Britanski Kompjutorski Haker Pristupio Tajnim Dokumentima NASE

Britanski kompjutorski haker pristupio tajnim dokumentima o NLO-ima
Za S|edn|ene Drave, on |e ozb|no opasan ov|ek ko| |e zoo rzku naconanu

sgurnost ponv "na|vee vo|no komp|utorsko hakran|e svh vremena". A
Brtanac Gary McKnnon kae da |e on samo oban komp|utorsk entuz|ast ko| |e
eo otkrt posto|e vanzema|c NLO-. T|ekom svo|e potrage, McKnnon |e
provao u komp|utore u Pentagonu, NASA- Svemrskom centru |ohnson, kao u
sustave ko|e korste amerka kopnena vo|ska, mornarca zrakopovstvo. McKnnon
se sada bor protv zruen|a SAD-u gd|e ga, ako ga progase krvm, eka do 70
godna zatvora novana kazna do 1,75 m|una doara. N|egov odv|etnc strahu|u
da b ak mogao bt posan u za|ev Guantdnamo.
McKnnon |e roden u Gasgowu, Skotska, 1966. N|egov su se rodte| razve kad mu
|e bo est godna, on |e odseo u London sa svo|om ma|kom ouhom, ko| |e bo
neka vrsta NLO fanatka. "On pot|ee z Fakrka, odmah kod Fakrka naaz se
m|esto po menu Bonnvbrdge, ko|e |e sv|etska pr|estonca NLO-a. Dok |e vo
tamo, san|ao |e da seta po Bonnvbrdgeu geda ogromne svemrske brodove.
Isprao m |e to, to |e raspao mo|u matu. On |e bo strastven tate| znanstvene
fantastke. Kako |e bo mo| drug otac, |a sam poeo tat znanstvenu fantastku
radt sve to |e on rado."
Kad mu |e bo 15, Gary se prdruo Brtanskom udruen|u za stravan|e NLO-a
(BUFORA). Sa 17, pogedao |e fm Ratne gre zaptao se: "Moe se to stvarno
unt? Moe se neovateno prstupt nev|ero|atno zanm|vm m|estma? Sgurno
to ne moe bt tako ako."
Tako |e 1995. poeo hakrat. Trao |e, mnogo puta pronaao, mrene
admnstratore na vsokm raznama amerke vade vo|ske ko| se nsu zamara
korten|em oznk. Tako |e uao. Napravo |e nekoko probnh upada, na prm|er
hakra|u u mreu sveuta Oxford, otkro |e da mu |e c|ea ta stvar
"nev|ero|atno uzbud|va".
Kada ga pta|u da |e br|antan, odgovara "Ne". On |e samo oban, samouk
komp|utora. K tome, tvrd, nkada n|e bo sam. "Kada ste na mre moete
pokrenut naredbu NetStat - Status mree ko|a e zstat sve veze s tm stro|em.
Tamo |e bo hakera z Danske, Ita|e, N|emake, Turske, Ta|anda."
Vanzemaljska tehnologija
Dake, posto|e vanzema|c? Da, prema McKnnonu. "Pronaao sam pops mena
asnka", tvrd on, "pod nasovom 'nezema|sk asnc1. To ne zna da su on ma
zeen. Msm da to zna da 'nsu staconran na Zem|'. Pronaao sam pops
'transfera z fote u fotu' pops mena brodova. Pogedao sam h. To nsu b
brodov amerke ratne mornarce. To to sam vdo uv|ero me da ma|u neku vrstu
svemrskog broda, zvan paneta. Posto|aa |e grupa zvana Pro|ekt Razotkrvan|e.
Ob|av su kn|gu sa sv|edoen|ma 400 strun|aka z raznh podru|a, od kontroora
cvnog zranog prometa, preko operatera vo|nh radara, pa sve do tpova ko| su
b odgovorn za ansran|e nukearnh raketa. To su vro v|erodosto|n |ud ko| sv
kau 'Da, posto| NLO tehnoog|a, posto| antgravtac|a, posto| sobodna energ|a
vanzema|skog |e por|eka, m smo zarob svemrske brodove do do n|hove
tehnoog|e reverznm nen|erngom'."
On kae da |e |edan NASA-n znanstvenk zv|esto da Svemrsk centar |ohnson ma
od|e na ko|em se NLO- bru sa satetskh fotograf|a vsoke rezouc|e. Zato |e
provao unutra da se sam uv|er.
"Medu tm |udma ba |e NASA-na strun|akn|a za fotograf|e, ona |e reka da su u
Zgrad osam Svemrskog centra |ohnson redovno ukan|a NLO-e sa satetskh ska
vsoke rezouc|e. To to |e ona reka da |e tamo, bo |e tamo: tamo su be datoteke
oznaene 'ftrrano' 'neftrrano1, 'obradeno' 'neobradeno', tako neto." "Otvoro
sam |ednu sku z datoteke, ma|u na umu da |e to bo 56k da-up modem, vro
spora veza s Internetom u danma da-upa, pomou programa za da|nsku kontrou
sman|o sam bo|u na 4 bta rezouc|u na stvarno, stvarno nsku, pa ak se tada
ska |o uv|ek poako po|av|vaa na ekranu. A ono to se po|avo bo |e
zapan|u|ue. Ba |e to kumnac|a svh mo|h napora. To |e ba ska neega to
defntvno n|e d|eo |udskh ruku.
Naazo se znad Zem|ne hemsfere. Izgedao |e poput sateta, a bo |e zradeno
na nan ko| nkada pr|e nsam vdo: bez zakovca, bez avova; bo |e kao |edan
savren komad mater|aa." "Bo |e obka cgare mao |e geodetske kupoe gore,
do|e, |evo, desno na oba kra|a, ako |e ska ba nske rezouc|e, ob|ekt |e bo
vro bzu. Ta stvar |e vsa u svemru, Zem|na hemsfera ba |e vd|va spod
n|ega, ba |e bez zakovca, bez avova, bez bo ega povezanog normanom
|udskom zradom."
Hakerov pad
Gary McKnnon hakrao |e neposredno nakon dogada|a od 11. ru|na 2001, a samo
zato to |e eo vd|et posto| zav|era. "Zato su se zgrade srue kao da se rad o
kontrorano| ser| ekspoz|a?", pta on. "Mrzm teor|e zav|ere, pa sam oduo
prov|ert sam." McKnnon oduno pore optube mnstarstva pravosuda da |e krv
to |e "amerk vo|n dstrkt Washngton" postao "neoperatvan". Pa, |ednom,
przna|e, a samo |ednom: nehotce |e prtsnuo krvo dugme moda |e zbrsao
neke vadne datoteke. McKnnon |e uhvaen u studenom 2002. Kae da |e bo
nezb|eno, |er |e "posta|ao pomao nemaran". "Nkad nsam mso da e se to men
dogodt, a postao sam pomao skon megaoman|. Stvar |e postaa neozb|na.
Zavro |e tako to sam razgovarao s |udma ko|e sam hakrao... Posao bh m
nstantporuku, korste WordPad, uz mao potkh napada. Znate, ostavo bh m
poruku na n|hovom ekranu sa sadra|em, 'Ta|na vada |e ba ba ba'." McKnnona su
prona zato to |e upotr|ebo svo|u e-ma adresu kako b dovraoadao program za
admnstrran|e na da|nu. "Bog zna zato sam upotr|ebo svo|u pravu e-ma
adresu", rekao |e. "Pretpostav|am da to zna da nsam ta|novt, sofstcran haker
ko| prov|erava svak svo| korak." A da|e nasutt da ma |o puno za sprat, to
god se dogodo. "Ne mogu prat o mnogm stvarma ko|e sam otkro. |ednostavno
n|e pravo vr|eme", kae sa sm|ekom.
Kampanja za oslobaanje Garya McKinnona
S|edea faza n|egove pravne btke poea |e 10. svbn|a 2006. na Prekra|nom sudu
u uc Bow. Okrun sudac oduo |e da b McKnnona trebao preporut za
zruen|e S|edn|enm Dravama rad suden|a za hakran|a u os|et|ve komp|utorske
mree sustave. Oduka sada e na brtanskom mnstru unutarn|h posova |ohnu
Redu, ko| ma tr m|eseca da odu hoe odobrt zaht|ev za zruen|e.
McKnnonov odv|etnk predae san|e mobe amerko| dravno| ta|nc, a ako bude
odb|ena, mobu vsokom sudu da se Garyu dopust suden|e u U|edn|enom
Kra|evstvu kao brtanskom gradannu.
Avtor Admnstrator ob 10:38 0 komentar|
U ruskoj provinciji pronaena vanzemaljska lobanja
U malome selu Nivenskoe u Rusiji, Tatiana Murachinskaya je pronala lobanju sa dvije one
upljine, dvije nozdrve i dva udubljenja za ui. obanja ima oblik romba.
!ravda.Ru je do sada objavila nekoliko lanaka o vanzemaljcima, N"#ima i dru$im
%enomenima, npr. http&''en$lish.pravda.ru'society'ano...('())*#alien#+
,ana -..-+.-/01. 2*#$odinji brazilski %armer, 3ntonio 4ilas 5oas, radio je na polju kada se
motor nje$ovo$ traktora iznenada u$asio. 6a samo nekoliko minuta vidio je lete7i disk iznad
svoje $lave. etjelica je sletjela na polje i 3ntonio je u$ledao tri humanoida koji izlaze iz nje.
"ni su se pribli8avali mladi7u koji je bio uspanien i nije znao o njihovim namjerama. "dvukli
su prestraeno$ ovjeka u svemirski brod, skinuli mu odje7u, zavezali $a za metalni sto i vrili
precizne medicinske pre$lede. Ubriz$ali su mu nepoznatu supstancu i napustili sobu. Nakon
du$o vremena, vrata su se otvorila i u$ledao je lijepu plavuu. 9armer je vodio ljubav sa
vanzemaljkom nekoliko sati, bez ijedne iz$ovorene rijei. U jednom intervie:#u 3ntonio je
rekao& ;<ada je odlazila, okrenula se, pokazala na svoj stomak, nasmijeila i pokazala $ore
prema nebu;.
,etaljna istra$a mumi%icirano$ tijela zapoela je u =antia$u +*.-2.2++*. Tijelo je prona>eno
nekoliko sedmica ranije u blizini dru$o$ distrikta u ?ileu. !re$ledi su morali biti obustavljeni na
mjesec dana zbo$ %inansijskih problema. 5ilo je oito da takva stvorenja ne postoje u 6emljinoj
bios%eri.
Apollo 11 I ajanstveni !ljedbenik
Srednom ru|na 2005. godne na amerkom 'Scence Channeu' emtran |e program
pod nasovom 'Prv na M|esecu; nesprana pra'. Nakon 15 mnuta programa,
emtran |e |edan kra segment u tra|an|u od tr po mnute gd|e |e spomenut NLO
susret ko| |e skusa posada ms|e Apoo 11 na svome etu ka M|esecu.
O navodnom ncdentu zmedu ms|e Apoa 11 NLO-a zadn|h deset|ea su unutar
ufooke terature b nabro|an prav mtov, od famoznh rado komunkac|a gd|e
Armstrong navodno pr|av|u|e kontro eta u Houstonu 'et|ece sa druge strane
kratera' do raznoraznh susreta u orbt oko M|eseca. Iako se u mnogo sua|eva
ugavnom rado o referencama bez uporta pak o podvaama ko|e su bezbro|
puta mnog prepsva unedoged, tek |e 2001. godne na konferenc| Dscosure bo
neto ozb|n|h referenc. Po svemu sude, ovo |e prv put da astronaut Apoa 11,
Buzz Adrn, |avno govor da se t|ekom ms|e Apoo 11 zasta neto dogodo to b
mogo u u ufooke kasfkac|e po defnc|.
Prijevod relevantnog transkripta iz same emisije;
NARATOR = No, tr dana nakon 200,000 m|a eta, ms|a kontroe |e zgeda
propusta vanost krptrane poruke od Apoa 11.
APOLLO 11 = Da mate bo kakvu de|u gd|e |e S-IVB u odnosu na nas?
KONTROLA MISI|E = Budte na vez.
NARATOR = Posada |e traa nformac|e o svome trenutnom pooa|u u odnosu na
S-IVb, fnan stupan| rakete ko| |e bo odbaen dva dana ran|e. Ova kratka poruka
oznaa |e znenadu|u preokret stuac|e: Apoo 11 n|e bo sam u svemru.
ASTRONAUT BUZZ ALDRIN = Tamo |e bo neto to |e, uh, prno bzu da b to
mog promatrat. Sto |e to mogo bt?
NARATOR = Uz Apoo 11 |e eto msterozn ob|ekt poput ovoga (prkazan |e
prstenast ob|ekt z bzne) ko| |e takoder usnm|en u kasn|o| ms|. Ukoko to
n|e bo do n|hove rakete, to |e tada |edno mogao bt NLO.
ASTRONAUT BUZZ ALDRIN = Mke (Cons) se dos|eto da pogeda stvar teeskopom
to |e uspo. Kada |e to bo u |edno| pozc| mao |e nz eps, a kada b to zotr
bo |e u obku sova L. To nam n|e ba puno govoro.
Dr. DAVID BAKER (v Apoo 11 znanstvenk): NASA |e znaa |ako mao o tom
ob|ektu ko|ega |e pr|ava posada Apoa 11. Bo |e to oto nedentfcran ete
ob|ekt, no takv ob|ekt nsu b neuoba|en nt u pov|est orbtra|uh etova oko
Zem|e gd|e |e u pr|an|m godnama bo ndkac|a o vdan|u takvh ob|ekata.
NARATOR = Usprkos |asnom pogedu prema NLO-u, posada |e ba obazrva u
pr|av|van|u stoga kontro eta.
ASTRONAUT BUZZ ALDRIN = Oto, nas tro|e nsmo b spremn da provamo: 'Hey
Houstone, m mamo neto to se kree uz nas, a m ne znamo to |e to, pa, znate,
ova|, moete nam re o emu se rad?'. Nsmo b spremn da to uradmo, |er smo
zna da b te rado poruke moge ut razte grupe |ud tko zna to b se od nas
zaht|evao kada bsmo se vrat, bo to zbog zvanzema|aca, zbog bo ko|eg
razoga. Prema tome, to nsmo un, a smo odu da emo obzrno ptat
Houston, gd|e |e koko |e od nas uda|en S-IVB.
NARATOR = Nesv|esna oko drame ko|a se odv|a u svemru, kontroa ems|e |e
uputa preko rado komunkac|u pozc|u ko|u |e Apoo 11 trao.
KONTROLA MISI|E = 'Apoo 11, ovd|e Houston. S-IVB |e oko 6,000 nautkh m|a od
vas sada, pr|em.'
ASTRONAUT BUZZ ALDRIN = I nekoko trenutaka kasn|e, kada su nam |av da |e S-
IVB uda|en negd|e oko 6,000 m|a zbog manevra, pa zbog toga nsmo smatra da
promatramo neto to |e toko daeko. Odu smo nakon nekog vremena
promatran|a, da |e vr|eme da podemo na spavan|e, te da neemo ve o tome
prat do povratka natrag brefnga.
NARATOR = Do danan|eg dana posada n|e nkada poztvno dentfcraa
subeno ob|ava to |e to bo.
Dr. DAVID BAKER = Bo |e dosta |ud unutar programa ko| su nakon to su ga
kasn|e napust, b uv|eren da NLO- posto|e, to |e doveo do zabrnutost NASA-e
gd|e su postg dogovor sa posadom da nkada |avno ne razgovara o takvm
stvarma zbog straha od sm|avan|a.
"anzemaljski implanti u cilju kontrolisanja #emlje
U%olozi i predstavnici tradicionalnih nauka raspravljaju o tome da li $lasine o u$radnji
misterioznih mini#odailjaa u ljudskim tijelima imaju realne osnove. @stra8ivai N" pojava
$ovore o zloj vanzemaljskoj zavjeri. " takvim implantima sakupilo se toliko mno$o dokaza da ih
postaje sve slo8enije odbaciti.
<ao to su potvrdili u%olozi, si7ini objekti sposobni za u$radnju u razliite dijelove tijela,
prona>eni su u ljudima. Takvi predmeti u pravilu ne uzrokuju znaajne nemire, a mo$u se otkriti
npr. pomo7u A#zraka. ?ini se da ovi predmeti u sebi sadr8e male odailjae.
"vo otkri7e prva je objavila lijenica Maddy Nolan prije nekoliko $odina. ijeila je pacijente
na ostrvu Bhidbey CBashin$ton, =3,D, a jednom se pojavila $rupa odraslih mukaraca i 8ena od
kojih su svi imali takve odailjae u tijelu. U svakom sluaju radilo se o istoj vrsti implanta na
unutranjoj strani no$e, odmah iznad koljena. @mali su oblik malo$ cilindra i bili tako blizu
povrini ko8e da je povrije>ena povrina postala bla$o upaljena i crvena.
"anzemaljci meu nama
<ada je lijenica trljala povrinu, mali objekti poeli su se smanjivati i potpuno su nestali.
Me>utim, implanti su ostali ispod ko8e svako$ pacijenta koje$ je pre$ledala. Maddy je shvatila
;da svaki implant alje Cili primaD neku vrstu si$nala za pra7enje ili neto takve vrste;.
=vaki od pacijenata sje7a se istih stvari. ,ok je bila u svojoj sobi, osoba je iznenada ula $lasan
um poput zvuka helikoptera Cneki su svjedoili da su vidjeli svjetloD, i potom postala svjesna da
je ;iz$ubila; dva sata.
U%olozi su odluili analizirati implante uz pomo7 laserskih sprektroskopa. ,arrel =ims, hirur$
Ro$er <. ear i dru$i ukljueni su u ovo istra8ivanje.
,.=ims je osnovao or$anizaciju u =3, 9ondacija za interaktivno istra8ivanje i svemirsku
tehnolo$iju C9@R=TD, iji je zadatak razmotriti realizaciju takvih operacija kao mikroanalize
sadr8aja implanta. Rezultati hemijskih analiza ovih misterioznih predmeta su zapanjuju7i. "ni
otkrivaju cijelu tvornicu elemenata na povrini od 2+ kvadratnih milimetara. =ljede7a lista
pokazuje sastav jedno$ implanta, prema studiju ,r R.E. eara& 3l, Fa, 9e, 5a, Fu, M$, Mn, Na,
Ni, !b, 6n, =i, Ti... U%olozi skre7u pa8nju na injenicu da slian sastav imaju i ipovi koji se
koriste u in%ormacionoj tehnolo$iji. Mo8da je i njihova %unkcija slina& da prate kretanja ljudi,
kontroliu njihove %izike uslove...ili mo8da utii na nain razmiljanja i ponaanja.
Mo$u7i cilj takvo$ pra7enja ljudi ostaje nejasan.
Astralni implant
Mno$a objanjenja baziraju se na ulozi implanta. !rema jednoj teoriji, implant je jedna vrsta
ener$ijsko$ bloka, sposobno$ da od osobe izvue sve vrste in%ormacija. ,ru$a teorija $ovori da
to pumpa %iziku ener$iju od osobe i mo8da pro$ramira njeno ponaanje.
Nije nova teorija da u ovom univerzumu postoje svjetovi kontrolisani parazitnim vanzemaljskim
ener$ijama. U skladu sa ovim vjerovanjem, zloini i beskrajni ratovi na 6emlji proizvod su
ener$ije straha kojom se hrane parazitski svjetovi. Naravno, tradicionalna nauka odbacuje
zamisao ak i o diskusiji ove mo$u7nosti.
$ilm %izvanzemaljske Autopsije% &e 'la(an')
=ve je poelo -//0. $odine. Gn$leski producent Ray =antilli pustio je tada u javnost snimku za
koju se tvrdilo da predstavlja autentini prikaz Hizvanzemaljske obdukcijeH. =nimka je prikazivala
preminulo humanoidno bi7e polo8eno na stol, nad kojim se vri medicinsko seciranje. Mediji
preuzimaju priu koja osvaja svijet, te je do sada napisano stotine lanaka i snimljeno mnotvo
dokumentaraca oko ovo$a %ilma koji se pokuavao prikazati kao seciranje nad izvanzemaljcem
prona>enim u Ros:ellu -/(1. $odine.
Ray =antilli je spremno krenuo u akciju da izvue %inacijsku korist u prodaji T4 prava za
prikazivanje ovo$a %ilma. To mu je umno$ome i uspjelo. Mno$e medijske ku7e otkupile su %ilm i
nastavile $a analizirati u T4 emisijama sa raznim okru$lim stolovima i znanstvenim debatama.
Na tom polju, najvie vremena ulo8ili su T4 kanali RT i R3@. Na talijanskom R3@#u
svojevremeno je bila ak or$anizirana i velika znanstvena debata $dje su prisustvovali
astronomi, astro%iziari i istra8ivai poput !hilip Mantela, koji su ar$umentirali HzaH i HprotivH
stavke u %ilmu. U analize se u to vrijeme bila ukljuila i tvrtka <",3<. Ray =antilli je
konstantno ustrajavao na tvrdnji da je %ilm Hizvanzemaljske obdukcijeH autentian.
<onano, -- $odina nakon medijsko$ cirkusa, pria dobiva svoj potpuni preokret. (. travnja
2++.. $odine, kanal =<I -, emitirao je dokumentarac HGamon @nvesti$ates # 3lien 3utopsyH.
,okumentarac prikazuje najnoviji intervju sa Ray =antillijem koji sada mijenja priu. =antilli
sada tvrdi da je zaista vidio stvaran %ilm Hizvanzemaljske obdukcijeH, te $a je i na kraju uspio
kupiti od tajanstveno$ Hameriko$ kamermanaH. No, %ilm je bio u tako loem stanju, da $a je zbo$
to$a odluio rekonstruirati. Ta snimljena rekonstrukcija je upravo taj poznati %ilm
Hizvanzemaljske obdukcijeH koji smo $ledali u medijima. =antilli tvrdi da je ipak u
rekonstruiranom Cla8iranomD %ilmu bilo ukomponirano oko 0 J stvarno$a materijala koji je jo
bio u prihvatljivom stanju, no ne navodi koji to toni dijelovi jesu.
!o prvi put se priznaje da je u rekonstrukciji modela Hhumanoidno$ bi7aH sudjelovao en$leski
kipar Kohn Lumphreys. Mto se tie poznatih . pristiju bi7a, =antilli priznaje da se radilo o
Humjetnikoj slobodiH. !oznati ostaci letjelice koji su bili uklopljeni u %ilm, tako>er su izra>eni od
Lumphreysa.
=antillijevo priznanje odjeknulo je poput bombe u u%olokoj zajednici. @pak, kada sve zbrojimo i
oduzmemo, injenica ostaje da je =antilli prije tvrdio da je ono to $ledamo HautentinoH, no sada
tvrdi da je to Hrekonstrukcija na osnovu autentino$aH. 5ez obzira na =antillijeva premiljanja,
takav nemaran i neozbiljan pristup dovoljan je da priu odvedemo u mirovinu i zakljuimo sluaj
kao obinu podvalu.
@pak pria 7e oito 8ivjeti jo neko vrijeme. U kina upravo kre7e %ilmska komedija H3lien
3utopsyH u kojoj $lume 5ill !ulman i Larry ,ean =tanton. <omedija je zasnovana na
=antillijevom %ilmu, a $ovori o dva prijatelja koji odlue napraviti la8nu video snimku o
izvanzemaljskoj obdukciji. @stra8iva Ren Red%ern tvrdi da bi mo8da to mo$ao biti uzrok
=antillijeve nove prie koja slu8i u promociji obine kino kampanje, te ostaju i dalje neki
elementi oko ovo$a poznato$a %ilma, koji nisu do kraja razrijeeni.
*endlesham Nlo Incident
MAGAZI !"I#A$K%G MII$#A"$#VA %!"A& %!'AVI% ()AAK %
"&*)&$HAM )% I+I*&#,
Aktvn d|eatnk brtanskog Mnstarstva obrane, Nck Pope, napsao |e proaktvn
NLO anak za suben magazn Mnstarstva 'Focus', o poznatom Rendesham
ncdentu. Sve ve bro| otvorenh prstupa prema znaa|u NLO teme odv|a se rom
sv|eta u vo|nm nsttuc|ama. Ovakav konstantan progres oznat e |o bo| uvd u
ufooku probematku monopo nad nformac|ama ko|e su do sada uv|ek be u
okvru vo|nh domena.
==================================================
========================================
FOCUS - MAGAZIN BRITANSKOG MINISTARSTVA OBRANE
Izdan|e ou|ak 2006
NLO ncdent u Rendesham um
pe Nck Pope
|mg|http://mg85.mageshack.us/mg85/5919/popeam6.|pg|/mg|
NLO pro|ekt Mnstarstva obrane ma svo|e kor|ene u stud| zapoeto| |o 1950.
godne od strane veg znanstvenog sav|etnka Mnstarstva znanstvenka ko| se
bavo radarma, Henry|a Tzarda. Kao rezutat n|egovog nzstran|a da se NLO
vden|a ne b sm|ea odbact bez neke forme znanstvene stud|e, Mnstarstvo |e
formrao zuzetan Odbor, 'Radnu skupnu za etee tan|ure'. Zak|uak odbora |e bo
skeptan, NLO vden|a nsu ba nta drugo do pogrene nterpretac|e obnh
ob|ekata pr|evara. Nsu predo nkakvu da|n|u akc|u. No, 1952. godne
zab|eena |e ser|a vsoko kredbtetnh dogada|a gd|e su NLO- praen radarom
vden od RAF pota, a to |e prmorao Mnstarstvo obrane da ponovno proms. NLO
vden|a se sada treba|u b|et sat Od|eu za strage, kako b se mogao prona
zak|uak da |e bo to od pr|av|enh do|ava mao znaa| za obranu. Od tada,
preko 10,000 NLO do|ava |e bo zaprm|eno. Od 1991. do 1994. rado sam u od|eu
ko| |e bo zaduen za tu bzarnu temu. Ba |e to |edan od na|fascnantn|h dunost
u mo|o| 20-godn|o| kar|er u Mnstarstvu obrane.
Vena NLO vden|a ko|e zaprm Mnstarstvo obrane ma|u prozana ob|an|en|a:
zrakopovna sv|eta, meteorook baon, meteor, baon td. No, u svemu tome,
ma postotak zgeda dovo|no nteresantno, a u |ednom sua|u se potpuno ste.
To |e tzv. ncdent u Rendesham um. Pro prosnac navra se 25. ob|etnca
onoga to |e ope prhvaeno kao brtansk na|poznat| NLO sua|. Med| su
opseno prat ovu bzarnu ob|etncu, memor|an dogada| organzraa |e Forestry
koms|a na okac| 'NLO s|etan|a', a nekoko NLO entuz|asta okupo se za|edno
kako b ob|e dogada|, zm|en pre dru se na zuzetno| hadno. Zbog ega
tok nteres? Sto se to dogodo u um pr|e toko godna zbog ega |o uv|ek
bud toko zanman|e?
Rendesham uma e zmedu dv|e bratske baze, RAF Bentwaters RAF
Woodbrdge u Suffoku. 1980. godne, obe baze su be uprav|ene od zrakopovnh
snaga S|edn|enh Amerkh Drava (USAF). Hadn rat |e tada bo |o uv|ek oduno
hadan. Sov|etske snage su utvrdvae grancu u Po|sko|. U pozadn takvh zbvan|a,
odgraa se udna ser|a ncdenata.
U ranm satma 26. prosnca 1980. godne, vo|no osob|e u bratskm bazama
zam|eto |e udna sv|eta u um. U poetku ms su da se moda sruo
zrakopov, pa su ot van da strae. Ono to su na n|e bo sruen zrakopov,
nego samo ono to su mog okarakterzrat kao NLO. Zvotn|e na obno| farm su
dosovno poud|ee. |edan od vo|nh poca|aca |e prao dovo|no bzu ob|ekta te ga
|e dotaknuo na |edno| stran. On drug koega prezentra su skce et|ece u svo|m
subenm z|avama za USAF. |edna od th skca ak prkazu|e udne smboe na
trupu et|ece, ko|e su oevc uspored sa egpatskm h|erogfma. "Voo bh da
sam mao svo|e oru|e, |er sam se os|eao potpuno nemonm", rekao |e |edan od
madh vo|nka, |ohn Burroughs.
Dv|e no kasn|e NLO se vrato. Zam|enk zapov|ednka baze, pukovnk Chares Hat
|e dobo do|avu krenuo |e u umu da stra. On |e takoder vdo NLO ko| |e u
|ednom trenutku spao sv|etosnu zraku na n|egovu |edncu u Woodbrdgeu. "Bo
sam tu, kao v asnk ko| rutnsk demantra takve po|ave mar|vo rad da h
pob|e, a sada sam bo uk|uen u neto to nt sam nsam mogao ob|asnt",
komentrao |e.
Istraga Mnstarstva obrane |e poduzea potragu za radarskm dokazma ko| b mog
podupr|et to to |e vdeno. No, od daeko veeg nteresa su naaz m|eren|a
rad|ac|e ko| su poduzet na m|estu s|etan|a sa ga|gerovm bro|aem. Otan|a su
porasa na tr toke u zem| ko|a su formraa obk |ednakostrannog trokuta, kao
da |e NLO seto sa tr noce. Obav|eta|no osob|e |e z|avo da su naaz zgeda
"znatno ve od pros|ene okone". N|hovo zv|ee |e sugerrao da su naaz
rad|ac|e b sedam puta v nego to b se mogo oekvat od koncentrranog
podru|a.
Posto|e razne skeptne teor|e oko toga to |e vdeno. Ona ko|a na|ve prevadava
odnos se na to da su razn oevc b zaveden od strane Orfordness sv|etonka ko|
|e osv|et|avao umu. "Ako su USAF zrakopovne snage zasta u mogunost dov|et
takve haucnac|e od sv|etonka, ko| m |e zasgurno poznat, tada drhtm pod
n|hovm monm prstma ko| su nadzra (nukearne) okdae", komentrao |e Raph
Noyes, bv d|eatnk Mnstarstva obrane ko| |e pokazao nters u sam sua| nakon
umrov|en|a. Reakc|a Charesa Hata na teor|u takoder |e ba otra. "Sv|etonc ne
ete", rekao |e. Bv ef Osob|a obrane, Lord H-Norton komuncrao |e ntezvno sa
Mnstarstvom obrane oko ncdenta te |e uputo nekoko paramentarnh ptan|a u
Ku ordova.
Mnogo ufooga stravaa v|eru|e da se NLO nformac|e zatakava|u. On vde
nepregednu zav|eru ko|a spr|eava da stna zde u |avnost. Nta n|e tako daeko
od stne. Zaht|ev ko| se tu NLO-a su medu na|em zaht|evma ko| se upuu|u
preko Zakona o sobod nformran|a Mnstarstvo obrane |e uno vek napor da
bude od pomo koko |e to god mogue. Informac|e su postae dostupne preko
raznh pubkac|a naconanog arhva. Kompetn dos|e o ncdentu u Rendesham
um su skenran dostupn na strancama Mnstarstva obrane.
Suben stav gas da takv dogada| nsu b od znaa|a za obranu, no NLO ncdent
u Rendesham um osta|e neob|an|en do danan|eg dana. Nadam se da emo
mat neke odgovore pr|e 50. ob|etnce oko ovoga, |ednoga od na|neobn|h
ncdenata, ko|ega |e Mnstarstvo obrane kada stravao.
+,rni princ-
Kra|em ezdeseth godna, nakon oka ko|eg su u naunom sv|etu medu
vzonarma fantastma zazvae prve dv|e kn|ge va|carskog hote|era Erka fon
Denkena 'Povratak zv|ezdama' 'S|ean|a na budunost', u sv|etu |e bo sve |e
ve prstaca teor|e da |e naa paneta u daeko| proost ba doman nepoznath
gost|u z svemra.
Medu emnentnm nauncma z tog vremena tu su se uvrst, Amerkanc |ozef F.
Bumrh, upravte| Od|e|en|a za pro|ekte raketnh konstrukc|a NASA-e autor ve
naunh d|ea medu ko|ma |e na|fantastn|e 'Otvore se nebesa', zatm
egzoboog Kar Sagan, sov|etsk uen|ac Rano Agrest, Vadmr Ivanov Avnsk
Aeksandar Gorbovsk, meksk paeontoog Montez, drug. Dakako, n|ma su se
prdru |o nz naunh fantasta 'aa Denken', kao to su Engez |ohanes fon
Bater, an Kra|evskog astronomskog drutva u Londonu, francusk strava
psac Rober Saru n|egov zem|ak, storar ahem|e Rene Ao.
Mada b n|hove teor|e tvrdn|e, bez sumn|e, be veoma nteresantno tvo za
taoce, pak, m emo se zadrat sk|uvo na neraz|an|enm mster|ama naeg
vremena, ko|e |o uv|ek zbun|u|u naun sv|et.
Zbog toga, dake, vratmo se godnama unazad, krenmo na zanm|v put u
Francusku - u Parz. Bo |e utorak, tre avgust 1971. godne...
-rekin.ti dijalog
Toga dana, negd|e oko osam sat u|utro, vena Francuza s|ed su pored rado
teevz|skh aparata, pomno prate uzbud|v drektn prenos aunran|a amerkog
kosmkog broda 'Apoo 15' ko| se agano bezb|edno sputao na |ednono
m|eseevo to. Zahva|u|u dobro| organzac| saradn| sa NASA-om, Francuska
rado-teevz|a |e posredstvom amerke baze u H|ustonu, odravaa drektan
kontakt s rado-oda|ama svemrskog broda ko| su prenos poruke amerkh
astronauta. U parkom stud|u s|eda su dvo|ca skusnh novnara, |edan
spec|asta za astronautku a drug prevodac, ko| su komentarsa poruke
astronauta Vordena strun|aka z Kontroe u baz H|uston.
Razgovor |e u poetku bo dosta nezanm|v svodo se na razm|en|van|e strunh
podataka.
'Apoo 15': - Sve funkcone O. K. Sputan|e se odv|a po panu...
Kontroa: - Obratte pan|u na nstrumente...
Poruka strun|aka za kontrou eta z H|ustona ba |e tog momenta preknuta.
Zavadaa |e muka tna, zatm su se u nek neobn umov, a onda |e do
suaaca Francuske rado--teevz|e dopro gas astronauta Vordena:
'Apoo 15': - Za nekoko trenutaka... A ta se to deava?!... Kakve su to smetn|e?...
Da, zasta se rado o neobnm smetn|ama ko|e su na|ednom skrske u kontaktu
zmedu vasonskog broda 'Apoo 15' baze u H|ustonu, Ono to |e na|ve zbun|vao
ba |e n|enca da smetn|e nsu zbe na ureda|ma na brodu, a n u amerko|
Kontro eta. Sv nstrument su funkconsa zvanrednom precznou, na n|ma
n|e regstrovan nkakav kvar. Pa, otkud onda smetn|e? Ko ta h |e zazvao?
Zagonetna por.ka
Odgovor na ova ptan|e, ko| |e uskoro stgao z ta|aastvenh vasonskh
prostranstava ( odnekud drugo?!), |o ve |e zbuno posadu 'Apoo 15', vasonske
strun|ake H|ustona suaoce Francuske rado-teevz|e.
Samo nekoko trenutaka |e potra|aa muka tna, zatm su se |av neobn
pskutav umov nak na umove ko|e suamo kada bramo stancu na rado-
aparatu, a onda su on uth |avo se otegnut muk gas:
- Lama rab aard dn endavur esa kuns am!...
Spec|asta za astroanutku Francuske rado-teevz|e uptao |e prevodoca
engeskog |ezka ta zna zgovorena reenca. Prevodac |e zbun|eno segao
ramenma, odgovoro:
- Ne razum|em n |ednu r|e!
- Kako?
- Ne razum|em ta| |ezk. Uostaom, vratmo magnetofonsku vrpcu!...
I vrat su traku. Ponovo se zauo zagonetn otegnut muk gas:
- Lama rab aard dn endavur esa kuns am!...
- Sta kae? - uptao |e ponovo spec|asta za astronautku.
- Ne znam. Zasta ne razum|em n |ednu r|e?
A tog trenutka |e ponovo uspostav|ena veza zmedu 'Apoa 15' Kontroe eta u
H|ustonu. Prv se |avo astronaut Vorden:
'Apoo 15'; - Ponovte |o |ednom. Nta vas nsam razumo!...
Kontroa: - Dobro, dobro... Da nastavmo sa programom aunran|a...
Nekoko trenutaka kasn|e vasonska baza u H|ustonu sk|ua |e Francusku rado-
teevz|u z drektnog prenosa sputan|a 'Apoa 15' na M|esec.
- Sta se sada dogodo? - uptao |e komentator tehnku subu.
- Isk|uen smo z drektnog prenosa! - stgao |e odgovor.
- Pokua|te ponovo uspostavt vezu!
Medutm, sve |e bo uzaud. Francuska rado-teevz|a tog dana ve n|e usp|ea
uspostavt vezu sa H|ustonom, svemrskm brodom 'Apoo 15'!
Zato?
,zal.dna istraga
Gedaoc suaoc Francuske rado-teevz|e, nenavk na ovakve stvar zbun|en
msteroznom reencom ko|u prevodac n|e uspo da prevede, poe su teefonsk
da pozva|u Studo kako b dob deta|n|a obav|eten|a. Medutm, spostavo se da
su sv teefon sk|uen!
To |e |o ve zapao radoznae Francuze. Desetne novnara pohro |e ka stud|u
Francuske rado-teevz|e, trae ob|an|en|e za prekd drektnog prenosa.
- Prekd se dogodo zbog nekog kvara na vezama zmedu H|ustona Parza -
odgovara su tehnar ko| su b zaduen za reazac|u programa. - Na |ud
uau napore kako b ponovo uspostav kontakt!...
Novnar se nsu zadovo| ovm odgovorom. Tra su da razgovara|u sa
spec|astom za astronautku prevodocem, ko| su z stud|a komentarsa
razgovor zmedu 'Apoa 15' Kontroe eta u H|ustonu.
- Nsu ve u Stud|u - stgao |e odgovor.
- Gd|e su ot?
- N|e nam poznato!
- A moemo presuat traku na ko|o| |e snm|en razgovor zmedu astronauta
Vordena H|ustona?
- Ne. Ne znamo gd|e |e magnetofonska traka.
- Kako |e gasa reenca ko|u prevodac n|e uspo da prevede?
- Nemamo po|ma o to| reenc!
Tme |e razgovor u stud|u Francuske rado-teevz|e bo okonan.
A, razgnev|en nezadovo|n francusk novnar nastav su da traga|u za dvo|com
komentatora. I tek predvee su h na. Tra su od n|h da m ob|asne prekd na
vezama da m zdktra|u ta|anstvenu reencu ko|u, za vr|eme drektnog prenosa,
nsu usp|e da prevedu. Medutm, n spec|asta za astronautku kao n prevodac,
nsu se uopte s|ea da |e zgovorena neka takva reenca. Ponaa su se kao da
su obo|e od teke amnez|e.
- A ta se deso sa magnetofonskom vrpcom? - nsstra su novnar.
- Nemamo po|ma!...
Ve n|e bo sumn|e; 'zavadao utan|e' rerao |e neko drug. A, ko? Moda
monc NASA-e?! A, zato? Zato?!...
Zato se na Francusko| rado-teevz| ve nko n|e s|eao msterozne reence ko|u
n|e zgovoro astronaut Vorden, a n Kontroa eta u H|ustonu? Ko |u |e zapravo
zgovoro na kom |ezku? Kako se dogodo da nestane magnetofonska traka na
ko|o| |e bo sve |epo zab|eeno?!...
$enzacionalni /Mejer/
V|erovatno na|vee znenaden|e za one ko| su nared 'zav|eru utan|a' dogodo se
sutradan.
Park novnar zdava Aen A|e ob|avo |e u svom stu 'Me|er' tekst pod
nasovom: 'Ems|a nepoznatog por|eka'!
A|e |e, name, bo |edn Francuz ko| |e kratkotra|n rado-teevz|sk drektn prenos
sa M|eseca snmo na vasttu magnetofonsku vrpcu. Tako mu |e poo za rukom da
zab|e zagonetnu reencu 'Lama rab aard dn endavur esa kuns am'.
Svo| senzaconan 'uov' A|e |e skorsto pravom m|erom. C|eu prvu stranu
'Me|era' posveto |e ovom dogada|u. Pored nasova, masnm sovma |e tampao
podnasove ko| su gas:
'Zato nko n|e komentarsao msteroznu poruku zgovorenu na M|esecu? + Deset
neprevedenh r|e ko| b pos|ae panku na Zem|! + To |e moda dokaz da u
svemru posto|e druga razumna ba + Sta |e to NASA e|ea da sakr|e?...'
Medutm dovt|v francusk novnar zdava n|e se zadovo|o samo nagadan|ma.
On |e u svom tekstu ob|avo nz novh deta|a ko| su baca pravu sku na 'dogada|
na M|esecu'. Name, prema Aenu A|au, posada svemrskog broda 'Apoo 15'
dov|ea |e |o nekoko okova za vr|eme sputan|a na M|esec.
U |edanaest sat petnaest mnuta astronaut Vorden, ko| |e bo zaduen za
neposredno kontrosan|e teekomunkaconh ureda|a, zauo |e nek zvuk nak na
f|uk v|etra, ko| se uskoro pretvoro u dugotra|n |ednon zvduk.
'Ba |e to tpna rado-ems|a nepoznatog por|eka' - tvrd A|a, nastav|a: - 'Kada
se prodorn zvduk utao, ems|a na M|esecu se nastava na|pr|e apuum
sogovma, |enom moduac|om zgovorenh r|e na nekom potpuno nepoznatom
|ezku, da b se, na kra|u, pretvora u |ednu |asnu artkusanu ve puta ponov|enu
reencu, u toku ko|e |e nepoznat gas varrao od veoma nskog do veoma vsokog
tona, s tpnm dekamatorskm skandran|em...'
Nakon ovog dogada|a ponovo |e uspostav|en kontakt zmedu astronauta Vordena
Kontroe eta u H|ustonu, a |e d|aog uskoro nastav|en na ta|no| taasno| dun!
Zato?!... Zar |e m|eseeva fraza toko uzbuda vasonske strun|ake z H|ustona? I
su moda oekva nastavak rado ems|e nepoznatog por|eka? Sta, konano,
skrva|u |o magnetofonske trake NASA-e ko|e se uva|u u ta|nom sefu?
Odgovor na ova ptan|a v|erovatno se smatra|u na|stroom ta|nom. Cuva h
svemona NASA teko |e re da e kada bt ob|eodan|en. Zbog toga se vratmo
msterozno| reenc, zagonetno| poruc z svemra, ko|u |e zgovoro nepoznat
'm|eseev brb|vac'. Sta zapravo, zna kako se moe prevest reenca 'Lama rab
aard dn endavur esa kuns am!... '?
Zagonetno zna0enje
Razomo |e na r|e. M|eseev brb|vac |e prvo zgovoro r|e 'ama'. Sta ona
zna? U govornm |ezcma nae panete gotovo se ne pomn|e. Medutm, storar
|ezka tvrde da |e u |evande|u po Mate|u zab|eeno da |e Isus Krst na krstu
zgovoro upravo ovu r|e u skopu reence 'E, e, ama azavtan' to u prevodu
zna 'Boe mo|, Boe mo|, zato s me ostavo?!'.
Drug ngvst smatra|u da se 'ama' |edno moe prevest kao 'srdt, |utt, strog...'
to, u stvar, na starohebre|skom |ezku r|e 'ama' zna.
I r|e 'rab' ma svo|e m|esto u starehebre|skom |ezku a zna 'gospodar, ute|,
ma|stor...'.
Prve dv|e r|e, ukoko se ne varamo, moge b se prevest kao '|utt gospodar',
'strog ute|'.
Traga|u za znaen|em ostah r|e, francusk strava su usp|e da prevedu
r|e 'dn' kao 'zakon', 'saznan|e', a r|e 'endavur' da su znaen|e 'rada' 'se'.
Medutm, ostae r|e dake, 'aard, esa, kuns am', po n|hovom m|en|u, ne
mogu se prevest, obav|ene su debem veom ta|ne.
A, m|eseeva poruka n|e |edno to |e u ovom msteroznom dogada|u obav|eno
ta|nom. |ednako |e zagonetan n|en zvor. Ko |u |e zgovoro?
Sa Zem|e, navodno, n|e nko. Dake, z ta|anstvenh svemrskh prostranstava?!..
A, ko odake?!...
Francusk strava psac Rober Saru, ko| |e do sada ob|avo est kn|ga na temu
msterozne proost |udskog roda, to su bar u Francusko| za vro kratko vr|eme
posta prav bestseer, ma svo|u teor|u za ova| dogada|.
Po n|emu, poruka |e stga z M|eseeve sfere u ko|u |e, |o pr|e nekoko godna
sov|etsk naunk psac nauno-fantastnh romana Aeksandar Petrova
Kazancev, sm|esto svog famoznog 'Crnog prnca' nepoznat satet to kru oko
M|eseca eka Zem|ane kako b m darovao dragoc|enu poruku daekh svemrskh
cvzac|a. Da satet 'Crn prnc' zasta posto| dokazao |e 1966. godne francusk
naunk Zak Vae, a kotsk astronom Dankan Lunar tvrd da |e ansran sa panete
Epson, ko|a |e od zem|e uda|ena dvanaest h|ada godna!
Na ovm n|encama Rober Saru grad svo|u teor|u.
N|e - pta se Rober Saru - ta|anstveno engmatno 'Lama rb aard dn endavur
esa kuns am', neka vrsta svemrske dobrodoce, pozv na zuavan|e novh
zakona o saznan|u, zakona energ|e rada od pradavnh strogh ute|a, ko| su
v|erovatno ve odavno ez u mranm dubnama mona mona sv|etosnh
godna!?...
N|e se, dake, u trenutku kada |e regstrovao prsustvo Zem|nh astronauta na
M|esecu, 'Crn prnc' |avo sa pr|ate|skom ntergaaktkom dobrodocom?!...
Na ovo ptan|e na|tan|e b mog odgovort svemrsk strun|ac vasonske baze u
H|ustonu monc NASA-e. A, on uporno ute!...
Zato?!
Da zasta nema|u ta da kau?!...
"anzemaljci Na #emlji - op !ecret .
Sude po zv|eta|ma ko|h |e u pos|edn|e vr|eme sve ve, veke su mogunost
da b m|en|a ko|a govore u prog tvrdn| o posto|an|u vanzema|aca na naem
panetu, moga bt opravdana.
Vek bro| |ud ko| se danas bave fenomenom NLO-a, v|eru|e tvrd kako mnoge
sv|etske vade ta|e posto|an|e et|eca vanzema|skog podr|eta. Medutm, postav|a
se ptan|e - kako dokazat te tvrdn|e ? Vro teko gotovo nemogue, sve dok ve
bro| |ud z ta|nh vadnh organzac|a ne stup pred |avnost sa dokazma o
posto|an|u
NLO-a.
U godnama ko|e su prethode nam devedesetma, bo |e po|ednanh
sv|edoanstava ko|a su vade, u prvom redu amerka, pokuae obezvr|edt , u
oma esto navne |avnost, sm|at. Kako |e svakm danom takovh sv|edoen|a sve
ve, a ko|a, k tome, na|ee doaze sa vro vsokh pooa|a u amerkom
Mnstarstvu Odbrane, amerka vada sve tee obman|u|e |avnost svo|m prcama
o "meteorookm baonma", |e manevarske sposobnost daeko nadmau|u one
amerkh vo|nh ovaca. "Kugaste mun|e", godnama om|en prrodn fenomen
ko|eg |e amerko Mnstarstvo Odbrane skortavao kao ob|an|en|e kada |e
trebao od desetna, pa stotna |ud ko| su vd|e NLO napravt budae, danas su
gotovo pae u zaborav.
Na strancama Dos|ea-x, tate| e u svakom bro|u bt upoznat sa na|nov|m
zbvan|ma vezanm za podru|e UFO-og|e, a zv|eta| e pokrvat dogada|e z
c|eog sv|eta. Poseban nagasak bt e stav|en na na|nov|a sv|edoen|a amerkh
brtanskh dunosnka, bvh anova ta|nh vadnh organzac|a (ko|e su
godnama suradvae po stom zadatku), a ko| ve nsu mog stnu drat samo za
sebe.
U prvom bro|u donosmo sv|edoanstva vh amerkh vadnh dunosnka na ko|e
|e vren vek pshook prtsak nakon to su sa strogo pov|er|vm nformac|ama
za pred |avnost. Poeo |e etrdeseth godna, odmah nakon Roswea...
Kontra admra Roscoe Henkoeter bo |e drektor CIA-e u razdob|u od 1947.-1950.
godne. Godne 1960, z|avo |e za tampu da |e za vr|eme n|egovog subovan|a
bo, od strane vade, ve usp|eh zatakavan|a po|ave NLO-a. Svo|u z|avu potvrdo
|e u spec|ano| teevz|sko| ems|, nekoko m|esec pos|e.
Bran par z drave Utah snmo |e 1948. godne vro usp|ee fotograf|e dv|e
et|ece, oto vanzema|skog podr|eta. Fotograf|e su odn|e u redakc|u okanog
sta ko| |e ob|avo popratn anak, uz napomenu da |e negatv fma bo podvrgnut
anaz u aborator|u Sveuta Utah, te da |e utvrdeno da |e fm orgnaan da |e
mogunost fotomontae potpuno sk|uena. Canak |e, uz popratne fotograf|e, ne
samo u drav Utah ve mnogo re, naao na vek od|ek |avnost, a samm tme
zanteresraa se CIA, pogotovu |er se rado o et|ecama nepoznatog podr|eta.
Ukratko, nakon to su dotn bran par pos|et "|ud od vadnog pov|eren|a", (to
|e prznao sam Henkoeter), suprunc z|av|u|u (za st st, |eg su vasnka
takoder pos|et "nek |ud") da |e posr|ed ba fotomontaa, kako su sve sms z
puke zabave. Naaze sveunog aborator|a n|e ve ntko ngd|e spomn|ao, sve
|e ubrzo pao u zaborav. Fotograf|u orgnanog prm|erka fma ko| |e branom paru
bo oduzet "rad sptvan|a", a ko| |e CIA snma za svo|u arhvu, Henkoeter |e
pokazao u teevz|sko| ems|, potvrdu|u naaz sveunog aborator|a.
Godnu dana nakon toga, bo |e nekoko z|ava za |avnost vh vo|nh dunosnka,
u ko|ma se navode tona m|esta padova tr NLO-a, ko| su odmah potom b
sptvan u podzemno| vo|no| baz u drav Wsconsn. O posad th et|eca nt
spomena...
Dr. Vannevar Bush bo |e Preds|ednk amerkog V|ea za stravan|e razvo| u
razdob|u od 1945.-1949. godne. Osm toga, bo |e sav|etnk amerkog
preds|ednka k|un ov|ek u razvo|u atomske bombe. 1950. godne, u
memorandumu kanadske vade ko| |e potpsao Wbert Smth, |asno se navod :
"LETECI TAN|IRI POSTO|E. O n|ma ne znamo gotovo nta, a znamo da veke
napore u razotkrvan|u te ta|ne uae maa grupa |ud, ko|u predvod Dr. Vannevar
Bush."
|ames Forresta bo |e amerk mnstar Odbrane. Godne 1949. dovo |e nervn
som, te pono samoubstvo. Mnogo se nagadao o razozma zbog ko|h se, ta
nae zuzetno stabna osoba, odua na ta| n, medutm n|egov na|b suradnc
nsu b preve znenaden. "Preve |e toga" "Posta|e nezdrvo", r|e su ko|e |e
Forresta esto ponav|ao u danma ko| su prethod n|egovom nervnom somu.
Prema r|ema n|egovog bskog pr|ate|a, generaa Watera Bede Smtha, (ko| |e
Forrestaa zam|eno na dunost mnstra Odbrane), Forresta |e bo vro potresen
zbog, kako |e on sam rekao, "opasne ta|ne ko|u e |ud ubrzo otkrt."
Bv zapov|ednk Zrane baze Wrght- Patterson u drav Oho, brgadrn genera
Arthur Exon, obznano |e 1991. godne posto|an|e ta|ne grupe "Bezbonh trnaest",
| |e zadatak kontroa prstupa strogo pov|er|vm zv|eta|ma o NLO-ma n|hovm
posadama. Moda |e Exon mso na ta|nu grupu Ma|estc-12 pus amerk
preds|ednk ? Sa grupom Ma|estc-12 suradva su, po Exonovm r|ema, Forresta
Smth.
Dr. Erc Waker bv |e upravte| amerkog Insttuta za anazu Odbrane. Za TV
mreu NBC z|avo |e 1989. godne kako |e za vr|eme svog subovan|a esto
prsustvovao ta|nm sastancma u zrano| baz Wrght-Patterson. Gavne |edne
teme be su anaze pronadenh NLO-a ko|h |e, prema n|egovm r|ema, "bo ve
nego to b se moda mogo mst." Dr. Erc Waker takoder |e z|avo da "zna za
n|h (grupu Ma|estc-12) ve 40 godna."
Genera Hoyt Vanderberg |e tokom Drugog Sv|etskog rata bo zapov|ednk amerke
Vo|ne obav|eta|ne sube, drektor CIA-e u razdob|u od 1946.-1947. godne. U
z|av za tampu, budu da |e (1. stopada 1947) osobno prsustvovao nu,
potvrdo |e autentnost potpsa amerkog preds|ednka Harry Trumana na ta|nom
memorandumu grupe Ma|estc-12. Grupa |e osnovana kada su NLO-, prema
r|ema gen. Vanderberga, "posta ptan|e naconane sgurnost."
Dr. Detev Bronk po zanman|u |e bofzar. Bo |e Preds|ednk Amerke Akadem|e
Nauka, upravnk Amerkog Medcnskog V|ea pr Odboru za Atomsku snerg|u.
Prema z|av ko|u |e dao rado posta| u Los Angeesu, a ko|a |e emtrana u vo,
tadan| preds|ednk Esenhower |e u doba sua|a Roswe bo na na|vo| vo|no|
dunost morao |e znat za pad et|ece. Kada |e zabran za preds|ednka SAD-a,
oduno |e n|ekao bo kakvo posto|an|e vanzema|ske et|ece, to |e tada ba, ba
kao to |e danas, uoba|ena praksa B|ee Kue. Potpuno |e |asno da amerka
vada n|e moga dozvot da nformac|e o padu NLO-a, a pogotovo fotograf|e
vanzema|skh astronauta, prodru u |avnost. Osm panke ko|u b ta v|est zazvaa, a
to b se |o mogo kontrorat, posto|aa |e daeko vea opasnost za vadu. Kada b
oban amerk gradann suprotstavo svo| "amerk nan vota" posto|an|u
vanzema|ske cvzac|e, kontroa |udma ba b vro oteana, a u gav svakog
po|ednca nastaa b ptan|a ko|h se svaka vada bo|. Medutm, to n|e probem
samo amerke vade. Sv patu|ak vsne |ednog metra, doeto tko zna otkud,
postao b ve faktor od svh preds|ednka za|edno. Ko|a vada takvo to moe
dopustt ? I to |e |edan od razoga zbog ko|eg mnoge drave sv|eta (pogotovo Rus
Amerkanc) godnama ta|no suradu|u () po ptan|u vanzema|skh et|eca, ako su
m dekarran potk sstem razt.
Kontra admra Sdney Souers vro |e vsoku dunost u Amerko| Centrano|
Obav|eta|no| sub 1946. godne, kada |e menovan za Izvrnog sekretara V|ea
Naconane Odbrane, 1947. godne. T|ekom kar|ere bo |e duboko upeten u
stravan|a ko|a se tu ostataka pah vanzema|skh et|eca, to |e osobno z|avo
1969. godne za amerku naconanu TV mreu NBC. U sto| teevz|sko| ems|
pokazao |e komad metaa vene 15x10 cm, | |e sastav nepoznat, za ko|eg |e
tvrdo da prpada et|ec vanzema|skog podr|eta, pao| u pustn| Nevade 1956.
godne. Dv|e sedmce nakon emtran|a ems|e, prkom provae u n|egovu kuu,
predmet |e nestao, a sa n|m gosp. Sdney. Osm tog predmeta ( smog Sdneya)
nta n|e ukradeno. N|egova supruga Eene, ko|a |e ba u bonc kada |e prova|eno
u kuu, tvrd kako |e nestanak n|ena supruga povezan sa "|udma ko| su nekoko
puta teefonom nazva Sdneya", nakon ega |e "on bo vro nervozan rastresen".
T|eo Sdneya Souersa nkada n|e pronadeno.
Don Berner |e fzar, dug nz godna strau|e fenomen NLO-a. N|e mu poznato
tko |e na n|egovu adresu posao dokument ko| prpada grup Ma|estc 12, a ko|
datra z 1996. godne. Dokument nos nasov : "Vanzema|sk Enttet n|hova
tehnoog|a." Za|edno sa dokumentom, prmo |e mkro-fm ko| sadr 23 strance
ta|nog zv|ea ste grupe. Na strancama snm|enm na mkro-fm, znose se
zapaan|a u svez kontakata sa vanzema|cma ko| su se dogod unatrag dv|e
godne. Ime "Area 51" spomn|e se 14 puta, to upuu|e na konkretne aktvnost te
baze. Berner |e mkro-fm, prema proenm uputama, pohrano na ta|no m|esto, a
podatke e |avnost saznat u s|en|u 1998. godne. Ta oduka rezutat |e teefonske
obav|est prm|ene neposredno nakon prmtka paketa sa spomenutm sadra|em.
Dr. Donad Menze profesor |e astrofzke, a bo |e sav|etnk nekoko amerkh
preds|ednka, uk|uu|u Reagana. Sud|eovao |e u razvo|u Amerkog Svemrskog
programa, a u amerko| Admnstrac| va kao ov|ek ko| |e mao prstup
dokumentma kasfcranm kao Top Secret Utra , odnosno dokumentma od
na|vee ta|nost. S|en|a 1995.-te zaz u |avnost sa nformac|ama vezanm za pad
NLO-a ko| se dogodo 1980. godne u drav Mane, nedaeko zrane vo|ne baze
Lnkon. Za|edno sa genera ma|orom Robertom Montaqueom, drektorom Centra za
razvo| Spec|anh oru|a, ko| ma s|edte u gradu Abuquerque, drava New Mexco,
rado |e na sptvan|u pae et|ece. Prkom gostovan|a u rado ems| pod nazvom
Cose encounters (Bsk susret), a ko|u redovto prate suate| 5 saveznh drava,
ko|a |e neobno popuarna, opsao |e pa NLO odgovarao na sva ptan|a osm onh
vezanh za pronadeno oru|e. Rado ems|a zazvaa |e vro vek nteres, pa |e stoga
reprzrana. Nedugo zatm, kao gost ste ems|e, po|avo se genera ma|or Robert
Montaque, tvrde da su z|ave Dr. Menzea nestnte, te da |e Menze svo|m
stupom hto samo prvu pan|u na sebe. U pn|u ste godne, Menze gostu|e na
TV mre ABC (u veern|em na|gedan|em termnu), pokazu|e fotograf|e spornog
NLO-a, odgovara na ptan|a gedate|a z gotovo svh saveznh drava Amerke.
Nakon toga, |avno ga ve ntko n|e demantrao, a |e postao rtvom pr|eteh
anonmnh pozva. Ubrzo zatm |e umro.
Osobe kao to su Stanton T. Fredman (nukearn fzar), B Moore |ame
Shandera (nen|er ko| ve od dvadeset godna prouava|u sua|eve vezane za
NLO), prma|u zadn|h godna pakete nepoznath po|aoca. Sadra| paketa
ugavnom ne mkro-fmov na ko|ma su snm|ene strance pov|er|vh
dokumenata, te fotograf|e NLO-a. Prm|er : B Moore |e 1985. godne prmo
kuvertu posatu sa Novog Zeanda, u ko|o| ga netko n|emu nepoznat upuu|e u
Amerku Naconanu Arhvu, rad sptvan|a nekh dokumenata. U poruc |e
naveden bro| pod ko|m se dokument, ko| ve nsu b kasfcran kao ta|n, naaze
u arhv. Moore Shandera tako su do do memoranduma vezanog za aktvnost
grupe Ma|estc-12, a ko| posto|an|e te grupe potvrdu|e. Memorandum |e potpsao
Robert Cuter, na|b suradnk preds|ednka Esenhowera, spec|an sav|etnk pr
V|eu za Naconanu sgurnost. Ta| dokument, nekad od na|vee ta|nost, adresran
|e na Nathana Twnngsa, ondan|eg generaa Amerkh Zranh Snaga.
Tm Cooper strau|e nestanke |ud povezane sa aktvnou NLO-a, ve ve od 20
godna. Autor |e kn|ge "Abductons - Whos Next ?", ko|a vro ozb|no upozorava na
opasnost ko|e pr|ete od bskh susreta sa vanzeman|cma. U razdob|u zmedu
1992. 1996. godne prmo |e, takoder od n|emu nepoznate osobe, nekoko
dokumenata ko| prpada|u grup Ma|estc 12 ko|e |e pokazao Stantonu Fredmanu.
Prema n|hovu m|en|u nek su dokument fasfkat, a dva su orgnana. U prvom
dokumentu naaze se upute generau Nathanu Twnngsu, a u svez n|egovh
aktvnost vezanh za put u New Mexco 1947. godne, gd|e |e pao NLO.
Drug dokument |e dops preds|ednku Trumanu, a potpsao se Dravn Sekretar
George C. Marsha. Dokument ma oznaku MA|IC EO 092447 M|-12 . Budu da su
mnog dokument grupe M|-12 snm|en na mkro-fmove, orgnan papr tnta ne
mogu se sptat. Medutm, posto|e deta| ko| se mogu prov|ert, a to su npr :
anaza potpsa, datum sastanaka, mena anova td. Dravn Sekretar, ut|eca|n
znanstvenc |ud z smog vo|nog vrha, godnama su b prpadnc vadne ta|ne
grupe Ma|estc-12. Tako |e danas, s razkom to se n|hove aktvnost sve tee
prkrva|u od |avnost. Sasvm |e sgurno kako e duh godna nformac|a vezanh
za ta|ne aktvnost amerke vade bt sve ve ve, zahva|u|u odukama nekad
vsokh vo|nh dunosnka, a takoder stravama NLO fenomena ko|e n|hov duh
vod zvan granca ko|e postav|a subena potka.
!ta je to tajna s/in0e .
Veka sfnga strazar u egpatsko| pustn|, oko deset kometara daeko od Kara,
cuva tr veke pramde u Gz. Ovo |e cudovste nacn|eno od kamena, s gavom
cov|eka t|eom ava ko| et s napr|ed pruzenm sapama.
T|eo |e samo grubo zva|ano, dok |e gava deta|no obradena. Oc su ta|anstvene,
ma|u poged ko| |os nko n|e um|eo da ob|asn. Geda|u preko pustn|e s nekom
ta|anstvenom nadmocnoscu.
Fgura |e vsoka preko 20 metara, a duga 63 metra. V|eru|e se da |e sfnga stara
na|man|e 5000 godna! Zasto |e sagradena ? |edno tumacen|e naazmo u mao|
kape, ko|a se naaz zmedu sapa cudovsta. U n|o| su zaps ko|e su to ostava dva
drevna egpatska kra|a. On ob|asn|ava|u da sfnga predstav|a |edan od obka boga
sunca Harmaksa, da |e n|en zadatak da grob|e oko pramda odbran od svakog
za.
Osm veke sfnge z Gze, u Egptu ma |os sfnga. N|hove gave predstav|a|u kove
kra|eva. U svetm egpatskm spsma rec sfnga znac gospodar. U prmtvnm
reg|ama v|erovao se da kra| pos|edu|e snagu ukavstvo razcth zvotn|a. Tu
moc |e stcao stav|a|uc na gavu n|hove koze. Zato su Egpcan predstav|a svo|e
kra|eve bogove kao pouzvotn|e-pou|ude.
Sfnga |e z Egpta presa u druge cvzac|e, u Asr|u Grcku. U tm zem|ama
sfnge su be predstav|ene s krma. U Asr| su to obcno b muskarc, a u Grcko|
su mae gavu zene.
Grc su ma |ednu egendu o Sfng. Sfnga |e zv|ea na |edno| st|en ub|aa |e
svakog putnka ko| b prosao a n|e um|eo da r|es zagonetku ko|u b mu ona
postava: ;;Sta de u|utru na cetr noge, u podne na dv|e, a uvece na tr? Edp |o|
|e odgovoro da |e to cov|ek, |er kao d|ete puz na sve cetr, kao odrastao de na
dv|e noge, a kao starac hoda pomazuc se stapom. To |e bo prav odgovor, pa se
Sfnga u b|esu baca sa st|ene umra.
#ajni prolazi
U svo|o| poznato| stud| o mster|ama , posebno onm Egpana , Kade|aca Asraca
,Iambchus , Sr|sk predstavnk Aeksandr|ske koe mstnh fozofskh uen|a
zab|eo |e nformac|e o proazu do veke pramde ko| vod kroz t|eo Sfnge :
"Tragove tog uaza ko| |e danas zatrpan p|eskom otpacma , |o uv|ek se moe
prm|ett medu predn|m nogama keeeg koosa . Nekada |e bo zatvoren
bronanm vratma , |u su ta|nu bravu zna korstt samo mag . Cuvao |u |e
potovan|e neka vrsta v|erskog straha odravaa |e n|enu neoskrv|enost bo|e nego
to b to mog naoruan uvar . U utrob Sfnge zdub|ene su gaer|e to vode do
podzemnog d|ea Veke pramde . Te su gaer|e be tako v|eto sprepetene na
svom putu do pramde da se svatko tko b proazom krenuo bez voda postupno
nezb|eno vraao na poetnu toku . "
Koko ma stne u svemu tome za sada se tono nezna , a pos|edn|h godna su
neke stvar oko Egpatskh pramda poee zazt sve ve na sv|eto dana .
Po nekm tvrdn|ama Sfnga |e stara ve od 50000 godna a ako |e to tono koko su
onda tek star t podzemn gradov |o neke fascnantne stvar ko|e su tamo
pronadene .
un0uska eni0ma
*an kada s. se otvorila nebesa111
Bo |e praskozor|e 30. pn|a 1908. godne kada se msterozno pamtece t|eo
po|avo na nebeskom obzor|u. U dugo| koso| putan| et|eo |e prema s|everu... A
onda |e od|eknua strana ekspoz|a, c|e uzroke znanost n do danas n|e
odgonetnua...
Samo |e |edna cn|enca do kra|a neuptna: 30. se pn|a 1908. godne u sredn|em
Sbru dogodo neto nevdeno - sovta ekspoz|a |acne termonukearnog oru|a
razora |e opustoa umsk masv na preko 2150 cetvornh kometara zazvaa
potres ko|eg su regstrrae sve geofzkane stance u sv|etu. S|edech godna
deset|eca, kada su prve ekspedc|e krenue u to negosto|ubvo pustono podruc|e
kako b strae to |e ekspodrao u Sbru, mster|a se samo povecaa.
Zbog toga n|e n cudo to ta| dogada| danas zbun|u|e znanstvenke pobudu|e
nteresovan|e sv|etske |avnost. Arthur Koester ga |e nazvao "na|vecom
znanstvenom mster|om 20. sto|eca", Isaac Asmov "fantastcnom ekspoz|om ko|a
prevazaz matu na|bo|h SF psaca", a znament Arthur C. Carke ga progaso -
"scenar|em sudn|eg dana"!
!rojne pretpostavke
Sta se ustnu dogodo 1908. godne u Sbru?!
Ugedn rusk znanstvenk Nkoa| V. Vas|ev, ko| |e u Tomsku osnovao Kompeksnu
samonc|atvnu ekspedc|u za stravan|e tunguske katastrofe (KSE) u c|em |e
stravan|u sud|eovao preko 1500 znanstvenka razcth profa, sedamdeseth |e
godna zazvao pravu senzac|u kada |e svo|a otkrca saopco Sov|etsko| akadem|
znanost ustvrdv da se u Sbru sruo zvanzema|sk svemrsk brod svemrska
sonda da za ove tvrdn|e pos|edu|e va|ane dokaze!
Onma ko| se profesonano amatersk bave stravan|em odgonetan|em
msteroznh dogada|a posve |e |asno da sbrska engma spada u ma bro| onh
ko|ma |e znanost pokona podosta vremena. Protekh deset|eca, dogada| u Sbru
pokua su ob|asnt na|emnentn| znanstvenc Istoka Zapada; vrena su deta|na
proucavan|a zrovanog ta; anazrana |e fora fauna; b|eena su dramatcna
sv|edocanstva onh ko| su prev|e "susret trece vrste" s nev|ero|atnom
ekspoz|om; zvodene su kompcrane komp|utorske anmac|e racunce;
odgonetavan pravac eta zagonetnog t|ea... Kao pos|edce svega toga, rode su
se, n man|e n ve, nego cak 72 razcte znanstvene teor|e!
Na koncu, n |edan od n|h n|e prevagnua, a se zdvo|o pet-est teor|a ko|e su
v|ero|atno moguce ob|an|en|e za ono to |e 1908. uzbudo potroso sv|et.
Tvrdn|a ruskog znanstvenka Nkoa|a V. Vas|eva da |e posr|ed ba ekspoz|a
medupanetarne et|ece n|e nova. Novo |e |edno to, to |e sve do svo|e ekspedc|e
na m|esto zagonetnog dogada|a, Vas|ev bo |edan od na|ogorcen|h protvnka
teor|e da |e znad Tunguz| ekspodrao svemrsk brod neke nama nepoznate
kozmcke cvzac|e!
Sto |e to ut|ecao da ugedn znanstvenk prom|en svo| stav prkon se teor| ko|a
se |o |ucer domaa ve nego fanatstcnom?!
- Raspoaem s dokazma - z|avo m |e Nkoa| Vas|ev u vekom nterv|uu za
sara|evsk "Sv|et" - da |e zagonetno t|eo, pr|e nego to |e ekspodrao, napravo
nev|ero|atan upng. To |e bo pos|edn| pokua| nepoznath gost|u z svemra da
otkone kvar uspostave kontrou nad et|ecom. Na aost, nsu usp|e...
Vas|ev rapoae drugm, konkretnm dokazma. A, o tome kasn|e...
Vratmo se u proost.
Kao smak svijeta111
Bo |e praskozor|e, 30 pn|a 1908. godne kada se zagonetno t|eo po|avo vsoko
znad Ind|skog oceana. U dugo| koso| (?) putan| et|eo |e prema s|everu preko
az|skog kopna, znad edenh vrhova Hmaa|e. Sto |e dub|e prodrao u Zem|nu
atmosferu, posta|ao |e sv|et|e, grm|avna sve paken|a a stovremeno oko sebe |e
ro sve ubtacn|u |aru.
Prv put postao |e vd|vo znad pustn|e Gob. Karavane ko|e su se prob|ae zmedu
sprenh p|ecanh dna, zaustav|ae su se u cudu gedae msterozno etece t|eo
to |e, poput goemog eteceg Sunca, pamt|eo na |utarn|em nebu, b|etec snom
vrenom od bzu 3000 stupn|eva Cez|usovh (5000 F). Istodobno, znenaden
nomad srot stanovnc ubogh nase|a, u uda|enm prostranstvma sredn|e
Rus|e, u strahu su promatra nebo, pancno se hvata|uc za u, |er m |e
zaguu|uca buka, cno se, prodraa sve do samog mozga. Mnog su od sne
tutn|ave za sva vremena zgub suh.
Tacno u 7,17 sat usnua sredn|a sbrska vsoravan, ko|a se prua nedaeko od
r|eke Tunguska Podkamena|a, desne prtoke mocnog |ense|a, nace r|etko nase|en
neprstupacan kra| nepregednh tresetta borovh uma, po ko|ma su tumaraa
goema stada sobova, pocea |e sovto da podrhtava. Istodobno, Zem|ne drhta|e
regstrra su sv sezmograf sv|eta, a ekspoz|a se cua u rad|usu od 1000
kometara. Podzemn potres se os|eto bez kakvh ureda|a cak u Irkutsku, a strah
|e spuno |ude u rad|usu od 700-800 kometara. Zatm |e nastupo nevden kaos.
Ekspoz|a!
Vatra!
Lom!
Pakena vatrena |ara, dm prana u ko|ma se gub |utarn|a sv|eta!
Sbr nesta|e u zokobno| pomrcn!
|e to bo smak sv|eta?! Kra| panete Zem|e?!...
evjerovatna p.sto2
Nad Sbrom se r ggantska vatrena pecurka. Zrak |e suh spun|en zaguu|ucom
ekspoz|om, ko|a od|eku|e deset tsuca kometara unaokoo. Goem va vrucne, to
se snom brznom r preko mocvara bagh breu|aka s|everne ta|ge, top
spa|u|e sve pred sobom. Pamen dm dzat ce se zamracvat nebo |o m|esecma
za tog katakzmckog dogada|a.
Nepregedne tsucugodn|e ume u |ednom |ednom su trenutku pova|ane kao da
se rado o bcama ko|e |e netko neoprezno stresao. Drvene kobe s|evernh
nomada naprosto su sravn|ene s tom, a |ud votn|e - to su ma (ne)srecu da
preve - unezv|ereno su uta opustoenm kra|okom traga|uc za odgovorom - to
se dogodo. Przor paka su svuda oko n|h. Pet tsuca kometara unaokoo. Cn se
da za n|h nema spasa.
I dok se beskra|n gust obac, spun|en cudnm dmom pepeom, du dvadesetak
kometara znad Sbra, c|eo podruc|e |e zasuto zosutnom "crnom kom". Za
srote neuke sbrske nomade to |e |o |edan predznak da |e odsta stgao - sudn|
dan!
Zemlja se zatresla
Sv|edocanstva onh ko| su prev|e tungusku katastrofu su ve nego uzbud|va:
"Bo |e vr|eme dorucka zadeso sam se na tr|emu kuce bzu trgovacke posta|e u
Vanovar. Upravo sam podgao s|ekru da pres|ecem obruce na |ednom buretu,
kada su se otvora nebesa, a vsoko znad ume, ctav s|evern do svoda kao da |e
bo zahvacen snm pamenom... U stom trenutku zap|usnua me |e strana |ara.
Kao da m |e kou|a buknua pravm ogn|em...
Mao sam se da |e strgnem sa sebe odbacm, kada se u ta| mah nebom raz|egao
prasak, a odmah zatm ogasa grdna om|ava. Bo sam odbacen tresnuo sam na
zem|u nekh est metara daeko od m|esta gd|e sam rado, zgubv na trenutak
sv|est. Mo|a |e ena strcaa uvuka me u brvnaru. Pos|e snog treska zacua se
zaguu|uca buka, kao da |e kamen|e padao s neba. Zem|a se pocea trest, a |a
sam - eec na tu - prekro gavu rukama, paec se da me ne pogod nek kamen
neto drugo, |o opasn|e, to |e padao s neba. U trenutku kada su se nebesa
otvora, sa s|evera |e oko nae kobe poceo da huc vre v|etar, kao z topovske
c|ev, ostav|a|uc sagor|e trag na tu..."
Stravcne |e trenutke zagonetne ekspoz|e |edan se|ak dovo u po|u:
"Tek to sam s|eo doruckovat pored puga, kada se na|ednom razegoe sn prasc
- scn detonac|ama topova. Kon| m pade na ko|ena, a sa s|evera povrh ume
suknu pamen... U tom trenutku spazh kako |e v|etruna poobaraa drvece na|pr|e
m pade naum da |e u ptan|u orkan. Scepah cvrsto rukam drke puga, kako ga
ou|a ne b otpuhaa. V|etar |e bo tako snaan da |e podzao gromade ta s povrne,
a onda orkan poce da de voden zd uz Angaru. |asno sam ga mogao vd|et, |er se
mo|e man|e naaz na obronku brda.
Istodobno, tutn|ava |e toko prestraa kon|e da su upancene votn|e pocee
sumanuto gaoprat vukuc za sobom opremu za oran|e..."
I se|anka |e L|. Konova tog |utra ba zvan svog doma:
"Praa sam vunu na oba r|eke Kan, kada se znenada zacua buka scna snanom
epetu kra prestraenh ptca..., a uz r|eku otpoce da se va|a goem untava|uc
va nak vodenom zdu. Ubrzo zatm, raz|ee se |o |edan prodoran prasak, ko| |e
bo toko sovt da |e |edan od radnka u mo|o| bzn, kao pokoen pao u vodu!..."
U sto vr|eme znad Sbra se ro ggantsk stub vatre, a zrak |e bo spun|en
ser|om sovth razornh detonac|a ko|e su od|ekvae tsucama kometara
unaokoo. Vrea zracna stru|a mun|evto se ra preko bagh breu|aka ostav|a|uc
ug|ensanu pusto. Drvece |e bo sravn|eno, nomadske kobe dgnute u zrak, |ud
votn|e rasut kao cestce prane. Zapan|en Sbrc u Vanavaru, skrva su ca od
kobne vrene, dok m |e zagonetn udarn va pustoo seo, ru|uc zem|u poput
dnovske krtce....
-rizor kozmickog p.sto2enja
U Strek, mao| trgovacko| posta| u sbrskom bespucu, ugedn sov|etsk etnograf I.
M. Susov, razgovarao |e s grupom od 60 Tunguza ko| su se saga u tome da |e
katastrofa 1908. ne samo unta ta|gu, ub|a|uc votn|e spa|u|uc n|hove ogore,
nego |e sa sobom nenadano "don|ea boest sobovma, narocto ugu, ko|a se
nkada pr|e ekspoz|e n|e po|av|vaa".
Pravac eta nedentfcranog nebeskog t|ea na|v|erovatn|u okac|u ekspoz|e,
proc|eno |e srednom dvadeseth godna sov|etsk znanstvenk A. V. Voznesensk,
bvs sef Meteorooskog opservator|a u Irkutsku. Ova| |e znanstvenk prkupo
podatke zak|uco da su ekspoz|u vd|e cu |ud z obast cetr puta vece od
Brtan|e shvato da ekspoz|u n|e zazvao samo |edan meteort, nego vse n|h, ko|
su "et|e u stom pravcu, postepeno se omec". Zak|uco |e da ce buduc strazvac
ko| stgnu na m|esto dogada|a nac na krater scan onome u Arzon (SAD).
"ez.ltati istra3ivanja
Razms|an|a A. V. Voznesenskog pomoga su Kuku da uv|er sov|etsku Akadem|u
znanost da odobr novu ekspedc|u. Tako |e u ve|ac 1927. godne, za|edno sa
svo|m asstentom, krenuo transsbrskom ze|ezncom sve do Kanska, a zatm da|e
na stok, sve do daeke stance Ta|set. Odate |e put nastavo u saoncama stgao
do sea Dvorec, na zamrznuto| r|ec Angar. Za s|edech 14 dana stgao |e do
usam|enog nase|a Vanavare, odake |e trebao prodr|et u sbrsko bespuce ko|e |e
pr|eto nezv|esnoscu strahom.
A, pr|e nego sto |e krenuo u pustosnu ta|gu, ko|a |e skrvaa mnoge zamke Leond
A. Kuk |e pos|eto nekoko star|h ucen|h |ud u Vanavareu, ko| su mu sprca
da su kobnoga dana opaz na nebu "cndrcno t|eo&r ...
Hiroshima prije Hiroshime4
Ratn vhor ko| |e zahvato sv|et, potsnuo |e u drug pan mnoga znanstvena
stravan|a, pa samo odgonetan|e tunguske mster|e. Ipak, sov|etska znanost n|e
zaborava na predan Kukov rad. Naprotv, potraa |e ov|eka ko| ce pokuat da
okonca znanstvenu zadacu Leonda Kuka.
I da |e ko|m suca|em eektronsk mozak brao cnost ko|a |e po svo|m afntetma,
znan|em magnac|om moga nas|edt dos|e "Tunguska ekspoz|a" da ga s
|ednakm zarom pokusa r|est, ne b zabrao pogodn|u cnost od Aeksandra
Kazanceva. Roden u Sbru, studrao |e u Tomsku Omsku, gradovma u ko|ma prca
o cudnovatm dogada|ma u Tunguz| ma|u bogatu tradc|u. Kada |e 1930. godne
dpomrao na Tehnooskom fakutetu, zaposo se u |ednom znanstveno-
strazvackom nsttut u Moskv, a n|e bo zadovo|an svo|om kar|erom.
Kazancev |e zarko zeo postat psac uskoro |e na |edan nat|eca| posao svo|
scenar| za SF fm. N|egov rukops |e dobo prvu nagradu, a fm, pak, po n|emu
nkada n|e bo snm|en. Kazancev |e zbog toga scenar| prerado u roman, ko| |e u
Sov|etskom Savezu postao bestseer. Tako |e mad Aeksandar ostvaro svo| san
postao psac.
Kao mnog Sbrc, Kazancev |e bo fascnran ta|anstvenm beskra|nm pe|zazma
arktcke Rus|e. Zbun|vaa ga |e neobcna prroda tundre mso |e - "to panete
Mars mora da zgeda upravo poput ove edene, v|etrovte pustare, u ko|o| se pored
svega zbo |edan kra|n|e msterozan dogada| - tunguska ekspoz|a"!
)et 5crne r.pe6
U |ednom zv|eta|u z 1966. godne, rusk stravac V. K. Zhuavev, D. V. Demn L.
N. Demna konacno zak|ucu|u da magnetsk barografsk efekt, kao zona razaran|a
u sbrsko| ekspoz|, odgovara|u nukearnm testovma ko|e su 1958. godne zvod
Amerkanc na vsokm pannskm vrhovma.
To znac da se tunguska katastrofa odgraa, recmo 1958, preczn nstrument
Opservator|a u Irkusku "|av" b da se dogoda nukearna ekspoz|a na veko| -
vsn!
Rusk znanstvenc, pogotovo on ko| su u tungusko| katastrof "vd|e" nukearnu
ekspoz|u, dos su od zak|ucka da |e ekspoz|a bombe u Hroshm spaa sve zvo
u krugu od |ednog kometra, dok |e prostor u Sbru obuhvacen pakenm ogn|em
bo od petnaest do 25 kometara unaokoo. Razorena obast u Hroshm zahvaca
bzu trdeset cetvornh kometara, a u Tunguz| gotovo 1500! U Hroshm se
zestoka |ara os|ecaa na da|n od 5-6 km, a u Tunguz| na preko 70 kometara!
Sv ov podac s su u prog pretpostavc ko|u |e zno amerck nobeovac Ward
Lbby: ekspoz|a u Tunguz| ba |e 1500 puta |aca od ekspoz|e atomske bombe u
Hroshm!
Naravno, da se tunguska mster|a odgraa nakon 1946. godne, n|edan
znanstvenk ne b posumn|ao u to da se nad Sbrom odgraa atomska ekspoz|a.
Medutm, tunguska katastrofa dogoda se pr|e nego sto se nukearna fzka gotovo
roda, to |e ono sto |e zbun|vao c|e znastven sv|et naseg paneta.
Zbog svega toga, za tungusku zagonetku morao se potrazt nek drug odgovor.
Zato su znanstvenc ponovo pron na posao. Maste m, kako cemo vd|et, uopce
n|e nedosta|ao...
- U Sbr |e 1908. udara maa "crna rupa"! - z|av su A. A.
1ru0ovi u zitu
U tna po|a |une Engeske vec godnama, neka cudesna sa utsku|e, savreno
pravne krugove, ketske kreve neke druge nev|erovatne obke!
Nesto se cudno desava na man|ma |uzne Engeske. U obast ko|a |e nace
posto|bna mnogh zagonetk, pa msteroznh megata Stonhen dza, vec skoro 30
godna, po|av|u|u se cudnovata kruzna uegnuca, trdesetak pa vse metara u
precnku, na ztnm po|ma, ostav|a|uc |ude u nedoumc kako su stvorena.
Geometr|sk preczn krugov poegog zta, c|a n|edna stab|ka n|e som|ena, kako
|e ustanov|eno, n|e d|eo nevremena, zvotn|a , eventuano, hekoptera, |er su
nacn|en u pre|epm pravnm formac|ama po odredenom obrascu. Mnoge straze
dobrovo|aca moge su nakon mrne noc samo da konstatu|u stvaran|e novh
krugova po po|ma.
,zal.dne istrage
Prvo regstrovano vden|e ove zagonetne po|ave zbo se 1976. godne, kada |e
|edan farmer u Hempsru prm|eto veku kruznu saru na po|u bzu Auto-puta 34.
Od 1980. godne, kada su otpocea ozb|n|a strazvan|a ove mster|e, pr|av|eno |e
preko h|adu krugova u Brtan|. Mada su scn fenomen regstrovan u Rus|,
|apanu, Austra| Novom Zeandu, na|vec bro| krugova prm|ecen |e bas u |uzno|
Engesko|.
ztarce poege u svo|evrsnom vrtogu, nastav|a|u da|e da zr|u sve do zetve.
Prema strucn|acma, potrebna |e ogromna sa da se poravna toka povrsna ko|a
cn pravan obrazac ravnom|erno poegnutog zta. Ove se nev|erovatne "mandae"
protezu od po|ednac ...
Na tsue |ud z tavog sv|eta u |etnm m|esecma pos|eu|e tne krugove, pr|e
svega u zapadno| Engesko|, zmedu Stonehenga, Wnchestera Maborougha.
Dov|a| pr proasku kroz sv|ee nasta tn krug nezaboravan |e: dekatno na
savren nan pooene b|ke, matovt, zamren uzorc, |asno os|etne snane
energ|e goeme dmenz|e. Ako tome |o dodamo kra|ok ko| h okruu|e, s
vaovtm breu|cma po|ma, moemo razum|et |ednstven os|ea| ko| nasta|e u
bzn te znaa|ne po|ave ko|u med| vadne agenc|e |o uv|ek zanemaru|u.
Ztn krugov svo|e pos|etoce nadahn|u|u, fascnra|u h, prvae opn|ava|u. Mnog
os|ete nek unutarn| porv da stanu unutar n|h z prve ruke spozna|u bo kakve
os|ete to h t obc mogu zazvat. |edan od gavnh dov|a|a na|ee |e os|ea|
svetost neeg "druga|eg". Od onh ko| ve du|e vr|eme pos|eu|u takve
krugove, nek v|eru|u da |e za n|hov nastanak odgovorna neka vrsta ntegenc|e.
Zanm|vo |e da obc krugova u tu veoma naku|u onma to se mogu vd|et u
hramovma, katedraama, na drevnm svetm m|estma. Ovo cnc esto krvo
nterpretra|u kao e|u stravaa tnh krugova da ta| fenomen prom|ene u nek
vestu reg|skog New Age kuta. No, ostavmo cnzam po stran, n|enca |e da
t krugov zazva|u os|ea| svetost, to n|hovo| prrod da|e posebnu notu.
Prv tn krugov otkrven su u Engesko| 1978. godne. Otada se po|av|u|u svake
godne, poev od kasnog pro|ea do |etnh m|esec. Kasn|e su pronaden
drugd|e po Evrop, u SAD-u, Kanad |apanu.
Krugov obno nasta|u po no, u nekoko sekund. Pronaden su u po|ma pence,
|ema, u|ane repce, ra, suncokreta drugh us|eva. B|ke ko|e tvore krug u tu
sav|ene su, a nsu oteene (to se ne moe re za "krvotvorne" - obke ko|e
naprave |ud). Ako to |o n|e zreo, tako sav|eno raste da|e. U nekm kovma
to |e "poegnuto" u ve so|eva, a stab|ke u svakom so|u okrenute su u drugom
sm|eru. Zto |e ponekad upeteno u nekakve petence.
U koovozu 1996. godne |e |ohn Wheyegh, student ko| |e kamprao u |uno|
Engesko|, kod Over's Casta, snmo kratak vdeo-fm ko| prkazu|e nasta|an|e ka
u tu u obku sn|ene pahu|ce. Na fmu se vde etr sv|etee kuge ko|e se brzo
kreu oto |e da su povezane su s nastankom ka u tu.
Nek strava smatra|u da |e snmak krvotvorna. Medutm, u ven profesonanh
vdeo-aborator|a u ko|ma |e traka anazrana utvrdeno |e da |e fm "st" da
v|ero|atno n|e obraden raunaom. (B. Creme potvrdo |e autentnost snmka).
U koovozu 1997. godne, godnu dana nakon to |e snm|en Wheyeghov vdeo-
fm, dva su eka stravaa krugova u tu zv|esta da su |ednog |utra vd|ea tr
odvo|ene skupne sv|eteh kug kako ete znad podru|a gd|e su otkrven krugov
u tu. Sv|etee kuge su, sto kao na vdeosnmc |ohna Wheyegha, putovae
za|edno vekom brznom, a n|hove su putan|e pr svakom pr|eazu be |ednake.
Osm toga, Ces su zv|est da su pr opaan|u prve skupne kug u neoban
zvuk.I |ohn Wheyegh takoder |e zv|esto o snom zvuku ko| ga |e probudo
omoguo mu snman|e dogada|a ko| su us|ed.
Prema m|en|u B. Crema, krugove u tu, osm man|eg bro|a krvotvorna
naprav|enh |udskom rukom, prave naa braa s na|bh paneta, Marsa Venere
- z svemrskh et|eca ko|e nazvamo NLO. B. Creme kae: "On ko| su u NLO-ma
vzuazra|u obk ko| ee stvort, te svo|m usredotoenm umovma odredu|u obk
svakog po|ednog kruga. Potom se vozma prbe povrn po|a svo|om
tehnoog|om, uprav|anom umom, stvara|u uzorke. Rad se o kombnac| vro
razv|ene tehnoog|e ms; stro|ev reagra|u na n|hove ms. C|e ta| proces tra|e
tek nekoko sekund, to vr|ed za na|kompcran|e uzorke."
Creme kae da su krugov u tu do procesa energzac|e Zem|e te da, nada|e, on
na fzko| razn dupcra|u bro|ne vrtoge ko| ve posto|e u mre Zem|nog
magnetskog po|a. T vrtoz e postat bater|e |u e energ|u ov|eanstvo u
budunost, kada razv|emo tehnoog|u sv|etost, upotreb|avat kao nov zvor
energ|e.
-itanja i odgovori o kr.govima . 3it.
(Iz kn|ge Matreya's Msson 2)
-17 Posto| kakva veza zmedu Matre|e krugova u tu?
%17 Ztn krugov nasta|u d|eovan|em fenomena ko| nazvamo NLO-. Posto| veza
zmedu Matre|e NLO-a. T NLO- ugavnom doaze s Marsa Venere. Naa
H|erarh|a |e u vez s H|erarh|ama Marsa Venere. Sve H|erarh|e u naem
Sunevom sustavu medusobno su povezane. Sv panet u naem Sunevom
sustavu su , bez znmke, nase|en, medutm da odete na Mars Veneru, naravno,
tamo ne bste vd|e nkoga, |er t|ea svh n|hovh stanovnka sazdana su od
mater|e vh eterkh ravnna. Kada bste ma razv|en v etern vd, vd|e
bste h kao sasvm normane, moda mao druk|e, a ne tako |ako druk|e |ude
od nas. To nsu ma zeen ov|eu|c s tcama na gav!
-17 Hoe veza zmedu Matre|e d|eovan|a nae svemrske brae (npr. krugova u
tu) u bsko| budunost postat ogedn|a?
%17 Ne nuno. Medutm, za vr|eme mog pos|eta Austra| dogodo se neto to b
mogo ukazvat na takvu mogunost. Kad sam boravo u Mebournu zv|eteno |e
da |e nad gradom vdeno ve NLO-a. Posebno spektakuarna be su dve| et|ece
ko|e su u ck-cak putan| v|ugae nebom. To su prkaza na teevz|, po|ava |e
zazvaa uoba|en (kratkotra|n) nteres med|a. Dogada| sam na vdeu gedao u
Adead, ko|a |e ba mo|a s|edea posta|a. Mo| me |e Ma|stor obav|esto da su se
NLO- po Matre|no| e| po|av stovremeno s mo|m pos|etom. U vr|eme doruka
na teevz| sam rekao da e se t dogada| na nebu nad gradom tokom dana
nastavt. S|edeeg me dana na uc zaustavo ov|ek ko| me, budu da |e gedao
ems|u na teevz|, prepoznao, ko| |e "gedao u nebo" kao to sam sav|etovao.
Kasn|e stoga dana vdo |e NLO-e. Kako |e pr tome bo sam, med|, ako su sprva
pokaza nteres, nsu nastav s stravan|em.
-17 Zato se veka vena krugova u tu pronaaz u Engesko|?
%17 To |e posredan, suptan nan skretan|a pozornost na n|encu da se Matre|a
naaz u Engesko|.
-17 Na brtanskm se po|ma, zmedu ostah, ve nekoko godna po|av|u|u
ta|anstven krugov. Med| tm krugovma u pos|edn|e vr|eme posveu|u ve
pan|e. |esu h naprav ete tan|ur, kao to mnog pretpostav|a|u, |e h stvoro
Matre|n sv|etosn brod, posto| druga|e ob|an|en|e? Nedavno se u bzn
|ednog od th krugova sruo zrakopov. Stvara|u t krugov magnetsko po|e ko|e
ometa nstrumente u zrakopovma?
%17 T su krugov, stravama NLO-a poznat ve nekoko deset|ea, dosta
rezutat d|eovan|a nae svemrske brae NLO-a. Stvor su h nam|erno, kao znak
svo|e prsutnost. Neobna struktura preczna zrada krugova sv|edoe o n|hovo|
vsoko razv|eno| znanost (n|edna stab|ka, ako sav|ena u sprau druge obke,
nkada n|e oteena). Oko krugova se dosta stvara magnetsko po|e, medutm to
nema nkakve veze s padom zrakopova. U stvar, u bzn |ednog od krugova
pronadeno |e t|eo pota man|aka, a sam zrakopov kasn|e se sruo u Irsko more.
-17 Kako ob|an|avate po|avu krugova u tu?
%17 Prema mo|m nformac|ama, krugov u tu rezutat su d|eovan|a tkz. NLO-a ko|
doaze ugavnom s Marsa Venere, a ne z drugh sunevh sustava. Sve panete u
naem sunevom sstemu su nase|ene, medutm kad bste ot na Mars Veneru
ne bste vd|e nkoga - sv stanovnc th paneta ve na vm eternm nvoma.
Po|ava NLO-a |e u veko| m|er povezana s Krstovm doaskom, kao po|avom
H|erarh|e u |avnost. L|udsk rod |e N|hov vek dunk. N|hov nadzor nad nam
panetom |e potpun , u energetskom smsu, zvanredno dobrotvoran. Svemrsk
pos|etoc stvaran|em krugova u tu u zv|esno| m|er obnav|a|u "mreu" Zem|nog
magnetskog po|a na fzko| razn. Svak od th krugova predstav|a akru, vrtog
magnetske energ|e. Krugov se re d|em sv|eta, poev od Engeske. Kao
obno, skeptc su h na|pr|e gnorra. Nemam nta protv da h se progas
ner|evom zagonetkom, medutm, z|avt da h |e "stvora gra v|etra" |e, naravno,
gupo predstav|a uvredu za |udsku ntegenc|u. Ntko pros|eno ntegentan ne b
v|erovao da |e to mogue - pogeda|te krugove uv|erte se sam. Da b opovrga
takve tvrdn|e, naa su svemrska braa unutar th krugova sm|esta pravokutnke -
ne posto| v|etar ko| b mogao stvort pravokutne, trokute druge soene obke.
To su "deogram". Da pozna|emo "deograf|u" drevne Atantde, neke od n|h bsmo
prepozna. Nsu stvoren s nam|erom da prepoznamo to znae, nego zato da
spoznamo da ma|u nekog smsa. On su nagov|eta| nae drevne povezanost s
naom svemrskom braom.
-17 Ko|a |e nam|ena krugova u tu ko| se po|av|u|u u Engesko| (a drugd|e)? Ako
h stvara|u svemrsk pos|etoc u NLO-ma, b n|hove d|eatnost mogao
fotografrat tm promatraa ko|a trenutno d|eu|e u Veko| Brtan|?
%17 Izuzev nekoko osam|enh sua|eva pokua|a zrade krvotvorna ta|anstvenh
krugova u tu, te krugove stvara|u NLO- ko|ma uprav|a|u svemrska braa. T
krugov ma|u ve razna nam|ene. Kao prvo, n|hov |e zadatak da nas stano
upozorava|u na prsutnost svemrske brae na naem nebu. |o van|a od toga |e
n|enca da |e svak krug magnetzran zauzma posebno m|esto u magnetskm
sncama Zem|nog magnetskog po|a. Svak krug predstav|a vrtog ko| up|a
energ|u s|ava |e u okonu. Ctav sustav krugova (a on nsu rasporeden
nasumno) obku|e "mreu", povezan energetsk sustav ko| ma zrazto
dobrotvoran unak. Budu da |e ta mrea znanstveno zasnovana, posto| maa
v|ero|atnost da b neka skupna promatraa, ma kako dobronam|erna ba, usp|ea
tono odredt m|esto nastanka s|edeeg kruga. Svemrska braa nee m krug
|ednostavno "posut na padn|u" budu da svo|u energ|u nkada ne raspa|u.
-17 U brtanskom asopsu Today od 9. ru|na 1991. godne ob|av|en |e anak pod
nasovom: "L|ud ko| su nasamar sv|et", u ko|em dvo|ca brtanskh um|etnka
przna|u da su "ve trnaest pos|edn|h godna zvode veku pr|evaru s krugovma u
tu". Tvrde, takoder, da su krugove u tu po tavo| |uno| Engesko| prav kao
au, a svo|e su sposobnost demonstrra na po|ma u bzn Sevenoaksa u Kentu.
Ima u to| pr stne?
%17 Svakako |e naprav|eno mnogo anh tnh krugova, no on su obno vro
nezgrapn. Ta su dvo|ca, n se, pronaa metodu (msm da |e to bo nedavno)
ko|om mogu stvort krug ko| ne zgeda kao da ga |e napravo ov|ek. Medutm, ne
posto| apsoutno nkakva mogunost da b on mog bt odgovorn za nastanak
mnotva vekh kompcranh obka ko| su se stovremeno po|av u raztm
kra|evma drave. N|hove tvrdn|e takoder ne mogu ob|asnt bro|ne krugove u
N|emako|, |apanu, u SAD, Beg|, Kanad drugd|e. T |ud govore da su zn|e
stnu na vd|eo zbog vekh kona novca ko|u su nek |ud zaradva na "n|hovm
krugovma". Pr tome v|ero|atno mse na razte kn|ge s tom tematkom ko|e su se
nedavno po|ave. Cov|ek se mora uptat koko |e Rupert Murdoch, vasnk asopsa
Today, tm |udma pato za tu pru. Zanm|vo |e da s ne prpsu|u sposobnost
mutokac|e (op. prev. - prsutnost na ve m|esta stovremeno), ko|a b ba
potrebna za smutanu zradu medusobno vro uda|enh krugova. Cn|enca |e da su
venu krugova, s zuzetkom nekoko nesanh aa, u okvru dugoronog
energetskog suen|a naem sv|etu stvora naa svemrska braa, to e vr|eme
sasvm sgurno potvrdt.
-17 Stvara|u svemrska braa krugove u tu t|ekom tave godne, moda na goo|
zem|, u trav, gd|e nam nsu vd|v? I h stvara|u samo u |etnm m|esecma,
kada su po|a puna us|eva?
%17 Kroz tavu godnu - tako to rade ve dug nz godna.
-17 Nadom|eta ta magnetska mrea drevnu mreu snca? (2) Prm|et smo
energ|e u bzn Stonehanga, a v ste z|av da |e Stonehange danas mrtav. Pot|eu
te energ|e z pktograma na po|u ko|e e |uno od spomenka?
%17 Ne, snce magnetskog po|a poako m|en|a|u pooa|. (2) Da.
-17 Da krugove u tu ko|e su NLO- stvor on u stvar korste, e krugov
mrovat dok se ne dovr tava energetska mrea?
%17 Svemrska braa krugove ne "korste". Krugov u tu stvoren su da nas
trenutno potaknu za buduu upotrebu.
-17 |e mogue teepatsk se povezat sa svemrskom braom pr medtac| na
d|agram z kruga u tu?
%17 Ne.
-17 Zato se t krugov po|av|u|u u penc?
%17 Zato |er |e penca sezonska tarca omoguu|e takvu vrstu d|eatnost bez da
bude nezbrsva.
-17 |e penca pon|evena u takvom krugu nab|ena energ|om osta|e ta
energ|a kasn|e u hran?
%17 Da, a to n|e nam|ena krugova u tu.
-17 Znate|a zbog zv|eta|a o krugovma u tu u engesko| pokra|n Wtshre
navea me da s pr|ate|em otputu|em tamo uv|erm se na vastte o. Obo|ca smo
pat od boova u kra|enc. S|ed smo u skupn od osam krugova pokuava
os|ett energ|e. Nta nsmo os|et. N|e bo nega. Nakon poa sata smo ot.
Iznenada sam prm|eto da s boov u kra|enc nesta, a sto se deso kod mo|eg
pr|ate|a. |e su t krugov poznat po sc|ete|skm energ|ama?
%17 Ne, to nsu energ|e |a svrha n|e sc|e|van|e, medutm sve|edno ma|u takav
unak.
-17 Korst |udma up|an|e th energ|a krugova u tu?
%17 Da, vro. Medutm, treba se pazt da se ne zo prekom|erno| energetsko|
stmuac|.
-17 |e su na raztm m|estma unutar krugova u tu energ|e razte?
%17 Ne.
-17 Zato |e u raztm krugovma mogue os|ett razte energ|e?
%17 Zato |er |esu razte. Na prm|er, krugov ko|e su zrad NLO- s Venere ma|u
druga|u energ|u nego on ko|e su naprav marsovsk NLO-. L|udma ko| su
os|et|v na te energ|e razke su vro |asne.
-17 Kakva |e razka u kvatet zmedu marsovskh vener|anskh krugova?
%17 Vro maa. Iako |e Venera nem|er|vo napredn|a od Marsa, to se te krugova,
razka |e mnmana.
-17 Posto| kakva razka u d|eovan|u energetskog vrtoga akre ko|u |e stvoro
marsovsk brod od onog ko| |e stvoro brod s Venere?
%17 Posto| maa razka, dugorono geda|u. U praktnom smsu, za nas nema
razke.
-17 Prkazu|e nek od pktograma obk t|ea Marsovca Vener|anca, da bsmo se
upozna s n|ma tako uman| na strah? (2) Sm|ete nam re kako zgeda|u?
%17 (1) Ne. (2) Veoma nam naku|u. U bt, ov|ek |e unverzano prsutan u svemru.
-17 Posto|e na Marsu |ud ko| su man|e razv|en od nas?
%17 Na|razv|en| od n|h za nas su poput bogova, a panet kao c|ena |e na sto|
razn kao Zem|a.
-17 Putu|u svemrska braa u svo|m vozma u vem skupnama po|ednano?
(2) Kako rasporedu|u posao pr zrad krugova u tu?
%17 (1)Rade u vekm skupnama. (2) Zna|u raunat.
-17 Zato zradu|u krugove te geometr|ske obke?
%17 Da b nam tupm "znanstvencma" dokaza da krugove ne stvara v|etar.
-17 S|ed energ|a sm|er u ko|em |e penca poegnuta?
%17 Penca |e poegnuta u sm|eru ko|m |e teka energ|a
Kr.g . 3it. . $loveniji
U no s 19. na 20. pan| 2000. godne, u Pearovcma kod Murske Sobote, na
oranc obte| Zeko z Pearovaca, po|avo se prv tada poznat krug u tu u
Soven| o ko|em su zv|est sovensk med|. Uveer 19. pn|a poznanca Zekovh
z Saamenaca opaza |e sv|eteu kugu vene M|eseca kako se kree prema
m|estu gd|e su s|edeeg |utra opaz krug.
Prom|er van|skog obrua bo |e 32 metra (oko 1 metar deb|ne), dok |e sredn|
krug znoso 8 metara; to |e bo poegnuto u sm|eru suprotnom od kaza|ke na
satu. Pr|e doaska pos|etaca sve su stab|ke be neoteene. Meda zmedu
pence |ema proaza |e neposredno srednom kruga.
Ern z austraske transms|ske skupne u Brsbaneu sugerraa |e da krug ma obk
zod|akog znaka sunca. Krug se, dosta, po|avo 24 sata pr|e pro|etnog sostc|a.
Zanm|va "sua|nost": prv tn krug u Soven| po|avo se nakon prvog nterv|ua o
Matre| u sovenskm med|ma, te samo dan pr|e prve prve tskovne konferenc|e
na ko|o| |e sovenska skupna Share Soven|a predstava sovensk pr|evod
"Matre|nh poruka". U oba sua|a govor su o krugovma u tu svemrsko| bra.
Bermudski trou0ao
evidljivi horizonti
Famu o "parcetu" zapadnog Atantka ko|e, sto na vod, sto u vazduhu, guta |ude
n|hova prevozna sredstva, godne 1950. ansrao |e E. V. V. Dzouns, zvestac danas
ugedne amercke agenc|e Asos|eted pres.
Legendarn Bermudsk trougao naaz se zmedu stomenh, Bermudskh ostrva,
samostanog Portorka Fort Loderde|a, sturenog punkta na amerckom pouostrvu
Forda. Brodov, |ud avon tu, navodno, pod msterozm okonostma nesta|u, da
h vse nko ne vd na cu Zem|e. Srednom mnuog stoeca ova| |ezovt komadc
zapadnog Atantka nazvan |e "Davo|m trougom", |er kako su ga drugac|e mog
dozvet su|evern |ud ko| su, pratec zastrasu|ucu statstku, uvde da ta
cudnovata vodeno-vazdusna tertor|a prosto guta suca|ne namerne proaznke?
Uskoro |e, normano, osvanua druga verz|a, nesto optmstcn|a: n|e necastv ta|
ko| vada ovozema|skom crnom rupom nadomak "novog sveta", vec nevo|e
zazva|u vanzema|c, ko| odate |udska bca zvode u caro|u nesucenh dmenz|a
posto|an|a!
Izvestaj od 891 septembra
Mt o Trougu zacea |e amercka novnska agenc|a Asos|eted pres zvesta|em od
16. septembra 1950. godne. Izvestac E. V. V. Dzouns psao |e o "nedokucvm
nestancma" pova eteca zmed|u obae Forde Bermudskh ostrva. Dve godne
pose ovog ntrgantnog napsa, ko| vse pazn|e prvac z danasn|e, nego z
onovremene perspektve, u magaznu "Fe|t" pubkovan |e canak Dzordza Senda,
ko| |e |avnost skrenuo pazn|u na "ctavu ser|u cudnh sceznuca brodova ad|a, a
da n |edan |edn trag n|e ostao, tokom posedn|h nekoko godna". Sve se to,
zabeezo |e Send, dogad|ao u "morskom trougu grubo ogradenom obaama
Forde, Bermuda Portorka".
N|e mnogo vremena proso, a mnog su ekspert zanesen|ac poce da se
ogasava|u ovm povodom. Tako |e M. K. Dzesap prv skrenuo pazn|u na mogucnost
da |e na snaz evdentan upv vanzema|ske ntegenc|e, sto |e pokusao da potkrep
nzom anaza "dokaza" u kn|z "Suca| za ufooge". Psa su, sa scnm prstupma,
o bermudsko| mster| Dona I. Khou Frenk Edvards, da b nazv pod ko|m se ova|
fenomen danas svugde u svetu prepozna|e - BERMUDSKI TROUGAO - ansrao
Vnsent H. Gads, ko| |e 1964. godne ob|avo canak pod nasovom "Smrt vreba u
Bermudskom trougu". Famozn tekst se potom nasao u Gadsovo| kn|z "Nevd|v
horzont".
I tako |e avna krenua. Sv ko| su predoset da b od date mater|e mog mat
kakve korst uk|uc su se u nadmetan|e, sto mastom, sto drugm sredstvma, oko
razotkrvan|a bermudskog ta|anstva. Ne secamo se kada |e stgao posedn| zvesta|
o nestanku neke etece broda u ovom vosebnom kutku Pacfka. Ne secamo se,
med|utm, n kada |e nek od, bro|em nezanemar|vh, dramatcnh suca|eva
rasvet|en.
Zaklj.cak od :1 aprila
Indkatvan |e, prtom, manr amerckh anatcara nov|eg doba: stor|a o
Bermudskom trougu podvrgnuta |e procesu dsperzac|e; prca se, drugm recma,
sr prebacu|e na opst teren... Otuda se, recmo, na sav gas trub o kn|z Ler|a
Kusa, ko| |e - "ob|asna" nam |e krtka - "sknuo vecnu cn sa ovog toboze
msteroznog mesta".
Lsta|uc neumorno novnsku dokumentac|u, meteorooske zvesta|e druga
zvancna dokumenta, Kus |e - sam |e prznao - potvrdo teze sa ko|ma se u opsezno
strazvan|e upustao. U Bermudskom trougu, po n|egovm naazma, n|e bo vse
"neob|asn|enh nestanaka" |ud n|hovh prevoznh sredstava nego u bo kom
drugom "probematcnom" cosku nase panetce. Tako se Kus osmeo da ob|av
kn|gu "Ta|na Bermudskog trouga |e resena".
Dana cetvrtog apra 1975. godne, u Londonu |e, na strancama vsokotraznog
magazna "Fe|t", obnarodovan raport ko|m se sugerse da su "zvancno ob|av|ene
nformac|e o ukupno 428 povech ob|ekata nestah srom sveta od 1955. godne
naovamo", odnosno, u tom momentu, u prethodne dve decen|e. U "Fe|tu" |e tada
konstatovano da "nema pravog razoga za sumn|u da Bermudsk trougao guta vse
brodova nego bo ko|a druga vodena obast na panet".
Na|poznat|e nesree u Bermudskom trokutu
Bermudsk trokut |e od 1945. godne "progutao" nekoko stotna zrakopova
brodova, te ve od 1000 |ud. Uz na|uven| nestanak, ona| "eta 19" 1945.godne,
nesree ko|e su zazvae na|ve zanman|a |avnost su:
1918.: brod USS Cycops nestao |e za|edno s 300 |ud na putu z Barbadosa u
Batmore
1941.: brodov Proteus Nereus nesta na odvo|enm putovan|ma s D|evanskh
otoka u SAD
1947.: vo|n C-45, supertvrdava, nestao |e 100 m|a od Bermuda
1948.: etveromotorn Tudor IV. zgub|en s 31 rtvom
1948.: DC-3 zgub|en s 32 putnka posadom
1949.: nesta|e drug Tudor IV.
1950.: goem gobemaster amerkh zranh snaga - zgub|en
1950.: amerk teretn brod SS Sandra, 350 stopa dugaak, potonuo bez traga
1952.: brtansk transportn avon york zgub|en s 33 ov|eka
1954.: Lockheed consteaton amerke mornarce nestao s 42 osobe
1956.: hdroavon Martn P5M amerke mornarce nestao s 10 anova posade
1962.: KB-50, tanker-avon amerkh zranh snaga - zgub|en
1963.: Marne Suphur Oueen, 425 stopa dugak amerk teretn brod, nestao s
kompetnom posadom. Nkad nsu posa SOS nt |e kad naden kakav ostatak
broda
1963.: dva goema stratotankera amerkh zranh snaga nesta|u na |ednostavno|
v|eb
1963.: nesta|e cargo master C-132
1967.: vo|n YC-122 pretvoren u teretn avon - zgub|en
1970.: francusk teretn|ak Mton Iatrdes nestao
1972.: n|emak teretn|ak Anta, 20.000 tona, nestao s 32 ana posade
2andorina kutija
Kako |e Zevs kazno |udsk rod
Zevs,vrhovn gospodar c|eog sv|eta,n|e bo ta| ko| |e stvoro |ude.Tvorac |udskog
roda bo |e Promete|,mon Ttan ko| |e Zevsu u nevo| pomogao da zagospodar
sv|etom.Zato se Zevs, pored svo|e mo,pomao pao Promete|a |ud.Zevs |e
tek toko da se zna ko |e gazda kazno |udsk rod |ednm smsv |edno strano
ukavstvo.
Na|pr|e |e svom snu Hefestu,ma|storu svh zanata,naredo da san d|evo|ku |epu
od svh.Zatm |e sazvao ostae bogove naredo m da d|evo|ku obdare svm
darovma.Tako |o| |e Hera udahnua e|u za srenm brakom darovaa |o| prekrasne
ha|ne nakt,Atn,ko|a |e maa ud|ea u Promete|evom stvaran|u ov|eka,c|ea ta
Zevsova u|durma n|e ba ba sasvm po vo| pa |e d|evo|c,um|esto
mudrost,usada ukavost mrn|u;Hermes |u |e obdaro podmukm askavm
govorom,darom za agan|e spetkaren|e |ubav|u prema ogovaran|u;na|zad,
Afrodta,bogn|a |ubav,obdara |e d|evo|ku zavod|vou neodo|vom
prvanou.
Poto su |e bogov tako bogato darova,Zevs |o| dade me Pandora("obdarena svm
darovma") ,kao svo| pokon,dade |o| vrsto zatvorenu kut|u od srebra zata pa
ree:"Paz dobro,ne otvara| |e dok ne dode medu |ude!"Pod vrsto zatvorenm
pokopcem Pandorne kut|e naazo se sve na|stran|e to se moe zamst:
boest, popave, sue, poar, zem|otres, gad nematna, mrn|a zavst medu
|udma, bo, tuga |ad. Pandora to,dodue,n|e znaa,a |e pak sprovea u d|eo
stranu Zevsovu nam|eru,a evo kako.
Kad |o| |e dao kut|u ,Zevs |u |e posao medu |ude to pravo u zagr|a| Promete|evom
bratu Epmete|u.I,kako ree p|esnk,za mnutu neto ve,n|h se dvo|e udo
za|ube...pa ve koko sutradan naprave veku svadbu.Pos|e v|enan|a,medu
pokonma ugeda Pandora svo|u ve skoro zaborav|enu kut|u.Ree muu da |e
kut|u doba od Zevsa predo mu da za|edno pogeda|u ta |e unutra,a |e
Epmete| eo da pak saeka|u n|egovog brata.Poto Promete| nkako n|e
doazo,radoznaost nadvada Pandoru,te ona sama otvor ta|anstvenu kut|u.
Vd|ev kako z kut|e ku|a|u napo|e sva za ovog sv|eta ogromnom se brznom
re medu |udma,Pandora se sno upa zaup pokopac!Tme |e,naaost,una
ve nego to |e Zevs zamso.On |e, name,na samo dno kut|e stavo NADU,da |ude
ut|e kad m bude na|tee!Pogoden snm nevo|ama, a bez traka nade(ko|a |e
ostaa vrsto zatvorena pod pokopcem Pandrne kut|e),|ud su b potpuno
bespomon ponovo preputen na most nemost Zevsu drugm ompskm
bogovma."A to |e upravo ono to sam hto!"mso |e zadovo|no Zevs,geda|u
kako se prema Ompu uzde dm sa mnogobro|nh rtvenka ko|e su |ud pa da
umostve mone gospodare-Bogove.
Atomska bomba pre 3444 0odina
Atomska bomba pre 4000 godna?
U Ind| 2300. god.p.n.e. 35.000 |ud v rad u gradu Mohendo Daro u don Inda,
na tertor| danan|eg Pakstana. Mr spoko| vada|u do trenutka uasa, do trenutka
u kome e ta| narod nestat bez traga kao da ga nkada n|e n bo. I tek poetkom
20. veka arheooz uspeva|u da pronadu neto ostataka: 24 skeeta, ponek predmet
ceo |edan pokopan grad.
O ovo| nesre govor Mahabharata, uven starond|sk ep u sthovma (veoma
sobodan prevod):
Iznenada pode se vek vetar od koga se zatresoe panne po|av se vatren
pamen ko| se kretae vazduhom. Na nebu ugedasmo neto to |e o na svete
obak poput pamenova us|ane vatre
50 puta radoaktvn|
Ko |e ta |e unto sve stanovnke Mohendo Dara ? Mnog naubc sgurn su:
poto su pronaden skeet radoaktvn, narod |e pobo neko nukearno oru|e!
Mesto na kome |e pokopan Mohendo Daro otkro |e 1872. godne brtansk arheoog
Aeksander Kanngem. Godne 1920. nd|sk arheoog Ra| Bahadur Da|a Ram Sahn
proro |e skopavan|a na susedn grad Harapu. Zato su te| Harape oko 2000.
godne p.n.e. napust svo|a stanta? Da se moda sposta obradva zem|a |e
reka Ind skrenua tok oteraa h? Moda |e pak neto drugo u ptan|u?
Pretpostavka o nukearno| katastrof nastaa |e kada su pronaden skeet 70-th
godna proog veka podvrgnut sptvan|ma pr emu |e utvrdeno da su veoma
radoaktvn, ak 50 puta ve nego to b bo prrodno.
Nukearn fzar Surendra Gadakar smatra da su skeet ozraen tokom nukearne
probe 18. ma|a 1978. u obast Pokhranu gde se naaz Mohendro Daro, kao sve
drugo to |e skopano z n|ega. Ipak radoaktvnost skeeta daeko |e vea od
radoaktvnost svega drugog u provnc| Pokhranu.
Istorar ne sk|uu|u mogunost da |e u "Mahabharat", poem ko|a u ve od
100.000 dstha sadr epske, fozofske mtooke pre rasprave, opsan pad I
ekspoz|a nekog meteora.
Osta|e n|enca da |e sthove o veko| ekspoz| opsano| u "Mahabharat" govoro
nko drug do savn fzar Robert Openha|mer (1904-1967) gavn ovek pro|ekta
"Menhetn", za vreme ekspoz|e prve u stor| atomske bombe u Aamogordu 16.|ua
1945. godne. Openha|mer, strastven |ubte| hndustke kuture umetnost,
nauo |e sanskrt govoro |e, u orgnau ono to se dogad|ao, rema boga Krne,
oteov|en|a boga Vnu, z kn|ge Bhagavad-gte, |edne od nekoko desetna ko|e
san|ava|u "Mahabharatu":
"Kada b svetost h|adu Sunca moge od|ednom da obas|a|u nebo, bo b to kao
s|a| Vekog..Postao sam Smrt, ruac Svetova"
*aspelo I - II deo
Raspeo (Mt 27, 33-56; Mk 15, 22-41; Lk 23, 33-49; Iv 19, 17-37). Smrt Krstova na
kru sredn|a |e ska u kransko| um|etnost vzuano arte kranske
kontempac|e. Znaa|ke se ske m|en|a|u od razdob|a do razdob|a odraava|u
prevadava|uu kmu regozne ms os|ea|a; zraava|u nauk (doktrnu) s
pomou smboa aegor|e, kao u sredn|ov|ekovno| um|etnost; , kao u skarstvu
protureformac|e, sue naprosto kao sredstvo pobonost, kad se prkazu|e |edno
osam|en k na kru; , opet prpov|eda|u evandeosku prpov|est na patnu
prepunom |ud, kao na d|ema ta|anskh renesansnh um|etnka.
Rana |e Crkva zb|egavaa tu temu. U doba kad |e kranstvo pod Rm|anma bo
proskrbrana v|era, raspee se prkazvao smbok s pomou |agan|ca Krsta
suprotstav|ena kru. Cak nakon doba Konstantna Vekoga, kad |e kranma ve
bo doputeno da se preda|u v|er bez prepreka, kr se |o prkazvao bez Krstova
ka. Ska raspea (raspn|an|a) kakvu m pozna|emo susree se prv put u 6.st., a
|e r|etka sve do karonkoga razdob|a, kad su se prkaz mno u b|eokost, kovn
u rukopsma. U tom se razdob|u redovno susreu drug kov z Evande|a ko| e
postat tra|na znaa|ka raspea: D|evca Mar|a sv.Ivan Evandest, centuron
(satnk) spuvonoa, dva upea, vo|nc ko| baca|u kocke. U to se doba na ob|e
strane kra susreu smboko sunce m|esec, te aegor|ske fgure ko|e
predstav|a|u Crkvu Snagogu; ovh |e pos|edn|h karakterstka nestao u rano|
renesans. Mnogo |e sto|ea Zapad, pod bzantskm ut|eca|em, prkazvao Krsta
va otvorenh o|u, pob|ednkoga Spaste|a s kra|evskom krunom. U 11.st. |av|a
se nov tp, scrp|en k gave prgnute na rame, a pos|e s trnovom krunom
(v|encem). Otad |e ta verz|a prevadavaa u zapadno| um|etnost.
Neke se znaa|ke raspea prsno nasan|a|u na kransk nauk. Zrtvu|u se na kru,
Krst |e oznao mogunost ov|e|ega skup|en|a, dake zbav|en|a od Adamova
stonoga gr|eha ko| batn sav |udsk rod. Sredn|ov|ekovn su se psc at posa
da uspostave "pov|esne" veze zmedu Pada raspea, tvrde, npr., da |e kr bo
nan|en od samoga Drveta spoznan|a u Edenskom vrtu ( od ko|ega z n|egova
s|emena) (v. Kr (kranstvo)), da |e Adamov grob bo upravo na m|estu raspea.
Mrtvaka gava ko|a se redovno vd na podno|u kra audra, zato, ne samo na
Gogotu (to zna "Luban|a"), nego prkazu|e upravo Adamovu uban|u. Stove, za
Krstovu se krv, provenu na kru, sprva smatrao da ma skupte|sku mo, a to |e
shvaan|e ut|eov|eno u sakramentu prest. Stoga se uoba|o da se ptan|e krv
z rane pod Krstovm rebrma hvata u kae, euharst|sku posudu. Ovako onako,
ska |e raspea sua kao pods|etnk na Krstovo nauavan|e.
Sama |e tema kao stvorena za smetrnu obradu, pa se |av|a zrazta ten|a da se
kov uzma|u u parovma, tako da sa svake strane kra |edan bude protutea
drugome, npr. Baena D|evca sv.Ivan. Va|a zapazt morano razuvan|e desne
|eve strane: dobr su Spaste|u zdesna, a z s|eva, kao u rasporedu upea ko| se
ka|e onoga ko| se ne ka|e, dv|u ena ko|e smbozra|u Crkvu Snagogu.
Kri3 i Kristov lik
(a) Kr. U rmsko se doba raspn|an|e prm|en|vao na osudenke na smrt, a
pogadao |e na|tee zonce robove. V|ero|atno se zvravao na prno razt
nan od onoga na ko| nas |e um|etnost navka. Na gubtu b u to ve bo
poboden stup (stpes), to tako da b se mogao upotr|ebt ve od|edanput.
Osudenk b bo doveden na to m|esto nose samo vodoravn do (patbuum) za ko|
su mu be svezane ruke kako se ne b mogao oprat. Po doasku, ruke b mu (
zapea) b prb|en avma za kra|eve preke, ko|a b onda ba podgnuta na
stup. I b ba pooena preko vrha stupa, te b tvora sovo T, po emu se zove tau-
kr (po nazvu za grko sovo T) crux commssa; b pak ba postav|ena neto
ne, tvore poznatu crux mmssa, obn kr. U oba su sua|a d|eov b
osguran epncom (spo|nm knom) spom. Na|pos|e b za uspravn stup be
prkovane noge. Osonac za noge, u suppedaneum, zum |e sredn|ov|ekovnh
um|etnka. Premda se uoba|o da se dva upea razbo|nka prkazu|u prvezan
za kr, v|ero|atno |e prb|an|e bo opento. U um|etnost do 13.st. ba su obno
etr ava (po |edan za svaku nogu), a se otad, s nekm znmkama, |av|a|u tr
(noge su prb|ene |edna preko druge). U Evande|ma Krstove ave spomn|e samo
nev|ern Toma (Iv 20,25). Cavaa kao sveth r ma ve od dvadeset. U starn b se
natps (ttuus) na ko|em |e sta|aa krvn|a v|eao osudenk oko vrata kad b ga pove
na stratte, a potom h-bo prvren na vrhu kra. Ivan (19,10-20) kazu|e kako |e
Pat naps ' natps stavo ga na kr; sta|ao |e: Isus Nazareann, kra| dovsk na
hebre|skom, atnskom grkom. U renesansno| um|etnost stav|an |e natps samo
na atnskom: Iesus Nazarenus Rex Iudaeorum, skraeno kao INRI; u skarstvu
protureformac|e moe se vd|et tav, na sva tr |ezka U 13.st. kr katkad zadobva
obk voga drveta (gnum vtae), pa se on prgodce, |av|a u kasn|m razdob|ma.
To |e bo Stabo Drvo spoznan|a, ko|e |e, po Bonaventur (z |h |e spsa zveden
ta| motv) opet ov|eo snagom Spaste|eve krv, to |e bo drug nan da se zraz
povezanost Pada raspea, (b) Krstov k. Kao to smo vd|e, um|etnc renesanse
kasn|h vremena prkazva su Krsta mrtva na kru. Gava mu pada na rame,
opento na desno. (Ivan 19,30 ve: nakonv gavu preda duh.) Trnova se kruna
ee prkazu|e od 13.st., otkako se L|udevt IX (Lous), francusk kra|, vrato z
krarskoga rata s Bskoga stoka donose svete rekv|e. Do protureformac|e
obno se zostav|aa. Sredn|ov|ekovna |e Crkva rasprav|aa o tome da |e Krst na
kru bo go, premda su osudenc u rmsko doba opento b. U na|ran|m
prm|erma, na Istoku, nos dugu ha|nu bez rukava; ponegd|e ma tanak komad
tkanne oko pasa medu nogama, subgacuum ('pregaa')- Obo|e b, pov|esno,
mogo bt spravno. Ipak, nema potvrde za onu poznatu tkannu oko bokova,
perzomu (perzonum), zum um|etnka u ranom sredn|em v|eku.
%sobe oko kri3a
*va zlo0inca
Sva etr Evande|a zv|eu|u da su dva zonca upea razapeta s Krstom,
n|emu sa svake strane. Luka doda|e da |e |edan prekoro drugoga vee da prma|u
to su d|ema zasu, a on nta opako ne un:... danas e bt sa mnom u ra|u
(Lk 23, 43). (Da b se spuno to obean|e, naao se medu onma to h |e Krst
zbavo na svom sasku u Lmb.) Um|etnost |e, povode se za Lukom, razkovaa
poka|anog nepoka|anog zonca. Dobr |e Krstu zdesna (na "dobro|' stran); zraz
mu |e skadan spoko|an, dok |e drug t|eskoban. Duu dobroga odnose ande; duu
zoga vragov. Bzantsk prrunk za skare ve: zonac zdesna, s|edokos ov|ek
okruge brade; ona| s|eva, mad bezbrad, a se toga npoto nsu dra na
Zapadu. Rana |e ta|anska renesansa tea tome da s|ed bzantsku praksu da
zonce prkazu|e razapete na st nan na ko| |e bo prb|en Krst, premda su s
pragodava sredn|ov|ekovnom oba|u da vena ka bude u skadu s n|egovom
svetou, pa su h prav man|ma od Spaste|a. A da b se on razgov|etno
razkova od n|ega, na Zapadu |e postao opent oba| da s prkazu|u kao svezan,
a ne prb|en avma. Dapae, n|hov su kr za razku od Krstova, dob obk
sova T (era commssa), zbog knzn preke o ko|o| su se dra na pazusma.
Prgodce su m povezane oc.v prpov|eda kako su vo|nc zoncma som noge
(preb go|en) da ubrza n|hovu smrt. Mogu se vd|et dok to ne; se zonc
prkazu|u kako krvare z rana na nogama; ta| se motv sree, ugavnom, u
n|emakom skarstvu 15.st. Imena po ko|ma su na|re poznat, Dzma gestas
(dobr z), uzeta su z apokrfnog Nkodemova evande|a.
Kopljono2a i sp.3vono2a
Kada dodoe do Isusa vd|ee da |e ve umro neprebe mu go|en; nego mu |edan
od vo|nka kop|em probode rebra, odmah potee krv voda. (Iv 19, 34) Vo|nk |e
okruen mnogm egendama dom|a|ma. Prozvan |e Longnom, po grko| r|e za
kop|e , te su ga uze postovevat s centuronom (sat-nkom) u snoptkm
Evande|ma (Ivan ga ne spomn|e) ko| |e uskknuo (Mt 27, 54; Mk 15, 39; Lk 23,
47): Ustnu, Sn Bo| b|ae ova|. Zatna egenda kazu|e da|e Longn bo z|een od
s|epa krv|u z Krstovh rana da |e pos|e krten pretrpo muenku smrt.
Progaen |e za sveca . Um|etnc h obno ska|u razdvo|ene, prkazu|u vo|nka
kako probada Krstova rebra centurona (satnka) u okopu, moda na kon|u, s
zrazom uden|a na cu. Kop|onono se s|epo moe oznat ov|ekom ko| mu
sto| postrance vod ga za ruku.
Sva etr Evande|a spomn|u da |e spuva, namoena u octu, ba nataknuta na
(zopovu) trsku ponudena Krstu mao pr|e nego |e umro. Legenda |e spuvono
nad|enua me Stefaton, a sredn|ov|ekovna ga um|etnost redovno prkazu|e u paru s
Longnom. N|h dvo|ca, sto|e smetrno sa svake strane kra dre tanke
motke, smbozra|u Crkvu Snagogu, pr emu Longn, predstav|a|u Crkvu, sto|
zdesna. Spuvonoa |e u renesansno| um|etnost postao poneto r|edak, a se sama
spuva esto moe vd|et medu vo|nkm oru|em.
Vojnici bacaj. kock.
Ova se tema prno esto |av|a u svm epohama kranske um|etnost. Ivanov (19,
23-24) zv|eta|, kao na|potpun|, s|ede sv. Propev Krsta, vo|nc razd|ee
n|egovu od|eu na Cetr d|ea, svakom vo|nku po do. O don|o| ha|n, otkano| u
|ednom komadu, kau: Ne dermo|e nego bacmo za n|u kocku, pa komu dopadne ...
(Iv 19, 24). Vde se na podno|u kra u kutu ske. |edan baca kocku, dok drug
motr. Ponekad se svada|u medu sobom, u |ednog |e sukan no ko|m tek to n|e
s|ekao tkannu, dok h drug pokuava zmrt. Bro| |e vo|nka razt, a mogu bt
samo tro|ca.
*jevica Marija i sv1Ivan stoje .z kri3
Ta| |e vro uoba|en przor pr raspeu mao svrhu da vzuano zraz uomak z
Ivanova Evande|a (19,26-27) u ko|em Krst, |o v, pov|erava Baenu D|evcu brz
apostoa Ivana: Kad Isus vd|e ma|ku kra| n|e uenka koga |e |ubo, ree ma|c:
Zeno! Evo t sna! Zatm ree uenku: Evo t ma|ke! I od toga asa uze |e uenk k
seb. Obrazac |e nastao u 9.st., u um|etnost karonke renesanse. U|evca sto|
Krstu zdesna, sv.Ivan s|eva. Gave su m prgnute. Ona moe pod |evu ruku do
obraza, prdrava|u akat drugom: to |e tradconana gesta aost ko|a pot|ee z
heenstkh vremena. Krst |e zv, u skadu s evandeoskm zv|eem s
prevadava|uom um|etnkom konvenc|om. Pos|e, kad v, tr|umfan, k na kru
bude zam|en|en brtvm Krstom, s ranom medu rebrma ( na boku), dv|e e
fgure do|e skazvat bo na naturastan nan, pa e se tako zgubt strog
smsao Evande|a. U 15.st. |ava se ten|a da u tem prevada D|evno
onesv|evan|e
*jevica se onesvje2;.je< svete 3ene
Ovom dogada|u, om|enom medu renesansnm um|etncma, nema bb|ske
potkrepe. On |e ostvaren|e kasn|h sredn|ov|ekovnh redovnka propov|ednka
mstkh psaca. Bave se aostma D|evce Mar|e, prrodno su do na pomsao
da su |e t|eskobna zbvan|a Muke obrvaa. Govoro se da se trput onesv|esta na
putu na Kavar|u, pr raspn|an|u (raspeu) nakon snman|a (skdan|a) s kra. Lk z
sredn|ov|ekovne um|etnost ko| |e bo podnoso uspr no stok postepeno se
m|en|ao. U ran|m |e prm|erma |o na nogama a |e rukama prdrava|u svete
ene sv.Ivan; u 15. st. pada na zem|. Ta| |e motv zrto osuden na Trdentskom
saboru (koncu), ko| |e unuf um|etnke na Ivanove r|e (19, 25): Uz kr Isusov
sta|ahu rnak n|egova, zatm sestra n|egove ma|ke... td. U skadu s tm, przor se
r|etk vd nakon druge poovce 16.st.
Svete ene, druge D|evne, spomn|u sv evandest, a |e teko pomrt n|hove
razte opse. O ono| se Mar| ko|u Ivan zove (enom) Keofnom govoro da |e
stovetna s Mar|om ko|u Mate| Marko zovu ma|kom |akov|evom |ospovom. Isto
se tako Saoma ko|u spomn|e Marko smatraa stovetnom s osobom to |e Mate|
zove ma|kom snova Zebede|evk. N|h su dv|e Mar|a Magdaena opento poznate
kao Tr Mar|e. U um|etnost m bro| varra, a h |e na|ee tr etr. Po ku se ne
razku|u sasvm razgov|etno, osm Mar|e Magdaene ko|a, u um|etnost rane
renesanse, nos crveno.
Marija Magdalena
Sve se do renesanse Mar|a z Magdae n|e razkovaa od drugh sveth ena. Kako
|e ve spomenuto, u ran|m se d|ema moe raspoznat po crvenom ogrtau
(pastu), medu onma to prdrava|u D|evcu dok se onesv|eu|e, a se u c|eo|
um|etnost renesanse protureformac|e prkazu|e u svo|o| uoz kao zdvo|en k,
esto raskono od|evena s uoba|enom bu|nom kosom, dok ke na podno|u
kra, doke ga gr sa strasnom bo. Moe |ubt krvave noge h brsat kosom,
pretvara|u tako epzodu u ku Smuna farze|a (Lk 7, 36 da|e) u prefguratvn
n. Cak se vd kako ustma hvata kap|ce krv, to |e |o |edno pods|ean|e na
Euharst|u.
$veci i darovatelji
Otprke od sredne 15.st. moe se susrest obk raspea u ko|em su svec, bez
obzra na doba kad su v|e, okup|a|u za|ednk oko kra, na st nan kao u Sacra
conversazone, ko|a se |ava prbno u sto vr|eme. Takva se pobona obrada
teme naaz preteno u ta|ansko| um|etnost. Svec, ko| se mogu razaznavat po
uoba|enm atrbutma, mogu bt patron (zattnc) grada crkve, osnva reda za
ko| se d|eo zvodo; zato se esto mogu vd|e Fran|o Ask, Domnk Augustn (s
Mar|om). Pod|ednako su u oba|u |eronm Katarna Aeksandr|ska, moda kao
zattnc uenost. Sebast|an Rok, zattnc od kuge, esto su u drutvu
darovate|a (donatora) ko| ke, me se oznau|e da |e d|eo zav|etn dar crkv, kao
znak zahvanost za boest ko|u |e darovate| zb|egao. Ivan Krstte| moe bt
nazoan kao |edan od svetaca zattnka , zbog pooa|a u obrascu kranskoga
v|erovan|a, kao prorok Krstova boanstva kupte|ske rtve. (Evo |agan|ca Bo|ega
ko| odnos gr|eh sv|eta. Iv 1, 29). Baena D|evca sv. Ivan aposto gotovo se
uv|ek mogu vd|et kako sto|e otraga.
$imboli i alegorijski likovi
).banja i zmija
Ve |e spomenuta Adamova vanost za raspee zbog nauka o Otkup|en|u, pa otud
po|ava n|egove uban|e na podno|u kra. Prv se put susree u 9.st. otad se |av|a
posvuda u kransko| um|etnost. Luban|a |e esto poprskana krv|u ko|a kap|e z
Spaste|eva t|ea. To smboko oen|e od Adamova gr|eha osobta |e znaa|ka
um|etnost protureformac|e. U stome razdob|u, uban|a moe bt prkazana
zokrenuto, kao da |e kae, te |e u n|o| krv. Zm|a s |abukom u ustma, bzu uban|e,
|o |e |edna auz|a na Cov|ekov pad.
"ana i kale3
Osobto znaen|e to se prdavao ran medu Isusovm rebrma mnogo smbozma
ko|m |e ba okruena pot|ee pona|pr|e od sv.Augustna. Krv vodu ko|a |e, po
Ivanu, poteka z rane on |e shvaao kao da predstav|a|u Euharst|u Krten|e.
Upravo kao to |e Eva ba nan|ena od Adamova rebra, tako su dva gavna
kranska sakramenta poteka zmedu rebara Krsta, toga "Novog Adama"; tako |e
dake Crkva, "Nev|esta Gospodn|a", ba rodena z rane. U kasn|em se sredn|em
v|eku k Adamov, moda kako zaz z groba, vd spod kra gd|e dr kae u ko|
hvata otkupte|sku krv. Od 14.st. |edan andeo ve n|h, sv s kaeom, na san
su nan zaposen ebde uz kr, svak uz |ednu od rana. Kae kadto sto| na
podno|u kra kao pods|ean|e na temu. Rana |e opento na desno| ("dobro|")
stran t|ea, , opet po Augustnu, to |e strana "v|enoga vota". Poetkom 17.st. ta|
|e smbozam bo zaborav|en, rana se susree na ob|e strane.
$.nce i mjesec
Sunce m|esec, |edan s|edne, drug s druge strane kra, redovna su znaa|ka
sredn|ov|ekovnh raspea. Odra su se do rane renesanse, a se r|etko susreu
nakon 15.st. Podr|eto m |e vro staro. Bo |e oba| da se sunce m|esec prkazu|u
na skama poganskh sunanh bogova Perz|e Grke, a ta |e praksa ba prenesena
sve do rmskoga doba na novcu s kovma careva. Cn se da se u prvobtnu
kransku um|etnost proba preko svetkovan|a Boa ko|e |e zam|eno dotadan|u
pogansku prosavu preporoden|a sunca. Davno pr|e prvh prkaza raspea, sunce
m|esec po|av su se u kranskm temama: Krten|u, Dobrom Pastru, Krstu u Sav.
Kad |e um|etnost poea prkazvat Krsta na kru, vd|eo se da|e n|hova
prkadnost ve uspostav|ena u Bb| kod teooga. Snoptc vee da |e od este ure
nastaa tama po svo| zem| - sve do ure devete, |er sunce pomra. Pomrna moe
bt naprosto znak da su se nebesa raaosta zbog Spaste|eve smrt; a su, u
specfn|em smsu, po Augustnu, sunce m|esec smbozra prefguratvn odnos
dva|u Zav|eta: Star se (m|esec) mogao razum|et samo s pomou sv|etost sto|e na
n| |eva Nov (sunce). U sredn|ov|ekovnm prm|erma sunce m|esec mogu bt
prkazan u kasnm obcma: sunce kao muk k ko| voz etveropreg (quadrga);
m|esec kao ensko ko|e voze voov, od ko|h |e svak u dsku. I|e sunce naprosto
muko pors|e u bstavom haou, a m|esec ensko poprs|e s D|annm
poum|esecom. Pos|e su sveden na dva ravna dska, pr emu m|esec ma
Poum|esec u krugu, a mogu ga nost ande. Sunce se |av|a Krstu zdesna, M|esec
s|eva.
+rkva i $inagoga
Dv|e aegor|ske fgure sa svake strane krv predstav|a|u Crkvu Snagogu,
prpada|u strktno sredn|em v|eku ovamo su dodane kao drug prm|er "morane
smetr|e" raspea. Mate| (27, 51) kazu|e da se, u asu Krstove smrt, zav|esa
hramska razdr odozgor dodo|e nadvo|e. To |e, po m|en|u kranskh komentatora
oznao svretak Staroga Zakona poetak vadavne Novoga - tr|umf Crkve nad
Snagogom. One se prkazu|u kao potpuno od|even ensk kov. Crkva |e, na desno|
stran kra, okrun|ena dr kae u ko| hvat Spaste|evu krv. Snagoga, na |evo|
stran, povezanh |e o|u, a kruna |o| pada s pognute gave. Poe Zakona mogu |o|
na san nan padat z ruku. Lkov se prv put naroko |av|a|u u karonko|
renesans, a mom se na pos|e na skupturama na vtrama katedraa 12.
13.st
-elikan
Legenda kae kako pekan hran madunad krv|u poto seb k|unom prob|e grud.
Na|ran| best|ar|, anonmnoga Fzooga, ve da enka dav pe pret|eranom
|ubav|u, a h mu|ak, vratv se ov|ava prob|a|u seb prs |eva|u krv po
n|ma. Ta se ska u renesans uzmaa kao smbo L|ubav prema bn|emu, a kao
prkadno shvaan|e pro|evan|a krstove krv rad spasa |udskoga roda. Dante (Ra|
25,112) govor o apostou Ivanu: To |e ona| ko| |e povao na prsma naega
Pekana Isusa. Ptca se katkad vd kako s|ed, |e u gn|ezdu s madunad na vrhu
kra.
&ulijanski kalendar
|u|ansk kaendar uveo |e Ga| |u|e Cezar 45 p.n.e. korsto se u c|eo| Evrop do
16. v|eka, kada se preo na Gregor|ansk kaendar. Na prvom ekumenskom sabor
u Nce| 325. godne hranska crkva |e prhvata |u|ansk kaendar kao teme|n
kaendar. Duna tra|an|a godne u |u|anskom kaendaru znos pros|eno 365V
dana to se poste ubacvan|em |ednog dodatnog dana svake etvrte godne.
|u|anska godna neto |e dua od tropske, a ova razka akumura se na |edan dan
svakh 128 godna.
Po |u|anskom kaendaru, svaka godna | |e bro| d|e|v s etr |e prestupna sadr
366 dana, dok ostae sadre 365 dana. Nakon uvoden|a |u|anskog kaendara 45.
p.n.e. na|pr|e |e, grekom, svaka trea godna ba prestupna. Prestupne su be
s|edee godne: 45 p.n.e., 42 p.n.e., 39 p.n.e., 36 p.n.e., 33 p.n.e., 30 p.n.e., 27
p.n.e., 24 p.n.e., 21 p.n.e., 18 p.n.e., 15 p.n.e., 12 p.n.e., 9 p.n.e., 8, 12. da|e
svaka etvrta.
Poto |e greka kasn|e uoena, car August |e naredo zbacvan|e svh prestupnh
godna zmedu 9. p.n.e. 8. n.e. me |e zasuo da se |edan m|esec nazove
n|egovm menom.
Treba mat u vdu da se u ovo vr|eme godne |o nsu bro|ae od roden|a Isusa
Krsta, ve od osnvan|a Rma 753 p.n.e. te |e sretna sua|nost to su za prestupne
godne uzete ba one d|e|ve s etr bro|eno od Krstovog roden|a. |u|e Cezar
prvobtno |e odredo da sv neparn m|esec ma|u po 31 dan, a parn po 30, osm
februara ko| |e u obno| godn mao 29 dana, a 30 u prestupno|.
M|esec su se zva: |anuarus, Februarus, Martus, Aprs, Maus, |unus, Ounts,
Sexts, September, October, November December.
Godne 44. p.n.e. m|esec Ounts premenovan |e u |uus (danan| |u) u savu
|u|a Cezara. Godne 8. p.n.e. odueno |e da se |edan m|esec nazove menom cara
Augusta, poto |e on na|ve ratnh pob|eda napravo u m|esecu Sexts-u, ova|
m|esec nazvan |e po n|emu august. |o od 13. v|ekova Augustu se prpsu|e da |e
svom m|esecu dodao |edan dan kako b bo |ednak Cezarovom, medutm takve su
dune be ak pr|e Cezara.
|u|ansk kaendar n|e bo savren n|egova greka se poveavaa na |edan dan
svakh 128 godna. To |e kasn|e prm|eeno, pa |e na saboru u Nce| 325. godne
odueno da se z kaendara zbace 3 dana ko|a predstav|a|u akumuranu razku.
Poto |e |u|ansk kaendar da|e ostao neprom|en|en, razka se do 16. v|eka
akumuraa na 10 dana. Kada su ovo uo, astronom su odu zradt nov
kaendar ko| e bt preczn|. Osm toga, trebao |e zbact 10 dana vka z
kaendara. To |e postgnuto uvoden|em Gregor|anskog kaendara.
5re0orijanski kalendar
Gregor|ansk kaendar, danas u na|ro| upotreb, |e modfcrana verz|a |u|anskog
kaendara. Pr|edog |e zrado napu|sk doktor Aoysus Lus a 24. februara 1582
ukazom progaso papa Grgur XIII, prema |em menu |e kaendar nazvan.
Po sav|etu n|emakog astronoma Chrstopha Cavusa (1538-1612) napu|skog
fzara astronoma Aosusa Lusa (1520-1576), papa Grgur XIII (1502-1585) |e
24. februara 1582. obznano reformu do tada posto|ueg, |u|anskog kaendara,
papskom buom Inter Gravssmas nazvanom po prve dv|e r|e n|enog teksta.
Papska bua |e sadravaa s|edee odredbe:
Iz kaendara e se zostavt 10 dana, tako da pos|e etvrtka 4. oktobra 1582. s|ed
petak 15. oktobar.
Pr|estupna |e svaka godna d|e|va sa 4, osm godna d|e|vh sa 100 kod ko|h su
pr|stupne samo one d|e|ve sa 400.
Pr|estupna godna ma |edan dan ve od proste ko| se stav|a na kra|u m|eseca
februara.
Uskrs e se odsad zraunavat po novom pravu, vezanom za nov kaendar.
Prv dan u godn bt e 1. |anuar.
Ova| nov kaendar nazvan |e po pap Grguru gregor|ansk. Po n|emu |e pros|ena
duna tra|an|a godne sman|ena na 365,2425 dana (365+97/400 = 365,2425 |er
ma 97 pr|estupnh godna na svakh 400) to da|e greku od 365,2425 -
365,2421890 = 0,00031 dan = 26 sekund. To zna da e se ova greka
akumurat na |edan dan za 1/0,00031 = 3225 godna, odnosno neto krae |er se
tokom vremena duna tra|an|a soarne godna sman|u|e, a greka poveava.
Razka zmedu Gregor|anskog |u|anskog kaendara |e ta to Gregor|ansk ma 97
pr|estupnh godna u svakh 400, a |u|ansk 100. U Gregor|ansk kaendar uvedano
|e takozvano Sekuarno pravo da su godne d|e|ve sa 100 (sekuarne godne)
proste, osm ako su d|e|ve sa 400, u kom su sua|u pr|estupne. To zna da su
godne 1700., 1800., 1900., 2100., td. pr|estupne po |u|anskom, a proste po
Gregor|anskom kaendaru. Danas razka zmedu |u|anskog Gregor|anskog
kaendara znos 13 dana, a nakon 2100. uveat e se na 14. dana (to zna da e
pravosavn Bo padat od tada 8. |anuara).
Posto|ao |e svo|evremeno pr|edog brtanskog astronoma |ohna Hershea da se
uvede 4000-godn|e pravo po ko|em b svaka godna d|e|va sa 4000 ba prosta
um|esto pr|estupna, me b se pros|ena duna tra|an|a godne sman|a na 365 +
969/4000 = 365,24225 dana, to |e be tropsko| godn, a ova| pr|edog nkada
n|e prhvaen.
Uvoden|em Gregor|anskog kaendara, kaendarska godna |e prbena tropsko|
na|ve do tada.
Kada |e papa Grgur 1582. godne uveo nov kaendar, n|ega su odmah prhvate
Ita|a, Po|ska, Portuga Span|a, a ubrzo ostae katoke zem|e. Protestantske
zem|e pree su na Gregor|ansk kaendar puno kasn|e, a pravosavne drave tek u
20. sto|eu, s tm to pravosavne crkve nkada nsu pree na ova| kaendar.
Bro|an|e godna |ured|
Godne se u kranskom kaendaru danas bro|e od (pretpostav|ene) godne roden|a
Isusa Krsta.
Godne 523. papsk nam|esnk Bonfac|e naredo |e monahu Donz|u Maom da
odred nan kako e se sprovodt takozvano Aeksandrnsko pravo don|eto na
prvom vase|enskom saboru u Nke| 325. godne, a ko|e kae da e se godne bro|at
od roden|a Isusa Krsta. Donz|e |e (pogreno) zraunao da |e Isus roden 25.
decembra 753. godne od osnvan|a Rma, odredo da kranska (nova) era pon|e
prvm |anuarom 754. godne ko|a |e nazvana 1. godna nove ere. Kako |e Donz|e
ustanovo datum Isusovog roden|a n|e poznato, a se pretpostav|a da |e Isus roden
u vr|eme vadavne cara Iroda Vekog ko| |e umro 750. godne od osnvan|a Rma,
to zna da |e Donz|e pogr|eo za na|man|e 3 godne. Iako |e ovo ubrzo
shvaeno, ovakvo pogreno bro|an|e godna zadrao se do danas. S obzrom da
kranska era pon|e od (navodnog) roden|a Isusa Krsta, na prv poged zgeda
neogno da |e on roden 25. decembra, a ne 1. |anuara. To |e, medutm, normano
|er |e u to vr|eme ve bo odreden danan| raspored m|esec bro| dana u n|ma,
bo b neogno pom|erat h.
Kasn|e su |ud poe da nazva|u godne pr|e roden|a Krsta godnama pr|e nove
ere, a |er nua tada |o n|e ba poznata, 1. godna n.e. s|ed odmah nakon 1.
godne p.n.e. |u|ansk kaendar uveden |e 45. p.n.e., a kada se u danan|e vr|eme
govor o datumma pr|e ove godne, normano |e da se |u|ansk kaendar produ u
nazad. Ovo se nazva Proeptk |u|ansk kaendar. U proeptkom |u|anskom
kaendaru pr|estupne su sve godne pr|e nove ere ko|e pr d|e|en|u sa 4 da|u
ostatak 1 (zbog neposto|an|a 0. godne). Takoder posto| Proeptk Gregor|ansk
kaendar ko| se odnos na datume od pr|e 1582. godne. Da ne b doo do zabune,
proeptk Gregor|ansk kaendar se r|etko korst, um|esto n|ega se za sve datume
do 4. oktobra 1582. korst |u|ansk, a od 15. oktobra 1582. Gregor|ansk. Poto
nsu sve zem|e pree na Gregor|ansk kaendar 1582., esto se nek datum
pos|e ove godne rauna|u po |u|anskom kaendaru ukoko ga |e nevedena zem|a
u to vr|eme |o uv|ek korsta. Kada se, na prm|er, kae da |e Oktobarska
revouc|a poea 24. oktobra 1917. to se odnos na |u|ansk kaendar, dok b po
Gregor|anskom to bo 6. novembar 1917.
ova Godina
Kada |e Ga| |u|e Cezar uveo |u|ansk kaendar, odredo |e 1. |anuar za poetak
nove godne um|esto 1. marta ko| se korsto do tada. Poto se crkva otro protva
prosavama nove godne uz ob|e akohoa, na Trdentskom koncu 567. godne
utvrdeno |e da |e prv |anuar kao poetak nove godene uzet grekom da ga treba
prom|ent. Tokom sredn|eg v|eka korten su razt datum kao poetak nove
godne. Ako se, na prm|er, nek dokument odnos na godnu "X", to po danan|em
sstemu moe bt:
1. mart X. - 28/29. februar X+1 godne
1. |anuar X - 31. decembar X godne
1. |anuar X-1 - 31. decembar X-1 godne
25. mart X-1 - 24. mart X. godne
25. mart X. - 24. mart X+1 godne
25. decembar X-1 - 24. decembar X. godne
U Bzantskom carstvu se poetak godne raunao od 1. septembra, a se godne
nsu bro|ae od nazranog roden|a Isusa, nego od nastanka sv|eta, za ko| su utvrd
da |e bo 1. septembra 5509. p.n.e. Od 17. sto|ea vena drava vrata se poetku
godne 1. |anuara, osm Ita|e Engeske ko|e su se 1. |anuaru vrate tek 1750.
godne. Medutm, kada su u ptan|u pr|estupne godne, one su se uv|ek raunae
uzma|u 1. |anuar za poetak godne.
$olarni cikl.s= zlatni bro> i indikci>a
Svaka godna u |ednom soarnom ckusu ma svo| soarn bro| ko| se dob|a
s|edeom |ednanom:
Soarn bro| = (godna + 8) mod 28 + 1
Svaka godna ma svo| Zatn bro|: Veza zmedu m|eseevh m|ena datuma
ponav|a se u perodu od 19 godna (19 x 365,24219 = 235 x 29,52052 odnosno, u
19 tropskh godna de 235 snodkh m|esec), tako da svaka godna u tom perodu
ma svo| zatn bro| ko| se dob|a na s|ede nan:
Zatn bro| = (godna mod 19) + 1
Indkc|a |e kortena u sredn|em v|eku da b se oznao m|esto godne u 15-
godn|em ckusu prkup|an|a poreza. Uveo |u |e mperator Konstantn Vek 1.
septembra 312. kortena |e do 1806. Izraunava se na s|ede nan:
Indkc|a = (godna + 2) mod 15 + 1
Indkc|a nema nkakvog astronomskog znaen|a.
Ova tr bro|a karakterstna su za svaku godnu vana su za razna zraunavan|a,
posebto za zraunavan|e datuma kranskog bagdana Uskrsa.
?.li>anski period i >.li>anski dan
|u|ansk perod |u|ansk dan ne sm|u se m|eat sa |u|anskm kaendarom.
Francusk naunk |oseph |ustus Scager (1540-1609.) e|eo |e napravt nov sstem
bro|an|a godna u ko|em e svaka godna mat svo| bro|, bez n.e./p.n.e. I tako |e
zmso |u|ansk perod nazvan po n|egovom ocu |uusu Caesaru Scageru (1484-
1558.). Scagerov |u|ansk perod pon|e 1. |anuara 4713. p.n.e. tra|e 7980
godna pos|e ega ponovno kree od prve. Godna 4713. p.n.e. uzeta |e |er su
n|ena ndkc|a, zatn soarn bro| b 1. On e ponovno bt 1 tek pos|e 15 x 19 x
28 = 7980 godna, to |est 3268. godne n.e. Astronom su po snom prncpu
zms |u|ansk dan (|D) da b svakom danu u |ednom |u|anskom perodu
dod|e |ednstven bro|. |D 0 pon|e u 12:00 UTC 1. |anuara 4713. p.n.e. tra|e do
podneva 2. |anuara 4713. p.n.e. Tako, 1. |ua 2003. n.e. u podne pon|e |D
2452882. Cesto se korste decmae, pa se 15:00 UTC 1. |ua 2003. moe oznat
sa |D 2 452 882,125. Da b se zraunao |u|ansk dan korst se s|ede agortam
(d|een|e se odnos na c|ee bro|eve, ostatak se zanemaru|e):
Dob|a se |u|ansk dan ko| pon|e datog dana u podne. Ukoko se e zraunat |D
za datum pr|e nove ere, godna se na|pr|e mora pretvort u negatvan bro|, npr. 1.
godna p.n.e. = 0; 10. godna p.n.e. = -9. Da b se zraunao ko|em datumu
odgovara dat |u|ansk dan, korst se s|ede agortam:
Za Gregori>anski kalendar7
a = |D + 32044
b = ( 4a + 3 ) / 146097
c = a - (146097b)/4
Za ?.li>anski kalendar7
b = 0
c = |D + 32082
*alje= za oba kalendara7
d = (4c + 3) / 1461
e = c - (1461d)/4
m = (5e + 2) / 153
dan = e - (153m +2 )/5 + 1
m|esec = m + 3 - 12 x (m / 10)
godna = 100b + d - 4800 + (m / 10)
Ponekad se korst Modfcran |u|ansk dan (M|D) ko| |e za 2400000,5 man| od
|u|anskog dana. Tme se dob|a|u bro|ev ko| su man| ak za raunan|e, M|D
pon|e u pono, a ne u podne. M|D 0 poeo |e 17. novembra 1858. godne (po
Gregor|anskom) u 00:00 UTC. |u|ansk dan Modfcran |u|ansk dan veoma su
korsn za astronom|u, posebno za astronautku. Osm |u|anskh, posto|e L|ansk
dan (LD) ko| se bro|e od pono 15. oktobra 1582. godne (= LD 1). Nazvan su po
ve spomenutom astronomu Aosusu Lusu.
!pisak krsnih slava
Kod Srba ma oko 80 svette|a ko| se prosav|a|u kao krsne save. Na|ve bro|
sveara sav Svetog Nkou (oko poovna); zatm, po bro|u sveara ko| h save,
doaze Svet Georg|e, pa Svet Arhande Mhao, zatm doaze Svet |ovan , Svet
Dmtr|e, Sveta Petka, Svet Luka, Svet Trfun, Svet Kuzma Damn|an, Svet
Andr|a, td. Poredane po redosedu, kako naaze, a u skadu sa crkvenm
kaendarom, to su:
2. |anuar Svet Ign|at|e Bogonosac - Ign|at|evdan
5. |anuar Prepodobn Naum Ohrdsk
9. |anuar Svet Arhdakon Stefan - Stevan|dan
14. |anuar Svet Vas|e Vek - Vas|evdan
20. |anuar Svet |ovan Krstte| - |ovan|dan
27. |anuar Svet Sava - Savndan
29. |anuar Svet Aposto Petar - Casne verge
31. |anuar Svet Atanas|e Vek
12. februar Sveta tr |erarha
14. februar Svet muenk Trfun
23. februar Svet svetenomuenk Haraamp|e
24. februar Svet vekomuenk orde Kratovac
27. februar Prepodobn Avksent|e
16. februar Svet Smeon bogoprmac
2. mart Svet vekomuenk Teodor Tron
30. mart Svet Aeks|e Covek Bo|
6. ma| Svet vekomuenk Georg|e - urdevdan
8. ma| Svet Aposto evandest Marko - Markovdan
12. ma| Svet Vas|e Ostrok
14. ma| Svet prorok |erem|a - |erem|n dan
21. ma| Svet |ovan Bogosov, aposto |evandest
22. ma| Svet Nkoa| Mrk|sk, prenos mot|u - Svet Nkoa etn|
24. ma| Svet Cro Metod|e
3. |un Svet car Konstantn carca |eena
24. |un Svet aposto Vartoome| Varnava - Svet aposto Vartoome|
27. |un Svet prorok |ese|
28. |un Svet vekomuenk car Lazar - Svet knez Lazar ; Vdovdan
7. |u Roden|e Svetog |ovana - Svet |ovan B|ober; Ivan|dan
12. |u Svet Aposto Petar Pave - Petrovdan
21. |u Svet vekomuenk Prokop|e
26. |u Svet Arhande Gavro
30. |u Sveta vekomuenca Marna - Ogn|ena Mar|a
2. avgust Svet prorok I|a - Indan
4. avgust Sveta Mar|a Magdana - Baga Mar|a
8. avgust Prepodobnomuenca Paraskeva - Trnova Petka
9. avgust Svet vekomuenk Pantee|mon - Svet Pante|a
12. avgust Prepodobna mat Angena Srpska - Sveta ma|ka Angena Despotca
Srpska
14. avgust Makave| - Svet muenk Makave|
15. avgust Prenos mot|u svetog Stefana - Svet Stefan Vetrovt
28. avgust Uspen|e Presvete Bogorodce - Veka Gospo|na
31. avgust prepodobn |ovan Rsk
4. septembar Svet muenk Agatonk
8. septembar Svet muenc Adr|an Nata|a
11. septembar Usekovan|e gave Sv. |ovana Krstte|a - Useen|e
12. septembar Prenos mot|u svetog Aeksandra Nevskog - Svet Aeksandar Nevsk
14. septembar Prepodobn Smeon Stopnk
21. septembar Roden|e Presvete Bogorodce - Maa Gospo|na
22. septembar Svet |oakm Ana
30. septembar Svete muence Vera, Nada L|ubav ma|ka m Sof|a - Sveta
muenca Sof|a n|ene tr ker - Vera, Nada L|ubav
3. oktobar Svet vekomuenk |evstat|e
9. oktobar Svet aposto |evandest |ovan Bogosov - Svet |ovan Bogosov
12. oktobar Prepodobn Krak Otenk - Mho|dan
14. oktobar Pokrov presvete Bogorodce
19. oktobar Svet aposto Toma - Tomndan
20. oktobar Svet muenc Serg|e Vakho - Srdevdan
27. oktobar Prepodobna Paraskeva - Sveta Petka (Petkovaa)
31. oktobar Svet aposto |evandest Luka - Lundan
31. oktobar Svet Petar Cetn|sk
1. novembar Prepodobn Prohor Pn|sk |ovan Rsk - Svet Prohor Pn|sk
5. novembar Svet aposto |akov, prv epskop |erusamsk
8. novembar Svet vekomuenk Dmtr|e - Mtrovdan
10. novembar Svet Arsen|e Sremac - Svet Arsen|e Pek - nasednk Svetog Save
11. novembar Prepodobn Avram|e Zatvornk
16. novembar Svet vekomuenk Georg|e - urdc
14. novembar Svet Kozma Dam|an - Vraev
21. novembar Sabor Svetog arhangea Mhaa - Arandeovdan
24. novembar Svet muenk Stefan Deansk - Mratndan (Mratnc)
25. novembar Svet |ovan Mostv
26. novembar Svet |ovan Zatoust - Svet |ovan Zatoust
27. novembar Svet aposto Fp (Bone pokade)
29. novembar Svet aposto |evandest Mate|
4. decembar Vaveden|e presvete Bogorodce (Uvoden|e Presvete Bogorodce u
hram)
7. decembar Sveta vekomuenca Ekaterna - Sveta vekomuenca Katarna
8. decembar Svet svetenomuenk Kment
9. decembar Svet Amp|e Stopnk
13. decembar Svet aposto Andre| Prvozvan
17. decembar Sveta vekomuenca Varvara
18. decembar Prepodobn Sava Osveen - Svet Sava Osveen
19. decembar Svet Nkoa| Cudotvorac - Nko|dan
25. decembar Prepodobn Sprdon Cudotvorac epskop Trmtunsk - Svet Sprdon
Cudotvorac
Biblija
5iblija Cta biblia # $rki& knji8ice, svei7iD, zbirka tekstova koje Nidovi Csamo =6D i kr7ani dr8e
svetima, od 5o$a nadahnutima i $lavnim izvorom svoje vjere, a temelj su i za <uranO nastali su u
vremenu izme>u -+++ p.n.e. C=uci 0D i -++ n.e. C"tk i 2 !tD. Naziva se i ;=veto pismo;, ;!ismo;
ili ;!isma;.
(idovi i Biblija
Nidovi je nazivaju Torah C6akonD, MiPrah C?itanjeD, <itbe Pode C=veti spisiD ili Tanakh Ckratica
za Torah, Neviim i <etuvimD. <anon biblijskih knji$a pro$lasili su /+. $od. u KamnijiO priznali su
2( knji$e nadahnutima i obvezatnima za 8idovsku vjeru. U kanon nisu uvrstili sedam knji$a koje
su nastale u 3leksandriji od tamonjih 8idova, a napisane su na $rkom jeziku. ,ijele 5ibliju na
tri skupine& Tora C!etoknji8jeD, Neviim C!rorociD i <etuvim CMudrosne knji$eD. =tari zavjet pisan
je hebrejskim jezikom, izuzev dijelova Gzre i ,aniela te nekoliko rijei u <njizi !ostanka i u
Keremiji pisanih aramejskim jezikom. 6avrnu redakciju 8idovsko$ dijela 5iblije napravila je
4elika skuptina u doba perzijske vlasti C 4. # @4. st. pr.n.e.D. @zvorno su biblijske knji$e pisane
na svitcima per$amenta. "d Gzrina vremena 8idovska je 5iblija pisana aramejskim pismom, dok
su =amarijanci zadr8ali staro %eniko pismo. "uvanje biblijsko$ teksta bio je zadatak
prepisivaa Cheb. so%er& pisacD koji su ustanovili predaju itanja 5iblije. 5udu7i da hebrejski jezik
izvorno ne pie samo$lasnike, u prijepisu su poslije dodavani znakovi za samo$lasnike
Cmasoretski tekstD.
1r67ani i Biblija
<r7ani dijele 5ibliju na =tari zavjet i Novi zavjet. =tari zavjet obuhva7a */ protokanonskih
Cistovjetne s hebrejskim kanonomD i sedam deuterokanonskih knji$a Cprotestanti ih, kao ni
8idovi, ne priznaju # apokri%iD. Novi zavjet, napisan u dru$oj polovici @. st., obuhva7a 21 knji$a&
etiri Gvan>elja CMarko, Matej, uka i @vanD, ,jela apostolska, 2- poslanicu C-( !avlovih i 1
apostolskihD i "tkrivenje C3pokalipsaD.
Biblijska znanost i tuma8enja
3uto$ra%i biblijskih knji$a ne postoje, ne$o mno$obrojni njihovi prijepisi, tzv. tekstualni
svjedoci. =lu8e7i se njima, biblijska znanost nastoji stro$im znanstvenim metodama prirediti to
pouzdaniji biblijski tekst, tzv. kritiko izdanje 5iblije. Nidovi tumae 5ibliju doslovno i
propovjedniki, tra8e7i u njoj skriveni, dublji smisao, tumae je ve7 od @@. st. pr.n.e. sve do danas
CMidra, halaha, ha$ada i dr.D. U novije doba 8idovski tumai 5iblije uzimaju u obzir rezultate
arheolo$ije i dru$ih znanosti, te se pribli8uju kr7anskim biblijskim komentarima. <r7ani
tumae 5ibliju od poetka @@. st. aleksandrijska kola zastupala je ale$orijsko tumaenje,
antiohijska kola doslovno tumaenje. U srednjem vijeku skolastika je dalje razvila metode
tumaenja& doslovno, ale$orijsko, moralno i ana$o$ino ili mistino tumaenje. <atolici u
tumaenju 5iblije slijede tradiciju Frkve i crkveno$ uiteljstva, a protestantske se crkve
oslanjaju ve7inom na osobno nadahnu7e. U novije doba razvijene su u katolika, protestanata i u
Nidova suvremene znanstvene metode tumaenja 5iblije Ce$ze$eza, hermeneutikaD. =uvremeni
pristupi i metode tumaenja imaju intererkon%esionalno obilje8je. 5iblija je cjelovito ili dijelom
prevedena na ve7inu svjetskih jezika. Njezino znaenje prelazi okvire sina$o$alne i crkvene
upotrebe.
Novi zavjet
Nov zav|et - |e do Bb|e ko|m se uz Star zav|et sue kran.
-ovijest i sastav
Nov zav|et nastao |e zapsvan|em usmenh preda|a uenka Isusa Krsta onh ko|
su od n|h prm nav|eta| evande|a. Na|star| su sps Novog zav|eta Pavove
posance. Ve zmedu zme 50. godne |eta 52. godne on u Korntu pe posance
Soun|anma.
Mogue |e da |e ve oko 50. posto|ao arame|sko Mate|evo evande|e, no o n|emu
nemamo vrsth dokaza. Isto tako, poznato |e da su ve u kranskm za|edncama
koa razt sps, poput zbrke Isusovh zreka, prvh zv|eta|a o n|egovo| muc
smrt. Od takvh su zv|eta|a nasta|aa evande|a, tako to su evandest prkup|a
tradc|e ko|e su do n|h stge svo|m redakc|skm zahvatom stvara evande|e.
Kran v|eru|u da |e ta| tekst nastao pod osobtm d|eovan|em Duha Svetoga, pa
se za sve novozav|etne kn|ge kae da su nadahnute.
Na|star|e od etr evande|a |e ono Markovo, ko|e |e nastao pr|e 70. godne, budu
da se ngd|e ne da|e nasutt da b pscu evande|a bo poznato razoren|e
|eruzaemskog hrama, to se dogodo upravo te godne. Nakon n|ega nastao |e
Mate|evo evande|e, a v|ero|atno ubrzo potom Lukno. Pos|edn|e |e nastao Ivanovo
evande|e, v|ero|atno potkra| 1. st., a u n|emu su prsutne neke stare tradc|e, ko|e
se ne ak star|ma od ostaa tr evande|a.
Osm evande|a, tu su D|ea apostoska ko|a govore o votu prve Crkve, a napsao
h |e st autor ko| |e napsao Lukno evande|e, te su zvorno ove dv|e kn|ge
predstav|ae dva d|ea |ednog te stog d|ea.
Medu posancama ko|e se tradconano nazva|u Pavovm, bb|ska znanost
razku|e one autentne one neautentne, to |est one ko|ma |e autor Pavao, te
one ko|ma |e autor nek drug kransk psac. I |edne druge smatra|u se u
kranstvu nadahnutma. Uz n|h, tu su posance drugh autora, tzv. Pastorane
posance, ko|e se takoder pozva|u na Pava kao autora, no nastae kasn|e, te
Katoke ope posance ko|e se tako nazva|u |er su nasov|ene na ru kransku
za|edncu, a ne na samo |ednu m|esnu Crkvu.
Konano, Nov za|vet zavrava kn|gom Otkrven|a, za |eg se autora tradconano
drao da |e to Ivan Evandest, no ve nek star crkven psc razku|u Ivana
Evandesta od Ivana Star|ene ko| |e psao Otkrven|e.
Nov zav|et obuhvaa 27 kn|ga. D|emo h na Evande|a, D|ea apostoska,
Posance Otkrven|e.
Knjige ovoga zavjeta
&vanelja
1. Evande|e po Mate|u |1|
2. Evande|e po Marku |2|
3. Evande|e po Luk |3|
4. Evande|e po Ivanu |4|
*jela apostolska
5. D|ea apostoska |5|
-oslanice apostola -avla
6. Posanca Rm|anma |6|
7. Prva posanca Kornanma |7|
8. Druga posanca Kornanma |8|
9. Posanca Gaaanma |9|
10. Posanca Efeanma |10|
11. Posanca Kooanma |11|
12. Posanca Fp|anma |12|
13. Prva posanca Soun|anma |13|
14. Druga posanca Soun|anma |14|
15. Prva posanca Tmote|u |15|
16. Druga posanca Tmote|u |16|
17. Posanca Ttu |17|
18. Posanca Femonu |18|
19. Posanca Hebre|ma |19| (nepoznat autor)
Katoli0ke poslanice
20. |akov|eva posanca
21. Prva Petrova posanca
22. Druga Petrova posanca
23. Prva Ivanova posanca
24. Druga Ivanova posanca
25. Trea Ivanova posanca
26. |udna posanca
9panjolska inkvizicija
Mpanjolsku inkviziciju utemeljili su -(1). katoliki vladari 9erdinand 3ra$onski i @zabela
<astiljska kako bi odr8ali katoliko pravovjerje u svojim kraljevstvima. Mpanjolska inkvizicija
nije prekinuta sve do -)*(., tijekom vladavine @zabele @@.
2ozadina
Nakon osvajanja Eranade -(/2. $odine, @zabela <astiljska i njen supru$ 9erdinand 3ra$onski
mo$li su napokon stvoriti jaku i jedinstvenu dr8avu. Njihova obe7anja muslimanima o
ravnopravnosti s kr7anima ostala su neostvarena. 5iskup "sme i nje$ov brat ,io$o de =antillan
-(1). $odine na$ovaraju papu da u Mpanjolskoj uvede inkviziciju. = vremenom je crkvena vlast
u inkviziciji sve vie slabila, pa su kraljevi stavljali svoje ljude na najvie polo8aje. <raljevi su
esto inkviziciju koristili kao oru8je protiv svojih neprijatelja iako joj je osnovna namjena bila
borba protiv antikatolikih strujanja u zemlji. =ud inkvizicije bio je utemeljen tako da optu8eni
mora dokazati svoju nevinost. 3ko bi optu8eni bio osu>en, nje$ova imovina bila bi zadr8ana u
posjedu dr8ave. =tanovnitvo nije bilo nezadovoljno radom inkvizicije ne$o njenom pretjeranom
stro$o7u. @nkvizicija je bila stvorena da izra8ava potrebe panjolsko$ drutva, a ne kao nasilna
institucija. -)*(. inkvizicija je prestala djelovati. 6adnja presuda izreena je -+. veljae -)2+.
$odine.
@nkvizicija je za mno$e pojam vjerske nesnoljivosti, %anatizma i lomaa. ,ok protivnici ove
ustanove redovito na$laavaju nehumanost inkvizicijskih postupaka, Frkvi odani povjesniari
nastoje pod svaku cijenu opravdati njezino djelovanje. @nkvizicija je pro$onila i ka8njavala svako
ponaanje koje je, izravno ili neizravno, dovodilo u pitanje disciplinu Rimske crkve ili neke od
njezinih vjerskih istina, bez obzira radi li se o rijeima, znakovima ili vladanju protivno rimskom
uzoru. Nivot srednjovjekovno$ kr7anstva u svim svojim odnosima pro8et je, pa ak i zasi7en,
reli$ioznim predod8bama. Ne postoji ni jedna stvar ili postupak koji se neprestano ne dovede u
odnos prema <ristu i vjeri.
Frkva je ve7 na poetku svo$ djelovanja odredila vjerske istine i od$ovaraju7u disciplinu. =vi
koji su se protivili slu8benom nauavanju bili su iskljueni iz zajednice vjernika i dostatno
ka8njeni za svoju herezu. Frkva je u prolosti ponekad pretjerano provodila muenja zbo$ to$a
jer je osje7ala du8nost da se kao posrednik izme>u ovjeka i 5o$a brine o sudbini o spasu
svako$ pojedinca kako bi sprijeila nje$ovu konanu propast u $rijehu.
:otivi predstavljanja inkvizicije
Me>u povjesniarima ne postoji slo$a oko motiva zbo$ kojih su uveli inkviziciju u Mpanjolsku.
!redlo8eno je nekoliko realnih opcija&
6bo$ ujedinjenja crkve i vlasti. @nkvizicija je doputala monarhiji da se aktivno upli7e u crkeni
posao, bez mijeanja !ape. U isto vrijeme, cilj 9erdinanda i @zabele bio je stvaranje uspjeno$
dr8avno$ ure>enjaO zbo$ to$a im je jedan od prioriteta bilo reli$ijsko ujedinjenje kako bi
promovirali centraliziranu politiku mo7
<ako bi oslabili lokalnu opoziciju katolikih monarha. Kaanje centralizirane politike mo7i je
ukljuivalo slabljenje lokalne politike opozcije
<ako bi se rijeili sna8ne converso manjine. Mno$im lanovima utjecajnih obitelji kao to su
=anta 9e obitelj, =atan$lels, Faballerias i =anchez, bilo je za vrijeme 3ra$onsko$ kraljevstva
su>eno. <ontradikcija tome je injenica da je 9erdinand, kralj 3ra$ona, nastavio zapoljavati
mno$e conversose u svojoj administraciji.
Gkonomska podrka. = obzirom da je jedna od mjera bila zapljena imovine, ova se opcija
nemo8e iskljuiti.
,jelovanje inkvizicije
Aktivnosti inkvizicije
-o0etak
Aonso de Ho|eda, domnkanac z Seve, uv|ero |e kra|cu Izabeu na posto|an|e
crypto-dovstva medu andaukm conversosma za vr|eme n|enog boravka u
Sev zmedu 1477. 1478. godne. Izv|ee, napsano na zaht|ev monarha Pedra
Gonzaesa od Menoze, sev|skog nadbskupa od segovskog domnkanca Tomasa
od Torquemade, potvrdo |e tu tvrdn|u. Monars su odu predstavt nkvzc|u
Kast| prestat se pretvarat, te zatrat papno doputen|e. 1. studenog 1478.
godne, papa Sksto IV. ob|avo |e buu Exgt snceras devotons affectus, kroz ko|u
|e nkvzc|a ba postav|ena u kast|skom kra|evstvu. Bua |e monarhma daa
ekskuzvn autortet kod menovan|a nkvztora. Prva dva nkvztora, Mgue de
Moro |uan de San Martn b su menovan tek dv|e godne kasn|e, 27. ru|na
1480. u Medn de Campo.
Na poetku, d|eovan|e nkvzc|e bo |e ograneno na podru|e Seve Cordobe,
gd|e |e Aonso de Ho|eda otkro centar aktvnost conversa. Prv auto de fe bo |e
prosav|en u Sev 6. ve|ae 1481.: spa|eno |e est osoba. Prstanak |e dan od
stog Aonsa de Ho|ede |e su sumn|e zapoee nkvzc|u. Od tada |e nkvzc|a
nekontrorano rasa u Kast|skom kra|evstvu. Do 1492., trbuna su posto|a u
osam Kast|skh gradova : Av, Cordob, |aen, Medn de Campo, Segov|,
Seguenz, Toedu Vaadodu.
Uspostav|an|e nkvzc|e u kra|evn Aragon bo |e puno tee. U stvarnost,
Ferdnand se n|e prebaco na nov nan, |ednostavno |e ponovno ovo staru
papnsku nkvzc|u, prebacv |u na svo|u zravnu kontrou. Stanovnc Aragona
uporno su se protv nkvzc|. Razke zmedu Ferdnanda Sksta IV potaknue su
poton|eg da ob|av novu buu ko|a |e kategorno zabrana ren|e nkvzc|e na
Aragon. U to| bu, Papa |e zravno krtzrao provedure nkvzc|skog suda,
potvrdu|u da,
mnog prav skren kran, zbog skaza nepr|ate|a, rvaa, robova ostah
bezvr|ednka, to |e |o man|e prkadno, bez kakvh spta, bva|u zatvoren u
sv|etovne zatvore gd|e h se mu osudu|e kao recdvne heretke, oduzete movne
dobara dan sv|etovno| ruc da h usmrt, na veku opasnost n|hovm duama,
da|u tetan prm|er stvara|u skanda mnogma.
Unato tome, prtsak s Ferdnandove strane potaknuo |e Papu da ukne tu buu
ob|av novu. 17. stopada 1483. godne, Tomas de Torquemada prozvan |e gavnm
nkvztorom Aragona, Vaenc|e Kataon|e. S tme, nkvzc|a |e postaa |edna
nsttuc|a s autortetom kroz sve kra|evne pan|oske monarh|e, , u svma n|ma,
korsn mehanzam u sub krun. Kako god, gradov u Aragonu nastav su se
oduprat ak su vd|et perode pobune, kao u Terueu zmedu 1484. 1485.
godne. Umorstvo nkvztora Pedra Arbuesa u Zaragoz, potaknuo |e |avno m|en|e
protv conversosa u korst nkvzc|. U Aragonu su nkvzc|sk sudov b fokusran
posebno na anove snane converso man|ne, zaustav|a|u n|hov ut|eca| u
aragonsko| admnstrac|.
Razdob|e zmedu 1480. 1530. ob|ea |e ntezvna aktvnost nkvzc|e. Izvor se
razku|u kada se govor o bro|u suden|a zvren|a smrtnh kazn. Henry Kamen
pretpostav|a da |e ub|eno otprke 2000 osoba kao zvor uzma dokumentac|e
Autos de Fe. Od ub|enh, vek su bro| b conversos dovskog podr|eta.
"epresija protestanata
Conversos su doazak kra|a Kara I. (1516.), novog kra|a Span|oske, vd|e kao
mogu kra| nkvzc|e barem sman|en|e n|enog ut|eca|a. Unato ponov|enm
petc|ama Cortesa od Caste Aragona, nov monarh |e ostavo nkvztorsk sustav
onakvm kakav |e bo.
Ipak, t|ekom 16. sto|ea, vena se parnca n|e fokusraa na conversose. Um|esto
toga, nkvzc|a |e postaa unkovt mehanzam skor|en|van|a protestantzam ko|
se poeo po|av|vat u Span|osko|. Zaudo, vek postotak th protestanata bo |e
dovskog podr|eta.
Prv od sudskh postupaka b su on protv mstka poznath kao "Aumbrados" z
Guadaa|are Vaadoda. Suden|a su dugo tra|aa zavravaa su zatvorskm
kaznama raznh tra|an|a, ako ntko od optuenka n|e bo pogub|en. Usprkos tome,
po|av|an|e "Aumbradosa" stavo |e nkvzc|u na trag mnogm nteektuacma
kercma ko| su, zanteresran za Erasm|ske de|e, odstup od ortodoks|e (to |e
udno |er su Karo I. Fp II. od Span|oske b oaran Erasmusom). Takav |e bo
sua| kod humansta |uana de Vadesa ko| |e bo prs|en pob|e u Ita|u kako b
zb|egao proces ko| |e bo pokrenut protv n|ega, propov|ednka |uana De Ave, ko|
|e proveo gotovo godnu dana u zatvoru.
Prv proces protv uteranskh grupa, kao takvh, odv|a su se zmedu 1558. 1562.
na poetku vadavne Fpa II., protv dv|e za|ednce protestanata z gradova
Vaadoda Seve. Proces su ntenzvno po|aa d|eovan|e nkvzc|e. Odrano |e
mnogo vekh Autos de Fea, nekma su ak uprav|a anov kra|evske obte|, na
ko|ma |e pogub|eno ve od stotnu osoba. Pos|e 1562., ako su se suden|a
nastava, repres|a |e ba sman|ena, pretpostav|a se da |e samo nekocna
Span|oaca ba spa|ena zbog uteranstva do kra|a 16. sto|ea, ako h |e oko 200
ekao suden|e. Autos de Fe sredn|eg v|eka doveo protestantzam u Span|osko| do
kra|a to |e ve samo po seb ma fenomen.
+enz.ra
Kao |edna od manfestac|a protureformac|e, pan|oska nkvzc|a rada |e aktvno
na spr|eavan|u ren|a heretkh de|a u Span|osko| tska|u "ndekse" zabran|enh
kn|ga. Takv pops b su est u Europ deset|ee pr|e nego to |e nkvzc|a zdaa
prvu. Prv ndeks zdan u Span|osko| 1555., zapravo |e bo pretsak ndeksa ko|e |e
zdao sveute Louvanu 1550., s dodatkom posveenm pan|oskm tekstovma.
S|ede ndeks b su tskan 1559., 1583., 1612., 1632., 1640. Sadrava su vek
bro| kn|ga svh vrsta, ako |e posebna pan|a ba posveena reg|skm d|ema, ,
posebno, pr|evodma Bb|e na matern| |ezk.
Uk|uena u ndekse ba su mnoga veka d|ea pan|oske terature. Isto tako, vek
bro| reg|skh psaca ko|e danas Katoka Crkva smatra svecma vd|e su
po|av|van|e svo|h d|ea u ndeksma. Na poetku, to se moe nt protuntutvno
ak besmseno - kako su tm pan|oskm autorma na poetku ve zaza d|ea
samo da b h kasn|e nkvzc|a zabrana stava na ndeks? Odgovor na to e u
procesu zdavan|a cenzurran|a u rano| moderno| Span|osko|. Kn|ge su u tom
perodu ekae cencran|e pr|e zdavan|e dozvou (ko|a |e moga sadravat
modfkac|e) od sv|etovnh od reg|skh vast. Medutm, nakon to |e doputeno
tskan|e, zdan tekst mogao |e bt post-hoc cenzurran, odnosno bo |e predan
nkvzc|, ponekad deset|ee pos|e samog zdavan|a. Takoder, za|edno s
razv|an|em katoke teoog|e, nekad zabran|en tekstov mog su bt maknut s
ndeksa.
Na poetku, uk|uvan|e na ndeks znao |e potpunu zabranu teksta, no to se
dokazao nepraktnm nezvedvm, a u|edno protvno c|u posto|an|a psmenog
dobro obrazovanog puka. D|ea s |ednm retkom ko| |e zazvao sumn|u ba su
zabran|ena u potpunost, ako |e da|n|e posto|an|e th tekstova zvuao dogma. S
vremenom, postgnut |e komproms u ko|emu |e odueno da e nkvztor
prebo|avat r|e, retke c|ee odomke nae prhvat|vh tekstova tako
doputa|u tm "oenm" zdan|ma da crkura|u. Iako, u teor|, ndeks su
predstav|a goeme restrkc|e na razvo| kuture u Span|osko|, nek pov|esnar,
kao na prm|er Henry Kamen govore da |e takva strktna kontroa ba nemogua u
praks da |e bo puno ve sobode nego to se ms. I Irvng Leonard zak|uno |e
demonstrrao da su, usprkos ponov|enm kra|evskm prohbc|ama, romance o
Chvary, kao to su Amads od Gaue, nae svo| put u nov sv|et s doputen|em
nkvzc|e. Osm toga, s doaskom vremena prosv|ette|stva u 18. sto|eu, poveao
se bro| cenca za pos|edovan|e tan|e zabran|enh tekstova.
Usprkos ponov|enm zdavan|ma ndeksa veko| brokrac| cenzora, aktvnost
nkvzc|e nsu spr|eavae cv|etan|e pan|oske terature "Sgo de Oro", ako |e
vena autora tog peroda u |ednom trenutku prea preko puta svetom uredu. Medu
pan|oskm autorma uk|uenma na ndeks naaze se: G Vncente, Bartoome
Torres Naharro, |uan de Enzna, |orhe de Montemayor, |uan de Vades Lope de
Vega, kao anonmn Lazaro de Tormes Canconero Genera, od Hernanda De
Casta. La Ceestna, ko|a n|e ba uk|uena na ndekse 16. sto|ea, ba |e
ukon|ena 1632. potpuno zabran|ena 1790. godne. Medu stranm autorma b su
Ovd|e, Dante, Rabeas, Arosto, Machave, Erasmus, |ean Bodn Tomas Moro.
|edan od znmnh sua|eva, na|poznat|, u ko|emu se nkvzc|a drektno suoa s
kn|evnom aktvnou |e ona| s Frayem Lusom de Leonom, znmnm humanstom
reg|skm pscem converso podr|eta, ko| |e bo zatvoren etr godne, (od 1572.
do 1576.) zato |er |e preveo "P|esmu nad p|esmama" zravno s hebre|skog.
%stali prijest.pi
Iako |e nkvzc|a ba stvorena da zaustav napredovan|e hereze, ona se bava
raznm drugm pr|estupma ko| su samo ndrektno b povezan s reg|skm
krvov|er|em. Od ukupno 49,092 suden|a u razdob|u zmedu 1560. 1700. ko| su
regstrran u arhvma Supreme, po|av|u|u se s|ede : dov (5,007), morscos
(11,311), uteran (3,499), aumbrados (149), praznov|er|a (3,750), heretke z|ave
(14,319), bgam|e (2,790), potcan|a (1,241), pr|estup protv svetog ureda
nkvzc|e (3,954) razn (2,575). Podac dokazu|u da nsu samo nov kran
(conversos dovskog musmanskog podr|eta) protestant b osudvan, nego
mnog star kran to z raznh razoga.
Kategor|a praznov|er|a sadravaa |e procese povezane s aro|ama. Lov na v|etce
u Span|osko| n|e bo tako ntezvan kao u ostam europskm dravama (posebno
Francusko|, Engesko| N|emako|). |edan znman sua| bo |e Logrono, u ko|emu |e
bo sudeno v|etcama z Zugarramurd|a u Navarr. Za vr|eme Auto de Fea ko| se
dogodo u Logronu 7. studenog 8. studenog 1610., spa|eno |e 6 osoba, a |o |e 5
spa|eno u znak mrn|e. Opento, nkvzc|a |e ba skeptna prema sua|evma s
v|etcama, smatra|u to potpunm praznov|er|em bez kakve osnove. Aonso de
Saazar de Fras, ko|, nakon odv|an|a proces u Logornu |e uzeo edkt v|ere u razne
d|eove Navarre, zab|eo |e u svo|m zv|eta|ma da, "Nsu posto|ae v|etce nt
zaaran u reg| nakon to se o n|ma poeo prat psat".
U skupnu heretkh spada uk|uen su b verban spad, od zravnog svetogrda
do uptnh z|ava ko|e su se tcae v|erospov|est, od seksuanog moraa, do
ponaan|a sveenstva. Mnog su stav|en pred sud zbog z|ave da snoa| (spon
odnos bez zravnog c|a k stvaran|u potomstva) n|e gr|eh to su stav|a u
sumn|u razne aspekte kranstva kao to su pretvaran|e kruha vna u t|eo krv
Isusovu o d|evanstvu Mar|e. Isto, mnog sveenc bva su osuden zbog
hereze. Te osude esto su be praene tekm kaznama.
Inkvzc|a se bava prekra|ma protv moraa, ponekad u otvorenom sukobu s
|avnm vastma. Posebno puno procesa bo |e povezano s bgam|om, reatvno
estm pr|estupom u drutvu ko|e |e razvod doputao samo u na|ekstremn|m
sua|evma. U sua|u mukarca, kazna |e ba pet godna na ga| (ekvvaent
smrtno| kazn). Zene su takoder be osudene za bgam|u. Isto tako, bo |e osudeno
puno dogovaran|a za vr|eme spov|ed, to upuu|e na strog oprez nad
sveenstvom.
Inkvzc|ska repres|a seksuanh pr|estupa homoseksuazma best|anost, b su,
po Kanonskom zakonu, zon protv prrode. Homoseksuazam, poznat u to vr|eme
kao sodom|a, bo |e kan|v smru. To |e pao pod ovast nkvzc|e samo na
tertor|u Aragona, kada |e, 1524., Kement VII., u papnskom psmu, dopusto vast
nad sodom|om nkvzc| u Aragonu, bo ne bo povezano s herezom. U Cast,
sua|ev sodom|e nsu b osuden osm ako n|e ba prsutna hereza. Trbuna u
Zaragoz stcao se po svo|o| okrutnost u osudvan|u th zona: zmedu 1571.
1579. ve od stotnu mukaraca bo |e osudeno za sodom|u, a n|h 36 |e
pogub|eno; ukupno, zmedu 1570. 1630. ba su 534 suden|a 102 pogub|en|a.
%rganizacija
Osm uoge u reg|skm stvarma, nkvzc|a |e ba nsttuc|a u sub monarh|e. To
ne govor da |e ba potpuno osamosta|ena od papnske vast, |er |e u mnogm
sua|evma d|eovan|e same nkvzc|e ovso o doputen|u Rma. Iako |e gavn
nkvztor, predvodnk svetog ureda, bo zabran od strane krune, s odabrom se
trebao sot papa. Inkvzc|a |e ba |edna |avna organzac|a | |e autortet
doprao do svh Span|oskh kra|evna (uk|uu|u amerke potkra|evne), zuzev
kratkog peroda (1507. - 1518.) za ko|ega su ba dva gavna nkvztora, |edan za
Kast|sko kra|evstvo, a drug za Aragon. U Kast|skom kra|evstvu, b su
uspostav|en s|ede trbuna:
1482. u Sev u Cordob
1485. u Toedu Lern
1488. u Vaadodu Murc|
1489. u Cuenc
1505. na Kanarskm otocma
1512. u Logronu
1526. u Granad
1574. u Santagu de Composte
@.nkcioniranje inkvizicije
Inkvzc|a |e funkconraa u skadu s kanonskm pravnkom Rmokatoke Crkve;
n|ene operac|e nsu n u ko|em sua|u be svo|evo|ne. N|ene procedure be su
zapsane u raznm pravncma zdanma od uzastopnh nkvzc|skh generaa,
Torquemade, Deze Vadesa.
%pt.3be
Kada |e nkvzc|a doa u grad prv |e korak bo edkt "most". Nakon ned|e|ne
mse, nkvztor b nastavo tat edkt: on |e ob|an|avao mogue hereze potcao
kongregac|u da dodu do nkvzc|skh trbunaa kako b "ost sav|est". Zva su se
edkt most zbog mogunost svm samonkrmnra|uma ko| su se preda za
vr|eme most (otprke |edan m|esec) da dob|u oprost od Crkve bez teke kazne.
Takvo obean|e bo |e veoma usp|eno mnog su se svo|evo|no preda nkvzc|.
A preda|a n|e ba dovo|na, osoba |e trebaa osudt svo|e suuesnke. Kao
rezutat, nkvzc|a |e maa neprestanu zahu nformac|a. S vremenom |e edkt
most zam|en|en edktom v|ere ko| |e odbaco mogunost brzog bezbonog
pomren|a.
Pr|ave su be anonmne optuen n|e znao tko ga |e pr|avo. To |e ba na|ve
krtzrana toka od strane protvnka nkvzc|e. Lane pr|ave su u praks be este,
kao rezutat |ubomore pohepe. Inkvzc|a |e ra strah nepov|eren|e medu
sus|edma optube medu anovma obte| nsu be r|etke.
Kazna
Nakon optube, sua| |e bo straen od cafcadoresa, ko| su treba odut |e u
ptan|u ba hereza, ko|a |e ba praena optubom. U praks |e to druga|e zgedao,
mnog su b zadren u prvremenom prtvoru, tamo su zbog dugh suden|a eka
po dv|e godne, dok cafcadores nsu stra n|hov sua|.
Kazna optuenog sadravaa |e preventvno oduzman|e pos|eda od strane
nkvzc|e. Pos|ed zatvorenka bo |e korten kako b se pat trokov suden|a za
trokove ko|e |e sam osudenk vro svo|m prehran|van|em obaen|em. Cesto se
rodbna optuenog naa u potpunom sromatvu. Ta |e stuac|a pobo|ana tek
nstrukc|ama napsanma 1561. godne. C|e |e proces voden u potpuno| ta|nost,
kako za |avnost tako za optuenog, ko| n|e bo nformran o optubama ko|e su
podgnute protv n|ega. M|esec ak godne su proaze bez da |e optuen
nformran zato ga zatvara|u.
Zatvorenk |e ostao zoran za to vr|eme n|e mu bo dozvo|eno prsustvovat ms
prmat sakramente. Inkvzc|sk zatvor nsu b gor od |avnh, a ma ak skaza
da su b puno bo|. Nek su zatvorenc umr u zatvor, to |e bo normano za to
vr|eme.
Kraj inkvizicije
Za vr|eme vadavne kra|a Kara IV., usprkos strahu ko| |e bo zazvan Francuskom
revouc|om, dogodo se nekoko stvar ko|e su na|ave kra| nkvzc|e.
Kao prvo, drava |e prestaa bt soc|an organzator poea se brnut o dobrobt
puka. Kao rezutat, uzea |e u obzr veke pos|ede Crkve ko| su se skup ko| su
pr|e soc|an razvo|. S druge |e, pak, strane ba tra|na preprka Crkve kra|a,
ko|a |e sve ve a na stranu drave zbog prosv|ette|skh deooga ko| su ms da
e m bo|e pomo u provedb de|a.
Inkvzc|a |e zaustav|ena za vr|eme Napoeonove domnac|e vadavne kra|a
|ospa I. (1808.-1812.). Opet |e uspostav|ena kada se Ferdnand VII. vrato na
pr|esto|e 1814. godne. Ba |e opet preknuta za v|eme trogodn|eg beranog
medurazdob|a. Kasn|e t|ekom tog razdob|a, poznatog kao kobno deset|ee,
nkvzc|a n|e ba formano ponovno uspostav|ena, ako se vrata pod menom
Susret v|ere, toerrana od kra|a Ferdnanda. On su ma "ast" pogubt zadn|eg
heretka 1826. godne.
Inkvzc|a |e subeno preknuta 15. pn|a 1823. kra|evskom odukom ko|u |e
potpsao regent Mara Crstna de Borbon, t|ekom vadavne Izabee II., s
doputen|em preds|ednka Kabneta Francsca Martneza de a Rose.
2apinska inkvizicija
Papnsku rmsku nkvzc|u ustanovo |e papa Grgur IX., a stran |e postupak bo
pov|eren posebnm papnm pov|erencma. Dok |e crkvena h|erarh|a morano sve
dub|e padaa (pona|ve u X. sto|eu - pornokrac|a u papnskom Rmu), u to
vr|eme "heretc, uza|amno ne povezan po|ednc, obn |ud ponek fanatc,
dre se Krstove nauke, kako |e prkazana u Bb| ee popravt prke u crkv
sv|etu. Za vr|eme Grgura VII. (1075-87) pape kao "nam|esnc Krstov" pon|u
trat vrhovnu unverzanu vast na Zem|. "Heretc" su smatra Rmskog papu
nepr|ate|em pravoga Boga, a Isusa Krsta smatra su pogavarom crkve. Tada
doaz papa Grgur IX. te u razdob|u (1231-1235) pon|e sat svo|e deegate
(nkvztore) kao suce ko| su d|eova usporedno sa nadenm bskupom.
#ijek
Grgur IX. 1234. g. da|e Domnkancma "prveg|u" da budu nkvztor, a |e ta sta
prveg|a 1246 protegnuta na Fran|evce. Tme |e osnovana nkvzc|a heretke
opane (at. nqusto haeretcae pravtats).
-ost.pak papinske inkvizicije
Postupak papnske nkvzc|e, budu da n|e odreden samo |ednm |ednm
papnskm dokumentom, dovo |e razvo| t|ekom godna. Ipak, u c|eom razdob|u
posto|aa |e osoba nkvztora ko| |e, m |e doao na m|esto ko|e mu |e bo
odredeno, morao pokazat psmo s punomo za obav|an|e te sube m|esnom
vastenu, ko|emu |e ob|an|eno ko|e su n|egove dunost u zatt nkvztora, pod
pr|etn|om zopen|a.
Potom |e nkvztor menovao svo| sud ko| se sasto|ao od |ednog vkara, nekoko
pov|erenka, nekoko dobrh |ud (at. bon vr), nh subenka (ko|e |e davao
m|esn vasten), zatvorske uvare (ukoko |e nkvztor mao svo| zatvor),
b|enke td. Uz nkvztora n|egovog vkara uv|ek |e s|edo m|esn bskup
n|egov zasank. Inkvztor n|e mogao sam don|et n|ednu oduku, ve uv|ek uz
sugasnost bskupa.
Pr|e nastavka postupka, be su ob|av|ene dv|e odredbe: |edna o v|er, ko|a |e
svma naagaa da pr|ave krvov|erce n|hove suradnke; a druga o most, ko|a |e
odredvaa razdob|e (obno od m|esec dana) u ko|em |e svak krvov|erac ko| se
sam |avo bo pomovan. U sto vr|eme nkvztor |e zapoeo sa svo|om subenom
nqusto.
Sv ko|e su |avne z|ave, ta|na straga, pr|ava z|ave sv|edoka optuvae za
krvov|er|e, dovoden su pred nkvztora. Osm u na|tem sua|evma, n|e bo
predvden prtvor, nego su na upte nkvztora odgovara kao sobodn |ud.
Optuen |e na|pr|e bo pozvan da dade prsegu nad evande|em quod super facto
haeress, tam de se quam de omnbus as, puram, penam et meram dceret
vertatem. Svak sv|edok ( optuenk) ko| ne b hto poot prsegu nad
evande|em, smatrao b se anm sv|edokom.
Optuenk |e mogao odmah prznat svo|e pogreke u tom se sua|u zak|uvao
prostupak. U suprotnom, ovso |e o stan|u tube kako e se nastavt. Obno |e za
presudu ba dovo|na potvrda dvo|ce sv|edoka, no ntko n|e smo bt optuen sne
ucds et aperts probatonbus ve confessone propra. U sua|u da n|e bo
sv|edoka, a nkvztor |e do nformac|e o ne|em krvov|er|u doao svo|om ta|nom
stragom, optuen |e morao prznat svo|e krvov|er|e kako b ga osud. Tu |e
doaza do zraa|a nkvztorova v|etna govora navoden|a optuenog na
prznan|e.
O to| v|etn posto| sv|edoanstvo nkvztora Davda Habsburgovca ko| navod
s|edea sredstva uv|eravan|a:
strah od smrt (optuenom |e davano do znan|a da e v|ero|atno umr|et ne bude
prznao);
prtvor
pr|etn|a o posto|an|u sv|edoka
pos|et u prtvoru dvo|e |ud fdees et provd (obno prpadnka ste s|edbe ko| su
se obrat od krvov|er|a)
muen|e ko|e |e, prema naputku pape Inocenta IV. Ad extrpanda (15. svbn|a
1252.), sm|eo bt uporab|eno samo u onm sua|evma u ko|m posto|e ot dokaz
(vehementer); a sm|eo se prm|ent samo uz prvou m|esnog bskupa n|e se
sm|eo ponav|at. Prznan|a dobvena pomou muen|a moraa su bt potvrdena
drugm dokazma. U sua|u da optuenk ko| |e bo muen n|e prznao pr|estup,
morao |e bt puten na sobodu osoboden optub. Ovom buom, papa Inocent IV.
samo |e uskado praksu papnske nkvzc|e s tadan|m sv|etovnm sudstvom.
Optuen |e morao bt tono obav|eten o optubama protv n|ega, premda n|e bo
suoavan sa sv|edocma. Ipak, morao |e re ma nekh nepr|ate|a medu |udma,
a sv|edoanstva th nepr|ate|a nsu sm|ea bt uzmana u obzr. Optuen se smo
brant od optub, a od 14. sto|ea morao |e mat odv|etnka.
Pravnu borbu optuen |e mogao na dugo rastezat, |er n|e bo ogranen bro|
sv|edoka ko|e |e mogao pozvat, a u konanc, mogao se pozvat na Svetu Stocu,
te pred n|om zatrat suden|e.
Pr|e progaavan|a presude, nkvztor se morao sav|etovat s porotom, ko|a |e esto
ba vro bro|na, a sasto|aa se od skuanh |ud (at. prob vr), ko| su mora
zre svo|e m|en|e o pon|enom pr|estupu, o krvn| ne, te o kazn. Inkvztor
bskup, premda, n se, n|e bo pravne obveze za to, obno su se prdrava
oduka porote.
Kakve su be kazne, moe se vd|et z prm|era nkvztora Bernarda d Guda u
razdob|u od 1308. do 1323. On |e u tom vremenu odredo 139 osobadan|a
optuenka, 132 postav|an|a kra (osudenc su mora prt kreve u raznm
bo|ama na svo|u od|eu), 9 osudenh na hodoae u Svetu zem|u, 143 na vo|nu
subu u Sveto| zem|, 307 na zatvor; 17 na zatvor da su ko|m sua|em v (u
procesma protv poko|nh krvov|eraca); 42 na predavan|e u sv|etovne ruke; 69
eshumac|e t|ea (u procesma protv poko|nh krvov|eraca); 2 na svoden|e u n
stae; 2 na zagan|e na |estvama; 1 na progonstvo 22 na unten|e kue.
Presuda |e moraa bt zreena |avno uz posebnu ceremon|u ko|a se nazvaa sermo
generas.
%stali dogaaji oko papinske inkvizicije
Na poetku |e eventuano zap|en|ena movna prpadaa samo sv|etovno| vast, no
doskora su pape poee trat svo| ortak do|nedosta|e referenca|, pa se u
N|emako|, Francusko| Ita| uoba|o da sv|etovna crkvena vast d|ee heretk
p|en na poa. Uskoro pape se nsu zadovo|avae "obnm heretcma", pa |e papa
Aeksandar IV. uk|uo u nadenost nkvzc|e arobn|ake ne (mag|u), ako on
zaudara|u na herezu (quae saperant haeresm). Doskora pape Nkoa V. (1451.)
Inocent VIII. (1484.) predavae su nkvztorma "arobn|ake" "v|etce" svh
vrsta|nedosta|e referenca|, o se da|e pa su pre|ub, konkubnat, svetogrde,
nedoputena v|erska teratura hva potpa pod nadenost nkvztora|nedosta|e
referenca|. Nakon akc|a protv abgenza, katara boguma, s|ede akc|e protv
Vadeana, odmetnuth fran|evaca, a od 1307.-1312. protv tempara. U ovom
pos|edn|em sua|u, prm|erce, ponovno doaz do zraa|a koka |e u svemu ba
uoga sv|etovne vast. Postupke protv tempara znudo |e, a potom provodo
francusk kra| Fp IV. L|ep, ko| |e nae bo u sukobu s papnstvom. U N|emako|
ko|a se nae odupraa nkvzc| ve od 1231. nkvzc|u provod fratar domnkanac
Konrad von Marburg, to naravno n|e mao veze s kasn|om papnskom
nkvzc|om. Von Marburg |e ub|en 1233. godnu dana pr|e prvog spomena neeg
to b se mogo nazvat papnskom nkvzc|om.
-osljedice
Inkvzc|a |e pra roke mogunost za osvete nepr|ate|stva, spetke, podost,
pokvarenost drugh zaa, a narot potca| za "stragu" protv "heretka" ba |e
n|egova movna. Bro| rtava n|e mogue nt prbno utvrdt, smatra se da |e bo
nekoko stotna tsua rtva|nedosta|e referenca|. Zbog sukoba s katokm
naukom ta|ansk renesansn fozof domnkanac Gordano Bruno go |e na oma
kao heretk spa|en na Rmskom trgu Campo de' For 17. ve|ae 1600. od strane
sv|etovnh vast. N |ohn Frth engesk protestantsk v|ersk reformator n|e mao
vee sree spa|en |e na oma u Smthfedu zvan Londona 4. srpn|a 1533. zbog
odbacvan|a nauka o sttu transupstanc|ac|. |an Hus spa|en |e zbog
v|erovan|a da |e Isus Krst pogavar crkve |edn posrednk zmedu Boga ov|eka 6.
srpn|a 1415. u Konstanz, N|emaka, Lord Cobham spa|en |e z stog razoga dv|e
godne ran|e, Lous de Berqun bva spa|en na oma 17. travn|a 1529. u Parzu.
Groamo Savonaroa takoder |e odbo papno tumaen|e Svetog psma, te |e 23.
travn|a 1498. spa|en na trgu Pazza dea Sgnora. Wam Tyndae spa|en |e pak 6.
stopada 1536. zbog tvrdn|e da |e nauk o sttu papnska zm|otna. U svm
ovm sua|evma pogub|en|e su zvre sv|etovne vast.
S druge strane, protestant kasn|e nsu preza od snh metoda provoden|a svo|h
pogeda na sv|et, pa su poznat kako na kontnentu, tako u Engesko|, prm|er
bro|nh katoka muenh zbog n|hove v|ere, potput Marka Krevanna, Mekora
Gradeca St|epana Pongraza (muen ub|en u Kocama 7. ru|na 1619.). Tu |e |o,
na prm|er, Fde Sgmarngensk (muen ub|en 1622.) Ivan Sarkander ko|ega
su protestant 14. ve|ae 1620. tr sata rasteza, potom ponovno 17. ve|ae
konano 18. ve|ae kad |e podegao mukama. Razka |e ba samo u tome to kod
n|h n|e bo nkakva propsanog sudskog postupka, nego se rado o arbtrarnm
odukama okanh protestantskh monka. Doke |e to mogo dovest, pokazu|e
prm|er mnsterskog sua|a, kad |e |an Bockeson, uveo |e u Mnsteru obaveznu
pogam|u, pravda|u to v|erskm razozma, te se oeno s 15 ena, medu ko|ma
udovcom Matthysovom. N|egov suradnk Rothman zadovo|o se sa samo devet
ena. Ova| nasno provoden zakon naao |e na snaan otpor. Pobuna |e uguena u
krv, a sve ene ko|e su odbe prsno v|enan|e be su podvrgnute mukama
pob|ene. Prethodnk ute| |ana Bockesona, |an Matthys, z grada |e 1534. zgnao
sve katoke, to tek nakon to su ovoga protestantskog propov|ednka um|eren|
s|edbenc odgovor od ub|an|a svh nepokornh. Konfscrao |e sva n|hova dobra,
prekrsto sve one ko| su osta u gradu, zabrano prvatno vasntvo, uk|uu|u
pos|edovan|e novca, te spao sve kn|ge osm Bb|e. U engesko| su utamnen, a
potom 6. srpn|a 1535. ub|en, bskup |ohn Fsher, te humanst dravnk Thomas
More, samo zato to se nsu ht|e odre katoke v|ere.
ponedeljek= A91 oktober BAAC
;eset Bo<jih zapovijedi
Deset Bo|h zapov|ed Dekaog (heb. devarm = "r|e") |e skup zakona to
su ga Izraec, prema bb|skom zv|eta|u, prm od Boga na pann Sna|u preko
proroka Mo|s|a, nakon preaska preko Crvenog mora zaska z egpatskog
suan|stva oko 1200. pr. Kr. One su do zbrke zakona poznate pod nazvom "Zakon"
(heb. Tora) "Mo|s|ev zakon".
#ekst *eset zapovijedi
Pr|evod s hebre|skog |ezka (preveo Sv|e Grub) gas ovako (Izazak 20, 2-17;
vd Ponov|en zakon 5,6-21):
|a sam |ahve, Bog tvo|, ko| sam te zveo z zem|e egpatske, z kue ropstva. Nemo|
mat drugh bogova uz mene.
Ne prav seb ka n ob|a bo ega to |e gore na nebu, do|e na zem|, u
vodama pod zem|om. Ne kan|a| m se nt m su. |er |a, |ahve, Bog tvo|, Bog sam
|ubomoran. Kan|avam gr|eh otaca - onh ko| me mrze - na d|ec do treeg
etvrtog ko|ena, a skazu|em mosrde tsuama ko| me |ube vre mo|e zapov|ed.
Ne uzma| uzaud mena |ahve, Boga svoga, |er |ahve ne oprata onome ko| uzaud
zgovara me n|egovo.
S|et se da svetku|e dan subotn. Sest dana rad obav|a| sav svo| posao. A
sedmoga |e dana subota, ponak posveen |ahv, Bogu tvo|emu. Tada nkakva
posa nemo| radt: n t, n sn tvo|, n k tvo|a, n suga tvo|, n sukn|a tvo|a, n
vna tvo|a, nt do|ak ko| se nade unutar tvo|h vrata. Ta |ahve |e est dana
stvarao nebo, zem|u more sve to |e u n|ma, a sedmoga |e dana ponuo. Stoga
|e |ahve bagosovo posveto dan subotn.
Potu| oca svoga ma|ku svo|u, da madne dug vot na zem| ko|u t d |ahve, Bog
tvo|.
Ne ub|!
Ne un pre|uba!
Ne ukrad!
Ne sv|edo ano na bn|ega svoga!
Ne poe kue bn|ega svoga! Ne poe ene bn|ega svoga; n suge n|egova, n
sukn|e n|egove, n voa n|egova, n magarca n|egova, nt ta to |e bn|ega
tvoga!
Deset zapov|ed do danas ne teme| dovske kranske v|ere.
Budu da u hebre|skom tekstu ne posto| numerac|a n neka druga |asna pod|ea
zapov|ed, te n|e ako odredt n|hov bro|, do tradconanog bro|a od deset
zapov|ed u raztm se preda|ama doaz na razte nane. Osobto |e ta
raznokost prsutna medu raznm kranskm za|edncama.
*eset zapovijedi . Katoli0koj +rkvi
Inaca ko|a se naaz u katokom Katekzmu, a kod nekh drugh Crkava, donos
druga|, saet, tekst. U tom se tekstu um|esto spomena "subote" spomn|e "dan
Gospodn|". Za zapov|ed ko|a spomn|e zabranu zradvan|a kova Katoka Crkva
dr da |e sadrana u prvo| zapov|ed (prema n|enom nauku, kov se ne tu|u kao
da su Bog sam svec, nego samo kao pods|ean|e na n|h, dok se zabrana z
Deset zapov|ed odnos na uv|eren|e da boanstvo prebva u zradenom ku). Ove
Crkve takoder ma|u zadn|e dv|e ko|e su sadrane u zadn|o| zapov|ed, prema
gorn|em tekstu. Tako ova| tekst Deset zapov|ed gas:
|a sam Gospodn, Bog tvo|, nemo| mat drugh bogova uz mene!
Ne uzma| mena Gospodna, Boga svoga, uzaud!
S|et se da svetku|e dan Gospodn|!
Potu| oca ma|ku da dugo v dobro t bude na zem|!
Ne ub|!
Ne sagr|e budno!
Ne ukrad!
Ne rec ana sv|edoanstva na bn|ega svoga!
Ne poe ene n mua bn|ega svoga!
Ne poe nkakve stvar bn|ega svoga!
*eset zapovijedi . -ravoslavnoj +rkvi
Saet, a druga|e rasporeden tekst zapov|ed donos Pravosavna crkva:
|a sam Gospod Bog Tvo|; nemo| mat drugh bogova osm mene.
Ne prav seb doa nt kakva ka; nemo| m se kan|at nt m sut.
Ne uzma| uzaud mena Gospoda Boga svo|ega.
S|ea| se dana odmora da ga svetku|e; est dana rad svr sve svo|e posove, a
sedm dan |e odmor Gospodu Bogu tvo|emu.
Potu| oca svo|ega ma|ku svo|u, da t dobro bude da dugo pov na zem|.
Ne ub|.
Ne n pre|ube.
Ne krad.
Ne sv|edo ano na bn|ega svo|ega.
Ne poe nta to |e tude.
Um|esto zraza "subota", ma zraz "dan odmora". Pravosavna Crkva, ako zadrava
zabranu zrade kova, pak tu|e kone, no, sno kao u Katoko| Crkv, ne dr da
u n|ma stanu|e boanstvo.
*eset zapovijedi . &vangeli0koj crkvi
Tekst Deset zapov|ed Evangeke Luteranske crkve, poput Katoke crkve,
nema zabranu zradvan|a kova zadn|u zapov|ed d|e na dv|e, a poput onog
Pravosavne crkve, um|esto "subote" ma "dan odmora":
|a sam Gospod Bog tvo|, nemo| mat drugh Bogova uz mene.
Ne uzma| uzaud mena Gospoda Boga svo|ega.
S|ea| se dana odmora, da ga svetku|e.
Potu| oca svoga ma|ku svo|u, da t se produ|e dan na zem|.
Ne ub|.
Ne n pre|ub.
Ne krad.
Ne sv|edo ano na bn|ega svo|ega.
Ne poe kue bn|ega svo|ega.
Ne poe ene bn|ega svo|ega, n suge n|egova, n sukn|e n|egove, n voa
n|egova, n magarca n|egova, nt ta, to prpada bn|emu tvom.
*eset zapovijedi . Adventisti0koj crkvi
Adventst sedmog dana, Baptst sedmog dana neke druge man|e crkve za|ednce
tu|u Bo|e zapov|ed u potpunost, kako su napsane u Bb|. Ono u emu su
|ednstven |est svetkovan|e etvrte zapov|ed. Zam|era|u ostam kranskm
za|edncama nespomn|an|e subote u etvrto| zapov|ed, te bo kakvo drugo
zostav|an|e zm|enu zapov|ed n|hovog redos|eda.
emplari - $ratres militiae empli
Templari ili punim imenom ;Red siromanih vitezova <rista i =alomonova hrama; Cnazivani jo
i 4itezovi TemplariD osnovan je ---). nakon prvo$ kri8arsko$ rata po uzoru na cistercite s
namjerom da pomo$nu novom Keruzalemskom kraljevstvu da se odupre napadima muslimana iz
okolice, i da pru8i si$urnost velikom broju hodoasnika koji su krenuli u Keruzalem nakon
nje$ovo$ osvajanja. Red je osnovao Lu$o de !ayens. =jedite reda je prvobitno bilo pokraj
mjesta $dje je nekad stajao 8idovski hram, Templum =alomonis, po emu je i dobio ime.
ed se dijelio na vitezove i slu8e7u bra7u , a na elu reda je bio 4eliki metar i Eeneralni kaptol.
5ili su vrlo dobro or$anizirani i vrlo brzo su postali znaajan imbenik politike scene svo$
vremena. ,obili su neke povlastice od pape, izme>u ostalo$ pravo na ubiranje poreza na
podrujima pod svojom kontrolom. Rezultat takvo$ polo8aja je bio njihov brzi uspon.
4ojni dio reda se dijelio na vitezove opremljene kao oklopno konjanitvo, i dru$i dio koji su
inili pripadnici iz ni8ih drutvenih slojeva i sainjavali su laku konjicu.
=lu8e7a bra7a su se, opet, dijelila na ekonome, koji su brinuli o upravljanju imovinom reda i
sve7enike, koji su skrbili za duhovne potrebe pripadnika reda.
!ored svojih redovnih, u$lavnom vojnikih aktivnosti, bavili su se i nekim oblikom bankarstva,
jer je velik dio kri8ara njima povjeravao svoju imovinu na uvanje.
2ovijest
<ako je u !alestini rastao vojni pritisak =aracena, Templari su ve7 u -2. stolje7u svoje sjedite
premjestili prvo na Fipar a zatim u 9rancusku i poeli osnivati svoje podru8nice # ku7e po cijeloj
Guropi. =udjelovali su u ratovima protiv =aracena u Mpanjolskoj i u osloba>anju !ortu$ala.
!rve poetke bankarstva iz razdoblja kri8arskih ratova razvijaju vrlo vjeto, i u kombinaciji sa
%eudalnim poklonima koje su dobivali diljem Gurope, postaju vrlo mo7ni. <od njih se zadu8uju
$otovo svi kraljevi i plemstvo to$ doba, a bili su i vrlo cijenjeni kao %inancijski savjetnici na
dvorovima.
Takvim aktivnostima, osim to su imali vrlo veliku mo7, stekli su i brojne neprijatelje. !oinje ih
se optu8ivati za razvrat i krivovjerstvo, i kako te optu8be postaju sve ozbiljnije, poinju i pro$oni
Templara, naj8e7e od strane %rancusko$ kralja 9ilipa @4 koji je bio njihov veliki du8nik. =ukob
9ilipa i Templara zavrava -*-(. kad spaljuju na lomai zadnje$ veliko$ metra Templara,
KacPues ,eMolaya.
-*-2. !apa <lement 4. ukida red Templara. Njihova imanja u 9rancuskoj kon%iscira %rancuski
kralj, dok u dru$im zemljama njihova imanja po papinskoj odluci dobijaju u$lavnom ivanovci i
vitezovi od Malte.
Neki su Temlari uspjeli izbje7i pro$onima i sklonili su se u !ortu$al $dje su promijenili ime reda
u <ristov red. ,ru$i dio je pobje$ao u Mkotsku $dje je kralj bio Robert 5ruce koji je ve7 ranije
bio ekskomuniciran, tako da nije morao prihvatiti volju !ape. U novije vrijeme objavljen je
dokument iz tajne vatikanske knji8nice pod nazivom ;"prostite Templari; u kojemu !apa
<lement 4. utvr>uje kako nije prona>eno nikakvih dokaza protiv Templara, te kako odrjeuje
sve elnike Templarsko$ Reda.
Le0ende i mitovi povezani s emplarima
Neki vjeruju, da je masovno hapenje Templara koje je bilo or$anizirano u 9rancuskoj u petak
-*. listopada -*+1. korijen praznovjerja o nesre7i koju donosi petak -*..
Uz Templare se jo i danas povezuju le$ende o =vetom $ralu, 6avjetnoj krinji, i nekim tajnama
$raditeljstva. "sim to$a, povezuje ih se i sa masonima.
!ostoje miljenja, da su Templari sudjelovali u !ortu$alskim pomorskim ekspedicijama, kao i da
su iz Mkotske plovili 3tlantikom i sti$li do 3merike prije <olumba. ,okazom za njihova
putovanja do 3merike smatraju se nedu$o otkrivene stare %reske u kapeli u Roslinu u Mkotskoj.
Naime, na %reskama su prikazani vinova loza i $ro8>e ije je porijeklo 3merika, a %reske su,
navodno, nastale u vrijeme prije <olumbovih otkri7a.
!osljednju i povjesno najuvjerljiviju le$endu ini pria o prokletstvu koje je uputio zadnji vo>a
ovo$ reda. Na sam dan svo$a po$ubljenja on proklinje rimsko$ papu <lementa 4., , %rancusko$
kralja 9ilipa @4., %rancusko$ premijera i njihovih deset budu7ih $eneracija. =ve tri ;proklete;
osobe su umrle u sljede7ih dvanaest mjeseci, a kasnije sva tri kraljeva sina umiru mlada bez
muke djece to dovodi do poetka sto$odinje$ rata.
9i/ra sveto0 pisma
Da su u Bb| vec zapsan dogad|a| ovog sv|eta? Amerck autor Mchae Drosnn
v|eru|e da |e provao ta|anstvenu kod Svetog psma u kome |e zab|eeno ta |e bo
ta ce se dest...
Prvog septembra/ru|na 1994. godna amerck novnar M. Drosnn |e odeto za Izrae
da b tadasn|eg preds|ednka tamosn|e vade |caka Rabna (|zchak) upozoro na
smrtnu opasnost ko|a mu |e navodno pr|eta.
Zbog nedostatka poznanstava, novnar psac z N|u|orka (New Yorka) |e |ednom
Rabnovom pr|ate|u, pscu samu Guru (Cham), predao psmo za Rabna. U n|emu
|e bo upozoren|e na atentat, ko| ce se kasn|e ustnu dogodt.
"Bo|m se", napsao |e Drosnn Rabnu, "da se naazte u samrtno| opasnost, a
stovremeno smatram da se ta opasnost moze zaobc zb|ec!..."
)ov na d.hove4
Gur |e smatrao, a to |e saopco Drosnnu da zraesk preds|ednk tom upozoren|u
nece pokont prevse pazn|e, a |e pak predao psmo nadeznom mnstarstvu.
Sta se kasn|e deso vec odavno nam |e svma poznato:
4. novembra/studenog 1995. godne Rabn |e ub|en, ustr|e|en od |ednog v|erskog
fanatka. Rabn n|egova suzba sgurnost ovo su upozoren|e, kao vek bro|
pr|asn|h, nazaost, smatra neozb|nm!
Na dan ubstva Rabna, Drosnn |e na na|gor moguc nacn dobo dokaze za svo|e
upozoren|e. |cak Rabn |e ustr|e|en s eda od cov|eka ko| |e sebe smatrao posanm
od Boga, a ono sto |e u svemu stnska senzac|a |este cn|enca da |e - ubstvo
zapsano u Svetom psmu ko|a |e, kako |e poznato psana pr|e 3000 godna! Upravo
atentat u Izraeu bo |e |os |edna potvrda dokaz o posto|an|u ta|anstvenog koda
Bb|e, sfrranog teksta ko|m |e, navodno, zapsana c|eokupna buducnost
cov|ecanstva.
svo|o| kn|z ,sfra Bb|e" ("The Bbe Code") ova| amerck novnar nam otkrva, ako
|e stna, da su praktcno sv sv|etsk vazn| dogada| vec davno zapsan u Bb|.
Pomocu matematckog zracunavan|a zvedenog pomocu racunara, navodno se
mogu dobt prorocanstva z zvornog teksta na hebre|skom |ezku.
"Rabnovo ubstvo n|e |edn dogada| naseg doba zapsan u Bb|. Dodatno su tu |os
dogada| kao sto su ubstva egpatskog amerckog preds|ednka Sadata Dz. F.
Kened|a (|.F.Kennedy), Drug sv|etsk rat, afera Voterge|t (Watergate), Hookaust,
traged|a Hrosme (Hroschma), s|etan|e cov|eka na M|esec, Za|evsk rat, pa sve
do preds|ednkovan|a Ba Kntona (B Cnton). I sve to napsano |e - ,Boz|om
rukom", navod u svo|o| kn|z ova| amerck novnar.
Drosnn |e ozb|an novnar ,Vasngton Posta" ("Washngton Post") ko| |e rado
zmedu ostaog na poc|skm reportazama, te se n|emu ne moze tako ako
prpsat akov|ernost. Nakon ubstva Rabna n|egova stuac|a se nago m|en|a, za
n|ega na bo|e.
- U trenutku kad se ostvaro prorocanstvo ko|e |e sam proctao u Bb|, sfra Bb|e
m |e po prv put zagraa pred ocma kao potpuno |asna zv|esna!...
Do sada |e prca o prorocanstvma zapsanm u Svetom psmu zvucaa preapsurdna
da b zateresraa vec bro| strucn|aka. sfrovane poruke ko|e se navodno mogu nac
u Bb| predstav|a|u potraga za duhovma, smatra Andreas Mche sa katedre za
Strar zav|et na Sveucstu u Tbngenu (Tbngen).
- Autor Starog zav|eta - doda|e on - nsu pos|edova takvu matematcko-un|etncku
spozna|u sv|eta da b svo|e tekstove mog sfrrano zapsvat!...
,bica koji 3eli .biti4
Dodatn dokaz za one ko| v|eru|u u posto|an|e koda Bb|e doaze z matematke:
E|ahu Rps |e matematcar u p|escanm zgradama Hebre|skog sveucsta u
|erusaemu, sm|estenom na brezu|ku znad ,V|ecnog grada". Odata se pruza
magcan poged ka Fasedonu, ka starom gradskom zdu - deno m|estu za
nsprac|u?
Rpsovo spec|ano podruc|e |e takozvana grupna teor|a, matematck eement
moderne fzkane teor|e.
- sfra Bb|e |e komp|utersk program! - ob|asn|ava zraesk naucnk.
Za|edno sa dvo|com zraeskh koega, fzcarom Doronom Wtztumom |oavom
Rosenbergom sa |erusaemskh Vsokh tehnooskh skoa - Rps |e tekst Bb|e
podvrgnuo |ednom programu za desfrran|e. Posao |e tra|ao sve do 1994. godne
kada su u gasovtom znanstvenom casopsu "Statstca Scence" ob|av svo|a
znenadu|uca saznan|a pod nasovom "Konstante sova u Kn|z".
On su prvo zabra 300 hebre|skh po|mova ko| ma|u scna znacen|a, kasn|e su
tome doda mena, dane roden|a smrt 66 na|poznat|h |evre|a ko| su zv|e
zmedu IX XIX sto|eca. Tada su sve to skupa tretra kao |ednu c|enu, |edan tekst,
bez praznog prostora zmedu r|ec znakova. Tada su u tom tekstu, u kome |e bo
|edan do drugog 304.805 znaka, potraz prethodno zabrana mena.
Racunar |e poceo kombnrat sova tako sto |e kombnrao prv sa drugm, pa sa
trecm... sa h|adtm td. Onda |e kobnrao to sto samo sa pocetnm drugm
sovom. Na kra|u |e tako prosao sva sova.
Upozoren|e za Rabna |e ba kombnac|a sova redanh - svako cetvrto, dvanaesto
petnaesto sovo teksta. Ako pr ctan|u znakova preskacemo odreden bro| sova,
dobvamo ctak tekst. R|ec kao: "Rabn", "Amr", "Te Avv" godna ubstva.
Popr|eko preko Rabnovog mena mogu se nac r|ec: "Ubca ko| ze ubt".
Da |e to sve samo suca|?!...
Zapanj.j.;e otkri;e
Izraesk matematcar |e ob|avo svo|e skustvo u vez sa Za|evskm ratom.
- Racunaru smo da zadatak da nade me - Saddam Hussen. To smo ucn posto
smo se uv|er da |e kombnac|a sova ko| da|u trazen po|am povezana nekom
matematckom ogkom. U podruc|u ko|e |e ukazvao na za|evsk rat nas su se
po|mov kao: "Scuds", "ruske rakete" kao datum pocetka rata me "Hussen".
Za Mchaea Drosnna to |e bo neoborv dokaz za posto|an|e ove sfre: sve r|ec
tvore neku vrstu ukrstence. Tako se moze sptat da se r|ec medusobno
povezanog znacen|a naaze |edna bzu druge. Tako se uz po|em "B Cnton" naaze
po|mov "Preds|ednk", kod "Setan|e na M|esec" naaze se po|mov "Svemrsk brod",
"Apoo 11", kod r|ec "Hter", naaz se r|ec "Nac", kod "Kennedy", r|ec "Daas"...
Zar to moze bt puk suca|?!...
Da ce |edan renomran strucn casops pubcrat ovakve tvrdn|e nsu se n sam
autor nada. Robert Kass, ko| |e 1994. godne bo zdavac "Statstca Scence",
kaze da su ctaoc u pocetku b skeptcn sto |e normana reakc|a.
- Msm da nko u to vr|eme ovu fantastcnu teor|u n|e prhvatao kao nesto ozb|no
- navod sef Od|ea za statstku amerckog unverzteta Carnege Meon u
Pttsburghu. - Sv su ms da tu psto| neka caka, a nsu zna ko|a kako |e
otkrt...
A da b se uv|er|o da kod Bb|e ustnu posto|, Rps |e novostvorenom programu
podvrgnuo |os neke tekstove, na prm|er, pr|evod Tosto|evog "Rata mra". A,
trazena su se mena, podac datum mog nac |edno u Bb| to, kako navod, u
sfrranom obku. Za oducu|uc eksperment zraesk |e matematcar od 32 mena
64 podatka napravo oko 10 mona razcth kombnac|a, od ko|h |e samo |edan
|edn par bo tacan. Rps |e ponovo pohrano podatke u racunar da b saznao ko|a od
10 mona kobnac|a da|e zadovo|ava|uc rezutat. I spostavo se da |e
zadovo|ava|uce rezutate mogao nac samo u - Svetom psmu!
%vo prevazilazi logik.4111
Robert Kass |e, nakon svega, dao tro|c ekspeata da prov|ere n|egova otkrca on
su to ucn. Kad su sva tro|ca potvrda korektnost statstckh postupaka bro|eva,
Kass |e oduco da ob|av rezutate. Harod Gans, zaposen u ta|no| suzb SAD na
posovma desfrran|a, cuvs za ovu prcu bo |e odmah ub|eden da moze nac
dokaze za obaran|e teor|e o bb|skom kodu.
Da b otkro "u kom grmu ez zec" on |e spsao 64 osobe to ne samo n|hova
mena, nego m|esta roden|a smrt. Rezutat ga |e sokrao.
- Nz eda m |e prosa neka hadna |eza, s|eca se Gans. - Imena gradova su
odgovaraa menma osoba nadenm u Bb|.
Austra|sk statstcar, Abraham Haofer, |edan |e od onh ko| su uporno krtkova
tezu o sfr u Bb|:
- Pr anaz tokog bro|a podataka, nemnovno |e da seodredene mustre po|av|u|u -
kaze on. - A, ovo prevazaz ogku posto|ece zakone v|erovatnoce!
S|edece anaze su Drosnna |os vse uv|era u spravnost svo|e teze. On koautor
Doron Wtztum su oko po|ma "hookaust" potraz |os neke po|move pronas r|ec
kao sto su: "N|emacka", "Bern", "Echmann", ,Ckon B"... Matematcar Patetsk-
Shapro sa Yae unverzteta, kome |e Drosnn medu prvma pokazao svo|e anaze,
pun |e zbun|enost odusev|en|a:
- Ovd|e |e r|ec o |edno| ntegenc| ko|a |e zvan naseg znan|a shvatan|a - m
govormo o Bogu. |edn sguran odgovor |e Bog!...
U Svetom su se do sada otkr |os nek zanm|v podac: propast n|u|orske burze
1929; Beethoven, Bach, Pcasso, zbor Natan|ahua na vast uz ko|e |e |os sta|ao
nadmak "Bb", udar kometa na |upter u |uu 1994. Trec sv|etsk rat kao na|ava
pos|edn|e apokaptcne borbe na Zem| 2112. godne.
Atomski napad se nije desio4
Dana 26. |anuara 1996. godne otkrven |e podatak ko| |e Drosnna uzbudo: U
vecern|m satma 6. ma|a 1996., Lb|a ce napast Izrae atomskm oruz|em! Nasao |e
nacna da razgovara sa Peresom, tadasn|m preds|ednkom zraeske vade.
Razgovor |e tekao ovako:
PERES: Za kad |e predskazan napad?... sta mozemo ucnt.
- To |e upozoren|e, a ne predskazan|e, odgovoro |e Drosnn tme reatvrao svo|e
upozoren|e. On |e |ednostavno od bb|ske sfre napravo naku vrstu prorocanstva, a
a Nostradamus, kakva vec odavno pozna|emo.
sest ma| |e, srecom, prosao bez atomskog napada, a Drosnn, ne um|e ob|asnt
kako to da se to n|e dogodo. Gd|e |e pogr|eso?
Na Drosnnovo ptan|e - da |e u Bb| skrvena prosost buducnost - odgovara
Rps:
- Sve ste |e bo, |este ce bt!
A kako |e ovo moguce u |ednom tekstu od samo 304 805 znakova?
- Teoretsk ne posto|e ograncen|a za bro| nformac|a sadrzanh u |ednom tekstu!
- odgovara matematcar z |erusaema.
- Bro| skrvenh nformac|a se ne moze otkrt, cak ako n|e beskonacan.
Na ta| nacn su se Rps Drosnn nas u stuac| scno| vukanoozma onm ko|
prate pokrete Zem|ne kore ko| sto|e pred demom kad ce se dogodt s|edeca
katastrofra, kako b bagovremeno tacno obav|est gradonacenka ko| b trebao
evakurat grad. Zem|otres z 1995. godne u Kobeu u |apanu |e takode po|am ko| |e
Drosnn nasao u Bb|. Osm toga, nasao |e |os ove r|ec: "Kobe", |apan", "Vatra",
"Vek zem|otres", sa tacno navedenom godnom.
Mozda se uz pomoc desfrran|a Bb|e stvarno moze proctat prosost predvd|et
buducnost. Mozda mozemo predvd|et s|edec atentat nek dogada| panetarnh
razm|era, ko sto |e bo udar komete pr|e 65 mona godna, ko| |e unsto
dnosauruse...
A, onma ko| sfrrane poruke naaze u Bb|, takode b se mogo dest nesto scno
sto se dogodo Kasandr. L|ep Apoon |e bo u n|u za|ub|en obecao |o| - ako mu
uzvrat |ubav - pokont dar proroka. Kasandra |e prhvata ponudu doba moc
proroka, a se ogusa o svo|e obecan|e. Tada |e Zeusov sn ucno da |epa
Kasandra ostane prorocca, a |e ucno da |e nko ne susa nt |o| v|eru|e!
Obi8aji i verovanja
Oba|e svo|e kuture |e epo poznavat negovat, a nteresantno |e saznat na ko|
nan drug narod sprovode obred venan|a...
!acanje sita
Kada madenc nakon venan|a dodu u n|hovu novu kuu (madoen|nu),
mada uzma od svekrve sto u kom se naaz |abuka.
|abuku baca seb za eda, a sto baca na krov kue. Ukoko se sto zadr na krovu
kue, mada e se zadrat u ku.
!it ;e m.2ko
- Savonsk brod -
Pr|e odaska na v|enan|e mada pred svm svatovma prma bagosov od svo|h
rodte|a.
Sv svatov |o| nazdrav|a|u. Mada p|e pe z stakene ae te nazdrav|a svma
zatm baca au.
Ako se aa prkom pada na zem|u poupa kae se bt e muko, a ako aa
ostane tava, to |est u |ednom d|eu kae se curca!
*arivanje
- aansk uk regon -
Nakon venan|a, kada se madenc gost smeste u restoran pod ator gde e se
da|e odv|at sav|e kada doman odobr ruak madoen|a ne sme da |ede dok
mu tast tata ne stave novac u tan|r ko| |e pred n|m ga ne daru|u zatom.
*a se mlada lak2e porodi
Devo|c se, nakon sto obue venancu, vezu|e tanak crven konac oko struka.
Onog momenta kada se zau|u srene ko|e na|av|u|u doazak n|enog madoen|e,
devo|ke ko|e eka|u sa madom u sob treba da |o| brzo skda|u crven konac oko
struka ... da b se |ednoga dana ta madca to ake bre poroda.
*.kat . 0a2i crnog vina
Tast tata madoen| stave dukat u au crnog vna, madoen|a vno mora popt
da b doao do dukata dukat uzma seb.
*obra ili lo2a mlada
- okona Ban|a Luke -
Star oba| u okon Ban|a Luke
Obno svekrva krom na pod u hodnku spust prgavak. Ako mada pr uasku u
kuu prgavak presko, be oa domaca, a ako se sagne prgavak smakne s
puta, onda e bt dobra domaca!
'ab.ka
Kada madoen|a de po madu, oba| |e da tast postav |abuku na na|ve drvo u
madnom dvortu. Madoen|a ne moze da odvede madu sve dok pukom ne
pogod |abuku na drvetu. No, madoen|e su ponekad dovt|ve: kada se mo| brat
eno, uzeo |e vnesterku, | se metak raspr sama teko da moe da ne pogod
|abuku...
Ko ;e biti gazda
Tokom ceremon|e venan|a, kada se madenc z|asne da prsta|u da skope brak,
oba| |e da mada madoen|a nagaz suprunka.
Oba| kae da e ona| ko to prv un vodt gavnu re u ku.
Ko je slede;i
Madoen|a skda podvezcu sa madne desne noge, baca |e neoen|enm momcma
ona| ko| |e uhvat ma zadatak da |e zubma navue na nogu devo|c ko|a |e
uhvata bderma|er.
Korito sa parama- z Savon|e -
Obno se svatov prave kod madoen|e ku. Kada se vraa sa venan|a uaz u
dvorte gde su postav|en svatov, na kap|u se stav|a korto sa vodom. Dve ene
sto|e na kap| ko ne ubac pare u korto one ga gurnu u vodu, dake ne sme da ga
presko (da|u se samo gvozden|ac ).
)a3na mlada
Kada madoen|a dod|e po madenku, madenkna rodbna zaz pred svatove
pta|u to su treba, ov odgovore da su u da tu ma |epa madenka, onda se
neko od rodbne ve prprem obue u b|enu (nekakvu pahtu, stav baon um|esto
trbuha,... madenkn svatov odb|a|u dok ne dovedu drugu anu pravu madenku
onda za n|u kum poteno pat!
Moma0ka jab.ka
Oba| naae da mada pre venan|a kod svo|e kue prprem |abuku
u ko|u su zaboden nov da tu stu |abuku nakon venan|a u crkv optn pred
sam uazak u restoran, ator mesto gde e se svatov veset, bac preko gave.
Mukarac ko| |e uhvat sede e se oent.
e2to staro= ne2to novo
Kad sam se |a udavaa ua sam za mnoge oba|e ko| su ugavnom ovd|e opsan.
Men su govor da |e oba| da mada na seb ma neto novo, neto staro, neto
posud|eno. U emu |e smboka, naaost, nsam saznaa, a |e kau takav oba|...
Kau da madoen|a pr|e v|enan|a ne treba da vd v|enancu, a na zarukama,
madoen|a ne treba da vd madu pr|e nego |e sprose.
os- Sumad|a -
Oba| |e star u Sumad| da mada pose crkvenog obreda venan|a,
za vreme esttan|a upta neudate devo|ke "Hoes da te povuem za nos?"
verovan|e |e da e se ona ko|u |e mada povuka za nos udat ubrzo!
%kretanje- mad|arsk oba|, sever Vo|vodne, zastup|en u Subotc -
Pose madenake torte, oko pono, mada odaz da se presvue.
Po oba|u, mada se presva u crvenu ha|nu obno oko struka ma prvezanu
beu kece|u. Mada u sau uaz sa n|enom kumom tad pon|u da svra|u arda.
Kum u ruc dr sto var|au vrt. Gost praze mad, ubace pare u sto uzma|u
madu za pes, t|. za okretan|e |er se arda tako gra. |edan po |edan gost praz,
pat gra sa madom. Inae, mada se nazva snaa, a madoen|a duveg|a.
Gost sa madoen|ne strane mogu da pate madu da ona samo sed na stoc
eka sedeeg. On takode mogu od made da zahteva|u da se popne na stocu da
kae n|eno sadan|e me, t|. madoen|no prezme.
Kad sv gost otpeu sa madom onda praz madoen|a, krade sto sa parama
madu on otre sa svadbe. Odaze da prebro|e pare.
Sav|e se nastav|a, a on se ubrzo vraa|u.
-odizanje deteta
Kada madenc zaze z crkve (ako |e vrena ceremon|a tamo),
mada pode tr puta muko dete u vs.
Oba| kau da e bt mukog nasednka.
Ven0anica
Ovo |e oba| ko| ne treba propustt....
Kada se mada oba treba nost neto novo, neto pavo, neto tude nesto staro.
To |e rad uroka!!!
-rva bra0na no;
Po starm srpskm oba|ma mada treba da bude edna,
nakon obav|enog posa madoen|a nos trofe|/arav da pokae svatovma. Ova|
oba| |e potpuno zaborav|en.
-rovera- Hrvatska -
Za vreme svadbe, dok mada sed (a bez madoen|e) neko od n|enh rodaka doaz
krade |o| cpeu, pa pose nekog vremena, kad su sv za stoom, praze rodac
trae otkup za cpeu "Da ste prmet da Vaa mada nema cpeu?" Ako |e ete
nazad, morate patt", kae se trae se pare od kuma madoen|e.
Vole;e2 me doveka- Prot -
Na dan venan|a, kada svatov dodu po madu,
ona treba da uzme verenk prsten da pogeda madoen|u kroz ta| prsten. Tada
po oba|u madoen|a e voet madu zauvek.
Zdravica za mladence
Naaost, u posedn|e vreme se gub star oba| da kum nazdrav madencma.
Nedavno sam bo kum na svadb u Va|evskom kra|u gde su me gost zamo da
nazdravm madencma... Nekada |e to ba tradc|a, bo b |ako epo kada b se
odraa. Kum |e ta| ko|, kada madenc pose venan|a dodu na svadbeno vese|e,
treba da prv estta nazdrav madencma uz prgodan, ne ba predugaak
govor !
*askol izmedju pravoslavlja i katolicanstva
Ova| vek rasko n|e bo kao ran|e hrstooske krze. U n|emu nsu posto|a samo
versk razoz, nt samo verk potck (kao u konokazmu), vec cvzac|sk.
Katocka crkva |e postaa smbo germanskog varvarskog zapada, dok |e
pravosavna crkva postaa smbo vzant|skog stoka, te se zato danas staro-
hrscanske |eres smatra|u za pravosavne, t|. var|ante pravosav|a. Katoc kao
razog raskda postav|a|u vzant|sk cezaropapzam, med|utm, razoz su mnogo
sozen| drugac|.
Koren vekog raskoa vuku |os u doba konokazma. Srednom VIII veka Langobard
su ugrozava Rm. Papa |e strahovao "da ne postane angobardsk bskup". 751.
pada Ravena, gavna vzant|ska baza u Ita|. Papa Stefan II 754. preaz Ape
trazec pomoc od franackog kra|a Ppna, odb|a|uc da traz pomoc od |eretckog
cara Konstantna V. Konstantn |e, takod|e prosro |ursdkc|u Cargradske
patr|ars|e na Irk. Ova stuac|a se zaostrava prkom obnove zapadnog carstva
pod Karom Vekm 800. godne. Inc|atva za krunsan|e Kara |e poteka od samog
pape Lava III. Tako |e papa stvorvs novo carstvo na zapadu, omaovazo
Vzant|sko, |er po starom shvatan|u, mora da posto| samo |edno unverzano
carstvo (Vzant|sko) |edna unverzana crkva (Rmska). Zato su Vzant|a
protestovaa. Ipak, sab car Mhao I Rangabe (811-813) |e 812. u Ahenu, preko
svo|h zasanka, pozdravo Kara kao vasevsa. Kasn| vzant|sk carev su
osporava ahensk ugovor, pravda|uc se saboscu Mhaa I. U doba patr|arha Fot|a
poako se |av|a|u dogmatske suprotnost: rmska crkva smatra da Svet Duh
prozaz z Oca Sna, dok stara dogma z Nke|skog sabora nsstra na |ednakost
Svete Tro|ce.
Vrhunac svega predstav|a konacn raskd z 1054. Na stoc svetog Petra |e sedeo
Lav IX, zestok pobornk kn|evskog pokreta. Cargradskom patr|ars|om rukovodo
|e kontroverzn Mhao Keruar|e. On |e u svo|o| madost ucestvovao u zaver protv
Mhaa IV Pafagonca, te |e morao da se zamonas. Na papu Lava IX |e utcao
ekstremno ant-vzant|sk raspoozen kardna Humbert. U rasprama su uz Cargrad
stae ostae pravosavne crkve: Antoh|a, |erusam, Ohrd, kao Bugar. Car
Konstantn IX Monomah |e nagn|ao na rmsku stranu. Korstec to, papsk egat su
16. |ua 1054. na otar Svete Sof|e stav buu ko|a baca proketstvo na Mhaa
Keruar|a n|egove prstace. Na to |e Keruar|e sazvao sabor ko| |e baco anatemu
na rmsku crkvu. U pocetku se to n|e cno toko vaznm, |er to n|e bo prv takav
sukob Cargrada Rma. Ipak, spostavo se da |e ta| raskd potra|ao do danas.
Za ovu krzu se upotreb|ava rec rasko, |er se ne moze tacno odredt ko |e
nasednk starog poretka: |edna rmska crkva |edno vzant|sko (rmsko) carstvo.
Ipak, poazec od dogme, vd se da |e pravosav|e ostao verno starm tradc|ama.
Zato su on osta pravosavn, "ortodoks".
,rkvena heraldika
Crkvena heradka |e heradka tradc|a ko|u |e razvo hransk ker. Prvobtno se
korsta samo za obeeavan|e dokumenata a se crkvena heradka vremenom
razv|aa postaa sredstvo za raspoznavan|e svetenstva eparh|a. Na|bo|e |e
uredena u okvru Katoke crkve, gde vena bskupa, uk|uu|u papu, ma|u svo|
grb. Ist oba| su sed ker angkanske, uteranske, stone katoke
pravosavne crkve.
Crkvena heradka se btno razku|e od ostae heradke ko|a |e u upotreb po
specfnm smboma oko unutran|eg tta ko| oznaava|u rang. Na|znaa|n| od
ovh smboa |e msonarsk er, rmsk gaero. Bo|a ornament na ovom eru
nose odredeno znaen|e. Kardna su ve od ran|e poznat po svom "crvenom
eru" a drug rangov su dob svak svo|u bo|u.
Osta smbo podrazumeva|u krst mtru. Pravosavna tradc|a preferra upotrebu
pata u odnosu na gaero. Moto odreden obc tta su dosta esta po|ava u
crkveno| heradc, dok su dra tta eenka kao eement grba dosta retk u
crkveno| heradc. Papsk grbov ma|u neke svo|e specfnost, prvenstveno
smboe papska t|ara, k|uev svetoga Petra kobran.
Istorija
U sredn|evekovno| Evrop se heradka dosta upotreb|avaa. Grbov vastee naaz
su se na peatma ko| su se korst za overu dokumenata.
I crkva |e dokumenta overavaa peatma stav|aa h na crkve, ko| su ugavnom
b ovanog obka kako b se razkova od svetovnh peata ko| su b okrugog
obka. Tako kada |e heradka u ptan|u, crkva |e razv|aa poseban sstem za svo|e
potrebe upotrebu.
-la2t
Pat |e prvobtno predstav|ao kratko patno povezano sa kacgom, ko|e |e padao
na ramena, na|verovatn|e da b zatto od Sunca. Heradk pat |e san mant|.
Moe se na na grbu Vekog ma|stora Matekh vtezova.
Moto
Katok bskup Prezveter|anska crkva stav|a|u moto u svo|e grbove, dok |e to
kod angkanskh bskupa dosta retko.
1rst-ovi
Krst |e geometr|ska fgura ko|u san|ava|u dve n|e ko|e se seku pod pravm
ugom, na|ee su or|entsane horzontano odnosno vertkano. On predstav|a,
pose kruga, na|star| smbo kod |udske vrste.
Danas |e na|rasprostran|en| kao smbo hranstva, |er |e na n|emu razapet Isus
Hrstos. Posto|e ve vrsta krstova, |edan od n|h |e Andre|n krst nazvan po sv.
apostou Andre|u ko| ma obk sova H, prema hranskom predan|u na takvom
krstu |e raspet svet aposto Andre|.
Kao hransk smbo naaz se na hramovma unutar n|h, na predmetma ko| se
korste u bogosuen|ma, a posto| ceva|u krst ko| vernc |ube (ceva|u).
Krstom se obeeava grob hranna. Pravo noen|a naprsnog krsta (na grudma) |e
na|ve odkovan|e ko|e moe dobt svetenk, u pravosav|u |e to n proto|ere|a-
stavrofora, nazv pote od grke re ,stavros" to zna krst. U hranstvu posto|
verovan|e da se davo bo| krsta, u srpskom |ezku posto| zreka ,be kao davo od
krsta".
Krst se naaz u smbou u nazvu na|vee medunarodne humantarne organzac|e
Crven krst.
|edan deo Beograda se nazva ,Crven krst" prema krstu ko| |e u 19. veku postavo
beogradsk kn|govezac kn|ar Ggor|e Vozarov.
Smbo krsta se naaz u grbovma zastavama nekh drava organzac|a.
;r<a8i 6tita u heraldici
U heradc, dra tta su fgure ko|e obno sto|e sa obe strane tta dre ga
uspravnm. Ove fgure mogu bt prave mtooke votn|e, |ud stor|ske
nost, a ponekad ak b|ke nev ob|ekt.
Dra tta su ugavnom ob|an|ava na emu nosac grba teme| svo| autortet,
pa su se mog na na|ee razn svette| (ko| stu boansko pravo) votn|e
(ko|e su mae da staknu duhovne fzke kvatete nosoca grba) na ko|e su se
pozva razn vadar pem, teme| svo| status.
Grb Madenovca za drae tta ma beog kon|a crvenog |eena, Optna
Madenovac u Srb|
Fgure esto mogu bt od sto okanog znaa|a, kao to |e prmer rbara rudara
ko| su dode|en Veu okruga Kornvo u Engesko|, stor|sku vezu, kao na prmer
av u Engesko| |ednorog u Skotsko|. Sova abecede su upotreb|ena kao dra
tta kod grba grada Vaens|e.
Obno |e po |edne fgure sa obe strane tta, mada ma sua|a samo |edne fgure
ko|a sto| za tta, a zuzetno redak prmer |e grb Kongoa gde fgure zaze za
samog tta.
U Veko| Brtan|, dra tta su ugavnom znak kra|evske nakonost, dob|ene od
strane suverena. Nasedn dra tta su ugavnom dozvo|en samo nasedu|um
ordovma (anovma gorn|eg doma u Engesko|), kra|evsko| porodc,
pogavarma kotskh kanova, kotskm feudanm baronma ko| su ttuu barona
stek pre 1587. godne. Nenasedu|u dra tta se dovotno darva|u
ordovma, vtezovma damama Reda Gartera, Redu svetog Mhaea svetog
Georg|a, td.
_
:alte6ki red
Vtezov Hosptac (takode poznat kao Suveren Red svetog |ovana |erusamskog
od Rodosa od Mate, Matek vtezov, Vtezov sa Rodosa, Matek kava|r;
francusk: Ordre des Hosptaers ) |e udruen|e ko|e |e poeo kao bonca osnovana
u |erusamu 1080. da b se staraa o sromanm boesnm hodoasncma u Sveto|
zem|. Nakon osva|an|a |erusama 1099. u Prvom krstakom ratu postaa |e versk
vtek red kako b se staraa brana Svetu zem|u. Zvanno |e prznat 15. februara
1113. u papno| bu. Pose gubtka hranske tertor|e u Sveto| zem|, Red |e
deovao sa Rodosa gde |e mao suverenost, a kasn|e sa Mate gde |e bo vazana
drava pod panskom vce-kra|evnom Sc|om.
aziv
Posto| ve nazva ko| su oznaava ova| vtek red.
|ovanovc |e nazv ko| su dob zbog crkve svetog |ovana uz ko|u su podg
boncu.
Hosptac |e nazv ko| su dob zbog toga to su osnova boncu u |erusam
u u ko|o| su e ran|ene boesne.
Matek vtezov |e nazv ko| su dob kada su se prese na Matu.
Grb
Nos su crnu odoru na ko|o| |e bo be krst, ko| podsea na gvozden krst,
to |e bo n|hov grb, po kome su b prepoznat|v sve vreme sredn|eg veka.
Nakon sedbe na Matu, promen su grb ko| |e danas u upotreb. Cn ga
srebrn (argent) matek krst na crvenom (gues) ttu.
Istorijat
Pose pada |erusama, 1187. godne, preaze na Kpar, a potom na Rodos. Kada su
Turc osvo| Rodos 1522, car Svetog Rmskog carstva Karo V h se na Matu 1530.
godne. Nakon Veke opsade 1565. godne, na ostrvu |e podgnut nov grad nazvan
po vekom ma|storu vtekog reda Zanu de a Vaet; otud La Vaeta |ednostavno
Vaeta. Napoeon I |e na svom pohodu ka Egptu osvo|o Matu 1798, nakon ega su
vtezov pre u Rm.
Veliki majstori
The Bessed Gerard (1099-1120)
Raymond du Puy de Provence (1120-1160)
Auger de Baben (1160-1163)
Arnaud de Comps (1162-1163)
Gbert d'Assay (1163-1170)
Gastone de Muros (c. 1170-1172)
Gbert of Syra (1172-1177)
Roger de Mouns (1177-1187)
Hermangard d'Asp (1187-1190)
Garner de Napous (1190-1192)
Geoffroy de Don|on (1193-1202)
Afonse of Portuga (1203-1206)
Geoffrey e Rat (1206-1207)
Guern de Montagu (1207-1228)
Bertrand de Thessy (1228-1231)
Guern de Montagu (1231-1236)
Bertrand de Comps (1236-1240)
Perre de Vee-Brde (1240-1242)
Guaume de Chateauneuf (1242-1258)
Hugues de Reve (1258-1277)
Ncoas Lorgne (1277-1284)
|ean de Vers (1284-1294)
Odon de Pns (1294-1296)
Guaume de Varet (1296-1305)
Fouques de Varet (1305-1319)
Heon de Veneuve (1319-1346)
Deudonn de Gozon (1346-1353)
Perre de Cornean (1353-1355)
Roger de Pns (1355-1365)
Raymond Berenger (1365-1374)
Robert de |uac (1374-1376)
|ean Fernandez de Hereda (1376-1396)
Rkardo Karaoo (1383-1395) suparnk vek ma|stor
Phbert de Naac (1396-1421)
Antono Fuvan de Rvere (1421-1437)
|ean de Lastc (1437-1454)
|acques de My (1454-1461)
P|ero Ramondo Cakosta (1461-1467)
ovan Batsta Orsn (1467-1476)
Perre d'Aubusson (1476-1503)
Emery d'Ambose (1503-1512)
Guy de Banchefort (1512-1513)
Fabrco de Kareto (1513-1521)
Phppe Vers de L'Ise-Adam (1521-1534)
P|ero de Ponte (1534-1535)
Dder de Sant-|ae (1535-1536)
|ean de Homedes (1536-1553)
Caude de a Senge (1553-1557)
|ean de a Vaette (1557-1568)
Perre de Monte (1568-1572)
|ean de a Cassere (1572-1581)
Hugues Loubenx de Verdae (1581-1595)
Martn Garzez (1595-1601)
Aof de Wgnacourt (1601-1622)
Lus Mendez de Vasconceos (1622-1623)
Antone de Paue (1623-1636)
|uan de Lascars-Castear (1636-1657)
Antone de Redn (1657-1660)
Annet de Cermont-Gessant (1660)
Raphae Cotoner (1660-1663)
Ncoas Cotoner (1663-1680)
Gregoro Karafa (1680-1690)
Adren de Wgnacourt (1690-1697)
Ramon Pereos y Roccafu (1697-1720)
Marc'Antono Zondadar (1720-1722)
Antono Manoe de Vhena (1722-1736)
Raymond Despug (1736-1741)
Manue Pnto de Fonseca (1741-1773)
Francsco Xmenes de Texada (1773-1775)
Emmanue de Rohan-Poduc (1775-1797)
Ferdnand fon Hompe cu Boha|m (1797-1799)
Pave I od Rus|e (1798-1801) de facto
ovan Batsta Tomaz (1803-1805)
Innco Mara Guevara-Suardo (1805-1814) Leutenant
Andre| d ovan (1814-1821) Leutenant
Antoan Buska (1821-1834) Leutenant
Karo Kandda (1834-1845) Leutenant
Fpe d Kooredo-Mes (1845-1864) Leutenant
Aesandro Borda (1865-1871) Leutenant
ovan Batsta Cesk a Santa Kroe (1871-1879) Leutenant
ovan Batsta Cesk a Santa Kroe (1879-1905)
Kaeaco fon Tun und Hoenta|n (1905-1931)
Ludovko Kg Aban dea Rovere (1931-1951)
Angeo de Mo|ana d Coogna (1962-1988)
Endru Voub Nnan Bert (1988-danas)
!tari zavjet
Star zav|et - |e do Bb|e ko|m se pod|ednako sue Zdov kran.
Star zav|et obuhvaa 39 protokanonskh (stov|etne s hebre|skm kanonom) sedam
deuterokanonskh kn|ga (protestant h zovu apokrfma). D|emo h u kn|ge
zakona, pov|esne, mudrosne kn|ge, poez|u proroke. |edna razka zmedu
protestantske hebre|ske verz|e |e pod|ea kn|ga, name hebre|sk Tanakh sasto| se
od 24 kn|ge: kn|ge u parovma (o Samueu, Kra|evma te L|etopse) sm|etene su u
|ednu kn|gu (6 kn|ga u 3 = -3); 12 proroka stav|eno |e u |ednu kn|gu (-11); te su
Ezra Nehem|a takoder u |edno| kn|z (-1).
-etoknji3je D knjige Zakona
Zdovska tradc|a prvh pet kn|ga Starog zav|eta nazva Torah (hrv. Zakon), a
hrvatsk nazv "Petokn||e" pr|evod |e grkog zraza Pentateuhos. Petokn||e se
sasto| od s|edeh kn|ga:
1. Kn|ga Postanka (Geness)
D|e se na dv|e c|ene: prva znos dovske preda|e o stvaran|u sv|eta prvh |ud
te zavrava prom o opem potopu. Ima mtooku tematku, govor o odnosu
ov|eka Boga. Drug |e do vezan uz pov|esnu tematku te prkazu|e preda|e z
vota dovskog naroda.
2. Kn|ga Izaska (Exodus)
Druga kn|ga Petokn||a. Prv do tematsk govor o Mo|s|evu votu b|egu Zdova
z Egpta, a drug o skapan|u Sna|skog Saveza da|e se prkaz svh propsa kao
v|erskh obreda ko| su n|ma donesen.
3. Levtsk zakonk (Levtcus)
4. Kn|ga Bro|eva (Numer)
5. Ponov|en zakon (Deuteronom)
(u zagradama su naveden atnsk nazv kn|ga).
-ovijesne knjige
6. |oua
7. Kn|ga o Sucma
8. Ruta
9. Prva kn|ga o Samueu
10. Druga kn|ga o Samueu
11. Prva kn|ga o kra|evma
12. Druga kn|ga o kra|evma
13. Prva Kn|ga L|etopsa
14. Druga Kn|ga L|etopsa
15. Ezra
16. Nehem|a
17. Tob|a (*)
18. |udta (*)
19. Estera
20. Prva kn|ga o Makabe|cma (*)
21. Druga kn|ga o Makabe|cma (*)
M.drosne knjige
22. Psam
23. |ob
24. Mudre zreke
25. Propov|ednk
26. P|esma nad p|esmama
27. Kn|ga Mudrost (*)
28. Kn|ga Srahova (*)
-roro0ke knjige
Glavni proroci
29. Iza|a
30. |erem|a
31. Tua|ke
32. Baruh (*)
33. Ezeke
34. Dane
EManjiE proroci
35. Hoea
36. |oe
37. Amos
38. Obad|a
39. |ona
40. Mhe|
41. Nahum
42. Habakuk
43. Sefan|a
44. Haga|
45. Zahar|a
46. Maah|a
(*) kn|ge oznaene zv|ezdcom ne posto|e u protestantsko| nac Bb|e (kao n u
sadan|em hebre|skom kanonu), to su tzv. Deuterokanonske kn|ge.
-rvi prijevodi
Prv pr|evod Starog zav|eta b su na grk, zbog vekog bro|a Zdova ko| su v|e
u d|aspor su se tm |ezkom. Na|poznat| |e svakako ona| ko| |e poeo nasta|at
na preasku z 3. u 2. sto|ee pr.n.e., a nazva se Septuagnta. Ta| su pr|evod
kasn|e preuze kran. Uz n|ega, bo |e drugh pr|evoda na grk, ko| su obno
nasto|a prbt drevn tekst Septuagnte hebre|skom tekstu kakav |e bo u uporab
u n|hovo vr|eme. Medu takve pr|evode ubra|a|u se on to su h nan Akva z
Ponta, Teodoc|an, Luc|an osta.
Medu van|e stare kranske pr|evode Staroga zav|eta ubra|a|u se pr|evod na
atnsk |ezk, posebce tzv. Vetus atna, te kasn|a Vugata. Na|znaa|n| star
dovsk pr|evod na arame|sk |ezk prenoen su sprva usmenom preda|om, a
kasn|e (od 2. sto|ea) po|av|u|u se u psanom obku. To su Targum Onkeos, ko|
gotovo dosovno prevod hebre|sk tekst, te Targum |onatan ben Uze, Targum
Neoft Targum |eruam ko| |e fragmentaran. Ova pos|edn|a tr Targuma esto u
svo| pr|evod unose tumaen|a tekstove ko|h u hebre|skom tekstu nema.
!rpske pravoslavne molitve
Is.sova molitva
Gospode Isuse Hrste Sne Bo|
pomu| me grenog (grenu)
Molitva %0e na2
Oe na ko| s na nebesma,
da se svet Ime Tvo|e,
da dode Carstvo Tvo|e,
da bude vo|a Tvo|a, na zem|, kao na nebu.
Heb na nasun da| nam danas
oprost nam dugove nae
kao to m opratamo duncma svo|m,
ne uved nas u skuen|e,
no zbav nas od za.
$imvol vere
Veru|em u |ednoga Boga, Oca, Svedrte|a,
Tvorca neba zem|e svega vd|vog nevd|vog;
I u |ednog Gospoda Isusa Hrsta, Sna Bo|eg, |ednorodnog,
od Oca Rodenog pre svh vekova;
Svetost od Svetost, Boga stntog od Boga stntog,
rodenog, a ne stvorenog, |ednosutnog Ocu, kroz Koga |e sve postao.
Ko| |e rad nas |ud rad naeg spasen|a
sao sa nebesa ovapoto se od Duha Svetoga Mar|e D|eve postao ovek.
I Ko| |e raspet za nas u vreme Pont|a Pata, stradao, pogreben,
Ko| |e vaskrsao u tre dan po Psmu,
ko| se vazneo na nebesa sed sa desne strane Oca,
Ko| e opet do sa savom da sud vma mrtvma,
N|egovom Carstvu nee bt kra|a.
I u Duha Svetoga, Gospoda Zvotvornoga,
Ko| od Oca shod
Ko| se za|edno sa Ocem Snom potu|e sav,
Ko| |e govoro kroz proroke.
U |ednu svetu, sabornu apostosku crkvu;
Ispovedam |edno krten|e za oproten|e grehova,
ekam vaskrsen|e mrtvh vot budueg veka.
Amn.
Molitva -resvetoj !ogorodici
Bogorodce D|evo, radu| se, bagodatna Mar|a! Gospod s Tobom,
Bagosovena s T medu enama bagosoven pod utrobe Tvo|e,
|er s Spasa roda dua nah!
M%)I#VA ZA $"-$KI A"%*
Spas, Gospode, narod svo|, spas mene.
Ako ne spase narod Tvo| mo|, a spase mene, |a u se u Ra|u oseat u tudn.
Us, Gospode, motvu pravednka Tvo|h Save Neman|e, te gren narod spas
Tvo|, ako |e grean.
Kako s spasavao |erusam od neznaboaca krvoketnka, tako spas Beograd od
bezvernka, da se gas spasen|e od Tebe, a ne od |ud.
Iznemoe narod Tvo| od ekan|a, ne kua| do kra|a strp|en|e n|egovo, Gospode.
Gospode, znemoe narod Tvo| od ekan|a.
Sva se zem|a pokr trupovma vernh Tvo|h, ne moemo da kopamo, a da motka
ne zvekne o kost srodnka nah ne od|ekne bono u duama nam.
Nema n|ve ko|a n|e grob|e, nt drveta ko|e n|e nadgrobn spomenk. Sva |e srpska
zem|a grob|e.
Smu| se, Gospode spas narod svo|, sa mnom bez mene.
Amn.
Vadka Nkoa| Vemrov
Molitva za dec.
Gospode Isuse Hrste, Ko| s Sam bo Dete, Ko| s decu voeo bagos|ao, pomu|
spas decu naeg vremena, da se nekrtena krste, a krtena da se verom u Tebe
|ubav|u prema Teb utvrde. Spas, Gospode, onu decu ko|u n|hov neveru|u
zovern rodte| kvare bezbo|em zover|em odvae h od Tebe, Ko| s |edn
Spas Izbavte| n|hov. Spas, Gospode, onu decu ko|u bezdun z ute|,
bezbon zovern, uda|u|u od Tebe Tvorca n|hovog, uvode u drutvo duom
ogubanh. Spas, Gospode, onu decu |e ste due oskrvn|u|e svak nemora na uc
razvrat u pozortu, na teevz| u boskopu. Spas h od ovh nestota. Spas,
Mostv, onu decu bez rodte|a ko|a su paa pod ruku surovh starate|a, zh
ouha maeha spas h od suan|a hunh re gedan|a zh dea. Pomoz,
Svemogu, da deca uzrastu sazru za snovstvo Bo|e gradanstvo Nebeskog
Grada na veno spasen|e, a u Tvo|u savu hvau. Amn.
M%)I#VA ZA "%*I#&)'&
O Mostv Gospode Boe ko| s zapovedo da potu|em oca ma|ku, zasta s do
smrt sam pokazao skromnu posunost Tvo|m rodte|ma, z dubne due mom T
se, o Isuse Hrste, Boe mo|, u| mo|u motvu pomu| mo|e rodte|e ko| me podu
u Tvo|o| bagodat |ubav. Zatt h od davoa, opasnost boest, daru| m zdrav|e
mostvo z| na n|h Tvo|e bogate darove. Bagosov n|hove napore dea, pomu|
h po veko| most Tvo|o|, da b t verno su da kroz n|h |a budem dosto|an da
Te savm sum. Amn.
#ropar Krst. i molitva za otad3bin.
Spas, Gospode, |ude Svo|e bagosov nasedstvo Tvo|e, pobedu nad protvncma
daru|u Krstom Svo|m uva|u mnogostradan narod na.
Molitva $vetom Velikom.0enik. knez. )azar.
Kada s na strau stao svo|e bogodane vast, Lazare, tada s nedrem|vo oko stekao
za uvan|e bogodanoga T stada, za n|ega s se do smrt potrudo, otuda s
nagradu prmo za trude svo|e. Novopros|aom zvezdom |avo s se na pravosavnom
zapadu, s|a|uu svetm uama svo|h mot|u svma vernma, a na|ve svome
Otaestvu, sve s h prvukao presvetom s|an|u Tvo|h podvga ogrado svetou
od tame nesvete, Lazare, od zver to po tam doaze da stado razgrabe. Ona| to
na vsotu Bo|u huu zree gordm okom geda|u Tvo|a dobra, Lazare, a|vm
ukavstvom pokuao |e da Te pokrade, a T premudrost stnsku, Hrsta Boga, u
domu srca svoga ma|u, gordoga s pod noge Svo|e pokoro, ku: Nema svetoga
osm Tebe, Gospode! Pobesneog Turna vdev gde s mnotvom neznaboaca
protv Tebe doaz, Lazare, davdsk s na boren|e sa n|m zaao n|ega kao drugog
Go|ata pobedo, uzvku|u: Nema svetoga nema pravednoga znad Tebe,
Gospode!
Pobornku Pravosav|a Muenku neanom hvau savu sv vern Teb prnosmo,
Lazare, |er se ns ubo|ao bogoborne zver to ree: ,Dodte da strebmo savte|e
Prave Vere sa zem|e srpske, te da se ne pomene me Pravosav|a medu n|ma".
Kao Gedeon svesn, na na|ezdu mnotva turskog nasrnuo s, netrpe da hramov
motven sasud svet budu oskvrn|en. Voe ve da za n|h umre duu svo|u da
poo, gave s odseen|e za n|h pretrpeo, uzvku|u: Sava s Tvo|o|, Gospode!
Svesnm svo|m usrdem, Lazare, uhvatv se u kotac sa hvasavm Turnom
n|ega pobedv, uzvkvao s: ,Neka se pro|e krv mo|a u |ubav Hrsta mo|ega, |er
vom ve da puzm u domu Boga mo|ega nego da bagu|em u truenost". Tebe
momo, Svet, pr|eno, za Crkvu vernu pomo se za ko|u s krv Svo|u Muenku
zo Pravosavno| Ver krepost protv nepr|ate|skh |eres zmo mr tovate|ma
svo|m, Lazare!
Kao rua bagrenoka |abuka bagovona kao krn po|sk kao mro bagovono
grobnca tvo|a, Lazare, obaguhava|u nas, vese nas , u svo|o| sredn |e ma|u
kao rzncu mnogocenu, n|ome se krasmo, Spasa vea|u. Od nesree svake nas
zbav, |er smo Tvo|a pastva.
O, svepevana Carce, Nebeska, Presveta Bogorodca, to bespoetnoga rod Cara
save, po|cma Svo|m sagreen|a oprota| vota napredak u bagostan|u poda|
mobama Svetoga Tvoga Lazara Vekomuenka!
Otastvo T to Tebe uzga| Tvo|m povo|ma hva se, a podvzma stradan|ma
Tvo|m kras se, nov medu Muencma, Lazare! Sveta |e Crkva Spasa Boga, ko|a
kao rzncu bogatu - Svete Tvo|e mot ma, a m, vern, spomen tvo| sue,
mobeno uzvku|emo:
IZBAVI STOVATEL|E SVO|E OD SVAKOGA ZLA
MOLITVAMA SVO|IM!
Molitva za 3ive
Spas, Gospode, pomu| decu mo|u (mena), supruga moga / suprugu mo|u (me),
rodte|e mo|e (mena) , duhovnoga oca moga (me), kumove mo|e (mena), srodnke
mo|e (mena) sve pravosavne.
Molitva za bolesne
(podrazumeva davan|e mena dotne osobe
za pomn|an|e vaden|e estce na Sveto| Lturg|)
Vadko Svedrte|u, Svet Care, Ko| urazum|u|e ne usmru|e, Ko| keca|ue
utvrdu|e oborene usprav|a teesne muke ovekove otkan|a, momo se Teb,
Boe na, sugu Svoga (me boesnka) ko| bou|e, poset mou Svo|om. oprost
mu svako sagreen|e vo|no nevo|no. O, Gospode, zeu|u su Svo|u sa Nebesa
poa|, prkosn se tea n|egova, ugas grozncu, ukrot strast svaku boest ko|a se
kr|e u n|emu, bud Lekar suge Svoga (me boesnka) podgn ga sa poste|e
boesnke sa odra stradan|a n|egovog daru| ga svesavrenog Crkv Svo|o|, da
bagougada Teb tvor vo|u Tvo|u. |er Tvo|e |e da nas mu|e spaava, Boe na,
Teb savu uznosmo Ocu Snu Svetome Duhu, sada svagda u vekove vekova.
Amn.
Molitva za .pokojene
Upoko|, Gospode, due usnuh sugu Svo|h: rodte|a mo|h (mena), srodnka
predaka (mena), dobrotvora (mena) svh pravosavnh Hrana, oprost m sva
sagreen|a vo|na nevo|na daru| m Carstvo Nebesko.
Dosto|no |e ustnu baenom zvat Tebe Svagdabaenu Prebesprekornu Ma|ku
Boga naega, Casn|u od Heruvma savn|u neuporedvo od Serafma, Tebe Ko|a
Boga Sova neporono rod, sutu Bogorodcu m Te veamo.
Sava Ocu Snu Duhu Svetome, sada svagda u vekove vekova. Amn.
****************
Od Pashe do Vaznesen|a umesto ove motve ta se
prpev rmos 9. pashanog kanona:
Ange kcae, Bagodatna: Csta D|evo, radu| se! I opet vem: Radu| se! Tvo| Sn
trdnevan vaskrse z groba mrtve pode.
L|ud, vesete se! Svet se, svet, nov |erusame, |er sava Gospodn|a na Tebe
zas|a. Lku| sada vese se Sone! A T, Csta, radu| se, Bogorodce, vaskrsu Sna
Tvoga.
Molitve . tok. dana
Svakodnevna motva Svetog Fareta Moskovskog
Gospode, ne znam ta da mom od Tebe. T |edn zna ta |e men potrebno. T
|ub ve mene nego to |a umem |ubt sebe. Oe, da| sug Svome ono to |a sam
n skat ne znam. Ne usudu|em se skat n Krst, n utehu, samo sto|m pred tobom:
srce |e mo|e otvoreno Teb. T vd potrebe, ko|e |a ne znam. Vd postup samnom
po most Svo|o|. Poraz sce, obor podgn me, nt sam nem pred Svetom
vo|om Tvo|om nedokuvm za mene sudovma Tvo|m. Prnosm sebe na rtvu
Teb, preda|em se Teb. Nemam e|a, osm e|e da spunm vo|u Tvo|u. Nau me
da se mom. T se Sam u men mo. Amn.
Molitva $vetih optinskih staraca
Gospode, da| da sa duevnm spoko|em prmm sve to m donese nastupa|u dan
da se sveceo predam vo| Tvo|o| Sveto|. Upuu| me poma svakog asa u toku
ovoga dana. Bo kakve vest da dob|em, nau me da h prmm duom spoko|nom
sa vrstm uveren|em da u svemu bva Tvo|a Sveta vo|a. Uprav|a| mo|m msma
osean|ma u svm dema rema. U svemu nepredvdenom to me zades, ne
dopust da zaboravm da sve doaz od Tebe. Nau me da se pravno razumno
ophodm sa svakom anom svo|e porodce sa svo|m bn|ma, da nkog ne
smuu|em ne oaostm. Gospode, da| m snage da podnesem zamor danan|ega
dana sve to se u toku dana dogod. Uprav|a| mo|om vo|om nau me da se
mom, da veru|em, da se nadam, da trpm, da pratam vom. Amn.
Molitva . svako doba
Hrste Boe, Kome se u svako vreme svakoga asa kan|a|u Koga save na Nebu
na zem|, Dugotrpe|v, Mnogomostv, Mnogosaa|v, Ko| pravednke |ub, a
grenke mu|e sve zove spasen|u obean|em buduh dobara, T Gospode, u
ova| as prm nae motve uprav vot na zapovestma Tvo|m due nae
osvet, tea ost, rasudvan|a sprav, ms zbstr zbav nas od svake aost, za
boa. Ograd nas Svetm Tvo|m Angema, da n|hovm mnotvom uvan voden
stgnemo do |ednstva vere poznan|a neprstupne Tvo|e Save, |er S bagosoven u
veke vekova. Amn.
Molitva za otvaranje .ma
Gospode Isuse Hrste, ute|u mudrost, mom T se, otvor o srca moga, da bh
suao re Tvo|u razumeo |e, tvoro Svetu vo|u Tvo|u ko|a |e u n|o| otkrvena
nama grenm bezumnm |udma. Gospode Boe Spaste|u mo|, poto s doao na
zem|u da tra spase propae, ne skrva| od mene zapovest Svo|e, |er |a
propadam u tam neznan|a zakona Tvoga: nego otvot o uma moga da bh
razumeo udesa uen|a Tvoga, ka m nepoznatost ta|ne premudrost Tvo|e. U
Tebe se uzdam, Boe mo|, da T svetou znan|a Svoga prosvet um mo| razum,
da bh ne samo tao napsano nego ga vro. Mom T se, sa suzama prpada|u,
vap|em T: Gospode, prosvet me, nau me, urazum me, da Svetu re Tvo|u t|a
Svette|a Tvo|h tam ne na greh, nego na obnov|en|e prosvet|en|e, na osveen|e
spasen|e due svo|e, na nasede venog vota. Amn.
Molitva Is.s. Hrist. za .0vr2;enje . veri pravoslavnoj
Stvorte|u, Gospode, Boe na, poa| nam bagodat Duha Tvoga Svetoga da nas
uvrst u Sveto| Ver Pravosavno|, ko|u prmsmo od Sna Tvoga, Gospoda naeg
Isusa Hrsta, da |e |ednomseno spovedamo pred svm |udma sauvamo |e do
svretka veka. Amn.
Molitva za pomirenje onih koji s. . zavadi ili neprijateljstv.
Vadko, Coveko|upe, Care vekova dobara Darovate|u, Ko| s nepr|ate|stva
pregradu razoro mr podao rodu |udskome, daru| sada mr sugama Svo|m
(mena): ukoren u n|h strah Svo| medusobnu |ubav utvrd, ugas svaku raspru,
otkon od n|h sve saban|ve nesugasce. |er T |es Mr na Teb savu uznosmo,
Ocu Snu Duhu Svetome, sada svagda u vekove vekova. Amn.
Molitva pre dor.0ka
U me Oca Sna Svetoga Duha. Presveta Tro|ce, pomu| nas! Gospode ost
grehe nae! Vadko, oprost bezakon|a naa! Svet, poset sce nemo nae,
Imena Svoga rad.
Molitva posle dor.0ka
Dosto|no |eustnu baenom zvat Tebe Bogorodcu, Svagdabaenu
Svebesprekornu Ma|ku Boga naega. Casn|u od Heruvma neuporedvo savn|u
od Serafma, Tebe to Boga - Sovo neporono rod, sutu Bogorodcu m Te
veamo.
Molitva pre r.0ka
Oe na........... Sava Ocu Snu Svetome Duhu, sada svagda u vekove vekova.
Amn. Gospode pomu| (3X). *** Motvama Sveth Otaca nah Gospode Isuse
hrste, Boe na, pomu| nas. Amn.
*** Ako |e prsutan svetnk, pose Gospode pomu| (3X), kae se: Oe bagosov!
Svetenk bagos|a: Hrste Boe, bagosov |eo pe sugu Tvo|h |er S svet
svagda, sada svagda u vekove vekova. Amn.
Molitva posle r.0ka
Bagodarmo T Hrste , Boe na, to s nas nasto Tvo|m zema|skm dobrma. Ne
nas n Svoga Nebeskog Carstva, no kao to s doao medu Svo|e uenke, Spase,
daru|u m mr, dod k nama spas nas. Sava Ocu Snu Svetome Duhu, sada
svagda u sve vekove vekova. Amn. *** Motvama Sveth Otaca nah Gospode
Isuse hrste, Boe na, pomu| nas. Amn.
*** Ako |e prsutan svetenk: Bagosoven Bog ko| nam |e mostv od Svo|h
bogath darova hran nas Svo|om bagodau oveko|ub|em, sada svagda u
vekove vekova. Amn.
Molitva pre ve0ere
|ee ubog naste se, prosave Gospoda ko| Ga trae, va e bt srca n|hova
u vekove vekova. Sava Ocu Snu Svetome Duhu, sada svagda u sve vekove
vekova. Amn.
Molitva posle ve0ere
Tvo|a utroba, Bogorodce, posta Sveta trpeza sa Nebesnm Hebom, Hrstom Bogom
nam. Svak ko| |ede od N|ega ne umre, kao to ree On, Hrante| sv|u. ... Casn|u
od Heruvma neuporedvo savn|u od Serafma, Tebe to Boga - Sovo neporono
rod, sutu Bogorodcu m Te veamo. razveseo S nas, Gospode, tvorevnama
Tvo|m dema ruku Tvo|h obradovasmo se. Svetost ca Tvoga posta znak na
nama, Gospode. Dao S m vese|e u srce. U mru u e zaspat, |er me T Sam,
Gospode, nastan u pouzdan|u.
Sava Ocu Snu Svetome Duhu, sada svagda u sve vekove vekova. Amn. ***
*** Ako |e prsutan svetenk, zavrava: S nama |e Bog Svo|om bagodau
oveko|ub|em sada svagda u vekove vekova. Amn.
Molitva peta $vetog Makarija Velikog
Gospode, Boe na, to sagreh ovoga dana re|u, deom m|u, oprost m kao
dobar Coveko|ubac. Mran spoko|an san da| m, poa| m Angea Svoga, uvara,
ko| me zakan|a uva od svakoga za. |er s T uvar dua tea nah, Teb savu
uznosmo, Ocu Snu Svetome Duhu, sada svagda u veke vekova. Amn.
Molitva Gospod. Is.s. Hrist.
Gospode Isuse Hrste, Sne Bo|, rad motava Preasne Ma|ke Tvo|e bespotnh
Angea Tvo|h Proroka Pretee Krstte|a Tvoga, Bogoreth Apostoa, sveth
dobropobednh Muenka, prepodobnh bogonosnh Otaca, svh Sveth, zbav me
od sadan|e napast besovske. O, Gospode mo| Tvore, Ko| ne e smrt grenku
nego da se ova| obrat v bude, poda| obraen|e men srotom nedosto|nom,
otm me z e|ust pagubne zm|e ko|a |e znua da me proguta svede u ad vog.
O, Gospode, mo|, uteho mo|a, ko| s se rad mene srotog obukao u trono teo,
upa| me z bede poda| utehu sroto| du mo|o|. Usad u srce mo|e da tvorm
zapovest Tvo|e da ostavm dea za zadob|em baenstva Tvo|a, |er se u Tebe
uzdam, Gospode, spas me.
Molitva Majci !o3ijoj
Dobra Ma|ko, dobroga Cara, presta bagosovena Bogorodce Mar|a, most Sna
Tvoga Boga naeg z| na mo|u strasnu duu, motvama svo|m uput me na dea
dobra, da ostao vreme vota svoga, provedem bez poroka Tobom Ra| nadem,
Bogorodce D|evo, |edna sta bagosovena.
Molitva angel. 0.var.
Angee Hrstov, uvaru mo| Svet, pokrovte|u due tea moga, sve m oprost to
god sagreh u danan|em danu, od svakog ukavstva nepr|ate|skog m protvnka
zbav me, da ne b nkakvm grehom razgnevo Boga svoga, no mo se za mene
grenog nedosto|nog sugu, da me pokae dosto|na dobrote most Svete
Tro|ce, Ma|ke Gospoda moga Isusa Hrsta, svh Sveth! Amn.
Molitva za one koji p.t.j.
Tropar, gas 2: T ko| s Put Istna , Hrste, poa| za saputnka Angea Svoga
sugama Svo|m sada, kao nekada Tov|, da h uva nepovredne sauva na savu
Tvo|u od svakoga za u svako| dobro| sre, motvama Bogorodce, |edn
Coveko|upe.
Kondak, gas 2: Luk Keop saputnk bo S, hod sada za|edno sa sugama Tvo|m
ko| da putu|u ee, od svake h ze napast zbav|a|u. |er T kao Coveko|ubac sve
moe.
Motva: Gospode Isuse Hrste, Boe na, Istnt Zv, Ko| s zvoeo da putu|e sa
tobon|m ocem Svo|m |osfom Prestom D|evom Ma|kom Svo|om u Egpat Ko| s
saputnk Luk Keop bo! I sada Te smerno momo, Vadko Presvet, sa sugama
Svo|m putu| bagodatno. I kao sug Tvome Tov| Angea Cuvara poa|, da nas uva
zbav|a od svakoga zog napada|a vdvh nevdvh nepr|ate|a na spun|avan|e
zapovest Tvo|h upuu|e, da nas mrno sreno zdravo provede bezmeteno
ku vrat. I da| sugama Tvo|m da svu svo|u dobru nameru za bagougadan|e Teb
sreno u savu Bogu spune. |er Tvo|e |e da mu|e spaava nas Teb savu
uznosmo sa Bespoetnm Ocem Tvo|m sa Presvetm Bagm Zvotvornm Tvo|m
Duhom, sada svagda u vekove vekova. Amn.
;a li Bo0 postoji ili je sve opti8ka varka ).
Verovanje, okultno, mistino, natprirodno, predmet misli svakog oveka, u svakom drutvu, u
svakoj civilizaciji, ali uvek u razliitom nainu pojmljenja.
o bogu i svim ostalim natprirodnim silama razmiljao je ovek koji je pre par miliona godiina
siao sa drveta i dananji ovek koji optkriva najsitnije detalje u svru nauke pod lupom
najsavrenijeg optikog mikroskopa
da li je sve to zaista tako ili je samo plod ljudske mate saznat !emo to onoga dana kada
trebamo okonati na "ivotni vek
svalka religija se razvila na osnovu neznanja, straa od nepoznatog i iz nikad do kraja
provereni podataka, iako postoje mnogi eksperimentalni dokazi da ono to je napisano u
svetim knjigama zaista govori istinu
"elim se ovom prilikom osvrnuti samo na primitivne religije koje su nastale iz prvog ovekovog
iskustva i trojstvo monoteistiki religija
ljudi su u prvim vremenima tovali kult vatre, groma, godinji doba, iako danas svi znamo da
su to sasvim prirodne pojave, u to doba takvo neto za te ljude je bilo neobjanjivo,
nepojmljivo,natprirodno ali su kasnijim razvitkom drutva i samim civilizacijskim progresom, i
konstantnim evolucijskim razvijanjem uspeli grom, vatru, kometu objasniti kao sasvim prirodnu
pojavu.
monoteistike religije kr!anstvo, islam i tzv. judaistika religija se osnivaju na principu
prianja pria ta je neko drugi priao da je do"iveo, jer, otkud mi znamo da je #ave priao
sa $braamom ili %ojsijem, otkud mi znamo da je &sus uskrsnuo i pobedio smrt, otkud znamo
da je %uamed primio 'bjavu od meleka ("ibraila i jo je uspeo sve to da zapamti od rei do
rei pa da kasnije izdiktira ljudima koji su znali itati i pisati, sva ova verovanja se na kraju
svode samo na prii neke osobe koja je ili je kao do"ivela neka natprirodna ili bo"anska
iskustva
Da li Bog zaista postoji ili su naa nadanja utemeljena na praznoverju???
nedelja= AF1 oktober BAAC
=are 1ri6na
Hare Krna |e popuarno me za ISKCON, Medunarodno drutvo za sv|esnost Krne
Boga.
U Hrvatsko| d|eu|e ve od 20 godna. Od 2003. |e regstrran kao Vanavska
v|erska za|ednca u Repubc Hrvatsko|. ISKCON |e zapadn ogranak Gaudya-
Vanavzam, obka Vanavzma uteme|enog pr|e 500 godna u Zapadnom
Bengau od Sr Catanya, vekog reformatora hnduzma.
Vanavzam |e zasnovan na devoc|skom oboavan|u (bhakt) Krne (na sanskrtu
"Sveprvaan") Vnua (na sanskrtu "Sveproma|u") na|star|a |e
monotestka reg|a na sv|etu. Pozva se na nepreknuto uenko nas|ede ko|e
vod preko samospoznath mudraca (rsh|a) sve do samog Krne. Medutm samo
uen|e ISKCON-a se teme| na dogmama c|eog nza gurua | |e pos|edn| zdanak
bo Sra Prabhupada. On |e na zapad preno uen|e svo|e koe Vanavzma ko|a
predstav|a strahopotovan|e prema Bogu bogobo|azan. Iz takvog nauka ranh 70-
th razvo se obk v|erovan|a, ko| se na zapadu pretvoro u drutven pokret medu
madma.
-ovijest i nastanak
Osnva ovog pokreta |e Swam Prabupada, roden kao Abha| Caran De (1896 -
1977), ko| |e 1965. z Ind|e doao u Amerku. Studrao |e engesk, fozof|u
gospodarstvo. Kao ezdesetdevetogodn|ak |e stgao u Amerku, gd|e |e poeo
propov|edat sv|esnost Boga.
Vjerovanje
U Vanavzmu se nagasava|u dv|e stvar kao put do reazran|a Boga, medtac|a
(motva) predano suzen|e Boga. Medtac|a motva se bazra na p|evan|e sveth
mena Krne "Hare Krna, Hare Krna, Krna Krna, Hare Hare, Hare Rama, Hare
Rama, Rama Rama, Hare Hare". Kao u svm danan|m monotestkm reg|ama
veka vanost se preda|e svetm menma kao sredstvo povezvan|a kroz motvu.
Ozb|n s|edbenc Vanavzma su strktn vegetar|anc v|eru|e se da svak vtn
obk ko| pos|edu|e sv|esnost ma duu da |e sv|esnost sama po seb smptom
due. V|eru|e se sto tako u renkarnac|u karmu. Sva v|erovan|a s|edbe doaze z
drevnh Vedskh spsa tradc|a nastah z n|h. Vede ma|u ve dvz|a a dva
na|van|a spsa za Gaudya Vanave su Bhagavad-Gta Srmad Bhagavatam. Sps
su psan sanskrtom ko| |e |edan od na|star|h psanh |ezka na sv|etu od ko|ega
pot|eu gotovo sv europsk |ezc.
Ukratko, Vanave v|eru|u da posto| duhovna mater|ana reanost. Bog |e kreator
svega tako duhovnog mater|anog sv|eta. On |e po prrod duhovan to |e naa
prava prroda, prroda due. Trenutno se naazmo po ut|eca|em mater|ane prrode
(to n|e nas prrodn pooa|) trebamo ponovo obnovt kontakt sa Bogom
duhovnon prrodom kroz motvu (medtac|u) predano suen|e.
Sam Vanavzam |e r po|am ne upuu|e na reg|u kuturu. Vanava
|ednostavno zna netko ko |e predan Bogu. Stoga se sv ko| tu|u Boga geda|u kao
'bhakte' bez obzra na geografsk pooa| ko|o| on kutur prpada|u to
propov|eda|u. U tom smsu Vanavzam prepozna|e Isusa Krsta Muhamada
bo koga ko|e svo|m votom d|ema pokazao predanost kao proroke. Zak|uc
proroka spsa kao tradc|e se mogu razkovat a sutna osta|e sta, predanost
povezvan|e s Bogom, sto |e samo po seb defnc|a Vanavzma.
9intoizam
Sntozam, u prevodu put bogova/bo| put |e |apanska autohtona reg|a. Gavne
kn|ge ntozma su Ko|k Nhong, a potu z 8. veka. Sama reg|a pote z
prastor|e tako da se ne zna ko |e n|en osnva. Prsutn su anmzam, potezam
amanzam. Boanstva (kam|) su duhov prrodnh sa. Od praboanstava sestre
brata Izanam Izanag potek su osta bogov; on su stvor zem|u buka|u
prvobtn okean nebeskm kop|em od dragu|a |apanske ostrva na ko|ma |e prv
vadar (Dmu) bo unuk bogn|e sunca Amaterasu, a da| carev su takode b n|en
potomc. Dake, carev, kao narodn hero|, ma|u boansko poreko. |apanska re
za cara, tenno zna "nebesk car". Tek se 1946. car Hrohto odrekao svog
boanskog poreka.
Gotovo svaka panna u |apanu ma svog boga. Na|poznat|a na|upeat|v|a panna
|apana |e panna Fud, sveta panna |apanaca. N|ena bogn|a |e Sengen-Sama.
Svake godne u zoru hodoasnc se pen|u na pannu kako b geda zazak sunca, a
sama Fud |e esta nsprac|a mnogobro|nm umetncma. |edan od na|poznat|h
ntostkh hramova naaz se na pann Fud.
Gintoisti0ka svetili2ta
Svetta se grade u ast kam|ma bvm carevma. U sve ntostke vrtove se
uaz kroz vrata ko|a se nazva|u tor. Tor razdva|a svette od obnog sveta zvan
n|ega. Vrata mogu bt dosta uda|ena od centra. L|ud odaze u hram kako b se
skon od buke prtska svakodnevnog vota. Ponekad se u hramovma kae mae
motve ko|e su napsa posetoc. |apanc esto kupu|u mae poce, takozvane eme
ko|e kae u hramovma svettma. Eme su zahtev za pomo od kam|a.
Sntozam |e gavna |apanska reg|a, a esto su budstk hramov sagraden
unutar ntostkh svetta. Zen budst grade mrne vrtove kao mesta za
medtac|u. Umesto raznobo|nog cvea, tu |e kamen|e, pesak trava. Crtan|e uzorka
na pesku samo za sebe moe bt dobra medtac|a.
Gintoisti0ki Hestivali
Posto| bezbro| okanh festvaa u |apanu |er skoro svak hram/svette ma svo|
vastt festva. Vena festvaa se odrava |edanput godn|e sav dogada|e kao
to su etva, poetak farmerske sezone obeeava|u stor|ske dogada|e. Festva
mogu tra|at nekoko dana. Vaan deo ntostkh festvaa su proces|e. Kam
(ntostk duh/bog) se nos kroz uce u mko|u (prenosnom svettu), a nose ga
posebno obuen |ud.
1atari
Katar Aban Pataren (od starogrkog ko0opoi - st, odnosno od grada Ab|a,
Langdok, Francuska) su b drutven versk pokret sa duastkm hranskm
gnostkm eementma, ko| se ro Evropom od 11. do 14. veka. Inae, pokret n|e
mao centar poznato |e da h |e bo |o u obastma ko|e su danas deov Ita|e,
Nemake, Francuske Span|e. Negde su b poznat kao bougres (Bugar), to |e
ukazvao na bakansko poreko n|hovh bogumskh uveren|a. Rmska crkva h |e
progasa za |eretke.
Katar su estoko progon|en kra|em 12. poetkom 13. veka, zbog n|hovh
ubeden|a. Papa, Inoent|e III |e pozvao na krstak pohod protv n|h, ko| |e
prerastao u etrdesetogodn| rat protv domaeg stanovntva. Tokom ovog
peroda |e masakrrano oko 500.000 angdokkh mukaraca, ene dece, a n|hova
zem|a |e okuprana prpo|ena Francusko|. Tokom tog sukoba |e ostaa zabaeena
opsada tvrdave Karkason, nakon |eg |e pada katarsko stanovntvo goo proterano
z grada. Inkvzc|a |e uvedena da skoren posedn|e ostatke katarskh uveren|a.
Posedn| poznat katarsk prefekt |e pogub|en u Langdoku 1321. godne.
-oreklo
Katarska uveren|a zvorno potu od boguma sa Bakana, a na zapad su stga
ugavnom trgovakm putevma. Takode |e prsutna odredena de|na snost sa
ranm pavanma.
Prv poznat katar se po|avo u Lmuzenu (Lmousn) zmedu 1012. 1020. Nekoko
h |e otkrveno ub|eno u Tuuzu 1022. Snod u Beu (1028) Tuuzu (1056) |e
osudo rastue uen|e, a propovednc ubrzo posat na teren da suzb|u katarsku
doktrnu. Katarstvo |e pak nastavo da se r, a na danan|em |ugu Francuske su
stek vrsto uporte zahva|u|u zatt V|ema, vo|vode od Akvtan|e (Aqutane),
bro|nh grofova Tuuza znatnog bro|a pemstva,a |edno od uporta naazo se u
Karkasonu pod zattom porodce Trenkavea. Langdok |e u to vreme ba obast
uvena po vsoko| kutur, toeranc| sobodoum|u, u ko|o| se govoro okstansk
|ezk. Katar ko| su tu ve odb|a su da paa|u porez rmsko| crkv neprestano su
se bun protv n|ene skvarenost. Cuven zagovornc ove |eres b su Trenkave
ko| su uprav|a Karkasonom
Znaa|na godna u katarsko| proost |e 1167. kada |e odran sabor u Sen Feksu
(Sant-Fx-Lauragas), kome su prsustvova bro|n okan vsokodosto|nc, kao
duastke verske starene z okonh zema|a: bogumsk papa Nketas z
Konstantnopo|a, katarsk bskup Francuske, pogavar katara Lombard|e (odnosno
Ita|e) mnog drug.
Verovanja
Katar su verova da u svakom oveku posto| skra boanske svetost. Ta svetost
t duh, |e paa u zatoentvo ovozema|ske skvarenost, ko|a se dentfku|e sa
mater|anm svetom. Svet |e stvoro ne boanstvo, poput Dem|urga u starogrko|
mtoog|. Ova| tvorac n|e "prav Bog" ako se predstav|a kao "|edan |edn Bog".
Katar ovo ne boanstvo dentfku|u sa Satanom. U sutn, katar su smatra da |e
Bog koga rmska crkva oboava aan, a da |e n|egova crkva paa u mater|anu
skvarenost.
C| katarske eshatoog|e |e osoboden|e ogranenost skvarenost mater|ane
egzstenc|e. Put osoboden|a |e prvo zahtevao buden|e z sredn|evekovne
"drutvene stvarnost" sa n|enm crkvenm dogmana strukturama.
*r.2tveni 3ivot
Katarske starene su esto nazva cathar (st) perfect (sovrte|), dok su se
osta katar ugavnom nazva "bons hommes" (dobr |ud), "bonnes femmes"
(dobre ene) "bons chrtens" (dobr krst|an). Katar nsu |e meso votn|a, nt
|a|a, meko, sr mene prozvode. Savrenh |e bo reatvno mao u odnosu na
ostae (oko par h|ada) a on su predstav|a srce pokreta "pravu hransku
crkvu". Zve su u za|ednc dobara, obuen u |ednostavnu crnu mant|u, sede
prmer Hrsta n|egovh apostoa - posvetv vot stot, motv, propoved
mosrdu. Iznad svega, b su posveen pomagan|u drugma da pronadu put z
mrane zem|e ko|om |e vadao mran gospodar u svetost, z ko|e su smatra da |e
oveanstvo prvobtno poteko da e se u n|u vratt.
Zene moge postat verske vsokodosto|nce (perfecte) pod|ednako ravnopravno kao
mukarc. Katarske ene su prve osnvae mosrdna udruen|a, ko|a susreemo u
sredn|evekovnm gradovma dosta kasn|e. Zan Zrar (|ean Guraud) opsu|e n|hove
koe, bonce radone za sromane ene.
Bo0umili
Bogum (bogom, po popu Bogumu z X. veka), su prstace verske sekte
hrana kod makedonskh Srba Bugara u ranofeudano doba, zatm u srpsko|
feudano| drav u Bosn. On su protvnc feudazac|e, |av|a|u se u X veku re se
na|pre u redovma nezadovo|nka od ko|h se stvara podvaena kasa; prezvter
Kozma z X veka tvrd da "ue svo|e da se ne pokorava|u vastma svo|m, kore
bo|are, smatra|u mrskm Bogu onoga ko| rabota za cara svakom rabu govore da
ne rad za svoga gospodara".
Verske de|e uzma su od ran|h sekt (mahne|aca, pavcana, masa|ana), pa su
|edn, strog duast, osta pr uen|u o skonsko| borb dobra za u kosmosu
(dragovka crkva kod makedonskh Sovena), a drug umeren duast, u zu vde
otpadntvo od dobra (bugarska crkva). U doba stvaran|a srpske feudane drave
praze m anov redovskog pemstva, ko| se opru |aan|u centrane vast. Stefan
Neman|a untava pokret u srpsko| drav (oko 1172.-1180.), a su po|edn (babun)
osta u n|o| osta kasn|e (anak 85. u Duanovom zakonku kan|ava "babunsku
re").
U Bosn se |av|a|u kra|em XII veka (prav dobr bon|an) pomau protv tudeg
(ugarskog) feudazma, udruenog sa zapadnom crkvom (ko|a u n|ma vd |eretke,
patarene). Bosansk bogum stvara|u bosansku crkvu ko|a gub antfeudan
karakter | anov posta|u bosansk vadar feudac.
U Ita| u |uno| Francusko|, pataren (katar) aban smatra|u da n|hova nauka
pote z zem|e makedonskh Sovena z Bugarske. U XIII veku Bosna kod abana
uva vek uged, a u drugo| poovn XIV veka pataren z Ita|e a|u |ude u Bosnu
da se be upute u bogumsko uen|e.
Danas na n|h podsea|u mena sea Bogom panna Babuna u Makedon|.
!og.milske protivre0nosti
Oko ptan|a ,bogoma" posto| veka preprka. |edno |e pouzdano: da se u nam
zvornm spsma sredn|ega veka ngde ne nazva|u ,bogomma", da |e, bar u
Srb| Bosn, to ustvar ba ten|a da se crkva osobod rmskog vzant|skog
prmata. Otpor su, svakako, po|aavae potke opozcone stru|e, moda feudan
separatst. Ta| pokret vremenom se zrazo u tzv. ,bosansko| crkv", sabo
organzovano|, ko|a se bez duhovne veze c vekm sredtma hranstva, moda u
poneemu uda|a od n|h. A |e, sude po obredu, ko| |e bo st kao u rako|
crkv, teko re da |e to ba |eres, nego e pre bt dsdentstvo, zma, razka samo
u form, a ne u sutn. Na staro| fresc u |ednom seu bzu Uca, na ko|o| |e
prkazan dravn sabor u kom se Smeon Neman|a razraunao c n|ma, znad
n|hovh gava pe da su ,pouverc". On su u Srb| potsnut, a |e n|hova ten|a
pak naa oduke u Savnom radu: ne prekda|u veze sa sredtem hranstva,
Sava |e ostvaro samostanost crkve, nano |e narodnom, pragodo hranstvo
domam prkama.
Srpska pravosavna crkva ne podrava me bogum ve h nazva manhe|c. Razog
za to |e |er on po pravosavnom uen|u nsu m Bogu
Po zvorma ko|e naazmo u samo| Bb| |asno |e da su na tertor|u Makedon|e
Damac|e do prv vesnc Evande|a preko Apostoa Pava I Tta. Bogum su ostac
prvobtnh srpskh sovenskh Hrana. Progon|en su surovo pod Vsant|om, a sto
tako progon h car Duan. Krvavo se obraunavao, seko |ezke ub|ao spa|vao na
omaama Stefan Neman|, ko| |e takode zasuan za spa|van|e kn|ga rukopsa
ko| su b znaa|an pokazate| kuture u Srba. Ogromna man|a su otmana upravo
ovm |eretcma, a on ub|an protervan.
Posto| teza po ko|o| doaskom Osman|a Bogum preaze u sam, a |e pr|e treba
shvatt kao opravdan|e pravosavnh katoka ko| su h gon do smrt sstematsk
untava.
!ikizam
Skzam skhzam (pendabsk: ) |e reg|a ko|a se teme| na uen|u deset
gurua ko| su ve u Ind| u 16. 17. veku. To |e |edna od vodeh svetskh reg|a
sa preko 23 mona sedbenka. Skzam doaz od re Skh, ko|a doaz od
sanskrtskog kor|ena ssya () ko|a zna "uenk".
Dva teme|na skstka verovan|a su:
Verovan|e u pantestkog Boga. Prva reenca sveth spsa Ska se sasto| od
samo dve r|e, odraava osnovno verovan|e svh sedbenka reg|e: - Ek
Onkar
Uen|a Deset Sk Gurua (kao svh ostah prhvaenh samskh
hndustkh uen|aka) ko|a su deo Guru Granth Sahba.
Guru Granth Sahb |e svet tekst Ska ko| on smatra|u svo|m |edanaestm
konanm guruom. Skzam |e bo podstaknut reformskm pokretma unutar
hnduzma (npr. Bhakt, monzam, Vedska metafzka, guru dea bha|an) kao
sufstkm samom. Razku|e se od drutvenh tradc|a strukture hnduzma
sama (kao to su kastnsk sstem purdah). Sk fozof|u karaktere ogka,
razum|vost staoen prstup duhovnm mater|anm ptan|ma. Teoog|a se
odku|e |ednostavnou.
;<ainizam
Danzam, |anzam |an Dharma ( ) , |e kasna reg|a ko|a korene vue u
drevno| stor| Ind|e. Danst, ako su danas maobro|n u Ind|, nastav|a|u s
odravan|em shraman () tradc|e.
Danzam ma pran utca| na morana shvatan|a ekonom|u Ind|e.
Danzam se odku|e stav|an|em vekog nagaska na saosean|e sa svm vm
bma, sto kao na koncept samokontroe ( vrata u Sanskrtu).
Danst-ak zove se shravaka () sua).
Danstka za|ednca ( Sangha) () se sasto| od etr dea: monaha, monahn|a,
mukaraca-aka ena-aka.
:ormoni
Mormonsku crkvu |e osnovao Dozef Smt, ko| |e kako sam navod, |o od svo|e
madost bo esto posevan od strane andea ko| su mu saoptava da pored
|evande|a posto| zvestan "dodatak" psan na zatnm poama. On |e pronaao te
zapse on su, u vdu novog otkroven|a za z tampe 1830. godne. Mormon
smatra|u sebe |ednom egtmnom hranskom crkvom, krtava|u ak mrtve
(npr. Aeksandra Makedonskog, Napoeona druge), nasto|e da svo|a reg|ska
ubeden|a to |ae veu za zvannu stor|u. Istovremeno, medutm, odstupa|u od
nekh osnovnh stna, pa tako ne save Boga kao Tro|stvo Oca, Sna Svetoga Duha,
ve kao tr boga ko|a ma|u odvo|enu savreno |udsku prrodu.
Ubrzo pose ob|av|van|a svo|e "bb|e", Dozef Smt progaava sebe "modernm"
prorokom, ravnm prorocma Starog zaveta pon|e da okup|a sedbenke, do
vremena svog ubstva ("muentva", u mormonsko| stor|) ko|e |e pona
raz|arena goma 1844, nakupo bar deset h|ada. To |e veoma kompromtovao
n|hovu reputac|u; onda |e vena anova odabraa da sed Brgama |anga -
Smtovog nasednka, kao "proroka, vdovn|aka vzonara". Pose napornh
putovan|a mormon su se nase na tertor| |ute, a Sot Le|k St m |e postao gavn
grad (regozn centar). Danas 75% stanovntva Sot Le|k St|a su mormon. Kada
posetoc dodu na trg gradskog hrama - "Vatkan" mormonzma - mogu vdet
fmove suat predavan|a o teoog| stor| mormona, ko|a se bazra|u na Kn|z
Mormona nov|m "prorocma".
Cta|u "Kn|gu Mormona" mate utsak da tate Bb|u u tzv. "verz| kra|a
De|msa" (zasta, posto|e tav odomc z "verz|e kra|a De|msa"); kn|ga |e
navodno napsana u razdob|u od 600 pre Hrsta do 421. Psa su |e razn "proroc -
storar".
Istor|sk, Kn|gu Mormona ne potkrep|u|e n|edan arheook dokaz ne odgovara
onome to se zna o prekoumb|skm cvzac|ama. Prpadnke mormona ne
zabrn|ava ova n|enca. Veru|u da |e "samo stvar vremena" kada e se takav dokaz
otkrt.
Osnovn c| svh vernh mormona bo |e |asno zreen kada |e Brgam |ang napsao:
Bogov posto|e, zato nam |e na|bo|e da temo da budemo spremn da postanemo
|edan od n|h. (|ourna of Dscourse)
I opet, po rema bveg predsednka mormonske crkve, Lorenca Snoua:
Ono to |e ovek, Bog |e |ednom bo; ono to |e Bog, ovek moe postat.
Ove reence mnogo govore: pokazu|u da |e mormonzam potestan, odrava|u
mormonsko verovan|e u venu progres|u preegzstenc|u, a nta od toga ne naaz
mesta u hransko| teoog|. Prema ovm |eretkm doktrnama, "Eohm" |e
vrhovn Bog ovog sveta, a takode posto|e bogov drugh svetova.
Mormon prda|u vek znaa| braku. Takode |e dunost dobrh mormona da rada|u
decu, tako da obezbedu|u tea za posto|ee duhove, |er |e ova| kratak boravak na
zem| neophodna faza u kretan|u ka boanstvu.
Inae, Mormonma se ne moe zamert da su poron |ud, ak naprotv. Po Zoranu
D. Lukovu, on su veoma dscpnovana veoma dobro organzovana crkva
n|hov su anov po pravu vredn, poten etk spravn porodn |ud, ko| se
tako odnose prema svo|o| okon.
=ilandar
Hilandar je srpski manastir koje se nalazi na severnom delu )vete *ore + monake republike
sa ,- veliki manastira, smetenoj na tre!em kraku poluostrva .alkidiki u severnoj *rkoj.
%anastir je nekoliko kilometara udaljen od mora. %anastir .ilandar je, spolja gledan, slian
velikom srednjovekovnom utvrdjenju. 'pasan je debelim zidovima visokim i do /- metara, dok
je itav kompleks zidina dug oko 01- metara, a irok skoro 23 metara. 4a ju"noj i istonoj strani
manastirskog kompleksa uzdi"u se dve velike kule 5 pirgovi.
Krajem XII veka vizantijski car Aleksije III Andjeo dao je pravo velikom upanu
Stefanu Nemanji (u monatvu Simeon) i njegovom sinu monau Savi (!udu"em
Svetom Savi)# da na ruevinama nekadanjeg vizantijskog manastira $elandariona#
podignu srpski manastir u rangu carske lavre% &izantijski car je ''()% izdao povelju
Simeonu i Savi kojim se manastir $ilandar i svetilite u *ilejama daruju +,da Sr!ima
!udu na ve-ni poklon%,, Simeon i Sava su podigli# uz finansijsku podrku upana
Stefana# !udu"eg kralja Stefana .rvoven-anog# crkvu posve"enu &avedenju
/ogorodice# oko koje je o!razovan -itav kompleks gradjevina0 !edemski zidovi#
konaci# pirgovi 1 kule (pirg Svetog 2eorgija i pirg Svetog Save)%Sava je '344%
sastavio Hilandarski tipik kojim je odredjen na-in ivota monaa u manastiru%
Srpski kralj 5ro I je '363# da !i zatitio manastir sa kopnene strane# podigao veliki
pirg 1 kulu .reo!raenja iznad manastira% 5 tom pirgu "e '367% ilandarski mona
8omentijan sastaviti itije Sv. Simeona# poto je dve decenije ranije# u Kareji
('379) sastavio itije Sv. Save Srpskog.
Kralj *ilutin je '949% na temeljima stare# sazidao novu crkvu &avedenja /ogorodice
koja je sa-uvana do danas# utvrdio je !edemske zidove# i podigao nove konake u
kompleksu% 5 vreme *ilutina podiu se novi pirgovi : kule# jedna na putu od
$ilandara ka morskoj o!ali# tzv% ;;*ilutinov pirg;;# druga na o!ali mora ;;$rusija;; sa
crkvom Sv% &asilija# zadu!inom Stefana 8e-anskog% 2lavni ram je ivopisan
'93'# a u isto vreme oslikane su trpezarija i gro!ljanska crkva%
5 vreme cara Stefana 8uana ('99':'9<<) Sveta 2ora dola je pod njegovu vlast#
pa su $ilandar# ali i drugi svetogorski manastiri# !ili o!asuti !ogatim darovima% =ar
8uan se u $ilandar sklonio '97>:'97)# od kuge koja je !esnela na /alkanu%
$ilandar je# zavaljuju"i darovima srpski vladara# raspolagao velikim imanjem 1
metosima u .omoravlju# u $vosnu i oko .e"i (dananja *etoija)# u dolini reke
Strume# u okolini Soluna i na samom poluostrvu $alkidiku% Samo na Svetoj 2ori#
posed manastira $ilandara zavatao je petinu njene ukupne teritorije% Slede"i
primere vladara# srpska vlastela je takodje !ogato darivala manastir novim
imanjima (sevastokreator &latko# veliki vojvoda Nikola Stanjevi"# despot 8ejan) ili
!ogato ukraenim !ogoslu!enim knjigama i drugim dragocenim predmetima%
Knez ?azar $re!eljanovi" je ktitor prostrane spoljne priprate koja je oko '9)4%
sazidana uz zapadnu stranu crkve &avedenja /ogorodice# -ime je glavni manastirski
ram iz do!a kralja *ilutina do!io svoj kona-ni izgled%
5 kompleksu manastira $ilandara# i oko njega# zidali su# uz Nemanji"e# i drugi
srednjevekovni vladari# !ogati feudalci# crkveni poglavari i mnogi prilonici% 8espot
@ovan 5gljea je pred pogi!iju u !ici na *arici '9>'# manastiru poklonio nova
imanja# a smatra se da je Aoma .relju!ovi" platio oko '9><# oslikavanje crkve Sv%
Arandjela% 5 $ilandar su se# uzmi-u"i pred Aurcima# sklonili mnogi svetovni i
crkveni velikodostojnici%
.osle privremenog gu!itka samostalnosti ('9)>:'749)# $ilandar je je# zajedno sa
Svetom 2orom od '794% do '('3% !io pod osmanskom vla"u% 5 vekovima turske
vladavine# $ilandar su pomagali i ruski carevi i moldavski kneevi u X&I veku# a
srpski patrijarsi iz .e"i (Antonije# @ovan# *aksim)# ercegova-ki mitropolit Simeon i
!eogradski mitropolit Simeon u X&II veku% $ilandarski monasi su u X&III veku
uspostavili ive veze sa Karlova-kom mitropolijom i srpskim crkvenim optinama u
junoj 5garskoj i u /osni# dok su /ugari takodje zna-ajno doprineli o-uvanju
duovnog ivota u manastiru# pose!no prilozima posle veliki poara '>33 i '>>6%
5 $ilandaru je !ugarski mona .ajsije napisao -uvenu Istoriju slavjano-bolgarsku
('>63)% 5 $ilandaru je u zimu '>6<:'>66 !oravio 8ositej B!radovi"# koji je ostavio
svedo-anstvo o sporu Sr!a i /ugara oko uprave nad manastirom% Bd kraja X&III
veka# manastirom prestaje da upravlja iguman# ve" se igumanijom manastira
smatra -udotvorna ikona /ogorodice Arojeru-ice% (Iguman se ponovo !ira tek od
'((')%
$ilandar je# posle o!nove Sr!ije# povremeno pomagao i knez *ilo B!renovi"
(')34% i ')9<)# premda je ve"ina monaa u manastiru !ila !ugarske narodnosti%
Spor oko uprave manastirom reen je posle posete kralja Aleksandra B!renovi"a
$ilandaru ')(6% Kraljevina Sr!ija je platila manastirske dugove i monasi su ponovo
mogli da dolaze iz Sr!ije i drugi srpski krajeva% .o-etkom XX veka# manastir je
ponovo imao ve"inu srpski monaa% $ilandar je# takodje# u pratnji premijera
Nikole .ai"a# posetio i kralj .etar I Karadjordjevi"%
5 manastirskom kompleksu nalaze se gradjevine sa-uvane od osnivanja manastira#
zatim gradjevine koje su o!navljane posle razni poara i najzad one koje su
podignute u novije vreme# uglavnom u XIX veku% *anastir se nalazi pod
jurisdikcijom &aseljenske patrijarije u =arigradu (dananjem Istan!ulu)# a
staranjem manastirskog !ratstva# nae i gr-ke drave do!ro se -uva# odrava i
o!navlja%
Arhitektura
8ananju glavnu manastirsku crkvu 1 &avedenja /ogorodice : sagradio je
po-etkom XI& veka kralj *ilutin# na temeljima prvo!itne crkve koju su podigli
Simeon Nemanja i Sveti Sava% 5 vreme kneza ?azara# oko '9)4# uz crkvu je
sagradjena priprata%
Kompleks je ogradjen od!ram!enim zidovima koji su poja-ani pirgovima 1 kulama#
Svetog Save i Svetog 2eorgija uz koje su podignuti visespratni konaci# kapele#
paraklisi# !olnica i drugi prate"i o!jekti% 2radjevine su zidane u vizantijskoj
aritektonskoj tradiciji od tesanog kamena sa naizmeni-nim redovima opeke# dok
su podovi i !alkoni izradjeni od drveta% .ored glavne manastirske crkve u $ilandaru
se nalazi jo '3 manji crkava i kapela sa ivopisima iz razni vremena# sa
ikonostasima iz do!a razli-iti umetni-ki kola# sa ikonama# utvarima i drugim
predmetima zna-ajne umetni-ke vrednosti%
Na glavnoj crkvi &avedenja /ogorodice ima sa-uvane prvo!itne plastike# dok je pod
u crkvi ukraen mozaikom izuzetne umetni-ke lepote%
ivopis
Sa-uvani ivopis u kompleksu manastira svedo-i o visokoj umetni-koj vrednosti
slikara iz razni perioda% Najstariji sa-uvani ivopis je s kraja XIII veka u kapeli na
pirgu Svetoga 2eorgija (zavrni radovi '()'% godine)% S po-etka XI& veka je ivopis
u glavnoj crkvi (samo u junoj pevnici o-i"en od kasnijeg preslikavanja iz XIX
veka) i u timpanu iznad stare trpezarije% S kraja XI& veka je ivopis u crkvi Sveti
Arandjela% 5 X&II veku islikana je manastirska trpezarija (slikar 2eorgije
*itrofanovi")# crkva Svetog Arifuna# kapela Svetog Nikole i neke od kapela uz
crkve% 5 X&III i XIX veku ivopisan je ve"i !roj kapela% Izvan manastirskog
kompleksa sa-uvan je ivopis iz XIII veka u pirgu na ;;Spasovoj &odi;; i iz X&II
veka% S po-etka XI& veka je ivopis u gro!ljanskoj crkvi% 5 X&I veku nastao je
ivopis u crkvi *olivoklisiji kod Kareje# a u X&II veku u crkvi Svetog Arifuna pored
samog manastira%
Ikonopis
5 riznici $ilandara sa-uvano je oko <44 ikona nastali od XII do XIX veka%
Antologijsku vrednost imaju0 mozai-ka ikona .resvete /ogorodice iz XII veka# ikona
$rista# ikona /ogorodice# iz druge polovine XIII veka# ikona /ogorodice Arojeru-ice
iz XI& veka i devet drugi ikona iz ;;$ilandarskog -ina;; koje poti-u iz ezdeseti
godina XI& veka% .ored pojedina-ni ikona u svim crkvama# paraklisima i
kapelama# u kompleksu manastira# kao i van samog kompleksa# nalazi se ve"i !roj
ikonostasa nastaliu X&II# X&III i XIX veku%
Riznica
Ciznica manastira $ilandara# !i!lioteka i fondovi sadre predmete neprocenjive
umetni-ke i istorijske vrednosti kao to su rukopisi# povelje# ikone# knjige#
skupoceni predmeti od zlata# dragog kamenja# slonova-e# veza i dr% Samo
rukopisni knjiga u riznici koje datiraju iz razni vremena 1 od XII do kraja XIX
veka# ima preko iljadu% Najzna-ajniji su Jevandjelje patriajrha Save iz tre"e
-etvrtine XI& veka# Romanovo jevadjelje iz '99># Izborno jevandjelje vojvode
Nikole Stanjevi"a# Beseda Jovana Zlatoustog# ispisana u Smederevu sredinom X&
veka# postol igumana &iktora iz '664% itd% *edju retkim tampanim knjigama
nalazi se nekoliko primeraka iz cetinjske tamparije iz do!a 8jurdja =rnojevi"a0 tri
!ktoiha prvoglasnika iz '7(7 i tri "saltira sa posledovanjem iz '7(<# dok iz
venecijanske tamparije /oidara &ukovi"a i njegovog sina &i"enca# manastirska
riznica poseduje oko tridesetak razli-iti izdanja%
&eliku umetni-ku vrednost imaju i druge dragocenosti ilandarske riznice0
du!orezni dipti monainje @efimije# posve"en njenom rano preminulom sinu
5gljei 8espotovi"u# vezena zavesa za ikonostas despotice @elene# u monatvu
@efimije (oko '744)# zavesa ruskog cara Ivana I& 2roznog# sa izvezenim likovima
$rista# ruski svetaca# ali i Sv% Simeona i Sv% Save# itd%
5 manastirskoj !i!lioteci -uvaju se uz !rojne rukopise na starosrpskom i gr-kom
jeziku# pisani na pergamentu i artiji# ukupno 96> povelja# od koji '>3 povelje
vizantijski careva# '<7 povelje srpski vladara# nekoliko povelja ruski careva i
moldavski kneeva# oko '<4 primeraka prvotampane srpske knjige# turska
dokumenta i isprave# veliki !roj dragoceni arivski dokumenata# !akrorezne i
drvorezne plo-e sa koji su otiskivane grafike u !akrorezu i drvorezu u X&III i XIX
veku%
Sa-uvani rukopisi# !ogato ukraavani i velike umetni-ke vrednosti# zajedno sa
knjigama i drugim umetni-kim predmetima predstavljaju dragocenu gradju za
izu-avanje nae nacionalne istorije# istorije umetnosti i kulturne istorije srpskog
naroda
Ateizam
Moderni ateizam i njegove predjashnje Horme
Zhvmo u svetu posve razchtom od onog z osamnaestog devetnaestog veka. I
atezam dvadesetog veka, |e takod|e drukch, kao sve ostao. U posedn|a dva veka
ma smo atezam dana, prosvette|stva: on |e bo oson|en na pouzdan|e u
supremat|u, vrhovnu vast rezona, zdravog razuma. Kao kontrast, modern atezam
|e na|bo|e opsan kao atezam noci, ekspresija chezhn|e, terora beznadezhnost
modernog choveka. Sve |e postao vshe kao |edna kra|nost, vshe ogo|eno... u sto
vreme, atezam |e postao vshe zapeten ugad|en: on n|e vshe |edan poskok, kao
nekada, ka eementarnom mater|azmu poztvzmu, ka optmstchno| ver u
beskra|n progres u vodecu uogu zdravog razuma. U proshost to |e bo rezon,
svest o n|egovo| nezavsnost, ko|a |e bunstvovaa protv Boga - sada, to |e
iracionalna snaga zhivota ko|a bunstvu|e protv N|ega. Nekada se tvrdo: svet sam
|e doobar neprestano se razv|a, tako da nema Boga nt bo kakve potrebe za
N|m. Danas kazhu: svet |e osh besmsen, nema progresa, tako da znach da
nema n Boga.
"avnod.shnost D najgori oblik ateizma
Pronaazmo da |e na|strashn| obk atezma ne u mtantno| strastveno| borb
protiv ideje o Bogu samom, vec u praktchnom atezmu svakodnevnog zhvota, u
apat| obamrost. Chesto susrecemo ovakve obke/forme atezma med|u onma
ko| su bvsh hrshcan. Uspamtea strashcu revn|vost borba protv Boga mozhe,
pak, dovest do prosvet|en|a vshe reg|ske svest. Na ova| nachn obezbozhenost
chak mozhe bt od korst, mozhe dovest do katarssa de|e o Bogu osobod|en|a
od ropskh koncepata boga ko| su se zokrenu socomorfzmom
|=drustvenopodob|em|.
Hrshcanska uzbun|enost protv atezma, protv mtantog bezbozh|a, mozhe chesto
bt dobra stvar, takod|e.
Mada, poprchno |e verovatno da su izobrtane |engl.= dstorted| od strane
Hrshcana koncepc|e Boga, n|hov obezbozheni zhvot, pona|pre b .zrok tog
bash atezma ko|eg Rshcan sade opaku|u. On su doprne da se Gospodu
prpshu na|rd|av|e med| karakterstkama: samozadovo|shtna, jogunastost |engl.=
stubbornness|, okrutnost, |ubav k obestnost. Ne prsto| Hrshcanma da budu
samo-zadovo|n da npodashtava|u one ko| su prosto rastocheni de|om o Bogu,
|ud poput Nichea, za prmer. Nek od atesta su trsta puta gotvn| kao |ud nego
mnogi med|u Rshcanma med|u onma shto kukn|avu dzhu: "pomoz, pomoz"!
Atezam ma svo|u internalnu d|aektku: kao prvo, Bog |e otrechen zarad
Chovekovog doobra, n|egove sobode kreatvne aktvnost; uvek a, cea ta chapr
sa atezmom se zavrshava zapravo sa odrcan|em choveka samog |kao shto |e XX
vek dosta uspeshno pokazao = srx|, a zarad necheg stvarno ne bash |udskog,
vec nechega super-|udskog |no u kra|n|o| mer - fe|knog| chme |e smen|ena
bozhanstvenost.
*ve psiholoshke Horme ateizma
Pshooshk, mamo dva tpa atezma. Imamo samo-zadovo|n, optmstchn
atezam, kada chovek oseca oakshan|e shto nema Boga: ovo skazu|e veru u zdrav
razum, u chovekove sopstvene moc, u rezonichnost mater|aa samog, veru u
beskonachn razvtak. Tada, tu |e patnja, tragichni tip atezma, kada Chovek kazhe,
sa Nicheom: 'Bog |e mrtav!' Prv tp choveka kazhe: 'hvaa Bogu, nema Boga, tako
da smo sobodn da uchnmo seb raskaashnu uzhvanc|u od zhvota na zem|!';
dok drug tp kazhe: 'kako grozna stuac|a, nema Boga, sve |e zgub|eno, zhvot |e
za nas bez znachen|a.' Obezbozhenost mozhe bt mrna, dobronamerna
pona|man|e ne nepr|ate|sk raspoozhena prema |udma ko| veru|u u Boga; dok,
mozhe bt gnevna, burna puna pretn|e. Imamo obezbozhenost ko|a rezutu|e z
smpat|e, z |ubav prema pravd dobrom, mamo obezbozhenost ko|a rezutra z
pobune protv stog tog dobra, spremna |e da okrutno progon one ko| veru|u u
Boga. Posto| obezbozhenost, posto| protv-bozhnost.
U teor|, atezam ne mora da bude nuzhno borba protv Boga, no mozhe se veoma
ako preobrazt u takvu borbu. o moramo se vasdan prisecati da
obezbozhenost mozhe biti i protest protiv pritvornih i ponizhavaj.cih ideja
o !og.1 Ova| tp atezma zasuzhu|e svaku smpat|u!
Porcan|e Bozh|e egzstenc|e chesto |e bo razumeveno kao osobod|en|e od ropske
de|e o Bogu, gde |e o bogu ucheno kao o gospodaru a o Choveku kao o robu. Bog |e
metamorfozran u porcan|e |udskog dosto|anstva |udske kreatvnost. I borba
protv boga postaa |e borba za Choveka. Vera u Boga postaa |e tako strashno
zvtoperena procesom 'ob|ektvzac|e' 'soc|azac|e', da |e to prosto neverovatno!
Bog |e upotreb|en da b se odbrano zlo, neistina i nepravda.
!ajentolo0ija
Sa|entoog|a |e defntvno postaa popuarna u svetu kada su neke od poznath
cnost - Tom Kruz, Dzon Travota, Knton ob|ave da prpada|u to| regg|sko| grup.
Kao kod vecne nekh nov|h reg|skh grupa cesto |e okaraktersana kao sekta
kut.
$ta oni kaz. o sebi i tome . sta ver.j. i sta propovedaj.7
Sa|entoog|a predstav|a proucavan|e duha u odnosu sa samm sobom, drugma
sveukupnm zvotom. Podrazumeva odred|ene fundamentane stne od ko|h su
na|vazn|e:
1. Covek |e besmrtno duhovno bce. N|egovo skustvo seze mnogo da|e od |ednog
zvotnog veka (znac veru|u u renkarnac|u?) . N|egove mogucnost su neograncene
cak ako u ovom trenutku nsu reazovane - on posedu|e potenc|a da h reazu|e
ostvar sta ze.
2. U sa|entoog| n od koga se ne traz da prhvata nsta kao veorvan|e. Ono sto |e
stna za po|ednca, ono do cega |e dosao svo|m skustvom, otkrvan|em bo na
ko| nacn |este prava stna za n|ega. Sa|entoog|a funkconse na cno| baz,
prstupa po|edncu kao |ednk ko|a |e specfcna sa svo|m skustvma verovan|ma.
A sta kaz. dr.gi o njima7
Kod nas |e sa|entoog|a oznacena kao |edna od verskh sekt, poznata po tome sto
|e svo|evremeno zastta dva vzant|ska (pravosavna) krsta kao svo|e zasttne
znake.
Sa|entoog|u mnog u svetu uopste ne smatra|u za versku vec za komerc|ano
proftabnu organzac|u, ko|a |e povezana sa raznm fnansk|skm proneverama
prevarama. U USA, Kanad Ita| su tokom 90th godna osud|en bro|n prpadnc
ovde sa|entooske crkve zbog poreskh pronevera, krmnanh radn|, uzman|a
novca od canova s. U Atn |e rad sa|entooga zabran|en 1996 (ne znam da |e to
u med|uvremenu promen|eno).
Sa|entoog|u |e osnovao Lafayette Ron Hubbard, ko| |e roden 1911. godne. Pose
suen|a u amerko| mornarc u II sv. ratu, bo |e osakaen, osep|en dva puta
progaavan mrtvm. Za obnovu svoga zdrav|a zahva|u|e naema d|anetke.
Pose rata, postao |e psac naune fantastke. Godne 1950. zaa |e n|egova kn|ga
od 435 stranca pod nazvom Danetcs: The modern Scence of Menta Heath, ko|a
|e postaa bestseer. Ubrzo potom, pon|e da osnva d|enetke organzac|e po
Amerc. Sa|entoog|a |e nastaa z d|anetke, ko|u san|ava|u razna stravan|a. Po
Ustavu SAD, prhvaena |e kao reg|a po naeu sobodnog deovan|a.
Bogosuen|a ma|u svake nede|e. Ima|u obrede, krten|e, venan|e pogreb.
Propoved se sasto| obno od snm|enh predavan|a Rona Hubbarda. Prema n|emu,
osnova vota |e opstanak. Sa|entoog|a omoguu|e sredstva za to. Cearng
(bstren|e) odv|a se kroz sedam stupn|eva uz pomo audtora ko| u svo|o| ruc dr
E-metar (neka vrsta detektora a). Pose ovh stupen|va, dob|a se koefc|ant
ntegenc|e 135 IO. Da|e sede |o osam stupen|va me se poste operatvn
Thetan. To |e ustvar besmrtn duh ko| moe renkarnrat. Thetan su stvor svemr,
a su posedn|h mon godna sputavan u svom deovan|u, pa su zaborav svo|
prav pooa|. Sa|entoog|a pomae da ponovo postanu svesn svo|e mo. Thetan
uaz u fzko teo pr zaeu.
Godne 1967. godne sud SAD |e utvrdo deovan|e protv dravnh vast ove
organzac|e. Tme |e sekta zguba pravo na otps poreza na prhode. Godne 1977.
FBI se doepao dokumentac|e z centrae ove sekte ko| su dokazva unutran|u
p|unsku mreu.
Ami6i
astanak i istorija
Am su roden z anabaptstkog pokreta u Sva|carsko| 1525. godne. Anabaptst
doaze u sukob s rmokatokm protestanskm krom u okvru hrscanstva u
ptan|u pravnog tumaen|a pokornost Novog zaveta. Anabaptst su smatra da |e
krten|e za svakog hranna dvostruk n, |ednom kada se rod drug put kada
odraste, zna po prncpu sobodnog zbora. Shodno tome anabaptzam b u
prevodu znao "dvaput krten". Godna 1525. |e godna vekog progona
anabaptsta Sva|carske od strane udruenh rmokatoka protestanata, u ko|em |e
oko h|adu anabaptsta ub|eno. Godne 1693. anabaptst pokra|ne Azas, danan|a
Francuska, za|edno sa va|carskm anabaptstma vre separac|u formra|u amku
crkvu. Kra|em devetnaestog poetkom dvadesetog veka, suoen sa probemma
zbog svog reg|skog verovan|a, te prtsnut ekspanz|om tehnoogzac|e vota u
Evrop, Am vre egzodus u Amerku. Bro|ka od 5000 |ud, koko |e bro|aa amka
za|ednca u Amerc po doasku, narasa |e do 150 000, koko h danas tamo v.
Razasut su u dvadeset dve drave SAD, a ma h u Ontaro, Kanada. Na|ve bro|
Ama v u Oha|u, Ind|an, A|ov, te u Pensvan|, posebno na podru|u Lanestera,
n|h oko 21, 000.
"eligija
Godne 1632. anabaptst dekaru anabaptstku konfensonanu veru, u obku
svo|e psane, teooke r|e. Sede Bb|u, veru|u da |e Isus bo| sn, a crkva teo
Hrsta, kroz ko|u se sprovod bo|a ms|a na zem|. U kontekstu toga, puno pan|e
prda|u besprekorno| sto "hrstovog tea". Am akcent vere stav|a|u na n|eno
praktno spo|avan|e, a man|e na sutu, psanu re.
Am nagaava|u vanost pokornost, dobronstva |ednostavnost kao prncpa na
ko|ma se bazra hransk vot. Sede anabaptstku tradc|u, veru|u da su
hran pozvan da sede prmer Hrstovog neodupran|a. Veru|u da hran ne
treba da korste nas|e prbegava|u s, te kao takv ne uestvu|u u bo kakvm
vo|nm aktvnostma. Prncp|en u svom verovan|u u bo|u re, ne poputa|u pod
prtscma crkve drave ak kada to rezutra omaovaavan|em zatvorom.
Konano, Am stu da regozno verovan|e mora bt praktkovano, a ne samo
prvdno prkazano. Obae se |ednostavno, ve po manrma skromnost,
pomau susedstvu, trude se da stnsk spo|e svo|u veru. Amma |e ba oteana
mogunost |avne reg|ske sube. Tako se s vremenom razva amka kuna
reg|ska aktvnost.
Danas, on praktku|u verska okup|an|a svake druge nede|e po tr sata, svak put u
drugom domu. Ova specfnost kune reg|ske sube zdva|a Ame z kruga
ostah kra anabaptstkog reda ko| regozn obred obav|a|u u tpnm
hranskm crkvenm ob|ektma. Zbog toga su Am, z sto praktnh razoga,
pode|en u crkvene dstrkte, od ko|h svak, uk|uu|u decu, bro| na|ve 150
osoba. Bskup |e odgovoran za duhovno admnstratvno voden|e proces|e, kao za
ofc|eno rukovoden|e venan|ma sahranama. Zanm|v |e nan bran|a novog
bskupa. Gasan|em se bra pet odrash mukaraca. Zatm se svakom od n|h da|e
mogunost uzman|a |edne od pet ponudenh Bb|a. Medutm, samo u |edno| od n|h
naaz se poseban be papr. Ona| ko| sua|nm zborom uzme tu Bb|u, posta|e
nov bskup.
Reg|ska suba se vr na nemakom, matern|em |ezku Ama. Vernc sede
rasporeden u nekoko soba cma okrenut prema bskupu, ko| sed u sredn
centrane prostor|e. Na poetku motve sv za|edno dvaput keknu. U reg|skom
obredu za|edno uestvu|u star mad Am. Ctav motven obred prote u znaku
dobronstva, |ednostavnost tradc|e. Tokom obreda vr se reg|sko pevan|e z
kn|ge hmn, napsane u esnaestom veku, pod menom Ausbund1. Hmne se
peva|u napamet u vro sporom rtmu, tako da |e duna |edne pesme oko petnaest
mnuta. Zene nema|u praktnog uea u reg|sko| sub, a zaduene su za
prpreman|e obroka nakon obreda.
%devanje= obi0aji i obrazovanje
U pogedu obrazovan|a Am strogo potu|u tradc|u stare amke kuture. Deac
odras mukarc nose pantaone ko|e su uvek, tamno pave crne bo|e. Uz n|h
esto nose tregere. Kou|e, kao n pantaone, ne sme|u bt pocepane, nt mat
pruge. Pava, zeena, |ubcasta, braon - smatra|u se donm za enske ha|ne
|ednostavnog kro|a. Iste bo|e su prkadne za muke kou|e. Zenske ha|ne su
vsokog okovratnka, uvek sa dugm rukavma. Takode, ene uv|ek nose anene
kapce na gavama, a mukarc, kao deac, stav|a|u ere pr zasku z kue.
Mukarc korste dugmad na ode, za razku od ena ko|ma |e to doputeno samo
do petnaeste godne. Nakon tog peroda ne, |er Am, pozva|u se na Bb|u,
smatra|u dugmad suve kaornm modernm. Zene ne korste kapute |akne,
ve umesto n|h korste veke petene aove ko|ma se ogrnu prkom zaska.
Razog za to |este amk prncp v|en|a ko| sugere da ena nakon uda|e na|ve
deo vremena treba da provod u ku. One su zaduene za kompetan proces
kro|en|a ven|a odee u amko| za|ednc.
Am se uv|ek ene u perodu |esen, u votno| dob od 16 do 17 godna, kada
zvanno prstupa|u amko| crkv, te se tm nom obavezu|u na vernost amko|
za|ednc. To b, po anabaptstko| tradc|, predstav|ao momenat drugog krten|a.
Sve dotad mad Am ma|u pravo sobodnog zbora o ostanku u za|ednc zasku
z n|e. Danas svega oko 3% n|h zabere odazak z za|ednce, a nekada se ta|
procenat pen|ao do 20%. Na sav|u se okup vek bro| zvanca, n|h 300-500.
Zanm|vo |e da mad bran par ne v skupa od momenta endbe, odnosno
uda|e. Name, prvh est m|esec svakog vkenda poseu|u nekog od zvanca sa
endbenog sav|a u n|egovom domu provode skupa dva dana. Nakon toga,
ponede|kom madoen|a odaz svo|o|, a mada svo|o| ku, do sedeeg vkenda
tako est m|esec, nakon ega pon|u za|ednk vot. Amke porodce u proseku
bro|e od 6-10 d|ece. Mukarc puta|u bradu od momenta kada se oene ve |e ne
br|u do kra|a vota. Za Ame, sv zvan n|hove votne za|ednce su Engez tako
h nazva|u. Am se obrazu|u na nvou osnovne koe ko|a tra|e osam godna
sprovod se na prncpu etr obrazovna nvoa: tan|e, psan|e, artmetka uen|e o
staro| amko| kutur putem bb|skh nauka. Nastava se obav|a na nemakom
|ezku. Amk oba| naau da se deca ve u ranm godnama aktvno uk|uu|u na
posovma farme. Tako Am dac pre pose koe napasa|u stoku, rade u po|u s.
Am uredu|u svo|e novne, The Budget, ko|e su zasnovane na prncpu kratkh
dopsnkh vest o novostma u amko| za|ednc dath regona.
-erspektive Ami2a
Vreme sredna u ko|o| Am ve ko| su, hte to ne, sastavn deo, naau m
neke kompromse sa modernm nanom vota danan|ce. Put za znaaen|e
na|bezbon|eg reen|a e u kombnac| tradconano-stor|skog progresvno-
danan|eg. Tako danas Am ne posedu|u automobe, a korste usuge |avnog
prevoza, ne korste eektrnu energ|u, a se sue 12V bater|ama, teefonska n|a
vee farme, a se ne korste teefonma u kuama, td. Am su spremn na
promene, a ne ako to ugroava tradconane vrednost n|hove za|ednce etnkog
dentteta. Zee korstt dostgnua moderne tehnoog|e, a ako ta dostgnua
destabzra|u n|hovu za|edncu n|hovu porodcu, Am h smatra|u nepoe|nm.
Kako |edan bskup kae: "Ne posto| nta oe u korten|u koa, samo ptan|e |e
kuda e to odvest nau sedeu generac|u. Takode, n eektrna energ|a sama po
seb ne predstav|a probem, ve sve one stvar ko|e doaze n|enom upotrebom".
/ioloka reprodukcija# kulturno:etni-ki otpor# kulturni kompromis# -ine Amie
najzanimljivijom ali ujedno i najizolovanijom nacinalnom zajednicom modernog
drutva u dvadesetom veku% Za|ednce ko| su preuze anabaptstko v|erovan|e od
menonta. Do 17. v|eka v|e su u za|edncama u Svcarsko|, Francusko|, Hoand|
N|emako|, no kako su b zoen progonu zbog svo|h
Poetkom 18. v|eka neke skupne s n|emakog govornog podru|a ko|e su prpadae
staro| amko| Menontsko| crkv, emgrrae su u S|evernu Amerku, gd|e su osnovae
koon|e. Prv va mgrac|a (1727-1790) odveo h |e u Pensvan|u, no u drugom su
se (1815-1865) pror na Oho, New Yourk, Indanu Inos.
Trenutno oko 130 000 Ama ve u SAD-u u v|erskm za|edncama ko|e su
nezavsne zoovane od ostatka amerkog drutva, |er m n|hova v|erska naea
ne doputa|u da uestvu|u u sv|etovnom votu da preuzma|u vr|ednost van|skog
sv|eta. Stoga se Am ene unutar svo|e za|ednce ve u ruranm podru|ma.
Zvot m se zasnva na po|oprvred, a zb|egava|u upotrebu modernh oruda, kao
to |e stru|a. Cak se u obaen|u kone savremenost, pa n|hova od|ea odraava
evropske modne stove z vremena kada su se poe set.
Brakov unutar za|ednca onske n|e nas|edvan|a uvru|u drutvenu strukturu
amke za|ednce, ko|a se zasnva na porodc. Idea po|oprvrede kao nana vota
ohrabru|e osnvan|e mah porodnh preduzea. Farme vode porodce u ko|ma sv
anov saradu|u.
Endogam|a |e rezutat genetske zoac|e amke za|ednce uzrokovaa |e mnoge
nas|edne boest fzke anoma|e, kao to |e dstrof|a ma, hemof|a patu|ast
rast.
Prsutnost van|skog sv|eta potkopaa |e e|u Ama za zoac|om prsa h da se
suoe sa stvarnou. Zbog toga anov kongregac|e danas prhvata|u rad zvan
za|ednce uestvu|u kao sv drug gradan u drutvenom votu u raznm dravama
u ko|ma su se nastan; paa|u poreze zaze na zbore. Medutm, unutran|a
prava n|hovog reda pak ne doputa|u anovma da sue vo|sku, da se bave
potkom da prhvata|u kakve dravne subvenc|e.
Za|ednce u starom redu amke Menontske crkve formra|u se od 20 do 30
porodnh |ezgra unutar okruga svaka ma vasttu crkvu.
Standard ponaan|a Ama zasnva|u se na n|hovo| nterpretac| Svetog psma. Ako
an prekr moran v|ersk zakon, za|ednca oduu|e hoe ga zbact, to |e vro
ozb|na kazna. Dok |e zbaen, n|edan se an za|ednce ne sm|e druzt s
prestupnkom.
ajna kristalne lobanje
(ospela je do nas iz davni vremena, oko nje se ve! dugo stvaraju legende, dananja
tenologija ne mo"e nikako da napravi neto slino, a nezamislivo je da je u ona vremena
mogla biti napravljena primitivnim oru6em koje su ljudi tada koristili.7vrdi se da je to
najtajanstveniji predmet na svetu.8udo izra6eno od kvarcnog kristala, izbrueno tako savreno
da potpuno lii na ljudsku lobanju u prirodnoj veliini.Vrednost kristalne lobanje je neprocenjiva.
9o je onda napravio ovakvo neto i zato, kome je slu"ila :;
9ru"e glasine da ona ima neobine mo!i, ljudi koji su joj se nali u blizini prime!ivali su kod
sebe udne promene.9akvu tajanstvenu silu poseduje 9ristalna <obanja:%o"e li da isceljuje ili
da trans=ormie ovekovu psiu:
9ristalna <obanja poznata je kao %iel+.ed"isova <obanja jer ju je pronala $na, usvojena
!erka >.$.%iel+ .ed"isa. ?rona6ena je u <ubaantunu @*rad ?ali 9amenovaA u Britanskom
.ondurasu 0C,1. godine prilikom areoloki iskopavanja.& samo njeno otkrivanje obavijeno je
misterijom i intrigama.
?oto starost kvarcnog kristala ne mo"e da se odredi datiranjem pomo!u radioaktivnog izotopa
ugljenika, nemo"emo odrediti tanu starost 9ristalne <obanje.?retpostavlja se da je njena
starost 0,.--- godina, mada mnogi tu granicu pomeraju do =antastini nekoliko miliona
godina.7aan odgovor bi se mogao dobiti samo razbijanjem <obanje da bi se tako odredila
starost vodenog sadr"aja u njoj, ali njena neprocenjiva vrednost to ne dozvoljava.%ada i u tom
sluaju dobili bi samo geoloki period u kojem je nastao kristal, a ne i vreme kad je <obanja
izra6ena.?itanje je i zato je <obanja izra6ena ba od kvarcnog kristala, kad je on izuzetno tvrd
materijal koji je te"ak za obra6ivanje.)matra se da je bilo potrebno /-- godina strpljive obrade,
pri emu su pesak i voda kori!eni da bi uglaali svaki deo stene, a zatim bruenjem ra6eni
neverovatno precizni detalji.7vrdi se da 9ristalna <obanja ima udesna isceliteljska svojstva i da
sadr"i telepatske in=ormacije o poreklu ljudskog roda.)matra se da je nainjena ili kori!ena u
mitolokoj $tlantidi.
Dbog svoje neprocenjive vrednosti <obanja se uva u se=u jedne banke u mestu %il Veli u
9ali=orniji.9ristalna <obanja bila je podvrgavana mnogim naunim istra"ivanjima.?oelo je 0CE1.
kada je $na %iel .ed"is odnela <obanju u 4jujork kod branog para (orlend.'ni su E godina
prouavali <obanju u svom stanu u 9ali=orniji.#edne veeri kad su zakljuili da je kasno da bi je
vratili u se=, (orlend je seo kraj kamina, a pored njega na stoi!u bila je <obanja.'djednom je
primetio da oi <obanje verno re=lektuju vatru.'vo izuzetno opa"anje dovelo je do otkri!a
tajanstvenog i jedinstvenog optikog sistema koji je ugra6en u <obanju.9ako, to niko ne zna;
(orlend je pod mikroskopom otkrio neverovatno so=isticiranu optiku.F gornjem delu usne duplje
<obanje pronaao je iroko providno telo koje je bilo slino prizmi koja prelama svetlost pod
uglom od 13 stepeni.'vakva prizmatina povrina usmeravala je svetlost ispod <obanje u njene
one duplje.&zbruena je jo jedna tanka povrina koja je mogla da poslu"i kao uveliavaju!e
staklo.9roz vie od 03 cm prirodnog kristala u jednom komadu prote"e se kanal bez prepreka i
inkluzija.Gtampani tekst koji bi gledali kroz njega bio bi i itljiv i uve!an.&za onoga to deluje kao
namerno izbruena prizma, uoava se jedna konkavno+konveksna povrina koja slu"i za
sabiranje snopa svetlosti, koji se potom baca na prizmu i odande u one duplje.Dadnji deo
lobanje je majstorski izra6en kao soivo modernog =otoaparata i koje skuplja svetlost odasvud i
re=lektuje je u one duplje.4a <obanji su naznaeni i zigomatini lukovi.'ni su urezani u relje=
pored jagodini kostiju, kao na pravoj ljudskoj lobanji.7o se ne mo"e videti ni na jednoj statui u
svetu.Vilina kost je odvojena i mo"e da se skida.)avreno je upasovana u dva uglaana
le"ita i lako se pokre!e gore dole;#ednom prilikom >renk (orlend je opazio oreol oko <obanje,
slian prstenu oko %eseca.?rsten se protezao oko etrdeset pet centimetara i nestao je tek
posle est minuta.
0C2-.godine 9ristalna <obanja odneta je u .julit ?akardove laboratorije u )anta 9lari u
9ali=orniji, na detaljna ispitivanja.7o je jedna od vode!i laboratorija u svetu za ovakvu vrstu
istra"ivanja.laboratorije su sprovele dva ose"na istra"ivanja.?osle toga jedan od zaposleni je
izjavioH II4ema naina da se utvrdi starost <obanje.Verovatno su mnoge ideje o misterijama i zlu
koje kru"e o <obanji, potekle od njeni oiju.?omeranjem svetlosnog izvora ili lakom promenom
ugla posmatranja dobija se beskrajni niz slika i obrazaca usled prelamanja svetlosti.7o mo"e da
deluje vrlo ipnotiki.I & u samoj laboratoriji <obanja je izazivala uzbu6enje i nemir.4i
pro=esionalco koji su tamo radili i koji su poznavali do najmanje sitnice kristale i njegove
osobine, nisu ostajali imuni na <obanju.4a kraju su se eksperti iz laboratorije slo"ili da, pod
pretpostavkom da kad bi dobili komad kristala iste veliine, ni vrunski proizvo6ai kristalni
komponenti sa najsavremenijom dananjom tenologijom ne bi mogli da izrade <obanju slinu
ovoj.&li ta je izjavio jedan od kristalogra=iara iz laboratorije .julit ?akard+a H IJova prokleta
stvar jednostavno ne bi trebala da postoji;I
9ristali na neki tajanstven nain mogu da utiu na ljudsku svet.& brani par (orlend koji je
ispitivao <obanju nije izbegao mentalnin e=ektima <obanje.)ve godine dok su ispitivali <obanju
nisu puili niti pili alkool i ka=u, a postali su i vegetarijanci.4a neki udan nain 9ristalna
<obanja uticala je na njiovu svest.& drugi ljudi koji su se prvi put susreli sa <obanjom, reagovali
su na susret sa njom.4eke je vatala sanjivost a neki su imali problema sa disanjem ili lupanjem
srca.9od neki ljudi kao da je stimulisala ulo mirisa i stvorila utisak da emituje aromu mousa,
koja je bila neopisiva.F prisustvu <obanje neki ljudi su uli laki or glasova ili zvonjavu
praporaca.
>ilis *eld koautorka knjige I?oruka 9ristalne <obanjeI je napisalaH IVerujem da <obanja mo"e da
se upotrebi kao duovni =okus da se izvuku mudrost i znanje iz kolektivnog nesvesnog.9ristalnu
lobanju porede s kristalnim sveznaju!im kompjuterom koji samo eka da otkrijemo pravi
pristupni kodI.
Gta god Vi mislili o 9ristalnoj <obanji i njenoj nerazreivoj misteriji, znajte da psiolozi ne
preporuuju da sebe dovodite u izmenjena stanja svesti.$li ko mo"e odoleti 7ajni 9ristalne
<obanje.
1o stvarno vlada planeta zemljom
#este se ikada zapitali ko u stvari vlada planetom i kako.9oje su to snage tako mo!ne, iza
kulisa, iz podzemlja, koje preko zvanini svetski vladara, politiara pa i crkveni poglavara,
ve! dugo, dugo vremena vuku konce na svetskoj ljudskoj sceni.(r"e u rukama predsednike,
medije, sitne bankare, koji su u toj ijerariji obine sluge svetske vlade, sluge novog svetskog
poretka.
7e sluge nalaze se u svim nivoima vlasti. ?o njiovom izgledu i dr"anju nikada ne biste rekli da
su pokorne sluge uske grupe svetski mo!nika, ali ne dajte da se zavarate, oni to i o!e.F
obavetajnim krugovima se ui da se neto mo"e najbolje sakriti tako to ono to "eli da
sakrije stavi svima pred oi, da svi vide. 4a primer 0C/K. godine 4emaka je ve! bila
napravila tada super borbeni avion L%esermitL, koji je predstavljao vrunsku tajnu. $ ta su
uradili :; &zlo"ili su ga na tadanjoj ?ariskoj izlo"bi aviona. )ve obavetajne slu"be i tajni agenti
tra"ili su ga na svim mogu!im mestima, a on je stajao isprad nji i smejao im se u lice.
7ajna vlada svetski mo!nika ne deluje iz vla"ni podruma i tajni podzemni prostorija. 'na
sebe stavlja u prvi plan, ona je u Beloj 9u!i, u 9ongrese, u (auning stritu broj 0-. i u Britanskom
parlamentu. 'ni su prave LnemaniL, ali ne izobliene, kakve ste navikli da gledate u oror
=ilmovima. 'ni nose skupa poslovna odela i u svojim limuzinama odlaze na 9apitol il.
TABELA MOI
9renu!emo postepeno, od najni"eg sloja, pa sve do nedodirljivi.4ezavisni istra"iva politiki
manipulacija koje se sprovode nad oveanstvom, Britanac (avid $jke u svojoj knjizi L& istina !e
nas osloboditiL prikazuje tabelu mo!i na zemlji.4a samom dnu je
8'VM8$4)7V'
9ada proitate ostatak, svati!ete da su obini smrtnici tu da bi radili i sluali one gore, da bi se
povinovali njiovim ciljevima. 'nome ko ne slua slede ratovi, bolesti, siromatvo. #ednom reju
pijuni u njiovoj partiji aa, pijuni koji se "rtvuju bez ikakvog obzira.
?osle 8oveanstva slede,
%M(&#&
'naj ko vlada medijima, taj vlada i javnim mnenjem.7o je svima jasno. Vladari se slu"e
medijima kao jednom od najmoniji oru"ja. %ale medijske ku!e se oslanjaju i sluaju one
velikeN velikim su na elu grupe koje dominiraju itavom industrijomN i to vie idemo ka vru
piramide sva!amo da samo nekolicina dr"i u svojim rukama medijska i privredna carstva.
7reba da znate jedno, nijedna udarna vest nije sluajna. 'na nije plod nekakvog Iistra"ivakog i
nezavisnog novinarstvaI.'na je uvek u =unkciji nove manipulacije, smiljena mnogo pre.$ko
mislite da ste upu!eni u politiku ako gledate vesti i itate novine, grdno se varate. 7o se zove
saoptenje za javnost, slu"i da bi se skrenuo pogled naroda sa pravog stanja stvari.?rava istina
je mnogo daleko od oiju javnosti i dobro je skrivena.F njene tajne upu!en je mali broj ljudi. ?ri
osnivanju masonske 7ruilateralne komisije u istu su naprimer primljeni glavni urednik lista
IOikago )un 7imesI, glavni izdava lista I7imesI i direktori agencija I<os $ngeles 7imesI, I4eP
Qork 7imesI, i IRall )treet #ournailsI.& vladari iz senke su svatili da jedan deo novina jesu va"ni
toliko da se njiovi izdavai ili neki urednici mogu primiti u tajnu svetsku vladu u senci.$li sam
vr pripada drugima.
)lede
UJEDINJENI NARODI
9oliko li je dobronamerni doktora, pod okriljem 'F4, volontiralo u a=rikim misijama misle!i da
vakcinama poma"u stanovnike ovog siromanog kontinenta: 4isu ni slutili ta se skriva u tim
vakcinama. (anas je $=rika najve!a eksperimentalna laboratorija kreatora 4ovog svetskog
poretka i mesto gde se populacija kontrolira na naju"asniji nain. #edan od etiri odrasla
$=rikanca ima $&(). (a li ste znali da je posle skoro svake medicinske misije u $=rici vrlo brzo
na tom mestu izbijala neka epidemija:; )luajno...
EVROPSKA UNIJA I TRGOVAKI BLOKOVI
)tvaranje jedinstvenog tr"ita, jedinstvene monete, jedinstvenog ustava, dovodi do vrstog
dr"anja poluga vlasti u rukama nekolicine.?rie o slobodama, naprednoj ekonomiji,
nepostojanju granica se serviraju gra6anstvu i lepo im se ma"u oi. %olimo dragog Boga da
neu6emo u Mvropsku Fniju.
Bli"imo se opasnim igraima
BILDERBERG GRUPA
Bilderberg grupa bila je donedavno dobro uvana tajna.)ve vesti o njoj svodile su se na
neproverene glasine i njeno postojanje bilo je demantovano sa vra.%e6utim 0CCK. godine prvi
put je =otogra=isan ulazak uesnika skupa u jedan luksuzan otel u Mvropi i tada je Bilderberg
priznao da postoji, ali ostala je tajna o emu debatuje.*rupa Bilderberg osnovana je
0C31.godine u istoimenom otelu u gradu 'sterbeku u .olandiji po kom je i dobila ime. 4jeno
sedite je i danas u toj zemlji, u gradu <ajdenu.8ovek koji se smatra pokretaem Bilderberg
grupe bio je ("oze= Setind"er.Bio je ovek koji je jednim tele=onskim pozivom zakazivao
sastanak sa predsednikom )$( i za koga se smatralo da je agent Vatikana.'va grupa nema
internet prezentaciju, a ako okrenete tele=onski broj njenog sedita, automatska sekretarica !e
vam, u bilo koje doba dana ili no!i, uvek re!i isto + da ostavite poruku.
' korenima Bilderberg *rupe govorio je ameriki senator #acob #avits 0CE1. godine. 4jegov
izvjetaj se mo"e na!i u 9ongresnoj biblioteci. F njemu, ovaj povremeni lan Bilderberga ka"eH
LDemlje Dapadnog )veta su, tokom perioda ladnog rata, osje!ale potrebu za usku suradnju da
bi se zatitili od komunistike opasnosti.L 'va saradnja se =okusirala na kljuni ciljH osigurati da
)$(, 9anada i Dapadna Mvropa zadr"e globalnu kontrolu nad preostalim delom sveta.F maju
0C31. odr"an je prvi zvanini sastanak Bilderberg *rupe.?rvim sastankom je rukovodio
olandski princ Bernardt, bivi nacistiki )) o=icir, koji se udomio u olandskoj kraljevskoj
=amiliji. ?rinc je postao i prvi predsednik Bilderber *rupe i na tom mestu ostao ,, godine, sve
do 0C2E. godine.Da tu ulogu ga je pripremio kolosalni evropski manipulator, =inancijski magnat,
lord Viktor Sotild. & kao to je (avid Sok=eler vukao poteze iz senke u $merici, tako je i Sotild
rukovodio evropskim poslovima.
%inimum podataka koji je dostupan tie se =ormalne organizacije, znaju se imena 003 lanova
vra grupe, ali vrlo malo o eventualnoj mre"i pristalica i saradnika. #edna tre!ina ti ljudi potie
iz krugova politiara, ostali pokrivaju oblasti industrije, =inansija, obrazovanja i komunikacija.
&zabrani su na osnovu svog znanja, polo"aja i iskustva i sastaju se u tajnosti svake godine, na
etiri dana.)matra se da su njeni lanovi najmo!niji mukarci i "ene na planeti, koji svetsku
privredu kontroliu indirektnim politikim sredstvima.8lanove grupe na sastanak poziva
predsedavaju!i posle konsultacija i preporuka sa Fpravnim odborom, )avetom i poasnim
*eneralnim sekretarom.) obzirom na to da listu uesnika krase mnogi e=ovi evropski i
ameriki korporacija, politiki lideri i nekoliko intelektualaca, ovo je verovatno najuticajnija
organizacija na planeti.
Bilderberg *rupa ima )talni 9omitet od /C osoba koje se ne biraju ve! postavljaju. 7o je u"e
jezgro, donosioci odluka. 4jiova uloga je da prenose ideje osobama koje pozivaju na godinjoj
bazi. ?ozvani osamdesetak osoba se menjaju svake godine, kao i lokacija sastanaka.%e6u
/C+oricom su i lord Oarrington, *iovanni $gnelli @>&$7A, Soke=eler @Oase %anattan BankA,
?eter #ankovi @bivski austrijski ministarA, Vernon #ordan @9lintonov pajdaA, .enri 9isind"er i
drugi mo!nici. Fz nji su i vode!i ljudi korporacija kao $BB, Fnited )teel @)$(A, (eutsce Bank,
Rorld Bank, ministri, ambasadori, pro=esori.'va *rupa se esto naziva i L4evidljiva svjetska
VladaL.
9S$<#MV)9& &4)7&7F7 D$ V$4#)9M ?')<'VM & $%MS&89& )$VM7 D$ V$4#)9M
?')<'VM
)avet za vanjske veze @Oouncil on >oreign SelationsN O>SA je osnovan oko 0C,0. kao
nepro=itna i nestranaka civilna organizacija kako bi privatne osobe mogle sudelovati u
amerikoj politici. 4jiova slu"beni cilj je poboljavanje amerikog razumevanja sveta i predlozi
za vanjsku politiku )$(+a. 7o posti"e konstruktivnim debatama o svetskim problemima i
izdavanjem slu"benog asopisa. O>S trenutano ima oko 1--- lanova, maom bivi
predsednika, ambasadora, burzovni brokera, bogati poduzetnika, vlasnika medija, probrani
senatora, direktora i pro=esora. Dbog svoje istorije, veza i uticaja O>S je popularno poznat kao
jedan od trijumvirata elitni organizacija @druga dvojica su Bilderberg grupa i 7rilateralna
komisijaA. 4a O>S se gleda kao na zatvorenu grupu za diskusiju u kojoj se donose odluke koje
utiu na svetsku politiku. Dbog toga su na meti mnogi teoretiara zavjere koji tvrde da ta
organizacija radi na uspostavljanju novog svjetskog poretka. $utor ?at Sobertson u svojoj knjizi
4eP Rorld 'rder, @Sobertson, 0CC0.A povlai vezu izme6u O>S+a i iluminata. ?ozivaju!i se na
iskaze podadmirala Oestera Rarda, nekadanjeg lana O>S+a, tvrdi se da je cilj te
organizacije, objavljen vrlo uskom krugu svoji lanova, razoru"anje, marginalizacija
suvereniteta )$(+a i stvaranje svemo!ne svetske vlade. F centru njiove politike je ideja da
prosvetljeni monopolistiki kapitalizam mo"e omogu!iti spajanje svi razliiti valuta, sistema
bankarstva i proizvodnje i upravljanje prirodni resursa u jednu cjelinu koju kontrolira svjetska
vlada, a kojoj je na raspolaganju svetska policija @pretpostavlja se da je to vojska Fjedinjeni
narodaA. 4a sastancima )aveta lanovi se potiu da slobodno i otvoreno predstave svoje ideje i
razmiljanja, jer je ostalim lanovima zabranjeno njegove rei prenositi medijima, osim ako ne
dobiju posebnu dozvolu za to. 4jiove ideje i ciljeve je teko provoditi bez masovni medija,
koje dr"e u aci. Vjeruje se da je O>S samo ogranak velike svetske grupe urotnika koja se
naziva 'krugli sto, @prema mnogima, sinonim za iluminateA iji je cilj kontrola javnog mijenja
kroz razne psioloke operacije.
.arold ?ratt .ouse je dve godine nakon izgradnje postala seditem O>S+a. >amilija ?ratt je u
velikom prijateljstvu sa Soke=elerima. 7reba li rei da su Sok=eleri @ zajedno sa #. ?. %organom i
pukovnikom %andel .ouseomA i osnivali O>S: O>S je uskoro postao vladarem )$( i to je,
nakon osamdeset godina, jo uvek i danas.?reko tri iljade vode!i ameriki imenaH sadanji,
proli i budu!i ameriki predsednici, ambasadori, svi ministri vanjski poslova, investitori sa Rall
)treeta, vojni lideri ?entagona i 4$7'+a, bogati industrijalci i korporacijski lideri, vlasnici medija
i glavni urednici, bankari, predsednici univerziteta i vode!i pro=esori, izabrani senatori i
kongresmeni, sudije vrovnog i ustavnog suda...)vi, bez razlike, svi su bili lanovi O>S+a.
7S&<$7MS$<4$ 9'%&)&#$
F njiovom osnivanju veliku ulogu je odigrao ?oljak Dbignjev Brzezinski koji je bio najuticajniji
ovek u vladi amerikog predsjednika ("imija 9artera @0C22+0CK0A. %arksista po uvjerenju,
posta!e pro=esorom na .arvardu i univerzitetu da bi ubrzo stekao reputaciju Lanti+komunisteL.
(avid Soke=eler ga je zapazio 0C2-. kada je objavio knjigu L&zme6u dva vremenaL. F njoj
Brzezinski zastupa tezu o globalizaciji u svetskoj politici i ekonomiji.7ri godine kasnije Dbignjev
Brzezinski postaje desnom rukom (avidu Sok=eleru i poma"e mu u osnivanju organizacije koja
!e okupljati vrunske politike i biznis lidere $merike, Dapadne Mvrope i #apana @7rilateralaA.
?rvobitni plan je bio da svaki od tri regiona daje po 0-- lanova. (anas je to neto
izmenjeno.)evernoamerika grupa se sastoji od 0-2 lanovaH K3 $merikanaca, 03 9ana6ana i
2 %eksikanaca. #apanska se proirila i uz 23 #apanaca tu je 00 #u"nokorejanaca, 2 iz $ustralije
i 03 iz zemalja $)M$4+a, 9ine i .ong 9onga. Mvropljana je najvieH 03-.)evernoameriki
predsednik je ?aul Volker, bivi e= $merikog )istema >ederalni Sezervi @najmonije
=inancijske institucije u svijetuA. Mvropljane predvodi ?eter )aterland e= na=tnog carstva B?
$moco. ?aci=ik zastupa elnik konglomerata >uji Teroc, Qotaro 9obaUasi.F u"em krugu
@L&zvrni 9omitetLA su iH Fmberto $gnjeli, DbignjeP Brzezinski, Sobert .aas @<evi )traussA, <ee
.onk+9oo @bivi korejanski premijerA, %inoru %akiara @e= %itsubisijaA, 7orvald )toltenberg
@na znanac kao predstavnik F4 za bivu #ugoslavijuA, Bjorn )vedberg @MricssonA i drugi.
7rilateralna 9omisija odluuje slino kao i Bilderberg grupa.'dr"avaju se redovni godinji
susreti, svaki puta na drugom mestu. <okacija odr"avanja susreta je tajna, prisutni su samo
lanovi i posebno izabrani gosti. 9od Bilderberg *rupe se, uz u"i krug, ve!ina lanova rotira. F
7rilaterali mandat lanovima je od tri godine navie i svakog od nji bira Sok=eler lino.&zvrni
komiteti se sastaju nekoliko puta godinje i oni razra6uju zadatke koje im =ormulira u"i krug.F"i
prsten se sastoji od regionalni direktora i posebno provereni lanova svetski elitni
organizacija.&, na vru, je centar, koji se sastoji od cara i naju"e grupe monika.?rocentualno, to
bi izgledalo ovakoH Oentar je 0--V in=ormiran o svemu. 'ni donose odluke. (avid Soke=eler je
na vru ove piramide. Brzezinski je uz njega. ' nekolicini ostali mo"emo pekuliratiH .enri
9isind"er, Sobert %c4amara, Mdmund de Sotild, ("ord" Bu, ("ord" Gulc...&spod nji je Lu"i
krugL koji je C-V obaveten. 'ni odluke primaju direktno od cara. F ovom krugu se nalaze
trostruki lanovi @sve tri elitistike organizacijeH Bilderberg, 7rilaterala, O>SA.)liedi Lcentralni
prstenL u kome su dvostruki lanovi elitni organizacija. (o nji dolazi K-V svi odluka.F
Lvanjskom prstenuL su lanovi koji su tu uglavnom za potrebe kamu=la"e. ?ola stvari znaju, o
drugoj polovini ne znaju. $li, sprovode zakljuke vra.'vo je najbolja ilustracija kako =unkcionira
vlast Mlite. &zabiru svoje kandidate, a rue LneposluneL.(a li je sluajno i WruenjeX amerikog
kongresmena <arrU %c(onalda koji je 0CK-. tra"io od 9ongresa da se sprovede zvanina
istraga o utecajima elitni i tajni organizacija na ameriku politiku: 4jegova energina kritika je
tragino zaustavljena prvog septembra 0CK/. kada je stradao kao putnik u korejanskom avionu
koji je Lsluajno skrenuo s kursaL pa ga je sruila sovjetska raketa iznad ?aci=ika.
OKRUGLI STO
'krugli sto, drutvo koje postaje srce elitistiki organizacija koje !e se javljati tokom TT
veka.?rvi lider postaje super bogati Oecil Sodes.&za scene nalaze se jo dve mo!e =amilijeH
Sotild i $stor. 'vi =inancijski magnati su omogu!ili upumpavanje dovoljni koliina novca da se
razvije mre"a elitisti!ki organizacija koje !e zagospodariti svetom.?rva je pala $=rika.Sodes je
bio na elu )out $=rica OompanU, a zatim je osnovao i (e Beers Oonsolidated %ines i
Oonsolidated *old >ields. Bezobzirno pljakanje juga $=rike bilo je na delu. (a bi se osigurao,
Sodes je bio i premijerom Oape OolonU. Oecil Sodes je imao cilj, da stvori svjetsku vladu sa
centrom u Britaniji.9ada je Oecil Sodes umro, 'krugli )to je 0C-,. dobio naslednika.Bio je to
$l=red %ilnera. 'n je zaslu"an da se ostvari jedan od ciljeva 'kruglog stolaH stvaranje
#u"noa=rike Fnije. ?ljaka i genocid se nastavljaju sve do dananji dana sa =amilijom
'ppeneimer. Dlato, dijamanti, minerali sa juga $=rike ili su u ruke aice.Sodes je ostavio
znaajnu koliinu novca kojom je osnovana =ondacija za stipendiranjeH Sodes )colarsip.
Sije je o selektiranim studentima iz prekomorski zemalja na univerzitetu 'Y=ord. 4ajpoznatiji
njiov stipendist bio je Bill Olinton. F njegovoj pratnji je i *eorge )tepanopoulos, koji je bio
Olintonov savjetnik u obe izborne kampanje.
(o 0C03. godine 'krugli )to ima svoje ogranke u #u"noj $=rici, 9anadi, $merici, $ustraliji,
4ovom Delandu i &ndiji. F $merici su njiovi predstavnici =inansijeri koji su doli iz MvropeH
Socke=eller, #.?. %organ i MdPard .arriman. 'ni su koristili kapital =amilija Sotild i ?ajseur da
bi izgradili vlastite korporacijske i bankarske imperije a i da bi upravljali amerikom ekonomijom.
)lino kao i 'ppeneimer u #u"noa=rikoj Fniji.
.omogenizaciji doprinose postoje!e organizacije kao )kull Z Bones )ocietU @na Qale
univerzitetuA koje vre selekciju LnoviL lanova i treniraju nove generacije starim
pravilima.?oseban zamajac 'kruglom stolu dalo je osnivanje L&nstituta za me6unarodne
odnoseL. F Britaniji je to bilo 0C,-., a samo est godina posle kraljevska ku!a institutu daje
atribut LkraljevskiL. 'tada je britanski suveren =ormalno na elu 9raljevskog instituta za
me6unarodne odnose. *odinu dana nakon britanskog, 0C,0., osnovan je ameriki pandan +
O>S.
Floga 'kruglog stola je da koordinira rad mre"e elitistiki organizacija. %re"u sainjavajuH
Bilderberg *rupa, 7rilateralna 9omisija, )avet za me6unarodne odnose, 9raljevski institut za
me6unarodne odnose, )kull Z Bones )ocietU.
7u je i niz drugiH
Simski 9lub, za koji se naivno misli da je kreirao ekoloki pokret. $urelio ?eccei, broj
dva u >&$7+u, odma do $gnellija inae lana Bilderberg *rupe, je startao ovu
organizaciju po uputama Sok=elera, prilikom njiovog susreta 0CEK. na Soke=elerovom
imanju u Bela6iu, u &taliji. Vode!i industrijalci kre!u u kampanju da Lspase planetuL:;.
4eto tu ne tima.
Budimpetanski 9lub @na elu sa Mrvin <aszioom, kompanjonom ?ecceia. Gto je Simski
9lub za ekologiju, to je Budimpetanski 9lub za spiritualizam. 'vo ve! postaje
interesantno. Bogati =ormiraju organizacije koje bi vjerovatno, vremenom, iz potrebe,
=ormirali obini gra6ani. 'vako, bogati manipulirajuH navodno daju malo oduka energiji
stanovnitva, a u stvari, situaciju vode u smeru koji njima odgovara.
Boemian 9lub @selektirana grupa ameriki bogataa koja se godinje sastaje u
Boemian *rove u severnoj 9ali=orniji i u tajnosti donose odluke koje kasnije glatko
prolaze u 9ongresuN na primer, 4ikson i Segan su se tu 0CE2. dogovorili da Segan
odustane od kandidature za predsednika u korist 4iksonaA.
?ored ovi, tu su i ostale polutajne i tajne organizacije i one za koje ne znamo da postoje.
%re"a. ?ostoje indicije da je 'krugli stol u njiovom centru.4eki ak znaju da Lokrugli stoL,
preko britanskog ambasadora u Vaingtonu, ima veliki uticaj na politiku )$(.
?S')VM7<#M4& %$)'4&
)lobodno zidarstvo, masonstvo, je manje vie tajni internacionalni religiozno+mistiki,
ijerarijsko organizovani pokret, nastao u TV&&& veku u Mngleskoj, mada izgleda vue korene
jo od antikog sveta a koreni Lslobodnog zidarstvaL nalaze se i u drevnom Babilonu i
Mgipatskim kolama misterija. ?et iljada godina kasnije jedan od najvie rangirani masona
@//[stepenA , *eorge Bus )tariji, se mo"e sresti na njiovim sastancima u .oustonu. 4avodni
cilj masona bio je moralno usavravanje ljudi na osnovu bratske ljubavi, a stvarni je
potpomaganje razni vidova drutveno+politiki pokreta,)voje lanove nalazi u redovima
aristokratije, krupne bur"oazije, politiara i javni radnika. 'rganizacije na koje je masonstvo
podeljeno nazivaju se lo"e i ijerarijski su ure6ene. ?rimanje novi lanova u lo"e vri se po
odre6enom ritualu koji treba da ostavi upeatljiv utisak na novog lana i uveri ga u veliki znaaj
masonstva.
)lobodni zidar mo"e postati svaki mukarac koji naravno ispunjava odre6ene uslove. ?rvi i
osnovni uslov je vera u LVrovno Bi!eL, koje )lobodni Didari nazivaju Vrovni 4eimar )vemira.
'ni koji su ateisti ne mogu postati masoni. 7ako6e kandidat ne sme da ima krivini dosije. $ko
su ispunjeni ti uslovi, kanditat treba da uputi molbu nekom masonu za prijem. 'nda, %ajstor sa
)avetom poseti mogu!eg lana i njegovu porodicu da bi i upoznao, saznao zbog ega osoba
"eli da postane mason i slino. 4a osnovu dobijenog izvetaja masoni odluuju da li !e primiti
novog brata ili ne, mada je obino odgovor pozitivan. %o"e se tako6e desiti da sam mason
izabere neku osobu istaknutu u drutvu za budu!eg brata. 'soba mo"e postati mason i ako joj
je otac bio mason. 7akve osobe se nazivaju lu=oni. Ve!ina in=ormacija o masonima potie od
sami masona ili pristalica antimasonski pokreta. )ociolozi koje zanima ovo drutvo ne mogu
ga istra"ivati zbog njegove tajnovitosti. $ko odlue da u6u u bratstvo, onda se moraju povinovati
kodeksima koji u njemu vladaju.
$meriki 9ongres nepodeljeno podr"ava sintagmu o L4ovom svjetskom poretkuL i sa
Sepublikanskog @prete"no uticaj =rancuski masonaA i sa (emokratskog @britanski masoniA
kraja.4i"erangirani lanovi nikada ne doku!e sutinu delovanja organizacije. )toga se s ove
strane paravana masoni predstavljaju umanitarnim.
7ri su osnovna nivoa masonski lo"aH ?lava lo"a za inicirane sa tri poetna stepenaN sledi Qork
Site sa deset stepeni. &znad nji je Gkotska lo"a sa ukupno /, stepena inicijacije. 4akon toga
sledi //+i stepen i ijerarija sa, javnosti nepoznatim, brojem tajni nivoa.
F svetskoj vlasti svi bitni ljudi su masoni ili lanovi neki viteki redova. $ko izuzmemo podelu
po lo"ama i ijerariji i me6u masonima postoji podela na borce za slobodu svoga naroda, u
okviru ijerarije mo!i, i na one koji su slepi poslunici centara mo!i iz inostranstva. Sat se vodi
unutar tajni lo"a, bitka za slobodu je unutar+masonska borba. 7o je isto kao to se u
jednopartijskom sistemu sve zavrava pre 9ongresa. 7ako je i u okviru masonerije. %asonerija
je svetska partija u kojoj postoje =rakcije.
VITEZOVI MALTE
Vitezovi %alte osnovani su u T& veku i iza sebe imaju iljadugodinju tradiciju vojnog i politikog
uticaja irom sveta. ?odru"nice rairene preko celog sveta uestvuju u akcijama umanitarnog
karaktera, dok njiovi lideri pripadaju vode!im elitama koje vladaju svetom.'va organizacija ima
veliki znaaj za Simokatoliku crkvu a najbolji pokazatelj tome je taj to Velikog %ajstora koji
stoji na elu Vitezova %alte bira isto telo kardinala koje bira i samog papu.8lanovi reda u
pogledu ranga, privilegija i protokola imaju isti status kao i kardinali. Dvanina titula Velikog
%ajstora glasiH L(ei gratia )acrae (omus .ospitalis )aneti #oannis .ierosolumitani et %ilitaris
'rdinis )aneti )epulcre (ominici %agister ummilis pauperumljue #esu Oristi *usosL.
Veliki majstor upravlja redom uz pomo! suverenog saveta vitekog reda %alte. Broj lanova
danas je dostigao K.--- lanova koji su razvrstani u tri klase. ?rijem novi lanova u lanstvo
vri se uz specijalni ritual koji je star iljadu godina i liturgijsku tradiciju u sveanim ode"dama,
koje su stilska meavina crkveni i viteki ode"di. Vitezovi nose insignije, zavisno od ranga
kojem pripadaju. Vitezove od %alte kao suvereno me6unarodno telo priznaje danas /K dr"ava,
sa kojima ova organizacija ima uspostavljene stalne diplomatske odnose. %noge znaajne
linosti iz svetskog politikog "ivota bili su lanovi ovog reda, izme6u ostali i predsednik )$(
9enedi, nemaki kanselar $denauer, bivi direktor O&$+e 9ejsi, $ldo %oro i drugi. (anas su
lanovi ovog reda vode!e linosti 4$7' i Mvropske unije. Vitezovi od %alte svake godine izdaju
svoj *odinjak i prema njemu oni imaju svoje nacionalne grupe i anga"ovani su na
umanitarnom planu, o emu postoje brojne studije. 4a primer, jedna takva grupa, nemaki
ogranak %altezer .il=sdienst imao je svoj tim od 13 medicinski radnika koji su bili u Vijetnamu
za vreme rata, od septembra 0CEE. do marta 0C2-. Vrlo sna"ne i uticajne svoje ogranke
Vitezovi %alte imaju danas u &rskoj, )$( i .olandiji. F Velikoj Britaniji ovaj red =ormiran je tek
0CE-. .umanitarna delatnost Vitezova od %alte je samo vidljivi deo njiove delatnosti dok ipak
samu sutinu ine politike akcije koje se izvode prikriveno. 4a terenu nekadanje #ugoslavije
postoji nekoliko individualni lanova.7ri simbola elite su plamena baklja, crvena ru"a i golubica
@simbol )emiramideA. )imboli tri glavne politike partije u Velikoj Britaniji suH plamena baklja
@9onzervativna partijaA, crvena ru"a @<aburistika partijaA i golubica @<iberalni demokratiA.
4jiova tri lidera poetkom TT& stolje!a suH 7onU Blair @Bilderberg *rupaA, Rilliam .aig
@Bilderberg *rupaA i ?edi $daun @Bilderberg *rupaA. (a li je ovo puka koincidencija;:
4aravno ...
<'B$4#M & 9')7&, )9F<< Z B'4M)
7ajna drutva su uvek postojala na elitnim amerikim univerzitetima i predstavljaju neku vrstu
tradicije. 'va udru"enja postoje ve! skoro ,-- godina i predstavljala su mesto odakle su se
regrutovali budu!i predsjednici, senatori i vlasnici korporacija. )vake godine, manje od 0V
najbogatiji i najuspjeniji studenata postaje lanovima ovi ekskluzivni drutava.7ime su
dobili veliki preduslov i garanciju da !e uspeti u budu!nosti.
I7e )kull and Bones )ocietUI nalazi se na Qale Fniverzitetu. )line grupe postoje i naH
?rinceton, Oornell, ?enn, BroPn, .arvardu itd. &z I<obanja i 9ostiI se regrutuju kadrovi za tri
daljnja elitistika udru"enjaH Bilderberg, O>S @Oouncil on >oreign SelationsA i 7rilateralnu
komisiju. &nae kadrovi sa Qalea, su izme6u ostalog bili iH Bus )enior i Soke=eler. )vi su se oni
zavetovali na !utanje. ?rema tradiciji, poslednju godinu na Qaleu, svake godine selektira se
iskljuivo petnaest novi lanova. 7o daje broj od ,.3-- lanova u zadnji 03- godina. (anas i
je oko 3-- "ivi. *odinji sastanci su u njiovom zamku na (eer &slandu na rijeci )t. <aPrence
Siver.
'vo udru"enje je osnovao general Rilijam .untington 0K//. sa $l=onsom 7a=tom koji je 0K2E.
postao ministar rata. 7a=tov sin Rilijam .auard 7a=t je bio jedini ameriki predsednik koji je imao
i =unkciju vrovnog suca. $meriki red I<obanja i 9ostiI je proizaao iz nemakog tajnog drutva
kao Oapter /,,.
9ip 4atana .ejla diplomca Qalea i lana I<obanja i 9ostiI nalazi se u okviru kampusa Qalea.
9opija kipa se nalazi i ispred sedita O&$+e u <engliju. #o jedna kopija nalazi se nalazi ispred
?ilips $cademU $ndoveru %assacusetts. F tu je kolu, iao ("ord"e Bu )enior. (ananji
ameriki predsednik, ("ord" R. Bu, koji je bio jedvaprolazni student, je tako6e poa6ao
Qale. 7amo je studirao i njegov protukandidat na izborima ,--1. demokratski senator ("on 9eri
koji je tako6e kojeg uda bio lanI<obanja i 9ostiI.
4a slici se vidi ("ord" .. Bu, levo od sata.
CRNO PLEMSTVO, ILUMINATI
Sed &luminata osnovao je $dam Reisaupt, ro6en E. =ebruara 021K. u &ngoltatu u tada
nezavisnoj dr"avi Bavarskoj. Vodi poreklo iz jevrejske =amilije koja je privatila ri!anstvo. Bio
je pro=esor na 9atedri za prirodni i kanonski zakon univerziteta u &ngoltatu. 'ko 02EK. godine,
$dam Reisaupt je poeo sakupljati velike koliine spisa pomo!u koji je nameravao osnovati
vlastitu akademiju za uene ljude. ?osebno se zanimao za okultizam i bio je =asciniran
piramidom u *izi, koja !e postati kasnije osnova poznate piramide mo!i, simbolom njegovog
Seda. Veruje se da ga je ve! tada vrlo uticajna =amilija Sotild privolila da joj pomogne u
planovima vladanja svijetom.
Reisaupt je od tog trenutka poeo sa planovima Itrans=ormacijeI ljudske rase i kreiranju novog
svetskog poretka.7ako je 0.aprila 022E. osnovao red &luminata. &me &luminati je preuzeo od
prevedenog naziva starog panskog kulta I alumbradosI.8lanovi ovog kulta verovali su da
primaju znanje sa onog sveta.&luminatus znai IprosvetljeniI, onaj koji vlada pomo!u razuma,
oslobo6en od mraka u kojem ljude dr"i organizirana religija. Riesaupt je u poetku oko sebe
okupio oko dve iljade pla!eni sledbenika kojima je obe!ao svjetsku mo!. 7o su bili pripadnici
tadanje intelektualne elite, iz sveta knji"evnosti, nauke, ekonomije. Reisaupt je ulo"io mnogo
truda kako bi se na =akultetima odgajali budu!i lanovi &luminata, koji su bili pogodni za njegove
ciljeve. )toga bi odabrani i talentirani uenici dobili stipendije za takvu obuku. *lavni cilj
&luminata je bio ukidanje monarije, privatnog vlasnitva, patriotizma, institucije braka i svi
religija. )vima koji rade ka tom cilju bila su dozvoljena sva sredstva na kori!enje, a
regrutovanje novi lanova bio je lak posao. Fbrzo nakon osnivanja, Reisaupt je svatio kako
je najbolji put za sprovo6enje svoji planova in=iltracija lanova &luminata u masonske lo"e.
%asoni su u to vreme bili polutajno drutvo sa dosta uticaja na tadanja deavanja i u svoje
redove je tako6e okupljalo elitno drutvo.&n=iltracija u masonske lo"e imala je za iluminate dve
prednostiH poto su tada za drutvo masona svi znali a njiovi obredi su bili tajni, Reisaupt je
raunao na to da !e njegovi planovi biti obavijeni velom tajnosti, ali javnost na nji ne!e obra!ati
pa"nju jer je znala i navikla na masone. (rugo, poto su mnogi masoni bili vrlo uticajni ljudi, oni
bi se lako mogli iskoristiti za iluminatske ciljeve. 7ako je $dam Reisaupt zajedno sa svojim
drugom masonom 9nigeom, regrutovao brojne iluminate iz najvii redova masona.
& drutvo &luminata Reisaupt je organizovao ijerarijski po klasama. ?ostojale su tri klase
&luminataH 4urserU, koja se sastojala od ?ripravnika, ?oetnika, %inervala i &luminatusa minora.
(ruga, %asonska klasa, je sadr"avala stepene &luminatus major i &luminatus dirigens. 7re!a
klasa zvana %isteriji je bila podeljena u 4i"e @?rezbiter i SegentA i vie misterije @%agus i SeYA.
F najni"oj klasi napredovanje se postizalo pisanjem naune disertacije, napredovanje u srednjoj
klasi je bilo slino kao i kod masona i obavljalo se odre6enim ritualima inicijacije, dok je za
najvie klase obavijeno velom tajnosti.
&luminati svom cilju planetarne vlasti pristupaju tajno. 4jiova metoda dolaska na svetsku vlast
nije vojnim putem ni javnom pobunom, ve! delovanjem iza kulisa. &luminati nikada ne istupaju
javno, oni rade tajno, in=iltriraju svoje lanove u visoke polo"aje vlada mo!ni dr"ava, koriste se
podmi!ivanjem i ucenama visoki du"nosnika kako bi oni provodili njiovu volju. 7o je vladavina
nevidljive ruke. 8lanovima iluminata nije cilj ostvariti svjetsku vladu za vreme njiovog "ivota,
ve! postupno obavljati pripreme i voditi svetsku politiku ka centralizaciji, sa Fjedinjenim
narodima kao centrom svi operacija.
%anipulacija medijima ovdje ima glavnu ulogu, kao i postavljanje kljuni ljudi na elo va"ni
organizacija. #edna metoda postizanja njiovi ciljeva je u teoriji zavjere poznata kao ?roblem+
Seakcija+Seenje.7o na primeru Fjedinjeni 4aroda znai slede!e, nakon ,.svetskog rata
osnovan je F4 kao organizacija koja !e osigurati mir u svetu kroz internacionalnu politiku i
Lsvetsku policijuL. Veruje se da su iluminati bili ti koji su potaknuli svetske ratove @?roblemA.
)vetska populacija je reagirala na te ratove @SeakcijaA te"njom da se osnuje institucija koja !e
regulirati ratove. )toga su iluminati kreirali Seenje, to jest F4. 7eoretiari zavera smatraju
Fjedinjene narode institucijom koja !e ostvariti novi svetski poredak. Ve! poznata injenica da
je (avid Soke=eler donirao zemljite za Dgradu F4+a daje povoda raznim naga6anjima.
Fjedinjeni narodi su organizacija sa svetskim uticajem. Muropska unija ima istu svru kao i F4H
ujediniti evropske dr"ave pod zajedniki Fstav i valutu. 7ime svaka dr"ava ima manje mo!i koja
se tako sve vie sakuplja u rukama elite. 9ao prvi veliki uspe iluminata u stvaranju novog
svetskog poretka smatra se >rancuska Sevolucija. 7ada su agenti iluminata navodno naveli
ljude na pobunu i inspirisali jakobince i prosvetitelje svojim idejama.)koro nakon 4apoleonovi
ratova, iluminati su uvideli da je Mvropa toliko pogo6ena ratnim stradanjima da !e privatiti
svaku politiku soluciju koja !e je izvu!i iz krize. Veruje se da je obitelj Sotild ta koja je
organizovala Beki kongres 0K01. godine kako bi pokuala skrojiti politiku kartu Mvrope po
svojoj viziji 4ovog svetskog poretka. 4akon prvog svetskog rata, osnovana je <iga naroda kao
prvi pokuaj politikog ujedinjenja sveta. 7ada je navodno ruski car prozreo njiove planove i
bojkotirao <igu. %e6utim <iga naroda je propala a jedan od razloga za to smatra se to nije
imala stvoren nain kojim bi se ka"njavale dr"ave koje su prekrile me6unarodne zakone.
(anas je to malo drugaije.)ud u .agu je danas njiovo sredstvo ka"njavanja neposluni
naroda i pojedinaca.Fjedinjeni narodi se smatraju nastavkom <ige naroda i njeni planova.
9ao jedan od veliki svetski vo6a, ni .itler nije pote6en toga da se oko njegove linosti
ispletu teorije zavere koje su povezane sa iluminatima. )matra se da su ve! u vreme njegove
mladosti, Sotildovi uoili njegovu karizmu i talent. 9ad je zavrio u zatvoru, napisana je knjiga
L%ein 9amp=L u njegovo ime i dana mu je puna =inancijska i politika podrka kako bi doao na
mesto nemakog kancelara. 4eki ak i tvrde da je .itler bio izdanak obitelji Sotild, a progon
jevreja imao je svru da se skrene pa"nja sa ljudi koji zapravo stoje iza svega.
7ako6e smatra se da postoji veza izme6u iluminata i 9arla %arksa.?o toj teoriji 9arlu %arksu je
pristupila grupa koja se nazivala L(rutvom pravedni ljudiL i ona ga je navodno nagovorila da
napie L9omunistiki mani=estL.7a knjiga je trebala u stvari da poslu"i kao mamac koji !e
siromano stanovnitvo lako progutati.
?rema knjizi IVerske sekteI Dorana <ukovi!a ciljevi iluminata su slede!iH
Simokatolicizam jezuitskog tipa jete predodio redu, ali vie nije neopodna
veroispovest iluminata.
Fnapre6enje odnosa poverenja, te tolerancija izme6u pripadnika razliiti ko=esija i na
taj nain se obezbe6uje preduslov za nastanak jedne svetske religije.
*ra6anska i socijalna jednakost.
?ravilna raspodela materijalni dobara.
Savnomernije vrednovanje ljudskog rada.Sacionalnije kori!enje prirodni resusra.
'uvanje "ivotne sredine.
'sloba6anje ljudski intelektualni mo!i radi opte dobrobiti.
?rema delu I4ovi svetski poredakI ?er Sobertsona, ciljevi iluminata ulanjeni u razne javne i
tajne organizacije bili suH
Fkidanje privatne svojine.
Fkidanje nacionalni vlada i nacionalne suverenosti.
)tvaranje svetske vladaju!e elite.
Borba protiv judeo+ri!anskog teizma.
'bian svet veruju!i da se iluminati bore za socijalne re=orme i gra6ansku jednakost,
masovno pristupa redu, kako duovno, tako i materijalno. )amo su oni u najviim redovima
znali kolika se bogastva zgr!u i koliko brzo se osvaja politika mo!. 'ni tako postaju me6u
prvim komercijalno verskim grupama + sektama @kako i danas zovemoA.
4jima su pripadali komunistiki e=ovi 5 <enjin, 7rocki, Dinovjev a i 7ito...
)lu"beni simbol iluminata je piramida mo!i, koja je inae preuzeta od masona. 7aj simbol
predstavlja piramidu na ijem vru se nalazi oko okru"eno svetlosnim zracima.?iramida je
staroegipatski okultni simbol koji predstavlja konvergenciju prema vruncu prosvetljenja. F
ovom sluaju taj vrunac je Loko koje sve vidiL, a zovu ga jo i LtrinacriaL. &luminati su verovali
da e najinteligentniji ovek zauzeti mesto oka i vladati pomo!u apsolutne mo!i i razuma. %o"e
se zakljuiti kako je celokupni simbol prosvetljenja odabran zbog illuminatski ciljeva da raspre
mit religije i dovedu svetlo uma i znanosti. &ako je prvi i najva"niji cilj iluminata bio svetska
dominacija, oni su imali i druge aspiracije. 7o su bile transcendentalna iluminacija @osloba6anje
uma od svi ovozemaljski okovaA, besmrtnost, te apsolutno znanje i mo!. (a bi to postigli,
intenzivno su prouavali stare magijske spise i bavili se metodama astralne projekcije. $meriki
dolar je isti primer kako se iluminati slu"e simbolima i magijom u svojim namerama ka
uspostavljanja apsolutne planetarne mo!i.
$meriki dolar je simbol =arisejsko+livarske internacionale i praktino sredstvo kojim planeri
4ovog svtskog poretka uspostavljaju planetarnu vlast.4ovanica od jednog dolara je ugaoni
kamen u piramidi svetske monetarne vlasti.)tvorena je po zamisli teozo=a )ergeja
%akronovskog, a naruena od potpredsednika )$(, masona .enrija Valasa.)imbolika osnova
zelene novanice preuzeta je od &luminata koje je osnovao $dam Vajsaupt.njegove ideje rado
su privatili i irom sveta razvili =arisejski bankari i masoni.Oentralni simbol na desnoj polovini
novanice je IamerikiI orao @velika slika doleA koji nosi tit sa trinaest pruga.F desnoj kand"i
orao dr"i maslinovu ili po nekima bagramovu granicu sa trinaest listova i trinaest
pupoljaka.Bagrem je sveto drvo na grobu .irama, graditelja )olomonovog rama i navodnog
osnivaa masonerije.)imbolie trajnost masonske tradicije i posedovanje mo!ni tajni
znanja.F levoj kand"i orao nosi trinaest strela.'ne simboliu snagu kro!enja, porobljavanja ili
unitavanja nepokorni naroda ili pobunjeni podanika.)vaka od trinaest strela preti jednom od
trinaest nizova cigala u piramidi pokorenog oveanstva.?iramida je predstavljena na levoj
polovini novanice.'rao u kljunu dr"i traku sa latinskim izrazom od trinaest slova, M ?luribus
Fnum + &z %notva #edno.'vo predstavlja osnovno masonsko geslo.4aime, da bi se vlast lake
ostvarila neopodno je jednoobrazno suziti raznoliko bogatstvo mnogi naroda.4a svim
takama sveta pije se koka kola i jede =ast =ood, reklamama nametnuto obinom svetu.)vuda
araju ameriki =ilmovi i njiove =abrikovane vesti.)mu!eni ljudi batrgaju se uva!eni u
=arisejsku mre"u.<ivarski bankari i zadu"uju zelenim novanicama bez pokri!a, a
nadnacionalne kompanije pljakaju.Datupljivanjem svetski razmera @9'47S'<$ F%$ & <judi,
je slede!a temaA proizvodi se bezoblina masa poslunika u kojima se briu bogolika svojstva
oveka. &znad glave orla lebdi kruna + (avidova zvezda sastavljena od trinaest masonski
petokraka,'ne simboliu magijsko pomirenje suprotnosti, 9ako je gore, tako je i dole.?itate se
zbog ega se simbolika na dolarskoj novanici oslanja na #udin i =arisejski broj trinaest: F irem
smislu on oznaava nesklad i nepotpunost ovoga sveta i naroda koji ga nastanjuju.& tu se sada
=arisejski masoni javljaju kao IspasiociI.'ni proturaju ideju da se jedino pod njiovom svetskom
nadvladom mogu izbe!i opasnosti na koje ukazuje #udin broj.
4a levoj polovini novanice simboliki je prikaz Inovog svetskog poretkaI. (at je u obliku
zaravljene piramide nad kojom, u bletavoj svetlosti, vlada izdvojeni trouglasti vr sa svevide!im
okom masonskog bo"anstva + Velikog $ritekte Fniverzuma.7ime je jasno naglaeno na kog
boga se odnosi geslo sa sredita zelene novanice, &n *od Re 7rust @%i verujemo u BogaA. 7o
nije vera u "ivoga Boga, nego u mrtvi kosmiki princip.
Daravljena masonska piramida sastavljena je od trinaest nizova cigala.)vaka cigla oznaava
pojedini narod ili dr"avu sa njenom monetom.&znad piramide je trouglasto oko, a nad njim stoji
latinski natpis od trinaest slova, $nnuit coeptis + koji istie da je Iizabrana klasaI predodre6ena
da vlada svetom.Mra =arisejske vlasti data je jo jednim izrazom koji je upisan ispod piramide,
I4ovus ordo seclorumI + 4ovi svetski poredak.7e"nju za svevla!em potvr6uje i engleski natpis
pri dnu novanice, 7e *reat )eal + Veliki ?eat.'n simbolie gospodarstvo koje imaju
posednici peata nad bogatstvima, uslugama i radnom snagom celog sveta.
9'%&7M7 /--
Dvanino lanovi 9omiteta /-- su potomci britanski i olandski plemi!a koji su se obogatili
trgovinom opijumom sa 9inom i prodajom robova iz $=rike. (anas oni, dr"e unosne poslove sa
na=tom, bankama, osiguravaju!im kompanijama, proizvodnju i prodaju oru"ja i drugo.
?roizvo6ai oru"ja ak imaju i jednu svoju masonsku lo"u gde se okupljaju.4aziva se Taspers;
9omitet /-- znai ine neki od najuticajniji ljudi na ?laneti. 9omitet /-- je u podeli vlasti neka
vrsta ?arlamenta, a Bilderberg grupa je ministarstvo za Mvropu i $meriku dok je 7rilateralna
komisija zadu"ena za Mvropu, $meriku i $ziju. Oilj je obezbe6ivanje dominacije skriveni
upravljaa sa vra piramide. %etod je upravljanje poslom sa novcem.9rediti, otvorenost i
zatvorenost tr"ita su oru"je ti centara mo!i. 7amo gde se pojavi neposlunost lansiraju se
ratovi, terorizam, bolesti, zemljotresi...
S'#$< 7S&BF4$<
4a vru piramide planetarne vlasti je WSojal tribunalX, koji ini britanska kruna, Sotild i Sok=eler,
bez obzira ko je kada aktuelan. )ada je to kraljica Mlizabeta, #akob Sotild i (ejvid Sok=eler.
%M\F)'B4$ B'SB$
$ko im je u zajednikom interesu onda sara6uju, inae se bore jedni protiv drugi.4a primer,
%e6unarodni monetarni sporazum iz 0C11.godine izvrio je poravnanje izme6u interesni grupa
D<$7' @Sotild, >rancuskaA i ('<$S @Sok=eler, $merikaA.?oto su Sok=elerovi jo ranije malo
pomalo zaobilazili sporazum sa Sotildovima oko cene na=te obraunatim na dolarskoj osnovi,
dolo je do otvorenog sukoba izme6u ove dve strane.$merika tajna slu6ba O&$, kojom inae
vlada Sok=eler, je 0CEK. zapoela %ajske 4emire u >rancuskoj, koji su toliko sna"no uzdrmali
vrednost =rancuskog =ranka, da je ovaj mogao biti sauvan od pogubnog sunovrata samo
velikom prodajom zlata iz zalia Sotildovi.4avodno je tada jedna tre!ina zalia zlata morala
biti prodata na licitaciji.9ao protivudar, mediji koji su bili bliski Sotildovima su otkrili a=eru
Votergejt.Fsledili su skandali O&$+e, <okida i bilansni problemi veliki Sok=elerovi
banaka.4aravno, ovde dve vladaju!e dinastije su se posle svega pomirile, jer oni ipak sede u
istom amcu.
%nogima !e sve ovo biti neprivatljivo.7o je naravno i razumljivo jer se ne uklapa u =ormiranu
sliku sveta. $ tu sliku su nam i =ormirali oni koji araju planetom. &stina je tu pred oima ali
izgleda neverovatno pa je svi olako odbacuju. 9ao i onaj nemaki %esermit sa poetka prie.
ajni projekt >!ALON
Da ste kada ma osea| da Vas neko prsuku|e prat? Da Vas odnekud ta|no
geda|u. Nste um|a n|e Vas osea| varao. Veliki !rat Dora Orvea ve |e
odavno stvarnost ubrzano se spun|ava n|egova vz|a sveta po ko|o| e sve bt
stav|eno pod kontrou |ednog monog centra ko| ve sada p|unra skoro sve
skoro svakoga na zem|, prsuku|u snma|u sve danas poznate vrste
komunkac|a ko|ma se |ud sue, teefon, obn mobn, nternet, faksov,
eektronske pote (ak frovane), teeks veze.Dobrodo u ta|nu zvanu &GA)%.
Eaon |e automatsk goban sstem za presretan|e prosedvan|e, ko|m rukovode
obaveta|ne agenc|e pet zema|a: Amerke, Veke Brtan|e, Kanade, Austra|e
Novog Zeanda.Amerka bezbednosna agenc|a NSA vod gavnu re, a sube
ostah zema|a |e verono prate.Poetak rada na Eaonu datra |o z 1947.godne
kada su se za gobano p|unran|e zanteresovae neke amerke brtanske ta|ne
sube.Tada |e u Londonu nastao sporazum ko|e strava nazva|u -rokleti -akt1
Takav nazv n|e n mao sua|an, |er nema sum|e da |e Eaon samo |edan to
man| deo n|hovog monstruoznog pro|ekta, a on |e u odnosu na druge pro|ekte pod
okr|em Proketog Pakta na|bezopasn|.
Amerka Brtan|a ko|ma su se prk|ue Kanada, Austra|a Nov Zeand su tako
1947.godne uskade svo|e obaveta|ne aktvnost, takozvanm UKUSA ugovorom a
sam Eaon |e nastao 1971.godne.Pretpostav|a se da |e danas u stan|u da snm
preko pet milijardi razgovora svak dan da h zatm obrad.Predmet nteresovan|a
Eaona |e bukvano svak vd komunkac|e: razgovor obnm, mobnm
satetskm teefonma, nternet, E-ma, faksov.Preko 90% saobraa|a ko| se odv|a
preko gobane komp|uterske mree |e pod budnm okom Eaona NSA.
Kao mnog drug p|unsk sstem, Eaon |e razv|en u doba hadnog rata.N|egove
prmarne mete su vade, organzac|e ndustr|a, a sekundarne sve ostao to moe
da se p|unra.C| m |e da m nta ne promakne.Pet drava pod komandom USA
de skup|ene nformac|e svaka anca snabdeva ostae etr podacma o
sopstvenm k|unm rema, frazama, |udma okac|ama.Veoma vano ptan|e |e
ko odredu|e predmet prsukvan|a ko ma prstup tm nformac|ama.Izveta| pod
nazvom Mog.;nosti presretanja BAAA tvrd da Amerkanc korste ova| sstem
prema svom nahoden|u da nkome ne poau raune.Francuska vada |e optua
amerku da zoupotreb|ava Eaon da b obezbeda prednost svo|m kompan|ama
nad konkurenc|om.De|ms Vus, bv ef CIA, na to |e samo odgovoro da su on
samo neutrasa efekte francuskog podmvan|a rom sveta.Prtom |e zaboravo
da |e ndustr|ska p|unaa ko|u m Eaon sa akoom omoguava, kan|va svuda u
svetu.Saveznc se osea|u ugroenma du svo| gas, a to uopte ne uzbudu|e
NSA. Zbog ovog francuskog "bezobrazuka" prema Amerc usede m stravna
kazna packa od strane Amerke, a o tom prota|te na stranc -"%'&KA#
HAA"-.
Sstem Eaon prkupa| podatke na ve nana.Za presretan|e satetske
komunkac|e, na Zem| |e zgradena tava mrea masvnh rado-antenskh stanca
ko|e su ocrane u SAD, Ita|, Engesko|, Tursko|, Novom Zeandu, Kanad
Austra|.Za praen|e komunkac|a zmedu gradova korst se vek bro| sateta ko|
prosedu|u podatke centrma za obradu na Zem|.Na|van| su bzu Denvera (SAD),
u Veko| Brtan|, Austra| Nemako|.Sto se Interneta te, Eaon rutnsk presree
svaku nformac|u.Cak n podvodn kabov nsu osta van domaa|a Eaona.|o
1982. godne pronaden |e na dnu okeana ureda| za prsukvan|e, ko| |e bo vezan
za magstran vod.Veru|e se da ga |e postava amerka mornarca ptan|e |e
koko |e |o n|h ostao neotkrveno.Kada n|edan od metoda ne da|e traene
rezutate, organzac|a prstupa kasnm sstemma p|unae.N|hov obuen
agent runo postav|a|u sofstcranu prsunu opremu u bzn zabrane mete.Pose
prkup|an|a srovh nformac|a, sstem vr seekc|u pomou renka tako to
pomou komp|utera tra neke k|une re adrese.Na ta| nan se u veko| mer
sman|u|e bro| nformac|a ko|e se kasn|e obradu|u stovremeno onemoguava
neovaenm korsncma da se koncentru na bo ko| po|ednan sua| u to| faz.
Sve ono to bva "uhvaeno" Eaonom prosedu|e se odmah u centrau Menvit Hil u
Engesko|.Tu se obav|a tan|e kasfkovan|e prstpeog mater|aa, a ono to |e
na|nteresantn|e odmah se a|e u @ort Mid= u Merendu (SAD), u sedte NSA.Ono
to n|e prosedeno, to se snma stvara se monstruozna baza podataka ko|a e bt
upotreb|ena kad se ukae potreba za tm.Sastavn deov Eaona su osm sateta
"zema|ske stance" ko|e se naaze u Sugar Grou |akm (SAD), Vahopa (Nov
Zeand, ska gore desno), Deradtonu (Austra|a) u Hongkongu, Kanad, |Apanu,
|uno| Kore| u skoro svm zem|ama ancama NATO-a.Pod nadzorom ovh stanca
ko|h u Eaonu ma oko 2500 naaz se sve to posto|.Pod spec|anm remom
Eaona su sv satet Intersat, kao sv osta ko| sue prenosu
nformac|u.Eaonu ntenzvno pomau p|unsk avon tpa Avaks.
Na|stroe uvana ta|na |e kako Eaon p|unra gradane, a zna se da su pod
n|egovom kontroom.Naprmer, Eaon nadgeda oveka ko| kartcom pode novac
z automata (danan|e kartce sa RFID pom uveko mu to omoguava|u, a 2ta tek
m. omog.;avaj. nove 0ipovane li0ne karte koje se spremaj. za $rbij.=
pro0itajte na stranici K%#"%)A )',*I I )',*$K%G ,MA I1
Po Amerkancma NSA osnovna uoga Eaona |este zatta naconane bezbednost,
a to sgurno n|e sve.Industr|ska p|unaa zauzma veoma znaa|no mesto u
aktvnostma Eaona.Po nekm saznan|ma, prstup nformac|ama ma|u samo
vsok zvannc Bee Kue, a on mogu da h prosedu|u da|e po n|hovom
sopstvenom nahoden|u.Na|van| kupc skup|enh nformac|a su veke korporac|e,
naravno prvo amerke, a pomenut zvannc teko mogu da odoe toko| mo, a
da |e ne zoupotrebe u borb protv potkh protvnka u sopstveno| ku.U svakom
sua|u Eaon |e na|mon|a organzac|a za prkup|an|e podataka na
svetu.Pouzdan zveta| da|u do znan|a da on predstav|a veku pretn|u prvatnost
|ud rom sveta, strah od n|egovh mogunost |e sasvm reaan.
Reeno |e da |e Eaon "bezopasan" pro|ekat z okr|a Proketog Pakta.Medutm
osnovano se sumn|a da se u okvru Proketog Pakta rad na mnogo uasn|m
pro|ektma.Za|ednk nazv m |e "nove de|e za voden|e rata".Danas se zna
deta|n|a dub|a struktura Proketog Pakta, a to |e da ga ne dva paraena
sstema.
|edan se nazva UK/USA, a drug |e EU/FBI.U sstemu UK/USA (UK |e U|edn|eno
Kra|evstvo, t|. Veka Brtan|a) uk|uene su brtanske amerke ta|ne sube. Sa
amerke strane to su CIA NSA, a sa brtanske MI6, M16 (o ko|o| se mao zna)
GCHO ko|a |e |o ta|anstven|a. Gavn deo sstema UK/USA |e monstruozna NSA
(Amerka naconana agenc|a za bezbednost). Pod n|enm patronatom zvode se
bro|ne ta|ne operac|e bez |eg znan|a, zakonskog zvannog odobren|a.Ta|no |u |e
osnovaa admnstrac|a amerkog predsednka Har|a Trumana 4.novembra
1954.godne.Danas kontroe ve od 2000 baza za prsukvan|e nadzor
eektronskh poruka, zvann budet |o| |e ve od 8A milijardi doara godn|e
zapo|ava preko 130.000 h|ada |ud.Danas |e NSA na|vea organzac|a
eektronske p|unae ta|ne kontroe na svetu, danas |e ak vea od CIA.Sta se
stvarno deava u n|enm ta|nm bazama Nurungar, Pne Gap drugm za ko|e se ne
zna gde su, to nko tano ne zna.
Drug sstem EU/FBI povezu|e deovan|e naconanh poc|a nza evropskh poc|a,
amerkog Federanog stranog broa FBI, carnske mgracone sube sube
takozvane dravne bezbednost. O deokrugu rada sstema EU/FBI vro se mao zna.
Pakt Veka Brtan|a - SAD kr|e druge neverovatne vro rune ta|ne.Pro|ekat
Eaon samo |e |edna od posedca toga pakta.I super ta|n pro|ekat "Zvezdan
Ratov" |e pod |ursdkc|om pakta Veka Brtan|a - SAD.Na pro|ektu Zvezdan Ratov
ko| |e poznat kao SDI (Strategc Defense Intatve), zabeeena |e bukvano prava
epdem|a smrt naunka ko| su rad na pro|ektu.Ova tema |e na posebno| stranc
KO UBI|A NAUCNIKE .
Deo komara ovog pakta Srb|a |e oseta 1999. godne, a kakve |o komare ova|
pakt sprema ceom svetu.Da e svet otvort o na vreme spast panetu?
2rojekt =AA*2
Program HAARP n mnotvo nzova radotransmtera ogromne snage
odgovara|uh nstrumenata za detekc|u.Tan|e sadr se od preko 180 antena
smetenh na nekoko hektara.HAARP |e smeten bzu Gekone, |edne zabaene
okac|e na A|asc.Ov mon transmter svakodnevno, u kontnutetu, oda|u preko
3.000.000 vat korste 6 generatora |ane 3,6 h|ada kon|skh snaga..To |e 100
puta snan| oda|a od onh kakve na prmer, u Evrop korst TV BBC.Ipak, pusna
energ|a ko|u oda|e HAARP moe bt ve desetna h|ada puta |ae.Tvorac ovog
demonskog uda |e dr Bertran Istund sa Koumb|a unverzteta, a prv zgraden
gre|a na A|asc sproban |e |o 1996. to vro uspeno, na snaz od oko 20 m|ard
vat.Amerk Senat svake godne odobrava u proseku 20 m|ard doara za
usavravan|e sstema HAARP.
Ova| sgna detektovan |e u vm so|evma atmosfere na vsn zmedu 100 km 350
km, gde ga potom apsorbu|e |onosfera.To |e uzrok bagog zagrevan|a obast na
vekm vsnama, ko|e se proteu desetnama kometara.Po ovome se moe
zak|ut da |e HAARP ogromna poprno skupa gre|aca za spo|nu upotrebu.A,
zagrevan|e |onosfere na severnm rnama ma veoma udan efekat.
Za razku od nh geografskh rna, u obastma na vekm vsnama posto|
prrodan protok eektrne stru|e kroz |onosferu, ko| se povezu|e sa po|avom
spektakuarne poarne svetost - a.rore borealis.Zagrevan|em se men|a
provod|vost |onosfere ute na n|ene prrodne eektrne stru|e, a to |e k|una
stvar u posto|an|u programa HAARP.Na ta| nan HAARP prua svo|m gazdama
mogunost da se doepa|u prekdaa atmosferskog eektrcteta da ga uk|uu|u
sk|uu|u kao da |e obna s|aca.Omoguava m, takode, da men|a|u modura|u
prrodn obrazac nskofrekventnh rado taasa ko|e emtu|e |onosfera.Zagre|an deo
|onosfere tako poste dnovsk, ekstranskofrekventn (ELF) rado
transmter.Amerka vo|ska |e tekako zanteresovana za ovakvu vrstu oda|aa, pa
|e HAARP zgraden za|ednkm snagama Istravake aborator|e ratnog
vazduhopovstva ode|en|a za pomorska stravan|a SAD.
ELF taas ma|u takvo svo|stvo da mogu prodret bukvano kroz svaku
mater|u.Norman rado taas na mogu prodret duboko kroz vodu, a ELF taas
mogu.ELF rado e uskoro postat |edno sredstvo komunkac|e u nukearnm
podmorncama ko|e krstare morskm dnom, tako da HAARP nud daeko mon|a
sredstva prenosa poruka od konvenconanh rado oda|aa pr|emnka.To
ukazu|e na nterese umeanost Ratne mornarce SAD u pro|ekat HAARP, n|egova
prmena u komunkac| |e ve dokumentovana a se deta| uva|u pod oznakom
vo|na ta|na.
ELF taas takode prodru daeko dub|e u to sten|e nego rado taas.Geo radar za
stravan|e ta |e prno ogranen dubnom, a sstem ko| korste ELF taase
mogu bez probema da zavre duboko, duboko spod povrne zem|ne kore bez
zuzetka da ocra|u dentfku|u sve podzemne bunkere skrovta.Ovo |e obast
ko|u ve godnama teme|no prouava amerko vazduhopovstvo.|avnost su
naravno nedostupne nformac|e o rezutatma th stravan|a.Amerka vada |e
z|ava da |e n|egov zadatak pored komunkac|e sa podmorncama sanran|e
ozonskog omotaa, to on stvarno moe da urad, a tamo gde to amerkanc
odrede, zatm ukan|an|e zagaden|a ug|en-doksdom ug|en-
monoksdom.Amerkanc povremeno sa HAARP-om ste nebo zagaden|a nad
Amerkom.Vro |e zanm|v nepobtan podatak da |edno u Amerc opada stepen
aero-zagaden|a, mada n|en stanovnc da|e nesman|eno zagadu|u atmosferu.
Naunc ko|ma |e stao do zdrave panete, smatra|u upozorava|u da b HAARP s
obzrom na n|egove mogunost, trebao korstt sa mnogo ve opreza.|edan od
razoga za zabrnutost |e n|enca da se zagrevan|e vr u obku spa|van|a
kontrosanh mazova eektrona na metu brznom supersonnog avona
(mehanzam |o neob|an|en normanom svetu).Eektrone apsorbu|u n so|ev
atmosfere, a na vekm vsnama maznca se rasprostre stotnama kometara u
krug u stan|u |e ako obort bastk pro|ekt.To |e |edan od razoga za
spekuac|e o umeanost HAARP-a u eventuanom namernom ili sl.0ajnom
r.2enj. spejs 2atla Kol.mbija, u februaru 2003.godne.Ovakvm koren|em
HAARP b de|stvovao kao tt protv napada svh vrsta drgovanh pr|ekta z
vazduha.Upravo zahva|u|u HAARP-u, Reganov pro|ekat "at Zvezda |e uao u
zavrnu fazu.Da |e tako, pokazu|e samo ponaan|e Amerke.Bombardovan|e Srb|e
Iraka, a sna sudbna eka Iran, Sr|u Severnu Kore|u.Vadu SAD odavno ne
nteresu|e m|en|e U|edn|enh Nac|a sa sa partnerma z NATO pakta se konsutu|u
samo reda rad.
HAARP se moe korstt za manpuac|u kmatskm usovma.Efekat zagrevan|a se
korst da b se kra|n|e suptno zmene vazdune stru|e stvor masvn,
kumuatvn meteorook efekt znad odredenog podru|a, ko| mogu tako tra|at
danma nede|ama.
ELF taas su frekvenc|e ko|a |e vro bska prrodno| frekvenc| modanh taasa
|ud.Ide|a da se ELF taas tako korste za kontrou |udskog uma, stav|a HAARP na
prvo mesto potenc|anh emtera rado taasa za masovnu kontrou oveanstva.
Francusk naunk dr Sar Laverdr, fzar sa nsttuta ko| se naay u Sent Et|enu,
fokusra svo|u pan|u na takozvane "boefekte pro|ekta HAARP", odnosno posedce
dugotra|ne zoenost |ud eektromagnetnom zraen|u ko|e dovod do uestae
po|ave umora, nervoze, gubtka memor|e. nastanka katarakte, eukem|e, urodenh
deformteta, raka promena na mozgu.Ekstremno nske frekvenc|e (do 10 Hz)
mogu se upotrebt za manpuac|u ruen|e mentanh procesa te kontrou
stanovntva na da|nu.L|udsk mozak proyvod eektrne taas |a se frekvenc|a
kree zmedu 0.5 25 herca.Takozvane afa, beta, deta teta frekvenc|e povezane
su sa stan|ma |udske svest.Koncentrsana pusna energ|a ovh uestaost moe
zuzetno efkasno da promen ponaan|e oveka.I tu nastupa HAARP.Da b se
emtovaa rado taas veoma nske frekvenc|e od oko 8 herca, ba b potrebna
duna antene od oko 20.000 kometara.Naravno da |e ovo nemogue ostvart na
zem|.A ako se n|e Zem|nog magnetnog po|a skorste kao vrtuana antena, to
posta|e mogue! Gustna sobodnh eektrona, ko| u spranm putan|ama krue oko
n|a Zem|nog magnetnog po|a, putu|u od Severnog do |unog poa, moduu se
pomou HAARP-a tako napa|a|u ovu vrtuenu antenu snusodnm stru|ama e|ene
taasne dune.
Da vada SAD, na nek nan pomou aktvran|a HAARP-a, deu|e na svest ceog
oveanstva utu po|ednano na mozak |ud, dr Laverdr znos nz dokaza.Na
prvom mestu |e po|ava neke vrste opte ravnodunost prevadavan|e amerkog
sta vota.Ve m nsu potrebne rekame skupe kampan|e, danas u
na|zabaen|em afrkom seu stanovnc pra|u o koka-ko, bg meku borb protv
terorzma.Amerk nan vota se bezrezervno prhvata.Kada ptate |ude dok punh
usta vau "kartonska uda" bg meka, ta m se u n|emu dopada, ne ume|u da
kau.U takozvanm zem|ama u tranzc| amerk bg mek restoran su pun, a
procenat n|hove rekame u med|ma |e mzeran.Kad ste zadn| put u Srb| na
teevz| vde rekamu za Mekdonads?A dovo|no |e otvort takav amer;k restoran
on |e odmah pun.
Dr Laverdr takode nagovetava mrane perspektve ko|e oeku|u "neposuno
oveanstvo drutva ko|a ohrabru|u terorzam".Prmena vetakh
eektromagnetnh po|a rokog dometa podrazumeva kontrou mase gde doaz do
demnh potpunh poremea|a percepc|e dezor|entac|e.Kako se vdeo pr
napadu na Irak, sposobnost rakh po|ednaca za borbu se degradraa potpuno
zguba.Posedca upotrebe ove na|modern|e tehnke |e |aka kontroa nadgedan|e
ponaan|a stanovntva Zem|e.U bo| budunost moe da se razv|e sstem ko|
sab modane funkc|e |ud u c|nm regonma tokom dueg peroda.Danas se,
tehnoog|a manpuac|e |udskm ponaan|em, ve svakodnevno prmen|u|e.
Prkom |edne posete Evrop, Dord Bu |e u razgovoru sa novnarma stakao vek
uspeh "panh revouc|a ko|e su se odgrae u Evrop, navode Srb|u,
Cehosovaku, Ukra|nu" rekav pr tom: "Ve nema krvavh revouc|a.Sada su one
mekane..."Na ptan|e novnara da |e u tome maa uogu Amerka koren|e
"ogromne odb|a|ue eektrne se, ko|a ute na rasudvan|e |ud", Bu se
nasme|ao rekao: "Van su rezutat - doazak demokrat|e borba protv
terorzma"(fraza ko|o| trenutno amerkanc spra|u mozak ceom svetu skreu
poged sa svo|h zona).Ita|ansk novnar |e potom ptao: "A HAARP, ta nam o
tome moete re"?Uz osmeh, Bu |e samo kratko rekao: "Sedee ptan|e, mom".
Devedeset posanka ruske Dume uputo |e u augustu 2002. godne psmo
predsednku Rus|e Vadmru Putnu, U|edn|enm Nac|ama drugm medunarodnm
organzac|ama, u kome h |e obavesto o svem opasnostma ko|ma svet zau
Amerkanc ekspermentu radotaasma vsoke frekvenc|e.To |e korak ko|
deputat ocen|u|u kao pokua| stvaran|a novog, n sa m uporedvog oru|a, ko|m
se z korena men|a|u sve tradconane postavke o mogum vo|nm de|stvma sa
rezutatma mnogo tragn|m od Hrome Nagasak|a.
U Norveko|, nauna asoc|ac|a EISCAT uprav|a postro|en|em za zagrevan|e
|onosfere, ko|e se naaz bzu grada Tromsa.N|egove karakterstke su veoma sne
programu HAARP.Zvann c| ove naune nsttuc|e |e prouavan|e nterakc|a
zmedu Sunca Zem|e praen|em poremea|a u gorn|m so|evma atmosfere ko|e
zazva|u soarne aktvnost, a se naravno ova tehnoog|a moe skorstt za stu
vrstu opakh aktvnost ko|e se prpsu|u programu HAARP.Zanm|vo |e da EISCAT
n|e prvukao toku pan|u kao HAARP, a |o |e zanm|v|e ako se zna da su
Skandnavc vode u svetu u stravan|u efekata eektromagnetnog zraen|a na
|ude okonu.
1o ubija naucnike .
Posta|e sve ogedn|e da su naunc ko| rade na ta|nm pro|ektma vro potrona
roba da u |ednom momentu |ednostavno bva|u kvdran, da b n|hove gazde
spree eventuano curen|e pover|vh podataka. Sv ov |ud su vot zgub pod
vro msteroznm okonostma, mada za sve n|h zvanna straga kae, da su zvr
samoubstvo.Za|ednko svma n|ma bo |e da su rad na ta|nm pro|ektma,
Zvezdani Gtit= &2alon= biolo2ko or.3je111 Krenmo redom.
#&HI(KI #A'I -"%'&K#I= ZV&Z*AI G#I#= &GA)%111
Vdma Dabha, pakstanac ko| |e rado u Genera Eectrcs na vro oset|vom
ta|nom pro|ektu Zvezdanog tta, rata u vason, ko| |e bo pod patronatom
NSA, to |est UK/USA.On |e 4.augusta 1986. seo u svo| auto, odvezao se 200
kometara do mosta u Brstou baco se sa mosta Kfton.Poc|a |e pod htno
ustanova samoubstvo, mada nsu mog da ob|asne otkud u automobu dve
ae do poa pune vna, ako Dabha nkad n|e po.Skotand |ard |e ob|avo da
su naden otsc prst|u da |e samoubca prpadao sekt Anu Pam Msson za
ko|u se kasn|e ustanovo da nkada n|e n posto|aa.Osnovano se sumn|a da
mu |e u samoubstvu "mao pomoga" NSA.
Araf Sarf ko| |e rado u Markon Defens Sstemu |e 28.oktobra z Londona
otao takode u Brsto.Tamo |e vezao kra| debeog konopca za granu drveta,
seb namakao omu oko vrata, seo u automob krenuo.Gava mu |e skoro
otpaa od tea.
Avtar Snga ko| |e rado u Mrkon|u na vo|nom programu, takode |e zvro
"samoubstvo" mada n|egovo teo n|e nkada pronadeno.
Davd Sands, strava u frm Erasmus ko|a |e povezana sa Markon|em na
vo|nm pro|ektma, 30.marta 1987. napuno |e automob sa kantama punm
gorva, seo u auto zaeteo se u zd naputene fabrke.
Don Fer, penzonsan genera ko| |e rado u Markon|u na napoznatom
odbrambenom pro|ektu, u |uu 1990. godne doao |e u svo| stan, ogoo ce
eektrne nstaac|e uhvato h gom rukama.Poc|a |e odmah utvrda da |e
zvro samoubstvo, mada |e nekoko svedoka tvrdo da su sa generaom u
stanu neko vreme ba dvo|ca mukaraca.
Endr|u Ha se ubo u svo|o| gara zduvnm gasovma od automoba.Isto |e
urado Dek Vofrand, ko| |e takode rado u Genera Eektrcsu kao
strava.
Takode, "samoubstva" su zvr naunc: Ernest Brokve|, Stven Dkvater, Dord
Frenk Stefan Oke.Sv on su b angaovan od strane GCHO na pro|ektu tajne
kontrole kom.nikacija.|o barem petnaestak naunka ko| su sv b povezan sa
pro|ektma stravan|a vasone, NLO-a vanzema|aca, takode su zvr
"samoubstvo", mada se smatra da su u stvar b rtve ta|anstvenh lj.di . crnom.
Smatra se da su |ud u crnom sajlensersi Joni koji primoravaj. na ;.tanjeI u
stvar komandos ta|enstvene grupe MAK&$#IK 8B | su anov reen da na bo
ko| nan obezbede potpunu ta|nost vo|nm pro|ektma kao da ukan|a|u sve one
ko| prekre n|hova prava utan|a.
MIK"%!I%)%ZI= !I%)%GK% %",K'&
Od poetka 2000.godne do danas, na msterozan nan stradao |e preko 40
mkrobooga.Za|ednko svma bo |e to su se mnog od n|h bav bookm
oru|em.
Pet nemenovanh mkrobooga pognuo |e 4.oktobra 2001. kada m se sruo
avon bzu ruske grance na Crnom moru.Navodno, avon |e oboren raketom
terorsta.Nastrada mkrobooz ete su z Izraea u Novosbrsk.Izrae kao
Novosbrsk smatra|u se vrhunskm centrma mkrobookh
stravan|a.Novosbrsk |e poznat kao naun centar Sbra, u ko|em se naaz
preko 50 stravakh postro|en|a ak 13 unverzteta.
Bento Kue, 52-godn| doktor, 12.novembra 2001. pretuen |e do smrt od
nepoznath napadaa.Premnu |e u bonc.Dr Bento Kue bo |e e|sk boog
ekspert za nfektvne boest ko| |e bo uk|uen u znaa|na stravan|a sde
kancera.
Dr Don V (57 godna) nestao |e samo etr dana nakon Dr Kuea.Bo |e
vrhunsk strun|ak za smrtonosne zarazne vruse, uk|uu|u HIV
Ebou.Rado |e na Harvardu bo uk|uen u stravan|e DNK
sekvenc.N|egovo vozo nadeno |e naputeno na |ednom mostu u bzn
grada, a mesec dana kasn|e pronadeno |e n|egovo teo u Mssp|u.
Tr zraeska mkrobooga, Ava Berkman, Amramp Edor |akov Mesner,
nastradaa su 24.novembra 2001. godne u sumn|vom udesu putnkog
avona.Za ovu nesreu optuden su terorst, mada nek smatra|u da |e u
ptan|u dverz|a nekh monh nteresnh grupa.
Dr De|vd Svarc (57 godna), 10.decembra 2001. godne zboden |e noem u
svo|o| ku u Laudonu, Vrdn|a.Za ovo ubstvo optuen su tro|ca tne|dera
ko| su se bav okutzmom.Dr De|vd Svarc bo |e uven bofzar, posebno
cen|en u stravan|u DNK sekvenc.
U Austra| |e 14.decembra msterozno stradao dr Set Van Ngu|en (44
godne). On |e naden mrtav u svo|o| aborator| navodno uguen smrtonosnm
gasom scurem z rashadnog sstema.Dr Ngu|en rado |e na vakcn za
zattu od bookog oru|a, moda na samom n|egovom stvaran|u.
U Engesko|, 23.decembra 2001.godne, naden |e mrtav Dr Vadmr Pasenk.
Bo |e rusk mkroboog ko| |e prebegao u Veku Brtan|u poznat kao |edan
od ponra stravan|a na po|u bookog oru|a, prznat strava DNK
sekvenc kao tragaac za aternatvnm antbotcma.Bo |e bsk saradnk sa
V|amom Patrkom ko| |e za vo|sku SAD ekspermentsao sa antraksom.Po
|edno| verz| Pasenk se zarazo u Londonu smrtonosnm vrusom prkom
ekshumac|e 10 rtava epdem|e grpa z 1919.godne.
U |anuaru 2002. u Moskv |e naden mrtav rusk mkroboog, an Ruske
akadem|e nauka, dr Aekse| Brusnsk.
U stom mesecu naden |e mrtav |o |edan rusk mkroboog, dr Ivan
Gebov.Zvanno, bo |e rtva razbo|nkog napada.
9.februara 2002. godne spred svo|e kue u Moskv naden |e mrtav dr
Vadmr Korunov.Bo |e ef mkrobookog odseka na ruskom Dravnom
medcnskom fakutetu.Istog dana u ruskm novnama |e ob|av|eno da |e dr
Korunov verovatno pronaao vakcnu za zattu od bookog oru|a |e pak
rado na n|egovom stvaran|u.
12.februara 2002. godne, naden |e mrtav u svo|o| ku u Norvu u Engesko|,
dr |an Langford, brtansk mkroboog ruskog poreka.Bo |e poznat
spec|asta za eukem|u nfektvne boest.
28.februara u San Francsku ub|ena |e boog ruskog poreka, Tan|a
Hocma|er.U n|u |e pucao n|en koega Guang Huang, a nakon toga zvro |e
samoubstvo.Hocma|erova |e u Amerku doa 1989. godne upravo |e ba
na tragu |ednog novog efkasn|eg eka protv sde.
24.marta 2002. godne, dok |e dograo u Kembrdu, na dr De|vda Vn
V|amsa naeteo |e automob naneo mu smrtonosne povrede.Dr V|ams |e
uestvovao u astrobookom stravan|u na Antarktku bo saradnk NASA-
e.Pruavao |e sposobnost adaptran|a mkroba u ekstremnm usovma
prkom bombardovan|a utravoetnm zracma, kao gobano zagrevan|e.
25.marta 2002. pognuo |e u svom avonu Stven Mostov, dekan na
Unverztetu u Kooradu.Dr Mostov bo |e |edan od vodeh eksperata za
nfektvne boest poznat kao vek strun|ak za boterorzam.
Dr Leand Rkman (47 godna), umro |e 24.|una 2003. godne pose neke vro
udne gavobo|e.Smrt ga |e zateka u Afrc u Lesotu gde |e poduavao
tamon|e medcnske radnke preventv u tretmanu sde.Bo |e ekspert u ve
obast, nfektvne boest, epdemoog|a mkroboog|a.Od 11.septembra
2001. godne bo |e savetnk za boterorzam.
18.|una 2003. godne umro |e De|vd Ke, brtansk ekspert za booko
oru|e.Smrt |e nastupa navodno pose |edne obne posekotne na runom
zgobu.Bo |e vsok zvannk pr nekm vadnm subama v savetnk za
booko oru|e u U|edn|enm Nac|ama.
Profesor Ma|k Per (46godna) stradao |e 11.oktobra 2003.godne u
saobraa|nom udesu kada |e seteo koma u reku udavo se.Bo |e to za
vreme n|egovog uea u suzb|an|u |ednog spec|anog vrusa u obast
Zapadnog Na.
Takode u saobraa|nom udesu 20.novembra 2003.godne, nastradao |e
Robert Les Burgof (45 godna) z Teksasa.Na n|ega |e naeteo automob ko|
|e z neob|an|vh razoga skoo na trotoar.Ova| naunk bo |e poznat po
tome to |e prouavao nek zagonetn vrus ko| |e posebno harao na
brodovma krstarcama.
Poznat vrusoog, Robert Sop, umro |e 23.|anuara 2004. godne od
kompkac|a prkom transpatac|e pua (kasn|e utvrdeno da |e uzrok smrt
nepoznat vrus).Zaagao se za stvaran|e |ednstvene aborator|e gde b se
zuavae sve zarazne boest kao gde b se vra stravan|a za odbranu od
bookog oru|a.
Samo dan kasn|e, pose Roberta Sopa, od sranog udara umro |e dr Ma|k
Patrk K, sa ko|m |e Robert Sop bsko saradvao u boaborator| u
Teksasu.Bo |e ekspert za boest l.dih krava ebol.1
Mkroboog Vadake Srnvasan, umro |e 13.marta 2004. od posedca
saobraa|nog udesa.
5.ma|a |edan nemenovan rusk naunk, smrtno |e stradao u |edno| n|hovo|
aborator|, kada se navodno sua|no ubo prcem ko| |e sadrao vrus eboe.
25.ma|a 2004. na potpuno st nan nastradaa |e mkroboog Antonna
Presn|akova, ko|a se takode "sua|no" uboa prcem sa eboom.
24.|una 2004.godne, naden |e mrtav u svo|o| kansear| dr Asefa Tuu,
epdemoog z Daasa.
27.|una 2004.godne nastradao |e mkroboog dr Po Norman z
Sosber|a.Sruo se sa svo|m avonom cesnom u Devonu.Ostac avona su
prenesen odmah u |ednu bazu, a zostao |e zveta| o uzroku udesa.Dr
norman bo |e takode ekspert za hem|sko booko oru|e.
21.|ua 2004.godne, umro |e dr Don Bedve|, ekpert za nfektvne boest
borac protv zagaden|a voda.Smrt |e nastupa dve nede|e nakon to |e dr
Bedve| kod sebe prmeto neke udne smptome.
Istog dana naden |e obeen u svo|o| vkendv, profesor Don Kark, ekpert za
nauku o votn|ama botehnoog.Bo |e poznat po tome to su n|egova
genetska stravan|a stvora usove za radan|e prve konrane votn|e, ovce
Do.Bo |e ef naune aborator|e gde |e ta| poduhvat zveden.
2.novembra 2004.u Meksku |e umro pod neraz|an|enm okonostma Don
R.La Montan|.Bo |e ekspert za nfektvne boest.
29.decembra 2004.godne pod snenom avnom nastrada su bran par
Tom Torn Bet V|ams.B su ekspert za boest ko|e prenose votn|e.
7.|anuara 2005. godne dr |eong H. Im, naden |e zboden noem u prt|anku
svog zgoreog automoba.
%$#A)& %!)A$#I
5.ma|a 2004.godne nadeno |e skasap|eno spakovano u tr kofera, teo
V|ama T.Mekgvra (39 godna), naunka tehnooga veg programera
anatara na Unverztetu u N|u Ders|u.
14.ma|a 2004.godne naden |e dr Eugen Maov, smrtno pretuen pose
navodno |edne p|ake.Bo |e ekspert za aternatvne energ|e veoma cen|en
strun|ak u obast hadne fuz|e.Zanm|vo |e da |e upravo bo ob|avo
otvoreno psmo |avnost u kome |e zneo da |e samo ptan|e dana kada e
svet ugedat ureda| za prozvodn|u bespatne energ|e.
22.|una 2004.godne nastradao |e Tomas God, osnva Korne centra za
radofzku stravan|e svemra.
29.|una 2004.pod vro msteroznm okonostma, otrovan |e arsenkom
nukearn fzar Don M|uen.Bo |e saradnk prozvodaa avona Dagasa.
21.|ua 2004.godne, nadeno |e skasap|eno teo rakog hemara dr Basema
a-Mudaresa.
5.septembra, ub|en |e rak nukearn fzar Mohamed Tok Husen a-
Taakan.
21.decembra2004. ub|en |e takode rak nukearn fzar, Taeb Ibrahm a-
Daher.
13.oktobra 2004. stradao |e u msterozno| ekspoz| svo|h koa, naunk
Met|u Ason z Fadef|e.
Ogedno da naunc ko| rade na super ta|nm pro|ektma, kada odrade svo| deo
posa, posta|u potenc|ana pretn|a stm onma ko| su h angaova na tm
pro|ektma, a tada ...
;arvinova teorija evolucija? laz koja traje@@@@
Sv smo u u ko da |e ovek postao od ma|muna samo od
ma|muna.To |e vremenom postaa svo|evrsna dogma ko|a ne trp bo
kakvo protv|en|e.Ako |e ovek nastao od ma|muna, zato su
danan| ma|mun odb da postanu |ud.Nedavno se po|ava |edna
teor|a z obast evouc|e ko|a govor da su danan|e kokoke nastae
od dnosaurusa?! Neverovatno na ta su sve spremn da b odbran
teor|u evouc|e, a ...
Naunc ko| su godnama usavrava Darvnovu teor|u, pronaaz navodno karke
ko|e nedosta|u, psa brdo kn|ga na tu temu zaradva gome para na n|ma,
|ednostavno ne dozvo|ava|u bo kakvu sumn|u u n|hove tvrdn|e naravno u
Darvnovu teor|u.Medutm, dokaz protv Darvna, danas h sve ve prtska|u.
Pre par godna, |edna naa mnstarka pokuaa |e da obrazovan|u u Srb| predo
stnu o Darvnovo| teor| evouc|e.Medutm, deso se da |e bukvano stav|ena na
strub srama.Osud su |e on ko| su o Darvnu u samo u petom razredu osnovne
koe.Danas deca da|e sua|u pru o ma|munma...
Vena naunka prhvata evouc|u ne kao teor|u, ve kao ustanov|enu
n|encu.Kenet Hsu u asopsu 'Sedmentarna petroog|a' kae:'...Darvnzam sadr
opake a; on n|e prrodan zakon formusan na
osnovu n|ennh dokaza, ve |edna dogma ko|a
odraava preovadu|uu drutvenu fozof|u 19.
veka.' Cuven vedsk boog Soren Levtrup |e
napsao: 'Veru|em da e |ednog dana darvnovsk
mt bt tretran kao na|vea obmana u stor|
nauke'.
Medutm, po rema fozofa Toma Betea:'
Evouc|a |e moda na|revnosn|e uvana dogma
amerke |avne fozof|e...Mnog zatn standard su
naputen, a darvnzam e bt bran|en do
posedn|eg daha'.Zato |e vena naunka
prhvata teor|u evouc|e?|esu n|en dokaz tako
ubed|v? Vdee se da nsu.Sa druge strane, da
|e mogue da tako mnogo naunka n|e u pravu. Odgovor |e - DA. Sette se samo
Gae|a Pastera, ko| su dokaza da n|e tano ono u ta |e verovao ceo svet
n|hovog doba- da |e Zem|a u sredtu unverzuma, odnosno da muve pacov
nasta|u od mater|e u raspadan|u.Naunk D.Votson |e u asopsu 'Prroda' z|avo da
|e evouc|a '|edna unverzano prhvaena teor|a, ne zato to |e mogu potvrdt
ogk dokaz, ve zato to |o| |e |edna aternatva Bo|e stvaran|e, ko|e |e naravno
vekom bro|u |ud neverovatno'.
Cuven brtansk evouconsta Le Gros Kark kae:'Da se evouc|a stvarno desa,
moe se nauno dokazat samo otkrem foszovanh ostataka reprezentatvnh
uzoraka pretpostav|enh preaznh tpova.K|un dokaz za evouc|u mora|u
omogut paeontooz, | |e posao da prouava|u fosn zaps.Medutm, da b
evouc|om nasta mon posto|eh zumrh b|nh votn|skh vrsta, bo |e
potrebno desetak mona paraenh evouc|a, a svaka od n|h b maa mone
stepenka.Svak od n|h b morao da ma h|ade mone predstavnka - svaka vrsta
|e moraa na svakom stepenu 'evouc|e' met mnoge predstavnke, kao to danas
posto|e, na prmer, mon meva, a ne samo nekoko n|h.Tako b sasvm
formrane b|ke votn|e be samo ma procenat ukupne popuac|e ko|u |e maa
svaka zasebna evouc|a.Medutm, do danas su naden mon fosa, oko 250.000
vrsta, a sv su sasvm formrane b|ke votn|e.To |e tano ono to predvda mode
stvaran|a po ko|em su sva va ba nastaa sasvm formrana.
Evouconst esto navode kao dokaz za evouc|u sua| 'bberastog mo|ca' (Bston
betuara).Popuac|a ovog eptra ko| v na svetom drveu, poea |e da tamni
kako se odv|aa ndustr|ska revouc|a, tako da |e postaa skoro sasvm
crna.Medutm, spostavo se da ta vrsta n|e potamnea evoutvno, ve prosto zato
to su tamn, meann prmerc, ko| su uvek posto|a, b man|e upad|v na
drveu potamneom od ndustr|skh gasova, pa su h ptce man|e hvatae.To |e
razog zbog ko|eg se se crn eptrov namno ve od beh.Enckoped|a
Interneena Va|da|f progasa |e ova| sua| za 'na|upad|v|u evoutvnu promenu
ko|o| |e ovek kada bo svedok'.Ako |e to na|bo| dokaz za evouc|u, onda zasta
evouc|a n|e uopte maa |udskh svedoka, |er ovo
uopte n|e ba evouc|a.
Prema teor| evouc|e, na|prost| obc vota, nasta
su stvaran|em amnoksena, ko|e su se grom sua|a
poredae u anac obrazovae protene.Medutm,
na||ednostavn| proten sasto| se od anca ko| ma
prbno stotnak amnoksena.U takvom rasporedu,
samo |edan |edn raspored da|e vot dok osta ne, a d
se sto amnoksena tako poreda ansa |e |edan prema |ednc za ko|e sed |o 158
nua!Prema astrofzarma, bo ko| dogada| sa verovatnoom man|om od one ko|a
za pomenute |ednce sadr ve od 110 nua, sam |e ravan nu, barem u ovom
naem nama poznatom unverzumu.Boog Edvard Konkn ob|asno |e skovto
takvu neverovatnou sedem uporeden|em: 'Verovatnoa da |e vot nastao
sua|em moe se uporedt sa verovatnoom da e rezutat ekspoz|e u tampar|
bt uredno po redosedu soeno proreno zdan|e renka ko| se u n|o| tampa'.
Drug dokaz protv evouc|e predstav|a|u fos.Casops 'Arzona de| star' doneo |e
fotograf|u ugnue krave ko|a se raspada u pustn|.Uz komentar da od n|e uskoro
nee nta ostat osm oteenog skeeta, a naunc pra|u da |e potrebno mon
godna da b se doba potrebna kona prane, bata nanosa ko| e prekrt
votn|u.A, fos su pronaaen gotovo netaknut, sa svm unutran|m organma,
koom naborma na n|o|, ko|ke sa ouvanm mma, ako b u toku foszac|e
used hem|skog procesa on mora da strue.Evouconst ova| probem nsu re,
dok prstace stvaran|a mse da |e doo do veke katastrofe, opteg potopa, ko| |e
|edno mogao da znenadno brzo natao ogromne kone bata mu|a na ugnue
votn|e.A to n|e |edno ptan|e na ko|e Darvnst ne mogu da odgovore.
Kada su u ptan|u geook so|ev, po neko| ogc, on sede |edan drugog po starost
odozdo nave, a n|e uvek tako!?Posto|e bro|n okatet rom sveta gde su
navodno star| |ednostavn| fos nataoen tako da su vertkano znad 'madh'
so|eva.Medutm prava komed|a nasta|e kada se pronade v zdrav prmerak
zabude evouconsta.Guter #.atara zumro |e pre 135 mona godna, bar tako su
tvrd evouconst poto n|e pronaden n|edan n|egov mad fosn ostatak.A
bruka se dogoda kada |e nedavno na nekm ostrvma u bzn Novog Zeanda
Tuatara pronaden v zdrav! Gde su fosn ostac ovog gutera u posedn|h 135
mona godna?
Na rec Peoks, u bzn Gen Rouza u Teksasu, veka popava 1900. godne spraa
|e nasage mu|a otkra kren|ak so| spod, star 120 mona godna.U n|emu su
bzu |edno drugom, pronaden otsc |udskh stopaa nogu dnosaurusa! |edan od
evouconsta odmah |e ponudo 'ogno' ob|an|en|e; 'da |e stena |ednom ba
meka, pa |e tuda proao dnosaurus, zatm se skamena, a nakon 60 mona
godna, ona |e z nekog razoga ponovo smekaa, pa |e onda tuda proao ovek'!?
Da |e ko kada uo ovakvo neto? Na ptan|e zbog ega u tom ponovnom
razmekavan|u stene tragov dnosaurusa nsu nesta, pametn evouconsta |e
samo segnuo ramenma.A, da b stvar ba |o zanm|v|a, b|n ostac u tom so|u
kren|aka sptan pomou ug|enkovog zotopa C-14, pokaza su starost zmedu
38.000 39.000 godna, to
namee zak|uak da n otsc
oveka a n dnosaurusa ne
mogu bt star| od toga!
Kreaconst veru|u da |e starost
zem|e mnogo man|a, nego to to
tvrde evouconst, a da se vena
geook vanh formac|a Zem|e
moe ob|asnt samo vekm bb|skm Potopom, kao na prmer Tnetansk pato,
Karu grupa u Afrc sa oko CAA milijardi ki0menja0kih Hosila= 'mocenske' nasage
u Kaforn| sa oko m|ardu foszranh harng na podru|u od samo deset
kvadratnh kometara! Potop |e doskora bo generano prhvaen.Sve do oko 1800.
godne geoog|a na Oksfordu, Kembrdu drugm unverztetma zasnvaa se na
Potopu, a tada se po|avo darvnzam potreba da mu se geoog|a pragod.
Evouconst su uze za starost Zem|e 4,4 m|arde godna to prosto zato to mse
da |e to bo perod dovo|no dug za evouc|u.A, drug egzaktn metod ukazu|u na
starost Zem|e od samo desetak h|ada godna!
Medutm, treba znat da nema drektnog metoda odredvan|a starost bo kakve
stene.Mada posto|e vro tane metode za odredvan|e danan|h razmera uran-
oovo, tor|um-oovo, ka|um-argon drugh zotopskh odnosa u stenama - nema,
naravno drektne metode za procen|van|e poetnh odnosa th zotopa u stenama
kad su se one tek formrae.Radohronooz mora|u prbe ndrektnm metodama,
ko|e uk|uu|u zvesne bazne pretpostavke, ko|e takode uvek podrazumeva|u
mone m|arde godna.Medutm, nov| autor uveko osporava|u te metode
ukazu|u na druge pouzdane metode datran|a ko| potvrdu|u vro mau starost
Zem|e.
Otkre ko|e |e zazvao na|ve nteresovan|a u nae dane nan su suprunc Lk
1960. godne.On su godnama tra ostatke prastor|skog oveka u kancu Oduva
u Tanzan|.|ednog dana |e gospoda Lk spaza nekoko zuba ko| su se poma|a z
zem|e.Kopa|u na tom mestu prona su preko 400 fragmenata oban|e ko|a |e ba
teko oteena.Lce |e bo dugako, a eo se spotao neposredno za onh
arkada.Lce |e bo ma|munoko u proporc|ama, a |udsko u ostam
po|ednostma.Zub su podsea na zube austraopteka.Lk |e ovo| vrst dao me
Zn|anthropus afrcanus, ovek z stone afrke.Iznenaden|e |e zazvao rezutat
ka|um-argon testa ko| |e bo obav|en na mater|au u ko|em |e oban|a ba
pronadena.Test |e dao mon sedamsto pedeset h|ada godna kao prbnu
starost mater|aa.Vena antropooga smatraa |e da se ovek po|avo na Zem| pre
na|ve sto h|ada godna, a ova bro|ka od gotovo dva mona godna poremeta |e
osetno hronoog|u |udske rase.
Dok su rasprave oko ovoga |o tra|ae, nova otkra unea su dodatnu zbun|enost
medu antropooge.U Evrop su pronaden nov ostac u so|evma spod onh u ko|ma
|e naden neandertaac, a prpadae su oveku ko| |e bo mnogo b savremenom
oveku nego neandertaac.Zastupnc evouc|e neandertaca od ma|munokh
predaka b su toko zaprepaten da su b skon negrat autentnost naaza.A,
dokaz su nastav da se goma|u.Posebno |e |edno naazte bo tako uver|vo da
se ve n|e mogo proveravat.Pena u Fontevadu u |uno| Francusko| pokazvaa
|e tpne oznake prebvata neandertaaca.Ispod tog so|a bo |e kren|ak taog, a
spod n|ega, na dubn od oko dva metra, pronadeno |e mnogo votn|skh kos|u
dve |udske oban|e.Loban|e su mae obm savremenh, a nedosta|a su m tek
on ukov neandertaca.Oruda pronadena oko n|h prpadaa su perodu pre po|ave
neandertaca.Fuorn test defntvno |e pokazao da su oban|e star|e od
neandertaskh.
U praktno svm obee|ma oban|e z Fontevada be su |ednake danan|m, a pak
n|e bo nkakve sumn|e da su prpadae |udma ko| su ve pre neandertaaca.I
tako su antropooz b prs|en da przna|u da neandertaac n|e nastao evouconm
razvtkom od neke 'prmtvn|e' rase, ve da |e u stvar rezutat zrodavan|a neke
zdrav|e napredn|e rase.I tu smo dob stuac|u da |e bo /0ovek pre pra0oveka/1
Probem poreka praoveka n|e bo ogranen samo na Evropu.Kad |e poznat
strava Dboa otao na |avu 1890. godne, prvo n|egovo otkre ba |e takozvana
Vad|ak oban|a. Ona |e ba tako savremena po svo|m karakterstkama da |e ba u
potpuno| nesagasnost sa n|egovm zamsma o zgedu prestor|skog oveka on
|u |e zanemario= ne dop.2taj.;i nikome da je pro.0i gotovo LA godina1 U
meduvremenu su nan|en sn naaz probem |e dostgao ste razmere kao u
Evrop.Kako |e vek bro| th oban|a bo star|, bar |ednako star kao
ptekantropus, to |e pretpostavka da se ptekantropus razvo od prmtvn|h vrsta
postaa sve neodrv|a.Tada |e takode dokazano da su nek od austraoda
savremenog zgeda, (kako su nazvan prestor|sk |ud |ugostone Az|e) u bskom
srodstvu sa austraskm urodencma.Smatrao se, name, da su austrask urodenc
savremen |ud neandertaskog tpa, a su na|nov| radov obezvred to tvrden|e
pokaza da on uopte nsu neandertac, mada ma|u neke karakterstke ko|e
podsea|u na tu vrstu praoveka.
Istu zbrku zazvao |e sua| Austraopthcena z |une stone Afrke.Dva metra
pod spod Zn|antropusa pronadene su kost vca, fragment oban|e, k|un|ae,
rebara stopaa.Na|udn|e kod th kost|u |e to to su potpuno sne kostma
savremenog oveka, a pak se naaze nekoko metara spod ostataka oveka za
ko|eg se smatrao da |e na|ran| prmerak |udske vrste.%dk.d 0ovek pre
pra0ovekaM
Da|u zabunu u ovom sua|u zazvao |e rezutat ka|um-argon testa ko| |e |ednom
so|u bazata u podru|u Zn|antropusa dao starost od mon trsta h|ada godna, a
drugom etr mona - to n razku od dva mona setamsto h|ada godna za
mater|a z ste vukanse nakupne.Godne 1969. |edna nauna ekspedc|a pronaa
|e kod |ezera Rudof u Etop| zvestan bro| zuba dve don|e vce austraopteka u
sedmentma |a |e starost procen|ena na etr mona godna.Zapan| se ovek kad
vd ta se sve ne tra od n|ega da veru|e!
Odan prmer tome |e Ptdaunsk ovek, ko| |e zaudvao strun|ake za |udsku
evouc|u preko etrdeset godna, a bo |e namerna prevara.Rekonstrusan |e na
osnovu |ednog |ednog zuba za ko| se na kra|u, spostavo da |e svn|sk!
Engesk naunk Vfrd E.Legros Kark, prznak tako |edan od vodeh anatomskh
autorteta u svetu, mnogo |e psao o tm prmercma ovekove vrste.U anku
'Covek' ko| |e ob|av|en u Brtansko| enckoped| 1966. godne, on tvrd da se
karakterstke ko|e pokazu|u oban|e |unoafrkh pra|ud nkada ne mogu na kod
ma|muna.N|edna od karnh kost|u n|e sna ma|munskm, ve |e |asno
homndna, to |est prpada oveku.Ostac |unoafrkog praoveka su u mnogo
karakterstka razt od ostataka ma|muna, to se te oban|e, a zuba kost|u
udova.On nema|u sturenh on|aka kao ma|mun, ve normane |udske zube.On se
potpuno zdva|a|u z kruga savremenh ma|muna ma|u karakterstke savremenh
|ud, ako su po rastu b mnogo man|.
Ptekantropus sv n|egov srodnc, sto tako kao neandertaac, potuno su odbaen
kao mogu prec savremenog oveka.Austraoptekus, ko| |e tako savodobtno
stcan kao reen|e probema postanka oveka, sada |e zbaen sa prestoa
dskredtovan.Sto se ve prouava|u ostac prestor|skog oveka naden po ceom
svetu, dokaz da su posta od votn|skh predaka sve su sab| neuver|v|.
Sa druge strane, ako se vratmo bb|skom zveta|u o rase|avan|u |ud sa Ararata
z Vavona, ska nam posta|e sve |asn|a |asn|a.Odaze u svm smerovma sa
Sredn|eg stoka, ovek |e proro svo|u 'kuturu kamenog doba' po ceom Starom
svetu, brzo usva|ao bo|e metode prav|en|a oruda, graden|a zakona, ga|en|a
tarca razv|an|a stoarstva.Var|ac|e ko|e su zazvae nasta|an|e tako razth
rasa kao to su be neandertaska, ptekantropska austaopteka potpuno su
razum|ve kad se uzmu u obzr razt usov pod ko|ma |e ovek veo u raztm
podru|ma.U veem deu sveta te neprkadne mutac|e su zumre, a zamen su h
|ud bo|h fzkh osobna, ako su se u nekm podru|ma |o odrae u vekom
bro|u, kao na prmer u centrano| Afrc, na Novo| Gvne| u Austra|.
Naunk Cukerman kae: 'Ako zuzmemo mogunost Stvaran|a, onda |e oto ovek
morao nastat z |ednog ma|munokog stvoren|a, a ako |este, za to nema apsoutno
nkakvog dokaza u fosnom zapsu'.
Pose svega ovoga, n se da b trebao ponovo pa|vo da se prespta ono emu su
nas u u ko, a to se sasvm epo ukapao u atestku teor|u evouc|e, sve dok
n|e negrano upravo onm na to se na|ve pozvao - samom naukom.Izgeda da |e
vreme da prznamo da smo boanskog, a ne ma|munskog poreka.
ajna ljudi zombija
%rtvi se mogu vratiti u neto to je naliko "ivotu, kao zombi, nesvesni robovi zlokobni vraeva
pod ijom !e vla!u biti.7ako bar veruje narod .aitija, koji je duboko ogreznuo u vudu tradiciju.
L'dma pored nje, crni prsti jednog nemog gosta obuvatili su krutu no"icu vinske ae, pa se
zateturala a vino se prosulo.*rozota nagomilana u njoj provalila je.Dgrabila je sve!u, prinela
pognutom, tupom licu i primetila da je ovek mrtav.)edela je za
stolom u dru6tvu etiri uspravljena lea...L, ovako zavrava prikaz
jednog !d! r!"#a, odr"anog jednom, povodom venanja 0C,-.
godine.'vaj prikaz ispriali su novinaru ljudi sa .aitija.7vrdili su
da su njiovi vraevi, tela mrtvi ljudi pretvorili u $%&'i(), a to su
upola "iva bi!a koja su bez svesti, "ivela kao robovi vraa,
organizatora slavlja.'vaj novinar dodaje da je namera vraa
propala, on je pobegao, a leevi su nestali.?ostoji samo jedna
zemlja na planeti gde se mo"e dogoditi ovako avetinjska
sveanost.7o je Hai*i, zemlja !d! #!l*a.
(a li vudu vraevi zaista imaju mo! da nakon smrti, vrate ljude u
"ivot: (a li je cela ova legenda o zombijima samo zavaravanje,
koje vudu svetenici namerno ire:
4a slici je prikazana "ena za koju se smatra da je bila zombi ,C godina.Bar dve osobe su u njoj
prepoznale svoju blisku rodjaku.
Se $%&'i pojavljuje se u mnogim a=rikim jezicima.F 9ongu, njeno znaenje je =etiN u
(aomeju to je naziv boga pitona.F savremenom vudu znaenju, odnosi se na bo"anstvo zmije
koje o"ivljava mrtvaca koga je vra odabrao da mu bude sluga.Vudu rituali su meavina a=rike
magije i religije, tako da ima elemenata i zapadnog okultizma i popularnog katolianstva.
Vudu je odigrao svoju ulogu u revoluciji kojom su se .ai!ani oslobodili od =rancuske vladavine.
$vgusta 02C0. godine, >rancuska je bila u velikom previranju zapoetom revolucijom dve
godine ranije.9ralj i kraljica bili su zatvoreni, plemstvo i svetenstvo videlo je kako im je mo!
oduzeta, a sloboda, jednakost i bratstvo bili su usvojeni kao lozinke novog poretka u
>rancuskoj.F poetku je izgledalo da se malo ta promenilo u )an (omingu, zapadnoj tre!ini
karipskog ostrva .ispaniola, najblistavijem dragulju =rancuske kolonijalne krune.7amo je 1-.---
iljada >rancusa vladalo nad pola miliona crni robova i /-.--- mulata, koji su bili zaposleni na
planta"ama pamuka, e6erne trske, ka=e i indiga.?rva posledica revolucije u >rancuskoj bila je
ta da je poboljan polo"aj mulata.$ onda su crni stanovnici .aitija digli glas i postali nemirni,
vodjeni delovanjem tajanstvenog svetenika+vraa po imenu Bukman, koji je na )an (omingo
stigao iz britanske kolonije #amajke.Bukman je pozvao sve one koji "ele da mu se pridru"e da
se 01.avgusta 02C0. godine, nadju na skrovitom mestu duboko u praumi.?rema tadanjim
zapisima, na iljade robova je stiglo tajnim stazama na ugovoreno mesto sastanka, a straovita
tropska oluja koja je vladala, izazvala je da sve to je tada usledilo, deluje jo vie zastrauju!e.
Bukman je izveo krvni ritual, tako to je zaklao svinju i pozvao sve koji "ele da mu se pridru"e,
da popiju njenu toplu krv. Oeremonija se zavrila divljim plesom zvanim Ibo"ansko opijanjeI,
posle ega su se uesnici rasturili kroz umu.Oeo ovaj ritual podse!ao je na aktivnosti tajnog
pokreta %au %au, kada se ovaj borio za oslobodjenje 9enije, pedeseti godina prolog veka, a
dao je i sline rezultate.&du!i nekoliko dana napadnute su velike planta"e, a njiovi vlasnici su
pobijeni.%ada su se sna"niji =rancuski kolonisti odr"ali jo oko 0, godina, konani isod no!nog
okupljanja bio je potpuni poraz >rancuza i zasnivanje nezavisne republike .aiti, postojbine
vudua, pod vodjstvom predsednika 7usan lI Fvertira.?rema verovanju seljaka .aitija, a esto i
prosve!enog dela stanovnitva, .aiti je i dom $%&'i(a, ti mrani, "ivi tela, lieni due i bilo
kakve sopstvene kontrole.
Dombi je rob okrutnog vraa, poznatog kao '%#%r, koji je izvukao nedavno saranjeni le iz
groba i arolijama mu udanuo neto to bi se moglo nazvati senka "ivota.%ada zombi jede,
die, obavlja prirodne potrebe, uje, pa ak i govori,
on se ne se!a svog pretodnog "ivota, a nije
svestan ni svog sadanjeg stanja.(rugim reima
zombi je robot od krvi i mesa, prava bioloka
maina.
.ai!anski seljak je uvek na oprezu od zli duova ili
napada vudu kulta, i uvek prepoznaje zombije.Dombi
skre!e pogled levo+desno dok oda, telesne radnje
obavlja meaniki, oi su mu staklaste i ne mogu da
usredsrede pogled, a govori kroz nos.'va
karakteristika je posebno istaknuta u ai!anskom
=olkloru, verovatno zbog toga to postoji obiaj da se nozdrve umrli ispune pamukom.Veruje se
da +!)d), mrani polepni bogovi smrti u vudu panteonu, govore kroz nos.9ada je neki vudu
vernik pod vla!u nekog guedea, on ili ona uvek govore kroz nos.?ovezanost izmedju zombija i
bogova smrti vidi se i po tome to se njiovo najistaknutije bo"anstvo smrti, 9apetan *uede,
esto naziva i 9apetan Dombi.
*otovo svi .ai!ani strauju od mogu!nosti da njiovi umrli rodjaci budu prevoreni u
zombije.?reduzimaju se mnoge mere predostro"nosti kako bi se predupredila ova opasnost, u
koju se i dan danas veruje na .aitiju.4a primer, ak !e se i najsiromaniji seljak zadu"iti da kupi
krupno kamenje kojima !e prekriti grob umrlog rodjaka.&zvan gradova, grobovi se smetaju to
bli"e drumovima, kako vraevi zbog straa da budu prime!eni, ne bi krali tela.?onekad ak
pripadnici porodice de"uraju na smenu dan i no!, sve dok ne budu sigurni da se telo pokojnika
toliko raspalo da vie ne mo"e da poslu"i vraevima bokorima.
'ni najzaplaeniji da !e njiovi pokojnici dospeti medju zombije, primenjuju jo ekstravagantnije
odbrambene mere.4eki ubrizgavaju otrov u telo pokojnika, ili ga sakate no"em, a ponekad ga
drugi put ubijaju, za svaki sluaj.%anje drastina mera je da se u grob stave igle sa odrezanim
uicama i klue konca, kao i na iljade si!uni semenki susama.)matra se da !e tada du
pokojnika biti zauzet bezuspenim pokuajima da utakne konac u iglu bez uica, i u brojanju
susama, pa tako ne!e uti dozivanje vraa.4ekada se pored pokojnika ostavlja no" da bi
mogao sam da se brani od vraa.
Vraevi ponekad imaju u svojoj vlasti itave grupe zombija, a neki su otili toliko daleko da su
razvili biznis i svoje zombije iznajmljivali kao najamne radnike.
4ajve!a teko!a u istra"ivanju bilo kog vida "ivota na .itiju, a pogotovu vudu kulta, bila je u
tome to je zemlja 01 godina bila u rukama jednog od najsvirepiji diktatora u istoriji
oveanstva.Bio je to >ransoa (ivalije + I?apa (okI.'n je mrzeo i unitavao sve to je
podse!alo na stare kolonijalne dane.?oto je sebe proglasio do"ivotnim predsednikom, prognao
je iz .aitija ameriku, =rancusku i britansku poslovnu i politiku aktivnost.& sam crnac poreklom,
poeo je da proganja iljade ri!anski poslovni ljudi meane krvi. ?apa (ok se svima
valisao kako je on mo!an vra + bokor.4jegovi teloranitelji uvek zaklonjeni tamnim naoarima
i naoru"ani do zuba, nazivani su *%n*%n &a#!*). 7o su bili putuju!i vrai, inae ozloglaene
linosti u vudu legendi.?apa (ok je potranjivao verovanje u vudu i njegove magine mo!i, tako
da su seljaci i mnogi pripadnici srednje klase verovali da je on slian bo"anstvu i
svemo!an.4jegov sin IBebi (okI, mada i sam proglaen za do"ivotnog predsednika, olabavio je
neke oeve stege, uglavnom u interesu razvoja trgovine.
(opisnik a=rikog asopisa (rum, koji je posetio .aiti esdeseti godina prolog veka, ovako je
prikazao stav zvanini krugova prema vudu kultuH I7urista, a pogotovo
novinar, ne!e imati problema da ga pozovu u ,%!&-%r* @vudu ramA, u
umi na no!nu ceremoniju odr"avanu subotom.H!n+an @vudu svetenikA
i njegovi sledbenici padaju u trans, igraju u ekstazi i sve deluje vrlo
slikovito.%edjutim ako pomenete postojanje zombija, ili kult mrtvi, svi
odjednom zaneme.'vakve ceremonije se mo"da odigravaju iz prkosa
prema zabranama zvanini vlasti, koje tvrde da ovakva praksa nikad
nije ni postojalaI.
Vudu je oduvek bio veliki biznis, pa nisu obmanjivani samo novinari.Vrlo esto su otkrivane
razne podvale.Britanski antropolog >ransis .aksi pria kako je neki =unkcioner posmatrao kao
,!n+an vadi telo iz groba, ita neke molitve, drma ga i najzad uspeva da ga o"ivi.?oto se
=unkcioner plaio manje od ostali, imao je rabrosti da se pribli"i grobu, pogleda unutra, i vidi u
njemu cev koja je bila nametena za dovodjenje vazdua.4avodni o"ivljeni le, bio je pretodno
smeten unganov pomo!nik.
%edjutim podvala ne mo"e da bude objanjenje za sve prie koje se uju o zombijima.F 0CE-.
godine pronadjen je zombi koji je odao seoskim ulicama.'dveden je u policijsku stanicu, ali
policija nije tela da ima posla sa zombijima pa su ga ostavili ispred zgrade.?osle nekoliko sati
dali su mu da popije malo slane vode, jer se smatralo da !e tako delomino povratiti svoje umne
sposobnosti.Dombi je promucao ime, a neko se dosetio da je to ime jedne "ene iz sela.7a "ena
je dovedena, a kad je videla zombija, prepoznala je da je to njen ne!ak koji je umro i bio
saranjen 0C33. godine.9ada je katoliki svetenik uo za ovo, razgovarao je sa zombijem i
saznao ime bokora koji ga je opinio.)vetenik je rekao ime bokora policiji, ali su ovi umesto da
ga osude, jednostavno pozvali bokora da dodje i odvede svog zombija.(va dana kasnije zombi
je pronadjen ubijen, bokor je uapen ali je vrlo brzo puten.
&ma li nekog racionalnog objanjenja ovakvi i slini sluajeva umrli ljudi, pokopani, a
mesecima ili godinama kasnije vidjanim da su jo uvek "ivi, ali bez razuma i kontrole:%edju
onima koji su verovali u prirodno reenje, bio je i dr $ntoan Vilije, istaknuti =rancuski lekar, koji je
godinama "iveo na .aitiju.'n nije verovao da iko mo"e da bude o"ivljen iz mrtvi. ?rema teoriji
koju je zastupao, neki vraevi na .aitiju poznaju droge koje mogu izazvati duboku obamrlost
koja mo"e da se izjednai sa smr!u, pa bi IposleI smrti i sarane otkopali svoju "rtvu i povratili je
u "ivot, ali ne i u normalan "ivot, jer je pod uticajem ti droga =unkcionisanje mozga prestalo.
4eki dokazi potvrdjuju da je pozunavanje ovakvi droga postojalo u zapadnoj $=rici, odakle je
dospelo najvie robova.8ovek koji je proveo mnogo godina na tadanjioj Dlatnoj 'bali a
dananjoj *ani, $.V.9ardinal, izvestio je 0C2,.godine da mladi!i neki plemena esto bivaju
podvrgavani privremenoj smrti.9ada mladi! "eli da stupi u neko plemensko tajno dru6tvo, biva
posve!en seenjem no"em.F rane se tada stavlja ImedicinaI koja izaziva duboku obamrlost.IBio
je mrtav pet danaI, zabele"io je 9ardinal.?osle pet dana mladi!u je data druga ImedicinaI koja
ga je povratila u normalan "ivot.
#asno je da su tajnu poznavanja ovakvi droga, robovi poneli sobom u $meriku.F 02KC.godini
'dbor britanske vlade za prouavanje "ivota robova javio je da vrai impresioniraju tudjince
time to pokazuju Imrtvog Ornca koga e svojim ume!em o"ivetiI.
(alje pojedinosti o ovom Idizanju iz mrtviI dao je engleski pisac %onk <uis, prisutan na ovakvoj
ceremoniji jo pre jednog i po veka.'n ka"eH IVra je nekim prakom poprskao dobrovoljnu
"rtvu, duvao je na nju, igrao je oko nje, naterao je da ispije neki napitak, a onda su je on i njegov
pomo!nik uvatili i vrteli ukrug, sve dok se nije onesvestila i pala na zemlju mrtva.*lavni vra
tada je poeo da vriti, istrao je iz ku!e, panino mau!i rukama i sakrio se u obli"nju
umu.?osle dva+tri sata, vratio se nose!i u naruju sve"anj trave.&z nje je
iscedio sok koji je sipao IumrlomI u usta.)okovima drugi trava namazao
mu je oi i vrove prstiju, a sve to je bilo pra!eno grotesknim pokretima i
pevanjem, koje je ponekad prerastalo u urlikanje...?roteklo je prilino
vremena dok pokojnik nije o"iveo i ustao.I
)matra se da se ovde radi o biljci .allal%%, koja je sposobna da izazove
#a*al)/*i"#i *ran0. $ko se koristi u ovu namenu, onda ili mora da bude pripremljena na
poseban nain, ili pomeana sa nekim drugim narkoticima.'va je biljka inae, potpuno
nekodljiva, pa se kao kuvana ak koristi kao rana.
.ai!ani smatraju da vrai spravljaju ImedicineI namenjene da druge podvrgnu svojoj vlasti,
koriste!i beladonu i beli glog, pomeane sa nekim drugim maginim supstancama, kao to su tri
kapi tenosti iz nosa umrle osobe.
)avremena =armakopeja poznaje prilian broj narkotika sposobni da izazovu katalepsiju ili
Iprivremeni prestanak "ivotaI.)vaka zloupotreba ovi narkotika mo"e da izazove trajno
ote!enje mozga.F savremenim bolnicama mo"e tano d se ustanovi ta se dogodilo "rtvi i
kojim toksinim supstancama je bila izlo"ena.4a "alost, na .aitiju nema ba mnogo takvi
bolnica, a i uvek prisutni stra sprei!e primitivnog metanina .aitija da pronadjenog zombija
privede lekaru gde bi ga mogla spasiti potrebna terapija.
4a kraju mo"emo samo da se zapitamo, da li je mogu!e da u dalekim predelima .aitija i danas
rade ImrtviI mukarci i "ene, osudjeni da dirine sve dotle dok i stvarna smrt ne oslobodi
robovanja:
$antasticna oruzja nasih
(a li su se nekada u davnoj prolosti zemlje i
oveanstva koristila neka =antastina oru"ja, koja ni
dan danas nisu identi=ikovana, pitanje je istorije
mnogi isezli civilizacija, iji mitovi, legende, pa i
sami zapisi govore u prilog ovoj ipotezi.7ragovi
takvi sukoba i unitenja sre!u se nebrojeno puta u
istoriji ljudske rase, a sami zemljini slojevi jo i danas
uvaju svedoanstva takvog straovitog razaranja,
koja areoloki do danas nisu objanjena.
F velikim indijskim spevovima ISamajaniI i
I%aabaratiI sreu se izvetaji o udovinim
oru"jima i ratovima koje su vodile mitske i povesne
linosti starog doba.7o bo"ansko oru"je jeste u
ronikama povest koja se nimalo ne razlikuje od
dananji dostignu!a u oblasti tenolokog oru"ja, s
obzirom na gotovo savremene opise u kojima se
prepoznaju laseri, nuklearna oru"ja i druga tenika
uda.
?oto je re o vremenu koje sanskrit postavlja u
iljadama godina, sasvim je izvesno da opisi nisu
nastali sluajno ili imaginacijom autora ti i slini tekstova, pogotovo ako je re o doslednoj
implikaciji opisa ti oru"ja koje koristimo danas.?o najstarijim legendama ti epoa, re je o
oru"ju koje su koristili I'%+%i 0a n)'aI zbog ega u sanskritskoj literaturi to oru"je i pripada
svetu bo"anskog neba.#aina njiovog dejstva merila se postepenu jaine unitenja, a to su ...
oru"ja koja su mrvila u pra i pepeo itave armije, gradove i velike oblasti zemlje ; %e6u tim
opisima, najpoznatija bo"anska oru"ja indijske mitologije bila suH &ndrin plamen, bramairas,
bramadandon, sandagara, paupati, pinaka, Bramino oru"je, tvatar i razne vimaneH rukma,
sakuna, tripura.
Gto se tie oru"ja indijski bogova, ve! je &ndrin plamen bilo oru"je svetlosnog porekla koje je
po svom dejstvu unitavalo podruje irokog dijapazona, pri emu bi se ... javile kuglaste munje
koje su razorno unitavale neprijatelja ;
$ko uzmemo u obzir da su ronike o stranom oru"ju tek usmeni prepis neki stariji tradicija,
onda su doga6aji u ISamajaniI, I%aabaratiI i dugim indijskim tekstovima mnogo stariji od
vremena u kom su zabele"eni.%noga od opisani oru"ja u sanskritskoj literaturi mogla su da
izazovu masovne kataklizme, raijacione mutacije, kao i trenutano isezavanje razni ljudi,
predmeta i barijera.%e6utim, takav primer sintetiki oruja, kao to su kuglaste munje, kojima
se jo na 4ikola 7esla bavio, jo su i danas ovekov san, s obzirom da je re o tenologiji koja
je jo i danas nedostupna.
F sanskritskoj literaturi postoji ak i nauka o bo"anskom oru"ju, A0*raid1a ija pojava nije
objanjena jer su ista oru"ja jednostavno isezla iz povesti ljudskog roda.)line primere o
bo"anskim oru"jima imamo u nizu legendarni prikaza kod mnogi civilizacija, od )ibira do
'gnjene zemlje, usled ega i nastaju bo"anski ratovi na zemlji.Ftuda i imamo, u nemalo
primera, legende koje govore o sukobu bogova ija se osnovna nit prie prebacila na
legendarnu osnovu ratova na nebu, koji su se vodili izmedjuH .orusa i )eta, 7iamate i %arduka,
Devsa i 7itana, $rimana i 'rmuzda, 'dina i divova, #eove i pali andjela.
7ragove dejstva energetski oru"ja imamo u areolokim slojevima mnogi nestali kultura, kao
to su tuneli, podzemlja, kiklopski gradovi ili basnoslovna utvr6enja.7ako ve! u biblijskoj prii o
)odomi i *omori postoji opis unitenja gradova posredstvom nuklearni eksplozija.7reba
pomenuti Bbo"anskog &ndru iz indijske mitologije, koji je Ikidao tvr6ave kao to starost dere
aljineI.(anas medjutim u celoj &ndiji postoji jedan jedini spomenik ovom bo"anstvu.)a druge
strane, jedna indijska knjiga mudrosti IS!ri(a /ana*iI @)poznaja suncaA sadr"i opisane tajne o
energiji )unca ; 'pet, pojava termonuklearni bogova iz prolosti dobro se uvre"ila u se!anju
ljudskog roda, poto ovek kao vrsta nije mogao da u svojoj svesti sagradi tako =antastina
verovanja o bo"anskom oru"ju i njegovoj upotrebi.7o je moglo do!i od jedne mnogo naprednije
civilizacije, bilo da je sila sa zvezda ili je pripadala legendarnoj $tlantidi.'tuda se stravini kult
rata proirio celom ljuskom vrstom jo od vremena pe!inskog oveka.'d celokupne istorije
oveanstva, samo /-- godina prolo je bez ratni sukoba ; )vi ostali milenijumi proli su u
krvavim sukobima svi vrsta.
4ave!emo sada primere delovanja =antastini oru"ja na istorijsku stvarnost.
(undalk + tvdjava i0*%/l()na do temelja ;
4an madol + svedoanstvo kolosalne
energije koja se tu upotrebila ;
)ete citades + avetinjski predeo bazaltne
pustinje, u kojoj je do temelja sravnjen grad
bogova ;
)odoma i *omora + svedoanstvo
nuklearnog udesa ;
#erion && + jedan od sedam slojeva, sravnjen
kolosalnom energijom jo neidenti=ikovane
vatre ;
7roja &V + etvrti sloj grada star 0.--- godina,
pre 'diseja, bukvalno zbrisan iz povesti ;
Gurupak + spaljen i zagonetno mrtav, /.--- godina pre .rista ;
%oend"o (aro &V + grad koji je doslovno sravnjen nuklearnom energijom, to je
na!"n% !*r2)na "in()ni.a ;
4a sliciH %oend"o (aro, grad uniten nuklearnom energijom pre 3--- godina ;
'vo su primeri koji se, areoloki nikada nisu objasnili, iako su vrlo dobro poznati
naunim krugovima.)a druge strane neolitski ovek nije posedovao oru"ja takve mo!i,
pa stoga ni opisi koji su nam ostali zabele"eni, nisu jednostavno mogli biti
izmiljeni.4adjeni su itavi gradovi koji su bukvalno bili istopljeni nekom kolosalnom
temperaturom.(anas se dobro zna da se granit topi tek na 0./-- stepeni
Oelzijusovi.(akle, ideja o nekom po"aru bilo kakvi razmera odma otpada, to su
naunici i areolozi ve! u startu odbacili.Se je o energiji s kojom su bila ruena urbana
naselja, u kojima se granit i andezit bukvalno topio, a ije staklaste primere imamo u niz
lokaliteta istone i zapadne emis=ere, na primer 9iklopski toranj u Borsipi.
F egipatskoj I9njizi mrtviI pominju se Ikuglaste munje koje su unitavale i parale
nebom;I ' realnosti ti sintetiki oru"ja govore mnoge drevne ronike, u kojim takodje
sre!emo opise i najrazliitiji arsenal bo"anskog oru"ja.?oznata je takozvana I*rka
vatraI, iji je plamen leteo brzinom munje, pra!en grmljavinom ; 9ada bi takav projektil
stigao do cilja, dolazilo bi do strane eksplozije i pojave dima ; Vratimo se indijskim
izvorima, gde ima najvie opisa o tom straovitom oru"ju bogova. Bo"anstvo Giva, na
primer, ve! je imao oru"je /ina#!, koje je u sutini bilo doslovno 'a.a" /la&)na ;
Datim, legendarna ptica *aruda, boga &ndre, po legendi, na zmijsko leglo baca
Ibo"ansko jajeI koje je eksplodiralo uz zagluuju!u svetlost i eksploziju ;
4ave!emo jo neka oru"ja iz indijske mitologijeH
%auzola parva + gigantski vesnik smrti ;
(arpana + oru"je koje 0a0!3!() ;
%oa + oru"je koje izaziva gubitak svesti i masovnu amneziju ;
Gatagni + oru"je koje stoput ubija ;
Varana + oru"je koje izaziva iluminacije po neprijatelju ;
)vi ovi prevodi i znaenje navedeni oru"ja jesu
doslovni, a od svi nji najmo!nije oru"je bilo je
*a0*ar, ili oru"je aosa ; F #u"noj $merici to je oru"je
bilo poznato pod imenom &a3&a#a, dok nam slino
oru"je iznosi i 4ostradamus u svojim IOenturijamaI pod
imenom 0a&a*%'rin.&li doslovno, a*%& 'ri0an*.F
I%aabaratiI, nuklearni opisi kao da su bili
svakodnevna pojava, evo primeraH
....rabri $svatama prizove $gnijevo oru"je i ispali
eksplozivni stup, koji se rastvori u svim smerovima i
izazva bljetavu svetlost kao 0--.--- sunaca... 7ada je
i voda uzavrela od topline i jare ...$ svet sagoreo od
"ara ...
F #u"noj $merici kod &ndijanaca iz plemena 9ajapo pominje se #%/, gromovito oru"je
na principu l)($)ra ; @laser je drugi princip, za razliku od lejzerskog oru"ja koje se danas
uveliko proizvodi na principu kvantni generatora svetlosti.A 9od drevni 9elta, bilo je
poznato uveno bo"ansko oru"je pod nazivom %#% 'al%ra kod koga je bilo potrebno
etvoro ljudi da bi ga stavili u dejstvo ;
F mesopotamskim izvorima na najstarijim pronadjenim glinenim tablicama, ima opis
neki bo"anski presija.7aj se =ragment sauvao u sumerskom narodu i bio poznat kao
Mngiduov trei san.?ie...Datutnji zemlja, munja zabljesnu, oganj se zapali, napuni se
prostor smrti. 7ad nastade svetlost, dim pade i pretvori se u pepeo ;... @Mp o *ilgameu,
V pevanjeA
F kineskim izvorima govorilo se i o Istranoj buci to ju je stvaralo udesno oru"jeI; F
baltikim sagama, tanije u IMpu o prosidbi MmereI govori se o oru"ju koje je nauci
nepoznato.F I%aabaratiI ekvivalent tog oru"ja jeste oru"je pod imenom a(a(a, ije
dejstvo jeste tipino radi%l%3#% %r!1()H
...7ravka !e se odr"ati, ali plod u "enama ono !e ubiti ;
F persijskoj mitologiji, pominje se oru"je pod imenom a$i3*a i 0/)ni3*a.) tim
oru"jem ...oni su ubijali i dvaput rodjene ; ...
F Bibliji ebrejski #eova upotrebljava munje + s obzirom na ebrejski izrazH ,a3&al
@doslovnoH elektricitet ;A + kao bo"anska tvar koja ubija ;
'sim ove uranske prolosti oveka, tu su prisutna i =ruga, =onina @zvunaA oru"ja to se
sre!u ve! u indijskim izvorimaH ...etiri zvuka, nazvana, zvuci to u"as izazivaju, kao da
se planine survavaju ;
F japanskoj tradiciji kada je re u bo"anskim oru"jima postoji izrazH S%#% N% K!ni ili
doslovnoH zabranjena zemlja, to predstavlja radioaktivnost i kontaminaciju tla.)lino
oru"je na principu urana opisuje i keltska tradicija, i to pod imenom la&-ad);
9od skandinavski naroda, pominje se koplje +!n+ni, koje je po legendi automatski
poga6alo ciljeve ; F indijskoj mitologiji, sre!emo pak l%0 a/i* ili natprirodnu mo! vetra,
ija energija neodoljivo podsea na =usiju atoma.9od #evreja, to je !ri)l, oganj Bo"iji,
iji je andjeo sejao smrt u %ojsijevo doba.'va oru"ja unitavala su striktno gradove na
zemlji, to je i areoloki potvrdjeno.7o suH Bolsena, (undalk, Mkos @stvarni gradovi koji
su pronadjeniA, kao i Derzuru @mitski grad koji nije pronadjenA.
?rimere ovi zagonetno spaljeni gradova nauka do danas nije objasnila, jer joj se inilo
Inemogu!imI da oni upravo bivaju uniteni nekom viom energijom.
%noga od ti oru"ja se ne mogu identi=ikovati, bez obzira na opse"an opis.7akav primer imamo
u zapisima iz &ndijeH &%,ana0*ra + oru"je koje alje u besvesno stanje itave armije, *a3*ra +
oru"je koje izaziva svojevrsnu maglu i unitava sve pred sobom.
%noga od ovi oru"ja imaju i svoju ijerariju, a tako tvrde i indijski izvori, reima da postoje
takozvana /ra i /%0l)dn(a oru"ja; Pr% se oru"je verovatno podrazumeva pod vrstama
konvencionalnog oru"ja, dok je poslednje oru"je sredstvo nepojmljive mo!i, iji opis koji !emo
navesti to i potvrdjujeH
...'ru"je se vinulo visoku u vazdu i plamen koji je sevnuo iz njega, bio je slian ognju koji je
pogodio Demlju na kraju geoloke epoe. 9rotine su padale sa neba, a zemlja je sva
podrtavala... @$unsani parvaA
...&z te mase, iznenada je izletelo mnotvo plameni strela, pra!eni bukom koja je prevazilazila
svu poznatu tutnjavu na zemlji...?ri padu na povrinu zemlje, te gromovite strele su
eksplodirale.4jitanje ranjeni konja, urlanje umiru!i slonova i vapaj ljudi, stvarali su u"as
me6u pre"ivelima... @%aabarataA
<egende svetski naroda govore o vremenu takozvani bo"anski ratova, koji su bili vidjeni i na
nebu i na zemlji.Satovi koji su se u mnogome razlikovali od konvencionalni ratova, kao i od
geoloki presija prirode kakvi su vulkani, erupcije, poplave i uragani.Se je o opisima
bo"anski oru"ja koja su koristila neka nama nepoznata bi!a, a ija tenika i dejstvo na zemlji
jesu u dlaku isti sa dananjim slinim oru"jem.
$ko se svim ovim stvarima da nauna realnost, onda je istorija oveka na ovoj planeti samo
puko ponavljanje jedne ve! do"ivljene stvarnosti, s obzirom da mnogi izumi nisu uopte
izminjeni, ve! samo ponovo i ko zna po koji put otkrivani ;
"reme kada su 0i0anti vladali zemljom
%nogi ka"u da se "ivot zaeo u svemiru i da je potom stigao na zemlju.4eki ka"u da su
to bili preci %aja, 7olteka i Mgip!ana, iz iji su "arita nastale grandiozne civilizacije
naeg klasinog sveta.%edjutim jedan jo stariji svet, koji je pretodio oveku, bio je
svakako svet nadljudski bi!a.7ragove te zagonetne civilizacije imamo prvenstveno u
senzacionalnim nalazima areologije @koji se ko zna zato skrivajuA kao i u =osilnoj
paleontologiji.Se je o tragovima divovski bi!a, iji su =osili, alatke i orudja nadjeni na
#avi, u $ziji, $ndima, $gadiru, Gri <anki, >ilipinima...
(obro se ve"ite, jer pole!emo u jedan svet o kom malo ko od vas ima ikakvog pojma, a
kada vidite ekskluzivne =otogra=ije, dobro pazite da ne padnete sa stolice;
?rema reima antrolpologa i paleoantropologa, nekada su na zemlji carovala
gorostasna bi!a ija je civilizacija pretodila razumnom oveku, a ija se prosena
visina kretala izmedju /.3 do 3.3 metara visine ; ) obzirom da su ovi =osili nadjeni u
malom broju, gigantska bi!a nisu mogla biti uvr!ena u klasinu teoriju evolucije poto
nisu nadjene IkarikeI njiovi pretodnika. & sami ovi gorostasi govore o besmislu
(arvinove teorije evolucije @opirnije o tome u temi (arvinova 7eorija, <a" 9oja 7rajeA,
jer gde su ti majmuni od koji su oni nastali:
7ako na osnovu nalaza iz areologije, a naroito iz mitologija drevni naroda, nauka je
donekle rekonstruisala svet koji je nakada vladao Demljom, u interglacijalnom
periodu.%edjutim postojanje pracivilizacije u epoi vurma potvrdjuju najpre tragovi
prastari kiklopski zdanja i utvrda za koje nauka nije nala nikakvo objanjenje, niti je
ikada utvrdjeno njiovo poreklo i starost.Se je prvenstveno o takozvanom +rad!
'%+%a na visovima $nda, poznatog pod imenom Ti,!ana#%.7ako po uvenom
glaciologu i kosmogra=u iz 0C.veka, $ustrijancu .ansu .oerbigeru u njegovom delu
I*lacijalna 9osmogonijaI, rasa divova ili nadljudski bi!a vladala je u epoi a3l)4)n, to
ini geoloku epou zemlje od pre /--.--- godina.?o njegovim reima, re je o
civilizaciji megalitskog carstva, ije je sredite kulture nastalo u 7iuanaku pre neki
,KK.--- godina, a koju je kasnije unitila jedna d"inovska kataklizma, izazvana velikim
geolokim krizama i poreme!ajima Demljini polova.?o tom pitanju 7iuanako je
izgradjen jo u diluvijalnom vremenu glacijalni epoa, to su potvrdili i neoekivani
nalazi.
F tom vremenu je oko Demlje kru"io jedan
satelit, pretodnik dananjeg meseca, neki
0--.--- godina, na razdaljini od est
zemljini polumera.%edjutim, usld
retrogradnog kretanja i velike brzine, taj bivi
mesec je oko ekvatora stvorio svojevrsni
vodeni zid koji je stajao poput nategnutog
prstena oko Demlje.7ada, zbog d"inovske
gravitacije i uticaja tog satelita, nisu
postojale plime, ve! je sva voda mora i
kopna stajala, oko ekvatora,
InategnutaI.?omenuta blizina toga meseca je
na Demlji izazvala d"inovski rast biolokog
sveta, koji je u nauci poznat kao =enomen +i+an*i$&a ;
9ako se taj mesec sve vie u spirali pribli"avao Demlji, dolo je do gravitacioni presija
usled koji se on, doslovno, raspao u atmos=eri Demlje.?ri toj jonskoj kataklizmi, na
Demlji su nastali straiviti poreme!ajiH okeani i vode mora trenutno su se rairili i razlili,
jer vie nije bilo gravitacione sile da je dr"i oko ekvatora.7ako se kataklizmom, nivo
vode spustio i razlio Demljom 5 #il%&)*ra ni"e od predjanjeg nivoa.?ri ovoj
idrogenskoj presiji, mnoga su kopna bila potopljena a mnoga su se potom
uzdigla.7ada su veliki delovi tog satelita pali rasprsnuti na Demlju, u obliku veliki
gromada i =ine, sitne praine.(eo =lore i =aune je tada bio uniten, a sa njom i
dinosaurusi ija zagonetna masovna smrt u nauci do danas nije razjanjena.&z toga
razloga, geolozi su u prouavanju Demlje i njeni slojeva, nali jasno kao no"em
razgraniene =ermente slojeva koji do danas nisu objanjeni, osim injenice da je neka
nenadana presija, pre ,3-.--- godina, nanela slojeve koje i danas mo"emo videti.F
=izici se ovo mo"e objasniti samo kataklizmikim padom i nanosom nekog kosmikog
tela koje je eksplodiralo u atmos=eri.
(okaz toj injenici nalazi se i danas u #u"noj $merici, gde se du" $nda u du"ini od oko
K-- kilometara mo"e videti tamna korozija koja je nekada vodom nagrizla stene, i to ba
na visini od 5 #il%&)*ra; 'vo medjutim znai da je nivo dananjeg ?aci=ika, na primer,
bio nekada vii za tri kilometra nego danas.Ba usled te
injenice, u prolom stole!u je nastala i jedna geoloka
zabluda.7adanji su naunici mislili da su se $ndi uzdigli za
itava / kilometra, nakon ega je i danas ostala vidljiva
korozija nekadanjeg nivoa vode.%edjutim, prema
savremenim saznanjima, procez uzdizanja $nda zavrio se
u vremenu kada na Demlji nije postojao ni jedan sisar a
kamoli ovek, ime se konano dokazala .orbigerova
teorija o glacijalnom mesecu koji je pre ,3-.--- godina
unitio $ndsku civilizaciju divova.
9ada su areolozi u prolom stole!u otkrili u $ndima,
7iuanako i njegove drevne ruevine, utvrdili su da to nije
zapravo bio grad, nego doslovno l!#a; %edjutim, ta tra"i
luka na visini od 0/ iljada stopa;: 4akon toga sledila je
prava eksplozija otkri!aH jezero 7itikaka, jeste ostatak luke
do koje je nekada dopirala voda.9ada se nivo mora spustio
za / kilometra, luka je ostala da tri u vazduu a u raselini jedne udoline ostalo je
jezero 7itikaka.7o je danas jedino jezero na svetu vie od nivoa mora, a za iji =enomen
nauka nije nala nikakvo objanjenje.
)lika objavljena u )trand %agazinu 0KC3. godine.
)a druge strane, znaenje imena 7iuanako doslovno, na jeziku ajmara, znai Igrad
umiru!eg mesecaI.7ime se jo jednom utvrdilo se!anje na vreme kada su taj grad i
njegova civilizacija izumrli posredstvom %eseca koji je zamro i nestao na nebu.9ako do
danas nije utvrdjena starost ovog =antomskog grada, ostaje injenica da je to najstariji
grad na svetu, rodjen jo u no!i oveanstva.'tud nije sluajno to ba u njegovoj
blizini "ivi najstariji narod na svetu, poznat pod imenom Frukeu @drevni Fri sa jezera
7itikakeA, ije legende takodje potvrdjuju predanje o vremenu kada Imesec nije bio na
nebuI i kada su megalitski grad 7iuanako izgradila gorostasna Varir!na bi!a, Igraditelji
golemi gradovaI.
9ada su tu dole drevne &nke, taj je grad bio uveliko u ruevinama. 7ako niko od okolni
drevni naroda nije znao poreklo i starost ovog zagonetnog grada, oko kojeg su nastale
najkontroverznije ipoteze i napisane bezbrojne studije i knjige.Bio je to kiklopski grad
koji se prostirao na oko ,-- kvadratni kilometara i od iji je klesani monolita, dana
izgradjena gotovo itava <ima; 7iuanako jo uvek izaziva straopotovanje svojom
veliinom i razmerama kiklopski blokova kamenja.7u su pronadjene uvene 9pije
)unca i %eseca, sa zagonetnim prikazima likova i bogova sa etiri prsta; 7ako je na
kapiji )unca @9olasaUaA nadjen i dei=rovan drevni kalendar koji se sastojao od ,E-
dana, to upu!uje na injenicu da je godina nekada bila kra!a; 'vo medjutim znai jo
netoH tad je "ivotni vek ljudski bi!a bio tri puta du"i, ime su objenjive one zagonetne
dugovenosti o kojim priaju predanja mnogi naroda, kao i sama Biblija.
4a pomenutoj 9apiji )unca dei=rovan je binomski
kalendar, to ini jedan od najte"i presedana u istoriji
areologije; 4aime, narod koji je izradio takav
kalendar, nije ga mogao izgraditi bez odgovaraju!i
optiki instrumenata, to znai da su ta bi!a jo u
vremenu !r&a, kada je na predak iao u oporima,
razvili matematiku i astronomiju, to je =enomen do
danas neobjanjen;
'bratite pa"nju kod slike desno na veliinu bagera na
vru slike ;
)am se 7iuanako sastojao od zapravo dva gradaH
$kapame i ?umapunktue i neobian je stoga to, ba
u tim krajevima, zemljotresi araju i unitavaju konvencionalne gradjevine savremenog
in"enjeringa.%edjutim, 7iuanako se nije pomerio sa mesta, to ini poseban =enomen
za seizmatiku, i uote za aritekturu.)a druge strane, lukovi bez svodova u 7iuanaku,
kakve ne sre!emo nigde na zemlji, ukazuju na sistem jednog neverovatno slo"enog
sveta, iji su neimari izgradili ovaj grad bez ijednog eksera ;;;
("inovske kamene monolite spajale su i svojevrsne srebrne i bakarne spojnice, iji je
nalaz doveo u opasnost istra"ivae koji misle da se metal nije na $ndima koristio pre
nove ere dalje od 03-- godina.>antastini likovi i ikonogra=ijeu 7iuanaku samo su
dokaz vie jednog neverovatno starog sveta iz ijeg su centra kasnije nastali kultovi
obu"avanja jaguara i pume.Gto se tie same izgradnje njegovi kiklopski blokova,
danas vlada opte minjenje da se u tu izgradnju verovatno morala upotrebiti neka
savrenija tenologija nego to je danas imamo, s obzirom na presedan levitacije koja
se tu oigledno koristila.
9ada je pre ,3-.--- godina carstvo divova bilo uniteno, oni su se migracijom razili
zemljom i tako ponovo ostvarivali svoje kiklopske radove, ije tragove sre!emo u
Balbeku u <ibanu, )olsberi .ilu u Mngleskoj i drugim mestima.kada je Demlja IuvatilaI
dananji mesec, divovi su u toj poslednjoj kataklizmi zauvek isezli, a %esec je ostao u
orbiti, gde se danas nalazi.(okaz za tu tvrdnju je veoma jednostavaH naime %esec je
doljak u )unevom sistemu.?rema svim zakonima =izike, da je nastao od Demlje, ili sa
nekog tela u )unevom sistemu, on bi kao i sva nebeska tela, morao da kru"i poput
pravca kazaljki na satu.%edjutim, on se kre!e sasvim suprotno.7o anti=iziko i danas
neobjanjeno kretanje sre!emo jo samo kod %arsovi satelita >obosa i (eimosa.7ako
je ta druga i poslednja kataklizma unitila konano i $tlantidu u $tlantiku, koja je bila
samo produ6etak jedne mnogo starije i mo!nije civilizacije.
Gto se tie sami divova, potvrdu njiove civilizacije nalazimo kako u naunim
krugovima, tako i u predanjim mnogi naroda.*rka predanja ta gorostasna bi!a
nazivaju 7itanima, &ndijci + $surima, pueblosi iz %eksika + %itmacima, $rapi + Geid ad
ben ad, #evreji + )inovi Bo"iji ...'bzirom da je kamen najrasprostranjeniji na Demlji, otud
se civilizacija divova i zaela u kamenu, lije megalitske tvorevine nalazimo irom
sveta.4auka danas za njiovo postojanje i =unkciju nema objanjenja, sem injenice da
su svi njiovi sistemi skoncentrisani oko $tlantskog bazena, kao da su svojim
prisustvom govorili o mestu pradomovine poslednji divova.
%nogi su naunici uverenja da je uveni #eti sa imalaja, )askvo ili Big >ut, samo
degenerisani i poslednji ostaci onog gorostasnog sveta ije zadnje predstavnike nauka
naziva pod imenom (inopitecus 4ivalis.)asvim je
izvesno da je tu re o svetu koji ne pripada oveku, jer
civilizacija divova je iza sebe ostavila mnoge
graditeljske i druge tradicije koje su kasnije preuzeli
razni narodi.7ipian primer je u zagonetnoj civilizaciji
%aja u %eksiku, ija se struktura dr"ave kretala
Iimperijalizmom prema vlastitom sredituI, a iji
=enomen vlasti nikada i nigde nije postojao na Demlji;
Gto se tie tragova rada ti gorostasni bi!a, jo i
danas naunici i areolozi nalaze neobjanjiva
kiklopska podzemlja savrene izrade, utvrdjenja i
tunele koji se granaju itavom planetom.9amene
ceste sagradjene od ogromni blokova kamenja, kao
da su imale ulogu da izdr"e neke ogromne te"ine.7o
su nauno utvrdjeni dokazi i zna i svaki
areolog.?rema svim legendama prastari naroda, rasa divova je bila bele puti, plave
kose i oiju, sa prosenom visinom od / do 3 metara.&mali su mozak ve!i od naeg, pa
prema tome i ve!u mogu!nost prikupljanja znanja.)imbol im je bila IsvastikaI iji je
znamen kasnije upotrebilo .itler, kako bi podupro ideju o takozvanom Iizabranom
naroduI nadljudski sposobnosti.
?oznavali su metalurgiju, zemljoradnju kao i mnoge egzaktne nauke.7aj narod Bo"iji
sinova bio je u sutini narod graditelja, jer je izvesno da su poznavali tajnu vadjenja,
obrade i transporta ogromni blokova kamenja, ija zdanja sre!emo irom planete.7a
se rasa rairila itavom istonom i zapadnom emis=erom, i taj je talas poznat nauci kao
talas $zil+tardenien, koji je usledio pre 0,.--- godina.Oivilizavija ovi bi!a pretodila je
oveku.4a davnanji predak preuzeo je mnoga znanja i vetine ove civilizacije.F
suprotnom kako se mogu objasniti tolika =rapantna znanja koja su isksavala iz tame
istorije:
Sasa gigantopiteka danas je poznata nauci, bez obzira to nauka nije mogla da istu
uklopi u emu IredovneI evolucije o oveku.F mnogim drevnim kulturama )tarog i
4ovog sveta sre!emo prastare likove neki gorostasni bi!a koje naa evolucija uopte
ne poznaje.?aleontologija je pronala i tragove degeneracije i kanibalizma u tim
vrstama, to bi znailo da je ta rasa nakon kataklizme, pala u bedu i varvastvo i da vie
nije imala izlaza.'tud mnogi njiovi kiklopski spomenici @9omogena, 9araota, 4an+
%adolA najpre simboliu veru u konanost svetova.F tom vremenu, na predak je tek
ulazio u svet paleolita i kretao se u oporu, a otkuda bi inae itavim svetom nastali
zagonetni narodi kao to su biliH Smoali, Fjgrijen, %enauni, <emuri, 7itani ili (akini,
ako ne iz jednog predjanjeg nasledja.
(ivovi su "iveli u vremenu kada je predjanji mesec stravino zakrilio polovinu neba, a
gigantski oblici =lore i =aune opseli njiov svet.4akon kataklizme, svet divova nije imao
izlaza, jer je Demljina atmos=era bila bukvalno zamraena od triliona tona estica i =ine
praine, kada su nastajali takozvani mikrocrveni izlasci sunca, a zvezde imale ljubiastu
boju.4astala je sveopta glad na zemlji, njiovi centri kulture su razoreni, a ekoloka
slika sveta bila je potpuno poreme!ena.9ontinenti i obrisi mora imali su tada sasvim
drugu kon=iguraciju, a stenje i kamene blokove kao da je razbacala neka sila
apokaliptini razmera.)a druge strane .omo sapiens je ulazio u misaonu vasionu, i
tragove tog nasledja najpre vidimo u uvenom obrascu kromanjonske rase, za koju
naunici govore da je bila najlepa rasa koju je svet ikada video; Bila je to rasa pravi
gospodara Demlje, koja se nenadano pojavila u srednjoj Mvropi, direktno sa
$tlantika.Bili su visoki i plavi i iza sebe su ostavili tragove umetnosti iz ledenog doba, a
ije smo velianstvene primere nali u peinama $ltamire, <asko, Val 9amonike i
drugi.'va rasa dola je odnekud sa $tlantika, to je kao =enomen poznat u naunim
krugovima.4o, zagonetka je le"ala u tome to tada, pre 3-.--- godina, nije bilo plovni
objekata niti bilo kakvi putovanja $tlantikom; )toga, odakle se ova rasa visoki ljudi
pojavila u Mvropi; 4a koji nain:
4auka na te odgovore nema obrazlo"enje sem injenice da je ista rasa imala ve!u
zapreminu mozga od naeg i da je nenadano nestala poetkom neandertala, koji su
preizeli primat u carstvu ominida.
)ve su ove misterije danas jo neobjanjive, jer mi iako imamo svakakve nalaze,
nikakvim racionalnim jezikom ne mo"emo da i objasnimo.9o je bio taj svet i kuda su
isezli: )a druge strane, kroz mnoge spomenike, megalitske kulture, mo"emo videti
tragove njiovog daljeg lutanja Demljom, tragove krvavi borbi za opstanak i okrutni
tradicija.%edjutim, ipak i pored njiovog beznadja i lutanja, jo uvek nismo razjasnili
njioove simbole, njiove i=rovane poruke, njiove konstrukcije i njiovu usamljenost
na Demlji.
ajne sibirske eAplozije
7ridesetog juna 0C-K. u 2.1- asova "itelji mnogi sela
Oentralnog )ibira ugledali su na nebu plavo+belu loptu
zaslepljuju!e svetlosti koja je iza sebe ostavljala dugaak
vatreni trag.)vedoci ovog nesvakidanjeg doga6aja uoili
su da se lopta kretala u smeru jug+sever, a onda, na
maloj visini, vatrena lopta je prela na kurs sever+
severoistok, kre!u!i se prema me6ureju #eniseja i
<ene.Fsledila je straovita eksplozija koja j e bila ravna
snazi istovremene eksplozije 3--+,--- atomski bombi,
ili oko 0-+1- megatona poznatog eksploziva 747.(o
eksplozije je na sre!u dolo u praktino nenaseljenoj
oblasti ?odkamenaja 7unguska, E- kilometara od sela
Vanavara.?rocene ka"u da je kojim sluajem ovakvo nebesko telo palo u jednu tipinu ruralnu
oblast )$(, izazvalo bi smrt oko 2-.--- ljudi, uz tetu od oko 1 milijarde dolara.Fdar
7unguskog meteorita @ako je to bilo toA, u urbanu zonu sravnio bi grad sa zemljom, odnevi
"ivote oko /--.--- ljudi.4a slici desno upore6ena je povrina dejstva 7unguske katastro=e sa
gradovima 4jujorkom i Vaingtonom.
*otovo sve ku!e u Vanavari su poruene.%etani gradi!a 9irenska, na obalama <ene, ugledali
su =ontanu vatre, dima i praine.4ad tajgom se nadvio ogromni vatreni stub visine 67
#il%&)*ara.&ako je dan bio sunan, vatreni stub su videli i ljudi iz <enski rudnika, nedaleko od
sela Bodajbo.)eizmogra=i u &rkutsku, 7akentu, 7bilisiju i #eni u 4emakoj, iljadama kilometara
daleko od mesta katastro=e, registrovali su zemljotres..F)led sna"nog udarnog talasa nastalog
nakon eksplozije, drve!e na povrini od ,.--- kilometara kvadratni je poleglo ili poupano iz
korena @kao to se vidi na slikamaA.?rostranom sibirskom tajgom, toga dana, kao da je proao
sna"an taj=un koji je milione stabala sravnio sa zemljom.F mestu )trelki,koja se nalazi u
sibirskom bespucu, poznati sovjetski
etnogra= &. %. Gulov, razgovarao je sa
grupom metana, koji su mu rekli da je
ova katastro=a ne samo unitila
sibirsku tajgu i njiove logore gde su
"iveli, pri emu je ubila nebrojeno
"ivotinja, nego je sa sobom ova
tajanstvena pojava donela i udnu
bolesti sobovima, narocito ugu, za
koju metani ka"u da se nikada pre
eksplozije nije pojavljivala.
'bjanjenja koja su tokom godina
pripisivana ovoj zagonetnoj sibirskoj
katastro=i odgovarala su trenutnoj
naunoj modi.9ako se moda menjala,
tako su u pomo! prizivana plamena bo"anstva, antimaterijalni meteori, 4<' na nuklearni
pogon, male crne rupe...4aroito se uporno odr"ala pretpostavka o nuklearnoj eksploziji, koju
podr"avaju i u=olozi.7ome je u mnogome doprineo sovjetski pisac nauni romana $leksandar
9azancev, koji je godinama kasnije, naao jako puno slinosti izmedju .iroime i 7unguske, da
je postavi o i teoriju po kojoj se u )ibiru takodje radilo o nuklearnoj eksploziji.'n je tu ideju
odenuo u jednu nauno+=antastinu priu, objavljenu 0C1E.godine, u kojoj je izneo miljenje da
je eksploziju izazvao oteeni kosmiki brod u pokuaju da dodje do sve"e vode iz obli"njeg
Bajkalskog jezera.7ako je ro6en mit o Itunguskom 4<'I, koji je opstao do dananji
dana.4jemu u prilog ila su i tvr6enja da su u blizini mesta doga6aja na6eni tragovi zraenja i
da su biolozi kod neki biljaka otkrili mutacije i pojaani rast @e=ekti koji su primenjeni posle
dejstva vodonini bombiA.F prilog 4<' teoriji ila je pria istra"ivaa <eonida 9ulika koji je u
Vanavaru posetio nekoliko stariji ljudi koji su mu kazali da su toga sudbonosnog dana na nabu
primetili Icilindrino teloI.
'vakva tvr6ena pokazala su se nedovoljno pouzdana.7vorac tenike odre6ivanja starosti
pomo!u radioaktivnog ugljenika i novelovac R.<ibi, proveravao je rezultate ispitivanja biljni
prstenova =ormirani posle eksplozije iz 0C-K.godine.4aao je dodue, minimalne promene u
zraenju, ali je izraunao da bi stvarna nuklearna eksplozija morala ostaviti tragove najmanje
sedam puta izra"enije od oni koji su na6eni.)a <ibijevim tvr6enjem da 0C-K. nije bilo nikakve
nuklearne eksplozije, sla"u se i nalazi norveki emiara koji su objavili rezultate svoji
istra"ivanja, po kojima biljni prstenovi nisu pokazivali nikakve tragove zraenja.
Sazumljivo je stoga da ve!ina naunika ne privata ideju o nuklearnoj eksploziji.Britanski
astronom >reensis Vipl, prvi je 0C/-.godine izneo ideju da je Demlju posetila mala
kometa.Vode!i astronomi i geolozi u Susiji tako6e se zala"u za ipotezu komete, demantuju!i
tako utisak koji bi se mogao ste!i iz istupanja u=ologa i pisaca kako je teritorija 4<' zvanina
ruska verzija doga6aja.
7ek 0C,2.godine organizovana je prva ekspedicija predvo6ena akademikom <eonidom
9ulikom.&stra"ivanja u oblasti sela Vanavara trajala su tri godine.)a izuzetkom ulegnute ume
na ogromnim prestorima tajge, istraivai tada nisu otkrili neki drugi trag 7unguske
katastro=e.4ije bilo ni kratera, ni razbacani delova nekog meteorita.(esetine naredni
ekspedicija nisu bacile vie svetlosti na tajnu ove nevi6ene kataklizme.("inovski kosmiki
objekt kao da se istopio u gustim slojevima
atmos=ere ili ispario prilikom eksplozije.
&zme6u mnogobrojni ipoteza kojima je
zajednika karakteristika da je InekoI ili InetoI
palo sa neba, a koje su imale veoma strunu
osnovu, ali i banalna objanjenja, 7ungusku
katastro=u na najrealniji nain objanjava ona
ipoteza koja ka"e da se naa planeta sudarila
sa nevelikom kometom sastavljenom od leda i
zamrznuti gasova.'na se raspala na nekoliko
delova koji su proujali kroz atmos=eru.7ime je,
smatraju pristalice ove pretpostavke, dato objanjenje zbog ega nema nikakvog meteorskog
materijala na mestu nesre!e, sa izuzetkom si!uni magnetni kuglica otkriveni u uzorcima
zemlje.(elovi komete, oigledno nisu dospeli do zemljine povrine, budu!i da nije otkriven
nijedan krater, trag udara nekog komada sa neba.
>ebruara 0CC0.godine I9omsomolskaja pravdaI je objavila senzacionalnu vest o istra"ivanjima
koje je u oblasti Mvenkijske tajge obavio izvesni Vladimir Voronov.7amo je otkriveno jo jedno,
do tada nepoznato ulegnu!e ume, koje je istini za volju, opisano daleke 0C00. tokom gradnje
puteva kroz ovu oblast, ali niko tada na to nije obratio pa"nju.'blast je naime toliko udaljena od
mesta 7unguske katastro=e da naunici nisu ni slutili da je meteorit izazvao ovakve posledice na
Demlji.Voronom se nije zadra"ao samo na tome.4a oko 0-- kilometara severozapadno od
oblasti u kojoj je 9upikovljeva ekipa vrila istra"ivanje, Voronov je otkrio veliki levak prenika
,-- metara, prekriven gustom umom i rastinjem.Visin rubova levka je 03+,- metara...Dnai,
ipak je n)3*% palo na Demlju.&li je mo"da to neka pojava koja nije povezana sa 7unguskom
katastro=om, ve! ima svoje korene u dalekoj prolosti:
'dgovor !e dati budu!nost, ali pa"nju skre!e slede!a injenicaH I 9rater VoronovaI,
I9ulikovljevaI i IMvankijevskaI ulegnu!a ume ine jednu zajedniku zonu orijentisanu u smeru
zapad+severozapad.$ko se ova zona produ"i prema smeru istok+jugoistik dolazimo na
rastojanje od 2-- kilometara od zagonetnog ?atomskog kratera.
'vaj udni krater smeten je na ?atomskoj visoravni, nalazi se na gustoj i nepristupanoj tajgi,
na rubu brda visokog 0./3- metara, u sreditu oblasti poznatoj po velikim zaliama zlata.@Dato
li se )ibir toliko uva:A.
&ako ovaj krater podse!a na vulkan, na njemu nema nikakvi tragova lave.F potpunosti
?atomski krater se sastoji od odlomaka i komada zemlje, bez ikakvi vidljivi promena
izazvani idrotermalnim ili nekim drugim procesima.7akodje, oblik ovog kratera odudara od
poznate =orme koja se dobija kada meteorit udari u Demlju, a ideja o njegovom vulkanskom
poreklu odbaena je u startu.F stvari, on podse!a na pojedine kratere na %esecu, jer se sastoji
od pravilnog prstenastog ovala i uzvienja u samom centru.
?ru"aju!i se iznad beskrajne tajge, krater je jedinstvena pojava na ?atomskoj visoravni.'vakvi
struktura nema nigde vie u celom )ibiru.& onda, odjednom, Voronov otkriva identian krater u
zoni ?odkamenaja 7unguska.(a li su ovi krateri tragovi zagonetne 7unguske katastro=e:
?o svojim dimenzijama, patomski krater je slian I9rateru VoronovaI.Visina prstenastog ovala je
,- metara, a prenik KE metara.9rater je simetrian i svojom du"om stranom orijentisan prema
jugozapadu, upravo prema onoj strani sa koje se kretalo nepoznato telo.7reba primetiti da je
prema svim poznatim materijalima istra"ivanja do 0CE1. smatrano da je trajektorija kretanja
kosmikom tela prolazila u smeru sa juga na sever @ju"na varijantaA.%e6utim, nakon detaljni
analiza istra"ivai su doli do zakljuka da se neposredno pre
eksplozije IdoljakI iz kosmosa kretao u smeru zapad+severozapad
@istona varijantaA.4aunici su teko mogli da objasne ovu pojavu,
pa je ro6ena ipoteza o ImanevrisanjuI nepoznatog tela.'vo
manevrisanje rodilo je i ipotezu o padu vanzemaljskog kosmikog
broda ija je posada do zadnjeg trena pokuavala da izbegne pad
na Demlju.
?atomski krater @na slici doleA nema slinog IsabrataI na Demlji,
ba kao to i 7unguska katastro=a predstavlja jedinstven doga6aj u
poznatoj istoriji nae planete.?retpostavlja se da je ?atomski
krater nastao prilikom udara materije neke komete @led, vrsta
ugljena kiselina ili metanA koja je intenzivno degazirala i koja je,
mo"da nakon udara, nastavila sa degaziranjem.?o svemu sude!i
brzina udara iznosila je 03+,- kilometara u sekundi, a dubina
prodiranja do ,-- metara.
$meriki naunici koji su tako6e istra"ivali ovaj doga6aj, smatraju da je 7ungusku katastro=u
izazvao deo komete Mnke koja ima period rotiranja od svega /.3 godine, tako da esto prolazi
pokraj Demlje.4eki drugi =iziari povezuju 7unguski ImeteoritI sa .alejevom kometom koju prati
itav roj kosmiki tela i praine..alejeva kometa se pojavljuje u blizine Demlje svaki 2E
godina4a njenoj jako razvuenoj orbiti postoji nekoliko grupa kosmiki objekata.)edamdeset
est godina nakon 7unguske katastro=e, ,E.-,.0CK1. praktino istom trajektorijom na nebu
zapadnog i istonog )ibira preletelo je svetlo kosmiko telo sa narand"astim repom.4ad rekom
8ula, koja se uliva u 'b, telo je eksplodiralo, a snaga eksplozije bila je ekvivalentna snazi od 0-
kilotona 747+a.$ko je 7unguski meteorit bio u stvari prirodni satelit .alejeve komete,
,-E-.godine kada !e ponovo pored Demlje da proleti ova kometa, mo!i !emo da proverimo
istinitost ove pretpostavke.
?re oko 0, godina desilo se jo neto.&zvesni in"enjer #urij <abvin bio je pronaao =ragment
7unguskog meteorita u 9rasnojarsku.7o je bila prava gromada mase 3 tona, sa desetinama
kameni komada.7o je bio prvi sluaj u istoriji prouavanja 7unguske katastro=e da su otkriveni
delovi ovog misterioznog nebeskog tela, koji je putovanje zavrio u sibirskoj tajgi.?rema proveni
krasnojarski strunjaka K- odsto ovog komada predstavlja kombinacija kremena i klasini
meteorski materijala, ksederolita i monolita.%esto otkri!a ovog dela 7unguskog meteorita
nalazi se daleko od oekivani oblasti gde je udar bio najjai.7ano mesto pada jo uvek se dr"i
u tajnosti, dok se sa stoprocentnom sigurno!u ne utvrdi da je zaista re o meteoritu.Dna se
samo da je otkriven na rastojanju od oko E-- kilometara od centra eksplozije.?itanje je samo
ta ima da se mesto pada dr"i u tajnosti, i ta su tamo videli oni koji su prvi doli do tog
tajanstvenog mesta.)ve u svemu, sve je objanjeno i nita nije objanjeno.7unguska katastro=a
!e i dalje biti tema mnogi predavanja, seminara i nauni radova, a ni ipoteze o 4<'+u, crnoj
rupi, antimateriji nikada ne!e iseznuti iz ove tajanstvene prie.
1olekcija cirkuskih kreatura
=ve do pedesetih $odina proslo$ stoljeca najveci dio svjetske javnosti bio je ubijeden da mutanti
i himere uistinu e$zistiraju na nasoj planeti.
Tome su uveliko doprinosile i cudovisne kreature koje su posjetioci mo$li da vide ispod $olemih
satri najpoznatijih svjetski cirkusa& !olucovjek#polumajmun, Fovjek # lav, Fovjek # slon, Fovjek
# $usjenica, Fovjek sa tri no$e... Fijela jedna $alerija nevjerovatnih zlohudiih nakaza sa cijim se
tijelima i sudbinama priroda $rdno poi$rala.
,oduse, bilo je i onih koji su sami ;proizvodili; monstruozna covjelika bica. 3li, nijedan od njih,
cini se, nije znao od svo$ posla napraviti spektakl kao sto je to znao 3merikanac !hineas Taylor
5arnum C-)-+ # -)/-D. "n je -)(-. $odine u Ne: Iorku otkupio $lasoviti 3mericki muzej i #
zahvaljujuci svojoj ;kolekciji; ljudolikih kreatura # pretvorio $a u najpopularniji zabavni park.
judi su hrlili iz cijele 3merike kako bi vidjeli divljake sa 5ornea, enormno debele zene, zive
skelete, albinose, bradate zene, zive kanibale, patuljke, herma%rodite...
5arnum se prepustio svojoj razi$ranoj suludoj masti& publici je nudio cudovisna ljudska tijela,
prila$odena svojim neobicnim zamislima. Malo nepravilnih tackica na kozi i... evo djecaka#
leoparda na sceniQ
Na slican su nacin nastale ;zena sa $lavom mule;, ;djevojcica kamila;, ;zena#macka;, ;djecak#
kornjaca;, ;muskarac#ali$ator;...
Eodine -).). 3mericki muzej je iz$orio u pozaru. To, medutim, 5arnuma nije bacilo u ocaj.
"r$anizirao je novu %irmu # 5arnumov muzej, menazerija i cirkus # u kojoj ce najznacajniju
ulo$e imati klunovi, trapezisti i nakaze. !oslije smrti 5arnuma, %irma ce dobiti ime Rin$lin$
5rothers, 5arnum and 5ailey Fircus i sve do pedesetih $odina -/. stoljeca bit ce to najveci
cirkus na svijetu.
3li, svijetom su krstarile i istinske kreature, najcesce osobe koje su rodene sa teskim tjelesnim
de%ormitetima ili su u ranom djetinjstvu oboljele od teskih i neizlijecivih bolesti o kojima
zvanicna medicina $otovo da nije nista znala. Uostalom, po$ledajmo ko su bila ta nesretna bica
na cijim su sudbina spretni i beskrupulozni menadzeri z$rtali $oleme zarade...
=ara 5aartman& $at bum)
Kadna =araQ Fim bi se pojavila na ulicama ondona, objesni bi djecaci kretali za njom i
podru$ljivo dovikivali& ;9at bumQ 9at bumQ...;
Eodina je -)-+. i mlada 3%rikanka iz plemena Lotentota privlaci paznju svojom o$romnom
pozadinom, koja nije nista dru$o do pozamasne nasla$e masno$ tkiva na straznjici i butinama,
vrlo cesta pojava kod zena njeno$ naroda. 6bo$ to$a je djecaci i zadirkuju dobacujuci joj ;9at
bumQ C4elika $uzicaQD...;
,va probisvjeta su je otkrili u Kuznoj 3%rici, njenoj domovini, i u njoj vidjeli nacin dobre i lahke
zarade, pokazujuci je za nekoliko novcica znatizeljnim Gn$lezima. =enzacionalna najava
objavljena u listu ;Mornin$ !ost; ;"tkrijte 4eneru LotentotaQ; bio je dovoljan da ondonci
nahrupe u cirkus.
Medutim, uskoro su pocele $lasine o losem postupanju sa djevojkom. 3%ricki institut podnio je
zalbu za zastitu njeno$ dostojanstva. @znenadenje sudija bilo je veliko kada je =ara izjavila da se
dobro osjeca i da je zadovoljna nacinom kojim zaraduje za zivot. U stvari, ni trenutni
;menadzeri;, ni oni kojima je bila preprodana nisu joj placali ni jedan novcic. No, ni jedni ni
dru$i nisu skrtarili na alkoholu, tako da je =ara uvijek bila polupijana.
Eodine -)-(. kada se londonska publika zasitila a%ricke senzacije, =ara odlazi u !ariz $dje ce
zavrsiti u rukama neko$ pokazivaca medvjeda. No, tada joj je zdravlje vec bilo podosta
naruseno. Ni $odinu dana kasnije, u noci 2/. decembra -)-0. $odine, ona umire u jednom
cumezu na peri%eriji %rancuske prijestolnice.
Fuveni %rancuski zoolo$ 5aron Fuvier motrio za je zivota na =aru, koju je # zamislite #
uporedivao sa velikim majmunima. Nakon smrti, dodatno $a interesira njeno tijelo, kako bi i
autopsijom dokazao rasisticku teoriju tadasnjih europskih znanstvenika da su bjelci superiorniji
od crnaca. Uzeo je nekoliko or$ana iz njeno$ mrtvo$ tijela, oslobodio skelet i napravio odlivak
od obojeno$ $ipsa, koji je $odinama bio izlozen u Muzeju covjeka u !arizu.
MaRimo i 5artola& @zmisljeni 3steci
,va neobicna djeteta za koja se danas pouzdano ne zna da li su uistinu bili brat i sestra, kako to
tvrdi le$enda, patila su od teske bolesti, mikroce%alije Cmozak manji od normalno$D, patolo$ije
koja im je dala krhko tijelo i zakrzljalo mentalno ponasanje. Neki ih je spanjolski avanturista
otkrio u =alvadoru. !rodao ih je jednom americkom varalici koji je lansirao debelu izmisljotinu
da su MaRimo i 5artola potomci slavno$ srednjoamericko$ naroda, 3steka, i da ih je pod
neobicnim okolnostima nasao zatocene u starom asteckom $radu @Rimayau.
,a bi u svojoj izmisljotini bio sto uvjerljiviji, skretao je paznju posjetilaca na neobicnu slicnost
izmedu ovo dvoje sirote djece i nekih prastarih kamenih skulptura sto su poticale iz vremena
Maja i 3steka. 5ilo je to dovoljno da zainteresira neuke 3merikance.
<ada su -)(/. $odinu prvi puta pokazana americkoj publici izazvala su pravu senzaciju. 6bo$
to$a su uskoro uslijedile turneje po Gn$leskoj, 9rancuskoj, 5el$iji... !o povratku s turneje,
5arnum ih an$azira u svom 3merickom muzeju. = vremenom, interesovanje publike je
splasnulo, pa se oko -)/+. $odine sirotim maloumnim nakazama $ubi svaki tra$.
Kack Garle& ,iv iz Teksasa
=redinom dvadesetih $odina, student =veucilista u Teksasu, Kack Garle, kome su razuzdani
hormoni rasta odredili neobicnu zivotnu subinu, posjecuje Rin$lin$ 5rothers and 5arnum and
5ailey Fircus. U$ledavsi to$ du$onju od 2,*+ m, vlasnik cirkusa, izvjesni Flyde @n$les, prilazi
mu i bez okolisenja kaze& ;zelite li biti divS; Fasak kasnije, posao je bio zakljucen.
!rema le$endi cirkusa, Kack Garle se preobratio u prvorazrednu cirkusku atrakciju. @stini za volju,
on je do tada vec snimio nekoliko %ilmova, kao sto su ;Lansel i Eretel; C-/2*D ili ;Kack i
cudotvorni $rah;. Fetrnaest $odina nosit ce najneobicnije kostime, prije ne$o sto se bude
povukao u penziju.
ucia 6arate& zena lutka
iliputanka ucia 6arate nije prva liliputanka koja je napravila unosnu karijeru. "d e$ipatskih
%arona do nasih dana, patuljasti ljudi %asciniraju publiku. U Rimu su ih cak proizvodili,
maltretirajuci novorodencad kako bi sprijecili njihov rast. Ni europski kraljevski dvorovi nisu
mo$li bez njih& kraljica majka <atarina de Medici imala ih je pet, a njen sin sarl @A, cak # osamQ
ucia 6arate je bila uistinu posebna. !o svemu sudeci, ona je bila najminijaturnije ljudsko
stvorenje koje je ikada zivjelo na nasoj planeti. Rodena u Meksiku, nije presla 0+ cm u odraslom
dobu # velicina bebe # ni tezinu od 2,2. k$ # koliko je teska prosjecna mackaQ =uprotno
najcescim oblicima bolesti patuljatosti, kao sto je akondroplazija, vezana za nenormalan razvoj
kostiju, ona je imala savrseno proporcionalno tijelo, sto je od nje napravilo pravu zivu lutku.
zivahna i uvijek dobre volje, imala je smisla za biznis& pokazivala se za 2+ dolara na sat, sto je za
ono doba bila prilicno visoka tari%a. Eodine -)/+. prelazeci vozom snjezne planine Rosez,
tra$icno se prehladila. Umrla je u svom kupeu, ne docekavsi da proslavio svoj 2.. rodendan.
=te%an 5ibrovski& covjek s licem lava
Kos kao dijete, mali =te%an 5ibrovski, roden -)/+. $odine u poljskom $radu Bileza$ori, imao je
lice prepuno du$ih dlaka, sto je bio prvi znak da boluje od ekstremno$ oblika bolesti zvane
hipertrikoza. Uskoro mu je $lava potpuno okosmatila, pa su $a vrlo rano poceli pokazivati u
mno$im europskim $radovima. ,obio je i novo, prikladnije ime& ;ionel, ovjek s lavljim licem;Q
<ada je nje$ova majka bila trudna, pricali su prvoklasni bjelosvjetski lazovi, dozivjela je traumu
$ledajuci kako njeno$ muza na jednom sa%ariju u 3%rici razdiru krvolocni lavovi. Upravo taj sok
i preveliki strah, odredili su, navodno, iz$led njenom jos nerodenom sinu, koji se # kakve li lazi #
rodio sa lavljom $rivom.
Nakon kratkotrajno$ prolaska kroz satre cuveno$ cirkusa 5arnum, ionel ce najveci dio svo$
zivota provesti u Guropi. Umro je u @taliji -/*+. ili -/*2. $odine. 6a razliku od svoje
hiperdlakave sabrace, nikada nije prihvatao ulo$u divljaka. Naprotiv, kada je pozirao
%oto$ra%ima, najcesce je oblacio najmodernija odijela. Mozda je to bio nacin da podsjeti da, ispod
maske cirkusko$ stvorenja, zivi osjecajan covjek koji $ovori pet jezika.
<rao& @z$ubljena karika
6vali su je ;<rao, iz$ubljena karika;, iako bi joj bolje pristajalo ime # ;zena s bradom;Q Rodena
u aosu -)1.. $odine, ova je nesretna zena jos od prvih $odina svo$ zivota patila od hirsutizma,
zensko$ oblika pretjerane dlakavosti. Njeno lice i tijelo bili su pokriveni du$im dlakama, pa je
vec sa nepunih sest $odina debitovala u svom prvom nastupu pred cirkuskom publikom.
Umrla je -/2.. $odine kao, navodno, zivi dokaz ,arvinove teorije o evoluciji, predstavljajuci
;iz$ubljenu kariku;, stvorenja koje nije bilo ni majmun, ni covjek, mada je imalo osobine i
jedno$ i dru$o$. ,o kraja zivota naucila je en$leski, %rancuski i njemacki, i s nevjerovatnom
ravnodusnoscu se nosila sa svojom neveselom sudbinom.
,aisy i 4iolet Lilton& =ijamske blizanke
zivot sijamskih bliznakinja Lilton bio je po mno$o cemu jedinstven. Rodene su -/+). $odine u
5rajtonu CGn$leskaD, s tijelima sraslim ispod kicmeno$ stuba. Ne mo$avsi se o njima brinuti,
majka ih je prodala ili poklonila svojoj poslodavki Mary Lilton, koja je odmah skuzila korist
koju moze imati ukoliko ih bude pokazivala u cirkusima ili na cestim sajmovima. =a cetiri
$odine, djevojcice putuju po Njemackoj, a sa pet ih vec ceka unosna turneja po australijskom
kontinentu. Edje bi se $od pojavljivale izazivale bi prvorazrednu senzaciju. Uostalom, kako i ne
bi, kada su izvanredno plesale, pjevale, svirale klavir, klarinet, violinu...
<ada s njima ne bi bila zadovoljna, $ospoda Lilton bi ih stro$o kaznjavala, najcesce tukla.
Nakon njene smrti, situacija se po$orsala, jer je njena kcerka s njima postupa jos strozije.
Najcesce bi djevojcice zatvarala i drzala izvan kontakta sa bilo kim.
Nesretne ,aisy i 4iolet Lilton postat ce slobodne tek nakon du$o$ i komplicirano$ sudsko$
procesa, posto su dokazale da se o sebi mo$u same brinuti. ,esilo se to -/*-. $odine, u 2*.
$odini njihova zivota. Tek nakon to$a dozivljavaju pravi uspjeh. Nastupaju u pozoristu i na
%ilmu, a slavu postizu nakon snimanja cuveno$ %ilma ;Nakaze; C;9reaks;D Toda 5ro:in$a, u
kome, pored njih, nastupaju Kohny Gck i princ Randian. Uskoro se obje udaju, ali bracne veze
nisu potrajale.
Nakon zanosnih tridesetih $odina, nastupaju teska vremena. Turneje postaju sve rjede, a njihov
bankovni konto postaje sve tanji. U Majamiju otvaraju prodavnicu hambur$era, zatim, posto su
potpuno osiromasile, krecu put <ali%ornije, $dje dobijaju posao bla$ajnica u supermarketu.
Eodine -/./. nakon sto su tesko oboljele od $ripe, ,aisy i 4iolet su pronadene mrtve u svom
stanu.
!rinc Randian& Fovjek $usjenica
4ecina posjetitelja 5arnumovo$ cirkusa sjecaju $a se kao nezaboravnu atrakciju& Fudovisni
princ Randian, Fovjek bez no$u i ruku, nazvan # ;Fovjek#$usjenica;Q Neobicna ljudska kreatura,
rodena bez no$u i ruku, uspjevala je javno, pred publikom, da savija ci$arete i pali ih samo uz
pomoc usanaQ 5rijao se na isti nacin. No, u privatnom zivotu, iz$leda, princ Randian nije bio
lisen bas svih svojih udova, posto mu je nje$ova zivotna saputnica, princeza =arah, podarila
cetiri zdrava i normalna nasljednikaQ
Koseph Merrick& Fovjek slon
"d svih nakaza i kreatura koje su u proslosti prikazivane ispod cirkuskih satri, najneobicniji je
bio Koseph Merrick. Fovjek slonQ
!ostao je $lavnim junakom mno$obrojnih novinskih serijala, zanimljivih knji$a, pozorisnih
predstava, pa cak i %ilma, koji je snimljen -/)+. $odine u reziji ,avida yncha. =voju svjetsku
slavu, Merrick du$uje susretu sa doktorom 9rederickom Trevesom, kirur$om u ondonskoj
bolnici.
Eodine -))(. Treves je u jednoj zabitoj dascari, kako je kasnije napisao, ;otkrio najodvratniji
primjerak covjecanstva sto $a je ikad vidio;. <upivsi $a za samo dva novcica, zadovoljio je
svoju medicinsku radoznalost. Koseph Merrick je imao o$romnu de%ormiranu $lavu # /+ cm u
promjeru # na kojoj je bilo vidljivo samo jedno oko. Na nje$ovom nakaznom tijelu visila je siva
otromboljena kozaO desna ruka poput cvornaste $rane, na kojoj se ne moze razlikovati $ornji dio
sake od dlanaO uzasno de%ormirani kukpvi i no$e...
,a jos uvijek obavlja praksu, 9rederick Treves bi danas otkrio sindrom ;proteusa;, rijetke
$enetske bolesti koja na ljudskom tijelu stvara o$romne tumore. 3li, taj radoznali znanstvenik iz
A@A stoljeca morao se zadovoljiti klinickim istrazivanjem koje je obavio u bolnici. Nakon
zavrseno$ ispitivanja, nakaznom je nesrecniku dao svoju posjetnicu. !une dvije $odine nije
mislio na nje$a. 3 onda se Koseph Merrick sam javio i sa puno povjerenja dosao u ondonsku
bolnicu. Nakon mno$ih $odina lutanja i bijede, zaradujuci za zivot tako sto se pokazivao kao zivi
monstrum # nje$ova ruznoca izazivala je strah i $adenje # pa je, zahvaljujuci dr. Trevesu, u
bolnici dobio sobu na dozivotno koristenje. Umro je u snu -)/+. $odine.
9rancesco entini& Fovjek sa tri no$e
,a, dobro ste procitali. "vaj @talijan, roden -))/. $odine na =iciliji, imao je tri no$e. ,vije svoje
i jos jednu, parazita, na kraju kicmeno$ stuba. <ao $lasovita Teksasanka Myrtle Forbin, ;zena sa
cetiri no$e;, i nesretni 9rancesco entini je imao ;nerodeno$ blizanca; ciji se samo donji dio
tijela razvio i to, anarhicnoQ Ta treca no$a nije mo$la biti iskoristena za hodanje, ali mu je sve do
smrti -/... $odine sluzila kao prirodni tabureQ
Kohnny Gck& 3krobata s pola tijela
Kohn Gckhardt roden je -/--. $odine samo nekoliko trenutaka poslije svo$ brata, blizanca,
Roberta. @zmedu dvojice brace, postojalo je veliko saveznistvo, ali je postojala i velika razlika&
Kohn je, naime, doslovno roden kao # polucovjekaQ Rast nje$ovo$ tijela u utrobi majke zaustavio
se na kraju $rudno$ kosa. 4italni or$ani abdomena, na neki cudni nacin, bili su stisnuti u
nedovrsenom trupu i %unkcionirali su potpuno normalno.
<ao mladic, postao je zvijezda cirkusa. "bucen u raznobojne svilene kosulje, kakve je obozavao,
izvodio je nevjerovatne akrobatske numere, imao nastupe na trapezu ili je uz muziku plesao na
rukama. <asnije, u zrelim $odinama zivota, pravio je minijaturne modele cirkusa u kojima je
nastupao i bavio se komponovanjem. Umro je -//-. $odini, nekoliko dana prije svo$
osamdeseto$ rodendana.
Andjeli najavili katastro/u
<ada danas neko $ovori o stanju kao u =odomi i Eomori, najcesce zeli da opise neki
apokalipticki do$adjaj ili da osudi neko nemoralno ili bludno ponasanje. Eotovo niko i ne
razmislja o tome da se iza ova dva imena $radova mozda krije precizan Ci istinitD izvjestaj o
jednoj uzasnoj katastro%i. Mozda atomskojQ
U -/. po$lavlju prve knji$e Mojsijeve ka ze se, naime, da su jedne veceri skromnom i cestitom
otu dosla dva anTela. ot je bio jedan od malobrojnih stanovnika $rada =odome koji se nisu
odavali uobicajenom bludnom i razvratnom nacinu zivota. <ada su s njim vidjeli prelijepe
neznance, neki su drski razvratnici od ota odmah trazili da im dva nebeska posjetioca stavi na
raspola$anje kako bi se, kako se kaze u 5ibliji, Ubacili na njihV sto zapravo ne znaci nista dru$o
ne$o seksualno zlostavljanje i silovanje.
:isija andjela
3nTeli su, meTutim, dobro znali s kim imaju posla. 6ahvaljujuci svojim natprirodnim
mo$ucnostima, oni su napasnike kaznili sljepilom, a onda su od ota trazili da sa svojom
porodicom cim prije napusti =odomu. "dali su mu tajnu da je 5o$ odlucio razoriti i unistiti
=odomu i Eomoru zbo$ razvratno$ zivota njihovih stanovnika, koji su zaboravili na red i moral i
pretvorili se u razularenu nastranu svjetinu koja je smisao zivota trazila u neprekidnim
bahanalijama.
e$enda kaze da ot nije bio odusevljen time sto mora da napusti rodnu kucu i sto mora da ide u
daleka brda, ali se povinovao zahtjevu nebeskih $lasnika pa je sa supru$om i objema kcerkama
krenuo u planine. 3nTeli su im prethodno jos naredili da se za sobom ne osvrcu prije ne$o sto
sti$nu do daleko$ cilja. <ako je poznato, otova se zena nije pridrzavala ovo$ uputstva pa je
svoju neposlusnost i znatizelju platila zivotomQ
Uzasno unistenje
No, prije ne$o sto je, kao sto stoji u =vetom pismu, postala Ukip od soliV, jos je uspjela da vidi
dolinu, svu u vatri i dimu, koja je iz$ledala kao da je zemlja u plamenu. =odoma i Eomora su
vatrenim o$njem zbrisane sa zemlje, a jedini prezivjeli svjedoci bili su ot i nje$ove kcerke.
=trasni biblijski do$aTaj koji ovdje opisuje Mojsije, djelomicno podsjeca na izjave ocevidaca
koji su prezivjeli eksplozije dvije atomske bombe # u Liroshimi i Na$asakiju.
"va ce biblijska le$enda, mno$o kasnije, ponukati neke istrazivace i znanstvenike, meTu kojima
je najpoznatiji svicarski pisac Grich %on ,eniken, da postave hipotezu da je prilikom razaranja
=odome i Eomore takoTer bilo upotrijebljeno atomsko oruze i to od strane visokorazvijenih
interplanetarnih bica. !rema ,enikenu, otova zena nije se pretvorila u kip od soli, ne$o je
zaostala za stanovnicima $rada u bije$u i tako nastradala kao zrtva atomsko$ pustosenja. Nesto
kasnije nasao ju je muz prekrivenu bijelim pepelom Cu 5ibliji& soD.
Bibijska =irosima
"va se %antasticna hipoteza, doduse, ne moze dokazati, ali ona nije daleko od izvjesne lo$ike. U
svakom slucaju, ona se ne moze niti potvrditi a niti opovr$nutiQ
Kedna dru$a teorija, koju vecina ljudi moze bolje razumjeti, polazi od to$a da je dva $rada,
zapravo, razorila snazna vulkanska erupcija. No, prema znanstvenim saznanjima, u predjelu oko
Mrtvo$ mora vec vise od -+.+++ $odina nije bilo nikakve vulkanske aktivnosti.
Kesu li Ubo$oviV iz svemira, bez obzira na to iz koje$ razlo$a, pretvorili =odomu i Eomoru u
neku vrstu biblijske LirosimeSQ
# Na ovo pitanje niko nikada nece moci sa si$urnoscu da od$ovori, ali je moje misljenje da su
ovaj atomski napad izveli le$endarni praoci visoke vedske kulture # smatraju Grich %on ,eniken i
N3=3#in konstruktor svemirskih brodova inzenjer Kose% 5lumrich. # To su isti oni nebeski
ratnici koji su, prema kazivanjima Mahabharate, najznacajnije$ staroindijsko$ epa, posjedovali
strasna oruzja, poput Uplamena indireV, Ujezika unistenjaV, Usestre smrtiV ili razarajuce$ Uoruzja
brameVQ...l
5ospodari maloazijskih stepa
|edno predan|e kaze da su Amazonke pod svo|om vascu dugo drzae sroko
podruc|e Mae Az|e, pa cak gradove kao sto su Efes, Izmr, Mrna, Pafos Snope, te
da su u Efesu podge |edno od sedam gradte|skh cuda antke, gasovt Artemdn
hram.
3nticka mitolo$ija posebno istice tri tra$icne amazonske kraljice # !entesileju, koju je tokom
le$endarno$ Trojansko$ rata ubio $rcki junak 3hilO Lipolitu koju je obescastio i ubio 6eusov sin
Leraklo CLerkulD, i 3ntiopu, koju je ubio osnivac atenske drzave, le$endarni junak Tezej.
@stodobno se cini da se nijedan do$adaj nije dublje usjekao u %olklornu memoriju =tare Ercke
kao sto je invazija 3mazonki na 3tiku i njihov rat protiv Lelade. !rema drevnim autorima,
armija hrabrih, dobro uvjezbanih i nauruzanih zena#ratnika, uspjela se probiti od juznih obala
Frno$ mora, i stici cak do samo$ srca 3tine, $dje ih je poslije du$e i krvave borbe savladao i
unistio Tezej.
"rijeme matrijarhata
Kedno dru$o predanje kaze da su 3mazonke pod svojom vlascu du$o vremena drzale siroko
podrucje Male 3zije, pa cak i $radove kao sto su G%es, @zmir, Mirna, !a%os i =inope, te da su u
G%esu podi$le jedno od sedam $raditeljskih cuda antike, $lasoviti 3rtemidin hram, kojem se
sirom Ercke odavala pocast u slavu 3rtemide, bozice mjeseca, lova, planina i suma, ali i u slavu
hrabrih zena#ratnika, koje su svoje zivote polozili u odbrani Troje od $rckih a$resora.
e$enda se o 3mazonkama najcesce pripisuje uspomenama na matrijarhat, sto je, velika
zabluda, jer shvatati matrijarhat kao vladavinu zena nad muskarcima, u najmanju je ruku naivno i
neozbiljno. U dobu matrijarhata nije se radilo o zamjeni %unkcija muskaraca i zena. !o$otovo, ne
u vrijeme vodenja ratova ili u podijeli domacih poslova.
"zbiljniji povjesnicari, koji su se bavili pitanjima razvoja drustva, ovako nesto nikada nisu
zastupali. "snovna karakteristika matrijarhata bila je takozvana ;matrilinearita;, odnosno
odredivanje rodackih veza po majcinoj, a ne po ocevoj liniji, kao i ;matrilokacija;, koja zahtijeva
da muz zivi sa svojom supru$om na teritoriju njeno$ roda ili plemenaQ
<ada je rijec o narodnom stvaralastu i literaturi, matrijarhalni motivi mo$u se naci u mno$im
znamenitim djelima, kao sto su, recimo, njemacka ;!jesma o Lieldebrandtu;, u staroperzijskoj
bajci o Lrustemu, u zanimljivoj ruskoj pripovjesti o @lji Muromcu, te u srednjovjekovnim
avanturistickim storijama i dru$im predanjima $otovo svih naroda svijeta.
Medutim, vecina znanstvenika i istrazivaca danasnjice smatraju da je objasnjenje le$ende o
zenama#ratnicima veoma jednostavno # prvi $a daje $lasoviti $rcki lijecnik i osnivac znanstvene
medicine Lipokrat C(.+#*11 pr.n.eD u svom spisu ;" podneblju, vodi i predjelima;, a vezano je
za =kite, divlja nomadska i ratnicka plemena iz maloazijskih stepa, koja su bila krajnje ratoborna
i neprijateljski raspolozena prema svim svojim susjedima.
Njihovi odlucni napadi na susjede, ucinili su da su se mno$a tadasnja plemena povlacila pod
njihovim ratnickim pohodima, otvarajuci im prostore prema Guropi.
Nemilosrdni !kiti
Erci su =kite upoznali u vrijeme kada su se u sedmom stoljecu prije nove ere pojavili u
predjelima oko Frno$ mora. !ripadnici ovih plemena bili su niska rasta, du$e kose, nabijene
misicave muskulature, bez dlaka na licu, s kratkim no$ama, ljutita po$leda i nadasve #
nemilosrdni. Na svojim ratnim pohodima bojili su lice specijalno priredenim biljnim smjesama,
pa je njihov iz$led jos vise zastrasivao iznenadene zrtve.
3ko tome dodamo tradicionalnu skitsku odjecu, koja ni po cemu nije licila na $rcku musku
odjecu, kao i okolnost da su =kiti bili krajnje nepovjerljivi i predostrozni, i da su se uvijek
pojavljivali samo na si$urnoj razdaljini od neprijateljskih strijela i kopalja, dakle, na velikom
odstojanju, nije cudno da su ih Erci, u prvi mah, smatrali zenama#ratnicama, koje su na
poludivljim konjima jurile preko beskrajnih stepa, boreci se zilavo, uporno, do pobjede ili do
smrtiQ
<ada je, s vremenom, uspostavljena veza sa =kitima i po$reska bila ispravljena, le$enda je vec
bila stvorena i prihvacena u mno$im zemljama i medu mno$im narodima antike. Na isti nacin
mo$lo je nastati i ime rijeke 3mazon, jer su i pripadnici vecine divljih plemena koja zive u
dubini amazonskih prasuma, takoder, slicno$ iz$leda kao =kiti. "bnazeni, oniski, misicavi,
kratkono$i, ratoborni, du$ih kosa, bez dlaka na licu i sa izrazitim potkoznim masnim nasla$ama.
ako je mo$uce da je spanjolce zacudilo i ucestvovanje zena u cestim ratnickim pohodima i
bitkama, te su iskreno povjerovali da su u Kuznoj 3merici otkrili plemena 3mazonki.
,ru$o objasnjenje imena rijeke 3mazon najvjerojatnije proistice iz indijanske rijeci ;amacunu;,
koja u jednom dijelu 3mazonije oznacava vodu, oblake, buku..., a u dru$om znaci ;onaj koji
prozdire camce;, kako se inace nazivaju tsunami valovi, koji nerjetko s plimom krecu uzvodno
od oceana i dopiru daleko uz tok najvece$ rijecno$ sliva na svijetu, plaveci i pustoseci daleke
prasumske obale.
Orellanova ekspedicija
@pak, postoji jos jedno objasnjenje. @ste $odine C-0(-.D kada je spanjolski konkvistador i osvajac
blistavo$ carstva @nka 9rancisco !izzaro C-(10#-0(-D umro u imi, nje$ov se brat Eonzalo, s
$olemim trupama i oruzjem, zaputio preko 3nda, $dje je -0(2. $odine zalutao u mocvarne
predjele $ornje 3mazonije. ,a bi ekspedicija ostvarila svoje ciljeve i obezbjedila neophodne
kolicine hrane za brojnu ekspediciju Coko (+++ ljudiD, Eonzalo je iz$radio brik Cvrsta jedrenjakaD
i nalozio odanom o%iciru 9ranciscu de "rellanu da prokrstari podrucjem rijeke Rio Napa.
!lan, medutim, nije uspio, jer su snazne struje Rio Nape odvukle spanjolski brik u rijeku
3mazon. "rellana je tako, ni kriv ni duzan, postao prvim Guropljaninom, koji se s obronaka
3nda spustio do usca 3mazona u 3tlantski ocean. <ronicar na brodu i svjedok ovo$ mukotrpno$
i dramaticno$ putovanja bio je %ranjevacki misionar Easpar Faravahal, koji u svom dnevniku na
nekoliko mjesta spominje i okrsaje s 3mazonkama, divljim zenama#ratnicima, koje su ih
napadale za vrijeme neizvjesne plovidbe.
=totinu $odina nakon "rellanovo$ dramaticno$ putovanja niz 3mazon, jedna je portu$alska
ekspedicija prokrstarila zelenim paklom najvece$ rijecno$ sliva na svijetu. U povratku joj se
prikljucio isusovacki svecenik Fhristobal de 3cunna, koji je napisao kroniku ;Novo otkrice
velike rijeke 3mazon; C;Nuevo descubrimento del $ran Rio de las 3mazonas;D u kojoj takoder
pominje ;divlje i ratoborne 3mazonke;, ali danas malo tko vjeruje da se odista radilo o
plemenima zena#ratnica. !rije ce biti da je bilo rijeci o indiosima, koje su kronicari zbo$ njihove
du$e kose i lica bez dlaka po$resno smatrali zenskim ratnicimaQ
Bez pravih dokaza
!okusaji da se mit o 3mazonkama i znanstveno dokaze, na zalost, nikada nikome do kraja nisu
posli za rukom. Kos su stari pa$anski istrazivaci i arheolozi ukazivali na brojne misteriozne
$robnice, nad$robne humke i tro%eje, te na za$onetne svecanosti, misticne ceremonijale i zrtvene
obrede, koji su asocirali na davnasnje postojanje nekakvo$ za$onetno$ naroda zena#ratnika, ali
istinski CnepobitniD dokazi nikada nisu izbili na vidjelo. !a cak i danas, nakon arheoloskih
iskopavanja u blizini !okrovke, u Rusiji, $dje je otkriveno drevno naselje i $robnice za koje se
tvrdi da je pripadalo plemenu zena#ratnika, mno$i jos uvijek sumnjaju da je uistinu rijec o
divljim i nemilosrdnim 3mazonkama.
sto se tice Erka, tajanstvene su 3mazonke za njihove kipare, pjesnike, mitolo$e i oratore bile
nepresusni izvor inspiracija i oni su toj zanimljivoj storiji dodavali razlicite epizode. Ukratko,
mit o zenama#ratnicama mozda vuce korijen iz davnasnjih %olklornih sjecanja na jedan period u
istoriji covjecanstva kada je drustvo bilo matrijarhalno. =jecanja na jedan od takvih perioda
nalazimo i u djelu ;Eermanija; rimsko$ historicara <ornelija Tacita Coko 00 # -2+ n.e.D, koji je
opisivao $ermanska plemena, cije su zene svoje sinove i muzeve pratile u rat.
1nji0a o dzun0li
Mogo b se rec da |e to na|poznat|a egenda u sv|etu. Ona vec skoro tr tsuce
godna uzbudu|e mastu masana nadahn|u|e um|etnke, ko| uzaudno pokusava|u
stvort d|eo dosto|no n|enog fascnantnog sadrza|a.
4rijeme do$adaja& osmo stoljece prije nase ere. Mjesto& obale talijanske rijeke Tibar. Elavne
licnosti& blizanci po imenu Romul i Rem. =ve ostalo je vec odavno poznato. ,a ne bi postali
nasljednici rimske krune, njihov djed, kaze mozda najpoznatija le$enda na svijetu, zli i pokvareni
imperator, nareduje da se Romul i Rem po$ubeQ
=aznavsi za tu strasnu odluku, sirota majka cini sto je u tim okolnostima mo$la da ucini& svoje
blizance stavlja u pletenu korpu, i prepustajuci ih sudbini, pusta ih niz rijeku Tibar. 6ahvaljujuci
rijecnoj matici, korpa je plutala sve dok je na jednom sprudu nije pronasla brizna vucica, koja je
zahvaljujuci majcinskim instiktima, pre$ladnjele malisane podojila, a zatim odnijela u svoj
usamljeni brlo$ i othranila. <ada su odrasli, kaze le$enda, Romul i Rem su osnovali najblistaviji
$rad antike # RimQ
Nepouzdana statistika
"d tada pa do danas mno$i istrazivaci i znanstvenici pokusavaju od$ovoriti na jednu misteriju&
postoje li uistinu divlja djecaSQ ,jeca koju su othranilie i od$ojile divlje zvijeriSQ
!oznati %rancuski publicista . Malsones tvrdi da su divlja djeca neosporna cinjenica. "na ne
postoje samo u e$zoticnim i antickim le$endama. "na e$zistiraju i danas. @ ne samo u dzun$lama
3%rike, 3zije i Kuzne 3merike. @ma ih i u Guropi. ,oduse, u mno$im slucajevima njih ne
od$ajaju samo vucice, vec i majmuni, medvjedi, pa cak i leopardi, a poznati su i slucajevi $dje su
roditelje zamijenili psi ili kojoti, kao u slucaju americko$ nacionalno$ junaka !ecossa 5illaQ
Malsones tvrdi da su u raznim krajevima svijeta # od -*((. $odine do zakljucivanja prvo$
izdanja svoje zanimljive knji$e ;,ivlja djeca; # pronadena 0* divlja djeteta, a od tada do danas,
koliko nam je poznato, otkriveno ih je jos nekoliko.
Najnoviji slucajevi zabiljezeni su u @ndiji. =redinom maja 2++-. $odine, svjetske novinske
a$encije javile su iz Ne: ,elhia dvije $otovo senzacionalne vijesti. !rva se odnosi na djecaka
=udama !radama, koji je kao -2#$odisnji djecak, nestao u dzun$li dok je sakupljao drva za
o$rev. ,o$adaj se odi$rao -//+. $odine i rodaci kod kojih je =udam zivio bili su ubijedeni da je
mrtav. U aprilu 2++-. $odine, medutim, indijski su seljaci prijavili lokalnoj policiji da su u
dzun$li, u $rupi divljih primata koji su skakali s drveta na drvo, primijetili obnazeno kosmato
stvorenje nalik divljem covjeku. "r$anizirana hajka urodila je plodom # u rukama policije nasao
se divljak, zbunjen i preplasen. Umjesto rijeci ispustao je neartikulirane $lasove. No, nije bilo
sumnje da se radi o mladicu koji je odrasto medu divljim zivotinjama, daleko od ljudi i
civilizacije.
6ahvaljuci obimnoj policijskoj i novinarskoj istrazi, nakon tridesetak dana, ustanovljen je
identitet divlje$ mladica. "tac davno otpisano$ i vec prezaljeno$ =udama !radama prepoznao je
svo$ sina, a kako su pisale lokalne novine, i on je prepoznao neke clanove porodice i svoj dom,
ali nije uspio komunicirati s njima, jer je potpuno zaboravio jezikQ
2anika u NeB ;elhiju
,ru$i slucaj je mno$o zanimljiviji, pa je sto$a za vrlo kratko vrijeme postao udarna tema
in%ormativnih radio#televizijskih emisija, bulevarske stampe i svjetskih tabloida. =redinom maja
2++-. iz indijsko$ $lavno$ $rada, novinari su javljali da indijska policija nema dovoljno vozila
kojima bi intervenirala na svim mjestima odakle stizu panicne dojave o susretima sa
supersnaznim covjekom#majmunom, koji je izazvao nezabiljezenu paniku i histeriju u Ne:
,elhiju i nje$ovim pri$radskim naseljima.
!osljednja zrtva to$ cudovisno$ stvorenja bila je trudnica koja je po$inula dok je pokusavala
pobjeci, jer su susjedi poceli vristati da se priblizava covjek#majmun. !rezivjeli ocevici ispricali
su policiji da je rijec o bicu obraslom $ustom dlakom, visokom izmedu -*0 i -)0 centimetara, s
ostrim metalnim noktima, kaci$om na $lavi i raznim zavojima. The Times o% @ndia poveo je
novinarsku istra$u i ustanovio da su na tijelima mno$ih ljudi, koje je napastvovao divlji covjek,
ostale neobicne ozljede. Neimenovani policajac otkrio je novinarima lista The =tatesman sumnju
da se mozebit radi o skupini maskiranih ljudi koji teroriziraju neuke ljude, a zamjenik se%a
policije u @stocnom ,elhiju, Manoi <umar al, izrazio je svoju bojazan da bi medu
stanovnistvom mo$lo doci do tra$icne histerije.
To raspolozenje najdrasticnije je osjetio lutajuci du$okosi jo$in Kamir koji je tumarao ulicama
kada je na nje$a nevjerojatnom silinom nasrnula razjarena rulja, brutalno $a premlatila i predala
policiji vjerujuci da su uhvatili opako$ covjeka#majmuna.
!anika se siri a policija priznaje da je potpuno neuspjesna u lovu na tajanstveno$ divlje$ covjeka,
koji je samo u jednoj noci, navodno, viden na 0+ razlicitih mjesta u $lavnom $radu @ndije.
!olicajac =uresh Roy, izjavio je novinarima kako je potvrdeno -2 napada u smao jednoj noci,
cime je ukupni broj napada na ljude premasio .0. 4ecina prepada $rozomorno$ divlje$ stvorenja
odi$rala se u Ne: ,elhiju, Ehaziabadu i Noidi. !oricuci da je policija dobila naredbu da puca
cim vidi monstruma, =uresh Roy navodi da su lijecnici prema ozljedama zrtava dosli do
zakljucka da opaki napadac nije ni zivotinja, a ni covjekQ
5ez obzira hoce li indijska policija ikada otkriti da se iza identiteta nasrtljivo$ i opasno$
covjeka#majmuna krije neki mastoviti psihopata ili ce potvrditi da je rijec o divljem covjeku,
daleko najpoznatije price o divljim djecacima, koji su odrasli u dzun$li, medu divljim
zivotinjama, svakako su one o Tarzanu i djecaku Mo$liju, $lavnom junaku jedne od najcitanijih
knji$a svijeta # ;<nji$e o dzun$li;, en$lesko$ knjizevnika i nobelovca Rudyarda <iplin$a C-).0#
-/*.D. <ako se o njima, njihovom nastanku i njihovim uzbudljivim avanturama, $otovo sve zna,
necemo se mno$o baviti njihovim interesantnim bio$ra%ijama.
@spricat cemo vam neke dru$e, u nas manje poznate autenticne price...
2oput vucijih mladunaca
6ahvaljujuci jednom misionaru evan$elisticke crkve, sveceniku indijsko$ podrijetla 3. .
=in$hu, koji je u ondon -/2+. $odine poslao detaljno izvjesce, svijet je saznao za potresnu
sudbinu dvoje napustene indijske djece, koje je # zajedno sa svojim mladuncima # od$ajala jedna
vucica.
5oraveci u tihom i e$zoticnom Midnapuru, en$leski je misionar saznao da se u blizini to$
$radica okrzeno$ nepre$lednim dzun$lama, s vremena na vrijeme, u pratnji vucice pojavljuje i
dvoje malih covjekolikih stvorenja, sjajnih i preplasenih ociju, koji svojim pojavama plase
seljake i napadaju stoku. 3. . =in$h je or$anizirao hajku i uskoro otkrio njihovu jazbinu. 4ucica
je ubijena na licu mjesta a u brlo$u, zajedno s dva vucja mladunca, pronadene su i dvije divlje
djevojcice # osmo$odisnja <amela i -)#mjesecna 3melaQ
Eotovo izbezumljene od straha sirote djevojcice, koje su prezivjele tesku traumu or$anizirane
hajke i bile svjedocima uzasne smrti njihove ;majke; vucice, odvedene su u jedno midnapursko
sirotiste $dje su du$o vremena, pod ocitim stresom, odbijale hranu, ponasajuci se prema ljudima
poput vucijih mladunaca # divlje i s nepovjerenjemQ
<amela i 3mela nisu umjele da stoje na no$ama, ali su bile veoma brze kada bi trcale
cetveronoskeO nisu naucile da spavaju u postelji, vec su se jedna uz dru$u privijale i tako spavaleO
nisu naucile da se smiju niti da $ovore, a u prisustvu ljudi najcesce bi prijeteci rezale i ispustale
ljutite neartikulirane $lasove. ,ivlje djevojcice su imale izvanredno razvijena cula mirisa i sluhaO
pokazivale su panican strah od vatreO izbje$avale su zatvorene prostorije i bezbroj su puta
poksale bjezati kako bi se domo$le slobodeQ
Njihov jelovnik bio je krajnje siromasan i jednolican& iskljucivo su pile mlijeko i jele sirovo
meso, ali je <amela s vremenom pocela da jede i kasu spravljenu od rize i zitarica. <ada je
$odinu dana nakon hvatanja 3mela umrla, <amela je skoro pune dvije $odine neutjesno tu$ovala
i plakala. No, okruzena paznjom sestara misionarki, divlja je devojcica u sirotistu zivjela jos
sedam $odina i za to vrijeme naucila da se krece uspravno, da nosi odjecu, da jede kuhanu hranu
i da s mno$o manje straha komunicira s ljudima. Fak je naucila i oko pedeset en$leskih rijeci,
koje je koristila u svakodnevnom zivotu. Umrla je sa sesnaest $odina, ali je njena mentalna
zrelost # kako su znanstvenici ustanovili # bila zapanjujuce niska, na razini tro$odisnje$ djetetaQ
;ivlji djecak iz $rancuske
Nista manje potresna nije ni prica o 4ictoru, divljem djecaku iz 3vi$nona. "n je, kazu ljetopisi,
davne -1//. $odine bio senzacija o kojoj se raspravljalo i na %rancuskom dvoru. !ronaden je u
dubokim i neistrazenim sumama juzne 9rancuske i zacijelo je prvo divlje dijete u povijesti koje
su proucavali europski znanstvenici. No, ni s 4ictorom nije islo bas lako i bez poteskoca. Ubrzo
nakon hvatanja, uspio je da izmakne paznji svojih cuvara i ponovo netra$om nestane. =ljedecih
se sest mjeseci krio u sumama 3vi$nona, uspjesno izbje$avajuci or$anizirane potjere i policijske
zasjede. Uhvacen je u blizini sela =t. =ervena, u trenucima kada je onemocao od stalno$
skrivanja, pro$ona i $ladi, tra$ao za hranom.
Nitko nikada nije saznao koliko je 4ictor du$o bio prepusten surovoj divljini, ali se mo$lo
zakljuciti da je tamo odrastao i stekao zivotinjske instikte. !reko vrata je imao du$u i opasnu
braz$otinu, pa su %rancuski znanstvenici zakljucili da je, najvjerojatnije, jos kao malo dijete u
polumrtvom stanju ostavljen u sumi kako bi izdahnuo.
<ada je uhvacen mo$ao je imati izmedu -- i -2 $odina i bio je visok oko -(+ centimetara.
Nje$ovo mrsavo, o$rubjelo divlje lice neprekidno se $rcilo, a svaki cas je trljao oci i opasno
skr$utao snaznim zubima. Nije mo$ao da miruje na jednom mjestu, pa se u prostoriji kretao
tamo#amo, poput kakve zarobljene zvijeri. Nije podnosio nicije drustvo i svojim je ostrim
zubima ujedao svako$ tko bi mu se priblizio.
4ictor nikada nije zaplakao, a nje$ovo lice bilo je bezizrazajno # nikada nije odavalo unutarnje
raspolozenje. 4olio se kretati na$, nije podnosio nikavu odjecu, niti je zelio da spava na krevetu
ili na posteljini. Nije znao da $ovori, niti je hranu prepoznavao po iz$ledu. Keo bi tek posto bi
dobro onjusio ono sto je pred nje$a stavljeno.
!rvih su se mjeseci o divljem djecaku brinuli sluzbenici seoske uprave u =vetom =ernenu, ali
kako se vijest o 4ictorovom hvatanju brzo procula 9rancuskom, $rupa pariskih znanstvenika
uputila je vlastima zvanicni zahtjev da se ;divlji djecak iz 3vi$nona; obavezno prebaci u neku
znanstvenu instituciju u kojoj bi se mo$ao podvr$nuti razlicitim testovima i detaljnim
proucavanjima. Uskoro se to i do$odilo.
!mrt u usamljenosti
<ako nije $ovorio, siroti 4ictor je dospio u Nacionalni institut za $luhonijeme, a zadatak da o
njemu skrbi dobio je doktor Kean#Marck Lutar, osjecajan i plemenit znanstvenik, koji se, kazu, o
4ictoru brinuo kao o vlastitom sinuQ
=ljedecih $odina, divlji je djecak izrastao u stasito$ mladica. ,r. Lutar $a je naucio ;lijepom
ponasanju;, ali $a nikada do kraja nije uspio ukrotiti i prevaspitati. Naucio $a je da se odjeva, da
se redovno kupa i odrzava hi$ijenu tijela, da spava na krevetu, da se sluzi priborom za jelo i da
jede istu hranu koju su u to vrijeme jeli i nje$ovi %rancuski vrsnjaci. To je dalo povoljne
rezultate. 4ictor je nakon nekoliko $odina cak poceo pokazivati interesovanje i za drustveni
zivot, ali se ubrzo povukao u osamu, jer se nije mo$ao navici na ceste zlobne primjedbe ljudi sa
kojima se sretao.
6ahvaljujuci plemenitom dr. Lutaru, 4ictor je naucio i da pise, ali nikada nije naucio tecno da
$ovori. ,oduse, znao je iz$ovarati mno$e rijeci, ali nikada do kraja nije uspjevao sastavljati
recenice u osmisljene jezicke %orme.
6astoS
Na to pitanje du$o vremena nitko nije znao pravi od$ovor. Tek u novije vrijeme znanstvenici su
dosli do jedinstvenoi$ stava&
# =vako dijete $ovor mora savladati prije svoje cetvrte $odine # smatra 5urton 4ajat, $lasoviti
americki strucnjak za razvoj djeteta na sveucilistu Larvard. # 3ko $a do tada ne uspije savladati,
pouzdano se moze tvrditi da $a nikada nece tecno $ovoritiQ
,a li je to znacilo da je 4ictor bio odbacen prije svoje cetvrte $odine i da je u divljini, medu
divljim zivotinjama, proveo najmanje sedam#osam $odinaS
,revne %rancuske kronike kazu da je 4ictor umro usamljen, u domu umirovljeno$ dr. Kean#
Marck Lutara i da nikada nije od$ovorio na ovo pitanje. @za sebe je ostavio i mno$e dru$e
za$onetke. Medu njima i onu, mozda najznacajniju # tko su bili nje$ovi roditelji, pod kakvim su
$a okolnostima odbacili i koje su divlje zivotinje preuzele roditeljsku skrb nad ;divljim djetetom
iz 3vi$nona;SQ
sobota= A:1 oktober BAAC
Orijas iz 1ardi/a
Ujesen -)./. $odine na peri%eriji sela Fardi%%, u drzavi Ne: Iork, radnici su iskopali dzinovsko
ljudsko tijelo. Tako zapocinje prica o kojoj 3merikanci i dan#danas rado pricaju...
,esilo se to -.. listopada na imanju %armera Billiama F. Ne:ela u trenucima dok su radnici
kopali bunar. @z zemlje je izvuceno po mno$o cemu cudno, mumi%icirano tijelo dzinovsko$
muskarca, koje kao da se # lezeci u zemlji # pretvorilo u kamen. 5io je visok *,-. metara, a tezak
cak nezamislivih # -*.+ kilo$rama.
"tkopana $rdosija ili ;"rijas iz Fardi%%a;, kako su $a nazvali americki novinari, bio je
razumljivo prava senzacija, pa se Billiam F. Ne:ell, vlasnik %arme na kojoj je iskopan
tajanstveni dzin, uskoro obo$atio svakodnevno naplacujuci karte znatizeljnim posjetiteljima.
!misljena podvala
Tko zna kako bi se ova neobicna prica zavrsila da Billiam F. Ne:ell svoju ;zlatnu koku; nije
prodao. Uskoro je ;mumi%icirano tijelo; dospjelo u ruke znanstvenika, a oni su bez po muke
otkrili prevaru stoljeca # ;"rijas iz Fardi%%a;, bio je dobro smisljena podvalaQ
3mericki su znanstvenici otkrili da je dzin bio isklesan od sedre, a zatim pazljivo preliven
sumpornom kiselinom kako bi dobio zelenkastu patinu i djelovao kao mumi%icirano i
okamenjeno ljudsko tijeloQ
"vaj bizarni do$adaj nije uticao da se price o dzinovima zauvije u$ase. Naprotiv. "samdesetih
$odina minulo$ stoljeca pro%esor arheolo$ije uis icky je otkrio prahistorijsku lobanju
dzinovsko$ djeteta, a u blizini lobanje nasao je i $olemo kameno orude, kojim su se, po svoj
prilici, sluzili pripadnici nepoznate dzinovske rase. Uskoro su jos neki znanstvenici, koji su
kopali na dru$im arheoloskim lokalitetima, u indijskoj drzavi !enjab i u kineskom dijelu pustinje
Eobi, dosli do slicnih materijalnih otkrica koja $ovore u prilo$ da su u proslosti nasim planetom,
uistinu, hodale dzinovske covjekolike kreature.
Tako se doslo i do znanstvene spoznaje o Ei$antopithecu za ko$a u svojoj zanimljivoj knjizi
;Majmuni, divovi, ljudi;, znameniti istrazivac, pro%esor 9ranz Beidenreich, predavac na
americkom =veucilistu u Fhica$u, s pravom kaze& ;To je bio vise dzinovski covjek, ne$o
dzinovski majmunQ;
!ostojanje divova u proslosti nase$ planeta, isticu mno$i istrazivaci, paleontolozi i antropolozi,
sasma je vjerovatna cinjenica. !osljednji njihovi pretstavnici zivjeli su pocetkom historijske
epohe, a uspomena na njih dospjela je do nas u vidu le$endi, zanimljivih predanja i uzbudljivih
svjedocanstava antickih autora. No, postoje dokazi i dokumenti da su neki od njih jos du$o
odolijevali zubu vremena i da uspjeli prezivjeti sve do pocetka -. stoljeca.
;zinovi 2ata0onije
@z dnevnika 3ntonija !i$a%ette, koji je ucestvovao u prvoj plovidbi oko svijeta sa znamenitim
portu$alskim pomorcem 9ernaom de Ma$ellanom C-()+#-02-D, i bio nje$ov brodski kronicar,
saznajemo, naime, da se jednom prilikom -0-/. $odine, u vrijeme kada su Ma$ellanovi brodovi
bili ukotvljeni u jednoj tihoj morskoj uvali na obalama !ata$onije, iza brezuljka pojavio i prema
iznenadenim i zbunjenim moreplovcima sisao neki divljak neobicno$ iz$leda. 5io je dzinovske
visine i o$romne sna$e. Uplaseni su $a mornari primili prijateljski, te su $a cak i nahranili i dali
mu poklone. <ao sto stoji u !i$a%ettovom dnevniku, najveci mornar na brodu dzinu je bio samo
do pojasa, i nje$ova se visina mo$la procijeniti na %antasticnih # *,0 metraQ
;"rijas nije bio usamljen;, zapisao je 3ntonio !i$a%ette. ;"n se sljedece$ dana ponovo pojavio,
ali je ovo$a puta sa sobom doveo isto tako dzinovsku zenu...;
No, bila je to nje$ova neoprostiva $reska. "vaj put mornari su $a na prevaru uspjeli da vezu i da
$a prebace na brod. @ dok su se oni borili sa orijasem, zena je uspjela da se domo$ne tropske
sume i da se tamo sakrije.
Ma$aellanova je bila zamisao da pata$onijsko$ dzina povede u Guropu i da ;daruje; kralju kako
bi dokazao da u Novom svijetu zive ljudi drukcije$ iz$leda i stasa. 3li, tokom cetveromjesecne
neizvjesne plovidbe Tihim oceanom posada je dozivjela nezapamcenu $lad. Kedan od prvih je
stradao siroti pata$onijski kolos, jer za nje$ov prozdrljivi or$anizam nije bila dovoljna
jednolicna i oskudna ishrana, koju su sutke podnosili Ma$ellanovi mornari.
Mada, kako kaze ruski istrazivac i pisac =olomon suljman, znanstvenici ni dan#danas ne mo$u da
objasne e$zistiranje dzinova na tlu !ata$onije, ipak je dnevnik portu$alsko$ kronicara 3ntonija
!i$a%ette historijska dokument. !ojedinosti vezane za nje$ov boravak na brodu opisane su
detaljno i precizno, tako da ne postoje razlozi da mu se ne vjeruje. Ukratko, dzinovski ljudi
iz$leda uistinu nisu nikakva novost ni rijetkost za stanovnike nase planete, tako da je sasvim
vjerojatno da drevne price o njima nisu puke izmisljotine.
5ilo kako bilo, rasa dzinova je s vremenom iscezla s lica nase$ planeta ili se ocuvala samo na
rijetkim, pustim mjestima Cpoput Maunt =hasteD ili na usamljenim otocima, od kojih je jedno
vjerovatno bilo i !oli%emovo, na koje je za vrijeme svoje neizvjesne odiseje dospio junak
Lomerovo$ epa "disejQ
No, time se ne zavrsava prica o dzinovima koji, navodno, i dan#danas vrsljaju prostorima nase$
planeta. @strazujuci %enomen letecih tanjira CN"D i citajuci svjedocanstva onih koji su se sreli sa
enlonautima, dakle, s covjekolikim bicima iz tajanstvenih inter$alaktickih letjelica, nerjetko se
pominju dzinovske kreature, najcesce visoke izmedu 2,0 i *,0 metaraQ Takvih iznenadnih susreta
bilo je u mno$im krajevima svijeta, od @talijee do 5razila, a u%olozi smatraju da su vecina tih
svjedocanstava istiniti i da se ne mo$u svrstati u pretjerivanja dokonih mastara.
=ormoni rasta
!osljednjih decenija, medutim, znanost pocinje da produbljuje saznanja o utjecajima atmos%ere,
ishrane, svjetlosti, temperature, svemirsko$ zracenja, elektricnih i ma$netskih polja i $ravitacije
na rast zivih celija, narocito na akceleraciju celijskih or$anizama. Eodine -/... kineskom
biokemicaru Fhoh#Lao#iu poslo je za rukom da u laboratorijima <ali%ornijsko$ sveucilista
otkrije strukturu hormona rasta, koji se sastoje iz -)) aminokiselina a proizvodi $a # hipo%izaQ
Taj se hormon vec sinteticki proizvodi, a mno$i su znanstvenici na tra$u otkrivanja raznih
%izickih i kemijskih utjecaja, koji mo$u da povecaju ili smanje lucenje hormona rasta. Takva ce
istrazivanja, isticu znanstvenici, moci pruziti od$ovor na pitanje zasto su i zbo$ kojih prirodnih
utjecaja izumrli dinosaurusi, a mozda ce uspjeti od$ovoriti i na pitanje za kojim tra$amo # kakvi
su utjecaji izazvali pojavu i nestanak divova na 6emljiSQ
6bo$ sve$a to$a, postojanje dzinova, $orostasa, titana, kiklopa...u proslosti nase$ planeta je
krajnje vjerovatno. Uostalom, kako smo vec rekli, danas su vec poznate dvije izumrle dzinovske
vrste # me$anotropi i $i$antopitheci, a dijelovi njihovih $orostasnih kostura danas se otkrivaju na
mno$im mjestima u svijetu& u juznoj i istocnoj 3%rici, juznoj <ini, @ndiji, na Kavi, u Mon$oliji,
<anadi...
@stini za volju, znanstvenici ne smatraju da su oni neposredni covjekovi preci, vec da su samo
jedan od o$ranaka osnovne linije antropo$eneze. Njihovo je e$zistiranje na 6emlji bilo
istodobno s izravnim precima suvremeno$ covjeka # homo sapiensa. To potvrduju i prastari
mitovi i le$ende, kao i djela antickih autora. Ker, sasma je lo$icno pitanje # otkud su nasi davni
preci mo$li znati za postojanje dzinova, kada se zna da su paleontoloska istrazivanja zapocela
koristiti znanstvene metode tek u -/. i 2+. stoljecu.
3 pitanje # da li i danas postoje divovi # ostaje otvoreno.
Mozda na planini Mount =hasta... @li u nepristupacnim, planinskim predjelima nase$ planeta
$dje, prema nekim istrazivacima, caruju jeti, almas, bi$%oot ili mono $rande...
2rica o minokerosu
Tokom minulih stoljeca bilo je bezbroj pokusaja da se de%initivno razjasni misterija zvana
jednoro$. No, sve je bilo uzalud& jednoro$ je izmicao svakom racionalnom objasnjenuQ
U =tarom zavjetu, napisanom na hebrejskom jeziku, pominje se tajanstvena zivotinja po imenu
;reHem;, koja je, ocito, bila toliko poznata da nije zasluzivala poseban i detaljan opis. Radilo se o
snaznom i divljem stvorenju, prikazanom na relje%u sto je ukrsavao cuvenu @shtarinu kapiju,
najvjerovatnije divljem $ovecetu C5os primi$eniusD Q
<ada je, u trecem stoljecu prije nove ere, !tolomej @@, e$ipatski kralj makedonsko$ porijekla,
zazelio da upozna ondasnju svjetsku javnost, prije sve$a Ercku, s jevrejskom svetom knji$om,
uputio je 12 znanstvenika na velebni otok !haros blizu 3leksandrije i dao im zadacu da cim prije
na $rcki jezik prevedu =tari zavjet. 4jerojatno imajuci na umu prizor snazne zivotinje s relje%a na
@shtarinoj kapiji, $dje se na $lavi ne uocavaju dva roznata izrastaja, ne$o samo jedan, kako je
pro%il i nala$ao, prevodioci su zivotinju nazvali $rckim imenom ;minokeros; # jednoro$Q
2rica o pustinjaku i 0azeli
<asnije je ;minokeros; u 4ul$ati, latinskom prijevodu 5iblije koji je nacinio =veti Keronim,
postao ;unicornis;, sto je $lasoviti vjerski re%ormator, dr. Martin uther, sasvim korektno preveo
kao # jednoro$Q Uostalom, u to vrijeme i najcuveniji prirodnjaci svijeta iskreno su vjerovali u
postojanje ove zivotinje, ne samo zato sto se pominje u 5ibliji, vec i zato sto su mno$i u$ledni
svjetski putnici, istrazivaci i avanturisti uistinu bili spremni da stave ruku na 5ibliju i potvrde
njeno postojanjeQ
Fak i u najcuvenijem indijskom epu ;Mahabharati;, nastalom prije vise od tri tisuce $odina i ciji
korijeni vode sve do tajanstvenih vedskih kulturnih tradicija, postoji zanimljiva storija o
jednoro$u. To je prica o nekom mladom i stasitom pustinjaku u ko$a se zaljubila $azela, koja mu
je kasnije rodila neobicno lijepo$ sina. ,ijete koje je imalo ljudsko oblicje i du$i ro$ na celu, i
koje se u ;Mahabharati; naziva Rayasrin$a CEazelin Ro$D i Gkasrin$a CKednoro$D, krenulo je
ocevim stopama i postalo pustinjakom za ciju su se naklonost borili ondasnji svecenici, kraljevi i
mudraci.
!rica kaze da je u nekom kraljevstvu $odinama vladala katastro%alna susa. <ada su mudre $lave
to$ kraljevstva iskusale sve tajne %ormule i kada je susa nastavila da hara, neki mudri 5raman
predlozi kralju da se dovede mocni pustinjak Gkasrin$a i da se po nje$a u sumu posalje niko
dru$i do lijepa kraljeva kcerka. Tako je i bilo. Fim je dosao na kraljev dvor, zapocne period
bo$atih i bla$otvornih kisa, a Gkasrin$a se zaljubi u princezu, zaprosi njenu ruku i njih dvoje
nastave zivjeti u sreci i bo$atstvu.
Nemo0uca anatomija
Tokom minulih stoljeca bilo je pokusaja da se de%initivno razjasni misterija zvana jednoro$.
Tako je $lasoviti %rancuski barun Eeor$es Fuvier C-1./#-)*2D, anatom i jedan od zacetnika
moderne paleontolo$ije, -)21. $odine u !arizu iznio tezu da jednoro$ nije mo$ao postojati iz
jednostavnih, anatomskih razlo$a. =vi dvopapkari posjeduju dvodjelnu ceonu kost, a ro$ je
morao rasti tacno iznad njeno$ sastava # sto je anatomski nemo$uce. "nima koji su ovoj tezi
suprotstavljali nosoro$a, %rancuski je znanstvenik ponudio ubjedljive dokaze da se ne radi o
istinskom ro$u, jer u njemu i ne postoji nikakva kostana srzQ
Nekih stotinu $odina kasnije americki biolo$ 9ranklin ,ove izvrsio je zanimljivu operaciju na
muskom teletu starom jedan dan. ,ove je s $lave uklonio oba roscica i presadio ih na sam sav
izmedu dvije polovine lobanje. @ $le, kakvo$ li cuda # iz oba spojena roscica teletu je uskoro
izrastao jedan jedini, pravi pravcati ro$Q
=lijedeci ovaj uspjesni operativni zahvat, etnolozi su dosli do saznanja da je sasma mo$uce da su
pojedini napredni istocnjacki narodi poznavali tu jednostavnu kirursku tehniku, i da su je, po svoj
prilici, koristili u kultne svrhe. @stodobno se saznalo za umijece a%ricko$ plemena ,inka, ciji su
pripadnici prostom manipulacijom na lobanjama svojih $oveda stvarali zivotinje sa jednim
ro$omQ
<ako zakljuciti storiju o jednoro$uS ,a li zanijekati da je ta mitoloska zivotinja izmesljena i da
nikada nije postojalaS @li...S
Nisu li nasi davni preci poznavali kirurske ili cak $enetske manipulacije koje su pojedinim
zivotinjama mo$le donijeti razlicite tjelesne karakteristi i osobineS Ne $ovore li u prilo$ tome i
tajanstvena stvorenja iz anticko$ zoolosko$ vrta hibridnih bica, kao sto su ljudi#zivotinje i
zivotinje#ljudi, te ljudi s zivotinjskim $lavama ili zivotinjskim udovima, i zivotinjama s ljudskim
licemS
Traziti od$ovor na ova zanimljiva pitanja znacilo bi usetati u novu misteriju kojoj se ne vidi ni
pocetak ni kraj. No, mozda bi vrijedilo pokusati...
Uzaludna potra0a
"samdesetih $odina dvadeseto$ stoljeca svjetske su novinske a$encije emitirale iz Ulaan
5aatara, prvostolnice Mon$olije, vijest da je jedna tr$ovacka karavana u pustim stepama ove
prostrane drzava vidjela krdo jednoro$a. Uskoro je or$anizirana medunarodna znanstveno#
istrazivacka ekspedicija sastavljena od antropolo$a, zoolo$a i kriptozoolo$a, koja je u stepama
Mon$olije ostala punih 0. dana.
Gkspedicija, na zalost, nije polucila potpuni uspjeh, jer nije otkrila niti jedno$#jedino$ jednoro$a.
Umjesto le$endarne zivotinje, clanovi ekspedicije naisli su na krda divljih mon$olskih ma$araca,
za koje se vjerovalo da su pred izumiranjemQ
Umjetnicka inspiracija
Mno$i istrazivaci le$endi o jednoro$u smatraju da je ta mitoloska zivotinja zasi$urno jedna od
najcescih umjetnickih inspiracija. Kednoro$a su slikali na svojim velicanstvenim platnima mno$i
umjetnici, kao sto su $lasoviti Eustav Moroau, Eior$ione i mno$i dru$i.
U pariskom muzeju Fliny cuva se najljepsa srednjovjekovna tapiserija ;Eospa s jednoro$om;, a
u katedrali u "trantu ;Redovnica s jednoro$om;. Na kraju, jednoro$ ima svoje mjesto i medu
zvijezdama # sacinjava cijelo jedno sazvjezdeQ
"ideni u :on0oliji
Flanovi jedne medunarodne ekspedicije, koja je 2++2. $odine boravila na prostorima Mon$olije,
tvrde da su u stepama ove nenastanjene zemlje vidjeli krdo neobicnih papkara, koje ih potsjetilo
na jednoro$e.
# zivotinje su imale raskosnu $rivu # izjavio je voda ekspedicije =.!. Rooer # lijepo oblikovano
tijelo, du$ rep i po svemu su licile na konje. No, njihova velicina bila je priblizno velicini $azela,
a ono sto je najzanimljivije i sto nas uvjerava da je to bilo krdo divljih jednoro$a jeste da su sve
zivotinje izmedu usiju imale W po jedan ro$Q
ajna morskih sirena
U nevjerovatnoj $aleriji mitolokih bica antike, koja su minulih stoljeca rasplamsavala matu
avanturista, istrazivaca i znanstvenika, svoje su mjesto imale i ljubavnice plavih dubina # morske
sirene.
!rica o sirenama vie je ne$o zanimljiva i zapocet cemo je jednim nesumnjivo senzaconalnim
otkricem, koje je medu znanstvenicima 3merike du$o vremena cuvano kao prvorazredna tajna.
=ve osobe koje su imale bilo kakve veze s tim otkricem, prole su, navodno, poseban tretman,
kroz koji prolaze samo rijetki pojedinci upuceni u najvaznije tajne to se u =jedinjenim
,rzavama smatraju # vrijednim nacionalne si$urnosti. !a ipak, nekoliko $odina nakon otkrica,
americki znanstvenik Richard Farr, ekspert za morsku biolo$iju, odlucio je da pro$ovori.
# Na jednoj pjecanoj plazi na 9loridi otrkiveno je mrtvo tijelo neobicno$ morsko$ bica # pola
riba, pola covjekQ <reatura koju bismo mo$li nazvati ;covjekolika riba; ili ;riboliki covjek;,
upucuje nas u drevne pomorske le$ende po kojima je covjek izaao iz morskih dubina i s
vremenom se nastanio na kopnuQ
,r. Richard Farr je novinarima pokazao i senzacionalnu %oto$ra%iju koja bi, na prvi po$led,
mo$la i da bude proizvod uspjene %otomontaze, ali strucnjaci koji su je analizirali, zacudo, nisu
uspjeli ni potvrditi, a ni demantirati njenu autenticnost.
# =ada kada smo doli do ovo$ otkrica # rekao je dr. Farr # sasvim je realno povjerovati i u price
o zavodljivim morskim ljubavnicama, sirenama, koje su svojom pjesmom i neodoljivim
iz$ledom privlacile paznju drevnih pomoraca.
Brojna svjedocanstva
4jerovanje u morske sirene i nepoznata morska bica nadnaravnih moci, postoje u mno$im
kulturama svijeta.Ko su stari =umeri, a kasnije i njihovi nasljednici 5abilonci, obozavali morsko
bozanstvo po imenu Gnki C"annes ili GaD, koje je na jednoj kamenoj %resci sacuvanoj do
dananjih dana, prikazano u oblicju # pola covjek, pola riba. "ni su doboko vjerovali da je Ga
poducio covjeka umjetnosti i znanosti i sto$a su mu svako$ ljeta prinosili darove.
Ercki pisac ukijan iz =amosate u djelu ;" bo$inji =iriji;, tvrdi da je u 9enikiji vidio crtez
semitske bo$inje Mjeseca, koja je predstavljena kao sirena& do pasa je bila riba, a od pasa zenaQ @
5iblija pominje riborepo bozanstvo u koje su vjerovali 9ilistejci, a koje se zvalo ,a$on, a rimski
pisac !linije =tariji C2* # 1/D ostavio je iza sebe ovu biljeku&
;U mo$ucnosti sam da pomenem mojim piscima rimske ronioce koji su posvjedocili da su uz
obalu Mpanjolsko$ oceana vidjeli tritona, to svakim dijelom tijela i u svakom po$ledu savreno
podsjeca na covjeka...;
Kapanska je sirena, poznata pod imenom Nin$yo. 4itko$ je riboliko$ tijela, s $lavom lijepe zene i
ljudima donosi srecu. U mitolo$ijama !olinezije, Mikronezije i Melanezije pojavljuje se morsko
bozanstvo 4atea, s iz$ledom # pola covjek, pola dupin, a predanja americkih @ndijanaca $ovore o
postojanju dvije vrste cudovita& jedno su nazivali Na$as i imalo je tijelo kao zmija, a $lavu kao
covjek, a dru$o Makara, bilo je # pola riba, pola sisarQ
U krajevima koje zapljuskuje Kuzno kinesko more i dan#danas se vjeruje u postojanje morsko$
cudovita Laiho shan$. Nje$ov je iz$led odista neobican& ima obrijanu $lavu, snaznu
muskulaturu i riblji rep. 6a vrijeme olujnih nevremena napada i potapa brodove, a pomorce onosi
u mracne morske dubine $dje ih prozdireQ
Odisej i sirene
@pak, prvi knjizevni opis morskih sirena nalazimo u $rckoj mitolo$iji. Lomer ih spominje u
svojoj "diseji. !risjetimo se& kada je prolazio pored "toka sirena, "disej je svojim mornarima
zapuio ui voskom kako ne bi culi njihov bozanski $las, koji neodoljivo privlaci, opija i ubija.
@stodobno, naredio je da $a cvrsto vezu za katarku kako ni sam ne bi nacinio $lupost i brod
usmjerio ka morskoj caroliji iz koje im ne bi bilo povratka.
<ada se lada nala nadomak le$endarno$ "toka sirena, zacula se zvonka i umilna pjesma&
;...,odi "diseju slavni, o ahejska velika dikoQ
6austavi ladu i stani, da poslua pjesmu nau.
U crnoj ladi pokraj nas nije proao nitko,
a da posluao ne bi milozvucno pjevanje nae...;
C"diseja, A@@ pjevanjeD
Ne obaziruci se na molbe "diseja, koji je uistinu bio ocaran zanosnom pjesmom i iskreno zazelio
zauvijek sluati carobne zvuke morskih ljubavnica, mornari $a privezu s jo vie konopaca i
zaveslaju udvostrucenom sna$om. Tako je "disej nakaznjeno sluao ma$icnu pjesmu sirena,
koja je svim dru$im pomorcima donosila nesrecu i kob.
Otkrice u ,rvenom moru
U au$ustu -/2+. $odine, mornari s broda Mary Ears, nedaleko od obala Nove 6emlje, vidjeli su
morsko$ covjeka, koji je kruzio oko broda, uspuzao se na palubu i nekoliko trenutaka netremice
zurio u zaprepascene mornare..
U svom %ascinantnom epu U@lijada i "disejaV, Lomer ni$dje detaljno ne $ovori o tome kako su
iz$ledale sirene, ali iz $rcke mitolo$ije saznajemo da su ove morske zavodnice bile kceri bo$a
morskih cudovista 9orkija i da su se, pod tim nazivom, najcesce podrazumjevale dvije vrste
mitoloskih morskih stvorenja, koja su imala razlicit %izicki iz$led. Kedna su bila # pola zene, pola
ptice, a dru$a # pola zene, pola ribe.
"va dru$a stvorenja pominju se i pod imenom # morske nim%eQ
#a sve kriva evolucija
" sirenama su pisali i mno$i kasniji autori. Elasoviti je rimski pisac "vidije C!ublius "vidius
Naso, (*. pr.n.e # -1. n.e.D smatrao da su sirene rodene na plamtecim trojanskim $alijama, $dje
su se # kako je pisao # ;brodske $rede pretvarale u zelene kceri mora;.
=irene se pojavljuju i u spanjolskim, portu$alskim, nizozemskim, skandinavskim, britanskim,
njemackim i a%rickim mitovima i le$endama, a u nekim irskim predanjima sirene zive na suhu
tlu, pod morem, i imaju skr$e, koje im omo$ucuju da kroz more doplivaju na kopno. Ta su
tajanstvena morska bica, istodobno, i musko$ i zensko$ spola. ,ok su zene vitke, carobne ljepote
i dok im nitko ne moze odoljeti, muskarci su odvratni, imaju crvene noseve, svinjske oci, zelene
zube i zelenu kosu.
@ako je morska kreatura, koju pominje americki znanstvenik dr. Richard Farr, anatomski
dru$acija od le$endarnih morskih ljepotica C$ornji je dio tijela slican ribi, a donji ljudskim
no$amaQD, dr. Farr to ne smatra znanstveno neobjasnjivim&
# U vodama se oko 9loride # izjavio je novinarima # iz jos neobjasnjivih razlo$a, evolucija
odvijala na nesto dru$aciji nacin. !rvo su se zadnja peraja pretvorila u udove i dobila iz$led
ljudskih no$u. 6a mene je to i prirodno. ,a bi postao vodozemac, a onda i bice koje je mo$lo
ovladati kopnom, covjek je neminovno morao da prode upravo takovu evolucijuQ...
No, to nista ne znaci, smatra americki biolo$. U dru$im krajevima nase planete, evolucija je
mo$la da bude i nesto dru$acija. <onacno, to potvrduju i mno$obrojna svjedocanstva i
uzbudljivi iskazi pomoraca o susretima s morskim sirenama.
!risjetimo se...
!vjedocanstvo =enrCa =udsona
Eodine -.+). $lasoviti en$leski moreplovac i istrazivac Lenry Ludson C-00+ #-.--D, po kome
danas nosi ime jedna rijeka i jedno more u =jevernoj 3merici, dakle, covjek kome se moze
vjerovati, zabiljezio je u svoj brodski dnevnik sljedeci do$adaj&
;"vo$ je jutra jedan od nasih saputnika, opazio nim%u. Na nje$ov poziv, dosao je jos jedan
saputnik. U tom je trenutku nim%a doplivala blizu boka broda, promatrajuci odozdo ljude. More
se uznemirilo i okrenulo njeno tijelo& od pupka na$ore, njena su leda i $rudi bili kao u zeneO koza
joj je bila bijelaO du$a joj je kosa crne boje visila pozadiO nadolje iduci vidjeli su njen rep, nalik
na rep del%ina i prosaran tockicama. @mena onih sto su je vidjeli& Thomas Liles i Robert Reiner.;
Nista manje upecatljiv opis susreta s tajanstvenim ;morskim zavodnicama;, dala su dvojica
%rancuska mornara i cetiri crnca, koji su 2*. svibnja -.1-. $odine plovili mirnim vodama otoka
MartiniPue. Na njihovo veliko zaprepastenje, iz vode je iznenada izronilo bice s licem i poprsjem
mlade zene i vitkim, izduzenim donjim tijelom koje se zavrsavalo skladnim # ribljim repomQ
Nekoliko $odina kasnije, mornari s britansko$ broda ;<ent; u$ledali su u vodama Erenlanda
cudno morsko stvorenje, koje je od $lave do pojasa licilo na covjeka, dok je dru$i dio tijela bio
posut srebrnkastim krljustima.
!ocetkom su -/. stoljeca ribari s Lebridsko$ arhipela$a, u 3tlantskom oceanu, koji broji vise od
0++ CneDnastanjenih otoka, vidjeli mladu nim%u sto se veselo i$rala u moru. Fak je nekoliko ljudi
pokusavalo doplivati do nje s namjerom da je uhvate, ali ih je ona bez ikakve panike vjesto
izbje$avala. Na kraju, jedan ju je ljutiti ribar udario kamenom i ona je nestala u moru. Nekoliko
dana kasnije, more je na obalu izbacilo mrtvo tijelo mlade nim%e, koja je po nalo$u se%a policije
,. =ha:a propisno sahranjena u drvenom lijesu na lokalnom $roblju. No, prije to$a njeno je
mrtvo tijelo detaljno pre$ledano i o tome je sacinjeno sluzbeno izvjesce&
;...Eornji je dio tijela morsko$ stvorenja velik kao u dobro uhranjeno$ djeteta staro$ tri ili cetiri
$odine, s nenormalno razvijenim $rudima. <osa je du$a, tamna i sjajna, dok je koza bijela, meka
i njezna. ,onji je dio tijela kao u lososa, ali bez krljusti...;
sta je otkrio Albert Bacad.
U kolovozu -/2+. $odine, mornari s broda ;Mary Ears;, nedaleko od obala Nove 6emlje, vidjeli
su ;morsko$ covjeka;, koji je kruzio oko broda, uspuzao se na palubu i nekoliko trenutaka
netremice zurio u zaprepascene mornare kao da je zelio nesto da im priopci. Neki su od njih,
kasnije, pricali da je to, zapravo, bila zena neobicno lijepo$ i privlacno$ $ornje$ dijela tijela.
<rajem je -1*-. $odine, u vodama Nice, %rancusko$ mondensko$ odmaralista, uhvacen $olemi
morski pas u cijoj je utrobi, kazu, nadena ruka, koja je umno$ome podsjecala na covjeciju, ali je
izmedu prstiju imala razapetu kozicu. =vi su bili ubijedeni da je to bila ruka morske sirene koju
je, ne$dje u moru, napala i rastr$ala morska neman.
@pak, minulih stoljeca, najveci je broj dramaticnih prica o morskim sirenama, dolazilo iz
podrucja oko Frveno$ mora. "zbiljni moreplovci, istrazivaci i znanstvenici nisu mno$o vjerovali
u neobicnu le$endu o zeni#ribi, ali su mno$e od njih zainteresirale sve Fesce i ubjedljivije price
o djevolikim morskim stvorenjima.
9rancuski novinar i istrazivac 3lbert 5acad, jedno$a je dana, bio u ribarenju s pro%esionalnim
ribarima saribom, Mohammedom i sadlijem, Kemencima izuzetno$ ribarsko$ iskustva i umijeca.
5ili su u blizini crvenomorsko$ otoka "m Eamma kada je Mohammed uzviknuo&
# !o$ledajteQ zena u vodi drzi bebu u narucjuQ
=vi su po$ledali prema mirnoj la$uni, dok im se na licima ocrtavalo zaprepastenje& ni stotinjak
metara od njihovo$ camca morska je sirenila, doisata, mirno dojila ;mladunce;Q <ada su
okrenuli camac i zaplovili u njenom pravcu, sirena je zaronila i vise je nisu vidjeli.
3lbert nikada nije bio sklon haluciniranju i ovaj %ascinantni prizor vise $a je zaplasio ne$o
iznenadio. Nekoliko dana kasnije, posto je prikupio obimnu dokumentaciju, otisao je do
u$ledno$ pro%esora hidrobiolo$ije, dr. Lenria Eohara i sve mu ispricao.
Usamljena nim/a
Ke li ;lamanten; morska sirenaS
=aslusavsi pricu $otovo ravnodusno, stari je znanstvenik mirno od$ovorio %rancuskom novinaru
da se i sam vec poduze vremena bavi proucavanjem misterije morskih sirena i da mu nije tesko
objasniti sto je 5acad vidio u Frvenom moru. !oveo je novinara u svoj radni kabinet i pokazao
mu skelet koji je neobicno podsjecao na ljudski kostur, ali se zavrsavao # ribljim repom.
5io je to kostur vrlo rijetke morske ribe ;lamanten;, koja je u Mediteranskom moru prvi put
re$istrirana -)**. $odine, a otkrio ju je njemacki zoolo$ Gd:ard Rie%ell. !oslije ovo$ otkrica,
;lamantena; vise niko nije vidio punih stotinu $odina. Tek -/(2. $odine zoolozi iz pomorske
postaje u U$radi nasli su u pijesku crvenomorske obale kostur morsko$ sisavca s razbijenom
lobanjom, koji je neobicno podsjecao na kostur morske sirene. !oslije to$a sva tra$anja su bila
uzaludna, sve dok %rancuski novinar nije vidio sirenu u la$uni crvenomorsko$ otoka "m
Eamma.
U meduvremenu, oceano$ra%i, novinari i istrazivaci biljezili su izvjesca o susretima s tim
tajanstvenim morskim bicima u vodama 3tlantsko$, @ndijsko$ i Tiho$ oceana...
Tako je -/(1. $odine neki ribar s hebridsko$ otoka Mack pod zakletvom dao policiji iskaz da je,
u noci puno$ mjeseca, opazio nim%u kako usamljeno sjedi na nekoj morskoj stijeni. <ada je
otkrila nje$ovo prisustvo, jednostavno je kliznula u more. =licnu je pricu -/1). $odine
novinarima ispricao i jedan %ilipinski ribar, a nekoliko mjeseci ranije, 2+. prosinca -/11.
juznoa%ricki list ;!retoria Ne:s; objavio je vijest da je u jednom kanalu u luci imbala otkriveno
neobicno morsko stvorenje, koje od struka na$ore iz$leda kao ;europska zena, dok je ostali dio
njena tijela oblikovan kao kod ribe i prekriven krljustima;Q
#majevi - strah i trepet antika
"d svih nevjerovatnih i misterioznih cudovita u svjetskoj mitolo$iji, zmajevi su nesumnjivo
najstranija i najopasnija bica. !rice o tim o$romnim letecim reptilima, koje ri$aju vatru,
otimajuci princeze i kraljevne, dolaze iz kulturnih tradicija $otovo svih naroda svijeta..
U zanimljivim ;Njemackim sa$ama;, braca Kakob i Bilhelm Erimm C-1). # -)0/D, opisuju ih
kao opake ;zmije s krilima;, dok u norvekim mitovima zmajevi slove kao vijerni cuvari
$robalja ratnika. 4ikinzi su ih rado slikali na svojim titovima i urezivali njihove $lave na
pramcima svojih brzih, vitkih ratnih brodova.
U kineskoj mitolo$iji, $dje ih ima napretek, zmajevi su rijetko zla cudovita iako najcece imaju
volovske ui, ti$rovske no$e, orlovske kandze, srnece ro$ove, kamilju $lavu, davolske oci,
zmijski vrat, pjetlovski trup i riblje krljutiQ @ako oko sebe ri$aju vatru, oni su prijatelji bo$ova i
obicno lete nebom kako bi skupljali bla$otvorne oblake i sasuenoj zemlji darivali kiu. U
kineskoj astrolo$iji, zmajevi su vijesnici dobre sudbine i nalaze se medu dvanaest zivotinja#voda
koje su dole umirucem 5udhi kako bi mu ukazale pokornost i potiovanjeQ
4jeruje se da su zmajevi nad$ledali vrijeme, narocito kiu potrebnu za bo$atu zetvu. No, ako bi
se koji put razljutili znali su biti nemilosrdni i prouzrokovati silne poplave, sue i dramaticna
zloslutna pomracenjaQ
#majolika cudovi6ta zlostavljaju narod
U <ini, cak i danas, ljudi prave letece zmajeve koje koriste u novo$odinjim svecanostima i
tradicionalnim puckim svetkovinama i veseljima, ponajvie u misticnim ceremonijalima koji
imaju za cilj umilostiviti bo$ove i izmoliti sretnu i rodnu $odinuQ
Najznamenitiji junak $rcke mitolo$ije, Leraklo CLerkul, 6eusov sin, simbol nadljudske sna$eD,
koji je bio prisiljen da izvri dvanaest tekih zadataka C;dodekatlos;D, imao je, izmedu ostalo$,
savladati i opaku hydru, zmijoliko cudovite s osam $lava od kojih je jedna $lava bila besmrtna
Cprema jednoj le$endi, hydra je imala od devet do stotinu $lava, a svaki put kada bi joj se jedna
odsjekla, na njenom su mjestu izrastale # dvijeQD. Lydra je zivjela u nepre$lednim barutinama
erne kraj le$endarno$ 3r$osa i zlostavljala tamonje pucanstvo. "sim to je bila zla, opaka i
otrovna, hydra se mo$la i samoobnavljati, pa su je mno$i s pravom smatrali vjecnomQ
U jednom dru$oj heladskoj sa$i $ovori se o scylli, koja je imala zmajevske odlike& zmijoliko
tijelo sa est $lava, bila je zla i opaka, i u opasnim vodama sicilijanske obale, hvatala je i
prozdirala mornareQ
U prastarim mitovima svijeta cesto se pominje i cudovite :yvern, koje se najcece opisuje kao
opasna leteca zmija, slicna azdahi, sa orlovskim kandzama. Njena zloslutna pojavljivanja
najcece su pratili krvavi ratovi, siromatvo i ku$aQ
#majevi simboli nepobjedivosti)
@ u 4elikoj 5ritaniji su se sacuvale mno$e le$ende o stranim zmajevima. Kedna od njih $ovori o
bespotednoj borbi Frveno$ i 5ijelo$ zmaja, koji su, na kraju, zaskoceni na spavanju i spaljeni u
jednom velkom samostanu. "d to$ dana, Frveni je zmaj postao simbolom rata i jo se uvijek
moze vidjeti na velkim zastavama.
Gn$lezi su uistinu du$o vremena vjerovali u postojanje ovih vie$lavi nemani. Fak je -..).
$odine u Lanhameu, kako nas obavjetavaju stari ljetopisi, ubijen ;opaki $mizavac du$acak vie
od tri metra, prekriven krljutima i bradavicastim izraslinama;, za koje$ se iskreno vjerovalo da
je mladunce zmaja, a nje$ov se lik jo uvijek moze vidjeti na relje%u hanhameutske katedrale.
@ u zemlji s dru$e strane kanala a Manchea, u 9rancuskoj, predanja o dra$onima CzmajevimaD
dio su uzbudljive narodne usmene ostavtine cija $eneza zadire u najdrevniju prolost. <ada su
-00(. $odine %ormirane specijalne vojne jedinice, sacinjene od pripadnika lake i nepobjedive
konjice, 9rancuzi su im s pravom dali ime ;dra$oni; i nosili su zastavu s likom zmajaQ
To znamenje 9rancuzi su vjerojatno preuzeli iz istocno$ dijela Rimsko$ carstva ciji je simbol bio
# purpurni zmaj. @z to$ je vremena Ctrece# cetvrto stoljece nae ereD sacuvan je zapis rimsko$
pisca Marcelinusa koji opisuje trijum%alni ulazak cara <onstantina 4eliko$ C21(#**1D u Rim.
@mperator je bio okruzen nepre$lednim kohortama vojnika to su nosili zmajska oblicja, ;kroz
cija $rla vjetar zvizdi kao da su zivi, preteci svekolikim unitenjem;...
,uvari bo0atih riznica
,revna kazivanja, mitovi i le$ende, podsjecaju nas da su zmajevi u prastarim vremenima
terorizirali mno$e zemlje i krajeve, sijuci oko sebe strah i nesrecu. Ri$ajuci uzasnu vatru, poput
suvremeno$ bacaca plamena, krilate su ale spaljivale dvorce i naselja, a krvolocnim celjustima,
iz kojih opasno prijete zubi, ostri poput nozeva, i strasnim kandzama, unistavali su svako$
neprijatelja. Mno$e uzbudljive storije svjedoce i o dru$acijem arsenalu oruzja, koje je zmajevima
stajalo na raspola$anju.
Okrsaji sa zmajevima
U =rednjem vijeku, prica nam jedno zanimljivo %rancusko predanje, o$romni krznom prekriveni
zmaj, u narodu nazvan ;dlakava zvijer;, terorizirao je neko malo, mirno selo na ju$u zemlje.
Upadao je na seoske %arme, prozdirao stoku, odnosio djecu i mlade djevojke, spaljivao i
unistavao ljetinu. <onacno, obhrvan tu$om za voljenom djevojkom, koju je upravo oteo zmaj,
neki se mladic odluci osvetiti strasnoj nemani. Nakon du$o$, iscrpljujuce$ okrsaja, nasem je
junaku poslo za rukom da zmaju prepolovi rep. =recom, upravo je rep bio jedino zmajevo slabo
mjesto, pa je opaki monstrum napokon skoncaoQ
5orbe sa zmajevima bile su krajnje dramaticne i neizvjesne, a kako vidimo, njihove slabe tacke
ponekad su od suparnika trazile izuzetnu lucidnost i dovitljivost. 4itezovi su se, zbo$ to$a,
najcesce sluzili razlicitim trikovima, kao sto su to, kako cemo vidjeti, radili u malom mjestu
ambton Bormu, na sjeveru Gn$leske.
e$enda kaze da je mladi plemic po imenu Kohn ambton, nasljednik bo$ato$ imanja i velebno$
zamka u ambtonu, loveci ribe u rijeci Bear, nasao nevjerovatnu $listu od koje su ribe naprosto
bjezale. zeleci da je se oslobodi, bacio ju je u obliznji zdenac, a onda # otputovavsi na sedam
$odina u inozemstvo # potpuno zaboravio na neobicni dozivljaj.
No, do$odilo se upravo ono sto se najcesce do$ada u slicnim puckim usmenim kazivanjima.
Elista je # cudno$ li cuda # za nekoliko mjeseci narasla do monstruoznih dimenzija. =nazna i
opaka, tijekom dana bi se izlezavala sklupcena oko usamljene stijene na sredini rijeke Bear, a
nocu je upadala u selo i nemilosrdno napastovala ljude i odnosila stoku. =vi pokusaji da se
or$anizira hajka i napokon ubije cudovisna ;$lista#zmija; propadali su, jer je neman naprosto
bila neunistiva. Fak je propao i onaj pokusaj u kome su ucestvovali svi muski stanovnici
ambton Bormua. U krvavom okrsaju mjestani su je, uz velike ljudske zrtve, macevima uspjeli
iskomadati, ali su se, nekim cudom, svi komadi ponovo spojili i cudoviste je uskoro nastavilo da
terorise sirote ljude.
<ada se mladi plemic Kohn ambton vratio iz tudine i saznao sto se zbiva u nje$ovom rodnom
mjestu, obratio se za pomoc najpoznatijoj vjestici i ona je oko nje$ova tijela nacinila celicni
oklop s brojnim poput bodeza ostrim siljcima. Tako opremljen, Kohn se upustio u otvoreni okrsaj
s nevjerojatnim cudovistem. Tokom bespostedne borbe, opaka je ;$lista#zmija; pokusavala da se
obmota oko ambtonova tijela i da $a stisne u samrtni za$rljaj, ali su je mno$obrojni ostri celicni
siljci naprosto masakrirali, tako da je strasna neman, na kraju, iskrvarila. Njeno raskomadano
tijelo, kaze le$enda, zauvijek je odnijela rijeka Bear, a u ambton Borm su se od tada vratili
mir, sreca i spokojstvo.
Od ti/ona do taj/una
!rema puckim predanjima, koja su se u razlicitim krajevima svijeta sacuvala do danasnjih dana,
neki su zmajevi imali sedam $lava, dvije ili cetiri no$e, koje su se zavrsavale ostrim kandzama,
krila kao kod sismisa, du$o, zmijoliko tijelo, ostar i racvast jezik, te snazan nazubljen rep, koji je
djelovao poput o$romno$ koplja.
Erbavi zmajevi na srednjostoljetnim viteskim stitovima i zastavama obicno su prikazivani s
vucijom $lavom i cudovisnim tijelom. Njihova krila obicno nisu bila tako jaka da bi im
omo$ucila du$ i bezbjedan let. Naprotiv, prema mno$im le$endama, ona su im jedino
omo$ucavala kratke skokove i to # naprijed#nazadQ
<oza zmajeva, u pricama iz davnina, najcesce je oblozena neprobojnom krljusti, najcesce kao
kod krokodila, ali ima le$endi koje mitoloska cudovista opisuju i s neprobojnim krznom.
,odajmo tome, da zmajevi obicno zive izvan naselja, u tajanstvenim, mracnim pecinama ili u
za$onetnim morskim i jezerskim dubinama. @ u jednom i u dru$om slucaju, oni su cuvari neke
tajne ili bajoslovno$ bla$a o kome uzaludno sanjaju dokoni srednjostoljetni avanturisti i lutalice.
<ao cuvari bla$a, zmajevi se najcesce pominju u staroen$leskoj, njemackoj i norveskoj
mitolo$iji, a prvi klasicni zmaj iz staro$rcke mitolo$ije, ti%on, bio je $ospodar vulkana i vjetrova
Cotuda potice rijec taj%unD. Fudovisno$ je ti%ona detaljno opisao anticki pjesnik Lesiod u svom
djelu ;Teo$onija;, prestavivsi $a kao sto$lavu zmiju, iz cijih su bezbrojnih ociju izbijali
plamenovi, a iz celjusti zastrasujuci krici.
Ti%on je bio i cuvar opasno$ brlo$a iz koje$ su vrijebala mno$a cudovisna stvorenja $rcke
mitolo$ije& himera Ccudoviste koje ri$a vatru, s lavljom $lavom, kozijim trupom i zmajskim
repomD, osmo$lava hydra, opaki orao koji je kljucao !rometejevu jetru, nemejski lav i dru$a...
2rastara eni0ma
U mitolo$iji Ercke, ti%on je vodio bespostednu bitku cak i s vrhovnim i najmocnijim bo$om
6eusom. U prvom okrsaju uspio $a je tesko raniti, ali je tada $ospodaru svijeta i ocu bo$ova i
ljudi, priskocio u pomoc sin Lermes Cbo$ pastira i stada, putnika i tr$ovine, lukavstva i krade...D,
koji mu je uspio rane zacijeliti. <asnije je 6eus krenuo u potjeru za ti%onom i lovio $a kroz
Trakiju, sve do =icilije. Napokon $a je sti$ao i ubio. !okopao $a je ispod vulkana Gtne.
6animljiva storija o zmajevima ne moze se zavrsiti bez kljucnih pitanja& da li je u davnoj
proslosti u nasoj %auni uistinu bilo zivih stvorenja nalik zmajevimaS Kesu li predstave zmajeva, u
stvari, realisticki prikazi izumrlih zivotinjaS
"va drevna eni$ma postala je posebno aktuelnom pocetkom 2+. stoljeca kada je, na podrucju
$dje su nekada u medurjecju rijeka Gu%rata i Ti$risa cvjetale sumerska i babilonska kultura,
iskopana cuvena @shtarina kapija. Medu prekrasnim relje%nim prizorima, $lasoviti je berlinski
arheolo$ Robert <olde:ey otkrio vise od petsto razlicitih zivotinja, koje su isklesane po
naredenju babilonsko$ kralja Nabukodonosora CNabukadnezarD C.+0 # 0.2 pr.n.e.D. 5ilo je to,
reklo bi se, kompletno zivotinjsko carstvo to$ vremena, okamenjeni zooloski vrt, a ono sto je
nama posebno interesantno jeste da je medu ostalim, na @shtarinoj kapiji bila prikazana i jedna
neobicna zivotinja oznacena imenom sirrush.
,ok je prikaz dru$ih zivotinja na @shtarinoj kapiji bio koliko#toliko realistican, sirrush je imao
ruznu, zmijsku $lavu, snazan vrat i du$o tijelo, koje je pocivalo na misicavim sapama na
prednjim, i pticijim kandzama, na zadnjim no$ama.
Nije li to bio prapredak svih kasnijih zmajeva svijetaS
Uzaludna ekspedicija
,akako, paleontolozi su zarko zeljeli od$ovoriti na ovo provokativno pitanje, pa su se odmah
dali u tra$anje za od$ovarajucim kostima, %osiliziranim ostacima i dru$im materijalnim
dokazima. Medutim, posao je bio uzaludan # ni tada, a ni kasnije, ako zanemarimo ostatke
razlicitih vrsta prahistorijskih reptila CdinosaurusaD, nije otkriven nikakav tra$ mitoloskih
cudovistaQ
Neki kasniji istrazivaci i prirodnjaci smatrali su da je sirrush potomak neke stvarne zivotinje i
ukazivali na slicnosti s pterodaktilima C$i$antska zivotinja koja je zivjela na prelazu $mizavaca i
pticaD i s pleziosaurima, prepotopnim vodenim $mazovima. Mozda je, smatrali su oni,
zahvaljujuci tome sto je ovladao vjestinom leta, zmaj uspio izbjeci posljedice uzasne kataklizme
koja je unistila nje$ovu zivotinjsku vrstu. 3ko je tako, mo$uce je da jos uvijek zivi u predjelima
koja su minulih stoljeca oznacavana bijelom mrljom na planetu 6emlji # u srcu Frne 3%rikeQ
Upravo slijedeci ovu pretpostavku mno$i su prirodnjaci postupili poput La$enbecka, bo$ato$
hambursko$ tr$ovca divljim zvijerima, koji je # tra$ajuci za prahistorijskim cudovistima # -/--. i
-/-*. $odine or$anizirao znanstvene ekspedicije u najneistrazenije krajeve a%ricko$ kontinenta.
Na zalost, trud se nije isplatio, jer cak ni u sredisnjoj 3%rici nije otkriven ni jedan prezivjeli #
zmajQ
Otkrice u !iriji
Navodna grobnca Abea, drugog sna Adama Eve, za ko|u se v|eru|e da |e u bzn
Damaska, gavnog grada Sr|e, svo|m dmenz|ama neosporno potvrd|u|e egendu
da su u proost na nao| panet ve dvov!
!oetkom 2++0 $odine, $rupa ruskih znanstvenika, sa pro%esorom Grnstom Muldasheyom na
elu, or$anizirala je znanstveno#istra8ivaku ekspediciju u podruju 5lisko$ i =rednje$ istoka.
!osjetivi mno$e interesantne arheoloke lokalitete u G$iptu, ibanonu i =iriji, ruski su uenjaci
pokuali otkriti najve7e misterije ljudske civilizacije. @ako do kraja nisu uspjeli i materijalnim
dokazima potvrditi svoje znanstvene teze o najstarijoj prolosti ljudsko$ roda, stra8ivanja su
dovela do senzacionalnih na$ovjetaja. @stra8ivai su otkrili i locirali prastare $robnice divovskih
ljudi o kojima $ovore stara predanja i biblijske le$ende. "no to bi se mo$lo uzeti kao
materijalna potvrda jeste otkri7e $i$antske otisaka ljudskih stopala koje su lanovi ekspedicije
otkrili i snimili u =iriji. Na kon%erenciji za tampu, or$aniziranoj po povratak u Moskvu, nastao
je i ovaj intervju sa pro%esorom Grnstom Muldasheyom.
&edinstveni sarko/azi
- Mnoge antike legende, mitovi, predanja i epovi pripovjedaju o divovima, jednookim kiklopima
i snanim titanima. Zato u prolosti nikada nije pronaen nijedan materijalni dokaz, niti kostur
za koji bi se moglo tvrditi da je pripadao prahistorijskim dinovima?
2ro/@ :uldasheCD !rahistorijski d8inovi mo8da nisu sahranjivali svoje mrtve u zemlju na nain
na koji mi to danas radimo. Razliiti narodi i plemenske zajednice na naoj planeti i danas
sahranjuju mrtve na razliit nain. U @ndiji je obiaj da se mrtvi zapale a pepeo baci u rijeku.
Tibetanci i dan#danas praktikuju Hnebesku sahranuH, tijela svojih mrtvih ukljuuju7i i kosti
komadaju i tucaju, te ostavljaju na visokim stijenama da bi ih pojeli orlovi#leinari. !ripadnici
nekih plemena u !apui Novoj Evineji sve do sredine prolo$ stolje7a jeli su svoje mrtve. Meni se
ini da su ljudi iz prastarih vremena koji su pripadali plemenima $orostasa, mrtva tijela svojih
sunarodnjaka pohranjivali u specijalne sarko%a$e u kojima su tijela W na neki udan i neobjanjiv
nain # dematerijalizirana i pretvarana u neku vrstu ener$entskih kapi koje su se koristile u
razliite svrhe.
- ratimo se aim dugogodinjim istraivanjima. !a li ste i ikada pronali ijedan nepobitan
trag o postojanju dinova na naoj planeti? Moda neku dinovsku kost ili lobanju?"...
2ro/@ :uldasheCD Ne, nisam. 3li pronali smo $robnicu za koju bi se mo$lo ispostaviti da je
pripadala toj neobinoj rasi ljudi.
- Moete li nam detaljnije objasniti tu svoju tvrdnju?
2ro/@ :uldasheCD Erobnica 3bela, dru$o$ sina 3dama i Gve, je najpoznatija i najsi$ni%ikantnija
$robnica. ocirana je u neposrednoj blizini ,amaska. 4eliki broj hodoasnika iz cjelokupno$
svijeta sti8e ovdje da bi iskazali svoje potovanje. ,ruzi, lanovi neovisne reli$iozne krs7anske
sekte, su uvali $robnicu posljednjih *++ $odina. "ni $ovore sirijsku varijantu armejsko$ jezika,
kojim se $ovorilo u prastarim vremenima. To je jezik kojim jo uvijek $ovore pripadnici Histone
crkveH. Tim jezikom se u svoje vrijeme slu8io i sam @sus <rist. Nad$robni kamen na 3belovoj
$robnici je uistinu impresivan. To je $ranitna struktura oko est metara du$a i -.)+ metara iroka.
Na bonim stranama $robnice nalaze se neveliki otvori iz kojih W ako im se pribli8ite # mo8ete
osjetiti udan zadah.
5roblje divova
- !a li je u novije vrijeme iko pokuao da otvori grobni#u i proui njen sadraj?
2ro/@ :uldasheCD Muslimani nikada ne7e dozvoliti nikome da otvori $robnicu. Na to bi se
$ledalo kao na oskrvnjavanje $robnice.
- $pomenuli ste nekoliko grobni#a divovskih razmjera za koje tvrdite da je otkrila vaa
ekspedi#ija?
2ro/@ :uldasheCD ,a, jesam. ,u$o istra8ivanje je konano rezultiralo otkrivanjem nekoliko
$i$antskih $robnica lociranih u blizini staro$ sirijsko$ $rada 3leppa. Erobnice se smatraju
muslimanskim svetim mjestima do ijih lokacija krs7anima nije dozvoljen pristup. Me>utim, od
nekih stanovnika 3lepa saznali smo da su prije nekoliko $odina neke $robnice u velikoj mjeri
otetili pripadnici muslimanskih radikala. Neke su, navodno, buldo8erima pre$azili i uveliko
otetili. Mi smo od zvaninih sirijskih instucija tra8ili dozvolu da bismo poeli sa iskopavanjima
na lociranim mjestima ali dozvolu nikada nismo dobili. No, zahvaljuju7i jednom pro%esoru iz
3lepa koji nam je 8elio pomo7i, uspjeli smo locirati jednu od d8inovskih $robnica. "na je
smjetena na vrhu brda nekih dvadesetak kilometara od uniteno$ $roblja. okalno stanovnitvo
od najstarijih vremena mjesto naziva H$robnicom 1.0 metara du$o$ mukarcaH. ,iv se navodno
zvao Muhammad 3ttaul ili Muhammad 4eliki. Najstarija predanja $ovore da je div poticao iz
Iemena i da je za 8ivota ljudima poma$ao kao iscjeljitelj. 5io je neobina osoba, koja je bila
upu7ena u mno$a tajna ma$ijska znanja i vjetine, a $ovorio je starim arapskim jezikom koji se
koristio i poslanik Muhammad. Nje$ov 8ivot se zavrio tra$ino, ubijen je i sahranjen na
lokaciji, dvadesetak kilomertara od 3lepa. Tra$ai za skrivenim bla$om u prolosti su dosta
otetili $rob, a posljednji pokuaj da se u nje$a prodre i provjeri da li u sebi skriva bajoslovnu
riznicu desio se prije nekoliko $odina. !ljakai su uhva7eni i baeni u zatvor. okalni seljaci
sada pokuavaju restaurirati $robnicu. "ni su ve7 postavili nekoliko kamenica oko nje i sa$radili
kamenu o$radu.
Neosporne injenice
- !a li uistinu vjerujete da su gigantski ljudi bili zakopani u grobni#e koje pominjete?
2ro/@ :uldasheCD 5ojim se da vam na to tipanje danas niko ne mo8e sa si$urno7u od$ovoriti.
Tako 7e biti sve dok se $robnice ne otvore i ne na>u posmrtni ostaci umrlih. Na8alost, sirijske
vlasti jo uvijek nisu spremne da udovolje znanstvenicima i izdaju im neophodne dozvole za
otvaranje $robnica. 3li, i bez to$a, postoje brojni podaci koji indiciraju da su uistinu na zemlji u
prolosti 8ivjeli divovi. @ to ne tako davno. Na primjer, u 3ziji, mo8ete na7i veoma detaljan opis
5ude. Kedna od knji$a nosi naziv HH.+ pojedinosti i *2 karakteristike 5uddheHH. "na ka8e da je
5uddha bio veoma visok, da je imamo membraozne prste na rukama i no$ama i da je imao (+
zuba. Te karakteristike se sla8u se sa osobinama rase ljudi prethodnih $eneracija, npr. judi koji
su nazivani 3ranteansima... 6ato smo mi u prolosti, po svaku cijenu, opovr$avali le$ende o
postojanju divova i titanaSQ... 6ato d8inovske otiske stopala u 3in ,aru ne bismo smatrali
autentinim dokazom o njihovom postojanjuSQ... @li, zato ne bismo $robnice u =iriji, smatrali
istinskim dokazom o postojanju divova na naoj planetiS 6ato su, konano, obini ljudi te
$robnice obo8avali jo od momenta kada su u njih polo8ena mrtva tijela posljednjih d8inova na
planeti 6emljiSQ... To su pitanja na koja valja im prije od$ovoriti.
2osljednja plovidba E ;javolje more)
Niko danas ne mo8e sa si$urnocu reci koliko je brodova misteriozno nestalo u vodama ukleto$
,javolje$ mora. Na desetine, pa i stotine... Me>u nestalim bila je i americka nuklearna
podmornica W HMkorpionH
@me korpion je istinski sinonim za opasnost. @ smrt. ,u$o i muno umiranjeQ Mkorpion, malo,
crno udovite iz polupustinjskih i pustinjskih krajeva, zbo$ svo$ smrtonosno$ otrova
smjeteno$ u repu, od pamtivijeka je strah i trepet mno$ih krajeva na naoj planeti. Nje$ov ubod
obino je uvertiru pred smrtQ
@ u morskim dubinama 8ivi jedna vrsta ribe, koja nosi ime korpion. Neobina riba. Eotovo
poput morsko$ je8a obrasla otrovnim bodljama, koje mo$u biti # %atalneQ
U ,ru$om svjetskom ratu rane, koje je zadavala neprijateljskim brodovima amerika
podmornica HMkorpion == 21)H bile su jednako opasne, podmukle, razaraju7e i # smrtonosne.
=pretna podmornica, koja nije bez razlo$a dobila epitet neunitive, esto se pojavljivala tamo
$dje ju je neprijatelj najmanje oekivao, siju7i unaokolo paniku i smrt.
!trah i trepet 2aci/ika
HMkorpion == 21)H je sa$ra>ena u portsmautskom vojnom brodo$radilitu u Nju Lempajru.
!oronjena je 2+. jula -/(2. $odine, a kumovala joj je Glizabeta Mona$le, k7erka proslavljeno$
kapetana Moldera. !oslije sveanosti upu7ena je na !aci%ik, u !erl Larbur. @ tu poinje njena
burna odiseja. Lrabro napadaju7i japanske teretne brodove u pratnji tekih konvoja, potapala je
neprijateljske brodove, vjeto izbje$avaju7i tempirane podmorske bombe.
=voje prvo i uspjeno patroliranje zavrila je ). maja -/(*. $odine, i vratila se u luku radi
odmora i oporavka. Tri mjeseca kasnije bila je ponovo u moru, u vodama izme>u 9ormoze,
Tsusjima i Na$asakija. Na toj dru$oj plovidbi do8ivjela je i svoje najdramatinije asove.
Ujutro, *. jula uvukla se u japanski konvoj od pet teretnih brodova, koji su plovili pd pratnjom
jedno$ razara. 4jetim manevrima uspjela je potopiti dva broda, H3zan MaruH i H<okurju MaruHQ
Me>utim, s ljutim neprijateljem iza le>a i sa bokova, HMkorpionH nije ekala da provjeri rezultate
napada. !odmornica je zaronila dublje u vodu, nastoje7i da izbje$ne opasni protunapad. =pustila
se do dna okeana, i tu se umirila.
6a to vrijeme oko nje je eksplodiralo sedam tempiranih podvodnih bombi, ali joj nijedna nije
nanijela tetu. Me>utim, dvije minute kasnije, lanac za sputanje bombi i otkrivanje podmornica,
dotakao je elino tijelo HMkorpionaH. U stravinoj tiini, mornari su oslukivali zlokobno
stru$anje. @ ve7 u sljede7em trenutku HmilovanjeH se pretvorilo u stranu eksploziju podmorske
bombe. !odmornica je opasno zadrhtala, ali nije bila unitena. Ni ranjena. Tiho je promijenila
kurs i potra8ila dublje i si$urnije vode. Uspjela je da zavara neprijatelja i da izbje$ne ono
naj$oreQ =redinom av$usta uplovila je u !erl Larbur, $dje je doekana kao istinski slavljenik.
"dlikovana je s dvije ratne zvijezde za pokazanu hrabrost u ratnim akcijamaQ
,o 0. decembra -/(*. $odine HMkorpionH je izvela jo nekoliko vrlo uspjenih akcija. 6bo$ to$a je
pro$laena # herojemQ
Me>utim, 2/. decembra, pod komandom M. ,8. Mmita, podmornica je krenula u svoje etvrto
izvi>anje. Tiho je uplovila u vode Xavolje$ mora i o njoj se vie nikada nita nije ulo. ,va
mjeseca kasnije, 2(. %ebruara -/((. $odine, 3merika ratna mornarica pro$lasila je podmornicu
nestalomQ
Mta se desilo sa HMkorpionomHS
2osljednja plovidba
!o zavretku rata detaljno su ispitani japanske arhive o bitkama na !aci%iku, ali nije na>ene nita
to bi ukazivalo na zlohudu sudbinu amerike podmornice. Tako je nestanak podmornice,
ameriko$ heroja, uvrten me>u one brodove, koji su nestali pod jo uvijek nerazjanjenim i
misterioznim okolnostima.
HMkorpionH nikad nije zaboravljena. 3merika ratna mornarica posmrtno je odlikovala njene
o%icire i posadu. !riznanje je dosti$lo vrhunac kada je ime proslavljene podmornice dato novom
amerikom projektu& najmodernijoj podmornici sa$ra>enoj i poronjenoj u more -/0/. $odine.
5ila je to izuzetno vrsta podmornica na po$on jedno$ nuklearno$ reaktora na vodeno hla>enje.
6a vrijeme mno$ih vje8bi novi HMkorpionH je osvajao sve najva8nije na$rade. =ve do -/./.
$odine.
,vadeset i prvo$ maja te $odine, nakon jednomjesenih vje8bi u sastavu Meste %lote u
Mediteranu, amerika nuklearna podmornica je uspostavila vezu sa svojom bazom u Nor%olku. U
kratkom raz$ovoru, 9rensis 3. =lajteri, komandant HMkorpionaH, javio je da je posada u odlino
%ormi, ali da svi jedva ekaju da se vrate, kako bi se vidjeli sa svojim porodicama. !odmornica se
to$ trenutka nalazila ne$dje oko 3zorskih otoka. Kavljeno je da plovidba tee u najboljem redu, i
da 7e u bazu sti7i u roku od # sedam danaQ @ to je bilo sveQ
3merika nuklearna podmornica, jedan od najmodernijih plove7ih objekata prole decenije,
nikad se vie nije Y javilaQ
Mta se s njom desilo i kakva ju je sudbina zadesila, nikada se nije saznalo.
Tek, pet mjeseci kasnije, 2/. oktobra -/./. $odine, njena je olupina prona>ena na dnu
3tlantsko$ okeana, ali nikada nije ustanovljeno ta je bio istinski uzrok njeno$ misteriozno$
potapanjaQ
,kleto podr.0je
A, vratmo se na Pacfk. Nedaeko od |apana, u podru|u A|vo Dme oto|a
Markus, protee se |edan rukavac okeana, avo|e more, u kome |e zmedu 1950.
1954. godne bez traga nestao devet vekh, supermodernh trgovakh brodova.
Tm povodom |apansko Mnstarstvo mornarce poveo |e stragu. A, um|esto
r|een|a engme dogodo se da |e strava 'Ko|o Maru No 5', s posadom od 15
mornara pomorskh eksperata - ta|anstveno nestao!
|apanc su nakon toga avo|e more progas opasnom zonom!
Sgurno |e |edno: u proost su |apan uzbudvae este ekspoz|e u moru, a n|h su
na|ee zazvae erupc|e podvodnh vukana |a se gavna a protee preko
pouotoka Iza prema |ugu daekm Mar|anskm otocma. N|en povrnsk pred|e
obrazu|u |ezgro mnogh otoka uk|uu|u na|vee ostrvo - A|vo Dmu.
Kada se podvodn dn probud, more |ednostavno ekspodra, stvara|u
zastrau|ue razorne tsunam vaove, esto vsoke preko dvadeset metara, ko| na
svom stravnom putu untava|u sve. Ba sve!
Pa pak, kao u uketom Bermudskom trougu, mnog se nestanc brodova ne mogu
raconano ob|asnt. Takav |edan dogada| zbo se 1952. godne...
Osamnaestog septembra te godne posada rbarskog broda 'Mo|a Maru 11'
prm|eta |e u vodama stono od otoka Ba|ones kako se more 'podgo u vsn
katedrae'. To |e bo sgna za stravan|e mnogh naunh organzac|a |apana.
U toku s|edea tr dana Mornark spasak bro uputo |e patron brod 'Skne' u
avo|e more, a Tok|sk unverztet za rbarstvo zem|otrese organzovao |e naunu
ekspedc|u | |e zadatak bo tav sua| da spta na cu m|esta. U ovu ekspedc|u
u su predstavnc Istravakog nsttuta Tok|skog unverzteta, Tok|skog
naunog muze|a, Broa za rbarstvo novnar - predstavnc |apanske novnske
agenc|e Asah.
Ekspedc|a se sa brodom 'Sno Maru' naa u avo|em moru 23. septembra. Istog
dana prsustvova su fantastnom dogada|u: ekspoz| vukana u dubn mora.
Deso se to s|everostono od otoka Ba|ones.
Za to vr|eme patron brod Mornarkog broa vrato se u uku sa zv|eta|em o
posto|an|u 'novog kamenog bedema na m|estu erupc|e, ko| ntenzvno sputa utu
paru'. Hdrografsk bro |e odmah dao me novootkrvenom podvodnom vukanu:
Mo|a-o!
Uskoro se u |apan vrata nauna ekspedc|a, ko|a |e pova brodom 'Sno Maru', a
Hdrografsk nsttut |e organzovao novu naunu ekspedc|u, ko|a |e u avo|e more
otpova na brodu 'Ka|o Maru 5'. Brod |e spovo z Tok|a 21. septembra od tada
se o n|emu nkad nta n|e uo.
S|edeh dana |e pree|an gotovo svak metar avo|eg mora, a od broda n|e bo
n traga n gasa. Koms| za stravan|e preostao |e |edno da zda zvanno
saopten|e o nestanku broda: 'Ka|o Maru 5' se oto prevrnuo potonuo 24.
septembra 1952. za vr|eme ekspoz|e vukana Mo|a-o, a nko n|e ob|asno zato
tokom povdbe n|e bo nkakve veze s brodom ako |e 'Ka|o Maru 5' bo oprem|en
sa dva na|modern|a rado-ureda|a. Zato?!.
Nestali u ni6tavilu - Bermudski trou0ao
Nitko ne zna to se, zapravo, do$odilo s tisucama brodova i zrakoplova to su netra$om nestali u
ukletom 5ermudskom trokutu i slicnim opakim zonama na naem planetu. 6ajedno s njima
nestalo je i vie tisuca ljudi, a da nitko od njih nije uspio pozvati u pomoc i izvuci 8ivu $lavu.
,rama je zapocela mno$o prije ne$o to je radio#tele$ra%ista, UGskadrile -/V, koju su sacinjavali
pet torpednih zrakoplova UErumman T5 M* 3ven$erV 3mericke ratne mornarice s -(
zrakoplovnih pro%esionalaca, odaslao krajnje dramaticnu poruku&
# Tonemo u bjelu vodu... Eotovi smoQ
To$ je dana, 0. decembra'prosinca -/(0. $odine, iz americke vojne baze u 9ort auderdaleu, na
9loridi, eskadrila je uzletjelala na uobicajni rutinski let zracnim prostorom 5ermuda i 5ahama.
!rvi je avion uzletio u -(,+2, a est minuta kasnije za njim su, leteci u %ormaciji, krenula i ostala
cetiri bombardera. 4rijeme je bilo lijepo i nita nije ukazivalo na mo$ucu tra$ediju. !a, ipak...
S UNe vidimo zemljuQ...V
,rama se do$odila u trenucima kada su se americki zrakoplovi, u povratku, pribli8avali bazi i
kada se ocekivalo da ce tra8iti upute za slijetanje. Umjesto to$a, u -0,(0 sati, Fentar za
navodenje je u bazi primio krajnje uznemiravajucu poruku&
# Eovori zapovjednik UGskadrile -/V. U neprilici smo. Ne vidimo zemlju. !onavljam, Ne vidimo
zemljuQ...
U bazi 9ort auderdale isto$ je casa dat znak za uzbunu.
# Recite nam vae koordinateQ # tra8ili su iz Fentra.
6apovjednik eskadrile potporucnik Fharles Taylor bio je smuen&
# Ne mo8emo odrediti polo8ajQ... Ne vidimo zemljuQ...Nismo si$urni u smjer... Nismo si$urni
kamo nas je odnijelo... Fak ni ocean ne iz$leda kao obicno... ,odavola, pa ovo...
4eza je prekinuta.
9ta se do0odilo.
U americkoj je vojnoj bazi nastalo pravo zaprepacenje. Ne samo to je to$ dana bilo lijepo, tiho
vrijeme, vec su i atmos%erske prilike u tom dijelu 3tlantika bile $otovo idealne. "sim to$a i
zapovjednik se eskadrile sasvim cudo ponaao. Nije pratio ni jednu od instrukcija, niti se koristio
postupkom koje$ je, kao pro%esionalni pilot, odlicno poznavao i nerijetko koristio. Mo$ao je
zatra8iti poziciju bilo koje odredene tocke za sputanje, ali nije.
6atoS Mto se do$adalo s UGskadrilom -/VS
,e8urni casnik u <ontrolnom tornju pokuavao je od ostalih navi$atora da dobije tocnu poziciju
UGskadrile -/V. No, radio#veza se iz neobjanjivih razlo$a sve vie po$oravala i uskoro je
postalo sasvim jasno da su avioni prestali primati poruke iz 5aze. !a ipak, na neki cudan nacin, u
<ontroli letenja mo$li su pratiti uznemirene $lasove pilota, koji su medu sobom odr8avali radio#
vezu.
@z njihovih isprekidanih dramaticnih dijalo$a mo$lo se zakljuciti da su svi kompasi prestali
raditiCQSD, da su navi$acioni uredaji UpoludjeliVCQSD i da # kakvo$ li u8asa # daju razlicite i
zbunjujuce podatke. @z neko$ krajnje misteriozno$ razlo$a, piloti nisu vidjeli, cak, ni sunceQ
U -.,2* sati primljena je posljednja poruka UGskadrile -/V. Radio#tele$ra%ista je javljao&
# Tonemo u bijelu vodu... Eotovi smo...
!otom je nastala tiina. !iloti amaricke UGskadrile -/V vie se nikada nisu javili.
9to kriju tajne arhive.
Tiho i daleko od ociju javnosti, u specijalni odio <E5#a, $odinama su se slijevala svjedocanstva,
izvjesca i dokumenti o susretima i vidjenjima cudnih letecih i plovecih objekata
U novoislandskom znanstvenom casopisu U!o$led u svemirV, zabiljezeno je interesantno
svjedocanstvo pilota =tjuarta 5areta. "n je 2. veljace -/.0. $odine letio zrakoplovom ,F#*,
nisko iznad obale sjeveroistocno od Lelensvila. @znenada, na morskoj povrsini, 5aret je u$ledao
tamne konture neko$ neobicno du$o$ plovece$ objekta. 4jerujuci da se radi o nekom o$romnom
kitu, kakve je u toj oblasti vidao i ranije, smanjio je brzinu i spustio se nisko iznad morske
pucine. 3li, nije se radilo o $olemom morskom sisavcu. NaprotivQ
#a0onetno plovilo
UNeobicni objekat bio je savrseno simetricno$ oblikaU # zabiljezio je u svoj izvjestaj
novozelandski pilot. Z5io je od nekakvo$ svijetlucavo$ materijala, ali se spolja nisu mo$li vidjeti
nikakvi mehanizmi za pokretanje i upravljanje. Tajanstveno je plovilo je bilo du$o oko *+, a
siroko oko pet metara, a nje$ov oblik nije od$ovarao nijednom poznatom tipu podmorniceQ...U
6asto podmorniceSQ[ 6ar se radilo o podmorniciS
# 4jerojatnoQ W smatra 5aret. W Ker, upravo kada sam se nasao iznad za$onetno$ objekta, on je
na$lo zaronio. @sto$ su trena kazaljke na kontrolnoj tabli u zrakoplovu ludo zai$rale. !okusao
sam mu se pribliziti, ali je misteriozno plovilom netra$om nestalo u morskim dubinama.
Mocnici bivse$ =ovjetsko$ =aveza svojevremeno su uveli centralizirano prikupljanje podataka o
za$onetnim pojavama i neideti%iciranim plovecim i letecim objektima, a izvjestaji su obuhvatali
podrucja od 5altika do !aci%ika. 5ili su to ultra tajni projekti koje je kontrolirao mocni <E5, a
vodeni su pod razlicitim imenima& ZMrezaU, zatim ZEalaktikaU, a potom ZLorizontU.
Tiho i daleko od ociju javnosti, u specijalni odio <E5#a, $odinama su se slijevala svjedocanstva,
izvjesca i dokumenti o susretima i videnjima cudnih letecih i plovecih objekata. U $olemu mrezu
specijalnih izvjestaca bili su ukljuceni vojnici, pomorci, policajci, piloti, cak i partijski aktivisti
sa dalekih prostranstava.
Na celu istrazivacko$ tima <E5 je postavio covjeka od veliko$ povjerenja, obavjestajno$
pukovnika 5orisa =okolova, ko$a Z3$anjokovU publicista 3leRsandar Nikonov posljednjih
$odina javno optuzuje da je preko (++ najznacajnijih dosijea, ukljucujuci i najvrednija
dokumenta i video snimke o pojavama letecih tanjira i neidenti%iciranih plovecih objekata na
nebu i u vodama bivse$ ===R#a predao 6apadu, najvise 3merikancima.
# Tisucu dru$ih nista manje znacajnih izvjestaja o problemu letecich tanjira # tvrdi javno Nikolov
# =okolov je drzao u putnom kovce$u, na tavanu svoje dace... " njima se vec du$o nista ne zna.
Mozda su vec odavno nestali iz Rusije...
2roklete 8injenice)
,a bi dokazao svoju hipotezu da je rusku nuklearnu podmornicu Z<urskU potopilo za$onetno
plovilo Zkoje ne pripada nijednoj zemlji sa nase$ planetaU, 3leRsandar Nikonov je raz$ovbarao i
sa 5orisom surikovim, mozda i najvecim ruskim autoritetom za letece i plovece neidenti%icirane
objekte. surikov se proslavio time sto je uspio da raskrinka brojne %oto$ra%ije i autore video#
snimaka letecih tanjira, dokazavsi da se radi o pre%injenim %alsi%ikatima, a ne o istinitim %oto#
dokumentimaQ
surinovu je neshvatljivo, cak i smijesno sto zvanicne drzavne strukture u Rusiji sluzbeno poricu
pojavu neidenti%iciranih letecih i plovecih objekata u vrijeme kada neke zemlje, poput 9rancuske
i Filea Zsluzbeno priznaju postojanje tehnickih objekata izvanzemaljsko$ podrijetla u atmos%eri
oko 6emljeUQ
# @stina je # kaze 5oris surikov # da su mno$e epizode o kojima $ovore storije iz zapadnjackih
izvora izmisljene, ali neidenti%icirani ploveci i leteci objekti su # $ruba istina. "ni postoje i dio su
nase svakodnevnostiQ
To bi mo$lo biti tacno. Uostalom, postoje i vjerodostojni izvjestaji i dokumenti. !ostoje epizode
koje nisu izmisljene i koje je tesko demantirati. Uostalom, evo sta je dozivio japanski pilot
Kokomo =hiu...
To$ dana =hiu je iz 5aze poletio u 2+,-) sati. 4ec nakon petnaestak minuta ispod sebe je vidio
nesto nevjerovatno # poput kakva prividenja # otvorilo se moreQ 9antasticni prizor pratile su
eksplozije, a onda se iz morske pjene vinulo nesto sto je bilo nalik izduzenom srebrnom disku.
Kokomo je mehanicki ukljucio radio i obavijestio 5azu&
# Nalazim se iznad "shime[ @spod mene leti nesto nalik letecem disku... @zronio je iz mora... sta
da radimS !rijem...
# !rati $aQ W dobio je od$ovor.
Kokomo je okrenuo aparat udesno i nasao se iza misteriozne letjelice. 5io joj je Uu repuV i pratio
ju je prema otvorenoj pucini. @stodobno je obavjestavao 5azu o svemu sto se desavalo ispred
nje$a.
# etjelica mijenja boju. !ostaje purpurnocrvena[ =ada je narandzasta[ !ovecava brzinu[
Nisam u stanju vise da je pratim[ 5jez@ mi[ Nestaje[ sta da radimSQ[
Otvoriti tajne dosijee
etejlica je uistinu nestala, a 5aza je pozvala Kokoma da se vrati. "krenuo je aparata, ali te noci
za nje$a nisu prestala uzbudenja. <ada se ponovo nasao u blizini "shime, po$ledao je mjesto
odakle se u nebo vinula misteriozna letjelica. @ ponovo se zapanjio& na dnu mora, nesto je
$orjeloQ
=vuda unaokolo dokle je sezao pilotov po$led pruzao se %antastican prizor& more se presijavalo u
raznim nijansama narandzaste bojeQ Nesto slicno Kokomo =hio nikada u zivotu nije imao priliku
da vidi.
Nevjerovatni do$adajim re$istrirani su posljednjih $odina na razlicitim pomorskim
meridijanima, a saradnik moskovsko$ tjednika U3$anjokV 3leRsandar Nikonov s pravom smatra
Uda je, konacno, krajnje vrijeme da otvorimo tajne dosijee i da priznamo da postoje misterije
koje nismo u stanju racionalno da rjesimoV i dodaje da ruska nuklearna podmornica U<urskV nije
jedina zrtva neidenti%ikovanih podvodnih plovila, podsjecajuci citaoce da je na jednako
misteriozan nacin nestala i americka atomska podmornica ;Tresche C;isica;D[
!osljednja poruka sa nekadasnje$ ponosa americke ratne mornarice bila je krajnje uznemirujuca&
;...Nalazimo se na planiranoj dubini... =vuda unaokolo vlada besprijekoran mir. !lovimo
naprijed... Uskoro cemo biti na... 3li, kakva je ovo bukaSQ... !rimijecujemo svjetla... 3li, zar je
to mo$uceSQ... Na ovim dubinama... 3uuu, $otovi smoQ... To$o...;
@ to je bilo sveQ
<akva je to svjetla primijetio zapovjednik podmornice na dubinama kojima je plovila ;Tresche;S
"tkud toliko cudenje u nje$ovom $lasu i zasto do kraja nije iz$ovorio posljednju recenicuSQ
"d$ovor na ova pitanja odnio je sa sobom # u smrt i nistaviloQ
Ukleta podmornica
,esilo se to /. travnja -/.* $odine u vodama 3tlantika, sasvim blizu zlokobno$ 5ermudsko$
trou$la. @ jos nesto& americka atomska podmornica, koja je ime dobila zbo$ uvjerenja njenih
konstruktora i $raditelja da je neunistiva i da se moze izvuci iz najneu$odnijih situacija, u
trenutku nestanka bila je u pratnji dva americka vojna broda. No, to joj nije pomo$lo.
Kednostavno je nestalaQ
3li, time se ne zavrsava prica o lukavoj ;isici;. Nekoliko dana nakon katastro%e, utvrdeno je da
se njeni ostaci, navodno, nalaze na *+++ metara dubine, a cetiri $odine kasnije, u ljeto -/.1.
$odine, do$odilo se nesto sto je do kraja zbunilo americke pomorske eksperte.
6a vrijeme krstarenja luksuznom jahtom iznad podrucja $dje je nestala ;isica;, jedna americka
porodica, na povrsini uzburkano$ mora, najednom je u$ledala potonulu americku atomsku
podmornicu. sta vise, poceli su da pozivaju, ali kada im nitko nije od$ovorio, priblizili su se jos
blize. Tek tada su na boku podmornice procitali ime ;Tresche;Q
@ ne samo to& primijetili su duz vodene linije i jednu du$u pukotinu, koja uopce nije smetala
podmornici da se odrzava na povrsini i # ploviQ
,vije $odine kasnije 3merikanci su pretrpili jos jedan $ubitak. U vodama oko 3zorskih otoka
netra$om je nestala nuklearna podmornica ;skorpion;Q
sta se do$odiloS
Nakon jednomjesecnih pomorskih vojnih vjezbi u sastavu seste %lote u Mediteranu, to$ 2-.
svibnja -/./. $odine, americka je podmornica uspostavila vezu sa svojom bazom u Nor%olku. U
kratkom raz$ovoru, komandant ;skorpiona;, iskusni pomorac 9resis 3. =lajteri, raportirao je da
plovidba tece u najboljem redu, da je posada u odlicnoj %ormi i da svi jedva cekaju da se vrate,
kako bi se sreli sa svojim obiteljima. @ to je bilo sveQ
;skorpion; se nikada vise nije o$lasio, a opsezna potra$a za njim bila je uzaludna. Tek. pet
mjeseci kasnije, 2/. listopada -/./. $odine, njeno nepomicno ;tijelo; otkriveno je na dnu
3tlantika, ali nikada nije ustanovljeno sta je bio istinski uzrok njeno$ za$onetno$ potonucaQ
Iza polarne kape
Mno$i istrazivaci i iskusni pomorci s pravom smatraju da je 5ermudski trou$ao nesumnjivo
slozena i viseslojna misterija. "na u sebi krije brojne dvojbe, sumnje i pretpostavke, koje su
podjednako zanimljive, zbunjujuce i za$onetne # od vjerovanja da se u morskim dubinama kriju
ostaci le$endarne civilizacije 3tlantide do pretpostavke da su upravo na tom mjestu, na morskom
dnu izmedu 9loride, 5ahama i !uerto Ricoa, svoju tajnu podmorsku bazu smjestili neznani $osti
iz kosmosa, koji otimajuci zrakoplove i brodove i kidnapirajuci pilote i pomorce za svoje
tajanstvene eksperimente kontroliraju znanstvene domete 6emljana.
=vjedocanstva o nepoznatim plovecim objektima i neideti%ikovanim letjelicama koje vrsljaju
morskim dubinama nerjetko su tema i ozbiljnih znanstvenih skupova. U svojoj knjizi
;Tajanstveno more; svojevremeno sam detaljno opisao vise za$onetnih epizoda i svjedocanstava,
koje navode autori kojima se moze vjerovati, najcesce iskusni pomorci, oceano$ra%i, piloti,
ribari, pa cak i pomorski eksperti.
No, kako je vrijeme prolazilo, u mojoj su se bo$atoj arhivi sve vise umnozavali slucajevi na koje
suvremena znanost nije znala od$ovore i koje je zbo$ svoje eni$maticnosti smjestala u otvoreni
,osje A. U knji$u koja je u 4asim rukama.
6a ovu priliku, opisat cu nekoliko slucajeva u kojima su ocevici stro$o pouzdane osobe, nerjetko
znanstvenici, kojima se moze vjerovati. 6a$onetne pojave re$istrirane su na razlicitim mjestima
nase$ planeta, ali im je svima zajednicko da do danas nisu racionalno objasnjene.
;rama u artickim vodama
!rema americkim saznanjima, <E5 je u stro$oj tajnosti cuvao najmanje -/ dosijea o stradanjima
sovjetskih Zmi$ovaU koji su imali zadatak da unite neidenti%icirane letjelice to su se vrzmale
iznad sovjetskih vojnih bazaQ
Nekako u isto vrijeme kada su se visoki zrakoplovni i pomorski vojni i civilnim eksperti
=jedinjenih ,rzava, izvodeci ultratajne vojne manevre u vodama !uerto Rica Cpodrucje koje
pripada 5ermudskom trou$luD, osvjedocili da su za sve vrijeme vjezbe bili pod prismotrom
;uljeza;# neidenti%ikovane podmornice # koja je raspola$ala %antasticnim karakteristika i bila
neuhvatljiv za americke pomorske i zrakoplovne sna$e, u dru$om dijelu svijeta, u sjevernom
3tlantiku, poznati arkticki istrazivac doktor Rubens K. 4illel, te kormilar i dezurni o%icir, koji su
ucestvovali u vojnim#mornarickim manevrima pod sluzbenim nazivom ;"peracija ,eep 9ree
6.;, iznenada su postali svjedocima tajanstveno$ do$adaja koji ce du$o vremena biti predmetom
najsuptilnije istra$e americkih znanstvenika.
Gvo kako je taj zbunjujuci do$adaj opisao =olomon suljman&
;...,an se blizio smiraju. ,oktor 4illela se nalazio na palubi, kada je odjednom vidio da se nesto
pojavilo iz morske vode. =ilovitom sna$om probilo je led debljine od tri metra i poput o$romno$
srebrnasto$ metka nestalo u nebesima. "$romne sante leda podi$nute na nekoliko desetina
metara sa topovskom bukom srucile su se nazad na ledeni sprud, a voda u o$romnoj rupi
naprosto je kljucala. @znad nje su se dizali oblaci pare, sto je najvjerojatnije ukazivalo na
dzinovsku ener$iju procesa, koji tek sto se odi$rao...;
<ome je pripadala neidenti%ikovana letjelica koja je izletjela iz hladnih arktickih vodaS sta je
radila i $dje je nestalaS
Nevjerovatni prizor
Mno$o kasnije, u vrijeme Keljcina, americki i ruski znanstvenici su izmjenili tajna dokumeta i
saznanja o nekim slucajevima za koje je bila zainteresirana i jedna i dru$a strana. !rema
americkim saznanjima, <E5 je u stro$oj tajnosti cuvao najmanje -/ dosijea o stradanjima
sovjetskih Zmi$ovaU koji su imali zadatak da uniste neidenti%icirane letjelice sto su se vrzmale
iznad sovjetskih vojnih baza i instalacija. Neke od njih vinule su se, poput projektila, iz morskih
dubina. <ako su =ovjeti vjerovali da se radi o najnovijim americkim spijunskim letjelicama,
pokusavali su da ih zaustave i obore, ali su njihovi Zmi$oviU dozivljavali tra$ican kraj.
@z tih dramaticnih vremena potice i %oto$ra%ija neideti%icirano$ letece$ objekta u obliku ci$are,
koja je snimljena neposredno nakon izlijetanja tajanstvene letjelice iz morskih dubina. ,esilo se
to iza polarno$ kru$a, nedaleko od daleko$ <oljsko$ poluotoka. =lucaj nikada nije objasnjen, ali
su clanovi specijalno o%ormljene komisije, koju je predvodio u$ledni sovjetski u%olo$, zamjenik
rukovodioca =ekcije za podvodna istrazivanja 3kademije znanosti ===R, doktor 4. 3zaza,
sakupili podatke da su samo u dvije $odine #-/)+. i -/)-. # stanovnici okolnih sovjetskih oblasti
re$istrirali izlijetanje iz voda ovo$ re$iona najmanje *. misteriozni letecih objekata. @strazivanja
koja su sljedecih mjesici i $odina poduzeta nisu sovjetske znanstvenike odvela do racionalnih
od$ovora . Tako su i ovi slucajevi adaktirani.
3li, krenimo dalje.
!etnaesto$ studeno$ -/10. $odine u -. sati, u neposrednoj blizini Marseillea, u %rancuskim
priobalnim vodama, iznenada je iz vode izletio srebrnasti disk sa precnikom oko deset metara.
!rema izjavama jedno$ inzenjera za svjetionike i bankine, te -. radnika koji su bili ocevici
cudno$ do$adaja, tajanstveni disk Cleteci tanjirD je napravio nekoliko kru$ova, zatim se podi$ao
na visinu od nekih -2+ metara, ostao na toj visini oko /+ sekundi, a zatim iz mjesta jurnuo
neshvatljivom brzinom i nestao u nebu.
Eodina -/11. po mno$o cemu je bila $odina N"#a. 4idani su iznad mno$ih podrucja svijeta, a
dopisnik novinske a$encije Reuters iz Tokija, 2/. listopada je odaslao sljedecu vijest&
Z@z Uru$vaja, $dje su posljednjih mjeseci videni u velikom broju, leteci tanjiri su se, iz$leda,
preselili u Kapan.
!rema izjavama ocevidaca, jedan tajanstveni leteci predmet psojavio se ovih dana na nebu iznad
sjeverno$ dijela ostrva Lonshu. !ilot japanske kompanije Kal i jedan astronom, izjavili su da su
vidjeli vatrenu loptu koja se, pred njihovim ocima, podijelila u vise manjih, koje su se vec
sljedece$ trenutka iz$ubile u dubokim vodama !aci%ikaQ...U
No, vratimo se vec pominjanom clanku u$ledno$ pro%esora =. =andersona ;3boridzini morskih
dubina;, objavljenom -/12. $odine Cbr. /D u moskovskom casopisu ;Tehnika malodezi;.
9to skriva more.
U tom tekstu, pro%esor =anderson navodi vise interesantnih svjedocanstava o pojavama
neidenti%ikovanih plivajuce#letecih objekata. @zmedu ostalih, pominje i epizodu koja se odi$rala
2+. srpnja -/.1. $odine u -),-0 sati, daleko od ledenih polarnih predjela, otprilike -2+ milja od
brazilske obale, u toplim vodama 3tlantika.
sta se, zapravo, do$odiloS
;..."%iciri i komanda ar$entinsko$ broda ;Navvero; su vecerali kada je zapovjednik broda,
iskusno$ pomorca Iulijana ucasa 3rdanza, hitno pozvao na palubu dezurni o%icir Korje
Montoya. ,ezurni o%icir mu je saopcio da je re$istrirao neko cudno plovilo koje prati njihov
brod. 6apovjednik je izletio na palubu i primijetio da se sa desne strane, otprilike 0+ %ita od
;Navveroa; krece neki nepoznati ploveci objekat nesvakidasnje$ oblika. 5io je nalik ci$ari i
imao je duzinu oko --+ %ita. 6acudo, plovilo nije proizvodilo nikakav zvuk, niti je iza sebe u
vodi ostavljalo uobicajni tra$. No, ono sto je bilo najcudnije i sto je iskusno$ pomorca cinilo
zbunjenim lezi u cinjenici da je misteriozni ploveci objekat zracio snaznom plavkasto#bijelom
svjetloscu.
6apovjednik ar$entinsko$ broda Iulijan ucas 3rdanz zabiljezio je u brodski dnevnik da na
cudnom plovecem objektu nije zapazio nista sto je karakteristicno za uobicajne podmornice, na
njemu nije bilo kule, periskopa, mosta... !lovilo je bilo savrseno $latko i kretalo se istom
brzinom kao i nje$ov brod # oko 20 cvorova na sat. !oslije izvjesno$ vremena, za$onetna je
podmornica iznenada promijenila smjer za /+ stupnjeva, zaronila, prosla ispod ;Navveroa; i
nestala u mracnim dubinama 3tlantsko$ oceana.
=olomon suljman navodi i tra$icni slucaj, vjerovatno vezan za tajanstveni ;roneci; objekat, koji
se italijanski teritorijalnim vodama -). listopada -/1). $odine. Ribar po imenu 4incetti to$ je
dana sa svojom kocom otplovio na Kadran, a vec sljedece$ dana naden je na dubini od 2+ metara.
"vu cudnu tra$ediju obiljezile su dvije neobicne okolnosti& nije se do$odio nikakav sudar, jer na
camcu nije bilo nikakvih tra$ova koji bi upucivali na to, a dru$o, prilikom obdukcije, u plucima
nesretno$ 4incetta nije pronadena nijedna kap vodeQ
$antomi &adrana
Tra$icno$ dana, u podrucju Kadrana u kome je 4incett obicno lovio ribu, neki su ribari
re$istrovali misteriozni ;stub svjetlosti;, koji je izbijao iz mora, a kada su mu se priblizili on je
zaronio @ nestao.
Te -/1). $odine Kadransko je more postalo sredisnja tema mno$ih lovaca na misterije. U
nje$ovim su se vodama do$adale krajnje neobjasnjive pojave i %enomeni.
U noci *. studeno$ italijanski ribar 3ntonio !aleska iz =an 5enedeta del Tronta prvi put opaza
neobicnu pojavu na moru&
# 5io sam na otvorenom moru kada sam, oko tri ili cetiri sata ujutro, opazio neku cudnu $otovo
ruz@castu svjetlost kako prati moju kocu. Moram priznati da sam se uplasio, jer takvo nesto
nikada u zivotu nisam vidio. =akupio sam mrezu i krenuo prema obali. No, tajanstveno ruzicasto
svijetlo me i dalje pratilo. "bilazilo je oko moje koce i ja nisam mo$ao od$onetnuti sta bi to
mo$lo da bude. Uzasno sam se uplasio. Tek kada sam se priblizio obali, poslije puna dva sata
pratnje, tajanstveno je svijetlo prestalo da me prati. Nestalo je u dubinama mora.
!rvih su dana italijanski ribari zbijali sale na racun 3ntonia !aleska, ali su uskoro # kada su se i
sami uvjerili u neobicne pojave # u pomoc pozvali civilne i vojne eksperte. Tih su dana mno$i
ribari bili svjedocima pojave cudne svjetlosti, $olemih vodenih stupova koji su iznenada izbijali
iz mora, pjenusanja i kljucanja vode, za$onetnih bijeli pru$a, loptastih letecih tijela sto su
izlijetali iz mora i ponovo se vracala u nje$a...
# @znenada sam na radaru u$ledao neko cudno tijelo koje nas prati W ispricao je svoj dozivljaj
\ovani Merlini, zapovjednik ribarsko$ broda Z3ndrea !adreU. W Upitao sam& <o je iza nasS Kavite
seQ... Mornari su mi rekli da iza nas nema niko$a. Naljutio sam se i otisao da se u to sam uvjerim.
i odista, nisam vidio niko$a da nas prati, ali je radar i dalje re$istrirao neko$ %antomsko$ pratioca
koji je imao oblik plovece$ paukaQ
,ru$i italijanski ribar, 3lberto Matuchi, koji je tih dana ribario na svojoj koci Zuna MadreU,
ispricao je novinarima sljedece&
# !rvo je nas radar poludio, a zatim nas je iznenada zaslijepila jaka svjetlost koja se neprestano
premjestala po moru. Najcudnije u svemu tome bilo je sto se ta misteriozna svjetlost nije
re%lektirala na moruQ...
9ta se zbiva ispod mora.
U noci /. studeno$ neobicni %enomene po prvi put re$istrira jedan vojni patrolni camac F! 2+-)
italijanske Ratne mornarice. "ko 2+,(0 sati, dok su se nalazili sest milja daleko od =ilvi Marine,
u$ledali su ruzicastu svjetlost koja se rasipala u precniku oko tri stotine metara, a zatim
odjednom nestala. =va kasnija patroliranja bila su bezuspjesna, a more na kome se %antomska
svjetlost pojavila duboko je oko 2* metra i iskljucuje svaku mo$ucnost prisustva podmornice.
Narednih dana uplaseni ribari nisu isplovljavali na jadransku pucinu, ali su i dalje bili svjedoci
neobicnih pojava.
# Nalazio sam se cetiri milje od obale W sjeca se \uzepe Merlini. W 5ilo je oko -+ sati ujutro kada
sam primijetio da se nesto cudno do$adalo sa radarom. <ao da $a je neko iskljucio. !o$ledao
sam oko sebe i opazio o$romnu brazdu kako prosjeca more. Takav tra$ iza sebe ostavlja jedno
veliki motorni brod. Medutim, na povrsini mora nije bilo nice$, bas nice$Q
=licne tra$ove u moru vidjelo je bar dvadesetak pomoraca. 3li, dru$i ribari dozivjeli su da u
njihovoj blizini iznenada, bez ikakvo$ vidljivo$ i lo$icno$ razlo$a, prokljuca moreQ
# !rvo je vladao mukli mir, a more je bilo $latko poput ulja # sjeca se <arlo 4odi. # "djednom,
nedaleko od nas, voda pocinje da kljuca. Utisak je kao da se ispod mora nalazi nekakva masina
koja proizvodi pjenu. "$rmonu pjenu, barem .++#1++ metara u precniku. Usred te pjene kao da
se pokretalo nekakvo $olemo, tamno, plovece tijelo...
3nalizirajuci %antomske pojave u Kadranu, italijanski pukovnik ,e Martino izjavio je novinarima
da se vecina za$onetnih pojava moze pripisati prisustvu stranih podmornica, ali sto se tice
vodenih stupova, svjetlecih %enomena i smetnji na radarima, to spada u istu kate$oriju kojoj
pripadaju i # leteci tanjiriQ
Nesto cudno desavala se tih dana i u hrvatskim teritorijalnim vodama. Elasoviti splitski
knjizevnik i novinar Miljenko =moje ribario je oko astova sa dvojicom prijatelja W novinarom
=lobodanom !aparelom i nekadasnjim Lajdukovim prvotimcem @vom 5e$om, kada su u$ledali
neku cudnu svjetlost, koja se iz pravca <orcule priblizavala o$romnom brzinom. U blizini
njihovo$ broda ta se svjetleca ku$la pocela rasprskivati. !red njima se ukazao nestvaran prizor&
na moru se, poput kakvo$ cudesno$ rin$ispila, okretao neki misteriozni o$njeni obruc.
4odoskoci svjetlosti su ih $otovo zaslijepili prskajuc@ na sve strane.
=utradan je Miljenko =moje, u drustvu sa predsjednikom =kupstine opcine astovo jubom
saricem, kod otoc@ca <opiste, dozivio $otovo identican do$adaj&
U4elikom brzinomV, zapisao je =moje, Ukoja nekoliko puta nadmasuje najbrze $lisere, nekakav
cudan predmet klizio je povrsinom mora. "d nas je bio udaljen *++#(++ metara. Nikakvo$ zvuka
nije bilo. Nijemo smo se $ledali nista ne shvatajuci, a ploveca svjetlost brzo se udaljila i nestala
iz nase$ vidokru$a...U
petek= AL1 oktober BAAC
:re<a ukletih zona
!rikupljajuci podatke o misterioznim nestancima brodova i aviona, americki je istra8ivac 3.
=anderson otkrio da postoji tacno deset podrucja u kojima se, s vremena na vrijeme, odi$ravaju
nevjerovatni do$adjajiQ
To nisu uvijek UtrokutiV, vec ponekad UromboviV, Upravou$aoniciV, Ukru$oviV... =mjesteni su
$otovo simetricno s obje strane ekvatora # pet s jedne pet s dru$e strane # tocno na 12. stupnju
duljine, i svi se odlikuju stalnim ma$netskim i dru$im anomalijama.
#emlja mrtve linije
" tocnim lokacije ukletih zona do sada se malo pisalo. !ored 5ermuda i 4razije$ mora, one su
smjestene u zapadnom dijelu Mediterana, sjeveroistocno od Lavaja Cu sjevernom !aci%ikuD, uz
sjeveroistocnu obalu 3r$entine, uz ju$oistocnu obalu 3%rike, u Tasmanskom moru, u istocnom
dijelu @ndijsko$ oceana, u zapadnom dijelu @ndijsko$ okena Cuz ju$ozapadnu obalu 3ustralijeD i
u, po mno$o cemu jedinstvenom, predjelu # u Uzemlji mrtve linijeV # u 3%$anistanuQ
Ukoliko su 3. =anderson i nje$ove pristase u pravu, onda je nas planet obavijen veoma
preciznom mrezom ukletih zona, koje su podjednako udaljene jedna od dru$e. 3ko u ta
misteriozna podrucja ukljucimo i polove, onda mreza iz$leda kompletna # dvanest nevjerojatnih
podrucja u kojima se do$adaju cudni i neobjasnjivi nestanciQ
@strazujuci ova opasna podrucja, americki su i ruski znanstvenici otkrili brojne za$onetke na koje
nisu nasli racionalne od$ovore. "dakle, na primjer, UizviruV $olemi unutarnji valovi u oceanima i
kakva je njihova sudbina kada se ne pojave na povrsini moraS 6asto voda ispod ekvatora, na
dubini izmedu 2++ i .++ metara, relativno uskom strujom tece u suprotnom smjeru od
povrsinskih morskih strujaS 6bo$ ce$a se nad tom strujom povremeno Cili uvijekSD stvaraju
valovi, kao na Uzmijolikom konopcuV, ponekad du$i cak i nekoliko tisuca kilometaraS <ako je
iz$ledao ocean prije milijardu ili vise $odinaS <ako oceani utjecu na sve uocljivije promjene
klime na nasem planetu i kakva je njihova ulo$a u svemu tomeS
Na dru$oj je strani, veliki broj strucnjaka iz razlicitih podrucja znanosti, pokusavao proteklih
desetljeca objasniti uzroke za$onetnih nesreca i misterioznih nestanaka, te proniknuti u tajnu
CneDprirodnih mehanizama, koji vladaju u ukletim podrucjima.
Ralph 5arker, autor knji$e U4elika misterija u zrakuV, pise da odredena otkrica nekih %izicara
upucuju na opasne $ravitacione cestice materije. "n smatra da Umaterija koja se ne podvr$ava
zakonima sile teze, a narav joj je protivna prirodi materije 6emlje, posjeduje $olemu eksplozivnu
sna$u kad dode u dodir sa zemaljskom materijom...V i da se Ulokalizira u odredenim podrucjima
6emljeV.
Elasovita je i hipoteza o Uskoku u vremenuV. Rijec je o tome da ma$netske bure, koje izazivaju
radio#smetnje, mijenjaju ma$netsko polje nase$ planeta, a mozda mijenjaju cak i silu tezu. U
odredenim uvjetima i okolnostima, koje znanost jos uvijek nije uspjela de%inirati i, dakako,
objasniti, te pojave, mozda, mo$u izazvati pomak brodova i aviona u dru$e tocke prostorno#
vremenske dimenzijeQ
Nestali 14 minuta)
5ilo je slucajeva # najcesce u 5ermudskom trokutu # da su se zrakoplovi sa zadace vracali mno$o
prije ne$o sto je trebalo, kao da su letjeli uz nevjerojatnu sna$u povoljno$ vjetra. 3 atmos%erske
prilike, re$istrirani u vrijeme tih letova, nisu mo$le izazvati slicne otklone. !retpostavlja se da su
se u tim slucajevima zrakoplovi samo Uocesali o krajickeV nastalih anomalija, dok su prolazili
pored nekakve Uprostorno#vremenske rupeVQ
Naravno, ova teza zvuci vise ne$o %antasticno, jer je do danas nitko nije uvjerljivo objasnio. 3li,
to nikako ne znaci da je Uizvan pametiV. Uostalom, evo jedno$ slucaja iz zivota, o kome sam
detaljnije pisao u svojoj knjizi UTajanstveno moreV.
,o$odilo se to -/1+. $odine u zrakoplovnoj luci Miami. U $lavnoj ulozi je bio putnicki
zrakoplov kompanije National 3irlines, koji se # pod kontrolom radara # sa -21 putnika sa
sjevero#istoka priblizavao svom odredistu. @znenada, a to i jeste ono sto se ne da nikako
racionalno objasniti, zrakoplov je nestao s radarsko$ ekrana i ponovo se pojavio tek nakon deset
minuta, kada je vec u zracnoj luci di$nuta uzbuna. 6rakoplov se zatim prizemljio bez ikakvih
poteskoca.
@skusni pilot i clanovi posade bili su iznenadeni zaprepascenoscu personala <ontorno$ tornja,
posto se po njihovom uvjerenju nije do$odilo nista neobicno. Tada je jedan od kontrolora leta
ljutito rea$irao&
# 6abo$a prijatelju, pa vi punih deset minuta napraosto niste postojaliQ
=ada je i pilot bio zbunjen.
# <akoS # upitao je.
# !o$ledajte u vas satQ
Tada je pilot sravnio vrijeme na satovima posade i u zrakoplovu s vremenom u zrakoplovnoj
luci. Rezultat je bio vise ne$o apsurdan& satovi u zrakoplovu i satovi nje$ove posade, kao i
putnika, zaostajali su za re$ularnim vremenom # deset minutaQ =ve ovo je bilo utoliko cudnije sto
dvadesetak minuta ranije, pri obaveznom sravnjavanju satova, nije bilo # nikakvih razlikaQ
=licni su slucajevi zabiljezeni u jos nekim krajevima i podnebljima nase$ planeta i kazivanje o
njima oduzelo bi nam dosta vremena i prostora. = to$a cemo navesti samo jos jedan.
!udar s pro6lo67u
,o$adaj se odi$rao u ljeto -/.-. $odine u zracnom prostoru drzave "hio C=3,D. eteci kroz
teske kisne oblake, jedan je americki pilot primijetio da pravo na nje$a leti neki dru$i zrakoplov.
6bunjeni i preplaseni pilot, ucinio je sve kako bi izbje$ao tra$ediju. To mu je poslo za rukom
iako nije u potpunosti izbje$ao opasni susret # okrznuo je krilom nepoznati zrakoplovQ
sto se dalje do$odiloS ,a li je udarac bio tra$ican za nepoznato$ pilota koji mu se nasao na liniji
letaSQ...
!ilot je po$ledao ispod sebe i s olaksanjem konstatirao da do tra$edije nije doslo. !o$ledao je
pazljivije& nepoznati je avion bio muzejski primjerak dvomotorca od drveta i kanvasa, model
starinsko$ aparata koji se proizvodio davno, jos prije !rvo$ svjetsko$ rataQ
@ sam je zrakoplovac iz$ledao nekako staromodno. Na sebi je imao kozno odijelo, koznu kapu na
$lavi i o$romne naocare. =ljedece$ momenta, stari je zrakoplov skrenuo u stranu, uletio u neki
oblak i # nestaoQ
<ada se spustio na obliznji aerodrom, pilot o cijem je dozivljaju rijec, prijavio je da se Uneki
idiot nalazi u zraku u svom zakrpanom, starom zrakoplovuV i da stvara kaos u avio#saobracaju.
Medutim, kada je kasnije provjeravao podatke u <ontrolnom tornju, saznao je da ni$dje nije bio
primijecen stari zrakoplov s kojim se za malo sudario. !retrazio je i listu dozvola za letenje, ali ni
u njoj nije nasao nikakav podatak o starom zrakoplovuQ
Fijeli dozivlja ostao bi mu u sjecanju kao jedan od najdramaticnijih i najmisterioznijih u zivotu
da nekoliko mjeseci kasnije iz novina nije saznao za neobicno otkrice& zrakoplov, upravo onakav
s kakvim je, na srecu, izbje$ao sudar, bio je pronaden na nekoj livadi prekriven sijenom.
@stodobno je istrazna komisija, a to je ono sto jos uvijek zbunjuje znanstvenike, detaljno
ispitujuci stari zrakoplov, nedvojbeno zakljucila da se aparat nalazio na tom mjestu, dakle, na
livadi, posljednjih nekoliko desetljeca i da za to vrijeme zasi$urno nije uopce letio. Nije ni
mo$ao, jer je bio vec u raspadajucem stanjuQ
3li, ni to nije bilo sve& u pilotovoj kabini pronaden je stari dnevnik u kome je pilot zabiljezio i
neobicni dozivljaj, koji je dozivio prije vise od 0+ $odina&
Ueteci kroz oblakeV, zapisao je stari zrakoplovac Unajednom sam se nasao nasuprot o$romne
srebrne letjelice nalik zrakoplovu, koja me je okrznula svojim srebrnim krilom. Momenat
kasnije, sjajni se zrakoplov okrenuo i nestao u dru$om oblakuQV
!ilot iz "hia je bio krajnje iznenaden ovim otkricem. ,nevnik je odmah odnesen ekspertima
civilno$ zrakoplovstva, koji su bili ubijedeni da je cijeli slucaj bio izmisljen, a dnevnik da je bio
%alsi%iciran. Medutim, iznenadenju nije bilo kraja kada se ispostavilo da je dnevnik stopostotno
autentican, a posljednje biljeske u njemu da su stare najmanje # pet desetljecaQ
"vo je, uistinu, jos vise zbunilo znanstvenike, pa je %ormirana nova komisija eksperata, koja je
detaljno pre$ledala stari zrakoplov. @ sto je otkrilaS
Nevjerovatni do<ivljaj
Na jednom dijelu zrakoplova otkriven je tra$ boje i aluminija. "vi ostaci su detaljno ispitivani i
provjeravani i u znanstvenim laboratorijima, ali nije bilo sumnje u to da se radi o materijama od
kojih se izraduju W moderni avioniQ
<ako objasniti ovaj neverovatni slucajS ,a li se na nasem planetu, pod odredenim okolnostima,
do$adaju Uvremenska preklapanjaV ili nekakve kaoticne vremensko#prostorne anomalijeSQ[
Na ovo pitanje je dosta tesko od$ovoriti, ali uporni novinari su u arhivama "ks%orda otkrili jos
jedan UdokazV da je to iz$leda mo$uce. Gvo cime oni to dokauju[
,o$adaj o kojem ce biti rijeci odi$rao se u 4ersaju C9rancuskaD davno$ -+. srpnja -/+-. $odine.
Elavne licnosti su bile dvije en$leske uciteljice, dakle, za to vrijeme veoma obrazovane osobe.
Njihova imena su Glinora ,zordan i sarlota Meberli.
<ada su to$ dana pune ushicenja usle u 4ersajski park @ dosetale do jedno$ zeleno$ proplanka,
najednom su pocele da osjecaju kako se oko njih sve mijenja. ,o njih je poceo da dopire
neobicno zucan za$or, a oko njih ambijent je poprimao nekakav dru$aciji iz$led. @spred njih je,
na neki cudan nacin, nestajalo predivne aleje i W Glinora i sarlota su ulazile u neko dru$o
vrijemeQ
Ulazile su u W proslostQ
Naravno, en$leske uciteljice su bile silno zbunjene, ali @ nemocne da bilo sto poduzmu. Nastavile
su sa setnjom jedna dru$u sapatom ohrabrujuci. !ored njih su prolazili %rancuski plemici iz
vremena Marije 3ntoaneteO podalje su dvorkinje o necemu $lasno raspravljaleO bastovani su
strpljivo dotjerivali zeleno rastinjeO cuo se zveket starinskih kocija, sve skupa, prizor jedno$
davno$ vremena bio je dosta kompletan i, nadasve, ubjedljivQ
<oliko su du$o boravile u dru$oj vremenskoj dimenziji, uciteljice nisu mo$le da objasne cak ni u
svojim detaljnim biljeskama, kojima su zapanjile citav znanstveni svijet svo$ vremena. =jecaju
se svoje prevelike zbunjenosti, ali i takvih detalja koji su, kasnije, znanstvenike ubijedili da
Gn$leskinje u 4ersaju nisu mastale i sanjarile, vec da je njihov dozivljaj Upo svoj prilici
autentican, ali i neobjasnjivVQ
Utjecaji !unca i :jeseca
Rjesenje misterije 5ermudsko$a trokuta trazi se i u osobinama meteoroloskih uvjeta, sto ih
karakteriziraju promjenjljivost vremena i cesti ura$ani. Time se, medutim, ni izdaleka ne mo$u
objasniti svi tajanstveni slucajevi zabiljezeni u ostalim ukletim podrucjima.
Neki strucnjaci drze da se uzrok nalazi u morskim potresima # iznenadnome pomicanju morsko$
dna, sto moze stvoriti val poput oblakodera, visok cak i do .+ metara, i proizvesti vrtlo$ koji je u
stanju usisati svaki brod ili zrakoplov. 3li, ni seizmicki udari, ni dzinovski valovi ne mo$u ostati
nevidljivim, a njihovo or$ijanje nije zabiljezeno ni u jednom slucaju nestanaka brodova i
zrakoplova.
Ruski znanstvenik, nekadasnji se% katedre za %iziku moskovsko$ inzenjersko#$radevinsko$
instituta, dr. 3leksandar Keljkin, smatra da rjesenje bermudske za$onetke treba traziti na dru$om
mjestu.
3nalizirajuci svaki ponaosob slucaj nestanaka brodova i zrakoplova u ukletom 5ermudskom
trokutu, on je uocio da se Umomenti njihova nestankaV ponavljaju po sasvim odredenim
zakonitostima koje su u svezi s astronomskim pojavama. !reciznije, do nestanaka dolazi uvijek u
okolnostima kada se nas planet, Mjesec i =unce, na svojim svemirskim putanjama, nadu u
odredenim tockama, pod odredenim kutovima i na stanovitim medusobnim udaljenostima.
!oznato je # veli dr. Keljkin # da se nas svemirski dom, planet 6emlja, okrece u beskrajnim
prostranstvima vrlo kompliciranom putanjom. U toj UplovidbiV neprekidno se mijenjaju
koordinate 6emlje u odnosu na =unce i Mjesec, koji takoder ne stoji na jednom mjestu. U tim
razlicitim medusobnim odnosima dolazi i do razlicite sna$e medusobnih utjecaja tih tijela
jedno$a na dru$o. <ako je k tome 6emlja jos i spljostena na polovima, to =unce i Mjesec
snaznije privlace one njezine dijelove koji su im blize, to jest ona podrucja oko ekvatora. !ri tom
nastaju razlicite sile i protusile koje kao da zele izmijeniti zamisljenu osovinu oko koje se okrece
nas planet. Te sile najsnaznije djeluju # zbo$ polozaja u kojima se nadu 6emlja, Mjesec i =unce #
u prosincu i lipnju, a najslabije u ozujku i rujnuQ...
Zemlja pop.t kristala
Osm th fenomena, dr. |e|kn pods|eca na se sto ut|ecu na pmu oseku. N
n|hova snaga usm|erenost nsu stane, nego se m|en|a|u. Na|snazn|e su u doba
"madoga" "punoga" M|eseca. Putu|uc oko Zem|e, nas nebesk sus|ed - pods|eca
dr. Aeksandar |e|kn - cas nam |e bz, a cas se uda|u|e. Kad se nade u na|bzo|
tock prema nasem panetu, n|egova |e prvacna snaga 40 posto veca od one kad |e
M|esec na|uda|en| od Zem|e.
- Kruzec stm putan|ama Sunce, Zem|a M|esec doaze u odredenm vremenskm
razdob|ma u "zakonte" medusobne pooza|e u ko|ma se ponav|a d|eovan|e
medusobnh sa. U takvm trenucma, u Bermudskom trokutu drugm uketm
podruc|ma, moguce su takve prrodne po|ave kao sto |e pokretan|e magme
duboko, spod oceanskog dna, us|ed cega doaz do anoma|a u magnetskm
poovma Zem|e. To opet onemogucu|e funkconran|e kompasa svh drugh
brodskh nstrumenata za or|entac|u, zaustav|a|u se satov, eektrcn eektronsk
ureda|, bas kako to opsu|u r|etk sretnc, ko| su prezv|e na nastradam
brodovma zrakopovma...
U prog svemu sto |e receno nemoguce |e zaobc zanm|vu pretpostavku
|e|knovh koega, ruskh strazvaca Nkoa|a Goncarova, Vaer|a Makarova
V|acesava Morozova. On promatra|u Zem|u kao svo|evrsn goem krsta, obozen
vekm pocama. N|hova |e prva shema dodekaedar, t|eo sastav|eno od dvanaest
petokuta.
Druga |e shema kozaedar, ko| se sasto| od dvadeset trokuta. Pr spa|an|u th
shema, dob|a se na gobusu kostur Zem|e-krstaa, a u krstau doaz do
na|zanm|v|h po|ava na rebrma cvorovma mreze.
Cn se da na spo|evma poedara doaz do mnogh gobanh omova Zem|ne kore,
a na cvorovma, gd|e se sasta|u vrhov trokuta - sve sv|etske magnetske anoma|e,
sredsta na|vecega na|man|ega atmosferskog taka, na|vece nasage korsnh ruda,
cak zvorsta na|star|h kutura gavna zmovasta ptca-seca!
|edan od cvorova tocno pokapa Bermudsk trokut, drug |apansko Vraz|e more, a
osta se sazu s preostah osam "podruc|a nestanka". Dakako, to |e tek "uda
zamsao" zasad nsta vse, a - kako b se reko - sve se saze!
Bez obzra na sve, pos|edn|h se godna u uketm podruc|ma obav|a|u ntenzvna,
sozena geomagnetska, gravtac|ska, meteorooska druga znanstvena strazvan|a,
a uk|ucena |e cak svemrska tehnka. Sve se cn ne b se uso u bt bermudske
mster|e otkr razoz nestanaka brodova zrakopova. No, ocean za sada
usp|esno odo|eva svm pokusa|ma, duboko skrva|uc svo|e stare ta|ne.
A |edna od n|h, nesumn|vo su fantomsk otoc.
$antomski otoci
" misterioznim otocima, koji su se pojavljivali i nestajali, u prolosti su se pricale
naj%antasticnije price. !ominjale su se tajanstvene eksplozije i vulkanske erupcije, zli carobnjaci i
%antomi, bo$ovi mora i bica u misterioznim letjelicama, koja su otoke potapali na morsko dnoQ
,o$adaj se odi$rao u decembru'prosincu -/0.. $odine i o njemu je pisala $otovo cjelokupna
svjetska tampa. "plovljavajuci svijet u svojoj luksuznoj jahti Uaura eeV, Kames i Lelen 5ryan
su se nali u vodama Tiho$ ocena. 4ec danima su plovili mirnim !aci%ikom kada su u kasni
sumrak, na dalekom obzorju, u$ledali obrise neveliko$ juzno$ otoka. @ako nije bio ucrtan u
brodskoj karti, to 5ryanove nije cudilo, jer su znali da njihova brodska karta nije najnovije$
datuma. "sim to$a, podrucje kojim su plovili vrvjelo je bezbrojnim otocicima.
Na obalama otoka
<ako se sputala noc, odlucili su da zanoce u vodama ovo$ tiho$ paci%icko$ otoka. 6bo$ to$a su
jahtu usmjerili u tom pravcu. Uskoro su uplovili u malu pjecanu uvalu, a kako im se cinilo da
otocic nije naseljen, bacili su sidra, odlucivi da se sutra pozabave istrazivanjem unutranjosti
otoka.
Uzalud je te noci Kames 5ryan pokuavao da identi%icira otok. Niti na jednoj pomorskoj karti,
kojima se sluzio, otocic nije bio re$istriran. !recizno je zabiljezio nje$ov polozaj, odlucivi svoje
otkrice javiti National Eeo$raphic Fociety u Bashin$tonu kako bi se nalo u pomorskim
atlasima.
Tu su noc Kames i Lelen priutili sebi malu svecanost. 4ecerali su na palubi jasto$e koje su
kupili na trznici otoka 4ivak, uz svijecu i bocu pjenuavo$ vina, diveci se tihoj juznoj noci i
zivopisnom otocicu po cijim su pjecanim plazama, i pjenuali bla$i morski valovi. ,ok je u
njihovim kronjama romorio bla$i vjetar, visoke su se palme la$ano povijale, zaklanjajuci
zvjezdano nebo.
5ryanovi su te noci otili na spavanje ispunjeni prijatnim osjecanjima koja obuzimaju ljude to
su otkrili novi dom.
!rva se probudila $ospoda Lelen. =unce je vec bilo odskocilo i ona je lijeno ietala na palubu
kako bi pokupila nekoliko pekira koji su se suili. <ada je postala svjesna da neto nije u redu,
zbunjeno je zastala. =vuda unaokolo prostirala se mirna morska pucina i ni$dje na obzorju nije
bilo one tihe uvale, niti zivopisno$ otoka sa visokim palmama pored koje$ su se usidrili
predhodno$ dana.
&utro bez otoka
Lelen je $otovo vrisnula i u panici probudila Kamesa. 3li, sve je bilo uzalud. =ve to su mo$li
zakljucitibilo je da njihova jahta tijekom noci nije promijenila polozaj i da su se, jo uvijek
nalazili na mjestu $dje su bacili brodska sidra. 3li, zivopisno$ otoka, medutim, vie nije bilo.
,ru$i slucaj jo je neobicniji.
!ocetkom dvadeseto$ stoljeca, u vrijeme na$lo$ razvoja tekstilne proizvodnje i velikih potreba
za pamukom, mno$i su americki %armeri odlucili da $aje tu industrijsku biljku. Medutim,
najkvalitetnije vrste pamuka zahtijevale su posebne uvjete i najkvalitetniji su plod davale na
juznim otocima.
!od pritiskom zainteresiranih %armera, americka se vlada obratila Kapanu sa zahtjevom da zakupi
nekoliko nje$ovih otoka za uz$oj pamuka. Uskoro je sklopljen posao. Kapan je ustupio tri mala
paci%icka otoka. Medutim, kad su americki %armeri sti$li na zadanu zemljopisnu irinu i duzinu,
bili su nemalo iznenadeni, jer nisu uspjeli pronaci zakupljene otoke. Ni$dje u blizini nije bilo ni
tra$a o nekakvom kopnuQ
@zbio je medunarodni skandal, pa je Tokio brzo rea$irao. !oslao je svoju %lotu da utvrdi da li
uistinu postoje iznajmljeni otoci ili ne, ali ih ni japanska %lota nije nala. "toci su jednostavno
nestali i niko nije znao objasniti ta se do$odiloQ
Otok !edam 0radova
"toci koji se pojavljuju i nestaju nisu nita novo u historiji moreplovstva. !rice o njima, minulih
su stoljeca, bile uobicajne i o njima se cesto raspravljalo i u naju$lednijim znanstvenim
institucijama.
Na starim pomorskim mapama nalazimo ucrtane brojne otoke, kojih danas nema& 3ntilija, =t.
5randan, 5razil, 9risland, otok =edam $radova..., a price o njima vise su ne$o zanimljive.
ajanstveni otok
<ada su Mauri, pod vodstvom $enerala Tarika, 1--. $odine, provalili na europsko tlo i zauzeli
danasnju spanjolsku i !ortu$al, le$enda kaze da su sedam katolickih biskupa, s nadbiskupom iz
"portha na celu, koji nisu zeljeli zivjeti pod upravom osvajaca, predvodili skupinu izbje$lica, sto
se ukrcala na nekoliko brodova, i otplovila na zapad. !rica kaze da su se, nakon lutanja, iskrcali
na ovecem, zivopisnom otoku na kojem su osnovali sedam $radova, kako su svom novom
prebivalistu i dali ime.
" otoku =edam $radova, medutim, od to$ se trenutka pricaju kontroverze. =ljedecih stoljeca,
mno$i $a moreplovci smatraju %antomskim, a u -2. stoljecu, znameniti arapski zemljopisac i
karto$ra% @drisi, pise o jednom otoku u 3tlantiku, koji se naziva 5ahelia, na kome je nekad ranije
postojalo sedam $radova. No, taj je otok nakon to$a iscezao i o njemu se sve do -(. i -0. stoljeca
nista nije cuo. Tada se na mapama talijanskih i spanjolskih moreplovaca, u zapadnom dijelu
3tlantika, pojavljuje otok 3ntilija sa sedam $radova neobicnih imena& 3zaj, 3ri, Laisos, 3nzuli
itd, a -(1(. $odine portu$alski kralj 3l%onso 4 poklanja kapetanu 9. Telesu U=edam $radova i
dru$e otoke na 3tlantiku, sjeverno od EvinejeVQ
Nema sumnje da je tih $odina otok =edam $radova predstavljao istinsku misteriju. " tome
svjedoci i zapis %lamansko$ pomorca 9erdinanda ,ulmusa, koji je -().. $odine trazio dozvolu
od portu$alsko$ kralja da uzme u posjed taj otok ukoliko $a uopce pronade, a spanjolski
ambasador na en$leskom dvoru !edro 3hala -(/). obavjestava svo$a kralja da su pomorci
5ristola slali nekoliko ekspedicija u potra$u za otocima =edam $radova i 9rislandom, ali ih nisu
uspjeli pronaciQ
"stalo je nejasno da li su Ci zastoD neki karto$ra%i poistovjecivali otok =edam $radova s
3ntilijom. !oznato je da su europski zemljopisci iskreno vjerovali da 3ntilija postoji. Tako ju je
-(/2. $odine Martin 5echaem, na svom znamenitom $lobusu, smjestio u 3tlantik, uz napomenu
da je Ujedan spanjolski brod bez ikakve opasnosti -/-(. $odine doplovio do njene obaleVQ
3ntaliju su pominjali i dru$i karto$ra%i -0. stoljeca, a u pismu kralju 3l%onsu 4 -()+. $odine,
pominje je i <olumbo rijecima Uotok 3ntilija, koji je i vama poznatV. <ralj mu cak 3ntiliju
preporucuje Ukao dobro mjesto $dje ce se na svojoj plovidbi zaustaviti i iskrcati na obaluV.
<oliko je poznato, <olumbo se nikada nije tamo iskrcao, jer 3ntiliju nije nasao, ali su po tom
%antomskom otoku, kasnije, dobili ime 4eliki i Mali 3ntiliQ
ra0om !veto0 Brandana
@rske su pomorske tradicije jedne od najstarijih u Guropi. Kos je irski kralj Nial, u (. stoljecu stare
ere, slao svoju %lotu u borbu protiv nasrtljivih Rimljana. U =rednjem su stoljecu irski misionari
smjelo polazili na neizvjesne plovidbe, kako bi na razbacanim otocima 3tlantsko$ oceana sirili
krscanstvo. " njihovim uzbudljivim plovidbama i danas pjevaju drevne irske UimreV CepoviD,
medu kojima je, kroz minulu povijest, daleko najpopularnija bila U!utovanja =veto$ 5randanaV.
" cemu nam pripovjeda taj prastari irski epS
=veti je 5randan historijska licnost C()(#011D. 6a svo$ du$o$ zivota postao je ziva le$enda.
!utujuci po sjevernim zemljama i otocima, sirio je krscanstvo i osnovao je vise samostana.
!osebno je bio uporan u or$aniziranju ekspedicija, koje su tra$ale za "tocima srecnih, u
zapadnom 3tlantiku, koje mno$i i danas poistovjecuju s le$endarnim 3valonom, svojevrstnim
rajom na zemlji.
U irskom epu U!utovanja =veto$ 5randanaV opisuje se uzbudljiva plovidba ovo$ misionara do
neobicno$ arhipela$a, udaljeno$ (+ dana plovidbe. =a -1 svojih dru$ova, svecenika, =veti se
5randan, iskrcao na zivopisni kameni otok sa koje$ su se slapovi rusili u more. Tu su nasli
vodica s kojim su se iskrcali na otok !ticiji raj, ali su uskoro nastavili plovidbu i nakon
tromjesecno$ putovanja kroz ma$lu, sti$li do otoka na kojem je =veti 3ilbe zivio u velikom
samostanu.
@rska "diseja, kako bi se mo$la nazvati U!utovanja =veto$ 5randanaV, opisuje vrijeme od vise
$odina, u kojem se znameniti misonar iskrcavao i posjecivao neznan broj zivopisnih otoka, kojih
danas nema ni na jednoj pomorskoj karti 3tlantsko$ oceana. 5oravili su na sumovitom otoku
prepunom vinove loze, koje$ su nazvali "tok $rozdaO odmarali se na "toku ovacaO sretali ledene
sante i promatrali otoke s vulkanskim kupolama. Na kraju su sti$li do "becane svete zemlje,
bo$ate riznice voca i povrca Ui svakojako$ bla$ostanjaV, $dje su proveli sedam sretnih $odina.
=veti se 5randan vratio u @rsku u poodmaklim $odinama. Uskoro je umro, navrsivsi /* $odine
starosti.
Kedan cijeli zid u katedrali u Lere%ordu CGn$leskaD i danas prekriva velika zemljopisna karta
svijeta iz -210. $odine. Na toj su karti re$istrirana i otkrica =veto$ 5randana, pa je na mjestu
danasnjih <anara, ucrtano U=edam svetih otoka # otoci =v. 5ranadanaV. Na kasnijim se kartama
ovi otoci sve rjede pominju, a u -). stoljecu, otoci se javljaju pod imenom <anari. Medu
stanovnicima tih sedam otoka vjerovalo se da postoji i osmi otok, nazvan =v. 5oronda, i da je
smjesten oko (+ morskih milja od otoka !alme. Nekoliko je ribarskih ekspedicija -12-. $odine
tra$alo za ovim otokom, ali nje$a vise nije bilo na naznacenoj pozicijiQ " njemu se kasnije vise
nikada nista nije culoQ
Otok mrtvih du6a
9antomski otoci, koji su u proslosti izranjali i nestajali u moru, stoljecima su zbunjivali svjetske
moreplovce i rasplamsavali mastu okorjelih %antasta. U luckim krcmama, mornarskim
klubovima, pa cak i u zvanicnim pomorskim predstavnistvima i institucijama, o njima su se
pripovjedale najrazlicitije storije. !ominjale su se vulkanske erupcije i strasne eksplozije od
Ukoje$ more kuhaV, a nerjetko, poput predanja na paci%ickim otocima, pripovjedalo se i o
neobicnim bicima sa morsko$ dna, bo$ovima mora, koji su izlazili na povrsinu, samo u vrijeme
kada su neki otok zeljeli da potope i odvuku na dnoQ
Na @slandu i danas zivi le$enda koja kaze da se kroz tajni ulaz na vulkanu Lekla moze stici u
podzemne $radove, $dje jos uvijek zive potomci jedne stare, visoko razvijene civilizacije. Te su
$radove, prema tom predanju, iz$radili bo$ovi mora, koji su dosli iz nebesa i stoljecima bili
neprikosnoveni vladari morskih dubina.
Na starim pomorskim mapama ucrtani su mno$i %antomski otoci, ali je posebno zanimljivo
jedno, koje se minulih stoljeca javljalo i nestajalo u razlicitim dijelovima 3tlantsko$ oceana.
Nazivali su $a # 5reasil, 5rezil ili 5rasil, a u nje$ovo se postojanje vjerovalo sve do -/. stoljeca.
9antomski se otok prvi put pominje na ,ulcertovoj mapi -*20. $odine i smjesten je u vodama,
juzno od @rske. <asnije se o njemu $ovori kao o otoku koji okruzuje mirnu la$unu s devet
otocica, a od -.. stoljeca 5reasil UsetaV vodama u blizini =jeverne 3merike, da bi se u -).
stoljecu ponovo UvratioV na svoje staro mjesto, juzno od @rske.
!rvo je or$anizirano tra$anje za Uotokom koje se pojavljuje i nestajeV, zabiljezeno -(02. $odine,
kada je portu$alski moreplovac ,ie$o de Teive upucen od strane princa Lenryka da obide
sjeverni 3tlantik. U potrazi za 5reasilom, portu$alski je pomorac sti$ao sve do irskih voda, ali
otok nije pronasao. @stu je sudbinu dozivio i $lasoviti kapetan Kohn loyd, Unajpoznatiji pomorac
u cijeloj Gn$leskojV, koji se poslije devet tjedana bezuspjesno$ tra$anja, iscrpljen, razocaran i
porazen, vratio u rodni 5ristol. <rajem -0. stoljeca or$anizirano je jos nekoliko ekspedicija ali je
sve bilo uzalud # otok 5reasil je jednostavno iscezaoQ
Misteriozni se otok pominje i u irskim le$endama. !ovezan je sa starom keltskom pricom o devet
otoka sto se iz mora izdizu svakih sedam $odina i sto nestaju cim im se priblizi neki brod.
!redanje kaze da se naslo nekoliko ozbiljnih svjedoka, koji su, navodno, sopstvenim ocima
vidjeli kada se 5reasil pojavio iz morskih dubina. 6apanjeni su ocevici, kasnije, tvrdili da su na
tajanstvenom otoku zapazioli nekakva bica, nalik ljudima, koja su se kretala obalom, pa su
pobozni ljudi to$ vremena, vjerovali da na 5reasilu zive duse nastradalih moreplovaca...
,rni ze8evi i 8arobnjak
Kedna dru$a irska le$enda vezana je za otok nazvan Li 5rasil. U provinciji Minster postoji brdo
Uu kome je bila smjestena nikad otkrivena $robnica ranoirsko$ kralja <onana, a u $robnici se
nalazio kljuc s kojim bi se, ukoliko bi $a netko pronasao, mo$ao iz mora ponovo da izdi$ne otok
Li 5rasilVQ Eodine je -.)+. zabiljezena prica kako je neki "ly proveo sest#sedam $odina na
otoku Li 5rasil, a poslije povratka je mo$ao da lijeci ljude od najrazlicitijih teskih i neizlijecivih
bolesti, jer se, navodno, za vrijeme boravka na za$onetnom otoku, naucio vjestini ma$ije i
medicineQ
U zanimljivom djelu U@rski pjesnici, lutaliceV navodi se podatak da je -.*.. $odine neki kapetan
po imenu Rich, koji je isplovio iz ,ublina, Uuspio da otkrije 5reasil, ali se nije mo$ao da iskrca
zbo$ $uste ma$leV.
@zvjesno je, ipak, da je jedini covjek koji je uspio da se iskrca na ovaj tajanstveni otok bio irski
moreplovac, skitnica Kohn Nisbatt. ,oplovivsi -.1(. $odine u @rsku, on je pricao da je 5reasil
Uvelika crna stijena, na kojoj zive crni zecevi i jadan opasan carobnjak, koji stanuje u velikom
zacaranom dvorcuV. Nisbatt je uspio odoljeti carobnjakovoj ma$iji i pobjeci zahvaljuci tome sto
je zapalio vatru, a vatra, kako je poznato, predstavlja sna$u svjetla u borbi protiv sna$a mraka.
5reasil je sporo umirao. Na nekim mornarickim kartama zadrzao se cak sve do kraja -/. stoljeca.
Tek pri kraju -)1*. $odine, kada navi$atori vise nisu uspjeli da pruze nikakve dokaze o
nje$ovom postojanju, brtanski $a je adminiralitet zauvijek izbrisao sa svih svojih karata.
3li, kako se mo$lo do$oditi da su price o 5reasilu, otoku Ukoji iz mora izranja i nestajeV, dakle,
%antomskom otoku, stoljecima zaokupljale mastu pomoraca i pomorskih velesilaS "tkud i zastoS
Na ova pitanja nikada nisu nadeni adekvatni od$ovori. No, umjesto to$a, poznato je da je u
proslosti bilo jos otoka koja su nosila slican ima$e kao 5reasil. Kedan od njih bio je i # otok 5as.
I vatra padala s neba)
Kedan je americki zanesenjak, Fharles 9ort, skoro cijeli svoj 8ivot posvetio prikupljajuci podatke
o neobicnim pojavama i do$adjajima. 6animale su $a, dakako, i cudne oborine, kojih je u
prolosti uistinu bilo napretekQ
,o$a>aj se odi$rao u noci 2. ozujka -/)(. $odine u Gstoniji i Ministarstvo odbrane bive$
=ovjetsko$ =aveza du$o vremena $a je smatrao temom o kojoj se nije preporucivalo pisati i
$ovoriti u javnosti. Te nesvakidanje noci pucanstvo koje zivi na podrucju izmedu 4al$e,
$radica na litvanskoj $ranici, i osamdesetak kilometara udaljeno$ od staro$, sveucilino$ centra
Tartua, zahvatila je prava histerija. <ako i ne bi, kada je s neba padala # vatraQ
:isteriozni plamenovi
UTisuce prestraenih ljudiV, izvjetavao je tih dana dopisnik moskovsko$ UTrudaV 4ladimir
4ostrukin, Uprvodilo je sate u panici, $ledajuci kako se iznad njihovih $lava, bukvalno,
rasplamsavaju vatreni plamenovi od kojih, padajuci prema zemlji, nije dolazila nikakva toplota.
=vuda unaokolo razlije$ali su se zvuci vatro$asnih sirena, a u opcem su metezu, vatro$asci iz
nekih dvadesetak bri$ada, kao muhe bez $lava, okretali svoja vozila u pravcu odakle je stizala
vatra, cas lijevo, cas desno, spremni zapoceti s $aenjem cim pozar dohvati tlo.
No, vatra je dolazila s neba i razbuktavala se u zraku. !ri tome nije doticala tlo, niti nanosila bilo
kakve materijalne teteQ
Finilo se kao da se veliki plamenovi poi$ravaju s vatro$asnim kolima. <ao da su ]trcali^ na
nekoliko metara ispred i iznad vatro$asnih vozila i ta besmislena trka trajala bi po nekoliko
minuta. "nda bi se plamen u$asio i pojavio na dru$om mjestu.
"vaj nevjerojatni nebeski vatreni pljusak irio je uzasni smrad, a dim koji $a je pratio, stvorio je
teki sivi oblak, to se spustio na zemlju. judi koji su se nali u oblaku, $uili su se od kalja,
iako su mno$i od njih bili pro%esionalni vatro$asci i na svojim licima imali od$ovarajuce zatitne
maske...V
Lovac na 8uda
Ma koliko se do$adaj u Gstoniji, uistinu, doimao %antasticni, poput biblijskih prizora, on je jedan
od najmisterioznijih %enomena zabiljezenih u novije doba na naem planetu i zasi$urno bi, da je
kojim slucajem ziv le$endarni Fharles 9ort C-)1(#-/*2D, 3merikanac koji je cijeli zivot posvetio
prikupljanju izvjeca o bizarnim do$adajima, naao mjesto u jednoj od nje$ovih $lasovitih
knji$a.
9oret je, kako je poznato, skoro cetvrt stoljeca, prosjedio u njujorkoj Kavnoj knjiznici i citaonici
5ritansko$ muzeja u ondonu, strpljivo listajuci stare novine u potrazi za izvjecima o
neobicnim, tajanstvenim i nevjerojatnim do$adajima koji se nisu dali lako objasniti. Tako su
nastala nje$ova zanimljiva djela UEle cudaQV, UNove zemljeV, U<nji$a prokletihV i UNovi talentiV
iz kojih i dan#danas mno$i zabavni ma$azini u svijetu crpe zanimljive sadrzaje za rubrike tipa
U4jerovali ili neV.
Neobi8ne padavine
Naravno, nemo$uce je zaobici dobro$, staro$ 9orta, ako se covjek odluci praviti ;on line;
ma$azin s najzanimljivijim stranicama objavljenim u svijetu. !o$otovo, kada je rijec o cudnim
oborinama i nevjerojatnim pljuskovima, koje su u prolosti uzbudivale stanovnitvo nae$
planeta.
Na stranicama U<nji$e prokletihV, Fharles 9ort je zabiljezio nebrojno mno$o nesvakidanjih
oborina, kiu crvene praine, zaba, riba, rakova, meduza, zelatine, zita, povrca, ljenika, natrijeva
karbonata, duicne kiseline, vapnenca, soli, koksa, pepela, zmija, mrava, crva, paukova, cak i
topovskih ku$li.
No, mi cemo otici i korak dalje. Eovoricemo i o Unemo$ucimV oborinama, koje su uzbudivale
svijet u desetljecima nakon 9ortove smrti. @stina, mno$e od njih, ako se ozbiljno analiziraju, ne
pretstavljaju nikakvo cudo i mo$u se znanstveno objasniti, ali je medu njima znatan broj bilo i
onih, poput plameno$ pljuska u Gstoniji, koje ce se jo du$o, u najmanju ruku, smatrati cudnim i
nedovoljno istrazenim.
2ljusak kamene ki6e
=tanovnici kineske provincije <irin, koji 8ive na podrucju prostranom vie od 0++ kvadratnih
kilometara, bili su svjedoci meteoritsko$ pljuska, koji je srecom proao bez tra$icnih posljedica
,o$adaj se odi$rao ). ozujka -/1.. $odine i neobican je po tome sto su se krhotine metorita i
prateci manji komadi, rasuli na povrsini koja, po obimu, premasuje sve do sada poznate Ukamene
kiseV.
" neobicnom do$adaju pisali su mno$i autori, a mi cemo se koristiti saznanjima "uhan$ Fu#
Luana, u$ledno$ clana @nstituta za $eohemiju pri <ineskoj akademiji znanosti u !ekin$u.
Frvena se vatrena lopta, velicine puno$ Mjeseca, iznenada pojavila nekoliko desetina kilometara
iznad sjeveroistocno$ dijela $rada Lsin$lun$a, u provinciji !ajen, na sjeveru <ine, tocno u -0,+-
sati po lokalnom vremenu. !rimijeceno je da se vatrena lopta kretala brzinom od -+ kilometara u
sekundi i da je letjela prema ju$ozapadu, $otovo paralelno s nasim planetom.
Oblak u obliku pe8urke
Nekih 2*+ kilometara ju$ozapadno od Lsin$lun$a, Lsin$ <uo#Fhin i pet nje$ovih kole$a iz
komune Tienteh, primijetili su da je precnik vatrene lopte postao dva do tri puta veci od puno$
mjeseca. !rema njihovim tvrdnjama nebeska je lopta djelovala poput o$romne crveno#bjelicaste
mase. U meduvremenu, desetine hiljada kineskih djelatnika, seljaka i vojnika, uocili su $oruce
nebesko tijelo, koje je iza sebe ostavljalo blistav tra$ i kovitlace dima i prasine.
Raspadanje metorita i nje$ovo pretvaranje u opasni meteoritski pljusak odi$ralo se u posljednjih
nekoliko sekundi leta uzarene lopte, na visini od nekih -1 kilometara iznad sjeveroistocno$ dijela
$rada <irina, i bilo je popraceno za$lusujucim praskom i bljeskom, koji se moze porediti sa
bljestavilom sunca.
<isa metorita, koja je neposredno prije dodira sa tlom postala tamna, proizvela je u trenutku pada
zastrasujuci UurlikV, podizuci prasinu i zemlju visoko u zrak. "cevici tvrde da su komadi
zaledene zemlje letjeli i do -0+ metara unaokolo, a $usti oblak, u obliku pecurke, podi$ao se
visoko iznad zemlje najmanje 0+ metara.
Meteoritski pljusak odi$rao se u blizini seoskih kuca, pa je siloviti tlak razbijao prozore i otvarao
nezabravljena vrata na kucama. @stodobno, zvuci koji su se culi bili su za$lusujuci i nesnosni, a
preko milion ljudi, koji ih je slusao skoro pet minuta, opisuju ih kao nesto sto dotad u zivotu
nikada nisu re$istrirali.
Najveci je komad meteorita pao u selo <aoshan. 6bo$ svoje velicine i tezine nazvan je UMeteorit
br. -V i bio je tezak 1++ kilo$rama. To je, inace, najveci meteoritski kamen do sada otkriven na
nasem planetu i za nesto vise od jedno$ kilo$rama je tezi od metorita, koji je -/(). $odine pao u
sjeverni <anzas C=3,D.
Nakon Ukamene kiseV na podrucju kineske provincije <irin sakupljeno je vise od stotinu
meteoritskih komada, ukupne tezine 21++ kilo$rama. =recom, iako je nacinjena znatna
materijalna steta, u metoritskom pljusku nitko nije smrtno nastradao.
Naravno, ovakve oborine, po pravilu izazivaju paniku i strah medu ljudima. No, u svijetu su
zabiljezene i one koje izazivaju radost, nevjericu, cudenje i smijeh.
Novac leti s neba)
Tako su u listopadu -//1. $odine, za vrijeme jedno$ ura$ana, stanovnici sa peri%erije Best !alm
5echa, na 9loridi C=3,D, bili prijatno iznenadeni kisom novcanica u apoenima od jedan dolara,
koju je odnekud donio olujni vjetarQ
Nesto se slicno do$odilo ). listopada -/1.. $odine u @taliji, kada je mali privatni zrakoplov
napravio nekoliko kru$ova iznad Tr$a 4enecija u Rimu, UbombardirajuciV znatizeljne i
zaprepastene prolaznike novcanicama od 0++, -+++ i -+.+++ lira. @ dok je na rimskom tr$u
vladao nevjerovatni metez, zrakoplov je nestao s obzorja, a talijanska policija, i pored otvorene
istra$e, nikada nije otkrila identitet letece$ dobrotvoraQ
= neba su padali i srebrnjaci. To se do$odilo --. lipnja -/(+. $odine u okolini rusko$ $rada
Eorko$, a zvanicno je objasnjenje $lasilo da je, za vrijeme nevremena, iznenadni odron tla otkrio
zakopano bla$o, koje je zahvatila olujna UpijavicaV i zatim izrucila nad peri%erijom Eorko$.
Nikada nije objasnjeno kako to da su srebrnjaci bili potpuno cisti, bez trunke zemlje ili
prljavstineQ
!oput Fharlesa 9orta, i urednik je americko$ meteorolosko$ ma$azina UBeather:iseV ,avid
udlum, biljezio cudne padavine. No, za razliku od 9orta, nje$a su interesirale padavine # iz
vedra neba. Nje$ova zbirka tih kurioziteta i danas zabavlja citaoce mno$ih zabavnika svijeta.
Eodine je -)-/. u $lavnoj ulici 5u%%ala, u americkoj drzavi Ne: Iork, pala harin$a du$a **
centimetra, a .+ $odina kasnije, na $roblje "dd 9ello:s Femetery, u =acramentu C=3,D, uz
nevrijeme se srucio pljusak harin$iQ Nesto se slicno do$odilo -)/2. u americkoj drzavi 3labami,
kada je jedan %armerski kraj zadesila oluja. 6ajedno s kisom na tlo je pao tako obilat pljusak
je$ulja da su ih %armeri cak kolima odvozili na svoje njive kako bi posluzile kao prirodno
$nojivoQ
@ Gn$lezima su po $lavama padale je$ulje. To se do$odilo $odine -/-). No, o Uribljim
oborinamaV bice jos rijeci...
Ali0atori? zmije? ljudi@@@
U kolovozu su -/**. po ulicama Borcesterua, u Massachussetsu C=3,D, padale zaledene divlje
patkeO $odine su -)1+. u Utahu padale vodene $ustericeO -)/(. u 5ovini CMississippi # =3,D je
pala kornjaca oblozena ledom, a $odinu dana ranije na ulice Bent:ortha, u Fharlestonu, iz vedra
je neba pao # jedan ali$atorQ
=ve se to ne moze ni uporediti sa uzasom koji je izazvala kisa zmija. Neobicni se pljusak
do$odio usred zime, -0. sijecnja -)11. $odine u Memphisu, u americkoj drzavi Tenessee.
@zvjestavajuci svoje citaoce o tom nesvakidasnjem do$adaju, UNe: Iork TimesV je iznio
podatak da je na $rad palo Unekoliko tisuca odvratnih $mizavacaVQ
@pak, najstrasnije je ono sto je 20. rujna -/1). $odine dozivjela izvjesna 3merikanka po imenu
Mery 9uller. =jedeci u svojim kolima, parkiranim na jednom $radskom parkiralista u =an ,ie$u
CFali%ornia # =3,D, drzeci u narucju osmomjesecno$ sincica, na njen je automobil iz vedra neba
tresnulo # ljudsko tijeloQ @stra$a je ustanovila da je tijelo ispalo iz putnicko$ zrakoplova
razneseno$ u strahovitom sudaru s dru$im manjim zrakoplovom. Majka i beba su, pored
psihicko$ soka, zadobili i lakse povrede.
Mno$o zabavnije, ali i stravicnije, djelovale su neke dru$e oborine, koje su tijekom posljednjih
stoljeca zabiljezene u razlicitim krajevima nase$ planeta. !oslije du$otrajne suse, koja je
zahvatila Laiti, 0. svibnja -1).. $odine podi$ao se snazna istocna oluja, koja je na $lavni $rad
!ort#au#!rince, srucila bezbroj neobicnih crnih jajasaca. @z onih koji su pali u vodu, sljedecih su
se dana izle$la stvorenja nalik puno$lavcimaQ
Eodine su -)01. sve kanadske i americke novine izvjestile da su na ulice Montreala padali # zivi
$usteri, a -(. kolovoza -/+-. u Madarskoj je zabiljezen pljusak raznoraznih insekata. 5io je to
nevjerojatan prizor& za samo nekoliko minuta insekti su prekrili zemlju u visini od cak #
tridesetak centimetara, a ocevici su pricali da su se ljudi zakljucavali u kuce kako bi se odbranili
od letecih nasrtljivacaQ
=lican su dramu dozivjeli i stanovnici en$lesko$ $radica Tivertona, kada su ih s neba zasule
$oleme kolicine paukova. ,a uzas bude veci Ukisa paukovaV trajala je skoro cijelo poslijepodneQ
U americkoj saveznoj drzavi <entucky du$o se pricalo o Ukisi mesaV. ,o$adaj se odi$rao *.
ozujka -)1.. $odine u $rada 5ut Fanutia, a meso koje je padalo s kisom, bilo je velicine
snijeznih pahuljicaQ
Trideseto$ je srpnja -/.*. $odine, u zrakoplovnoj luci u Meksiko =itiju, obustavljen promet, jer
su na pistu padale tisuce nekakvih sivkastih Uor$anizamaV $ljivasto$ oblika, koji su, poput
mjehurica od sapunice, nestajali cim bi dodirnuli tlo. Kos cudnije je bilo to sto je nebo iznad
Meksiko =itija to$ dana bilo cisto i bez ijedno$ oblacka. Tajanstvene oborine nikada nisu
znanstveno objasnjeneQ
Nesto je slicno zabiljezeno u proljece -/)*. $odine u =ibiru. 6ajedno sa snijeznom mecavom,
koju su s ju$a donosili snazni zracni vrtlozi, na tlo je palo desetine tisuca crvaQ UFrvljivi snije$V,
kako su ovu neobicnu pojavu nazvali ruski novinari, u$rozio je cak normalno odvijanje
zeljeznicko$ prometa, jer je vjetar na nekim mjestima na pruzi, stvorio nanose duboke $otovo
jedan metarQ
<rajem studeno$ -/11. $odine jedan je dio <ali%ornije C=3,D zadesilo nevrijeme praceno
olujnim vjetrom. !osebno je bilo uzbudljivo u $radicu =an uis "bispou, $dje su na ulice padale
umiruce ptice # $olubovi i kosoviQ Nakon neobicno$ UpljuskaV izbrojano je blizu pet stotina
mrtvih ptica, a kako u blizini nisu re$istrirane nikakve $rabljivice, niti akcije lovaca, do$adaj
nikad nije objasnjenQ
(rtve zra8nih vrtlo0a
6nanstvenici tvrde da su za mno$e nesvakidasnje oborine krivi vjetrovi, poput tornada, koji je
prepoznatljiv po karakteristicnom UlijevkuV ili UpijaviciV, sto se iz niskih, mracnih oblaka, spusta
do zemlje i usisava sve pred sobom. <ako u samom UlijevkuV vlada veoma nizak zracni tlak, a
vrtlozno strujanje nerjetko dostize brzinu vecu i od 2++ metara u sekundi, do$ada se ono sto je
neminovno& tornado usisava sve sto mu se nade na putu. 6ahvaceni zracnim vrtlo$om i izdi$nuti
do samih oblaka padaju potom na zemlju zajedno s kisom # krovovi z$rada, jata insekata,
domace zivotinje, ptice, ribe, zabe, rakovi, meduze, zmije, zitarice...
Tornado ponekad nosi i same ljude Cvecina ih ne prezivi tu UavaturuVQD, a jednom je pod silinom
zracno$ vrtlo$a letio cak i jedan zeljeznicki va$on sa --1 putnika. =recom, let va$ona nije bio
du$, jedva nekih 20 metara, pa nije doslo do teske tra$edije. 6abiljezeno je, takoder, da je -+.
svibnja -)1/. $odine u <ansasu C=3,D, tornado nosio jednu kravu vise od 1++ metara. =recom,
preplasena zivotinja je pala u $lib, te je zahvaljujuci tome ostala zivaQ
=udeci prema broju zabiljezenih pljuskova, iz$leda da su ribe i zabe veoma cesto padale s neba&
kisa riba, u kojoj je bila i jedna sipa od 20 centimetara, padala je na 5oston CMassachusetts #
=3,D -)(-. $odineO u lipnju su -/01. tisuce riba prekrile kolodvor Ma$nolia Terminal u
Thoasvilleu C3labama # =3,DO ribe su -)//. kisile i u Bichiti C<ansas # =3,D, a dvije $odine
kasnije na americki se $radic <ercha: Founty srucio pljusak, kako je ostalo zabiljezeno,
Usomova, $r$eca i riba slicnih rijecnoj pastrviVQ
U noci izmedu 22. i 2*. srpnja -)/2. $odine padala je kisa s ribama i u 5ijeljini C5iLD, pa su cak
i u primitivnoj napravi za mijerenje oborina u $radskoj meteoroloskoj stanici, ujutru, nadene
dvije zive ribice, koje su plivale u kisniciQ
@pak, cini se, da su padavine riba najcesce u 3ziji i 3ustraliji. Tamo ih, iz$leda, vise nitko ni ne
re$istrira, a australijski prirodnjak Eilbert Bhitley objavio je u u$lednom mjesecniku
V3ustralian Natural ListoryV Cozujak -/12. $odineD cak pedeset Uribljih kisaV, koje su
zabiljezene na ovom kontinentu. Neke su vrijedne da ih i mi pomenemo...
2adali pu<evi? ribe i rakovi)
Kula -)+). u 6adru je padala Ukrvava kiaV. Tako je zapisao jedan venecijanski kroniar. 3li to
nije bilo jedini put...
Trinaesto$ marta -)*-. i *. i (. maja -/**. $odine veliki broj meteorolokih stanica javio je iz
$otovo svih krajeva tadanje Ku$oslavije da je padala crvena kia koja je ostavljala crveni talo$, a
na odijelu i predmetima crvene %leke. "cevici su pricali da su oblaci imali tamnocrvenu boju kao
da su na sebi nosili odsjaj daleko$ po8ara.
1i6a cvjetno0 praha
Kula -)+). u 6adru je padala Ukrvava kisaV. Tako je zapisao jedan venecijanski hronicar. 3li to
nije bilo jedini put.Trinaesto$ marta -)*-. i *. i (. maja -/**. $odine veliki broj meteoroloskih
stanica javio je iz $otovo svih krajeva tadasnje Ku$oslavije da je padala crvena kisa koja je
ostavljala crveni talo$, a na odijelu i predmetima crvene %leke. "cevici su pricali da su oblaci
imali tamnocrvenu boju kao da su na sebi nosili odsjaj daleko$ pozara.
Eodine -/0(, -+. aprila, u americkom $radu ,avenportu padala je kisa. To ne bi bilo nista
neobicno da stanovnici to$ $rada sutradan nisu sa strahom posmatrali svoje o$rade, kuce,
automobile. =ve je bile plavoQ Fule su se najnevjerovatnije pretpostavke. 6a$onetku su
zajednickim sna$ama rijesili biokemicari i botanicari.
To$ proljeca su, naime, topole i bijeli brijestovi cvjetali veoma obilno i cvjetni prah nosen
vjetrom di$ao se neobicno visoko pa je kasnije, zajedno sa kisom, pao i obojio sve sto mu se
naslo na putu.
Lvaru je -*. i 2*. aprila -//). $odine padala suha prasinu. Mjesec dana kasnije u =arajevu je
padala ktsa zuto#zelene boje. To se ponovilo poslije nedjelju dana. -1. maju -)**. $odine u
mno$im nasim krajevima padala je obojena kisa. <ada su u 6a$rebu izracunali srednju kolicinu
prasine koja je pala na jedan kvadratni kilometar, ta kolicina je iznosila tonu i poQ Tako je
@zracunato da je prilikom ovo$ %enomena na Ku$oslaviju palo preko 2*+..++ tona prasine.
!adale su i mastiljave kise koje su nastajale usljed hemijskih
procesa, crvene su postajale jer su na svom puto nailazile na prasnu vulkansko$ porijekla koja
sadrzi $rozde.
*ibe padaju s neba
<ise cesto sa sobom donose i najneobicnije UpokloneV. Kednom su u ,anskoj citavih 2+ minuta
padali zivi rakoviQ U spaniji su jedno$ dana korpama skupljali zito koje je nadalo sa nebaQ Uzrok
je bio silovit vjetar koji je u Maroku porusio nekoliko silosa, podi$ao u vazduh psenicu i prenio
je preko =redozemno$ moraQ
U jednoj nasoj staroj hronici nalazi se zapis da je -1-1. $odine padalo brasno na zemlju. U
Londurasu je vise puta padala prava kisa riba. U<ad stanovnici primijete tamni oblak iznad
planine, odmah pojure u dolinu noseci vedra i razne sudove. "ni dobro znaju da ce oblak, cim
naide, donijeti hiljade srdelica na zemljuQV
Napulj i okolina bili su *. jula -)**. $odine izlozeni pravom pljusku mandarina i narandzi.
=tanovnici koji sa pretrpjeli ovako snazno bombardovenje, zauzvrat su mo$li pokupiti sa svojih
terase bar po dvije korpe ovo$ vocaQ
Kuna -/*0. $odine nad "ranom u 3%rici pala je Ukisa puzevaV. Novine su tada ubiljezile& U!uzevi
veliki kao polovina nokta pali su sa neba. =loj puzeva na putu je toliko debeo i lji$av da je
voznja veoma opasneV.
Tako vjetar zna da se nasali, da zacudi, uplasi, ali i da daje poklone ljudima.
2ljusak ledenih santi
6nate li $dje je padao najkrupniji $radS U <ini -/+2. $odineQ Neka zrna su bila teska # (,0
kilo$ramaQ 3 znate li $dje pada najvise snije$aS U <anadiQ Tamo u oblasti jezera Tajd prosjecno
padne 2) metara $odisnjeQ
@z rijeka, jezera, mora i vla8no$ tla pod dejstvora sunceve toplote oslobadaju se o$romne
kolicine vodene pare. "pet zbo$ djelovanja sunca, zahvaljujuci uzlaznim vazdunim strujama,
one se penju uvis i stvaraju ledene oblake. Na temperaturi od nula stepeni Felzijusa para se
kondenzuje u sitne kristale zvjezdasto$ oblika. Racve zvjezdica se medusobno preplicu @ vezuju i
tako nastaju pahuljice.
3ko su dovoljno velike, pahuljice pocinju svoj usporeni silazak ka zemlji. ,esi li se da naidu na
toplije vazdune slojeve, one se tope i pretvaraju u kine kapi. !rema tome, vjerovanje da je kia
UstarijaV od snije$a nije tacno& u pocetku uvijek imamo snije$Q
(ivopisne /orme
edene kristale i pahuljice naucnici slikovito nazivaju UhidrometeoritimaV. "vi $otovo iskljucivo
imaju estau$aoni oblik, ali je svaki za sebe u okviru te osnovne %orme # jedinstven. U to se
mo8emo uvjeriti uz pomoc lupe, pod uslovom da nije dolo do sudara pahuljica, ili da se te male
tvorevine nisu protresle, otetile, ili to se najcece deava, isparile. =nje8ni kristali, u prosjeku
du$i jedan milimetar, mo$u imati oblik plakete C_puni; estou$aonikD, zvijezde Csa otrim ilil
tupim kracimaD, i$le, valjka, pehara, reetke...
ULidrometeoritiV se ne javljaju samo u obliku snije$a. !onekad ih vidimo kao ljutinu Cledene
i$lice Y Upolarni snije$;D, krupu Czrnasti snije$D, su$radicu C;ci$ancice;D. edeni kristali nastaju
i na tlu, obicno u toku noci. <ad se tlo rashladi, vla$a iz vazduha kondenzuje se na licu i dru$im
predmetima, pretvarajuci se u ledene kristale nalik na poslasticarski ecer.
Na ivicama trave i lica i sa donje strane listova i $rana skuplja se smrznuti prah inja. !oto se
otapaju mno$o sporije od pahuljica, kristale inja lake mo8ete proucavati pomocu, lupe.
<rupa, koja se ponekad naziva Umeki $radV, nastaje ponovnim smrzavanjem kinih kapi # koje, u
stvari, predstavljaj otopljene kristale leda. jeti se krupa javlja mno$o rjede ne$o zimi jer se
smrznute kapi kie ponovo otapaju prije ne$o to sti$nu do tla.
Erad je mno$o slo8eniji. "n najcece pocinje kao krupa, koju vrtlo8ne vazdune struje ponovo
di8u uvis, $dje se na kristalima kondenzuju i smrzavaju novi slojevi vode. 6rna $rada na taj
nacin postaju sve veca # obmotavajuci se slojevima leda. 4elicina $rada obicno varira od
nekoliko milimetara do jedno$ centimetra. =amo rijetko padaju zrna precnika dva do tri
centimetra, ali su -/+2. $odine u <ini izmjerene $romade od 2- centimetra teke cak (,0
kilo$ramaQ
!nje<na avet
,ok padaju ka tlu, pahuljice se sudaraju i srastaju. "ne najkrupnije mo$u biti sastavljene od
stotinjak manjih. "d ovako velikih UhidrometeoritaV lako se prave $rudve. !ahuljice na tlu
%ormiraju snje8ni pokrivac. <ad padavine du$o traju, nove nasla$e snije$a svojom te8inom
pritiskaju i sabijaju donje slojeve, poto se ledeni kristali slamaju. 3ko se snije$ prije to$a ne
istopi, u donjem dijelu %ormira se led.
6a mjerenje visine snje8no$ pokrivaca meteorolozi koriste Usnje8ne stoloveV, postolja sa kojih se
snije$ uklanja svaka 2( sata kako bi se iznova mo$la mjeriti dnevna kolicina padavina. =vjetski
rekord debljine pokrivaca zabilje8en je kod jezera Tajd, u kanadskoj 5ritanskoj <olumbiji, $dje
je u toku $odinu dana napadao sloj snije$a debeo 2),+( metaraQ
!adavine, medutim, mo$u biti i obilnije na nekim planinama na kojima nema meteorolokih
stanica. Na Mon 5lan, kako se vjeruje, ponekad u toku $odine padne i 0+ metara snije$aQ
4isoki snje8ni pokrivac smeta ljudima u svakodnevnom 8ivotu a mo8e nanijeti i krupne
materijalne tete. Najvecu opasnost od snije$a
predstavljaju lavine CusoviD # survavanje velikih kolicina snije$a sa strmih padina planina #
snje8ne aveti. Njihova udarna sna$a zavisi od dimenzija i mase pokrenuto$ snije$a, a mo8e
dostici sto tona na jedan kvadratni metarQ
Najvie 8rtava odnijeie je lavina u Lusrasu, u !eruu, -*. decembra -/(-. $odine& snije$ je
zatrpao 0+++ ljudi. Mo$uce je, ali nikada nije tacno ustanovljeno, da je isto$ to$ datuma, samo
-/-.. $odine u ,olomitima, u @taliji, stradalo cak -+.+++ austrijskih i italijanskih vojnika na koje
se to$ dana srucilo stotinjak lavinaQ
1lizavo bez krava
Tipicna lavina, cesta u proljece, nastaje poto se prvi snije$ koji padne na padine planine topi, a
zatim se na hladnoci ledi. <ad na takvu $latku povrinu padne novi snije$, on se ne mo8e du$o
odr8ati i u jednom trenutku citava masa pocinje kliziti.
6emlje koje su upoznale razorno dejstvo lavina najaktivnije su u borbi protiv ove nepredvidive
stihije. "ne or$anizuju meteoroloke stanice spedjalizovane za takozvanu nivolo$iju snije$a,
tehnicki odlicno opremljene& debljina snije$a mjeri se pomocu $ama#zracenja, obavjetenja o
kolicini padavina daju automatski telenivometri, precizni pluviometri re$istruju kolicinu sunceve
ener$ije koju snije$ apsorbuje, teleskopski jarboli mjere temperaturu vazduha na raznim
visinama iznad povrine snije$a.
=va ova istra8ivanja i laboratorijska proucavanja kristalizacije i osobina snije$a i uticaja vjetra i
dra$ih parametara imaju za cilj ne samo da predvide ne$o i sprijece lavinu. ,anas se, narocito u
9rancuskoj i Mvajcarskoj, ispituju razne vrste metalnih barijera koje trebaju onemo$uciti klizanje
snije$a, proucava se dejstvo eksploziva kojima se izaziva namjerno klizanje, isprobavaju se
hemijska sredstva za br8e otapanje ili zaledivanje snije$a i slicno.
=vaki novi napredak u proucavanju lavina i razvijanju metoda zatite veoma je znacajan jer je
lavina sve vie. =tanovnici alpskih predjela tvrde, a to potvrduju i strucnjaci, da se broj lavina
povecava i zbo$ to$a to se smanjio broj # krava i ovaca. !oto nema dovoljno stoke da obrsti
travu i dru$o raslinje, ono se u$lacava sporim pokretima snije$a, pa planinske padine zbo$ to$a
postaju veoma klizave.
,ok se ljudi na jednoj strani bore protiv snje8nih nanosa i lavina, na dru$oj strani strucnjaci rade
punom parom usavravajuci postupak za dobijanje novo$ snije$a # vjetacko$ porijekla. 4elika
popularnost zimskih sportova, naime, primorava smucarske centre da se povremeno sami snalaze
kako bi obezbijedili dovoljne kolicine dobro$ snije$a. <ad priroda zataji i snije$ ne padne, kad
$a padne premalo ili nije dobro$ kvaliteta, u pomoc priskacu maine za pravljenje snije$a. "ne
se, takode, koriste da bi se smucarska sezona produ8ila i u ono vrijeme kada normalno nema
dovoljno snije$a.
!nije0 iz +topova-
Maina se u osnovi sastoji od dvije vrste cijevi CUtopovaVD& kroz jednu se izbacuje voda pod
pritiskom, a kroz dru$u vazduh. Rasprena kapi vode i vazduh pod pritiskom stvaraju mjeavinu
koja se trenutno smrzava u %ini prah vjetacko$ snije$a.
=na8an pritisak iz obje vrste cijevi onemo$ucuje da se one zalede, cak i na spoljnoj temperaturi
od minus 1+ stepeni FelzijusaQ 4jetacki snije$ je ujednacen, $uci i trajniji ne$o prirodni. 3ko
se procenat vazduha poveca, snije$ postaje sitniji, i omo$ucuje smucarima da posti$nu vecu
brzinu. <rupniji snije$, dobijen sa vie vode, medutim, mo8e izdr8ati veci broj smucara i 8ivlji
UsaobracajV.
U jednom kvadratnom metru vjetacko$ snije$a debelo$ -+ cm, ima milion ledenih kristalaQ ,a
bi se dobila tolika kolicina vjetacko$ snije$a, potrebno je pribli8no sto litara vode. 6a
pokrivanje povrine od jedno$ hektara treba otprilike milion litara vode. !oto je ponekad teko
obezbijediti tako veliku kolicinu vode, narocito ako treba pokriti jo vecu povrinu, to zahtijeva
i mno$o vremena, obicno se pravi tanji sloj vjetacko$ snije$a. !okrivanje vjetackim snije$om
najcece se obavlja pomicanjem maine uz padinu i sputanjem niz nju, vie puta, da bi se dobilo
vie slojeva. ,ru$i nacin je bolji ali sporiji& snije$ se pravi na jednom mjestu, ostavlja se da
Uodle8iV nekoliko dana kako bi se UosuioV, a zatim se rasvozi uz pomoc snje8nih traktora.
=mucari medutim ne prave veliko pitanje od to$a da li je snije$ prirodni ili vjetacki, je li
pravljen na jednom mjestu ili je nanoen u slojevima. Njima je jedino va8no da snije$a ima dosta
i da se po njemu lako juri.
1ako uloviti /antoma
Iako se rad o prrodno| po|av, optaste mun|e su kroz pov|est |udskog roda cesto
zbun|vae naucnke!
,ok su se nad $radicem Lejmarketom, u americkoj drzavi 4irdziniji, polako nadvijali tamni
oblaci, $ospoda !atricija Taunzend je u svojoj kuhinji tele%onirala prijateljici. @znenada se zacuo
snazan prasak poslije ko$a je ispred kuce zasijalo jako svjetlo i otpocelo $lasno sistanje. Tele%on
u ruci poceo joj se tresti. <roz poluotvorena vrata u kuhinju je potekao elektricitet pracen
bljestavim svjetlom. @znenada u suprotnom u$lu prostorije %ormirala se velika crvena lopta i
poletjela ka zbunjenoj domacici. Udarila je pravo u $rudi i oborila na pod.
<ada se osvijestila, $ospoda Taunzend je opazila da je tele%on Zmrtav; a ostar bol u $rudima
trajao je danima. 5ilo je to u ljeto -/11. $odine. Nepunu $odinu dana kasnije munje su opet
osvjetljavale nebo Lajmarketa i u istu kuhinju ponovo je uletjela vatrena lopta precnika *+
centimetara. "vo$a puta !atricija Taunzend je prosla nesto $ore. =tajala je na vratima i lopta ju
je po$odila pravo u lice. !osto se osvijestila, privremeno je iz$ubila moc $ovora i osjecala je
ostar bol u vratu.
@ste -/11. $odine, 0. av$usta na dru$om kraju svijeta u Moskvi bjesnila je oluja. Nekoliko munja
udarilo je u zonu <remlja i cuvar 4eliko$ dvorca Nikulin izasao je da vidi ima li stete. U$ledao
je svijetlozutu loptu kako se krece u pravcu Uspenske crkve, u kojoj je upravo zavrsavana
restauracija. Tri osobe su se isto$ trenutka nalazile u unutrasnjosti crkve, u blizini ulaza, bile su
zabezeknute kada su u$ledale kako na vrata ulijece vatrena lopta velicine oko pet centimetara. =
obzirom na to da crkva ima dupla vrata i da je tada na prvima bilo otvoreno lijevo a na dru$im
desno krilo, lopta nije mo$la uletjeti pravolinijski vec se kretala putanjom oblika latinicno$ slova
=. <roz crkvu se, medutim, kretala pravolinijski sve dok nije Znaletjela; na oltar i uz manju
eksploziju iscezla. Na mjestu udara nestalo je pozlate. !rasak su osim ocevidaca cule i sve ostale
osobe koje su se nalazile dalje u crkvi.
!mrt pro/esora *ihmana
<ako statistike $ovore jedan od dvije do tri stotine ljudi u toku zivota ima priliku da isprica pricu
slicnu ovim, dakle i da dozivi susret sa loptastom munjom. Najcuveniji svjedok pojave loptaste
munje pro%esor Rihman, sa Univerziteta u !etersbur$u, nije imao srece. "stalo je zabiljezeno da
je on bio prvi naucnik koji je pao kao zrtva sopstveno$ eksperimenta. ,o$odilo se to -10*.
$odine i tokom istra$e, or$anizovane da objasni smrt pro%esora Rihmana, poznati ruski naucnik
omonosov, koji je takode ucestvovao u eksperimentu, izjavio je kako su njih dvojica
pokusavala razjasniti prirodu munje.
!ostupak koji su odabrali podsjeca na eksperiment kojim je nezavisno od njih poznati americki
naucnik, kasnije predsjednik 5endzamin 9ranklin, dokazao da su munje elektricna praznjenja u
atmos%eri. Tra$edija je sprijecila ruske naucnike da to i sami dokazu.
Rihman je pred sobom imao neuzemljen metalni stap#$romobran, a u ruci je drzao elektrometar,
napravu koja se koristi za mjerenje kolicine elektriciteta. Kedno$ trenutka na povrsini nisko$
oblaka, koji se valjao iznad njihovih $lava, stvorila se vatrena lopta i brzo se spustila na vrh $ro
mobrana. @stovremeno se na dru$om kraju metalno$ stapa %ormirala blijedoplava usijana lopta
velicine pesnice i necujno poletjela ka nesretnom naucniku. !o$odila $a je u lice i u sobi se
zacula eksplozija. Usijani komadi metala, dijelovi elektrometra, razletjeti su se i na$orjeli odjecu
nekolicine prisutnih. <ada se sle$ao dim, na celu pro%esora Rihmana mo$la se vidjeti velika
crvena mrlja, a na donu jedne od cipela jasno su se vidjele dvije povece rupe iz kojih se jos
pusilo. !osto u to vrijeme nije postojala %oto$ra%ija, eksperimentu je prisustvovao umjetnik #
$raver i za potrebe istra$e nacrtao svoju verziju do$adaja. Na slici se jasno vidi da je munja bila
loptasta. !oliciji i sudijama nije bilo tesko da shvate da ovo$ Zubicu; ne trebaju da uhvate oni
vec %izicari. ov koji je uslijedio traje vec 20+ $odina i ne moze se reci da je krivac ulovljen.
2ro0onitelj ljudsko0 roda
Na Zsudenju;, na stranicama stro$o naucne stampe, svoju rijec reklo je preko hiljadu svjedoka.
"ni su opisali susrete sa loptastim munjama i na osnovu tih izvjestaja mo$u se izvesti neki opsti
zakljucci o osobinama ove neobicne prirodne pojave.
2*"O@ optasta munja je du$otrajno elektricno praznjenje u vazduhu
koje se desava u toku, iti neposredno po prestanku, oluja pracenih $rmljavinom. Neki strucnjaci
tvrde da se svaka pojava loptaste munje desava neposredno prije ili poslije udara Zobicne;
munje. Medutim, bar je isti broj onih koji tvrde sasvim suprotno # da su te dvije pojave potpuno
nepovezane.
;*U5O@ Termin loptasta na$ovjestava da je oblik ovih elektricnih cudovista s%erican i to je
tacno u oko /+ odsto slucajeva. 3 u preostalih -+ od#to smjestili bi se razni oblici od elipsoida i
kruskastih tvorevina pa sve do vrlo izduzenih %ormi nalik na stapove. "vi se, inace, smatraju i
najdivljijim loptastim munjama, jer nestaju u veoma burnim eksplozijama i tom prilikom u stanju
su da ucine puno stete. ,imenzije loptastih munja znatno variraju. Z"bicne; lopte najcesce imaju
precnik od 2+ cm, mada mo$u varirati od 0 do -0+ cm. No, da stvari budu jos zamrsenije,
opazene su i dvije vrste neuobicajenih loptastih munja, minijaturne i $i$antske.
"ve prve su manje od dva centimetra i ponekad se za vrijeme $rmljavine pojave na ispruzenom
prstu ili se pojave na podu, pa Zskoce; na neki siljast predmet Cprst je uobicajena zrtvaD.
Ei$antske lopte su zaista velike. !oznata su nam dva zabiljezena slucaja, u prvome se navodi da
je precnik iznosio oko pet metara, a u dru$ome da je lopta bila velicine autobusa...
Fini se, medutim, da su ovi divovi dobrocudni jer za sobom nisu ostavili nikakvu stetu. !o
svemu sudeci minijaturne i $i$antske loptaste munje razlikuju se od Zobicnih; ne samo po
dimenziji vec i po jos nekim bitnim osobinama, kao na primjer po $ustini ener$ije.
*>,>@ 4rijeme UzivotaV loptastih munja je relativno kratko, obicno je oko pet sekundi, mada
su zabiljezeni slucajevi kada je pojava prezivjela i pet minuta. No, i ovo naiz$led kratko vrijeme
bar je deset puta duze no sto predvidaju postojeci teorijski modeli. ,akle, neko tu nije u pravu&
priroda ili %izicariS
,>"*O@ optaste munje se tokom postojanja mo$u kretati dosta brzo Cnajcesce dva metra u
sekundiD, ali mo$u i lebdjeti u mjestu. <retanje je obicno veoma promjenljivo. opte nastale na
oblacima krecu se pravo ka zemlji, a nanize se krecu i lopte nastale u blizini tla. "ci$ledno jos
jedna $reska prirode, jer nauka predvida da se vatrene ku$le moraju kretati uvis i to velikom
brzinom. !o ovom pitanju jedino su poslusne neobicne munje # one koje nastaju na morskim
talasima i polijecu pravo ka oblacima.
!osebno se cudno loptaste munje ponasaju prema ljudskom rodu. U stanju su da vrlo uporno
pro$one ljude te su cak bivale optuzene i da posjeduju inteli$enciju.
"ve nestasne lopte mo$u biti i u raznim bojama. Eotovo je podjednaka vjerovatnoca da ce biti
bijele, narandzaste, crvene ili plave. "cevici tvrde da sjaj obicno od$ovara lampi od -++ do 2++
vati. l dok se divite lijepim bojama, cesto cete cuti i zvuk koji podsjeca na zujanje ili sistanje.
s>!O@ Nestanak loptaste munje je ponekad neprimjetan, ali je najcesce pracen eksplozijom
poslije koje ostaje plavicasta izma$lica ostro$ mirisa slicno$ mirisu ozona iii sumpora.
!osljedice eksplozije mo$u biti razlicite. Najcesce su to iz$orjeli dijelovi odjece i lisca, oljustena
kora sa drveca, $ubitak boje kod raslinja, istopljen as%alt, pokvareni kucanski uredaji, tele%oni i
radio#stanice.
U 5rizbejnu u 3ustraliji zabiljezeno je da se loptasta munja zavukla ispod tramvaja i izazvala
vatru na motoru i elektricnim instalacijama. Najdramaticniji slucajevi su kada dode do nastanka
rupa na zidovima ili prozorima, a jednom je srusena i cijela kuca, koja je istina bia mala i krhka.
" kolicini ener$ije koja je smjestena u tipicnoj loptastoj munji slikovito $ovori i jedan primjer
zabiljezen u Gn$leskoj. !osto je pokidala tele%onske zice i zapalila ram prozora kroz koji je usla
u kucu, loptasta munja se srucila pravo u kadu punu vode. Nesudeni kupac koji je o$rnut
peskirom stajao sa strane vidio je kako je voda trenutno prokljucala i nastavila kljucati jos
nekoliko minuta.
!>;:OD Medu najzanimljivije osobine loptaste munje spada i to da ona moze proci kroz
prozorska stakla ili pukotine na zidu i da moze opstati ili cak i nastati u zatvorenim prostorijama.
Festi izvjestaji da se loptasta munja pojavljuje u unutrasnjosti aviona posebno su zbunjivali
naucnike. Razlo$ je sljedeci& elektricna polja ne mo$u prodrijeti u unutrasnjost metalnih posuda
Cto je takozvani e%ekat 9aradejevo$ kaveza i iz isto$ razlo$a se u kolima ne moze slusati
tranzistor bez spoljasnje anteneD.
= obzirom na to da sve munje nastaju kao posljedica uspostavljanja snazno$ elektricno$ polja
izmedu oblaka i zemlje Cili dva oblakaD to polje ne moze prodrijeti u unutrasnjost aviona koji je
nacinjen od metala. Uobicajeni Zscenario; je da loptasta munja Uude; kroz prozor u pilotskoj
kabini i onda se nastavi kretati duz hodnika sve do repa. 3 bas ta osobina munja, da se komotno
setaju po unutrasnjosti metalnih tvorevina, pravi je trn u oku vecini teorija.
1ad munja miri6e
=istematizovati dokazni materijal nije lako, po$otovo sto ocevici ne vole da svjedoce o ovim
%antomskim pojavama. 6bo$ to$a su loptaste munje du$o imale sudbinu slicnu meteoritima u -1.
vijeku Ckada su svi ozbiljni naucnici ne$irali njihovo postojanjeD ili neidenti%ikovanim letecim
objektima. Medutim, sve veci broj ocevidaca i sve veca pouzdanost izvjestaja bitno su
promijenili situaciju. Tako se loptastim munjama bavio i poznati ruski %izicar nobelovac !jotr
<apica. "n je jedan od najzasluznijih sto je ovaj problem sa mar$ina Zozbiljne nauke; prebacen
u samu zizu znanstveno$ interesovanja.
No, kada bolje po$ledamo do ce$a su istrazivaci dosli, vidimo da nijedna postojeca teorija nije u
stanju da objasni sve osobine loptastih munja. Fak nije posti$nut ni do$ovor oko to$a sta je
osnovni uzrok # odakle munji ener$ija. 4ecina se slaze da su $lavni krivac snazna elektricna
polja, ali veoma je mno$o vrsta polja Cod jednosmjernih do visoko%rekventnih, koja je predlozio
<apica, i koja bi se eventualno mo$la usetati recimo u # avionD i nacin na koji se u njima stvara
oblak jonizovano$, svijetlece$ $asa. No, nije mali broj onih koji smatraju da pojava nije uopste
vezana za elektricitet. Naime, pominjane su burne hemijske reakcije, poplave kosmicko$
zracenja, radioaktivni izotopi kratko$ zivota pa cak i meteoriti od antimaterije. "va lepeza
prijedlo$a manje ilustruje mastovitost naucnika a vise njihovu nemoc da objasne %enomen.
!okusaji da se u laboratoriji nacini nesto slicno loptastoj munji nisu uspjeli, kaze u$ledni
beo$radski %izicar dr. 6oran !etrovic, u tekstu koje$ objavljujemo. "no sto je napravljeno ponasa
se prema teorijskim predvidanjima, a samo djelimicno u skladu s prirodom. 9oto$ra%ije pravih
munja su rijetke i veoma nejasne. Nekoliko snimaka iz blizine, pravih loptastih munja, bili bi od
neprocjenjive vrijednosti.
No, mno$i ce se pitati cemu toliko buke oko nece$ tako rijetko$. !rije sve$a u pitanju je
elektricno praznjenje u $asu, koje stvara djelimicno jo#nizovan $as # plazmu. Fovjecanstvo je
suoceno sa potrebom da trajno rijesi problem snabdijevanja velikim kolicinama ener$ije, a to je
upravo jedan od osnovnih zadataka %izike plazme. 6ato nije i cudo sto se intenzivno izucavaju
svi plazma sistemi kod kojih se ener$ija e%ikasno prebacuje iz jedno$ oblika u dru$i.
1ad s neba pade zmaj@@@
U ruskim srednjovjekovnim ljetopisima susrecemo mno$e opise tajanstvenih pojava to su se, s
vremena na vrijeme, do$adjale na nebu. Mno$e od njih nikada nisu racionalno objanjeneQ
= krajnjom preciznoscu stari ruski kronicari su biljezili pomrcine, pojave kometa ili polarne
svjetlosti... Medu tim svjedocanstvima nerjetko nalazimo na saopcenja o pojavama, koje se ne
mo$u racionalno objasniti. 6namenja, kako se nazivaju u ljetopisima @ kronikama, razlicita su
karaktera i zabiljezeno ih je veliki broj. =amo u razmaku od -+. do -1. stoljeca kronicari su
zabiljezili 0( nebeske pojave, koje nisu mo$le biti protumacene nekom od prirodnih do$adanja
uobicajenih u astronomiji i meteorolo$iji. 5uduci da ovdje ne mozemo navesti sve izvestaje,
zadrzacemo se samo na najkarakteristicnijim, ciji prikazi sadrze relativno dosta detalja....
"atreni kru0
Tako se -+2). $odine nad sjeverozapadnom Rusijom pojavilo na nebu prikazanje u obliku zmaja,
koje su svi mo$li vidjeti. 6atim, -+)). $odine u <ijevskoj zemlji& UTe su $odine ljudi 4sevoloda
bili u lovu kad pade s neba zmaj, a ljudi povikase od zaprepascenjaV. Eodine -2-(. u
Novo$radskoj zemlji ;%ebruara'veljace, prvo$ dana u mjesecu, u nedjelju mirnu i blazenu #
za$rmilo je za vrijeme jutarnje sluzbe i svi to cuse, i tek nakon to$a vidjese zmaja letece$a...V
;Eodine -(-2. decembra'prosinca, osmo$ dana u mjesecu, bijase knez 4asilij Mihajlovic za
bla$dana =veto$ zaceca, u svom selu =trazkovu, kadli poletio bas u vrijeme vecernje sluzbe, od
$rada <asina # zmaj velik i strasan, vatrom disuci. etio je od istoka prema zapadu i svjetlio
poput zore. 4idio $a je i knez 4. Mihajlovic i nje$ovi boljari, a i ljudi u svim selima oko
$rada...V
jetopisni izvjestaj iz --((. $odine dopunjuje navedeno saopcenje zanimljivim detaljima. Te je
$odine, naime, ;bilo prikazanje iza ,njepra, u <ijevskoj opcini. etjelo je nebom do zemlje, kao
vatreni kru$ i ostavljalo za sobom tra$ u obliku # veliko$ zmaja. Taj je tra$ ostao na nebu oko
jedan sat, pa se razisaoQV
<akvi su to ;zmajeviV na nebu, cijoj pojavi predhodi, sudeci prema izvjestaju iz --((. $odine,
prolijetanje ;vatreno$ kru$aVS =tice se dojam da upravo taj ;vatreni kru$V ostavlja iza sebe tra$
slican letecem zmaju, koji se zadrzava na nebu neko vrijeme Cdo jedno$ sataD nakon nje$ova
prolijetanjaQ
9ta je palo.
Eodine -002. psovska kronika jos detaljnije opisuje za$onetna prikazanja. ;Mjeseca
marta'ozujkaV # kaze se u njoj # ;pojavila se na ju$ozapadu zvijezda, koplju nalik. Mo$la se
vidjeti i danju i nocu i to je trajalo cijeli mjesec. !ostepeno je nestala u pravcu sjevera. @ste
$odine, posljednje$ dana prije posta, bilo je jos jedno prikazanje& na istom mjestu $dje je bila
zvijezda pojavilo se na nebu poput zmaja, ali bez $lave, i stajalo je nisko iznad zemlje. judi su
vidjeli da je rep pruzalo kao surlu, a da je iz$ledalo poput bacveO zatim je palo u plamenu, a dim
se rasirio po zemlji. =ve je to trajalo oko sat vremena.V
"vaj je opis u opcim crtama slican onom izvjestaju iz --((. $odine. !onovo se radi o okru$lom
predmetu CbacvaD, koji iza sebe ostavlja zmijoliki vatreni rep na nebu, sto je i davalo osnove da
se $ovori o # letecem zmajuQ
Uobicajene usporedbe s kometama, koje nailazimo i u literaturi, nisu osobito uvjerljive. !rije
sve$a, zato sto se za opisivanje ljetopisci koriste dru$im de%inicijama ne$o kad se radi o
kometama, a dru$o, zbo$ to$a sto se ne slaze vrijeme pojavljivanja kometa s ljetopisnim opisima
;misterioznih letecih zmajevaVQ
Uostalom, s ;letecim zmajevimaV susrecemo se i u mno$im dru$im izvorima. Na primjer,
njemacki kronicar 3dam 5remenski, koji je zivio u --. stoljecu, pisao je da zitelji Gstonije # Gsti
# ;obozavaju letece zmajeveVQ ;Nocu se u ovoj zemlji cesto pojavljuju o$njeni zmajeviV#
spominje -0((. $odine =ebastian Munster u svom radu ;<osmo$ra%ijaV, misleci na neobicne
svjetlosne pojave koje se do$adaju nad zemljom Maarjamaa CGstonijaD. Takoder su dobro
poznati ;leteci dra$oniV iz drevnih kineskih kronika.
#a0onetne pojave
Eodine ---+. kronicari su zabiljezili& ;5ijase prikazanje nad !ecerskim samostanom, pojavio se
vatreni stup od zemlje do neba, %ebruara'veljace mjeseca, jedanaesto$ danaQ...V
Eodine -2+(&
;"ve je $odine bilo veliko prikazanje& na istoku, na nebu su bila tri sunca, a na zapadu cetiri
sunca, u sredistu nesto kao veliki Mjesec, poput svoda. !rikazanje je stajalo od jutra do
podnevaQ...V
"vi izvjestaji takoder imaju mno$e slicnosti s izvorima s dru$ih jezickih podrucja. =pomenut
cemo samo neke od njih. =tari zavjet $ovori o tome kako su ;djeca @zraelaV izlazila iz G$ipta
pomocu ;vatreno$ stupaV. <orejska kronika ;=am$uk =a$iV kaze da su se u proljece 1... $odine
na nebu pojavila istovremeno dva sunca, a zime )(0. $odine # tri sunca. !rema vijetnamskim
izvorima, u julu'srpnju --)+. istovremeno su se pojavila # dva suncaQ
Eodine -2)-&
;"ve zime bilo je prikazanje na nebu # vatreni oblak na zapadu. @skre su isle po svoj zemlji.
!rikazanje je stajalo malo, pa je nestaloQV
Eodine -*.+&
;5ilo je na nebu strasno prikazanje, prolazio je oblak krvavi, sa istoka na zapadQV
<akvi su to oblaci koji su izazvali tako veliku paznju i uzbudenje savremenikaS
"cito radilo se o %enomenu koji nije lako objasniti. "sim to$a i u dru$im su zemljama bili
opazeni slicni oblaci. Tako se 2(.. $odine, kako je zabiljezeno u kronici <im 5usika, u <oreji
;pojavio oblak slican komadicu svileV. Kedanaesto$ marta'ozujka /01. mno$i Kapanci su vidjeli
bijeli oblak du$ -,2 dzea C- dze # *,+* mD i sirok 2,* suna C- sun # +,* mD. judi su $a prozvali #
jutarnjom zvijezdomQ
U 4ijetnamu je --+2. $odine viden # ;sretan oblakVCSQD, a 0. prosinca -011. $odine u sedam sati
ujutro, nekoliko kilometara od njemacko$ $radica Tibin$ena, prema opisu !ierrea 5uestoa,
do$odilo se ovo&
;"ko =unca se pojavilo mnostvo tamnih oblaka. Uskoro poslije to$a, iz pravca =unca dosli su i
dru$i oblaci. Kedni svijetlocrveni, plamteci, a dru$i zuti kao sa%ran. @z ovih su oblaka s tutnjavom
izasla tijela nalik velikim i sirokim sesirima. @ zemlja je postal zuta i krvava. Finilo se kao da je
bila pokrivena sesirima raznih boja, crvenim, plavim, zutim, zelenim, ali najveci broj su bili #
crne bojeQ;
La<na sunca
@zvjestaji o ;letecim zmajevimaV najcesce se povezuju s pojavom ;vatrenih kru$ovaV. Takvi se
izvjestaji poklapaju s velikim brojem izvjestaja, u kojima susrecemo neobicne vatrene kru$ove i
lopte... Tako je --+(. $odine zabiljezeno u Rusiji&
;"ve je $odine bilo prikazanje& stajalo je =unce u kru$u, u sredini kriz, a u sredini kriza =unce.
@zvan kru$a bila su dva polusunca, a povrh =unca uz kru$ # ro$ovi usmjereni na sjever. Takvo je
prikazanje bilo i s Mjesecom (, 0. i 1. %ebruara'veljaceQV
Eodine -210. ;bilo je znamenje na nebu -2. juna'lipnja& =unce kao da se o$radilo kru$om, a u
sredistu kru$a bijase kriz, dok su lukovi bili ledima spojeniV. jetopisni zbornik iz -(/1. pise o
slicnom do$adaju&
;"ve $odine, -). aprila'travnja, bilo je prikazanje na =uncu, koje se o$radilo likovima plave,
zelene, zute, crvene i $rimiznocrvene boje, a u sredini bijase krizQV
Eodine -(+)&
;!etnaesto$ aprila'travnja, u nedjelju u -2 sati, bilo je prikazanje na =uncu& pojavio se kru$ na
nebu, s jednim krajem u sredini neba, a s dru$im prema zapadu. @znutra je bio crvene i zelene
boje. Kos su dva polukru$a bila iznutra i iznad kru$a, te dva luka na isti nacin. <rajevi tih lukova
dopirali su do samo$ zapada. Unutar lukova u sredini, pravo je =unce islo prema zapadu, izmedu
lukova. @spod samo$ kru$a bila su i dva ro$a& jedan s krajem prema ju$u, dru$i prema sjeveru, a
u sredini ro$ova kao da je sunce sjalo, sjajnije od ono$ pravo$. =a obje strane pravo$ =unca
vidjela su se dru$a dva sunca izmedu lukova. @ sve je to bilo vidljivo u toku dva sata, a zatim su
kru$ovi i lukovi nestali, tri su se lazna sunca stopila na mjestu, nastalo je jedno i krenulo iza
pravo$ =unca i iznad nje$a, zatim je nestalo iza obzora nakon pravo$ =unca. "vo su prikazanje
vidjeli u Moskvi, dok u dru$im $radovima, to niko nije vidio...V
Eodine -(10&
;,eveto$ novembra'studeno$ veliki knez Eri$orij !eruskov vidio je dva sunca, u dva sata po
danu, kad je isao poljem& pravo je =unce islo svojim putem, a neobicno povise nje$a, onako kako
ljeti ide pravo =unce, i svijetlilo se bijelom svjetloscu, a zraka od nje$a nije bilo. Nije $a vidio
samo on, vec i svi oni koji su bili s njim.V
1ru0ovi na nebu
!rema Mazurinskom ljetopiscu, ovoj neobicnoj pojavi prethodilo je sljedece&
;"ve se $odine pojavila na nebu velika zvijezda, koja je izlazila u sest sati navecer, od ljetno$
izlaska prema ljetnom zalasku. "d nje se sprijeda protezala zraka, vrlo svijetla i debela. <raj te
zrake se kao rep ptice vukao...V
Nakon nekoliko mjeseci, koncem %ebruara'veljace -(1.. $odine do$odilo se sljedece&
;3 ove nedjelje su po noci mno$i promatrali bljestavu svjetlost i kru$ove na nebuQV
Eodine -()(&
;Kedanaesto$ marta'ozujka =unce je izaslo vrlo sjajno, a oko nje$a kru$, jako velikO u njemu je
bilo sve crveno, zeleno, $rimiznocrveno i zuto. 6rake su se od nje$a prostirale na sve strane, a
vidjela su se dva bijela ro$aO treca zraka bila je iznad =unca, a luk raznih boja, nje$ovi su krajevi
dopirali sve do sredine neba. =ve se to mo$lo promatrati dva sata...V
Eodine -./-, ;januara'sijecnja mjeseca, -1. dana, u cetiri sata ujutro pojavilo se prikazanje na
nebu iznad <remljaO mislim da je iznad citave Moskve bio veliki sjajni kru$, iz$ledom bijeli, a
na tom kru$u cetiri veklika znaka, nalik =uncu sa zrakama, rasporedenim u kru$. U sredini
veliko$ kru$a, na samom vrhu ispod =unca, stajao je luk. =unce je sjalo vrlo jako, a oblaka na
nebu nije bilo. !rikazanje je stajalo na nebu cetiri sata. judi su sve vidjeli i cudili se bozjem
cudu. 6atim je nestao veliki kru$ i ostalo je samo =unce. !red vecer se veliki kru$ ponovo
pojavio, sjao je, ostao neko vrijeme, pa je nestao.V
@zvjestaji o vatrenim kru$ovima i vatrenim loptama pominju se i dru$im krajevima svijeta. Tako
u cuvenom ;Tulskom papirusuV Ccuva se u e$ipatskom muzeju u 4atikanuD, koji je zapravo samo
%ra$ment iz anala %araona Tutmosa @@@ C-()*#-(0+. $. pr.n.e.D postoji zapis jedno$ zreka Ccuvara
tajnih znanjaD iz <uce zivota, u kojem se, izmedu ostalo$a, kaze&
;...Trece$ mjeseca zime, $odine 22, u sest sati ujutro pisari <uce zivota vidjeli su vatreni kru$
koji se kretao nebom. Mada nije imao $lave, dah nje$ovih usta bio je odvratan. Kedan rod Coko
(0 mD bilo je du$o nje$ovo tijelo i jedan rod siroko, i bilo je bezvucno. =rce pisara se
zaprepastilo i prestravilo i pisari su pali nicice. "ni su o svemu izvjestili %araona...V
@z papirusa se moze dalje zakljuciti da je vladar G$ipta zapovijedio da se istrazi ta pojava.
,obivsi naknadne obavijesti, prisjetio se da je u papirusima <uce zivota vec bila zabiljezena
slicna cinjenica. Nakon nekoliko dana na nebu G$ipta opet su se pojavili vatreni kru$ovi. "ni su
svijetlili ;sjajnije od svjetlosti =uncaV. "vaj put ih je promatrao i sam %araon zajedno sa svojom
vojskom. <ru$ovi su se di$li vise u nebo i nestali u juznom smjeru. 9araon je zapovjedio da se
ova cinjenica unese u anale kako bi ;sjecanje ostalo za sva vremenaV.
Nebeski diskovi
" ;nebeskim diskovimaV pise u svom radu i $rcki %ilozo% 3ristotel. Eodine *2/. pr.n.e.
3leksandar Makedonski i nje$ova vojska vidjeli su prilikom prijelaza rijeke ,zaksartas, u @ndiji,
dva ;srebrna stita, koji su ri$ali silnu vatruVQ
<ako pise !linije u 2. svesku svo$ ;!rirodoznanstvaV, u -++. $odini pr.n.e. iznad broda konzula
ucija i Eaja 4alerija preletio je nebom, od istoka ka zapadu, ;sjajni stit izbacujuci iskreVQ
Eodine /-. pr.n.e. ;blizu =poletiuma C@talijaD spustila se s neba vatrena lopta zlatne boje, koja se
stalno povecavala. 6atim je, hvatajuci visinu, krenula na istok. <u$la je bila veca od =uncaV.
,vanaesto$ septembra'rujna -21-. $odine, na nebu iznad Kapana, pojavio se sjajan, svjetleci
kru$, slican punom Mjesecu. @ latinski rukopis Gmpl%ortsko$ samostana, u Gn$leskoj, detaljno
opisuje kako se -2/+. $odine iznad $lava preplasenih redovnika ;pojavilo $olemo, ovalno
srebrnasto tijelo koje je nalikovalo diskuV.
Fetrnaesto$ aprila'travnja -0)1. $odine, iznad Kpana se pojavilo pet tajanstvenih prstenova u
obliku =unca. "ni su bili crvene, crne i dru$ih boja. U maju'svibnju -.o.. $odine vatrene su se
lopte stalno pojavljivale iznad Tokija, a $odine -.(.. mno$i su stanovnici <embridza
CFambrid$eaD, u Gn$leskoj, vidjeli vatreni tocak koji se spustio iznad $rada, okrecuci se, a zatim
je ponovo uzletio na nebesa i nestao velikom brzinomQ
6a$onetne pojave na nebu i dalje su se pojavljivale. Tako je -..-. $odine iznad 4orkestera
CBorcesterD, u Gn$leskoj, nekoliko puta proletjelo nekakvo okru$lo letece tijelo. =acuvana je
takoder stara $ravura s prikazom ;vatrene lopteV, koja je (. novembra'studeno$ -./1. $odine
pola$ano preletjela iznad Lambur$a CNjemackaD.
Neobicne nebeska zbivanja, koje smo naveli, svjedoce da ruski srednjovjekovni izvori u opisima
prikazanja i znamenjan vrlo precizno utvrduju neobjasnjive nebeske pojave, koje su po svojim
karakteristikama analo$ne znamenju zabiljezenom u razlicitom vremenu i na razlicitim
$eo$ra%skim podrucjima. ,abome, tesko bi sve to mo$lo biti plod %antazije dokonih ljetopisaca.
@pak, znanost je duzni objasniti sta, zapravo, predstavljaju sve te neobicne CneDprirodne pojave.
6a sada je jos uvijek tesko reci nesto odredeno. Mozemo se samo nadati da ce znanost
proanalizirati ove dosta neobicne ali detaljno opisane izvjestaje ruskih kronicara i da ce pokusati
od$onetnuti stare misterije...
;an kada su se otvorila nebesa@
5ilo je praskozorje *+. lipnja -/+). $odine kada se misteriozno plamtece tijelo pojavilo na
nebeskom obzorju. U du$oj kosoj putanji letjelo je prema sjeveru... 3 onda je odjeknula strana
eksplozija, cije uzroke znanost ni do danas nije od$onetnula.
=amo je jedna cinjenica do kraja neupitna& *+. se lipnja -/+). $odine u sredinjem =ibiru
do$odilo neto nevideno # silovita eksplozija jacine termonuklearno$ oru8ja razorila je i
opustoila umski masiv na preko 2-0+ cetvornih kilometara i izazvala potres koje$ su
re$istrirale sve $eo%izikalne stanice u svijetu. =ljedecih $odina i desetljeca, kada su prve
ekspedicije krenule u to ne$ostoljubivo pustono podrucje kako bi istra8ile to je eksplodiralo u
=ibiru, misterija se samo povecala.
6bo$ to$a nije ni cudo to taj do$adaj i danas zbunjuje znanstvenike i pobuduje interesovanje
svjetske javnosti. 3rthur <oestler $a je nazvao Unajvecom znanstvenom misterijom 2+. stoljecaV,
@saac 3simov U%antasticnom eksplozijom koja prevazilazi matu i najboljih =9 pisacaV, a
znameniti 3rthur F. Flarke $a pro$lasio # Uscenarijem sudnje$ danaVQ
Brojne pretpostavke
Mta se uistinu do$odilo -/+). $odine u =ibiruSQ
U$ledni ruski znanstvenik Nikolaj 4. 4asiljev, koji je u Tomsku osnovao <ompleksnu
samoinicijativnu ekspediciju za istra8ivanje tun$uske katastro%e C<=GD u cijem je istra8ivanju
sudjelovalo preko -0++ znanstvenika razlicitih pro%ila, sedamdesetih je $odina izazvao pravu
senzaciju kada je svoja otkrica saopcio =ovjetskoj akademiji znanosti ustvrdivi da se u =ibiru
sruio izvanzemaljski svemirski brod ili svemirska sonda i da za ove tvrdnje posjeduje valjane
dokazeQ
"nima koji se pro%esionalno ili amaterski bave istra8ivanjem i od$onetanjem misterioznih
do$adaja posve je jasno da sibirska eni$ma spada u mali broj onih kojima je znanost poklonila
podosta vremena. !roteklih desetljeca, do$adaj u =ibiru pokuali su objasniti najeminentniji
znanstvenici @stoka i 6apadaO vrena su detaljna proucavanja izrovano$ tlaO analizirana je %lora i
%aunaO bilje8ena su dramaticna svjedocanstva onih koji su pre8ivjeli Ususret trece vrsteV s
nevjerojatnom eksplozijomO izvodene su komplicirane kompjutorske animacije i racuniceO
od$onetavan pravac leta za$onetno$ tijela... <ao posljedice sve$a to$a, rodile su se, ni manje ni
vie, ne$o cak 12 razlicite znanstvene teorijeQ
Na koncu, ni jedan od njih nije preva$nula, ali se izdvojilo pet#est teorija koje su vjerojatno
mo$uce objanjenje za ono to je -/+). uzbudilo i potroslo svijet.
Tvrdnja rusko$ znanstvenika Nikolaja 4. 4asiljeva da je posrijedi bila eksplozija
meduplanetarne letjelice nije nova. Novo je jedino to, to je sve do svoje ekspedicije na mjesto
za$onetno$ do$adaja, 4asiljev bio jedan od najo$orcenijih protivnika teorije da je iznad
Tun$uziji eksplodirao svemirski brod neke nama nepoznate kozmicke civilizacijeQ
Mto je to utjecalo da u$ledni znanstvenik promijeni svoj stav i prikloni se teoriji koja se jo jucer
doimala vie ne$o %anatsticnomSQ
# Raspola8em s dokazima # izjavio mi je Nikolaj 4asiljev u velikom intervjuu za sarajevski
U=vijetV # da je za$onetno tijelo, prije ne$o to je eksplodiralo, napravilo nevjerojatan lupin$. To
je bio posljednji pokuaj nepoznatih $ostiju iz svemira da otklone kvar i uspostave kontrolu nad
letjelicom. Na 8alost, nisu uspjeli...
4asiljev rapola8e i dru$im, konkretnim dokazima. 3li, o tome kasnije...
4ratimo se u prolost.
1ao smak svijeta@@@
5ilo je praskozorje, *+ lipnja -/+). $odine kada se za$onetno tijelo pojavilo visoko iznad
@ndijsko$ oceana. U du$oj kosoj CSD putanji letjelo je prema sjeveru preko azijsko$ kopna, iznad
ledenih vrhova Limalaje. Mto je dublje prodiralo u 6emljinu atmos%eru, postajalo je svjetlije,
$rmljavina sve paklenija a istovremeno oko sebe je irilo i sve ubitacniju jaru.
!rvi put postalo je vidljivo iznad pustinje Eobi. <aravane koje su se probijale izmedu spr8enih
pjecanih dina, zaustavljale su se i u cudu $ledale misteriozno letece tijelo to je, poput $olemo$
letece$ =unca, plamtjelo na jutarnjem nebu, bljeteci silnom vrelinom od blizu *+++ stupnjeva
Felzijusovih C0+++ 9D. @stodobno, iznenadeni nomadi i siroti stanovnici ubo$ih naselja, u
udaljenim prostranstvima sredinje Rusije, u strahu su promatrali nebo, panicno se hvatajuci za
ui, jer im je za$luujuca buka, cinilo se, prodirala sve do samo$ moz$a. Mno$i su od silne
tutnjave za sva vremena iz$ubili sluh.
Tacno u 1,-1 sati usnula sredinja sibirska visoravan, koja se pru8a nedaleko od rijeke Tun$uska
!odkamenaja, desne pritoke mocno$ Keniseja, inace rijetko naseljen i nepristupacan kraj
nepre$lednih tresetita i borovih uma, po kojima su tumarala $olema stada sobova, pocela je
silovito da podrhtava. @stodobno, 6emljine drhtaje re$istrirali su svi seizmo$ra%i svijeta, a
eksplozija se cula u radijusu od -+++ kilometara. !odzemni potres se osjetio bez ikakvih uredaja
cak i u @rkutsku, a strah je ispunio ljude u radijusu od 1++#)++ kilometara. 6atim je nastupio
nevideni kaos.
GksplozijaQ
4atraQ
omQ
!aklena vatrena jara, dim i praina u kojima se $ubi jutarnja svjetlaQ
=ibir nestaje u zlokobnoj pomrciniQ
Ke li to bio smak svijetaSQ <raj planete 6emljeSQ...
Nevjerovatna pusto6
Nad =ibirom se iri $i$antska vatrena pecurka. 6rak je suh i ispunjen za$luujucom eksplozijom,
koja odjekuje deset tisuca kilometara unaokolo. Eolemi val vrucine, to se silnom brzinom iri
preko mocvara i bla$ih bre8uljaka sjeverne taj$e, topi i spaljuje sve pred sobom. !lamen i dim
dizat ce se i zamracivati nebo jo mjesecima iza to$ kataklizmicko$ do$adaja.
Nepre$ledne tisucu$odinje ume u jednom jedinom su trenutku povaljane kao da se radilo o
ibicama koje je netko neoprezno istresao. ,rvene kolibe sjevernih nomada naprosto su
sravnjene s tlom, a ljudi i 8ivotinje # to su imali CneDsrecu da pre8ive # unezvjereno su lutali
opustoenim krajolikom tra$ajuci za od$ovorom # to se do$odilo.
!rizori pakla su svuda oko njih.
!et tisuca kilometara unaokolo.
Fini se da za njih nema spasa.
@ dok se beskrajni $usti oblaci, ispunjeni cudnim dimom i pepelom, di8u dvadesetak kilometara
iznad =ibira, cijelo podrucje je zasuto zloslutnom Ucrnom kiomV. 6a sirote i neuke sibirske
nomade to je jo jedan predznak da je odista sti$ao # sudnji danQ
Zemlja se zatresla
Sv|edocanstva onh ko| su prev|e tungusku katastrofu su ve nego uzbud|va:
"Bo |e vr|eme dorucka zadeso sam se na tr|emu kuce bzu trgovacke posta|e u
Vanovar. Upravo sam podgao s|ekru da pres|ecem obruce na |ednom buretu,
kada su se otvora nebesa, a vsoko znad ume, ctav s|evern do svoda kao da |e
bo zahvacen snm pamenom... U stom trenutku zap|usnua me |e strana |ara.
Kao da m |e kou|a buknua pravm ogn|em...
Mao sam se da |e strgnem sa sebe odbacm, kada se u ta| mah nebom raz|egao
prasak, a odmah zatm ogasa grdna om|ava. Bo sam odbacen tresnuo sam na
zem|u nekh est metara daeko od m|esta gd|e sam rado, zgubv na trenutak
sv|est. Mo|a |e ena strcaa uvuka me u brvnaru. Pos|e snog treska zacua se
zaguu|uca buka, kao da |e kamen|e padao s neba. Zem|a se pocea trest, a |a
sam - eec na tu - prekro gavu rukama, paec se da me ne pogod nek kamen
neto drugo, |o opasn|e, to |e padao s neba. U trenutku kada su se nebesa
otvora, sa s|evera |e oko nae kobe poceo da huc vre v|etar, kao z topovske
c|ev, ostav|a|uc sagor|e trag na tu..."
Stravcne |e trenutke zagonetne ekspoz|e |edan se|ak dovo u po|u:
"Tek to sam s|eo doruckovat pored puga, kada se na|ednom razegoe sn prasc
- scn detonac|ama topova. Kon| m pade na ko|ena, a sa s|evera povrh ume
suknu pamen... U tom trenutku spazh kako |e v|etruna poobaraa drvece na|pr|e
m pade naum da |e u ptan|u orkan. Scepah cvrsto rukam drke puga, kako ga
ou|a ne b otpuhaa. V|etar |e bo tako snaan da |e podzao gromade ta s povrne,
a onda orkan poce da de voden zd uz Angaru. |asno sam ga mogao vd|et, |er se
mo|e man|e naaz na obronku brda.
Istodobno, tutn|ava |e toko prestraa kon|e da su upancene votn|e pocee
sumanuto gaoprat vukuc za sobom opremu za oran|e..."
I se|anka |e L|. Konova tog |utra ba zvan svog doma:
"Praa sam vunu na oba r|eke Kan, kada se znenada zacua buka scna snanom
epetu kra prestraenh ptca..., a uz r|eku otpoce da se va|a goem untava|uc
va nak vodenom zdu. Ubrzo zatm, raz|ee se |o |edan prodoran prasak, ko| |e
bo toko sovt da |e |edan od radnka u mo|o| bzn, kao pokoen pao u vodu!..."
U sto vr|eme znad Sbra se ro ggantsk stub vatre, a zrak |e bo spun|en
ser|om sovth razornh detonac|a ko|e su od|ekvae tsucama kometara
unaokoo. Vrea zracna stru|a mun|evto se ra preko bagh breu|aka ostav|a|uc
ug|ensanu pusto. Drvece |e bo sravn|eno, nomadske kobe dgnute u zrak, |ud
votn|e rasut kao cestce prane. Zapan|en Sbrc u Vanavaru, skrva su ca od
kobne vrene, dok m |e zagonetn udarn va pustoo seo, ru|uc zem|u poput
dnovske krtce...
#a0onetni prateci e/ekti
Tunguska |e ekspoz|a zazvaa rom naeg paneta zagonetne - ner|etko -
spektakuarne efekte. Razct ocevc dov|e su |e na razct nacn.
=ibirskom seljaku =. 5. =emjonovom se ucinilo ;kao da je nebo najednom usplamtjelo, a vatrena
oluja pracena strasnom artiljeriskom bukom ispunjavala nebo plamenim jezicima;O inzenjer 4. !.
Eundobin, koji je parabrodom plovio niz rijeku 3n$aru samo trenutak prije ne$o sto je vatra
zahvatila sjeverno nebo, vidio je letece tijelo, vece od =unca, koje je iza sebe ostavljalo uzareni
tra$ i za$lusujucu buku koja je izazivala paniku i strah medu putnicima.
Bijele no7i
ovac 4. "hcin, kako svjedoci pisac =olomon suljman, nalazio se u lovackoj kolibi *+#*0
kilometara daleko od epicentra misteriozno$ do$adaja. =jeca se da su zracni udari i potresi
odjeknuli istovremeno. =usjedna koliba u kojoj je bilo sest ljudi di$la se u zrak kao da je bila od
kartona. =to$odisnja stabla cupana su iz korijenja, a vrhove krosnji zahvatio je plamen.
Ermljavina je bila tako strasna da su ljudi oko "hcina od silno$ straha padali u nesvijest. 4isoko
iznad plamtecih stabala, uzdizao se oblak u obliku o$romne pecurke, kakav sibirski lovac nije
vidio nikad u zivotu.
<recuci na zapad preko =jeverno$ mora, za nesto vise od pet sati od mjesta misteriozne
eksplozije, pustosni su zracni vrtlozi izazivali snazne oscilacije u meteoroloskim stanicama u
4elikoj 5ritaniji. =ljedecih su dana iznad citave Rusije i Gurope # od =ibira do obala 3tlantsko$ i
Tiho$ oceana, nastupile ;bijele noci;. U ondonu su se na ulicama, u kasnim satima, mo$le citati
novine. @ =tockholm, $lavni $rad svedske, iz$ubio je nocnu pomrcinu # pa su neki %oto$ra%i, bez
%lesha snimali kao usred bijela danaQ @stodobno, iznad Njemacke su plovili tajanstvenim svjetlom
obasjani oblaci, a nizozemske opservatorije # zbo$ nesvakidasnje$ bljestavila u atmos%eri # nisu
mo$le uopce snimati nocno nebo. U5ijele nociV potrajale su i u srpnju. =vijet je bio zbunjen, a
znanost to jednostavno nije znala objasniti.
!ored ovih i ovakvih e%ekata, sibirsku eksploziju re$istrirali su i mno$i precizni instrumenti u
svijetu. =eizmo$ra%i su zabiljezili da je dru$i udarni val obisao citav nas planet, a podrhtavanje
tla se osjetilo cak i u =jedinjenim 3merickim ,rzavamaQ
Najstravicniji e%ekti bili su u podrucju iznad koje$ je eksplodiralo za$onetno letece tijelo.
,etonacija je naprosto sravnila oko dvije tisuce cetvornih kilometara sume, a stotine je tisuca
stabala iz$orjelo od plamena blizu mjesta $lavno$ udara. Unistena su bezbrojna stada divljih
sobova, desetkovana su i neka nomadska plemena u sjevernim taj$ama, a najveci dio to$
mocvarno$ krajolika dobio je novi iz$led, koji je # bla$o $ovoreci # najvise podsjecao na
stravicni prizor kaoticno$ pakla.
6nanstvenici nekadasnje$ =ovjetsko$ =aveza, 4elike 5ritanije, Njemacke i =jedinjenih ,rzava
slazu se u jednom # po svojom e%ektima tun$uska eksplozija zasluzuje usporedbu s najvecim
eksplozijama u kasnijem nuklearnom vremenu. @pak, zbo$ to$a sto nisu vrsena nikakva
znanstvena istrazivanja nakon tajanstvene eksplozije, pravo objasnjenje se i nije mo$lo naci.
@stodobno, mno$e dezin%ormacije i po$resni zakljucci $odinama su sprecavali ozbiljna
znanstvena istrazivanja i provjere, tako da je daleko tun$usko podrucje postalo jos udaljenije i
nepristupacnije.
@ sami dramaticni do$adaji koji su zahvatili carsku Rusiju # "ktobarska revolucija i ono sto je
uslijedilo s njom # potisnuli su interesovanje svijeta za tun$uskom katastro%om u sasvim dru$i
plan.
Nitko nije znao sto se, zapravo, zbilo u =ibiru ni desetljecima kasnije, iako je taj do$adaj
nesumnjivo bio jedan od najuzbudljivijih u povijesti nase$a planeta. Ker, da je i$rom sudbine #
kako su kasnije precizno izracunali znanstvenici # 6emlja bila samo cetiri dana dalje u svojem
obrtanju, tajanstveno nebesko tijelo naprosto bi zbrisalo =t !etersbur$, ili # da je nas planet bio
pod neznatno dru$im u$lom # otisao bi ondon, ili # pola dana dalje # sravnjen bi bio Ne: Iork
sa cijelom svojom okolinomQ
u po8inje pakao)
6a mno$e je Ruse, koji su zivjeli pocetkom 2+. stoljeca, ne bez razlo$a, =ibir bio UTerra
inco$nitoV, nepoznata zemlja, daleko i divlje prostranstvo na kraju svijeta. 5eskrajne mocvare i
hladne i nepristupacne taj$e u tajanstvenim i neistrazenim podrucjima rijeke Tun$uske
!odkamenaje nisu bili kraj po$odan za romanticna istrazivanja, vec nepozeljno, divlje podrucje
iz koje$ vrebaju mno$e opasnosti.
6bo$ to$a se o =ibiru nije mno$o znalo. 6nalo se jedva toliko da u njemu zive nomadi, Tun$uzi,
koji stalno mijenjaju svoje prebivaliste i da zive od svojih stada sobova.
Nekoliko tr$ovackih postaja, u kojima su iskusni lovci nabavljali krzno, bile su nevelike i
primitivne i nalazile su se na samoj peri%eriji o$romno$ pojasa koje$ je -/+). unistila za$onetna
eksplozija. @pak, ne bi se mo$lo reci da tun$uska katastro%a nije bas niko$a zanimala. Rijetki
Tun$uzi, odvazni i hrabri ljudi, samo su iz nuzde zalazili su u unutrasnjost =ibira, ali su se brzo
vracali, prestravljeni i nijemi.
# Tu pocinje pakaoQ # $ovorili su.
@ to je bilo sve.
,ilindri8na letejelica
!otra$a za od$ovorima na pitanje sto se to do$odilo *+. lipnja -/+). pocela je neoprostivo kasno,
tek poslije "ktobarske revolucije. !oticaj je bio mozda %inancijske prirode. Naime, jedna
americka znanstvena ekspedicija tih je $odina zapocela radove na eksploataciji jedne od najvecih
meteorskih masa koja je u proslosti po$odila nas planet. Meteorski krater u 3rizoni, promjera -,2
kilometra, cija starost se procjenjuje na -0.+++ do (+.+++ $odina, oduvijek je privlacio
istrazivace ruda. =ada su $a poceli i eksploatirati. U prvim uzorcima materijala otkriveno je /*
posto zeljeza i .,( posto nikla. @stodobno, otkriveni su i tra$ovi dra$ocijenih metala # platine i
iridijuma Q
@ako americki pokusaj eksploatiranja meteorske mase u 3rizoni nije uspio, mlada je sovjetska
vlada u meteoritima, koji su u proslosti pali na sovjetsko tlo, vidjela izvor bo$atstva. Tako je
-/2-. $odine nova sovjetska 3kademija znanosti an$azirala vrsno$ znanstvenika eonida <ulika
da preuzme zanimljiv projekt i prikupi detaljne podatke o svim meteoritima koji su u proslosti
pali na podrucje =ovjetsko$ =aveza.
eonid 3. <ulik je u to vrijeme imao *) $odina i nikada ranije nije cuo za tun$usku katastro%u.
Me>utim, neki nje$ov prijatelj poslao mu je jedan stari kalendar u kojem je bio i clanak o
za$onetnoj eksploziji u =ibiru. Uvjeren da je naisao na tra$ velikom meteoritu, poceo je strpljivo
listati i dru$e sibirske novine i $odisnjake. To se isplatilo. Uskoro je u njima nasao brojna
svjedocanstva o %enomenalnom do$adaju iz -/+). $odine.
Kedne su novine iz @rkutska pisale da su seljaci iz sela sjeverno od <irenska vidjeli letece tijelo
Ukoje je blistalo i vertikalno se kretalo prema zemljiV, a bilo je # cilindricno$ oblika. <ada je
doslo do eksplozije stvoren je Uo$roman oblak crno$ dimaV, a val uskovitlano$ zraka bio je tako
vreo da je spaljivao sve pred sobom. U!restravljeni su seljaci bjezali, iskreno vjerujuci da je
dosao # sudnji dan QV
U dru$im je novinama pisalo da je za$onetno tijelo, navodno, palo nedaleko od 9ilimonova,
znacajno$ raskrizja transsibirske zeljeznice&
UNje$ov je pad bio popracen strahovitom tutnjavom i za$lusujucim treskom. !restraseni je
vlakovoda panicno zaustavio vlak a putnici su na$rnuli iz va$ona kako bi raz$ledali predmet koji
je pao, ali se nisu mo$li pribliziti meteoritu, jer je bio # usijanQV
Gto je otkrila prva ekspedicijaM
Upravo ovo, po svemu, zms|eno zv|esce "sa ca m|esta" na|vse |e ponukao
sov|etskog znanstvenka da se oduc na dugu nezv|esnu ekspedc|u, ko|a ce se
pretvort u mukotrpno strazvan|e sto ce potra|at pune dv|e decen|e. Kuk n|e
odusta|ao n od prkup|an|a psanh sv|edocanstava, kao sto |e ono ko|e |e u
svban|skom bro|u 1908. ob|avo rkutsk st "Sbr":
"U seu Nzna|a Karenska|a, na s|vereozapadu, vsoko znad obzor|a, se|ac su
ugeda predmet ko| |e neobcno |arko s|ao, pre|ako da b se u n|ega mogo gedat,
pracen pavkastob|em sv|etom. Padao |e okomto prema zem|, otprke deset
mnuta. Predmet |e bo cndrcnog obka. |utarn|e |e nebo bo vedro, osm sto |e na
obzor|u, u sm|eru u ko|em |e |ark predmet opazen, zam|ecen ma tmast obak. Bo
|e topo suho. Kada se sv|etece t|eo prbzo zem|, cno se kao da se rasprsu|e;
na tom se m|estu obkovao goem obak crnog dma cuo se gasan tutan| - ne kao
grom, nego kao kad padne goemo kamen|e, kad grune na|vec top. Sve su se
zgrade zatrese, a stodobno |e kroz obak probo |ezcast pamen. Stare su zene
pakae sv su poms da se prbzava - smak sv|eta !"
Seo Nzna|a Karenska|a, ko|e se spomn|ao u ovom starom novnskom zv|escu,
kako ce kasn|e ustanovt Leond Kuk, bo |e uda|eno od epcentra ekspoz|e
punh - 320 kometara!
Kada |e, napokon, prkupo dovo|no podataka o m|estu zagonetnog dogada|a, Kuk
|e s grupom odabranh strazvaca napusto St Petersburg, u ru|nu 1921. godne. Bo
|e to dugo tegobno putovan|e ze|ezncom, ko|a |e na mnogm m|estma ba
sprekdana unstena borbama u Oktobarsko| revouc|. Kada |e stgao u sbrsk
gradc Kansk saznao |e da se ne naaz daeko od m|esta gd|e se 1908. dogoda
msterozna ekspoz|a. Istodobno, poceo |e da prma anketne stce ko|e |e ran|e
razasao po c|eom ovom daekom dv|em podruc|u. U n|ma |e bo mnostvo
cudesno zvh s|ecan|a o fascnantno| po|av pustos ko|u |e zazvaa.
|edna se|anka z Kosoapova |e psaa:
"Ugedaa sam kako se nebo na s|everu rasparao do zem|e kako |e suknua vatra.
Poms smo da s neba pada kamen|e razb|eza se prestrav|en, ostavvs v|edra
kra| zdenca. Kad smo stg do kuce, nas smo onesv|estenog oca Sem|onova. Vatra
|e ba |aca od samoga sunca. Za vr|eme su tutn|ave zem|a kobe strasno
podrhtavae a s krovova se ospaa zem|a..."
Prema ovm drugm scnm sv|edocanstvma, sov|etsk |e znanstvenk s pravom
zak|uco da |e zagonetno t|eo pao na zem|u, nesto da|e na s|everu, bzu done
r|eke Tunguska Podkamena|a.
Ovu n|egovu pretpostavku potvrdo |e S. V. Obrucev, vrstan geoog, ko| |e vec
strazvao rudno bago u tungusko| obast, a n|e kro n svo|e deme. Psao |e
Kuku:
"Bt ce tesko odredt pravo m|esto. U ocma tunguskog naroda metort |e octo svet
on brzno kr|u m|esto gd|e |e pao!...
2rojektil iz tajne baze spriecio katastro/u)
U |ednom od svo|h proogodn|h (2005.) bro|eva (Vo. 10, No. 4, na stran 63),
Magazn Nexus |e ob|avo zanm|v razgovor pod nasovom The Instaaton, ko| |e
brtansk novnar Graham W. Brdsa vodo s Vaer|em Uvanovom, predstavnkom
ruske Akadem|e za Naconanu bezb|ednost.
Graham Brdsa: Sta |e vaa zvanna funkc|a?
Vaer| Uvanov: |a sam ef Od|e|en|a za Istravan|e NLO-a, nauke tehnoog|e,
ruske Akadem|e za Nacnanu bezb|ednost, ko|a |e bazrana u Petrogradu.
Graham Brdsa: Da |e to zvanna vadna organzac|a?
Vaer| Uvanov: Naravno da |este. |a mam samo dva ov|eka znad sebe, a on su
drektno odgovorn preds|ednku Putnu.
Graham Brdsa: Cme se bavte?
Vaer| Uvanov: Nae stravan|e |e pod|e|eno na dva d|ea. Prvo - neprestano
skup|an|e podataka ko| doaze z c|eog sv|eta, a onda n|hovo sortran|e u "utu"
"crvenu" kategor|u. T podac se onda da|e raspod|e|u|u raznm drugm
od|e|en|ma po c|eo| Rus|.
Drug do naeg rada potekao |e z ptan|a posto|an|a NLO - naravno, m znamo da
on posto|e, a ne znamo ta se kr|e za te n|hove aktvnost kakv su n|hov
nteres. To |e trenutno na na|van| zadatak t|. ono emu pokan|amo na|ve
pan|e.
Utrata|na baza
Graham Brdsa: Neto pr|e nego smo poe sa snman|em ovog nterv|ua pomenu
ste par nteresantnh deta|a u vez ekspoz|e u Tungusko|, 1908.g. Moete sada
opet da kaete ta |e bo prav uzrok te ekspoz|e?
Vaer| Uvanov: Naravno. M sa sgurnou znamo ta |e bo uzrok. Rado se o
meteoru, medutm, ta| meteor |e bo pogoden . recmo.nekom vrstom pro|ekta.
Ta| pro|ekt |e bo spa|en z |edne nstaac|e, to |est ta|ne baze. M ne znamo ko |e
tu bazu sagrado a ona |e sagradena veoma, veoma davno naaz se u podru|u
Sbra, nekoko stotna kometara s|everno od Tunguske pokra|ne.
Graham Brdsa: Ta|ne baze?!. |este sgurn?
Vaer| Uvanov: Ovo mogu sa sgurnou da tvrdm |er pouzdano znamo da se u tom
regonu dogodo nekoko zagonetnh ekspoz|a. Re u vam ovo, pos|edn| put
kad |e z ove nstaac|e spa|en pro|ekt pogoden meteor, bo |e u pono zmedu
24. 25. septembra 2004. godne. To |e poznato nekm amerkm vo|nm
krugovma, ko| su prat ova| dogada|.
Graham Brdsa: Izvn|avam se, a men to sve nekako zvu poput naune
fantastke.
Vaer| Uvanov: Znate, gospodne Graham, m nae kad razgovaramo o sutnskm
aspektma pozadne svega ovoga, m to nmo samo s onma ko| razum|u
prhvata|u - odgovornost ko|a de za|edno sa tm. Znate, m ovd|e mamo posa s
tehnoog|om ko|a |e daeko spred nae ko|a |e u stan|u da n stvar ko|e m |o
uv|ek nsmo u stan|u.
Graham Brdsa: Moete bt mao preczn| u vez ocran|a te utrata|ne baze?
Gd|e se tano naaz?
Vaer| Uvanov: Kada na geografsko| kart pronadete m|esto u Tungusko| gd|e se
1908. godne dogoda ekspoz|a, na |ugostoku ete vd|et poznato Ba|kasko
|ezero. Iza n|ega se prema s|everu protee ogromna pustara vene nekh 100 000
kvadratnh kometara To |e podru|e veoma sabo nase|eno, nema n gradova, n
sea, n sbrskh nomada. Tamo smo ocra tu bazu.
Grahan Brdsa: Regstrra ste I n|ene aktvnost?!
Vaer| Uvanov: Sada u da budem potpuno otvoren. Ova baza ma neku vrstu
vasttog energetskog sstema, ko|eg smo m usp|e da ocramo. Za vr|eme sukoba
u bvo| |ugosav| po prv put smo prm|et po|aanu ems|u energ|e z tog
postro|en|a, odnosno, baze. Za nas |e ovo bo nev|erovatno otkre, mada ve od
pr|e pouzdano znamo da |e ta baza u neko| vrst nterakc|e sa soc|anm
prevran|ma ratovma u sv|etu.
A ta vee drevn sps?
Graham Brdsa: Pretpostav|am da su vaa stravan|a ta|ne baze zanm|va
sadra|na. Otkad ona tra|u?
Vaer| Uvanov: Ve godnama, a dobar do nah stravan|a n anaza pretraga
prastarh spsa I kronka. Tako smo prona zapse Echutn Apposs Aanhor. Danas
h |ednostavno nazvamo Aanhor spsma, a prema nam proc|enama star su
na|man|e 4000 godna. Ono to |e na|nev|erovatn|e |e to to |e u n|ma |ednm
gotovo razum|vm znanstvenm |ezkom deta|no opsano sve to se tu deava. |a
sam pos|eto to podru|e dva puta. Prv put su na detektor otkr veoma vsok nvo
rad|ac|e. Moram da prznam, bo |e veoma opasno |er nsmo nkako mog da se
zattmo od n|e.
Graham Brdsa: Sta ste |o otkr?
Vaer| Uvanov: Nekoko okanh te|a zna|u dosta toga o tom ta|anstvenom
postro|en|u. Cak su nam deta|no opsa nacrta metane strukture, ko|e su tamo
vd|e. Ov |ud, anov n|hovh porodca n|hove votn|e, sv pate od rad|acone
boest.
Graham Brdsa: Tunguska ekspoz|a, tvrdte, maa b tragn|e unke da pro|ekt
upuen z ta|ne baze n|e pr padu unto metort?!
Vaer| Uvanov: Da, sgurno. I |o u neto da vam kaem u vez Tunguske
ekspoz|e, to v|erovatno nkada pr|e nste ma prku da u|ete. Neto se zasta
udno deavao th dana. Sva va ba su ve ba napusta regon Tunguske dva
m|eseca pr|e nego to se ekspoz|a dogoda!.
Ukleti jedrenjaci
Posto| bezbro| teor| o po|avama uketh |edren|aka, a stnsko ob|an|en|e |o
uv|ek zmce stravacma!
Uketa podmornca
Zbog nza nesreca, zapadan|a u na|neobcn|e nevo|e, gub|en|a posade,
dozv|avan|a brodooma, mnog su povec ob|ekt u prosost stca nazve uketh
proketh. Ipak, na vrhu ove neobcne top ste ne naaz se nt |edan brod
|edren|ak. Na vrhu |e |edna zohuda podmornca - UB-65. Sve dok n|e defntvno
nestaa, ovu su podmorncu prate mnoge nesrece nesvakdasn| dogada|, a na
n|o| su se redovto po|av|va duhov, na|cesce duh zapov|ednka ko| |e bo prva
zrtva ove ukete podmornce!
Um|etnka nsprac|a
Ntko ne zna kada su se prv put po|av sabasn |edren|ac, a se zna da su prce o
brodovma - utacama, oduv|ek raspamsavae |udsku mastu. O n|ma su napsan
roman, nacrtan strpov, snm|en fmov, a znament skar posvecva su to|
tem mnoga svo|a patna. Tom su se temom nadahn|va p|esnc gazben kasc.
N|emack |e p|esnk Henrch Hene (1797-1856) napsao predvnu baadu, a Rchard
Wagner (1813-1883) poznatu operu o tragcno| odse| "uta|uceg Nzozemca"!
Sua| "|amesa Chestera"
Medu na|sabasn|e brodove prosost spada |edren|ak "|ames Chester", ko| |e 26.
ve|ace 1855. godne naden na sred Atantka. N|egova |edra ba su u veoma osem
stan|u, a zapov|ednck most u neredu. Uopce, na brodu |e vadao neopsv kaos, a
n|e bo tragova nas|a, krv borbe.
Kompas brodsk papr b su scez, a su sv po|asev za spasavan|e prcuvn
camc b na svom m|estu. Na brodu |e bo vode hrane, a sam |e brod bo u
zuzetno dobrom stan|u. Istraga ko|a |e pokrenuta n|e don|ea nkakve rezutate. N
|edan can posade "|amesa Chestera" nkada n|e pronaden, nt se saznao kako su
kamo nesta!
Zrtve opakh boest
Mnog strazvac smatra|u da su u prosost epdem|e zute groznce, kuge druge
zarazne boest, pod|ednako harae na brodovma, kao na kopnu, u po|ednm
ukama. Poznat |e suca| boke|skog brka "Perrno", ko|m |e zapov|edao kapetan
Vado Ivec z Rsn|a.
U |eto 1881. godne, brk |e spovo z kubanske uke Santa Cruz, u ko|o| |e haraa
zuta groznca. No, petog se dana strasna boest po|ava na brodu, kosec
upancene mornare. Na kra|u, kada brodom vse n|e mao tko da uprav|a, "Perrno"
se, nosen v|etrom snaznom Gofskom stru|om, nasukao na morsko greben|e, a su
ga uskoro v|etrov ponovo bac na pucnu gd|e |e nastavo da uta. Nekoko
mornara boke|sk kapetan b su do te m|ere scp|en strasnom boescu da su se,
na kra|u, naprosto prepust zo| sudbn. No, srecom, uskoro |e nasao |edan rbarsk
brod, ko| |e uspo spast Iveca |os samo dvo|cu mornara. Sv osta vec b mrtv,
a n|hova t|ea bacena u more!
Da su ko|m suca|em spaste| zakasn samo nekoko t|edana, zatek b "Perrno"
kako bez posade uta morem zasgurno b ga progas fantomskm brodom!
Lov na prahistoriju
U srpn|u 1972. godne, grupa |e profesonanh rbara na ucu |ednog potoka, stocno
od Darwna, vd|ea osamnaest metara dugacko trogavo cudovte c|e |e t|eo bo
prekrveno bstavm kr|utma
|e moguce da su se prahstorska cudovsta, zahva|u|uc nekm cudnm prrodnm
okonostma, moga zadrzat do danan|h dana?
To |e zanm|vo ptan|e. I mogo b se rec da |e danas pod|ednako aktueno na
mnogm zem|opsnm srnama. To potvrdu|u cesta zv|esca z mnogh kra|eva
sv|eta, gd|e se vec deset|ecma, pa sto|ecma, navodno, po|av|u|u nev|ero|atne
kreature, na|cesce nak zumrm dnosaurusma.
Posto|e , dake, cudovsta? |e su , mozda, neke vrste pretpov|esnh neman
prezv|e do danasn|h dana?!...
Otkre u Papu
Osamdeseth |e godna 20. sto|eca hovudsk kamerman Chares Muer sa
suprugom Leonom, provodo godsn| odmor na zvopsnom nestrazenom otoku
Papu Novo| Gvne|. N|e bas suca|no zabrao ta| ta|anstven, prostran, drug po
vecn otok na sv|etu. On |e, kao prav avantursta, pr|e poaska proctao vek bro|
kn|ga o prvm strazvackm ekspedc|ama, zanm|ve zab|eske prvh katockh
msonara o bro|nm kanbaskm pemenma sto zve na obaama nestrazenh r|eka
u dubnama tropskh prasuma, o n|hovm neobcnm v|erovan|ma, tradc|ama
rtuama...
S posebnom pazn|om hovudsk |e kamerman |e sctao sva uzbud|va zv|esca o
vden|ma cudnog dznovskog stvoren|a u mocvarama Papue. Cm |e sa suprugom
Leonom, ko|a |e takoder ba spremna na nesvakdasn|u avanturu, dosao na otok,
angazrao |e grupu domorodaca ko| su ga odve na c|. Uogor su se u kra|n|e
dv|em neusovnom amb|entu u kome su h vrebae mnoge neugodnost
opasnost - od dosadnh mocvarnh nsekata do opakh zm|a krvoocnh papuanskh
krokoda.
Tako |e zapocea avantura ko|u hovudsk bracn par nkada nece zaboravt.
- Kasno |edne noc - prs|eca se Muer - zacuo se p|uskan|e vode, a potom se znad
batn|ave vode po|avo ogromno stvoren|e zuckastobraon bo|e, sa zastrasu|ucom
gavom raz|ap|enh ce|ust. Dok |e cudovste sstao spustao prodorne urke od
ko|h se eda krv u zama, poms|ao sam da |e to mo| kra|!
Domoroc su se stog casa pancno razb|eza, a srota se Leona onesv|esta, dok |e
Muer kratko vr|eme uspo sacuvat hadnokrvnost dobro osmotrt mocvarsko
cudovste. zvotn|a, ko|a |e ca na pretpov|esnog repta, zastrasu|uce |e kaparaa
goemm ce|ustma mahnto udaraa snaznom repnom na sve strane a zatm |e,
posto |e Chares u strahu, pak, spao nekoko htaca u n|enom pravcu, nestaa pod
vodom.
- Bo |e to dozv|a| ko|eg |e r|ecma tesko docarat - s|eca se Muer. - Od|ednom,
ucno m se kao da sam se nasao u prethstor|, u vremenu u kome su nasom
panetom gospodar ogrmna cudovsna stvoren|a...
Potraga u Kongu
Iako mnog novnar u svo|m tekstovma nsu kr sumn|e u stntost dozv|a|a
hovudskog kamermana, osta|e cn|enca da su n|egovu prcu potvrd papuansk
domoroc.
U |ednom drugom d|eu nase panete, u nepregednm mocvarama kongoanske
provnc|e Ubang, sudec prema bro|nm zv|esta|ma prpadnka okanh pgme|skh
pemana, zv nepoznata neman po menu - Mkee Mbembe. Mnog strazvac
krptozoooz, ko| su traga za n|om, smatra|u da se rad o pretpotopnom stvoren|u
cudovsnh t|eesnh karakterstka. On ko| su ga navodno vd|e sazu se da |e
vecne dnovskog sona, da ma dug, smedesv savt|v vrat da mu se t|eo
zavrsava dugm mscavm repom, nak krokodskom, a mnogo vecem znatno
pokret|v| m.
U koovozu 1981. godne, engesk |e boog dr Roy P. Macka bo na ceu znanstvene
ekspedc|e, ko|a se odvaza krenut u potragu za kongoanskm cudovstem.
Ekspedc|a n|e spuna ocekvan|a. Tocn|e, Mkee Mbembe n|e vden, a su
snm|en bro|n zagonetn tragov po ko|ma se mogo zak|uct da u prasumskm
mocvarama posto|e dv|e dznovske neman - |edna, ko|a b moga bt prahstor|sk
saurus , druga, ko|a b moga bt dznovsk gmaz nev|ero|atnh dmenz|a!
Iz pov|est tragan|a za msteroznm dznovskm zvotn|ama sto zve u
neprstupacnm pred|ema Afrke, sazna|emo da dr. Macka n|e |edna osoba, ko|a
se upusta u avanturu zvanu Mkee Mbembe. Za n|m |e 1919. godne tragao
veteran brtanske arm|e Laster Stevens, ko| |e smatrao da se u mocvarama Konga
ustnu skrva - brontosaurus!
U nev|ero|atnu avanturu, Stevens |e krenuo sa svo|m psom Ladyem grupom
una|m|enh nosaca. No, ubrzo |e nestao o n|emu se vse nkada nsta n|e cuo.
U pos|edn|em zv|esta|u ko| |e posao, veteran brtanske arm|e kaze da |e vdo
neobcnu mocvarnu zvotn|u, ko|a |e "deset puta veca od sona", te da |u |e uspo
snmt. sto se da|e desavao s nesretnm Stevensom, nkada n|e raz|asn|eno.
Mkee Mbembe, po svo| prc, n|e usam|ena po|ava na Crnom kontnentu.
Nekoko godna nakon nestanka Lastera Stevensa, stanovnc |edne neprstupacne
obast u Kamerunu, zv|est su vast da h terorzra neko cudovste, ko|e |e
"|ednm udarcem dznovskog repa u stan|u da ub|e odrasog nskog kon|a".
Cudovte ko|e hpnotzra
Pos|edn|h su godna monstruozne neman vdene u drugm kra|evma sv|eta.
Knez zv|estava|u o po|av grozomornog vodenog monstruma u |ezeru Tung-Tng,
ko|e |e do sada odn|eo vse zvota, kao o vden|u "na|man|e gv|e dznovske zm|e"
na povrsn |ezera T|anz, bzu kore|anske grance. I |edno drugo |ezero su
kraterskog podr|eta na nekm m|estma su duboka vse od dv|esto metara.
Na tbetansko| vsoravn, ko|a se prostre na nadmorsko| vsn zmedu tr cetr
tsuce metara, bezbro|na |ezera |os uv|ek nsu znanstveno strazena. Gore, na
n|hovm obaama, ne posto|e gradov uke, a n|hovom mrnom povrsnom ne |edre
|edren|ac, nt pove brodov. Sve |e pusto vec tsucama godna samo, ponekad, na
n|hove obae navracate tbetsk nomad sa svo|m stadma goemh |akova. Upravo
su on 1991. godne zv|est kneske vo|ne vast da se u |ednom od |ezera po|avo
cudovste "veko kao kuca". Cudovste ma dugacak vrat zm|oku gavu. Kra|n|e |e
agresvno vec |e |ednom napao nomade, ubvs nekog Tbetanca odvukavs u
|ezerske dubne |ednog |aka.
I austra|sko |ezero Baters ma svo|u neman, ko|a se vda |os od daeke 1821.
godne. Neman |e doba me Bunyp, a obcno |e opsu|u kao veku dakavu zvotn|u
dugog vrata, gave scne pseco|, zvahnh oc|u zakrz|ah us|u. Godne su 1847.
domoroc Marambdz, ko| nastan|u|u to podruc|e, pokaza znanstvencma |ednu
oban|u, tvrdec da |e prpadaa |ednom od cudovsta z |ezera Baters. Anaza,
medutm, tu tvrdn|u n|e potvrda, |er su ekspert utvrd da se, mozda, rad o gav
zdr|ebeta , pak, o deformrano| gav nekog teeta!
S vremenom |e Bunyp postao me za sva cudovsta ko|a su se po|av|vaa u
|ezerma, r|ekama mocvarama Austra|e. Cak za monstruozno stvoren|e "s
gavom macke, vratom korn|ace repom ko| pods|eca na bod|e bod|kavog
praseta", sto |e 1960. godne vdeno u |ednom od parkova Sdne|a.
Kronka po|av|van|a austra|skh cudovsta, medutm, znatno |e duza
dramatcn|a...
Godne 1848. u r|ec Eumeraa, u Vctor|, vdeno |e stvoren|e, ko|e |e mao gavu
kengura dugacak vrat s ogromnom grvom. Domoroc su kazva da cudovste
pos|edu|e natprrodne moc da svo|e zrtve hpnotzra uvac u kao "pecna veke
ce|ust".
|ezero na ko|e su se spust svemrc
U srpn|u 1972. godne, grupa |e profesonanh rbara na uscu |ednog potoka, stocno
od Darwna, vd|ea osamnaest metara dugacko trogavo cudovste c|e |e t|eo bo
prekrveno bstavm kr|ustma. Dva m|eseca kasn|e, |edna grupa engeskh
prrodn|aka zapocea |e strazvan|e u |ednom |ezeru u bzn Lysmoura, u Novom
|uznom Weesu, traga|uc za zvotn|om ko|a |e, navodno, ca na pretpov|esnog
saurusa, no, sve |e bo uzaud. Znanstvenc su se vrat ne obav|enog posa.
Na norveskom s|everu, nedaeko Narvka, prostre se duboko hadno |ezero
Sandnesvatnet, za ko|eg Norvezan v|eru|u da |e nepoznatm podzemnm kanama
vezano sa S|evernm morem. Na|star| rbar tvrde kako se u |ezeru, na|cesce u
koovozu, po|av|u|e cudna zvotn|a zastrasu|uceg zgeda. Ona |e u srpn|u 1976.
godne prevrnua |edan rbarsk camac, a nesretn rbar zuzev "|utth oc|u vekh
kao zd|ee krupne mrke gave", nsu vd|e o kakvo| se neman rad. N kasn|a
znanstvena strazvan|a nsu daa nkakve rezutate.
svcarsk |e st "Bc" 1977. godne ob|avo opsrnu reportazu o posto|an|u cudovsta
u |ezeru Ur. Neman |e, navodno, scna mtooskom zma|u |utto frkce kada zron.
"Bc" navod r|ec |ednog ocevca:
- Iznenada sam u vod ugedao |edan predmet oko 15 metara dugacak dva metra
vsok. Prvo sam pomso da se rad o avonu, ko| se sruso u |ezero, a nsam cuo
nkakav zvuk. Kada se ta| predmet po|avo drug put |edva da sam pov|erovao
svo|m ocma. Vdo sam gavu vodenog monstruma, kao neobcnu grbu na
n|egovm edma. Dznovsko |e stvoren|e co na dnosaurusa!
U koovozu 1983. godne c|eokupn |e sv|etsk tsak ob|avo senzaconanu v|est z
brtanske pokra|ne Devon c| su stanovnc pet m|esec zv|e u strahu od
nepoznatog cudovsta, ko|e se po|av|vao nocu napadao stada ovaca. Pratec
n|egove tragove, ustanov|eno |e da msterozn monstrum, "ko| zrtave ne |ede vec
m samo ssava krv", zv u nestrazeno| Exmoorsko| prasum.
I v|est ko|e su pos|edn|h decen|a prstzae s peruansko-bovske grance gd|e se
prostre Ttcaca, na|poznat|e |ezero |uzne Amerke, govore o ponovnom vden|u
egendarnog |ezerskom cudovsto o kome su zv|estava |os prv span|osk osva|ac.
|ezero Ttcaca okruzu|u bro|ne mster|e. To |e |ezero na na|veco| nadmorsko| vsn
na sv|etu, a zbog vecne ga mnog nazva|u morem. Tu su se, na n|egovu povrsnu,
kako prca|u stare egende, u davno| prosost spust msterozn "snov Sunca"
(cta| - msonar z svemra!), ko| su podg bstavu cvzac|u Inka. Upravo su on
|ezeru da me - Ttcaca! Zasto? To ntko n|e znao sve dok amerck satet z
svemra nsu snm ta|anstveno |ezero. Tek |e tada sve postao |asno. Obrs |ezera
ce na "macku u skoku", a r|ec "ttcaca" upravo to znac - "Macka u skoku"!
Nemani iz prahistorije
Znanost |o uv|ek tra odgovor: da na nao| penet u danan|em dobu ve
prapov|esne neman?!
Na|poznat|a udovta
Nesse (skotsko |ezero Loch Ness);
M'kee M'bembe, zv u mocvarama kongoanske provnc|e Ubong;
Manpogo (kanadsko |ezero Okangana);
Champ (|ezero Champan na granc Kanade S|edn|enh Drzava);
Sema (norvesko |ezero Se|ord);
Isse (|apansko |ezero Ikeda);
Kuse (|apansko |ezero Kucharo);
Aaka (amercko |ezero Aka);
Iamna (|ezero Iamna na A|asc);
Veka |egu|a
Na cemu svedsk znanstvenk |an Sundberg zasnva svo|e uv|eren|e da u skotskom
|ezeru Loch Nessu egzstra nepoznata vrsta veke |egu|e?
Rbe u tom |ezeru su maobro|ne pa znanstvenc smatra|u kako ne b moge
zdrzavat prozdr|va cudovsta veca od dv|e tone. Pa pored toga, nakapan|a o
moguco| prrod |ezerskog monstruma varra|u od ob|asn|en|a o dznovsko| vdr do
moguceg prezv|eog dnosaura.
Nesse se obcno opsu|e kao zastrasu|uca nakaze - poa zm|a, poa dnosaur!
Savn dvorac
Zahva|u|uc hpotetcno|, a u sv|etu sve popuarn|o| Nesse, skotsko |ezero Loch
Ness, postao |e prava turstcka atrakc|a. Na n|egovm neprstupacnm obaama
podgnuto |e mnogo turstckh ob|ekata pansona, a |e zasgurno na|poznat|a
gradevna - sredn|ov|ekovn dvorac Urquhart sm|esten negd|e, na sredn s|everne
obae. To n|e nkakvo cudo, |er su se upravo z Urquharta na|cesce pr|av|vaa
vden|a ta|anstvenog |ezerskog cudovsta.
Nesse z Brosna
|ezerma u ko|ma se, navodno, po|av|u|u neobcna cudovsta, prdruzo se |os |edno
rusko |ezero. |ezero se zove Brosno, a na n|egovo| |e povrsn snm|ena stvoren|e
dznovskh dmenz|a.
- Bo |e ogromno - kaze |edan ocevdac z seoceta Ben|ok na oba |ezera, 400
kometara s|everozapadno od Moskve. - Vdo sam gavu kao u rbe t|eo dugo, kao
u zm|e!
Zma| sa Sunda
Ako |e sudt prema prcama okanog pucanstva s pacfckog otoc|a Sunda, tamo se
pos|edn|h deset|eca po|av|u|e dznovsko cudovste, ko|e pods|eca na egendarnog
zma|a. Otocan ga nazva|u "Boea|a darat", kopnen krokod, a od n|egovh nasrta|a
vse nko n|e sgurana, pogotovo ne svn|e |een, mada |e u nekoko navrata
napadao |ude!
Poput detektvskh pra
"Svak put kada su se mornar, na morma |ezerma, susreta s ogromnm
nepoznatm zvotn|ama, on su u n|ma vd|e veko vodeno cudovste. Pov|est toga
msteroznog stvoren|a, na|scn|a |e detektvskm prcama obu|e tragcnm
zabavnm suca|evma zgodama, do kra|nost protvr|ecnm tumacen|ma
ma|storsk uradenm fasfkatma..."
("L avanture sous-marn", francusk magazn)
U no punog m|eseca
Indos z peruanskog sea Oumvca, na s|everu Anda, zae se da m pos|edn|h
godna cudovste zm|okog srebrnastos|a|nog t|ea, dugog desetak metara, ko|e u
nocma punog m|eseca zaz z obzn|eg ednckog |ezera, napada prozdre ovce. I
ne samo to, u ru|nu 1997. godne, napao |e grupu se|aka tom prkom ubo u
|ezero odvuko dvo|cu nesretnka!
5ospodari bijelih divljina
Nema nedvo|benh dokaza. Nema naaza oban|a kost|u. Nema ugnuh,
zarob|enh ub|enh. Nema grobova. Nema |asnh fotograf|a, nt autentcnh
fmskh snmaka, a se o dv|em, sn|enom cov|eku, pak, gotovo sve zna...
To |e medv|ed! Ne, ma|mun! Mozda, cov|ek?! I odmetnut razbo|nk? Pustn|ak ko|
|e pob|egao od |ud sv|eta? Pos|edn| neandertaac ko| |e zaostao na putu
evouc|e? Prezv|e ggantopek z treceg roda prmata, ko| |e davno cezao, dok su
se dva reda razva u dva sm|era - |edan u ma|muna, a drug u cov|eka?
Sto |e, zapravo, sn|ezn cov|ek?
Da uopce posto|?
Takva sumn|a n na|man|e ne posto| kod Tbetanaca, Kamraca, Nepaaca
prostodunh hmaa|skh vodca Sherpasa. Posto| u n|hovm v|erovan|ma, sagama,
mtovma egendama, a u cestm uzbud|vm kazvan|ma oko vatre, dok s|ede
spun|en t|eskobama dok zestokom hmaa|skom rak|om, ko|u nazva|u "arak",
razb|a|u strahove uto|u|u zed. U tm |e trenucma posto|an|e sn|eznog dv|eg
cov|eka neuptno. On egzstra, on |e tu, u studeno| pomrcn, za prve neprstupacne
st|ene, ceka vreba!
Msterozno be
Tbetanc ga nazva|u m-go, to b se mogo prevest kao pr|av cov|ek, Nepac su
mu da me metchkangam, to dosovno znac pr|av, smrd|v, odvratan, |ednom
r|ec|u - uzasan; na Pamru ga zovu ama; na Kavkazu amas amast; u stocnom
Sbru chuchunaa (cucuna); a u Kanad S|edn|enm Drzavama "bgfoot" (veko
stopao, vekonozac) sasquatch, kako su ga nekad nazva Ind|anc. U |uznom
Brazu prostrano| Amazon|, gd|e sam sa znanstveno-novnarskom strazvackom
ekspedc|om boravo u |eto 1990. godne, saznao sam za n|egova tr rodaka -
mapnguary, capeobo peobo; u Equadoru, Koumb| Venezue zovu ga
|ednostavno dd, a |e u atnsko| Amerc n|egovo na|cece me - mono grande, to
na pan|oskom |ezku znac - vek ma|mun!
Dv| cov|ek nos |o nekoko mena, a |e - zasgurno - n|egovo na|popuarn|e me
|et, v|ero|atno nastao od tbetanskh r|ec "yeh" (kament kra|) "the" (zvotn|a)!
Na nepaskom, kako |e poznato, |et smbozra - snaznog dv|eg sn|eznog cov|eka!
Bez obzra kakvm menma ga u sv|etu sve nazva, stanovnc vsokh panna
dv|h, teko prstupacnh obast na naem panetu ne sumn|a|u u n|egovo
posto|an|e. Naprotv. Uv|eren su da |e on cn|enca kao to |e cn|enca da se svako
|utro, sunce bud na stoku, a uvece gas na zapadu. No, druga |e stvar to |o uv|ek
nko ne nud prave dokaze o n|egovom nesumn|vom posto|an|u!
Dokaze, na zaost, ne nude n suvremen strazvac, ko| se svada|u poemu vec
ve od 400 godna, otkako |e srednom 16. sto|eca n|egovo posto|an|e nagov|esto
|edan n|emack prrodn|ak ko| |e boravo na nestrazenm az|skm pannama.
|et|evo posto|an|e pokua su dokazat apnst, znanstvenc avanurst, dokon
bogatun bro|ne medunarodne ekspedc|e, a do sada nkome n|e poo za rukom
da okonca raz|asn tu staru engmu.
Zv fos
L|ud su cu uzbud|ve prce bezbro|na sv|edocanstva; u sn|egu batu vd|e
fotografra neobcne tragove; nacrta bezbro| crteza skca; sakup pregrt
sasuenog smrznutog zmeta daka, to b trebao da prpada|u sn|eznem cov|eku,
a nkada n|edna n|egova fotograf|a, trag otsak goemh stopaa, nt bo to
drugo n|e razbo sumn|e potvrdo n|egovo posto|an|e!
Sve|edno, mnog ga danas smatra|u prezv|eom zvotn|skom vrstom; dv|m,
ma|munokm cov|ekom; prezv|em neandertacem; "zgub|enom karkom u ancu
|udske evouc|e", to |e - nekm cudom - zaostaa za "svog vremena" |o uv|ek
v|eto zmce suvremeno| znanost. Mozda |e ba zbog toga, zbog svo|e
msteroznost neuhvat|vost, |et stekao u sv|etu tako veku popuarnost. No,
ako po stran ostavmo sage mtove, ako osuhnemo r|ec znanost - da |e
moguce da neandertask cov|ek, ko| |e egzstrao u duv|u (Ledeno doba) |o uv|ek
zv na prostorma ove panete? |e moguce da |e prezvo?
Vecna znanstvenka odogovort ce negatvno, a dr. Myra Shackey, profesorca
arheoog|e na sveuctma Lecester Southampton, u Veko| Brtan|, u svo|o|
zanm|vo| kn|z "Wd Man" ("Dv| |ud") ob|av|eno| 1982. godne, smatra (
dokazu|e!) da neandertac nsu zumr da na naem panetu danas zve!
Tu |e senzaconanu tvrdn|u brtanska znanstvenca ponova u ugednom casopsu
"Antquty":
"Bca nak neandertaskom cov|eku, prezv|ea |o od vremena pos|edn|eg Ledenog
doba u teko prstupacnm pred|ema Hmaa|e, Sov|etskog Saveza Mongo|e,
vdana su do sada bezbro| puta. U Mongo| h zovu amast, to oznacava dv|a
kosmata |udska bca, on sasvm sgurno posto|e!..."
Zanman|e dr. Myrae Shackey za amaste (ponekad h zovu kratko - ame!) datra
od 1979. godne, kada |e zv|esno vr|eme - kao stpendsta Brtsh Counca - rada
na Sveuctu u Uan Batoru, gavnom gradu Mongo|e. Th |e m|esec, strazvaa
drevne arheooke okatete na Ata|skm pannama, pa |e cesto suaa prce
okanoh nomada o po|av|van|u amasta, susretma s n|ma, n|hovom cov|ekokom
zgedu ponaan|u.
- On posto|e! - kaze brtanska znanstvenca - tu nema sumn|e!
0etrtek= AB1 oktober BAAC
2rica o divljoj <eni
@ u$ledni pro%esor 5oris !orsnjev, clan ruske 3kademije znanosti i autor brojnih znanstvenih
rasprava, smatra da almasi uistinu postoje i da je samo pitanje vremena kada ce to i znanost
konacno potvrditi.
Na osnovu brojnih autenticnih izvjesca, !orsnjev je objavio mozda najtemeljitiji opis to$ divlje$
stvorenja&
;Nema krzno, ne$o ostr dlaku kroz koju se ponekad nazire koza. Mladi se radaju bez dlake, a
lubanja im je na tjemenu cunjasto$ oblika. 6ubi su im poput ljudskih, ali nesto krupniji, s jace
razmaknutim ocnjacima... Festo $rabe predmete prstima i dlanom, a da pri tome ne koriste palce.
Mo$u trcati veoma brzo, $otovo kao konji, penjati se po drvecu i plivati u rijecnim brzacima...
Muzjak i zenka ostaju zajedno citav zivot i cesto se sklanjaju u pecinama. Neu$odno vonjaju,
umiju bacati kamenje, ali ne i izradivati orude. 4ole se $rijati uz zar napustenih vatri, ali ih sami
ne znaju upaliti i odrzavati. Kedu male zivotinje i biljke, a krecu se u$lavnom u sumrak ili
nocu...;
!orsnjev je imao priliku da prouci i brojna izvjesca s <avkaza o susretima pojedinaca s
tamosnjim divljim ljudima, koje lokalno pucanstvo naziva imenima # ;kaptari; i ;blaban#$uliji;.
Njihovo videnje zabiljezeno je u mno$im podrucjima kavkazsko$ $orja sto se proteze na
prostore 3zerbejdzana, Eruzije i ,a$estana, a !orsnjev je posebnu paznju obratio jednom odista
nesvakidasnjem slucaju # divljoj zeni, koju su, kao posve mladu, zarobili stanovnici sela Thkine,
na rijeci Mokvi.
6ana, kako su joj kasnije dali ime, nakon uhicenja bila je vezana lancima i drzana u obliznjoj
pecini, ali se za tri $odine toliko pripitomila da je prvo premjestena u drveni kavez, a onda u
seosku kolibu. @mala je sivkastocrnu kozu obraslu kratkim, $ustim crvenkastim dlakama. 5uduci
da nije nikada naucila $ovoriti, sa seljanima je komunicirala neartikuliranim, $rlenim $lasovima.
@mala je siroko lice s jako ispupcenim ja$odicama, velika usta, isturen snazan podbradak i snazne
celjusti, velike bijele zube i ;divlji izraz na licu;.
6ana je mo$la trcati brzo kao konj. U pocetku se bojala pasa, ali je uskoro naucila da se pomocu
komada drveta brani od njih. Naucila je bacati kamenje. U pocetku je jela samo voce, a kasnije
sve sto bi joj se nudilo, ali je osobito voljela meso i pivo.
Nakon neko$ vremena, 6ana je zatrudnjela s jednim seljakom po imenu =ebekija, ali joj je dijete
umrlo odmah nakon poroda. <asnije je imala jos dva sina i dvije kcerke ciji potomci i danas
zive. Eodine je -/.(. !orsnjev posjetio dva 6anina unuka, rudara na <avkazu, i saznao da je
6anin mladi sin <hvit umro sa .0 $odina, a da je starija kcerka Eamassa bila tri puta snaznija od
najsnaznije zene u selu i da je imala tamnu jako dlakavu kozu.
=vi 6anini potomci imali su izuzetno izrazenu sposobnost oponasanja razlicitih zivotinjskih
$lasova i znali su se, navodno, sporazumjevati sa divljim zivotinjamaQ
Nekoliko $odina nakon !orsnjevo$ boravka na <avkazu, jedan je dru$i ruski istrazivac, dr. @$or
5urtsev, otkopao $rob 6anino$ starije$ sina Lvika, koji je umro -/0*. $odine, i iz $roba uzeo
lobanju, kako bi je znanstveno obradio. ,vo$odisnja ispitivanja su pokazala znacajne razlike
izmedu kostiju i sastava lobanje sina divlje zene i ;normalnih; ljudiQ
3ko je tocna ova zanimljiva prica rusko$ znanstvenika 5orisa !orsnjeva, i ako je 6ana odista
pripadala porodici ;divljih ljudi;, onda je ona mo$la biti jedino ziva neandertalka, jer inace ne bi
mo$la imati potomke s covjekom. Nesumnjivo, pripadala je nasoj vrsti # Lomo sapiens # ali nije
bila Lomo sapiens sapiens, ne$o samo Lomo sapiens neanderthalisQ
;"naj koji luta umom;
Neki od najzanimljivijih ruskih izvjesca o divljim ljudima, posljednjih decenija najcesce dolaze
iz daleko$ i neistrazeno$ =ibira. Tamo su, u beskrajnom carstvu mocvara, taj$i i crno$oricnih
suma, na prostranstvu vecem od 1,0++,+++ cetvornih kilometara, navodno, zabiljezeni mno$i
susreti s cudnim, kosmatim covjekolikim kreaturama.
!rovjerom i analizom mno$obrojnih izvjesca doslo se do zakljkucka da se radi o dva tipa
misterioznih divljih bica& jedan nevjerojatno lici na suvremeno$ covjeka, a dru$i, koji je mno$o
krupniji, slican je himalajskom jetiju. !rvi se tip snjeznih ljudi srece jedino na podrucju
sjeveroistocno od Kakuta, u istocnom =ibiru, a dru$i svuda # od Urala, na zapadu, pa sve do
poluotoka <amcatke, na dalekom istoku.
5uduci da je podrucje =ibira, $olemo poput kontinenta, vrlo rijetko naseljeno Cdomicilno je
pucanstvo nomadsko i zivi od sobova i lovaD, najcesca izvjesca o uzbudljivim susretima s divljim
ljudima dolaze od znanstvenika, cesto i akademika, koji u =ibiru tra$aju za novim rudnim
nalazistima ili se bave istrazivanjima sibirske %lore i %aune.
Kedan je od njih, $eolo$ 4ladimir !uskarev, -/1). $odine u moskovskom casopisu ;Tehnika
maladjozi;, objavio opsiran tekst o ljudima koji su se sreli s misterioznim divljim covjekolikim
spodobama. "sobito zanimljivo bilo je svjedocanstvo lovca uke 4asiljevica Tunzjanova iz
jedno$ $radica u okru$u 4asjakovo, na obali rijeke "b.
;Kedne sam se veceri vracao iz Karasko$orda u 4asjakovo. =a mnom su bila i moja dva lovacka
psa. "djednom su pocela rezati i pojurili su naprijed, ali su se brzo vratili s repom medu no$ama
i cvileci prestraseno. U tom su trenutku iz sume izasle dvije krupne dvono$e spodobe. Kedna je
bila visa od dva metra, dru$a nesto niza. Na sebi nisu imale nikakvu odjecu, iako smo bili u
studenome. <oza im je bila obrasla $ustom kratkom dlakom, poput krzna. @ lica i tijela su im bila
tamna. 5rade su im bile isturene naprijed, a ruke neobicno du$acke. <orak im je bio neobican,
drukciji ne$o covjeciji, jer su u hodu nekako cudno zabacivali no$e. !rosli su desetak metara od
nas, neobaziruci se ni na mene ni na preplasene pse.;
<ada je !uskarev upitao Tunzjanova tko bi mo$la biti neobicna stvorenja, lovac je nehajno
od$ovorio&
# Ne znam. U nasem kraju takva bica nazivamo ;uten#ehti#a$en; # onaj koji luta sumomQ
6animljivu storiju navodi i Myra =hackley u svojoj knjizi ;Bild Men;&
;U jednom se ruskom muzeju cuva neobican dokument. To je izvjesce se%a ruske carske
zandarmerije u 5erezovom o Hubojstvu cudovistaH, koje se do$odilo u taj$i u ljeti -)(.. $odine.
Ubili su $a dva lovca na zivotinjska krzna, 9. ikisov # =amojed i 6. "bil # "stjak, u tundri kraj
5erezova, u zapadnom =ibiru. ,okument se cuva u arhivi !ovijesno$ muzeja u Tobolsku.
,vojica trapera naisla su na cudoviste u taj$i i kada su $a opkolili njihovi ljuti psi. ikosov je
dohvatio pusku i ustrijelio $a. Traperi su $a temeljito raz$ledali i ustanovili da mu je tijelo
obraslo $ustom smedom dlakom, da je muzjak i da sasvim pouzdano nije medvjed. 6bo$ sumnje
da su ubili covjeka, po nalo$u visih vlasti obavljena je temeljita istra$a i tako je nastao pomenuti
dokument.;
Ubistvo divlje0 8ovjeka
@skazi o susretima i videnjima divljih ljudi nerjetko dolaze i sa krajnje$ rusko$ istoka. @nz.
3leksandra 5urceva objavila je zbirku svjedocanstava iz okru$a Fukca i amut, na poluotoku
Fukotka, a tamosnje nomadsko pucanstvo ima i naziv za ;svo$ divlje$ covjeka;. Nazivaju $a
miri$di C;siroka ramena; ili ;plecati;D, a opisuju $a kao veoma visoko i snazno dvono$o bice,
obraslo krznom i s $lavom usadenom u ramena.
Miri$di se moze sresti samo za vrijeme kratko$ ljeta, hrani se biljem i sirovim mesom, koje tr$a
rukama Ca ne zubimaD i onda stavlja u usta i jede. !ored miri$dija, na poluotoku Fukotki, u
5erin$ovom moru, zivi i kiltan C;buljooki;D, koji je stasom nesto manji, ima izrazito velike i
buljave oci, $ospodari planinama i rado krade plijen lovcima.
@ na obliznjoj <amcatki nomadi cesto srecu divlja covjekolika bica obrasla $ustom dlakom.
Nazivaju ih razlicitima imenima # terik C;covjek zore;D, $irkicavil C;brzono$iD, arisa C;covjek
doline;D dzulin C;piljasto$lavi;D ili imenima koja nemaju nikakva znacenja, kao # arink i
rekhem Q
!odjednako kao u Rusiji, i u <ini je rasprostranjeno uvjerenje da divlji, snjezni covjek zivi u
neistrazenim predjelima nepristupacnih planinskih masiva, kao sto su `uinlin$, 5achan,
=henon$jia i Limalaje. !osebno je =henon$jia oduvijek smatran misterioznim.
!rema jednoj le$endi, =henon$, bo$ poljoprivrede i stocarstva, morao je zbo$ visine tih
planinskih vrleti, sa$raditi skele da bi se mo$ao popeti na visoravan na kojoj je htio skupljati
ljekovito bilje. Uprovo tako je i dobio svoje ime ovaj planinski masiv, jer rijec ;jia; na kineskom
znaci ;skele;& =henon$jia # senon$ove skeleQ
!rvo ;znanstveno; promatranje jedno$ kinesko$ jetija, kako navodi dr. Myra =hackley, obavio je
biolo$ Ban$ 6elin, koji je odrastao i diplomirao =3,. "n je -/(+. $odine, kao znanstveni
suradnik Nacionalno$ komiteta za re$ulaciju zute rijeke, dozivio nesto sto nikada u zivotu nece
zaboraviti.
;!otkraj rujna;, zapisace kasnije Ban$ 6elin, ;dok smo se u dva automobila vozili ravnicom
Nian$ Nian$ i na -+ kilometara se priblizili $radu Kian$lua, odjednom smo zaculi nekoliko
hitaca. Nakon pola kilometra voznje, zaustavili smo se kraj skupine seljaka, okupljenih oko
vojnika s puskom. =eljaci su nam uzbudeno dovikivali& HUstrijelio je divlje$ covjekaQ Ustrijelio
je divlje$ covjekaQ...H
Na cesti je, zbilja, lezalo tijelo nekakvo$ stvorenja kakvo do tada nikad u zivotu nisam vidio.
=tvorenje je bilo visoko najmanje dva metra, a cijelo mu je tijelo bilo obraslo veoma $ustom
ridastom dlakom, du$ackom otprilike - cun C* cmD.
5uduci da je stvorenje lezalo na trbuhu, nekoliko $a je seljaka okrenulo na leda. !okazalo se da
je to zenka s velikim dojkama. 5radavice su joj bile upadljivo crvene, po cemu se mo$lo
zakljuciti da jos doji mladunce. <osa na licu je bila sasvim kratka, oci duboko usadene, a usne
jako debele i ispupcene. Elava joj je bila uska, s jako ispupcenim ja$odicama, a kosa du$acka -
chi C*+ cmD.
ice stvorenja me je jako podsjetilo na lice pekinsko$ pracovjeka Ckineski Lomo erectusD.
=eljaci su mi kasnije pricali da su vidali dva takva stvorenja Cmuzjaka i zenkuD. <retali su se na
straznjim no$ama, drzeci se jako uspravno, visoki oko dva metra i strahovito snazni. Nisu znali
$ovoriti ne$o su samo urlikali, rezali i $roktali.;
&eti oteo cobanicu
@stra8ujuci najvece misterije svijeta, autor ovo$ teksta je u dva navrata # -/)-. i -/)/. $odine #
putovao je u <inu. !rvi puta je boravio u !ekin$u i 4uhanu, $dje se or$anizirala jedna od
najkompletnijih znanstvenih ekspedicija to je imala zadacu provjeriti izvjeca iz provincije
Lubej da u tom neistrazenom kraju divlji ljudi nanose velike tete lokalnom pucanstvu
!rema sturim podacima objavljenim u !ekin$u, u Lubeju je zivjelo najmanje *++ ljudi, koji su se
sreli s cudnim ljudskim kreaturama. <oliko je u tim neobicnim izvjescima bilo istineS
;ivlji ljudi iz =ubeja
Na ovo pitanje, potrazio sam od$ovor kod u$ledno$ kinesko$ znanstvenika Tczoua Euoshin$a,
istrazivaca Muzeja prirodne historije u !ekin$u, koji je vec nekoliko puta bio u ekspedicijama,
sto su pod visokim okriljem kineske 3kademije znanosti, boravile u divljim predjelima
provincije Lubej.
# Ne, ne vjerujem da se radi o divljim ljudima. U pitanju je, mozda, neka rijetka vrsta kratkorepih
majmuna # od$ovorio je kratko pro%esor Euoshin$ i potsjetio me na zanimljivu cinjenicu. =
obzirom na to da <inezi vrlo brizljivo biljeze kroniku svih pojava vezanih uz prirodu, i u ovom
su slucaju okrenuli knji$e i pronasli da se jos od dinastije Tan$, u 1. stoljecu, makar jednom u
stotinu $odina, pojavljuju podaci o neobicnom stvorenju za koje se kasnije ispostavlja da je bio
majmun.
@pak, seljaci iz Lubeja vjeruju u postojanje divljih ljudi. " njima $ovori narodno stvaralastvo, a
jedno predanje za koje vecina Lubejaca duboko vjeruju da je istinito, $ovori o tome kako je prije
nekoliko decenija divlji covjek sisao s nepristupacnih vrleti i s jedno$ pasnjaka kidnapirao neku
sirotu cobanicu. =elo je or$aniziralo hajku, ali nije naslo ni snjezno$ covjeka, a niti mladu
seljanku. Napokon, kada je do$adaj poceo padati u zaborav, poslije dvije#tri $odine, u selu se
pojavila nesretna cobanica i sa sobom donijela musko dijete neobicna iz$leda. @spricala je sve
detalje svo$ tra$icno$ dozivljaja, a za dijete je priznala da mu je otac niko dru$i ne$o # jetiQ
6nanstvenici koji su proucavali neobicno musko dijete nisu mo$li potvrditi pricu, ali je nisu ni
demantirali, a kako je uskoro sirota zena skrenula s uma, ova nevjerojatna storija nikada do kraja
nije sasvim razjasnjena.
<ineska je 3kademija znanosti od -/1.. $odine primila preko -0+ obavijesti o videnjima
snjezno$ covjeka, a posebno su zanimljiva dva slucaja& *2#$odisnja je seljanka Eon$ Kulan
ispricala da je kosila travu kada je u$ledala divlje$ covjeka kako se polako krece prema nekom
stablu u blizini. 5io je visok i hodao je uspravno, a tijelo mu je bilo prekriveno $ustom dlakom.
@mao je du$u kosu koja mu je padala do ramena. !rislonio se uz stablo i du$o cesao.
6nanstvenici koji su provjeravali istinitost ovo$ slucaja , odista su na stablu # na -*+, -)+ i 2++
centimetara iznad zemlje, sto je od$ovaralo visini struka, ramena i $lave jetija # nasli sive i
smede dlake du$e od * do . centimetara. 3nalizom u znanstvenim laboratorijama u !ekin$u
doslo se do nedvojbeno$ zakljucka da su dlake u osnovi iste strukture i sastava kao kod primata,
te da se znacajno razlikuju od medvjedihQ
,ru$i je slucaj jos zanimljiviji& jedne noci u svibnju -/1.. $odine, dok su se pustom cestom
vozila sestorica clanova partijsko$ komiteta lokalne sumarije, pred njihovo vozilo je iskrslo
neobicno divlje stvorenje. 5ilo je visine normalno$ covjeka, kretalo se uspravno, na dvije no$e, a
tijelo mu je bilo prekriveno crvenkasto#smedom dlakom. @strazna komisija je temeljito preslusala
svu sestoricu ocevidaca, koji su tvrdili da u pitanju nije bio medvjed niti majmun. Kedino je ih je
lice cudne spodobe podsjecalo na $oriluQ
Uzbudljiva svjedo8anstva
6a vrijeme mo$ dru$o$ boravka u carstvu jetija, kada sam -/)/. $odine predvodio novinarsku#
istrazivacku ekspediciju u <ashmir, Nepal, Tibet i =ikkim, jedan od nasih zadataka bilo je
istraziti najaktuelnija izvjesca o pojavama snjezno$ covjeka. !redvodeni dvojicom vodica,
sherpasa, mjesec i pol dana smo se kretali snjeznim vrletima <arakoruma i Limalaje, ali smo
jedino u Namche 5azaru, 2.+ kilometara udaljenom od <athmandua, saznali da je jeti ponovo
viden. !ojavio se na mjestu zvanom March, na nadmorskoj visini oko pet tisuca metara, $dje je
napao stado jakova, a svjedoci koji su to posmatrali, tvrdili su da je himalajska $oveda ubijao
jednim zahvatom, zavrnuvsi im vratovima, kao da se radilo o srndacima a ne o snaznim
jakovimaQ
Na mjesto do$adaja izasla je i nepalska policija, koja je potvrdila da je re$istrirala otiske ruku i
no$u nepoznato$ napadaca. Radilo se o odraslom jetiju, visokom preko dva metra. "tisak
nje$ove ruke bio je du$ 21, a sirok -+ centimetara, dok su stopala imala dimenzije (+ sa -2
centimetara.
@strazujuci ovaj slucaj, sti$li smo i do budisticko$ samostana !an$boche, u kome su nam
$ostoprimljive lame pokazale navodni jetijev skalp, star oko *0+ $odina. ,obro ocuvani skalp
bio je odrezan simetricno, iznad usiju. Unutrasnja strana bila je sasvim $latka i cjelovita, bez
savova ili de%ormacija. <ozno je tkivo djelovalo kao da je poteklo od naborane koze, a debljina
mu je bila oko tri milimetra, sto je dokazivalo da ne potjece od jaka ili neke himalajske divlje
zivotinje Q
4raticemo se jos ovom skalpu. Recimo da medu Nepalcima, a osobito medu sherpasima, koji
zive visoko u planinama, kruzi bezbroj uzbudljivih prica o jetiju. U budistickom samostanu
Tjan$bocheu, u sjenci Mount Gveresta, culi smo nevjerojatnu pricu kako, s vremena na vrijeme,
jedan jeti navraca u samostanski vrt Q
@nace, svake $odine u <athmandu stizu zivopisni opisi o napadima jetija. akhpa ,omani,
djevojka iz himalajsko$ sela Machherma, opisala je sto je dozivjela dok je napasala jakove. !rvo
je zacula prodoran sum, a kada se okrenula suocila se s $olemim majmunolikim stvorom krupnih
ociju i izbocenih vilica. 5io je obrastao crnom i crvenosmedom dlakom. @ sam iznenaden
situacijom, z$rabio je djevojku i ponio je ka obliznjem potoku, ali $a je njena vriska zbunila pa
ju je ispustio. !otom se ustrijemio na dva jakaO jedno$ je ubio udarcima, a dru$o$ je scepao za
ro$ove i vjestim zahvatom # slomio mu vrat. " citavom slucaju obavjestena je mjesna policija,
koja je # otkrivsi jetijeve tra$ove i pre$ledavsi ubijene jakove # potvrdila djevojcinu pricu.
<ao i mno$i dru$i istrazivaci i znanstvenici, 3rthur F. Flarke smatra da se dokazi o postojanju
jetija mo$u svrstati u tri $lavne skupine& otiske stopala u blatu i snije$u, svjedocanstva ocevidaca
i %izicke dokaze, kao sto su nadene kosti, dlake, koza, izmet...
;ivlji covjek na /ilmu
@ prica koja slijedi puna je eni$mi. Novinarima ju je ispricao Elenn Thomas, drvosjeca iz
Gstacade. To$ je dana Elenn silazio jednom strmom stazom nedaleko Terzan =prin$sa, u blizini
Round Mountaina, kada je zacuo neku cudnu buku.
5io sam zaklonjen drvecem # ispricao je Thomas # kada sam kroz $usto $ranje u$ledao tri
neobicne covjekolike spodobe kako ruju po $omili kamenja. @z$ledale su upravo onako kako
najcesce opisuju tajanstveno$ bi$%oota& kosmate po cijelom tijelu, vrlo snazne $rade, $olemih
ruku i no$u. Muzjak, zenka i mladunce. ,izali su kamenje, to je radio muzjak, i kopali u dubini
sest#sedam stopa. !otom je muzjak pose$nuo u rupu i izvukao le$lo $lodavaca, pa $a pojeo.
6atim je ponovio istu radnju...
Le0endarni snimak
Naravno, nisam se usudio rizikovati da me otkriju. Tiho sam se povukao do staze, a onda sam se
dao u bije$.
Feluloidna vrpca na koju je amaterskom kamerom snimiljen americki divlji covjek du$o je bila
predmetom pomnih znanstvenih provjera i analiza. =nimio ju je Ro$er !atterson za vrijeme izleta
u 5lu%% Freek, u sjevernoj <ali%orniji, a detaljno su je analizirali mno$i istrazivaci, antropolozi,
zoolozi i dru$i znanstvenici. U njenu autenticnost danas u 3merici $otovo da nitko ne sumnja, a
dr. ,. B. Erieve, pro%esor biomehanike u Royal 9ree Lospital u ondonu, dosao je do zakljucka
da bi snimljeno covjekoliko stvorenje mo$lo biti visoko oko dva metra, tesko oko -21 kilo$rama,
znatno sirih ramena od prosjecno snazno$ covjeka i s korakom du$im oko -+1 centimetaraQ
@stodobno su i trojica u$lednih sovjetskih znanstvenika, dr. 5ajanov, dr. 5urtsev i ,onskoj, koji
su %ilm, takoder, detaljno pre$ledali u Moskvi, dosli do zanimljivih zakljucaka&
# =kakutanje to$ covjekoliko$ stvorenja # izjavio je novinarima ,onskoj # mozemo ocijeniti
prirodnim, bez ikakvih znakova imitiranja i oponasanja, sto bi se lako uocilo da je rijec o
%alsi%ikatuQ !o mom sudu rijec je o autenticnom snimkuQ
,ru$a su dvojica sovjetskih znanstvenika, dr. 5ajanov i dr. @$or 5urtsev, dosli do zakljucka da je
snimljenom bi$%ootu, najbliza analo$ija Lomo erectus, majmunoliko stvorenje koje je, za razliku
i od rano$ Lomo sapiensa, svrstano medu zivotinje a ne medu ljude, mada potjece od isto$
evoluciono$ korijena.
Osnovne karakteristike
<ada je u pitanju sasPuatch, znanstvenici su # nakon sto su pomno pre$ledali detaljne iskaze
najmanje sedamdesetak pouzdanih svjedoka iz kanadske 5ritanske Folumbije, Bashin$tona,
@dahoa, Montane, 3lberte, "re$ona i sjeverne Fali%ornije # uspjeli %iksirali nje$ove osnovne
karakteristike&
# =asPuatch je $orostasan, visok od dva do cetiri metraO
# =topala su mu du$a od *+ do 0+, a siroka vise od -) centimetaraO
@ma no$e, ruke i stopala slicne ljudskimO
# Najcesce se pojavljuje u ljetnim mjesecima Clipnju i srpnjuD, cesce nocu ne$o danju, a videniji
su muzjaci ne$o zenkeO
# !rilikom susreta sa covjekom, sasPuatch se ponasa ;ravnodusno;, obicno stoji i bulji, dok mu
du$e ruke opusteno vise niz tijelo. Ne pokazuje strah, ali ni a$resivnost.
=vi oni koji se danas pro%esionalno ili amaterski bave izucavanjem sve$a sto je vezano za
hipoteticna dvonozna bica koja se, s vremena na vrijeme, pojavljuju u razlicitim krajevima nase$
planeta, jos uvijek nisu sasma si$urni da oni odista postoje, niti znaju Cako vec postojeQD $dje ih
smjestiti i kako ih znanstveno de%inirati. ,ok jedni vjeruju da se radi o rijetkim vrstama
kratkorepih majmuna ili planinskih medvjeda, dru$i smatraju da je rijec o prezivjelim
neandertalcima ili $i$antopitecu, ;iz$ubljenoj karici; evolucije covjeka za kojom prirodnjaci vec
desetljecima uzaludno tra$aju. Mozda su sto$a najblizi istini oni koji kazu&
;,a, postoji nesto sto se krece uspravno, poput covjeka, i sto zahtjeva objasnjenje, ali ne treba
zaboraviti ni cinjenicu da je covjek oduvijek bio sklon stvaranju le$endi i mitova...;
(ivot medju /antomima
<ad je bila dijete Rut je seksualno zlostavljao njen otac. 3li je u8as zapravo poceo kada ju je,
$odinama kasnije, pocela da pro$anja nje$ova prikazaQ
;=azdani smo od takve $rade od koje se snovi $rade;, napisao je =ekspir. Mozda zbo$ to$a kao
sto je rekao T. =. Gliot ;ljudski soj ne moze podnijeti previe stvarnosti.;
3li ta je stvarnost a ta su snoviS
;ru0a realnost
Kednom prirodnjaku stvari su realne kad se mo$u prenijieti culima ili instrumentima, kada im se
mo8e uzeti mjera, a ponaanje posmatrati, kad se o njima mo$u izvoditi zakljucci i postavljati
naucna pravila i zakoni. U carstvu misli, normalan covjek bez potekoca razlikuje %antaziju i
matu od stvarnih predstava i do8ivljaja.
@ parapsiholoka istra8ivanja su pokazala da uistinu postoje ;realnosti; izvan onih koje opcenito
opa8amo sa naih pet cula, kao to su tonovi cija je visina isuvie visoka da bi ih culo ljudsko
uho. 3 mo8da postoji i ;realnost;, potvrdena iskustvima mistika, dok su u ekstazi.
@pak, ostaje cinjenica da je ;normalnost; za vecinu nas zajednicko polazite senzornih percepcija
koje mi svi dijelimoO sve u svemu macka sjedi na jastucetu, a ne obratnoQ
3li, ta je bila realnost za cuvenu =ibil @zabel ,orset koja je, izmedu svojih -. licnosti, vidjala
sebe u o$ledalu na razne nacine # kao otmenu plavuu, smedokosu, visoku, vitku crvenokosu,
smedokoso$ mukarca, plavooko$ mukarca, srame8ljivu platinastu plavuu, malu vitku brinetu
# sa potpuno razlicitim karakterima koji idu uz svako$ od njih. "na je cak i kupovala prikladnu
odjecu za svaku licnost u sebi, a izbor svih tih licnosti u njoj, zbunjivao je sve ostale kad bi se
pojavili u njenom tijelu.
Mta je sa pacijentkinjom psihijatra dr Mortona Macmana, 20#$odinjom Rut, 3merikankom,
udatom za !ola, koja 8ivi u ondonu sa troje djeceS Njeni do8ivljaji ispricani u Macmanovoj
knjizi aRutina prica_ i -/)2. $odine dramatizovani na televiziji 55F, zaprepastili su svijetSQ[
U<asni do<ivljaj
Rut opisuje neobicne simptome& seks sa !olom iz$leda joj prljavim, boji se otvaranja vrata,
izbje$ava drutvo, hvata je panika u $omili, mrzi da ide u kupovinu, nema apetita, ima ne$ativna
osjecanja prema svojoj djeci, strahuje da ce joj mozak eksplodirati...
Rutina 8ivotna drama vie je ne$o u8asna. 5ila je treca u porodici sa cetvero djece, a najmlade je
rodeno -+ $odina nakon nje. ,ok je majka poradala posljednje dijete, otac ju je pokuao silovati
# i $otovo u tome uspio. ,a je taj napad bio stvaran a ne izmiljen, $ovore cinjenice da je njen
otac bio pijanica i redovno se dro$iraoO bio je nasilan # jedanput je cak i pucao u Rut , ali ju je
promaioO krivotvorio je cekove i bio je cest posjetilac ludnica i zatvora.
Rut je o u8asnom do8ivljaju ispricala majci, ali umjesto u njoj da nade zatitu, ona ju je smjestila
u djeciji dom. Rut nikada vie nije 8ivjela sa roditeljima i osjecala je ;odvratnu; mr8nju prema
ocu.
"no to Rut nije odmah ispricala dr Macmanu bilo je da je $otovo svakodnevno vidala %antomsku
prikazu svo$ oca. !ocela ju je da pro$oni $odinu dana nakon rodenja najmlade$ djeteta. !onekad
bi nje$ovo lice vidala na mu8u, !olu ili na svojoj bebi, a mno$o cece je osjecala nje$ovo
prisustvo. 5ila je ubijedena da je on pro$anja i da je postice da izvri samoubistvo. Kedanput je s
njom asjedio_ za stolom i iz$ledao je potpuno stvarnim. ,ru$om prilikom, asjedio_ je na stolici,
izmedu dva $osta. Fula $a je kako $ovori i posmatrala $a kako prati njihov raz$ovor, mada $a
dru$i, nisu ni culi ni vidjeli. Rut je postala pacijent dr Macmana -/1/. $odine, ali je i dalje vidala
prikazu svo$ oca, osjecala nje$ovo prisustvo, cula nje$ov smijeh, osjecala cak i miris nje$ovo$
znoja.
(ivot sa prikazom
Rutino ponaanje nije bilo psihoticno. !oto je procitao da jedno malajsko pleme, =enoi, smatra
a8ivot_ snova tako znacajnim da svoju djecu uce da se suocavaju, ovladavaju i koriste svim onim
to je prouzrocilo u8as u njihovim nocnim morama, dr Macman je predlo8io Rut da slijedi njihov
primjer i da se suoci sa prikazom svo$ oca.
!objeda nije izvojevana ni brzo, ni lako. Rut je i dalje vidala prikazu svo$ oca, cula nje$ov $las i
osjecala da joj cita misli[ !sihijatar joj je savjetovao da otjera prikazu to je ona, na kraju, i
ucinila.
Mesto$ dana terapije, Rut je vidjela kako se njen mu8 !ol iz$ledom pretvara u njeno$ oca i kada
joj je lako dodirnuo ruku, osjetila je pritsak do boli. Te noci je odbila da spava sa !olom, jer je
osjecala da joj je on otac. =ljedece$ dana ocevo lice vidjela je na dr Macmanu. 3 onda se sve
smirilo.
,r Macman je smatrao da bilo izuzetno korisno kad bi Rut sna$om svoje volje mo$la po 8elji
prizivati %antomsku prikazu. 3ko bi je mo$la stvarati, onda bi je mo$la i otjerati po vlastitoj
volji. <ad joj je to predlo8io, Rut je pristala i uskoro je # uspjela u tome.
Nekako ba u to vrijeme, dr Macman je morao otputovati u Njujork na dvije i po sedmice. U tom
periodu Rutin se otac pojavio bar osam puta. Fula je ukanje nje$ove odjece, otvaranje kutije sa
ci$aretama, a jedanput se probudila i vidjela $a kako joj sjedi na krevetu. No, svaki put je uspjela
da $a otjera. !rikaza je zatim nestala i nije se pojavljivala punih -/ dana.
#animljiva iskustva
!o povratku, Macman je predlo8io Rut da pokua stvoriti %antomsku prikazu, koja prema njoj
nece biti neprijateljski raspolo8ena ne$o W naprotiv W koja ce joj postati prijateljemQ Nakon
izvjesno$ napora, Rut je uspjela stvoriti duhovnu verziju svoje najbolje prijateljice 5eki. Rutine
prikaze su se ponaale normalno Cmada su povremeno prolazile kroz zatvorena vrata i zidoveD,
kao 8iva ljudska stvorenja. Mada ih je mo$la otjerati, ona ih nije uvijek mo$la natjerati da rade
ono to nisu 8eljele.
Kedno$ je dana Rut ;duplirala; dr Macmana u nje$ovom prisustvu, stvarajuci adopell$an$era_,
koji je sjedio na stolici lijevu do nje$a. <ad je Macman sjeo u nje$ovu stolicu, duhovni dvojnik je
preao na dru$u, a kad je prolazio ispred prikaze, on ju je zaklonio od Rutino$ po$leda. Rut je
vidjela obojicu kako se istovremeno odra8avaju u o$ledalu, a kad je dr Macman ispru8io ruku
prema njoj, to je ucinio i nje$ov %antomQ
Rut je uskoro postala saradnik dra Macmana. U zamracenoj prostoriji, ona je stvarala prikaze,
zatim je detaljno bilje8ila njihove osobineO mo$la je obilaziti oko njih, posmatrati ih iz razlicitih
u$lova, doticati ih Cbile su hladnije od 8ivih bicaD[ !rikaze su cak mo$le i da piu poruke koje
je jedino Rut mo$la vidjeti i citatiO nisu se mo$le %oto$ra%isati, niti im je $lasove bilje8io
ma$neto%on.
Rut je uskoro otkrila da mo8e proizvesti prikazu svo$a oca i nametnuti joj svoju volju, a jednom
je uspjela cak i da se stopi s njom. ;Mto sam se vie oputala;, pricala je poslije, ;manje sam $a
vidjela a sve vie sam postajala onQ[_
Kedan iznenadujuci do$adaj se desio kad je Rut posjetila =3, i provela neko vrijeme sa ocem.
,va puta je spavala sa prikazom !ola i poslije je zabilje8ila kako su oba iskustva bila seksualno
vrlo zadovoljavajuca.
Medutim, dru$i eksperimenti nisu uspjeli. Na primjer, Rut je pokuala da opie nove !olove
$ace, zamiljajuci nje$ovu prikazu obucenu u njih # ali u tome nije uspjela. !ostepeno su $ranice
Rutinih neobicnih sposobnosti postajale ocite, ali prikaze nikada nisu uspjevale prenostiti
in%ormacije o predmetima izvan Rutino$ 8ivotno$ iskustva.
Medutim, jednaput je !ol vidio Rutinu prikazu kako sjedi na divanu. Fuo ju je kako $ovori i
vidio kako joj se usne krecu, a onda je otkrio da prava Rut sjedi na dru$om mjestu.
Izleti u djetinjstvo
<onacni preokret u Rutinoj terapiji je bio kada je uspjela da stvori sopstveno$ dvojnika. Uz
pomoc nje$a, Rut se detaljno sjecala zaboravljenih do$adaja iz svo$ djetinjstva od kojih je
mno$e potvrdila i njena majka. !onekad je uspjevala da se poistovjeti sa sopstvenom prikazom,
to joj je omo$ucavalo da padne u ;trans sjecanja;, koji je u nekim vidovima bio poput transa
spiritista, a u nekim opet poput hipnoticke re$resije.
U tim trenucima Rut je $ovorila i ponaala se kao dijete. <ad joj je dat jedan broj psiho#testova,
dok je bila u stanju re$resije u raznim uzrastima 8ivota, ona ih je uradila na nivou djevojcica to$
8ivotno$ uzrasta. Testovi su pokazali da Rut uistinu ponovno pre8ivljava svoj 8ivot iz vremena
kada je bila dijete i adolescent. ,ru$i testovi su dokazali da su Rutine prikaze djelovale na njen
vid i sluh kao to bi djelovala stvorenja od krvi i mesaQ
6a Rut su ove prikaze sada zabava. <ad je sama u automobilu mo8e posaditi jednu od njih pored
sebe da joj pravi drutvo, ili na nekoj dosadnoj sjedeljci voditi necujne raz$ovore sa duhovima
osoba koje po8eli. 3li, daleko od njene komarne stvarnosti, implikacije njene 8ivotne price su
uistinu dalekose8ne za parapsiholoka istra8ivanja i za znanost.
2ovratak iz smrti
Misteriozni do$adjaji koji cekaju racionalno objanjenje. Ke li se mo$uce vratiti iz smrtiS b
9antasticni do8ivljaji %ilmskih zvijezda Glke =ommer, Telly =avalasa, Furd Kcr$insa i =hirley
Maclaine
=teven i Marija =el%er imali su osmo$odinju k7erkicu =aru i 8ivjeli sretnim 8ivotom u bo$atoj
etvrti ,envera CFoloradoD sve dok, iznenada, jedno$ popodneva porodicu =el%er nije zadesila
teka nesre7a...
Eospoda =el%er je sjedila u dnevnoj sobi i pratila na televiziji svoju omiljenu emisiju, a =ara se
sunala u dvoritu pored veliko$, zeleno$ bazena. @z susjedno$ dvorita uo se zvuk motorne
kosilice kojom je njihov susjed ,on kosio travu. ,ijelila ih je lijepo ukraena daana o$rada
preko koje su ,on i mala =ara o neem 8uno raspravljali. <ako mu djevojica nije od$ovorila
na posljednje ponovljeno pitanje, ,on se popeo preko ivice o$rade da je vidi, ali nje vie nije
bilo na platnenom naslonjau pored bazena. !omislio je da je ula u ku7u i nastavio da kosi.
Me>utim, kada se po tre7i put popeo i po$ledao preko o$rade, primijetio je nepomino tijelo
djevojice kako licem prema dolje pluta u bazenu. !reskoio je o$radu i obuen skoio u bazen.
Eospo>a =el%er, koja $a je vidjela kroz veliki, stakleni prozor dnevne sobe, skoila je iz %otelje.
Eotovo bez daha je istrala u dvorite, $dje je ,on ve7 kleao nad nesre7nom djevojicom,
pokuavaju7i da je povrati vjetakim disanjem. !osmatraju7i nje$ove napore $ospo>a =el%er je
paralizirano stajala dok joj susjed nije doviknuo da pozove Litnu. !ozvala, ali =ari vie niko nije
mo$ao pomo7i. Tek nakon autopsije, otkrilo se da je dijete patilo od ozbiljne srane mane.
4jerovatno je neto hladnija voda to$ dana imala udjela u ubrzavanju srano$ udara. 5ilo je
jasno da se utopila usljed nenadano$ $ubitka svijestiQ
@znenadnom smr7u ljupke =are za njene roditelje je nastao pravi duevni pakao. =tivenu =el%eru
je trebalo vie od nekoliko mjeseci da se povrati od u8asno$ oka, a $ospo>a =el%er je zapala u
takvu depresiju da se nije oporavila ni nakon dvije $odine. Kednostavno, u njenom 8ivotu nije
bilo vie mjesta za veselje i radost...
3 onda se do$odile neto to je teko objasniti. Mala se =ara vratilaQ
d e d
Te $odine jesen je bila vrlo u$odna i bla$a. 4ie je liila na produ8eno ljeto. U kolskim
dvoritima katoliko$ internata H=ant KosephH bio je u toku as %iziko$ vaspitanja. ,jeaci i
djevojice vje8bali su salto u kome su im poma$ala dvojica bivih $imnastiara. Me>utim,
deseto$odinjoj 3lici !erkins se iz$leda veoma 8urilo, jer je svojim skokom preduhitrila
nastavnika. !ala je tako nez$odno da je poslije skoka ostala da le8i bez svijesti.
,e8urni ljekar u internatu H=ant KosephH odluio je da se djevojica prebaci u bolnicu. =ticajem
okolnosti bila je to ista bolnica u koju je prije dvije $odine prebaena =ara =el%er. =mjestili su je
u zasebnu djeiju sobu ali kada su lijenici sti$li # 3lice !erkins vie nije biloQS
d d d
!opodne je $ospo>a =el%er, po svom starom obiaju, $otovo nepomino sjedila i piljila tu8nim
oima nekud u daljinu, kroz veliki prozor iza koje$ se talasala zelena voda dvorino$ bazena. Ko
sebi nije mo$la da oprosti to se ono$ kobno$ dana zanijela posmatraju7i televizijsku emisiju.
Muila ju je misao da je mo$la spasiti svoju =aru. @z melanholino$ raspolo8enja tr$lo ju je
zvono na ulaznim vratima # jednom du$o i tri puta kratko. 5o8e, samo je =ara zvonila ba takoQ
Usplahireno je skoila i pojurila ka ulaznim vratima. <roz obojena stakla se nazirala %i$ura
djevojice. ,ok joj se krvni pritisak penjao abnormalnom brzinom, otvorila je irom vrata i
pustila unutra vedru djevojicu slinu njenoj pokojnoj =ari.
# 6dravo, mamice # rekla je nepoznata mala $o7a i, po starom =arinom obiaju, propela se na
prstie i poljubila je u desni obraz.
Eospo>a =el%er nije mo$la da do>e do $lasa. =tajala je paralisana, a kada je djevojica nastavila
u pravcu stepenita, ona je tiho zatvorila vrata i kao hipnotisana krenula za njom. Nema sumnje,
djevojica je poznavala raspored soba i stvari u njima. "tvorila je =arinu sobicu, zatim njen
ormar u kome je nekad dr8ala knji$e i kolsku tanu. 6atim je ula u kupatilo i oprala ruke.
!onovo se vratila u sobu, otvorila jedan dru$i plakar u kojem su bile smjetene =arine i$rake.
!omilovala je veliko$ pajaca po crvenom nosu, malo $a zavrnula i iz i$rake se zaue poznati
zvuci uspavanke. "nda je i$rake vratila na svoje mjesto i sjela na uredno namjeteni krevet,
ruku skupljenih u krilo, onako kako je uvijek sjedila mala =ara.
# <o si ti, zlatoS # prila joj je uzbu>eno Marija =el%er kada se oporavila od oka.
# Mama, pa ja sam tvoja =araQ.. 6ar si me zaboravilaSQ...
# ", bo8e, naravno da te nisam zaboravila # jecala je nesre7na 8ena. # =ve ove $odine sam se
molila =vevinjem da se vrati... =trano mi nedostaje, mila.
# Ne budi tu8na, mamice. # nje8no ju je djevojica pomilovala po licu vla8nom od suza. # 6bo$
tebe sam se i vratila. ,a ti ka8em da vie ne tu$uje. 6na, ja u stvari i nisam umrla. =amo sam u
jednom dru$om svijetuQ...
"ve udne rijei kao da su umirile $ospo>u =el%er, pa i sama poe da brie suzno lice. @znenada
se dijete, me>utim, uhvati za elo i umorno sklopi svoje plave oi.
# Moram sada da se vratim... # $ovorila je tiho, tonom u kome se ocrtavala udna odsutnost. #
Mama, moram sada da idem...
Eospo>a =el%er joj sa mno$o majinske nje8nosti podi8e no8ice na krevet. ?inila je to nekako
odsutno, ali ne bez nje8nosti. !otom kao oma>ijana, ni sama nije znala zato, ukljui televizijski
prijemnik, koji ve7 dvije $odine nije palila. Upravo je bila u toku emisija vijesti i njenu pa8nju
privue %oto$ra%ija djevojice koja je le8ala u njenoj sobi. =piker je izvjetavao da je nestala
djevojica po imenu 3lice !erkins...
Eospo>a =el%er pri>e tele%onu i okrenu nekoliko brojeva. <ada je dobila vezu, mirno je saoptila&
# "bavjetavam vas da se djevojica koju tra8ite nalazi u mojoj ku7i...
<ada su za nepunih deset minuta sti$la eri%ova kola, pred vratima ih je ve7 ekala $ospo>a
=el%er.
Uvela ih je u sobu male =are. @znena>enim ljudima je trebalo nekoliko trenutaka da se povrate od
uzbu>enja, jer su tamo odista zatekli 3licu !erkins, koja je to$ dana tajanstveno nestala iz
bolnike sobe.
4ratili su je u $radsku bolnicu. !okuaji da se medikamentima vrati njena svijest, nisu urodili
plodom. !oslije desetak dana djevojica je izdahnula. "tila u neki dru$i svijet... Neku dru$u
dimenziju...
f g f
3utor djela H3stralna projekcijaH 3nthonv Martin smatra da izvantjelesna projekcija mo8e da ima
najrazliitije %orme i da se esto $ranii sa najnevje#rovatnijim mo$u7nostima. "tuda mno$e
njene %orme zadiru u okultizam, telepatiju, koincidenciju, radiesteziju, preko$niciju ili, ak, u
ono to se u svijetu naziva # %enomen bunih duhova. "d njenih %asciniraju7ih He%ekataH nisu
pote>ene ni najpoznatije linosti svijeta.
Nekada popularna zapadnonjemaka $lumica Glke =ommer, danas 8ivi u =3,, ve7 odavno se
bavi i slikarstvom. =voje likove, vizantijskih crta lica, naje7e slika nakon astralnih izleta u
davno prolo vrijeme. U doba veliko$ 4izantijsko$ carstva, u kome je, navodno, _%atalna
plavuaa 8ivjela jedan od svojih ranijih 8ivotaQ
Elumac Telly =avalas, televizijskom $ledalitu poznat kao uporni i pronicljivi policijski
inspektor <ojak, u burnom 8ivotu do8ivio je i neto to je najbli8e # astralnom iskustvu.
,ok se no7u automobilom vozio zabaenim kvartovima $rada, desilo mu se da je ostao bez
$oriva. 5ilo je $luvo doba no7i i Telly je izaao iz kola ljutit to je sebe doveo u oneprijatnu
situaciju. Me>utim, upravo u trenucima kada je pomiljao da nema nikakve anse da mu neko
priskoi u pomo7, odnekud iz mraka iskrsnuo je neznanac u crnom HcadillacuH i ponudio mu da $a
poveze. Naravno, popularni $lumac je prihvatio ponudu, a u toku neobavezno$ avrljanja, dok su
se vozili, neznanac je ispriao kako dobro poznaje neko$ lokalno$ atletiara.
Telly se silno zaudio kada je sutradan proitao u novinama da je atletiar umro u za$onetnim
okolnostima upravo na mjestu $dje $a je voza uzeo u kola. No, kad je nazvao broj koji mu je
nje$ov spasilac dao, da bi mu jo jednom zahvalio, uzrujana 8ena na dru$om kraju linije,
saoptila mu je da je njezin mu8, ve7 # tri $odine mrtavQ
Nekada Hudo od djetetaH %ilmsko$ svijeta # =hirley Maclaine # ve7 $odinama se bavi
spisateljstvom, a njene knji$e # o astralnim do8ivljajima i ranijim inkarnacijama # irom nae
planete $otovo preko no7i postaju bestseleri.
Njen kole$a, a$ilni Furd Kcr$ens, za vrijeme klinike smrti do8ivio je izlet # do pakla i nazad&
H=taklena kupola operacione sale najednom se promijenila W ispriao je novinarima. # !ostala je
u8areno crvena. @za stakla sam vidio $rimasama izobliena lica koja su buljila u mene. !adala je
nekakva vatrena kia, ali me kapi nisu doticale. Rasprskavale su se svuda oko mene, a
zastrauju7i plameni jezici palacali su prema meni poput brojnih kobri. U ma$novenju,
primije7ivao sam velik broj nepoznatih likova. Nesumnjivo, likovi su pripadali prokletima i to
saznanje ispunjavalo me u8asom koji mi je stezao $rlo, prijete7i da 7e me u$uiti. "ito, nalazio
sam se u pakluQ...
Let kroz paralelne svjetove
Mo$u li se cvrsti objekti dematerijalizirati i ponovo pojaviti na nekom dru$om mjestuS Neki
slucajevi to potvrdjuju, ali je pitanje kako ih objasniti.
Ujutro .. maja -)1). Kohan Felnar, pro%esor %izike i astronomije na univerzitetu u ajpci$u,
sjedio je sa Lenrijem =lejdom, americkim medijem, u sobi za eksperimente iz parapsiholo$ije.
Niko dru$i nije bio prisutan. @znad stola za kojim su sjedili, Felner je dr8ao obje =lejdove ruke.
Minutu kasnije okru$li drveni stolic koji je stajao u blizini poceo je da se ljulja tamo#amo a
$ornja daska se podi$la iznad ruba stola za kojim su sjedili, zatim je okru$li stolic polako
kliznuo ka ovom stolu, malo se na$nuo unazad i skliznuo ispod nje$a.
=ljedecih minuta se nita nije deavalo i =lejd se upravo spremao da konsultuje svoje ;duhovne
kontrolore; o tome ta treba da ocekuju, kad je Felner bacio po$leda ispod vece$ stola i sa
zaprepatenjem otkrio da je okru$li stolic netra$om nestao. 6atim su njih dvojica pretra8ili sobu,
ali stolic nisu naliQ <ao da je u zemlju propao.
#a8uuju7a pojava
Felner i =lejd su zatim ponovo zauzeli svoja mjesta, stavivi ruke iznad stola. =lejd nije mo$ao
napraviti nikakav neprijmijecen pokret. Nakon pet minuta =lejd je vidio svjetlosti u vazduhu, kao
to se to obicno deavalo prije ne$o to su mu se do$adali paranoramlni %enomeni. Ni Felner niti
iko od nje$ovih kole$a nisu nikada vidjeli ova svjetla kad su bili prisutni sesijama sa =lejdom.
a,ok sam okretao $lavu, slijedeci =lejdov po$led prema pla%onu iza mojih leda_, sjeca se
Felner, aiznenada sam primijetio na visini od -,0 metra onaj okru$li stolic kako se sa no$ama
okrenutim navie sputa na sto za kojem smo sjedili[_
"vo nevjerovatno svjedocanstvo opisuje teleportaciju # icezavanje materije i njeno ponovno
pojavljivanje na istom ili dru$om mjestu. "vaj je %enomen, navodno, usko povezan sa ostalim
slicnim %enomenima # prolaskom jedne materije kroz dru$u i vezivanjem cvorova bez ljudske
pomoci, o cemu izvjetavaju mno$a svjedocanstva iz prolosti.
@ dru$e sesije sa =lejdom, kojima je prisustvovao Felner, rezultirale su ;nemo$ucim; kretanjima
predmeta& u nekim slucajevima sami od sebe su se vezivali cvorovi na vrpci, ko8i ili cak
svinjskom crijevu dok ih je Felner dr8ao ili ih jednostavno samo posmatrao. Kedna seansa cija je
namjera bila da se pove8u dva drvena prstena nije uspjela # ali se seansa zavrila tako to su ta
dva prstena balansirala ana memo$uc nacin; na sredinjoj nozi okru$lo$ stolica ciju smo
teleportaciju vec opisali.
<ad se taj do$adaj zbio, stolic je bio izvan =lejdovo$ domaaja. ,a bi se ti prstenovi navukli na
no$u stola, bilo je potrebno rastaviti sto na dijelove pa da $a ponovo sastavitiQ
Fudesne mo7i !ai Babe
Felnerovo djelo o parapsiholokim %enomenima sastoji se od nekoliko debelih svezaka, ali je
samo neznatan dio ovo$ materijala dostupan javnosti. U njemu se nalazi i izvjetaj objavljen
-/*2. $odine u casopisu aKournal_ americko$ Udru8enja za parapsiholoka istra8ivanja. @zvjetaj
je napisao 4. 5atn, tadanji predsjednik ,rutva, koji je prisustvovao eksperimentima medija
Mard8eri <andon.
U tim eksperimentima duh Mard8erino$ umrlo$ brata, 4oltera, navodno je stavljao i vadio male
predmete iz raznih vrsta kutija, najcece kartonskih, zatvorenih samoljepljivom trakom, te cvrsto
zakljucanih drvenih i metalnih kutija. "vo je radeno vie puta, a za to vrijeme Mard8eri <andon
je bila vezana za stolicu. <ad su ti predmeti teleportirani iz kutije u kutiju bilo je lako provjeriti
tu cinjenicu.
Eodinama kasnije, Uri Eeler je tvrdio da je uspjevao teleportirati ne samo manje predmete ne$o
cak i ljude i 8ivotinje, ali to nikada nije i znanstveno potvrdeno. @pak, mno$i u$lednici bi se
zakleli da se jedne prilike Eeler iznenada pojavio na ustakljenoj verandi svo$ prijatelja 3ndrije
!uharica u "sinin$, u dr8avi Njujork, nakon to je trenutak prije etao Menhetnom, koji je od
"sinin$a udljaljen jedan sat vo8nje automobilom.
@ndijski $uru =ai 5aba je posebna prica. Nje$ova specijalnost je materijaliziranje malih
predmetaO najuobicajeniji poklon je sveti prah vibhuti, prakasta siva supstanca, koja se koristi za
lijecenje. 6apadnim parpsiholozima koji su $a posjetili nikada nije dozvoljeno da mu nametnu
neku kontrolu. Medutim, <arlis "sis i Grlendur Laraldson uspjeli su, navodno, da prekontroliu
jednu od 5abinih haljina i nisu nali na njoj d8epove ili neka dru$a skrovita mjesta. 3 nije bilo ni
znakova vibhutija niz rukave, to bi se mo$lo ocekivati ako $a je 5aba istresao iz rukava u ruku.
Inteli0entni projektili
!rimjeri oci$lednih teleportacij, prenoenja materije kroz materiju, poznati su i kao ;slucajevi
kucnih duhova; u kojime se u zatvorenim sobama deavaju nevjerovatne pojave, najcece
kamenje ili dru$i predmeti pristi8u iz # niotkuda. !onekad nisu vidljivi sve dok ne udare u neki
predmet. Mo8da se najpoznatiji slucaj ove vrste do$odio -/+*. Neki $eolo$, 4. 9. Erotendik,
izvodio je $eodetska mjernja na =umatri. Kedne noci dok je spavao u kolibi pokrivenoj debelim
slojem lica, odjednom $a je probudilla akia_ kamenja koje je padalo po njemu i svuda oko
nje$a.
To se ponovilo i sljedece noci dok je le8ao budan. "cito, kamenice su dolazile s krova ali on nije
mo$ao naci rupe u licu kroz koje je kamenje prolazilo. Uz sve to, kada je trecu noc pokuavao
da uhvati poneki kamen, on bi isto$ casa promijenio pravacQ To se ponovilo nekoliko puta.
;@nteli$entni projektili; ove vrste nisu neobicni u ;slucajevima kucnih duhova;. 3li, u velikom
broju slucajeva deavalo se da odredeni predmeti misteriozno icezavaju, mada postoji samo
jedan kratki znanstveno obradeni izvjetaj koji potvrduje istinski nestanak nekih predmeta.
Nepoznate dimenzije
,o$odilo se to nekoj $ospodi <o$elnik u ondonu -/22. $odine cije je kucanstvo mjesecima
uznemiravano raznim nestalucima ;kucno$ duha;. 3li jedno$a dana dzbilo se neto krajnje
nevjerovatno. Njen mu8 prica&
;<ad je moja 8ena vidjela kako joj sjekira nestaje pred ocima izala je iz sobe. =ve se ovo
do$odilo izmedu -+ sati i podneva.;
Mo8e se navesti znatan broj prilicno uvjerljivih slucajeva teleportiranja # icezavanja i ponovno$
pojavljivanja W razlicitih predmeta. !ostoji sve vie dokaza da nam se to deava u svakodnevnom
8ivotu. Telepatija se javlja mno$o cece, ali ni teleportacije zasi$urno nisu tako rijetke kako bi se
mo$lo pretpostaviti na prvi po$led.
Mta sve ovo znaciS
"d$ovor le8i, ka8u neki parapsiholozi, u cinjenici da prostor ima i cetvrtu dimenziju, ili cak i
vie nama nepoznatih dimenzija. ,ru$im rijecima kad se predmeti pojavljuju ili icezavaju, oni
se tada krecu cetvrtom ili jednom od tih dimenzija.
"vo je savreno razumna hipoteza, ali naravno postoje i dodatna objanjenja. Kedna hipoteza
ka8e da predmeti postaju nevidljivi samo privremeno. 3li, ona ne bi mo$la da objasni izlazak
predmeta iz zatvorenih kutija. = dru$e strane, halicinacije # jedno dru$o cesto ponudeno
objanjenje # ne mo$u objanjavati slucajeve u kojima se odvija trajna strukturalna promjena #
kao to su cvorovi na Felenrovim vrpcama. Tamo $dje je materija prola kroz dru$u materiju u
obicnom trodimenzionalnom prostoru, ona je mo8da rastavljena, prenesena atom po atom i opet
ponovno sastavljena. @li su mo8da doticni atomi ucinjeni ;pasivnima; i nekohezivnim, tako da
nisu djelovali jedni na dru$e dok su prolazili jedan kroz dru$iSQ[
2aralelni svjetovi
Neki znanstvenici teleportaciju objanjavaju ;kvantnim provodenjem;, u kojem jedna atomska
cestica na ;nemo$uc; nacin prodire kroz barijeru ener$ije& cestica se vidi kao da se probija kroz
neku barijeru koja je suvie visoka da bi se preskocila. Mo8da bi se mo$lo i prihvatiti da je
transpot materije kroz materiju %enomen ;kvantno$ provodenja; ali se tada postavljaju mno$a
dru$a pitanja na koja znanost jo uvijek nema racionalne od$ovore.
3ko cetvrta dimenzija uistinu postoji ona otvara zapanjujucu mo$ucnost postojanja beskonacno$
broja dru$ih dimenzija W koje cine neo$ranicen broj univerzuma paralelnih sa naim. 3 to vec
prelazi u W znanstvenu %antastikuQ
2oruke iz dru0o0 svijeta
Mno$i veliki umjetnici i mislioci ka8u da im inspiracija dolazi iznenada potpuno uoblicena. Mta
je izvor ovih unutarnjih poriva i koliko doprinose stvaranju $enijaS
=novi mo$u otkriti ne samo buducnost, vec iz$leda i ocite istine o dananjem svijetu. Mno$e
dananje inovacije su se pojavile u snovima. Kedna od najpoznatijih imala je revolucionarni
ucinak na razvoj hemije. Eodine -).*. mladi i daroviti njemacki naucnik 3u$ust <ekule, pisao
je dru$i tom rasprave o hemiji u kome se bavio problemom hemijske strukture aromatskih
jedinjenja. To su supstance jako$ mirisa koje su sadr8avale vodonik i u$ljik a dobivane su iz
u$ljeno$ katrana.
*je6enje u polusnu
Najmanji djelic svako$ jedinjenja zove se molekul& to je skup atoma, koji se mo8e predstaviti
vezan hemijskim ;kukama;, koje se zovu valentne veze. =ve te ;kuke; su medusobno povezane i
nijedna ne ostaje slobodna. =vaki tip atoma ima utvrden broj valentnih veza. U$ljik ih, na
primjer, ima cetiri.
<ekule je vec pokazao kako u$ljikovi atomi mo$u %ormirati lance koji cine ;kicmu; slo8enih
molekula. "n je racistio neke nedoumice, pokazavi da se atomi mo$u vezivati duplim ili cak
dvostrukim vezama.
=truktura jedne molekule se cesto mo$la objasniti povezivanjem valentnih veza atoma od kojih
je sastavljen. 3li, nikakva kolicina dovitljivosti ne bi mo$la %ormirati lanac od est atoma u$ljika
sa est atoma vodika od kojih svaki ima samo jednu valentnu vezu, a zna se da je to sastav
benzola, najjednostavnije$ od aromatskih spojeva.
To rjeenje <ekuleu je dolo kada je bio u polusnu. U$ledao je molekul benzola kao neku zmiju
koja se savila u kru$ i pro$utala vlastiti rep. <ekule se probudio i shvatio da se problem strukture
benzola mo8e rijeiti ako est atoma u$ljika obrazuju prsten, sa pridodatim atomima vodika.
Kedno o$romno podrucje, hemija prstenastih sastojaka se otvorilo pred njim i postalo osnovom
uspjene njemacke industrije boja.
>ksperiment u snu
Ko jedan naucni prodor vodi porijeklo iz sna njemacko$ %iziolo$a "ta evija -/2-. "n je
izucavao prenos si$nala du8 nerava 8ivotinja. Eotovo 2+ $odina ranije, evi je razmiljao da su
hemijski procesi usko povezani sa mehanizmom transmisije nervnih si$nala, ali je s tom idejom
ucinjen mali napredak. @nspiracija je eviju dola u snu&
aNoc uoci Uskrsa C-/2-.D probudio sam se, upalio svjetlo i navrljao nekoliko zabilje8aka. "nda
sam ponovo zaspao. U . sati sljedece$ jutra palo mi je na pamet da sam tokom noci zapisao
neto jako va8no, ali nisam bio u stanju da dei%rujem to to sam napisao. =ljedece noci u tri sata,
ta ideja mi se vratila. 5io je to plan eksperimenta da se odredi da li je hipoteza o hemijskoj
transmisiji nervnih nadra8aja koju sam izrekao prije -1 $odina bila tacna. =mjesta sam ustao,
otiao u laboratoriju i izveo jednostavan eksperiment na srcu 8abe. Ti rezultati postali su osnov
teorije o hemijskoj transmisiji nervnih impulsa[_
evijevi eksperimenti bacili su novo svjetlo na nacin na koji se elektricni si$nali prenose
nervima i izazivaju reakcije u miicima # to ce reci kako mozak kontrolie tijelo. @z svo$
eksperimenta evi je zakljucio da kod 8aba nervi ne stimuliu srce direktnoO oslobadaju se
speci%icne hemijske supstance na krajevima nerava koje modi%iciraju rad srca. 6a svoje djelo o
hemijskoj transmisiji nervnih impulsa, evi je podijelio Nobelovu na$radu sa ser Lenri ,ejlom
-/*.. $odine.
Kohan 4ol%$an$ %on Eete, veliki njemacki pjesnik, naucnik i %ilozo%, izvjetava nas da je u snu
rijeio mno$e naucne probleme i napisao pjesme. 9rancuski kompozitor =ari Nodje je
komponovao kompoziciju aidija_ u snu. =emjuel Tejlor <olerid8 odsanjao je citavu poemu
a<ubla <an_ i jednostavno je prepisao sljedece$ jutra. Medutim, kad $a je u aprepisivanju_
prekinuo neki posjetilac, kraj poeme mu je iscilio iz sjecanja.
Izum u snu
@ industrijski su se izumi cesto javljali u snu, poput tehnike za pravljenje olovnih ku$li, tako to
se rastaljeno olovo kapalo u vodu sa visokih kula. "lovne kapi tokom pada postanu savreno
okru$le. "va ideja pala je na um ,8ejmsu 4otu, konstruktoru parne maine, u snuQ
Mvajcarski paleontolo$ iz -/. stoljeca uj 3$asi du$o je vremena pokuavao da rekonstruie
strukturu %osila neke ribe iz vrlo slabo vidljivih izmijeanih tra$ova u kamenu. Na kraju je
zakljucio da je to nemo$uce.
U snu je, medutim, vidio je kompletnu ribu savreno restauriranu. No, kada se probudio, san se
iz$ubio prije ne$o to $a je zabilje8io.
=ljedece noci 3$asi je sanjao isti san, ali mu je opet iscilio iz sjecanja kada se probudio. U nadi
da ce sanjati kompletnu ribu naucnik je stavio pero i papir pored kreveta. 5io je na$raden jo
jednim ponavljanjem sna i bio je u stanju da nacrta sliku %osila, dok je jo uvijek bio u polusnu.
=ljedece$ dana crte8 nije impresionirao 3$asija. =matrao je da je po svemu nevjerovatan. 4ratio
se %osilu i poceo da obraduje kamen, koristeci svoju skicu iz sna. Na svoje iznenadenje otkrivao
je nedostajuce dijelove %osila, za koje se ispostavilo da su upravo onakvi, kakvi su opisani u snu
od prethodne noci.
;revne tajne
@zvjetaj ,rutva za parapsiholoka istra8ivanja iz -/++. $odine opisuje kako je pro%. Lilpreht
dei%rovao rijeci u$ravirane na dva mala komada ahata iz drevno$ 5abilona. !ro%. Lilpreht je
jedne noci zaspao nakon to je satima uzaludno pokuavao da shvati znacenje tih natpisa. =anjao
je da $a je neki mravi svetenik predkrcansko$ Nipura Csveti $rad blizu 5abilonaD poveo u
riznicu. Uli su u sobu bez prozora u kojoj je bila velika drvena krinja. <omadici ahata i lapis#
lazulija su bili razbacani po podu. Taj svetenik je ispricao pro%esoru&
<ralj <rui$auzu Coko -*++. p.n.e.D je nekom priliko hramu u 5elu poslao jedan ispisani zavjetni
valjak od ahata. No, tada smo mi iznenada dobili naredenje da za kip bo$a Niniba napravimo par
naunica od ahata. Mi smo bili jako ojadeni jer pri ruci nismo imali ahata. ,a bismo izvrili
naredenje, nita nam dru$o nije preostalo ne$o da dra$ocijeni zavjetni valjak isjecemo u tri
prstena od kojih je svaki sadr8avao dio natpisa. !rva dva su poslu8ila kao naunice za kip. To su
ova dva %ra$menta koja su vam zadala toliko muke...
!ro%esorova 8ena je posvjedocila kako je pomenute noci vidjela svo$ mu8a kako iskace iz
kreveta, juri u radnu sobu da pre$leda dva komada ahata i uzvikuje& ;Tako je, tako jeQ;
2akt s Gavolom)
huzepe Tartini vodeci italijanski violinista iz -). stoljeca, navodno je u snu napravio U$ovor sa
davolom. Nje$ov nocni duhovni posjetilac odsvirao je jedan komad na violini sjajnije ne$o to je
Tartini ikada cuo. <ada je ujutro pokuao da se prisjeti to$ komada, komponovao je sonatu koju
je nazvao Hhavolji trilerH, za koju su naju$ledniji muzicari to$ vremena potvrdili da uistinu ima #
davolju te8inuQ
!o Tartinijevom miljenju to je bila samo sjenka muzike koju je cuo u snu. Me>utim, nje$ov
U$ovor sa davolom doveo $a je do svjetske slave i uspjeha.
"va je prica mo8da nastala zbo$ do$adaja iz Tartinijeve rane karijere, kada je uhapen zato to je
o8enio lijepu ticenicu arhiepiskopa od !adove. Nje$ova vjetina na violini mu je doprinjela da
mu arhiepiskop sve oprosti.
U<as u du6i
Lladan znoj, no$e klecaju, srce sna8no lupa, hoce da iskoci.... 6nate li ta vam se do$adja u tom
trenutkuS Mta je izazvalo takve reakcijeS 6ato vam se usta sue i u tijelo uvlaci nemoc koja vas
paralieS
!oput ljutnje, radosti, tu$e, i strah je ljudska emocija. !onekad bla$e, ponekad snazne, emocije
nastaju kada je mozak zatecen i iznenaden. Mozak prima i analizira in%ormacije koje dolaze od
nasih cula Coci, usi, nos...D, pazljivo promatra lo$icki nastavak ono$a sto nam se do$ada. @
rea$uje. Tako smo, ponekad, iznenada sretni, zadovoljni, uplaseni, bijesni...
6a specijaliste, emocija je psiholoska i %izioloska reakcija Crad hormona ili nervno$ sistema...D,
koja nastaje pred iznenadnom i nepredvidenom situacijom. Ta reakcija predstavlja adaptaciju na
promjenu nase okoline i javlja se prilikom pojave opasnosti, prijetnje ili rizika. Ta emocija,
zapravo, priprema or$anizam da e%ikasno rea$uje kako bi obezbijedila nje$ovo prezivljavanje.
No, da li na pojavu opasnosti, kada ih strah obuzme, ljudi i zivotinje rea$uju na isti nacinS
Izbje7i smrt
Neosporno, strah je univerzalan. =ve zivotinje, bilo da su beskicmenjaci Ccrvi, ljuskari, insekti...D
ili kicmenjaci Cribe, reptili, ptice, sisavci...D poznaju strah. =trah da ce biti pojedene, u$usene, da
ce pasti, da ce se udaviti... Ukratko, strah pred opasnostimaQ !ravi alarmni sistem, strah
omo$ucava zivim bicima da izbje$nu smrt prilikom pojave opasnosti.
3li, strah muhe nije isti kao strah plivaca. <od insekata, on je re%leks prezivljavanja. Naravno, i
kod covjeka se uocava taj re%leks Cdrhtanje, jeza, trzaj...D, ali je prisutna i emocionalna
komponenta. 5uduci da mozak covjeka moze da objasni ono sto vidi, strah se rada kao
mani%estacija maste i predvidanja ono$a sto se moze do$oditi. Fovjek istrazuje svoj licni
dozivljaj da bi hranio svoje strahove. Neki covjek, suceljen s opasnosti, rea$ovat ce dru$acije u
zavisnosti od konteksta. !red ajkulom plivac osjeca kako mu se krv ledi u venama& ali, $ledajuci
je u akvariju, ajkula postaje lijepo morsko stvorenje koje ne izaziva nikakvo uzbudenje.
<ao mali plasimo se svijeta koji nas okruzuje. !ostavlja se pitanje& postoji li $en straha koji se
budi s nasim rodenjemS
6nanstvenici smatraju da ne postoji. 3li, od insekata do primata Cracunajuci tu i covjekaD, iz$leda
da je strah u$raviran u srce ,N3, velike molekule koja sadrzi pro$ram %unkcioniranja svih zivih
bica. U kom oblikuS U stvari, mnostvo $ena ucestvuje u iz$radnji nervno$ sistema. = te tacke
$ledista, strah je bioloski, to jest, inte$riran od samo$ nase$ rodenja.
@strazivanja sto su ih vodili etnolozi i dru$i znanstvenici, pokazala su da se bebe, bas kao i mlade
simpanze, spontano boje pauka i reptila. <ao da zivotinje oblika bitno dru$acije$ od nase$ i
obdarene dru$acijim nacinom premijestanja iskljucuju instinktivne strahove. =elekcionirane
tokom evolucije, omo$ucavaju nase prezivljavanje. ,ru$i primjer& snazan zvuk ili na$lo
$ubljenje ravnoteze povlace re%leksni strah i ne poznavajuci uzrokQ
(ivot pun strahova
,ok su dru$i, naprotiv, nauceni tokom dozivljenih iskustava, ;steceni strahovi; nastaju
zahvaljujuci ;plasticnosti; moz$a. 6amislite medu koji prvi put srece jeza. Medo pocetnik misli
da ce mala zivotinja biti lak plijen, ali mu ova baca pre$rst bodlji u njusku. <od sljedece$
susreta, medo ce se povuciQ
Fovjek je neosporno sampion u ucenju straha. Roditelji, pro%esori, knji$e,
televizija, casopisi... "n uci da se boji vjestica, elektricne struje, serijskih ubica, nezaposlenosti,
side, $lobalizacije, nuklearno$ oruzja... 3li, covjek i sam sebi stvara strahove. =uprotno od
zivotinja, on ima svijest o sebi. =posoban da se vine u buducnost, covjek zamislja hiljadu bolesti,
nesrecnih slucajeva, neuspjeha itd. @ jos $ore od sve$a& on vidi dolazak smrti, neizbjezne i
nepredvidive. EdjeS <adaS <akoS <od covjeka, strah od smrti pred stvarnom opasnosti se
razlikuje od %ilozo%sko$ po$leda na smrt, sto dru$a ziva bica ne poznaju.
,a li su nasi strahovi vjecniS
U vecini slucajeva, da. !rvi pravi strah koji obuzima covjeka od dana rodenja, i od pamtivijeka,
je strah da bude odvojen od mame. =lijedi strah pred dru$im osobama i novim stvarima. @zmedu
2,0 i 0 $odina, strah od mraka sprecava dijete da spava. Ker, tu su %antomi, lopovi, ljudozderi
sakriveni u ormaru, ispod kreveta, iza zavjesa...
Neki znanstvenici povezuju ove nocne more sa onima sto su ih morali osjecati prehistorijski
ljudi, zavuceni u svoje pecine, i stalno izlozeni napadu divljih zvijeri. =trah od tame kod covjeka
iz$leda potpuno prirodan. Ker, suprotno mno$im zivotinjama koje se snalaze u tami zahvaljujuci
cujnim i njusnim osjetilima, covjek cije je najostrije osjetilo vid, je bespomocan pred divljim
zvijerima tokom noci. ,odajte malo maste, i covjeciji duh proizvodi
vlastite monstrume u pomrcini.
"lastiti monstrumi
U proslosti, nasi preci bojali su se sve$a& snije$a, $rada, $roma, meteora zemljotresa, oluja,
tornada, du$e, pomracenja, suse, pozara... mno$o vise ne$o danas. Fudi klime i dru$ih prirodnih
%enomena za njih su bili prije sve$a bozja predskazanja.
,anas, u mno$im tehnoloski razvijenim zemljama, znanost je objasnila cudi prirode. 3li, novi
strahovi odmah protjeruju stare& atomska opasnost CFernobilD, $enetski modi%ikovane namirnice,
za$adena industrijska hrana Clude krave, bel$ijski pilici...D, i tako dalje sve do novih dosti$nuca i
novih strahova.
,remate na otomanu. "djednom, tr$ne vas metalni zvuk. @z$leda da neko pokusava da otkljuca
bravu s vanjske strane vasih vrata. "buzima vas strah.
sta ciniteS "tvarate prozor i skacete...S Fekate da lopov ude pa da $a tresnete pe$lom...S
!aralisani ste, nemocni da mrdnete prstom...S "tvarate vrata, bijesni, cak spremni da vas uljez
ozlijedi...S
!red nekom opasnoscu, u %unkciji licne emotivnosti, koja dobrim djelom zavisi od kulture
pojedinca i nje$ovo$ obrazovanja, niko ne osjeca isti strah i ne rea$uje na isti nacin. =eosko
dijete rijetko se boji krave dok se $radsko dijete ne boji da ude u tramvaj. 5ilo o cemu da se radi,
za specijaliste koji proucavaju ponasanje, postoje cetiri nacina rea$ovanja& pobjeci, braniti se,
ostati nepokretan ili se vinuti u opasnost.
!mrt od straha
5jezite kada ocijenite da ce vas no$e nositi. 5orite se ako ocijenite da se mozete uhvatiti ukostac
s opasnoscu. "stajete nepokretni, najcesce sakriveni, kada ocijenite da je bjekstvo nemo$uce.
5acate se u celjust vuka kada mislite da nemate sta da iz$ubite, 4as strah se pretvara u bijes.
Moze li se umrijeti od strahaS
Tesko je od$ovoriti. @pak, kad neko ima slabo srce, snazne emocije, kao sto je strah, mo$u mu
nanijeti veliko$ jada. Ker, strah obicno prati snazno povecanje srcano$ ritma. 3 srce W zasto ne #
moze da popusti pred tako brutalnom navalom.
U slucaju duze$ i intenzivno$ straha, osoba zdravo$ srca moze da umre od soka& u ovom slucaju
rea$uje nervni sistem naredujuci prestanak disanja i rada srca. To se do$ada nekim vrstama
$azela koje umiru od straha u celjusti lava prije ne$o sto on i zarije svoje zube. ;!rirodni;
prestanak rada srca koje, iz$leda, nastoji da skrati trajanje patnje zivotinje u trenutku u$inuca.
<od covjeka, ne$ativne posljedice sto moze da ih izazove snazan strah vise su psiholosko$ reda.
3tentat, rat, strah za djetetom ciji je zivot u$rozen, saobracajni udes, katastro%alni zemljotres...
tesko se zaboravljaju.
<ada je nesto dozivljeno i kada se covjek vrati u ;normalne zivotne tokove;, strah zauvijek
ostaje. zrtva je u stanju neprestane pripravnosti i stresa.
Nocu ima kosmare, a danju joj slike do$adaja ne izlaze iz $lave. jekari to nazivaju
posttraumatskim stresom.
,anas u mno$im zemljama postoje medicinsko#psiholoski centri za pomoc traumatiziranim
osobama. zrtva moze da ;istrese svoju vrecu;, da isprica sta joj se do$odilo u proslosti i sta sada
osjeca. <oliko joj to pomaze zavisi i od nje i od samo$ psiho#tretmana.
2oruke iz duhovno0 svijeta
!ero se podi8e i samo pie, kru$ovi od ko8e se povezuju i razdvajaju # ovo su samo neki od
psihokinetickih e%ekata zabilje8enih u mini laboratoriji $rupe ="RR3T.
@zuzetan uspjeh $rupe ="RR3T u podsticanju psihokineze C!<D, navelo je parapsiholo$a
4iljema G. <oksa da u ljeto -/11. $odine instalira mini laboratoriju na =kirim %armi u Misuriju,
=3,. !rva laboratorija se sastojala od jedne nevelike kutije, ucvrcena celicnim trakama na
stabilnu drvenu osnovu i zakljucanu sa dva katanca. <oks je u kutiju stavio razne ;i$racke; da bi
se parapsiholoka C!<D sila i$rala sa njima. Nekoliko manjih !< %enomena do$odilo se odmah
od kojih je, svakako, najzanimljiviji bio misteriozna pojava komada stare indijanske ko8e sa
bobicama u cvrsto zakatancenoj mini laboratoriji.
#a0onetna de6avanja
Tada je laboratorija prensena u kucu dr ,8. T. Ricardsa u Rolu, Misuri, $dje je 8ivio i <oks. ,r
Ricards se isticao po dvjema osobinama& bio je i istoricar ="RR3T#a i uspjevao je izazivati
paranormalno kuckanje # iako je on to objanavao djelovanjem duhova, a ne svojim
parapsiholokim mocima. Razliciti !< %enomeni deavali su se u prvoj mini laboratoriji. Kedne
prilike u kutiji su bili cist papir, olovka, suhi $raak o%arban bijelo i plavo, jedna mala caa,
izrezani prstenovi od ko8e i dobro pricvrceni za jedno mjesto u samoj kutiji, niz od est pula
nanizanih na 8icu sa uvrnutim krajevima i razni dru$i sitni predmeti.
Mini laboratorija je bila postavljena na stolicu u dnevnoj sobi a oko nje je bilo okupljeno
nekoliko prijatelja dr Ricardsa zainteresovanih za paranormalne pojave. <ada su u$asili svjetlo,
odjednom su se zaculi umovi iz unutranjosti kutije. Tamo se ocito odvijala !< aktivnost.
Tele%onirali su <oksu i on je sti$ao na %armu na vrijeme da cuje kako sueni $raak skakuta po
unutranjosti kutije. 6atim je nastala tiina i svjetlo je upaljeno.
Nakon to su sve dobro pre$ledali, otkriveno je da su se do$odile neke iznenadujuce promjene
unutar kutije. Nije bilo jedne od est pula a 8icani kru$ na kojem su bile nanizane imao je
drukcije uvrnute krajeve. Trideset plavih zrna $raka je uskocilo u cau, dva ravna komada
metala za cicenje lula pretvoreni su se u prstenove, a ko8ni prstenovi su bili premjeteni na
dru$o mjesto.
!tro0o kontrolisane laboratorije
"vi paranormalni do$adaji dali su dr <oksu ideju da %ormira jo dvije mini laboratorije i da u
njih postavi kamere kako bi snimile sve to se tamo bude zbivalo. "bjekti koji su se pratili bili su
vezani prekidacima tako da su ukljucivali svjetlo cim bi se pomjerili. @ jedan casovnik takode je
postavljen ispred kamere da bi pokazivao tacno vrijeme !< aktivnosti. Tako je parapsiholo$ija
prvi put u povjesti do8ivjela ozbiljan znanstveni tretman. =ve ono to je kasnije snimljeno samo
je bila jo jedna potvrda da paranormalni %enomeni W ma kako ih mi objanjavali W nisu proizvod
matara, ne$o su dio nae stvarnosti.
@zvjetaji o telekinezi i teleportaciji imaju du$u istoriju a o njima $ovore i svete knji$e.
!osmarani iz istorijske perspektive, <oksovi rezulati ni u kojem slucaju nisu jedinstveni, mada
cinjenica da su zabilje8eni na %ilmu, doprinosi njihovoj a%irmaciji i znacaju.
<oksova dru$a i i treca mini laboratorija bile su postavljene u maloj sobi u podrumu kuce dr.
Ricardsa u Roli. 5ili su to, u stvari, dva staklena akvarija okrenuta naopacke. Razlikovali su se
samo po tome to je treci bio veci od dru$o$a i po neva8nim detaljima u po$ledu polo8aja brava.
Felicna traka je cvrsto obmotavala oba akvarija, a krajevi te trake su bili pricvrceni tekim
katancima. 6atim su mini#labovi ucvrceni na nepomicne daske, a uski prostor izmedu svako$
akvarija i nje$ove podlo$e bio je ucvrcen dodatnim $umenim zaptivacima.
Kedin je <oks imao kljuceve od katanaca i potpunu kontrolu nad rasporedom predmeta u
unutranjosti mini laboratorija. 3ko se uzme u obzir i <oksova prolost # vie od *+ $odina
parapsiholokih istra8ivanja i nekoliko $odina uspjeno$ rada sa mini#labovima, svaka podvala
ili prevara doima se nevjerovatnim. @ <oksov znanstveni u$led takode se suprotstavlja svakoj
sumnji u prevaru.
2od uticajem duhova
!rvi snimljeni do$adaji dobiveni su u maju -/1/. $odine i pokazivali su levitirajuce pero. Uskoro
nakon to$a snimljene su dalje sekvence levitirajuce$ pera, ukljuceno$ u ;neposredno; pisanje u
zakljucanoj i zapecacenoj mini laboratoriji. Medu napisanim rijecima isticale su se rijeci ;5izon
<in$;Q <in$ je bilo ime koje su pominjali mno$i mediji, medu njima i poznati @talijan Gustahije
!ladino. <in$ je, navodno, bilo ime jedno$ iz $rupe duhova koji su djelovali u <oksovim
laboratorijskim eksperimentima.
Fetvrto$ jula -/1/. $odine snimljeno je pero kako ispisuje rijeci # ;4elicanstveni (;. <ao i u
vecini slucajeva, kretanje pera je bilo izuzetno brzo. <oks $a procjenjuje dvostruko br8im od
normalno$ pisanja ljudskom rukom.
Kedan dru$i primjer !< iz ovo$ perioda je primjer ;hodanja; jedne aluminijske kutijice za %ilm
unutar zakljucano$ mini#laba. Na %ilmu se vidi kako kutijica polako ;ide; i spotice se na neku
manju prepreku blizu sredine akvarija.
U maju -/1/. <oks je neocekivano dobio krunski dokaz teleportacije. Na podu podruma naao je
zeleni %lomaster koje$ je predhodne noci zakljucao u mini laboratoriji.
=pisak teleprtiranih predmeta uskoro je postao prilicno du$& ibice, $raak, pera, vrpce, i$racke,
komadi nakita i %ilma, metalni predmeti i papir... <oks je snimio i vie od est paranormalnih
povezivanja prstenova. Taj %ilm jasno otkriva da su se prstenovi uistinu medusobno povezali ali
samo nakratko da bi se potom opet razdvojili. "no to iritira jeste da su se prstenovi uvijek
razdvajali tako da nikakve trajne veze nisu ostale kao dokaz.
2oruka ;<ona 1in0a
U pismenim porukama navodnih duhova koji su saradivali u <oksovim mini laboratorijama
na$laava se znacaj trajno$ povezivanja. "no to je nevjerovatno jeste ;od$ovor; jedno$ duha#
saradnika. "n je napisao& ;!okualo smo, ali ne mo8emo da natjeramo proklete ko8ne prstenove
da ostanu povezani. @zvinite # ,8on <in$;.
Raznolikost i ucestalost parapsiholokih %enomena u <oksovim mini#labovima i dalje su se
povecavali. <asniji je snimljeno sortiranje obojenih zrna $raka, savijanje metala, spontano
sa$orijevanje, mijeanje karata i duvanje balona.
akoca sa kojom su materijalni predmeti prolazili kroz zidove mini laboratorija navela je $rupu
parapsiholo$a iz Role da se njome poslu8e kao paranormalnim ;potanskim sanducetom;.
Nestajanje pisama jasno je snimljeno, a nekoliko dana kasnije W $le cuda # pisma su isporucena
putem normalnih potanskih isporuka.
<ako je ova praksa ;!< pote; bivala sve ceca, koverte su ostavljane otvorene u mini#labovima,
a arolik izbor predmeta oko njih telekineticki bi uskakao unutra prije ne$o to bi pisma bila
teleportirana. 4rlo cesto je primijecivano da su i inostrane marke nalazile put do tih koverata,
tako da su pisma stizala sa markama i datumima australijskih, italijanskih i ju8noamerickih
8i$ova.
Nestan duhov
Duhov potergest su vec zvan mode, |er su h potsnu aen (vanzema|c) A
opet se nade poneko ko u n|h v|eru|e redovno h sazva.
London, 5. 3. 1998: |edan bracn par obrato se sudu s mobom da ne pat
pos|edn|u ratu za kucu: bv vasnk n|e h upozoro da u n|o| borave duhova!
Gospoda |e cak tvdra da |u |e |edan obecasto. Sud|a |o| n|e pov|erovao.
|erusaem, 10. 3. 1998: Dv|e d|evo|ke zatrae su pomoc egzorcste rabna ko|
se bav st|ervan|em davoa |er svak put kada b otvore frder, u n|emu b
ugedaa ce |edne starce.
Madrd, 31. 3. 1998: Duh kra|a Ataufa redovno se po|av|u|e u dvoranama muze|a
Rena Sofa. To |e tvrdn|a |ednog cuvara ko| |e bo toko zastraen da |e zatrao
pomoc poc|e. Nakon tog dogada|a, cuvar |e dobo prem|eta|.
Legnano, 13. 7. 1998: Papr ko| se sam zapa, teefon ko| sam od sebe zazvon,
komp|uter ko| sam od sebe prorad - ovo se deava u uredu |ednog komerc|aste.
Iako |e poduzea teme|tu stragu, poc|a n|e otkra raconano ob|an|en|e ovh
dogada|a.
Parz, 15. 10. 1998: Vec due vremena u crkvc u |ednom francuskom m|estacu u
unutran|ost, deava|u se veoma cudne stvar: statue pada|u uz tresak, a sv|ece se
same du znad otara. Intervensa su egzorcst francusk med|, a dogada|
nsu presta. Dodue, sada se r|ede deava|u.
1abinet cuda
@ako se paranormalni %enomeni teko izazivaju po narudbi, $rupa americkih istra8ivaca uspjela je
u kontrolisanim eksperimentima poluciti zadivljujuce rezultateQ
<overta se sama pomicala iza pisace masine, polako i u trzajima. =ti$la je do vrha masine i
pola$ano kliznula preko nje. @znenada se prevrnula na tastaturu # i pocela da biva prozirnom.
6atim je potpuno iscezlaQ...
"vaj zapanjujuci dokaz psihokineze i teleportacije bio je vrhunac jedne od najneobicnijih ikad
videnih %ilmskih predstava. Na celuloidnoj traci )#milimetarsko$ %ilma prikazan je irok izbor
psihokinetickih e%ekata, koji su potvrdivali da um $ospodari materijomQ Najneobicnije u svemu
tome bila je cinjenica da su se svi psihokineticki i teleportacijski %enomeni odvijali unutar
zakljucane staklene kutijeQ
Neobi8no udru<enje
"vi %ilmovani parapsiholoki eksperimenti prikazni -/)+. $odine u mjestu Rolla, u Misuriju
C=3,D, bili su vrhunac jedno$ cudesno$ projekta zapoceto$ u oktobru -/.-. %ormiranjem
,rutva za istra8ivanje telekineze C="RR3TD.
="RR3T je osnovao ,8on E. Najhard, pro%esor en$leske nji8evnosti. =na8na karizmatska
licnost i covjek irokih interesovanja, Najhard je oduvijek bio %asciniran paranormalnim
pojavama. Eodinama je istra8ivao tajna znanja i vjetine pretkolumbijskih naroda 3merike a bio
je blizak prijatelj i sveto$ covjeka =ijuksa, Frno$ =oba, i pocasni clan indijansko$ plemena
"$lala =ijuksi. Neki od prijanjih clanova ="RR3T#a tvrdili su da je Najharda u mladosti
posvetio vrac =ijuksa, a kru8ile su i $lasine da je Najhard to posvecenje prenio na jo jedno$a
clana ="RR3T #a.
"va vrsta vjerovanja mo8da je pomo$la da $rupa ="RR3T za kratko vrijeme postane poznata. @
njeni ostali clanovi posjedovali su izuzetne paranormalne sposobnosti. Erupa se sastajala svako$
petka navece u kuci pro%. Najdharda u Misuriju i jako se zbli8ila tokom -. $odina djelovanja.
Tehnike kojima se ="RR3T slu8io da bi izazivao psihokineticke %enomene bile su slicne onima
kojima su se koristili mno$i spiritualisti. U sutini, oni su bezbri8no sjedili u $rupi, cekajuci da
se do$odi neki od parapsiholokih %(enomena C!<D.
ajanstveno kuckanje
Kedan od clanova, ,8oze% Man$ini, razvio je sposobnost da padne u trans a tada su !< %enomeni
uistinu bili posebno sna8ni. U prva dva mjeseca otkriveno je da su se podrucja naiz$led
paranormalne hladnoce razvijala oko malih eksperimentalnih predmeta polo8enih na sto.
Termometri postavljeni pored ovih predmeta bilje8ili su pad sobne temperature i do pet stepeni.
3 nakon nekoliko mjeseci pocelo je paranormalno kuckanje.
"va kuckanja su bila bitna, jer su stimulisala samopouzdanje i utrla put dru$im, slo8enijim
%enomenima. @stra8ujuci kuckanje dolo se do zakljucka da ono na izvjestan nacin pokazuje
inteli$enciju& slu8ilo se kodovima pomocu kojih je od$ovaralo na pitanja, a u nekim kasnijim
prilikama, prenosilo je cak i in%ormacije koje nisu bile poznate nijednom clanu $rupe. Tako je
tajanstveno kuckanje pru8ilo cujni dokaz da $rupa posti8e dobre rezultate i to je stvaralo osjecaj
zadovoljstva i icekivanja. Mta ce se sljedece do$oditiS
<uckanje je otvorilo dvosmjerni kanal komunikacije izmedu ono$a to je 4iljem G. <oks nazvao
;posredstvo; i doprinijelo da se uspostvi dijalo$ sa onostranim. Razvio se i svojevrstan $ovor&
kuckanje jedanput znacilo je ada_, dva puta W ane_, la$ano stru$anje W amo8da_, itd. Na ovaj
nacin $rupa je odr8avala jednostavne sesije pitanja i od$ovora. To ;posredstvo; je takode mo$lo
prenosti poruke, slu8eci se al%abetskim kodom # jedan udarac za 3, dva za 5 itd. <ad je
ustanovljen, kod je slu8io $rupi da tra8i od ;posredstva; da izvodi odredene !< e%ekte koji su
onda mo$li biti izmjereni.
Flanovi ="RR3T su uskoro otkrili da je jedna od prednosti komuniciranja bila i ta, da je
aposredstvo_ mo$lo odbiti da izvri zadatak koji je smatrao isuvie tekim. Na ovaj nacin broj
neuspjelih zadataka je bio mali to je pomo$lo odr8avanju pozitivno$ interesovanja u $rupi.
,ru$a prednost komuniciranja bila je da su clanovi $rupe mo$li izdavati naredenja koja su
posluana, to je dokazivalo da $rupa kontrolie stvar a na aposrednik_, odnosno takozvano
aposredstvo_.
2rvi uspjesi
@pak, mo8da najznacajniji aspekat kuckanja bilo je to da se strana, koja ih je prouzrokovala,
identi%icirala kao # $rupa duhova. @pak, identitet aposredstva_ ostao je nejasan zato to su
parapsiholozi bili skloni da usvoje humanisticko stanovite # radije vjerujuci da su %izicki e%ekti
nastali zahvaljujuci 8ivima ne$o mrtvima # kasnije su ="RR3T#ovi ;duhovi; prilicno
elokventno i upadljivo tvrdili da oni posjeduju samostalan 8ivot.
!sihokineticki e%ekti $rupe ="RR3T postali su tako sna8ni i uocljivi da su do kraja -/.0.
$odine, uspjeno levitirali jedan mali hrastov stolic. "hrabreni time, oni su uskoro uspjeli da
levitiraju jedan mno$o masivniji sto, te8ak cak *1 k$. 6atim su preli na la$ani metalni
poslu8avnik kao svoj !< cilj. Uspjeli su $a levitirati, a za vrijeme jedno$ eksperimenta polo im
je za rukom da poslu8avnik odr8avaju u lebdecem stanju, na visini od (,0 metra, citavih tri
minute.
="RR3T#ova knji$a isjecaka koju je sakupio dr. Ricards, arhivar i %oto$ra% $rupe, sastoji se od
mno$ih %oto$ra%ija raznih predmeta na koje se djelovalo psihokinetickim silama. "sim
pomenutih e%ekata, $rupa je izvodila i dru$e parapsiholoke %enomene& izazivanje tajanstvenih
svjetala, teleportaciju predmeta, a jedne je prilike izazvala pojavu %antomske prikaze. a5io je to
pravi kabinet cudaQ_# izjavio je jedne prilike dr Ricards.
Tokom mno$ih $odina pro%esor Najhard je bio u kontaktu sa pro% ,8. 5. Rajnom Cneki $a
smatraju ocem moderne parapsiholo$ijeD, koji je bio %asciniran %enomenalnim uspjesima clanova
$rupe ="RR3T. @z te saradnje rodila se ideja da se u sljedecim eksperimentima koristi takozvani
aizum protiv prevare_ # zakljucana kutija ili minijaturna !< laboratorija ili mini#labQ
!rototip mini#laba, ko$a je konstruirao pro%. Najdhard bila je o$romna staklena kutija ali su
e%ekti u njoj bili prilicno rijetki i o$raniceni. <oks je prila$odio tu ideju, napravivi smanjene
verzije plitkih drvenih kutija.
Brojni /enomeni
!rilikom eksperimentisanja, razni predmeti bi bili stavljani u kutiju, cije je dno prekriveno %inim
slojem toza ka%e. 6atim bi se ;posredstvu; dao zadatak. Na primjer, pokretanje jedno$ para
kockica kroz toz, dok bi se dru$i par dr8ao na mjestu. 6adatak je tako smiljen da bi sprijecio
postizanje e%ekata jednostvanim na$injanjem kutije. "vaj zadatak je cesto uspjeno realiziran,
ponekad dajuci i dodatne e%ekte, jer bi kockice pri kretanju ostavljale isprekidan tra$, kao da su
skakutale, a zapravo su levitirale od jedno$ mjesta do dru$o$.
!onekad je samo toz stavljan u kutiju, a ;posrednik; bi dobivao zadatak da proizvede vidljive
tra$ove na dnu. U dru$im kutijama nije bilo toza. "ne su bile opremljene jednim listom indi$o
papira i i$lom za pisanje. @spitanici bi mentalnom sna$om pokretali tu i$lu da sama pie #
pritiskivanjem na indi$o i ostavljajuci tra$ove na bijelom dnu.
;Neposredno pisanje; rezultiralo je razlicitim vrstama komunikacija& nekad su to bile krabotine,
a nekada smislene rijeci W dijelovi mno$o slo8enijih i povezanijih poruka. Eodine -/11. <oks se
povukao iz Rajnove laboratorije i posvetio se intenzivnom izucavanju paranormalnih %enomena u
sklopu $rupe ="RR3T. "n je testirao kutije sa ka%om i otkrio je da se !< e%ekti do$adaju
spontano, kad ih niko ne pokuava da proizvede niti o njima aktivno misli. "vo je potpuno
osporilo ideju da parapsiholoki %enomeni zahtijevaju o$romnu koncentraciju i napor. 3
cinjenica da su se kutije s ka%om mo$le ostaviti na miru i da bi i u takvim okolnostima i dalje
proizvodile !< %enomene ce se kasnije eksploatisati u eksperimentima u mini#labovima sa
zapanjujucim uspjesima. 3li o tome dru$om prilikom.
U potrazi za 6estim culom
judski um posjeduje moci razumijevanja koje su izvan dometa pet cula. 9enomeni iz oblasti
G=! su nepobitna cinjenica za koju nauka jo nije nala racionalna objanjenjaQ
etrnaesto$odisnji =tenli <ripner jako je zelio jednu enciklopediju. Roditelji mu je nisu mo$li
kupiti, jer su bili vocari i zbo$ loe$ roda jabuka te $odine ostali su $otovo bez novaca. =tenli je
otiao u svoju sobu i rasplakao se. Nakon izvjesno$ vremena poceo je da razmilja o nacinima
kako da dode do novca i misli su mu se okrenule ka bo$atom ujaku Maksu. "djednom, kroz
$lavu mu je prola strana misao& Ujka Maks mi ne mo8e pomoci, jer je umroQ
Nakon mno$o $odina <ripner # sada jedan od vodecih americkih istra8ivaca parapsiholokih
pojava ka8e&
;U tom casu sam zacuo kako zvoni tele%on. Majka se javila, a onda je pocela jecati, jer joj je moj
rodak saoptio da se Maks iznenada razbilo
i da je upravo umroQ;
ri obja6njenja
Liljade ljudi su imali slicna iskustva. Na neki cudan i neobjanjiv nacin saznavali su in%ormacije,
koje su im stizale mimoilazeci uobicajne puteve. Tokom posljednjih pedeset $odina istra8ivaci to
nazivaju terminom ekstra senzitivna percepcija # G=!.
,a bi objasnili taj nesvakidanji %enomena do sada je izvedeno na stotine hiljada eskperimenata.
!a ipak, znanstvenici se nisu odmakli od pocetka. "no to je postalo svima jasno jeste da G=!
nije neki izolovani %enomen. NaprotivQ
Uzmimo, na primjer, <ripnerovo iskustvo. !ostoje tri parapsiholoka objanjenja&
Telepatija& Mo$uce je da se djecakova svijest ukljucila u rodakovu
svijest i procitala mu misli u trenutku dok se on spremao da im javi tu8nu vijest.
4idovitost& =asvim je vjerovatno da je mladi <ripner posjedovao svijest
o ujakovoj smrti # osjetio je da se do$odila a da niije postojala nikakva komunikacija izmedu
njihove dvije svijesti.
!redskazivanje& Treca mo$ucnost je da je saznanje o ujakovoj smrt do nje$a pristi$lo iz W
buducnostiQ "n je na neki neobanjivi nacin skocio u buducnost i spoznao ta ce mu majka
saznati iz tele%osnko$ raz$ovora.
!ostoji i cetvrta mo$ucnost& umrli ujak je mo8da posmrtno komunicirao sa svojim necakom. ,a
je to bio slucaj, <ripneru bi bile potrebne neka vrsta ekstrasenzorne moci da bi bio svjestan
prisustva umrle osobe. Takva komunikacija se obicno naziva sposobnocu medija i izvan je
podrucja naucno$ istra8ivanja G=!#a.
!lu8aj 0ospoe Luter
judi koj istra8uju G=!, parapsiholozi, bave se vrlo slo8enom temom u okviru koje se moraju
razmatrati mno$a alternativna rjeenja, ukljucujuci i ona iz konvencionalne nauke. !ovremeno je
teko odluciti $dje se zavrava telepatija, a $dje zapocinje vidovitost.
Rani istra8ivaci krajem A@A vijeka poceli su da skupljaju i sreduju najupecatljivije slucajeve.
Tako se pojavila knji$a svjedocanstava W u$lednih sudija, ljekara, advokata # koji su do8ivjeli
neobicna iskustva.
Medu tim iskustvima se naao i slucaj $ospode uter, 8enee pro%esora 9. =. utera, $lasovito$
matematicara iz <embrid8a.
Eospodu je uter jedna prijateljica upitala da li ima knji$u pjesnika Gmersona. aNemamQ_ #
od$ovorila je iskreno, ali je te noci sanjala kako tu knji$u poklanja prijateljici. @stovremeno, i
prijateljica je sanjala kako od $de uter prima tu knji$u. @duce$ dana pro%esor je opazio kako mu
8ena prevrce po policama za knji$e. U jednom trenutku, dohvatila je primjerak neko$ casopisa i
nasumice $a otvorila. !reko dvije stranice bio je ispisan naslovo # ;Gmersonove kuce i
prebivalita;.
Takvi spontani slucajevi se do$adaju kad ih ljudi najmanje ocekuju,
tako da se ne mo$u objektivno izucavati, a cekanje da se G=! desi u laboratorijskim uvjetima je
toliko rijetko i uzaludno kao da ste se odlucili na cekanje da vam $rom udari u kucu ili da vam
komad meteora padne u dvorite. 3li, skeptici su $odinama lako odbacivala i spontane slucajeve,
objanjavajuci ih slucajnocu. 6bo$ to$a je bilo neophodno uciniti neto kako bi se izucananje
G=! postavilo na naucnu osnovu.
;r *ajn dijeli karte
!ostalo je oci$ledno da postoje ljudi kojima su parapsiholoka iskustva
relativno uobicajena, pa su istra8ivaci poceli da izvode kontrolirano
testiranje s njima, pokuavajuci da doka8u postojanje telepatije.
!ionir u ovom poslu bio je dr ,8oze% 5enks Rajn koji je sa svojom supru$om vodio prvi G=!
projekat na americkom =veucilitu ,juk.
Rajnovi su prvobitno bili biolozi sve dok sredinom dvadesetih $odina prolo$ stoljeca zanimanje
za paranormalne pojave nije postao njihov $lavni intares. 6ahvaljujuci inicijativi pro%esora
Mak,u$ala bilo im je omo$uceno da -/21. $odine otpocnu znanstvena istra8ivanja. Tako je,
prvi put u povijesti, parapsiholo$ija dobila apravo $radanstva_ i ula u znanstvene laboratorije.
Upravo dr Rajn je stvorio termin G=! i tom %enomenu posvetio preko 0+ $odina 8ivota, sve do
smrti -/)+. $odine.
Metod Rajnovih istra8ivanja G=! bio je da se ispitanicima daju zadaci po$adanja. "bicno su se
slu8ili pilom od 20 karata, koje su dijeljene na pet hrpa po pet karata, a svaka hrpa je imala
razlicite simbole& zvijezda, kru$, krst, viju$ave linije, pravou$aonik. "ve karte, nazvane
6enerovim kartama po imenu jedno$ od istra8ivaca izmijeane su a onda ih je istra8ivac $ledao
jednu po jednu. U dru$oj prostoriji primalac ili ispitanik bi pokazivao na simbole za koje je
smatrao da ih onaj dru$i $leda. !rema zakonu vjerovatnoce ispitanik bi obicno po$odio pet od 20
karata. !ovremeno, ako bi mu sreca bila naklonjena, mo$ao je imati i vie od pet po$odaka, ali u
dru$im prilikama bi on slabije po$odao, tako da bi se u jednom produ8enom nizu testova
rezultati izjednacili.
= dru$e strane, ako je ispitanik uistinu posjedovao G=! sposobnosti, rezultat bi bio natprosjecan,
a to je upravo ono to je dr Rajna interesiralo.
Otklonjene sumnje
Kedna od Rajnovih ;zvijezda; bio je covjek po imenu incmajer, koji je volio da $a se zabavlja
dok po$ada. Rajn bi ponekad, dok bi se vozili, zaustavljao automobil kako bi obavili testiranje na
licu mjesta. Kednom prilikom incmajeru je polo za rukom ono to nije uspjelo nikome prije
nje$a # da po$odi petnaest karataQ
U eksperimentu po$adanja karata u Rajnovom automobilu iz$leda da je incmajer citao
istra8ivaceve misli. "n je, takoder, ucestvovao u testovima u kojima se od nje$a tra8ilo da
imenuje kartu prije ne$o
to je okrene. !oto niko nije znao o kojoj je karti bilo rijec, incmajer se, da bi po$odio, morao
slu8iti vidovitocu. !a ipak, nje$ovi su rezultati
bili znatno iznad prosjecnih to je dokazivalo da incmajer odista posjeduje parapsiholoke
moci.
Tokom sljedecih deset $odina, dr Rajn je istra8ivao moci pojedinih ljudi da sa$ledavaju
buducnost. "d ispitanika je tra8io da po$ode unaprijed kakav ce biti poredak 6enerovih karata
kad se izmijeaju. incmajer je i ovdje postizao impresivne rezultate.
<ad je -/*(. $odine prvi put objavljen rad doktora Rajna, on je izazvao o$romno zanimanje
javnosti. Mno$e nje$ove kole$e, naucnici, nastojali su da otkriju propuste i $rke u nje$ovim
istra8ivanjima, ali je Rajn na sve njihove kritike zadovoljavajuce od$ovore.
3ko ovdje nije bilo $reke, razmiljali su skeptici, onda mora da je po$rena Rajnova statisticka
analiza. Mo8da natprosjecni rezultati, koje je bilje8io, nisu bili mani%estacija G=!#a vec
statisticki hirSQ[
@ ta sumnja je oklonjena -/*1. $odine, a otklonio ju je niko dru$i do 3mericki institut za
statistikuQ
2rica o edu !eriosu
Mo$u li se misli %oto$ra%isatiS Lotelski nosac iz Fika$a, Ted =erios, uvjeren je da mo$u, pa je do
sada napravio stotine slika kao dokaz. Nazvao ih je # mislo$ra%ijamaQ
Ted =erios je sjedio u hotelskoj sobi i okrenuo polaroid kameru prema svom licu. 9le se upalio a
dr ,8ul 3jzenbat mu je smjesta uzeo kameru i izvukao %oto$ra%iju iz nje. Umjesto da poka8e
=eriosovo lice W $le cuda # pojavila se slika jedne z$rade.
6a =eriosa, cikako$ hotelsko$ nosaca, za koje$ tvrde da je alkoholicar i strastveni puac Cnikada
ne $asi ci$aretuD, bila je to samo jo jedna od nje$ovih cudnih parapsiholokiri %oto$ra%ija koje
naziva ;mislo$ra%ijama;. 3li, za dr 3jzenbada, vanredno$ pro%esora psihijatrije na Medicinskom
%akultetu u <oloradu, bila je to upecatljiva predstava paranormalne moci, koju je trebalo
znanstveno istra8iti.
$antasti8ne predstave
<ad je u aprilu -/.(. $odine odletio u Fika$o na prvu sesiju eksperimenata sa Tedom =eriosom,
3jzenbad je bio $otovo si$uran da ce prisustvovati ;nekoj vrsti madionicarsko$ trika;, kakvih je
u prolosti bilo napretek. @pak, pojava polaroid kamere uveliko je olakala kontrolu
;mislo$ra%skih; slika i doprinijela da rezultati eksperimenata budu vidljivi u roku od nekoliko
sekundi.
@stra8ivaci, koji su radili sa =eriosom, donosili su svoje vlastite %ilmove i kamereO ponekad su cak
i sami snimali %oto$ra%ije sa kamerom upravljnom na to$ cikako$ parapsiholo$a # pa ipak,
rezultati su najcece bili vrlo neobicni. Nisu na svim %oto$ra%ijama bile slikeO neke su bile
neprirodno bijele dok su dru$e bile neobjanjivo crne, mada su osvjetljenje i dru$i %aktori u sobi
bili uvijek istovjetni. !ovremeno su se pojavljivali i neki zama$ljeni motivi, ponekad dio
=eriosova lica, a ponekad prepoznatljivi predmeti iz sobe u kojoj su vreni ekspeimenti.
Mo8e li =erios uistinu utisnuti svoje misli na %oto$ra%ijeS
To je toliko nevjerovatno da od samo$ pocetka lici na lukavu prevaru. ,a bi proizveo svoje
zacudujuce slike, =erios je u pocetku samo $ledao u kameru. "n bi ponekad koristio mali
plasticni cilinder ciji je jedan kraj pokriven obicnim celo%anom a u dru$im prilikama on bi
jednostavano zarolao komadic papira.
# =vrha ovo$a, objanjavao je =erios, jeste da ne bi prstima zamracio objektiv.
Nje$ovi kriticari, medutim, shvataju to kao neto to ima dru$aciju svrhu i za njih to isto tako
sumnjivo kao i # madionicarev eir.
2od savr6enom kontrolom
,va izvjetaca, Farls Rejnolds i ,ejvid 3jzendrat, konstruirali su malu spravicu koja se mo$la
na taj nacin sakriti a koja je proizvela rezultate slicne =eriosovim. Njihova prica objavljena u
casopisu a!opularna %oto$ra%ija_ Coktobar -/.1.D dala je skepticima ;dokaze; za kojima su
tra$ali.
3jzenbad i dru$i istra8ivaci zadovoljili su se time da spravica ne sadr8i nikakvu skrivenu
opremu. "ni su svi svjesni hipoteze o mikro%ilmu, pa ;spravica; =eriosu obicno daju u
trenutcima kada osjeti da mo8e proizvesti paranormalnu %oto$ra%iju. 6atim mu se ona smjesta
oduzima i pre$leda snimljeni materijal. a=pravica_ se u nje$ovim rukama ne zadr8ava du8e od
-0 sekundi i za to vrijeme je pod otrom kontrolom.
=erios obicno nosi koulju kratkih rukava ili se skida do pojasa, to mu onemo$ucava da bilo ta
sakrije blizu svojih ruku. "sim to$a, ka8u istra8ivaci, oni tako pa8ljivo kontroliu eksperimente
da je prevara naprosto nemo$ucaQ
U brojnim prilikama slike su se pojavljivale i kad je neko dru$i dr8ao i ;spravicu; i kameru, i kad
se oboje mo$lo slobodno ispitati. ,va eminentna americka parapsiholoka istra8ivaca dr h8. E.
!rat i dr @an =tivenson, koji su izvodili brojne testove sa =eriosom, otvoreno tvrde&
aMi smo posmatrali Teda u preko )++ pokuaja i nikad nismo primjetili da neto petlja ili se
sumnjivo ponaa prilikom snimanja mislo$ra%ijaQ[;
"sim to$a, dodaje dr 3jzenbad, =erios nikada nije uhvacen ni sa kakvim skrivenim slajdovima
ili mikro%ilmovima. = dru$e strane, i sama priroda %oto$ra%ija iskljucuje teoriju o prevariQ
2un po0odak
=erios je pozvao istra8ivace da sa sobom ponesu slike zatvorene u koverte, koje bi on pokuao
paranormalno reproducirati na polaroid %ilmu. !rvom prilikom kad je 3jzenbad u jednoj
hotelskoj sobi u Fika$u vidio =eriosa kako snima paranormalne %oto$ra%ije, psihijatar je sa
sobom ponio dvije slike z$rada moskovsko$ <remlja, svaka stavljena izmedu dva kartona i
spremljena u zasebnoj debeloj 8utoj koverti.
Kedna od slika koje je =erios proizveo na ovoj sesiji predstavljala je visoku, usku z$radu koju je
jedan od prisutnih identi%icirao kao cikaki 4atro$asni toranj # karakteristicno mjesto koje je
mo$lo biti poznato i Tedu =eriosu . <ada se cinilo da je ovo potpuno udaljeno od prave slike,
3jzenbad je bio vrlo impresioniran, djelimicno radi to$a to su neke slike i simboli na slici bili
relevantni sa pravcem razmiljanja u nje$ovoj svjesti u tom trenutku.
Medjutim, nakon dvije $odine, 3jzenbad je naiao na jedan dru$i prizor z$rada <remlja, ovo$
puta @vanov zvonik, koji se samo djelimicno vidi na jednoj od onih amislo$ra%ija_. Tek tada je
shvatio da on ima ;lako uocljivu; slicnost sa cikakim 4atro$asnim tornjem. =erios je napokon
ostvario pun po$odak.
Me>utim, deavale su se i neobicni je stvari. U maju -/.0. =erios je proizveo -- neznatno
razlicitih amislo$ra%ija_ nece$a to je iz$ledalo da je staklena %asada neke radnje. Na jednoj od
njih je pisalo ;=tari zlatni ducan; i jasno se vidjelo napisano krupnim slovima. ,vije $odine
nakon to$a to mjesto je prepoznato kao radnja # Bells 9ar$o GRpress "%%ice. 3jzenbad ka8e da
se promjena imena nije mo$la desiti kasnije od -/0). $odine, a mo$uce i ranije. No, i pored
nastojanja nije se uspjelo doci do bilo kakove %oto$ra%ije te radnje iz njenih ranijih dana.
Mada =eriosove amislo$ra%ije_ savreno od$ovaraju Cosim imenaD dananjem iz$ledu radnje,
postoji neobicna zamjena na jednoj slici slova ;:; za ;o;, tako da stoji ;The Bld Eold =tore;,
;B; je tacno tamo $dje bi bilo da je napisano ;Bells 9ar$o;.
Neto slicno se desilo sa slikom koja je prikazivala dva sprata jedne z$rade i neka slova pomalo
zamucena, ali koja su se ipak mo$la razaznati. 6$rada je prepoznata kao han$ar
4azduhoplovno$ odjeljenja kanadske konjicke policije, ali su na mislo$ra%iji uocene cudne
$reke u pisanju. Na =eriosovoj slici pie ;3ir ,ivision Fainadain Moun ;, umjesto a3ir
,ivision Fanadian Mounted !olice_. ,a je =erios na neki nacin koristio skrivene slajdove da
napravi svoje slike onda bi rijeci bile pravilno ispisane. Kedna dru$a, vrlo jasna amislo$ra%ija_
pokazuje 4iljemsove tale, preko puta z$rade opere u =entral =itiju. @ na njoj je dolo do
neobicnih $reaka. Fi$le su izmijenjno$ oblika, a prozori su W zazidaniQ
6bo$ amislo$ra%ija_ na kojima je iz$ledalo da je =erios %oto$ra%isao prolost ili iskrivljenu
stvarnost, dr 3jzenbad i neki dru$i istra8ivaci or$anizovali su eksperimentalnu sesiju 21. maja
-/.1. u !rirodnjackom muzeju u ,enveru u kome su bili okru8eni neolitskim i paleolitskim
eksponatima. Nadali su se da ce =eriosova moc mo8da na %ilmu uhvatiti neto to je staro
nekoliko hiljada $odina.
Fudna zamjena
=erios je bio ubijeden u uspjeh i poceo je da se koncentrie na prizor covjeka koji pali vatru. @
odista, amislo$ra%ije_ su zabilje8ile nekoliko neolitskih prizora, od kojih je najimpresivnija ona
koja prikazuje Neandertalca u cucecem polo8aju. Medutim, leca =eriosove kamere nije zaronila
u prolost da bi zabilje8ila ovu sliku. To je odmah uocila pro%esorica L. Mari 4ermin$ton i rekla,
da je to jako slicno dobro poznatom modelu Neandertalca iz 9ildovo$ prirodnjacko$ muzeja u
Fika$u cije se slike prodaju kao raz$lednice irom 3merike.
Mta se desiloS ,a li je =erios krivotvorio %oto$ra%ijeS
,etaljnom istra$om, u koju su bili ukljuceni brojni eksperti, ustanovljeno je da je to bilo
nemo$uce, ali nije objanjeno zato je na =eriosovim %oto$ra%ijama zabilje8en prizor iz 9ildovo$
prirodnjacko$ muzeja, a ne iz !rirodnjacko$ muzeja u ,enveru.
Uskoro nakon ove sesije =eriosove parapsiholoke sposobnosti su nestale i kroz $odinu dana,
mada je i dalje nastavio da se podvr$ava eksperimentima, jedino to je mo$ao proizvesti bile su
crne ili bijele slike bez raspoznatljivih %i$ura.
=erios je $ubio svoju moc i ranije # najdu8e na period od dvije $odine # i cinilo se kao da se radi
o nekakvom upozorenju. Rekao je & ;To je kao da se spusti zavjesa, i to ti je sve, burazeru.;
3li, mo8da jeste bilo upozorenja. !osljednja %oto$ra%ija koju je pod nadzorom strucnjaka
napravio u junu -/.1. $odine pokazala je sliku # zavjese koja se sputaQ
;rama iznad :inska
4idjali su ih piloti, pomorci, policajci, cak i astronomi, ali jos uvijek niko nije od$onetnuo o
cemu se radi. Kesu li u pitanju letjelice iz dalekih zvjezdanih svjetova, vremeplovi iz nekih
nepoznatih vremensko#prostornih dimenzija ili...
3REUMGNT@ ="4KGT=<@L !@"T3& ,o$adjaj se odi$rao u januaru -/)*. $odine i mno$i $a
u bivsem =ovjetskom =avezu smatraju stopostotno autenticnim. !osada aviona UTU -*( 3V, koji
je letio na relaciji Tbilisi#Rostov#Talin dozivjela je nesto sto je krajnje tesko racionalno objasniti.
To je javno priznao i tadasnji dopisni clan 3kademije nauka ===R, zeltuhin, koji je na zamolbu
moskovsko$ lista UTrudV komentiraoa kao UraportV iskusnih pilota kojima se moze vjerovati,
koji iza sebe imaju od (0++ do -2+++ sati provedenih u zraku.
Neobicne e0zibicije
,o$adaj se odi$rao u sami osvit dana, u (,-+ sati, u trenutku kada se avion nalazio na nekih -2+
kilometara od Minska. ,ru$i pilot Eenadij azurin, posmatrajuci svoj dio neba, primijetio je s
desne strane aviona malu mrlju, iz koje je nesto kasnije izasao tanki mlaz svjetosti, usmjeren
prema zemlji. 6atim slijedi novo iznenadenje& mlaz se pretvorio u svjetlosni konus. !osada
re$istrira stvaranje dru$o$, a zatim nesto kasnije i trece$ svjetlosno$ konusa. "no sto je na
zemlji osvijetlio ovaj Ure%lektorV bilo je vidljivo kao po danu W kuce, putevi, polja... 6atim se
svjetlost re%lektora podi$la sa zemlje i zaustavila se na sovjetskom zrakoplovu.
!osada je sve to pazljivo re$istrirala, ali se # zbo$ ne prihvatanja zvanicnih sovjetskih or$ana da
%enomeni N" postoje # kolebala da li da o svemu izvijesti <ontrolu leta. No, sve su se te dileme
rasprsile kada je Ubijela tackaV nestala i na njenom mjestu se pojavio W zeleni oblak. <apetanu
aviona ucinilo se da se misteriozni leteci objekat o$romnom brzinom priblizava i da sijece kurs
aviona. <ada je, u tom trenutku, kapetan @$or Ferkasin kriknuo svom pomocniku& U!redaj
izvjestaj zemljiV, isto$ trenutka nepoznati objekat se zaustavio.
U6eleni oblakV je u meduvremenu poceo da izvodi e$zibicije. U!ropaoV je ispod visine na kojoj
je letio avion, a zatim se ponovo podi$ao vertikalno. !oceo je da se krece lijevo#desno, pa zatim
ponovo dolje#$ore. Na kraju, %iksirao se tacno preko puta aviona i... nastavio da leti kao da je
privezan za avion na visini -+.+++ metara i brzinom od )++ kilometara. U unutrasnjosti UoblakaV
palila su se i $asili mali plamicci, kao ukrasi na novo$odisnjoj jelki. Na horizontu su ostajali
tra$ove vatrene cik#cak linije.
sta je vidio radar.
U meduvremenu UoblakV se poceo mijenjati. @z nje$a je izrastao UrepV, koji je licio na Uvazdusnu
pijavicuV, siru u vrhu, uzu pri dnu. Tako je na nebu nastala UzapetaV, nakon ce$a se UrepV poceo
podizati prema UhorizontuV. @z elepticno$ oblika, UrepV se zatim pretvorio u W Ucetverou$aoV.
!osada je raportirala na zemlju da ih prati ostronosni Uoblacni avionV W bez krila i sa suzenim
repom. "svjetljavao se cas zelenim, cas zutim svjetlom.
U tim trenucima, iz pravca !etersbur$a prema zoni aerodroma u Minsku priblizavao se jos jedan
avion UTU#-*(V, koji je od prvo$ aviona bio udaljen oko stotinu kilometara. 5ilo je nemo$uce
da se sa te udaljenosti ne primijeti Uoblacni avionV. <omandir dru$o$ aviona, ipak, nije nista
uocavao. ,ispecer u Minsku, koji je odlicno vidio misteriozni leteci oblak dao je petersburskoj
posadi koordinate i su$erirao u kom pravcu da obrate paznju. !oslije to$a, posada je bukvalno
oslijepila od snazne svjetlosti koja je izbila iz UoblakaV. <ada su dosli sebi, vidjeli su ono sto su
za sve vrijeme promatrali piloti i putnici iz prvo$ UtupoljevaV.
U paketu sa Uoblacnim avionomV, posada @$ora Ferkasina je prosla iznad $radova Ri$e i
4ilnusa. 4azdusni dispecer tih $radova %iksirali su cudni tandem. eteci iznad Fudsko$ i
!sovsko$ jezera, posada je mo$la da ocijeni razmjere Uoblacno$ zrakoplovaV. 6ajednicki let
trajao je sve do Talina.
<asnije je utvrdeno da je dispecer u Talinu na svom radaru sve to jasno vidio i pratio W pred njim
je, uporedo sa UTU#-*( 3V stalno bila misteriozna letjelica.
2O2ULA*I#AO* L>>,I= AN&I*A
ALAN =IN>1D 6nameniti americki znanstvenik, jedan od najvecih popularizatora letecih
tanjira. =voju doktorsku diplomu iz oblasti astronomije stekao je na =veucilistu u Fika$u -/*0.
$odine. 5io je pro%esor na =veucilistu u "haju, a potom rukovodilac opservatorije Makmilan. U
meduvremenu je postao konsultant u cuvenom projektu U!lava knji$aV americkih zrakoplovnih
sna$a.
=matra se da je upravo Linek iskovao skracenicu U9" CUnidenri%ied 9lyin$ "bject W N",
Neidenti%icirani leteci objektD.
@ako je u pocetku bio skeptican kada su u pitanju leteci tanjiri, Linek je prikupio hiljade
izvjestaja i licno istrazio desetine slucajeva. !ocetkom sedamdesetih $odina objavio je zapazeno
djelo UThe U9" GRperienceV i prvi je iskovao %razu Ubliski susret trece vrsteV.
Linek je osnovao Fentar za istrazivanje %enomena N", u kojem je nje$ova supru$a Mimi uz
pomoc nekoliko saradnika analizirala prikupljena obavjestenja o pojavi letecih tanjira. Njihove
statisticke studije polazile su od neuobicajnih do$adaja sa elementima pouzdanosti, ali nijedno
njihovo istrazivanje nije, nazalost, rezuliralo nepobitnim dokazima o N"#realnostiQ
NLO !U "IHANI I U 2*OsLO!I
A*=I">D Tvrdnje da su leteci tanjiri proizvod masovne psihoze prouzrokovane covjekovim
letom u kozmos i velikim rivalitetom obavjestajnih sila u vrijeme hladno$ rata, istrazivaci N"#
a suprotstavljaju izvjestaje iz A@A stoljeca. ,vadeseto$ au$usta -))+. clan 9rancuske akademije
M. 3. Trekul navodno je vidio za$onetni zlatno#bijeli leteci objekat oblika ci$are. Eodinu dana
kasnije, 22. juna -))-. $odine, krstareci izmedu Melburna i =idneja dva sina princa od 4elsa
posmatrali su neki leteci objekat, opisavsi $a u knjizi U<rstarenje 5akanteaV. =pominje se i
zvanicna izjava 3leksandra Lamiltona, %armera iz e Roja u <anzasu i bivse$ clana
!redstavnicko$ doma =3,, podnijeta 2-. aprila -)/1. u kome trvrdi da je vidio cudni Uzracni
brodV kako leti nebom.
U3ko se po$ledaju arhive vidi se da je april -)/1. vrvio pojavama cudnih vazdusnih brodova u
=3,V, tvrdi 9renk Gdvards u svojoj knjizi Ueteci tanjiri W ozbiljno pitanjeV.
!pektakl na nebu
4idali su ih piloti, pomorci, policajci, cak i astronomi, ali jos uvijek niko nije od$onetnuo o
nepoznatih vremensko#prostornih dimenzija ili.
AL;>N :A&1D To$ dana, -2. au$usta -/1(. $odine, oko tri sata poslije ponoci, americki
policajci Majk 3lden i Mark !en, bili su u rutinskoj patroli nedaleko od peri%erije mirno$ $radica
Tiltona, kod Nju Lemp%sira. "djednom, na udaljenosti od jedno$ kilometra, iznad krosanja
drveca u$ledali su beidenti%icirani leteci objekat. !rema navodima policajca 3ldena, koje je
objavila $otovo cjelokupna americka stampa, za$onetna je letjelica imala oblik o$romne lopte za
ra$bi i bila je svjetlija od bilo koje zvijezde na nebu.
!olicajci su odmah ukljucili svoj sluzbeni ma$neto%on i uspostavili radio#vezu sa !olicijskom
stanicom, kako bi sljedecih minuta dezurnom sluzbeniku iznosili sve pojedinosti koje su zapazali
na neobicnoj letjelici. Uz konsultaciju sa Fentralom, odlucili su da tajanstvenim posjetiocima iz
letjelice skrenu paznju na svoje prisustvo, pa su upalili du$acka svjetla na svom automobilu
usmjerivsi ih prema letecem tanjiru. @stodobno su na krovu kola ukljucili karakteristicnu treptavu
plavu svjetlost.
Nema sumnje, bica iz letece$ tanjira su ih odmah primjetili, jer je u istom casu, otuda sti$ao
jasan od$ovor& sa neobicne letjelice je dolazila zuto#plava svjetlost, u istom ritmu kao i sa
policijskih kola. <ao da su od$ovarali na svjetlosne si$nale, priblizujuci se policajcima u isto
vrijeme.
U meduvremenu, na lice mjesta sti$la je jos jedna policijska patrola. U kolima su bili iskusni
policajci =tiven Lodz i Mark =tenli. "ni su slusali izvjestaj svojih kole$a, pa su odmah dosli da
im se nadu pri ruci. Najzad, sti$la su i treca policijska kola, u kojima je bio se% policije Larold
<nolton. ,akle, pet policajaca s troja kola, ma$neto%onima i radio vezamama...
@znanada, policajci su primijetili jos dva manja leteca tanjira, bljestavobijele boje. !ostrojeni u
nekoj cudnoj %ormaciji, tri su cudne letjelice, pred zapanjenim americkim policajcima, pocele da
izvode prave zracne akrobacije. Fas su vertikalno polijetale, cas su se okretale u kru$, dizale, pa
spustale, pa opet dizale. <ao da su zeljele da prikazu sve mo$ucnosti koje posjeduju.
!oslije otprilike pola sata, tri su leteca tanjira na$lo odletjela i iz$ubila se iz vidokru$a. ,a je
svjedocanstvo autenticno u to niko ne sumnja jer su spektakularnu nebesku predstavu sa svojih
prozora promatrali mno$i mjestani koji zive u blizini.
!LU,A& +:OI5N> ;OIN!-
A1=U*!? L>!LI>D Eodine -/.1. zabiljezen je jedan od najzanimljivijih slucajeva iz dosjea
letecih tanjira, poznatiji pod nazivom ;Moi$ne ,o:ns;. Naime, jedan bivsi o%icir R39#a, K. 5.
B. 5rooks, naveo je u svom izvjestaju da je primijetio neidenti%icirani leteci objekat. eslie
3khurst je provjerio istinitost te tvrdnje kroz intervju sa 5rooksom, u %ebruaru -/.). $odine.
3khurts je, inace, bio pripadnih 3viojedinice M", =#(, koja je prva primila izvjestaj s
navodima da je nekolicina ljudi primijetila misteriozne loetjelice. 6ajedno sa kole$ama, 3khurst
je zakljucio da je najvjerodostojinije objasnjenje slucaja ;Moi$ne ,o:ns;, to sto je ocevidac
nosio opticka sociva, sto i jeste bila istina, ali i ne dovoljno opravdanje teze da N" nikako ne
postoji.
O!:A*A,I N>BA
A>*ONAUI,NI J"O&NIK IN$O*:A,IONI !>*"I!D "vaj servis je mjesten u 4elikoj
5ritaniji, u londonskom Fentru za kontrolu aviosaobracaja u zapadnom ,raytonu, u MiddleseRu.
!rema sluzbenom nalo$u, kontrolori aviosaobracaja na 3erodromu, nadlezni su da smjesta
obavijeste od$ovorne or$ane o eventualnim videnjima ili radarskim re$istriranjima
neidenti%iciranih letecih objekata.
#NAN!">NA OB*A;A NLO-a
A*5U:>NI 1LO;A 2O>*AD 9rancuski znanstvenik <lod !oer, du$o$odisnji direktor
Nacionalno$ centra za kozmicka istrazivanja u Tuluzu, pokusao je da otkrije da li uistinu postoje
leteci tanjiri i da ujedno napravi neku vrstu standarda ili portre#robota ovih misterioznih letjelica.
"d *0.+++ re$istriranih prijava, u kojima su ocevici pred vlastima iznijeli svoja zapazanja o
onome sto su vidjeli i culi i neposredno dozivjeli u susretima sa letecim tanjirima, <lod !oer je
izvrsio detaljnu selekciju i odbacio cak *(.+++ re$istriranih slucajeva. Liljadu prijava uzeo je u
obzir iz jednostavno$ razlo$a sto mu se ucinilo da su ar$umenti izneseni u njima dovoljno cvrsti
i oslobodeni uobicajene maste i %antastike.
!osto je sve slucajeve jos jednom provjerio i obradio, pripremio je $radu za kompjuter koji je
trebalo da izbaci tipicne karakteristike letecih tanjira. Gvo sta je !oer ustanovioa nakon
kompjuterske obrade materijala.
!rvo, bez ikakvih diskusija, leteci tanjiri postoje. "ni su na stotine puta slijetali na slabo
naseljena mjesta. <ada se $ledaju danju, boja im je bljestavometalna, s otsjajem suncevih zraka.
Nocu najcesce iz$ledaju zuto#oranz boje. Mo$u da budu u obliku diska, ci$arete ili neko$ dru$o$
ovalno$ oblika. Njihovo prisustvo cesce se uocava nocu Cu 1+ posto slucajevaD, ne$o danju. U
deset posto slucajeva primjecuju se prilikom ateriranja, a u pet posto slucajeva pored letecih
tanjira primjecuju se i za$onetna bica koja njima upravljaju.
Eotovo je si$urno # smatra %rancuski znanstvenik <od !oer # da te eni$maticne letjelice
posjeduju veliku ma$netnu ener$iju, koja cesto moze da ometa emisiju radija ili da prekine
radio#veze u avionima, a nekad i da izbaci iz upotrebe citav sistem komunikacija u avionskim
kabinama.
Takoder, kao si$urno moze se uzeti da leteci tanjiri u 6emljinoj atmos%eri mo$u razvijati mno$o
vecu brzinu od 20.+++ kilometara na sat i da mo$u odjednom da mijenjaju pravac kretanja, sto
nijedna zemaljska letjelica nije u stanjuQ
<lod !oer je jos ispitivao jedanaest mjesta u 9rancuskoj na kojima su se, navodno, spustali leteci
tanjiri. Na jednom je mjestu cak naisao na svjez tra$ prizemljivanja ovih letjelica # na udubljenje
u obliku tri skije # na osnovu ko$a je izveo racunicu da su leteci tanjiri teski izmedu pedeset i
stotinu tona i du$acki izmedu dvjesto i trista metara. 6animljiva je i konstatacija %rancusko$
znanstvenika da na mjestima $dje se leteci tanjiri prizemne, sljedecih $odina nista ne moze da
uspjeva, cak ni korovQ
Nevjerovatno putovanje
4i>ali su ih piloti, pomorci, policajci, cak i astronomi, ali jos uvijek niko nije od$onetnuo o
nepoznatih vremensko#prostornih dimenzija ili..
A;A:!1I? 5>O*5>D 6a ime Eeor$ea 3damsko$ veze se najpoznatiji slucaj navodno$
kontakta sa alienima. 3damski je roden -)/-. $odine, ali je tek u .2. $odini zivota, odnosno
-/0*. $odine, publicirao pricu o svom kontaktu sa bicima iz dru$ih svjetova. U knjizi ;eteci
tanjiri nam dolaze;, 3damski navodi da je od -/(.. $odine imao vise puta priliku susresti se sa
4anzemaljcima.
!rvo$ aliena upoznao u -2,*+ casova, u cetvrtak, 2+. novembra -/02. $odine. ,esilo se to u
<ali%orniji, na podrucju ,esert Fentra, deset kilometara prema 3rizoni. 3damski i alien su
komunicirali kombinacijom znakovno$ jezika i telepatije. 3dams se predstavio kao Upro%esor
Eeor$e 3damskiV, iako ostaje otvoreno pitanje da li je uistinu nosio titulu pro%esora. 4ecinu
svojih veza 3damski je uspostavio preko Mount !alomara, najvece$ svjetsko$ teleskopa, iako
danas mno$i zlonamjernici tvrde da je nje$ova jedina veza sa Mount !alomarom bila ta sto je
sluzio hambur$ere u turistickom ka%icu na podrucju na kojem je bila smjestena cuvena
opservatorija. 3lien je, navodno, 3damskom objasnio da dolazi sa planete 4enere, koju je
3damski nazvao sestrom planete 6emlje. @ jos nesto& 3damski navodi da je letecim tanjirom
proputovao kroz =uncev sistem, $dje je upoznao Marsovce, =aturnizane i Kupiterijance.
9antasticni dozivljaji 3damsko$ i danas imaju mno$o pobornika, iako su istrazivanja
demantirala vecinu nje$ovih navoda. No, najveci problem je taj sto je znanost nezainteresirana
za provjeru vecine nje$ovih tvrdnji, jer se znanstvenicima nje$ova prica cini krajnje
nevjerovatnom.
N>"&>*O"ANI ;OzI"L&A&I
AB;U,ION! JkidnapiranjeKD Najspektakularnija svjedocanstva o ovom N" %enomenu su
ona o kojima $ovore ocevici, bilo da se radi o ljudima koji su samo opazili letece tanjire, bilo da
se radi o zrtvama aliensko$ kidnapiranja. Tipicni scenario za ono sto se u =3, naziva
UobductionsV obicno je vezan za izolirana i nenastanjena podrucja, kroz koja nocu sami voze i
$dje bivaju napadnuti i oteti iz svojih automobila, te prebaceni u N"#e. U letecim tanjirima,
postaju zrtve cudnih medicinskih istrazivanja, kirurskih zahvata, maltretiranja i raznovrsnih
eksperimenata.
!rema do sad prikupljenim podacima, bar kada su u pitanju =3,, u proslosti su se kidnapiranja
desavala na najrazlicitijim mjestima i u najrazlicitijim vremenima dana i noci. @zuzetak ne
predstavljaju cak ni stro$o intimne spavace sobeQ Re$istrirani su cak i slucajevi kada su ljudi iz
svojih kuca izvodeni kroz zidove, preko visoko izdi$nutih prepreka, na ulici, usred bijela dana...
U jednom slucaju, navodi se da je neka mlada zena oteta tijekom zabave, u momentima kada se
oko nje nalazio izuzetno veliki broj prijatelja i poznanika, od kojih su vecina # ili bili nesvjesni
ozbiljnosti cjelokupne situacije ili su bili paralizirani za poduzimanje bilo kakve akcije.
Nakon visesatno$ ispitivanja i saslusavanja, zrtve su najcesce vracane na mjesto $dje su
dozivjele prepad, ali bi im prije povratka alieni, na neki neobjasnjiv nacin, dali amneziju tako da
su njihova sjecanja u svjesnom stanju bivala potpuno potiskivana ili su bila puna kosmara.
=jecanja na ono sto su prezivjeli, najcesce su ostajala pohranjena u njihovoj potsvijesti.
6asto je to takoS
Neki znanstvenici vjeruju da trauma prouzrokovana otmicom i misterioznim eksperimentima u
letecim tanjirima izaziva blokadu misli i sjecanja. "ve se blokade, navodno, mo$u oslobadati
koristenjem kombinacije re$resivne hipnoze Chipnoza sa sposobnoscu vracanja u neke ranije
vremenske periodeD, tako da osobe koje su prezivjele UobductionsV, ozive potisnuta sjecanja na
dramaticne do$adaje koje su prezivjele u N"#u.
2*"I I#"&>sA&
ANONIO "ILLA! BOA!D !rvi izvjestaj o prisilnom kidnapiranju dao je 3ntonio 4illas 5oas
-/01. $odine, a o prvom iskustvu s koristenjem re$resivne hipnoze izvjestio je -/.-. $odine
bracni par 5etty i 5arney Lill, koje su neobicno iskustvo dozivjeli za vrijeme nocne vjoznje. "d
to$ perioda zabiljezeni su mno$i slicni izvjestaji, a u nekim se navode svjedocanstva u kojima su
pojedinci navodili da su se zahvaljujuci re$resivnoj hipnozi nerijetko prisjecali dramaticnih
dozivljajao, koja su im se desila tridesete ili cetrdesete $odine proslo$ stoljeca.
5udd Lopkins je upoznao veliki broj ljudi koji su se pod hipnozom UsjetiliV neobicnih detalja u
koje je tesko povjerovati, ali jos teze ih je odbaciti. "n smatra da takozvane ;neistinite slike;, ne
mo$u uvijek biti pod znakom pitanja. "cevicima je neophodno pruziti priliku da se UotvoreV i da
se prisjete i najmanjih detalja, a istrazitelji se moraju prihvatiti i ulo$e psihoterapeuta.
@ dok neki istrazitelji stavljaju pod upitnik pravovaljanost podataka dobijenih putem re$resivne
hipnoze, niko u =3, danas ne sumnja u terapeutske e%ekte ovo$ nacina budenja potsvijesti.
<athie ,avis je u intervjuu datom -//+. $odine, izjavila da je cak bila spremna poduzeti
samoubistvo da nije bilo Lopkinsa i nje$ove pomoci. "na je navela da joj je bilo veoma tesko da
se sama nosi sa bolnim iskustvima dozivljenim u jednom letecem tanjiru, te da joj je bila
neophodna pomoc neko$ psihoterapeuta kao sto je 5udd Lopkins.
Neobicni sucaj <athie ,avis detaljno je opisan i u Lopkinsovoj knjizi ;Neobicni pozivi bica sa
dru$ih planeta zabiljezeni u sumi Fopley;. @ jos nesto, $otovo svi slucajevi otimanja i
kidnapiranja ljudi od strane bica iz N"#a razlikuju se svaka na svoj nacin.
,IA I $>NO:>N NLO
A,U$$? &O=ND U decembru -/./. $odine Kohn 3cu%% je postao direktor N@F3!#a, institucije
koja se bavila istrazivanjem %enomena letecih tanjira. 3cu%% je naslijedio majora ,onalda G.
<eyhoea, koji je prije to$a pukovnik Kosepha 5ryana @@@ smjenio s duznosti se%a specijalno$
F@3#no$ "djela za psihicka istrazivanja zrtva rata. "n je uspostavio cvrsce veze sa F@3#om i
%enomenu N" dao le$alitet.
3cu%%a je kasnije naslijedio 3lan Lall, penzionirani detektiv F@3, koji je stvorio obiman dosije
slucajeva koji nikada nisu znanstveno objasnjeni, a mno$i su $odinama drzani u stro$oj tajnosti.
L>5ALI#I*AO L>>,> AN&I*>
A;;ONI#IO? =U5= &D Medu mno$obrojnim pojedincima kojima trebamo zahvaliti
priznavanje postojanja %enomena letecih tanjira, svakako je i uporni americki kon$resmen Lu$h
K. 3ddonizio. "n je, nakon sto je detaljno proucio izvjestaje N@F3!#a, -/.-. $odine javno
osudio skrivanje od ociju javnosti podataka vezanih za videnja N" na nebu =jedinjenih ,rzava.
Nje$ova kritika izazvala je lavinu ne$odovanja americke javnosti, medu mno$ima i u$lednih
amreickih intelektualaca, pa je %enomen letecih tanjira dobio U$radanstvoV i postao temom kojoj
se pocelo pristupati na jedan dru$aciji i mno$o ozbiljniji nacin.
Oni vr6e eksperimente na ljudima)
!osljednjih $odina veliki broj znanstvenika istra8uje jedan $otovo nevjerovatan %enomen&
iskustva ljudi koji su imali
ako sam prakticirala rad samo s odraslim licima, iznad 2-. $odine 8ivota, odlucila sam da primim
-)#$odinje$ Marka zbo$ nje$ove bake i djeda, mojih bivih pacijenata. =jedio je sam u
cekaonici kada sam izala. Upoznali smo se i krenuli ka ordinaciji. @mao je prelijepe crte lica i
atletski $radeno tijelo. Usput mi je ispricao da ima artritis, ali da se sada relativno dobro osjeca s
obzirom na stanje u kakvom je bio nekoliko $odina ranije. U=ada artritis imam samo u kukovima,
donjem dijelu leda i u clancima,V kazao je.
;"sjecao sam kao da lebdimQ...;
Mark mi je pricao o svom 8ivotu, svojoj 8elji da upie %akultet i %rustracijama zbo$ bolesti. !itala
sam $a da li je u 8ivotu imao ponavljane snove. Uspio se sjetiti nekoliko takvih snova, ali je
samo jedan od njih za$olicao moju znati8elju. !odsjecao me na susret s vanzemaljcima,
alienima.
# =an mi se cinio posve stvaran W prisjecao se Mark. # 5io sam potpuno bespomocan, paraliziran.
Nekoliko sekundi preda mnom je stajala nepoznata osoba koja kao da nije bila s nae planete. U
stvari, nije bilo ljudsko bice i podsjecalo me na aliene. @malo je du$uljasto lice, ali poto moj san
nije bio potpuno jasan, ne mo$u se sjetiti detalja s to$ lica. "ci su mu bile okru$le i bljetavo
zelene. Nakon to me je uzelo u narucje, osjecao sam se kao da lebdim to me je iskreno
uplailo...
# <oliko se cesto ponavljao taj sanS
# Mno$o puta tokom niza $odina.
# Ke si li se ikada interesirao za letece tanjireSQ...
U tom trenutku nMarkov po$led je zablistao.
# ,a, veoma sam zainteresiran za vanzemaljske pojave. Festo razmiljam o alienima i njihovoj
tehnolo$iji... @ o nacinima na koji nas oni analiziraju. ,ok sam le8ao u djecijoj bolnici, nadao
sam se da ce me alieni oteti i odvesti sa sobom. Fak sam pohadao i kurs astronomije i mno$o
sam vremena proveo $ledajuci u zvijezde.
# ,a li si ikada sanjao N"S # upitala sam $a.
# ,a. Nekoliko puta. "bicno sam sanjao kako ulazim u brod i polijecem, a u tom trenutku bi moj
san obicno prestajao. U dru$im snovima stajao bih na zemlji dok bi N" letio iznad mene.
Tri puta kidnapovan
"dlucila sam da $a odmah podvr$nem hipnozi. Mladic je uskoro zaspao i uao u srednji
hipnoticki trans.
M3R<& 4idim kucu u kojoj sam 8ivio. =edam mi je $odina, period neposredno nakon to sam
obolio od dijabetesa. !ojavljuju se alieni i odvode me. Unose me u brod.
,r. 9@"RG& "bjasni mi ta tacno vidiQ Navedi detaljeQ
M3R<& 6aista ne znam kako su uli u moju kucu. <roz zid. Mo$u prolaziti kroz zid. = njima
izaao kroz krov. Ubrzo su me uveli u svemirski brod. =a mnom su bila dva aliena... !omalo se
plaim. 3li imam osjecaj da mi se ovo ne do$ada prvi put, da sam vec dva#tri puta prije bio
kidnapovan. 3lieni me sada polije8u na sto. 4oze me kroz neki hodnik i u meduvremenu diraju
moje ocne kapke.
,r. 9@"RG& <ako se sad osjecaS
M3R<& Ne boli me nita. Nisu $rubi prema meni. Ne povreduju me vec samo raz$ledaju moje
kapke. =ada me uvode u veliku prostoriju u kojoj se nalazi jo jedan djecak.
,r. 9@"RG& ita se s njim deavaS
M3R<& "n iz$leda kao da spava.
,r. 9@"RG& ,a li mu ita radeS
M3R<& Ne. "n samo tamo le8i na stolu.
,r. 9@"RG& Edje su alieniS
M3R<& Nisu tu. Ne$dje su izali.
,r. 9@"RG& ,a li si sam u prostoriji s tim djecakomS
M3R<& ,a. 6nam da je djecak tamo, ali ja ne marim to je on tu. 6abrinut sam za sebe. Nelio
bih da je sve ovo san...
Tajanstveni eksperimenti
,r. 9@"RG& Gvo, sad si se probudio.
M3R<& ,a. "bojica smo budni i pored svako$ od nas stoji po jedan alien. "ni imaju zadatak da
nas dr8e za ruke. Ustajemo i uz njihovu pomoc hodamo. Mislim da posmatraju nacin na koji
hodamo...
,r. 9@"RG& 6ato misli da oni posmatraju nacin na koji hodateS ,a li vam neto $ovoreS
M3R<& Ne $ovore nam nita. Ne znam kako se sporazumijevamo s njima, ali se nekako
sporazumijevamo...
,r. 9@"RG& ,a li primjecuje bilo ta neobicno u svom hoduS
M3R<& Ne. Moj hod je sasvim dobar. 3lieni $ledaju moja koljena, clanke i kukove. Nekoliko
puta su ponovili pre$led. 4racaju me na sto. !onovo le8im.
,r. 9@"RG& ita se sada do$adaS
M3R<& <ao da sam pod anestezijom. @ dalje osjecam da sam na stolu, svjestan sam ta mi se
do$ada, ali sam bespomocan da... @mam osjecaj kao da sam malo izdi$nut iznad tijela. "ni mi
stavljaju neku cjevcicu u penis...
,r. 9@"RG& ,a li su ti objasnili zato to cineS
M3R<& Rekli su mi da 8ele napraviti neto to ce mi koristiti...
,r. 9@"RG& <akav oblik anestezije su ti daliS
M3R<& Nisu mi nita dali. Kedan je od njih samo spustio ruku na moje celo. Nje8no me je
dodirnuo i ja sam zaspao.
,r. 9@"RG& ita si dalje osjecaoS
M3R<& <ao kada lijecnik pritice va stomak pokuavajuci da otkrije cir ili neto slicno... =ada
vidim sebe s visine. 3lieni su poredani oko mo$ tijela i neto rade oko mojih testisa. Mislim da
provjeravaju cjevcicu. =ada su je izvukli, i to veoma brzo, $otovo neprimjetno.
;ijecili su moj dijabetesQ...;
,r. 9@"RG& ,a li si ih upozorio da te ne povrijedeS
M3R<& Kesam. Rekao sam im da ne 8elim da mi ostanu o8iljci...
,r. 9@"RG& @ ta se sada do$adaS
M3R<& =ada pre$ledaju moje $rudi. =amo ih dodiruju. ,odiruju moj vrat i okrecu mi $lavu s
jedne na dru$u stranu. =ijeku mi komad kose... CpauzaD =ada jedan alien palcevima ili prstima
dodiruje moje sljepocnice. Ka se budim.
,r. 9@"RG& @...S
M3R<& Kedan od njih mi poma8e da se podi$nem sa stola i vodi me do male stolice. Nakon to
sam se smjestio, iznad $lave mi je stavio okru$lu posudu, slicnu haubi. "sjecam kako me
obuzima toplina ispava mi se. =pavam... ,olazi jedan alien, skida haubu iznad moje $lave,
stavlja me u le8eci polo8aj i... 5UM...
,r. 9@"RG& ita znaci to 5UMS
M3R<& Ka sam opet u svojoj sobi, u svom krevetu. 3li osjecam malu $lavobolju.
,r. 9@"RG& Nelim se vratiti na tvoj boravak na brodu, dok su te alieni lijecili. =jeti se kako si se
tada osjecao. 3ko su te izlijecili, sjeti se stvari koje su ostavile najveci utisak na tebe...
M3R<& <roz lijevu stranu mo$ stomaka su postavili veliki aparat, koji je odailjao pulseve,
odnosno ok#talase u moj pankreas. ijecili su moj dijabetes. 3parat me $olica dok alje talase
kroz moje tijelo...
,r. 9@"RG& <ako zna da su talase slali u tvoj pankreasS
M3R<& 6nao sam po tome to se kraj aparata zavravao u mom pankreasu, a ja sam imao
dijabetes. Na neki nacin sam svjestan da me 8ele izlijeciti...
,r. 9@"RG& <oliko aliena sada ima s tobomS
M3R<& =amo jedan.
<ako iz$ledaju alieniS
,r. 9@"RG& Mo8e li mi $a opisatiS
M3R<& @ma ravnu $lavu, koja nije zaobljena kao naa. @ma prilicno iroka ramena i tanak vrat.
Ruke su mu mno$o du8e ne$o kod ljudi. !rsti takode. @ma samo cetiri prsta, a jedan od njih je
palac.
,r. 9@"RG& <akvo je nje$ovo liceS
M3R<& @ma izbacene obraze, koji odudaraju od ostalo$ dijela lica. @ma jako mala usta, koja
nikako ne otvara. Nos ima samo dvije rupice. "ci su mu slicne macijim, crno#tamnozelene i
udubljene su. Elava mu ima oblik jajeta. Ne vidim da ima kosu, ali vidim da ima nekoliko dlaka
na $lavi, ne mno$o. Nema ni obrve, ali ima veoma male ui koje ne lice naim. U stvari, i to su
samo dvije rupe u $lavi.
,r. 9@"RG& Mta ti je alien jo radioS
M3R<& Na meni je isprobao svu svoju medicinsku opremu. !osebnim spravama je izvadio krv
iz moje ruke, a zatim je iznad mojih $rudi postavio o$romnu plocu. Tom spravom je skenirao
moja pluca i srce. Na snimku sam prvi put u 8ivotu vidio kako iznutra iz$ledam. =ve svoje
unutarnje or$ane i kosti.
,r. 9@"RG& ,a li te je sve to plailoS
M3R<& Ne. "sjecao sam se kao na lijecnickom pre$ledu. "sjecao sam i neku bliskost prema
alienima, kao da mi se te stvari ne deavaju prvi put.
,r. 9@"RG& ita ste tacno osjecali& bliskost ili to da ste imali osjecaj kao da vam nije prvi put da
vam se to do$adaS
M3R<& "sjecao sam bliskost s alienom, i to zato to se on ponaao veoma ljubazno, ba kao
prijatelj. ,jelovao mi je veoma ljubazno, kao da sam $a vec ranije vidio i raz$ovarao s njim.
,obri poznavaoci ljudsko$ tijela
,r. 9@"RG& <ako su alieni bili odjeveniS
M3R<& Na sebi nisu imali nita. 5ili su $oli do ko8e, koja im je mijenjala boju, ovisno o
svjetlosti u prostoriji. Mijenjala je sve boje, od bijele do crne.
,r. 9@"RG& ,a li su $ovorili ita o vaem dijabetesuS ,a li su vas ita pitali u vezi s bolecuS
M3R<& Ne. "ni su vec znali da imam dijabetes. iok#talasi koriteni su za lijecenje dijabetesa. To
sam osjecao. Mislim da je njihova %unkcija bila da o8ive mrtve dijelove pankreasa. 3li u tome
nisu uspjeli.
,r. 9@"RG& ,ok su ispitivali va penis, da li ste imali osjecaj da su uzeli uzorak spermeS
M3R<& ,a. Fjevcica je na kraju imala proirenje. @ to je za mene bilo veoma bolno. Mislim da
je na tom proirenju bio otvor koji je usisao spermu. Na kraju cjevcice nalazila se i kamera. "ni
mora veoma dobro poznaju anatomiju ljudsko$ tijela i mislim da su ispitivali dio iz koje$ sperma
dolazi, zbo$ ce$a su je morali isisati. To me je mno$o boljelo, iako sam spavao i u tim trenucima
svoje tijelo $ledao s visine.
;=ve$a sam se sjetioQ...;
,r. 9@"RG& <ako ste znali da vas boliS
M3R<& Ne znam. =jecam se da sam i kasnije prilikom mokrenja osjecao bolove...
,r. 9@"RG& <oliko su puta uzimali vau spermuS
M3R<& Mislim, dva put.
,R. 9@"RG& <ada je bilo posljednji putS
M3R<& <ada sam imao -0 $odina.
,R. 9@"RG& ,a li imate jo neto da mi povjeriteS =jecate li se jo nekih detaljaS
M3R<& Ne. "vo je sve.
Nakon to se Mark probudio iz hipnoze, klimnuo je $lavom& VNe mo$u da vjerujem da se to
meni do$odilo. 3li sve$a sam se tako jasno sjetio. @ osjecaji su bili pravi, plaio sam se kao da mi
se sve to ponovo do$ada...V
Oni su medu nama)
"vu recenicu svojevremeno je izrekao americki pukovnik Kames 5o Erotz za vrijeme svo$
susreta sa predsjednikom =3, Ronaldom Re$anom u tajnoj bazi 9ort Farson u FoloraduQ
Alieni su na6a realnost)
"va %antasticna tvrdnja jo koliko juce mo$la se procitati samo u znanstveno%antasticnoj
literaturi. ,anas je ona, medutim, tvrdnja iza koje punim imenom i prezimenom stoji sve vie
u$lednih americkih kozmickih strucnjaka, astronauta i istra8ivaca %enomena N". Medu njima
je naj$lasniji dr. Richard K. 5ovlan, u$ledni americkii psiholo$, autor dvije zanimljive knji$e #
;!ozitivna iskustva sa misterioznim posjetiteljima; i ;@zvanzemaljski kontakti i ljudsko
ponaanje;. Nje$ovu izjavu da ce Uvlade =3, i Rusije uskoro prekinuti utnju koja traje vec vie
od 0+ $odina i reci nam istinu o postojanju 4anzemaljaca i N"#a na naem planetuV, prenijela
je cjelokupna svjetska tampa.
9okantna istina
!ripremajuci se za to okantno suceljavanje sa istinom, smatra dr. 5ovlan, americki su zvanicnici
-). marta -//0. $odine vec testirali i javnost. To$ dana je ,isney Forporation prikazala je
dokumentarac o pojavama N"#a. 5ez ikakve najave, namjerno, htjelo se vidjeti reakcije
$ledatelja u dr8avama Fonnecticut, Tennessee. 3labama, 9lorida i Fali%ornia, jer je T4#postaja
koja je bila odabrana za prikazivanje autenticno$ dokumentarno$ %ilma imala vidljivost samo u
tim dr8avama. 6apanjujuci %ilm, nikada do tada prikazan, komentirao je Michael Gisner, izvrni
producent ,isney Forporation, a mno$e nje$ove tvrdnje izrecene te veceri vie su ne$o
okantne&
j Fovjecanstvo se nalazi u sreditu najvece$ do$adaja u svojoj povijesti, kontakt sa inteli$entnim
bicima sa dru$ih planeta je uspostavljenQ
j @nteli$entna bica nas pozivaju da pristupimo $alaktickom savezu. Taj je poziv istodobno i
velicanstven i zastraujucQ
j 4anzemaijski brodovi na nau planetu dolaze u valovima i mo8emo reci da smo preplavljeni
$ostima iz svemiraQ
j Nama jo uvijek nezamisliva tehnolo$ija omo$ucuje 4anzemaljcima da putuju svemirom i
nevjerojatnom brzinom udu u nau atmos%eruQ
j 4ie od jedne vanzemaljske letjelice palo je na 6emlju i bilo otkriveno od strane americke
vojske. "bavljena su tajna ispitivanja, daleko od ociju javnostiQ
j U mjestu Ros:ell, Ne: MeRico, jedan N" do8ivio je nesrecu. U njemu su pronadena tri
mrtva 4anzemaljca. "staci letjelice i tijela doljaka podvr$nuta su znanstvenom ispitivanju u
projektu koji se vodio pod imenom Majestic T:elve. Erupu je osnovao americki predsjednik
Truman, a u javnosti je njeno postojanje decenijama demantiranoQ
j <ada je americki predsjednik Kimmy Farter na pocetku preuzimanja du8nosti predsjednika
o%ormio Ured odmah je dao instrukcije da se osnuje <omisija za kontakte sa vanzemaljcimaQ
j U novembru -/10. $odine 6apovjednitvo americkih vojnih zracnih sna$a uspostavilo je
kontakt sa 4anzemaljcima, koji su ih posjetili u nekoliko N"#a.
j !ostoje naznake da ce americka vlada uskoro prekinuti utnju du$u vie od pola stoljeca i da ce
de%initivno priznati da su 4anzemaljci W naa realnostQ.
!omocu ovo$ testa, 4lada je htjela vidjeti reakciju javnosti na mo$uci susret sa 4anzemaljcima.
Te veceri, tele%onska slu8ba u navedenim dr8avama do8ivjela je kolaps, a slu8ba hitne pomoci
uvidjela je koliko je njihova dosadanja e%ikasnost relativna stvar.
1ada je pocelo.
UTokom $odina koje su uslijedile nakon @@. svjetsko$ rata, 4lada =3,#a bila je suocena sa
serijom slucajeva koji ce promijeniti tok povijesti i utjecati na buducnost cijelo$ covjecanstvaV#
smatra Richard K. 5oylan u tekstu koje$ prenosimo. Ti do$adaji bili su toliko nevjerojatni, da se
tadanji predsjednik Truman sa svojim vojnim vrhom osjetio potpuno bespomocnim, iako je
upravo kao pobjednik izaao iz ,ru$o$ svjetsko$ rata. U to vrijeme, =3, su jedine posjedovale
atomsku bombu, imale su naprednu tehnolo$iju i najjacu ekonomiju, najvii standard i najjacu
vojsku. Mo8emo samo zamisliti kako se vrh americke vlade i vojske osjecao kada su saznali za
leteci tanjir koji je pao u Ne: MeRicu. @zmedu januara -/(1. i decembra -/02. $odine pronadeno
je -. N"#a, neki od njih razbijeni u sudaru sa tlom, a neki prizemljeni Cotvaranjem vatreD od
strane americko$ ratno$ zrakoplovstva. !ronadeno je .0 tijela, a jedan pre8ivjeli 4anzemaljac
odve8en je u vojnu bazu. Trinaest letjelica palo je u = 3,#u, jedna u Norvekoj, dvije u
Meksiku.
U Ne: MeRicu, kod mjesta 3ztec, -*. %ebruara -/(). $odine pronaden je N". Mjesec dana
kasnije, 20. marta, pala je jo jedna letjelica u blizini mjesta Bhite =ands !rovin$ Eround. 5ila
je ovalno$ oblika s promjerom od *+ metara.
To to je pronadeno -1 mrtvih tijela izvanzemaljskih bica nije izazvalo toliki ok koliko
cinjenica da su u obje letjelice pronadeni dijelovi ljudskih tijela, i to vrlo velik broj W ljudskih
$lavaQ =vi dijelovi ljudskih tijela bili su pohranjeni u neku vrstu hranjive tekucine. To otkrice
bilo je jedno od najva8nijih i najokantnijih u naoj povijesti od prahistorije do danas.
U povodu to$ otkrica u tajnosti je o%ormljena posebna komisija sacinjena od naju$lednijih
americkih znanstvenika. !rojekt je nazvan =@EN.
=lucaj ;Ros:ell; javnosti je vec dobro poznat. 3li, ;zahvaljujuci; %amoznoj F@3#e, jedna
cinjenica nikada nije objelodanjena # -/(/. $odine zarobljen je jedan N@4@ 4anzemaljac, koji je
nazvan imenom Gbe. To ime Cskracenica od GRtraterrestrial 5iolo$ical GntityD predlo8io dr.
4annevar 5ush. Na pocetku svo$ ;su8anjstva;, prilikom ispitivanja, Gbe je pokazao sklonost
;iznoenju cinjenica po svom nahodenju;. ,ru$im rijecima, volio je la$ati. @pak, nakon dvije
$odine, postupno se poceo otvarati. Nje$ove izjave kompilirane su u ;Nutoj knjizi;, a nje$ove
snimke su sastavni dio dokumentacije U!rojekta Erud$eV.
Ujesen -/0-. $odine Gbe se razbolio, ali vrhunski americki lijecnici nisu uspjeli odrediti
porijeklo bolesti. Kedino to su ustanovili bila je slicnost Gbeovo$ ustroja or$anizma sa biljnim.
5otanicar Euillermo Mendoza napokon je odustao nakon mno$obrojnih pokuaja da pomo$ne
sirotom 4anzemaljcu. ,ru$o$ maja -/02. Gbe je, na8alost, umro. 4erziju to$ slucaja, pomalo
romantiziranu, mo$li smo vidjeti u =pilber$ovom %ilmu G.T.Q
U uzaludnom pokuaju da spasi Gbea, americka 4lada je odlucila emitirati u svemir poziv za
pomoc. "d$ovora nije bilo ali projekt nazvan U=i$maV nastavljen je sa punim entuzijazmom.
ajna svjetska vlada
Nekako u isto vrijeme, predsjednik Truman do$ovorio je sa vladom ===R#a suradnju u slucaju
eventualne opasnosti od strane 4anzemaljaca. Napravljeni su i razradeni planovi obrane u
slucaju napada na nau planetu. "snovana je nezavisna komisija strucnjaka, ;Erupa 5ilderber$V,
koja je imala zadatak koordinirati americko#sovjetsku saradnju. Erupa se prvi puta sastala -/02.
$odine u Lotelu 5ilderber$, a $lavni tab je smjeten u Eenevi u Mvicarskoj. = vremenom je ova
$rupa izrasla u T3KNU =4KGT=<U 43,U, koja danas kontrolira najva8nije svjetske do$adaje
i manipulira predsjednicima i du8nosnicima svih dr8ava. Najveci uticaj ima americki predsjednik
Eeor$e 5ush, koji je du$o$odinji pripadnik samo$ vrha svjetske masonske lo8e
!ocetkom -/0*. $odine novi predsjednik uao je u 5ijelu kucu. 5io je to $eneral ,:i$ht ,avid
Gisenho:er. !ostao je poznat po svom nacinu donoenja odluka& kada se savjetinici nisu mo$li
medusobno slo8iti, nakon to bi sasluao sve alternative, odluku je donosio on sam.
Tokom -/0*. $odine, pronadeno je deset otecenih N"#a, sa 2. mrtvih i ( 8iva 4anzemaljca.
Fetiri N"#a pala su u 3rizoni, dva u Teksasu, jedan u Ne: MeRicu, jedan u ouisiani, jedan u
Montani i jedan u Ku8noj 3%rici. =totine ocevidaca vidjelo je padove tih letjelica. Gisenho:er je
bio svjestan da tajnu vezanu za letece tanjire ne mo8e javno obznaniti niti otkriti <on$resu.
!ocetkom -/0*. obratio se svom prijatelju Nelsonu Rock%elleru i njih su dvojica osnovali su
$rupu UMK#-2V. Medutim, vrijeme je pokazalo da je odluka da tra8i pomoc od Rock%ellera bila
najveca $reka predsjednika Gisenho:era, kako za 3meriku, tako i za cijeli svijet. Rock%eller je,
naime, najod$ovornija osoba za skrivanje istine od javnosti.
Eodine -/0*. astronomi su otkrili velike objekte u svemiru kako se pribli8avaju 6emlji. @sprva,
mislili su da su to asteroidi. Medutim, ubrzo su ustanovili da bi to mo$la da bude eskadrila
kozmickih brodova. !rojekt U=i$maV to je i dokazao, buduci da su uhvaceni radio#si$nali sa tih
vanzemaljskih letjelica.
<ada su N"#i doli u blizinu 6emlje, zauzeli su vrlo visoku $eosinkroniziranu orbitu iznad
samo$ ekvatora. 5ilo je nekoliko o$romnih letjelica cija namjera nije bila poznata. !omocu
projekta U=i$maV i novoosnovano$ projekta U!latoV, koristeci se kompjutorskim ;binarnim;
jezikom bilo je mo$uce dei%rirati radio#si$nale 4anzemaljaca i odrediti mjesto njihovo$
sputanja.
!od sto$o kontroliranim okolnostima, daleko od ociju svjetske javnosti, ostvaren je kontakt
licem u lice sa bicima iz dru$ih svjetova, tvrdi Richard K. 5oylanQ Mjesto sputanja bilo je u
pustinji, a poznati %ilm ;5liski susreti trece vrste; romantizirana je verzija stvarno$ do$adaja.
Filj projekta U!latoV bio je samo jedan # uspostaviti diplomatske odnose sa 4anzemaljcima, a to
je i posti$nuto. ,a bi dokazali svoje dobre namjere, doljaci su na 6emlji ostavili nekoliko svojih
pripadnika, a nekoliko 6emljana otila je njihovom letjelicom.
!usreti sa "anzemaljcima
U meduvremenu, rasa humanoidnih izvanzemaljaca spustila se u vojnu bazu na 9loridi i
uspostavila neposredni kontakt sa americkom vladom. "d 3merkanaca su zahtjevali samo jedno
W da smjesta prekinu sa nuklearnim pokusima i unite svo nuklearno oru8je. Na zahtjev americke
vlade za razmjenom tehnolo$ije 4anzemaljci su od$ovorili ne$ativnoQ ,uhovno nismo jo
spremni niti za tehnolo$iju koju vec imamo, a jo razvijenija tehnolo$ija u rukama naih
znanstvenika i politicara potpuno bi unitila planet 6emlju. ,o de%initivno$ do$ovora nije dolo
jer su predstavnici americke vlade smatrali da bi razoru8avanje u ovom trenutku predstavljalo
veliku opasnost za cijeli svijet. Nisu vjerovali 4anzemaljcimaQ ,a li su donijeli po$renu
odlukuS
Treci susret sa 4anzemaljcima odi$rao se -/0(. $odine u poznatoj vojnoj bazi Gd:ards 3ir
9orce. 5aza je bila zatvorena tri dana, nitko nije mo$ao uci niti izaci. !ovijesni do$adaj bio je
unaprijed planiran. =vjedoci su potvrdili da su vidjeli tri N"#a kako lete iznad vojne baze, i na
njih je cak otvorena vatra. =recom, bez po$odaka. !redsjednik Gisenho:er susreo se sa
4anzemaljcima 2+. %ebruara -/0(., a jevnosti je priopceno da je otiao zubaru u !alm =prin$s.
Tom prilikom potpisan je %ormalni u$ovor izmedu 4anzemaljaca i =3,. Mtovie, planeta 6emlja
dobila je prvo$ izvanzemaljsko$ ambasadora, koji je bio u bazi jo od dru$o$ interplanetarno$
susreta. Nje$ov naziv i titula bili su ;Nje$ovo =vemocno 4isocanstvo Frill C<rilD;. U uskim
vojnim kru$ovima, posprdno je nazivan ;taoc <ril;.
Ubrzo nakon ovo$ susreta, predsjednik Gisenho:er do8ivio je srcani udarQ "sim predsjednika,
susretu su jo prisustvovali 9ranklin 3llen CnovinarD, Gd:in Nourse C%izicarD, Eerald i$ht Csa
@nstituta za meta%izicka istra8ivanjaD i katolicki biskup Maclntyre iz os 3n$elesa. Njihova
reakcija na ovaj susret trebala je biti pokazatelj mo$uce reakcije javnosti cijelo$ covjecanstva.
"dluceno je da javnost jo uvijek ne bi smijela saznati za ove kontakte, a kasnija ispitivanja
pokazala su da je takva odluka bila ispravna.
U$ovor koji je posti$nut sadr8ava i tacku koja obje strane obvezuje na utnju. 4anzemaljci su se
obavezali na pru8anje pomoci u obliku novih tehnolo$ija koje ne mo$u nanijeti nikakvu tetu
ako dode u krive ruke. =a svoje sirane, americka vlada je dozvolila 4anzemaljcima da u
znanstvene svrhe vre ispitivanja na ljudima, ali pod uvjetom da se osoba vrati na mjesto otkuda
je odve8ena, da joj se ne smije nanijeti nikakve ozljede i da joj se izbrie sjecanje na do$adaj.
Takoder, 4anzemaljci su se obavezali da ce obavijetavati <omisiju Majesty T:elve CMK#-2D o
svakom svom kontaktu sa ljudima i svakom obavjenom eksperimentu. @sto tako, do$ovorena je
razmjena diplomata na ambasadorskom nivou.
Ulo0a dr@ A@ =Cneka
@zvanzemaljci su ostali na 6emlji, a 6emljani su otili na njihov maticni planet, i do$ovoreno je
vrijeme povratka. Taj do$adaj prikazanje u %ilmu ;5liski susreti trece vrste;. 6animljivo, tehnicki
savjetnik u %ilmskom projektu bio je nito dru$i do pokojni dr. K. 3llen Lynek, covjek koji
pedestih $odina pobijao postojanje N"#a da bi kasnije predvodio $rupu istra8ivaca i
znanstvenika koji su javno priznavali da su leteci tanjiri nepobitna cinjenicaQ
3utor ovo$ teksta Richard K. 5oylan, za vrijeme svoje slu8be u americkoj mornarici, u okviru
projekta UErud$eV procitao je tajni izvjetaj o kontaktima sa alienima. 3utori to$ izvjetaja bili
su pukovnik 9riend i dr. K. 3llen Lynek, postavljeni na to mjesto od strane Fl3#eQ ,r. Lynek je
bio taj koji je nebrojeno puta opovr$avao prisutnost N"#a i tampi davao objanjenja poput ;to
je samo plin iz mocvare koji isparava; ili Uo je bio roj insekataV, Ujato divljih pticaV,
Umeteoroloki baloniV, Uopticki %enomeniV... ,r. Lynek je zvanicno bio clan $lasovito$ projekta
;!lava knji$a; C;5lue book;D, a tajno je bio od$ovoran za iz$radnju nekoliko podzemnih baza za
4anzemaljce i za razmjenu novih tehnolo$ija.
!odzemne baze u kojima borave 4anzemaljci iz$radene su ispod indijansko$ rezervata 9our
Forners, na $ranicama dr8ava Utah, Folorado, Ne: MeRico i 3rizona, te u podrucju pod
nazivom ,reamland. ,reamland je sa$raden u pustinji Mojave, u mjestu Iucca, $dje se danas
leteci tanjiri vidaju $otovo svakodnevnoQ
U novoo%ormljenom projektu ;Redli$ht;, $rupa znanstvenika i vojnih eksperata dobila je zadatak
da istra8e nacin leta N"#a. U tu svrhu sa$radena je super tajna podzemna baza u mjestu Eroom
ake u Nevadi, na poljima $dje su se inace testirala nova oru8ja. Tako je nastala %amozna 3RG3
0-, cije su postojanje americka vlada i F@3 du$o vremena osporavali. 6a ulazak u nju danas je
potrebna posebna, tkz. ` dozvola. @znad povrine tla, podrucje je nazvano ,reamland, a ispod
povrine The ,ark =ide o% the Moon.
!rema in%ormacijama i dokumentaciji koju posjeduje autor ovo$ teksta Richard K.5oylan, danas
najmanje .++ 4anzemaljaca suraduje sa americkim znanstvenicima i osobljem F@3#e. 6bo$
straha od implantacije, samo odabranim pojedincima dozvoljeno je kontaktirati sa
4anzemaljcima, a njihove su aktivnosti pod neprekidnom kontrolom.
:ajestC Belve - zavjera
Ultra tajnim memorandumom N=F00-+, americki je predsjednik Gisenho:er C3jzenhauerD
osnovao komisiju Majesty T:elve CMK#-2D, koja je imala za cilj da koordinira i kontrolira sve u
vezi sa kontaktima sa 4anzemaljcima. U to vrijeme nastao je i memorandum N=F0(-2'-, kojim
bi se americkom <on$resu objasnila namjera tajnih sastanaka, ukoliko bi <on$res saznao za to.
Erupe MK#-2 brojala je -/ clanova, a njeno osnovno pravilo $lasilo je da se nikakva akcija ne
mo8e poduzeti bez su$lasnosti najmanje -2 clanova.
!ripadnici te $rupe bili su redom birani iz americko$ 4ijeca za vanjske poslove, a kasnije iz tzv.
Trilateralne komisije. Eordon ,ean. Eeor$e 5ush i 6bi$nie: 5rzezinski bili su medu njima.
4ecina pripadnika MK#-2 re$rutirana je iz tajnih udru8enja ;=kull and 5ones; i ;=croll and <ey;,
koje e$zistiraju u sklopu sveucilita Larvard i IaleQ
Trilateralna komisija, koja je svoje ime dobila je po znaku nazvanom ;Trilateral insi$nia;,
amblemu koji su svemirski brodovi imali prilikom povijesnih susreta, radila je u tajnosti sve do
-/1*. $odine. 6a vrijeme Gisenho:era i <ennedya, komisija je la8no nazvana <omitet 0(-2,
odnosno =pecial Eroup. 6a vrijeme predsjednika Kohnsona koriteno je ime <omitet *+*, buduci
je u knjizi ;Tajna vlada; kompromitirano ime <omitet 0(-2. 6a vrijeme NiRona, 9orda i Fartera
upotrebljeno je ime <omitet (+, a za vrijeme Rea$ana, <omitet !@(+. =vih tih $odina mijenjao je
samo ime, dok su ciljevi i aktivnosti ostale iste.
Eodine -//0. postalo je jasno da su 4anzemaljci prevarili Gisenho:era i prekrili u$ovor.
"sakaceni ljudi i stoka pronala8eni su u velikom broju, irom =3,. =umnjalo se da $rupi MK#-2
4anzemaljci nisu prikazali tocne liste i broj ispitivanih 6emljana. Takode je osumnjicena i
Rusija za suradnju sa 4anzemaljcima, to se pokazalo tocnim. ,oljaci su tvrdili da su ljudskom
rasom manipulirali, a to cine jo i danas pomocu tajnih drutava, te uz pomoc ma$ije i okultizma.
Medutim, treba imati na umu da bi i takve tvrdnje mo$le biti pokuaj manipulacijeQ
Nakon nekoliko zracnih sukoba izmedu zracnih sna$a =3, i N"#a, koji su se odi$rali prije
ne$o to je stupljeno u kontakt sa 4anzemaljcima, postalo je ocito da se nae oru8je ne mo8e
mjeriti sa njihovim. 6bo$ to$a je u novembru -/00. $odine sacinjen Memorandum N=F#0(-2'2
koji je predvidao osnivanje komisije koja bi ;ispitala razvoj i primjenu nuklearno$ oru8ja;. !ravi
razlo$ je, medutim, bio razvoj oru8ja kojim bi se 6emljani mo$li obraniti u slucaju da
izvanzemaljci postanu ozbiljna prijetnja.
Lenry <issin$er, clan te <omisije, napisao je tada rad ;Nuklerano oru8je i vanjska politika;, koji
je objavilo 4ijece za inostrane odnose, a izdavac je bio Larperk5rothers iz Ne: 4orka. 5ilo je
to -/01. $odine.
!oslije saznanja da se nae oru8je ne mo8e mjeriti sa oru8jem 4anzemljaca, uslijedilo je jo
jedno okantno otkrice& 4anzemaljci koriste ljudska bica kako bi dobili izlucevine 8lijezda,
encime, hormone i krvnu plazmu. Uz to vre i $enetske eksperimenteQ
5uduci da tehnicka razina naoru8avanja nije jamcila e%ikasnu obranu protiv visokorazvijenih
4anzemaljaca, MK#-2 su odlucili odr8avati diplomatske odnose sve dok 6emljani ne razviju
adekvatna oru8ja.
2rorocanstva iz $atime
,o$adaj u 9atimi, pocetkom ovo$ stoljeca, bili su takoder pa8ljivo proucavani od strane
americke vlade. 3merika je u 4atikan ubacila svoje krtice i uskoro je napravljena tajna studija
koja je ukljucivala i prorocanstva iz 9atime.
3ko je vjerovati, americkim tajnim izvorima, prorocanstva iz 9atime na$ovjetavaju mo$ucnosti
samounitenja ljudsko$ roda. ,o$adaji koje opisuje <nji$a otkrivenja, zaista ce se do$oditi.
!rorocanstvo ka8e da ce se roditi dijete koje ce u svojim zrelim $odinama, donijeti zaracenim
narodima mir, a svijet ujediniti la8nom reli$ijom. !oto zavede cjelokupno covjecanstvo, bit ce
prepoznat kao 3ntikrist. Treci svjetski rat buknut ce na 5liskom istoku invazijom @zraela na
Ujedinjene 3rapske Narode Csadanje arapske zemlje prije to$a ce se ujedinitiD, a kulminirat ce
nuklearnim holokaustom...
Eodine -/01. W tvrdi Richard K.5oylan # odr8an je tajni simpozij na kojem su ucestvovali tada
najveci znanstveni umovi. 6ajednicki zakljucak bio je zastraujuci& 2+++ $odine, odnosno odmah
po prijelazu u treci milenij mo$lo bi doci do samounitenja ljudske raseQ 6bo$ to$a je
predsjednik Gisenho:er zatra8io od tajno$ drutva K3="N, sastavljeno$ od najvecih moz$ova i
najutjecajnijih ljudi, da iznesu mo$uce alternative opstanka. Tako su nastale&
AL>*NAI"A 1D Nuklearnim bojevim $lavama stvoriti o$romne rupe u stratos%eri $dje bi
toplina i radioaktivne cestice mo$le izaci iz zemljine atmos%ere. No, taj nacin stvorio bi dodatnu
radijaciju. 4elike ozonske rupe koje danas postoje mo$le bi biti rezultat provedbe 3lternative -,
no to je samo mo$uca pretpostavka.
AL>*NAI"A LD @z$raditi podzemne $radove i tunele, $dje bi odabrani pripadnici svih
kultura nali utocite u nastupajucoj opcoj katastro%i. "statak covjecanstva bio bi preputen
samom sebi na povrini za$adene planete. ,anas znamo da su podzemni $radovi sa svim
pripadajucim sadr8ajima vec spremni za prihvat vece$ broja ljudi.
AL>*NA"A MD @skoristiti izvanzemaljsku tehnolo$iju, kombinirati je sa vec postojecom i
odobriti odreden broj ljudi koji bi osnovali kolonije u svemiru. Mjesec, kodnim imenom 3,3M,
vec je odavno odabran. =lijede, Mars koji nosi kodno ime G43. 3utor ovo$ teksta R.K.5oylan
posjeduje %oto$ra%ije baza na Mjesecu i vrlo lako se mo8e dokazati da su kolonije na Mjesecu
realnost # %oto$ra%ije je snimila N3=3 i ;procurile; su tek nedavno kada su di$italizirane i
pohranjene u kompjutor.
"sim ove tri alternative, napravljen je i jedan cudovian plan. Uz kontrolu radanja potrebno je
uvesti sterilizaciju i uvesti smrtonosne mikrobe kako bi se smanjio broj ljudi na cijelom planetu.
3@,= je samo jedan od rezultata to$ plana, slijede ebola, sars... Eospodari svijeta su odlucili
reducirati broj crnaca, hispanjolaca i homoseksualaca. U zajednickom do$ovoru, istovremeno
kad i americka, i ruska vlada je pocela ostvarivati 3lternativu - i 3lternativu 2. 6ajedno rade i
danas. =ve ove $odine, anta$onizam izmedu Rusije i 3merike bio je maska kako bi se prevarile
mase i opravdali projekti, tobo8e potrebni radi obrane zemlje. 4lade =3, i Rusije su najbolji
savezniciQ
,ok je bio u 5ijeloj kuci, predsjednik <ennedy je postavio ultimatum $rupi MK#-2 da smisli
nacin kako da se americka i svjetska javnost upozna sa postojanjem 4anzemaljaca. 5io je
spreman to obznaniti u -/.(. $odini. Takoder je bio na najboljem putu da otkrije sadr8aje tajnih
planova koji se vode pod imenima 3lternativa -, 2 i *. 5uduci da je postao opasan za ljude iz
;Tajne vlade;, odluceno je da mora biti ubijen. To je bio stvarni razlo$ atentata na K9<Q
ajni planovi
!osljednjih $odina u provedbi je tajni plan Cposebno u =3,D, kojim bi se trebala pripremiti
javnost za konacnu istinu o postojanju kontakata sa 4anzemaljcima. 6bo$ to$a se u =3, javnost
svakodnevno bombardira raznim %ilmovima, radijskim pro$ramima, reklamama i ostalim
sadr8ajima koji izvanzemaljce predstavljaju cas kao loa, cas kao dobra bica.
U posljednjih nekoliko $odina iznimno je povecan i broj videnja N"#a u cijelom svijetu i sto$a
je za ocekivati da ce istina o 4anzemaljcima biti objelodanjena vrlo brzoQ
3li vratimo se cudovicnim zamislima clanova komisije M#-2 o kontroli stanovnitva na 6emlji...
,esetljecima UTajna vlada; or$anizira nabavu raznih narkotika i distribuira ih u$lavnom
siromanima kao i manjinama CMeksikanci, <ubanci i dr.D u 3merici. =ocijalnim pro$ramima
nastoji se stvoriti to veci broj nezaposlenih i ovisnih ljudi. !ostice se uporaba oru8ja do koje$ se
lako dolazi, a sve u namjeri da se stvori klima opce nesi$urnosti. Najnovije vijesti potvrduju
kako su uvijek u takvim zakulisanim i$rama umijeani politicari na najviim polo8ajima.
"pravdano se sumnja da je kralj je%tine dro$e UcrackaV Eeor$e 5ush, seniorQ ,irektor F@3#e
Kohn ,eutch naredio je istra$u kako bi se razbila sumnja u to kako je F@3#e, a to znaci americka
vlada, omo$ucila nikara$vanskim kontraima da prodaju dro$u u os 3n$elesu i =jedinjenim
,r8avama kako bi doli do novca za borbu protiv @jevicarskih sandinista, a usput untili i
americku crnacku sirotinju. 5uduci da se takvim slu8benim istra$ama ne vjeruje, osobito kad je
rijec o istra$ama F@3#i, smatra se daje optu8ba preozbiljna da bi bila povjerena samo toj
obavjetajnoj slu8bi. Eovori se i o tvrdnjama da su pilici koje najcece kupuju crnci, zara8eni
kemikalijom za steriliziranje.
"ptu8be u vezu F@3#e s prodavacima dro$a objavljene su u ozbiljnim novinama iz =an Kosea.
Napisao ih je i dokazima potkrijepio bijeli novinar poslije obimno$ istra8ivanja. !rema nje$ovim
tekstovima kontrai su )+#tih $odina $oleme kolicine UcrackaV plasirali najprije u siromane,
crnacke dijelove os 3n$elesa, a potom i cijelim =3,. F@3 je, iako i nije izravno u tome
sudjelovala, morala to znati. Elasine se brzo ire, a osobito su naelektrizirani a%roamerikanci.
Neki od njihovih najpoznatijih predstavnika izjavili su, javno, kako posjeduju dokaze da je
Eeor$e 5ush =enior bio ;kralj cracka;.
4lada =3, vrlo uspjeno pod$rijava klimu sveopce nesi$urnosti. !rojekt ;"RT"N;, koji je i
danas aktuelan, ima zadatak da pomocu je%tinih dro$a i hipnoze izazove 8elju u mentalno
oboljelih osoba za ubijanjem. 5rojni su primjeri pucanja u kolskim dvoritima i slicnim
mjestima. Tim postupcima stvara se $radanski lobby koji zatim tra8i zabranu prodaje vatreno$
oru8ja. !lan odlicno %unkcionira, a srednja klasa u 3merici tra8i od vlade da stane na kraj
slobodnoj prodaji oru8ja.
C3utorova napomena& =lucajevi masovnih ubojstava do$adaju se irom 3merike, kola u <anadi,
shoppin$ centara, ubojstva u $radu =tockton u <ali%orniji, ubojstvo rabina Meir <uhana i mno$a
dru$a # ubojice su redom bili na psihijatrijskom lijecenju a svima je davana dro$a, to jest
sredstvo za umirenje UprozacV. Ta dro$a, uzimana u odredenim kolicinama, uzrokuje kod
covjeka ekstremno nasilje. Tako se proizvode masovni ubojice, a takoder su vrena ispitivanja
u$radnjom chipa u pacijentov mozak, takozvani UimplantV. @ jo neto, takvi napadi redovito
zavravaju pacjentovom autodestrukcijom CsamoubistvomD i tra$ovi se briuQ
<ada se val nasilja proiri do ocekivane mjere, a to ce biti uskoro, pocinje predvidena opca
medijska kampanja, koja je vec u tijeku. =tvara se opce uvjerenje kako u velikim americkim
$radovima vlada anarhija, a to i nije daleko od istine. =vakodnevno, u novinama, a i na televiziji
potencira se klima sveopce$ nezadovoljstva, nasilja i nesi$urnosti.
=ve ovo je dio plana koji nosi tajni kodni naziv RGA#)(3Q 3mericka vlada je, zajedno sa
vojskom, vec -/)(. $odine uvje8bavala provedbu to$ plana, i to vrlo uspjeno. Tajna vlada
preuzet ce vlast u 3merici, a samim tim i u svijetu koji je vec podijeljen i dezorijentiran, posebno
zadnjih desetak $odina. Tajna 4lada usko suraduje sa 4anzemaljcima, to je potvrdio i !hilip
<lass, a$ent F@3#e, u svojim dokumentima pisanim od -/1+. do -/1*. $odine.
9to znaju astronauti.
Tokom istra8ivanja svemira i sputanja na Mjesec, sve americke letjelice pratili su
izvanzemaljski brodovi. ,vadeseto$ novembra -//+. $odine T4 Fhannel 2, jedna od
televizijskih stanica u os 3n$elesu objavila je da Ucrveni bljetavi okru$li objekatV prati
spaceshuttle U3tlantisV koji je bio na vojnom zadatku. To je bilo prvo javno priznanje da N"
uistinu postoje.
5azu una na Mjesecu %oto$ra%irao je unar "rbiter, dok su astronauti iz 3polla snimili %ilm. Na
tom se %ilmu mo$u jasno vidjeti velike kupole, sa$radene kao piramideO monumentalne kru8ne
strukture, veliki silosi, maine za eksploataciju rude u obliku slova ;T; i razna vozila nepoznate
namjene. Takoder, jasno je vidljiv i o$romni svemirski brod, a pored nje$a jo jedan manji # sve
su to slu8bene %oto$ra%ije N3=3#e. 5aza una zajednicka je rusko#americka Mjeseceva baza i
ona dokazuje da 3lternativa * nije znanstvena %antastika vec realnostQ
3stronauti iz pro$rama 3pollo, svi odreda, bili su okirani svim tim saznanjima. 6bo$ to$a su se
njihovi 8ivoti iz temelja promijenili. Naredeno im je da ute, pod prijetnjom najstro8ih kazni i
ucjena. Kedan astronaut je pro$ovorio britanskom producentu T4 emisije ;3lternative *;, i jasno
mu rekao to su sve vidjeli. Taj isti astronaut napisao je i knji$u HH3lternative *; pod
pseudonimom 5ob Erodin. C=tvarni 5ob Erodin postoji i odi$rao je znacajnu ulo$u u prikrivanju
istinskih razlo$a ubojstva predsjednika <ennedya.D, ali je -/1). $odine pocinio samoubojstvo.
Nije izdr8ao pritiske i ucjene. !rije to$a morao je u knji$u uvrstiti brojne la8i kako bi odjek tv#
emisije ;3lternative *; do kraja ubl8io i minimizirao.
@stinu je, ipak, nemo$uce sakriti. !revie astronauta i pilota vidjelo je izvanzemaljske letjelice i
mno$i su spremni da svjedoce.
!risjetimo se...
Major E. Fooper& U"ni nas posjecujuQV
!osljednji 3merikanac koji je u svemir letio sam bio je major Eordon Fooper. ,ok se nalazio u
orbiti oko 6emlje, iznad $rada !ertha u 3ustraliji, -0. maja -/.*. oko 22 sata vidio je sjajni,
zelenkast objekat kako mu se velikom brzinom pribli8ava. N" je bio zamjecen i iz radarske
baze Muchea nedaleko !ertha. <ada se Fooper spustio na 6emlju, novinarima je bilo zabranjeno
postavljati pitanja u svezi N"#a. C4ijest je proirila australska nacionalna T4 i radio mre8a koja
je pratila citav let.D
!rilikom svo$ $ovora u Ujedinjenim Narodima, major Eordon Fooper nije iimao dlake na
jeziku. @zjavio je&
;4jerujem da izvanzemaljske letjelice i njihove posade posjecuju nau planetuQ... Mno$i
astronauti ne 8ele o tome $ovoriti.;
Neto kasnije, u intervjuu koji je dao K. . 9ernandu, Fooper je bio jo jasniji&
;Eodinama, dr8im tajnu u sebi. Mno$i piloti i astronauti, takoder. =ada 8elim reci istinu. =vaki
dan radari irom =3,#a uhvate poneku letjelicu nepoznato$ podrijetla. Tisuce ljudi vidjelo je
N"#e. !ostoje brojna svjedocanstva i dokumentacija o tome, ali se sve skriva od javnostiQ
6atoSQ ,a bi se izbje$la panika, naravno. Nedavno sam, ovdje na 9loridi, bio svjedokom
neobicno$ %enomena,. 4idio sam kako se iznenada pojavio plamen na jednom polju, a iz
plamena je izronio N". Kasno sam vidio nekakva bica kako naputaju letjelicu i uzimaju uzorke
tla. <ada su se vratili u letjelicu, ona je nestala nevjerojatnom brzinom. Nitko me ne mo8e
razuvjeriti da nisam vidio N" i 4anzemaljceQ...;
N. 3rmstron$ i G. 3ldrin& U"ni su na Mjesecu i $ledaju nasQV
!rema rijecima N3=3#ino$ astronauta Neila 3rmstron$a. 4anzemaljci imaju bazu na Mjesecu i
nedvosmisleno nam porucuju da se Mjeseca klonimo. =i$urno je da su obojica W Neal 3rmstron$
i Gdvin U5uzzV 3ldrin # odmah nakon povijesno$ sputanja na Mjesec, 2-. jula -/./., vidjeli
vrlo jasno kozmicki brod 4anzemaljaca. Kedan od astronauta javio je da vidi svjetlo u krateru,
tokom T4 prijenosa.
5ivi N3=3#in slu8benik "tto 5inder uspio je HHpremostiti; N3=3#ine telekomunikacijske veze i
snimiti sljedeci dijalo$&
N3=3& ...=toje tamoS <ontrola zove U3pollo --V...
U3!"" --V& "ve ;bebe; su o$romneQ... GnormneQ... 5o8e, ovo ne biste vjerovaliQ <a8em
vam da je tamo jo jedna letjelica, na rubu kratera. "ni su na Mjesecu i $ledaju nasQ
U raz$ovoru sa Neil 3rmstron$om, koji je voden na simpoziju N3=3#e, jedan novinar je je
3rmstron$u postavio pitanje&
# Mto se, zapravo, zbivalo na Mjesecu za vruijeme misije U3pollo --VS
3rmstron$& # 5ilo je nevjerojatnoQ... 6nali smo da postoji mo$ucnost susreta sa 4anzemaljcima.
U stvari, bili smo na to upozoreni # od strane 4anzcmaljaca.
# <ako mislite, ;bili smo upozoreni; S
3rmstron$& # Ne mo$u ulaziti u detalje... Mo$u samo reci da su njihovi brodovi veci i br8i od
naih, znatno su tehnoloki napredniji. "ne to smo vidjeli bili su veliki... i prijeteciQ
# 3li, N3=3 je nastavila sa svojim misijama i nakon do$adaja vezanih uz 3pollo --QSQ...
3rmstron$& Naravno, N3=3 je morala nastaviti ali o do$adajima Cu vezi s misijom U3pollo --VD
se utjelo. Nije se htjelo izazivati panika na 6emlji.
3rmstron$ je sa Mjeseca obavijestio <ontrolu na 6emlji kako ih UpromatrajuV dva velika leteca
objekta. Medutim, N3=3 je cenzurirala taj dio prijenosa i javnost nije mo$la nita cuti o
postojanju N"#a. U5uzzV 3ldrin snimio je kolor %ilm na kome je zabilje8eno i kretanje N"#a,
a nastavio je snimati i poto je 3rmstron$ izaao izvan svoje letjelice. 3rmstron$ je priznao da je
prica istinita ali nije 8elio ici u detalje, osim to je na$lasio kako je FT3 od$ovorna za
zatakavanje cijelo$ slucaja.
"sim navedenih astronauta, izvjetaje o bliskim susretima sa izvanzemaljskim letjelicama dali su
i astronauti ,onald =lavton C-/0-.D, Robert Bhite C-/.2.D, Koseph 3. Balker C-/.2.D, te Gu$en
Fernan C-/1*.D i Maurice Fhatelain C-/1/.D.
!oznata je izjava N3=3#ino$ astronauta =cotta Farpentera&
;Nikada, prilikom boravka astronauta u svemiru, oni nisu bili sami. =vi do jedno$a su bili
praceni N"#imaQ...;
!ukob na :jesecu
5uduci da se saradnja sa 4anzemaljcima odvija vec desetljecima, doli smo u posjed tehnolo$ije
koja nadmauje sve nae snove. Momentalno, =3, posjeduju atomsku anti$ravitacionu letjelicu
smjetenu u jednoj tajnoj bazi u Nevadi. 3mericki su astronauti tom letjelicom doli do Mjeseca,
Marsa i 4enere. Kavnost je sistematski obmanjivana o pravoj prirodi ovih planeta, kao i o stupnju
razvoja dananje tehnolo$ije.
Tek je posljednjih $odina objavljeno da je pronadena voda na Mjesecu, medutim, ta cinejnica
$odinama je poznata uskom kru$u ljudi, kao to im je vrlo dobro poznato i postojanje velikih
baza, takoder, na MjesecuQ
3utor ovo$ teksta Richard K. 5oylan posjeduje slu8bene N3=3#ine %oto$ra%ije, a neke od njih
bile su objavljene i u knji$ama ;"tkrili smo na Mjesecu baze 4anzemaljaca ; i ;Ko je netko na
Mjesecu;, autora 9reda =tecklin$a. Eodine -/./. dolo je, navodno, do ozbiljno$ incidenta
izmedu Rusa i 3merikanaca u zajednickoj bazi na Mjesecu. Ubijeno je .. ljudi, a neki americki
znanstvenici bili su neko vrijeme taoci Rusa. Rusi su tada bili suspendirani iz zajednicko$
pro$rama, ali su napetosti prevazidene i ponovo je uspostavljena saradnja, koja i danas traje.
No, neki misle da je scenario pobune u podzemnoj bazi 3RFLUGT3 MG=3 cista
dezin%ormacija, koja je imala za cilj da izazove zbunjenost. Kohn ear je autora ovo$ teksta
uvjeravao kako su specijalne ,elta 9orce jedinice dole u sukob sa 4anzemaljcima CNovi
=vjetski !oredak mora imati neprijatelja iz svemiraD. Medutim, istina je da je jedino
neprijateljstvo izmedu 6emljana i 4anzemaljaca bilo izazivanje i pucanje na N" od strane
=3,. 6adatak je bio sruiti N" i ispitati njihovu tehnolo$iju ali se u tome nije uspjelo.
Kedan je slucaj posebno zanimljiv. Eodine -/1). jedan je trokutasti N" nekoliko puta preletio
iznad vojne baze. Tada je otvorena vatra na leteci tanjir, koji je svaki put uspjeno izbje$ao
projektile americke vojske. <ao da su 3merikancima htjeli pokazati koliko su nadmocni i
napraviti ih smijenimaQ
1ontrola ':U$ON'-a
;MU9"N; # Mutual U9" Net:ork, je internacionalna or$anizacija sastavljena od ljudi koji se
ozbiljno i studiozno bave %enomenom N"#a. Udru8ili su svoje znanje i talente, a or$anizacija
MU9"N ima svoje podru8nice na svim kontinentima. =jedite or$anizacije je u =3,, a svatko
tko smatra da je vidio N" mo8e javiti na sljedecu adresu&
MUTU3 U9" NGTB"R<, @NF. -+* "ldto:ne Road =e$uin, TeRas 1)-00# 0+// U=3
U UMU9"NV#u je zastupljeno (0 znanstvenih disciplina, kao to su medicina, psiholo$ija,
psihijatrija, teolo$ija, astronomija, komunikacija, politicke nauke, %otoanalize i mno$e dru$e, a
Upravni odbor sastavljen je od %izicara, matematicara i doktora raznih znanosti.
Medutim, sve va8nije N" or$anizacije kontrolirane su od strane ;Tajne vlade;. Kedna takva
or$anizacija, N@F3!, bila je razorena iznutra, in%iltriranjem a$enata F@3#e.
,obar primjer je i MU9"N. =totine clanova u cijelom svijetu vode istra$e, alju %izicke dokaze u
centralu $dje dokazi odmah nestaju. Nedavni primjer& u dvoritu kole u mjestu Eul% 5reeze na
9loridi sakupljena je tekucina koja je iscurila iz N"#a koji je preletio to podrucje. Uzorci su
poslani MU9"N#u, $dje su odmah nestali.
,irektor Balter 3ndrus, izjavio je kako su uzorci slucajno iz$ubljeni, to je obicna la8Q No, to
nije prvi puta da MU9"N unitava %izicke dokaze. 3utor ovo$ teksta smatra kako je MU9"N
;crna rupa; u svjetskom ;N" dvoritu;. <ontrola in%ormacija je velika i nita ne mo8e
promaknuti. Flanovima se $ovori u to da vjeruju a u to ne i vecina ih nije svjesna kako je sve
kontrolirano. ,irektori u8ivaju %inancijsku podrku vlade u vidu visokih prihoda, mirovinskih
cekova i slicno, a ruku koja ih hrani ne 8ele u$risti. Novac je osnovni nacin kontrole.
Najva8nije U9" publikacije su takoder kontrolirane, kao to je slucaj sa ;U9" ma$azinom;.
4icki Fooper, izdavacica ;U9" ma$azina; sama je prije nekoliko $odina izjavila prijateljima i
rodacima da je %inancijski poma8e F@3. Ko -/)). kada je 4icki intervjuirala eea Erahama u
nje$ovoj kuci u Luntri$ton 5eachu, on se sjeca kako je na odlasku rekao ;zna, moj ma$azin
mo$la %inancirati F@3;. =in 4icki Fooper pohada ;Best !oint Militaru 3cademv;. <ada se
jednom prilikom nije slo8ila sa vladinm miljenjem o jednom slucaju N"#a, odmah su ocjene
njeno$ sina postale loije.
!rema izjavi ,on Gckera, 4icki Foper je radila za poznatu madam May%lo:er. 95@ je htio uhititi
madam May%lo:er a pronali su 4icki kao krivca za %alsi%iciranje poreznih knji$a. Uhapena je,
ali se na sudu pojavila kao krunski svjedok. Umjesto povratka u zatvor, receno joj je da pokrene
;U9" Ma$azin;. ,obila je novac i poecela objavljivati in%ormacije koje su joj diktirane. U9"
Ma$azin se cita u cijelom svijetu, a citatelji pojma nemaju o zakulisanim i$rama.
#akljucak
3mericka vlada jo nije spremna javnosti otkriti najcuvaniju tajnu # postojanje 4anzemaljaca na
6emlji. =ve dok to "N3 ne odluci, i dalje ce postojati a$enti zadu8eni za dezin%ormacije,
zatakavanja, prijetnje, ucjene itd.
judi ne znaju koliko su izmanipulirani i kako se njima vlada pomocu raznih tajnih drutava,
reli$ija, ma$ije, okultizma... Gisenho:er je bio oisljednji predsjednik koji je bio u potpunosti
upoznat sa stro$o cuvanim tajnama. !redsjednici koji su doli poslije nje$a dobivali su
in%ormacije od $rupe MK#-2, i to in%ormacije koje nisu bile potpune.
=vi predsjednici pro$utali su servirane price o alienima koji su dobili utocite na naoj planeti i
koji nam za uzvrat daju nove tehnolo$ije. U meduvremenu, nevini ljudi stradaju kao 8rtve
4anzemaljaca i naih znanstvenika. Na njima se vre jezivi eksperimenti. Kavnost se i dalje
obmanjuje.
"d 21. do 2/ maja -//.. $odine u hotelu =heraton u Bashin$tonu odr8an je "kru$li sto pod
nazivom ;<ada se kozmicke kulture sretnu;. ,aleko od ociju javnosti o toj temi raspravljali su
vrhunski znanstvenici, akademici, predstavnici americke i ruske vlade, vojni slu8benici i
predstavnici $lavnih reli$ija. Unatoc neobicno jakom osi$uranju, dijelovi nekih izla$anja tajno
su snimljeni i predstavljaju nepobitan dokaz da su "N@ MGhU N3M3Q
4rijeme za njihovo javno pojavljivanje je doloQ
sreda= A81 oktober BAAC
$reddC &ackson
Ovu nteresantnu fotograf|u, nan|enu 1919. godne prv put |e ob|avo Sr Vctor
Goddard tek 1975. godne. Fotograf|a predstav|a grupn portret Goddard-ovog
eskadrona, ko| |e tokom prvog Svetskog rata suo na brodu. Na fotograf| se
po|av|u|e |edno ce ve. Iza eda pota u gorn|em redu, etvrtog s eva, |asno se
moe vdet ce |o |ednog oveka. Kau da |e to ce avo-mehanara po menu
Freddy |ackson |Fred Dekson| ko|eg |e uba esa avona samo dva dana ran|e.
Sahran|en |e na dan kada |e ova fotograf|a nan|ena. Sv anov eskadrona
prepozna su n|egovo ce na fotograf|.
Smatra se da |e Freddy |ackson, nesvestan n|ence da |e mrtav, oduo da se
po|av na ovo| grupno| fotograf|.
Hawker Hart
Interesantno |e dodat da |e Sr Vctor Goddard, sto kao Lord Combermere, mao
|o paranormanh skustava. 1935.godne, tada ve Ar Marsha (n u Roya Ar
Force ravan generau kopnene vo|ske) Sr Vctor Goddard |e sa svo|m Hawker Hart
dvokrcem poeteo z Ednburga u Skotsko| ka svo|o| baz u Andoveru u Engesko|,
oduv da usput preet naputen aerodrom u mestu Drem bzu Ednburga.
Neupotreb|avan aerodrom |e, |o u to vreme, zarastao u korov, hangar su se
raspada krave su se napasae na mestu gde su avon pre b parkran. Goddard
|e zatm nastavo svo| et za Andover a |e naao na neobnu ou|u. Used |akh
vetrova u neobnm, braon-utm obacma zgubo |e kontrou nad avonom poeo
spraan pad ka zem|. Uspev u posedn|m momentma da povrat kontrou, uvdeo
|e da n|egov avon ponovo de u smeru naputenog aerodroma u mestu Drem. Kada
se prbo aerodromu, nevremena |e od|ednom nestao on se naao ete kroz
savreno sunan dan.
Ali ovaj put, dok je leteo preko aerodroma, zapazio je da sve izgleda potpuno
drugaije. Hangari su bili kao novi, i etiri aviona bila su na zemlji od kojih su tri bili
prepoznatljivi dvokrilci, ali obojeni u uto to ga je zaudilo, a etvrti je bio
jednokrilac kojih !A" #$%&.godine nije imao. 'ehaniari su bili obueni u plave
uni(orme to je Goddard)u bilo veoma udno jer su u to vreme svi !A" mehaniari
nosili braon uni(orme. *ako+er ga je zbunila injenica da ga niti jedan od
mehaniara na pisti nije primetio dok je preletao aerodrom. ,ir -ictor Goddard je
zatim ponovo uleteo u nevreme ali je ovaj put uspeo da sre.no stigne u Andover.
!A" je tek #$%$. godine poeo da boji avione u uto, uveo jednokrilce koje je
Goddard video na pisti i promenio boju uni(orme avio)mehaniara u plavo. /a li je
Goddard nekako uspeo da poleti etiri godine u budu.nost i da se zatim vrati nazad
kroz vreme je misterija koja i dan danas eka objanjenje.
$i0ura pored oltara
U danan|e vreme, nakon ve stotna godna kroz ko|e su nam poznate razte
tehnke fotografsan|a, na svetu posto| svega nekoko fotograf|a ko|e navodno
prkazu|u duhove umrh, a ko|e na ova| ona| nan nsu raz|an|ene na nauno|
osnov raskrnkane kao obna prevara.
Medu maobro|nm, ovo |e defntvno |edna od na|bo|h.
Ovu fotograf|u otara nano |e svetenk po menu Kenneth Lord |Kenet Lord| eta
1954. godne kada |e promovsan na subu vkara u Newby |N|u-b| paroh|u u
severnom |orkru u Engesko|.
Toga |e dana uzeo da fotografe svo|u crkvu sa namerom da fotograf|e poa|e
svo|m pr|ate|ma. Odabrao |e mran deo dana, svo|om novom, u to doba
modernom kamerom Roecord 4 nano ukupno dvanaest snmaka.
Na petom snimku, snimljenom unutar crkve se, sa desne strane oltara, nazire
zastrauju.a prilika u dugakom crnom ogrtau sa neim to podse.a na masku
koja prekriva lice.
Svetenk Lord |e bo potpuno sguran da u crkv n|e bo nkoga da |e sve zgedao
normano dok |e fotografsao otar. Kada |e naknadno razvo fm, oduo |e da
potra m|en|e strun|aka te |e posao negatv u Kodak |er |e fm ko| |e korsto u
kamer takoder prozvea kompan|a Kodak. Nakon toga negatv |e navodno
pregedao nezavsn fotograf , kao mnoge organzac|e, a nko n|e mogao da na
negatvu pronade nta to b ukazvao da |e u ptan|u fasfkat.
Cuven Sr Arthur Chares Carke |Arthur Cars Kark| |e u |edno| od epzoda svo|e
ser|e "Svet zagonetnh sa", uz pomo raunara prkazao da su neke poznate
fotograf|e duhova ustvar fotograf|e vh |ud nan|ene, sua|no namerno,
metodom dvostruke ekspozc|e produene ekspozc|e, u kom sua|u |e neko
uao u kadar kamere pa se ne|asno razazna|e na fotograf|.
A za ovu fotograf|u do danan|eg dana nema prhvat|vog ob|an|en|a.
Newby crkva |e sagradena 1870. godne, koko |e poznato, nkada u n|o| n|e bo
duhova nekh drugh paranormanh fenomena.
Deta|na anaza proporc|a na fotograf| ukazu|e da |e fgura na fotograf| vsoka
preko 2 metra sedamdeset santmetara!
;uh na stepeni6tu
E!raon )ediE iz "ajnhamDa
Duh Led Dorothy Townshend - Braon Led z Ra|nham-a
Ova| portret Braon Led verovatno |e na|poznat|a fotograf|a duha kada nan|ena.
Veru|e se da |e na fotograf| duh Led Dorothy Townshend |Dorot Taunend|,
supruge Charsa Townshenda |Cars Taunend|, 2. Vkonta Raynhama ko| su
nastan|va Raynham Ha |Ra|nham Ho| u Norfoku u Engesko| poetkom
osamnaestog veka.
Ra|nham Ha |e bo kua fam|e Townshend ve od tr stotne godna. Dorothy |e
ba sestra Sr Robertu Wapoe-u |Sr Robert Vapo|, ko| |e |ednom prkom bo
posovn partner Charesu Townshendu, a su se pose posvada.
Prialo se da je /oroth0, pre no to se udala za 1harlesa, oveka poznatog po
svojoj eksplozivnoj i .udljivoj naravi, bila ljubavnica 2orda 3harton)a 42ord -arton5
koji je uivao visoku reputaciju zahvaljuju.i svom ljubavnom ivotu i pored kojeg
nijedna ena 6nije mogla da provede ni 78 asa pod istim krovom bez straha za
svoju reputaciju.9 1harles je sumnjao da ga /oroth0 i dalje vara i, iako postoje.a
dokumentacija govori da je /oroth0 umrla i da je sahranjena #:7;. godine,
sumnja se da je sahrana bila reirana i da je 1harles svoju suprugu drao
zakljuanu u udaljenom i nepose.enom delu ku.e sve dok nije umrla mnogo
godina kasnije.
Duh Lady Dorothy poseu|e veko hrastovo stepente a druge deove vekog
Ra|nham Ha-a. Poetkom 19.og veka kra| George IV |e, dok |e boravo u Ra|nham
Ha-u, vdeo fguru ene odevene u braon ha|nu kako sto| pored n|egovog
kreveta, bedog ca rasupane kose. Ponovo |e vdena na stepentu 1835.
godne kada |e pukovnk Loftus poseto kuu za Bone praznke.
Nede|u dana kasn|e vdeo |u |e |o |ednom, u braon ha|n od satena koe ko|a
|e svetea bedom svetou. Takoder |e naveo da mu se uno kao da su |o| o
be skopane. Nekoko godna kasn|e, Kapetan Frederck Marryat |Frederk
Mar|at| dvo|e n|egovh pr|ate|a vde su |e kako ebd uz stepente nose
fen|er. Kapetan Marryat takoder navod da m |e, dok |e proaza pored n|h, Lady
Dorothy namgnua na davosk nan. On |e zatm spao htac z pto|a u
po|avu, a |e metak |ednostavno proao kroz n|u.
Cuvena fotograf|a uzeta |e Septembra 1936. godne kada su kapetan Provand
Indre Shra, dva profesonana fotografa, do sa zadatkom da nane nekoko
fotograf|a Ra|nham Ha-a za Country Lfe |Kantr La|f| magazn. Sedem
rema |e Indre Shra okaraktersao ova| dogada|:
Chares Townshend
Kapetan Provand |e uskao |ednu fotograf|u a |a sam drao sveto. On |e zatm
fokusrao kameru za |o |ednu fotograf|u a |a sam sta|ao pored n|ega, tano za
kamere, dre fe u ruc gedao sam drektno uz stepence. Od|ednom sam
ugedao eteran obk sa veom kako poagano de nz stepence. Prno
uzbuden, otro sam uzvknuo: Brzo, brzo, tamo ma neto! Prtsnuo sam okda
za fe. Kada |e bc oknuo kada |e fotograf|a uzeta, Kapetan Provand |e sknuo
prekrva sa gave ko| se korsto za fokusran|e, okrenuo se prema men
uptao:Cemu toko uzbuden|e?
Pose toga, kada |e fm razv|en, po prv puta se Braon Led moga vdet na
fotograf|. Fotograf|a |e ob|av|ena 16. Decembra 1936. godne u magaznu
Country Lfe, a duh se od tada po|av|vao samo nekoko puta.
;uh u biblioteci
Lord Combermere
Lord Combermere - duh u bbotec - sed u svo|o| fote|
Ovu fotograf|u bboteke u Combermere Abbey nano |e Sybe Corbet |Sa|be
Korbe| 1891. godne. Fgura oveka ko| sed nazre se u fote| sa eve strane.
N|egova gava, okovratnk desna ruka ko|a se odmara na nasonu |asno su vd|ve.
Ostatak n|e. Veru|e se da |e na fotograf| duh Lorda Combermere-a.
Lord Combermere |e bo brtansk kon|k ofcr poetkom 19.og veka, stakao se u
nekoko vo|nkh pohoda.
Combermere Abbey, ko|a se naaz u Cheshre-u |Cea|r| u Engesko|, osnova su
Benedktansk monas 1133.godne. Kra| Henry VII |e 1540. godne zbaco monahe
manastr |e nakon toga nastano Sr George Cotton KT |Dord Koton|, zamenk
upravnka man|a Prnca Edward-a, sna Henry-a VIII.
Sr Stapeton Cotton, potomak Sr George-a Cotton-a uzma ttuu Lord
Combermere 1817.godne posta|e Guverner Barbadosa. Danas |e manastr
turstka atrakc|a hote.
Lord Comembere |e tragno nastradao 1891. godne nakon to ga |e udara ko|a
sa kon|skom zapregom. Sybe Corbet |e nano ovu fotograf|u za vreme sahrane
Lorda nekoko kometara da|e na okanom grob|u. Ekspozc|a za ova| snmak
tra|aa |e oko |edan as. Nek smatra|u da |e tokom tog vremena da |e neko od
posuge ko|a |e rada u ku uao u bboteku nakratko seo u fote|u, ostavv pr
tome provdan trag na fotograf|, a su anov posuge energno odb takvu de|u
tvrdn|om da su sv u to vreme b na sahran.
Bboteka u Combermere u ko|o| |e snm|ena fotograf|a duha
Interesantan podatak |e da |e Lord Combermere takoder povezan sa |o |ednom,
dobro poznatom paranormanom prom, uvenom prom o pomera|um
kovezma na Barbadosu. Kovez premnuh prpadnka Chase |Ce|s| fam|e
msterozno su se pretura men|a mesta unutar zapeaene grobnce, navodno
pokretan msteroznm sama. Ve puta su kovez postav|an u pravan raspored,
a kada god b grobnca bvaa otvorena za |o nekog ana fam|e, kovez su
pronaaen razbacan, demoran |edan na drugom. Lord Combermere |e kao
guverner Barbadosa u to vreme naredo sprovoden|e profesonane strage ove
mster|e.
2aranormalna putovanja
Lovc na duhove, oboavate| NLO-a |ud ko| voe skot z koe od straha uvat
e u pustoovnama pos|ete s|edeh osam vrhunskh odredta s nezema|skom
aurom.
$#%&H&G&= &G)&$KA
Ogedno |e zato |e Stonehenge na popsu obveznh odredta svma ko|e zanma|u
paranormane smcace. Star |e (sagraden zmedu 3000. 1600. pr. Kr.), zagonetan
|e (ntko n|e dokra|a sguran emu |e suo, premda |e astrook sat trenutano
na|prhvaen|e ob|an|en|e) v|ero|atno su ga korst drud - t pshoden
prethodnc hpka, ut|eov|en u ku Gandafa z Gospodara prstenova.
Od 1985., nakon to |e poc|a som ukona part|anere ko| su okupra
Stonehenge, prstup kamen|u ogranen |e, a se da|e os|et energ|a ko|a okruu|e
to m|esto.
K",G%VI , KI#,= &G)&$KA
Ve na|man|e tsuu dv|esto godna udnovat se uzorc po|av|u|u na
po|oprvrednm povrnama zbezum|u|u okano stanovntvo. Pos|edn|h
petnaest godna, medutm, z |eta u |eto, podru|e oko Stonehengea u
|ugozapadno| Engesko| praktno |e zatrpano geometr|skm kovma zapan|u|ue
vene (nek su dug gotovo kometar), matematke precznost (obc zasnovan
na fraktano| geometr|) skada. Svake godne d|em U|edn|enog Kra|evstva po|av
se stotnu pedeset takvh tvorevna. Pokonc tvrde da eektromagnetske
nepravnost ko|e se re oko krugova ut|eu na |ude, a mogu ometat mehanzme
satova.
H"AM '%KHAG= #I!&#
Ve od tsuu trsto godna ova| se veebn hram uzde nad Lhasom, |ednm od
na|vh gradova na sv|etu (3640 m) tbetskom duhovnom pr|estoncom. U
razdob|u od otprke 639. do 647. kra| Songtsen Gampo zapoeo |e n|egovu
gradn|u nad mranm |ezercem nakon to |e |edna od n|egovh supruga ustvrda da
|ezerce smbozra v|et|e srce da b se gradn|om hrama nad n|m mog otkont
z duhov.
Hodoasnc da|e p|eae ovdan|m vsokm pannskm pr|evo|ma. Premda u
n|egovo| okoc katkada vada veka guva, drevn |e kompeks neprekdno okruen
nadnaravnom aurom svetost.
HAGIG "%+K= A,$#"A)I'A
Prno |e teko upat se dvovske vukanske st|ene u neposredno| bzn
Mebournea, napose kad na n|eznu vrhu moemo oekvat bzak susret s koaama
(osm ako ne dode do zapeta u pr o pknku, nestanku koark ner|evo|
traged|). Kutn fenomen ko| okruu|e Hangng Rock poeo se razv|at nakon
zaska romana |oan Lndsay z 1967. godne fma Petera Wera ,Pknk na Hangng
Rocku" ko| |e us|edo, a sabasn veo otada obav|a to m|esto. Iako se pra
rekamraa kao zm|ena, tate| gedate| pretpostav|a|u da |e stnta. |esu
d|evo|ke otete? |e h progutaa vremenska anoma|a? I h |e, kao to |e nabaco
|edan zanesen|ak Hangng Rockom, pregaza avna meteora?
G"A*$K% G"%!)'&= HAI#I
U fantastno nakeno| ,pov|est" Hat|a, prozao| z pera europskh stravaa z
18. sto|ea, prekom|erno se stu okutn oba| domaeg stanovntva. Unato
tome, ovo |e |edno od m|esta ko|e vam ne preporuu|emo pos|ett u no punog
m|eseca. Haansk vudu sadrava egende o vukodacma (oup-garou) ko| |edu
d|ecu, bezbro|nm demonma ko| deru |udske ene o zomb|ma (otrovanm
|udma ko| prsta|u na povratak z mrtvh). Danas grob|e pos|eu|u stotne d|ece
beskunka ko|a navodno prova|u|u u grobnce trae robu za preproda|u. Kad
padne no, ve se bo|e poca|aca ko| h doaze opkot nego oup-garoua.
NA)A-A= M&K$IK%
Dana 24. pn|a 2005. grad |aapa posao |e sgna prouavate|ma NLO-a sa svh
strana sv|eta nakon neobnog masovnog opaan|a NLO-a usred b|ea dana. Govor
se da su tom dogada|u sv|edoe stotne |ud, uk|uu|u guvernera Veracruza,
Fdea Herreru Betrna, desetke poca|aca te novnskh teevz|skh novnara.
Uoeno |e na|man|e etrnaest NLO-a. Dotnu su zranu paradu zab|ee kamere,
dok |e sv|etna uzbudeno vrtaa.
Ugn|eden u brdma, 1200 metara znad Mekskog za|eva, ova| nebesk sveun
grad |edan |e od na|skovt|h kuturom na|bogat|h odredta ko|a moete strat
dok tragate za nezem|anma.
V&)IK& -I"AMI*&= &GI-A#
|edno |e spavat u ku puno| duhova, a neto |e sasvm drugo ostat dobrovo|no
zak|uan unutar zdova Kra|eve oda|e u na|znament|em drevnom spomenku na
sv|etu. Napoon Bonaparte v|ero|atno |e bo prv Europ|ann ko| |e to uno, to
1798. Kad |e s|edeeg |utra zao na dan|e sv|eto, navodno |e bo ,vd|vo
potresen", a o svo|em skustvu n|e eo govort ak n na samrtno| poste|,
dvadeset tr godne pos|e. Godne 1904. Aester Crowey, zogasn brtansk
okutst, ponovo |e ta| pothvat, oduv t|ekom boravka unutra nagas tat
magne r|e. Rad zatte nedunh, radno vr|eme danas onemoguu|e nona
bd|en|a.
!&"M,*$KI #"%K,#I
ez ratn brodov, et|ece ko|e nesta|u s radarskoga zasona... Izv|ea o nestam
brodovma pu se ve sto|ema, a on da|e nadru. Moda se rad o hrovto|
prrodno| po|av, rasporu u prostorno-vremenskom tkan|u upetan|u svemraca. Tr
kuta Bermudskog trokuta ne Bermud, Mam Portorko, a zatvara|u pogon
povrne ve od m|una etvornh kometara. Una|mte brod u Mam|u krente u
nepoznato. Sto b vam se mogo dogodt?
;uh sa 8uveno0 Boothil 0roblja
Terry @ke Flanton iTeri 3jk <lantonl je $lumac, peva i pesnik#kauboj, a tako>er je i potomak
le$endarne <lanton 5ande koja se sukobila se jo le$endarnijim ,oc Lolliday#om i,ok Lolidejl
i Garp iGrpl klanom kod Z"< ForralU#a, a ova %oto$ra%ija zauvek je promenila nje$ovo miljenje
o %oto$ra%ijama duhova.
9oto$ra%ija je snimljena u crno#beloj tehnici jer je on 8eleo da %oto$ra%ija iz$leda kao da je uzeta
potkraj -/.o$ veka na ,ivljem 6apadu pa se i %oto$ra%isao u ode7i koja se nosila u to doba.
<lanton je zatim odneo %ilm na razvijanje u lokalni dra$stor, a kada je %ilm konano razvijen nije
mo$ao da poveruje svojim oima. Me>u nad$robnim spomenicima, desno od nje$ovo$ prijatelja,
nalazi se lik maleno$ oveka sa tamnim eirom. =ude7i po visini, ovaj ovek ili klei, ili nema
no$e ili Byatt Garpustaje iz zemlje.
<lanton je si$uran da u vreme kada je %oto$ra%ija nainjena nije bilo niko$ dru$o$ osim njih
dvojice u blizini i veruje da lik koji se pojavljuje na %oto$ra%iji nosi no8 u uspravnom polo8aju, a
iji vrh se nalazi ne$de u visini nje$ove kra$ne. Ukoliko vam ovi detalji nisu bili dovoljno
ubeljivi obratite pa8nju na senku nje$ovo$ prijatelja na %oto$ra%ijiO nje$ova senka prote8e se
unazad i desno od nje$a. ik u pozadini trebao bi da ima istu takvu senku ali je nema uopte.
;uh na Nulipan !tepeni6tuO
Svetenk po menu Raph Hardy |Raf Hard|, penzonsan kerk z mesta Whte
Rock u kanadsko| provnc| Brtsh Coumba nano |e ovu, sada uveko poznatu
fotograf|u 1966. godne. N|egova namera ba |e da fotografe eegantno sprano
stepente poznato po menu Tupan Stepente u deu Naconanog Pomorskog
Muze|a u Greenwch-u u Engesko| po menu Oueen's House. Kada |e fm razv|en,
fotograf|a |e otkra zamaskranu prku ko|a se pen|e uz stepente dre se obema
rukama za ogradu.
Strun|ac ko| su sptva orgnan negatv, uk|uu|u neke z kompan|e Kodak,
zak|u su da fmom n|e manpusano n na ko| nan. Pra se da se neob|an|ve
fgure po|av|u|u s vremena na vreme u okon stepenta kao da se ponekad mogu
ut korac ko| doaze notkuda.
Ova fotograf|a n|e |edn dokaz paranormanh aktvnost u Oueen's House. U ovo|
400 godna staro| zgrad ak u danan|e vreme redovno se deava|u neob|an|ve
po|ave, vda|u duhov u|u fantomsk korac. Nedavno |e |edan od asstenata u
gaer| tokom razgovora sa dvo|com koega vdeo kako se vrata |edne od soba
zatvara|u sama od sebe. Prvo |e pomso kako |e to |edan od predavaa a zatm |e
vdeo kako fgura ene ebd preko bakona proaz kroz zd na zapadnom bakonu.
Sva tro|ca vdea su duh ene obuene u bedo-svu krnonu.
Ostae msterozne po|ave uk|uu|u neob|an|vo pevan|e de|eg hora ko|e doaz
notkuda, fguru ene ko|a panno sakup|a krv sa poda na dnu Tupan Stepenta
(pra kae da |e pre 300 godna suavka baena u smrt sa na|veg vrha tog stog
stepenta), zatm neob|an|va otvaran|a zatvaran|a vrata pa ak tpan|e tursta
posetoca nevd|vm prstma.
;uh sa zadnje0 sedi6ta
Gospoda Mabe Chnnery |Me|be Cner| krenua |e |ednog epog dana 1959. godne
u posetu grobu svo|e ma|ke. Ponea |e sa sobom fotoaparat kako b uskaa mesto
na ko|em |e n|ena poko|na ma|ka sahran|ena. Nakon to |e nana nekoko
snmaka nadgrobnog spomenka, okrenua se uskaa svog supruga ko| |e sam
ekao u automobu. Barem se n|ma tako no...
Kada |e fm razv|en obo|e su b ve nego znenaden uvdev da |e na fotograf|,
pored n|enog supruga, ena ko|a nos naoare sed na zadn|em sedtu automoba.
Gospoda Cner stog momenta prepoznaa |e k svo|e poko|ne ma|ke - ko|o| su toga
dana b na grobu u poset. Strun|ak ko| |e potom sptao fotograf|u ustanovo |e
da k ene ko|a sed na zadn|em sedtu n|e rezutat refeks|e dvostruke
ekspozc|e.
;uh u zapaljenoj z0radi
-/. Novembra -//0. $odine Bem To:n Lall i4em Taun Loll u =hropshire#u iMropajer#ul u
Gn$leskoj iz$oreo je do temelja. Mno$o ljudi skupilo se tada da posmatra kako ova stara
$ra>evina, sa$ra>ena -/+0. $odine, nestaje u plamenu. Tony "HRahilly iToni "Rahilil jedan je
od metana koji se naao na licu mesta i nainio nekoliko %oto$ra%ija koriste7i svoj %oto#aparat i
2++mm objektiv. =tajao je sa dru$e strane ulice. Na jednoj od %oto$ra%ija mo8e da se vidi
delomino providna %i$ura malene devojice kako stoji na vratima. Niti "HRahilly niti bilo ko
dru$i od posmatraa i vatro$asaca nije video duh devojice kako stoji na vratima.
"HRahilly je %oto$ra%iju poslao 3socijaciji za Nauna @stra8ivanja !aranormalnih 9enomena koja
je zatim %oto$ra%iju prosledila na analizu ,r.4ernonu Larrisonu i4ernon Larisonl, strunjaku za
%oto$ra%iju i bivem predsedniku <raljevsko$ 9oto$ra%sko$ Udru8enja. ,r.Larrison je pa8ljivo
ispitao i %oto$ra%iju i ne$ativ i zakljuio da se radi o aori$inalnom crno#belom snimku koji nije
manipulisan ni na koji nain_
3li ko je malena devojica sa %oto$ra%ijeS Bem, maleni $radi7 na severu =hropshire#a i u
prolosti je bivao unitavan u po8aru. @storijski podaci danas $ovore o velikom po8aru -.11.
$odine koji je unitio mno$o drvenih ku7a u ovom $radu. Na njih se nadovezuje le$enda koja
ka8e da je malena devojica po imenu Kane Fhurm i,8ejn ?urml nehotice sve7om zapalila krov
od pru7a. ,osta ljudi veruje da je njen duh ostao i navodno je vi>en nekoliko puta.
*uka na "
Na /adnje ve-e '(6)% godine# ena iz ameri-ke drave *inesota fotografisala je supruga
koji je sklapao igra-ke za !oi"ni poklon% Nije znala da je takoDer za!eleila neo!i-an prizor
na njiovom isklju-enom televizoru% Aek kada je film razvijen videli su da je Ena programuF
te ve-eri !ila ruka nekog dua% .rema njenom kazivanju ruka se# takoDer na /adnje ve-e#
pojavila i pretodne godine%
!aint 5ermain E Besmrtni 5ro/
/io je neverovatan alemi-ar za kojeg se kae da je uspeo da pronikne u tajnu ve-nog
ivota% 5ivao je drutvo !ogati i slavni stotinama godina%%%i neki veruju da je jo uvek
iv% Iako je !io do!ro poznat na ve"ini dvorova tadanje Gvrope# veoma malo se znalo o
njegovom ivotu% Nije nam poznato ni mesto ni vreme njegovog roDenja# a i okolnosti pod
kojima je zvani-no i umro najverovatnije su u potpunosti isfa!rikovane% Njegovo poreklo
ostaje misterija# kao i izvor njegovog neverovatnog iskustva i o!razovanja% .a ko je onda
!io (ili jo uvek jeste) Grof de Saint GermainH
Gvropa X&III veka !ila je svedok nastajanja neo!i-ne# energi-ne grupe karaktera koji su
kao cilj imali po!oljanje na-ina ivota i olakavanje ljudske patnje# ljudi koji su igrali
klju-nu ulogu u transformaciji vremena -uvenog po kraljevskoj izjavi I?;Gtat# c;est moiF u
moderni koncept nacija kakav i danas poznajemo% 2rof de Saint 2ermain !io je
najmisterioznija figura od svi% Iako je !io do!ro poznat na ve"ini dvorova tadanje Gvrope#
veoma malo se znalo o njegovom ivotu% Nije nam poznato ni mesto ni vreme njegovog
roDenja# a i okolnosti pod kojima je zvani-no i umro najverovatnije su u potpunosti
isfa!rikovane% Njegovo poreklo ostaje misterija# kao i izvor njegovog neverovatnog iskustva
i o!razovanja% .a ko je onda !io (ili jo uvek jeste) 2rof de Saint 2ermainH neverovatan
alemi-ar za kojeg se kae da je uspeo da pronikne u tajnu ve-nog ivota% ivao je drutvo
!ogati i slavni stotinama godina%%%i neki veruju da je jo uvek iv%
8a li je mogu"e da -ovek moe da dostigne !esmrtnost i da ivi ve-noH Ao je okantna
tvrdnja istorijske figure poznate pod imenom =omte de Saint:2ermain J2rof Sen:KermenL%
.rema postoje"im podacima rodio se negde potkraj '>%og veka iako neki veruju da je iveo
jo u vreme $rista% .ojavljivao se mnogo puta kroz istoriju : -ak i ne tako davni >4:i
godina dvadesetog veka i uvek je izgledao kao da mu je 7< godina% .oznavao je mnotvo
najpoznatiji li-nosti u evropskoj istoriji kao to su naprimer =asanova# *adame de
.ompadour# &oltaire# Kralj ?ouis X&# Katarina &elika# Anton *esmer# a ruski pisac
Aleksandar Sergejevi- .ukin pominje ga u svojoj kratkoj pri-i M.ikova damaN% Ko je ustvari
!io ovaj misteriozni -ovekH 8a li su pri-e o njegovoj !esmrtnosti o!i-ne legende i folklorH Ili
je mogu"e da je stvarno uspeo da pronikne u tajnu ivota i po!edio smrtH
;uh na balkonu
-/)2. $odine, tokom posete crkvi =veto$ 5otol%a u 5ishops$ate i5iops$ejtl u ondonu,
Gn$leska %oto$ra% Fhris 5rackley i<ris 5reklil nainio je nekoliko %oto$ra%ija unutranjosti ovo$
istorijsko$ zdanja. Niko sem nje$a i nje$ove supru$e nije bio prisutan za vreme njihove posete
crkvi. <ada je %ilm razvijen, <ris je bio zaprepa7en otkri7em da se na jednoj od %oto$ra%ija, na
balkonu desno od oltara, nalazi lik 8ene u staromodnom o$rtau.
Ne$ativ je zatim poslat na ri$orozno pro%esionalno ispitivanje iji su rezultati potvrdili da se ne
radi o sluaju dvostruke ekspozicije kao i da je %oto#aparat kojim je %oto$ra%ija nainjena u
savreno ispravnom stanju.
Nekoliko $odina kasnije $ra>evinar koji je bio zaposlen na rekonstrukciji <R@!TG u crkvi
=veto$ 5otol%a kontaktirao je autora ove %oto$ra%ije i objasnio mu da je tokom izvo>enja radova,
prilikom ruenja jedno$ zida, sluajno prevrnuo nekoliko veoma starih kove$a. Kedan od njih se
otvorio prilikom pada i $ra>evinar je video da se u njemu nalazi veoma dobro ouvano telo 8ene
ije lice neodoljivo podse7a na lice 8ene koja se nepozvana pojavila na ovoj %oto$ra%iji. To $a je i
navelo da prona>e i kontaktira %oto$ra%a i nadopuni nje$ovu priu.
"va crkve se inae po prvi puta pominje -2-2. $odine, mada je na tom lokalitetu i pre postojala
crkva. -2(1. $odine na zemljitu na severnoj strani crkve sa$ra>en je !riorat =vete Marije od
4itlejema koje je kasnije postala uvena 4itlejem 5olnica za ude poznatija pod nazivom
5edlam.
Frkva je spaena od veliko$ po8ara u ondonu 2. =eptembra -.... $odine, ali je -12(. $odine
sruena. Na istom mestu podi$nuta je nova crkva, a njena $radnja zavrena je -12/. $odine
2ovratak iz mrtvih
6a obino$ smrtnika ovo bi bio kraj prie. 3li ne i za besmrtno$ $ro%a. Nastavio je da se
pojavljuje kroz ceo A@A i AA vekQ
-1)0. $odine vi>en je u Nemakoj sa 3nton Mesmer#om, koji se po$reno smatra ocem hipnoze
Cokri7e hipnotiko$ transa pripada ustvari jednom od Mesmerovih uenika po imenu MarPuis de
!uys$urD
!rema zvaninoj istoriji reda slobodnih zidara, =aint#Eermain je pozvan i prisustvovao je
Masonskom <on$resu u !arizu -1)0. $odine. ,rutvo su mu na kon$resu pravili i =aint#Martin,
3ntoan Mesmer i Fa$liostro, a isto ovo drutvo bilo je prisutni i na ranijem kon$resu masona u
Bilhelmsbadu -.. Kula -1)2. $odine
Nakon preuzimanja 5astilje tokom %rancuske revolucije -1)/. $odine, Ero%ica dH3dhmmar
izjavljuje da je imala podu8i raz$ovor sa $ro%om. =aint#Eermain joj je navodno priao o njenoj
budu7nosti na nain koji je pokazivao da on tano zna ta 7e da se desi. "na $a je vi>ala
nekoliko puta tokom svo$ 8ivota i svaki put je iz$ledao kao da ima etrdesetak $odina.
Nakon -)2-. $odine Ero% =aint#Eermain verovatno je uzeo dru$i identitet. U svojim memoarima
3lbert 4andam pie o susretu sa ovekom koji je, ne samo svojim iz$ledom, neverovatno
podse7ao na $ro%a, ali se ovaj put zvao Major 9raser. 3lbert 4andam pie&
aNazivao se Major 9raser, 8iveo je sam i nikada nije pominjao svoju %amiliju. 5io je vie ne$o
bo$at iako je izvor nje$ovo$ bo$atstva za svako$a ostajao misterija. !osedovao je neverovatno
znanje o svakoj zemlji Gvrope i svakom istorijskom momentu u istoriji evropskih
dr8ava.Nje$ova memorija bila je apsolutno %antastina, i to je veoma neobino, esto je onima
koji su $a sluali davao do znanja da svoje znanje i mudrost nije stekao iz knji$a. Mno$o puta mi
je, sa udnim osmehom na licu, kazivao da je poznavao Nerona i raz$ovarao sa ,anteom i tako
dalje._
Major 9raser nestao je bez tra$a.
@zme>u -))+ i -/++, ime $ro%a =aint#Eermain#a ponovo dospeva u javnost. U to vreme slavni
mistik i medijum Lelena !etrovna 5lavatsky, jedan od osnivaa Teozo%sko$ ,rutva, zajedno sa
jo nekoliko lanova to$ udru8enja tvrdi da je Ero% =aint#Eermain jo uvek 8iv i da radi na
aduhovnom razvoju 6apada_ i da je postao jedan od askrivenih majstora_ kao to su Lrist,
5uddha, 3ppollonius iz Tyane, Fhristian Rosencreutz, 9rancis 5acon i dru$i.
!ostoji navodno i ori$inalna %oto$ra%ija na kojoj su zajedno Madame 5lavatsky i =aint#Eermain.
3 -)/1. $odine, uvena %rancuska pevaica Gmma Falve posvetila je svojim auto$ramom jedan
od svojih portreta Ero%u =t.Eermain#u.
Najskorije pojavljivanje oveka koji je tvrdio da je Ero% =aint#Eermain bilo je -/12. $odine u
!arizu kada je ovek po imenu Richard Fhan%ray izjavio da je on lino le$endarni $ro%. !ojavio
se na %rancuskoj televiziji, i kako bi potvrdio svoje izjave, koriste7i plinski reo pred kamerama,
navodno pretvorio olovo u zlato. Richard Fhan%ray je -/)*. $odine poinio samoubistvo.
;uhovi na !! IatertoBn
Pra o duhovma sa SS Watertown |Votertaun| |este na nek nan kask u anama
ovaca na duhove, ne samo po |ednostavnost pre ve po tome to ne posto|e
nkakva nesagan|a oko n|enca. Cn|ence su |asne. N|hova tumaen|a nsu.
Decembra 1924. godne tanker za naftu SS Watertown naazo se na svo|o| redovno|
rut kreu se u pravcu |uga nz pacfku obau Mekska. Nakon to |e sporuo
tovar nafte naftnh dervata u Los Andees, tanker se zaputo nazad ka Panamskom
Kanau na svom putu prema Atantku. Nakon proaska kroz PANAMSKI KANAL, SS
Watertown b okrenuo na sever u New Oreans, gde b, u obn|m rafner|ama
preuzeo nov tovar naftnh dervata za razbuktau amerku ekonom|u toga doba.
Ova| put zmedu rafner|a u Mekskom zavu spremta za naftu u Los Angeesu
postao |e rutna za SS Watertown kapetan Keth Tracey |Kt Tre|s| dobro |e
poznavao svo| posao.
Naaost, ak pored skustva svh mera predostronost, uvek posto| ansa za
nepredvdeno, traged|a |e ekaa svo| momenat.
S.S. Watertown dob su ne tako popuaran zadatak da oste taog ko| |e ostao u
|ednom od tankova za benzn ko| |e nedavno spran|en u Los Andeesu. Iako to n|e
bo naroto kompkovan zadatak, pak |e predstav|ao prno pr|av posao
zaostaa benznska sparen|a nsu ba nmao pr|atna. A, ovoga puta gasov nsu
samo zazva rtac|u guen|a - ovog kobnog dana b su smrtonosn. Used vsoke
koncentrac|e otrovnh sparen|a, dvo|ca nesrenh mornara zguba su svest, a
potom, u nemogunost da pozovu pomo, vot. Kapetan posada, ako prno
potresen ovm tragnm dogada|em, nsu mog da narue oba|e na moru, te su
zapoee prpreme za n|hovu sahranu u more. U |utro, 4.og Decembra te 1924.
godne, kapetan |e sakupo posadu broda, zvro ceremon|u umotana tea dvo|ce
mornara sputena su na ven ponak u zeene vode Pacfka.
A n|hov ponak n|e bo dugog veka.
Toga dana, |ames Courtney |De|ms Kortn| Mchae Meehan |Ma|k Mhan|, dvo|ca
anova posade sa tankera
Ve sedeeg |utra posada broda ba |e u haosu. Prv ofcr broda pr|avo |e da |e,
neto pre zore, vdeo dva ca u taasma sa eve strane broda. Nesren mornar su
se vrat! Uskoro su osta anov posade poe da zapaa|u ca dvo|ce mornara u
taasma. N|hova ca ba su mao uveana po|av|vaa su se na vrhovma taasa
u turbuentnm stru|an|ma vode za broda, na oko desetak metara od broda sa oko
3 metra medusobnog razmaka. Ba b vd|va oko desetak sekund, a zatm
nesta|aa ponovo se po|av|vaa u |ednakm vremenskm ntervama ko|e |e
posada broda z radoznaost mera.
Da su ovo b duhov nesrenh mornara?
I sedeh dana ca dvo|ce pognuh mornara esto su se moga vdet u vodama
Pacfka. Na brodu se povea poemka da e duhov da h prate kroz Panamsk
kana, a onoga trenutka kada |e SS Watertown napusto vode Pacfka upovo u
vode Panamskog kanaa ca su nestaa do kra|a povdbe nsu se ve po|av|vaa.
Po doasku u New Oreans, kapetan Tracey |e podneo zveta| svo|m
pretpostav|enma, CITGO naftno| kompan| ko|a danas posto|, u ko|em |e naveo
deta|e smrt dvo|ce mornara kasn|a neob|an|va deavan|a na brodu. Kapetan
Tracey |e u zauzvrat dobo savet da kup foto-aparat ko| e da dr pr ruc tokom
povdbe nazad u Los Andees.
Na putu nazad, n|e bo n znaka od duhova dvo|ce mornara sve dok SS Watertown
n|e proao nazad kroz Panamsk kana ponovo zapovo vodama Thog okeana.
Kada se SS Watertown ponovo obreo u Pacfku posada |e nastava da vda ca
dvo|ce pognuh mornara, ne toko esto u pravnm razmacma kao ran|e, a
dovo|no da kapetan Tracey nan 6 fotograf|a. Nakon to |e uskao taase, kapetan
|e fm foto-aparat zak|uao u brodsk sef.
Kada su konano prsta u uku, kapetan |e posao fm na razv|an|e u New York,
od 6 fotograf|a koko |e ukupno nano na prvh 5 n|e se vdeo nta, a na esto|
fotograf|...
Sesta fotograf|a prkazvaa |e dva ca u taasma okeana, dve poznate veoma
dobro formrane gave ko|e puta|u na pen taasa stvorenh turbuenc|om brodskh
propeera. Obe gave se veoma dobro ukapa|u u ostatak fotograf|e. Negatv |e tada
posat uveno| Burns detektvsko| agenc| u Ckago na proveru a nkakav trag
fasfkovan|a modfkovan|a fma n|e pronaden.
Duhov na
SS Watertown
A to se dvo|ce nesrenh mornara te, n|hova ca u moru vdana su tokom
treeg putovan|a, ako sa man|e uestaost. Cetvrtog puta n|e n bo, barem ne za
ostatak posade broda SS Watertown. Iz samo n|ma poznatog razoga, kompan|a
ko|a |e ba vasnk broda posodavac ceokupno| posad, otpusta |e raspra po
ostatku fote vek deo prvobtne posade, a duhov po svemu sude nsu b vezan
za sam brod koko za n|egovu posadu te se ve nsu po|av|va.
Kroz sedeh deset godna ova pra ostaa |e mster|a ko|a se potho prepravaa
medu zaposenma u CITGO kompan|, sve dok 1934. magazn ove kompan|e n|e
ob|avo pru o duhovma na SS Watertown. Naaost, pose deset godna postao |e
veoma teko u u trag svedocma z prve ruke, a osnova pre, kao neverovatna
fotograf|a ko|u |e nano kapetan Keth Tracey osta|u da svedoe o msteroznm
deavan|ma na SS Watertown.
|edno od uoba|enh "naunh" ob|an|en|a |este da |e posada broda pata od
stresa prouzrokovanog smru n|hovh pr|ate|a da su zbog n|hovog emotvnog
stan|a poe da vda|u ca mornara u taasma mora. Ova po|ava nazva se
PAREIDOLIA. Mornar su, prema ovom ob|an|en|u, b povezan u mreu za|ednke
vzuane hster|e ko|a |e prpomoga ubeden|u da su, umesto vode zapenuanh
taasa ustvar vde |udske po|ave.
A ova| anak ne b danas bo ovde kada b reen|e bo tako |ednostavno, a ono to
ga kompku|e do te mere da n danas, pose gotovo |ednog veka, n|e ob|an|eno
ono to |e fotograf|a uspea da zarob.
Moda |este tano da grupa |ud, pogotovo |ud pod stresom, moe da podegne
masovno| hster| pogreno protuma nesreu uz pomo mate straha
sfabrku|e po|ave ponaan|a ko|a u stvar ne posto|e, a kako |e mogue da takav
stres prozvede fotograf|e ? Zar ne moe dokaz u obku fotograf|e da ope ta se
tamo stvarno deavao ? Mornar |ames Cortney Mchae Meehan b su odan
svome brodu posad ak u smrt.
!ti0mata
Stgmata |e spontana manfestac|a krvavh rana na rukama, stopama, ceu ed|ma
|edne osobe - scne (dentcne) ranama razapetog Hrsta. On ko| opsu|u stgmatu
kategorzu|u |e kao bozanstvenu msteroznu.
Istor|a nam govor da su nosoc rana na rukama , stopama, ceu t|eu, oznakama
Hrstovh muka, to dozv|ava u veoma scnm (dentcnm) ntenzvnm patn|ama
boovma. Ovakv prm|er se zovu *vd|va stgmata*.
Drug dozv|ava|u stgmatu kao patn|u bo, bez vd|vh rana na t|eu. Ova|
fenomen se zove *nevd|va stgmata*. Rane po obca|u zarascu|u nekoko sat
nakon po|av|van|a.
Nek |ud ko| pate od stgmate dozv|ava|u os|eca| veke tuge, depres|e, sabost
fzckog boa u t|eu pr|e samog krvaren|a. On ce krvart z th rana na neodred|eno
vr|eme - da b na kra|u znenada krvaren|e prestao samo od sebe sto tako rane
zarase same od sebe. Rane se mogu otvarat samo na |ednom d|eu t|ea npr.
rukama nogama, a mogu se po|avt na vse m|esta stovremeno. Osoba |e
gotovo uv|ek u bou neugodnost pr dozv|avan|u ovog fenomena.
Iako nek |ud smatra|u stgmatu kao pshoosk samoprouzrokovanu, ovo se r|etko,
gotovo nkad ne desava. Stgmata moze da pogod muskarce zene.
Krv ko|a se po|av|u|e prkom dozv|avan|a stgmate moze prpadat sasvm drugo|
krvno| grup nego krv osobe ko|a dozv|ava ova| fenomen.
@&%M&I
-rirodna poboznost ili d.hovna obmana
Suca| trdeset|ednogodsn|eg svestenka sa Krka Zatka Sudca, kome su se pre tr
godne na ceu rukama po|ave stgme, krvave rane poput Hrstovh na raspecu,
|edno |e od mstcnh cuda ko|a se vec vse vekova |av|a|u u zapadnom hrscanstvu.
Iako |e svestenk Sudac regozna tema bro| |edan u susedno| Hrvatsko|, da "svako
cudo n|e neophodno pouzdan znak Boz|e bagodat", sazu se hrscansk Istok
Zapad. Spet stor|skh raznoraznh okonost usovo |e mnoge dodrne tacke, a
duboke razctost zmed|u stocnog zapadnog hrscanstva. Upta smo teooge obe
crkve sta mse o stgmatama harzmatcma
Grcka rec "stgma" (pura stgmata) upotreb|avaa se |os pre hrscanstva, a
oznacavaa |e zg ko| se us|anm gvozd|em utskvao na ruc gav zarob|enka
roba. U hrscanstvu stgmata oznacava|u, pre svega, rane, odnosno oz|ke
tragove razapn|an|a na Isusovom teu, ko|e |e On na Tomnu nede|u pokazao
nevernom apostou Tom. Za nas |e nteresantno ono sto se desavao kasn|e, da su
neke cnost narocto u sredn|em veku a kasn|e, sve do nash dana, na svo|m
rukama, nogama, boku, gav, ed|ma pecma mae rane scne Isusovm, z ko|h
|e povremeno teka krv, a da te rane nsu nastae fzckm ran|avan|em. Lca sa
takvm ranama nazvaa su se stgmatcar. Kao sto su antck robov na teu nos
zg gospodara ko|em su prpada, tako su hrscansk stgmatcar nos na teu
oznake svoga Gospodara - Hrsta.
Prv ko| pomn|e "stgmata" na svome teu |este svet aposto Pave u posanc
Gaatma: "Ubuduce da m nko ne stvara teskoce, |er |a rane Gospoda Isusa na
t|eu svo|emu nosm." (Ga 6,17)
Med|u na|poznat|m katockm stgmatcarma, prv o c|m stgmama mamo
pouzdane podatke |este Svet Fran|o Assk (1181-1226). N|egove stgme su nastae
spontano, bez spo|n|eg utca|a fzckog ran|avan|a. U dvadesetom veku na|cesce
su pomn|an nemacka mstcarka Tereza No|man ta|ansk kapucn padre Po z
Petrecne, koga |e papa |ovan Pave Drug ubro|ao med|u katocke svette|e. Koko
|e do sada bo stgmatcara ne zna se tacno, a se navode bro|ke zmed|u 100 330.
Buduc da "hrscanske" stgme mogu nastat na razne nacne, prav probem |e kako
razkovat autentcne stgme, nastae "same od sebe" od onh zazvanh namernm
ran|avan|em z asketskh pobuda (da vernk bude po ranama scan svome Gospodu)
onh rana ko|e |e neko seb naneo da b ga |ud sav kao svette|a. |os uvek nema
pouzdanh zvornh zapsa o dosadasn|m stgmama, a ne posto| n zbrka
uskad|enh prava po ko|ma h treba prosudt.
Kako su stgme mstcna fzcka po|ava, n|ma treba da se bave teoog|a
prrodne nauke kao medcna pshoog|a. Cn se da medcna kao egzaktna nauka
akse moze da opse prrodu th rana da kaze da mogu da se utvrde n|hov
uzroc. Autentcne stgme cesto osta|u dugo otvorene rane, ko|e ne zarasta|u, ne
gno|e se nsu podozne upaama. Ne mogu da se ece, a perodcno krvare, to
obno.
Na pshooskom podruc|u se prca vse kompku|e. Poznato |e da se stan|a duse
odrazava|u na teo, npr. da se od nervoze dob|a cr, se zbog depres|e oboeva
od karcnoma.. Pshoog|a pozna|e druge snazne utca|e duse na teo. Ugedn
zagreback teoog pshoog otac M|o Nkc ob|asn|ava da neke osobe ntenzvna
stan|a svo|e pshe mogu da zraze govorom tea: "Pshoog|a kao nauka fenomen
stgm ob|asn|ava kao rezutat ntenzvnh emoconanh napetost dogad|an|a
unutar vastte pshe. Emoconano abne osobe s hstercnom strukturom cnost
svo|e potsnute konfkte mogu zrazt... pshosomatskom reakc|om ko|a moze da
bude scna po|av stgmatzac|e." To znac da se ne moze uvek |asno razkovat da
po|ava stgmata doaz od pshckh stan|a cnost ko|a moze bt poremecena
|e to mstcn dar neba.
Za raz|asn|en|e po|ave stgm nuzno |e pozvat u pomoc teoog|u. Prema ms|en|u
poznath autora, ko| strazu|u ova| fenomen, stgme se |av|a|u u svo|evrsnom
ekstatckom, t|. doneke zmen|enom stan|u svest. O tom pomenut teoog, susovac
dr M|o Nkc, kaze: "Posto| autentcna ekstaza ko|a |e dar Boz| osob ko|a skreno
traz Boga pokorava se n|egovo| vo|. Prav vzonar - ekstatcar - uvek |e stnsk
skrusen covek, uvek pun samoodrcan|a. U tom suca|u ekstaza ostav|a poztvne
ucnke na dusu pshu te osobe. Na nteektuano| razn po|acava dub|u spozna|u
Boga smsa zvota, na pshcko| razn procscu|e po|acava oset|vost osobe da
n|ena percepc|a bude ob|ektvn|a, a na moranom podruc|u podstce coveka na
aktvnost nesebcnu |ubav."
U prosud|van|u da su neke stgme autentcne, t|. mstcnog poreka, Crkva |e
veoma suzdrzana obazrva: osan|a se na teme|ta medcnska, pshofzooska
teooska sptvan|a. Od trstotnak poznath stgmatcara samo |e n|h 36 uvrsteno
med|u svette|e bazenke.
Prema "Opcem reg|skom ekskonu" (Lekskografsk Zavod Mrosav Kreza,
Zagreb, 2002) stgme se po|av|u|u sk|ucvo kod hrscanskh mstka, to od
sredn|eg veka na ovamo. Koko god su takv fenomen neobcn, ne treba prevse da
cud sto se on po|av|u|u osobto na hrscanskom zapadu bas u sredn|em veku.
Poznata su sredn|ovekovna hodocasca na Boz| Grob, pasonske gre vezane uz
Vek petak, ko|e su be pocetak pozorsne umetnost hrscanskog Zapada,
fageant - ko| su se bceva u t|ama, poboznost "Va crucs" - put krsta, ko| se |os
danas mo u katockm crkvama tokom vekog posta. Za razku od hrscanskog
Istoka ko| |e svo|u skrusenost zrazavao |os uvek zrazava dugm postovma, Zapad
se usredsredo na posmatran|e Hrstove patn|e, sto |e urodo ntenzvnom
prvrzenoscu Spaste|u Patnku.
-rotosindjel $ava J'anjicI7 -osledica nepravilnog nacina molitve
U Pravosavno| crkv cuda nkada nsu ba retkost. Pravosavn hrscan duhovno
uzrasta|u uz zt|a sveth, cudesna sce|en|a, mrotocve kone, geda|uc pred sobom
savremene duhovnke ko| svo|m zvotom neprestano svedoce da Boz|a bagodat u
crkv deu|e danas kao sto |e deovaa u protekm vekovma. Za razku od zapadnh
hrscanskh verospovest u ko|ma |e prmetna ostra poarzac|a zmed|u raconano-
fosofskog prstupa ver s |edne, mstcno-harzmatskh pokreta s druge strane, u
pravosavno| tradc| prmecu|e se organsk uravnotezen odnos zmed|u deovan|a
Boz|e bagodat same nsttuc|e crkve ko|a |e sama po seb |edan bagodatn,
bogocovecansk organzam. Zato su pravosavno| tradc| sasvm strane kra|nost
ko|e se prmecu|u u duhovnom zvotu nepravosavnh hrscana, posebno
rmokatoka.
Pose Drugog vatkanskog konca u rmokatockom svetu nastupo |e ctav nz
promena med|u ko|ma |e posebno prmetan nastanak novog harzmatskog pokreta
1967. godne u Amerc. Ova| pokret |avo se kao spontan odgovor na stav Konca
da harzme (darov Svetog Duha) treba da gra|u znaca|n|u uogu u hrscanskom
zvotu da treba da budu prm|en sa bagodarnoscu utehom (Lumen Gentum). Za
Pravosavnu crkvu ova| pokret |e, kao uostaom mnog drug obc rmokatocke
duhovnost, od samog pocetka bo probematcan, ne samo zbog cn|ence da u crkv
bagodatn darov da|e posto|e kao u apostoskm vremenma (up. 1 Kor. 12, 4-
11), o cemu |e posebno govoro psao Svet Smeon Nov Bogosov u 10. veku, nego
pre svega zbog nacna zadob|an|a pro|av|van|a th darova.
Upravo na tom po|u razke zmed|u pravosavne rmokatocke duhovnost su
veoma veke ne samo zbog ozb|nh razka u dogmatskom ucen|u, nego posebno
zbog shvatan|a spasen|a coveka, deovan|a bagodat Boz|e razumevan|a duhovno-
asketskog podvga ko|m se zgrad|u|e za|ednca coveka sa Bogom. Ove razke
posebno su postae vd|ve nakon Vekog raskoa 1054. godne, pose koga se na
rmokatockom Zapadu po|avo ctav nz neobcnh duhovnh po|ava teooskh
ucen|a, do tada nezabeezenh u crkveno| tradc|, ko|a prema ms|en|u Pravosavne
crkve, ozb|no odstupa|u od ucen|a apostoa otaca prvh vekova hrscanstva.
Dok |e pravosavna duhovnost nastav|aa svo| razvo| na teme|ma asketskh ucen|a
egpatskh paestnskh staraca, zasnovanh na teoog| vekh kapadok|skh otaca
4. veka, ucen|ma Svetog |ovana Damaskna, Svetog Maksma Ispovednka drugh
foka|skh psaca, na Zapadu |e crkvena tradc|a evouraa u dva suprotna pravca:
teoog|a se pretvora u shoastck raconazam, dok se duhovn zvot razv|ao u
pravcu mstckog p|etzma fantrop|e, ko| su |edno od |akh uporsta nas u
morastckom "ucen|u o zadovo|en|u Boz|e pravde" Ansema Kenterber|skog z 11.
veka.
Prema tom ucen|u, uprosteno receno, askeza (podvg) |e potrebna da b se
zadovo|o grehom uvred|eno Boz|e dosto|anstvo. Dok se u pravosavno| duhovnost
teesn podvg posmatra, pre svega, kao metod u procesu ocscen|a srca, ko|e
duhovno ozdrav|u|e s|edn|u|e se s Bogom, na Zapadu |e sve vse preovadao
uveren|e da Bog od coveka oceku|e patn|u bo da b se spo|a upodobo stradanom
Hrstu tako potvrdo svo|u |ubav zadovo|vs Boga. Tpcan prmer nove zapadne
duhovnost bo |e Fran|a Assk (13. vek), ko| na Zapadu sov kao |edan od na|vech
svette|a, dok n|egova ucen|a gedano z uga pravosavne tradc|e predstav|a|u
kascn prmer duhovne obmane - preest.
Duhovn podvg Fran|e Asskog bo |e zasnovan na ntenzvno| nteektuano| mast
razms|an|u, senzuanost dramatcnm pshooskm manfestac|ama. U ogromno|
ze| da se upodob Hrstu, Fran|a vatreno mo Boga da na sopstvenom teu oset
n|egova stradan|a, te dob|a stgme, "mstcke rane Hrstove", ko|e su u ceom
rmokatockom svetu dozv|ene kao vek zv Boz|e bagodat. Od tada |e med|u
rmokatocma zabeezeno |os oko 300 stgmata, med|u ko|ma |e nama savremen
kontroverzn svestenk sa Krka, don Zatko Sudac.
Iako |e zabeezeno nekoko suca|eva otvorenog krvotvoren|a, nema razoga za
sumn|u da ova po|ava zasta posto|. Med|utm, za Pravosavnu crkvu svako cudo
n|e neophodno pouzdan znak Boz|e bagodat, pa |e prema tome osnovno ptan|e u
kakvom duhovnom stan|u takva cuda po|ave nasta|u, odnosno, da doaze od
Boga od d|avoa. Pravosavna duhovnost |e zasnovana na dubokom unutrasn|em
poka|an|u, smren|u strana |o| |e svaka teatranost uzbud|enost sopstvenm
darovma.
Kao vocka obremen|ena podom, dusa podvznka se pov|a u smren|u zbegava
svetsku savu. Nasuprot raspevanm uzbud|enm rmokatockm harzmatcma,
pravosavn podvznc, shaste, zve u thovan|u srca dubokom umnom sozercan|u
(kontempac|). Na|vec svette| do kra|a zvota nsu verova da su ugod Bogu. Za
n|h oseca| greha n|e bo morastckog, nego ontooskog karaktera, dozv|avan kao
dubok bo zbog odvo|enost od Tvorca.
Nasuprot tome kod Fran|e Asskog scnh harzmatka prmecu|e se
mnogogovor|vost o |ubav prema coveku, Bogu Boz|m darovma odnos prema
grehu kao sk|ucvo morano| kategor|. Za n|h |e greh samo morana nesavrsenost
ko|a se skup|u|e spo|asn|m podvgom spovescu. Zapravo, zgeda da |e ctavo
pravosavno duhovno-terapeutsko skustvo potpuno strano rmokatockom Zapadu,
dok se odusev|en|e prcama o vasttm harzmama bokac|e, prorostva, sce|en|a...
rmokatockh harzmatka, poput veecasnog Sudca, u pravosavno| tradc| smatra
zaosnm prmerom duhovne obmane.
Takv prmer duhovne obmane, nazaost, nsu retkost posedca su nepravnog
nacna motve. Zato Pravosavna crkva n|en duhovnc stano govore o potreb
budnost trezvenog podvga, bez mastan|a, raspa|enog razms|an|a o Gospodn|m
stradan|ma. Autentcna motva |e duboka unutrasn|a svest o stanom Boz|em
prsustvu u thovan|u srca, osobod|enom od svh vestastvenh predstava poms.
Darov ko| prostcu z takve motve sasvm su nenamet|v podvznk h dozv|ava
sk|ucvo kao deo Boz|e, a sebe kao duboko nedosto|nog te most.
Prema Svetom Maksmu Ispovednku drugm svette|ma Crkve, stnska |ubav se
ne stce ne pro|av|u|e u p|etstcko| fantrop| nfantno| senzuanost, nego u
mukotrpnom ocscen|u srca kroz cstu umno-srdacnu motvu preusmeren|u
bogomdanh energ|a, ko|e su po de|stvu greha deformsae autentcn k covekov.
Zato kod pravosavnh svette|a nema nceg teatrano natprrodnog, ako
neprestano pro|av|u|u veku bagodat cne cuda. N|hovo poka|an|e pac pun su
duhovne radost.
Ono sto posebno prvac u n|hovom duhovnom ku |este duboko smren|e
nenamet|va |ubav ko|a potpuno nadaz svaku povrsnu emotvnost predstav|a,
pre svega, ontoosku, a ne moranu kategor|u. Svette| |e svet ne zato sto |e dobar
covek cn cuda, nego zato sto |e postao saucesnk Boz|e prrode obtaste |ednog
svetog Gospoda Hrsta (up. 2 Pet. 1, 4)
*einkarnacija
$&*AM *&)%VA )',*$K%G !I+A
(raspored|en kao tr dea duse - monada)
*,H
1. Bozansk kosmck prncp.
2. Stan|e nrvane.
3. Indvduana kosmcka ntegenc|a. "Indvduano" se uzma kao besmrtn monad
(dusa), ko| prenos karmcke odredbe z prethodne renkarnac|e.
Sve za|edno cn - I*IVI*,,
*,$A
4. Ego - psha svesnost o sopstvenom posto|an|u. Ego predstav|a grancu
razdva|an|a zmed|u monada (duse) tea.
5. Astrano teo - nezavsna svest ko|a moze da se odvo| od fzckog tea nastav da
zv pose smrt. Vod poreko od stan|a nrvane u ndvdu.
6. Etercko teo - zvotna snaga ko|a cn nasu auru. Fzcko teo ne moze da posto|
bez n|e, a ona nesta|e brzo nakon smrt.
MA#&"I'A
7. Fzcko teo - sve vd|ve osobne |ednke (po|ednca) tokom n|enog zvota. Fzcko
teo uk|ucu|e sve funkc|e aspekte bca: razum, emoc|e, vestne, memor|u ...
Sve za|edno cn - )I+%$#
)I+%$# D prolazno
Na osnovu ezoterckog tumacen|a, cnost se sasto| od svh osobna ko|e tra|u samo
za vreme zvota. Fzcko teo |e gavna komponenta tog peroda, zatm tu su
uk|ucen energ|a, secan|a, snaga karme sve sabost smrtnka. Lcnost sama po
seb - predstav|a samo |edan deo coveka.
I*IVI*,A D besmrtno
Ona |e neodvo|va nede|va, sasto| se od svh deova zvota |edne cnost ko| ce
nastavt da posto|e kada fzck zvot prestane. Sasvm razv|en duh |e besmrtan, a
monad (duh) kada postgne ta| stepen razv|enost, ma ostvaren potenc|a za
mogucu renkarnac|u.
-"I+I- I*IVI*,A)%$#I
Sv |ud ma|u |edan monad (duh) ko| |e ndvduaan besmrtan. Ta| monad (duh)
se spusta z duhovnog sveta u fzcko teo osta|e u n|emu za vreme |udskog zvota,
da b se nakon smrt ponovo vrato u duhovnu sferu.
B|ke zvotn|e ma|u za|ednck monad (duh), ko| se ponekad nazva "za|edncka
dusa" ko|a posto| na astranom panu. Zrak astranog pana (dusa b|ke zvotn|e)
pose smrt se vraca nazad. Sve b|ke zvotn|e ma|u astrana etercna tea, a
posto |e n|hov monad (dusa) za|ednck svm vrstama, ne razv|a|u ego, nt se
renkarnra|u, sve dok ne dod|e do pocetka ndvduazac|e. Za neke zvotn|e se
smatra da su daeko napredova u procesu ndvduazac|e, npr: macke, ma|mun,
ps, kon|, defn, ptce.
-"%+&$ "&IKA"A+I'&
Na|ezotercn|e doktrne smatra|u da se muskarc ponovo rad|a|u kao zene, tu
tvrdn|u potkrep|u|u teor|om da se ono sto se naaz unutar |ednog zvota
manfestu|e na spo|no| form sedeceg. Vreme zmed|u nkarnac|a zavs od
duhovne evouc|e reatvno |e vremenu ko|e se provede na duhovnom panu,
odnosno zmed|u smrt ponovnog rod|en|a.
Veru|e se da se u proseku monad (dusa) renkarnra dva do tr puta, za vreme
za|edncke ere ko|a tra|e 2160 godna, a to moze da bude cesce ukoko do smrt
dod|e nasno na neprrodan nacn.
Za oznacavan|e eterckog bca korst su se razct termn, cak danas mamo u
optca|u vek bro| snonma za opsvan|e energ|e eterckog tea npr:
Star Knez - C energ|a
Kabast - sarafenska mudrost
Ponezan - mana
Ahemcar - etar
Rusk naucnc - energ|a bopazme
Vhem Ra|h - b|no s|an|e
Savremena medcna - pshosomatsk fenomen
>0zorcizam
Po ucen|u crkve egzorczam |e rtuano osobad|an|e |ud od d|avoa d|avoovh
sugu (demona). Posto|an|e opsednutost |ud |e opsano u bb| kada Isus Hrst
sce|u|e |ude opsednute demonma. Egzorczam se sprovod od strane posebno
ucenh svestenka ko| se mogu odupret skusen|ma necastvog ko| motvama
naredbama u me Hrsta ,steru|u" d|avoa z opsednuth. Posto|e pouzdan podac
da se egzorczam ta|no sprovod danas od strane crkve.
%psjedn.ti bez zastite
Na zdu d|ec|e sobe |edne novozagrebacke porodce osvanua |e poruka zokobnog
sadrza|a "Necete me unstt - strunut cete u paku!". B su tu Sotonn smbo:
cetr pentagrama, sestce zokrenut krzev... Istovremeno, sv v|ersk smbo -
ske, kasete kn|ge u sob, b su ostecen razbacan po podu.
Prema prcan|u ma|ke, przor |e otkro maksmanu ops|ednutost Sotonom n|ene 13-
godsn|e kcerke. zeec da |e osobod demona, za|edno sa svo|om kumom
pr|ate|com, povea |e kcerku na msu za ozdrav|en|e. Takve mse u
novozagrebacko| Crkv Sv. Krza |ednom m|esecno organzu|e motvena organzac|a
"Mosrdn Isus", pod vodstvom fra Dragana Sm|ana Kozua.
I dok se fra Kozu moo za progon zh duhova, srota devo|cca |e spustaa
neartkusane krkove, bacaa se po podu, povredu|uc sve ko| su se nas u n|eno|
bzn. Na|gore |e pak us|edo pos|e mse, kad su sv napust crkvu, fra Kozu
poceo da zgovara egzorcstcke motve za osobadan|e d|evo|cce od zh duhovnh
napasnka. Motva |e tra|aa gotovo sat po, dok se d|evo|cca bacaa, otmaa
uraa.
, dr.stv. sotonista
Ma|ka se s|eca da |e sve poceo pos|e oduke da kcerku krst u crkv, posto |e
porodca prethodnh godna zapusta v|ersk zvot. Ona sv|edoc da se n|ena kcerka
pr|e godnu dana, pos|e |ednom|esecne pos|ete ocu u N|emacko|, vrata potpuno
zm|en|ena.
- Tek sam kasn|e saznaa da |e tamo usa u drustvo ko|e |e takorec 24 sata dnevno
susao tehno muzku organzovao sotonstcke skupove. Sve |e poceo |ednog
|utra, pos|e n|enog povratka, kad se probuda s crnm podvma po cu, rukama
nogama s teskm grcevma u trbuhu. Od tada os|eca sabost u nogama, nemoc,
rus se trenutke gub sv|est.
Zabrnuta ma|ka, sama medcnsk radnk, pokusaa |e da nade razumno
medcnsko ob|asn|en|e, a n|e usp|ea. Kad |e na ruc d|evo|cce prm|eta crn
podv u obku zv|ezde, kcerka |o| |e ob|asna da |e te noc maa nocne more da
se bora sa zm sama.
- Prznaa |e da |e nekoko puta povracaa neku zeenu masu te da |e, s vremena na
vr|eme, nepoznata sa baca po krevetu. N|ena pr|ate|ca m |e sprcaa da |e |etos
na moru z n|e progovarao nek dubok gas sa zm nam|erama. Toga se mo|a
kcerka ne s|eca, |er |e u tm trenucma ba u transu...
Na pocetku mse za sc|e|en|e porodcnog staba, fra Dragan Sm|an Kozu tumac
da se moe za mrtve u porodc sve do cetvrtog ko|ena, kako b se zv osobod za,
ko|e mozda otuda zvre. V|ernc se posebno prs|eca|u onh ko| su ma tezak
nesrecan zvot su zavrs ubstvom, samoubstvom u pobaca|u, v|eru|uc da su
on b zrtve Sotonnh suga.
*ramaticno stanje
Mada se Katocka crkva u Hrvatsko| n|e |os zvancno z|asna o praks "st|ervan|a
davoa", mnog okan svecenc su ub|eden da "necastv" n|e samo apstraktna
metafora, nego "za sa" ko|u ne treba potc|en|vat ko|a danas vada mnogm
stanovncma Hrvatske. On sve gasn|e zaht|eva|u da se Kapto odred prema
nastao| stuac|. Poznato |e, name, da za obav|an|e obreda egzorczma n|edan
svecenk u Zagrebacko| nadbskup| nema generano dopusten|e, a se zna da su
nek svecenc, pored fra Dragana Sm|ana Kozua, vodte|a Pokreta krunce za
obracen|e mr, fra Zv|ezdana Lnca, vodte|a Kuce susreta - Tabor, mons. |ospa
Baobanca, prvog cov|eka zadarskog nadbskupa, vro usp|esn u obracunu s
demonma ostam duhovnm napasncma. Ipak, sve |e to nedostatno prema
100.000 ops|ednuth osoba koko h, prema nekm u |avnost znesenm
proc|enama, zv samo u Zagrebu!
Za svakog egzorcsta na|odgovorn| |e bskup ko| ga menu|e mu da|e prvremeno
pravo da obav|a egzorcstcke obrede. Medutm, premda |e svak bskup po svome
habtusu egzorcsta, vecna bskupa nema toga dara, pa pr menovan|ma
egzorcsta traz pomoc z sus|ednh bskup|a, cak drzava. Tako u Hrvatsko| d|eu|e
sovensk suzben egzorcsta vc. Mar|an Arhar, ko| |e ovasten egzorcst
L|ub|anske nadbskup|e. Vc. Arhar poznat |e mnogma ko| pos|ecu|u mse za
ozdrav|en|e duse t|ea, ko|e povremeno odrzava na zagrebackom Svetom Duhu u
Crkv sv. Ante.
$imptomi opsjedn.tosti
U Hrvatsko| |e danas vse nego kada aktueno ptan|e kako se manfestra
ops|ednutost, kako |e prepoznat kada zatrazt pomoc egzorcste?
Dobar egzorcsta zna da razku|e napade zoduha od razcth duhovnh stan|a,
caran|a, proketstva s. ko|a uzroku|u nemr u cov|eku. Potreban |e oprez zato se
pozva na razbortost, cak onda kada su prsutn "tradconan" znakov ko|
upucu|u na suca| ko| egzorczam uzma u obzr, a to znac: da neko govor
razum|e |ezk s ko|m n na ko| nacn n|e bo upoznat; da pos|edu|e spozna|e o
dogada|ma ko| se odgrava|u daeko od n|ega za ko|e n|e mogao saznat svo|m
sposobnostma; da octu|e snagu ko|a nadaz n|egovu dob stan|e. Ipak, t znakov
ne treba|u odmah bt shvacen kao davosk, |er mogu bt unutar koordnata
paranormanoga, te |e potrebno povest racuna o drugm znakovma, osobto
moranoga reda.
Zato |e nezaobazna pomoc medcnskh psh|atr|skh strucn|aka. Ako nema
dovo|no sgurnost da |e r|ec o ops|ednucu, egzorczam se ne sm|e vrst. Da b
mogao sve to uvazt, od egzorcsta se zaht|eva duboka teoosko-turg|ska
formac|a, "kncko oko", kao oc v|ere te sensus Chrst. Kada se govor o oprezu,
treba ga potkr|ept bro|kama: od h|adu onh za ko|e se traz egzorczam (ko| su
pros stroge znanstveno-medcnske anaze), tr do pet suca|eva prepozna|e se u
kontekstu ops|ednuca. Dake, Crkva |e sv|esna da to n|e na|cesc obk d|eovan|a
Sotone. To |e mozda na|spektakuarn| obk, |er |e r|ec o vast nad cov|ekovom
t|eesnm mentanm funkc|ama, a duhovn napasnc nsu u stan|u potpuno
oduzet sobodnu vo|u.
$vestenik pa ljekar
L|ud se za pomoc obraca|u na|cesce u poodmako| faz, odnosno kada su smptom
posta nezdrzv kada vse ne mogu obav|at svakodnevne posove. Tegobe se
obcno zrazava|u neprestanom mucnnom, cestm gavobo|ama, maaksaoscu,
hg|enskom zapustenoscu opcom nezanteresranoscu. Ponekad ops|ednuce moze
bt toko |ako da potpuno bokra cak ma|cnsk nstnkt. S druge strane, egzorcst
tvrde kako posto| nz suca|eva da |ud n ne zna|u kako su pod ut|eca|em zoduha,
pa probeme s ko|ma se susrecu (cak neke zdravstvene) prpsu|u ut|eca|u
vremena, osem raspoozen|u probemma na radnom m|estu.
Stoga hrvatsk svecenc preporucu|u svakome da pr|e nego sto pos|et |ecnka ode
svome svecenku kako b se teme|to spov|edo, oka|ao gr|ehe prmo sakrament
boesnckog pomazan|a. To |e, tvrd se, dovo|no u na|vecem bro|u suca|eva, dok se
man| bro| mora podvrgnut obredu egzorczma.
GA$&" '%Z&@ JGA$$&" '%HA '%$&-HI
1727-1779 Katock svestenk u svo|e vreme |edan od na|poznat|h egzorcsta u
Nemacko|. Poznat |e po teor| o posto|an|u prrodnh (uzroka) boest kod coveka
onh ko|e su posedca demonskh sa. Gasner |e praktkovao egzorczam (stervan|e
d|avoa demona) u Konstanzu, Regensburgu, Ewangenu drugm gradovma.
Savremenc su zabeez da se rado o ucenom coveku, ko| se ne b mogao nazvat
saratanom. U ecen|u prrodnh neprrodnh boest korsto se hpnozom
sugest|om, a sam |e tokom ecen|a obo|evao od sth smptoma. Med|utm, on |e to
ob|asn|avao cn|encom da Saman stocn|ack svestenc mora|u da ecen|em
pac|enata preuzmu svo|om sprtuanom snagom deo neprrodnh boest, a potom
se zece sopstvenom snagom procscen|em, sto |e on nazvao cnom nc|ac|e.
+rkva ima mo; otklinjanja
"Kada Crkva |avno m|erodavno, u me Isusa Krsta, tra da neka osoba predmet
budu zaten od ops|ednua Zoga osoboden n|egove vast, govor se o
otkn|an|u egzorczmu. Isus ga |e sam vro; od n|ega Crkva ma mo zadau
otkn|an|a." U |ednostavnom obku egzorczam se vr u sav|u sakramenta svetoga
krten|a. Sveano "veko" otkn|an|e moe vrt samo sveenk to s bskupovm
doputen|em. U takvm sua|evma treba postupat razborto strogo potu|u
odredbe ko|e |e don|ea Crkva. Egzorczam ma zadau zgont zoduha osobodt
od n|egova ut|eca|a. To se n duhovnom vau ko|u egzorcsta ma od samoga
Krsta, |er |e on tu ovast pov|ero svo|o| Crkv. Pshke boest se sk|uvo |ee od
strane medcne. Zato |e pr|e bo kakvog obreda potrebno dobro prov|ert da se
zasta rad o ops|ednutost o boest.
&gzorcist govori
Odomc z kn|ge Egzorcst govor, Gabree-a Amortha, ko|u |e u pr|evodu Fra |ospa
Marcea ob|ava bboteka Duh voda (urednk Don Bodar Medvd) 1995. godne
(Zupn ured |esa, otok Hvar). Nasov orgnaa Un esorcsta racconta.
Kakve su smetn|e ko|e moe uzrokovat davao |udma dok su v? N|e ako na
kn|ge ko|e rasprav|a|u o to| tem, pa stoga |er nedosta|u za|ednk zraz u ko|ma
b se sv saga. Potrudt u se stoga da odredm smsao r|ema ko|e
upotreb|avam ovd|e u ostam d|eovma kn|ge.
Posto| redovto d|eovan|e dava ko|e se odnos na sve |ude: to |e napastovan|e na
zo. I Isus |e prhvato tu nau |udsku sudbnu dopusto |e da ga Sotona napastu|e.
Ovd|e se neemo zaustav|at na ovom kobnom davoskom d|eovan|u, ne to ne b
bo vano, nego |er mamo za c| osv|ett zvanredno d|eovan|e Sotone ko|e mu
Bog doputa samo u odredenm sua|evma.
Ovo drugo d|eovan|e moe bt razvrstano u pet razth obka.
1. Fzke patn|e uzrokovane od Sotone zvana. Rad se o fenomenma o ko|ma
tamo u votopsma mnogh svetaca. Znamo name kako su svet Pavao od Kra,
Zupnk Ark, pater Po mnog drug b zmaen, bevan, udaran batnama od
dava. Na ovom obku se ne zaustav|am |er u ovm sua|evma davao n|e nkada
mao nutarn|eg ut|eca|a na udarene osobe nkada one nsu trebae motvu
egzorczma. |edno to su se na tu nakanu pomoe osobe ko|e su znae za stvar.
Rad|e se zaustav|am na s|edem etrma obcma ko| zravno zanma|u
egzorcste.
2. avosko ops|ednue (possesso daboca). To |e na|tea patn|a dogada se kada
davao uzme u pos|ed t|eo |ednog ov|eka (a ne duu) ne da d|eu|e govor
kako on hoe, a da mu se rtva ne moe opr|et, te stoga osoba n|e morano
odgovorna. Ova| obk na|ve |e zoen spektakuarnm fenomenma, kao to su on
prkazan u fmu Egzorcst, kao to su uo|v znakov ko|e navod Obrednk:
govort novm |ezcma, pokazat zvanrednu snagu, otkrvat skrvene stvar.
Ovakav |asan evandeosk prm|er mamo u ops|ednutom z Geraze. A |asno treba
re da posto| mnotvo razth davoskh ops|ednua s vekm razkama obzrom
na tenu na smptome. Ba b veka pogreka zaustavt se samo na |ednom
modeu. Medu tokma, moo sam egzorczam nad dvama osobama ko|e |e davao
potpuno mao u vast: za vr|eme egzorczma osta|ae su posve n|eme nepokretne.
Mogao bh navest razne prm|ere s veoma raztm fenomenma.
3. avosko zostav|an|e (vexato daboca) smetn|e boest, od veoma tekh do
man|e tekh, ko|e pak dosu do ops|ednua: da se zgub sv|est, da se ne d|ea
zgovara|u r|e za ko|e netko n|e odgovoran. Nek bb|sk prm|er. |ob n|e bo
ops|ednut od dava, a |e bo teko udaren u snovma, u dobrma, u zdrav|u.
Zgrb|ena ena guhon|em, ko|e |e Isus ozdravo, nsu b pod potpunm
ops|ednuem dava, a |e prsutnost dava uzrokovaa spomenute fzke patn|e.
Zac|eo da sv. Pavao n|e bo pod ut|eca|em dava, a ga |e davao tra|no muo: I da
se zbog uzvenost ob|ava ne bh uzohoo, dan m |e trn u t|eu, andeo Sotonn, da
me udara da se ne uzohom (2 Kornanma 12,7). Oto se tu rado o fzkom zu
(trn u t|eu), a uzronk |e bo davao.
Ops|ednua su danas dosta r|etka, a m egzorcst susreemo veko mnotvo
osoba ko|e davao mu u zdrav|u, u mater|anm dobrma, u radu, u uvstvma...
Teko |e pak d|agnostcrat zokobn uzrok ovh zaa ( utvrdt da se rad o
davoskom uzroku ne) ozdravt h. Ovo n|e nmao |ednostavn|e od
d|agnostcran|a osobadan|a od pravh ops|ednua. Moe se radt o razto| ten
za, a ne o teko u shvaan|u o vremenu potrebnom za ozdrav|en|e.
4. avoska opses|a (opsesso daboca). Rad se o nenadanm napadma, katkada
dugotra|nm, opsesvnm msma, ko|e su nekada razumsk apsurdne, a od ko|h se
rtva ne moe osobodt. Zbog toga udarena osoba v u tra|nom stan|u
scrp|enost, oa|a, napast samoubo|stva. Opses|e gotovo uv|ek ut|eu na sne.
Moe se re da su ovo boesna stan|a ko|a spada|u u podru|e psh|atra. I za mnoge
druge fenomene mogu se dat psh|atr|ska, parapshooka sna tumaen|a. A
ma sua|eva ko| su posve zvan smptomatoog|e ovh nauka ko| otkrva|u
smptome ko| sgurno upuu|u na davosko d|eovan|e prsutnost. Te razke se
naue stud|em praksom.
5. Posto| napokon davosko uznemrvan|e (nfestato daboca) ko|e se otu|e na
kuama, predmetma votn|ama. Ovd|e se na tome ne zaustav|am, nego e bt o
tome govora u t|eku zagan|a u kn|z. Dovo|no |e da ovd|e utvrdm smsao ko|
da|em zrazu uznemrvan|e (nfestato). Rad|e ga ne upotreb|avam u odnosu na
osobe, za ko|e upotreb|avam zraze: ops|ednue, zostav|an|e, opses|a.
Kako se obrant od svh ovh moguh zaa? Kamo odmah da su u strogom smsu,
prema Rmskom obrednku, egzorczm potrebn samo za prava davoska
ops|ednua, to smatramo odve suenm. M se egzorcst u stvar bavmo svm
sua|evma u ko|ma se nasuu|e d|eovan|e zh duhova.
!otona
Sotona (heb. ]^_ ` _a satan; aram. bc _^d `ea at. Stanas) zna protvnk: optute|, dok se u
reg| on se smatra pam andeom, demonom, vragom man|m boanstvom. U
abrahamskm reg|ama (dovstvo, kranstvo, sam) Sotona |e nadnaravno be
ko|e |e ut|eov|en|e za. Obno poznat |e kao vrag davao (at. Dbous), gospodar
tame, Bezebub, Neastv, Mefsto, Lucfer. U Tamudu Sotona se spomn|e pod
menom Samae. U samu Sotona |e poznat kao Ibs (arap. fghij) Se|tan (arap.
klmgn), a bo |e pogavca na, posebne vrste duhova pr|e svo|e pobune pada. Sam
Isus Krst dva ga puta zove knez ovoga sv|eta (Iv 12,31) (Iv 14,30).
Izgled i lik
U um|etnost teratur Sotona |e poprmao razne obke kroz pov|est. Prema |edno|
nterpretac| u Kn|z Postanka, Sotona |e bo prkazan kao zm|a ko|a uv|era Evu da
po|ede zabran|eno voe. Na|popuarn| obk ko| se zadrao do danan|h dana |est
obk ko| |e mao starogrko boanstvo Pan; t|. pou-ov|ek pou-koza, s rogovma
koz|m nogama, dok u ruc dr trozubac. U modernm nterpretac|ama (npr. fmov)
on |e armatna zgodna muka, r|ede enska osoba ko|a krade |udske due tako
da ugada |udsko| tatn s ponudama ugovorma ko|e su suve dobre da b se
propust.
kao: as# like# Oua# suc
;emon
Demon |e best|eesno mtooko be za ko|ega se u staro| Grko| drao da donos
nsprac|u znan|e kao posrednk zmedu bogova ov|eka. Dok se kasn|e,
doaskom kranstva demon poeo drat za zo be ko|e e odvest ov|eka na
krv put, da|e od boga. Demone su takoder zva vragovma, pam andema.
Demonsk zavodnc ena su se zva ncub; mukaraca succub. A potomke takvh
ncub demona ena se smatrao v|etcama.
U Kn|z postanka tamo o andema ko| ope s "|udskm kerma". Mtov drevne
Grke Rma zv|etava|u o bogovma ko| se prkazu|u enama kao bkov,
abudov zatna ka u tom obku h opodu|u. U |edno| rano| kransko| tradc|,
fozof|a ne prozaz z |udskog gen|a nego od demonskh spetk, od pah andea
ko| oda|u nebeske ta|ne svo|m |udskm branm drugovma. Izv|eta| sa snm
eementma po|av|u|u se u svm sv|etskm kuturama. Usporedno s ncubma
po|av|u|u se arapsk d|nn-, grk satr, hndustk bhut-, samoansk hotua poro-,
ketsk dus mnog drug. U |edno| epoh ops|ednuto| demonma, bo |e ako
demonzrat one ko|h se bo|mo h mrzmo. Tako se govoro da |e Mernov otac
ncubus. Isto se govoro za Patona, Aeksandra Vekog, Augusta Martna Luthera.
Povremeno c|ee narode - na prm|er Hune stanovnke Cpra - n|hov nepr|ate|
optue da n|ma gospodare demon.
U tamudsko| tradc| arhetpn succubus |e Lth, ko|u |e Bog stvoro z prane,
za|edno s Adamom. Ona |e st|erana z Ra|a zbog neposunost - to ne Bogu, nego
Adamu. Sve otada, ona provod svo|e no zavode Adamove potomke. U drevno|
ransko| mnogm drugm kuturama, v|erovao se da none z|eve s|emena
prouzrou|u succub. Sv. Tereza Avska |e zv|esta o vo dov|enom seksuanom
susretu s |ednm andeom - andeom sv|eta, ne tame, ba |e u to sgurna - kao to
su to ne druge ene ko|e |e kasn|e posveta katoka crkva. Cagostro,
arobn|ak varaca z osamnaestog sto|ea, proro |e gasnu da |e on, poput Isusa
z Nazareta, prozvod s|edn|en|a "d|ece neba zem|e."
Anti0ka Gr0ka
V|era u demone |e ba prorena u starom sv|etu. O n|ma se mso ve kao o
prrodnm nego natprrodnm bma. Hesod h esto spomn|e. Sokrat |e opsvao
svo|u fozofsku nsprac|u kao d|eo osobnog, dobroudnog demona. N|egova
ute|ca, Dotma z Mantne|e, govor mu (u Patonovo| Gozb) da |e "Sve demonsko
posrednk zmedu Boga smrtnka. Bog nema zravn kontakt s ov|ekom." I
nastav|a: "samo kroz demonsko posto| dotca| razgovor zmedu ov|eka bogova,
u budnom stan|u u snu."
Paton, na|uven| Sokratov uenk, prpsvao |e veku uogu demonma: "Nt |edna
|udska prroda o|aana vekm moma n|e u stan|u sredt |udske posove" rekao
|e " a da ne bude prepav|ena drskou krvn|om..."
Ne da|emo govedu da bude gospodar goveda, koz da gospodar kozama, nego
smo m nadmona rasa ko|a n|ma vada. Na san nan Bog, u svo|o| |ubav spram
ov|eanstva, nad nas postav|a demone, ko| su nadmona rasa, on se s vekom
akoom utkom za sebe, a nta man|e za nas, brnu o nama da|u nam mr,
potovan|e, red pravdu, nkad ne zakau ne |udska pemena sretnma
u|edn|enma.
On |e vrsto porcao da su demon zvor za, prkazao |e Erosa, uvara seksuanh
strast kao demona, a ne boga, "ko| n|e n smrtan n besmrtan, n dobar nt zao".
A sv kasn| patonst, uk|uu|u neopatonste ko| su snano ut|eca na
kransku fozof|u, smatra su da su nek demon dobr a nek z. N|hao se |u|ao.
Arstote, uven Patonov uenk, ozb|no |e razmatrao de|u da su snov d|eo
demona. Putarh I Porfr|e smatra su da demon, ko| nastan|u|u gorn| zrak, doaze
s M|eseca.
Kr2;anstvo
Ran crkven oc, unato tome to su up|a neopatonzam z kuture ko|a h |e
okruvaa, ud|e su za tme da se odvo|e od "poganskh" sustava v|erovan|a.
Nauava su da sve poganske reg|e tu|u demone |ude, obo|e pogreno
shvaa|u kao bogove. Kada se Sv. Pavao ao (u Efeanma VI, 12) o zo na
vsokm m|estma, on n|e mso na korumpranost vast, nego na demone ko| ve
na vsokm m|estma: |er m se ne bormo protv krv mesa, nego protv kneevna,
protv sa, protv vadara sv|etske tame, protv duhovne zoe na vsokm m|estma.
Otpoetka, puno se ve mso pod po|mom demona, nego to podrazum|eva
poetska metafora o zu u |udskm srcma.
Sv. Augustn |e bo |ako uznemren demonma. On navod pogansko m|en|e ko|e |e
prevadavao u n|egovo doba: "Bogov zauzma|u na|va podru|a, |ud na|na, a
demon sredn|a podru|a... On ma|u besmrtnost t|ea, a strast su m za|ednke s
|udma." U Kn|z VIII Bo|e drave (otpoete 413), Augustn up|a ovu drevnu
tradc|u, zam|en|u|e bogove Bogom, demonzra demone, tvrde da su sv, bez
znmke, z. On nema|u nkakvh vrna. On su zvor svog duhovnog mater|anog
za. On h zove "zranm votn|ama... ko|e ude nanost zo, ko|ma |e potpuno
tuda pravednost, ko| su nateen od ponosa, b|ed zbog zavst, v|et u
zavoden|u."
On mogu tvrdt da nose poruke zmedu Boga ov|eka, preruava|u se u bo|e
andee, a ovo dran|e |e zamka ko|om nas pokuava|u namamt u vasttu propast.
On mogu poprmt svak obk, I zna|u mnogo stvar - "demon" zna "znan|e" na
grkom - posebce o mater|anom sv|etu. Ma koko b ntegentn, nema|u most.
On vreba|u "uhvaene prevarene duhove |ud" psao |e Tertu|an "prebva|u u
zraku, zv|ezde su m sus|ed, saobraa|u s obacma."
$rednji vijek
U |edanaestom sto|eu, ut|eca|n bzantsk teoog, fozof sumn|v potar, Mhae
Pseus, opsao |e demone ovm r|ema:
Ove votn|e ve u naem vasttom votu, ko| |e pun strast, |er on su prsutn
venom u strastma, a n|hovo prebvate |e mater|a, a takav m |e pooa|
stupan|. Iz tog razoga on su podon strastma vrsto su uz n|h vezan.
Nek Rchamus, opat Schoenthaa, oko 1270. napsao |e c|eu raspravu o
demonma, bogatu skustvom z prve ruke: on vd (a samo kada su mu o vrsto
zatvorene) bezbro|ne zobne demone ko| zu|e oko n|egove gave poput zrnaca
prane - a svh drugh |udskh gava.
Unato uestam vaovma raconastkh perz|skh, dovskh, kranskh
musmanskh nazora na sv|et, unato revouconarnom soc|anom, potkom
fozofskom vren|u, posto|an|e, vek do karaktera, pa ak me demona n|e se
zm|eno od Hesoda do krarskh ratova.
K.liminacija straha od demona
Ops|ednutost demonma poea |e doszat vrhunac kada |e, u svo|o| uveno| Bu z
1484, papa Inocent|e VIII ob|avo:
Doo |e do nah u|u da prpadnc oba spoa ne zb|egava|u odnose sa zm
andema, ncubma succubma, da uz pomo n|hovh vradbna, aro|a,
ba|an|a, n zazvan|a, gue, streb|u|u untava|u ensk porod.
Isto tako, on stvara|u bro|ne druge nevo|e. Ovom Buom Inocent|e |e otpoeo sa
sustavnm optuvan|em, muen|em smaknuma bezbro|nm "v|etca" po c|eo|
Europ. One su be krve zbog, kako |e to Augustn opsao, "zonakog m|ean|a s
nevd|vm sv|etom".
Unato tome to |e Bua spomn|aa "prpadnke oba spoa", n|e znenadu|ue to su
smaknute be venom d|evo|ke ene.
Mnog vode protestant narednh sto|ea, unato svo|m razkama spram katoke
crkve, prhvat su gotovo dentne pogede. Cak humanst poput Desderusa
Erasmusa Thomasa Moorea v|erova su u v|etce. "Naputan|e aro|a" rekao |e
|ohne Wesey, uteme|te| metodzma "|e u bt naputan|e bb|e". Wam
Backstone, uven pravnk, tvrdo |e u svo|m Komentarma engeskh zakona
(1765):
N|ekat mogunost, a kamo posto|an|e arobn|atva v|etca |e zravno
kontradktorno Bo|o| r|e u raznm paragrafma Starog Novog Zav|eta."
E-repoznavanjeE demona . 0ovjek.
Papa |e zaduo Kramera Sprengera da napu pregednu anazu, korste svo
akademsko oru|e kasnog petnaestog sto|ea. Uz pomo scrpnh ctata z bb|e, z
d|ea starh novh uen|aka, on su stvor Maeus Maefcarum (Cek za v|etce),
spravno opsan kao |edan od na|uasn|h dokumenata |udske pov|est. Thomas
Ady, u Sv|e u mraku, osudo ga |e kao "skup zobnh doktrna zuma", "stravnh
a nemoguh stvar", ko| su da b se prkra "n|hova besprm|erna okrutnost
od u|u sv|eta." Ono na to se Maeus zapravo svod |e da ako s optuen za
aro|e, onda s v|etca. Muen|e |e nepogrevo sredstvo za demonstrac|u
spravnost optube. Optuen nema nkakvh prava. Ne posto| mogunost
suoavan|a s tute|ma. Mao |e pan|e pokon|eno mogunost da |e optuba
podgnuta z neasnh motva - recmo, zbog osvete |ubomore, pohepe
nkvztora ko| su u vasttu korst rutnsk konfscra movnu optuenh. Ova|
tehnk prrunk za mute|e takoder sadr metode kan|avan|a sraunate da
osobode demone z t|ea rtve pr|e no to |e proces "sptvan|a" ub|e. S
Maeusom u ruc, za|amenm papnm hrabren|em, nkvztor su se poe
po|av|vat po c|eo| Europ.
Inkvztor su zapo|ava tragae za v|etcama, takozvane "ubadae", ko| su
prma zgodnu prem|u za svaku d|evo|ku enu ko|u b preda na smaknue. Nsu
ma nkakva razoga da budu oprezn u svo|m optubama. Obno su traga za
"vra|m znakovma" - ogrebotnama madema - ko|, nakon uboda gom nt boe
nt krvare. |ednostavan trk akom esto |e prkazvao gu kako toboe duboko
prodre u v|etno t|eo. Kada n|e bo "vd|vh znakova" b su dostatn
"nevd|v". Pod v|eama, |edan |e "ubada" prznao da |e doveo do smrt
dv|estotne dvadeset ena u Engesko| Skotsko|, za dobt od dvadeset nga po
komadu".
!imptomi crne ma0ije
V|eta |e zagonetka kako zato |edan ov|ek nanos zo drugom |udskom bu.
Name, od kad |e sv|eta v|eka - o gr|en |ud zavde dobrma, starost zam|era
madost, a nesretne osobe - sretnma. Zavst se spo|ava u vro raztm obcma,
poev od |ubomore gn|evnh z|ava, preko razth nepodoptna, pa sve do zh
nam|era odgovara|uh negatvnh d|eovan|a.
Crna mag|a |e poput grudve sn|ega, maene |edva zam|etne na nekom
pannskom vrhuncu, ko|a se kotr|a ka udon, uveava narasta u pravu avnu, te
se obruava svom snom na nedune nemone rtve. Sa vremenom godnama -
ona ne bva sab|om, dapae, sve ve |aa... Ponekad crna mag|a zahvaa
nekoko generac|a |edne obte|, katkada se odraava samo na muke enske
anove, a ugavnom stradava na|star|e na|mad|e d|ete.
Da bste prepozna crnu mag|u neophodno |e znat kako se ona nanos, te kakov |e
smptom prate. Pr|e svega, mag|sko d|eovan|e ut|ee na duu ov|eka, pa ona
obo|eva, stradava pat. Kao to |e poznato ov|ek |e tro|edno be, ko|e se
sasto| od t|ea, due duha. Grubo govore - |udsko t|eo se moe usporedt sa
automobom. Da b se ta| automob pokrenuo - potrebna mu |e energ|a, ko|a se
naaz u du. Postupak proces uroka, ark vraan|a teme| se na krad|
energ|e z due rtve, oduzman|u sobodne vo|e prava na zbor, darovanom od
Boga, |o prkom rod|en|a.
Ntko n|e mun otporan na crnu mag|u. Svatko moe postat n|enom rtvom:
mao, nemocno d|ete pod|ednako kao na|snan| bder, bogat ut|eca|an
po|ednac, sromaan poten ov|ek, pa ak crkveno ce! Pa, pak, posto|
odred|en, ma bro| |ud, sposobnh odupr|et se negatvnom d|eovan|u, |er ve u
skadu sa deset Bo|h zapov|ed.
Cesto puta mogu se ut ptan|a u stu: Zato |e to urad|eno ba men mo|o|
obte|? Pa m nkada nsmo nkome un zo, nego smo svma pomaga. Um|esto
odgovora na ptan|e - uzvratt emo protuptan|em: Ko|a e to v|etca crn mag
crpt ssat energ|u z boesnog starca, neusp|enog bznsmena opakog
krmnaca?!?
U tekstu ko| s|ed zn|et emo neke osnovne pokazate|e mag|skog d|eovan|a -
svo|evrstan test z ko|eg ete saznat da ste prepaen, ureknut, oaran
omad||an.
$trah
Cesto puta d|eca stradava|u zbog straha, ko| predstav|a ba obk mag|skog
d|eovan|a, pa zato navodmo neke od uoba|enh poremea|a, kako bste h na
vr|eme prepozna. Maa d|eca esto se pae mraka, |er su m moda u d|e|em
vrtu spra ko|e-kakve strane pre o Babarog h |e netko drug nam|erno
upao, runo pogedao urok|vm oma sno.
Po|edna d|eca nou krpe zubma, premda nema|u gste, druga spava|u sk|uvo
pod sv|etom amp se pokrva|u poste|nom preko gave, trea se trza|u na svak
um pau u snu... Neka od n|h ne ee ostat sama u ku n usred b|ea dana,
pret|erano su vezana uz ma|ku, pa |o| ne doputa|u uda|avan|e nt na |edan |edn
trenutak. Os|et|v|e d|ete moe mokrt u krevet u normanom uzrastu (u dob od
dv|e godne ve) to takod|er ukazu|e na prsustvo straha.
Takv bezopasn strahov ne doputa|u m normaan razvo| odrastan|e, a uz to se
snano odraava|u na n|hovu pshu, z ega se kasn|e rada|u fob|e, boest
nakaradno ponaan|e, pa d|eca posta|u gruba agresvna, te otvoreno skazu|u
gad|en|e netrpe|vost prema nekm bskm |udma. Stano su b|esna spremna su
se strest na prvu osobu, ko|a m se nad|e na putu.
Magija kod odraslih
Osoba pod ut|eca|em crne mag|e ne moe gedat drugm |udma zravno u o,
tove, teko podnos vastt zged u ogedau. Lce takve osobe |e pr
b|etavom sv|etu nekako tamno, svo, pa se st|ee utsak kao da ma stano
uk|uenu neku potkonu sv|et|ku! Poged |o| |e sno zamag|en mutan, a o
neprestano b|ee. Osm toga, moe |o| po|avt crveno u z|encama. Cesto ma
do|am kako |o| netko stano sto| za ed|a, panno se bo| zno|en|a aka, pa ak
samog mrsa zno|a! Bezrazono se pa domah votn|a, zatvorenog mranog
prostora, poput fta, von|e u tuneu, preko mosta sno, zatm |e progan|a strah
od pada sa vsne, utapan|a u vod, td... Prkom boravka u nekom prostoru os|ea
se vro neagodno, premda ne pronaaz va|ane razoge za tako neto. Dake,
danonono |e moe progan|at strah zazvat n|enu nesgurnost, zabrnutost,
pa|vost tugu (ee |e to sua| kod ena). Bezrazon nastup |eze drhtavce
samo pogorava|u stan|e u kom se naaz. Katkada pat od vrtogavce, nesv|estce
nesance, a moe se dogodt obrnut sua| pa |e stano bezrazono snena.
N nou nema mra, |er san|a komarne snove, grob|a poko|nke. Zbog svega toga
z dana u dan gub snagu, neraspooena |e, prtska |e ogroman bo u du, pa
razm|a kako |e netko ugn|etava, nema vo|e n ustat, a kamo radt.
N|o| nta ne de onako kako b trebao, pa |o| bukvano sve spada z ruku, v|eto
kasn, n u emu ne usp|eva, a uz to n|e u stan|u organzrat vastt vot. Ona se,
|ednostavno, ne um|e na u pravo vr|eme na pravom m|estu. Stano nekuda ur,
pokuava brzo govort, neoekvano m|en|a temu razgovora, ko|em, u pravu,
nedosta|e ogke. Vro se teko koncentrra, pa ner|etko ne pamt ono to |e kazaa
samo mnutu ran|e. Cak kada |e posve mrna - ne moete se otet do|mu kako e u
svakom trenu skot pob|e. Bacaka se amo-tamo po r|ec vota, kao da
pva protv stru|e vrtoga, uv|erena da se kree u spravnom sm|eru, premda svo
vr|eme zgeda kao da se naaz barem poa sata spred sebe, u budunost!
Os|ea dugotra|nu sabost nemo u rukama, premda svakodnevno ne rad teke
posove st|ee do|am kako ma oovo u nogama, to |o| oteava kretan|e, pa se
brzo umara, ak u agano| kratko| etn| prkom uspona po stepencama. S
vremena na vr|eme nos se m|u da b na|rad|e napusta sve, ota nekuda bez
traga, a u na|gorem sua|u spopada |e msao kako |e vot besmsen da |e |edn
zaz - u samoubstvu!
Naravno, mag|sko d|eovan|e moe kod ov|eka zazvat posve druga|e
smptome, poput po|ave progan|an|a, odnosno opn|enost raztm fks -
de|ama, zatm vren|e nekh nerazumnh postupaka, esta snana razdra|vost,
agresvnost b|es. U kra|n|e nepovo|nm okonostma - rtv crne mag|e prkom
motve, pogeda na svete ske predmete tokom obreda u crkv - pada|u na
pamet bogohune, odvratne gr|ene ms.
)j.bavna magija
L|ubavna mag|a rad se u osnov na prvaen|e po|edne osobe odvraan|e neke
osobe od dotadan|eg partnera. Ona se moe svest, prm|erce, na s|ede sogan:
Da bez mene ne v, ne |ede, ne p|e, me se zarob|ava ne|a dua, nagon
osoba da razm|a mata sk|uvo o onome, tko |e to pono naruo. Dua se
koprca u tamnc mag|e...
$imptomi Ocrnog vezivanjaP
Od|ednom vas |e neto neobno sno prvuko k osob, prema ko|o| ste donedavno
b posve ravnodun. Ne moete mst n o emu drugome, ve samo o n|o| (
n|emu), a uz to os|eate ogromnu e|u za seksom odmah m pomste na n|u
n|ega. Sv vam pra|u da ste se sno prom|en ve ne ste seb, te da va
partner ma bro|ne mane nedostatke. V to |ednostavno ne zam|eu|ete, nego
naprotv, razm|ate da on gr|ee ne zna|u kako |e partner udesna |ednstvena
osoba. Posta ste agresvn, uznemren pate se ko|eega. U svakom sua|u -
stano vas prat nek unutarn| nemr. Burno reagrate na krtke prm|edbe o
vo|eno| osob, tove, os|eate se vro sretno u n|egovo| bzn bez obzra na
mnotvo tekoa probema, ko|e vam on donos sa sobom. Pa, pak, sam ste
katkad nezadovo|n n|egovm ( n|eznm) ponaan|em, te se sno nervrate zbog
toga.
Nemo|te nkada n pomst da nekoga prvuete na nedoputen magan nan.
Istnska |ubav ne moe se nasno probudt. Caro|a e ubrzo nestat, a rtva se
pretvort u zomb|a, bt samo fzk prsutna, duevno odsutna, tuna, zam|ena...
Mao po mao, do e do pogoran|a u raztm votnm podru|ma, u posu,
zdrav|u, mater|anom stan|u. Ukoko |e vezvan|e urad|eno na pe - tada posto|
bo|azan da e s vremenom godnama rtva vezvan|a postat ovsnk o akohou,
a zatm boesnk, ko|em stradava |etra, eudac drug organ...
Znaci Olj.bavnog odvra;anjaP
Posto| druga| obk d|eovan|a crne |ubavne mag|e, ko| |e suprotan
prvaen|u, |er su za odvraan|e odnosno razdva|an|e nekog para. Oba
partnera nkako ne mogu zaboravt |edno drugog, pa dugo ae za sretnm
vremenma kad su b za|edno. Kao pos|edca razoaren|a - okva se zatvara
srce (prekrva ga tamnosv energetsk obak), pa se osoba pa prepustt vasttm
os|ea|ma ne moe se ve u nkoga za|ubt. Mag|a, prav|ena na razdva|an|e
odrazt e se na sve kasn|e veze, partnerstva brakove u ko|e e rtva stupt u
budunost. Dake, |ednom rastav|ena - zauv|ek rastav|ena! Sve n|ene budue
veze bt e kratke zavravat bez r|e suprotno tome - tra|at e reatvno dugo,
a nkada nee bt okrun|ene brakom! Ukoko se unato svega usp|e v|enat -
pr|e kasn|e n|ezna e se brana za|ednca raspast!
V|erovatno ste se susreta sa enama mukarcma, ko| nakon razoaren|a
razm|a|u o suprotnom spou na ovakav nan: Sv su mukarc st Sve su
ene k...., pa osta|u usam|ene usd|ece star momc, dake okor|e
neen|e. Ovakva vrsta mag|e ner|etko se nazva v|encem samoe.
Mag|a ko|a se rad u c|u razdva|an|a rastanka |ubavnog para moe mat razte
smptome kod prpadnka oba spoa. Tako, na prm|er, unato sne e|e za seksom
mukarac os|ea nemo u sponom votu, nkako ne moe ostvart kvatetan
odnos sa enom, a u na|gorem sua|u stradava zbog mpotenc|e. Za razku od
n|ega - ena moe bt hadna frgdna, pat se seksa pronaazt bro|ne zgovore
da b zb|ega neugodne trenutke u poste|...
Magija neplodnosti
Nekm enama u potpunost zosta|e menstruac|a |e vro oskudna, unato toga
to se naaze u na|bo|m godnama. Uzroc nepodnost mogu bt druga|e prrode,
pa nam |e tako poznat sua| d|evo|ke u dob od 23 godne, ko|a nkad n|e maa
menstruac|u, |er |e kao dvogodn|e d|ete paa na eektrnu gr|acu zbog toga
n|e nkada stnsk postaa enom. U toku dugogodn|e prakse - susreta smo se sa
osobama, ko|e nsu moge zatrudn|et zbog davne prehade upae organa za
reprodukc|u, to |e |ednostavno nevd|vo na|savremen|m medcnskm
ured|a|ma. Treba sta n|encu - da |edan ve pobaa|a (bo spontanh, bo
hotmnh) moe zazvat kod osobe potpuno ste smptome kao crna mag|a. Na
svu sreu - takv negatvn ut|eca| mogu se ukont odgovara|uom motvom,
spov|ed postom. Mnogo |e tea stuac|a kada dod|e do eroz|e gra maternce.
Po|edne ene veoma ako reatvno esto zatrudne, a nkako ne usp|eva|u
zadrat pod, to |e takod|er |edna od moguh pos|edca navedenh uzroka.
Crna mag|a rad se na nepodnost branog para, kako ne b mao d|ece, odnosno
potomaka, pa e se preknut n|hova oza. Posto|e bro|n sua|ev u ko|ma
medcnsk naaz kau da |e sa enom sve u redu, dok |e mu, na prm|er, boovao
od zaun|aka ma sman|en bro| spermatozoda, odnosno probeme sa n|hovm
kretan|em, pa zbog toga ne mogu mat d|ete.
Trudnoa, ko|a se |av|a kao pos|edca um|etne opodn|e, porod uz pomo carskog
reza, zazak d|eteta z ma|ne utrobe na zadak omatan|e pupane vrpce oko
vrata d|eteta - nesumn|vo ukazu|u na prsustvo crne mag|e.
egativna energija prostora
Negatvna energ|a sakup|a se sa vremenom ne ostav|a trag samo na |udma, ve
na prostoru u ko|em on borave. Posebno su nepovo|na za stanovan|e m|esta gd|e
se nasno proa krv, bzna grob|a (bez obzra na starost sth), zatm prostor gd|e
su muen |ud (poc|ske stance, zatvor sno), bonce, td... Kue stanov, u
ko|ma |e netko boovao od teke boest umro, sakup su mnogo negatvne
energ|e u seb - pod|ednako su nepovo|ne za boravak vot. Gotovo |e nemogue
u potpunost otkont takve tetne ut|eca|e, ve |e v|ero|atno samo ubaavan|e
negatvnh pos|edca - redovnm posvevan|em od strane crkvenog ca, sadn|om
cv|ea crvene bo|e (rua, tupana, geran|e, td...) zgradn|om man|eg,
dekoratvnog bazena, |er protona voda proava energ|u ov|ava prostor. U
dvortm okuncama na takvm prostorma ne b se sm|ee sadt |ee breze.
Mag|a ko|a se prav na zem|u (u vdu takozvanog nagaza) pona|pr|e d|eu|e na
zdrav|e nekog po|ednca c|ee obte|, esto stradava|u kost (ruku, nogu,
kra|ence), pa se osoba - rtva nagaza bezrazono spote / pada ak na
potpuno ravno| povrn, pr emu katkada ma do|am kako |u |e neto nevd|vo
gurnuo podgo u vs, a zatm baco na zem|u. Ner|etko stradava|u vene to
kod |ud u sredn|m poznm godnama, ko| se uz veke napore |edva kreu. U
nepovo|nm okonostma nagaz moe zazvat teka reumatska oboen|a kod
mada, kod d|evo|aka.
Negatvnu energ|u prostora moemo uporedt sa dugogodn|em prokn|avan|em
vagom, ko|a svakako ostav|a tragove na osobama, ko|e su due vremena prebvaa
u takvom okruen|u. Preseen|em naputan|em takvog prostora - ne presta|u
pos|edce, to, dake, zna da osoba svuda sa sobom nos negatvnu energ|u z
starog prebvata, te da od ste ne moe pob|e na kra| sv|eta!
Magija na posao JbiznisI
L|udma, ko|ma |e urad|ena mag|a na posao - novac naprosto kz z ruku, pa sve
to zarade ubrzo potroe se, tove, sno zaduu|u, to u razdob|u obno duem
od godnu po dana. Nek preduzetnc bva|u pokraden od vastth radnka
opova zvan frme, drug se nkako ne mogu oporavt od posovnh gubtaka kazn,
ko|e su pos|edca neurednog nepropsnog posovan|a.
Osnovn obc ove mag|e svode se na vezvan|e o|u, ruku nogu, pa |e tako
osoba, ko|o| su vezane o bukvano s|epa, ne vd ono to |e svma drugma ve
nego |asno, pregovara potpsu|e ugovore na svo|u tetu, td... Bznsmen sa
vezanm rukama nogama ne moe preduzet potrebne aktvnost, nat|ee se s
drugma za posove, a ga u posedn| trenutak netko uv|ek pretekne, a u na|bo|em
sua|u zapon|e posove ko|e u pravu ne dovrava do kra|a odusta|e pr|e nego
to stgne do c|a. Ukoko unato svega zavr poko| posao - zarada svakako n|e
onakva kakvu zasuu|e. Katkada stupa u partnerstvo s osobom, ko|a ga vara,
skortava, zda|e, a zatm naputa...
Magija protiv bogatstva Jodnosno za bijed.I
Mag|u nedaa u posu prate probem sa movnom, poput esth teta na
automobu kuanskm aparatma, zatm stanm popravcma na ob|ektu u ko|em
v rtva ove vrste mag|e.
Nas|ed|van|e raspod|ea movne mnogo puta zazva |ubomoru, zavst
nezadovo|stvo bskh |ud, ko| se, bez kakvog ustruavan|a sue neasnm
nedoputenm sredstvma ne b ostvar svo|e pode c|eve. Otuda prozaze bro|n
dugotra|n movnsk sporov na sudu, ko|ma se ne nazre kra|, premda |e rtva
potpuno u pravu, morano, mater|ano, u pogedu dokumenata.
Osoba pod mag|om u duem vremenskom razdob|u ne moe se ukn|t kao
vasnk nekretnne, ko|u |e uredno kupa m|esecma bezusp|eno ogaava
proda|u movne po sneno| c|en, te |e na kra|u proda|e budzato, u besc|en|e.
Magija zatvaranja
Spet okonost u posovan|u , uope u votu, moe nekog nevnog po|ednca,
osud|enog bez krvce, strpat u zatvor - gd|e ce amt u neko| e|.
Magija bolesti
Znaa|an gubtak na ten u kratkom vremenskom razdob|u, moe nagnat ov|eka
da se uput |ekaru, te un medcnske pretrage. Treba nagast n|encu da e
urad|en naaz bt posve uredn potpuno pogren, zbog toga to crna mag|a ne
doputa utvrd|van|e pravog stan|a organzma. Unato poztvnh naaza - osoba se
da|e oe os|ea, pa na oged bskh |ud |ednostavno kopn...
Crnomag|sko d|eovan|e moe prouzrot pshosomatska oboen|a, sve vrste
depres|e osm endogene, razne vrste pshoze, vzuanu, zvunu taktnu
haucnac|u, zofren|u, neurasten|u, razte vrste fob|a, Parknsonovu boest,
epeps|u...
Osm gorn|h obo|en|a, kao pos|edca crne mag|e moe se |avt hsterno
s|epo, aergn kon|unktvts (t|. upaa onog nerva), guhoa, paraza, stane
gavobo|e mgrena, a u na|gorem sua|u - modan udar.
Osm gave, mogu stradat drug d|eov t|ea, odnosno organ, poev od zub
krvaren|a z desn, preko otrh respratornh oboen|a, upae |edn|aka, astme
angne pektors. Treba sta n|encu kako |e sran udar pos|edca negatvnog
d|eovan|a.
Ceste munne u eucu, praene |akm nagonom za povraan|em, rev na
dvanaestercu, poremea| u radu cr|eva (stan zatvor stoce pro|ev), kao
po|ava bubrenh boest - takod|er su pos|edca crne mag|e.
N koa n|e muna na negatvno d|eovan|e, to se otu|e u po|av pgmentac|e,
bradavca, crnh prteva, konog ospa (t|. ekcema), urtkar|e, konh potkonh
reva, gno|nh nakupna na cu uma, a u kra|n|e nepovo|nm okonostma -
crna mag|a uzroku|e psor|azu. Kod osobto tekh sua|eva - koa se |ut do krv
kost, a to ne mogu spr|et nkakova dermatooka sredstva.
Snana upaa zgobova (artrts poartrts), reuma, rahts sno - ugavnom su
rezutat crne mag|e, ko|a |e ugavnom urad|ena na zem|u.
Po|ava takozvanog 13-og rebra, cst, svh vrst dobroudnh zoudnh tumora, te
kancerogenh oboen|a (odnosno, raka) ukazu|e na prsustvo vro snane crne
mag|e.
Um|esto da|eg nabra|an|a moguh boest navest emo hvasan|e |ednog crnog
maga: |a mogu unt svata, oduzet pamet, oovom napunt noge, posadt d|ava
u ne|u utrobu... Ostavt u mu samo desnu ruku kako b se mogao prekrstt (t|.
prekrt)...
Zemo stac n|encu kako d|eca ne nas|ed|u|u boest svo|h predaka, nego samo
poremea|e zazvane crnom mag|om! Naravno, ne pada nam na pamet tvrdt kako
su ba sve boest pos|edca crne mag|e, nego samo one ko|e su nez|eve.
Ponaan|e ov|eka, n|egove ms, r|e, d|ea, os|ea| nagon takod|er uzroku|u
bro|na obo|en|a, no, to e bt tema |ednog posebnog napsa.
Magija ovisnosti
Mag|a ovsnost poroka osobto |e teka, |er |e kod rtve potpuno ub|ena snaga
vo|e, pa se ona unato sno| e| ne moe odre akohoa, droge drugh op|ata.
Akohoar odnosno narkoman prsta|e na |een|e, korst s vremena na vr|eme,
razte bokatore, proaz kroz faze u ko|ma ne konzumra drogu akoho, pa se
opet znova vraa staro| sabost.
Magija nezgoda= ozljeda i tra.ma
Nz oz|eda, poev od onh bezazenh, kao to su spotcan|e, uganue, aen|e,
ak te pr|eom - pos|edca su negatvnh ut|eca|a sa strane. Skon smo tvrdt
da |e na|ve bro| nesretnh sua|eva (udar stru|e, groma, ran|avan|e hadnm
vatrenm oru|em, utapan|e, guen|e, td...) drektna pos|edca crne mag|e. U tom
smsu - sve prometne nezgode, a posebno one ko|e se dogad|a|u na raskrsncama,
bez obzra na tehnke mehanke uzroke - zazva|u osobe, pod ut|eca|em crne
mag|e. Ukoko se, na prm|er, med|usobno sudare dv|e rtve - tada e shod
nesree bt katastrofaan.
Magija smrti
Mag|a na smrt rad se obno na razdob|e od 3 m|eseca do 20 godna, a n|eznom
rtvom posta|u ne samo po|ednc, ve ona kos streb|u|e c|ee obte|! Ne
sm|emo zanemart n|encu da |e svako samoubstvo sk|uva pos|edca crne
mag|e, |er |e samoubca doveden (prema vasttom m|en|u) u bezzaznu stuac|u,
pa |e protvno Bo|m zapov|edma podgao ruku na sebe.
%biteljsko prokletstvo
Za kra| napsa ostav smo obte|sko proketstvo, ko|e, bez sumn|e, na|te obk
crne mag|e, zato to ne pogad|a samo |ednu generac|u neke obte|, nego se
prenos protee ak na sedam buduh poko|en|a! Obte|sko proketstvo moe
nan|et kako osoba sa strane, tako netko unutar same porodce.
Na|tea ketva |e ma|na, kada prokn|e edo, ko|e |e roda, pa zbog toga -
upozoravamo ma|ke oeve, brau sestre - nkada ne prokn|te svo|e bn|e, a
nt koga drugoga! Pos|edce ove vrste mag|e gotovo su nesagedve, a mogu
obuhvatt sve to |e napr|ed navedeno!
,mjesto zaklj.0ka
Ponekad, u neznan|u, ov|ek sam sebe omad||a, a da toga n|e nt sv|estan. Poznat
nam |e sua| ene, ko|a |e u trudno pregaza preko granca potoka sa pr|avom
vodom, pa se n|eno d|ete rodo sa omotanom pupanom vrpcom oko vrata, te |e uz
kra|n|e napore |enka spaeno. Nema sumn| da ugavnom drug |ud (veoma
esto su to bsk rod|ac sus|ed) nanose nekome mag|u, pa po|edne rtve
stradava|u od nekoko razth vrst mag|skh d|eovan|a (poev od nas|edne,
preko straha z d|etn|stva, pa sve do st|ecan|a u raztm prkama, poput
prmtka pokona, na svadb sno).
R|etke su obte| u ko|ma n |edan an n|e zahvaen crnom mag|om. Negatvna
energ|a |ednog od ukuana odraava se na sve preostae anove obte|. Uzmte,
na prm|er, oca akohoara, ko| nemce tro novac na svo| porok, pa su se ma|ka
d|eca prs|en odre ko|eega. No, n|emu n to n|e dovo|no, pa h matretra
tme zazva strah kod na|mad|h.
U mag| vada pravo suprotno eektrc, pa ovd|e mnus prva mnus, a ne
obratno! Dake, ureknuta omad||ana osoba prvu e osobu sa stm probemma
u |ubavnu vezu, posovno partnerstvo, pr|ate|stvo, kao kupca prodavaa. Kada
se s|edne dv|e mag|e (npr. v|enan|em) sve posta|e |o tee.
Oduprte se negatvnm ut|eca|ma, tako to ete v|et u skadu sa deset zapov|ed
Bo|h, mote se svakodnevno, dte redovto u crkvu, postte... Ne ogovara|te
nkoga ne spetkarte - makar to n z dosade zabave. Ne budte preve gord.
Nemo|te zavd|et nkome bt |ubomorn! Poete uv|ek svma (skrueno od srca
ak svo|m nepr|ate|ma) sve ono na|bo|e - to ete samom seb!
Odazak u crkvu, prdravan|e svega napr|ed zn|etog, noen|e razth ama||a
tasmana - nee sknut sa vas n strah, n urok, a nt crnu mag|u, a e unt
va vot mnogo podno|v|m.
!piritizam
Sprtzam, okutzam, parapshoog|a, parapshoog, smrt vot, sprtuan
med|um......
$mrt ne zna0i .vijek samo $M"# 444
Smrt ma svo| nastavak, a to |e ZIVOT. Uz sprtzam okutzam moemo do do
neoekvanh rezutata. To su podru|a od ko|h nam ponekad zasta|e dah u prsma,
a ne mora uv|ek bt sve toko strano. Parapshoog|a ma mnogo zanm|vh
r|een|a, a parapshoog h moe r|et.
U naem ovozema|skom sv|etu mnogo puta sa vekom dozom straha suamo
prepravamo na|neobn|e pre o nekm udnm stvoren|ma. Te udne spodobe
nazvamo duhovma. Duhov se obno tretra|u kao ma|una, prozrna stvoren|a sa
ne ba prevekom bstavom ntegenc|om. Za nae vdno po|e on su nevd|v. U
sv|etu |e uoeno regstrrano |ako mnogo stnth sua|eva o prsutnost duhova (
sprt ). L|ud ko| strau|u prouava|u vot duhova nazva|u se sprtst.
Da b neka osoba moga u u prav kontakt sa duhovma mora mat dar
paranormanh sposobnost, odnosno kod te osobe u modanom d|eu gave doo |e
do aktvac|e centra za extrasenzor|ana skustva. Iako su duhov za nae goo oko
nevd|v po|edn vdovn|ac h usp|eva|u vd|et na svom mentanom ekranu. Nek
|o tu sposobnost nazva|u - dar treeg oka. Kod |udskog mozga ta specfna
funkc|a deava se na desno| hemsfer mozga. Ta| do mozga doputa nam, da te
druga|e energetske po|ave regstrramo sa monm oma nae mente. Na
mentanom ekranu vdovte osobe se vde ske kao z nekog sna. Po|edne nadarene
osobe usp|eva|u ne samo vd|et ve stupt u zravn kontakt sa duhovma u
budnom stan|u, stan|u potpune nteektuane bstrne. Za takve mentane
sposobnost, sobodno moemo re, da su savrene. Nek drug |ud usp|eva|u
stupt u kontakt sa duhovma tek uz pomo upotrebe raznh droga, sedatva,
akohoa...
Sa duhovma se moe kontaktrat uz pomo hpnoze. Hpnoza |e u mnogo
sua|eva vro opasna, ponekad ak katastrofana za pshu hpnotzrane osobe. M
|ud duhove uoavamo na razne nane npr. pomcan|e predmeta, otvaran|e
zatvaran|e prozora, udn zvukov, upan|e po zdu ak ekspoz|a, dodr zagr|a|
ruke na bo ko| do naeg t|ea, |ak smrad, sav|an|e zamotavan|e tepha, gotovo
mater|azrano ukazan|e neke drage - mrske nepoznate osobe, neoekvano
pa|en|e gaen|e sv|ea - rasv|ete, v|etar ko| upa u prozor, hrana ko|a se
znenada po|av|u|e nesta|e, otvaran|e zatvaran|e vrata prozora, znenadno
nono buden|e - no, t|eo se ponaa kao ukoeno, mrtvo,..
Posto| |o |ako mnogo drugh manfestac|a ko|e dokazu|u posto|an|e duhova, a ko|e
su od strane znanstvenka |o uv|ek neraz|an|ene. Ako se u vao| ku deava|u
sne po|ave to samo potvrdu|e e|u tog duha duhova da s vama e stupt u
kontakt. V s n|ma moete stupt u kontakt na st nan n|hovog po|av|van|a. Iz
tog medusobnog kontakta, sguran sam, moete otkrt neoekvane ta|ne. Osm
dobrh duhova posto|e on o, zoest, z ko| mogu ut|ecat na negatvne odnose
u ku d|eovat vro destruktvno na nae ms.
Sto mste kakav |e to os|ea| kada vas |edan mran, zao duh probud usred no ?
Od th negatvnh stvoren|a trebamo se znat obrant zattt. Moramo shvatt da
su duhov samo do prrode ko|a nas okruu|e - npr. zrak ko| svakodnevno udemo
u svo|e t|eo, prepun |e na|razt|h energetskh t|ea, duhova.
Mnog se pae smrt !
Cemu strah ?
Da |e opravdan ?
Moramo shvatt da su |ud do na ovu prekrasnu panetu da b tu |edno vr|eme
v|e, te nakon tog kratkog vremenskog razdob|a, ponovno se vrat u sv|et od
kuda su do - sv|et nadmonh energ|a. Kada |edna osoba umre ona se u to| novo|
dmenz| nade u potpuno stom t|eesnom obku. Evo kako |e |edan vo|nk, ko| |e
boovao od tfusa dovo svo|u t|eesnu smrt.
Vo|nk Noan u |edno| seans przvan|a duhova, ovako |e ob|an|avao Cn m se
kao da sam se probudo z nekog sna, moda mao dueg sna. Vro udno, a nsam
se ve os|eao boestan. Ta| nadasve neoban os|ea| da me nta ne bo u
trenutku me oduevo, |er pos|e toke ne|udske patn|e, tokh boova u c|eom
t|eu, nsam mogao v|erovat da |e to dosta stvarno. U sto vr|eme kroz c|eo mo|e
be provaa se neka udna sutn|a, nek udan strah. Sasvm neoekvano na
|edno| po|sko| ea|c ugedao sam svo|e mrtvo, bevotno t|eo. Zuro sam u n|ega.
Prvo to sam pomso - ovo |e nek fenomen ! Sto se to men dogada? Tu, pored
mene sta|aa su |o tr vo|nka ko| su nedavno b ub|en. On su me srdano
pozdrav|a govore - dobro nam doao u sv|et duhova. U momentu sam os|eto
snane, nasne os|ea|e, te povkao - nsam |a MRTAV !!! |edan od th vo|nka
odgovoro m |e da sam sada v ve nego pr|e. Sv|et duhova u tom trenutku |e bo
mo|e boravte. Da b me u to uv|ero |edan od vo|nka rekao m |e da samo
promatram do|e na po|sko| ea|c mo|e bevotno t|eo. Dosta, mo|e bevotno -
ohadeno, zaedeno t|eo |o |e uv|ek do|e eao. Nedugo nakon toga dva
nepoznata ov|eka mo|e nekadan|e t|eo odgura su bac u ve skopanu rupu.
Sto sam mogao tada napravt, ba nta. |a sam tada bo |edna zanteresrana
osoba ko|a |e prata mo| pogreb .
Mnogo puta mad |ud z znate|e pokuava|u stupt u kontakt sa duhovma. Za
stupan|e u kontakt obno se korste tr tehnke - OUI|A, pankete papr.
OUI|A |e tehnka gd|e drvenasta, trokutasta naprava sa ronma ( pomn kota )
donos poruke sa onog sv|eta. Na tu spravcu stav se |edna ruka. Ta spravca ruka
voden su nekom neob|an|vom, msteroznom som, te svo|m pomcan|em
dodrom s vrhom drvene naprave odredu|e po|edna sova abecede bro|eve. Na ta|
vro |ednostavan nan stvara|u se kompetne r|e reence. To su poruke. Kod
pankete na drvenu napravu stav se oovka ko|a pe po ve prprem|enom papru (
automatsko psan|e ). I naravno, trea tehnka |e papr, a tu se korst aa okrenuta
naopake. Svatko od prsutnh stav po |edan prst na au uz przvan|e odredenog
duha aa pon|e sama da se kree do sova bro|eva ko| su stav|en u rok krug.
U tom magnom krugu treba|u bt spsane r|e - DA NE. U prostor| uv|ek mora
bt neparan bro| prsutnh. U agano zatam|enom amb|entu kada se zavrava
seansa, duha se mora obavezno sa zahva|nou |ubazno pozdravt. Sa ovm
mstnm stvarma bo|e se ne grat. Mora se tono znat redos|ed u seans |er u
protvnom moete snost neke udne pos|edce.
Sprtzam |e v|erovan|e u mogunost komunkac|e s duama poko|nka za razte
prakse pokua|a uspostave takvh komunkac|a, esto uz pomo neke osobe
(med|a), za ko|u se smatra da |e obdarena sposobnou da d|eu|e kao posrednk s
duhovnm sv|etom.
Sprtzam |e uzeo na sebe reg|sk karakter. Preuzma dokazvan|e pretpostavke
svh reg|a - posto|an|e duhovnog sv|eta - ustanovu sv|etske reg|e u ko|o| e se
s|edbenc razth tradconanh v|era, stav|a|u svo|e dogme postran, mo
u|ednt. Ako n|e obkovao konano v|erovan|e (credo) ako se n|hov predstavnc
razku|u u svo|m stavovma od v|erovan|a krana, to |e |ednostavno zato to se od
sprtzma oeku|e da zastupa novu (pot)pun|u ob|avu ko|a e na raconano|
osnov dokazat vane kranske dogme pokazat da su one posve neuteme|ene.
ManiHestacije JHenomeniI
Fenomen vezan uz sprtzam mogu se pod|et na fzke pshke. Fzk
uk|uu|u:
po|avu neobnh kuckan|a drugh zvukova;
teekneza - mcan|e, podzan|e prem|etan|e ob|ekata (stoova, stoca) bez
dodrvan|a s dodrvan|em ko|e |e nedostatno da ob|asn mcan|e;
"aport" - po|avak nestanak ob|ekata, ponekad kroz zatvorena vrata;
otsc naprav|en na parafnu snm supstanc|ama;
sv|etee po|ave - zraen|e sv|eta od med|a skr magovth form (ekto-
pazme);
evtac|a ob|ekata samog med|a;
mater|azac|a po|ava duha u vd|vom |udskom obku;
duhovna fotograf|a u ko|o| se ob|e|e obc premnuh osoba po|av|u|u du
poe nak na vo fotografran sub|ekt.
Pshk fenomen su on ko| zraava|u de|e sadre poruke. Ovo| skupn
prpada|u:
kuckan|e po stou kao odgovor na ptan|e;
automatsko psan|e; psan|e po po;
govor u transu;
vdovn|atvo;
ops duhovnog sv|eta;
komuncran|a s poko|ncma.
-ovijest spiritizma
V|erovan|e u mogunost komunkac|e s duama mrtvh |e drevno, a praktcrao se
u Perz|, Grko|, Kade|, Kn Egptu. Zasta se n da |e sprtzam bo praktcran,
u |ednom drugom obku, od strane |ud ko|e su dobrano d|e prostor, vr|eme
kuturu. Medutm, moderna faza sprtzma datra od 1848. godne z skustava
obte| Fox u Hvdesveu, a kasn|e u Rochesteru, drava New York. Neob|an|va
"kuckan|a" u ku, mcan|e nam|eta|a kao uz pomo nevd|vh ruku zvukov ko|
su posta tako nezgodn da |e spavan|e bo nemogue. Uv|erene kako kucan|e
doaz od duhova umrh ko| s n|ma ee stupt u kontakt, dv|e Foxove ker,
Catherne Margaret, pronae su kod th sgnaa postav|ae ptan|a "duhu" ko| |e
odgovarao kuckan|ma. N|h smatra|u prvm "med|ma" modernh vremena. Sna
uznemravan|a po|ava su se u drugm d|eovma S|edn|enh drava, osobto u
Stratfordu, Connectcut, u ku dr. Phepsa, prezbter|anskog sveenka, gd|e su
manfestac|e (1850. -1851.) esto be nasne, a odgovor duha basfemn.
Sestre Fox su 1851. u Buffau pos|eta tr |enka, sveuna profesora u tom
gradu. Kao rezutat n|hovh stravan|a doktor su z|av da su "kuckan|a" ba
|ednostavno "pucketan|a" anaka ko|ena. A ta tvrdn|a n|e uman|a nt
popuarn entuz|azam nt nteres ve ozb|n|h osoba.
Predmet su preuze |ud poput Horace Greeeva, Wm. Loyd Garrsona, Roberta
Harea, profesora kem|e na Sveutu u Pennsvvan|, |ohn Worth Edmondsa,
suca Vrhovnog suda drave New York. Medu sprtstma se stakao Andrevv
|ackson Davs, |e d|eo Prncp prrode (1847), ko|e |e dktrao u transu, sadr
teor|u svemra ko|a naku|e Svvedenborganovo|. Sprtzam |e takoder naao
ozb|ne zagovornke medu sveencma razth denomnac|a, osobto
unverzasta; snano se obraao mnogm |udma ko| su zgub regozno
v|erovan|e u budu vot, a dobro |e prhvaen od onh ko| su tada pokreta
ptan|e nove soc|ane organzac|e - ponra modernog soc|azma. V|era u
sprtzam |e toko ba rarena da |e 1854. g. Amerkom Kongresu podn|eta
petc|a za menovan|e koms|e za stravan|e ovog fenomena. Petc|a sa nekh 13
000 potpsa stav|ena |e na sto, a nta n|e poduzeto.
U Europ |e put sprtzmu bo prprav|en Svvedenborganovm pokretom
epdem|om mcan|a stoa, ko|a se s kontnenta prora u Engesku prepava sve
so|eve drutva. To |e |o ba pomodna zabava kada su 1852. dva med|a, gda
Havden gda Roberts, doe z Amerke u London drae seanse ko|e su prvae
pozornost znanstvenka, a popuarstk nteres. Faradav |e 1853. pokazao da
su mcan|a stoa ba us|ed vo|nog mnog d|eovan|a, a dr. Carpenter |e dao
sto ob|an|en|e. No, mnogo zam|en|e osobe, venom medu kerom, drae su
se sprtstke nterpretac|e. To |e takoder prhvato soc|ast Robert Owen, dok |e
profesor de Morgan, matematar, u svom skazu sa seanse s gdom Havden bo
zadovo|an da |e "netko nek duh tao n|egove ms".
Kasn| razvo| u Engesko| s|edo |e s med|ma ko| su do z Amerke: Dane
Dungas Home (Hume) 1855., braa Davenport 1864. Henry Sade1876. Medu
engeskm med|ma 1872. posta su staknut v. Wam Stanton Moses gdca
Forence Cook, te 1866. Wam Egnton. Sprtzam su zagovarae razte
perodke pubkac|e, te bran bro|n radov od ko|h |e za neke bo reeno da su
h dktra sam duhov, npr. Sprt Teachngs Stantona Mosesa, |a |e svrha ba
dat zv|ee o uv|etma u drugom sv|etu obkovat neku vrstu sprtstke
teoog|e.
Za vr|eme ovog razdob|a znanstveno m|en|e o sprtstkm po|avama bo |e
pod|e|eno. Dok su profesor Huxey Tvnda otro denuncra sprtzam u teor|
praks, gospodn (kasn|e sr Wm.) Crookes dr. Afred Russe Waace smatra su
fenomen vr|ednm ozb|nog stravan|a. Ist poged |e zraen u zv|eu ko|e |e
D|aektko drutvo ob|avo 1871. godne nakon strage duge osamnaest m|esec,
kao 1876. na sastanku Brtanske asoc|ac|e, gd|e |e prof. Barrett, F.R.S. zak|uo
svo|e zv|ee pourvan|em postav|an|a znanstvenog v|ea za sstematsko
stravan|e ovakvh fenomena.
Rast sprtzma u kontnentanom d|eu Europe ob|een |e snm pr|eazom od
popuarne znate|e do ozb|ne strage. Godne 1787. Egzegetsko fantrop|sko
drutvo z Stockhoma, s|ede Svvedenborganov poged, protumao |e
zraavan|e "magnetzranh" sub|ekata kao poruke z duhovnog sv|eta. Ova
nterpretac|a postupno |e dobvaa nakonost u Francusko| Engesko|, a do
Cahagnetovog zdan|a prvog voumena Arcanes de a ve future devoees, 1848. u
Parzu, n|e ob|an|avaa ko| b bo c| komuncran|a sa sv|etom mrtvh. Mcan|e
stoa neobno kuckan|e zazvao |e uzbuden|e u Parzu doveo do strage grofa
Agenor de Gasparna. On |e zak|uo (Des tabes tournantes, Pars 1854.) kako
fenomen pot|ee od neke fzkane se |udskog t|ea, a prof. Thury z Zeneve (Des
tabes tournantes, 1855.) soo se s tm ob|an|en|em. Barun de Gudenstubbe (La
Reate des Esprts, Pars 1857.) nasuprot tome ob|avo |e svo|e v|erovan|e u
duhovnu ntervenc|u, a M. Rva, kasn|e poznat kao Aan Kardec, ob|avo |e
"sprtuastku fozof|u" u Le Uvre des Esprts (Pars 1853.), ko|a |e postaa vod
za c|e predmet.
U N|emako| |e sprtzam takoder zrastao z duevnog magnetzma. |.H. |ung |e
u svo|o| Theore der Gesterkunde obznano da |e u stan|u transa dua osobodena
z t|ea, a sam trans kao takav on smatra boesnm stan|em. Medu na|ran|m
n|emakm vdovn|akn|ama ba |e gda Frederca Hauffe, vdovn|akn|a z
Prevorsta, |a su skustva znesena u kn|z |ustnusa Kernera De Sehern von
Prevorst (Stuttgart 1829.).
U svom kasn|em razvo|u sprtzam |e predstav|en u znanstvenm fozofskm
krugovma od staknuth |ud kao to su npr. Urc, Fchte, Zuner, Fechner Wm.
Weber. Pos|edn|a tro|ca voda su (1877.-1878.) nz ekspermenata s amerkm
med|em Sadeom u Lepzegu. Rezutat su ob|av|en u Zunerovm
Wssenschaftche Abhandungen. ako |e smatrana vanom u to vr|eme, ova
straga se ne moe drat zadovo|ava|uom zbog nedostatka opreza tonost.
Sve ovo u gavnm crtama pokazu|e da |e modern sprtzam unutar |edne
generac|e preao grance pukog popuarnog pokreta zazvao pozornost
znanstvenog sv|eta. On |e, tove, doveo do ozb|nh pod|ea medu
znanstvencma. Za one ko| poru posto|an|e due odvo|eno od organzma,
prethodno stvoren zak|uak |e bo da ne mogu posto|at takve komunkac|e kao
to tvrde sprtst. Naravno, ovo negatvno vden|e |o uv|ek zauzma|u on ko|
prhvaa|u teme|ne de|e mater|azma. A daeko od svh takvh a pror
razm|an|a, oponent sprtzma opravdava|u svo|e sta|ate nagaava|u
bezbro|ne sua|eve pr|evara ko|e su znesene na vd|eo preko pobeg
sptvan|a kortenh metoda preko prznan|a samh med|a.
Medutm, usprkos ponov|enm raskrnkavan|ma po|av su se fenomen ko| se
oto ne mogu opsat kao varka bo ko|e vrste. N|hov neob|an|v karakter
skeptc prpsu|u krvom promatran|u. Sprtstke prakse su, |ednostavno,
sm|etene kao novo pogav|e u dugo| pov|est okutzma, mag|e popuarnog
praznov|er|a. S druge strane, odreden bro| msoca os|ea se obveznm prznat,
nakon svh mogunost eemenata pr|evare, da pak osta|u neke n|ence ko|e
zaht|eva|u sustavn|e stravan|e. Londonsko D|aektko drutvo |e 1869.
menovao 33-oano v|ee da stra fenomene sa navodnm duhovnm
manfestac|ama da zv|est o tome. Izv|ee V|ea 1871. godne kae da se
mogu prozvest pokret u krutm t|ema bez fzkog kontakta od strane neke
neprepoznat|ve se, ko|a d|eu|e unutar nedefnrane uda|enost od |udskog
organzma povrh dosega mnog d|eovan|a, te da |e ova sa esto uprav|ana
razumom (ntegenc|om)". U Londonu |e 1882. osnovano Drutvo za pshka
stravan|a rad znanstvenog sptvan|a pr|epornh fenomena. Motv strage
dopun|avao |e pov|est hpnotzma, ko| |e bo ponav|ano opsvan kao aratanstvo
pr|evara. Usprkos tomu, strp|vo stravan|e vodeno rgoroznm metodama
pokazao |e da spod pogreke pr|evare e nek stvarn ut|eca| na ko| treba
raunat, a ko| |e u konanc ob|an|en teor|om sugest|e. Napredak sprtzma,
mso se, mogao b |ednako tako don|et ostatak n|ence ko|a zasuu|e
znanstveno ob|an|en|e.
Drutvo za pshka stravan|a uskoro |e u svom anstvu bro|o razte
predstavnke znanost fozof|e u Engesko| Amerc, a bro|na udruen|a sa
snm c|evma metodama osnovana su u mnogm zem|ama. Zapsnc
drutva sadre deta|na zv|ea o stravan|ma sprtzma srodnh predmeta, a
stvorena |e voumnozna teratura. Dok nek psc zadrava|u krtk stav, drug
otvoreno govore u prog sprrtzma, a nek nedavno premnu (Mvers, |ames) su
se pr|e smrt dogovor sa svo|m prev|em suradncma da uspostave
komunkac|u!
-retpostavke
Kako b ob|asn fenomene ko| su nakon pa|ve strage sk|uen|a pr|evare
smatran autentnma, predoene su tr hpoteze.
Teepatska hpoteza uzma kao svo|u poaznu toku podsv|est. Ona |e, kako se
tvrd, sub|ekt dezntegrac|e ko| d|eu|e tako da n|ezn segment mogu ut|ecat na
um drugoga (percp|enta) ak na uda|enost. Osobnost |e osobodena, tako da
kaemo, z organzma obuzma duu drugoga ov|eka. Med| e, po ovo| hpotez,
dobt nformac|e zm|enom ms s msma |ud prsutnh na seans drugh
ms u vez ko|h prsutn ne zna|u nta. Ova| b se poged, kako se smatra, sagao
s prznatm n|encama hpnoze s rezutatma ekspermentane teepat|e, a
ob|asno b ono to se po|av|u|e kao sua|ev pos|ednua.
Sna ovo| |e sprtstka hpoteza pshkh zraen|a ko|a u ov|eku razku|e
fzko t|eo, duu posrednk eement zvan persprt. To |e pror|eden fud
astrano t|eo ko|e u odredenm osobama (med|ma) moe zazt z mater|anog
organzma tako obkovat dvo|nka. On, takoder, za|edno s duom naputa
t|eo nakon smrt sredstvo |e preko ko|ega se uspostav|a komunkac|a s
persprtom med|a. Sprtstka hpoteza tvrd da se komunkac|e prma|u od
best|eesnh duhova. N|ezn zagovarate| kau da |e teepat|a nedovo|na da
ukakura sve n|ence, te da n|ezna sfera ut|eca|a mora bt tako prorena da
uk|u sva mentana stan|a pamen|a vh osoba. Cak s takvm proren|em, ne
b ob|asna seektvn karakter fenomena kod ko|ega se n|ence reevantne za
potvrdu osobnog dentteta poko|nka razku|u od onh ko|e su reevantne.
Teepat|a venom moe bt sredstvo preko ko|ega best|eesn duhov d|eu|u na
ms vh osoba.
Za one ko| przna|u da manfestac|e prozaze od ntegenc|a razth od med|a,
s|edee ptan|e ko|e se namee |est: |esu te ntegenc|e duhov poko|nka
ba ko|a nkada nsu ba ut|eov|ena u |udsko ob|e. Odgovor se esto teko
naazo ak kod prznath v|ernka u sprtzam, a nek od n|h su b prs|en
prznat d|eovan|e stranh ne|udskh ntegenc|a. Ova| zak|uak |e uteme|en
na nekoko vrsta dokaza:
tekoa utvrdvan|a dentteta duha - utvrdvan|a |e do|av|va (komunkator)
zasta osobnost pokazu|e da |est;
skonost anog predstav|an|a d|ea duhova ko| h vode kao gasovth osoba
ko|e su nekad v|ee na zem|, ako se na pobe sptvan|e pokazu|u prno
gnorantn prema onma ko|ma se ano predstav|a|u;
trv|an karakter komunkac|a, tako radkano suprotan onome to b se
oekvao od onh ko| su pre u drug sv|et ko| b prrodno treba bt zabrnut
da prope nformac|e o na|ozb|n|m stvarma;
kontradktorne z|ave ko|e da|u duhov, a tu se n|hovog stan|a, odnosa Boga
ov|eka, teme|nh prava udoreda;
konano, nzak udoredn ton ko| esto spun|a poruke duhova ko| pretendra|u
prosv|ett ov|eanstvo.
Ove varke nedos|ednost esto su nek autor prpsva podsv|est (Fournov),
drug su h smatra duhovma neg reda, t|. spod razne ov|enost (Stanton
Moses), dok h tree ob|an|en|e otvoreno prpsu|e demonskom upvu (Raupert,
Modem Sprt-sm, St. Lous 1904.). Za krane ova| tre poged na probem ma
posebnu vanost zbog n|ence da se navodne komunkac|e suprotstav|a|u
btnm stnama v|ere, kao to su Krstovo boanstvo, vazmeno ota|stvo
otkup|en|e, Bo| sud budue spatan|e gr|eha, dok ohrabru|u agnostczam,
pantezam v|erovan|e u nkarnac|u.
Sprtzam zasta tvrd da da|e nepobtan dokaz besmrtnost, znanstvenu
demonstrac|u budueg vota ko| daeko nadaz bo ko|u fozofsku dedukc|u
sprtuazma zada|e smrtn udarac mater|azmu. Medutm, ova tvrdn|a pova na
va|anost hpoteze da komunukac|e doaze od best|eesnh duhova, a nema
potporu onh ko| zastupa|u teepatsku hpotezu demonsk ut|eca|. Ako b ov
pos|edn| treba dokazat fenomen, ob|asn b ga bez r|eavan|a ak zazvan|a
probema |udske besmrtnost. Ako b ponovo bo pokazano da argument teme|en
na n|encama normane spozna|e prrode due ne moe pro krtku prov|eru,
sta prov|era b sgurno ba fatana za teor|u zvedenu z med|umstkh z|ava,
ko|a n|e samo rezutat abnormanh uv|eta, nego |e otvorena rokom po|u
razth nterpretac|a. Cak tamo gd|e |e svaka sumn|a varke ta|nog dogovora
ukon|ena - a to |e r|edak sua| - krtan strava e do na de|u da fenomen
ko| se sada n neob|an|vm moe eventuano, poput mnogh drugh udesa, bt
ob|an|en bez prb|egavan|a sprtstko| hpotez. On ko| su na teme|u svo|h
fozofskh dokaza uv|eren u besmrtnost due mogu kazat da komunkac|e s
duhovnm sv|etom po|aava|u n|hovo uv|eren|e. A odbact svo|u fozof|u
stavt sve na sprtzam bo b ve nego rskantno |er b to barem posredno
pruo zku za potpun|e odbacvan|e due besmrtnost. Drugm r|ema, ako b
sprtzam bo |edn argument za budu vot, mater|azam, um|esto da bude
stsnut ponovno b tr|umfrao kao |edna mogua teor|a znanost zdravog
razuma.
%pasnosti
Uz ova| rzk fozofske pogreke, mora|u se dodat mentane udoredne opasnost
ko|e za sobom povae sprtstke prakse.
Ko|a god ob|an|en|a ba ponudena za mo med|a, n|hove prakse pr|e
kasn|e uzroku|u stan|e pasvnost ko|e ne moe nta drugo do nakodt du
umu. Ovo |e |asno kod hpoteze uptan|a stranh duhova, |er takvo pos|ednue
osab nasto| zbrsat denttet nost. Sn rezutat se mogu oekvat ako se
podr druga hpoteza prema ko|o| prtom doaz do dezntegrac|e nost. U oba
sua|a ne znenadu|e to e mentana ravnotea bt naruena, a samokontroa
osab|ena untena. Prb|egavan|e sprtzmu esto prozvod haucnac|e druga
zastran|van|a, posebno kod osoba skonh udu ak onh ko| se nae normano
zau estokom fzkom mentanom naporu.
Iz dugogodn|eg skustva nek sveenc su do do zak|uka da sv on ko| su se
bav sprtzmom, kao po pravu, dov|ava|u napast crnh sucdanh ms, t|.
pr|e kasn|e u odredenm krznm stuac|ama pom|a|u na samoubo|stvo, a
mnog ga une (M. Booban, Kako prepoznat zamke zoga, Zadar, 2000 , str
71.).
Ozb|na |e opasnost udoredne zopaenost. Praktcran|e ohrabrvan|e
pr|evare bo ko|e vrste |e vr|edno osude; zo |e sgurno vee kada varka prb|egne
proptkvan|u o buduem votu. Ovakve prakse, kada se rabe bez nam|ere
varan|a, potkopava|u teme|e udoreda, |er prozvode dezntegrac|u nost
pozva|u upad strane ntegenc|e. Moe bt da se med| moda sprva preputa
potca|ma mpusa ko| mu mogu do kao od neke ve se, ga u razvo|u
n|egove automatske romanse pokree nstnktvna prnuda - u bo ko|em sua|u,
ako nastav|a na ruku ohrabrvat ovo automatsko potcan|e, mao |e zgeda da
moe dugo zadrat neuman|enu skrenost zdrav razum (Podmore, Modern
Sprtuasm, II, 326 sqq.).
$tav crkve
Bb|a kategork zabran|u|e svak obk vraan|a przvan|a duhova kao
bezbone praznov|erne prakse ko|e teko vr|eda|u ast Bo|u formano su
oprene prvo| zapov|ed: Ne obraa|te se na zazvae duhova vraare: ne pta|te
h za sav|et. On b vas opogan. |a sam Gospodn, Bog va!
Lev 19, 31
Neka se kod tebe ne nade ntko tko b kroz ogan| gono svoga sna svo|u ker:
tko b se bavo gatan|em, aran|em, vraan|em arobn|atvom: ntko tko b ba|ao,
zazvao duhove de predaka, se obraao na poko|nke. |er, tko god takvo to
n gad se Gospodnu:
Pnz 18,10-12
Osm stog |asnog zabran|van|a navedenh praksa, bb|sk tekstov snano
pozva|u na v|ernost to| zapov|ed, pozva|u se otvoreno na boansku kaznu ko|a
prozaz z uputan|a u bezbone praznov|erne prakse: Ako se tko obrat na
zazvae duhova vraare da se za n|ma poda |avnom budu, |a u se okrenut
protv takva ov|eka odstrant u ga z n|egova naroda. Posveu|te se da budete
svet! Ta, |a sam Gospodn, Bog va!
Lev 20, 6
Tako |e pognuo Sau za svo|u nev|eru, ko|om se znev|ero Gospodnu: n|e drao
Gospodn|e zapov|ed, povrh toga |e ptao za sav|et ba|acu, a n|e ptao
Gospodna; zato ga |e ubo preno kra|evstvo na Ma|eva sna Davda.
L|et 10, 13-14
R|e Bo|a ne ostav|a n na|man|u sumn|u oko etkog suda ko|eg treba prpsat
praksama mag|e, okutzma, nekromantzma sprtzma: one se, u veko|
metafor o zarunkom odnosu zmedu Boga n|egovog naroda, z|ednau|u s
prosttuc|om, ne obk doopokonstva razkovno su ob|e|e onh poganskh
naroda ko|e Bog stav|a u ruke Izraea, te su teak gr|eh protv prve zapov|ed.
Kako |e sprtzam bo bsko povezan s praksama "duevnog magnetzma
hpnotzma, o ovm vrstama fenomena govoro se u teookm raspravama u
odukama crkvenh vast. Kongregac|a nkvzc|e 25. pn|a 1840. |e zak|ua:
"Otkonv svaku zabudu, svako vraan|e, zrto uk|uno zazvan|e dava, n|e
morano zabran|eno korten|e magnetzma, name samo kao na korten|a
fzkanh sredstava ko|a su nae dozvo|ena, ako se ne te prema nedozvo|enom
c|u, na nek drug nan zom. Prm|ena name sto fzkanh prncpa
sredstava za nadnaravne stvar unke, kako b h se protumao fzkano, samo
|e potpuno nedozvo|ena krvov|erna varka.
Ova oduka |e ponov|ena 28. srpn|a 1847., a enckka Sv. ofc|a bskupma od 4.
koovoza 1856. zmedu ostaoga kae: Premda |e ovm opm dekretom dovo|no
protumaena doputenost nedoputenost korten|a zoporabe magnetzma,
pak |udska |e zoa toko porasa, da zanemarv dozvo|eno bav|en|e znanou,
rad|e se okree zanm|vostma na veku propast dua na tetu samog
gradanskog drutva, te se hvae da su otkr nek prncp predvdan|a
predskazvan|a. Tako neke enske, ne uv|ek ednog ponaan|a, pra|u da su
zahvaene sposobnou hodan|a u snu |asnm gedan|em, kako to ve nazva|u,
te da mogu vd|et nevd|vo, zapoet razgovore o v|er, dozvat due mrtvh,
prmat odgovore, otkrvat nepoznato daeko, te se akoumnm pokua|ma
usudu|u nt praznov|erne stvar takve vrste, tako prorcan|em seb svo|m
gospodarma sgurno st|eu veku dobt. U svemu tome, kakvom god se v|etnom
varkom sue, budu da se prm|en|u|u fzkana sredstva za nenaravne unke,
rad se o potpuno nedozvo|eno| krvov|erno| pr|evar te o sabazn protv dobrog
ponaan|a.
Bskupe se nada|e pote da uoe sve mogue napore za potskvan|e ovakvh
zoupotreba kako b se Gospodn|e stado zatto od nepr|ate|a, poog v|ere
ouvao, v|ernc zatt od morane korupc|e.
Drug penarn konc u Batmoru (1866.) govore o pr|evarno| praks u sprtzmu
z|avo |e da se neke manfestac|e mogu prpsat sotonskom uptan|u upozorava
v|ernke protv davan|a bo kakve potpore sprtzmu ak, zvan znate|e,
pohadan|e seans (Dekret, nn. 33-41). Ta| konc posebce nagaava
protukransk karakter sprtstkh tehnka gede v|ere karakterzra h kao
pokua| ponovnog ov|avan|a poganstva mag|e. Dekret Sv. ofc|a od 30. ou|ka
1898. osudu|e sprtstke prakse, ak ako |e sk|uena komunkac|a s demonom,
te se n kako se komuncra samo s dobrm duhovma.
Na|ekspctn|a na|znaa|n|a osuda sprtzma naaz se u negatvnom odgovoru
ko|eg |e dao Sv. ofc| 24. travn|a 1917. autortatvno odobro papa Benedkt XIV.
dva dana kasn|e na ptan|e:
Sm|e se prsustvovat razgovorma bo kakvm sprtstkm skupovma (ko|
se odv|a|u) preko med|a, kako h zovu, bez med|a, uz pomo hpnoze bez
n|e, kao onma ko|e ma|u obk poten|a pobonost, bo da se sptu|u due
duhov bo da se sua|u n|hov odgovor, pak da se samo geda, pa
protur|ee utke zrto, da se ne e mat nkakva veza sa zm duhovma?
Odgovor: U svemu n|eno.
U svm tm dokumentma naprav|ena |e dstnkc|a zmedu egtmnog
znanstvenog stravan|a praznov|ernh zoupotreba. S ovm se Crkva ne
z|an|ava o narav n|enca ko|ma se sprtst hvae, |esu to autentn
fenomen |ednostavne obmane (na znanost |e da donese takav sud), a se
veoma |asno z|an|ava o opasnostma po v|eru udorede ko|ma se zae ona|
tko sud|eu|e u sprtstkm praksama zbog toga h kategork zabran|u|e svo|m
v|erncma. Takva zabrana te se svh, od obnog v|ernka do znanstvenka, r
se na sve motvac|e zbog ko|h b netko mogao sud|eovat na sprtstko| seans
bo ko|em obku przvake prakse, ak bez nazonost med|a.
Zaklj.0ak
Krann v|eru|e u uskrsnue t|ea kao boansk dar, a Crkva osm toga pouava
da |e |udska dua besmrtna. Po seb ne b, dake, bo nemogue mst na
mogunost komunkac|e zmedu vh poko|nka, a probem se te nadasve
nana: to rade due nakon smrt, tko oduu|e da se, kako kada treba|u
mogu po|avt? Teooko razm|an|e |asno otkrva da dua, odmah po smrt t|ea,
bva sudena u sv|etu vrhunaravnog promsa pravde |ubav, ko|e Bog ma za n|u,
a shod tog suda moe bt v|ena radost (prdruu|u se odmah nakon razdob|a
proen|a ka|an|a) v|ena patn|a. U tom kontekstu n se |asno da |e samo na
Bogu da odu da se, kako kada nek poko|n mogu pokazvat vuma.
Pretpostav|at da h se przva n |e grene ohoost, gotovo kao da ov|ek moe
pouavat Boga to treba radt. |edn ozb|an mudar stav, prema Bo|m
stvarma, stav |e ustra|ne pune pouzdan|a motve, u ko|o| se mo za spasen|e
vh poko|nh, ostav|a|u Bogu da utvrd nane ko|ma e pod|et potrebne
most.
Okutna praksa sprtzma, kao sve ono to |e ta|novto, prva ov|eka zazva
n|egovu radoznaost. Zato se dogada da ak d|eca u osnovno| ko, pa
sredn|okoska studentska made, veoma esto upada|u u skuen|e da se u
po|ednm grupama pokua zazvat duhove. Dakako da to ne odras, medu
ko|ma |e na|rzn|a skupna rodte|a sa snanom e|om da stupe u
komunkac|us tragno nestaom d|ecom. Sve se to n u potpunom neznan|u
od kobnh pos|edca, ne samo za v|en vot, nego za ova| zema|sk.
Na kra|u se treba s|ett ve spomenute mogunost uptan|a zh duhova: ak
ako se esto za tzv. sprtstke fenomene mogu na prrodna ob|an|en|a, sama
n|enca da |e neodredeno mogue pretpostavt uptan|e demonske prrode - na
nek nan doputeno od samh sprtsta - trebao b konano razuv|ert od
prbavan|a takvm praksama. Izmedu ostaog demon, ne mogav pak nt
prava uda, mogu tekako d|eovat udma ko|a pogada|u matu uobraz|u. Ako
uz to uzmemo u obzr n|encu da se - Sotona vo preod|enut u andea sv|eta,
mamo razog ve ne v|erovat u one manfestac|e ko|e b se ne prekrvene
krstanom stoom. Pokua|mo npr. zamst ma|ku ko|a |e zguba sna ko|a se
stav|a u pooa| zvren|a, makar, mpctnog przvan|a, ko|o| (bez trkova,
obmana, sugest|a drugog) odgovara gas veoma san gasu sna, ko| |e pote
da bude snana, da ma v|ere, da mo, da ne prekda razgovor s n|m. Ima to
dr|v|e od toga? Ipak, ako |e to bo demon ko| |e hto dovest u napast enu ko|a
|e zguba sna, nema sumn|e na emu teme| n|eznu sabu toku. Takav
prm|er, moda suve fantastan, trebao b nas navest na razm|an|e.
2akao
Pakao, prema mnogm reg|skm shvatan|ma, |e prebvate grenka mesto
stradan|a patn|e. Vena drevnh reg|a poznavaa |e koncept mesta ko|e |e
odva|ao dobre od zh ve od mrtvh (npr. sumorno Hadovo podzemno
kra|evstvo u grko| mtoog|, hadno mrano podzem|e Nfha|ma Hea u
norveko| mtoog|). Hransk teooz ga opsu|u kao posedn|e mesto u kome se
naaze davo demon. Pakao |e takode defnsan kao kompetna zavrna podea
Bo|e |ubav most prema grencma ko| su odbac morane standarde zabra
da ve grenk vot. Cstte, u katoczmu |e mestu en|a za grenke ko| su
zasu spas, a nsu oka|a grehe pon|ene u votu na Zem|. Nasuprot sttu,
pakao |e smatran venom kaznom, bez anse za skup|en|e spas onh ko| su u
n|emu.
-akao . raznim religijama
Islam
Musman veru|u u |ahannam (na arapskom opqr), ko| |e san hebre|skom ge-
hnnom-u. U Kur'anu, sveto| kn|z Isama, naaze se dosovn ops uarenog paka,
kao ra|a (|annah) poput cvetnog vrta u kome e uvat stnsk vernc. Takode, ra|
pakao su pode|en u ve nvoa, zavsno od oh dea pon|enh u votu (gde |e
kazna odredena zavsno od tene greha), a dobra dea zavsno od toga koko |e
po|ednac verovao u Boga (Aaha) na Zem|. U Kur'anu se u |ednako| mer spomn|e
pakao ra|. Kur'an takode govor da nek ko| su osuden na pakao nsu osuden
zauvek, ve na odreden perod. Kada dode Sudn| dan, bvm osudencma e bt
sudeno odueno da e u u ra| ne.
Hri2;anstvo
Hran vde pakao kao venu kaznu za one ko| ne veru|u u Isusa Hrsta kao
n|hovog spasoca ko| ne veke grehe u votu na Zem|. Izuzec su nekad on
ko| nsu verova u Isusa Hrsta a su ma oakava|ue okonost (madost,
neznan|e, mentanu boest drugo.) Vena Hrana veru|e da se odazak u pakao
des odmah po nastupan|u smrt, dok drug veru|u da se to deava nakon Sudn|eg
dana. Neke denomnac|e Hranstva, kao npr. |ehovn svedoc, veru|u da |e pakao
neka vrsta groba u kome ovek nesvesno eka na renkarnac|u u ra| (Zem|u).
'.daizam
Gehena se spomn|e u rabnsko| teratur. Ponekad |e to prevedeno kao pakao a h
ne vee obavezno sto znaen|e. Termn Gehena (ponekad Gehenom) |e orgnano
uzet z mena done (Ga'ben-Hnom- suva dona Hnomovog sna) u |erusamu, u
koga su se baca pokon ko| su namen|en Hramu, a nsu prhvaen. U |udazmu,
Gehena n|e pakao, nego ve tte gde se osob sudo na osnovu dea ko|e |e
pono u votu. Kabaa |e opsu|e kao "ekaoncu" za sve due, dobre ze. Vena
smatra da |ud nsu u Gehen zauvek, ve na|due 12 mesec. Ukoko |e osoba
dobra, n|egova dua se pen|e u Oam Habah (esto povezano sa ra|em), a ukoko |e
oa, ponovno se rada.
Kineske i japanske religije
Ops paka |e veoma soen u kneskm |apanskm reg|ama. Vadar paka mora da
reava potka ptan|a, kao to to ne Zema|sk vadar. Pakao |e predmet
mnogh narodnh pra, u ko|ma |ud u paku mogu ponovno umret. Knesko
vden|e paka ne uk|uu|e obavezno dugu patn|u onh ko| su u n|emu. On smatra|u
da |e pakao san danan|o| kontro pasoa mgrac|sko| kontro. Na sahran, on
spae "ekovnu kn|cu za pakao" sa umrm. Sa ovom kn|com, umr moe
podmtt vadara paka potrot novac sa kn|ce u paku u ra|u.
Hind.izam
U Hnduzmu posto|e kontradkc|e da pakao (Narak) posto| ne. Za neke |e to
samo metafora za savest. A u Mahabharat se spomn|e da su Pandavas Kauravas
ot u pakao. On |e takode opsan u Puranasu ostam psanm dokumentma.
Veru|e se da |ud ko| pone "paap" (greh) odu u pakao budu kan|en za grehe
ko|e su un. Bog, Yama, ko| |e takode Bog smrt, |e kra| paka. Chtragupta, uvar
zapsnka o gresma, prota grehe Yama odred kaznu. Ove kazne uk|uu|u
ubacvan|e u k|uao u|e, pren|e u vatr, muen|e koren|em raznh oru|a dr.
Osobe ko|e oka|u svo|e grehe, ponovno su roden u skadu s n|hovom karmom. Nko
n|e savren zato sv mora|u mat makar |edan zabeeen greh.
!.dizam
U Budzmu posto|e razna verovan|a o paku. Vena koa Theravda, Mahyna
Va|rayna przna|u razne obke paka (kao to su hadn vre pakao), ko|a su mesta
veke patn|e za one ko| ne oa dea. Boravak u paku |e prvremen. Onma ko|
ma|u preve negatvne karme su renkarnran tu, gde osta|u dok se ta karma ne
potro, a tad se rada|u u drugom okruen|u, kao to su |udsk k, gadn duhov,
votn|e drugo...
2roro8anstva indijanaca
proom stoeu |edna stara mudra ena z Kr Ind|anske nac|e, zvana "O od
Vatre" maa |e vz|u budunost. Proreka |e da e |ednoga dana, zbog pohepe
beog oveka, do vreme, kada e zem|a bt opustoena zagadena, ume
untene, ptce padat sa neba, vode e bt potamnee, rbe potrovane u potocma, a
drvea nee bt, oveanstvo kakvo znamo prestae da posto|. Do e vreme kada
e uvar egend, pra, kuturnh rtuaa mtova svh Drevnh Pemenskh Oba|a,
bt potrebn da nas povrate u zdrav|e, ne zem|u ponovo zeenom. On e bt
k|u oveanstva za opstanak, on su "Dugn ratnc".
Do e dan buden|a kada e sv |ud svh pemena formrat Nov Svet Pravde, Mra,
Sobode prepoznavan|a Vekog Duha.
"Dugn ratnc" e rt ove poruke ut sve |ude Sveta. Ue h kako da ve na
"Nan Vekog Duha". Re e m kako se danan| svet oda|o od Vekog Duha da
|e zato Zem|a "Boesna".
"Dugn ratnc" e pokazat |udma da |e Vek Duh pun |ubav razumevan|a kako
da nane Zem|u ponovo epom. T ratnc e dat |udma prncpe prava da
sede da b un svo|u stazu od svetost u svetu. T prcp e bt od Drevnh
Pemena.
"Dugn ratnc" e |ude ut drevno| praks o |ednstvu, L|ubav Razumevan|u.
On e ut harmon| medu svm |udma na sve etr strane sveta.
Kao drevna pemena, on e ut |ude kako da se moe vekom Duhu sa |ubav|u
ko|a tee kao preep pannsk potok ute stazom u okean vota. |o |edanput, on
e bt sposobn da osete radost u osam|enost drutvu. On e bt sobodn od
|adne zavst voet oveanstvo kao svo|u brau, bez obzra na bo|u, rasu
reg|u. Osete kako m srea uaz u srca postae |edno sa tavom |udskom
rasom. N|hova srca be sta zrae topnom, razumevan|em potovan|em za
tavo oveanstvo, Prrodu Vekog Duha.
On e |o |edanput napunt svo|e umove, srca, due dea na|st|m msma.
Tragae za epotom Oca Zvota - Vekog Duha!
Na e snagu epotu u motvama usam|enost vota.
Sroman, boesn sa potrebama be paen od brae sestara sa Zem|e.
Ova praksa postae ponovo deo n|hovh svakodnevnh vota.
Ona| ko| e vodt |ude be odabran na star nan - ne po potko| stru|, ko
govor na|gasn|e, ko se hva na|ve, po menu po baen|u, ve prema tome
|a dea govore na|ve. On ko| pokau svo|u |ubav, mudrost hrabrost on ko|
pokau da mogu ko| su rad za dobro svh, be zabran za dere Pogavce.
Be zabran po svo|m "kvatetma" a ne po sum novca ko|u korste. Kao brne
odane "Drevne Pogavce" razumee |ude sa |ubav|u gedat da se deca obrazu|u
sa |ubav|u mudrou svo|h bn|h. Pokazae m da uda mogu bt ostvarena, da
se ze svet od boest povrate n|egovo zdrav|e epota.
Zadataka ovh "Dugnh ratnka" e bt mnogo vekh. Be zastrau|uh panna
gnorsan|a da se osvo|e na e na predrasude mrn|u. On mora|u bt odan,
nepokoeb|v u n|hovo| snaz snana srca. On e na vo|na srca umove ko| e
h sedt na ovom putu povratka "Ma|ke Zem|e" epot zob|u - ponovo.
Ta| dan e do, n|e daek.
<=ada svet bude umirao podi.i.e se novo pleme svih boja i svih vera.
*o pleme .e se zvati !atnici /uge i stavi.e svoju veru u akciju, a ne rei.<
( Proanstvo )
Indalo simbol
Na|star| pronaden smbo Indao ko| predstav|a oveka sa rarenm rukama ko|e
spa|a duga, |e smbo naskan 4 500 godna pre Hrsta.
Pronaden |e u pen Span|e (La Cueva de Los Letreros),
u severno| provnc| Amer|, poznat|o| kao La Paz (Mr).
L|ud z Mo|car korst su ga stotnama godna.
Crta su ga svugde |er se veru|e da donos dobru sreu.
Nek arheooz veru|u da |e to prastor|sk smbo Boga.
1remansko proro8anstvo
#arabi;i s. 0.vena zlatiborska porodica iz sela Kremana koja se proslavila
2irom !alkanskog pol.ostrva po svojoj vidovitosti1
-orijeklo #arabi;a
Tarab su se dose z Hercegovne na Taru, u seo Kremna (vd anak
Dose|avan|a stanovntva na Zatbor). Prema porodnom usmenom predan|u,
Spaso|e Tarab sa svo|a etr sna, Moem, Savom, Lazarem Manom, t|era|u
stoku na proda|u u Bosnu, a preaze preko obronaka Tare, vd|e u |edno| don
zm|u sa dukatom u ustma. Tarab tad zastadoe poee da kopa|u na tom
m|estu. Iskopa su up pun dukata etvorca brae su ga pod|e na ravne ast,
pune dukatma |edan vou|sk rog tako d|ee zato u krug. Prema prethodnom
dogovoru, tro|ca brae su uo novac u gradn|u kue na tom m|estu, dok Mo, ne
znano zato, n|e hto da uestvu|e u tome, a |e ostao da v u za|ednc sa braom.
Prema |ednom drugom predan|u, on |e svo|e dukate zakopao u teme|e n|hove nove
kue. Na m|estu gd|e su Tarab na zato gd|e su sazda kuu, nastao |e zaseak
porodce Tarab, ko| se naaz na |unm obroncma Tare, ako |e do sea Kremana,
ko|e se naaz na s|evernm obroncma Zatbora.
Izgled k.;e #arabi;a . vrijeme kad s. proroci 3ivjeli . njoj
Misti0nost Kremana
Kako se v|eru|e, Kremna su nastaa u drevno| faz nastanka Zem|e, prkom |ednog
n|enog sudara sa nekm drugm nebeskm t|eom. Tako |e nastaa Kremanska
kotna, ko|a n preaz Zatbora ka Tar. Ovdan|e st|ene su veoma neobnog
sastava (po tome su Kremna doba me; kamen - kremen). Smatra se da |e to neka
vrsta poudragog kamena, a pre krue da se on ta|no sptu|e u zapadn|akm
aborator|ama. U stvar, naunc tvrde da |e kremansko zem|te sastav|eno od
st|ena perodotta ko|e metamorfozom preaze u serpentne ma|u prrodnu mo
bogenog zraen|a ko|a bagotvorno d|eu|u na |udsk organzam. Poznato |e da
Kremanc zuzetno dugo ve os|ea|u se zdravo vtano u pozno| starost.
Moda ba zbog tog kamena, Kremna su oduv|ek davaa vdovte |ude. Zab|eeno
|e da |e |edan Kremanac sav|etovao kneza Lazara da ne de u bo| s Turcma, ve da
h pust da odu da|e ka Evrop, a knez ga n|e posuao. I za vr|eme Srpske
revouc|e pomn|e se nek vdovt Kremanac kog Karadorde takode n|e hto da
sua. A zato |e kn|az Mo pov|erovao u n|egovu vdovtost dugo godna se
prdravao n|egovh sav|eta. Kad |e prestao da ga sua, sustga ga |e dobro
poznata sudbna: progon z zem|e sve ostao.
Zaselak #arabi;i . Kremnima
-ojava #arabi;a
U XIX v|eku po|av|u|u se proroc Tarab, a pos|e n|h |o nekoko vdovth
Kremanaca: Stano|e Mu, |ovo Krpa, Stevan Mu, Bude Bogosav|ev, Mo|e
urd, Mun Neov (negd|e Neev) dr.
Tarab su ma sreu da m |e kum bo psmen ov|ek, prota Zahar|e Zahar, ko|
|e n|hova proroanstva preno dr Radovanu Kazmrovu, a on h |e ob|avo u kn|z
,Ta|anstvene po|ave u srpskom narodu Kremansko proroanstvo". Dr Kazmrov
nam|erno kae Kremansko, a ne Taraba proroanstvo, |er n|e sgurno ta su od
toga predvd|e Tarab, a ta |e uzeto z kremanskog naroda proroke tradc|e.
Recezent Kazmroveve kn|ge bo |e vadka Nkoa| Vemrov, 77-m progaen
svetac Srpske pravosavne Crkve. Predan|a kau da Kazmrovevo Kremansko
proroanstvo pak n|e sasvm orgnano, ve da |e prota Zahar|e orgnan rukops
dao svom pr|ate|u, prot Gavru Popovu, ko| ga |e, zatvorenog u |ednu fau,
zazdao u teme|e svo|e kue z turskog doba u Ucu. Ova kua |o uv|ek sto|, |o
uv|ek nema nkog da ospor potvrd ovu |ednu od mnogobro|nh egend o
Kremanskom proroanstvu.
U doba vadavne komunzma u |ugosav|, tadan| vrh drave svo|sk se trudo da
ospor Kremansko proroanstvo. D. Goubov |e ob|avo drugo zdan|e Kremanskog
proroanstva, u kom se, zmedu ostaog, kae da e srpsk narod na|zad na svo|
v|en mr kad se povede za znakom ko| se vd kad se |abuka ras|ee na poa -
auz|a na petokraku, smbo komunzma.
Kremanski kamen
Kamen |e sastavn do mstnost stor|e Kremana. Samo me Kremana vod
por|eko od kamena (kremena). U bzn Kremana, na putu za Taru, pr|e nekoko
godna podgnut |e Dom proroka, |ednosobna brvnara ko|a |e ba neka vrsta muze|a.
U n|o| |e bo sakup|eno ve eksponata vezanh za Kremna Tarbe. U brvnar-
muze|u kao |edan od na|teresantn|h eksponata ba |e zoena tzv. Kosmka
kuga, kamena opta gatka na dodr, prenka oko |edan metar. Po predan|u, to |e
|edan prm|erak od ve mona takvog kamen|a ko|e |e nekad davno zasuo Zem|u
z svemra. V|eru|e se da ovo kamen|e zra nekakvom udnovatom energ|om, da
tako d|eu|e na pos|edovan|e mo vdovtost kod Kremanaca. Pre kau da se ovo
kamen|e ta|no prouava u zapadn|akm aborator|ama.
Kosmi0ka k.gla
tekst .z Kosmi0k. k.gl.
2004-te godne neke brtanske amerke kompan|e su poee kopan|e rude nka u
Kremnma Mokro| Gor. Ubrzo se odustao od toga, navodno |er zahe nsu be
veke, a Kremanc kau da se |edne no, kad su kopa nk, zaua |aka udnovata
ekspoz|a, a ve s|edeeg |utra Brtanc Amerkanc su uzru|ano ot. Lokano
stanovntvo se buno protv kopan|a nka, |er |e uo za rudnke u Sbru u Rus|,
gd|e |e okona zagadena do 200 kometara uokoo. Zato m |e aknuo kad su
Amerkanc ot, a on su ubrzo opet do. Medutm, ma onh Kremanaca ko| se
ne uzru|ava|u zbog kopan|a nka, |er se pozva|u na r|e Taraba, ko| su rek da
e stranc do da kopa|u rudu, a da e to bt na|obn| kamen, da e ga on
prodavat po sv|etu, v|eru|u da |e poseban, medutm od toga nee bt nta. Ov
snmc Kosmke kuge naprav|en su 9-tog avgusta 2005-te godne oko 15 asova.
Nepunh 36 asova kasn|e Dom proroka |e zagonetno, do teme|a zgoro, a
Kosmka kuga se raspaa. V|eru|e se da |e neko od m|etana podmetnuo poar.
Dom proroka |e ubrzo potom obnov|en.
Kremansko proroanstvo sadr dosta predvdan|a, od ko|h su se mnoga spuna.
Tarab su predvd|e pronaazak teevz|e, doazak teefona teegrafa u Srb|u,
sm|ene na srb|anskom pr|esto|u, propast Karadordeva, a zatm n|hov povratak u
zem|u, kao doazak na eo zem|e crvenog cara sa zv|ezdom na eu - auz|a na
|ospa Broza.
Prv Tarab za koga se zna da |e pos|edovao dar vdovtost bo |e Mo Tarab
(1809-1854). Zvo |e prno kratko, etrdeset pet godna, kao to |e prorekao.
Kada se n|egova predvdan|a uporede sa predvdan|ma n|egovog snovca Mtra
Taraba (1829-1899), vd se da |e Mo bo daeko vdovt| od Mtra, a |e Mtar
ve govoro prorcao.
Prema r|ema prote Zahar|a, Mo |e mao udne pronc|ve o bago pobono
ponaan|e (mada |e prota Zahar|e mao poznavao Moa sa n|m |e svega dva-tr
puta razgovarao, a sa Mtrom nebro|eno puta, |er |e Mo umro tr godne nakon to
|e prota Zahar|e stgao u kremansku paroh|u; ova| protn ops Moa |e v|erovatno
pos|edca podsv|esnog ub|eden|a da vdovt |ud ma|u pronc|ve o da |e Mo,
kao prorok, bo veoma sm|eran poboan ov|ek). Da|e |ud kau da |e Mo bo
padavar, veoma poten ov|ek ko| |e vo povueno mao s km |e razgovarao.
Bo |e nepsmen ut|v ov|ek. Imao |e dva brata, Lazu Mana, ko| se nmao nsu
odkova vdovtou. N|e se eno, a Mtar |este, | sn Sreten takode n|e bo
nmao vdovt.
Mo |e kratko vo, a |e govoro da e pos|e smrt v|et. Rekao |e da e n|ega
vog sahrant da e se pos|e smrt |av|at |ednom z svo|e fam|e. To |e bo
Mtar. Mtar |e mnoge stvar uo |o u d|etn|stvu od strca Moa, a neto |e saznao
z Moevh |av|an|a o ko|ma |e prpov|edao prot Zahar|u. Kad b ga prota
Zahar|e, n|egov kum, ptao kako zna, obno b odgovarao: ,Tako m |e, kume,
kazato!". Prota |e govoro ta mu |e Mtar odgovarao kad ga |e sptvao o mnogm
drugm stvarma. Tad b obno rekao: ,|a, kume, n|esam gatar. Samo znam da
pram to m |e kazato!"
N Mo n Mtar nkad nsu svo|a predvdan|a vezva za tane datume, ve su
uv|ek govor ,kad to bude, onda e", mada su ner|etko van|e dogada|e vezva
sa drugm od man|e vanost. Ako b neto trebao da se dogod uskoro, onda b
govor: ,Skoro e bt!" ,Uskoro e, kume, ut!" s. Ponekad se nek dogada|
dugo n|e dogadao, pa b prota obno gubo nadu da e se to kad dogodt. Tad b
mu Mtar rekao: ,|a t, kume, n|esam reko kad e se ba to dogodt. Ceka|, pa e
ut!" I kasn|e, po protnm r|ema, to b se zasta obstno.
Iako |e Mtar bo mnogo orn| za razgovor od Moa, ko| |e bo neka vrsta
osoben|aka, on |e govoro ,|ezkom Pt|e". Narod h |e obo|cu smatrao za ude
aave |ude, a kad b se kasn|e stvarno dogodo ono to b on prorek, tad b
govor: ,Ene! Potrev Tarab!" Ta| poetn o stav kremanskog uopte tavog
zatborskog stanovntva prema Tarabma bo |e takav ugavnom |er |ud esto
nsu razum|e Moa Mtra. Na prm|er, kada |e Mo u svo|e vr|eme govoro kako
e se zem|a m|ert prema m|er danak paat (tako |e on prorekao paan|e
poreza na zem|te po arma hektarma) kako e novac bt |edno pare hart|e,
mao ko od tadan|h nepsmenh |ud mu |e v|erovao progaava su ga udakom.
On nsu doeka da vde ostvaren|e n|egovh predvdan|a.
Ipak, Tarab su uva vek uged medu mnogm |udma, a nek su h se ak
pa. Sam prota Zahar|e |e bo narodn posank od 1865-te do 1867-me godne, za
vr|eme vadavne kn|aza Mhaa Obrenova. Tad mu |ednom Mtar ree: ,Nemo|,
kume, ve bt posank!" Prota ga |e posuao na n|egovo m|esto |e doao Mhao
Sm|an, ko| |e bo posank dugo godna pos|e n|ega.
-roro0anstva Milo2a #arabi;a
(prema Kremanskom proroanstvu dr Radovana Kazmrova)
Mo Tarab |e tano predskazao ne samo svo|u smrt, ve sudbnu svh tadan|h
srb|anskh vadara dogada|e na tadan|o| potko| scen Srb|e. Ukupno, ostavo |e skoro
dvadeset razth proroanstava, pa se ne moe govort o tome da |e sua|no pogadao
stvar. ,Da ovek ba zm|a, teko e toko buduh dogada|a zmst. Stoga e svak
razuman ovek pre verovat u n|egovu zvanrednu mo (krptestez|a), ko|a mu |e Bogom
dana, a pred ko|om m sta|emo zauden, zapan|en!" (dr R. Kazmrov, ,Kremansko
proroanstvo")
Mo |e, uopteno, prorekao s|edee stvar:
1) svo|u smrt - Imao |e staru ma|ku ko|a ga |e stano moa prekn|aa da se en,
to on nkako n|e hto umro |e neen|en. |ednom, kad su mu ma|na mo|akan|a
dosada, rekao |o| |e: ,Cu|e t, babo! Nemo| me mot da se enm. |a se ent
neu! Kad budem mo etres pet godna, ondakar e me ukopat, a ent me
nkad nee!" Isto |e rekao svo|o| bra.
2) sudbnu svo|e sestre Bose - Imao |e sestru Bosu (1816-1898) ko|a ga |e takode
stano moa da se en, |er |e e|ea da mu na svadb zagra. |ednom |e n|o| rekao:
,|a se, Boso, ent neu, a t e se udat, udae se dobro. Dobe dece, a e t
sve na|m|e pomr|et u cv|etu madost. Tad e do vr|eme kad e se poka|at
mene s|ett, pa e re 'E, |adna Boso! Kamo |epe sree da se n|esam n
udavaa!'"
3) sudbnu serdara |ovana Ma - |ovan M |e bo apsoutstk vadaac sa
ttuom ru|anskog (zatborskog, ukog ar|skog) serdara u prvo| poovn XIX
v|eka. |ednom |e pozvao Moa rekao mu da se okane ,udh vraar|a". Da b ga
omaovaavao, upta ga: ,Otkud more znat sudbnu |ud?" Mo mu ree: ,Ta| m
|e dar uroden od Boga Gospoda dat." ,Ondak", ree mu serdar, ,ded men to
prorec!" A Mo mu ree: ,T e od gad umr|et!" Poto |e serdar bo |edan od
na|bogat|h |ud, mao |e skupoc|eno od|eo, veke pos|ede veku vast, ovako
neto zgedao |e kra|n|e gupo nmao v|erovatno. Sm|u se, serdar ga opet upta:
,Vd onu kobu tamo u av|?" ,Vdm", odgovor Mo. ,E, dede prorec to e
odr|ebt!" ,Zensko dr|ebe", ree Mo. Tad serdar nared da ub|u kobu da |e
raspore, u n|eno| utrob stvarno nadoe ensko dr|ebe. Tad se serdar M
uozb| duboko uzdahnu. 27-mog decembra 1844-te godne umro |e od gad u
zarob|entvu u gurgusovako| ozogaeno| ku |ovan M, ru|ansk serdar.
4) sm|enu dnast|a na srb|anskom pr|esto|u - Onda kada na Zatboru nko n|e
nta sno suto, Mo Tarab |e govoro da e z zem|e ot kn|az Aeksandar
Karadordev da e opet do kn|az Mo Obrenov. Sav narod |e v|erovao da |e
kn|az Mo umro u Rumun|, ak |e to psao u novnama, a Mo |e
nepokoeb|vo tvrdo da |e star kn|az v, da e opet do da vada, a to e tra|at
nepune dv|e godne, a zatm e umr|et prrodnom smru. Tako |e bo.
5) vadavnu Mhaa Obrenova - Mo |e govoro: ,Pos|e smrt kn|aza Moa do
e da vada n|egov sn Mhao. On e vadat dobro. On e uzet gradove od Turaka
erae h z Srb|e. A kad pone da rad da uzme Bosnu Hercegovnu, ondakar e
pognut od svo|h |ud!"
6) vadavnu kra|a Mana Obrenova Srpsko-turske ratove - O kra|u Manu Mo
|e prot Zahar|u govoro: ,Kn|az Mhao gne, pa e pos|e dovest |edno d|ete da
vada, ono e vadat svako|ako. Ono e Srb|u namut, a e |e kra|evskm
v|encem ov|enat. To d|ete e sa Crnom Gorom ob|avt Tursko| carevn rat, a e
Turska carevna bt veoma |aka m emo, kume, teko n|om na kra| za. Tada
e se Rus|a um|eat. Nee n n|o|z ake , a e |e pob|edt. Sva okona naa
sea spae Turn, a se, kume, ne bo|! Kremna nee postradat, Turn preko
Sargana nee pr|e."
7) progaen|e Srb|e za kra|evnu - ,Kad se rat svr", da|e |e Mo govoro, ,Srb|a
e da poraste o|aa. Nee dugo potra|at ona e postat kra|evna."
8) sudbnu kra|a Aeksandra kra|ce Drage - Rekao |e (govore o kra|u Manu):
,To d|ete metnue na gavu krunu kra|evsku, a e bt ze ruke ze sree,
umr|ee u na|bo|em dobu. On e mat sna |ednca ta| e bt gore sree no to
mu |e otac bo. Nee mat od srca poroda. Ondakar e |ednog dana pognut kra|
kra|ca. Pognue u samome dvoru. Ube h vo|ska!"
9) ponovn doazak Karadordeva - Mo da|e nastav|a sa prorcan|ma: ,Pos|e
ove pogb|e na srpsk pr|esto e opet do Karadordev. On e do vadat
narodom, a nee dugo pro, pa e nastat vek ratov!"
10) Prv sv|etsk rat - ,Sve veke se udare |edna na drugu. Krv e se potocma
pro|evat. Izgnue mnogo sv|eta. Mnoge e se ma|ke u crno zavt, |er e svo|e
na|m|e zgubt. Mnogo e dece bez rodte|a ostat!"
11) veku epdem|u na Zatboru 1915-te godne - ,Narod e strano pobo|evat
umrae uasno! Smrt e mnoge str|ebt. Mnoge e kue bez e|ad ostat!"
Tokom te godne, samo u Kremnma umro |e preko 500 |ud. Iz kue po dvo|e-tro|e
e|ad |e umrao na dan.
12) propast Srb|e - ,Srb|a e propast. Narod e bt u zgnanstvu tr |eta, pa e
zatm bez puke u u Otadbnu."
13) propast Turskog carstva - ,Rat e mnoge pokost. Kad sve to bude ondakar e
Turske carevne nestat. N|e e sasvm nestat z Evrope!"
14) propast Austr|e - ,Nestae, kume, Austr|ske carevne! I n|o|z e do kra|.
Tada e narod ko|e |e ona prtsa v|et sobodno."
15) sudbnu Istanbua - ,Kad Turska bude sasvm erana z Evrope, ondakar e
Cargrad uzet Rus|a. Ona e bt na|sn|a drava na sv|etu. A ga |opet n ona nee
u svo||em rukama mat, no e t, kume, druge drave vadat, dogovorno kao na
saboru. Cargrad e bt 'sva| n|'!" Po ovom proroanstvu, Istanbu e u
budunost zgeda bt medunarodn grad pod ruskom upravom.
16) progaen|e Srpske carevne - ,Naa e vo|ska, kume, dugo u Vegradu zastat.
Vegrad e dugo bt n u na|em n u nepr|ate|sk|em rukama. A, kad |ednom
veke se nad|aa|u, kad |ednom nepr|ate|u pukne po gav, ondakar e naa
vo|ska ako pr|e uzee c|eu Bosnu Hercegovnu. Tada e se naa Srb|a mnogo
prort. Povratemo |opet grance, ko|e smo nekada pod carevma ma. Bosna
Hercegovna be nae. e |e srpska kua, be srpsko. Kad sve to bude svr se,
nee dugo potra|at Srb|a e bt carevna." Mogue |e da |e Mo ovd|e, r|e|u
carevna hto da ozna ne toko obk dravne uprave koko venu budue nae
zem|e.
17) buduu pr|estoncu - Na|zad, Mo Tarab |e vdo da e naa budua carska
pr|estonca bt Kruevac. Rekao |e: ,Poto Srb|a postane carevna, ondakar nee
dugo pro, pa e pr|estonca pr|e z Bograda u Kruevac. Kruevac e, kume,
bt carska pr|estonca!"
Zaharije Zahari;
Zahar|e Zahar (1836. - 1918.) bo |e kremansk paroh, kum uvene vdovn|ake
porodce Taraba. N|egova zasuga |e to su proroanstva Taraba sauvana, |er |e
on, kao psmen ov|ek, zapsvao sve svo|e razgovore sa Tarabma.
B|ee od Turaka, beransk knez St|epan Radon| doseo se u Kremna napravo
kuu na brdu Strmcu. Kasn|e se preseo na sus|ednu padnu ko|a geda na to brdo,
|er |e tu bo vode drveta kamena. Po |ednom od snova kneza St|epana, prot
Zahar|u, porodca |e prom|ena prezme u Zahar. Kua Zahara ba |e uvena po
prozvodn| veoma dobre rak|e. Do okupac|e od strane Bugara 1943-e godne na
ku Zahara naazo se etrnaest odaka. Bugar su h sve popa, a kada su po
podrumma zbu burad, poteka |e r|eka rak|e.
Zahar su od davnna b svetenka porodca. Prota Zahar|e |e u K|evu zavro
duhovnu akadem|u, a potom |e doao u Kremna, 1841-ve godne, ve sa
sedamnaest godna |e postao prota. Kada se zapopo, prom|eno |e prezme
Radon| u Zahar.
Prota Zahar|e bo |e om|en u narodu. Sa 35 godna bo |e zabran za narodnog
posanka na tu funkc|u |e bran nekoko puta. Odustao |e tek kada mu |e Mtar
Tarab za vr|eme mandata 1865. - 1867. rekao: ,Nemo|, kume, ve bt posank!"
Bo |e vek prstaca dnast|e Karadordeva. Kod kra|a Petra |e doazo bez na|ave
uazo bez ptan|a, a ova| ga |e za put uv|ek darvao dvorskm cgaretama. A prota
|e n|emu donoso vodu sa |ekovtog Rakovog vrea u Kremnma. I za vr|eme Prvog
sv|etskog rata kra| Petar ga n|e zaboravo, ve |e prot, ko| |e tad bo teko
boestan, z Souna ta|no sao pomo. Kao utca|nom ov|eku kod Srba sa ob|e strane
Drne, prot su se pov|erava dekatn posov. U Kremna su, da b se sa n|m vd|ee
dogovarae, doaze na|vden|e svetovne duhovne nost ondan|e Srb|e. 1915-
te godne kod prote |e doao dr Radovan Kazmrov, kome |e prota pov|ero sva
proroanstva Taraba. Protna kazvan|a profesor Kazmrov |e zmedu dva
sv|etska rata pretoo u kn|gu ,Ta|anstvene po|ave u naem narodu Kremansko
proroanstvo", | recenzent |e bo epskop Nkoa| Vemrov.
Zatborc su zgeda v|erova da prota pak n|e bo samo v|ern suga Bo|, |er su
govor: ,Rat e se zavrt one godne kad proto Zar|e umr|e!"
Prota |e umro 25-tog februara 1918-te godne, ne doekav ,savno vr|eme kada
e se narod |opet att puga uvat u sobod", kako su mu proroc govor.
!ujeverje
Kako je nastalo s.jeverje
Ne zazte z kue pre nego to proverte dnevn horoskop u novnama, na|rad|e
bste prespava petak 13, a crne make |ednostavno mrzte z dna due. Ako ste
pomao su|evern - nta strano. Svako se, prznao to ne, ponekad povede za
uoba|enm praznover|em. No, ako vas to preve okupra, bo da se rad o
"dobrm" "om" predskazan|ma, zaborav|ate da va vot zavs |edno od vas
samh. Dok sedte skrtenh ruku ekate da vam stvar padnu s neba, zapta|te se
odake zapravo pote su|ever|e.
U daeko| proost, kada su na prec pokuava da ob|asne msterozne po|ave
dogada|e na|bo|e to su ume s obzrom na znan|e ko|e su posedova - po|avo se
prvo su|ever|e.
Na prmer, pre nego to se razva nauka, n|e bo |ednostavno ob|asnt shvatt
tako udne stvar kao to |e po|ava |udske senke kada |e sunano odraza
ovekovog ka. Drevn narod pretpostav su da su senka odraz deo ovekove
due. Tako se ustao verovan|e da |e dua ran|ena ukoko se razb|e ogedao
stako ko|e refektu|e |udsk odraz.
Danas znamo da na odraz n|e vd|v deo nae due, a |o uvek veru|emo da |e
razb|eno ogedao o predznak.
Su|ever|e |e ob|an|en|e za ko|e se |ud hvata|u ak nakon novh saznan|a
prhvatan|a nepobtnh n|enca ko|e dokazu|u da su ta smena uveren|a nestnta.
Neka od th ob|an|en|a su uoba|ena rasprostran|ena gotovo po ceom svetu:
Ne proazte spod merdevna - tako przvate ou sreu.
Razb|eno ogedao donee vam sedam godna nesree.
Lo |e znak ako vam crna maka prede put.
Ako uovte zvezdu padacu u etu, spune vam se e|a.
Bro| 13 |e baksuzan.
Zatte vas ze|a apa u depu sne ama||e.
Ne ostav|a|te tanu na podu - ostaete bez novca.
Ka na venan|u, ma koko uzru|aa madence, predznak |e veke sree.
Mog bsmo nabra|at u nedoged... Dake, pazte ta radte - na vreme smo vas
upozor. Naravno, ne zaboravte da potrate odaare po komuku. Ma, znate ve
kako to de.
Za svako od navedenh verovan|a posto| mnogo zvora nformac|a. Ko|e |e tacno?
Ko zna! |a sam ovde ugavnom korsto tumecen|a ko|a sam pronaao u |edno| staro|
kn|z, ko|a se zove "SUPERTITIOUS? HERE'S WHY" a napsa su |e |ue Forsyth
Batcheor Cauda de Lys. Ob|av|ena |e 1954. godne u zdan|u Schoastc Book
Servces.
+rna macka donosi nesrec.
E. Redford (E. Radford) opsu|e u Enckoped| su|ever|a stor|at ovog verovan|a, c|
|e koren u Engesko|, ko|om |e tada vadao kra| Cars I. N|egov strah da ce zgubt
svog |ubmca, |ednu crnu macku, bo |e tok da |e naredo da |e cuva posebna
straa. Onoga dana kad se macka razboea ugnua, za vadara |e sve poo
naopako pa |e vec sedeceg dana zgubo vast bo uhapen.
Verovatno |e od tog dogada|a stvorena egenda u ko|o| su crnm mackama prpsane
mstcne moc. Ove votn|e su na brodovma drane pre svega da b mev b
"pod kontroom", a m |e uskoro prpsana moc utca|a na sudbnu broda,
anaognu ono| ko|u |e maa na sudbnu kra|a Carsa I - ako b neko baco macku
preko ograde broda ako b ona sama paa u more, to b znaco da ce brod
zavrt na dnu mora (to |e u skadu sa prncpma smpatetcke mag|e). Uskoro su
mornar poce da tumace svo|u sudbnu na osnovu ponaan|a macke. Kad macka,
recmo, prde nekom od n|h, to |e znaco da ce ga pratt sreca, a ako mu prde
samo do poa puta pa se onda vrat, bo |e to o znak.
Ova verovan|a preuzee su od mornara n|hove porodce, pa |e u svako| kuc sa bar
|ednm mornarem drana crna macka. Smatrao se da ona "cuva kucu" od nesrece
ko|a b na moru moga da zades morepovca. Ovo verovan|e do te mere |e bo
zraeno, da su crne macke smatrane za pravu dragocenost, pa se dogadao da
budu predmet krade.
Da| razvo| verovan|a uobco |e ono to |e danas rareno kod mnogh naroda, pa
naeg. Onoga dana kad se mornar prpremao za put, ukucan su geda kakvu ce
mu srecu "prorec" crna macka |er se verovao da ona zna ta ga ceka. Ako b
krenua od n|ega ka vratma, pokazu|uc mu smbocno put, bo |e to dobar znak on
|e poazo bezbran, a ako b mu "preseka" put to |e znaco da mu ne savetu|e da
krene |er ga na putu ceka nesreca.
Takode |e posto|ao verovan|e da |e crna macka sua kao pomocnk maskota
vetcama, da se pretvaraa u davoa poto b m odsua sedam godna.
Verovan|e da macka ma devet vota potce |o od starh Egpcana, ko| su
oboava macke. On su se dv n|hovo| vtanost sposobnost da preve pad sa
veke vsne, pa |e z toga prosteko verovan|e da macke ma|u devet vota.
Zato ba devet? Macka |e, kao ob|ekat oboavan|a, dovedena u vezu sa n|hovm
tadan|mm Tro|stvom, ko|e su cn Ma|ka, Otac Sn. Tr puta tr bo |e na|v zraz
skazane cast, pa |e tako stvoreno verovan|e da macka ma devet vota
"azbijeno ogledalo D sedam godina nesrece
Ako razb|ete ogedao, nesreca ce vas pratt sedech sedam godna!
Verovatno |e da b ovo verovan|e danas mogo da se korgu|e, tako da se "sman|
kazna" onome ko razb|e ogedao, |er |e sedam godna zasta mnogo vremena. Ipak,
ono da|e posto| u stom obku u kome |e zaceto.
Prva ogedaa ko|a |e covek korsto, stn za vo|u, nsu n moga da se razb|u, |er h
|e cna mrna povrna vode. Bez naucnog znan|a o prrod, covek |e mso da |e
n|egov odraz, ko| |e vdeo na povrn |ezera bare, bo n|egovo drugo "|a",
n|egova druga dua. On se pao da b, ako b uznemro to svo|e "drugo |a", na nek
nacn tme povredo sam sebe. Kad su kasn|e naprav|ena stakena ogedaa,
n|hovo razb|an|e znaco b ozb|nu povredu svo|e due.
Star Rm|an su verova da se covekov vot "obnav|a" svakh sedam godna. Poto
|e razb|an|em ogedaa ta| vot bo ugroen, trebao |e cekat ceh sedam godna
da b se on obnovo.
I ovo su|ever|e, kao vecna drugh, zasnovano |e na praktcnm razozma. Stakena
ogedaa su nekada ba veoma skupa, pa |e n|hovm vasncma dobro doo
verovan|e ko|e b pomogo da ona to due ostanu ctava.
*etelina sa cetiri lista
Posto| nekoko egend ko|e prate ovu b|ku. |edna od n|h |e da |e Eva ponea sa
sobom detenu sa cetr sta kad |e naputaa ra|. Ipak, mnogo pre nego to se
po|ava prca o Adamu Ev, Drud (staroketsk svetenc) u Engesko| su verova
da detena sa cetr sta ma mag|ska svo|stva. |edno od th verovan|a bo |e da
svako ko pronade detenu sa cetr sta, dob|a sposobnost da vd za bca kao to
su vetce davo, pa da tako moe da h zbegne.
Prema drugom tumacen|u, za detenu sa cetr sta verovao se da donos srecu
zato to ona predstav|a krst, a ne kao reg|sk smbo (|er se on u hrcanstvu
po|avo tek u trecem veku pose Hrsta) nego kao Soarn Suncev krst. Name, |ud
su nekada korst Suncev krst za or|entac|u: |edna prava n|a krsta pokazvaa |e
na mesto na kome Sunce zaz zaaz (kao stok zapad), a druge dve pokazvae
su sever |ug. Presek ovh n|a cno |e Soarn krst.
U stvarnost, detena sa cetr sta |e zapravo kao obcna detena, samo sa
degenersanm genom ko| odredu|e bro| stova. Potran|a za ovm smboom srece
danas |e tako veka da su neke uzga|vacnce uspee da odga|e sorte detene u
ko|ma se ova| degenersan gen veoma cesto |av|a, pa tako danas moete da
kupte seme od n|h da tako mate ceu batu punu "srece"!
-etak= trinaesti
Smatra se da |e petak, kad pada trnaestog dana u mesecu, nesrecan dan za sve
|ude osm za one ko| su roden u petak, trnaestog - za n|h |e to onda srecan dan!
Danas se pomn|e mnogo korena od ko|h potce verovan|e da |e petak nesrecan
dan. |edno od n|h |e da |e Eva ponuda |abuku Adamu u petak, drugo da |e u petak
zapoceo Vek potop, zatm da |e gradn|a Vavonskog torn|a preknuta u petak, pa
da |e Isus Hrstos razapet u petak (a na ta|no| vecer |e bo 13 |ud), tako da|e.
Inace, |o pre nego to |e Bb|a ba napsana, petak |e smatran za vaan dan. L|ud
su se petkom posvecva posebnm rtuama, u ko|ma su pozva svo|a boanstva
mo h za dobru etvu, zdrav|e srecu. On ko| su rad toga dana smatran su za
prokete, verovao se da ce m se to nepotovan|e boanstava osvett.
Petak se nekada |ud zva "Vetc| Sabat", |er se verovao da su se svakog petka
dvanaest vetca sasta|ae sa d|avoom - a to |e trnaest zh dua na |ednom mestu,
dovo|no da se nacn zo. Zato se spo| petka trnaestog u mesecu smatra na|gorom
mogucom kombnac|om.
#riskaidekaHobija i paraskevidekatriaHobija
Trskadekatrafob|a |e raconan strah od bro|a 13, a paraskevdekatrafob|a |e
strah od od petka, trnaestog. Terapeut Donad Doz (dr. Donad Dossey), c|a
spec|anost |e ecen|e raconanh strahova kod |ud, uverava svo|e pac|ente da ce
bt zecen ako nauce da tecno zgovore ovu rec napamet. Zanm|vo, a zgeda da
kod vekog bro|a n|egovh pac|enata ovo funkcone. Tm |udma |e verovatno
potrebno samo mao sugest|e da b se osobod svo|h strahova.
U petak, trnaestog oktobra 2000. godne odrana |e promoc|a kn|ge "Da posto|e
stvar ko|e ne posto|e". Da b smboka ba potpuna, promoc|a |e zapocea tacno u
19.06 casova, |er |e to vreme u znaku tr estce - 6 casova 66 mnuta pose podne.
Ako pitate za2to D odgovoric. pitanjem7 a za2to da neM
Da |e trnaest, kad pada u petak, zasta nesrecan dan? Kao to epo rece Robert
Tod Kero, mogao b da bude - ako veru|ete u to. Neka prorocanstva su
samoostvarva
-otkovica
Verovan|e da potkovca donos srecu potce od verovan|a u smboe poukruga
Mesecevog srpa. U ran|m reg|ama verovao se da poukrun obk posedu|e
mag|ske moc da ma sposobnost zatte. U antckom |uhatanu Peruu, hramov su
graden tako da su ma uazno stepente trem u obku poukruga, a scna praksa
|e ba u Span|. Ruevne Stounheda takode pokazu|u da su Drud (staroketsk
svetenc), ko| su oboava Sunce, grad ob|ekte poukrunog obka. Tokom
Sredn|eg veka, crkve |avne zgrade mae su prozore mnoge deta|e na fasadama
u obku poukrugova, |er |e posto|ao verovan|e da ova| obk tt od zh sa.
Kon|e su poce da potkva|u Grc u 4. veku. U to vreme kon| su b svete votn|e,
pa su n|hove potkovce smatrane za predmete ko| donose srecu. Potkovce su
prav|ene od gvoda, za ko|e se, uzgred, verovao da |e cvrstnu dobo od vetca.
Doskora su potkovce prav|ene sk|ucvo sa sedam rupa za eksere, |er se verovao
da ta| bro| ma mag|sku moc. Zato n|e nkakvo cudo to su star Grc Rm|an
dra potkovce zakucane na zdove znad vrata kako b m donose srecu tte
h od svakog za.
Posto|e dva razcta verovan|a kako treba okact potkovcu. Po |ednom, ona treba
da bude okrenuta otvorom nagore, pa ako |o| se nek neoprezn davo suve prb,
on ce bt uvucen n|enom mag|skom snagom u ta| otvor unten. Po drugom
verovan|u, potkovcu treba okrenut otvorom nadoe, kako b se sreca z n|e stano
prospaa (narocto ako |e okacena znad vrata), pa tako neprekdno sprecavaa da
davo prede prag ude u kucu.
jos jedan koren verovanja . to da potkovica donosi srec.7
Pre mnogo vekova, Arap su pustn|u preaz na kon|ma , kad b kon| zgubo
potkovcu kad b ona puka, to |e mogo nesrecnu votn|u n|enog vasnka da
kota vota, |er kon| n|e mogao da nastav put po tu ko|e |e mestmcno bo
kamento. Ako b u takvo| stuac| kon|ank pronaao svo|u ( tudu) zgub|enu
potkovcu, zasta |e mao razoga da se radu|e, |er b mu ona spasa vot! Ona b
mu tada zasta donea srecu.
K.canje o drvo
U nam kra|evma |e ovo na|zastup|en| vd su|ever|a. Svak put kad neko
prokomentare neto dobro se dogod nek povo|an preokret, on kucne o drvo
obcno kae "da kucnem o drvo, da ne cu|e zo".
Ovo se zanva na starom verovan|u da su bogov ve u drvecu ko|e |e raso po
umama. Kad |e neko doazo da mo nekog od th bogova za neto, rtua |e
zahtevao da on na|pre dodrne koru drveta. Ako b mu se ta e|a kasn|e spuna, on
|e ponovo doazo do stog drveta da kucne u n|ega, to |e ba poruka bogu da |e
moba uroda podom, a u sto vreme n|egov gest zahva|van|a za spun|enu
mobu.
Istovremeno |e posto|ao verovan|e da oko drveca obecu duhov ko| su
|ubomorn na |udsku srecu ko| su cn sve da osu|ete svak dobar razvo|
dogada|a. Kucan|e o drvo |e mao tu svrhu da "zagu u" tm duhovma, kako on
ne b cu da |e e|a spun|ena.
Zecja sapa
Ako |e verovat ovo| su|everc, da b zec|a apa donea srecu onome ko |e nos, to
mora da bude n|egova zadn|a eva apa, da se nos u evom depu, a posebno
veku snagu ma ako |e tog zeca uba razroka osoba u noc punog meseca! Ipak,
kad negde kupte zec|u apu, to |e obcno predn|a apa (ona |e man|a pa |e
praktcn|a za noen|e), a ko |e kada ubo zeca - to vam verovatno nece n bt
vano (a |o man|e nesrecnom zecu).
Verovatno |e da |e ovo su|ever|e nastao u staro vreme, kad su |ud zecevma
prpsva dobre ze osobme. Ove votn|e su um|ate kad se prptome, a |e
podozren|e zazvao to to su u nocma kad |e mesec |ako s|ao, zaz da se hrane.
Posebno |e zbun|vao |ude to to neke vrste zeceva et ma|u smede, a zm beo
krzno.
Snaga zec|h zadn|h nogu |e mpresvna, narocto kad on brzo trce, a prtom on
zadn|e ape cak provace spred predn|h, kao da ce m one "pokazat put" ko|m
mogu da pobegnu od opasnost. Moguce |e da |e to stvoro kod |ud uveren|e da
zadn|e ape ma|u mag|sku moc da zbegnu svaku opasnost.
-rolazak ispod merdevina
U nekm az|skm zem|ama, osudenke na smrt su vea tako to su konopac
vezva za sedmu precagu merdevna prson|enh o stabo drveta. Poto se verovao
da |e smrt "preazna", |ud su se dobro cuva da ne proaze spod th merdevna |er
su verova da ce tako on "uhvatt" smrt.
Merdevne su smbozovae razcte stvar u raznm kuturama. Egpcan su m
prpsva poztvne mstcne osobne, |er su verova da |e n|hov bog sunca Ozrs
spaen merdevnama kad |e bo zarob|en od strane Duhova tame. Zbog ovoga su
mae merdevne stav|ane u grobove egpatskh kra|eva, kako b m pomoge da se
popnu na nebo. I dan-danas nek Egpcan nose mae modee merdevnama |er
veru|u da ce m one donet srecu.
U drugm kra|evma sveta, |ud z razcth razoga zbegava|u da produ spod
merdevna. |edan od korena ovog obca|a zasnva se na tome da su merdevne, kad
se nasone na zd, cne trougao sa podom zdom, to |e smbozovao vot (
boga), a ta| smbo |e smatran za svetn|u pa b proazak kroz n|ega bo skrnav|en|e
svetn|e. Zato se verovao da ce svakoga ko proaskom kroz ova| trougao pokae
nepotovan|e svetn|e, snac zasuena kazna.
$eniks
Posto|e mnog ops ove egendarne ptce ko|a nkad n|e ba vdena. Nek smatra|u
da |e fenks prvobtn prmer stvar ko|e se ne mogu vdet (kao to |e npr. Bog) ve
se samo mogu razumet preko n|hovh mena atrbuta. Nek opsu|u fenksa kao
ptcu vene ora; |ednu poovnu tea n orao a drugu poovnu fazan. Drug kau
da fenks naku|e ap|, a tre da |e ona zbr na|eph deova tea svh ptca sveta.
N|eno me pote od grke re ko|a oznaava crvenu bo|u, |er se fenks vezu|e za
vatru sunce. Opsan |e kao zatna arena ptca. Nek kau da fenks nkada ne
|ede. Drug kau da on samo p|e |utarn|u rosu. Mnog veru|u da ova ptca v sama
u Arab| Etop|.. A se sv sau da |e to ptca ogromne epote.
Na|nteresantn|a n|enca vezana za ovu ptcu |e da se ona smatra besmrtnom da
se ponovo rada z pepea svake trstote petstote godne. Kada se b kra| n|enom
votnom ckusu, fenks skup|a aromatne trave, drvo zane z ceoga sveta od
ko|h e nant za sebe omau gnezdo. Sede na gnezdu, on b zapao vatru
mau krma uz pomo sunevh zraka. Kada n|egovo staro teo sagor, fenks se
ponovo rada z crva, svo|e kotane sr z |a|eta ko|e b ostao u pepeu, pa b
zatm ponovo krenuo na svo| votn put od sedeh petstotna godna. Prema nekm
egendama, ponovno roden fenks b poneo svo|e stare kost u Grad Sunca u Egptu
gde b ove be sahran|ene praene spec|anm pogrebnm rtuama.
Po |evre|sko| egend fenksovo me |e Mkam. Prema tradc|, poto |e Eva po|ea
zabran|eno voe, postaa |e |ubomorna na besmrtnost esttost drugh stvoren|a u
vrtu. Zbog toga |e nagovora sve votn|e z vrta da po|edu voku sa zabran|enog
drveta kako b |e prate u n|enom padu, sve |e uspea da nagovor osm fenksa. Bog
|e nagrado fenksa tako to mu |e dao utvrden grad gde e vet u vekom mru
sedeh 1000 godna. Na kra|u ovog peroda od h|adu godna, fenks b sagoreo u
vatr bo ponovo roden z |a|eta ko|e |e pose n|ega ostao u pepeu. |edna druga
|evre|ska egenda kae da na kra|u svakog peroda od 1000 godna fenksovo teo se
postepeno sman|u|e, gube per|e posta|e maa beba fenks ko|a ponovo zraste u
veku ptcu. U svakom sua|u za Andea Smrt fenks |e nedodr|v.
U Egptu |e fenks poznat pod menom Bennu Bynw. On |e smbo Boga Sunca
povezan |e sa Ozrsom, vadarem don|eg sveta. Ozrs ko| |e sam vaskrsao, predao
|e Bennu ta|ne besmrtnost. U Egptu |e Bennu koren kao smbo za druge ckuse
kao to su on vezan za zazak zaazak sunca kao za godn|e zvan|e Na.
Svakh 500 godna, Bennu b odetao u Sunan Hram u Heoposu gde su ga
svetenec eka da mu pomognu. Ptca b zatm podga veku omau od zana,
popea se na n|u dopusta sunevm zracma da |e sagore. Iz pepea b se se rodo
crv od koga b do kra|a tog dana narastao odras Bennu.
Kneska ptca Feng-huang |e na|verovatn|e sta ptca kao fenks. Ona |e
naprav|ena od svh na|poe|n|h deova svh ovozema|skh stvoren|a: vrata zm|e,
gave draa, zma|evh pruga, repa rbe, okopa korn|ae, astnog grk|ana petovog
k|una. Ova ptca se moe vdet samo u mrnm bagorodnm vremenma. Ponekad
|e prkazvana sa vatrenom optom predstav|a|u tako vezu sa suncem. To |e
carska ptca nazva se "skeretnom ptcom".
Feng-huang v u Kra|evstvu Mudrh ko|e se naaz negde u stono| Kn. On p|e
na|st|u vodu |ede samo bambus. Kad god on zapeva, sv pevc sveta se prdrue
n|egovo| pesm. N|egova kotana sr se smatra svetom hranom. Ova ptca |e
zattnca kneskh vadara. Mu|ak Feng-huang smboe sreu a enka Feng-huang
predstav|a carcu. Par Feng-huangova smbozu|e brano baenstvo. Pr zaeu,
ova zuzetna ptca daru|e duu embronu u ma|no| utrob. Taost su |e zva
"cnober ptcom".
Gde god da se nade, fenks se povezu|e sa uskrsnuem, besmrtnou, pobedom nad
svm nedaama zm sama, zbog toga to zran|a z pepea. Tako |e fenks postao
om|en smbo na ranm hranskm nadgrobnm spomencma. U ode|ku 25 -26
n|egovog psma Kornanma, Sv Kement, rmsk Bskup, podrao |e egendu o
fenksu kao potvrdu Hrstovh mo da vaskrsava veru|ue |ude. On ctra |oba kad
ova| kae: "T e uzd teo mo|e, ko|e |e pretrpeo sve ove patn|e".
Na mnogm mestma e se na ptca fenks kako predstav|a Hrsta. U mnogm
zem|ama se verovao da u |ednom vremenu v samo |edan fenks. On se rada sam
od sebe ne prat prrodne zakone reprodukc|e. U Sredn|em veku se verovao da
fenks vaskrsava z mrtvh pose tr dana.
Cesto |e prkazvan kao smbo Hrsta, sa pamnm drvetom (|o |edan smbo
uskrsnua) kako nos pamnu grancu (smbo tr|umfa vota nad smru), kako
nos masnovu grancu (smbo mra ko| Bog nud |udma).
Fenks smbozu|e ponovno roden|e, nadu, esttost, brak, veru, posto|anost, eto,
venost, besmrtnost, svetost. On |e predstava kosmke vatre z ko|e |e svet
stvoren u ko|o| e skonat. Rm|an su oskava k fenksa na novma
meda|ama kao znak n|hove e|e da Rmsko carstvo tra|e veno.
Govor se da v 500, 1461 12594 godna (ovs o zvoru), fenks |e muka ptca
crveno-zatne bo|e. Nakon kra|a votnog kruga fenks zgor, a z pepea nastane
mad fenks. Mad fenks pepeo pretvor u |a|e a|e ga u grad Heopos (grk
Grad sunca) u Egptu. Govor se da se z|e kad |e oz|eden, a to dokazu|e n|egovu
besmrtnost - smbo vatre.
Nek smatra|u da |e fenks prvobtn prmer stvar ko|e se ne mogu vdet (kao to |e
npr. Bog) ve se samo mogu razum|et preko n|hovh mena atrbuta. N|eno me
pot|ee od grke re ko|a oznaava crvenu bo|u, |er se fenks vee za vatru sunce.
Opsan |e kao zatna arena ptca. Nek kau da fenks nkada ne |ede. Drug kau
da on samo p|e |utarn|u rosu
|o |edna osobna mu |e da pomou suza moe z|et bo kakvu ranu.
>zoterichniJ occultno-reli0ijski K simboli
-entagram
Smbo ko| se esto pogreno tuma na|neshvaen| smbo
Pentagram |e dugo bo povezan sa mag|om mster|om.To |e na||ednostavn| obk
zvezde ko| se moe nacrtat z |ednog poteza (z |edne n|e).Nekada se nazva
beskonaan vor.Druga mena su Gobnsk Krst (Gobn Cross),Pentafa,Vet|e
stopao,avo|a Zvezda.
Dugo se veru|e da |e pentagram vro mona protekc|a od za demona,prema tome
smbo |e zatte bezbednost, nos se kao ama||a za uopte sreu.Stara amerka
narodna pesma Green Grow the Rushes, O! se odnos na pentagram znad vrata
prozora.Pet |e smbo kod tvo|h vrata (Fve s the symbo at your door.).Potenc|a
asoc|ac|a pentagrama |e evouraa kroz stor|u.Danas |e ugavnom to sveprsutn
smbo Neo-Pagana sa dubokm mag|skm paganskm znaen|em smbokom.
Smbo Pentagram se danas prpsu|e mnogm znaen|ma,ako su mnoga znaen|a
postav|ena u ne tako daeko|,vro bsko| proost.Ipak on |e koren kroz stor|u u
mnogm kontekstma.
Na|ran|a poznata upotreba Pentagrama datra |o z doba Uruk 3500 godna pre
nove ere u Ur of the Chadees u antko| Mesopotam| gde |e naden na crepovma
(krhotnama) za|edno sa drugm znacma peroda ko| |e povezan sa na|ran|m
poznatm razvtkom psanog |ezka.U kasn|m perodma Mespotam|ske umetnost
pentagram |e koren u kra|evskm spsma bo |e smboka mper|astke mo
ko|a se produu|e ka 4 strane sveta.Medu |evre|ma, smbo |e prpsan Istn pet
kn|ga Pentateuch-a.Cesto se pogreno nazva Soomonov peat (vd heksagram)
ako |e n|egova upotreba ba paraena sa heksagramom.U Antko| Grko|,nazva se
Pentapha, prema tome to se sasto| od 5 sova A.Za razku od ran|h cvzac|a,
Grc generano nsu dodava neka druga smbona znaen|a svo|m sovma u
azbuc,mada su odreden smbo posta povezan sa obcma pozc|ama Grkh
sova (npr. Gammadon, Apha-Omega).Geometr|a pentagrama n|egove
metafzke asoc|ac|e su stravane od strane Ptagore|aca (pose Ptagore 586-506
g.p.n.e) ko| ga |e smatrao za ambem perfekc|e,savrenstva.Za|edno sa drugm
otkrvenm znan|em geometr|skh fgura proporc|a, preao |e u post-Heensku
umetnost gde se zatna proporc|a moe vdet u dza|nu nekh hramova.
Ran Hran su atrbutra pentagram sa 5 rana Hrsta,od tada pa do
sredn|ovekovnh vremena,bo |e man|e znaa|an Hransk smbo.Pre vremena
Inkvzc|e,n|e bo zh povezanost sa pentagramom.Pre |e n|egov obk
podrazumevao Istnu,regozn mstczam rad deo Stvaraoca.Car Konstantn I ko|
nakon to |e dobo pomo Hranske crkve u svo|em vo|nom regoznom
preuzman|u Rmskog carstva 312 god,|e korsto pentagram za|edno sa C-ro
smboom (smboan obk krsta) u svom peatu prvesku.
Ipak,krst (smbo patn|e) |e rad|e nego pentagram (smbo Istne) bo koren od
strane crkve ko|a |e naknadno doa do mo |a manfestac|a sudbne |e ba da
Uzurpra vrhovnu mo Rmskog carstva.
Godn|a crkvena gozba Epfan|e,prosav|a|u posetu tr Mudraca detetu Isusu kao
Crkvena ms|a da se donese stna ?Gentes?? |e maa pentagram za smbo, (ako
|e u danan|e vreme smbo promen|en u petokraku zvezdu zbog reakc|e na Neo-
Pagansku upotrebu pentagramu, druge).
U egend Sr Gawana Zeenog vteza,pentagram |e bo Sr Gawanov gf (gyph)
upsan u zato na n|egovom ttu,smbozra|u 5 vtekh vrna -
Vekodunost,Utvost,Cednost (Devanstvo,Cstota,strogost
sta),Vtetvo,Pobonost.
U sredn|evekovnom dobu,beskra|n vor |e bo smbo Istne bo |e zatta od
demona.Koren |e kao ama||a za nu zattu da uva na prozorma
vratma.Pentagram sa |ednm krakom nagore smbozu|e eto, sa dva kraka nadoe
bo |e smbo za zmu.Tokom dugog peroda Inkvzc|e bo |e mnogo progaavan|a
ob|av|van|a a optub u nteresu pravovernost emnac|e
|eresa,krvover|a.Crkva |e zaostaa u perodu pravog dabozma svega to se
protvo.Pentagram |e vden kao mogunost da se smboe avo u obku |aree
gave Bafometa ba za oboavan|e tog Bafometa su Inkvzc|st optu
Tempare.Domnkanc u Inkvzc| su skrenu pan|u sa Hranskh |eretka na
Paganske Vetce,na one ko|e su kao prhvate Hranstvo a da|e prate staru
reg|u na mudre (Vetce,Magove s.) medu n|ma.U en|u Vetca, drug rogat
bogov kao to su Pan posta su ekvvaent avou (Hranskom konceptu)
pentagram narodn smbo zatte,po prv put u stor|,|e u|ednaen sa zom nazva
se Vet|e stopao.Stara reg|a smbo su ot pod zem|u od straha ko| |e crkva
uvaa, tu su osta da venu,vekovma.U osnvan|u Hermetczma, u ta|nm
drutvma zanat|a, umetnka uenh |ud daeko od o|u crkve n|ene
parano|e,proto-nauka ahem|e se razva za|edno sa svo|om okutnom fozof|om
skrvenm,krptnm smbozmom.Grafk geometr|sk smbozam |e postao vro
btan perod renesanse se ''podgao,,.
Koncept mokrokosmkog sveta Coveka kao anaog|a makrokosmu,vem
unverzumu duha eementane mater|e |e postao deo tradconanog zapadnog
uen|a,dok |e dugo dugo bo u stono| fozof|.Pentagram zvezda Mkrokosma,|e
smozraa oveka u Mkrokosmu,predstav|a|u u anaog| Makrokosmk
unverzum.
Pravan (okrenut krak na gore) pentagram ma snost sa ovekom sa nogama
rukama rarenm.U Tycho Brahe-ovom Caendarum Naturae Magcum Perpetuum
(1582) po|av|u|e se pentagram sa ove|m teom odredenm, u Hebre|skom za
YHSVH asocran |e sa eementma.Iustrac|a Braevog savremenka Agrpe (Henry
Corneus Agrppa von Netteshem) |e u snm proporc|ama prkazu|e 5 paneta
Mesec,u centrano| tak,genta|ama.Druge ustrac|e peroda od Roberta Fuda
(Robert Fudd) Leonarda da Vn|a pokazu|u geometr|ske veze oveka
unverzuma.
Kasn|e,pentagram |e postao smboka veze zmedu gave 4 ana otuda sta
koncentrac|a boega ( duha) do 4 tradconana eementa mater|e,
zem|a,voda,vazduh,vatra - Duh |e sutna.
U sobodnom Masonstvu,ovek kao Mcroprosopus |e bo ostao asocran sa
petokrakm Pentapha.Smbo |e koren, sprepeten uspravan za sedeeg
Gospodara kobe (kue).Geometr|ske osobne struktura Beskra|nog vora su
cen|en smbo|sk unet ob|edn|en u kompase uga 72 stepena,Masonsk
ambem predanost dunost.Poreka sobodnog masonstva su zgub|ena u dubn
stor|e,zamuena od strane tradconane ma|storske ta|nost reda,a posto|e znac
kroz stor|u o posto|an|u ovakvh snh ma|storskh udruen|a rtua smbozam
ko| |e ostao poznat samo nekocn, stor|a pentagrama |e ostaa zatvorena u sto|
vrst mster|e.Zenska grana Masonstva korst petokraku Istonu zvezdu sa dva
kraka na gore kao n|hov ambem.Svak krak pamt |unakn|u bb|ske nauke.
N|edna poznata grafka ustrac|a pentagrama povezanost sa zom se ne
po|av|u|e sve do 19. veka.Ephas Lev Zahed (ustvar pseudonm Afonsa Lus
Konstanta, odkauderenog francuskog katoka Abb) ustrra pravan pentagram
mkrokosmkog oveka pored obrnutog pentagrama sa |areom gavom
Bafometa.Ova ustrac|a prravan|e |e doveo do koncepta razth or|entac|a
pentagrama dobra za.
Protv Raconazma 18-og veka doa |e reakc|a u 19-om veku sa rastom novog
mstczma dosta zahva|u|u Sveto| Kaba (Hoy Oabaah),antka usmena tradc|a
|udezma vezana za kosmoog|u Boga unverzuma morane okutne stne
n|hove veze sa ovekom.To n|e toko reg|a koko sstem razumevan|a bazran
na smbozmu numerkm azbunm vezama re koncepata,Gematra.
Zatno doba |e uno mnogo da Hermetka Kabaa uznapredu|e rar n|eno
koren|e po svetu u svom vremenu snage (od 1888 do poetka Prvog Svetskog rata)
kroz spse radove mnogh prstaca doe su neke od mnogh vanh de|a
danan|eg Kabazma fozof|e mag|e. 1940-te godne Gerad Gardner |e usvo|o
pentagram sa dva kraka na gore kao peat (sg) drugog stepena nc|ac|e u novo
nastam,Neo-Paganskm rtuanm Vetaren|em,kasn|e poznato kao
Wcca.Pentagram sa |ednm krakom na gore za|edno sa trougom takode vrhom na
gore predstav|a tre stepen nc|azac|e.(Sa trougom vrha na doe predstav|a
prv stepen).Tek od kasnh 1960-h godna pentagram se ponovo nos kao ama||sk
smbo.Za|edno sa dogada|ma,sa rastom popuarnost nteresa za vetaren|e
Vku pubkac|om mnogh kn|ga (uk|uu|u nekoko romana) na tu temu,doo
|e do reakc|e crkve.U svo|o| kra|nost,|edan aspekat reakc|e bo |e estabmentu
satanstkog kuta - Satanne Crkve - od Anton LaVaya.Za svo| ambem,ova| kut |e
usvo|o obrnut pentagram nakon ske Bafometa Ephas Leva (sepc,mora su,
neka smse svo| smbo, dubrad aaaaa :-0 ).Reakc|a Hranske crkve ba |e da
osud kao zo sve one ko| su uze Pentaphu za smbo pa ak da progase sam
smbo za sto zo,ba kao to |e bo stav |ud prema svastc pose rata.
Razka zmedu krak na gore krak na doe obka pentagrama postaa |e
akcentrana,nagaena u gavama pagana dovea do koncepta beog crnog
vetaren|a,bee crne mag|e.On ko| su uze spred svega |ak n etk kod Vke,
''I ne povred nkoga,rad ta e,, ('An t harm none, do what you w') nsu ee
da budu rascepan stom rukom kao satanst |a |e fozof|a |edna od domnac|a
duhom od strane fzkog tea - prortet mater|e fzkog posto|an|a.
Stoga,uprkos upotreb raztm znaen|ma obrnutog pentagrama kao smbo
Gardnerove nc|ac|e,drug Vkanc,prmetno u S|edn|enm Amerkm Dravama
gde fundamentast Hran su poprno agresvn prema onma ko| ne dee
verovan|a sa n|ma,su protv svake upotrebe smboa.Kau da ak upotreba
pravnog pentagrama dovod do soc|ane dskrmnac|e protv pagana u nekm
za|edncama.
Druga|e, pentagram pentak |e postao vrsto ustanov|en kao uoba|en Neo-
Pagansk Wccansk smbo,postza|u mnogo aspekata mstke asoc|ac|e za ko|e
se danas esto ms da su antk fokor.
Starost antnost pentagrama |e sgurna n|egova znaen|a asoc|ac|e su
evourae bvae obogaene kroz stor|u.N|egova upotreba u modernom
paganzmu kao smbo grupe |e od ste vanost kao krst u stor| Hranstva ve
u sveprsutnost atrbutranm znaen|ma e potenc|a nego u antnost.Od
svest stavova prema zem| potovan|a vota modernh Pagana |e ve doo do
pomera|a ka zatt sauvan|u ekoog|e resorsa nae panete.Moda e on vdet
zoru novog doba nade moda samo kra| doba |ud.
-&#AG"AM II
1.Pentagram se |av|a u dva obka: kao petougao kao zvezda (deset
ugova).Smboka mu |e mnogostruka, a se uvek teme| na bro|u pet ko| zrazava
|ednstvo ne|ednakh deova.Pentagram |e zato mkrokosmos.Pet krakova
pentagrama uskadu|u u podnom spo|u bro|ku 3 ko|a oznaava muk prncp
bro|ku 2 ko|a odgovara enskom prncpu.Smboyu|e, dake, andrognost.Su kao
znak raspoznavan|a anovma stog drutva: u antc,na prmer, ptagore|cma.
Pentagram |e |edan od k|ueva ko| otvara|u put do ta|ne.
Pentagram zna brak, sreu,spun|en|e. Nekada se smatrao smboom savrene
de|e. Prema Paracezusu pentagram |e |edan od na|mon|h znakova. Ptagore|sk
pentagram - ko| |e u Evrop postao pentagram gnostkog Hermesa - ne |av|a se
samo kao smbo spozna|e, nego kao sredstvo vraan|a stcan|a mo.Lkove
pentagrama upotreb|ava su arobn|ac za praktkovan|e svo|e mo: bo |e
pentagrama |ubav, uroka td.
2.Ako pentagram n|e petougao, nego petokraka zvezda, u masonskom predan|u se
nazva Pamenom zvezdom. Uz odredenu ogradu Z.Bue (|.Boucher) navod ovo
Ragonovo tumaen|e: Kod Egpana |e ona (pamena zvezda) ba ska Izdnog
Sunevog sna, tvorca godn|h doba, te ambem kretan|a; ska onog Horusa,
smbo pramater|e, nepresunog zvora vota, ska one skre svete vatre, ko|a |e
unverzano seme svh ba.Za masone ona |e ambem Gen|a ko| duu uzde do
vekh stvar.Autor podsea da |e pentagram bo om|en smbo ptagore|aca...
Ucrta b ta| smbo na svo|a psma kao pozdrav, to |e odgovarao atnsko| re
vae. Pentagram se nazvao ugea; bogn|a Hg|a ba |e bogn|a zdrav|a; svako od
sova ko|a ne tu re postav|ao se na |edan vrh pentagrama.Pentagram zraava
neku mo ko|a |e stvorena sntezom kompementarnh sa.
-entagram III
Pentagram |e moan smbo protekc|e baansa, svak od krakova taaka
predstav|a 5 eemenata (4 spo|ava|ua eementa za|edno sa u|edn|u|um
eementom Duha).
Pentagram okrenut sa krakom na gore predstav|a red, sa svm na svom pravom
mestu.U ovome |e Duh prkazan gore,znad ostah eemenata - meso |e podredeno
Duhu.Obrnut pentagram moe bt smbo za (na st nan na ko| |e prkazan
obrnut krst),gde Duhom vada|u mater|an eement. U odredenm paganskm
reg|ama bazranm na prrod,obrnut pentagram |e dobrotvoran smbo gde
predstav|a muko boanstvo,Rogatog Boga, ko| |e popztvna sa.U ovom sua|u
su dva kraka ko|a su okrenuta nagore stzac|a bo|eg zgeda.
Zbog toga to pentagram sa krakom nagore predstav|a se gradvne bokove
prrode u spravno| manfestac|, posedu|e vro smru|u, harmonan utca|.
Fzk svet |e fnana krstazac|a vh sa, tako manfestovan svet (kao sto |e
Makhut, Kabbasta) eement Zem|a se smatra|u za kompozc|u drugh
eemenata.Poto |e pentagram predstav spa|an|a eemenata u |edno, nekada se
korst za predstav|an|e eementa Zem|e.Prmer ovoga uk|uu|u eementane
aate Ceremon|ane Mag|e, gde |e pentak (dsk na kome |e upsan pentagram)
odgovara Zem|, Tarot,gde |e ser|a pentaka (sut of pentaces) Zem|ana ser|a
p.
Pentagram predstav|a mkrokosmos unutran|e energ|e,dok heksagram
predstav|a makrokosmos spo|an|e energ|e. Pentagram se esto mogu na u
prrod, u cveu krstazovanm obcma, na prmer, n|hov obk se moe korstt
za crtan|e |udske fgure sa torzom udovma u pravno| proporc|, kao to |e
ukazao na to Leonardo Da Vn|ev (1452-1519) poznat crte "Vtruv|anskog
oveka" (naprav|enog oko 1492 nazvanog po rasprav o proporc|ama mukog
ove|eg obka od strane antkog Rmskog arhtekte Vtruv|a (Vtruvus)).
Kao ekspres|a bro|a 5 u n|egovom dnamkom aspektu,pentagram |e povezan sa
sefra Geburah na Drvetu Zvota. Takode predstav|a 5 Hndustkh eemenata
Tattva (Prthv - Zem|a, Apas - Voda, Vayu - Vazduh, Te|as - Vatra Akasha - Duh),
5 eementanh aktvteta Kneske fozof|e (Zem|a,Meta,Voda,Drvo Vatra).
Pentagram |e |ednopotezan (npr. moe se nacrtat z |ednog puta bez odva|an|a
oovke od papra. tako da se ako crta u vazduhu sa mag|skm aatom,kreu od
bo ko|e od 5 taaka krakova pomera|u u bo ko|a dva pravca.N|e znenadu|ue
to to |e pentagram vaan smbo u Mag|, moe se crtat u nvocra|um
tera|um obcma. Vro vaan prou|u protektvn rtua.
-entagram IV
-&#AG"AM7 %dbrana od zlih d3inna
=ako djeluje> Pentagram suz za odbranu od zh duhova demonskh sa se
korst za n|hovo potcn|avan|e. Tme se podstce bo|e zdrav|e, samopostovan|e
unutrasn| razvo|. A pentagram se korst za caran|e, ba|an|e, a smatra se da |e
posebno opasan u poukrugu kad su mu dva kraka okrenuta prema gore (to |e
ob|ez|e v|estca).
Njegova povijest> Pentagram |e poznat pod razctm menma: zv|ezda v|estca,
v|estcn krz, vukodakova noga, pentake, betehemska zv|ezda, carobn|akova
zv|ezda, pamena zv|ezda. Ponekad se upotreb|ava za predstav|an|e Afe Omege
Krstove kao n|egovh pet sveth rana. Cgan pentagram nazva|u zv|ezdom
mudrost n|egovo znacen|e dokazu|u tme sto popr|eko razrezana |abuka svo|m
s|emenkama n|hovm s|edstma stvarno tvor pentagram.
Smatra se da n|emack nazv Drudenfuss potce od Torove kcerke Thrud. A Thrud
znac moc su. Ona |e pos|edovaa moc da se pretvor u abuda c| |e otsak noge
scan pentagramu.
Po predan|u znak pentagrama se mora nacrtat u |ednom potezu, sto pods|eca na
akemcarsko pravo da se zapocet rad na nekom "vekom d|eu" ne sm|e
preknut.
AG"I-I -&#AG"AM7 -rotiv negativnih sila
=ako djeluje> Ova| smbo predstav|a snaznu zasttu protv svh nepr|ate|skh
negatvnh sa. On pomaze cov|eku da sam otkr|e vasttu vr|ednost, da nade
unutrasn| mr, srecu zadovo|stvo.
Njegova povijest> |ednu var|antu pentagrama stvoro |e Ha|nrh Korne|e Agrpa od
Netesha|ma. Za|edno sa Paracezusom on se ubra|a u na|poznat|e sredn|ov|ekovne
akemcare.
Agrpn pentagram predstav|a goog muskarca c|h |e pet "ugaonh tacaka" -
gava, ruke noge - postav|eno na ugaone tacke pentagrama. Ostao |e
neraz|asn|eno sta tako razapet cov|ek zapravo predstav|a - |e to obgro sv|et, |e
povezan sa tockom zvota prkazu|e svetoga Pava okovanog u anac |ubav
mudrost Boz|e. U svakom suca|u pentagram skovto predstav|a povezanost
cov|eka mkrokosmosa cov|ekovog sv|eta ko| |e, po ucen|u hermetcara, refeks|a
odraz makrokosmosa, odnosno ctavog unverzuma. |er spoznat cov|ekov
mkrokosmos znac stovremenu spozna|u makrokosmosa ta|n posto|an|a.
Heksagram
Ta| k sastav|en od dva |ednakostranna trouga postav|ena |edan preko drugog
tako da |e vrh |ednog okrenut prema gore, a vrh drugog prema doe, ne
estokraku zvezdu, |edan |e od na|unverzan|h smboa.U Ind| susreemo
estokraku zvezdu pod menom |antra; kod |evre|a, hrana musmana pod
menom Soomonov peat.Naazmo |e u gptc sredn|oamerkh cvzac|a.U
hermetko| fozof| predstav|a sntezu evoutvnh nvoutvnh sa, ko|a nasta|e
prodran|em |ednog tro|nog sastava u drug. Ind|sko predan|e u tome vd
s|edn|en|e Sve Sakt, teme|nu h|erogam|u. Pshook, prema |ungu, to
|ednstvo suprotnost smbozu|e |ednstvo nog proaznog sveta.Napokon
s|edn|en|e due s bogom c| |e svh reg|a.
Heksagram |e kao knesk smbo sasvm druga|.Knesk heksagram su sakup|en
u kn|z | ng, poznato| pod menom Kn|ga promena.Izgeda da |edno ta kn|ga n|e
ba spa|ena kad su be untene fozofske kn|ge po naredb Kn Se Huang T|a (On
She Huang D) u III veku pre n.e. Prema Masperou, ona pote z VIII VII veka.
Heksagram su kov sastav|en od est crtca. Te crtce su nesprekdane ( _ )
sprekdane (--) predstav|a|u dao opte naeo ko|e oznaava
poredak.Nesprekdane n|e u heksagramu smbozu|u sunce,topo,deovan|e,muk
eement, neparn bro|, |ang.Svaka sprekdana n|a predstav|a suprotno - hadno,
pasvnost,ensk eement, parn bro|, |n. Heksagrama ma 64; prva dva su:
jedan iskljuivo
jang
to zna da se sasto| samo od nesprekdanh n|a ko|e predstav|a|u oca,
snagu,sunce;
drugi iskljuivo
jin
sastav|en samo od sprekdanh n|a,a smbo |e ma|ke, pasvnost, meseca.
Ostaa 62 smboa se sasto|e od nesprekdanh sprekdanh eemenata, na|ee u
ne|ednako| razmer, s zuzetkom.
simbola br. 11
ko| predstav|a bagostan|e, ast, sobodoumnost.
i simbola br. 12
ko| predstav|a preprke, nesree, zoba
Prema onome to znamo o drevno| knesko| ms,red u svetu uspostav|en |e
uravnoteen|em dva prncpa |na |anga tan|e, mutac|om. Smbono
sastav|an|e heksagrama podeavan|em n|a samo po seb smbozu|e stan|e dao
ko|e uprav|a svetom bma tako da|e eemente ko| mogu bt teme| |ednog
shvatan|a sveta,ogke kasfkac|e stvar, a mogu ak pronknut n|hovu
bt.Heksagram su smbo soen od geometr|skh formua,a odnose se na deane
tra|ne praobke; tan|e heksagrama omoguu|e neku vrstu pshoanaze ko|a se ne
teme| na sub|ektvnom tumaen|u ute|a, nego na bro|ano| kombnac|
n|a.Star su Knez tvrd da, poznava|u | ng neprestano ga produb|u|u,
mogu otkrt ta|na ba stvar, predskazat n|hovo ponaan|e doneke n|ma
uprav|at.
$olomonov -e0at
Soomonov peat n estokraku zvezdu, san|enu od dva |ednakostranna
medusobno ukrtena trouga.Ta| k prava |e suma hermetke ms.Sadr, prvo,
etr eementa: trougao s vrhom prema gore predstav|a vatru; trougao s oborenm
vrhom vodu; trougao vatre sa okrn|en osnovcom trouga vode oznaava vazduh;
nasuprot tome, trougao vode okrn|en osnovcom trouga vatre odgovara zem|. Sve
to u|edn|eno u estougu predstav|a sveukupnost eemenata unverzuma.Uzmu
se etr postrane take zvezde, na ko|ma su zgodno smetena etr teme|na
svo|stva mater|e, otkrva|u se odnos zmedu etr eemenata svo|stava
suprotstav|enh dva po dva:Uz vatru du vrue suvo,uz vodu vano hadno, uz
zem|u hadno suvo, uz vazduh vano vrue.Varran|e th skopova prozvod
raznovrsnost mater|anh ba.Tako se Soomonov peat ukazu|e kao snteza
suprotnost zraz kosmkog |ednstva.Soomonov peat obuhvata, takode prema
hermetkom predan|u, sedam osnovnh metaa, to |est sveukupnost metaa, kao
sedam paneta u ko|ma |e saeta sveukupnost neba. U centru su zato Sunce; na
gorn|em su vrhu srebro Mesec; na don|em oovo Saturn; na gorn|em desnom vrhu
bakar Venera, na don|em va Merkur; na gorn|em evom vrhu gvode Mars,a na
don|em kaa| |upter.Na osnov tog estouga moga b se uvestrut gra odnosa
medu eementma, svo|stvma, metama panetama s n|hovm raznm estvcama
smboa.Ceokupna msao trud ahem|e se sasto|e u tome da se postgne
preobraa| nesavrenog, ko|e |e na perfer|, u |ednstveno savrenstvo, ko|e |e u
centru, a ko|e smbozu|e zato Sunce.Svoden|e mnogostrukog na |edno,
nesavrenog na savreno, san svh naunka fozofa, zraeno |e u Soomonovom
peatu.Nek tuma nsu okeva da predu s mater|anog pana na duhovn pan da
u ahem|skom Vekom deu vde askezu mstku ko|ma |e c| da be, pode|eno
zmedu n|egovh bro|nh skonost, vrate s|edn|enost s n|egovm boanskm
prncpom.
'ednopotezni HeQagram J,nic.rsal HeQagramI
|ednopotezn Heksagram se tako nazva zbog toga to se moe nacrtat z |ednog
poteza bez prekda.Ovo |e vro vano u rtuano| mag|, gde |e kontnuana n|a
preferrana ve nego preknut pokret.
Smbo |e zveden od strane Zatne zore (Goden Dawn), a kasn|e adaptran od
strane Aester Crowey-a kao zamsao od nog znaa|a.Cesto ga nose Theemt
kao znak reg|ske dentfkac|e prepoznavan|a.
Stvoren |e u svrhu crtan|a fgure |ednm potezom,kao to su osta magn pogon
kreran - pentagram |e |edan od prmera.Ovo |e od vekog znaa|a u rtuano| mag|
kada se mora|u pravt nvocra|u tera|u heksagram.
Krau|eva adaptac|a |ednopoteznog heksagrama |e postava ruu sa pet
atca,smbozra|u pentagram ( boansku enstvenost),u centar; smbo u ceost
stvara 11 (5 atca rue + 6 taaka heksagrama), bro| boanskog |ednstva.
Haos zvezda J haos ta0ka= haosHeraI
Haos zvezda |e bcasta naprava sa osam |ednako uda|enh strea ko|e s|ava|u z
centrane take.Orgnano pote od strane psca fantastke noveste Mchae
Moorcock-a kao smbo haosa (bezgranne mogunost). Haos toak |e usvo|en kao
smbo Haos mag|e.Trenutn zaob|en obk |e zveden od strane autora haos
magara Peter Carro-a.
Ankh
Ankh |e magn krst vor, nazvan ?ivi (od Nem Ankh), esto se upotreb|ava u
konograf| suprotnost. Svo|m ovaom znad krsta mogao b makrokosmk da
predstav|a sunce,nebo,zem|u,a mkrokosmk oveka. Na|ee se tuma kao
znak ko| zraava pomren|e suprotnost s|edn|en|e aktvnog pasvnog
naea,to,n se, dobro potvrdu|e n|enca da u eeem pooa|u predstav|a
dvostruka seksuana obee|a; kao nd|ska predstava androgna,usprav|enog na
otosovom cvetu veoma reastk zvedenog. Tumaen na tradconan| nan, on
|e, prema Sandoru (Champdor), smbo mona godna budueg vota. N|egov krug
|e savrena ska onoga to nema nema n poetka n kra|a; predstav|a duu ko|a |e
vena,|er |e prozaa z duhovne supstance bogova. Krst prkazu|e stan|e transa u
ko|em e boro nc|ant; tan|e, on predstav|a stan|e smrt raspee zabranka,
pa su u nekm hramovma svetenc nc|anata poega na krevet u obku krsta...
Ona| ko |e posedovao geometr|sk k|u ezoterkh mster|a, | |e smbo upravo
ta| krst sa drkom, znao |e da otvor vrata sveta mrtvh mogao |e da otkr|e skrven
smsao venog vota.
Bogov kra|ev, a gotovo uvek Izda, ma|u u ruc ta| krst kao znak da dre vot da
su besmrtn.Poko|nc ga dre u ruc u asu pshostaz|e kad su na sunevo| barc
kao znak da moe od bogova tu besmrtnost. Ankh |e smbozovao sredte z ko|eg
teku boanske osobne napc besmrtnost: uhvatt ga u ruke znao |e napt se na
samm zvorma. Krst se ponekad drao odozgo, za drku - naroto za vreme
pogrebnh sveanost: tada |e obkom podseao na k|u; on |e bo k|u ko| |e
otvarao vrata grobnce na Po|u Iaou, u svet venost. Ponekad se krst sa drkom
dr posred ea, medu oma: takav uvod nc|anta u mster|e obaveze ta|ne: tm
se k|uem ta|ne zatvara|u pred profanma. Ako b ona|, ko| |e uvao u na|vem
vden|u, ko| |e bo obdaren vdovtou ko| |e probo koprenu onostranog, pokuao
otkrt mster|u, zauvek b ga zgubo.
K|u sa drkom se esto, kao smbo venost, pored sa Izdnm vorom.To n|e
zbog pravaca pravh n|a ko|e se u mat produava|u u beskra|, ve zato to se
n|e sav|a|u u zatvorenu krvu u ko|o| se susreu. ta| prsten smbozu|e
beskonanu votnu energ|u postoveenu sa Izdom, odake pote svak obk
vota. Sv ko| hoe da sauva|u svo| vot nose ga takode kao tasman. Krst sa
drkom se moe postovett sa drvetom vota,sa svo|m stabom kron|om.
Izdn vor, sa nekom vrstom pke ko|a okruu|e grane prsten krsta, kao zamrene
upetene kose, ma soen|e znaen|e. Smsu znaka vota besmrtnost doda|e
smsao veza ko|e nas uvru|u sa smrtnm zema|skm votom ko| |e potrebno
razmrst da b se prstupo besmrtnost.Odre tvo|e veze, kae |edan tekst z
egpatske kn|ge mrtvh, razmrs Neftsne kovrde : Bstav su on ko| nose
prsten.Oh! v ko| noste prsten! U snom smsu,|edna budstka kn|ga ma
nasov: Kn|ga odmotavan|a vorova. Dok obn krst sa drkom smbozu|e
boansku besmrtnost, steenu e|enu, Izdn vor ukazu|e na usove za tu
besmrtnost: odmotavan|e vorova, u bukvanom smsu, razreen|e.
!Bastika
vastka |e |edan od na|raren|h na|star|h smboa.Susreemo ga od
daekostone Az|e do Sredn|e Amerke, u Mongo|, Ind| severno| Evrop.Bo |e
poznat Ketma,Etrurcma,staro| Grko|, od n|ega |e zveden ornament ko| se nazva
grkm.Nek su tvrd da pote od stanovnka Atantde, to |e trebao da potvrd
n|egovu veku starost, a u vez,moda,s skonskm tradconanm znaen|ma.
Ma kako bo, svastka |e |edan od na|veznan|h smboa ko| su bro|ne cvzac|e
prhvate kao gavno znamen|e.Svastka smbozu|e vertkanu osovnu toka sa
etr kraka,|e |e kruno kretan|e prkazano zavrnuem svakog po|ednog kraka,kao
da trake v|ore na vetru kao da su stope u pokretu... Romansk kov Hrsta esto
su prkazan oko neke sprae svastke: t kov da|u rtam stavu, rasporedu|u
pokrete, nabore odee. Tme se ponovo uvod star smbo stvaraakog vrtoga oko
koga se postepeno rasporedu|e h|erarh|a stvoren|a ko|a emanra|u z n|ega...
Bez obzra na to kakvo znaen|e maa, svastka ogedno ukazu|e na kruno
kretan|e oko sredta, oko nepomne gavne ko|a |e stoer po|avnog sveta.Ona |e
smbo nasta|an|a unverzanh ckusa, tokova energ|e: ne ovosvetovne, nego
deovan|a naea na po|avnost. U tom smsu dugo se moga smatrat Hrstovm
znamen|em od katakomb na sredn|ovekovnom zapadu do nestor|anzma u
stepama; a u tom smsu |e znamen Bude, |er prkazu|e Toak zakona
(Darmaakra) ko| se okree oko svog nepomnog sredta.U n|egovom sredtu |e
ponekad prkazan Agn.U masonskm smbozmu sredte svastke predstav|a
poarnu zvezdu, a etr gamme ko|e |e ne predstav|a|u etr gavna pooa|a
Vekog Medveda oko n|e.
Izgeda da dva smera okretan|a svastke nema|u znaen|a ko|e m se pokuavao
prpsat.No ta dva smera ukazu|u na dva navo|a dvostruke sprae,dvo|ak tok |n
|ang kosmke energ|e,okretan|e sveta vdeno s |ednog drugog poa (Genon
/Guenon/).
U hndusko| konograf| svastka ponekad naprosto zamen|u|e toak, na prmer kao
znamen naga.No ona |e znamen Ganee,boanstva spozna|e, a ponekad po|avn
obk vrhovnog naea.Ravn deov krsta svastke odgovara|u uoptenom gore
znesenom smbozmu,a zakrv|en deov ukazu|u na to da spo|ne stvar sveta ne
vode drektno u gavnu, u bndu.Put naea |e zakrv|en (vakra).
U Kn |e svastka znak za bro| deset h|ada, to |e sveukupnost ba po|avnog.Ona
|e prvobtn obk znaka fang: u tom sua|u pokazu|e etr smera etvrtastog
prostora,zem|e,vodoravno ren|e z sredta.Moda ma veze sa rasporedom
bro|eva Luua (Lushu), ko| u svakom sua|u ukazu|e na kruno kretan|e.
Ima zvedenh obka svastke,kakav |e,na prmer,obk sa krakovma u obku krve
u Bask|, ko| naroto |asno podsea na dvostruku sprau.Takav |e sekundarn obk
k|uaste svastke | svak krak predstav|a k|u: to |e vro obuhvatan zraz
smbozma k|ueva, gde vertkana osa odgovara svetenko| funkc|
sostc|ma, vodoravna osa kra|evsko| funkc| ekvnoc|ma.
-oreklo reci $vastika
Rec svastka potce z sansktrskog |ezka, ko|m se govor u Ind| u nekm deovma
|uzne |ugostocne Az|e.N|ma(Ind|cma, budstma td.) svastka znac predmet ko|
donos srecu.E to n|e sasvm suca|no |er sama rec kaze da |e smbo srece,
dobrobt...
Rec 'svastka' (suast) sasto| se od rec 'su' sto znac 'dobro' rec 'ast' (|e) sto |e
verz|a gagoa 'bt' t|. 'posto|at'.Iz svega ovoga prozaz da svastka znac 'dobro
|e' 'dobrobt', dok ona| sufks 'ka' predstav|a sufks za uman|encu, pa b s toga
svastka bo nesto tpa, 'dobrobtnc' nesto scno, u svakom suca|u rec |e o
mao|, stno| dobro| stvar.Posto| I teor|a da rec svastka potce z svete rec
'svastkah', sto znac 'bt srecan'.
%dakle potice svastika tj k.kasti krstM
Ono sto |e |edno sgurno, |este da se svastka po|av|u|e u mtoog| vecne naroda. I
star soven su |e poznava, kao smbo sret|e. Svastka kao smbo moze se nac
vec u ranom Vncanskom psmu, dake datra z 6000 godne pre nove ere. Rus
ma|u |edan specfcan nazv za svastku:KOLOVRAT!!!Rec |e kovanca:KOLO kao
Sunce VRAT kao vrtet, kretat, trcat, a kao tumacen|e rec VRAT, navod se zrak
t uca( N|egosevo deo 'Luca mkrokozma').Koovrat za razku od kascne svastke
ma osam krakova(moze se nac sa cetr).
Kod Rusa posto| dosta nazva svastku, evo nekh: , , ,
, , , e, , , , , e
e, , e, ee, e , e e, ,
P, E, , , R, Oe-T, PH,
...
Dake svastka, kukast krst koovrat |edno te sto. Med|utm, vecna storcara se
saze da svastka potce z Ind|e. Ipak, postav|a se ptan|e, posebno ako uzmemo u
obzr verodosto|nost naaza u Vnc, da ta| smbo zasta doaz sa stoka! Med|utm
ova| smbo bo |e poznat I narodma Mongo|e, Grcke, Sredn|e Amerke te Ketma,
Etrurcma te germanma..
Nek smatra|u da |e Grcka znedra ova| smbo. Name, svastka zasta |este Grcma
ba znana I od n|e |e zveden ornament sto se nazva grckm. |edna teor|a ko|a b
ospora tezu da |e prv put pronad|ena u Vnc |este ona da svastka potce |os od
stanovnka Atantde.naravno, s obzrom da |e I samo posto|an|e Atantde pod
znakom ptan|a, mozemo da odbacmo ovu tezu za sada.
Zvancna stor|a heradka ga svrstava|u u perod 2000 god. p.n.e. a vezu|u ga za
prear|evsku kuturu Mohendzo daro. Znacen|e svastkeSvastka |e |edan od smboa
sa na|vse znacen|a, prhvacen od strane vekog bro|a cvzac|a.
A u osnov, svastka predstav|a kretan|e, prvenstveno sunca.Ona |e smbo
nastanka unverzanh ckusa I tokova energ|e t| deovan|a prncpa na
po|avnost.Zato se ponekad smatra I za Hrstov znamen a I znamen Bude
( pogedat Tocak zakona )U masonskom smbozmu predstav|a poarnu zvezdu a 4
gamme predstav|a|u 4 gavna pooza|a Vekog Medveda oko n|e.
U Kn pak, Ona |e prvobtn obk kneskog znaka FANG I
predstav|a 4 smera cetvrtastog prostora, zem|e I horzontano sren|e z sredsta.
Takod|e moguce |e I povezanost sa rasporedom bro|eva LUSHUA ko| evocra kruzno
gban|e.Takod|e oznacava I bro| 10 000 sto |e bro| sveukupnost bt|a I svega
po|avnoga.
U hndustcko| konograf| ponekad zamen|u|e tocak a |e I znamen Ganeshe,
bozanstva spozna|e po|avn obk vrhovnog bozanstva. Ravn deov krsta svastke
name odgovara|u gore pomenutom smbozmu a zakrv|en deov ukazu|u da |e
put prncpa zakrv|en I zaobazan ( vakra ).
Na Tbetu |e znak srece tasman, a na ndo-budstckom prostoru svastka vaz za
'zhg' na Budnom srcu.Takod|e prsutna |e na raznm mozacma Stare Grcke, kod
Heena.U germansko| mtoog| se prkazu|e kao smbo Torovog cekca.
Svastka se po|av|u|e kroz ctavu svetsku umetnost, kao smbo za dobro
srecu.Cesto se vezu|e za bogove, , kod Sovena npr sa bogn|om Savom tzv.
Mater sva Sava.Takod|e svastka se po|av|u|e kao smbo hnduskog svetog
tro|stva tzv. Trmurt(Brama-stvarate|, Vsnu-odrzavate|, Sva-razorte|), ovo sveto
tro|stvo od starh reg|a ma|u(koko |e men poznato) samo Soven Indsu.Indus
ma|u Trmurt, m Soven(Srb) mamo Trgava.
Da|e, svastka moze predstav|at po|am renkarnac|e t ponovnog rod|en|a ko|
se nazva 'samsera' |os uvek posto| u hnduzmu |anzmu.
zged Svastke I var|ac|e.
Osnova svastke |este okomta osovna tocka sa 4 kraka, koga |e kruzno kretan|e
prkazano zavrnucem ( sav|enoscu tako rec) svakog kraka, scno stopama u
pokretu.
!rojne s. varijacije
Tako naprmer, romantck kov Isusa Hrsta cesto su bva prkazvan oko kakve
sprae, t| svastke.
Eto napomenucu |os |ednom, da |e Koovrat - Svastka kod Sovena mao 8 krakova,
mada se mogao nac I ona| sa 4.
U Bask| pak, moze se nac zveden obk svastke, kao naprmer Mesec sa
krakovma u obku krvu|e ko| podseca na dvostruku zavo|ncu.
Zatm vd|ena |e I k|ucasta Svastka, ko|o| svak krak predstav|a k|uc.
$vastika I moderno doba
Ne samo da |e Svastka smbo sa zuzetno mnogo znacen|a, vec |e I |edan od
na|cesce ekspoatsanh smboa kada..
Pre zb|an|a II sv. rata ba |edan od gavnh smboa Coca-Coe, naaza se na
mnogm razgedncama u SAD-u, rad|en su podn mozac sa mnostvom
sprepetanh svastka I . Med|utm prava ekspoatac|a svastke pocea |e upravo sa
II svetskm ratom.
Svastka se |av|a:
Na Germanskm presecama( Kowe, Munchenberg, speerbatte)
Na starom novcu kra|vne Danske
Na grobu Vo|vode Stha u Raven
Sveta germanska runa "Verdand"
Pod menom "M|onr" poznat kao cekc boga Thora
Cesta |e u starogermanskm Gbur-runama
Na mnogm vazama nad|enm u Tro|
Na pecatu ketskog grada Knososa pre 3000 god.
U sto doba Imhotep stav|a na desno rame Zoserovo
Na zgu Lagaskog pates|a Lugaande
Na omfor z INdokada gde Herkues otma Tronog.
Na sc Donsa Zagreusa u pompe|
Na grckog zatno| fbu pre 2700 god.(U brtanskom muze|u)
NA sc Smantskh Kon|aka( u Napu|skom muze|u)
NA vaz Apoona Artemde z Meosa (Atnsk muze|)
Na zdu bboteke Hong-Cou pokra|na Ce-Cang
Na neko| drevno| doz u Banongo (afrka)
Na tskansko| tkannn "andkra"u gan
Na unknow konzno| torb z Saage
Na machevma |apanskh samura|a
Na pastu ko| oznacava nekog boga za vreme Babonskog kra|a
U sveto| kn|z mongoskog naroda Mo-so( muze| zagreb)
Kod pemena |oruba u afrc
Na sarkofagu z Kazomene
Crkva Sv.Mar|e , Loreta na Hardcanma
Na vratma crkve Sv.Save u tok|u
Na stecn|acma u Lstc Moscma
Na grobno| poc brace Zenc z 4 veka
Na posud|u prahstor|skh skopna u Batmru
Sremska mtrovca - Kuca staor Srmuma
U Pompe| u |edno| kuc 160 x nad|en ova| smbo
|apoda u Lc
Ir, Makedon|a nacrtan naopacke pre nekh 6000 do 8000 god.
Zasto cetvorka...
Ne zna se n|ena tachn nastanak okac|a a pradan|a oko svastke se poprchno
sazu. Kaze se da ona predstav|a 4 osnovna eementa : vatru, vodu, zem|u
vazduh. L|ude ko| pokretom kresu vatru, 4 unakrsna pooza|a zem|ae sunca, vecn
zvot uskrsnuce, Boga Raa. Svastka |e podesn smbo. Cetr su crte tocka u
pokretu nekako zakrv|ene. Vsn|u se nekad zvoe "chakravatn" - pokretac tocka.
*nevni Izlaz $.nca 7
Sunce zaz u 6 :00 a upv na vegetac|u stze oko 9 :00, kada |e odskoco od CCA
za 45 stepen. Kumnu|e u 12 a zega nasta|e u 15 h. Pocn|e da zaaz oko 18h, a
mrak pada oko 21 h. Ponocn znak |e 00:00 a na|gor mrak |e u 3:00.
!otonizam
Po|am sotonzam (satanzam, d|abozam) oznaava oboavan|e demona, odnosno
Sotone, a u usko| |e vez s po|movma poput okutzma, arobn|atva crne mse.
Sotonzam |e v|era, odnosno v|erovan|e, nastao sk|uvo z |udske razoaranost
Bogom ko| n|e spuno svo|a obean|a, nt |udska oekvan|a. Stoga se v|ernc
obraa|u s za ko|u v|eru|u da |e snan|a od se Boga ko| ne da|e nta osm
praznh obean|a. Crna msa predstav|a osnovn rtua ovog v|erovan|a. Sveenk
ko| vod takav obred od|even |e u odoru nak ono| kranskog sveenka ko| vod
msu, osm to nos ogrta od koz|e koe, odnosno |areu gavu. |arac |e est smbo
Sotone dovod se u usku vezu s n|m. Crna msa predstav|a parod|u kranske
mse pr emu se kr okree naopako, motve zgovara|u natrake, zvode se
rtvovan|a, um|esto svetog vna u kaeu |e krv rtvovane votn|e ( osobe)
mokraa, te se zvode rtuane org|e.
-ovijest
Por|eko sotonzma n|e posve defnrano. Prema nekm zvorma smatra se da |e
francusk asnk Ges de Ras |edan od prvh osnvaa. Ras, ko| |e 1440. godne
optuen pogub|en zbog arobn|atva, kanbazma sadzma, ko| se prema
nekm zvorma ubra|a medu tzv. "pov|esne vampre", svakako |e |edna od prvh
osoba ko|e pov|est b|e kao demonopokonstva. Procvat sotonzma se |av|a u
Francusko| za vr|eme kra|a Lousa XIV. (17. 18. sto|ee). U Lngurgu su d|eova u
drugo| poovc 18. sto|ea vro surova grupa sotonsta (nazva se "|arc"), a ko| su
odrava obrede crnh msa, popraene zonma, muen|ma sovan|ma. Preko
400 prpadnka ove skupne bo |e uhvaeno ob|eeno, a on pak nsu nesta sve
do 1780. Prva kn|ga o sotonzmu "Grmore of Honorous" tskana |e u 17. Sto|eu,
mada |e na|v|ero|atn|e puno star|a. Tu su skup|ene sve upute za odravan|e crnh
msa pomou ko|h se przva demon. Doaz do pravog buma sotonzma odravan|a
crnh msa ko|e obcno vode skvaren sveenc ko| na msama odrava|u
seksuano-magne org|e. Takv rtua b su na|ee u Francusko| odv|a se pod
pokrovte|stvom |ubavnce Lousa XIV., madamme de Montespan, a odravao h |e
okutst La Vostn sveenk Abbe Guborg.
Na|poznat| sotonstk obred odrava su se u 19. sto|eu u Francusko|, a vodo h
|e Abbe Bouan ko| |e bo voda ogranka karmeanske crkve navodno |e
praktcrao crnu mag|u rtvovan|a d|ece. Sren|u novog v|erskog poretka stao |e u
kra| 1847. Papa ko| |e zopo ova| red n|egove s|edbenke. Osnva ovog ogranka,
Eugene Vntras, optuen |e za zvod|en|e crnh msa ko|e |e vodo go, masturbra|u
za vr|eme motve za otarom, te za homoseksuanost. Bouan |e skupa sa svo|om
|ubavncom, asnom sestrom Adee Chevaer, pob|egao z samostana, zrod su
dvo|e d|ece, a Bouan se spec|azrao za st|ervan|e demona metodama ko|e su
uk|uvae m|eavnu |udskog zmeta host|e ko|u |e ops|ednuta osoba moraa
progutat. Na |edno| od crnh msa rtvovao |e |edno od svo|e d|ece. V|erovao |e da
se prvobtn gr|eh Adama Eve moze skupt samo upran|avan|em seksa s
nkubusma sukubusma, odnosno seksuanm demonma. Stansas de Guata,
nae prpadnk n|egove grupe, autor |e d|ea "Sotonn hram", a bo |e u stanom
sukobu s Bouanom, a nek smatra|u da |e odgovoran za n|egovu smrt (Bouan |e
name umro od sranog udara).
ova era
Poetkom dvadesetog sto|ea s|ed nova era sotonzma ko|a se ut|eova u ku
Aestera Croweya, poznatog kao oca modernog sotonzma. Iako |e u n|egovm
uen|ma oto oboavan|e demona, posebno Sotone, on sebe nkad n|e smatrao
sotonstom, vec se dekarrao kao arobn|ak okutst.
Na|ve sotonstk pokret modernog doba zapoceo |e ezdeseth godna
dvadesetog sto|ea pod vodstvom Antona Szandora LaVeya (roden 1930. u
Chcagu) ko| |e 1966. osnovao Sotonstku crkvu u San Francscu |e |e d|eovan|e
prvuko veku pan|u |avnost. U madost |e rado u crkusu kao krotte| avova, a
to ga |e skustvo kako |e kasn|e sam tvrdo, pouo o posto|an|u unutran|h mo
mag|e. S|edee zanman|e mu |e bo to to se prdruo putu|uo| skupn u ko|o| |e
rado kao pomonk madonara. Rado |e zatm kao fotograf za poc|u, a |e
uznemren nas|em ko|e |e vdo napusto ta| pozv poeo svrat panno po raznm
nonm kubovma. U to vr|eme pon|e pohadat razne tea|eve o okutnom u
ko|ma e naut mnogo o obredma ko|e su odrava tempar, anov Hefre
kuba, hermetst, anov Zatne zore Aester Crowey; obred su se LaVeyu
zuzetno svd|e pa h |e sam poeo praktcrat. Ubrzo razv|a vasttu sotonstku
fozof|u, prhvaa|uc demona kao prrodnu su pravu |udsku prrodu ko|a |e
poudna, skona pret|eranom ponosu, hedonzmu svo|egavost, atrbutma zgog
ko|h se drutvo razv|a. Smatrao |e da ne treba n|ekat t|eesne potrebe, vec h
savt, a sve one ko| se protve takvom poretku treba proket. Na Vapurgnu noc,
30. travn|a 1966. g. LaVey |e obr|ao gavu progaso se osnvaem Sotonstke
crkve ko|a |e vro brzo doba vek bro| anova (na vrhuncu svog d|eovan|a ak
25.000), a n|egova ena Danne postaa |e vsokom sveencom Crkve. S vremenom
|e odbaco crne mse v|eru|uc da su zastar|ee, reorganzra|u metode korste za
rtuae enok|ansk magn |ezk ko| |e usvo|o od Croweya. Kra|em ezdeseth
poetkom sedamdeseth godna, LaVey se ve-man|e pova z vodstva crkve
pon|e psat, ob|avv tako "The Satanc Bbe" 1966. g., "The satanc Rtuas"
1972., a trea |e "The Compete Wtch", prva kn|ga ove vrste ob|av|ena u Europ.
Srednom sedamdeseth, Crkva gub vek bro| anova ko| osnva|u nov sotonstk
ogranak, Setov hram. LaVeyova crkva dov|ava svo| nov procvat u osamdesetm,
a tada LaVey ve n|e bo aktvn an. Setov hram osnovan |e takod|er u San
Francscu, a tova su egpatskog boga Seta koga nsu smatra demonom ve samo
prototpom po ko|em |e oms|en k Sotone. Prema n|hovom v|erovan|u, Set kroz
stotne generac|a pokuava prpremt |ude za nov stupan| razvo|a, a vr|eme za to
|e upravo stgo. Prethoda su mu tr na|van|a dogada|a: prv se dogodo 1904. kad
|e Crowey prmo "Kn|gu zakona", drug kad |e 1966. osnovana Sotonstka crkva
tre, pos|edn|, zbo se 1975. osnvan|em Setovog hrama. Po n|ma samo su anov
Setovog hrama treba prev|et tu prom|enu poretka.
"estica iz Blera-le0enda iz :erilenda
Februar 1785
Nekoko dece optuzu|e Ey Kedward da |e pokusaa da h namam u svo|u kucu da
b m
zvuka krv. Kedward-ova |e optuzena da |e vestca, proterana z sea tokom zuzetno
ostre zme, pretpostav|ao se da |e mrtva.
Novembar 1786
Do sredne zme, nesta su sv on ko| su osud Kedward-ovu, a uz n|h
poovna gradske dece. Strahu|uc od proketstva, mestan napusta|u Ber zakn|u
se da nkad vse ne pomenu me Ey Kedward.
Novembar 1809
Ob|av|en |e Kut Vestce z Bera. Ova retka kn|ga, na|cesce smatrana fkc|om,
govor o ctavom gradu ko| |e prokea proterana vestca.
1824
Na mestu gde se naazo grad Ber, osnovan |e Burktsv.
Avgust 1825
|edanaest osoba svedoc da su vde bedu zensku ruku kako hvata povac
desetogodsn|u
Eeen Treace u potok Tappy East Creek. Devo|ccno teo nkada n|e pronad|eno,
trnaest
dana nakon utapan|a, potok |e zakrcen u|astm snopovma pruca.
Mart 1886
Osmogodsn| Robn Weaver |e nestao posato |e vse grupa u potragu. Mada se
Weaver vraca,
|edna od grupa ko|e su ga traze nesta|e. N|hova tea nad|ena su nede|ama kasn|e
kod Coffn Rock-a,
sa med|usobno vezanm rukama nogama, u potpunost bez utrobe.
Novembar 1940-Ma| 1941
Pocevs sa Emy Hoands, ukupno sedmoro dece |e oteto u zon ko|a okruzu|e
Burktsv u Merendu.
25 Ma| 1941
Star pustn|ak po menu Rustn Parr uaz u okanu prodavncu saopstava
prsutnma da
|e "konacno gotov". Pose cetr sata, koko m |e trebao da stgnu do n|egove
uda|ene
kuce u sum, poc|a pronaaz tea sedmoro oete dece u podrumu. Svako dete bo
|e ub|eno
na rtuaan nacn, utroba m |e ba ukon|ena. Parr przna|e sve do na|stn|h
deta|a,
govorec vastma da |e to urado zbog "duha stare zene" ko| |e boravo u sumu u
bzn
n|egove kuce. Ubrzo |e osud|en obesen.

Britanski Kompjutorski Haker Pristupio Tajnim Dokumentima NASE

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Britanski Kompjutorski Haker Pristupio Tajnim Dokumentima NASE

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Britanski kompjutorski haker pristupio tajnim dokumentima o NLO-ima

Za S|edn|ene Drave, on |e ozb|no opasan ov|ek ko| |e zoo rzku naconanu

You might also like