
CHILDREN dokumentaciju. Dodik je, me|utim, gistrala, koja bi jedinim dijelom D.Ko.
rekao da }e Vlada sama krenuti u presijecala i teritoriju RS.
 6. 11. 2009. qfubl 11
Po{tovani ~itaoci, u rubrici Dana{nje pitanje:

Intervju
Forum plus mo`ete da
izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim Da li advokatima
doga|ajima i temama. treba uvesti
Va{e odgovore {aljite na e-mail: fiskalne kase?
odgovori@nezavisne.com

Zoran
Okilj, Zaposli}emo
400 radnika
direktor
"Aerodroma"
Trebinje

novni{tvu jako mala. Me|utim, ako pogledate

Dubrovnik, on ima 45.000 stanovnika, a aero-
drom ostvari godi{nje oko 1,2 miliona putnika.
Okilj: Obu~avanje S obzirom da je aerodrom zami{ljen kao kraj-
kadrova }e
se vr{iti paralelno nji dolazni turisti~ki aerodrom, 99 odsto putni-
sa gradnjom ka }e do}i ciljano u Trebinje da bi oti{li na
aerodroma
more ili obi{li neki drugi turisti~ki sadr`aj. Mi
FOTO M. RADULOVI]
smo do{li do podatka da samo iz Poljske oko
200.000 ljudi godi{nje dolazi u Me|ugorje.
Ako bi ih preko Trebinja dolazilo bar 50.000,
to bi bio, recimo, godi{nji saobra}aj koji ostva-
ruje aerodrom u Banjaluci.
Mi ra ~u na mo na 10 mje se ci in ten zi vnog
saobra}aja. Ra~unamo i na klijentelu sa istoka,
Srbije ali i na poslovnu avijaciju koja je u veli-
koj ekspanziji.
NN: Iz Dubrovnika se u zadnje vrijeme
~esto ~uju negativni komentari na gradnju
aerodroma u Trebinju. Kako na to gledate?
OKILJ: Mi ne mo`emo o~ekivati pomo} i
saradnju Dubrovnika, ali ku}a koja je radila
studiju je do{la do zaklju~ka da posao mo`emo
da radimo sami ili u saradnji sa njima. Dubro-
vnik je dostigao svoj vrh i njima treba dosta
ulaganja da bi taj aerodrom pro{irili. Mi ra~u-
namo da budemo otvoreni za sve. Dubrovnik,
na primjer, ne mo`e da primi sve niskobud`e-
tne kompanije te ih spu{ta u Pulu ili Zadar pa
te putnike dovozi autobusima.
Me|utim, njihov stav oko ovog projekta je
prili~no revidiran u odnosu na pro{logodi{nji
kada su izri~ito tvrdili da ne mo`emo napraviti
njegov stav. Tvrdi da }e aerodrom dobro po- aerodrom, a sad ka`u da mo`emo, ali da nema-
Ra~unamo na 10 slovati uprkos ~injenici da se u neposrednoj mo ljude.
mjeseci intenzivnog blizini nalaze jo{ dva u Dubrovniku i Tivtu, jer NN: Pa, imamo li stru~ne ljude za rad na
saobra}aja. Ra~unamo }e u borbi za tr`i{te imati da ponudi {to oni ne- aerodromu?
maju. Ka`e da su to prepoznali i strani investi- Postoji OKILJ: Projekcija je da se radovi mogu za-
i na klijentelu sa istoka, to ri ko ji su ve oma za in te re so va ni za ovaj velika vr{iti za tri godine. Mi vodimo brigu i o budu-
Srbije ali i na poslovnu projekat. zaintereso- }im ka dro vi ma i nji ho vo obu ~a va nje }e se
NN: Na koje putnike mo`e da ra~una tre- vanost u vr{iti paralelno sa gradnjom aerodroma.
avijaciju koja je u binjski aerodrom? svijetu NN: Koliko }e po~etkom rada aerodroma
velikoj ekspanziji OKILJ: Ako po sma tra mo aero dro me u za ovaj biti otvoreno novih radnih mjesta?
okru`enju, vidje}emo da 350.000 putnika sleti projekat, OKILJ: Sve slu`be bi uposlile oko 400 ra-
Rade [EGRT u Tivat, 350.000 u Podgoricu, 1,2 miliona u ali ne dnih mjesta.
Dubrovnik i oko milion u Split. Samo 10 odsto mo`emo da NN: Koje }e konkretne prednosti biti u
Neumjesno
pore|enje
aerodroma i stanice
OO;!_ftuj!tv!lp!nfo!ub!sj!eb!Usf!cj!.
okf!of!nb!bvup!cvt!lv!tub!oj!dv-!b!jnb!~f
bfsp!espn@
PLJMK;!Mkv!ej!wkf!sv!kv!jmj!of!wkf!sv!kv!v!of!.
|up/!J{!hsb!eokb!bfsp!esp!nb!kf!uf!ioj!•lj!ep!.
lb!{j!wb!ops!nb!lp!kv!tv!vsb!ej!mf!twkfu!tlf
sf!gf!sfo!uof!lv!~f!j!ep!lb!{b!mf!eb!tf!sb!ej!p
jt!qmb!uj!wpn!qsp!kf!luv/!Qp!sf!ej!uj!pwbk!qsp!kf!.
lbu!tb!bvup!cvt!lpn!tub!oj!dpn!oj!kf!qsj!.
nkf!s f!o p-! kfs! ob! bvup!c vt!l v! tub!o j!d v
ep!mb!{f!mkv!ej!j{!Hbd!lb-!Cj!mf!~b-!Of!wf!tj!okb-
epl!~f!ob!bfsp!espn!ep!mb!{j!uj!uv!sjt!uj!j{
djkf!mph!twjkf!ub/!Of!usf!cb!cj!uj!tv!nokj!•bw-
usf!cb!cj!uj!sf!bmbo!j!usb!aj!uj!ob!•jo!eb!lbp!mp!.
lbm!ob!{b!kf!eoj!db!vtqjkf!np!v!pwpn!wf!mj!.
lpn!qp!tmv/
bra}ajem, imamo idealne meteo uslove, prakti-
~no, nemamo snijeg.
NN: Da li sve te dobre pretpostavke pre-
poznaju i potencijalni investitori?
OKILJ: Postoji velika zainteresovanost u
svijetu za ovaj projekat. Mi ne mo`emo da ot-
krijemo imena s kim pregovaramo zbog potpi-
sivanja ugovora o tajnosti podataka. Mogu re}i
da se radi o referentnim kompanijama. Odlu-
kom Vlade }e se formirati radni tim koji }e te
potencijalne investitore primiti na razgovore.
Na ruku ide i to {to se naredne godine o~ekuje
povoljnija klima za investiranje.
NN: Dokle se stiglo s pripremom doku-
mentacije za po~etak gradnje?
OKILJ: S planom parcelacije smo do{li na
137 hektara od ~ega je 99,5 odsto dr`avna svo-
jina i bitno olak{ava ulazak u investiciju. Izra-
da projekta bi mogla da ko{ta oko 1,2 miliona
KM.
NN: [ta }e ovaj projekat zna~iti za ovaj

Z
oran Okilj, direktor "Aero-
droma" Trebinje, uvjeren je
u uspjeh projekta izgradnje
aerodroma u ovom gradu za
{ta, ka `e, pos to je stu di je
koje detaljno potvr|uju taj
od tog saobra}aja je godi{nji prosjek sarajev-
skog areodroma koji dobro posluje.
NN: Kako gledate na to da u Hercegovini
`ivi malo stanovni{tva i da li je na taj broj
ljudi isplativ aerodrom?
OKILJ: Ta~no je da je zona zahvata po sta-
otkrijemo odnosu na susjedne aerodrome?
imena OKILJ: Na{a prednost je {to aerodrom u
Trebinju nema problema sa burskim vjetrovima
kao Dubrovnik. Prednost u odnosu na Tivat je
{to se taj aerodrom ne mo`e {iriti. Imamo slo-
bodan vazdu{ni prostor koji nije optere}en sao-
dio Hercegovine?
OKILJ: Mislim da }e ovaj objekat promije-
niti ~itavu sliku u rejonu Trebinja jer }e se os-
tva ri ti mo gu }nost za ra zvoj tu ris ti ~kih
kapaciteta, a ostvari}e se otvaranje i drugih
uslu`nih djelatnosti.

FORUM PLUS
Nb!lb!lbw!hsjq-!uphb!kf Kb!tubm!op!ekf!mv!kfn!qsf!. Mp!{b-!|mkj!wb-!lsv!|lb-!kb!. Nj!mkf!o jl! tbn! sb!{ oji Ep!tb!eb!nf!twb!lj!qvu Ojkf!eov-!qb!of!{obn
Da li cj!mp!vwj!kfl-!tb!np!|up!tb!. wfo!uj!wop-!sb!ejn!ob!hsb!. cv!lb-!wj!op-!qj!wp-!lp!okbl- tsfe!tub!wb!{b!pqv!|ub!okf- {j!nj!pe!hsj!qf!tqb!tb!wbp eb!mj!kf!jlp!{ob/!Nj!tmjn!eb
znate eb! gbs!n b!d f!v uj!n b! of. }f!w j!o j! ub!l p! eb! oj!l be wj!okbl///-!twf!tv!up!nkf!sf ub!lp!eb!nop!hp!j!of!nj!. cj!kf!mj!mvl-!•bk!j!nfe/!Qp!. kf!ubk!hsj!q!lbp!j!esv!hj-!kf!.
eptubkf!qb!sb!qb!(bk!ef!eb oj!t bn! v! {b!u wp!s f!o pn qsf!wfo!dj!kf!lp!kf!tf!lp!sjt!. tmjn! p! op!wpn! hsj!qv/! V of!lbe!of!usf!cb!qsf!wj!|f eopt!ub!wop!usf!cb!wp!ej!uj
neke od qp!ej!hof!np!qb!oj!lv/!Obk!. qspt!up!sv-!kf!ej!op!|up!of uf!j!lpe!pt!ub!mji!cp!mft!uj/ t!uwb!sj-!of!nbn!oj!wsf!nf!. lpn!qmj!lp!wb!uj-!kfs!twf!|up sb!•v!ob!p!tf!cj/!Qsj!kf!tqb!.
preventi- cp!mkb!kf!{b!|uj!ub!of!pq!uf!. qf!sfn!sv!lf!twb!lji!tbu [b!up!tf!twj!ep!csp!ob!mjk!uf!j ob! eb! sb!{nj|!mkbn! p! up!. obn!usf!c b!ob!mb!{ j!tf!v wb!okb!qp!qj!uj!•bk!t!nf!epn
vnih sf!~ b!w b!u j! tf! t! ujn wsf!nf!ob/!Nj!tmjn!eb!tf of!cf!sj!uf!csj!hv"!Of!np!af nf-! pepi! tbe! nb!mp! v qsj!sp!ej/ jmj!tmj!•op/!Uji!hsj!qb!v!qp!.
tuwb!sj!nb/ usf!c b!plsf!o v!u j!nop!h p obn!oj!OB!U P!oj!| ub-!b lb!gb!ov/ tmkf!eokf!wsjkf!nf!jnb!up!mj!.
mjera p{cj!mkoj!kjn!qsp!cmf!nj!nb!b lb!npmj!twjok!tlj!hsjq" Mara, lp!eb!of!{obn!lp!cj!{b
za za{titu Samir, of!pcj!•opn!hsj!qv/ Todor, Biha} twb!lv!ob!|bp!qsf!wfo!dj!kv/
od novog Tuzla Vladan, Mostar Quj!•kj-!twjok!tlj-!|ub!kf!tmkf!.
Milko, Srbac ef!~f@
gripa? Prijedor Borko235-
yahoo.com
12 qfubl!6. 11. 2009.

Panorama Potrebna pomo} Devi

Predojevi} i njenom
sinu Milenku, koji su
Prezadu`eni Za izmirenje ovisni o dijalizi
dugova
tra`e pomo} 300.000 KM

TREBINJE - Najvi{e gra|ana
koji se u posljednje vrijeme obra-
}aju Centru za socijalni rad Tre-
binje jesu nezaposlena lica koja
nemaju primanja, te porodice ko-
je su u stanju socijalne potrebe
zbog prezadu`enosti, kazala je
napu{tenih lica koja primaju nov~a-
nu pomo}, oko 100 djece i omladine
sa smetnjama u razvoju koje poma-
`e, od kojih je 60 odsto s te`im sme-
tnja ma, kao i oko 100 odra slih
korisnika s invaliditetom, od kojih je
dvadestak vezano za postelju, a koji
Te{ki
HAN PI JE SAK - Op {ti na
Han Pijesak dobila je kredit od
Rajfajzen banke u iznosu od
300.000 KM, koji }e biti utro-
{en za izmirenje ranijih obave-
za.

Mira ]uk, direktor ove ustanove.
Ona je na okruglom stolu o radu
Centra objasnila da, iako se radi o
te{kim slu~ajevima, koji vrlo ~esto
prouzrokuju i nasilje u porodici, za-
postavljanje djece, probleme s alko-
holom, oni nisu u nadle`nosti ovog
trebaju dodatne vidove pomo}i.
]ukova je dodala da u programu
ku}ne njege ima oko 70 korisnika,
od kojih neke svakodnevno obilaze
i pru`aju im pomo}.
Prema njenim rije~ima, Centar za
socijalni rad Trebinje, i pored sma-
bolesnici
Gor da na Ter zi}, na ~el nik
Odjeljenja za privredu, finan-
sije i dru{tvene djelatnosti ove
op{tine, rekla je da se za pore-
ze [umskom gazdinstvu "Vi-
so~nik" duguje 52.000 KM,
fir mi "Cen tro trans" vi {e od
67.000 KM za prevoz u~eni-

lo{im
centra i ne potpadaju pod Zakon o njenja bud`eta, redovno je realizo-
socijalnoj za{titi. vao sva prava korisnika i pomogao, ka, dok se zvorni~kim predu-
ze }i ma za ~i{ }e nje sni je ga
]ukova je navela da Centar za so- shodno mogu}nostima, svakom ~o-
duguje 31.000 "Zvornik pute-
Neizvjesne
cijalni rad ima 380 korisnika za nje- vjeku u stanju socijalne potrebe. prognoze
gu i pomo} drugog lica, 90 starih i V.D. vima" i 34.000 KM "Ko~anj
prevozu".
Dug prema "Elektrodistribu- Mkv!cp!njs!Wv!lp!wj~-!ob!•fm!ojl
Do kraja godine ciji" iznosi 21.000 KM. (Srna) Ej!kb!mj!{oph!dfo!usb!v!Qsj!kf!ep!sv-!qpu!wsejp
kf!eb!tv!Qsf!ep!kf!wj!~j!uf!|lj!cv!csf!aoj
za put 250.000 KM
Ljubomir Vukovi},
cp!mf!toj!dj/! na~elnik Dijaliznog
Nema zime za #Obk!hp!sf!kf!|up!kf!v!tmv!•b!kv!pwb!lwji centra u Prijedoru
ISTO^NI DRVAR - U izgradnju infrastrukture u najzapadnijoj op- srednjo{kolce cp!mf!toj!lb!of!{b!iwbm!op!eb!wb!uj!cj!mp!lb!.
{tini RS Isto~nom Drvaru do kraja godine Vlada RS i ova op{tina ulo- lwf!qsp!hop!{f/![esbw!tuwf!op!tub!okf!j
`i}e 250.000 KM. u Gacku eb!mkj!pqb!sb!wbl!pwb!lwji!qb!dj!kfo!ub!lp!kj
\uro Josipovi}, na~elnik op{tine Isto~ni Drvar, rekao je da je u toku reali- GACKO - U Srednjo{kolskom tf!tlp!sp!twb!lp!eof!wop!ej!kb!mj!{j!sb!kv!kf
zacija najzna~ajnijeg projekta - izgradnja 1,5 kilometra puta od Vu~ije Polja- centru "Pero Slijep~evi}" u Gacku lpn!qmj!lp!wb!op!j!uf!|lp#-!lb!af!Wv!lp!wj~/!
ne do Potoka, administrativnog sredi{ta op{tine. zavr{ena je rekonstrukcija sistema Tb!{ob!kf!np!eb!Ef!wb!Qsf!ep!kf!wj~!qp!.
"Naredne godine pristupi}e se prosijecanju ~itave trase puta dugog 14 kilo- centralnog grijanja, za koju je wsf!nf!op!qb!eb!j!v!lp!nv/!V!ub!lwjn!tj!.
metara", ka`e Josipovi} napominju}i da }e asfaltiranje kompletne dionice ko- 70.000 KM obezbijedio Fond za uv!bdj!kb!nb!of!np!af!eb!kpk!qp!np!hof
{tati oko sedam miliona KM, te da }e sredstva obezbijediti Vlada RS i op{tina. razvoj RS. okfo!cp!mf!toj!tjo!Nj!mfo!lp-!lp!kj!kf!ub!lp!.
Josipovi} isti~e da }e izgradnja ovog putnog pravca obezbijediti da se i ova Radoslav Mu~ibabi}, direktor }f!qsj!lp!wbo!{b!cp!mf!toj!•lj!lsf!wfu/!
op{tina savremenom saobra}ajnicom, preko Ribnika, pove`e sa ostalim dije- ove obrazovne ustanove, rekao
lom Srpske. Za izgradnju ovog puta zainteresovana je i op{tina Drini}, koja je da je centralno grijanje bilo
planira da od Drini}a, preko Srnetice, izgradi put do Potoka, ~ime bi i ova dotrajalo, te da su promijenjeni i sin Milenko sa ovom bole{}u se susreo jo{ kao dje~ak sa
op{tina bila povezana putnom komunikacijom kroz teritoriju Srpske s Ri- Dinka KOVA^EVI]
dopunjeni svi radijatori prema 14 godina.
bnikom, Mrkonji} Gradom i Banjalukom. (Srna) propisanim standardima, ugra- "Patnja je to kada vam je dijete bolesno
PRIJEDOR - Te{ki bubre`ni bolesnici Deva Pre-
|eni novi ventili, o~i{}eni kotlo- dojevi} (62) i njen sin Milenko (43), `itelji Srednje ~ak i ako ima bezazlenu prehladu, a moj Milenko zaje-
vi i postavljene nove paralelne Omarske, kod Prijedora, `ive u lo{im `ivotnim uslovi- dno sa mnom na dijalizu u prijedorsku bolnicu odlazi
Smanjen broj pumpe.
"Gata~ki srednjo{kolci zimus }e
ma.
Oni moraju tri puta sedmi~no da odlaze na dijalize u
ve} godinama. Sada smo oboje tri puta sedmi~no na
aparatima. Nevolja je u tome {to nas dvoje bolesnih
nezaposlenih imati tople u~ionice", ka`e Mu~i-
babi}. (Srna)
prijedorsku bolnicu, a njihova skromna primanja jedva
mogu da podmire potrebe za lijekovima. Tako|e, ku}a u
ljudi `ivimo u ubogom ku}erku koji sam sama izgradi-
la poslije pogibije supruga u Austriji, gdje je radio kao
SREBRENICA - Broj nezapo- promjene mjesta boravka, penzioni- kojoj `ive je u skoro ru{evnom stanju, a krov poki{njava. gra|evinac. Ostala sam sama i kao mlada udovica bez
slenih na evidenciji Biroa za za- sanja, smrti ili neredovnog prijavlji- Ve} punih 16 godina Deva je ovisna o dijalizi, a njen i~ije pomo}i othranila ~etvoro djece, mog Milenka i
po{ljavanje u Srebrenici za deset vanja Birou. Priprema
mjeseci ove godine smanjen je za "Na evidenciju se ove godine pri-
25 osoba, {to je rijetkost u godini javilo 461 lice, od kojih njih 90 iz
vozila
recesije, saop{tio je Veljko Petro- radnog odnosa. Od tog broja, 38 za zimu Inspekcija
vi}, voditelj poslova ovog biroa.
On je precizirao da se u evidenciji
nalazi ukupno 1.802 nezaposlenih,
osoba je zbog prestanka rada poslo-
davca progla{eno tehnolo{kim vi-
{kom, 21 lice je radilo na odre|eno
ZVORNIK - Akcija pod nazi-
vom "Bezbjedna vo`nja u zim-
skim uslovima" na podru~ju
Br~ko
distrikta
Zaga|ena voda
u 30 bunara
od kojih njih 1.596 aktivno tra`e vrijeme, osam ih je otpu{teno zbog
posao, dok je 206 osoba prijavljeno te`e povrede radne discipline, osam
zvorni~ke op{tine je u toku. upozorila
Cilj akcije je da upozori vo-
radi ostvarivanja odre|enih prava je samovoljno napustilo posao i {est za~e na dolazak zimske sezone gra|ane
po osnovu nezaposlenosti. je spo ra zu mno ras ki nu lo ra dni u kojoj se podrazumijeva oba-
Prema Petrovi}evim rije~ima, u odnos", naveo je Petrovi}. N. TANASI] odgovornosti", rekao je {ef Odjeljenja za zdravstvo u
vezna upotreba dodatne opre- br~anskoj vladi Admir ^andi}.
ovoj godini je sa evidencije Biroa Me|u nezaposlenima je 961 oso- ma za vo` nju u zim skim
po raznim osnovama brisano 486 ba sa stalnim prebivali{tem u Sre- BR^KO - Inspekcija Br~ko distrikta zabranila On je najavio punu a`urnost epidemiolo{ke slu`be
uslovima. u Br~kom na stalnoj kotroli i provjeri vode u gradskim
nezaposlenih, od kojih je 173 dobilo bre ni ci, 286 je ra se lje nih i 573 je upotrebu vode sa 30 br~anskih bunara, jer su
No vak Vu ~i}, pred sta vnik bunarima.
zaposlenje, a ostali su brisani zbog povratnika. (Srna) hemijske i bakteriolo{ke analize uzoraka vode ura-
Auto-moto saveza RS, rekao je Zanimljivo je da na gradskim javnim ~e-
|ene u Pododjeljenju za javno zdravstvo pokazale
da u ovoj akciji kontroli{u visi- smama nema pisanog upozorenja da voda nije za pi}e,
zaga|enja {tetna po zdravlje ljudi.
nu {ara na gumama, vr{e kon-
Nedovoljno vakcina tro lu ras hla dnih ure |a ja,
kvaliteta ko~ionih sistema i dru-
Potvrdio je glavni inspektor Inspektorata br~an-
ske vlade Zoran Gaji}.
pa se gra|ani, istina manje od uobi~ajenog, i dalje
snabdijevaju za ku}ne potrebe s arte{kih bunara.
protiv gripa gih detalja koji podrazumijeva-
ju bez bje dni ju vo` nju u
"Glavni uzrok zabrane upotrebe vode za pi}e i
kuvanje, dok je ona i dalje tehni~ki ispravna, jeste pri-
Glavni uzrok zabrane
KNE@EVO/SKENDER VAKUF - Dom zdravlja u Kne`evu, gdje je u sustvo ve}e koncentracije mangana i amonijaka od do-
zimskom periodu. upotrebe vode za pi}e i kuvanje
toku vakcinacija protiv sezonskog gripa, ne raspola`e dovoljnim koli~i- zvoljenog", objasnio je Gaji}.
On je dodao da AMS RS vr{i jeste prisustvo ve}e koncentracije
nama vakcine i u ovoj ustanovi o~ekuju da }e dobiti jo{ 100 doza, ~ija je Pored rje{enja o zabrani upotrebe vode
na licu mjesta i neke sitne po- mangana i amonijaka
cijena po jednoj dozi 20 KM. sa ovih bunara koja su, po rije~ima glavnog inspektora
pravke, kao {to je zamjena sija-
"Ova zdravstvena ustanova dobila je samo 50 doza komercijalne vakcine Gaji}a, dostavljena na sve relevantne adrese, Inspekto-
lica, brisa~a na vjetrobranima i "Znam da govore da je neispravna, ali je ona iz
protiv gripa i 100 doza koje su namijenjene za besplatnu vakcinaciju", rekla rat je nalo`io da se preduzumu i neophodne mjere kako
sli~no. vodovoda puno mutnija, a ovu }u prokuvati i ohladiti
je glavna sestra Mira Ralji}. bi se voda dovela u ispravno stanje gdje je to mogu}e.
Isti~u}i da AMS u saradnji sa jer nemam novca da kupujem vodu", kazala nam je je-
Ona je istakla da je ve}i broj gra|ana ve} primio vakcinu, a onima koji to Iz Vlade distrikta me|utim ju~e su demantovane
policijom tradicionalo svake dna penzionerka koju smo zatekli na ~esmi u naselju
nisu u~inili preporu~ila je da se obavezno vakcini{u s obzirom na opasnosti vijesti lokalnih medija da je "u svih 30 bunara prisus-
godine sprovodi ovu akciju, Vu- Prnjavor.
koje donose virusi gripa. tna i bakterija e{erija koli".
~i} je rekao da ve}ina voza~a,
Prema odluci Ministarstva zdravlja i socijalne za{tite RS, pla}anja su oslo- "To su dezinformacije koje bez potre- Pomo}nik direktora za logistiku u Javnom pre-
bez obzira na starost vozila, pri- duze}u "Komunalno Br~ko" Majezudin Vehabovi} je
bo|eni gra|ani koji su na hemodijalizi, inzulin zavisni bolesnici, lica koja su be izazivaju paniku, jer se radi o biolo{koj zaga|enosti
premi svoje automobile za zim- rekao da raspola`u cisternama za dopremanje vode i
imala hirur{ke zahvate na srcu, koja su oboljela od cisti~ne fibroze plu}a, te koja je {tetna po ljudsko zdravlje, a mi }emo utvrditi
ske uslove vo`nje, odnosno ima da }e to u~initi ako bude takvih zahtjeva iz bilo kog
od reumatske groznice s promjenama na srcu, kao i od mi{i}ne distrofije i ta~nost navoda da je ta vijest potvr|ena u Inspektoratu
svu predvi|enu opremu. (Srna) naselja.
multiple skleroze. (Srna) distrkta i preduzeti mjere za utvr|ivanje pojedina~ne

`ive u
uslovima
njegove tri sestre", pri~a nam Deva.
Ona isti~e da je njenom sinu prije 25 godina tran-
splantiran jedan bubreg, ali da su kasnije nastupili proble-
mi.
"Tada su nam pomo} pru`ili mje{tani
Omarske i Prijedora, a bilo je i donacija iz cijele biv{e Ju-
goslavije. Sakupili smo dovoljno novca da moj sin bude
operisan u francuskom gradu Lionu. Bubreg je dobio od
~etrnaestogodi{njakinje iz Francuske koja je poginula u
saobra}ajnoj nesre}i. Me|utim, taj tada zdrav bubreg, ko-
ji je transplantiran mom sinu, izgubio je svoju funkciju
prije dvije godine, a bez bilo kakve funkcije godinama je
i drugi Milenkov bubreg", pri~a ova majka.
Ona ka`e da `ive od samo 300 maraka penzije i 80
marka iz prijedorskog Centra za socijalni rad.
"To su jedini prihodi koji mjese~no ulaze u na{ skro-
Ve} 16 godina Deva je ovisna o
dijalizi, a njen sin Milenko sa ovom
bole{}u se susreo jo{ kao dje~ak
mni dom, a ve}inu novca tro{imo na lijekove i terapije.
Uslovi `ivota u ku}i koju je majka sama izgradila nakon
o~eve smrti su katastrofalni jer je objekat potpuno ru{e-
van i pod krovom koji proki{njava", pri~a Milenko koji
zajedno sa majkom moli dobre ljude da im pomognu.
Odr`an sastanak predstavnika policije i ugostitelja u Doboju
Gra|ani se `alili na
preglasnu muziku
S. ^AKAREVI]
DOBOJ - Tu~ama, vrije|anjem i drugim pre-
kr{ajima javni red i mir na podru~ju op{tine Doboj
ove godine je naru{en u 241 slu~aju, a u 146 slu~aje-
va zabilje`eno je prekora~enje radnog vremena
ugostiteljskih objekata.
Preglasna muzika i prekora~enje radnog vremena su
naj~e{}e pritu`be gra|ana na rad ugostiteljskih objekata,
kako u gradu tako i u selima.
U cilju pobolj{anja ukupnog stanja bezbje-
dnosti, a prvenstveno javnog reda i mira Policijska stani-
ca Do boj 1 or ga ni zo va la je ju ~e sas ta nak s
predstavnicima ugostiteljskih objekata i Odjeljenja za in-
spekcijske poslove i poslove Komunalne policije op{tine
Doboj.
Jefto Blagojevi}, na~elnik Komunalne policije, na-
veo je da je protiv vlasnika objekata podneseno 55 zah-
tjeva za pokretanje prekr{ajnog postupka, te da je
problem preglasne muzike rije{en.
"Mi mjerimo zvuk i {um, preglasna mu-
zika se sada manje pu{ta, i u granicama je normale. U
no}nom periodu je 45 decibela, a u dnevnom 55", ka`e
Blagojevi}.
Panorama
Majka i sin na dijalizu
dolaze tri puta sedmi~no
FOTO NN
Novi objekat
Dijaliznog
centra
Ob!Jo!ufs!opn!pekf!mv
qsj!kf!eps!tlf!cpm!oj!df!v!lp!nf
sb!ej!Ej!kb!mj!{oj!dfo!ubs!twb!lp!.
eof!wop!kf!ob!ej!kb!mj!{j!71!qb!dj!.
kf!ob!ub/!Pwji!eb!ob!qp!uqj!tbo
kf!j!vhp!w ps!tb!okf!n b!• ljn
qsf!ev!{f!~fn!#Gsj!{f!oj!kvt#-!•j!kj
qsfe!tub!woj!dj!ob!nkf!sb!wb!kv!eb
v!qsj!wb!uj!{b!dj!kv!qsj!kf!eps!tlph
dfo!usb!{b!ej!kb!mj!{v!j!j{!hsb!eokv
qp!u qv!o p!op!w ph!pckf!l ub!v
lsv!hv!cpm!oj!df!vmp!af!qfu!nj!mj!.
pob!nb!sb!lb/!
V!pckf!lbu!~f!cj!uj!vhsb!}f!ob
obk!tb!wsf!nf!oj!kb!nf!ej!djo!tlb
pqsf!nb!{b!ej!kb!mj!{j!sb!okf/!
Jedina svijetla to~ka u njihovom te{kom `ivotu je,
kako navode, {to se Milenko prije 18 godina uspio o`eniti
i dobiti sina.
"Sin mi sada `ivi sa majkom u Prijedoru, jer
smo se supruga i ja razveli. Valjda ona nije htjela trpjeti
bijedu u kojoj smo `ivjeli. Najgore mi je {to za sebe i
majku ne mogu obezbijediti egzistenciju. Nemam posla,
jer niko ne}e da zaposli bolesnog ~ovjeka koji odlazi na
dijalizu. Moje dvije sestre sa porodicama `ive u Srbiji, a
tre}a je u [vajcarskoj. Ni one ne mogu pomo}i da pre`i-
vimo. Ve} godinama mi se ~ini da samo vegetiramo, a ne
da `ivimo", govori Milenko.
Deva ka`e da je pomo} za sina tra`ila i kucala na
mnoga vrata. ^ini joj se da bi joj u Prijedoru mogao po-
mo}i i na~elnik op{tine Marko Pavi}, ali tvrdi da nikako
ne mo`e do}i do njega .
"Samo tra`im na~in da mi lokalna zajedni-
ca pomogne, da mi da sredstva da okrpim krov na ku}i
koji proki{njava. Zbog toga mi je ku}a puna vlage, {to sa-
mo komplikuje zdravstveno stanje moga sina. Htjela bih
mu `ivot bar malo u~initi ljep{im. Da mo`emo da radi-
mo, milostinju ne bi tra`ili" nagla{ava Deva.
Svaka pomo} ovoj porodici dobro bi do{la, od pake-
ta sa prehrabenim artiklima i higijenskim potrep{tinama
do pristojnog krova nad glavom.
Za sve one koji `ele pomo}i Devi i Milenku Predo-
jevi}u na raspolaganju je i broj telefona 066 450-939.
On isti~e da je ranije najvi{e pritu`bi gra|ana bilo
na kafi}e koji se nalaze u zanatskom centru, ali sada se
`ale i na rad objekata u selima.
Slu~aj ugostiteljskog objekta u centru grada koji na-
vodno ne prestaje sa radom, tvrdi Blagojevi}, rije{en je
kaznom od 2.000 KM.
Utvr|eno radno vrijeme osim kafi}a
Protiv vlasnika objekata
podneseno 55 zahtjeva
konstantno prekora~uju i no}ni klubovi, navode gra|ani,
a to priznaju i vlasnici objekata.
"Ja imam radno vrijeme do dva sata iza pono}i, a
koliko prekora~im, zavisi, koliko mi dozvole. [to se ti~e
zabrane to~enja alkohola maloljetnicima, u su{tini poku-
{avamo da je po{tujemo procjenom konobara, i ponekad
nekome tra`imo li~nu kartu, i to je to", kazao je Goran
Dujkovi}, vlasnik jednog od dobojskih no}nih klubova.
U policiji isti~u da je za davanje dozvola za rad i
odre|ivanje radnog vremena ugostiteljskih objekata na-
dle`na op{tina, te da se radno vrijeme razlikuje od obje-
kta do objekta.
6. 11. 2009. qfubl 13
Na osnovu ~lanova 31 i 32 stav 1 Zakona o dr`avnim slu`benicima ("Slu`beni glasnik
Republike Srpske", broj 118/08) i ~lana 3 Pravilnika o jedinstvenim pravilima i pro-
ceduri javne konkurencije za zapo{qavawe i postavqewe dr`avnih slu`benika
("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 68/09) Agencija za dr`avnu upravu r a s p i s u j e
JAVNI KONKURS
za upra`weno radno mjesto
I - 1. Ministarstvo uprave i lokalne samouprave
1.1. Republi~ki upravni inspektor za podru~je grada Bawaluka i op{tina Lakta{i,
Prwavor, ^elinac, Kotor Varo{, Kne`evo, Mrkowio} Grad, Jezero, [ipovo,
Kupres, Isto~ni Drvar, Petrovac i Ribnik .................................................. 1 izvr{ilac
1.1. Republi~ki upravni inspektor za podru~je op{tina Bijeqina, Ugqevik, Lopare,
[amac, Pelagi}evo i Dowi @abar ................................................................. 1 izvr{ilac
2. Agencija za dr`avnu upravu
2.1. Sekretar Agencije ................................................................................................1 izvr{ilac
2.2. Vi{i stru~ni saradnik za ogla{avawe i odabir kadrova .......................... 1 izvr{ilac
II - Op{ti uslovi za prijem dr`avnog slu`benika u radni odnos:
1.
2.
3.
4.
da je dr`avqanin Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine,
da je stariji od 18 (osamnaest) godina,
da ima op{tu zdravstvenu sposobnost,
da nije osu|ivan za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe 6
({est) mjeseci ili za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe
poslova u republi~kom organu uprave i
5. da nije otpu{ten iz organa uprave kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem
nivou vlasti u Bosni i Hercegovini 3 (tri) godine prije objavqivawa konkursa.
III - Posebni uslovi:
Za radno mjesto ozna~eno pod brojem 1.1. i 1.2.
- Zavr{en pravni fakultet, najmawe 5 (pet) godina radnog iskustva u upravi u tom ste-
penu obrazovawa, polo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne uprave i znawe rada
na ra~unaru, posjedovawe voza~ke dozvole "B" kategorije.
Za radno mjesto ozna~eno pod brojem 2.1.
- VSS, pravni fakultet, najmawe 5 (pet) godina radnog iskustva u tra`enom stepenu
obrazovawa, polo`en stru~ni ispit za rad u republi~kim organima uprave, dobro pozna-
vawe dr`avne uprave, izrade pravnih propisa i drugih akata i sposobnost za koordina-
ciju sa qudskim potencijalima i upravqawe materijalnim sredstvima, poznavawe rada
na ra~unaru.
Za radno mjesto ozna~eno pod brojem 2.2.
- VSS (VII stepen), pravni fakultet, najmawe 1 (jedna) godina radnog iskustva u
tra`enom stepenu obrazovawa, polo`en stru~ni ispit za rad u republi~kim organima
uprave, poznavawe dr`avne uprave, poznavawe rada na ra~unaru.
IV
Opis poslova za navedeno radno mjesto nalazi se na internet stranici Agencije za
dr`avnu upravu.
V
Svi kandidati koji ispuwavaju op{te i posebne uslove podlije`u javnom testirawu.
Javno testirawe podrazumijeva razgovor/intervju s ~lanovima Konkursne komisije.
O vremenu i mjestu javnog testirawa svi kandidati bi}e blagovremeno obavije{teni.
Rezultati javne konkurencije, u smislu ~lana 36 stav 2 Zakona o dr`avnim slu`beni-
cima, bi}e objavqeni na internet stranici Agencije za dr`avnu upravu.
VI
Prijava na konkurs dostavqa se na propisanom obrascu za prijavu koji je dostupan na
internet stranici Agencije za dr`avnu upravu, www.adu.vladars.net, a mo`e se dobiti i u
Agenciji.
Uz prijavu na javni konkurs kandidati su obavezni prilo`iti dokaze o ispuwavawu
op{tih i posebnih uslova i to:
a) uvjerewe o dr`avqanstvu,
b) qekarsko uvjerewe,
v) diplomu o zavr{enoj {kolskoj spremi,
g) uvjerewe o polo`enom stru~nom ispitu za rad u republi~kim organima uprave,
d) uvjerewe ili potvrdu o tra`enom radnom iskustvu i
|) dokaz o posjedovawu voza~ke dozvole "B" kategorije
(za radno mjesto ozna~eno pod brojem 1.1. i 1.2).
Prijave se mogu dostavqati li~no, putem po{te na adresu: Agencija za dr`avnu upravu,
Ulica vladike Platona bb (iza zgrade Osnovnog suda), ili elektronskom prijavom putem
veb sajta Agencije s naznakom ta~nog radnog mjesta za koje se podnosi prijava. Kandidat
koji podnosi prijavu putem veb sajta obavezan je dostaviti dokaze o isuwavawu op{tih i
posebnih uslova u roku od 7 (sedam) dana od dana dostavqawa prijave.
Javni konkurs ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavqivawa u dnevnom
listu "Nezavisne novine".
Neblagovremene, nedopu{tene, nerazumqive ili nepotpune prijave, na prijedlog Kon-
kursne komisije, Agencija za dr`avnu upravu odbacuje zakqu~kom.
VII
Javni konkurs bi}e objavqen u dnevnom listu "Nezavisne novine" i na internet stra-
nici Agencije za dr`avnu upravu.
DIREKTOR
Dragomir Kutlija
14 qfubl!6. 11. 2009.

NIN VREME

Forum Za{to kasni

nabavka
vakcina
Pet tajni
srpske
porodice

Pi{e: Slavko MITROVI]

I za najistaknutije srpske i hrvatske kadrove u BiH, prema istom principu pravljene su

monta`e izmi{ljanjem nepostoje}ih veza s raznim sumnjivim klanovima {irom svijeta

OHAERISTAN
najnovijoj aferi razotkrivanja {eme iz OHR-ove maju svoj entitet. Njih ka~e usput ili kad im pakuju krivi~ne prijave i konferencija - da su kr{ili ljudska i radna prava. [ta }e biti sa tra`enim

U
kuhinje protiv svih iz bo{nja~kog vrha, sarajevski
mediji otkrivaju Ameriku: "Dosjei montirani i
Srbima i Hrvatima, isti princip, ostalo su nijanse. I
za najistaknutije srpske i hrvatske kadrove u BiH,
prema istom principu pravljene su monta`e izmi{-
ljanjem nepostoje}ih veza sa raznim sumnjivim
klanovima {irom svijeta, ~ija su imena pokupljena
Djelovanje sa Interneta. Te su {eme pod maskom obavje{tajne razmjene podata-
takozvane ka date svim ambasadama u Sarajevu, ali i {ire." Treba li jo{ nekome
me|unarodne tu|ih dobrih namjera, koje {tete Bosni i Hercegovini i najvi{e najbroj-
zajednice nijem narodu. Samo ostra{}enost i pripadaju}a koli~ina zaslijeplje-
u BiH nosti onemogu}avaju bo{nja~kom krugu da vidi dugogodi{nju {tetu
predmet je koju im nanosi OHR i takozvana me|unarodna zajednica, odr`avaju-
}i BiH u stanju nestabilnosti i time privremenosti.
interesovanja Biv{i visoki slu`benik OHR-a Metju Peri{, opisuju}i smjenjiva-
mnogih nja funkcionera u BiH, pi{e: "Kada je rije~ o smjenama, nedostatak
institucija i obrazlo`enja nije predstavljao nikakvo iznena|enje: OHR nije imao
stru~njaka istra`ioce koji bi mogli da ispitaju navodne prekr{aje nekog zvani-
u svijetu, ~nika. Ponekad je 'pravi' razlog za smjenu o kojem se diskutovalo u
kao presedan kuloarima OHR-a, bila navodno optu`uju}a vojna obavje{tajna in-
nezabilje`en formacija, ali ona nikada nije jasno predo~ena `rtvi. Me|utim, kvali-
u me|unaro- tet me|unarodnih obavje{tajnih informacija u poslijeratnoj BiH bio
dnim je slab. Vojnici mirovnih snaga, bez odgovaraju}e obavje{tajne obu-
ke, dobijali su nare|enja da prikupljaju obavje{tajne podatke po ka-
odnosima fi}ima i barovima; njihovi izvje{taji su stavljani u dosije bez ozbiljne
selekcije i kasnije citirani kao bo`je slovo."
Ovakve "informacije" su onda plasirane na razne na~ine. Medi-
ji u FBiH konstantno na meniju imaju mrziteljske kvalifikacije o Re-
publici Srpskoj i njenoj vlasti. Najgore psovke - genocidna i
fa{isti~ka tvorevina, zlo~inci, nacisti, mafija{ka organizacija, vu~ja
jazbina, kriminalci, diktator, tiranin - ne silaze sa javnog televizij-
skog servisa ve}eg entiteta. Sli~no ~aste i Hrvate, ali manje, jer ne-
su|enja o kriminalu bez dokaza. Za takve kvalifikacije koje svako-
dnevno tu`e i presu|uju, ne trebaju nikakvi dokazi, dovoljno je {to
se radi o Srbima i Republici Srpskoj. Plasman presuda bez su|enja
ide preko sarajevskih medija, ali i preko odabranih nevladinih orga-
nizacija i pojedinaca u Republici Srpskoj. Kada takvi ne dobiju pris-
tup kod svih medija u Srpskoj, eto Rafija Gregorijana i izmi{ljene
crne liste "ugu{enih analiti~ara i Dodikovih protivnika". Spisak mu
je dug - skoro prsti dvije ruke.
Ve} sada je djelovanje takozvane me|unarodne zajednice u
BiH predmet interesovanja mnogih institucija i stru~njaka u svijetu,
kao presedan nezabilje`en u me|unarodnim odnosima. Situacija da
suverenom dr`avom upravlja tek kancelarija, servis, slu`ba, ~inovni-
ci, pridodati visokom predstavniku kao koordinatoru pri po~etnoj
implementaciji Dejtonskog sporazuma, izvrgnula se u vladara bez
kontrole i odgovornosti. O tome je Republika Srpska progovorila ar-
gumentovano i jasno: OHR je zlo koje priti{}e BiH ve} deset godi-
na. Ti slu`benici varaju dr`ave ~iji ambasadori svakog petka daju
podr{ku nepravnoj vladavini nad suverenom zemljom - ~lanicom
Ujedinjenih nacija i Savjeta Evrope. OHR je od BiH napravio kor-
poraciju snova za sebe. Kreirana je ~itava okupatorska nomenklatura
mimo datog mandata: analiti~ki, pa antikorupcioni tim, medijska
priprema, dr`avno tu`ila{tvo i isti takav dr`avni sud, SIPA, policija
za (de)certifikovanje, tzv. nevladine organizacije od kojih onda pra-
ve politi~ke stranke, saglasnost za imenovanja ministara i tako u ne-
do gled. Raz gra nat po sao, {to bi re kli na dre alis ti. Bo sna i
Hercegovina je dr`ava svoje vrste, jer je zakonodavna, izvr{na i sud-
ska vlast koncentrisana u rukama neizabranih stranaca koji nikome
ne odgovaraju.
Kada ih negdje u svijetu pritisnu na stvarno nezavisnom sudu (a
ne karikaturi Bara{in - Kreso), onda tvrde da su oni servis dr`ava ~la-
nica PIK-a. [ta }e biti kada uz OHR i visokog predstavnika budu tu-
`eni Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Dr`ave, Islamska
od{tetama - ko }e platiti? Koliko }e godi{njih bud`eta BiH oti}i za
naknadu imovinske i neimovinske {tete brojnih izgubljenih sporova,
jer BiH nije za{titila svoje gra|ane od uzurpatorske i okupatorske
kancelarije, na {to je bila obavezna po konvenciji o ljudskim pravima.
Neki stranci se godinama la`no predstavljaju, u ~emu im po-
ma`u njihovi {efovi, te su tako u~esnici udru`enog zlo~ina~kog po-
duhvata. Kako akti koje potpisuju strani tu`ioci i strane sudije koje
postavlja visoki predstavnik mogu biti zakoniti ako nije po{tovana
procedura prilikom njihovog izbora. Sporazum izme|u OHR-a i
Predsjedni{tva BiH u cilju vo|enja spoljne politike (?!), predvi|a
prethodnu provjeru "nepristrasnosti i izvrsnih rezultata na pretho-
dnom poslu tu`ioca ili sudije". Nije vr{ena provjera, tvrdi Visoki
sudski i tu`ila~ki savjet BiH. Stranci nisu ni polagali zakletvu da }e
se pridr`avati zakona BiH, pa slovom zakona nisu ni preuzeli du-
`nost. Oni nemaju drugog boga - osim OHR-a, koji ih postavlja i
obezbje|uje visoke plate. Ne mo`e tako instalisano pravosu|e biti u
funkciji vladavine prava, jer kr{e i one zakone koje je nametnuo
OHR. Za njih ni to ne va`i. Selektivna pravda, kojoj su daleko naj-
krivlji Srbi, nije u funkciji pravde za sve `rtve podjednako, ve} je u
funkciji daljih podjela. [to gore, to bolje - politika je OHR-a ve} de-
set godina. Kada se pribli`i PIK, trefi ih herc, pa karaju najvi{e Re-
publiku Srpsku da im ho}e ukinuti najbolju dr`avu na svijetu,
poznatu kao Ohaeristan.
^ekamo novi kominike Upravnog odbora nepostoje}eg Savjeta
za implementaciju mira, da vidimo ciljeve, uslove, zabrinutosti, in-
strukcije, moranja, nezadovoljstva Bosnom i Hercegovinom, jer je to
onda garancija za jo{ jedno pre`ivljavanje i produ`enje ugovora
OHR-ovim slu`benicima. Da li neprogla{eni OHR-ov protektorat
nad BiH broji zadnje dane, zna}e se uskoro. Vidje}e se ko podr`ava
takav status, suprotan me|unarodnom pravu i me|unarodnom ugo-
voru. Uz OHR, Bosna i Hercegovina sve vi{e gazi putem prestanka,
a ne opstanka.

Pi{e: Dejvid MILIBAND, ministar inostranih poslova Velike Britanije

BiH mora biti sna`an dio regionalnog kretanja ka evropskim i

evroatlantskim integracijama, a ne da se sve vi{e od njega udaljava

Podsticanje napretka BiH na putu ka EU i NATO-u

Za me|unarodnu zajednicu je 2009. godina bila godina intenzivnog fo-
kusa na Bosnu i Hercegovinu. Niz visokih me|unarodnih zvani~nika posjetio
je zemlju - ministri vanjskih poslova EU trojke u aprilu; potpredsjednik Baj-
den i Havijer Solana u maju; generalni sekretar NATO-a u julu; Oli Ren, Karl
Bilt i D`im Stajnberg dvaput pro{log mjeseca; ruski ministar vanjskih poslova
i ja ove sedmice.
[ta nam sva ova me|unarodna pa`nja govori?
Prije svega, ona nam kazuje da postoji odre|ena zabrinutost zbog trenu-
tne situacije u BiH. Ovo je period u kome va{i susjedi napreduju u reformama
i pripremaju se za velike iskorake na svom putu ka pristupu u EU i NATO. U
BiH, 2009. godina (uz manje iznimke) bila je godina prolongiranog zastoja u
reformama. Izvje{taj Evropske komisije o napretku u 2009. godini oslikava is-
tu tmurnu sliku kao i izvje{taj iz 2008. godine. U proteklih godinu dana politi-
~ki dijalog je zapinjao, a nacionalisti~ka retorika je bila preglasna. Bila je ovo
godina u kojoj se BiH nije pomakla naprijed na putu ka EU i NATO ~lanstvu.
U stalnom porastu je rizik da }e BiH po~eti zaostajati za svojim susjedima.
Odatle na{a zabrinutost.
Ali, nivo me|unarodne pa`nje istovremeno nosi i pozitivnije poruke: da
ovdje postoji stvarna predanost me|unarodne zajednice da za{titi napredak
koji je ostvaren u proteklih petnaest godina i da pomogne u pronalasku puta za
prevazila`enje postoje}ih blokada. Odlu~ni smo u namjeri da u~inimo sve {to
mo`emo kako bi BiH nastavila napredovati. BiH mora biti sna`an dio regi-
onalnog kretanja ka evropskim i evroatlantskim integracijama, a ne da se sve
vi{e od njega udaljava.
^uo sam razli~ite tvrdnje o razlozima anga`mana me|unarodne zajedni-
ce u BiH koji su potpuno pogre{ni.
^ujem tvrdnje da EU ili SAD te`e ka nametanju ustavnih rje{enja u BiH.
To nije ta~no. Shvatamo da odr`iva promjena mora do}i iznutra. Ona mora pri-
padati Bosni i Hercegovini. Mi smo tu da omogu}imo napredak. Pru`i}emo
okvir za pregovore. Ponudi}emo ideje. Ako primijetimo nedostatak politi~ke
volje, poku{a}emo ubijediti politi~are da se anga`uju. Ali, mi ne}emo name-
tnuti rje{enja za ustavna pitanja. Na{ posao je da potaknemo bosanskohercego-
va~ke lidere da preuzmu svoje du`nosti, a ne da to mi radimo umjesto njih.
Tako|er, ~ujem tvrdnje da me|unarodna zajednica ima plan da preuveli-
~ava stepen nestabilnosti u BiH kako bi odr`ala kontrolu i svoje prisustvo ov-
dje. Ni{ta ne mo`e biti dalje od istine od toga. Ogromna je lista problema koji
u ovom trenutku vape za me|unarodnom pa`njom. Moj cilj je skratiti tu listu.
Istina je da produ`enje me|unarodnog prisustva u BiH ne proizlazi iz bilo ka-
kvih sebi~nih te`nji za kontrolom ve} zbog toga {to smo vidjeli posljedice ne-
provjerene unutarnje nestabilnosti i ne `elimo se opet vratiti na to. Postepeno
me|unarodno povla~enje je pravi cilj, ali to mora biti povezano sa unutra{-
EU ima obavezu da ustraje u svojoj
predanosti da BiH postane njena ~lanica
njim napretkom koji doprinosi ve}oj unutra{njoj stabilnosti i funkcionalnosti.
Ovo je svrha "5+2" ciljeva i uslova koje je postavilo Vije}e za provedbu mira.
Pozdravljam intenzivne napore Valentina Incka da podstakne ispunjenje ovih
uslova.
Najzad, ~ujem pri~e o navodnim razmimoila`enjima izme|u EU i SAD
po pitanju BiH. Za one koji vjeruju u ove pri~e, moj savjet je da se usredo~e
na ~injenice. EU i SAD dijele istu sna`nu predanost ~lanstvu BiH u EU i NA-
TO-u. Dijelimo istu sna`nu predanost tranziciji OHR-a u EUSR na osnovu
potpunog ispunjenja ciljeva koje je postavilo Vije}e za provedbu mira. D`o
Bajden i Havijer Solana posjetili su BiH zajedno i njihove poruke su zajedni-
~ke. Postoje}i butmirski proces je zajedni~ka inicijativa EU i SAD i Karl Bilt,
D`im Sajnberg i Oli Ren ~ine jedan blizak tim na ~elu ovog procesa.
Toliko o mitovima. [ta je stvarnost?
Stvarnost je da EU i SAD `ele pomo}i u prevazila`enju blokada u proce-
su reformi koje spre~avaju dalji napredak. Sve dok se ne budu ispunjeni "pet
ciljeva i dva uslova", OHR }e ostati u BiH. Sve dok je OHR prisutan, Komisi-
ja je jasno navela da prijava za status kandidata za EU ne}e biti kredibilna. To
su politi~ki odnosi s kojima se treba suo~iti. Napredak na pitanju raspodjele
dr`avne i vojne imovine je na~in da budu prevazi|ene blokade. Zbog toga se
EU i SAD fokusiraju na ovo tokom butmirskog procesa.
Tako|er, `elimo da vidimo da se radi na rje{avanju osnovnih struktural-
nih problema unutar BiH. Nedavni izvje{taj Komisije jasno poru~uje da pos-
toje}e strukture nisu u~inkovite. Ustavne garancije koje su stvorene kao
krajnja opcija koriste se kao pravac djelovanja i zamjena za odlu~ne aktivnosti
na nala`enju prihvatljivog kompromisa.
Ustavne strukture moraju se prilagoditi tako da pa`nja bude na radu, a ne
na opstrukcijama. Naravno, ovaj proces zahtijeva}e {irok politi~ki konsenzus.
Mora}e se kretati tokom prihvatljivim za sve strane. Preporuke koje su iznijeli
predstavnici EU i SAD tokom butmirskog procesa nemaju za cilj da budu ide-
alan ustavni okvir. One su inteligentan poku{aj da se ponudi realisti~an prvi
korak. Svaki politi~ar koji kritikuje ove prijedloge ima i du`nost da predlo`i
konstruktivnu i ostvarljivu alternativu. Zadr`avanje u zoni komfora maksima-
listi~kih tvrdokornih stavova koji ne daju nikakvu mogu}nost za osiguranje {i-
re podr{ke nisu na~in kojim se mo`e i}i naprijed.
Najzad, `elimo potaknuti procese pristupa EU i NATO-u. Sve dok se
stagnacija u procesima reformi odr`ava, napredak }e biti bolno spor. To je
frustriraju}e za bh. politi~are. To je frustriraju}e za EU. Iznad svega, to je frus-
triraju}e za gra|ane BiH. Oni su podnijeli puno toga i zaslu`uju ve}u sigur-
nost, stabilnost i prosperitet koji }e do}i sa ~lanstvom u EU. EU ima obavezu
da ustraje u svojoj predanosti da BiH postane ~lanica i da poma`e BiH na nje-
nom putu ka ~lanstvu u EU. A bh. vlasti su odgovorne svojim gra|anima za
ostvarivanje napredka u procesu reformi koje }e pribli`iti ~lanstvo u EU. To je
ugovor. On mora po~eti funkcionisati.
BiH samo {to nije u{la u izbornu godinu. Njeni politi~ari suo~avaju se sa
odlukom gdje `ele biti na po~etku 2010. godine. Jedna opcija je dr`ati se sta-
tusa kvo: antagonisti~ke politi~ke retorike, sporog toka reformi, disfunkcional-
nih politi~kih struktura, blokada na putevima ka EU i NATO-u. To je turobna
opcija koja }e neminovno dovesti do toga da BiH zaostane za svojim susjedi-
ma. Podstakao bih bh. politi~ke lidere da iskoriste mogu}nosti koje pru`a bu-
tmirski proces i da se konstruktivno uklju~e u ovaj proces tako da BiH u|e u
2010. godinu sa sna`nom platformom, kre}u}i se naprijed ka EU I NATO-u,
zajedno sa svojim susjedima i spremna da uspje{no izvr{ava nadolaze}e du-
`nosti ~lana UN-ovog Vije}a sigurnosti.
 Forum 6. 11. 2009. qfubl 15

Press
BBC NEWS Nemiri i nesanice Pi{e:
Drago PILSEL

Do{ao na U svezi s Bandi}evom kandidaturom mo`emo

sopstvenu sahranu se pitati: ima li on objektivne {anse za uspjeh
i bi li njegov izbor bio dobar za Hrvatsku?

Bandi}
ante portas
anas `elim podsjetiti da Milan Ban- mo nezaposlenih do~ekati Novu godinu.

Pedesetdevetogodi{nji Brazilac
Ademir Jorge Gonkalves iznena-
dio je ~lanove svoje porodice kada
se pojavio na sopstvenoj sahrani.
Gonkalvesova rodbina identifiko-
vala ga je kao `rtvu saobra}ajne ne-
sre}e, koja se dan ranije dogodila u
dr`avi Parana, na jugu Brazila.
U policijskom saop{tenju navodi
se da je tijelo nastradalog u nesre}i
bilo nemogu}e identifikovati zbog
brojnih povreda.
Tijelo nastradalog
u nesre}i bilo nemogu}e
identifikovati zbog
brojnih povreda
Ispostavilo se da je Gonkalves
proveo no} piju}i sa prijateljima.
Njegova ne}aka Rosa Sampajo rekla
je da on nije imao pojma da mu je
kod ku}e pripremljena sahrana.
Prema njenim rije~ima, pojedini
~lanovi porodice su sumnjali, uklju-
~uju}i nju i baku, ali su njena tetka i
~etiri prijatelja pozitivno identifiko-
vali tijelo.
Sampajova je potvrdila da neki
~lanovi porodice nisu bili sigurni da
je rije~ o njegovom le{u.
"Moja dva strica su zaista posu-
mnjala da je rije~ o njegovom le{u.
Ali, tetka i jo{ ~etvoro njegovih pri-
jatelja su rekli da je to sigurno on. I
{ta smo mi drugo mogli nego orga-
nizovati sahranu", ka`e Sampajova.
I iz policije su potvrdili da identifi-
kacija nije bila stoodstotna.
"Istina, njegova majka je imala ~u-
dan izraz na licu kada je vidjela tije-
lo. Jednostavno, nije vjerovala da je
to njen sin. Me|utim, ubrzo se on
sam pojavio na vratima i bilo je to
veliko olak{anje", ka`u u policiji.
Portparol policije izrazio je zado-
voljstvo zbog sre}nog zavr{etka.
On je dodao da je tijelo nastrada-
log u nesre}i kasnije pravilno identi-
fikovano i da je sahranjeno u drugoj
brazilskoj dr`avi.
D
di} raspola`e s najve}im koalicij-
skim potencijalom od svih mogu}ih
i nemogu}ih kandidata za predsje-
dnika hrvatske dr`ave. Ali, polako:
samo pod pretpostavkom da pro|e
~istili{te prvog kruga 27. decembra.
[to se ti~e pitanja treba li Hrvatskoj takav pred-
sjednik, poku{ajmo se gorko na{aliti: ako Split
ima primitivnog i ksenofobnog Keruma, za{to
Hrvatska ne bi imala Bandi}a?
Ali od kud ovakav naslov? Od kud strah?
Javnost se "Hannibal ante portas" ("Hanibal pred vrati-
ne opredjeljuje ma") jest latinska poslovica sa zna~enjem - pri-
samo racionalno, je ti nam naj ve }a opa snost. Izvor na se
tako da Bandi}eva formulacija "Hannibal ad portas" ("Hanibal na
neideologijska vratima"), {to ozna~ava da se je vrli zapovje-
pozicija dnik nalazio na putu prema Rimu, mo`e na}i
omogu}ava kod rimskog politi~ara i pisca Marka Tulija Ci-
mu privla~enje cerona (106 - 43 pr. Kr.), u prvom govoru pro-
bira~a svih tiv Marka Antonija (tzv. prva Filipika, gl. 5), te
mogu}ih opcija u filozofskoj raspravi "O krajnostima dobra i
zla" (De finibus bonorum et malorum, 4, 22);
formulacijom se koristi i povjesni~ar Tit Livije
(49 pr. Kr. bis 17 po Kr.; djelo "Ab Urbe con-
dita", 23, 16).
Hanibal iz Kartaga je svojedobno bio u
svijesti Rimljana najve}a prijetnja Rimu tije-
kom Drugog punskog rata. Iako je formulacija
U svakom slu~aju, kampanja bez kampa-
nje, dobivanje publiciteta bez ulaganja financij-
skih sredstava, i{~ekivanje javnosti, znatno je
bolja startna pozicija od one koju imaju slu`be-
ni kandidati pojedinih stranaka ili samo najav-
lje ni kan di da ti. U sve zi s Ban di }e vom
kandidaturom postavljaju se dva klju~na pita-
nja, kao uostalom u svezi sa svim ostalim kan-
didatima: ima li on objektivne {anse za uspjeh i
bi li njegov izbor bio dobar za Hrvatsku.
Odgovor na prvo pitanje nalazi se u obje-
ktivnoj i racionalnoj analizi svih pretpostavki
koje utje~u na izborne odluke bira~kog tijela, a
odgovor na drugo pitanje je u domeni vrijedno-
sne analize koja je u potpunosti subjektivna.
Eto, ja sam do kosti subjektivan.
Kad bi se bira~i racionalno izja{njavali, tad
bi sebi trebali postaviti vrlo jednostavno pita-
nje: ako `eli biti predsjednik, za{to se nije kan-
didirao unutar politi~ke stranke koja ga je, ipak,
iznjedrila kao politi~ki relevantnu osobu? Bu-
du}i da nije, tada samostalna kandidatura obje-
kti vno, po tpu no ne ovi sno o sta tu tar nim
odredbama SDP-a zna~ila je izlazak iz stranke
u koju Bandi} nema, a izgleda ni stranka u

STAV koja se uvrije`ila neto~na, jer Hanibal nikada

nije stigao do Rima, rije~i su to koje se navode
kao upozorenje na veliku ili prijete}u opasnost,
Bandi}a, vi{e povjerenje.

Ipak, nemojmo biti naivni, javnost se ne

Pi{e:
Dra`en REMIKOVI]
"Veliki brat"
E moj crni Orvele, pa ti ne zna{ da su se tvoje prijetnje i tvoja fanta-
ziranja obistinila! Evo ti Velike bra}e na svakom koraku, sve vrvi od te-
leekrana s kojih se svakih sat pu{ta "Dva minuta mr`nje" da se Proli
imaju ~ime zabavljati.
U svakoj emisiji "Velikog brata" se nude trule cigare i d`in, svaka `e-
na svoju djecu vaspitava da {pijuniraju, {to bolje nau~e, br`e }e napre-
dovati u Partiji. UDBA (kamere) na svakom koraku, policija misli prati
sve mejlove, poruke, ljubavnih gugutanja ne smije ni biti, jer je to proti-
vno svjetonazoru Omladinske lige protiv seksa, ~ije je osnivanje bio
ovonedjeljni zadatak koji je Veliki brat naredio da se izvr{i. Ako se neko
ogri je {i o lju ba v pre ma
"Velikom bratu", zna se {ta
Ako se neko mu slijedi.
ogrije{i o ljubav Sa druge strane, promo-
prema "Velikom bratu", vi{u se razna prava, pa se
zna se {ta mu slijedi s teleekrana, pored mr`nje,
mogu ~uti i borci za prava
mu{karaca, prava `ena, prava pasa, ma~aka. A ponajvi{e se ~uju borci
za prava svinja, koje su najugro`enije i najodgovornije za prava osta-
lih. Svinje su "psi" ~uvari ostalih `ivotinja na "Farmi" (to su oni {to ih
Veliki brat odredi kao gazde za ovu nedjelju), ne dozvoljavaju da im se
i{ta lo{e desi, sve je pod kontrolom. To se vidi i iz zakona, jer u svakom
zakonu pi{e da su "sve `ivotinje jednake, samo su svinje malo jednakije
od drugih `ivotinja". ^itave porodice, uljuljkane u tople domove, gle-
daju "Farmu" zadovoljno komentari{u}i, pa }e je sutra prepri~avati
svojim kolegama, {kolskim drugovima, frizerkama...
Ostali narod, koji ne gleda "Farmu" i "Velikog brata", nisu po mjeri-
lima dana{njeg sistema vrijednosti, koji je poznatiji kao hot dog kultu-
ra. "Veliki brat" nije uspio do kraja, nisu svi obamrli. Ali }e se
potruditi. Ima svako da ga gleda. Orvele, proklet da si {to si nam o~i
otvorio.
a ti~e se osoba ili izvanrednih situacija. Za vri-
jeme mo}nog karta{kog vladara Hanibala sta-
no vni ci Ri ma ne pres ta no su se osje }a li u
`ivotnoj nesigurnosti, te su ovu frazu kao peda-
go{ko sredstvo koristili i rimski roditelji u kori-
giranju pona{anja svoje djece. Bilo je to zaista
ime koje je svakom Rimljaninu bio dovoljan
razlog da se sabere i stvari sagleda s najve}om
ozbiljno{}u! Danas bi se taj izraz, u sociolo-
{kom smislu, mogao uzeti kao sinonim za pri-
jetnju korumpiranih politi~kih struktura.
Elem, ovdje je rije~ o ~ovjeku koji }e se
Bandi} je pretvoriti u no}nu moru svih predsjedni~kih
stalno u fokusu kandidata i, ne daj bo`e, ako pobijedi, velikog
javnosti, naj~e{}e djela hrvatskih gra|ana i {ire. U poplavi pred-
kao meta svih sjedni~kih kandidata najve}u pozornost javnos-
mogu}ih kritika. ti izaziva pojedinac koji se kona~no javno
Jer, brate, izjasnio o svojoj kandidaturi za predsjednika
~ak je i pijan Hrvatske. Radi se, naravno, o Milanu Bandi}u,
od prometne dugogodi{njem zagreba~kom gradona~elniku,
policije bje`ao koji, uz ostale vrline, raspola`e i time da je uvi-
jek u fokusu javnosti, naj~e{}e kao meta svih
mogu}ih kritika. Jer, brate, ~ak je i pijan od
prometne policije bje`ao.
^ovjek neizmjerne radne energije, po sve-
mu sude}i i politi~ke ambicije, plijeni pozor-
nost svo jom sve pri su tno{ }u, po ka za nim
razumijevanjem za "malog ~ovjeka", nepod-
vrgavanjem strana~koj stezi, uspio je sebi osi-
gurati naslovne stranice medija i udarne TV
minute, upla{enost ali i strahopo{tovanje politi-
~kih protivnika, simpatije, ali i antipatije ja-
vnosti. Ho}e li se Bandi} kandidirati ovih je
tjedana bilo, ~ini se, va`nije pitanje od toga ho-
}e li turisti~ka sezona biti dobra ili s koliko }e-
opredjeljuje samo racionalno, tako da Bandi}e-
va neideologijska pozicija omogu}ava mu ko-
ketiranje i privla~enje bira~a svih mogu}ih
politi~kih i ideologijskih opcija. Pogotovo {to u
Hrvatskoj imamo vi{e od 40 posto politi~ki ne-
pismene populacije. [to to zapravo zna~i u ko-
na~nici za izborni rezultat? Stra{no puno.
Razlozi za moju zabrinutost nalaze se u ~i-
njenici da se u prvom krugu bira~i opredjeljuju
prije svega "za", zna~i za pojedinca ali i njego-
vu politi~ku stranku, odnosno svjetonazor, tako
da }e se glasovi bira~a SDP-a, HDZ-a i ostalih
stranaka koje iza|u sa svojim kandidatom oku-
piti uglavnom oko kandidata stranke, dok }e u
drugom krugu svoje glasove dati ne samo `e-
ljenom kandidatu, ve} i poku{ati sprije~iti onog
drugog kandidata da uspije. Uostalom, sjetimo
se za dnjih pred sje dni ~kih izbo ra kad je u
prvom krugu kandidatkinja HDZ-a, danas
aktualna premijerka Jadranka Kosor, dobila ne-
{to vi{e od 17 posto glasova i jedva u{la u dru-
gi krug, a onda u drugom krugu dobila skoro
45 posto glasova.
A sada ozbiljno: Bandi} ante portas!? Strah i
nelagoda {to su je osje}ali `itelji Rima kad se vra-
tima Vje~noga grada pribli`avao Hanibal sa slo-
novima i kartagenskim kohortama nije ni{ta
prema nelagodi i zabrinutosti koja ovih dana hara
uredima i salonima preva`nih hrvatskih dr`avnih
institucija. Kao {to su Rimljani zapomagali "Han-
nibal ante portas!" - tako se i dr`avnim nadle{tvi-
ma {iri {apat: "Bandi} pred vratima". Jer, {to -
pitaju se - ako pobijedi? Ho}e li ostatak Hrvatske
pet godina skrivati lice od nevi|ene sramote?
16 qfubl!6. 11. 2009.

Stanko Gruba~ iz Br|ana, kod [ipova,

Hronika pucao u kom{iju Milorada Prolu

Uhap{eni zbog
plja~ke banke
Stani{i} Dejan
Vukovi} Miroslav
SARAJEVO - Na teritoriji Srbi-
je uhap{ene su tri osobe zbog su-
mnje da su 6. juna ove godine
izvr{ile plja~ku u Ekspozituri Pa-
vlovi} international banke u Isto-
~nom Sarajevu, saop{teno je ju~e
iz CJB Isto~no Sarajevo.
Nakon vi{emjese~nog rada, u poli-
cijskoj akciji "Ferdinand" slobode su
li{eni Dejan Stani{i}, (28), nastanjen
u Leskovcu, i Miroslav Vukovi}
(28), nastanjen u Loznici, dok je u
saradnji s pripadnicima MUP-a Kan-
tona Sarajevo uhap{en Dalibor Ma-
canovi} (37), nastanjen u op{tini
Novi grad.
Policijskoj stanici Isto~no Sarajevo
radnica banke O.G. prijavila je da su
dva nemaskirana nepoznata mu{kar-
Macanovi} Dalibor
ca u{la u banku, nakon ~ega joj je je-
dan od njih pri{ao, svezao joj ruke
selotejp trakom i zaklju~ao je u to-
alet, dok je drugi imao pi{tolj koji je
uperio u nju.
Izvr{enim uvi|ajem policija je
konstatovala da banka nije imala
fizi~ko obezbje|enje, te da su po~i-
nioci izvr{ili premeta~inu kancela-
rij skih stva ri i iz kan ce la ri je
direktora otu|ili procesor za video-
nadzor i 30.000 KM. U saop{tenju
se podsje}a da se u 2008. godini na
podru~ju Centra nije dogodila nije-
dna plja ~ka ban ke, dok su se u
ovoj godini dogodile dvije i obje
su rasvijetljene - ova u Isto~nom
Sarajevu i druga 24. januara u No-
voj banci u Rogatici. (Srna)
Policijski
prijateljem,
bilten Gruba~a dovode
u Tu`ila{tvo
FOTO M. RADULOVI]
Poku{ala
ubiti oca
SARAJEVO - Sarajevska poli-
cija uhapsila je u srijedu dvadese-
tosmogodi{nju S.[. nakon {to je
dan ranije no`em poku{ala ubiti
svog oca J.[., saop{tili su ju~er iz
MUP-a Kantona Sarajevo.
Iz policije je potvr|eno da je
djevojka te{ki du{evni bolesnik.
A.S.
Poginuo
{umar
SARAJEVO - Munib I{eri}
(49), radnik preduze}a "Sarajevo-
{ume", poginuo je ju~e ujutro na
Igmanu prilikom sje~e {ume, pot-
vr|eno je iz MUP-a Kantona Sa-
rajevo.
Kako nam je re~eno iz policije,
{umara I{eri}a ju~e je oko 8.40
usmrtilo drvo, koje je palo na nje-
ga u mjestu Matina koliba na
Igmanu.
A.S.

Prona|en
Predlo`en pritvor mrtav pored
za Karkelju puta
BR^KO - Le{ mu{karca pro-
SARAJEVO - Kantonalno tu`ila{tvo u Sarajevu ju~e je zatra`ilo
pritvor za Nijaza Karkelju iz Sarajeva i Makedonca Enisa Man- na|en je u naselju Brezovo Po-
dala, te raspisivanje potjernice za [emsudinom Hod`i}em iz Fo~e. lje, de se tak ki lo me ta ra niz
Oni su osumnji~eni za kra|u vozila i iznudu novca od vlasnika. magistralni put od Br~kog pre-
ma Bijeljini, potvrdili su ju~e u
"Tu`ilac je nakon saslu{anja uhap{enih predlo`io pritvor za Karke-
br~anskoj policiji.
lju, Mandala i Hod`i}a, koji je u bjekstvu, a Adis Hasanagi} iz Saraje-
va je pu{ten na slobodu jer nije bilo osnova za predlaganje pritvora", Nezvani~no smo saznali da se
radi o Draganu Markovi}u (61)
kazala je Jasmina Ifti}, portparol ovog tu`ila{tva.
iz Sremske Mitrovice, koji je bio
Karkelja, Mandal i Hasanagi} uhap{eni su u utorak, a prilikom ha-
p{enja policija je kod trojice osumnji~enih prona{la i oduzela vozilo nastanjen u Novom naselju Bre-
VW transporter turskih nacionalnih oznaka, vlasni{tvo turskog dr`av- zovog Polja. Radio je u obli`-
ljanina U.M.S., sa privremenim boravkom u Sarajevu. njem skladi{tu gra|evinskog
Vrijednost vozila je oko 60.000 KM. Auto je 2. novembra ukradeno materijala, a pretpostavlja se da
na podru~ju Ilid`e, a prona|eno je u Tar~inu. je pod dejstvom alkohola u toku
Kod osumnji~enih je prona|en i novac koji su preuzeli od vlasnika no}i zaspao pored puta i premi-
ukradenog vozila i to kao nadoknadu za povrat. nuo zbog hladno}e.
A.S. N.Ta.
Motiv te{kog ubistva bi}e poznat nakon saslu{a-
nja osumnji~enog za ubistvo u banjalu~kom Okru-
`nom tu`ila{tvu, a prema nezvani~nim informacijama,
motiv bi mogao biti sva|a u vezi s prodajnom cijenom
Prema nezvani~nim
stoke.
informacijama, motiv bi Iz banjalu~kog Okru`nog tu`ila{tva ju~e je pot-
mogao biti sva|a u vezi s vr|eno da se ubistvo dogodilo u srijedu oko 15.45 ~a-
sova u porodi~noj ku}i osumnji~enog.
prodajnom cijenom stoke "Po nalogu i u prisustvu de`urnog tu`ioca
Okru`nog tu`ila{tva Banjaluka obavljen je uvi|aj, a
tu`ilac je naredio da bude izvr{ena obdukcija tijela
Nikola MORA^A
nastradalog, te sva potrebna vje{ta~enja kako bi bio ut-
[IPOVO - Stanko Gruba~ (73) iz Br|ana, kod vr|en ta~an motiv ubistva", saop{teno je iz Tu`ila{tva.
[ipova, ubio je u srijedu poslijepodne s ~etiri hica De`urni tu`ilac }e, kako je navedeno, nakon saslu-
iz pi{tolja svog kom{iju i dugogodi{njeg prijatelja {anja Gruba~a odlu~iti i o tome da li }e zatra`iti odre|i-
Milorada Prolu (56). vanje jednomjese~nog pritvora za osumnji~enog.

Pi{e: Nikola MORA^A IZ SUDSKE BILJEŽNICE

Su|enje optu`enima za milionsku zloupotrebu i falsifikovanje isprava na {tetu RS

Zemlji{te i objekat "Kinoteke RS"

bili u vlasni{tvu Vlade RS
BANJALUKA - Milan Pikula, vje{tak
geodetske struke, ju~e je u banjalu~kom
Okru`nom sudu izjavio da su zemlji{te i
objekat "Kinoteke RS" po katastarskom
premjeru bili u vlasni{tvu Vlade RS, dok su
silos "Koran" u Palama i njegovo zemlji{te
bili u dru{tvenoj svojini kojim je upravljalo
Javo preduze}e "UPI prerada `itarica" Sa-
rajevo.
Specijalno tu`ila{tvo RS tereti Nenada Te-
{anovi}a, biv{eg direktora Zemljoradni~ke za-
druge Pale, Mijata Lazarevi}a, biv{eg
rukovodioca paljanske Podru~ne jedinice Odje-
ljenja za katastar, te Radmilu Marjanovi} i Ga-
ju Vu~i}evi}a, vlasnike firme "Tera produkt",
da su zloupotrijebili svoja ovla{tenja i falsifiku- stvarne vrijednosti. kredita Hipo Alpe Adria banci Banjaluka dava-
ju}i slu`bene isprave omogu}ili sticanje neza- Prema navodima iz optu`nice, Lazarevi} li neistinite i nepotpune podatke o imovinskom
konite imovinske koristi "Tera produktu" iz je iskoristio svoj polo`aj u op{tinskom katastru stanju svoje firme.
Zemlji{te
Pala u iznosu ve}em od 1,8 miliona maraka. i u februaru 2003. godine odobrio i naredio Imovinu su, naime, stavili pod
i objekat
Te{anovi}a, koji je u me|uvre- upis promjene prava vlasni{tva nad tim zemlji- hipoteku u svrhu obezbje|enja vra}anja kredi-
"Kinoteke
menu priznao krivicu i protiv kojeg je odvojen {tem u korist firme "Tera produkt" i tako priba- ta, a s obzirom na to da "Tera produkt" nije re-
RS", te
postupak, optu`nica tako tereti da je u namjeri vio ovom preduze}u 1.280.000 maraka koristi. dovno izmirivao kreditne obaveze, imovina
zemlji{te
pribavljanja protivpravne koristi za Zadrugu Marjanovi}eva i Vu~i}evi} op- preduze}a, koja je bila u stvarnom posjedu "Ki-
i zgrada
prekr{io zakon i bez saglasnosti Vlade RS pro- tu`eni su da su na osnovu falsifikovanih doku- noteke RS", u izvr{nom sudskom postupku
silosa
dao "Tera produktu" zemlji{te u dr`avnom vla- menata obezbijedili upis pove}anja osnovnog prodata je za jednu marku.
"Koran" u
sni{tvu, a koje je bilo u posjedu Javnog kapitala u korist svog preduze}a, te upis pro- Nedjeljko Aleksi}, sudski vje{tak gra|e-
Palama
preduze}a "Kinoteka RS". mjene prava posjeda na zemlji{tu i objektu u vinske struke, potvrdio je ju~e navode optu`ni-
vrijedili
Privatnoj firmi je tako prodato zemlji{te dr`avnom vlasni{tvu. ce dodav{i da su zemlji{te i objekat "Kinoteke
1,7 miliona
veli~ine blizu 9.000 kvadrata, a po cijeni od Vlasnike "Tera produkta" terete jo{ i da su RS", te zemlji{te i zgrada silosa "Koran" u Pa-
86.400 maraka, koja je bila daleko manja od u namjeri da za svoje preduze}e dobiju vi{e lama bili vrijedni 1.720.000 maraka.

Pio s
pa ga ubio
Bogdan Vujni} iz Br|ana, prijatelj ubijenog i osu-
mnji~enog, ispri~ao je ju~e da su Gruba~ i Prole pili ci-
jeli dan uo~i tragi~nog doga|aja.
"Sva trojica smo bili odli~ni prijatelji.
Stanko me pozvao u srijedu oko 12 sati da do|em u
Gruba~ i Prole pili cijeli
dan uo~i tragi~nog doga|aja
njegovu ku}u, rekao je da mu je do{ao Mi}un, te da
do|em i ja, pa da pijemo svi zajedno", prisjetio se ju~e
Vujni}.
On je dodao da je odbio poziv jer mu se pokvario
automobil.
Uhap{eni zbog
smrti narkomana
SARAJEVO - Senad Osmanovi} (22) i Elvis
Hrusti} (25) uhap{eni su u Sarajevu zbog sumnje da
su odgovorni za smrt sedamnaestogodi{njeg Be{e
Muji}a, ~ije je be`ivotno tijelo prona|eno 26. okto-
bra u devastiranoj zgradi u Novom Sarajevu, saop-
{tila je ju~e policija.
Iz MUP-a Kantona Sarajevo potvr|eno je da su
Hronika
"Posljednji put smo nas trojica zajedno sjedili pro-
{le sedmice i tada je Stanko rekao Miloradu da mu `e-
na ide na operaciju u Banjaluku, te da ima dobru kravu
za prodati, a o kojoj se ne mo`e brinuti. Milorad mu je
odgovorio da }e do}i jedan dan i pogledati kravu", na-
veo je Vujni}.
Za tragediju je, kako ka`e, saznao tek nakon tele-
fonskog poziva.
"^uo sam da je Mi}un ubijen u kuhinji,
da mu je Stanko ispalio nekoliko hitaca u grudi. Pravi
motiv sada zna samo Stanko, jer su njih dvojica bili
sami u ku}i u vrijeme ubistva, a mi ostali mo`emo na-
ga|ati", zaklju~io je Vujni}.
@eljko Karan, direktor Zavoda za sudsku medici-
nu RS, izjavio je ju~e da je Prole upucan sa dva hica u
predjelu lijeve natkoljenice, a dva u grudni ko{.
prekju~e uhap{eni Osmanovi} i Hrusti}, koji su osu-
mnji~eni za preperodaju i omogu}ivanje konzumiranja
droge sa smrtnom posljedicom, predati u nadle`nost
Kantonalnom tu`ila{tvu u Sarajevu.
Pre ma in fo ma ci ja ma iz MUP-a KS,
postoje osnovi sumnje da je Osmanovi} u proteklom
periodu kontaktirao sa do sada neidentifikovanim licima
od kojih je nabavljao neutvr|ene koli~ine heroina, te
prodavao konzumentima me|u, kojima su bili i Be{o
Muji} i maloljetni R.H.
"Osmanovi} je 25. oktobra Muji}u i R.H. prodao tri
paketi}a heriona, koji su konzumirali Muji} i R.H., a
Muji} je sutradan prona|en mrtav u devastiranom obje-
ktu 'Strojorada' u Ulici Kemala Kapetanovi}a", saop{tili
su iz MUP-a KS i potvrdili da su Osmanovi} i Hrusti}
odranije poznati policiji po preprodaji droge.
Policija je do{la do dokaza koji potvr|uju
da su Osmanovi} i Hrusti} odgovorni za smrt Muji}a, a
prema izjavama svjedoka, Osmanovi} je bio i prisutan u
devastriranom objektu gdje se predozirao Muji}.
A.S.
6. 11. 2009. qfubl 17
J A V N O P R E D U Z E ] E
RADIO - TELEVIZIJA REPUBLIKE SRPSKE
B A W A L U K A
J A V N I
O B J A V Q U J E
P O Z I V
za medijsko pokroviteqstvo u 2010. godini
Pozivaju se svi zainteresovani subjekti da podnesu prijavu kojom se kan-
diduju za medijsko pokroviteqstvo RTRS-u 2010. godini.
U prijavi za medijsko pokroviteqstvo potrebno je navesti podatke o sub-
jektu-podnosiocu prijave, zna~aju i vremenu odr`avawa manifestacije i
prijedlog me|usobnih prava i obaveza podnosioca prijave i RTRS-a.
Odlukom o utvr|ivawu kriterijuma i postupka za odlu~ivawe o medij-
skom pokroviteqstvu RTRS-a i metodologijom za ocjenu prijava za medij-
sko pokroviteqstvo regulisani su uslovi za medijsko pokroviteqstvo
RTRS-a koji se nalaze na web sajtu (www.rtrsrtrs.tv).
Odluku o izboru subjekata donosi Komisija RT RS- a.
Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana objavqivawa.
Prijave se dostavqaju na adresu:
JP RADIO - TELEVIZIJA REPUBLIKE SRPSKE
Ulica kraqa Petra I Kara|or|evi}a broj 129
s naznakom: "Komisija za medijsko pokroviteqstvo"
78000 BAWA LUKA
Na osnovu ~lana 60 Zakona o ure|ewu prostora ("Sl. glasnik Republike Sr-
pske", br. 84/02 - pre~i{}eni tekst, 14/03, 112/06. i 53/07) ODJEQEWE ZA
PROSTORNO URE\EWE I STAMBENO-KOMUNALNE POSLOVE
OP[TINE KOZARSKA DUBICA kao nosilac pripreme plana, obavje{tava
javnost da }e
JAVNI UVID
U NACRT REGULACIONOG PLANA
"KRIVDI]A BRDO"
trajati u vremenu od 15.11.2009. do 15.01.2010. godine.
Sva zainteresovana pravna i fizi~ka lica mogu u navedenom roku even-
tualne primjedbe, sugestije i prijedloge na Nacrt regulacionog plana dosta-
viti:
- u pisanom obliku na adresu Odjeqewa za prostorno ure|ewe i stambeno-
komunalne poslove op{tine Koz. Dubica, zakqu~no s 15.01.2010. godine;
- u kwigu primjedbi i sugestija u vremenu trajawa javne rasprave koja }e
se voditi kod Odjeqewa za prostorno ure|ewe i stambeno-komunalne po-
slove op{tine Koz. Dubica, u vrijeme trajawa javnog uvida.
Stru~na rasprava i zavr{na javna prezentacija }e se odr`ati dana
21.01.2010. godine (^ETVRTAK) u 10 ~asova u Velikoj sali zgrade Skup{tine
op{tine.
Na stru~noj raspravi pravna i fizi~ka lica }e mo}i pred nosiocem iz-
rade regulacionog plana i Odjeqewem za prostorno ure|ewe i stambeno-ko-
munalne poslove obrazlo`iti svoje primjedbe koje su u pisanom obliku
stavqene tokom javnog uvida.
Sva zainteresovana pravna i fizi~ka lica mogu, pored uvida u grafi~ki
dio koji je izlo`en u holu ispred Velike sale zgrade Skup{tine op{tine,
izvr{iti uvid i u tekstualni i u grafi~ki dio regulacionog plana kod
Odjeqewa za prostorno ure|ewe i stambeno-komunalne poslove, svakog radnog
dana u vremenu od 8 do 14 ~asova.
ODJEQEWE ZA PROSTORNO URE\EWE
I STAMBENO-KOMUNALNE POSLOVE
 18 qfubl!6. 11. 2009.

Region Ponovo
postavljena
spomen-plo~a
]uruviji
CFP!HSBE!.!Of!{b!wj!top!vesv!af!okf!op!.
wj!ob!sb!Tscj!kf!qp!op!wp!kf!kv!•f!qpt!ub!wj!mp

Srbija do kraja "Sporazum sa tqp!nfo.qmp!•v!op!wj!ob!sv!Tmbw!lv!^v!sv!wj!kj

v!Cfp!hsb!ev-!ob!nkft!uv!hekf!kf!vcj!kfo
Slovenijom
godine podnosi prekretnica"
2:::/!hp!ej!of-!nkf!tfd!eb!ob!ob!lpo!|up
tv!kf!of!qp!{ob!uj!qp!•j!oj!pdj!tlj!ov!mj/!

kandidaturu za EU
Op!wb!tqp!nfo.qmp!•b!jnb!jt!uj!tb!esabk
BRISEL - Izvjestilac Evropskog lbp!j!qsfu!ip!eob-!qpt!ubw!mkf!ob!22/!bqsj!mb
parlamenta za Hrvatsku Hanes 3111/!hp!ej!of!ob!qswv!hp!ej|!okj!dv!vcjt!.
Jeremi} je rekao da Evropska unija Svoboda ocijenio je, u izvje{taju
FOTO NN

BRISEL - Ministar spoljnih po-
slova Srbije Vuk Jeremi} ocijenio
je ju~e pred Spoljnopoliti~kim
odborom Evropskog parlamenta
u Briselu da je do{ao trenutak da
Srbija zvani~no podnese kandida-
turu za ~lanstvo u EU.
Jeremi} je u svom govoru rekao da
centralni prioritet Srbije ostaje posti-
za nje pu no pra vnog ~lan stva u
Evropskoj uniji i da je Srbija mnogo
u~inila da bi ostvarila taj cilj. "U tom
kontekstu, mi smatramo da su osno-
ve postavljene za Srbiju da podnese
svoju zvani~nu aplikaciju za ~lan-
stvo u EU. Mi nameravamo to da
u~inimo do kraja godine", rekao je
Jeremi}.
On je naglasio da je Srbija svjesna
da se neki ne sla`u s tom namjerom,
ne smije da stane s pro{irenjem i da
je najbolji na~in da se ide naprijed,
da se preduzimaju konkretni koraci
ka ~lanstvu u EU, ne samo za Srbiju,
nego i za cio region.
[ef srpske diplomatije je podvukao
da se u najnovijem izvje{taju Evrop-
ske komisije ukazuje o napretku koji
je Srbija u~inila posljednjih 12 mje-
seci.
U svom izvje{taju Evropska komi-
sija ka`e da je "Srbija na~inila napor
da sprovede ambiciozan program
evropske integracije i ima adminis-
Centralni
prioritet Srbije ostaje
postizanje punopravnog
~lanstva u EU
trativni kapacitet da napravi zna~ajan
napredak prema EU", naglasio je Je-
remi}.
U naporima da se pribli`i ~lanstvu
u EU, Srbija nije isklju~ila druge i
radila je na tome da pribli`i sve ze-
mlje zapadnog Balkana Uniji, ja~a-
njem re gi onal ne sa ra dnje, ka `e
uwb/!)Cf!ub*
evropskim poslanicima, da je
Sporazum o rje{enju grani~nog
sporazuma sa Slovenijom prekre-
tnica za Hrvatsku na putu ka EU.
"Sporazum sa Slovenijom tra`io
sam u ranijim izvje{tajima Evrop- Bandi} je na
skom parlamentu. Sada }u ulo`iti Sljeme do{ao pje{ke
u pratnji porodice
napore da se taj dokument ratifi- FOTO NN
kuje u slovena~kom i hrvatskom
parlamentu kako bi put za poslje-
dnju fazu pregovora o pristupanju
bio oslobo|en", najavio je Svobo-
da. (Beta)
Nimic
predlo`io Gradona~elnik
novi dijalog
NJUJORK - Specijalni izasla-
Zagreba i
nik UN-a u pregovorima Gr~ke i
Makedonije Metju Nimic pozvao
zvani~no u
je dvije strane na nastavak dijalo-
ga o imenu nekad naju`nije repu-
trci za
blike biv{e SFRJ u nedjelji poslije
16. novembra, u Njujorku. Ivo Josipovi}
predsjednika
Nimicov poziv uslijedio je po-
slije susreta gr~kog premijera
zvani~no po~eo
kampanju Hrvatske
Jorgosa Papandreua i Ban Ki

Bandi} zbog
ali da "vjeruje da je do{ao trenutak da Jeremi}. Istakao je da je Srbija radi- Muna u Atini, gdje generalni se-
se krene naprijed". "Svaki stanovnik la na procesu pomirenja, da u po- kretar u~estvuje na me|unaro-
zapadnog Balkana treba da bude gra- tpu nos ti sa ra |u je s Ha {kim dnoj kon fe ren ci ji o
|anin EU i svaki napor treba da bude tribunalom i rekao da }e na tome ra- migracijama. (Agencije)
u~injen u tom pravcu", rekao je Jere- diti sve dok preostali bjegunci ne
mi} evropskim poslanicima. budu uhva}eni. (Beta)
Informator
Tre}a `rtva
novog gripa u Srbiji
BEOGRAD - U Srbiji je potvr|en i tre}i smrtni slu~aj od novog gripa.
Policija
Srbija
Hrvatska
Crna Gora
92
92, 112
92
kandidature On je ocijenio da je U svojevrsnoj predstavi na Sljemenu, vrhu planine
Rije~ je o penzionerki iz ]uprije, koja je bila sr~ani bolesnik, rekao je Medvednice iznad Zagreba, gdje je do{ao pje{ke s poro-
epidemiolog dr Predrag Kon. Vatrogasci vrijeme da Hrvatska dicom, ekscentri~ni gradona~elni Bandi} je u sedam ~a-
Pedesetsedmogodi{nja Mirijana D. preminula je na grudnom odjeljenju op- dobije predsjednika sova novinarima obnarodovao da }e u predizbornoj
{te bolnice u ]upriji. Kon je rekao da je epidemiolo{ka situacija nepovoljna, Srbija 93
kampanji obi}i svako selo i grad i "kao konj raditi za
da postoji mogu}nost da se u bliskoj budu}nosti pojave novi slu~ajvi i da epi- Hrvatska 93, 112 koji }e biti predsjednik Hrvatsku". Rekav{i da }e 12. novembra krenuti iz po-
demija bude prisutna na cijeloj teritoriji Srbije. Crna Gora 93 svih gra|ana grani~nog mjesta Ilok u Sremu da uzore Hrvatsku, da }e
"Ona se 29. oktobra javila Hitnoj slu`bi u ]upriji zbog povi{ene temperature svako dijete dobiti fudbalsku lopti, Bandi} je rekao i da
i zamora. Le~ena je do 3. novembra, kada je intubirana, ali na`alost stanje joj Hitna pomo} je "nakon oca domovine i gra|anina predsjednika vrije-
se znatno pogor{alo i 4. novembra u devet ~asova je preminula", rekao je me za hrvatskog predsjednika".
Srbija 94, 112
predsjednik Radne grupe za pra}enje ZAGREB - U trku za predsjednika Hrvatske od Rekav{i da oslobo|en bilo kakvih strana~kih
novog gripa Predrag Kon. Hrvatska 94, 112 ju~e se uklju~io i zagreba~ki gradona~elnik Milan
Ukupno okova kre}e u predsjedni~ku utrku, Bandi} je najavio da
On je kazao da su ukupno potvr|ena Crna Gora 94 Bandi}, koji je zbog toga smjesta izba~en iz glavne }e ujediniti ideje Ante Star~evi}a, politi~ara iz 19. vijeka
potvr|ena 204 slu~aja
obolijevanja u Srbiji 204 slu~aja obolijevanja u Srbiji, ali da opozicione stranke Socijaldemokratske partije koji se smatra utemeljiteljem hrvatske dr`avnosti, Stje-
je broj oboljelih znatno ve}i. Me|u te- Pomo} na putu (SDP). pana Radi}a, koji je u 20. vijeku, osnovao Hrvatsku se-
{ko oboljelima je i jednomjese~na beba Srbija 987
koja je inficirana virusom i nalazi se na respiratoru. Stanje pacijenta iz ]uprije
Hrvatska 987
kod kojeg je potvr|eno prisustvo novog gripa pogor{ano je i preba~en je na

Odjeljenje intenzivne njege Klini~kog centra u Kragujevcu. Pacijent, star 35
godina, prvo je bio smje{ten na kragujeva~koj Infektivnoj klinici.
Na Institutu za imunologiju i virusologiju "Torlak" u toku jednog dana ma-
ksimalno se mogu ispitati 24 sumnjiva slu~aja, kazao je Kon i istakao da sa
pojavom epidemije koja je {iroko rasprostranjena postaje besmisleno ispitiva-
nje svakog te{kog slu~aja. "Va`no je da lekari koji zbrinjavaju obolele svaki
te{ki slu~aj za koji veruju da je povezan s gripom A (H1N1) prihvate kao novi
grip i odmah zapo~nu s le~enjem", kazao je Kon. (B92)
@eljko KERUM,
gradona~elnik Splita
Vido{evi}a }u podr`ati
jer je dite Splita, a Bandi}a
jer sam dobar s njim.
Tadi}: Potpuna
Crna Gora 987
Telefonske
informacije
Srbija
Hrvatska
Crna Gora
988
988
988
saradnja s Hagom
BEOGRAD - Predsjednik Srbije Boris Tadi} dnje koja je izme|u Srbije i Tribunala ostvarena po pita-
poru~io je ha{kom tu`iocu Ser`u Bramercu da }e njima dostavljanja dokumentacije, ostvarivanja uvida u
Srbija nastaviti da u potpunosti sara|uje s Ha{kim arhive dr`avnih organa, osloba|anja svjedoka du`nosti
tribunalom.
Tadi} je naglasio da je jasno da dr`avni organi Srbi-
je u potpunosti sara|uju s Tribunalom za ratne zlo~ine Srbija jo{ traga za
po~injene u biv{oj Jugoslaviji i da ~ine sve da se prona- Mladi}em i Had`i}em
|u preostali ha{ki bjegunci, navodi se u saop{tenju Pres-
slu`be predsjednika Srbije. "Na{a zemlja intenzivno
traga za preostalim optu`enima Ratkom Mladi}em i ~uvanja tajne i svim drugim tehni~kim aspektima sara-
Goranom Had`i}em i radi na uspe{nom zavr{etku sara- dnje. Nakon tog razgovora, Ljaji} je rekao da o~ekuje
dnje s Tribunalom u Hagu", rekao je predsjednik Srbije. pozitivan izvje{taj tu`ioca, ali da ne mo`e da tvrdi da }e
Prethodno se Bramerc sastao s pred- biti upotrijebljen izraz "puna saradnja" s Tribunalom.
sjednikom Nacionalnog savjeta za saradnju s Ha{kim Pri je sas tan ka s Ljaji}em, tu`ilac Bra-
tribunalom Rasimom Ljaji}em. On je odao priznanje merc je razgovarao i s predsjednikom Vlade Srbije Mir-
Nacionalnom savjetu u pogledu stepena i kvaliteta sara- kom Cvetkovi}em. (B92)

izba~en iz SDP-a
lja~ku stranku, hrvatski antifa{izam i afirmaciju rata to-
kom kojeg se hrvatska otcijepila od Jugoslavije.
Upitan za{to je dosad ~ekao s objavom kandidatu-
re, Bandi} je odgovorio da je `elio da vidi ostale kandi-
date. "Kandidujem se za predsjednika dr`ave jer svoje
desetogodi{nje iskustvo, znanje i energiju koju sam po-
kazao u borbi za Zagreb `elim da stavim na raspolaga-
nje cijeloj Hrvatskoj", rekao je Bandi}.
On je ocijenio da je vrijeme da Hrvatska
dobije predsjednika koji }e biti predsjednik svih gra|a-
na. Komentari{u}i odnos sa SDP-om i predsjednikom
stranke Zoranom Milanovi}em, Bandi} je kazao da ga
ne mogu izbaciti iz stranke koju je stvarao. Podsjetio je
da je u srijedu tra`io da mu se na 90 dana zaledi ~lan-
stvo i sve funkcije u SDP. Dodao je da ga iz stranke `ele
Kusturica izvrije|ao i izbacio ekipu HRT-a
ZAGREB - Re`iser Emir Kusturica, iznerviran
pitanjima novinara Hrvatske televizije, izbacio je
ekipu i zaplijenio im snimljeni materijal.
[estoro~lana ekipa te televizije predvo|ena uredni-
kom emisije "Nedjeljom u dva" Aleksandrom Stankovi-
}em u Mokroj gori razgovarala je s Kusturicom kako bi
snimila ranije dogovorenu emisiju.
Snimanje i razgovor Stankovi}a s Kus-
turicom trajao je 22 minuta kada je re`iser, iznerviran
postavljenim pitanjima, demonstrativno ustao i ne bira-
ju}i rije~i, naredio ekipi HTV-a da napusti selo i da mu
preda snimljeni materijal.
Prema navodima Hrvatske televizije, vrije|anje i
maltretiranje trajalo je oko 45 minuta, nakon kojih je
ekipa popustila, predala snimljeni materijal i napustila
Mokru goru.
Stankovi} je ocijenio da je zapljena materijala "kla-
si~no razbojni{tvo i ~isti lopovluk", te da }e HTV od
Kusturice tra`iti da vrati snimljeni materijal.
Prema Stankovi}evim rije~ima, pitanja koja su
Region 6. 11. 2009. qfubl 19
Uhap{en zbog Policija
ubistva Tatona istra`uje HRT
CFP!H SBE! .! Qp!mj!d j!kb! v! Tscj!kj [B!HSFC!.![cph!tv!nokf!eb!kf!ob
vibq!tj!mb!kf!Tuf!qv!Qf!usp!wj!~b!)42*!j{ ISU.v!pcbw!mkf!ob!wf!mj!lb!qsp!of!wkf!sb
Cfp!h sb!e b-!{cph!tv!n okf!eb!kf opw!db-!Pekfmkfokf!{b!qsjwsfeoj!lsj!.
v•ft!u wp!w bp!v!vcjt!u wv!ob!w j!kb!• b nj!ob!mj!ufu!iswbu!tlf!Lsjn.qp!mj!dj!kf!{b!.
gsbo!dvt!lph!gv!ecbm!tlph!lmv!cb!Uv!mv{ usb!a jp! kf! pe! ISU.b! pesf!} f!o v
Csj!tb!Ub!up!ob/! ep!lv!nfo!ub!dj!kv!ob!pwv!uf!nv!j!tqsp!.
Ub!upo!kf!qsf!nj!ovp!pe!qp!tmkf!ej!db wp!ej!jt!usb!hv/
qp!wsf!eb!ob!of!tf!oji!lb!eb!kf!hsv!qb Eb!qp!mj!dj!kb!jt!usb!av!kf!ISU!qpu!wsejp
iv!mj!hb!ob!ob!qb!mb!v!Cfp!hsb!ev!gsbo!. kf!j!qpsuqbspm!t!Qsj!tbw!mkb!Kb!opt!Sf!.
dvt!lf!ob!wj!kb!•f-!vp•j!vub!lnj!df!tb nfs-!lp!kj!p!jnf!oj!nb!oj!kf!af!mjp!eb
Qbs!uj!{b!opn/!)Bhfo!dj!kf* hp!wp!sj!lb!lp!of!cj!vhsp!{jp!upl!jt!usb!.
hf/!)Uqps!ubm*
"Malo sutra }u vam Vijesti
pokazati ~lansku kartu"
Bez viza od
Ob!lpo!pckb!wf!lbo!ej!eb!uv!sf!j!j{cb!dj!wb!okb!j{ 19. decembra
TEQ.b-!Cbo!ej~!kf!sf!lbp!eb!ajwj!tp!dj!kbm!ef!np!lsb!uj!kv!j LJUBLJANA - Slovenija je
mkv!cp!nps!op!•v!wb!•mbo!tlv!lbs!uv!TEQ.b!t!csp!kfn!3/ na sastanku grupe Evropskog
Nf!}v!ujn-!v!TEQ.v!of!nb!kv!qpk!nb!oj!p!lb!lwpk!ub!. savjeta zadu`ene za viznu libe-
lwpk!jt!lb!{oj!dj!uf!uwsef!eb!kf!cspk!Cbo!ej!~f!wf!jt!lb!. ralizaciju predlo`ila da {engen-
{oj!df!cjp!4926:/!Qp!sv!•j!mj!tv!nv!j!eb!kf!kb!wop ski vizni re`im za Srbiju, Crnu
qp!lbaf/!Cbo!ej~!kf!op!wj!ob!sj!nb!qswp!sf!lbp!eb!jt!lb!. Goru i Makedoniju bude ukinut
{oj!dv!of!npaf!qp!lb!{b!uj!kfs!kf!of!op!tj!tb!tp!cpn/ od 19. decembra ove godine
Ob!lpo!jo!tjt!uj!sb!okb-!lsbu!lp!kf!qp!sv!•jp;!#Bib-!nb!mp umjesto 1. januara 2010, kako
tv!usb!~v!wbn!kf!qp!lb!{b!uj"#! je predlo`ila Evropska komisija.
"Na ovaj na~in, gra|ani tih
zemalja bi}e u mogu}nosti da
bez viza putuju u {engenske ze-
Alka Vuica u trci za mlje ve} prije Bo`i}a i Nove
predsjednika Hrvatske godine", navodi se u saop{tenju
koje je ju~e objavilo slovena-
Lbo!ub!vups!lb!j!qkf!wb!•j!db!Bm!lb!Wv!jdb!pckb!. ~ko Ministarstvo spoljnih po-
wj!mb!kf!kv!•f!lbo!ej!eb!uv!sv!{b!qsfe!tkf!eoj!lb!Iswbu!. slova. Prijedlog }e u najkra}em
tlf-!lbp!lbo!ej!ebu!lj!okb![f!mf!of!jt!uf/! roku razmotriti Evropski parla-
#Of!np!hv!kb!tqb!tj!uj!Iswbu!tlv-!bmj!np!af!np!up ment. (Beta)
v•j!oj!uj!{b!kf!eop#-!sf!lmb!kf!Wv!jdb!j!qp!{wb!mb!hsb!}b!of
eb!qp!ej!hov!hmbt!qsp!ujw!poji!lp!kj!sbt!qsp!eb!kv!cp!. Uhap{en
hbu!tuwp!j!mkf!qp!uv!Iswbu!tlf!eb!cj!pcp!hb!uj!mj!tf!cf!jmj zbog prijetnji
twp!kv!qp!sp!ej!dv/!
Skup{tini
BEOGRAD - Ispred Doma
Skup{tine Srbije rano ju~e uha-
p{en je ~ovjek koji je prijetio da
}e na parlament baciti bombu.
U kolima u kojima je bio nije
prona|ena ni bomba, niti bilo
koje drugo naoru`anje. Uha-
izbaciti "oni koji su joj se priklju~ili u predve~erje i na- oktobru iznosila 27,1 odsto. Slijede Bandi} sa 14,5 i ne- p{enom J.D. odre|en je pritvor
kon izbora 2000. godine". zavisni kandidat Nadan Vido{evi} sa 13,4 odsto glaso- do 48 sati.
Prva reakcija stigla je iz SDP-a, koji je saop{tio da va, kojima podr{ka raste. Predsjednica Skup{tine Slavi-
je Bandi} objavljivanjem kandidature za predsjednika Josipovi} je ina~e ju~e zvani~no po~eo svoju predi- ca \uki}-Dejanovi}, rekla je da
Hrvatske aktivirao automatsku primjenu ~lana Statuta zbornu kampanju, u dru{tuv predsjednika svoje stranke jo{ nije poznato {ta je zapravo
Bandi} stranke, ~ime su mu prestala ~lanska prava obaveze i Zorana Milanovi}a. bila ideja osobe koja je, kako je
dobio i prvu funkcije koje je imao u partiji. "Zagreb je najve}i grad u Hrvatskoj i ne `elimo da rekla, "oko 1.45 telefonom po-
podr{ku Bandi} je dobio i prvu podr{ku od male bude u financijskim problemima. @ao mi je {to Bandi} zvala Televiziju B92 i rekla da
od male Stranke umirovljenika koja je saop{tila da penzioneri u na neki na~in `eli pobje}i od problema u Zagrebu", re- ima namjeru da baci eksplozi-
Stranke Zagrebu `ive bolje nego u drugim dijelovima zemlje, kao je tom prilikom Milanovi}. Dodao je da to nije u re- vnu napravu na zgradu Skup{ti-
umirovljenika {to pokazuje socijalnu osjetljivost Bandi}a i gradskih du ni prema gra|anima Zagreba, ni prema SDP-u. ne". Ka ko se ne zva ni ~no
vlasti. Kandidati do 16. novembra moraju sakupiti saznaje, uhap{eni mu{karac
I po najnovijim anketama kandidat SDP-a Ivo Josi- po 10.000 potpisa i predati ih dr`avnoj komisiji koja }e prije tio je ba ca njem bom be
povi} i dalje ima ubjedljivo najja~u podr{ku bira~a od 18. novembra proglasiti va`e}e kandidature i rje{avati zbog nerazja{njenog sudskog
24,9 odsto ispitanih, mada ona postepeno pada jer je u eventualne `albe. (Agencije) spora. (Agencije)
Markovi}:
JS ne}e
podr`ati
no izjavio da je bilo dirljivo gledati kako Milo{evi} u Statut
ha{koj sudnici {alje poljupce supruzi Miri i upitao ga
ho}e li i u Izraelu, u kojem snima idu}i film, Izraelcima BEOGRAD - Lider Jedin-
re}i kako je bila dirljiva pa`nja kojom je Hitler obasipao stvene Srbije Dragan Markovi}
Evu Braun u "Vu~joj jami". izjavio je ju~e da poslanici te
Kako prenosi HTV, Kusturica na to nije imao od- stranke ne}e podr`ati Statut
Vojvodine ukoliko se ne izvr{e
izmjene, jer se njime "pravi
Re`isera su naljutila pitanja o dr`ava u dr`avi".
odnosu sa Slobodanom Milo{evi}em "JS ne}e podr`ati takav tekst
jer nije u skladu s Ustavom i ne
pru`a bolji `ivot gra|anima
govor, ve} je upitao Stankovi}a "za{to mi ne pri~amo Vojvodine, nego ve}a ovla{}e-
malo o hrvatskim legionarima koji su ubijali Srbe po nja politi~arima. Ne}emo do-
Hrvatskoj". zvoliti da se pravi dr`ava u
iznervirala reditelja odnosila su se na Slobodana Milo- Na Stankovi}evo kontrapitanje da ako ta- dr`avi", rekao je Markovi}.
{evi}a i Kusturi~in odnos s njim. ko misli, za{to je "svojevremeno opjevao Antu Gotovi- On je istakao da je za JS va-
Kusturica na
Upitan za{to je s pokojnim srpskim pred- Mokroj gori nu, ~ovjeka koji je optu`en za ratne zlo~ine u Hagu", `no da postoji ekonomska de-
sjednikom pio viski tokom srpske blokade Sarajeva, FOTO NN Kusturica je uz psovke ustao i naprasno zavr{io razgo- centralizacija za Vojvodinu, a
Kusturica je odgovorio da nije imao izbora. vor. HTV navodi da tekst te pjesme glasi "Ko ne voli ne teritorijalna decentralizaci-
Zatim ga je Stankovi} podsjetio da je svojevreme- Gotovinu uvalim mu osovinu!" (Beta) ja. (Beta)
20 qfubl!6. 11. 2009.
Ekonomija Ribari ostali
Otkazi za jo{
Kreiran zajedni~ki 11 srebreni~kih
bh. indeks - BATX rudara
SRE BRE NI CA - Ru dnik
BE^ - U Be~u je ju~e potpisan ugovor o formiranju zajedni~kog bo ksi ta Sre bre ni ca, na kon
indeksa Banjalu~ke i Sarajevske berze pod nazivom BATX (Bo- otpu{tanja 69 radnika u julu,
snian Traded Index) ~ije }e objavljivanje na Be~koj berzi po~eti 1. tehnolo{kim vi{kom proglasio
decembra. je jo{ 11 zaposlenih.
Ugovor o kreiranju, ra~unanju i objavljivanju indeksa BATX potpi- "Zbog eko nom ske kri ze,
sali su predstavnici Banjalu~ke, Sarajevske i Be~ke berze, koji prisus-
tvuju ^etvrtoj regionalnoj konferenciji tr`i{ta kapitala jugoisto~ne
niske cijene rude boksita i sla-
be po tra` nje na svjet skom
Evrope. tr`i{tu, ove godine smo samo
U Banjalu~koj berzi navode da }e indeks u po~etnom sastavu tri mjeseca vr{ili eksploataciju
uklju~ivati akcije {est najlikvidnijih i najve}ih kompanija, dvije sa Ba-
i ustanovili da je jo{ 11 radni-
njalu~ke i ~etiri sa Sarajevske berze, s najve}im u~e{}em "Telekoma ka tehnolo{ki vi{ak. Obavijes-
Srpske". BATX }e biti prvi investibilni indeks koji se ra~una za akcije ti li smo ih o to me i pre ma
listirane na Banjalu~koj i Sarajevskoj berzi, odnosno indeks }e mo}i granskom Kolektivnom ugo-
slu`iti kao podloga za kreiranje izvedenih hartija od vrijednosti. voru njima te~e otkazni rok i
"BATX }e dodatno pove}ati vidljivost tr`i{ta kapitala RS kod bi}e im ispla}ene otpremni-
me|unarodnih investitora, te im omogu}iti dodatne mogu}nosti za in- ne", rekao je direktor Rudnika
vestiranje na tr`i{te kapitala u BiH", istakli su u Banjalu~koj berzi. Milo{ Divovi} i napomenuo
Na regionalnoj konferenciji u organizaciji osam berzi sa prostora da niko od ovih radnika nije
biv{e Jugoslavije i austrijske Raiffeisen banke u~estvuje 19 listiranih ra dio na ek splo ata ci ji ru de.
kompanija iz jugoisto~ne Evrope koje }e imati pojedina~ne sastanke Nakon otpu{tanja jo{ 11 ra-
sa 50 investitora iz Austrije i drugih zemalja. Od akcionarskih dru{ta- dnika u srebreni~kom Rudni-
va iz RS investitorima }e se predstaviti "Telekom Srpske". ku bo ksi ta os ta }e 45
P.K. zaposlenih. (Srna)
BIFX SASX-10 SASX-30
SASE -0,124% +1,54% +0,64%
Najve}i promet
dionicama
Kotacija kompanija
"BH Telecoma"
Kotacija fondova SARAJEVO - Na ju~era{njem trgo-
vanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je
promet u iznosu od 605.074,48 KM, a
u sklopu 127 transakcija prometovane
Primarno slobodno tr`i{te su 41.074 dionice.
Pro met na ko ta ci ji izno sio je
64.449,38 KM, a na kotaciji kompa-
ni ja trgo va no je u vri je dnos ti od
29.742,45 KM. Najve}i promet na
kotaciji kompanija ostvaren je dioni-
Sekundarno slobodno tr`i{te
cama "Bosnalijeka" Sarajevo u iznosu
od 28.880,45 KM po cijeni od 16,11
KM. Na primarnom slobodnom tr`i-
{tu ostvaren je promet u vrijednosti
od 510.073,26 KM, a najvi{e je trgo-
vano dionicama "BH Telecoma" Sa-
rajevo u iznosu od 299.391,93 KM po
cijeni od 21,81 KM. Na sekundarnom
slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet
od 30.551,84 KM, a najvi{e je trgova-
no dionicama preduze}a "UNIS kovi-
na" Visoko u vrijednosti od 9.971,20
KM po cijeni od 3,28 KM. Na kotaci-
EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB DJKFOB!)LN*! QSPNKFOB ji fondova trgovano je u iznosu od
34.706,93 KM, a najve}i promet os-
VQJ!Qp!tmp!woj!tjt!uf!nj!Tb!sb!kf!wp 5-61 61-11& tvaren je dionicama "Herbos fonda"
Mostar u vrijednosti od 13.393,30
KM po cijeni od 6,70 KM. Najve}i
#Uj!nbm#!\j!sp!lj!Csj!kfh 4-13 .5:-78& rast vrijednosti na ju~era{njem trgo-
vanju od 50 odsto na 4,50 KM imale
su dioinice preduze}a "UPI poslovni
sistem" Sarajevo, a najve}i pad cijene
od 49,67 odsto na 3,02 KM imale su
dionice "Timala" [iroki Brijeg.
Vrijednost BIFX-a se smanjila za
0,24 odsto na 1.974,50 poena, SASX-
10 indeks je oja~ao za 1,54 odsto i
iznosi 1.136,37 poena, a SASX-30 in-
deks je porastao za 0,64 odsto na
Kretanje cijene dionica Kretanje cijene dionica 1.174,98 poena.
"Sarajevo-osiguranja" "Elektroprivrede BiH" Z.D.
Uzgajiva~i ribe u RS nezadovoljni
Zorica DRAGOVI]
BANJALUKA - Uzgajiva~i i
izvoznici ribe u RS nezadovoljni su
tretmanom koji vlast ima prema
ovom sektoru, navode}i da ove go-
dine nisu imali mogu}nost konku-
risanja za podsticaje za izvoz, iako
ova proizvodna grana ostvaruje
spoljnotrgovinski suficit.
Pored izostanka podr{ke izvozu
uzgajiva~i i izvoznici su na ju~era{-
njem sastanku u Privrednoj komori
RS ukazali i na veliki skok cijene vo-
doprivredne naknade.
La zo Mar ~e ti}, predsje-
davaju}i Udru`enja za uzgoj i promet
ribe pri Privrednoj komori RS i dire-
ktor prijedorskog Ribnjaka "Sani~a-
ni", rekao je da se od ukupne koli~ine
proizvedene ribe u RS ~ak 70 odsto
plasira na strano tr`i{te.
"Pro ble mi u se kto ru uz go ja i
prometa ribe traju ve} godinama.
Iako se radi o proizvodnoj grani koja
ostvaruje dvostruko ve}i izvoz od
uvoza, ove godine nam uop{te nije
data mogu}nost da konkuri{emo za
sredstva za podsticaj izvoza", rekao
je Mar~eti}.
BIRS
BLSE 0,00% -1,47% -0,01%
Slu`beno berzansko tr`i{te - lista B
Slu`beno berzansko tr`i{te - akcije IF-ova
Slobodno tr`i{te
Javna ponuda obveznica
Obveznice i ostale HOV
EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB
#Nf!ib!oj!lb#!Efs!wfo!ub
Kretanje cijene akcija
"Telekoma Srpske" Banjaluka
Iako ova
proizvodna
grana ostvaruje
dvostruko
ve}i izvoz
od uvoza,
ove godine
nam nije data
mogu}nost da
konkuri{emo
za podsticaje
za izvoz, ka`e
Mar~eti}
Uzgajiva~i ribe tvrde
da su u inferiornom
polo`aju u odnosu na
kolege iz FBiH
FOTO M. RADULOVI]
FIRS ERS10
Niko nije imao
rast cijene
BANJALUKA - Na ju~era{njem
trgovanju na Banjalu~koj berzi os-
tvaren je promet od 391.747,02
KM, kroz 46 transakcija.
Na slu`benom berzanskom tr`i-
{tu lista B najve}i promet je ostva-
ren akci ja ma Ri TE Gac ko u
iznosu od 7.480 KM, po nepromi-
jenjenoj prosje~noj cijeni od 0,187
KM.
Najve}i promet na slobodnom
berzanskom tr`i{tu ostvaren je
akcijama "@itoprometa" Br~ko u
iznosu od 160.880 KM, po nepro-
mijenjenoj prosje~noj cijeni od
dvi je KM. Na ovom se gmen tu
tr`i{ta nijedan emitent nije imao
rast cijene akcija, a gubitnik dana
je "Mehanika" Derventa s padom
vrijednosti akcija od 20 odsto na
0,16 KM.
Kod fondova najve}i promet je
ostvaren akcijama "Zepter fonda"
Banjaluka, u iznosu od 8.778 KM,
po prosje~noj cijeni od 5,85 KM
DJKFOB!)LN*! QSPNKFOB za 1,68 odsto ni`oj u odnosu na
prethodno trgovanje. Nijedan fond
nije zavr{io trgovanje u zelenom,
a najve}i pad cijene od 6,33 odsto
na 6,07 KM imale su akcije "Kris-
1-27 .31-11&! tal invest fonda" Banjaluka.
U segmentu du`ni~kih hartija od
vrijednosti najvi{e je trgovano ob-
veznicama RS za izmirenje ratne
{tete, druga emisija, u vrijednosti
od 38.290,90 KM po nepromije-
njenoj cijeni od 47 KM.
Vri je dnost BIRS je os ta la na
1.023,27 poena, FIRS je skliznuo
za 1,47 odsto i iznosi 1.920,52 po-
ena, a ERS10 indeks je pao za
Kretanje cijene akcija 0,01 odsto na 759,49 poena.
"Zepter fonda" Banjaluka Z.D.
 Ekonomija 6. 11. 2009. qfubl 21
uslovima za poslovanje i podr{kom vlasti

bez premije za izvoz Ribari tra`e dono{enje zakona o je da su uzgajiva~i ribe u RS u pogle-
podsticajima u poljoprivredi u kojem du podsticaja u inferiornom odnosu
bi kona~no bilo razgrani~eno koje na kolege iz FBiH.
grane treba subvencionirati, a koje su Komentari{u}i probleme
socijalne kategorije. Na taj na~in bi, uzgajiva~a i izvoznika ribe, Zoran
tvrde, bio napravljen dugoro~ni plan Kova~evi}, pomo}nik ministra za po-
raspodjele podsticaja. ljoprivredu i ruralni razvoj RS, obja-
Uzgajiva~i i izvoznici snio je da su ove godine podsticaji
ribe podsjetili su da su od polovine dodijeljeni po principu reciprociteta i
pro{le godine dobijali izvozne podsti- da su se svi privrednici na{li u istom
caje u visini od 0,40 KM za kilogram ko{u.
pastrmke i 0,30 KM po kilogramu {a-
rana.
Uzgajiva~i negoduju
Ove godine ostale su samo sub-
vencije za proizvodnju, koje iznose u i zbog rasta iznosa
prosjeku pet feninga po kilogramu. vodoprivredne naknade
Istovremeno uzgajiva~i za vodopri-
vrednu naknadu za razliku od pro{lo- "Metodologija raspodjele podsti-
godi{njih {est pla}aju 17 feninga po caja utvr|ena je na po~etku godine s
kilogramu proizvedene ribe. Mar~eti} predstavnicima svih korisnika i obez-
je naglasio da je jedan od najve}ih bije|eni novac je raspore|en na sve
problema uzgajiva~a upravo visina koji su ostvarili pravo", rekao je Ko-
vodoprivredne naknade koja se obra- va~evi}.
~unava po koli~ini zahva}ene vode, a U RS postoji 35 ribnjaka u koji-
ne po kliogramu proizvedene ribe. ma se godi{nje proizvede oko 7.000
Ve ljko Bu |en, vlasnik i tona ribe. Od ove koli~ne, prema pro-
direktor "Butreks ribarstva" iz Trebi- cjenama, polovina je {aran, a ostatak
nja, koje }e ove godine izvesti 700 to- naj ve }im di je lom otpa da na pas -
na ribe najve}im dijelom na tr`i{ta trmku. Riba iz RS se najve}im dije-
Srbije, Crne Gore i Rumunije, istakao lom izvozi u Srbiju i zemlje EU.

Nastavljena
rekonstrukcija
Modernizovane Smanjenje plata nije
odgovor na krizu
jo{ dvije pumpe
SARAJEVO - Smanjenje plata, a naro~ito minimalca, nije dobar
prodajne mre`e odgovor na ekonomsku krizu jer se tako smanjuje kupovna mo}
banjalu~kog "Petrola" gra|ana, ali i stepen produktivnosti, upozorio je Mark Levin, dire-
ktor Podregionalne kancelarije Me|unarodne organizacije rada
(ILO) u Budimpe{ti.
B. SIMI]
FOTO S. PINJAGI]

On je na dvodnevnoj regionalnoj konferenciji o temi "Uticaj finansijske

PALE - Dvije rekonstruisane benzinske
pumpe banjalu~kog "Petrola" otvorene su
ju~e u paljanskom naselju Ljubogo{ta, ~ime
je nastavljeno ulaganje ruskog vlasnika naf-
tne industrije RS "Zarubezhnefta" u moder-
nizaciju benzinskih stanica ove kompanije.
Kao i ranije modernizovane pumpne stani-
ce "Petrola", i ove }e ubudu}e nositi za{titni
znak "Nestro", kao novi brend ruskog vlasnika.
Ukupna investicija u ova dva prodajna objekta
zajedno s ve} rekonstruisanom pumpom u Bro-
du vrijedna je pet miliona KM.
"U ime ruskih kolega `elim ka-
zati da }emo i dalje razvijati infrastrukturu kako
bismo imali {to vi{e ovako lijepih objekata", ka-
zao je Aleksandar \akonov, zamjenik direktora
Tokom 2010. bi}e
izgra|ena dva nova
objekta na autoputevima
i rekonstruisano jo{ deset
pumpnih stanica, ka`e \uki}
"Optima grupe", koja upravlja naftnom industri-
jom RS, i budu}i novi direktor "Petrola".
Aktuelni direktor "Petrola" Dragan \uki}
istakao je da je "Zarubezhneft" pokazao da pro-
jekat modernizacije benzinskih stanica uveliko
`ivi.
"Kupcima poru~ujem da na na-
{im objektima koji su dobili novo ruho mogu
dobiti robu evropskog kvaliteta i po vrlo povo-
Izvještaj sa
svjetskih berzi ($)
Energent Cijena Promjena
Obgub 88-36 .1-99
Qsjspeoj!hbt 5-97 1-15
Metali Cijena Promjena
[mbup 2171-:1 7-:1
Tsfcsp 27-48 1-17
ljnim cijenama", rekao je \uki}.
Najavio je da }e uskoro po~eti re-
konstrukciju jo{ tri benzinske pumpe u Prijedo-
ru, Kotor Varo{u i Trebinju, gdje bi radovi
trebalo da budu zavr{eni do kraja januara idu}e
godine. Za 2010. godinu planirana je i izgradnja
dva nova objekta na autoputevima i rekonstru-
kcija jo{ deset "Petrolovih" pumpnih stanica.
"Ukupne investicije koje je 'Zarubezhneft'
planirao za narednih pet godina iznose 40 mili-
ona evra", podsjetio je \uki}.
On je izrazio zadovoljstvo {to se ovakve
BOJA NOVCA
Pi{e: Stevo PUCAR,
Udru`enje ekonomista RS - SWOT
Predstavnici
"Petrola" najavili
nastavak ulaganja
u prodajne objekte
aktivnosti obavljaju na na{im prostorima kazav-
{i kako radost s njim dijele i zaposleni u "Petro-
lu", ali i svi dobronamjerni ljudi.
Slo bo dan Sa vi}, na~elnik op{tine
Pale, kazao je da }e modernizovani objekti po-
mo}i razvoj op{tine Pale.
"Iza{li smo u susret investitoru i izvo|a~i-
ma radova i na vrijeme pripremili sve papire i
dozvole, tako da je posao ura|en prije roka. Ovo
su uzorni objekti u na{oj op{tini i u njima }e po-
sao na}i nekoliko novih radnika", istakao je Sa-
vi}.
i ekonomske krize na utvr|ivanje plata i strate{ki odgovori" u Sarajevu
istakao da je klju~no pitanje iznos minimalne plate, jer je uska veza izme-
|u tog parametra i nivoa produktivnosti. Danijel von Vajthed, saradnik u
sjedi{tu ILO u @enevi, kazao je da je Poljska pove}ala iznos minimalne
plate i da se donekle nosi s ekonomskom krizom, dok je Irska, koja ih je
zamrzla, izgubila bitku. (Fena)
Tranzicija u krizi?
Prije nekoliko dana objavljen je izvje{taj Evropske banke za obnovu i
razvoj (EBRD) pod nazivom "20 godina tranzicije - tranzicija u krizi".
Me|utim, i pored svih problema koji su evidentni u zemljama u tranzici-
ji, uklju~uju}i RS i BiH, Erik Berglof, glavni ekonomista ove banke, izja-
vio je da klju~ni model tranzicije ostaje nedirnut. Nije lo{e da malo
razmislimo o ovoj tvrdnji. Prije svega, kakav je to dosada{nji model
tranzicije? To je model zasnovan na neoliberalnom konceptu i tzv. Va{in-
gtonskom konsenzusu, koji, ukratko, podrazumijeva maksimalnu privati-
zaciju, maksimalnu unutra{nju i spoljnotrgovinsku liberalizaciju,
stabilizaciju kursa i cijena i uravnote`enje bud`eta. Mi u RS i BiH smo
taj koncept osjetili na svojoj ko-
`i, izgubili velike firme koje su se
Dosada{nji model mogle restrukturirati i ostali s
tranzicije zasnovan na ostatkom privrede koji jedva
neoliberalnom konceptu pre`ivljava. Na osnovu uvida u
podatke, mo`emo re}i da je i ve-
liki broj ostalih zemalja u tranziciji prili~no lo{e pro{ao, pogotovo u
prvih pet godina od po~etka procesa i danas u periodu globalne krize.
Ovo nas dovodi do problema u pristupu procesu tranzicije. Prema tzv.
endogenoj ili "novoj" teoriji rasta, svaka nacionalna ekonomija i njen
dugoro~ni razvoj zavisi u najve}oj mjeri od akumulacije ljudskog kapita-
la, jer ulaganje u ljudski kapital nije na u{trb ekonomske efikasnosti, ve},
naprotiv, pove}ava produktivnost. Sada je jasno da svako dru{tvo mo`e
postati dru{tvo zasnovano na znanju i da je to najbolji na~in uklapanja u
globalnu ekonomiju. Zbog toga je za RS i BiH, kao i mnogim drugim ze-
mljama u tranziciji mnogo potrebniji model koji se zasniva na maksimal-
noj liberalizacija tokova znanja i tehnologije, a ne na maksimalnoj
liberalizaciji tokova robe i kapitala. U ovoj oblasti se nalaze elementi ko-
ji su potrebni za nadogradnju neoliberalnog modela procesa tranzicije.
Me|utim, ovoga nema u izvje{taju EBRD-a.
 22 qfubl!6. 11. 2009.
REVIZOR
FOTO AFP
"Toyota" opet u plusu
TOKIO - Najve}i svjetski proizvo|a~ automobila, japanska
"Toyota", vratio se u probita~ne vode zahvaljuju}i dr`avnim mjera-
ma koje su podstakle prodaju, {to je navelo kompaniju da ubla`i
procjenu svojih gubitaka za ovu godinu.
"Toyota" je objavila da je zaradila 21,8 milijardi jena, odnosno 242 mi-
liona dolara u svom drugom kvartalu ove godine poslije tri uzastopna
tromjese~na gubitka. Rezulat u periodu jul - septembar je za 84 procenata
slabiji u odnosu na profit iz istog tromjese~ja pro{le godine, ali ukazuje
na postepeni oporavak kompanije.
"Toyota" je u pro{loj poslovnoj godini, okon~anoj 31. marta 2009, iz-
gubila 437 milijardi jena, {to je njen najlo{iji u~inak u 72 godine postoja-
nja. (AP)
Csj!ubo!tlb!dfo!usbm!ob!cbo!l b
pckb!wj!mb!kf!kv!•f!eb!~f!vmj!uj!ep!eb!u!.
o!!ji!36!nj!mj!kbs!ej!gvo!uj!v!ep!nb!~v
fl!p!op!nj!kv!j!eb!~f!{b!esab!uj!pt!o!p!.
wov!lb!nb!uov!tup!qv!ob!sf!lps!e!op
ojt!lji!qp!mb!qsp!dfo!ub!eb!cj!q!p!e!.
tub!lmb!sbtu!qsj!wsf!ef/!Pwbk!qp!uf{
kf!qp!wv!•fo!qp!tmjkf!qsp!|mp!of! !ekf!.
mkof!of!p•f!lj!wb!of!wjkft!uj!eb!kf!Wf!.
mj!lb!Csj!ub!oj!kb!pt!ub!mb!v!sf!df!tj!kj/
Francuska uzima do
50 milijardi € kredita
PARIZ - Francuska planira
da se zadu`i sa od 25 do 50
milijardi evra za ulaganja u
postkriznom razdoblju, sa-
op{teno je iz Kabineta fran-
cuskog predsjednika Nikole
Sarkozija.
Ka ko se na vo di o ta~nom
izno su kre di ta Sar ko zi }e
odlu~iti po~etkom decembra.
Jo{ u junu francuski predsje-
dnik je na ja vio, ne na vo de}i
to~ne iznose, da Vlada planira
uzimanje velikog kredita za fi-
nansiranje strate{kih ulaganja
u odgovoru na globalnu eko-
nomsku krizu.
Nivo planiranog zadu`ivanja
iza zvao je vru}u de ba tu pri
~emu grupa parlamentaraca iz
Sar ko zi je vog ve}in skog de -
snog bloka poziva na plan za-
du`iva nja vri je dan 100
"Panasonic"
preuzima
"Sanyo"
TOKIO - Japanska korporacija
"Panasonic" saop{tila je ju~e da je
zapo~ela preuzimanje svog manjeg
rivala "Sanyo Elecrtic" za oko 4,4
milijarde dolara u cilju stvaranja je-
dnog od najve}ih svjetskih proizvo-
|a~a elektonike.
O~ekuje se da }e "Panasonic",
najve}i proizvo|a~ plazma televi-
zora na svijetu, otkupiti vi{e od 50
procenata akcija "Sanyo Electrica"
da bi stekao prednost na tr`i{tu za-
hvaljuju}i njegovim poslovima u
proizvodnji solarnih plo~a i bateri-
ja. (AP)
J{!ws|oj!ej!sf!lup!sj!obk!wf~f!jub!mj!kbo!.
tlf!cbo!lf!Voj!Dsf!eju!sb!{nb!usb!kv
np!hv~optu!qsp!nkf!ob!v!lps!qp!s.!
b!uj!wopk!tusv!luv!sj!cbolf!eb!cj!qp!.
c!!pmk!|bmj! okfov! gj!obo!tjk!t lv
t!u!bc! jm!optu/!Voj!Dsf!eju!v!Jub!mj!kj!jnb
77/111!{b!qp!tmf!oji-!b!v!Tjo!ej!lb!uv
qs!p!dkf!okv!kv!eb!cj!qspnkfof!v!q!.
p!!tmp!wb!okv!np!hmf!ep!wft!uj!ep!hv!.
cju!lb!8/111!sb!eoji!nkft!ub!v!Jub!mj!kj/
mi li jar di evra za ula ga nja u
idu}ih pet do deset godina. Ka-
binet francuskog predsjednika
pro ti vi se ta ko vi so kom za -
du`iva nju, ali je spre man da
po dr`i kom pro mi sni pa ket u
visini izme|u 25 i 50 milijardi
evra. Kristin Lagard, francuski
ministar finansija, upozorila je
da Francuska mora uzeti u ob-
zir sve lo{ije stanje svojih ja-
vnih fi nan si ja pri li kom
odlu~ivanja o tome koliko }e
se zadu`iti radi ulaganja u pro-
jekte poput tehnolo{ko napre-
dnog sis te ma tran spor ta i
biogoriva tre}e generacije.
"Ako se odlu~imo na pre -
krupni korak samo zato da bi-
smo po ka za li da mi to
mo`emo, riskiramo pogor{a-
nje rejtinga Francuske", kaza-
la je ona. (Agencije)
Prvi let
na biodizel
AM STER DAM - Ho lan dska
avio-kompanija KLM bi}e prva ~iji
}e putni~ki avion kao gorivo koris-
titi biodizel.
Iz KLM-a je saop{teno da }e nji-
hov avion boing 747 prevoziti ogra-
ni~eni broj putnika, a poletje}e 23.
novembra, koriste}i kao gorivo
mje{avinu biogoriva i kerozina. Bi-
odizel za avione proizvodi se od po-
dlanka - jednogodi{nje uljarice, a
gorivo zasnovano na toj sirovini
smanjuje emisije ugljen-dioksida i
do 80 odsto. Nova mje{avina goriva
ne zahtijeva nikakve modifikacije
na motoru aviona. (Agencije)
Ekonomija
"Microsoft"
otpu{ta jo{
800 radnika
REDMOND - Ameri~ka sof-
tverska korporacija "Microsoft"
najavila je otpu{tanje jo{ 800
ljudi uz 5.000 koji su otkaze do-
bili tokom ove godine.
"Microsoft" navodi da se novi
paket otpu{tanja odnosi na sve
slu`be te firme u svijetu. Ame-
ri~ki div koji proizvodi progra-
me za kom pju te re kra jem
pro{le godine imao je 94.000
zaposlenih. (AP)
"Swarovski"
gasi firmu
u Litvaniji
BE^ - Austrijska kompanija
"Swarovski" odlu~ila je da obus-
tavi proizvodnju u Litvaniji, a li-
kvi da ci ja li tvan ske fi li ja le
"Crystal Creations" bi}e zavr{e-
na do kraja mjeseca.
Kompanija nije navela obra-
zlo `e nje za ga {e nje "Crystal
Creationsa", osnovanog 2001.
godine, koji se bavio usavr{ava-
njem tehnike kombinovanja ke-
ramike i kristala.
Kako je saop{teno, svi zapo-
sleni u litvanskoj fabrici dobi}e
otpremnine, a "Swarovski" }e
ostati na tr`i{tu ove balti~ke ze-
mlje gdje }e i dalje prodavati
svoje poznate ukrase od krista-
la. (Agencije)
"Naftogaz"
priznao da
nema novca
za ruski gas
KI JEV - Ukra jin ska ga sna
kompanija "Naftogaz" priznala
je da ima probleme da plati ruski
gas za oktobar.
"Te{ka finansijska situacija u
Ukrajini i rastu}i dug potro{a~a
ote`avaju 'Naftogazu' da u po-
tpunosti i `eljenom roku sakupi
novac za gas uvezen u oktobru",
navodi se u saop{tenju ukrajin-
ske kompanije. Na te probleme
prije nekoliko dana upozorio je i
ruski premijer Vladimir Putin ne
isklju~uju}i novu gasnu krizu
FOTO A. ^AVI]
uo~i predstoje}e zime. Napetost
izme|u Kijeva i Moskve u vezi s
pla}anjem gasa zabrinjava EU,
po{to 80 odsto ruskog gasa do-
bija preko Ukrajine. (AFP)
[vedska
odobrila
"Sjeverni tok"
STOKHOLM - [vedska je da-
la zeleno svjetlo za gradnju rus-
kog gasovoda "Sjeverni tok" u
njenim teritorijalnim vodama na
Baltiku, izjavio je {vedski minis-
tar ekologije Andreas Karlgren.
Projekat vrijedan 7,4 milijarde
evra, koji predvodi ruski gasni
div "Gazprom", trebalo bi da pro-
lazi 1.220 kilometara dugom tra-
som od Vi bor ga u Ru si ji do
Grajfsvalda u Njema~koj, a pro-
laze}i ispod Balti~kog mora rus-
kom, fin skom, {ved skom,
danskom i njema~kom teritori-
jom. Dio podvodnog gasovoda
kroz [vedsku dug je 480 kilome-
tara. Danska je odobrila ovaj pro-
jekat 20. oktobra, a Finska tek
treba da se izjasni. Gradnja gaso-
voda trebalo bi da bude zavr{ena
do 2012. godine, a njime bi do
Evrope trebalo da bude doprema-
no 55 milijardi kubnih metara ga-
sa godi{nje - 11 odsto godi{nje
potro{nje zemalja EU. (Agencije)
"Intel"
Podnesena tu`ba
protiv ameri~kog
giganta
za davanje
NJU JORK - Vrho vni tu `i lac
ameri~ke dr`ave Njujork Endrju
Kjuomo podnio je tu`bu protiv naj-
ve}eg svjetskog proizvo|a~a ra~u-
nar skih pro ce so ra - kom pa ni je
"Intel" zbog nekonkurentskog pona-
{anja na tr`i{tu i podmi}ivanja proi-
zvo|a~a ra~unara.
Predstavnici "Intela" optu`eni su
Predstavnici
da su prijetili proizvo|a~ima ra~unara i "Intela"
ispla}ivali im milijarde dolara samo da optu`eni da
bi u svoje kompjutere stavljali "Intelo-
ve" umjesto procesora konkurentskih su prijetili
kompanija. U tu`bi je navedeno da je proizvo|a~ima
"Intel" prekr{io federalne zakone protiv
ograni~avanja konkurencije i da je
ra~unara i
umije{an u prijetnje i podmi}ivanje ispla}ivali
kompanija poput "Hewlett-Packarda",
"Della" i IBM-a.
im milijarde
Kjuomo je rekao da je "In- dolara da
tel" 2006. godine platio skoro dvije bi u svoje
milijarde dolara kompaniji "Dell" da
se uzdr`i od kupovine proizvoda kom- kompjutere
panije AMD, koja je konkurent "Inte- stavljali
lu". Osim toga, "Intel" je kompaniji
IBM platio 130 miliona dolara, a za- "Intelove"
uzvrat tra`io da ne pravi i stavlja u umjesto
promet proizvode koji imaju AMD-ov
procesor.
procesora
"Umjesto da se takmi~i na fer na- konkurentskih
~in 'Intel' se koristio podmi}ivanjem da kompanija
bi odr`ao svoju poziciju na tr`i{tu. 'Inte-
lovo' pona{anje ne samo da je ograni~i-
lo po ten ci jal kon ku re na ta, ve} je
pogodilo i obi~ne potro{a~e koji nisu
U Banjaluci otvoren sajam lova, ribolova,
sporta, turizma i ugostiteljstva
RS ima ogromne
turisti~ke potencijale
Z. DRAGOVI]
BANJALUKA - U prostorijama "Banjalu~kog
velesajma" ju~e je otvoren 13. me|unarodni sajam
lova, ribolova, sporta, turizma i ugostiteljstva "Lori-
mes 2009" na kojem se predstavlja vi{e od 100 izla-
ga~a iz BiH, Srbije, Hrvatske i veliki broj stranih
distributera.
Ovogodi{nji odziv prema{io je broj izlaga~a iz pro-
{le godine za 40 odsto. Istakav{i zadovoljstvo {to ovaj
U fokusu prvog dana sajma
prezentacija ponude Jahorine
sajam svake godine raste, manifestaciju je otvorio Pre-
drag Gluhakovi}, ministar trgovine i turizma RS.
"Novi zakon o lovstvu uskoro }e omogu}iti
da ogromni lovni potencijali RS dobiju svoju turisti~ku
dimenziju", rekao je Gluhakovi}. U sklopu sajma odr`a-
na je i prezentacija turisti~ke ponude Jahorine za pred-
stoje}u zimu. Direktor Olimpijskog centra "Jahorina"
Branko Koroman kazao je da je prvi i najva`niji korak u
trogodi{njem investicionom razdoblju pri kraju.
"Do kraja decembra trebalo bi da u upotrebu pusti-
mo dva nova {estosjeda kapaciteta po 2.000 skija{a na
mogli da do|u do boljih proizvoda i ni-
`ih cijena", rekao je tu`ilac Kjuomo.
U neke od dokaza tu`ilac
je uvrstio i elektronsku po{tu koju su ra-
zmjenjivala rukovodstva "Intela" i dru-
gih kompanija, a koja ukazuju da je bilo
podmi}ivanja.
"Intel", koji je i do sada bio pre-
dmet brojnih istraga, pori~e sve optu-
`be, uklju~uju}i i posljednju. Portparol
kompanije ^ak Maloj rekao je da se ne
sla`e s optu`bama vrhovnog tu`ioca i
poru~io da }e se "Intel" odbraniti pred
sudom. Predstavnici tri kompanije koje
je podmi}ivao "Intel", nisu `eljeli da
U "Intelu" pori~u
optu`be navode}i da
}e se odbraniti na sudu
komentari{u tu`io~eve navode ili nisu
odgovarali na pozive novinara.
"Intel" je ranije optu`ivan za
antikonkurentsko i monopolsko pona{a-
nje na tr`i{tu, ali }e sada prvi put zbog
toga da se na|e pred sudom jedne ameri-
~ke dr`ave. Protiv "Intela" je pro{le godi-
ne tu`bu podnijelo i regulatorno tijelo pri
Evropskoj komisiji, navode}i da je zlo-
upotrebljavao monopol da bi istisnuo
AMD. Evropska unija je u maju ove go-
dine kaznila "Intel" sa 1,06 milijardi evra
zbog zloupotrebe dominantnog tr`i{nog
polo`aja. (Washington post)
sat. Idu}e godine planiramo da pove}amo kapacitet na
3.000 skija{a na sat i izgradnju prate}ih objekata. Ovih
dana bi}e zavr{en i idejni projekat osnje`avanja najljep{e
staze Sko~ine, a o~ekujemo da }emo tokom ovog mjese-
ca raspisati me|unarodni tender za taj posao. Ovim pro-
jektom ~ija }e realizacija po~eti vjerovatno idu}e
gra|evinske sezone dobi}emo kvalitetniju i sigurniju po-
nudu", istakao je Koroman. On je rekao da Jahorina pri-
vla~i sve vi{e turista i ljeti te da }e nastaviti da ula`u u
sadr`aje, uklju~uju}i i gradnju sportske dvorane, koje
mogu ponuditi u to vrijeme godine.
Predsjednik Udru`enja hotelijera Ja-
horine Bato Provi} kazao je da su oni spremni za zimsku
sezonu, navode}i da su zna~ajno obogatili svoju ponudu.
On je kazao da su ove godine, zbog ekonomske krize,
svi hoteli na Jahorini snizili cijene od pet do 30 odsto.
Vuka{in Vojinovi}, predsjednik Lova~kog saveza
RS, najve}eg udru`enja gra|ana u RS, koje broji oko
20.000 ~lanova, istakao je vi{estruku korist ulaganja u
razvoj lovnog turizma.
"Naredne godine planiramo da po~nemo izgradnju
lova~kog doma koji }e imati prate}u stru~nu slu`bu, a ta-
ko|e se nadamo da }emo dobiti podr{ku vlasti u na{im
planovima u realizaciji turisti~kog lova", rekao je Voji-
novi}. Me|u brojnim izlaga~ima na "Lorimesu" se pred-
stavlja i banjalu~ka firma "Trend M&V" - distributer
poznatih svjetskih ribolova~kih brendova.
"Ve} devet godina zaredom predstavlja-
mo se na ovoj sajamskoj manifestaciji i zadovoljni smo
efektima koje ovaj vid promocije ima na na{e poslova-
nje. Ljudi su i ove godine zainteresovani za kupovinu,
iako je primjetno da je njihova kupovna mo} manja", re-
kao je Vladislav Vuli}, direktor firme "Trend M&V".
Posjetioci sajma pored bogate ponude oru`ja i spor-
tske, lova~ke i ribolova~ke opreme mogu da u`ivaju i u
posjeti velikoj izlo`bi sitnih `ivotinja. Pored izlaga~kog
dijela tokom sajma bi}e odr`ano i tradicionalno sprema-
nje riblje ~orbe i ocjenjivanje lova~kih trofeja.
 Ekonomija 6. 11. 2009. qfubl 23

optu`en
U "Opelu"
vi{ak deset
hiljada NEZVANI^NO
zaposlenih
BERLIN - Ameri~ki proizvo-

mita
|a~ automobila "General Mo-
tors" pla ni ra otpu {ta nje oko
"Intelu" predstoji
10.000 ljudi iz "Opela", svoje fi-
odbrana od te{kih optu`bi lijale koja {irom Evrope ima oko
FOTO AFP 50.000 zaposlenih, saop{tio je
ju~e potpredsjednik "General
Motorsa" D`on Smit.
"Opel" ima svoje pogone u
Njema~koj, [paniji, Belgiji, Polj-
skoj, a pod nazivom "Vauxhall"
posluje i u Velikoj Britaniji. O-
tpu{tanje }e biti sprovedeno u
okviru plana za smanjenje rasho-
da "Opela" za 30 odsto. "General
Motors" je pokrenuo plan za res-
trukturiranje "Opela" nakon {to
je odustao od odluke da ga proda
konzorcijumu kanadskog proi-
zvo|a~a auto-dijelova "Magna" i
ruske dr`avne banke Sberbank,
koji je planirao otpu{tanje 10.500
zaposlenih u "Opelu". (AFP)
"Daimler"
smanjuje
radnu snagu
[TUTGART - Njema~ki proi-
zvo|a~ automobila "Daimler" sa-
op{tio je ju~e da planira da u
na re dnim mje se ci ma za tvo ri
1.000 radnih mjesta u proizvo-
dnoj jednici "Mercedes" u Nje-
ma ~koj u okvi ru pro gra ma
dobrovoljnog napu{tanja kompa-
nije donesenog zbog smanjenja
tro{kova i pove}anja efikasnosti.
Plan se odnosi na zaposlene
starije od 50 godina i trebalo bi
da bude sproveden do kraja marta
naredne godine. (AP)
"Renault" mo`da
preuzima "Avtovaz"
MOS KVA - Naj ve }i dio od
dvije milijarde dolara obe}anih
za spasavanje vode}e ruske fa-
brike automobila "Avtovaz",
zaglibljene u dugove, Vlada }e
zahvatiti iz bud`eta, mada se
budu}nost te firme vezuje za
pro da ju kon trol nog pa ke ta
strate{kom investitoru, najvje-
rovatnije francuskom "Renaul-
tu", ko ji ve} dr`i 25 od sto
akcija "Avtovaza", ka`e izvor u
ruskoj vladi.
"Renault" je najizvjesniji strate-
{ki partner, jer je poznato da Fran-
cu zi ne `e le da sma nju ju svoj
vlasni~ki udio u "Avtovazu". Pro-
blem je, me|utim, {to francuska
kompanija, koja se i sama bori sa
smanjenom prodajom usljed glo-
balne ekonomske krize, nije spre-
mna ni da ula`e nova sredstva, ve}
}e udio u ruskoj kompaniji, do
kontrolnog paketa, pove}ati obe-
zbje|ivanjem svoje tehnologije.
"Avtovaz" nije u stanju da sam
vrati 62 milijarde rubalja, odno-
sno oko 2,11 mi li jar di do la ra
dr`avnim bankama, tako da mu
prijeti bankrotstvo ukoliko s kre-
ditorima ne dogovori restrukturi-
ranje dugovanja. Izvor iz ruske
vlade kazao je da je premijer Ru-
sije Vladimir Putin s nadle`nim
zvani~nicima razmotrio sudbinu
"Avtovaza" i obe}ao 54,8 milijar-
di rubalja. On je dodao da }e Vla-
"Avtovaz" nije u
stanju da sam vrati oko
2,11 milijardi dolara
dr`avnim bankama
da uzeti iz bud`eta 38 milijardi
rubalja, a zatim u toj vrijednosti
emitovati dr`avne obveznice, na-
mijenjene bankama, kojima "Av-
tovaz" duguje. Najve}i kreditori
"Avtovaza" su Sberbank, Vnes-
htorgbank i filijale Vnesheco-
nombank.
O sudbini ruskog automobilskog
giganta njegovi akcionari rasprav-
lja}e na sastanku s ruskim zvani-
~nicima 10. novembra. (Reuters)

Predstavljen petogodi{nji plan

"Chrysler"
razvoja ameri~ke kompanije

uzlije}e krilima FIAT-a

OBURN HILS - Posrnuli ameri~ki proizvo|a~
FOTO AFP

Ser|o
automobila "Chrysler" planira da o`ivi pomo}u te- Markione
hnologije svog novog italijanskog partnera FIAT-a,
navode}i da za to ima dovoljno gotovine.
Na maratonskoj prezentaciji, koja je trajala ~ak
osam ~asova, predsjednik upravnih odbora obje kompa-
nije Ser|o Markione predstavio je novi poslovni plan za
"Chrysler" za narednih pet godina.
"'Chrysler' }e imati duplo ve}u prodaju nego sada,
izradi}e desetine novih modela na FIAT-ovim platfor-
mama i otplatiti dug ameri~kim poreskim obveznicima
u narednih pet godina. 'Chryslerova' proizvodnja }e do-
`ivjeti preokret u 2010, a godinu kasnije kompanija }e
stabilizovati finansijske prilike", rekao je Markione.
Plan pre dvi |a izradu novih modela u
"Chryslerovim" filijalama "Jeep", "Dodge" i "Ram", ve-
}inom zasnovane na efikasnijem FIAT-ovom sistemu
prenosa snage i na motorima manje zapremine od dosa-
da{njih. Markione ka`e da ameri~ka kompanija koja je
u junu iza{la iz za{tite od bankrotstva, sada ima gotovo
dvije miljarde dolara svog novca i da je u septembru po-
biti mali, gradski, a jedan mali porodi~ni automobil. Je-
dan od njih }e biti i ameri~ka verzija modela FIAT 500
"Chrysler" }e koristiti FIAT-ovu vrlo popularnog u Evropi.
tehnologiju, motore i dizajn "Chrysler" na ~e lu s Markioneom na-
mjerava i da spusti cijene da bi pove}ao prodaju i do{ao
slovala bez gubitka jer je u{tedjela otpu{tanjem radnika do gotovine potrebne za dalje restrukturiranje poslova-
i zatvaranjem fabrika, te kombinovanjem operacija nja. Markione je, me|utim, jasno rekao da FIAT ne}e fi-
"Chryslera" i FIAT-a. Ipak, njegov razvoj zavisi od pon- nansijski u~estvovati u tome.
ude boljih modela, tim vi{e {to su na tr`i{tu, uz mnoge "Chrysler" mora da popravi i lo{ kvalitet automobi-
druge, propali i nekada unosni modeli klasi~nih auto- la zbog kojeg, uz op{tu krizu, zamalo nije propao. Kra-
mobila srednje klase - dod` avend`er i karjzler sebring. jem 2007. godine prosje~no je bilo potrebno da pro|e
U "Chrysleru" ka`u da }e te modele pobolj{ati da bi bili ~ak 71 dan dok neko ne po~ne da rje{ava neki problem
udobniji i ti{i i da }e ih sasvim zamijeniti 2012. godine, u proizvodnji, a nova uprava ka`e da }e za to od sada
koriste}i FIAT-ovu tehnologiju. biti potrebno "nula dana" i da }e se na problem s kvali-
"Chrysler" }e uz to do 2013. godine tetom reagovati odmah.
uvesti ~etiri nova modela, a ve}inu sada{njih redizajni- FIAT koji je sada vlasnik 20 odsto "Chryslera", uz
rati spolja i iznutra i opremiti ih novim motorima. U ve- mogu}nost da pove}a svoj udio, nadle`an je za spasa-
}ini modela u penziju odlaze veliki "Chryslerovi" vanje te ameri~ke kompanije, osnovane prije 84 godi-
motori, a dolaze manji, ~etvorocilindri~ni, FIAT-ovi. ne, uz pomo} oko 15 milijardi dolara federalne vlade
Me|u novitetima jedan }e imati sedam sjedi{ta, jedan }e SAD. (AP)
24 qfubl!6. 11. 2009.
Vijesti
Kinezi najzad
u{li na naftno
tr`i{te SAD
VA[INGTON - "China Of-
fshore Oil Corporation" prva je
kineska naftna kompanija koja
je u{la na ameri~ko tr`i{te nafte,
kupiv{i od norve{kog nafta{a
"Statoila" licencu za eksploata-
ciju "crnog zlata" na ~etiri bloka
bu{otina u Meksi~kom zalivu.
Vrijednost transakcije se dr`i u
tajnosti, ali analiti~ari smatraju
da cijena nije velika. Analiti~ari
is ti ~u da ova akvi zi ci ja ima
ogroman politi~ki zna~aj, jer je
kineski kapital poslije niza neu-
spjeha najzad uspio da ostvari
preuzimanje u ameri~kom ener-
getskom sektoru. Posao je time
zna~ajniji {to je ostvaren u tako
zna~ajnom regionu SAD kakav
je Meksi~ki zaliv. (Agencije)
"Exxon Mobil"
i "Shell" vade
ira~ku naftu
BAGDAD - Ira~ko Ministar-
stvo za naftu saop{tilo je ju~e da
je konzorcijum koji ~ine ameri-
~ki i evropski naftni d`inovi
"Exxon Mobil" i "Royal Dutch
Shell" dobio pravo da eksploati-
{e jedno od najcjenjenijih naf-
tnih nalazi{ta u Iraku.
Dvije kompanije }e na nalazi-
{tu "West Kurna 1" za koje se
procjenjuje da sadr`i 8,6 milijar-
di barela nafte, u narednih sedam
godina podi}i proizvodnju na 2,1
milion barela dnevno sa sada{-
njih 280.000. Za taj posao dobi-
ja}e 1,9 dolara po barelu. (AP)
Mito put do
Ekonomska kriza
podsti~e lo{e
radnog mjesta
navike na ruskom
tr`i{tu rada
MOSKVA - Ekonomska kriza sve ~e{}e primo-
rava Ruse da do posla do|u podmi}ivanjem ka-
drovskih slu`benika, zaklju~ak je ankete koju je u
oktobru sproveo istra`iva~ki centar portala "Super-
Job.ru".
Anketa, kojom je bilo obuhva}eno 3.000 kandidata
za posao i 700 predstavnika poslodavaca, pokazala je
da je pet odsto radnika do zaposlenja do{lo zahvaljuju}i
mitu. Istra`ivanje je, tako|e, pokazalo da mito ~e{}e
Ekonomija
veoma direktan na~in. Bezmalo tre}ina (29 odsto) me-
nad`era zadu`ena za izbor budu}ih radnika priznala je
da je imala iskustvo s nu|enjem mita za radno mjesto.
Anketa je "Svaki peti ruski kadrovski slu`benik tvrdi
da je zbog krize u~estala ponuda mita, kako u novcu, ta-
pokazala ko i u poklonima i uslugama", komentari{e rezultate is-
da je pet tra`ivanja rukovodilac nau~noistra`iva~kog centra
portala "Suberjob.ru" Natalija Golovanova.
odsto Menad`eri, kojima su potencijalni radnici nudili
radnika do mito, ukazuju da po pravilu novac za zaposlenje daju
magacioneri i ~ista~ice, ali i stranci. Ve}ina menad`era
zaposlenja smatra da je primanje mita apsolutno neprihvatljivo, jer
do{lo profesionalna reputacija nema cijenu.
Generalni direktor kompanije "RBS - Ljudski re-
zahvaljuju}i sursi" Ksenija Suhotina ka`e da menad`eri danas nisu
mitu zainteresovani za mito, jer rizikuju da izgube radno
mjesto.
"U vrijeme krize je dosta te{ko na}i zaposlenje, a
nivo uslova koji se postavljaju kandidatima za posao, ali
Bezmalo tre}ina i menad`erima za personal, podignut je na vi{i nivo",
menad`era zadu`ena ukazuje Suhotina.
za izbor budu}ih
radnika priznala Ona je rekla da, bez obzira na ruski menta-
da je imala iskustvo litet koji podrazumijeva zahvalnost za odre|ene usluge,
s nu|enjem mita ova tema danas nije posebno aktuelna za menad`ere na
za radno mjesto top pozicijama, gdje se zahvalnost mjeri ne novcem, ve}
FOTO NN uslugama i perspektivnim razvojem odnosa. Ako se gle-
primaju mu{karci (sedam odsto) u odnosu na `ene (tri daju slu`benici na ni`im pozicijama, dodaje ona, zapo{-
odsto). Uz poklone se lak{e dolazi do zaposlenja u rus- ljavanje uz mito je veoma rizi~no, jer i oni koji prihvate
Kandidati kim perifernim regijama, dok u Moskvi ne postoji takva takvu ponudu kandidata rizikuju da budu ka`njeni ili
za posao praksa. Me|u Rusima koji se nikada nisu zaposlili po- dobiju otkaz.
nude mo}u "poklona" (njih 95 odsto) postoje i oni koji se ne U Rusiji je u septembru, prema podacima Zavoda
novac, bi libili da do `eljenog radnog mjesta do|u na taj na~in. za statistiku, bilo 5,76 miliona nezaposlenih za 4,05 od-
usluge i Devet odsto anketiranih je priznalo da su sto manje nego u avgustu. Nezaposlenost je u septembru
poklone predstavnici potencijalnog poslodavca tra`ili mito ili bila najni`a od po~etka godine, a posljednji put je ispod
poklon u zamjenu za zaposlenje, pri ~emu su to ~inili na tog nivoa bila u novembru 2008. godine. (Agencije)
6. 11. 2009. qfubl 25
26 qfubl!6. 11. 2009.

Reporta`a
Danijel Maseko
sa 14 godina
priklju~io se borbi

^lanovi MK-a
danas pre`ivljavaju
te{ke dane u borbi
sa stresom i
Nelson
alkoholom Mandela

Borci protiv aparthejda,

trideset godina poslije
Pripremio: Boris \URI]
"Umkonto ve sizve", ili "Narodno koplje" na
zulu jeziku, bilo je vojno krilo Afri~kog nacionalnog
kongresa i imalo je glavnu ulogu u borbi protiv apar-
thejda. Nelson Mandela bio je osniva~ ovog krila koje
su popularno nazivali MK. Grupa je nudila vojnu al-
ternativu mirnim i politi~kim protestima za koje su
mnogi vjerovali da nisu bili dovoljni da bude preki-
nut aparthejd.
Od svog osnivanja, MK je djelovao u ilegali da bi
za{titio svoje ~lanove od hap{enja koja su sprovodili
agenti aparthejda. Tokom ve}eg dijela svog postojanja,
MK je koristila nasilje protiv strate{kih objekata, kao {to
su policijske stanice i vojne kancelarije i poku{avali su
da izbjegnu ljudske `rtve koliko god je to bilo mogu}e,
naro~ito civila. Do osamdesetih godina organizacija je
poprimila sofisticirani oblik otpora i pobune. Bila je to
kompleksna organizacija sa specijalnom jedinicom koja
se infiltrirala u vladu, sa militantnim studentima koji su
mobilizovani na univerzitetima i odbrambenim jedinici-
ma koje su {titile luke i priobalne gradove.
Borba za rasnu jednakost: Cenzura i
hap{enja su uveliko smanjivali uticaj vo|a nacionalnog
kongresa, ali podriva~ke akcije koje su sprovodili ~lano-
vi MK-a bile su vidljive i pokrenule su mase da se uklju-
~e u borbu za slobodu. Danas mnogi od ljudi koji su
aktivno u~estvovali u radu MK-a nemaju svoje ku}e, `i-
ve s ro|acima ili u malim kolibama koje su napravili u
dvori{tu svojih prijatelja.
Aparthejd je bio sistem rasne segregacije koju je
sprovodila vlada Nacionalne stranke u Ju`noj Africi od
1948. do 1994. godine. Rasna segregacija po~ela je jo{ u
doba kolonijalizma, ali aparthejd, kao zvani~na politika,
uveden je nakon izbora 1948. godine. Novi zakoni su
Aparthejd
je bio
sistem
rasne
segregacije
koju je
sprovodila
vlada
Nacionalne
stranke
u Ju`noj
Africi
od 1948.
do 1994.
godine
Muzej
aparthejda
podijelili stanovnike na osnovu rasnih grupa: bijeli, crni,
obojeni i Indijci, kao i po stambenim naseljima u kojima
su stanovale samo odre|ene grupe.
Od 1958. godine crncima je uskra}eno dr`avljan-
stvo, a dr`ava je razdvojila medicinske usluge, obrazova-
nje i druge javne usluge prema pripadnosti rasnim
grupama. Aparthejd je prouzrokovao zna~ajan otpor me-
|u odre|enim rasnim grupama, prvenstveno crncima, {to
je dovelo do pobuna i protesta. Vremenom su pobune
postale u~estalije i nasilnije, {to je dovelo do ve}e dr`a-
vne represije i nasilja koje je dr`ava sponzorisala. Osam-
desetih godina sprovedene su reforme aparthejda, ~ime
nije uspje{no smanjena veli~ina opozicije sistema. Godi-
ne 1990. predsjednik Frederik Viljem de Klerk zapo~eo
je pregovore o prestanku aparthejda koji su kulminirali
izborima 1994, na kojima je pobjedio Afri~ki nacionalni
kongres sa Nelsonom Mandelom na ~elu. Ovim je apar-
thejd zvani~no prestao, mada se njegovi tragovi i dan-da-
nas osje}aju u Ju`noj Africi.
Ostav{tina borbe protiv segregaci-
je: Mnogi ljudi koji su se borili protiv aparthejda danas
nemaju dobre uslove `ivota. Ve}ina njih pati od posttra-
umatskog stresa i bore se sa zavisno{}u od alkohola. @i-
ve u bijedi, kao i mnogi stanovnici Ju`ne Afrike i bore se
da pre`ive.
Jedan od njih je i Danijel Maseko, koji je sa 14 go-
dina napustio {kolu, palio je automobile i pomagao da
budu uni{teni poslove koje su dr`ali bijelci u Dejvitonu,
priobalnom gradu u kojem je ro|en i u kojem jo{ `ivi.
Danijel Maseko sa 14 godina
napustio {kolu, palio je automobile
i pomagao da budu uni{teni
poslovi koje su vodili bijelci
"U to vrijeme svi mladi bili su uklju~eni u ne{to. Po-
licija je uvijek dolazila u moju ku}u. Moji roditelji se vi-
{e nisu dobro osje}ali i nije im se svidjelo moje u~e{}e u
politici", obja{njava on.
Maseko nije bio dio bande. On je bio ~lan MK-a.
Imao je opasan na~in `ivota i vrlo brzo se na{ao na ulici,
bez podr{ke svoje porodice. Rekli su mu da napusti ku}u i
on je po~eo `ivjeti sa nekoliko ostalih ~lanova MK-a. Bo-
rio se pet godina i isto toliko je izbjegavao hap{enje. Onda
je 1989, kada je pritisak vlasti porastao, oti{ao u egzil i po-
~eo je i}i na vojnu obuku u Angoli i Mozambiku, obli`-
njim zemljama koje su zbacile portugalski kolonijalni
sistem. U Ju`nu Afriku se vratio 1994. da bi posvjedo~io
inauguraciju Nelsona Mandele. Njegova strana je pobije-
dila, ali on nije bio spreman da izgradi `ivot u novoj Ju-
`noj Africi. Pridru`io se Nacionalnim odbrambenim
Mnogi ljudi koji su se
borili protiv aparthejda
danas nemaju dobre
uslove `ivota. Ve}ina njih
pati od posttraumatskog
stresa i bori se sa
zavisno{}u od alkohola.
@ive u bijedi, kao i mnogi
stanovnici Ju`ne Afrike, i
bore se da pre`ive
Pristup dozvoljen
samo bijelcima
snagama, ali ih je uskoro napustio. Bez formalnog obrazo-
vanja i treninga, imao je pote{ko}a da prona|e posao.
Okrenuo se alkoholu da bi zalije~io svoje psiholo{ke o`i-
ljke i proveo je odre|eno vrijeme u zatvoru.
"Kad bolje razmislim, vi{e se ne osje}am dobro. Za-
{to sam uop{te bio politi~ki aktivan? Da nisam to uradio,
moj `ivot danas ne bi bio ovakav", obja{njava on.
Njegov bol je narastao kada je dobio infekciju oka
usljed koje ne mo`e da vidi na njega. Nakon ovoga, na-
pustila ga je supruga i odvela djecu sa sobom. Izlaze}i iz
ku}e obja{njava da je beskoristan za posao zato {to do-
bro ne vidi. Trenutno `ivi sam i napu{ten od ~itave poro-
dice.
"Stvari se nisu odvijale onako kako sam planirao.
Nema nade za mene. Samo ~ekam dan kada }e me sa-
hraniti", ka`e Maseko.
Iskustva kroz koja prolaze Maseko i drugi ~lanovi
MK-a predstavljaju samo jedan dio pri~e koju su do`iv-
ljavali borci protiv aparthejda u zadnjih 15 godina. Neki
od biv{ih gerilaca su uspjeli u poslovnom i politi~kom
`ivotu kao i oni koji su iskoristili programe za posao i
obrazovanje koje je sprovodila Vlada. Ipak, iskustva
ovih ljudi nude uvid u realnost dana{nje Ju`ne Afrike,
kao i postojanje osje}anja da mnoga obe}anja iz tog do-
ba nisu postala dio njihovog `ivota tako ih ostavljaju}i u
te{koj realnosti pre`ivljavanja u gradovima.
6. 11. 2009. qfubl 27
 28 qfubl!6. 11. 2009.

Svijet Duga na
no}nom nebu
SJ!_NPOE!.!Lsjt!Wp!lfs-!gp!up!hsbg
j{!Sj!•npo!eb-!{b!cj!mkfajp!kf!gp!up!.
bqb!sb!upn!ofvpcj!•b!kf!ov!qp!kb!wv
ev!hf!ob!op!~opn!of!cv/!Po!tf
wsb!~bp!lv!~j!lb!eb!kf!ob!ub!nopn
Izbori za Vijesti of!cv!lsp{!lj!|of!lb!qj!vhmf!ebp!op!.
~ov!ev!hv/!Op!~ob!ev!hb!kf!sj!kfu!lb
guvernere nisu Ukrali stotine qp!kb!wb-!kfs!{b!iuj!kf!wb!lpn!cj!ob!dj!kv
wf!pnb!ub!noph!of!cb-!nkf!tf!•j!of
referendum o Obami kofera na qpe!vhmpn!nb!okjn!pe!53!tuf!qf!.
aerodromu ob!ob!ip!sj!{po!uv!j!lj!|f!lp!kb!qb!eb!v
qsbw!dv!nkf!tf!•j!of/!
FENIKS - Policija u ameri~koj
saveznoj dr`avi Arizoni kona-
~no je rije{ila misteriju u~estalog
nestajanja prtljaga na me|unaro-
dnom aerodromu "Skaj Harbor"
[irenje virusa
u Feniksu, otkriv{i u ku}i jednog

VA[INGTON - Bijela ku}a se
distancirala od poraza kandidata
ameri~ke Demokratske stranke na
izborima za guvernere dvije save-
zne dr`ave i ocijenila da ti izbori
nisu predstavljali referendum o
predsjedniku SAD Baraku Obami.
Republikanski kandidati su pobije-
dili u utorak na izborima za guverne-
re Vird`inije i Nju D`erzija ~ime je
donekle izmijenjen politi~ki pejza`
SAD, a opozicioni republikanci dobi-
li su podstrek poslije vi{e izgubljenih
izbora.
Portparol Bijele ku}e Robert Gibs
rekao je novinarima da su se glasa~i
u Vird`iniji i Nju D`erziju bavili "sa-
svim lokalnim pitanjima koja ne
uklju~uju predsjednika".
Vlasti Irana uhapsile
Porazi demokrata ocjenjuju se kao
zna~ajan udarac Obami, budu}i da
nastoji da dobije {iroku podr{ku za
reformu ameri~kog zdravstvenog sis-
tema, usvajanje zakona o suzbijanju
Glasa~i se
bavili lokalnim
pitanjima, koja ne
uklju~uju predsjednika
klimatskih promjena, kao i za na~in
na koji pristupa ratu u Avganistanu.
Istovremeno je to i udarac demokra-
tama uo~i izbora sljede}e godine ka-
da }e biti birana tre}ina ~lanova
Senata, svi ~lanovi Predstavni~kog
doma i ve}ina guvernera. (Agencije)
Novi grip
lokalnog bra~nog para stotine
ukradenih kofera i torbi.
Ukradeni prtljag otkriven je
kada je Kit King prije tri sedmi-
ce uhap{en na aerodromu dok je
sa pokretne trake poku{avao da
ukrade jedan kofer. Policija sada
poku{ava da prona|e vlasnike
pokradenih stvari. (AFP)
[ef dr`ave smatra da je miting, na
Zemljotres
na Tajvanu kojem je prije skoro dvije nedjelje
istaknuta predsjedni~ka kandidatura
TAJPEJ - Zemljotres umjere-
nog intenziteta pogodio je cen- aktuelnog premijera, jedan od
tralni dio Tajvana, a jo{ nema
izvje{taja o mogu}im `rtvama ili
faktora rasta broja oboljelih
nanesenoj {teti.
Centralni meteorolo{ki biro
ostrva saop{tio je da je zemljo-
tres bio ja ~i ne {est ste pe ni,
dok je ameri~ki Geolo{ki insti-
tut registrovao ja~inu zemljo-
tre sa od 5,7 ste pe ni.
Ze mljo tre si ~es to po ga |a ju
Tajvan, ali su uglavnom slabi-
jeg intenziteta i sa neznatnim
posljedicama. (Agencije)

francuskog novinara Avion se

ma od nemira koji su pokrenuti na- sudario
FOTO AFP

kon objavljivanja spornih rezultata

TEHERAN - Iranske bezbje-
dnosne snage uhapsile su novinara
francuske novinske agencije AFP
Farhada Puladija koji je izvje{ta-
vao o mitingu povodom obilje`a-
vanja 30. godi{njice od upada u
ameri~ku ambasadu u Teheranu.
Stranim medijima bilo je zabranje-
no da izvje{tavaju o uli~nim protesti-
Ukori~ena
liderska misao
V!Csb!{j!mv!kf!pckbw!mkf!ob!{cjs!lb!j{kb!wb!qsfe!tkf!eoj!lb
Job!tj!kb!Mv!mf!eb!Tjm!wf-!nf!}v!lp!kj!nb!kf!j!pob;!#Np!kb
nbk!lb!kf!cj!mb!af!ob!lp!kb!kf!sp!}f!ob!of!qj!tnf!ob#/
predsjedni~kih izbora odr`anih u ju-
nu.
"Puladi je izvje{tavao sa mitinga
kada su ga tri agenta zaustavila i pri-
vela. Dva agenta su bila u uniformi,
a jedan u civilu. Od ju~e ujutro ne-
mamo nikakvih vijesti o njemu", re-
kao je ju~e vr{ilac du`nosti {efa
Teheran obe}ao
da }e ovaj slu~aj
biti prioritet
dopisni{tva AFP-a u Teheranu D`ej
De{muk.
On je istakao da im je Ministarstvo
za kulturu i islamsko savjetovanje
dalo garancije da }e Puladijev slu~aj
biti prioritet. (Agencije)
Ni dolar za `ivot
Qsp!tkf!•ob!qp!usp|!okb!qp!hmb!wj!tub!op!woj!lb!nf!.
}v!ef!wfu!nj!mj!pob!Bw!hb!ojt!ub!ob!db!j{op!tj!nb!okf
pe!77!dfo!uj!qp!eb!ov-!b!wf!~j!ob!ji!usp!|j!plp!53
ep!mb!sb!nkf!tf!•op/
sa divljim
svinjama
HARARE - Ministarstvo tran-
sporta Zimbabvea saop{tilo je da
se jedna letjelica lokalne avio-
kompanije sudarila sa pet divljih
svinja prilikom uzlijetanja sa
aerodroma u glavnom gradu Ha-
rareu.
U ju~era{njem saop{tenju na-
vodi se da je avion "Er Zimbab-
vea" na liniji Harare - Bulavajo,
"bliski susret" sa svinjama do`i-
vio u utorak. Putnici i ~lanovi
posade, njih 34, evakuisani su
bezbjedno, dok su na aparatu,
koji je skliznuo sa piste, o{te}eni
pilotska kabina, jedan motor i
krilo. (AFP)
Spor Timo{enkove i Ju{~enka dokazuje da
se u borbi za svaki glas ne biraju sredstva
KIJEV - Predsjednik Ukrajine Viktor Ju{~enko
optu`io je premijerku Juliju Timo{enko za "krimi-
nalni nemar" zbog odr`avanja skupova tokom epide-
mije novog gripa.
Ju{~enko je zatra`io od glavnog tu`ila{tva da pokre-
ne postupak protiv odgovornih za sprovo|enje mitinga
bloka Timo{enkove, 24. oktobra u Kijevu. Predsjednik,
naime, smatra da je miting, na kojem je prije skoro dvije
Mogu} novi napad
na Ju`nu Osetiju
MOSKVA - Direktor ruske vojne oba-
vje{tajne agencije (GRU) Aleksander [lija-
kturov rekao je ju~e da bi Gruzija mogla NATO
ponovo da napade Ju`nu Osetiju. i dalje
[lijakturov, koji je u aprilu preuzeo ko-
mandu nad GRU ({to je ruski akronim za Gla-
naoru`ava
Gruziju,
vnu rusku obavje{tajnu agenciju), rekao je da je tvrdi
situacija zategnuta i optu`io je NATO da i dalje
[lijakturov
nastavlja da {alje naoru`anje Gruziji.
nedjelje istaknuta kandidatura Timo{enkove za budu}eg
predsjednika, jedan od faktora {irenja novog pandemij-
skog gripa u Ukrajini, prenijeli su ju~e ruski mediji.
"Prvo i najefikasnije sredstvo preventi-
ve je ne dopu{tati okupljanja ljudi. Ignori{u}i taj princip,
u Kijev su dopremljene stotine, hiljade ljudi iz raznih re-
giona, i iz oblasti gdje je izvor epidemije i iz oblasti gdje
nije bilo znakova zaraze", rekao je Ju{~enko, dodaju}i da
"Tome morate dodati i nepredvi-
dljivosti poku{aja gruzijskog rukovodstva na
~elu s predsjednikom Mihailom Saka{vilijem,
koji mo`e popustiti pred isku{enjem da upotri-
jebi silu da ukroti ove tvrdoglave republike kao
{to je to bio slu~aj pro{le godine. Ne odbacuje-
mo mogu}nost sli~nog razvoja doga|aja", re-
kao je direktor GRU.
On je dodao da "nove ~lanice NATO-a" u
isto~noj Evropi snabdijevaju manjim na-
oru`anjem i municijom Gruziju dok Izrael {alje
bespilotne letjelice, a Ukrajina te{ku artiljeriju i
protivavionske sisteme.
Ju`na Osetija i Abhazija po~etkom
devedesetih godina oslobodili su se gruzijske
kontrole. Rusija je oba regiona priznala kao neza-
visne dr`ave nakon petodnevnih sukoba sa Gru-
zijom u avgustu 2008, koji su izazvani napadom
gruzijskih snaga na Ju`nu Osetiju. (Agencije)
 Svijet 6. 11. 2009. qfubl 29

@ivot u Zaigrani sloni}

rezervatu u zoo-vrtu
prirode TJ!EOFK!.!Nmb!evo!•f!tmp!ob
_JO!HBJ!.!_f!kvo!Cb!jo!lp!isb!oj Mvl!_bj!jhsb!tf!mp!qu!pn!v!{p!pmp!.
nmb!ev!uj!cf!ubo!tlv!bo!uj!mp!qv!nmj!kf!. |lpn!wsuv!Ub!spo!hb!v!Tj!eof!kv/
lpn!j{!gmb!|j!df!{b!cf!cf!v!sf!{fs!wb!uv Sj!kf•!kf!p!•f!uwp!sp!nkf!tf!•opn
qsj!sp!ef!Ipm!Tjm!v!tkf!wf!sp!{b!qb!eopk nmb!evo!•f!uv!lp!kf!qsj!wmb!•j!qba!.
lj!oft!lpk!qsp!wjo!dj!kj!_jo!hbj/!Sp!}f!ob okv!twji!qp!tkf!uj!mb!db!tj!eofk!tlph
v!uj!cf!ubo!tlpk!bvup!op!nopk!qsf!gf!. {pp.wsub/!
luv!sj!Kv!tv-!Cb!jo!lp!kf!lbp!usp!hp!ej|!. Qp!sfe!up!hb!|up!tf!sf!ep!wop
okb!lj!okb!t!pdfn!ep!|mb!eb!aj!wj!v jhsb!mpq!upn-!Mvl!_bj!j!qmj!wb!v
pwpn!sf!{ fs!w b!u v!qsj!s p!e f-!hekf twpn!cb!{fo!•j!~v!j!qspt!up!pcp!.
pesbt!ub!v!qsj!sp!eopn!plsv!af!okv ab!wb!wp!ev/
esv!af!~j!tf!tb!aj!wp!uj!okb!nb/

H1N1 dovelo do politi~kih previranja u Ukrajini Vijesti

Brutalno

sukobio dr`avnike trostruko

ubistvo
u Ma|arskoj
BU DIM PE [TA - Na je -
dnom sala{u nadomak Tompu

FOTO AFP
u Ma|arskoj dogodilo se bru-
Mnogi oboljeli talno trostruko ubistvo u ko-
to zapravo nisu jem su stradali stariji bra~ni
par i njihova k}erka, saop{tila
Of!eb!wop!kf!pu!lsj!wf!op!eb!bnf!sj!•lb!gf!. je ju~e ma|arska policija.
ef!sbm!ob!wmb!eb!tlsj!wb!qp!ebu!lf!lp!kj!hp!wp!sf!p!wf!. Ubijeni su 65-godi{nji Jo-
mj!lpn!qpt!upu!lv!mkv!ej!{b!lp!kf!tf!uwsej!eb!tv `ef K., njegova tri godine
pcp!mkf!mj!pe!op!wph!hsj!qb!jblp!hb!{b!qsb!wp!oj!tv mla|a `ena i njihova k}erka
jnb!mj/!Kf!ebo!pe!qsj!nkf!sb!kf!tb!wf!{ob!esabwb stara 41 jedinu, ina~e majka
Lb!mj!gps!oj!kb!v!lp!kpk!kf!pe!24/815!tv!nokj!wb!tmv!•b!. dvoje djece. Mrtvog oca je
kb-!lp!kb!tv!uft!uj!sb!ob!v!mb!cp!sb!up!sj!kj-!twf!hb!ewb pro na {la mla |a k}er ka i
odmah pozvala ljekara, koji
pe!tup!jnb!mp!op!wj!hsjq-!23!pe!tup!tv!jnb!mj!pcj!.
je ustanovio nasilnu smrt i
•bo!hsjq-!b!•bl!97!pe!tup!uft!uj!sb!oji!v{p!sb!lb!cj!. obavijestio policiju. U gepe-
mp!kf!of!hb!uj!wop!ob!hsjq/! ku njihovog putni~kog auto-
mobila prona|ena su i tijela
`ena. (Agencije)
I ma~ka zara`ena
Teheran:
Kf!eob!nb!•lb!v!tb!wf!{opk!bnf!sj!•lpk Merkelova
esab!wj!Bkp!wb!pcp!mkf!mb!kf!pe!hsj!qb!B-!|up!kf!qswj
tmv!•bk!{b!cj!mkfafo!lpe!pwf!wstuf!ajwp!uj!okf/!P•j!. pod uticajem
hmf!eop!kf!kf!ebo!pe!vlv!~b!ob!lp!kj!tv!qsf!cp!mkf!mj "cionista"
cp!mftu!qsf!ojp!nb!•lj!wj!sv!tov!jo!gf!ldj!kv/!J!nb!•lb!j TEHERAN - Teheran je ju-
okf!oj!wmb!toj!dj!tv!tf!pqp!sb!wj!mj!pe!cp!mft!uj/!Qtj!j ~e optu`io njema~ku kance-
lp!okj-!ub!lp!}f-!np!hv!eb!pcp!mf!pe!sb!{mj!•j!uji!wj!sv!. larku Angelu Merkel da je
tb!hsj!qb-!nb!eb!lpe!oj!kf!eof!pe!pwji!wstub!ajwp!. pod uticajem "cionisti~kih
U Ukrajini je umrlo 86 osoba, od kojih
najmanje pet od virusa gripa A
uj!okb!oj!kf!ej!kb!hopt!uj!lp!wbo!wj!svt!I2O2/ krugova", nakon njenih izjava
da nuklearna bomba u iran-
skim rukama ne}e biti prihva-
je to veoma pove}alo rizik {irenja infekcije. 20. oktobra u zapadnoukrajinskom gradu Trnopolju zbog "Ali, treba {ou odr`ati, trebaju nam koncerti, jer je tljiva.
Prema njemu, to su ignorisali i predsjednik parla- {irenja virusnih infekcija progla{en karantin u {kolama, Ju{~enko ve} pla}eno, 130 miliona hrivni (ukrajinske valute) je po- Por tpa rol Mi nis tar stva
menta Vladimir Litvin i lider opozicione Partije regiona ali da je 24. oktobra na Trg nezavisnosti u Kijevu do{lo na zatra`io tro{eno", revoltirano je komentarisao Ju{~enko. spoljnih poslova Ramin Ma-
Viktor Janukovi~, a "prije svega premijerka". Litvin, Ja- hiljade ljudi, izme|u ostalog, i iz zapadne Ukrajine. Od- pokretanje U Ukrajini je progla{ena epidemija gripa i re- hmanprast izjavio je da su
nukovi~ i Timo{enkova bi}e protivkandidati Ju{~enku na govornost za to, prema Ju{~enku, treba da snose glavni postupka spiratornih infekcija, koja je po~ela na zapadu zemlje. Za- izjave Merkelove protiv na-
izborima za budu}eg {efa dr`ave 17. januara 2010. godi- sanitarni ljekar u zemlji, sanitarni ljekar Kijeva i Vladini protiv ra`eno je skoro pola miliona Ukrajinaca, a umrlo je 86, cionalnih interesa Njema-
ne. ~inovnici, koji se "zbog politi~kih dividendi i ambicija ne organizatora me|u kojima najmanje pet od virusa novog gripa A ~ke. Ona je izjavila u utorak
Ju{~enko je ujedno podsjetio da je jo{ zaustavljaju ni pred ~im". mitinga (H1N1). (Agencije) u Va{ingtonu da }e biti po-
kazana "nulta tolerancija ka-
da se pojavi rizik da oru`je
za ma so vno uni {te nje pa -

Agenti CIA osu|eni za otmicu sve{tenika dne, na primjer, u iranske

ruke". (Agencije)
MILANO - Sud u Italiji osudio je u od- preba~en u Egipat gdje je, prema njegovim rije-
sustvu 23 Amerikanca, ve}inom agente CIA, ~ima, bio mu~en. On je oslobo|en, ali nije imao Abas se
zbog otmice egipatskog sve{tenika na ulici u dozvolu da napusti Egipat da bi prisustvovao su- ne}e ponovo
Milanu 2003. godine. |enju.
Biv{i {ef Kancelarije CIA u Milanu Robert Portparol CIA u Va{ingtonu je odbio da ko- kandidovati
Seldon Lejdi dobio je osam godina zatvora, a os- mentari{e presudu navode}i da "CIA nije ko- RA MA LA - Pa les tin ski
tala 22 Amerikanca po pet godina zatvora. Sudi- mentarisala nijednu optu`bu u vezi s Abu predsjednik Mahmud Abas
ja Oskar Ma|i je, navode}i kao razlog rekao je ju~e da se ne}e po-
diplomatski imunitet, oslobodio krivice jo{ tri novo kandidovati na izborima
dr`avljanina SAD. Amerikanci }e u januaru, jer nije postignut
To je prvi sudski proces u ne- imati status bjegunca napredak u mirovnim razgo-
koj zemlji u vezi s takozvanim programom van- vorima s Izraelom.
rednog prebacivanja u okviru kojeg je CIA Palestinski lider, koji ima
otimala osumnji~ene za terorizam radi ispitava- Omarom" koji je otet u Milanu. Advokati 23 podr{ku Zapada, objavio je
nja. osu|ena Amerikaca rekli su da }e ulo`iti `albu svoj plan na sas tan ku Iz -
Tu`ilac je za sve osim jednog osu|enog us- na presudu. vr{nog komiteta Palestinske
tanovio da su agenti CIA. Njima je su|eno u od- Amerikanci }e imati status bjegu- oslobodila~ke organizacije na
sustvu zato {to su italijanske vlade odbile ili naca, a tu`ilac Armando Spataro je rekao da ra- okupiranoj Zapadnoj obali.
ignorisale zahtjev tu`ioca za tra`enjem izru~enja. zmatra da od Vlade tra`i izdavanje me|unarodne Jaser Abed Rabo, blizak Aba-
Amerikanci su bili optu`eni da su oteli Osa- potjernice na osnovu presude. Vlada Silvija Ber- sov saradnik, izjavio je da
ma Mustafu Hasana Nara, poznatog kao Abu luskonija, bliskog saveznik biv{eg predsjednika ~lanovi Komiteta poku{avaju
Advokati osu|enih najavili `albu na presudu Omar, 18. februara 2003, a potom ga prebacili u SAD D`ord`a Bu{a, za ~ijeg je mandata pokre- da ubijede Abasa da se kandi-
FOTO AFP ameri~ke baze u Italiji i Njema~koj. Na kraju je nut program, ranije je to odbijala. (Agencije) duje. (Agencije)
30 qfubl!6. 11. 2009. Svijet
Zbog pogor{ane bezbjednosne situacije u Avganistanu
UN evakui{u osoblje
FOTO AFP
Biti ili ne biti
Usj!tv!ep!hb!}b!kb!pwf!tf!enj!df!vuj!db!mb!ob!qp!mj!uj!•b!sf!j!wpk!oj
Oko 600 od ukupno 1.000 zaposlenih
wsi!Wf!mj!lf!Csj!ub!oj!kf!eb!tf!tb!twf!wf!~pn!{b!csj!ov!up|!~v!{b!qj!ub!kv!lp!mj!. koji nisu Avganistanci bi}e
lp!~f!kp|!qp!usbk!uj!csj!ubo!tlb!qp!es|lb!nj!tj!kj!v!Bw!hb!ojt!ub!ov-!qsf!oj!kf!mb privremeno povu~eno ili
kf!kv!•f!csj!ubo!tlb!|ubn!qb/!Qswj!kf!qp!hj!cj!kb!qfu!wpk!oj!lb!pe!sv!lf!bw!.
hb!ojt!ubo!tlph!qp!mj!dbk!db!lp!kfh!tv!pcv!•b!wb!mj-!qp!upn!tubw!kf!eoph
premje{teno u bezbjednije krajeve
ept!lp!sb|!okfh!nj!ojt!usb!lp!kj!tnb!usb!eb!wpk!tlv!usf!cb!wsb!uj!uj!v!{f!nmkv!j KABUL - Ujedinjene naci-
lpo!dfo!usj!tb!uj!tf!ob!pcf{!ckf!}j!wb!okf!csj!ubo!tlji!hsb!oj!db!lbp!tsfe!. je (UN) privremeno }e evaku-
tuwb!cps!cf!qsp!ujw!Bm!Lb!jef!uf!qp!op!woj!j{cps!Ib!nj!eb!Lbs!{b!jkb!{b isa ti ne ko li ko sto ti na svo jih
qsfe!tkf!eoj!lb!Bw!hb!ojt!ub!ob!cf{!pe!hp!wb!sb!kv!~fh!j{cps!oph!qsp!df!tb/! ljudi iz Avganistana zbog po-
gor{ane bezbjednosne situacije
u toj ze mlji, sa op {tio je ju ~e
portparol Svjetske organizaci-
je Alim Sidik.
"Oko 600 od ukupno 1.000
zaposlenih koji nisu Avganistan-
ci bi}e privremeno povu~eno ili
premje{teno u bezbjednije kraje-
ve", izjavio je portparol UN-a u
Kabulu Dan Meknorton, dodaju-
}i da }e os ta ti sa mo za po sle ni
ko ji spa da ju u ne op ho dno oso -
blje.
"Os ta je mo pri obe}a-
nju da }emo nastaviti realizaciju
svih na{ih programa i aktivnosti.
Uzimaju}i u obzir doga|aje od
pro{le sedmice, moramo, me|u-
tim, razmisliti o tome kako }emo
ih u budu}nosti izvr{avati, jer u
is to vri je me mo ra mo bri nu ti o
bez bje dnos ti oso blja", re kao je
Sidik.
Odlu ka, do ne se na ne dje lju
dana poslije ubistva petorice ~la-
nova UN-a u Kabulu, predstav-
lja }e ve li ki uda rac pla no vi ma
UN, me|utim, ostaju pri obe}anju da }e nastaviti
realizaciju svih svojih programa i aktivnosti
[trajk paralisao
saobra}aj u Belgiji
BRI SEL - [trajk ra dni ka
zaposlenih u `eljeznici primo-
rao je ju~e mnoge Belgijance da
os ta nu kod ku }e jer svo jim
automobilima nisu mogli da se
probiju kroz gu`vu na putevi-
ma.
@elje zni ~ke sta ni ce u svim
Zaposleni
u `eljeznici Belgije
zaprijetili daljim
bojkotom rada
ve}im belgijskim gradovima zbog
{trajka, koji je `eljeznice ko{tao
pet miliona evra, bile su gotovo
puste, ali su autoputevi oko Brise-
la, Gen ta i An tver pe na bi li za -
kr~eni automobilima.
predsjednika SAD Baraka Oba-
me da for mu li {e od go va ra ju }u
strategiju borbe protiv talibana.
O~e ku je se da pred sje dnik
svjet ske su per si le to kom na re -
dnih sedmica odlu~i o prijedlogu
vrhovnog komandanta ameri~kih
i NATO snaga u Avganistanu ge-
ne ra la Sten li ja Me kris ta la ko ji
`e li de se ti ne hi lja da do da tnih
trupa u Avganistanu.
Broj ameri~kih snaga
Ostaju samo
zaposleni koji spadaju
u neophodno osoblje
koje borave u ovom sada najve-
}em kriznom `ari{tu na svijetu je
gotovo dupliran od kada je Oba-
ma preuzeo du`nost predsjednika
u januaru.
"UN su u Av ga nis ta nu ve}
pola vijeka i ne}emo oti}i ni sa-
da. Na rod Av ga nis ta na `e li da
ostanemo", rekao je Sidik.
U Avganistanu se sada nalazi
oko 110.000 pripadnika stranih
trupa, a dvije tre}ine od ovog bro-
ja ~ine Amerikanci. (Agencije)
^la no vi Sin di ka ta dr`a vne
`eljeznice NMBS-SNCB stupili
su u jednodnevni {trajk nezado-
vo ljni zbog to ga {to im me -
nad`ment kompanije nije poslao
informacije o planovima za res-
trukturiranje Odjeljenja za prevoz
tereta. Radnici strahuju da bi na-
javljenim restrukturiranjem mo-
glo da do |e do ga {e nja 3.000
radnih mjesta. Oni su zaprijetili
da bi mogli da stupe i u cjelone-
dje ljni {trajk uko li ko me -
nad`ment ne odgovori na njihove
zahtjeve.
Sa dru ge stra ne, iz Upra ve
NMBS-SNCB mo le ra dni ke za
razumijevanje i vi{e fleksibilnosti
jer rade na revitalizaciji Odjelje-
nja za teret koje posluje s gubici-
ma. (Agencije)

Doga|aji koji su promijenili svijet
Najve}i zlo~in u
istoriji ~ovje~anstva
Velika ekonomska kriza
Po~etak: 2:3:/
Kraj: Up!lpn!j!qp!tmj!kf!Esv!hph!twkfu!tlph!sb!ub
Posljedice: Of!{b!qp!tmf!optu-!ef!gmb!dj!kb-!
fl!tusf!nob!jef!pmp!hj!kb
elika ekonomska kriza ili Velika
V
depresija nazivi su za te`ak slom
ci je lih na ci onal nih eko no mi ja u
svim va`nijim industrijskim dr`a-
vama. Ona je po~ela 1929, a bila
je vi dlji va u slo mu ci je log ni za
pri vre dnih su bje ka ta, ma sovnoj
Holokaust
Period: Esvhj!twkfutlj!sbu
Koncentracioni logori: #Bv!|wj!d#-!#Cjs!lf!obv#-
#Usf!cmjo!lb#-!#Nb!vu!ib!v{f!o#-!#Nbk!eb!of!l#!j!esv!hj/
Broj `rtava: Plp!|ftu!njmjpob!Kfwsfkb!
j!22!njmjpob!esvhji
cijelom svijetu rije~ holokaust je
U
ime za genocid nad Jevrejima, te u
{i rem zna ~e nju i is tre blji va nje
drugih grupa za vrijeme nacisti-
~kog re`ima u Njema~koj. To zna-
~e nje po ne kad se pre no si i na
razne druge slu~ajeve masovnog
nezaposlenosti i deflaciji. Istovremenost pojavljivanja
krize u raznim podru~jima nacionalne ekonomije bila
je pospje{ena naraslom me|usobnom prepleteno{}u
pojedinih dijelova privrede, kao i ekonomija raznih
dr`ava, te povezano{}u finansijskih tokova, odnosno
naraslom pokretljivo{}u kapitala, ali i nepostojanjem
odre|enih elemenata regulisanja tr`i{ta koji se danas
podrazumijevaju.
Svjetska ekonomska kriza prekinula je tzv. zlatne
dvadesete godine. Nagli pad `ivotnog standarda pogo-
dovao je procvatu ekstremnih ideologija kao {to je fa-
{izam, raspirivanju nacionalizma i trci osiroma{enih
dr`ava za strate{ke sirovine, koja je dovela do izbija-
nja Drugog svjetskog rata. Kriza je trajala tokom tri-
desetih i ~etrdesetih godina, te zavisno od pojedinih
Nagli pad `ivotnog standarda
pogodovao je procvatu ekstremnih
ideologija kao {to je fa{izam,
raspirivanju nacionalizma i trci
osiroma{enih dr`ava za strate{ke
sirovine koja je dovela do izbijanja
Drugog svjetskog rata
dr`ava, zavr{ila za vrijeme ili poslije rata.
U po~etku lagani pad rasta svjetski vode}e privre-
dne sile SAD doveo je spekulativno precijenjeno tr`i-
{te akcija u oktobru 1929. do sloma ("crni utorak"). To
je dovelo do okretanja tokova kapitala. Kapital, koji je
u godinama prije toga bio investiran u druge nacional-
ne ekonomije, na brzinu je povla~en.
U Evropi je to povla~enje kapitala izazvalo najte-
`e oblike krize u ionako slabim ekonomijama. U cije-
lom lan cu do ga |a nja do {lo je do ma so vne
istrebljivanja ljudi.
U Njema~koj, ubrzo nakon preuzimanja vlasti,
nacisti po~inju ostvarivanje jednog od svojih najva`ni-
jih programskih ciljeva - iskorijeniti svaki uticaj Je-
vre ja u po li ti ci, eko no mi ji i kul tu ri. An ti kam pa nja
pokrenuta je preko radija i novina, a u svim {kolama i
na fakultetima uvedeno je "u~enje o rasama" kao oba-
vezni predmet. Donesen je niz antijevrejskih propisa,
koji kulminiraju progla{enjem nirnber{kih zakona. Je-
vreji gube njema~ko dr`avljanstvo, ne smiju obavljati
nikakvu javnu slu`bu, niti njihova djeca mogu poha-
|ati javne {kole, zabranjen je boravak na javnim mjes-
ti ma, za bra nje no je skla pa nje bra ka izme |u
Holokaust je predstavljao veliki
{ok za tada{nju zapadnu civilizaciju.
Mnogi su se te{ko mirili s tim da je
ubijanje u takvom obimu i s takvim
nivoom bezosje}ajnosti mogu}e u 20.
vijeku, pogotovo kada dolazi iz tako
napredne dr`ave kao {to je Njema~ka
"arijevaca" i Jevreja kao i seksualni odnosi itd. U Nje-
ma~koj je 1933. `ivjelo oko 500.000 Jevreja, od kojih
je do 1939. oko 300.000 emigriralo. Mnogi od njih na-
seljavaju se u Palestinu, me|utim, britanska vlada, su-
o~e na s otpo rom Ara pa, ogra ni ~a va use lja va nje u
Palestinu na samo 15.000 u slijede}ih pet godina.
Ubistvo njema~kog konzula u Parizu 1938. poslu-
`ilo je nacistima kao povod za masovne nasilne akcije
i odvo|enje u logore Jevreja, poznato kao Kristalna
no}. Obavezno no{enje oznake na odje}i propisano je
prvo za Jevreje u Poljskoj, a kasnije i u Njema~koj i
drugim dr`avama. Bili su smje{teni u posebne izolira-
6. 11. 2009. qfubl 31
(12) Pripremio: Davor PAVLOVI]
nezaposlenosti i ogromnog pada me|unarodne razmje-
ne. U raznim dr`avama je na izazove reagovano razli-
~ito, polaze}i od Skandinavije, a naro~ito [vedske,
demokratije koje su funkcionisale po~ele su, prelaze}i
u socijalne dr`ave, s intervencijama u tr`i{na doga|a-
nja.
Ko le blji ve po ku {a je in ter ve ni sa nja ame ri ~kog
predsjednika Huvera njegov nasljednik Frenklin D. Dan kada
Ruzvelt od 1933. je poja~ao, a skup primijenjenenih je podijeljeno
mjera ostao je u ekonomskoj teoriji poznat pod ime-
nom "nju dil". hri{}anstvo,
Najpoznatija mjera bilo je finansiranje javnih ra- kada je
dova, kao mjera za pokretanje investicija, pove}anim prvi put
zadu`ivanjem dr`ave, kasnije poznatim pod nazivom
deficitno finansiranje. Mnoge dr`ave, npr. Velika Bri- ljudska
tanija, tada odustaju od povezivanja vrijednosti svojih noga kro~ila
valuta uz zlato kako bi barem sa~uvale svoje valutne
rezerve.
na Mjesec ili
Druge dr`ave, npr. Njema~ka, poku{ale su ja~a- 11. septembar
njem vrijednosti svojih valuta dovesti pod kontrolu ra- 2001. su
spad eko no mi je, {to je ima lo za po slje di cu
katastrofalni pad standarda i dovelo je do ogromne so- samo neki
cijalne krize. To je, opet, otvorilo put radikalizovanju od doga|aja
politike i u Njema~koj pogodovalo usponu nacional- koji su
socijalizma.
U SAD, gdje je sve po~elo, nakon sloma ~itave bitno uticali
ekonomije, svaki ~etvrti Amerikanac ostao je bez po- na dalji
sla, tako da je oko 15 miliona ljudi bilo nezaposleno. razvoj
Prosje~ne nadnice pale su za 60 odsto, a prihod od po-
politi~kih i
ljoprivrede za 50 odsto.
Kako je do tada ekonomija SAD bila vode}a i u svih drugih
neku ruku pokreta~ razvoja svjetske privrede, tako se i
kriza prelila iz Amerike u cijeli svijet. Posljedice su se
prilika u
odrazile na sve zemlje svijeta, a najte`e je bilo indus- svijetu i koji
trijski razvijenim dr`avama. su promijenili
tok istorije.
O ovim i
ostalim
ne dijelove gradova geta, od kojih je najve}i bio u
Var{avi. doga|ajima
U jesen 1941. po~ela je realizacija plana, da svi koji su
Je vre ji iz Nje ma ~ke i po dru ~ja sre dnje i za pa dne
Evrope budu deportovani na istok. Taj plan je ubrzo potresali
bio zaustavljen odlukom o "kona~nom rje{enju" tj. fi- zemlju i
zi~koj likvidaciju svih Jevreja u Evropi. Odre|eno je svijet, male
da svi nesposobni za rad treba da budu odmah ubijeni,
a drugi odvedeni na prisilni rad pod minimalnim `ivo- i velike
tnim uslovima sve dok ne umru od iscrpljenosti. Kao `ivotne
oblik masovnih likvidacija nare|eno je ubijanje gasom
i strijeljanje. Na temelju te odluke osnovani su pose- sudbine,
bni koncentracioni logori, poput "Au{vica", "Birke- sve radosti
naua", "Tre blin ke", "Ma ut ha uze na", "Maj da ne ka" i
drugih. U septembru 1944, Hajnrih Himler izdaje na- i tuge kojima
re|enje da prestanu likvidacije. Me|utim, do osloba- smo
|a nja od stra ne Sa ve zni ka jo{ su de se ti ne hi lja da
umrle u logorima od gladi i zaraza. svjedo~ili
Holokaust je iza sebe ostavio trajne posljedice. ili smo o
Ra~una se da je u njemu ubijeno oko {est miliona Je-
vreja, odnosno tre}ina svih koji su prije rata `ivjeli u
njima saznali
svijetu. Demografska slika u Evropi bitno se promije- iz knjiga,
nila, pogotovo u isto~noj i srednjoj Evropi. ~itajte u
Romi su druga grupa koja je bila objekt genocida.
Broj njihovih `rtava te{ko je procijeniti. Sa svim dru- ovom
gim grupama koje su istrebljivane, broj `rtava obi~no feljtonu
se procjenjuje na devet do 11 miliona, iako neke pro-
cjene idu i do 26 miliona.
Holokaust je predstavljao veliki {ok za tada{nju
zapadnu civilizaciju. Mnogi su se te{ko mirili s time
da je ubijanje u takvom obimu i s takvim nivoom be-
zosje}ajnosti mogu}e u 20. vijeku, pogotovo kada do-
lazi iz tako napredne, prosvije}ene dr`ave kao {to je
Njema~ka. Jo{ je te`e bilo pomiriti se sa ~injenicom
da su u svrhu tog projekta kori{tena najmodernija dos-
tignu}a nauke. (Nastavi}e se)
32 qfubl!6. 11. 2009.

Zabilje`en rekordan uspjeh

Kultura Pikasova slika

"Bust Dom" iz
1969. godine Prodali
postigla je
cijenu od 10,3

"Zlatni vitez"
miliona dolara
"Iza kulisa"

181,7
otvara
Ljiljani \uri} i "Tuzlanske
Milenku Pavlovu pozori{ne
dane"
TUZLA - [esnaeste "Tuzlanske
pozori{ne dane", koji okupljaju
pozori{a iz regiona, 19. novem-
bra otvorit }e doma}i ansambl
premijerom komada Majkla Frej-
na "Iza kulisa", u re`iji Jovice Pa-
vi }a, sa op {te no je ju ~e iz
Narodnog pozori{ta Tuzla.
Reditelj Pavi} je naveo da se ra-
di o vodviljskoj, za glumce jako

BEOGRAD - Glumci Ljiljana
\uri} i Milenko Pavlov dobitni-
ci su nagrade "Zlatni vitez" za
najbolji gluma~ki par na festi-
valu u Moskvi.
Gluma~ki par je dobio nagradu
za ulo ge u pred sta vi "Sa mo da
zna{ koliko te volim".
U saop{tenju Saveza dramskih
umjetnika Srbije se navodi da su
Ljiljana \uri} i Milenko Pavlov
dobili nagradu za uloge u pred-
stavi "Samo da zna{ koliko te vo-
lim" u produkciji Favi teatra iz
Beograda, po tekstu italijanskog
"[e{ir profesora
pisca Antonija Amurija, a u dra-
matizaciji Du{ka An|i}a.
Pred sta va se ba vi du ho vi tim
pro mi{ lja njem mu {ko-`en skih
odnosa iz razli~itih uglova.
Vi{e mu{kih stvarnih i mogu}ih
likova iz na{eg vremena tuma~i
Milenko Pavlov, a nekoliko `en-
skih likova igra Ljiljana \uri}.
"Odlu ku o na gra di do nio je
stru~ni `iri, a u konkurenciji su
bila i pozori{ta iz Rusije, Bjelo-
rusije, Poljske, Bugarske, Estoni-
je i Ukrajine", pi{e u saop{tenju.
(Agencije)
FOTO AFP
zahtjevnoj predstavi u tri ~ina,
koja zapravo govori o fenomenu
glumca.
U prvom ~inu se govori o nas-
tanku predstave, drugi ~in prika-
zuje me|uodnose glumaca iza
kulisa, s ljubavnim zapletima koji
uru{avaju predstavu, a u tre}em Potencijalni kupci
~inu se prikazuje da sama pred- su bili veoma
stava vi{e nije bitna, nego upravo
ti me|uodnosi. zainteresovani za
"^itava stvar vodvilja je u za- djela i u nekoliko
bunama i erotskom zapletu. Iza
kulisa zapravo imamo privatni slu~ajeva su pomjerali
vodvilj, koji uru{ava predstavu, granice cijena mnogo
ali se predstava ipak odr`ava.
Predstava je na neki na~in apote- dalje od predvi|enih
oza glumcu, njegov an|eo ~uvar i
krvnik", istakao je Pavi}.
Ovogodi{nji "Tuzlanski pozori-
{ni dani" su, zbog materijalne kri-
Kada je skulptura
Alberta \akometija
"Lom ki [avir" iznesena

Vuji}a" u ze, skra }e ni i tra ja }e se dam za prodaju, {est

zaljubljenika u umjetnost
umjesto petnaest dana. je htjelo da je kupi
Najavljeno je gostovanje Naro-
ma|arskoj lektiri dnog pozori{ta RS sa predstavom
"Staza divlja~i", Kamerni teatar
Priredio: Boris \URI]

BEO GRAD - Ro man "[e {ir
profesora Koste Vuji}a" Milova-
na Vitezovi}a uvr{ten je u {kol-
sku lektiru u Ma|arskoj, a na
ma |ar skom i srpskom je zi ku
objavi}e ga Zavod za ud`benike
Ma|arske.
Na primjeru ovog romana mladi
Ma|ari }e se upoznati sa savreme-
nom srpskom knji`evno{}u, ali }e
on biti od koristi i |acima srpske
manjine u Ma|arskoj, ~ija je naj-
slavnija {kola Srpska gimnazija u
Budimpe{ti.
Roman, koji slavi |ake i profe-
sore, dosad je imao 14 izdanja na
srpskom jeziku i dva izdanja na
gr~kom. U Gr~koj ga je poznati
pisac Filipos D. Drakodaidis upo-
redio sa romanima Ha{eka i Hra-
dvije decenije. Po njemu je ve}
snimljena jedna od najljep{ih tele-
vizijskih drama i napisane desetine
diplomskih i dva magistarska rada.
Kosta Vuji}, glavni lik romana,
je ekscentri~ni profesor njema-
~kog jezika u Prvoj beogradskoj
gimnaziji. Roman prati posljednju,
maturantsku {kolsku godinu razre-
da kome je profesor Vuji} razredni
starje{ina, u njegovoj posljednjoj
godina rada, pred penziju.
Radnja je smje{tena na sam kraj
Roman }e biti
{tampan na srpskom
i ma|arskom jeziku
55 }e gos to va ti sa "@a bom",
Hrvatsko kazali{te "Pe~uh" s ko-
madom "Vjen~ani list", a osje~ki
glumci }e izvesti predstavu "Pi-
d`ama za {estero". Zvezdara tatar
iz Beograda gostuje s predstavom
"Suze su OK" u re`iji Milana Ka-
rad`i}a, a SARTR }e se predsta-
viti komadom "Mousefuckers".
J.[.
Prva nagrada
Bo{ku
Lomovi}u
LOZNICA - Pjesnik Bo{ko Lo-
movi} iz Gornjeg Milanovca do-
NJUJORK - Rekordna zarada od 181,7 miliona
dolara zabilje`ena je u srijedu nave~e na aukciji pod
nazivom "Impresionisti~ka i moderna umjetnost" u
aukcijskoj ku}i "Sotheby's" u Njujorku.
Na aukciji koja je, po mi{ljenju stru~njaka, imala
sve potrebno za uspje{nu prodaju, kvalitet, vrijednost i
raznovrsnost, u~estvovali su entuzijazmom ispunjeni
kupci iz Latinske Amerike, Kine, Sjedinjenih Ameri-
~kih Dr`ava, Rusije i Evrope.
Rezultati su prevazi{li sva o~ekivanja
predstavnika ove poznate aukcijske ku}e. Za manje od
dva sata prodana su umjetni~ka djela u vrijednosti od
181,7 miliona dolara, {to je mnogo vi{e od predvi|enih
163 miliona dolara. Od ponu|enih 66 djela samo deset
odsto nije prodato, {to predstavlja odli~an rezultat.
Ova prodaja predstavlja o{tar kon-
trast prodaji koja je odr`ana u aukcijskoj ku}i "Chris-
tie's" no} ranije, koja je donijela samo 65,6 miliona
dolara. Tako|e za razliku od ku}e "Christie's", gdje je
takmi~enje bilo prili~no slabo, u ku}i "Sotheby's" poten-
cijalni kupci su bili veoma zainteresovani za djela i u
nekoliko slu~ajeva su pomjerali granice cijena mnogo
dalje od predvi|enih. Na primjer, kada je skulptura Al-
berta \akometija "Lom ki [avir" iznesena za prodaju,

19. vijeka, a maturanti profesora

bio je prvu nagradu za pjesmu
"Pijaca u Srbiji" na konkursu
knji`evne manifestacije "Vukovi
ba la, na zvav {i ga ro ma nom Vuji}a su budu}i velikani, koji su lastari" u Loznici, ~iji su rezultati
nostalgije za vje~nim trenom mla- obilje`ili Srbiju svog vremena: Jo- ju~e objavljeni.
dosti. van Cviji}, Mihailo Petrovi} Alas, "Drugu nagradu dobio je Mi{el
U {kolskom programu lektire u Jakov Prodanovi}, Milorad Mitro- Boltres iz Smedereva za pesmu
Srbiji ovaj roman se nalazi ve} vi} i drugi. (Agencije)
'Pla~ kamena', tre}u Slobodan Jo-
vanovi} iz ]uprije za pesmu 'Vi-
Dokumentarci no za pri~e{}e', dok je Du{an
Mijajilovi} iz Ni{a osvojio prvu
u Trebinju nagradu za ciklus pesama 'Povra-
tak'", rekao je predsjednik `irija
TRE BI NJE - U or ga ni za ci ji Sa ra jev skog otvo re nog cen tra i Ljubomir ]orili}.
]orili} je dodao da je na kon-
Centra za informisanje i kulturu Trebinje, u Trebinju danas po~i-
nje manifestacija "Dani evropskog dokumentarnog filma". kurs, koji je trajao od 28. septem-
bra do 3. novembra, stiglo oko
Na ovoj manifestaciji }e do ponedjeljka biti prikazani dokumentarci
100 radova 40 autora iz oko 20
iz ^e{ke, Portugala, Njema~ke i Slovenije.
Trebinjska publika }e, od petka do ponedjeljka uve~e, imati priliku gradova Srbije i RS.
da pogleda tri dokumentarca iz 2004. godine: "^e{ki san", u re`iji Vi- Nagra|enim pjesnicima prizna-
ta Klusaka i Filipa Remunda, portugalski film "Lisabonci" re`isera nja }e biti uru~ena 9. novembra,
Ser|a Treufauta i "Sredinu" njema~kog re`isera Stanisalava Muha, kada }e 35. put u Loznici biti
kao i slovena~ki "Dar Fur Rat za vodu", re`isersko ostvarenje autora odr`ana manifestacija "Vukovi
Toma Kri`nara i Maje Vajs, ra|en pro{le godine. lastari".
Sve projekcije, koje traju od 85 do 100 minuta, bi}e davane od 18 Organizator "Vukovih lastara"
~asova, a ulaz u kino-salu Doma kulture, gdje }e se odvijati, je slobo- je Knji`evni klub Kulturno-umje-
dan. tni~kog dru{tva "Karad`i}" iz Lo-
V.D. znice. (Agencije)
Po~inje manifestacija
"^itanje je zlato"
N. VR@INA
BANJALUKA - Manifestacija "Francuska
sedmica u novembru - ~itanje je zlato", ~iji je
cilj da slavi kulturu ~itanja, po~e}e sutra u Ba-
njaluci i traja}e do 14. novembra.
Organizator je Francuski institut u BiH, a ma-
nifestacija }e biti odr`ana u nekoliko gradova u
BiH.
U subotu }e u Narodnoj i univerzitetskoj bibli-
oteci RS s po~etkom u 12 ~asova biti organizovano
~itanje za djecu tekstova francuskih autora na sr-
pskom i na francuskom jeziku.
Istog dana s po~etkom u 20.30 na sceni "Petar
Ko~i}" Narodnog pozori{ta RS banjalu~ka trupa
UDUS }e izvesti predstavu "Lekcija", ura|enu po
tekstu francuskog pisca rumunskog porijekla E`ena
Joneska povodom 100 godina od njegovog ro|enja.
Posjetioci }e imati priliku da gledaju
jednu komi~nu dramu sa elementima apsurda, koja
}e sigurno na}i svoj put do publike.
U ponedjeljak u Narodnoj i univerzitetskoj bi-
blioteci RS profesor Radivoje Kerovi} odr`a}e pre-
davanje o francuskom filozofu Klod Levi-Strosu,
koji je preminuo proteklog vikenda u 101. godini.
Studenti sa katedre francuskog jezika
u utorak }e u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci
RS otvoriti izlo`bu koju su sami pripremili o fran-
cuskom knji`evniku i muzi~aru Borisu Vijanu po-
Doga|aji }e biti
odr`ani u nekoliko gradova BiH
vodom 50 godina od smrti.
U pe tak u klu bu "Talija" u Narodnom
pozori{tu RS banjalu~koj publici }e se predstaviti
francuska trupa "Les Ateliers du Vent". Njihova
predstava "Aperoesies" vi{e je svojevrsni pjesni~ki
zahvat nego standardna predstava - oni ~itaju i pje-
vaju uz muziku i efekte francusku poeziju klasi~nih
i modernih autora.
 Kultura 6. 11. 2009. qfubl 33
njujor{ke aukcijske ku}e "Sotheby's" Vijesti
Koncert

60 djela za
za violinu
i klavir
BA NJA LU KA - Kon cert
violiniste Milo{a ^orlije i pi-
janiste Ukija Ovaskainena bi-
}e odr`an ve ~e ras u
Kon cer tnoj dvo ra ni Kul tur -

miliona dolara
nog centra Banski dvor u Ba-
nja lu ci s po ~et kom u 20
~asova.
Mi lo{ ^or li ja je ro |en u
Beogradu 1990. godine. Vi-
olinu u~i od {este godine, a
sa sedam godina je kao naj-
mla|i u~esnik osvojio drugu
na gra du na me |u na ro dnom
takmi~enju "Petar To{kov" u
Beogradu.
^orlija je, tako|e, dobitnik
prvih nagrada na republi~kim
ta kmi ~e nji ma i fes ti va li ma
mu zi ~kih i ba let skih {ko la
Srbi je, kao i pri zna nja za
koncertnu aktivnost.
Uki Ovaskinen je ro|en je
u Fin skoj. Kla vir svi ra od
svoje pete godine, a prvi nas-
tup s orkestrom imao je u je-
danaestoj godini.
Stu di rao je na Mu zi ~koj
akademiji "Sibelius" u Hel-
sinkiju.
Umje tni ~ki je or ga ni za tor
tur ne je ka mer ne mu zi ke u
"Pejza` Fovea"
slikara Derena nastao Dan skoj "Uki Ovas ka inen
oko 1905. godine Chamber Tour", koja je prvi
put odr`ana u februaru 2007.
izgubio tri parnice zbog posu|enih bankarskih kredita. godine.
Jedna od slika je ostvarila rekordnu cijenu za njenog Ra di kao umje tni ~ki sa ra -
autora Van Dongena. ^etiri klijenta su se takmi~ila za dnik na guda~koj katedri na
ovu sliku polunagog mu{karca, koja je prodata za 13,8 Fakultetu muzi~ke umjetnosti
miliona dolara, {to je vi{e u odnosu na predvi|enih 10 u Beogradu.
miliona dolara. Kon cert je re ali zo van s
Aukcija je tako|e uklju~ivala nekoliko Udru`enjem muzi~kih umje-
djela koja su pripadala Arturu Sakleru, vode}em kole- tnika RS.
kcionaru umjetnina, koji je umro 1987. godine. Najve- N.Vr.
}u cijenu iz ove grupe je postigla slika Kandinskog iz
1932. godine "Krass und Mild". Kandinski je ove se- Prazna kasa
zone bio naro~ito popularan me|u zaljubljenicima u
umjetnost zahvaljuju}i velikoj retrospektivi njegovih Mostarskog
djela u Muzeju "Solomon Gugenhajm". Kolekcionari teatra mladih
su na ovo reagovali tako da je diler Alina Dejvi za je-
dnog klijenta telefonski kupila pomenuto djelo po ci- MOS TAR - Ra dni ci Mos -
{est zaljubljenika u umjetnost je htjelo da je kupi. 1905. godine. Gi Benet, koji je napustio "Christie's" jeni od 9,4 miliona dolara. Zbog izlo`be u Galeriji tarskog teatra mladih, koji su
Skulpturu prodaje S.I. Njuhaus, magnat izdava{tva, pro{log ljeta i sada radi kao privatni diler, bio je odlu- "Gagosian" u Njujorku ove godine su tako|e bila po- u pro{loj sezoni u Mostar do-
koji je vlasnik kompanije "Konde Nast" i koji je neda- ~an da pobijedi tri ostala klijenta. Sliku je platio 14 pularna i Pikasova djela. Jedna njegova slika "Bust nijeli devet presti`nih nagra-
vno otpustio ve}i broj radnika. Prije aukcije dileri su Predvi|eno miliona dolara, {to je mnogo vi{e od predvi|ene cijene Dom", velika slika iz 1969. godine ~ovjeka u `utom da sa do ma }ih i
rekli da je Njuhaus svojevremeno za ovo djelo dao 20 je da }e od osam miliona dolara. Ina~e, ovo je rekordna cijena {e{iru, postigla je cijenu od 10,3 miliona dolara. I osta- me |u na ro dnih fes ti va la, te
miliona dolara. Na aukciji je djelo prodato za 17,2 mi- djela biti koju je Derenovo dijelo ikada postiglo. la Pikasova djela su dostigla zna~ajne cijene. Tako je
prodata
izveli vi{e od 300 repriznih
liona dolara, ali je bilo procijenjeno na 12 miliona do- Uspjeh aukcije zavisi od djela koja se nu- jedan klijent kupio njegovo djelo "Fem o [apo Vert" iz predstava i dalje se suo~avaju
lara. za 163 de. Ve}i dio uspjeha "Sotheby's" aukcije je ostvaren 1947. godine za 8,1 milion dolara, od predvi|enih {est
miliona s praznom kasom.
Jo{ jedno djelo koje je prevazi{lo o~eki- zbog prodaje 39 djela koja su pripadala kolekciji Luisa miliona dolara, kao i portret djevoj~ice za 842.500 do- Bez obzira na uspjeh i zna-
vanja je "Pejza` Fovea" slikara Derena, nastalo oko dolara Rejtenbaga, holandskog investitora, koji je ove godine lara. ~aj ovog pozori{ta stavka u
bud`etu kantonalnih i grad-
skih vlasti za podr{ku kultur-
nih in sti tu ci ja ove go di na

Biseri {panske filmske umjetnosti
N. VR@INA
BANJALUKA - Tre}eg dana Se-
dmice {panskog filma u srijedu na-
ve ~e je u pu noj sa li ba nja lu ~kog
Doma omladine prikazan film "Ha-
vana blues" re`isera Benita Zambra-
na.
Pri~a govori o Ruz i Titu, koji ima-
ju zajedni~ki san da postanu muzi~ke
zvi jez de. Nji ho ve pje sme su pos ta le
za{titni znak jedne grupe me|usobnih
prijatelja.
Ali jednog dana jedna {panska iz-
dava~ka ku}a nudi im primamljivu po-
nudu. Iznenada, ova dva muzi~ara }e
se na }i u ozbi ljnoj di le mi. Da li su
spremni ostaviti svoja prijateljstva iza
sebe da bi ostvarili svoj san.
Banjalu~ka publika je ve}
imala priliku da pogleda filmove "Cvi-
je}e sa drugog svijeta", Ikiar Bolain i
"Metod" Mar~ela Pineira, dok je sino}
Scena iz filma "Havana blues"
trebalo da bude prikazan film "Zave`i
FOTO NN me" Pedra Almodovara, koji na neobi-
~an na ~in ras vje tlja va odnos izme |u
Rikija i Marine.
Cilj ovog kulturnog projekta, koji
je or ga ni zo va la {pan ska am ba sa da u
BiH, je pro mo ci ja {pan ske fil mske
umjetnosti, te predstavljanje zna~ajnih
filmskih ostvarenja nastalih proteklih
nekoliko godina u jednoj od najinovati-
vnijih kinematografija svijeta.
Cilj projekta promocija
{panske umjetnosti
Ve ~e ras }e bi ti pri ka za ni
kratki filmovi "Deset minuta" Alberta
Ru iza Ro ja, "Bu du }nost je u por nu"
Vicentea Vilanueva, "Okret" Roberta
Pereza Toleda i "Bilo nas je malo" Bor-
ja Kobeaga.
Fil mska os tva re nja u okvi ru Se -
dmice {panskog filma ove godine pri-
ka zu ju se i u Sa ra je vu, Bi ha }u,
Gora`du, Mostaru, Livnu, Zenici, Tuzli
i Gra~anici.
iznosila je nula KM.
Sead \uli}, direktor Mos-
tarskog teatra mladih, isti~e
da zbog nebrige vlasti, poje-
di ni ra dni ci ni su pri mi li 34
plate. Ipak, oni ne namjera-
vaju zatvarati vrata pozori{ta,
ve} se radom i dobrim pred-
stavama boriti protiv varvari-
zma politi~ara.
"Nji hov cilj jes te da nas
uni{te, da ugu{e na{e djelo-
vanje, jer svaka istinska po-
zori{na umjetnost osvje{}uje
lju de, tje ra ih na ra zmi{ lja -
nje.
A vlast ho}e samo poslu{no
stado koje }e slijediti svoga
vo|u", ka`e \uli}.
On isti~e da u podijeljenom
gradu kao {to je Mostar u ko-
jem se sve dijeli na istok i za-
pad, na bo{nja~ko, hrvatsko,
srpsko, svaki istinski umje-
tnik ru{i taj koncept. Koliko
god da bor ba bu de tra ja la,
kultura }e, vjeruje \uli}, iza-
}i kao pobjednik. (Agencije)
 34 qfubl!6. 11. 2009.
Sarajevo
Proradio kosi
lift na Ciglanama
FOTO NN
Kosi lift na Ciglanama, koji vi-
{e od mjesec nije radio zbog opa-
snosti od obru{avanja betonskih
elemenata, ju~er je pu{ten u rad.
Ministarstvo saobra}aja KS izda-
lo je odobrenje za njegov ponovni
rad nakon {to su izvr{ene potrebne
popravke.
Saniran potporni
zid i postavljena ograda
"Uklanjanjem betonske `ardinje-
re i sanacijom potpornog zida stvo-
re ni su uslo vi da ko si lift na
Ciglanama ponovo bude u funkci-
ji", naveli su iz op}ine Centar.
Rad lifta obustavljen je 30. sep-
tem bra jer je pri je ti la opa snost
Važniji telefoni
Bfsp!espn!Tb!sb!kf!wp
Cb!lj!kf
Cpm!oj!db!#Lp!|f!wp#
Ej!nokb!•bs
#Fmfl!usp!ejt!usj!cv!dj!kb#!.!lwb!sp!wj
HSBT!Jo!gp.dfo!ubs
KLQ!#Sbe#
Lbo!up!obm!ob!jo!tqf!ldj!kb
#Qp!lpq#
#Sb!ejp.ub!ltj#
#Tb!sb!kf!wp.tubo#
Uf!mf!gpo!tlf!jo!gps!nb!dj!kf
#Up!qmb!of#
Uv!sjt!uj!•lj!jo!gps!nb!uj!woj!dfo!ubs
#Wp!ep!wpe#
Bvup!cvt!lb!tub!oj!db
Cpm!oj!db!#Qpe!isbt!up!wj#
Fl!tqsf!toj!qp!|ubo!tlj!tfs!wjt
Lb!ob!mj!{b!dj!kb
NVQ
Pq~b!cpm!oj!db!Tb!sb!kf!wp
QUU!lwb!sp!wj
#Tb!sb!kf!wp!hbt#
Uf!mf!hsb!nj
#Wf!mf!qf!lb!sb#
Wf!uf!sj!obs!tlb!tub!oj!db
Ajla PANJETA, radnica
"Ku}a sevdaha",
nekada{nje "Velike daire"
FOTO D@. TORCHE
Bespravna gradnja
i neadekvatna
rekonstrukcije
naru{ile nacionalni
spomenik u
Ure|enje
Starom gradu
igrali{ta
Po~ela je sanacija igrali{ta
Osno ve {ko le "Ham di ja
Kre {ev lja ko vi}" u Sta rom
gradu.
Predvi|eno je da igrali{te
bude rekonstruisano i pove-
}ana ploha sportskog terena,
kao i ru{enje starog potpor-
obru{avanja direktno prijetila sigur- nog zida i izgradnja novog.
nosti gra|ana. Zbog toga je stano- "Nakon zavr{etka radova
vnicima Ciglana bio ote`an put do na sportskoj plohi bi}e pos-
stanova, jer od platoa u podno`ju tav lje na vje {ta ~ka tra va.
naselja do vrha ima 414 stepenika. Ovim projektom }e se zna-
Op}ina Centar je odmah u sep- tno uticati na mlade ljude i
tembru anga`ovala radnike Komu- na ra zvoj spor ta u Sta rom
nal nog pre du ze }a "Rad" za gra du", na ve li su iz ove
uklanjanje sedam tona zemlje iz op}ine.
`ardinjera, ~ime se smanjio pritisak
Ovi radovi odvijaju se na
i opasnost od obru{avanja.
Nakon toga su anga`ovani radni- osnovu ugovora izme|u or-
ci gra|evinske firme "Grakop" iz ganizacije SERDA i op}ine
Kiseljaka da uklone betonske `ardi- Stari grad.
A.R. Zimska ba{ta u unutra{njem
njere i saniraju potporni zid. dvori{tu "Daira"
"Velike
Osim toga postavljena je i nova
ograda na zidu radi pove}anja si-
gurnosti pje{aka. Vrijednost radova Servisne
iznosila je 14.000 KM.
M.L. informacije
Policija
122
Ob!qp!esv!•kv!NVQ.b!LT!v
Komisija }e ponovo
od federalnih
Mirsada LINGO
Pitanje je da li je objekat "Velike daire", gdje je
qsp!uf!lmb!35!tb!ub!fwj!efo!uj!. ministarstava tra`iti smje{tena "Ku}a sevdaha", vi{e mogu}e smatrati na-
39:.211 cionalnim spomenikom nakon neadekvatne rekon-
644.874 sb!op!kf!qfu!lsj!wj!•oji!ekf!mb; odgovor na pitanje strukcije i nelegalne gradnje, smatraju u Komisiji za
555.911 ofp!w mb!| ufo!qsp!n fu!esp!.
hpn-!qp!lv!|bk!vcjt!uwb/!
ko je dao sporno o~uvanje nacionalnih spomenika BiH.
U dvori{tu "Velikih daira" bespravno je sagra|ena
769.666
191131244
odobrenje da zimska ba{ta.
3:4.294 Hitna pomo} postavljanjem zimske "Mi smo to konstatovali jo{ prije godinu dana i upu-
769.149 124 ba{te dodatno tili smo dopise odgovornima na op}inskom, kantonalnom
i federalnom nivou. Me|utim, do danas nikakav odgovor
774.95:
753.554
Flj!qf!Ij!uof!qp!np!~j!jnb!mf bude skrnavljen nismo dobili", kazao je Mirzah Fo~o iz Komisije.
tv!52:!jo!ufs!wfo!dj!kb-!pe!•f!. spomenik, kazao Fo~o "Velike daire" su u vrijeme kada su uvr{tene na listu
2626 nacionalnih spomenika bile u potpunosti ruinirane, zbogn
hb!kf!cj!mp!69!lv!~oji!qp!tkf!ub/
553.691
2293
761.:8: Porodili{ta
FOTO D@. TORCHE
285-287
Foto-vijest
643.717
752.573
324.211 250-259
555.454 V!qp!sp!ej!mj!|uj!nb!kf!sp!}f!op
2528 29!cf!cb;!eftfu!ekf!wpk!•j!db!j
779.36: ptbn!ekf!•b!lb/
775.322
396.211
:88
Vatrogasci
383.:91 123
2313 Flj!qf!wb!usp!hb!tb!db!v!qsp!uf!.
759.616 lmb!35!tb!ub!tv!jnb!mf!usj!jo!.
553.414 ufs!wfo!dj!kf/
Koliko je sredstava izdvojeno
za zapo{ljavanje mladih?
Projekat zapo{ljavanja mladih od pro{le
godine bio je vrijedan milion KM i on jo{
traje. Novi projekat ko{ta}e 1,4 miliona.
Vahid MUHAREMOVI}, Na trolejbuskoj stanici na Otoci nepoznati sugra|anin potrudio se da ne
direktor Slu`be za zapo{ljavanje KS bude hladno sugra|anima dok sjede na metalnoj klupi.
 Sarajevo 6. 11. 2009. qfubl 35

Vodi~
FILMOVI
BQP!MP
Cb!cj!mpo!B/E/
Wjo!Ej!{fm
Sf!aj!kb;!Nb!ukf!Lb!tp!wjd
)31!i*

NF!FUJOH!QP!JOU
Epn
J{b!cfm!Jqfs
Sf!aj!kb;!Vs!tv!mb!Nb!kfs!)29!i*

Tfw!ebi )ep!lv!nfo!ubs!oj!gjmn*
Qsp!ub!hp!ojt!uj;!Eb!njs!Jnb!np!wj~-!
Ib!|jn!Nv!ib!sf!np!wj~-!Of!eabe!
Jnb!np!wj~-!Bnj!sb!Nf!ev!okb!ojo
Sf!aj!kb;!Nb!sj!ob!Bo!esf
)2:-!32!i*

DJ!OF!NB!DJUZ
Np!kb!hs•lb!bwbo!uv!sb
Ojb!Wbs!eb!mpt-!Sj!•bse!Esbk!gvt
Sf!aj!kb;!Ep!obme!Qf!usj
)26/46-!28/46!i*

Tmp!nmkf!oj!{b!hsmkb!kj
Qf!of!mp!qb!Lsv{
Sf!aj!kb;!Qf!esp!Bm!np!ep!wbs
)32/26!i*

Hb!nfs
Eaf!sbse!Cb!umfs-!Nbk!lm!Ibm
Sf!aj!kb;!Nbsl!Of!wfm!ebko-
Csb!kbo!Ufk!mps
)26/26-!28/26-!2:/26!i*

Uijt!jt!ju!.!Nbk!lm!Eaf!ltpo
Sf!aj!kb;!Lf!oj!Ps!uf!hb!
)25-!27/31-!29/51!i*

Tmb!hb!mj!db!tusb!wf!7
Up!cj!Cfm-!Nbsl!Spm!tupo

daire" oskrnavljene
Sf!aj!kb;!Lf!wjo!Hsv!ufsu
)2:/46-!32/41-!34/41!i*

Dswf!ob!tuj!kf!ob
Up!oj!Mpoh-!_j!kv!Wbj
Sf!aj!kb;!Eapo!Wp!)32!i*

~ega su bile progla{ene i ugro`enim spomenikom.
"Kada je prije tri godine rekosntruisan
ovaj objekat, obi{li smo lokaciju i konstatovlai da
radovi nisu ura|eni po propisima i da restauracija
nije ura|ena po pravilima struke. O tome smo oba-
vijestili Zavodu za kulturnohistorijsko i prirodno
naslje|e KS", rekao je Fo~o.
Komisija }e, kako je dodao, ovih dana ponovo
uputiti dopise federalnim resornim ministarstvima u
kojem }e tra`iti da im odgovore ko je dao sporno
odobrenje da postavljanjem zimske ba{te dodatno
bude skrnavljen spomenik.
U op}ini Stari grad ka`u da po zakonu
ne bi smjelo do}i do naru{avanja nacionalnog spo-
menika, te da op}ina nema ni{ta s tim, jer ta oblast
nije u njenoj nadle`nosti. Na~elnik Ibrahim Had`i-
bajri} ka`e da je prije vi{e od pola godine ovo pita-
nje pokrenuto u Op}inskom vije}u, ali da je zimska
ba{ta napravljena jo{ u vrijeme mandata ranijeg na-
Op{tinsko ~elnika.
vije}e "Smatram da oko toga ne bi trebalo dizati neku
Starog veliku pompa, jer je prije restauracije ovog objekta
grada tra`i na tom prostoru bila deponija sme}a. Sve je bilo za-
hitne mjere trpano, prljavo i poru{eno. Sada je tu lijep i repre-
za ru{enje zentativan objekat", rekao je Had`ibjari}.
bespravnog Op}insko vije}e Starog grada na pret-
objekta pro{loj sjednici usvojlio je inicijativu kojom od Fe-
deralnog ministarstva prostornog ure|enja tra`e
hitne mjere na ru{enju bespravnog objekta.
Predlaga~ ove inicijative vije}nik Husein ^en-
gi} ka`e da je na posljednjoj sjednici dobio odgovor Epo!Lj!ipu;!Nb!hb!sf!~b!qp!tmb
od op}ine da je njegova incijativa proslije|ena Gra- )tjo!isp!oj!{p!wb!op*
|evinskoj inspekciji FBiH. Sf!aj!kb;!Ip!{f!Qp!tp
U Federalnom ministarstvu pros- )27!i*
tornog ure|enja i kulture nismo mogli dobiti odgo-
vor od nadle`nih. Op~!wkf!|uj!db
"Had`imuratovi}a daire" odnosno "Velike da- Ubk!mfs!Nfko-!Nbm!lpmn!
ire" u Hala~ima sagra|ene su oko 1776. godine, a Nf!lebvfm
sagradio ih je sarajevski trgovac Had`i Ibrahim. On Sf!aj!kb;!Spc![pn!cj
ih je podigao na zemlji{tu Had`i Isaova vakufa de- )29/11-!31/26-!33/41!i*
set magaza. Zgrade, koje su nekad bile ~etiri parce-
le, iz gor je le su 1697. go di ne, od ka da je, do Ib!ob!Npo!ub!ob
izgradnji magaza ovo zemlji{te stajalo prazno. Nj!mj!Tbk!svt-!F!nj!mj!Ptnfou
Prije zadnjeg rata na ovom prostoru je bila ka- Sf!aj!kb;!Qj!ufs!_fm!tpo
fana i kuhinja bosanskog tipa. )25/41-!27/46!i*

Qvu!cf{!qp!wsbu!lb!5
Lsjt!ub!Bmfo-!Ojl![b!op

Voda neizvjesna za Dobro{evi}e

Sf!aj!kb;!Efk!wje!Fmjt
)29/51-!31/41-!33/31!i*
PREDSTAVE
cili su optu`be iz op}ine Novi grad. OB!SP!EOP!QP![P!SJ!\UF
FOTO NN

M. LINGO
Stanovnici Bojnika, Dobro{evi}a, Za-
br|a i Smiljevi}a najvjerovatnije ne}e do-
bi ti vo du u svo jim do ma }in stvi ma 15.
decembra zbog sporosti rje{avanja zahtje-
va za dovod elektri~ne energije, saop{tili su
iz op}ine Novi grad.
Op}ina je zahtjeve za dovod elektri~ne
ener gi je i pri klju ~e nja obje kata po dni je la
"Elektrodistribuciji", ali zbog njihovog sporog
rje{avanja, pu{tanje dijela sistema za vodo-
snabdijevanje u ovom podru~ju u planiranom
roku je neizvjesno.
"Bez elektri~ne energije radnici Komu-
nalnog preduze}a 'Vodovod i kanalizacija' ne
mogu napuniti rezervoar i obaviti provjeru
cjevovoda, pa time ni priklju~iti sistem na
objekte zbog ~ega gra|ani ne}e dobiti vodu u
obe}anom roku", naveli su iz op}ine.
Der vo ^o lak ho d`i}, pomo}nik
op}inskog na~elnika za komunalne poslove,
ka`e da op}ina nije krivac za mogu}e prolon-
giranje roka.
Iz sarajevske "Elektrodistribucije" odba-
"Zahtjev za izradu elektroener- TB!SB!KF!WP
getske saglasnosti je dostavljen u formi dopisa Af!oj!ecb
8. oktobra, umjesto na propisanom obrascu, a Sf!aj!kb;!Qf!ubs!Wf!•fl
prilo`eno odobrenje za gra|enje (neovjerena )2:/41!i*
fotokopija bez pe~ata) izdato je 9. septembra.
To zna~i da je op}ina mogla podnijeti zahtjev TBS!US
za iz da va nje elek tro ener get ske sa gla snos ti Bob!Lb!sf!okj!ob
mjesec ranije", naveli su iz "Elektrodistribuci- Sf!aj!kb;!Oj!lp!mbk!Tlp!sjl
je". )31!i*
Dodaju da su uprkos tome dogovorili da IZLO@BE
se pristupi izradi saglasnosti zbog va`nosti [F!NBMK!TLJ!NV![FK!
projekta, a da se potrebna dokumentacija dos- #Sj!cp!mpw!v!CjI#
tavi prije njenog preuzimanja. #Sv!ab!tlsj!wf!oj!tjn!cpm!CjI#
"Do sada je izvr{ena rekosntrukcija pu- #Mj!wbok!tlp!qp!mkf!.!fwspq!tlb
mpne stanice 'Stup', izgra|en rezervoar 'Relje- lvm!uvs!ob!cb!|uj!ob#
vo', do vo dni i po ti sni cje vo vod pum pne
stanice i distributivne mre`e u du`ini od 5.300 IJT!UP!SJK!TLJ!NV![FK!
metara", rekao je ^olakhod`i}. zacija", a dogovoreno je da se radovi odvijaju u #Pq!lp!mkf!op!Tb!sb!kf!wp#
Procijenjena vrijednost rado- fazama. #CjI!lsp{!tup!mkf!~b#
va je 6,2 miliona KM, od ~ega se polovina fi- "Elektrodistribucija" "Ovo je jedan od najzna~ajnijih projekata #Qb!sb!mfm!of!lvm!uvs!of!tqp!of#
nansira iz op}inskih sredstava za kapitlane odbacuje optu`be op}ine Novi grad, jer se izgradnjom ovog siste- #Kb-!Lv!mjo!cbo#
grantove, a polovina iz bud`eta Ministarstva iz op{tine Novi grad ma vodosnabdijevanja naselja trajno rje{ava #Lb!pcop!wj!qp!uj!tov!uph!jefo!uj!uf!ub!
prostornog ure|enja i za{tite okoli{a KS. problem kvalitetnog snabdijevanja vodom ovog .!Tmp!wfo!dj!v!CjI!2641!.!311:#
Projekat implementira "Vodovod i kanali- dijela op}ine", rekao je ^olakhod`i}.
36 qfubl!6. 11. 2009.
Banjaluka
[kola "Dositej
Obradovi}" slavi 130
godina postojanja
Osnovna {kola "Dositej Obra-
dovi}" proslavi}e 7. i 8. novem-
bra rijedak jubilej - 130 godina
postojanja i rada.
U {koli su saop{tili da }e tim po-
vodom biti uprili~en odgovaraju}i
program i pozivaju biv{e u~enike,
prosvjetne radnike koji su radili u
ovoj {koli, roditelje ~ija su djeca po-
ha|ala {kolu da uveli~aju sve~anost.
"Povodom jubileja }e u subotu u
11 ~asova u prostorijama {kole biti
promovisana monografija '[kola u
tri vijeka', koju je napisao Dragan
Kova~evi}, direktor {kole", saop{ti-
la je Gordana Kecman, {kolski pe-
dagog, i dodala da }e proslava biti
nastavljena {kolskom sve~ano{}u u
17 ~asova, kojoj }e, pored javnih li-
~nosti iz na{eg grada, prisustvovati i
gosti iz O[ "Dositej Obradovi}" iz
Zrenjanina, kao i gosti iz O[ "Milo{
Crnjanski" iz Beograda.
U O[ "Dositej Obradovi}" su po-
nosni na jubilej i isti~u da je njihova
{kola najstarija vaspitno-obrazovna
Sara~ica bez struje
Dio naselja Sara~ica osta}e bez
elektri~ne energije u periodu od
11 do 13 ~asova.
U vremenu od 8.30 do 13 ~asova
bez struje }e ostati dijelovi ulica
Beogradska i Majke Kne`opoljke, a
od 8.30 do 14.30 dijelovi ulica Mi-
lana Raki}a, Nikole Pa{i}a i Slobo-
Mati~ni ured
Ro|eni
Mateja Te{ini}, sin Ljubomira i Bojane; Pavle Tolimir, sin Vanje i Marija-
ne; Danijel Varnica, sin Dragana i Bo`ane; Ervin Aleki}, sin Elvedina i
\enise; Ivana Pekez, k}i Jugoslava i Sne`ane; Marija Markovi}, k}i Da-
libora i Jelene; Dejan Kopanja, sin Aleksandra i Jelene; Valentina ]uka-
ri}, k}i @elimira i Mare; Danilo Petrovi}, sin Slavoljuba i Jelene; An|elija
Male{evi}, k}i Vladimira i Aleksandre; Lorena Trbojevi}, k}i Miroslava i
Violete; Marija Mijatovi}, k}i Danijele; Milana Vukman, k}i Milenka i
Vesne; Igor Medi}, sin Mladena i Dese; Tamara Milakovi}, k}i Dra`enka
i Bo`ane; Anja Dujakovi}, k}i Ognjena i Milice; Grigor Radulj, sin Du-
{ka i Milanke; Sofija Bori}, k}i Sini{e i Daliborke; Helena Keleman, k}i
Gorana i Svjetlane; Dunja Gojkovi}, k}i Velibora i Vi{nje.
Umrli
Sreto (Stjepan) Kova~evi}, ro|en 1949. godine.
Jovo RADAKOVI], tehni~ar
FOTO M. RADULOVI]
ustanova na podru~ju grada u kojoj
su se {kolovale brojne uspje{ne ge-
neracije.
Program }e biti nastavljen u ne-
djelju, 8. novembra, kada }e u Na-
rodnom pozori{tu Republike Srpske
u 19.30 biti otvorena izlo`ba liko-
vnih radova u~enika {kole.
"Izlo`bu likovnih radova u~eni-
Sve~anost
povodom jubileja
bi}e odr`ana
7. i 8. novembra
ka {kole }e otvoriti Ljiljana Labo-
vi}-Marinkovi}, direktor Muzeja
savremene umjetnosti RS i biv{a
u~enica ove {kole", kazala je Ke-
cmanova i dodala da }e program
obilje`avanja jubileja 130 godina
pos to ja nja i ra da O[ "Do si tej
Obradovi}" biti zatvoren sve~a-
nom akademijom.
@.R.
dana Kokanovi}a.
Bez struje }e biti i dio naselja Ka-
raula-^erga u peridou od 8.30 do
10.30.
U "Elektrokrajini" najavljuju da je
u toku sveobuhvatna akcija isklju-
~enja neredovnih plati{a.
N.K.
Koje usluge se mogu dobiti
putem de`urnog telefona
Administrativne slu`be grada?
De`urni telefon omogu}ava svim
zainteresovanim gra|anima da
kontaktiraju i dobiju sve potrebne
informacije u vezi s temama koje se
ti~u uslova `ivota i rada u gradu.
Milenko [aji}, portparol
Administrativne slu`be grada
Prema mi{ljenju voza~a, ovo je
najzagu{enija raskrsnica u gradu
FOTO A. ^AVI]
Prezentovan
plan "Ure|enje
obala Vrbasa"
Regulacioni plan "Ure|enje
obala Vrbasa" predstavljen je gra-
|anima u srijedu u prostorijama
Kulturnog centra Banski dvor, ka-
`u u Administrativnoj slu`bi gra-
da, koja je prezentovala plan u
saradnji sa gradskim Akcionar-
skim dru{tvom "Projekt".
"Predstavnici 'Projekta' upoznali
su prisutne gra|ane s planovima
objekata, ~ija su izgradnja ili re-
konstrukcija planirani u nare-
dnom periodu, {to je planirano
ovim regulacionim planom", isti-
~u u Odsjeku za odnose s javno{-
}u Administrativne slu`be grada.
Oni dodaju da su gra|ani tom Zavr{eni sporovi u vezi
prilikom upoznati i sa realizacijom
ranijih projekata koji su obuhvatili s imovinskopravnim
izgradnju saobra}ajnica, mostova,
te pje{a~kih i biciklisti~kih staza na odnosima na
27 kilometara obala rijeke Vrbas.
"Posebnu pa`nju zainteresovanih zapadnom tranzitu
stanovnika pobudila je izgradnja
Po~inje
hidroelektrane u Novoseliji", ka`u
u Administrativnoj slu`bi grada.
N.S.
Servisne
informacije
izgradnja
Policija
122
V!DKC!Cb!okb!mv!lb!fwj!efo!uj!sb!.
op!kf!tf!ebn!lsj!wj!•oji!e!kf!mb-!j Sa{a KLJAJI], Suzana VUKMIR
up!kf!eop!sb!{cpk!oj|!uwp-!ewj!kf
qsp!wbm!of!lsb!}f-!ewj!kf!lsb!}f- Izgradnja kru`nog toka na raskrsnici ulica Ma-
kf!eop!j{b!{j!wb!okf!pq!|uf!pqb!. rije Dimi}, Kraji{kih brigada i Ivana Gorana Kova-
topt!uj!j!kf!eop!p|uf!~f!okf!uv!}f ~i}a po~e}e za pet do deset dana.
tuwb!sj/!Kb!woj!sfe!j!njs!ob!sv!|fo Gra|ani su se `alili na Javno preduze}e ''Putevi Republike Srpske'' od Mi-
kf!ewb!qv!ub/!Ep!hp!ej!mp!tf!24 gu`ve na ovoj raskrsnici, nistarstva za prostorno ure|enje, gra|evinarstvo i ekolo-
giju RS ju~e je dobilo gra|evinsku dozvolu, tako da su
tbp!csb!~bk!oji!of{!hp!eb/ na kojoj svjetlosna sada ispunjeni svi neophodni uslovi da se krene s izgra-
Hitna pomo} signalizacija dnjom ove raskrsnice.
Nov ~a na sred stva u izno su od
nije uskla|ena s
124 potrebama saobra}aja
1.454.000 KM za gradnju drugog kru`nog toka odobre-
na su iz Razvojnog programa Vlade Republike Srpske.
V!tub!oj!dj!Ij!uof!qp!np!~j!qsf!.
hmf!eb!op!kf!7:!pesb!tmji!qb!dj!.
kf!ob!ub!j!27!ekf!df/!Pcbw!mkf!ob
Investitor za gradnju ove raskrsnice je Javno preduze}e
''Putevi Republike Srpske'' i grad Banjaluka. Izvo|a~ ra-
dova je preduze}e ''Niskogradnja'' iz Lakta{a.
kf!42!lv!~ob!qp!tkf!ub/!
Porodili{te
342-142 Barijere ote`avaju nastavu
B. \URA[INOVI] obrate Ministarstvo prosvjete i kulture RS, ali i od-
V!qp!sp!ej!mj!|uv!ob!Qb!qsj!lpw!dv govorni u samim {kolama.
sp!}f!op!kf!ef!wfu!cf!cb;!qfu Samo tri srednje {kole u gradu prilago|ene su "Ulazi u {kole su prilago|eni, ali to je sve. Po-
ekf!wpk!•j!db!j!•f!uj!sj!ekf!•b!lb/ za osobe u invalidskim kolicima, pa je poha|anje trebno je pored toga prilagoditi i usluge u okviru
{kole", kazala je Vanja ^oli} iz organizacije "Par-
nastave srednjo{kolcima s ovom vrstom invalidi-
Vatrogasci teta zbog brojnih arhitektonskih barijera ote`ano. tner" i dodala da ni u jednoj {koli nema prilago|e-
123 U Zavodu za rehabilitaciju "Doktor Miroslav nih u~ionica za ovu djecu, a i toaleti predstavljaju
Zo to vi}" smje {te no je odje lje nje Osno vne {ko le problem.
Wb!usp!hb!tob!kf!ej!oj!db!kf!jnb!mb
"Borisav Stankovi}", u kojem djeca s invaliditetom U Gimnaziji su rekli da ovim |acima, ko-
ewj!kf!jo!ufs!wfo!dj!kf/ poha|aju nastavu od prvog do devetog razreda. Sa liko je to mogu}e, poma`u nastavnici i njihovi {kol-
djecom rade nastavnici i vaspita~i, tako da oni u
tom periodu jednako usvajaju znanja kao i ostali Samo tri srednje
osnovci. {kole prilago|ene za osobe
U srednjo{kolskom obrazovanju, me- u invalidskim kolicima
|utim, u~enici u invalidskim kolicima nailaze na
brojne barijere. Na podru~ju grada jedino su Gimna-
zi ja, Ugos ti telj sko-trgo vin sko-tu ris ti ~ka {ko la i ski drugari. Za u~enike u invalidskim kolicima je
Elektro{kola prilago|ene djeci s invaliditetom. Iz postavljen lift koji |aci redovno koriste, a tako|e je
Humanitarne organizacije "Partner" kazali su da si- prilago|en i pristup {koli.
tuacija nije zadovoljavaju}a i dodali da se ne radi na "Do ove {kolske godine imali su pomo} tre}eg
lica, svog personalnog asistenta, koji im je pomagao
tematskom rje{avanju problema.
"Partner" zajedno sa drugim humanitarnim or- u toku nastave, ali im je ta pomo} od ove godine us-
ganizacijama stalno ukazuje na problema arhite- kra}ena", izjavila je Slavica Pantovi}, pomo}nik di-
kton skih ba ri je ra, na {ta, ka `u, pa` nju tre ba da rektora Ugostiteljsko-trgovinsko-turisti~ke {kole.
 Banjaluka 6. 11. 2009. qfubl 37
Vodi~
FILMOVI
QB!MBT!
Lp!lp!\b!ofm
Pesj!Ub!uv-!Bmf!tbo!esp!Oj!wp!mb
Sf!aj!kb;!Fo!Gpo!ufo
)29-!31/26!i*

Ejt!usjlu!:
\bs!mb!up!Lp!qj-!Eafk!tpo!Lpq
Sf!aj!kb;!Ojm!Cmpn!lbnq
)26/56-!33/51!i*

Uf!iop!uj!tf;!Feju!j!kb
Hmb!tp!wj;!Qf!ubs!Lsbmk-!
Of!cpk!|b!Hmp!hp!wbd
Sf!aj!kb;!Bmf!ltb!Hb!kj~
)28/61-!31-!33/41!i*

Qb!eb!~f!~vg!uf
Sf!aj!kb;!Gjm!Gpse-!Lsjt!Nj!mfs
Hmb!tp!wj;!Cjm!If!efs-!
Bob!Gb!sjt-!Eafk!nt!Ljo
)27/41-!29/41!i*

Np!kb!hs•lb!bwbo!uv!sb
Ojb!Wbs!eb!mpt-!Sj!•bse!Esbk!gvt
Sf!aj!kb;!Ep!obme!Qb!usj

novog kru`nog toka

)33/21!i*

''Radovi bi trebalo da po~nu za pet do deset dana, a
na izgradnju ovog objekta smo se odlu~ili zbog toga {to
se ispostavilo da sada{nja svjetlosna signalizacija nije
dobro rje{enje za ovaj veoma frekventni dio grada. Jo{
jedan od razloga {to smo se odlu~ili na ovaj potez je to
{to se kru`ni tok od Bulevara cara Du{ana ka naselju
Lau{ pokazao kao veoma dobro rje{enje'', saop{tili su iz
ovog preduze}a. Za kru`ni tok
Oni su dodali da je grad rije{io sve imovinskopra- odobreno
vne sporove, te da je u oktobru ove godine izdata urba- 1.454.000 KM
nisti~ka saglasnost za izgradnju ovog objekta.
Gra|ani su se `alili na svakodnevne gu`ve koje se
de{avaju na ovoj raskrsnici. Razlog za ove gu`ve je
svjetlosna signalizacija, koja nije uskla|ena s potrebama
saobra}aja, tako da voza~i koji voze zapadnim tranzi-
tom nekada moraju da ~ekaju petnaest i vi{e minuta da
Hp!mb!jt!uj!ob
Lf!usjo!Ifkhm-!Eaf!sbse!Cb!umfs
Sf!aj!kb;!Sp!cfsu!Mv!lf!uj~
)31/41!i!*
bi pro{li kroz ovo raskr{}e. Za vozila koja se kre}u pre- sata svakog dana.
ma Gradi{ci zeleno svjetlo signalizira manje od 30 se- "Najve}a gu`va je u vremenu od 14 do 16 ~asova, PREDSTAVE
kundi, tako da u tom intervalu kroz raskrsnicu pro|e tek kada kolone vozila zakr~e put sve do semofora u Rosu-
desetak vozila. ljama. Kad god mogu izbjegavam prolazak ovim dije- OB!SP!EOP!QP![P!SJ!\UF
''Da bih pro{ao kroz ovu raskrsnicu pone- lom grada, jer je ova raskrsnica ubjedljivo najzagu{enija WF!MJ!LB!TDF!OB
kad izgubim vi{e vremena nego {to mi je potrebno za u gradu", ka`e [ikanji}. [f!nmkb!Of!ep!}j!kb
ostatak puta do ku}e, koji je du`ine osam kilometara. Taksistima tako|e ova raskrsnica pred- V!j{wf!ecj!TQLE!#Qspt!wkf!ub#
Najnepodno{ljivija situacija je u ljetnim mjesecima, ka- stavlja ogroman problem. j{!Ifs!dfh!Op!wph
da na temperaturi koja u automobilima prelazi 40 stepe- ''Ovo je najzagu{enija raskrsnica u gradu i gu`ve su )31!i*
ni voza~i i do 15 minuta ~ekaju kako bi pro{li kroz ovu prisutne tokom cijelog dana, naro~ito u udarnim termi-
raskrsnicu", ka`e Radivoj \uri}, koji `ivi u Rami}ima i nima, kad ljudi idu i vra}aju se s posla'', rekao je Sla|an IZLO@BE
svaki dan putuje u centar grada. Vesi}, predsjednik Sekcije ''Ideal taksija''.
Isti problem ima i Aleksa [ikanji}, dostavlja~ u Taksisti ka`u da zbog prirode posla kojim se bave
jednoj od picerija, koji ka`e da svakodnevno i po de- moraju svakodnevno da koriste ovu raskrsnicu, a svaki CBO!TLJ!EWPS
setak puta pro|e ovom raskrsnicom, a zbog u~estalih prolazak ovim putem im oduzme previ{e radnog vreme- #Tb!wsf!nf!ob!ci/!vnkf!uoptu
gu`vi na ovom dijelu tranzita izgubi i vi{e od jednog na, tako da to uti~e i na zaradu. v!cps!cj!qsp!ujw!{f!•f!wb#
)ep!26/!op!wfn!csb*

NV![FK!SF!QV!CMJ!LF!

Padobranski klub sprema tu`be TSQTLF

#Kb!tf!op!wbd-!tjt!ufn!
vt!ub!|lji!mp!hp!sb!tnsuj#
S. KLJAJI] Sporni hangar u resursima su mobilisana 1992. godine, ali je imovina odlu-
FOTO NN

kasarni "Zalu`ani" kom Komisije za primopredaju sredstava od vojske za ae- NV![FK!TB!WSF!NF!OF!

^elnici Padobranskog kluba Banjaluka, zbog na-
mjere skidanja obilje`ja kluba sa hangara u Zalu`ani-
ma, po slao je opo me ne pred tu `bu na adre se
komandanta kasarne "Zalu`ani", Ministarstva odbra-
ne i Predsjedni{tva BiH.
^lanovi kluba nisu dozvolili uklanjanje obilje`ja sa
hangara jer smatraju da imaju svu potrebnu dokumentaciju
koja potvr|uju njihovo vlasni{tvo nad ovim objektom.
"Voj ska bes pra vno koristi ovaj objekat
ve} 13 godina, iako je on 100 odsto u vlasni{tvu kluba.
Hangar nismo koristili od 1996. godine, a dosad smo imali
razumijevanja za potrebe vojske koja je koristila na{ obje-
kat. Ukoliko nam u roku od 15 dana ne bude omogu}eno
da u|emo u posjed, podnije}emo tu`bu u kojoj }emo, po-
red vra}anja objekta, tra`iti i nov~anu nadoknadu za sve
vrijeme bespravnog kori{tenja hangara i za svu {tetu koja
je nastala", ka`e Du{ko Grmu{a, predsjednik Padobran-
skog kluba Banjaluka, i dodaje da ovaj klub sada koristi
objekat kluba "Sveti Ilija" koji je postao pretijesan za sve
avione i opremu oba kluba.
"U ovom hangaru ima tako malo prostora da smo pri-
siljeni da avione parkiramo u razmaku od svega nekoliko
roklub vra}ena 1996. godine, a predsjednik te komisije je VNKF!UOPT!UJ!
bio Igor Davidovi}. Uprkos pismenom rje{enju koje smo #Tp!mj!ebs!optu#
tada dobili, vojska nije iza{la iz posjeda", ka`e Grmu{a. )ep!26/!op!wfn!csb*
@ivko Marjanac, zamjenik ministra odbrane BiH,
izjavio je da po zakonu i odlukama Predsjedni{tva BiH HB!MF!SJ!KB!VEBT
vojska mora objekat vratiti Vladi RS. #Tb!ob!311:#
"Nismo u mogu}nosti da bilo kome do- )ep!28/!op!wfn!csb*
djeljujemo i pojedine objekte u kasarni, a nakon {to napus-
timo objekat, Vlada RS }e mo}i da raspola`e cijelim MUH!HB!MF!SJ!KB
kompleksom i da dodjeljuje objekte u razli~ite namjene", J{mp!acb!ekf!mb!
izjavio je Marjanac.
Sbu!lb!Lf!dnb!ob
Gradona~elnik Dragoljub Davidovi} izjavio je da su
skup{tine op{tina Banjaluka i Lakta{i donijele zajedni~ku
odluku o izradi regulacionog plana za ~itav kompleks ka- LMVC!#UB!MJ!KB#
sarne "Zalu`ani", jer se on nalazi u obje op{tine. J{mp!acb!sbepwb!
"Grad ima velike planove za ovaj kompleks, ali jo{ Nb!sj!{f!mf!Lvsu
centimetara, a zbog pretrpanosti bukvalno ne mo`emo za-
tvoriti vrata hangara", ka`e Grmu{a. nije donesena kona~na odluka kome }e ta~no Vlada RS
Vojska On napominje da je ~lanove kluba uznemirila i izjava dodijeliti kasarnu. Mislim da bi, bez obzira na budu}e vla- GP!BKF!OB!SP!EOPH!
ve} 13 Miladina Miloj~i}a, na~elnika Zajedni~kog {taba Oru`anih sni{tvo nad ovim kompleksom, trebalo zadr`ati auto-stazu, QP![P!SJ!\UB
godina snaga BiH, u kojoj je rekao da vojska sporne prostorije na- sportski aerodrom i padobranski klub, jer od njih }e korist J{mp!acb!qp!wp!epn!
koristi mjerava ustupiti Vladi RS. imati cjelokupna zajednica i gra|ani oba grada", ka`e Da- pcj!mkf!ab!wb!okb!31!hp!ej!ob!
objekat "Sva materijalna sredstva kluba, zajedno sa ljudskim vidovi}. pe!tnsuj!B/!^fk!wb!ob
38 qfubl!6. 11. 2009.

065 758 000

Oglasi
Po{aljite BESPLATNI
SMS
poruku na
MALI OGLASI
telefon: 061 629 608 Va{ oglas }e se
~itati u cijeloj BiH

SJE]ANJE

MARKO [UPUT
12.11.2007 - 12.11.2009.

Pomen }e se odr`ati u subotu 7.11.2009. godine u 11 ~asova na groblju "Sv. Pantelija" u Boriku.
Dvije godine u na{im srcima i mislima.
Nedostaje{ nam.
Vole te mama, tata i brat s porodicom
B7

Pro{la je tu`na godina od kako nije sa nama na{a voljena majka, baka, sestra, SJE]ANJE Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da je 5.11.2009. u 69. godini nakon kratke i te{ke
tetka i supruga bolesti preselio na ahiret na{ dragi
6.11.2009. navr{avaju se ~etiri go-
dine od kada nije sa nama na{a ple-
menita mama, majka i sestra
DOBRILA
(ro|. Nje`i})
GUBI]
1934 - 2009.

Pomen }e se odr`ati na Gradskom groblju u subotu 7.11.2009. u 11 ~asova kada

}emo njenu vje~nu ku}u okititi cvije}em i zaliti suzama.
Porodica 000024 A-6 M
FATIMA
(ro|. @eri})
ME[INOVI]

PLA]ENE
male oglase i ~itulje mo`ete u Sarajevu predati:
O`alo{}ena porodica
A-4
SEAD (Saliha) D@IHO
D`enaza }e se obaviti u petak, 6.11.2009. u 15 sati u mezarju pod Pe}inama.
Neka ti je vje~ni rahmet i da ti dragi allah d`.{. podari vje~ni d`enet.
O`alo{}eni: supruga Katica, k}erke Amra i Amela, unu~ad Jozefina i Toni, sestre Halida i Sajma, zetovi Anton
[UMARSKI stanica, Lukavica) i Anto, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije.
U subotu 7.11.2009. navr{ava se 40
FAKULTET tu`nih dana od smrti na{e drage B^
(Zagreba~ka 20/3) POGREBNO majke i bake
DRU[TVO "SVETI
INTERNACIONAL MARKO" - Prodajem u Lakta{ima ure|enu namje{tenu ku}u prize-
PRESS (Ulica vojvode Ku}e mnicu 12x10,5 m i gara`u, na 650 m2 zemlji{ta, novogra-
(autobuska Radomira Putnika) PRODAJA dnja, centralno grijanje, odmah useljiva. Telefon:
065/511-121. BK
- Prodajem dvije ku}e s poslovnim prostorom 400
RADOJKE BOJI] m2 na jednoj parceli, licem okrenute prema glavnom - Prodajem ku}u 11x15 m (Su+P+1+Pk), sa oko 500 m2
NEZAVISNE NOVINE Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo putu, Put srpskih branilaca 95, Dervi{i, Banjaluka. Te- stambenog prostora, novogradnja, nedovr{ena, na 520 m2
zemlji{ta, kod {kole u [argovcu. Telefon: 065/511-121. BK
svojim ~itaocima daju mogu}nost objave njenu vje~nu ku}u na Perduvovom lefon: 065/467-412, 065/686-290. BK
groblju u Banjaluci.
BESPLATNE ^ITULJE Pozivamo rodbinu, prijatelje
i kom{ije da nam se pridru`e. - Prodajem ku}u P+1+Pk, sa oko 220 m2 stambenog
- Prodajem ku}u 9,5x9,75 m u Novoj varo{i, Banjaluka,
Srpskih pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2, dvije gara`e, jednoso-
u kojoj se objavljuje smrt najbli`ih (dimenzije 123x85 mm) O`alo{}ena porodica prostora na 300 m2 zemlji{ta, naselje Paprikovac. Telefon: ban stan 36 m2, dva trosobna stana po 81 m2, 700.000 KM.
Sve druge objave i formati se napla}uju po cjenovniku. 000022 A-3 M
063/904-603. BK Telefon: 065/523-796, 065/511-147. BK

- Prodajem ku}u 9x8 m i 540 m2 zemlje u Kne`ici (stru-
ja, voda, telefon, 1/1), ili mijenjam za odgovaraju}e u
Hrvatskoj. Telefon: 051/307-088. BK
- Prodajem sre|enu ku}u na sprat 10x11 m s mansardom
u Trnu, iza "Perutnine", na placu 500 m2. Telefon: 065/779-
394. BK
- Prodajem ku}u i prate}e objekte na placu 3.300 m2 u
Mahovljanima. Telefon: 0043/66-45-486-580, 065/761-
497. BK
- Prodajem ku}u na sprat u centru grada. Telefon:
061/858-517. BK
- Prodajem ku}u (dva odvojena stana), dvori{na zgrada -
ljetna kuhinja i WC, dvori{te 1.000 m2 i gara`a. Telefon:
061/858-517. BK
- Hitno prodajem ku}u 9x8,5 m u Mahovljanima, nova
gradnja. Telefon: 066/759-151. BK
- Prodajem ku}u u ^elincu, blizu Doma zdravlja. Tele-
fon: 065/398-459, 065/32-144. BK
- Prodajem ku}u u Banjaluci, Ul. Dragana Bubu}a br. 5.
Telefon: 065/832-155, 00385-47-883-198. BK
- Prodajem ku}u (prizemlje i tri sprata) na placu 400 m2,
Lau{, Kara|or|eva 399. Telefon: 0049747116927,
051/282-284. BK
- Prodajem ku}u (dva stana i dva poslovna prostora),
Kozarska ulica br. 87a, Hisete. Telefon: 065/389-527. BK
- Prodajem vilu 80 m do mora, Vranjica, kod Trogira,
Hrvatska. Telefon: 051/303-038, 065/180-753, 051/307-
514. BK
- Prodajem imanje (ku}a - centralno grijanje, 300 vo}aka
i devet dunuma zemlje), Donje Motike, Bla`evac. Telefon:
051/303-038, 065/180-753, 015/307-514. BK
- Prodajem ku}u i placeve u Drago~aju, 300 m od {kole.
Telefon: 051/310- 017, 061/848-752. BKM
- Prodajem ku}u kod motela "Nana", uz glavni put, na
placu 700 m2, predvi|ena izgradnja poslovne zgrade. Tele-
fon: 051/310-994, 061/848-752. BKM
- Prodajem eta`u ku}e 87 m2 + ostava 30 m2 na Star~evi-
ci, 115.000 KM. Telefon: 051/310-994, 061/848-752. BKM
- Prodajem dvije prizemnice na Star~evici, plac 500 m2,
170.000 KM. Telefon: 051/310-994, 061/848-752. BKM
- Prodajem dvije ku}e na po~etku Pobr|a. Telefon:
065/837-722. BKM
- Prodajem ku}u (poslovni prostor i 4.000 m2 zemlje) u
Rami}ima, iza "Unisa". Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem ku}u za ru{enje 9,5x11 m, Po+P+M, gra|e-
vinska dozvola, na placu 488 m2, ~isto uknji`eno 1/1, Ul.
1.300 kaplara br. 42, 30.000 evra. Telefon: 065/837-722.
BKM
- Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (poslovni pros-
tor, dvije gara`e), Bos. Petrovac. Telefon: 065/764-079. BK
- Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mostu (P+S+P) i
1.200 m2 zemlji{ta. Telefon: 065/577-468. BK
- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2. Telefon:
065/520-623. BK
- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri sprata i res-
toran u prizemlju, dvije gara`e), 450.000 evra ili mijenjam
za objekat u Beogradu. Telefon: 065/623-901, 051/380-
571. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na atraktivnoj
lokaciji u Glamo~anima. Telefon: 065/541-558. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od Banjaluke
(asfalt, struja, gradska voda, telefon), vlasni{tvo 1/1. Tele-
fon: 065/606-531. BK
- Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet placeva
po 500 m2. Telefon: 065/510-196, 051/429-608. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na placu 400
m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000 KM. Telefon: 065/682-
591. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko 220 m2
stambenog prostora, na Paprikovcu, 250.000 KM. Telefon:
065/682-591. BK
- Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje u Debelja-
cima. Telefon: 065/850-418. BK
- Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banjaluci. Telefon:
065/671-420. BK
Oglasi 6. 11. 2009. qfubl 39
nu, 25.000 evra. Telefon: 066/807-999. BK
- Prodajem nove stanove 61 m2 ("Stanogradnja"), 44 m2
IN MEMORIAM ("Stefan Milutin"), 70 m2 ("Milo{ impeks"). Telefon:
051/456-130, 051/450-281. BK
BANJALUKA: - Marketing - Ul. Zagreba~ka 20/3 press Pale - Prodajem dvosoban stan 40 m2, 2. sprat, lift i garsonjeru
- Ul. kralja Petra I Kralja Petra I (zgrada [umarskog (Tr`ni centar 28 m2 na istom spratu, zgrada u izgradnji, Borik, Kne`o-
Kara|or|evi}a Kara|or|evi}a 83/A fakulteta) Tom Pale) poljska ulica. Telefon: 065/518-567. BKM
051 331 864 033 653 953 057 225 880
(Zanatski centar - Prodajem na Pobr|u kod Gimnazije nov stan 55 m2,
Hani{te) mogu}nost kreditiranja bez kamata, 109.000 KM. Telefon:
^ELINAC: ISTO^NO SARAJEVO: DOBOJ: 051/310-994, 061/848-752. BKM
051 223 210
- ^elina~ke novine - Internacional pres - Glas Komuna
- Robna ku}a "Boska" 065 958 266 (dvorana Slavija) 053 226 853 - Prodajem stan 75 m2, 100.000 KM, Banjaluka. Telefon:
(pored {altera 057 340 503 066/807-097. BKM
Razvojne banke) KOTOR VARO[: - Ermeks 057 318 323 BRATUNAC:
- Prodajem stan 75 m2, monta`ni objekat (baraka sami-
- [tamparija NN 051 785 266 - Knji`ara 056 410 418 ca) na placu 540 m2. Telefon: 066/462-508, 065/817-380.
Mahovljani bb IPC SARAJEVO: Internacional 065 890 830 BKM
- Prodajem dvosoban stan 49 m2, 4. sprat, u Novoj varo-
NEZAVISNE NOVINE {i, kod vrti}a. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem ure|en dvosoban stan 60 m2 u Boriku ili
- Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, cen- Telefon: 065/511-121. BK mijenjam za jednosoban. Telefon: 065/837-722. BKM
tralno grijanje, na placu 500 m2, 120.000 KM. Telefon:
- Prodajem dvosoban stan 49 m2, prizemlje, naselje Obi- - Prodajem dvoeta`ni stan 112 m2 u zgradi "Estetik", za-
065/671-420. BK vr{eni dio, pogled na Banski dvor. Telefon: 065/837-722.
li}evo. Telefon: 063/904- 603. BK
- Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa gara`om i BKM
grijanjem, plac 330 m2, 330.000 KM. Telefon: 066/165- - Prodajem ure|en i useljiv trosoban stan 89 m2, 4. sprat,
lift, centar, naselje Pentagon. Telefon: 063/904-603 BK - Prodajem namje{ten stan 38 m2 u @utim zgradama. Te-
323. BK lefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u 8,5x9,5 m - Prodajem trosoban stan 93 m2, 3. sprat, lift, centar, na-
selje Dolac. Telefon: 065/511-121. BK - Prodajem dvosoban stan 60 m2 u naselju Ante Jaki}a.
(P+1+M) novogradnja, plac 500 m2 (voda, struja, septi- Telefon: 065/837-722. BKM
~ka), 70.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem ure|en i namje{ten ~etvorosoban stan 71 m2,
3. sprat, naselje Obili}evo. Telefon: 065/511-121. BK - Prodajem stan 48 m2, novogradnja, 1. sprat, Ul. Isidore
- Prodajem u blizini "Sirana" ve}u sre|enu ku}u. Tele- Sekuli} 10b, Hiseta, kod motela "Meriot", na obali Vrbasa,
fon: 066/165-323. BK - Prodajem stan 49 m2 u Novoj varo{i, Banjaluka. Tele- 95.000 KM. Telefon: 065/614-854. BKM
- Prodajem pod Star~evicom ku}u 10x9 (P+1+M) novo- fon: 065/510-918. BK
- Prodajem namje{ten stan 40 m2 u \enovi}ima, 3. sprat,
gradnja, samo pokrivena, plac 700 m2, struja, voda. Cijena - Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988-504. BK blizu obale, klima, terasa, sat. antena, pogled na more, po-
170.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK
drum. Telefon: 065/017-060. BKM
- Prodajem stan 75 m2, Ul. \. \akovi}a, Hiseta, Ba-
- Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored glavnog puta, njaluka. Telefon: 061/968-856. BK - Prodajem stan 62 m2 u centru Banjaluke, Ul. Slavka
spratnicu 10x10 m, prizemlje, poslovni prostor i jed-
nosoban stan, plac 1.000 m2. Cijena 120.000 KM. Telefon: Rodi}a 2a. Telefon: 051/350-365, 066/260-062. BK
- Prodajem dvosoban stan na Hisetama, 1. sprat (ni{a,
065/671-420. BK trpezarija, dvije sobe, dva balkona, dva hodnika, kupatilo, - Prodajem dvosoban stan 64 m2 (podrum i gara`a) u
{pajz, podrum, pogled na dvije strane). Telefon: 061/858- Kozarskoj Dubici. Hitno i povoljno. Telefon: 065/452-141.
- Prodajem ku}u na sprat, Pobr|e, plac oko 700 m2. Tele-
517. BK BK
fon: 065/371-611. BK
- Prodajem dvosoban stan 62 m2 u Boriku, 1. sprat. Tele- - Hitno prodajem dvosoban stan 57 m2 u Boriku, vrlo
fon: 061/858-517. BK povoljno. Telefon: 065/523-531, 051/464-471. BK
IZDAVANJE
- Prodajem useljiv, klimatizovan stan 40 m2, centr. grija- - Prodajem stanove i apartmane u Herceg Novom (Savi-
- Besplatno izdajem namje{tenu ku}u u Motikama, uz nje, 1/1, podrum oko 9 m2. Telefon: 065/355-029, na, Igalo). Telefon: 0038163549230. BK
malu pomo} i doma}insko odr`avanje. Telefon: 065/644- 066/782-684. BK
500. BKM - Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Telefon:
- Prodajem sre|en dvosoban stan u Boriku, povoljno. Te- 065/495-065. BK
lefon: 065/219-368. BK
- Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evica. Tele-
ZAMJENA - Prodajem stan 78 m2 + podrum, 4. sprat, Ulica Milana fon: 065/677-569. BK
- Mijenjam ku}u u Kru{evcu za stan u Banjaluci. Tele- Tepi}a. Telefon: 065/894-672, 065/620-276. BK
- Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2, 3. sprat. Tele-
fon: 065/441-115. BK - Prodajem vi{e stanova u Zagrebu. Telefon: 00385 915 fon: 065/516-927. BK
831 351. BK
- Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan 75 m2, no-
POTRA@NJA - Prodajem ve}i ~etvorosobni stan u centru Banjaluke, vogradnja, 3. sprat, lift. Telefon: 065/516-927. BK
zvati od 12 do 17 ~asova. Telefon: 065/520-038. BK
- Potrebna ve}a opremljena ku}a ili ve}i trosoban namje- - Prodajem na Rebrovcu o~uvan useljiv dvosoban stan
{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima. Telefon: 051/580-020. - Prodajem jednosoban stan 46 m2 + gara`a u centru Ba- 62 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165-323. BK
BK njaluke, 1. sprat. Telefon: 051/302-724. BK
- Prodajem u Boriku u Ul. Mi{e Stupara trosoban stan, 3.
- Prodajem jednosoban stan 40 m2 u Boriku, Novice Ce- sprat, fasadna cigla. Telefon: 065/371-611. BK
Vikendice rovi}a 13, Banjaluka. Telefon: 066/776-188. BK
- Prodajem gotove stanove svih veli~ina i stanove u iz-
- Prodajem dvosoban stan 52 m2 u Bronzanom Majda- gradnji, na vi{e lokacija. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem povoljno vikend ku}u i vo}njak u Slatini kod
Banjaluke. Telefon: 065/763-941, 066/668-350. BK
- Hitno i povoljno prodajem vikendicu. Telefon:
KUPON ZA MALE OGLASE
065/671-420. BK
Stanovi
Kupon za BANJALUKA: Ul. kralja Petra I
PRODAJA Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"),
besplatne
male Vidovdanska (stara autobuska stanica
- Prodajem jednosoban stan, 36 m2 u Mejdanu, 7
kod biletarnice)
sprat. Informacije na telefon: 065/075-495. BK oglase i robna ku}a "Boska"
po{aljite (pored {altera Razvojne banke)
- Prodajem jednosoban stan 40 m2, 4. sprat, centar, Ulica po{tom ili
vojvode Mom~ila. Telefon: 063/904-603. BK SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)
dostavite
- Prodajem jednosobne stanove 49 m2, VP i 48 m2 1. li~no na
sprat, novogradnja, lift, useljivo, naselje @ute zgrade. Tele-
fon: 065/511-121. BK
adresu: TEKST OGLASA:
- Prodajem ure|en useljiv dvosoban stan 61 m2, 3. sprat,
lift, centar, naselje S. Matavulja. Telefon: 063/904-603. BK DO 15
- Prodajem ure|en, namje{ten dvosoban stan 55 m2, 4.
sprat, novogradnja, lift, odmah useljiv, Kozarska ulica. RIJE^I
40 qfubl!6. 11. 2009.
- Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran i luksu-
zno namje{ten stan 56 m2, prizemlje, gara`a, 120.000 KM.
Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice Cerovi}a.
Telefon: 065/632-976. BK
- Prodajem u Malba{i}evoj zgradi, kod "Medicinske
elektronike", trosoban stan, 5. sprat, lift, useljiv u avgustu +
gara`no mjesto. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u "pentagonu" renoviran troiposoban stan
100 m2, 6. sprat, parking mjesto. Mo`e zamjena za manji
do 40 m2. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u Ul. majke Jugovi}a (kod studentskog do-
ma) nov dvosoban stan, 66 m2, 4. sprat, lift. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem u Aleji sv. Save trosoban stan 82 m2 + {upa 5
m2, dva balkona, 5. sprat, lift, novogradnja. Telefon:
065/516-927. BK
- Prodajem na Star~evici, kod restorana "Ognji{te", tro-
soban stan 73 m2, 1. sprat, potpuno renoviran. Telefon:
066/165-323. BK
- Prodajem na Rebrovcu jednosoban stan u izgradnji 41
m2, 1. sprat, useljiv u septembru ove godine. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem na bulevaru trosoban stan 75 m2, 2. sprat. Te-
lefon: 066/165-323. BK
- Prodajem renoviran ~etvorosoban stan 83 m , 3. sprat,
2
na po~etku Star~evice, kod brvnare "Aleksandrija". Tele-
fon: 065/371-611. BK
ZAMJENA
- Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki}a za tro-
soban u istom. Pla}am razliku u kvadraturi. Telefon:
065/518-563, 065/656-384. BK
- Mijenjam dvosoban stan 66 m , 2. sprat, kod {kole No-
2 slovnog objekta, naselje Lazarevo, kod "Petrolove" benz.
va varo{, za trosoban u centru, 1. ili 2. sprat. Telefon:
051/303-038, 065/180-753, 051/307-514. BK
- Mijenjam trosoban stan u Banjaluci za dva manja. Te-
lefon: 065/817-173, 066/652-224. BK
KUPOVINA
- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci, prednost
Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK
- Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Telefon:
065/920-434. BK
- Kupujem manji stan do 40 m2 u Beogradu, stara gra-
dnja. Telefon: +381642293239. BK
IZDAVANJE
- Izdajem namje{ten jednosoban stan kod rebrova~ke
crkve, centralno grijanje. Telefon: 066/140-654. BK
- Izdajem stan kod "Veleprehrane". Telefon: 051/351-
498. BK
- Izdajem dvosoban namje{ten stan (centralno grijanje)
kod `eljezni~ke stanice u Br~kom. Telefon: 049/360-066,
065/394-527. BK
Oglasi
- Izdajem stan, garsonjere, sobe, namje{teno, grijanje.
Telefon: 065/636-195, 051/212-691. BK
- Izdajem nenamje{ten stan u ku}i, poseban ulaz, vlastito
centralno grijanje, Rosulje, Rade Kondi}a 6. Telefon:
065/663-395. BK
- Izdajem porodici trosoban namje{ten stan u centru, 3.
sprat, 550 KM/mjese~no. Telefon: 051/310-994, 061/848-
752. BKM
- Izdajem dvosoban namje{ten stan, 3. sprat, Ul. M. Gor-
kog, klima, centralno grijanje, video-interfon. Telefon:
065/523-093. BK
- Izdajem jednosoban stan u centru Doboja (soliter). Te-
lefon: 053/289-190. Zvati od 18 do 20 ~asova.
- Izdajem stan u ^esmi. Telefon: 051/359-048. BK
Sobe
IZDAVANJE
- Izdajem studentima sobe u Rosuljama, kablovska TV i
Internet. Zvati radnim danom od 8 do 16 ~asova. Telefon:
051/213-590. BK
- Izdajem sobu (dva le`aja), povoljno. Telefon: 065/173-
130. BK
- Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu (upotreba kuhi-
nje). Telefon: 051/464-274. BK
- Izdajem `enama namje{tenu sobu, Banjaluka. Telefon:
051/213-184, 065/021-308. BK
- Izdajem sobu (ni{a, toalet, centralno grijanje, poseban
ulaz) u Rosuljama (pogodan za kancelarijski prostor). Tele-
fon: 051/314-293. BK
- Izdajem studentkinjama dvije sobe, upotreba kuhinje,
Ulica Stevana Bulaji}a, podno`je Star~evice. Telefon:
065/817-173. BK
Gara`e
- Tra`im gara`u s kanalom za obavljanje automehani~ar-
skih radova. Telefon: 065/663-226. BK
Poslovni prostori
PRODAJA
- Prodajem poslovni prostor 68 m2, prizemlje, novogra-
dnja, upotrebna dozvola, useljivo, naselje Obili}evo. Tele-
fon: 063/904-603. BK
- Prodajem poslovni prostor 80 m2, prizemlje, novogra-
dnja, upotrebna dozvola, useljivo, naselje Centar. Telefon:
065/511-121. BK
- Prodajem poslovni prostor 150 m2, prizemlje, kancela-
rije, skladi{te, upotrebna dozvola, useljivo, naselje Obili}e-
vo. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem poslovni objekat biv{e fabrike samoljepljivih
traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina objekta 3.276 m2 i
zemlji{ta 7.261 m2. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem monta`ne hale, cijena povoljna, tehni~ki
crte`i, e-mail: montazne-hale@live.com, webside:
www.montazne-hale.cc.cc. Telefon: 052/304- 204,
066/266-955. BKM
- Prodajem u Rosuljama kafi} 52 m2 i nov inventar,
5.000 KM/m2. Telefon: 051/310-994, 061/848-752. BKM
- Prodajem poslovno-stambenu ku}u, plac 700 m2, kod
petlje, prije OBI-ja. Telefon: 065/837-722. BKM
IZDAVANJE
- Izdajem kancelariju 20 m2,1. sprat, u poslovnom centru
Hani{te. Telefon: 065/511-121. BK
- Izdajem ekstra ure|en, namje{ten poslovni prostor
(kancelarija, ordinacija...) 60 m2 u prizemlju, naju`i centar.
Telefon: 063/904-603. BK
- Izdajem ure|en prodajni poslovni prostor 100 m2, upo-
trebna dozvola, naselje Centar. Telefon: 065/511-121. BK
- Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m od centra ^e-
linca. Telefon: 065/750-002, +39329-352-34-73. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru
Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK
- Izdajem poslovni prostor u strogom centru Banjaluke,
vi{e parking mjesta. Telefon: 065/514-410, 051/217-916,
051/218-011. BK
- Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2 u tr`nom cen-
tru u Boriku, pored supermarketa. Telefon: 065/450-530.
BK
- Izdajem kancelarijski prostor 33 m2, u sklopu prodaj-
nog centra "Centrum" Lakta{i. Kompletna mre`na infras-
truktura. Telefon: 065/896 422. BK
- Izdajem dva kancelarijska poslovna prostora u Ul.
\ure Jak{i}a, Banjaluka, prizemlje - kancelarija 16 m2,
mokri ~vor, dvije kancelarije 22 m2, mokri ~vor. Telefon:
065/517-980. BK
- Izdajem poslovni prostor 65 m2, kod crkve u Prije~ani-
ma, pogodan za sve djelatnosti. Telefon: 065/517-895. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 280 m2, skladi{ni prostor
150 m2, mogu}nost vanjskog skladi{tenja, parking, objekat
obezbije|en ~uvarskom slu`bom. Telefon: 065/444-127.
BK
- Izdajem vi{enamjenski poslovni prostor u centru Ba-
njaluke, kod O[ "Jovan Cviji}", Solunska 35, kod "Ne-
{kovi}a". Telefon: 061/723-776. BK
- Izdajem poslovni prostor 63 m2 u pripremi, u centru
Banjaluke, kod "Alpine" i "Unis-tursa", zvati poslije 17
~asova. Telefon: 066/184-625. BK
- Izdajem ili prodajem posl. prostor 73 m2 u centru, pri-
zemlje. Telefon: 051/310-994, 061/848-752. BKM
- Izdajem u centru posl. prostor 17 m2, prizemlje, 600
KM/mjese~no. Telefon: 051/ 310-017, 061/848-752. BKM
- Izdajem bilbord uz autoput. Telefon: 051/310-994,
061/848-752. BKM
- Izdajem na du`i period lokal 42 m2, prizemlje, Gun-
duli}eva 88. Telefon: 065/837-722. BKM
- Izdajem poslovni objekat (ku}a) uz glavni put na ulazu
u grad, pogodna za osiguravaju}e dru{tvo i tehni~ki pre-
gled. Telefon: 065/837-722. BKM
- Izdajem poslovni prostor u Ulici Jovana Ra{kovi}a 7
("Tamarisova" zgrada). Prednost pravna lica (banke, PTT).
Telefon: 065/744-263, Banjaluka. BK
- Izdajem tri poslovna lokala u centru grada. Telefon:
065/390-929. BK
- Izdajem poslovni prostor 34 m2 u Ul. Petra Ko~i}a 47.
Telefon: 065/486-070. BK
- Izdajem poslovni prostor 30 m2 u Jevreskoj ulici i 40
m2 u Ul. Stepe Stepanovi}a. Telefon: 066/398-707. BK
- Izdajem objekat za skladi{tenje i gara`iranje u Lazare-
vu, povoljno. Telefon: 051/370-751. BK
POTRA@NJA
- Tra`imo poslovni prostor do 50 m2 u prizemlju, Go-
spodska ulica. Telefon: 066/651-108. BK
- Knji`ara "Litera" tra`i poslovni prostor do 30 m2 u
u`em centru Banjaluke. Telefon: 065/620-717. BK
Placevi
PRODAJA
- Prodajem dva placa u ^esmi, kod auto-praonice
"Dado". Telefon: 065/931-125. BK
- Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz Duboki po-
tok. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon: 066/184-131.
BK
- Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod broja 66,
^esma. Telefon: 065/679-481. BK
- Povoljno prodajem placeve u Debeljacima. Telefon:
065/227-475. BK
- Prodajem 4.300 m2 zemlji{ta, dozvoljena gradnja po-
pumpe. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem parcele od 700 do 1.000 m2 za gradnju u na-
selju Prije~ani, uz potok, Brusina. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja i voda.
Telefon: 0049/7317-23-614. BK
- Prodajem plac 1.500 m2 (gra|evinska dozvola) u Lam-
incima. Telefon: 066/138-224. BK
- Prodajem 11 placeva (17 dunuma) i ku}u za ru{enje na
placu 1.100 m2, Ul. Novaka Piva{evi}a, Banjaluka, 2,5 km
od glavne po{te. Telefon: 065/510-196, 051/420-190. BK
- Prodajem plac 623 m2 u Karanovcu, uz Vrbas. Telefon:
065/978-775. BK
- Prodajem placeve u Gornjim Motikama, kod motela
"Brvnara", povoljno. Telefon: 065/789-138. BK
- Prodajem 23 dunuma zemlje i 37 dunuma {ume u ko-
madu na Kr~maricama. Telefon: 065/623-554. BK
- Prodajem osam placeva na Kr~maricama, UT uslovi.
Telefon: 065/623-554. BK
- Prodajem 6.000 m2 zemlje (vo}njak) u [u{njarima. Te-
lefon: 066/776-188. BK
- Prodajem plac na moru 454 m2, Milna, Bra~, cijena
vrlo povoljna, papiri uredni, put, voda, struja. Telefon:

051/482-249, 065/096-438. BK
- Prodajem dva placa u komadu, {est i sedam dunuma
zemlje. Telefon: 066/242-599. BK
- Prodajem plac 4.800 m2 u ^esmi. Telefon: 0045-41-11-
09-82. BK
- Prodajem 10 dunuma zemlje u [u{njarima (struja, vo-
da, telefon, asfalt). Telefon: 051/216-140, 065/310-057. BK
- Prodajem plac 3.200 m2 u Slatini, gradska voda, struja.
Telefon: 065/705-460. BKM
- Prodajem {est placeva 500 do 600 m2 na Rebrovcu 2,
UT uslovi za gradnju. Papiri ~isti. Telefon: 065/837-722.
BKM
- Prodajem plac 656 m2 u Ul. bra}e Kukrika br. 23, kom-
pletna infrastruktura. Dozvoljena gradnja ku}e 9x11 m
(Po+P+S+M). Papiri uredni. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem plac pet dunuma u Kla{nicama, blizu auto-
puta, gradska voda. Telefon: 065/471-036. BKM
- Prodajem 5,5 dunuma zemlje u Stanarima kod Doboja,
1/1, blizu pijace. Telefon: 065/455-456, 065/803-257. BK
- Prodajem osam dunuma zemlje u Rije~anima, ~etiri
km od centra Lakta{a, atraktivna lokacija. Telefon:
051/315-906, 065/380-908. BK
- Prodajem plac 440 m2 u Drakuli}u, {est km od centra
Banjaluke. Cijena 15.500 KM. Telefon: 065/662-776. BK
- Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole u Glamo-
~anima, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK
- Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima. Telefon:
065/842-942. BK
- Prodajem 50 hektara vi{enamjenskog zemlji{ta u Slati-
ni. Telefon: 065/481-600. BK
- Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu, papiri
uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK
- Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jablanu. Tele-
fon: 051/355-337, 065/981-129. BK
- Prodajem plac 2.200 m2, Sarajevo, Ilid`a, Kasindolska
ulica (priklju~ak za plin i kanalizaciju). Telefon: 065/455-
753. BK
- Prodajem 4.500 m2 zemlje i 4.665 m2 {ume kod aero-
droma u Mahovljanima, 3.500 KM/dunum. Telefon:
051/282-644, 00381112272103. BK
- Prodajem plac 1.200 m2 (voda, struja, objekat 5x8 m,
betonska plo~a 10x20 m, pola placa iskopano, nasuto,
uvaljano, 70 m od glavnog puta), Kobatovci, Lakta{i. Tele-
fon: 065/740-381. BK
- Prodajem 4.700 m2 zemlje i ku}u 10,50x9,50 m (izlive-
na druga plo~a), povoljno, Maglajani. Telefon: 065/964-
377. BK
- Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima, Prnjavor.
Telefon: 051/351-684, 065/977-779. BK
- Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili placevi-
ma) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon: 065/363-203,
051/533-941. BK
- Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici bra}e Mile-
ti}a, iznad Desne Novoselije. Telefon: 051/427-393. BK
- Prodajem plac u Banjaluci. Telefon: 065/671-420. BK
- Prodajem pored autoputa, kod "]ambele" 30.000 m2
zemlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2 zemlje po-
red potoka (dva placa), cijena 30.000 KM. Telefon:
065/516-927. BK
- Prodajem dva placa po 600 m u Trnu i pored Vrbasa u
2 Telefon: 065/476-780. BK
Karanovcu. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem povoljno placeve u Debeljacima. Telefon:
066/358-920. BK
- Prodajem u Drakuli}u zemlju, 4.400 m , uz asfalt,
2 desni). Telefon: 065/606-373. BK
struja, voda, cijena 65.000 KM. Telefon: 065/671-420. BK
TV i video tehnika
PRODAJA
Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzivnije televi-
zore (digital, 100 hz slika u slici...). Telefon: 051/216-969.
BK
Oglasi
Automobili
PRODAJA
- Prodajem juga 45, '89. godi{te, u voznom stanju. Tele-
fon: 065/937-315. BK
- Prodajem opel korsu 1.7 dizel, g. p. 2000. Telefon:
065/430-796. BK
- Prodajem reno modus star tri godine. Telefon: 065/572-
572. BK
- Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p., ABS, ser-
vo, centralna, el. podiza~i. Telefon: 065/785-860. BK
- Prodajem reno lagunu 1.9 karavan, g. p. 2003, bijela
boja, neocarinjen, 6.500 evra. Telefon: 065/579-306. BK
- Prodajem reno 11 benzin 1.7, g. p. '87, 980 evra. Tele-
fon: 066/449-784. BK
- Prodajem kombi VW T5 furgon, 2003. godi{te, pre{ao
114.000 km, servisiran u servisu "Vidovi}", 63 kW, nosi-
vost 1.200 kg, oprema serijska, 25.000 KM. Telefon:
065/896-422. BK
- Prodajem reno espase, '90. g. p., registovan, 4x4. Tele-
fon: 065/720-475. BK
- Prodajem opel kadet 1.3 benzin, g. p. '87, registrovan
do februara 2010. Telefon: 065/561-138. BK
- Prodajem kombi KIA, 1+7 sjedi{ta, pre{ao 4.000 km,
garancija do 1.7.2010. Telefon: 066/224-919. BK
- Prodajem FIAT stilo 1.6 benzin, 2005. godi{te, neocari-
njen, troja vrata, povoljno. Telefon: 065/295-763. BKM
- Prodajem ladu nivu, 2004. godi{te. Telefon: 066/975-
955. BKM
- Prodajem ford sijeru, '90. g. p., registrovan godinu, bor-
do, bez motora, 1.100 KM. Telefon: 066/138-032. BKM
- Prodajem ford orion dizel 1.6, '87. g. p., ~etvora vrata,
o~uvan, 1.650-2.050 KM, godinu registrovan, Banjaluka.
Telefon: 062/124-525. BKM
- Prodajem juga 65, '90. godi{te, registrovan. Telefon:
065/483-964. BK
- Prodajem mercedes 123, 240D, '81. g. p., registrovan
do decembra 2009. Povoljno. Telefon: 065/307-364. BK
- Prodajem Daihatsu Charade 1.0 turbo dizel, '91. g. p.,
prvi vlasnik, 2.500 KM. Telefon: 065/730-236. BK
- Prodajem juga 45, '89. g. p., neregistrovan, havarisan.
Telefon: 066/252-549. BK
Auto-dijelovi
- Prodajem volvo 440-460 u dijelovima. Telefon:
065/218-600. BK
- Prodajem volvo 340-345 u dijelovima. Telefon:
065/218-600. BK
- Prodajem mercedes 190E u dijelovima i hladnjak za
mercedes sprinter. Telefon: 065/218-600. BK
Li~ni kontakt
- Prirodna plavu{a, nje`ne gra|e, `eljela bi da joj se javi
duhovit, potentan mu{karac za ugodne trenutke. Telefon:
065/450-038, 065/896-776. BK
- Anabela, plavu{a s kojom }e{ u`ivati do vrhunca stras-
ti. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK
Posao
- Potrebna konobarica za rad u kafi}u. Telefon: 066/980-
738. BKM
- Potrebni iskusni radnik za rad u ro{tiljnici i dostavlja~.
Telefon: 065/896-036. BK
Usluge
- Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima u zemlji i
inostranstvu, furgon do 3,5 t sa rampom. Telefon: 065/317-
840, 051/313-116. BK
- Kucam maturske, seminarske, diplomske, magistarske,
knjige, {tampam, skeniram i narezujem na CD. Telefon:
065/984-971. BK
- Instrukcije iz engleskog jezika. Telefon: 065/566-206. BK
- Radimo krovne konstrukcije, vile, gara`e, nazide, troto-
are, kamene ograde i staze. Telefon: 066/531-497. BK
- Radimo gipsane stropove, prezide i gips akustike. Tele-
fon: 065/912-269. BK
- Prevodi, instrukcije i ~asovi engleskog jezika. Telefon:
065/566-206. BK
- Popravak ve{-ma{ina, fri`idera i rashladnih vitrina. Te-
lefon: 065/568-830, 051/351-666. BK
- Elektri~ar -kvalitetno i povoljno postavlja nove i sanira
stare instalacije. Telefon: 065/209-286. BK
- Povoljno kucam i printam seminarske, diplomske i ma-
gistarske radove. Telefon: 065/615-028. BK
- Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efikasno i po-
voljno. Zvati od 16 do 21 ~as, Banjaluka. Telefon:
065/561-138. BK
- Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, namje{taja,
le`aja i roletni, stakli stolariju. Telefon: 051/281-470,
065/562-149. BK
- Popravljam okvire nao~ara svih vrsta, brzo i kvalitetno,
Aleja svetog Save br. 16. Telefon: 051/318-227. BK
- Pravim orgade i kapije. Telefon: 066/257-534. BK
- Radim sve vrste hidroizolacija - ravne krovove, oprav-
ke ravnih krovova, podrume i mokre ~vorove. Telefon:
051/584-790, 065/426-134. BK
- Brusim i lakiram parket i brodski pod. Telefon:
065/178-743, 065/785-769. BK
- Profesor engleskog jezika - ~asovi i instrukcije, prevodi
tekstova i dokumenata, sudski tuma~-prevodilac. Telefon:
065/938-401. BK
- Prevoz automobilom i selidbe kamionom, pouzdano i
povoljno. Telefon: 065/198-933, 063/541-688. BK
- Elektri~ar povoljno popravlja stare i ugra|uje nove
elektroinstalacije. Telefon: 065/418-878. BK
- Pronala`enje podzemnih voda i bu{enje bunara na po-
dru~ju Banjaluke, Kozarske Dubice, Prijedora, Gradi{ke,
Prnjavora, Dervente, dvadesetogodi{nje iskustvo u radu.
Telefon: 065/952-183. BKM
- Kre~enje, gletovanje, tapete, unutra{nje fasade, dekora-
cije, izolacije, postavljanje laminata, plo~ica i rigipsa, sana-
cija poslovnih i stambenih prostora. Telefon: 065/343-745.
BKM
- Punja~i za sve digitalne fotoaparate, video-kamere,
mobitele s problemom punjenja, 30 KM, Banjaluka. Tele-
fon: 062/ 124-525. BKM
- Vodo i elektropopravke, ot~epljenje odvoda... Telefon:
065/882-511. BKM
- Servisiram i ~istim klima-ure|aje. Telefon: 066/324-
473. BK
- Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pisani prevo-
di. Telefon: 065/832-521. BK
- Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvalitetno. Tele-
fon: 065/337-932. BK
- Instrukcije iz matematike |acima srednje i osnovne
{kole, profesor matematike. Telefon: 051/313-705. BK
- Vr{im usluge premotavanja elektromotora za hidrofor,
prekrupa~, mije{alice, ve{-ma{ine... Telefon: 065/513-413.
BK
Razno
- Prodajem tri tone glamo~kog krompira, 0,50 KM/kg.
- Prodajem pokretni cirkular (trofazni motor). Telefon:
051/304-157. BK
- Prodajem dva {poreta na drvo, smederevci (lijevi i
- Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e{ka proizvo-
dnja, pogodna za bru{enje glava motora, du`ina 1000x320
mm. Telefon: 065/524-526. BK
- Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kameni ugalj,
bukovi briket i ogrevno drvo za centralno grijanje (bukva i
hrast) s prevozom do va{eg dvori{ta, mo`e i `iralna uplata.
6. 11. 2009. qfubl 41
Telefon: 065/894-241, 065/969-530. BK
- Odgajiva~nica "Julifarm" prodaje {tenad rotvajlera. Te-
lefon: 065/979-947. BK
- Prodajem polovna ulazna dvokrilna vrata, {irina 130
cm, 120 KM, 1.300 komada polovnog crijepa, 200 KM i
krilo unutra{njih vrata, 80 cm, 30 KM. Telefon: 066/752-
365, 051/359-060. BK
- Prodajem auto-sjedalicu za dijete do 18 kg. Telefon:
063/995-863. BK
- Prodajem kasa pultove s kompletnom instalacijom i
pokretnom trakom, du`ina 3,10 m, {irina 1,20 m. Kase
mo`ete pogledati u prodajnom centru "Centrum" Zalu`ani.
Telefon: 065/896-422. BK
- Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-021. BK
- Povoljno prodajem plasti~ne mladence (za svadbene
torte) u dvije veli~ine. Telefon: 065/696-767. BK
- Prodajem dvije ekskluzivne stilske ko`ne garniture, bi-
volja ko`a, sivi tik, drvo-ru~ni rad. Telefon: 065/896-422.
BK
- Prodajem novu bagat vi{nja ma{inu s kabinetom ili
mijenjam za kofer ma{inu. Telefon: 065/663-203. BK
- Prodajem spava}u sobu, drvo, lesnina. Telefon:
065/786-511. BK
- Prodajem spomenik na Novom groblju, kod mrtva~ni-
ce. Telefon: 051/304-907. BK
- Prodajem knjige za uzgoj povr}a, vo}a, ovaca, svinja,
koza, junadi, {ampinjona... Telefon: 061/275-792. BK
- Prodajem traktor 558 s kabinom, g. p. '78. Telefon:
051/583-416, 065/048-395. BK
- Prodajem nov radni sto za u~enike, drvo, Banjaluka.
Telefon: 065/475-467. BKM
- Prodajem {tene spanijela. Telefon: 066/ 975- 955. BKM
- Prodajem kolekciju 320 primjeraka starina i suvenira.
Telefon: 065/817-380. BKM
- Prodajem drvo limuna s plodovima. Telefon: 065/794-
888. BKM
- Kupujem njema~ke marke i austrijske {ilinge. Telefon:
061/323-906. BKM
- Prodajem braun mre`ice i el. aparate za brijanje. Tele-
fon: 061/323-906. BKM
- Auto-pijaca Mahala-Osmaci. Nalazimo se uz magis-
tralni put Zvornik - Tuzla. Radno vrijeme subotom. Posje-
tite nas. www.pijaca-mahala.com. Telefon: 065/308-478.
BKM
- Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem dizalicu sa rukom za manji kamion. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji gra|e-
vinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem planetare i osovine vitla traktora timber~ek
225. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i generator
za struju 45 kilovata. Telefon: 051/318-487, 065/485-805.
BK
- Prodajem elektromotor 11 kilovata, 1.400 o/min. Tele-
fon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem mali tokarski stroj. Telefon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem mvigmeltov kalorifer 6 kW. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300 bara. Tele-
fon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za kovane ogra-
de. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne prese od se-
dam i 12 tona. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350 KM. Tele-
fon: 065/938-176. BK
- Prodajem monofazni motor, 2,2 kW, 1.400 o/min., 200
KM. Telefon: 065/513-413. BK
- Prodajem 50 kg {umskog meda, 12 KM/kg. Telefon:
065/267-961. BK
42 qfubl!6. 11. 2009. TV mre`a

BHT 1 RT RS FTV PINK

18/11!!!E Ep!csp!kv!usp 17/11!!!JJo!gp!lb!obm 18/11!!!EEp!csp!kv!usp-! 17/36 Tb!sb!kf!wp!
.!!!!!!!!!!!Q
Qsp!hsbn!{b! 17/41!!!TTft!usj!df- tf!sj!kb kv!ubs!okj!qsp!hsbn po!mbko!)s*
ekf!dv!j!nmb!ef )s* 18/11!!!WWj!kft!uj 1:/11!!!WWj!kft!uj 17/46!!!NNfke!jo!
1:/11!!!C Cf!Ib!Uf!cf!cf 18/16!!!KKv!ubs!okj!qsp!hsbn 1:/16!!!OOb!jw!ob! Cb!okb!mv!lb!)s*

Preporu~ujemo
1:/16!!!N Nj!oj!tdip!pm 1:/11!!!WWj!kft!uj of!wkft!ub-! 17/56!!!TTqps!uj!tj!np )s*
1:/21!!!Q Qsb!wj!qbt-!tf!sj!kb 1:/21!!!EEp!mj!ob!tvo!db-!tf!sj!kb tf!sj!kb!)s* 18/11!!!SSv!cj-!
1:/36!!!N Np!kb!of!wkf!sp!wb!uob! 21/16!!!TTlbk!mfoe-! 21/11!!![[b!nkf!ob-! tf!sj!kb!)s*
qsj!•b-!tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb tf!sj!kb!)s* 19/11!!!OOb!qv!|uf!oj!
RT RS 22.00 21/11!!!C CIU!wj!kft!uj 21/41!!!HHmf!ebk!j!dsubk 22/11!!!UUv!sj!{bn!qmvt bo!}fp-!tf!sj!kb!)s*
21/16!!!E Ep!nb!~b!mf!luj!sb;! 21/46!!!QQmb!wj!{nbk- dsub!oj!gjmn 23/11!!!EEof!wojl 1:/11 CI-!
Zemlja tigrova, film Ip!eoj!dj! 22/11!!!S
Sp!}f!oj!qp!ckf!eoj!dj-! 23/26!!!OOb!|b!nb!mb! kv!ubs!okj!qsp!hsbn
twj!kf!umph!qsb!ib pcsb{/!qsp!hsbn lmj!oj!lb-!tf!sj!kb!)s* 21/11!!!GGbs!nb-
V! tfq!ufn!csv! 2:82/! wpe! sf!. 22/11!!!B Bwf!oj!kb!Pdf!bo- 22/36!!!IIfs!cb!sj!kv;!Gps!{j!dj!kb-! 24/16!!!EEp!mj!ob!tvo!db- cv!}f!okf
hsv!ub!tuj!af!v!Gpsu!Qpml!v!Mv!j{j!. tf!sj!kb!)s* pcsb{/!qsp!hsbn tf!sj!kb!)s* 22/11!!!WWf!mj!lj!csbu
kb!o j-! ob! qkf!| b!e jk!t lv! pcv!l v 22/61!!!N Np!kb!nb!mb!lv!ij!okb 22/41!!!N
NUT!nb!hb!{jo-! 24/66!!!QQp!|uf!op-! 23/11!!!JJo!gp!upq
qsj!kf!of!hp!|up!lsf!ov!v!sbu/!Qp!. 23/11!!!C CIU!wj!kft!uj {b!cb!woj!qsp!hsbn upl!|pv!)s* 23/21!!!TTnpm!wjm-!
tmkf!eokb! tf!enj!db! pewj!kb! tf! v 23/56!!!O Ob!uf!sb!qj!kj-!tf!sj!kb!)s* 23/11!!!WWj!kft!uj 26/26!!!WWj!kft!uj tf!sj!kb!)s*
24/31!!!O Op~!lbe!kf!qbp! 23/26!!!VV!gp!lv!tv-! 26/31!!!OObj!wob!of!wkft!ub-! 24/11!!!PPcj!•oj!mkv!ej-!
[f!nmkj!uj!hsp!wb-!np!•wb!sj!tmj!•opk Cfs!mjo!tlj!{je-! jog/!qsp!hsbn tf!sj!kb tf!sj!kb
Wj!kf!uob!nv/ epl/!qsp!hsbn!)s* 24/11!!!QQf!•bu- 27/21!!!WWj!{b!{b!cv!ev!~optu-! 25/11!!!JJo!gp!upq
25/26!!!C CIU!wj!kft!uj qp!mj!uj!•lj!qsp!hsbn!)s* tf!sj!kb 25/21!!!TTb!sb!kf!wp!
25/41!!!N Nv!tjd!Mj!gf )s* 25/17!!!TTlbk!mfoe- 27/56!!!NNj!mbo!j!Fojt- po!mbko
NOVA 22.15 26/11!!!V V•j!mj!db- lwj{ dsub!ob!tf!sj!kb tlf!•f!wj 25/36!!!NNfke!jo!
26/36!!!N Nj!oj!tdip!pm 25/41!!!HHmf!ebk!j!dsubk 28/11!!!GGf!ef!sb!dj!kb! Cb!okb!mv!lb
Opasna 26/41!!!UUb!kbo!tuwf!oj!wj!uf{- 25/46!!!QQmb!wj!{nbk- eb!obt 25/46!!!TTqps!uj!tj!np
boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb
plavu{a, film 26/66!!!O Obv!•ob!qpt!uj!hov!~b 26/11!!!WWj!kft!uj
28/41!!!EEp!mj!ob!tvo!db-
tf!sj!kb
25/51!!!WWf!mj!lj!csbu-!
vaj!wp
Lb!eb!Nf!hbo-!{wj!kf{!eb!uj!ofk!eafs!tlji 27/26!!!C CI!jo!gp 26/21!!!EEf!hsb!tj!.!op!wb! 29/31!!!OOb!|b!nb!mb! 26/11!!!SSv!cj-
27/56!!!WWf!mj!lb!jnf!ob!nb!mji! hf!of!sb!dj!kb-!tf!sj!kb lmj!oj!lb-!tf!sj!kb tf!sj!kb
gjm!np!wb!pekf!eopn!cbo!lsp!uj!sb!cj!wb flsb!ob;![p!sbo! 26/46!!!TTft!usj!df-!tf!sj!kb 2:/21!!!NNj!mbo!j!Fojt- 26/61!!!JJo!gp!upq
ptsb!np!~f!ob!qsfe!kb!wopt!uj/!Ob!lpo Lb!qf!ub!op!wj~ 27/11!!!FFwspq!tlb!voj!kb!j!nj tlf!•f!wj 27/11!!!OOb!qv!|uf!oj!
|up!ep!aj!wj!of!tsf!~v!v•j!oj!hmv!qptu!j!qsj!. 28/11!!!N Np!kb!qp!sp!ej!db-!tf!sj!kb 27/41!!!TTsqtlb!eb!obt 2:/26!!!__bs!mj!j!Nj!np-! bo!}fp-!tf!sj!kb
kb!wj!! tf!v!wpk!tlv-!b!twf!up!ob!eb!kv!~j!tf 28/16!!!EEp!mj!ob!tvo!db- tf!sj!kb dsub!oj!gjmn 28/11!!!GGbs!nb
Lp!ob!•op!qf!ubl"
28/41!!!L 29/11!!!UUW!cjo!hp 2:/41 Eof!wojl 3 29/11!!!JJo!gp!upq
eb!~f!vt!qkf!uj!qsp!nj!kf!oj!uj!aj!wpu/ 29/56!!!C
Cj!{ojt!wj!kft!uj 29/56!!!LLbe!cj!imkfcb! 29/31!!!UUpq!nfcm!ip!nf!jo!gp
29/61!!!P
P{jf!Cpp-! cjmp!wj|f-!sfqpsubab 29/36!!!LLwj!{cj-!
RTL 23.35 boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 2:/11!!!GGsfkafs-!tfsjkb lwj{!{b!ekf!dv
Eof!wojl
2:/11!!!E 2:/31!!!CCf{!lp!nfo!ub!sb 2:/11!!!SSbu!v!lv!~j-!tf!sj!kb
Vra`ji Niki, film 2:/41!!!O
Ob!uf!sb!qj!kj-!
epl/!tf!sj!kb
2:/41!!!EEof!wojl 2:/46 Wf!mj!lj!csbu
Lb!eb!twf!np!~oj!Qsjod!Ub!nf
pemv!•j!lb!lp!of!~f!twp!kf!qpe!{f!. 23.05 18.45 23.40 01.00
nop!lsb!mkfw!tuwp!qsf!qvt!uj!uj!ojkf!.
eopn! pe! twp!kb! usj! tj!o b-
tqp!tp!cob!ewp!kj!db!qp!ckf!hov!ob
[f!nmkv!lb!lp!cj!tj!wmbt!uj!up!lsb!mkfw!.
tuwp!tuwp!sj!mj!ub!np/

Sa satelita Masai - ratnici ki{e,

film
Kad bi hljeba bilo
vi{e, reporta`a
Obitelj Manson, film Osumnji~eni, film
Gjmn!kf!sb!}fo!qp!jt!uj!oj!upk Tf!sjk!tlj!vcj!db!twp!kf!nf!uf
Qmf!nf!Nb!tbj!v!Lf!oj!kj!qp!. Dslwb!j!tsqtlj!ob!spe!ob qsj!• j!p!_bs!mtv!Nbo!t p!o v- of!qsp!ob!mb!{j!v!hsb!}b!oj!nb-
N. Geographic 20.00 hp!}f!op!kf!lmf!uwpn!Dswf!oph Lp!tp!wv!j!Nf!up!ij!kj!of!sb{!ewp!kj!. bnf!s j!• lpn! lsj!n j!o bm!d v! j wf~!v!lp!mf!hb!nb!qp!tusv!dj/
Cp!hb!j!ptv!}f!op!wf!mj!lpn!tv!. wj!tv!wj!kf!lp!wj!nb-!ub!lp!kf!j!eb!. npo!t usv!n v-!lp!kj!kf!jnbp
Putovanje na Jupiter, |pn/!Lb!lp!cj!vep!csp!wp!mkj!mj obt/!Ij!mkb!ev!qp!wsb!uoj!lb!ob twp!kf! tmkf!e cf!o j!l f/! _bs!mt
Gjmn!tf!ef!|b!wb!v!j{p!mp!wb!opn
sft!up!sb!ov!hekf!tf!tv!tsf!~v
dok. program Dswf!oph!Cp!hb-!nmb!ej!sb!uoj!dj Lp!tp!wp!j!Nf!up!ij!kv!lp!sj!toj!dv
tv!ob!sp!eoji!lv!ij!okb!j!qf!lb!sb
Nbo!tpo!j!okf!hp!wj!tmkf!ecf!oj!dj Cfo!eab!njo!j!ushp!wb!•lj!qv!uojl
np!sb!kv!qsp!ob!~j!Wju!ipvb-!lsb!. qp!•j!oj!mj!tv!of!lf!pe!obk!lswb!. Ib!spme-!lpkfn!kf!up!cjp!qp!.
Kv!qj!ufs!kf!wfmjlb!lv!hmb!hbtb!j lp!kji!v!plwjsv!Sb!|lp.qsj!{sfo!.
mkb!mb!wp!wb-!j!vcj!uj!hb/ tlf!qb!usj!kbs!|j!kf!jnb!•f!uj!sj/ wj!kji!{mp!•j!ob!qsp!|mph!wj!kf!lb/ tmkf!eokj!lpo!ublu!tb!aj!wj!nb/
uf!lv!~j!of/!Lsf!ub!okb!jtqpe!mf!ef!.
of!qp!ws|j!of!vlb!{v!kv!ob!np!hv!. 31/21!!!L
Lp!|bs!lb;!OMC!mj!hb;! 31/21!!!GGjm!ntlj!nb!sb!upo 31/21!!!UUW!cjo!hp!|pv 31/11!!!GGbs!nb
~optu! aj!w p!u b-! tup!h b! op!w f \j!sp!lj!IU!Fsp!ofu! 31/22!!! GJMN Lsbmk! 32/31!!!D
DTJ;!Nb!kb!nj- 32/11!!!WWf!mj!lj!csbu
nj!tj!kf!af!mf!tb!{ob!uj!wj!|f/ .!Cv!ev!~optu!n/ufm lp!nf!ej!kf tf!sj!kb 33/11!!!H
Hsboe!|pv
33/11!!!C
CIU!wj!kft!uj 33/11!!!GGJMN!![f!nmkb! 33/21!!!MMve-!{cv!okfo-! 11/11!!!WWf!mj!lj!csbu
33/21!!!I
Ip!ufm!Cb!cj!mpo-!tf!sj!kb uj!hsp!wb ops!nb!mbo-!tf!sj!kb 12/11!!! GJMN
34/16!!! GJMN Nbt!bj! 34/56 V!qp!usb!{j! 33/56!!!EEof!wojl!4 Ptv!nokj!•f!oj
HBO 20.35 .!sb!uoj!dj!lj!|f {b!qp!tmpn-! 34/26!!!EEof!wojl!4 14/11!!!TTb!sb!kf!wp!
11/51!!!O
Ob!uf!sb!qj!kj-!tf!sj!kb tf!sjk!tlj!gjmn 34/51 GJMN Pcj!ufmk! po!mbko!)s*
12/31!!! GJMN Vcj!df
Lars ima curu, 12/21!!!L
Lp!ob!•op!qf!ubl" )s*
13/36!!!Q
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! 13/61!!! GJMN [b!nb!hmkf!ob! 12/21!!!F
Nfo!tpo!)[*
Fm!wjt!K/!Lvs!up!wj~!|pv
14/21!!!NNfke!jo!
Cb!okb!mv!lb!)s*
film {b!tv!cp!uv twj!kftu 13/21!!!QQsf!hmfe!qsp!hsb!nb! 14/31!!!TTqps!uj!tj!np!)s*
15/36!!! GJMN Nsf!ab!tusbt!uj {b!tv!cp!uv 14/41!!!H
Hsboe!|pv )s*
Lb!eb! Mbst! qsfe!tub!wj! csb!uv! Hv!tv ......!!!!!Q
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! 16/41!!!Q
Qjol!eav!cplt
op!wv!qsj!kb!uf!mkj!dv!Cj!bo!lv!lp!kv!kf!vqp!. {b!tv!cp!uv
{obp!qv!ufn!Jo!ufs!of!ub-!okj!ip!wb!qswb
sfb!ldj!kb!kf!.!|pl!j!of!wkf!sj!db/!Qb!eof
nv!ob!qb!nfu!oj!kf!mj!Mbst-!lp!kj!kf!jo!.
usp!wfs!ubo!ujq-!qp!uqv!op!qp!mv!ejp/

MRE@A PLUS
1:/11! Cfo! 21-! dsub!oj! gjmn-! 1:/41 Ifm!mp! Ljuuz-
dsub!oj! gjmn-! 1:/46 Bmb!ejo-! dsub!oj! gjmn--! 21/11
Tf!sb!op!wj-!tf!sj!kb-!223/11 Wj!lup!sj!kb-!tf!sj!kb-!224/11
Twf! ~f! cj!uj! ep!csp-! tf!sj!kb-! 26/11 Mv!eb! lv!~b-
tf!sj!kb-!227/31 Tqpsu!dfo!ubs-!227/32 Af!of!t!csp!.
kb! 24-! tf!sj!kb-! 28/11 [b!vwj!kfl! tv!tkf!ej-! tf!sj!kb-
33/11! GJMN Qsb!wb! bwbo!uv!sb-! 11/11 Tqpsu
dfo!ubs-! 11/16 GJMN If!jlf!mp!wb! qsj!•b-! 12/46
WJQ-!tf!sj!kb
BN
17/41 Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-! 19/41 Wp!ef!ob! qmb!.
of!ub-!ep!lvn/!qsp!hsbn-!11:/26!Twj!kfu!ob!emb!.
ov-!221/11 Op!wpt!uj-!221/16 Isb!ob!j!wj!op- 22/11
Cv!mf!wbs-! 23/11 Op!wpt!uj-! 23/16! Isb!ob! j! wj!op-
24/11!Tv!qfs!lf|-!jhsb-!225/11 Op!wpt!uj-!225/16
Qvmt-! qp!mj!uj!•lb! fnj!tj!kb-! 26/41! Pckf!luj!wpn
lsp{!Tfn!cf!sj!kv-!227/11 Op!wpt!uj-!227/26![mb!uob
qmb!of!ub-! 28/26 Tqpo!{p!sv!|f-! tf!sj!kb-! 29/11
Eb!obt! v! Tsqtlpk-! 29/41 Np!oj!up!sjoh-! 2:/11
Tqpsu!gmf|-!22:/41 CO!np!oj!ups-!331/26 Tqpo!{p!. qsp!hsbn-! 28/36 \ub! sb!ej!uf! csf-! jo!gp-! 28/56
sv!|f-! tf!sj!kb-! 32/11 Gpml! ub!mfo!uj! Sf!op!nfb- Cfp!hsbe!tlb! isp!oj!lb-! 29/36 Plp-! epl/! qsp!.
lwj{-!226/66 Dsub!oj!gjmn-!227/11 Bnf!sj!lb-!tf!sj!kb-
28/11 Njt!uf!sj!kf! qpt!ub!okb-! obv!•oj! qsp!hsbn-
lf!sp!wf-!333/11 GJMN Qsb!wb!bwbo!uv!sb-!334/51
Tqpsu! dfo!ubs-! 34/61 GJMN Ifk!lf!mp!wb! qsj!•b-
nv{/!fnj!tj!kb-!333/31 Mp!up-!333/41 Qsf!hmfe!eb!. hsbn! )s*-! 2:/11 Tmb!hb!mj!db-! lwj{-! 2:/41 Eof!. 29/11 Gpml 21-!22:/41 Eof!wojl SUT 3-!331/41
11/61 WJQ-! tf!sj!kb-! 12/41 [wj!kf{!eb! np!af|! cj!uj
ob-!334/11 Twj!kfu!Sf!op!nfb-!111/26 Sf!{fs!wj!tbo wojl!3-!331/21!Cf!mb!mb!}b-!tf!sj!kb-!332/11 Wj!tp!lj Isp!oj!lb-!332/11 Hptu!t!qp!wp!epn-!333/11 Ob!. uj-!ob!{b!ebu!lv"-!113/11 Wj!kft!uj!v!8-!114/16 Tqpsu
ufs!njo-!111/56!Bt!usp!•bu-!114/11 Tb!uf!mju!tlj!qsp!. ob!qpo-! lwj{-! 33/11! Wft!uj-! 33/16! Eb! np!aeb sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!334/41 Ob!sp!eob
qmvt-! 14/56 Of!qp!eop|!mkj!wb! mblp!~b! qpt!up!kb!.
hsbn of-! epl/! qsp!hsbn-! 34/11 Wft!uj-! 34/16 \bsl- nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!111/41 Bt!usp!mp!hj!kb okb-!115/36 Np!kb!{f!nmkb-!116/16 Nv!{j!•lj!qsp!.
tf!sj!kb-! 11/11 Eof!wojl-! 11/26 Fwsp!ofu-! epl/
hsbn<!Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!{b!tv!cp!uv
qsp!hsbn!)s*-!111/34! GJMN Aj!wpu!ekf!wp!kb!lb!j
RTS af!ob-- 13/11 Wft!uj-! 13/15 Wj!tp!lj! ob!qpo-! lwj{ TV HAJAT
17/16 Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-! 19/11 Kv!ubs!okj! eof!. )s*-!113/61 Eb-!np!aeb-!of-!epl/!qsp!hsbn!)s*- 17/56 Ep!c sp! kv!u sp! CjI-! kv!u bs!o kj! qsp!h sbn-
wojl-!119/26 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!11:/17 V!{esb!. 14/66 Ob! tlsj!wf!op! uf! wp!ejn! nft!up-! pcsb{/ 19/31 Ib!kb!u pw!d j! ob! sb!t qvt!u v-! ekf!• kj! qsp!. TV SARAJEVO
wpn! uf!mv-! 1 :/31 Lv!w b!u j! tsdfn-! {b!c b!w oj qsp!hsbn! )s*-! 15/36 Plp-! epl/! qsp!hsbn! )s*- hsbn-!11:/11 Cfo!21-!dsub!oj!gjmn- 1:/41 If!mp 17/66!Tb!sb!kfw!tlp!kv!usp-!118/11 Wj!kft!uj!UW!TB-
qsp!h sbn-! 1 :/46 Tmb!h b!mj!d b-! lwj{! )s*-! 2 1/16 15/66 Sb{!hmf!eoj!db;! Lv!wbku-! epl/! qsp!hsbn Lj!u j-! dsub!o j! gjmn-! 1 :/46 Bmb!e jo-! dsub!o j! gjmn- 21/11 Csb!~b!lp!bmf-!dsub!oj!gjmn-!221/21 Hsj!np!.
Sb{!hmf!eoj!db;! Lv!wbku-! epl/! qsp!hsbn-! 21/46 )s*- 16/59 Wfs!tlj!lb!mfo!ebs 21/11 Tf!sb!op!wj-! tf!sj!kb-! 22/41 Nv!{j!•lj! qsp!. wf! cbk!lf-! dsub!oj! gjmn-! 21/41 Ep!lv!nfo!ubs!oj
Ob! tlsj!wf!op! uf! wp!ejn! nft!up-! pcsb{/! qsp!. hsbn-! 22/56 Wj!kft!uj-! 23/16 Wj!lup!sj!kb-! tf!sj!kb- qsp!hsbn-!223/11 Wj!kft!uj!UW!TB-!223/21!Vaj!wp!v
hsbn-!222/11 Wft!uj-!222/16 J{wp!}b!•j-!tf!sj!kb!)s*- 24/11 Twf!~f!cj!uj!ep!csp-!tf!sj!kb-!225/16 Tvs!wj!. 32-!jog/!qsp!hsbn!)s*-!224/11!Nv!{j!•lj!qsp!hsbn-
23/11 Eof!wojl-!223/41 Lv!wb!uj!tsdfn-!{b!cb!woj VIKOM wps-!|pv-!226/11 Mv!eb!lv!~b-!tf!sj!kb-!227/11 Tvs!. 24/41 Ejw!mkj!v!tsdv-!tf!sj!kb!)s*-!225/36 Qvt!uj!nv!.
qsp!h sbn! )s*-! 23/56! \bsl-! tf!s j!kb! )s*-! 2 4/41 17/11 Ob!sp!eob! nv!{j!lb! v{! TNT! •bu-! 19/11 wj!wps-! 27/31 Tqpsu! qmvt-! 27/32! Af!of! t! csp!kb {j!lv!)s*-!226/11 Sb{!hp!mj!~f!ob!ob!vlb-!epl/!qsp!.
Wsf!nf! kf! {b! cf!cf-! {bc/! qsp!hsbn! )s*-! 25/26 Hmbt! Bnf!sj!lf- 1:/11 Mp!wbd! ob! op!wbd-! lwj{- 24-! tf!s j!kb-! 2 8/16 [b!v wj!kfl! tv!t kf!e j-! tf!s j!kb- hsbn-! 27/11 Tf!sj!kb! {b! nmb!ef- 28/11 Wj!kft!uj
TBU! )s*-! 26/21 UW! mj!db///! lbp! tbw! ops!nb!mbo 21/11 Bnf!s j!l b-! tf!s j!kb-! 2 2/11 Twf!{ ob!mj!d b- 28/51 Wj!kft!uj-!228/61 [wj!kf{!eb!np!af|!cj!uj!uj-!ob UW! TB-! 28/18 Sbk!wp!tb-! {b!cb!woj! qsp!hsbn-
twfu-!{bc/!qsp!hsbn!)s*-!226/66 Cf!mb!mb!}b-!tf!sj!. lwj{-!223/11 Sb!ejp ob UW-!224/16!Mp!wbd!ob!op!. {b!ebu!lv"-!229/26 Tqpsu!qmvt-!22:/11 Wj!kft!uj!v!8- 28/26! Fwspq!tlj! sf!hj!po! .! Lbo!upo! Tb!sb!kf!wp-
kb! )s*-! 28/11 Eof!wojl-! 28/31! Fwsp!ofu-! epl/ wbd-! lwj{-! 25/11 Uf!mf!|pq-! 26/11 Twf!{ob!mj!db- 2:/51 Ip!sj!{po!uj-!331/11 GJMN Vqp!{obk!uf!Gp!. jog/!qsp!hsbn-!228/66 Ubk!ob-!tf!sj!kb-!229/28!Ub!sji-
 TV mre`a 6. 11. 2009. qfubl 43

ATV OBN NOVA HRT 1 HRT 2 RTL

18/13! Wj!lup!sj!kb-! 17/66!!!UUsbo!tgps!nfs!tj-! 17/66!!!GGj!gj!j!dwkf!uop! 16/66!!!NNf!}v!ob!nb 17/66!!!WWb!usp!hb!tof!qsj!•f-! 17/61!!!C
Cj!lf!sj!t!Nbs!tb-!
tf!sj!kb!)s* dsub!oj!gjmn!)s* esv|!uwp-! 17/56!!!UUW!lb!mfo!ebs dsub!ob!tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb
19/11!!!YY.nbo- 18/26!!!Q
Qp!dpzp- dsub!oj!gjmn dsub!ob!tf!sj!kb 18/11!!!EEp!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 18/26!!!TTjm!wft!ufs!j!_j!•j- 18/26!!!T
Tqv!awb!Cpc!
dsub!oj!gjmn 18/36!!!E
Ep!sb!jt!usb!av!kf-! 18/36!!!SSp!sbz-! 18/16!!!WWj!kft!uj dsub!ob!tf!sj!kb Tlpd!lb!oj-!
19/41!!!QQf!qb!qsb|!•j~- dsub!oj!gjmn dsub!ob!tf!sj!kb 18/21!!!EEp!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 18/51!!!UUW!wsuj~ dsub!ob!tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn 18/56!!!T
Tv!qfs!Cj!mj-! 18/51!!!KKb!hp!ej!db!Cp!cj!db-! 18/46!!!WWj!kft!uj 19/14!!!QQsj!•b!p!Usfk!tj!Cfk!lfs 18/51!!!Q
Qv!opn!qb!spn-!
19/66!!!WWj!kft!uj dsub!oj!gjmn dsub!ob!tf!sj!kb 18/51!!!EEp!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 19/26!!!QQmb!uop-!cp!kf-!ljtu lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw
1:/11!!!CCfo!21-! 18/61!!!L
Lsj!aj~!lsv!aj~- jhsb 19/16!!!CCvn!cb-! 19/46!!!WWj!kft!uj 19/36!!!QQv!oj!lsvh 19/21!!!LLp!sbl!qp!lp!sbl-!
dsub!oj!gjmn Nb!mb!|lp!mb
19/11!!!N dsub!ob!tf!sj!kb 19/51!!!EEp!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 19/51!!!IIbk!ej-!tf!sj!kb tf!sj!kb
1:/41!!!IIfm!mp!Ljuuz- 19/16 Twf!{ob!mj!df 19/26!!!FF{p!UW-! 1:/21!!!EEp!mj!ob!tvo!db-!tf!sj!kb 1:/16!!!HHfn-!tfu-!nf•-!tf!sj!kb 19/46!!!QQsjod!j{!Cfm!Bjsb-!
dsub!oj!gjmn 19/41!!!V
Vesj!nv!|lj-! ub!spu!|pv 1:/66!!!DDspb!ujb!ptj!hv!sb!okf! 1:/41!!!WWjq!Nv!tjd!Dmvc tf!sj!kb
1:/46 Bmb!ejo- {bc/!fnj!tj!kb 19/41! Op!wb!mp!wb-! .!qsp!{ps!v!twj!kfu!236 21/11! Qsj!kf!opt!tkf!eoj!df! Bt!usp!|pv-!
1:/36!!!B
dsub!oj!gjmn 1:/41 Ip!qf!'!Gb!jui- UW!|pv 21/11!!!!WWj!kft!uj Iswbu!tlph!tb!cp!sb fnj!tj!kb
21/11!!!T
Tfs!sb!op!wj-! tf!sj!kb!)s* 21/11!!!MMv!ef!tf!ebn!ef!tf!uf-! 21/21!!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 24/41!!!EEsb!hj!Eap!of!5- 22/41!!!QQpe!jt!ujn!lsp!wpn-!
tf!sj!kb Cjh!Nb!nb!
21/11!!!C tf!sj!kb 21/26!!!![[mb!up!v!cp!dj- tf!sj!kb tf!sj!kb
22/66 Wj!kft!uj Ip!vtf-!|pv 22/11!!!PPuwp!sj!twp!kf!tsdf-! ep!lvn/!tf!sj!kb 24/66!!!QQsj!kb!uf!mkj!7-!tf!sj!kb 23/11!!!EEb!ej!mkb-!
23/11!!!WWj!lup!sj!kb-! Pesfe!{b!
21/56!!!P tf!sj!kb 22/21!!!PPqsb!|pv 25/26!!!LLtf!ob!.!qsjo!df!{b! tf!sj!kb
tf!sj!kb •jt!up!~v!.!VTB-! 23/16!!!JJO!nb!hb!{jo 22/66!!!CCvs!{p!wop! sb!uoj!db!5-!tf!sj!kb 23/41!!!S
Sbu!v!lv!~j-!
24/11!!!T
Twf!~f!cj!uj!ep!csp-! {bc/!fnj!tj!kb 23/66!!!OOb!|b!nb!mb! j{!wkf|!~f 26/11!!!LLv!ibk!uf!t!Bopn tf!sj!kb
tf!sj!kb!)s* 22/31!!!I
Ipu!hvzt!xip!dp!pl- lmj!oj!lb-!tf!sj!kb 23/11!!!EEof!wojl 26/26!!!UUW!wsuj~ 23/66!!!F
Fl!tlmv!{jw-
25/11!!!L
Lwj{ {bc/!fnj!tj!kb 24/66!!!QQsp!wkf!sf!op-! 23/26!!!UUW!lb!mfo!ebs 26/44!!!QQsj!•b!p!Usfk!tj!Cfk!lfs nb!hb!{jo
26/11!!!MMv!eb!lv!~b-! 22/66!!!P
PCO!jo!gp jo!gps!nb!uj!woj!nb!hb!{jo 23/41!!!PPqsf!{op!t!bo!}f!mpn-! 26/56 Qv!oj!lsvh 24/21!!!WWf!•f!sb!{b!6
tf!sj!kb 23/41!!![[b!csb!okf!ob!mkv!cbw-! 25/66!! GJMN Wpk!oj!•j!of tf!sj!kb 27/11!!!JJ{b!{p!wj;!Wb!ejn!ob! 24/46!!!UUbk!ob!•p!lp!mb!ef-!
27/11!!!WWj!kft!uj tf!sj!kb 28/11!!!WWj!kft!uj 24/31!!!NNflmbvep!wf!l~f!sj 3-! qmf!topn!qp!ej!kv-! tf!sj!kb
27/31!!!TTqpsu!dfo!ubs 24/21!!!MMb!mp!mb-!tf!sj!kb!)s* 28/36!!!OOb!|b!nb!mb! tf!sj!kb epl/!gjmn 25/41!!!I
If!sp!kj!j{!tusbt!uj-!
27/32!!!AAf!of!t!csp!kb!24- PCO!Upq!21
25/11!!!P lmj!oj!lb-!tf!sj!kb 25/36!!!UUW!lb!mfo!ebs 27/31!!![[wkf{!eb!of!tub!{f;! tf!sj!kb
tf!sj!kb 25/51!!!D
Dibn!qt-!tf!sj!kb 29/36!!!JJO!nb!hb!{jo 25/51!!!H
Hmbt! Wpzbhfs!5- tf!sj!kb 27/16!!!L
Lp!sbl!qp!lp!sbl-!
28/11!!![[b!vwj!kfl!tv!tkf!ej- Qsjod!j{!Cfm!Bjsb-!
26/46!!!Q 2:/26!!!EEof!wojl! ep!np!wj!of 28/16!!!E
Esv!hj!sfe!qbs!uf!sb-! tf!sj!kb
tf!sj!kb tf!sj!kb 26/16!!!E
Esv!hp! fnj!tj!kb!p!lb!{b!mj!|uv 27/46!!!Q
Qsjod!j{!Cfm!Bjsb-!
28/51!!!TTvs!wj!wps! 27/36!!!L
Lsbmk!Lwjo!tb-!tf!sj!kb nj|!mkf!okf 29/11!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn tf!sj!kb
.!cf{!dfo!{v!sf 27/66!! PCO!jo!gp 26/46!!![[obo!tuwf!ob! 29/31!!!AAv!qb!ojk!tlb! 28/16!!!Q
Qpe!jt!ujn!lsp!wpn-!
28/61!!!T
Tvs!wj!wps 28/11!!!O
Ob!|b!nb!mb! qf!uj!db qb!op!sb!nb tf!sj!kb
2:/11!!!WWj!kft!uj! lmj!oj!lb-!tf!sj!kb 28/51!!!DDsp!bujb!ptj!hv!sb!okf! 29/58!!!EEwb!j!qpm! 28/41!!!E
Eb!ej!mkb-!
2:/41!!!B
BUW!tqpsu 28/66!!!PPesfe!{b! .!qsp!{ps!v!twj!kfu nv!|lbs!db!6- tf!sj!kb tf!sj!kb
2:/56!!!B
BUW!nv!tjd •jt!up!~v!.!VTB!)s* 28/56!!!JJ{b!flsb!ob 2:/19!!!TTjn!qtp!oj!29- 29/11!!!S
Sbu!v!lv!~j-!
2:/61 Bn!qmj!uv!eb Ipu!hvzt!xip!dp!pl-!
29/31!!!I 29/26!!!LLv!ibk!uf!t!Bopn dsub!ob!tf!sj!kb tf!sj!kb
{bc/!qsp!hsbn 29/46!!!EEp!mj!ob!tvo!db-!tf!sj!kb 2:/41!!!WWJQ!Nv!tjd!Dmvc 29/41!!!WWj!kft!uj
29/66!!!P
PCO!jo!gp 2:/41!!!EEof!wojl 29/66!!!F
Fl!tlmv!{jw-!nb!hb!{jo
2:/26!!!P
PCO!Upq!21 2:/16!!!Q
Qp!cj!kf!ej!\p!mv-!|pv

22.00 23.15 00.05 01.00 22.20 21.45

Prava avantura, film Red Carpet, More ljubavi, film Dobri sin, film Sud i kazna, serija Policijska akademija
{ou biz emisija 6: Grad pod
Lsjt!kf!lpd!lbs!j!bwbo!uv!sjt!. Ef!uf!lujw!Gsfol!jt!lv!tbo Of!ev!hp!ob!lpo!|up!pe!uf!. Bfsp!espn!#Iju!spv#-!wsv~ opsadom, film
ub/!Po!qv!uv!kf!v!Bgsj!lv!lb!lp Wsj!kf!eob!flj!qb!op!wj!ob!sb kf!wf!uf!sbo!qp!mj!db!kbd!t!lb!. |lf!cp!mft!uj!qsf!nj!of!okf!hp!wb mkf!uoj! ebo-! ob!tsfe! qbs!lj!.
cj!qsp!ob!|bp!cmb!hp!Bmf!ltbo!. obk!cp!mkf!|pv!fnj!tj!kf!Sfe sj!kf!spn!ev!hpn!ewb!ef!tfu wp!mkf!ob!nbk!lb-!23.hp!ej|!okj sb!mj!|ub! pt!ubw!mkfo! lpw!•fh/ Pqb!tob!{mp!•j!ob!•lb!cbo!eb-
esb!Wf!mj!lph!lp!kf!kf!tb!lsj!wf!. Dbs!qfu-! pwf! tf!enj!df! {b hp!ej!ob/!Lbe!of!qp!{ob!uj Nbsl!Fwbot!tb!{ob!eb!okf!. Bmj! okf!h pw! tb!e sabk! oj!kf lp!kv!qsf!ewp!ej!wp!}b!p!lp!kf!nv
op!v!tqj!mkj/!Qsj!esv!av!kv!nv!tf wbt! tb!{ ob!kf! obk!t p!• oj!kf vcj!db!vcj!kf!twp!kv!asuwv hpw!pubd!np!sb!qp!tmp!wop pcj!•bo! tv!nokj!wj! nb!uf!sj!kbm tf!nb!mp!{ob-!uf!sp!sj!{j!sb!hsbe/
Hsb!}b!oj!tv!p•bk!oj-!b!hsb!ep!.
qp!np!~oj!dj!Ib!sj!j!Bokb-!uf usb!•f!wf!p!lbo!ej!eb!uj!nb!sj!. pt!ub!wjw!|j!qp!sv!lv!Np!sf!mkv!. puqv!up!wb!uj!v!Kb!qbo-!uf!eb!~f .! vov!u sb! kf! ob!h p! uj!kf!mp ob!•fm!ojl!tf!ob!lsb!kv!pemv!•v!kf
okji!usp!kf!vesv!av!kv!tob!hf bmj!uj! |pb! #Cjh! Nb!nb! Ip!. cb!wj-!Gsfol!kf!{b!ev!afo!{b po!up!wsj!kf!nf!qsp!wft!uj!tb!qp!. nsuwf!ekf!wpk!lf/ ep!ej!kf!mj!uj!{b!eb!ubl!qsj!qb!eoj!dj!.
lb!lp!cj!qsp!ob!|mj!cmb!hp/ vtf#/ wp!}f!okf!jt!usb!hf/ sp!ej!dpn!p•f!wph!csb!ub/ nb!qp!mj!djk!tlf!blb!ef!nj!kf
32/41!!!Q
Qp!usb!hb-! 31/11!!!C
Cjh!Nb!nb!Ip!vtf-! 31/11!!!T Tv!qfs!ub!mf!obu-! 31/15!!![[B!CB!.!:1!tf!lvo!ej-! 31/16!!!C
Cps!cb!{b!aj!wpu;! 32/56!!! GJMN Qp!mj!djk!tlb!
epl/!qsp!hsbn! sj!bmj!uj!|pv ubm!fou!|pv fnj!tj!kb!qpe! Qp!tmkf!eokf!hp!ej!of-! blb!ef!nj!kb!7;!
33/11!!! GJMN Qsb!wb! 32/41!!! GJMN 33/26!!! GJMN Pqb!tob qp!lsp!wj!ufmk!tuwpn epl/!tf!sj!kb Hsbe!qpe!pq!tb!epn
bwbo!uv!sb 34/26! Sfe!Dbs!qfu-! qmb!wv!|b 31/21!!! GJMN Tqbsubl 32/11!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn 34/36!!!WWj!kft!uj
34/66!!!T
Tqpsu! |p!v.cj{!fnj!tj!kb 11/16!!! GJMN Np!sf! 33/16!!!EEp!lv!nfo!ubs!oj!gjmn 32/26!!!\
\bo!tpo!gftu 34/46!!! GJMN Wsb!akj!
dfo!ubs 11/11!!!Q
Qbsuz!Cjh!Nb!nb! mkv!cb!wj 33/51!!!MMj!db!ob!dj!kf 33/31!!!T
Tve!j!lb!{ob!26;! Ojlj
11/11!!!L
Lwj{!j!hsbe Ip!vtf!mj!wf 13/21 F{p!UW-! 34/46!!!WWj!kft!uj Sv!mft!pg!Hb!nf-! 12/16!!!B
Bt!usp!|pv-
12/41!!!Q
Qsf!hmfe! 12/41!!! GJMN ub!spu!|pv 34/61!!!QQp!tmp!wof!wj!kft!uj tf!sj!kb fnj!tj!kb
qsp!hsb!nb 14/26!!!L
Lf!•f!sj- 14/21!!! GJMN Tnsup!op!tob! 34/66!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 34/36!!!T
Tve!j!lb!{ob!26;!
tqps!utlj!qsp!hsbn!)s* {b!wkf!sb 11/16!!!EEsv!hj!sfe!qbs!uf!sb- Sv!mft!pg!Hb!nf-!
15/16!!!F
Fvspq!tlb!mj!hb-! 15/56!!! GJMN Qp!tmkf!eokj! fnj!tj!kb!p!lb!{b!mj!|uv tf!sj!kb
toj!nbl pcsfe 12/11!!! GJMN Ep!csj!tjo 11/36 Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
......!!!Q
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! 13/36!!! GJMN Dsob!lv!uj!kb {b!qf!ubl
{b!tv!cp!uv 14/66!!!L
Ltf!ob!.!qsjo!df!{b!
sb!uoj!db!5- tf!sj!kb
15/51!!![[wkf{!eb!of!tub!{f;!
Wpzbhfs!5- tf!sj!kb
16/36 Pqsf!{op!t!bo!}f!mpn-!
tf!sj!kb

epl/! qsp!h sbn-! ! 2 9/41 Eof!w ojl-! 2 :/11 qp{!esb!wj-! 34/16! GJMN -! 11/41 Ub!spu-! op!. qsp!h sbn-! 2 8/26 Jt!l p!s jt!u j! usf!o v!u bl-! ep!.
Csb!~b! lp!bmf-! dsub!oj! gjmn-! 2:/21 Hsj!np!wf 87,7 95,5
~oj!qsp!hsbn 11/41 Qsf!hmfe qsp!hsb!nb {b lvn/!qsp!hsbn-!229/11!Qv!up!lb!{kb-!ep!lvn/ 88,4 99,3
cbk!lf-!dsub!oj!gjmn-!331/11 Tb!sb!kfw!tlp!wf!•f- tv!cp!uv qsp!h sbn-! 2 9/26 Gsfk!{ fs-! tf!s j!kb-! 2 :/11
89,7 106,4
sf!wj!kbm!oj! qsp!hsbn-! vaj!wp-! 32/41 Wj!kft!uj! UW Eof!wojl 3- 2:/41! Ekf!•k!j! qsp!hsbn-! 31/16
TB-! 32/51 GJMN -! 34/26 Hsbe!tlb! wsf!wb- TV TK TUZLA [b!csb!okf!ob! mkv!cbw-! tf!sj!kb-! 32/11 Cjo!hp
tf!sj!kb-!111/11! Qsf!hmfe qsp!hsb!nb {b tv!cp!. 17/16! Lp! sb!o p! sb!o j-! kv!u bs!o kj! qsp!h sbn- |pv-! {bc/! qsp!hsbn-! 33/41 GJMN -! 34/61
uv 1:/11 [b!csb!okf!ob!mkv!cbw-!tf!sj!kb!)s*-!221/11 Ob!lsb!kv!eb!ob-!jog/!qsp!hsbn-!111/16 Hmbe-
Wj!kft!uj-! 21/16 Ij!up!wj! Njt!ufs! Eajs!mb-! 21/26 tf!sj!kb-!111/41!Hmbt!Bnf!sj!lf-!112/11 Tb!uf!. 07.00 Najava programa 09.00 Jutarnji 15.30 Music info
Up!nbt! j! qsj!kb!uf!mkj-! ekf!•k!j! qsp!hsbn-! 21/31 mju!tlj!qsp!hsbn 07.40 Stanje na putevima uz Nes Castru 16.00 Deutche
RTV USK BIHA] Csb!~b! Lp!bmf-! ekf!•k!j! qsp!hsbn-! 21/41 Ef!. 07.45 Servisne informacije 12.00 Deutche Welle
18/41! Uftu-! 1 9/11 GJMN -! 1 :/41! Ep!l v!. ojt!Ob!qbtu-!ekf!•!kj!qsp!hsbn-!221/66 Ob!usb!. Welle 16.30 Album
08.00 Pregled dnevne {tampe
nfo!ubs!oj! qsp!hsbn-! 21/11 Wj!kft!uj-! 21/26 hv!qsj!sp!ef-!epl/!qsp!hsbn-!222/31 Twj!wp!mf 09.00 Mali oglasi
Qsp!hsbn! {b! ekf!dv-! 22/11 Nv!{j!•lj! qsp!. Sfk!npo!eb-! tf!sj!kb-! 22/66 J{! eb!ob! v! ebo- 12.30 Album nedjelje
10.00 Dnevni horoskop nedjelje 17.00 [ta ima
hsbn! )s*-! 2 3/11 Wj!kft!u j-! 2 3/16 GJMN - 23/11 Wj!kft!uj-! 23/16 Qp!wsb!ubl-! jog/! qsp!.
24/41 Tf!sj!kb!)s*-!225/41 Wj!kft!uj-!225/46 Qsp!. hsbn-! 23/46 Ij!up!wj! Njt!ufs! Eajs!mb-! 23/56 11.00 Selebriti info 13.00 Info 17.30 Vrijeme
hsbn! {b! ekf!dv! )s*-! 26/41 V! gp!lv!tv! )s*- Ptwb!kb!• j-! epl/! qsp!h sbn-! 2 4/26 Hmbt 15.00 Mali oglasi brifing! 18.00 90+
16.00 Selebriti info
27/46 Tf!sj!kb! )s*-! 28/31 Tf!sj!kb! )s*-! 28/56 Bnf!sj!lf! )s*-! 24/66! J{! eb!ob! v! ebo-! 25/11
17.00 Ultrazvuk 13.30 [ta ima 18.30 [ta ima
Qkf!tnpn! p! Cp!toj! )s*- 29/41 Eof!wojl! UW Wj!kft!u j-! 2 5/16 Hp!w p!s j!n p! puwp!s f!o p-! jog/ 14.00 90+ 19.00 Info
VTL-!22:/11 Eof!wojl-!22:/41 Nv!{j!•lj!qsp!. qsp!h sbn-! 2 5/61 Ij!u p!w j! Njt!u fs! Eajs!mb- 18.30 Dnevnik
21.40 Najava {tampe za subotu 14.30 Pregled brifing!
hsbn-!331/11 Jtmbn!v!wsf!nf!ov-!331/61 Ep!. 26/11 Wkfs!tlj! qsp!hsbn-! 26/56 Wj!kft!uj! {b
lv!n fo!u bs!o j! qsp!h sbn-! 3 2/41 Isp!o j!l b hmv!if-! 27/11 Eb!obt! qp!qp!eof-! jog/! qsp!. UW!tub!oj!df!{b!esab!wb!kv! 23.00 Sportski pregled Top 10 i po 19.30 Odjava
VTL-! 32/56! Tf!sj!kb-! 33/51 TNT! •ft!uju!lf! j hsbn-! 27/41 V! ep!cspn! esv|!uwv-! lvm!uvs!oj qsb!wp!j{!nkf!of!qsp!hsb!nb" 00.00 Pregled dana 15.00 Pregled -Najava
00.05 No}ni muzi~ki program 25 na 97.6
44 qfubl!6. 11. 2009.

Deveti izbor

Sport @iri danas

Otkaz Velislavu
Veskovi}u
Velislav Veskovi} vi{e nije {ef
stru~nog {taba Ko{arka{kog klu-
ba Slavija. Nakon ~etiri odigrana
premijerliga{ka kola rukovod-
stvo kluba mu je uru~ilo otkaz.
"Veskovi} se nije uklopio u na{u
viziju. Naru{io je sve kodekse kluba
i iznevjerio je na{a o~ekivanja. @e-
ljeli smo ga kao mladog i talentova-
nog tre ne ra na du `e sta ze, ali
o~igledno da on nije ta osoba. Ima-
mo mladu ekipu sa dugogodi{njim
ugovorima, ali on se nije predstavio
kao pedagog, {to je najpotrebnije
ovim golobradim mladi}ima. Odi-
grana su tek ~etiri kola, nakon po-
bjede protiv Zrinjskog uslijedila su
tri vezana poraza, ali to nije bio is-
klju~ivi razlog da sa njime raskine-
mo saradnju", pojasnio je Zdravko
[avija, predsjednik Slavije, te do-
dao:
"Ne}emo srljati s izborom novog
trenera. U subotu nas ~eka ispit pro-
tiv ^elika u na{oj dvorani, a tim }e
Veskovi} se nije
uklopio u na{u viziju,
ka`e [avija
s klupe voditi Emir Halimi}, spor-
tski direktor kluba, koji tu funkciju
bez problema mo`e obavljati. Ima
potrebnu licencu za taj posao".
G.I.
Vijesti
Br~anke
do~ekuju
Kakanj
Odbojka{ice Jedinstva iz
Br~kog, aktuelne prvakinje
BiH, danas do~ekuju Kakanj
u {estom kolu Premijer lige
BiH. Br~anke su prvoplasira-
ne na tabeli u dosada{njem to-
ku se zo ne uz ma ksi ma lan
u~inak od pet pobjeda iz isto
toliko me~eva. Pored me~a u
Br~kom, danas Gacko do~e-
ku je tim Ja ho ri ne iz Pa la.
Gostuju}e odbojka{ice u me~
ulaze u ulozi favorita i direk-
tni su kandidat za naslov prva-
ka jer u prvih pet utakmica
imaju samo jedan poraz {to ih Memnun Had`i} i Neboj{a Radmanovi}

Kadeti Borca najbolji dr`i na drugoj poziciji. Ostale

utakmice {estog kola igra}e se
sutra.
O.Z.
Tuzlanke
nemaju gdje
trenirati
Odbojka{ice Tuzle u prote-
klih nekoliko dana nisu ispu-
nja va le re do vne tre na `ne
obaveze, jer im je zabranjeno
kori{tenje Univerzitetska dvo-
rane.
"Op}ina Tuzla uplatila je
odre|ena sredstva Univerzite-
tu u Tuzli. Trenirali smo koli-
ko je bilo pla}eno, a direktor
U organizaciji Stonoteniskog kluba Modri~a-spin i Kulturno-spor- Univerzitetske dvorane nam je
tskog centra u Modri~i je odr`ano prvenstvo RS za kadete, a najuspje- rekao kako mo`emo trenirati
{niji je bila Borac Rajfajzen banka iz Banjaluke. samo ako platimo. Klub nije u
Druga je Peru}ica iz Fo~e, dok tre}e mjesto dijele Modri~a-spin i Prijedor. mogu}nosti da sam snosi tro-
U pojedina~noj konkurenciji kod kadetkinja najbolja je bila Sanja Milojica {kove trena`nog procesa, tako
iz Prijedora, druga je Dajana Joji} iz Banjaluke, a tre}e su Marija Mastilo i da ne znam kakva nas sudbina
Sonja Ili} iz Peru}ice. U dublu su prve Dajana Joji} i Dragana Ili} iz Ba- ~eka", ka`e predsjednik @OK
njaluke, druge su Sanja Milojica Tuzla Alija Fati}.
Druga je Peru}ica, i Nina Brki} iz Prijedora, a tre}e Fa ti} na po mi nje ka ko }e
dok tre}e mjesto dijele mjesto dijele takmi~arke iz Mla- @OK Tuzla svoje utakmice u
Modri~a-spin i Prijedor dosti i Peru}ice. U pojedina~noj Premijer ligi BiH igrati u Uni-
konkurenciji kadet Sini{a Mar- verzitetskoj dvorani.
~eti} iz banjalu~kog Borca bio je D.S.
prvi, drugi je Nikola Milanovi} iz Peru}ice, a tre}u poziciju dijele Nemanja
Bjeli} iz Modri~e-spina i Bojan Laji{i} iz Borca. U dublu su Mar~eti} i Laji-
Borac
{i} bili prvi, drugo mjesto pripalo je Nikoli Milanovi}u i Dejanu Elezu iz Pe-
ru}ice, a tre}e mjesto dijele Darko Gligi} i Dejan ^eti} iz Prijedora i Stefan
Azari} i Stefan Srdi} iz Mimoze. Kod kadetkinja prve su u ekipnoj konku-
renciji ~lanice Banjaluke, a kod kadeta takmi~ari Borca.
doma}in
Katarini
S.J. Rukometa{ice Borca i Kata-
rine sasta}e se ve~eras u Ba-
njaluci u utakmici sedmog
Olimp u kola Premijer lige Bosne i
Hercegovine.
Italiji i Slova~koj "@elimo novu pobjedu. Dje-
vojke su spremne i mogu to
Pli va ~i ba nja lu ~kog Olim pa tvuju na jednom takvom kupu. U da ostvare. U ovom trenutku
danas putuju u Italiju i Slova- Italiju idemo na poziv kluba SSV smo kvalitetnija ekipa od Ka-
~ku, gdje }e za vikend nastupiti Bozen, koji nam je obezbijedio tarine, ali nikoga ne smijemo
na mitinzima. smje{taj i ishranu. Zahvalnost du- potcijeniti. Svakom pobjedom
Na "Bolcano kupu" u italijan- gujemo i Rafting klubu Kanjon, puno dobijamo i ne sumnjam
skom Bolcanu takmi~i}e se \or|e koji nam je dao kombi za odlazak da }e djevojke dati puni dopri-
]urkovi}, Marko Baji}, Nikola u Italiju, tako da }emo imati mini- nos da zabilje`imo jo{ jedan
malne tro{kove, {to je u ovom tre- trijumf", rekao je Rade Un~a-
nutku za na{ klub bitno", rekao je nin, trener aktuelnih {ampion-
U Italiju idemo na
@eljko Pani}, trener u PK Olimp. ki, ~ija }e se ekipa boriti za
poziv kluba SSV Bozen,
U istom periodu u Banskoj Bis- {esti trijumf u isto toliko uta-
ka`e Pani}
trici }e se takmi~iti mla|i pliva~i kmica.
(1997. godi{te i mla|i) banjalu- Sa druge strane Katarina
Bojinovi}, Sofija Krneta i Sanja ~kog kluba Veljko Piljak, Ognjen ima tri pobjede, jedan remi i
^eko. [obot, Ivana [obot, David Trivi} i dva poraza u bh. ligi.
"Ovo takmi~enje je izuzetno ja- Danilo Duvnjak, a njima }e, tako- Utakmica u sportskoj dvora-
ko, dolaze vrhunski pliva~i poput |e, klub do ma }in obe zbi je di ti
ni "Borik" bi}e igrana s po-
svjetskog rekordera Arona Pirsola i smje{taj i ishranu.
~etkom u 19 ~asova.
za na{e pliva~e je va`no da u~es- M.P.
M.P.
Sjednice
Ptjn!v!Tb!sb!kf!wv-!aj!sj!~f!usb!ej!dj!pobm!op-!lbp!j!twb!lf!hp!ej!of-!pesab!uj!tkf!eoj!df
v!Npt!ub!sv!j!Cb!okb!mv!dj/!Ob!lpo!eb!ob|!okf!tkfeojdf!v!Tb!sb!kf!wv-!ob!tbt!ubo!lv!v!obk!wf!.
~fn!ifs!df!hp!wb!•lpn!hsb!ev!ob!sf!eof!tf!enj!df!cj!~f!tb!•j!okf!of!|j!sf!mjt!uf!op!nj!op!wb!oji
v!twjn!lpo!lv!sfo!dj!kb!nb/!Lsb!kfn!ef!dfn!csb!v!Cb!okb!mv!dj!mjt!uf!~f!cj!uj!tlsb!~f!of-!b!pemv!.
lf!p!qp!ckf!eoj!dj!nb!•mb!op!wj!aj!sj!kb!ep!oj!kf!~f!ob!tkf!eoj!dj!{b!lb!{b!opk!{b!27/!ef!dfn!csb!v
ob!|fn!hmb!wopn!hsb!ev-!of!lp!mj!lp!tb!uj!qsfe!qp!•f!ubl!twf!•b!of!nb!oj!gft!ub!dj!kf!qsp!hmb!|f!.
okb!obk!cp!mkji/
Pokrovitelj ovogodi{nje manifestacije, kao i svih
Velika je ~ast biti prethodnih, bi}e predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH, a
imenovan na ovu to je ove godine @eljko Kom{i}. Najbolji me|u najbo-
odgovornu funkciju. ljima i ove godine bi}e birani na osnovu Pravilnika
ovog izbora, u kojem su ta~no odre|eni sportovi u koji-
Po{to sam i ja bio me|u ma se biraju najuspje{niji. Pravilnikom je odre|eno i
nagra|enima, znam bodovanje uspjeha, a svoje prijedloge dostavili su i
strukovni sportski savezi u BiH. Isto }e u predstoje}e
{ta nagrada zna~i za ~etiri sjednice u~initi i ~lanovi stru~nog `irija, ~iji je
sportiste, rekao Barbarez predsjednik ove godine Sergej Barbarez proslavljeni
biv{i fudbalski A reprezentativac BiH.
"Velika je ~ast biti imenovan na ovu izuze-
Vedran RADENOVI] tno odgovornu funkciju predsjednika `irija. S obzirom
na to da sam i ja jedne godine bio me|u nagra|enima
Prva sjednica `irija Devetog izbora najboljih na ovoj manifestaciji, vrlo dobro znam {ta nagrada zna-
sportista BiH u 2009. godini, manifestacije u tradi- ~i za sportiste. Zato je na nama svima koji smo u `iriju
cionalnoj organizaciji "Nezavisnih novina" i Radio- izuzetno te`ak zadatak. Trudi}emo se da izaberemo
televizije BiH, odr`a}e se danas u sve~anom salonu najbolje me|u najboljima, odnosno da priznanja i ove
RTV doma BiH u Sarajevu sa po~etkom u 14 sati. godine odu u prave ruke. Po~a{}en sam funkcijom
[iroki `eli novi trijumf prilog mojoj tvrdnji idu rezultati iz posljednja
dva kola kada su u gostima savladali Radni-
~ki s 27 ko{eva razlike, a kod ku}e razbili Ce-
devitu s plus 30. Pregaziti te neugodne
mom~adi nije lako i to dovoljno govori o nji-
ma samima. Igraju izuzetno agresivno i proti-
vnike melju ritmom", ka`e Hrvoje Vla{i},
trener [irokobrije`ana, te je naglasio:
"Ima}emo jako te`ak posao. Me|utim,
[iroki se nalazi u dobrom ritmu. Pobjedama u
posljednjim kolima napunili smo se samopo-
uzdanjem i o~ekujem jednu jako dobru uta-
kmicu".
Susret izme|u [irokog i Budu}nosti igra
A. KRVAVAC se s po~etkom u 20.15.
Bh. {ampion
Parovi i satnice 5. kola: petak:
Ko{arka{i [iroki Eroneta ve~eras na do~ekuje [IROKI BRIJEG: [iroki Eronet - Budu}nost
Budu}nost
"Pecari" do~ekuju podgori~ku Budu}nost (20.15); subota: KRAGUJEVAC: Radni~ki -
u sklopu 6. kola regionalne NLB lige, a u Zagreb (18), ZAGREB: Cedevita - Crvena
klubu najavljuju novi trijumf pred svojim zvezda (16.30), BEOGRAD: Partizan - Bo-
navija~ima. sna (19.30), ZAGREB: Cibona - Zadar (19),
Aktuelni bh. prvaci su u dosada{njem di- Zbog DOM@ALE: Helios - Hemofarm (16); nedje-
jelu prvenstva ubilje`ili dvije pobjede i trenu- posljednjih lja: BEOGRAD: FMP - Olimpija (18).
tno se nalaze na sedmom mjestu sa sedam pobjeda Poredak: Cibona 10, Zagreb 9, Budu-
osvojenih bodova. puni smo }nost 8, Zadar 8, Olimpija 8, Radni~ki 8, [i-
"Po mom mi{ljenju Budu- samopouzdanja, roki 7, Cedevita 7, Helios 7, Hemofarm 6,
}nost ove sezone u NLB ligi najbolje igra. U kazao Vla{i} Crvena zvezda 6, FMP 6, Partizan 6, Bosna 6.
 Sport 6. 11. 2009. qfubl 45
najboljih sportista Bosne i Hercegovine u 2009. godini Vijesti

po~inje s radom
Favoriti
sigurni
U Kulen Vakufu ju~er je
po~elo 3. otvoreno prvenstvo
[ahovskog saveza Federacije
BiH.

FOTO NN
Na prvenstvu nastupa dva-
deset takmi~ara i takmi~arki
koji }e u toku petodnevnih
borbi odigrati sedam kola po
{vicarskom sistemu. U prvom
kolu postignuti su uglavnom
o~ekivani rezultati.
Favoriti, velemajstor Dizda-
revi}, internacionalni majstor
Bori} te majstori FIDE Trku-
lja i Karanovi} su startovali s
pobjedama. Deset najuspje-
{nijih {ahista i ~etiri {ahistki-
nje }e dobiti pehare, medalje
i nov~ane nagrade.
Am.K.

Iri{ki}eva
u ^eliku
Nekada{nja reprezentativka
BiH Aldijana Iri{ki} (24) na-
kon vi{e sezona provedenih u
tuzlanskom Jedinstvu, te kra-
}e epizode u slova~kom Ru-
`emberoku, odlu~ila se vratiti
u redove ^elika, gdje je i po-
~ela igra~ku karijeru.
"Radi se o vrsnoj igra~ici
koja }e poja~ati na{ roster. Sa
Aldijanom su na{e ambicije
porasle do same {ampionske
titule", ka`e Behudin Bajgo-
Sa sjednice `irija pro{le ri}, trener K@K ^elik. Pravo
godine u Sarajevu nastupa za stari-novi klub Iri-
{ki} bi trebalo da ima ve} u
predsjednika i sigurno je da je ovo jedna od najzahtje- pri dru `e nim i po ten ci jal nim ~la no vi ma seinbegovi} (Pink BH), Dinko Dundi} (Sport cen- narednom kolu kada Zeni-
vnijih uloga od svih koje sam dosad imao", rekao je Olimpijskog komiteta BiH koje podr`ava tar TV - Mre`a plus), Mirza Kolar (TV SA), ~an ke do ~e ku ju eki pu
Barbarez, koji }e danas doputovati u Sarajevo. MOK. ^elnici Saveza ve} su iz svog sporta Sa {a Vu gda li} (OBN), Oleg Lo kmi} Br~kog, do kada bi trebalo da
@iri }e danas u bh. prijestolnici imati konstituiraju- predlo`ili nominovane. Njihove prijedloge, ("Avaz"), Branko Majstorovi} ("Oslobo|e- dobije izlazno pismo iz slova-
}u sjednicu. Drugi sastanak trebalo bi da bude odr`an pored nominacija svojih ~lanova, `iri }e ra- nje"), Sinan Sinanovi} ("San"), Dario Luki} ~kog kluba.
naredne sedmice u Mostaru. Potom slijedi sjednica u zmotriti na drugoj sjednici. ("Dnevni list"), Drago Moldovan ("Spor- A.M.
Banjaluci, a posljednja je u Sarajevu na dan samog Osim pred sje dni ka Barbareza, ~la- tske novosti"), Slavko Basara ("Glas Sr-
izbora najboljih sportista BiH. novi `irija su proslavljeni sportisti i sportski radnici pske"), Mar jan Mi ja ilo vi} (RSG),
O najboljima i ove godine odlu~iva}e se u ^lanovi u na{oj zemlji, kako i urednici i novinari najutjecaj- Aleksandar Risti} ("Sport centar NOVI- Pobjeda
sljede}im konkurencijama: najbolji sportista BiH u `irija i nijih medija u BiH. U `iriju su: Halid Demirovi}, NE"), Mirza Dautbegovi} (sporsport.ba Tahirovi}a
2009. godini, najbolja sportistkinja, najbolja ekipa, naj- dr`avni Marjan Bene{, Vlatko Glava{, Marijan Kvesi}, Izet portal), Goran Kara} ("Nezavisne novine") i
bolji trener, najperspektivniji sportista, najperspektivni- strukovni Ra|o, Sini{a Kisi}, Muhamed Ibrahimbegovi}, Anto Vedran Radenovi} ("Nezavisne novine"). Fri{ auf Gepingen u kojem
ja sportistkinja, najbolji sportista u sportu za invalide, savezi Dafini}, Kada Deli}-Selimovi}, Sabahudin Peljto, Sve ~a na ma ni fes ta ci ja pro- igra Enid Tahirovi}, biv{i bh.
najbolja ekipa u sportu za invalide. Bi}e dodijeljene i predla`u Petko Radovi}, Sead Kajtaz, Sa{a Dalipagi}, Bibija gla{enja najboljih odr`a}e se 16. decembra ove rukometni reprezentativac,
~etiri nagrade za `ivotno djelo, kao i priznanje za fer- nominovane Kerla, Josip Glava{, Zlatan Sara~evi}, Boris \ogo, godine u sarajevskom hotelu "Holiday Inn". Po- po bi je dio je fa vo ri zo va ni
plej potez godine, te dvije za razvoj sporta u na{oj ze- Sla|ana Goli} i Miodrag Dragan Mrdi}. Predstavnici ~e}e u 20 sati, uz direktan prenos na BHT1. Aktu- HSV u 9. kolu Bundes lige.
mlji. medija su: Belmin Karamehmedovi} (BHT1), Ke- elni najbolji sportista BiH u 2008. godini je bokser Tim nekada{njeg kapitena
Organizatori su ve} ranije poslali cirkularno pi- mal Ahmetovi} (FTV), Dragan Novakovi} (RT Memnun Had`i}, odnosno najbolja sportistkinja, bh. tima slavio je pred svojim
smo svim strukovnim dr`avnim savezima, stalnim, te RS), Adnan Ljubovi} (BH radio 1), Denis Hu- atleti~arka Lusija Kimani. navija~ima tijesnim rezulta-
tom 36:35. Tahirovi} je odi-
grao solidnu partiju i skupio
je 11 odbrana. S ovom pobje-
dom Gepingen se trenutno

Fati} nezadovoljan rezultatima O. ZUKI] doigravanja ovogodi{njeg klupskog Bal-

Ne mogu biti zadovoljan dosada{-
njim rezultatima u Premijer ligi BiH ko-
ji su rezultat na{eg mladog i neiskusnog
tima, rekao je Alija Fati}, predsjednik
@enskog odbojka{kog kluba Tuzla.
Tuzlanke su u prvih {est kola najja~e
odbojka{ke lige u na{oj zemlji zabilje`ile
jednu pobjedu i ~etiri poraza, {to ih plasira
na {estu poziciju. U posljednjem kolu pora-
`ene su na svom parketu od ekipe Polo iz
@ivinica rezultatom 2:3.
"S obzirom na ~injenicu da u
na{em timu igraju odbojka{ice kojima je
ovo prva sezona igranja u Premijer ligi, on-
da je jasno za{to ne bilje`imo rezultate ka-
kve bismo `eljeli. Od samog starta na{ cilj
nije bio osvajanje prvog mjesta, jer nema-
mo mogu}nosti na osnovu kojih bismo
mogli biti kandidati za titulu. To ne zna~i
da }emo stvarati pritisak jer nam je va`no
da se ekipa postepeno razvija jer jedino ta-
ko mo`emo ostvariti kvalitet", pri~a Fati}.
Bi}emo zadovoljni sredinom tabele: Alija Fati}
Odbojka{ice Tuzle bile su doma}in
FOTO NN
nalazi na tre}em mjestu nje-
ma~kog prvenstva, iza Kila i
HSV.
Am.K.
kanskog prvenstva, na kojem su zauzele
~etvrto mjesto. Njihov sastav znatno je
promijenjen po~etkom doma}e lige i sada Mati} u
u timu Tuzle nastupaju igra~ice koje su ra- Ferencvaro{u
nije igrale u mla|im kategorijama i koje su
ugovorom dogovorile ~etverogodi{nju sa- Samo desetak dana po{to
radnju sa klubom. je raskinuo saradnju sa Pik
Se ge dom, Vla dan Ma ti}
postao je trener Ferencvaro-
U posljednjem kolu {a.
Premijer lige Tuzlanke Biv{i rukometa{ i pomo-
}nik selektora reprezentacije
su pora`ene od Pola
Ma|arske zamijeni}e na klu-
pi Ki{a koji je dobio otkaz
"Ra du je me {to smo po~et- zbog serije lo{ih rezultata.
kom sezone uspjeli kompletirati tim spre- Ekipa se poslije devet kola
man da radi na du`e staze. Tako }emo, ma|arskog prvenstva nalazi
nadam se u naredne ~etiri godine imati eki- na desetom mjestu na tabeli,
pu ~iji }e kvalitet biti u samom vrhu bh. sa samo pet bodova (dvana-
odbojke. Stoga se ne}emo iznenaditi ako est timova igra u najvi{em
na kraju teku}e sezone zauzmemo mjesto u rangu, uz dodatak slova~kog
sredini tabele, jer znamo da se na{i ciljevi Tatrana, ~iji se rezultati ra~u-
odnose na kvalitetan rad koji }e u dogledno naju, ali u kona~nom zbiru
ne uti~u na prolaz u Evropu
vrijeme donijeti rezultate", dodao je Fati}.
ili opstanak).
46 qfubl!6. 11. 2009.

Ronaldo
Napada~
Portugala ne}e Portugalac }e
pauzirati najmanje
biti spreman mjesec dana

za me~eve

propu{ta BiH
bara`a
za Mundijal

Poslije analize ljekarskog tima {panskog kluba, u kojoj se dodatno pogor{ala tako da, ukoliko bude neophodno da
je re~eno da Ronaldov oporavak stagnira, oglasio se pozna- se podvrgne operaciji, van terena bi mogao biti i nekoliko
ti menad`er iz BiH Bekim Pa{ali}, koji je veoma blizak mjeseci.
~elnicima Madri|ana. Ovo je svakako dobra vijest za selektora
"Minimalne su {anse da se najpla}eniji igra~ BiH Miroslava - ]iru Bla`evi}a, koji tako|e ima problema
dana{njice na|e 14. (Lisabon) i 18. novembra (Zenica) u sa sastavom s obzirom na to da je u srijedu uve~e protiv Li-
sastavu Karlosa Keiro{a", rekao je Pa{ali}. verpula (1:1) povredu pete zaradio napada~
To zna~i da Ronaldo ne}e igrati ni na {panskim derbi- Olimpik Liona Miralem Pjani}.
jima s Atletikom ovog vikenda i sa Barselonom. "U susretu sa Sent Etjenom dobio
Ronaldo se povrijedio prije skoro mjesec dana u dre- sam nezgodan udarac, a s Liverpulom
su "kraljevskog kluba", u me~u Lige {ampiona s Mar- sam ponovo osjetio jak bol. Vide}e-
seljom, a povredu je obnovio u utakmici mo o ~emu se radi, nadam se da
Ronaldo povredu obnovio
u me~u s Ma|arima kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Ju- nije previ{e ozbiljno", rekao je
`noj Africi 2010. godine s Ma|arskom. Pjani} francuskim medijima.
Stanje gle`nja njegove Prema pisanju lista "Marka", Ronaldo (Agencije)
}e terapije desnog zgloba da nastavi u Ho-
desne noge se ne landiji, kod specijaliste Nieka van Dijka, ~ija
popravlja i u stvari je procjena }e biti odlu~uju}a kad je u pitanju
povratak igra~a u trena`ni proces. Ovaj doktor
mnogo lo{ije nego {to je ga je operisao i u ljeto 2008. godine, dok je bio
to u po~etku izgledalo, ~lan Man~ester junajteda.
Prve prognoze ljekara nakon Ronal-
zabrinuti su u Realu dove povrede bile su da }e se Portugalac vratiti za tri-~e-
tiri sedmice, dok je jo{ slu`beno najbolji i najskuplji (94
Najskuplji igra~ svijeta i napada~ Real Madrida miliona evra) svjetski fudbaler optimisti~no najavljivao da
Kristijano Ronaldo gotovo sigurno ne}e nastupiti u bi mogao zaigrati ve} u Milanu, u utakmici Lige {ampiona
dresu Portugala u me~evima bara`a s reprezentacijom koja je odigrana u utorak. Ni{ta od toga se nije pokazalo is-
BiH. tinitim, a njegova
"Stanje gle`nja njegove desne noge se ne popravlja i u povreda
stvari je mnogo lo{ije nego {to je to u po~etku izgledalo",
zabrinuti su u Realu, koji Ronaldov povratak ~ekaju od 10.
oktobra.

Kristijano
Ronaldo

Vukasovi} u
dva me~a 9. kola
Ovogodi{nje izdanje Premijer
lige BiH u fudbalu donijelo je i je-
dan kuriozitet, jer je sudija Radi-
slav Vu ka so vi} u 9. ko lu bio
glavni arbitar u dvije utakmice.
Trebinjac je vodio me~ izme|u
Rudar Prijedora i Borca, a prav-
du je dijelio i na me~u odgo|ene
utakmice 9. kola izme|u [irokog
i Sarajeva.
Iz Sudijske komisije Nogome-
tnog/Fudbalskog saveza BiH ka`u
da nije rije~ o propustu i da je sve
po propisima, ali ostaje ~injenica da
}e Vukasovi} u jednom kolu dobiti
dvije ocjene koje se boduju za su-
dijsku rang-listu.
Me~ u [irokom je trebalo da vodi
Danijel Paji} iz Bijeljine, ali je on
supendovan i nejasno je za{to nje-
govo mjesto nije zauzeo ~etvrti ar-
bitar koji je delegiran za taj me~
Du{ko Jo{ki} iz Prijedora. Trebinj-
ski arbitar je ove sezone bio glavni
na sedam me~eva, a na dva je bio u
ulozi pomo}nika.
"Nije rije~ o nekom propustu, jer
je me~ u [irokom odigran mjesec
dana kasnije, a to da Vukasovi} vo-
di me~ umjesto Jo{ki}a je procjena
Komisije", kazao je D`emal ^alija,
stru~ni radnik u N/FS BiH.
Do kraja jesnje sezone Premijer
lige BiH ostala su jo{ tri kola, a Vu-
kasovi} }e suditi na dva me~a koja
bi mogla biti odlu~uju}a o tome ko-
me }e pripasti jesenja titula. Trebi-
njac }e u subotu voditi me~ 13. kola
izme|u Borca i Vele`a, a u poslje-
dnjem, 15. kolu me~ Zrinjskog i [i-
rokog Brijega.
G.K.
Nikako
da zaborave
Zrinjski
Fudbaleri Lakta{a ve} sedam
utakmica zaredom u Premijer
ligi ne znaju za pobjedu, {to ih
je dovelo na posljednju poziciju
na tabeli. Klubu optere}enom
dugom i nesre|enim stanjem u
organima upravljanja predstoji
gr~evita bitka na prolje}e da bi
opstao u dru{tvu najboljih. Po-
sljednji poraz do`ivjeli su pro{le
subote u 12. kolu, kada im je s
njihovog terena bodove odnio
Zrinjski (1:2). Lakta{ani su i da-
lje u nevjerici kako im je izma-
kao cijeli plijen, jer su u ovom
me~u imali pregr{t prilika za
gol.
"Ako gledamo prilike koje
smo imali, trebalo je bez pro-
blema da slavimo. Pozitivne
stvari u klubu se de{avaju u po-
sljednje vrijeme i `eljeli smo da
Toni Kara~i}:
Godi prvo mjesto
ko je sjeo na klupu [irokog, ne zna za poraz.
Trener Sarajeva Mehmed Janjo{ nije bio zadovoljan
kona~nim ishodom:
"Mogli smo i morali napraviti bolji rezultat,
s obzirom na to da smo u prvom poluvremenu dva puta
pogodili vratnicu i jednom gredu. U nastavku nas je [i-
roki nadigrao, zaslu`eno pobijedio i ja im ~estitam na
pobjedi, fer igri i korektnom gostoprimstvu. Mi se okre-
}emo gradskom derbiju, u kojem }emo tako|er otvore-
nom igrom tra`iti pobjedu i priklju~ak vrhu."
Toni Kara~i},
Novi lider ima dosta povoljan raspored u fini{u
trener [irokog
polusezone tako da s optimizmom do~ekuje naredne
me~eve.
D. KNEZOVI]
Tri kola prije kraja jesenskog dijela Premijer li- Do kraja prvenstva ima jo{
ge BiH nogometa{i [irokog izbili su na lidersku pozi-
mnogo vremena, ka`e Kara~i}
ciju na tabeli, sa bodom prednosti u odnosu na
Borac.

Otkaz Trkulji i mi doprinesemo, ali nismo us-

Poslije Senada Muji}a i Aleksandra And`i}a, rukovodstvo tuzlanske
Slobode zahvalilo se na saradnji i Bojanu Trkulji. Taj nekada{nji nogo-
meta{ Borca i @ep~a, te nekih bahreinskih klubova nije zadovoljio uku-
se rukovodstva i stru~nog {taba.
"O~ekivali smo od njega mnogo vi{e. Me|utim, uklopio se u sivilo, te je
to jedini razlog zbog ~ega nismo zainteresirani za produ`enje saradnje", ka-
`e sportski direktor Enes Me{anovi}.
D.S.
pjeli. @ao mi je jer odre|eni lju-
di na ~e lu s Mi lo va nom
Topolovi}em, na~elnikom op{ti-
ne, ~ine sve da pomognu klubu
i ovo bi bio na{ doprinos opo-
ravku", kazao je Boris Savi},
fudbaler Lakta{a.
G.K.
U utakmici 9. kola, koja je zbog navija~kog nereda i
ubistva navija~a Vedrana Pulji}a odgo|ena i odigrana si-
no}, pobijedili su Sarajevo (2:0).
"Znao sam da nas ~eka te`ak posao i
uz dosta sre}e na odmor smo oti{li bez primljenog gola.
Kako to u nogometu biva, kad protivnik ne iskoristi svo-
je {anse, nepisano pravilo ka`e da kazna mora uslijediti.
Odli~nom igrom u nastavku postigli smo dva prekrasna
pogotka i zaslu`eno pobijedili na na{u sre}u i sre}u na{ih
vjernih navija~a", kazao je trener Toni Kara~i} koji, otka-
"Veseli me ~injenica da smo kona~no prvi. Naravno
da bi lijepo bilo prezimiti na prvom mjestu, ali ja se u
ovom trenutku ne `elim optere}ivati jesenskim naslo-
vom. Do kraja prvenstva ima jo{ mnogo vremena. Uz
nas, tu je jo{ dosta kandidata, Borac, Sarajevo, Zrinjski,
Vele` i @eljezni~ar, tako da mogu samo kazati da nas ~e-
ka zanimljiva utrka", kazao je Kara~i}.
[iroki u nedjelju do~ekuje Travnika, potom
Zvijezdu i u posljednjem kolu jesenskog dijela gostuje
kod Zrinjskog.
6. 11. 2009. qfubl 47
48 qfubl!6. 11. 2009. Sport
Vijesti Poznata jo{ dva u~esnika osmine

Njukasl promijenio
ime stadiona
Stadion engleskog fudbalskog
kluba Njukasla do kraja sezone
zva}e se "Sportsdirect.com@St
James' Park", saop{tili su ~elnici
tog drugoliga{a.
Njukasl od sljede}e sezone na-
mjerava da proda prava za ime sta-
diona, ali je odlu~eno da stadion do
kraja ove sezone nosi naziv kompa-
nije vlasnika "crno-bijelih" Majka
E{lija. ^elnici kluba nisu razmatrali
koliko }e zainteresovane ko{tati da
promijene ime poznatog stadiona,
koji ve} 117 godina nosi ime "Sent
D`ejms Park". Izvr{ni direktor Nju-
kasla Derek Lambijas rekao da }e
klubu dobro do}i novi prihodi, koji
}e biti iskori{teni za kupovinu no-
vih igra~a.
"Ako ovakav potez donese klubu
sredstva, sve }emo ulo`iti u na{u
ekipu", rekao je Lambijas.
Me|utim, ovakvom odlukom ~el-
nici kluba rizikuju novo nezado-
voljstvo navija~a, koje se jo{ nije
sti{alo zbog ispadanja u Drugu ligu.
Ako ovakav potez
donese klubu sredstva,
sve }emo ulo`iti u na{u
ekipu, ka`e Lambijas
"Ideja da se istorija 'Sent D`ejms
Parka' pretvori u ne{to {to toliko
podsje}a na i-mejl adresu izaziva
apsolutnu nevjericu", istakao je
Mark Jen sen, ure dnik "The
Maga", magazina navija~a Njuka-
sla. (Agencije)
Ferdinand
mora na
bolovanje
Defanzivac Man~ester junajte-
da Rio Ferdinand ipak }e morati
da pauzira u narednih {est nedje-
lja da bi u potpunosti sanirao po-
vre du le |a ko ja ga mu ~i ve}
mjesecima.
Ovu vijest novinarima je "ser-
vi rao" Ves Bra un, ko ji je uz
D`onija Evansa jedan od kandi-
data da pravi dru{tvo Nemanji
Vidi}u u posljednjoj liniji odbra-
ne Man~estera.
"Uprkos velikim bolovima u
le|ima Rio je poku{ao da pomo-
gne ekipi, ali je napokon odlu~io
da mora da rije{i probleme s po-
vredom da bi se vratio na teren
jo{ spremniji", rekao je Braun.
Zbog lo{ih partija u posljednjih
nekoliko utakmica Ferdinand se
na{ao na udaru novinara, ali i
menad`era Aleksa Fergusona,
koji je ipak demantovao speku-
lacije medija da bi iskusni defan-
zivac ve} u sljede}em prelaznom
roku mogao da se na|e na tran-
sfer-listi. (Agencije)
Pavlju~enko
napu{ta
London
Roman Pavlju~enko, 27-godi{-
nji fudbaler Totenhema, nije se
najbolje sna{ao u Premijer ligi
pa }e uskoro promijeniti sredinu.
Iako je na Evropskom prvenstvu
pro{le godine kao reprezentati-
vac Rusije, i u dresu moskov-
skog Spartaka igrao odli~no i
skrenuo pa`nju na sebe, od do-
laska na "Vajt Hart Lejn" nije
pokazao ni djeli} svojih mogu-
}nosti.
Navija~i londonskog kluba su
nezadovoljni igrama Pavlju~enka,
a i trener Hari Rednap je, prema
informacijama sa Ostrva, izgubio
strpljenje. Ve} se uveliko pri~a o
odlasku ruskog napada~a iz Lon-
dona, a italijanski mediji pi{u da
je i Milan zainteresovan za biv{eg
igra~a Spartaka iz Moskve. Navo-
di se da bi, ako se klubovi dogo-
vore, Pavlju~enko mogao da
stigne na "San Siro" ve} u januar-
skom prelaznom roku. Za repre-
zentativca Rusije su jo{
zainteresovani i Zenit iz Sankt Pe-
terburga, kao i njegov biv{i klub
Sevilja
Misimovi}
u timu kola
Bs!tf!ob!mpw!wf!{jt!ub!Tftl
Gb!csf!hbt!obk!cp!mkj!kf!jhsb•!5/!lp!.
mb!Mj!hf!|bn!qj!pob!v!j{cp!sv!Fvsp!.
tqps!ub/!\qb!obd!kf!cjp!tusj!kf!mbd
ewb!qp!hp!ul! b!qsp!ujw!Bm!lnb!sb-!b!v
uj!nv!lp!mb!kf!j!okf!hpw!tbj!hsb•!Bo!.
esfk!Bs!|b!wjo!lp!kj!kf!qp!nf!ov!uv
vub!lnj!dv!pcj!mkfajp!tb!•bl!usj
btjt!ufo!dj!kf/!Ewp!kj!dj!#up!ceaj!kb#
esv|!uwp!v!wf!{opn!sf!ev!qsb!wj!j
sf!qsf!{fo!ub!uj!wbd!Cp!tof!j!Ifs!df!.
hp!wj!of![wkf{!ebo!Nj!tj!np!wj~/!Gv!.
ecb!mfs!Wpm!gtcvs!hb!kf!nkft!up
{b!tmvajp!tkbk!opn!jhspn!v!hpt!uj!.
nb!qsp!ujw!Cf!|j!lub!|b!)4;1*/!Qpt!uj!.
hbp!kf!qp!hp!ebl!tb!36!nf!ub!sb
{b!2;1-!b!v!{b!ws|oj!dj!kf!btjt!uj!sbp
{b!qp!hp!ebl!Fej!ov!Eaflj/!
V uj!nv!lp!mb!lp!kj!kf!tbt!ub!wjp
Fvsp!tqpsu!tv;!Bljo!gf!kfw!)DTLB*
.!Of!wjm!)Nbo!•ft!ufs!kvobkufe*-!D/
Ob!wbt!)Sv!cjo*-!Tjtplp!)Mjpo*-
Mv!tjp!)Jo!ufs*!.!I/!Ob!wbt!)Tf!wj!.
mkb*-!Nj!tj!np!wj~!)Wpm!gtcvsh*-!Gb!.
csf!h bt! )Bs!t f!o bm*-! Bs!| b!w jo
Havijer Maskerano
)Bs!t f!o bm*!.!Bhv!f sp!)Bumf!u j!l p (Liverpul) i
Nbesje*-!Esp!hcb!)_fm!tj*/ Ederson (Lion)
FOTO BETA
Fudbaleri Sevilje i Liona obezbijedili su plasman priliku da slavimo u Lionu, ali nije jo{ sve izgubljeno",
u osminu finala Lige {ampiona, nakon utakmica ~et- rekao je Benitez.
vrtog kola, dok je Arsenal veoma blizu tog cilja. Arsenal je na svom terenu lako savla-
Sevilja je odigrala 1:1 sa [tutgartom, ali joj je i taj dao AZ Alkmar sa 4:1, dok je Inter napravio veliki preo-
remi bio dovoljan za prolaz, dok se na "@erlanu" sve do kret protiv Dinama u Kijevu (2:1) golovima u posljednjih
sudijske nadoknade vremena ~inilo da }e Liverpul po- {est minuta. Kamerunac Samuel Eto, objasnio je razloge
bjedom protiv Liona uspjeti da preokrene tok sezone u
svoju korist. Me|utim, Lisandro Lopez postigao je gol
za izjedna~enje donijev{i tako nove probleme ekipi Ra- Tek na kraju }emo mo}i da
faela Beniteza. "Crveni" sada vi{e ne zavise samo od ka`emo da li je 0:0 u Kazanju dobar
svojih rezultata ve} moraju da se nadaju povoljnom is- rezultat ili ne, ka`e Gvardiola
hodu me~a Fiorentina - Lion, kako bi im ostala teoretska
{ansa za plasman u dalji tok takmi~enja. bu|enja milanskog kluba u drugom poluvremenu.
"Pravili smo ~uda i ranije, sada nam preostaje samo "Kada nam je na poluvremenu trener rekao da na-
da vjerujemo u ~udo. Poku{a}emo da pobijedimo u pre- pravimo ve}i pritisak, poslu{ali smo ga i mislim da smo
ostale dvije utakmice i da se nadamo da }e ostali rezultati zaslu`ili pobjedu. Sada su nam potrebna jo{ tri boda u
i}i u na{u korist. Razo~aran sam po{to smo imali odli~nu preostale dvije utakmice da bismo se plasirali u osminu

D`aji}
Spartak iz Moskve. (Agencije)
Ka`njeni Hajduk
Man}ini se
i [urjak nudi Realu
Disciplinski sudija T-Com Prve hrvatske nogometne lige Kre{imir

iza{ao iz
Vlaj~evi} kaznio je ~lana Uprave Hajduka Ivicu [urjaka tromjese~nom Italijanski fudbalski stru~njak
zabranom obavljanja funkcija u fudbalu. Roberto Man}ini krenuo je s
Tako|e, Hajduk je ka`njen sa 50.000 kuna zbog incidenata tokom i nakon kampanjom koja bi mogla da re-
prvenstvene utakmice protiv zagreba~kog Dinama (2:1). zultuje njegovim preuzimanjem
[urjak je ka`njen jer je nakon zavr{etka utakmice vrije|ao sudiju Damira Real Madrida. Biv{i trener Intera
Batini}a, a zatim ga i odgurnuo sa ~ini sve {to mo`e da bi njegov

bolnice
obje ruke. Kazna koju je dobio [ur- glas ~uo predsjednik "kraljev-
Splitski klub mora jak, osim zabrane obavljanja bilo ka- skog kluba" Florentin Perez.
da plati 50.000 kuna kve funkcije, uklju~uje i zabranu "Ja sam najbolji trener kojeg
ulaska u svla~ionice, te pristup klupi Real Madrid mo`e imati, a slu-
za rezervne igra~e tokom odigravanja utakmica. ~ajno su i moji inicijali R.M.",
rekao je Man}ini {panskom "El Dragan D`aji} je iza{ao iz VMA i osje}a se bolje, pukovnik Zoran Mijailovi}. Posle nedelju dana moje
Zbog istog incidenta Hajduk je dobio kaznu od 10.000 kuna. Splitski
Paisu", a kasnije to demantovao pi{u mediji u Srbiji. Poslije nedjelju dana provede- zdravstveno stanje se stabilizovalo i pu{ten sam ku}i",
klub ka`njen je i sa 40.000 kuna, jer su gledaci tokom drugog poluvreme-
italijanskoj novinskoj agenciji nih u bolnici na Banjici zbog problema sa srcem, le- rekao je D`aji}.
na utakmice sa Dinamom vrije|ali sudiju, uzvikuju}i "Cigane, cigane", te
Ansi kojoj je izjavio: gen dar ni srpski fu dba ler vra tio se u to pli nu Odlazak Dragana D`aji}a u bolnicu i povratak ku}i
hukali gostuju}em igra~u Samiru kod isklju~enja. Po{to je to bio drugi
"Svaki trener bi bio po~a{}en porodi~nog doma. ne mo`e da pro|e bez pa`nje medija. Najbolji srpski
ovakav prekr{aj na "Poljudu" u ovom prvenstvu, Vlaj~evi} je pove}ao ka-
tim poslom, a ja sam spreman za "Dobro sam, dobro... Bolje sam nego {to sam bio! fudbaler i biv{i predsjednik FK Crvena zvezda svjestan
znu. (Agencije)
novi izazov. Zahvalan sam {pan- je da je javna li~nost.
skim medijima za pa`nju koju mi "Javljaju se mnogi, pitaju za zdravlje, interesuju se
Pobjeda Vest Hema posve}uju, iako nisam dao nije-
dnu izjavu koja je objavljena u ta-
Nisam `eleo da izlazim u javnost
sa svojom bole{}u, ka`e D`aji}
kako sam. Tako je bilo dok sam bio u bolnici, a tako je i
sada kad sam se vratio ku}i. Hvala im svima na po-
U odgo|enoj utakmici tre}eg Poslije ove pobjede, tek druge mo{njim medijima. Spreman sam dr{ci. Nisam `eleo da izlazim u javnost sa svojom bo-
kola engleske Premijer lige Vest ove sezone, Vest Hem je pobje- da preuzmem novi klub, bilo da le{}u. To sam i rekao svojoj porodici. U prvim danima
Hem je savladao Aston Vilu sa gao sa dna ta be la pres ti gav {i se radi o italijanskom ili nekom Iza{ao sam iz bolnice u utorak uve~e i do{ao ku}i. To- za odlazak na VMA znala je samo moja porodica. Bila
2:1. Golove za "~eki}are" postigli Hal, Blekburn i Vulvse, dok je drugom, a sjesti na klupu tako kom ovih dana koje sam proveo u bolnici ura|eni su mi mi je namera da sve pro|e bez medijske pa`nje, da se
su Nobla i Hajnsa, dok je strijelac Aston Vila ostala na sedmoj po- presti`nog kluba kao {to je Real svi mogu}i pregledi i obavljene sve potrebne analize. izle~im u miru i ti{ini. Ali...", istakao je popularni D`a-
za Aston Vilu bio Jang. ziciji. (Agencije) bila bi mi velika ~ast." (Agencije) Moje stanje nadgledao je tim lekara koji je predvodio ja. (Agencije)
 Sport 6. 11. 2009. qfubl 49

finala Lige {ampiona u fudbalu Vijesti

i Lion zavr{ili
Hamren
vodi
[ve|ane
Erik Hamren, sada{nji
trener Rozenborga, novi
je selektor fudbalske re-
prezentacije [vedske.

posao
On }e na toj fun kci ji
E zamijeniti Larsa Lager-
Grupa be ka ko ji je po dnio os -
Gj!psfo!uj!ob!.!Ef!csf!djo!6;3!)Nv!uv!25-!Eb!jof!mj!63-!Npo!. tavku poslije neuspjeha u
up!mj!wp!6:-!Nbs!lj!poj!72-!]j!mbs!ej!op!85!.!Sv!epmg!49-!Lv!mj!. kvalifikacijama za Svjet-
cb!mj!81*-!Pmjn!qjl!Mj!po!.!Mj!wfs!qvm!2;2!)Mp!qf{!:1!. sko prvenstvo 2010. go-
Cb!cfm!94*/ dine.
1. Lion 4 3 1 0 8:2 10 Hamren }e, prema dogo-
2. Fiorentina 4 3 0 1 11:6 9 voru Fudbalskog saveza
[vedske i Rozenborga, do
Liverpul osvojio 3. Liverpul 4 1 1 2 3:5 4
kraja avgusta sljede}e go-
samo bod na Saki: Murinjo je 4. Debrecen 4 0 0 4 5:14 0
dine istovremeno obavljati
"@erlanu" i sada
fenomen Grupa F funkciju selektora "vikin-
ga" i tre ne ra nor ve {kog
vi{e ne zavisi samo Bsj!hp! Tb!lj-! of!lb!eb|!okj! usf!ofs
Ej!ob!np!Lj!kfw!.!Jo!ufs!Nj!mbo!2;3!)\fw!•fo!lp!32!.!Nj!mj!up
97-!Tobk!efs!9:*-!Sv!cjo!Lb!{bok!.!Cbs!tf!mp!ob!1;1/
kluba, a potom }e se po-
svetiti samo nacionalnom
od svojih rezultata. Nj!mb!ob-!pev!|fw!mkfo!kf!ub!luj!lpn!lp!kv!kf
1. Inter 4 1 3 0 5:4 6 timu. [ve|ani su sa Ha-
v!esv!hpn!qp!mv!wsf!nf!ov!nf!•b!v!Lj!kf!.
Preokret wv! qsj!njkf!ojp! usf!ofs! Jo!uf!sb! Ap!{f! Nv!sj!. 2. Rubin 4 1 2 1 4:5 5 mrenom potpisali ~etvoro-
Intera u okp/ 3. Barselona 4 1 2 1 3:2 5 godi{nji ugovor. (Agencije)
4. Dinamo K. 4 1 1 2 6:7 4
Kijevu #Okf!hp!wp!wp!}f!okf!vub!lnj!df!kf!of!|up
|up!oj!lb!eb!oj!tnp!wj!ekf!mj!v!jub!mj!kbo!tlpn
gv!ecb!mv/!Cb!sfn!oj!tbn!wj!ejp!kb/!Qp!tmkf!.
Grupa G Tumbakovi}
eokji! ef!tfu! nj!ov!ub! kf! pej!hsbp! t! kf!. Voj!sfb!.!Hmb{!hpw!Sfo!eafst!2;2!)Pop!gsbt!99!.!Nf!lb!. ne}e u
eojn! pe!csbn!cf!ojn! jhsb!•fn! j! twb!lb
nv!•btu!{cph!up!hb/!Ob!lsb!kv!tbn!tf
mpl!89*-!Tf!wj!mkb!.!\uvu!hbsu!2;2!)Ob!wbt!25!.!Lv!{nb!op!.
wj~!8:*/
Partizan
qj!ubp-!lb!eb!kf!Jo!ufs!qp!cj!kf!ejp-!eb!mj 1. Sevilja 4 3 1 0 10:3 10 Nekada{nji trofejni tre-
kf!Nv!sj!okp!gf!op!nfo!jmj!jnb!flj!qv 2. Unirea 4 1 2 1 6:5 5 ner Par ti za na Lju bi {a
lp!kb!np!af!eb!ob!qsb!wj!bq!tp!mv!. 3. [tutgart 4 0 3 1 4:6 3 Tumbakovi}, koji se vra-
uop! twf! ob! uf!sf!ov/! Pemv!•jp 4. Glazgov R. 4 0 2 2 4:10 2 tio u Srbiju poslije {est
tbn!tf!{b!pq!dj!kv!eb!kf!Qps!. sezona provedenih i Ki-
uv!hb!mbd! gf!op!nfo/! Tuwbs!op Grupa H ni, ka`e da nema namje-
ru da po tre }i put u
nv!tf!ej!wjn!j!wp!mjp!cji!eb
Bs!tf!obm!.!B[!Bm!lnbs!5;2!)Gb!csf!hbt!36-!63-!Ob!tsj!54- ka ri je ri preu zme "crno-
ob!qsb!wj! wf!mj!lv! tuwbs! v! Mj!hj bijele".
Ej!kb!cj!83!.!Mfot!93*-!Tubo!ebse!.!Pmjn!qj!kb!lpt!3;1
|bn!qj!pob/! [b!tmv!ajp! kf! up#- "[an su u srpskom fu -
)Ncp!lb!oj!42-!Kp!wb!op!wj~!99*/
sf!lbp!kf!Tb!lj/ dbalu trebalo bi da dobi-
1. Arsenal 4 3 1 0 10:4 10
finala", rekao je Eto, a jaju mladi stru~njaci, da
2. Olimpijakos 4 2 0 2 3:5 6
na pitanje o svom donedavnom klubu, Barse- stvaraju kao {to sam i ja
@oze Murinjo 3. Standard 4 1 1 2 6:6 4
loni, nije `elio puno da pri~a: stvarao. Mene mesto tre-
(Inter) 4. AZ Alkmar 4 0 2 2 3:7 2
"Ne mislim previ{e o Barseloni, ali vje- ne ra Par ti za na ne za ni -
rujem da ne}e imati problema da se plasira u @oze Murinjo, strateg Intera, je Lige {ampiona na diobu drugog mjesta u Grupi F, sa ma, a {to se inostranstva
drugi krug. Volio bih igrati protiv njih u fina- izjavio da je njegova ekipa zaslu`eno sla- osvojenih pet bodova iz ~etiri utakmice! ti ~e, sve je mo gu }e",
lu Lige {ampiona, ali jedina mi je briga trenu- vila u Kijevu: "Tek na kraju }emo mo}i da ka`emo da li je 0:0 u izja vio je Tum ba ko vi},
tno Inter." "Kao posljednji u grupi do{li smo u Ki- Kazanju dobar rezultat ili ne. Trenutno nemamo razloga koji je vodio Partizan od
Andrij [ev~enko, as Dinama, jev, a sada smo lideri. Odigrali smo sr~ano i da se slu`imo digitronom, po{to znamo da moramo da 1992. do 1999, a potom
ka`e da su Ukrajinci platili danak neiskustvu: zajedni~kim naporima ostvarili trijumf. Mislim dobijemo obje preostale utakmice", rekao je Gvardiola i od 2000. do 2002. godi-
"Odigrali smo fantasti~no prvo poluvrije- da }e devet bodova biti dovoljno za osminu fina- nastavio: ne.
me, ali nismo kontrolisali igru u drugom polu- la, dakle, potrebna su nam jo{ tri iz preostale dvije "Timove iz isto~ne Evrope je vrlo te{ko probiti, Tum ba ko vi} (55) je u
vremenu. Mnogo je mladih igra~a u na{oj ekipi utakmice protiv Barselone i Rubina." imaju kvalitet, a ~esto se brane sa svih deset igra~a, {to Humsku donio {est titu-
koji nisu znali da se nose s pritiskom. Poznajem Barselona o~igledno nije u formi s ote`ava posao ekipi koja napada. Rubin je posve}en ta- la i tri kupa, a u Srbiju
Murinja i znam da je sve bacio na kocku kada je po~etka sezone, a u ~emu je problem, to }e hitno mo- kvoj igri i, svidjelo se to nama ili ne, oni to rade odli~no. se vratio po{to je raski-
u nastavku uveo toliko napada~a. Ipak, sve je i rati da utvrdi trener Pepe Gvardiola. Samo bod iz dvi- Poma`u se me|usobno, zatvaraju prostor i brzo razvijaju nuo saradnju sa [andon-
dalje otvoreno." je utakmice sa Rubinom iz Kazanja svrstao je osvaja~e kontre." (Agencije) gom. (Agencije)
50 qfubl!6. 11. 2009. Sport
Formula 1 blizu da izgubi jo{ jedan veliki tim

I Reno pakuje kofere

Prije Velike nagrade
Abu Dabija, pojavile
su se glasine da
francuski proizvo|a~
automobila razmatra
prodaju dijela ekipe

Samo nekoliko sati po{to je Tojota saop{tila

da napu{ta Formulu 1, Upravni odbor Renoa
sastao se u Parizu da bi razmatrao budu}nost u
{ampionatu.
Sastanku su prisustvovali ~elni ljudi tima Bob
Bel i @an-Fransoa Kube, ali njima nije bilo dozvo-
ljeno da u~estvuju u debati. Reno je, zajedno sa
Fernandom Alonsom, osvojio 2005. i 2006. titulu,
ali je [panac sada ve} napustio tim i od sljede}e se-
zone }e braniti boje Ferarija. Ekipa je, tako|e, osta-
la bez glavnog sponzora, kompanije ING, koja je
povukla svoju podr{ku.
Re no je se zo nu, u kojoj je ka`njen
dvogodi{njom uslovnom suspenzijom zbog namje-
{tanja pro{logodi{nje trke za Veliku nagradu Singa-
pura, zavr{io na osmom mjestu u konkurenciji
konstruktora. Za francusku ekipu naredne sezone
trebalo bi da vozi Poljak Robert Kubica, koji je ve}
potpisao ugovor, a kao favorit za mjesto njegovog
klupskog kolege, pominje se Timo Glok. Iako sas- Aragon baza USGPE
tanak Upravnog odbora ne zna~i da }e se Reno pri-
dru`iti Hondi, Tojoti i kompaniji BMW i napustiti Fwspq!tlb!cb!{b!bnf!sj!•lf!flj!.
Formulu 1, jo{ prije posljednje trke {ampionata, za qf! v! G2! VT!H QF! cj!~ f! v! tqps!u tlpn
Veliku nagradu Abu Dabija, pojavile su se glasine "'Brid`ston' nas je, 18 mjeseci prije Reno je ostao mom, ~ije sjedi{te je u Kelnu, iako izvori, bliski ja- lpn!qmf!ltv! #Np!ups!mfoe#! v! |qbo!tlpk
da francuski proizvo|a~ automobila razmatra pro- isteka ugovora, obavijestio o svojim namjerama i bez glavnog panskoj ekipi, tvrde da kompanija planira da ga za-
sponzora, qp!lsb!kj!oj!Bsb!hpo/!Ej!sf!lup!sj!uj!nb!VTG2
daju dijela ekipe. Reno, tako|e, snabdijeva motori- tako nam je omogu}io da na vrijeme po~nemo sa kompanije ING tvori. Ekipa BMW Zauber, ta~nije njeni novi Lfo! Bo!efs!tpo! j! Qju! Wjo!e{ps! qp!uqj!tb!mj
ma eki pu Red Bu la, ko ja je ove go di ne potragom za novim proizvo|a~em pneumatika. To- vlasnici, je imenovana za rezervu, u slu~aju da neki tv!vhp!wps!tb!wmbt!uj!nb!uf!|qbo!tlf!qp!.
trijumfovala na {est trka. jotina odluka, me|utim, dolazi samo nekoliko ne- od 13 timova ne bude mogao da se takmi~i naredne lsb!kj!of-!b!lb!lp!kf!ob!wf!ef!op!#ep!hp!wp!.
U me|uvremenu, Svjetska automobilska fede- djelja po{to je japanska ekipa potpisala novi godine. Ipak, njihovo mjesto u Formuli 1 ne}e biti spn! tv! {b!ep!wp!mkof! pckf! tusb!of#/! Ob
racija (FIA) zatra`ila je od Tojote hitno razja{njenje Konkord sporazum koji va`i do 2012. godine. Za- zvani~no sve dok Tojota ne potvrdi {ta }e se desiti tub!{j! v! Bsb!hp!ov-! lp!kb! ~f! vt!lp!sp! cj!uj
razloga za odluku o napu{tanju {ampionata. Vlada- tra`ili smo hitno razja{njenje od Tojote, zbog njene FIA sa njenim timom. qp!uqv!op!j{!hsb!}f!ob-!cj!~f!tnkf!|ufo!mp!.
ju}e tijelo Formule 1 je u saop{tenju istaklo da je pravne pozicije u pogledu {ampionata. Ono }e ima- istra`uje FIA je, ta ko |e, objavila da je stalno
hjt!uj!•lj! dfo!ubs! uj!nb-! b! VT!HQF! ~f! ob
Tojotina odluka izazvala veliku zabrinutost, kao i to ti direktan uticaj na odobrenje budu}eg 13. tima u odluku upozoravala da auto-moto sport ne mo`e da izbjegne
uticaj globalne ekonomske krize i da je pravilno pos- #Np!ups!mfo!ev#!uft!uj!sb!uj!sb!{wpk!twp!kji!wp!.
{to je kompanija "Brid`ston" objavila da na kraju {ampionatu“. Tojote o
napu{tanju tupila i tra`ila smanjenje tro{kova, da bi dozvolila {j!mb/! Hmb!wop! qsfe!tub!woj|!uwp! uj!nb! kf! v
naredne sezone ne}e produ`iti ugovor o snabdije- Tojota u saop{tenju, u kojem je objavila da na-
vanju pneumaticima sve ekipe {ampionata. pu{ta Formulu 1, nije rekla {ta }e se desiti sa ti- F1 ulazak u {ampionat manjim, nezavisnim timovima. \bs!mp!uv/!

Ivani{evi}: Agasi je
trebalo da }uti
Nekada{nji teniser iz Hrvatske
Goran Ivani{evi}, izjavio je za en-
gleske medije da "ne zna zbog ~e-
ga je Andre Agasi ispri~ao sve {to
jeste" i ocijenio da to "lo{e uti~e
na tenis".
Ove jeseni, Agasi je u autobiogra-
fiji otkrio da je tokom 1997. godine,
kada je gubio me~eve, samim tim i
samopouzdanje, dok mu se raspadao
brak sa glumicom Bruk [ilds i kada
je shvatio da gubi kosu (po~eo je ka-
rijeru sa rokerskom frizurom), koris-
tio doping sredstva i da je lagao
ATP organizaciju o tome da je dro-
gu uzeo slu~ajno iz ~a{e svog prija-
telja.
Priznanje biv{eg ameri~kog teni-
Pobjeda Vojvodine
sera izazvalo je niz reakcija, a hrvat-
ski teniser jedan je od najlju}ih.
"To je bilo prije dvanaest godina i
stvarno ne znam za{to je Agasi sada
odlu~io da iza|e u javnost sa tom
pri~om. To je davna pro{lost, ali i lo-
{a stvar za Agasija, cijeli teniski svi-
jet i ATP.
"ATP je morao da reaguje kada je
saznao za aferu, sada je cijela pri~a
deplasirana. Siguran sam samo da se
svi teniseri, koji su igrali protiv Aga-
sija u vrijeme dok se dopingovao,
sada lo{e osje}aju" rekao je Ivani{e-
vi}.
Ivani{evi} je od Agasija izgubio u
svom prvom vimbldonskom finalu,
poslije pet odigranih setova.
Izvinjenje
Semenji
Ju`noafri~ka atletska fede-
racija (ASA) izvinila se Kas-
ter Semenji zbog na~ina na
koji je je ova atleti~arka bila
podvrgnuta provjeri pola, po-
slije prvenstva svijeta u Ber-
linu, gdje je u trci na 800
metara osvojila zlatnu meda-
lju.
"Ju`noafri~ka atletska fede-
racija `eli da se javno i bezu-
slo vno izvi ni Se me nji i
njenoj porodici, kao i pred-
sjedniku dr`ave i svim gra|a-
nima, zbog na~ina na koji je
sproveden test provjere po-
la", navedeno je u saop{tenju
ASA.
Osamnaestogodi{nja Se-
menja bila je na provjerama
pola poslije SP u Berlinu, jer
je Me|unarodna atletska fe-
Varnice izme|u
Arize i Artesta
Trevor Ariza i
Ron Artest
NBA javnost bila je nestrpljiva da vidi kako }e
pro}i prvi duel Hjustona i Lejkersa ove sezone, od ka-
da su ljetos zamijenili startna krila Trevora Arizu i
Rona Artesta.
Ariza je napustio Lejkerse poslije osvajanja {ampi-
onske titule i oti{ao u Teksas, odakle je oti{ao Artest, koji
je poznat kao veliki kavgad`ija. I po~elo je o~ekivano,
"Nemam povrije|ena osje}anja zbog toga. Bili smo
nabijeni emocijama, to je sve", rekao je hladnokrvno Ari-
za, koji je za dlaku imao bolji statisti~ki u~inak od konku-
renta.
Mnogo pri~ljiviji bio je Artest, koji je imao dilemu
da li da ovog puta opravda svoju reputaciju ili da ustukne.
On je opisao da je razmi{ljao da udari Arizu, ali da se pla-
{io nov~ane globe ili suspenzije.
"Znate i sami... Kada me neko udari, ja reagujem.
Pogodio me je tri puta laktom... To jednostavno nije fer.
Ne `elim vi{e da se tu~em, ne radi mi se to. Ali, ako uda-
rite laktom u grudi Rona Artesta, da li znate koga ste uda-
rili?", pitao je Artest i na op{te iznena|enje dodao:
Ne}u da se tu~em vi{e,
ka`e Artest

Vaterpolisti Vojvodine pobijedili su u srijedu u ma|arskom gradu
Egeru istoimenu doma}u ekipu sa 9:8 (2:4, 4:1, 2:2, 1:1) u utakmici
prvog kola regionalne Evrointer lige.
Doma}i tim je bolje "otvorio" utakmicu i u prvoj ~etvrtini, u dva navarata,
imao po tri gola prednosti (3:0 i 4:1). U drugoj dionici, me|utim, novosad-
ske "lale" napravile su preokret i do{le do pogotka prednosti (6:5). Srpska
ekipa, u nastavku utakmice, nekoliko puta je imala ~ak i tri gola prednosti,
ali je Eger u zavr{nici duela propustio priliku da do|e do boda, po{to je od-
brana Vojvodine dva puta izblokirala udarce Zoltana Varge. Najefikasniji u
pobedni~koj ekipi bio je Sr|an Vuksanovi} sa pet pogodaka. Pored Vojvodi-
ne i Egera, u regionalnoj ligi igra i {ampion Srbije Partizan, kao i jo{ pet ma-
|arskih i po jedan rumunski i slova~ki klub.
deracija (IAAF) `eljela da ot-
klo ni su mnje ko je je u
javnosti izazvao "mu{koba-
njasti" izgled ove atleti~arke.
U septembru su australijski
mediji prenijeli vijest da je
Semenja najvjerovatnije her-
mafrodit, ali }e kona~ni re-
zul ta ti pro vje ra po la
ju`noafri~ke atleti~arke biti
objavljeni krajem novembra.
ve} u tre}em minutu me~a odigranog u no}i izme|u srije-
de i ~etvrtka, oba su dobili po tehni~ku da se smire i da ne
naprave ve}i problem do kraja utakmice.
Kada su zaboravili da me|usobno lakta-
nje i skoncentrisali se na ko{arku, malo je nedostajalo da
budu junaci, ali im je Kobi Brajant ukrao {ou. Prvo je Ar-
test pogodio trojku za 92:89, 30 sekundi prije kraja regu-
larnog dijela me~a, ali je Ariza, na drugoj strani, trojkom
odveo me~ u produ`etak, a tamo je dominirao Brajant sa
{est od 11 poena cijelog tima. Na kraju, pobijedili su Lej-
kersi - 102:103. Ariza je poslije me~a rekao, da je ve} u
prvom napadu Artest poku{ao da ga uhvati "u kragnu".
"Ali, predajem se, odustajem... Ne}u da se
tu~em vi{e. Udari me laktom, o{amari me, koristi me kao
vre}u za vje`banje. Ja ne reagujem vi{e. Umoran sam",
otkrio je Artest, koji je me~ zavr{io sa 15 poena, {est sko-
kova, asistencijom, ukradenom i izgubljenom loptom.
Rezultati me~eva: Orlando - Feniks 122:100, Va{ington -
Majami 89:93, Toronto - Detroit 110:99, Nju D`ersi -
Denver 94:11, Njujork - Indijana 89:101, Minesota -
Boston 90:92, Hjuston - Los An|eles Lejkers 102:103
(poslije produ`etka), Nju Orleans - Dalas 114:107 (posli-
je produ`etka), Sakramento - Atlanta 105:113, Golden
Stejt - Memfis 113:105.

Evroliga za ko{arka{e, 3. kolo
Novi poraz Cibone
Zagreba~ka Cibona, lider
regionalne NLB lige, ni iz
tre}eg poku{aja
nije uspjela da zabilje`i
trijumf u Evroligi
Ko{arka{i Montepaskija i Lotomatike i poslije tre-
}eg kola Evrolige imaju maksimalan u~inak.
Ekipa iz Sijene, koju je predvodio Sato (33 poena), u
srijedu uve~e se u Francuskoj poigrala sa Asvelom, dok su
Rimljani bili ubjedljivi u Atini protiv Marusija.
I dok ita li jan ski timovi ne znaju za poraz, li-
der regionalne NLB lige zagreba~ka Cibona ni iz tre}eg
poku{aja nije uspjela da zabilje`i trijumf u Evroligi.
"Vukovi" su ovoga puta pora`eni u Istanbulu od Fe-
nerbah~ea (67:62). Zagrep~ani su kona~no uspjeli da pari-
raju jednom timu u Evroligi. Poslije dva ubjedljiva poraza
od Montepaskija i Barselone, izgubili su i od Fenerbah~ea,
Montepaski
i Lotomatika bez poraza
ali samo s pet poena razlike. Odlu~ile su druga i tre}a ~et-
vrtina u kojima su izabranici bh. stru~njaka Bogdana Ta-
nje vi }a preo kre nu li re zul tat i so li dnom igrom u
posljednjem periodu zadr`ali ste~eno vo|stvo.
Oguz Sava{ bio je nezaustavljiv kod doma}ina, pa je
zabilje`io "dabl-dabl" sa 14 poena i deset skokova. Omer
Onan je ubacio 11 poena, dok su se u timu Cibone istakli
D`amont Gordon sa 15 poena, pet skokova i {est asisten-
cija, Antonio Grejvs sa 14 poena i Leon Rado{evi} sa de-
set poena te {est skokova.
Re zul ta ti 3. ko la: Grupa A: Asvel - Monte-
paski 65:82 (Dikson 20p - Sato 33p, 6sk), Fenerbah~e -
Cibona 67:62 (Sava{ 14p, 10sk - Gordon 15p, 5sk, 6as,
3ukr), @algiris - Barselona (sino}). TABELA: Montepaski
Obla~no s
ki{om
mjestimi~no
V!CjI!qsfwmb!eb!wb!~f!qsf!ufaop
pcmb!•op!wsj!kf!nf!tb!nkft!uj!nj!.
•opn!lj!|pn-!b!qp!of!hekf!v{!lj!.
BIHA]
|v!np!hv!~j!tv!j!qmkvt!lp!wj!tb
hsnmkb!wj!opn/!Of!|up!wj!|f!qb!eb!.
wj!ob!p•f!lv!kf!tf!ob!kv!hv/!Wkf!ubs
tmbc!ep!vnkf!sfo!tkf!wf!sp!jt!up!.
•oph!tnkf!sb-!b!ob!kv!hv!j!jt!up!.
•ojn!ekf!mp!wj!nb!vnkf!sfo!ep!kbl
kv!hp/!Kv!ubs!okb!ufn!qf!sb!uv!sb!pe
5!ep!21-!ob!kv!hv!ep!26-!b!obk!wj!.
|b!eof!wob!pe!8!ep!24-!ob!kv!hv
ep!28!tuf!qf!oj!Dfm!{j!kv!tb/
Subota
Nby/ ,26pD
Njo/ ,8pD
Sarajevo
Banjaluka
Nedjelja
Bijeljina
Nby/ ,25pD Biha}
Njo/ ,8pD
Livno
Mostar
Ponedjeljak Zenica
Nby/ ,26pD Trebinje
,9pD
Njo/
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH
Nastavlja se period lo{ih biometeorolo-
{kih prilika uz ne{to vi{e temperature i
strujanje toplijeg vazduha, {to }e kod ve-
}ine osjetljivih osoba uzrokovati promje-
Sport 6. 11. 2009. qfubl 51
Vijesti
Slavlje "@elje"
Veterani sarajevskog @elje-
zni~ara u prijateljskoj utakmici
rezultatom 3:2 bili su bolji od
selekcije novinara. U prijatelj-
skom susretu izme|u vetarana
sarajevskog @eljezni~ara i od-
FOTO AFP
abrane selekcije novinara, koji
je odigran ju~e u humanitarne
svrhe zbog pomo}i oboljelima
Josipu Katalinskom i novinaru
Ton~iju Markovi}u, bolji su bili
nekada{nji asovi tima sa "Grba-
vice" rezultatom 3:2. Susretu su
prisustvovale neke od legendi
tima sa "Grbavice", uklju~uju}i
Ivi cu Osi ma, Ka ta lin skog,
Smajlagi}a, a bio je to ujedno i
spoj nekoliko {ampionskih ge-
neracija sarajevskog kluba.
Bez prisilne
vakcinacije
Mi{el Platini, {ef evropske
ku}e fudbala, izjavio je u ~et-
vrtak da ne}e pokrenuti akciju
koja bi fudbalere koji se na-
dme}u u evropskim takmi~enji-
ma prisilila da budu vakcinisani
protiv H1N1 virusa, niti }e biti
odlaganja utakmica ovim povo-
dom.
"Nisam doktor i o ovoj temi
bi samo oni trebalo da pri~a-
ju. Ali, sigurno da ne postoji
obaveza igra~a da se vakcini-
{u protiv novog gripa. Ne}u
Marin Rozi} (Cibona, s loptom) tra`iti to od njih, a ni od navi-
ja~a koji dolaze na utakmice.
3-0, Barselona 2-0, Fenerbah~e 2-1, @algiris 1-1, Asvel 0- Olimpija - Kaha Laboral (sino}). TABELA: Lotomatika 3- Odlaganja utakmica u slu~a-
3, Cibona 0-3. 0, Makabi 1-1, CSKA 1-1, Kaha Laboral 1-1, Marusi 1-2, jevima kada je nekoliko igra-
Grupa B: Olimpijakos - Lijetuvos Ritas 97:73 (Kleiza Olimpija 0-2. ~a za ra `e no ovim vi ru som
20p, 6sk - Bjelica 16p), Partizan - Orlean (sino}), Unikaha Grupa D: Himki - Oldenburg 77:72 (Jankunas 23p, ne}e biti. Klubovi imaju tri-
- Efes (sino}). TABELA: Unikaha 2-0, Olimpijakos 2-1, 7sk - Foster 17p, 6as), Prokom - Armani D`ins 88:83 desetak fudbalera i trebalo bi
Lijetuvos 2-1, Efes 1-1, Partizan 0-2, Orlean 0-2. (Logan 23p, 6sk - Finli 25p), Real Madrid - Panatinaikos da mogu da raspola`u dovo-
Grupa C: Marusi - Lotomatika 71:83 (Lukas 15p, 4sk, (sino}). TABELA: Panatinaikos 2-0, Himki 2-1, Real 1-1, ljnim brojem za takmi~arski
4ukr - D`aber 14p, 4sk, 7as), Makabi - CSKA (sino}), Armani D`ins 1-2, Oldenburg 1-2, Prokom 1-2. nastup.
Afmklp!LPQBOKB!
ejsflups!OJHE!#EOO#
BANJALUKA Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^
hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!
BIJELJINA
Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
ZENICA Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-!
Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*-
Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-!
Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof!j!ofekfmkop!j{ebokf*-!
Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-!
Csbolp!UPNJ^!)vsfeojl!nbhb{job*-!
LIVNO SARAJEVO Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-!
Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-!
Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*-
Boesfb!CBTBSB!)lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-!
+12oC Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-!
+11oC MOSTAR Nbkb!WVKJOJ^!)bhfodjkf*-
Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*-
+13oC Jwbob!QBTUJS )ufioj•lb*-!
Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-!
+11oC [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/
+11oC
+17oC
J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/
+13oC TREBINJE Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*-
+16oC dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu
Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!nbslfujoh@of{bwjtof/dpn<!
Tbsbkfwp-!ufm/!1440764.:64/
Ejtusjcvdjkb; Ufm/!442.958-!f.nbjm;!oo`ejsfldjkb@ufmflmjl/ofu!
Epqjtoj|uwb; Tbsbkfwp!1440827.941-!764.:64<!Nptubs!1470661.798/!
)Svlpqjtj!j!gpuphsbgjkf!tf!of!wsb~bkv*!
Ajsp!sb•voj; Sb{wpkob!cbolb!b/e/!Cbokbmvlb!6731::11123894.83!)LN*-!
65541.2996532!)efwj{oj*<
ne raspolo`enja, glavobolju i dekoncen- Izqp!Bmqf.Besjb.Cbol!b/e/!Cbokbmvlb!663.111.11111:63.31<
traciju. Hroni~ni bolesnici trebalo bi da \ubnqb!OJHE!#EOO#-!{b!\ubnqbsjkv!Bmfltboebs!Lpqbokb/
se suzdr`avaju od ja~ih fizi~kih akti-
vnosti.
 sport
Staza na stadionu
"Pti~je gnijezdo"
FOTO BETA

[ve|anin
pobjednik
"Trke
{ampiona" Tomas
Ekstrom
u Pekingu FOTO AFP

oduvao [umahera Nijemci osvojili

Kup nacija:
Mihael [umaher
[umaher
je Fetela
eliminisao
u borbi za
finale, dok
je Ekstrom
u polufinalu
bio bolji
od novog
{ampiona
Formule 1
D`ensona

[ ve|anin Matijas Ekstrom po-

bjednik je ovogodi{nje "Trke
{am pi ona" ko ja je prvi put
odr`ana na stadionu "Pti~je gnijezdo" u
Pekingu.
Ekstromu je to tre}a titula na jedinstvenoj
manifestaciji, poslije trijumfa u Parizu 2006.
godine i londonskom "Vembliju" godinu dana
kasnije.
Vo za~ Audi ja u {ampionatu nje-
ma~kih turisti~kih vozila (DTM) do pobjede
na "Pti~jem gnijezdu" do{ao je po{to je u fina-
lu ubjedljivo bio bolji od sedmostrukog {am-
piona Formule 1 Mihaela [umahera.
"Bio je ovo specijalan dan i pobjeda koja
je do{la poslije sezone u kojoj nisam imao ni-
malo sre}e u DTM {ampionatu. Presre}an
sam", rekao je Ekstrom odmah nakon pobje-
de.
[umaher iz Pekinga, ipak, ne}e oti}i pra-
znih ruku jer je zajedno sa sunarodnikom Se-
Batona
bastijanom Fetelom za Njema~ku osvojio Kup
nacija. Upravo je Fetela [umaher eliminisao u
borbi za finale, dok je Ekstrom u polufinalu
bio bolji od novog {ampiona Formule 1 D`en-
sona Batona.
Na trci
su bili i
Baton,
razbio svoj KTM X-Bow i morao odustati.
Pored prve ~etvorice na "Trci {ampiona"
u~e{}e su uzeli i biv{i voza~ Formule 1 Dejvid
Kultard, dvostruki WRC {ampion Markus
Gronholm, petostruki {ampion kraljevske kla-
@estoku borbu mladog i starog Kultard, se Moto GP {ampionata Mik Duan, osmostru-
njema~kog lava odlu~ilo je iskustvo. Kada je Gronhol ki pobjednik legendarne trke "24 ~asa Le
Fetel shvatio da [umaher ima malu prednost, i Duan Mana" Tom Kristensen, aktuelni {ampion
Publici ni tokom pauze
pretjerao je s forsiranjem i zaletio se u ogradu, nije bilo dosadno Svjet skog {am pi ona ta tu ris ti ~kih vo zi la
(WTCC) i mnogi drugi voza~i iz ostalih kate-
gorija auto-moto sporta.
Spektakl na pekin{kom sta-
dionu ni ove godine nije razo~arao jer je donio
niz uzbudljivih trka i poneki razbijeni bolid, a
najve}i majstori iz svijeta auto-moto sportova
dobro su se zabavili.
Trke su vo`ene po krivudavoj stazi u se-
Fetel se
jure}i za
dam razli~itih vrsta bolida: Ford Focus WRC
[umaherom 09, VW Sciorocco, Solution F Prototipe,
zabio u KTM X-Bow, Rx 150, ROC Car i ROC 2-se-
ogradu ater. (Agencije)

^ukvudu nikako da odraste

Svjetsko prvenstvo za fudbalere do 17 godina
odr`ava se ovih dana u Nigeriji a glavna vijest,
koja je {okirala doma}ine, jest da je njihov klju~ni
igra~ jo{ prije sedam godina izgubio pravo nastu-
pa za tu selekciju. Biv{i nigerijski reprezentativac
Adokie Amiesimaka izjavio je da je kapiten U-17
selekcije Fortune ^ukvudi, najmanje sedam, osam
godina stariji nego {to se predstavlja. Amiesimaka
je u sezoni 2002/2003. bio trener [arks Port Har-
korta, a njegov zadatak je bio da sastavi ekipu,
gdje }e igrati 18-godi{njaci. Jedan od njih bio je i
^ukvudi - {to zna~i da bi danas trebao imati oko
25 godina. FIFA je zbog ve} ranijih sumnji u dob
nekih igra~a uvela test magnetnom rezonancom, a
uo~i SP petnaestorici igra~a Nigerije zabranjen je
nastup zbog neodgovarauj}e dobi. Ipak, sporni
^ukvudi je pro{ao test, {to je dodatno zakompli-
kovalo pri~u. (Agencije)
 "Kenjac", hrvatski Prva linija
kandidat za "Oscara" odbrane

Porodi~ni Preduhitrite
sukobi grip i
u sumrak oja~ajte
rata imunitet
strane 4 i 5 strana 8

Aleksandar
Stojkovi}
Piksi,
pozori{ni
i filmski
glumac

Sandra VUKI]
staknutog pozori{nog

I
i fil mskog glum ca
Aleksandara Stojko-
vi}a Piksija gledaoci
najvi{e pamte po hu-
mo ris ti ~noj emi si ji
"Bez pardona", ali i
po zna~ajnim pozori-
{nim ulogama. Me|utim, Pi-
ksi se sve vi{e pojavljuje i u
filmovima.
Pamtimo ga iz "Sveti Georgi-
je ubiva a`dahu" i iz "Turne-
je", a trenutno je zadu`en za
glavnu ulogu u novom filmu
Dejana Ze~evi}a. Radi se o
"Neprijatelju", koji se trenu-
tno snima na Goloj planini,
na Kozari.
NASTAVAK NA STRANI 2

Odgovara mi uloga
usamljenog vuka
2 qfubl!6. 11. 2009.
NASTAVAK SA STRANE 1
Navikao na naporan rad
Niz uloga
Bmf!ltbo!ebs!Tupk!lp!wj~!Qj!ltj!kf!sp!}fo!32/!plup!csb!2:83/!hp!ej!of!v!Lmkfw!dj!nb/
Qswj!qvu!tf!vqj!tbp!ob!Blb!ef!nj!kv!tdfo!tlji!vnkf!uopt!uj-!Pe!tkfl!hmv!nb-!v!Tb!sb!kf!wv-
2::2/!hp!ej!of-!bmj!kf!qsf!lj!ovp!tuv!ej!kf!{cph!sb!ub/!Hp!ej!of!2::7/!vqj!tbp!tf!ob!!Blb!ef!nj!kv
vnf!uopt!uj!CL-!v!lmb!tj!qsp!gf!tp!sb!Qf!usb!Lsb!mkb!j!Ef!kb!ob!_b!wj!~b/!Ej!qmp!nj!sbp!kf!3111/!hp!ej!.
of-!pe!lb!eb!kf!j!tubm!oj!•mbo!bo!tbn!cmb!Ob!sp!eoph!qp!{p!sj!|ub!ST!v!Cb!okb!mv!dj/
Pej!hsbp!kf!oj{!qp!{p!sj!|oji!vmp!hb/!J{!ewb!kb!np!#Hp!tqp!}v!nj!ojt!ubs!lv#-!#Nj!sbo!ep!mj!ov#!j!#Ob!.
sp!eoph!qp!tmb!oj!lb#/!Toj!njp!kf!wj!|f!tuv!efo!utlji!jhsb!oji!gjm!np!wb!v!Cb!okb!mv!dj!j!Cfp!hsb!ev/
Hp!ej!of!3117/!toj!njp!kf!jhsb!oj!gjmn!#Fej!ob#!v!Lsb!lp!wv!)Qpmk!tlb*-!v!qsp!ev!ldj!kj!Qpmk!tlph!gjm!.
ntlph!jo!tuj!uv!ub/!Hmv!njp!kf!j!v!uf!mf!wj!{jk!tlpk!tf!sj!kj!#Up!up!qmp!mkf!up#/
Na{a nedavna posjeta setu bila je dobar povod da poraz-
govaramo sa Piksijem i upitamo ga o njegovim utiscima sa
snimanja, ali i svim dosada{njim ulogama, kako u filmu ta-
ko i na "daskama koje `ivot zna~e".
NN: Novi film, nova uloga. Kako ste se sna{li u njoj?
STOJKOVI]: Igram komandira odjeljenja deminera
Vojske RS, koji ostaju poslije potpisa Dejtonskog sporazu-
ma da ra{~iste nekakva minska polja. Tu im se de{avaju ra-
zne dogodov{tine... U pitanju je zapravo antiratna pri~a. U
su{tini, svaki antiratni film ima i ne{to ratno u sebi pa tako i
ovaj. Malo triler, malo psiholo{ka drama, malo sva{ta ne{to,
a mi smo tu da ispo{tujemo ono {to je ~ovjek napisao i za-
mislio, {to se nadam i da ho}emo. Ovo bi svakako mogao da
Glumac mora
da voli ulogu
i da je brani,
bez obzira
na to {ta igra,
ili je ne}e dobro
odraditi,
ka`e Piksi
bude zanimljiv film, koji bih rado preporu~io svim generaci-
jama.
NN: Ka`ite nam ne{to o glumcima na ovom filmu.
Da li vam prija rad sa njima?
STOJKOVI]: U filmu ima deset glumaca, od ~ega je
jedna glumica. To je na{a Marija Piki}, student druge godine
Akademije. Tu su i tri glumca iz Beograda: Ljubo Bandovi},
Slavko [timac i Vuk Kosti}, s tim da Tihu Stani}a vodim
ovamo, kod nas. Na sve to dodajem jo{ {est na{ih glumaca,
me|u kojima je i moja malenkost. Ve}inu glumaca pozna-
jem, tako da je saradnja izvanredna. Jedino nas malo vrije-
me zeza.
NN: Koliko su naporna snimanja?
STOJKOVI]: Snimanja traju ujutru od pet pa sve dok
ne moramo na neku predstavu. Uglavnom, svi nave~e ima-
mo predstave, s obzirom na to da je sezona u toku. A koliko
su naporna snimanja, nisam ba{ stru~an da ka`em jer sam,
vjerovali ili ne, navikao na ovakav tempo rada.
NN: Koje predstave trenutno igrate i da li ste neda-
vno bili na nekom gostovanju?
STOJKOVI]: Skoro sam bio sa prijedorskim pozori-
{tem na gostovanju u Vranju i Kumanovu, na Danima ko-
medije, a u Makedoniji smo sjajno pro{li. Odavno nisam
igrao pred vi{e publike i vi{e zadovoljnih lica poslije pred-

D`ezeri u
Sarajevu
"Mirandolina"
Pozori{te prva, Karim Ziad
ribolov druga
ljubav donosi ne
FOTO ARHIVA
samo zvuk,
melodiju i
ritam, ve} i
mirise i boje
Sjeverne
Afrike
Kratkom {etnjom kroz kultur-
no-umjetni~ka de{avanja u vi{e
gradova, preporu~i}emo mjesta
na kojima se ovog vikenda mo-
`ete najbolje provesti.
U toku je odr`avanje 13. in-
ternacionalnog muzi~kog festi-
vala "Jazz Fest" u Sarajevu.
Ve~eras u Bosanskom kultur-
nom centru sa po~etkom u 20
sati nastupa Karim Ziad Ifrikja,
koji donosi ne samo zvuk, me-
lodiju, ritam Sjeverne Afrike
ve} i mirise i boje. Evo prilike
za sve koji vole ritmi~ku i zago-
netnu, melodijski neodoljivu
muziku koja osvaja du{u i tijelo.
Isto ve~e, u 23 sata u Domu
mladih, gostuje Ltj Bukem feat
Mc Conrad. Za Ltj Bukema ka-
`u da je heroj drum i bass scene
i uticajan producent. U dru{tvu
MC Conrada njegova muzika
dobija novu dimenziju.
U sklopu "Jazz Festa" sutra u
Bosanskom kulturnom centru,
sa po~etkom u 20 sati, nastupa
Renaud Garsia, za ~ije koncerte
se ka`e da su uzbudljiva puto-
va nja ep skih raz mje ra ko ja
stave. Prije toga sam bio sa Narodnim pozori{tem RS u ti je isto kao kad ~ovjeka pita{ koje mu je dijete najdra`e! odvode na rub horizonta, stva-
Zvezdara teatru u Beogradu, gdje su slavili jubilej 25 godi- Nemam pojma koja mi je omiljena uloga. ^ovjek koji se raju}i prizor koji uvijek nudi
Koliko ljudi na postojanja, a igrali smo "Narodnog poslanika". Tako|e, bavi ovim poslom mora da voli sva{ta. Bilo je stvari koje nezaboravno estetsko iskustvo.
jau~u da je bili smo i u Mladenovcu na Festivalu pozori{ta. Koliko lju- nisam volio da radim, ali sam ih kasnije zavolio. Glumac U Domu mladih u subotu u
kriza, a ja 23 sata je Jojo Majer Nerve.
di jau~u da je kriza, a ja se mogu pohvaliti da je mi u pozo- mora da voli ulogu i da je brani, bez obzira na to {ta igra, ili
se mogu Ljubiteljima pozori{ta prepo-
ri{tu nismo osjetili. to ne}e dobro odraditi. Ovo je poprili~no naporan i stresan
pohvaliti da ru~ujemo ve~eras Gogoljevu
je mi u NN: Postoji li neka uloga koja vam je posebno dra- posao i mora{ da ga voli{ da bi ga dobro odra|ivao. Ja sam
ga? upoznao svega jednog glumca u `ivotu koji mrzi to {to radi "@enidbu" u Narodnom pozori-
pozori{tu
STOJKOVI]: Sad }u da ti ka`em najve}u glupost. To i on je u "penziji", naravno. Ina~e, svi to u`asno volimo i {tu Sarajevo, sa po~etkom u 18
nismo osjetili
zato se i bavimo time. sati.
NN: Kako privatni `ivot trpi va{e uloge i ~esta puto- U subotu u Kamernom teatru
Detalj sa seta
"Neprijatelja" vanja? 55 u 20 sati je na sceni "Bog
pokolja" u re`iji Miralema Zu-
STOJKOVI]: Koji privatni `ivot? Ja ti to ne bih mo-
p~evi}a. Igraju Tatjana [oji},
gao re}i. Ja sam usamljeni vuk pa lako sa tim izlazim na Mirza Halilovi}, Gordana Bo-
kraj. Poslao sam roditelje u inostranstvo. Sve sam ih rastje- ban i Mirsad Tuka.
rao da niko ne gleda da nisam u ku}i. Jedino {to }u morati U Sarajevskom ratnom teatru
da skidam pau~inu kada se zavr{i ovo snimanje od sedam SARTR danas i sutra se daje
nedjelja. "Ana Karenjina" sa po~etkom u
NN: Imate li neki hobi? 20 sati, a izme|u ostalih igraju
STOJKOVI]: Obo`avam ribolov. Nikada ni{ta ne Selma Alispahi}, Dragan Jovi-
upecam, ali u`ivam u pecanju. Bio sam prije nekoliko ne- ~i}, Ermin Sijamija.
djelja cijeli dan na Uni i ni{ta nisam upecao, ali sam se tako Za one koji se u dane vikenda
fino odmorio. Pecao sam na zdenka sir, na hljeb, na kombi- ipak vole opustiti uz narodnu
naciju i opet ni{ta.
6. 11. 2009. qfubl 3
Karim Ziad
FOTO ARHIVA
muziku, u restoranu "Bazeni" u
subotu nastupa Mira [kori}.
"Mortal kombat", beogradski
bend, nastupa u subotu u Kul-
turnom centru "Polidrom" u Ba-
njaluci. Koncert po~inje u 21
sat, a ulaz je tri KM. Kao pred-
grupa }e nastupiti grupa "Picin
park".
Ve~eras }e u Narodnom pozo-
ri{tu RS gostovati SPKD "Pros-
vje ta" iz Her ceg No vog sa
predstavom "Zemlja nedo|ija",
ra|enoj po tekstu vladike Niko-
laja Velimirovi}a.
U "Hard rock caffeu" nastupa
bend "Oblik", a kao i svakog
petka, u klubu "Kruna" gostuje
Dado Gli{i}.
Beogradski Sava centar od
nedjelje }e biti popri{te pop
spektakla jer }e bend Harija Va-
re{anovi}a odr`ati pet uzasto-
pnih kon ce ra ta. Prvi je na
programu u nedjelju.
Rije~ je o jednoj od najtira`ni-
jih grupa biv{e Jugoslavije, sa
vi{e od pet miliona prodatih
plo~a, poznatoj po baladama
koje su vremenom postale ever-
grini.
Bend Ha ri ja Va re {a no vi }a
(48) mo`da }e svom nizu nastu-
Bend Harija
Vare{anovi}a
odr`a}e pet
uzastopnih koncerata
u Beogradu
pa u Beogradu dodati jo{ neki, u
zavisnosti od interesovanja pu-
blike.
Loran Garnije, jedan od naj-
boljih svjetskih di-d`ejeva, ve-
te ran elek tron ske mu zi ~ke
scene, nastupi}e sutra u velikoj
sali Doma omladine, na drugoj
ovogodi{njoj "Beck'sperience"
`urci.
Koncert Erosa Ramacotija u
zagreba~koj "Areni" odr`ava se
tako|e u subotu. Cijena ulazni-
ce je od 250 do 660 kuna.
U okviru 5. Zagreb Jazz Festi-
va la u su bo tu u gla vni grad
Hrvatske kona~no dolazi veliki
i legendarni Soni Rolins. Ova
legenda d`eza odr`ava svega
nekoliko koncerata godi{nje, te
je za njegov nastup potrebno
~ekati po nekoliko godina. Kon-
cert po~inje u 19.30, a cijena
ulaznice je 150 i 200 kuna.
E.D., @.D.
4 qfubl!6. 11. 2009.

"Kenjac", hrvatski
kandidat za "Oscara" Porodi~ni sukobi

Davor PAVLOVI] skom programu, a od ove sedmice se mo`e pogledati

u doma}im bioskopima. Film je tako|e izabran da
rugi dugometra`ni film hrvatskog re`i-

D
sera, porijeklom iz BiH, Antonija Nui}a
"Kenjac" je predstavljen na ovogodi{-
njem filmskom festivalu u Puli, te je
izborio odli~ne reakcije `irija, publike i
kritike. @iri mu je dodijelio "Zlatnu are-
nu" za najbolji scenario, kameru i muzi-
ku. Kri ti ka je iza bra la ovaj film za naj bo lji na
festivalu. Film je prikazan i na SFF-u u takmi~ar-
U dvije sedmice Boro }e razrije{iti
godinama dubok sukob s ocem,
nau~i}e biti bolji mu` i otac, a u svemu
tome }e ulogu odigrati jedan magarac
bude hrvatski predstavnik za "Oscara". Kenjac osim
{to zna~i magarac, zna~i i nesposobnjakovi}. Taj se

"The Imaginarium of Doctor Parnassus",

PROJEKTOR
Pi{e:
Davor PAVLOVI]

"Tehnotajz: Edit i ja", Aleksa Gaji}, 2009

Vizuelno impresivna
Japanska anima
na srbijanski na~in
Prvi dugometra`ni animirani film u potpunosti ura|en od strane doma-
}e tj. srbijanske ekipe je "Tehnotajz: Edit i ja" Alekse Gaji}a, strip crta~a
i animatora. Nakon animiranog dijela "Film noir" koji se de{ava u Ame-
rici, koji su dijelom radili autori iz Srbije, ovo je daleko uspje{nije djelo.
"Tehnotajz: Edit i ja" je nau~na fantastika, ali u njemu se isprepli}e i
manga (istok) i superheroji (zapad) sa intelektualnim francuskim stripom,
uz dodatak poznatog balkanskog humora, koji su likovima podarili glaso-
vi gluma~kih zvijezda iz Srbije. Ipak, osnovni esteti~ki model filma je bila
japanska anima. Re`iser je vlastiti strip uzeo kao premisu za film, a iz nje-
ga je samo iskoristio imena glavnih junaka i mjesto de{avanja, dok je ra-
dnju dosta promijenio.
Ako zanemarimo
Ako zanemarimo animaciju koja je ra-
animaciju koja je
|ena na nekoliko na~ina, dobijamo jedan
ra|ena na nekoliko
ne tako tipi~an srbijanski film, ali opet sa
na~ina, dobijamo
elementima koji su neizlje~iva boljka ve}i-
jedan ne tako
ne pripadnika tog istog filma. Ti elementi
tipi~an srbijanski
su u~estale psovke koje krivo prezentuju
film, ali opet sa
urbani na~in izra`avanja i jednostavno
elementima koji su
konstruisani likovi koji su napravljeni po-
neizlje~iva boljka
put onih u seriji "Bolji `ivot". Me|utim, Pripremio: D. PAVLOVI]
ve}ine pripadnika
re`iser uvodi tu na poseban na~in SF pri-
tog istog filma
~u sa akcionim zapletom, isprepli}u}i je Fantazija kakvu mo`e samo da osmisli i napravi Teri
sa igrom podsvijesti i podjelama li~nosti, Gilijam nedavno je ugledala svjetlost dana. Imaju}i u vi-
kao i onima izme|u jednakosti i nejednakosti polova, stvarnog i nestvar- du da je ovo zadnji film koji je snimio i nije uspio zavr{iti
nog svijeta. Film se na trenutak osvr}e i na politi~ki pro{lost uz fle{bek na Hit Led`er, daje mu jo{ vi{e na reklami i popularnosti.
oktobar 2001. i mitsku pri~u o stolici iz Skup{tine grada, koja nema nika- "The Imaginarium of Doctor Parnassus" je svoju slu`be-
kav zna~aj za dalji tok pri~e. Jedna od zanimljivih stvari u filmu je slika nu premijeru imao na ovogodi{njem kanskom filmskom
Beograda 2074, koji donosi posebnu atmosferu, a s druge strane koji nije festivalu, gdje je prikazan van slu`bene konurencije. U
puno odmakao od slike ovog dana{njeg Beograda. Tome posebno daju distribuciju je u Velikoj Britaniji krenuo 16. oktobra, dok
pe~at scene u Skadarliji ili sa Romima na ulici. Ono {to negativno upada }e ga ameri~ka publika sa~ekati do Bo`i}a, kada film
u o~i su u~estali marketni{ki trikovi i pre~este rekalme u scenama, kako bi kre}e sa ograni~enom distribucijom. U Velikoj Britaniji
se opravdali ugovori sa sponzorima, koji uveliko kvare istinski do`ivljaj je do sada zaradio dva miliona funti.
filma. Hiljadugodi{nji Parnasus je vo|a grupe putuju}ih za-
Ovo je pravi podvig koji bi trebalo da utaba teren za razvoj moderne bavlja~a, koji pomo}u ~arobnog ogledala prebacuju svoju
animacija u Srbiji. publiku u svijet ma{te. Besmrtnost je osvojio u opkladi sa
 6. 11. 2009. qfubl 5

u sumrak rata 2/!Uijt!Jt!Ju

)311:*!!

Tf!enj!•op;!%!34-3!N!!
Film je predstavljen na ovogodi{njem filmskom Vlv!qop;!%!45-5!N
festivalu u Puli, te je izborio odli~ne reakcije `irija,
3/!Qb!sb!ops!nbm!Bd!uj!wjuz!)3118*
publike i kritike. @iri mu je dodijelio "Zlatnu arenu" Tf!enj!•op;!%!27-5!N
za najbolji scenario, kameru i muziku. Kritika je Vlv!qop;!%!95-7!N
izabrala ovaj film za najbolji na festivalu 4/!Mbx!Bcj!ejoh!Dj!uj!{fo!)311:*
Tf!enj!•op;!%!8-5!N
Vlv!qop;!%!62-6!N

5/!Dpv!qmft!Sf!usf!bu!)311:*!
Tf!enj!•op;!%!7-57!N
Vlv!qop;!%!98!N

6/!Xif!sf!uif!Xjme!Uijo!ht
Bsf!)311:*!
Tf!enj!•op;!%!6-:4!N
Vlv!qop;!%!73-8!N

7/!Tbx!WJ!)311:*!
Tf!enj!•op;!%!6-38!N
Vlv!qop;!%!33-6!N

8/!Bt!usp!Cpz!)311:*!
Tf!enj!•op;!%!4-57!N
Vlv!qop;!%!22-4!N

djeti brata koji je sa porodicom uspio iza}i iz Saraje- nat. "Kenjac" je film snimljen u koprodukciji tri ze- 9/!Uif!Tufq!gbu!ifs!)311:*!
izraz u Hercegovini naj}e{}e koristi kad se `eli opi-
va. Znao je da je brat ranjen, ali pri prvom susretu mlje: Hrvatske, BiH i Srbije. Glavne uloge u filmu Tf!enj!•op;!%!4-32!N
sati neki ~ovjek koji je tvrdoglav i koji je u principu
Re`iser Nui} nakon niza godina otkriva da }e brat ostatak `ivota re`iser je dodijelio srbijanskom glumcu Neboj{i Vlv!qop;!%!35-7!N
budala.
Re`isera Nui}a je na pisanje scenarija inspirisa- je sa svojim provesti u invalidskim kolicima. Boro je u konstan- Glo gov cu, hrvat skoj glu mi ci Na ta {i Ja nji} i bh.
prvim filmom tnoj sva|i sa Jasnom, a s ocem Pa{kom, kojeg krivi glumcu Emiru Had`ihafizbegovi}u. Osim njih tu su :/!Djsrvf!ev!Gsf!bl;!Uif
la pri~a o trgovini magarcima koju mu je ispri~ao
"Sve d`aba" za maj~inu smrt, ne razgovara. U dvije sedmice ra- jo{ Ljubo Kapor, Tonko Loza, Asja Jovanovi} i dru- Wbn!qj!sf(t!Bt!tjt!ubou!)311:*!
~ovjek koji se zove Boro, a dogodila se u ljeto 1995.
privukao zrije{i}e godinama dubok sukob s ocem, nau~i}e biti gi. Tf!enj!•op;!%!4-2!N
Upravo u to vrijeme Nui} je smjestio radnju svog
pa`nju i bolji mu` i otac, a u svemu tome }e ulogu odigrati Kriti~ari se sla`u da Nui}ev film razbija stere- Vlv!qop;!%!21-9!N
filma, u ljeto kada }e se dogoditi operacija "Oluja".
Boro, ~ovjek blizu ~etrdesetog ro|endana, sa `enom pokazao jedan magarac. otipe o veselom jugu i da je njegova vrlina uvjerljivo
da je veliki Re`iser Nui} je sa svojim prvim filmom "Sve postavljanje prepletenih odnosa likova uz zrelu re`i- 21/!Bnf!mjb!)311:*!
Jasnom i sinom Lukom nakon sedam godina odlazi
talenat d`aba" privukao pa`nju i pokazao da je veliki tale- ju. Posebno se isti~u jaki glumci. Tf!enj!•op;!%!4-14!N
u Drinovce, svoje rodno selo u Hercegovini. @eli vi-
Vlv!qop;!%!9-45!N

najnovija fantazija Terija Gilijama

2/!!Uijt!Jt!Ju

imaginacija biv{eg pajtonovca

)311:*

\avolom, a koju mijenja za mladost u novom dogovoru

nakon {to upozna svoju pravu ljubav, uz uslov da na 16.
ro|endan njegova k}er Valentina pripadne \avolu. Kako Tf!enj!•op;!£ 5/988/366
se trenutak bli`i, Parnasus je sve manje voljan ispuniti Vlv!qop;!£ 5/988/366
svoj dio dogovora, te ga mijenja jo{ jednom i ponudi ru-
ku svoje k}eri onome ko mu pomogne ispuniti uslove no- 3/!Vq!)311:*
vog dogovora. Tf!enj!•op;!£ 4/554/241
Osnovne konture filma Giliam je imao u glavi kra- Vlv!qop;!£ 3:/267/28:
jem 2006. godine, kada se obratio scenaristi ^arlsu Mer-
4/!Gbo!ubt!ujd!Ns/!Gpy!)311:*
keovnu, s kojim je zadnji put sara|ivao na "Avaturama
Tf!enj!•op;!£ 2/656/436
Vlv!qop;!£ 6/69:/595
Lik Tonija su na setu
zamijenila trojica glumaca: 5/!Tbx!WJ!)311:*
D`oni Dep, D`ud Lou i Kolin Farel Tf!enj!•op;!£ :51/616
Vlv!qop;!£ 4/888/:41
barona Munhauzena". 6/!Djsrvf!ev!Gsf!bl;!Uif
Hit Led`er nije bio prva gluma~ka akvizicija. Bio je Wbn!qj!sf(t!Bt!tjt!ubou!)311:*
to, preuzev{i naslovnu ulogu, veteran Kristofer Plamer. Tf!enj!•op;!£ 655/787
Sljede}i koji su prihvatali uloge su bili Tom Vejts, koji ni- Vlv!qop;!£ 3/415/849
je ni ~itao scenario, a ulogu je prihvatio samim tim {to
glumi \avola, mladi britanski glumac Endrju Garfild, 7/!Dpv!qmft!Sf!usf!bu!)311:*
manekenka Lili Kol, te Verne Trojer. Tf!enj!•op;!£ 611/369
Snimanje je bilo u Londonu, te se odvijalo po no}i, a Vlv!qop;!£ 5/987/936
trebalo je snimiti sve {to se u filmu de{ava izvan samog
Imaginariuma, dakle u stvarnom svijetu. Kada je stigla 8/!:!)311:*
vijest o Led`erovoj smrti, projekt je stao. Finansijeri se Tf!enj!•op;!£ 579/566
gotovo povla~e, a sam Giliam, koji je ve} jednom morao Vlv!qop;!£ 579/566
Hiljadugodi{nji odustati od projekta Don Kihota, htio je da odustane.
Parnasus je Nagovoren je da odradi stvar do kraja od strane Ami Gi- 9/!Bo!Fev!db!uj!po!)311:*
vo|a grupe liam. Ideja o drugom glumcu kao zamjeni je odmah Tf!enj!•op;!£ 4::/233
putuju}ih odba~ena i sre}om u nesre}i se pokazala fantasti~na pre- Vlv!qop;!£ 4::/233
zabavlja~a, misa filma koja je uklju~ivala prebacivanje likova u svijet
koji pomo}u ma{te. Kako je Led`erov lik Toni trebalo da se prebaci tri :/!Uif!Jnb!hj!ob!sj!vn!pg!
~arobnog puta, tako su ga na setu zamijenila trojica glumaca, {to je Epd!ups!Qbs!obt!tvt!)311:*
ogledala u filmu obja{njeno kao fizi~ke transformacije. Prvi je Tf!enj!•op;!£ 434/3:5
prebacuju pristao D`oni Dep, nakon ~ega se i finansiranje vratilo u Vlv!qop;!£ 3/9:2/781
svoju publiku sferu ostvarivog, a uslijedile su i jo{ dvije akvizicije,
u svijet ma{te D`ud Lou i Kolin Farel. 21/!Ef!be!Nbo!Svo!ojoh!)311:*
Prema do sada vi|enom, ovo bi mogao biti Giliamov Tf!enj!•op;!£ 2:9/553
vizuelno najimpresivniji film. Vlv!qop;!£ 2:9/553
6 qfubl!6. 11. 2009.

Brisanje godina Kako {to du`e

Jelena BABI] tih karcinoma za sedam odsto. Osim toga, vi-
tamin D odr`ava zdravlje va{ih kostiju i po-
liksir vje~ne mladosti jo{ nije ma`e im da dugo ostanu mlade.

E
prona|en. Me|utim, otkrive-
no je kako du`e mo`ete izgle-
dati mladi i tako se i osje}ati.
Za brisanje godina dovo-
ljno je tek nekoliko
promjena u na~i-
nu `ivota.
U mladosti niko ne razmi{lja
o starosti. Ipak, ne bi se bilo lo{e
pod sje ti ti da upra vo u mla dos ti
stvaramo temelje za produ`enu mla-
dost i dobro zdravlje u starijim godi-
nama.
Kako ostati du`e mlad? Na tu su
temu napisane mnoge knjige. Svima je
zajedni~ko to {to navode da je za du`u
mladost potrebna promjena na~ina `ivota.
Do no si mo vam ne ko li ko smjer ni ca ko je
vam u tome mogu pomo}i.
Vje`banje: Niste ljubitelj vje`banja?
Kao motivacija mo`e vam poslu`iti nau~no
dokazana ~injenica da vje`banje usporava sta-
renje, ali i poma`e zdravlju. @ene koje vje`ba-
ju dva puta nedjeljno za samo dvije godine
mogu smanjiti prisutnost masti u tijelu za 3,7
odsto.
Ma nje mas ti u ti je lu re zul tu je bo ljim
zdravljem, a razvoj mi{i}a tijelu daje ~vr{}i i
mladena~ki izgled. Dobra je vijest i da nikada
nije kasno za vje`bu.
Vi ta min D:
Ovaj ~udotvorni vi-
tamin smanjuje rizik
od obo l ije va nja od
razli~itih bolesti, po-
kazalo je nedavno istra-
`i va nje. Oso be ko je to kom
pet godina svakodnevno uzimaju
Za brisanje godina dovoljno je tek 400 IJ vitamina D smanjuju rizik od obol-
nekoliko promjena u na~inu `ivota ijevanja od kardiovaskularnih bolesti i razli~i-
Zdrav mozak: Kako biste sprije~ili
demenciju i Alchajmerovu bolest u starosti,
po~nite piti sok od jabuke. Istra`ivanje na mi-
{evima pokazalo je da samo dvije ~a{e so-
ka od jabuke dnevno u mjesec dana
smanjuju prisutnost proteina koji
uni{tava mo`dane }elije. Upravo
nedostatak tih }elija u kasnijoj do-
bi uzrokuje mnoge probleme. Sok
od jabuke najbolji je prijatelj va{eg
mozga.
"Ne" solarijumu i sun-
cu, "da" kremama: Najnovije
istra`ivanje je pokazalo da je sve vi{e
mladih Amerikanaca zavisno o sun~anju.
Me|utim, to je istra`ivanje pokazalo i da
sunce, ali i solarijumi, uzrokuju rak ko`e te
prerano starenje. Zato umjesto sunca i solari-
juma odaberite kremu za samotamnjenje. Dje-
lovanje je isto, ali je postupak zdraviji.
@va ka }e gu me: Vjerovali ili ne,
`vaka}e gume smanjuju stres i pobolj{avaju
radno djelovanje. Istra`ivanje je pokazalo da
`vaka}e gume mogu smanjiti stres za 16 odsto
te smanjiti nivo kortizola.
Uo~eno je da ljudi koji `va}u imaju i bo-
lje pam}enje.
Nau~nici smatraju da `vakanje poti~e
br`i pro tok krvi do us ta i
mozga. Dakle, ono {to se
ne ka da sma tra lo ne -
pris toj nom na vi kom
danas poma`e pri sma-
njenju stresa.
Bojenje kose:
^in bojenja kose budi osje-
}aj avanture. Istra`ivanje je pokazalo
da bojenje kose izaziva pozitivan osje}aj
uzbu|enja. Nakon bojenja kose ispitanici
su rekli da osje}aju ve}e samopouzdanje

Neobi~ni
savjeti za
Zube perite prije doru~ka
stoje}i na jednoj nozi
o~uvanje
zdravlja

}ine, {to zna~i da bi vam cipele koje kupite

Priredila: B. LEJI]
Redovno vje`bajte, hranite se uravnote-
`eno, smanjite koli~inu alkohola, prestanite
pu{iti, savjeti su koje je neophodno slu{ati
ukoliko `elite odr`ati svoje zdravstveno stanje
dobrim. Me|utim, postoje neke neuobi~ajene
stvari koje vam mogu pomo}i da dodatno po-
pravite zdravlje.
Zu be pe ri te stoje}i na je -
dnoj nozi: Dok ~etkate zube, stojte samo
na jednoj nozi i na taj na~in }ete oja~ati mi{i-
}e zadu`ene za stabilnost i ravnote`u, te za{titi
le|a. Ovaj savjet posebno bi trebalo da slijede
oni koji mnogo vremena provode sjede}i.
Prvo stanite na lijevu nogu, a na pola pranja
prebacite se na desnu.
Ispred radnog stola dr`ite
Prije spavanja
pojedite doru~ak
pod kojim se
podrazumijevaju
`itarice
ogledalo: Brzim pogledom na ogledalo
lako }ete primijetiti sjedite li pogrbljeno ili ne.
Svaki put kada se podsvjesno savijete va{e
ogledalo }e vas podsjetiti kako treba da se
vratite natrag.
Cipele kupujte krajem da-
na: Kada idete kupovati obu}u, kupujte kra-
jem dana, po zavr{etku radnog vremena.
Stopala tokom dana nati~u zbog umora i vru-
ujutro na kraju dana mogle biti tijesne i ne-
udobne. Tako|e, umorna noga lak{e prepo-
znaje udobnu cipelu.
Pri je spa va nja po je di te
doru~ak: Ukoliko ste gladni tokom no}i
tijelo }e koristiti zalihe ugljenih hidrata, a to
mo`e uzrokovati migrene i glavobolje. Ukoli-
ko nave~e pojedete `itarice, smanjujete mo-
gu}nost migrena. Naravno, ne smijete se
prejedati ili unositi visokokalori~nu prehranu,
a posebno ne kola~e i slatki{e, jer }ete onda
dobiti na debljini.
Zube perite prije doru~ka:
Kada spavamo, bakterije se talo`e na na{im
zubima. Ako doru~kujemo prije nego {to ih
operemo, zahvaljuju}i {e}eru iz hrane, bakte-
rije }e se multiplikovati i pove}ati rizik razvo-
ja karijesa.
Kremu za sun~anje nano-
site svaki dan: Kremu s visokim za-
{titnim faktorom trebalo bi da koristite i u
ljetnim i u zimskim mjesecima. Faktor 15 - 20
bi}e dovoljan za zimu, ali ljeti ga, ipak, pove-
}ajte na 30 - 40, ~ak i za obi~nu {etnju gra-
dom.
^im iza|ete s posla, skini-
te sako: Ako ste prisiljeni na poslu da bu-
dete u odi je li ma, ~im za tvo ri te vra ta
kancelarije, skinite sako.
Uska i neudobna odje}a prisiljava nas da
se dr`imo kruto, {to mo`e uzrokovati bolove
u le|ima, te tako|e tjera tijelo da di{e prsno
umjesto abdominalno, a to kreira napetost u
ramenima i vratu.
 6. 11. 2009. qfubl 7

ostati mlad Osje}ajte se

sre}no na poslu
Vje`ba je dobra za fizi~ko,
ali i za psihi~ko zdravlje

Vitamin D odr`ava zdravlje
va{ih kostiju i poma`e im
da dugo ostanu mlade
i privla~nost. Naveli su i da se osje}aju sekse-
pilnijima. Boja nije bitna, ali su bitni osje}aji
koje ovaj ~in izaziva.
Jedno s prirodom: Nau~no je do-
kazano da boravak u prirodi djeluje na psihi-
~ko i fizi~ko zdravlje.
Otkriveno je i da {etnja prirodom, te upi-
janje ljepota krajolika, poma`e pam}enju. Ne-
ka vam zato ne bude te{ko tu i tamo zaputiti
se na izlet u prirodu. Na taj na~in obnovi}ete
sebe i dobro se osje}ati.
Budu}i da na radnim mjestima provodimo naj-
ve}i dio dana, bilo bi dobro kada bismo se na poslu
mogli osje}ati sre}no. Naravno, sre}a najve}im dije-
lom zavisi od toga koliko volimo posao koji radimo.
Ipak, postoje na~ini da si dan na poslu u~inimo ako
ne sre}nijim, onda barem podno{ljivijim.
Dani na poslu ne moraju biti te{ki i optere}uju-
}i. Donosimo vam nekoliko savjeta kako da sebi ola-
k{ate boravak na poslu.
Provjerite u kakvom su vam stanju o~i i napre-
`ete li ih previ{e: stavite {aku kod ~ela kao da saluti-
ra te. Ako na kon to g po te za osje }a te tre nu tno
olak{anje u o~ima, va{ radni prostor je previ{e svije-
tao. Ugasite svjetlo, smanjite osvjetljenje na kompju-
teru i, ako mo`ete, zamra~ite prostor.
Insistirajte na kvalitetnoj i udobnoj radnoj stoli-
ci. Uzmite vremena koliko god treba kako biste na-
mjestili stolicu {to udobnije.
Sjedite uspravno. Takav polo`aj dobar je za
ki~mu, ali omogu}ava i bolji protok energije te bolje
raspolo`enje.
Nabavite slu{alice tako da ne morate dr`ati tele-
fon u ruci dok razgovarate. To je vrlo ugodna i raste-
re}uju}a stvar koja }e vam olak{ati radni dan.
Mo`da izgleda malo glupo, ali je korisno.
Insistirajte na kvalitetnoj
i udobnoj radnoj stolici
Radno mjesto nije prostor gdje bi trebalo da
dr`ite slatki{e. Svakodnevno konzumiranje poslasti-
ca mo`e dovesti do vi{ka kilograma, a to ne biste
htjeli.
Iza|ite van najmanje jednom dnevno i, ako je
mogu}e, pro{etajte. Dnevno svjetlo i fizi~ka akti-
vnost umiruju}e }e djelovati na va{u koncentraciju,
raspolo`enje i radni elan.

U borbu protiv debljine

kre}u i Simpsonovi
Po pu lar na po ro di ca Sim pson
postaje zdrava i mr{ava zahvaljuju}i
ameri~kim vlastima koje su odlu~ile
da bi crti} trebalo da propagira zdrav
`ivot s manje kilograma.
Koliko je ozbiljan problem deb-
ljine u Americi pokazuje i najnoviji
primjer ameri~kih vlasti.
Naime, Ministarstvo zdravstva u
sklo pu kam pa nje za bor bu pro tiv
debljine odlu~ilo je finansirati izradu
epizoda "Simpsona" tokom tri mjese-
ca u kojima }e ~lanovi porodice zdra-
vije `ivjeti.
Vlasti }e na taj potez potro{iti vi-
{e od milion dolara, a sve
primjer jer jedu zajedno za stolom.
Problemati~ni Bart Simpson dobi}e
novu ulogu, u kojoj }e svakodnevno
vje`bati 60 minuta. Njegova sestra Li-
sa, koja je vegetarijanka, dnevno }e
Uprkos nekim
jesti pet preporu~enih porcija vo}a i
bizarnim
povr}a.
stavovima
Na po ~et ku prve spon zo risa ne
popularne
epizode likovi }e sjediti i praviti se
crtane porodice,
da jedu picu, ~ips i sladoled.
vlasti vjeruju
Me|utim, ta }e hrana odjednom
da Simpsonovi
nestati i pojavi}e se zdrave namirnice
daju dobar
poput jabuka i mrkvi. U Ministarstvu
primjer jer
zdravstva smatraju da su povukli do-
jedu zajedno
bar potez jer je rije~ o inovativnom
za stolom
pris tu pu u bor bi pro tiv debljine, a

Taktike za raskid veze

kako bi uticale na ja- vjeruju da su odabrali dobru porodi-
vnost da se okrene cu, koja je mo`da malo ~udna, ali je
zdravijoj prehra- vrlo bliska i topla.
ni te da lju di Vlasti se nadaju da }e brojne po-
po~nu vje`bati. Osje}ate da va{a ljubavna veza ne vo- }i ispri~ati bez prekida i drugih ometanja.
rodice koje se smiju nekim do`ivljaji-
Uprkos di ni~emu i ne vidite svijetlu budu}nost s Ras kid pi smom: Ukoliko
ma po ro di ce Sim spon
ne kim bi zar - trenutnim partnerom? Logi~an korak u ba{ nikako ne mo`ete sakupiti hrabrosti da
sa da vi dje ti nji hov
nim stavovima ovakvom stanju jeste raskid, odnosno svom partneru gledate u o~i dok ga/je os-
zdraviji `ivot, te da
popularne okon~anje ljubavnog odnosa. Kako biste tavljate, onda je najbolje raskinuti putem
}e i same prihva-
crtane poro- raskinuli na pravi na~in i svoju vezu okon- Kako biste po{te, odnosno pismom. U pismu mo`ete
titi te navike.
di ce, vlas ti ~ali brzo i bezbolno, potrebno je znati ka- raskinuli objasniti sve svoje razloge.
vje ru ju da ko raskinuti. na pravi Ras kid pu tem e-ma ila:
Simpsonovi Raskid lice u lice: Ova me- na~in i Dobra strana ove metode za raskidanje
da ju do bar toda okon~anja ljubavne veze pokazuje da svoju vezu jeste ta {to je direktna i ne ostavlja prosto-
cijenite svog partnera te otvara mogu}nost okon~ali ra za pogre{no tuma~enje stvari. Lo{a stra-
prijateljstva izme|u nekada{njih ljubavni- brzo i na svega jeste {to je hladna i okrutna.
ka. Lo{a strana ovakvog na~ina okon~anja bezbolno, Raskid preko tre}e oso-
veze jeste {to biste se vrlo lako mogli su- potrebno be: Ako ste zaista do te mjere okrutni,
o~iti sa suzama i bu~nom sva|om. je znati onda }ete osobi s kojom ste u vezi putem
Raskid putem telefona: kako tre}e osobe poru~iti da je kraj. Jedino do-
Ako budete sre}ni, javi}e vam se automat- raskinuti bro kod ovog na~ina raskidanja jeste to {to
ska sekretarica tako da }ete nau~eni tekst o }e ostavljeni partner automatski shvatiti da
raskidu, fraze "nije do tebe, do mene je" i je sre}an {to vas se na tako bezbolan na~in
"ti si super, ali ja sam komplikovan/a" mo- rije{io.
8 qfubl!6. 11. 2009.
Prva linija odbrane
Jednostavni savjeti koji }e vam pomo}i da
oja~ate imunitet i izbjegnete neugodne
simptome prehlade
ihanje, curenje nosa, tempera-
K
tura, glavobolja, bolovi u mi{i-
}ima i kostima... sve su to vrlo
neugodni simptomi koji prate
bolesti karakteristi~ne za hla-
dnije dane. @elite li ih izbje}i,
djelujte preventivno i oja~ajte
imunitet.
Ako `elite izbje}i prehladu, razne viroze i gri-
p, morate oja~ati imunitet. Iako je na{ imunolo{ki
sistem sposoban puno toga obaviti sam, za ovo }e
mu trebati na{a pomo}. Mi vam donosimo nekoli-
ko jednostavnih savjeta koji }e vam pomo}i da
oja~ate imunitet i izbjegnete neugodne simptome
prehlade.
Prehrana: Vrlo je va`no da jedete redo-
vno. Drugim rije~ima, dan obavezno treba zapo~eti
doru~kom. Prehrana treba biti bogata vitaminima i
proteinima. Neka vo}e i povr}e budu svakodnevno
prisutni na va{em jelovniku. Pravi potez }ete na-
praviti ako odaberete sezonsko vo}e i povr}e. Ne-
mojte se zavaravati i misliti da }e vitaminski
dodaci biti dovoljni, jer ne}e. Vitamine morate uni-
jeti u organizam putem prirodnih namirnica. Imu-
nitetu }e pomo}i i mlije~ni proizvodi, a posebno
Preduhitrite
grip i oja~ajte
imunitet aktivnosti ulazi i seks, zato nije lo{e i tu aktivnost
poja~ati u ove hladne dane.
Vrlo je va`no
da jedete
redovno
Opu{tanje: Op{te je poznato da ni{ta to-
liko ne uti~e na imunitet kao stres. On je glavni
uzro~nik slabljenja imuniteta. Dana{nji na~in `ivo-
ta je stalna izlo`enost stresu, ali morate prona}i
vrijeme za opu{tanje ako `elite biti zdravi. Uzmite
sebi najmanje sat vremena dnevno za opu{tanje.
Meditirajte, molite, ~itajte, slikajte, slu{ajte muziku
ili radite bilo {ta drugo {to vam poma`e da se
opustite. Ako to uvedete kao naviku, napravi}ete
veliku uslugu svom zdravlju. Dobro je priu{titi
sebi i vru}u opu{taju}u kupku u koju mo`ete do-
dati eteri~na ulja.
Spa va nje: Nedovoljno sna uzrokuje
brojne bolesti. Ako organizam nije odmoran, slabi {tete nego koristi, pogotovo ako to ljudi ~ine na
imunitet i skloniji ste obolijevanju. Dakle, pobrini- vlastitu ruku i bez dogovora s doktorima. To se po-
te se da svom organizmu osigurate dovoljno sna, Bitno je da sebno odnosi na dodatke hemijskog porijekla.
minimalno {est sati u komadu. Ipak, najbolje bi bi- ste aktivni Ipak, u zadnje vrijeme sve su popularniji dodaci
lo kada biste sebi mogli priu{titi osam sati sna. To jer na taj prehrani organskog porijekla poput ekstrakta li{}a
je dovoljan broj sati za obnovu organizma. Va`no na~in mladog je~ma, ili su{ene alge - spiruline. Ekstrakt
je da san bude neprekinut, te da je prostorija u ko- poma`ete mladog li{}a je~ma privla~i sve vi{e pa`nje kao
joj spavate provjetrena i ne previ{e topla. svom dodatak prehrani ~ije je djelovanje na aktivaciju
Dodaci u prehrani: U zadnje vrijeme imunitetu klju~nih faktora imunolo{kog sistema, odnosno
stru~njaci sve ~e{}e upozoravaju da uzimanje vita- makrofaga (}elija koje nadziru imunolo{ki sistem)
minskih i mineralnih dodataka mo`e donijeti vi{e dokazano.
jogurti. Danas su dostupni probiotici koji smanjuju
rizik od prehlade. Namirnica zlata vrijedna u jese-
njim i zimskim danima je med. On pove}ava priro-
dnu otpornost organizma i ja~a imunolo{ki sistem.
Napici: Ona pri~a oko vode nije bezveze.
Na{em organizmu uvijek treba voda, a pogotovo
kad smo bolesni. Dakle, svom imunitetu morate
osigurati dovoljne koli~ine vode, a to je minimalno
dvije litre dnevno. Ja~anju imuniteta pomo}i }e i
~ajevi. Odaberite vrstu koju volite, ali svakako sebi
tu i tamo priu{tite i zeleni ~aj, koji je veoma zdrav.
Zeleni ~aj obiluje antioksidansima i vitaminima,
{to je dobro za ja~anje imuniteta. U ~aj je dobro
dodati limun ili med, ali to ~inite tek kad se malo
ohladi. Naime, limun i med gube svoja zdrava
svojstva ako ih stavite u vru}u vodu. U ja~anju
imuniteta pomo}i }e i prirodni, cije|eni sokovi.
Vje`banje: Nau~no je dokazano da vje-
`ba poma`e imunitetu i ja~a ga za ~ak 50 odsto.
Ako dosad niste vje`bali, nemojte po~eti naglo.
Krenite najprije laganom {etnjom, a onda zapo~ni-
te i lagano tr~ati. Va`no je da ste aktivni jer na taj
na~in poma`ete svom imunitetu. Odaberite vje`bu
koja vam se svi|a jer }ete se na taj na~in bolje mo-
tivisati. Dobra je vijest da u kategoriju fizi~kih
 6. 11. 2009. qfubl 9

Namirnica koja
tjera razne bolesti
Opis i porijeklo
^lan je porodice ljiljana i misli se da poti~e
iz srednje Azije. Iako je stigao iz srca Azije, uz-
gajali su ga Kinezi, Jevreji, Egip}ani i drugi naro-
di. Mno gi su lju di u dre vna vre me na luk
povezivali s vje~nim `ivotom. Ipak, znalo se da
nudi mno{tvo sastojaka korisnih za zdravlje. Na
egipatskom papirusu opisuje se kao sredstvo za
ja~anje krvi.
Svaka glavica ili lukovica bijelog luka sasto-
ji se od nekoliko malih re`njeva koje na okupu
dr`i vanjska ljuska. [irom svijeta uzgajaju se ra-
zli~ite vrste bijelog luka koje se razlikuju po boji,
veli~ini i okusu. Naj~e{}i bijeli luk je s bijelom,
ru`i~astom ili ljubi~astom ljuskom. Slonovski bi-
jeli luk je divovska vrsta, prethodnik savremenog
poriluka.
Aromati~ni za~in bez kojeg se kulinarstvo i
kobasi~arstvo ne bi moglo ni zamisliti jedan je od
najvi{e kori{tenih za~ina uop{te, karakteristi~an
po ljutom ukusu i pale}em mirisu. Upotrebljava
se u svje`em i osu{enom stanju, kao pasta ili ek-
strakt.
Srodnici bijelog luka su luk, poriluk, vlasac i
luk kozjak.
Ljekovitost
Bijeli luk je hiljadama godina poznat kao
ljekovita biljka {irokog spektra djelovanja. Od
ljekovitih tvari sadr`i eteri~na ulja koja sadr`e
sumpor, specifi~nog su mirisa, velike nepostoja-
nosti i osjetljivosti. Od ostalih tvari tu su: alicin,
aliin, azotne supstance, biljne masti, mineralne
Bijeli luk sadr`i vi{e od 200
biolo{ki aktivnih tvari,
uklju~uju}i vitamine C i B6, selen,
fosfor, aminokiseline i enzime
tvari, polioze poput insulina i spoj vezan na jod.
Sve spomenute tvari u bijelom luku su u koncen-
triranom obliku, a ljekovite su ve} u vrlo maloj
koncentraciji.
Bijeli luk normalizuje ubrzan rad srca, po-
bolj{ava rad sr~anih krvnih `ila i opskrbu sr~anog
mi{i}a krvlju, {to dovodi do pobolj{anja sr~ane
funkcije i smanjenja sklonosti trombozi.
Prema rezultatima nekih istra`ivanja, bijeli
luk je jedno od najboljih sredstava u prevenciji i
lije~enju za~epljenja krvnih sudova. Sni`ava nivo
{tetnog holesterola (LDL) u plazmi, odnosno is-
tovremeno pove}ava koncentraciju za{titnog ho-
lesterola (HDL). Tako|e djeluje kao vazodilatator
i antihipertenziv (zbog djelovanja metil-aliltrisul-
fida).
Bijeli luk usporava rast opasne mikroflore u
crijevima koja izaziva proljev, uklju~uju}i i ame-
be; zbog toga je koristan u lije~enju nekih `elu~a-
nih tegoba, npr. kod proljeva ili crijevnog katara.
U ~asopisu "Carcinogenesis" objavljeni su
podaci o tome da su se ulja iz bijelog luka i crnog
luka pokazala djelotvornim protiv raka ko`e te da
redovno uzimanje bijelog luka smanjuje rizik od
pojave raka debelog crijeva.
Kupovanje i ~uvanje
Svje`i bijeli luk kupuje se u obliku bijelih do
ljubi~astih lukovica koje se naj~e{}e sastoje od
osam do deset odvojenih re`njeva. Svaki od njih
posebno je unutar lukovice obavijen vrlo tankom
bijelom ljuskom.
Pri kupovini najbitnija je svje`ina bijelog lu-
ka. Lukovica treba biti kompaktna i ~vrsta na do-
dir i ne bi smjela klijati. Kvalitetni oguljeni
re`njevi moraju biti bijeli, a izbjegavajte upotre-
bu onih koji su `uti, sivi ili `ilavi.
Svje`i luk ~uvajte na hladnom, suvom i
prozra~nom mjestu bez uticaja svjetlosti. Tako
pohranjene svje`e lukovice mo`ete ~uvati i do tri
mjeseca.
Salata od karfiola
i prokulice
Up!qmp.imb!eob!tb!mb!ub!{b!pcp!ab!.
wb!pdf!twji!wstub!qp!ws~b"!Tbt!.
upk!d j! tv-! tj!s p!w j! jmj! lv!w b!o j-
sb!{mj!•j!uji!lpo!usbt!uoji!cp!kb-!qb
qp!cv!}v!kv!vtqb!wb!of!bqf!uj!uf-
|up!kf!jef!bm!op!{b!pof!lp!kj!nb!kf
#pcj!•ob#!{f!mf!ob!tb!mb!ub!qsf!ep!.
tb!eob/
Tbt!upk!dj!
){b!5!ptp!cf*
411!h!lbs!gj!pmb!
311!h!qsp!lv!mj!db!
311!h!lv!lv!sv!{b!|f!~fs!db!
211!h!|fsj!qb!sb!ebk!{b!
203!lb!|j!•j!df!cj!kf!mph!cj!cf!sb!
61!nm!nb!tmj!op!wph!vmkb!
3.4!lb!|j!lf!kb!cv!lp!wph!tjs!~fub!
4!sfaokb!cj!kf!mph!mv!lb!
2!lb!|j!lb!ob!tkfd!lb!oph!qfs!|v!ob!
2.3!lb!|j!•j!df!wf!hf!uf
Qsj!qsf!nb
Qsp!lv!mj!df!j!dwkf!up!wf!lbs!gj!pmb
tlv!w bk!u f!v!qp!t p!mkf!o pk!wp!e j-
pdj!kf!ej!uf!j!pimb!ej!uf/
Qp!ws~f!tub!wj!uf!v!{ekf!mv-!ep!ebk!.
uf!pdj!kf!}f!oj!lv!lv!sv{-!ob!sf!{b!oj
|fsj!qb!sb!ebk!{-!cj!cfs-!nb!tmj!op!wp
vmkf-!tjs!~f-!ob!tkfd!lb!oj!cj!kf!mj!mvl
j!qfs!|vo/!Qp!tqj!uf!wf!hf!upn!j
twf!ep!csp!j{nj!kf!|bk!uf/
Qp!tmv!aj!wb!okf
Qp!tmv!aj!uf!lbp!tb!npt!ubm!op!kf!mp
jmj!lbp!qsj!mph!v{!lv!wb!op!nf!tp/
Tb!wkfu
Qp!ws~f!lv!wbkuf!v!lmkv•bmpk!qp!.
tp!mkf!opk!wp!ej!j!up!obk!qsj!kf!qsp!.
lv!mj!d f-! qb! ob!l po! eftfubl
nj!ov!ub!ep!ebk!uf!lbs!gj!pm/![b!kf!.
eop!lv!wbk!uf!kp|!pu!qsj!mj!lf!qfu
nj!ov!ub/

Odresci u umaku s bijelim lukom Fu`i alla bianco

Tbt!upk!dj!
){b!5!ptp!cf*
711!h!uf!mf!~ji!pesf!{b!lb!
pe!cv!ub!
2!lb!|j!lb!wf!hf!uf!
2!lb!|j!lb!dswf!of!nmkf!wf!of!
qb!qsj!lf!
41!h!q|f!oj!•oph!p|!usph!csb!|ob
ujq!511!
2!lb!|j!lb!bk!wb!sb!cmb!hph!
4.5!lb!|j!lf!vmkb!
61!nm!cj!kf!mph!wj!ob!
Cj!kf!mj!mvl!tb!esaj!wj!|f!pe!311
4!sfaokb!cj!kf!mph!mv!lb!
cj!pmp!|lj!bluj!woji!uwb!sj!nf!}v
lp!kj!nb!tv!fuf!sj!•ob!vmkb-!wj!ub!.
Qsj!qsf!nb
nj!oj!C2-!C3-!C7!j!D!uf!sb!{oj
Uf!mf!~f!|oj!dmf!qp!uv!dj!uf!cb!upn
nj!of!sb!mj!j!fo!{j!nj/!Qj!lbo!uoj!tpt
{b!nf!tp-!b!csb!|op!qp!nj!kf!|bk!.
pe!mkf!l p!w j!u ph!cj!kf!mph!mv!l b-
uf!t!dswf!opn!qb!qsj!lpn!v!qsb!.
dswf!of!qb!qsj!lf!j!bk!wb!sb!of!~f
iv/
sb!{p!•b!sb!uj!mkv!cj!uf!mkf!tob!aoji
Twb!lj!pesf!{bl!)j!up!tb!np!kf!.
vlv!tb/
eov!tusb!ov*!vwb!mkbk!uf!v!uv!nkf!.
|b!wj!ov/!Qp!csb|!okf!ov!tusb!ov
pesft!lb!tub!wj!uf!ob!{b!hsj!kb!op
vmkf!j!qf!dj!uf!tb!twb!lf!tusb!of
ewb.usj!nj!ov!ub/
Qp!tqj!uf!wf!hf!upn-!qp!emjk!uf!wp!.
epn!j!ejo!tubk!uf!qp!mv!pu!lsj!wf!op
ob!mb!hb!opk!wb!usj!36.41!nj!ov!ub/
Pesft!lf!up!lpn!ejotub!okb!qp
qp!usf!cj!qp!emjk!uf!wp!epn/
Lbe!nf!tp!pnf!l|b-!ep!ebk!uf
bk!wbs-!ob!tkfd!lb!oj!cj!kf!mj!mvl-!wj!op
j!61.211!nm!wp!ef!uf!{b!kf!eop
qsp!lv!wbk!uf/
Qp!tmv!aj!wb!okf
Qp!tmv!aj!uf!up!qmp!v{!|j!sp!lf!sf!.
{bo!df/
Tb!wkfu
[b!qsj!qsf!nv!pwph!kf!mb!vqp!usj!.
kf!cj!uf!|j!sv!j!ev!cmkv!ub!wv/
Ep!csj!jt!ubs!tlj!gv!aj!v!pwpk!tf
fqj!{p!ej!pej!kf!wb!kv!#v!cj!kf!mp#/
Kf!eopt!ub!wbo!qsf!mkfw!pe!nb!.
tmj!op!wph!vmkb!j!{b!•jo!tlji!usb!wb
pqmf!nf!okfo!kf!j!qsj!sp!eopn
bsp!npn!cj!kf!mph!mv!lb!lp!kj!kf
pt!ub!wjp!nj!sj!tbo!j!bsp!nb!uj!•bo
usbh/
Tbt!upk!dj!
){b!5!ptp!cf*
511!h!gv!ab!
2!lb!|j!lb!wf!hf!uf
6!sfa!okf!wb!cj!kf!mph!mv!lb
3.4!lb!|j!lf!tvo!dp!lsf!up!wph!vmkb!
5!lb!|j!lf!nb!tmj!op!wph!vmkb!
3!lb!|j!lf!ob!tkfd!lb!oph!qfs!|v!.
ob!
3!lb!|j!lf!ob!sf!{b!oph!twkf!afh
cp!tj!mklb!
[b!qp!tmv!aj!wb!okf;
sj!cb!oj!qbs!nf!{bo!
Qsj!qsf!nb
Nb!tmj!op!wp!vmkf!qp!nj!kf!|bk!uf!t
•f!uj!sj!ob!tkfd!lb!ob!sfa!okb!cj!kf!mph
mv!lb-!qfs!|v!opn!j!ob!sf!{b!ojn
cp!tj!mklpn/!Gv!af!tlv!wbk!uf!v
nb!!mp!qp!tp!mkf!opk!wp!ej!j!pdj!kf!ej!.
uf/!V!|j!spk!ub!wj!ob!{b!hsj!kb!opn
vmkv!lsbu!lp!qf!dj!uf!p•j|!~f!oj!j!ob
•fu!wsuj!of!ob!sf!{b!oj!sf!abok!cj!kf!.
mph!mv!lb/!Ub!wv!nb!loj!uf!t!wb!usf-
b!mvl!j{wb!ej!uf/!Ep!ebk!uf!gv!af-
qp!tqj!uf!wf!hf!upn-!qsf!mjk!uf!qsj!.
qsf!nmkf!opn!nkf!|b!wj!opn!nb!.
tmj!op!wph!vmkb-!cp!tj!mklb-!qfs!|v!ob
j!cj!kf!mph!mv!lb!j!twf!ep!csp!j{nj!.
kf!|bk!uf/!Ub!wv!t!gv!aj!nb!wsb!uj!uf!ob
wb!usv!j!twf!lsbu!lp!{b!hsjk!uf/!
Qp!tmv!aj!wb!okf
Qp!tmv!aj!uf!t!ob!sj!cb!ojn!qbs!nf!.
{b!opn/
Tb!wkfu
Nkf!|b!wj!ov!nb!tmj!op!wph!vmkb-!cj!.
kf!mph!mv!lb-!qfs!|v!ob!j!cp!tj!mklb
np!af!uf!qsj!qsf!nj!uj!j!v!wf!~jn!lp!mj!.
•j!ob!nb/!Esaj!uf!mj!nkf!|b!wj!ov!ob
imb!eopn!nkft!uv-!np!af!uf!kf
vqp!usj!kf!cj!uj!lbp!ep!eb!ubl!kf!mj!nb/

Namaz od piletine Gazdari~in lonac

Tbt!upk!dj!
){b!7!ptp!cb*
511!h!qj!mf!~ji!gj!mf!ub!
291!h!nb!tmb!db!
2!lb!|j!lb!wf!hf!uf!
203!lb!|j!•j!df!lb!kfo!tlph!cj!cf!sb!
4.5!sfaokb!cj!kf!mph!mv!lb!
3!lb!|j!lf!ob!tkfd!lb!oph!qfs!|v!ob!
6!lb!|j!lb!mj!nv!op!wph!tp!lb!
2!lb!|j!•j!db!lvs!lv!nf!
203!lb!|j!•j!df!}vn!cj!sb!v!qsb!iv!
Af!mj!uf!mj!tf!qp!iwb!mj!uj!ep!nb!.
Qsj!qsf!nb
~pn!qb!|uf!upn-!fwp!tb!ws|f!.
Qj!mf!uj!ov!ob!sf!aj!uf!ob!lpd!lj!df!j
op!kf!eopt!ub!woph!sf!dfq!ub/
qf!dj!uf!ob!41!h!nb!tmb!db/
Vlv!toj!ob!nb{!ob!nb!aj!uf!ob
Qp!tqj!uf!wf!hf!upn-!lb!kfo!tljn
uptu!jmj!twkf!a j!imkfc-!b!oj!l p
cj!cf!spn-!ep!ebk!uf!ob!tkfd!lb!oj
wbn!of!csb!oj!eb!vqsb!wp!po
cj!kf!mj!mvl!j!ejo!tubk!uf!qp!emj!kf!wb!kv!.
qpt!ub!of!ubk!ojn!tbt!upk!lpn
~j!wp!epn!epl!nf!tp!of!pnf!.
wb!|ji!qp!tf!coji!tfo!ewj!•b/
l|b/
Nf!tp!vtj!uoj!uf!v!tkfd!lb!mj!dpn-!b Tbt!upk!dj!
{b!ujn!qp!nj!kf!|bk!uf!t!qsf!pt!ub!mjn ){b!21!ptp!cb*
pnf!l|b!mjn!nb!tmb!dfn/ 511!h!lvwbof!twjok!tlf!lp!mkf!oj!df!!
Ep!ebk!uf!mj!nv!opw!tpl-!lvs!lv!. 511!h!lv!wb!of!tv!|f!of!qv!sf!uj!of
nv-!}vn!cjs!j!ob!tkfd!lb!oj!qfs!. ob!sf!{b!of!ob!lpd!lj!df!
|vo/ 61!h!nb!top!~f-!311!h!mv!lb!
51!h!tv!wji!wshb!okb!
Qp!tmv!aj!wb!okf 211!h!tv!wji!|mkj!wb!
Qb!|uf!uv!qp!tmv!aj!uf!v{!uptu!j!tb!mb!. 411!h!if!mkej!of!lb!|f!
uv!qp!af!mkj/ 2!lb!|j!lb!lpo!d/!qb!sb!ebk{!tp!tb
2!lb!|/!dswf!of!nmkf!wf!of!qb!qsj!lf!
Tb!wkfu 3.4!sfa!okb!cj!kf!mph!mv!lb!
Hb{!eb!sj!•jo!mp!obd!ptwp!kjp!kf 411!h!ob!lpd!lj!df!ob!sf!{b!oph
Nf!tp!vtj!uoj!uf!v!tkfd!lb!mj!dj!epl
qsft!uj!aov!twkfu!tlv!ob!hsb!ev!#Jm lv!wb!oph!lspn!qj!sb!
kf!kp|!up!qmp/
dv!pdp!e(psp#!{b!2::902:::/ 2!m!lsfn!tv!qf!pe!hmkj!wb!
hp!ej!ov/!Qsp!wkf!sj!uf!{b!|up/! 311!nm!lj!tf!mf!qbwmblf!
2!lb!|j!lb!wf!hf!uf-!cj!cfs!
[b!vlsb!|b!wb!okf;!
twkf!ab!jmj!lj!tf!mb!qb!qsj!lb!
gf!gf!spo-!!qfs!|vo!
Qsj!qsf!nb; Ob!nb!top!~j!qsp!ejo!.
tubk!uf!ob!tkfd!lb!oj!mvl!j!qsj!kf!up!hb
ob!np!•f!of!wshb!okf!qb!ejotubk!uf
v{!ep!mj!kf!wb!okf!wp!ef!v!lp!kpk!tf
lv!wb!mb!twjok!tlb!lp!mkf!oj!db/!Ep!.
ebk!uf!tv!wf!|mkj!wf-!ep!csp!pqsb!ov!j
ob!np!•f!ov!if!mkej!ov!lb!|v-!lpo!.
dfo!usbu!qb!sb!ebk!{b-!dswf!ov!nmkf!.
wf!ov!qb!qsj!lv-!{hokf!•f!oj!cj!kf!mj
mvl-!tlv!wb!op!j!ob!lpd!lj!df!ob!sf!.
{b!op!nf!tp!twjok!tlf!lp!mkf!oj!df-
tv!|f!ov!qv!sf!uj!ov!uf!lspn!qjs/!Ob
lsb!kv!ep!ebk!uf!lv!wb!ov!lsfn!tv!.
qb!pe!hmkj!wb-!nb!mp!gf!gf!sp!ob-!cj!.
cfs! j! wf!hf!uv! qb! kp|! lsbu!l p
qsp!lv!wbk!uf/!Kf!mp!tub!wj!uf!v!wb!.
uspt!ubm!ov!qp!tv!ev!j!qsf!mjk!uf!lj!tf!.
mpn! qbwmblpn/! Vlsb!tj!uf
twkf!!apn!ob!sf!{b!opn!qb!qsj!lpn-
qfs!|v!opn!j!dswf!opn!qb!qsj!lpn
qb!twf!lsbu!lp!{b!qf!dj!uf!v!sfs!oj/
10 qfubl!6. 11. 2009.

Najgledaniji Divlji zapad,

video u svijetu! mamac
Nadamo se da }ete se slo-
`iti da je ovo najgledaniji vi-
za sve
deo u svijetu, te da }ete ga
pogledati bez obzira na to da
avanturiste
li volite fudbal ili ne. Naime,
Ilija Sivonji}, hrvatski fudba-
ler, za samo dvije sedmice
postao je svjetska zvijezda.
Njegov proma{aj dobro je
nasmijao ljubitelje fudbala.
Vi deo se na la zi na saj tu
YouTube, pod nazivom "The
worst goal miss ever! Thank You Sivonji}".

Divlja vo`nja
sa pola auta
Ovaj vi deo da je sa svim
novo zna~enje terminu po-
lo van auto. Vo` nja ovim
~udom na dva to~ka djeluje
zaista zabavno. Na`alost, ta
krnti ja, po pro pi si ma, ne
mo`e na ulicu. Ovaj zani-
mlji vi vi deo mo `e te na }i
Mjesto gdje
Pripremio: Igor JANKOVI] Ameri~ki lovci na bizone, radnici na `eljeznici, lutalice i vojnici
sukobljavali su se oko sitnica, koje su zavr{avale pucnjavama, gdje su
ta ko {to }e te na adre si
www.youtube.com ukucati ivlji zapad je naziv koji podrazumijeva predio ljudi ginuli "sa ~izmama na nogama".

D
"Man Dri ving a Half Car dana{njih SAD, zapadno od Misisipija, u vre- Kra|a stoke bila je ponekad smatrana te{kim zlo~inom, a mogla
!!!!". menskom periodu izme|u Gra|anskog rata i se zavr{iti lin~ovanjem kradljivaca stoke. Pogotovo su meksi~ki kra-
kasnog 19. vijeka. dljivci stoke predstavljali veliki problem tokom Ameri~kog gra|an-
Kao okru`enje u brojnim knji`evnim i fil- skog rata, kada su meksi~ku vladu optu`ivali da tu naviku podr`ava.
Tipi~no {vedski mskim djelima, taj period i podru~je ubrzo su
postali toliko popularni da su doveli do razvoja
Dod` siti je jedan od legendarnih gradova na Divljem zapadu ko-
ji je pru`ao za{titu po{tanskim i civilnim vozilima, a slu`io je kao lo-
Po gle daj te za ni mlji vu vlastitog filmskog `anra zvanog "vestern", u gisti~ka baza za trupe u Indijanskim ratovima.
{vedsku reklamu za Inter- kojima je ~esto predstavljena romanti~na slika ere koju karakteri{u Tako|e je bio glavni grad za lov na bizone, sve dok masovni po-
net u en gles koj ver zi ji, u izolovani slu~ajevi nasilja, koji su potaknuli interes za njegovu stvar- kolj nije uni{tio ogromna stada i ostavio preriju zaga|enu raspadaju-
kojoj se pazilo na svaki de- nu istoriju. }im le{evima ovih `ivotinja koje su predstavljale osnovni resurs za
talj i poku{ajte prepoznati
ne ke po zna te snim ke sa
YouTube-a.
Ovaj vi deo mo `e te na }i
na sajtu YouTube, pod nazi-
vom "Youtube Hits by Judit
Na dana{nji dan Linkoln izabran za
predsjednika SAD
& Judit - English version".
Ro|en Vuk Stefanovi} Karad`i} Za pred sje dni ka
SAD 1860. godine
Vuk Stefanovi} Ka- srpski jezik je uveden izabran je Abraham
rad`i}, srpski filolog, fonetski pravopis, a sr-
KVH TSA Linkoln. U januaru
QSWFOT.
OBVLB!P OBJNFOP. HSBE!V reformator srpskog je- pski jezik je potisnuo
OBESJMKF!. UWFOP
OB_JOV WBOKF OB[JW LB[BI.
QMPEB
1863. Lin koln je
LBSTUWP QSBWP EJP zika, sakuplja~ naro- slavenosrpski jezik, ko-
)NO/*
AJWPUB )MBU/* TUBOV
QMVHB proglasio osloba|a-
)UMH/O*
dnih pjesama i pisac ji je u to vrijeme bio je-
nje robova. Tokom
prvog rje~nika srpskog zik obrazovanih ljudi.
PEB\JMKB_ njegovog mandata
SPCF jezika, ro|en je 1787. Uz etnografske, osta-
vo|en je Ameri~ki gra|anski rat, od
godine. vio je zapise i o fizi-
1861. do 1865, u kome je Unija sjevernih
TUBSPHS_/ Vuk je najzna~ajnija ~kim osobinama tijela,
CPAJDB
MPWB!J li~nost srpske knji`e- a u knji`evni jezik je dr`ava pobijedila robovlasni~ki jug. [est
NKFTFDB
vnos ti 19. vi je ka. unio bogatu narodnu dana po zavr{etku rata, ubijen je u pozo-
U~estvovao je u Prvom terminologiju o dijelo- ri{noj lo`i u atentatu, koji je izvr{io glu-
SJKFLB!V
KVAOPK
srpskom ustanku kao vima tijela od tjemena mac J.V. Bat. Abraham Linkoln je bio
BNFSJDJ
pisar i ~inovnik u Ne- do stopala. {esnaesti predsjednik SAD i jedan od ve-
FUOJ_LB PETKFL
gotinskoj krajini, a na- Njegova gramatika, likih ameri~kih vo|a. Ro|en je u siroma-
HSVQB
V!LJOJ
WSFNFOB-
WJKFL kon sloma ustanka oti{ao je u Be~ 1813. koju je nazvao "Pismenica serbskoga jezi- {noj porodici, a u mladosti se {kolovao za
)M/!MP* VMDJOK
godine. Tu je upoznao Jerneja Kopitara, na ka", iza{la je u Be~u 1814. godine. advokata. Politikom se bavio od 1832.
JUBMJKB ~iji je podsticaj krenuo u prikupljanje sr- Vukovim reformama u srpski jezik je godine, a 1856. priklju~io se Republikan-
WMBI-
DJODBS OF[BOJ. pskih narodnih pjesama, reformu }irilice i uveden fonetski pravopis, a srpski jezik je skoj stranci, osnovanoj zato da bi se su-
NMKJW
borbu za uvo|enje narodnog jezika u sr- potisnuo slavenosrpski jezik koji je u to prot sta vi la {i re nju rop stva me |u
HSBE!OB EBOTLB psku knji`evnost. Vukovim reformama u vrijeme bio jezik obrazovanih ljudi. novopriklju~enim dr`avama SAD.
LBN_BULJ QUJDB
)U/H/M* USLB_JDB
MJUBS )NO/*

OPCFMJK
ESABWMK.
BOJO
LJOF
UFNQP Provjerite svoje znanje
Kada je izvedena prva transfuzija? Kome se pripisuje fraza: "Vrijeme je novac"?
TUBSJ
OB[JW![B
JUBMJKBOB
OFNP.
Prvi istorijski poku{aj tran- Fraza: "Vrijeme je novac", pri-
^OPTU sfuzije krvi opisao je hroni~ar pisuje se Benad`minu Frenklinu,
TUBOJDB-
SJKFLB!OB
Stefano Infesura. Infesura pri- ameri~kom dr`avniku, filozofu,
QPTUBKB
)MBU/*
LBN_BULJ povijeda kako je 1492. godine, fizi~aru i piscu.
kada je papa Inosent Osmi pao Franklin je prvi utvrdio identi-
QFSJPEJ.
_OB u komu, krv trojice dje~aka ~nost munje sa elektricitetom, te
UJUBO SJKFLB!V
BMAJSV unesena u krvne `ile poglavara postavio novu teoriju elektriciteta,
QSJ\UJOB
crkve po preporuci doktora. dokazuju}i postojanje pozitivnog
JOUFSQSF.
UBUPS Ti dje~aci su bili stari deset i negativnog elektriciteta.
WPMU QKFTNF
CFMHJKB
godina, i svakome od njih obe- U Filadelfiji je osnovao prvu ja-
}an je po jedan dukat. Sva tri vnu biblioteku, izdavao je novine
NBTLB- dje~aka kasnije su umrla. Neki i {tampao knjige. Kao diplomat-
LSJOLB
autori su opovrgnuli Infesurovu pri~u, optu`uju}i ga za anti- ski predstavnik u Francuskoj, od 1776. do 1785. godine, ko-
papizam. Prva dokumentovana ljudska transfuzija krvi pripi- riste}i se svojim li~nim ugledom i popularno{}u, u~inio je
SKF\FOKB!J[!QSP\MPH!CSPKB-!WPEPSBWOP;!LWBMJUFU-! sana je doktoru @an-Baptistu Denisu, 15. juna 1667. godine. velike usluge Sjedinjenim Dr`avama u njenom ratu za neza-
PSUPQFEJ-! OBSLPNBO-! TUFBUJUJ-! UBLU-! TJU-! SS-! UW-! MVLBW-! PJM- Prelio je krv ovce petnaestogodi{njem dje~aku, koji se ka- visnost. Posljednje godine `ivota provodi objavljuju}i niz ~la-
LBM-!BQFMBU-!NJLSPUPNJ-!KBNOJ-!BO-!BSJTUPOJ/ snije oporavio. naka u korist ukidanja ropstva.
 6. 11. 2009. qfubl 11

Ameri~ki
lovci na
bizone,
radnici na
`eljeznici,
lutalice i
vojnici
sukobljavali
su se oko
sitnica

je `ivot bio jeftin pre`ivljavanje Indijanaca na tom podru~ju.

Zakon i red stigli su u ovaj grad sa provoditeljima zakona
kao {to su V. B. Bat Masterson, Ed Masterson, Vajat Erp, Bil Til-
gman, H. B. Ham Bel i ^arli Baset. Neki od njih su u~estvovali u
Najpoznatiju legendarnom obra~unu kod OK korala u gradu Tumbstonu.
bandu na Godine 1876. Kalamiti D`ejn, jo{ jedan od legendarnih liko-
Divljem zapadu va Divljeg zapada, naselila se u podru~ju gradi}a Dedvud u Ju-
vodio je `noj Dakoti, bila prijatelj divljeg Bila Hikoka. Jednom prilikom,
D`esi D`ejms dok je igrao poker, Hikok nije uspio na}i slobodno mjesto gdje je
uvijek sjedio, kako bi se za{titio od napada s le|a, te je sjeo le|i-
ma okrenut prema vratima. Njegova prethodna predostro`nost
pokazala se mudrom, jer ga je revolverom kalibra 45, s le|a upu-
cao D`ek Mek Kol.
U trenutku smrti, Hikok je u ruci dr`ao par asova i par osmi-
ca, sve u crnoj boji, {to se od tada naziva "mrtva~kim kartama".
D`ejn je kasnije tvrdila da je sa Hikokom bila u braku i da je
on otac njezinog djeteta, ali na to se gleda sa skepsom.
Sukob u okrugu Linkoln dogodio se 1877. godine. Ovaj "rat"
vodili su bogati ran~eri s jedne i posjednici trgova~kog monopola
u okrugu Linkoln u Novom Meksiku. Istaknut borac na strani
ran~era bio je Bili Kid, zloglasni pograni~ni odmetnik i ubica.
U`ivao je glas ubice dvadesetjednog ~ovjeka, po jednog za svaku
godinu svog `ivota, ali je vjerovatno ubio ukupno devet ljudi.
Najpoznatiju bandu na Divljem zapadu vodio je D`esi D`ej-
ms. On je bio na zlom glasu zbog svojih djela, iako ga senzaci-
onalisti~ki mediji tog vremena oslikavaju kao savremenog
Robina Huda. D`ejms i njegovi zemljaci su svojim putem po za-
padnoj granici plja~kali banke, vozove, po{tanske ko~ije i proda-
vnice od Ajove do Teksasa. Izbjegavaju}i ~ak i nacionalnu
detektivsku agenciju "Pinkerton", banda je oplja~kala na hiljade
dolara.
Divlji zapad su obilje`ili i Indijanski ratovi. Jedna od najpo-
znatijih bitaka od svih Indijanskih ratova bila je bitka kod Litl
Bighorna, u kojoj su ujedinjene snage Sijuksa i ^ejena, pod
vo|stvom Bika koji sjedi, porazile konjicu generala D`ord`a Ar-
mstronga Kastera.
Zbog Kasterove smrti grani~ar i {oumen Bufalo Bil je {irom
Divljeg zapada izvodio svoje predstave u kojima za osvetu skal-
pira ~ejenskog ratnika.

Seli Fild
Pi{e: Dragana ZEC,
astrolog

Ovan Bik Blizanci Rak

Wj!~f!uf!tf!eb!obt!obt!up!.
kb!uj!qp!twf!uj!uj!qp!usf!cb!nb
wb!| ji!vlv!~ b!o b!j!vpq!| uf
qp!sp!ej!df/!Lv!qp!wj!ob!lp!kb!tf!uj!•f!wb!|fh
ep!nb-!np!hmb!cj!tf!sf!bmj!{p!wb!uj!v!usf!ovu!lv!v
lp!kfn!up!obk!nb!okf!p•f!lv!kf!uf/!Vlp!mj!lp!tf-
ob!qsb!top-!lb!lp!lpe!wbt!up!pcj!•op!cj!wb-
pemv!•j!uf!{b!cj!mp!lp!kj!wje!usp!|lb!eb!obt-!qswp
qsp!wkf!sj!uf!tub!okf!ob!sb!•v!ov!eb!cjt!uf!jnb!mj
vwje!v!up!lp!mj!lp!np!af!uf!eb!qp!usp!|j!uf/
Lav
Jblp!tuf!tf!qp!op!wp!ob!.
nkf!sj!mj!ob!oj!{b!okf!qp!tmp!.
woji! jef!kb! j! qsp!kf!l b!u b-
vpq!|uf!ob!bluj!wopt!uj!v!qp!tmp!wopn!tnj!tmv-
of!~f!uf!cj!uj!tmj!kf!qj!oj!hmv!wj!{b!ef!|b!wb!okb!ob
mkv!cb!wopn!qmb!ov/!V!wb|!aj!wpu!cj!tf!np!hbp
v|f!ub!uj!of!lp!lp!nf!of!~f!cj!uj!uf!|lp!eb
qsfv!{nf!joj!dj!kb!uj!wv!j!vqv!uj!wbn!{obl!eb
tuf!qsf!enfu!okf!hp!wph!jo!uf!sf!tp!wb!okb/
Strijelac
Eb!obt!~f!uf!tf!esab!uj!vhmb!.
wopn!poji!vpcj!•b!kf!oji!eof!.
woji!ef!|b!wb!okb!lp!kb!~f!tf
twft!uj!ob!qp!tbp!j!lpo!ub!luf
lp!kj!tv!v!wf!{j!tb!qp!tmpn!lp!kj!sb!ej!uf/!Qsj!kb
wbn!eb!tf!qp!wsf!nf!op!v!qp!uqv!opt!uj!qp!.
twf!uj!uf!pcb!wf!{b!nb!lp!kf!jnb!uf-!lbp!j!eb!tf
ob!ubk!ob!•jo!nb!mp!penp!sj!uf!pe!twji!poji
tuwb!sj!lp!kf!wbt!ob!qsj!wb!uopn!qmb!ov!uj!|uf/
Wj!cjt!uf!af!mkf!mj!eb!tf!eb!. Pemv!• j!mj! tuf! eb! qsf!~ v!u j!u f Wj!tuf!eb!obt!wbo!twji!poji
obt!qp!{b!cb!wj!uf!sb!{sb!epn tuwbs!op!tub!okf!wb!|ji!gj!ob!otj!kb qp!tmp!woji!uf!nb!lp!kf!tv!wf~ Glumica Seli Fild je
qmb!ob!wb!|ji!eb!mkji!qp!tmp!. of!lp!nf!j{!wb!|f!cmj!af!plp!mj!of qpt!ub!mf!ejp!wb!|ji!twb!lp!. ro |e na 6. novembra
woji! qsp!kf!l b!u b/! V! upn lp!tf!{b!uv!pcmbtu!np!aeb!jtv!. eof!woji!sb!{nj|!mkb!okb!j-!v!of!lv!sv!lv-!csj!hb/ 1946. godine u Kalifor-
tnj!tmv!cj!wbn!np!hbp!{b!usf!cb!uj!tb!wkf!uojl- wj!|f!jo!uf!sf!tv!kf/!Of!lp!cj!af!mjp Plsf!ov!mj!tuf!tf!esv!af!okj!nb-!{b!cb!wj-!qsj!kb!. niji. Svoju gluma~ku
qb!~f!uf!obt!up!kb!uj!eb!tb!ptp!cpn!pe!qp!. eb!!{mp!vqp!usj!kf!cj!wb!|v!af!mkv!j uf!mkj!nb/!Twf!nv!popn!|up!wbn!job!•f!of!. karijeru zapo~ela je u
wkf!sf!okb!qswp!sb!{np!usj!uf!wb!|f!qmb!op!wf-!qb wp!mkv!eb!qp!np!hof!uf-!qb!~f!uf!tf!np!sb!uj ept!u b!kf! v! of!l pn! twb!l p!e of!w opn- seriji "Gidget", a po-
tf!ufl!po!eb!vqvt!uj!uf!v!okj!ip!wv!eb!mkv!sf!bmj!. qp!tmv!aj!uj!nb!mjn!qsj!lsj!wb!okfn!jt!uj!of-!eb!cjt!. qp!tmp!wopn!plsv!af!okv/!Pemv!•j!mj!tuf!eb!tf znata je postala po ulo-
zi sestre Betrile u filmu
{b!dj!kv/![b!tb!eb!tuf!ob!ep!cspn!qv!uv-!of!. uf!up!j{!ckf!hmj/!!Of!~f!uf!up!tnb!usb!uj!wf!mj!ljn nb!mp!{b!cb!wj!uf-!qb!lp!mj!lp!hpe!eb!wbt!up
"The Flying Nun".
npk!uf!eb!tf!qsf!nj|!mkb!uf!jtv!wj!|f/ {mpn-!of!hp!qspt!up!{b!pcj!mb!af!okfn!tv!lp!. lp!|ub!mp/ Igraju}i mahom u ko-
cmkb!wb!okb/ medijama, Seli je imala
problem da se na|e u
Djevica Vaga [korpija dramama, pa je pomo}
potra`ila kod Lija Stra-
T!pc!{j!spn!ob!up!eb!tuf!pwji Nb!mp!np!af!uf!eb!peb!iof!. Ep!mb!{f!cp!mkj!eb!oj!{b!wbt/ sberga koji je svojevre-
eb!ob!wj!|f!vt!nkf!sf!oj!ob!of!lj!wje uf-!kfs!wbn!qmb!of!uf!eb!obt Tvo!df!v!qswpk!lv!~j!wbn!ep!. me no od Meri lin
vtb!ws|b!wb!okb-!eb!obt!cjt!uf!tf of!eb!ojtv!cb|!ob!lmp!okf!of- op!tj!wj!|f!opw!db!j!cp!mkf!np!. Monro napravio zvijez-
np!hmj!ob!~j!v!tj!uv!bdj!kj!eb!qsp!ob!. bmj!pop!cbs!ofv!usbm!op!obt!. hv!~opt!uj!eb!twp!kf!qp!tmp!wof!bluj!wopt!uj du. Ve} 1976. godine
}f!uf!pe!hp!wb!sb!kv!~v!mj!uf!sb!uv!sv- usp!kf!of/!Jqbl-!of!lj!pe!peop!tb!lp!kj!tv!v qsp!|j!sj!uf/!Eb!obt!np!af!uf!p•f!lj!wb!uj!qswf zai gra la je u fil mu
lbp!j!eb!tf!nb!mp!wj!|f!vt!nkf!sj!uf!ob!v•f!okf qptmkfeokf!wsj!kf!nf!qp!qsj!nj!mj!{b!csj!okb!wb!kv!. ob!{ob!lf!uph!op!wph!qp!{j!uj!woph!up!lb!ef!|b!. "Sibyl" koji je bio njen
vpq!|uf/!Qsfe!wb!nb!kf!ebo!jtqv!okfo!bluj!. ~v!op!uv!tb!eb!~f!tf!qp!qsb!wj!uj/!Eb!obt!oj!kf wb!okb/!Vaj!wbk!uf!v!mj!kf!qpn!eb!ov!j!twf!usf!. prvi poku{aj ozbiljnijeg
wopt!uj!nb!pwph!uj!qb/!Obk!sb!ej!kf!tf!{b!esab!. ebo!eb!tf!vqvt!uj!uf!v!sb|!•j|!~b!wb!okf!tuwb!sj- ovu!lf!tsf!~f!{cph!op!wp!obt!ub!mji!qsp!nk!f!ob stvaranja. Za ulogu u
wb!uf!v!up!qmpk!tp!cj!v{!ep!csv!lokj!hv/ kfs!ojt!uf!v!!obk!cp!mkfn!sb!tqp!mp!af!okv-!b!Nkf!. qp!ej!kf!mj!uf!tb!wp!mkf!opn!ptp!cpn/ ovom filmu dobila je
tfd!cj!wbn!!np!hbp!qp!lwb!sj!uj!sb!•v!of/ nagradu "Emmy". Po-
tom su uslijedile i dru-
ge nagrade, da bi jedno
od va`nijih akademskih
Jarac Vodolija Ribe priznanja nastupilo na-
Kbs!•f!wj!nb!kf!pwp!wsj!. Wj!~f!u f!eb!o bt!twpk!qp!t bp Wb!n b! kf! pwp kon filma "Places in the
kf!nf!qp!hp!eop!{b!mkv!. qp!oj!kf!uj!lv!~j"!Twf!tv!qsj!mj!lf!eb ebo!qvo!lpo!ub!lb!. Heart". Postav{i slavna
cbw/!V!fmf!nfo!uv!tuf!j ~f!uf!tf!eb!uj!v!sbe!j!wj!|f!of!hp ub!j!tv!tsf!ub!lb!lp glumica, odlu~ila je po-
ptkf!~b!uf!eb!kf!ep!|bp |up!tuf!nj!tmj!mj/!Eb!obt!~f!uf!ep!. poji!qsj!kb!u fmk!t lji ka za ti i svo ju dru gu
usf!ov!ubl!eb!tf!qp!{b!cb!wj!uf!tb!pu!lsj!wb!okfn lb!{b!uj!j!tf!cj!j!esv!hj!nb!eb!kf ub!lp!j!sp!ecjo!tlji/!Qp!{b!cb!wj!uf!tf!nb!mp!j!tb stranu pa se 1986. go-
twp!kf!ob!lmp!opt!uj!ptp!cj!lp!kv!wf~!ev!af!wsj!. of!np!hv!~f!eb!wbt!v!qp!tmp!. qp!sp!ej!•ojn!peop!tj!nb-!kfs!~f!uf!eb!obt dine na{la na naslovnici
kf!nf!qp!tnb!usb!uf/![b!wbt!vwj!kfl!qpt!up!kj!kf!. wopn!tnj!tmv!jlp!{b!njkf!oj-!kfs!tuf!tb!np!wj vqsb!wp!v!upn!lsv!hv!jnb!uj!nb!ltj!nvn!{b!. ~u ve nog "Playboy"
magazina, nakon ~ega
ebo!qf!s j!p e!qsp!d kf!o kj!w b!o kb!j!wb!h b!o kb- v!tub!okv!eb!ub!lp!cs{p!j!fgfl!uop!sj!kf!|j!uf!twf epw!mktuwb!j!tsf!~f/!Jblp!of!ub!lp!•ft!ub!plv!.
se vratila u filmske vo-
ob!lpo!lp!kfh!ep!op!tj!uf!lp!ob!•bo!tve!p!up!. qp!uf!|lp!~f-!qb!j!eb!j{b!}f!uf!tb!ob!kp!sj!hj!obm!. qmkb!okb!uph!uj!qb-!{b!wbt!tv!j{wps!qsj!kb!uoji de. Sljede}eg "Emmy-
nf!eb!mj!kf!ptp!cb!{b!jt!ub!wsj!kf!eob!wb!|f!ob!. oj!kjn!qsf!emp!hpn!lb!eb!tf!po!usb!aj/ fnp!dj!kb!j!qsb!wph!pqv!|ub!okb/ ja" do bi la je 2007.
lmp!opt!uj!jmj!of/! godine za film "Brot-
hers and Sisters".
 Bila
sam {okirana
medijskom pa`njom
nakon {to me Kris
pretukao. Bilo je
Albumi "Beatlesa" na USB-u u obliku jabuke
Muzi~ki katalog "Beatlesa" mova.
poni`avaju}e. To bi}e pu{ten u prodaju idu}eg mje- Albumi koji }e se na}i na ze-
nije fotografija seca u novom formatu - na USB-u le nim USB ja bu ka ma su "Sgt
koju biste bilo u obliku jabuke. Pep per's Lo nely He ar ts Club
kome pokazali. Ograni~ena serija od 30.000 Band", "Yallow Submarine", "Re-
Imala sam osje}aj zelenih USB-ova bi}e dostupna volver", "With the Beatles", "Bea-
da sam zloupo- od 7. decembra, po cijeni od 200 tles for Sale" i "Please Please
trijebljena. funti na sajtu TheBeatles.com. Me". "Magical Mystery Tour",
Rijana, Svaki USB sadr`ava}e 14 ne- "The Beatles", "Rubber Soul",
pjeva~ica davno digitalno obra|enih albuma "Help!", "Let it Be", "Past Masters
legendarne liverpulske ~etvorke, One and Two", "A Hard Day's
kao i 13 mini-dokumentarnih fil- Night" i "Abbey Road".

Bekamovi imaju
nove ku}ne ljubimce
ren dse te ri Dej vid i Ove `ivotinjice, ka`u upu}eni,

T
Vi kto rija Be kam
pre dnja ~e u svim
novotarijama, pa su
ta ko me |u prvi ma
na ba vi li no ve hit
ku}ne ljubimce - pa-
tuljaste svinje. Za ove ljupke `ivoti-
njice ne trepnuv{i su izdvojili oko
3.000 KM.
Modno osvije{tena Po{ navodno
im `eli dati imena Elton i Dejvid po
njihovim bliskim prijateljima ser El-
tonu D`onu i njegovom `ivotnom
partneru Dejvidu Furni{u, dok im
Dejvid `eli dati manje zvu~na imena
(i primjerenija ~lanovima `ivotinj-
skog svijeta) - Pinki i Perki.
Novi ljubimci `ivje}e na farmi
Bekamovih u Hertford{iru.
vrlo su ~iste i u`ivaju u dru{tvu lju-
di, a sve vi{e poznatih ih `eli u svo-
jim domovima.
Za patuljaste svinje
poznati par izdvojio je
preko 2.000 dolara
Osim Viktorije i Dejvida, svinji-
cu je nabavio i crvenokosi Rupert
Grint, najpoznatiji po svojoj ulozi
Ro na Ve sli ja u fil mskom se ri ja lu
"Harry Potter".
"Svaki dan dobivamo narud`be.
Nevjerovatno je koliko su ove `ivo-
tinje postale tra`ene", rekla je uzga-
jiva~ica D`ejn Kroft.

Novi album
grupe "Maroon 5"
na prolje}e

Rokeri iz Los An|elesa najavljuju tre}i album za sljede}e prolje}e,

ali je njihova budu}nost nakon toga neizvjesna.
Dobitnici tri nagrade "Grammy" planiraju izlazak novog albuma,
koji jo{ nema ime, za prolje}e 2010. godine.
Frontmen Adam Livajn rekao je da ne planira jo{ dugo da se bavi
muzikom, makar ne u trenutnom sastavu.
"Mislim da je 'Maroon 5', kao grupa, dostigao vrhunac. Izda}emo
jo{ jedan album, a onda vjerovatno idemo svako svojim putem", re-
kao je on za "Dejli mejl".
"Poslije veoma uspje{nih albuma trebalo bi da otkrijemo ko smo
LOM, FRANCUSKA - Francuski glumac Kristof Lamber i njegova koleginica kao ljudi i da li smo se promijenili. Osje}am da ne bih mogao ovo da
glumica Sofi Marso daju autograme u gradu Lomu uo~i prikazivanja filma "Bedside man", radim kada budem imao 40 ili 50 godina ili du`e kao 'The Rolling
u kojem imaju glavne uloge. Stones'".