Sadržaj:

1. Uvod.............................................................................................................2
2. Metoda ankete.............................................................................................3
3. Vrste anketa.................................................................................................4
3.1. On – line ankete..............................................................................................5
3.2. Web anketa.............................................................................................6
3.3. E – mail anketa.......................................................................................7
3.4. Elementi dobrih web anketa....................................................................7
3.5. CATI......................................................................................................8
3.6. CAPI......................................................................................................8
3.7. Poštanska anketa....................................................................................9
3.8. Omnibus...............................................................................................10
4. Prednosti i nedostaci ankete.....................................................................11
5. Izrada anketnog upitnika.........................................................................13
5.1. Dizajniranje ankete...............................................................................14
5.2. Vrste pitanja u anketnom upitniku.........................................................14
5.3. Jednostavna i složena pitanja s potpitanjem...........................................18
5.4. Blokovi i matrice...................................................................................19
6. Psihološka strategija pitanja....................................................................19
7. Neke od najčešćih grešaka u upitnicima..................................................19
8. Metoda intervjua.......................................................................................21
8.1. Intervju u kućanstvu.............................................................................22
8.2. Intervju na ulici....................................................................................22
8.3. Intervju na centralnoj lokaciji...............................................................22
8.4. Intervjui licem u lice (Face-to-face).......................................................23
8.5. Produbljeni intervju ili dubinski intervju................................................23
9. Prednosti i nedostaci intervjua.................................................................26
10. Glavne faze izrade intervjua..............................................................¸26
11. Motivi intervjuisanja..............................................................................27
12. Kvaliteti ispitivača...................................................................................28
13. Provođenje intervjua..............................................................................28
14. Zaključak.................................................................................................29
15. Literatura.................................................................................................30
1. Uvod

Postoje metode istraživanja koje nam daju obavijesti o pojavama, o načinima njihovog
pojavljivanja, o obimu tih pojava, o njihovim svojstvima i djelovanjima, ili o vezama između
pojava. Sve su to metode kojima istražujemo pojave u tzv. realnom i objektivnom svijetu, u
svijetu objektivnih pojava. Međutim, u pojave koje istražuje nauka moramo uvrstiti i one koje
pripadaju subjektivnom pojavnom svijetu. To su pojave vezane za čovjekova subjektivna
stanja, pojave vezane za ljudsko mišljenje, za njegova uvjerenja, osjećanja i raspoloženja.
Nauka je razvila i odgovarajuće metode istraživanja i takvih pojava, te možemo reći da
postoje i takve metode, koje nam omogućavaju da saznamo šta ljudi misle, kako se osjećaju,
šta osjećaju, te kako ocjenjuju neka stanja i odnose u kojima učestvuju i o kojima razmišljaju.
Te metode daju nam obavijesti o mišljenjima, u kojima ljudi učestvuju, ili ih promatraju, ili
ukazuju na njihovu ocjenu i namjere, u odnosu na određene procese ili pojave, iz čega se
može zaključivati na moguća njihova dejstva. To su metode istraživanja stavova ljudi i one su
veoma važne u nauci, jer ljudski faktor se ne može izlučiti ni iz jedne vrste odnosa prema
svijetu u kojem živimo, niti se može događati bilo što, što ulazi u ljudski svijet i u horizont
ljudskog djelovanja, a to znači ni u polju saznavanja, a da to nema veze sa ljudima, njihovim
stavovima i praktičnim djelovanjima. Zbog toga je istraživanje ljudskih stavova i odnosa
prema nekim pojavama i odnosima između ljudi i između ljudi i prirode, veoma bitno za
nauku.
U svrhu istraživanja tih stavova razvijene su metode koje omogućavaju da dobijemo
takva saznanja, koja nam omogućavaju uvid u ljudske stavove i odnos ljudi prema nekim
pojavama i uopće odnosima i namjerama ljudi. Među najvažnije metode, koje upotrebljavamo
u svrhu postizanja saznanja o stavovima ljudi, su metode posmatranja i samoposmatranja,
metode intervjua, ankete i upitnika.
U ovom radu ćemo vidjeti kakve nam informacije i saznanja može pružiti upotreba
navedenih metoda, tj. metoda ankete, upitnika i intervjua, i kako svaku od njih možemo
koristiti.

2
2. Metoda ankete

Metoda anketiranja je postupak kojim se na temelju anketnog upitnika istražuju i

prikupljaju podaci, informacije, stavovi i mišljenja o predmetu istraživanja.1
Anketa je metoda za dobivanje informacija o mišljenju i stavovima ljudi, koja se
najčešće koristi u javnom životu, ali koja u osnovi ima naučnu intenciju da se dobiju saznanja
o stavovima šire populacije.2
Anketa je poseban oblik neeksperimentalnog istraživanja koje kao osnovni izvor
podataka koristi osobni iskaz o mišljenjima, uvjerenjima, stavovima i ponašanju, pribavljen
odgovarajućim nizom standardiziranih pitanja.3
Anketa je metod koji koristi anketni upitnik za prikupljanje podataka koji trebaju
nadalje biti analizirani uz korištenje različitih analitičkih metoda.4

''Anketa predstavlja najrašireniju metodu prikupljanja podataka, a od sredine 19.

stoljeća pa do današnjih dana prošla je dug razvojni put, tokom kojeg je njezina vrijednost
bila osporavana. Razlog tome je pojava velikog broja raznih pseudoanketa koje
kompromitiraju naučnu vrijednost te metode.''5
Prvo načelo ankete sastoji se u stavu da se njom mogu dobiti mišljenja o malom broju
pitanja, koja interesuju veće skupine ljudi, ili cijele populacije nekog društva. To znači da je
anketa koncentrisana na površnije i kratkoročnije stavove općeg karaktera i trenutačne ocjene
i mišljenja o nekom pitanju, koje je u fokusu neke određene populacije u momentu ispitivanja
i nekog aktuelnog stanja.
Ponekad je vrlo teško ili nemoguće opažati ponašanje ljudi ili saznati njihovo
neposredno doživljavanje u nekim situacijama, npr. u trenutku koji je prethodio saobraćajnoj
nesreći. U takvim primjerima možemo se poslužiti anketnim ispitivanjem. Njime se koristimo
i onda kada želimo saznati mišljenja ljudi o raznim političkim i socijalnim pitanjima. Anketa
traži, prije svega, precizno određenje populacije koja se ispituje, zatim jednostavna, jasna,
nedvosmislena i nesugestivna pitanja, i to mali broj tih pitanja. Pitanja se mogu postaviti
pismeno, pomoću otisnutog upitnika, ili usmeno, putem intervjua. Anketa traži da se
ispitivanje provede u jednom kratkom vremenskom periodu, jer je flukcija mišljenja nešto što
teče i anketa može biti antidatirana, ako je njeno provođenje sporo.
Ova je metoda pouzdana u tolikoj mjeri u kolikoj su mjeri pouzdane same informacije
prikupljene tom metodom. U nekim slučajevima pouzdanost informacija može biti potpuna,
ali mogućnosti ove metode su najčešće ograničene. Vrijednost ankete je ograničena, jer
spoznaje koje nam ona može dati zavise od iskrenosti ispitanika i od njihove sposobnosti da
odgovore na postavljena pitanja.6 Ti odgovori su obično nepotpuni, netačni, jednostrani i
subjektivni, a u većini slučajeva anketirani uopće ne odgovaraju na anketne upitnike.
Međutim, uz primjeren problem istraživanja, dobro konstruisan i provjeren upitnik,
reprezentativan uzorak ispitanika i uz konkretno prikupljanje i prikladnu analizu podataka,
anketom se može doći do korisnih podataka o ljudskom doživljaju i ponašanju.
1
Prof. Dr. Čekić, Š.: Osnovi metodologije i tehnologije izrade znanstvenog i stručnog djela, FSK, Sarajevo,
1999. god., str. 73.
2
Akademik Filipović, M.: Metodologija znanosti i znanstvenog rada, Svjetlost, Sarajevo, 2004., str. 105.
3
http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=2007012
4
http://ppf.unsa.ba/pdf/Predavanje%203%20seminarski%20Anketa.pdf
5
http://209.85.129.132/search?q=cache:lYRJWKoy-
O0J:www.foi.hr/CMS_library/studiji/dodiplomski/IS/kolegiji/mis/Prikupljanje_podataka.doc+primjer+ankete&c
d=1&hl=bs&ct=clnk&gl=ba&client=firefox-a
6
http://hr.wikipedia.org/wiki/Anketa

3
 Anketa se oprema šifriranim i izračunljivim oznakama određenih tipova odgovora i
tako omogućava istraživačima da brzo i sigurno izračunaju brojnu relaciju, odnosno
matematički izraz rezultata ankete. U planiranju i provođenju ankete osobito je važno da se
odgovrarajućim matematičkim metodama, zapravo postupcima statističkog računa, obrade
dobijeni podaci, kao što je važno i da se u planiranju uzorka, koji će biti ispitan, vodi računa o
cjelini populacije koja se istražuje preko tog uzorka i da se uzorak statistički odnosi što
vjernije prema toj ukupnoj masi. Ako ispitujemo mišljenje cijele populacije jedne zemlje, ili
jednog grada, tada nam uzorak kojeg ispitujemo putem ankete, mora istražiti sve odnose
strukture tog stanovništva i to po svim bitnim parametrima koji utječu na stanje mišljenja i
stavove populacije. Osnovni parametri su polni, starosni, profesionalni i interesni, te
edukacioni parametri, tj. oni koji određuju mjesto svake od tih grupa u strukturi stanovništva
u cjelini. Ako se anketa vodi telefonski, tada se mora voditi strogo računa o strukturi vlasnika
telefona i u tom smislu korigovati rezultate, jer nikada struktura vlasnika telefona ne izražava
i ne preslikava strukturu stanovništva u cjelini. Ove metode su moćne, ali samo ako su
primijenjene precizno i u skladu sa svim pravilima koja vrijede za svaku od njih. Ako to nije
slučaj, tada one mogu veoma dalekosežno kompromitirati rezultate istraživanja i dovesti do
ozbiljnih zabluda o onome što istražujemo.

Anketa7

3. Vrste anketa

O tome je li metoda anketiranja ''metoda'' ili ''tehnika'' u literaturi postoje različita

mišljenja. Tako npr. Zvonarević riječ anketa koristi u dva značenja:
Anketa, u širem značenju, označava istraživački postupak kojim se direktno, iz prve ruke,
prikupljaju podaci i informacije o ekonomskim, sociološkim, demografskim, psihološkim i
drugim osobinama skupine ljudi ili društvene zajednice.
Anketa, u užem značenju, označava samo onaj postupak u toku kojeg se odabranim
ispitanicima postavljaju usmeno ili pismeno određena pitanja, na koja oni također usmeno ili

7
http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=2007012

4
pismeno daju odgovore. Nakon toga se odgovori podvrgavaju raznim vrstama kvantitativne,
kvalitativne i kauzalne analize.8
Prema Vujeviću anketa je posebna metoda za prikupljanje podataka i informacija o
stavovima i mišljenjima ispitanika. U širem smislu za njega je anketa svako prikupljanje
podataka i informacija uz pomoć postavljenih pitanja. Potrebno je naglasiti da u znanstvenom
istraživanju, anketa nije samo postavljanje pitanja i na njih traženje odgovora, već je anketa,
prije svega, postavljanje određenih pitanja određenoj i odabranoj vrsti i broju ljudi, na tačno
isplaniran način sa svrhom i ciljem, a cilj je dobiti što više istinitih odgovora, odnosno
podataka i informacija o predmetu istraživanja. Pitanja se mogu postavljati na različite načine
i o različitim temama, pa Vujević u tom smislu razlikuje:
1. Anketu u užem smislu. Anketa je pismeno prikupljanje podataka i informacija o
stavovima i mišljenjima na reprezentativnom uzorku ispitanika uz pomoć upitnika.
2. Intervju. To je vrsta ankete u kojoj se usmeno postavljaju pitanja i daju odgovori.
3. Testove. To je specifična vrsta ankete u kojoj se uz pomoć posebno konstruisanih
pitanja prikupljaju podaci i informacije o znanju, sposobnostima i interesima
ispitanika.

3.1. On – line ankete9

On-line anketa je anketa koja se sastoji od jednog ili manjeg broja pitanja, postavlja se na
internet stranice pored drugih sadržaja i ispunjava prema nahođenju ispitanika sa ciljem da se
u kratkom vremenu ispita mišljenje javnosti (ili nekog njenog dijela) o određenoj temi.
Pitanja su jednostavna, kratka i jasna sa ponuđenim odgovorima.

8
Prof. Dr. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet
u Rijeci, Rijeka, 2000. god., str. 367.
9
http://www.kiphz.hr/znanstveni_rad_anketiranje.php

5
3.2. Web ankete:
- mogu sadržavati kompleksna logična pitanja, grananja te rotaciju i slučajan odabir
pitanja,
- može se postići poseban nivo interakcije sa ispitanikom,
- postoje brojne komercijalne, ali i besplatne aplikacije za generisanje složenih anketnih
upitnika.

primjer web – ankete10

primjer web – ankete

10
http://www.rtvmo.ba/index.php?option=com_poll&task=results&id=17&Itemid=60

6
 primjer web – ankete11

3.3. E – mail ankete:

- funkcionišu putem e – pošte,
- anketa se direktno šalje ispitaniku putem mail adrese, a posebna aplikacija obrađuje
pristigle ispunjene ankete,
- manjkavost je nemogućnost interakcije sa ispitanikom.

3.4. Elementi dobrih web anketa:12

- kreirati zaslon dobrodošlice (welcome screen),
- posebnu pažnju usmjeriti na prvo pitanje. Prvo pitanje je najveći generator odustajanja
ispitanika (tzv. drop – off point),
- format pitanja treba biti sličan formatu papirnatih (hard – copy) upitnika,
- prilagoditi dužinu i format teksta pojedinog pitanja ograničenjima web preglednika,
- treba navesti instrukcije za sve računalne postupke koji mogu biti potrebni za
odgovaranje na pojedino pitanje,
- priložiti odgovarajuće instrukcije uz pitanje koje zahtijeva vezane računalne postupke,
- onemogućiti ispitanika da preskače pitanja, i to jedino u slučaju kada će slijedeće
pitanje ovisiti o prethodnom odgovoru,
- potrebno je načiniti ravnotežu između ankete koja sadržava sva pitanja na jednoj
stranici, i ankete koja nudi jedno pitanje po satranici,
- oprezno pristupiti pitanjima sa puno mogućih odgovora (ispitanik ih treba vidjeti u
prvom zaslonu – bez pomicanja teksta),
- ispitanik treba znati gdje se nalazi u anketi.

11
http://www.mupusk.gov.ba/index.php?option=com_poll&id=2:da-li-ste-zadovoljni-radom-policije-
12
http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=6

7
3.5. CATI13 (Computer aided telephone interviewing / kompijuterski podržano telefonsko
anketiranje) metoda je kvantitativna metoda istraživanja tržišta kod koje računar asistira
anketarima prilikom anketiranja. Za svako CATI istraživanje programira se sistem koji sadrži
strukturirani upitnik istraživanja i bazu telefonskih brojeva. Na temelju programskog sistema
računar prilikom anketiranja određuje slijedeće pitanje na temelju posljednjeg ispitanikovog
odgovora. Time se osigurava potpuna kontrola rada anketara i eleminiše mogućnost
izostavljanja pitanja prilikom anketiranja. Programski sistem vrši odabir telefonskih brojeva
na principu slučajnih brojeva, omogaćava dogovor intervjua s ispitanicima u njima
najpovoljnije vrijeme i alocira uzorak.

Prednosti CATI metode su:

 istovremeni unos i kontrola podataka,
 provedba velikog broja intervjua u kratkom vremenskom periodu,
 kontrola rada anketara,
 niži troškovi,
 pouzdana kontrola uzorka,
 standardizacija upitnika.

3.6. CAPI14 (Computer aided personal interviewing/Kompjuterski podržano osobno

anketiranje) metoda je kvantitativna metoda istraživanja tržišta kod koje računar asistira
anketarima prilikom anketiranja. Anketar kontaktira ispitanike na ulici i ukoliko odgovaraju
unaprijed definisanoj kvoti ispitanici se intervjuišu u CAPI centru. Za svako CAPI
istraživanje programira se sistem koji sadrži strukturirani upitnik istraživanja. Na temelju
programskog sistema računar prilikom anketiranja određuje sljedeće pitanje na temelju
posljednjeg ispitanikovog odgovora. Time se osigurava potpuna kontrola rada anketara i
eleminiše mogućnost izostavljanja pitanja prilikom anketiranja.

Prednosti CAPI metode su:

 mogućnost direktnog isprobavanja proizvoda/posmatranja reklamne poruke/testiranja
ambalaže,
 istovremeni unos i kontrola podataka,
 kontrola rada anketara,
 niži troškovi,
 osobni kontakt omogućava anketarima da ispitanicima objasne eventualne nejasnoće,
 standardizacija upitnika,
 pouzdana kontrola uzorka.

13
http://www.analitik.hr/kvantitativne.htm
14
http://www.analitik.hr/kvantitativne.htm

8
3.7. Poštanska anketa je kvantitativna metoda istraživanja tržišta kod koje se ispitanicima
putem pošte šalje upitnik. Nakon što popune ankete ispitanici ih vraćaju u agenciju
poštanskim putem. U upitniku se pored standardiziranih anketnih pitanja nalaze i detaljne
upute o načinu popunjavanja ankete, razlozima anketiranja i garantuje potpuna anonimnost
ispitanicima, te koverta sa poštanskom markom za povratak popunjenje ankete.

Prednosti poštanske ankete:15

 mogućnost provođenja dužih upitnika,
 ekonomična, brza i razmjerno jeftina - ako ne zahtijeva više ponavljanja,
 ispitanici popunjavaju na miru, u vrijeme koje im odgovara,
 mogućnost slanja reklamnih materijala, testnih proizvoda i ambalaže zajedno s
upitnikom,
 veće povjerenje u anonimnost,
 standardiziranost upitnika.

Nedostaci poštanske ankete:

 pitanja moraju biti potpuno razumljiva i dorađena, jer nema mogućnosti pojašnjenja,
 ne može se kontrolisati redoslijed odgovaranja što može uvjetovati pristranost,
 ostaju nepopunjena pitanja,
 nema kontrole ko odgovara na pitanja,
 odziv ispitanika je mali (50% je zadovoljavajuće),
 problem selektivnog odziva ispitanika.

15
http://209.85.129.132/search?q=cache:Zq-
0co_fYckJ:https://www.ffri.hr/datoteke/anketno_istrazivanje_1.doc+anketno_istrazivanje_1&cd=1&hl=bs&ct=c
lnk&gl=ba&client=firefox-a

9
 problemi i ciljevi raspoloživa sredstva prihvatljiva razina
istraživanja i vrijeme greške

upitnik varijanta prik. uzorak

podataka

sastavljanje upitnika odabir metode određivanje veličine

i kontrola uzorka

Trening anketara

Prikupljanje podataka

Kodiranje, unos i obrada

Kodiranje otvorenih odgovora

Interpretacija podataka i
pisanje izviješća

3.8. Omnibus istraživanje je specifična kvantitativna metoda istraživanja tržišta kod koje se
podaci prikupljaju na temelju upitnika koji sadrži pitanja većeg broja naručilaca. Pitanja se
dijele u odgovarajuće cjeline, a pitanja vezana za opća obilježja ispitanika su zajednička.
Svaka cjelina se analizira zasebno, što znači da svaki naručilac ima uvid samo u odgovore na
pitanja koja je naručio.

10
 Omnibus anketom dobiju se kvantitativni podaci koji daju odgovore na pitanja kao što
su:
 koliko je poznata određena robna marka/usluga/poduzeće,
 koju marku potrošač preferira,
 navike potrošača, stav potrošača prema određenoj marci, ponašanje potrošača,
 način korištenja proizvoda,
 image određene marke na tržištu,
 zamijećenost oglašavanja, zadovoljstvo propagandnim porukama,
 stavovi ispitanika prema različitim političkim i društvenim sadržajima.

4. Prednosti i nedostaci ankete

Anketa ima više prednosti, kao što su:16

1. Pomoću anketa mogu se saznati podaci i informacije o doživljaju. Ponašanje čovjeka

ne može se objasniti samo pomoću podražaja i reakcija, jer ono ovisi o velikom broju
činilaca koji se nalaze u organizmu, kao što su: sposobnosti, stavovi, emocije,
mišljenja, karakter, pogledi na određene stvari, pojave i događaje. Do ovakvih i
sličnih spoznaja može se doći anketom.
2. Pomoću anketa mogu se saznati podaci i informacije o prošlosti, sadašnjosti i
budućnosti. Dok se kod opažanja mogu prikupiti podaci i informacije o onome što je
nazočno u trenutku opažanja, anketom se mogu pitati ispitanici o pojavama iz
prošlosti o kojima nije ostao nikakav trag osim u sjećanju ljudi. Isto tako, mogu se
ispitati sadašnji stavovi i mišljenje, ali i planovi za budućnost.
3. Anketa je, u pravilu, ekonomična. Pomoću ankete može se u kratkom vremenu doći do
velikog broja podataka i informacija, a čime se istovremeno smanjuju troškovi
istraživanja.

Nedostaci anketa ili poteškoće u pribavljanju podataka i informacija pomoću anketa su

sljedeći:

1. Epistemološke poteškoće. Takve poteškoće nastaju zbog različitog stepena

obrazovanja i pismenosti ispitanika, tj. stručnosti ispitanika, pri čemu su jedni stručniji
od drugih i čiji odgovori zbog toga ne mogu imati jednaku vrijednost, a ravnopravno
čine statističku masu koja predstavlja osnovu za anketno istraživanje. Stručnost
ispitanika direktno utječe na tačnost i iskrenost njihovih odgovora.
2. Psihološke poteškoće. Takve poteškoće nastaju zbog toga što je anketu vrlo teško
prilagoditi svim ispitanicima. Jednima ista naketa može biti vrlo teška, a drugima
prelagana. Zbog toga anketu treba prilagoditi najnižem nivou ispitanika kako bi bili
sigurni da će ih svi razumjeti.
3. Društvene poteškoće. Takve se poteškoće utemeljuju na tendenciji da ispitanici ne
odgovaraju ono što stvarno misle, već daju odgovore koji su u skladu sa društvenim
vrijednostima, pa se zbog toga dobivaju rezultati koji su u pravilu pozitivniji od
stvarnog stanja. Ako se o tome ne vodi računa, dobivaju se nerealni, neobjektivni i
pogrešni podaci i informacije. To je razlog da treba omogućiti ispitanicima da bez
straha od odgovornosti daju odgovor i kada on nije u skladu sa društvenim
vrijednostima. To se uspješno postiže anonimnom naketom i indirektnim pitanjima.
16
Prof. Dr. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet
u Rijeci, Rijeka, 200. god., str. 368.

11
 Jedan od značajnijih nedostataka ankete je njeno često poistovjećivanje sa cijelim
istraživanjem, pri čemu se ne uzima u obzir kako je ona samo jedna od faza istraživačkog
procesa. Na taj se način zanemaruju drugi aspekti istraživanja (najčešće oni teorijski) i
istraživanje gubi smisao, a rezultati nisu pouzdani. Nadalje, pošto je anketa kvantitativna
metoda i dobiveni podaci se mogu veoma lahko kompijuterski obrađivati, analizirati,
uspoređivati i provjeravati, dešava se da istraživači ''upadnu'' u vlastitu zamku: oni dobivene
podatke klasificiraju i prikazuju u obliku stotina grafova i tabela, ali ostaju na tom nivou
iznošenja i prikazivanja ''golih'' činjenica bez donošenja vlastitih zaključaka i povezivanja sa
postavljenim hipotezama. To je, naravno, velika greška, jer anketa kao istraživačka metoda,
kada se pravilno koristi, ima veliku mogućnost verifikacije. Zato se i provodi istraživanje – da
bismo dokazali ili rjeđe odbacili, na početku istraživanja definisanu hipotezu, tj. problem
istraživanja.
Kod ankete je vrlo važno odabrati reprezentativni uzorak. Ako smo pogriješili pri
odabiru ispitanika najvjerojatnije će nam cijelo istraživanje biti u potpunosti promašeno.
Treba istaći i to da su neki nedostaci ankete, upravo rezultati njenih najvećih prednosti. Npr.,
ispitivanje velikog broja ljudi, što je nesumnjivo velika prednost ankete, rezultira velikim
brojem podataka, pa često dolazi do ''probijanja'' roka što je u današnje vrijeme, tržišno
orijentisanih istraživanja, nedopustivo.

Intervju i upitnik su oblici ankete17

5. Izrada anketnog upitnika

17
http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=6

12
 Anketni upitnik je metoda prikupljanja kvantitativnih podataka o određenim
stavovima velikih populacija.

Kada se spomene metoda anketiranja, tj. anketa, prva pomisao kod većine ljudi je: niz
jednostavnih i dosadnih pitanja na koje odgovara određeni broj osoba, prikupljeni odgovori se
na određeni način interpretiraju i anketa je gotova. Ovo je pogrešan sud o anketi i rezultati
takve ankete su u pravilu netačni, nepouzdani i neupotrebljivi. Dakle, potrebno je da se u
potpunosti spozna i prouči bit metode anketiranja kako bi se navedeni problemi izbjegli.

U anketnim istraživanjima veliki broj poteškoća proizlazi iz nedovoljno stručnog i

savjesnog pristupa konstruisanju anketnog upitnika – instrumenta kojim se pismenim putem
(bilo u izravnom kontaktu ili na distanci) od ispitanika prikupljaju činjenice, mišljenja ili
stavovi.
Temeljna pitanja kvalitete anketnog upitnika vezana su za ostvarivanje dviju
psihometrijskih odlika: valjanosti i pouzdanosti.
Problem valjanosti u anketi najizravnije je vezan za pitanje je li anketnim pitanjem
«mjerimo» ono što želimo, ili smo dobili odgovor iskrivljen neiskrenošću, strahom, željom
udovoljavanja ispitivaču itd.
S druge strane, pouzdanost rezultata ankete se svodi na to odgovaraju li ispitanici na
istovjetna pitanja dosljedno.

Prije nego što istraživač počne sastavljati pitanja za anketu, pretpostavlja se da mu je

poznat predmet istraživanja s hipotezom, svrha i ciljevi istraživanja, sva aktuelna literatura i
rezultati dosadašnjih istraživanja kao i znanstvene metode koje su korištene u prethodnim
istraživanjima. Pripremati anketu bez nabrojanih spoznaja značilo bi raditi naslijepo, a
rezultat bi bio porazan. Drugim riječima, ukoliko kvalitetno ne predvidimo sve informacije
koje trebamo dobiti anketiranjem, nećemo biti u stanju kvalitetno izvršiti istraživanje,
odnosno nećemo imati informacije potrebne za kreiranje rješenja problema i donošenja
efikasne odluke.
Kreiranje metode anketiranja podrazumijeva:
- kreaciju anketnog upitnika,
- definisanje načina anketiranja,
- definisanje načina formiranja uzorka, odnosno staitstičkog skupa, na kom će se izvršiti
anketiranje.

''Kreiranje anketnog upitnika treba biti takvo da dobijemo anketni listić koji je
pregledan, koji ne sadrži nejasna pitanja, koji je jednostavan za aplikaciju i koji će nam
obezbijediti sve neophodne informacije koje smo definisali ciljem istraživanja''.18
Pitanja u upitniku ne ulaze slučajno, jer se svako od njih odnosi na indikator, indikator
se odnosi na varijablu, varijabla na hipotezu, a hipoteza proizilazi iz predmeta (problema)
istraživanja.
Anketni upitnik treba biti teorijski utemeljen. Teorijska utemeljenost obuhvata tri
područja, i to:
1. Teorijsku utemeljenost na spoznajama o predmetu istraživanja. Anketa je teorijski
utemeljena na spoznajama o predmetu istraživanja, ako su pitanja zasnovana na
valjanim indikatorima varijabli koje su izvedene iz hipoteze, i ako su hipoteze
odgovor na precizno formulisan problem, i ako su utemeljene na teoriji znanosti
unutar kojih se istraživanje provodi.
18
http://ppf.unsa.ba/pdf/Predavanje%203%20seminarski%20Anketa.pdf

13
 2. Teorijsku utemeljenost na spoznajama psihologije stavova i mišljenja. Anketa je
utemeljena na spoznajama psihologije stavova i mišljenja, ako su pitanja postavljena
na razini habitualnih mišljenja, tj. ako se pitanja odnose na ponašanje koje je
pokazatelj stavova. Treba znati kako ispitanici doživljavaju problematiku pitanja.
3. Teorijsku utemeljenost na spoznajama iz metodologije anketnih istraživanja. Anketa
je utemeljena na spoznajama iz metodologije anketnih istraživanja, ako se ta
tehnologija dobro poznaje i primjenjuje, te ako se dobro poznaje metodologija
znanstvenog istraživanja.

5.1. Dizajniranje ankete uključuje precizno definisanje pitanja koja trebaju biti izvor
informacija koje su nam neophodne za istraživanje i njihov grafički raspored. Pri dizajniranju
ankete, definišemo sljedeće:

1. Kako pitanja treba postavljati – koje fraze i termine koristiti?

2. Na koji način pitanja trebaju biti raspoređena, aranžirana?
3. Koja vrsta pitanja, te koji njihov raspored će na najbolji način doprinositi cilju
istraživanja?
4. Da li upitnik treba testirati prije ankete? – izvršiti anketiranje na testnoj skupini kako
bi vidjeli da li su pitanja dobro definisana, da li su korištene odgovarajuće riječi, da li
su pitanja razumljiva?
5. Da li upitnik treba biti reanžiran ili revidiran?

Potrebno je istaći da većina problema s valjanosti i pouzdanosti ankete upravo

proizlazi iz načina postavljanja i sadržaja anketnih pitanja. Utvrđeno je, naime, da razlike u
odgovorima ispitanika često više proizlaze iz, različitog doživljavanja i razumijevanja pitanja,
nego iz razlika u stavovima i mišljenjima.

5.2. Vrste pitanja u anketnom upitniku

Prema svom obliku, postoje dvije skupine pitanja, i to:

1. Otvorena pitanja. Otvorena su ona pitanja na koja ispitanik daje odgovore svojim
riječima, prirodno i spontano, onako kako njemu najviše odgovara. Obično se iza
pitanja ostavlja prazan prostor u koji ispitanik upisuje odgovor.

Prednosti otvorenih pitanja su ove:

- lahko ih je sastaviti,
- ne usmjeravaju ispitanika na određeni odgovor,
- odgovori na takva pitanja mogu dobro poslužiti za sastavljanje zatvorenih pitanja i
- takva pitanja imaju veću heurističku vrijednost.

Otvorena pitanja imaju i svoje nedostatke, kao npr.:

- ona zahtijevaju solidno obrazovanje i pismenost ispitanika,
- na takva se pitanja dobije malo dobrih odgovora,
- ona imaju malu verifikacijsku vrijednost, jer se sve kategorije ispitanika ne
suzdržavaju jednako u davanju odgovora na otvorena pitanja,
- takva pitanja stavljaju pred ispitanika teži zadatak, ali stepen te težine nije isti za sve
ispitanike, pa ta činjenica može različito djelovati na motivaciju ispitanika,
- nije moguće postaviti veći broj pitanja i

14
 - teža je obrada otvorenih pitanja.

2. Zatvorena pitanja. Zatvorena su ona pitanja kod kojih pored pitanja stoje ponuđeni
odgovori. Kod tih pitanja ispitanik odgovara tako da izabere jedan ili više odgovora
koji su mu ponuđeni.

Prednosti zatvorenih pitanja su isto što i nedostaci otvorenih:

- ne zahtijevaju veće obrazovanje i pismenost ispitanika,
- veliki broj ispitanika daje odgovor na takva pitanja,
- ispitanici su pred lakšim zadatkom, jer je lakše zaokružiti odgovor, nego ga opisivati
svojim riječima,
- moguće je postaviti veći broj pitanja,
- lakše ih je obrađivati i
- veća im je verifikacijska vrijednost.

I zatvorena pitanja imaju svoje nedostatke, kao npr.:

- takva je pitanja teže sastaviti,
- ispitanik je ograničen u davanju odgovora,
- takva pitanja mogu ispitanike učiniti pasivnim i
- takva pitanja imaju manju heurističku vrijednost.

Primjer otvorenog i zatvorenog pitanja19

Primjer 1. Rezultati ankete provedene povodom „Dana bez automobila 2005“:20

1
19
http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=6
20
http://www.ekotim.net/sarajevo/html/carfreeday/rezultatianketedba05.pdf

15
 1. Jeste li čuli za dan bez automobila?
DA - 327 NE - 69

2. Da li su u gradu potrebne obilježene biciklističke staze?

DA - 375 NE - 21

3. Koristite li alternativna sredstva prevoza (bicikl, role i sl.)

DA - 225 NE – 171

4. Mislite li da je potrebno u potpunosti zatvoriti saobraćaj za motorna vozila u

Vilsonovom šetalištu?
DA - 355 NE - 41

5. Da li smatrate da je izgradnja mosta širine 36 metara preko Miljacke u

Vilsonovom šetalištu opravdana?
DA - 77 NE - 256 NE ZNAM – 67

Primjer 2. Projekt: Viseći tramvaj nad Miljackom21

S obzirom na višegodišnje nerješeno pitanje i problematiku u gradskom prevozu, te

nadolazeću saobraćajnu agoniju u Sarajevu, Udruženje "Narodu pravda i posao" nudi projekat
koji može i rasteretiti cestovni promet na Kantonu Sarajevo - viseći tramvaj nad Miljackom.
Kako je saopćeno iz ovog udruženja, pošto se sam grad nalazi u kotlini kroz koju
protiče rijeka Miljacka, a grad se razvija s jedne i druge strane teške strukture tla, predlaže se
da se gradski prevoz podigne u zrak, odnosno da se odvija preko visećeg tramvaja nad
rijekom Miljackom što je mnogo jeftinije nego po zemlji ili ispod zemlje.
Kada bi se u Sarajevu odlučili za takav način gradskog prevoza, dobili bi ne samo
jedno jeftino rješenje, čisto s ekološkog gledišta, brži saobraćaj, siguran saobraćaj bez
svakodnevnih zastoja, poginulih i povrijeđenih lica, već i jednu svjetsku atrakciju, brzu
izgradnju, domaći čelik i nove uposlenike, a tok Miljacke ostaje nepromijenjen.
Viseći tramvaj, po imenu Schwebebahn, u gradu Wupoetalu (SR Njemačka) u
upotrebi je od 1897. godine.

Na jednom od foruma, reakcije su bile većinom negativne i neozbiljne:

1. Određena grupa misli da tramvaji nisu krivci za gužve u gradu, niti ih mogu
umanjiti, tako da je ova ideja promašaj i neće popraviti stanje;
2. Velika većina misli da je ovo puno skuplje od tramvaja po ulicama i da nema
smisla upuštati se u takav projekat;
3. Za neke je puno bolje i efikasnije taj novac uložiti u postojeći saobraćaj;
4. Za neke je ovaj projekat promašaj, iz razloga što bi uništio izgled i panoramu
grada;
5. Mali broj njih misli da je ovo izvodljivo, te da je ovo neobična i dobra ideja;

21
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.sarajevo-
x.com/media/images/vijesti/b_080920036.jpg&imgrefurl=http://www.sarajevo-
x.com/clanak/080920036&usg=__cGVsgxmW0ac8sYRX4t_cNKWDM9E=&h=412&w=550&sz=76&hl=bs&st
art=3&tbnid=8RoJTAbEchKNgM:&tbnh=100&tbnw=133&prev=/images%3Fq%3Danketa%2Btramvaji%2Bu
%2BSarajevu%26gbv%3D2%26hl%3Dbs%26client%3Dfirefox-a%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official%26sa
%3DG

16
 6. Određeni broj misli da bi se trebala graditi podzemna željeznica, a ne viseća ili
nešto slično tome;

Forumi mogu poslužiti kao primjer ankete sa otvorenim pitanjem, tj. slobodno se
odgovara na pitanja i iznose vlastita mišljenja o nekom problemu, projektu, kulturnom
događaju i sl.

Zatvorena anketna pitanja mogu biti dvojaka, i to:

1. Pitanja s ponuđenim odgovorima nabrajanja. Zatvorena pitanja mogu imati veliki
broj ponuđenih odgovora. Tako npr., ako istraživača zanima čime se ispitanik bavi u
vanjskoj trgovini, onda on može ponuditi više odgovora koji ga zanimaju. Ispitanik
lahko odgovara na ovakva pitanja, jer zaokružuje odgovore o onome čime se zaista
bavi.
2. Pitanja s ponuđenim odgovorima intenziteta. Kod pitanja sa ponuđenim odgovorima
intenziteta ne preporučuje se više od pet intenziteta, jer ispitanici obično nisu osjetljivi
za kvalitetnije nijansiranje. Ali, nije preporučljivo nuditi ni manje od pet intenziteta,
jer su varijable promjenljive, a smisao mjerenja je u registrovanju tih promjena.

Često se u vezi s oblikom ankete javlja dilema: usmena ili pismena anketa, jer i jedna i
druga imaju svoje prednosti i nedostatke. Najvažnije prednosti usmene ankete su: mogu se
postavljati i komplikovana pitanja, a prisutnost anketara garantuje i veću ozbiljnost ispitanika
pri davanju odgovora. Osnovni nedostatak usmene ankete je u tome što ona isključuje
anonimnost ispitanika. Osim toga, kod usmenog anketiranja odgovori ispitanika u velikoj
mjeri ovise o anketaru, o njegovoj vještini, temperamentu, motiviranosti, spretnosti i sl.
Pismena anketa ima određene prednosti u odnosu na usmenu, kao npr.: omogućava
anonimnost ispitanika, isključuje djelovanje osobe anketara na odgovore, zahtijeva manje
truda i vremena, jer se istovremeno može ispitati veći broj ispitanika, ubrzava postupak
prikupljanja podataka i informacija i minimizira troškove anketiranja. Nedostaci pismene
ankete: ispitanici su prepušteni sami sebi, pa im niko ne može pomoći u odgovorima na
komplikovana pitanja, itd.

5.3. Jednost
avna i složena pitanja s potpitanjem

17
 Kada želimo produbiti određeno pitanje moguće je postaviti i pitanje s potpitanjem.
Naravno potpitanje se uvijek odnosi na neku od odgovorenih solucija. Moguće je postaviti
više potpitanja, to jest moguće je postaviti ''jednostavno pitanje s potpitanjem'' i "složeno
pitanje s potpitanjem".

Primjer pitanja s potpitanjem

Primjer pitanja sa složenim potpitanjem

18
5.5. Blokovi i matrice22

Kada moramo postaviti čitav blok potpitanja, upitnik se može dizajnirati tako da se
određeni blokovi pitanja preskaču. Odnosno pitanja možemo postaviti i u formi matrice.

6. Psihološka strategija pitanja

Postoji nekoliko jednostavnih pravila kojih se treba držati prilikom sastavljanja
upitnika. Pravila za uspješnu psihološku strategiju prilikom vođenja intervjua ili izrade
upitnika su:
 Interes mora rasti postepeno u toku anketiranja, tako da učešće ispitanika bude sve
jače i neposrednije;
 Pitanja moraju ići od lakših prema težim;
 Ne smiju se postavljati preuranjena ili iznenađujuća pitanja;
 Treba izbjegavati pitanja koja bi mogla zbuniti ispitanika;
 Izbjegavati skokovite prelaze i polagano i oprezno prelaziti s jedne skupine problema
na drugu.

7. Neke od najčešćih grešaka u upitnicima

Prije početka ispitivanja upitnik treba pomno analizirati kako bi se izbjegle moguće
greške u postavljenim pitanjima. Najčešće greške su nerazumljiva pitanja, tj. pitanja iz kojih
je nemoguće razabrati što se u stvari pita, pitanja postavljena stručnim jezikom, odnosno
pitanja postavljena jezikom koji ispitanici ne razumiju i sugestivna pitanja koja sugerišu neki
od ponuđenih odgovora.

22
http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=6

19
 Primjer pogrešno postavljenih pitanja u upitniku

Također, izvori grešaka u anketnom upitniku su:

1. Više pitanja u jednom (složena pitanja),
2. Višeznačna ili nejasna pitanja,
3. Neuravnotežena pitanja,
4. Izbor riječi i formulacija,
5. Naglasak i navođenje u pitanjima,
6. Forma pitanja (otvorena, zatvorena, kombinirana),
7. Uključivanje odgovora «ne znam»,
8. Ne posjedovanje stava,
9. Redoslijed pitanja,
10. Osjetljiva pitanja i društvena poželjnost,
11. Akviesencija (potvrđivanje).

Način podizanja valjanosti i pouzdanosti anketnih upitnika:

- stručna ekspertiza,
- pokusna aplikacija upitnika,
- posmatranje i kodiranje ponašanja koja upućuju na probleme tokom glavnog
ispitivanja.
o Poređenje odgovora sa vjerodostojnim podatkom iz nekog drugog izvora;
o Postavljanje većeg broja pitanja iz iste domene i poređenje odgovora.

Snaga i kristalizacija stavova je pojam kojim se označava razlika u jasnoći i čvrstini

uvjerenja, odnosno, važnost koja se pridaje nekom stavu. U anketi se može podići valjanost i
pouzdanost rezultata ako se za pojedini stav, nakon odluke o sadržaju, dodatnim pitanjem
izmjeri intenzitet uvjerenja. Npr. ''Koliko čvrsto vjerujete u to?''

20
8. Metoda intervjua

Intervjuiranje je specijalan oblik razgovora koji se vodi sa tačno određenom svrhom

i ciljevima, a sa unaprijed određenim planom razgovora.23
Intervju je razgovor dvije osobe usmjeren profesionalnim ciljem.24
Intervju (en. Interview) je svako prikupljanje podataka putem razgovora, s ciljem da
se dobijena obavještenja upotrijebe u naučne svrhe. Upitnik po kome se vodi razgovor naziva
se osnova razgovora.25
Intervju je metod koji predstavlja odvijanje konverzacije između analitičara i jednog
ili više eksperata.26

''Ova metoda se razvila iz medicinske i psihijatrijske prakse, kao i iz prakse policijskih

i sudskih istraga u kojima se primjenjuje, ali se u nauci primjenjuje kao adaptirana metoda,
lišena svake posebne intencije i ciljeva izuzev saznanja o ljudskim stavovima vrijednim i
interesantnim za nauku.''27 Intervju nije ništa drugo nego razgovor sa čovjekom o nekom
krugu pitanja, a cilj mu je da nam da informacije o onome što neki čovjek zna o nekom
pitanju značajnim za nauku. Za svaki intervju je bitno da je on dat pod uvjetima da
intervjuisani zna o čemu će biti pitan, da slobodno pristaje na razgovor, da je zaštićen tajnom
i da se o sadržaju intervjua vodi tačan zapisnik. Važno je da su intervjueri sposobni stvoriti
ugodnu atmosferu za vrijeme intervjua da bi se smanjila napetost ispitanika.

Vrste intervjua:28

1. Slobodni intervju. Takav intervju je sličan ''običnom'' razgovoru. Praktikuje se u

slučajevima kada se želi dublje ući u problematiku koja se istražuje, pa se pusti
ispitanik da slobodno govori kako bi se oslobodio formalnih, sadržajnih i
psiholoških ograničenja.
2. Standardizirani intervju. Takav je intervju formalno i sadržajno razrađen, tako da
je govor ispitanika vođen unaprijed pripremljenim pitanjima. Praktikuje se u
ekstenzivnim istraživanjima radi provjeravanja postavljenih hipoteza.
3. Individualni intervju. To je najviše primjenjiva vrsta intervjua. Sličan je
slobodnom i standardiziranom intervjuu. Primjenjuje se u intervjuisanju samo
jednog ispitanika. Ima brojne prednosti u odnosu na grupni intervju, jer se takvim
intervjuom, u pravilu, dobivaju kvalitetniji odgovori.
4. Grupni intervju. Primjenjuje se u slučaju kada se istovremeno intervjuiše više
ispitanika (prema tradicionalnoj metodologiji, optimalna veličina je od 10 do 12
ispitanika). Grupni intervju, osim problema svojstvenih individualnim intervjuima,
ima i specifične probleme, kao što su: problem homogenosti skupine sa
intelktualnog i društvenog stajališta. Ako je skupina nehomogena u pogledu
23
http://www.geof.hr/~bstancic/kiksgnh.pdf
24
http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%98%D0%BD
%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B2%D1%98%D1%83#.D0.9D.D0.B0.D1.83.D1.87.D0.BD.D0.B8_.D0.B8.
D0.BD.D1.82.D0.B5.D1.80.D0.B2.D1.98.D1.83
25
http://209.85.129.132/search?q=cache:fafRtydKZ2QJ: personal.unizd.hr/~nrotar/medijski%2520i%2520nov.
%2520zanrovi/televizijski%2520intervju
%2520seminar.doc+televizijski+intervju&cd=2&hl=bs&ct=clnk&gl=ba&client=firefox-a
26
http://www.eccf.su.ac.yu/Download/mljr/analiza%20i%20dizajn%20rada01.pdf
27
Akademik Filipović, M.: Metodologija znanosti i znanstvenog rada, Svjetlost, Sarajevo, 2004., str. 104.
28
Prof. Dr. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet
u Rijeci, Rijeka, 200. god., str. 368.

21
 obrazovanja, inteligencije i društvenog statusa, prijeti opasnost da intervju ne
uspije ili da njegovi rezultati budu nekvalitetni. Međutim, kod grupnog intervjua
često se javlja problem uloge intervjuera (ispitivača), njegove sposobnosti i
vještine da ''vlada'' skupinom.

Prema različitim kriterijima, mogu se razlikovati različiti tipovi intervjua:

- prema vremenu trajanja (kraći, duži),
- prema broju osoba koje sudjeluju (individualni, grupni),
- prema funkciji (istraživački, dijagnostički, terapijski),
- usmjereno intervjuisanje (dubinski intervju),
- ponovljeno ili naknadno intervjuisanje (da bi se pratio razvoj socijalnih,
sociopsiholoških i sličnih procesa),
- slobodni intervju (nekontrolisani, koji nije vođen) itd.

Primjer 1:29
Htjeli smo saznati šta se ne sviđa strancima koji iz ovih ili onih razloga borave u BiH.
Tako do smo tražili da navedu nekoliko konkretnih stvari koje im se ne sviđaju:

- Vaši ljudi su nestrpljivi u saobraćaju. Odmah vam trube ako ste barem i sekundu
zakasnili na zeleno svijetlo krenuti automobilom. Također mi smeta to što dugo čekam da mi
poprave stvari koje dam na servis. Često oni koji prodaju neku robu ne znaju šta prodaju tj.
koje su karekteristike robe. Ponekada je teško doći do neke pozicionirane osobe jer se ne
javljaju na telefon ili su nečim zauzete, kao da izbjegavaju kontakt - zapazio je Khairul
Nazran iz Malezijske ambasade u Sarajevu.

8.1. Intervju u kućanstvu30

Intervju u kućanstvu je kvantitativna metoda istraživanja tržišta koja se zasniva na

ličnom intervjuu ispitanika u njegovom domu. Anketar ispitaniku čita pitanja iz anketnog
upitnika i bilježi njegove odgovore u upitnik. Intervju vodi iskusan i obučen anketar koji ne
utječe na odgovore ispitanika.

8.2. Intervju na ulici

Intervju na ulici je kvantitativna metoda istraživanja tržišta koja se zasniva na

osobnom intervjuu ispitanika. Anketar kontaktira ispitanike na ulici, i ukoliko odgovara
unaprijed definisanoj kvoti, anketar ispitaniku čita pitanja iz anketnog upitnika i bilježi
njegove odgovore u upitnik. Intervju vodi iskusan i obučen anketar koji ne utječe na odgovore
ispitanika.

8.3. Intervju na centralnoj lokaciji

Intervju na centalnoj lokaciji je kvantitativna metoda istraživanja tržišta koja se

zasniva na osobnom intervjuu ispitanika na centralnoj lokaciji poput tržnog centra, robne
kuće, posebno uređene prostorije za ovu vrstu istraživanja i slično. Ispitanici se kontaktiraju
telefonski i dogovora se njihov dolazak na njima najbližu centalnu lokaciju. Prilikom

29
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/mozaik/nervoza-u-saobracaju-ljuti-konobari-i-turbo-folk
30
http://www.analitik.hr/kvantitativne.htm

22
intervjua anketar ispitaniku čita pitanja iz anketnog upitnika i bilježi njegove odgovore u
upitnik. Intervju vodi iskusan i obučen anketar koji ne utječe na odgovore ispitanika.

8.4. Intervjui licem u lice (Face-to-face)31

Kao što samo ime govori, kod intervjua „licem u lice” ispitivanje se provodi u ličnom
kontaktu s ispitanikom, odnosno anketar čita pitanja ispitaniku koji se nalazi pred njim i
pažljivo bilježi njegove odgovore. To omogućava anketaru nešto bolju kontrolu nad
procesom anketiranja, jer je u prilici paziti i eventualno zabilježiti neverbalne reakcije
ispitanika ili neke druge relevantne informacije koje telefonski ne bi mogao primijetiti. I dalje
se pitanja ispitaniku postavljaju na kontrolisani i standardizirani način, međutim anketar se
može prilagoditi uslovima  konkretnog intervjua, te osobnostima ispitanika. Ovom metodom
se sa sigurnošću može potvrditi da se ispituje upravo tražena osoba. Kao dodatnu prednost
ovog tipa anketiranja važno je naglasiti mogućnost da se ispitaniku pokažu dodatni materijali,
npr. slike ili oglasi, što je nezaobilazno kod nekih vrsta istraživanja.

8.5. Produbljeni intervju ili dubinski intervju (engl. in-depth interview), tehnika
kvalitativnog istraživanja koja omogućava razgovor između dvije osobe. On može odvesti do
povećanog uvida u ljudske misli, osjećaje i ponašanje o važnim pitanjima. Ovakva vrsta
intervjua često je nestrukturirana, te stoga dopušta intervjuistu da potakne informatora
(odgovaratelja) da govori podrobno o interesnoj temi. ''Intervjuist mora biti visoko uvježban u
motivacijske tehnike, te općenito koristi nestrukturirani upitnik ili predmetnu skicu kako bi
omogućio da odgovaratelj reagira na interesna područja''.32
Koristi se u slučaju:33
- privatnih i osjetljivih tema istraživanja koje nisu prikladne za grupnu diskusiju,
- tema koje zahtijevaju posebno detaljnu analizu,
- kada je ciljnu skupinu ispitanika teško skupiti, a to su npr. liječnici, manageri,
ispitanici koji su dislocirani, itd.

Postoje tri tipa dubinskih intervjua:

1. Nestruktuirani intervju. Ne postoje unaprijed zadana pitanja, pa ona nastaju
spontano tokom razgovora na osnovu odgovora koje ispitanik daje. Ovaj intervju
omogućava da se nepoznata tematika istraži i da se dobije uvid u sve što ona
podrazumijeva.
2. Polustruktuirani intervju. Ispitaniku se postavlja niz pitanja koja se vrednuju
tokom samog intervjua, a redoslijed pitanja i potpitanja nisu unaprijed određena.
Ovaj intervju se koristi za pripremu struktuiranih intervjua.
3. Struktuirani intervju. Set otvorenih pitanja koja su unaprijed određena, a koja su
ista za sve ispitanike. Pogodan je kada ima veći broj ispitanika.

31
http://www.puls.hr/hrv/po/34qn.htm
32
http://hr.wikipedia.org/wiki/Produbljeni_intervju
33
http://193.198.60.202/nastava/IsTrz_Matutinovic/GVH_Primarni_podaci_kvalitativne_metode_final.pdf

23
Primjer 2:

Vožnja cestama postaje rulet34

24.12.2008
Marija Arnautović
Uprkos brojnim upozorenjima, kaznama i kampanjama za sigurnost u saobraćaju, broj
poginulih i povrijeđenih u saobraćajnim nesrećama na bosanskoherecgovačkim cestama sve
je veći. Nedavno je pokrenuta još jedna kampanja - „Pazi kako voziš“, čiji je cilj smanjenje
žrtava i povrijeđenih osoba. Hoće li ova kampanja utjecati da vozači, ali i pješaci budu
pažljiviji?
U posljednje dvije godine u BiH zabilježen je porast broja poginulih u saobraćajnim
nesrećama za oko 10 posto. Najčešći uzroci nesreća su neprilagođena brzina, rizično
preticanje i vožnja u alkoholiziranom stanju. Profesor Osman Lindov sa Saobraćajnog
fakulteta u Sarajevu: 

„Broj mrtvih u prošloj godini je 418, znači više od jednog čovjeka dnevno je ginulo. Deset
hiljada je ozlijeđeno. To vam je 360 ljudi dnevno ozlijeđeno. Znači, ko god krene ujutro na
posao mora biti svjestan činjenice da taj dan može eventualno poginuti u saobraćaju ili biti
ozlijeđen, da smo dio statistike. Sigurno će poginuti preko jednog čovjeka danas u
saobraćaju.“ 

Broj nesreća u BiH deset puta je veća nego u ostatku Evrope, tvrdi profesor Lindov.
Sigurnost na cesti nije zadovoljavajuća, a zapanjujući nedostatak napora i novca usmjerenih
ka izgradnji novih saobraćajnica ima smrtonosne efekte: 

„Razvoj društva se direktno implementira na posljedice u saobraćaju. Ne može se odvojiti

jedno od drugoga. Svjesni smo činjenice kakvo se društvo razvija, pogotovo u posljednjem
periodu, pogotovo mlade osobe - i to se direktno implementira u saobraćaju.“ 

S ciljem smanjenja najtežih saobraćajnih posljedica, federalno i kantonalna

ministarstva unutrašnjih poslova odlučili su se za pokretanje još jedne kampanje. Iako je cilj
uvijek isti, iz policije navode da je ovogodišnja kampanja drugačija od prethodnih, barem u
vizuelnom smislu. Ispod bilborda postavljena su, naime, vozila razlupana u saobraćajnim
nesrećama. Željko Klisara, inspektor za saobraćaj u MUP-u Kantona Sarajevo: 

„Vi kad naiđete na putu na saobraćajnu nezgodu i vidite razlupana vozila, normalna je stvar
da ćete poslije toga smanjiti brzinu kretanja i povećati pažnju, tako da ona vozila koja su
postavljena ispod bilborda imaju svoj efekat. Mada neko kaže da o odvraća pažnju - u nekim
slučajevima možda i jeste tako - ali ipak ono što smo željeli i postigli smo, da ljude
upozorimo na opasnost kršenja saobraćajnih propisa.“   

Mišljenja građana o vizuelnom izgledu ove kampanje su podijeljena: 

34
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://gdb.rferl.org/5EBCC2FA-D086-44B8-BA71-
12BC95BFD135_mw800_mh600.jpg&imgrefurl=http://www.slobodnaevropa.org/content/article/1363334.html
&usg=__bSeEHK0hOBQSojE4jkKomiZr5jU=&h=576&w=720&sz=86&hl=bs&start=4&tbnid=kUeorLNl8FR
72M:&tbnh=112&tbnw=140&prev=/images%3Fq%3Danketa%2Bgu%25C5%25BEve%2Bu%2Bsaobracaju
%26gbv%3D2%26hl%3Dbs%26client%3Dfirefox-a%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official%26sa%3DG

24
„Super ideja da se malo otvore oči vozačima jer drugačije nema načina.“ 
„To je za jednog vozača koji prođe na semaforu ružna slika, ali to je bruka Sarajeva po
mome mišljenju.“ 
„Meni izgleda jako nakaradno za ovako urbanu sredinu i mislim da to nije primjeren način
obavješćivanja prekršitelja ili evenetualnih sudionika u prometu.“ 
„Ne znam ništa o toj kampanji.“ 
„Ovo mi se jako sviđa - sa postavljanjenim automobilima jer djeluje šokantno i upozorava.“  

Problemi u saobraćaju ne odnose se samo na vozače. Putevi u BiH su među najlošijim

u Evropi. Ulice su zastarjele, loše održavane i dotrajale. U posljednjih 20 godina u Sarajevu
nije izgrađena nijedna nova saobraćajnica, dok je broj vozila za samo godinu dana povećan za
oko 30 posto. Željko Klisara navodi da su gužve na ulicama i problem sa parking mjestima su
svakodnevni: 

„Postojeća mreža saobraćajnica ne može zadovoljiti potrebe da imamo neki nivo usluge, da
imamo protok saobraćaja kroz grad itd. Jedino izgradnja novih saobraćajnica koja bi
rasteretila dvije glavne gradske ulice može doprinijeti boljem odvijanju saobraćaja.“ 

I Sarajlije kažu da se zbog gužve i nesigurnosti u saobraćaju trude da voze što manje: 

„Jako je fin - da poludiš od njega.“ 

„Zakrčeno je dosta, ali ne možemo pomijeniti situaciju.“ 
„Vrlo teško. Sve je sjelo za volan, katastrofa. Umijeće je proći kroz grad, života mi.“ 
„Velika je gužva, veliki je broj vozila, veliki je broj starih vozila koja ne bi trebala da budu
na ulicama.“ 
„Nastojim da vozim što manje. Samo po nuždi, inače...“  

Profesor Osman Lindov sa Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu: 

„Ne može se graditi deset velikih građevinskih objekata, a da cestovna infrastruktura ostane
na onim kapacitetima koje ima. Mora se uporedo s tim graditi i cestovna infrastruktura.
Druga stvar, upravljanja saobraćajem - mi smo zakazali u tom dijelu. Ljudi će upotrebljavati
auta. Ne možemo mi natjerati čovjeka da ostavi automobil i vozi se javnim gradskim
saobraćajem.“  

Odluka o razvijanju saobraćajniih centara, kao i novih puteva u zemlji presudna je za

BiH. Stručnjaci se slažu da će upravo izgradnja ili odustajanje od novih saobraćajnica odrediti
sudbinu države.

25
9. Prednosti i nedostaci intervjua:35
Prednosti:
- korisni za utvrđivanje da li kandidat ima komunikacijske ili socijalne vještine,
- mogu se dobiti dodatne informacije o kandidatu,
- može se ocijeniti znanje kandidata,
- korisno je kada se treba odlučiti između više jednako kvalificiranih kandidata,
- može se vidjeti da li postoji kompatibilnost između kandidata i zaposlenika,
- intervju se može mijenjati tako da se dobiju dodatne informacije,
- ispitaniku se mogu pojasniti pitanja koja mu nisu posve razumljiva i tako ga
spriječiti da po automatizmu daje bilo kakav odgovor na pitanje koje mu nije
jasno.

Nedostaci:
- procjene su subjektivne,
- odluke se donose u prvih par minuta intervjua, dok se ostatak vremena koristi za
potvrdu odluke,
- ispitivači stvaraju stereotipe o karakteristikama potrebnim za radno mjesto,
- negativne informacije imaju veću težinu,
- nema previše dokaza o valjanosti intervjua,
- nisu pouzdani kao testovi,
- znatno poskupljuje istraživanje, jer jedan intervjuer potroši jednako vremena na
razgovor s jednim ispitanikom koliko bi u grupnom pismenom ispitivanju potrošio
na pedesetak ispitanika,
- ne mogu se osigurati standardni uslovi, jer se intervju obavlja u različitim
situacijama pod većim brojem intervjuera,
- intervjueri moraju biti pažljivije odabrani i bolje pripremljeni za intervju nego za
pismenu anketu, jer od njih direktno zavise odgovori upitnika,
- usmeno postavljanje pitanja čini intervju dugotrajnim...

10. Glavne faze izrade intervjua36

Izrada intervjua vrši se u nekoliko faza:

- utvrđivanje osnovnih ciljeva ankete – proizilaze iz općih ciljeva istraživanja i

uloge koju je u njemu dobila anketa,
- njihove teorijske i operacione izrade – da se postavljeni cilejvi teorijski razrade i
zatim što adekvatnije prevedu na operacioni jezik,
- prilagođavanje operacionog plana prikupljanja podataka životnom iskustvu
ispitanika u sadržinskom i jezičkom pogledu – upitnik se ne stvara prostim
izmišljanjem pitanja koja će u anketi biti postavljena, uspjeh zavisi od toga da li je
način kako se prikupljaju podaci ispitanicima razumljiv i pristupačan i da li se
tražena obavještenja nalaze u njihovom životnom iskustvu,

35
- http://www.zpr.fer.hr/static/erg/2005/poljak/intervjui.html
- http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/studentski/sociologija/metodoloski%20predmeti/2/4/BATURINA-
INTERVJU.pdf
- Prof. Dr. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski
fakultet u Rijeci, Rijeka, 200. god., str. 378, 379.
36
http://bs.wikipedia.org/wiki/Intervju#Glavne_faze_izrade_interview-a

26
 - odluka o formalnom obliku razgovora (pismenog upitnika) i konačnoj strukturi
njegove osnove (odredaba osnovnog skupa, izbor tipa i veličine uzorka, društvene
i kulturne karakteristike pojedinih dijelova osnovnog skupa i sl.), kao i o
finansijskim i kadrovskim mogućnostima.

11. Motivi intervjuisanja37

Zvonarević navodi i obrazlaže najvažnije pozitivne i negativne motive intervjuisanja.

U intervjuisanju najvažniji pozitivni motivi su:

1. Ugled institucije koja provodi intervju. Ugled institucije često djeluje motivirajuće
na ispitanika koji se može osjećati polaskanim što je njega tako ugledna institucija
odabrala za pomoć u tako važnom istraživanju.
2. Znatiželja ispitanika. Javlja se gotovo pri svakom ispitivanju, jer su ljudi po svojoj
prirodi izuzetno znatiželjni, pa će zato ispitanik, bez obzira na svoju rezervisanost,
uvijek biti spreman da ''malo zaviri'' u tajne intervjua. Tu želju ispitanika treba
pozitivno iskorisititi intervjuer.
3. Uljudnost, pristojnost i šarmantnost intervjuera. To može presudno utjecati na
sudjelovanje ispitanika u intervjuu.
4. Spremnost ispitanika da saopšti javnosti svoje mišljenje i svoj sud o aktuelnom
problemu. Takva je spremnost često prisutna kod većine ljudi, pa intervju treba
pravovremeno najaviti kao traženje mišljenja o određenom problemu.
5. Direktna materijalna stimulacija ispitanika. Ponekad se praktikuje i takav oblik
stimulacije ispitanika, a sastoji se u novčanoj nagradi za uloženi trud u
intervjuisanju. Materijalnu stimulaciju treba primjenjivati kao dodatni oblik
drugim oblicima moralne stimulacije, a samo iznimno kao jedini stimulativni
oblik.
6. Pravodobno i prigodno obavještavanje ispitanika o svrsi i ciljevima istraživanja i
dolasku intervjuera. To može vrlo poticajno i djelotvorno utjecati na uspjeh
intervjuera.
7. Ugled vlasti. U određenim slučajevima ugled vlasti može motivacijski djelovati na
ispitanika. Takav se motiv može dvostruko manifestovati: kao popularnost i
povjerenje, ali i kao strah.

Negativni motivi su:

1. Ispitanik ne vidi u prvi mah svrhu i ciljeve intervjua. Ima slučajeva da ispitanik
shvati svrhu i ciljeve intervjua, ali da ipak ne vjeruje u primjenu rezultata
intervjuisanja, te da će oni moći poboljšati i promjeniti postojeće stanje.
2. Ispitanik se boji sudjelovati u intervjuu zbog mogućnosti posljedica. Intervjuer
treba poduzeti sve da ispitanika razuvjeri i oslobodi straha, pružajući mu za to
određene garancije.
3. Ispitanik ne zna odgovoriti na neka pitanja. U strahu da ispadne neznalica, on neće
odgovoriti na neka pitanja.
4. Ispitanik može biti revoltiran nekim pitanjima. Ako do takve situacije dođe,
intervjuer treba spretno preći na slijedeće pitanje, pa se u pogodnom trenutku
ponovo vratiti na ''sporedno'' pitanje.

37
Prof. Dr. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet
u Rijeci, Rijeka, 200. god., str. 379, 380.

27
 5. Ispitanik je zaštićen intervjuima. Treba pronaći njegovu zamjenu, tj. drugog
odgovarajućeg ispitanika.
6. Ispitanik je spriječen nekim svojim poslom. Rješenje u dogovoru za neko
povoljnije vrijeme.

12. Kvaliteti ispitivača

Pri izboru ispitivača potrebno je voditi računa o brojnim njegovim kvalitetima, od koji
su najvažnije:
1. Poštenje i moralnost.
2. Zainteresovanost. Ako intervjuer nije zainteresovan za svoj posao, a uz to i
neodgovoran i površan, neizbježno će doći do pogrešaka i neprimjerenih rezultata
istraživanja.
3. Tačnost.
4. Prilagodljivost. Intervjuer mora imati sklonost brzom i uspješnom prilagođavanju
najsloženijim okolnostima. Stoga je dobar intervjuer istodobno i dobar glumac, ali i
obrnuto.
5. Osobnost i temperamentnost. Intervjuer treba biti umjeren u ponašanju, ni pretjerano
agresivan, ni pratjerano društven.
6. Obrazovanje i inteligencija. Intervjuer treba biti enciklopedijski obrazovan, vrlo
informisan i inteligentan, kako bi razumio, shvatio, usvojio i primjenjivao i
najkomplikovanija uputstva u intervjuisanju.
7. Dobro poznavanje jezika intervjuisane skupine. Intervjuer mora dobro vladati jezikom
mjesta boravka intervjuisane skupine, jer je to važna pretpostavka za uspješno
komuniciranje.

13. Provođenje intervjua

Provođenje intervjua ima mnogo zajedničkih elemenata s provođenjem ankete,

posebno individualnog i grupnog anketiranja. Početak intervjua smatra se jednom od najtežih,
najodgovornijih i najvažnijih faza intervjuisanja. Prvi kontakt intervjuera i ispitanika
presudno utječe na sudbinu cijelog intervjuisanja, a od ispitivača zahtijeva tačnost,
prilagodljivost, snalažljivost, elastičnost, poslovnost, duhovitost, ljubaznost, spontanost,
šarmantnost. U procesu stvaranja prvog kontakta sa ispitanikom, jednu od najvažnijih uloga
ima pojava koja se naziva halo-efekt. Bit te pojave je u tome da ispitanik na osnovu vanjskog
izgleda (način odijevanja, boja odijela, opća urednost ili neurednost itd., ili fizički izgled,
oblik i izgled lica, nosa, kose itd.) ili nastupa i ponašanja (sigurnost ili bojažljivost u držanju,
povučenost ili živahnost, boja glasa i način govora itd.), ili nečeg drugog (npr. o toj osbi
ispitanik već nešto zna od ranije i sl.), stvara sud o cijeloj osobi. Zato je važno da prvi dojam
o intervjueru bude povoljan. U pronalaženju ispitanika treba biti osobito pažljiv. Intervjuer
treba pronaći pravu osobu za intervju, a to čini prema adresi i popisu koji je dobio na osnovi
uzorka. A kada je pronalaženje ispitanika prepušteno intervjueru, kao što je to slučaj sa
kvotnim uzorkom ili u nekim drugim situacijama, on treba voditi računa da u takvoj prilici ne
bira samo ljude koji su mu simpatični. Naime, treba spriječavati da uzorak bude psihološki
pristran. Zbog toga je potrebno dati intervjueru primjerene upute.
Nakon završenog intervjuisanja slijedi složena faza obrade prikupljenih podatka i
informacija u smislu planiranog znanstvenog istraživanja, rješava se postavljeni problem te
svrha i ciljevi istraživanja.

28
14. Zaključak
Anketa je metod istraživanja koji pomoću anketnog upitnika prikuplja informacije
neophodne za donošenje rješenja problema i odluke. Ona se obično provodi na određenom
uzorku koji mora biti repreznentativan i efikasan. Anketa se implementira tako što, prije
svega, definišemo cilj i rezultate anketiranja, potom metodu anketiranja koja definiše anketni
upitnik, način formiranja i veličinu uzorka, te način izvođenja ankete. Kada su u pitanju
prednosti i nedostaci ankete, mislim da anketa kao istraživačka metoda ima znatno više
prednosti. Naglasio bih da je najvažnije voditi računa da je ona samo jedna od faza
istraživačkog procesa i da kao takva mora biti izvedena iz predmeta istraživanja. Tek nakon
što smo odredili cilj i predmet istraživanja, definisali hipotezu, te odredili varijable i
indikatore, možemo krenuti na izradu ankete. Tek ćemo tada dobiti pouzdane podatke u
skladu sa kojim ćemo donositi valjane zaključke i moći početi djelovati i mijenjati društvo u
kojem živimo.
Anketni upitnik je metoda prikupljanja kvantitativnih podataka o određenim
stavovima velikih populacija. Kreirani anketni upitnik mora biti pregledan, jasan, sadržavati
mali broj otvorenih pitanja, mora biti testiran kako bi bili sigurni da ćemo dobiti kvalitetne i
potpune informacije o pojavi koju istražujemo.
Intervju je metod koji predstavlja odvijanje konverzacije između analitičara i jednog
ili više eksperata. Intervju kao istraživačka metoda sa svim svojim manama i prednostima
opet ostaje metoda koja može biti i koja će biti korištena u mnogim istraživanjima koja se
mogu ticati širokog dijapazona problema i odvijana u najrazličitijim društvenim kontekstima.
Iako u mnogome ovisi o umijeću intervjuera, ipak se pokazuje dobrim i praktičnim načinom
za prikupljanje empirijskih podataka. Stoga mislim da zbog svojih širokih mogućnosti,
prilagodljivosti te otvorenosti prema kvantitativnom ali i prema kvalitativnom, intervju će
ostati među poželjnijim i češće korištenim metodama u društvenim istraživanjima.

29
Literatura:

1. Filipović, M.: Metodologija znanosti i znanstvenog rada, Svjetlost, Sarajevo,

2004. god.

2. Čekić, Š.: Osnovi metodologije i tehnologije izrade znanstvenog i stručnog

djela, FSK, Sarajevo, 1999. god.

3. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela,

Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2000. god.

4. Internet:
- http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=2007012
- http://ppf.unsa.ba/pdf/Predavanje%203%20seminarski%20Anketa.pdf
- http://hr.wikipedia.org/wiki/Anketa
- http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=6
- http://www.analitik.hr/kvantitativne.htm
- http://www.geof.hr/~bstancic/kiksgnh.pdf
- http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%98%D0%BD
%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B2%D1%98%D1%83#.D0.9D.D0.B0.D1.83.D1.
87.D0.BD.D0.B8_.D0.B8.D0.BD.D1.82.D0.B5.D1.80.D0.B2.D1.98.D1.83
- http://209.85.129.132/search?
q=cache:fafRtydKZ2QJ:personal.unizd.hr/~nrotar/medijski%2520i%2520nov.
%2520zanrovi/televizijski%2520intervju
%2520seminar.doc+televizijski+intervju&cd=2&hl=bs&ct=clnk&gl=ba&client=firef
ox-a
- http://www.eccf.su.ac.yu/Download/mljr/analiza%20i%20dizajn%20rada01.pdf
- http://www.puls.hr/hrv/po/34qn.htm
- http://hr.wikipedia.org/wiki/Produbljeni_intervju
- http://193.198.60.202/nastava/IsTrz_Matutinovic/GVH_Primarni_podaci_kvalitativne
_metode_final.pdf
- http://www.zpr.fer.hr/static/erg/2005/poljak/intervjui.html
- http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/studentski/sociologija/metodoloski
%20predmeti/2/4/BATURINA-INTERVJU.pdf
- http://bs.wikipedia.org/wiki/Intervju#Glavne_faze_izrade_interview-a
- http://209.85.129.132/search?q=cache:Zq-
0co_fYckJ:https://www.ffri.hr/datoteke/anketno_istrazivanje_1.doc+anketno_istraziva
nje_1&cd=1&hl=bs&ct=clnk&gl=ba&client=firefox-a
- http://www.kiphz.hr/znanstveni_rad_anketiranje.php
- http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/intervju
- http://www.rtvmo.ba/index.php?option=com_poll&task=results&id=17&Itemid=60
- http://www.mupusk.gov.ba/index.php?option=com_poll&id=2:da-li-ste-zadovoljni-
radom-policije-
- http://www.ekotim.net/sarajevo/html/carfreeday/rezultatianketedba05.pdf
- http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.sarajevo-
x.com/media/images/vijesti/b_080920036.jpg&imgrefurl=http://www.sarajevo-
x.com/clanak/080920036&usg=__cGVsgxmW0ac8sYRX4t_cNKWDM9E=&h=412
&w=550&sz=76&hl=bs&start=3&tbnid=8RoJTAbEchKNgM:&tbnh=100&tbnw=13

30
 3&prev=/images%3Fq%3Danketa%2Btramvaji%2Bu%2BSarajevu%26gbv
%3D2%26hl%3Dbs%26client%3Dfirefox-a%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official
%26sa%3DG
- http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://gdb.rferl.org/5EBCC2FA-D086-44B8-
BA71-
12BC95BFD135_mw800_mh600.jpg&imgrefurl=http://www.slobodnaevropa.org/con
tent/article/1363334.html&usg=__bSeEHK0hOBQSojE4jkKomiZr5jU=&h=576&w=
720&sz=86&hl=bs&start=4&tbnid=kUeorLNl8FR72M:&tbnh=112&tbnw=140&prev
=/images%3Fq%3Danketa%2Bgu%25C5%25BEve%2Bu%2Bsaobracaju%26gbv
%3D2%26hl%3Dbs%26client%3Dfirefox-a%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official
%26sa%3DG
- http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/mozaik/nervoza-u-saobracaju-ljuti-konobari-i-
turbo-folk

31