You are on page 1of 369

10-sadrzaj.

qxd 12/2/2007 6:24 PM Page 1


10-sadrzaj.qxd 12/2/2007 6:24 PM Page 2

Pe{~anik FM: Knjiga 10


Za izdava~a: PE[^ANIK
Urednice: Svetlana Luki} i Svetlana Vukovi}
Karikature: Predrag Koraksi} CORAX
Kreativni direktor: Nade`da Milenkovi}
Grafi~ko oblikovanje: Slavi{a Savi}
Lektura: Sla|ana Miajlovi}
Kompjuterska obrada teksta: Jelena Miti}
Transkript: Gordana Martinovi}
[tampa: Fullmoon, 2007.
Tira`:
ISBN 978-86-86391-08-7

Objavljivanje knjige 10 pomogao


[vedski helsin{ki komitet za ljudska prava.

CIP – Katalogizacija u publikaciji


Narodna biblioteka Srbije, Beograd

821.163.41-92
323(497.11)(047.53)
316.7(497.11)(047.53)

PE[^ANIK FM. Knj. 10 / [urednice Svetlana Luki} i Svetlana


Vukovi} ; karikature Predrag Koraksi} Corax]. – Beograd : S.
Luki} : S. Mesarovi}, 2007 (Fullmoon, Beograd). – 412 str., 32
str. s tablama ; 22 cm

Tira`

ISBN 978-86-86391-08-7

a) Srbija – Dru{tvene prilike b) Srbija – Politi~ke


prilike

COBISS.SR-ID 142531596
10-sadrzaj.qxd 12/2/2007 6:24 PM Page 3

SADR@AJ
07. 09. 2007 : APSOLUTNI POST
10 Miroslav Prokopijevi}, ekonomista
19 Vesna Raki}-Vodineli}, profesorka prava
25 Nenad Proki}, narodni poslanik
33 Ivan ^olovi}, antropolog

14. 09. 2007 : HAMLET IZ BELANOVICE


42 Miljenko Dereta, Gra|anske inicijative
49 Vladimir Gligorov, ekonomista
53 Tatjana Tagirov, novinarka
59 Nikola Samard`i}, istori~ar

21. 09. 2007 : BI]E ONO [TO BITI NE MO`E


71 Vesna Pe{i}, narodna poslanica
77 Ljubodrag Stojadinovi}, kolumnista
82 Pavle Rak, sociolog
90 Dubravka Stojanovi}, istori~arka
92 Teofil Pan~i}, novinar
93 Petar Lukovi}, novinar

28. 09. 2007 : TKO JE UNUTRA, TKO JE VANI


102 @arko Kora}, narodni poslanik
110 Mi{a Vasi}, novinar
118 Dejan Jovi}, profesor politi~ke istorije
129 Nade`da Milenkovi}, ???

05. 10. 2007 : NA RINGI[PILU


152 Biljana Srbljanovi}, dramski pisac
153 Nenad Proki}, narodni poslanik
154 Miljenko Dereta, Gra|anske inicijative
162 Dragoljub Sto{i}, Unija slobodnih sindikata
168 Sr|a Popovi}, advokat
10-sadrzaj.qxd 12/2/2007 6:24 PM Page 4

12. 10. 2007 : SIGURNA KU]A SRBIJA


182 Muamer Zukorli}, muftija
190 Rajko \uri}, Romska partija
191 Teofil Pan~i}, novinar
193 Miljenko Dereta, Gra|anske inicijative
197 Biljana Kova~evi}-Vu~o, Komitet pravnika za ljudska prava

19. 10. 2007 : KNEZ MI[KOVA ULICA


211 Mi{a Brki}, novinar Ekonomista
217 Milan Vukomanovi}, sociolog religije
224 Ivan ^olovi}, antropolog
227 Petar Lukovi}, novinar

26. 10. 2007 : LI^NI PROBLEM


RADMILE HRUSTANOVI]
240 Vojin Dimitrijevi}, Beogradski centar za ljudska
245 Ivan Kuzminovi}, ???
252 Olivera Milosavljevi}, istori~arka
258 Aida ]orovi}, Urban In
259 Sta{a Zajevi}, @ene u crnom
260 Nata{a Kandi}, Fond za humanitarno pravo
261 Dubravka Stojanovi}, istori~arka

02. 11. 2007 : OMETENI U RAZVOJU


289 Zoran Ostoji}, LDP
296 Vuka{in Obradovi}, urednik Novina vranjskih
297 Aleksandar Stojkovi}, advokat
300 Biljana Stojkovi}, Biolo{ki fakultet
305 Mirko \or|evi}, publicista
310 Petar Lukovi}, novinar

09. 11. 2007 : SMEJ SE, BAJACO!


320 Vera Markovi}, SDU
328 Latinka Perovi}, istori~arka
334 Dejan Ili}, Fabrika knjiga
10-sadrzaj.qxd 12/2/2007 6:24 PM Page 5

342 Ivan ^olovi}, antropolog


346 Sreten Ugri~i}, pisac

16. 11. 2007 : MRA^NA PROPAGANDA


354 Slobodan G. Markovi}, istori~ar
355 Petar Lukovi}, novinar
363 Mirko \or|evi}, publicista
365 @eljko Bodro`i}, Kikindske
367 @arko Kora}, Socijaldemokratska unija
371 Milutin Petrovi}, filmski reditelj

23. 11. 2007 : VE^NA SRBIJA


385 Mirko \or|evi}, publicista
388 Aleksandar i Slobodan
395 Nevena Vu~kovi}-[ahovi}, Centar za prava deteta
396 Milena Jerotijevi}, psiholog
397 Valentina Zavi{i}, Veliki i mali
404 Teofil Pan~i}, novinar

Uredile:

Svetlana Luki} i Svetlana Vukovi}


10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 66

21. 09. 2007.


10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 67

BI]E ONO [TO BITI NE MO@E


\eli} vi{e ne zna da li je on DS ili DSS....

Mi ne}emo u NATO, a tamo nas niko ne zove....

Da Alan Ford i njegovi drugari `ive u Srbiji, sigurna sam


da bi bili sagovornici Pe{~anika....

Opseda me pitanje kako je ono par~e teritorije na kojem


je Filaret kao gladovao postalo sveta zemlja....

Vesna Pe{i}, narodna poslanica,

Ljubodrag Stojadinovi}, kolumnista Politike,

Pavle Rak, sociolog,

Dubravka Stojanovi}, istori~arka,

Teofil Pan~i} i Petar Lukovi}, novinari


10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 69

Svetlana Luki}:
Prekosutra se navr{ava dve decenije od odr`avanja Osme sednice Sa-
veza komunista Srbije, kada je Slobodan Milo{evi} provalio u `ivote
dvadeset miliona ljudi. Malo je ljudi tada uzviknulo – Hanibal ante
portas. Oni koji jesu, ili su mrtvi, ili su nestali, ili su oti{li u inostran-
stvo. A mnogi od nas koji su ostali ovde i pre`iveli, postali su utvare.

Dvadeset godina je pro{lo od kada je Srbija prekora~ila takozvanu li-


niju horizonta. To je linija posle koje gravitacija crne rupe pojede sve
koji su se previ{e nagnuli napred. Neverovatno je }utanje o toj stra-
{noj godi{njici, koja je odredila `ivote svakoga od nas. Odr`ava se je-
dan skup, bi}e promovisana jedna knjiga i to je sve. Ne znam koliko }e
i to malo istori~ara, sociologa i politikologa na simpozijumu u Insti-
tutu za savremenu istoriju jedni druge ~uti kada im sutra, bukvalno
ispod prozora, na svom mitingu ispred biv{e savezne skup{tine – pro-
govori Vlade Divac.

Od tog velikog ko{arka{a, koji izgleda pretenduje na ne{to mnogo ve-


}e, ovih dana ne mo`e da se `ivi. U svim novinama je, na svim televi-
zijama, a Politika mu svakoga dana objavljuje dnevnik. Sva{ta taj
mudruje, pa i da njega, humanitarnog radnika koji poma`e izbeglica-
ma, politika ne interesuje; da mu je Maja Gojkovi} ponudila pomo} za
izbeglice i da je ona, Maja, u stvari velika lafica. Divca ne interesuje
to {to su ona i njena maroderska stranka za vreme rata plja~kali i `i-
ve i mrtve, {to su upravo oni i njihova politika toliko ljudi na~inili iz-
beglicama. Ali dobro, odradi}emo i miting divljenja Vladi Divcu. ^e-
kam samo da vidim da li }e mu Ko{tunica uru~iti onaj jorganski ~ar-
{av od zastave, koji deli svim slavnim Srbima. Jednoga dana }u i ja
dobiti takav.

Ne znam kako je u Novom Sadu, kako je u Novom Pazaru ili u Staroj


Pazovi, ali Beograd je prepun bilborda sa na{im teniserima, koji da-
nas igraju protiv Australije. \okovi}, Zimonji} i ostali su se slikali
kao opasni momci koji jedva ~ekaju kavgu, a na bilbordu pi{e – Jedna
zemlja protiv celog kontinenta. Na{a eventualna pobeda u tom teni-
skom me~u bi mnogo manje zna~ila da tamo pi{e, recimo, Australija.
Mnogo bolje zvu~i kada baci{ na le|a ceo kontinent, sa sve kenguri-
ma, sidnejskom operom i Aborid`inima.

Da se vratim skupu u Institutu za savremenu istoriju, koji }e raspra-


vljati o uzrocima i posledicama Osme sednice. Setila sam se Stevana
Pavlovi}a, profesora u Sautemptonu, koji je odbio da napi{e knjigu o
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 70

istoriji Srbije. Umesto toga, rekao je da mo`e da napi{e samo esej, a


21.09.07.
onda je objasnio – Ne bih znao kako da Srbiju defini{em kroz vekove.
Nije bilo neprekidnog politi~kog entiteta ili teritorije pod tim imenom.
Srbije su se pojavljivale, pomerale i nestajale. Ova teza Stevana Pa-
vlovi}a o Srbiji kao ponornici koja ~as nestaje, ~as se pojavljuje ovih
meseci se ~ini ta~nijom nego ikada. Ljudi koji je sada vode poslali su
70 je pod zemlju.

Ko{tunica je uspeo ono {to je naumio 12. marta, da se napravi koncen-


traciona vlada kojom }e on kao patrijarh vladati. Sabornost je postig-
nuta o najbitnijim stvarima i Srbijica ponornica dugo ne}e ugledati
svetlost dana, a ni mi s njom.

Ko{tunici nisu potrebni izbori, {ta }e mu izbori, on je kao njegov pret-


hodni kolega sebe proglasio rezonantnom kutijom naroda. Njegov
glas nije glas Ko{tunice Vojislava nego odjek svakog Srbina i svake
Srpkinje. A Tadi}? Predsednik je i dalje sna`no privr`en miru u svetu.
Govori narodna poslanica Vesna Pe{i}.

Vesna Pe{i}:
Zapitala sam se {ta su glavne osmatra~nice s kojih mo`e da se pogle-
da i razume {ta se kod nas de{ava. Bila sam inspirisana obele`ava-
njem godi{njice Osme sednice. U poslednjih dvadeset godina dva do-
ga|aja su najzna~ajnija. To su dolazak Milo{evi}a na vlast i ubistvo
Zorana \in|i}a. Milo{evi}a apsolutno karakteri{e to {to je on Srbiju
u klju~nom momentu odveo na sporedne koloseke. Mi padom berlin-
skog zida nismo krenuli ka evro-atlantskim integracijama. Mi smo
tu zaokrenuli i napravili mutanta. Socijalisti~ka, komunisti~ka par-
tija spojila se sa agresivnim nacionalizmom, krenuli smo u ratove,
odvojili se od sveta, bili pod sankcijama. I dok su svi drugi putovali i
ispunjavali sve uslove potrebne da bi u{li u Evropsku uniju, mi smo
ostali na slepom koloseku zajedno s Milo{evi}em. Ta situacija se me-
nja dolaskom DOS-a na vlast i dolaskom Zorana za premijera. Sada se
jasno vidi da je Zoran \in|i} ubijen zato {to je od po~etka kristalno
jasno zagovarao evropski put. Smatrao je da Srbija brzo mora da na-
doknadi izgubljeno vreme i da {to pre u|e u Evropsku uniju.

U vreme Osme sednice bio je objavljen tekst Vojko i Savle. Ponovo


sam ga pro~itala posle dvadeset godina. Vojko i Savle su Gojko Niko-
li{ i Pavle Savi}. Gojko Nikoli{ se tada opredelio za disidente, za pro-
menu sistema i demokratiju. Oni su ga napali tako {to su rekli da je
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 71

njegova `ena Margo, Francuskinja, radila za Zapad. I Zoran \in|i} je


ubijen zbog toga i nije prvi u na{oj istoriji koji je zato ubijen. Njego-
ve prethodnike su ubijali s obrazlo`enjem da vode austrijsku politi-
ku. Demokratska stranka Srbije je, posle probnih balona poput onog
da je Kosovo NATO dr`ava, odr`ala sednicu svog glavnog odbora na
kojoj je promenjen program stranke. Cilj njihovog programa je o~u-
vanje Kosova. Zatim su rekli – Ne}emo u NATO. Zna~i, sada je to zva- Vesna
ni~na politika Demokratske stranke Srbije. U tom programu tradici- Pe{i}

ja se spaja s modernim dru{tvom i velika uloga se daje crkvi. Na to se


dodaje i ono – Ne}emo na izbore. E sad, kada pogledate – Ne}u NATO,
ne}u na izbore, ho}u crkvu, ho}u tradiciju, onda vam je potpuno ja-
sno da su oni najavili zaista fundamentalni zaokret. Preko toga – Ne-
}emo u NATO, oni prave otklon pre svega od Sjedinjenih Dr`ava. Ali
evo, otvaramo se prema Rusiji. Kada oni ka`u da ne}e u NATO, pret-
postavljam da im je pokri}e za to o~ekivanje da neke ~lanice NATO-a
priznaju nezavisno Kosovo. Slede}i korak je – Ne}emo u Evropsku
uniju, jer {ta ako neka ~lanica Evropske unije prizna Kosovo?

Time se vr{i pritisak na Demokratsku stranku. DSS gnje~i DS i dr`i


ga u kle{tima jo{ od formiranja pregovara~kog tima za Kosovo i do-
no{enja ustava. Toma Nikoli} se hvalio na televiziji {ta je sve Radi-
kalna stranka ubacila u taj ustav. Mislim da Boris Tadi} ne mo`e da
se seti nijedne svoje formulacije koju je uneo u taj ustav. Odigrao je
to jedinstvo s njima i tra`io samo da se budu}i izbori odr`e istovre-
meno. Onda su mu oni rekli – Ne dolazi u obzir. Zatim dolazi ovo naj-
gore, kada on na izborima prakti~no predaje vladu Vojislavu Ko{tuni-
ci, navodno za ovu trampu da on bude predsednik republike. E sad
mu oni ka`u – Ismevao si {esti princip, a to je bio predlog podele vla-
sti koji ti sada iznosi{. Ispostavilo se da oni ne}e da podr`e Tadi}a
kao predsednika i pripremaju drugog kandidata. Na{li su sirotog Div-
ca, kojega su po~eli da lansiraju. On ima koncert pred skup{tinom, on
formira humanitarnu organizaciju i tra`i donacije. Postao je i pisac,
svakog dana vidim njegov tekst u novinama.

Demokratska stranka Srbije je promenila program i ne ispu{ta iz ~e-


ljusti Demokratsku stranku i Borisa Tadi}a. Polako ih voza, oni klize
ka jedinstvenom programu. DSS ka`e – Ne damo Kosovo, ne}emo u
NATO i u Evropsku uniju, ima}emo svog predsedni~kog kandidata,
mada mo`da vi{e ne}emo imati izbore. I Demokratska stranka na sve
to nema odgovor. Ona nema {ta da ka`e i polako klizi i sada smo do-
{li do toga da vi{e ne znamo ko govori u ime vlade. DS kao da se po-
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 72

delio, jer [utanovac i neki drugi iza|u i ka`u – Ne, ako se ne prihvati
21.09.07.
zajedni~ki predsedni~ki kandidat, ako {esti princip vi{e ne va`i, ako
nema zajedni~ke podr{ke, ako se ne raspi{u izbori, mi izlazimo iz ko-
alicije. Siromah Rasim Ljaji}, i on je u toj ~orbi. Posle svakog ispada
DSS-a, pojavi se poneko iz DS-a da nas te{i, kao da }emo mi stra{no
da se uznemirimo i zapla~emo ako ta vlada prestane da postoji.
72 To da Demokratska stranka klizi ka DSS-u naro~ito se vidi kod \eli-
}a, koji vi{e ne zna da li pripada Demokratskoj stranci ili Demokrat-
skoj stranci Srbije. U intervjuu koji je ovih dana dao Novostima on
ka`e – Stav prema NATO-u ne}e izazvati krizu u koaliciji, vlada}emo
pune ~etiri godine. I ka`e klju~nu stvar, koja je na prvi pogled zbunju-
ju}a – To i nije partijsko, nego dr`avno pitanje, koje se re{ava na re-
ferendumu. Na kraju ga pitaju da li je on za NATO? a on ka`e – Pa ne
znam, ne znam da li sam za NATO. Onda su ga pitali za sli~nosti i raz-
like izme|u \in|i}a i Ko{tunice, na {ta je on rekao – Sli~nosti su ve-
like, razlika je u stilu. A vidim da je danas izjavio da ni spor o pred-
sedni~kom kandidatu ne}e poremetiti vladaju}u koaliciju. On se izvi-
nio Crnoj Gori zato {to je nazvana kvazidr`avom i rekao da je to u~i-
nio u ime vlade. A {ta je onda Bubalo u toj vladi kada ka`e – Oni na-
ma treba da se izvine zbog Filareta, a ne da se mi njima izvinjavamo
zato {to je Aleksandar Simi}, Ko{tuni~in savetnik, rekao da su oni
kvazidr`ava? Ko govori u ime vlade? Isto tako je i Jeremi} rekao –Mi
`elimo evro-atlantske integracije, ali je u svojoj prezentaciji za Part-
nerstvo za mir pomenuo samo evropske integracije. I on ka`e da go-
vori u ime vlade.

Kao da se vi{e ne zna ko u stvari govori u ime vlade. Ali ja }u vam re-
}i – niko iz Demokratske stranke ne govori u ime vlade. U ime vlade
govori Ko{tunica, a ovi samo skaku}u i vi~u – I ja sam vlada. To je dra-
mati~no nestabilna situacija. Uop{te me ne bi iznenadilo da za mesec
dana, ako neko iz Evropske unije pisne da }e priznati Kosovo, Demo-
kratska stranka Srbije mrtva hladna iza|e i ka`e – Mi vi{e ne}emo u
Evropsku uniju. Postavlja se pitanje da li }e Demokratska stranka
imati svoj trenutak istine ili }e opet samo da ka`e – Ja sam vlada, ja
sam za Evropsku uniju. Pojedini dobri analiti~ari, ne ~uveni Antoni}
i Vukadinovi}, ka`u da vrlo lako mo`e do}i do velikog politi~kog slo-
ma, u smislu da posle progla{enja nezavisnosti Kosova radikali mogu
do}i na vlast, na koju }e ih dovesti DSS. Pribli`avanje Putinu i Rusiji,
odstupanje od evro-atlantskih, pa i evropskih integracija – nam visi
nad glavom, vidi se, kao tre{nja koja samo {to nije pala. Samo ~ekamo
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 73

da se to izgovori. Trenutak istine za DS bi bio da ka`e – Dosta je bilo,


mi sada pozivamo sve gra|ane, ho}emo da preokrenemo situaciju, ne
prihvatamo vi{e ovu politiku, ona nas vodi u slom. Ali bojim se da se
to ne}e desiti i da }e oni na kraju biti {utnuti, a kada ih {utnu, oni }e
da do|u i da ka`u – Mi volimo Pe{~anik, to nam je omiljena emisija.

Boris Tadi} je, kako neki ka`u, sa simpatijom ili sa ironijom, pristo-
Vesna
jan, dobar de~ko, ali kao lider veoma bled, bez mogu}nosti da se izbo- Pe{i}
ri za svoje stavove. On nema odgovor i ne mo`e da ga prona|e zato {to
je deklarativan. Izme|u generalnih opredeljenja DS-a koja se dekla-
rativno zastupaju i svakodnevnih odluka koje moraju da donose zja-
pi ogromna praznina. Oni polako zauzimaju Ko{tuni~inu poziciju, a
Ko{tunica je ve} zauzeo radikalnu poziciju, koju je veoma jasno i bez
ikakve dlake na jeziku definisao. Pro{ao je glavni odbor DSS-a, ne
moramo da fantaziramo, sve su sami rekli. Ali kada \eli} ka`e za
\in|i}a i Ko{tunicu da im je osnovna sli~nost to {to su obojica evrop-
skog kova, onda zaista imamo potpunu konfuziju. Mi znamo da je je-
dan ubijen zbog toga {to je bio evropskog kova, a da je drugi kona~no
definisao svoj program koji ga potpuno udaljava od Evropske unije i
da mu je najva`nije Kosovo. [to se njega ti~e, Evropska unija mo`e da
visi na grani, od toga nema ni{ta.

\in|i} je probao da se izmakne od politike koju je vodio Milo{evi}, pa


nije uspeo jer su ga ubili, sada je vodi Ko{tunica, a vodi je delimi~no
i Boris Tadi} – vide}emo, mo`da }e se on izvu}i iz tog ~amca, ali sum-
njam. To je politika Lazara i Kosovskog boja – bi}e ono {to biti ne mo-
`e. Tu politiku je vodio Milo{evi} i to je politika koja se vodi danas.
Ko{tunica i ostali nisu sledbenici Milo{evi}a, nego su svi zajedno
sledbenici luda~ke pri~e – bi}e ono {to biti ne mo`e. Bilo bi jako do-
bro da {to vi{e ljudi vidi poslednji film Filipa [varma o padu Krajine.
Tu se, kao na dlanu, vidi politika koju sam definisala kao – bi}e ono
{to biti ne mo`e. Ta politika je dovela do stvaranja Krajine, njenog pa-
da i izbegli{tva dve stotine hiljada ljudi. Oni su od po~etka vodili ra-
dikalnu politiku ne poku{avaju}i da na|u bilo kakvo srednje re{enje.
I pretili su ne samo Hrvatima nego i Srbima iznutra. Drago Kova~e-
vi}, koji sada ovde `ivi i blogira, a koji je bio gradona~elnik Knina, ka-
`e da je ljudima koji su poku{ali da podr`e plan Z4 pretila fizi~ka li-
kvidacija.

Moj najdramati~niji zaklju~ak o ovoj vrsti radikalne politike jeste da


je poraz elemenat tog radikalizma, jer – bi}e {to biti ne mo`e. Sastav-
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 74

ni elemenat te politike je uvek poraz, `rtva i, naravno, izdajnik. Uvek


21.09.07.
postoji neki Brankovi}, koji tobo`e izdaje, a u stvari ta politika je ne-
mogu}a. Kakva je njena dinamika? U [varmovom filmu je pokazano
da je srpsko odbacivanje plana Z4 omogu}ilo opstanak hrvatske dr-
`ave. Da je ovaj plan usvojen, to bi bila dr`ava u dr`avi i, uz blizinu
Srbije, Hrvatska uop{te ne bi funkcionisala. Tako neprekidno radi{
74 za svog neprijatelja, koji trlja ruke i ka`e – Oha, {to su Srbi lu|i, {to
su radikalniji, nama je bolje. I po{to je odbijen plan Z4, pred samu
Oluju, u Be~u je odr`an sastanak na kojem je ponu|eno sedam ta~a-
ka mirne predaje vlasti u Krajini. Srbi su i na to rekli – Ne. – E fino,
onda }ete dobiti Oluju. Karad`i} je sve vreme u Be~u dr`ao svog ~ove-
ka koji je sara|ivao s Tu|manom. U dogovoru s ovda{njom vla{}u,
Karad`i} se dogovorio s Tu|manom da Republika Srpska ne}e pru`i-
ti pomo} Republici Srpskoj Krajini. [areni}, glavni ~ovek Tu|mano-
ve obave{tajne slu`be, garantuje Tu|manu da Milo{evi} ne}e re}i ni
A. I znate {ta su onda uradili? Generali odbrane Krajine su povu~eni
i stavljeni su generali za evakuaciju. To je ta radikalna politika, koja
ne}e da uzme u obzir nijednu drugu varijantu sem – bi}e ono {to biti
ne mo`e, ali su{tina toga {to biti ne mo`e jeste poraz i ta se politika
vodi i danas.

Zato pominjem \eli}a, jer on je mlad ~ovek, odrastao je u Francuskoj,


tamo je napravio karijeru, ima novca, inteligentan je, govori strane
jezike, {ta }e njemu ta politika – bi}e ono {to biti ne mo`e? I onda tu
~ovek stane zabezeknut i ka`e – Dobro, pa {ta }emo onda da radimo?
Evo, i Demokratska stranka vodi tu politiku poraza, ko to sada mo`e
da obustavi, ko jo{ uop{te mo`e da nas zaustavi u porazu koji nas
o~ekuje? Vrlo je te{ko sada nakupiti energiju, probuditi ljude da ka-
`u – Stani malo. Znate kada se osetila ta energija? Osetilo se da ona
postoji one no}i kada je u skup{tini biran Toma Nikoli}. Svetla na
prozorima moje zgrade su gorela, moje kom{ije su cele no}i gledale
skup{tinski prenos. Zna~i postoji neko ko to osmatra, ali nema do-
voljno artikulacije. Za vreme Milo{evi}a srednja klasa je mnogo pro-
pala, niko kinte nije imao, nije bilo ni~ega i otpor protiv te politike je
dostigao takav nivo da smo mi mogli da smenimo Milo{evi}a. Me|u-
tim, srednja klasa se preko nove vlasti obnovila. Osposobljena mla|a
i mla|a srednja generacija se udomila, delom u privatnom sektoru,
delom u dr`avi preko tih agencija. Srednja klasa je ponovo u{la u igru
i nije zainteresovana za promene. Stanje je sli~no onom kada smo za
peticiju protiv verbalnog delikta, koju je pokrenuo Sr|a Popovi},
1980. godine sakupili svega trista potpisa u celoj biv{oj Jugoslaviji.
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 75

Svako je imao neki posli} i govorio nam – Be`i s tom peticijom, mani
me se. Srednja klasa se opet udomila i ona }uti, a nama ka`e – Nemoj
sada ni{ta da dira{, taman sam na{ao posao, malo mi je krenulo, a ti
ve} pita{ {ta }emo da radimo s ovom politikom. Mnogi ljudi se prave
ludi, prave se da ne vide. Samo ih u dramati~nim trenucima uhvati
strah zato {to im iskustvo govori da, ako stvari nastave da idu u tome
pravcu, ne}e vi{e biti ni njihove pristojne plate. Ali uglavnom }ute. Vesna
Demokratska stranka ne gura promene i zato {to je ve}ina tih ljudi Pe{i}

zaposlena preko njih.

Ljude, na primer, uop{te ne zanima za{to radnici nemaju nikakav


sindikat i niko se ne pita {ta radi taj Nezavisni sindikat, koliko se i
on u`ljebio u sistem. Kada sam pro{le nedelje bila u Vrbasu, pri{la mi
je `ena koja radi u Vitalu. Vital je kupio Peconi i svaki radnik je dobio
ugovor s pedeset dve stavke, po kojima mo`e{ biti otpu{ten ako se
udalji{ jedan metar od stola za kojim radi{. Pa onda ka`u – Aha, i{ao
si u klozet, i otpuste ga. Pa da li su oni normalni? To zvu~i nadrealno.
Jesmo li u srednjem veku, jesu li oni roblje? Ali ni radnici nemaju ar-
tikulaciju. Ni oni ne}e da u|u ni u kakvu stranku, zato {to ipak posto-
je te pedeset dve stavke, koje sigurno ne preporu~uju politi~ki anga-
`man. To {to se mnogo ljudi u`ljebilo u sistem ose}a se kao gluvo}a
u dru{tvu. Ali za sada je dovoljno da nikako ne dozvolimo ovu drama-
ti~nu promenu spoljne politike koju diktira Vojislav Ko{tunica. I ne
smemo da dozvolimo da tih nekoliko upori{nih ta~aka budu kolate-
ralna {teta op{teg sloma koji mo`e da se dogodi. Ne sme da propadne
LDP, Pe{~anik i nekoliko novinara, kao {to je Mi{a Vasi}. Vreme je
ve} propalo, zato ga nisam navela kao instituciju. Ne mogu da nave-
dem Vreme posle onoga {to @arkovi} radi u njemu. Mislim da im je ru-
{enje tih nekoliko upori{nih ta~aka prvi cilj. To ih mo`da najvi{e svr-
bi, smeta im {to to napreduje i oni poku{avaju da to likvidiraju.

Kada je kona~no, kao veliki odgovor na ovo {to radi DSS, Boris Tadi}
pozvao na izbore do kraja godine, Ko{tunica mu je sino} rekao – Evo
vam Srpske radikalne stranke, s njima imate ve}inu u skup{tini za
raspisivanje izbora. Zna~i, DSS ko~i ideju izbora, vi{e se ne zna ni ka-
da }e oni biti i da li je to kraj svih na{ih izbora, a na sve to oni jo{ nu-
de Demokratskoj stranci – Idite prvo vi u koaliciju s radikalima, a mi
}emo malo posle. Ako ho}ete izbore, oni su vam partner, a na{ su od
ranije. Ne znam kakav }e biti odgovor Borisa Tadi}a, ne znam kako }e
na}i skup{tinsku ve}inu, jer je DSS decidirano, kao {to je rekao da
ne}e u NATO, rekao da ne}e na izbore. To ne dolazi u obzir, dok traje
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 76

operacija nema igranke. Zna~i, na izbore mo`ete da idete sami, tra`i-


21.09.07.
te drugog partnera. Na sve to, ovi cirkusanti iz Demokratske stranke
nam ka`u – ^etiri godine }emo zajedni~ki vladati, sve je u najboljem
redu, ni{ta nas ne}e poremetiti. @ao mi je {to ovde ne mogu da isko-
ristim neki izraz Pere Lukovi}a.

Demokratska stranka je u tesnacu, potpuno prigu{ena, onesposoblje-


76 na da povu~e potez. Oni }e biti izba~eni iz te igre, kao 9. maja, i vero-
vatno ni tada ne}e imati {ta da ka`u. Oni taj {ah ne umeju da igraju.
Ne znam da li Boris Tadi} ne igra tu igru zato {to se ne razume u po-
litiku ili prosto ne}e da je igra i zato je tu gde jeste. Znam samo da po-
stoji mogu}nost velikog sloma, tako zovem kombinaciju Radikalne
stranke i DSS-a. To je trenutak u kojem se odbacuje NATO i Evropska
unija, Mladi} i Karad`i} zvani~no postaju najve}i heroji i prekida se
saradnja s Ha{kim tribunalom. Paradoks }e biti u tome {to }e oni to
predstaviti kao objektivni izlaz iz krize koju su sami proizveli. Samo
se nadam da ve}i deo gra|ana ne}e prihvatiti tu varijantu. To su u
stvari bira~i Demokratske stranke, ti {to su se lepo zaposlili i ne}e da
slu{aju te ru`ne pri~e. Nemoj da me zamajava{, dobio sam posao,
ugodno mi je, dobro mi je, dobili smo stan, imamo kredite, ke{ ovo,
ke{ ono, automobili, lizing. I stvarno nam je bolji vozni park, po ulici
vi{e nisu samo olupine. Mo`da }e oni odigrati pozitivnu ulogu, mo-
`da }e napustiti Demokratsku stranku, ali }e morati da se poka`e
masovniji otpor svemu ovome. A ako nas bez otpora, kao neke mrtva-
ce, opet prevuku u situaciju iz koje opet moramo sve da gradimo iz
po~etka, onda je sve ovo do sada zaista bilo tro{enje energije uludo.
Ponovo bismo imali njihove Udbe, njihove vojske i tome ne bi bilo
kraja. Mo`da ljudi to ne}e dozvoliti. Moramo da shvatimo da je pred
nama odsudna bitka, moramo biti potpuno svesni da se politi~ka si-
tuacija u Srbiji dramati~no promenila, da je ona za sto osamdeset ste-
peni promenjena. Ko{tunica vodi igru i mo`e Boris Tadi} da prebro-
java svoje ministre koliko god ho}e, od toga nema ni{ta. Iz logike te
situacije jasno je za{to je Zoran \in|i} morao da bude ubijen, jer sa-
da deluje otvoreno antievropska politika s porukom – Ne}e Srbija ta-
mo nikad, }ao, goodbuy, dovi|enja. Posledice tog ubistva i razlozi tog
ubistva sada su jasniji nego ikad.

Svetlana Luki}:
Na onom mestu gde }e sutra stajati obra}aju}i se narodu Vlade Divac,
stajao je pro{le nedelje predsednik Tadi} pred novim mladim oficiri-
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 77

ma Vojske Srbije i rekao je eksplicitno da Srbija nije odustala od evro-


atlantskih integracija, da nije odustala od ulaska u NATO. Znate da
je istoga dana glavni odbor Demokratske stranke Srbije zaklju~io za
vjeki vjekova da Srbija ne}e u}i u NATO. I evo samo malog podatka
koji pokazuje ko je u srcu sada{nje vlade i vlasti. To je, naravno, Ko-
{tunica i to je, naravno, policija, a ne vojska. Ju~e je objavljen podatak
da komandant `andarmerije ima dva puta ve}u platu od na~elnika ge- Ljubodrag
neral{taba. Plata Zdravka Pono{a je 69.000 dinara, a komandant Stojadinovi}

`andarmerije Te{i} prima 140.000 dinara. Mada je to kao neslu`beno,


jer Jo~i} ka`e da su plate njegovih ljudi slu`bena tajna. Pre dva mese-
ca Jo~i} je pove}ao plate svojim stare{inama za trideset odsto. I on
zna da je pretorijanska garda va`nija nego neki na~elnik general{ta-
ba i, {to bi rekao jedan vladika, fi}firi} i evroslinavac kao {to je Zdrav-
ko Pono{. U nastavku Pe{~anika slu{ate kolumnistu lista Politika,
Ljubodraga Stojadinovi}a.

Ljubodrag Stojadinovi}:
Nema govora o tome da nas NATO pozove da im pristupimo. Mi jo{ ne
ispunjavamo ni elementarne uslove za takvu vrstu integracije. I o~i-
gledno je da je odbijanje ne~ega za {ta ponuda nije ni stigla poruka
sopstvenom bira~kom telu, nadripatriotskim snagama u Srbiji koje
bi mogle da budu, smatra se, odlu~uju}i faktor ako se izbori odlo`e za
vreme posle re{avanja kosovske drame. Ministar Jo~i} je rekao – Dok
traje operacija nema igranke. Ta nejasna i pomalo sme{na izjava tre-
balo bi da obrazlo`i da smo mi dr`ava koja se ne mora dr`ati zakona
kao pijan plota i da postoje mnogo va`nije stvari od zakona. Ali kada
zakoni ne va`e, u dr`avi ne va`i vi{e ni{ta, pa ni odnos dr`ave prema
svojoj teritoriji. To je put u bezna|e. Tako razumem negativan stav
prema integracijama. Taj stav je i posledica inercije iz pro{lih vreme-
na. On je u svojoj su{tini paranoidan i ksenofobi~an. Mi imamo mno-
go zamerki na NATO. NATO je ovde po~inio velike zlo~ine, ali i svet-
ska i doma}a istorija nam pokazuju da ljubav i mr`nja u politici i u
odnosima s drugim dr`avama nisu ve~ni, nego prevladavaju interesi.
A interes ove dr`ave je da ne dolazi u radikalan sukob sa onima koji
mogu da nam budu vrlo mo}ni neprijatelji. Dakle, to je utopijska po-
ruka iz stanja koje je utopijsko. Mislim tu i na onu sme{nu dosetku
da NATO na Kosovu pravi svoju dr`avu. Ta teza se direktno protivi
svakoj politi~koj teoriji. NATO, ~iji je interes globalna, planetarna dr-
`ava, sigurno ne bi svoje snage ulagao u to da pravi parodiju od dr`a-
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 78

ve na Kosovu. Nekome od ovih je ta dosetka pala na pamet, pa su svi


21.09.07.
po~eli da je ponavljaju.

Ali ako je NATO na{ prvi sused i ako ve} ima svoju dr`avu na Kosovu,
kako }emo se odnositi prema svom kom{iluku? Da li }emo i NATO te-
ritoriju smatrati svojom ili }emo svoje teritorije mo`da smatrati teri-
torijama koje su pod aspiracijama NATO-a? Na to pitanje ti novi teo-
78 reti~ari nemaju odgovor i ta vrsta nesuvislosti je samo poslu`ila za
vi{ednevnu, {izofrenu kampanju o tome ko su nam prijatelji a ko ne-
prijatelji, ko saveznici, a ko je ravnodu{an prema na{oj sudbini. Na
kraju je pri~a o NATO dr`avi prestala, ali odijum prema NATO-u je po-
stao deo zvani~ne politike jedne stranke, pretpostavljam da to nije
politika vlade. Pri~e o NATO dr`avi i o NATO-u kao na{em ve~nom ne-
prijatelju ima smisla samo kao stvaranje simboli~ke izolacije, koja
treba da vodi saznanju da smo dovoljni sami sebi. Iz toga {to sami se-
bi spremamo nema izlaza. I ti ljudi koji nam to spremaju }e tvrditi da
iz toga nema izlaza zato {to nam je neko drugi postavio tu zamku ili
lavirint bez izlaza. Ova stvar mora da bude pod paskom javnosti, jer
ljudi koji se bave najva`nijim stvarima u dr`avi ne mogu to da ~ine
samo na osnovu sopstvenog, po sve nas opasnog razumevanja stvari.
Oni moraju biti pod presijom javnosti kako bi odustali od svojih ide-
ja. Mislim tu i na stvarnu izolaciju, koju bi u ime svih nas mogla da
prizove grupa ljudi nedorasla tome da vodi dr`avnu politiku.

Najbolje je imati mo}ne saveznike i dobro je imati saveznika i u Ru-


siji, ali je opasno tog saveznika tra`iti u situaciji kada se mi suprot-
stavljamo onoj drugoj strani. Dakle, ovde nije re~ o tome da li }e nam
Rusija pomo}i ili ne}e, jer od nje ne mo`emo o~ekivati kapitalnu po-
mo}. Mi mo`emo o~ekivati deklarativnu pomo} dok ta pomo} ne bu-
de u sukobu s interesima Rusije. Rusi }e nam pomagati sve dok prin-
cip o nenaru{ivosti granica ne bude naru{en presedanom u vezi s Ko-
sovom. O~igledno je iz na{e istorije da mi od Rusije skoro nikada ni-
smo dobili kapitalnu pomo}, posebno ne 1999. godine, kada smo trpe-
li stra{na razaranja od bombardovanja. Na mostovima i na tribinama
imali smo razne atamane, kostimirane u koza~ke uniforme, kao {to
je bio Sergej Baburin na primer, koji su obe}avali pomo} koja nije do-
{la. Ni sada nam Rusija ne bi pru`ila vojnu pomo}, niti bi nama to od-
govaralo. Dakle, Srbija sada mora da vodi ra~una o tome da pre`ivi.
Stav da Srbija bez Kosova ne mo`e da pre`ivi je u ovoj situaciji veo-
ma opasan imaju}i u vidu istorijat onoga {ta se doga|alo na Kosovu
i ~injenicu da je ono prakti~no izgubljeno 1999. godine. Od te godine
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 79

mi tamo nemamo ni dr`avu, ni vojsku, ni sudstvo, ni granice. Mi smo


dr`ava bez ju`nih granica. To su okolnosti koje moramo da imamo na
umu. Ova politi~ka garnitura nije odgovorna za te okolnosti i ona ne
mo`e da ispravi sve istorijske gre{ke koje su napravili njeni prethod-
nici. Tako|e ne treba da ih ispravlja ni na {tetu Srbije. Ona mora da
vodi ra~una i o tome {ta }e se re}i ovoj javnosti u danu posle, kada se
dogodi ono na {ta nismo pristali. Dakle, to je klju~no pitanje za na{u Ljubodrag
politi~ku elitu, {ta }emo raditi u danu posle, da li }e oni podneti Stojadinovi}

ostavke i oti}i u anonimnost, gde im je i mesto ako se dogodi ono na


{ta oni nisu pristali. Ili }e nas ube|ivati da je to upravo ono {to su oni
planirali, ali da je to prevazilazilo mo}i ove dr`ave, o kojoj sada o~i-
gledno ne vode ra~una.

Mi ne mo`emo biti neutralni kao {to je [vajcarska. Mi ne mo`emo bi-


ti neutralni u odnosu na ono {to nam se de{ava. Isti ljudi koji govore
o tome da ne}emo dozvoliti da nam Kosovo bude oduzeto tvrde da }e
u odnosu sa velikim silama biti neutralni, da }e zauzeti poziciju koja
}e nas podjednako daleko dr`ati i od svake sile i od opasnosti da mi
budemo centar krize. Ali mi ve} jesmo centar krize, Balkan jeste cen-
tar krize. U toj situaciji ne mo`e se biti neutralan, jer bi ta neutral-
nost bila izraz ravnodu{nosti prema sopstvenoj sudbini, slepila pred
onim {to se de{ava i odsustva sposobnosti da se situacija proceni i da
se donese odluka koja }e spre~iti dalje uni{tavanje naroda. Svaki lu-
dak mo`e da povede Srbiju u rat, u kojem mo`e da izgubi jo{ milion
ili dva miliona stanovnika, da bude razorena na ~itavoj teritoriji i da
bude ba~ena u mrak koji bi trajao narednih pedeset godina. Novi rat
na Balkanu bi bio katastrofa za sve narode na Balkanu, a Srbija bi iz-
vukla najdeblji kraj, jer male zemlje koje `ele da ratuju ne mogu da
dobiju rat. Male zemlje mogu da dobiju rat samo ako ga ne vode. U
tom smislu, neutralnost prema velikim silama sa osloncem na Rusi-
ju je contradictio in adjecto.

Mi zaista moramo da tra`imo savezni{tvo i sa onima koji poku{ava-


ju da nam urade ne{to lo{e. Mi nismo Rusija, pa da ka`emo, kao {to
Putin ka`e – Mi imamo interkontinentalne balisti~ke rakete koje mo-
gu da pogode svaki cilj u Americi. Mi kao dr`ava nismo u stanju da ta-
kve pretnje upu}ujemo bilo kome, jer bi one bile sme{ne i pogubne po
nas. Ne mo`emo poku{avati da kidamo one odnose koji nisu ni uspo-
stavljeni. To je isto kao kada se neko ljuti na bogatu udava~u, koja ga
uop{te nije primetila, i ka`e da se nikada ne}e o`eniti njome – takav
je na{ odnos prema NATO-u, jer u ovom trenutku nas niko tamo nije
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 80

zvao. Pretpostavljam da }e Demokratska stranka imati {ta da zame-


21.09.07.
ri svojim koalicionim partnerima. Mi smo imali poruke nekih ~inov-
nika koje su nanele veliku {tetu Srbiji. Savetnik predsednika Ko{tu-
nice dao je sebi za pravo da ocenjuje status pojedinih nezavisnih dr-
`ava kao paradr`ava. Imali smo njegovog savetnika za {tampu koji
upu}uje o{tre poruke pojedinim li~nostima. Zna se {ta radi savetnik
80 za {tampu, on mo`e da upu}uje poruke kolegama u medijima, a ne da
na dr`avnoj televiziji prva vest bude kako je on rekao da mi ne}emo
u NATO. [ta briga NATO da li je savetnik za {tampu premijera rekao
da li Srbija ho}e u NATO ili ne}e u NATO? To nije ~ovek koji vodi dr-
`avnu politiku, on mo`e da vodi samo politiku svoje ekipe, ako ima
neku ekipu. Premijer se nikada od njih nije ogradio, niti je rekao da
su to ljudi koji su slabovidi slobodni strelci koji ga|aju sve oko sebe
i poga|aju pre svega nas.

Mislim da je vrednosna osnova na kojoj vojska treba da postane pro-


fesionalna – katastrofalna. Premijer ima stav da treba be`ati od inte-
gracija u koje je vojska, na preporuku predsednika, upravo krenula.
Imamo ministra odbrane koji je ~lan koalicione vlade, kojem je stra-
na~ki {ef predsednik dr`ave koji ima pozitivan stav o integraciji i ko-
jem je drugi {ef premijer Ko{tunica koji o toj istoj integraciji ima pot-
puno suprotne stavove. Imamo generala Pono{a, koji je postavljen na
du`nost ukazom predsednika, koji je optu`ivan da je ~lan Demokrat-
ske stranke ili njen simpatizer. Na~elnik general{taba ne mo`e biti
predmet politi~kih rasprava i kalkulacija. Ministar odbrane tvrdi da
su NATO standardi najbolji na svetu i da }e vojska krenuti u svoju
profesionalizaciju upravo tragom tih standarda. S druge strane, ima-
mo poruku da NATO nije organizacija koju mi treba da pratimo. Pro-
tivre~ne poruke sigurno ne mogu pozitivno da deluju na vojsku, koja
je i ovako godinama na marginama dru{tva, koja je postala krotka or-
ganizacija bez snage da na bilo koji na~in progovori o svojoj profesi-
ji, osim kroz neke predloge na koji bi se na~in mogla reformisati. Ali
vojsku nikad ne reformi{e vojska sama, nego to treba da uradi dr`a-
va, koja ne zna {ta }e sa sopstvenom vojskom. Ovakvi stavovi vode
vojsku u dalju marginalizaciju, u potpunu vrednosnu, koncepcijsku,
pa i profesionalnu dezorijentaciju.

Da li }emo se ponovo okrenuti ideologiji pro{lih vremena, kada smo


u vojsci uzgajali ksenofobiju, strah od stranaca, strah od integracija
i progla{avanje svih onih koji znaju strani jezik neprijateljima? Da li
}emo i dalje negovati viziju da vojska mora da bude brojno jaka kako
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 81

bi mogla da za{titi dr`avu ili }emo usvojiti koncepciju generala Po-


no{a da snaga oru`ane sile ne zavisi od brojnog stanja ve} od njenog
tehnolo{kog statusa? Tehnolo{ki status ove vojske i dalje je u relativ-
noj praistoriji i o tome dr`ava tako|e ne vodi dovoljno ra~una. Dakle,
vojska je postala polje politi~kih obra~una. Pretpostavljam da mini-
star odbrane u ovom ~asu vi{e misli o svojoj poziciji, o poziciji svoje
stranke, nego o reformi vojske i prevazila`enju sistema koji podrazu- Ljubodrag
meva staja}e formacije i stalnu narogu{enost, jer su nam svi neprija- Stojadinovi}

telji osim nas, a izgleda da je obrnuto. Problem je u nekompetentnom


odnosu dr`avne administracije prema vojsci i sve ovo {to se doga|a-
lo ovih dana u svakom pogledu ima razorno dejstvo na vojsku, na nje-
nu funkciju, na njen profesionalni status i na mogu}nosti njene
eventualne upotrebe. Mislim pre svega na jug Srbije, ne mislim na
Kosovo, jer bi takav poku{aj zaista bio iracionalan po posledicama
koje se u ovom ~asu ne mogu izmeriti. Mo`e se znati samo to da bi
one bile katastrofalne.

Pono{, na`alost, o~igledno nema podr{ku svih. On ima podr{ku pred-


sednika i ministra odbrane, a nema podr{ku premijera, Srpske radi-
kalne stranke, Demokratske stranke Srbije, upravo zato {to Pono{
svojim pona{anjem razbija taj ksenofobi~ni okvir. On je njima sum-
njiv zato {to putuje u inostranstvo. Znam anegdotu iz devedesetih
godina. Prisustvovao sam sastanku na kojem je oficir koji se {kolo-
vao u Britaniji i tamo bio briljantan |ak, vrhunski poznavalac srpske
kulture, trebalo da bude postavljen na generalsko mesto. Oficir bez-
bednosti se tome suprotstavio re~ima – Ne mo`e, jer on je za vreme
boravka u inostranstvu kontaktirao sa strancima. ^ovek je o~igledno
prevideo da u inostranstvu, bar {to se nas ti~e, `ive stranci. To je taj
na{ strah da }e u svakom kontaktu sa strancima na{ ~ovek biti infe-
rioran. U stvari, ljudi koji to procenjuju polaze od sopstvene inferior-
nosti i sopstvene ksenofobije i zatvorenosti i to je osnovni razlog za-
{to Pono{ nema podr{ku. Druga vrsta uzdr`anosti prema njemu je
profesionalna. Generali koji su bili deo Milo{evi}eve politike i njego-
vih ratnih pohoda smatraju da on nije kompetentan da bude na~elnik
general{taba, jer navodno nije komandovao nijednom jedinicom,
osim nekim vodom. Njima ne odgovara to {to je Pono{ ~ovek koji ume
da misli i koji je druga~iji od njih. To je grupa ljudi koji su deo na{e
najgore pro{losti, ali je jo{ gore {to oni nisu razumeli to {to se dogo-
dilo. Oni i dalje veruju da smo mi na Kosovu pobedili i da bi oni sva-
kako u ovom ~asu mogli da krenu u jo{ jednu takvu pobedu, za {ta Po-
no{ o~igledno nije spreman.
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 82

To su te dve poluge otpora Pono{u, pored onoga da je on bio predmet


21.09.07.
politi~ke rasprave u vreme formiranja vlade. Dakle, ako Jo~i} bude
ministar odbrane, onda Pono{ ne mo`e da bude na~elnik general{ta-
ba. Zamislite, molim vas, da Jo~i} odlu~uje o tome da na~elnik gene-
ral{taba ne mo`e biti niko drugi nego onaj kojega on izabere po svo-
joj partijskoj logici. Ako bi se to tako radilo, onda bi na nivou Jagodi-
82 ne Dragan Markovi} Palma mogao da ka`e – Ho}u da mi komandant
garnizona bude niko drugi nego ~lan ili simpatizer moje stranke. U
Svilajncu bi Bid`a rekao – Ehe, polako, bi}e ~ovek kojeg ja izaberem.
Onda bi Raka Radovi}, naravno, izabrao svojega i na taj na~in bismo
dobili pretorijanske bande u varo{ima. To zna~i nestanak vojske, ali
to nisu zapo~eli ljudi iz unutra{njosti, nego upravo oni koji o vojsci
moraju da vode ra~una kao dr`avnici. Dakle, to je ne{to {to mora da
zabrine i to je situacija u kojoj je vojska. Nastao je vrednosni raskol,
a vojska opstaje na orijentaciji, projekciji, finansiranju, dru{tvenim
vrednostima kao {to je ljubav prema otad`bini, kao {to je profesiona-
lizam i sve to je dovedeno u sumnju. Ako je sve to dovedeno u sumnju,
onda oficiri na nekim polo`ajima moraju da misle – Na vlasti su ovi,
mo`da }e da do|u radikali, da li bi bilo dobro da postanemo radikali,
pa da nas sunce ogreje? Tako dobijamo vi{epartijsku vojsku, u kojoj
se oficiri me|usobno tuku i sva|aju ko kome pripada. To bi bilo pre-
no{enje partijskih, ideolo{kih ube|enja do kraja, po dubini i onda bi-
smo dobili nezale~iv raskol u vojsci. Na svu sre}u, mislim da je vojska
jo{ pametnija od svog politi~kog rukovodstva.

Svetlana Luki}:
Slu{ate pesmu sa poslednjeg albuma Nore D`ouns o strahu od slede-
}ih izbora u Americi pod nazivom Draga zemljo.

U nastavku emisije ~u}ete Pavla Raka. Pavle `ivi izme|u Slovenije,


Svete gore i Rusije, ovih dana je bio u Beogradu, onda ide u Rusiju i
odande }e mo`da da nam pi{e, da vidimo {ta se doga|a u toj dalekoj,
ali nama prijateljskoj zemlji.

Pavle Rak:
Primetio sam u susretu s kom{ijama, poznanicima, prodavcima na
pijaci, da su ljudi postali toliko apati~ni i da su toliko izgubili nadu
da }e ne{to bitno da se promeni, da vi{e ne prave planove, vi{e nema-
ju cilj u `ivotu, nego ka`u – Eto, `ivot je zavr{en i ako sutra umremo,
bi}emo zadovoljni {to je i to gotovo. A da prestane ono {to nas mu~i,
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 83

tome se vi{e niko i ne nada. Druga stvar se de{ava na politi~kom ni-


vou, ako se to uop{te mo`e zvati politikom. ^ini mi se da, pored toga
{to je bio sposoban da izmanipuli{e i uceni sve druge u~esnike u po-
liti~kom procesu formiranja vlade, Ko{tunica izgleda ima i jako do-
bre savetnike u Rusiji. I to {to se sada izjavljuje o NATO-u, o evro-
atlantskim integracijama, to je odjek onoga {to se u Rusiji sada govo-
ri o tome. Prvi put vidim da ova vlada ne{to radi efikasno. Koliko }e Pavle
od te njihove efikasnosti ovaj narod jo{ vi{e da postrada, to je drugo Rak

pitanje. A {ta je iza svega toga? Mislim da Putin sada ima pote`ak
unutra{nji politi~ki problem u Rusiji. U poslednjih nekoliko godina u
Rusiju se slilo mnogo novca i on se, kao {to je obi~aj u Rusiji, slio u
d`epove nekoliko ljudi. Dolazi vreme izbora, treba to sve na neki na-
~in opravdati ili prikriti nekom zavesom, i ta zavesa je spoljna politi-
ka Rusije. Danas oni obnavljaju hladnoratovsku retoriku. Putin je na-
javio da je njihova avijacija stavljena ne samo u stanje vojne gotovo-
sti, nego da ona redovno obavlja vojna de`urstva i ljudi se sad pitaju
{ta je to. Da to nije tako autokratski re`im, odmah bi se javili genera-
li i rekli mu da ne pri~a gluposti. Me|utim i oni }ute, a za {iroku pu-
bliku postignut je efekat. Ljudi ose}aju da se Rusija zaista suprotsta-
vlja i da je situacija napeta i da ovaj novac {to je stigao treba da ide
na oru`je. A kod oru`ja se zna da stvar odmah postaje netransparent-
na, pa koliko je oti{lo po d`epovima, a koliko stvarno na oru`je, to vi-
{e niko `ivi ne mo`e da ra{~isti.

Istovremeno s mobilizacijom javnog mnjenja protiv Atlantskog pak-


ta, u Rusiji se odvija strahovita unifikacija unutra{nje politi~ke sce-
ne. Oni su pred ove izbore doneli nove propise po kojima je prag za
ulazak u skup{tinu podignut na sedam odsto, {to zna~i da one parti-
je koje su zaista za neki pluralizam, ~ak i ako se ujedine, imaju male
{anse da pre|u taj prag. U Rusiji su sada napravili dve Putinove par-
tije koje se kao krvavo bore me|u sobom. Novinari su naterani da o
tome pi{u kao o velikom sukobu na politi~koj sceni samo zato da bi
se stvorio privid de{avanja, a u stvari }e te dve partije podeliti me|u
sobom oko osamdeset odsto glasa~a, tako da }e taj putinovski blok,
iza kojega stoji ko zna kakav finansijski trust, vladati apsolutno, bez
ikakve opozicije. Do sada je izra`avanje opozicionog stava postojalo
bar na izborima. Na izbornom listi}u je postojao izbor – protiv svih.
Poslednjih godina se sve vi{e de{avalo da u mnogim izbornim jedini-
cama opcija – protiv svih – pobedi ostale. E, to je bila velika bruka i sa-
da je to ukinuto, tako da niko ne}e brojati glasove onih koji su protiv
svih. Istovremeno je prag za va`enje izbora smanjen, tako da mo`e da
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 84

iza|e i dvadeset odsto ljudi, pa da izbori va`e. To {to se de{ava u Ru-


21.09.07.
siji ide prema apsolutnom jednoumlju, koje se ovde posti`e time {to
se igra na kartu Kosova. I kod nas u parlamentu oni mogu me|usob-
no da se psuju i izvode taj cirkus, kao {to i te dve Putinove partije jed-
na drugu pljuju i psuju, a da u su{tini vlada jednoumlje, koje se bazi-
ra samo na tome kako podeliti kola~.
84 Posva|aju se o nekim perifernim stvarima, ali da ta sva|a dovede do
razdora u koaliciji, ne dolazi u obzir. Vidim da je to donekle novo, da
Srbija poku{ava da imitira putinovsku Rusiju, ali okolnosti su razli-
~ite. Ko{tunica ne mo`e da ucenjuje ceo svet time {to }e da im zavrne
slavinu za gas, ali mo`e da ih ucenjuje time {to ne}emo u NATO, a NA-
TO je pritisnuo da ceo Balkan bude u NATO-u, pa im to mal~ice sme-
ta. Eto, i tu je onda ucena, pa se pribli`avamo Rusiji {to se toga ti~e,
ali ina~e, to {to se ovde pri~a hladnoratovski zvu~i sme{no. To su dve
nove stvari koje su me vi{e rastu`ile nego iznenadile.

To {to su mali ljudi u Rusiji dovedeni do bezizlaza onda razvija ~ud-


ne forme surogata izlaza iz bezizlazne situacije. Tako je zvani~na po-
litika obrazovala omladinski pokret podr{ke Putinu, Pokret na{ih.
^im se ka`e na{i, zna~i da svi ostali nisu na{i i trebalo bi da se zna i
kakva im je sudbina, tim ne-na{ima. Taj pokret je poslednjih godina
imao letnji logor u koji dolazi putinovska omladina iz cele Rusije i to
izgleda jezivo. Vidite mlade ljude kojima je mozak potpuno ispran, a
ako im nije ispran oni su svesni da ne treba da poka`u da im nije is-
pran, pa se pona{aju kao da im je ispran. Kao poslednji debili oni uz-
vikuju parole o svom genijalnom vo|i i sve ostalo. Vidite kako ta
omladina u~estvuje u najgoroj kampanji bla}enja svih ostalih na po-
liti~koj sceni. Njihov letnji kamp je ukra{en ogromnim plakatima na
kojima su pripadnici drugih politi~kih strujanja foto-monta`om pri-
kazani kao kurve. To je oti{lo u pravcu nekog Hitlerjungenda najmi-
litantnije vrste. Njihov sistem vrednosti je uglavnom jaka Rusija. U
Rusiji je oduvek armija imala veliku ulogu, ali to je suvi{e sivomasli-
nasto, pa su sada tome dodali i pravoslavlje. Od ove godine je u tim
kampovima prisutno pravoslavlje. Ta stvar je dosta mra~na.

U poslednje vreme se dr`avna i crkvena propaganda dosta o{tro od-


nosi prema savremenoj umetnosti. Bivalo je slu~ajeva pogroma, koji
su bili upereni protiv likovnih izlo`bi koje se slobodnije poigravaju
simbolima. I kod nas se desilo sli~no, kada je pre nekoliko godina na
Cetinju sli~na izlo`ba do`ivela da je napadne na{a ovda{nja crkva.
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 85

Imali smo ne{to sli~no u Novom Sadu, kada je crkva zaklju~ila da ma-
nifestacija uli~ne umetnosti ne odgovara njihovim estetskim i ideo-
lo{kim kriterijumima. U Rusiji su ti pogromi i{li dosta daleko, do di-
rektnog uni{tavanja umetni~kih dela. To je dobilo sudski epilog ali,
ne}ete mi verovati, nije bilo su|eno vandalima koji su uni{tavali, ne-
go autorima izlo`bi. Na sudu su se pojavili eksperti, koji su dokaziva-
li kako se radi o izazivanju verske, nacionalne i rasne mr`nje. Jo{ je Pavle
te{ko re}i kakvo }e dru{tvo iz toga da nastane. Povratak na staro je Rak

nemogu}, tako da kada se ka`e da je to ponovna fa{izacija ili staljini-


zacija, pitanje je koliko je i to samo metafora za ne{to drugo {to se sa-
da de{ava. U vreme staljinizma ili bre`njevizma postojala je bar mo-
gu}nost da se ~ovek potpuno povu~e u sebe, u svoj krug ljudi i da se
bavi ne~im finim, jer svi su vrlo lo{e `iveli i onda to nije bio problem.
Umetnik `ivi lo{e, pa se bavi svojom umetno{}u u slobodno vreme, a
slobodnog vremena ima mnogo. E, sada to vi{e nije tako. Ako ho}ete
da pre`ivite, morate da u~estvujete u ovoj adrenalinskoj civilizaciji i
onda slobodnog vremena za ne{to drugo skoro da i nema. Sem toga,
nije u pitanju samo vreme, nego i volja da se bilo {ta uradi. I u tom po-
gledu se sada stvara totalitarna atmosfera, totalitarizovano dru{tvo
koje vam ne dozvoljava da radite bilo {ta drugo, ne fizi~kom prisilom,
nego ste prosto ba~eni u situaciju iz koje ne mo`ete da se ispetljate.
Svi vam ka`u – Imate dve ruke i dve noge, idite. Ali kuda i {ta da se ra-
di? I zato je to tu`no i pretu`no, izlaza nema, ~ak ni onog izlaza koji
je imala moja majka kada je tri i po godine boravila u nacisti~kom lo-
goru. To nije uspelo da je moralno slomi, jer je ona znala za{to je ta-
mo i stalno je o~ekivala da sve to prestane i da zapo~ne novi `ivot. A
ovde formalno imate sve mogu}nosti da se koprcate, ali nemate kud.

Crkva je i u Rusiji i u Srbiji na neki na~in pomo}na trupa ideologije.


Ona vlastima pru`a argumente protiv novog svetskog poretka. Tu je
crkva vrlo aktivna, i ruska i ovda{nja. Tako|e se radi i o direktnoj za-
meni za ideologiju koja je odba~ena. Ta odba~ena ideologija ostavila
je iza sebe prazan prostor koji treba na neki na~in popuniti, pa crkve-
na ideologija dobro do|e. Radi se upravo o crkvenoj ideologiji, a ne o
bitnijem sadr`aju koji crkva treba da sobom nosi i da ga promovi{e,
ali koji za politiku nije interesantan. I u Ruskoj i u Srpskoj crkvi ima-
te sve{tenika i monaha koji rade svoj posao i imate onih koji su se
stavili u slu`bu dnevne politike. Neke razlike tako|e postoje, i to bit-
ne razlike. Rusija je dru{tvo koje je imalo ne{to du`u i ja~u autoritar-
nu tradiciju. U tom dru{tvu se ipak jo{ zna {ta mo`e, a {ta ne mo`e da
se radi. Kada se to {to ne mo`e da se radi ipak radi, to se radi manje-
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 86

vi{e tajno, a kod nas imate politi~ku propagandu, koja je apsolutno


21.09.07.
nedostojna crkve, koja se vr{i otvoreno i onda to toliko pre|e svaku
meru da postane karikatura svega {to bi mogao biti odnos izme|u cr-
kve i dr`ave. Pa se onda i dr`ava pona{a isto. Mislim da bi ovakav
{trajk gla|u kakav se desio na granici Srbije i Crne Gore u Rusiji bio
nemogu}, a i reakcija ovda{nje vlade i nekih njenih ministara tamo
86 bi izostala. To u Rusiji ne mo`e da pro|e. Povezivanje crkve i dr`ave
u Rusiji po~elo je televizijskim prenosima bogoslu`enja na kojima je
u~estvovao Jeljcin, a sada u~estvuje Putin. I Jeljcin i Putin su vrlo do-
bro znali gde im je mesto u crkvi. Ve}ina na{ih to ne zna i gura se u
prve redove i onda to izgleda zaista sme{no.

Svetlana Luki}:
Crkva se ovde eksplicitno izjasnila za monarhiju, a protiv republike.
Imam utisak da se Ruska crkva nije ba{ tako eksplicitno izja{njavala.

Pavle Rak:
Monarhisti~ki diskurs je tamo veoma prisutan, razlika je samo u to-
me {to on nije zvani~ni diskurs vrhova crkve. Ako u|ete u bilo koju
crkvu i pogledate literaturu koja se tamo prodaje, onda vidite da u
Rusiji toga ima znatno vi{e nego ovde.

Svetlana Luki}:
Kako oni izlaze na kraj s Putinom, koji je ipak KGB-ovac? Je li to onaj
odnos koji je na{a crkva imala prema Milo{evi}u – jeste komunista,
ali mo`e biti koristan?

Pavle Rak:
Putin se kao vernik pravilnije pona{a. Za razliku od Srpske crkve, Ru-
ska crkva ima ne{to du`u tradiciju prisilne saradnje s komunisti~-
kim re`imom i to je ostavilo svoje posledice. Posle revolucije se te`i-
lo tome da crkva u Rusiji potpuno nestane i zajedno sa starim re`i-
mom ode u ropotarnicu istorije. Pokrenuta je velika propaganda,
osnovana su ateisti~ka dru{tva. U jednom trenutku zaista je izgleda-
lo da }e borba protiv crkve biti uspe{na, jer je crkva fizi~ki gotovo bi-
la uni{tena. Pred Drugi svetski rat u `ivotu su ostala samo ~etiri epi-
skopa. O~ekivalo se da kada oni umru prestane takozvano apostolsko
prejemstvo. To zna~i da, iako imate vernike, vi{e nemate episkope, pa
nemate ni sve{tenike, jer samo episkopi mogu da rukopolo`e sve{te-
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 87

nika i tako prestaje i taj svetotajski `ivot, jer nema vi{e nikoga da
produ`i tu stvar. Onda je po~eo Drugi svetski rat i Staljin je video da
bi mogao da mobili{e vi{e naroda ako u to uklju~i i crkvu. To se desi-
lo 1941. godine i od tada do danas Ruska crkva je bar pedeset godina
provela pod jako strogom kontrolom. Ona je mogla da se bavi bogo-
slu`enjima samo kao crkvenom delatno{}u i propratnim spoljnopoli-
ti~kim aktivnostima samo u okvirima diplomatske aktivnosti sovjet- Pavle
ske dr`ave. I oni su na to navikli, oni i danas imaju refleks da sve {to Rak

rade usklade sa vlastima. Vlast im sada ide vi{e naruku i oni su apso-
lutno sre}ni da joj budu na usluzi. Nije se podvukla crta i nije se reklo
– Mi smo imali takve aktivnosti, koje su nespojive s duhovnim poslan-
stvom crkve, ali smo, eto, morali, pa se sada kajemo. Umesto te crte
preba~en je pokrov preko svega i tako je pre`iveo i odnos sluge prema
lo{em gospodaru, pri ~emu sluga ne sme da ka`e da mu je gospodar
lo{. U tome postoji kontinuitet. Ruska crkva sada ima znatno {ire mo-
gu}nosti delovanja. Po prvi put je omogu}ena evangelizacija ruskog
dru{tva, koja je ranije bila strogo zabranjena. Crkva je samo u hramu
mogla da govori svojim vernicima, a sada imate neke stvari koje izgle-
daju pomalo sme{no. Imate plove}e crkve koje idu po velikim rekama,
pa se usidre u naseljima u kojima nema crkava na po dve-tri nedelje,
pa idu dalje. To bi nekad verovatno bilo bombardovano iz vazduha,
kao {to su bombardovali monahe po Kavkazu, kada su koristili i na-
palm da ih pobiju. To je ra|eno pedesetih, {ezdesetih godina.

Svetlana Luki}:
Kada je Putin trebalo da ide na Svetu goru, pokrenuta je i mornarica i
avijacija. To je bilo otkazano, ali je na kraju Putin oti{ao, je li tako?

Pavle Rak:
Bio je, ali ja tada nisam bio tamo. Bio sam jednom kada je Putin tre-
balo da do|e, ali nije do{ao zbog oluje. Helikopteri nisu mogli da uz-
lete i tada su neki kalu|eri govorili da eto, Bogorodica ne da da on do-
|e. Me|utim, na kraju ga je pustila, kao {to je i Milo{evi}a pustila, i
Bogorodica i svi koji su tada u crkvi bili protiv toga, naro~ito u Hilan-
daru. [to se Putina ti~e, mislim da su ga ~ak prihvatili oberu~ke, jer
je on mnogo novca ulo`io u ruski manastir na Svetoj gori. Ne znam
koliko su time Grci odu{evljeni, jer to pomalo po~inje da li~i na broj-
nu prevlast Rusa na Svetoj gori s kraja devetnaestog i s po~etka dva-
desetog veka.
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 88

Svetlana Luki}:
21.09.07.
Kako je izgledala Milo{evi}eva poseta Hilandaru?

Pavle Rak:
Tu sad imate pri~u iz prve ruke, jer sam tada bio tamo kao isku{enik.
Nekoliko dana pre posete je postalo jasno da se ona ne mo`e izbe}i,
88 iako je iguman zvani~no stavio do znanja da je ta poseta Hilandaru
nepo`eljna. Ali bilo je re~eno – Ako ne}ete vi, primi}e ga Grci, interve-
nisala je i Srpska crkva i Gr~ka crkva i Vaseljenska patrijar{ija. Na
sve njih je bio vr{en politi~ki pritisak, jasna stvar. Tako da je bio za-
kazan dan i ~as dolaska i onda je iguman hilandarski pobegao iz Hi-
landara. Njegov zamenik je posle ve~ere ustao i rekao da je to za nje-
ga najstra{niji dan otkako je monah u Hilandaru, da sutradan prima-
mo satrapa i da je svakome ostavljeno na volju kako }e se pona{ati.
Onda je po slu`benoj du`nosti odre|en monah da kuva kafe i prima
goste i isku{enik koji mu je u tome pomagao, a ostali su se zaista za-
dr`ali po svojim kelijama. Helikopter je sleteo ne u dvori{te, jer nije
bilo mesta, nego u ba{tu. Istovremeno kada i Milo{evi}, dovezen je i
iguman koji je morao da ga primi. Iguman mu je izrekao dosta o{tru
besedu, ali ipak u formi dobrodo{lice, na {ta je Milo{evi} s rukama
prekr{tenim na zadnjem delu tela rekao – Zdravo, dru`e. Onda je u{ao
u crkvu, jer je trebalo da u|e da bi ga fotoreporteri slikali. Onda su
popili kafu i pojeli ratluk koji uz nju ide i oti{li. Poseta je vrlo kratko
trajala, za razliku od sada{njih poseta Ko{tunice, koji se deklari{e
kao vernik i Amfilohije mu je nekakav ro|ak po `eni. Dodu{e, i entu-
zijazam prema Ko{tunici opada, jer nije opravdao sva o~ekivanja.

Svetlana Luki}:
A {ta jo{ o~ekuju od Ko{tunice? [ta bi jo{ mogao da im da?

Pavle Rak:
Pa crkva nije dobila imanja ovde po Srbiji.

Svetlana Luki}:
Aha, uvek se vra}amo na to.

Pavle Rak:
Crkva nije odu{evljena ni time {to je Srbija u Partnerstvu za mir, ona
bi htela jasnu situaciju.
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 89

Svetlana Luki}:
Da li se dobro se}am da se Gr~ka crkva bunila zato {to u li~nim doku-
mentima vi{e ne}e postojati veroispovest, da se zna da su pravoslavci?

Pavle Rak:
Evropski stav je bio da bi to zna~ilo diskriminaciju, a Grci su navikli
da se na njihovim dokumentima to upisuje, jer je Gr~ka jedna od ret- Pavle
Rak
kih dr`ava u Evropi u kojoj crkva nije odvojena od dr`ave. Na tome je
Gr~ka crkva uspevala da okupi milionske demonstracije u Solunu i
Atini, i to nekoliko puta.

Svetlana Luki}:
Ispri~ali ste mi da je va{a majka bila u koncentracionom logoru. Re-
kli ste da je ona znala za{to je bila tamo, jer je bila u oslobodila~kom
pokretu. Obi~nim ljudima je bilo te`e da to podnesu.

Pavle Rak:
Fascinantno je kako moja majka govori o solidarnosti logora{a. Sve
su to bili ljudi koji su u~estvovali u pokretu otpora u ^e{koj, Francu-
skoj, Nema~koj – bilo je dosta Nemica. I bitan deo te pri~e jeste da su
ti ljudi znali za{to su tamo, za razliku od onih koji su slu~ajno poku-
pljeni kao taoci i odvedeni u logor, koje je taj u`as prosto zatekao.
Ljudi koji su slu~ajno bili gurnuti u tako strahovite uslove su prvi iz-
gubili volju i odustali od elementarnih fizi~kih re`ima pre`ivljava-
nja. Moja mama pri~a o tome da su oni koji su se me|usobno u tom
logoru pomagali, izme|u ostalog pazili i {ta }e da jedu. Ako neko vi-
{e nije bio u stanju da se bori protiv u`asnog ose}aja gladi, pa je po-
segnuo za ne~im za ~ime ne bi trebalo, ovi drugi bi mu skretali pa-
`nju i pomagali mu da ne pojede truli krompir. A ovi jadnici koji nisu
imali tu unutra{nju vertikalu, koji nisu ve} do{li prekaljeni neka-
kvim otporom, oni su u o~ajanju od gladi jeli ono {to ih je posle tri da-
na uvalilo u krevet sa strahovitom dijarejom i masovno su umirali.

Svetlana Luki}:
Na po~etku smo govorili o Srbiji, o tom ose}aju zatvorenosti, izolova-
nosti. Ju~e sam ~ula podatak ministarstva unutra{njih poslova da od
desetoro gra|ana Srbije devetoro nema paso{. Ako ovu zemlju zami-
slimo kao vrstu logora, uslovno re~eno, da li to zna~i da ljudi koje ste
videli kod nas na promociji, koji imaju sistem vrednosti sli~an ljudi-
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 90

ma koji govore u Pe{~aniku – lak{e podnose ovaj logor nego svet koji
21.09.07.
ne `eli da ima politi~ka uverenja, nije anga`ovan i samo je u trpnom
stanju?

Pavle Rak:
To je lak{e podnositi ako ~ovek vidi gde je i {ta je i ako poku{ava da
90 se tome suprotstavi, ~ak i ako je taj poku{aj unapred osu|en na pro-
past. Ljudi koji se nikako politi~ki ne anga`uju i ho}e da imaju svoj
mir ipak `ive u ovom logoru i onda mi ka`u u razgovoru na pijaci –
Ako bi mi sutra neko rekao da }u da umrem, ja bih rekao – E, ba{ ti
hvala, zato {to vi{e ne vidim zbog ~ega `ivim. Takav ~ovek lak{e pod-
legne svemu nego neko ko se bori, pa makar i s vrlo malim {ansama
na uspeh. Primer s logorom i mojom majkom sam i pomenuo kao ilu-
straciju ove na{e situacije.

Svetlana Luki}:
Pro{log petka je u Jugoslovenskom dramskom pozori{tu odr`ana pro-
mocija Pe{~anika, kojoj je prisustvovalo oko osamsto ljudi. Govorili
su, izme|u ostalih, istori~arka Dubravka Stojanovi}, Teofil Pan~i} i
Petar Lukovi}.

Dubravka Stojanovi}:
Ko god je ikada u `ivotu ~itao Alana Forda, zna za filozofske misli ko-
je se pojavljuju u tom stripu. Jedna od mojih omiljenih parafrazirano
bi izgledala ovako – Bolje biti pametan, lep i bogat, nego glup, ru`an
i siroma{an. Ako bismo to preto~ili u dana{nju politi~ku situaciju u
Srbiji, to bi otprilike moglo da se ka`e – Bolje razvijena, bogata Srbi-
ja, ~lanica NATO-a i Evropske unije, nego nerazvijena, siroma{na Sr-
bija mimo sveta. Ova dilema izgleda jednostavno i banalno, ali svi do-
bro znamo koliko je ona komplikovana i te{ka i koliko je ova misao iz
Alana Forda superiorna nad sasvim suprotnom logikom koja vlada u
Srbiji. Po toj izvrnutoj logici ova misao bi glasila – Bolje Rusija nego
Evropska unija, bolje, kako ka`u, preventivna pretnja NATO-u nego
saradnja i ~lanstvo, bolje nerazvijenost i siroma{tvo nego da se mno-
go radi, bolje tlapnje o davno izgubljenom Kosovu nego razumni pre-
govori, bolje Crna Gora kvazidr`ava nego dobrosusedski odnosi i bo-
lje Filaret nego pruga Beograd-Bar. Jedan od va`nih faktora koji mi-
slim da nas razlikuje od ostatka zdravog sveta jeste to da imamo ve-
}i broj nepromenljivih okvira, nepromenljivih pitanja, koja su bila
ista i 1850. i 1907. i 2007. godine.
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 91

Zbog toga sam napravila za danas popis tih pitanja, za koja mi se ~i-
ni da se nisu pomerila dva veka i oko kojih se mi vrtimo i mislim da
je tu obja{njenje za{to mi iz svega toga ne mo`emo da iza|emo. Prvo
sam postavila tri bazi~na pitanja svake moderne nacionalne dr`ave,
to su pitanje teritorije, pitanje osnovnih politi~kih smernica i pitanje
stanovni{tva. Prvo je pitanje teritorije. Srbija ne}e da prizna da je na
teritoriji na kojoj jeste. Ona dva veka poku{ava da bude na nekoj dru- Dubravka
Stojanovi}
goj teritoriji i po tim `eljama granice su se pomerale na jug, zapad,
sever. Zato mi uvek imamo pitanje svih pitanja, koje prvo mora da se
re{i, pa }emo onda lako sve drugo, i razvoj demokratije i tranziciju i
promene i transformacije svih drugih vrsta. Uvek postoji teritorijal-
no pitanje koje je neprikosnoveno ili {to bi Jo~i} rekao – Dok traje
operacija nema igranke. To je taj prvi zatvoreni krug iz kojeg se nije
iza{lo od stvaranja srpske dr`ave. Drugo, to su ti politi~ki osnovi, da-
kle, {ta je Srbija, je li to republika ili monarhija, je li to Zapad ili Ru-
sija, je li to demokratija ili vladavina ~vrste ruke.

Tre}e pitanje je pitanje stanovni{tva, i to u kvantitativnom i kvalita-


tivnom smislu. Kvalitativno, postavlja se pitanje ko su stanovnici Sr-
bije, da li su to svi njeni gra|ani ili su to etni~ki Srbi i ~uveni drugi.
A u kvantitativnom smislu Srbija nikada nije prebrojala svoje ratne
`rtve. Poznati su razni ra~uni za Drugi svetski rat, ali broj `rtava u
Prvom svetskom ratu se kre}e od dvesta hiljada do milion i ~etiristo
hiljada, kako pi{e u ud`benicima istorije. I to pitanje uvek ostaje
otvoreno, mi ne znamo koliko imamo stanovnika i ne}emo da znamo
koliko imamo stanovnika, ne znamo koliki su bili ratni gubici da bi-
smo uvek mogli tim brojem da manipuli{emo i da ra~unamo na novi
rat koji se mo`e pokrenuti u ime onih koji su umrli, a ne znamo ko su
ti ljudi i ne `elimo da saznamo.

Nije promenjen ni odnos prema Evropi, ~ije bogatstvo `elimo, ali ne


`elimo da pre|emo put koji do njega vodi. Nismo promenili ni odnos
prema drugima, koji su uvek neprijatelji i nikada nisu partneri. Nije
promenjen ni odnos prema politici, koja je uvek sukob i rat u kojem
je protivnik neprijatelj prema kojem je dozvoljeno, kako su govorili
predstavnici opozicije u devetnaestom veku, da se upotrebe sva sred-
stva, po~ev{i s politi~kim ubistvima. Nije promenjen odnos prema dr-
`avi koja je uvek partijska, nikada pravna. Nije promenjen ni odnos
prema velikim silama, koje su tako|e uvek neprijatelji, vrlo retko sa-
veznici. Nije promenjen odnos prema crkvi, koja je politi~ki arbitar,
a ne duhovno uto~i{te vernika. Nije promenjen ni odnos prema vojsci
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 92

i policiji, koje uvek imaju su{tinsku vlast i nikada nisu servis gra|a-
21.09.07.
na. Nije promenjen ni odnos prema intelektualcima, koji su mesije, a
ne kriti~ari. Nije promenjen odnos prema sportistima, koji su nacio-
nalni junaci, a ne profesionalci. Nije promenjen odnos prema istoriji
koja je predvojni~ka obuka, a ne disciplina kriti~kog mi{ljenja. Ovo je
top-lista najboljih deset.
92 Srpska istorija je jedna od br`ih istorija na evropskom kontinentu.
Moj kolega Miroslav Jovanovi} i ja smo za jednu knjigu napravili bi-
lans za period od 1804. do 2004. godine. U tom periodu od dvesta go-
dina ratovalo se deset puta, bilo je sedam smena dinastija i dr`avnih
elita. Od 1835. do 2006. godine promenjeno je jedanaest ustava i bilo
je deset dramati~nih zaokreta u spoljnoj politici. Granice su menjane
deset puta od ustani~ke Srbije do Jugoslavije. Dr`avno-pravni okvir
menjan je sedam puta: kne`evina, Kraljevina Srbija, Kraljevina Srba
Hrvata i Slovenaca, Kraljevina Jugoslavija, SFRJ, SRJ, SCG, pa opet
Srbija. Politi~ki sistem menjan je od orijentalne despotije preko neke
vrste prosve}enog apsolutizma do parlamentarne monarhije, preko
diktature, od kraljeva do komunizma, preko mekog socijalizma do
tvrdog nacionalizma i do ponovnog poku{aja demokratije. Srbija je
za to vreme tri puta okupirana, tri puta oslobo|ena, Beograd je pet
puta bombardovan i svi vladaoci, osim kneza Milo{a i Josipa Broza
Tita, ubijeni su ili nasilno sklonjeni s vlasti. U tom preterano dina-
mi~nom okviru ostala su nepromenjena pitanja o kojima sam govori-
la na po~etku. I onda postaje jasno za{to su se ona degenerisala u ta
dva veka, za{to smo i mi i ta pitanja izgubili smisao i za{to se na kra-
ju ovde obrnula logika, a i pamet. Da Alan Ford i njegovi drugari `ive
u Srbiji, sigurna sam da bi bili sagovornici Pe{~anika. Njihova zdra-
va i banalna logika je ne{to {to nam je vrlo potrebno.

Teofil Pan~i}:
Ja sam upravo doleteo iz kvazidr`ave, tako da se pitam da li sam igde
i bio. Idem pravo sa aerodroma i mogu vam re}i da je u Podgorici dva-
deset devet kvazistepeni i da sam se ose}ao veoma prijatno na tim
osun~anim kvaziulicama pod kvazipalmama. U torbi sam doneo ne-
{to kvazipr{uta i, sve u svemu, nije tako lo{e biti kvazidr`ava. Pone-
kad i dvadeset ~etiri sata izbivanja iz ove prave dr`ave ~oveku ume
da prija. Naravno, svakoga u Podgorici `ivo je zanimalo kako se ovde
gleda na pograni~ne probleme i na izvesnog sve{tenika koji nije mo-
gao da u|e u Crnu Goru. Poku{ao sam da im objasnim elementarnu
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 93

stvar. Naime, moglo bi se re}i da Filaret i ja imamo sli~ne probleme.


Filaret bi u Pljevlja, a ja bih u Pariz. E sad, niti mo`e Filaret u Pljevlja,
niti ja mogu u Pariz. Razlika je u tome {to kada Filaret ne mo`e u
Pljevlja, onda se cela dr`ava zbog toga uzbuni, ustane, ministri se us-
prave na stra`nje noge, dok kada ja ne mogu u Pariz, to se smatra sa-
svim normalnim. Nama je normalno da postoji politi~ka kasta koja je
gore i mi koji smo dole, a postoji i crkvena kasta, koja ne samo da je Teofil
iznad nas nego je i iznad politi~ke kaste, jer se politi~ka kasta udva- Pan~i}

ra crkvenoj kasti. Mi smo do{li u pretpoliti~ko stanje, kao pre Fran-


cuske revolucije. O ~emu mi govorimo? O modernizaciji, neki ~ak spo-
minju re~ postmoderna – ajde, bogati.

Rekao sam vam kako bih ja u Pariz, ali mi ne daju, a da biste nekud
i{li potreban vam je, izme|u ostalog, i paso{. U poslednje vreme ovde
su se mnogo unervozili zato {to je grupa liga{a napravila ne{to {to je
iz zezanja nazvala paso{em Vojvodine. I sad je to progla{eno separa-
tizmom. Ja vas pitam da li je taj paso{ Vojvodine zaista toliko vi{e
kvazipaso{ od paso{a Srbije? Ako ja s paso{em Srbije ne mogu goto-
vo nikud da odem iz ove zemlje, ako meni paso{ nije dovoljan, nego
svaka dr`ava u koju bih hteo da putujem tra`i od mene uverenje da
sam normalan, da nisam osu|ivan, da nisam ratni zlo~inac, da ne-
mam namere da otimam decu po stranim zemljama i tako dalje, da li
je moj paso{ zaista paso{? I drugo pitanje, da li je moja dr`ava zaista
dr`ava? Bojim se da je ona kvazidr`ava vi{e od Crne Gore, a jedva ne-
{to manje od Vojvodine.

Petar Lukovi}:
Ja sam danas ne{to razmi{ljao kako da vam objasnim {ta je to {to ja
pri~am, jer stvarno ne znam. I ju~e pogledam na kiosku i pi{e – Svi-
njarije Petra Lukovi}a, evo, na drugoj strani. Mama mi sre}om to ni-
je videla, ina~e bi bila rahmetli. U ovom tekstu se bave time {to sam
ja navodno uvredio vele~asnog Filareta. Omaklo mi se da sam rekao
da je svinja `drala. U stvari, ne prestaje da me opseda pitanje kako je
ono par~e teritorije na kojem je Filaret kao gladovao postalo sveta ze-
mlja. Kako se dobija status svete zemlje? Nije me mrzelo da napi{em
deset uslova koje teritorija koja pretenduje na to da bude sveta ze-
mlja mora prethodno da zadovolji.

Inicijalna mitraljeska kapisla za svaku svetu zemlju jeste postojanje


{trajka~a, re{enih da istraju da gladuju do slede}eg obroka. Uzgred,
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 94

slu~aj mitraljesca Filareta u{ao je u Ginisovu knjigu rekorda, jer je to


21.09.07.
prvi {trajka~ gla|u u istoriji koji je za vreme {trajka dobio dve kile.

Me|utim, nije dovoljno samo to da {trajka~ gladuje. Uslov svih uslo-


va jeste da {trajka~ bude u mantiji ispod koje nema ni{ta. Podseti}u
vas da smo pre {est meseci imali tragi~an slu~aj {trajka~a gla|u u Ni-
{u, koji su umrli, a njihovi zahtevi nisu usvojeni, niti je ta teritorija
94 ispred skup{tine op{tine progla{ena svetom zemljom. To je jo{ jedan
dokaz da svako mo`e da {trajkuje gla|u, ali da samo preosve}eni do-
bijaju {ansu da svoje livadsko ognji{te pretvore u svetu zemlju.

Kada imamo crkvenog {trajka~a, slede}i korak je teritorija. Teritori-


ja mora biti livada, njiva, kamenjar, uglavnom ravan teren, kako bi se
nakon dobijanja crkveno-tehnolo{kog standarda na svetoj zemlji mo-
gla izgraditi crkva ili manastir na oko pola miliona kvadrata sa strip-
tiz barom, kladionicom, restoranom, bazenom, kako to ve} ide. Grad-
ski ambijenti nisu zgodni za {trajka~e. Da je Filaret {trajkovao is-
pred skup{tine Srbije, gde bismo izgradili crkvu? Ne mo`e{ u gradu,
potreban ti je prostor. Veli~inu teritorije budu}e svete zemlje obele-
`ava {trajka~ slobodnim zapi{avanjem. Tamo gde mu padne posled-
nja kap, tamo su granice svete zemlje.

Bez pomo}i bli`njih, drugova, prijatelja, saradnika, {trajka~ je osu-


|en na kosmi~ku usamljenost. Tabloidi su tvrdili da Filaret vidi `uto
i ru`i~asto, ali povratio se iz mrtvih gladnih kada mu je stigao prvo
onaj Naumov, a docnije sveti Velja Ili}, nosilac svih alkoholnih orde-
na iz Gu~e, {to je pokazalo da {trajka~ mora biti teto{en, o njemu se
mora voditi ra~una. O njemu treba da brine premijer, ministar ino-
stranih poslova Vuk Jeremi} i naravno, neizbe`ni Rasim Ljaji}. Ra-
sim ima tri funkcije – ministar za socijalnu politiku, pa je predstav-
nik kongresnog biroa i za saradnju s Hagom. I on je na{ao vremena
da pita Hag {ta da radi s Filaretom, to mi je bilo fascinantno. Uglav-
nom, okru`en pa`njom Pahomija, Ilariona i ostalih, Filaret je dane
proveo u rahatluku. Upravo to drugarstvo, prijateljstvo {to mla|ih pi-
onira monaha, to je dakle onaj duh koji nas vodi prema svetoj zemlji.

Ne}emo dugo, imamo petu ta~ku: odluka o progla{enju svete zemlje.


Tu odluku donosi samostalno ministar infrastrukture, jer je re~ o ka-
pitalnim crkvenim investicijama. Ustavom Srbije, u odeljku o svetoj
zemlji pi{e da crkveni {trajka~ nema pravo na `albu, jer ministar zna
{ta je dobro za {trajka~a, za premijera, za dr`avu i za crkvu.
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 95

[esto, gradnja po~inje odmah. Budu}i da je u pitanju sveta zemlja, se-


kularni dokumenti poput gra|evinske dozvole, prostornog plana, ur-
banisti~kog projekta nemaju veze, ovo je sveta zemlja. Nacrt budu}eg
hrama na svetoj zemlji daje od oka ministar, direktno iz glave.

Sedmo, u aneksu progla{enja svete zemlje postoji mogu}nost koncesi-


je. Ministar ima ustavno pravo da iznajmi crkvu na svetoj zemlji i {traj-
Petar
ka~a zaposli kao svodnika. Ministar tako|e ima pravo da od crkve na- Lukovi}
pravi javnu ku}u. Dokumenti o koncesiji, bez nekoliko aneksa, bi}e ob-
javljeni na ~uvenom sajtu www.sveta zemlja.pizdavammaterina.com.

Osmo, sveta zemlja je srpska zemlja.

Srpska zemlja je Ili}eva zemlja, Ili}eva zemlja je zemlja u kojoj je sve-


ti Ko{tunica na vlasti sa jedanaest odsto glasova.

I deset, {trajka~u sleduje orden u obliku svetog mitraljeza i sve to uz


pokli~ – Srbija.

Svetlana Luki}:
Na ovoj promociji smo objavili da }emo napraviti film o atentatu na
premijera Zorana \in|i}a. U pravljenju ovog filma u~estvuju mnogi
ljudi, me|u njima su reditelj Milutin Petrovi} i dramski pisac Biljana
Srbljanovi}, na{a koleginica Brankica Stankovi} iz Insajdera, advo-
kat Sr|a Popovi}, a potrebna nam je i va{a pomo}. Sve vam je obja-
{njeno na www.pescanik.net, a i obave{tava}emo vas u emisijama
Pe{~anika. Hvala vam {to ste danas bili sa nama.
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 96

28. 09. 2007.


10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 97

TKO JE UNUTRA, TKO JE VANI


U korenu te politike je slom....

Ko{tunica zavr{ava politi~ku karijeru kao ~ovek koji je


izdao sve ideje septembarskih izbora 2000. godine....

Samo o~ekujem da vidim Voju Ko{tunicu i ove njegove ka-


ko se bi~uju, puze na kolenima mole}i Boga da se Kosovo
vrati u Srbiju....

Ako sada ne skupimo novac u evrima i ako ne snimimo taj


film, slede}i put }emo skupljati novac u rubljama....

@arko Kora}, narodni poslanik,

Mi{a Vasi}, novinar,

Dejan Jovi}, profesor politi~ke istorije,

Nade`da Milenkovi}, iz Pe{~anika


10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 99

Svetlana Luki}:
Mora biti da se danas ose}ate nesigurno, napu{teno i skoro izgublje-
no, jer obojica kormilara su nam u Njujorku. Tadi} ve} danima kam-
puje u zgradi na Ist Riveru i vodi `ivu diplomatsku aktivnost. U otvo-
renom, ali prijateljskom razgovoru sa {efovima dr`ava koje navijaju
za nezavisnost Kosova saop{tio je svoj stav da je to za Srbiju nepri-
hvatljivo. A vidim da je predsednik smirivao i Ban Ki-muna, jeste da
su Albanci koji su nedavno pobegli iz zatvora na Kosovu sada u za-
padnoj Makedoniji, okupljaju se i mo`da spremaju napad na Srbiju,
me|utim, rekao je predsednik {efu Ujedinjenih nacija – Nema razloga
za paniku, Srbija }e se odbraniti. Predsednik je nekome u hodniku ta-
ko|e rekao da nijedna normalna zemlja ne bi prihvatila da joj se odu-
zme deo teritorije. Naglasak je na onome – normalna.

Predsedniku savetnici jo{ nisu rekli da Srbija nije normalna zemlja,


jer da jeste, ne bismo sada bili predmet rasprave i zabave velikih sila,
ne bi strane trupe bile na Balkanu, ne bi se svakodnevno izricale pre-
sude za zlo~ine protiv ~ove~nosti, torturu i ubistva i sli~ne sportske
aktivnosti na{ih naroda i narodnosti.

Ko{tunica Vojislav je samo nakratko stupio na neprijateljsko tlo, u


zgradu na Ist Riveru, tek toliko da im saop{ti novi kompromisni stav
Srbije, a to je da Kosovo nikada ne}e biti nezavisno i da kosovskim Al-
bancima on i Samard`i} nude, kako je rekao, status najpovla{}enije
nacije, kada je re~ o pravima nacionalnih manjina. Nisam znala da je
u najboljoj tradiciji me|unarodnog i bo`jeg prava da postoje najpo-
vla{}enije, malo manje povla{}ene, nimalo povla{}ene i razvla{}ene
nacionalne manjine.

I jedan i drugi dr`avnik su u Njujorku ponovili da bi nezavisnost Ko-


sova nanela nesagledive posledice me|unarodnom pravu i svetskom
poretku. [ta Tadi} pod time podrazumeva, bog }e znati. Jednom kada
prestane da glumi predsednika i postane predsednik mo`da }e nam
re}i, ali do tada nam preostaje da shvatimo {ta pod time podrazume-
va njegov ja~i koalicioni partner, Ko{tunica.

Stariji partner izgleda stvarno misli da }e Zemljina kugla da se pre-


saldumi ako na{a vojska ne bude ~uvala granicu sa Albanijom. Dok-
tor Ko{tunica Vojislav, koji se na sebi svojstven na~in ozbiljno bavi
prou~avanjem me|unarodnog prava i poretka, li~i na one {to vasionu
prou~avaju durbinom ruske proizvodnje kupljenim na buvljoj pijaci i
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 100

tvrde da nema nikakvih dokaza da kvazari, asteroidi i ostali bolidi


28.09.07.
postoje. Ko druk~ije ka`e, kleve}e i la`e.

Danas po~inju takozvani pregovori izme|u Pri{tine i Beograda. [an-


sa da do|e do pomaka u pregovorima je manja nego {to je {ansa da se
dogovore burmanski generali i budisti~ki sve{tenici koje vojska ubija
po ulicama. Lo{a vest je to {to na Kosovu nealbansko stanovni{tvo
100 zaista `ivi u u`asnim uslovima, a nealbansko stanovni{tvo su, da se
podsetimo, i Srbi i Crnogorci, ali i Romi. Isti oni Romi koje je ovih da-
na najsrpskiji Srbin sa Kosova, DSS-ov Marko Jak{i} najstra{nije iz-
vre|ao. Kosovske Rome su kamionima dovozili na glasa~ka mesta na
Kosovu kada su Milo{evi}u bili potrebni glasovi. Kosovski Romi su
zajedno sa Jak{i}em i ostalim srpskim borcima za vreme rata nosili
oru`je i bili lojalni srpskim oru`anim snagama. Romi su se zajedno
sa Srbima povla~ili sa Kosova u kolektivne kampove po Srbiji, gde su
ih u nekim mestima odmah odvajali i slali u blatnjave stra}are, {to da-
lje od grada i od Srba. Neke Rome smo godinama posle 1999. godine vi-
|ali u istim maskirnim uniformama koje su im, kada su im bili potreb-
ni, podelili bra}a Srbi. Marko Jak{i} nije jedini rasista me|u DSS-ovci-
ma; podse}am na Miroljuba Lje{njaka koji je kao poslanik DSS-a u voj-
vo|anskom parlamentu pre neku godinu vre|ao Rusine. Lje{njak je
prebrojavaju}i Vojvo|ane po nacionalnoj pripadnosti poru~io Rusini-
ma da }ute, jer ih ima samo trinaest hiljada, a, dodao je – Uz dve i po hi-
ljade fertilnih `ena koje imate, za sto godina vas ne}e ni biti.

Ju~e je, kao {to znate, doneta presuda vukovarskoj trojci: [ljivan~a-
nin je dobio pet godina, Radi} je u nedostatku dokaza oslobo|en. U ne-
dostatku dokaza za zlo~ine kod Orahovca oslobo|en je i Ljimaj, a u
nedostatku dokaza oslobo|eni su nedavno kod nas i neki pripadnici
[korpiona. Ni Me|unarodni sud pravde nije imao dovoljno dokaza da
su [korpioni povezani sa genocidom u Srebrenici. Ne mogu vi{e da
slu{am sintagmu – nedostatak dokaza. Naravno da je potpuno jasno
da je to jedan od mogu}ih i ne tako retkih razloga da sud nekoga oslo-
bodi ili mu izrekne minimalnu kaznu ili da nevini ljudi budu oslobo-
|eni, ali stvarno je postalo neizdr`ivo gledati koliko nevinih ima me-
|u ubicama.

Evo, i Rusi su ju~e dali svoj doprinos razvoju legalizma. Dr`avno tu-
`ila{tvo Rusije je reklo da ruski car Nikolaj Drugi, njegova `ena i pe-
toro dece, koje su bolj{evici ubili, ne mogu biti progla{eni `rtvama po-
liti~ke represije, jer nema dokaza da je postojala naredba bolj{evi~kog
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 101

suda ili vansudskog tela da se car i njegova porodica pogube. Tela ~la-
nova carske porodice prona|ena su u jednom rudarskom oknu 1991.
godine. Verovatno su ih tu doneli ruski medvedi, koji su cara i njego-
vu decu pre toga streljali i masakrirali.

Novosadska policija je zabranila skup neonacista iz Nacionalnog


stroja, koji je bio zakazan za 7. oktobar, dan kada je ro|en njihov idol,
Himler, valjda. Sino} je Nenad ^anak napustio studio televizije Foks,
koja je htela da uklju~i u program vo|u Nacionalnog stroja. ^ekam
samo nekog od Antoni}a, nekog apostola slobode govora, da napi{e
kolumnu u Politici, gde bi drugde, i objasni nam kako u Srbiji postoje
dvostruki ar{ini i kako se zabranjuju skupovi samo onih koji, dodu{e
mo`da u pogre{nom ruhu, brane nacionalne vrednosti, kao {to to ~ine
Nacionalni stroj i sli~na udru`enja nacionalno osve{}enih gra|ana.

Novosadsku policiju su hvalili onomad kada su uhapsili junake iz


Stroja, koji su {amarali posetioce tribine na Filozofskom fakultetu u
Novom Sadu, a sada hvale policiju, jer je skup zabranila. Jeste, ali za-
{to im je trebalo toliko dana da to ka`u, {ta su ~ekali? Mo`da su ~eka-
li da vide ho}e li biti nekog pritiska javnosti. [ta nam ovakvi pozitiv-
ni primeri, kao {to je ova zakasnela odluka policije, govore? Govore
nam da ne mo`emo da se oslonimo na sopstvenu dr`avu, ne mo`emo
da o~ekujemo da }e nas po slu`benoj du`nosti braniti od fa{ista, ne-
go moramo sami da stra`arimo ispred svog `ivota.

Kada smo kod pozitivnih primera, vidim da su mnogi ogor~eni zbog


mojih komentara o pro{lonedeljnom slavlju Vlade Divca i o pobedi te-
nisera. Tenisere }u da elaboriram idu}i put, a sada malo o Divcu. Ljudi
su nam pisali – Ne diraj nam pozitivne primere, ne diraj nam sportiste
kojima treba da se ponosimo. Ljudi, Vlade Divac je bio veliki ko{arka{,
veliki sportista, mada ne znam za{to su one ve~eri slavlja pravili pose-
ban prilog o tome kako je Divac bio kralj foliranja faulova. Ali dobro,
po{to sam krenula sa pozitivnim stvarima da nastavim: Vlade Divac
je dao ogroman doprinos uspesima na{e reprezentacije, Vlade Divac je
zaradio ogroman novac u inostranstvu, nije ga od nas pokrao i sada
ho}e da ga ula`e u Srbiji, pokrenuo je humanitarnu akciju. Sve je to ve-
oma lepo, ali mi se, eto, ne svi|a {to je bio kralj foliranja faulova, ne
svi|a mi se {to su mu kul i Maja Gojkovi} i Filaret, koga je posetio u Mi-
le{evi, i {to je donatorsku ve~eru pravio ba{ u Belom dvoru kod Kara-
|or|evi}a. Jeste da }emo, kada to Bog bude zapovedio, ostati bez ovog
patrijarha, ali mnogo je pretendenata na njegov presto.
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 102

Na po~etku ovog Pe{~anika slu{ate narodnog poslanika @arka Kora}a.


28.09.07.

@arko Kora}:
^ovek koji je napravio antiromski ispad, {ovinisti~ki ispad, Marko
Jak{i}, iza{ao je za skup{tinsku govornicu i rekao da se izvinjava
romskom narodu, {to je u principu u redu. I stvar je svakoga ~oveka
102 na ovome svetu, posebno Roma, da li }e da prihvate njegovo izvinje-
nje ili ne}e. Ljudi ponekad ovakve stvari izgovore, a to ne misle, ali on
je obja{njavaju}i {ta je uradio, izvinjavaju}i se romskom narodu, re-
kao da je on u stvari hteo da ka`e da Bati} ima ciganski karakter,
mentalitet, ne znam ta~no {ta je rekao, {to je onda izazvalo konster-
naciju u skup{tini. Onda su iz sale iza{li poslanici Demokratske
stranke i LDP-a, a predsednik parlamenta je napravio pauzu. Posle te
pauze sednica je nastavljena kao da se ni{ta nije dogodilo, pa su rea-
govali razni poslanici i reagovao sam i ja. Ose}ao sam se du`nim da
ka`em da se izvinjavam gra|anima Srbije zbog ovakvih ispada u
skup{tini. Rekao sam i da kada ~ovek napravi oma{ku, gre{ku, na
svakome je da proceni da li ju je on napravio namerno ili slu~ajno, ali
kada taj ~ovek izvinjavaju}i se napravi jo{ gori ispad govore}i o ci-
ganskom mentalitetu, onda se radi o ~istom rasizmu.

Naravno, ne postoji nacionalni mentalitet i nacionalni karakter. Ne


postoji nau~nik ili psiholog koji }e, posle iskustva holokausta i naci-
zma, na ovakav na~in govoriti o bilo kojem narodu. Mi psiholozi go-
vorimo o vrednostima, orijentacijama koje ima najve}i deo pripadni-
ka jednog naroda, pri ~emu su to promenljive stvari. Najagresivniji
narod po~etkom devetnaestog veka u Evropi verovatno je bio francu-
ski; Napoleon je oti{ao do Moskve i spalio ju je, osvojio je [paniju. A
ko danas misli o Francuzima da su agresivni? Zna~i, to se menja, na-
cionalni karakter ne postoji, ali negativno definisan nacionalni ka-
rakter je koren svih zala na ovome svetu. U`asavaju}e je da je taj ~o-
vek uzdanica Ko{tuni~ine politike na Kosovu, on je ~lan delegacije i
nosilac najtvr|e struje u njoj. Taj ~ovek treba da pregovara o ravno-
pravnosti svih gra|ana Kosova. Javno sam rekao da je najmanje {to
njegova stranka mo`e da uradi da mu oduzme mandat. Ako ona to ne
uradi, onda se ona indirektno solidari{e s njim. Mora se kazniti ispad
koji je u izvinjenju dobio svoju potvrdu.

Napadi na Rome su uglavnom maskirani u ne{to drugo, sem kada se


dese u najdrasti~nijem obliku, kao kada skinhedi ubiju nekog Roma.
Na fudbalskim utakmicama se vi~e – Cigani, Cigani, kao uvreda. Za-
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 103

mislite da je pripadnost jednoj naciji sama po sebi uvreda. To je kao


kada bi povik – Norve`ani, Norve`ani, podrazumevao da je uvredljivo
biti nazvan Norve`aninom. Ju~e i danas u parlamentu se nije pojavio
nijedan predstavnik nijedne od romskih partija, ni gospodin [ajn ni
gospodin \uri}. Meni je `ao {to njih dvojice nema, jer bih voleo da lju-
di pogledaju u lice te `ive ljude. Neka njima u lice ka`u da postoji ne-
{to problemati~no u njihovom mentalitetu i ba{ me interesuje {ta bi @arko
to bilo. Kora}

Mirjana Karanovi} je jasno stavila do znanja da ne prihvata {ovini-


sti~ke i nacionalisti~ke podele i to nekima smeta. Svi smo videli ko-
jom brzinom je onaj mladi teniser doveden do ta~ke da pokazuje tri
prsta posle pobede. Svega nekoliko nedelja pre toga rekao je da je sve-
jedno da li si Srbin ili Hrvat. S rastom popularnosti, on se o~igledno
prilago|avao dominantnom obrascu. On mo`e da pokazuje {ta god
ho}e, on je odli~an teniser i mlad ~ovek, ali nisam siguran da mu je
potpuno jasno kome se obra}a i {ta je simbol podignuta tri prsta to-
kom proteklih ratova predstavljao za ljude neke druge nacije i vere
na prostoru biv{e Jugoslavije. Dakle, u slu~aju Mirjane Karanovi} u
pitanju je gotovo patolo{ki {ovinizam, u kome vi ne smete ni na filmu
da igrate pripadnika druge nacije. Tu je ~ak pobrkano ne{to {to se zo-
ve simbolizacija i realno. Za vreme Ko{tuni~ine vlade {ovinizam je
ponovo postao prihvatljiva stvar. Tome je doprinela njegova kosov-
ska fiks-ideja, jer to je sada postala fiks-ideja, i {ovinizam se legali-
zovao, pre svega u odnosu na Albance.

Demokratska stranka, iz silne `elje da participira u vlasti i da ne is-


padne nelojalna, o G17 ne}u ni da govorim, prosto kaska za doga|aji-
ma, o~igledno sasvim nevoljno. Jo{ nije do{ao trenutak u kojem }e
oni jednostavno re}i – Ovo je ta~ka posle koje mi vi{e ne mo`emo da
vas pratimo. Tako smo dobili vladu kakva ne postoji nigde u Evropi.
Ko{tuni~in savetnik ka`e da je Crna Gora pseudodr`ava i za to ne
snosi nikakve sankcije – nisam primetio da je izgubio posao ili da je
Ko{tunica rekao da s tim nije saglasan, zna~i jeste saglasan. A onda
predsednik dr`ave zove predsednika Crne Gore, zove ga i Bo`idar \e-
li}, potpredsednik vlade, i oni se izvinjavaju Crnoj Gori. To je u redu,
ali \eli} sedi u toj vladi. A onda svi uglas ka`u – Ne, mi se u stvari fan-
tasti~no sla`emo i tu nema nikakvih problema.

Ko{tunica je u stvari kao Luj Filip, kralj-bur`uj, ~ovek koji je nakrat-


ko restaurirao francusku monarhiju. O toj restauraciji je pisao Bal-
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 104

zak i sve njegove karaktere danas imate ta~no preslikane u na{em


28.09.07.
dru{tvu. Ko{tunica je ~ovek koji poku{ava da vrati vreme koje se vi{e
ne mo`e vratiti. Ako se mnogi o~ajni i depresivni slu{aoci sada pita-
ju – ho}e li uspeti ta restauracija, moj odgovor glasi – ne}e, ona je isto-
rijski gubitnik. Ja }u odmah re}i i za{to. Zato {to ne postoji vi{e nika-
kvo okru`enje koje bi vas u toj restauraciji podr`alo, sem ako su vam
104 uzor burmanski generali, protiv kojih ovih dana protestuju i bosono-
gi sve{tenici. Zna~i, nemate alternativu, nemate {ta drugo da ponudi-
te i ovo }e pro}i onako kako je Luj Filip pro{ao sa svojom restauraci-
jom monarhije. Kao {to znate, Francuska je danas republika, a tako
}e biti i u Srbiji. Samo gubimo dragoceno vreme. Poslednja istra`iva-
nja pokazuju da koalicija Ko{tunice i Velje Ili}a sada ima ~etrnaest
odsto podr{ke, a LDP, na primer, ima deset odsto. Ko{tunica ima vrlo
malu podr{ku gra|ana Srbije i utoliko je tragi~nije ovo {to on radi,
jer on zapravo nema podr{ku za to. Tako da Ko{tunica zavr{ava poli-
ti~ku karijeru kao ~ovek koji je izdao sve ideje septembarskih izbora
2000. godine. Gra|anima je trebalo dosta vremena da to shvate. Ne
znam za{to kod nas sve ide u`asno sporo. Radi se o ~oveku koji, kada
se zavr{i kosovska pri~a – vi{e nema {ta da ka`e i zato se on gr~evito
dr`i za tu pri~u.

Oni su promenili sopstveni zakon o dr`avljanstvu i dodali tu klauzulu


da svi Srbi mogu da tra`e dr`avljanstvo. To je mogu}e u mnogim ze-
mljama koje smatraju da svi pripadnici jedne nacije u jednoj nacional-
noj dr`avi automatski imaju pravo da postanu njeni dr`avljani. Pri to-
me, treba napraviti reviziju glasa~kog prava i razdvojiti ga od dr`a-
vljanstva i o tome sam govorio u parlamentu. Naravno da je to ura|e-
no zbog Crne Gore i na pritisak prosrpskih stranaka u Crnoj Gori, ko-
je postaju sve slabije i koje ho}e da drugom delu Crne Gore poka`u da
imaju veliki uticaj u Beogradu time {to su uspele da to dobiju. Odgo-
vor }e biti zakon o ekskluzivitetu, koji }e najverovatnije biti usvojen u
Crnoj Gori, po kojem Crna Gora ne dozvoljava dvojno dr`avljanstvo.
Dr`ava ima pravo da to uradi. Svi Nemci imaju pravo na nema~ko dr-
`avljanstvo, ali moraju da se odreknu svakog drugog. Tako da mi ula-
zimo u ru`an, novi konflikt sa Crnom Gorom, umesto da se ipak selo i
dogovorilo sa crnogorskim predstavnicima. Ali ko da sedne?

Ko{tunica, njegovi mediji i saradnici govore o dana{njoj vlasti u Cr-


noj Gori kao o banditima, {vercerima i lopovima. Nemam posebno mi-
{ljenje ni o jednoj tranzicionoj vlasti, da budem po{ten, ali na ovakav
na~in govoriti o legalno izabranim predstavnicima susedne i bliske
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 105

dr`ave stvarno je neverovatno. Jedan sudija iz Barija u Italiji stalno


podi`e tu`be protiv Berluskonija i \ukanovi}a, koje tu`ila{tvo redov-
no odbacuje. Na{i mediji o njemu vi{e govore nego o bilo kojem `i-
vom, a ja mislim i o bilo kom mrtvom Italijanu. Te{ko da se o Leonar-
du da Vin~iju pisalo toliko puta koliko se pisalo o tom sudiji. ^ovek je
mo`da i u pravu, ali on nema nijedan dokaz za to {to pri~a i on zato
pri~a koje{ta. On je najslavnija italijanska li~nost u Ko{tuni~inim @arko
medijima, jer on je krunski dokaz da su u Crnoj Gori na vlasti samo Kora}

bitange i lopovi. I stalno se obe}ava veliki sudski proces, na kojem }e


se \ukanovi} pojaviti u lancima i bukagijama.

Takve stvari Ko{tunica osobito voli, ali ne prime}uje da takve proble-


me, ali ne{to ve}e, imaju Ratko Mladi} ili brat Radovana Karad`i}a,
Luka Karad`i}, koji je pijan ubio jednu devojku i ~eka su|enje. To ne-
kako nisu prestupi o kojima vredi razgovarati, jer ti ljudi su dokaza-
ne patriote. Vojislav Ko{tunica ni u jednom trenutku nije javno rekao
zbog ~ega je optu`en Ratko Mladi} i {ta on kao premijer misli o tome,
i, recimo, o Srebrenici. Mi smo u {aci jednoga ~oveka bez podr{ke bi-
ra~a, sa fiks-idejom da na kosovskoj pri~i ostane u politi~kom `ivotu
Srbije, i ~oveka koji je mo`da najizrazitiji primer kako jedna usko-
gruda, populisti~ka i nacionalisti~ka politi~ka pri~a u Srbiji uvek Sr-
biju dovede u temeljni politi~ki }orsokak.

U korenu te politike je slom. Ho}ete da u|ete u Evropsku uniju, a na-


padate sve evropske zemlje zbog njihovog stava o Kosovu. Ako bacate
fatvu na zapadnu civilizaciju koja vam oduzima Kosovo, onda je kon-
sekventnije re}i – Ne}u da u|em u to dru{tvo. Veliki problem je pasiv-
nost Demokratske stranke, koja jo{ participira u toj vlasti i jo{ veruje
u evoluciju te vlasti. Ona podse}a na sirotu, po{tenu devojku koja se
na{la u javnoj ku}i i sve vreme vi~e – Ovo ne valja. Mislim da u ovom
trenutku kriza ide ka vrhuncu, jer Ko{tunica ne}e ispustiti priliku da
se, kada u decembru ili januaru kosovska kriza do|e do vrhunca, po-
ka`e kao za{titnik srpske nacije. I ovo s dr`avljanstvom je odmah ko-
mentarisao u tom smislu – Ja sam za{titnik srpske nacije. To je taj
srednjovekovni model. Se}ate se imperatora koji je od pape dobio na-
ziv – Branilac vere? E, to je Ko{tunica – Defendor Serbie. Sa svojih de-
set, trinaest, ~etrnaest odsto glasova, on i dalje misli da je branilac na-
cije, iako mu je nacija okrenula le|a. On je izgleda i 5. oktobar shvatio
kao istorijsku misiju koju mu nudi narod. Nije video da je njegov izbor
za kandidata bio posledica dogovora u DOS-u, jer je on kao nacionali-
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 106

sta bio najzgodniji da pobedi Milo{evi}a. Naravno da smo znali da je


28.09.07.
on nacionalista i da }e kao takav dobiti najvi{e glasova.

Bojim se da }e slede}i izbori biti vrlo sli~ni septembarskim iz 2000.


godine. Opet }e Srbija odlu~ivati kojim putem `eli da ide, da li `eli ko-
aliciju radikala i DSS-a, u kojoj }e radikali biti dominantni, ili }e gla-
sati za reformske stranke, koliko god one me|usobno bile posva|a-
106 ne. To je trenutak koji se pribli`ava. Ne verujem da }e ova vlada dugo
opstati, suvi{e je pocepana i ideolo{ki podeljena. Ne vidim Srbiju ko-
ja kroz slede}u godinu stabilno plovi sa ovako podeljenom vladom,
koju vodi ~ovek ~ija je politika u vezi s Kosovom pora`ena. Nezavisno
Kosovo u bilo kojem obliku je Ko{tuni~in poraz. Zanimljivo je pitanje
da li on taj ishod vidi kao poraz. Ja mislim da ne vidi, jer on sebe vidi
kao kneza Lazara koji gine za najvi{e principe. Sve to postaje veoma
udaljeno od na~ina na koji ja shvatam kontakt s realno{}u.

Nave{}u vam jedan primer. 1968. godine su studentske demonstraci-


je uzdrmale De Gola i on je raspisao referendum s pitanjem podr{ke
svojoj politici. De Gol je taj referendum izgubio i, bez obzira na to {to
je imao parlamentarnu ve}inu, on je rekao – Bra}o Francuzi i sestre
Francuskinje, ne}ete me, do vi|enja. Oti{ao je u svoje rodno mesto,
nedeljom i{ao na misu, nije hteo da daje intervjue, `iveo je sa svojom
`enom i tu je i umro. Nedavno su ga Francuzi izglasali za najve}eg po-
liti~ara u svojoj istoriji, i to zbog dve stvari – njegove uloge u Drugom
svetskom ratu i zbog odlu~nog re{enja al`irskog pitanja. Bilo bi do-
bro da Ko{tunica ~itavu svoju kosovsku politiku stavi na po{teni re-
ferendum s pravim pitanjem – Da li na~in na koji se ja borim ima va-
{u podr{ku. Na`alost, u Srbiji politi~ke zablude predugo traju i svi
pla}amo cenu sopstvene inertnosti. Ko{tunica odlazi u politi~ku isto-
riju kao ~ovek koji je poku{ao da igra novog Milo{evi}a. Zoran \in|i}
vam nikada ne bi rekao da je on branilac srpstva. On je sebe video kao
politi~ara koji treba da modernizuje Srbiju, i svaki njegov govor sadr-
`i tu misao – Sada imamo istorijsku {ansu. A njega su ubili. Srbija se
uvek deli na reformatore i antireformatore i Ko{tunica nesumnjivo
pripada antireformatorima. Po svojoj prirodi, po svom poimanju Sr-
bije, politike, po svom vi|enju Evrope, on je pravi antireformator.
Kraj njegove ere }e jo{ jednom otvoriti pitanje kuda zapravo ide Srbi-
ja. Kao u Ajzen{tajnovom nemom filmu Krstarica Potemkin, kada
de~ja kolica krenu niz stepenice i pojavi se me|unatpis – Rusijo, Ru-
sijo, kuda si krenula? Ljudi se pitaju da li }e se sve zavr{iti izborima
na kojima }e Ko{tunica dovesti radikale na vlast. Da li }e Srbija po-
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 107

stati Mijanmar, u kojem ljudi proklinju Zapad i tvrde da su kineski


automobili najbolji na svetu i da na{i seljaci prave najbolju proju? Da
kada potpi{e{ ugovor vredan vi{e od milijarde nisi du`an da ga stavi{
na uvid gra|anima? Neverovatno, svi narodi u isto~noj Evropi su bili
sre}ni {to kona~no mogu da donesu odluku da postanu liberalna de-
mokratija s tr`i{nom ekonomijom, a Srbija }e ponovo o tome glasati
2008. godine. @arko
Kora}
Zapad nas vu~e kao najgoreg |aka u razredu. Mene je sramota zbog
toga. Mi ne{to lupamo, a onda Solana ka`e – Ma sve je u redu. Izgle-
damo kao ro|ak, malo prljav i neobrazovan, u solidarnoj i velikoj po-
rodici koja ga redovno poziva na ve~ere, iako ga ba{ ne vole mnogo,
ali kao – {ta da radimo, na{ je. Tako i oni. Zna~i, stalno se trude, kao
ovo sada – Dobro, Srbija ipak mo`e da potpi{e ugovor o stabilizaciji i
asocijaciji po hrvatskom modelu. Ne razumem po ~emu je taj model
hrvatski. Ili – Dobro, nisu uhvatili tog Mladi}a, ali {ta da radimo, ta-
mo ga mnogi podr`avaju. Mene je od toga sramota, ne od toga {to ide-
mo u Evropu, nego {to nas tamo vuku. Ranije smo mi radili na tome,
a oni su nam samo pomagali. Ne mogu da zamislim kako na slede}im
izborima gra|ani glasaju za potpunu izolaciju, presecanje veza sa
Hrvatskom, sa Bosnom i Hercegovinom. To je u stvari pseudodilema
jednog dela na{e intelektualne elite. Iza toga se krije nevi|ena infe-
riornost, u`asan strah od Zapada. Vi to ne razumete, mrzite ih, ali ih
se i pla{ite. To je tu`no, na{a mlada generacija to nije zaslu`ila. Tako
da je na{a inferiornost u stvari samo inferiornost tih ljudi.

Oni su uvek iz te `ablje perspektive posmatrali ogromne uspone


evropskog duha. Ali mi smo imali generacije politi~ara krajem devet-
naestog veka koji su `eleli da budu deo toga, na primer Jovana Risti-
}a, na{eg verovatno najsposobnijeg ministra spoljnih poslova. Jovan
Risti} je bio najve}a sirotinja, a doktorirao je na Hajdelbergu. On se
nije pla{io Evrope i zgrabio je pru`enu {ansu, a ovi sada ne}e {ansu,
jer se pla{e da bilo {ta u~ine s njom. To su ljudi bez sopstvenih bio-
grafija, bez nau~nih radova i, kao za Domanovi}evim slepim vo|om,
i mi za njima ulazimo u tu jamu. Srbija u ovom trenutku stoji zato {to
je Ko{tunica uspeo da je skrene s pravca razvoja kojim je krenula
2001. godine, to je nedvosmisleno. On nema problem s nasle|em de-
vedesetih i sa, kako ga on vidi, tragi~nim junakom srpske istorije,
Slobodanom Milo{evi}em. On ima puno razumevanja za njega. Ko-
na~no, on je otr~ao na razgovor s njim, navodno na nagovor generala
Pavkovi}a, dva dana po{to je izabran. Posle nam je pri~ao o tom su-
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 108

sretu, ali nisam ba{ najbolje razumeo za{to je on oti{ao tamo, a da


28.09.07.
pre toga nije razgovarao s nama iz DOS-a. I nikada nismo ta~no do-
znali o ~emu je razgovarao s Milo{evi}em. Nama je rekao da mu je Mi-
lo{evi} delovao jadno, skoro tu`no, da mu je pokazivao ku}u u kojoj
`ivi, u kojoj mu ne radi slavina. Tada mi je sve to delovalo banalno, i
taj susret i na~in na koji nam ga je Ko{tunica prikazao.
108 Sol`enjicin je napisao jednu novelu, koja mi se nije dopala kada sam
je pro~itao prvi put. To je Odjel za rak, jo{ je postojala Jugoslavija i mi
smo je ~itali u hrvatskom prevodu. On je tu Rusiju naslikao u`asnom,
drasti~nom metaforom. Rusiju pod Staljinom prikazao je kao odelje-
nje za rak, na kojem ljudi umiru. E, neki od ovih koji su na vlasti vo-
leli bi da od Srbije naprave odeljenje za rak. Postoji neki rak u svemu
tome. Na~in na koji oni promovi{u kriminalce i ubice je nedostojan ci-
vilizovanih ljudi. To vi{e nisu politi~ke ve} civilizacijske razlike. To je
kao da pi{ete roman u kojem je Osama bin Laden divan i ne`an ~ovek,
a ne odgovoran za smrt tri i po hiljade ljudi u Njujorku. Vi ste time se-
be izmestili van civilizacije. Mislim na tabloide poput Kurira, Presa,
koji humanizuju notornog ubicu. Ali ljudi na to ne reaguju, oni i dalje
kupuju te novine. I to pokazuje da ovde vlada ne{to kancerogeno.

Ima raznih teorija za{to je to tako, a jedna je da mi nismo do`iveli ka-


tarzu. Narodi ne do`ivljavaju katarzu, ~ak se i pojedincima to retko
de{ava. Narodi se vremenom distanciraju od sopstvene lo{e pro{lo-
sti. Neki ljudi preuzmu odgovornost, pa do|u druge generacije koje
postanu kriti~ne. Ja mislim da je uzrok u tome {to je politi~ki pro-
gram koji je iznedrio Milo{evi}a u stvari bio jako duboko ukorenjen
u ovome dru{tvu i da zato ova zemlja od njega te{ko odustaje i nije
spremna da se suo~i s njegovim posledicama. Tek sada je neko reago-
vao na takozvani intervju s Ulemekom. Javnost jeste stala u za{titu
Mirjane Karanovi}, ali u principu se ne reaguje.

Zoran \in|i} se pretvorio u neku vrstu amajlije, u krsti} oko vrata.


To je pogre{no i ja uvek ka`em – ^ekaj malo, nemoj samo da pla~e{,
uzmi pro~itaj ono {to je on govorio, pa se za to bori, to je njemu spo-
menik. Slika Zorana \in|i}a je postala kao krst koji ljudi dr`e pred
ne~astivim, dr`e se za njega kao za poslednju nadu. Ma ne tako, po-
gledaj {ta je on govorio, pa ti reci to isto, bori se tako. Znate {ta je on
stalno govorio – Mora{ da radi{, spava}ete posle, nemojte sada da
spavate. Zamislite Ko{tunicu da to izgovori. Roditelji kritikuju svoju
decu. Vole ih najvi{e na svetu, pa koliko ih kritikuju. Domanovi}, Ste-
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 109

rija Popovi}, Du{ko Radovi}, zar oni nisu voleli svoj narod, mu~enici?
I \in|i}evo nasle|e mora trezvenije da se pogleda. To nasle|e polako
postaje ikona na zidu i meni to smeta. To je lepo, ali nije dobro za Sr-
biju. Hajde da pogledamo {ta je rekao, ne moramo sve da prihvatimo,
ali hajde da pogledamo su{tinu onoga za {ta se zalagao, jer on simbo-
lizuje reformski deo Srbije. U tom smislu on jeste na{ lider i na{a in-
spiracija. Ali on ne mo`e da bude inspiracija ako nikada ne govorimo @arko
o njegovim konkretnim idejama. Naravno, to bi najpre morala da ura- Kora}

di njegova stranka. Bo`e, {ta je on sve o Ko{tunici govorio, a oni bez


ikakvih problema sede s njim u koalicionoj vladi i ponavljaju ono {to
on govori. Meni je to tako te{ko da gledam, jer znam koliko ga je Ko-
{tunica spoticao. Sedi, znate, Ko{tunica u Palati federacije, a Zoran
ne}e da ide. Ja ka`em – Idi, a on ka`e – Ne}u da idem tamo, ako ho}e
neka do|e on kod mene u zgradu vlade ili da se na|emo negde dru-
gde, ne}u da mu idem tamo kao nekom monarhu. Ko{tunica je tamo
sedeo kao na prestolu.

Pogledajte ovo sada s Rusijom. I \eli} je rekao da je ruski kapital pr-


vi me|u jednakima. A za{to nema~ki ili italijanski kapital nije prvi
me|u jednakima? Kako smo do{li do toga? Srbija se tetura kroz svo-
ju tranziciju, ali nema izrazite li~nosti koja bi je kroz tu tranziciju vo-
dila, a ima ~oveka koji je protiv tranzicije. Dok ne napravimo tu rav-
note`u, da su oni koji nas vuku napred bar jednako sposobni kao oni
koji nas opstruiraju, Srbija ne}e mo}i napred. I kada se iznedri u gne-
zda{cu neko ko bi mo`da mogao Srbiju da povede, tipi~an je ^edomir
Jovanovi}, onda imate najkonzistentniju kampanju protiv ~oveka ko-
ju sam video u `ivotu. Samo zato {to oni slute da bi on mo`da mogao,
po{to je nesumnjivo inteligentan i politi~ki vrlo talentovan, da bude
lider Srbije. Zna~i, treba satreti u korenu mogu}nost da se takav po-
javi. Ni slu~ajno ne sme da se rodi jo{ jedan \in|i}, pa da Srbija po-
novo po~ne da li~i na evropsku zemlju. Vi uop{te ne znate {ta }e Ko-
{tunica sutra da uradi. Ho}e li da tra`i da iza|emo i iz Interpola, ho-
}e li da tra`i da nam kalibar bude ruski, a ne natovski, ho}e li da nam
objasni za{to je izbor predsednika Srbije polarizovanje Srbije, a svi
ostali izbori nisu? Onda pomislim – koga }e zanimati ove na{e nesre-
}e, period od 2003. do 2007. godine? To je samo pet godina, moja Sve-
tlana, i kada ja budem davno mrtav, mojim praunucima taj period ni-
{ta ne}e zna~iti. Ali ja `ivim u ovom vremenu i va{i slu{aoci `ive.
Zna{, voleo bih da ih ohrabrim, ali va{a emisija ima notu pesimizma
ba{ zbog svoje analiti~nosti. Analiza ~esto ne daje ohrabruju}e rezul-
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 110

tate. To je kao analiza {ahovske partije koja je u toku, pa ti ka`u – Gu-


28.09.07.
bi{ partiju, predaj je sutra, kako god da igra{, gubi{ je.

Mnogo je putnika kroz politiku koji do|u i nestanu. Meni srpska po-
liti~ka scena li~i na veliku `elezni~ku stanicu kroz koju stalno neko
prolazi. Tako }e i sve ovo {to sada gledamo nestati, pa i tvorac na{e
sada{nje propasti, Vojislav Ko{tunica.
110
Svetlana Luki}:
U nastavku emisije slu{ate novinara Mi{u Vasi}a. On po~inje odgovo-
rom na pitanje – ko je \uro Bilbija.

Mi{a Vasi}:
^ovek je u{ao u istoriju kao dopisnik Ve~ernjih novosti iz Moskve
1993. ili 1994, kada sam na svoje ogromno zaprepa{}enje na drugoj,
tre}oj strani video lepo uokvireni, dobro istaknut ~lanak o tome kako
izme|u Moskve i Lenjingrada postoji podzemna pe}ina, toliko velika
da kroz nju lete transportni avioni. Ja se potpuno zgranem, pa ~itaj
ponovo, pa su mi kasnije kolege iz Novosti objasnile da je on to malo
preterao lo{e shvativ{i nekakav nau~nofantasti~ni tekst. To spada u
komi~ne epizode, ali kada takav \uro Bilbija postane istovremeno
glavni urednik dva dnevna lista, Kurira i Glasa javnosti, koji je po-
stao neka vrsta Kurira light, pa kada po~nu da drmaju i jedni i drugi
s ~etiri stotine pitanja i ~etiri stotine odgovora – onda se tu ve} lepo
vidi da u tom pseudoludilu ima i te kakvog sistema. To je kulminira-
lo gnusnim napadom na Miru Karanovi}. Onda sam u jednom dosta
jasnom i preciznom ~lanku u Danasu, gde sam po~eo da tezgarim,
ukazao na te svinjarije, na {ta su \uro Bilbija i uredni{tvo Kurira i
Kurira light na{li za shodno da mi upute otvoreno pismo, u kojem su
me nazvali novinarom slu`be. Uobi~ajeno brki}evsko, mislim na Mi-
lovana Brki}a, baljezganje. Sada sam ozbiljno u dilemi da li da tu`im
Kurir za jedan dinar od{tete. To rade Francuzi, tra`e samo da se ka`e
– Izvinite, gospodine Vasi}u, vi niste saradnik slu`be, odnosno mi
smo to izmislili. Ne}u da budem Mile Isakov, koji je jedini dr`avlja-
nin Srbije koji je dobio pismenu potvrdu od slu`be da nije saradni~ka
veza. Ne}u to da tra`im od Radeta Bulatovi}a napismeno kao Mile,
isto kao {to ne}u da, kao Voja [e{elj, tra`im od Srpske akademije na-
uka potvrdu da sam Srbin. Njih dvojica su stvarno izuzeci u istoriji:
jedan dobio napismeno da je Srbin, drugi napismeno da nije saradnik
slu`be. Pa, ljudi, alo, nemojte me.
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 111

Osim baljezganja, tu postoji jedan jedini argument kojim me optu`u-


je da sam morao znati da je njima taj slu~aj Mirjane Karanovi} bio
podmetnut. Pazi, sad je njima ne{to podmetnuto, oni ne ~itaju svoje
novine, urednici, de`urni urednici, glavni urednici, nego neko done-
se tekst i oni ga hladno puste. I ne samo {to puste, nego objave
ogromnim slovima na prvoj strani – Mira [iptarka. Ja sam napisao pi-
smo Kuriru i Danasu, ne znam da li }e ga objaviti, o tome pitaju}i go- Mi{a
spodina Bilbiju kako oni to ure|uju novine, o ~emu se tu radi, kada se Vasi}

njima razne stvari podme}u, a pri tom mene optu`uju da radim za


razne slu`be, koje su meni bliske, pa su im one to podmetnule, a oni
su kao sva Srp~ad, naivni i plemeniti, pristali to da puste. Ja se izvi-
njavam, ja sam, evo, od 1969. godine, skoro ~etrdeset godina u ovom
poslu i ne se}am se novina u kojima se tekstovi pre objavljivanja ni-
su ~itali.

Svetlana Luki}:
Pretpostavljam da redovno prati{, po slu`benoj du`nosti, ~etiri stoti-
ne pitanja i ~etiri stotine odgovora.

Mi{a Vasi}:
Pratim, naravno, moram. To je isto tako vrlo zanimljiva pri~a, po{to
se Ulemek Legija sad setio da pri~a, ako je istina i ako se dade prove-
riti, o onome o ~emu je trebalo pri~ati pred sudom na su|enju za ubi-
stvo Zorana \in|i}a, Ivana Stamboli}a, za Budvu i na su|enju Ze-
munskom klanu. On ni{ta od toga nije bio rekao na sudu i pri tom is-
paljuje razne apsolutno fantasti~ne pri~e. E, sad se to naravno u beo-
gradskoj pravosudno-policijskoj ~ar{iji tuma~i kao poku{aj pritiska
na Vrhovni sud, u {ta ja nisam uveren. Vrhovni sud, takav kakav je,
suvi{e je ozbiljan du}an da bi podlegao takvoj vrsti pritisaka, preko
nekih Bilbijinih novina. Imam utisak da je cela stvar usmerena vi{e
u pravcu predizborne kampanje, tim pre {to su po~eli da se javljaju
razni Antoni}i, koji uzimaju Aleksandra Simovi}a i njegove nebuloze
od odbrane – Ja ~uo, neko mi rekao, ~ini mi se i tako dalje – kao najo-
zbiljniju svetu istinu. Antoni} je u malom zaka{njenju, to se radilo s
Legijom kada se onomad bio predao, pa su isti takvi kao i on vri{tali
okolo kako }e sada Srbija progledati. Ako }e Srbija progledati od ono-
ga {to bude ispri~ao Aleksandar Simovi}, onda neka progleda Srbija,
}ao Srbijo, divota, u`ivanje.
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 112

To je sve ista uobi~ajena pri~a koja je po~ela jo{ krajem 2002. i po~et-
28.09.07.
kom 2003. godine. To je dogma Demokratske stranke Srbije, da bu-
dem sasvim precizan, po kojoj je \in|i} bio kriminalac i maltene to
{to je ubijen mo`da je i zaslu`io. To je pri~a poput one Dejana Mihaj-
lova, Antoni}a i Vukadinovi}a, cele te ekipe. Su{tina je u osnovnom
politi~kom sukobu u Srbiji i to izme|u nacionalista i svih drugih, pa-
112 triota i svih drugih, jer ko god po njima nije patriota on je dakako iz-
dajnik, {pijun i saradnik svih slu`bi kao ja, ili vaskoliki neprijatelj
srpstva kao ti, Ceco. Stvar je tu potpuno jasna, me|utim, ono {to me-
ne zabrinjava je gebelsovska upornost u ponavljanju i recikliranju la-
`i, otpada i gadosti u koju su se uklju~ili ~ak i neki ljudi od kojih to
nisam o~ekivao, nemoj me terati da ih imenujem, ali ko ~ita novine
zna, zbog politi~kog oportunizma, zamora, ne znam ~ega sve. Ne bih
ulazio u to, treba njih pitati, i tu se sada stalno prosejava i vrti izno-
va cela pri~a o tome ko je ubio Zorana \in|i}a. Pa ^eda i Beba, sad
smo dodali Bati}a, pa za{to li su ga ubili?

Svetlana Luki}:
Ko je dodao Bati}a?

Mi{a Vasi}:
Mislim da je Aleksandar Simovi} dodao Bati}a, pa se za to uhvatio
Slobodan Antoni}, svaka mu ~ast na izboru inspiracije. To je sve po-
stalo, u svojoj sistematskoj, tupavoj, tvrdoglavoj upornosti, jer nema-
ju drugi argument osim upornosti i osim sistematskog ponavljanja
istog, ka`em – gebelsovska matrica. [to je neverovatnije i {to ga du-
`e ponavlja{, vi{e }e ljudi poverovati. Metod je ispravan, videli smo
rezultate, i vidimo ih, ja se nadam da ih ne}emo videti u toj meri i dan
danas. Sad mene optu`uju da poku{avam da uti~em na Vrhovni sud
time {to sam ukazao na nekoliko svinjarija. Pri tom, kampanja koja
nosi gigabajte tekstova, radio-signala i televizijskih signala, to nije
uticaj na Vrhovni sud. Alo, ljudi, vode}i naslov udarnog intervjua pr-
vog nastavka, ka`e – \in|i}ev ubica preba~en avionom u London. Za-
{to to nisi rekao na sudu? Za{to to govori{ sada? Pa kako preba~en,
pa niko ga ne pita kako je preba~en, je li to i{lo kroz onu podzemnu
pe}inu? Legija }e sve kazati kada bude do{lo vreme i ja se iskreno na-
dam da }e to vreme ve} jednom do}i, ali to o~ito nije ovo vreme, kada
on daje svojih ~etiri stotine glupih odgovora na ~etiri stotine glupih
pitanja. Moram sada da citiram Bebu Popovi}a s glavnog pretresa za
ubistvo Zorana \in|i}a, kada je rekao Legiji u suo~enju – Vi ste, go-
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 113

spodine, napravili glup pakt s glupim ljudima, e, pa sad, izvolite liza-


ti posledice glupog pakta s glupim ljudima. Ako mislite da }e vam to
uspevati i dalje, iskreno da vam ka`em, ~ini mi se da ne}e. Ne treba
potcenjivati ~itaoce, ne treba potcenjivati publiku.

[ta god ja mislio o Radetu Terzi}u, a to mi{ljenje nije preterano la-


skavo, to je stvar izme|u mene i njega, ali ono za {ta ga tu`e, da je bio
Mi{a
pripadnik Zemunskog klana, zbog ~ega je dva meseca sedeo u pritvo- Vasi}
ru, da mu doka`u ne mogu, nema {anse. Pretpostavljam da je Rade
Terzi} ga|an da bi se pogodio neko drugi preko njega. U prvom redu,
naravno, ^edomir Jovanovi}, jer se o~ekivalo me|u na{im tupavim
dogmatama da }e Rade Terzi} da ka`e ono {to bi oni najvi{e voleli da
on ka`e – Jeste, naredio mi ^eda da pustim ove dripce. Druga meta od-
mah iza ^ede je Mioljub Vitorovi}, sada{nji zamenik tu`ioca za ratne
zlo~ine, a u to vreme zamenik ~etvrtog op{tinskog tu`ioca, koji je bio
nateran naredbom, kao i njegova {efica Biljana Radovanovi}, da se
ne `ali na pritvor. Me|utim, vrlo je zanimljivo u celoj pritvorskoj pri-
~i o Zemuncima iz 2001. godine da niko ne pominje vanraspravno ve-
}e ^etvrtog op{tinskog suda, koje jedino mo`e da pusti nekoga iz pri-
tvora. Da li }e se tu`ioci `aliti ili ne}e, to vanraspravno ve}e ne oba-
vezuje. Njih ne dira niko, ali su zapeli za Mi{u Vitorovi}a i ^edu Jova-
novi}a. Jasno je za{to na ^edu, a {to se Mi{e Vitorovi}a ti~e, podseti-
}u za{to.

Mi{a Vitorovi} je bio zamenik specijalnog tu`ioca koji je davao zavr-


{nu re~ za slu~ajeve Stamboli} i Budva i koji je u toj zavr{noj re~i di-
rektno imenovao Slobodana Milo{evi}a kao inspiratora politi~kih
ubistava. To ih jako boli. Za{to? U{lo je u prvostepenu i u{lo je u pra-
vosna`nu presudu, u izreku i obrazlo`enje i to je pravosna`no potvr-
|eno, da Slobodan Milo{evi} jeste politi~ki ubica, ta~ka, gotovo, ne-
ma dalje razgovora, {ta god mislio Ivica Da~i} i ostali. To je gotovo,
zavr{eno je, }ao. E, to Mioljubu Vitorovi}u nikada nije opro{teno,
zbog toga mu nije produ`en mandat zamenika specijalnog tu`ioca i
morao je da pre|e u odeljenje ratnih zlo~ina uprkos odli~nim rezulta-
tima u nekim od slu~ajeva specijalnog tu`ila{tva. Pomenu}u trgovi-
nu ljudima, pre svega, gde se mnogo istakao i postao me|unarodni
instruktor na evropskom nivou za tu tematiku. Pa drumska mafija i
bilo je jo{ nekih stvari koje je taj ~ovek odli~no uradio, ali ono mu ni-
je bilo opro{teno. To je bilo u vreme kad je SPS kao nevladina stran-
ka podr`avao vladu Vojislava Ko{tunice, pa sad ne znam ko je kome
tu plakao na ramenu i ko je koga re{io da te{i i da ga dr`i za ru~icu,
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 114

ali o~igledno je o tome re~. I {ta smo na kraju dobili? Jedino {to je
28.09.07.
ostalo protiv Radeta Terzi}a jeste da je on doneo odluku da se Ulemek
Legija ne goni zbog onog incidenta sa policijom u klubu Stupica, u ju-
nu 2001. godine. Me|utim, tu sad dolazimo u vrlo delikatnu situaci-
ju, a to je da okru`ni javni tu`ilac, {to je Rade Terzi} bio tada, ima dis-
kreciono pravo da s obzirom na konsultacije, s obzirom na to da je on
114 predstavnik dr`ave, mo`e i ne mora i bez ikakve odgovornosti da po-
krene ili ne pokrene odre|eni krivi~ni postupak. Okej, sad polako
proizlazi da je tada{nji vrh pre svega policije, ali i pravosu|a do{ao
do zaklju~ka da je bolje ne ljuljati ~amac s Legijom. Otprilike, manja
je politi~ka {teta ako ga ne budemo gonili nego ako ga budemo goni-
li, a i svi su `iveli u strahu bo`jem od Crvenih beretki.

Mislim da }e se tu Rade Terzi} odbraniti potpuno uspe{no, tim pre


{to je ve} stavio do znanja, na posredan i neposredan na~in, da je to
bila stvar dogovora na vrhu, koji on kao dr`avni ~inovnik ima da po-
{tuje. Prema tome, ja mislim da oni Radeta Terzi}a ne mogu da uhva-
te nigde i nikako i da ga je trebalo pustiti na miru da se bavi svojom
advokatskom praksom, jer }e taj Rade Terzi} za koji mesec presaviti
tabak i odrati dr`avu Srbiju za debelu od{tetu za ova dva meseca pri-
tvora i protivpravnog i nezakonitog proganjanja. Ja mislim da on je-
ste protivpravno i nezakonito proganjan, {ta god da ja ina~e o Rade-
tu Terzi}u mislim.

Svetlana Luki}:
Malo~as si rekao {ta je mogao da bude cilj, koga su oni ga|ali preko
Radeta Terzi}a.

Mi{a Vasi}:
Ga|ali su, u svojoj gluposti trusta pile}ih mozgova Demokratske
stranke Srbije, i nisu pogodili, naravno, jer ne mogu da pogode, jer
ovaj ~ovek je sedeo u zatvoru dva meseca, a Rade Terzi} nije nimalo
glup – i }utao. Nema bolje odbrane u takvoj situaciji nego }utati, jer
kad nevinog ~oveka zatvore, {to vi{e pri~a vi{e }e se uplatkati, koliko
god bio nevin. Stara advokatska teorija, to sam ~uo od Sr|e Popovi}a
i jo{ negde, tokom su|enja disidentima krajem {ezdesetih i po~et-
kom sedamdesetih godina bila je – Sedi{ i }uti{, pa neka se oni izvole
baviti dokazivanjem. Rade Terzi} je to izveo briljantno, nije re~ re-
kao. Oni su se jako razo~arali i sad ne znam koliko je perja letelo iz-
me|u njih u me|uvremenu, kad su ovi koji su uradili radnju pitali
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 115

onoga ko im je savetovao da tu radnju urade – Dobro, {ta }emo sad da


radimo? – Ne znamo {ta }emo. ^ovek }uti, ne}e da optu`i ni ^edu, ni
Bebu, ni Bati}a, ni Gorana Vesi}a, ne znam ko je sve bio popularan u
tom trenutku i ne}e da ka`e – oni su mi naredili. Jer, ako prizna da su
mu naredili, on je priznao zloupotrebu slu`benog polo`aja i naravno
da Rade Terzi}, koji je odli~an pravnik, ne}e sebe da uplatka na taj
na~in. On }e da }uti, to mu je najjednostavnije, a kasnije }emo da vi- Mi{a
dimo ~ija nana crnu vunu prede i ko kome do|e koliku lovu. I to je jo{ Vasi}

jedan dokaz gluposti vladaju}e koalicije u ovoj dr`avi. To {to oni pri-
tvaraju koga god ho}e, kako ho}e i uz obaveznu televizijsku sliku, to
je kombinacija gluposti i arogancije.

Mislim da je to dinki}izam. Drugovi radikali su ovih dana u skup{ti-


ni lepo ukazivali da u sada{njoj koalicionoj raspodeli vlasti, ne samo
ovoj, nego i iz prethodne vlade, G17 plus dr`i UBPOK, odnosno sada-
{nji SBPOK ili Slu`bu za borbu protiv organizovanog kriminala, pu-
tem njenog na~elnika Spasi}a. Otkad je Dinki}ev ~ovek tamo do{ao
na ~elo, imamo ono {to se od Sablje nije ponavljalo du`e vreme, a to
su hap{enja na televiziji gde su zamagljena lica policajaca, to razu-
mem, to i treba, ali se lice pritvorenika, odnosno ~oveka koji je u tom
trenutku, da budem potpuno precizan, policijski zadr`an na ~etrde-
set osam sati, vidi vrlo jasno. Onda smo imali tu sme{nu scenu s Ra-
detom Terzi}em, kojega sve televizije prikazuju kako ga vode u za-
tvor s lisicama, ali kad je izlazio iz zatvora samo nekoliko vernih ta-
bloida ga je slikalo. To je bilo i s Goranom Kljajevi}em, ~iji je slu~aj u
tom smislu podjednako skandalozan. I kad jednog dana Goran Klja-
jevi} bude iza{ao, {ta }emo onda uraditi, jer koliko ja ~ujem, ste~ajna
mafija se ne dr`i najbolje kao slu~aj. Ima tu mnogo procesnih zamer-
ki, od kojih su neke navodno fatalne.

Svetlana Luki}:
Kad smo ve} pominjali Terzi}a, toj pri~i pripada i silazak Mihajlovi}a
s planine. On se izgubio u tim maglama, pa se pojavio i opet nestao u
vidu lastinog repa.

Mi{a Vasi}:
Ja sam bio zapanjen Mihajlovi}evim intervjuom u Poligrafu, kod Ju-
goslava ]osi}a. On je odjednom po~eo da pokazuje njemu potpuno ne-
svojstvenu nervozu. Ja Du{ana Mihajlovi}a znam godinama kao vrlo
smirenog i promi{ljenog ~oveka, a sada tu po~inje vrdanje i koprca-
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 116

nje, lisica kojoj je jedna noga ostala u kljusama, to je bio moj utisak.
28.09.07.
^ekaj, polako, Du{ane, }uti, za{to si uop{te dolazio? Ali to je bila ner-
voza. Ne volim da koristim tu re~, po{to je radikali toliko koriste u
svojim skup{tinskim i medijskim manipulacijama. Jednostavno, to je
bio Du{an Mihajlovi} na kojeg ja nisam navikao. Pretpostavljam da o
tome ima raznih teorija, u koje se ja ne}u upu{tati, jer sam do danas
116 sa~uvao, {to bi rekli Kinezi, osamdeset prema dvadeset odsto pozitiv-
nu sliku o Du{anu Mihajlovi}u iz najgadnijih vremena. Po svemu su-
de}i on jeste, hajde da ka`emo, lobirao kod Caneta Suboti}a da potpo-
mogne njegovu predizbornu kampanju Crna ovca iz 2003. ujesen, u
~emu nema ni~eg lo{eg. Ljudi, za Caneta smo videli da je sada te`ak
{eststo miliona i nije Du{an jedini koji je poku{ao da klepi Caneta i
klepio ga za neku kintu. Razumimo se, ja sam realista, {ta god slu{a-
oci Pe{~anika o tome mislili, ja sam uveren da politi~ari imaju pravo
da probaju da klepe bogata{a za neku kintu. To se radi u celom svetu,
vazda se radilo i radi}e se, hvala na pitanju, neka Druga Srbija misli
{ta ho}e. Ja apsolutno nemam primedbu moralne prirode na to, ali
imam drugu primedbu. Umesto da je Du{an iza{ao i rekao ovako – Je-
sam, tra`io sam, ~ovek mi dao toliko i toliko i {ta ho}ete, molim, eto,
jesam li ja jedini? [ta rade Ko{tunica, Velja Ili}, svi redom, zar nema-
ju svoje tajkune koji su tu i tamo doprinosili, a o Bogoljubu Kari}u ko-
ji je doprinosio svima i o Miloradu Mi{kovi}u koji verovatno doprino-
si svima tako|e, da ne pri~amo? Ali ja u tome ne vidim ni{ta nepoliti~-
ko, nemoralno i, ne znam kakvi su poreski propisi, nelegalno. Neka vi-
di uprava prihoda da li se pla}a ili se ne pla}a finansijski doprinos po-
liti~koj kampanji, neki PDV ili ne{to, ali ne vidim u tome problem.

Nevolja je u tome {to mi jo{ nismo imali tajkuna koji }e na bazi ~istog
srca, prosvetljene du{e da fljusne lovu nekakvoj politi~koj stranci, a
da od nje ne o~ekuje ni{ta. To jo{ nismo imali na celoj planeti uklju-
~uju}i ~ak i onog ameri~kog milijardera koji je grdnu lovu fljusnuo
nekakvim humanitarnim organizacijama, za{to – pa da se oslobodi
od poreza. Za{to ne donesete normalne poreske propise kojima se do-
prinosi nauci, umetnosti, Jugoslovenskom dramskom, Pe{~aniku,
Vremenu, otpisuju od poreza, kao i pri kupovini umetni~kih slika,
skulptura i jako skupih automobila? Tako je po celom belom svetu.
Donesite takve propise, pa }e stvari biti jasne. Nemojte nam dr`ati si-
tuaciju permanentno uzburkane blatnjave vode u kojoj mo`e da bid-
ne, ali ne mora da zna~i, pa }e mi da vidimo koga }e da ’apsimo, a ko-
ga ne}emo.
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 117

Pla{im se da }e tako pro}i i ova duvanska afera sa Canetom, sa svim


ovim raznim likovima. Iz nekog razloga oni idu od 1996. godine, a to
je po~elo odmah 1991. godine. Iz nekog razloga, verovatno iz razloga
zastare, mi jo{ nemamo pravnu kvalifikaciju za {ta oni ljude tu`e, pa
}e onda da ispadne da je ne{to oti{lo u zastaru i onda imamo ~uveni
argument Bracike Kertesa, koji potpuno iskreno u`asnut ka`e – Lju-
di, to je sve bilo za dr`avu. Onda dolazimo na istu onu staru pri~u da Mi{a
je ta zmija imala samo jednu glavu, a ta jedna glava po~iva u miru Vasi}

pod lipom u Po`arevcu.

Ja stalno gledam prenose sednica skup{tine, stalno imam uklju~en


Drugi program, kad god njihove ekselencije narodni poslanici zase-
daju i smatraju i ukazuju. Nikakve razlike vi{e nema izme|u pret-
hodnih skup{tina i ove skup{tine, nemamo onu konstruktivnu dina-
miku koju smo imali u vreme vlade DOS-a, sad me nazovite dosman-
lijom. Ovde imamo {ou, po napisanom scenariju, po napisanim lista-
ma dijaloga. Potpuno je jasno da je to televizijski {ou, rialiti {ou, Big
brother u skup{tini i nije nikakvo ~udo {to su gospoda njihove ekse-
lencije urliknuli, stali na zadnje noge i po~eli da vri{te kad se pojavi-
la mogu}nost da se delovi sednica ne prenose. Njih skup{tina zanima
jedino i isklju~ivo zbog TV prenosa i ni zbog ~ega drugog. Ma zabole
njih ona mu{ka polna stvar za zakone, za politiku dr`ave, za Kosovo,
za bilo {ta. Ne, dokle god mi mo`emo da balegamo izravno u `ivom TV
prenosu. I to se najlep{e vidi na primeru Srpske radikalne stranke,
koja je, po obi~aju, najorganizovanija u toj stvari. Imamo permanent-
ne: Krasi}, povremeno Nikoli}, Nata{a i imamo povremene srpske ra-
dikale koji se pojavljuju za govornicom s napisanim sastavom koji
onda sri~u. Tu je o~igledno da drugovi radikali imaju, ja sam uveren,
tajni priru~nik koji im se deli, gde prva re~enica glasi – Svaku re~eni-
cu po~inje{ sa – Mi, srpski radikali; svaki put kad pominje{ Voju [e-
{elja ka`e se profesor doktor Vojislav [e{elj, zarez, koji trune nevin u
Hagu, zarez, i nja-nja-nja, {to god je on bio rekao bilo o ~emu, njego-
va stota knjiga, sve. I tu se oni snalaze fenomenalno, plivaju kao ribe
u toj vodi, za{to – jer su tu vodu sami nato~ili u akvarijum.

Onog trenutka kad bi neko stekao gra|anske hrabrosti, snage da ka-


`e ovako – Ma nema vi{e prenosa, nego hajde vi malo da radite, pro-
duktivnost Narodne skup{tine Republike Srbije bi porasla za dvesta
pedeset odsto. Ali ne, skup{tina je postala {ou koji slu`i predizbornoj
kampanji i uzajamnom pljuvanju, podjebavanju i {ta se ve} tamo sve
radi, {to sve ~oveka u krajnjoj liniji i zamori. A Toma Nikoli} kao
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 118

predsednik skup{tine bio je jasan signal Voje Ko{tunice – Nemojte da


28.09.07.
mislite da ste vi jedini na svetu, imam ja jo{ udvara~a, ja sam po{te-
na devojka, mogu da biram. Tu je re~ o koalicionom potencijalu, kako
oni to zovu. Svaka kurva ispred `elezni~ke stanice ima koalicioni po-
tencijal, hvala na pitanju, to joj je posao. Sad imamo tu nesre}nu si-
tuaciju s Kosovom, da citiram Vojina Dimitrijevi}a koji ka`e – Po tim
118 kosovskim stepenicama se Sloba Milo{evi} jo{ 1987. godine popeo
svima nama na grba~u i na glavu, pa je sve tako i zavr{ilo. E, ka`e,
sad, kad ovi po~nu da se penju, to }e biti cirkus i potpuni haos.

Imamo onog iz Prokuplja, onog Had`i Andreja Mili}a, komandanta


Srpske garde cara Lazara koji }e sad da osloba|a Legiju sa specijalci-
ma, on }e da ode da rastera NATO s Kosova kao ma~ke s jebi{ta, to }e
biti katastrofa, kad srpski patrioti s Had`ijom na ~elu krenu. To se
sve, naravno, kolportira po novinama i na kraju, {ta }e da urade? –
Uradi}e isto ono {to su uradili 17. marta 2004. godine, krenu}e s liti-
jom od Saborne crkve do Hrama svetog Save i to }e biti kao u ranom
srednjem veku, kada ih opkole varvari, Huni, ajvari i ostali. Onda oni,
{ta }e jadni, kad vide da su najebali, onda {ta rade? Prave litiju, bi~u-
ju se usput. Ja samo o~ekujem da vidim Voju Ko{tunicu i ove njegove
kako se bi~uju, puze na kolenima mole}i Boga da se Kosovo vrati u
Srbiju. To su uradili 17. marta. A tada se ne prave litije, radi se ne{to
drugo. [ta se to drugo radi, ja da im obja{njavam ne}u i ne mogu, ni-
je moja struka, jako mi je `ao.

Svetlana Luki}:
U Srbiji je pro{le nedelje skoro neprimetno pro{la jedna istorijska go-
di{njica, godi{njica odr`avanja Osme sednice Centralnog komiteta
Saveza komunista Jugoslavije. Odr`an je jedan skup u Institutu za
savremenu istoriju, na kojem je izgleda bilo veoma malo u~esnika iz
Srbije. A i kako bi ih bilo? Mnogi takozvani nau~ni i kulturni radnici,
koji su podr`avali pobednika Osme sednice Slobodana Milo{evi}a,
jo{ sede u Akademiji, institutima i na fakultetima. Jedan od organiza-
tora skupa bio je i Dejan Jovi}. Dejan predaje politi~ku istoriju na uni-
verzitetu Stirling u [kotskoj i s njim smo razgovarali o ovoj istorij-
skoj sednici.

Dejan Jovi}:
Ljudi se rado sje}aju nekih ranijih dana i ta nostalgi~arska dimenzi-
ja ima i politi~ku relevantnost. Vidjeli ste i na Osmoj sjednici, sada
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 119

smo se mogli prisjetiti, dvadeseta godi{njica je, da je Milo{evi}eva


struja ba{ inzistirala na tom povratku u mladost. ^esto se zaboravlja
generacijska dimenzija pri~e, ona je dosta va`na u politici. Vidite,
1984. godine prvi puta se bira novo predsjedni{tvo Jugoslavije, prvo
poslije Tita. Tu nema prodora nove generacije, ali dolazi do prodora
novog principa. Ljudi koji su izabrani nisu predstavnici Tita i save-
znog vrha, nego predstavnici svoje republike i pokrajine. Onda, 1986. Dejan
godine u svim republikama, naro~ito u Srbiji i Sloveniji dolazi nova Jovi}

generacija politi~kih lidera s Ku~anom i Milo{evi}em, kasnije se u


Hrvatskoj probija Stipe [uvar i drugi. Ante Markovi} je tako|er na
neki na~in nova generacija. E, sad, je li to dobro ili nije? Ljudi koji ne-
maju politi~kog iskustva u tako kompleksnoj zemlji ~esto `ele sve na
brzinu rije{iti. Poslije Osme sjednice sve je moglo i}i ovim ili onim
smjerom, stvar je jednostavno odluke tada{njih vo|a da krenu smje-
rom koji je zavr{io tako kako je, na`alost, i zavr{io. Ona je omogu}i-
la radikalizaciju politi~kog diskursa i, na primjer, Bogdan Bogdano-
vi} upozorava odmah da je na Osmoj sjednici do{lo do prodora radi-
kalnog govora, da je glavna rije~ koja se upotrebljava tamo: beskom-
promisnost, odlu~nost, jedinstvo. ^esto ljudi zaboravljaju da nije na
Gazimestanu prvi puta pomenuta mogu}nost da bi moglo do}i do bi-
taka. Recimo, Milo{evi} govori i na Osmoj sjednici o mogu}nosti da
do|e do bitaka.

Me|utim, nije Osma sjednica pala s neba, ve} u osamdesetim godina-


ma se radikalizuje politi~ki prostor, pojavljuju se zahtjevi za radikal-
nim egalitarizmom u cijeloj zemlji, a narodne mase umjesto da tra`e
vi{e slobode i vi{e pluralizma, na`alost tra`e vi{e reda, vi{e autorite-
ta, `ale za Titom i tra`e novog Tita. I u tom smislu se jugoslavenska
situacija iz tih godina razlikuje mnogo od situacije u ^ehoslova~koj.
Kad me pitate za va`nost Osme sjednice, ja mislim da je to vrsta na-
jave konzervativne revolucije, a to zna~i revolucionarni metodi su ob-
novljeni, politika se vi{e nije vodila samo po nekim pravilima ili u ne-
kim racionalnim forumima, nego je sve dopu{teno. A konzervativna
je zato {to ona zapravo budu}nost vidi kao povratak u bolju pro{lost,
i u tom smislu se ve`e s nostalgijom nekih ljudi, ~ak i starijih, koji ni-
su bili zainteresirani da sami budu revolucionarne vo|e u tom tre-
nutku, ali im se svidio taj radikalni govor, radikalizacija koju je Mi-
lo{evi} ponudio na Osmoj sjednici.

Ako pa`ljivo pratite simboliku narodnih protesta tada, ne govorim


samo o kosovskim Srbima, govorim i o Albancima i o simbolici koju
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 120

su i oni koristili, malo je tamo zahtjeva za slobodnim medijima, pri-


28.09.07.
vatnom inicijativom i vrijednostima koje se obi~no ve`u uz liberalno-
demokratski poredak. Nasuprot tome, tu su Titove slike, parole iz re-
volucionarnog razdoblja ili `elje za radikalnim akcijama, za hap{e-
njima – Uhapsite Vlasija, na primjer. Te su ideje bile prili~no radikal-
ne, ideja jednakosti jest ideja radikalne jednakosti. Koncept bratstva
120 se napu{ta, nema vi{e parole bratstvo i jedinstvo, ali ima jedinstva, a
nakon toga retori~ki se to jedinstvo pretvara u slogu, jer sloga ima
tradicionalisti~ki i dijelom nacionalni prizvuk, za razliku od jedin-
stva. Ako u govoru imate parole kao {to su – beskompromisnost, `u-
strina, odlu~nost, jedinstvo, i ako za to imate veliku podr{ku kod na-
roda, onda ne mo`ete ni{ta drugo o~ekivati nego radikalnu akciju.
Prije neki dan predstavljena je knjiga o Osmoj sjednici, pa je profeso-
rica Ljubinka Trgov~evi} spomenula Jelenu Lovri}. Jelena Lovri} je
pisala u tekstovima da je to poligon za mogu}i rat, dakle, bilo je ljudi
koji su se ozbiljno zabrinuli. Me|utim, meni je zanimljivo, u novina-
ma iz septembra 1987. godine, kad se sve to doga|alo, kao da je posto-
jala neka vrsta partijske direktive da se ni tom doga|aju, a ni doga-
|ajima koji su prethodili ne daje preveliko zna~enje, da se ne bi do-
datno uzbunila javnost i u Hrvatskoj i drugdje, da se ne bi stvorio ma-
sovni pokret i u Hrvatskoj, pa gdje bismo stigli onda. Paradoksalno je
da, recimo, kad je 3. septembra ubijeno {est vojnika u para}inskoj ka-
sarni, slovena~ko Delo je donijelo tu vijest kao potpuno neva`nu, na
dnu prve stranice, a Vjesnik ju je tako|er objavio kao petu ili {estu po
va`nosti toga dana. Retrospektivno gledano, taj doga|aj je strahovito
doprinio radikalizaciji ne samo u Srbiji, nego i u Hrvatskoj. Sje}am se
vrlo dobro da su mnogi ljudi, obi~ni gra|ani bili zgro`eni, sje}am se
protesta i da su u Zagrebu bojkotovani Albanci i albanske trgovine.

Jedan vojnik, Aziz Keljmendi, neo~ekivano je na spavanju usred no}i


pucao na grupu svojih kolega, drugih vojnika i ubio je {estoricu. Je-
dan je bio iz Beograda, jedan je bio iz Zagreba, iz ulice u kojoj ja `i-
vim, tako da se ja sje}am tih doga|aja koji su bili vrlo dramati~ni. Na-
ravno da su oni izazivali uznemirenost, strah, neizvjesnost i `elju da
se takve stvari zaustave. Na tom strahu i neizvjesnosti kasnije su na-
stale velike manipulacije koje su vodile u nasilje. Mislim da je proiz-
vodnja straha bila jedna od najproduktivnijih grana politi~ke indu-
strije u to doba.

Milo{evi} o Titu govori na dan Osme sjednice, na posebnoj sjednici ko-


ja je posve}ena pedesetogodi{njici Titova dolaska na ~elo partije, to je
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 121

1937, pa 1987, dakle pedeset godina. I on koristi zapravo taj govor da


sebe predstavi kao glavnog nasljednika, interpretatora titoizma. Me-
|utim, u tom govoru Milo{evi} reducira Tita na samo jednu Titovu
stranu, on govori samo o takozvanom mladom Titu, samo o Titu koji
pobje|uje u ratovima. On koristi eksplicitno samo epizode iz Titovog
`ivota koje se doga|aju u Drugom svjetskom ratu. Podsje}a izravno
na Kadinja~u, `rtvovanja na Sremskom frontu, na Sutjesku i Neretvu, Dejan
ali ne govori ni{ta o Titovoj politici kompromisa. Tito je prvenstveno Jovi}

~ovjek kompromisa, naro~ito u kasnijoj svojoj fazi, izbjegavao je kon-


flikte kad god je mogu}e, ~ak je popu{tao na potpuno neprincipijelnoj
razini svima kojima je god mogu}e, ~ak i ako je to potpuno suprotno
principima u koje on vjeruje ili onim principima kojima vjeruju su-
protstavljene strane. Takvo reduciranje Tita zapravo ve} pokazuje
smjer Milo{evi}eve akcije, a to je smjer beskompromisnosti, revoluci-
onarnosti i povratak u razdoblje prije 1966. godine. Takvo predstavlja-
nje Tita tako|er omogu}ava Milo{evi}u da do|e vrlo blizu onih ljudi
koji `ele rehabilitirati Rankovi}a, koji su bliski policijskom aparatu,
nostalgi~ni za vremenima prije 1966. godine i dovodi ga u blizinu Do-
brice ]osi}a, koji tako|er onda smatra da je smjena Rankovi}a i smjer
kojim je zemlja krenula nakon toga bio u biti pogre{an.

Svetlana Luki}:
Ovde je omiljena tema jednog dela javnosti kada se Dobrica ]osi} ka-
~i na taj Milo{evi}ev voz.

Dejan Jovi}:
Mislim da je njegova uloga daleko manja nego {to on misli i daleko
manja nego {to neke moje kolege misle. Sa stanovi{ta Milo{evi}eve
pozicije, on se oslanjao isklju~ivo na tu vlast, nije slijedio nikakve
ozbiljne savjete koji bi dolazili izvan krugova tog porodi~nog kabine-
ta. Njegova intelektualna podr{ka je bila Mirjana Markovi} i njeni
prijatelji s univerziteta i ja ne vidim da je uloga Dobrice ]osi}a ili
Srpske akademije nauka na Milo{evi}a bila ogromna. Ona je bila
ogromna u radikalizaciji srpskog javnog prostora, koji je dijelom po-
dr`avao Milo{evi}a, a kasnije se od njega pomalo odmaknuo i onda je
~ak u nekom trenutku podr`avao i radikalnije politi~ke struje, ~ak i
protivnike Milo{evi}a, jer su smatrali da je previ{e Jugoslaven i pre-
vi{e vezan za socijalisti~ku tradiciju i neuspje{an u ostvarivanju
koncepta koji su oni zamislili. Ja ne bih precjenjivao ulogu koju su ti
ljudi imali. Na skupu o Osmoj sjednici, Sveta Stojanovi} je iz publike
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 122

govorio i zanimljivo mi je bilo ~uti njegove uspomene o prvom susre-


28.09.07.
tu s Milo{evi}em u maju 1992. godine. Bio je prisutan Dobrica ]osi},
zajedno su i{li razgovarati, njegov zaklju~ak je bio da je Milo{evi} sa-
slu{ao {to oni imaju da ka`u. Rekao je – Kako da ne, profesore Stoja-
novi}u, naravno, drago mi je da se vidimo, ali nije rekao niti jednu re-
~enicu komentara. Iz toga profesor Stojanovi} i ja zaklju~ujemo da je
122 Milo{evi} smatrao da su oni potpuno nerelevantni i da misli da ga oni
zapravo smaraju.

Raspad Jugoslavije je jedna od centralnih tema u akademskom svije-


tu, a i politi~kom na Zapadu, naro~ito u devedesetim godinama, zato
{to ne mo`ete objasniti me|unarodnu politiku uop}e ako ne gledate
na raspad Jugoslavije. Ne mo`ete objasniti potrebu Evropske unije da
ima zajedni~ku vanjsku i bezbjednosnu politiku, ne mo`ete objasniti
ameri~ku novu doktrinu interveniranja u suverenim zemljama iz ide-
olo{kih razloga, ~ak i protiv volje Ujedinjenih naroda. Ne mo`ete ob-
jasniti ni rusku politiku povratka. Apsolutno je pretjerano kad sma-
tramo da smo mi u centru svijeta. U normalnim okolnostima nitko ne
gubi niti jednu minutu sna zbog toga {to se doga|a u Zagrebu i Beo-
gradu, ali ovo je bio poligon za promjenu spoljnopoliti~kih orijentaci-
ja nakon kraja hladnog rata i najve}a kriza koja se dogodila u Evropi
i u svijetu u devedesetim godinama. Ima vrlo razli~itih interpretaci-
ja. Jedna je da se Jugoslavija raspala zbog ekonomske neuspje{nosti,
ali problem te interpretacije je u tome da se ona raspala u trenutku
kad se ekonomski po~ela oporavljati. Mi se svi dobro sje}amo vreme-
na Ante Markovi}a i poleta i entuzijazma koji je on stvorio u cijeloj
zemlji, ne samo u Hrvatskoj, odakle je bio, i u Bosni, odakle je rodom.
Onda postoji interpretacija da se Jugoslavija raspala zato {to je netko
izvana htio da se ona razbije, to je vrlo popularna interpretacija i kod
nas i drugdje. Koliko ja znam Amerika je podr`avala Markovi}a vrlo,
vrlo dugo i ja ne vidim nikakve `elje da bi netko razbijao Jugoslaviju
da bi stvorio rat, za koji ne zna {to bi s njim. Oni nisu znali niti kako
da interveniraju, niti {to da rade s tim. Mislim da je raspad Jugosla-
vije primarno, ne sasvim, ali primarno na{ih ruku djelo i treba za to
da uzmemo odgovornost i da o tome raspravljamo me|u sobom.

Onda postoji interpretacija da multinacionalne dr`ave ne mogu op-


stati i da su se sve raspale. Prvo, nije to~no da su se sve raspale, nije
se raspala Velika Britanija koja ima tako|er ~etiri nacije, nije se ras-
pala Kanada, nije se raspala [panija, jo{ se nije raspala Belgija, vidje-
}emo {to }e biti kasnije, ali nije se raspala. Za razliku od toga, raspa-
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 123

le su se socijalisti~ke multinacionalne dr`ave. Mo`emo razgovarati o


razlozima. Onda imate interpretaciju da se Jugoslavija raspala zbog
toga {to je postojao ustav iz 1974. godine. Ustav pi{u neki ljudi, da su
ti ljudi nekako druk~ije htjeli, da je bila politi~ka volja, i ustav bi bio
druk~iji. Ustav sam po sebi nije faktor. Ovo je sad smije{no, ka`e – mi
smo zapisali u ustav da je Kosovo dio Srbije. Ustav nije ne{ta potpu-
no nepromjenjivo, osim ako niste Amerikanac, pa ga onda nikad ne Dejan
mijenjate u dvjesta godina. Onda imate interpretaciju da se Jugosla- Jovi}

vija raspala zbog li~nosti Milo{evi}a i Tu|mana i da smo imali Have-


la ne bi se raspala; ali nismo, nego smo imali njih. Ili da je odr`avana
samo zbog Tita, da je Tito stvorio Jugoslaviju i kad je on umro, to vi-
{e nije bilo mogu}e. Li~nosti imaju ogroman zna~aj i nije sasvim sve-
jedno tko je tu, me|utim, tako|er postavlja se pitanje za{to mi nismo
imali Havela ili za{to ^e{ka nije imala Milo{evi}a i Tu|mana. Onda
tako|er jedna interpretacija jako inzistira na nacionalizmu. Nacio-
nalizam je uvijek postojao, bio je va`na alternativa komunizmu i so-
cijalizmu. U vrijeme raspada nacionalizam je bio u porastu, ali meni
se ~ini da on tada jo{ nije dominirao. Nacionalizam je stvoren i poti-
can, ali ja odbijam tvrdnje da su u Jugoslaviji ljudi samo mislili o to-
me kako da mrze jedan drugoga. Naro~ito tu ideju o etni~koj mr`nji
potpuno odbacujem. U Jugoslaviji nije bilo vje~ne etni~ke ljubavi, ali
nije bilo ni etni~ke mr`nje. Pa to je normalno, ve}ina ljudi niti voli ne-
koga, niti mrzi, nego je manje-vi{e ravnodu{na prema drugome i to je
sasvim normalno stanje. Interpretirati da je postojala velika mr`nja,
pa da se samo balkanski narodi ubijaju zbog mr`nje je po mom mi-
{ljenju pogre{no.

Moja argumentacija temelji se prije svega na priznavanju va`nosti i


doprinosa koji su dali svi ovi drugi ljudi. Ja ne spadam u one koji }e
re}i – Slu{ajte, ovaj svijet je pun kretena, moje kolege nemaju pojma.
Treba priznati da su mnoge od ovih stvari koje sam spomenuo ranije
apsolutno bile doprinijele na{em razumjevanju stvari. I ekonomska
kriza je doprinijela, i promjene u me|unarodnim okolnostima i kul-
turalne razlike i postojanje nacionalizma i li~nosti i ustav i sve su to
bili elementi. Me|utim, jedan moj mali dodatak tom ve} postoje}em
mozaiku jest da malo pogledamo tako|er i na marksisti~ku ideologi-
ju, posebno jugoslavensku interpretaciju marksizma nakon 1948. go-
dine, koja je zapravo bila u velikoj mjeri antietatisti~ka i time je sma-
trala da dr`ava treba da odumre. [to je socijalisti~ki projekt uspje-
{niji, to je dr`ava slabija. Jugoslavenski komunisti su iskreno u to
vjerovali i mnogi ljudi su ih u tome iskreno podr`avali. To je bila, mo-
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 124

`ete re}i iz dana{nje perspektive, mo`da utopija, ali sve je utopija, li-
28.09.07.
beralna demokracija je utopija, utopija je da `ivimo u slobodnom dru-
{tvu. I ideja da bi dr`ava trebala oslabiti jest primamljiva i po{tena,
ali nosi i opasnost da u jednom trenutku ta dr`ava vi{e nije u stanju
da izvr{i svoju glavnu funkciju, a to je funkcija za{tite gra|ana.

Mi pla}amo porez i pristajemo da ograni~imo svoju slobodu, da po-


124 {tujemo zakone, zato {to vjerujemo da je to cijena koju pla}amo za
neku vrstu za{tite, da nas policija za{titi ako sutra netko do|e na vra-
ta i ho}e da nas ubije ili oplja~ka, da nas vojska {titi od toga ako to
netko ho}e da napravi izvana. Dr`ava ni{ta drugo ne treba raditi ne-
go koristiti narodne pare, poreze, za tu vrstu za{tite na{e slobode, da
mo`emo da radimo u ku}i, u dr`avi ono {to `elimo kroz demokratske
mehanizme. E, sad, ako dr`ava to vi{e nije u stanju efikasno raditi,
nego za razliku od toga smatra da je najbolji oblik za{tite da podijeli
oru`je po konceptu op{tenarodne odbrane ili da podijeli odgovornost
za politi~ku vlast na razli~ite male grupe, pa do razine deset radnika
u takozvanim OOUR-ima, onda tu postoji opasnost – [to ako se poja-
vi stvarna opasnost, da stvarno netko ho}e da izvede revoluciju nasi-
ljem, tko }e onda za{tititi na{u slobodu? Jugoslavija se krajem osam-
desetih na{la u toj situaciji da su na jednoj strani alternative, uklju-
~uju~i i nasilne i radikalne ideologije, postajale sve jasnije i sve na-
silnije, a s druge strane, gra|ani su osje}ali da dr`ave vi{e nema da ih
{titi. Ja mislim da je u tome jedan od razloga raspada Jugoslavije. Na-
`alost, neki su to razumjeli kao da ja smatram da su jugoslavenski
socijalisti ili komunisti ili ljevi~ari krivi za rat i za sve ostalo. Ali ras-
pad Jugoslavije je jedna tema, rat je drugo. Rat je bio tako krvav zbog
toga {to je u njemu sudjelovalo pedeset ili sedamdeset razli~itih voj-
ski. Bile su privatne vojske, privatne osvete, privatni ratovi. Ja `ivim
dugo u Britaniji. Britanska dr`ava dopu{ta separatizam kao politi~-
ku doktrinu. Sad `ivim u [kotskoj, tamo je na vlasti partija koja otvo-
reno ka`e kraljici u lice kad je bila u posjetu Edinburgu – Mi `elimo
da se odvojimo. To je dopustivo, ali ako bi oni sutra krenuli da uzmu
oru`je u ruke, to ne bi moglo nikako da zavr{i, osim zatvorom i to vr-
lo ozbiljnim i oduzimanjem oru`ja i spre~avanjem nasilja. Jedna
stvar je {to vi ho}ete politi~ki, ali nasilje se mora sprije~iti.

Sprije~iti nasilje ne mo`e individualna li~nost, to mora da radi dr`a-


va i jugoslavenska dr`ava se krajem osamdesetih godina na{la u si-
tuaciji da to vi{e nije mogla uspje{no da radi. I dovoljno je bilo da
imate dvije do tri hiljade nasilnika ili ~ak i manje, pa da radikalizira-
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 125

ne politi~ke vo|e krenu u tako grozan, u`asan, haoti~an i anarhi~an


rat, koji je stvorio takve velike nesre}e. Postavlja se, me|utim, pita-
nje za{to se Jugoslavenska narodna armija tako|er raspala i za{to se
sve raspalo, i porezni sistem i pravni sistem. Iz zatvora su pu{teni
ljudi koji su bili pravomo}no osu|eni, jer kao eto, sad je novi sistem,
pa oni sad postaju narodni heroji. Zaklju~ak koji ja predla`em jest da
moramo vidjeti razloge za{to se to sve raspalo. Po mom sudu situaci- Dejan
ja bez dr`ave zapravo daje otvoreni prostor za nasilje svake mogu}e Jovi}

vrste. Pa gledajte, u postjugoslavenskim zemljama jo{ se radi o uspo-


stavi normalnih dr`ava. U 2003. godini desilo se ubojstvo Zorana
\in|i}a, koje je pokazalo da i 2003. dr`ava nije bila ja~a od privatnih
grupa i da je zapravo bila preuzeta, da je dr`ava bila instrument ko-
jim su upravljale kriminalne, podzemne grupe. Pogledajte hrvatske
generale, pa tu ne mo`ete otkriti je li to pripadnik mafije ili je to pri-
padnik dr`ave. I druga stvar, ako gledate bud`et Evropske unije, kad
se radi o pristupanju zemalja Evropskoj uniji, ve}ina novca koji Evro-
pa daje ide za uspostavu normalnih, funkcioniraju}ih, efikasnih dr-
`ava, carine, policije, za reformu vojske, pravosudnog sistema, za us-
postavu transparentne administracije, birokracije.

Pogledajte ^ehoslova~ku, pogledajte i Poljsku ~ak, otpor socijalizmu


tamo je bio `elja za ve}om slobodom i gra|anskim dru{tvom. Za razli-
ku od toga, jugoslavenski socijalisti~ki koncept je bio po definiciji an-
tidr`avni, pa je otpor njemu bio prodr`avni. Kod nas su ljudi protesti-
rali ne zato da se dodatno uvede samoupravljanje, {ta su recimo polj-
ski radnici tra`ili. Solidarnost se temelji na tome u prvoj fazi i do
1989. godine tamo se govorilo o samoupravljanju kao modelu i tra`ilo
se vi{e jugoslavizma. Ali na{i, naravno, kad protestiraju protiv siste-
ma i smatraju da on ne funkcionira, oni zaokre}u drugdje. Gde dru-
gdje? Okre}u se ili na stare proetatisti~ke staljinisti~ke koncepte ili
na nacionalnu dr`avu, i Milo{evi} u tom smislu, a i Tu|man, su vo|e
takvih prodr`avnih pokreta, koji su odgovor na antidr`avni koncept,
adr`avni, da ka`em malo bla`e, koji su imale prethodne politi~ke eli-
te. Druga stvar je ta {to ste u Poljskoj mogli za sva zla da krivite So-
vjetski Savez. Ovdje vi to vi{e niste mogli, jer ovdje Sovjetski Savez ni-
je bio gospodar, nego ste ovdje morali na}i drugog krivca. E sad, tko je
taj drugi krivac? Mo`ete da krivite Jugoslaviju kao takvu, mo`ete da
krivite Srbe ako ste Hrvat, ili Hrvate ako ste Srbin ili Albance ako ste
Hrvat i Srbin, ili Bosance ako ste Slovenac, ili Slovence ako ste Bosa-
nac. Zna~i, ovdje imate prostora da krivite – ne samog sebe, to nitko
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 126

ne}e, taj koncept ne postoji, taj film jo{ nismo gledali, nego da krivite
28.09.07.
uvijek nekog drugog. I taj drugi je ovdje, doma – ali ne ja.

Nacionalizam je jednim dijelom naravno i zapadna politi~ka doktri-


na, ideja nacionalnih dr`ava nastaje na Zapadu, ona je povezana s li-
beralnom demokracijom i u tom smislu nacionalne dr`ave su ~vr{}e,
uspje{nije i stabilnije na Zapadu nego bilo gdje na svijetu. U tom smi-
126 slu, ako gledate sudbinu nacionalizama u biv{oj Jugoslaviji, meni ne
izgleda nimalo nelogi~nim da je slovena~ki nacionalizam uspje{niji
od bilo kojeg drugog. Slovenija nije tolika iznimka samo zbog toga
{to je to etni~ki kompaktna teritorija, jer i Kosovo je relativno kom-
paktna etni~ka teritorija, me|utim razlika je u tome {to Slovenci
znaju gdje su im granice – tko je unutra, tko je vani. Taj nacionalizam
je konsolidiraniji, tako da ka`em, jasniji je, jer je bli`i Zapadu, jer
ima i liberalno-demokratske elemente. Kako idemo dalje prema jugu
i istoku, tako su te nacionalisti~ke ideje vi{e vezane s neliberalnim
politi~kim doktrinama i uop}e nemaju pojma gdje su granice i tko je
unutra, tko je vani. Ako pogledate makedonski nacionalizam, vidje-
}ete da tamo pola makedonskih nacionalista smatra da bi zapravo
najbolje bilo da postanu dio bugarske dr`ave. Neki od njih smatraju
da je velika Makedonija idealna, neki smatraju da treba di}i zid izme-
|u njih i zapadne Makedonije i da treba postupiti po izraelskom prin-
cipu. Makedonski nacionalisti uop}e nemaju jasnu sliku o tome gdje
je makedonska nacija i {to je makedonska nacija. Ja mislim da je sa
srpskim, crnogorskim i albanskim nacionalizmom, jednim dijelom i
s bo{nja~kim nacionalizmom, sli~no. Srpski nacionalisti prvo sma-
traju da je njihova granica cijela Jugoslavija, onda da je to Karlovac –
Karlobag, i onda dva druga mjesta koja vi{e ni u Hrvatskoj nitko ne
zna. Da, Virovitica. Onda nakon dva mjeseca imate ideologiju da je to
cijela Bosna, ali nije Hrvatska, neka ide, pa neka se povuku ovi Srbi
iz Krajine, nema veze, ne}emo mi ni{ta, {ta sad ima veze? Onda na-
kon toga je – Nije ba{ ni cijela Bosna, ali je svakako Srbija s Crnom
Gorom, onda ide iza toga – Ma dobro, neka ide i Crna Gora, ali Koso-
vo ne ide. Sad, slu{ajte, to je konfuzan projekt. [to je to srpski nacio-
nalizam, da li mo`e netko da nacrta granice toga? Vi }ete dobiti deset
razli~itih karata, i onda, naravno, ako po~nete rat na osnovu deset
razli~itih karata, onda }ete se povla~iti i svaki put obja{njavati da ste
se povukli, ali samo na svoje granice. A gdje su vam granice, to vam
nitko od njih ne mo`e jasno objasniti. A da ne govorim o kosovskim
Albancima, da li ujedinjenje s Albanijom ili ne, da li da se priklju~e
ove op}ine koje su u Srbiji ili ne. Kad pitate albanskog nacionalistu –
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 127

Nacrtaj mi mapu, vi }ete dobiti pet mapa od pet ljudi, a mo`da i pet
mapa kod istoga ~ovjeka u roku od pet minuta. A Hrvati su negdje iz-
me|u toga, znate, Hrvati su bili malo manje konsolidirani nacionali-
sti, kasnije su se konsolidirali od Slovenaca, pa ste onda imali Tu|-
mana, koji je smatrao prvo da je cijela Bosna njegova i na osnovu hi-
storijskog prava, ja se toga sje}am kad je pokazivao mape i govorio –
Vidite kako izgleda Hrvatska, kao kifla. Ja svojim studentima ka`em Dejan
– Kroacija ne dolazi od rije~i kroasan, zvu~i dosta sli~no i izgleda sli~- Jovi}

no, ali nije. A onda, poslije toga nije cijela Bosna, ali Hercegovina jest
cijela, a onda 1994. godine, kad je i to postalo nerealno, onda dobro,
ostajemo u avnojskim granicama. Ali od 1994. godine nadalje to se vi-
{e ne dovodi u pitanje. Avnojske granice se dovode simboli~ki u pita-
nje, jo{ se smatra kad se pro|e granica kod Neuma da je to jedna dr-
`ava, iako morate da izvadite paso{, ali vi znate da je vjerojatno onaj
tamo carinik i policajac tako|er Hrvat ili se odnosite prema njemu
kao da je Hrvat, pa ga ne tretirate ozbiljno. Ako ho}ete da odete iz
Splita u Dubrovnik, morate da pro|ete kroz bosansku teritoriju. Iako
sad grade most preko Pelje{ca, pa mo`da i ne}ete morati.

@ivimo u podru~ju gdje dr`ave dolaze i odlaze. ^esto to ka`em svojim


studentima koji su ro|eni u Britaniji, a imam i ameri~ke studente.
Ka`em im – Ve}ina vas i va{ih roditelja, va{ih djedova i pradjedova su
ro|eni, osim ako ste u Irskoj ro|eni, i vjerojatno }ete i umrijeti u du-
bokoj starosti, u istoj zemlji. Morate malo da se zamislite i da shvati-
te da ve}i dio Evrope nije takav. U Evropi ve}ina ljudi je u svom `ivo-
tu osjetila promjenu paso{a, promjenu ideologije, gra|anske ratove,
separatizme i nasilje. Jugoslavija u tom smislu nije iznimka, ali je
mo`da najburnija teritorija Evrope, tako da je ta konfuznost jednim
dijelom time uvjetovana, druga konfuznost s dr`avom uvjetovana je
jo{ retorikom koja je skepti~na prema dr`avi. To je paradoksalno, ali
polovina nacija u biv{oj Jugoslaviji je dobila dr`avu, a ve}ina nije
htjela. Da ste pitali Makedonce na referendumu, ne u okolnostima za-
stra{enosti, propagande, kada niste smjeli da do|ete na televiziju i ka-
`ete – Ja sam protiv nezavisnosti Hrvatske ili protiv nezavisnosti Slo-
venije, ali u normalnim okolnostima da ste pitali Makedonce `ele li
oni nezavisnu dr`avu, bili bi vam rekli – Ne. Isto je s Bosancima ili u
Srbiji, u krajnjem slu~aju. Slu{ajte, Srbija je sada obnovila dr`avnost
bez referenduma i bez jasne svijesti da li ljudi stvarno `ele srpsku dr-
`avu ili `ele Srbiju i Crnu Goru ili `ele Jugoslaviju. Zna~i, konfuznost
je jo{ prili~na, me|utim, ja mislim da je razlika izme|u Hrvatske i Sr-
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 128

bije za sada u tome {to se u Hrvatskoj zavr{ila i postkomunisti~ka i


28.09.07.
postnacionalisti~ka tranzicija. [to pod tim podrazumijevam?

Tranzicija je zavr{ena i faza konsolidacije po~inje onda kada na vlast


ponovno do|u iste one partije ili ~ak mo`da isti ljudi koji su vladali
prije, ali vi{e ne `ele taj stari sistem vratiti nazad, a i ne mogu ga vra-
titi – mo`da bi oni htjeli, ali ne mogu vi{e. Tako da, na primjer, tran-
128 zicija u Poljskoj ili ^e{koj, Ma|arskoj je zapravo zavr{ila onog tre-
nutka kad su biv{i komunisti do{li na vlast, ali nisu vi{e uveli niti
Edvarda Gereka, niti Jano{a Kadara, nikakav takav re`im, nego su
nasuprot tome ostali dosljedni liberalno-demokratskim principima.
A ista stvar je i s nacionalisti~kom tranzicijom. U Hrvatskoj su biv{i
komunisti do{li na vlast 2000. godine i nisu uveli nikakav komuni-
zam, a HDZ je do{ao na vlast, ali nije uveo tu|manizam, nego je na-
pravio odmak od tu|manizma. I to daje ipak neku sigurnost. Sanader
je ipak u tom smislu napravio veliku izdaju tu|manizma. Za Srbiju tu
jo{ ima prostora. Paradoksalno je da zapravo mi moramo da vidimo
{to bi se dogodilo, mo`emo da zamislimo, da SPS i radikali do|u na
vlast. Pitanje je da li bi se uveo sistem iz devedesetih nazad ili ne bi,
ali tek onda kada bismo bili sigurni da SPS i radikali na vlasti ne zna-
~e povratak u Milo{evi}evo razdoblje ni u jednom aspektu, tek tada
bismo mogli re}i – Okej, ta zemlja je zavr{ila svoju postkomunisti~ku
i postnacionalisti~ku transformaciju. Ja se nadam da }e se to dogodi-
ti brzo. To ostaje da vidimo.

Svetlana Luki}:
Bio je ovo Dejan Jovi}, a jedna od primedaba na Pe{~anik jeste da stal-
no pri~amo o pro{losti, o toj Osmoj sednici, o 12. martu, 5. oktobru,
ratnim zlo~inima, a nikako o budu}nosti, odnosno o onome od ~ega se
`ivi, o novcu, o korupciji i sli~nim stvarima. Pa to je malo te{ko, jer ve-
}ina ljudi koja govori u ovoj emisiji misli da jo{ u vrhovima policijske,
vojne i izvr{ne vlasti u ovoj zemlji sede ljudi koji su ili ~inili zlo~ine ili
~uvaju ratne zlo~ince, da sede ljudi koji su 12. marta u~estvovali u
atentatu na premijera i time u stvari sproveli pu~ u ovoj zemlji. Onda
je suvi{no pri~ati o korupciji. To je kao kad biste se ~udili {to je Arkan
plja~kao pumpe. Pa naravno, kada je ~ovek ubijao po Vukovaru i is-
to~noj Slavoniji, onda je zaista glupo ~uditi se {to je jo{ i plja~kao ben-
zinske pumpe. Mi smo odlu~ili i to smo najavili jo{ u pro{loj emisiji,
da napravimo film o atentatu na premijera \in|i}a. To smo obeloda-
nili na promociji u Jugoslovenskom dramskom pozori{tu, odakle ste
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 129

pro{le nedelje ~uli malu reporta`u. Danas }ete na kraju Pe{~anika


slu{ati Nade`du Milenkovi}, na{u kreativnu direktorku, koja svojim
re~ima na tom skupu obja{njava na{u nameru da snimimo ovaj film.

Nade`da Milenkovi}:
Ovaj deo koji je meni zapao da vam ka`em se obi~no najavljuje kao
akcija prikupljanja sredstava, pa se ka`e – nama nedostaju sredstva. Nade`da
Milenkovi}
Prvo, odmah da vam ka`em, sredstva nam ne nedostaju, nedostaju
nam pare. Zna~i, sredstva imamo, sve ono ~ime se film pravi, imamo
bogu hvala pameti i znanja, iskustva, pre svega ovih sjajnih `ena, i
neke ~asti i hrabrosti, a gde }e da {kripi, to je ono {to se zove – pare,
novac. I onda smo razmi{ljaju}i o tome kako da prikupimo ta sred-
stva i ko u stvari treba da finansira ovakav film, shvatili da treba da
ga finansiraju svi kojima je stalo. Jedna Ceca, ja ih ba{ i ne razliku-
jem, jedna od njih dve je lepo rekla da ovaj film treba da finansiraju
ljudi koji su i{li iza kov~ega Zorana \in|i}a. To su ljudi koji svakog
12. marta odu na Novo groblje, a posle gledaju specijalne emisije i
uredno pla~u kod ku}e. Mirko \or|evi} je u jednom Pe{~aniku divno
rekao, pa je to budu}i slogan ove akcije – Ako ne}emo mi, ko }e i ako
ne}emo sada, kada? Onda smo do{li na ideju da se ta akcija zove –
Evro po glavi slu{aoca. Kad bi svaki slu{alac uplatio po evro, to bi bi-
lo ihi-hi za film i da pretekne i da radimo jo{ sva{ta drugo. Kad iza|e-
te, vide}ete, mi smo spremili male uplatnice, prigodne za to da ih po-
nesete. To su samo fotokopije, ne brinite, i ono – ko ne popuni ne mo-
`e da iza|e. I to je na{a `elja, da vas pozovemo da svako uplati jedan
evro, kad pla}ate struju koju sigurno pla}ate, i RTS koji prigodno ide
uz to. A za{to evro? Pre svega zbog toga {to je to, osim {to je moneta
nekim ljudima koji je imaju, nama simbol puta kojim je \in|i} poveo
Srbiju. A ako sada ne skupimo to u evrima i ako ne snimimo i ne ura-
dimo ovaj film, slede}i put }emo skupljati novac u rubljama.

Svetlana Luki}:
Do sada je na ra~un za finansiranje filma upla}eno sto {ezdeset hilja-
da dinara. Ako imate mogu}nosti i volje da nam pomognete, mo`ete
na na{em sajtu na adresi www.pescanik.net da pogledate uplatnicu.
Hvala vam {to ste slu{ali Pe{~anik, do vi|enja.
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 148

05. 10. 2007.


10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 149

NA RINGI[PILU
Ko priziva fa{izam, to mu je poslednje prizivanje....

Sada ne postoji ni{ta besmislenije nego biti ~lan Demo-


kratske stranke....

Moja kamenica u glavu je da pi{em blog jednom nedelj-


no....

Atentat je vrlo zna~ajan za razumevanje 5. oktobra, jer je


on bio razre{enje tog dvosmislenog doga|aja....

Biljana Srbljanovi}, dramski pisac,

Nenad Proki}, narodni poslanik,

Miljenko Dereta, iz Gra|anskih inicijativa,

Dragoljub Sto{i}, iz Unije slobodnih sindikata,

Sr|a Popovi}, advokat


10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 151

Svetlana Luki}:
Peti je oktobar, na dana{nji dan pre mnogo godina emitovana je prva
epizoda serije Lete}i cirkus Montija Pajtona. Na dana{nji dan pre se-
dam godina desilo se ne{to za {ta smo mislili da je revolucija, a sada
je ve} jasno da na pitanje – {ta se dogodilo tog dana, postoji najmanje
tri odgovora. Vi zaokru`ite onaj za koji mislite da je ta~an:
a) revolucija
b) primopredaja vlasti
c) pu~

Bojim se da mnogi ne bi znali {ta da zaokru`e, ba{ kao {to 31 odsto


gra|ana Srbije, po rezultatima poslednjeg CESID-ovog istra`ivanja,
ka`e da ni{ta ne razume u vezi s politikom koja se vodi u ovoj zemlji.
Stra{na je ~injenica da tre}ina ljudi `ivi kao u bunilu, u dr`avi ~ije ci-
ljeve ne shvata i ~iji je gospodari, vidljivi i nevidljivi, surovi i beskru-
pulozni, ispunjavaju u`asom.

Odavno je se}anje na 5. oktobar kod mnogih od nas po~elo da izaziva


neku vrstu uvrnute nostalgije. Nije to `al za mladom vrbom iz na{eg
detinjstva, to je `al za nama pod tom vrbom, mladima i punim nade.

Sedam godina posle, za skup{tinsku govornicu izlazi Aleksandar Vu-


~i} sa transparentom – sigurna ku}a za Ratka Mladi}a. Sedam godi-
na posle, predsednik parlamenta na to }uti, jer mu poslovnik ne do-
zvoljava da reaguje. Sedam godina posle, neonacisti i klerofa{isti na-
javljuju mar{eve, a ministar policije ih zabranjuje s obrazlo`enjem da
to {teti imid`u zemlje u trenutku kada se re{ava status Kosova. Da
nema Kosova, to bi verovatno bilo jo{ jedno legitimno izra`avanje slo-
bode govora i okupljanja.

Sedam godina posle, radikali predla`u da se u skup{tini donese rezo-


lucija kojom se osu|uje blokada Kube od Sjedinjenih Dr`ava i u ozbilj-
nim novinama se o tome vodi polemika i neki ozbiljni ljudi se izja{nja-
vaju o ovom idiotskom predlogu. Mi smo sada, sa Rusijom, postali ve-
lika sila i izja{njavamo se o svetskim problemima starim pola veka.
Za{to ne glasaju za rezoluciju kojom se osu|uje nasilje nad budisti~-
kim sve{tenicima u Burmi? Da li zato {to s burmanskim diktatorima
ve} decenijama tako lepo trgujemo prodaju}i im haubice? [to ne gla-
saju za rezoluciju kojom se osu|uju kineske vlasti koje svake godine
izvr{e nekoliko hiljada smrtnih kazni? Evo, 10. oktobra je Dan borbe
protiv smrtne kazne, pa neka u to ime usvoje rezoluciju protiv kineske
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 152

vlade. Tako bi na{a vlast po ko zna koji put dokazala svoju privr`e-
05.10.07.
nost ljudskim pravima koja su, kada malo bolje razmislite, izmi{lje-
na pre nekoliko hiljada godina u republici Srbiji.

Ombudsman Sa{a Jankovi} priznao nam je da ne mo`e ni{ta onim dil-


berima, odbornicima iz Kni}a, koji su razre{ili du`nosti predsednicu
skup{tine op{tine, jer se usudila da ode na porodiljsko bolovanje. Ka-
152 da ombudsman jo{ nema kancelariju, nema bud`et, nema stru~ne slu-
`be, te{ko da se {ta drugo, osim njegove nemo}i, i moglo o~ekivati. Pa
ni ovi {to vladaju nisu blesavi, tako su povereniku za informacije Ro-
doljubu [abi}u dali sobu i telefon, pa vidi kako im je uzvratio. Mi `i-
vimo u zemlji u kojoj izbor glasi – ombudsman ili ministar za Kosovo
i Metohiju. Ombudsman dakle nema nikoga u stru~noj slu`bi, ali za-
to Slobodan Samard`i}, ministar za virtuelni deo Srbije, po sistema-
tizaciji ima pravo na sto osamdeset zaposlenih. I tako dalje, mogu da
nabrajam do sutra. Moj junak Foks Molder bi rekao – Lovi{ ~udovi{te
mre`om za leptire.

U Novom Sadu je bila promocija Pe{~anika, govorili su Miljenko Dere-


ta, Nenad Proki} i Biljana Srbljanovi}.

Biljana Srbljanovi}:
Normalno je da u sredini u kojoj ubiju ~oveka reformatora da bi do{li
na vlast ljudi mar{iraju s kukastim krstovima – to ide jedno s drugim.
Zato su ga oni i ubili. A mi treba da poka`emo kako su oni to izveli i
kako im ~ak i ona druga strana te vlasti, koja bi trebalo da bude mo-
dernija, liberalnija, pre}utkivanjem i saradnjom daje apsolutni legi-
timitet. Ju~e sam otvorila Kurir, na naslovnoj stranici Ulemek izgova-
ra – Voja nije na{. Kada masovni ubica i zlo~inac ne{to ka`e, ja odmah
pomislim suprotno. Na prvoj stranici tih novina on obja{njava ne{to
o svojim prijateljima kriminalcima i divi im se. Na drugoj stranici go-
vore o tome da li se Bati} sun~ao u solarijumu ili je garav od ro|enja,
a ispod ministar inostranih poslova obja{njava kako u Ujedinjenim
nacijama zastupa na{e, srpsko pitanje. E, kada to postoji jedno s dru-
gim, onda ne treba da se bavimo ni tim malenim de~kom koji poku{a-
va da glumi ministra inostranih poslova, u sme{nom odelu, sa sme-
{nom politikom i sme{nim ovla{}enjima, na sme{nom engleskom, ni-
ti treba da se bavimo Ulemekom i njegovim kolumnama, nego treba
da se bavimo time ko tim ljudima omogu}ava da rade to {to rade. Sve
drugo je za mene potpuno bezna~ajno.
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 153

Pre dva dana mi je Ceca dala knjigu Vesne Mali{i}, koja je napravila in-
tervju s \in|i}em u periodu od 1. novembra do 1. decembra 2000. godi-
ne. Zna~i, jo{ su u toku bile promene, bila je tro~lana vlada, i on obja-
{njava u duga~kom monologu ta~an proces dolaska na vlast 5. oktobra.
I govori ne{to {to mi se ~ini klju~nim, da je on te 2000. rekao – Ne}e ovu
dr`avu promeniti ni nevladine organizacije, ni mi koji idemo okolo sa
sve}ama, koji tr~imo da se bijemo, pa kad nas mlate mi be`imo. Ne}e- Nenad
mo ni{ta promeniti mi, s na{im parcijalnim shvatanjem problema, ne- Proki}

go tu mora da se nacrta front hrabrih, radikalnih ljudi koji juri{aju na


ove koji nam rade o glavi. I kako je bilo tada, 5. oktobra, tako je i sada –
ili }e oni na nas ili }emo mi na njih. Mora se juri{ati na njih, ali ne par-
cijalno, nego u glavu, tamo gde je najopasnije. I kada ovaj ka`e – Nije
Voja na{, treba im odgovoriti – Ne, Voja je va{. Tu treba udarati.

Nenad Proki}:
Obraz, Dveri, to nisu autenti~ni pokreti. Oni nisu nastali iz nekih ide-
ja, ve} ~istom instrumentalizacijom, od ove vlasti koja je u kolapsu,
zajedno s politikom koja je nastala na temi Kosova. Sa odlaskom Ko-
sova ta politika o~ekuje svoj kraj i boji ga se. I nama je, izgleda, su|e-
no da budemo poslednji, to je Dejan Jovi} dobro rekao u emisiji – post-
komunisti~ka i postnacionalisti~ka tranzicija jedino kod nas nije za-
vr{ena. Kod nas niko nije izdao ideju Milo{evi}a. Radikali nisu uradi-
li ono {to je Sanader u~inio u Hrvatskoj. Mirko \or|evi} mi je rekao,
pa verujem, da je poslednja ve{tica u Evropi spaljena pod Kara|or-
|em. Prema tome, mi }emo poslednji da pro|emo postnacionalisti~-
ku i postkomunisti~ku tranziciju i to se upravo sada najavljuje preko
tih ultimativnih sredstava, uprkos tome {to su oni svesni da je to po-
slednje sredstvo koje mo`e da se iskoristi. Ko priziva fa{izam, to mu
je poslednje prizivanje.

Pre neki dan je u Novom Sadu igrana predstava Jirgena Go{a iz Ne-
ma~ke, Magbet. To je komad pokojnog [ekspira, koji govori o tome ka-
ko se na vlast dolazi ubistvom i on zbog toga ima posebno zna~enje u
Srbiji. U Nema~koj ~itanje tog komada nije toliko va`no kao {to je ov-
de. To je predstava puna krvi i govana i na{i ljudi s te predstave izla-
ze. Jadna je zemlja koja se boji da se prepozna u ovoj predstavi. Jauci
paraju nebo, a niko ni{ta da u~ini – to su [ekspirove re~i pred kraj
ovog komada. Dakle, za{to ljudi izlaze s predstave koja podse}a na
srpsku vlast, koja se ma`e govnima, trpa sopstvena jaja u dupe – jer ta-
ko glume ti ljudi, ko je gledao video je ogroman komad d`igerice koji
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 154

se tamo rastr`e. Oni su sve vreme goli i prvi put sam video golotinju
05.10.07.
koja ima svoje opravdanje u teatarskom smislu. A kada glume `ene,
oni mu{ki pribor podviju ispod butina tako da on viri pozadi. E, tako
su oni izgledali kada su stavljali u Kumanovu onaj potpis. A sada su
frajeri i preko Obraza i Dveri su isukali te svoje neupotrebljive organe
znaju}i da je to mo`da poslednji put. Ne govorim ba{ stalno ovako, ali
154 predstava je takva, pa onda govorim na taj na~in. Tu se vidi metamor-
foza zla i publika izlazi, jer, dodu{e, mo`e to da podnese u `ivotu, ali
ne mo`e da ga podnese na sceni. E, dokle god ne budu mogli to da pod-
nesu na sceni, a podnose ga u `ivotu, dotle u ovom dru{tvu ne}e biti
zavr{ena postkomunisti~ka i postnacionalisti~ka tranzicija.

Ideje o tome nedostaju tako|e i urednicima novina, pa u pet novina


istoga dana iza|u napadi na ^edomira Jovanovi}a. To zna~i da ti
urednici koji nemaju ideju dobijaju ideju iz jednog centra, iz istog
onog centra iz kojeg se {alje direktiva ovim jadnim ljudima koji izi-
gravaju neke fa{iste, a ne znaju ni {ta to zna~i.

Miljenko Dereta:
Mislim da je vrlo opasno verovati da oni to ne rade iz ube|enja, da oni
to rade samo kao instrumentalizovani ljudi. Imao sam zadovoljstvo da
u televizijskoj emisiji razgovaram s Markom Jak{i}em i on zaista mi-
sli to {to govori. Ne znam {ta je stra{nije – da ne misli to {to govori ili
da misli to {to govori. Ali oni su zaista uvereni u to, oni su spremni da
se `rtvuju zato {to je `rtva krajnji cilj kojem oni te`e. Ne smemo da ih
potcenjujemo i da mislimo da je njih mogu}e promeniti, osim ako ne
onako kako je Biljana rekla, nekim juri{em, jer to je jezik koji oni raz-
umeju. Njihova ube|enja su u tom smislu ~vr{}a od na{ih, jer su jed-
nostavnija od na{ih. Mi u`ivamo u sopstvenim razlikama. Sasvim je
sigurno da su oni uvereni u to {to rade i da oni to rade sistematski. Ja
vas podse}am na to ko je sada ministar obrazovanja, koji je pohvalio
versko obrazovanje, iako bi kao ministar morao da ~uva gra|ansko
vaspitanje, jer nema ko drugi da ga ~uva osim ministarstva. Dakle, to
je sistematski rad na stvaranju i u~vr{}ivanju te ideologije kod mla-
dih, da bi je oni zastupali, ako je potrebno, i svojim `ivotima. I kada se
preti nekim ratom, naravno da oni iz skup{tine ne vide sebe u tom ra-
tu, ve} vide one koje u ovom trenutku obrazuje ovo ministarstvo obra-
zovanja. Zato je velika stvar to {to se Novi Sad ovako mobilisao protiv
ove najave. Mi smo se ve} dogovorili s nekima od organizatora da }e-
mo biti ovde 7. oktobra. Poja~anje }e do}i iz Beograda.
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 155

Svetlana Luki}:
Ju~e sam ~itala tekstove u Politici o napretku Rusije: na prvoj strani,
na tre}oj strani, na petoj strani...

glas iz publike:
A za{to vam smeta Rusija?
Biljana
Srbljanovi}
Biljana Srbljanovi}:
Da vam ka`em, meni ne smeta Rusija, ali mi `ivimo u Srbiji i Putin
nije predsednik ove dr`ave i ruska Duma nije ~ak ni za vreme Tita
vladala ovom zemljom, pa ne}e, vala, da po~ne ni sada.

Nenad Proki}:
Danas je bilo usagla{avanje u parlamentu i kao 34. ta~ka dnevnog re-
da je usvojeno, i s kvorumom Demokratske stranke, da }e se raspra-
vljati o tome da tra`imo od Amerikanaca da prekinu blokadu Kube.
Pedeset godina traje ta blokada, a oni su se sada setili. Dakle, raspra-
vlja}emo o tome u parlamentu i sasvim sigurno }emo, s Demokrat-
skom strankom, tra`iti da se ukine blokada Kube.

Biljana Srbljanovi}:
Kada Demokratska stranka lupi {akom o sto, ima Bu{ da deblokira
Kubu sto posto, nema govora. Mislim da Demokratska stranka... Srbi-
je, dobro, zato sam i napravila ovu gre{ku, jer se to preliva jedno u
drugo. ^ini mi se da dok ovi ljudi vode tu stranku, ona }e samo sve vi-
{e i vi{e da tone. Nju vode neodlu~ni ljudi, odlu~ni samo u tome da
znaju u ~emu su saglasni sa svojim koalicionim partnerom. Ni{ta dru-
go oni ne znaju. S druge strane, Demokratska stranka Srbije – ni ma-
nje stranke ni vi{e gladi za pozicijama, za upravnim odborima. Oni ne
pu{taju velika preduze}a. Sto javnih preduze}a puta pet ~lanova
upravnih odbora, pa to su ogromne plate, privilegije. To su, ljudi, od-
luke koje se donose u Srbiji, a ne Kosovo, Putin, Rusija i tako dalje.
Oni se me|usobno tale i dele i sve zavisi samo od koli~ine lukrativnih
mesta, na kojima mo`e ne{to legalno ili paralegalno da se zaradi. Od
toga }e zavisiti kada }e Demokratska stranka lupiti {akom o sto.

Da se ne zavaravamo, ta stranka nikada nije bila Gra|anski savez, ali


je postojao minimum konsenzusa njihovih bira~a, i oni i dalje misle
da glasaju za proevropsku, proreformsku stranku. Oni su glasali za
tog nepopularnog \in|i}a, stajali mu iza odra, plakali mu na sahrani
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 156

i nisu verovali da }e ljudi koji su govorili da je on zlikovac, narko-di-


05.10.07.
ler i kriminalac sada sedeti u vladi s njegovim naslednicima. To je
sramota za tu stranku i sramota za milion ljudi koji su na ulici prati-
li tog ~oveka, ubijenog. Ljudi koji smatraju da im ipak nije do kraja
jasna uloga toga \in|i}a, da li su to ba{ bile reforme ili nisu, vode De-
mokratsku stranku i nominalno su zauzeli neka vrlo zanimljiva mi-
156 nistarstva. Mene zanima, na primer, sad sam se uhvatila za tog mini-
stra spoljnih poslova, da li je Vuk Jeremi} razgovarao sa svojim am-
basadorom Mar{i}aninom, da ga pita za saznanja koja je Mar{i}anin
iznosio pre nepune dve godine o tome kako je Zoran \in|i} narko-di-
ler i kriminalac. Da li njegov ambasador zastupa tu vrstu teorija u
svojim kontaktima u [vajcarskoj, da li on uop{te ima kontakte, da li
je trezan i {ta se s njim doga|a? Da li su ambasadorska mesta potpu-
no prebrisana, jer bez obzira na to {to je konstituisana vlada, mi i da-
lje nemamo ambasadore. To zna~i da se ovde diplomatija vodi nekim
drugim putevima. U ovoj zemlji se sve vodi nekim drugim putevima,
pa mene zanima da mi se objasni koji su to putevi. Ako se tako radi
na spoljnopoliti~kom planu, za{to bih verovala da se tako ne radi u
pravosu|u? DS vodi glavnu re~ u toj oblasti i ja ne znam za{to bi oni
lupali {akom o sto, kada im negde u dubini du{e taj Zoran nije ba{ do
kraja jasan, a i dr`ao ih je na ledu. Za{to bi oni lupali {akom o sto ka-
da im je ovo prvi put da su ustali s rezervne klupe i pojavili se pred
svetom?

Miljenko Dereta:
Imao sam zadovoljstvo da pre dva dana boravim nakratko u Crnoj Go-
ri i razgovarao sam o Rusima sa Crnogorcima. Se}ate se ~uvene crno-
gorske izreke – Nas i Rusa trista miliona. Sada oni vrlo kriti~no govo-
re o Rusima koji su kupili celu Crnu Goru. Oni su od Crne Gore napra-
vili zemlju dembeliju u kojoj su se ljudi obogatili preko no}i prodaju-
}i dedovinu, kako oni ka`u, i koji sada za taj novac kupuju stanove
ovde, u Novom Sadu i u Beogradu. Cene stanova su ovde sko~ile zato
{to su Rusi do{li u Crnu Goru.

Demokratska stranka je u vrlo neugodnoj situaciji. Naime, oni se bo-


re za vlast. [ta bi oni imali da ne u~estvuju u ovoj vlasti? Oni su jo{
manjina, ~ak ni sa LDP-om ne mogu da formiraju vladu. Dakle, {ta bi
oni mogli da rade kao opozicija, kada su, kao {to nam je pokazano
one ~uvene no}i sa radikalima, ovi spremni i na to? Sre}om po nas, ra-
dikali nisu bili do kraja spremni da po{tuju ustav i zakone, pa nisu
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 157

ostali na vlasti, nego su se, verovatno uz dobru pogodbu, s nje povu-


kli. Kao i uvek poku{a}u da odbranim jednu politi~ku odluku. Ula-
skom u ovakvu koaliciju vi procenjujete da ima {anse da ne{to pro-
menite u ovoj vladi. Alternativa je da se dr`ite principa, kao {to se
Gra|anski savez od osnivanja dr`ao svojih principa i porastao s je-
dan na dva odsto podr{ke, dakle zastupaju}i ideje koje u Srbiji zahte-
vaju vreme da bi za`ivele. I ~injenica da vas ovde ima toliko ve~eras i Miljenko
~injenica da se sprema mar{ protiv doga|aja najavljenih za nedelju Dereta

pokazuje da se podi`e glas javnosti. I to se podi`e ne kada se to dogo-


dilo, nego pre nego {to se dogodilo. To je jako va`no. Kao {to je va`na
i ~injenica da zahvaljuju}i jednom delu vlade Evropska unija menja
svoj odnos prema na{em pridru`ivanju. Neki pomaci se posti`u i mi-
slim da je najve}i izazov za Ko{tunicu i njegovu vlast bio to {to je \e-
li}, kakav god da je, svrdlao i oni su odjednom pomislili – Ovaj }e da
nas uvede u Evropu, brzo izmisli NATO dr`avu, napadni ga i spre~i u
tome. I mislim da se sada u vladi vodi velika bitka kako bi spre~ili da
deo vlade pod kontrolom Demokratske stranke nastavi evropske in-
tegracije.

A sli~nosti izme|u Rusije i Srbije su velike. Danas je Putin najavio da


ne odbacuje mogu}nost da postane predsednik vlade. To smo ve}
imali – bio sam predsednik dr`ave, a sada }u biti premijer. Putin se
ugleda na na{eg Voju i mislim da }e se i Rusiji dogoditi ono {to se do-
godilo nama.

Nenad Proki}:
Sada ne postoji ni{ta besmislenije nego biti ~lan Demokratske stran-
ke. Nedavno sam bio u emisiji u kojoj sam od svih koje sam napao
najvi{e napao njih. I u|em ujutru u parlament i oni mi ka`u – Bilo je
super. Ka`em – Je l’ me zafrkavate? Ka`u – Ma ne, bilo je odli~no. Pa
kako mo`e{ to da mi ka`e{, kada sam tebe napao? Ne, ne, bilo je su-
per. Dakle, oni su u potpuno {izofrenoj situaciji i to prili~no bedno iz-
gleda. Ko{tunica se mnogo boji radikala. On nema boljeg predsedni-
ka od Tadi}a, jer }e ovaj sve da radi, samo da ostane predsednik.

Biljana Srbljanovi}:
Htela sam da ka`em da sam u {izofrenoj situaciji. Kada prati{ jedno
krilo vlade koja gura ka evropskim integracijama, ti vidi{ da ljudi iz
tog istog krila ka`u – O pripadnosti NATO-u odlu~i}e narod na refe-
rendumu. Ja sam protiv ulaska Srbije u NATO, ja li~no, Biljana Srblja-
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 158

novi}, dramski pisac. Sre}om po Srbiju, mene niko ni{ta ne pita, te


05.10.07.
Srbi, u|ite u NATO ako mislite da spasete `ivu glavu. Ja to jednostav-
no ne mogu iz svojih najdubljih uverenja da opravdam, niti da zago-
varam, ali se nadam da me Srbija ne}e poslu{ati. I to ne zbog toga {to
je NATO bombardovao Srbiju, nego zbog toga {to je NATO bombardo-
vao bilo koga, {to je to vojna organizacija koja je direktno pod vla{}u
158 jedne vlade, koja mi se nikako ne dopada sada. I to {to imam da zame-
rim Putinu, imam da zamerim u istoj meri i D`ord`u Bu{u, samo sre-
}om, kada ameri~ke kompanije kupuju preduze}a u Srbiji i daj bo`e
da nam se to desi, to je jedna pri~a, a druga je pri~a kada to isto re-
formsko krilo vlade do|e s me|unarodnog sastanka i ka`e – Direktor
Aeroflota je zainteresovan da kupi JAT. Kao da je on portparol direk-
tora Aeroflota. [ta mene briga za {ta je zainteresovan direktor Aero-
flota? Tako da oni kao bu{e, bu{e, ho}e u Evropu, ali s druge strane
ka`u – Narod neka odlu~i i ako bi jo{ ruski narod mogao da nam od-
lu~i, to bi mo`da bilo i najbolje. Tako da nisam sasvim uverena u
iskrenost, a pogotovo ne u mo} tih pojedinaca koji poku{avaju da nas
integri{u u NATO.

Je l’ vi shvatate da smo mi bojeva glava izme|u ^e{ke i Slova~ke, da


se nama, ~itavom dr`avom, sudbinom osam miliona ljudi, ovde pre-
ganjaju kao da smo stvar? Poku{avaju da pomire nepomirljivo i mi-
slim da je ta vlada ni riba ni devojka. Ljudi koji mo`da imaju to krilo
vlade mo`da imaju iskrenu misao, iskrenu viziju, ali oni nemaju mo},
nemaju vlast i u krajnjem slu~aju se kriju iza populizma – Narod }e
da ka`e. Ne daj bo`e da se ovde narod o bilo ~emu vi{e izja{njava na
taj na~in. Ovo nije da na livadi izvi~emo vo`da. Mi smo glasali, iza-
brali smo neke ljude na osnovu njihovog programa i ako je taj rekao
da program njegove stranke podrazumeva evropske integracije, ne-
ma {ta narod dalje da mu ka`e, narod mu je jednom rekao. Ako ne bu-
de tako, onda vrati mandat, bajo, idemo na nove izbore, da ti narod
malo ka`e {ta }e{ da radi{.

Miljenko Dereta:
Demokratska stranka valjda nikoga nije iznenadila. U jednom tre-
nutku je jedan ~ovek me|u njima nametnuo druga~iji ton i mi koji
smo mu verovali smo ostali isti, a Demokratska stranka se vratila na
ono {to je uvek i bila. Za ljude koji za to glasaju, to je jedini izbor, jer
nisu svi kao {to smo mi i nisu svi kao {to su radikali. Ve}ina je za
srednju, nikakvu liniju, na kojoj se ose}a sigurno i mirno, u kojoj `i-
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 159

votari, u kojoj je stekla ne{to. Dosta putujem po Srbiji i ljudi mi ka`u


– Moramo ipak biti oprezni, moramo polako, jer sada ne{to imamo. E,
to je ta Demokratska stranka, to je sredina, to niti smrdi, niti miri{e,
ali je to ve}insko opredeljenje jedne u osnovi demokratske Srbije. To
{to mi mnogo o~ekujemo od Demokratske stranke je problem nas ko-
ji ne glasamo za nju. Oni koji glasaju za nju veruju u to. Na`alost, bi-
}e potreban bar jo{ jedan ciklus izbora da mi postanemo ve}ina. Biljana
Srbljanovi}

Biljana Srbljanovi}:
U principu sam zahvalna {to ima ljudi kao {to si ti, koji umere, spu-
ste na razumnu meru moju li~nu ljutnju, kada sam u stanju da {ama-
ram i levo i desno. Ali moram da ka`em ne{to. Iako nisam glasala za
Demokratsku stranku, predsednik Tadi}, od onog momenta kada je
izabran, vi{e nije Demokratska stranka. On je predsednik moje ze-
mlje i on meni odgovara. Ja nisam gra|anin drugog reda zbog toga
{to nisam ~lan Demokratske stranke, a ovo je o~igledno postala vi{e-
partijska dr`ava, u smislu da su oni koji su u partijama – na vlasti, ali
u svakom smislu. Direktori kompanija su ljudi iz partija, ljudi di`u
kredite po partijskoj liniji, lizing se dobija po partijskoj liniji. Zna~i
li to da smo mi koji nismo ~lanovi partija gra|ani drugog reda? Zna-
~i li to da predsednik dr`ave Srbije odgovara samo ~lanovima svoje
partije ili sam i ja podjednako gra|anin kao i onaj koji ima neke ko-
risti od toga {to je u Demokratskoj stranci? Ja mislim da jesam i da je
on obavezan da meni odgovara na isti na~in kao i onom tamo. Mislim
da je velika gre{ka {to se ovde to nikako ne razdvaja. Najo~iglednija
stvar bi bila da predsednik dr`ave podnese ostavku na funkciju {efa
partije. Ali ovako ne, mi smo vi{epartijski sistem shvatili tako da ko
je u partijama taj nam vlada, a mi ostali – pa bolje da se u~lanimo.

Sad gledam unazad, bli`i se 5. oktobar, pa se svi se}amo kako je bilo,


pa sam spomenula da sad ~itam neke spise i prise}am se 5. oktobra
2000. godine. Mnogo me je sramota koliko sam bila glupa i kako sam
smatrala da je mnogo va`no i da je stra{no veliki otpor {to {etam ta-
mo sto dana, mlatim sve}ama, tr~im pred pandurima. Jedina moja po-
vreda iz demonstracija je {to sam se jednom u{inula kada sam se
okliznula ispred pandura. Ho}u da ka`em, nismo ni mi spremni da
malo pripomognemo, da eventualno u|emo u izbornu trku. E, ja mi-
slim da je mo`da do{lo vreme da se totalno uvali{ u to, pa da se time
bavi{ ili da se ne bavi{. Ako mora da se u|e u stranke, ulazi se u stran-
ke, ako mora{ da stavlja{ svoje ime na liste za kandidate, stavlja{ se
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 160

na liste, uvali{ se do kraja. Nema vi{e one pozicije – gledam sa strane,


05.10.07.
kao ja sam nezavisni intelektualac, pa }u da posmatram. Koga ja ta~-
no posmatram? Meni bi za moju poziciju nezavisnog intelektualca
mnogo odgovaralo da se ni{ta ne promeni, da bih ja imala {ta i da po-
smatram. Pa bolje da sebe samu posmatram i od toga {to vidim, ve-
rujte mi, mnogo me je sramota.
160 U {ta mi ode sedamnaest godina? Mislim da je do{lo vreme da se po-
vu~e neka crta, da svi ka`emo do koje ta~ke smo bili spremni da rizi-
kujemo i {ta smo stvarno rizikovali i da vidimo kako ta granica mo`e
malo da se makne, pa da ide{ do kraja. Ili u}uti i idi, digni taj lizing,
otpla}uj tamo ratu za kola i }uti, super ti je, do}i }e ti Putin, {ta te bri-
ga {to }e Aeroflot da kupi JAT, kad ionako ne}e{ nigde da leti{, em ne-
ma{ pare, em nema{ vizu, {ta se buni{ onda? Prema tome, ili jedno ili
drugo.

Miljenko Dereta:
Na{e biografije su malo razli~ite, ja sam po~eo devedesetih u politi~-
koj partiji, u Gra|anskom savezu, bio tamo {est godina, pa sa @arkom
Kora}em oti{ao u SDU i tako dalje. I video sam ograni~ene mogu}no-
sti politi~kog delovanja u ovakvoj Srbiji kakva jeste, i prihvatio sam
se drugog posla, da kroz podizanje obrazovanja mladih ljudi u u~enju
demokratije poku{am da pomognem da se stvori dru{tvena baza ko-
ja mo`e da odr`i demokratiju. Ne samo da proizvede 5. oktobar, nego
da ga odr`i, jer to je na{ problem. I mi ne slavimo 5. oktobar, mi sla-
vimo 24. septembar, kada smo pobedili na izborima, zato {to je za nas
jako va`no da smo mi u demokratskom, nenasilnom procesu, po pra-
vilima igre koja su bila potpuno nefer, pobedili Milo{evi}a. Otpora{i,
na koje se ti poziva{, ti koji idu u prvi red da se biju, to je bio Srpski
pokret obnove. Nije slu~ajno da je on marginalizovan, to su Veljini
ljudi, to su ljudi koji dolaze s kamenicama na 5. oktobar. Meni je te-
{ko da zamislim bilo koga od nas, pa i sebe naravno, kako se bije. Ne
zagovaram pasivnost, naprotiv, ali zagovaram realisti~nu sliku ono-
ga {to je sada mogu}e u Srbiji. U`asno je te{ko.

Biljana Srbljanovi}:
Ja uop{te ne pozivam ni na kakve demonstracije, revoluciju, to su sve
besmislice koje su pro{le. I ti si u pravu, ja nikada ne bih zavalila taj
kamen, i{la bih da vidim i prvi bi me kamen pogodio u glavu i ja bih
pala kao prva `rtva revolucije iz ~iste gluposti. Ali ja ne govorim o to-
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 161

me, jer to je vreme pro{lo, ja govorim o tome da nama dolaze novi iz-
bori i da mi treba da imamo u glavi da se prase ne goji pred Bo`i}. [ta
vi mislite, za{to se ja akam s onim ljudima na blogu, {ta mislite {ta
meni to treba u Parizu, gde sedim lepo, gledam u Senu, {etam ku~e?
Akam se s blogom, jer tamo dolaze desetine hiljada ljudi i ti obja{nja-
va{, obja{njava{, pa mic po mic, pa jedan po jedan, ne{to se talasa, ne-
{to se menja. To je moj posao, ja ne mogu da idem od vrata do vrata, Biljana
ali mogu ovako od ~oveka do ~oveka {to sedi u ku}i iza svog kompju- Srbljanovi}

tera, mogu tako da skupljam glasove za promene. To je na{ posao, ta-


ko se pravi revolucija, o toj revoluciji ja govorim. Moja kamenica u
glavu je da pi{em blog jednom nedeljno. Gnjavi ljude, gnjavi, pitaj –
kolika ti je plata, jesi li siguran da si dobro razmislio kako }e{ da gla-
sa{. Nama dolaze izbori, nama su va`ni gradovi. Setite se, molim vas,
da su promene u Srbiji pod Milo{evi}em po~ele od gradova, i to ne od
Beograda, nego od ostalih gradova, koji su vadili kestenje iz vatre za
Beograd. Prema tome, to treba da radimo, o tome vam govorim, nema
tu – gadim se, nema – nije to za mene. Ljudi mi ka`u – [ta te briga, je
l’ ti dosadno u Parizu? Pa ti si pisac, to je ispod tvog nivoa. To su mo-
ji sugra|ani, za{to ja to ne bih radila, za{to ja ne bih zasukala ruka-
ve i uradila ne{to za svoju dr`avu? [ta mogu da uradim? – Da ispiram
mozak ljudima, da ponavljam dok svi ne poludimo, pa na kraju neka
se promeni pet, deset odsto, ali menja se, vi vidite da se to menja. Eto,
to je neka stvar koju svi treba da radimo, svako u svom domenu.

Kad su one do{le na ideju da se na osnovu knjige Nezavr{en proces


Sr|e Popovi}a radi taj film, mnogo sam se obradovala, a kada su me
jo{ pozvale da se uklju~im u taj rad, bila sam mnogo ponosna. Para-
lelno s radom na scenariju pi{em knjigu o tom iskustvu: za{to sam se
uklju~ila u to, na {ta nale}em, da se izborim sa svojim demonima i da
sebi ostavim nekakav dokument, vrstu dnevnika o tome {ta sam sve
razmi{ljala, u kakvim zabludama sam bila. Svi smo od trenutka kada
je ubijen \in|i} shvatili {ta smo izgubili, a da u ono kratko vreme
dok je on nama vladao, nismo znali {ta imamo i da smo se mnogo
ogre{ili o to. Ja prva moram to da priznam i ~itam sada te materijale,
prolazim kroz li~nu katarzu, ka`em – ^ekaj, ti si to pro~itala u Kuri-
ru, ~ove~e. Meni je to u mali mozak neko ubacio – reformator, proe-
vropski, da, ali Cane, Mane, ovo, ono. Ljudi, ne umem mnogo stvari da
radim u `ivotu, ali umem da u~im i da ~itam. Ja sistemati~no prilazim
ovome, ~itam sve, ja vam dajem re~, i{~ita}u sve te hiljade strana no-
vinskih ise~aka, zapisnika s procesa, deset hiljada strana ima samo
zapisnika s procesa, knjiga, apsolutno svih dokumenata koji mi do|u
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 162

do ruke, koji osvetljavaju veliku ulogu Zorana \in|i}a, premijera, u


05.10.07.
na{im `ivotima. Ja vam dajem re~ da }u to i{~itati da bih isterala svo-
je demone i da bih se oprala pred sobom za ono u {ta sam sumnjala. I
mislim da smo svi mi pali kao `rtve stravi~ne propagandne ma{ine
zaboravljaju}i klju~nu stvar, da je taj ~ovek bio premijer, da je ubijen
zato {to je bio premijer i zato {to je radio ne{to dobro za nas, i da je
162 na{a obaveza da damo svoj sekund vremena, pola evra, {ta god, da do-
prinesemo da to ruglo koje stoji kao `iva rana Srbije na neki na~in
po~ne polako da zarasta.

I zato vas pozivam da ~ime mo`ete pomognete, super je da pomogne-


te, ali zbog vas. Taj jedan evro po glavi slu{aoca, taj materijal koji
ima{, dajte ahrive ako imate, dajte kasete, {ta god ko da ima, bilo {ta
{to misli da je va`no neka da. Ja vam dajem re~ da }u sve pro~itati i
da }u sve uzeti u obzir, ako ni{ta drugo, barem ne}e biti nijedne ta~-
ke koja }e ostati zamu}ena, od sad pa zauvek.

Svetlana Luki}:
Slu{ali ste Miljenka Deretu, Nenada Proki}a i Biljanu Srbljanovi} ko-
ji su govorili na promociji Pe{~anika u ponedeljak u Novom Sadu. A
ju~e je u Beogradu sahranjen na{ stalni sagovornik i na{ prijatelj,
Dragoljub Sto{i}. Dragoljub je bio predsednik Unije slobodnih sindi-
kata, vo|a sindikalnih {trajkova voza~a GSP-a pod Milo{evi}em, `e-
stok kriti~ar dvojice gradona~elnika, Neboj{e ^ovi}a i Nenada Bogda-
novi}a. Dragoljub je bio doma}in ^uvara vatre, on je obukao majicu sa
\in|i}evim likom i oti{ao pred specijalni sud kada su se pred tim su-
dom pojavili momci sa slikom vuka Crvenih beretki na svojim majica-
ma. Prebijan i hap{en pod Milo{evi}em, Dragoljub je 5. oktobar do~e-
kao u zatvoru, pa ipak, kada je umro, gnevan i brz, shvatili smo da taj
5. oktobar, koji izgleda nije bio nikakva revolucija, koji nam je komad
po komad oduzet bez ostatka za ovih sedam godina – ipak ima ne{to
{to mu niko ne mo`e oduzeti – svog neznanog junaka kojem mi znamo
ime – Dragoljub Sto{i}. Neznani junak koji je pao u borbi za na{u iz-
gubljenu stvar.

Dragoljub Sto{i}:
Kao da ste u ludnici na otvorenom, kao da je ovo ^ehovljev Paviljon 6
i mi tu teturamo, tumaramo po mraku, sudaramo se, slu|eni, bez ne-
ke nade. Ja sam se 1999. godine zalagao za protektorat, nema potre-
be da menjam svoje mi{ljenje. Ja ne mislim da treba radikale pustiti,
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 163

pa kao, onda }e sve biti jasno. Pa nemamo mi vi{e mogu}nosti, nema


vi{e ni energije, ni vremena. Prosto smo toliko ubijeni u pojam, toli-
ko smo osiroma{eni. Pa zar ve} nemamo to, {ta oni jo{ mogu da ura-
de? Za{to se ne uzme taj podatak koji je tu skoro objavljen, ali je pro-
{ao gotovo nezapa`eno, da sedamdeset odsto anketiranih studenata
nikada nigde nije bilo izvan granica Srbije? Ja sam pre neki dan bio u
Hrvatskoj i trebalo mi je nedelju dana da se oporavim, samo kada Dragoljub
sam video kakvi su njihovi putevi. A oni su na najni`oj lestvici od tog Sto{i}

normalnog sveta. Pa gde smo onda mi?

Zoran \in|i} je jednom rekao – Ovde ~im se umije{, odmah si sum-


njiv. To je stvarno ta~no i dok le`imo u blatu imamo dva izbora – da
ustanemo iz tog blata ili da one malobrojne koji jo{ ne le`e, nego sto-
je u tom blatu, povu~emo u to blato. To mi li~i na ovo da se mi dodat-
no anga`ujemo da se ovde sudi za ratne zlo~ine. Umesto da ustanemo
iz tog blata, da to malo energije {to jo{ imamo upotrebimo na ustaja-
nje, mi i to malo energije upotrebljavamo da uvu~emo one malobroj-
ne koji jo{ stoje, koji jo{ nisu legli u to blato. I kada svi budemo kao
svinje i kada svi budemo groktali i kada ovo bude veliko korito u ko-
jem }emo da lap}emo pomije, onda }emo valjda svi da budemo sre}ni,
ne}e nam ni{ta drugo trebati. Kada sam u Gradskom saobra}ajnom
preduze}u pokrenuo ideju da se napravi jedan sindikat, po~eo sam ti-
me {to sam razgovarao s ljudima da li je njima palo na pamet da bi
oni mo`da trebalo da imaju drugi par cipela, po{to taj jedan, s izliza-
nim i iskrivljenim petama, izgu`van, prljav, ne bi trebalo da im bude
dovoljan. Ili da ih podsetim na instituciju nedeljnog ru~ka s porodi-
com u kafani. Mi smo na{ standard, pristup `ivotu, elementarnom,
toliko snizili, toliko smo postali ljudi bez potreba da im zaista olak-
{avamo posao. Ili je mo`da to {to nam rade sve ove godine dovelo do
toga, svejedno {ta je, ali to mora da prestane. I taj te`ak posao suo~a-
vanja s tim unesre}enim ljudima koji imaju stra{ne dezorijentacije i
ograni~enja koja su im sve ove godine stvarana u glavama, to mora
da se ra{~isti ili za nas nema nade.

Ja sam se u Demokratsku stranku u~lanio 1996. godine iz dva razlo-


ga, jedan je bio va`niji, taj da se prkosi re`imu Slobodana Milo{evi}a,
i drugi je bio taj {to sam verovao Zoranu \in|i}u. Zna~i, imao sam
dva razloga, prkos i shvatanje da je otpor prema Slobodanu Milo{evi-
}u preduslov za sve drugo – iz istih razloga sam se u~lanio i u Otpor.
Ali {to se ti~e Demokratske stranke sada, moram da ka`em da sam
razo~aran. Ona iz vi{e razloga ne li~i na sebe, a najvi{e tome doprino-
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 164

si taj tragi~ni razlog da su ubili Zorana. Pre neko ve~e, neko od onih
05.10.07.
mla|ih ~lanova Demokratske stranke, kada su do{li da daju podr{ku
^edi Jovanovi}u u op{tinskom odboru na Novom Beogradu, dodao je
na tabli na kojoj pi{e Demokratska stranka – Srbije. I mislim da je to
ozbiljna opomena Demokratskoj stranci. Ako ho}ete da idem do kra-
ja, to je vrhunska uvreda za Demokratsku stranku, da je uporede s
164 Demokratskom strankom Srbije. Da li je Boris Tadi} shvatio da ta ko-
habitacija dugoro~no gledano nije zdrava, ni po njegovo zdravlje, iz-
me|u ostalog? Ja bih voleo da jeste, ali ne bih smeo da stavim ruku u
vatru za to. I ^eda Jovanovi}, bez obzira na to da li je prerano do{ao
na mesto na kome je bio, zaista ima politi~ki nerv koji je te{ko spori-
ti i stra{no brzo misli. On govori stvari koje ja u devedeset i ne znam
koliko procenata potpisujem, sasvim mi odgovara sve to {to pri~a. Da
li je on malo nadobudan, da li je izdr`ao teret slave koja mu se dogo-
dila, to je druga pri~a, ali ^edomir Jovanovi} je jedan od dvojice ljudi
koji su isporu~ili Slobodana Milo{evi}a. Jednog od njih su ubili, a
ovog drugog poku{avamo da se oslobodimo. Da nema ni~eg drugog u
biografiji ^edomira Jovanovi}a, to bi trebao da bude razlog o kojem
bismo morali da vodimo ra~una kada ~inimo ustupke Kuriru ili ne
znam ni ja kojoj tamo opciji koja se eksponira preko Kurira, i dopu-
{tamo da se na taj na~in navodno Demokratska stranka pro~i{}ava.

Ne mogu da razumem, ne mogu da shvatim da Branislav ^anak, pred-


sednik UGS Nezavisnost, ka`e da su protiv ovog zakona o radu zlona-
merni investitori i ljudi koji su nam namenili ulogu kolonije. Pa ne
mogu da verujem, stvarno. Pa ja bih bio presre}an, i ako je to izdaja,
onda ja jesam izdajnik, da mi zaista postanemo kolonija tipa Ju`ne
Koreje, da do|emo do tog nivoa kao kolonija da mo`emo da organizu-
jemo olimpijske igre. Zaista sanjam o tome da ovde do|u velike svet-
ske korporacije, multinacionalne kompanije koje }e da ulo`e mnogo
sredstava, pa da im bude stalo do toga {to su ulo`ili, a da onda mi or-
ganizujemo sindikate i podignemo na{u svest na nivo da ka`emo – E,
sad mi mislimo da smo izrabljivani, jer imamo platu tri hiljade dola-
ra, a ho}emo da imamo pet. Ali za to je potrebno da oni ovde do|u, a
ne da ih na ovaj na~in spre~avamo da uop{te do|u, jer }e oni da nas
izrabljuju, Bo`e, a sada smo sre}ni i tu na{u sre}u ne damo da nam
neko muti.

Ako ovi budu isporu~ili Mladi}a, mi mo`emo da se pakujemo i mo`e


biti da sam ja negde u podsvesti i zbog toga ~ekao Bati}a ispred za-
tvora da ga pozdravim, jer u Srbiji je obi~aj da ide{ na slave, ide{ na
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 165

svadbe, ide{ na ispra}aje, da zadu`i{ onog doma}ina da do|e tebi. Po-


{to nas to sve ~eka, ja bih voleo da me sa~ekaju, da ne iza|em ba{ ona-
ko sam. Ne {alim se. @ivi{ negde gde se veruje na re~ advokatu Mirja-
ne Markovi} da }e ona da se pojavi tamo gde je budu zvali, a Bati} je
dr`an u zatvoru zato {to }e da pobegne. [ta re}i o pravosu|u ~ijeg mi-
nistra uop{te ne do`ivljavam kao da govori – on, {to se mene ti~e, sik-
}e, prosto me ~ovek pla{i. O~i ga odaju, on je meni najopasniji od ce- Dragoljub
le te ekipe, iako je to, naravno, varka, jer sigurno je da je to Ko{tuni- Sto{i}

ca. Sigurno da je to on, jer on ih tu sve dr`i, sa svojim unezverenim


pogledom. Prosto kada ga vidi onako unezverenog, pomislio bi ~ovek
da je on tu slu~ajno, da je u{ao u neku prostoriju u kojoj je jedina slo-
bodna stolica bila stolica predsednika vlade i on je, ~ovek, tu seo. ^o-
ve~e, on je oti{ao u ono poplavljeno selo gde Velja Ili} gradi ku}e. I to
su proglasili najve}im gradili{tem u Srbiji. Pa to bi malo ve}a moba,
dva sela da se skupe, da se ljudi dogovore i da pomognu jedni drugi-
ma – isto bi uradili i pretpostavljam za kra}e vreme. To je Srbija pet
godina posle 5. oktobra.

Treba ljudima re}i – Toliko smo gre{ili da nas je sramota, izvinite {to
nismo napravili lustraciju, izvinite {to smo zaboravili da su ^uvari
vatre u ovom gradu {etali godinu i ne{to dana. Ali ja se odli~no se-
}am, jer ja sam svakih ~etrdeset pet dana i{ao u policiju da im legali-
zujem tu {etnju, da imaju pravo da {etaju, da ih ne bi tukli. Ti ljudi su
tamo skandirali – Maki, Otpor, u ono vreme, ~ove~e, povremeno je bi-
lo vi{a marica i policajaca nego njih u {etnji, bilo ih je nekad izme|u
pedeset i dvesta i {etali su svaki dan trista {ezdeset i ne{to dana. Ti
ljudi su zaboravljeni, ti ljudi nisu pozvani kada je pravljen onaj kok-
tel u skup{tini grada posle promena 5. oktobra, a tamo je bilo i profe-
sora univerziteta. Zna~i, da se izvinimo svi zajedno, svi }emo da se iz-
vinimo jedni drugima {to smo izdali jedni druge, za sve {to nismo
razumeli, stvarno je vreme. Ne mora Bati} ponovo da bude ministar
pravde, ali on i ^eda i Vesna i Nata{a Mi}i} i onaj prepametni Nikola
Samard`i}, svi treba da budu tu i da probamo jo{ jednom. A {ta drugo
da radimo, {ta }emo sad da radimo, da se predamo, {ta? Pa ne mogu
da umrem mirno s mi{lju da mi dete stoji pred nekom ambasadom za-
to {to je skupio neku kintu da ode u Ma|arsku, pa ne mo`e druga~ije
nego da dobije vizu da bi oti{ao u Ma|arsku. Pa je li to pomisao s ko-
jom ~ovek treba da se pomiri? Ja stvarno mislim da nije. Ja bar ne mo-
gu s tim da se pomirim.
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 166

Imamo sada izbore koji }e da izme{aju iste karte. Ima}e{ tri Tadi}a i
05.10.07.
dvojicu Ko{tunica, do sad si imao tri Ko{tunice i dva Tadi}a, i to }e
valjda da bude ta promena. Mo`da bi najbolje bilo da imamo ~etiri Ni-
koli}a, da imamo kvartet Nikoli}a i da onda propadnemo jednom za
svagda, jer bismo s njima u slede}em mandatu verovatno mnogo br-
`e propadali nego {to }emo propasti s ovima. Ovo je agonija kojoj ne-
166 ma kraja, koliko vidim. Stalno nam izmi{ljaju nekakva pitanja svih
pitanja, nekakve nacionalne interese, neke specijalne situacije, ose-
tljiva vremena. Nikako da do|e na red kako se le~imo, kako se {kolu-
jemo, u kakvim uslovima radimo, kakve plate primamo, to nikako da
budu osetljiva pitanja. Te `ivotne, svakodnevne stvari od kojih nam
ovaj jedan jedini `ivot i zavisi guraju u stranu i daje se prioritet stva-
rima koje u stvari nisu pitanja, nego su izgovori. I to traje. @ivi{ u ze-
mlji u kojoj ti, recimo, predsednik najve}eg sindikata u zemlji vozi
slu`beni auto koji mu je dao najve}i tajkun u zemlji, koji, uzgred, ne
dozvoljava sindikalno organizovanje u svojoj Delti. I opet }emo u
martu da ~ekamo one koji su ga najvi{e mrzeli da polo`e vence na
spomen-plo~u Zoranu \in|i}u, pa }emo onda i mi da do|emo tamo,
da `alimo i sebe i njega.

Treba da raskrstimo s Milo{evi}evom ba{tinom, ali da li iko norma-


lan veruje da nas na to poziva i da je u tom poslu u~estvovao Ivica Da-
~i} i Milorad Vu~eli} i Tomislav Nikoli} i Vojislav [e{elj? I stvarno, da
li je mogu}e da neko ko je sledio Zorana \in|i}a sada na poziv, u isto
vreme Vojislava [e{elja i Borisa Tadi}a i Milorada Vu~eli}a i Vojisla-
va Ko{tunice, treba da ode da uradi ne{to na {ta ga oni pozivaju? To
je potpuno ludilo, to je let iznad kukavi~jeg gnezda. Ne zna ~ovek
stvarno {ta vi{e da ka`e, jer ovo pro|e, ostarismo. Pogledam sebe, vi-
dim da sam ostario nadaju}i se, a `ivim sve gore. Ja ne mogu da veru-
jem da je neko zaista verovao da }e zbog preambule u ustavu sa~uva-
ti srpsku kolevku. Za njihovu informaciju, srpska kolevka je preme-
{tena u Gu~u. Stvarno be{~a{}u nema kraja. Evo {est godina posle
tog 5. oktobra, ako budemo ponovo imali pet minuta, ne bismo smeli
da napravimo gre{ku koju smo napravili 5. oktobra. Bolje re}i, u no}i
izme|u 5. i 6. oktobra.

Dok sam dolazio ovamo, idem po ovom lepom danu i gledam taj na-
rod, kojem se doga|a dono{enje ustavnog zakona. Na licima ljudi vi-
di{ da se ni{ta ne doga|a, to nikoga ne interesuje. Sve vi{e mislim da
to nije apatija, sve vi{e sam ube|en da narod u stvari prezire pred-
stavnike ove vlasti, od prvog do poslednjeg. Ja o~ekujem od Tomisla-
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 167

va Nikoli}a da je lud, o~ekujem da }e da zarati s ~itavim svetom izgo-


varaju}i se da po{tuje ustav, ne o~ekujem ni{ta ni od Ko{tunice, ali
od Borisa Tadi}a o~ekujem. Ipak je to opcija kojoj sam i ja kao poje-
dinac prili~no toga dao zala`u}i se za ne{to {to je ta Demokratska
stranka nekad predstavljala. On se zaista sada pona{a kao korumpi-
rani kriminalizovani ste~ajni upravnik u preduze}u kome ho}e da
snizi cenu, da bi ga neki njegov prijatelj tajkun, u ovom slu~aju vero- Dragoljub
vatno Ko{tunica, kupio. Tako nam izgleda Demokratska stranka. Sto{i}

I sad ti skladi{te, iz kojih god razloga, eksplodira. Pojavi se zvani~nik


i ka`e – Mi }emo pomo}i koliko mo`emo. Pa ~ove~e, {ta ti to pri~a{?
Kako misli{ – Pomo}i }e{ koliko mo`e{? Taj narod `ivi bez plata ili s
tim platama koje ima ne mo`e ni{ta da uradi, ne mo`e da plati tele-
fonski ra~un, ne mo`e ni{ta da uradi. I sad mu dr`ava osobno, po{to
mu je nanela {tetu, unesre}ila ljude, ka`e – Pomo}i }emo koliko mo-
`emo. Ma nije valjda? I ni{ta. Pa {ta treba ovde da se desi da neko iza-
|e i ka`e – Alo bre, pa dosta, stvarno dosta jednom? Neko ovde neko-
ga bolje poznaje nego on sebe i to nema kraja, ne mo`e{ da prati{, to-
liko kulja ta prljav{tina i to vre|anje i ta kanalizacija, ne znam koji
je profil te cevi, ali prosto smo potopljeni. Probudi{ se i kao da nisi ni
legao da spava{, stalno potpuno isto. Imamo predve~erje izbora, na-
damo se da }e biti bolje, ne{to }emo promeniti. Ne}emo ni{ta prome-
niti, jer nemamo {ta da promenimo, ponuda }e biti ista. Nije otvore-
na nova prodavnica, imamo bakalnicu na }o{ku i tu robu }emo opet
kupiti, s nadom da kad otvorimo kutiju u njoj ne}e biti ni{ta plesnivo
i nikakvo u`eglo ulje, nego kao bi}e ne{to druga~ije. Ne}e.

Jutarnjem programu B92 neko je poslao poruku. Voleo bih da ga upo-


znam, isto kao {to sam voleo da upoznam onog ~oveka koji je dr`ao
Zoranovu sliku tamo na Tamnavi kada je Ko{tunica bio u poseti. Po-
ruka glasi – Petnaest godina je od 9. marta, {est godina od 5. oktobra,
tri godine otkako su ubili Zorana \in|i}a, ej, ljudi, u pomo}. Stvarno,
u pomo}.

Mi smo potpuno zaboravili kako je izgledalo kada su smenili Zorana


s mesta gradona~elnika i kada smo krenuli u protestnu {etnju. Kre-
nemo pored Kalemegdana, niz ulicu Tadeu{a Ko{}u{kog, ~ove~e, ka-
da su istr~ali iz kalemegdanskog parka. Dotle su bili neki kordoni, pa
si bio oprezan, mo`e{ da o~ekuje{, a ono je bilo kao da su nas ~ekali
u zasedi. To je tako pr{talo, tako su padale devojke na {tiklama, juri
te neki divljak u ~izmama, ~ove~e. Po~e {utiranje, one njihove torbi-
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 168

ce se prosipaju, padaju deca, vri{te. Od onda mrzim interfon, jer ve}i-


05.10.07.
na ulaza u onim popre~nim ulicama ima interfon, ne mo`e{ da u|e{
ni u jedan, nema{ gde da se sakrije{, ~ove~e. Ja na`alost taj 5. oktobar
nisam do~ekao na ulici, nisam ga do~ekao ispred skup{tine, zato {to
sam bio uhap{en 3. oktobra, pa sam 6. pu{ten. Taj deo nisam video, ne
mogu da pre`alim, ja bih, ako ni zbog ~ega drugog, voleo da se 5. ok-
168 tobar desi ponovo da mogu da budem tamo. Zamisli, posle tolikih go-
dina ti ne vidi{ to, nego sedi{ u nekoj }eliji. Pa da se ubije{, ~ove~e, za-
misli to. Ali to {to ka`e{ da neki nisu dobili dovoljno batina, ima naj-
manje dve stvari koje se nama nisu desile, a ja se bojim da }e zbog ne-
ke kosmi~ke pravde koja je prosto neizbe`na to da nam se desi: nisu
nam uzvra}ene batine koje smo nekima oko nas zadali, to je jedno, a
drugo, zbog onih koji nisu dobili batine 5. oktobra, jer nije sprovede-
na lustracija, zovi to kako ho}e{, batine, lustracija, nije bitno, dobi}e
batine ovi {to je nisu sproveli. Ja se bojim da }e nas ta kazna sti}i, su-
vi{e smo zla naneli direktno. Ne mogu ja da ka`em sada – ja u tome
nisam u~estvovao, ja sam bio protiv toga. Ili ja nisam bio dovoljno
protiv toga ili nas nije bilo dovoljno koji smo bili protiv toga. Stvarno
se iskreno bojim i na svu sre}u, ako je to sre}a, ne}emo naneti zlo
drugima, ne}e nam to vi{e dozvoliti, to }e se desiti ovde, me|u nama.
Ako se desi ovde me|u nama, kakvi smo, ne znam {ta }e biti. Stvarno
sad po~injem da se u`ivljavam u to, pa mi se ne dopada nimalo.

Svetlana Luki}:
Ni sedam godina posle, mi ne znamo {ta se desilo 5. oktobra. Evo {ta
misli da se desilo Sr|a Popovi}.

Sr|a Popovi}:
Za gra|anina postoji ne{to zbunjuju}e u tom doga|aju, koji jeste dvo-
smislen. Da li je to bila revolucija, smena vlasti, pu~, {ta je to bilo i {ta
je tu pora`eno? Uzrok tome vidim pre svega u ambivalentnosti Milo-
{evi}evog re`ima, jer je on bio dvoglav. U raznim jugoslovenskim re-
publikama zauzeti su razli~iti odnosi prema padu berlinskog zida,
prema globalnom kolapsu komunizma. I ja se se}am da je Milo{evi}
zamerao zapadnim republikama, Sloveniji i Hrvatskoj, {to su na ta-
njiru dale nacionalistima vlast. A on je, za razliku od toga, prvo okle-
vao koliko god je mogao s vi{estrana~kim izborima, a onda se dose-
tio, i mislim da je to njegova najve}a dosetka, da on mo`e da dr`i
unutra{nje protivre~nu poziciju: da se dr`i te svoje mati~ne partije
da bi zadr`ao dru{tvenu svojinu, kontrolu nad medijima, privredom,
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 169

kontrolu nad policijom, vojskom, a da to nakazno ven~a s nacionali-


sti~kom ideologijom i da zauzme celokupni politi~ki prostor. Dakle,
da ne mo`e niko da ga skida, onako kako su svi ti komunisti~ki re`i-
mi skidani, s nacionalisti~kih pozicija. U ostalim isto~noevropskim
zemljama pobune su bile nacionalisti~ke, ali u odnosu na ono {to se
smatralo ruskom okupacijom. A ovde su direktno padali komunisti~-
ki re`imi pred nacionalizmima. I on je odlu~io – Pa ja mogu da igram Sr|a
obe uloge, mogu da budem i Crvenkapa i vuk, {to je bila stvarno veli- Popovi}

ka dosetka i nekako neprozirna, zato {to je to bilo toliko apsurdno i


protivre~no da niko nije do{ao do dna toga. I pod Milo{evi}em ste
imali i ambivalentnu opoziciju, kod koje se nikad nije znalo protiv ~e-
ga su oni, jesu li protiv socijalizma, kao Ko{tunica, recimo, jesu li
protiv nacionalizma, jesu li protiv rata, protiv ~ega su oni, ~emu su
oni opozicija od svega toga. Tako da, kada je Milo{evi} padao isto ta-
ko nije bilo jasno {ta je tu pora`eno, njegova ratna politika, njegov
militantni nacionalizam, je li tu kona~no skinuta petokraka, {ta se tu
dogodilo. Taj doga|aj nije jasan.

I onda imate dalje ambivalencije i dvosmislenosti. DOS koji dolazi na


vlast je ambivalentna tvorevina. [ta je DOS, je li to Ko{tunica koji je
skinuo Milo{evi}a i postao kalif namesto kalifa, ili je to \in|i} koji je
sve to organizovao i koji najaktivnije poku{ava da promeni biv{i re-
`im? Ko{tunica insistira na legalitetu, na kontinuitetu pravnog siste-
ma, na o~uvanju Milo{evi}evog aparata. I to je bilo dvosmisleno, zbu-
njuju}e, pa je onda svet kazao – Nije va`no {ta je bilo, va`no je da smo
se oslobodili Milo{evi}a. A posle }e se pokazati da je vrlo va`no kako
se interpretira 5. oktobar i da je vrlo va`no da se zna {ta je tu pora`e-
no i ko je tu pobednik. Zbog te interpretacije, koju su poku{ali i jedni
i drugi da nametnu, i Ko{tunica i \in|i}, nastao je kasnije i frontalni
politi~ki sukob DSS-a i DS-a. Onda je on po~eo da dobija ekstralegal-
ne forme. Smatram da je ekstralegalno bilo kada je \in|i} izbacio iz
parlamenta poslanike DSS-a, ali je odgovor bio ne samo ekstralega-
lan, nego i nasilan, jer onda su odjednom po~ele da se de{avaju stva-
ri kao {to je ubistvo Gavrilovi}a, kao {to je oru`ana pobuna i na kra-
ju atentat, kojim je kona~no razre{ena ta ambivalencija.

Atentat je vrlo zna~ajan za razumevanje 5. oktobra zbog toga {to je


on bio razre{enje tog dvosmislenog doga|aja. To pokazuju posledice
atentata. \in|i}, koji je bio najnepopularniji od vi|enijih politi~ara
na politi~koj sceni, odjednom je po~eo da biva idol. DSS je odjednom
bio prepoznat kao stranka milo{evi}evske politike bez Milo{evi}a,
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 170

mo`da najvi{e po tom brutalnom aktu nasilja kojim se ta strana po-


05.10.07.
slu`ila, gde su ~ak i egzekutori bili iz milo{evi}evske garniture. Lju-
di koji su za njega i pre to radili su opet to uradili. I tu je veliki deo
ljudi progledao, naknadno dao kredit \in|i}u i po~eo da napu{ta
DSS. I tu po~inje strmoglavi pad rejtinga DSS-a, koji prolazi neprime-
}eno. Kada se digla magla, pokazalo se da je Ko{tunica isto {to i radi-
170 kali, da on ulazi u koaliciju sa SPS-om, da flertuje sa radikalima, i on-
da za{to bih ja bio u DSS-u, kada mogu da idem na pravo mesto, kod
onih koji mnogo jasnije tu poziciju plasiraju na politi~kom tr`i{tu?
Mislim da je ubistvo doprinelo rastu radikala i da je tu popularnost
Ko{tunice po~ela da opada, jer je postala nemogu}a ta mimikrija da
je on tobo` ugla|eni nacionalista. Taj atentat je mnogo razbistrio po-
liti~ku scenu, on je ~ak onemogu}io i Demokratskoj stranci da se iz-
ja{njava tako nejasno.

Odmah je prime}eno ne samo da DSS opstruira su|enje ubicama Zo-


rana \in|i}a, nego i da Demokratska stranka na to nema {ta da ka`e.
Hajde {to oni ne}e o su|enju da govore, hajde, ne}e da uti~u na sud i
tako dalje, ali kada vide ono {to smo svi videli, {to je o~igledno, da
DSS poku{ava da za{titi ljude koji su osu|eni za ubistvo, da poku{a-
va da diskredituje specijalni sud, da ga ukine, protivi se zakonodav-
stvu o za{ti}enom svedoku, o specijalnom sudu, tajno se sastaje s Le-
gijom – pa zar Demokratska stranka ni{ta nema o tome da ka`e? To
je bio njihov predsednik, sudi se ubicama njihovog predsednika. Zar
oni mogu da ulaze u koaliciju s ljudima koji opstruiraju to su|enje?
To je bio poraz Demokratske stranke, koji je, po mom mi{ljenju, iza-
zvao i pojavu LDP-a, jer je u Demokratskoj stranci bilo ljudi koji na to
nisu mogli da pristanu. To je bila linija razgrani~enja, stvorena je
frakcija i Demokratska stranka je morala da odlu~i – da ih izbaci ili
da odgovori na pitanja koja su oni postavljali. I oni su odlu~ili da ih
izbace iz stranke i ja mislim da }e ih to ko{tati, ve} ih ko{ta, a tek }e
ih ko{tati. I poslednje {to ~ujem jeste da raste broj glasa~a LDP-a,
zbog toga {to se situacija razbistrila, {to je pozicija centra koju je pr-
vo tobo` zauzimao Ko{tunica postala nemogu}a. Ko{tunica je to
shvatio i pribli`io se SPS-u i Milo{evi}evim starim koalicionim part-
nerima, radikalima, a DS je poku{ao da stane na to mesto, da sada on
bude taj centar, ali stvar je u tome {to je centar nemogu}. I DS }e se
osipati isto kao {to se osipao Ko{tunica.

U Srbiji postoje dve realisti~ne i konsekventne politike, a to su one


koje se obi~no nazivaju ekstremnima. One su ekstremne zato {to su
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 171

opcije polarizovane, a ako imate opciju istok – zapad, onda ne znam


koja bi va{a opcija u centru trebalo da bude – sever, jug, {ta, to je ne-
mogu}e. I ja mislim da }e LDP i dalje dobijati i mislim da se vidi da
postoje samo dve opcije u igri, a da je sve ostalo zamla}ivanje koje po-
vla|uje iluziji nekih ljudi, koje ja razumem, koji misle da se mo`e ne-
{to dobiti, a da se ne plati nikakva cena. To zna~i – ne}emo izru~iti
Milo{evi}a, ne}emo sara|ivati s Hagom, ali }emo u}i u Evropsku uni- Sr|a
ju, a ne}emo u}i u NATO. To su tlapnje koje samo produ`avaju para- Popovi}

lizu. I to po~inje da se vidi i naravno da postoji strah, jer sukob dve ta-
ko udaljene opcije kao {to je radikalska i LDP-ovska, bez obzira na
neravnopravnost snaga je zastra{uju}i, zato {to se ne vidi da on mo-
`e da se razre{i bez ve}ih potresa.

To je bio kriminalni poredak i cela ta dr`ava je bila zlo~ina~ko udru-


`enje i njih je amnestirao Ko{tunica time {to je proglasio da su to bi-
li izbori, jedan predsednik oti{ao, drugi predsednik do{ao i Milo{evi}
je i dalje predsednik najve}e opozicione stranke, koji zaslu`uje sve
uva`avanje. A ja mislim da je najbli`e istini da je to bila dvorska za-
vera i da je ono {to se dogodilo bilo pu~. SPS tvrdi stalno da je to bio
pu~ i jeste bio pu~. Glasovi nikada nisu prebrojani, a Milo{evi} je pre-
dao vlast tako {to je do{ao na~elnik general{taba u pratnji Ko{tunice
i Ivanova i kazao mu – Vi ste, predsedni~e, izgubili izbore. Izvolite,
predajte vlast, Ko{tunica vam garantuje da nikada ne}ete oti}i u Hag,
da }e se prema vama pona{ati sa uva`avanjem, a gospodin Ivanov je
tu da kao velika sila garantuje takav sporazum. Ja mislim da se to do-
godilo i da je Milo{evi} u stvari uklonjen izdajom svoje okoline, jer je
on u svom ludilu suvi{e daleko oti{ao i po~eo je sve da ih ugro`ava.
To je bilo mo`da najupadljivije tokom sedamdeset sedam dana NATO
bombardovanja, kada su svi pomislili – Ovaj ~ovek je lud, NATO }e u}i
i sve }e nas za u{i izvaditi odavde, daj da ga sklonimo, da napravimo
neki privid promene, a poku{a}emo da zadr`imo sve {to se zadr`ati
mo`e. I zato je Ko{tunica izabran kao ambivalentni kandidat.

To se videlo ve} iz one parole iz doba izbora – Zapu{i nos pa glasaj. Je-
dan veliki deo je zapu{io nos pa je glasao, potpuno svestan svega, ali
je smatrao da je ipak va`no da Milo{evi} ode. Ispostavilo se da je ceo
taj re`im, cela ta zlo~ina~ka dr`ava bila suvi{e te`ak objekt, te`ak or-
man koji poku{avate da sru{ite, ali ne mo`ete iz prve, morate da ga
klatite. I on je zakla}en 5. oktobra, ali nije pao, nego se naprotiv ma-
lo klatio i na kraju se opet stabilizovao. I sada nas to dovodi do o~aja-
nja, gledamo taj orman, klatili smo, klatili, a ni{ta nismo rasklatili.
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 172

Linija koju vidim kao konstantnu je dvosmislenost Milo{evi}eve po-


05.10.07.
zicije, dvosmislenost opozicije koja ne zna ~emu je opozicija, dvosmi-
slenost 5. oktobra, gde se ne zna {ta je pobedilo. Posle atentata se zna
{ta je pobedilo i tek kada se to saznalo, onda su mnogi ljudi videli da
je ta dvosmislenost postojala od po~etka i morali su da se odlu~e za
jednu ili za drugu stranu. I to je situacija u kojoj smo i sada, dakle,
172 dve nepomirljive opcije su na delu, jedna je ta Milo{evi}eva politika
bez Milo{evi}a, a druga je ono {to je hteo \in|i}, nema tre}eg. Jedna
je Istok, druga je Zapad. Male zemlje su opredeljene svojom spoljnom
politikom, va`niji je taj izbor nego bilo kakva unutra{nja politi~ka
odluka. Odlu~ite se za Putina, onda se zna, vi ste putinovska zemlja i
ovo jeste putinovska zemlja. Ovde se de{ava sve ono {to se de{ava i u
Rusiji, toj Rusiji koja je i Milo{evi}a podr`avala, toj Rusiji u koju pu-
tuju Aca Tomi} i Pavkovi} za vreme oru`ane pobune Crvenih beretki,
koja garantuje Milo{evi}ev i Ko{tuni~in dogovor 5. oktobra, u koju
be`e svi ratni zlo~inci. I to je ta Rusija koja sada, eto, ne dâ da nam
taj zli Zapad oduzme petnaest odsto teritorije i kojoj }emo biti, ~uo
sam, ve~no zahvalni. To je najve}i zaokret koji je postignut atenta-
tom na Zorana \in|i}a.

Vi iz posledica mo`ete da zaklju~ujete ne{to o uzrocima i ne{to o mo-


tivima i ciljevima. Ako gledate {ta se dogodilo posle \in|i}evog ubi-
stva, onda imate potpuno pravo da zaklju~ujete da je to i bio cilj ubi-
stva. Nije se ubistvo desilo slu~ajno i promene koje su posle toga na-
stale nisu slu~ajne. \in|i} je `eleo da u|e u Evropsku uniju i NATO,
a mi sada ne `elimo da u|emo u Evropsku uniju i NATO. \in|i} nije
`eleo koncentracionu vladu, Ko{tunica pravi koncentracionu vladu,
\in|i} nije hteo da ima ni{ta s radikalima, a Ko{tunica flertuje s ra-
dikalima. \in|i} ni{ta nije hteo da ima s Milo{evi}evom strankom,
on je u koaliciji s Milo{evi}evom strankom. Pa ~ekaj, ima neke logike
u tim doga|ajima. Ali ovde se, i to je nasle|e iz Milo{evi}evog perio-
da, toliko toga doga|a, a to su mahom pseudodoga|aji, koji vas stal-
no dr`e na ringi{pilu i nikako ne mo`ete da sastavite tu pri~u, jer
stalno imate neki potres i ljudi gledaju u to. Kao kada se sru{i ku}a,
a vi ne ka`ete – Sru{ila se ku}a, nego govorite – Pala ova cigla, pala
ona cigla, brojimo te cigle, evo jo{ jedne cigle. Kada se ku}a ru{i, pa-
daju cigle, za{to broji{ svaku ciglu? Ali to je jo{ Milo{evi} ustanovio,
kad god zapetlja i na|e se u neprilici, on stvori novi skandal i onda se
svi bave tim skandalom, dok ne nai|e novi skandal. I to suvi{e dugo
traje, mislim da se ljudima vrti u glavi.
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 173

Svetlana Luki}:
CESID je uradio istra`ivanje po kojem trideset jedan odsto ljudi ne
shvata ni{ta od onoga {to se doga|a u politici.

Sr|a Popovi}:
Ja tako tuma~im i apstinenciju. Situacija je ne~itljiva, ve}ina stvari
koje su stvarno va`ne se de{avaju daleko od na{eg pogleda. Demo- Sr|a
Popovi}
kratska stranka ne mo`e da ima predsednika vlade, iako je osvojila
ve}inu. [ta onda zna~e ti izbori? Ne zna~e ni{ta, ali to zna~i da neko
to uspeva da spre~i sredstvima koja nisu vidljiva. Jer za{to bi neko ko
je pobedio pristao na to? Mora biti da se odvija neki drugi komad iza
zavese. Tu vidite da postoji fakti~ka mo} koja nije institucionalna,
koja deli karte i onda naravno da je svet demotivisan da izlazi na te
izbore. Za{to da izlazim na izbore, glasam, mogu i da pobedim, ali po-
bedio sam samo na papiru? U stvarnosti }e se desiti ne{to drugo, ne-
{to {to ho}e Vojislav Ko{tunica koji ima pet odsto glasova, a na {ta
pristaje Boris Tadi}, iako ima dvadeset pet odsto glasova.

Mi smo neosve{}eno dru{tvo, ve} dvadeset godina ne znamo {ta nam


se doga|a, ne razumemo to {to nam se doga|a, a doga|aju nam se
stra{ne stvari. I to izgleda kao prirodna pojava, ne{to {to se de{ava
samo od sebe i svi se pozivaju na svoje glasove i na bira~ko telo. Be-
smisleni su glasovi koje daju neinformisani bira~i koji ne razumeju
{ta je u igri. Ve}ina ljudi u ovoj zemlji `ivi kao u snu i onako kao {to
je san organizovan emocijama, nema nikakvog racionalnog toka. A
mi tako `ivimo, mi `ivimo kao da sanjamo. Ne mislimo, radimo ono
{to nam se dopada, a ne znamo ni za{to nam se to dopada, ni da li je
to dobro za nas.

Kome se `ivot pobolj{ava i odakle se to finansira? Da li se to finansi-


ra na ra~un nekih budu}ih nara{taja? Vi to mo`ete da udesite, da se
ono {to bi trebalo da sutra budu na{e penzije danas tro{i na asfaltira-
nje, ali vi ne znate da li je to tako, jer je sve neprozirno. Mo`e da bu-
de vrlo varljivo ono {to se vidi turisti~ki.

Svetlana Luki}:
Kao {to seljaci stave kre~ na zemlju da rodi i ona stvarno rodi prve go-
dine, a druge umre.
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 174

Sr|a Popovi}:
05.10.07.
Mi smo jako uznemiren svet, na{a su razmi{ljanja kratkoro~na. Jed-
na stvar je po`eljna kratkoro~no, vrlo lo{a ve} srednjoro~no, a kata-
strofalna dugoro~no. Ovde ljudi razgovaraju i vidim da je nesporazum
me|u njima nastao i zbog toga {to jedan misli kratkoro~no, a drugi
srednjoro~no. Pa obojica su u pravu, samo ne mogu da se sporazume-
174 ju na koji rok oni to misle. Kada se zadu`ujete, pa super, dobijete no-
vac ni za {ta. Posle do|e vra}anje i to je ve} ne{to drugo. ^itao sam u
Ekonomistu da se ovde ljudi zadu`uju kod banaka da bi igrali na ber-
zi. To je katastrofa, to niko ne radi, ali pro{le godine cene na berzi su
porasle za {ezdeset odsto i svi su zaradili tih {ezdeset odsto, a sutra
}e da padnu sto odsto i {ta }e onda da bude, ko }e da vra}a te dugove,
kakve }e to katastrofe da budu? Kao Jezda i Dafina. To je posledica to-
ga {to vam je ovde stalno voda ispod nosa. Ne mo`ete vi da mislite ni
o ~emu drugom sem o tome da nos dr`ite iznad vode, kakvi dugoro~-
no, {ta dugoro~no, daj bre, pomagaj, ho}u da se udavim. Pusti to sa
isu{ivanjem te mo~vare, ko zna kada }e to biti? I ovi {to su protiv
Evropske unije stalno govore – Kada }emo u}i? Mo`da za dvadeset go-
dina. ^ekaj, pa i za dvadeset godina je dobro, pa jednom, bre, da u|e-
mo. Ali oni ka`u – Ako je za dvadeset godina i ne treba nam.

Svetlana Luki}:
Ne radi im posao. To je pri~a koju nam je pri~ao Aca Popovi} kada je
gledao ogroman red za milion maraka na lotou. A kada je premija bi-
la sedamsto hiljada maraka, nikoga nije bilo u redu, ka`u – Ne vr{i mi
posao.

Sr|a Popovi}:
Mi smo toliko dugo na tom ringi{pilu da nije ~udo {to ne mo`emo, {to
ka`u Amerikanci, da zastanemo da pomiri{emo cve}e, nego smo stal-
no u histeriji. To se ovde zove ritam modernog `ivota, to bezglavo
lundranje i muvanje. Kada pogledate beogradski saobra}aj, pomisli-
te – pa ovo cveta, ovo buja, ovo je neka privreda. Ma ne, oni svi idu u
kafi}e, na splavove da se na|u s nekim, nema veze, nije to nikakva
smislena `urba. To prebacuju Pe{~aniku. Neprijatno je stati, pogleda-
ti gde ste, bolje da tako {etamo okolo i da ne mislimo, samo }emo da
se oneraspolo`imo. Samo }emo, {to ka`u klinci, da upadnemo u be-
dak. Nemoj to, pusti to, {ta mi to pri~a{, ne}u to da slu{am. Ako ne}e{
da slu{a{, to je druga stvar, ali mogao bi mo`da da popravi{ taj zub,
posle }e da ti ga vade. I kada maknete izvan ovih granica to je prvo
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 175

{to primetite, da ljudi imaju neke planove, da se ti planovi zasnivaju


na nekim informacijama, da postoje neki stabilni trendovi. Ljudi ta-
mo ra~unaju svoje `ivote do groba, a ovde je to nemogu}e, jer su okol-
nosti stalno promenljive, kao da igrate {ah na tabli na kojoj se poja-
vljuju nemogu}e figure, pa tabla ima sto osamdeset, pa dvesta tride-
set polja. Kako da igrate? Ne mo`ete vi tu ni{ta da igrate i planirate.
Sr|a
Dilema Istok – Zapad postoji od kada postoji Srbija. ^ak i u doba ko- Popovi}
munizma ste imali te proevropske struje u jednopartijskom sistemu,
a ~im je uspostavljen vi{epartijski sistem, odmah je sve do{lo u staru
kolote~inu. Tako mi shvatamo politiku, da imamo narodnjake i da
imamo Evropljane i da je me|u njima ve~no ista diskusija i ista deba-
ta i, na`alost, isti ishod. Evropljani su uvek gubili, a ~esto bili i ubija-
ni, kao {to je \in|i} bio ubijen. Tako da se to ovde ve} do`ivljava kao
na{a fatalna sudbina, da mi ni{ta drugo ni ne umemo nego da stalno
igramo jedan isti komad s novom podelom. Odigravamo jedino {to
znamo. Ovoga puta se dogodilo ne{to izuzetno povoljno za nas, da ne
samo {to su neki ljudi ovde bili zainteresovani za tu Evropu, nego je
ta Evropa jednom bila zainteresovana za nas i jednom htela da nam
pomogne. I to je narodnja~ka ve}ina do`ivela kao stra{nu podvalu –
Ne bi oni nas da nemaju neki interes. Kakav interes od tebe mo`e da
bude? Jesi li ti tr`i{te, je l’ ti ima{ naftu, za {ta se oni to grabe kada
poku{avaju da nas uvuku u Evropsku uniju, {ta }e to od nas da ima-
ju, paradajz? Narodnja{tvo je uvek bilo povezano s paranojom. I kada
je `eleznica trebalo da pro|e kroz Srbiju govorilo se – Jao, tu }e da
nam se uvuku s tom `eleznicom. Sada vi{e niko ni ne pomi{lja da i{ta
ula`e u Srbiju i vidi se da od toga ne}e biti skoro ni{ta. Sada nas svi
gledaju, ja mislim, sa sa`aljenjem. To {to mi do`ivljavamo kao nepri-
jateljstvo, to oni jo{ poku{avaju ne{to s nama, ali vide da mi ne}emo.
Pa kako }e? Ne mo`e ipak ni{ta da se desi bez nas.

Hajde da ka`em ne{to optimisti~no. Mislim da je dobar proces to {to


se kod nas kristali{u dve opcije kao jedine. Oslonac na Rusiju, zatva-
ranje, opstanak u siroma{tvu i u tako re}i naturalnoj privredi i ovo
drugo, gde za sada stoji samo LDP i nezadovoljni ~lanovi Demokrat-
ske stranke, a to je ta kona~na modernizacija, ulazak u Evropu, ko-
smopolitizam, liberalna ekonomija, osloba|anje ekonomije od politi-
ke, osnivanje tr`i{ta. Ja mislim da }e se te dve opcije sve vi{e krista-
lisati kao jedine i da }e onda biti mnogo racionalniji izbori, kada na-
rod ne budu zbunjivali neki Dinki}i, Vuk Dra{kovi}, Ko{tunica vi{e i
ne mo`e, ali i on je to radio, Boris Tadi}. Posta}e jasno {ta su na{a dva
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 176

jedina puta, izme|u kojih srednji ne postoji. Mislim da }e Demokrat-


05.10.07.
ska stranka do`ivljavati ono {to je do`iveo Ko{tunica kada je hteo da
izigrava centar, a to zna~i ne samo osipanje, nego i cepanje. O~igled-
no je nezadovoljstvo svih ljudi koji optiraju za tu zapadnu i evropsku
varijantu. Oni ne mogu da shvate kako se to Tadi} slepo i na poni`a-
vaju}i na~in lepi uz Ko{tunicu, koji je ve} oti{ao totalno prema radi-
176 kalima. DS ve} biva percipiran kao interesna grupacija. Ho}ete
upravne odbore, ho}ete ministarstva, ho}ete da imate predsednika,
ali ~emu sve to? – Pa, ni~emu, samo da zadovoljite svoje apetite. Oni
sve vi{e tako bivaju percipirani i ljude to {to slepo slede Ko{tunicu
vre|a. Pa je l’ ne vidi{, bre, da ti je zavukao ruku u d`ep, vadi {ta god
ho}e, a ti se ne usu|uje{ ni da protestuje{?

Svetlana Luki}:
Jedan ~lan glavnog odbora DS-a nam je rekao pravdaju}i poteze Tadi-
}a da se oni posle atentata na \in|i}a pla{e Ko{tunice.

Sr|a Popovi}:
To mogu da razumem, ako uzmete u obzir kako je Ko{tunica o~istio
Demokratsku stranku od nepo`eljnih ~lanova koji su `eleli da ostanu
na liniji \in|i}eve vlade. On je sve po~istio i jasno im stavio do znanja
– Ili ste mi svi neprijatelji ili }ete da o~istite ovo. I oni su sve to o~isti-
li. To je bio njihov prvi poraz, kada su pokazali da nemaju odgovor na
te ucene, da im je suvi{e stalo do toga da zadovolje svoje apetite i da }e
se povinovati svim opscenim zahtevima koji dolaze s te strane.

Zoran \in|i}:
/opis inauguracije Vojislava Ko{tunice za predsednika SRJ u knjizi
Vesne Mali{i}/

U centru Sava sve je izgledalo glamurozno, dolazili su ministri spolj-


nih poslova Gr~ke, Norve{ke, razni izaslanici, ali se ose}alo da je sve
fasada bez supstance. Ose}alo se da tu nema vlasti i da sve mo`e da
bude vrlo prolazno. Imaju}i u vidu iskustva Aljendea, Gerenskog i
drugih bezubih gra|anskih revolucija koje su po~injale narodnim en-
tuzijazmom, a zavr{avale krvavim obra~unima i preuzimanjem kon-
trole od vojske, sve vreme sam imao neprijatan ose}aj da ni{ta nije
zavr{eno i da vrlo brzo stvari mogu krenuti u neprijatnom pravcu.
Tih no}i nisam mogao da spavam, jer sam imao ose}anje mu~nine da
je sa svakim satom na{a pozicija gora, a da u javnosti izgleda bolja.
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 177

Mediji su bili puni pri~a o pobedi, a kada se ~ovek zapita {ta je garant
da ona opstane, onda shvati da nema nikakvog garanta. I kada se upi-
ta gde je vlast kada mi odemo ku}i, onda shvati da vlasti nema. Ona
postoji dok smo skupljeni, kada se razi|emo, nje vi{e nema. A kada se
upitamo da li socijalisti imaju mehanizme koji funkcioni{u i kada
oni nisu tu, odgovor je – imaju. To je zna~ilo da su prakti~no ve} 6. ok-
tobra bili u prednosti u odnosu na nas. Sr|a
Popovi}

Svetlana Luki}:
Bio je ovo Pe{~anik, slu{ali ste Biljanu Srbljanovi}, Miljenka Deretu,
Nenada Proki}a, slu{ali ste ono {to nam je od 2004. do 2006. godine
govorio Dragoljub Sto{i} i advokata Sr|u Popovi}a. Idu}eg petka po-
novo Pe{~anik, nastavljamo da lovimo ~udovi{ta mre`om za leptire.
Do vi|enja.
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 178

12. 10. 2007.


10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 179

SIGURNA KU]A SRBIJA


Kordon policije nikada do sada nije u{ao u d`amiju u ~i-
zmama....

Dubina misli i {irina du{e jednog naciste mo`e se preci-


zno izmeriti samo kur{umom....

Ljudi koji dugo trpe nepravdu imaju pravo da uzmu prav-


du u svoje ruke....

Muamer Zukorli}, muftija,

Rajko \uri}, iz Romske partije,

Teofil Pan~i}, novinar,

Miljenko Dereta, iz Gra|anskih inicijativa,

Biljana Kova~evi}-Vu~o, iz Komiteta pravnika


za ljudska prava
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 181

Svetlana Luki}:
Vesti u Srbiji su ove nedelje po~injale sa – Situacija je sada mirna, ali
napeta, sukobile su se dve grupe vernika, odbornik bacio suzavac, ka-
menice u Novom Sadu, policija upada u d`amije i {ikanira imame, pri-
vodi neonaciste, privodi odbornike... Nasilje se opet valja ovom ze-
mljom, a predsednik vlade i predsednik dr`ave posti`u neverovatne
uspehe na diplomatskom planu. Ko{tunica se bije za me|unarodno
pravo, a predsednik Tadi} na ministarskoj konferenciji @ivotna sredi-
na za Evropu, koja se odr`ava u Beogradu, predla`e akciju pod nazi-
vom – Nulta emisija, nula poreza.

Predsednik je predlo`io da se emisija {tetnih gasova smanji na peti-


nu, dakle, ne za petinu, nego na petinu. Predsedniku pamet ne smeta
i nastavlja svoju borbu za mir i prosperitet u svetu, a i {ire. Decenija-
ma se mnogi ozbiljni politi~ari bore za svaki promil smanjenja zaga-
|enja, a na{ lepi, visoki predsednik ne}e da igra na sitno nego – da
smanjimo odmah to |ubre i da `ivimo kao Porodica bistrih potoka. I
to predla`e predsednik zemlje u kojoj `enama u Boru i Pan~evu od za-
ga|enosti pucaju najlon ~arape i u kojoj se de{ava redovni pomor ri-
be u rekama. Toliko smo ribe potamanili da vi{e ne}emo mo}i da sla-
vimo Svetog Nikolu kao posnu slavu. Ne}e biti ribe za svakog srpskog
doma}ina i mora}emo, bra}o Srbi, sestre Srpkinje, da pre|emo na gi-
cetinu, {to bi predsedniku verovatno bilo posebno milo.

Predsednik i premijer su od dr`avni~kih aktivnosti ove nedelje imali i


veoma bitan susret sa Gaspromom. O toj ruskoj dr`avnoj kompaniji
koja ho}e da kupi NIS i ko zna {ta jo{ u Srbiji izve{tavalo se kao da je
u pitanju neka li~nost: Gasprom je bio u odvojenim posetama kod
predsednika i premijera, Gasprom je dodao, Gasprom je podvukao...
Taj Vladimir Vladimirovi~ Gasprom je ovih dana sredio stvari sa for-
miranjem vlade u Ukrajini ne{to br`e nego {to je predvi|ao, pa je na-
{ao vremena da svrati u prijateljsku i radnu posetu Srbiji.

U me|uvremenu su podeljena javna preduze}a, ministri poklanjaju


Srpskoj pravoslavnoj crkvi hotele, motele, konobarice, konobare i sav
prate}i inventar. A Islamska zajednica Srbije danas u Domu narodne
skup{tine organizuje prijem povodom Bajrama. Ve} su neki upozora-
vali da }e iz toga mnogi izvu}i zaklju~ak da je skup{tina stala na
stranu samoproklamovane nove Islamske zajednice, koja nema upo-
ri{te kod vernika u Sand`aku, dakle, da se vlasti iz Beograda direkt-
no me{aju u ono {to se doga|a u Sand`aku, odnosno da se me{aju na
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 182

potpuno pogre{an na~in. Uvek mi je zanimljivo da ~ujem {ta ima da


12.10.07.
ka`e fini de~ko Oliver Duli}, predsednik skup{tine – Ne `elim da se
me{am u taj sukob ni na koji na~in, ali moram da ka`em da sam otvo-
rio vrata Islamskoj zajednici, da mi je jako `ao {to je do{lo do sukoba.
Me|utim, ne mo`e da se otkazuje ne{to {to je organizovano unapred,
gde je pozvano {est stotina ljudi i {to direktno politizuje problem koji
182 postoji unutar njih, ka`e predsednik Duli}.

Spremilo se pi}e i ~ast i to ne treba da se baci i zato }emo primiti ove


pu~iste iz Islamske zajednice. A vi na po~etku Pe{~anika slu{ate muf-
tiju Muamera Zukorli}a.

Muamer Zukorli}:
Mislili smo da se nikada ne mo`e desiti da kordon policije u|e u d`a-
miju u ~izmama, privode}i visokog funkcionera Islamske zajednice i
jo{ jednog imama u policijsku stanicu. Dakle, to se nikada nije desi-
lo ni u proteklom stolje}u, ni u vrijeme Milo{evi}a, a evo, na`alost,
desilo se prije neki dan u Sjenici. Situacija jeste napeta i pitanje je
kako }e se razvijati. Nema sumnje da postoje dvije mogu}nosti i obje
se ti~u odnosa dr`ave prema zakonu. U zakonu jasno stoji da mo`e
postojati samo jedna Islamska zajednica u dr`avi kao tradicionalna
i, s druge strane, jasno stoji da je dr`ava obavezna da {titi i asistira
implementaciji odluka legalnih organa Islamske zajednice. U ovom
slu~aju se ne po{tuje niti jedno niti drugo, dakle, dr`ava ne po{tuje
prava tradicionalne Islamske zajednice. Tako|er, dr`ava se licemjer-
no odnosi prema ovim drugim problemima. U slu~aju Prijepolja i Sje-
nice policija je bila potpuno tendenciozna i upravo smo imali tamo
ljude koji su prstom upirali koga }e policija da privodi, da hapsi. Ka-
snije smo dobili obavje{tenja da se ne radi ni o kakvom nalogu iz vr-
ha ministarstva, ve} o elementarnoj zloupotrebi. Ju~e smo dobili i,
putem medija dodu{e, informaciju da je rukovodilac te akcije suspen-
dovan, ali sve to nije dovoljno jer je ~in koji se odigrao u toj d`amiji
besraman.

Dakle, ovdje imamo licemjeran odnos dr`avnih vlasti, mi o~ekujemo


od dr`ave da ona po{tuje sopstvene zakone i to je prvi korak u prav-
cu stabilizacije. U protivnom, ako dr`ava ne po{tiva zakon, to sugeri-
{e da ni drugi ne treba da ga po{tivaju, a to zna~i bezakonje, bezako-
nje je haos, haos je plodno tlo za nasilje, a to je jednosmjerna ulica,
koja sigurno nije dobra.
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 183

Svetlana Luki}:
Ministar Naumov, koji je ministar vera u sada{njoj vladi Vojislava
Ko{tunice, je rekao da je to problem u islamskoj zajednici i da je naj-
bolje {to dr`ava mo`e da u~ini da se ne me{a.

Muamer Zukorli}:
Pa ~ujte, naravno da dr`ava ne treba da se mije{a u u unutarnja pita- Muamer
Zukorli}
nja Islamske zajednice, ne treba da se mije{a u to tko }e biti na ~elu
Islamske zajednice, kako }e izgledati njena unutarnja struktura, ali
dr`ava je sebe obavezala ~lanom sedam Zakona o crkvama i vjerskim
zajednicama da }e za{titi poredak Islamske zajednice. A u ovom slu-
~aju mi imamo udar na poredak Islamske zajednice. Dakle, grupa lju-
di, ina~e biv{ih saradnika obavje{tajnih slu`bi, pomognuta Sulejma-
nom Ugljaninom i jo{ nekim kriminalcima iliti tajkunima odlu~ila je
da neke objekte i dijelove Islamske zajednice otrgne i prika~i ih neka-
kvoj fiktivnoj islamskoj zajednici porodice Jusufspahi} u Beogradu.
Dakle, to je udar na sistem, to je udar na poredak. Tom poretku se ga-
rantuje za{tita od dr`ave, prema tome, ako se u jednoj porodici preko-
ra~e elementarni oblici pona{anja, policija mora da interveni{e. Re}i
– Ne}emo da se mije{amo – je jo{ jedan oblik licemjerstva. To prosto
ne dolazi u obzir, dakle, dr`ava mora po{tivati sopstveni zakon. I to je
svojevrsno taktiziranje koje potvr|uje da su dijelovi dr`avne vlasti
upleteni u ove aktivnosti protiv Islamske zajednice i prosto imam
osje}aj da netko i{~ekuje da se sve to preokrene. Islamsku zajednicu
je trebalo okupirati u po~etku i skinuti njenog poglavara. Po{to se u
tome nije uspjelo, ajde sada, dobro, neka se bar jedan njen dio otrgne,
pa }emo ih imati dvije, pa onda tri, pa ~etiri, pa pet, ne znam koliko
islamskih zajednica. Prije nekoliko mjeseci su postavljali jednog reis-
ulemu u Beogradu, sada postavljaju drugog, bog zna kada }e tre}ega.
Kada su svetinje u pitanju, stvari se ne mogu tek tako relativizirati.

Svetlana Luki}:
A {ta mislite da je njihov glavni cilj?

Muamer Zukorli}:
Cilj je kompleksan. Ugljaninu kao jednom od klju~nih nosilaca ove
akcije cilj je da Islamsku zajednicu oslabi kako bi je stavio pod svoju
kontrolu. Naravno da mu je klju~na prepreka za to sada{nje rukovod-
stvo, sa mnom na ~elu. Dakle, on smatra da bi Islamsku zajednicu
mogao staviti pod svoju kontrolu i tako je pretvoriti u svoj glasa~ki
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 184

mehanizam, {to jeste bila njegova `elja jo{ od devedesetih. Ja }u pod-


12.10.07.
sjetiti da su prije 1993. godine, kada sam ja postao muftija, imami u
d`amijama govorili da ko ne glasa za Sulejmana Ugljanina nije mu-
sliman. Ja sam, naravno, svojim dolaskom i reformama u Islamskoj
zajednici prekinuo tu praksu i evo, sada pla}am ra~une zbog toga.
Dakle, to su o~ito njegove ambicije. [to se ti~e ovih imama, koji su ra-
184 nije bili saradnici obavje{tajnih slu`bi, oni su o~ito htjeli da povuku
potez vi{e, jer poznato je javnosti da sam prije nekoliko mjeseci tra-
`io od predsjednika dr`ave i premijera da nam dostave dosjee biv{ih
saradnika obavje{tajnih slu`bi iz Islamske zajednice. Oni to nisu
uradili, ali o~ito su se ovi upla{ili da }e oni to mo`da nekada i uradi-
ti i onda su htjeli da se za{tite ovim poku{ajem pu~a, pa da oni posta-
nu poznati kao netko tko ho}e da mijenja poredak i ~elnika Islamske
zajednice.

Ina~e, ne treba neka velika pamet, niti neko veliko poznavanje prili-
ka u Islamskoj zajednici da bi se primijetilo koliko su stvari nepri-
rodne, koliko su u su{tini informbiroovski postavljene. Recimo, stva-
ri idu ovako – grupa ljudi iz nekoliko lokalnih odbora Islamske zajed-
nice skuplja se u gradskoj kafani hotela Tad` u Novom Pazaru i sa-
stan~e od pono}i do pet sati ujutro. Nakon toga dostavlja se u Islam-
sku zajednicu zahtjev da muftija podnese ostavku za tri sata, pri ~e-
mu se zna da je tog trenutka muftija u Maroku u zvani~noj posjeti
kao gost marokanskog kralja. Zamjenik muftije je tog trenutka u za-
padnoj Evropi. Istoga dana se objavljuju informacije kako je navodno
neki sabor zasjedao i kako je smijenio muftiju i kako je izabrao ovo-
ga za reisa i tako dalje. Sve se to de{ava za ukupno petnaest sati. E,
jo{ je dolilo ulje na vatru i pona{anje srpskih medija koji nisu prvo
provjerili {to je to rijaset, {to je to me{ihat, tko mo`e da postavlja, tko
mo`e da smjenjuje, ve} su sutradan svi objavili naslove – Smijenjen
muftija Zukorli}, izabran reis-ulema, rasformiran me{ihat Islamske
zajednice u Srbiji i tako dalje. Dakle, nastala je op{ta hajka koja je
trajala nekoliko dana. Nitko nije kazao – Poku{aj smjene ili da bar po-
stavi pitanje valjanosti te odluke. A lai~ko-politi~kim jezikom kaza-
no, to je kao kada bi se sastali predsjednik op{tine Svilajnac, Trste-
nik i Jagodina sa svojim odbornicima i kazali – Mi dajemo rok od ne-
koliko sati predsjedniku republike da podnese ostavku, a ako ne pod-
nese ostavku, mi }emo izabrati novoga predsjednika i priklju~iti se
Moldaviji. To tako izgleda i ima i tu te`inu, ali mediji to nisu tako
predstavili, nego tek sada po~inju jedan po jedan da nam daju ne{to
ve}i prostor. Tek sada se informi{u o tome kako funkcioni{u Islam-
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 185

ska zajednica, Fakultet za islamske studije, medresa, sistem dje~jih


vrti}a, novina Glas islama i ostale ustanove koje funkcioni{u pri me-
{ihatu. Niti jedan od petnaest ~lanova me{ihata, koji je vlada Islam-
ske zajednice, nije oti{ao sa tom {akom pu~ista. O tim ~injenicama
nitko ne govori.

Svetlana Luki}: Muamer


Zukorli}
Gospodine Zukorli}u, koju ulogu mislite da su imale vlasti iz Beogra-
da u tome i {ta mislite da je njihov cilj?

Muamer Zukorli}:
Postoje pojedinci iz kruga premijera Ko{tunice, koji po osnovu koali-
cije sa Sulejmanom Ugljaninom asistiraju koliko mogu nastoje}i da
se prikriju. Naravno, imamo sada i tu licemjernu politiku mog navod-
nog prijatelja, predsjednika Tadi}a, koji sada {uti i prosto ne zna da
postojimo, a neposredno prije izbora je bio u Novom Pazaru, posjetio
me i sve su to mediji propratili. A {to se ti~e cilja svih njih, o~ito bi im
dobro do{lo da na ~elu Islamske zajednice bude netko kome je ki~ma
malo mek{a, netko tko bi bio spreman da se odrekne dijela svog do-
stojanstva, jer Bo`e, ta Islamska zajednica za koju nitko nije ni znao
da postoji, a ona ozbiljno postoji preko stotinu godina, sada je posta-
la faktor, koji ima svoje {kole, svoj sistem, svoje organizacije, koja je
najzaslu`nija za osnivanje internacionalnog univerziteta koji ima
preko tri hiljade studenata. Jo{ se taj univerzitet drznuo, pa je napra-
vio svoje departmane u Ni{u, Beogradu, Pan~evu i Subotici, na koji-
ma se {koluju nemuslimani. Kakav je to muftija koji je uspio dobiti
toliko povjerenja pravoslavnih, odnosno srpskih studenata? U sva-
kom civilizovanom dru{tvu to bi bilo pozdravljeno, jer je taj univerzi-
tet jedina multietni~ka ustanova u Srbiji. Da je sre}e, na sva vrata bi
se o tome zvonilo, da se Srbija pohvali pred doma}om i stranom jav-
no{}u da postoje takva dvosmjerna kretanja. Do sada se samo moglo
i}i iz Beograda prema Novom Pazaru, a nikada se nije moglo desiti da
ne{to ide iz Pazara prema Beogradu ili drugim gradovima. Sada ima-
mo, dakle, taj civilizacijski momenat, ali o~ito je ono {to je u razum-
nom svijetu prednost, kod nas nedostatak. I ono {to se u svijetu na-
gra|uje, kod nas se ka`njava.

Naravno da se nekome nije dopalo {to se ja nisam saglasio s na~inom


na koji je donesen Ustav Republike Srbije i s ~injenicom da s Bo{nja-
cima o tome nitko nije razgovarao. Naravno da se nekome nije dopalo
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 186

to {to se nisam pojavio u zgradi parlamenta Srbije na progla{enju tog


12.10.07.
ustava i naravno da su imali uvijek de`urnog Jusufspahi}a koji }e se
uvijek pojaviti, koji ne postavlja nikakve uslove, ~ije pojavljivanje je
uvijek tako jeftino i dostupno. O~ito da je svakoj vlasti uvijek lak{e da
ima poltrone nego partnere. I o~ito da je nekome stalo do toga da osla-
bi mo} Islamske zajednice, njenog muftije, odnosno tog me{ihata.
186
Svetlana Luki}:
Kako se u sve ovo uklapaju doga|aji sa vehabijama?

Muamer Zukorli}:
Ta grupa ljudi ekstremista u ime vjere se potpuno uklapa u perma-
nentne napade na Islamsku zajednicu. U junu 2006. godine bio je na-
pad na Islamsku zajednicu u poku{aju da se otme zgrada islamske
ustanove kako bi se prodala nekim novopazarskim tajkunima. Islam-
ska zajednica se brani okupljanjem vjernika i imama. U septembru,
za vreme mitinga Sulejmana Ugljanina na gradskom platou u blizini
te zgrade, grupa njegovih huligana upada u zgradu i potpuno je de-
molira. Nakon toga Sulejman Ugljanin se pojavljuje u javnosti i pred
medijima izjavljuje da me{ihat Islamske zajednice vi{e ne postoji, da
je ukinut, da ga on ukida, a da }e pitanje vjerskog `ivota Bo{njaka bi-
ti u nadle`nosti bo{nja~kog nacionalnog vije}a Sulejmana Ugljanina.
Ne prolazi vi{e od mjesec dana i de{ava se napad te grupe ekstremi-
sta koji `ele preoteti Arab-d`amiju. Ne prolazi nekoliko mjeseci i pro-
gla{ava se Hamdija Jusufspahi} za reis-ulemu u Beogradu. Ne prola-
zi nekoliko mjeseci i de{ava se incident sa istom grupom ekstremista
i onim silnim naoru`anjem. Sve te mjesece prate mnoge prijetnje me-
ni, da }e me likvidirati, da bi to kulminiralo na dan prije objedinitelj-
skog sabora 27. marta, kada je reis-ulemi Mustafi efendiji Ceri}u iz
Sarajeva poslata prijete}a poruka na telefon. Dakle, sve se ovo de{a-
va u godinu i po dana i apsolutno je sve povezano.

Ako je netko pratio program regionalne televizije, ina~e zvani~nog


servisa Sulejmana Ugljanina, po na~inu izvje{tavanja te televizije
zna}ete o ~emu se radi. Recimo, evo ju~e je Ko{tunica pustio neke de-
klaracije izme|u Ljaji}a i Ugljanina, kojima se navodno pozivaju lju-
di na mir, na strpljenje i tako dalje. Regionalna televizija, zvani~na
Ugljaninova televizija to uop{te nije ni objavila. Eto koliko su ozbilj-
no to potpisali. Zna~i, njegov Bajram Omeragi} je to potpisao u Beo-
gradu da bi gore ostavio utisak pred vladom kako je on, eto, za smire-
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 187

nje situacije, ali po{to im ne odgovara da se ovdje situacija smiri, iz-


mi{ljenim saop{tenjima nekih navodno njihovih administrativnih
jedinica Islamske zajednice di`e se tenzija. Dakle, u svim tim aktiv-
nostima zadnjih godinu i po dana zajedni~ki imenilac je Ugljanin.

Svetlana Luki}:
Danas ~itam naslov u nekim novinama – Imami sva|aju narod. U in- Muamer
Zukorli}
tervjuima sa gospodinom Jusufspahi}em potencira se teza da gospo-
din Jusufspahi} i njegovi istomi{ljenici `ele da budu lojalni gra|ani ze-
mlje Srbije, za razliku od vas, ~ija domovina je Bosna i Hercegovina.

Muamer Zukorli}:
Prvo, mene su usta zaboljela govore}i u svim svojim javnim nastupi-
ma da je Srbija moja domovina. Ali ako ka`emo jednom, to je malo. Ni
pet puta opet nije dovoljno i opet }emo u slijede}em nastupu to mora-
ti da ponovimo. To je sastavni dio na{eg opstanka ovdje. Ako slu~ajno
jednom zaboravim da to ka`em, onda dolazi takva kvalifikacija – Ovaj
ho}e da nas vodi u Sarajevo. I ovi na{i jadnici su to shvatili i onda idu
na jeftinu promociju igraju}i na taj kvazisrpski patriotizam ili srpski
kvazipatriotizam ili prosrpski kvazipatriotizam. To su obi~ne nebulo-
ze. Prvo, ja postojim u Sand`aku ~etrnaest godina kao muftija i do sa-
da sam imao hiljadu izazovnih situacija u politi~kom smislu: rat u Bo-
sni, rat na Kosovu. Da sam htio pokazati svoje politi~ke aspiracije u vi-
du secesije naravno da sam ih mogao iskazati. Drugo, za{to bih ja
povezivao Islamsku zajednicu u Sand`aku i Pre{evu i Vojvodini ukoli-
ko me zanima secesija i veza s Bosnom? Pa to nema nikakve logike.

Za{to bih osnivao internacionalni univerzitet koji ima departmane u


Beogradu, Ni{u, Pan~evu i Subotici, a ne sand`a~ki nacionalni uni-
verzitet? Prema tome, to je zaista jeftin trik onih koji istovremeno
smatraju normalnim da vladika Srpske pravoslavne crkve u Bijeljini,
Trebinju i Banjaluci ima svoga patrijarha u Beogradu. Svatko }e re}i
– to je vi{e nego normalno, je li tako? Ali ako im ka`ete da muftija u
Sand`aku mo`e imati duhovnu vezu s poglavarom u Sarajevu, e, on-
da je to izdaja, secesija. Zaista ne mogu da shvatim da netko mo`e da
bude toliko drzak i ne~astan.

[to se ti~e politi~kog funkcionisanja Sulejmana Ugljanina, ono je ja-


sno. devedesetih on je imao ekstremne zahtjeve tipa – Sand`ak repu-
blika ili specijalni status, ~ak i organizovanje paravojnih mehaniza-
ma da se to ostvari. Zbog toga je bio optu`en i morao je bje`ati u Tur-
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 188

sku. Onda se vratio pod nerazja{njenim okolnostima i ista dr`ava ko-


12.10.07.
ja ga je optu`ila ga je sada do~ekala, a da njegov predmet nikada nije
procesuiran. Onaj koji je ekstreman mora i}i u drugu krajnost, iz eks-
tremizma se izvla~ite tako {to idete u izdaju. To je ono {to se desilo
sa Ugljaninom – da bi lije~io ili isplatio svoj ekstremizam, on je mo-
rao i}i u izdaju i prodaju sopstvenih nacionalnih interesa i politi~kih
188 ciljeva koje je sam proklamovao. E, kada se to desilo, ostaje samo je-
dan cilj, a taj je opstati po svaku cijenu na polo`ajima vlasti. I onda
se tu tra`e partneri, podupira~i. Dok je to Tadi}, ide s njim, pa kad to
pukne, ide s Ko{tunicom, pa mo`e i s Palmom, mo`e i s Veljom Ili}em,
mo`e sa svakim, tu vi{e nema nikakvog principa.

U ~emu grije{e oni koji mu postaju partneri iz Beograda? Oni prave


istu gre{ku koja se pravila na Kosovu. Na {ta prije svega mislim? U
Titovo vrijeme predstavnici Kosova bili su istovremeno lojalni ovoj
dr`avi, ali isto tako i zastupali autenti~ne interese Albanaca na Koso-
vu. Me|utim, kada je Milo{evi} po~eo da kontroli{e ili htio da kontro-
li{e Kosovo pomo}u poltrona poput Sejda Bajramovi}a, Rahmana
Morine, Red`epa Hod`e, znamo {ta se desilo. To isto sada ~ini vlast u
Beogradu – ona `eli kontrolirati Sand`ak posredstvom poltrona, a ne
posredstvom autenti~nih predstavnika sand`a~kog interesa, koji bi
istovremeno bili patriote i bili lojalni dr`avi. I na`alost, tu imamo
sljepilo iz Beograda i onda se o~ito za sitni strana~ki interes prodaje
op{ti nacionalni, dr`avni interes.

Svetlana Luki}:
U pro{lom razgovoru za Pe{~anik rekli ste re~enicu od koje me je po-
di{la jeza – Da li je potrebno da po~ne da se puca u Sand`aku i da lju-
di po~nu da ginu, da bi Beograd shvatio {to se dole doga|a? Rekli ste
– Da li mi treba da uzmemo pu{ke u ruke?

Muamer Zukorli}:
Upravo tako, jeste, ~ak sam mo`da napravio pore|enje Pre{evske do-
line i Sand`aka, pa sam kazao da evo, tamo su ljudi uzimali pu{ke u
ruke i onda je pa`nja, i vlade Srbije i me|unarodne zajednice okrenu-
ta tamo. A taj fini sand`a~ki narod, pacifisti~ki je izdr`ao i cijepanje
Sand`aka od Bosne i cijepanje Sand`aka izme|u Srbije i Crne Gore i
izbacivanje iz ustava i nametanje nacionalnih simbola, ma koliko oni
iritirali emocije. Sve to je sand`a~ki narod izdr`ao i odr`ao svoju pa-
cifisti~ku orijentaciju. Uz sve ovo {to mi radimo ili konkretno {to ra-
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 189

dim ja, da budem direktan, dakle, i dalje se to ne prepoznaje kao vrli-


na, ve} se prosto sti~e zaklju~ak – Dobro, oni su mirni, ne}e praviti
problema zato {to su slabi. Na`alost, ovdje ima sve vi{e mladih ljudi
koji sasvim druga~ije rezonuju. Kada sam razgovarao s nekim ~elni-
cima dr`ave, da ih ne pominjem poimence, govorio sam im – Ljudi
moji, dovoljno je da se desi radikalizacija emocija u jednom narodu i
uvijek }e se na}i netko tko }e da zapali taj upalja~ u sobi punoj plina. Muamer
Zna~i, treba izbaciti plin iz sobe, a onda nije problem ni ako se netko Zukorli}

bude igrao upalja~em. Dakle, stojim i sada iza tog stanovi{ta i mislim
da se ovaj prostor gura u nasilje.

Svetlana Luki}:
Postavi}u vam jo{ jedno nekorektno pitanje. Zamislite slu{aoca koji
je Srbin, pravoslavac, kojem muslimani nisu ba{ mili. Zbog ~ega bi on
trebalo da brine o tome {ta se doga|a u Sand`aku? Ovde se ima uti-
sak da su to va{a posla dole, da }e to nekako da se lokalizuje, do}i }e
na{a `andarmerija i sredi}e stvari.

Muamer Zukorli}:
Pitanje je kolika je svijest ljudi u zajedni~koj zgradi u kojoj `ive. Ako
su ljudi svjesni, onda sigurno ne}e dozvoliti da izbije po`ar u podru-
mu, niti u jednom stanu, jer znaju da po`ar ne mo`e lako da se dr`i lo-
kalizovanim, iako postoje vatrogasne slu`be. Tamo gdje je te po`are
gasila `andarmerija, ili bilo koja druga specijalna jedinica, vidjeli
smo kako ih je spasla i dokle je to do{lo. Ja mislim da svatko treba da
je zabrinut. Politika ima jednu ru`nu logiku – nije bitno tko {to mo`e
uraditi dobro, nego je bitno tko {to i koliko mo`e uraditi zlo i po tome
se mjeri politi~ki uticaj. To je logika i onih pu{aka iz {ume o kojima
sam govorio u va{oj pro{loj emisiji. Svaki gra|anin treba da je zabri-
nut da se lekcije s Kosova, iz Pre{eva i iz drugih dijelova biv{e Jugo-
slavije prihvate prije nego {to za to bude kasno.

Svetlana Luki}:
Bio je ovo sand`a~ki muftija Muamer Zukorli}, a vi sada slu{ate mu-
ziku iz filma Grbavica, u kojem igra Mirjana Karanovi}.

kad procvatu behari

(http://uk.youtube.com/watch?v=rtRAmUhYnSM)
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 190

Ovu bo`anstvenu pesmu iz filma Grbavica zavr{io je hor Pontanima.


12.10.07.
U nastavku Pe{~anika slu{ate gospodina Rajka \uri}a, jednog od
predstavnika Roma u skup{tini Srbije. Osamnaestog oktobra u Beo-
gradskoj ulici bi}e postavljena spomen-plo~a Du{anu Jovanovi}u. Da
vas podsetim, Du{ana Jovanovi}a, desetogodi{njeg romskog de~aka
je pre deset godina pretukla na smrt u Beogradskoj ulici grupa skin-
190 heda, kako je rekla policija. Naravno, u me|uvremenu nisu prona|eni
krivci. Bilo je nekih problema u vezi s ovom spomen-plo~om, koji su na
sre}u re{eni, tako da }e je u ~etvrtak otkriti predsednik Boris Tadi}.
Ali da ~ujete genezu tog slu~aja, govori gospodin Rajko \uri}.

Rajko \uri}:
Mi smo najpre `eleli da plo~u postavimo u Beogradskoj, tamo gde je
Du{an Jovanovi} ubijen. Onda je bilo malo otpora stanara koji tu `ive,
ali znate, ljudi su ljudi. Kada je re~ o pojedincima, meni to nikada nije
problem. Kada sam `iveo u Berlinu, gazda kod kojega sam stanovao
jednoga dana mi je rekao – Nama za vreme Hitlera nije bilo lo{e, jer
nismo pla}ali porez. Ljudi su ljudi, ali za mene problem nastaje onoga
~asa kada ljudi na vlasti, recimo jedan ministar, ka`u – Mi pred Sto-
jadinovi}em moramo stajati u stavu mirno. To je za mene klju~ni pro-
blem. Ili kada dr`avna institucija poku{ava na ovaj ili onaj na~in da se
stavi na stranu fa{ista i Hitlerovog nakota. To je jako ozbiljna stvar.

Onda smo hteli da postavimo tu plo~u preko puta Narodnog pozori{ta,


gde postoji plo~a ubijenom premijeru Zoranu \in|i}u. Uverili su me
da taj park za godinu dana ne}e postojati, video sam i plan. I po{to
smo razumni ljudi, prihvatili smo Beogradsku, jer je to i bila na{a
prvobitna ideja.

Taj u`asan doga|aj koji su po~inili neofa{isti je bio logi~na posledica


stanja u Srbiji. Devedesetih godina je po~ela fa{izacija Srbije, od koje
se, na`alost, do dana{njeg dana nismo oslobodili. Romi su i danas `rtve
raznih skinheda, neofa{ista, neonacista, desnoradikalnih grupa.
Borba protiv fa{izma i nacizma ima dva puta. Jedan jesu zakoni i dr-
`avni organi. Nedavno sam citirao jednog pre`ivelog zato~enika
Au{vica – Dubina misli i {irina du{e naciste mo`e se precizno izmeriti
samo kur{umom. Kada zakazuju dr`avni organi i zakoni, a to je bio slu-
~aj u ^ehoslova~koj posle raspada zemlje, ja sam kao predsednik Svet-
skog kongresa Roma tra`io da se romsko stanovni{tvo naoru`a i od-
brani se od tamo{njih fa{ista. Ako, dakle, na{a dr`ava ne bude efikas-
na u borbi protiv toga zla, onda }u ja to tra`iti i u Srbiji.
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 191

Meni pri~e da u Srbiji ima samo dvadesetak takvih nisu nipo{to uver-
ljive. ^ak i da ih je samo dvadesetak, za Jevreje i Rome dovoljan je je-
dan i taj jedan mo`e da predstavlja opasnost za demokratiju i za one
koji su bili najve}e `rtve nacizma i fa{izma. Ne zaboravimo da je, pre-
ma najnovijim istra`ivanjima koja je sproveo Institut za jugoisto~nu
Evropu u Minhenu, najvi{e neonacista, neofa{ista u jugoisto~noj Ev-
ropi u Hrvatskoj i Srbiji. ^ak i u Rusiji, koja je ogromna zemlja, nema Rajko
ih vi{e od osamdeset hiljada, a kod nas ih je vi{e od dvesta pedeset hi- \uri}

ljada, jer fa{isti i neonacisti nisu samo oni koji ispisuju kukaste
krstove. Tu ima salonskog fa{izma, misaonoga, tu su na{e katedre, tu
su na{i pisci, novinari. Ne budimo kratkog pam}enja, Hitler je za-
po~eo svoju epohu sa samo deset hiljada ~lanova partije. Mi za geno-
cid imamo termin etni~ko ~i{}enje, {to je zapanjuju}e, alal vera ono-
me ko je te la`ne termine izmislio. Skinhedi, kao {to pokazuju nau~na
istra`ivanja, ne pisanje u dnevnoj {tampi, su grupe ~ije je duhovno iz-
vori{te izvorni fa{izam i nacizam, po~ev od literature, preko simbola
do na~ina organizovanja, pa sve do onih koji su na njihovoj meti. Na
njihovoj meti su prvi Jevreji, drugi – Romi, tre}i – borci za ljudska
prava i ~etvrti – borci za demokratiju. Dakle, isti redosled koji je bio i
u nacisti~kim programima, tu nema nikakve razlike. Ali nemojmo
imati iluzije, Stefan Cvajg, veliki pisac je rekao – Fa{isti ne dolaze s
no`em u zubima. I upravo tu re~enicu treba da imamo u vidu i ja sam
to javno u parlamentu rekao – To je hitlerovski nakot i s hitlerovskim
nakotom nema dijaloga, jer za dijalog je potreban logos, um i razum.
Taj koji nema um i razum ne zaslu`uje da se s njim vodi bilo kakav
dijalog.

Svetlana Luki}:
Bio je ovo gospodin Rajko \uri}. U nastavku emisije slu{ate {ta su na
promociji Pe{~anika u Ni{u govorili Teofil Pan~i} i Miljenko Dereta.
Tema je bila i antifa{isti~ki skup u Novom Sadu.

Teofil Pan~i}:
[ta se to desilo u Novom Sadu i da li je to {to se desilo ne{to novo ili
je to ne{to {to smo ranije ve} gledali? ^ovek kojega zovu Firer najavio
je za 7. oktobar 2007. godine skup. On nije rekao da je to okupljanje
Hajnrihu Himleru u ~ast, mada to jeste dan ro|enja Hajnriha Him-
lera. Da to nije puka paranoi~na slu~ajnost, podseti}u vas da u odli~-
noj drami Pred penzijom Tomasa Berharda, koja se sada igra u Beo-
gradu u Jugoslovenskom dramskom pozori{tu, postoji lik ostarelog
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 192

SS-ovca, koji ima svoj privatni, tajni ritual. Po{to je to Nema~ka posle
12.10.07.
Drugog svetskog rata, on to mo`e da radi samo u svojoj sobi, a ne na
ulici. I svakog 7. oktobra on dolazi ku}i s posla, obla~i SS uniformu i
taj dan i ta no} su posve}eni ro|endanu Hajnriha Himlera. Ima ne{to
kod tih neonacista {to ih posebno paraerotski uzbu|uje u vezi s Him-
lerom i konc-logorima koje je on dr`ao. Dakle, ljudi kao taj Firer ne}e
192 taj skup nazvati – u po~ast Hajnriha Himlera ili arijevske rase, koja
odjednom obuhvata i Srbe, nego }e to da nazovu mitingom za jedinst-
vo Srbije, za odbranu od svih silnih srpskih du{mana i tako dalje. To
je vrsta poku{aja penetracije tog bizarnog, neonacisti~kog podzem-
lja u ne{to {to je na{ mejnstrim, uobi~ajeni nacionalisti~ki diskurs.
Meni se ~ini da su ti besmisleni, beslovesni klinci zapravo vrsta de-
kadentne karikature onoga {to ve} dvadeset godina vileni ulicama
na{ih gradova.

Jednog tako|e oktobarskog dana, ali ve} prili~no davne 1988. godine
odigrava se radnja poludokumentarca @elimira @ilnika. Tu vidite
ljude koji vi~u, vidite kako razmi{ljaju, kako su organizovani kao
prava poslu{na masa koja ide, vi~e, koja je ve} tada markirala nepri-
jatelje u odre|enim nacijama, dr`avama, u odre|enim politi~arima i
oni ka`u – Ovi su neprijatelji, ove }emo da pobijemo. To {to se sada,
dvadeset godina kasnije, pojavljuje nekakav bizaran Nacionalni stroj
je logi~an put dekadencije sumanutog nacionalisti~kog mita. Nisu
prava opasnost u Srbiji oni koji veli~aju Adolfa Hitlera, takvih je
{a~ica i nikad ih verovatno ne}e ni biti vi{e od {a~ice. Problem je
kada taj diskurs, naravno zamaskiran u otad`binoljublje, postane
vode}i, dominantni diskurs. Srbija je devedesetih godina `ivela upra-
vo u tome.

To {to ti klinci sada urlaju po ulicama devedesetih je bio zvani~ni


jezik. Zvani~no se na taj na~in govorilo o veli~ini, izuzetnosti, slavi,
jedinstvenosti ovog naroda i zemlje i o du{manstvu svih ostalih, s
posebnim naglaskom na susede. Dakle, to je problem i zato mislim da
ni reakcija na taj Nacionalni stroj nije bila preterana, naprotiv, ako bi
joj se i{ta moglo zameriti, to je da je okasnela. Kamo sre}e da se onda
kada se ulicama na{ih gradova valjala ta bulumenta i uzvikivala
svoje pogane parole na{la neka druga Srbija, o kojoj mi stalno govo-
rimo i dovoljno glasno rekla – Ne, to ne}e pro}i, ne, to tako ne mo`e,
ne u na{em gradu, ne u na{oj zemlji, ne u na{e ime. Ali dobro, da ne
idemo u pro{lost. Dominantan jezik ove vladaju}e strukture, ili bar
jednog njenog dela, je to {to isuvi{e ~esto, suvi{e upadljivo kore-
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 193

spondira sa jezikom devedesetih godina. Slu{am, recimo, saop{tenje,


u kojem se ka`e – Klerofa{isti~ka organizacija Obraz. To jeste klero-
fa{isti~ka organizacija, ali mi imamo premijera koji je objavljivao
autorske tekstove u glasilu te klerofa{isti~ke organizacije. Mi
imamo vlast koja je od Srbije napravila neku vrstu unutra{njeg pro-
tektorata crkve. Nama je danas crkva ve}a vlast od politi~ke vlasti.
Prvi ljudi ove dr`ave idu patrijarhu na noge. Ljudi, to nije normalno, Miljenko
normalno je da bude obrnuto. Dereta

U Novom Sadu se u nedelju dogodilo i ne{to novo. Ljudi su se skupili


i rekli – ^ekajte, ne}e mo}i tako. Ja sam kao neki polunovosa|anin i
jako dobro znam taj ose}aj li~ne sramote kada ka`e{ – Ne}e{ u mom
gradu, ne}e{ preko mene, mora{ prvo mene da pregazi{, pa ako me
pregazi{, onda mo`e{, ali ne pre toga. To je ose}anje samopo{tovanja,
koje je ve} bilo toliko isprovocirano da se na to moralo reagovati. I
neke re~i koje su upotrebljene, za koje se malogra|anski komenta-
tori svih vrsta sada ka~e, jesu samo iskaz i izraz tog razumljivog
gneva, toga kada ti je dosta, kada ka`e{ – ^ekaj, mamlaze, ako su
batine jedino {to razume{, treba da zna{ da batina ima dva kraja.

Miljenko Dereta:
Taj doga|aj je po~eo da se odvija jo{ u skup{tini Srbije, kada je Jak{i}
iza{ao i rekao ono o romskoj zajednici, posle ~ega se ni{ta nije
dogodilo. Dakle, taj ~ovek je imao jedan potpuno fa{isti~ki nastup u
skup{tini, a on je jo{ potpredsednik jedne od vladaju}ih stranaka. On
je dobio neku opomenu od predsednika skup{tine i ni{ta. Manjine se
nisu udru`ile u skup{tini i rekle – Sve dok ovaj ~ovek ima pravo ulas-
ka u skup{tinu, mi ne u~estvujemo u njenom radu. Ja sam o~ekivao
da }e bar Ko{tunica da ka`e da je obave{ten o tome. Ni{ta se od toga
nije dogodilo i ne}e se dogoditi. Za{to? Zato {to je to politika koja vi{e
nije puze}a, nego je to politika koja gubi svoj prostor i u o~ajanju da
se o~uva na sceni ide do krajnjeg radikalizma, koji se po sve nas mo`e
zavr{iti jako lo{e. Moram da podsetim da je odmah potom skup{tina
Srbije promovisana u sigurnu ku}u za Ratka Mladi}a. Da li je
fa{izam podr{ka ~oveku koji je optu`en za jedan od najve}ih zlo~ina
u Evropi ikada? Skup{tina je postala sigurna ku}a za takve ljude.
Ovaj doga|aj je trebalo da poka`e da je Srbija sigurna ku}a za
neofa{iste i nacionaliste.

Govorimo o Novom Sadu i Novom Pazaru, u kojima postoje manjine.


Ose}a se namera da se opet na toj osnovi izazovu tenzije, jer se preko
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 194

tog sukoba izme|u Srba i onih koji to nisu iskazuje taj pseudopatrio-
12.10.07.
tizam. U nedelju je u Novom Sadu bilo vidljivije ko je odsutan nego ko
je prisutan. Bili su odsutni gra|ani Novog Sada koji pripadaju
Demokratskoj stranci i to je za mene bilo {okantno. G17 je bio tamo,
njihovo rukovodstvo je bilo tamo. Kao gra|anin ja bih o~ekivao da
Pajti} i njegovi prijatelji budu me|u gra|anima, rasuti, ne kao grupa,
194 prosto da se vidi koje vrednosti zastupaju. Ja bih o~ekivao ~ak, po{to
imam vrlo razvijenu ma{tu, da do|e i Maja Gojkovi} i da u svom
gradu poka`e koje vrednosti zastupa. To se, naravno, nije dogodilo.
Po{to je moja ma{ta vrlo bujna, ja sam zami{ljao da }e iz onog dvora
vladi~inog iza}i Irinej i pridru`iti se skupu. Svako ko nije podr`ao
odre|eni sistem vrednosti time je podr`ao onaj drugi. Mi smo danas
~uli jedno nesuvislo obja{njenje u skup{tini, gde je gospo|a
Kolund`ija poku{ala da objasni za{to Demokratska stranka nije
reagovala. To su ljudi koji su svoju partijsku pripadnost stavili
ispred svojih li~nih vrednosti. Onoga trenutka kada vi do|ete dotle,
meni postaje potpuno svejedno kojoj partiji ti ljudi pripadaju. Oni su
vojnici, a prestali su da budu pojedinci.

Ju~e se u Novom Sadu odigrala i prva pojava u na{oj javnosti onoga {to
se zove radikalna levica, antiglobalisti. To su neki mladi ljudi koji raz-
mi{ljaju druga~ije od podmladaka bilo koje partije. Kada su se oni po-
javili u anarhisti~kim crno-crvenim uniformama i s maskama, kao {to
ih gledamo na svim svetskim samitima kada se biju protiv kapitaliz-
ma, nastala je konfuzija, jer se nije znalo kojoj strani oni pripadaju.
Gra|ani su se upla{ili – Ko su sad ovi? Onda je bilo ono – Ne brinite, to
su na{i.

Teofil Pan~i}:
Nedavno sam video na televiziji kako Jo~i}u novinarka postavi za
njega neprijatno pitanje, a on na to ka`e – A za koga vi radite? Valjalo
bi da radite za svoj narod. A onda ga ona pita – Dobro, a za koga ja to
radim? – A, znate vi za koga radite. To jeste fa{isoidni diskurs i mo`e
Jo~i} posle kao ministar policije kada do|e do Nacionalnog stroja sto
hiljada puta da se pravi antifa{istom i da govori kako }e on to da
spre~i, ali onim primerom sa televizije on dokazuje da je mentalno
pre sabrat Goranu Davidovi}u nego svima onima koji su se okupili na
drugoj strani. On toga mo`da ni sam nije svestan, mo`da bi se on
iskreno za~udio da ovo ~uje, ali izvinite, molim vas, tako stoje stvari.
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 195

^ovek nije ono {to o sebi misli, ~ovek je ono {to govori i {to ~ini.
@alim slu~aj.

Miljenko Dereta:
Ima tu jo{ likova koji su se istakli poslednjih dana. Moj omiljeni je
Aligrudi}, vidim i vi ga volite, zato {to on ima neverovatnu samozado-
voljnost nad svojom plitko{}u i tim uverenjem da }e nas nekom Teofil
Pan~i}
slatkore~ivom konstrukcijom zavarati i prevesti `edne preko vode. I
kada zavr{i re~enicu, on kao da ka`e – A, kako sam vas pre{ao. Dakle,
on je taj koji je iza{ao u skup{tini i rekao – Za nas je slu~aj Jak{i}
ovom kaznom zavr{en. On je danas bio taj koji je vodio glavnu bitku
protiv Nenada ^anka u ime svoje stranke i jako je u`ivao u tome da
obja{njava kako se u Evropi dozvoljava delovanje takvih grupa i kako
je to samo pitanje organizacije u prostoru, da prvo policija prati
jedne, pa onda ista ta policija otprati i druge i na taj na~in se {titi
demokratija. Dakle, Nenad je odradio ogroman posao, on ga jo{ radi i
trpe}e zbog toga ozbiljno, ali neko mora i to da radi umesto nas.
Voleo bih da mu odavde po{aljemo ohrabrenje da istraje u toj borbi,
jer kod njega je ta borba protiv fa{izma autenti~na. On fa{izam dobro
poznaje, jer ga je vrlo ozbiljno prou~avao.

Teofil Pan~i}:
Pre nekoliko meseci su uveli prinudnu upravu u Zrenjaninu. Sve
stranke koje su u~estvovale u kreiranju prinudne uprave su zajedno
na prethodnim izborima dobile {est odsto, DSS sam je dobio recimo
dva odsto, tako da su ljudi koji su imali legitimitet od {est odsto
glasa~a vladali nad onima koji su imali iza sebe devedeset ~etiri
odsto. To ih nije spre~ilo da ve} u prvih nedelju dana posmenjuju
apsolutno sve direktore svih javnih preduze}a i postave svoje ljude.
To je po~elo jo{ u onoj prvoj Ko{tuni~inoj vladi i Srbija postaje neka
vrsta konfederacije lokalnih knezova. Pogledajte na~in na koji Velja
Ili} dr`i veliki deo zapadne Srbije, na~in na koji Palma dr`i Jagodinu
i veliki deo Pomoravlja, na~in na koji je Bid`a bog u svom Svilajncu i
okolini. Sve ih povezuje to da su se svi odjednom skupili oko
Ko{tunice, pa onda imate jednog radikalnog muslimana kao {to je
Sulejman Ugljanin spojenog sa jednim arkanovcem kao {to je Dragan
Markovi} Palma. E sad, kamo sre}e da se to spaja u smislu – neke
bezvezne razlike su prevazi|ene. Ne, iza toga naprosto stoji mo} i
{u{ke i ni{ta drugo.
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 196

U stvari, ima tu i ideologije. Ja je zovem multikultinacionalizam.


12.10.07.
Pro{la su ta ratna vremena, pro{le su devedesete godine, ne mo`e{
vi{e te stvari da isteruje{ ubijanjem, proterivanjem i stvorena je jedna
vrsta mutantnog multikulturalizma nacionalista. Najbolje znam kako
to izgleda u Vojvodini. Zna~i, mi }emo lepo da se podelimo, pa }e svako
da ima svoje, pa }e u Novom Sadu da se srbuje, u Subotici i Senti da se
196 ma|aruje, jer je cilj da se nigde ne vojvodinuje. Ideja da ljudi mogu kao
u nekom laboratorijski ~istom prostoru da razvijaju paralelno svoje
nacionalne identitete je koje{tarija. Pa onda imate srpsko kulturno
dru{tvo Sveti Sava u Subotici, u koje dolazi lik da dr`i predavanje o
Radovanu Karad`i}u, a onda }e u ma|arsko dru{tvo da do|e neki lik
koji }e pri~ati o sramoti {to je 1918. godine Ba~ka izdvojena iz
Ma|arske. A onda }e da do|e ovaj u hrvatsko dru{tvo, pa }e da pri~a ne
znam {ta. Pa {ta je to? E, to je taj multikulturalizam nacionalista, koji
}e se me|usobno dogovoriti, pa }e re}i – Vi nama ne dirajte Radovana
Karad`i}a, a mi vama ne}emo da diramo plakanje nad Trijanonskim
sporazumom. A to je ne{to iza ~ega ova vladaju}a doktrina stoji. Ako
uop{te mo`e da zamisli bilo kakvu koegzistenciju me|u ljudima
razli~itog porekla, ona mo`e da je zamisli samo u tom vidu. Dakle, da
oni postoje paralelno, {to manje se me{aju}i me|usobno, {to manje
komuniciraju}i, {to manje imaju}i bilo {ta zajedni~ko. Ti tera{ svoje,
ja teram svoje i `ivimo u paralelnim kosmosima. A smatramo da su
u`asno velika tolerancija i demokratija {to se, eto, nismo ba{ istrebili
me|usobno.

Sad se digla velika frka i frtutma zbog one famozne epizode serije
^etrdeset osam sati – svadba. Mladi predbra~ni, sada ve} bra~ni par,
koji je priznao da on nju povremeno bije, pa onda njena majka ka`e –
Zaslu`i ona tu i tamo. Nije problem {to je RTS pustio tu konkretnu
epizodu, problem je {to RTS uop{te pu{ta taj serijal, {to javni servis
uop{te pu{ta taj serijal kao takav, i bez {amara. A za{to je to prob-
lem? Taj serijal promovi{e patrijarhalne vrednosti, on je usmeren ka
patrijarhalnosti, ka onome {to radikalna desnica svugde u svetu, kao
hri{}anski konzervativci u Americi, zove – porodi~ne vrednosti. I
kada ka`u – porodi~ne vrednosti, oni ne misle na bilo kakvu porodicu,
nego na klasi~nu patrijarhalnu porodicu, u kojoj je stariji uvek iznad
mla|eg, a mu{ko uvek iznad `enskog i nema boga da bude druga~ije.
A ako ovo mla|e ili ovo `ensko bude mlogo bezobrazno, mo`e da popi-
je {amar, a mo`e da popije i ne{to te`e. Ako permanentno
promovi{ete patrijarhat i patrijarhalne vrednosti, i ako to radite u
jednoj epizodi, u pet epizoda, u deset epizoda, u trideset epizoda, u
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 197

pedesetoj epizodi }ete do}i do {amara, to je prirodan put. Nasilje je


neodvojivo od patrijarhata, patrijarhat je neodvojiv od nasilja. Zna~i,
nije RTS kriv zbog ove epizode, kriv je zbog svih epizoda. Ho}e li to
iko re}i u skup{tini? Ne}e. Ho}e li to iko re}i u javnosti? Ne}e.

Odakle se regrutuje Nacionalni stroj i svi sli~ni, ako ne iz navija~kih


grupa? Imate jednu grupu koja je eksplicitno, direktno nacisti~ka, to
Teofil
su navija~i Fudbalskog kluba Rad, United Force. Poludim kada pre i Pan~i}
posle neke utakmice slu{am na radiju ili televiziji B92 razgovor sa
vo|om navija~a. Mar{, bre, ko je vo|a navija~a, izvinite, ho}ete li mi
objasniti kakva je to funkcija? I {ta su navija~i, jesu li oni partija,
jesu li oni nevladina organizacija, jesu li grupa gra|ana, jesu li reg-
istrovani negde? [ta to zna~i? Oni nemaju imena nego nadimke, kao
kriminalci i onda neko sa bilo koje radio i televizijske stanice ka`e –
Razgovaramo sa [empom ili Klempom, vo|om navija~a, a on ka`e –
Nismo ih mnogo tukli, samo smo ih malo. Pa, ljudi, jebote, pa ko je on
da ima javnu re~, a ako ima, ako ste mu dali javnu re~, pa za{to se on
ne bi ose}ao kao neko ko je pozvan da sutra brani srpstvo, ~eki}stvo,
ili ve} {ta je u tom trenutku u fazonu? Vi ste ga direktno proizveli u
malog mesiju, koji }e vremenom da izraste u velikog.

Svetlana Luki}:
Jedan od argumenata da kod nas nema neonacista jeste teza da Srbi
ne mogu da budu neonacisti, jer su stradali od nacista u Drugom svet-
skom ratu. Koliko je taj argument glup govori i vest koja je stigla iz
Izraela, da se jevrejska dr`ava suo~ava sa neonacistima, a neonacisti
su, da se razumemo odmah, mladi Jevreji. Evo kako glasi vest:
Izraelska policija ju~e je saop{tila da je otkrila mre`u mladih izrael-
skih neonacista koji su optu`eni za vi{e napada na strane radnike,
religiozne Jevreje i pripadnike gej populacije. Sud je doneo odluku da
osumnji~ene zadr`i u pritvoru. Neonacisti~ka banda dokumentovala
je svoje aktivnosti na filmskoj traci i fotografijama. Izraelska televiz-
ija prikazala je snimke ljudi koji bespomo}no le`e na ulicama dok ih
pripadnici bande tuku. Jedna od prona|enih fotografija pokazuje
mladi}a koji u jednoj ruci dr`i pu{ku M16, a u drugoj plakat s natpi-
som Hajl Hitler. Grupu predvodi devetnaestogodi{njak poznat pod
nadimkom Eli Nacista. Slu{ate Biljanu Kova~evi}-Vu~o iz Komiteta
pravnika za ljudska prava.
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 198

Biljana Kova~evi}-Vu~o:
12.10.07.
Cela stvar je opet izvitoperena i okrenuta naopa~ke, tako da je
posledica progla{ena uzrokom, a to je ^ankova izjava o tome da treba
ra{~istiti s tim zlom. Sada koriste tu njegovu metaforu s letvama kao
uzrok pojave nacizma kod nas. I svi su mnogo vi{e zabrinuti zbog
^ankove izjave nego zbog toga {to postoje neonacisti~ke,
198 klerofa{isti~ke grupe. Njihov zna~aj umanjuju tako {to govore da je
to marginalna pojava koju ne treba tuma~iti kao sistemsku pojavu u
ovom dru{tvu, a Nenada ^anka i ^edomira Jovanovi}a i nevladine
organizacije, intelektualce progla{avaju uzrokom porasta pristalica
neonacisti~kih ili fa{isti~kih grupa. To je zaista bezobzirno.
Amoralno je tako napadati ljude koji su prvi stali u odbranu Srbije i
u odbranu dru{tva od takvih grupa. Nenad ^anak je postao problem,
to je obja{njenje Branka Raduna u Utisku nedelje, jer antifa{isti
toliko ne vole Nenada ^anka, ^edu Jovanovi}a i ostale iz te grupe, da
}e radije da pre|u na stranu fa{ista, nego da budu s ove strane gde su
antifa{isti. To je bolesno.

I ponovo je po~elo izjedna~avanje nacisti~kih grupa i nas kao dva


ekstrema iste pojave. Zna~i, ne valja ovo, ali ne valja ni ono, ali mi se
~ini da malo vi{e ne valjamo mi nego {to ne valjaju fa{isti, jer su oni
incident i eksces, a mi smo ipak konstanta u ovom dru{tvu i ipak, da
nema nas, bio bi uklonjen i uzrok nastanka fa{ista i svi bi `iveli u reg-
ularnoj demokratiji, gde bi mogli da hendluju i te male grupe koje,
tako ekscesne, postoje svugde u svetu. Najnovija teza Sonje Liht je da
se ~ak nigde u svetu tako dobro ne organizuju antifa{isti~ki skupovi
kao kod nas i da treba da budemo ponosni na to {to su gra|ani uspeli
da organizuju antifa{isti~ki skup. Zna~i, ^anak je marginalni
ekstremista, neonacisti su marginalni ekstremisti, ali gra|ani su
svesni, a sve to je rezultat ove mudre politike Demokratske stranke i
Demokratske stranke Srbije i razvoja demokratije kod nas. Parole
koje su izvikivali neonacisti su o srpskom patriotizmu, teoriji krvi i
tla, jedinstvenoj Srbiji, odbrani srpstva ugro`enog sa svih strana,
za{titi srpskih nacionalnih interesa, srpskog ponosa, srpskih majki,
demografske politike – cela njihova retorika je identi~na retorici nar-
odnja~kih vladaju}ih stranaka. Mala je razlika izme|u njihove
retorike i one koju vidimo po takozvanim tabloidima, kao {to su Glas,
Kurir, Pres ili retorike koju slu{amo u skup{tini. E, to je problem i
zato ne mo`emo da govorimo o marginalnoj pojavi.
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 199

Mo`da je grupa koja artikuli{e svoje takozvane politi~ke aktivnosti,


svoj rasizam kroz Nacionalni stroj ili kroz Obraz marginalna po
broju ljudi koji joj pripadaju, ali kao pojava, po onome {to govore, oni
nisu marginalni. Ja se usu|ujem da ka`em da je to dominantna poru-
ka koju {alju politi~ari, koja se ~uje na svim televizijama, u svim
medijima, da je to ono {to zauzima najve}i deo medijskog prostora i
javnog govora. Naravno, tu ne mislim na preuzete delove o vi{oj rasi Biljana
i na direktno pozivanje na Himlera i Hitlera, ali ta teorija zavere, ta Kova~evi}-
Vu~o
paranoja i ta ugro`enost srpstva, to je potpuno isto, to je isti re~nik,
to su isti argumenti i to je isti poziv na jedinstvo i na ~istotu. Sasvim
je svejedno da li je u pitanju ~istota rase ili ~istota jednog naroda koji
je ugro`en od raznih grupa sa strane. Kada govore o Kosovu i
Metohiji, njihova retorika je opet potpuno ista kao i zvani~na, vladi-
na i otuda toliki napadi na sve nas koji govorimo da postoji fa{izaci-
ja ovog dru{tva. Ona se ne ispoljava samo tako {to }e neko da vi~e –
zig hajl, ona se ispoljava tako {to ljudi u skup{tini i van skup{tine u
svom javnom govoru, i politi~ari i novinari, javne li~nosti neprekidno
ponavljaju te stereotipe, predrasude i matrice i indukuju javnom
mnjenju u`asno rasisti~ku, nacionalisti~ku, ksenofobi~nu poruku o
tome kako je ceo svet protiv nas i o tome koliko smo mi ugro`eni i da
nam je zbog te ugro`enosti sve dozvoljeno.

I raste napetost, ona se ose}a na ulici. Ja ne mogu vi{e da iza|em iz


ku}e, a da ne popijem dva puta od ku}e do posla – Droljo jedna. Neki
~i~a pre neki dan na pijaci mi nije dao da kupim paradajz zato {to je
smatrao da sam ja odgovorna {to su ga 1941. godine Hrvati i musli-
mani izveli na streljanje. Ali dobro, oni znaju, oni vrlo dobro znaju da
niti }e Nenad ^anak uzeti motke niti }u ja da im uzvratim agresivno
i da mogu da mi rade {ta god ho}e i da mogu da se deru i da mi
zagor~avaju `ivot i da na meni iskale sav svoj jed i gnev. Oni vrlo
dobro znaju da mi nismo to {to oni poku{avaju da doka`u da mi
jesmo i oni vrlo dobro znaju da mi nismo druga strana neonacista i
fa{ista i da ne rastu nacisti i fa{isti i paranoici, patriote pod znacima
navoda, ~uvari srpstva zbog nas, nego da rastu zbog ovoga u ~emu
`ivimo u Srbiji, zbog nesposobne vlade, zbog ambivalentnih poruka,
zbog svega. Ju~e sam ~itala \or|a Vukadinovi}a, u Politici, naravno,
i to je ne{to ogavno i besramno. ^lanak je o dva firera, jedan firer je
opet Nenad ^anak, a drugi firer je Davidovi}, vo|a tog Nacionalnog
stroja. I ka`e da ^anku treba Firer zbog toga {to mu pada broj glaso-
va, pa ga ugro`ava ^edomir Jovanovi} i sad on suprotstavlja ^anka
^edomiru Jovanovi}u, valjda da bi dokazao svoju objektivnost, kao
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 200

nije on protiv cele grupe, nego mu smeta ba{ taj ^anak. Onda Milan
12.10.07.
Nikoli} isto pravi analizu kako treba biti protiv svake vrste netoler-
ancije, diskriminacije i tvrdi da je potpuno svejedno da li se tu radi o
letvama ili o pozivanju na rasnu diskriminaciju.

Po konvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, izme|u


ostalog je utvr|eno da dr`ave ~lanice osu|uju svaku propagandu i
200 sve organizacije koje se rukovode idejama ili teorijama zasnovanim
na superiornosti neke rase ili grupe lica izvesne boje ili izvesnog
etni~kog porekla. Zna~i, superiornost Srba kao takvih je zabranjena
po konvenciji o rasnoj diskriminaciji i mi smo obavezni da to po{tuje-
mo. Dr`ave potpisnice se obavezuju da bez odlaganja usvoje pozi-
tivne mere da bi ukinule svako podsticanje na takvu diskriminaciju
ili na svako delo diskriminacije i naro~ito se obavezuju da utvrde da
je krivi~no delo svako {irenje ideja zasnovanih na superiornosti
jedne nacije, etni~ke grupe i sli~no; da zabrane organizacije i
aktivnosti koje su organizovane za ovakvu vrstu propagande i koje
propagiraju ovakvu vrstu aktivnosti i koje podsti~u rasnu diskrimi-
naciju. Zna~i, postoji obaveza da se zabrane takve organizacije, i da
se ne dozvoli javnim vlastima, niti javnim nacionalnim ili lokalnim
ustanovama da podsti~u na rasnu diskriminaciju ili da je poma`u.
Kao deo pozitivnih antidiskriminacionih mera, dr`ave ~lanice mora-
ju putem sudova i drugih dr`avnih institucija osigurati od{tetu
osobama koje su o{te}ene rasnom diskriminacijom. Postoji ~itav
paket mera koje svaka dr`ava mora da usvoji, ne mo`e se rasna
diskriminacija suzbijati samo edukacijom i samo sistemom obrazo-
vanja, moraju se preduzeti i odre|ene represivne mere, moraju se
uneti u krivi~no zakonodavstvo odre|ene mere koje su protiv rasne i
etni~ke diskriminacije, {irenja predrasuda i propagande. To je
obaveza dr`ave, a mi i dalje debatujemo o tome da li je to demokrats-
ki ili nedemokratski.

Nije to pitanje demokratije i nedemokratije, to su preduslovi za


demokratske dr`ave, zna~i ne{to {to je sine qua non pravne dr`ave,
to je abeceda, ne mo`e se bez toga. U`asno sam dosadna sa ovom kon-
vencijom, ali mi smo tu konvenciju ratifikovali odavno. Ljudima
izgleda kao da bi preduzimanje mera od odgovorne dr`ave, na{a to
o~igledno nije, zna~ilo vra}anje unazad, u neki totalitarni sistem, u
komunizam i da bi to suzbilo slobodu udru`ivanja i slobodu javnog
ispoljavanja stava i sli~no, {to su sve gluposti. Kada bi pro~itao u nov-
inama – Ovaj ~ovek je ubio svoju `enu, svako bi rekao – Ubica mora
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 201

biti ka`njen. Ljudi imaju jasnu svest da je ubica – ubica i da ne sme{


da ubija{. E, ali kada Nenad ^anak ka`e – Mi }emo se boriti ako ne}e
dr`ava, onda je to uzrok, a neonacisti su, jadni, posledica. Ponovo
ka`em, to se kod nas smatra reliktom komunisti~ke pro{losti. Tamo
je postojao delikt mi{ljenja, to je Stojkovi} specijalizirao, ali to je
ne{to drugo. Ovo nije delikt mi{ljenja, ovo je rasisti~ka propaganda,
a to je zabranjeno. Izjava Marka Jak{i}a je toliko jasno rasisti~ka da Biljana
nije potrebno dodatno obja{njenje. Problem je u tome {to niti je on Kova~evi}-
Vu~o
prepoznao da je to rasisti~ka izjava, niti je to prepoznala
Demokratska stranka Srbije, koja je bila zbunjena – Nismo mi protiv
Roma, ali jesmo protiv Bati}a, koji ima ciganski mentalitet. I to je ta
{izofrenija, ljudi ne shvataju rasisti~ku su{tinu te izjave.

Moram ovo da pro~itam, to je sa sajta Nacionalnog stroja: Tokom jula


2005. godine odr`an je niz protesta sa rasnom pozadinom u
novobeogradskom naselju Dr Ivan Ribar, kao reakcija na odluku
gradske vlade koja je pokrenula program raseljavanja ciganskog
nehigijenskog naselja ispod mosta Gazele u njihov kom{iluk. @itelji
naselja Dr Ivan Ribar su se usprotivili programu nasilne rasne inte-
gracije gradske vlade i organizovali masovne proteste dan za danom
zabrinuti za budu}nost njihovih porodica. Navedeni razlozi za
protest su bili da ako se Cigani presele u njihov kom{iluk deca im ne}e
biti bezbedna, prljav{tina i bolesti }e se doseliti zajedno sa njima,
kra|e }e biti svakodnevne i sve ostale stvari koje su normalne u nji-
hovom na~inu `ivota, a suprotne na{im. Upornost i istrajnost protes-
ta rezultirali su obustavom planiranog programa gradske vlade i
ostavili to pitanje nere{enim. Ovo je dobar primer, poput mnogih
drugih, da na{ narod poseduje rasnu svest, ali da je ve}ina iska`e tek
kada oseti posledice na sopstvenoj ko`i, kada mo`e biti kasno. Ja mis-
lim da je ve}ina ljudi koja je gledala ljude iz naselja Dr Ivan Ribar
kako se bune protiv preseljavanja romskog naselja bila na njihovoj
strani. O ~emu mi pri~amo uop{te?

I svi oni {to izlaze sa slikom Ratka Mladi}a i svi oni koji izlaze sa
slikama Radovana Karad`i}a, svi koji brane srpske junake, pod
znacima navoda, koji su ubijali druge zbog ~asti, krvi i srpstva, sve to
spada tu. Zna~i, ne mo`emo govoriti o marginalnoj pojavi kada Vu~i}
izlazi u skup{tini i progla{ava skup{tinu sigurnom ku}om za Ratka
Mladi}a i vadi onaj plakat, i kada predsednik skup{tine Oliver Duli}
ne reaguje na to, odnosno, njemu se to ne dopada, ali zbog demokrati-
je on ne mo`e da suzbija tu|e mi{ljenje. To su te pojave za koje je
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 202

sasvim svejedno da li ih propoveda Krv i ~ast, Nacionalni stroj, Obraz


12.10.07.
ili parlamentarna stranka. I postoji jo{ jedan mit kod nas, a to je da u
evropskim zemljama ne postoje propisi koji zabranjuju takve organi-
zacije i takvu vrstu verbalnih nastupa, zna~i onoga {to se zove govor
mr`nje. Me|utim, to nije ba{ sasvim tako. U Francuskoj, na primer,
ne samo da su zabranjene nacisti~ke organizacije, neonacisti~ke
202 organizacije i fa{isti~ke organizacije, nego je zabranjeno no{enje
svih simbola koji podse}aju na one koji su osu|eni za ratne zlo~ine
ili progla{eni ratnim zlo~incima. U Nema~koj, naravno, postoji
zabrana neonacisti~kih organizacija, zabranjeno je poricanje
holokausta, `rtava, postoji zabrana poni`enja `rtava. Hrvatska je
donela zakon za zlo~in iz mr`nje i ve} se vodi jedanaest postupaka.
Zatim, postoje preporuke Saveta Evrope kako se treba pona{ati u
takvim situacijama. U Danskoj, Norve{koj, [vedskoj postoje posebna
tela ~ija je du`nost da kontroli{u diskriminaciju. To se naro~ito
odnosi na zemlje koje su imigrantske, gde ima puno emigranata. Mi
u na{oj prepotentnosti to ne `elimo da vidimo, mi razvijamo
demokratiju na svoj na~in. A sve je to ve} vi|eno i svuda postoje
manje ili vi{e uspe{ni mehanizmi da se to suzbije.

Hajder je izgovorio neke rasisti~ke parole i neki novinar je kvalifiku-


ju}i to njegovo pona{anje rekao da je on idiot. Onda ga je Hajder tu`io
i dr`ava Austrija, to jest sud je osudio novinara. Me|utim, Evropski
sud za ljudska prava je ukinuo tu presudu i dao je za pravo novinaru
i kazao da je koli~ina gluposti, sad parafraziram, koje je izgovorio
Hajder kod novinara mogla da izazove samo takvu indignaciju da ga
nazove idiotom. Zna~i, tu se jasno pravi razlika izme|u provokacije
koju je napravio neko ko je {irio mr`nju protiv drugih i druga~ijih i
novinara koji reaguje na tu mr`nju i nazove ga idiotom. I ja to pore-
dim sa ^ankovom izjavom. Zna~i postoji jedna grupa koja pozdravlja
sa zig hajl, koja propagira ~istotu srpske nacije, koja slavi Himlerov
ro|endan i tu je ^anak koji ka`e – Ako ne}e dr`ava, mi }emo da
ra{~istimo s njima. To je vrlo sli~na situacija, me|utim, kod nas svi
politi~ki analiti~ari i politi~ari nalaze za shodno da se obru{e na
^anka i izjedna~avaju ^anka i vo|u neonacisti~ke grupe, i to ne celu
grupu, nego samo njenog vo|u. ^ankova kvalifikacija jedne u`asne
pojave se izjedna~ava sa u`asom i uzrokom ne samo ovoga {to mi
do`ivljavamo, nego i istorijski sa svim onim posledicama koje je
takva vrsta ideologije donosila.
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 203

Jedan od argumenata koji se koristi u odbranu toga da je to ovde mar-


ginalna pojava jeste – kako bi u Srbiji mogli da nastanu nacisti, kada
Srbi nikada nisu bili nacisti i kada su i sami bili `rtve nacisti~ke ide-
ologije? Kao da je nacizam dat jednom za svagda u ideologiji Hitlera
i u Drugom svetskom ratu. To je jedna stalno ista matrica, bez obzira
na to da li su u pitanju Nemci, Francuzi, Srbi, bilo ko. ^ak i po uni-
verzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima dr`ave su du`ne da po{tuju Biljana
odre|ena pravila kako varvarskim pona{anjem ne bi dovele do toga Kova~evi}-
Vu~o
da narod uzima pravdu u svoje ruke. Zna~i, predvi|a se reakcija ljudi
koji dugo trpe nepravdu. Mi se stalno kre}emo u toj {izofreniji, u
kojoj se ne {alje jasna poruka stanovni{tvu {ta se sme, a {ta se ne
sme. Ne pravi se razlika izme|u ideolo{kih razlika koje su normalne
i izme|u onoga {to je nedopustivo sa stanovi{ta prihva}enih normi u
jednom ure|enom dru{tvu, izme|u onoga {to je zabranjeno po
krivi~nim zakonima i politi~kog stava. Ljudi misle da mogu da ka`u
bilo {ta, da mogu da pravdaju zlo~ine i da je to njihovo pravo. To je
moje mi{ljenje, a ti ima{ drugo mi{ljenje. Ma nije. Sad prelazim na
osam hiljada ubijenih muslimana. Ne mo`e{ to da pravda{. Ako
misli{ da je u redu da se pobije osam hiljada muslimana, ono {to
mora{ da zapamti{ kao gra|anin jedne dr`ave jeste da to mora{ da
zadr`i{ za sebe i da sve uradi{ da ti to ne bude ni tvoj intimni stav. U
ovoj dr`avi jo{ se nije do{lo do toga da se shvati da je ubistvo osam
hiljada muslimana zlo~in. A svi znaju da je zlo~in kada razbojnik
ubije ~uvara banke.

Svako ko pokrene pri~u o Srebrenici u ovoj dr`avi }e biti ozna~en kao


neprijatelj, ~ovek koji uznemirava krhku demokratiju i la` koja se
zove demokratska Srbija, la` koja se zove demokratski blok. U ovom
dru{tvu je jo{ prihvatljivija odbrana zlo~ina nego osuda zlo~ina i jo{
je prihvatljiviji stav – Mi smo jataci Ratka Mladi}a, nego – Ratko
Mladi} bi trebalo da se uhapsi. Jo{ je velika hrabrost re}i – Ja sam za
to da se Ratko Mladi} uhapsi i po{alje u Hag. Jo{ je prihvatljivo re}i –
Ratko Mladi} nikada ne treba da bude izru~en Hagu zato {to mi na taj
na~in {titimo na{ nacionalni ponos.

Florans Artman je izdala knjigu u kojoj govori o onome o ~emu se


spekuli{e u javnosti. Ona potvr|uje da je Holbruk zaklju~io ugovor s
Karad`i}em da ukoliko on ne bude predsednik i povu~e se iz javnog
`ivota ne}e biti izveden pred sud u Hagu. I sada se mi amnestiramo,
nismo mi krivi, pa Holbruk mu je obe}ao. Prave se emisije, ju~e je na
RTS-u bio Toholj i vrlo ozbiljno se razgovaralo o tome ima li ili nema
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 204

sporazuma s Karad`i}em, kao da je to iskonska moralna dilema u


12.10.07.
Srbiji, kao da nam zbog tog sporazuma sve tako kilavo ide. Kao
Amerikanci su minirali Ha{ki sud, nismo mi. Cela stvar je potpuno
izokrenuta, i{~a{ena do kraja, ali to je emisija na javnom servisu. [ta
me se ti~e da li je bilo sporazuma Holbruka i Karad`i}a? Niti je
Holbruk Ha{ki sud, niti }e Holbruk da `ivi na{ `ivot u Srbiji, niti }e
204 on da odgovara i da snosi posledice zbog zlo~ina koji su u~injeni u
Bosni i Hercegovini. Kakve to veze ima sa odgovorno{}u za ratne
zlo~ine? Da li Holbruk ili bilo ko na ovom svetu mo`e li~no da da
amnestiju nekome da bi dobio ne{to drugo? Naravno da takva vrsta
igara mo`e da postoji, ali to nije nikakvo opravdanje za dr`avu koja
ima obavezu da izru~i nekoga, to jednostavno nije bitno, osim za
prou~avanje diplomatije. Mislim da je Sonja Biserko ju~e rekla – I
Milo{evi} je bio faktor mira, pa je zavr{io u Hagu. Pa na kraju, kada
gledamo na filmu, dr`e ljudi taoce, sve im se obe}ava samo da bi ih
pustili i to je normalno.

I sad dobijam od Medija centra poziv, raspravlja se o tome da li se


gu{i autonomnost javnog servisa zato {to on mora da prenosi sednice
parlamenta. Da li su oni normalni? Prvo, koji javni servis? Drugo, gde
su se ba{ sad setili da im parlament smeta? I sada UNS, NUNS,
Medija centar, Bane ^anak, sindikat Nezavisnost, svi su poludeli od
za{tite autonomnosti javnog servisa, jer ko je skup{tina da naredi
javnom servisu da ~ini bilo {ta? Pa mi smo bolesni, svi zajedno. Ja sad
pitam da li je vest za javni servis da je umrla majka ha{kog
optu`enika? Vest je plasirana kao simbol prkosa, jer bez obzira na to
{to je majka ha{kog optu`enika Vojislava [e{elja umrla, on ni za
tako tragi~an doga|aj nije hteo da se poni`ava i da tra`i da ga puste
na njenu sahranu. Vest je svuda plasirana kao simbol ~vrstine ~oveka
koji se ne da u neprijateljskom sudu. Mi smo dotle do{li 2007. godine,
pa meni stvarno nije jasno gde mi to `ivimo. Radi} je oslobo|en,
do~ekuje se na aerodromu. Samo {to gra|anski rat nije izbio kada su
hapsili [ljivan~anina i on }e sada da bude slobodan. Ti ljudi se ovamo
vra}aju kao heroji. O ~emu mi pri~amo, o kakvom distanciranju od
pro{losti?

I onda imamo skup{tinu u Rumi, radikali ne daju pe~at, demokrate


ho}e da uzmu pe~at, pa se promenilo ~lanstvo skup{tine tako {to su
dvojica radikala pre{la na stranu demokrata. I kako se to zavr{ava?
Tu~om i suzavcem. To {to se de{ava u Rumi je slika i prilika Srbije.
Na primer, neka stranka dovede u skup{tinu neko obezbe|enje i ka`e
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 205

LDP-ovcima – E, sad ne}ete da u|ete unutra. [ta bi se desilo, da li bi


Oliver Duli} rekao – Ne de{ava se u sali, pa ne mogu da izreknem
opomenu? Ko je taj koji bi mogao da presudi? Meni se ~ini da je sis-
tem pao i da nema ko da ga podigne i da mi u tom padu sistema
`ivimo ve} dugo. Jo{ od 5. oktobra mi ponavljamo istu pri~u kao
mantru da su to prvi, nestabilni koraci mlade demokratije. Meni to
ne izgleda tako, meni izgleda kao da je sve gore i gore. Ne znam, Biljana
mo`da sam starija, mo`da sam se umorila, pa mi onda sve izgleda Kova~evi}-
Vu~o
stra{no i ~ini mi se da nema mogu}nosti kontrole tih rizika, da nema
mogu}nosti da se upravlja rizicima. I {ta vredi {to neke stvari
funkcioni{u, kada ono {to je sr` sistema, {to je su{tina, {to treba da
ga pokre}e napred, ne postoji? Kao da nema struje, radi negde pone-
ki agregat, ali zapravo nema struje. Su{tina ostaje ista. Istra`ivanje
javnog mnjenja pokazuje da je podr{ka LDP-u porasla, a da je
podr{ka Demokratskoj stranci Srbije sve manja. Kako Demokratska
stranka sada pravda kohabitaciju sa DSS-om, za{to se sada ne okre}e
ka LDP-u? Pa valjda im je bli`i LDP nego ovi? Pa mo`e da ih nervira
^eda, ali oni moraju da brane odre|ene vrednosti. Ne mo`e se tra`iti
zabrana LDP-a ili, kako ka`e Aligrudi}, LSD-a, a da Demokratska
stranka na to }uti. Stvarno, kako }e oni pravdati pred svojim
bira~ima da su bli`i Demokratskoj stranci Srbije nego LDP-u? Kako?
Hajde, jedan jedini razlog da vidim sad.

Svetlana Luki}:
Bila je ovo Biljana Kova~evi} – Vu~o. Sutra vas na na{em sajtu pes-
canik.net ~eka novi tekst Teofila Pan~i}a. Od sutra }e svake subote
Teofil pisati za sajt Pe{~anika, a od ponedeljka do petka u nastavcima
}emo objavljivati veoma zanimljiv tekst o Rusiji Perija Andersona.
Bi}e re~i o nekim stvarima koje vam zvu~e poznato, o dirigovanoj
demokratiji kojom upravlja oligarhija biv{ih oficira KGB-a, o zemlji u
kojoj ministri upravljaju najve}im kompanijama, o Putinovom usponu
na vlast, o razlozima njegove popularnosti i autokratskom modelu vla-
davine i tako dalje. Slede vesti, ima jedna interesantna, mo`da vam
pomogne da se obogatite. Bio je ovo Pe{~anik, do vi|enja.
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 206

19. 10. 2007.


10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 207

KNEZ MI[KOVA ULICA


Ko{tunica ka`e - Ne}emo NATO dr`avu na Kosovu, a ja ka-
`em - Ne}emo Gasprom dr`avu u Srbiji....

Od podele javnih preduze}a do podr{ke Kubi je samo je-


dan korak....

Da novope~eni reis ima stvarnu podr{ku u Sand`aku, ne


bi se njegovi imami u sitne sate sastajali u hotelu Tad` da
smene Zukorli}a....

Da li znate da su neprijatelji Srbije nedavno izveli poka-


znu ve`bu pod imenom Operacija Vidojkovi}....

Mi{a Brki}, novinar Ekonomista,

Milan Vukomanovi}, sociolog religije,

Ivan ^olovi}, antropolog,

Petar Lukovi}, novinar


10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 209

Svetlana Luki}:
Prema izve{taju Reportera bez granica sloboda medija u Srbiji je ma-
nja nego bilo gde u regionu, manja nego na Kosovu. Ova ~injenica ob-
ja{njava ovonedeljna izve{tavanja na{ih medija o raznim stvarima,
mada ni glupost ne treba potcenjivati. To se naro~ito odnosi na uspe-
he susednih dr`ava. Neverovatno je na koje je sve na~ine umanjen
zna~aj ~injenice da je kvazidr`ava kao {to je Crna Gora potpisala sa
Evropskom unijom Sporazum o asocijaciji i stabilizaciji.

Provladin tabloid Politika na naslovnoj strani je doneo vest o novim,


ve}im tarifama muzikanata na svadbama i {i{anja u frizerajima, o
~oveku koji je ubio ~oveka koji je dao bubreg njegovoj }erki, a u dnu te
iste strane, ta~no pored teksta o vi{edecenijskoj zabludi o masnoj
hrani koju su lansirali Amerikanci, objavljen je i mali tekst pod vrca-
vim naslovom – Crnoj Gori zeleno, Srbiji `uto svetlo. I kada jednoga
dana Crnogorci budu u{li u Evropsku uniju, a mi budemo jo{ ~ekali
pozitivan izve{taj neke nove Karle del Ponte – pisa}e isto. Problem je
{to }e `uto svetlo na semaforu za nas trajati koliko i za Turke – dve-
tri decenije.

Hrvatska je postala ~lanica Saveta bezbednosti, to jest svetske vlade.


Opet je ure|iva~ka ma{ta Politi~ice bila bujna, naslov je glasio – Bu-
dimir Lon~ar uveo Hrvatsku u Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija,
u smislu da je na tu nerazumnu odluku uticalo uporno lobiranje kod
zemalja Tre}eg sveta, koje se jo{ sa ljubavlju i ne`no{}u se}aju druga
Tita i nesvrstanih, jahte Galeb i sleta za 25. maj. Naravno da Hrvate
u Savet bezbednosti nije uveo Budimir Lon~ar, ni Titove pomorand`e
sa Briona. Uveli su je Mesi} i Sanader. Problem je, i to boli profesio-
nalne Srbe, {to }e sada Hrvate morati da mole da ne glasaju za rezo-
luciju o Kosovu. Dodu{e, Ko{tunica nam je pre neki dan sve~ano obja-
vio da Kosovo nikada ne}e postati ~lanica Ujedinjenih nacija. Neka pi-
ta malo Kineze da li im je smetalo da postoje kao dr`ava trideset-~etr-
deset godina koliko nisu bili ~lanica Ujedinjenih nacija ljute}i se zbog
Tajvana.

Ba{ me zanima {ta li }e Politi~ica pisati kada Crnogorci u|u u Evrop-


sku uniju. Verovatno }e to biti maslo pokojnog Milovana \ilasa, koje-
ga se na Zapadu se}aju kao prvog Titovog disidenta. I onda }e iz du-
ga prema \ilasu primiti Crnogorce tamo gde mi u stvari i ne `elimo da
odemo. Nikada ne}emo sti}i na neko pristojnije mesto, kako god se
ono zvalo, dok je ovakvih proslava dana Udbe. Prvo, ne samo da je
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 210

sramota, nego je i kriminalno delo da {ef Udbe bude Rade Bulatovi}.


19.10.07.
Drugo, ko su bile zvanice na prijemu povodom dana pretorijanske gar-
de Vojislava Ko{tunice? [ta }e tamo Milo{evi}ev, Arkanov, Cecin i Ve-
ljin Dragan Markovi} Palma, {ta }e tamo Delta Mi{kovi}, {ta }e tamo
Vojin Lazarevi}, popovi raznih ~inova i {ta }e tamo Boris Tadi}? Kao,
on je predsednik i kao, on po funkciji tamo mora da ide. Pa zar nije taj
210 isti Tadi}, kada su se dogovarali o ~lanovima nove vlade, rekao da }e
se o {efu Udbe naknadno dogovarati, ali da Demokratska stranka ni-
kako ne bi htela da to bude Rade Bulatovi}. I {ta bi? Kada su se to do-
govorili da Bulatovi} ipak ostane i za{to je Tadi} na to pristao? Zao-
kru`ite odgovor: pod A – Tadi} je saglasan sa na~inom rada i metama
Radeta Bulatovi}a, pod B – sve mu je jedno, jer njega, Tadi}a, ~uvaju
Kobre, pod C – on ga se pla{i.

Dakle, da saberemo na brzinu, Slovenija od 1. januara preuzima pred-


sedavanje u Evropskoj uniji, Hrvatska postala ~lanica Saveta bezbed-
nosti, Crna Gora potpisala sporazum s Evropskom unijom, Kosovu se
sme{i nezavisnost – a Makedonija je u `alosti za pop peva~em To{om
Proeskim. Pojedina~na tragedija je u toj maloj zemlji poprimila raz-
mere kolektivne psihoze. Identitet Makedonije se toliko istopio da i
smrt To{eta Proeskog predstavlja ozbiljan udarac onome {to je od tog
identiteta ostalo u svesti ljudi. Istovremeno, govor makedonskog pre-
mijera na sahrani mladog peva~a bio je i dirljiv poku{aj da se preko te
smrti obnovi poljuljana samosvest makedonskog dru{tva.

Snimci i fotografije s makedonske sahrane su u srpskim medijima po-


tisnuli sve ostalo. Niko nam nije objasnio za{to Makedonci u stvari
pla~u. Kao da je to uobi~ajeno kada dobri peva~i poginu, a nije, re~eno
nam je da je u Makedoniji progla{en Dan `alosti. Nerasvetljena vest
iz Makedonije nije ostavila medijskog prostora za druge, mnogo ja-
snije vesti, kao {to je ona da je i u Sarajevu bio Dan `alosti, posle naj-
novije ekshumacije `rtava rata u Bosni.

Ve}ina medija je pre}utala i da je dopisnica Glasa Amerike s Kosova


Vesna Boji~i} brutalno pretu~ena u svom stanu u ^aglavici, jer nije bi-
la dobra Srpkinja. Vesna Boji~i} je pretu~ena samo tri-~etiri dana po-
sle istorijske sednice ne~ega {to se zove Zajednica srpskih op{tina i
naselja na Kosovu i Metohiji, na kojoj je pre}eno svim Srbima koji bu-
du iza{li na predstoje}e kosovske izbore. Najne`niji je bio rasista
Marko Jak{i}, koji je rekao da svim izdajnicima treba oduzeti srpske
plate, jer ne mogu da prave albansku dr`avu, a da primaju srpski no-
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 211

vac. Na toj sednici su se ~uli pozivi na lin~ onih koji se usude da na iz-
bore ipak iza|u. Evo {ta je rekao koordinator op{tine Klina Stojan
Don~i} – Na podru~ju Metohije postoje grupice ljudi koji }e sigurno
iza}i na izbore. Mi njih ne mo`emo da kontroli{emo, me|utim, ima
jedna dobra stvar. Albanci su svakog Albanca koji je tada prihvatio
srpsku vlast likvidirali. Do{lo je vreme da i mi moramo takvo ne{to da
uradimo. Mi{a
Brki}
Na po~etku Pe{~anika slu{ate Mi{u Brki}a, kolumnistu lista Ekono-
mist i dopisnika Glasa Amerike iz Beograda.

Mi{a Brki}:
^etiri dana pre nego {to je napadnuta, ona me je zvala, pa narednog
dana opet, pa narednog – Meni prete, meni prete. Spomenula mi je
imena nekih vrlo va`nih srpskih politi~ara s Kosova, koji su vrlo
ozbiljno pretili da }e joj baciti bombu u stan, da }e joj uzeti dete, a nju
ubiti. Tra`ili su od nje da ne izve{tava s predstoje}ih izbora na Koso-
vu. Zvala me je i tog jutra, jedva sam prepoznao ko me zove. Rekla mi
je da joj je u toku no}i neko upao u stan i tako je krvni~ki pretukao da
jedva govori. Mislim da ona vi{e ne mo`e da ostane na Kosovu. O~i-
gledno je da tamo vi{e nema mesta za bilo koga ko objektivno izve-
{tava s tog podru~ja. Zna{, mi smo ~udan svet. Pre samo petnaest go-
dina imali smo isti taj scenario u Kninskoj krajini, istu retoriku, iste
likove s druga~ijim imenima, nakostre{ene, besne, mo}ne. Vladali su
`ivotima ljudi koji `ive na toj teritoriji, tom teritorijom, nov~anim i
robnim tokovima. I sada se sve to {to smo gledali u Kninskoj krajini,
pa velikim delom i u Bosni, preselilo na sever Kosova. I kada bi ~ovek
hteo da bude zlonameran, a ja to ne}u, postavio bi pitanje – A kako
druga~ije mo`e da se rasplete kosovski ~vor nego onako kako se ve}
raspleo u Kninu i Republici Srpskoj? Dakle, opet stradanje naroda.
Ne znam da li }e lideri Srba s Kosova pro}i kao {to su pro{li neki iz
Republike Srpske i Republike Srpske Krajine, ali mi nije jasno kako
ljudi ne umeju da izvuku pouke iz tako bliske istorije.

Spomenula si plate na Kosovu koje idu iz bud`eta Srbije. Naravno da


to, zbog nacionalnih interesa, niko ne sme da pipne. Pre dve nedelje
potpredsednik vlade, Bo`a \eli}, je rekao – Tamo se ne{to stra{no do-
ga|a, moramo da pretresemo taj bud`et za Kosovo. Samo je neko od
tih nacionalnih radnika u jednoj polure~enici zare`ao i rekao – Ma da
li ste vi normalni? – i niko vi{e ne sme da pipne u to. A Bo`a je govo-
rio o ozbiljnim malverzacijama s novcem poreskih obveznika iz Srbi-
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 212

je. Tim novcem raspola`e nekoliko ljudi i niko drugi ne zna {ta se s
19.10.07.
njim doga|a. U stvari Srbi s Kosova slu`e kao moneta za potkusuri-
vanje Ko{tunici i dru{tvu, kao {to su i nesre}ni Srbi u Kninu i Kraji-
ni slu`ili Milo{evi}u.

Svetlana Luki}:
212 Setila sam se one velike fe{te, na kojoj su bili svi patrijarsi, svi pred-
sednici, svi akademici, svi pesnici, kada je napravljen fond za Koso-
vo. Ko{tunica je tada dao svoju prvu platu ili topli obrok i onda je to
nestalo i ne zna se ni {ta je s tim novcem, ni da li je to uop{te proradi-
lo ili nije. Onda su pre godinu ili dve me|unarodne snage dole uhvati-
le neki kamion s novcem. Tako povremeno saznamo da neke pare ta-
mo odlaze u kamionima, avionima, ali ni{ta stvarno o tome ne znamo.

Mi{a Brki}:
Bud`et Srbije i ina~e nije transparentan, a posebno je taj bud`et za
Kosovo, koji je deo srpskog bud`eta, tamni vilajet. Ponovo smo u si-
tuaciji da pod firmom nacionalnih interesa neke pare nekim kanali-
ma odlaze na Kosovo. Ko odatle prima platu, a ne `ivi i ne radi na Ko-
sovu nego u Srbiji, da li oni koji `ive na Kosovu primaju novac i iz ko-
jih fondova – mi o tome ni{ta ne znamo. Srbija izdvaja ogroman no-
vac za Kosovo, a ljudi na Kosovu `ive u sve ve}oj i ve}oj bedi. Koordi-
nacioni centar je osnovan zbog toga da bi ne samo prebacivao novac,
nego i projekte za razvoj srpskih enklava, da bi tim ljudima pomogao
da na|u posao. Indikativno je da sav novac zavr{ava u Kosovskoj Mi-
trovici, a da su ljudi koji `ive pedeset ili sto kilometara od Kosovske
Mitrovice, kao i Srbi iz Dimitrovgrada u odnosu na Beograd, gra|ani
drugog reda.

Svi predlozi, sve sugestije stru~ne javnosti, me|unarodnih poslovnih


krugova, finansijskih institucija iz sveta, ka`u da ekonomske refor-
me moraju da se ubrzaju time {to }e se privatizovati javna preduze-
}a. To je zaboravljeno iz dva razloga.

Petnaest-{esnaest najve}ih javnih preduze}a godi{nje obr}e onoliko


novca koliki je ceo srpski bud`et. Nad novcem koji se vrti u javnim
preduze}ima nema nikakve kontrole, jer partije koje postavljaju me-
nad`ere vladaju i upravnim odborima. E, u tim preduze}ima radi iz-
me|u sto osamdeset i dvesta hiljada ljudi i njima je poslodavac dr`a-
va. Oni u dr`avu gledaju kao u boga, zna~i dvesta hiljada ljudi, pa pu-
ta broj ~lanova doma}instava – sve su to glasa~i vladaju}e koalicije.
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 213

Onaj u NIS-u, kada bih ga uporedio s radnikom u ma|arskom Molu ili


austrijskom OMV-u, da ne idemo dalje, ima garantovano bar trideset
odsto ve}u platu, a za isto toliko je i manje efikasan. Pojavila se kom-
panija koja je htela da bude drugi operater fiksne telefonije u Srbiji i
tog trenutka je nastala panika – [ta }e nama drugi operater fiksne te-
lefonije? Pa mo`da vladi nije potreban, ali tebi i meni jeste. Ako ima-
mo mogu}nost da biramo izme|u dva operatera, mi }emo da izabere- Mi{a
mo jeftinijeg. Zamisli da taj jeftiniji ne bude dr`avni Telekom, nego Brki}

ovaj koji tra`i licencu. Da li bi onda Telekom Srbije mogao da bude


ogla{iva~ na svim mogu}im medijima u Srbiji, da zakupljuje u Politi-
ci dve prve strane oglasa i da tako dr`i u {aci srpsko novinarstvo? Je-
smo li videli negde neki tekst o tome kako posluje Telekom, a da to ni-
je predstavljeno kao med i mleko? Nismo.

Problem Srbije su javna preduze}a, ne samo zato {to neko tra`i da se


ona privatizuju, nego zato {to takav amalgam politike i ekonomije
vodi dvema u`asnim stvarima. Jedno je monopol i srpska ekonomija
je danas visoko monopolizovana. I drugo, to je leglo korupcije. Oli
Ren je pre dva dana rekao da Srbija ima problem da pri|e Evropskoj
uniji u dve sfere – jedna je Hag, druga je korupcija. Peti element koa-
licionog sporazuma ove vlade Voje Ko{tunice bila je borba protiv ko-
rupcije. ^ove~e, on sistemski proizvodi korupciju i ja sada treba da
verujem da }e ta vlada da dokine samu sebe. Sada se vodi akcija pro-
tiv tajkuna u srpskoj ekonomiji. I malo-malo, kada ne{to krene lo{e u
dr`avi – hajde da hvatamo tajkune. U Srbiji postoje tajkuni, najmanje
ih je u Sloveniji, ~uo sam da ih ima dva, ali cini~no je da dr`ava vodi
hajku protiv tajkuna, a politi~ke partije su zapravo najve}i tajkuni. U
Srbiji nema poslovnog ~oveka tajkuna, biznismena tajkuna koji je to-
liko veliki da je njegova kompanija ve}a od EPS-a, NIS-a ili Telekoma.
O tajkunima mi pone{to i znamo, pa ti se zgadi kada ih vidi{. Ali {ta
znamo o partijama koje upravljaju javnim preduze}ima? Ne znamo
ni{ta. [ta znamo o dana{njim tajkunima, koji su bili ~lanovi naju`eg
rukovodstva Slobine partije devedesetih godina? Ju~e sam rekao ko-
leginici iz jednih dnevnih novina – Hajde poku{aj da na|e{ ~lanove
izvr{nog odbora, ne glavnog, nego izvr{nog odbora, onog u`eg tela
Socijalisti~ke partije Srbije iz 1994. ili 1993. godine, iz vremena naj-
`e{}e inflacije, i probaj da otkrije{ {ta ti ljudi danas rade. Svi su uspe-
{ni biznismeni, kreditiraju ovu i onu proizvodnju, imaju svoje kom-
panije, velike ili male. Mislim da u Srbiji danas tih pritajenih ~lano-
va izvr{nog odbora SPS-a, a bogatih kao Krez, ima mnogo. I nikom ni-
{ta. Za{to bi pre nego {to je formirana ova vlada neko iz politi~kog
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 214

establi{menta pokrenuo takvo pitanje, kada su socijalisti bili podr-


19.10.07.
{ka manjinskoj vladi? Ta vrsta politi~kog tala u kojem svi imaju eko-
nomskog interesa je problem koji cementira ovakvo stanje.

Uz sve na{e tajkune sti`u i novi tajkuni sa istoka. Pre dve nedelje je
u poseti Srbiji bio onaj direktor Gasproma. Svi su ga primili, premi-
jer, vicepremijer, pa predsednik, ministar, samo nije bio kod patrijar-
214 ha. ^ovek je do{ao i otvoreno rekao – Vi nam nudite naftnu industri-
ju, nama je to malo, mi ho}emo ceo energetski sektor, dakle, `elimo
da kupimo celu energetsku nezavisnost Srbije. On je oti{ao zadovo-
ljan iz Beograda. Dakle, on }e da napravi ono {to se zove ju`ni tok, ga-
sovod kroz Srbiju, samo pod uslovom da mu damo skladi{te gasa u
Banatskom Dvoru i Naftnu industriju Srbije. To je srpska borba pro-
tiv monopola i protiv tajkuna. Da ti nekom strancu, pa neka ti je sto
puta slovenski brat, da{ ~itavu energetsku nezavisnost, energetski
sistem Srbije u ruke jedne kompanije – to mi je potpuno nejasno. Tu
sam potpuno saglasan s Vojom Ko{tunicom, koji ka`e – Ne}emo NA-
TO dr`avu na Kosovu. A ja ka`em – Ne}emo Gasprom dr`avu u Srbiji.
Pri tom, Gasprom nije jedini aktuelni problem kada su u pitanju srp-
sko-ruski ekonomski odnosi. Ima{ poplavu ponuda, i to ne s njihove
strane, nego odavde. Oni vi{e ne mogu da se odbrane od toga {ta im
mi sve nudimo. Video sam podatak da je u maju na{a delegacija, sa~i-
njena od ministarstva i JAT-a, i{la u So~i na razgovore sa Aeroflotom
i da je dogovoreno strate{ko partnerstvo dve kompanije. Pazi, posle
toga je sve sme{no, mi kao raspisujemo tender, pa }e ovaj ministar za
infrastrukturu da ka`e – Rusi su najpovoljniji, gledao sam i ove osta-
le, Austrijanci, Nemci, Indusi, Australijanci nisu ni do kolena Rusi-
ma. Nije gledao ni{ta, niti zna ne{to, jer je to unapred dogovoreno. Ja
mislim da se niko ozbiljan na taj tender ne}e javiti, jer je dr`ava ve}
poslala signal koga prote`ira.

Isto je sa RTB Borom. Da li je srpski premijer Vojislav Ko{tunica pri-


mio i ostale potencijalne kupce Rudarsko-topioni~arskog basena Bor
kao {to je primio Olega Deripasku, vlasnika Bejzik elementa? – Nije.
Pre neki dan me vozi taksista i po~ne taj nesre}ni politi~ki razgovor
u taksiju, zna{ ono, kao vidi raskopane ulice i ka`e – Ma ovi su svi lo-
povi, svi sem patrijarha i Voje. Kao u Milo{evi}evo vreme – Jao, ma ovi
lopovi oko Slobe, a on ~ovek u stanu od {ezdeset kvadrata na Crve-
nom krstu. Ej, njegovi su pobegli iz zemlje sa ~etiri milijarde dolara,
to je ta po{tenja~ina. Ponovo se stvara ta predstava kao – Ovi `uti, to
su lopovi i ovi Mla|ini i to su lopovi, a Voja je ~ist kao suza, `ivi na vo-
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 215

di i vazduhu. Mo`da oko njega ima poneki lopov, ali on ne zna za to.
Pazi, ~ovek proda C market u ~etiri oka ili u {est o~iju, mrtav hladan
primi Deripasku mesec dana pre raspisivanja tendera, dva meseca
pred prodaju Bora i ka`e – To nije ni{ta neuobi~ajeno. Onda do|e ovaj
iz Gasproma, pa ka`e – Ho}emo sve, gas, naftu, sve {to imate, a onda
do|e ovaj iz Aeroflota – Ej, idealni ste za nas, koliko to ko{ta? To nije
samo spoljnopoliti~ki zaokret, izgleda da je u pitanju veliki istorijski Mi{a
preokret i da mi napu{tamo politi~ku filozofiju demokratskih prome- Brki}

na 2000. godine. Srbija je sebe tada videla u Evropskoj uniji i u evro-


atlantskim integracijama. Dakle, sedam godina posle toga mi imamo
premijera koji menja temeljno opredeljenje, a nema politi~ku podr-
{ku gra|ana za to, jer njegova partija je u koaliciji s Veljom dobila se-
damnaest odsto glasova i ka`u da i dalje pada. Mo`da on mnoge stva-
ri radikalizuje zato da bi poku{ao da sebi digne rejting. Ne mislim
kao oni koji tvrde da mi to radimo zato {to nas bra}a Rusi podr`ava-
ju u vezi s Kosovom. Mislim da je to politi~ko vjeruju na{eg premije-
ra, koji misli da Srbija treba da bude gubernija u nekoj novoj Rusiji,
u nekoj novoj me|unarodnoj podeli karata, u kojoj }emo mi biti Ga-
sprom dr`ava, vezana za velikog brata.

Pitala si u kakvoj dr`avi `ivimo. U {izofrenoj, jer takva ti je ova vla-


da. Vlada ti je podeljena li~nost, jedan deo je za isto~ne integracije, je-
dan za evropske integracije i u istom danu jedan pri~a jedno, drugi
pri~a drugo, jedan radi jedno, drugi radi drugo. Izvini, ti u Briselu go-
vori{ – Mi `elimo evro-atlantske integracije, a premijer ti za to vreme
sedi u So~iju s Putinom i govori – Evo, izvoli mapu Srbije, ubodi {ta
ho}e{. Ne smem da razmi{ljam o toj mogu}nosti, izgleda orvelovski,
ali hajde da poku{amo. Ti Gaspromu da{ kompletno energetsko snab-
devanje Srbije naftom i gasom, a na vlast onda do|e politi~ka struk-
tura koja `eli da za {est meseci Srbiju uvede u Evropsku uniju, libe-
ralizuje ekonomiju, zavr{i ekonomske reforme, napravi otklon od is-
to~nog brata. I usred zime Gasprom ka`e, kao {to je rekao u Ukrajini
– Prema na{im ra~unicama, dugujete nam milijardu i dok to ne plati-
te, mi zaustavljamo isporuke gasa. I onda po~ne smrzavanje, jer ne-
ma gasa za grejanje, nema benzina za gradski prevoz, za automobile
i sve ostalo. Je li normalno da jedna dr`ava koja nije ~lanica Ruske Fe-
deracije i ne grani~i se s Rusijom sebi dozvoli luksuz da tako zavisi
od bilo koje zemlje, a ne od Rusije?

Otvorite tr`i{te, dozvolite konkurenciju, oslobodite se kao dr`ava


monopola, pa onda ne}e biti ni Mi{kovi}a ni Delte. U zatvorenoj eko-
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 216

nomiji, kakvu srpska vlada sada trenira, mogu} je monopol jedne


19.10.07.
kompanije i onda ga svaki gra|anin vidi svojim o~ima. Da si ti kao
vlada liberalizovao ekonomske tokove u zemlji, mi bismo u okolini
Beograda, kao u okolini Budimpe{te, videli i Volmart i Koru. Da ne-
ma{ politi~ku kontrolu nad gradskim gra|evinskim zemlji{tem u Be-
ogradu, onda ne bi imao situaciju o kojoj govori Liberalnodemokrat-
216 ska partija, kada ka`e da se Knez Mihailova zove Knez Mi{kova uli-
ca. Samo u ovakvoj ekonomiji jedan poslovni ~ovek mo`e da bude ta
vrsta tajkuna o kojoj se sada govori. Kada je prodavan C market, nije
nam bio potreban Merkator, imali smo demonstracije radnika C mar-
keta – Ne}emo da nam Slovenci kupe kompaniju. I onda smo imali di-
rektno me{anje srpskog premijera u proces prodaje jedne kompanije.
Za{to? Kakav je interes premijera da u svom kabinetu skuplja u~esni-
ke prodaje jedne kompanije na tr`i{tu i da favorizuje jednog kupca?
Tada nismo izvukli pouku i onda nam se doga|a ovo {to nam se doga-
|a. Dakle, ja sam za jasna pravila igre u kojoj ti se nikada ne dogodi
da ima{ monopol u snabdevanju hranom, poljoprivredno-prehrambe-
nim proizvodima, u snabdevanju ode}om, benzinom, gasom, strujom.
A protivim se tome da se s vremena na vreme vode kampanje protiv
pojedinih ljudi. Dakle, ako si mu omogu}io da bude monopolista, {ta
sada ho}e{? Jednog dana ti valja, drugog dana ti ne valja.

Sve institucije ~etvrte grane vlasti, ove razne agencije, za energetiku,


Radio-difuzna agencija, Antimonopolska komisija, Narodna banka
Srbije, Komisija za hartije od vrednosti, to su institucije koje su u no-
voj politi~koj filozofiji Evropske unije stvorene da bi spre~ile spregu
ekonomije i politike u kojoj gra|ani stradaju. Mi smo sve te institu-
cije dobili, ali se to na srpski na~in izrodilo u svoju suprotnost, jer je
politi~ka elita, koja je trebalo da bude stavljena pod kontrolu ~etvrte
grane vlasti, tu granu vlasti stavila pod svoju kontrolu. Tako danas
ima{ Radio-difuznu agenciju koja je produ`ena ruka politike. Komi-
sija za hartije od vrednosti je ne{to poku{ala i tog trenutka je njen
predsednik uhap{en, pa je ~ovek zavr{io u bolnici. Kada Narodna
banka ho}e ne{to samostalno da radi, oni ka`u – ^ekaj da se setimo,
mo`da bi trebalo da izvr{imo reizbor guvernera centralne banke. Od
formiranja vlade su ga pet meseci dr`ali na ledu, jer on ne sme da bu-
de svoj, nego mora da igra onako kako politi~ka elita misli da treba.
Dakle, problem Srbije u ovom trenutku je metastaza politi~ke oligar-
hije u svim segmentima dru{tva. Samo u takvoj situaciji je mogu}
monopol. Ja vi{e ne mogu da zavr{im dan, a da ne stavim bar sto di-
nara u kasicu Delte, jer }u ne{to morati da kupim u njihovim prodav-
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 217

nicama u Beogradu, ne mogu da ih mimoi|em. Problem je u tome {to


smo do{li u tu situaciju.

Za{to smo do{li u tu situaciju i dokle }e ona biti odr`iva? Ima{ dve
mogu}nosti. Jedna je da pred naletom nezadovoljnog naroda vlast
uhapsi Mi{kovi}a, jer nije platio ekolo{ki porez negde u Jagodini. Ta-
ko je Putin uhapsio Hodorkovskog i strpao ga u zatvor na sto godina.
Milan
A druga mogu}nost je da otvori{ tr`i{te, da stvori{ ekonomske uslo- Vukomanovi}
ve u kojima monopol nije mogu}.

Svetlana Luki}:
Kao da su svi zaboravili {ta se prethodnih dana doga|alo u Sand`a-
ku. Beograd je pomogao da se vatra zapali, a onda upu}ivao apele da
se vatra gasi. Slu{ate profesora sociologije religije s Filozofskog fa-
kulteta u Beogradu, Milana Vukomanovi}a.

Milan Vukomanovi}:
Ono {to se proteklih nedelja, pa i meseci zbiva u Sand`aku trebalo bi
sve da nas zabrine i anga`uje, jer je re~ o svojevrsnom udaru na ver-
ske slobode. Me|ureligijski odnosi u Srbiji su se pogor{ali s Ko{tuni-
~inom vladom, pro{lom i sada{njom, a time su se pogor{ali i odnosi
crkve i dr`ave. Nama danas me|ureligijski odnosi direktno ugro`a-
vaju me|udr`avne odnose. Setimo se samo Makedonije, Crne Gore,
pa evo sada i Bosne i Hercegovine, s ovom reakcijom reisa Ceri}a. Do-
lazi, paradoksalno, do zao{travanja diplomatskih odnosa zbog nere-
gulisanih me|uverskih odnosa. Da se razumemo, dr`ava ugro`ava
verske slobode gra|ana Srbije, i veruju}ih i neveruju}ih. Rekao bih
jo{ preciznije, to ~ine vladaju}e stranke u ime dr`ave. Dolazi do
ustavnih prekora~enja, dr`ava ne po{tuje ni svoj vlastiti zakon i ka-
da vam to ka`e sand`a~ki muftija, kao lider tradicionalne verske za-
jednice, to zvu~i kao zahtev sovjetskih disidenata iz doba Bre`njeva,
koji su pozivali dr`avu da po{tuje sopstvene zakone, ni vi{e ni manje
od toga. Drugo, tu imamo ozbiljne optu`be za cezaro-papizam jednog
lokalnog politi~ara, predsednika novopazarske op{tine. Ova nemu-
slimanska vlada kao da paradoksalno neguje islamizam ili politi~ki
islam, jer gura politiku u verske strukture. Taman kada misli{ da ne
mogu ni{ta idiotskije da urade, oni te demantuju. Tre}e, govori se ve}
dugo o saradnji nekih sve{tenika imama sa obave{tajnim slu`bama.
Molim vas, to je ozbiljna optu`ba, koja sti`e s najvi{eg mesta u Islam-
skoj zajednici u Srbiji. To bi moralo i da se ispita na najvi{em nivou.
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 218

Na{i politi~ari govore o podeli odgovornosti i neko sada mora da pre-


19.10.07.
uzme odgovornost za ovo {to se de{ava, premijer ili predsednik ili mi-
nistar vera, policije, neka se dogovore ~ija je to nadle`nost. Setimo se
samo procedure za dono{enje zakona o verskim zajednicama od
2004. do 2006. godine, pod ministrom Radulovi}em. To je, da podse-
tim, onaj biv{i ministar koji je govorio o ~etiri grane vlasti – zakono-
218 davnoj, sudskoj, izvr{noj i duhovnoj. I sad ovo s ministrom Naumo-
vim, koji prima Zilki}a samo nekoliko dana nakon ramazanskog pu-
~a. [ta uop{te ministar vera zna o islamu, kao ~ovek iz sasvim druge
struke? [ta uop{te mo`ete znati, ako slobodno vreme provodite na
tribinama Dveri, gde vam se kao glavni islamolog pojavljuje Sr|a
Trifkovi}, predstavnik Republike Srpske na Zapadu devedesetih go-
dina i stru~ni svedok odbrane nekih ha{kih optu`enika? Pa jo{ imate
mesec dana unapred pripremljen bajramski prijem u Domu narodne
skup{tine. Neko mo`e da ka`e da se nije moglo predvideti {ta }e se
desiti uo~i Bajrama, ali imate prevrat izvr{en pred kraj ramazanskog
posta, {to je svojevrsna desekralizacija od pu~ista. Ja ih zovem tad`i-
sti, zato {to su se sastali u sitne sate u hotelu Tad` u Novom Pazaru.
Elem, na taj prijem u skup{tini sigurno su pozvani i predstavnici dru-
gih verskih zajednica. Kako se oni ose}aju u situaciji kada postoji in-
dukovani raskol u Islamskoj zajednici, je li neko o tome razmi{ljao?
I sada se Beograd kao ne me{a i svaka im ~ast na podsticanju me|u-
religijskih odnosa.

\in|i}eva vlada nije organizovala bajramski do~ek u skup{tini, ali je


zato sand`a~ki muftija i{ao s privrednom delegacijom u Dubai i tamo
ostavio izvanredan utisak na doma}ine. I poruka je tu bila jasna – Daj
da radimo zajedno najbolje {to mo`emo, a neka svako slavi svoj pra-
znik bez mentorstva dr`ave. Kod DS-a ti je sada sve samo protokol
bez su{tine, bez supstance, oni postaju neprepoznatljivi, sivilo prose-
ka. Ko ih je terao da organizuju verski praznik u narodnoj skup{tini?
To je presedan. [ta je slede}e, Bo`i}, Uskrs, starokalendarski, novo-
kalendarski, Jon Kipur, sveti Polikarpije vodonosac? Ho}e li za jednu
decu da zovu Bo`i}-batu, a za drugu Miku Hajnuku? Da se razumemo,
ministarstvo vera ima i ne{to kompetentnijih ljudi koji su tu du`e i
imaju akademska zvanja iz sociologije religije – mada tu ni zvanje ni-
je dovoljno. Evo, mene je letos u jednom broju Pravoslavlja napala
jedna koleginica doktor nauka zbog teksta koji uop{te nisam napi-
sao. Istovremeno je napala i jedan drugi tekst koji sam ja napisao, ali
me ona uop{te nije prepoznala kao autora tog teksta. I {ta ja radim?
Po{aljem pismo uredniku Pravoslavlja, }irilicom, i misli{ da mi je ne-
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 219

ko odgovorio? Ma jok, ma kakvi, taman posla. Zato ka`em da ni zva-


nja ~esto nisu dovoljna.

Ali kada je re~ o dr`avnim institucijama, o upravi, tu se dovode ne-


kompetentni ljudi, po strana~koj pripadnosti. To je direktno suprot-
stavljeno interesima dr`ave i to dr`ave svih nas, gra|ana koji bismo
`eleli da tu rade najbolji ljudi, jer je to na{a izborna volja. Ovako, te
Milan
institucije su uzurpirane od stranaka ~iji ljudi kr{e zakone koje su te Vukomanovi}
iste partije izglasale u skup{tini. To, dakle, samo zna~i da umesto ne-
institucionalizovanog bezakonja imamo institucionalizovano beza-
konje. U nedostatku ustavnog suda stranke konstantno vr{e male
udare na zakone i institucije, ovog puta na verske slobode. I to najvi-
{e dolazi iz takozvanog legalisti~kog bloka, uz aminovanje koalicio-
nih partnera. Dobar primer je petljanje oko lokalnih i predsedni~kih
izbora, samo da spomenem ono {to je najskorije, tako da te ljude na
izborima treba {to pre skloniti s vlasti, jer prave ogromnu {tetu ovoj
zemlji.

Od 2004. do 2007. godine imamo periodi~ne talase antimusliman-


skog i antiislamskog pona{anja i delovanja u Srbiji, i to mo`da najvi-
{e u dr`avnim institucijama kao {to su vojska i policija, od uni{tava-
nja nadgrobnih spomenika kod Vojnog muzeja na Kalemegdanu u
martu 2004. do upada u policijskim ~izmama u d`amiju u Sjenici i
maltretiranja imama Islamske zajednice 2007. godine. Naravno, to je
u skladu s politikom da u srpskom parlamentu ne mo`e biti doneta
deklaracija o Srebrenici ili s rasizmom u odnosu na Rome. Ne{to bih
rekao ba{ o doga|ajima u vezi s Islamskom zajednicom od dolaska
Ko{tuni~ine vlade na vlast u Srbiji. Setimo se, u martu 2004. godine
bilo je paljenje d`amija, ne samo d`amija nego i drugih verskih obje-
kata Islamske zajednice u Beogradu, Ni{u, u Novom Sadu. U tom pa-
ljenju su uni{tene i kancelarije i biblioteke Islamske zajednice. Ka-
zne za prestupnike u Ni{u su bile vi{e nego simboli~ne i svi se se}a-
mo te farse od su|enja. Nekoliko dana nakon stradanja ni{ke i beo-
gradske d`amije, rukovodstvo Vojnog muzeja u Beogradu na Kale-
megdanu naredilo je da se uni{te autenti~ni i vrlo retki nadgrobni
spomenici iz petnaestog i {esnaestog veka, iz osmanskog perioda.
Oni su retki na ~itavom Balkanu, a ne samo u Srbiji. I Obren Joksimo-
vi}, tada jo{ funkcioner DSS-a, evo {ta izjavljuje, prema navodu iz
dnevne {tampe – Tadi} je sa krajnje nacionalnom, mud`ahedinskom
strankom Sulejmana Ugljanina napravio koaliciju, tako }emo imati
Homeinija i Al Kaidu sutra u skup{tini kroz DS i njihove poslanike,
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 220

kao transmitere muslimanske i fundamentalisti~ke ideje. Me|utim,


19.10.07.
prole}a 2006. ti isti Obrenovi takozvani mud`ahedini omogu}uju op-
stanak na vlasti Vojislavu Ko{tunici. A gde se dede Joksimovi} u me-
|uvremenu? Vlada uvodi prinudnu upravu u op{tini, spasava Ugljani-
na od opoziva na referendumu, pa za{to je onda ~udno kada Jo~i}eva
policija pretresa automobil muftije Zukorli}a ili {to ministar vera, ta-
220 ko|e iz DSS-a, prima tad`iste samo nekoliko dana nakon tobo`nje
smene Zukorli}a? Kada tome dodamo naklonost javnog servisa za
jednu od strana u sukobu, i to od samog po~etka, mo`e se re}i da tu
ima previ{e poklapanja.

Ne zaboravimo ni mart ove godine i po~etak afere vehabije, koja je


progla{ena dr`avnom tajnom. U tom periodu muftija Zukorli} iznosi
zahtev da se dostave dosjei imama saradnika obave{tajnih slu`bi
SFRJ i Srbije. I najzad, ovog meseca imamo ramazanski pu~ u Islam-
skoj zajednici u Srbiji, takozvano smenjivanje Zukorli}a sa svih
funkcija u me{ihatu Islamske zajednice Sand`aka, dok je bio na pu-
tu, u Maroku, a njegov zamenik u zapadnoj Evropi. To je pre svega po-
kvareno i kukavi~ki. Da novope~eni reis ima stvarnu podr{ku u No-
vom Pazaru i Sand`aku, ne bi se njegovi imami sastajali u hotelu
Tad` u sitne sate da smene Zukorli}a. Za reisa je izabran imam iz Tu-
tina, a za predsednika me{ihata Islamske zajednice Sand`aka imam
iz Novog Pazara, obojica do tada nepoznati {iroj javnosti. Zamisli sle-
de}u situaciju – pet samoproklamovanih ~lanova glavnog odbora DS-
a sastane se u Maderi i ka`e – Mi smo glavni odbor stranke, i smene
Borisa Tadi}a sa svih funkcija u stranci, dok je on na putu, u Njujor-
ku, gde brani Kosovo. Daju mu rok od tri dana da se povu~e, a on ima
govor u generalnoj skup{tini Ujedinjenih nacija tek prekosutra. ^ak
je i Milo{evi} pred Osmu sednicu najpre obezbedio veliku ve}inu u
centralnom komitetu, pa tek onda udario na Stamboli}a. Izazvan je,
dakle, raskol u Islamskoj zajednici u Srbiji. Kome odgovara takav ras-
kol, kome je odgovarao po~etkom {ezdesetih godina raskol u Srpskoj
pravoslavnoj crkvi i ko ga je tada izazvao? U~imo malo od istorije. Ne-
gde je re~ o neznanju, negde je re~ o neosetljivosti, a negde opet o lo-
{im namerama, kada je re~ o odnosima u Islamskoj zajednici. Bojim se
da nekima u Beogradu to odgovara po principu – zavadi pa vladaj.

Tu se radi, konkretno kod nas, o koliziji dva principa, teritorijalnog,


koji nagla{ava Islamska zajednica Srbije i ovog drugog, duhovnog
principa, koji podrazumeva duhovno pokroviteljstvo iz Sarajeva. [ta
je neobi~no {to muslimani, koji su bez obzira na varijetete islama u
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 221

Srbiji ve}inom ipak Bo{njaci, `ele da odr`e duhovne veze sa Bo{nja-


cima u svojoj domovini, Bosni i Hercegovini? Tu nema ni~ega neobi~-
nog, i Srbi u toj istoj Bosni i Hercegovini prihvataju duhovno stare-
{instvo patrijar{ije u Beogradu. I Srbi na Novom Zelandu i u Austra-
liji prihvataju duhovno stare{instvo Beograda, nema tu ni~eg neobi~-
nog. Me|utim, stvar se politizuje, jer lep{e zvu~i patriotska Islamska
zajednica Srbije, a ovi drugi sad treba da doka`u nekakav patrioti- Milan
zam. Ne bi se trebalo me{ati u organizaciono ustrojstvo islamske za- Vukomanovi}

jednice u ovoj zemlji, a ako tu postoje odre|eni dualiteti, {to da ne?


Srbija i Balkan su karakteristi~ni po tim varijetetima islama. Prvo
imamo jezi~ke i nacionalne varijetete, muslimani na na{em prostoru
govore bo{nja~kim jezikom, ali govore i romskim, govore i turskim,
govore i albanskim, govore i srpskim. Onda imamo nacionalne zajed-
nice, imamo Bo{njake muslimane, imamo Rome muslimane, Albance
muslimane, Turke muslimane, Gorance i tako dalje, zna~i imamo taj
etni~ki varijetet. Nije ovo homogena arapska zemlja. Versko-pravna
{kola ovde jeste jedinstvena, to je taj sunitski islam hanefitskog
madhaba, karakteristi~an za obode islama, ne samo za Balkan. Tako
da ne vidim problem u tome da se raznovrsnost islama na Balkanu i
u Srbiji manifestuje kroz postojanje razli~itih islamskih zajednica,
koje u perspektivi mogu da se ujedinjuju ili ne moraju to da ~ine. Za-
{to te stvari forsirati i za{to to uraditi ba{ u vreme ramazanskog po-
sta, u vreme praznika pokajanja, pra{tanja, kada se ljudi mesec dana
uzdr`avaju od hrane, pi}a, cigareta? To ve} samo po sebi govori o lo-
{im intencijama i ono {to bi sada trebalo uraditi jeste smiriti strasti.
Stvari moraju da se smire, i to hitno.

Svetlana Luki}:
Postoji predrasuda prema muslimanima i Bosni i Hercegovini, da su
to mud`ahedini.

Milan Vukomanovi}:
Neki mud`ahedini su u~estvovali u ratu u Bosni, ali u tom ratu su
u~estvovali i neki dobrovoljci iz Rusije i Gr~ke pod zastavom pravo-
slavlja. To nije neobi~no za ovo podru~je. U pitanju je vezivanje uop-
{te islama za terorizam, nasilje. Pa pobogu, milijardu i trista miliona
ljudi danas u svetu ispoveda tu religiju, a ovi su njena manjina. Bal-
kanski islam je umereni islam, onaj mirni islam, u kojem je vi{e pri-
sutna sufitska tradicija, koja je i kosmopolitska i misti~ka, duhovna,
spekulativna. Naprotiv, ovaj vehabisti~ki uticaj uop{te nije mogao da
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 222

se odr`i ni u Bosni, ni na Kosovu. Jednostavno, lokalno muslimansko


19.10.07.
stanovni{tvo to odbija. Kod nas se, pod jedan, ne pravi razlika izme-
|u onoga {ta je islam i {ta je islamizam. Ka`e se islamski, islamisti~-
ki i ljudi uop{te ne prave razliku, a to su dve potpuno razli~ite stvari.
Islamski ozna~ava op{tu pripadnost religiji, a islamisti~ki jednu vr-
stu politi~ke orijentacije pod odre|enim uticajem religije. Govori se
222 o islamskim dr`avama kada se radi o muslimanskim dr`avama. Sa-
mo u islamskim dr`avama je na snazi {erijatski ustav. To je kao ka-
da bi prva stvar koju ka`emo o Holandiji bila da je to hri{}anska dr-
`ava. A to niko ne}e re}i, nego }e re}i – dr`ava Evropske unije, iako je
tamo ve}ina hri{}ansko stanovni{tvo. Da ne govorim o islamskom te-
rorizmu, o kojem se govori kao da je sklonost nasilju inherentna,
imanentna islamu.

I u socijalisti~koj Jugoslaviji i danas, centar islama je Sarajevo i islam-


ski teolo{ki fakultet jeste u Sarajevu i prirodno je da ljudi koji su se tu
{kolovali do`ivljavaju Bosnu kao drugu domovinu. U Beogradu mi jo{
nemamo dovoljno ~vrstu, etabliranu islamolo{ku {kolu. Mi smo pro-
{le godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu organizovali jedan
kurs, zajedno sa univerzitetom u Sarajevu. Gosti su nam bili i preda-
va~i sa Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu. Na{i stu-
denti su imali prilike da ~uju njihove teologe, naro~ito predavanja o
sufizmu. Mi ne mo`emo u vezi s ljudskim pravima da reagujemo samo
kada je re~ o civilnim aspektima tog fenomena, moramo biti osetljivi
i na religijske slobode i prava. Na`alost, stalno u~imo iz nekih eksce-
sa, obrazujemo se usputno uz senzacionalizam i tek po{to je {teta u~i-
njena. Islam uop{te i tema islama je uvek kontaminirana politi~kim
aspektom, i kada to zaslu`uje i kada ne zaslu`uje, ali treba videti ko je
to ispolitizovao od samog po~etka. Kada vas neko ispolitizuje, vi se na-
|ete u politi~kom loncu. Niste vi `eleli da vas neko smeni dok ste na
putu, u Maroku. Kada imamo procesije i litije sve{tenika i jerarha Srp-
ske pravoslavne crkve, zajedno s politi~arima, ministrima u prvim re-
dovima, to nam je kao normalno, jer je to dominantna, ve}inska ver-
ska zajednica. A kada se okupe ljudi druge vere da ispolje svoju soli-
darnost ili jedinstvo, odjednom nam je to neobi~no ili sumnjivo.

Svetlana Luki}:
U vreme onih ~uvenih karikatura Alaha, ~udila sam se {to na njih ni-
je odgovoreno karikaturama Isusa Hrista. Kada su uzvratili uvredu,
oni su se sprdali sa holokaustom, je li tako?
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 223

Milan Vukomanovi}:
Sa hri{}anstvom ne bi smeli, zato {to jevrejski proroci, Isus Hristos i
likovi iz jevan|elja imaju status bo`jih poslanika i u islamu, pa bi to
bila uvreda vlastite religije. Muslimani ne prihvataju Isusa Hrista za
boga, tu je najbitnija razlika izme|u muslimana i hri{}ana, ali Isus
Hristos je jednako bo`ji poslanik kao i Muhamed, Mojsije, Avram i
drugi. Islam priznaje Muhameda kao poslednjeg bo`jeg poslanika. Milan
Time se zatvorila istorija objave ili istorija otkrivenja. I kada je do{lo Vukomanovi}
do uzvratnog udarca u slu~aju s karikaturama, krenulo se na holoka-
ust, {to je, naravno, skandalozno. Ali u dana{njem svetu ima svega.
^uli smo i za neonaciste u Izraelu. ^udan je ovaj svet.

Svetlana Luki}:
Kada su avganistanski talibani ru{ili Bude iz Bamijana, oni zapravo
ne bi ru{ili statue Isusa Hrista, ~ak i da ih je tamo bilo.

Milan Vukomanovi}:
Tako je, zato {to judaizam i hri{}anstvo jesu objavljene religije i oni
bi na taj na~in udarili i na temelje islama. U septembru iste godine se
desilo ono u Njujorku i Va{ingtonu, gde su se neke moderne statue
na{le na udaru teroristi~kih organizacija. Ali, od talibana u Avgani-
stanu dug je put do Al Kaide, a jo{ je du`i od tradicionalnog, ortodok-
snog islama do talibana. To uop{te nisu iste stvari.

Svetlana Luki}:
Poljsko ministarstvo odbrane naredilo je da svi poljski vojnici, bez iz-
uzetka, moraju da odgledaju najnoviji film And`eja Vajde Katin, kako
bi prekalili rodoljublje. Film govori o masakru poljskih vojnih i civil-
nih zarobljenika u prole}e 1940. godine u Katinskoj {umi, koji su izvr-
{ili pripadnici vojske Sovjetskog Saveza. Ministarstvo odbrane Polj-
ske ve} je kupilo nekoliko desetina hiljada ulaznica. Mi za takav pa-
triotski poduhvat nemamo uslova. Prvo, u mnogim gradovima u Srbi-
ji bioskopi vi{e ne postoje i drugo, nema se para. Evo, saznali smo pre
neki dan da je svim strankama pro{le godine ispla}eno 62,7 miliona
dinara vi{e nego {to je trebalo. Dakle, po{to nemamo bioskope i nema-
mo para, pripadnici BIA, MUP-a i vojske mogli bi da se kale ~itaju}i
obavezno sajt Nove srpske politi~ke misli. Ivan ^olovi} je ovaj neve-
seli posao ve} obavio.
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 224

Ivan ^olovi}:
19.10.07.
Da li znate da su neprijatelji Srbije nedavno izveli pokaznu ve`bu pod
imenom – Operacija Vidojkovi}? To je otkriveno i vest o tome je obja-
vljena tek pre neki dan. Radi se o diverzantskoj ve`bi koju su na{i ne-
prijatelji organizovali da bi se {to bolje pripremili za uni{tavanje srp-
ske knji`evnosti i kulture, a time i srpske dr`ave, jer, kako se veruje,
224 temelji na{e dr`ave su manje-vi{e literarni. Vest o ovoj neprijatelj-
skoj ve`bi, odnosno o Operaciji Vidojkovi}, saop{tio je knji`evni kri-
ti~ar i asistent na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, Slobodan
Vladu{i}. On je o tome govorio na skupu Kulturna politika u Srbiji,
koji je u organizaciji ~asopisa Nova srpska politi~ka misao odr`an 31.
avgusta i 1. septembra ove godine na Tari. Njegovo izlaganje pod upo-
zoravaju}im naslovom Kraj nacionalne kulture, od pre nekoliko dana
mo`e se pro~itati na sajtu pomenutog ~asopisa. Vladu{i} je do{ao do
operativnih saznanja, ~ije izvore nije otkrio, o tome kako se Operaci-
ja Vidojkovi} odvijala. Najpre je odabran jedan mlad pisac iz Srbije
koji ko zna za{to lo{e misli o dr`avi u kojoj `ivi, pa je tako izbor pao
na Marka Vidojkovi}a, autora neveselog romana Kand`e. Zatim je taj
pisac ve{to nametnut doma}oj i stranoj publici kao autenti~ni i ~ak
najbolji predstavnik mlade srpske knji`evnosti. Tako je ostvaren
glavni cilj ove pokazne ve`be neprijatelja Srbije, to jest poslana je po-
liti~ka poruka da Vidojkovi}evo ko zna za{to lo{e mi{ljenje o dana-
{njoj Srbiji tobo`e odgovara stvarnom stanju stvari, da je to mi{ljenje
va`no i ~ak reprezentativno.

Kako pokazuje Vladu{i}eva analiza prikupljenih operativnih podata-


ka, stratezi knji`evno-politi~kog rata protiv Srbije uspeli su da od po-
~etnika u knji`evnosti, od poluobrazovanog mladi}a, kako ga opisuje
autor ove analize, naprave interesantnog, ~itanog i prevo|enog pi-
sca. Jasno je za{to, zato da bi pomo}u njega poslali, ka`e Vladu{i}, vr-
lo jasne politi~ke iskaze koje bi mogle s lako}om da potpi{u i neke ra-
dikalnije politi~ke figure iz zemalja regiona koje ovoj zemlji ne misle
ni{ta dobro. Ovi politi~ki iskazi koje na{ neprijatelj lansira preko sin-
teti~ki napravljenog literatoida po imenu Marko Vidojkovi}, svode se
na la` da ljudi u Srbiji, a posebno mladi koje susre}emo u Vidojkovi-
}evim romanima, `ive u poni`avaju}em ambijentu ispunjenom bez-
na|em i nasiljem. Ne treba ni re}i koliko ta la` {teti ugledu na{e ze-
mlje u svetu, ali Vladu{i}eva obrada operativnih podataka o Operaci-
ji Vidojkovi} vodi zaklju~ku da ta la` pravi jo{ ve}u {tetu kod ku}e.
Evo kako.
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 225

Napraviv{i od nezrelog i mrzovoljnog anonimusa tobo`e va`nog i


prevo|enog pisca na{i neprijatelji su stavili do znanja svim srpskim
mladim piscima i svekolikoj srpskoj omladini da mogu da ra~unaju
na uspeh i priznanje u svetu, makar {kolu nikad i ne videli, pod jed-
nim jedinim uslovom, a taj je da prihvate i dalje {ire la`nu crnu sliku
o svojoj zemlji. To je jedna od poenti Vladu{i}eve analize, pa zato u
celini navodim mesto na kome on poentu izla`e. Po~inje ovako – Uko- Ivan
liko zamislimo da upravo ovaj pisac reprezentuje Srbiju u inostran- ^olovi}

stvu, vide}emo da se time ne stvara samo izuzetno nepovoljno mi{lje-


nje o ovoj dr`avi, ve} se na unutra{njem planu daje signal jednoj gru-
pi ljudi zainteresovanih za knji`evnost i kulturu uop{te da je upravo
takav politi~ki anga`man jedini na~in kakve takve integracije sa sve-
tom. A zavr{ava se ovim re~ima – Nije otuda ni ~udno {to ve}i broj
mladih osoba u ovoj zemlji ima negativnu sliku o dr`avi u kojoj `ivi i
narodu kome pripada. Ova stru~na literarno-bezbednosna analiza
Operacije Vidojkovi} dovodi njenog autora do zaklju~ka da su tom
operacijom na{i neprijatelji hteli da ispitaju teren i uve`baju strate-
giju za neuporedivo opse`niju literarno-politi~ku ofanzivu, kojom }e
poku{ati da zaposednu ceo prostor srpske nacionalne knji`evnosti i
kulture. A takvo ne{to oni mogu da planiraju, pa ~ak i, ne dao bog, da
izvedu pre svega zbog `alosnog i neshvatljivog nemara dr`ave Srbije,
koja je prostor svoje nacionalne kulture ostavila na izvol’te, to jest
bez ikakve odbrane i za{tite.

Eto, Operacija Vidojkovi} je pokazala da antisrpski lobi ovde mo`e


nesmetano i tako re}i ni od ~ega da napravi mladog pisca, da ga na-
puni mr`njom prema svojoj zemlji, stavi na to~ki}e i gurne u svet. U
toj situaciji, ka`e Vladu{i}, opet ga citiram – mo`e se o~ekivati da }e
neka druga~ija kulturna politika popuniti prazan prostor koji ostaje
iza nedostaju}e kulturno-politi~ke akcije dr`ave. Drugim re~ima, srp-
skoj nacionalnoj kulturi preti propast, ali zahvaljuju}i Vladu{i}evom
upozorenju koje spada u ona koja sti`u u pet do dvanaest, ostaje ma-
la nada da jo{ nije kasno, da se jo{ ne{to mo`e preduzeti za spas na-
{e nacionalne kulture. I autor ovog upozorenja ostavlja nam tra~ak
nade, jer na kraju apokalipti~nog naslova teksta u kome je upozore-
nje izneto, a naslov glasi Kraj nacionalne kulture, ipak stoji upitnik.
[tavi{e, Vladu{i} ima i spreman odgovor na pitanje – {ta dr`ava u
ovoj alarmantnoj situaciji treba da radi, odnosno, kako bi mogla da
izgleda strategija odgovorne nacionalne kulturne politike. On tobo`e
prihvata da kulturna politika Srbije treba da vodi ra~una o onome {to
on zove potreba za integracijom u evropski kulturni prostor, ali to
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 226

o~igledno ka`e samo zato da bi njegov glavni zahtev upu}en dr`avi


19.10.07.
izgledao kao odmeren i, kako se to ka`e, izbalansiran. Naime, Vladu-
{i} pre svega tra`i da dr`ava povede ra~una o onome {to se po njego-
vom mi{ljenju u evropski prostor nikako ne da integrisati, a to je, da
nevolja bude ve}a, ba{ ono glavno, sr` srpske nacionalne kulture, to
jest specifi~no srpska i samo srpska knji`evnost. Dr`avna briga o toj
226 navodno sr`noj a neprevodivoj ba{tini srpske kulture koja se ne ukla-
pa u Evropu spre~i}e, jo{ jednom citiram Vladu{i}a – da Srbija od kul-
turnog centra postane kulturna, a zatim i svaka druga pustinja. Dru-
gim re~ima, dr`ava }e tako popuniv{i na{ kulturni prostor specifi~no
srpskim proizvodima spre~iti da u taj prostor nahrupi neprijateljska
kultura i njeni surogati poput sinteti~kog sredstva za ocrnjavanje
srpske omladine pod imenom Marko Vidojkovi}.

Zar vam sve ovo ne deluje poznato? Stariji se se}aju, a mla|i su ima-
li prilike da ~uju da je i pre skoro ~etrdeset godina zbog nebrige dr`a-
ve o kulturnoj politici radosni `ivot u tada komunisti~koj Jugoslaviji
bio zlonamerno i la`no predstavljen krajnje crnim bojama u ino-
stranstvu. Samo tada su u stvaranju te la`ne crne slike o na{oj zemlji
po neprijateljskom scenariju, kako se tada govorilo, najvi{e u~estvo-
vali neki filmski reditelji, tvorci takozvanog crnog talasa u jugoslo-
venskom filmu. Ali i tada je, sre}om po radosnu socijalisti~ku Jugo-
slaviju, bilo budnih patriota koji su znali da otkriju ko iza svega toga
stoji i kuda to vodi, te da podstaknu dr`avu da se od zla crnog talasa
odbrani. Oni su, kao danas Vladu{i}, pronicljivom stru~nom obradom
operativnih podataka do{li do saznanja da su reditelji kao {to su Ma-
kavejev, @ilnik i njima sli~ni u svetu hvaljeni i nagra|ivani samo za-
to {to su blatili svoju zemlju, odnosno, da su njihovu reputaciju tobo-
`e sasvim nesrazmernu pravoj vrednosti njihovog rada, proizveli na-
{i neprijatelji. Jedan od Vladu{i}a tog vremena po imenu Branko Mi-
lo{evi}, koji je bio sekretar aktiva Saveza komunista filmskog predu-
ze}a Neoplanta, u jednom razgovoru za novine objavljenom oktobra
1973. godine izneo je ovo mi{ljenje o crnom talasu – Slika koju je crni
film predo~io svetu o nama je zaista bila crna uprkos nagradama ko-
je su ga zasipale na smotrama i festivalima. One su zapravo bile uto-
liko ve}e ukoliko se film `e{}e obarao na na{e dru{tvo i njegove teko-
vine. S tim se u istom razgovoru za novine saglasio i tada{nji direk-
tor Neoplante Dra{ko Re|ep dodaju}i da nije istina da je dobar samo
onaj film koji na{u stvarnost vidi crno, kako je to donedavno dokazi-
vala liberalisti~ka orijentacija. Kao {to je poznato, srpska dr`ava je
tada umela efikasno da se odbrani od opasnosti koja se tobo`e nadvi-
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 227

la nad na{u kinematografiju i kulturu u celini. Film Du{ana Makave-


jeva Misterija organizma bio je zabranjen, a rad na @ilnikovom filmu
Sloboda ili strip bio je prekinut, pa je tako zloslutni crni talas kona~-
no zaustavljen. Pou~ena iskustvom iz borbe protiv crnog talasa tada-
{nja vlast nije opet ostavila prazan prostor u srpskoj kinematografi-
ji, nego se potrudila da on bude dobro popunjen dr`avotvornim i pa-
triotskim filmovima. Po{to je obustavila snimanje @ilnikovog filma, Ivan
Neoplanta je u prvoj polovini sedamdesetih godina proizvela filmove ^olovi}

koji su imali na primer ovakve naslove: Tragom Marksa, Partizanski


u~itelji, Deca revolucije i Radni~ki aktivi.

Mo`da }e dana{nja vlast podstaknuta operativnim otkri}ima i patri-


otskim upozorenjima Slobodana Vladu{i}a u vezi s takozvanom Ope-
racijom Vidojkovi}, poku{ati da preduzme mere po ugledu na one ko-
jima je nekada{nja vlast skinula Jugoslaviji crno sa o~iju. U tom slu-
~aju ona }e pomo}i izdava~ima da na|u pisce koji }e biti u stanju da
napi{u dela koja bi na primer mogla da se zovu: Nikolajevim tragom,
Svetosavski u~itelji, Deca pravoslavlja ili Nacionalni aktivi. U stvari,
kad malo bolje razmislim, vidim da su ta dela ve} napisana i objavlje-
na, mo`da ne ba{ pod navedenim naslovima i shvatam da je Slobodan
Vladu{i} u svojoj revnosti i strahu od opasnosti koju za na{u kulturu
i dr`avu tobo`e predstavlja Marko Vidojkovi}, malo preterao i previ-
deo da je savremena srpska knji`evnost, a i kultura u celini danas sa-
svim dobro snabdevena delima nacionalno patriotske orijentacije,
potpuno samosvojnim, neprevodivim i neupotrebljivim. Ta dela su
potpuno izvan doma{aja na{ih neprijatelja, koji }e u poku{aju da nji-
ma manipuli{u samo polomiti zube, a bogme i kand`e.

Svetlana Luki}:
U najavi ove emisije nisam pomenula ju~era{nju raspravu u skup{ti-
ne o rezoluciji kojom se osu|uje, ne znam {ta be{e, ubistvo ^e Gevare,
Zapate, blokada Kube ili {ta ve}. To je tema za Petra Lukovi}a.

Petar Lukovi}:
Danas sam bio u nekoj te{koj, srpskoj depresiji i onda u nekom ludi-
lu uklju~im televizor. Prvi kadar koji sam video bio je kadar iz skup-
{tine Srbije. Na galeriji skup{tine je sedeo nekakav }elavi ~ovek i ne-
kakva `ena i pored njih je sedeo Had`i Dragan Anti}, biv{i glavni
urednik Politike. Naime, skup{tina Srbije je danas po podne zavr{ila
vi{e~asovnu raspravu o rezoluciji kojom se zahteva ukidanje blokade
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 228

Kube. Ja sam ~uo pre mesec dana da postoji nacrt te deklaracije, koju
19.10.07.
su predlo`ili radikali. Danas se ispostavilo da o toj deklaraciji posto-
ji saglasnost 205 poslanika, i ti onda ka`e{ – Jebote, pa to su svi. Pa
jesu svi, dakle, tu su radikali, socijalisti, DSS, Demokratska stranka,
G17 plus, dakle, svi su zajedno. Pa stani, ~ekaj, pa jebote, blokada tra-
je ve} trideset godina, otkud znam koliko traje blokada, svi se navi-
228 kli, navikli se i Kubanci, navikli se i Amerikanci, a ovi se sad sastaju.
I onda slu{am diskusiju. Prvo je po~eo Vu~i}, koji je pomenuo da je
ovo dramati~an trenutak za Kubu i za Srbiju, u svom govoru je pome-
nuo naravno i ^edu Jovanovi}a i Ha{ima Ta~ija i otimanje Kosova i
malu Milicu, i deset puta pomenuo da na Kubi najvi{e pate deca, ne-
ja~ i starci, kubansko ognji{te, sve je bilo tu. Onda se javio Dragoljub
Mi}unovi} i tu sam se definitivno oraspolo`io. Stvarno vi{e nema ni-
kakve razlike izme|u radikala i Dragoljuba Mi}unovi}a. Ako je mo-
gu}e da se oni skupe zbog Kube, onda je potpuno logi~no da se skupe
i zbog podele javnih preduze}a, da se skupe zbog bilo ~ega drugog. Ali
ono {to je bilo zastra{uju}e je prisustvo kubanskog ambasadora i
Dragana Had`i Anti}a.

Se}am se vesti 5. oktobra – Dragan Anti} pobegao po`arnim stepenica-


ma iz Politike, pa se krio, pa bio kod Filareta u manastiru, pa bio ne{to
kao bolestan, pa se le~io na Kubi. U kom je svojstvu on bio u skup{ti-
ni? [ta je on, po~asni konzul Srbije u Kubi, li~ni prijatelj Fidela Kastra,
je li on neka karika koja nedostaje u ljubavi izme|u srpskog i kuban-
skog naroda? Moram da pitam otkud on u skup{tini. Mogu li ja da se
popnem na galeriju da sednem pored kubanskog ambasadora? Dragan
Had`i Anti}, ljudi, da li se neko se}a te Politike, makar u onim danima
pre 5. oktobra i {ta je taj ~ovek pu{tao u novine, {ta se tu pisalo? I da-
nas je on po~asni gost na po~asnoj galeriji u po~asnom dru{tvu sa po-
~asnim ambasadorom zemlje koju volimo najvi{e na svetu. Stra{no.
Ali pona{anje Demokratske stranke je apsolutno najstra{nije u sve-
mu. Vidi{ da menjaju svoje fizi~ko stanje, kao kada se prospe `elatin.
Da oni pristanu na ovakvu vrstu ludila izgleda najodvratnije na svetu.
I stvarno nemamo pametnija posla u skup{tini, nego da se bavimo blo-
kadom Kube. [ta je slede}e, blokada Severne Koreje? [ta }emo, dati
podr{ku Iranu u realizaciji njegovog nuklearnog programa? [ta posle
toga, podr{ka kome, u ~emu je gvint? Da li je gvint u tome {to }e, kao
{to oni ka`u, ceo svet govoriti o plemenitom gestu Srbije? To je njiho-
va varijanta ili }e ceo svet da se zajebava s nama, naravno. Da li }emo
mi ovakvom vrstom deklaracije i rezolucije spre~iti 10. decembra pro-
gla{enje Kosova kao budu}e nezavisne dr`ave?
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 229

Ja stalno govorim o tome da nas vode ljudi koji su maksimalno pore-


me}eni. To nije vi{e ve}ina od 127, tu imamo 205 bolesnika, jer 205
poslanika se saglasilo o ovome. Pa jebo te bog, pa stvarno. Pazi, da me
zove neko iz sveta, pa pita {ta ima novo u zemlji, a ja mu ka`em – Mi
doneli rezoluciju kojom zahtevamo od Amerike da ukine sankcije Ku-
bi. Pazi, to se de{ava u danima kada se de{avaju neke stvari u dve su-
sedne zemlje, jedna se zove Crna Gora, koja je potpisala ugovor o ula- Petar
sku u Evropsku uniju, a druga je Hrvatska. Dakle, ta u`asna Hrvat- Lukovi}

ska, katastrofalna Hrvatska je postala nestalna ~lanica Saveta bez-


bednosti. Zamisli da se Srbiji desi ovo {to se desilo Crnoj Gori ili Hr-
vatskoj, zamisli tu vrstu trijumfalizma koji bi vladao ovde, pa mi ne
bismo mogli da `ivimo od veselja na otvorenim trgovima, zatvorenim
trgovima, od televizija koje bi imale neprekidno program sa Ist Rive-
ra. Dakle, dok se te dve stvari de{avaju, dok tako rade nekakve dr`a-
ve za koje mi mislimo da su pre svega kvazidr`ave, mi se bavimo Ku-
bom. Kako ~ovek da ne bude veseo?

I{~ekujemo ne{to {to je ve} izvesno, {to svi znamo. To ti je kao u fud-
balu, evo, nadamo se da }e Belgijanci da pobede Poljake, a Jermeni da
pobede Portugalce. Stvarno `ivimo u nekom vrlo ~udnom obliku `ivo-
ta, to je neko ~ekanje pred ne{to. Ti vidi{ da se sve minimizira, te ve-
sti maltene ne postoje. Kada ima bilo kakve vesti o Kosovu, kad Jere-
mi} ne{to ka`e – sme{no je {to uop{te pominjem Jeremi}a – to je pu-
no optimizma, to izgleda zdravo do jaja, super, ma nikad nije bilo bo-
lje. S druge strane, da li neko mo`e da me uveri da je pri~a o podeli
javnih preduze}a stvarno u`asnula ljude? – Ne. O~ekivao si to od onih
koji su se najvi{e bunili, opet od nesre}ne Demokratske stranke. Oni
ti stalno pi{aju u d`ep i onda ti ka`u da to pada ki{a i jo{ ti daju ki{o-
bran da nosi{. Tako izgledaju njihova obja{njenja, ali svi u tome u~e-
stvuju, pa moramo i mi. A od podele javnih preduze}a do Kube je sa-
mo jedan korak, izvini, ali to je samo jedan korak. Drugo, posle mitin-
ga u Novom Sadu je napravljena kontrakampanja dokazivanja kako
u Srbiji nema fa{izma. To je neverovatna kampanja, samo na onom
fa{isti~kom sajtu, Nova srpska F misao, ima trideset tekstova u koji-
ma nas ube|uju da u Srbiji nema fa{izma, da nikad nije bilo fa{izma
u Srbiji, da Srbi nisu ekstremna nacija, da ovde sve puca od toleran-
cije, ljubavi i miroljubivih odnosa. I od koga poti~e takva vrsta ose-
tljivosti na antifa{isti~ki ekstremizam? Od radikala, SPS-a, pazi, oni
su sad osetljivi. Pazi, i DSS je postao osetljiv na ekstremizam. Pa, je
l’ ja moram da pominjem {ta je sve Ko{tunica radio? Pa jesam li se ja
slikao sa oru`jem na Kosovu ili se on slikao? Jesam li ja pisao za
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 230

Obraz ili je on pisao? I svima njima smetaju te letve, kojih uop{te ni-
19.10.07.
je ni bilo. Je l’ bilo letvi? – Nije. Ali ko su nosioci te borbe protiv eks-
tremista? Pazi, analiti~ari za koje svi mi koji smo u ovim govnima ve}
petnaest, dvadeset godina nikada nismo ~uli. Ko je od nas 1996. ~uo
za \or|a Vukadinovi}a? Je li ga iko ikada video na {etnjama, mitinzi-
ma, jesam li pro~itao ikada njegov tekst? Gde je bio ~uveni Antoni}?
230 Gde su bili ti ljudi, {ta su radili uop{te? Ispuzali su 2003. ispod nekog
kamena i sad imamo posla s pravim politi~kim komesarima. Ja te tek-
stove ~itam kao ideolo{ku predstavku programa vlade.

Ovog sekunda prestajem da nalazim bilo kakvu razliku izme|u DS-a


i DSS-a. Potpuno mi je svejedno da li }e predsednik biti Velja Ili} ili
Boris Tadi}, veruj mi da mi je potpuno svejedno, u oba slu~aja }u gla-
sati protiv, odnosno ne}u glasati ni za koga. Ve} mi je postala zabava
da odem na sajt Politike, pa da pogledam {ta pi{u Antoni} i onaj nje-
gov drug. Danas vidim, tema fa{izma je iscrpljena, jebali su majku
svima iz antifa{isti~ke koalicije, o Kosovu su ve} pisali dvesta puta i
danas Antoni} pi{e o politi~ki korektnom govoru, o tome kako je ova
fa{isti~ka grupa antifa{ista odjednom u govor uvela politi~ki korek-
tan jezik, od sociolo{kinje do psiholo{kinje i tako dalje. Poenta je u
tome {to on ka`e da je takva vrsta politi~ki korektnog govora nai{la
~ak i na kritiku i zluradu satiru u TV alapa~i. Sad, jebote `ivot, {ta je
TV alapa~a? To je njemu klju~ni argument, ali {ta je TV alapa~a, jebo
te bog, ne mogu da se setim, zovem neke ljude, niko ne zna {ta je TV
alapa~a. Ne znam, razume{, zbunjen sam. Odem na sajt, ukucam TV
alapa~a na Google. Zna{ {ta je TV alapa~a? To je rubrika u listu Prav-
da, nepotpisana, naravno. ^ekaj bre, Antoni}u, pizda mu materina.
Zna~i, {ta ka`e TV alapa~a u Pravdi, to je na{ zakon, i to izlazi u Po-
litici. Stvarno, majke mi, da se sru{i{. Kunem ti se, ne mogu vi{e da
gledam i ono malo {to sam morao da gledam na televiziji, ne mogu. Ja
sada kidi{em na ekran, da imam neku testeru, bilo {ta, pobio bih te s
one strane ekrana, to je toliko postalo stra{no. Od Utiska nedelje do
U nedostatku dokaza, s mno{tvom dokaza, s Ljiljanom Smajlovi},
Oljom Be}kovi}. To je sve ista matrica, svi se prave blesavi, kao nema-
mo pojma, svima trebaju nekakvi dokazi, Mladi} nije osu|en, nije
utvr|eno da je on kriv, pa mi, dakle, ne mo`emo da govorimo o njemu
kao o krivcu. M’r{, bre, u pizdu materinu, izvini, m’r{ u pizdu materi-
nu. Pa stvarno, pored sedam hiljada le{eva, pa idi pa pogledaj, pa ima
izve{taja, ~ak je i tvoja Republika Srpska donela izve{taj u kojem pri-
znaje genocid. Ne, svi oni imaju ljudska prava.
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 231

U ponedeljak nakon mitinga u Novom Sadu, Politika je prenela izjavu


nekoga iz policije, koji je objasnio, jebote `ivot, da policija nije inter-
venisala protiv ovih fa{ista, jer bi povredila, pi{e, citiram – ljudska
prava ~lanova Nacionalnog fronta. Samo zamisli zemlju u kojoj o ljud-
skim pravima brinu radikali, socijalisti i DSS. Pa jo{ }e sutra da nam
do|e Mladi} i da ka`e – Izvinite, i ja imam ljudska prava. [to bi me to
~udilo, za{to bi me to ~udilo? Ni{ta me vi{e ne bi za~udilo. Devedeset Petar
devet odsto poruka koje dobijamo iz medija su ~isto, destilisano zlo – Lukovi}

to vi{e nije ~ak ni glupo. Pro{lo je vreme kada si ~itao, pa si se smejao


i govorio – Vidi budalu. Sada je to zlo, to se pravi da bude zlo.

Svi znaju, ~ak i oni koji su na njegovoj strani priznaju da je on opsed-


nut Kosovom. On definitivno ne mo`e da podnese ~injenicu da }e jed-
nog dana biti upisano da je u vreme vladavine Vojislava Ko{tunice Ko-
sovo postalo nezavisno. Kako }e tu ~injenicu da obri{e i na koji na~in
}e poku{ati da se vadi, ja to ne znam. Ali jebe{ mene {to ne znam, ne
zna niko `ivi. Stvarno je sme{no, moram da ka`em, {to imamo mini-
starstvo inostranih poslova koje vodi DS, koje o ishodu toga s Koso-
vom zna koliko i ja. Misli{ da Jeremi} zna ne{to vi{e o tome {ta }e biti?
I opet se vra}am na ~uvenu pri~u koju smo ponavljali od januara do
maja milion puta – onog sekunda kad pristane{ da ti Ko{tunica bude
predsednik vlade, tog sekunda si pristao na sve i ti kao jedinka, kao mi-
nistarstvo, kao partija vi{e ne postoji{ zato {to }e on, Ko{tunica Voji-
slav, snagom svojih ube|enja, pretnjama, {armom, duhovito{}u, ~ime
god, uspeti da te sjebe potpuno, da te dovede u poziciju da }e{ sutra ti
biti prvi koji }e glasati za Kubu. Kad ima{ poreme}enog ~oveka i pore-
me}ene saradnike, ti nikad ne mo`e{ da zna{ {ta mo`e da bude 10. de-
cembra. Pojma nemam, mo`da }e jedanaestog sve da bude okej, a mo-
`da i ne}e. Ode{ na pijacu, bre, i ljudi pri~aju – A {ta }e biti posle 10. de-
cembra? To }e da bude Vojindan. Zamisli 2007. godinu i dru{tvo, dr`a-
vu u kojima svi mi zavisimo od jednog ~oveka. Ljudi, on je tre}i, njego-
va partija je bila tre}a po broju glasova, ali je on u toj koaliciji toliko
jak i toliko niko ne sme da mu se suprotstavi, toliko je uspeo da ih ku-
pi, da ih pacifikuje, {ta god, da ih upla{i, da danas de fakto kad ka`e{ –
vlada, ti misli{ na Ko{tunicu. Nemoj da mi neko ka`e da misli na Bo`i-
dara \eli}a, pa to izgleda sme{no. Postoji samo Vojislav Ko{tunica kao
ponornica, te ima ga, te nema, te pojavljuje se, te ne pojavljuje se. Te
dramati~ne pauze u njegovom postojanju i nepostojanju, {ta }e on da
ka`e sutra, {ta }e njegov medijski sektor da ka`e, samo to postoji. I svi
koji nisu u{li u ovu vladu, u{li su kod njega. On ima svoju vladu van ove
vlade. Sr|an \uri} jo{ postoji, funkcioni{e, on daje saop{tenja. Neko
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 232

ve~e gledam Lalovi}a na televiziji, daje intervju tri i po sata o socijal-


19.10.07.
noj politici u Srbiji. Pa ~ekaj, bre jebote, Lalovi}u, majstore, pa jesi li ti
smenjen? Pa ti vi{e nisi ministar. Ne, on je li~ni savetnik premijera ili
predsednika vlade za socijalna pitanja. Parivodi} isto.

Na televiziji smo gledali slu~aj Milke Forcan i pitaju Bubala, koji ka-
`e da ne postoji nikakva zakonska prepreka da Milka Forcan bude i
232 potpredsednica Delta holdinga i slu`benica vlade. Naravno da ne po-
stoji kada je Delta zakon u ovoj zemlji. Parivodi} ka`e da je ona feno-
menalna i da maltene treba da stanemo mirno pred njom, kao {to bi-
smo stali pred Nedi}em i Ljoti}em. Dakle, imamo opasan kupleraj. To
vi{e nije veselo. Sve smo prepustili jednom ~oveku i to vi{e nije stvar,
izvinjavam se, njegovog dobrog ili lo{eg raspolo`enja, po{to je on
uvek lo{e raspolo`en, ali jeste stvar njegovih suludih ideja. Slu{a{
kako Ko{tunica govori o raznim temama, ali u svima njima je Koso-
vo. Pazi, neki dan je bilo kako Gasprom zahteva ne znam {ta, a onda
pro~itamo komentar iz vlade, kao – Ma jok, ma ne, ma kakvi, to {to
oni nama poma`u oko Kosova nema nikakve veze, oni imaju iste {an-
se na tenderu, pa taman posla, pa na {ta vam mi li~imo? Stvarno na
{ta li~e i, izvini, a na {ta mi vama li~imo? Sve je super, ma jok, to je
samo gas, JAT, ma jok, to je samo Lukoil – od Nove godine }emo svi
u~iti ruski. Ne bre, danas ti je svaki Rus car, ruska privreda je najbo-
lja privreda na svetu, ruska literatura uvek, ruski filmovi, ruske seri-
je – sve }u da priznam, ali ruske serije ne. Stani malo, zaustavi se. Gle-
dao sam na B92 rusku verziju Moje dadilje i zna{ {ta, streljao bih pr-
vo te Ruse, a streljao bih i ove na{e koji su to uzeli. Ima{ TV prenos iz
ruskog doma, jebote. Pa ima{ na televiziji pesme ljubavne. Nemam
ni{ta protiv, okej, super, dobro, ali ka`ite nam onda – Ej, Rusi nas bra-
ne i zato tra`e pare, da znamo, ali nemoj da me pravi{ kretenom. Ej,
toliko nas prave konjima, ka`u da je crno belo. Slu{am danima kako
Hrvatska postaje to {to je postala, Crna Gora potpisuje, mi ne parafi-
ramo zato {to smo dobili negativan izve{taj Karle del Ponte. Je l’ ta-
ko, je l’ negativan izve{taj? Je l’ jeste ili nije?

Svetlana Luki}:
Pa izgleda da se ne zna.

Petar Lukovi}:
Pa ako je pozitivan, {to nismo dobili pravo na potpisivanje? Hajde
molim te, objasni mi. Ne, nego nas ube|uju da nismo dobro pro~itali.
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 233

Pa zar nismo ~uli da je izve{taj negativan? @ena je lepo rekla – Ima


nekih pomaka, ali izve{taj je negativan. Ne, ovi sad ka`u, ne, nismo
dobro pro~itali, on je pozitivan. Pa dobro, ako je pozitivan, {to onda
ne dobismo taj paraf? Dokle, pa stvarno, aman, dokle? Pomenula si tu
malu vest da je ministar vera poklonio crkvi hotel, motel, bazen, sau-
nu, sve {to ide uz to, konobarice, osoblje. Kako je mogao da pokloni i
za{to se dr`ava toga odri~e u korist crkve, ne razumem. I stvarno bih Petar
voleo da pitam kako je Kusturica dobio tu Mokru goru, kako je dr`a- Lukovi}

va mogla nekom da dâ planinu, selo? Ljude su mu dali. Nisam siguran


da ti ljudi tamo nisu robovi, jebem mu mater, otkud znam kakav je
njihov status? Ne sme{ da ode{ gore, on ti odre|uje koju televiziju
sme{ da gleda{, ~itao sam kakav jelovnik tamo mora da bude, ko je
pozvan, kako da do|e{, napla}uju putarinu. Za{to se navikavamo na
sve to, kakva je, bre, to dr`ava, jebem mu mater? Pa {to meni i tebi ne
poklone plac negde? Ne tra`im celu planinu, ne tra`im ni gra|ane,
hajde, ni neja~ ne}u, odri~em se neja~i u korist Radikalne stranke.
Daj mi to par~e zemlje, pa ne mora da bude mokra, neka bude suva go-
ra, i na to pristajem, i bez bioskopa i bez i~ega. Pa jebem mu mater,
stvarno, to su dali pre ~etiri-pet godina i super, gotovo, zavr{ena pri-
~a. I ko sme da postavi pitanje? Jebote, ne sme{ da postavi{ to pitanje,
jer }e da te tu`e. Tu`i te sad i Delta ako ka`e{ ne{to protiv Delte.

Ja sam toliko neobave{ten, pojma nemam, priznajem da pojma ne-


mam, ne idem po gradu, Novi Beograd mi je kao Njujork. I video sam
u novinama da se pravi Delta siti. To je meni daleko, ja sam na Zvezda-
ri i ne vozim. Kad sam video na televiziji {ta je to, kako to izgleda,
osamdeset pet ili osamsto pedeset hiljada kvadrata, zgrade, podzem-
ne `eleznice, liftovi, pi~ke materine, ~ega sve tu nema. Izvini, {to se
ovaj grad ne zove Delta siti, {to ne promeni ime? Pa je l’ be{e pre me-
sec dana progla{enje svete jebene zemlje na grani~nom prelazu? Je l’
bilo? Je l’ postavljen kamen temeljac za objekat, pa je l’ tamo gradimo
manastir i prate}e prostorije? Svako iz ove vlade gradi {ta mu padne
na pamet. Velja Ili} ba{ re{io da pravi tu svoju kliniku. Zar stvarno ne-
ko sumnja da }e Velja to zavr{iti? Pa kako ga ne bi zavr{io kada komi-
sija za sukob interesa, molim te, kao najgoru vrstu kazne, izri~e pre-
poruku optu`enome da podnese ostavku? Pa stra{no su ga kaznili,
stvarno je zezanje. @ivi{ u dru{tvu u kojem jedna kompanija koja vla-
da ovom zemljom ka`e – Ko ka`e ne{to protiv nas, mi smo uzeli engle-
ske advokate i oni }e da dignu tu`bu. Ne smem da ka`em ni{ta protiv
njega. Ali hajde da budem iskren, a {ta ja u stvari znam o Delti, pa da
ne{to mogu i da ka`em? Kad neko pravi grad, jebote, {ta ja sad mogu
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 234

da ka`em, kako da vratim svoj dignitet gra|anina? Tako {to ne}u da


19.10.07.
idem u njegove prodavnice? Ali gde }u da odem, kad on ima sedamde-
set odsto svega, {ta da radim, da ignori{em sve {to postoji, od osigura-
nja do prodavnica brze hrane, spore hrane, mega marketa, mini mar-
keta, maksi marketa, do gradova? On zida grad, kako ja mogu da se bo-
rim protiv toga? Ne mogu da se borim nikako i poenta je u tome da ti
234 nametnu da ti ne mo`e{ da se izbori{ i da mora{ to da koristi{. Kupio
sam ovaj sok i otkud ja znam koja je ovo firma, ali ispostavi}e se da je-
ste Mi{kovi}. Matemati~ka verovatno}a ka`e da je to njegov sok.

Razume{, svako ima neki svoj posli}, a veliki {ef gore brine globalno i
kako se njemu navrti 10. decembra, tako }e da bude. Stvarno sam mi-
slio da postoji jedan razuman poslanik u celoj ovoj bulumenti ludaka,
da ka`e – ^ekaj, jebo te bog, pa stvarno da li nam je Kuba najva`nija te-
ma, da li je to ne{to od ~ega nam stvarno zavisi `ivot? Kad zami{ljam
ove na{e gledaoce, pa je l’ mogu da budu toliki konji da gledaju i odo-
bravaju ovo {to se de{ava? Pa jebala ih Kuba, da ih jebala Kuba na ko-
ju nikad ne}e oti}i, ne}u ni ja oti}i na Kubu, ni ti, ali je zato po~asni
~lan kubanske delegacije ovaj Dragan Had`i Anti}. Jebala vas Kuba, da
vas jebala Kuba, zajedno sa Fidelom i Raulom, sa svom bra}om, ako
jo{ ima bra}e i sestara, sve zajedno. Pizda vam materina, jebote, pa zar
mi nemamo druga posla? Ej bre, slede}e nedelje }emo da pri~amo o
Iranu, odobri}emo nuklearni program Severne Koreje i to nam je mo-
`da jedina {ansa da dobijemo nuklearnu bombu. Nema te stvari o ko-
joj onaj {ef, usamljen u svom kabinetu, ne razmi{lja, jer nikog nema
da mu se suprotstavi, svi oko njega ga obo`avaju, on je taj koji celu Sr-
biju kao globus dr`i na svojoj glavi. Najebali smo ako mu globus pad-
ne s glave, odosmo svi u pizdu materinu. Stra{na zemlja, stra{na. I
ono ose}anje koje ~ovek ima da je iz meseca u mesec sve gore i gore.
Ne govorim vi{e o `ivotnom standardu, majke mi, nije vi{e stvar u to-
me da li ima{ para ili nema{ pare, nekako }e{ da pre`ivi{, nego govo-
rim o ose}anju teskobe s kojim `ivimo. Evo, ja se na kraju ose}am kao
neka vrsta zatvorenika, moram da ka`em, ceo prozor u svet je sveden
na kompjuter. Ako slu{am radio ili gledam televiziju, ne mogu da ~u-
jem ni{ta. Ova dr`ava je vrsta malog zatvora. Ne ka`em da to ima ika-
kve veze s fa{izmom, naprosto postoji jedna dr`ava koja je prirodno
postala takva, sau~esni{tvom mno{tva ljudi koje je bilo ba{ briga za
sve. Evo, danas me je ta jebana Kuba osvestila, da vidim gde `ivim. Te-
be sve okolo ubija, sve te ubija, a jo{ je Beograd super. Kad ode{ van
Beograda u mala mesta, Majdanpek, Bor, Negotin, Zaje~ar, Vranje, to
su zaboravljeni gradovi, zaboravljene regije. Nema pobolj{anja, nema
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 235

nikakve nade, nema ni~ega dok vlast ne bude imala nekakve vizije i
radila ne{to {to nije trenutna volja naroda. Pa daleko bilo da su svi ra-
dili po volji naroda, pa svi bi oti{li u pizdu materinu. Pariz nikada ne
bi imao onakve bulevare. Pusti narod, narod izabere nekoga, pa taj ra-
di kako treba da radi.

Ne, kod nas je najgora stvar to {to ti koji su izabrani izvr{avaju volju
Petar
naroda. Ja stalno gledam tu Palmu plus iz Jagodine i taj odnos pred- Lukovi}
sednika op{tine i tog naroda. Vidi{ ljude koji su tamo janji~ari i taj
Palma }e dole da ostane forever. Dakle, ako bude `iveo dvesta godina,
dvesta godina }e Palma da ostane u Jagodini. Pazi, on narodu da zoo-
lo{ki vrt. Vri{tao sam od smeha, sad je ~uo Palma da postoji Dizni-
lend u Parizu i ve} je, ka`e Palma, stupio u vezu s Diznilendom iz Pa-
riza kako bi Diznilend za`iveo na srpskoj zemlji, u Jagodini. Gledao
sam na televiziji kada ga pitaju kako bi on reagovao da ima u op{tini
nekog homoseksualca. On je rekao da u Jagodini nema nijednog ho-
moseksualca, nema problema, nema nezadovoljnih, jer su njihove
kulturne i duhovne potrebe zadovoljene od onog trenutka kad je on
izgradio zoolo{ki vrt, a ima i crkvu i svoju televiziju koju vodi njegov
sin i time su pokrivene duhovne i kulturne potrebe Jagodine. Eventu-
alno do|e Ceca, imaju kik boks i {ta }e ti vi{e, {ta ti vi{e treba? Ima{
`ivotinje, ima{ da se pomoli{ bogu, da da{ neke pare, ima{ ovo gde se
tuku dvojica i peva ti tvoja omiljena peva~ica i stvarno {ta ti vi{e u `i-
votu treba? Ima{ predsednika, ima{ asfaltirane ulice i on ~etiristo
ljudi svake godine vodi u Gu~u, pa ako si taj sre}nik, ide{ autobusom,
dobije{ sendvi~ i sto dinara i u`iva{. Idi u bilo koje selo u Srbiji i re}i
}e ti – Majku ti jebem, ho}emo i mi to da imamo. [ta njima vi{e treba,
da im ne treba mo`da kompjuter, da skidaju neke mp3, neke bendo-
ve, treba im mo`da ta politi~ka rasprava, mo`da neka feministi~ka
teorija, neka prava ljudska, neko sranje im treba, zarazu da dobiju?

Ne treba im ni{ta, seremo se na paso{e, ni{ta im ne treba, ne}emo ni da


idemo nigde, {ta }e mi? Da nam daju – ne bismo i{li. I to je model. Ako
se Demokratska stranka kao najve}a stranka ne buni protiv tog mode-
la, nego u~estvuje u njemu onda, izvini, Demokratska stranka postaje
deo Palminog projekta. Izme|u Palme i Tadi}a, evo, danas posle ove
Kube, kunem ti se, nema nikakve razlike. Jebem mu mater ako ima.
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 236

26. 10. 2007.


10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 237

LI^NI PROBLEM RADMILE


HRUSTANOVI]
Malo ko razume modernu dr`avu koja priznaje da ne mo-
`e da uhvati jednog ~oveka....

Moje poslednje uto~i{te je Beograd....

U nedelju Politika ne bi osvanula s partizanima na na-


slovnoj strani da nema tog stra{nog podani{tva prema
Rusiji....

Vojin Dimitrijevi}, iz Beogradskog centra za


ljudska prava,

Ivan Kuzminovi}, iz Helsin{kog odbora za


ljudska prava u Srbiji,

Olivera Milosavljevi}, istori~arka,

Aida ]orovi}, iz Urban Ina,

Sta{a Zajevi}, iz @ena u crnom,

Nata{a Kandi}, iz Fonda za humanitarno pravo,

Dubravka Stojanovi}, istori~arka


10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 239

Svetlana Luki}:
Danas }e biti osamnaest-devetnaest stepeni, dakle otoplilo je i bole-
snici na odeljenju za onkologiju mo}i }e malo da se ogreju. Popravka
grejanja, koja je trebalo da bude zavr{ena jo{ letos, kasni i gra|ani
koji se le~e od najte`e bolesti se smrzavaju, lekari su u d`emperima, a
kvarcne pe}i temperaturu podignu jedva do ~etrnaest stepeni. A ~u-
jem da je do`ivotni ministar zdravlja Tomica Milosavljevi} preporu-
~io tim pacijentima da se pokriju s dva }ebeta. Ovu meru ministar Mi-
losavljevi} je verovatno preuzeo od ministra zdravlja iz vremena ^a-
u{eskua, koji je svojim smrznutim pacijentima predlagao da legnu po
dvoje u krevet i greju jedan drugog. Sedam dugih godina ministar
zdravlja je iz stranke G17 plus, na po~etku stidljiv i skroman ~ovek,
koji je postao oli~enje arogantnosti, i to u zemlji u kojoj u bolnicama
u prestonom gradu od pacijenata tra`e da donose }ebad, hranu za ru-
~ak, u kojima je na prozorima {perplo~a umesto stakla, u kojima pa-
cijenti za doru~ak dobijaju ~aj u limenoj {olji i kri{ku hleba, {to je ma-
nje nego {to su ljudi dobijali u nekim konc-logorima.

Sve je to logi~no u zemlji kojom vladaju Ko{tunica i Tadi}. Ko{tunica


je ovih dana u ofanzivi na protektora Bosne i Hercegovine Miroslava
Laj~aka. Laj~ak mu se zamerio jo{ onda kada je omogu}io da Crnogor-
ci na referendumu izglasaju nezavisnost. I sada Ko{tunica Vojislav
optu`uje Laj~aka da mu ukida drugo plu}no krilo, Republiku Srpsku,
ba{ kao {to je Ahtisari hteo da mu uzme Kosovo. O~uvanje Kosova i
Republike Srpske su najve}i ciljevi dr`avne i nacionalne politike, sa-
op{tio nam je pre neki dan premijer. A predsednik je, da ne zaostane u
patriotizmu i o~uvanju teritorijalnog integriteta Srbije i Republike
Srpske, odmah telefonirao Dodiku i obodrio ga. Predsednik nam izgi-
be tr~e}i za Ko{tunicom, koji na krilima ruske nafte i gasa jezdi oko-
lo bu{kaju}i gde god mo`e. U Bosni za to ima Dodika, a u Crnoj Gori
Andriju Mandi}a, predsednika srpske liste, koji je pre neki dan rekao
da ne priznaje novi crnogorski ustav, jer se njime, kako je rekao, for-
malizuje plan etni~kog ~i{}enja srpskog naroda u Crnoj Gori. Dokle }e
se u poku{aju destabilizovanja susednih dr`ava i}i, dokle }e ova
vlast i}i u tom naumu, kolike su na{e mo}i da opet napravimo neku
svinjariju, to je pitanje, ali nema dileme da }e Ko{tunica svoju fru-
straciju zbog gubitka Kosova izvoziti gde god stigne, pa neka ko{ta
{ta ko{ta.

Nesre}ni Tadi} }e u tom slu~aju verovatno prihvatiti poziv neke orga-


nizacije za za{titu ~ovekove okoline da otvori neku konferenciju o
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 240

odr`ivom razvoju i biodiverzitetu. Ba{ mu je lepo stajalo kada je pre


26.10.07.
nekoliko dana govorio o tim stvar~icama. A mo`da idu}e godine dobi-
je i Nobelovu nagradu za mir kao Al Gor, {to da ne? Vidim da je pred-
sednik bio i na Sajmu knjiga i da je rekao da jo{ ne mo`e da nam ka`e
kada }e biti izbori jer `eli da o tome, kao i uvek, dobro razmisli. Dok
Bucko lazmisla, zemlja mu se pomalo raspada.
240 Na po~etku Pe{~anika slu{ate Vojina Dimitrijevi}a.

Vojin Dimitrijevi}:
Malo ko mo`e da razume modernu dr`avu koja priznaje da ne mo`e
da uhvati jednog ~oveka. Mo`da sada postoji raspolo`enje za to. Voj-
ska je privedena pameti, oslobodila se nekih ljudi. Se}ate se onog vre-
mena, jo{ je \in|i} bio `iv, kada je postojao neki komitet za saradnju
s Ha{kim sudom, koji su ~inili penzionisani i aktivni generali, koji su
zapravo pomagali Mladi}u. Mnogi ponavljaju da mi nismo raskrstili
s Milo{evi}em. Postoji teorija po kojoj su Milo{evi}a napustile njego-
ve pristalice jer je bio lud i radio je protiv njihovih interesa. Ceo taj-
kunat, kako to zove Ljuba @ivkov, svi tajkuni su pod Milo{evi}em ve}
bili postigli ono {to su hteli, zaradili su taj simboli~ni prvi milion, ko-
ji je mo`da bio i peti, i vrlo je blizu pameti da je onda odlu~eno da se
Milo{evi} smeni, jer je po~eo da smeta. Nama ni danas nije jasno {ta
je to Milo{evi} uradio 1998. godine, za{to je prestao da bude faktor
mira i stabilnosti na Balkanu. U svakom slu~aju, njega nema, ali sve
ono {to je postojalo oko njega jo{ je tu. General Veljko Kadijevi} u
svojoj knjizi tvrdi da je problem to {to svet mrzi Srbe. Po njemu je po-
stojala zavera Gorba~ova i Nemaca, {to je jo{ zvani~na istina u Srbi-
ji. Zna~i, postoji svetski izvor zavere, re{enost me|unarodne zajedni-
ce da nas uni{ti, ukine i mi smo se od toga branili.

Kosovo je posebna tema, jer postoji uverenje da sve drugo mo`e da


stane dok se ne re{i to jedno te{ko pitanje. Mnoge dr`ave imaju pro-
bleme koji izgledaju nere{ivo, ali to ne zna~i da one zapu{taju sve
svoje ostale poslove. Kosovo je izgovor za nere{ena pitanja ogromne
nezaposlenosti i korupcije, koja obi~an ~ovek prepoznaje kao mnogo
bitnija. Ne, mi re{avamo pitanje Kosova i to na na~in koji nije uskla-
|en s pravom i pravilima me|unarodne zajednice. Jedina prednost
koju moram da priznam jeste da, za razliku od Milo{evi}a koji nije
imao nijednog saveznika, mi sada imamo saveznika u Rusima, koji
nas zbog nekih svojih interesa podr`avaju u toj stvari. Moramo pri-
znati da sada{nja vlada ima bar jednog saveznika. Ali nijedna dr`ava
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 241

na svetu se ne okupira jednim te{kim pitanjem toliko da zanemaruje


sva druga.

Kada je sklonjen Milo{evi}, nije sklonjeno ni{ta drugo i sada i u vezi s


Kosovom postoji razumevanje istorije koje je u suprotnosti s ~injeni-
cama. Na nas su krenuli iz nekih nepoznatih svetskih razloga i niko
odavde nije kriv, pa ni Milo{evi} nije kriv, nego prosto nije umeo da se
Vojin
odupre toj stra{noj zaveri, kojoj sada nastavlja da se odupire neko Dimitrijevi}
drugi. NATO bombardovanje se tako obja{njava `eljom sveta da Srbiji
uzme Kosovo. ^ovek se sre}e s raznim pogre{nim na~inima mi{ljenja,
ali ona su ~esto dosledna – glupa, ali sprovedena do kraja. Ovde su ona
i glupa i nedosledno sprovedena. Ako ~itate ove glavne kolumniste, vi-
de}ete da je najve}a gre{ka Srbije bila u~lanjenje u Jugoslaviju. Onda
je trebalo da podr`imo raspad Jugoslavije, ali Milo{evi} i JNA su je bra-
nili. Ako je velika gre{ka bila u}i u Jugoslaviju, onda je trebalo pustiti
da ona propadne i razdru`iti se kao u ^ehoslova~koj. Iz te odbrane Ju-
goslavije su proistekli u`asni sukobi i zlo~ini. Iz Kadijevi}eve knjige
proizlazi da je Jugoslovenska narodna armija, koja je bila socijalisti~-
ka tvorevina, presudila da je srpski narod bogom dani socijalisti~ki
narod, pa je zato od jugoslovenske postala srpska vojska.

Na isti na~in je nedosledan stav prema antifa{izmu, koji me posebno


nervira. Stendalov roman Lisijan Leven se de{ava u doba restauraci-
je monarhije u Francuskoj i kada sam ga ~itao kao mlad zapanjilo me
je kako su mi stariji likovi tog romana bili bli`i od mla|ih. Stariji su
se se}ali doba monarhije i revolucije. Danas sam ja starac koji se se-
}a okupacije i kada ~ujem da je Hitler bio veliki ~ovek i da pred Mila-
nom Nedi}em treba da stojim mirno, ja se skamenim, jer se se}am tog
u`asnog poni`enja. Izdvojite vrlo li~ni razlog {to mi je otac bio u kon-
centracionom logoru, ali bilo je stra{no `iveti ovde pod okupacijom
kao pripadnik ni`e rase. Ja sam stvarno mislio da se to kod nas ne}e
desiti zato {to svako ko ovde zastupa podelu na vi{e i ni`e rase mora
da bude svestan da smo mi u fa{isti~koj podeli bili vrlo nisko. Nemci
su u tome bili vrlo dosledni, pa su u zarobljeni~kim logorima Holan-
|ani i Skandinavci imali bolji tretman od ostalih, jer su oni navodno
arijevci, a mi smo bili ne{to ispred Rusa. I sada meni ka`u da sam
ekstremista, jer sam antifa{ista. Dobro, ekstremisti su i oni, ali oni
ne bi bili tako va`ni da mi, gra|anski ekstremisti, nismo digli toliku
d`evu zbog pojave fa{izma kod nas. Pa shvatam i ja to da njih ima
malo i mislim da je neko od va{ih sagovornika pogre{io kada je rekao
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 242

da je Hitler imao ~lansku kartu broj 7, jer je bila broj 6. Zna~i, njih je
26.10.07.
bilo malo ali, kao {to je ^anak rekao, grobova je bilo mnogo.

A kada smo ve} kod ^anka, on je ~ovek sa svim vrlinama i manama.


Ali kada ~itam analiti~are, ispada da je na{ antifa{izam isto {to i ^a-
nak i da sve ^ankove mane mo`emo da pripi{emo antifa{izmu. Me-
|utim kada ~itate intervjue s Firerom Davidovi}em, sem te velike ide-
242 olo{ke mane, niko ne govori o njegovim li~nim manama. Tako on ne
personifikuje nacizam, ali ^anak personifikuje antinacizam, pri ~e-
mu se primenjuju vrlo strogi kriterijumi. On je jednom pomenuo le-
tve, letava nije bilo, ali one se ra~unaju. Jo{ gore je bilo kada su isti
taj Davidovi} i njegova grupa u{li na skup o fa{izmu s namerom da
i{amaraju u~esnike samo zbog toga {to su antifa{isti. Onda je re~eno
da je i Nata{a Kandi} isto to, jer je i ona nekog o{amarila. Na stranu
to {to je ona oslobo|ena za to delo, re~ je o isprovociranom {amaru,
dok se kod onih radilo o planu da i{amaraju nepoznate ljude, ne zbog
nekih li~nih osobina, nego zbog toga {to dr`e neki skup. Dok se ne
oslobodimo te predstave o istoriji po kojoj smo izabrani narod, manje
ili vi{e gonjeni od drugih, i dok tuma~enje perioda Slobodana Milo{e-
vi}a ne postavimo na svoje mesto, mi }emo biti osu|eni na povratak
tog starog.

Ako pogledate mejnstrim medije, oni sve vi{e li~e na medije iz Tito-
vog vremena, jer i tada su novosti sa Zapada bile samo katastrofe.
Ako im se desi neka nesre}a, ako im ne{to ne ide potaman, ako se ne-
ko tamo obruka, ako neko ukrade, to }e sigurno do}i u na{e medije i
stvarati kumulativni negativni utisak o Zapadu. Tako je nekad bilo i
s Indijom. Da bi se o Indusima pisalo u evropskim novinama bilo je
potrebno da hiljadu njih pogine. Mi sada neprekidno slu{amo kako je
na Zapadu stra{no, da je Evropa pred raspadom. I tu opet dolazi do iz-
ra`aja ta na{a nedoslednost, jer nisam primetio da je iko poslao svo-
je dete da se {koluje na Istoku. Tako da postoji skup lagarenja, folira-
nja, pri ~emu je odbrana Kosova najve}e foliranje od svih.

Na{e rusofilstvo je te{ko objasniti. Ono ima veze s nama kao Balkan-
cima koji ne mogu da re{e svoj odnos s Istokom. Mi ne}emo da pripa-
damo orijentalnoj civilizaciji, jer preziremo Arape i Turke. Jedini pri-
hvatljivi, a isto~nije od nas su Rusi. Evropa, opet, nikako da razume
da smo ih mi spasli od prodora Turaka. Kult Rusije obja{njava i za{to
je najvi{e informbiroovaca bilo iz Crne Gore i Srbije. To nije bilo iska-
zivanje ljubavi prema Staljinu, ve} prema Rusiji. Na`alost, istorijsko
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 243

iskustvo ne poma`e mnogo i kada sam ~uo da }emo osnivati me{ovi-


ta preduze}a s Rusima, setio sam se ne~ega {to se zvalo Justa i Juspa.
Mi smo sa Sovjetskim Savezom imali zajedni~ku aviokompaniju ko-
ja se zvala Justa, pa neku re~nu kompaniju koja se zvala Juspa, pa su
posle rezolucije Informbiroa bile potrebne godine da se to razgradi.
Bio je to oblik sovjetske eksploatacije novih socijalisti~kih zemalja.
Kada sam ~uo da }e to ponovo da se stvara s Rusijom, koja je sada su- Vojin
rova kapitalisti~ka sila, setio sam se jo{ jednog paradoksa, a to je da Dimitrijevi}

je na{a najve}a nevolja komunizam. Ko nam je doneo komunizam?


Doneo nam ga je Sovjetski Savez, prema tome Rusija. I sada }e Rusi
da nas spasu, a zaboravili smo od ~ega.

Zaboravljamo celu istoriju svojih odnosa s Rusijom. Na odnose iz pro-


{losti ne gledate emocionalno, nego prosto shvatate da je to velika si-
la kojoj je jedno vreme Bugarska bila pre~a od Srbije, pa smo uz po-
mo} Bizmarka na Berlinskoj konferenciji morali da se izborimo za
ono {to smo ve} imali, a {to smo sada na putu da opet izgubimo. Za-
jedno s Dubravkom Stojanovi}, koju citirate na po~etku Pe{~anika,
zapitajmo se kada }e iracionalni problemi prestati da dominiraju nad
nama. Oni postoje u svakoj zajednici, ali se problemi ipak nekako re-
{avaju. Imam utisak da obi~ni ljudi vrlo dobro znaju {ta je njihov in-
teres, ali da to ne mo`e da dopre do vlasti. Kada na{a ekipa ode da raz-
govara s Albancima ili s trojkom imate utisak da neki od njih znaju
{ta ho}e, a da neki od njih govore ono {to moraju da ka`u, jer svi `ive
u samrtnom strahu da }e, ako ne{to s Kosovom krene naopako, oni na
slede}im izborima biti ka`njeni. Vidim da niko ne `eli vlast u tom tre-
nutku. Pratite radikale, oni to izbegavaju. Svi di`u veliku dreku, ali
niko ne}e da bude blizu vlasti kada se dogodi ta neprijatna stvar.

^ovek tu ne mo`e da bude veliki optimista, ali mo`e da se nada da }e,


kada jednom taj zapu{a~ izleti i prestane ta velika inhibicija, nastati
situacija sli~na onoj kod li~nih gubitaka. Posle perioda plakanja lju-
di }e `eleti da `ive bolje. Za~udilo me je da je Masimo D’ Alema bio ta-
ko neposredan. Na Zapadu sumnjaju u to da Srbija `eli da se pridru-
`i Evropi i `ele da je tamo prime takvu kakva je, pa da to ovde pozdra-
ve preduzetnici i da postepeno svi pristanu da `ive na taj na~in. Itali-
jani su bili nosioci takve ideje. Zato kada od Italijana ~ujete da oni ne
razumeju na{ predlog, to je ve} opasna stvar. I francuski predsednik,
odnosno Ku{ner nas poziva da iznesemo neki novi predlog. Na{i
predlozi su krajnje nejasni. Ako bismo se usredsredili na stvarnost i
uporedili na{u situaciju sa sli~nim situacijama u kojima nacionalno
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 244

druga~iji ho}e da se otcepe, shvatili bismo da ima malo slu~ajeva u


26.10.07.
kojima postoji toliko ljudi koji ne `ele da `ive u jednoj dr`avi. Posto-
ji primer da jedan deo etni~ki istog stanovni{tva `eli da se otcepi, kao
u Severnoj Irskoj, ali i tamo je situacija fifti – fifti, jer polovina sta-
novni{tva ne `eli da se pridru`i Irskoj. Nijedna paralela od onih na
kojima se insistira nije dovoljno ubedljiva. Sto puta sam ~uo i pitanje
244 – A {ta bi Amerikanci radili ako bi Teksas hteo da se otcepi? Pa ne
znam, ako bi Teksas hteo da se otcepi, videli bismo {ta bi oni radili,
ali za sada niko u Teksasu ne `eli da se otcepi. Priznajem da je meni
lako da ovako govorim, jer ne}u iza}i na izbore da tra`im politi~ku
podr{ku, ali ipak ne mo`e ceo `ivot da stane zbog toga. Pu}i }e na ne-
koj drugoj strani, bar nas to istorija u~i.

Sre}em mnogo mladih nacionalista, ljudi koji koketiraju s ekstrem-


no desnim doga|ajima. Takva situacija u pro{losti je izazvala razvoj
komunisti~ke partije i ponovo }e do}i do toga ako socijalne razlike
budu dovoljno velike. Svako pametan u jednom ~asu po~inje da ubla-
`ava socijalne razlike u svom dru{tvu, kao {to je to Zapad uradio po-
sle Oktobarske revolucije sputavaju}i neograni~eni kapitalizam. Ta-
ko je sa~uvan neki balans u tim dru{tvima. Jedno je izgubiti dvanaest
i po odsto teritorije, a drugo je proizvesti poguban rascep u zajednici.
Onda ne}emo imati samo ove dve Srbije, nego }emo dobiti i krajnje
nezadovoljnu i buntovnu Srbiju, koja nije re{ila svoje osnovne pro-
bleme.

Svetlana Luki}:
Nekoliko puta ste u intervjuima pominjali primer Vajmarske republi-
ke i ~esto su vam odgovarali da je to nategnuta paralela. I jo{ jedna
stvar, kada se brani porast ultradesni~arskih grupacija, navodi se
podatak da je u Holandiji desni~arska stranka dobila 28,8 odsto.

Vojin Dimitrijevi}:
A niko ne pominje Poljsku, koja je bila krenula u pravcu za koji se ~i-
nilo da je bez povratka, pa smo ovih dana videli da nije. A za pore|e-
nje s Nema~kom obi~no mi ka`u da mi nismo isto {to i Nemci. Vaj-
marski model nije pri~a o Nema~koj, nego pri~a o sistemu koji je vr-
lo lepo zami{ljen, a nije imun na poku{aj da se demokratija poni{ti u
ime demokratije. [ta drugo da pomislim kada ujutru otvorim novine
i vidim da se sprema rehabilitacija svih osu|enih za \in|i}evo ubi-
stvo ili u procesu za ubistvo Stamboli}a? Navodno je zaboravljeno da
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 245

se nekome ustanovi krvna grupa. Vidite da ve}ina medija gura u tom


pravcu. Mi smo dru{tvo koje je jedva postalo blisko demokratiji i ako
nemate taj imunitet koji Vajmarska republika nije imala, iako je to
bio jedan dobro zami{ljen nema~ki ustav, onda }ete zavr{iti tamo gde
su i oni zavr{ili.

Svetlana Luki}: Ivan


Kuzminovi}
Slu{ali ste Vojina Dimitrijevi}a iz Beogradskog centra za ljudska pra-
va, a sada }ete ~uti Ivana Kuzminovi}a iz Helsin{kog odbora za ljud-
ska prava.

Ivan Kuzminovi}:
Nikad mi se ranije nije ~inilo da smo toliko udarili u zid kao ove go-
dine. Ponekad me uhvati strah da smo mi stvarno izgubili veliku bit-
ku za Srbiju i da je ta~na ona prokleta, a precizna \in|i}eva re~enica
– A {ta ako Srbija stane? Ne mogu da verujem da je ta re~enica toliko
aktuelna i danas i da je Srbija tako uspe{no ne stala, nego se zakopa-
la u `ivi pesak do grla. Kada to ka`em, uvek se setim dva do tri kon-
kretna doga|aja iz ove godine. Prvi doga|aj je izbor Tomislava Niko-
li}a za predsednika skup{tine. Se}am se da su svi bili {okirani u ma-
ju, a sada smo svi zaboravili ~injenicu da su radikali ove godine ko-
na~no potpuno legitimizovani u politi~kom `ivotu Srbije. Mislim da
}e na slede}im izborima to biti realnost – Ko{tunica s radikalima i
njihova zajedni~ka vlast. Druga stvar jeste da kao da su crvi}i iza{li
iz onog Milo{evi}evog kov~ega i vratili se u javni `ivot Srbije. Nor-
malno je da pre neki dan Had`i Dragan Anti} zvani Struja u|e u par-
lament i zastupa, mo`e{ misliti, kubanske interese. Normalno je da
Kadijevi} po~inje da izlazi sa svojom vizijom raspada Jugoslavije, taj
~ovek kojem je krv do kolena.

E, a ja se nisam iznervirao kod Kadijevi}a nego kod potpuno spored-


ne politi~ke li~nosti. To je kao u onom vicu, kad tip ulazi u jednu, dru-
gu, tre}u sobu i zati~e svoju `enu koja je pijana, u drugoj mu se dete
drogira, a u tre}oj sobi je uklju~ena sijalica i on ih poubija zato {to ne
{tede struju. Kad sam video da se u politi~ki `ivot Srbije vratila Jor-
govanka Tabakovi}, meni je do{lo da ga|am televizor. Ej, u 2007. go-
dini ona je do{la da opet brani Kosovo. I tre}a, najva`nija stvar ove
godine je bila presuda za ubistvo Zorana \in|i}a i op~injenost na{ih
novinara tom presudom – kako je, eto, Nata njima dala po ~etrdeset
godina, pa sada, molim vas lepo, imamo presudu koja }e verovatno
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 246

postati pravosna`na i Legija i Zvezdan }e truliti u zatvoru. Ja sam na-


26.10.07.
ivno o~ekivao da }e se posle presude otvoriti kona~na diskusija, kao
{to su i obe}ali u tu`ila{tvu, da }emo zaista dobiti odgovor na pitanje
– {ta je zna~ila pobuna Jedinice za specijalne operacije i {ta je politi~-
ka pozadina ubistva Zorana \in|i}a. Nikom ni{ta, za njih je taj slu-
~aj zavr{en, to sada ide u istoriju, mediji se vi{e ne bave time, osim
246 {to se bave tu`nom sudbinom Lukovi}a Legije i s njegovih ~etiristo
pitanja i odgovora nam ska~u po glavi svakoga dana. Mo`da mi ni-
smo bili u pravu kada smo govorili sve ove godine – Postoji politi~ka
pozadina ubistva Zorana \in|i}a. Ili kada ljudi ka`u – Vojislav Ko{tu-
nica je imao neke veze s ubistvom Zorana \in|i}a. Mo`da to nije bilo
u redu sve ove godine govoriti, ali ja sam upravo od ovog su|enja o~e-
kivao da }e se neko pojaviti i re}i – Sudskom istragom i presudom
smo do{li do zaklju~ka da Vojislav Ko{tunica nikakve veze nije imao
s ubistvom Zorana \in|i}a, da se DSS i svi ti njegovi savetnici, a sa-
da {efovi BIA i ~ega god, nikada nisu dru`ili sa Zemunskim klanom,
nikada nisu pregovarali o nekakvoj zaveri, vi ste lupali sve ove godi-
ne i, dakle, doktor Vojislav Ko{tunica, predsednik srpske vlade u ve}
dva mandata, nikakve veze nije imao s ubistvom \in|i}a.

Mi tom presudom nismo dobili taj odgovor i ja mislim da }e biti legi-


timno da ko god ho}e trideset hiljada puta izgovori da DSS i Ko{tuni-
ca imaju ne{to s pobunom Jedinice za specijalne operacije i imaju ne-
kakve veze sa Spasojevi}em. Dakle, po{to nismo dobili taj odgovor,
onda }emo mi, lajavi kerovi, imati pravo, od danas pa narednih sto
godina da tvrdimo da su oni imali ne{to s tim ubistvom. Kada ~itam
pres klipinge iz 2001, 2002. godine, pa oni su za tog \in|i}a na dese-
tine hiljada puta rekli da je kriminalac, da je pokrao Sartid, da je pro-
dao Kosovo, do one bizarne tvrdnje iz Milo{evi}evog vremena – da je
on Hitlerov unuk. Vi u stvari vidite kako je taj mehanizam funkcioni-
sao. Oni su deset hiljada puta javno rekli – \in|i} je kriminalac, \in-
|i} je izdajnik. Svaka budala je mogla da ka`e o tom ~oveku {ta je hte-
la, njega su ubili i nikom ni{ta. E, pa mo`da je i na{e pravo da mi sva-
kog dana ka`emo – Vojislav Ko{tunica je imao neke veze s ubistvom
\in|i}a. Rezultat tog su|enja je u stvari moje pravo da tvrdim da to
su|enje nije bilo potpuno, da nismo dobili odgovor, a ja mislim da
smo mi du`ni da ne prestanemo da pri~amo o tom ~oveku. Ne znam
{ta nam drugo preostaje nego da skupljamo te tragove, da se objavlju-
ju knjige kao {to je Nedovr{eni proces, ili uostalom, da se snimi ovaj
Pe{~anikov film, pa da se stvari pore|aju, pa da vidimo, da iznesemo
te na{e insinuacije zasnovane na nekim informacijama koje su posle-
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 247

dica nekakve istrage u Sablji, o tome ko se s kim vi|ao, {ta su oni ra-
dili zajedno.

Jahali su po nama devedesetih, poubijali su pola Balkana i nas su ov-


de upropastili totalno i kona~no, ali {ta je bilo, bilo je. To je taj pri-
stup, to je definisanje `ivota u Srbiji kao logi~nog nastavka devedese-
tih, s kreditima, s tr`i{nom ekonomijom, s tim kao punim radnjama u
Ivan
kojima vas plja~kaju za svaku stvar koju kupite, jer ste nekakvom taj- Kuzminovi}
kunu ili monopolisti ostavili ~etrdeset odsto vi{e nego {to ta roba za-
pravo vredi. Dakle, ljudi su se navukli na to i prosto u`ivaju, ja vi{e ne
znam nijednu osobu koja nije kupila LCD televizor, kompjuter ili nije
oti{la na letovanje novcem od kredita i to je `ivot ljudi ovde. To jeste
taj ukus Zapada, ali je i `ivot u zemlji u kojoj je prose~na plata od dve-
sta do trista evra, s obrazovanjem koje ne postoji, sa zdravstvom koje
apsolutno ne postoji – to zdravstvo Tomice Milosavljevi}a, najve~ni-
jeg ministra u istoriji Srbije. Ja mislim da u Srbiji ne mo`e{ da smeni{
Tomicu Milosavljevi}a i Vuka Bojovi}a. Direktor zoolo{kog vrta i mi-
nistar zdravlja uvek }e ostati isti. Nemam volje, a ne znam ni da li
sam je ikada imao da ka`em – Jadan na{ napa}eni srpski narod. To je
besmislena re~enica koju slu{am od svoje desete godine. Ovo je izbor
gra|ana Srbije, ovo kako mi danas `ivimo je izbor koji je na~injen vi-
{e puta od 1987. do 2007. godine. U poslednje vreme `alim samo ljude
u mojoj neposrednoj okolini, to je nekoliko stotina ljudi koje znam,
koji pate zbog toga {to je ova zemlja takva kakva je i kojima nije – {ta
je bilo, bilo je. Celokupna nesre}a i bol ove zemlje su spali na nekoli-
ko stotina hiljada ljudi kojima je nepodno{ljivo {to `ive ovako. Osta-
tak u`iva, pogledajte ove ljude koji rade za javnu administraciju i u
op{tinama ili za vladu, rast njihove plate je dva puta ve}i od bruto na-
cionalnog dohotka. Sve im je logi~no, i zavera protiv Srbije je logi~na
i njihovi `ivoti su logi~ni i njihova deca koja }e s njima u istom stanu
`iveti do {ezdesete godine i ovo siroma{tvo i ova funkcionalna i su-
{tinska nepismenost, sve je postalo prihvatljivo.

Postoji pore|enje, pogledajte, Poljska je u{la u Evropsku uniju, njima


se desila ta jednojaj~ana vlast one bizarne bra}e blizanaca. Mladi Po-
ljaci su, kao i Srbi, pre neki dan, kada su bili parlamentarni izbori u
Poljskoj, stajali satima u redovima ispred ambasada u Londonu, po
evropskim gradovima, jer je milion i ne{to Poljaka samo u poslednjih
nekoliko godina napustilo Poljsku. Stajali su u redovima da glasaju
protiv te bizarne bra}e, zato {to je njihovo shvatanje bilo da oni gla-
saju za nekakvu Poljsku u koju }e se oni vratiti jednoga dana. A ljudi
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 248

koji `ive u ovoj zemlji nisu u stanju da to urade i trideset odsto njih
26.10.07.
ne razume {ta se u politi~kom `ivotu de{ava, trideset odsto nema zu-
be i glasa za radikale, a ostatak glasa za DS ili se potpuno pogubio. A
ti Poljaci su uspeli da na|u, nekakvu unutra{nju energiju u dru{tvu i
dovedu novog ~oveka da izbavi zemlju iz nacionalizma i klerofa{i-
zma u koji je Poljska bila upala, i to je poenta demokratskog dru{tva.
248 Normalno dru{tvo na|e energiju da se izvu~e iz toga. Srbija to nema.
Moje poslednje uto~i{te je Beograd.

Nova srpska politi~ka misao je ~asopis koji smo svi ignorisali, {to je
bilo pametno, ali nije uspelo. Dakle, kada ka`ete Nova srpska politi~-
ka misao, ni{ta niste rekli. Da li su to samo Antoni} i Vukadinovi}?
Ne, oni su postali vrlo va`ni politi~ki akteri. To je u stvari ta putini-
zacija Srbije. Vladimir Vladimirovi~ Putin je u borbi protiv civilnog
dru{tva napravio svoj, paralelni nevladin sektor. To je u stvari Nova
srpska politi~ka misao, dakle, dr`ava je napravila svoju nevladinu or-
ganizaciju i svoj analiti~ki {tab. To je bizarno, Vukadinovi}a i Anto-
ni}a je lansirao B92, ali sada ti ljudi sede u upravnim odborima vrlo
va`nih javnih preduze}a, na primer Politike, donose s Kusturicom i
ostatkom ekipe vrlo va`ne odluke. Jedina njihova uloga je da unose
konfuziju u to malo pameti {to je ima u ovoj zemlji. Ljudima i ovako
ni{ta nije jasno, a onda se pojave ovi ipak uljudni ljudi s univerzite-
ta, pristojan akademski svet, koji govore biranim re~ima bez ijedne
psovke. To je najva`nije danas, samo da budete pristojni.

Posle ovoga {to se 7. oktobra dogodilo u Novom Sadu, odmah je po~e-


la totalna relativizacija toga {to se dogodilo, a to je ta Antoni}eva ~u-
vena politi~ka analiza. Dakle, ti i ja smo proizveli onog Firera i mi
smo ga, izgleda, naterali da onda u|e na novosadski Filozofski fakul-
tet i nalupa ljudima {amare. Bilo je va`no da se odmah uru{i cela
koncepcija antifa{izma i novosadske racije, koja je bila stra{an doga-
|aj. Postoje svedoci tog doga|aja koji su opisivali ljude kako su sta-
jali po ledenom danu, Dunav je bio smrznut, a deca su, po{to su sati-
ma stajali i ~ekali da ih ubiju, jer se smrzavaju, pitala roditelje – Ka-
da }e do}i na{ red? Kome se ne digne kosa na glavi od tih nacista i
onoga {to se dogodilo i u Novom Sadu i u Kragujevcu? Ali sada neki
analiti~ari ka`u da je ^anak kriv za sve. Oni su u stanju da igraju ulo-
gu ~oveka koji pre podne ode na Filozofski fakultet, bude Antoni}, {ef
katedre, dr`i predavanje, a onda uve~e stavi, valjda, tu {ajka~u na gla-
vu i pi{e one jezive tekstove. Odem ja u jednu knji`aru u naju`em cen-
tru Beograda, tu imate sve knjige o zaveri protiv Srbije, jevrejska za-
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 249

vera, antisemitizam, Srebrenica – la`. I izme|u knjige U ~eljustima


kurve Karle del Ponte i knjige Protokoli sionskih mudraca, o u`asa,
stoji jedna Antoni}eva knjiga. I uzmem ja to da prelistavam, `ao mi
je, nisam se potrudio da upamtim naslov knjige, ali ima jedno pogla-
vlje koje se zove Nevladin sektor protiv Nove srpske politi~ke misli.
Dobro, i po~nem da ~itam to poglavlje i vidim na po~etku re~i Pere Lu-
kovi}a. On je izvukao nekoliko re~enica u kojima Pera govori to svo- Ivan
je, dakle, {ta bi nekim ljudima radio, kako bi ih seckao, kakav smo mi Kuzminovi}

to narod. U fusnotu stavio je izvor – Pe{~anik, datum februar ne znam


koje godine, dakle, on tome pristupa kao nekakvom ozbiljnom nau~-
nom radu. Prvo, ako neko Peru Lukovi}a stavi u ozbiljnu nau~nu pu-
blikaciju i to analizira kao da je pisac teksta najozbiljnije mislio da
}e seckati nekoga na komadi}e, on je pokazao da uop{te ne zna {ta je
to satira. Za{to nije Nu{i}a uzeo i stavio ga u fusnotu i rekao – Gle, {ta
je Nu{i} rekao? Ali druga stvar je tu mnogo va`nija, jer pokazuje da
devedesetih godina pro{log veka, kada je taj Pera Lukovi} podizao
ljudima moral, kada su ljudi ovde `iveli u paklu – Antoni} uop{te ni-
je bio tu. To je ono pitanje – Iz kog si ti, ~ove~e, svemirskog broda iza-
{ao i do{ao u Srbiju kada ti ne razume{ {ta se tih devedesetih dogodi-
lo. Ti nikada nisi bio na normalnoj strani Srbije, pa nisi ni danas. A
meni se ~ini da je taj Pera Lukovi}, koji je 1993, 1995. ili 2000. ose}ao
koliko je bolno to {to mi `ivimo, jedan od tih ljudi na koje je pao bol
ove zemlje i on se dr`i na dve noge i pi{e tekstove, ma koliko ga napa-
dali. Ja bih tom ~oveku skinuo kapu svaki dan.

Ono {to se pi{e o LDP-u, o ^edi, o toj grupi ljudi, o toj ideji je jo{ gore ne-
go {to su pisali o \in|i}u pre 12. marta. To je konstantan lin~ i kada ni-
{ta ne bih znao o 12. martu, to bi ispalo ovako – ^eda je u{mrkao tonu
kokaina, uzeo pu{ku i ledenim metkom iz zgrade vlade Srbije ubio \in-
|i}a, seo u avion u pola osam za London i pobegao i sad se vratio da nas
zeza. To tako na kraju ispada. Mislim da }emo morati mnogo otvoreni-
je svi zajedno da stanemo na stranu tih ljudi, jer ovo je ve} postalo
ozbiljno. Njima rejting o~igledno raste. Kad stignete do deset odsto po-
dr{ke u bira~kom telu, vi po~injete ozbiljno da ugro`avate vlast. Ozbilj-
no me je strah. Jesi li videla onaj prijem u DB-u, koji svet se tamo oku-
pio? Kada nam budu uzimali petnaest odsto na{e du{e zvane Kosovo,
bio bio vrlo iznena|en da to pro|e bez neke `rtve, majke mi. Tu se ve}
pla{im za ljude, evo za vas dve, za svoju {eficu, za bezbroj ljudi se pla-
{im, suvi{e su neki ljudi na vetrometini, potpuno neza{ti}eni. Ne samo
neza{ti}eni od policije, nego neza{ti}eni i od te Demokratske stranke,
koja bi morala da ustane i da ka`e – Jebote, dosta. U ovoj zemlji vi{e ne
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 250

vredi da iko od nas padne. Ubi}e nekoga, svi }e re}i – Bo`e, kako je to
26.10.07.
stra{no, na}i }e nekoga Lija Osvalda, nekog ludaka koji je iza{ao iz La-
ze preko vikenda i ubio nekoga i bi}e – nikom ni{ta.

Meni je te{ko da ka`em sve {to mislim o Demokratskoj stranci danas.


Kada bih `iveo u Ma|arskoj i kada bih bio sociolog i kada bih se ba-
vio Srbijom, smejao bih se toj Demokratskoj stranci. Meni se mnogo
250 ljudi ~udi {to i danas potpuno besmisleno i naivno mnogo o~ekujem
od Demokratske stranke. Ne vidim to druga~ije nego da DS i mi svi
do|emo opet na istu poziciju. Mo`da je to totalna utopija, ali kada
gledam tu stranku, kada gledam izjave tih funkcionera, kada vidim
tu politiku, kada vidim ministra spoljnih poslova, pa kada vidim mi-
nistra bez portfelja, kada vidim na kraju Borisa Tadi}a i Mi}unovi}a
– stvarno kao da je sve san. To nije Demokratska stranka Zorana \in-
|i}a, to je neka druga stranka i u su{tini drugi ljudi, {to je u redu, ali
su drugi ljudi s drugom porukom, drugom politi~kom vizijom. [uta-
novac je u{ao u kabinet ministra odbrane, kroz nekoliko nedelja je re-
kao da on ne dopu{ta da se na njegovu vojsku, jer on je ministar od-
brane, svaljuje optu`ba da oni ~uvaju Mladi}a. Ma nije valjda? Ali
stvarno, vrhunac svega je \eli}, aj ljudi moji. Strast s kojom je on pri-
hvatio i Ko{tunicu i Tadi}a i ovakvu Demokratsku stranku u stvari
pokazuje da je on najobi~niji tehnokrata, koji ni{ta ne razume. On }e
sada tu da bude jedan mandat, da vu~e te reforme, da misli da to mo-
`e tako, da Srbija mo`e u Evropu bez Mladi}a i s ovim DB-om. Izvini-
te, ja bih samo podsetio na jednu stvar. S istom hiperaktivno{}u s ko-
jom je on postao potpredsednik vlade Vojislava Ko{tunice i Labus je
do{ao na isto mesto. I kako je Labus pro{ao? Ali da mi je neko rekao
da }e Tadi} tako prepustiti Ko{tunici Dr`avnu bezbednost, mesto
urednika Politike i najva`nije mesto, glavnog i odgovornog urednika
RTS-a. Pa stvarno ne mo`e{ ispasti ve}a ovca. Ne umem ovo sportski-
je da im saop{tim, nisam ih opsovao nijednom, nisam im rekao to {to
u su{tini mislim o njima. I ovo sa DSS-om, to vi{e nije kohabitacija,
to je sada kolaboracija. Ta kampanja protiv \in|i}a, to je kao Zlo~in
i kazna, dakle, postoji student, student je ubio gazdaricu, on zna da
je ubio i ne mo`e da `ivi s tim. On je mo`da mogao i da se izvu~e s tim
zlo~inom, ali on ne mo`e da `ivi s tim i stalno se odaje.

Pre dva-tri dana uklju~im RTS, na RTS-u ko{mar: Bilbija, glavni i od-
govorni urednik i Glasa i Kurira, i ovaj Relji}, urednik NIN-a. Dakle,
oni opet pri~aju – ledeni metak, tre}i metak, avion u pola osam za
London, Legija nije rekao pred sudom, a mogao je da ka`e, pa }e sada
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 251

u intervjuu. I sada ja o~ekujem da neko u|e i ka`e – Jeste li vi normal-


ni, pa vi ne popu{tate, ubili ste ~oveka, izvukli ste se s tim i sada ne
mo`ete da prestanete da pri~ate. Ali nije to su{tina, nego je su{tina
{to je tog dana ministar bez portfelja \ilas, oti{ao, boga ti, u bolnicu
da poseti direktora zoolo{kog vrta koji {trajkuje gla|u, da ga nagovo-
ri da prestane – Ljudi smo, dogovori}emo se, nemoj da gladuje{, pola
zoolo{kog vrta }emo ostaviti na Kalemegdanu. Mo`da sam ja kreten, Ivan
ali o~ekujem da je \ilas mo`da trebalo da u|e u taj studio i ka`e – Alo Kuzminovi}

stoko, pa jeste li normalni, o ~emu vi pri~ate, zar nije dosta? DS je ig-


norisao su|enje, a sada taj isti DS pu{ta da ti ljudi o tom mrtvom
predsedniku njihove partije opet govore isto – Nije Legija i Zvezdan,
nego ga je ubio LDP. [ta je to, je li to politi~ka kalkulacija da }e na taj
na~in smanjiti podr{ku LDP-u, {ta je to? To je jadno.

Vidim jednog de~ka koji ima osamnaest godina i mnogo je mra~an. Vi-
dim u stvari sebe od pre sedam, osam godina, to sam ja. I sada gledam
njega i razmi{ljam – ^ove~e, da li }e i on tridesetu ~ekati u Srbiji ili je
ve} vreme da mi tim ljudima iskreno ka`emo – Znate {ta, ako nas pita-
te da li da begate, prva stipendija, prvi posao, prva viza, prvi zeleni kar-
ton, hvatajte se za to i begajte. Ja mislim da }e uskoro biti potpuno ne-
fer da mi bilo kome ka`emo – Zna{ {ta, hajde da mi poguramo jo{ deset
godina do 2015. godine, tu je Evropa iza }o{ka. Nezaustavljiv je proces
da ljudi ~ak i kada ni{ta ne znaju `ele da im bude bolje. Ipak mogu da
opipam nekakvu alternativu i nekakve ljude, od ovih {to slu{aju Pe{~a-
nik, preko tog LDP-a, preko civilnog sektora. Postoji grupa ljudi koja se
vi{e ne meri u desetinama, to nisu vi{e dru`ine Pere Kvr`ice, nas dva-
desetoro sedimo, pu{imo i u zadimljenoj prostoriji pravimo plan. Ne{to
se pokrenulo, a da li }emo ne{to uraditi, bog te pita. Uvek ljudima mo-
`e{ da ka`e{ kao patrijarh dor}olski vaskolikog srpstva Vojislav Ko{tu-
nica – @ivela Srbija. Ja ne mogu to da ka`em. [ta – `ivela Srbija, ovakva
Srbija, ovakvi ljudi, {ta? Ali mogu da ka`em – Svi na svoja radna mesta,
s tim {to ne}emo mo}i ovako jo{ dugo. Zna~i, optimizam – da, ali ja pr-
vi mora}u da defini{em {ta }u sa sobom ovde. Stigli smo do kona~nog
re{enja na{e egzistencije, a ne Kosova i Sand`aka, nego da li }emo ova-
ko `iveti do kraja `ivota. Ne znam.

Svetlana Luki}:
Srpski vazdu{ni prostor i ruski avioni imali su ju~e nekih tehni~kih
problema. Dva ruska strate{ka bombardera su ju~e letela neuobi~aje-
nom trasom, pribli`ili su se Holandiji, gde su se sastajali ministri od-
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 252

brane zemalja ~lanica NATO-a i norve{ka vojska ka`e da je to mo`da


26.10.07.
bio signal namenjen zapadnoj alijansi, a mo`da i ~ista slu~ajnost.
Mo`da smo malo popili, pa smo zaokrenuli na pogre{nu stranu.

A posle balkanske turneje ministru spoljnih poslova Slovenije Dimi-


triju Rupelu sino} nije odobren let iz Pri{tine preko Srbije u Ljubljanu.
Ina~e, ministar inostranih poslova zemlje koja od 1. januara preuzi-
252 ma predsedavanje u Evropskoj uniji posetio je Beograd, Skoplje i Pri-
{tinu. I eto, sino} nije mogao da leti preko na{e otad`bine. Rupel je te-
lefonirao kolegi Vuku Jeremi}u, ali je ovaj odgovorio da je verovatno
re~ o tehni~kim problemima. Divno za imid` Srbije.

U Savet za promociju Srbije sada je u{ao i Predrag J. Markovi}, istori-


~ar. Vidim da je u ju~era{njem Vremenu imao tekst, u kojem grdi na-
{u istoriografiju jer je autisti~na. Ne znam na koga misli, da li na Kre-
sti}a i Lju{i}a ili na Oliveru Milosavljevi}, Dubravku Stojanovi}, La-
tinku Perovi}. To se nikada ne zna kod Predraga J. Markovi}a. On ta-
mo ka`e kako mi ni{ta ne znamo o na{oj istoriji i da su to {to mi pri-
~amo budala{tine. [to bi rekao Jova Zmaj, ka`e istori~ar Predrag J.
Markovi} – [kole, {kole, a ne zvona i praporci. Alo, Predra`e, nije to re-
kao ~ika Jova Zmaj, to je rekao Dositej, ali verovatno mu du{a ne}e da
pominje Dositeja.

^ika Jova je izgubio bitku u Novom Sadu. Gimnazija koja nosi njego-
vo ime bi}e ubudu}e Srpska pravoslavna velika gimnazija, a umesto
fontane stavi}e se dve spomen-plo~e. Po predlogu Gradskog saveta za
kulturu na jednoj plo~i }e pisati – Hristos kao pastir, a na drugoj –
Sveti Sava blagosilja Srp~ad.

Slu{ate istori~arku Oliveru Milosavljevi}.

Olivera Milosavljevi}:
Kao prvo, treba re}i ne{to generalno o revizionizmu u istoriografiji. Po-
enta je u tome da revizionizma nema bez nu`nih pretpostavki, a to je
te`nja da se izgradi neko novo dru{tvo, to je slu~aj danas kod nas, pri
~emu to novo dru{tvo poku{ava da temelji svoj legitimitet na negaciji
onog prethodnog dru{tva i utoliko vi{e poku{ava da ga negira ukoliko
je te`e da tom prethodnom dru{tvu legitimitet oduzme. U tom smislu,
danas se u Srbiji deklarativno isti~e da se danas u Srbiji grade demo-
kratske institucije i dru{tva slobodnih gra|ana, pa bi se onda tuma~e-
nja i kritike prethodne, socijalisti~ke stvarnosti odnosile na kritiku
autoritarizma pre svega, na jednopartijski sistem, na stopljenost par-
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 253

tijskog i dr`avnog aparata, na dru{tveno vlasni{tvo, plansku privredu,


na kolektivizam, na utapanje pojedinca u kolektiv i sli~no. Ali mi smo
svedoci da danas u Srbiji nema ni~ega od toga. Za ovih dvadeset godi-
na nismo dobili nijednu ozbiljnu, utemeljenu kriti~ku analizu bilo ~e-
ga od pobrojanog, a to se moralo pojaviti, da je cilj bio oduzimanje legi-
timiteta socijalisti~kom poretku i pru`anje argumenata za demokrat-
ski poredak. Sada se postavlja pitanje {ta jesmo dobili. Olivera
Milosavljevi}
Dobili smo isklju~ivo reviziju Drugog svetskog rata, dobili smo Nedi}a
kao srpsku majku ili oca, svejedno, dobili smo Ljoti}a kao srpskog do-
ma}ina, dobili smo Mihajlovi}a kao srpskog heroja. Naravno, postavlja
se pitanje kakve veze imaju Nedi}, Ljoti} i Mihajlovi} s demokratijom i
liberalizmom i naravno, jedini odgovor je da nemaju nikakve veze.

E sad, postavlja se pitanje u ~emu je problem. Dakle, komunizam se


ne osporava kroz elemente ideologije, ve} se isklju~ivo osporava kao
nosilac ideja internacionalizma i antifa{izma u Drugom svetskom
ratu. Zbog toga je ovo {to se danas smatra antikomunizmom kod na-
{e vladaju}e ideologije u su{tini samo maska koja vi{ezna~no prikri-
va nacionalisti~ku sadr`inu vladaju}e ideologije. U tom smislu je vr-
lo va`an ovaj deo revizionizma u istoriografiji koji se odnosi na nega-
ciju komunisti~kog antifa{izma, a koji je pro{ao kroz nekoliko raz-
vojnih faza. On je prvobitno negiran oduzimanjem i prisvajanjem
njegove borbe, zatim je na talasu rehabilitacije svega {to se smatralo
nacionalnim u pro{losti osporavan pravdanjem kvislin{tva. U ovoj
poslednjoj, doslovno dana{njoj, najnovijoj fazi po~eo je obra~un s an-
tifa{izmom kao takvim, uop{te s antifa{izmom, time {to se vr{i nje-
govo izjedna~avanje s fa{izmom. To nivelisanje antifa{izma i fa{i-
zma se vr{i ~i{}enjem fa{izma od njegovih su{tinskih odrednica i iz-
dizanjem onoga {to je predstavljalo samo njegovu formu i metod, a to
je ekstremizam, u njegovo najbitnije obele`je. Cilj je u stvari da se sve
{to se podvede pod pojam ekstremizma izjedna~i. Time se s jedne
strane fa{izam normalizuje kao ideologija ~iji je jedini problem bio
ekstremizam. S druge strane, time se njegovi dana{nji protivnici ko-
ji ekstremno zagovaraju njegovu zabranu, u ime demokratije izjed-
na~uju s njim.

Posle ovakve normalizacije fa{izma, onima koji je zagovaraju i koji


izgleda ne bi imali {ta da prigovore fa{izmu da nije bio ekstreman, je-
dino ostaje da ga otvoreno rehabilituju.
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 254

Vladaju}a ideologija je, izgleda, poverovala da je ovakav revizioni-


26.10.07.
zam evropski po`eljan zahtev i da je evropski po`eljno odre}i se do-
nje granice tolerancije, kada je o potiranju komunizma re~. To pru`a
tu`nu sliku podani{tva prema nekoj zami{ljenoj slici Zapada, ~ak i
tamo gde on takvu podr{ku uop{te ne tra`i i pokazuje spremnost da
se prihvati svaka slika pro{losti, samo ako joj je cilj negacija prethod-
254 nog sistema, ali ne zato {to je on bio nedemokratski, ve} prvenstveno
zato {to je bio antinacionalisti~ki. To uklju~uje i spremnost da se pri-
hvati rehabilitacija nacisti~kih ideja. To se videlo naro~ito posle ovog
antifa{isti~kog skupa u Novom Sadu u nekim glasilima za koja se
slobodno mo`e re}i da predstavljaju vladina glasila, a koja ina~e za
sebe ka`u da se podrazumeva da su i sama antifa{isti~ka. Dakle, vi-
delo se tada da njihova glavna tema nije ni fa{izam ni kako ga spre-
~iti, ve} samo antifa{izam i kako njega zaustaviti. To se mo`e poredi-
ti s vremenom Drugog svetskog rata i vremenom pre Drugog svet-
skog rata. Tada je tako|e mnogo deklarisanih antifa{ista svoju aktiv-
nost usmerilo na uni{tenje stvarnih antifa{ista veruju}i da }e se s fa-
{izmom u njihovo ime obra~unati neko drugi.

Od sli~nih savremenih podrazumevaju}ih antifa{ista tako smo ovih


dana slu{ali da je fa{izam marginalna pojava, da je svaki ekstremi-
zam fa{izam, da je zabrana fa{izma isto {to i zabrana antifa{izma i
tako dalje. Sve ove tvrdnje su izuzetno opasne zato {to predstavljaju
svesnu zamenu teza, zato {to zna~e relativizaciju fa{izma, pa na iz-
vestan na~in i njegovu rehabilitaciju, jer ga, kao {to sam rekla, nor-
malizuju i proizvode strah od antifa{izma kompromitovanjem njego-
vih nosilaca. Naro~ito je opasna teza o marginalnosti pojave, zato {to
fa{izam ne mo`e da bude marginalna pojava. ^ak i ako ga zagovara
dvadeset ljudi, on predstavlja pojavu d`inovskih razmera zbog sadr-
`ine koju ima. Pri tome se zaboravlja da u istoriji nije bilo nijedne
ideje i pokreta koji je po~eo kao masovna pojava. Svaka ideja je po~e-
la da se ispoljava kao zahtev i aktivizam malobrojnih grupa i svaka
od njih je postala u nekom trenutku masovni pokret. Ali jedino fa{i-
zam, od svih ideja i ideologija u pro{losti, nikada nije ni poku{ao da
~ove~anstvu obe}a sre}u. Jedino je on imao za jedini, eksplicitni cilj –
fizi~ko uni{tavanje ljudi. Kod nas se, me|utim, a to smo slu{ali ovih
dana, fa{izam uglavnom deli na mali i veliki. Mi smo verovatno jedi-
na sredina u kojoj intelektualci prave razliku izme|u malog i velikog
fa{izma, iz uverenja da dok nema fa{izma kao organizovanog pokre-
ta ne treba ga ni pominjati. Drugim re~ima, to su intelektualci koji
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 255

~ekaju da fa{izam postane organizovana sila, pa da onda i oni poka-


`u da su antifa{isti.

Tako|e smo slu{ali i da je ovaj skup u Novom Sadu, {to je jako zani-
mljivo, bio politi~ka papazjanija zato {to su se na njemu okupili lju-
di razli~itih ideolo{kih opredeljenja, koje je spajala samo ta ideja an-
tifa{izma. Kakva li je onda politi~ka papazjanija tim intelektualcima
Olivera
tek bila antihitlerovska koalicija ili ona slika na kojoj sede ^er~il, Ru- Milosavljevi}
zvelt i Staljin?

Posebno je la`na teza o tome da je svaki ekstremizam isto {to i fa{i-


zam, zato {to ekstremizam nije su{tina fa{izma, on je samo njegov
neizostavni metod. Nasilje je, dakle, samo sredstvo kojim on ostvaru-
je svoje ciljeve. A teza da je zabrana fa{izma isto {to i zabrana antifa-
{izma je opet opasna, zato {to nu`no otvara pitanje {ta onda ostaje
nezabranjeno ako se zabrani antifa{izam. Ko onda mo`e slobodno da
mitinguje, ako ne mogu antifa{isti? I jedini odgovor koji mi zvu~i ra-
zumno jeste da onda ostaju nezabranjeni samo oni koji s fa{izmom
mogu lako da se sporazumeju.

Pomenu}u jo{ nekoliko elemenata koji govore o ovom revizionizmu.


Ju~e je oduzeto pravo da AVNOJ ima svoju ulicu, zato {to on verovat-
no nema nikakvih zasluga za to {to Novi Beograd uop{te postoji. Bu-
kvalno ju~e smo imali zahtev da se ulica Proleterske solidarnosti pre-
imenuje u ulicu Antifa{isti~ke borbe, s obrazlo`enjem da je nu`no da
se istaknu, kako ka`u, oslobodila~ke tradicije na{eg naroda koje ni-
su ideolo{ki obojene. Jasno je da tom predlaga~u smeta proleterski
simbol iz rata, jer asocira na proleterske brigade. I to predstavlja bez-
obzirno prekrajanje istorije, jer danas nekima o~igledno smeta ono
{to nije smetalo pripadnicima tog istog naroda koji su, kada su odla-
zili da se bore protiv fa{izma, spremno ulazili u brigade koje su se
zvale upravo proleterske. Ili mo`da ovaj predlaga~, po{to pominje
oslobodila~ke tradicije, ho}e da ka`e da su svi ustanci i ratovi u pro-
{losti bili borba protiv fa{izma. Na njegovu `alost, nije bilo tako. Po-
stojala je samo jedna borba protiv fa{izma, ona u Drugom svetskom
ratu, a najve}i doprinos pobedi nad fa{izmom su dale upravo te pro-
leterske brigade. Pri tome nije poznato da je ijedna takva brigada za
vreme rata nosila naziv brigada neideolo{ki obojenih oslobodila~kih
tradicija. Me|utim, {ta ovde o~igledno nekima smeta? Smeta im ono
{to podrazumeva sintagma – proleterska solidarnost, a ona pre svega
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 256

podrazumeva internacionalizam i to je onaj deo ideologije koji poku-


26.10.07.
{avaju da elimini{u, kao njen najgori sastavni deo.

Pa onda imamo Politiku od nedelje, na ~ijoj je naslovnoj stranici sli-


ka partizana koje do~ekuju Beogra|ani i zasipaju ih cve}em, slika
koja je bar deceniju i po bila gotovo zabranjena. Do ju~e, gradski ~el-
nici su povodom 20. oktobra govorili da nisu sigurni da je Beograd ta-
256 da oslobo|en ili su mo`da mislili da je bolje da je ostao pod Nemcima.
Me|utim, Politika je i danas ostala nesigurna i taj prividni obrt koji
se desio u nedelju u stvari pokazuje samo jednu sliku vladaju}e ideo-
logije. U tom istom broju se pozdravlja rehabilitacija ~etni{tva, pa se
zatim u jednom tekstu smatra da je ironija da se Hrvatska i Sloveni-
ja danas koriste svojim, kako ka`e, nekada{njim zamecima fa{izma,
a s druge strane pi{e da bi Srbija morala da bude ponosna, jer je bila
deo globalne antifa{isti~ke koalicije. E sad, Politika nam ne ka`e ka-
ko se zvao taj pokret, da li je to bio neki srpski ili je mo`da, naprotiv,
to bio jedan jugoslovenski pokret, koji je bio deo antifa{isti~ke koali-
cije. To je prisvajanje i naravno da je on bio i srpski, ali samo kao deo
jugoslovenskog pokreta. Kao kada na{i sportski komentatori prisva-
jaju sve medalje biv{e jugoslovenske dr`ave, pa ispada da su mu~eni-
ci, sportisti iz drugih republika osvajali te medalje, recimo u vaterpo-
lu, ko{arci i tako dalje, za srpske, a ne za jugoslovenske boje.

U istoj toj Politici jedan istori~ar pravda to {to su u Kragujevcu poski-


dane biste narodnih heroja i ka`e – Oni su bili predstavnici jedne ide-
ologije. To je jako zanimljivo zato {to bi on o~igledno `eleo da su tu
bili predstavnici neke druge ideologije, ali {ta }emo, istorija je takva,
ne mo`e danas da se menja.

Isti istori~ar ka`e i da je `rtava komunisti~kog terora u Kragujevcu


1944. godine bilo vi{e nego `rtava fa{isti~kog terora, ali on ne zna ko-
liko je bilo `rtava komunisti~kog terora. Prebrojao je fa{isti~ke, ali
izgleda da ga je neko spre~io da prebroji i komunisti~ke `rtve. Drugi
istori~ar pi{e za Politiku da postoji kontroverza o ulozi na{e dr`ave u
borbi protiv fa{izma i naravno odmah po~inje da izmi{lja zato {to
mora da relativizuje sve, pa ka`e kako je komunizam negirao genocid
nad svojim najve}im narodom, {to je ~ista izmi{ljotina. Svako ko je
i{ao u {kolu u vreme komunizma u~io je o sedamsto hiljada `rtava Ja-
senovca, |a~ke ekskurzije su vo|ene u muzej Jasenovac i tako dalje.
Prema tome, jednom je izgovorena ta la` da je u komunizmu negiran
genocid nad Srbima u Jasenovcu i sada tu la` {ire ~ak i ljudi sa stru~-
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 257

nim diplomama. U istoj toj Politici ~itamo da je u U`icu ulica 7. jula


dobila naziv ulice Mage Magazinovi}. Zna~i, 7. jul je skinut kao sim-
bol, jer jedino mo`e da asocira na antifa{izam, a dato je ime `ene ko-
ja je za vreme Drugog svetskog rata iznosila vrlo rasisti~ke teze, na
primer onu da kratkovidu decu ne treba pu{tati da se {koluju zato {to
predstavljaju obirke i nisu vredna daljeg {kolovanja. Zatim u toj istoj
Politici opet istori~ari pi{u o dva ravnopravna, rivalska antifa{isti~- Olivera
ka pokreta i da problem kod nas nije u negiranju antifa{izma, ve} u Milosavljevi}

~injenici da je antifa{izam bio redukovan na samo jedan pokret. Da-


kle, to su istori~ari koji verovatno misle da je deklarativno pozivanje
na antifa{izam isto {to i aktivna borba protiv fa{izma. Ukoliko je fa-
{izam pobedio jedan pokret, jedna partija, jedan vo|a, a jeste, onda
ozbiljne probleme imaju samo istori~ari kojima se takva nepravedna
istorija o~igledno ne dopada. Drugim re~ima, onaj deklarativni anti-
fa{izam bez antifa{isti~ke borbe, a uz saradnju s fa{izmom, u uni{ta-
vanju antifa{izma nikada nikoga nije pobedio, niti }e pobediti.

Ovi dana{nji deklarativni antifa{isti iz vladinih glasila, koji poku{a-


vaju da normalizuju fa{izam time {to u njemu vide samo ekstremi-
zam kao jedinu njegovu odrednicu, nikada ne}e mo}i da zaustave fa-
{izam ukoliko bi on stvarno krenuo ponovo da raste. Dakle, konfuzi-
ja proisti~e pre svega iz stra{ne slike podani{tva koju manifestuje
na{a vladaju}a politi~ka elita. Drugim re~ima, mislim da ne bi bilo to-
liko izjedna~avanja fa{izma i antifa{izma da se nije poverovalo da je
to po`eljan evropski trend, verovatno pod uticajem doga|aja u Belo-
rusiji, Ukrajini ili u isto~noevropskim zemljama. Tako|e, u nedelju
Politika uop{te ne bi osvanula s partizanima na naslovnoj strani da
nema tog stra{nog podani{tva prema Rusiji. Zato mislim da to {to su
na{e najvi{e vlasti polagale vence na antifa{isti~ke spomenike ove
godine nije nikakvo osve{}ivanje, niti je prestanak revizionizma u
istoriografiji. Mislim da je u pitanju samo izvr{avanje doma}eg za-
datka koji je ovoga puta stigao s Istoka. Mislim tako|e da }e ovo za-
lu|ivanje javnosti s tezama o dva jednaka antifa{isti~ka pokreta, s
dilemama da li je Beograd 20. oktobra oslobo|en ili je trebalo da osta-
ne pod Nemcima, biti nastavljeno. Dakle, celokupan revizionizam u
istoriografiji nema motiv u antikomunizmu koji bi nastao iz demo-
kratskih pobuda, ve} antikomunizam slu`i da se prikrije za{tita
vrednosti nacionalizma, ma koje boje on bio. Ina~e kako druga~ije ob-
jasniti tu potpuno {izofrenu poziciju, u kojoj jedan visoki funkcioner
DSS-a do ju~e stoji u stavu mirno pred Nedi}em, a drugi danas, kada
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 258

su Rusi naprasno postali najve}a bra}a, pola`e vence na spomenik


26.10.07.
onima kojima je Nedi} hteo da zatre seme?

Svetlana Luki}:
U izlo`benom prostoru Posejdon na Starom sajmi{tu britanska gru-
pa Ko{in odr`a}e koncert 3. novembra. Predsednik op{tine Novi Beo-
258 grad @eljko O`egovi} tra`io je od organizatora da prestane da organi-
zuje koncerte u tom prostoru, jer je to bio logor za vreme Drugog svet-
skog rata. U tom centru, pored koncerata, odr`avaju se i modne revije
i izlo`be. Vlasnici tvrde da su nekoliko puta molili grad i op{tinu da
im daju smernice za rad, ali nikada ih nisu dobili. Oni ka`u da su sve-
sni na kojem se mestu objekat nalazi i da }e uskoro sami postaviti
spomen-plo~u. Spomen– plo~e nema, niti }e je uskoro biti.

U Sjeverinu je u nedelju obele`ena ~etrnaestogodi{njica otmice i ubi-


stva {esnaest gra|ana Srbije iz Sjeverina. Pripadnici formacije Osvet-
nici Vojske Republike Srpske su 22. oktobra 1992. godine iz autobusa na
liniji Pljevlja – Priboj, za vreme prelaska preko teritorije Republike Srp-
ske, oteli petnaest mu{karaca i jednu `enu, odveli ih u Vi{egrad, gde su
ih zlostavljali, a potom ubili na obali Drine. Neki od osvetnika su osu|e-
ni na dvadeset godina, jedan ~ovek na petnaest, Milan Luki}, koji je u
me|uvremenu iz Argentine izru~en Ha{kom sudu, osu|en je u odsustvu
na dvadeset godina zatvora. Zanimljivo je da ni prvostepeni sud, a ni
Vrhovni sud nisu prihvatili da su ovi zlikovci pripadnici Vojske Republi-
ke Srpske, ve} su ih osudili kao pripadnike paravojnih formacija, {to je
i logi~no od suda dr`ave koja krije Ratka Mladi}a. U Sjeverinu su bili
predstavnici nevladinih organizacija, a onda su u Novom Pazaru odr`a-
li miting na kome su govorile Aida ]orovi} iz nevladine organizacije Ur-
ban In iz Novog Pazara, Sta{a Zajevi} iz @ena u crnom i Nata{a Kandi}
iz Fonda za humanitarno pravo.

Aida ]orovi}:
@elim da zapamtim svako lice koje je ovde u publici, jer je do{lo vre-
me da se prebrojavamo. Pokupili smo sve na{e go{}e i prijatelje iz Be-
ograda, iz cele Srbije su do{li, oti{li smo da popijemo kafu do Tad`a i
kada smo izlazili, na{a lokalna samouprava je ulazila na ru~ak od na-
{eg novca. Mi danas na ulici obele`avamo petnaest godina od zlo~ina
u Sjeverinu, a oni ne{to slave. Ja bih volela da znam {ta slave. Pre ne-
koliko dana predsednik op{tine nas je nazvao privatnim Bo{njacima.
Ja mo`da jesam privatna Bo{njakinja, ali nisam pla}ena Bo{njakinja
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 259

i nisam dobro pla}ena da glumim Bo{njakinju. I ne}u pristati da me


takvi kao oni svrstavaju u bilo kakve kutije. Ja sam pre svega gra|an-
ka. I zato vas danas ovde, gra|ani i gra|anke Novog Pazara, pozdra-
vljam i zahvaljujem {to ste do{li, jer najmanje {to smo mogli da ura-
dimo danas jeste da podr`imo ljude iz Sjeverina. Danas obele`avamo
petnaest godina od zlo~ina u Sjeverinu. Prijatelji zlo~inaca sede u
ovoj zgradi u centru grada na tre}em spratu. Aida
]orovi}
Mislim da je i zadnjoj budali jasno da su oni bili prijatelji Slobodana
Milo{evi}a i da su prijatelji Vojislava Ko{tunice, da su oni izvr{ioci
posla za tajne slu`be. Nije im bilo malo {to su ubijali Bo{njake u Bo-
sni, {to su ubijali sve druge diljem na{e domovine, sada nastavljaju
dalje. Sada nam daju no`eve i pi{tolje da se ubijamo me|usobno. No-
vi Pazar je danas leglo kriminalaca, Novi Pazar je leglo ljudi koji su
u{li u najprljavije poslove s dr`avom. Znam da mnogo ljudi nije do{lo
jer je bilo hladno, pada sneg, jer su ljudi upla{eni, ali vi koji ste ovde,
vi ste hrabro lice Novog Pazara, vi ste ~ist obraz Novog Pazara, vi ste
danas osvetlali lice ovom gradu. Ja vas molim da ovo bude samo jedan
od na{ih mnogih susreta. Moramo da ka`emo – Dosta – tiraniji.

Sta{a Zajevi}:
@elim da pomenem toponime zlo~ina koji je dr`ava organizovanog
zlo~ina po~inila u Sand`aku – Sjeverin, [trpce, Priboj, Pljevlja, Buko-
vica, Kukurovi}i, Milanovi}i, Voskovina, Rai~evi}i, Zabr|e, @ivinice,
Ran~i}i, Prelac, Sastavci, Slovoti}i, So~ice, Strmac, Valovlje, Zao-
strog. Legalizam Vojislava Ko{tunice samo je nastavak politike Slo-
bodana Milo{evi}a. Ova vlada se mo`e odr`ati isklju~ivo nepresta-
nim razvijanjem sukoba i proizvodnjom haosa, i to na{im novcem. I
mi im poru~ujemo – Ni u na{e ime, ni na{im novcem. Nedemokratska
i bogomolja~ka vlada Vojislava Ko{tunice teokratizuje ovu dr`avu.
Srpska pravoslavna crkva vodi dr`avnu politiku. Velimir Ili} ka`e da
je za njega re~ sinoda – poslednja i re~ patrijarha Pavla – svetinja. E,
pa ja kao slobodoumna gra|anka ka`em – Ja govorim i prije i poslije
njih. I ja njih pitam – Kako to da patrijarh Pavle nije ustao svih ovih
godina jasno i nedvosmisleno protiv ugro`avanja mira kao najvi{e
duhovne i eti~ke vrednosti? Kako to da nije ustao protiv svojih viso-
kih crkvenih velikodostojnika koji blagosiljaju ubice, promovi{u zlo-
~ince u svece, {tite pedofile, ne pla}aju nikakve poreze, propagiraju
mr`nju prema drugim nacijama i verama? Osim toga, ja pitam dr`av-
ne funkcionere da li oni znaju da je nepristojno eksponirati svoju re-
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 260

ligioznost javno, da je to suprotno smjernosti vere i da je to sasvim


26.10.07.
privatna i intimna stvar? I podsje}am da se u Srbiji u svakom trenut-
ku gradi dvije stotine crkava, a ~etrdeset odsto {kola nema teku}u vo-
du, ~etvrtina {kola nema osnovne sanitarne instalacije. U ovoj zemlji
nezaposleno je vi{e od milion ljudi, pa se pitam zar to nije moralni ci-
nizam onih koji se stalno pozivaju i zala`u za moral i za duhovnost.
260 Na`alost, tendencije Srpske pravoslavne crkve pogodovale su buja-
nju tih tendencija i u drugim verskim zajednicama u Srbiji. Me|utim,
moj gra|anski i feministi~ki princip mi nala`e da prvo o~istim svoje
dvori{te i da se ne dam prevariti od svojih.

voditeljka mitinga:
Dok ~ekamo da se Nata{a Kandi} popne na binu, citira}u vam deo iz
jednog njenog intervjua – Ja se ose}am potpuno sigurnom u onom {to
radim, mislim i zastupam. To }u raditi po svaku cenu, a i re}i }u ono
{to mislim, tako|e po svaku cenu. Nata{a Kandi}.

Nata{a Kandi}:
Upravo dolazim s prijateljima iz Sjeverina, i{li smo u Mio~e, pred ka-
fanu Amfora, kraj reke, gde su 22. oktobra na dana{nji dan pre petna-
est godina poslednji put vi|eni ljudi iz Sjeverina, koji su tog dana
krenuli u Priboj, neki da rade, neki privatnim poslom. Danas tamo ni-
je bilo nijednog znaka dr`ave, nije bilo nijednog predstavnika op{ti-
ne, nijednog predstavnika vlasti, vlade iz Beograda, nikoga. Sve je to
bilo samo privatno, porodice i poneko iz organizacija za ljudska pra-
va. Potrebna nam je dr`ava koja }e da vodi ra~una o svojim gra|ani-
ma, koja }e da vodi ra~una o tome da ne bude vi{e `rtava, koja }e da
obele`i stradanja za koja je odgovorna prethodna vlast. Potrebna
nam je dr`ava koja }e prva da ka`e – Obele`imo taj 22. oktobar podi-
zanjem spomenika. Vidimo da danas vlast deluje kao banda razbojni-
ka koja deli plen. Tu su preduze}a, upravni odbori, a gra|ani? – Njih
nigde nema. A onim gra|anima koji su zbog svoje nacionalne pripad-
nosti do`iveli pravu golgotu za vreme prethodne vlasti ne pripada ni
pravda, ni istina.

Vreme je da kao gra|ani ka`emo da ta vlast mora da slu{a ono {to go-
vore gra|ani, ali gra|ani koji se dr`e nekih vrednosti. Ho}emo kona~-
no da vidimo da stvarno idemo prema toj Evropi. A kakav je to put
prema Evropi? Vidimo da postoji samo put prema li~nom bogatstvu,
koje proizlazi iz politike. Da li postoji neka nada, da li postoji neka
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 261

gra|anska Srbija? Postoji, samo treba da se organizujemo, treba da


tra`imo, treba da znamo da ta vlast i dr`ava, bilo u Novom Pazaru, bi-
lo u Sjenici, bilo u Beogradu, postoje zbog nas i da imaju obaveze pre-
ma gra|anima. I kad to znamo, onda postavljamo dr`avi zahteve.
Zna~i, prvo i prvo, ne}emo politi~are koji nam deluju nepo{teno, koji
ne rade u interesu gra|ana i u interesu demokratske budu}nosti. Ho-
}emo vlast ovde u Pazaru, u Sand`aku, ho}emo u Beogradu vlast ko- Nata{a
ja ne samo da obe}ava demokratsku budu}nost, nego zbilja gradi tu Kandi}

demokratsku budu}nost. I molim vas, ne dozvolimo vi{e ovakvo poni-


`enje kao {to je ovo danas, ovog 22. oktobra, da na tom mestu nema
nikoga i da to prolazi, da je prepu{teno samo tim porodicama, koje
nemaju nikakvu podr{ku od vlasti ni u Priboju, a da ne govorimo o
Beogradu. Imamo vremena do 27. februara, da nateramo dr`avu da is-
puni svoju obavezu i poka`e da nije milo{evi}evska vlast, nego da je
vlast koja ka`e – Iznesite punu istinu o tom 27. februaru, kada su lju-
di izvedeni iz voza. I da ka`e {ta }e u~initi da se to obele`i, da se svi
se}amo, da deca u {kolama znaju {ta je bilo 27. februara 1993. godine
i da znamo da }e deca u knjigama istorije ~itati i znati {ta se dogodi-
lo 22. oktobra 1992. godine.

Svetlana Luki}:
A {ta deca u~e iz ud`benika istorije govorila je i opet }e govoriti u da-
na{njoj emisiji Dubravka Stojanovi}.

Dubravka Stojanovi}:
U Srbiji je te{ko biti mnogo toga i te{ko je u njoj `iveti, ali jedna od te-
`ih stvari je biti istori~ar. Postoji bar jedna stvar koja ina~e olak{ava tu
profesiju, a to je {to je predmet kojim se ona bavi definitivan i vi ruku-
jete ne~im {to je bilo i {to je zavr{eno. E, u Srbiji mo`e da se promeni i
istorija, dakle, ovde se menjaju ~injenice, ne interpretacija istorije. I to
je ono {to zaista ote`ava na{ posao, posebno ako je neko {treber kao ja.
S koleginicama treba da idem na konferenciju u Berlin, gde }e se govo-
riti o redefinisanju Drugog svetskog rata. I po{to sam {treber, ja sam
zavr{ila svoj referat jo{ pro{le nedelje. Kad odjednom, moj referat po~i-
nje da se menja, odnosno spoljne okolnosti po~inju da menjaju moj re-
ferat. Na televiziji sam 20. oktobra, s iskrenim zaprepa{}enjem, videla
Borisa Tadi}a kako pola`e venac na groblje oslobodilaca Beograda i za-
pisuje u knjigu utisaka da se Srbija uvek borila i bori}e se protiv fa{i-
zma. Jo{ vi{e me je zapanjilo kada sam videla i Andriju Mladenovi}a,
portparola DSS-a, u nekoj sli~noj situaciji. Naravno da nemam ni{ta
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 262

protiv, naro~ito posle svega {to se de{avalo u Novom Sadu. Ali mene
26.10.07.
kao istori~ara je tu ne{to drugo potreslo.

Od 2000. godine pasionirano pratim {ta se de{ava s raznim proslava-


ma vezanim za Drugi svetski rat. Na prvoj godi{njici 20. oktobra
2001. gradona~elnik je bio Milan Proti} i on je tada dao zvani~nu iz-
javu da on taj doga|aj ne smatra oslobo|enjem, ve} okupacijom i da
262 se taj doga|aj vi{e ne}e slaviti, tako da ga ni on kao gradona~elnik, ni
gradska uprava nisu obele`ili. Slede}e godine gradona~elnica je po-
stala Radmila Hrustanovi}, koja je to redovno obele`avala. Kada je
gradona~elnik postao Nenad Bogdanovi}, on je na godi{njicu koja je
prva padala u njegovom mandatu izjavio da ima i ovakvih i onakvih
tuma~enja tog praznika. Cve}e je od tada polagala njegova zamenica,
dakle i dalje Radmila Hrustanovi}. I nekako je od 5. oktobra do danas
izgledalo da je to vi{e-manje privatna stvar Radmile Hrustanovi}.

Poseban skandal bila je proslava {ezdeset godina od oslobo|enja


Au{vica, na koju na{a dr`ava jedina nije poslala nijednog predstavni-
ka. Neko je dobio kijavicu, nekom se pokvario avion. Na {ezdesetu go-
di{njicu 9. maja, s centralnom paradom u Moskvi, do{ao je ~ak i
D`ord` Bu{ i posle ~uvenih {ezdesetogodi{njih rasprava o tome ko je
dobio Drugi svetski rat – Amerikanci ili Rusi, na neki na~in je to bilo
priznanje Crvenoj armiji i svim ruskim `rtvama koje su pale u Dru-
gom svetskom ratu. Na{a dr`ava je tada poslala neku ni`erazrednu
delegaciju, Boris Tadi} je oti{ao na spomenik Neznanom junaku, ko-
ji je spomenik Prvom svetskom ratu, a Vojislav Ko{tunica je u~inio
jo{ ve}u manipulaciju istorijom. On je oti{ao na spomenik avijati~a-
rima kraljevske vojske koji su pali u bombardovanju Beograda 6.
aprila 1941. godine, kod hotela Jugoslavija. Dakle, Vojislav Ko{tunica
je slavio 1941. u trenutku kada je ceo svet slavio 1945. i slavio je po-
raz umesto pobede koju je slavio ~itav svet. Slavio je poraz kraljeve
vojske, koja je tim porazom ispala iz rata, osim ~etnika, koji su kasni-
je nazvani kraljevom vojskom u otad`bini. Napravljena je ~itava ma-
nipulacija da se ne bi proslavilo ono {to je slavio ceo svet.

Kako se odjednom desilo da na {ezdeset tre}u godi{njicu oslobo|enja


Beograda vence postavljaju predsednik republike, pa Andrija Mlade-
novi}, visoki predstavnik DSS-a? Dan kasnije, u nedelju, 21. oktobra,
izlazi broj Politike posve}en antifa{izmu, koji ima razne tekstove, za
antifa{izam i protiv njega, {to je u redu. Zanimljivo je da je taj broj
Politike osvanuo sada, 2007. godine, s ogromnom fotografijom preko
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 263

polovine prve stranice na kojoj vidimo partizane i Ruse zajedno s


odu{evljenim narodom i gomilama cve}a. To je slika koju sasvim si-
gurno nismo videli sedam godina, a mislim da se to ni pod Milo{evi-
}em nije ba{ preterano isticalo. Odakle taj nagli preokret? Pa`ljivije
gledanje Dnevnika i ~itanje teksta Svetlane Vasovi}-Mekine na na-
slovnoj strani Politike otkriva nam su{tinu. Uz Borisa Tadi}a bio je
ruski ambasador i Svetlana Vasovi}-Mekina nam u tom tekstu ka`e Dubravka
da se po Beogradu pri~a da je Putin izgrdio Ko{tunicu {to su u Beo- Stojanovi}

gradu ukinute sve ulice sovjetskim mar{alima i generalima koji su


u~estvovali u osloba|anju Beograda i Srbije. Prema tome, vrlo se la-
ko mo`e zaklju~iti da je na{a pametna vlast razmi{ljaju}i kako sve
da odbrani Kosovo do{la na ideju da odjednom, na {ezdeset tre}u go-
di{njicu osloba|anja Beograda, iskoristi te partizane tako {to }e oni
ponovo postati oslobodioci, iako su jedno vreme bili okupatori. I da
su oni sasvim zgodna kop~a s Rusima, koji treba da nam odbrane Ko-
sovo. Istorija je, po ko zna koji put, ovde zloupotrebljena i to je, narav-
no, uvek ozbiljno. Ali kada se to radi s temom antifa{izma, to je naro-
~ito ozbiljno i opasno.

Moj referat, koji sam neoprezno i naivno zavr{ila pre nego {to se isto-
rija ponovo promenila, odnosi se na analizu ud`benika istorije koji
su namenjeni osmom razredu, dakle deci od trinaest-~etrnaest godi-
na. Ja se analizom ud`benika bavim jo{ od 1993. godine, kada je ovde
prvi put drasti~no promenjena istorija. I svaki put, pa i u razgovoru s
vama, kada pomenemo ud`benike, ja ka`em da vi{e time ne}u da se
bavim, jer samo ja govorim o tim ud`benicima, pa }e, kao s Radmilom
Hrustanovi}, ispasti da je to moj li~ni problem i da ja imam neku fan-
taziju i jedina se nerviram zbog toga. Ako to nikom drugom nije skan-
dalozno, onda je to stvarno moj problem i ja se izvinjavam i povla~im.
Me|utim, zbog potreba ovog skupa prisilila sam se da ponovo pro~i-
tam ud`benike i dozvolila sebi da posle petnaest godina bavljenja
tom temom opet budem zate~ena i zapanjena, jer stvari su opet oti{le
nekoliko koraka dalje.

Prva promena ud`benika posle 5. oktobra desila se {kolske 2002/


2003. godine. Tada je objavljen ud`benik za zavr{ni razred srednjih
{kola, u kome je potpuno promenjen tok Drugog svetskog rata na na-
{em tlu. ^etnici su ispali good guys, a partizani bad guys. Na taj ud`-
benik smo reagovali Milo{ Vasi} u Vremenu i ja. Na{e klju~ne primed-
be su se odnosile na ~injenicu da se u tom ud`beniku ni na jednom
mestu ne daje nijedan primer ~etni~ke kolaboracije, pa se ~ini da te
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 264

kolaboracije nikada nije ni bilo. Tako|e se ne pominju ni ~etni~ki zlo-


26.10.07.
~ini nad civilima u Srbiji i nad nesrpskim civilima u Bosni i Hrvat-
skoj. Ista grupa autora sada objavljuje nov ud`benik, koji kao da pi{e
na osnovu na{ih kritika. Oni sada navode primere kolaboracije i zlo-
~ina, ali samo zato da bi nam objasnili da je sve to u redu. To je ta~ka
u kojoj meni staje mozak. Dakle, suprotno onome {to smo videli sada
264 pri proslavi osloba|anja Beograda, partizani su u dana{njim ud`be-
nicima istorije minoran pokret. Slika Josipa Broza Tita je na osmoj
strani od po~etka lekcija posve}enih Drugom svetskom ratu na na-
{em tlu. Pre njega su slike svih ostalih, prvo Dra`e Mihajlovi}a, pa
Stepinca i Paveli}a i tako dalje. Novi ud`benik sada priznaje kolabo-
raciju, ali je potpuno opravdava. Opravdan je Nedi} jer je on, to je pi-
salo ve} u prethodnom ud`beniku, spasavao, ka`e, biolo{ku supstan-
cu srpskog naroda, a sada je opravdana i ~etni~ka kolaboracija, jer su
motivi te kolaboracije tako|e bili spasavanje naroda. Moram taj deo
da pro~itam iz ud`benika, jer se bojim da mi niko ne}e verovati. Evo,
ovako pi{e: Italijanska okupacija bila je najbolje ratno re{enje za o~u-
vanje golog `ivota Srba, naro~ito na prostoru Like, severne Dalmacije
i Hercegovine, a italijanski vojnici najmanje zlo od svih zala sa koji-
ma su imali da se nose. Onda dolazi do toga da je Dra`a Mihajlovi} s
njima sara|ivao i ka`e se – zato je on svesno zagovarao kolaboraciju
sa njima, kao jedan jedini preostali put za spasavanje naroda, koji je
u NDH ve} bio iskrvavljen i slomljen.

Navodi se da su se partizani, za razliku od ~etnika koji su se jedva


jednom ili dvaput susreli s okupatorima, ~etrdeset puta na{li s njima,
i to uglavnom, pa boldovanim slovima – u Zagrebu i Sarajevu, {to je
ve} poruka samo po sebi. Dalje pi{e da su oni na te pregovore s Nem-
cima odlazili, citiram – sa urednim usta{kim propusnicama i u ne-
ma~koj pratnji. Partizani su kolaborirali s Nemcima ne da bi ~uvali
narod, kao {to su to ~inili ~etnici, ve} da bi porazili ~etnike, tako pi-
{e, i da bi se, kada se Englezi u nekom fantazmagori~nom svetu Dra-
`e Mihajlovi}a iskrcaju na Balkan, zajedno s Nemcima borili protiv
Engleza, jer po toj teoriji Englezi podr`avaju ~etnike i posle rata bi ih
doveli na vlast. Prema tome, pokazuje se da partizani s Nemcima za-
jedni~ki ratuju protiv ~etnika i da su u stvari ~etnici tobo`e i neki voj-
ni faktor, iako mi znamo da je njihova javno proklamovana strategi-
ja bila da se ne ratuje. Autori ud`benika odgovorili su i na na{e kriti-
ke da se ne pominju ~etni~ki zlo~ini, pa su sada napisali re~enicu, ci-
tiram – Jedna od najprimenjivijih mera zastra{ivanja kod ~etnika bi-
lo je batinanje, a na drugoj strani postojao je kod naroda strah od par-
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 265

tizana, ~iji su preki sudovi ne trepnuv{i osu|ivali ljude na smrt i sva-


kodnevno vr{ili egzekucije. I u jednom i u drugom tekstu se ka`e –
Partizani su za sobom ostavljali ~itava pasja groblja.

Ve} druga ili tre}a generacija |aka u~i po ovim ud`benicima, u koji-
ma se dolazak partizana u Srbiju i njihov ulazak u Beograd – ne znam
kojim neutralnim terminima da nazovem te doga|aje – zove ofanziva
Dubravka
na Srbiju. To se poklapa s onim {to je Milan St. Proti} rekao o tome Stojanovi}
kada je bio gradona~elnik. I zaklju~na re~enica ka`e – U Drugom svet-
skom ratu srpsko gra|anstvo bilo je uni{teno, nacionalni pokret raz-
bijen, a inteligencija do`ivela slom. To je poslednja re~enica, dakle,
preostaje nam da zaklju~imo da se Srbija na{la na strani pora`enih.
Autori ud`benika smatraju da je to u redu, jer smatraju i da je ~etni~-
ka ideologija prihvatljiva. Oni prihvataju da se Srbija na{la na strani
pora`enih, da je bila okupirana od partizana i na taj na~in se sticajem
okolnosti na{la na pobedni~koj strani, ali da je ona su{tinski tada do-
`ivela slom. Ti ud`benici napisani su u antikomunisti~kom zaletu
posle 2000. godine, kada je u antikomunizmu bilo potrebno sru{iti i
antifa{izam. Tu pojavu je Todor Kulji} nazvao anti-antifa{izmom.

Sada smo vratili antifa{izam, ali ne zbog njegovih vrednosti i ne za-


to {to je to sistem vrednosti prema kome se deli dana{nji moderni
svet i ne zato {to je to stub odbrane pojedinca od kolektivnih ideolo-
gija koje su pretile slobodi, pa i `ivotu pojedinaca – ve} zbog udvara-
nja velikoj sili. Dakle, na{ motiv je opet ne{to potpuno neverovatno.
Mi stvarno ostavljamo utisak tragikomi~nog dru{tva, koje nema si-
stem vrednosti i ~ija elita iskreno misli i tako se pona{a, da njen po-
sao nije stvaranje tog sistema vrednosti, njegovog u~vr{}ivanja i vas-
pitavanja dosta razularenog naroda, ~iji su svi sistemi vrednosti sru-
{eni pre dvadesetak godina. I da posao te elite nije da kroz kriti~ko
su~eljavanje s tom pro{lo{}u sazreva to dru{tvo, ve} da ona u skladu
s dnevnim potrebama staje ~as na stranu fa{izma, ~as na stranu an-
tifa{izma, kao da to nema nikakvih posledica. I onda se zapitate {ta
se ono be{e de{avalo u Novom Sadu pre par nedelja i otkud taj Nacio-
nalni stroj i da li je to, {to bi rekli ovi iz DSS-a, opasno ili je opasan sa-
mo Nenad ^anak koji govori protiv njih. Mene ~udi vrsta drskosti s
kojom se svi ~ude {to se pojavio Nacionalni stroj.

Nacionalni stroj je savr{eno ispravno procenio u kakvoj zemlji `ivi i


oni su shvatili da mogu da {amaraju ljude na Filozofskom fakultetu
i da bacaju kamenice iz dvori{ta restorana Vojske Jugoslavije. Ja mi-
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 266

slim da su oni napravili dobre procene, i kada sada o tome razmi-


26.10.07.
{ljam ne mogu da ne navedem antologijski tekst Teofila Pan~i}a, ko-
ji se zove Zvekijeva doktrina. Tu Teofil Pan~i} obja{njava ko je sve
ideolo{ki i politi~ki i idejno i medijski pripremio ubistvo Zorana \in-
|i}a. Dakle, na svim nivoima se govorilo da takva stvar mo`e biti sa-
svim opravdana, a kada je Zveki pucao – svi su se zaprepastili. Zveki
266 zapuca, Nacionalni stroj podeli {amare i onda se svi ~ude i to nazovu
marginalnim pona{anjem. A sve to je u stvari rezultat vrlo {irokog,
{to bi ovi moderni rekli, diskursa, pre svega elite koja je du`na da for-
mira sisteme vrednosti. I eto, ovogodi{nja proslava 20. oktobra je jo{
jedan primer toga kako se misli da se mo`e poigrati s tokom istorij-
skih doga|aja. Sada |acima {aljete poruku – Ne, ne, ne, ~ekaj, parti-
zani su okej, oni su bili s Rusima, to je sada dobitna kombinacija. [ta
}e da misli onaj nesre}nik u osmom razredu osnovne {kole koji u~i
ne{to potpuno suprotno i koji nastavlja da raste u idejnom haosu, u
dru{tvu koje je potpuno idejno obezglavljeno i izbezumljeno u po-
slednjih dvadeset godina? Na sve to, jo{ se igra{ pitanjima kao {to su
fa{izam i antifa{izam, u dru{tvu koje ima problem s ratnim zlo~ini-
ma i nasle|em devedesetih.

Svetlana Luki}:
Bio je ovo Pe{~anik. Bile smo na Sajmu knjiga i, kao {to je Ko{tunica
pro{le godine izabrao ustav za najva`niju knjigu sajma, nama je to
ove godine Zabluda o Bogu Ri~arda Dokinsa, knjiga koja }e prijati ate-
istima. Vi{e o tome mo`ete da pro~itate na na{em sajtu www.pesca-
nik.net. Sutra, kao i uvek subotom, novi tekst Teofila Pan~i}a, sredom
i nedeljom ~ita umesto nas Tamara Kaliterna. Svakoga dana na na-
{em sajtu je Corax, a pogledajte i zanimljiv tekst Vladimira Arsenije-
vi}a o Albancima, pod naslovom – Na{e Crnje.
10-slike.qxd 12/2/2007 5:30 PM Page 131

Corax, Milo{evi} i Kosovo, sa autorovim komentarima Dnevnik, Ljubljana, septembar 1990.


10-slike.qxd 12/2/2007 5:30 PM Page 132

Na{a borba, 08. 04. 1997.


10-slike.qxd 12/2/2007 5:31 PM Page 133

Na{a borba, 04. 09. 1996.


10-slike.qxd 12/2/2007 5:31 PM Page 134

Na{a borba, 25. 04. 1996.


10-slike.qxd 12/2/2007 5:31 PM Page 135

Na{a borba, 26. 06. 1997.


10-slike.qxd 12/2/2007 5:31 PM Page 136

Na{a borba, 28. 11. 1997.


10-slike.qxd 12/2/2007 5:31 PM Page 137

Na{a borba, 14. 03. 1998.


10-slike.qxd 12/2/2007 5:31 PM Page 138

Na{a borba, 06. 06. 1998.


10-slike.qxd 12/2/2007 5:31 PM Page 139

Ekonomska politika, 13. 04. 1998. [e{elj, Tomi} (NIS), Milutinovi} i Milo{evi}
10-slike.qxd 12/2/2007 5:31 PM Page 140

Na{a borba, 19. 06. 1998. Srbija, jun 1998.


10-slike.qxd 12/2/2007 5:31 PM Page 141

Milo{evi} i [e{elj poziraju pred stranim novinarima.


Kobajagi se obnavljaju poru{ene ku}e na Kosovu.
Na{a borba, 15. 06. 1998. Marjanovi}, Milutinovi} i Mira Markovi} poma`u.
10-slike.qxd 12/2/2007 5:31 PM Page 142

Na{a borba, 27. 06. 1998.


10-slike.qxd 12/2/2007 5:31 PM Page 143

Na{a borba, 26. 06. 1999. Gde smestiti vi{ak novih lobanja?
10-slike.qxd 12/2/2007 5:32 PM Page 144

Danas, 23. 06. 1999. Klinton i Albanci


10-slike.qxd 12/2/2007 5:32 PM Page 145

Danas, 10. 03. 2001.


10-slike.qxd 12/2/2007 5:32 PM Page 146

Danas, 04. 07. 1998.


10-2slike.qxd 12/2/2007 5:56 PM Page 267

Corax, Ko{tunica i Kosovo, dnevni list Danas


10-2slike.qxd 12/2/2007 5:56 PM Page 268
10-2slike.qxd 12/2/2007 5:56 PM Page 269
10-2slike.qxd 12/2/2007 5:56 PM Page 270
10-2slike.qxd 12/2/2007 5:56 PM Page 271
10-2slike.qxd 12/2/2007 5:57 PM Page 272
10-2slike.qxd 12/2/2007 5:57 PM Page 273
10-2slike.qxd 12/2/2007 5:57 PM Page 274
10-2slike.qxd 12/2/2007 5:57 PM Page 275
10-2slike.qxd 12/2/2007 5:57 PM Page 276
10-2slike.qxd 12/2/2007 5:58 PM Page 277
10-2slike.qxd 12/2/2007 5:58 PM Page 278
10-2slike.qxd 12/2/2007 5:58 PM Page 279
10-2slike.qxd 12/2/2007 5:58 PM Page 280
10-2slike.qxd 12/2/2007 5:59 PM Page 281
10-2slike.qxd 12/2/2007 5:59 PM Page 282
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 284

02. 11. 2007.


10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 285

OMETENI U RAZVOJU

Ruski privatni kapital ne ide u zemlje u kojima se nose


Putinove slike....

Vranje nema bioskop, pa sam vodio decu u Beograd....

Izbori su stvarno dosadni - uvek pobe|uje Ko{tunica....

Zoran Ostoji}, iz LDP-a,

Vuka{in Obradovi}, urednik Novina vranjskih,

Aleksandar Stojkovi}, advokat,

Biljana Stojkovi}, s Biolo{kog fakulteta,

Mirko \or|evi}, publicista,

Petar Lukovi}, novinar


10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 287

Svetlana Luki}:
Dobar dan svima, posebno Beogra|anima. S Beogra|anima treba ma-
lo ne`nije, jer ih ove jeseni i zime ~eka saobra}ajni kolaps nevi|enih
razmera. Zaobilaznica koju prave od 1990. godine jo{ je u prvoj fazi iz-
gradnje, a kada po~ne rekonstrukcija Gazele, jedini pravi filozofski
problem Beogra|ana i njihovih nesre}nih gostiju bi}e kako pre}i od
ta~ke A do ta~ke B. Gazelu }e rekonstruisati dvadeset, trideset ili ~etr-
deset meseci, pitanje je, {to je svakako veliki napredak na{e dr`ave,
kada imate u vidu ~injenicu da su nam od ~etiri mosta u Beogradu dva
napravili Hitlerovi i Staljinovi vojnici za vreme Drugog svetskog rata.

Za utehu, kako najavljuje B92, za nekoliko dana }e biti parafiran Spo-


razum o stabilizaciji i pridru`ivanju s Evropskom unijom. Nedavno je
Jovan Teokarevi} s Fakulteta politi~kih nauka rekao ne{to {to mi se
~ini podjednako u`asno i ta~no – I ako ostanemo beznade`an slu~aj i
ne zavr{imo saradnju s Hagom, mislim da Evropska unija ne}e do-
zvoliti da budemo jedina zemlja u regionu bez Sporazuma, te }e nam
ga s ga|enjem ponuditi. Za vreme ratova su nas s mnogo prava mrze-
li, onda su bili ushi}eni na{om petooktobarskom revolucijom, posle
12. marta su nas sa`aljevali, a sada nas se gade. Politika je na naslov-
noj strani pre neki dan s ponosom objavila ogromnu fotografiju navi-
ja~a koji nose transparent – Pla{i se, Evropo, evo nas, sti`emo. Pazi
da se ne upla{e.

U svom izve{taju Evropska komisija Srbiju kritikuje zbog nedovoljne


saradnje s Hagom. Komisiju zabrinjavaju ratoborne izjave pojedinih
politi~ara, pre svega iz DSS-a, povodom problema Kosova. Oni su
skloni ~istom bezumlju i omiljeni sport im je besmisleno razaranje
svega {to im padne pod ruku. Evropska komisija je u svom izve{taju
naro~ito kritikovala pravosu|e. Evo nekoliko podataka koji svedo~e o
tome da je Srbija raj za silovatelje i ubice. Nekoliko njih se i{etalo iz
zatvora u Vr{cu, a nije trebalo. Kazne su im toliko blage da su mogli
da sa~ekaju jo{ malo i da opet postanu po{tovani gra|ani ove lepe ze-
mlje. Ministar pravde je pre nekoliko dana saop{tio podatak da je u
protekle dve i po godine za te{ka ubistva, za koja je predvi|ena kazna
zatvora od deset do ~etrdeset godina, ~ak u {ezdeset dva odsto slu~a-
jeva izre~ena kazna ispod zakonskog minimuma. Sudije su, dakle, u
{ezdeset dva odsto slu~ajeva smatrale da su postojale izuzetno olak-
{avaju}e okolnosti. Bilo bi jednostavnije da su izdali proglas u kojem
ka`u da je to {to neko `ivi u Srbiji samo po sebi olak{avaju}a okol-
nost za svako zlodelo.
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 288

Tu`ilac za ratne zlo~ine Vuk~evi} naveo je primer osobe koja je za rat-


02.11.07.
ne zlo~ine, zbog okrutnog postupanja i prebijanja zatvorenika na Ov-
~ari, osu|ena na osam godina. Vrhovni sud je tu kaznu smanjio na
dve godine, {to je kazna za kra|u mobilnog telefona, rekao je Vuk~e-
vi}. I to je poruka da se ratni zlo~in isplati.

Institut za uporedno pravo je sproveo istra`ivanje i objavio zaklju~ak


288 da sudovi u Srbiji razli~ito primenjuju zakone na najte`a krivi~na de-
la, a to su ubistva, silovanja, te{ke kra|e i sli~no. Zapanjuje podatak
da je sud u ^a~ku u ~ak 93 odsto slu~ajeva izrekao kaznu ispod za-
konskog minimuma, a da su sudovi u Jagodini i Vr{cu u 63 odsto slu-
~ajeva na{li da ubice i silovatelji imaju izuzetno olak{avaju}e okolno-
sti. I svi se `ale na ovo stanje, i ministar i predsednica Vrhovnog su-
da i javni tu`ilac, samo ne znam kome. Mo`da bogu pravde? Vrhovni
sud je ovih dana presudio da je u slu~aju vladike Pahomija sud o{te-
tio i jadnog vladiku i de~ake koje je zlostavljao, ali da ostaje na snazi
odluka da je bo`ji izaslanik slobodan ~ovek.

Slu{ala sam nekog Rumuna koji ka`e da je za vreme ^au{eskua najte-


`e bilo to {to je u najgorim trenucima njegove vladavine ludilo bilo kao
neki stameni blok u kojem nije bilo ni najmanje pukotine da se ~ovek u
nju sakrije i da je Rumunima laknulo kada su po~ele lakrdije bra~nog
para ^au{esku. Mo`da smo razma`eniji nego Rumuni, ali lakrdije
bra~nog para Ko{tunica – Tadi} nama ne donose nikakvo olak{anje.
Cirkus s izborima ne `elim da pominjem, onda bih morala da psujem
vi{e nego Petar Lukovi}, {to je te{ko, ali }u pomenuti nekoliko stvari
koje su u mnogim medijima pre}utane. Dakle, pet zemalja, i to kojih –
Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave, Velika Britanija, Francuska, Italija i Ne-
ma~ka, uputile su nam demar{ zbog toga {to se ovi klovnovi igraju dr-
`avnika i opasno destabilizuju Bosnu i Hercegovinu. Ako ne mo`emo
da sa~uvamo Kosovo, onda }emo da ru{imo Bosnu. Ko{tunici je svega
dosta i zatra`io je da Miroslav Laj~ak odmah podnese ostavku.

Tadi} je odmah primio poruku svog {efa i otkazao u~e{}e u radu Ig-
manske inicijative, koja okuplja nevladine organizacije iz Srbije, Bo-
sne i Hrvatske. Otkazao je u~e{}e zbog toga {to }e na tom sastanku
biti i @eljko Kom{i}, koji je nedavno uvredio Vojislava Ko{tunicu.
Predsednik i premijer dr`ave koja krije Ratka Mladi}a, predsednik i
premijer dr`ave koja je pomagala u ratnim zlo~inima u Bosni i Herce-
govini morali bi da budu malo manje osetljivi na te{ke re~i koje sti`u
iz Bosne.
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 289

Ovo je Pe{~anik, na po~etku emisije slu{ate Zorana Ostoji}a iz Libe-


ralnodemokratske partije.

Zoran Ostoji}:
Kada pogledamo Ko{tunicu i Tadi}a, pitanje je o ~emu se oni uop{te
spore. O Kosovu? – Ne. O destabilizaciji Bosne i Hercegovine i podr{ci
Dodiku? – Ne. Ministri ka`u – vlada funkcioni{e. Nikakvog posebnog Zoran
Ostoji}
politi~kog spora me|u njima nema. Pa o ~emu se radi? – O li~nim
stvarima, li~nim ambicijama. Njih dvojica vladaju Srbijom ve} skoro
~etiri godine. Ko{tunica je potro{io prvi mandat na to da o~isti ljude
i atmosferu promena i velikih proevropskih o~ekivanja. Drugi man-
dat o~igledno `eli da potro{i na to da kona~no zaustavi evropski put
Srbije i da je okrene, on ka`e – vojnoj neutralnosti, ali jasno je da je
to potpuno drugi put. Srbija treba da bude izolovano ostrvo, kao En-
ver Hod`ina Albanija. A Tadi} ima samo ambiciju da ostane predsed-
nik Srbije. Ima raznih Napoleona, ljudi koji su ve~ni predsednici. On
zna da }e u decembru dobiti vi{e glasova nego u martu, a da }e u mar-
tu slede}e godine dobiti vi{e glasova nego u novembru slede}e godi-
ne i zato je on zapeo za taj decembar. Kada bi Tadi} verifikovao svoj
drugi mandat, Ko{tunica bi izgubio sredstvo ucene, i to ne Tadi}a, ne-
go Demokratske stranke. Do sada je Tadi} svoju ambiciju da uz po-
mo} Vojislava Ko{tunice ostane predsednik pla}ao Demokratskom
strankom. Sada je prvi put on ugro`en, nije mu prijatno i otuda taj
spor. A ovaj ho}e da poka`e, kao {to je to mnogo puta pokazao, ko je
ovde {ef.

Neko je negde 2001. godine napisao – Mala je zemlja za dva gospoda-


ra, misle}i na Ko{tunicu i \in|i}a. Ali njih dvojica su imali su{tinski
razli~ite koncepcije razvoja ove dr`ave, dru{tva i budu}nosti. Jedan
je ubijen, drugi je do{ao na vlast. Me|utim, sada to va`i i za ovu dvo-
jicu, koji fakti~ki isto misle. Izgleda da je Ko{tunici neprijatno da de-
li vlast i zato ho}e da potpuno potisne Tadi}a. I ako na kraju ne bude
izbora u decembru, Tadi} }e kona~no dokazati da je Nejaki Uro{. Pre-
ma tome, samo su li~ne ambicije u pitanju, ali zbog toga se dr`ava
uru{ava. Pri~ajte s ljudima koji se bave biznisom, koji rade u dr`av-
noj administraciji i re}i }e vam – Sve stoji. Pogledajte {ta se de{ava
na berzi. Samo nekolicina ljudi ima koristi od ovakve blokade, nepro-
gla{enog vanrednog stanja, haosa. I sada vidimo da je Ko{tunica na-
stavlja~ ne samo Milo{evi}eve politike, nego su im i metodi sli~ni –
Kada ne znam {ta da radim, kada sam priteran uza zid, onda otvorim
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 290

neki problem. Sada se namestilo to {to se namestilo u Bosni, pre toga


02.11.07.
je bila Crna Gora i to je neprekidna proizvodnja haosa. Pogledajte ve-
sti, kao da smo u devedesetim godinama, opet su pokrenuta pitanja
koja bi trebalo da su zatvorena. Raspad Jugoslavije traje ve} sedam-
naest godina i {to je mnogo, mnogo je. Red je da se to zavr{i. A zavr{a-
va se tamo odakle je i po~elo – na Kosovu i s Kosovom. Tek tada }e Sr-
290 bija mo}i da se konstitui{e kao dr`ava, jer }e znati gde su joj granice.

Ali nekome odgovara da `ivimo u ovom provizorijumu, koji je u su{ti-


ni ostatak Jugoslavije. I samo zato da bi opstao na vlasti, on vra}a Sr-
biju u 1946. i 1947. godinu, jer to su poslednje godine kada su se na
ovim prostorima nosile slike stranih dr`avnika. Tada Staljina, a da-
nas Putina. I tada i sada Srbi su negirali dr`avu u kojoj `ive.

Lokalni izbori ne mogu da se raspi{u bez dono{enja novog zakona o


lokalnoj samoupravi, jer je novi ustav isklju~io mogu}nost da se
predsednici op{tina biraju direktno, a u zakonu o lokalnoj samoupra-
vi to jo{ pi{e. Zna~i, zakon je neustavan i u zemlji bez ustavnog suda,
njegov poslednji predsednik Vu~eti}, kao penzioner je postao tuma~
ustava. To je puze}a diktatura. Nije diktatura samo to kada se ujutru
probudite, a neki ljudi u uniformama su zauzeli radio-stanicu, raskr-
snice i pojavljuju se na televiziji da nam ka`u {ta su odlu~ili da rade.
Diktatura je i kada vlada ne po{tuje zakone. A {ta zna~i promena
ustavnog zakona? Nije su{tina u tome da se politi~kom voljom me-
njaju zakoni, a da se onda ka`e – Mi smo legalisti, sve je u skladu sa
zakonom. Legalista je verovatno bio i ^avez kada je Venecuelu stavio
u jedinstvenu ~asovnu zonu, verovatno je i to usvojio neki parlament.
Ali od takvog legalizma sre}e za gra|ane ne}e biti. To nikakve veze
nema s evropskim vrednostima, bez kojih ova zemlja objektivno ne}e
mo}i da ide napred. Zato mi ka`emo – neka budu i parlamentarni iz-
bori. Okej, predsedni~ki izbori su prilika da se promeni orijentacija
zemlje, ali i parlamentarni izbori su va`ni. U kampanji za januarske
izbore ni Tadi} ni Ko{tunica nisu rekli – Mi }emo da krenemo prema
maj~ici Rusiji ili mi }emo da obnavljamo pokret nesvrstanih. Ni Ta-
di} ni Ko{tunica ne li~e na Tita, Nasera i Nehrua, koji vi{e nisu na po-
liti~koj sceni, mada se ni Kastro ne ose}a dobro. Da bi se pokazalo an-
tiameri~ko raspolo`enje, skup{tina usvaja rezoluciju o Kubi, pri ~e-
mu se ne usvajaju na{i amandmani kojima se tra`i da se na Kubi pu-
ste politi~ki zatvorenici i da se organizuju slobodni i fer demokratski
izbori. Eto, to nisu htele da usvoje demokrate, a kada je Vu~i} vre|ao
Nata{u Mi}i}, pogledajte snimak, gospodin Mi}unovi} je skakao od
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 291

sre}e, sve je tap{ao po klupama, toliko se radovao, po njemu o~igled-


no, maestralnom nastupu Vu~i}a.

Svetlana Luki}:
Demokrate stalno govore da su mnoge stvari koje ta stranka i njihov
predsednik ~ine iznudica, jer su pritisnuti ucenjiva~kim kapacitetom
Demokratske stranke Srbije, da oni poku{avaju da preuzmu vlast u Zoran
Ostoji}
zemlji i da }e nam onda pokazati da se oni su{tinski razlikuju od Ko-
{tunice. Onda ka`u – Mi zagovaramo evro-atlantske integracije i ne
pominjemo NATO, za razliku od Ko{tunice koji je protiv NATO-a, od-
nosno za neutralnost. Stalno poku{avaju da nam uka`u da te razlike
postoje, ali ne mogu da do|u do izra`aja zbog situacije u zemlji.

Zoran Ostoji}:
Oni imaju ve}inu u vladi. Pa je l’ se sprovodi ta njihova politika? – Ne,
sprovodi se Ko{tuni~ina politika. Da li je to i njihova politika? Na re-
~ima nije, ali su{tina i nije u tome {ta ko ka`e, nego {ta ~ini, posebno
ako je u vladi i na vlasti. Evo primera – poslat je prezentacioni doku-
ment za prijem u Partnerstvo za mir, s kojim se otezalo godinu dana.
Pravila ga je komisija od ~etiri ministra. [ef je bio Samard`i}, a osta-
lo troje su bili iz Demokratske stranke. Mi tim dokumentom ka`emo
da ne}emo u NATO. Oni su to poslali i Jeremi} je to tamo predstavio.
[ta je bila jedina alternativa? Ono {to smo im nudili u maju – Nemoj-
te da mu date mandat, nemoj \eli}a, on ne mo`e da sastavi vladu, ide-
mo ponovo na izbore, ali ne na ponovljene izbore, nego na nove izbo-
re. Aman, Borise, ili za nas pobedi ili se skloni. Dve kolone, mi protiv
socijalista i radikala, Ko{tunica neka odlu~i s kim }e. Okej, on }e da
ode kod njih, ali dobili bismo ih sve. S manjinama bismo glatko ima-
li sto trideset–sto ~etrdeset poslanika. Tadi} je odlu~io druga~ije. Za-
{to? Zato {to mu je to tada izgledalo kao sigurniji put ka tome da
ostane predsednik. Ono bi bilo sukob, rizik, mogu}nost da se izgubi i
okej, izabrao je ovo. Ali sada je do{ao u situaciju da ako raspi{e izbo-
re, ovaj mo`e da ih bojkotuje i on onda nema legitimitet, a ako ih ne
raspi{e, onda je valjda svakome jasno ko ovde vlada i odlu~uje, a ko
je mali od ku`ine. Doveo je sebe u situaciju da kakav god potez da u~i-
ni, to nije dobro za njega.

Ako `eli{ da bude{ predsednik, ponekad mora{ da ima{ neku ideju. Ja


bih voleo kada bi on odgovorio na pitanje – Za{to ti `eli{ da bude{
predsednik? Predsednik je popularan, vozi se u blindiranom automo-
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 292

bilu, ima obezbe|enje – ali to ne mo`e biti dovoljan razlog da neko bu-
02.11.07.
de predsednik. Ja bih stra{no voleo kada bi on rekao – @elim da bu-
dem predsednik zato {to `elim da uvedem zemlju u evro-atlantske in-
tegracije. Super, ali kako, je l’ preko Moskve? To mi li~i na du`i put.

Nije \in|i} poginuo zato da bi na njegovo mesto do{ao neko ko }e br-


`e da nastavi tim putem. Ko{tunica je rekao – [to je brzo, to je kuso.
292 Zna~i, nekome u ovoj zemlji nije odgovarala takva brzina, jer kada na
tom putu pro|e{ neke ta~ke, nema vi{e povratka. I neko se uspani~io
da }emo pro}i te ta~ke i zato je to relativno brzo okon~ano, posle dve
godine njegove vlade i to na na~in na koji je okon~ano. Tako da je sve
{to se sada doga|a potvrda onoga {to smo govorili jo{ pre tri-~etiri
godine, za vreme prve vlade Vojislava Ko{tunice – da je to antievrop-
ska politika. Periodi liberala i naprednih ljudi u istoriji Srbije su bili
kratki i zavr{avali su se kako su se zavr{avali. I mi jo{ `ivimo u 6. ok-
tobru, koji je po~eo kada je Ivanov do{ao iz Moskve da proglasi po-
bednika i sedam godina kasnije taj dan jo{ traje. Ne znam da li je ve}
ve~e ili poslepodne, da li je \in|i} ubijen ve} oko deset ujutro ili ka-
snije, ne znam ni koliko }e taj produ`eni dan da traje, ali mi moramo
da u|emo u 7. oktobar i da zavr{imo taj 6. Ova vlada je polo`ila zakle-
tvu pred Mrkonji}em. Neko je `eleo da nam po{alje poruku o kontinu-
itetu s tom politikom.

Da je Milo{evi} priznao poraz 24. septembra, ni{ta se ne bi desilo, Ko-


{tunica bi u{ao u njegovu kancelariju, Mirko Marjanovi} bi sedeo u
svojoj, Pavkovi} u svojoj, Rade Markovi} u svojoj, Momir Bulatovi} u
svojoj. Mo`da bi se posle odmora Milo{evi} vratio, pa seo u fotelju
Momira Bulatovi}a, ali Milo{evi} je izazvao 5. oktobar i onda se na-
pravila rupa, kroz koju je \in|i} pro{ao neplanirano. S njihove ta~ke
gledi{ta to je bio incident koji je re{en 12. marta, ali ne mo`e se tako
upravljati zemljom, iz malog kruga ljudi u ~ijim rukama su informa-
cije, poluge mo}i i novac. Ovde `ive milioni `ivih ljudi koji imaju svo-
je `elje, interese, strahove, svoj mozak. Vreme je druga~ije, oko nas
su zemlje NATO-a i `ivot }e savladati te zaverenike opasnih namera.

Ju~e su neki ljudi pobegli iz zatvora. Kada se dr`ava uru{ava, ljudi }e


~e{}e ili lak{e pro}i kroz crveno svetlo. Eto, dotle to ide. Pobegli robi-
ja{i, uzbuna prvog stepena je progla{ena u ju`nom Banatu. Ja sam
dva puta ju~e na radiju slu{ao vesti i nisam ~uo imena tih ljudi. Ne se-
}am se da sam ikada ~uo da su neki zatvorenici u bilo kojoj zemlji po-
begli, a da se ne saop{te njihova imena. Nisu objavljena ni imena ni
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 293

slike. Ne bih voleo da se ti ljudi sutra pojave u nekakvim krivi~nim


delima, pa da se ispostavi – Pa da, to su oni koji su pobegli. A ka`u da
su osu|eni za silovanja, ubistva, te{ka krivi~na dela.

U vreme kada su se sedam dana na onkologiji smrzavali najte`i paci-


jenti, jer nije bilo grejanja, oni su u skup{tini usvajali rezoluciju o
Kubi. To je dokaz koliko aktivnost vlade i skup{tine nema nikakve
Zoran
veze s realnim `ivotom, nego s ne~im {to oni misle da je politika. Ni- Ostoji}
je u redu varati bira~e. [ta je uradio Tadi}? Devetsto hiljada ljudi je
glasalo za njegovu stranku i kuda ih je odveo? U vladu s Vojislavom
Ko{tunicom koja ka`e – Ne}emo u NATO, ne}emo u Evropsku uniju.

Svetlana Luki}:
Oni tvrde da ulazak u NATO nije uslov za ulazak u Evropsku uniju.

Zoran Ostoji}:
Nije pisani uslov, ali samo nekoliko zemalja nisu ~lanice NATO-a, a u
Evropskoj uniji su i postoje istorijski razlozi za svaku od tih zemalja.
Za Austriju, zato {to ona nije mogla biti ~lan NATO-a, jer je bila ogra-
ni~eno suverena zemlja. Rusi to nisu dali i ona je morala ostati neu-
tralna. Mi mo`emo da se merimo sa Slovenijom, Poljskom, ^e{kom,
Bugarskom i ostalim zemljama isto~nog bloka. Koja od njih je u{la u
Evropsku uniju, a da prethodno nije u{la u NATO? Strani kapital `eli
sigurnost, a kada je zemlja u NATO-u, to podrazumeva ispunjavanje
nekih standarda. Kada ispuni{ te standarde, zaista si na pola puta do
Evropske unije. Nemogu}e je to zaobi}i. U dr`avi koja je ratovala, gu-
bila ratove, u ~ije ime je po~injeno toliko zlo~ina, nema reforme bez
reforme dr`avnog aparata. Nemogu}e je da udbo-mafija{ke struktu-
re ostanu netaknute, a da se na drugoj strani odvija poletna, razvoj-
na, otvorena ekonomija. To se neminovno sudara i pobedi}e ja~i, a ja-
~i su oni koji i dalje odlu~uju o na{im `ivotima. Nasuprot njima, ako
ja dobro razumem Pono{a, on ka`e – Hajde, donesite odluke, pa da na-
stavimo su{tinsku reformu vojske. Ali to niko ne `eli. To se ne usva-
ja, jer usvajanje toga bi zna~ilo da mi odosmo tim putem za koji je
DSS na svojoj skup{tini rekao da nije na{ put, da }emo mi biti vojno
neutralni.

Sada je na delu jo{ jedan poku{aj da se Republika Srpska ve`e za Ko-


sovo, po sistemu – ako nam uzmete Kosovo, Republika Srpska }e da se
odvoji od Bosne. To }e se – A – lo{e zavr{iti po Republiku Srpsku, a B –
i po Srbiju. Usledila je unisona reakcija velikih zapadnih sila koje su
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 294

poslale demar{, {to se retko ~ini. Opet vlada u Beogradu poku{ava da


02.11.07.
destabilizuje region. Ko{tunica ka`e – Ne}u ja vama vi{e ni{ta proda-
ti, nego }u sve dati Rusima, pa }u tako da vas kaznim ako mi uzmete
Kosovo. Dodik tu, po mom sudu, igra pogre{no. On je imao {ansu da
bude reformator. Njegova dr`ava se zove Bosna i Hercegovina. Kad
god su Srbi preko Drine slu{ali Beograd, pro{li su kako su pro{li – lo-
294 {e. Ako bosanski Srbi misle da mogu celu Bosnu ili svoj deo Bosne pod
uticajem Beograda da skrenu s puta za Brisel i okrenu je ka Moskvi,
to je – A – kratkovida politika, B – pogre{na politika, C – politika koja
se ne}e ostvariti, a ima}e svoju cenu. Republika Srpska je mogla da
bude bolji deo Bosne, motor razvoja Bosne i ne sumnjam da to `eli ve-
}ina njenih gra|ana. Svi smo `iveli u dr`avi u kojoj su komunisti
1966. godine dozvolili da se putuje. I od tada ljudi putuju i idu da rade
na jednu stranu. Nisu odlazili ni u Rusiju, ni u Severnu Koreju, ni u
Irak. Ako ste u prilici da ~itate sarajevsku {tampu, videli ste da penzi-
je u Republici Srpskoj prili~no rastu zadnjih dana, ali ona sila koja je
postojala u obliku JNA vi{e ne postoji. Dakle, mislim da krvi ne}e biti,
ali da }e biti bede. ^ak ni ruski privatni kapital ne}e da do|e u tako ha-
oti~ne predele, jer kapital ima logiku da napravi profit. Ruski privatni
kapital ne ide u zemlje u kojima se nose Putinove slike.

Imam utisak da bi Samard`i}, koji je glasnogovornik Ko{tuni~inog


miljea, voleo da Kosovo bude jednostrano progla{eno nezavisnim,
bez nove rezolucije Saveta bezbednosti i da oni onda mogu da ka`u –
Nama su Kosovo uzeli. Meni je jedan od Milo{evi}evih kreatora poli-
tike zlo~ina, sada je valjda s radikalima, rekao – Nama je cilj da u ~i-
tankama pi{e da nam je Kosovo oduzeto. Rekoh – Pa vas je sramota
da pi{e da ste ga izgubili. Oni `ele da sakriju sopstvenu odgovornost,
da to bude otvorena pri~a u nekoliko slede}ih decenija, da na tome
uzimaju bira~e, da tom pri~om sakrivaju tendere i op{tu plja~ku na-
rodnih para. To je su{tina.

Svetlana Luki}:
To licemerje. Sad slu{am da }e Vladeta Jankovi} oti}i u Vatikan i da
}e verovatno Dra{kovi} i}i u Italiju. Pa ~ekaj, bogamu, ako vam se to
toliko ne svi|a, za{to idete u srce tame?

Zoran Ostoji}:
Misli{, za{to idu u zapadne zemlje, a ne idu u Severnu Koreju za am-
basadore?
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 295

Svetlana Luki}:
Ne moraju da idu nigde, neka sede ovde u Beogradu, neka brane svoje
ideje.

Zoran Ostoji}:
A ti si, izgleda, po~ela da veruje{ da oni veruju u ono {to pri~aju, pa
odjednom vidi{ neko licemerje? Zoran
Ostoji}

Svetlana Luki}:
Ponekad pomislim da mo`da ti ljudi imaju svoja uverenje. Tako su za-
peli po cenu {tete za svoju zemlju, ali mo`da se njima ~ini da je ta ce-
na mala, jer }e zemlja sa~uvati svoj dignitet. Pa {to da ne? Moram da
verujem da neko od njih u to veruje, da nije sve samo zbog ambasador-
skog mesta.

Zoran Ostoji}:
Da neko od njih sada sedi na mom mestu, zna{ li {ta bi ti rekao? Ve-
rujem, verujem, ali ta na{a ideja Srbije se brani i u Vatikanu, u Rimu
i u Londonu. Nema boljih za tako odgovoran dr`avni posao od nas. Da
ne}e tamo da idu mo`da Vesna Pe{i} ili Nata{a Mi}i}? Ne, najbolji
moraju da idu tamo gde je najtvr|e i mi se u stvari `rtvujemo. Zami-
slite kako je nama, toliko ih mrzimo, a moramo da idemo tamo da s
njima radimo. A demokrate bi ti rekle – Vidi{ kako je Demokratskoj
stranci trebalo {est meseci da se dogovori o podeli javnih preduze}a.
I to je borba. Zamisli da smo sve dali njima.

Iza svega sede ljudi koji jo{ upravljaju procesima, to su ve}inom star-
ci na kraju biolo{kog `ivota, kojima ne bi prijalo da se pokrene pitanje
njihove odgovornost za ono {to su radili. Neki me|u njima, kao Dobri-
ca, ne `ele da se to otvori dok su oni `ivi, a neki verovatno razmi{ljaju
i kako da obezbede da i kada odu s ovoga sveta oni koji dolaze to ne
~a~kaju i ne pipaju. Pro{lost je za mnoge zaista no}na mora, a jo{ su
uticajni i zato mi kilavimo i `ivimo sedam godina u 6. oktobru. Zato
imamo doga|anja naroda u kojim od Milo{evi}evih slika do|osmo do
Putinovih. Pa ko je lud da pro|e kroz tu zemlju osim novinara CNN-a,
jer to polako ide ka udarnim vestima? Zna{ kletvu iz Bosne za vreme
rata – Da bog da ti ku}a bila na CNN-u? To zna~i da gori.
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 296

Svetlana Luki}:
02.11.07.
Bio je ovo Zoran Ostoji}. Kao {to znate, mnogi slu{aoci nam se `ale da
ne mogu da nas ~uju. Me|u njima su bili i Vranjanci, ali od sutra }e
OK radio iz Vranja reemitovati Pe{~anik, na ~emu smo im zahvalni.
OK radio, zajedno s Novinama vranjskim, pokrenuo je slu~aj Pahomi-
ja i `ivi pod velikim pritiskom lokalnih mo}nika. Evo, da vas podsetim
296 kako je OK radiju pretio predsednik skup{tine Vranja Nenad Sto{i}, iz
Demokratske stranke Srbije.

Nenad Sto{i}:
Ovaj va{ direktor, ho}e li ja da ga uhapsim? Ja }u da ga uhapsim li~-
no, ja }u da ga uhapsim, do}i }u, ja }u da ga uhapsim, pi~ka li mu ma-
terina. I {ta ho}e ovaj govnar sada na konferenciji za {tampu? Ho}e
da do|em na konferenciju za {tampu, tu da ga zapucam da se usere.

Svetlana Luki}:
Nedavno sam bila u Vranju i izvinjavam se Vranjancima, ali to mesto
izgleda kao kasaba, zastra{uju}e zapu{tena i prljava. Nije ni ~udo,
kada je po~asni gra|anin ovog grada i dalje Slobodan Milo{evi}, ~iji
socijalisti ovde vladaju neprekidno ve} dvadeset godina. Na jednu od
najzna~ajnijih funkcija u Vranju izabran je ~ovek koji je osu|ivan
zbog zloupotrebe slu`benog polo`aja i protiv kojega je majka podnela
prijavu zbog fizi~kog zlostavljanja. Slu{ate Vuka{ina Obradovi}a,
urednika Novina vranjskih i Aleksandra Sa{u Stojkovi}a, advokata
koji je zastupao trojicu de~aka koji su optu`ili vladiku Pahomija za
seksualno zlostavljanje. Sa{a Stojkovi} godinama brani i lokalne no-
vinare, koje tu`e lokalne vranjske age.

Vuka{in Obradovi}:
^elnici u Vranju nikada nisu odlazili s vlasti i do poslednjih izbora su
prakti~no vladali sami. Sada su u koaliciji s DSS-om, radikalima, uz
podr{ku G17 plus. Mi ovde u Drugom svetskom ratu nismo imali ni
~etnike ni partizane. Mi smo jedini kraj u Srbiji koji ima jednog jedi-
nog narodnog heroja, koji je poginuo 1942. godine. Dakle, mi smo bi-
li i partizani i ~etnici onoliko koliko je bilo potrebno i ne vi{e od toga.
Bili smo i komunisti onoliko koliko je potrebno. U protestima
1996–97. godine ovde je {etalo po nas dvadesetak zalu|enika. Svi su
nas gledali kao ludake koji idu ulicama. Dragan Tomi} je najmo}niji
~ovek s juga Srbije i 1992. i 1998. i 2007. godine. U gradu sa {ezdeset
hiljada stanovnika ima dvanaest hiljada nezaposlenih, {to zna~i da je
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 297

svaki peti stanovnik ove op{tine bez posla. [ta ovde zna~i zaposle-
nost? To zna~i da dve hiljade ljudi sada radi u tom Jumku, koji se ras-
pao, za osam hiljada mese~no – oni su kao zaposleni. BAT je do{ao ov-
de, pa imamo stranu investiciju, ali tu radi petsto ljudi. U Simpu tek
o~ekujemo kataklizmu, jer pri~a o uspe{nom Simpu }e pu}i. Skrivaju
se podaci koliko je Simpo du`an, kome je sve du`an, {ta je sve pod hi-
potekom. Aleksandar
Stojkovi}
A {ta je ovde model po kojem funkcioni{e zadovoljna porodica? Da se
kupe ogrevna drva u maju, tad je jeftinije, onda se u septembru u ab-
normalnim koli~inama pravi zimnica koja treba da nam nadomesti
normalnu ishranu. A super uspe{ni su oni koji naprave svinjokolj u
novembru. E, ako to sve uradite – vi ste sre}an ~ovek.

Aleksandar Stojkovi}:
Vranje je zadnji grad u regionu koji je prihvatio Milo{evi}a. Drago-
mir Tomi} je bio jedan od najbli`ih saradnika pokojnog Ivana Stam-
boli}a i ostao mu je blizak i na Osmoj sednici, sve dok nisu prevlada-
le Milo{evi}eve snage. Dragomir Tomi} je onda promenio dres i osta-
vio svog prijatelja i postao jedan od klju~nih ljudi Slobodana Milo{e-
vi}a. Vranje od toga nije imalo ni{ta. Srbija je prestajala u Grdeli~koj
klisuri, gospodin Tomi} je `iveo u vili na Dedinju, a ovde je imao svo-
ju kamarilu koja ga je opslu`ivala. Pala su obe}anja da }e Vranje u
2000. godini da zapo{ljava radnu snagu. [ta se dogodilo? Vranje je
do`ivelo krah. Jo{ nam te`e pada podani~ki odnos vlasti u Beogradu
prema Dragomiru Tomi}u. Jo{ za vreme Milo{evi}a mnogi opozicioni
lideri su dolazili sa suprugama i u Simpovim fabrikama tepiha i na-
me{taja uzimali garniture i tepihe za svoje vile i stanove po Beogra-
du. Narodu su pri~ali kako su socijalisti zlo, a bili su gosti Dragomi-
ra Tomi}a.

Boris Tadi}:
Ne zanimaju me takozvani politi~ki komentari, zanima me privreda.
Ho}u da istaknem zahvalnost Draganu Tomi}u zbog vizije koju je is-
kazao pre mnogo godina, zbog toga {to je investirao u ove ju`ne kra-
jeve formiraju}i sistem fabrika i u op{tini Bujanovac, evo i ovde na
Vlasini i zbog toga {to je pokazao da njegova ekonomska vizija jeste
odr`iva. To je dokaz kako ljudi iz razli~itih politi~kih opcija umeju da
saberu svoja iskustva, svoja znanja i svoje vizije za dobrobit na{e ze-
mlje. Hvala jo{ jednom na ovoj sjajnoj viziji.
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 298

Aleksandar Stojkovi}:
02.11.07.
I Boris Tadi} je kao predsednik sebi dozvolio, zarad prodaje vlasinske
Rose, da snishodljivo ka`e da }e on da pita za dozvolu Dragomira To-
mi}a kada bude dolazio na jug Srbije. Odnosio se prema njemu kao
prema turskom agi. Ko{tunica je jo{ gr|i. Tomi} je za{ti}en kao beli
medved, ali to je verovatno zbog toga {to srpska vlada nije u Nemanji-
298 noj, nego u [ekspirovoj ulici. U [ekspirovoj 6 je trust tajkuna koji
vladaju Srbijom, a ~iji su eksponenti Ko{tunica i onaj upara|eni Ta-
di}. Priklonio se Ko{tunici i jedva ~eka da mu Ko{tunica spusti ruku
na rame i ka`e – Tadi}u, bi}e{ predsednik Srbije. I zarad toga mu ce-
lu stranku stavlja na tacnu.

Vuka{in Obradovi}:
Mi smo 5. oktobra znali da se ne{to desilo u Srbiji kada je Tomi}eva
slika sklonjena iz jedne prodavnice. Danas je ovde plja~ka postala to-
lika da mi je jedan socijalista rekao – Pa {to nam ranije niste objasni-
li da je ova demokratija toliko dobra, nismo morali da ~ekamo 2000,
mogli smo ranije da vas pustimo na vlast? A Vranje? Niste pro{li Vra-
njem, da vidite kako izgleda. Mi nemamo bioskop, mislim da smo mi
jedini grad u Evropi ove veli~ine, od {ezdeset–sedamdeset hiljada lju-
di, koji nema bioskop ve} godinama. Morao sam svoju decu da vodim
u Beograd da vide {ta je bioskop. I sada u Vranju ne}ete na}i ni dva-
deset ljudi da se bune protiv ne~ega, ja sam siguran.

Aleksandar Stojkovi}:
Centralna tekovina 5. oktobra u Vranju je to da opozicije bukvalno ne-
ma. Nakon lokalnih izbora oktobra 2004. u Vranju prvi put vlast preu-
zimaju partije DOS-a. Skup{tina je konstituisana u petak, 15. oktobra.
U petak uve~e Ko{tunica li~no hitno je pozvao celo rukovodstvo op-
{tinskog odbora DSS-a, a moram da napomenem da taj odbor nije po-
stojao pre 5. oktobra u Vranju i da je Demokratska stranka Srbije u
Vranju imala jednog, i slovima jednog aktivistu, tehni~kog sekretara
stranke. Dakle, Demokratska stranka Srbije je pozvala hitno svoje ~la-
nove, oni su te no}i oti{li u Beograd. U Beogradu su im izvukli u{i, vra-
tili su se u subotu i poni{tili sve {to se u petak dogodilo. Napravili su
kompromis sa SPS-om i radikalima i ponovo smo imali Dragomira To-
mi}a. Dakle, od 1945. godine demokratska vlast u Vranju se dogodila
15. oktobra 2004. i trajala je manje od dvadeset ~etiri sata.
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 299

Vuka{in Obradovi}:
Deca koja su podnela krivi~nu prijavu protiv vranjskog vladike su
ostala potpuno u drugom planu, a pri~a se okrenula na Vranjske i me-
ne, pa smo mi progla{avani za saradnike albanskog lobija, makedon-
ske obave{tajne slu`be, zato {to smo mi stvarno poku{avali da skre-
nemo pa`nju i srpske i ovda{nje javnosti na ono o ~emu se zapravo
radi, a to je da su neka deca optu`ila vladiku da ih je seksualno zlo- Vuka{in
stavljao. Ovde ne mogu da budem lokal-patriota i da ka`em da smo Obradovi}
imali veliku podr{ku u Vranju. Ne, nismo imali veliku podr{ku. Na-
protiv, najmanje podr{ke smo imali u Vranju. I {ta se desilo s tom de-
com nakon silnih godina su|enja, mrcvarenja po sudovima, gde su
oni, {ta sada rade? Ja znam gde su i {ta rade i kako se ose}aju, ali da
li je, recimo, premijer Ko{tunica razmi{ljao o tome kada je primao
vladiku u zgradi vlade ili kada se ovde dolaze}i ljubio s njime? Meni
to zaista nije jasno i to mi je ostavilo najmu~niji utisak iz cele te pri-
~e. Da li i{ta mo`e da nadoknadi toj deci sve ono {to su pretrpeli pre
podizanja krivi~ne prijave, a naro~ito pravu torturu koju su pre`iveli
povla~e}i se tri godine po sudovima, suo~avaju}i se s nekim saop{te-
njima Srpske pravoslavne crkve u kojima su progla{avani za antihri-
ste, za neprijatelje? Trebalo je da oni sutradan postanu sve{tenici
Srpske pravoslavne crkve. Ljudi me ~esto pitaju – Da li si ti zaista o~e-
kivao da neko u Ko{tuni~inoj Srbiji osudi vladiku Srpske pravoslav-
ne crkve?

Aleksandar Stojkovi}:
U decembru 2002. godine u moju kancelariju su do{la ~etiri de~aka,
koji su mi ispri~ali zaista zapanjuju}u pri~u, ali koja nije bila neo~e-
kivana imaju}i u vidu da se ve} ranije u gradu pri~alo o odre|enim
stvarima koje su se de{avale. Dakle, u jesen 2002. de~aci su se s rodi-
teljima obratili policiji i po~ela je policijska istraga i prikupljeni su
svi podaci o tim aktivnostima. Me|utim, neko je o~igledno spre~avao
da se to publikuje i procesuira i }utalo se sve dok de~aci nisu izgubi-
li strpljenje i do{li u moju kancelariju. Imaju}i u vidu te`inu i delikat-
nost slu~aja, zamolio sam ih da svojeru~no napi{u svoje izjave. I taj
slu~aj se nekako odvijao i tekao, iako vladika nije bio uhap{en i pri-
tvoren, {to je apsolutno bilo u skladu s praksom u svim takvim slu~a-
jevima. Dakle, du`e vreme su|enje se prolongira zbog svih mogu}ih
procesnih i zdravstvenih razloga. Od po~etka se i{lo na zastarevanje
slu~aja. Imam dokaze, za koje }e srpska javnost tek saznati, o utica-
ju visokih funkcionera iz pravosu|a na proces. Oni su ovde postroja-
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 300

vali sudije i govorili – Ne}u ja da crvenim ispred Ko{tunice zbog ovog


02.11.07.
predmeta. O politi~kim uticajima da i ne govorimo, kao {to je bio uti-
caj ministra Stojkovi}a. Kada su videli da ne mogu da uti~u na jednog
sudiju odavde, ministar pravde Stojkovi} je dodelio predmet ni{kom
pravosu|u koje je zavr{ilo posao. I naravno, presude me nisu za~udi-
le, jer to nisu bile presude, ve} poraz pravde. I rekao sam i tada Kata-
300 rini Aran|elovi} da }e se neko jednom stideti toga. Ona je saop{tila
presudu gledaju}i u zemlju. Verujte, postoje u predmetu takvi dokazi
protiv Pahomija da ga ni ro|eni brat, ni ro|ena majka, ako pravi~no
sude, ne mogu osloboditi.

Spremio sam predmet za Strazbur. Dakle, deca su osam puta saslu{a-


vana i tri puta suo~avana i doslovno mu u lice kazivala {ta je radio.
Nikada nijedan crkveni velikodostojnik nije pozvao da pita {ta je s
tom decom. Nikada nisam bio protiv crkve, ali sam rekao – izme|u bo-
ga i mene nikako ne smeju da budu takvi posrednici, niti `elim takve
posrednike. Ovo {to javnost zna je samo vrh ledenog brega, ali ne `e-
lim u ovom trenutku da iznosim stravi~ne ~injenice. Naravno da se
pla{im za svoju sigurnost, jer slu~aj Pahomije je potpuno marginalan
u odnosu na ostale stvari koje se de{avaju.

Svetlana Luki}:
Kada su novinari Danasa zamolili vladiku Pahomija da prokomenta-
ri{e odluku Vrhovnog suda Srbije, episkop vranjski ljubazno je rekao
– Ni ja ni moji pravnici do danas nismo ni{ta zvani~no dobili, pa ne `e-
lim da dajem nikakve izjave. Uostalom, rekao je vladika, sutra je pra-
znik i pozdravljam sve ~itaoce Danasa.

Parlamentarni saziv Saveta Evrope je po~etkom oktobra doneo rezo-


luciju u kojoj se govori o {tetnosti kreacionisti~kog u~enja u evrop-
skim {kolama i izgleda da su na{i glasali protiv te rezolucije. Ne bi-
smo ni ~uli {ta se desilo da nije bilo Biljane Stojkovi} s katedre za ge-
netiku i evoluciju Biolo{kog fakulteta u Beogradu, koja je istra`ivala
po sajtovima i evo {ta je uspela da sazna.

Biljana Stojkovi}:
Mi ne znamo kako su vlasti reagovale, jer nikakvo saop{tenje nismo
dobili. Ni do danas nisam sigurna jesu li potpisali ili nisu, ali izgleda
da nisu. 17. septembra bio je sastanak parlamentarnog saziva, na ko-
jem je podnet nacrt rezolucije. Tada je to prihva}eno, a na{ predstav-
nik je bio Ivica Da~i}. Posle dvadesetak dana, 4. oktobra, parlamen-
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 301

tarni saziv Saveta Evrope je usvojio rezoluciju. Tada u na{e ime odla-
zi Milo{ Aligrudi}, koji, izgleda, ne potpisuje tu rezoluciju. Tekst re-
zolucije identi~an je nacrtu. Rezolucija je doneta s idejom da skrene
pa`nju evropske javnosti na opasnost koja dolazi iz Amerike, a to je
kreacionisti~ki uticaj u obrazovanju. To je op{ta ideja da sve {to vidi-
te oko sebe, `ivo, ne`ivo jeste stvorio neki kreator, a kreator je bog.
Najnovija varijacija toga jeste inteligentni dizajn, gde je dizajner Biljana
bog, neko nadbi}e, koje mi ne mo`emo da doku~imo. Mi smo mali i sa Stojkovi}

svojim mizernim mentalnim sposobnostima ne mo`emo da doku~i-


mo ko je ili {ta je on, niti kakve su njegove namere, zbog ~ega je ne-
{to uradio. Jedino nam preostaje da u to slepo verujemo, dakle, to je
apsolutna dogma. Kreacionisti~ki pokret je jak u crkvama, ali sada
teorija inteligentnog dizajna poku{ava da sebe digne na pijedestal
nauke. Kreacionizam ne mo`e da bude opasan po nauku, jer koliko }e
na{e dece postati nau~nici u nekom institutu? To je deli} procenta.
Taj deli} procenta }e nastati u svakom dru{tvu, pa makar ono bilo i
ekstremno teokratsko. Tako da nije problem u nauci, ve} je kreacio-
nizam op{tedru{tveni problem.

Sve je po~elo u Americi pre vi{e decenija i postoje neke dr`ave u koji-
ma je prakti~no zabranjeno pri~ati o teoriji evolucije. U Rusiji je ne-
davno jedna porodica tu`ila prosvetnu vlast zato {to se njihovo dete
indoktrinira nau~nom teorijom evolucije. Kreacionizam uvek ide s
ekstremno desni~arskim pokretima. To uvek ide jedno s drugim i
zbog toga to jeste dru{tvena opasnost. Ne postoji nijedna fundamen-
talno sekularna dr`ava s visoko razvijenom demokratijom gde krea-
cionizam ima uticaj. Inteligentni dizajn se mo`e okarakterisati i kao
intelektualna lenjost. Ako ne{to ne razumem i ne mogu da objasnim,
za{to bih se mu~ila kada je obja{njenje tako jednostavno? Nije to ve-
zano samo za to kako }e izgledati pogled na svet deteta. Problem je
{to mu vi od po~etka `ivota postavljate jedan autoritet koji je nedo-
ku~iv. To se prosto preslikava i na svakodnevni `ivot. Ako postoji
autoritet koji ne smete da kritikujete, u koji ne smete da sumnjate, to
onda postaje model odnosa prema autoritetu roditelja, u~itelja, na-
stavnika, profesora i politi~ara koji vodi dr`avu. Na taj na~in stvara-
te podani~ku masu, koju onda mo`ete da vodite kud god ho}ete, jer
ste vi autoritet u koji niko ne sumnja.

Uz kreacionizam ide i misticizam, u smislu da postoje neki vi{i inte-


resi. Kod nas se to zove nacionalni interes. To je ne{to {to je potpuno
misti~no, neopipljivo, {to lebdi svuda oko nas. Nacionalni interes je i
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 302

za{tita pravoslavlja. Niko ne ka`e da je nacionalni interes za{tita na-


02.11.07.
{e izuzetno raznovrsne kulture. Nacionalni interes je o~uvanje Koso-
va, re}i NE svima i svakome zato {to mi obitavamo u vi{oj sferi, ima-
mo vi{i cilj, jer smo mi nebeski narod. To je, dakle, na~in da se formi-
ra poslu{na masa. Slobodno misle}i ljudi nemaju nekriti~an stav pre-
ma autoritetima. Me|u slobodno misle}im ljudima autoriteti se za-
302 slu`uju. Biti autoritet me|u takvim ljudima je jako te{ko. Pitanje je
u stvari {ta je ideja ove dr`ave, na koju stranu ho}e da krene. Ne raz-
umem za{to ova rezolucija nije potpisana. [ta je tu sporno, da li to
{to pi{e da je neophodno spre~iti veru da negira nauku, koja ima ne-
zamenljivu ulogu u formiranju intelektualne o{trine? U ~lanu 13 pi-
{e: Napadi na teoriju evolucije i njene zagovornike nastaju kroz for-
mu religijskog ekstremizma koji je naj~e{}e povezan sa ekstremno de-
sni~arskim politi~kim pokretima. Samim tim, kreacionisti~ki pokreti
poseduju realnu politi~ku snagu. Dosada{nje iskustvo govori nam da
propagiranje kreacionizma vodi ka zameni demokratije teokratijom.
[ta je tu sporno? Mislim da prosto treba da nam se ka`e zbog ~ega je
Milo{ Aligrudi} u na{e ime okarakterisao na{u dr`avu kao dr`avu
kreacionisti~kog smera.

U julu 2006. godine mi smo potpisali drugi dokument, koji govori o


tome {ta je nauka, {ta je teorija evolucije, na kojim se ~injenicama za-
sniva, do kojih podataka smo do{li o nastanku svemira, planeta, `ivo-
ta na zemlji.

Svetlana Luki}:
A ko je doneo taj dokument?

Biljana Stojkovi}:
Globalna mre`a svetskih akademija nauka. Na{ SANU je to definitiv-
no potpisao. Tu se navodi spisak dr`ava koje su to potpisale, ima ih
68, od ~ega je 27 ~lanica Saveta Evrope.

Svetlana Luki}:
Te{ko se mo`e o~ekivati pozitivan stav od ministra prosvete, koji je na
po~etku ove {kolske godine favorizovao veronauku u odnosu na gra-
|ansko vaspitanje. On je otvoreno rekao da je sre}an zbog toga {to sve
vi{e dece upisuje veronauku. Naravno, pitanje je koliko je to ta~no.
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 303

Biljana Stojkovi}:
^ula sam da i deca koja slu{aju gra|ansko vaspitanje dobijaju svedo-
~anstva u kojima pi{e – veronauka. To je navodno gre{ka, ali ti poda-
ci se bez ispravki obra|uju u ministarstvu i onda dobijate podatak da
ogroman broj dece slu{a veronauku. Da li to vodi tome da }e nam u
jednom trenutku saop{titi da vi{e od devedeset odsto dece slu{a ve-
ronauku, pa je vreme da ukinemo gra|ansko vaspitanje, koje se u Biljana
Evropi zove – moral? U Evropskoj uniji gra|ansko vaspitanje se zove Stojkovi}
moral.

Me|unarodni fondovi su nam dali ogroman novac da napravimo stra-


tegiju obrazovanja. Se}ate se kako su na{a deca bila lo{e ocenjena na
tim testovima. Njihova poenta nije bila da se proveri koliko deca zna-
ju, ve} koliko je upotrebljivo njihovo znanje. Na tim testovima deca
treba da donesu zaklju~ke o stvarima za koje ~uju prvi put u `ivotu.
Tako se testira koliko su oni nau~eni da razmi{ljaju i povezuju podat-
ke, a to je su{tina nau~nog pogleda na svet. Postojala je ideja da se u
tom smislu uspostave novi standardi u~enja i kod nas. Kod nas je tim
projektom rukovodila Ljiljana ^oli}. Na jednom od prvih sastanaka
ona je izjavila – Nama novi standardi nisu potrebni, mi imamo na{e
standarde zasnovane na svetosavlju.

Jo{ jedan podatak me je {okirao i prvo sam mislila da je neistinit. Ne-


ko mi je rekao da postoji ideja u ministarstvu prosvete da se svi na-
stavnici svih predmeta edukuju verski, bez obzira na to da li predaju
prirodne ili dru{tvene nauke. Ideja je da svi nastavnici pro|u versku
nastavu i tako valjda saznaju kako da predaju svoj predmet, a da ne
do|u u koliziju s idejom boga. Od februara ove godine ovaj projekat
se predstavlja nastavni~kim aktivima na lokalnom nivou i to se spro-
vodi kao me|u{kolska saradnja. Koleginica koja mi je ovo ispri~ala je
prisustvovala sastanku aktiva prirodnih nauka, gde je to potureno
kao probni balon. Posle prvog {oka, zavladao je grohotan smeh i on-
da su se ljudi pozvali na ustav, u kojem pi{e da smo mi sekularna dr-
`ava i to se tako zavr{ilo. Pitanje je na koji na~in }e se to sada provu-
}i, a da ne bude tako eksplicitno i jasno svima.

Svetlana Luki}:
Da li ste informacije o rezoluciji na{li na sajtu ministarstva prosvete?
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 304

Biljana Stojkovi}:
02.11.07.
Ne, to je sajt Saveta Evrope, koji je prili~no razu|en i komplikovan,
na kojem je vrlo te{ko do}i do podataka. To je velika organizacija, s
puno podtela i saziva. Imate poseban link za rezoluciju i onda mora-
te da potra`ite link za glasanje i tu mo`ete da vidite da je Milo{ Ali-
grudi} glasao za najve}i broj amandmana koji su usvojeni, a da na
304 kraju nije glasao za rezoluciju. To je ono {to sam ja uspela da vidim
na internetu.

Svetlana Luki}:
Da vi to niste pogledali na internetu, mi ne bismo znali da se to dogo-
dilo. Da li mislite da oni to kriju od javnosti?

Biljana Stojkovi}:
Ne znam. Oni to nisu potpisali verovatno zbog svoje li~ne filozofije,
svog politi~kog pogleda na svet. Prvi koji su to prona{li su ljudi s Fi-
lozofskog fakulteta koji se bave obrazovanjem. Oni su prona{li i na-
crt rezolucije i kasnije usvojenu rezoluciju. Postojalo je op{te uvere-
nje da to jeste potpisano, ali eto, ispostavilo se da nije. I nikada to ne
bismo saznali da neko nije pogledao sajt i poslao link kolegama da
pro{iri tu informaciju.

Svetlana Luki}:
Ministarstvo prosvete ni{ta nije objavilo?

Biljana Stojkovi}:
Ne.

Svetlana Luki}:
Za njih to ne postoji.

Biljana Stojkovi}:
Koliko ja znam, za njih to ne postoji. Pitanje je da li su oni uop{te oba-
ve{teni o tome, mo`da nisu, mo`da ni oni ne znaju.

Svetlana Luki}:
U ponedeljak smo imali promociju u [idu. Prvobitno je bilo dogovore-
no da se promocija odr`i u sali Doma mladih u ovom gradu, ali uo~i
same promocije uprava Doma mladih je tra`ila zvani~an dopis od B92
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 305

u kojem se garantuje da promocija nije strana~ki obojena. Razvila se


diskusija u organima uprave [ida i doneta je odluka da mi ne mo`e-
mo da nastupimo u Domu mladih. E, onda smo kroz blato, uz pomo}
baterijske lampe stigli do kafi}a na {idskim bazenima i tamo odr`ali
promociju na kojoj su govorili Petar Lukovi} i Mirko \or|evi}. Slu{a-
}ete na po~etku Mirka \or|evi}a, kojeg smo sutradan posetile i u nje-
govim [imanovcima i nastavile razgovor o crkvi, dr`avi, narodu, va- Mirko
seljeni i sli~nim stvarima. \or|evi}

Mirko \or|evi}:
Patrijarh je u dubokoj starosti, ima devedeset tri godine i sme{ten je
u Mladenovcu. Po ustavu Srpske pravoslavne crkve on ne mo`e da
podnese ostavku, iako su mu je podnosili na potpis uo~i Dejtona. On
nije hteo da je potpi{e, pa su mu iznudili onaj blanko potpis na odlu-
kama iz Dejtona, ali to je ve} istorija, grozna, prljava, ru`na. U crkvi
je ljuta borba za vlast i u novije vreme sve se vi{e name}e najstariji
~lan Sinoda, crnogorski mitropolit Amfilohije Radovi}, koji mimo
propisa obavlja du`nost patrijarha. On je rukopolo`io sve{tenike Be-
ogradsko-karlova~ke mitropolije, {to je isklju~ivo pravo patrijarha,
jer patrijarh Pavle nosi i titulu mitropolita beogradsko-karlova~kog.
Tu se treba pla{iti tih orlova, kojih je vi{e nego golubova i koji vi{e ne
kriju svoju orlovsku prirodu, vezuju se za Rusku crkvu i igraju vrlo
opasnu politi~ku ulogu. E sad, za{to ih se treba pla{iti? Re}i }e neko
– Zna se kako se patrijarh bira. Nije ba{ sigurno kako. Ovaj sada{nji
patrijarh Pavle izabran je prvi put na slobodan na~in. Sve do tada pa-
trijarha je birala dr`ava, ta~nije jedna lirska ustanova, Udba. U tome
je sad igra, da se patrijarh Pavle nekako potisne i da crkvu vodi tvrda
struja koja }e slediti Ko{tuni~inu politiku, koja }e se vezati za Rusku
pravoslavnu crkvu. Nedavno je mitropolit crnogorski Amfilohije iza-
bran, pazite bizarnosti, za predava~a na {koli za unutra{nju dr`avnu
bezbednost pri kontraobave{tajnoj slu`bi Rusije. Ve} je odr`ao pri-
stupnu besedu na akademiji za bezbednost Rusije. Na`alost, trenut-
no izme|u vrha crkve i vrha vlade postoji saglasje koje oni zovu ~ud-
nom re~ju, za koju biste vi rekli da je muzi~ki termin, ali nije, on je i
do{ao iz crkve, a to je – simfonija, totalno saglasje, kao sijamski bli-
zanci. U tome je tajna.

Ja }u vam navesti neke ~udne, neobi~ne primere. Ovih dana su medi-


ji javili da je po tre}i put u Kragujevcu policija na gradskom smetli-
{tu na{la bistu \ure Jak{i}a, velikog srpskog pesnika, i vratila tu bi-
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 306

stu koja je tamo u |ubri{tu bila, u manastir na Liparu. Ali arhiman-


02.11.07.
drit manastira na Liparu, legendarnom Liparu gde je \ura napisao
~uvenu pesmu, ne}e ni da ~uje. A ta je bista podignuta tu u ~ast veli-
kog pesnika, jer je on davno, potkraj devetnaestog veka slu`bovao tu,
zlopatio se, a obja{njenje koje je ponudio arhimandrit Sava glasi –
Bio je to ~ovek koji nije i{ao u crkvu, {to uop{te nije ta~no. Me|u pe-
306 smama \ure Jak{i}a postoji pedesetak pesama koje su nadahnute
najiskrenijom religijskom notom. On je bio pijandura, rekao je arhi-
mandrit, i bacio njegovu bistu. Zbunili se gradski oci u Kragujevcu,
jer tu se odr`ava jedna kulturna manifestacija, Liparske sve~anosti,
a sada je sve to propalo i niko ne sme da zucne. Bistu je policija done-
la i pita se {ef policije {ta da radi s njom. Slede}i argument tog ne-
sre}nog arhimandrita je najbedniji – On je razgovarao s pticama.
Valjda je ne{to na~uo o tome kako se \ura Jak{i} u svojoj ~uvenoj pe-
smi Na Liparu obra}a pticama.

A {ta je to \ura Jak{i} zgre{io crkvi? On je negde potkraj veka napi-


sao jednu pesmu koja krasi sve antologije novije srpske lirike, koja
se zove Kalu|eri: Gledo sam vam metanije, Kad varate Boga `iva. Gle-
do sam vas de se pije, De se jede i u`iva. Slu{o sam vas kad kunete
Svoje stado, svoje verne I kad Tajni prizovete Licemerni licemerne.
Gledo sam vas, ne da nisam, Kad razbludom usplamtite. Gledo sam
vas, ne da nisam. Licemerni, upamtite.

A ^e Gevara? Videli ste u narodnoj skup{tini Anti}a koji je sebe pro-


movisao u prisustvu kubanskog ambasadora. Mi znamo o kojoj se
osobi radi, ali tu se radi i o tome da se reinkarnira ^e Gevara. Da ne-
volja bude ve}a, mi smo ovde imali dugu istoriju gra|enja tog mita i
nisu ga gradili samo levi~ari, nego su u krojenju tog mita u~estvova-
li i Be}kovi} Matija i bratija napisav{i dramu, zove se ^e, koju je ob-
javila izdava~ka ku}a Rad u ediciji Re~ i misao. Ovo {to se sada radi s
Gevarom je palana~ka kopija tog mita koja nije funkcionalna u onom
kulturnom smislu u kojem su mitovi i ljudska verovanja funkcional-
ni. Ovo je politi~ka manipulacija, opsenarstvo, da se od Gevare na~i-
ni mitski junak bez mane i straha. Istorijska istina koja o njemu po-
stoji odavno jasno upu}uje na mnogo {ta drugo. Preda mnom stoje
knjige njegovih saboraca, iz kojih o ^eu izbijaju na videlo ~injenice
da je to bio surovi revolucionar koji se dr`ao principa – cilj opravda-
va svako sredstvo, pa i nasilje, ubijanje, i li~ni ~in ubijanja ljudi. Ta-
ko mi doznajemo ovde iz verodostojnih izvora da je ^e Gevara kriv za
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 307

smrt 164 osobe, koje su streljane na gradskom stadionu, javno, u pri-


sustvu mase i bez ikakve procedure.

[ta sam Gevara ka`e pred generalnom skup{tinom Ujedinjenih naci-


ja 1964. godine, kao predstavnik kubanske vlade, citat: Mi smo stre-
ljali, to je ta~no, mi streljamo i sada i nastavi}emo da streljamo ono-
liko koliko to bude potrebno, zavr{en citat. Svi dokumenti upu}uju na
Mirko
to da je on, ka`u biografi, u tome prevazilazio ~ak i Raula Kastra, ko- \or|evi}
ji se posebno odlikovao krvo`edno{}u, uz svedo~enja da Fidel Kastro
nije li~no izdavao takva nare|enja i da je namerno njima prepu{tao
da u revoluciji u ime vi{ih ciljeva odrade te prljave poslove. Zanimlji-
vo je da Gevaru sada na svojoj zastavi isti~u nacionalisti najagresiv-
nijeg tipa, {to taj Gevara uop{te nije bio. On je bio zaslepljeni, fana-
ti~ni internacionalista. Dakle, sve mu mo`emo pripisati, ali mu neki
uskoetni~ki nacionalizam fa{isti~kog tipa nikako ne mo`emo pripi-
sati. Pogledajte {ta se u Beogradu doga|a. Nigde tako u Evropi danas
ne cveta i nije cvetala {kola istorijskog revizionizma, da se oni koji
nisu bili heroji di`u na pijedestal, a istinski heroji bacaju u blato. Bu-
levarima se daje ime Milana Nedi}a, postoji venac Dimitrija Ljoti}a,
fa{izam i antifa{izam se ili izjedna~uju ili se na najgrublji na~in pra-
vi pore|enje, u korist fa{izma. Ovo {to su se sada profa{isti~ke grupi-
ce uhvatile za ^ea Gevaru obja{njava se prosto – I njima je do ru{enja
svih vrednosti, a to se videlo i na zasedanju visokog doma Narodne
skup{tine Srbije.

Svetlana Luki}:
On im je verovatno zgodan kao antiglobalista, ~ovek koji je ru{io ame-
ri~ke saveznike.

Mirko \or|evi}:
Upravo tako. Negde sam video tekst u novinama, u kojem se porede
^e Gevara i Nikolaj, jer su obojica bili antiglobalisti i obojica su vodi-
li ljutu bitku protiv velikog satane, zapadne civilizacije. Ne znam za-
{to im ne bi pridru`ili i ajatolahe iz Irana koji su majstori za sintag-
me kao {to je – veliki {ejtan Zapada.

Dveri srpske su ~asopis ~iji tira` nije zanemarljiv i koji je mnogo ~i-
tan. Sada ga s dobrim razlogom smatraju najuticajnijim crkvenim
glasilom. Bi}u slobodan da vam prika`em jedan dvobroj, koji je po-
sve}en, kako oni ka`u, najve}em srpskom politi~kom misliocu. Re~ je
o doktoru Marku S. Markovi}u, koji se posle ~etrdesetak godina vra-
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 308

tio iz emigracije u Beograd, a najpoznatiji je po tome {to je 2003. pot-


02.11.07.
pisao Studeni~ku deklaraciju, koju su potpisali i vladika Artemije i
vladika Atanasije Jefti}. Rezultat te Studeni~ke deklaracije i tog sa-
vetovanja bilo je takozvano Drugo pismo Haralampiju. Oni su u tom
dokumentu utvrdili da je posle dvesta dvadeset godina Srbima mora-
lo postati jasno da je Dositej zabluda, prevarant, da njegova misao ne
308 vredi ni{ta, da je on propovedao la`nu prosvetiteljsku ideju Zapada.
Doktor Markovi} je potpisao takvu deklaraciju i po tome je postao ~u-
ven. Ro|en je 1924, a 1944. se pridru`uje pokretu Jugoslovenske voj-
ske u otad`bini pod komandom pukovnika Mihajlovi}a ili, kako su ga
zvali, generala Mihajlovi}a mada nikada nije imao taj ~in, ali pusti-
mo sad to. Rat se bli`i kraju, a Markovi} je podsekretar versko-ideo-
lo{ke komisije vrhovne komande generala Dra`e Mihajlovi}a. 30.
aprila vo|a Rajha izvr{io je samoubistvo, iste ve~eri se admiral Denic
obratio naciji pateti~nim re~ima – Vo|a Rajha je pao, zakletva koju je
polo`io prelazi na mene. Taj isti Denic je 2. maja potpisao bezuslov-
nu kapitulaciju. Rat je zavr{en 9. maja i taj se dan slavi kao Dan po-
bede nad fa{izmom. Osam dana i no}i su doktor Markovi}, ljoti}evci,
~etnici odbijali da polo`e oru`je, kao i brojni drugi, Jev|evi}evi crno-
gorski ~etnici i usta{e, domobrani. Oni su pre`iveli stvarno pakao,
pobednici su bili nezaustavljivi, nisu mnogo razmi{ljali o pravu i
pravdi, zna se kako se to radilo. Sre}om i hvala Bogu, Markovi} je iz-
begao u inostranstvo i proveo ~etrdeset godina uglavnom u Francu-
skoj, doktorirao je na Sorboni i napisao je mnogo knjiga.

U jednom intervjuu na pitanje – Za{to ste se be`e}i pomirili s Ljoti-


}em i ljoti}evcima, on odgovara – Da, da, sa svim nacionalnim snaga-
ma. Na pitanje o kragujeva~kom oktobru, citiram vam njegov odgo-
vor – Jeste, Marisav Petrovi} je Ljoti}ev oficir koji je izvodio Srbe na
streljanje pred nema~ki strelja~ki vod, ali pitajte se {ta biste vi u~ini-
li u tom momentu da ste bili na mestu Marisava Petrovi}a. On je na-
{ao re{enje u tome {to je umesto dvesta Srba izveo, citiram, dvesta
Cigana. [to je ta~no. To je to {to se u Srbiji doga|a. Patrijarh Srpske
pravoslavne crkve, Varnava, 1937. godine daje intervju listu koji se
zove Narodni dobo{ar, a to nije bio ne znam koji nema~ki list, nego je
to bio zvani~ni organ Nacionalsocijalisti~ke partije Nema~ke. Na
kraju razgovora stoji u slu`benom prevodu koji objavljuje Glasnik
Srpske pravoslavne crkve – Firer velikog nema~kog naroda vodi bor-
bu koja slu`i na korist celom ~ove~anstvu. I patrijarh nastavlja, citi-
ram – Ali Bog je poslao nema~kom narodu jednog dalekovidnog firera,
koji zastupa isto mi{ljenje koje sam ja mnogo ranije stvorio u sebi.
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 309

Naime, da bolj{evizam nije nesre}a i opasnost samo za Rusiju nego i


za celo hri{}anstvo, svet i za kulturu Evrope. Firer je sve~ano izjavio
da on ne `eli nijednu stopu ruske zemlje. Patrijarh zavr{ava nagla{a-
vaju}i – Mi fireru verujemo i njegovoj iskrenoj re~i.

Objavi se pokoji kra}i tekst u novinama – Rehabilitovan je Slobodan


Jovanovi}, poznati srpski pravnik, istori~ar pravnih ideja, istori~ar,
Mirko
uop{te ~ovek mnogih knjiga, koji je 1946. osu|en na dvadeset godina \or|evi}
zatvora u odsustvu. Ostao je u emigraciji, ~ovek nije nikoga ubio, ni-
je krivica ni to {to je bio predsednik vlade u emigraciji, u kojoj je Mi-
hajlovi} bio ministar vojske i mornarice. Koja crna na{a mornarica,
kao i danas, ali tako je to bilo. U toj presudi 1946, koja je vrlo stroga,
samo se pominje da se on osu|uje kao ~ovek koji je podr`avao neke
snage koje se nisu dovoljno borile protiv fa{izma, za oslobo|enje Ju-
goslavije. Danas je on rehabilitovan, pazite, sudska odluka jo{ nije
objavljena, ~ak nema ni elementarnih izve{taja u novinama zbog ~e-
ga je ~ovek rehabilitovan. Sti~e se utisak, iz novina, da je rehabilito-
van zato {to mu je naneta nepravda 1946, a on je veliko ime u publi-
cistici. Ja od njegovih knjiga, ako vas to zanima, cenim kao sjajnu
vrednost jedan kratak ogled koji se zove O kulturnom obrascu. On je
vi{e bio popularni istori~ar, da tako ka`em, knjige mu se lako ~itaju,
stil mu je sjajan. Sada ispada da se od Slobodana Jovanovi}a stvara
kult mu~enika, {to ~ovek uop{te nije bio, bio je predsednik vlade,
umro je u emigraciji u svom domu, nikakvu kaznu nije izdr`avao. Za-
branjen mu je bio povratak, ali on je bio predsednik vlade i u onom
momentu kada su dvadeset ~etiri puta na dan i Moskva i London i Va-
{ington pozivali narode Evrope i srpski narod da se di`u listom svi u
borbu protiv fa{izma.

Ali lako }emo sa Slobodanom Jovanovi}em. Oni veli~aju Ljoti}a u


Smederevu, ho}e skver, trg Dimitrija Ljoti}a. Pa taj isti Slobodan Jo-
vanovi} u tom sjajnom eseju ka`e da mi Srbi nemamo kulturni obra-
zac, da nam je uvek bio jednodimenzionalan. Ne pla{im se ja ovih
konzervativnih desni~arskih ideja, svako ima pravo i tako da misli, ja
se pla{im ne~ega {to nam se dogodilo nekoliko puta – kada ideje iza-
|u na ulicu – toga se ja pla{im. Mi se nalazimo pred re{enjem za Ko-
sovo, kako to re{avati? Oni nude za obja{njenje toliko naivne mitske
formule da se deca smeju. Govori na{ih zvani~nih predstavnika su ci-
tati iz epskih pesama. Nekada je postojao Domanovi}, \ura Jak{i},
Skerli}. A danas? Kako vi mo`ete skinuti tablu na kojoj pi{e – ulica
Vukice Mitrovi} [unje i baciti je u sme}e? Onaj ko je pro~itao o `ivo-
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 310

tu te devojke mora da zna da je ta obi~na radnica svojim `ivotom i de-


02.11.07.
lom i sudbinom zaslu`ila da bude kanonizovana za svetiteljku, bo`ju
ugodnicu, govorim ozbiljno. Sada za svece i ugodnike birate ljude ko-
ji su, blago re~eno, kontroverzni. Danas se di`u spomenici Nikolaju,
poslednji, ka`u, visok je trinaest metara. Taj ~ovek nije prepoznavao
znakove vremena, kuda ide Evropa, kuda ide ~ove~anstvo. Srbija je
310 ponovo zbunjena i slu|ena. Istorija je u~iteljica, znate, to je banalna
pri~a, znaju je svi koji po~nu da u~e latinski, ali mnogi zaboravljaju
da tu nedostaju epiteti – istorija je surova, stroga, odvratna, stra{na
u~iteljica.

Svetlana Luki}:
Za kraj d`ez standard s promocije Pe{~anika u [idu, Petar Lukovi}.

Petar Lukovi}:
U petak sam gledao Beogradsku hroniku i na periferiji Beograda pro-
ti~e neka reka, kojom ve} dvadeset i ne{to godina teku fekalije. I po-
sle dvadeset i pet godina na{em srpskom narodu punom strpljenja je
prekipelo i oti{ao je u op{tinu i po~eo da se `ali. I op{tinari ka`u – Su-
per, odli~no, u~ini}e ne{to i onda donesu neverovatno re{enje – grade
branu i zaustavljaju potok. To je minijaturni \erdap, ima i most pre-
ko njega, i sad onaj potok ide prema toj brani i ona voda se fizi~kim
zakonima koji, na`alost, jo{ va`e u Srbiji, odbija od one brane. I posle
izvesnog vremena od tog potoka se napravilo jezero. I svi su se oku-
pili tamo gore i razmi{ljaju kako da re{e taj problem i zovu op{tinu,
a ona ka`e – Mi smo nenadle`ni, to je za Vodoprivredu Srbije. To mi
je bilo najsme{nije, Vodoprivreda Srbije koja ka`e – Mi nismo zadu-
`eni za staja}e vode, mi smo zadu`eni za teku}e vode. I ta govna i to
jezero je tamo ostalo, i sad stoji. Ako treba da opi{em Srbiju za vreme
Milo{evi}a i Srbiju za vreme Ko{tunice, onda mi se ova slika ~ini vr-
lo efektnom. Za vreme Milo{evi}a su ta govna nekako prolazila, pa
smo ne{to ~istili, a ovde samo stoji jezero i mi ~ekamo neko ~udo. Jed-
na od {ansi jeste da to sve ispari, druga {ansa, da se probudimo i da
toga nema, ta {ansa je realna kao i da zadr`imo Kosovo. Tre}a {ansa
je da se uzdamo u nekakve podzemne pe}ine, mogu}e je da se tu kri-
je i Mladi}, pa da ta voda ode u te rupe.

Slika tog jezera s fekalijama me opseda kada god uklju~im televizij-


ski prenos iz skup{tine Srbije. Imam satelitski program i kada uklju-
~im program, onda mi titl pokazuje koja emisija je u toku. I danas
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 311

uklju~im skup{tinu, a dole pi{e – Ometeni u razvoju, ona TV serija.


Kunem vam se i to stoji deset minuta dok oni pri~aju. Ne mo`e biti bo-
ljeg opisa. A skup{tinu gledam kao da igram loto, pa `elim da pogo-
dim ne{to. Gledam skup{tinu da bih otkrio {ta je tema dnevnog reda,
to mi je zanimacija poslednjih mesec dana. I evo, zapisao sam, prvo
sam slu{ao nekog koji je iza{ao za govornicu i pobunio se zato {to dr-
`ava Srbija nije reagovala u Ujedinjenim nacijama onog trenutka ka- Petar
da je Hrvatska postala ~lanica Saveta bezbednosti, odnosno po njego- Lukovi}

vom predlogu Srbija mora hitno da ulo`i prigovor Ujedinjenim naci-


jama, da pokrene postupak za izbacivanje Hrvatske iz Saveta bezbed-
nosti. Mislio sam – tema je ne{to diplomatsko, ali nije. Posle toga se
javi neka od radikala, ona {to stalno govori mafija{ki premijer za
\in|i}a. I ja sve vreme o~ekujem da }e da ustane neko iz Demokrat-
ske stranke i da ne{to ka`e ili da zadavi Vericu. Ni{ta, u klupama se
smeju, pa zaklju~ujem da nije tema \in|i}, nego je to onako usput.
Tre}eg slu{am, on tvrdi da se u Kru{evcu u jednoj kafani ne slu`e }e-
vap~i}i od pse}eg mesa, dakle, kulinarstvo je tema. ^etvrti se javlja i
ka`e da je pravi trenutak da priznamo Republiku Srpsku Krajinu, ~i-
ja vlada sedi tu u izbegli{tvu u skup{tini i samo ~eka da bude progla-
{ena. Dobro, sedam-osam govornika je po~elo da govori o tome da li
}e biti izbora 9. decembra, 10, 11, da li }e uop{te biti izbora u decem-
bru, da li }e ikada biti izbora u Srbiji. Onda je do{la tema Kosovo i na
kraju se javi moj omiljeni Albijani}, govori o tome kako je trenutak
da skup{tina Srbije radnicima koji rade u skup{tini Srbije van svog
radnog vremena, koji su vredni, pla}a prekovremeni rad. Naravno da
nisam izdr`ao do kraja, nego sam na sajtu kasnije pro~itao da je te-
ma bila lokalna samouprava. Dakle, to vam je tipi~an dnevni red
skup{tine jedne dr`ave.

Po{to sam ponekad prili~no zaludan, odem na sajt vlade Srbije da vi-
dim ~ime se vlada Srbije bavi. Ja vam preporu~ujem, ako nemate pa-
metnija posla, pogledajte. Ako ste raspolo`eni, bi}ete jo{ raspolo`eni-
ji. Ja sam provalio da je u ova ~etiri meseca ova ~uvena vlada, jebote,
od svih mogu}ih zakona donela zakon o pe~atima. Zakon o upotrebi
velikog pe~ata, malog okruglog pe~ata, zakon o upotrebi ~etvrtastog
pe~ata, zakon o upotrebi trouglastog pe~ata. Pa ~ujte, stvarno imam
utisak da se neko zajebava s nama. Pe~at kao ideja vi{e ne postoji nig-
de u Evropi, ne, samo kod nas to su oni ogromni tenkovski pe~ati, pa
kada vam ga udari ovako – oni sigurno u~e kako da udaraju pe~ate.
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 312

Drugo, pro{le nedelje je skup{tina Srbije otkrila istorijsku ~injenicu


02.11.07.
da je Kuba pod blokadom. I pazite, {est sati traje diskusija o tome.
[ta je slede}e? Podr{ka Bin Ladenu, podr{ka novom albumu Spice
girls? Pa ne, bilo {ta mo`e da bude, why not? Ali gore od same ideje da
se otkrije blokada Kube posle ~etrdeset pet godina jeste ~injenica da
je tu bio Dragan Anti}, stvarno nisam mogao da verujem. Ne samo ja,
312 nije moglo da veruje jo{ mnogo ljudi. Zovu me telefonom i ka`u – Je l’
gleda{? Ja ka`em – Gledam. – Pa je l’ on? – Pa, on je, a ovi svi – Jebote,
pa ja ka`em – Jebote i tako. Njega niko ne mo`e da pita – Izvini, je l’
se protiv tebe vodilo pedeset postupaka, vi{e ne mogu da se setim, ko
}e da se seti svega. Svako od nas mora da bude inspektor, ja moram
da radim kao DB, da imam hiljade strana, pa da vidim {ta je koji ~o-
vek radio. To postaje besmisleno. Ja to sve mogu da iznesem i {ta }e
da bude? Pa ni{ta. Ti, Lukovi}u, mo`e{ da ga pu{i{. On je u skup{tini,
a nisam ja, i nije ni Mirko, kakvi, Mirka ne bi ni pustili u skup{tinu.
I on }e sada da se vrati na Kubu ili }e da ostane ovde, on ima onu ku-
}u s Milo{evi}evom }erkom koja je izdata nekom, da li Joci Amsterda-
mu. Pitali su Olivera Duli}a, takozvanog predsednika skup{tine, ot-
kud Dragan Had`i Anti} u skup{tini, a on je odgovorio – Na to pitanje
ne znam {ta da vam odgovorim. Smr{ao, kubanski preplanuo, super,
pa kako i ne bi bilo, on se vratio ne na velika vrata, ovo je bio njegov
trijumf. Zamislite ose}anje sre}e Dragana Anti}a koji stoji i s galeri-
je gleda ova mala, izvinjavam se, govna dole, koja zajedno, pazite svi,
demokrate, G17 plus, DSS, radikali, svi zajedno na njegov znak, on
ka`e – Sad, a ovi svi – Glasamo za rezoluciju. Zamisli taj trijumf, izvi-
nite, ~ak bih i ja u`ivao u tome.

Iz dana u dan ovo izgleda sve vi{e kao Monti Pajton, kao da se sasta-
nu i ka`u – Sa ~ime }emo danas da ih zajebavamo? Nemogu}e je da su
sve ove teme spontane, pa nemogu}e je da nekom padne na pamet sve
ovo. Pa izvinite, pse}i }evap~i}i, pa izvinite, to nekom treba da padne
na pamet, pa izvinite, Kuba treba da mi padne na pamet. Pa ovi s Ku-
be se vi{e ne bune zbog blokade, i oni su zaboravili na blokadu, jebo-
te. Jebe{ blokadu, {ta joj fali? Jok, Srbija }e da brani Kubu. Od koga da
je brani? Ima sva{ta u ovoj zemlji. Evo, povodom oduzimanja naziva
{koli Jovana Jovanovi}a Zmaja, slu{am izjavu nekog DSS-ovca iz No-
vog Sada koji ka`e ovako – Mo`emo da govorimo o promeni imena te
gimnazije koja }e se sada zvati Velika srpska pravoslavna gimnazija,
{to me neodoljivo podse}a na film Velika mrsna pravoslavna svadba,
48 sati svadba u gimnaziji. Ka`e, mo`emo da govorimo o tome, jer je
Zmaj preuzeo mnogo toga, on ima puno ulica, puno trgova, ima de~je
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 313

igre, ima televizijske emisije, dakle, govori o Zmaju kao o biznisme-


nu. Kao da je Jovan Jovanovi} Zmaj kontroverzni biznismen, tajkun.
I poruka glasi – Dosta terora Jovana Jovanovi}a Zmaja, hajde da ga za-
ustavimo, dosta je vi{e.

Pazite, mozaik Sveti Sava blagosilja Srp~ad, sa slikom Pahomija. Mi


znamo kako je Pahomije blagosiljao Srp~ad, na jedan specifi~an na-
Petar
~in. Deset dana sam slu{ao o tome da je Republika Srpska na{ nacio- Lukovi}
nalni prioritet. Majke ti, {ta to prakti~no treba da zna~i? Zna~i, posle
10. decembra, kada Kosovo postane nezavisno ili samostalno ili nad-
gledano, {ta }emo onda da radimo, da di`emo Bosnu u vazduh, da pri-
pojimo Republiku Srpsku nama? Ne razumem, {ta? Ako ve} sve to na-
meravate, onda nam ka`ite, ne, ovde nas zajebavaju s onim jezerom,
zajebavaju nas s onim }evap~i}ima, s Jovanom Jovanovi}em Zmajem,
a niko nam ne ka`e {ta }e da bude, kakve ideje ima ova zemlja ako se
desi ono {to }e se desiti sigurno. Ho}emo li, pojma nemam, da zapali-
mo ambasade, ho}emo li da idemo na ulice, {ta }emo da radimo uop-
{te, ba{ me interesuje, ho}emo strance da pobijemo, ne znam, {ta?

Pre neki dan odem na sajt Ve~ernjih novosti, vidim reakcije Srba,
uglavnom iz dijaspore, to je najzanimljivije, na izjavu ministra poli-
cije Dragana Jo~i}a da }e srpski paso{ biti 99 odsto }irili~ni. I sad ~i-
tam, ne mogu da verujem, dvesta i ne{to komentara. Jedan dobro ka-
`e – ^ekaj, bi}e }irili~ni paso{, ali kako }emo kad odemo negde u svet,
kako }e neko to da pro~ita? I onda 199 komentara tipa – Ma, ko ih, bre,
jebe, ima da ~itaju, ima da razumeju, ako ne}e da ~itaju, ne moraju
uop{te da ~itaju, {ta se nas ti~e da li oni razumeju ili ne razumeju,
ako ne razumeju, ima da nau~e pa da razumeju. Ti ljudi koji pi{u to,
ti koji `ive po Kanadama, po Australijama, po Kalifornijama, po pi-
zdama materinama, oni meni govore da to treba da bude }irilicom. Ne
treba ni }irilica, mo`emo da stavimo slike, mo`emo da stavimo stri-
pove, sve srpske junake ili da stavimo ovu sliku govnjivog jezera, ta-
ko da znaju odmah odakle smo. Pa, da li mo`emo o bilo ~emu da raz-
govaramo na normalan na~in? Povrh svega toga imate svaki dan izja-
ve – Srbija je odlu~na na putu ka Evropskoj uniji, ve}ina gra|ana Sr-
bije `eli `ivot u Evropskoj uniji. Ne `eli ni{ta, kakva Evropska unija,
javnih WC-a u Srbiji ima manje nego u Dizeldorfu. Evo, ovde pi{e na
WC-u – Ne pi{aj po dasci. Jeste li ikada videli u svetu da pi{e – Ne pi-
{aj po dasci? Ne seri po zidovima i po plafonu? Pa zar se to ne podra-
zumeva? Pa ne podrazumeva se. Ne krivim ja vas {to ste napisali, ta-
ko i treba, takav je narod. Kod mene u zgradi ovako stoji – Ne bacaj
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 314

sme}e s prozora. Do 1992. u Danskoj nije postojala zakonska regula-


02.11.07.
tiva za nezakonitu gradnju, onda je do{ao neki ~ovek iz Republike
Srpske i sagradio ku}u u parku.

Narod kome ja pripadam je retko glup. [ta je on sve progutao, u {ta


on sve veruje, pa to je neverovatno. Pogledajte dr`avni Dnevnik. Kada
bih pao s Marsa, pogledao dr`avni Dnevnik, ja bih rekao – Jebote bog,
314 kakva je ovo fenomenalna zemlja. Kad me pita neko ko danas ima
dvadeset ili dvadeset pet ili trideset godina – [ta misli{ ti, da li bi tre-
balo da odem iz zemlje? – Idi, ~ove~e, idi. Ja samo {to ne stanem na uli-
cu kao saobra}ajac i ne ka`em svima – Idite {to pre. Problem Srbije je
to {to je ona kao dr`ava ve} duboko u tom jezeru, u govnima, izvinja-
vam se, toliko duboko da }e nam trebati decenije i decenije stra{nog
rada da se to izvu~e, pod uslovom da postoje ljudi koji su spremni da
je izvla~e. Ja se pla{im da }e jednog dana svi da ka`u – Ovde vi{e ne-
ma pomo}i, {ta da popravljamo? [ta god popravite, sutra se sru{i i
uni{ti. Sami pitajte sebe {ta je u ovoj Srbiji ja~e – mo} kreacije, stva-
ranja ili mo} destrukcije. Destrukcije, naravno. I onda daju teme za
zadatke deci – za{to volim Srbiju. Ro|en sam ovde, ali ne zato {to sam
hteo. Koji kreten `eli da bude ro|en u Srbiji? Ali tako je ispalo, ro|en
sam ovde. ^ast bi mi bila da `ivim u nekoj normalnoj zemlji, u kojoj
ne bih znao imena ministara. Ovde deca od {est godina znaju imena
svih ministara, pa je l’ vi mislite da je to normalno? Zamislite dete ko-
je zna Ko{tunicu, kakav }e ono `ivot da ima? Dete koje upozna Ko{tu-
nicu sa {est godina mora}emo da le~imo ve} u osmoj.

Mirko \or|evi}:
Ometeno u razvoju.

Petar Lukovi}:
Ometeno u razvoju. Na`alost, `ivoti mene i ve}ine mojih prijatelja su
kao neka vrsta ku}nog pritvora. Mi smo u ku}ama, tu slu{amo muzi-
ku, tu pri~amo, tu se izjadamo i to je to. Na}i }ete trideset odsto ljudi
koji ka`u da je Srbija fenomenalna, jer Srbija ima splavove. Jebali vas
splavovi, dabogda se svi potopili. To mi je jedina `elja, da se potope
svi splavovi, zajedno s gostima i ugostiteljima i sa igra~icama. Koje
su na{e vrednosti? U Beogradu mo`e{ da iza|e{ u dvanaest no}u, su-
per. Znate, koncerti se odr`avaju u pola dva, pa nije to normalno. U
Londonu ne postoji nijedan koncert posle devet sati uve~e, pa nemoj
da mi ka`e{ da oni vole rokenrol manje nego Srbi. Ne govorim vam
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 315

ovo zato {to ne volim ovu zemlju, nego ne volim ovu dr`avu, prosto
mrzim ovu dr`avu. Mrzim ovu dr`avu. Ko{tunica? Njegova partija je
tre}a, ljudi, aman, tre}a na izborima u januaru, da li treba da podse-
}am nekoga, a on je premijer. Po~nemo da pri~amo stvari koje su glu-
pe, a nisu glupe iz prostog razloga {to postoji neko ko se zove Boris
Tadi}, ko je u januaru pri~ao – Ma ne dolazi u obzir, ma kakvi. I onda
{ta bi? Dr`-ne daj, gotovo. Sad, evo, slu{amo istu pri~u – Ne dolazi u Petar
obzir, izbori }e morati da budu u decembru. Evo, za pet dana, citiraj- Lukovi}

te me, za pet dana bi}e februar, mart, april, pa ako budu – budu, ako
ne budu – ne budu. Nema dovoljno ljudi koji tra`e izbore. Imate mno-
go ljudi koji ka`u – Jebali vas izbori, ve} su dosadni. I stvarno je do-
sadno, Ko{tunica uvek pobe|uje.

Svetlana Luki}:
Hvala vam {to ste slu{ali Pe{~anik, prijatno do idu}eg petka.
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 316

09. 11. 2007.


10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 317

SMEJ SE, BAJACO!

Su|enje }e ga samleti, jer }e izvo|enje dokaza biti bru-


talno....

Fa{izam je strah od budu}nosti....

Bog }e, kad bude dolazio u ove krajeve, izabrati da se javi


Srbima ostavljaju}i po strani Hrvate, kao {to je to u~inio
i Mek Donalds....

^itajte Uvod u astronomiju Sretena Ugri~i}a....

Vera Markovi}, iz Socijaldemokratske unije,

Latinka Perovi}, istori~arka,

Dejan Ili}, iz Fabrike knjiga,

Ivan ^olovi}, antropolog,

Sreten Ugri~i}, pisac


10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 319

Svetlana Luki}:
Danas je 9. novembar, na dana{nji dan pre devetnaest godina sru{en
je Berlinski zid. Tada je nastala velika pometnja u svetu, dr`ave i na-
rodi su se prestrojavali u hodu poku{avaju}i da izvuku najve}u korist
od pada zida, odnosno od nestanka bipolarnog sveta. Vreme je u Evro-
pi po~elo da se meri druga~ije, a mi smo, kao {to vam va{i `ivoti ka`u,
krenuli dugim putem koji nikud ne vodi, putem koji je stotine hiljada
ljudi ko{tao `ivota, ku}a i oku}nica, dece koja su emigrirala i unuka
koje, kada ih vidimo jednom u nekoliko godina ne razumemo, jer su
postali Novozelan|ani i Kana|ani.

Ovih devetnaest godina nove Evrope skoro sve evropske dr`ave su is-
koristile da sebi obezbede {to bolje mesto u Uniji. Mi smo posle skoro
dve decenije jedva pre neki dan uspeli da parafiramo, dakle, jo{ ne i da
potpi{emo, Sporazum o asocijaciji i pridru`ivanju. I to jadno i poni`a-
vaju}e dostignu}e je bilo dovoljno da se na{ predsednik samozado-
voljno kliberi za vreme potpisivanja Sporazuma. Za to vreme \eli},
koji zna vi{e od svog {efa, {to i nije tako te{ko, koji zna {ta potpisuje
i {ta nas jo{ sve ~eka, samo se sme{ka, a jedini ozbiljan na toj foto-
grafiji je Oli Ren, ~ovek koji nas je proteklih godina tako dobro upo-
znao. Zbog toga je tako ozbiljan, a ne zato {to smo njegovu zemlju po-
bedili u fudbalu, pa sad ho}e da crkne {to mora da kapitulira pred na-
ma i udari svoj paraf na Sporazum.

I dok smo mi ove dve decenije potro{ili na destrukciju misle}i da nas


Evropa ~eka, nepomi~na u svojoj lepoti i bogatstvu, Nemci su napra-
vili skoro pun krug. Poslednja istra`ivanja govore da bi svaki peti Ne-
mac `eleo da Berlinski zid opet postoji. Nemci kao ozbiljan narod pre-
ispituju posledice svog ujedinjenja i nisu sre}ni samo zbog ~injenice
da ih sada u jednoj dr`avi ima vi{e od osamdeset miliona. E, da nas
ima osamdeset miliona, pa, mi bismo, bre, vladali Evropom, glavni
grad bi nam bio u Parizu, patrijar{ija u Rimu, konje bismo pojili na
Seni, a {ljivovicu pekli u Amsterdamu.

Na{ dugi mar{ prema Evropskoj uniji traja}e, izgleda, koliko i turski.
Turcima je malo to {to su muslimani, {to se hri{}anskoj Evropi nika-
ko ne svi|a. Dok je bio kardinal Rajcinger, papa se o{tro protivio pri-
jemu Turske. Dakle, Turcima je malo ta prepreka koju su im postavili
beli hri{}ani bez brkova i fesova, nego su i sami odugovla~ili na svom
ve} sme{no dugom putu za Brisel. Nikako nisu hteli da priznaju Ki-
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 320

par, a za genocid koji su na~inili nad Jermenima nisu `eleli ni da ~uju.


09.11.07.
Da li vas to na nekoga podse}a?

Naravno da je tako dugo ~ekanje na kapijama Unije dovelo do prome-


na u Turskoj. Sekularna dr`ava je ugro`ena, pobe|uju islamisti koji
ru{e tekovine Kemala Ataturka. U predlogu novog ustava predvi|eno
je da `ene zaposlene u dr`avnim ustanovama nose fered`e i uop{te,
320 `ena se tretira kao bi}e kojem je potrebna za{tita mu{karca. Najnovi-
ji nesporazum izme|u Turske i Evrope nastao je zbog zakona kojim se
u Turskoj krivi~no goni svako ko vre|a turska nacionalna ose}anja.
@rtva tog zakona bio je i nobelovac Orhan Pamuk. Puze}i tempo pri-
dru`ivanja Evropskoj uniji izgleda neminovno vodi ka vra}anju na
stare dr`avne i narodne obi~aje. Mi smo u ne{to lak{oj situaciji, jer se
tih obi~aja nikada nismo ni odrekli. Na{ Kemal Ataturk je ubijen mno-
go br`e nego njihov i nije imao vremena da ne{to ozbiljnije promeni u
dru{tvu.

Jedno je sasvim izvesno: pre }e iz zatvora iza}i Vojislav [e{elj nego


{to }emo mi postati ~lanica ujedinjene Evrope. Su|enje tom opasnom
klovnu prenosi dr`avni servis, tako da }emo ubudu}e pre podne gleda-
ti Vu~i}a, Nikoli}a, Krasi}a i ostale marodere u skup{tini, a uve~e }e
nas do~ekivati Vojislav [e{elj, {to je dovoljno da se od sada zauvek
stidi{ {to si ro|en u ovoj zemlji. Ne{to mi se javlja da }e se javni ser-
vis direktno uklju~ivati u ha{ku sudnicu kada vojvoda bude izvodio
svoje svinjske bravure, a ne}e imati dovoljno novca i ljudi da direktno
prenosi svedo~enja njegovih `rtava. Mo`da bi za to i bilo novca kada
bi stranke vratile onih sedamsto hiljada evra koje su uzele pro{le go-
dine. To nam je pre neki dan rekao Cvetkovi} – je l’ znate ko je to? Ko
zna ~ega je ministar Cvetkovi}, dobi}e tih sedamsto hiljada evra. To je
onaj ministar finansija koji se krije uspe{nije od Ratka Mladi}a. Ali
da se vratimo mi vojvodi i TV prenosu; na po~etku Pe{~anika govori
Vera Markovi} iz Socijaldemokratske unije.

Vera Markovi}:
Na mene je stra{no delovalo ~itanje optu`nice, ba{ me je potreslo. Po-
novo sam se setila svih tih stvari, kako je to zlo delovalo u Hrvatskoj,
Bosni, Vojvodini. [e{elj se pretvorio u nekog politi~kog klovna i on je
stvarno britkog uma, brzo misli i odgovara, ali nikako ne sme da se
zaboravi opasna politika koja stoji iza njega. Te opasne re~i su spro-
vedene u delo. Radikalna stranka poku{ava da se ne{to kao umije, ne
mogu da ka`em reformi{e, u neku nacionalnu stranku, koja nema
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 321

~ak ni one elemente narodnja{tva koje ima Ko{tuni~ina stranka. Kao


kontrast tome, s prenosima su|enja [e{elju vratila se pri~a s po~etka
devedesetih, koja curi sa stranica koje je ~itala tu`iteljka Kristin Dal.
Sve to je vrlo sistemati~no i na jasan na~in nare|ano i ona nagove{ta-
va da za sve to ima vrlo ~vrste dokaze. Za razliku od su|enja Milo{e-
vi}u, gde nije bilo jasnih dokumenata potpisanih njegovom rukom,
gde je komandna odgovornost bila udaljena od zlo~inaca koji kolju, Vera
ubijaju, siluju, pale i proteruju stanovni{tvo, ovde smo ponovo oseti- Markovi}

li miris rata, sa svim njegovim u`asima. Sve {to je radio [e{elj bilo je
vrlo eksplicitno, i u re~ima i u izdavanju naredbi i u povezanosti sa
slu`bama bezbednosti, sa Stani{i}em i Simatovi}em. To je bilo toliko
blizu tla i blizu ratnih zbivanja i toliko eksplicitno u njegovom vrlo
jasnom, so~nom jeziku da je to na mene ostavilo mnogo ja~i utisak od
su|enja Milo{evi}u. Potresao me je njegov prezrivi, cini~ni osmeh za
vreme ~itanja optu`nice.

Mislim da }e ga ovo su|enje samleti, jer izvo|enje dokaza }e biti vrlo


brutalno. To {to on ka`e da je ponosan na sve to, utoliko je gore po nje-
ga i one koji ga ovde podr`avaju. Predmet rada na{eg tu`ila{tva za rat-
ne zlo~ine bi trebalo da budu svi zlo~ini koje su ~lanovi Srpske radi-
kalne stranke po~inili u Bosni, Hrvatskoj i Vojvodini i ukoliko se utvr-
di, a sigurna sam da }e se utvrditi, da su ti ljudi kao ~lanovi Srpske ra-
dikalne stranke u~estvovali u njima, postoje vrlo ozbiljni razlozi za to
da se ta stranka ukine u skladu sa zakonom i ustavom ove zemlje.

Dokumentarni materijal iz Hrtkovaca

– Hrvati su oti{li i sa sobom poneli Hrtkovce i dali Kuli ime Hrtkovci,


a Jak{i}u Mali Hrtkovci. Dolaskom Srba ovamo, mi smo doneli srp-
sku zastavu i uzeli si za neko moralno pravo da donesemo i Srbislav-
ce ovamo. Hrvati su odneli Hrtkovce, a mi smo doneli Srbislavce.

– Na{ prijatelj je do`iveo pre pet dana upad u ku}u njih petorice koji
su bili naoru`ani, jedan je i{ao sa slikom, brada mu je drhtala jako i
pokazivao je sliku `ene i ne znam koliko dece, samo je rekao – Mora-
li smo oti}i, mi nemamo kud. Ho}ete li mirno ili da vas koljemo, kako
ho}ete, da li vam je jasno da morate i}i? Pa, ka`e moj prijatelj, znate
li vi da sam ja bio na rati{tu? Ni to nas ne zanima, {to si i{ao pucati
na svoj narod. Shvati, ka`e, ~ove~e, i onog od dve kile moramo klati,
jer je usta{a.
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 322

– Oni odavde odlaze mirno, mi maltene ma{emo kad odlaze, oni nama
09.11.07.
nisu mahali, oni su nas prvo progonili tamo, maltretirali, hapsili, tu-
kli, pa smo tek onda oti{li, ko je uspio oti}i.

– Ali ja sam dve ku}e dao, razumete me, i tre}u su mi uzeli i to nisu le-
pim na~inom, nego na silu. A opet ka`em, u Hrvatsku sigurno ne}u da
idem. Nisam ja jedini slu~aj, mo`da jedini slu~aj {to je kod mene ba{
322 provaljeno. Mislim da je to bilo na{timano. Najte`e mi je bilo kada mi
je rekao – \ubre ma|arsko, isti si kao tvojih dvadeset pet hiljada Ma-
|ara {to su oti{li tamo. Pa {ta sam ja kriv? Ja nisam birao ni oca, ni
majku, niti dr`avu, nikoga, isto kao i svaki drugi ~ovek.

– Sada neko postavlja pitanje za{to sam ja do{ao. Jebi ga, kad nemam
|e, sad jedino mo`e{ uzeti pi{tolj i baciti me u Savu, nema{ kuda. E
sad, {to ova Srbija, na{a majka, nije spremna da nas prihvati, jebi ga,
to su neke druge stvari.

– Uvalili su nam oru`je, uvalili su nam pu{ke, nagovorili nas da se tu-


~emo s njima. – Samo vi po~nite, mi }emo do}i. Mi po~eli, oni zakasni-
li. Kad su do{li izneverili su nas, bjelovarski korpus nas je izneverio,
viroviti~ki isto, izdaja. Srpski narod je u Hrvatskoj izdan.

– Ja sam se ose}ao kao gost u svojoj ku}i, on me ~astio, ka`e – Ja }u pr-


vo da sipam, moja je `ena kuvala. Popili smo rakiju, kafu. E, rekoh,
sad i ja da ~astim, ja sam doneo ma|arskoga vina, dao sam mu jedne
patike, kilo kafe, kao prijatelju. A sad ja ne znam kakav je on moj pri-
jatelj kad je nasilno provalio u moju ku}u. U Nikince sam spavao,
imam jednog prijatelja tamo. Ne volim da idem ni kod koga, onda se
oni boje, ko me primi, znate. Ja razumem i njih, nije njima svejedno
tamo bilo sve to ostaviti, oni su tamo vekovima `iveli kao mi ovde,
znate.

– Vi ako pitate Hrvate, kaza}e da je iseljeno mnogo vi{e, mi vam ka`e-


mo da je to trista porodica. To zna~i da je oti{la velika ve}ina i da je
odnos snaga u procentima mnogo povoljniji sada za Srbe nego {to je
bio prije godinu dana.

– Bilo je tu svega. Hrvati tamo, Srbi ovamo i ne daj bo`e nekog nape-
tog stanja. Pa ona dvojica {to su onog zaklali su mirno sedeli i ~eka-
li, kao da su jo{ preko, kao da je to u redu.
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 323

Svetlana Luki}:
Preno{enju njegovog su|enja je prethodila kampanja Radikalne
stranke da RTS to treba da prenosi i onda je upravni odbor RTS-a do-
neo tu odluku.

Vera Markovi}:
To je trebalo da bude pobeda Srpske radikalne stranke i deo predizbor- Vera
Markovi}
ne kampanje. Meni se ~ini da je tu do{lo do bumerang efekta, odnosno
da }e se tu ~uti previ{e stra{nih stvari koje }e biti dokumentovane. ^i-
ni mi se da }e njihov rejting pasti, da }e se ljudi distancirati od njih,
jer rejting Srpske radikalne stranke pre svega raste na njihovim obe-
}anjima da }e se boriti protiv kriminala i korupcije u Srbiji. Ta retori-
ka je njihov glavni oslonac kod njihovih bira~a, a ne ratna retorika i
podse}anje na ono {to se doga|alo kada je [e{elj bio predsednik stran-
ke. Dakle, ~ini mi se da }e Srpska radikalna stranka do`iveti pad, od-
nosno da ne postoji niko ko }e sada prvi put ~uti za zlo~in u Vo}inu, na
primer, i re}i – E, ovo je pravi ~ovek i za njega }u da glasam.

Svetlana Luki}:
Jeste, ali pod uslovom da se ne dogodi da ba{ kada budu govorile `r-
tve RTS-u ponestane novca za prenos.

Vera Markovi}:
Najve}i problem ne}e biti da li }e RTS prenositi svedo~enja svedoka
optu`be. Pitanje je da li }e ih biti, koliko }e ih biti i koliko }e biti
spremni da govore. U medijima nije obja{njeno za{to je [e{elju bilo
zabranjeno da prima posetioce i za{to su se i porodi~ne posete odvi-
jale pod nadzorom sudske stra`e. Ne pominje se uop{te da je njegova
supruga iznela spisak mogu}ih svedoka i da su na njih vr{eni priti-
sci, da im je pre}eno. Ovo {to se dogodilo novinaru Dejanu Anastasi-
jevi}u je sigurno povezano s tim ili sa slu~ajem Jovice Stani{i}a. U
svakom slu~aju, doma}e slu`be bezbednosti ne brinu o potencijalnim
svedocima, nego mnogo vi{e brinu o miru [e{elja i Stani{i}a. To je
ne{to {to treba da uznemiri svakoga u Srbiji, da je neko ko je po~inio
zlo~ine ili je optu`en za ~injenje zlo~ina za{ti}en kao beli medved, a
da su svi koji o tim zlo~inima `ele da govore predmet slobodnog lova.

Dokumentarni materijal iz Vukovara


10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 324

Sa{a:
09.11.07.
Iz Ni{a, ~etni~ka stranka, [e{eljeva stranka, ako ste ~uli. E, mi oslo-
ba|amo, a JNA ni{ta. Ljudi, oni samo artiljerijom biju, a mi smo vod
koji ~isti, udarni vod i ginemo, ju~e sam pet drugara izgubio kod me-
ne. Sad }emo polako Osijek, Vinkovce da ~istimo, sve. Zagreb je isto
veliko upori{te usta{a.
324
Svetlana Luki}:
A {ta ti je ovo?

Sa{a:
Ovo? [ta misli{, za {ta slu`i? I ovo? S tim ubijam isto, a zadu`io sam
i snajpersku pu{ku, snajperista sam.

Svetlana Luki}:
Je l’ niko nije imao primedbe {to nosi{ ovo?

Sa{a:
Ne, ne, svi smo ovde naoru`ani, mora, to je preka potreba.

Svetlana Luki}:
Koliko misli{ da si ubio ljudi do sada? Pitam onako, ne mora{ da ka`e{.

Sa{a:
To se nikad ne govori. Na primer, evo, sino} sam imao no}ne more,
jednog sam ubio, sanjao sam ga.

Svetlana Luki}:
Ne znam, mo`da sam ja... ali ubiti nekog pu{kom i no`em nije isto.

Sa{a:
Nije. Mora se vratiti istom merom, ili }emo mi da nestanemo ili oni,
Srbi ili Hrvati.

Vera Markovi}:
Najavljen je skup neonacista u Pragu, na kome }e neonacisti iz ~ita-
vog regiona da pro{etaju kroz jevrejski geto. Dopada mi se reakcija
~e{kog dru{tva i ~e{ke dr`ave. Svi su vrlo slo`no ustali protiv toga,
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 325

javno, ne pla{e se da }e zbog toga {to su antifa{isti biti optu`eni da


su komunisti ili tako ne{to, kao {to se kod nas doga|a, nego su vrlo
ponosni na svoj antifa{izam i napravi}e `ivi zid oko geta da ne bi do-
pustili neonacistima da pro{etaju kroz geto. To je ne{to {to me pone-
se, odu{evim se kada vidim da i dr`ava reaguje na pravi na~in i da je
dru{tvo aktivno i `ivo, a ne umrtvljeno kao kod nas. Kao ona zmija
koja gleda `abu, nas gleda taj problem Kosova i mi ne smemo da mrd- Vera
nemo i ne smemo ni na {ta da reagujemo. Ovi momci u Novom Sadu Markovi}

su se okupljali da bi kao dali podr{ku kosovskim Srbima i mi onda ne


smemo da reagujemo, jer, zaboga, oni su na{i i bore se za na{e cilje-
ve. To je sve tako izvrnuto, tako nenormalno. Odu{evi me kao da{ak
sve`eg vazduha kada vidim da ljudi sasvim normalno i prirodno, kao
pravi Evropejci, ustanu i ne daju neonacistima da se pojave u njiho-
vom gradu i ostvare svoje namere.

U periodu ove nove vlade su se dosta grubo uru{ile institucije i to pre


svega zbog osionog delovanja ministara, pre svega tih raznih Bubala
iz DSS-a. Ljudi koji pokazuju takav prezir prema institucijama ne
smeju da budu u vladi. Oni sede u vladi i preziru institucije dr`ave ko-
je je ta vlada osnovala, kao {to je Savet za borbu protiv korupcije. Ni
u vreme Milo{evi}a nije bilo tog prezira, on je sam pravio svoje insti-
tucije i ritualno je pokazivao po{tovanje prema njima, jer su tamo se-
deli njegovi ljudi. Ovi su napravili neke institucije da bi imali te ukra-
se oko vlade, zna~i postoji antikorupcijski savet, savet za sukob inte-
resa, sve to postoji, ali mi ignori{emo sve {to oni ka`u, polemi{emo s
njima, deremo se. Postoji jedna ohrabruju}a inicijativa ministarstva
pravde, u vezi sa su|enjem Ilarionu i Pahomiju. I videla sam jednu
predstavnicu ministarstva pravde u nekoj od tih polemika na televi-
ziji, u kojoj je ona rekla da oni vrlo ozbiljno rade reviziju svih sudskih
procesa, proveravaju {ta je zastarelo, {ta nije, koliko toga ima u kom
sudu. Ukoliko to bude ostvareno, to }e dati ogromnu sigurnost gra|a-
nima. Ona predsednica Vrhovnog suda uvek ka`e – Mi smo autonom-
na institucija, a ta institucija ne pola`e ra~una dru{tvu i u`asno lo{e
prolazi po statistikama ministarstva. Takvo sudstvo nema pravo na
autonomiju.

Svetlana Luki}:
Prvo je to bio samo Velimir Ili}, ali onda su jedan za drugim mnogi po-
~eli da se bahato pona{aju. Slu{am danas izjavu iz Ni{a, povodom
epidemije `utice u drugom po veli~ini gradu u Srbiji, u kojoj se ka`e da
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 326

to nije epidemija, jer epidemija ne postoji dok je ministar zdravlja ne


09.11.07.
proglasi.

Vera Markovi}:
Otkako je formirana ova vlada, mi vidimo to bahato pona{anje, uz taj
nervozan ton, to – [ta me pita{, valjda znam {ta radim, ili – Dok ja ni-
326 sam rekao to ne postoji. I to je deo uru{avanja institucija, zna~i, po-
stoji ne{to {to je slu`ba zdravstvene za{tite u Ni{u, ona radi svoj po-
sao, ona signalizira epidemiju, pa onda ministar zdravlja ka`e – Ima-
mo epidemiju u Ni{u. Oni sve to ignori{u, postoji samo ono {to posto-
ji u vladi. Deo toga je novogovor uveden jo{ za vreme prve Ko{tuni~i-
ne vlade. Ljudi iz DSS-a ka`u – Narodna skup{tina Republike Srbije,
ne mogu da ka`u skup{tina, svi znaju koja je. Ili ka`u Vlada Republi-
ke Srbije, kao da }e, ako ka`u samo vlada, ona izgubiti snagu ili
ugled. Taj novogovor, koji je sve kabastiji, pompezniji i pretenciozan,
u stvari krije u`asnu prazninu na{ih institucija.

Svetlana Luki}:
Svaki put kada pro|em ulicom Kneza Milo{a nerviram se zbog zasta-
va oka~enih na zgradi vlade. Ju~e sam ih izbrojala petnaestak.

Vera Markovi}:
Treba proveriti tendere za nabavku tih zastava, mo`da je to razlog.
Naravno, ne mislim da je to, mislim da je to ona pompeznost Titani-
ka i {to je ve}a praznina, to je vi{e pompeznosti i vi{e pateti~nog i
zveke}u}eg oslovljavanja svega i sva~ega.

Svetlana Luki}:
Od cele dr`ave je napravljen zverinjak, oni rade {ta god im padne na
pamet, kradu koliko im padne na pamet, a onda je to poruka gra|ani-
ma da se i oni sna|u.

Vera Markovi}:
I onda sna`ni tipovi kao {to je Mi{kovi} vode svoju politiku, za koju
tra`e i dobijaju podr{ku vlade. To vidimo po prisustvu ministara iz
Demokratske stranke i DSS-a na otvaranju Delta sitija.

Svetlana Luki}:
I Dobrice ]osi}a.
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 327

Vera Markovi}:
Taj snimak je zanimljiv i trebalo bi se zamisliti nad njim. U me|uvre-
menu, oni pi{u strategije za re{avanje raznih problema koje postoje
samo na papiru. ^ula sam za strategiju borbe protiv siroma{tva, pri
~emu je u bud`etu predvi|en samo deo novca potrebnog za izvr{ava-
nje te strategije. Strategije koje nemaju podr{ku u bud`etu nisu
ozbiljne, operativne strategije. Ne vidimo da postoje ciljevi, fazni ci- Vera
ljevi i politika vlade. Markovi}

Svetlana Luki}:
Kada je skup{tina potvrdila sporazum o readmisiji rekli su da u ze-
mlju treba da se vrati pedeset hiljada ljudi. [ta }emo s pedeset hilja-
da ljudi?

Vera Markovi}:
To je jedan grad.

Svetlana Luki}:
Kada su se vratili neki Romi iz Nema~ke s decom koja su se tamo ve}
bila integrisala, na{li su se bukvalno na ulici. Ovde govorimo o pede-
set hiljada ljudi, a oni ne znaju ni {ta }e s nama. I mi smo im vi{ak.

Vera Markovi}:
Jedan od njih ju~e ka`e javno na nekoj od televizija da mi ne mo`emo
tim povratnicima da damo prednost u zapo{ljavanju samo zato {to su
do{li sa Zapada. A u sporazumu o readmisiji stoji na{a obaveza da se
pobrinemo za to da ti ljudi imaju gde da stanuju, da se zaposle, {ko-
luju decu, da im obezbedimo zdravstvenu brigu. Ne vidim da se bilo
{ta tu re{ava, osim {to se Ma|arima natura da }e oni dobiti svoj deo
Roma, jer ih nemaju dovoljno. Svi problemi koji se pojave uznemire
vladu i ona besno reaguje i gleda koga }e da opali tim problemom u
glavu. Eto, Ma|are }emo tim Romima u glavu, pa neka vide kako je to.

Se}am se borbe za porodi~ni zakon, kada smo obilazile razna mesta,


razgovarale sa `enama, govorile o prednostima tog zakona. Lobira-
nje je bilo dosta te{ko i kada je zakon usvojen, na{oj sre}i nije bilo
kraja. Sada je pro{ao jedan period primene toga zakona i vidimo da je
ogroman broj nasilnika ka`njen samo uslovno. Prva statistika o pri-
meni tog zakona je pora`avaju}a. I pored toga {to su centri za socijal-
ni rad i sudska ve}a pro{li obuku o primeni porodi~nog zakona, oni i
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 328

dalje poku{avaju da budu medijatori izme|u dvoje, od kojih je jedan


09.11.07.
nasilnik, a drugi `rtva, da se njih dvoje dogovore da o~uvaju porodi-
cu. Oni i dalje ne vide da je nasilje prema detetu najve}e zlo ovog dru-
{tva. Oni i dalje ne primenjuju zakon koji je napravljen tako da se pr-
venstveno {tite de~ja prava, nego i dalje {tite prava odraslih i na kon-
zervativan na~in {tite porodicu nastoje}i da je odr`e pod svim mogu-
328 }im uslovima, insistiraju}i na tome da treba da postoji kontakt dete-
ta i nasilnika. Duh toga zakona se ru{i ve} na sudu.

Ja se bojim spontanih, pod znakom navoda, nereda, pre svega na jugu


Srbije i u Kosovskoj Mitrovici. Predsednik vlade tvrdi da }e Kosovo
ostati srpsko i uverava te ljude da }e se pregovori zavr{iti pozitivno.
Oni koji mu veruju }e do`iveti ozbiljnu traumu. Sre}om, tih ljudi je
malo. Bojim se izazvanih nemira, kao {to su bili oni u kojima je palje-
na d`amija. Bojim se da }e i ovog puta biti tako.

Svetlana Luki}:
Bila je ovo Vera Markovi} iz Socijaldemokratske unije, koja je bila po-
slanica u skup{tini Srbije. A pro{le nedelje u Sarajevu je organizova-
na promocija Pe{~anika, na kojoj su govorili Teofil Pan~i} i gospo|a
Latinka Perovi}. Doma}in nam je bio Senad Pe}anin, glavni i odgovor-
ni urednik nedeljnika BH dani.

Senad Pe}anin:
Dugo srpski zvani~nici nisu povezivali ni na koji na~in rje{enje sta-
tusa Kosova s polo`ajem Bosne i Hercegovine, me|utim svjedoci smo
u zadnje vrijeme da oni dovode u vezu status Kosova s teritorijalnim
integritetom Bosne i Hercegovine. Koliko to pitanje zabrinjava gra-
|ane Bosne i Hercegovine, ja sam otkrio prije tri ve~eri, kad me moj
dvanaestogodi{nji sin po dolasku iz {kole, pitao sasvim ozbiljno – Ta-
ta, ho}e li biti rata? [okirao sam se, pa ka`em – Ne}e, sine, naravno,
otkud to pitanje? Ka`e – Drug mi je rekao. Dakle, zaista, kako vi vidi-
te, koji }e biti dalji pravci odnosa Beograda prema Bosni i Hercegovi-
ni u kontekstu re{enja statusa Kosova?

Latinka Perovi}:
Povezivanje pitanja Bosne i Kosova je postalo pani~nije kako se pri-
mi~e kraj pregovorima i {to je izvesnije kakvo }e to re{enje biti. Ali ja
ne mislim da je re`im koji je sada na vlasti u Srbiji od toga ikada od-
ustajao. On je prema Republici Srpskoj sve vreme vodio politiku koja
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 329

ima za cilj da stvori fakti~ko stanje koje }e jednoga dana postati i sta-
nje de jure. To je ignorisanje realnosti, jer Bosna je nezavisna dr`ava
i nikakav referendum ne mo`e odlu~ivati o njenoj sudbini. Srbija je
veoma zapu{tena zemlja u kojoj ne funkcioni{u institucije, koja je
veoma udaljena od svakog pojma pravne dr`ave. Imate jedno vrlo te-
{ko stanje u zemlji, nesporazume sa svim susedima, neuga{ene teri-
torijalne pretenzije. [ta mo`e biti rezultat? Nikakav rat, Srbija za Latinka
njega nema snagu. Mo`e do}i do izvesnog unutra{njeg haosa, ~iji bi Perovi}

cilj bio uklanjanje kriti~kog dela dru{tva. Cilj je proizvesti veliku rav-
nodu{nost dru{tva i strah od toga {ta se mo`e dogoditi. I to {to pita
va{ dvanaestogodi{nji sin, pitaju i mnogi ljudi u Srbiji, jer su se ve}
navikli na atmosferu neizvesnosti, rata, nepredvidljivosti svojih po-
liti~kih zastupnika. Politi~ke stranke se u ogromnoj ve}ini dr`e veli-
kodr`avnog programa i ne prikrivaju da evropeizacija nije vi{e od re-
torike. Ja mislim da je ta politika do`ivela fakti~ki slom upravo sada,
otvaranjem pitanja Bosne. Evropi je postalo jasno da teritorijalne
pretenzije Srbije, iako je iznurena, iako je platila tako stra{an ceh,
jo{ postoje. Ne vidim da je neko u Srbiji spreman da u~estvuje u pe-
tom ratu, ali o~ekujem unutra{nji haos i propadanje koje mo`e biti
vrlo opasno i za stabilnost celog regiona.

Demokratska maska je pala s kleronacionalisti~kih lidera. Jasno je


da je njihov cilj ta velika dr`ava, bez obzira na to kako }e se u njoj `i-
veti, le~iti, {kolovati. Kosovo je fiks-ideja i vi ne mo`ete ni o ~emu
drugom govoriti, ne mo`ete tako re}i disati, ne mo`ete odr`ati izbo-
re, proveriti volju bira~a, dok ne re{ite pitanje Kosova.

Dokumentarni snimci iz Sarajeva

Svetlana Luki}:
Koliko u Bosni i Hercegovini ima Srba? 33-34 odsto, a dr`e 60 i ne{to
procenata teritorije.

– Ho}e{ da ti ka`em kako je to? Zato {to smo mi nau~ili da bude ispred
na{e ku}e ba{ta, sto, stolica, da se mo`e sjesti fino, popiti, a onaj je na-
u~io ku}u na ku}u i ono zemlje {to ima malo nekome da proda, da bi
bile ku}e na~i~kane. Nema kraja dok neko ne bude vojni~ki pobije|en.

– Dok ne sravnimo Sarajevo.

– Kad vidimo Sarajevo poravnato...


10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 330

Svetlana Luki}:
09.11.07.
A gde }e oni?

– Kao Kurdi.

– Ne nastojim da uvrijedim nikoga tamo, ali kad do|em u tu Srbiju ja


se ne osje}am kao Srbin, nego se osje}am kao Bosanac i mene }e ~ita-
330 vog `ivota proganjati: Bosanac, Bosanac. Ja nisam Bosanac, ja sam
Srbin.

– Evo, izgleda da }emo da po~nemo.

Svetlana Luki}:
[ta }ete da ga|ate to?

– Ga|amo njihove ciljeve.

Svetlana Luki}:
^ije ciljeve?

– Njihove ciljeve, odakle nas svakodnevno ga|aju. Evo, ve} smo po~e-
li. Jo{ jedna, idemo!

Svetlana Luki}:
A {ta ga|ate? Je l’ zna{ {ta ga|a{ sad?

– Znam {ta ga|am, njihova neprijateljska upori{ta, odakle nas svako-


dnevno tuku snajperom, mitraljezima i tako dalje, njihove transpor-
tere gore i to.

Svetlana Luki}:
^ula sam da ste ju~e i prekju~e ga|ali i imali uspeha.

– Mi svakodnevno ostvarujemo uspjeh na na{em planu, uvijek i sva-


kodnevno poga|amo prave ciljeve.

Svetlana Luki}:
Koliko ima{ godina?

– Ja imam dvadeset godina.


10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 331

Svetlana Luki}:
A ovi tvoji ortaci?

– Moji ortaci, ovaj ima devetnaest, osamnaest, sedamnaest, imali


smo jednog momka od ~etrnaest godina, tu je u stalnoj ekipi.

Svetlana Luki}: ???


A u me|uvremenu, ~ime se bavite, kako se zabavljate?

– Zabavljamo se tako {to idemo na liniju, malo pucamo, non{alantno


to radimo.

– Ovdje u Dobrinji, gore, imam jednog prijatelja koji je i{ao sa mnom


u razred, ba{ mi je crtao grafi~ki u ~etvrtom razredu da bih pro{ao, da
ne bih ponavljao taj ~etvrti razred na popravnom ispitu. Toliko smo
dobri prijatelji bili i ne znam, on je sad u njihovoj, ja sam u ovoj srp-
skoj vojsci. Ne znam. Smatram da ima dosta dobrih ljudi me|u njima.
Kao {to sam rekao, ne}u tim mislima da se optere}ujem, jer i oni }e
postati s vremenom nacionalisti i tako, ako ve} nisu postali. Prije ra-
ta, djevojka mi je muslimanka bila, otkako se zaratilo nisam se ~uo s
njom, mislim da se nikad vi{e ne}u vidjeti s njom. Mislim da se i ne
`elim vidjeti s njom i da to ne}e biti mogu}e poslije rata. Ne znam, mi-
slim da nema `ivota s njima vi{e.

– Pla{im se, bogami, puca, to me strah, jo{ mi dodijalo, bolan, ovdje,


dosadilo vi{e. Stvarno, ve} je dva mjeseca.

Svetlana Luki}:
[ta radite ovde, kako provodite dane?

– Ni{ta, malo onako hodam bez veze, {etam, iza|em, ubijam dosadu.

Svetlana Luki}:
A ~ega se pla{ite najvi{e, da li snajpera, granata, ~ega?

– Pa svega, i pucanja ovog snajpera, mo`e me metak u glavu, u tome


je stvar.

Bojan Baji}:
Evo, da se predstavim, ja sam Bojan Baji}, dolazim iz Ruda. Ina~e, Ru-
do je jedno malo mjesto na granici Bosne i Srbije. Da, Prva proleter-
ska. Ina~e, stalno slu{am Pe{~anik, iz nekog razloga u Rudu ja Pe{~a-
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 332

nik mogu da uhvatim samo u svom golfu iz 1986. godine, tako da me


09.11.07.
vrlo ~esto vide kako se vozam kroz Rudo i slu{am neke emisije na
B92. Ono {ta ja ho}u sad da pitam, jeste neka misterija vezana za Zo-
rana \in|i}a. Mi znamo da ve}inska Srbija povezuje pitanje Kosova i
Bosne, mi znamo da se apsolutna ve}ina u Republici Srpskoj nada i
`eli, povezuje to pitanje, me|utim, aj’mo biti iskreni, ipak je to pita-
332 nje prvi povezao Zoran \in|i}. I u stvari pred samu smrt Zoran \in-
|i} se po~eo baviti pitanjem Kosova i on je u stvari, po meni, otvorio
to pitanje kada je rekao da pitanje disolucije Jugoslavije mora i}i po
principu administrativnih granica ili po etni~kom principu. I on je
tad vrlo jasno mislio da ako Kosovo dobije nezavisnost po etni~kom
principu, da je to pitanje onda otvoreno i u Bosni i Hrvatskoj i Slove-
niji i da se onda mora ponovo vratiti na po~etak pitanja disolucije Ju-
goslavije. Dakle, ako Kosovo rije{imo na etni~ki na~in, aj’mo sve na
etni~ki na~in. Kao netko tko slu{a Pe{~anik, netko tko podr`ava tu
Srbiju, ja sam Srbin iz Bosne koji podr`ava Bosnu i Hercegovinu, ra-
zumijete, netko tko je podr`avao Zorana \in|i}a, netko tko se uzdao
u Zorana \in|i}a, pitam se {to je on u stvari mislio kad je to rekao.
[ta bi se desilo da Zoran nije poginuo? Da li bi Zoran do{ao u ovaj }or-
sokak u kojem je Milorad Dodik sad? Eto, ja bih volio neku vrstu ko-
mentara na ovo pitanje.

Latinka Perovi}:
Mi smo proveli dve i po godine rade}i jedan zbornik o Zoranu \in|i-
}u i ja mislim da sam za te dve i po godine pro~itala apsolutno sve {to
je Zoran \in|i} napisao. On se lomio izme|u politike i filozofije,
osamdesete godine su ga prelomile da se anga`uje. On je bio ~ovek re-
volucionarnog instinkta, bio je moderan ~ovek, dublji nego {to je
smeo da poka`e sredini, bio je i ~ove~niji nego {to je smeo da poka`e,
ali u Srbiji je nacionalizam totalan, nema ni~eg drugog osim re{enja
tog istorijskog pitanja stvaranja srpske dr`ave, ujedinjenja srpskog
naroda. Neko ko to nije hteo da radi bio je prinu|en da deluje u okru-
`enju koje `eli da promeni, a morao se mnogo truditi da na to okru`e-
nje li~i. I on je preuzeo taj neverovatni rizik u politici, {to govori da
nije bio obi~an politi~ar, nego ~ovek od ve}eg formata. Postoje dnev-
ni~ke bele{ke Dobrice ]osi}a, koji ka`e da je duboko razo~aran Zora-
nom \in|i}em kao premijerom, ka`e – On je sledio mene, a sad me je
izdao na srpskom pitanju. Imate njegov brzi sukob u DOS-u s legali-
stima koji su protivnici reformi, imate njegov tako re}i minimalan
uticaj u bira~kom telu, oko sedam odsto. Za{to je to tako? Iz prostog
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 333

razloga {to je on imao jedan jedini cilj, za koji ne veruje da mo`e da


bude ostvaren, a to je da Srbiju kona~no, kako on govori, prika~i za
evropski voz i da time u~ini kraj njenom mitu o velikoj dr`avi, da u~i-
ni kraj mitu o ujedinjenju, o prirodnim granicama za koje niko ne zna
gde se ta~no postavljaju.

Kada ga ~ovek pa`ljivo ~ita, onda u njemu vidi svu protivre~nost kra-
Latinka
ja dvadesetog veka u Srbiji, vidi njegovo razumevanje vremena. On je Perovi}
gotovo na prevaru hteo Srbiju da uklju~i u taj evropski trend i u tom
smislu je bio malo naivan, {to su njegovi protivnici vrlo dobro oseti-
li. On je znao da }e ga na pitanju Kosova i Bosne zaobi}i srpski naci-
onalisti, da }e oni to inicirati, i on predla`e za Kosovo ~itav niz vari-
janti, ali pre svega on predla`e po~etak pregovora. On uspostavlja ve-
ze s Bosnom, on tuma~i u svojim tekstovima i Pale i tog vola, kada je
poku{ao da u~estvuje u tom miljeu, koji je tako re}i totalan u Srbiji
devedesetih godina, tu se ne treba zavaravati. On je hteo da taj milje
iznutra otvori, a kao strategiju sve vreme imaju}i vezivanje Srbije za
Evropu. Ja ~ak ne mislim da je on smatrao da je politika njegov dugo-
ro~ni cilj, da }e se on time stalno baviti, jer izvorno je bio filozof i u
tom smislu zaista tragi~na pojava u srpskoj politici. Ono po ~emu on
ostaje gotovo jedinstven jeste podvla~enje crte u odnosu na politiku
rata, ratnih zlo~ina i isporu~enje Milo{evi}a. Mi mo`emo re}i da je to
prakti~no uradio sam Zoran \in|i}. On je jednostavno do{ao na sed-
nicu srpske vlade i rekao – Mi za pet minuta moramo isporu~iti Milo-
{evi}a. Bez te njegove re{enosti mi bismo se jo{ dublje mrcvarili, bili
jo{ sre}niji {to je Me|unarodni sud pravde rekao da mi nismo po~ini-
li zlo~in, ali da smo znali za zlo~in i mogli da ga spre~imo. Jo{ bismo
se vi{e natezali da li uop{te da donesemo u srpskom parlamentu re-
zoluciju o tome da nije trebalo za ~etiri dana ubiti osam hiljada ljudi
i da li je genocid kada se ne{to takvo planira.

On je pre{ao tu kriti~nu ta~ku u Srbiji, za {ta je platio vrlo visoku ce-


nu, a mi smo ostali negde na pola puta, slabe}i tu energiju i udaljava-
ju}i se od tog racionalnog procesa, od tog normalnog bilansa svega
{to se tu zbilo, od nekog, ako ho}ete, kajanja. Vrlo ~esto se de{avaju
ta me|usobna izvinjenja. Moram da vam ka`em da ja nikakav zna~aj
tim izvinjenjima ne pridajem. Za mene su ona politi~ka, kurtoazna,
tu nema kajanja, tu niko ne misli o `rtvama, a svako pominje Vilija
Branta. Vili Brant je kleknuo, ali kada? Kada je Nema~ka do{la do no-
ve isto~ne politike, kad je ve} postala liberalna, vode}a ekonomska
sila u Evropi, tad je on to uradio. To je samo simbol za jednu ve} pro-
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 334

menjenu politiku, a ovo su neki simboli za istu politiku i za mene su


09.11.07.
oni cini~ni i uvredljivi za `rtve i svakog ~oveka zdravog razuma. Mi-
slim da je Zoran \in|i} u tom smislu vrlo jasno rekao – Slu{ajte, sve
demokratske zemlje sveta su se saglasile da se osnuje Me|unarodni
krivi~ni sud u Hagu, pa ne mo`emo mi biti protiv sveta, mi ne mo`e-
mo dovoditi taj sud u pitanje, a ra~unati na kredibilitet. [to se mene
334 li~no ti~e, citiram ga – Ja nikada ne}u odobriti nijedan ratni zlo~in.
Srbija se njega hvata kao simbola, kao ~oveka nade, kao nekoga ko je
poku{ao da je vrati u svet, ali mislim da je njegova pojava mnogo du-
blja i ja bar nisam u stanju da prihvatim laki sud o njemu. I danas ne-
ma odbrane Zorana \in|i}a u tom smislu.

Znate {ta? On je simulirao tu energiju Srbije, on je znao da je energi-


ja u Srbiji jako istro{ena u ratovima, da je dru{tvo devastirano, da je
dru{tvo postalo ravnodu{no ~ak i prema sebi. Uslovi u kojima on po-
ku{ava da ne{to u~ini su nemogu}i i zato kod njega razlikujem stra-
tegijsku od takti~ke strane. Zato je on do{ao u tako okrutan sukob sa
svojim partnerima u Demokratskoj opoziciji Srbije. On je znao da je
Srbija bila toliko kontaminirana nacionalizmom i ratnom politikom
da je tu moglo da se ra~una samo s drugim nacionalistom, koga }e on,
verovao je, uz podr{ku dru{tva nadigravati, uravnote`iti. I zbog toga
je tako brzo usledila njegova egzekucija. On je govorio – Mi smo pot-
puno sami, na svojoj strani nemamo ni{ta osim istorijskog procesa.
Istorijski proces je na na{oj strani, jer su integracije duh vremena.
Mi Srbi volimo da `alimo za svojim velikim ljudima onda kada ih vi-
{e nema. To je politi~ko ubistvo par ekselans. Sudski proces je poka-
zao veliku ravnodu{nost dr`avnih organa, trajao je ~etiri godine i za-
vr{io se prili~no skandalozno. ^ovek se pita ko je sve u to ume{an, ko-
liko smo mi zatrovani tom politikom zlo~ina, ne samo prema drugi-
ma, nego i prema vlastitom narodu i ljudima.

Svetlana Luki}:
Slu{ate Dejana Ili}a iz izdava~ke ku}e Fabrika knjiga.

Dejan Ili}:
Dve stvari su mi vrlo zanimljive. Ne mogu da se ne smejem, a i nije za
smejanje, ovome s Hongkongom i Kosovom. Zna{ {ta mi se ~ini da je
tu problem? Ljudi koji predstavljaju ovu dr`avu u tim razgovorima
navikli su da nama mogu da ka`u {ta god ho}e i da nema nikakvih po-
sledica. Oni vi{e nemaju kontrolu nad onim {to izgovaraju, jer smo ih
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 335

mi navikli da ne reagujemo na gluposti koje oni izgovaraju. I po{to su


izgubili orijentire, oni odlaze napolje ne shvataju}i da to nismo vi{e
mi kojima se obra}aju i onda izgovore stvar koju su izgovorili – Mi
ho}emo da model Hongkonga bude re{enje za status Kosova. Tu stvar
ne sme{ da izgovori{, jer kad uporedi{ te stvari, to otprilike izgleda
ovako – Kosovo je Hongkong, dakle, izuzetno bogata, sposobna pri-
vreda koja je u stanju da samu sebe odr`ava, a Srbija je Kina, dakle, Dejan
velesila koja ne pregovara ni s kim. Kina je tada rekla – To je, bre, na- Ili}

{e, kraj, ta~ka. Dakle, Kosovo kao samoodr`iva ekonomija koja ostva-
ruje ogromne prihode i Srbija kao velesila koja zapravo i ne pregova-
ra, nego koristi svoju mo} da bi nametnula ona re{enja koja njoj naj-
vi{e odgovaraju. Cela ta stvar je groteskna, ti se poziva{ na re{enje
Hongkonga kao na nekakav princip iza kojega zapravo stoji puka si-
la, a iz pozicije Srbije koja nema vi{e nikakvu mo} i prosto je sme{na
kao dr`ava. Ne znam kako su reagovali ljudi kojima su oni to izgova-
rali. Verovatno su to ljudi obu~eni da se ne smeju u lice onome koji iz-
govara gluposti. Da su to rekli nama, mi bismo odmahnuli rukom, ali
o~igledno da i mi vi{e ne treba da odmahujemo rukom i da treba da
im govorimo – Ej, pa nemojte da pri~ate gluposti. Ne zbog nas, navi-
kli smo mi na va{e gluposti, nego da se ne brukate napolju, jer o~i-
gledno vi{e ne znate {ta izgovarate. Prihvatio bih da oni ka`u – Pa i
ovo {to se nama nudi je apsurdno, mi smo na njihov apsurd odgovori-
li na{im apsurdom. U redu, to je fina ironija, pa ko razume, razumeo
je i ja bih bio zadovoljan tim obja{njenjem.

Ovo {to se de{ava u Bosni i Hercegovini je ista stvar. Mehanizmi u


Bosni i Hercegovini su napravljeni tako da nijedna etni~ka grupa ne
mo`e da bude preglasana, jer se ispravno zaklju~ilo da }e svaka situ-
acija u kojoj dve grupe mogu da se ujedine protiv tre}e biti iskori{}e-
na. [ta se, me|utim, dogodilo? Neko je te mehanizme iskoristio da
opstruira rad tih tela. Dakle, ti napravi{ mehanizam da niko ne mo`e
da ugrozi nijednog od aktera u dono{enju odluka i ti `eli{ dobro sva-
kome od ta tri aktera, ali onda svaki od ta tri aktera te mehanizme is-
koristi ne da bi se za{titio od druga dva, nego da bi osujetio i ono {to
bi i{lo u korist svima. I onda ljudi ka`u – ^ekaj, mi imamo nefunkci-
onalna politi~ka tela koja ne mogu da donesu nijednu odluku zato {to
ljudi namerno koriste mehanizme za{tite da bi ometali svaki rad. Ka-
da su im uzeli igra~ku, oni ka`u – Vratite nam igra~ku. I ja mislim da
je opasno napraviti mehanizme odlu~ivanja koji }e voditi tome da se
dvoje udru`uju protiv tre}eg. To je za Bosnu i Hercegovinu katastro-
fa, ali nekako se mora nau~iti ta lekcija. Ako si zloupotrebio ne{to {to
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 336

te je {titilo, mora{ biti ka`njen. I mi sad imamo tu situaciju u Repu-


09.11.07.
blici Srpskoj i veoma je zanimljivo kako se sad cela pri~a digla na na-
~elni, principijelni, moralni nivo. To je sada napad na Republiku Srp-
sku. Pa nije, nego je Republika Srpska napala neka politi~ka tela, pa
joj se to vratilo kao reakcija. I kad bi se taj kontekst tako postavio,
onda ne bismo pri~ali o tome kako neko mrzi Srbe. Ne, oni su hteli da
336 ih za{tite, ali su to Srbi zloupotrebili, pa su oni rekli – Ne}emo vi{e da
vas {titimo i kraj. Sve to luda~ki podse}a na po~etak devedesetih. Po-
bogu, pro{lo je toliko godina, pa jesmo li ne{to nau~ili?

Dobili smo nacrt zakona o kulturi, koji je pravljen s pretpostavkom


da je srpska kultura ugro`ena i kako moramo svim sredstvima da je
{titimo. Taj zakon bi mogao da funkcioni{e u devetnaestom veku, ka-
da se dr`ava formirala i zaista bila ugro`ena sa svih strana. Oni su
probali da taj zakon osavremene na jedan genijalan na~in. Na po~et-
ku postoji ~lan koji ka`e – Svi pojmovi koji se koriste u mu{kom rodu
va`e i u `enskom rodu. I to je njima uvo|enje politike rodne ravno-
pravnosti u zakon o kulturi. Tu se sve vreme govori o nacionalnoj kul-
turi kao proizvodu kolektiva. U tom zakonu nigde nema pojedinca,
gra|anina. Tu se ka`e – ministarstvo kulture }e imati zadatak i da ~u-
va kulture nacionalnih manjina u Srbiji, ali onda odmah ide – mini-
starstvo kulture ima zadatak da ~uva srpsku kulturu na onim terito-
rijama gde `ive Srbi u susednim dr`avama i gde su oni manjina. Zna-
~i, Srbija je fina dr`ava i nacionalne manjine u njoj nisu ugro`ene, ali
Srbija je okru`ena zemljama neprijateljima, gde su Srbi ugro`eni i
mi odavde moramo da ih branimo. Time si rekao da su te dr`ave lo{e,
da one ne misle o svojim nacionalnim manjinama i da su one na{i ne-
prijatelji. Imam jedan kontraprimer. Ma|arsko ministarstvo kulture
nema nikakav program kojim poma`e Ma|arima u Srbiji. Jo{ jedna
stvar, ovde se pri~a o dvojnom dr`avljanstvu. U Ma|arskoj je bio re-
ferendum na kojem su ljudi glasali za to ili protiv toga da li Ma|ari
koji `ive izvan Ma|arske mogu da imaju automatsko pravo na dvoj-
no dr`avljanstvo. Ljudi su iza{li na referendum i rekli – ne. Zanimlji-
vo je i to {to je na sajmu knjiga gostovao izdava~ iz Hrvatske i imao
mesto u areni obezbe|eno isklju~ivo za doma}e izdava~e. To je srp-
sko kulturno dru{tvo Prosvjeta iz Zagreba, ~iji predsednik je pomo}-
nik ministra kulture Hrvatske. To zna~i da ovde nije dominantan dr-
`avni princip, nego etni~ki. Onda vidi{ da je to ista ona logika koja je
govorila da svi Srbi moraju da budu u jednoj dr`avi, na jednoj terito-
riji koja }e uspe{no da ih {titi od svih okolnih naroda koji im `ele sa-
mo zlo i ni{ta drugo. Jo{ jedan primer sa sajma, Prosvjeta je imala
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 337

mesto u areni, ali pri{tinska Rilindija nije. Po svemu {to mi u ovom


trenutku govorimo ona pripada dr`avi Srbiji. Dakle, ako ni{ta drugo,
oni su morali da dobiju poziv da u~estvuju na Sajmu knjiga, pa neka
oni taj poziv odbiju, pa ti ode{ u Be~ na pregovore i ka`e{ – Mi se tru-
dimo da ih integri{emo u na{e dru{tvo, ali oni odbijaju, pa ne mo`ete
ih nagraditi za odbijanje. Ali ~ime mi poku{avamo da ih integri{emo,
{ta je to {to mi njima nudimo? Nudimo im da budu Hongkong. I ja bih Dejan
voleo da budem Hongkong, ali zna{, to je druga pri~a. I Glas srpski iz Ili}

Banjaluke je bio na mestu na kojem treba da budu samo doma}i izda-


va~i, ali se ne se}am da je tu bila ijedna izdava~ka ku}a vojvo|anskih
Ma|ara. Da li mi njima time ka`emo da oni idu na sajam knjiga u Ma-
|arskoj, pa neka tamo izla`u, {ta }e nam ovde? Ali oni ne idu tamo, jer
nemaju taj mehanizam, jer je Ma|arska dr`ava koja druga~ije funk-
cioni{e.

Koliko god bio mali bud`et za kulturu, s obzirom na to koliko se u Sr-


biji uop{te radi i koliko se ljudi bavi kulturom, ja mislim da ima i vi-
{ka sredstava. Ima raznih primera kako se ta sredstva tro{e i za{to ih
nema dovoljno. U izve{taju ministarstva od pro{le godine pi{e da je
sto ~etrdeset miliona dinara potro{eno za otkup knjiga u 2006. godi-
ni. Istovremeno se raspisuje konkurs za 2007, da se otkupe knjige iz
2006. Dakle, ministarstvo samo pori~e da je uradilo otkup u 2006, ali
stoji izve{taj da je sto ~etrdeset miliona dinara potro{eno za otkup
knjiga. Poslednji otkup bio je 2005. godine i tada je potro{eno ~etrde-
set pet miliona dinara. Zna~i, ovo je tri i ne{to vi{e puta od toga. Ti se
pita{ gde je taj novac, po{to otkupa nije bilo, a oni ka`u – Ne zna se.
^etiri miliona dinara je odvojeno za to da se ove godine ode na sajam
u Frankfurtu, da se predstavi srpsko izdava{tvo. Nije se i{lo na sajam
u Frankfurtu i taj novac nije potro{en za to. Kada se pitalo {ta se do-
godilo s tim novcem, oni su rekli – Ispita}emo. [ta }e da ispitaju? Da
bi se novac odobrio, on prolazi tri instance. Kako mo`e da nestane ~e-
tiri miliona dinara? To je jedan na~in kako se odliva novac. Drugi na-
~in je kada odobrava{ sredstva i institucijama koje su na bud`etu, re-
cimo poput Filmskog centra Srbije. Njima je odobreno onoliko novca
iz bud`eta koliko i za dva prose~na otkupa knjiga, da naprave deset
knjiga. Oni te knjige nisu napravili. Ja sam dobio novac da u svojoj iz-
dava~koj ku}i objavim jednu knjigu i zakasnio sam, objavio sam je
dva meseca kasnije i dobio sam pismo da hitno vratim novac. Ja ne
znam, mo`da je Filmski centar Srbije tako|e dobio pismo da vrati no-
vac, ali nisam siguran. Fabrika knjiga je privatna ku}a i meni mo`e
da se ispostavi taj zahtev, a ono je dr`avna ustanova, oni se valjda iz-
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 338

me|u sebe ne diraju. Zna~i, to je drugi na~in, da se da novac za izda-


09.11.07.
nja koja se ne realizuju. Tre}i na~in je da poma`e{ dr`avne izdava~-
ke ku}e koje ve} godinama zaredom dobijaju priznanja da su najbolji
izdava~i u Srbiji. To je genijalno. Ima{ izdava~ku ku}u koja je dr`av-
na i koja dobija novac direktno iz bud`eta i jo{ ima monopol na ne{to
{to je najunosnije u izdava~kom poslu, a to je pravljenje ud`benika.
338 Dobije{ novac da napravi{ knjige, ti si jedini koji te knjige mo`e da
prodaje i onda dobije{ priznanje kako si najuspe{niji. Me|utim, ni{ta
od ova tri na~ina toliko dramati~no ne ugro`ava taj bud`et kao to da
se preko kulturne politike vodi socijalna politika, jer od novca koji se
izdvoji za kulturu devedeset odsto odlazi na plate ljudi koji su na ovaj
ili onaj na~in zaposleni u dr`avnim institucijama koje se bave kultu-
rom. Pa su to ljudi koji rade u bibliotekama i raznim domovima kul-
ture. Najve}i broj tih institucija ne radi ni{ta i ti ima{ ljude koji su
nesre}ni jer su te plate male, ali ti mora{ da ih dr`i{, jer ne zna{ {ta
bi radio s njima ako oni ne bi dobijali te plate. I onda ti vidi{ da je kul-
turna politika kod nas vrsta socijalne politike, ~iji je jedini cilj da se
ljudima da nekakav novac da pre`ive, da ne bi bili nezadovoljni, a da
je kulturna proizvodnja u desetom planu. To je problem, jer kada po-
gleda{ koliko se ovde kulture proizvodi, novca ima i previ{e. Ali kada
pogleda{ koliko ljudi `ivi od rada u dr`avnim ustanovama u vezi s
kulturom, e, onda nijedan bud`et nije dovoljan.

Moje dete pre neki dan ~ita knjigu Orlovi rano lete Branka ]opi}a.
Branko ]opi} je moj omiljeni pisac, ja sam bio presre}an kada sam vi-
deo dete da to ~ita. Me|utim, dete u jednom trenutku po~ne da pla~e
– Ja ovo ni{ta ne razumem. Pazi, ne razume{ Branka ]opi}a, po defi-
niciji nemogu}e. Kako, bre, ne razume{? Pomisli{, jebote, glupo mi je
dete. U ~emu je problem, kako ne razume{? Daj, nemoj da se glupira{,
to je jedan od na{ih najboljih pisaca, mora biti jasan, mo`da si umor-
na. Dete nastavi da ~ita, jer mora da pro~ita za {kolu, nije to veliko, to
je sto i ne{to strana, i ~ita i pla~e. Ja ka`em – Daj, prekini da ~ita{, ni-
je stvar u tome da ~ita{ i pla~e{, mora{ da u`iva{, treba da se smeje{,
to je takav pisac. Ne, ne, ja ni{ta ne razumem, ja ne mogu. Ja ka`em –
Daj mi, majke ti, da pogledam tu knjigu. Pogledam knjigu. Sva JE u
knjizi su pripojena re~i za kojom slede i u svakoj desetoj re~enici u
toj knjizi postoji slovna gre{ka. I stvarno mora{ da i{~ita{ svaku re-
~enicu dva puta da bi shvatio {ta se u toj re~enici ka`e. Kako je moje
dete do{lo do te knjige? Pa tako {to je nastavnica u {koli rekla da je
to obavezna lektira i da to mora da se kupi u tom kompletu i deca su
kupila komplet {kolske lektire i niko nije pogledao {ta je unutra. [ta
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 339

se dogodilo, {ta je posledica? Moje dete ne}e `eleti da ~ita knjige, jer
su knjige glupe i pune gre{aka i ona ih ne razume i za moje dete Bran-
ko ]opi} ne}e postojati kao pisac. Ja mislim da je bitno da za moje de-
te Branko ]opi} postoji kao pisac, ali je {kola oduzela Branka ]opi}a
mom detetu.

Da ne pri~am o tome da na nekom drugom nivou ima{ feleri~ne obra-


Dejan
sce za razumevanje sveta i naravno da ti onda neko ka`e – Znate, Ko- Ili}
sovo je Hongkong – i da nema{ nikakav problem s tim. Jer ako je ne-
ko odgajan unutar feleri~nog sistema, on nema problem da izgovara
feleri~ne stvari. To mo`e da se podi`e na najrazli~itije nivoe. U`asnut
sam ~injenicom da ovde ubijaju cele porodice, u|e i ubije celu porodi-
cu, a to se posle pravda obja{njenjima – on je pozajmljivao novac, ze-
lena{io je. Zna~i, mi `ivimo u dru{tvu u kojem je senzacija za naslov-
nu stranu da je cela porodica pobijena, da bismo u narednih nedelju
dana dobijali par~e po par~e obja{njenja za{to je to normalno i za{to
tome ne treba da se ~udimo. Zamislimo situaciju da se to dogodilo u
Bosni i Hercegovini i da je kojim slu~ajem ubica bio Hrvat, da li bi to
onda bilo normalno, {ta bismo onda o tome mislili? Da ne pri~am da
se devedesetih godina doga|alo da su cele porodice bile pobijene i da
smo mi mislili da smo na neki na~in od toga za{ti}eni. Vidim direkt-
nu vezu izme|u onoga {to se doga|alo devedesetih i ovoga {to se do-
ga|a danas u Srbiji. I u pravu su svi oni koji su govorili da }e jednom
to nasilje da se prelije, jer od onoga ko ~ini nasilje ne mo`e{ se za{ti-
titi u svom dvori{tu. Mi sad to `ivimo i kako nam poma`e to {to sma-
tramo da je to normalno? Kulturni obrasci koji su stajali iza onoga
{to se doga|alo devedesetih o~igledno i sada funkcioni{u. Od toga da
je normalno da neko poubija sve ~lanove jedne porodice, jer se zabo-
ga neko od njih bavio zelena{enjem, do toga da mi tra`imo da Koso-
vo bude Hongkong, a Srbija Kina, nije dalek put.

Pri~a o radikalima ili pri~a o fa{izmu u Srbiji je pri~a o ekonomiji u


Srbiji i to je tako|e ne{to {to se re{ava na polju kulture. Kultura mo-
ra da uka`e na te veze. Fa{izam nije ni{ta drugo nego strah od budu}-
nosti, a osobe sklone fa{isti~kim ideologijama su osobe koje su sklo-
ne da svoje strahove manifestuju agresivnim pona{anjem i da pozici-
ju `rtve u kojoj sebe vide iskoriste kao legitimaciju za nasilje koje }e
~initi drugima, jer tako oni opravdavaju svoje nasilje. Mi smo ugro`e-
ni i moramo da se za{titimo. Moj `ivot je ugro`en, a ako je moj `ivot
ugro`en, ja imam pravo da ugrozim `ivot drugog da bih se odbranio.
Dakle, fa{izam je ~ist strah od budu}nosti. [ta generi{e taj strah? Pa,
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 340

ne nekakav ideolo{ki nanos, nego ga generi{e jednostavna ~injenica


09.11.07.
da kad zavr{i{ {kolu ti ne zna{ da li }e{ se zaposliti ili ne, pa i ako se
zaposli{ da li }e{ biti u stanju da zaradi{ dovoljno da pre`ivi{. Pa i
ako ima{ dovoljno da zaradi{ da pre`ivi{, da li }e{ imati dovoljno za
neki pristojan `ivot koji si u jednom trenutku sebi zamislio? Razni
ljudi se razli~ito nose s tom neizvesno{}u, ali postoje tipovi li~nosti
340 koji u takvim situacijama pribegavaju agresiji, jer su upla{eni. Da-
kle, fa{izam je manifestacija straha. Radikali i ja~ina radikala su ta-
ko|e posledica straha, to je stranka koja na najbolji na~in artikuli{e
strah kojem su podlegli gra|ani ove dr`ave. Za{to Demokratska
stranka, Liberalnodemokratska partija, za{to G17 plus ne umeju da
iza|u na kraj s tim strahom? Pa zato {to su se pokazali nesposobni-
ma, sada mislim na Demokratsku stranku i G17 plus, da kada se na-
|u u poziciji da donose odluke, re{e taj problem neizvesnosti. A za{to
su ljudi u strahu? Zato {to pamte tu nesre}nu Jugoslaviju, koja je ipak
nudila neku stabilnost, pokazalo se la`nu, pokazalo se ~ak krvavo la-
`nu. Ali se ljudi se}aju da su imali `ivote u kojima je ne{to bilo izve-
sno. Kako to da za radikale glasaju ljudi koji su nekada bili lojalni
gra|ani te socijalisti~ke Jugoslavije, kada je ideologija radikala pot-
puno suprotna toj ideologiji socijalisti~ke Jugoslavije? Pa to je vrlo
logi~no, ljudi imaju o~ekivanja gra|ena u toj socijalisti~koj Jugosla-
viji i sad su upla{eni, a radikali izlaze u susret tom strahu i daju obe-
}anja koja ove ljude na neki na~in umiruju. I to je to.

Ja moram verovati da }e gra|ani biti dovoljno pametni da ka`u – To


{to su stvari oti{le do |avola ne zna~i da mi sad treba da iza|emo i
ubijamo jedni druge. Nemam drugu utehu za ono {to bih mogao da
o~ekujem na osnovu toga kako sada stoje stvari u Srbiji. Stvari su po-
stavljene tako da mi sutra mo`emo da zavr{imo u gra|anskom ratu,
odnosno, pre }e biti da jedni ubijaju druge, a ne da se uzajamno ubi-
jamo. Istovremeno, stvari su postavljene tako da mi sutra mo`emo i
da po~nemo da `ivimo u pristojnom dru{tvu. Ima elemenata i za jed-
no i za drugo, iskustvo te u~i da o~ekuje{ najgore, a vera da `ivot ima
smisla te prosto tera da veruje{ u ovu drugu mogu}nost i da }e ona na
kraju biti jedina opcija. Ja verujem da sve mo`e da se objasni i da su
obja{njenja uglavnom jednostavna. Vojislav Ko{tunica iskreno veru-
je da }e u Srbiji sve da stane i da }e odjednom svi umreti od tuge i ne-
sre}e kada izgubimo Kosovo. Ja ne mogu vi{e da komuniciram s njim,
ja samo mogu da slegnem ramenima i ka`em – U redu je, u ovom tre-
nutku si ja~i, svi }emo trpeti posledice tvog pona{anja, ali ja tebe ne
razumem, ne razumem te od onog trenutka kada si mi rekao da je to
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 341

sudbinsko pitanje, jer to nije sudbinsko pitanje. Nije ta~no da druge


dr`ave nisu ostajale bez delova svojih teritorija. Granice su se u Evro-
pi u dvadesetom veku menjale mnogo puta i dr`ave su gubile i dobi-
jale teritorije. Srbija je jedna od dr`ava koja je dobijala teritorije u
dvadesetom veku, sad je do{lo na red da se jedan deo te teritorije ko-
ji je dobijen u dvadesetom veku izgubi, pa {ta? Je li neko umro u onim
dr`avama koje su gubile teritorije u dvadesetom veku zbog toga {to Dejan
su te teritorije izgubljene? Jesu li te dr`ave nestale? Ne, ljudi su `ive- Ili}

li i dalje.

Jesu li ljudi u Srbiji `iveli bolje zato {to je Srbija {irila svoje teritori-
je? Ne znam, ne izgleda mi da jesu, nisam video da je Srbija bila do-
voljno pametna da iskoristi tu vrstu ekspanzije, naprotiv, nekako joj
nikada nije bilo dovoljno, uvek je bilo – daj jo{, daj jo{. I onda ka`u –
E, nema vi{e, sad }emo da vam uzimamo, niste umeli da raspola`ete
teritorijama koje smo vam dali i sad }emo jedan deo da vam uzmemo.
Pa, dobro, {ta sad? U redu je, aj’mo da zabele`imo negde – to je kr{e-
nje me|unarodnog prava, to je nepravda, evo, zabele`i}emo to i zabe-
le`i}emo da u ovom trenutku nismo u stanju da se s tim nosimo, pa
}emo se tome povinovati kao nepravdi, i to se doga|a. Ali nemoj mi od
toga praviti pitanje `ivota i smrti, moja deca }e `iveti i kada Kosovo
postane nezavisna dr`ava, ona }e `iveti i to je bitno. To nije – biti ili
ne biti. Ima stvari koje su to, bolest, recimo, razboli{ se pa nema re{e-
nja, ali ovo nije to. Nemoj poistove}ivati `ivot pojedinca sa `ivotom
kolektiva, sa `ivotom dr`ave. Dr`ava ima drugu prirodu, drugu vrstu
`ivota. Ne mo`e `ivot dr`ave presudno uticati na moj `ivot. Oduzima-
nje jednog dela teritorije ne zna~i da sada svi treba da se~emo jednu
ruku i da tako simboli~ki obele`imo oduzimanje Kosova. Hajde, evo,
neka predlo`e, onog trenutka kad Kosovo proglasi nezavisnost svaki
gra|anin Srbije neka odse~e sebi levu nogu, hajde. Koliko je ljudi
spremno da to uradi? Za{to nam govore da treba da budemo spremni
na to kad znaju da je to nerealan zahtev, da je to najobi~nija besmi-
slica? Ako nezavisnost Kosova zna~i i to da }emo videti kako jedna
politi~ka elita odlazi s vlasti, onda Srbija mo`da i nije lo{e pro{la.

Svetlana Luki}:
Bio je ovo Dejan Ili}, a sada slu{ate jedanaeste Vesti iz kulture Ivana
^olovi}a.
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 342

Ivan ^olovi}:
09.11.07.
Ima letnjih dana kad u gradskim soliterima zbog velike vru}ine ~o-
vek ne mo`e ni{ta ozbiljno da radi. Tada ni rashladni ure|aji ne po-
ma`u. Ova naizgled sasvim prozai~na letnja nevolja `itelja solitera
podstakla je, me|utim, jednog pisca da je opi{e na tako re}i pesni~ki
na~in. Tako je nastala pesma u prozi pod naslovom Negde u Srbiji o
342 letnjim vra~ima, s ovim po~etkom: Velike, gotovo nesnosne vru}ine u
kamenim sarkofazima, ~itaj stambenim zgradama, ne samo velegra-
da, zaustavljaju funkcije svih ozbiljnih aktivnosti. Gust, kao iz fara-
onskih gra|evina za ve~nost preuzeti okamenjeni materijal prepun
armature jarosno odoleva instaliranim ma{inama koje su zadu`ene
da unesu u unutra{njost tih sarkofaga mrvice planinskog ozona i
trag `ivota. Autor ovog pesni~kog teksta je profesor na Muzi~koj aka-
demiji u Beogradu, kompozitor i knji`evnik Svetislav D. Bo`i}, a
tekst je deo njegove knjige @amor leta 2006, koji je nedavno objavio
Zavod za ud`benike iz Beograda. Pretpostavljam da su recenzent iz-
danja Rajko Petrov Nogo i direktor i glavni urednik Zavoda Rado{
Lju{i} smatrali da je re~ o delu koje mo`e zgodno da poslu`i kao pri-
ru~nik u nastavi srpskog jezika i knji`evnosti. Verovatno su u Bo`i-
}evom pesni~kom opisu letnje vru}ine u soliterima videli lep primer
snage pesni~ke re~i koja, eto, i neke zgode iz svakodnevnog `ivota
mo`e da uzdigne do umetni~kih visina.

Sli~nu pedago{ku vrednost recenzent i izdava~ ove knjige mogli su


da na|u i u Bo`i}evom nadahnutom portretu lepinje s kajmakom, ko-
ji ide ovako: Lepinja sa kajmakom, taj praznik jednostavnosti gastro-
nomije otmenog naroda koji je svoje siroma{tvo natkrilio arhipela-
gom satkanim od najskupocenijih miomirisa. Ipak, nisam siguran da
bi @amor leta 2006. zaslu`io da ga objavi jedna zna~ajna, i kako se
obi~no ka`e, nacionalna institucija, kao {to je Zavod za ud`benike da
je njegov autor pesni~ki obradio samo pomenute i druge sli~ne teme
svakodnevnog `ivota. Pre }e biti da je ovo njegovo delo u Zavodu pri-
hva}eno najvi{e zbog toga {to su tu opevane i neke mnogo va`nije i
respektabilnije teme, teme iz dalje i bli`e srpske pro{losti, a bogme i
neka va`na pitanja srpske sada{njosti. Ima u ovoj knjizi pone{to i o
Hilandaru, o svetom Savi i Nikolaju, te o Kara|or|evoj i Milo{evoj Sr-
biji, zatim o majci Rusiji, o Mokranjcu, o srpskim guslama, o srpskoj
{ljivi, o Me{trovi}evim spomenicima u Beogradu i uop{te o duhov-
nom zdravlju srpske prestonice, a ima i zgodnih stvari o Nikoli Tesli
i proslavi njegovog nedavnog jubileja. Kad sam video o kojim sve va-
`nim stvarima Bo`i} ovde pi{e, pomislio sam da bi u o~ima stru~nja-
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 343

ka pedago{ka upotrebljivost njegovog @amora mogla biti mnogo ve-


}a i {ira nego {to mi se u prvi mah u~inilo. Jeste ovo delo pre svega pe-
sni~ka tvorevina, pa }e biti korisno {tivo u nastavi srpskog jezika i
knji`evnosti, ali s obzirom na njegove teme, {kolska praksa }e poka-
zati da je ono mo`da jo{ pogodnije za u~enje nacionalne istorije. Sko-
ro sam siguran da su tu pogodnost recenzent i urednik imali u vidu
kad su delo prihvatili za {tampu, da su `eleli da ga kao korisno didak- Ivan
ti~ko i vaspitno sredstvo ponude i profesorima istorije. ^olovi}

Na primer, kad profesori budu |acima govorili o prilikama u Srbiji


po~etkom devetnaestog veka, u ovoj Bo`i}evoj knjizi na}i }e poetski
efektno iznet podatak da je tada{nja prebogata Srbija svinjetinom
hranila pomalo iznemoglu i skoro gladnu Evropu. Smetovi `ira hran-
ljivog, pi{e Bo`i}, koji je veselio i gojio groktavu tevabiju namenjenu
za transport u prostore zapadne jevropske prekrivao je tlo tih {uma
nagizdavljenih. Nepregledna linija stada obrnji~enog prevo`ena pre-
ko velikih reka raznim skelama hranila je postoje}e i potencijalne im-
perije, one koji su ve} imali sjaj, ostvarenost, trijumfe vojni~ke i kul-
turne i u nekim zonama svoga trajanja pokazivali znake umora i de-
kadencije. Profesor istorije na}i }e u ovom izdanju Zavoda za ud`be-
nike pogodan materijal i za lekciju o istorijskim odnosima izme|u
Srba i drugih naroda, a posebno izme|u Srba i Hrvata. Pedago{ki po-
godnu obradu te teme na}i }e na stranicama Bo`i}evog @amora koje
su posve}ene Nikoli Tesli i ~ine posebno poetski zapis pod naslovom
Tesla mo`da spava izvan jubileja. Tu }e profesori pro~itati, a zatim
|acima dati da prorade zgodne, sa`ete i rodoljubivim pregnu}em na-
dahnute opise Tesline domovine, to jest Hrvatske. Prema jednom od
tih opisa to je zemlja koja je nastala u Jasenovcu, a drugi je predsta-
vlja kao dr`avu ~ija je najve}a hrabrost da je ni~ega nije sram. ^itaju-
}i Bo`i}a sazna}e srpski |aci da je za Teslinu tugu, koja se navodno
vidi na njegovoj posmrtnoj maski, kriva Hrvatska, odnosno kako to
Bo`i} ironi~no ka`e, da je Teslinu tugu izazvalo zlo koje mu je njego-
va domovina pripremila u znak zahvalnosti {to se rodio u srpstvu kao
Srbin i {to je postao to {to jeste. Ali ova lekcija o stradanju jednog
srpskog genija zbog fakta da se rodio u Hrvatskoj mo}i }e ipak da se
zavr{i ne~im lepim, tako re}i radosnim. Deca }e na kraju ~uti da je go-
spodar svetlosti, ma koliko ga Hrvati mu~ili, preko svojih struja i mu-
nja bio u stalnoj vezi sa Srbijom. A i ne{to jo{ radosnije, {to }e sigur-
no biti od koristi ne samo u nastavi knji`evnosti i istorije, nego i u
verskom obrazovanju, jer Tesla se u ovoj knjizi na kraju preobra}a u
proroka koji, kako ka`e Svetislav Bo`i}, velikim praskom svojih ne-
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 344

beskih saslu`ivanja kao da najavljuje drugi dolazak sina bo`jeg Isu-


09.11.07.
sa Hrista. Nema sumnje, zahvaljuju}i Teslinom lobiranju i Bo`i}e-
vom saslu`enju, i Bog }e, kad bude dolazio u ove krajeve, izabrati da
se najpre javi Srbima, ostavljaju}i po strani Hrvate, kao {to je to svo-
jevremeno zaobilaze}i Hrvate u~inio i Mek Donalds.

Za {kolsku obradu temata o zlodelima Hrvata nad Teslom i ostalim


344 Srbima ova Bo`i}eva knjiga nudi jo{ jednu veoma zgodnu ilustraciju.
Naime, njen autor nas podse}a da su dva mo`da najva`nija spomeni-
ka u Beogradu, Spomenik neznanom junaku i Spomenik pobedniku,
na{oj prestonici nametnuta, da ih je podigao ve{t zanatlija koji je,
kao {to je poznato, Hrvat. Bo`i}a kao Srbina, a bogme i kao mu{kar-
ca, najvi{e poga|a besramna golotinja Me{trovi}evog Pobednika. To
je, ka`e on, mu{kost u samoponi`enju, a golotinja Pobednika, ko bi
znao za{to, ima neke veze s BITEF-om, jer on nije tek tako bezveze
razga}en, nego je, ka`e Bo`i}, bitefovski nag. Njega pri tom, reklo bi
se, manje {okira ono {to Pobednik pokazuje spreda, a vi{e fakat da je
gologuz, to jest kako se Bo`i} pesni~ki delikatno izrazio – {to mu je
nag ju`ni deo tela, koji je bezobrazno okrenuo srpskoj prestonici, pa
tako izgleda, `ali se na{ pesnik, kao da se Pobednik podsmehuje sve-
mu mu{kom {to je preteklo i `ivi u ovom gradu.

[ta se tu sad mo`e? Nemojte dvaput re}i. Bar srpski pesnici znaju da
je sve mogu}e, i Bo`i} pesnik ima re{enje, zasad samo magijsko i pe-
sni~ko, za problem ovog hrvatskog i bitefovskog poni`enja srpske mu-
{kosti. On zove vetra u pomo}, vetru upu}uje molbu da o~isti kalemeg-
danske vidike. Kako? Dolazimo do mesta gde se ovo Bo`i}evo pesni~-
ko zazivanje pro~i{}uju}eg vetra spaja s drugim vizijama o~i{}ene Sr-
bije, koje su tako|e u po~etku samo magijske i pesni~ke, jer on se ov-
de moli dobrom vetru ~ista~u ne bi li on, dok na{ pesnik spava, preba-
cio statuu Pobednika put neke usamljene hridi na Hvaru. Naravno,
Bo`i} bi bio sre}an kada bi, pored vetra, na ovom prenosu poradili dru-
gi, pre svega takozvani sebesvesni Srbi, ali njih, avaj, ima malo, a po-
sebno Beograd oskudeva u takvima, odnosno, kako se slikovito izra-
zio autor @amora, ovaj grad prosto vapije za duhovno i mentalno, pa i
strukovno svesnim rodom koji }e se odupreti samrtnim mahinacija-
ma nad sobom. Ali zasad ni{ta od toga, samo san rodoljubivog pisca o
pro~i{}uju}em eugenetskom vetru. On mora zajedno s drugim Srbi-
ma, uvre|enim u svom srpstvu i svojoj mu{kosti, ako to nije jedno te
isto, da sa~eka da u~enici kojima je Zavod za ud`benike ponudio ovu
njegovu knjigu, kad porastu i stasaju do mu`evnog doba, uzmu stvar
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 345

u svoje ruke i krenu da ~iste nacionalno i seksualno zatrovane srpske


krajeve nastavljaju}i slavno delo svojih o~eva. A ima}e {ta da se radi,
toliko je zapo~etog, a nedovr{enog posla, ne samo na Kalemegdanu i u
Beogradu, nego na primer i na levoj obali Drine.

Ba{ o toj obali i tamo{njem srpskom nedovr{enom pregnu}u ima u


ovoj knjizi veoma zgodnih i podsticajnih stranica. Posebno su zgod-
Ivan
ne za ~itanje u |a~kom uzrastu, jer njen pisac govore}i o tim krajevi- ^olovi}
ma, o Zvorniku i mestima u njegovoj okolini polazi od svojih |a~kih
se}anja. Prise}a se kako je, kad je kao dete prolazio tim krajevima,
svaki put kad bi ugledao minare ili muslimansku ku}u ili kad bi ~uo
mujezina, osetio muku i odbojnost. Oslu{kivao sam, pi{e Bo`i}, zapo-
maganja, a ne poziv na molitvu, koja su se ogla{avala sa {iljaka
islamskih verskih upori{ta potpuno nerazumljiva, melodijski otu`na
i lepljiva. Nisam ose}ao strah, nego nelagodu i neku teskobu u du{i,
stranost koja nije nosila ni{ta dobro u svom ogla{avanju. Da ne bi ne-
ki |ak koji ovo ~ita pomislio da je ova Bo`i}eva de~a~ka odbojnost
prema minaretu i muslimanima bila samo prolazna posledica njego-
ve nezrelosti, neobave{tenosti, on dodaje ovo: I danas ostajem pri
tom utisku koji mi je osen~io utrobu nekim mukom sa kojim raspo-
znajem sve ono {to }u kasnije, na`alost, sagledati kao jednu od naj-
stra{nijih disonanci u slovenskom bi}u i uop{te slovenskom `ivotu.
Mora biti da su i ove stranice Bo`i}evog @amora leta 2006. u Zavodu
za ud`benike ocenjene kao {tivo pogodno za pedago{ki rad. Zar ovi
ovde tako nadahnuto i plasti~no opisani rani jadi srpskog de~aka ne
bi mogli danas da mu~e na{u decu kad se ona na|u na takvim mesti-
ma, gde jo{ ima za mladu srpsku du{u mu~nih i {okantnih stvari, kao
{to su turske d`amije ili hrvatski gologuzi kipovi? Zar nije dobro da
na{a deca na vreme spoznaju izvor i uzrok mu~nine koja }e ih pri ta-
kvim susretima nu`no spopasti? Zar nije po`eljno da {to pre shvate
da je takva reakcija normalna, zdrava, da ose}anje odbojnosti i od-
vratnosti prema ljudima razli~itim od nas u stvari ima prirodne, ge-
netske, rasne, odnosno kako bi se danas pre reklo, duhovne izvore?

Bo`i}ev @amor leta 2006, delo nadahnuto upravo tim ose}anjem, ne-
sumnjivo }e pomo}i |acima srpskih {kola da lak{e nau~e kako se ono
neguje, ~uva od zaborava i dalje usavr{ava, a time i da na vreme stek-
nu svest o svom rasnom identitetu.
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 346

Svetlana Luki}:
09.11.07.
Bio je ovo Ivan ^olovi}. Ivan je jednom rekao da je njegov jedini pro-
blem s takozvanom drugom Srbijom to {to je suvi{e patriotska.

Sreten Ugri~i}:
Rodoljublje kao prezir
346 Najbolja sudbina je ne roditi se, tako bar tvrdi Sofokle.

Sofokle kao da je bio Srbin.

Ua, sramota, izdaja, uzviknu}ete, kakav je to odvratni prezir prema


sopstvenom narodu.

Jeste prezir. Da, ali rodoljubivi.

Kako prezirati svoj narod mo`e biti rodoljubivo, upita}ete s indigna-


cijom.

Mo`e.
Recimo, za Austriju i Austrijance, takav je bio Tomas Bernhard, najve-
}i posle Muzila. ^ak se i dr`avljanstva odrekao, zabranio da mu knjige
{tampaju i drame igraju, toliko je dramati~no bilo njegovo ga|enje.

Patriotizam jeste – pored toga {to je uznose}a i objedinjuju}a emoci-


ja – ili moralna kategorija ili izgovor za nemo}, jalovost i gubitni{tvo.
Ovo ili – ili je doslovno isklju~uju}e. Dakle emocija sa pokri}em ili
bez pokri}a. Kad je moralni stav, rodoljublje zna~i pripadanje i do-
brom i lo{em, nikad pripadanje do kraja, ponos u odgovornosti, do-
stojanstvo u davanju, nasle|e kao najdra`a budu}nost i budu}nost
kao najdra`e nasle|e.

Nemojte molim vas ba{ vi – politi~ari, demagozi, retori~ari – da me


osu|ujete zbog prezrenja. Pa vi se vi{e i sistemati~nije od bilo koga s
prezrenjem odnosite prema gra|anima koje biste hteli da predsta-
vljate, prema gra|anima kojima se ulagujete i kojima manipuli{ete.
Va{e je gromoglasno i udvori~ko rodoljublje najvi{a forma prezrenja
naroda. A moje prezrenje naroda je najvi{a forma rodoljublja.

Vi{e je prezrivi i cini~ni Bernhard u~inio za Austrijance od bilo kog


politi~ara njegovog vremena.
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 347

@ivot tra`i ~itav kompleks sposobnosti, mo}i, znanja, ve{tina, talena-


ta, ume}a, vrlina... Sude}i po na{oj istoriji i po na{oj savremenosti,
Srbi tih dragocenih osobina, na`alost, nemaju dovoljno. Imamo, nije
da nemamo – umemo da volimo, pevamo, pla~emo, da se grdimo i da
pravedno sudimo, o drugima naro~ito, da igramo ko{arku i vaterpolo
– ali ipak nekako nedovoljno je ostalih sposobnosti.
Sreten
Da se ne la`emo: Srbi `ive amaterski. I to iz generacije u generaciju. Ugri~i}
Od toga kako mi `ivimo – ne mo`e se `iveti. Deficit samoodr`ivog i
kreativnog razvoja je jedina konstanta na{ih epoha, od Du{ana Sil-
nog do danas. To je uzelo mah fatalne samodestrukcije. Mi Srbi smo
narod koji je obo`avao Milo{evi}a, a ubio \in|i}a. Nije lako to voleti,
nije lako tome pripadati i sa tim se poistove}ivati, nije lako biti srp-
ski patriota. Ali nije ni te{ko! Srpski patriota ne razlikuje se ni od jed-
nog drugog patriote bilo koje nacije na svetu. I srpski patriota ima
prirodnu potrebu da voli svoj narod i zemlju, pa i voli. Tako i ja.

Time kako se pona{amo i {ta radimo sami sebe uni`avamo, previ{e


~esto, previ{e redovno. To boli. Stoga, s gorko-bolnim prezrenjem go-
voriti o manama sopstvenog naroda sopstvenom narodu jeste moral-
na i rodoljubiva obaveza. Ko }e bolje znati {ta ne valja i {ta treba da
se menja – ko, do mi sami.

I zato: prezirem, jer odve} volim. Odve} volim da bih mirno posma-
trao propast. Ne prezirem stvarno, ne stidim se, nego dubokom `alo-
{}u `alim, i pla~em i pevam, ali bih sem toga i ne{to da u~inim u pri-
log samoosve{}enja, suo~enja, pokretanja... Pa iz o~ajanja zauzimam
pozu koja ho}e da iritira, da izaziva na preispitivanje, da probudi iz
samozaborava.

To nije nikakvo izdajstvo, to nije nikakvo odricanje, naprotiv – to je


gruba provokacija upu}ena u~maloj svesti, tupoj na tolike signale na-
stupaju}e propasti, to je krik vapiju}eg u pustinji – to je visoka reto-
ri~ka forma rodoljublja.

I zato, ka`em vam: kako stvari stoje, i dalje za Srbe va`i: najbolja sud-
bina je ne roditi se. Ah, kako ovo izgovoriti godi u{ima, kao gorki lek
na ljutu ranu. Ako me neko ~uje, mo`da }e se lupiti u ~elo i razmisli-
ti malo.

Prezir je esencija rodoljubivog patosa.


10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 348

...
09.11.07.

Svetlana Luki}:
Slu{ali ste Ekaterinu Veliku i Milana Mladenovi}a. U ponedeljak je
bilo trinaest godina od njegove smrti. Tekstove Sretena Ugri~i}a i Iva-
na ^olovi}a koje ste ~uli u emisiji mo`ete pro~itati na na{em sajtu pe-
348 scanik.net. Tu je i novi tekst Ljubomira @ivkova, pisan za na{ sajt,
svake subote na pescanik.net je i Pe{~ani sprud Teofila Pan~i}a. Su-
tra imamo promociju u Ivanjici, u ponedeljak u ^a~ku, vodimo Peru
Lukovi}a, Teofila Pan~i}a, Zorana Ostoji}a i Mirka \or|evi}a, a vi,
Beogra|ani, se te{ite u Beoizlogu Kulturnog centra, u kojem su izlo`e-
ne pe{~ani~arske drangulije sa sloganom Nade`de Milenkovi} – Ako
vam je dobro, onda ni{ta.
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 350

16. 11. 2007.


10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 351

MRA^NA PROPAGANDA

Nastupilo je vreme u`asne, brutalne la`i....

Ne}u da le`em i ustajem s Kosovom, ho}u da le`em i usta-


jem s osmehom zato {to mi je sre}na porodica i kom{i-
luk....

Super bi mi bilo da mogu da ka`em – Ne}u, ko ga {i{a, ne-


ka pobedi Toma Nikoli}....

Te{i me D`im Morison koji je rekao – Odavde se niko ne}e


izvu}i `iv....

Slobodan G. Markovi}, istori~ar,

@eljko Bodro`i}, iz Kikindskih,

Mirko \or|evi}, publicista,

@arko Kora}, iz Socijaldemokratske unije,

Petar Lukovi}, novinar,

Milutin Petrovi}, filmski reditelj,

Bob Dilan na radiju XM


10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 353

Svetlana Luki}:
Ovo su stra{ni dani, kada se zgadi{ i upla{i{ sopstvene zemlje. Snim-
ci one nesre}ne dece vezane za kreveti}e u tim }umezima od socijalnih
ustanova na najstra{niji na~in su nas vratili u stvarnost i to taman
kada je zemlja po~ela da tone u zimski san. San koji vi{e li~i na belu
smrt. O toj nemo}noj deci koja su prepu{tena na milost i nemilost svo-
joj otad`bini ne mogu da govorim, mogla bih samo da vri{tim ili da
pla~em, ali mogu i ho}u da govorim o reakcijama dr`avnih funkcione-
ra: dabogda slede}ih jedanaest godina kai{evima, sajlama i lancima
bili vezani za svoje fotelje, dabogda tu jeli, spavali, tu srali i pisali
svoje planove za re{enje kosovskog pitanja, pripremali predizborne
kampanje i molili se bogu.

Vojislav Ko{tunica, taj tupi okrutnik, sitni provincijski prorok koji je


tako istrajno sebe {tedeo od potresa stvarnosti, morao je ne{to da ka-
`e o ovom izve{taju i, naravno, rekao je da je to mra~na propaganda,
koja je namerno tempirana ba{ u ovom trenutku, kada on, doktor Vo-
jislav Ko{tunica, profesor Samard`i}, profesor Jankovi}, profesor
[ormaz i drugi samo {to nisu pobedili u kosovskoj bici. Vreme je da
neko pogleda u tog ~oveka, u njegovu sra~unatu svirepost i aktivira
po`arni alarm.

Pitanje je, me|utim, ko }e to da u~ini. Boris Tadi}, predsednik, ba{


ovih dana se odmara od svojih du`nosti i nema {ta da ka`e, a da ode
u neki od tih domova nema smisla. Ispalo bi kao da veruje u tu mra~-
nu i sra~unatu propagandu, a i takve posete nisu atraktivne za slika-
nje. Nije to kao popiti kafu s Darkom Rundekom u Knez Mihailovoj po-
{to su Rundeka napali neki beogradski dripci. Nije to tako dirljivo kao
posetiti patrijarha Pavla u bolnici. Posle takvih doga|aja mo`e se oti-
}i u Klub knji`evnika, mo`e se ~ak i zapevati, ali posle posete deci
ometenoj u razvoju to nekako ne ide. A i ne zna {ta da im ka`e. Njegov
ministar Rasim Ljaji} im je ve} obe}ao da }e ih na leto dr`ava poslati
na more i {ta vi{e od toga Tadi} i njegova stranka mogu da u~ine?

Jo{ je otvoren konkurs za prvo pristojno ljudsko bi}e u srpskoj vladi.


Isti konkurs va`i i u patrijar{iji. Pomo}nik Amfilohije privodi razne
ljude kod patrijarha Pavla. Amfilohije nam stalno {alje poruku da to
nije bolesni~ka postelja ve} odar. Amfilohije voli sahrane; na \in|i}e-
vom grobu je igrao, a na grobu majke Radovana Karad`i}a ridao, a ka-
ko i ne bi? Jovanka je rodila sina besmrtnika i svog Radovana vaspi-
tavala kao majka Jugovi}a i kao majka Jevrosima, govorio je Amfilo-
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 354

hije. Amfilohije nije propustio priliku da kod bolesnog patrijarha do-


16.11.07.
vede i stare{inu novoformirane, pu~isti~ke muslimanske zajednice,
Zilki}a.

Bog se ovde doslovno zaklju~ao iza nekih vrata, popovi se mole gla-
sno i teatralno, ali vi{e da zastra{e pleme nego da za njega izmole
bo`ju naklonost.
354
Pro{le nedelje je s neverovatnim zaka{njenjem odr`ana jedna javna
rasprava o re{enju statusa Kosova. Tamo je govorio i istori~ar Slobo-
dan G. Markovi}. Njemu, kao i svim ostalim sagovornicima u ovom
Pe{~aniku, upada}e u re~ Petar Lukovi}.

Slobodan G. Markovi}:
U stvari imamo dva predloga o re{enju statusa Kosova. Jedan su izne-
li predsednik vlade i ministar za Kosovo i Metohiju, koji su rekli –
Hongkong, a ministar spoljnih poslova je rekao – Hongkong plus. Ni-
sam to shvatio kao preterano ozbiljne predloge i nisam uspeo da
shvatim kakve veze imaju Hongkong i Kosovo i Metohija. Predstavni-
ci vlade su vrlo dobro obrazlo`ili u kojem smislu ta veza ne postoji,
ali to smo znali i bez njih. Mislim da je to takti~ki potez, nastao iz `e-
lje da se poka`e kako Srbija iznosi neke konstruktivne predloge. Ovaj
potez je mo`da smi{ljen i da bi se dobilo na vremenu, ali mislim da ga
~ak i oni koji su ga predlo`ili intimno do`ivljavaju kao neozbiljan.

Svetlana Luki}:
^esto ~ujem to o potrebi da se kupi vreme, da se dobije na vremenu, a
{ta se onda radi s tim kupljenim ili dobijenim vremenom?

Slobodan G. Markovi}:
Ako Kosovu ve} ne mo`e da se vrati suverenost, a sigurno je da je to ne-
mogu}e, mislim da to i najve}i optimisti u vladi shvataju, onda se ide
na varijantu takozvanog zamrznutog konflikta. Ide se na stvaranje si-
tuacije sli~ne onoj na Kipru ili u Moldaviji. U oba slu~aja radi se o me-
|unarodno priznatim dr`avama, koje njihova nominalna centralna vla-
da fakti~ki ne kontroli{e. Tako se razmi{lja i ovde - ako mi odla`emo re-
{enje, to }e postati zamrznuti konflikt i mi }emo mo}i da ka`emo - Evo,
nisu uspeli da nam oduzmu suverenost. Problem je u tome {to se ta re~
- suverenost ovde koristi u jednom zna~enju koje ve} ne va`i. Suveren
je onaj koji ima vrhovnu vlast, a mi je na Kosovu nemamo. Zna~i, govo-
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 355

ri se o tome da se o~uva ne{to ~ega nema. To je kao kada bi se reklo da


mi `elimo da sa~uvamo svoje rudnike dijamanata, a svi znamo da oni
ne postoje. Ili imate suverenost ili je nemate, a ovde suverenost ne po-
stoji, pa prema tome ne mo`e ni da se zadr`i ni da se oduzme. Postoji
samo ta Rezolucija 1244 koja priznaje ranije granice. Ali kao {to to
uspe{no rade vlade u Nikoziji i Ki{injevu, tako i na{a vlada mo`e da tvr-
di da je, ako ne do|e do formalnog priznanja, postigla ogroman uspeh. Petar
Mislim, dakle, da je to neka vrsta izlazne strategije. Uhvatiti se za neki Lukovi}

apstraktni formalizam i re}i - Evo, imamo ne{to {to je sa~uvano, iako je


to ne{to zapravo ni{ta. Sa stanovi{ta politi~kog marketinga to je na~in
da se vlada ne predstavi kao potpuni gubitnik. Ona mo`e da ka`e – Ne-
zavisnost Kosova su priznale najva`nije zemlje, ali eto, Ujedinjene na-
cije nisu i ima {anse da jednoga dana to bude iskori{}eno.

Petar Lukovi}:
Deseti decembar i gotovo, dovi|enja, }ao, baj-baj, the end, never
again. Mogu na raznim jezicima to da vam ka`em. I pre neko ve~e bio
je Dnevnik i ~ujem da je na{a delegacija iznela novi predlog. Taman
sam hteo da ka`em supruzi da malo poja~a, kad ~ujem - Na{ predlog
je King Kong. Kakav King Kong, jebo te `ivot? Ni{ta me ne bi iznena-
dilo, pa za{to ne i King Kong? Mali Albanci u ruci velikog srpskog
King Konga, za{to da ne? ^ak mi se King Kong u~inio kao apsolutno
normalna i prirodna ideja. Malo je falilo da ka`em - Hvalim te, bo`e,
da se neko setio King Konga, ali za{to smo propustili Franken{tajna
i sve filmove katastrofe? Do|em do televizora kad ono, jebiga, nije
King Kong nego Hongkong. Bio sam potpuno zbunjen, za{to Hong-
kong? Ja bih razumeo da u Hongkongu `ive ljudi koji govore nekim
drugim jezikom nego Kinezi, da su ih Kinezi mlatili, tukli, da se sva-
koga dana vojska u Hongkongu budi s kineskom zastavom, da peva
kinesku verziju pesme - Volimo te, otad`bino na{a. Zamislite da sada
u Pri{tini kosovski korpus peva - Volimo te, otad`bino na{a, Srbijo.
Ili Bo`e pravde, daleko bilo, ne pevam je ni ja. Kom je genijalcu pao
na pamet taj Hongkong? To je o~ajni~ko traganje za nekim pore|enji-
ma u svetu. Se}am se da je na po~etku bio predlo`en model Ju`nog Ti-
rola. Pa smo na{li neko ostrvo izme|u [vedske i Norve{ke. Evo, se-
~em sve {to imam na sebi ako to ostrvo ima vi{e od sto ljudi. Otkud su
izvukli to jebano ostrvo, na kojem ljudi `ive od ribarenja? I nisam ~uo
da je neki Norve`anin zaklao [ve|anina, da su se otimali oko kita i
napravili neki krvavi pir. Kod nas vlada o~ajni~ko traganje za ko-
smi~kim re{enjem kosovskog pitanja.
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 356

Sino} sam gledao nesre}nog predsednika vlade, ka`e - Pregovori nisu


16.11.07.
vremenski ograni~eni. To zna~i da on smatra da se 10. decembra ne
de{ava ni{ta, nego }emo mi i dalje pregovarati. Do kada? Ka`e - Dok
se ne dogovorimo. Pa ne}emo nikad da se dogovorimo, ali {ta se to
nas ti~e, mi }emo da pregovaramo dok se ne dogovorimo. Svaka ame-
ba i spermatozoid su inteligentniji od celog pregovara~kog tima. I
356 ba{ nas briga {ta svet ka`e, ono {to mi ka`emo je bitno. Imamo posla
s maloumnicima. Pa kako da pregovara{ pedeset godina, jesi li ti nor-
malan ~ovek? Primetili ste na prethodnim izborima da on voli da po-
be|uje ~ak i ako je tre}i. I sada }emo imati problem s osobom koja }e
nam obja{njavati da je on u stvari dobio. Na drugom nivou sam pri-
metio kako se to radi kod nas, kako se crno pretvara u belo.

Ja volim da gledam tenis i ne volim \okovi}a, on je meni samo teni-


ser, niti mi je brat, niti mi je ro|ak, niti je predsednik vlade, niti mi je
poslodavac, nije mi ni{ta. Ja volim Rod`era Federera. Rod`er i ja smo
u bli`im odnosima nego \okovi} i ja. Ali \okovi} je kod nas postao,
ve} sada, sa svojih dvadeset godina, nacionalna ikona. U Madridu i
Parizu je glatko izgubio, pojma nije imao. I sad, ako vi to napi{ete, on-
da vam ka`u - Jesi li ti normalan, kako sme{ da ka`e{ da je izgubio?
Ne igra on lo{e, samo je imao slab trenutak; {ta je on sve uradio za Sr-
biju, razvijao zastavu, pravio srce, pokazivao tri prsta, promenio je
brend Srbije i ti se sad usu|uje{ da ka`e{ da on lo{e igra. Pa, ka`em -
^ekaj, izgubio je - Nije izgubio.

Sino} gledam Anu Ivanovi} protiv [arapove i na{ komentator se ubi


da nam objasni kako [arapova ima sre}e, ka`e - Kad nekom krene, ne-
ma kraja. Pa stani, ~ekaj, zaustavi se, do{lo mi je da u|em u televizor
da mu jebem... pa priznaj, izgubili smo. Ka`e - Umorio se \okovi}, tr-
~i. Pa {ta rade ovi - stoje? I tako ja sad ~ekam da vidim koje }e biti
opravdanje za 10. decembar, {ta nam se sprema. Imamo ove spotove i
nemoj slu~ajno da vas vidim da okre}ete glavu, da zatvarate o~i i }u-
tite. Poka`ite odgovornost i solidarnost. Dakle, imamo spotove, ima-
mo medije, imamo zabrinutog predsednika vlade, a imamo i zabrinu-
tog predsednika dr`ave. Ako nekom ljubitelju Demokratske stranke
to jo{ nije dosadno, to je vrlo opasan simptom i preporu~ujem hitnu
posetu odgovaraju}im ustanovama. Ako to nekom nije dovoljan raz-
log za zabrinutost, neka pogleda {ta se de{avalo s novim izborima. To
je prvo bilo iz keca u kec fiksirano da }e ovaj morati da pristane da iz-
bori budu progla{eni do 31. decembra, a onda je bilo - bi}e odr`ani
eventualno u januaru, mo`da u februaru, a ako situacija u dru{tvu
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 357

bude opasna - nikad. I {ta su se oni na kraju dogovorili? - Ni{ta, sve lu-
|i od lu|eg.

Ne{to me bole le|a, pa sam dve ve~eri sedeo pred televizorom, daleko
bilo, dve ve~eri sam izdr`ao. Pukovnik Radi{i}, koji je pogledom ski-
dao avione 1999. godine, s Miljom Vujanovi}, bio je po{tovani gost na
programu - Gospodine Radi{i}u, {ta mislite o na{oj situaciji? Pa pobio
Slobodan G.
bih i gledaoce i voditelja i Radi{i}a i tre}e oko i ~akru i sve ostalo. Ka- Markovi}
kav narod, pa neverovatno. Znate, kad ~itate novine u kojima je glav-
na vest dilema da li }e Ceca da peva Legijinu pesmu ili ne}e, onda u
glavi imam samo sliku golog genocida, masovnog zlo~ina nad svima
koji kupe takve novine. Mi bez te{ko}a re{avamo probleme celog sve-
ta, ali kada poku{avamo da re{imo na{ mali problem, svoj `ivot, e tu
ba{ ne{to nismo ve{ti. Tu se onda neprijatelj ume{a, pa imamo zave-
ru, kosmi~ke sile i Radi{i}a i ~akru. I nikada nismo mi krivi. Taman
posla da mi izgubimo utakmicu, ni slu~ajno, nego smo bili umorni.

Svetlana Luki}:
Videla sam podatak da bi formalna suverenost nad Kosovom zna~ila
i da mi nastavljamo da pla}amo 3,6 miliona dolara mese~no, koliko
Srbija sada izdvaja za otpla}ivanje kosovskog duga.

Slobodan G. Markovi}:
Zanimljivo je da je Bo`idar \eli} nedavno u Americi ve} otpo~eo pre-
govore o tome da mi prestanemo da pla}amo tu sumu. I ne samo to,
on je tra`io da nam se nadoknadi ono {to smo do sada uplatili. Dr`a-
va time odustaje od svog glavnog argumenta, a to je - vi ne}ete nika-
kvu vezu s Beogradom, a on vam otpla}uje dugove. To je racionalna
odluka, jer za{to bi gra|ani trpeli bud`etske izdatke za neku apstrak-
ciju koja u stvari ne postoji? Mo`emo da izvedemo i druga~iju ra~uni-
cu - koliko bi ko{talo kada bi Srbija zaista preuzela suverenost na Ko-
sovu. Ako tamo ima dva miliona ljudi, od kojih je polovina nezaposle-
na i ako je tri dolara dnevno minimum koji dr`ava mora da izdvoji za
svakog od tih milion ljudi i tako spre~i socijalnu eksploziju, to je hi-
ljadu i sto dolara godi{nje za svakog od tih ljudi ili milijardu i sto mi-
liona. Na to dodajte tro{kove administracije, vojske, zdravstva i osta-
log i dolazite do najmanje dvostrukog iznosa, to jest jo{ dve milijar-
de dolara. Ra~unica je prosta. Kada bi Srbiji neko danas rekao - Preu-
zmite ingerencije na Kosovu, ona to ne bi mogla da plati, ne bi mogla
da izdr`ava tu prenaseljenu oblast. Na Kosovu je naseljenost preko
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 358

dvesta ljudi po kvadratnom kilometru, dok je u Srbiji ispod sto, s ten-


16.11.07.
dencijom daljeg opadanja.

Na ovom skupu, koji je odr`an u organizaciji CUPS-a i ~asopisa Here-


tikus, Jovo Baki} je izneo demografske projekcije po kojima }e Srbija
i Kosovo 2050. godine imati isti broj stanovnika – po {est miliona. Da-
kle, imamo staro stanovni{tvo u Srbiji, koje }e bivati sve starije, ko-
358 jem su vitalni sokovi istro{eni, a na Kosovu imamo jedno od najmla-
|ih stanovni{tava u Evropi, koje je puno `ivotne energije, koje je u
usponu, puno `elje da se afirmi{e. Na{e {anse su tu jednake onima da
starac u tu~i pobedi mladi}a. To je biolo{ka situacija koju je besmi-
sleno negirati. Za koju god varijantu da se opredelimo, ona }e ko{ta-
ti, ali najva`nije je da na{a izlazna strategija ljudima koji `ive u Srbi-
ji i ljudima koji }e `iveti na Kosovu obezbedi budu}nost bez bilo ka-
kve mogu}nosti da ponovo do|e do nekih oru`anih sukoba ili interve-
ncija. I tu se srpska politi~ka elita ne~asno pona{a, jer Srbi koji `ive
na Kosovu, koji su tokom vladavine Slobodana Milo{evi}a postali sa-
veznici Beograda, a sada vi{e ne mogu da `ive na Kosovu, jo{ slu`e
kao moneta za potkusurivanje. Ju~e je Strated`ik marketing objavio
rezultate ankete po kojima se vidi da bi se ve}ina nealbanaca koji `i-
ve na Kosovu, ukoliko do|e do nezavisnosti, iselila. Dajte da vidimo
kako da za{titimo te ljude, pre svega njihova imovinska prava. Valj-
da ova dr`ava ima neke obaveze prema njima. Krajnje je vreme da
prestanemo da se igramo ljudima.

Dr`ava Srbija treba da formira jedan fond i da ka`e – svakome ko ni-


je mogao da ostane na Kosovu, dr`ava Srbija }e po tr`i{noj ceni otku-
piti imovinu. Naravno, ako mo`e da je proda, neka je proda, ali ako ne
mo`e da je proda ili mu je ku}a spaljena, dr`ava Srbija }e je ili otku-
piti ili nadoknaditi, jer nema nikog drugog da to u~ini. Dajte da pre-
stanemo da se igramo tim ljudima na na~in na koji smo se igrali srp-
skim izbeglicama iz drugih krajeva biv{e Jugoslavije. I gra|anima Sr-
bije jednom mora da se ka`e - Mo`ete odobriti bilo kakvu dr`avnu po-
litiku, ali za nju morate snositi i materijalne posledice. Svi gra|ani
Srbije treba da osete materijalne posledice svojih odluka, pa }e slede-
}i put razmi{ljati na izborima - Ako treba da isplatimo dve milijarde
evra, ako }emo morati da se zadu`imo i narednih deset godina ih vra-
}amo po dvesta miliona evra godi{nje, daj da razmislimo da li da to
~inimo. Gra|ani Srbije moraju preuzeti odgovornost za svoje odluke.
Ne mo`emo sada da se pravimo ludi, kao da ti ljudi na Kosovu ne po-
stoje. Mislim pre svega na Srbe ju`no od Ibra.
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 359

Kosovo je fakti~ki ve} podeljeno. Severno od Ibra ne funkcioni{u ko-


sovske ustanove, ve} institucije Republike Srbije. Ako se i taj deo pro-
blema ne reguli{e, ima}emo zamrznut konflikt, i to ne u smislu da li
je Kosovo deo Srbije ili nije, jer ako Kosovo prizna ve}ina dr`ava
Evropske unije i Sjedinjene Dr`ave, to je re{eno pitanje. Ali ima}emo
problem na samom Kosovu, u smislu da se severno Kosovo odvojilo.
Slobodan G.
Ovde se stalno govori kako Kosovo i Metohija ~ine petnaest odsto te- Markovi}
ritorije Srbije, {to nije ta~no. Kosovo i Metohija imaju povr{inu od
10.087 kvadratnih kilometara, {to je 12,32 odsto teritorije Srbije. Se-
verne op{tine koje nisu pod kontrolom privremenih ustanova u Pri-
{tini zauzimaju oko 1.100 kvadratnih kilometara Kosova i Metohije,
{to je ne{to vi{e od deset odsto celokupne povr{ine Kosova. Ako tome
dodamo za{ti}ene zone oko manastira, moglo bi da se postigne re{e-
nje po kojem su svi na dobitku: Srbija gubi 12,32 odsto teritorije, ali i
novonastaju}a dr`ava na Kosovu tako|e nema kontrolu nad 12 odsto
svoje teritorije. To ne bi bila podela. Ako delite jabuku, prese~ete je
na pola ili na tre}ine, ali ako uzmete jedan griz od te jabuke, to nije
podela, ve} simboli~no utvr|ivanje granica. Uvek treba te`iti re{enju
po kojem niko nije potpuni pobednik: svako je ne{to dobio i svako se
odrekao ne~ega va`nog, a po{tuje se realnost situacije na terenu. Ja
mislim da bi to bio izlaz.

Srpska etni~ka ve}ina na Kosovu je izgubljena jo{ u osamnaestom ve-


ku, to je stvar zaista daleke pro{losti i ne treba da nas se toliko ti~e.
Jedan popis koji je 1903. sprovela Austro-Ugarska pokazuje da je u
Pe}kom sand`aku `ivelo samo 16,4 odsto pravoslavnih Srba i 9,2 od-
sto Srba muslimana. Situacija nije bila bitno druga~ija ni u Kraljevi-
ni Jugoslaviji. 1921. u okruzima Kosovo, Metohija, Prizren i Zve~ane
`ivelo je 428.000 stanovnika, a od toga je Srba i Hrvata bilo 113.848.
To je ~inilo 26,58 odsto, a Albanaca, koji su u tom popisu navedeni
kao Arnauti, bilo je 65 odsto. 1890. godine je obele`ena dvestogodi-
{njica seobe Srba pod patrijarhom Arsenijem ^arnojevi}em u Ugar-
sku. Mnogi srpski istori~ari u tada{njoj Ugarskoj su pisali o tome i
oplakivali Kosovo. Dakle, jo{ 1890. u svim tim tekstovima se ne govo-
ri - Kosovo }e biti vra}eno, nego - Kosovo je trajno izgubljeno.

Ko god je imao vlast na Kosovu i Metohiji, bilo Srbi, bilo Albanci, on je


proterivao onu drugu zajednicu, zna~i, imali smo seriju proterivanja.
Mi uvek govorimo da su Albanci proterivali Srbe, ali naravno da su i
Srbi proterivali Albance. Takve su bile odmazde nad Albancima
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 360

1912–1913. godine. ^im je Srbija u{la na Kosovo, ona je izvr{ila odma-


16.11.07.
zdu, pa onda ponovo 1945–1946. pod pla{tom ideolo{kih razlika. Radi
se o hiljadama ubijenih ljudi. Drenica, koja se ~esto pominje, `ivi u se-
}anjima albanskog stanovni{tva od 1945–1946. Odmazde Albanaca
nad Srbima smo imali 1941–1945, krajem devetnaestog i po~etkom
dvadesetog veka i ponovo u novije vreme. Te{ko je na}i dodirne ta~ke
360 izme|u Srba i Albanaca. Njego{ ka`e - Skenderbeg je srca Obili}a.
Esad pa{a Toptani je pomogao srpskoj vojsci tokom povla~enja preko
Albanije. Postoje primeri na kojima biste mogli ne{to da gradite, ali
oni su usamljeni. To su pre svega odnosi dve odvojene zajednice koje
u tom smislu podse}aju na model koji postoji izme|u Palestinaca i
Izraelaca. Srbi i Hrvati su imali periode izuzetne saradnje, koji su po-
nekad trajali decenijama, dakle, smenjivali su se antagonizam i sarad-
nja. Ovde nikada nije bilo tako. Mislim da uzrok tome pre svega treba
tra`iti u potpuno razli~itim jezicima, koji su spre~avali komunikaciju.

I sada na Kosovu vrlo malo Srba govori albanski, a ni mla|i Albanci


ne govore srpski. Kako da stvorite zajednicu ~iji ~lanovi ne mogu da
se sporazumeju? To bi bila zajednica s puno prevodilaca. Svaki od Sr-
ba koji bude odlu~io da ostane na Kosovu }e morati da nau~i alban-
ski. Kao da su Ma|ari bili odu{evljeni da 1918. u Subotici u~e srpski.
Bio je to diktat vremena.

Na{a politi~ka elita se bezrazlo`no boji dana posle. Istra`ivanja po-


kazuju da su gra|ani sazreli i da su spremni da prihvate bilo koje re-
{enje po kojem Srbija nije potpuni gubitnik. Zaista smo u paradok-
salnoj situaciji u kojoj }e ra~un za ono {to su uradile Socijalisti~ka
partija Srbije i Srpska radikalna stranka biti isporu~en sada{njim
strankama vladaju}e koalicije. Ali one su same krive, zato {to su za-
boravile da u prethodnih sedam godina podse}aju gra|ane na to. Mo-
ramo da budemo svesni i toga da etni~ki model ne samo da nije mr-
tav na Balkanu - on nije mrtav ni u Evropskoj uniji. Me|unarodna za-
jednica posebno vodi ra~una o zemljama koje nisu nastale na etni~-
kom principu, nego su proizvod mirovnih sporazuma. Takve su u
Evropi [vajcarska, Belgija i Bosna i Hercegovina i nije slu~ajno da su
ba{ u tim zemljama sedi{ta svetskih organizacija. Nijedan analiti~ar
ne sme da vam potpi{e da }e Belgija opstati kao dr`ava. Prva tri me-
seca ove godine sam proveo u Engleskoj, u kojoj je prevladalo raspo-
lo`enje - Ako [kotska ho}e da ide, neka ide, neka je. Ako Britanija ne
mo`e da zadr`i [kotsku, s kojom je nekoliko stotina godina u uniji,
ako Belgija koja postoji vi{e od sto sedamdeset godina, u kojoj je cen-
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 361

tar Evropske unije, ne samo da ne mo`e da opstane, nego je pre neko-


liko dana i izborna jedinica Brisel podeljena, onda to zna~i da ni Sr-
bija nije izuzetak i da nisu u pravu ljudi koji ka`u - Evo, samo se kod
nas to de{ava. Nije ta~no, de{ava se svuda u Evropi.

Jugoslavija je bila neka vrsta kolonijalnog eksperimenta, naro~ito pr-


va. Srba je tu bilo oko 46 odsto i to je bila jedna od svega dve zemlje
Slobodan G.
koje su nastale 1918. godine, a da nisu imale etni~ku ve}inu jednog Markovi}
naroda. To su bile ^ehoslova~ka i Jugoslavija i obe su se raspale. I ni-
je ta~no da su Srbi u dvadesetom veku dobijali ratove, a gubili u mi-
ru, nego je problem u tome da su se oni u prvoj Jugoslaviji pro{irili
preko svojih mogu}nosti. Ako pogledate prvu Jugoslaviju, od ~etrde-
set njenih vlada samo u jednoj Srbin nije bio premijer. Liberalna ide-
ja - jedan ~ovek, jedan glas u praksi ne izgleda dobro. Albanci ne `ele
da budu u Srbiji, jer princip jedan ~ovek - jedan glas na prakti~nom
nivou zna~i 65 odsto Srba protiv 20 odsto Albanaca. To niko ne}e da
prihvati. Ta ideja jeste liberalna, ali ne odgovara stvarnosti u kojoj `i-
vimo, koja je takva kakva jeste - etnifikovana.

O~igledno je da imamo politi~ku elitu koja se pla{i da ka`e – Evo, lju-


di, do{li smo do te ta~ke, dajte da to analiziramo. Umesto toga, sada
se poku{ava ne{to neverovatno, da se doka`e da su Srbi Kinezi, a da
su Albanci stanovnici Hongkonga. I kona~no, vi mo`ete da budete lju-
ti zato {to je Bu{ u Tirani obe}ao nezavisnost Kosovu, ali nijedna
ameri~ka administracija ne}e imati ovoliko uva`avanja za stavove
Srbije koliko ih ima sada{nja. Da li neko o~ekuje da }e demokratska
administracija, u kojoj }e biti dosta ljudi koji su bombardovali Jugo-
slaviju, imati vi{e razumevanja nego ova? Dakle, ovo je trenutak da
se napravi kompromis, a ne kada do|e neko slede}i i ka`e - Dosta
nam je Srbije, sedamnaest godina se bavimo tom temom, re{i}emo
unilateralno i ta~ka.

Svetlana Luki}:
Ovde se ra~una s tim da }e SAD odmah priznati samoprogla{enje Koso-
va kao nezavisne dr`ave, ali ima se utisak kao da se igra na podeljenost
Evropske unije. To me podse}a na Milo{evi}evo o~ekivanje da }e tokom
bombardovanja Jugoslavije do}i do rascepa u NATO snagama.

Slobodan G. Markovi}:
I do{lo je, ali ne do dovoljnog da bi Milo{evi} mogao da postigne ono
{to je hteo. Setite se 1992. i francusko-nema~kog savezni{tva. Mite-
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 362

ran je tada odlu~io da je to savezni{tvo va`nije od suprotstavljanja


16.11.07.
nekim Gen{erovim neprincipijelnim stavovima i on je priznao neza-
visnost Hrvatske i Slovenije. Sada se Britanija i Francuska zala`u za
nezavisnost Kosova, a Nema~ka je prema tome uzdr`anija. Ali Ne-
ma~ka ne}e dovesti u pitanje zajedni~ko formulisanje spoljne politi-
ke Evropske unije. Protiv progla{enja nezavisnosti }e ostati samo ze-
362 mlje koje su i same ugro`ene virusom etnifikacije, kao {to je [panija,
i zemlje koje su bliske Srbiji, kao {to su Slova~ka, Gr~ka i Kipar. Da li
}e nezavisnost Kosova priznati dvadeset ili dvadeset sedam zemalja
je sasvim svejedno. U Evropskoj uniji postoji op{ti stav da Kosovo tre-
ba da bude nezavisno i pri tome oni uop{te nisu odu{evljeni tim re{e-
njem. Kako neko ko raspravlja o tome gde je oti{lo 0,1 odsto bud`eta
mo`e biti ravnodu{an prema ~injenici da }e sada on morati da ula`e
te dve milijarde dolara u Kosovo, koje bi ina~e ulagala Srbija? Pa ne-
}e biti odu{evljen, ali oni ne vide bolje re{enje. I re{enje po modelu
Hongkonga bi opet morala da plati Evropska unija, ne Srbija.

Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave su zemlja u kojoj se re~ predsednika ve-


oma ceni. Ako je predsednik u Tirani rekao - Bi}ete nezavisni - to je
obaveza. Mo`da oko njega postoje ljudi koji smatraju da predsednik
nije trebalo to da ka`e, ali on je to rekao.

Du{an Batakovi} u knjizi De~ansko pitanje opisuje epizodu s po~etka


dvadesetog veka, kada su u De~ane do{li ruski kalu|eri i kada su se
u Metohiji stvorile dve stranke, takozvana ruska i srpska stranka. I
odjednom ste po selima Metohije mogli da ~ujete pitanje - Jesi li Rus
ili Srbin? Samo nekoliko godina je bilo dovoljno da oni ka`u - Mi smo
Rusi, i to bez nekog naro~itog pritiska iz Petrograda. Danas je me|u
Srbima na Kosovu i Metohiji Vladimir Putin najpopularniji politi~ar.
Rusija ima pre svega interese u Ukrajini i ona je to rekla - Ukrajina je
na{ spoljnopoliti~ki prioritet. Na drugom mestu Rusija ima interese
u centralnoj Aziji i kona~no, ima interese i na Balkanu. Rusija je po-
vukla svoje trupe s Kosova, to se zaboravlja, one koje su onako spek-
takularno u{le na aerodrom kod Pri{tine u junu 1999. godine. Rusija
na Kosovu ima ve}e interese nego {to su mnogi od nas mislili, dakle,
zanemarili smo taj faktor, ali ga ne treba ni prenagla{avati. I Rusija
se bavi pitanjem raketnog {tita. U tom kontekstu Rusija pregovara
direktno s Va{ingtonom i ona }e s Va{ingtonom na}i neko re{enje. Za
Srbiju je kratkoro~no povoljno to {to se Rusija konfrontira sa Zapa-
dom, ali srednjoro~no je to za Srbiju nepovoljno. I zato je za nas bit-
no da se ovo pitanje {to pre re{i da bismo iza{li iz tog {tita velikih si-
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 363

la, i jedne i druge, jer takav polo`aj nikada nije povoljan za male dr-
`ave. Za{to bi neko smatrao da Rusija ne}e `rtvovati piona zvanog
Kosovo, ako }e dobiti konja ili kraljicu na nekom drugom mestu? A da
ne pominjem da smo mi, geostrate{ki gledano, okru`eni Evropskom
unijom i NATO-om i sve vi{e }emo biti okru`eni, tako da zaista nema-
mo mnogo prostora za previ{e domi{ljanja.
Mirko
\or|evi}
Svetlana Luki}:
Bio je ovo Slobodan Markovi}. Pro{le nedelje smo bili na promocijama
u Smederevskoj Palanci, ^a~ku i Ivanjici pod snegom. U Ivanjici je go-
vorio i Mirko \or|evi}.

Mirko \or|evi}:
Evo {ta je o stanju stvari kod nas kazao Predrag Mijailovi} Lune, na-
rodni poslanik Demokratske stranke Srbije i Nove Srbije - Bezbo`ni-
ci ne treba da budu u skup{tini Srbije. Kako }e taj gospodin iz vrha
Ko{tuni~ine stranke da utvrdi ko su pobo`ni, a ko su bezbo`nici? Ko-
liko ja poznajem stanje stvari, i me|u onima bez mantija i onima s
mantijama ima toliko malo zaista pobo`nih da bi skup{tina ostala na
nekolicini ljudi, niko ne bi mogao u nju da u|e. Ja }u vam sada citira-
ti izjavu ra{ko-prizrenskog vladike Artemija od pre desetak dana - Iz-
jave predsednika Srbije i ministara Jeremi}a i [utanovca da Srbija
ne}e vojskom braniti Kosovo i Metohiju su prava izdaja. A gospodin
Dragan Markovi} Palma rekao je - Ministri treba da se zakunu u cr-
kvu, a ne samo u imovinu. Valjda }e tako lak{e da kradu, {ta li.

U`asno se mnogo la`e. Evo vam jednog primera, a ti~e se Vidovdana i


bitke na Kosovu. Davno je nauka utvrdila da car Lazar uop{te nije sla-
vio slavu koja se zove Vidovdan, nego je slavio svetog proroka Amosa,
to je jedan jevrejski prorok. Vidovdan uop{te nije hri{}anski praznik
i nije se pominjao u na{em crkvenom kalendaru sve do balkanskih ra-
tova. Vidovdan nije bio zapovedni praznik, niti je bio crkveni praznik,
a sada su ga digli u status dvostrukog crvenog slova. Za{to? Zato {to
su ljudi odlu~ili da fatalno la`u. To je dan vezan za ime jednog pagan-
skog, ratni~kog bo`anstva, koje se zove Beli Vid. Sve to vi znate, ni-
sam ja do{ao u Ivanjicu da vam dr`im predavanje o tome, ali vladika
zahumsko-hercegova~ki je doktor nauka i on mirno tvrdi u novinama
da je Vidovdan hri{}anski praznik i da je postojao neki sveti Vid koji
je stradao na Kosovu. Vladika ima kamilavku na glavi, ali briga njega,
smatra da treba da la`e i da su svi du`ni da mu veruju. Pet para on ne
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 364

daje za nekog ^ajkanovi}a, Erdeljanovi}a i za Pravoslavnu enciklope-


16.11.07.
diju koju je objavila na{a crkva, u kojoj doslovce stoji da Vidovdan ne-
ma nikakve veze sa srpskom pravoslavnom tradicijom.

Nastupilo je vreme u`asne, brutalne la`i. Analizira}u vam lirsku pe-


smu veoma poznatog srpskog pesnika, koji je bio predsednik Udru`e-
nja knji`evnika Srbije. Pre nekoliko meseci tu pesmu je objavila Po-
364 litika u svom kulturnom dodatku, a zove se Kosovska monahinja An-
gelina. Ova pesma ima jednu fusnotu, napomenu koja je sastavni deo
pesme, koja glasi - na Kosovu januara 2007. monahinja Angelina se
mazala balegom, izmetom, kako bi izbegla zlu sudbinu onih monahi-
nja koje su bile silovane na Kosovu i Metohiji. Ta napomena nas zgra-
`ava, jer odjednom smo u lirsku pesmu uneli motive skarednog, od-
vratnog, morbidnog. Junakinju je naru`io sam pesnik i pretvorio ju je
u bi}e koje balegom ma`e bo`anski lik koji je Tvorac utisnuo u sva-
kog ~oveka. To je antihri{}anski, antipravoslavni motiv. A u pesmi pi-
{e - Blagoslovena ti balega bila, bla`ena Angelina. Evo gde smo se sro-
zali, nama je balega postala simbol spasenja.

Svetlana Luki}:
Svi ste ve} ~uli da su radikali ove nedelje u skup{tini prodavali, a po-
tom poklanjali [e{eljevu knjigu, sto ~etvrtu u njegovim sabranim deli-
ma, pod nazivom Afera Hrtkovci i usta{ka kurva Nata{a Kandi}. To,
naravno, prili~i plja~ka{ima le{eva iz Srpske radikalne stranke, koji
su svoj ratni i poratni plen tro{ili na kupovinu kafi}a po Zemunu. Vu-
~i} je, vidim, pravio kolekciju parfema na koje je, ka`e, slab. Problem je
opet odsustvo reakcije dr`ave. Javni tu`ilac }uti, a predsednik skup{ti-
ne Duli} je novinarima koji su videli radikale kako prodaju knjige pre-
poru~io da ih prijave finansijskoj policiji, jer ne izdaju fiskalne ra~une.
Ne{to sli~no je rekla i {efica poslani~kog kluba DS-a, Nada Kolund`ija,
gospo|a koja nam se po novinama ispoveda kako je oduvek sanjala da
postane modna kreatorka. Demokratska stranka je u ovoj prilici iza-
brala da podra`ava G17 plus – odbila je da za{titi Nata{u Kandi} i da
pominje neprijatne stvari kao {to su zlo~ini, ve} se brine o finansijskoj
disciplini u skup{tinskom holu. Kod takvih bi Ajhman na su|enju u Je-
rusalimu bio oslobo|en, jer je gas za koncentracione logore sigurno na-
bavljao preko legalnog tendera. U nastavku Pe{~anika slu{ate @eljka
Bodro`i}a, koji poku{ava da pravi pristojne novine u Kikindi.
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 365

@eljko Bodro`i}:
I dalje ima{ novine koje propagiraju ideologiju krvi i tla i osnovni
problem nije u njihovoj maloj ceni, nego u tome {to dr`ava }uti na
otvoreno raspirivanje mr`nje i sprdnju sa `rtvama rata u tim glasili-
ma. Kada pogleda{ strukturu reklama u tim takozvanim tabloidima,
ti vidi{ da se u njima redovno reklamiraju velika javna preduze}a. Re-
klama za dr`avne lutrije, Loto ili Bingo, stoji pored velikog naslova - @eljko
Ivana Duli}-Markovi} je usta{a. I {ta sada da radi Ivana Duli}-Marko- Bodro`i}
vi}, kada zna da je direktor dr`avne lutrije iz njene partije? Skupom
reklamom na naslovnoj strani on je toga dana finansirao te novine.
Ali to {to dr`ava na taj na~in finansira ne{to {to je zlo jeste problem
svih nas. Telekom, NIS, svi oni imaju reklame u tabloidima, a mi se
~udimo kako ti mediji opstaju. Dr`ava je suvlasnik tih novina. Tablo-
idi mogu da ka`u - Mi imamo veliki tira`, pa privla~imo velike kom-
panije, ali pornografski ~asopisi imaju jo{ ve}i tira`, pa za{to se ta-
mo ne reklamiraju dr`avna javna preduze}a?

Svetlana Luki}:
Mnoga dr`avna preduze}a nemaju stvarnu potrebu da se reklamira-
ju, jer su monopolisti.

@eljko Bodro`i}:
Ta~no. Ne govorim o zabrani tih novina, nego o normalnom pravnom
poretku, nekom redu u dr`avi. Po toj logici, lako mo`e{ da zamisli{
neki prousta{ki list u Zagrebu ili nacisti~ki list u Berlinu 1946. godi-
ne. On bi sigurno imao dobar tira`. I ako bi ove dana{nje naslove pre-
neli na onda{nje vreme, imali bi naslove - Gering izdao novu knjigu
ljubavne poezije, a iznad toga - Ajzenhauer {vercuje cigarete preko
Rajne ili - Advokat Hesa: Optu`nica na staklenim nogama, Rusi i
Amerikanci spaljivali Jevreje u konc-logorima. I taj slu|eni nema~ki
narod bi te 1946. poverovao nekom od tih listova. Zna~i, mi ovde ni-
smo imali ono {to se zove prekid s pro{lim sistemom, ti ljudi su o`i-
veli i sada ula`u u medije, koji postaju profitabilni zato {to imaju
upori{te u publici i podr{ku privatnih kompanija i same dr`ave.

Proslavili smo mali jubilej, dve godine otkako smo dobili odluku Ko-
miteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija da se ukine presuda po tu-
`bi Dmitra [egrta protiv mene. Ovog prole}a, kada se digla frka zato
{to su kikindske sudije izdale re{enje da me uhapse zbog neke nepla-
}ene kazne, u slu`bi za ljudska prava mi je re~eno da }e to biti brzo
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 366

ura|eno, samo da pro|e Uskrs. Me|utim, pro{ao je i Uskrs i \ur|ev-


16.11.07.
dan i rastanak i sastanak i Velika gospojina i evo do danas - ni{ta. Ka-
ko bi dr`ava reagovala da je neko, ne daj bo`e, od ovih koji su kao
o{te}eni u Sablji dobio pred Ujedinjenim nacijama istu takvu odlu-
ku? Ja mislim da bi to bilo u drugom Dnevniku i da bi, br`e-bolje, Ko-
{tunica izdao saop{tenje da se tom ~oveku {to pre nadomesti sav pre-
366 trpljeni bol. Naravno, ima ljudi koji `ele da pomognu, naro~ito otka-
da je Demokratska stranka u{la u vlast i dr`i ministarstvo pravde, ali
opet se nije odmaklo daleko. Problem je kako legitimnu odluku Uje-
dinjenih nacija pretvoriti u legalnu. Kada se dr`avni funkcioneri to-
liko pozivaju na Rezoluciju 1244 Ujedinjenih nacija, mogu i ja da se
pozivam na ovu odluku i da ka`em - Hajde ve} jednom da to zavr{imo.
Vidim da je Ko{tunica tu glavni, to vide i moja tetka i baba iz Ruskog
sela. Na`alost, dr`avni funkcioneri iz Demokratske stranke i dalje
daju izjave za medije koji na najgori mogu}i na~in rade protiv osni-
va~a njihove stranke, ~oveka koga su ubili ljudi iz istih tih krugova.
Obeshrabruju}e je kada to vidi{ kao gra|anin.

Kolumnisti iz tih medija po~inju da ti popuju isto kao {to su to ~inili


oni stra{ni komentatori na RTS-u devedesetih godina. To je isti govor
- izdajnici, strani pla}enici, nema izbora dok se ne re{i Kosovo, sada
je biti ili ne biti. Njima je dat legitimitet da oni s pravom brane dr`a-
vu takvu kakvom je oni zami{ljaju. Imaju novac i imaju ideologiju ko-
ja je opet pobedila. Ba{ za inat takvima, do|e mi da ka`em da hong-
kon{ki model treba primeniti na Vojvodinu, jer Srbija i Vojvodina su
jedan narod - dva sistema. Srbija ho}e taj narodni kapitalizam s do-
ma}inima, a u Vojvodini je ljudima bli`i socijaldemokratski kapitali-
zam. Pa lepo, neka nam fudbaleri igraju u istoj reprezentaciji, ali pu-
sti Vojvodinu da se ekonomski razvija, jer ovako }emo svi potonuti u
blato. Lepo zvu~i - Vojvodina Hongkong.

Mi iz Kikindskih i dalje idemo na sudove, poslednji nas je tu`io pred-


sednik op{tine, radikal Branislav Bla`i}. On se naljutio zbog saop{te-
nja Lige socijaldemokrata Vojvodine, koji su ga po{teno okrpili, to ni-
je sporno, ali su oni samo uzvratili na ono {to je on godinama pri~ao
o drugima. ^ovek je devedesetih godina svima govorio da su izdajni-
ci, strani pla}enici, olo{, majmuni, a sada se na{ao uvre|enim zbog
tog saop{tenja i tra`i sto hiljada dinara od nas i Lige. Sudija je biv{i
SPS-ovac i ve} vidim svoje zbogom. Ja }u se pripremiti, imam njegove
izjave u kojima na{e novine naziva usta{kim i vre|a ljude po nacio-
nalnoj osnovi. 1999, kao ministar ekologije je govorio da ako padne
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 367

ijedna bomba, nijedan [iftar, on tako naziva Albance, ne}e ostati na


Kosovu. Gori od tebe te tu`i, ~ovek koji nije prezao ni od ~ega. Ali ka-
da njegov advokat napri~a o meni, ubila bi me ro|ena porodica, `ena
i deca bi me se odrekli. U sudu, tu`ila{tvu, bankama dr`avnim i stra-
nim, svuda sede Milo{evi}evi ljudi. Ne mogu da dobijem reklamu od
njih. Mi list {tampamo latinicom i gotovo, kraj pri~e.
@eljko
Imala je promociju nova banka i ja ka`em Austrijancu - Da je bio po- Bodro`i}
{tovan krivi~ni zakon dr`ave Srbije i da je bilo zakona o lustraciji, od
ovih sto ljudi u sali ostali bismo vi, ja, fotograf iz moje redakcije, sni-
matelj i novinarka s televizije i tri konobara od pet, jer dvojica rade
za Udbu, pa bi i oni bili lustrirani. Ba{ ti do|e da vrisne{ kao ovi ko-
lumnisti iz tabloida - Alo bre, smrdovi, dokle vi{e? A najgore je {to ne
vidi{ neki brzi izlaz. Svi smo se pomirili s tim da }e to biti spora evo-
lucija, ali pro|e `ivot, bre, dok ti do~eka{ malo vazduha.

Svetlana Luki}:
Videla sam Vuka{ina Obradovi}a u Vranju. Kad god se vratim u Beo-
grad imam potrebu da ka`em ljudima - A znate li kako je ljudima u
manjim mestima, pod kakvim su oni pritiskom, koliko su oni usamlje-
ni? Kada odlazimo iz Soko Banje ili Ivanjice, ljudi nas gledaju kao da
mi odlazimo u slobodu, a oni ostaju u zatvoru.

@eljko Bodro`i}:
U malim sredinama se jo{ manje osetio dah promene. Oni su se raz-
mileli po strankama DOS-a i onda je postojalo stanje da si ti kao ne-
{to pobedio 5. oktobra, ali da si postao jo{ ve}i gubitnik zato {to se
tvoja ideja pretvorila u potpunu karikaturu. I u malim sredinama lju-
di su popla{eni od te vlasti, jer je ostao isti tu`ilac, iste sudije, ista po-
licija, isti direktori dru{tvenih preduze}a. To {to oni pri~aju o pogro-
mu nakon 5. oktobra mogu da pri~aju nekom drugom. Pogrom je bio
1988, ja sam bio klinac kada su skidali autonoma{e, ali tada je bila
~istka i ovo {to je bilo posle 5. oktobra je boza naspram toga. Glavni
igra~i su ostali i ispalo je da su oni nagra|eni, a ti si ka`njen. Vuka-
{in je najbolji primer. Jug Srbije je ipak druga~ija sredina od nekog
grada u Vojvodini. Hajde {to su ga ka`njavali na sudu, ali u Vranju
mu je i glava bila u torbi. I ti 2007. ka`e{ - Pa stani, dokle, je l’ uop{te
ima kraja? To mi i sudije u sudu ka`u - Pa {to si morao ti? Ja ka`em -
Je l’ vi znate da su to zlikovci, je l’ vi znate kakvi su oni? - Pa znam. Pa
kako ne mo`ete nekad da mi presudite po pravdi? Ne, ona sudi po tom
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 368

i tom ~lanu zakona, a ja treba da se uzdr`im i da vi{e ne pi{em ili da


16.11.07.
pi{em u basnama. Nisam ja Ezop, ho}u da napi{em onako kako jeste.
Ja sam pisao protiv prote, a Vuka{in je u Vranju udario na vladiku. Ja
sam za protu naderao i dobio da platim trideset hiljada, a njemu su
za vladiku obili redakciju. Ka`em, samo ~ekam tu odluku ministar-
stva pravde, da mi se ukine presuda i da kona~no, po{to sam se stvar-
368 no napla}ao tih kazni, i ja dobijem neki novac. Naplatio se i ovaj su-
dija \oin~evi}, uzeo je nekoliko miliona dinara. Ja sam kao onaj sre}-
nik iz vica koji je dobio na lotou, pa ga pitali - [ta }e{ uraditi s para-
ma? - Ka`e - Vrati}u dugove. - Dobro, dugovi, a ostalo? A on ka`e -
Ostali neka sa~ekaju.

U Hagu je unapred poznat pobednik, to je doktor Vojislav [e{elj. Ta-


ko se prave vesti na dr`avnoj televiziji i po ovim medijima, da je on
~ovek, eto, jadan, dopao Haga i jo{ je hrabar, oti{ao je sam i tamo ga
na pravdi boga osu|uju zbog verbalnog delikta, mo`e{ misliti. Hvata
te panika kada pomisli{ koliko }e to biti [e{elja po minutu televizij-
skog programa, plus radikali koji pre podne koriste parlamentarnu
debatu da ponove njegove re~i od sino}. Zna~i, od tog su|enja mo`e
samo da te bude strah, umesto da bude obratno, da ono bude lekovi-
to. [ta je on radio samo u Vojvodini, u Hrtkovcima. Po Sremu ima{ cr-
no na belo, ~ovek ode u selo, pro~ita spisak ljudi koji nisu srpske na-
cionalnosti i te ve~eri ve} kre}u trojke radikala iliti ~etni~kog pokre-
ta, lupaju po prozorima, pucaju ispred tih ku}a. To je bio prvi stepen
zastra{ivanja i ko je bio pametan, taj je odmah oti{ao. Ko je verovao
da se njemu to ne}e desiti, taj je sutradan ili kroz nedelju dana stra-
dao. Dolazili su kod nas u Kikindu, lepo sednu u vozilo, pa obilaze
ma|arska mesta okolo. Dana{nji predsednik op{tine Kikinda je orga-
nizovao ljude koji su i{li u Sentu, Adu, Kanji`u. Stanu nasred grada,
odvrnu muziku, pucaju. Samo to je dovoljno da ih svaki normalan
sud osudi, da se barem objavi osu|uju}a presuda u novinama, uslov-
na, ne mora da ide u zatvor, ali da se zna da je sud to potvrdio. A on
sada iz Haga mirne du{e ponovo radi ono {to je radio devedesetih go-
dina zato {to mu je pripremljen teren. Ne}u da le`em i ustajem s Ko-
sovom, ho}u da le`em i ustajem s osmehom zato {to mi je sre}na po-
rodica i zato {to mi je sre}an kom{iluk i zato {to imam novca da odem
na neki koncert u Beograd ili s decom na Zvezdinu utakmicu, ali ne
da slu{am ove divljake koji veli~aju ~etnike i kolja~e.
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 369

Svetlana Luki}:
Drugi krug izbora za predsednika dr`ave izme|u Tome Nikoli}a i Bo-
risa Tadi}a i odmi~e dan i onda do|e pet sati po podne i treba da do-
nese{ neku odluku.

@eljko Bodro`i}:
Jao, to stalno slu{am, i u ku}i raspravljamo. Danas sam potpuno ljut @eljko
Bodro`i}
na sve {to se de{ava i rekao bih - Ne. E sad, tog jutra kada se probu-
dim pitanje je {ta bi u meni prelomilo. Taj deo Srbije koji je mali, ko-
jem ja na neki na~in pripadam, ima tu potrebu da uvek da ne{to od se-
be da spre~i zlo. Zna~i, kada je zlo, ti iza|e{ na ulicu, pa kada je bilo
bombardovanje, i{ao sam kod mog kom{ije Albanca. Toliko mogu da
pomognem da mu stojim ispred ku}e, da mu neko ne naudi. Ovo }e mi
biti ba{ velika dilema. Raspravljam u redakciji i u ku}i i kada bih sa-
da sproveo anketu me|u ljudima iz familije, mislim da bi Boris dobio
malo glasova, ali ne znam {ta }e se desiti toga dana, ne znam koliko
}emo se upla{iti od ovoga zlo~estog ~oveka. Znam ljude, to su mi ka-
snije priznali, koji su 1997. iza{li da glasaju za Milutinovi}a. Oni to
nisu smeli javno da ka`u, ali su se toga dana upla{ili i glasali za Mi-
lana Milutinovi}a. Razumem one koji ve} danas imaju jasan, negati-
van odgovor, ali razumem i one koji }e se toga dana mo`da predomi-
sliti. Mo`e{ li da zamisli{ RTS? Verujem da bi Tijani} ostao, on bi bio
dobar direktor i za koaliciju radikala i SPS-a. Mogu da zamislim ka-
kav bi to bio Dnevnik, to bi bilo zlo i naopako. I onda ka`e{ - Ej, hajde
bar to da spre~im. Super bi mi bilo da mogu da ka`em - Ne}u, ko ga {i-
{a, neka pobedi Toma Nikoli}. Na `alost nekih ljudi koji su to ve} re-
{ili, ja to ne mogu tako decidno da ka`em.

Svetlana Luki}:
^u}ete {ta su na promociji u Smederevskoj Palanci i ^a~ku rekli @ar-
ko Kora} i Petar Lukovi}.

@arko Kora}:
Nije bitan gospodin Laj~ak, bitan je na~in na koji se ovde razume Dej-
tonski sporazum. Najcelovitije podatke o `rtvama rata u Bosni ima
jedan centar u Sarajevu, koji vodi gospodin Mirsad Toka~a. Po tim
podacima u Bosni i Hercegovini je poginulo oko sto hiljada ljudi. Po-
ginulih Bo{njaka je ne{to vi{e od sedamdeset hiljada, poginulih Srba
je vi{e od dvadeset hiljada i Hrvata je osam hiljada. On ima sva ime-
na, ko je poginuo u uniformi, ko je poginuo kao civil, gde je poginuo.
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 370

To su u`asavaju}i brojevi. Dejtonski sporazum se mo`e shvatiti kao


16.11.07.
sporazum koji je zaustavio jedan rat i koji daje {ansu Bosni i Herce-
govini da postane dr`ava u kojoj }e ljudi `iveti bez rata, slobodno, u
kojoj }e mo}i da putuju gde ho}e i da `ive i rade gde ho}e. Dejtonski
sporazum se mo`e shvatiti i kao privremeni sporazum kojim je samo
zaustavljen rat, ali nije dovr{eno ono {to je taj rat zapo~eo, a to je da
370 se Bosna i Hercegovina pocepa na tri nacionalna dela. Ko{tunica i
njegov politi~ki krug tako shvataju Dejtonski sporazum, kao spora-
zum koji nije fer prema srpskom narodu.

U Beogradu je po~ela kampanja zastra{uju}ih razmera, koja je prvi


put jasno pokazala da veliki broj ljudi bliskih Ko{tunici Dejtonski
sporazum vidi kao provizorij koji je spre~io da se srpski narod u Bo-
sni i Hercegovini izjasni za priklju~enje matici Srbiji. Mi smo uo~i
odluke o statusu Kosova i ba{ sada je napravljena analogija Kosova s
Republikom Srpskom. Postavlja se pitanje za{to se jednom narodu
dozvoljava da ima prava na samoopredeljenje, a drugom narodu u Bo-
sni i Hercegovini se uskra}uje to pravo. Pitanje je naizgled logi~no,
ali da li to zna~i da Hrvati u Sremu tako|e imaju pravo na samoopre-
deljenje i pripajanje Hrvatskoj i da li Ma|ari u Vojvodini imaju pravo
da se pripoje Ma|arskoj? Dakle, otvara se ogromno pitanje koje smo
imali na po~etku ratova na prostoru biv{e Jugoslavije - ko ima pravo
da se kome pripoji.

Ne znam da li }e u Srbiji biti izbora i kada }e oni biti. Doneta je ~uve-


na klauzula koja vas podse}a na {alu iz op{tenarodne odbrane – ve-
`ba pod nazivom - Ni{ta nas ne sme iznenaditi - nije odr`ana, jer je
pala ki{a. Zna~i, ni{ta nas ne sme iznenaditi, sem da Kosovo postane
nezavisno. Mi smo do{li u zaista neverovatnu situaciju za zemlju ko-
ja za sebe tvrdi da je demokratska i pluralisti~ka - kod nas se raspra-
vlja o tome kada }e se odr`ati izbori, iako to odre|uju ustav i ustavni
zakon. Da li vi znate neku zemlju u kojoj se vodi ovakva rasprava? To
je stvarno neverovatno. Na{a javnost je potpuno otupela i sve to pri-
ma kao ne{to gotovo normalno, a mi smo na korak od bezakonja. Ko-
{tunica od ovog trenutka ulazi u istoriju kao ~ovek koji je suspendo-
vao ustav i zakone. U tome, na`alost, u~estvuje i Tadi}.

Petar Lukovi}:
Evo, @arko nam je pri~ao o izborima. Zamislite tu prostu stvar - kada
}e biti izbori u ovoj zemlji, da li postoji prostija stvar? Ja ne tra`im
~ak ni dan, ka`ite mi mesec, hajde, digao sam ruke, ka`ite mi godi-
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 371

{nje doba - nema ni godi{njeg doba. A {ta }e nam izbori u ovakvoj si-
tuaciji? Ali mi smo ve~ito u ovakvoj situaciji. Kada smo bili u ona-
kvoj? - Nikad, uvek smo bili u ovakvoj situaciji. Uvek je najte`i trenu-
tak i ko da misli o izborima ba{ u ovom trenutku? Nikad nismo imali
neki normalan trenutak, stalno je ba{ najte`i trenutak. I tako celog
mog `ivota. Dobro, ipak mi njega znamo, ipak je Tadi}... - Mr{, glasam
ili za normalnog ili ne}u da glasam uop{te. - Pa do}i }e ti ovi. - Neka Milutin
do|u, sve smo pre`iveli, ne mo`e gore da bude. Ne}u vi{e da izigra- Petrovi}

vam majku Terezu i poma`em mojim glasovima ludacima. Kada bu-


du izbori, telefon odmah isklju~ujem, ne dolazi u obzir da me nagova-
raju - Smrt ili droga ili Nikoli}. I smrt i droga, ali pustite me vi{e. Ce-
la ideja te politike je - Pa oni su odvratni, glasajte za mene. Pa, je l’
ima{ ti ne{to da ponudi{, sem toga? Je l’ mo`emo da ponudimo ne{to
drugo sem da je neko kreten i odvratan? Okej, to znamo, ali da vidim
tebe, kakav si ti. Ne, ne, ne, taman posla, nisam bitan ja, samo je va-
`no da Toma ne do|e. E, pa vi{e ne mo`e.

Svetlana Luki}:
Slu{ate reditelja Milutina Petrovi}a, uz povremene smetnje u vidu Pe-
re Lukovi}a.

Milutin Petrovi}:
Ne, ovde se stvara atmosfera - Kome majku, kome majku? Nemoj maj-
ku da mi pominje{. [ta je njima u glavi, kakva je njihova psihologija?
Kad god se presli{avam da li sam pogre{an ili nisam, imam tu kon-
trolnu sliku da je patriotizam isto {to i odnos prema majci. Ako ti ne-
ko zakuca na vrata, otvori{ i pojavi se tvoja mama i ka`e - Juri me po-
licija, brzo me sakrivaj, ti }e{, naravno, da sakrije{ majku od policije.
Kada je pita{ - [to te juri policija? - ako ti ka`e - Ubila sam ~oveka, ali
me sakrivaj i dalje - ti }e{ i dalje da sakriva{ svoju majku. Re}i }e{ -
Uf, uf, ali to je ipak moja majka. Mo`e{ ne{to malo falsifikovati, gle-
dati kroz prste, ali postoji neka granica kada svojoj majci mora{ da
ka`e{ neke stvari. Na primer, ako ti tre}i put zakuca na vrata i ka`e -
Ubila sam ~oveka, juri me policija - onda mora{ da ka`e{ - Pobogu,
majko, prestani da ubija{ ljude, {ta se s tobom de{ava? Volim tu me-
taforu s mamom i narodom i zato {to su razni poreme}aji li~nosti ve-
zani za odnos prema mami.

Entoni Perkins u Psihu mnogo voli svoju mamu, pa zbog toga ubija
druge ljude. Oni ljudi koji ka`u - ^ekaj, sada }u da zovem policiju da
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 372

je prijavim, jer ipak ne mogu da idem protiv zakona - oni tako|e vole
16.11.07.
svoju mamu i njima je te{ko kada to rade. E sad, unutar tog komplek-
sa slika o na~inu na koji mo`e{ voleti svoju mamu, postoji jedna pod-
vrsta, to su oni koji ka`u - Kome majku? Nemoj majku da mi pomi-
nje{. Mislim da lagano cela Srbija ulazi u tu kategoriju, zajedno s no-
vim korpusom DS-a, Tadi}evog DS-a. To je prosto ta situacija, samo
372 ho}u da razgovaram o tvojoj mami, a ti ve} ima{ stav - Nemoj, bre, ti
moju majku, nemoj, bre, moju majku da pominje{. Tako se pona{aju
ljudi koji su pod stresom, u velikim porodi~nim problemima, koji su
~lanovi sekte, koji su opsesivno zaljubljeni. Tako otprilike po~inje da
izgleda narod u kojem smo. Ne mo`e vi{e da se razgovara o bilo ~emu,
jer ~im neko postavi bilo kakvo pitanje ka`u - ^ekaj, ~ekaj, je li ovaj
iz prve ili druge Srbije? A ti si iz druge Srbije, ma komunisto jedan,
ma {ta ti meni, ti }e{ meni Kosovo da otu|uje{. To je postalo kao po-
rodi~na sva|a iz devedesetih, u kojoj je otac za Slobu, a sin za Vuka
Dra{kovi}a. Meni je tim gore {to su to ljudi koje li~no poznajem, lju-
di meni generacijski bliski ili mla|i od mene, imali smo iste svetona-
zore, tako da sam potpuno zbunjen. Mnogo mi je lak{e bilo za vreme
Slobe, kada su to bili neki drugi ljudi. Ne znam bolju sliku od one s
ljudima u sektama. Nekoliko puta sam video ljude koji su sreli Hara
Kri{nu i u{li u tu stvar. Oni imaju to ~udno ludilo u o~ima, kojem ne
mo`e{ da pri|e{.

Zaista vi{e nemam nikakvu `elju ni motiv da analiziram i obja{nja-


vam stvari. Va{e emisije su do pre godinu dana bile emisije u kojima
neki ljudi analiziraju i obja{njavaju, pa ka`u - ^ekajte, pa, pre nedelju
dana je Ko{tunica rekao to i to. Sada u va{im emisijama ljudi prelaze
na emotivne tripove, govore vam svoje emocije i ja ih razumem, jer ni
sam vi{e ne znam {ta da pri~am. Gledam na televiziji Veljka Kadijevi-
}a i neku `enu koja s njim razgovara i mogao bih vrlo lako da se pre-
bacim u sintaksu Pere Lukovi}a i da ka`em {ta mislim o Veljku Kadi-
jevi}u. Ali da bi se objasnila ta scena, mora{ da objasni{ i fal{ one `e-
ne preko puta njega, a njen fal{ je toliko o~igledan i glup da mi je mu~-
no da sada potro{im pet {lajfni teksta da bih objasnio to ludilo, koje
opet ne}e dopreti ni do koga, jer }e ljudi unapred re}i - On je iz druge
Srbije, on ima ne{to protiv Ko{tunice i on je dobio drogu od ^ekua. Po-
~eo je stra{ni emotivni porodi~ni rat izme|u istih ljudi, u kojem mi na
njih gledamo kao na pomahnitale ljude koji su odlepili i vi{e im ne mo-
`e{ pri}i racionalno, a i oni isto tako gledaju na nas. Pla{io sam se da
}ete tra`iti da razgovaramo o ovim ljudima s bilborda i hteo sam da
vas molim da o tome ne pri~amo, jer me je sramota da pri~am o tome.
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 373

Petar Lukovi}:
Kampanja se zove Nije svejedno i danas je Politika na naslovnoj strani
objavila ogroman tekst, u kojem se navodi tih dvadeset {est poznatih
li~nosti koje su svojim delom, `ivotom i radom priznate ne samo kod
nas, nego i u svetu. Snimljena je serija istih spotova, samo su li~nosti
druge. Radi se o tome da vas oni ubede da je Kosovo deo Srbije i onda
ka`e - Kad nekog tuku, ja ne okre}em glavu. Onda se javi drugi i ka`e - Milutin
Kad neko pati, ja ne }utim, a onda tre}i ka`e - Kad neko pla~e, ja ne za- Petrovi}
tvaram o~i. A onda se svi pojave zajedno i svi uglas, unisono ka`u - Svi
zajedno, Kosovo je Srbija. I onda na kraju ka`e - Poka`imo odgovornost
i solidarnost. I to je kampanja koja }e do 10. decembra da se ubrzava i
kad god uklju~ite televizor, najebali ste. 9. decembra }u povodom pe-
sme Volimo te, otad`bino na{a re}i - Vrati se, sve ti je opro{teno.

Milutin Petrovi}:
Srbija je ponovo u{la u biblijski stadijum - svako se ose}a kao praved-
nik. Ne volim film Mela Gibsona Muke Hristove. Ne svi|a mi se kako je
prikazao negativce, kao u lo{im filmovima o Drugom svetskom ratu, u
kojima su Nemci zli, dekadentni, ru`ni ljudi koji zbog toga rade neke
u`asne stvari. Gibson je celu rulju koja je protiv Hrista prikazao kao
ru`ne, zle ljude. A oni su bili mi. Pilat ih tri puta pita - Pa ~ekajte, koga
ho}ete, Barabu koji je ubio nekoliko ljudi ili ovog ~oveka koji je nevin
i koji ni{ta nije uradio? Oni su tri puta urlali da ho}e da spasu Barabu,
a ovoga da razapnu. Nisu oni bili zli i ru`ni, to je pri~a o nama, to smo
bili mi, vo|e, kolumnisti, savetnici, predsednici, prvosve{tenici i Si-
nod, svi su oni bili tu. I nisu to radili jer ih je opseo demon, nego su ima-
li ljudsku pri~u iza toga. Oni su zaista verovali da time brane svoj na-
rod, da se ovaj uzdigao iznad svetih knjiga, da ne sme da govori da je
bo`ji sin. A taj Baraba je bukvalno slika tih Legija, Radovana Karad`i-
}a, on pripada paravojnoj jedinici koja se borila protiv rimske globali-
zacije sveta. I da si sve te ljude posle intervjuisao, svaki od onih koji je
vikao i tra`io da raspnu Hrista bi ti rekao - Ali ja sam to radio iz najbo-
ljih namera, zato {to mislim da je moj narod ugro`en i da nije u redu
da ovde zavladaju Koka-kola i Mek Donalds. Sem toga, ovaj ~ovek mi je
bio sumnjiv. Ako je on bo`ji sin, za{to je dozvolio da ga uhvate? A da li
vi mirno spavate? Ja svakako mirno spavam. Svi su oni mirno spavali,
svi su na{li opravdanje za to {to su tra`ili da se spase Baraba.

To mi je sad omiljeno pitanje problemati~nim ljudima - Da li mirno


spavate. Svi mirno spavaju i vi{e ne znam {ta zna~i metafora mirnog
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 374

spavanja. Ako svi mirno spavaju, ona postaje besmislena. Kapiram da


16.11.07.
jedino monah u isposnici ne spava mirno, dok Veljko Kadijevi} spava
mirno. Mislim da nas mirno spavanje nikuda ne}e odvesti. Sli~na bi-
blijskoj pri~i s Barabom i Pilatom, Olijem Renom ili kako bi se taj ve}
zvao, jeste i pri~a o tome da smo mi defetisti. ^itao sam neki blog, u
kojem se podrazumeva da mi, Pe{~anik, glasilo druge Srbije, {irimo
374 defetizam. Mi smo kao defetisti. Ljudi misle da je Nade`din slogan -
Ako vam je dobro, onda ni{ta - defetizam. Ljudi misle da je to bedak.
- Kakav vam je to slogan, ako mi je dobro, onda to ne valja? Oni pro-
ma{uju temu i ne znaju koliko je Nade`da osoba vesele naravi i naj-
divnije bi}e koje postoji na planeti Zemlji. Ali nas predstavljaju kao
izdajice, kukavice, defetiste, strane pla}enike, to je stvarno nepravi~-
na stvar, stvarno to nismo.

U pro{loj emisiji sam slu{ao tekst Sretena Ugri~i}a o preziru i rodo-


ljublju i to je to. Hrabra je Nata{a Kandi}, sitna `enica, ona predstav-
lja ideju hrabrosti, a ideju kukavi~luka predstavljaju oni momci u
maskirnim odelima koji ubijaju de~ake u {umi. I mu}ak ose}anje,
mu}ak atmosferu koja je oko nas prave ljudi koji su gnjide. Nije hra-
brost kada radi{ i misli{ ono {to na~elno glavni mediji u zemlji govo-
re izme|u redova da se misli u vladi i upravnim odborima. Sada opet
dolazimo do bilborda o kojima ne bih da pri~am.

Petar Lukovi}:
Tu je glumac Sergej Trifunovi}, onako ozbiljan, ljut. Ljudi, iskopali
su Mikija Jevremovi}a. Naravno, kako mo`e ovakva akcija da pro|e
bez Nemanje Kusturice? Tu je @ika Jeli} iz YU grupe, tu sam se sru{io,
@ika Jeli}, nevi|eno. Naravno, Dule Savi} i supruga mu Marina Raje-
vi}-Savi}, onda se od svih ljudi pojavljuje Sla|ana Milo{evi}, `ena
potpuni fijuk, pre dve godine je pri~ala da je u Pekingu imala koncert
pred milion ljudi. Bata @ivojinovi}, koji izgleda kao da }e umreti
istog trenutka, direktan prenos smrti u reklami. Dragan Bjelogrli}
zvani Vrati}e se rode, Ljiljana Smajlovi} o kojoj ne smem da pri~am,
Ceca Luki} mi je zabranila, Nenad Jezdi}, onaj {to reklamira Lav pivo
- Kume, Lav pivo, Vanja Buli}, jebote, da li mo`e da pro|e ne{to bez
Vanje Buli}a? Na konferenciji za {tampu ka`e Vanja Buli} - Ovo je
na{ dug srpstvu, jer u vreme komunizma nismo smeli da slavimo sla-
vu i da pevamo na{e pesme. Vanja Buli}, disident! Naravno, kako bi
ovo pro{lo bez Bore \or|evi}a?
Nikako. Merima Njegomir, on-
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 375

da onaj heroj splavova Marko Bulat i \or|e David, hevi metal, jebote.
I glumac Dragan Jovanovi}, ~ija izjava je nesmotreno promakla Poli-
tici, jer on ka`e - Ideja ove kampanje je u tome da poka`emo svima da
je Kosovo neotu|ivi deo Srbije i da nikada, nikada ne}e biti albansko
i da }e zauvek biti srpsko. Tu smo se razumeli, ali onda Draganu Jo-
vanovi}u izleti spontano - Mislim da svako treba da pomogne da ne
damo Kosovo tako lako. Dakle, mi }emo ga dati, to ka`e Jovanovi}, ali Milutin
ne}emo ga dati ba{ tako lako, nego }emo da imamo ovu malo akciju. Petrovi}

Milutin Petrovi}:
Ja nas ne do`ivljavam kao ljude koji su u akciji osvajanja terena, nego
kao ljude u situaciji opsade Alamoa. Mi znamo da }e da nas pobiju, ali
prosto }emo hrabro `iveti do kraja i uvek }emo pevati na{e pesme. [to
se mene ti~e, to je gotovo, ali me te{i {to znam da smo mi pravednici i
da se, kako je rekao D`im Morison, niko odavde ne}e izvu}i `iv. Tako
da, d`abe im, mogu da brendiraju Srbiju koliko god ho}e, opet }emo svi
pomreti, a mi }emo pomreti pevaju}i. Hteo sam da vas zamolim da na
svoj sajt postavite link koji mi je dala moja drugarica Lana. To je link
na kojem mogu da se skinu emisije koje Bob Dilan vodi na nekom radi-
ju. Pre godinu i po dana je Bob Dilan po~eo da pravi emisije na nekom
internet radiju, koji mi ne mo`emo da slu{amo jer moramo da uplati-
mo 7,98 dolara, a nemamo na~ina da iz ove zemljice to uradimo, i po-
red toga {to u Beogradu imamo vi{e banaka nego pekara. Tu Bob Dilan
jednom nedeljno ima jednosatnu emisiju u kojoj je on di-d`ej, pu{ta
muziku po svom izboru, a izme|u toga pri~a. I Lana je prona{la link na
kojem mo`e da se skine MP3 tog materijala i ovih dana samo to radim
- skidam s interneta i po ceo dan slu{am radio-emisije koje vodi Bob Di-
lan. Ima neverovatan glas. Svaka emisija ima jednu temu, na primer -
majka, Teksas, `enska imena, instrumenti, kafa. Tu su i one njegove
sumanute re~enice - Slu{ali smo stvar osniva~a Blue Grassa, ali ono na
{ta bih sada skrenuo pa`nju je njegov ujak, koji je bio jedan od najve-
}ih svira~a - nekog instrumenta za koji nikad nisam ~uo. Pu{ta muzi-
ku u rasponu od bizara iz Luizijane, snimak iz 1921. do Bisti bojsa. I on-
da ~ita i-mejl i ka`e - D`on iz Oklahome mi ka`e: Stalno pu{tate stare
stvari, imate li ne{to protiv novih pesama? - a ja moram da mu ka`em:
D`one, starih stvari ima mnogo vi{e nego novih stvari. Onda citira
Konfu~ija, pa ka`e - Konfu~ije je bio mnogo pametan momak. Tako da,
molim vas, postavite taj linki} i ko god ima internet mo`e to da skine,
da mu se jesen i zima u Srbiji pretvore u ne{to lepo i pametno.
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 376

Hit mi je misao moga druga Bambija, s kojim sam ovih dana bio na fe-
16.11.07.
stivalu u Be~u. Gledali smo izlo`bu Od Monea do Pikasa, onda s na-
{im diplomatama bili u kafi}u Kod Mileta na }evapima, a onda smo
se vratili u zemlju Srbijicu. I onda je Bambi formulisao moju hit mi-
sao - Dakle, nije komunizam, izgleda nije ni Tito, nije ni Sloba, izgle-
da da ne{to ozbiljnije nije u redu. Mi smo izgleda laskali sebi. Ja sam
376 bio tabula raza za politiku. Moja infiltracija u ideologiju se odvijala
preko Lile Radonji} na Studiju B, gosti su Mihiz, Mi}a Popovi} i Ma-
tija Be}kovi} i ja sam ih slu{ao i shvatio - Aha, mi smo imali kralja,
aha, ono {to smo u~ili nije istina, pa da, ud`benike pi{u ovi koji su na
vlasti. I tako, mislio sam da je ceo problem u geopolitici, 1945. Rusi
u{li, uveli komunizam, oterali ~etnike, do{ao Tito koji je bio komin-
ternovski ~ovek i sad samo treba ~ekati da se to zavr{i. Au, kao, nije
to. Aha, ali Sloba, zli Sloba, do{ao Sloba, on nas je zeznuo. U, nije ni
Sloba, sad su na vlasti moji drugovi i gore je nego {to je ikada bilo. Uf,
ne{to ozbiljno s nama nije u redu. Dvadeset godina svog `ivota bio
sam antikomunista, a onda mi je tri-~etiri godine kapitalizma bilo sa-
svim dovoljno da shvatim za{to je moj deda bio komunista. Potpuno
mi je jasno {ta zna~i biti antikapitalista. Za ovih nekoliko godina `i-
vota u kapitalizmu sam na svojoj ko`i i ko`i svoje porodice osetio sva
zla kapitalizma i svu monstruoznost tog sistema, a vrlo malo dobrog,
kojeg neosporno mora biti da ima.

Onaj ko je zlovoljan i ko ho}e da manipuli{e nema nikakav problem u


zemlji Srbiji. On }e uvek na}i deset, petnaest, sto pedeset, hiljadu
dvesta najstra{nijih gnjida. Ho}e{ gnjide iz gra|anskog sektora, ho-
}e{ gnjide akademike, gnjide doktore nauka, gnjide iz prirodnih nau-
ka, ho}e{ one gnjide koje su simpati~ne u Utisku nedelje, biraj, uvek
}e{ imati korpus gnjida. Ako vidim da \eli} misli da je Kosovo srce
Srbije i da ga ne treba dati, ja mislim da na slede}im izborima glasam
za Tomu Nikoli}a. Za{to da ne? Malo bi-bapa, kao sad ja malo glasam
za Tomu Nikoli}a, za{to to ne bih mogao? Nekako je sve toliko besmi-
sleno, sve je sumanuto. Je li zezanje, je l’ se igramo advertajzinga, pa
trostruki obrti, kako }emo da se postavimo, pa kao - Aha, sad je demo-
kratija, pa }u ja na demokratski na~in vama kroz upravni odbor to da
uradim, a vi ako ste demokrate, onda tra`imo da obe strane ka`u svo-
je. Ako }emo tako da se igramo, prijatelju, nema problema, evo ja gla-
sam za Tomu Nikoli}a. Ho}ete da ne pri~amo o Hrtkovcima? Pa hajde
da glasamo za Tomu Nikoli}a, pa da vidimo {ta }e da bude. [to bih se
ja sad u tom ludilu koje oni prave hvatao za logiku i glasao za Borisa
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 377

Tadi}a? Pa ne, prijatelju, hajde ti meni malo vi{e logike daj, hajde, ti
se malo osloni na logiku.

Dakle, formulacija glasi - Mi smo se dogovorili, izbori }e biti raspisa-


ni, sem ukoliko ne bude ugro`en teritorijalni integritet Srbije. Pre
godinu dana bi na takvu vest ceo Pe{~anik bio posve}en tome da se u
sitna crevca fino analizira ta stvar. Sada je glupo da analizira{, jer se
Milutin
radi o tome da su oni idioti. Ne}u vi{e da analiziram {ta je Tadi} re- Petrovi}
kao Ko{tunici. I ko }e da utvrdi da li je ugro`en teritorijalni integri-
tet Srbije, sinod, akademija nauka, forum za brendiranje Srbije? A
drugo, u ovom trenutku trideset hiljada stranih vojnika je na Kosovu.
Da li je sada ugro`en teritorijalni integritet zemlje Srbije? Ako jeste i
zbog toga ne raspisujemo izbore, za{to smo ih raspisali pro{le godi-
ne, kada je tako|e bio podjednako ugro`en? Kada bi na{i vojnici pro-
bali da odu na Kosovo, bili bi ubijeni. Da li je to dovoljan stepen ugro-
`enosti teritorijalnog integriteta? O bo`e, koliko je sve to glupo. Ali
kao, nije Tadi} glup, nije, nije Tadi} glup, super je on, a i plemenit je.

Najstra{nije je kada zna{ da ljudi koji su preko puta tebe isto tako ne
vole tebe, misle da si ti lud. Oni su potpuno sigurni da si ti lud i pri to-
me su za~arani i ti nikako ne mo`e{ da do|e{ do njih i da im bilo {ta ka-
`e{. To je ba{ uznemiruju}e. Prosto ne zna{ {ta da im radi{. Nisu oni ne-
ki bezvezni ljudi, a ti super~ovek, nego smo i mi tro{ni, i mi otpadamo
i me|u nama su ljudi koji izdaju i nikada ne zna{ {ta }e sutra i tebi da
se desi. I zato mi se nije dopao taj film Mela Gibsona, naivan je i glup.
Biblijske pri~e su velike zbog toga {to su, gledane iz bilo ~ijeg ugla,
stra{no dobro ispri~ane. Nije Juda bio neka zlica kao – Sada }u da iz-
dam svog brata, nego je on stra{no logi~no razmi{ljao. On je razmi{ljao
na na~in na koji sada razmi{lja neki ~ovek, pa kada ga za deset godina
budemo intervjuisali, on }e nam re}i da mirno spava, jer on je samo po-
ku{avao da ipak Kosovo ne damo tako lako, to niko ne bi dao. Uostalom,
ja uvek poma`em ljudima kada su u nevolji, je li tako? Tako }e da ka`u
svi ovi s bilborda. Kada Kosovo bude bilo nezavisno, ustanovi}e se da
Zemlja nije ravna plo~a, nego da je okrugla. Mi smo ljudi koji obja{nja-
vaju da je Zemlja okrugla. Na{ polo`aj je zaista pateti~an. Najgori su mi
ovi s bilborda, zato ne}u da pri~am o bilbordima, zato {to na njima pre-
poznajem ljude koji su tu dobronamerno, a prepoznajem ljude koji su
ra~und`ije i ta~no znam {ta }e se desiti. Kada se sve bude zavr{ilo, ovi
dobronamerni }e da se izbeda~e, njima }e biti bezvezno u `ivotu, a ove
ra~und`ije koje sam video ve} pedeset puta na raznim takvim mestima,
}e re}i - Mene su zamolili, ja sam rekao - [to da ne, uvek treba pomaga-
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 378

ti ljudima. To je u krajnjoj liniji humana akcija, meni je bilo jasno da


16.11.07.
Kosovo odlazi. I tako, svako od njih }e uvek imati opravdanje i tu se vra-
}amo na pri~u da li je li~ni integritet ne{to {to treba po{tovati ili ne.

Svetlana Luki}:
Bili su ovo Bob Dilan i Milutin Petrovi}, Milutin koji ne mo`e da prebo-
378 li to {to su njegovi doju~era{nji poznanici i prijatelji postali vlast i pot-
puno poludeli. Ima mnogo ljudi koje smo nekada znali, koji se sada po-
na{aju kao da je nad njima sproveden neki genetski in`enjering. Posta-
li su neko drugi i najiritantnije je {to tvrde da je to prvi uslov da pre`i-
vimo, to dakle, da postanemo neko drugi, da se unizimo, da se samosa-
katimo iz dana u dan. Bio je ovo Pe{~anik, do vi|enja do idu}eg petka.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 380

23. 11. 2007.


10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 381

VE^NA SRBIJA

Kvazipatriotske diktature u malim zemljama umeju da


budu veoma gadne....

Ako nameravaju da nas za desetak dana sve po{alju u


Bujanovac, mene ne}e sigurno....

Ono {to me instinktivno svrstava na stranu ^ede Jovano-


vi}a jeste spisak njegovih neprijatelja...

Mirko \or|evi}, publicista,

Aleksandar i Slobodan,

Nevena Vu~kovi}-[ahovi}, iz Centra za prava deteta,

Milena Jerotijevi}, psiholog,

Valentina Zavi{i}, iz organizacije Veliki-i mali


iz Pan~eva,

Teofil Pan~i}, novinar


10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 383

Svetlana Luki}:
Ove nedelje je odra|ena pretposlednja runda takozvanih pregovora o
Kosovu. Ko{tunica je zborio iste fraze o tome kako nikad, ni u snu ni
na javi, ni pod elektro{okovima ne}emo priznati taj akt nasilja koji se
sprema i uporedio ga s nacisti~kim prekrajanjem granica ili ve} tako
ne{to. Kada smo ve} kod Ko{tuni~inih fraza i kod nacista, Hana
Arent je pi{u}i o su|enju Ajhmanu bila zapanjena koliko je taj ~ovek
bio ogrezao u kli{eima i frazama. ^ak i kada se na{ao licem u lice sa
smr}u, prona{ao je kli{e iz pogrebnih govora. Pod ve{alima je bio to-
liko ushi}en mantrama koje je izgovarao da je zaboravio da se radi o
njegovom pogubljenju. I Ajhman je sebe do`ivljavao kao `rtvu koja is-
pa{ta zbog drugih i od suda je tra`io saose}anje za nevolju koja ga je
sna{la.

A {ta je pred pretposlednji ~in drame zvane re{enje statusa Kosova re-
kao Havijer Solana? Da neuspeh pregovora ne zna~i smak sveta i da `i-
vot ide dalje, {to je za nas smrtna uvreda, i da oni, Evropljani, tragaju
za zajedni~kim stavom Evropske unije. Evropljani se sada pre svega
brinu o tome kako da pridobiju jo{ pet-{est svojih ~lanica kojima se ne
svi|a ideja o nezavisnosti Kosova. Evropska unija je vrlo osetljiva na
nejedinstvo u svojim redovima. Dosta im je toga da im se svi rugaju za-
to {to su tako komplikovana i troma ma{inerija. Henri Kisind`er im se
podsmevao zbog nejedinstva i neefikasnosti i pitao - Ako ho}u da po-
zovem Evropu, koji pozivni broj treba da okrenem?

Dok predsednik vlade bludi u svojoj beskrajnoj usamljenosti, koja li-


~i na usamljenost bogova koji tragaju beskrajem i ne nalaze nikoga s
kim bi mogli da razmene misli, dotle se Evropljani prera~unavaju ko-
liko }e da ih ko{ta odr`avanje Kosova i koliko-toliko mirna i stabilna
situacija u tom podru~ju. Nedavno je neko od zapadnoevropskih
stru~njaka za Balkan rekao - Lako je srpskim politi~arima da govore
o Kosovu kao o srpskom Jerusalimu, kada srpski bud`et ne snosi tro-
{kove stabilnosti na Kosovu. U me|uvremenu su Srbi u pet op{tina u
kojima su ve}ina, zbog bojkota izbora na Kosovu izgubili lokalnu
vlast i moraju da je predaju Albancima, kojih u tim op{tinama prak-
ti~no i nema. Du{an Prorokovi}, kome je u podeli poslova i velikih pla-
ta palo u deo da glumi sekretara sekretarijata za Kosovo, ima odli~nu
ideju da se te op{tine pripoje Srbiji. A Evropljani, opet, razmi{ljaju o
tome kako da pomire dve nepomirljive stvari, da se po{tuje izborna
volja gra|ana Kosova, a izbegnu scene koje je lako zamisliti na stepe-
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 384

ni{tu op{tina Leposavi}, [trpci, Novo Brdo, ako neki Albanac poku{a
16.11.07.
da u|e u kancelariju predsednika op{tine.

Prorokovi} i mnogi kvalitetni Srbi nemaju problem da sra~unato glu-


me budale samo ako im to obezbe|uje sekretaricu, {ofera, koju hilja-
du evra i gostovanje na televiziji Ko{ava.

384 Moj omiljeni stru~njak za kosmos, Hoking, omiljen jer jedino njega
razumem, ka`e da fizi~ki zakoni spre~avaju putovanje u pro{lost, od-
nosno da je majka priroda stvorila neku vrstu za{titne tehnologije za
to. Samo jo{ da ovde prorade ti fizi~ki zakoni i onda smo, bra}o i se-
stre, na putu za Eldorado.

U me|uvremenu }e pasti jo{ koja glava. Za sada svi upiru prstom u ^e-
domira Jovanovi}a. Ta~nije, ju~e i prekju~e smo prisustvovali onome
{to muslimani rade na kraju had`iluka, kolektivnom kamenovanju |a-
vola. Na podno{enje krivi~nih prijava LDP-a protiv Ko{tunice, Mi{ko-
vi}a i nekoliko ministara koji su omogu}ili nelegalno poslovanje vla-
sniku Delte, \eli} je ve} najavio da }e tu`iti ^edomira Jovanovi}a. Ni-
ko drugi do Mla|an Dinki} ga je nazvao sramotom za srpsku politiku,
ministar Milosavljevi} mentalnim bolesnikom, a Andreja Mladenovi}
je rekao za Jovanovi}a da je moralna nakaza i narkoman. Ima mnogo
razloga zbog kojih je nastala ova nova faza satanizovanja ^edomira
Jovanovi}a. Nave{}u samo jedan, koji nije prvi ni najva`niji.

Ova politi~ka kasta, klika koja vlada zemljom je toliko uzajamno po-
vezana da svako svakoga mo`e da uceni i po{alje na nekoliko godina
ili decenija na robiju. Kao da su se zavetovali na }utanje i stvorili ne-
ku vrstu pakta o nenapadanju. Jeste li primetili koliko se sada re|e
uzajamno vre|aju i optu`uju? Kada je Dinki} ovoliko morao da }uti
dok ne zalaje? Koliko je te{ko Velimiru Ili}u da trpi, a da nikoga ne
{utne? Koliko je \eli}u i Dinki}u te{ko da se ne sva|aju? Ta suspreg-
nuta agresivnost politi~kog polusveta, koji je navikao da mo} demon-
strira na najbrutalniji na~in, morala je da na|e nekoga koga mo`e da
udara, a da to nikoga od kolega lopova i mo}nika ne ugrozi.

Jovanovi} je ovde kao dete u nasilnoj porodici, gde odrasli i jaki ne


smeju da se pobiju, pa se obru{avaju na dete.

I kad smo kod dece, vlada je odlu~ila da ne}e smanjivati PDV na hra-
nu i opremu za bebe, jer, kako ka`u u obrazlo`enju - ranije olak{ice ni-
su uticale na rast nataliteta i oni nisu ludi da sebi otkidaju od usta, a
da se Srp~ad i dalje ne ra|aju. Ne znam koliko bi novoro|ene Srp~adi
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 385

bilo dovoljno da oni odlu~e da smanje PDV. I patrijarh Pavle je apelo-


vao da se to u~ini, ali ko ga {i{a, sada je bolestan i niko ga ne slu{a.

Povodom patrijarhove bolesti pozvao nas je Mirko \or|evi}.

Mirko \or|evi}:
Ve} dve nedelje iz crkve nema nikakvoga biltena o stanju zdravlja Mirko
starog patrijarha, {to bi bilo sasvim normalno, nego ~itamo razne ve- \or|evi}
sti koje izazivaju zabune. Patrijarh ima devedeset tri godine i skoro
sedamnaest godina je prvi ~ovek crkve. On je institucija koja ne pri-
pada Sinodu, ni partijskim mo}nicima, ni akademicima, ve} pripada
narodu srpskom. I dok je patrijarh bio zdrav, njime je manipulisano.
Pred sam Dejton on je Milo{evi}u potpisao akt u kojem se u ime svih
Srba zala`e za mir, ali mu je taj potpis oduzet i on je bio poni`en. Pa-
trijarh je 24. marta 2005. godine svojom rukom potpisao s kosovskim
ministrom kulture memorandum o razumevanju u kojem stoji - obno-
viti i za{tititi sve srpske crkve i svetinje, a garant za to su me|una-
rodne institucije. Dva dana iza toga usledilo je iz patrijar{ije saop{te-
nje u kojem se ka`e - Patrijarhov potpis i ovaj sporazum se smatraju
neva`e}im. Patrijarh to svakako nije zaslu`io, a i najnovije manipu-
lacije njegovom bole{}u zabrinjavaju. To {to ga je posetio mitropolit
Amfilohije je u redu, on je najstariji ~lan Sinoda, ali odjednom su tu i
predsednik vlade Ko{tunica i akademik Matija Be}kovi}. Ljudi se pi-
taju u kakvu situaciju je stavljen patrijarh.

Od avgusta pro{le godine mitropolit Amfilohije obavlja du`nosti ko-


je su u isklju~ivoj nadle`nosti patrijarha Pavla. U jednom saop{tenju
se pominje da Amfilohije zamenjuje patrijarha Pavla. U slede}em se
ka`e da on poma`e patrijarhu Pavlu. Dok je patrijarh bio zdrav, oni
su ga vodili u rovove di~ne vojske Karad`i}eve i Mladi}eve, svi su hi-
tali da se s njim slikaju, a uspaljeni nacionalisti su ga u svom ludilu
progla{avali za vrhovnog komandanta oru`anih snaga. Sve mi govo-
ri da se i sada ne{to nedostojno prema patrijarhu ~ini. Lai~ka i crkve-
na javnost imaju pravo na redovni crkveni bilten o stanju patrijarho-
va zdravlja. Taj bilten ~lanovi sinoda potpisuju s desne strane, a s le-
ve lekari punim imenom i prezimenom. Patrijarh nije svojina partij-
skih mo}nika u njihovoj partijskoj dr`avi, u kojoj politi~ki uzurpator
Ko{tunica ~ini {ta ho}e, mimo volje gra|ana izra`ene na izborima i
saop{tene od dr`avne komisije o rezultatima izbora. Srpsku crkvu ~i-
ni veruju}i narod, a to je, da budem precizan, svake nedelje i o prazni-
ku milion ljudi koji na njenom kanonskom podru~ju ulaze u crkvu.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 386

Zbog toga je sve ovo nedostojno i izaziva ozbiljno uznemirenje javno-


16.11.07.
sti. Iz sata u sat su izdavana saop{tenja dok je papa Jovan Pavle Dru-
gi bolovao, svet je bio na nogama, i vernici katolici. Izgleda mi vrlo
~udno i sumnjivo i brine me i vre|a me kada po tri-~etiri dana beo-
gradske novine ni re~ju ne pominju stanje patrijarhovog zdravlja.
Procuri vest - On bistrim pogledom gleda, iz drugih novina se vidi da
386 su ga ve} pri~estili, iz tre}ih da kraj uzglavlja sede dvojica monaha.
Javnost zapravo ni{ta ne zna, a red bi bio da zna, jer to je momenat bi-
tan i za njega li~no i za Srpsku crkvu.

Brine me {to upravo dok se doga|a sve ovo o ~emu govorimo, na sce-
ni imamo ekstremno nacionalisti~ke, profa{isti~ke i klerofa{isti~ke
grupe. Jo{ se nije dogodilo, a ~ekam da se dogodi da se na{a crkva slu-
`beno, sinodalnim aktom ogradi od tih paracrkvenih formacija i or-
ganizacija. Ukoliko se ne ogradi, krivica }e pasti na nju, jer videli
smo da ti juri{nici bukvalno fizi~ki tra`e uto~i{te u crkvi. Kada je kod
nas krenula kampanja da su nevladine organizacije delovi stranih
agentura koje mute vodu i zlo nam smi{ljaju, ista ta kampanja ne{to
pre toga je bila povedena u Rusiji, pod istim sloganima. Kada je kod
nas nedavno zbog porasta nasilja u porodici i na javnim mestima po-
nu|eno obja{njenje - za sve su krive sekte, u Rusiji se u isto vreme vo-
dio rat sa sektama, koji se tamo na druga~iji na~in zavr{io, jer u Ru-
skoj crkvi postoje i vrlo razumne struje. Nedavno su Putinu postavili
pitanje zbog ~ega nema veronauke u ruskim javnim {kolama. On je
odgovorio mirno i jednostavno - To ne mo`emo, jer za to treba menja-
ti ustav, {to je u ovom momentu nemogu}e. Imao sam ~ast i priliku
da se vi{e puta oglasim u Pe{~aniku i kada vidim sve ovo {to se dogo-
dilo u Aran|elovcu, pitam se gde su ti ljudi da do|u na predstavljanja
Pe{~anika i da vide pravi primer otvorene tribine; da govorimo o Sr-
biji, o Kosovu, o srpstvu u atmosferi normalnog dijaloga, a ne u at-
mosferi nasilja. ^uo sam saop{tenje da je predstavljanje Pe{~anika
otkazano iz bezbednosnih razloga. Ne dao Bog, ~ovek pomi{lja da ne-
ko tu dolazi da prikazuje Pe{~anik nose}i bombe u d`epu i da ga ta-
mo ~ekaju drugi s bombama u d`epu.

Nikada Srbija u svojoj istoriji nije bila manja, jer su glave u vru}ici in-
telektualne nemo}i krojile veliku Srbiju. Na momente se pitam da mi
nismo po~eli da se u`ivljavamo u ulogu totalnog gubitnika, da mazo-
histi~ki prihvatamo tu ulogu. Pozivaju nas da do razre{enja kosov-
skog statusa mal’ne ne treba da prihvatamo ni infuziju ni transfuziju.
Da citiram jednu gospo|u koju veoma po{tujem, koja ka`e - Niko ne}e
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 387

smeti ni da umre do tada. I zato i u mojim re~ima ponekad zazvu~i no-


ta pesimizma i posustalosti. Imao sam vremena da sustanem u ovom
poslu. Mnogi su po~eli meni da pripisuju re~i apostola Pavla - Ustani,
ustani, progovori; ako ne}e{ ti - ko }e, ako ne}e{ sad - kad }e{.

Svetlana Luki}:
Ho}emo li, Mirko, da idemo u Aran|elovac? Mirko
\or|evi}

Mirko \or|evi}:
Pomi{ljao sam da vas molim, spreman sam da idem, ali kada bi mo-
glo u centar Aran|elovca, da se ti ljudi pozovu da budu prisutni, da
govorimo o Srbiji, o srpstvu, o svetom Savi i njihovom svetosavlju
razborito i razumno. Ja ~ak verujem da }e oni posle tih razgovora od-
ustati od svojih nauma da treba dizati temperaturu i gu{iti javnu re~.
Pe{~anik je ba{ primer otvorenih tribina, koje ljudima dolaze na no-
ge u gradi}, u hladnu dvoranu, na gradski trg, u ~itaonicu, bilo gde.
Da sam u jednom momentu primetio da se neko u Pe{~aniku ruga cr-
kvi, ja bih javno u Pe{~aniku zbog toga protestovao, ali dopustite, ako
su mera duhovnosti, a to je u re~niku Ko{tunice i Matije i bratije valj-
da neki balisti~ko-artiljerijski pojam, ako su mera na{e duhovnosti
Pahomije, otac Gavrilo ili vladika Filaret, te{ko nama i crkvi i dr`avi
i te{ko duhu. Kad sebe slu{am, po~inje da me hvata strah i pitam se
slu{a li neko ovo {to ja govorim. Dok sam bio aktivan sa studentima
imao sam zadovoljstvo da razgovaram s desetinama mladih ljudi i vi-
deo sam da to ostavlja neki trag. Kada danas govorimo, osim mr`nje
i pakosti nema drugog odjeka.

Svetlana Luki}:
^uli ste Mirka \or|evi}a, kome kao i ve}ini pravih hri{}ana nije do-
voljno to da ovih dana na slavama pojede prvu sarmu i popije prvu ku-
vanu rakiju, nego bi `eleo da zna {ta se de{ava sa zdravljem pedeset
petog po redu patrijarha Srpske pravoslavne crkve, koji sedi na pre-
stolu svetog Save. Na`alost, mnoge vladike Srpske pravoslavne crkve
se pona{aju tako kao da im se jo{ nije dogodilo hri{}anstvo, mada sve
ostalo jeste. Mladi hri{}ani, Srbi iz Aran|elovca su uz pomo} lokalnih
vlasti spre~ili promociju Pe{~anika u tom gradu. Momci koji su to ini-
cirali podse}aju na mlade Irance koji su i{li ulicama Teherana i skla-
njali iz radnji lutke Barbike i na njihovo mesto stavljali Saru, lutku s
~adorom. Mladi hri{}ani iz Aran|elovca i ne{to stariji hri{}ani iz lo-
kalnih vlasti ovoga puta su uspeli, a vide}emo da li }e uspeti i slede}i
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 388

put. Slu{ate Aleksandra i Slobodana, koji su poku{ali da organizuju


16.11.07.
promociju na{e devete knjige u Aran|elovcu.

Aleksandar:
Direktor Doma kulture nam je, na moje veliko iznena|enje, jer sam
znao da je on tu postavljen od SPS-a, iza{ao u susret i izdao nam sa-
388 lu. Imao sam sa svih strana informacije da }e do}i stvarno mnogo lju-
di. Nameravao sam da to bude jedno divno ve~e za Aran|elovac, koji
je zadnjih godina sterilan po pitanju bilo kakvih kulturnih de{ava-
nja. Ja sam slu{alac Pe{~anika i meni ovo nije bilo potrebno. Slu{ao
bih emisiju narednog petka, pa bih je slu{ao. Jednostavno sam hteo
da vi{e ljudi upoznam sa vama, da i neka od knjiga Pe{~anika bude
prodata, da se ta ideja malo pro{iri. Sve je bilo u redu do nedelje uve-
~e, kada su se iznenada na televiziji [umadija pojavila neka ~etiri li-
ka, koji su po~eli neverovatnu pri~u. Jedan od njih je predsednik ne-
kog udru`enja Na{i. Oni sebe predstavljaju kao pravoslavne vernike,
zna~i, smeta im bilo kakva kritika Srpske pravoslavne crkve. Bili su
tu i ~lanovi udru`enja Ravnogorski pokret i Svetozar Mileti}. Trebalo
je to da ~ujete, `ao mi je {to ne mo`emo da do|emo do tog snimka. Ne
mogu da podnesem da upravo ti ljudi, koji podr`avaju Srpsku pravo-
slavnu crkvu, ne pominju njene svetle ta~ke, Pahomija i Ilariona. ^im
ih ne pominje{, zna~i da ih prihvata{, a prihvata{ ih, kao {to je rekao
taj Ani} iz te Na{e [umadije, zato {to ih je rodila srpska majka. Pa
srpska majka je rodila i Legiju i Zvezdana Jovanovi}a, pa {ta sad tre-
ba da radimo, da ih pustimo iz zatvora?

Ja se ne stidim da ka`em da je meni pop na opelu mog oca tra`io ~eti-


ri i po hiljade dinara za to opelo. Ne stidim se da ka`em da je taj isti
sve{tenik na ven~anju mog brata tra`io {est i po hiljada dinara i po
hiljadu dinara kumovima, zna~i, tu postoji neka tarifa. Ja sam vaspi-
tan u ku}i u kojoj se Sveti Stefan slavio otkad znam za sebe. Ja da }u-
tim za takve stvari ne}u.

Svetlana Luki}:
Direktorka televizije je rekla da je ta emisija emitovana u pla}enom
terminu.

Slobodan:
Kada sam ih pitao gde im je kajron na kojem pi{e da je termin iznajm-
ljen, rekli su mi da im ne radi kompjuter. Termin je upla}en naknad-
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 389

no, 19. novembra, kada je ve} najavljena poseta Senke Vlatkovi} sa


B92. Mi smo dali reklamu za Pe{~anik lokalnom radiju Fle{ i radiju i
televiziji [umadija. Nismo smatrali da skup treba da obezbe|uje poli-
cija. Pred ovu emisiju me je pozvao direktor Kulturnog centra Simono-
vi} i rekao mi da on dobija strahovite pretnje i da trpi pritisak od od-
re|enih ljudi iz op{tine. U tom trenutku on nije smatrao da treba da
otka`e zakup sale i ja sam mu rekao - Slu{aj, ako prima{ pretnje, javi Slobodan
se policiji. – Ma – ka`e - nemoj, molim te da anga`ujemo policiju. Posle
ove emisije ja sam zvao na~elnika SUP-a, dao nam je uredno dozvolu i
rekao da }e policija obezbe|ivati skup i u principu nisam o~ekivao da
}e i{ta zna~ajno da se desi. Motivi za protest i pozivanje gra|ana su
navodno skrnavljenje pravoslavne crkve i navodno promovisanje pe-
derastije. Oni tvrde da emisija Pe{~anik to promovi{e.

Oko deset sati ujutro me je zvao direktor Kulturnog centra i rekao mi


da on mora da otka`e, da je pod velikim pritiskom, da tu mo`e da pad-
ne krv, da Kulturni centar nije mesto na kojem treba da se de{avaju
takve stvari. Onda sam ja tra`io da mi to napi{e ra~unaju}i na to da
moram da imam neko opravdanje pred voditeljkama Pe{~anika. On
mi je rekao - Nema nikakvih problema. Mi smo posle dva sata do{li
kod njega, on je otkucao saop{tenje i dok smo tako sedeli kod njega u
kancelariji, javlja mu se de~ko i ka`e - Je li, je l’ dolaze ovi ve~eras?
Ho}emo da ih deremo. Ba{ takvim re~ima. Direktor odgovara - [ta
ako njih bude vi{e, pa oni vas oderu? Takvu vrstu tenzije ima{ u gra-
du na osamdeset kilometara od Beograda. Grad ima trideset hiljada
ljudi, a cela op{tina mo`da pedeset hiljada. Do{lo je mnogo izbeglica
u prethodnom periodu, ali ipak je to dugo bio otvoren grad.

Aleksandar:
Oni brane neku teoriju lokalpatriotizma, koja stvarno mo`e da nas
uni{ti. Ako nemamo menad`era za na{ grad, hajde, ljudi, plati}emo,
neka do|e, neka nam da pet super ideja od kojih }emo `iveti narednih
petnaest godina. Ali ne}emo te ideje bazirati samo na siru i kajmaku.

Slobodan:
Kao banja smo nestali s turisti~ke scene, ljudi vi{e ne dolaze u taj
grad. Rekao sam jednom koji je bio u toj emisiji - De~ko, ti mora{ da
shvati{ da smo mi razli~iti, ali ta razli~itost mora da donese neki kva-
litet, a ne da se ti i ja tu~emo na ulici zato {to smo razli~iti. Nisam
o~ekivao da }e biti toliko napeto da }e emisija morati da se otka`e. Vi
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 390

ste nas pitali da li na drugom mestu mo`emo da na|emo salu, ali


16.11.07.
Aran|elovac je grad u kojem pored sala za svadbe nema ve}eg prosto-
ra. Mogli smo jedino da vas dovedemo u privatnu ku}u, da do|e tride-
set-~etrdeset ljudi. Ali ovo nije 1941. godina, da se bavimo ilegalom.
Mi smo bili suorganizatori, a ideja je potekla jo{ letos od nekih stari-
jih ljudi koji su ljubitelji Pe{~anika, ~lanovi lokalnog udru`enja Ba-
390 {tina i budu}nost. Bilo je zainteresovanih i iz okolnih mesta. Nakon
svega, od ozbiljnijih partija jedino su Demokratska stranka i Nova
Srbija izdale saop{tenja, naravno potpuno suprotnog sadr`aja. De-
mokratska stranka je revoltirana, oni ka`u da je to skandal i da je op-
{tinska vlast pokazala veliku nemo}, dok je Nova Srbija zadovoljna
{to se takva antisrpska emisija nije pojavila u Aran|elovcu.

Aleksandar:
Ja }u citirati njihovo saop{tenje za javnost - da su zajedni~kom akci-
jom uspeli da spre~e divljanje belosvetskih hoh{taplera u cilju tako-
zvanih nezavisnih medija i njihovih nazovi nezavisnih produkcija,
~itaj soro{evskih, u kojima se pljuje sve ono {to je svakom Srbinu sve-
to, svetosavlje, patriotizam, ljubav i nada da }e u ovoj zemlji jednom
biti bolje.

Svetlana Luki}:
Da li su te organizacije tako mo}ne da mogu da narede, da nogom u
vrata u|u u TV [umadiju i da dovedu do otkazivanja promocije ili su
oni samo ne~ija udarna pesnica?

Aleksandar:
Naravno da nisu toliko mo}ni. Imali su nekoliko akcija koje su mi se
dopale, na primer, okre~ili su vrti}. Kada sam vozio za Beograd video
sam plakate koji najavljuju dolazak zvezda Granda u Aran|elovac. I
{ta sad, zato {to ne volim da slu{am takvu muziku ja treba da okupim
ljude da demonstriramo zato {to oni zaglupljuju narod? Ali jeftina
demagogija pali kod ljudi u Aran|elovcu. Oni se rukovode izjavama
lokalnih gazda, koji su za vreme Milo{evi}a govorili - ^iji se dedov-
ski od`ak ne vidi sa Bukulje, taj nema {ta da tra`i u Aran|elovcu. Moj
otac je do{ao u Aran|elovac po konkursu za veterinara koji je bio
otvoren godinu dana, jer veterinarska stanica nije mogla da na|e tre-
}eg veterinara. Ja sam se tu rodio i moja `elja je da Aran|elovac po-
stane pristojnije mesto. Predsednik op{tine, koji je u ve} dva manda-
ta narodni poslanik, uspeo je da upropasti sve {to je moglo da se
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 391

upropasti. Ja sam siguran da je ovo njegovo maslo. Boban je pri~ao


malopre o tom pozivu dok mi sedimo kod direktora Kulturnog centra
i kad smo ga pitali ko je to, on ka`e - To je neki Ne{a iz DSS-a. Ja ka-
`em - Koji Ne{a? On ka`e - To ne mogu da ti ka`em.

Slobodan:
Direktorka televizije [umadija mi je rekla - Zna{ ti, ja sam ovde ro|e- Aleksandar
na, a ti si do{ao. Novinar koji je vodio tu emisiju mi je rekao - Je l’ zna{
ti ko je ovde na vlasti, a ti dovodi{ Pe{~anik; zar to nije provokacija
lokalne vlasti?

Aleksandar:
Koju smo poruku dobili od aran|elova~ke vlasti? - Ako ste razli~iti,
nemojte slu~ajno da dolazite ovde. Kakva crna Evropa? Kada je bio re-
ferendum za ustav, oko {est po podne, kada je postalo izvesno da taj
referendum ne}e uspeti, ministar Ili} se pojavio u medijima i rekao -
Ma nemoj sutra da mi je neko do{ao, pa da mi ne{to tra`i, a nije gla-
sao, jer ljudi, Kosovo je u pitanju. I evo, super, sa~uvali su Kosovo.
Ako nameravaju da nas za desetak dana sve po{alju u Bujanovac, me-
ne ne}e sigurno. Neka me ni ne zovu, neka me odmah proglase dezer-
terom. Ja pu{ku u ruke da uzimam i da se bijem ni s kim ne}u, to nije
moj na~in borbe protiv bilo ~ega.

Slobodan:
Stra{no u celoj pri~i je {to su ti Na{i i pokret Svetozar Mileti} na bu-
d`etu op{tine. Iza takvih organizacija stoje lokalne vlasti. A i ako ne
stoje, stra{no je da lokalna vlast bude indiferentna prema takvima.
Isto nam se de{ava na saveznom nivou. Pojavi se neka garda cara La-
zara i to nikome ne smeta, ka`u - Oni ne ugro`avaju bezbednost Srbi-
je. Zna~i, nije bitno da li }e neko da zvecka oru`jem i sebe predstavlja
kao oru`anu formaciju. Zaboravili smo da ka`emo, onog dana kada
su dolazili novinari iz B92, prvo nisu mogli da dobiju adekvatnu izja-
vu od direktorke televizije [umadija. Ona je dovela te de~ake iz Na-
{ih da joj budu kao telohranitelji. I kada je kona~no taj materijal pu-
{ten u vestima B92 u jedanaest sati, je l’ mo`ete da verujete da su mi-
nut-dva pre emitovanja tih vesti nestali i struja i kablovska televizi-
ja u Aran|elovcu? Kablovsku su pustili kada je po~eo sport. U kojoj
mi dr`avi `ivimo, u kom gradu? Ja sam sutradan pitao na~elnika SUP-
a, koji mi se `alio da je pod velikim pritiscima - Znate {ta, vi ste pre-
ma suorganizatoru bili korektni, odobrili ste obezbe|enje, ja ni{ta
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 392

drugo od vas nisam ni tra`io, ali da li vi stvarno mislite da je struja


16.11.07.
nestala slu~ajno i da je slu~ajno nestala kablovska televizija kada je
trebalo da se emituje prilog u jedanaest sati? Odgovorio mi je da ne
misli da je to bilo slu~ajno. Da se takve stvari de{avaju posle petna-
est godina, stvarno je sramota.

392 Aleksandar:
Neko se iz te lokalne vlasti setio da letos organizuje nekoliko konce-
rata. Na{i su i to osudili, njima ne valja da do|e Van Gog. Pa {ta onda
valja? Valja samo ono {to rade oni, kre~enje vrti}a ili ne znam {ta. Do-
bro, ako ste vi moleri, vi radite taj posao i nemojte se me{ati ljudima
u bilo {ta drugo. Ako znate da kre~ite, aj’mo da okre~imo ceo Aran|e-
lovac. Evo, ja }u vam kupiti dve kante poludisperzije, kre~ite {ta god
mo`ete. Ja s njima vi{e nemam {ta da razgovaram. Vi samo postojite,
neka vas podr`ava ko vas podr`ava. Ni njihov prvi ve}i incident, ka-
da je dolazio ^eda, nije ka`njen. To im je dalo zeleno svetlo da nasta-
ve dalje. Pravo svakog gra|anina je da se buni, ali buni se kako treba
da se buni{.

Slobodan:
Predsednik op{tine se uop{te nije oglasio o ovom incidentu. Oni po-
ku{avaju da zatvore o~i pred svakim problemom. Aran|elovac je grad
koji za vreme biv{eg predsednika op{tine nije imao trotoare. On radi
u Agenciji za privatizaciju, a nijedna privatizacija u Aran|elovcu ni-
je obavljena kako treba. Sada su navodno po~eli da sre|uju trotoare,
da stavljaju behaton plo~e i misle da je to dovoljno. Ovo {to se desilo
je veliki problem za mali grad, ali svi misle - svake halabuke dosta za
tri dana. Ali mi smo re{ili da organizujemo promociju Pe{~anika u
Aran|elovcu.

Aleksandar:
Ljudi verovatno nisu svesni zna~aja filozofije asfalta. Ta Nova Srbija
asfalt gleda kao ne{to sveto, to je proizvod koji im daje neverovatnu
mo}. Pomo}u asfalta oni su ostvarili neverovatan rezultat na parla-
mentarnim izborima. ^udo jedno {ta mo`ete da uradite s jednim ka-
mionom asfalta. Predsednik op{tine Topola, koji je verovatno ve}
progla{en lokalnim svecem, i{ao je dotle da je oko mauzoleja na
Oplencu, po originalnoj kaldrmi udario vru}i asfalt. Kaldrma vi{e ne
va`i, ovo je dvadeset prvi vek i stavljamo asfalt, i to vru}i asfalt. I mo-
lim lepo.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 393

Slobodan:
Jedan moj drugar koji ima asfaltnu bazu igra s nama tenis i ja mu ~e-
sto ka`em - Ti si jedan od najja~ih politi~ara u gradu. On mi ka`e -
Stani ~ove~e, ja se ne bavim politikom. - Kako se ne bavi{? Asfaltira{,
bre. Ko ovde vi{e asfaltira, on je bolji politi~ar.

Svetlana Luki}: Slobodan


Samo jo{ jedno prakti~no pitanje. Za sada vi ne mo`ete da na|ete ni-
jedan zatvoreni prostor ili neku salu gde bismo mogli da do|emo?

Aleksandar:
Na}i }emo, pa makar iznajmili veliku sportsku salu. Ovome je dat to-
liki publicitet da mo`da mo`emo i sportsku salu da popunimo. Sada
ni ona Ceca ne bi mogla dovede vi{e ljudi. ^ak ni ove zvezde Granda.

Svetlana Luki}:
[to mi ne iza|emo na ulicu? Da tra`imo da odr`imo javni skup na uli-
ci? Ozbiljno to govorim.

Slobodan:
To nije lo{a ideja.

Svetlana Luki}:
Nama je va`no da ne idemo kod nekoga privatno u ku}u. Ipak ne ide-
mo na slavu. Mo`emo da do|emo i na slavu, ako nas pozovete, ali ovo
je drugo.

Aleksandar:
Ne, oni verovatno misle da mi ni slavu ne slavimo, da ja ne znam {ta to
zna~i vera, da ja nikad nisam i{ao u crkvu, da ne znam {ta je kola~, da
ne znam ko je Isus Hrist. Pa je l’ oni znaju da je Isus Hrist razapet za-
to {to je mislio druga~ije od ostalih? I oni bi sada da se pona{aju kao
ti ljudi koji su ga razapeli. Pa dajte ljudi, bre, mislite malo glavom.

Mi }emo u svakom slu~aju organizovati predstavljanje Pe{~anika. U


slede}e dve nedelje }ete biti na{i gosti u Aran|elovcu. Ako ne obezbe-
dimo zatvoreni prostor, tra`i}emo od op{tine otvoreni, to nije lo{a
ideja. Mislim da sada stvarno ne}e smeti da nas odbiju. Verovatno }e
se oni opet okupljati, moja je zamisao i bila da vam oni postave neko-
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 394

liko pitanja, {ta im tu nije jasno, za{to su oni Srbi, a vi niste. @ao mi
16.11.07.
je {to se to nije desilo, ali evo, ja im obe}avam da }u im obezbediti raz-
govor s vama, neka vas pitaju sve {to im nije jasno.

Svetlana Vukovi}:
Da li ste vi tu u bilo kakvoj opasnosti?
394
Slobodan:
Znate {ta, ja sam ginekolog, radim u bolnici, igrao sam aktivno fud-
bal za fudbalski klub [umadija, stalno sam na ulici, ja od tih ljudi ne
ose}am nikakvu pretnju. Oni meni, iskreno re~eno, nikada i nisu pre-
tili, jer mi smo ipak ljudi koji imaju kakvu-takvu te`inu u tom gradu,
voleli nas ili mrzeli. U svakom slu~aju, jo{ verujem da bezbednost u
tom gradu mo`e da odr`i policija i ljudi koji su zadu`eni za to. U sva-
kom slu~aju ne smemo da dozvolimo da Aran|elovac bude zatvoreni
grad. Mi smo ~itav vek bili mondensko, turisti~ko mesto Beogra|ana,
koji su svaki vikend provodili u Aran|elovcu. Mi ne smemo da dozvo-
limo da taj grad bude zatvoren, to je u interesu svih gra|ana, pa i tih
koji su napravili nepromi{ljeni eksces i ta tribina mora da se odr`i.
Uostalom, mislim da }e se i sve op{tinske strukture ovoga puta anga-
`ovati. Mi }emo oti}i direktno kod njih i zatra`iti pomo} u organiza-
ciji i mislim da posle ovoga {to se desilo ne bi smeli da nas odbiju.

Svetlana Luki}:
Ju~e je na sednici vlade, osim {to je doneta odluka o dodeli nagrada
kajaka{ima, usvojen i izve{taj o stanju u ustanovama za sme{taj de-
ce i odraslih s posebnim potrebama. Vlada je, dakle, ju~e i zvani~no
saop{tila da je izve{taj me|unarodne organizacije za pravo mentalno
obolelih pod naslovom, se}ate se, Mu~enje kao le~enje - neistinit,
zbog ~ega je stvorena la`na slika o stanju u tim ustanovama u Srbiji.
Ko{tunica kao predsednik vlade nije ni ~ekao izve{taj svoje vlade, ne-
go je odmah rekao da je to nastavak mra~ne propagande o Srbiji, ko-
ju vode oni koji tvrde da u Srbiji ima fa{izma. Ni ministru zdravlja Mi-
losavljevi}u nije bio potreban izve{taj vlade. Jo{ pre nekoliko dana je
rekao da je izve{taj ove me|unarodne organizacije maliciozan i da on,
Tomica Milosavljevi}, nikada nije ni kontaktirao s tim amaterima za
koje jedva da je i ~uo.

Me|utim, kada je londonski Gardijan 2002. godine objavio porazni iz-


ve{taj ove me|unarodne organizacije o stanju u socijalnim i psihija-
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 395

trijskim ustanovama na Kosovu, ministar Milosavljevi} je izdao sa-


op{tenje, kojim je obavestio doma}u i svetsku javnost da su - navodi
ove organizacije potpuno ta~ni i da pokazuju krajnje nehumano pona-
{anje Albanaca zaposlenih u zdravstvu. Za ove ~etiri godine se osta-
rilo, pa je Milosavljevi} zaboravio {ta je to MDRI. Jedna od na{ih da-
na{njih sagovornica nas je podsetila da je 1991. rumunski premijer vi-
deo izve{taj o stanju u ovim institucijama u svojoj zemlji i zaplakao. Nevena
Ljaji} je ne{to pominjao da nije mogao da spava kada je video fotogra- Vu~kovi}-
[ahovi}
fije, ali se brzo oporavio od nespavanja i krenuo na turneju, sme{kao
se deci, nudio im u ime vlade letovanja i stanove.

^ak {ezdeset nevladinih organizacija uputilo je pismo Ko{tunici, \e-


li}u, Ljaji}u i Tomici Milosavljevi}u, u kojem se tra`e najelementarni-
je stvari: da se za{titi pravo mentalno obolelih osoba u psihijatrij-
skim ustanovama i da vlada Srbije ne negira kr{enje ljudskih prava,
ve} da ka`e da }e ne{to u~initi. U dana{njoj emisiji ~u}ete Nevenu
Vu~kovi}-[ahovi} s Pravnog fakulteta Union i iz Centra za prava de-
teta. Govori}e i Valentina Zavi{i} iz organizacije Veliki i mali iz Pan-
~eva i psiholog Milena Jerotijevi}.

Nevena Vu~kovi}-[ahovi}:
To je valjda potreba ljudi da kada do|u na vlast pravdaju stanje mi-
sle}i da }e na taj na~in da spasu svoj obraz ili obraz svoje zemlje. Oni
po~inju da se identifikuju sa svojom dr`avom i {tite joj ugled na taj
na~in {to misle da, kao {to stara poslovica ka`e - prljav ve{ ne treba
da se iznosi. Me|utim, to je na po~etku dvadeset prvog veka vrlo ne-
prakti~na reakcija. U me|unarodnim organizacijama poput Ujedinje-
nih nacija i UNICEF-a postoji institucija koja se zove - pru`anje teh-
ni~ke pomo}i dr`avama. Prema tome, najpametnija reakcija bi bila
da se obratimo me|unarodnim organizacijama i ka`emo - Mi sami
mo`da nismo bili svesni, prevideli smo, nismo obilazili, nije ra|ena
inspekcija, bili smo preokupirani politi~kim problemima, eto, prosto
se nismo fokusirali, hajde sada ne{to da uradimo. I htela bih kao
pravnik da obrazlo`im, ne ulaze}i u to da li je bilo opravdano ili nije,
za{to se mo`e takav naslov staviti na ceo izve{taj. Tortura ili mu~e-
nje se ne odnosi samo na ~in mu~enja u nekoj ustanovi. Dakle, mi
kvalifikujemo da je do torture do{lo ne samo kada neko od zaposle-
nih vr{i torturu nad korisnicima usluga, ve} i kada je sam ambijent -
ambijent mu~enja, i to ne samo za korisnike, nego i za one koji su tu
zaposleni.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 396

Za{to je to mu~enje, a nije obi~no nasilje? Zato {to se de{ava u usta-


16.11.07.
novi koja je u nadle`nosti dr`ave. Da se to desi u porodici, mi bismo
to zvali zlostavljanjem, ali kada dolazi od dr`ave, u pravu se to kvali-
fikuje kao mu~enje. Prema tome, taj izraz nije za brigu. Ovih dana do-
laze u posetu Srbiji ljudi iz komiteta Saveta Evrope koji se zove Ko-
mitet protiv mu~enja, i ~iji rad je zasnovan na me|unarodnoj konven-
396 ciji protiv torture. To je ne{to sasvim uobi~ajeno i kada bi ljudi samo
malo vi{e o tome znali, ne bi imali toliki strah od toga.

Milena Jerotijevi}:
Mu~enje se ne de{ava samo onda kada postoje ma{ine za mu~enje.
Najve}i mu~itelji su ljudi. Ovde se deca i ljudi koji su u institucijama
zatvorenog tipa mu~e i tu nema mnogo pri~e. Ne treba da filozofira-
mo o tome da li je ne{to mu~enje ili nije. Niko se ne bavi osobama ko-
je to trpe. I moj utisak je da ministar Milosavljevi} brani ne{to {to ne
poznaje. Njega to nije interesovalo, on ne zna {ta se de{ava i kakvo je
zdravstveno stanje dece s posebnim potrebama. Nikada mu nije pro-
{lo kroz glavu da ta deca ne mogu da poprave zube, da ne znaju da ka-
`u ako ih boli slepo crevo, da lekari ne znaju da pri|u toj deci. On ni-
je saznao od dr`ave i resornog ministarstva za te{ke muke tih poro-
dica, jer ne mogu da svojoj deci pru`e osnovnu zdravstvenu za{titu.
Roditelji se boje to da ka`u, zaposleni u tim institucijama se boje da
ka`u {ta se tamo radi, korisnici usluga tih institucija ne znaju kome
to da ka`u, nekad i ne umeju to da formuli{u, nego samo kroz agresi-
ju i autoagresiju pokazuju da se mu~enje nad njima sprovodi. To je-
ste mu~enje po svim definicijama, a ministar zdravlja je tako reago-
vao zato {to on nema pojma {ta se tamo de{ava. Kao da je prvi put sve
to ~uo i na prvu loptu je po~eo da se brani, potpuno neargumentova-
no, difuzno.

Ministar Ljaji} o~igledno ima neke informacije i ~ovek je mo`da vi-


deo i neke druge izve{taje, pa prosto zna da je to tako. I svi mi kao
ozebli sunce gledamo u njega, ho}e li dati neki ljudski mig u svojim
izjavama, da li }e ne{to uraditi. Ja hvatam i najmanju notu ljudskosti
i blagonaklonosti prema tim osobama i prema ovom izve{taju, hva-
tam se za slamku, jer `elim da verujem da }e dr`ava ne{to da uradi.
Ali {ta se de{ava? On govori kako }e preduzeti mere, zabranio je da se
nova deca dovode u Kuline, a paralelno s tim ide snimak - igra~ke, di-
van prostor, svi ih maze, smeju se i sve je lepr{avo.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 397

Valentina Zavi{i}:
Zaista nisam o~ekivala ba{ ovakvu reakciju vlade. [esnaest godina
smo bili neprijatelji dr`ave i opet je sve isto. Mi smo i dalje neprijate-
lji dr`ave ako ukazujemo na to da je na svima nama odgovornost da
ne{to preduzmemo. To je zastra{uju}e i pora`avaju}e za mene li~no i
~injenica je da me Srbija jako boli u ovom trenutku.
Valentina
Zavi{i}
Nevena Vu~kovi}-[ahovi}:
Pedeset godina posle Drugog svetskog rata na{ pojam o ljudskim pra-
vima je bio vezan za prava u ekonomskoj i socijalnoj oblasti. Mi smo
mislili da ako narodu obezbedi{ zdravstvo, obrazovanje, hranu, ti si
u stvari zadovoljio sva ljudska prava. I na{ narod i predstavnici vla-
sti su bili nau~eni da tako misle. Drugim re~ima, kada im sada poka-
`ete ustanovu koja je okre~ena i u kojoj su ~isti kreveti}i, svi smatra-
ju da su time zadovoljena i ispunjena ljudska prava. Me|utim, ljud-
ska prava dece i ljudi koji imaju neki oblik invaliditeta podrazumeva-
ju da oni tako|e imaju pravo na obrazovanje, na u~e{}e u dru{tvenom
`ivotu, na `ivot u porodici. Mnogi od tih ljudi i dece ne bi bili u ta-
kvom stanju invaliditeta da je na vreme obezbe|ena podr{ka njiho-
vim porodicama, a ne institucijama. To je i mnogo jeftinije. Jeftinija
je pomo} porodici od tro{ka za svako dete u instituciji.

Mi se i dalje nosimo s odnosom na{e javnosti prema ljudima koji su


marginalizovani. Mi imamo jako veliki problem s tim da prihvatimo
razli~itost i mnogo nam je lak{e da ljude koji pripadaju razli~itoj gru-
pi ne gledamo i zbog toga je cela ideja o dislociranju takvih ustanova
kod nas nai{la na vrlo plodno tlo. Mi zato imamo dom u Kulinama, ko-
je se nalaze dvadeset pet kilometara od Aleksinca, gde roditelj ne mo-
`e da poseti svoje dete, gde lekari ne}e da `ive i rade, gde nema vode,
nego mora da se donosi cisternama. Tako da je poruka da mi treba da
probamo da vidimo te ljude, da oni mogu da budu me|u nama, prihva-
}eni takvi kakvi jesu. Ako mora da postoji, institucija je u centru gra-
da. Treba da probudimo solidarnost ljudi, ako je to mogu}e, a mislim
da je mogu}e. To je jedini na~in da po~nemo da re{avamo problem.

Valentina Zavi{i}:
U zakonu stoji da dete, osoba s invaliditetom ima pravo na sme{taj u
instituciji. To ne mo`e da bude pravo, ako se na taj na~in kr{i pravo
da dete `ivi u porodici, da ima adekvatan tretman, da ima pristup
obrazovnim institucijama. Pre ~etiri-pet godina na nekom okruglom
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 398

stolu pri~aju}i o tome jedan direktor Centra za socijalni rad je rekao


16.11.07.
- Dok ne kr{imo zakon, mi ne kr{imo prava. Ne mo`e neko pravo da
bude dobro za nekoga, a za nas ostale lo{e. Ako je stvarno dobro to
pravo na `ivot u institucijama, to onda treba da preporu~imo svima.

Milena Jerotijevi}:
398 Ako je to tako presti`na stvar, za{to lekari ne bi iz `elje za presti`om
bili lekari u tim institucijama? Za{to psiholozi zbog presti`a ne bi ta-
mo bili psiholozi ili vaspita~i? To je ~ista demagogija. Institucije ni-
ko ne voli. I kasarne se sada ukidaju. Sada su porodili{ta prijateljska
prema bebi i ona je s majkom. Zna~i, sve se menja, samo su ove insti-
tucije dobre. I zaista je sramna formulacija stru~njaka iz tih institu-
cija, koji su rekli - Mi sprovodimo blage fiksacije. [ta zna~i fiksacija?
To zna~i - Ve`em te, zave`em te za krevet i ne mo`e{ da mrda{, dok ne
po~ne da deluje lek, dakle, dok drugo fiksaciono sredstvo ne po~ne da
deluje i dok ne padne{ onesve{}en. Kada ne mo`e{ da mrda{, ne mo-
ram da te gledam. To zbog ~ega na{i stru~njaci vezuju decu i odrasle
jeste posledica odnosa struke prema njima. Elementarna potreba jed-
nog deteta jeste da ima dodir preko ko`e, da se kre}e, da ima stimu-
lacije preko centra za ravnote`u i da na jako ranom uzrastu ima sti-
mulacije preko zone usta, dakle, sisanje. Za{to postoje cucle, za{to
hranjenje mora da bude ritualno, za{to dojenje? Zato {to su to infor-
macije koje idu direktno u mozak i razvijaju mozak i stvaraju svest o
sopstvenosti, o sopstvenom telu. Tako se razvija JA svakoga od nas.
Dakle, tako sti~em svoj identitet. Ako vi li{ite dete tih stimulacija, a
to se de{ava u instituciji, onda deca po~inju da prave ono {to se zove
roking, odnosno da se klate ne bi li na taj na~in aktivirala svoj centar
za ravnote`u, ne bi li na taj na~in imali dodir preko ko`e, da bi stimu-
lisali mozak, jer to mora da se de{ava da bi mogli da do`ive svoje te-
lesne granice. Ako ga jo{ ve`ete, pa to ne mo`e ni samo da uradi, on-
da ste vi napravili dete koje odbija hranu, po~inje dramati~no da sla-
bi, mek{aju mu kosti.

Smatra se da deca koja se nose nemaju rahitis. Nije rahitis elimini-


san samo hranom. Ka`u da `ene u menopauzi treba da hodaju, jer ho-
danje je najbolja prevencija osteoporoze. A vi malo dete ve`ete. Je l’
shvatamo {ta radimo? I onda neko ka`e - Moramo blago da ih fiksira-
mo zato {to su oni {tetni po sebe. Ono {to je posledica odnosa prema
njima, oni su sad obrnuli protiv njih.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 399

Nevena Vu~kovi}-[ahovi}:
Roditelji su dovodili decu s invaliditetom u na{u kancelariju nakon
traumati~nih doga|aja u nekim od institucija, pri kojima je deci u po-
stupku disciplinovanja nanesena telesna povreda. Bilo je lomova ko-
stiju, bilo je i{~a{enja ruku. Nasilje koje vr{e odrasli nad decom je
mnogo ja~e i ve}e i lak{e u institucijama za decu s invaliditetom ne-
go u institucijama za decu bez roditeljskog staranja ili u {kolama. Nevena
Dete u {koli ima na~in da se suprotstavi nasilju, mo`e da ka`e, mo`e Vu~kovi}-
[ahovi}
da prijavi. Dete bez roditeljskog staranja u institucijama je u nepo-
voljnijem polo`aju, ali opet mo`e negde to da ka`e, nekom da se po-
`ali. Dete koje ima neki oblik invaliditeta naj~e{}e ne mo`e da se po-
`ali i to ide tako dok se ne vidi neka dramati~na posledica poput lo-
ma ili i{~a{enja.

Milena Jerotijevi}:
Ro|eno je dete s Daunovim sindromom i roditelji su savetovani u po-
rodili{tu da dete smeste u instituciju. Majka ka`e - Ja ne znam kako
su me skleptali da to uradim. Dete je tamo po~elo ozbiljno da propa-
da, posle odre|enog vremena majka je vratila dete i posle nekoliko
meseci dete je `ivnulo i po~elo da se razvija u skladu sa svojim mo-
gu}nostima. Kada vi date detetu dovoljno prilike i sve {to mu je po-
trebno, onda se vidi da definicije ograni~enja ne stoje. To je prevazi-
|eno i dok ne damo {ansu detetu, mi ne znamo koje su njegove mo-
gu}nosti. U jednoj beogradskoj instituciji koja radi s decom sa auti-
zmom, de~aka su besomu~no pretukli vaspita~i. Ti roditelji jo{ nisu
uspeli da ostvare ni{ta od svojih prava, jer su se drugi roditelji upla-
{ili i povukli, jer su ostali zaposleni stali u za{titu tog kolege, jer
gradski sekretarijat ni{ta nije mogao da preduzme, jer su se ~ak i ro-
ditelji koji su u odgovaraju}em udru`enju podelili iz straha. To vam
je definitivno Kafka. Odjednom ostanete sami na ledini.

Pre nekoliko godina pretu~en je jedan momak u instituciji zatvore-


nog tipa blizu Beograda. Izbijen mu je zub i slomljena klju~na kost.
Majka je pokrenula postupak, ali na kraju ni{ta nije mogla da uradi.
Za{to? Zato {to je institucija koja je radila s tim detetom pre nego {to
je sme{teno u ovu instituciju zatvorenog tipa stala u odbranu te in-
stitucije zatvorenog tipa zato da se ne zameri kolegama, jer je to, bo-
`e moj, te`ak posao. Pa hajde da svi radimo lak posao, hajde da se ba-
vimo ne~im {to nema veze s ljudskim `ivotom. A da ne govorim ve} o
toj floskuli - Mi smo humani. Ja sam to vi{e puta u poslednje vreme
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 400

ponovila - Ne zanima me, bre, tvoja humanost, daj mi da ostvarim


16.11.07.
svoja prava i mani me se s tvojom humano{}u.

U Engleskoj sada postoje timovi koji rade na posredovanju u sukobu


izme|u kom{iluka i malih zajednica u kojima borave osobe s invali-
ditetom. Zna~i, ni tamo nije svest kod svih bog zna kakva, svi ljudi na
celoj zemaljskoj kugli su isti, ali dr`ava mora da radi na tome da te
400 stvari re{ava. Ima mnogo primera dobre prakse. Beogradsko Udru`e-
nje za pomo} osobama sa autizmom je napravilo projekat kojim pred-
vi|a dnevni centar, ne boravak, mi ne volimo tu re~, nego centar za
mlade s problemima iz autisti~nog spektra, gde oni dolaze ujutro i
imaju potpuno ravnopravan polo`aj s onima koji s njima rade. U tom
centru rade dve apsolventkinje politi~kih nauka, baletski pedagog, do-
lazi jedna slikarka, dolaze volonteri iz Udru`enja studenata s hendi-
kepom. I u svemu {to se de{ava u tom dnevnom centru ovi mladi s pro-
blemima iz autisti~nog spektra ravnopravno u~estvuju, po~ev od spre-
manja doru~ka, kupovine, nabavke, ure|ivanja prostora, odla`enja u
druge delove grada, kori{}enja gradskog prevoza, u koji neki od tih
mladih ljudi mnogo godina unazad nikada nisu hteli da u|u. Zahvalju-
ju}i jednom roditelju koji se bavi stolarijom oni rade na elektri~nim
ma{inama, bez ikakvih strahova od toga da mogu da se povrede.

Nevena Vu~kovi}-[ahovi}:
Se}am se jednog slu~aja, do{la je jednog dana majka, sama, radi, raz-
vedena, njen de~ak ima ve} trinaest-~etrnaest godina, fizi~ki je po-
stao jako veliki, a zahtevao je potpunu negu, kao {to je kupanje i pre-
svla~enje. @ena je ve} bila na ivici izdr`ljivosti, prosto nije mogla da
ide na posao, da radi i zara|uje. Da skratim pri~u, njoj je savetovano
da dete smesti u instituciju. I onda je ona do{la kod nas i to je bilo
dramati~no, ona je plakala i bila o~ajna i rekla da nema drugog izbo-
ra, da nema pomo} i prosto je od nas tra`ila savet u koju instituciju
da ga smesti, gde bi bila sigurna da se ove stvari o kojima pri~amo ne
bi de{avale. I na kraju, mi smo nevoljno preporu~ili jednu instituciju
zato {to smo znali da }e mo}i da uzima dete svakog vikenda. Me|u-
tim, ona je bila o~ajna, njoj je trebalo jako malo nov~ane i psiholo{ke
podr{ke, pa bi imala vi{e snage da zaradi ne{to dodatno, da plati ne-
kog da joj sve to radi. Ona je ve} bila potro{ena, na ivici i na kraju je
donela odluku koju je donela. Do`ivela je poraz, ose}ala se kao da je
izgubila najve}u bitku svog `ivota, kao da je ona kriva {to je izgubila
svoje dete.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 401

Valentina Zavi{i}:
Mi na`alost i dan-danas imamo to da u porodili{tu lekari savetuju
majci da odmah smesti dete u instituciju. Prvo, na~in na koji se to sa-
op{tava. Niko ih nije obu~io kako se saop{tavaju vesti koje nisu vese-
le, koje }e zahtevati od porodice bolno prestrojavanje. Ne, nego se
majci savetuje da ne doji dete da se ne bi vezivala za njega i da ga da
u instituciju, jer }e se tamo brinuti o njemu, jer od njega nikada ne}e Valentina
biti ~ovek. Izostaje i minimum podr{ke od samog po~etka. [to smo Zavi{i}
udaljeniji od civilizacije, gradova, pritisak je ve}i, pitamo se za{to
smo rodili takvo dete, da li }e nas prihvatiti i tako dalje. Problemi su
jo{ ve}i kada je ugro`eno zdravlje deteta, kada mu je potrebna fizi-
kalna terapija i podr{ka da se uklju~i u vr{nja~ku grupu. Kada sve to
izostane, porodica se na|e u kolapsu i pred dramati~nom odlukom da
ostavi dete u instituciji. Sada se vra}amo na finansijsku konstrukci-
ju. Porodice se suo~avaju s nemogu}no{}u da ostvare pravo na tu|u
negu i pomo}. Roditelji jako te{ko refundiraju tro{kove za lekove, pa
da li su ba{ ti lekovi na pozitivnoj listi, da li mogu da se nabave, da li
imaju ro|aka u inostranstvu da im to po{alje i tako dalje. A ako se de-
te smesti u instituciju, onda to pla}a dr`ava.

Surova realnost u institucijama je da dr`ava snosi potpune tro{kove


kada je dete kategorizovano kao te`e i te{ko ometeno. Ako je umere-
no ili lako o{te}eno, onda roditelj participira ili pla}a sve. Sretali smo
roditelje koji su bili o~ajni zato {to su morali da daju dete u instituci-
ju, a onda da prelaze kilometre da bi ga posetili. Svi znamo kakav je
tro{ak putovanje. I na kraju jo{ pla}aju ili dopla}uju tro{kove u insti-
tuciji. Ljudi su u situaciji da poku{avaju da svoje dete rekategori{u u
te`i slu~aj, da bi le~enje bilo besplatno.

Nevena Vu~kovi}-[ahovi}:
Mi ne `elimo da vidimo siroma{tvo, jer nas to ugro`ava, ne `elimo da
vidimo strance, crnce, mi imamo izreke tipa - Uda}e se za njega, ma-
kar bio crni Ciganin. To govori o tome kako se mi odnosimo prema
razli~itosti. [ta je za nas Ciganin? To je simbol i sinonim svega {to je
najgore i toga se treba re{iti i ne gledati. Isti odnos postoji prema lju-
dima koji imaju neki oblik invaliditeta i smatra se da je najve}a tra-
gedija za porodicu da dobije dete koje ima neki oblik invaliditeta. Ka-
da su ta deca bez roditeljskog staranja, mi ne mo`emo da na|emo
usvojitelje za decu invalide u Srbiji. A postoje zahtevi za usvojenjem
iz drugih zemalja. Naravno, postoje slu`be koje prate kako je to dete
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 402

sme{teno, kako mu je u novoj porodici. Sve su to neka mogu}a re{e-


16.11.07.
nja, a najgore re{enje je institucionalno re{enje. Treba biti jako oba-
zriv i s naglim zatvaranjem institucija. Se}amo se rumunskog slu~a-
ja, kada su oni 1991. imali veliki problem suo~avanja sa stanjem u ko-
me su bila deca u njihovim institucijama, uglavnom deca bez roditelj-
skog staranja. I to je bilo toliko stra{no, slike su obi{le svet i premi-
402 jer se rasplakao kada je video te slike. I onda su pod pritiskom me|u-
narodne zajednice i doma}e javnosti oni pola institucija zatvorili, a
nisu na{li dobra re{enja i dobili su ono {to zovemo deca ulice. Odjed-
nom se od stotinu hiljada dece pedeset hiljada na{lo na ulici, po~eli
su da spavaju po kontejnerima i cevima.

Kod nas u institucijama za decu s invaliditetom ima mo`da oko dve


hiljade dece, a u institucijama za decu bez roditeljskog staranja ne-
{to vi{e od dve hiljade dece. U Bugarskoj koja ima oko devet miliona
ljudi, ima skoro trideset hiljada dece koja `ive u ustanovama i oni
imaju mnogo te`i slu~aj. Ali na{ problem je re{iv i ministarstvo je po-
~elo projekat individualnog mapiranja problema i pravljenja indivi-
dualnog plana za svako dete koje je u nekom od oblika institucional-
nog sme{taja. Mi ovde govorimo i o bud`etu koji je neadekvatan, ne-
transparentan kada je u pitanju izdvajanje za takve vrste potreba i
uop{te izdvajanje za decu. Mi nismo u stanju da izmerimo kolike su
bud`etske alokacije za decu. Ono {to znamo jeste da je Srbija na po-
slednjem mestu u Evropi po bud`etskim alokacijama za obrazovanje.

Valentina Zavi{i}:
I ako postoji potreba za dnevnim centrima, oni moraju da budu tamo
gde smo mi. Ako je meni potreban vrti}, {kola, bioskop, mi moramo
da verujemo da je to potrebno i toj deci, tim ljudima. Zna~i, nisu oni
tu`ni, tu`ni smo i jadni mi ako im ne pru`imo ono {to im je potrebno.
I oni postaju tu`ni zato {to ne dobijaju ono {to treba da dobiju sva
ljudska bi}a.

Milena Jerotijevi}:
[ta inkluzivni pokret podrazumeva? [ta je inkluzija? - Ne zanima me
{ta ne mo`e, nego {ta mo`e. Kako ja mogu da stvorim uslove da ta oso-
ba mo`e? I ove institucije i ovo poricanje ovog izve{taja su deo tog sta-
rog modela, jer se ljudi jo{ nisu odlepili od toga da kada govore o oso-
bama s problemima u funkcionisanju pre svega govore o njihovim
ograni~enjima, nemogu}nostima, nedostacima. Va`no je da se mrdne-
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 403

mo s nedostataka, s hendikepa na potencijal, a da hendikep shvatimo


onako kako se on sada defini{e - on je problem nas koji ~inimo okru-
`enje. Mi nismo u~inili sve da otklonimo ono {to je prepreka osobi s
nekom pote{ko}om da se uklju~i u `ivot zajednice. Najjednostavniji
primer su rampe, liftovi, zvu~ni semafori, ali za svaku vrstu problema
koji mo`e da se javi u funkcionisanju postoji mogu}nost da mi taj hen-
dikep koji je u sredini, a ne u osobi, elimini{emo ili barem smanjimo. Milena
Jerotijevi}

Svetlana Luki}:
^uli ste Milenu Jerotijevi}, Valentinu Zavi{i} i Nevenu Vu~kovi}-[aho-
vi}. Dakle, nas je sedam ili ve} koliko miliona, imamo oko ~etiri hiljade
dece bez roditeljskog staranja i dece ometene u razvoju, dece koja su
najnemo}niji deo ovog dru{tva, a ova dr`ava je upravo na njihovom
primeru pokazala svu svoju brutalnost i neosetljivost. Ponavljam, da-
kle, vest da su odbili da smanje PDV za bebi opremu i hranu, jer im iz-
gleda srpske majke ne isporu~uju dovoljno dece. Da vas podsetim, pre
godinu-dve Srpska pravoslavna crkva je ponovila svoj stav prema
abortusu i pozvala `ene da ra|aju i ako ne mogu da gaje decu, da ih da-
ju crkvi, pa }e ih crkva negovati. Zanimljivo je da je tu ponudu u ime
Srpske pravoslavne crkve izneo niko drugi do vladika Pahomije.

Samo ~ekamo da se neko seti kolege Sergeja Morozova, gubernatora


Uljanovske oblasti, koji je pozvao ruske bra~ne parove da be`e s posla
i vode ljubav kako bi napravili neko Ru{~e i da }e svi koji uspeju u tom
naumu dobiti kao nagradu fri`ider ili televizor. Guverner je pozvao i
poslodavce da zaposlenim parovima svakog meseca odobre makar je-
dan slobodan dan i tako se svi zajedno uklju~e u kampanju Kremlja
za pove}anje broja Rusa na nekada{njih sto ~etrdeset pet miliona.

I evo vesti koja je stigla, jedna osoba je stradala, a vi{e njih je povre-
|eno pri ru{enju tunela u izgradnji u beogradskom naselju Resnik, re-
~eno je u policiji. Ekipe hitne pomo}i su iz ru{evina izvukle jednu oso-
bu koja je davala znake `ivota, me|utim, ona je ubrzo preminula. Po-
licija i ekipe tragaju za jo{ jednom osobom koja je ostala ispod ru{e-
vina.

Op{irnije o ovom doga|aju i druge vesti }ete slu{ati odmah nakon Pe-
{~anika, a za kraj slu{ate kolumnistu lista Vreme Teofila Pan~i}a.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 404

Teofil Pan~i}:
16.11.07.
Ljudi jo{ zdravi u glavi prosto vide da to u Aran|elovcu nije tvoj ili
moj ili privatni problem tih ljudi koji su to hteli da organizuju, nego
da taj doga|aj, mada naizgled sitan, jedna od mnogih promocija Pe-
{~anika u jednom od mnogih gradi}a Srbije, ima u`asno jak simboli~-
ni naboj. Ja sam to poku{ao u svom tekstu za Vreme da nazna~im. Za-
404 to sam namerno po~eo s tim kako sam 2000. godine agitovao da se
glasa za Vojislava Ko{tunicu na tribinama {irom Srbije, na kojima
smo gledali ho}e li policija da upadne sada ili }e da upadne malo ka-
snije. Smatrali smo da, {ta god se desilo u toj postpetooktobarskoj Sr-
biji, neke stvari su iza nas. Verovali smo da vi{e ne postoji mogu}nost
da se nekim normalnim ljudima uskrati odlazak u ceo jedan grad, ko-
ji se progla{ava nekom zabranjenom zonom. E, to se desilo, i to upra-
vo u ovom trenutku, kada ka vrhuncu kre}e histerizacija javnog dis-
kursa o Kosovu, da }e nama da otmu petnaest odsto du{e i teritorije.
Mislim da su onda ljudi prepoznali da tu ima ne~ega krupnog, da je taj
doga|aj ve}i od samog sebe. Zna~i, da on mo`e biti simptom i nazna-
ka vra}anja onih vremena kada su kvazipatriotski komesari mogli da
mere nivo patriotizma u krvi i da na osnovu toga izri~u presude. Zato
smatram da je taj Aran|elovac jako va`an. Zna~i, nije on va`an u smi-
slu da li }emo ti i ja da isteramo neku svoju stvar, nego je va`an uto-
liko {to to ne sme da se desi, {to to nikome ne sme da se desi.

Ako mi dopustimo da to tako pro|e, onda }e to sutra da se desi pono-


vo tebi i meni ili nekom drugom. To je ona stara pri~a, kao u vreme
nacizma - ako se to desi nama, onda }e neko da pomisli - dobro, oni su
ionako ekstremisti. Sutra }e to da se desi nekome ko nije ekstremi-
sta, pa }e onda preksutra da se desi nekome ko je jo{ manje ekstremi-
sta i tome nema kraja kada jednom krene. Va`no je da su ljudi oseti-
li da je ta stvar ne{to {to se potencijalno zaista ti~e svakoga od nas.

Meni se ~ini da na{a situacija ovde sve vi{e li~i na vrstu putinizma
bez gasa i nafte. Mi smo sli~ni putinovskoj Rusiji po svemu, osim {to
nemamo gas i naftu, pa ni pare. Putin ima tu organizaciju koja se zo-
ve Na{i, to je ne{to {to su svi prevideli kada su govorili o ovom aran-
|elova~kom slu~aju, da se ova misteriozna organizacija zove Na{i.
Dakle, Na{i su neka vrsta putinovskih omladinskih juri{nika, to je
nekakva me{avina, od velikoruskih neofa{ista preko monarhista do
nostalgi~ara Sovjetskog Saveza; sve {to vu~e na velikodr`avlje i sa-
modr`avlje, autoritarnost, antizapadnja{tvo i antiliberalizam u sva-
kom mogu}em vidu. Sve se to tu zgrudvalo, zgru{alo u ne{to {to se
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 405

zove Na{i, kao ideolo{ki, eklekti~ki pokret. To su ljudi koji na ulica-


ma ruskih gradova zavode vrstu politi~kog terora. Oni ka`u - Mi po-
ma`emo policiji da obavlja svoj posao. [ta to zna~i - vi poma`ete po-
liciji? To je vrsta juri{ni~ke, uli~ne, parapolicijske bande. To je ne{to
{to mi ovde jo{ nemamo, hvala bogu, ali nisam siguran da ne}emo ne-
{to sli~no dobiti. To je ono {to nismo videli ovde za vreme Milo{evi}a.
Parapolicijske, paravojne trupe za vreme Milo{evi}a su delovale iz- Teofil
van Srbije. Sada imamo slabu, formalno demokratsku vlast, koja ima Pan~i}

jake autoritarno-nacionalisti~ke recidive, koji tek mogu potpuno da


do|u do izra`aja kada bude progla{ena nezavisnost Kosova. Ja se bo-
jim da }e onda ta vlast, ne ka`em organizovati neke Na{e, ali mo`da
jednostavno ne}e umeti ili hteti da spre~i da ne{to takvo nastane.

Svetlana Luki}:
Ne znam da li si video snimak kada Putin odlazi me|u omladinu, to je
bilo da se smrzne{. Dolazi u ogromnu salu gde su svi od dvadeset-
dvadeset pet godina, zastave Sovjetskog Saveza, crkvene zastave, ru-
ske zastave. Govor koji im je odr`ao po~inje sa - Neki ljudi idu u stra-
ne ambasade.

Teofil Pan~i}:
To je organizacija Na{i i upravo o tome govorim, o ideolo{kom eklek-
ticizmu, mo`e i crkva i Sovjetski Savez. Rekao bi ~ovek - kako spojiti
crkvu i Sovjetski Savez? Odavno je o tome Vladimir Vojnovi~ napisao
proro~anski roman, izdat je na srpskom, zove se 2042. godina. Treba
to ~itati danas, tu se ljudi ne krste, nego se zvezde. To je neka vrsta
ideolo{kog sinkretizma koji pomiruje levo i desno, ateisti~ko i religi-
ozno, sve je dobro samo da je u slavu velike Rusije. U isto vreme ovde
ima{ ljude koji idu pred skup{tinu Srbije i govore da su oni garda ca-
ra Lazara. ^ekaj, ~ove~e bo`ji, ima{ nekoga ko ti javno govori da je pa-
ravojna formacija i jo{ se hvali da navodno ima ne znam koliko oru`-
ja. I sad pitaju Jo~i}a - Ho}e li to da destabilizuje Srbiju, a on ka`e -
Ma sve je to kul. [ta je, bre, kul? Ti ljudi {etaju Srbijom. Zna{, Rusija
je velika i ozbiljna zemlja, u njoj stvari mogu da budu veoma stra{ne,
kao {to su ~esto u istoriji i bile, ali su uvek nekako i ozbiljne. A ovo
kod nas }e da se pretvori u neku vrstu operete. A to {to }e da bude ope-
reta, uop{te ne zna~i da je bezopasno. Kvazipatriotske diktature u
malim zemljama umeju da budu veoma, veoma gadne. Onog trenutka
kada Kosovo bude {ta god, otvara se mogu}nost da u Srbiji svaki lu-
dak radi {ta ho}e.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 406

Ovde se vlast deli na one koji na`alost ne znaju {ta rade i na one koji
16.11.07.
na`alost znaju {ta rade. Ovi prvi su oni koji bi trebalo da budu svetli-
ja strana ove vlasti, demokrate, G17 i ti neki pridru`eni elementi kao
{to je Rasim Ljaji}. Ali ti ima{ dojam da ti ljudi uop{te ne pri~aju svo-
ju pri~u, bilo zato {to nemaju tu pri~u ili zato {to misle da ovo nije
vreme za tu pri~u. Ima{ ove druge koji pri~aju svoju pri~u, Ko{tunica,
406 Velja Ili} i ta ekipa, a ta pri~a koju oni pri~aju je potpuno suicidalna,
ali ne za njih, naravno, ne za njihovu politiku, nego suicidalna za {an-
se ove zemlje, ovog dru{tva da i{ta u~ini od sebe. I meni je to najstra-
{nije. Evo, slu{am i danas Ko{tunicu kako govori - Svi nas teraju da
popustimo oko Kosova, ali mi to ne}emo nikad. Na~in na koji on ko-
risti re~ – nikad, mene u`asno pla{i. Ne mo`e predsednik vlade jedne
zemlje da govori da Srbija ne{to ne}e nikad, jer on to niti zna, niti
ima pravo na to - to je totalitaran potez. Ti mo`e{ re}i - ja ne}u, ali ne-
ka si sto puta premijer, ne mo`e{ ti da ka`e{ da Srbija ili Nema~ka ili
Estonija ili Madagaskar ne}e nikad ovo, ne}e nikad ono, ho}e uvek
ovo, ho}e uvek ono. Ti na to nema{ pravo. Ta vrsta jezika, ta vrsta iz-
ri~aja zapravo otkriva tu slepu mrlju, tu slabu ta~ku nacionalisti~ke
ideologije. Sve je to lepo, mi smo liberali, volimo Aleksisa de Tokvila,
ali odjednom ja vi{e nisam ja, nego sam ja Srbija, i to ne samo sada-
{nja Srbija, nego sam ja ve~na Srbija. I ja, ve~na Srbija, }u sada da ka-
`em da Srbija nikada ne}e to i to. Ne mo`e{ tako, to niko nema pravo
da ka`e.

Kad pogleda{ kako se pona{aju oni koji, na`alost, znaju {ta rade u
ovoj vlasti, onda ima{ sve mogu}e razloge da se pla{i{ toga da ova ze-
mlja ide u vrstu izolacionisti~ko-autoritarnog re`ima, u kojem }e se
opet, kao u svetlim trenucima devedesetih, kuvati u sopstvenom so-
su. Ova zemlja je izvozila haos, a po{to to vi{e ne mo`e da radi, taj ha-
os mo`e samo da klju~a tu, da vri unutar same Srbije. Ja ne ka`em -
oni su zli, pa su opasni, uop{te se ne bavim time da li su oni zli. Samo
ka`em da su oni objektivno opasni, jer ne vide ni{ta osim svoje fiks-
ideje, osim svog feti{a. Njihov feti{ je sada Kosovo i neka ceo svet pro-
padne, neka Srbija propadne, neka Srbija izgori, ali oni }e samo taj
feti{ da gledaju i samo to je va`no, ni{ta drugo, neka se sve drugo ras-
padne, neka svi pocrkamo. To je politika koja je u osnovi nihilisti~ka.

U ovom trenutku, kada nad Srbijom visi to famozno kosovsko pita-


nje, ja bih voleo da postavim pitanje svim tim vrlim patriotama. Haj-
de da zamislimo da je istorija Srbije od 1990, 1991. godine do danas
i{la nekim drugim tokom, zamislimo da nije bilo ratova u Hrvatskoj
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 407

i u Bosni, zamislimo da Srbija nije posezala za teritorijama drugih


dr`ava, kao {to jeste posezala, ali neuspe{no. Da ne mistifikujemo
stvari, da nije bilo tih ratova, da nije bilo Sarajeva, Srebrenice, Vuko-
vara i svega po redu, da li bi bilo mogu}e da Kosovo dobije nezavi-
snost, da ga dobije na ovaj na~in, da ga dobije ovim tempom i u ovom,
najgorem mogu}em obliku? Predstoje}a nezavisnost Kosova nije ve-
lika sre}a ni za koga, to nije ne{to {to }e da usre}i ni Albance, a ka- Teofil
moli Srbe, Srbiju, Balkan, me|unarodnu zajednicu. Nikoga ne}e da Pan~i}

usre}i iz milijardu razloga. Ali to je jedina opcija koja je u ovom tre-


nutku preostala kao relativno suvisla. Ti mora{ tom Kosovu da da{
neki oblik, ono mora da postane ne{to, ono sada nije ni{ta, ne znamo
{ta je to, po{to ne mo`e vi{e da bude deo Srbije. Je l’ treba sad da go-
vorim za{to ne mo`e, je l’ treba da nabrajam i obja{njavam? Je l’ bi
mogao da zamisli{ bombardovanje ’99. godine da pre toga nije bilo
ratova? [ta, odjednom samo tako do|e jedna sila i krene na mirnu ze-
mlju? Pa za{to nije bombardovala Slova~ku? Kada spirala rata i nasi-
lja krene, ona ide, ona ide. Ona je krenula ’91. do ’95. i mlela sve pred
sobom, onda se uspostavilo neko primirje, ali Srbija je ozna~ena kao
zemlja kojoj nije strano da makar poku{a da menja granice u svoju
korist. E, kad ti ide{ da menja{ granice u svoju korist, mo`e da ti se
dogodi da dobije{ promenu granica na svoju {tetu.

Kad danas slu{am na{e politi~are, vrle politi~ke analiti~are kako ur-
laju o svetinji granica, o tome da se granice ne mogu menjati tek ta-
ko jednostrano, silom, u svemu sam saglasan s njima, osim {to bih
voleo da su to pri~ali i ’91, ’92, ’93. godine. Ne, tada su granice bile ad-
ministrativne, avnojske, nepravedne, proizvoljne, na {tetu naroda
srpskog. Druga stvar, ka`u - Ne mogu Albanci da dobiju drugu nacio-
nalnu dr`avu u Evropi, ve} imaju jednu. To super zvu~i, ali {ta }emo
onda s Republikom Srpskom? A {ta je Republika Srpska? Ona je na-
stala s intencijom da bude dr`ava, dakle, upravo ono za {ta optu`uje-
mo Albance sada i to verovatno sa solidnim razlozima. Ali mi smo to
radili petnaest godina ranije s Republikom Srpskom, pravili drugu
srpsku dr`avu na Balkanu, s namerom da je u pogodnom trenutku fu-
zioni{emo sa Srbijom. Kada optu`uju Albance, oni zapravo ~itaju vla-
stiti misaoni tok, ono isto {to su oni radili, jer svi nacionalisti funk-
cioni{u isto. Stavi ih pred tu vrstu isku{enja i dobi}e{ istu stvar, zva-
li se oni ujedinitelji srpskog ili albanskog ili hrvatskog ili ma|arskog
naroda, to je isti mentalni i vrednosni i pojmovni kod. Ljudi, ni{ta od
ovoga na Kosovu ne bi moglo da se odvija na taj na~in, da nije Srbija
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 408

samu sebe delegitimisala u milion klju~nih stvari preko ratova u Hr-


16.11.07.
vatskoj i Bosni i Hercegovini.

Svetlana Luki}:
Pre nego {to nastavite da slu{ate Teofila Pan~i}a, evo dopune vesti
koju sam vam malo~as pro~itala, a koja je glasila da je jedan radnik
408 poginuo pri ru{enju tunela u izgradnji u beogradskom naselju Resnik.
Na`alost, stradala su dva radnika. Na~elnik sektora za spasavanje
Predrag Mari} je rekao da je jedan od radnika preminuo na putu do
bolnice, a da je telo drugog upravo prona|eno.

Predrag Mari}:
Jedan je davao znake `ivota u trenutku dolaska na{ih ekipa, a ekipe
su iza{le u roku od devet minuta na mesto doga|aja, gde se ~ekalo
skoro ~etrdeset minuta zbog velike koli~ine vla`ne zemlje koja se ob-
ru{ila i ~injenice da je vrlo uzak prostor koji se stalno obru{avao. Us-
peli su da ga izvuku napolje, ali i pored reanimacije verovatno je
usled unutra{njih povreda preminuo.

Svetlana Luki}:
Ekipa B92 je krenula na mesto nesre}e i vi{e informacija ~u}ete u na-
rednim vestima.

Teofil Pan~i}:
Nacionalisti~ki um je ~udo. Ovih dana sam ~itao kako je neki od di-
plomata sva|aju}i se s nekim od ovih na{ih naco{a rekao - Pa {ta ho-
}ete? Ne bi bio presedan druga albanska dr`ava, i Nemci `ive u tri dr-
`ave, imate Nema~ku, imate Austriju, imate [vajcarsku, a ovaj mu
pou~itelno ka`e - Ne, ne, izvinite, u Nema~koj `ive Nemci, u Austriji
`ive Austrijanci, a u [vajcarskoj `ive [vajcarci. Super, ali ne bi rekao
da u Bosni `ive Bosanci, to ne, i da u Vojvodini `ive Vojvo|ani, pa svet
bi se sru{io. Ali da u [vajcarskoj `ive [vajcarci, iako [vajcarci tako-
|e ne postoje kao nacija, to je u redu. ^udo su ljudi.

Ima{ politiku koja je nihilisti~ka, gubitni~ka, suicidalna, iracional-


na, iznad svega iracionalna i koja }e ne samo da proizvede ogromnu
{tetu Srbiji, nego }e i dole na Kosovu da proizvodi svakakvu {tetu. Pa
}emo dolaziti u potpuno apsurdne situacije da u jednom mestu u ko-
me nema Albanaca Albanci treba da vr{e vlast, jer su Srbi odbili da
iza|u na izbore. Srbi }e sada, bo`e moj, da prave paralelne instituci-
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 409

je. [ta to zna~i? Opet SAO? To je politika koja je do`ivela najstra{niji


mogu}i brodolom, ta saoizacija svega postoje}eg. I ni~emu se pamet-
nijem Ko{tunica i njegovi vrli savetnici, Samard`i}i, Batakovi}i, Ko-
jeni i ostali kosovski magovi na{i nisu dosetili, nego da prave SAO Se-
verno Kosovo. Zamisli, kako ih nije sramota? To je neodgovorno i opa-
sno za te ljude dole.
Teofil
Pan~i}
Svetlana Luki}:
Pa da, ali zato Batakovi} ka`e - Srbija ne mo`e da pre`ivi ako Kosovo
ne bude deo Srbije - i ode u Kanadu za ambasadora. Poveo je celo po-
zori{te da mu igra predstavu na preuzimanju ambasade.

Teofil Pan~i}:
To je bezobrazna, drska izjava, to da bilo koja dr`ava i bilo koja naci-
ja ne mo`e da pre`ivi bez dela svoje teritorije. Kada je shvatio da je
definitivno izgubio rat, da nema vi{e Tre}eg rajha, da nadiru Rusi s
jedne strane, Ameri s druge, Hitler je bio u fazonu - Daj da spalimo ce-
lu Nema~ku, pa nema~ki narod ne zaslu`uje da nad`ivi slom moga
poretka. ^emu uop{te Nema~ka ako nije nacisti~ka? Pa izvinite, mo-
lim vas, to je taj na~in razmi{ljanja - Srbija ne mo`e da nad`ivi Koso-
vo. Ma daj, molim te, kako te nije sramota, koja je to poruka za sedam
miliona ljudi koji ovde `ive, za decu koja tr~e po ulici? ^ovi} je imao
onaj predlog da svi idu na granicu. Ovo je novi predlog - Hajde da svi
izvr{imo kolektivno samoubistvo.

Ako nam stvarno otmu petnaest odsto teritorije i sto odsto du{e, haj-
de onda lepo svi da izvr{imo harakiri. Je li to ideja? Pri tome je Srbi-
ja, da prostite, `ivela bez Kosova i te kako, u vreme koje se danas sla-
vi kao uspon srpske dr`avnosti, od oslobo|enja od Turaka do 1912.
Nemojmo se zezati. Ta vrsta neodgovornog brbljanja je mu~na, a ka-
da se brbljanje zavr{i u Kanadi, onda to dobija i prizvuk cinizma.

Svetlana Luki}:
[ta ti ~ita{ u vestima o Mi{kovi}u i ^edomiru Jovanovi}u?

Teofil Pan~i}:
Meni je sve to zajedno krajnje netransparentno. Samo znam da Mi-
{kovi} definitivno na nivou Beograda jeste monopolista. Kada iza|e{
na ulicu, pa jebiga, sve je postalo Maksi. To u Srbiji nije toliko izra`e-
no i mo`da on nije monopolista u celoj Srbiji, ali u Beogradu jeste, ni-
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 410

ko ne mo`e da me ubedi da nije. S druge strane, otkud ja znam {ta je


16.11.07.
^eda Jovanovi} radio dok je bio na vlasti, nisam mu dr`ao sve}u, ne-
mam pojma, ja sam ~oveka video jednom u `ivotu. Ali ono {to me in-
stinktivno u milion situacija svrstava na stranu ^ede Jovanovi}a - to
je spisak njegovih neprijatelja. Ne mo`e{ da nema{ neku vrstu sim-
patije za ~oveka koji ima ba{ takve neprijatelje, jer kada pogleda{
410 spisak tih imena i prezimena, pa to je gotovo bez izuzetka sve najgo-
re {to u Srbiji sad postoji na javnoj i politi~koj sceni. Samo pogledaj
ko su ti ljudi. Pa i da ti je ^eda antipati~an, on mora da ti postane sim-
pati~an. Pobogu ljudi, kako neko ko je uspeo da skupi ba{ takvu gale-
riju neprijatelja mo`e da bude negativac? Te{ko je da u to poveruje{.

Ne znam ja {ta ^eda radi u `ivotu, nemam pojma, ali kada vidim ko
ga napada, ja za po~etak stanem na njegovu stranu, dok me neko ne
ubedi u suprotno. Dakle, dok me neko ne ubedi suvislim dokazima, a
ne time da je ^eda, kako ono be{e, pio {ampanjac i kupao se u baze-
nu. Jebo vas {ampanjac i jebo vas bazen.

Svetlana Luki}:
U toku je privatizacija DDOR-a iz Novog Sada, tu se govori o stotina-
ma miliona evra i odjednom vidi{ da devet velikih svetskih kompanija
bojkotuje taj tender. Svetlana jako mrzi kada upotrebljavam te meta-
fore, ali ako je ova dr`ava organizam, njoj svakoga dana uzimaju i pro-
daju bubreg. Ima nekih stvari koje su nepovratne, ti ne mo`e{ da ima{
{est NIS-ova, ti nema{ {est JAT-ova. U celoj toj pri~i je li ^eda ovo, da li
je Mi{kovi} ovo, ti samo vidi{ da smo ostali bez oba bubrega.

Teofil Pan~i}:
Najgore je {to ne zna{ ba{ ta~no ni ko je te bubrege prodao, ni ko je tu
lovu uzeo i da li je ba{ ta cena prava. Porodi~no srebro }e da se potro-
{i i onda }emo da se pitamo {ta }emo. Utisak o ekonomskom boljitku
se gradi u pore|enju s devedesetim godinama. Naravno da se danas
ekonomski `ivi bolje nego {to se `ivelo pre deset godina. Ali taj `ivot
se bazira na dvema stvarima, jedno su donacije, drugo je prodaja ve-
likih, javnih preduze}a. Me|utim, {ta }emo kada i jedno i drugo pre-
stane? Ti ne zna{ vi{e da li je, bre, majku mu, ova zemlja samoodr`i-
va. A istovremeno ide{ u direktnu politi~ku, diplomatsku i svaku dru-
gu konfrontaciju s onima koji te realno izdr`avaju. Mene to podse}a
na one ludake iz Severne Koreje koji govore sve najgore o celom sve-
tu, jer jedino su oni ispravni, jedino su oni super, a najgore govore o
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 411

svojoj bra}i Ju`nokorejcima. Zna~i, ako je ceo svet odvratan, Ju`na


Koreja je epicentar odvratnosti i onda nakon {to tu tiradu isprazne
protiv Ju`ne Koreje, na kraju ka`u - A sada nam dajte malo pirin~a. I
onda Ju`na Koreja {alje milione tona pirin~a u Severnu Koreju kao
humanitarnu pomo} da bi Severni Korejci pre`iveli, da bi mogli i da-
lje Ju`nu Koreju da grde kako je odvratna i gnusna.
Teofil
Pan~i}
Svetlana Luki}:
[ta je adut Severnoj Koreji? Ima atomsku bombu i ka`e - Nemoj da se
zeza{, nemoj da se ka~i{, zna{ da mogu da poludim.

Teofil Pan~i}:
Ako poludim, mogu da napravim probleme, jeste da }u pre svega sebi
da ih napravim, ali svejedno }e{ i ti da oseti{. To je to, to je na{a atom-
ska bomba, na{a atomska bomba smo mi sami.

Negde sam pro~itao Ta~ijevu izjavu da ne}e do 15. februara ni{ta da ra-
di, kao evo, ne}u pre 15. februara, obe}avam. Onda }e Samard`i} biti u
velikom problemu, jer mora}e da raspi{u izbore. Na{ je problem {to na
tim izborima imamo takve adute kakve imamo i {to imamo samo Tadi-
}a i Nikoli}a kao predsedni~ke kandidate koji mogu da pobede, to je ~i-
njenica. Ima{ jednog predsedni~kog kandidata u vidu sada{njeg, aktu-
elnog predsednika, koji je dobar u onome {to ne ~ini. Najbolje strane
Tadi}a su ono {to on ne radi, {to nije prost, {to nije vulgaran, {to nije
agresivan, to je mnogo bolje od onoga {to radi. Ono {to radi je prili~no
bezli~no i kratkog dometa i neupotrebljivo i neuverljivo. A s druge stra-
ne ima{ ~oveka koji je simbol svega najgoreg {to postoji u Srbiji. I to ti
je izbor, a izme|u njih ima{ Ko{tunicu i Samard`i}a, pa ti vidi. Mo`e{
da bira{ izme|u toga da ostane ovako kako je do sada bilo ili da sve ode
u bo`ju mater. Ako pobedi opcija da ostane sve kako je do sada, to }e ti
biti super, jer }e{ pomisliti - Jao, moglo je da bude i mnogo gore.

Svetlana Vukovi}:
Ima ljudi koji su re{ili da u tom drugom zami{ljenom krugu izbora ne}e
glasati, ne}e iza}i i ne}e podr`ati Tadi}a, po cenu da do|e Toma Nikoli}.

Teofil Pan~i}:
Razumem tu vrstu principijelnosti, ali nisam ~ovek sa autodestruk-
tivnim nagonima, tako da ako do toga do|e, ja }u, naravno, iza}i na
izbore.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 412

Svetlana Luki}:
16.11.07.
^ovek mo`e da ka`e - da nije bilo bombardovanja, ne znamo koliko bi
Milo{evi} jo{ vladao, jer je bombardovanje nekim ljudima otvorilo o~i
i shvatili su da }e nas on sve povesti u samoubistvo. Toma Nikoli}
kao predsednik dr`ave figurira kao to bombardovanje.

412 Teofil Pan~i}:


Da, ali zar nismo to ve} imali? Toma Nikoli} je parodija [e{elja. Toma
Nikoli} ne nudi nikakav novi kvalitet ~ak ni pod navodnicima, on je
samo figura koja treba da nam zameni odsutnog ludog ujaka. Ima{ u
romanima lude ujake, e, pa ludi ujak je u Hagu, a sad nam treba neko
ko }e njega tu da izigrava, dok se ovaj ne vrati trijumfalno da oslobo-
di Beograd. Ludilo devedesetih godina je bilo krvavo i autenti~no.
Ako to opet ima{ 2007. godine, to je totalna degeneracija, potpuni
raspad. To ti je kao da 1952. u Nema~koj zavladaju nacisti. Pa ~ekaj,
majku mu, sedam godina ranije si imao pakao, sru{ilo Berlin, sru{ilo
Drezden, pa ne ide, ne mere, `alim slu~aj. Jednostavno, ako bi ljudi
svojom voljom slobodno izabrali Tomislava Nikoli}a za predsednika
Srbije, oni bi se diskvalifikovali, to ne mo`e{ ozbiljno da shvata{. To
je kao kada sam ~uo da su Ni{lije izabrale Smiljka Kosti}a za grado-
na~elnika. Prvo sam se smejao deset minuta, jer je to sme{no, izvini-
te, ali to je zaista sme{no, a onda sam shvatio koliko je stra{no. Ja vo-
lim Ni{lije, imam sve mogu}e privatne veze s Ni{om, ali onda to nije
ozbiljan grad. Jebote, ne mo`e ozbiljan grad da izabere Smiljka Kosti-
}a za gradona~elnika. Alo bre, trista hiljada ljudi tamo `ivi i izaberu
Smiljka. Isto ti je i s ovim. 1997. je to akt gluposti i strave, a 2007. to
je akt neozbiljnosti. Ti ima{ posla s ljudima koji jednostavno ka`u -
More, ba{ me briga, i za mene me ba{ briga, i za decu mi me ba{ briga
i za grad me ba{ briga, i za svet i za dr`avu me ba{ briga. Ni{ta, ja }u
si izaberem Tomu Nikoli}a, pa {ta si bude, neka si bude. E, pa jebiga.

Svetlana Luki}:
Bio je ovo jo{ jedan Pe{~anik, hvala vam {to ste nas slu{ali, do vi|e-
nja do idu}eg petka.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 380

23. 11. 2007.


10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 381

VE^NA SRBIJA

Kvazipatriotske diktature u malim zemljama umeju da


budu veoma gadne....

Ako nameravaju da nas za desetak dana sve po{alju u


Bujanovac, mene ne}e sigurno....

Ono {to me instinktivno svrstava na stranu ^ede Jovano-


vi}a jeste spisak njegovih neprijatelja...

Mirko \or|evi}, publicista,

Aleksandar i Slobodan,

Nevena Vu~kovi}-[ahovi}, iz Centra za prava deteta,

Milena Jerotijevi}, psiholog,

Valentina Zavi{i}, iz organizacije Veliki-i mali


iz Pan~eva,

Teofil Pan~i}, novinar


10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 383

Svetlana Luki}:
Ove nedelje je odra|ena pretposlednja runda takozvanih pregovora o
Kosovu. Ko{tunica je zborio iste fraze o tome kako nikad, ni u snu ni
na javi, ni pod elektro{okovima ne}emo priznati taj akt nasilja koji se
sprema i uporedio ga s nacisti~kim prekrajanjem granica ili ve} tako
ne{to. Kada smo ve} kod Ko{tuni~inih fraza i kod nacista, Hana
Arent je pi{u}i o su|enju Ajhmanu bila zapanjena koliko je taj ~ovek
bio ogrezao u kli{eima i frazama. ^ak i kada se na{ao licem u lice sa
smr}u, prona{ao je kli{e iz pogrebnih govora. Pod ve{alima je bio to-
liko ushi}en mantrama koje je izgovarao da je zaboravio da se radi o
njegovom pogubljenju. I Ajhman je sebe do`ivljavao kao `rtvu koja is-
pa{ta zbog drugih i od suda je tra`io saose}anje za nevolju koja ga je
sna{la.

A {ta je pred pretposlednji ~in drame zvane re{enje statusa Kosova re-
kao Havijer Solana? Da neuspeh pregovora ne zna~i smak sveta i da `i-
vot ide dalje, {to je za nas smrtna uvreda, i da oni, Evropljani, tragaju
za zajedni~kim stavom Evropske unije. Evropljani se sada pre svega
brinu o tome kako da pridobiju jo{ pet-{est svojih ~lanica kojima se ne
svi|a ideja o nezavisnosti Kosova. Evropska unija je vrlo osetljiva na
nejedinstvo u svojim redovima. Dosta im je toga da im se svi rugaju za-
to {to su tako komplikovana i troma ma{inerija. Henri Kisind`er im se
podsmevao zbog nejedinstva i neefikasnosti i pitao - Ako ho}u da po-
zovem Evropu, koji pozivni broj treba da okrenem?

Dok predsednik vlade bludi u svojoj beskrajnoj usamljenosti, koja li-


~i na usamljenost bogova koji tragaju beskrajem i ne nalaze nikoga s
kim bi mogli da razmene misli, dotle se Evropljani prera~unavaju ko-
liko }e da ih ko{ta odr`avanje Kosova i koliko-toliko mirna i stabilna
situacija u tom podru~ju. Nedavno je neko od zapadnoevropskih
stru~njaka za Balkan rekao - Lako je srpskim politi~arima da govore
o Kosovu kao o srpskom Jerusalimu, kada srpski bud`et ne snosi tro-
{kove stabilnosti na Kosovu. U me|uvremenu su Srbi u pet op{tina u
kojima su ve}ina, zbog bojkota izbora na Kosovu izgubili lokalnu
vlast i moraju da je predaju Albancima, kojih u tim op{tinama prak-
ti~no i nema. Du{an Prorokovi}, kome je u podeli poslova i velikih pla-
ta palo u deo da glumi sekretara sekretarijata za Kosovo, ima odli~nu
ideju da se te op{tine pripoje Srbiji. A Evropljani, opet, razmi{ljaju o
tome kako da pomire dve nepomirljive stvari, da se po{tuje izborna
volja gra|ana Kosova, a izbegnu scene koje je lako zamisliti na stepe-
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 384

ni{tu op{tina Leposavi}, [trpci, Novo Brdo, ako neki Albanac poku{a
16.11.07.
da u|e u kancelariju predsednika op{tine.

Prorokovi} i mnogi kvalitetni Srbi nemaju problem da sra~unato glu-


me budale samo ako im to obezbe|uje sekretaricu, {ofera, koju hilja-
du evra i gostovanje na televiziji Ko{ava.

384 Moj omiljeni stru~njak za kosmos, Hoking, omiljen jer jedino njega
razumem, ka`e da fizi~ki zakoni spre~avaju putovanje u pro{lost, od-
nosno da je majka priroda stvorila neku vrstu za{titne tehnologije za
to. Samo jo{ da ovde prorade ti fizi~ki zakoni i onda smo, bra}o i se-
stre, na putu za Eldorado.

U me|uvremenu }e pasti jo{ koja glava. Za sada svi upiru prstom u ^e-
domira Jovanovi}a. Ta~nije, ju~e i prekju~e smo prisustvovali onome
{to muslimani rade na kraju had`iluka, kolektivnom kamenovanju |a-
vola. Na podno{enje krivi~nih prijava LDP-a protiv Ko{tunice, Mi{ko-
vi}a i nekoliko ministara koji su omogu}ili nelegalno poslovanje vla-
sniku Delte, \eli} je ve} najavio da }e tu`iti ^edomira Jovanovi}a. Ni-
ko drugi do Mla|an Dinki} ga je nazvao sramotom za srpsku politiku,
ministar Milosavljevi} mentalnim bolesnikom, a Andreja Mladenovi}
je rekao za Jovanovi}a da je moralna nakaza i narkoman. Ima mnogo
razloga zbog kojih je nastala ova nova faza satanizovanja ^edomira
Jovanovi}a. Nave{}u samo jedan, koji nije prvi ni najva`niji.

Ova politi~ka kasta, klika koja vlada zemljom je toliko uzajamno po-
vezana da svako svakoga mo`e da uceni i po{alje na nekoliko godina
ili decenija na robiju. Kao da su se zavetovali na }utanje i stvorili ne-
ku vrstu pakta o nenapadanju. Jeste li primetili koliko se sada re|e
uzajamno vre|aju i optu`uju? Kada je Dinki} ovoliko morao da }uti
dok ne zalaje? Koliko je te{ko Velimiru Ili}u da trpi, a da nikoga ne
{utne? Koliko je \eli}u i Dinki}u te{ko da se ne sva|aju? Ta suspreg-
nuta agresivnost politi~kog polusveta, koji je navikao da mo} demon-
strira na najbrutalniji na~in, morala je da na|e nekoga koga mo`e da
udara, a da to nikoga od kolega lopova i mo}nika ne ugrozi.

Jovanovi} je ovde kao dete u nasilnoj porodici, gde odrasli i jaki ne


smeju da se pobiju, pa se obru{avaju na dete.

I kad smo kod dece, vlada je odlu~ila da ne}e smanjivati PDV na hra-
nu i opremu za bebe, jer, kako ka`u u obrazlo`enju - ranije olak{ice ni-
su uticale na rast nataliteta i oni nisu ludi da sebi otkidaju od usta, a
da se Srp~ad i dalje ne ra|aju. Ne znam koliko bi novoro|ene Srp~adi
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 385

bilo dovoljno da oni odlu~e da smanje PDV. I patrijarh Pavle je apelo-


vao da se to u~ini, ali ko ga {i{a, sada je bolestan i niko ga ne slu{a.

Povodom patrijarhove bolesti pozvao nas je Mirko \or|evi}.

Mirko \or|evi}:
Ve} dve nedelje iz crkve nema nikakvoga biltena o stanju zdravlja Mirko
starog patrijarha, {to bi bilo sasvim normalno, nego ~itamo razne ve- \or|evi}
sti koje izazivaju zabune. Patrijarh ima devedeset tri godine i skoro
sedamnaest godina je prvi ~ovek crkve. On je institucija koja ne pri-
pada Sinodu, ni partijskim mo}nicima, ni akademicima, ve} pripada
narodu srpskom. I dok je patrijarh bio zdrav, njime je manipulisano.
Pred sam Dejton on je Milo{evi}u potpisao akt u kojem se u ime svih
Srba zala`e za mir, ali mu je taj potpis oduzet i on je bio poni`en. Pa-
trijarh je 24. marta 2005. godine svojom rukom potpisao s kosovskim
ministrom kulture memorandum o razumevanju u kojem stoji - obno-
viti i za{tititi sve srpske crkve i svetinje, a garant za to su me|una-
rodne institucije. Dva dana iza toga usledilo je iz patrijar{ije saop{te-
nje u kojem se ka`e - Patrijarhov potpis i ovaj sporazum se smatraju
neva`e}im. Patrijarh to svakako nije zaslu`io, a i najnovije manipu-
lacije njegovom bole{}u zabrinjavaju. To {to ga je posetio mitropolit
Amfilohije je u redu, on je najstariji ~lan Sinoda, ali odjednom su tu i
predsednik vlade Ko{tunica i akademik Matija Be}kovi}. Ljudi se pi-
taju u kakvu situaciju je stavljen patrijarh.

Od avgusta pro{le godine mitropolit Amfilohije obavlja du`nosti ko-


je su u isklju~ivoj nadle`nosti patrijarha Pavla. U jednom saop{tenju
se pominje da Amfilohije zamenjuje patrijarha Pavla. U slede}em se
ka`e da on poma`e patrijarhu Pavlu. Dok je patrijarh bio zdrav, oni
su ga vodili u rovove di~ne vojske Karad`i}eve i Mladi}eve, svi su hi-
tali da se s njim slikaju, a uspaljeni nacionalisti su ga u svom ludilu
progla{avali za vrhovnog komandanta oru`anih snaga. Sve mi govo-
ri da se i sada ne{to nedostojno prema patrijarhu ~ini. Lai~ka i crkve-
na javnost imaju pravo na redovni crkveni bilten o stanju patrijarho-
va zdravlja. Taj bilten ~lanovi sinoda potpisuju s desne strane, a s le-
ve lekari punim imenom i prezimenom. Patrijarh nije svojina partij-
skih mo}nika u njihovoj partijskoj dr`avi, u kojoj politi~ki uzurpator
Ko{tunica ~ini {ta ho}e, mimo volje gra|ana izra`ene na izborima i
saop{tene od dr`avne komisije o rezultatima izbora. Srpsku crkvu ~i-
ni veruju}i narod, a to je, da budem precizan, svake nedelje i o prazni-
ku milion ljudi koji na njenom kanonskom podru~ju ulaze u crkvu.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 386

Zbog toga je sve ovo nedostojno i izaziva ozbiljno uznemirenje javno-


16.11.07.
sti. Iz sata u sat su izdavana saop{tenja dok je papa Jovan Pavle Dru-
gi bolovao, svet je bio na nogama, i vernici katolici. Izgleda mi vrlo
~udno i sumnjivo i brine me i vre|a me kada po tri-~etiri dana beo-
gradske novine ni re~ju ne pominju stanje patrijarhovog zdravlja.
Procuri vest - On bistrim pogledom gleda, iz drugih novina se vidi da
386 su ga ve} pri~estili, iz tre}ih da kraj uzglavlja sede dvojica monaha.
Javnost zapravo ni{ta ne zna, a red bi bio da zna, jer to je momenat bi-
tan i za njega li~no i za Srpsku crkvu.

Brine me {to upravo dok se doga|a sve ovo o ~emu govorimo, na sce-
ni imamo ekstremno nacionalisti~ke, profa{isti~ke i klerofa{isti~ke
grupe. Jo{ se nije dogodilo, a ~ekam da se dogodi da se na{a crkva slu-
`beno, sinodalnim aktom ogradi od tih paracrkvenih formacija i or-
ganizacija. Ukoliko se ne ogradi, krivica }e pasti na nju, jer videli
smo da ti juri{nici bukvalno fizi~ki tra`e uto~i{te u crkvi. Kada je kod
nas krenula kampanja da su nevladine organizacije delovi stranih
agentura koje mute vodu i zlo nam smi{ljaju, ista ta kampanja ne{to
pre toga je bila povedena u Rusiji, pod istim sloganima. Kada je kod
nas nedavno zbog porasta nasilja u porodici i na javnim mestima po-
nu|eno obja{njenje - za sve su krive sekte, u Rusiji se u isto vreme vo-
dio rat sa sektama, koji se tamo na druga~iji na~in zavr{io, jer u Ru-
skoj crkvi postoje i vrlo razumne struje. Nedavno su Putinu postavili
pitanje zbog ~ega nema veronauke u ruskim javnim {kolama. On je
odgovorio mirno i jednostavno - To ne mo`emo, jer za to treba menja-
ti ustav, {to je u ovom momentu nemogu}e. Imao sam ~ast i priliku
da se vi{e puta oglasim u Pe{~aniku i kada vidim sve ovo {to se dogo-
dilo u Aran|elovcu, pitam se gde su ti ljudi da do|u na predstavljanja
Pe{~anika i da vide pravi primer otvorene tribine; da govorimo o Sr-
biji, o Kosovu, o srpstvu u atmosferi normalnog dijaloga, a ne u at-
mosferi nasilja. ^uo sam saop{tenje da je predstavljanje Pe{~anika
otkazano iz bezbednosnih razloga. Ne dao Bog, ~ovek pomi{lja da ne-
ko tu dolazi da prikazuje Pe{~anik nose}i bombe u d`epu i da ga ta-
mo ~ekaju drugi s bombama u d`epu.

Nikada Srbija u svojoj istoriji nije bila manja, jer su glave u vru}ici in-
telektualne nemo}i krojile veliku Srbiju. Na momente se pitam da mi
nismo po~eli da se u`ivljavamo u ulogu totalnog gubitnika, da mazo-
histi~ki prihvatamo tu ulogu. Pozivaju nas da do razre{enja kosov-
skog statusa mal’ne ne treba da prihvatamo ni infuziju ni transfuziju.
Da citiram jednu gospo|u koju veoma po{tujem, koja ka`e - Niko ne}e
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 387

smeti ni da umre do tada. I zato i u mojim re~ima ponekad zazvu~i no-


ta pesimizma i posustalosti. Imao sam vremena da sustanem u ovom
poslu. Mnogi su po~eli meni da pripisuju re~i apostola Pavla - Ustani,
ustani, progovori; ako ne}e{ ti - ko }e, ako ne}e{ sad - kad }e{.

Svetlana Luki}:
Ho}emo li, Mirko, da idemo u Aran|elovac? Mirko
\or|evi}

Mirko \or|evi}:
Pomi{ljao sam da vas molim, spreman sam da idem, ali kada bi mo-
glo u centar Aran|elovca, da se ti ljudi pozovu da budu prisutni, da
govorimo o Srbiji, o srpstvu, o svetom Savi i njihovom svetosavlju
razborito i razumno. Ja ~ak verujem da }e oni posle tih razgovora od-
ustati od svojih nauma da treba dizati temperaturu i gu{iti javnu re~.
Pe{~anik je ba{ primer otvorenih tribina, koje ljudima dolaze na no-
ge u gradi}, u hladnu dvoranu, na gradski trg, u ~itaonicu, bilo gde.
Da sam u jednom momentu primetio da se neko u Pe{~aniku ruga cr-
kvi, ja bih javno u Pe{~aniku zbog toga protestovao, ali dopustite, ako
su mera duhovnosti, a to je u re~niku Ko{tunice i Matije i bratije valj-
da neki balisti~ko-artiljerijski pojam, ako su mera na{e duhovnosti
Pahomije, otac Gavrilo ili vladika Filaret, te{ko nama i crkvi i dr`avi
i te{ko duhu. Kad sebe slu{am, po~inje da me hvata strah i pitam se
slu{a li neko ovo {to ja govorim. Dok sam bio aktivan sa studentima
imao sam zadovoljstvo da razgovaram s desetinama mladih ljudi i vi-
deo sam da to ostavlja neki trag. Kada danas govorimo, osim mr`nje
i pakosti nema drugog odjeka.

Svetlana Luki}:
^uli ste Mirka \or|evi}a, kome kao i ve}ini pravih hri{}ana nije do-
voljno to da ovih dana na slavama pojede prvu sarmu i popije prvu ku-
vanu rakiju, nego bi `eleo da zna {ta se de{ava sa zdravljem pedeset
petog po redu patrijarha Srpske pravoslavne crkve, koji sedi na pre-
stolu svetog Save. Na`alost, mnoge vladike Srpske pravoslavne crkve
se pona{aju tako kao da im se jo{ nije dogodilo hri{}anstvo, mada sve
ostalo jeste. Mladi hri{}ani, Srbi iz Aran|elovca su uz pomo} lokalnih
vlasti spre~ili promociju Pe{~anika u tom gradu. Momci koji su to ini-
cirali podse}aju na mlade Irance koji su i{li ulicama Teherana i skla-
njali iz radnji lutke Barbike i na njihovo mesto stavljali Saru, lutku s
~adorom. Mladi hri{}ani iz Aran|elovca i ne{to stariji hri{}ani iz lo-
kalnih vlasti ovoga puta su uspeli, a vide}emo da li }e uspeti i slede}i
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 388

put. Slu{ate Aleksandra i Slobodana, koji su poku{ali da organizuju


16.11.07.
promociju na{e devete knjige u Aran|elovcu.

Aleksandar:
Direktor Doma kulture nam je, na moje veliko iznena|enje, jer sam
znao da je on tu postavljen od SPS-a, iza{ao u susret i izdao nam sa-
388 lu. Imao sam sa svih strana informacije da }e do}i stvarno mnogo lju-
di. Nameravao sam da to bude jedno divno ve~e za Aran|elovac, koji
je zadnjih godina sterilan po pitanju bilo kakvih kulturnih de{ava-
nja. Ja sam slu{alac Pe{~anika i meni ovo nije bilo potrebno. Slu{ao
bih emisiju narednog petka, pa bih je slu{ao. Jednostavno sam hteo
da vi{e ljudi upoznam sa vama, da i neka od knjiga Pe{~anika bude
prodata, da se ta ideja malo pro{iri. Sve je bilo u redu do nedelje uve-
~e, kada su se iznenada na televiziji [umadija pojavila neka ~etiri li-
ka, koji su po~eli neverovatnu pri~u. Jedan od njih je predsednik ne-
kog udru`enja Na{i. Oni sebe predstavljaju kao pravoslavne vernike,
zna~i, smeta im bilo kakva kritika Srpske pravoslavne crkve. Bili su
tu i ~lanovi udru`enja Ravnogorski pokret i Svetozar Mileti}. Trebalo
je to da ~ujete, `ao mi je {to ne mo`emo da do|emo do tog snimka. Ne
mogu da podnesem da upravo ti ljudi, koji podr`avaju Srpsku pravo-
slavnu crkvu, ne pominju njene svetle ta~ke, Pahomija i Ilariona. ^im
ih ne pominje{, zna~i da ih prihvata{, a prihvata{ ih, kao {to je rekao
taj Ani} iz te Na{e [umadije, zato {to ih je rodila srpska majka. Pa
srpska majka je rodila i Legiju i Zvezdana Jovanovi}a, pa {ta sad tre-
ba da radimo, da ih pustimo iz zatvora?

Ja se ne stidim da ka`em da je meni pop na opelu mog oca tra`io ~eti-


ri i po hiljade dinara za to opelo. Ne stidim se da ka`em da je taj isti
sve{tenik na ven~anju mog brata tra`io {est i po hiljada dinara i po
hiljadu dinara kumovima, zna~i, tu postoji neka tarifa. Ja sam vaspi-
tan u ku}i u kojoj se Sveti Stefan slavio otkad znam za sebe. Ja da }u-
tim za takve stvari ne}u.

Svetlana Luki}:
Direktorka televizije je rekla da je ta emisija emitovana u pla}enom
terminu.

Slobodan:
Kada sam ih pitao gde im je kajron na kojem pi{e da je termin iznajm-
ljen, rekli su mi da im ne radi kompjuter. Termin je upla}en naknad-
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 389

no, 19. novembra, kada je ve} najavljena poseta Senke Vlatkovi} sa


B92. Mi smo dali reklamu za Pe{~anik lokalnom radiju Fle{ i radiju i
televiziji [umadija. Nismo smatrali da skup treba da obezbe|uje poli-
cija. Pred ovu emisiju me je pozvao direktor Kulturnog centra Simono-
vi} i rekao mi da on dobija strahovite pretnje i da trpi pritisak od od-
re|enih ljudi iz op{tine. U tom trenutku on nije smatrao da treba da
otka`e zakup sale i ja sam mu rekao - Slu{aj, ako prima{ pretnje, javi Slobodan
se policiji. – Ma – ka`e - nemoj, molim te da anga`ujemo policiju. Posle
ove emisije ja sam zvao na~elnika SUP-a, dao nam je uredno dozvolu i
rekao da }e policija obezbe|ivati skup i u principu nisam o~ekivao da
}e i{ta zna~ajno da se desi. Motivi za protest i pozivanje gra|ana su
navodno skrnavljenje pravoslavne crkve i navodno promovisanje pe-
derastije. Oni tvrde da emisija Pe{~anik to promovi{e.

Oko deset sati ujutro me je zvao direktor Kulturnog centra i rekao mi


da on mora da otka`e, da je pod velikim pritiskom, da tu mo`e da pad-
ne krv, da Kulturni centar nije mesto na kojem treba da se de{avaju
takve stvari. Onda sam ja tra`io da mi to napi{e ra~unaju}i na to da
moram da imam neko opravdanje pred voditeljkama Pe{~anika. On
mi je rekao - Nema nikakvih problema. Mi smo posle dva sata do{li
kod njega, on je otkucao saop{tenje i dok smo tako sedeli kod njega u
kancelariji, javlja mu se de~ko i ka`e - Je li, je l’ dolaze ovi ve~eras?
Ho}emo da ih deremo. Ba{ takvim re~ima. Direktor odgovara - [ta
ako njih bude vi{e, pa oni vas oderu? Takvu vrstu tenzije ima{ u gra-
du na osamdeset kilometara od Beograda. Grad ima trideset hiljada
ljudi, a cela op{tina mo`da pedeset hiljada. Do{lo je mnogo izbeglica
u prethodnom periodu, ali ipak je to dugo bio otvoren grad.

Aleksandar:
Oni brane neku teoriju lokalpatriotizma, koja stvarno mo`e da nas
uni{ti. Ako nemamo menad`era za na{ grad, hajde, ljudi, plati}emo,
neka do|e, neka nam da pet super ideja od kojih }emo `iveti narednih
petnaest godina. Ali ne}emo te ideje bazirati samo na siru i kajmaku.

Slobodan:
Kao banja smo nestali s turisti~ke scene, ljudi vi{e ne dolaze u taj
grad. Rekao sam jednom koji je bio u toj emisiji - De~ko, ti mora{ da
shvati{ da smo mi razli~iti, ali ta razli~itost mora da donese neki kva-
litet, a ne da se ti i ja tu~emo na ulici zato {to smo razli~iti. Nisam
o~ekivao da }e biti toliko napeto da }e emisija morati da se otka`e. Vi
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 390

ste nas pitali da li na drugom mestu mo`emo da na|emo salu, ali


16.11.07.
Aran|elovac je grad u kojem pored sala za svadbe nema ve}eg prosto-
ra. Mogli smo jedino da vas dovedemo u privatnu ku}u, da do|e tride-
set-~etrdeset ljudi. Ali ovo nije 1941. godina, da se bavimo ilegalom.
Mi smo bili suorganizatori, a ideja je potekla jo{ letos od nekih stari-
jih ljudi koji su ljubitelji Pe{~anika, ~lanovi lokalnog udru`enja Ba-
390 {tina i budu}nost. Bilo je zainteresovanih i iz okolnih mesta. Nakon
svega, od ozbiljnijih partija jedino su Demokratska stranka i Nova
Srbija izdale saop{tenja, naravno potpuno suprotnog sadr`aja. De-
mokratska stranka je revoltirana, oni ka`u da je to skandal i da je op-
{tinska vlast pokazala veliku nemo}, dok je Nova Srbija zadovoljna
{to se takva antisrpska emisija nije pojavila u Aran|elovcu.

Aleksandar:
Ja }u citirati njihovo saop{tenje za javnost - da su zajedni~kom akci-
jom uspeli da spre~e divljanje belosvetskih hoh{taplera u cilju tako-
zvanih nezavisnih medija i njihovih nazovi nezavisnih produkcija,
~itaj soro{evskih, u kojima se pljuje sve ono {to je svakom Srbinu sve-
to, svetosavlje, patriotizam, ljubav i nada da }e u ovoj zemlji jednom
biti bolje.

Svetlana Luki}:
Da li su te organizacije tako mo}ne da mogu da narede, da nogom u
vrata u|u u TV [umadiju i da dovedu do otkazivanja promocije ili su
oni samo ne~ija udarna pesnica?

Aleksandar:
Naravno da nisu toliko mo}ni. Imali su nekoliko akcija koje su mi se
dopale, na primer, okre~ili su vrti}. Kada sam vozio za Beograd video
sam plakate koji najavljuju dolazak zvezda Granda u Aran|elovac. I
{ta sad, zato {to ne volim da slu{am takvu muziku ja treba da okupim
ljude da demonstriramo zato {to oni zaglupljuju narod? Ali jeftina
demagogija pali kod ljudi u Aran|elovcu. Oni se rukovode izjavama
lokalnih gazda, koji su za vreme Milo{evi}a govorili - ^iji se dedov-
ski od`ak ne vidi sa Bukulje, taj nema {ta da tra`i u Aran|elovcu. Moj
otac je do{ao u Aran|elovac po konkursu za veterinara koji je bio
otvoren godinu dana, jer veterinarska stanica nije mogla da na|e tre-
}eg veterinara. Ja sam se tu rodio i moja `elja je da Aran|elovac po-
stane pristojnije mesto. Predsednik op{tine, koji je u ve} dva manda-
ta narodni poslanik, uspeo je da upropasti sve {to je moglo da se
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 391

upropasti. Ja sam siguran da je ovo njegovo maslo. Boban je pri~ao


malopre o tom pozivu dok mi sedimo kod direktora Kulturnog centra
i kad smo ga pitali ko je to, on ka`e - To je neki Ne{a iz DSS-a. Ja ka-
`em - Koji Ne{a? On ka`e - To ne mogu da ti ka`em.

Slobodan:
Direktorka televizije [umadija mi je rekla - Zna{ ti, ja sam ovde ro|e- Aleksandar
na, a ti si do{ao. Novinar koji je vodio tu emisiju mi je rekao - Je l’ zna{
ti ko je ovde na vlasti, a ti dovodi{ Pe{~anik; zar to nije provokacija
lokalne vlasti?

Aleksandar:
Koju smo poruku dobili od aran|elova~ke vlasti? - Ako ste razli~iti,
nemojte slu~ajno da dolazite ovde. Kakva crna Evropa? Kada je bio re-
ferendum za ustav, oko {est po podne, kada je postalo izvesno da taj
referendum ne}e uspeti, ministar Ili} se pojavio u medijima i rekao -
Ma nemoj sutra da mi je neko do{ao, pa da mi ne{to tra`i, a nije gla-
sao, jer ljudi, Kosovo je u pitanju. I evo, super, sa~uvali su Kosovo.
Ako nameravaju da nas za desetak dana sve po{alju u Bujanovac, me-
ne ne}e sigurno. Neka me ni ne zovu, neka me odmah proglase dezer-
terom. Ja pu{ku u ruke da uzimam i da se bijem ni s kim ne}u, to nije
moj na~in borbe protiv bilo ~ega.

Slobodan:
Stra{no u celoj pri~i je {to su ti Na{i i pokret Svetozar Mileti} na bu-
d`etu op{tine. Iza takvih organizacija stoje lokalne vlasti. A i ako ne
stoje, stra{no je da lokalna vlast bude indiferentna prema takvima.
Isto nam se de{ava na saveznom nivou. Pojavi se neka garda cara La-
zara i to nikome ne smeta, ka`u - Oni ne ugro`avaju bezbednost Srbi-
je. Zna~i, nije bitno da li }e neko da zvecka oru`jem i sebe predstavlja
kao oru`anu formaciju. Zaboravili smo da ka`emo, onog dana kada
su dolazili novinari iz B92, prvo nisu mogli da dobiju adekvatnu izja-
vu od direktorke televizije [umadija. Ona je dovela te de~ake iz Na-
{ih da joj budu kao telohranitelji. I kada je kona~no taj materijal pu-
{ten u vestima B92 u jedanaest sati, je l’ mo`ete da verujete da su mi-
nut-dva pre emitovanja tih vesti nestali i struja i kablovska televizi-
ja u Aran|elovcu? Kablovsku su pustili kada je po~eo sport. U kojoj
mi dr`avi `ivimo, u kom gradu? Ja sam sutradan pitao na~elnika SUP-
a, koji mi se `alio da je pod velikim pritiscima - Znate {ta, vi ste pre-
ma suorganizatoru bili korektni, odobrili ste obezbe|enje, ja ni{ta
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 392

drugo od vas nisam ni tra`io, ali da li vi stvarno mislite da je struja


16.11.07.
nestala slu~ajno i da je slu~ajno nestala kablovska televizija kada je
trebalo da se emituje prilog u jedanaest sati? Odgovorio mi je da ne
misli da je to bilo slu~ajno. Da se takve stvari de{avaju posle petna-
est godina, stvarno je sramota.

392 Aleksandar:
Neko se iz te lokalne vlasti setio da letos organizuje nekoliko konce-
rata. Na{i su i to osudili, njima ne valja da do|e Van Gog. Pa {ta onda
valja? Valja samo ono {to rade oni, kre~enje vrti}a ili ne znam {ta. Do-
bro, ako ste vi moleri, vi radite taj posao i nemojte se me{ati ljudima
u bilo {ta drugo. Ako znate da kre~ite, aj’mo da okre~imo ceo Aran|e-
lovac. Evo, ja }u vam kupiti dve kante poludisperzije, kre~ite {ta god
mo`ete. Ja s njima vi{e nemam {ta da razgovaram. Vi samo postojite,
neka vas podr`ava ko vas podr`ava. Ni njihov prvi ve}i incident, ka-
da je dolazio ^eda, nije ka`njen. To im je dalo zeleno svetlo da nasta-
ve dalje. Pravo svakog gra|anina je da se buni, ali buni se kako treba
da se buni{.

Slobodan:
Predsednik op{tine se uop{te nije oglasio o ovom incidentu. Oni po-
ku{avaju da zatvore o~i pred svakim problemom. Aran|elovac je grad
koji za vreme biv{eg predsednika op{tine nije imao trotoare. On radi
u Agenciji za privatizaciju, a nijedna privatizacija u Aran|elovcu ni-
je obavljena kako treba. Sada su navodno po~eli da sre|uju trotoare,
da stavljaju behaton plo~e i misle da je to dovoljno. Ovo {to se desilo
je veliki problem za mali grad, ali svi misle - svake halabuke dosta za
tri dana. Ali mi smo re{ili da organizujemo promociju Pe{~anika u
Aran|elovcu.

Aleksandar:
Ljudi verovatno nisu svesni zna~aja filozofije asfalta. Ta Nova Srbija
asfalt gleda kao ne{to sveto, to je proizvod koji im daje neverovatnu
mo}. Pomo}u asfalta oni su ostvarili neverovatan rezultat na parla-
mentarnim izborima. ^udo jedno {ta mo`ete da uradite s jednim ka-
mionom asfalta. Predsednik op{tine Topola, koji je verovatno ve}
progla{en lokalnim svecem, i{ao je dotle da je oko mauzoleja na
Oplencu, po originalnoj kaldrmi udario vru}i asfalt. Kaldrma vi{e ne
va`i, ovo je dvadeset prvi vek i stavljamo asfalt, i to vru}i asfalt. I mo-
lim lepo.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 393

Slobodan:
Jedan moj drugar koji ima asfaltnu bazu igra s nama tenis i ja mu ~e-
sto ka`em - Ti si jedan od najja~ih politi~ara u gradu. On mi ka`e -
Stani ~ove~e, ja se ne bavim politikom. - Kako se ne bavi{? Asfaltira{,
bre. Ko ovde vi{e asfaltira, on je bolji politi~ar.

Svetlana Luki}: Slobodan


Samo jo{ jedno prakti~no pitanje. Za sada vi ne mo`ete da na|ete ni-
jedan zatvoreni prostor ili neku salu gde bismo mogli da do|emo?

Aleksandar:
Na}i }emo, pa makar iznajmili veliku sportsku salu. Ovome je dat to-
liki publicitet da mo`da mo`emo i sportsku salu da popunimo. Sada
ni ona Ceca ne bi mogla dovede vi{e ljudi. ^ak ni ove zvezde Granda.

Svetlana Luki}:
[to mi ne iza|emo na ulicu? Da tra`imo da odr`imo javni skup na uli-
ci? Ozbiljno to govorim.

Slobodan:
To nije lo{a ideja.

Svetlana Luki}:
Nama je va`no da ne idemo kod nekoga privatno u ku}u. Ipak ne ide-
mo na slavu. Mo`emo da do|emo i na slavu, ako nas pozovete, ali ovo
je drugo.

Aleksandar:
Ne, oni verovatno misle da mi ni slavu ne slavimo, da ja ne znam {ta to
zna~i vera, da ja nikad nisam i{ao u crkvu, da ne znam {ta je kola~, da
ne znam ko je Isus Hrist. Pa je l’ oni znaju da je Isus Hrist razapet za-
to {to je mislio druga~ije od ostalih? I oni bi sada da se pona{aju kao
ti ljudi koji su ga razapeli. Pa dajte ljudi, bre, mislite malo glavom.

Mi }emo u svakom slu~aju organizovati predstavljanje Pe{~anika. U


slede}e dve nedelje }ete biti na{i gosti u Aran|elovcu. Ako ne obezbe-
dimo zatvoreni prostor, tra`i}emo od op{tine otvoreni, to nije lo{a
ideja. Mislim da sada stvarno ne}e smeti da nas odbiju. Verovatno }e
se oni opet okupljati, moja je zamisao i bila da vam oni postave neko-
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 394

liko pitanja, {ta im tu nije jasno, za{to su oni Srbi, a vi niste. @ao mi
16.11.07.
je {to se to nije desilo, ali evo, ja im obe}avam da }u im obezbediti raz-
govor s vama, neka vas pitaju sve {to im nije jasno.

Svetlana Vukovi}:
Da li ste vi tu u bilo kakvoj opasnosti?
394
Slobodan:
Znate {ta, ja sam ginekolog, radim u bolnici, igrao sam aktivno fud-
bal za fudbalski klub [umadija, stalno sam na ulici, ja od tih ljudi ne
ose}am nikakvu pretnju. Oni meni, iskreno re~eno, nikada i nisu pre-
tili, jer mi smo ipak ljudi koji imaju kakvu-takvu te`inu u tom gradu,
voleli nas ili mrzeli. U svakom slu~aju, jo{ verujem da bezbednost u
tom gradu mo`e da odr`i policija i ljudi koji su zadu`eni za to. U sva-
kom slu~aju ne smemo da dozvolimo da Aran|elovac bude zatvoreni
grad. Mi smo ~itav vek bili mondensko, turisti~ko mesto Beogra|ana,
koji su svaki vikend provodili u Aran|elovcu. Mi ne smemo da dozvo-
limo da taj grad bude zatvoren, to je u interesu svih gra|ana, pa i tih
koji su napravili nepromi{ljeni eksces i ta tribina mora da se odr`i.
Uostalom, mislim da }e se i sve op{tinske strukture ovoga puta anga-
`ovati. Mi }emo oti}i direktno kod njih i zatra`iti pomo} u organiza-
ciji i mislim da posle ovoga {to se desilo ne bi smeli da nas odbiju.

Svetlana Luki}:
Ju~e je na sednici vlade, osim {to je doneta odluka o dodeli nagrada
kajaka{ima, usvojen i izve{taj o stanju u ustanovama za sme{taj de-
ce i odraslih s posebnim potrebama. Vlada je, dakle, ju~e i zvani~no
saop{tila da je izve{taj me|unarodne organizacije za pravo mentalno
obolelih pod naslovom, se}ate se, Mu~enje kao le~enje - neistinit,
zbog ~ega je stvorena la`na slika o stanju u tim ustanovama u Srbiji.
Ko{tunica kao predsednik vlade nije ni ~ekao izve{taj svoje vlade, ne-
go je odmah rekao da je to nastavak mra~ne propagande o Srbiji, ko-
ju vode oni koji tvrde da u Srbiji ima fa{izma. Ni ministru zdravlja Mi-
losavljevi}u nije bio potreban izve{taj vlade. Jo{ pre nekoliko dana je
rekao da je izve{taj ove me|unarodne organizacije maliciozan i da on,
Tomica Milosavljevi}, nikada nije ni kontaktirao s tim amaterima za
koje jedva da je i ~uo.

Me|utim, kada je londonski Gardijan 2002. godine objavio porazni iz-


ve{taj ove me|unarodne organizacije o stanju u socijalnim i psihija-
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 395

trijskim ustanovama na Kosovu, ministar Milosavljevi} je izdao sa-


op{tenje, kojim je obavestio doma}u i svetsku javnost da su - navodi
ove organizacije potpuno ta~ni i da pokazuju krajnje nehumano pona-
{anje Albanaca zaposlenih u zdravstvu. Za ove ~etiri godine se osta-
rilo, pa je Milosavljevi} zaboravio {ta je to MDRI. Jedna od na{ih da-
na{njih sagovornica nas je podsetila da je 1991. rumunski premijer vi-
deo izve{taj o stanju u ovim institucijama u svojoj zemlji i zaplakao. Nevena
Ljaji} je ne{to pominjao da nije mogao da spava kada je video fotogra- Vu~kovi}-
[ahovi}
fije, ali se brzo oporavio od nespavanja i krenuo na turneju, sme{kao
se deci, nudio im u ime vlade letovanja i stanove.

^ak {ezdeset nevladinih organizacija uputilo je pismo Ko{tunici, \e-


li}u, Ljaji}u i Tomici Milosavljevi}u, u kojem se tra`e najelementarni-
je stvari: da se za{titi pravo mentalno obolelih osoba u psihijatrij-
skim ustanovama i da vlada Srbije ne negira kr{enje ljudskih prava,
ve} da ka`e da }e ne{to u~initi. U dana{njoj emisiji ~u}ete Nevenu
Vu~kovi}-[ahovi} s Pravnog fakulteta Union i iz Centra za prava de-
teta. Govori}e i Valentina Zavi{i} iz organizacije Veliki i mali iz Pan-
~eva i psiholog Milena Jerotijevi}.

Nevena Vu~kovi}-[ahovi}:
To je valjda potreba ljudi da kada do|u na vlast pravdaju stanje mi-
sle}i da }e na taj na~in da spasu svoj obraz ili obraz svoje zemlje. Oni
po~inju da se identifikuju sa svojom dr`avom i {tite joj ugled na taj
na~in {to misle da, kao {to stara poslovica ka`e - prljav ve{ ne treba
da se iznosi. Me|utim, to je na po~etku dvadeset prvog veka vrlo ne-
prakti~na reakcija. U me|unarodnim organizacijama poput Ujedinje-
nih nacija i UNICEF-a postoji institucija koja se zove - pru`anje teh-
ni~ke pomo}i dr`avama. Prema tome, najpametnija reakcija bi bila
da se obratimo me|unarodnim organizacijama i ka`emo - Mi sami
mo`da nismo bili svesni, prevideli smo, nismo obilazili, nije ra|ena
inspekcija, bili smo preokupirani politi~kim problemima, eto, prosto
se nismo fokusirali, hajde sada ne{to da uradimo. I htela bih kao
pravnik da obrazlo`im, ne ulaze}i u to da li je bilo opravdano ili nije,
za{to se mo`e takav naslov staviti na ceo izve{taj. Tortura ili mu~e-
nje se ne odnosi samo na ~in mu~enja u nekoj ustanovi. Dakle, mi
kvalifikujemo da je do torture do{lo ne samo kada neko od zaposle-
nih vr{i torturu nad korisnicima usluga, ve} i kada je sam ambijent -
ambijent mu~enja, i to ne samo za korisnike, nego i za one koji su tu
zaposleni.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 396

Za{to je to mu~enje, a nije obi~no nasilje? Zato {to se de{ava u usta-


16.11.07.
novi koja je u nadle`nosti dr`ave. Da se to desi u porodici, mi bismo
to zvali zlostavljanjem, ali kada dolazi od dr`ave, u pravu se to kvali-
fikuje kao mu~enje. Prema tome, taj izraz nije za brigu. Ovih dana do-
laze u posetu Srbiji ljudi iz komiteta Saveta Evrope koji se zove Ko-
mitet protiv mu~enja, i ~iji rad je zasnovan na me|unarodnoj konven-
396 ciji protiv torture. To je ne{to sasvim uobi~ajeno i kada bi ljudi samo
malo vi{e o tome znali, ne bi imali toliki strah od toga.

Milena Jerotijevi}:
Mu~enje se ne de{ava samo onda kada postoje ma{ine za mu~enje.
Najve}i mu~itelji su ljudi. Ovde se deca i ljudi koji su u institucijama
zatvorenog tipa mu~e i tu nema mnogo pri~e. Ne treba da filozofira-
mo o tome da li je ne{to mu~enje ili nije. Niko se ne bavi osobama ko-
je to trpe. I moj utisak je da ministar Milosavljevi} brani ne{to {to ne
poznaje. Njega to nije interesovalo, on ne zna {ta se de{ava i kakvo je
zdravstveno stanje dece s posebnim potrebama. Nikada mu nije pro-
{lo kroz glavu da ta deca ne mogu da poprave zube, da ne znaju da ka-
`u ako ih boli slepo crevo, da lekari ne znaju da pri|u toj deci. On ni-
je saznao od dr`ave i resornog ministarstva za te{ke muke tih poro-
dica, jer ne mogu da svojoj deci pru`e osnovnu zdravstvenu za{titu.
Roditelji se boje to da ka`u, zaposleni u tim institucijama se boje da
ka`u {ta se tamo radi, korisnici usluga tih institucija ne znaju kome
to da ka`u, nekad i ne umeju to da formuli{u, nego samo kroz agresi-
ju i autoagresiju pokazuju da se mu~enje nad njima sprovodi. To je-
ste mu~enje po svim definicijama, a ministar zdravlja je tako reago-
vao zato {to on nema pojma {ta se tamo de{ava. Kao da je prvi put sve
to ~uo i na prvu loptu je po~eo da se brani, potpuno neargumentova-
no, difuzno.

Ministar Ljaji} o~igledno ima neke informacije i ~ovek je mo`da vi-


deo i neke druge izve{taje, pa prosto zna da je to tako. I svi mi kao
ozebli sunce gledamo u njega, ho}e li dati neki ljudski mig u svojim
izjavama, da li }e ne{to uraditi. Ja hvatam i najmanju notu ljudskosti
i blagonaklonosti prema tim osobama i prema ovom izve{taju, hva-
tam se za slamku, jer `elim da verujem da }e dr`ava ne{to da uradi.
Ali {ta se de{ava? On govori kako }e preduzeti mere, zabranio je da se
nova deca dovode u Kuline, a paralelno s tim ide snimak - igra~ke, di-
van prostor, svi ih maze, smeju se i sve je lepr{avo.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 397

Valentina Zavi{i}:
Zaista nisam o~ekivala ba{ ovakvu reakciju vlade. [esnaest godina
smo bili neprijatelji dr`ave i opet je sve isto. Mi smo i dalje neprijate-
lji dr`ave ako ukazujemo na to da je na svima nama odgovornost da
ne{to preduzmemo. To je zastra{uju}e i pora`avaju}e za mene li~no i
~injenica je da me Srbija jako boli u ovom trenutku.
Valentina
Zavi{i}
Nevena Vu~kovi}-[ahovi}:
Pedeset godina posle Drugog svetskog rata na{ pojam o ljudskim pra-
vima je bio vezan za prava u ekonomskoj i socijalnoj oblasti. Mi smo
mislili da ako narodu obezbedi{ zdravstvo, obrazovanje, hranu, ti si
u stvari zadovoljio sva ljudska prava. I na{ narod i predstavnici vla-
sti su bili nau~eni da tako misle. Drugim re~ima, kada im sada poka-
`ete ustanovu koja je okre~ena i u kojoj su ~isti kreveti}i, svi smatra-
ju da su time zadovoljena i ispunjena ljudska prava. Me|utim, ljud-
ska prava dece i ljudi koji imaju neki oblik invaliditeta podrazumeva-
ju da oni tako|e imaju pravo na obrazovanje, na u~e{}e u dru{tvenom
`ivotu, na `ivot u porodici. Mnogi od tih ljudi i dece ne bi bili u ta-
kvom stanju invaliditeta da je na vreme obezbe|ena podr{ka njiho-
vim porodicama, a ne institucijama. To je i mnogo jeftinije. Jeftinija
je pomo} porodici od tro{ka za svako dete u instituciji.

Mi se i dalje nosimo s odnosom na{e javnosti prema ljudima koji su


marginalizovani. Mi imamo jako veliki problem s tim da prihvatimo
razli~itost i mnogo nam je lak{e da ljude koji pripadaju razli~itoj gru-
pi ne gledamo i zbog toga je cela ideja o dislociranju takvih ustanova
kod nas nai{la na vrlo plodno tlo. Mi zato imamo dom u Kulinama, ko-
je se nalaze dvadeset pet kilometara od Aleksinca, gde roditelj ne mo-
`e da poseti svoje dete, gde lekari ne}e da `ive i rade, gde nema vode,
nego mora da se donosi cisternama. Tako da je poruka da mi treba da
probamo da vidimo te ljude, da oni mogu da budu me|u nama, prihva-
}eni takvi kakvi jesu. Ako mora da postoji, institucija je u centru gra-
da. Treba da probudimo solidarnost ljudi, ako je to mogu}e, a mislim
da je mogu}e. To je jedini na~in da po~nemo da re{avamo problem.

Valentina Zavi{i}:
U zakonu stoji da dete, osoba s invaliditetom ima pravo na sme{taj u
instituciji. To ne mo`e da bude pravo, ako se na taj na~in kr{i pravo
da dete `ivi u porodici, da ima adekvatan tretman, da ima pristup
obrazovnim institucijama. Pre ~etiri-pet godina na nekom okruglom
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 398

stolu pri~aju}i o tome jedan direktor Centra za socijalni rad je rekao


16.11.07.
- Dok ne kr{imo zakon, mi ne kr{imo prava. Ne mo`e neko pravo da
bude dobro za nekoga, a za nas ostale lo{e. Ako je stvarno dobro to
pravo na `ivot u institucijama, to onda treba da preporu~imo svima.

Milena Jerotijevi}:
398 Ako je to tako presti`na stvar, za{to lekari ne bi iz `elje za presti`om
bili lekari u tim institucijama? Za{to psiholozi zbog presti`a ne bi ta-
mo bili psiholozi ili vaspita~i? To je ~ista demagogija. Institucije ni-
ko ne voli. I kasarne se sada ukidaju. Sada su porodili{ta prijateljska
prema bebi i ona je s majkom. Zna~i, sve se menja, samo su ove insti-
tucije dobre. I zaista je sramna formulacija stru~njaka iz tih institu-
cija, koji su rekli - Mi sprovodimo blage fiksacije. [ta zna~i fiksacija?
To zna~i - Ve`em te, zave`em te za krevet i ne mo`e{ da mrda{, dok ne
po~ne da deluje lek, dakle, dok drugo fiksaciono sredstvo ne po~ne da
deluje i dok ne padne{ onesve{}en. Kada ne mo`e{ da mrda{, ne mo-
ram da te gledam. To zbog ~ega na{i stru~njaci vezuju decu i odrasle
jeste posledica odnosa struke prema njima. Elementarna potreba jed-
nog deteta jeste da ima dodir preko ko`e, da se kre}e, da ima stimu-
lacije preko centra za ravnote`u i da na jako ranom uzrastu ima sti-
mulacije preko zone usta, dakle, sisanje. Za{to postoje cucle, za{to
hranjenje mora da bude ritualno, za{to dojenje? Zato {to su to infor-
macije koje idu direktno u mozak i razvijaju mozak i stvaraju svest o
sopstvenosti, o sopstvenom telu. Tako se razvija JA svakoga od nas.
Dakle, tako sti~em svoj identitet. Ako vi li{ite dete tih stimulacija, a
to se de{ava u instituciji, onda deca po~inju da prave ono {to se zove
roking, odnosno da se klate ne bi li na taj na~in aktivirala svoj centar
za ravnote`u, ne bi li na taj na~in imali dodir preko ko`e, da bi stimu-
lisali mozak, jer to mora da se de{ava da bi mogli da do`ive svoje te-
lesne granice. Ako ga jo{ ve`ete, pa to ne mo`e ni samo da uradi, on-
da ste vi napravili dete koje odbija hranu, po~inje dramati~no da sla-
bi, mek{aju mu kosti.

Smatra se da deca koja se nose nemaju rahitis. Nije rahitis elimini-


san samo hranom. Ka`u da `ene u menopauzi treba da hodaju, jer ho-
danje je najbolja prevencija osteoporoze. A vi malo dete ve`ete. Je l’
shvatamo {ta radimo? I onda neko ka`e - Moramo blago da ih fiksira-
mo zato {to su oni {tetni po sebe. Ono {to je posledica odnosa prema
njima, oni su sad obrnuli protiv njih.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 399

Nevena Vu~kovi}-[ahovi}:
Roditelji su dovodili decu s invaliditetom u na{u kancelariju nakon
traumati~nih doga|aja u nekim od institucija, pri kojima je deci u po-
stupku disciplinovanja nanesena telesna povreda. Bilo je lomova ko-
stiju, bilo je i{~a{enja ruku. Nasilje koje vr{e odrasli nad decom je
mnogo ja~e i ve}e i lak{e u institucijama za decu s invaliditetom ne-
go u institucijama za decu bez roditeljskog staranja ili u {kolama. Nevena
Dete u {koli ima na~in da se suprotstavi nasilju, mo`e da ka`e, mo`e Vu~kovi}-
[ahovi}
da prijavi. Dete bez roditeljskog staranja u institucijama je u nepo-
voljnijem polo`aju, ali opet mo`e negde to da ka`e, nekom da se po-
`ali. Dete koje ima neki oblik invaliditeta naj~e{}e ne mo`e da se po-
`ali i to ide tako dok se ne vidi neka dramati~na posledica poput lo-
ma ili i{~a{enja.

Milena Jerotijevi}:
Ro|eno je dete s Daunovim sindromom i roditelji su savetovani u po-
rodili{tu da dete smeste u instituciju. Majka ka`e - Ja ne znam kako
su me skleptali da to uradim. Dete je tamo po~elo ozbiljno da propa-
da, posle odre|enog vremena majka je vratila dete i posle nekoliko
meseci dete je `ivnulo i po~elo da se razvija u skladu sa svojim mo-
gu}nostima. Kada vi date detetu dovoljno prilike i sve {to mu je po-
trebno, onda se vidi da definicije ograni~enja ne stoje. To je prevazi-
|eno i dok ne damo {ansu detetu, mi ne znamo koje su njegove mo-
gu}nosti. U jednoj beogradskoj instituciji koja radi s decom sa auti-
zmom, de~aka su besomu~no pretukli vaspita~i. Ti roditelji jo{ nisu
uspeli da ostvare ni{ta od svojih prava, jer su se drugi roditelji upla-
{ili i povukli, jer su ostali zaposleni stali u za{titu tog kolege, jer
gradski sekretarijat ni{ta nije mogao da preduzme, jer su se ~ak i ro-
ditelji koji su u odgovaraju}em udru`enju podelili iz straha. To vam
je definitivno Kafka. Odjednom ostanete sami na ledini.

Pre nekoliko godina pretu~en je jedan momak u instituciji zatvore-


nog tipa blizu Beograda. Izbijen mu je zub i slomljena klju~na kost.
Majka je pokrenula postupak, ali na kraju ni{ta nije mogla da uradi.
Za{to? Zato {to je institucija koja je radila s tim detetom pre nego {to
je sme{teno u ovu instituciju zatvorenog tipa stala u odbranu te in-
stitucije zatvorenog tipa zato da se ne zameri kolegama, jer je to, bo-
`e moj, te`ak posao. Pa hajde da svi radimo lak posao, hajde da se ba-
vimo ne~im {to nema veze s ljudskim `ivotom. A da ne govorim ve} o
toj floskuli - Mi smo humani. Ja sam to vi{e puta u poslednje vreme
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 400

ponovila - Ne zanima me, bre, tvoja humanost, daj mi da ostvarim


16.11.07.
svoja prava i mani me se s tvojom humano{}u.

U Engleskoj sada postoje timovi koji rade na posredovanju u sukobu


izme|u kom{iluka i malih zajednica u kojima borave osobe s invali-
ditetom. Zna~i, ni tamo nije svest kod svih bog zna kakva, svi ljudi na
celoj zemaljskoj kugli su isti, ali dr`ava mora da radi na tome da te
400 stvari re{ava. Ima mnogo primera dobre prakse. Beogradsko Udru`e-
nje za pomo} osobama sa autizmom je napravilo projekat kojim pred-
vi|a dnevni centar, ne boravak, mi ne volimo tu re~, nego centar za
mlade s problemima iz autisti~nog spektra, gde oni dolaze ujutro i
imaju potpuno ravnopravan polo`aj s onima koji s njima rade. U tom
centru rade dve apsolventkinje politi~kih nauka, baletski pedagog, do-
lazi jedna slikarka, dolaze volonteri iz Udru`enja studenata s hendi-
kepom. I u svemu {to se de{ava u tom dnevnom centru ovi mladi s pro-
blemima iz autisti~nog spektra ravnopravno u~estvuju, po~ev od spre-
manja doru~ka, kupovine, nabavke, ure|ivanja prostora, odla`enja u
druge delove grada, kori{}enja gradskog prevoza, u koji neki od tih
mladih ljudi mnogo godina unazad nikada nisu hteli da u|u. Zahvalju-
ju}i jednom roditelju koji se bavi stolarijom oni rade na elektri~nim
ma{inama, bez ikakvih strahova od toga da mogu da se povrede.

Nevena Vu~kovi}-[ahovi}:
Se}am se jednog slu~aja, do{la je jednog dana majka, sama, radi, raz-
vedena, njen de~ak ima ve} trinaest-~etrnaest godina, fizi~ki je po-
stao jako veliki, a zahtevao je potpunu negu, kao {to je kupanje i pre-
svla~enje. @ena je ve} bila na ivici izdr`ljivosti, prosto nije mogla da
ide na posao, da radi i zara|uje. Da skratim pri~u, njoj je savetovano
da dete smesti u instituciju. I onda je ona do{la kod nas i to je bilo
dramati~no, ona je plakala i bila o~ajna i rekla da nema drugog izbo-
ra, da nema pomo} i prosto je od nas tra`ila savet u koju instituciju
da ga smesti, gde bi bila sigurna da se ove stvari o kojima pri~amo ne
bi de{avale. I na kraju, mi smo nevoljno preporu~ili jednu instituciju
zato {to smo znali da }e mo}i da uzima dete svakog vikenda. Me|u-
tim, ona je bila o~ajna, njoj je trebalo jako malo nov~ane i psiholo{ke
podr{ke, pa bi imala vi{e snage da zaradi ne{to dodatno, da plati ne-
kog da joj sve to radi. Ona je ve} bila potro{ena, na ivici i na kraju je
donela odluku koju je donela. Do`ivela je poraz, ose}ala se kao da je
izgubila najve}u bitku svog `ivota, kao da je ona kriva {to je izgubila
svoje dete.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 401

Valentina Zavi{i}:
Mi na`alost i dan-danas imamo to da u porodili{tu lekari savetuju
majci da odmah smesti dete u instituciju. Prvo, na~in na koji se to sa-
op{tava. Niko ih nije obu~io kako se saop{tavaju vesti koje nisu vese-
le, koje }e zahtevati od porodice bolno prestrojavanje. Ne, nego se
majci savetuje da ne doji dete da se ne bi vezivala za njega i da ga da
u instituciju, jer }e se tamo brinuti o njemu, jer od njega nikada ne}e Valentina
biti ~ovek. Izostaje i minimum podr{ke od samog po~etka. [to smo Zavi{i}
udaljeniji od civilizacije, gradova, pritisak je ve}i, pitamo se za{to
smo rodili takvo dete, da li }e nas prihvatiti i tako dalje. Problemi su
jo{ ve}i kada je ugro`eno zdravlje deteta, kada mu je potrebna fizi-
kalna terapija i podr{ka da se uklju~i u vr{nja~ku grupu. Kada sve to
izostane, porodica se na|e u kolapsu i pred dramati~nom odlukom da
ostavi dete u instituciji. Sada se vra}amo na finansijsku konstrukci-
ju. Porodice se suo~avaju s nemogu}no{}u da ostvare pravo na tu|u
negu i pomo}. Roditelji jako te{ko refundiraju tro{kove za lekove, pa
da li su ba{ ti lekovi na pozitivnoj listi, da li mogu da se nabave, da li
imaju ro|aka u inostranstvu da im to po{alje i tako dalje. A ako se de-
te smesti u instituciju, onda to pla}a dr`ava.

Surova realnost u institucijama je da dr`ava snosi potpune tro{kove


kada je dete kategorizovano kao te`e i te{ko ometeno. Ako je umere-
no ili lako o{te}eno, onda roditelj participira ili pla}a sve. Sretali smo
roditelje koji su bili o~ajni zato {to su morali da daju dete u instituci-
ju, a onda da prelaze kilometre da bi ga posetili. Svi znamo kakav je
tro{ak putovanje. I na kraju jo{ pla}aju ili dopla}uju tro{kove u insti-
tuciji. Ljudi su u situaciji da poku{avaju da svoje dete rekategori{u u
te`i slu~aj, da bi le~enje bilo besplatno.

Nevena Vu~kovi}-[ahovi}:
Mi ne `elimo da vidimo siroma{tvo, jer nas to ugro`ava, ne `elimo da
vidimo strance, crnce, mi imamo izreke tipa - Uda}e se za njega, ma-
kar bio crni Ciganin. To govori o tome kako se mi odnosimo prema
razli~itosti. [ta je za nas Ciganin? To je simbol i sinonim svega {to je
najgore i toga se treba re{iti i ne gledati. Isti odnos postoji prema lju-
dima koji imaju neki oblik invaliditeta i smatra se da je najve}a tra-
gedija za porodicu da dobije dete koje ima neki oblik invaliditeta. Ka-
da su ta deca bez roditeljskog staranja, mi ne mo`emo da na|emo
usvojitelje za decu invalide u Srbiji. A postoje zahtevi za usvojenjem
iz drugih zemalja. Naravno, postoje slu`be koje prate kako je to dete
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 402

sme{teno, kako mu je u novoj porodici. Sve su to neka mogu}a re{e-


16.11.07.
nja, a najgore re{enje je institucionalno re{enje. Treba biti jako oba-
zriv i s naglim zatvaranjem institucija. Se}amo se rumunskog slu~a-
ja, kada su oni 1991. imali veliki problem suo~avanja sa stanjem u ko-
me su bila deca u njihovim institucijama, uglavnom deca bez roditelj-
skog staranja. I to je bilo toliko stra{no, slike su obi{le svet i premi-
402 jer se rasplakao kada je video te slike. I onda su pod pritiskom me|u-
narodne zajednice i doma}e javnosti oni pola institucija zatvorili, a
nisu na{li dobra re{enja i dobili su ono {to zovemo deca ulice. Odjed-
nom se od stotinu hiljada dece pedeset hiljada na{lo na ulici, po~eli
su da spavaju po kontejnerima i cevima.

Kod nas u institucijama za decu s invaliditetom ima mo`da oko dve


hiljade dece, a u institucijama za decu bez roditeljskog staranja ne-
{to vi{e od dve hiljade dece. U Bugarskoj koja ima oko devet miliona
ljudi, ima skoro trideset hiljada dece koja `ive u ustanovama i oni
imaju mnogo te`i slu~aj. Ali na{ problem je re{iv i ministarstvo je po-
~elo projekat individualnog mapiranja problema i pravljenja indivi-
dualnog plana za svako dete koje je u nekom od oblika institucional-
nog sme{taja. Mi ovde govorimo i o bud`etu koji je neadekvatan, ne-
transparentan kada je u pitanju izdvajanje za takve vrste potreba i
uop{te izdvajanje za decu. Mi nismo u stanju da izmerimo kolike su
bud`etske alokacije za decu. Ono {to znamo jeste da je Srbija na po-
slednjem mestu u Evropi po bud`etskim alokacijama za obrazovanje.

Valentina Zavi{i}:
I ako postoji potreba za dnevnim centrima, oni moraju da budu tamo
gde smo mi. Ako je meni potreban vrti}, {kola, bioskop, mi moramo
da verujemo da je to potrebno i toj deci, tim ljudima. Zna~i, nisu oni
tu`ni, tu`ni smo i jadni mi ako im ne pru`imo ono {to im je potrebno.
I oni postaju tu`ni zato {to ne dobijaju ono {to treba da dobiju sva
ljudska bi}a.

Milena Jerotijevi}:
[ta inkluzivni pokret podrazumeva? [ta je inkluzija? - Ne zanima me
{ta ne mo`e, nego {ta mo`e. Kako ja mogu da stvorim uslove da ta oso-
ba mo`e? I ove institucije i ovo poricanje ovog izve{taja su deo tog sta-
rog modela, jer se ljudi jo{ nisu odlepili od toga da kada govore o oso-
bama s problemima u funkcionisanju pre svega govore o njihovim
ograni~enjima, nemogu}nostima, nedostacima. Va`no je da se mrdne-
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 403

mo s nedostataka, s hendikepa na potencijal, a da hendikep shvatimo


onako kako se on sada defini{e - on je problem nas koji ~inimo okru-
`enje. Mi nismo u~inili sve da otklonimo ono {to je prepreka osobi s
nekom pote{ko}om da se uklju~i u `ivot zajednice. Najjednostavniji
primer su rampe, liftovi, zvu~ni semafori, ali za svaku vrstu problema
koji mo`e da se javi u funkcionisanju postoji mogu}nost da mi taj hen-
dikep koji je u sredini, a ne u osobi, elimini{emo ili barem smanjimo. Milena
Jerotijevi}

Svetlana Luki}:
^uli ste Milenu Jerotijevi}, Valentinu Zavi{i} i Nevenu Vu~kovi}-[aho-
vi}. Dakle, nas je sedam ili ve} koliko miliona, imamo oko ~etiri hiljade
dece bez roditeljskog staranja i dece ometene u razvoju, dece koja su
najnemo}niji deo ovog dru{tva, a ova dr`ava je upravo na njihovom
primeru pokazala svu svoju brutalnost i neosetljivost. Ponavljam, da-
kle, vest da su odbili da smanje PDV za bebi opremu i hranu, jer im iz-
gleda srpske majke ne isporu~uju dovoljno dece. Da vas podsetim, pre
godinu-dve Srpska pravoslavna crkva je ponovila svoj stav prema
abortusu i pozvala `ene da ra|aju i ako ne mogu da gaje decu, da ih da-
ju crkvi, pa }e ih crkva negovati. Zanimljivo je da je tu ponudu u ime
Srpske pravoslavne crkve izneo niko drugi do vladika Pahomije.

Samo ~ekamo da se neko seti kolege Sergeja Morozova, gubernatora


Uljanovske oblasti, koji je pozvao ruske bra~ne parove da be`e s posla
i vode ljubav kako bi napravili neko Ru{~e i da }e svi koji uspeju u tom
naumu dobiti kao nagradu fri`ider ili televizor. Guverner je pozvao i
poslodavce da zaposlenim parovima svakog meseca odobre makar je-
dan slobodan dan i tako se svi zajedno uklju~e u kampanju Kremlja
za pove}anje broja Rusa na nekada{njih sto ~etrdeset pet miliona.

I evo vesti koja je stigla, jedna osoba je stradala, a vi{e njih je povre-
|eno pri ru{enju tunela u izgradnji u beogradskom naselju Resnik, re-
~eno je u policiji. Ekipe hitne pomo}i su iz ru{evina izvukle jednu oso-
bu koja je davala znake `ivota, me|utim, ona je ubrzo preminula. Po-
licija i ekipe tragaju za jo{ jednom osobom koja je ostala ispod ru{e-
vina.

Op{irnije o ovom doga|aju i druge vesti }ete slu{ati odmah nakon Pe-
{~anika, a za kraj slu{ate kolumnistu lista Vreme Teofila Pan~i}a.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 404

Teofil Pan~i}:
16.11.07.
Ljudi jo{ zdravi u glavi prosto vide da to u Aran|elovcu nije tvoj ili
moj ili privatni problem tih ljudi koji su to hteli da organizuju, nego
da taj doga|aj, mada naizgled sitan, jedna od mnogih promocija Pe-
{~anika u jednom od mnogih gradi}a Srbije, ima u`asno jak simboli~-
ni naboj. Ja sam to poku{ao u svom tekstu za Vreme da nazna~im. Za-
404 to sam namerno po~eo s tim kako sam 2000. godine agitovao da se
glasa za Vojislava Ko{tunicu na tribinama {irom Srbije, na kojima
smo gledali ho}e li policija da upadne sada ili }e da upadne malo ka-
snije. Smatrali smo da, {ta god se desilo u toj postpetooktobarskoj Sr-
biji, neke stvari su iza nas. Verovali smo da vi{e ne postoji mogu}nost
da se nekim normalnim ljudima uskrati odlazak u ceo jedan grad, ko-
ji se progla{ava nekom zabranjenom zonom. E, to se desilo, i to upra-
vo u ovom trenutku, kada ka vrhuncu kre}e histerizacija javnog dis-
kursa o Kosovu, da }e nama da otmu petnaest odsto du{e i teritorije.
Mislim da su onda ljudi prepoznali da tu ima ne~ega krupnog, da je taj
doga|aj ve}i od samog sebe. Zna~i, da on mo`e biti simptom i nazna-
ka vra}anja onih vremena kada su kvazipatriotski komesari mogli da
mere nivo patriotizma u krvi i da na osnovu toga izri~u presude. Zato
smatram da je taj Aran|elovac jako va`an. Zna~i, nije on va`an u smi-
slu da li }emo ti i ja da isteramo neku svoju stvar, nego je va`an uto-
liko {to to ne sme da se desi, {to to nikome ne sme da se desi.

Ako mi dopustimo da to tako pro|e, onda }e to sutra da se desi pono-


vo tebi i meni ili nekom drugom. To je ona stara pri~a, kao u vreme
nacizma - ako se to desi nama, onda }e neko da pomisli - dobro, oni su
ionako ekstremisti. Sutra }e to da se desi nekome ko nije ekstremi-
sta, pa }e onda preksutra da se desi nekome ko je jo{ manje ekstremi-
sta i tome nema kraja kada jednom krene. Va`no je da su ljudi oseti-
li da je ta stvar ne{to {to se potencijalno zaista ti~e svakoga od nas.

Meni se ~ini da na{a situacija ovde sve vi{e li~i na vrstu putinizma
bez gasa i nafte. Mi smo sli~ni putinovskoj Rusiji po svemu, osim {to
nemamo gas i naftu, pa ni pare. Putin ima tu organizaciju koja se zo-
ve Na{i, to je ne{to {to su svi prevideli kada su govorili o ovom aran-
|elova~kom slu~aju, da se ova misteriozna organizacija zove Na{i.
Dakle, Na{i su neka vrsta putinovskih omladinskih juri{nika, to je
nekakva me{avina, od velikoruskih neofa{ista preko monarhista do
nostalgi~ara Sovjetskog Saveza; sve {to vu~e na velikodr`avlje i sa-
modr`avlje, autoritarnost, antizapadnja{tvo i antiliberalizam u sva-
kom mogu}em vidu. Sve se to tu zgrudvalo, zgru{alo u ne{to {to se
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 405

zove Na{i, kao ideolo{ki, eklekti~ki pokret. To su ljudi koji na ulica-


ma ruskih gradova zavode vrstu politi~kog terora. Oni ka`u - Mi po-
ma`emo policiji da obavlja svoj posao. [ta to zna~i - vi poma`ete po-
liciji? To je vrsta juri{ni~ke, uli~ne, parapolicijske bande. To je ne{to
{to mi ovde jo{ nemamo, hvala bogu, ali nisam siguran da ne}emo ne-
{to sli~no dobiti. To je ono {to nismo videli ovde za vreme Milo{evi}a.
Parapolicijske, paravojne trupe za vreme Milo{evi}a su delovale iz- Teofil
van Srbije. Sada imamo slabu, formalno demokratsku vlast, koja ima Pan~i}

jake autoritarno-nacionalisti~ke recidive, koji tek mogu potpuno da


do|u do izra`aja kada bude progla{ena nezavisnost Kosova. Ja se bo-
jim da }e onda ta vlast, ne ka`em organizovati neke Na{e, ali mo`da
jednostavno ne}e umeti ili hteti da spre~i da ne{to takvo nastane.

Svetlana Luki}:
Ne znam da li si video snimak kada Putin odlazi me|u omladinu, to je
bilo da se smrzne{. Dolazi u ogromnu salu gde su svi od dvadeset-
dvadeset pet godina, zastave Sovjetskog Saveza, crkvene zastave, ru-
ske zastave. Govor koji im je odr`ao po~inje sa - Neki ljudi idu u stra-
ne ambasade.

Teofil Pan~i}:
To je organizacija Na{i i upravo o tome govorim, o ideolo{kom eklek-
ticizmu, mo`e i crkva i Sovjetski Savez. Rekao bi ~ovek - kako spojiti
crkvu i Sovjetski Savez? Odavno je o tome Vladimir Vojnovi~ napisao
proro~anski roman, izdat je na srpskom, zove se 2042. godina. Treba
to ~itati danas, tu se ljudi ne krste, nego se zvezde. To je neka vrsta
ideolo{kog sinkretizma koji pomiruje levo i desno, ateisti~ko i religi-
ozno, sve je dobro samo da je u slavu velike Rusije. U isto vreme ovde
ima{ ljude koji idu pred skup{tinu Srbije i govore da su oni garda ca-
ra Lazara. ^ekaj, ~ove~e bo`ji, ima{ nekoga ko ti javno govori da je pa-
ravojna formacija i jo{ se hvali da navodno ima ne znam koliko oru`-
ja. I sad pitaju Jo~i}a - Ho}e li to da destabilizuje Srbiju, a on ka`e -
Ma sve je to kul. [ta je, bre, kul? Ti ljudi {etaju Srbijom. Zna{, Rusija
je velika i ozbiljna zemlja, u njoj stvari mogu da budu veoma stra{ne,
kao {to su ~esto u istoriji i bile, ali su uvek nekako i ozbiljne. A ovo
kod nas }e da se pretvori u neku vrstu operete. A to {to }e da bude ope-
reta, uop{te ne zna~i da je bezopasno. Kvazipatriotske diktature u
malim zemljama umeju da budu veoma, veoma gadne. Onog trenutka
kada Kosovo bude {ta god, otvara se mogu}nost da u Srbiji svaki lu-
dak radi {ta ho}e.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 406

Ovde se vlast deli na one koji na`alost ne znaju {ta rade i na one koji
16.11.07.
na`alost znaju {ta rade. Ovi prvi su oni koji bi trebalo da budu svetli-
ja strana ove vlasti, demokrate, G17 i ti neki pridru`eni elementi kao
{to je Rasim Ljaji}. Ali ti ima{ dojam da ti ljudi uop{te ne pri~aju svo-
ju pri~u, bilo zato {to nemaju tu pri~u ili zato {to misle da ovo nije
vreme za tu pri~u. Ima{ ove druge koji pri~aju svoju pri~u, Ko{tunica,
406 Velja Ili} i ta ekipa, a ta pri~a koju oni pri~aju je potpuno suicidalna,
ali ne za njih, naravno, ne za njihovu politiku, nego suicidalna za {an-
se ove zemlje, ovog dru{tva da i{ta u~ini od sebe. I meni je to najstra-
{nije. Evo, slu{am i danas Ko{tunicu kako govori - Svi nas teraju da
popustimo oko Kosova, ali mi to ne}emo nikad. Na~in na koji on ko-
risti re~ – nikad, mene u`asno pla{i. Ne mo`e predsednik vlade jedne
zemlje da govori da Srbija ne{to ne}e nikad, jer on to niti zna, niti
ima pravo na to - to je totalitaran potez. Ti mo`e{ re}i - ja ne}u, ali ne-
ka si sto puta premijer, ne mo`e{ ti da ka`e{ da Srbija ili Nema~ka ili
Estonija ili Madagaskar ne}e nikad ovo, ne}e nikad ono, ho}e uvek
ovo, ho}e uvek ono. Ti na to nema{ pravo. Ta vrsta jezika, ta vrsta iz-
ri~aja zapravo otkriva tu slepu mrlju, tu slabu ta~ku nacionalisti~ke
ideologije. Sve je to lepo, mi smo liberali, volimo Aleksisa de Tokvila,
ali odjednom ja vi{e nisam ja, nego sam ja Srbija, i to ne samo sada-
{nja Srbija, nego sam ja ve~na Srbija. I ja, ve~na Srbija, }u sada da ka-
`em da Srbija nikada ne}e to i to. Ne mo`e{ tako, to niko nema pravo
da ka`e.

Kad pogleda{ kako se pona{aju oni koji, na`alost, znaju {ta rade u
ovoj vlasti, onda ima{ sve mogu}e razloge da se pla{i{ toga da ova ze-
mlja ide u vrstu izolacionisti~ko-autoritarnog re`ima, u kojem }e se
opet, kao u svetlim trenucima devedesetih, kuvati u sopstvenom so-
su. Ova zemlja je izvozila haos, a po{to to vi{e ne mo`e da radi, taj ha-
os mo`e samo da klju~a tu, da vri unutar same Srbije. Ja ne ka`em -
oni su zli, pa su opasni, uop{te se ne bavim time da li su oni zli. Samo
ka`em da su oni objektivno opasni, jer ne vide ni{ta osim svoje fiks-
ideje, osim svog feti{a. Njihov feti{ je sada Kosovo i neka ceo svet pro-
padne, neka Srbija propadne, neka Srbija izgori, ali oni }e samo taj
feti{ da gledaju i samo to je va`no, ni{ta drugo, neka se sve drugo ras-
padne, neka svi pocrkamo. To je politika koja je u osnovi nihilisti~ka.

U ovom trenutku, kada nad Srbijom visi to famozno kosovsko pita-


nje, ja bih voleo da postavim pitanje svim tim vrlim patriotama. Haj-
de da zamislimo da je istorija Srbije od 1990, 1991. godine do danas
i{la nekim drugim tokom, zamislimo da nije bilo ratova u Hrvatskoj
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 407

i u Bosni, zamislimo da Srbija nije posezala za teritorijama drugih


dr`ava, kao {to jeste posezala, ali neuspe{no. Da ne mistifikujemo
stvari, da nije bilo tih ratova, da nije bilo Sarajeva, Srebrenice, Vuko-
vara i svega po redu, da li bi bilo mogu}e da Kosovo dobije nezavi-
snost, da ga dobije na ovaj na~in, da ga dobije ovim tempom i u ovom,
najgorem mogu}em obliku? Predstoje}a nezavisnost Kosova nije ve-
lika sre}a ni za koga, to nije ne{to {to }e da usre}i ni Albance, a ka- Teofil
moli Srbe, Srbiju, Balkan, me|unarodnu zajednicu. Nikoga ne}e da Pan~i}

usre}i iz milijardu razloga. Ali to je jedina opcija koja je u ovom tre-


nutku preostala kao relativno suvisla. Ti mora{ tom Kosovu da da{
neki oblik, ono mora da postane ne{to, ono sada nije ni{ta, ne znamo
{ta je to, po{to ne mo`e vi{e da bude deo Srbije. Je l’ treba sad da go-
vorim za{to ne mo`e, je l’ treba da nabrajam i obja{njavam? Je l’ bi
mogao da zamisli{ bombardovanje ’99. godine da pre toga nije bilo
ratova? [ta, odjednom samo tako do|e jedna sila i krene na mirnu ze-
mlju? Pa za{to nije bombardovala Slova~ku? Kada spirala rata i nasi-
lja krene, ona ide, ona ide. Ona je krenula ’91. do ’95. i mlela sve pred
sobom, onda se uspostavilo neko primirje, ali Srbija je ozna~ena kao
zemlja kojoj nije strano da makar poku{a da menja granice u svoju
korist. E, kad ti ide{ da menja{ granice u svoju korist, mo`e da ti se
dogodi da dobije{ promenu granica na svoju {tetu.

Kad danas slu{am na{e politi~are, vrle politi~ke analiti~are kako ur-
laju o svetinji granica, o tome da se granice ne mogu menjati tek ta-
ko jednostrano, silom, u svemu sam saglasan s njima, osim {to bih
voleo da su to pri~ali i ’91, ’92, ’93. godine. Ne, tada su granice bile ad-
ministrativne, avnojske, nepravedne, proizvoljne, na {tetu naroda
srpskog. Druga stvar, ka`u - Ne mogu Albanci da dobiju drugu nacio-
nalnu dr`avu u Evropi, ve} imaju jednu. To super zvu~i, ali {ta }emo
onda s Republikom Srpskom? A {ta je Republika Srpska? Ona je na-
stala s intencijom da bude dr`ava, dakle, upravo ono za {ta optu`uje-
mo Albance sada i to verovatno sa solidnim razlozima. Ali mi smo to
radili petnaest godina ranije s Republikom Srpskom, pravili drugu
srpsku dr`avu na Balkanu, s namerom da je u pogodnom trenutku fu-
zioni{emo sa Srbijom. Kada optu`uju Albance, oni zapravo ~itaju vla-
stiti misaoni tok, ono isto {to su oni radili, jer svi nacionalisti funk-
cioni{u isto. Stavi ih pred tu vrstu isku{enja i dobi}e{ istu stvar, zva-
li se oni ujedinitelji srpskog ili albanskog ili hrvatskog ili ma|arskog
naroda, to je isti mentalni i vrednosni i pojmovni kod. Ljudi, ni{ta od
ovoga na Kosovu ne bi moglo da se odvija na taj na~in, da nije Srbija
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 408

samu sebe delegitimisala u milion klju~nih stvari preko ratova u Hr-


16.11.07.
vatskoj i Bosni i Hercegovini.

Svetlana Luki}:
Pre nego {to nastavite da slu{ate Teofila Pan~i}a, evo dopune vesti
koju sam vam malo~as pro~itala, a koja je glasila da je jedan radnik
408 poginuo pri ru{enju tunela u izgradnji u beogradskom naselju Resnik.
Na`alost, stradala su dva radnika. Na~elnik sektora za spasavanje
Predrag Mari} je rekao da je jedan od radnika preminuo na putu do
bolnice, a da je telo drugog upravo prona|eno.

Predrag Mari}:
Jedan je davao znake `ivota u trenutku dolaska na{ih ekipa, a ekipe
su iza{le u roku od devet minuta na mesto doga|aja, gde se ~ekalo
skoro ~etrdeset minuta zbog velike koli~ine vla`ne zemlje koja se ob-
ru{ila i ~injenice da je vrlo uzak prostor koji se stalno obru{avao. Us-
peli su da ga izvuku napolje, ali i pored reanimacije verovatno je
usled unutra{njih povreda preminuo.

Svetlana Luki}:
Ekipa B92 je krenula na mesto nesre}e i vi{e informacija ~u}ete u na-
rednim vestima.

Teofil Pan~i}:
Nacionalisti~ki um je ~udo. Ovih dana sam ~itao kako je neki od di-
plomata sva|aju}i se s nekim od ovih na{ih naco{a rekao - Pa {ta ho-
}ete? Ne bi bio presedan druga albanska dr`ava, i Nemci `ive u tri dr-
`ave, imate Nema~ku, imate Austriju, imate [vajcarsku, a ovaj mu
pou~itelno ka`e - Ne, ne, izvinite, u Nema~koj `ive Nemci, u Austriji
`ive Austrijanci, a u [vajcarskoj `ive [vajcarci. Super, ali ne bi rekao
da u Bosni `ive Bosanci, to ne, i da u Vojvodini `ive Vojvo|ani, pa svet
bi se sru{io. Ali da u [vajcarskoj `ive [vajcarci, iako [vajcarci tako-
|e ne postoje kao nacija, to je u redu. ^udo su ljudi.

Ima{ politiku koja je nihilisti~ka, gubitni~ka, suicidalna, iracional-


na, iznad svega iracionalna i koja }e ne samo da proizvede ogromnu
{tetu Srbiji, nego }e i dole na Kosovu da proizvodi svakakvu {tetu. Pa
}emo dolaziti u potpuno apsurdne situacije da u jednom mestu u ko-
me nema Albanaca Albanci treba da vr{e vlast, jer su Srbi odbili da
iza|u na izbore. Srbi }e sada, bo`e moj, da prave paralelne instituci-
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 409

je. [ta to zna~i? Opet SAO? To je politika koja je do`ivela najstra{niji


mogu}i brodolom, ta saoizacija svega postoje}eg. I ni~emu se pamet-
nijem Ko{tunica i njegovi vrli savetnici, Samard`i}i, Batakovi}i, Ko-
jeni i ostali kosovski magovi na{i nisu dosetili, nego da prave SAO Se-
verno Kosovo. Zamisli, kako ih nije sramota? To je neodgovorno i opa-
sno za te ljude dole.
Teofil
Pan~i}
Svetlana Luki}:
Pa da, ali zato Batakovi} ka`e - Srbija ne mo`e da pre`ivi ako Kosovo
ne bude deo Srbije - i ode u Kanadu za ambasadora. Poveo je celo po-
zori{te da mu igra predstavu na preuzimanju ambasade.

Teofil Pan~i}:
To je bezobrazna, drska izjava, to da bilo koja dr`ava i bilo koja naci-
ja ne mo`e da pre`ivi bez dela svoje teritorije. Kada je shvatio da je
definitivno izgubio rat, da nema vi{e Tre}eg rajha, da nadiru Rusi s
jedne strane, Ameri s druge, Hitler je bio u fazonu - Daj da spalimo ce-
lu Nema~ku, pa nema~ki narod ne zaslu`uje da nad`ivi slom moga
poretka. ^emu uop{te Nema~ka ako nije nacisti~ka? Pa izvinite, mo-
lim vas, to je taj na~in razmi{ljanja - Srbija ne mo`e da nad`ivi Koso-
vo. Ma daj, molim te, kako te nije sramota, koja je to poruka za sedam
miliona ljudi koji ovde `ive, za decu koja tr~e po ulici? ^ovi} je imao
onaj predlog da svi idu na granicu. Ovo je novi predlog - Hajde da svi
izvr{imo kolektivno samoubistvo.

Ako nam stvarno otmu petnaest odsto teritorije i sto odsto du{e, haj-
de onda lepo svi da izvr{imo harakiri. Je li to ideja? Pri tome je Srbi-
ja, da prostite, `ivela bez Kosova i te kako, u vreme koje se danas sla-
vi kao uspon srpske dr`avnosti, od oslobo|enja od Turaka do 1912.
Nemojmo se zezati. Ta vrsta neodgovornog brbljanja je mu~na, a ka-
da se brbljanje zavr{i u Kanadi, onda to dobija i prizvuk cinizma.

Svetlana Luki}:
[ta ti ~ita{ u vestima o Mi{kovi}u i ^edomiru Jovanovi}u?

Teofil Pan~i}:
Meni je sve to zajedno krajnje netransparentno. Samo znam da Mi-
{kovi} definitivno na nivou Beograda jeste monopolista. Kada iza|e{
na ulicu, pa jebiga, sve je postalo Maksi. To u Srbiji nije toliko izra`e-
no i mo`da on nije monopolista u celoj Srbiji, ali u Beogradu jeste, ni-
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 410

ko ne mo`e da me ubedi da nije. S druge strane, otkud ja znam {ta je


16.11.07.
^eda Jovanovi} radio dok je bio na vlasti, nisam mu dr`ao sve}u, ne-
mam pojma, ja sam ~oveka video jednom u `ivotu. Ali ono {to me in-
stinktivno u milion situacija svrstava na stranu ^ede Jovanovi}a - to
je spisak njegovih neprijatelja. Ne mo`e{ da nema{ neku vrstu sim-
patije za ~oveka koji ima ba{ takve neprijatelje, jer kada pogleda{
410 spisak tih imena i prezimena, pa to je gotovo bez izuzetka sve najgo-
re {to u Srbiji sad postoji na javnoj i politi~koj sceni. Samo pogledaj
ko su ti ljudi. Pa i da ti je ^eda antipati~an, on mora da ti postane sim-
pati~an. Pobogu ljudi, kako neko ko je uspeo da skupi ba{ takvu gale-
riju neprijatelja mo`e da bude negativac? Te{ko je da u to poveruje{.

Ne znam ja {ta ^eda radi u `ivotu, nemam pojma, ali kada vidim ko
ga napada, ja za po~etak stanem na njegovu stranu, dok me neko ne
ubedi u suprotno. Dakle, dok me neko ne ubedi suvislim dokazima, a
ne time da je ^eda, kako ono be{e, pio {ampanjac i kupao se u baze-
nu. Jebo vas {ampanjac i jebo vas bazen.

Svetlana Luki}:
U toku je privatizacija DDOR-a iz Novog Sada, tu se govori o stotina-
ma miliona evra i odjednom vidi{ da devet velikih svetskih kompanija
bojkotuje taj tender. Svetlana jako mrzi kada upotrebljavam te meta-
fore, ali ako je ova dr`ava organizam, njoj svakoga dana uzimaju i pro-
daju bubreg. Ima nekih stvari koje su nepovratne, ti ne mo`e{ da ima{
{est NIS-ova, ti nema{ {est JAT-ova. U celoj toj pri~i je li ^eda ovo, da li
je Mi{kovi} ovo, ti samo vidi{ da smo ostali bez oba bubrega.

Teofil Pan~i}:
Najgore je {to ne zna{ ba{ ta~no ni ko je te bubrege prodao, ni ko je tu
lovu uzeo i da li je ba{ ta cena prava. Porodi~no srebro }e da se potro-
{i i onda }emo da se pitamo {ta }emo. Utisak o ekonomskom boljitku
se gradi u pore|enju s devedesetim godinama. Naravno da se danas
ekonomski `ivi bolje nego {to se `ivelo pre deset godina. Ali taj `ivot
se bazira na dvema stvarima, jedno su donacije, drugo je prodaja ve-
likih, javnih preduze}a. Me|utim, {ta }emo kada i jedno i drugo pre-
stane? Ti ne zna{ vi{e da li je, bre, majku mu, ova zemlja samoodr`i-
va. A istovremeno ide{ u direktnu politi~ku, diplomatsku i svaku dru-
gu konfrontaciju s onima koji te realno izdr`avaju. Mene to podse}a
na one ludake iz Severne Koreje koji govore sve najgore o celom sve-
tu, jer jedino su oni ispravni, jedino su oni super, a najgore govore o
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 411

svojoj bra}i Ju`nokorejcima. Zna~i, ako je ceo svet odvratan, Ju`na


Koreja je epicentar odvratnosti i onda nakon {to tu tiradu isprazne
protiv Ju`ne Koreje, na kraju ka`u - A sada nam dajte malo pirin~a. I
onda Ju`na Koreja {alje milione tona pirin~a u Severnu Koreju kao
humanitarnu pomo} da bi Severni Korejci pre`iveli, da bi mogli i da-
lje Ju`nu Koreju da grde kako je odvratna i gnusna.
Teofil
Pan~i}
Svetlana Luki}:
[ta je adut Severnoj Koreji? Ima atomsku bombu i ka`e - Nemoj da se
zeza{, nemoj da se ka~i{, zna{ da mogu da poludim.

Teofil Pan~i}:
Ako poludim, mogu da napravim probleme, jeste da }u pre svega sebi
da ih napravim, ali svejedno }e{ i ti da oseti{. To je to, to je na{a atom-
ska bomba, na{a atomska bomba smo mi sami.

Negde sam pro~itao Ta~ijevu izjavu da ne}e do 15. februara ni{ta da ra-
di, kao evo, ne}u pre 15. februara, obe}avam. Onda }e Samard`i} biti u
velikom problemu, jer mora}e da raspi{u izbore. Na{ je problem {to na
tim izborima imamo takve adute kakve imamo i {to imamo samo Tadi-
}a i Nikoli}a kao predsedni~ke kandidate koji mogu da pobede, to je ~i-
njenica. Ima{ jednog predsedni~kog kandidata u vidu sada{njeg, aktu-
elnog predsednika, koji je dobar u onome {to ne ~ini. Najbolje strane
Tadi}a su ono {to on ne radi, {to nije prost, {to nije vulgaran, {to nije
agresivan, to je mnogo bolje od onoga {to radi. Ono {to radi je prili~no
bezli~no i kratkog dometa i neupotrebljivo i neuverljivo. A s druge stra-
ne ima{ ~oveka koji je simbol svega najgoreg {to postoji u Srbiji. I to ti
je izbor, a izme|u njih ima{ Ko{tunicu i Samard`i}a, pa ti vidi. Mo`e{
da bira{ izme|u toga da ostane ovako kako je do sada bilo ili da sve ode
u bo`ju mater. Ako pobedi opcija da ostane sve kako je do sada, to }e ti
biti super, jer }e{ pomisliti - Jao, moglo je da bude i mnogo gore.

Svetlana Vukovi}:
Ima ljudi koji su re{ili da u tom drugom zami{ljenom krugu izbora ne}e
glasati, ne}e iza}i i ne}e podr`ati Tadi}a, po cenu da do|e Toma Nikoli}.

Teofil Pan~i}:
Razumem tu vrstu principijelnosti, ali nisam ~ovek sa autodestruk-
tivnim nagonima, tako da ako do toga do|e, ja }u, naravno, iza}i na
izbore.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 412

Svetlana Luki}:
16.11.07.
^ovek mo`e da ka`e - da nije bilo bombardovanja, ne znamo koliko bi
Milo{evi} jo{ vladao, jer je bombardovanje nekim ljudima otvorilo o~i
i shvatili su da }e nas on sve povesti u samoubistvo. Toma Nikoli}
kao predsednik dr`ave figurira kao to bombardovanje.

412 Teofil Pan~i}:


Da, ali zar nismo to ve} imali? Toma Nikoli} je parodija [e{elja. Toma
Nikoli} ne nudi nikakav novi kvalitet ~ak ni pod navodnicima, on je
samo figura koja treba da nam zameni odsutnog ludog ujaka. Ima{ u
romanima lude ujake, e, pa ludi ujak je u Hagu, a sad nam treba neko
ko }e njega tu da izigrava, dok se ovaj ne vrati trijumfalno da oslobo-
di Beograd. Ludilo devedesetih godina je bilo krvavo i autenti~no.
Ako to opet ima{ 2007. godine, to je totalna degeneracija, potpuni
raspad. To ti je kao da 1952. u Nema~koj zavladaju nacisti. Pa ~ekaj,
majku mu, sedam godina ranije si imao pakao, sru{ilo Berlin, sru{ilo
Drezden, pa ne ide, ne mere, `alim slu~aj. Jednostavno, ako bi ljudi
svojom voljom slobodno izabrali Tomislava Nikoli}a za predsednika
Srbije, oni bi se diskvalifikovali, to ne mo`e{ ozbiljno da shvata{. To
je kao kada sam ~uo da su Ni{lije izabrale Smiljka Kosti}a za grado-
na~elnika. Prvo sam se smejao deset minuta, jer je to sme{no, izvini-
te, ali to je zaista sme{no, a onda sam shvatio koliko je stra{no. Ja vo-
lim Ni{lije, imam sve mogu}e privatne veze s Ni{om, ali onda to nije
ozbiljan grad. Jebote, ne mo`e ozbiljan grad da izabere Smiljka Kosti-
}a za gradona~elnika. Alo bre, trista hiljada ljudi tamo `ivi i izaberu
Smiljka. Isto ti je i s ovim. 1997. je to akt gluposti i strave, a 2007. to
je akt neozbiljnosti. Ti ima{ posla s ljudima koji jednostavno ka`u -
More, ba{ me briga, i za mene me ba{ briga, i za decu mi me ba{ briga
i za grad me ba{ briga, i za svet i za dr`avu me ba{ briga. Ni{ta, ja }u
si izaberem Tomu Nikoli}a, pa {ta si bude, neka si bude. E, pa jebiga.

Svetlana Luki}:
Bio je ovo jo{ jedan Pe{~anik, hvala vam {to ste nas slu{ali, do vi|e-
nja do idu}eg petka.

You might also like