P. 1
liftovi

liftovi

|Views: 5,334|Likes:
Published by api-19972990

More info:

Published by: api-19972990 on Dec 03, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/18/2014

pdf

text

original

UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA :

VERTIKALNI TRANSPORT
TEMA :

LIFTOVI SA ČELIČNOM UŽADI

Studenti : Kobiljak Lejla Padalović Nermina

Profesori : prof.dr. Abdulah Ahmić asis. Ahmed Ahmić

Sarajevo,oktobar 2009.
SADRŽAJ: 1. UVOD………………………………………………………………………………..2 2. PODJELA LIFTOVA I NJIHOVA KONSTRUKCIONA RJEŠENJA............3 3. NAČIN POGONA…………………………………………………………………..4 4. RJEŠENJE VJEŠANJA KABINE I KONTRATEGA………………………….…5 5. PREDNOSTI SA LAKŠOM KABINOM…………………………………………..6 6. KOMPENZACIONI UREĐAJI.........................................................................7 7.RAZNI VIDOVI LIFTOVA.................................................................................8 7.1. Sporohodni liftovi................................................................................8 7.2. Brzohodni liftovi.................................................................................11 7.3. Expresni liftovi....................................................................................14 8. POGONSKA MAŠINA SA DIREKTNOM VUČOM (ROTOR OBRĆE POGONSKU UŽETNJAČU...............................................................................14 9. POGONSKA MAŠINA SA DIREKTNOM VUČOM (STATOR OBRĆE POGONSKU UŽETNJAČU).............................................................................19 10. ZAKLJUČAK………………………………………………………………......…21 11.LITERATURA…………………………………………………………….……....22

2

1. UVOD Liftovi kao naprava za vertikalno podizanje ljudi I tereta nisu nimalo moderan pronalazak. U jednom Arhimedovom zapisu, koji datira 200 godina prije nove ere, pominje se dizalica – lift. I ova naprava, mada je u ono vrijeme bila pokretana ljudskom snagom, u principu je bila slična današnjem električnom liftu, pošto je imala bubanj oko koga se namotavalo uze. U drugoj polovini XVII vijeka u Engleskoj je bio uveden hidraulicki tip lifta. Od 1850. godine nastaje progres u razvitku liftova. Liftovi pokretani pomoću pare spadaju u red najstarijih motornih liftova. Kao rjesenje vertikalnog transporta, danas se najvise primjenjuje električni lifta, a zatim hidraulicki. Medjutim sva ova postrojenja nisu imala sigurnosni uređaj koji bi spriječio pad kabine usljed kidanja užadi pod djelovanjem težine same kabine. Do poboljšanja liftovskih postrojenja dolazi upotrebom čeličnih užadi, čija se primjena I do danas zadržala.

3

2. PODJELA LIFTOVA I NJIHOVA KONSTRUKCIONA RJEŠENJA Pod liftom se podrazumjeva naprava koja pomoću motorne snage vrši prevoz ljudi i transport tereta, preko kabine odnosno platforme, koja je striktno određena putanjom preko vođice. Podjela liftova: - Osobni liftovi, - Bolnički liftovi, - Teretni liftovi, - Mali teretni liftovi, - Liftovi za pranje fasada i prozora i - Liftovi posebne grupe.

4

Osobni liftovi – isključivo služe za prevoz ljudi, sa pratnjom ili bez nje (lift - broj). Prema brzini vožnje dijele se:
  

Sporohodne dizalice (brzine: V=1,0 m/sec), Brzohodne dizalice (brzine: V=2,0 m/sec) i Expres liftovi (brzine: V=10 m/sec).

Bolnički liftovi–služe za prevoz bolesnika i bolesničkih kreveta (brzina kretanja im je <1 m/s). Teretni liftovi – služe za prevoz tereta sa pratnjom ili bez nje (brzina kretanja im je < 1 m/s). Mali teretni liftovi – prevoze teret težine do 100 kP. Liftovi za pranje fasada i prozora – izrađeni kao specijalna konstrukcija sa namjenom za rad na fasadi zgrade (ili prozora). Liftovi posebne grupe – građevinske dizalice koje služe za prenos materijala na gradilištima, liftovi u rudarskim oknima, podovi za mijenjanje nivoa pozornica, na ratnim brodovima, branama ..., te pokretni krovovi (pokretani motorom ili ručno), specijalne teretne dizalice u industriji i garažama sa horizontalnim i vertikalnim transportom i drugo... 3. NAČIN POGONA Kod osobnih i teretnih liftova, a naročito kod osobnih sa brzinom vožnje do 2 m/sec, pogonska mašina radi pomoću elektromotora i reduktora sa pružastim prenosom. Za teretne liftove izrađuju se pogonski uređaji koji pored pogonskog motora imaju dvostruke reduktore od kojih jedan služi za finu regulaciju prilikom pristajanja kabine u stanicu. Za osobne odnosno expresne liftove radi se pogonski uređaj sa direktnim prenosom, gdje je pogonski motor na jednosmjernu struju, sa brzinom obrtanja n < 200 o/min. Na ovoj slici imamo direktnu vuču preko rotora (slika 1.1.1),a predstavljena je osobna dizalica koja je postavljena u zidanom voznom oknu sa sljedećim elementima:

5

1. Mašinska kućica – u kojoj je se nalazi pogonska mašina sa svim dijelovima, kao što su: Pogonski elektromotor, Kočioni doboš, Otkočni magnet, Reduktor, Nosači ili postolje, Ležišta, Komandna tabla, Električna instalacija, Vrata, itd. 2. Vozno okno – sa svojim dijelovima kao što su: Vođice kabine, Čelična užad, Konzole, Kabina, Pokazivač spratova, Električna instalacija kabine, Kontrateg, itd

4. RJEŠENJE VJEŠANJA KABINE I KONTRATEGA Vuča kabine može se ostvariti na dva nivoa: Preko doboša za namotavanje čeličnog užeta i Preko frikcione veze. Preko doboša: To je prvi dinamički pogonski uređaj liftova i isti se i do danas zadržao u primjeni. U ovakvom slučaju nemamo klizanje čeličnog užeta koje se oko njega namotava pri spuštanju ili podizanju tereta. Vuču tereta ostvarujemo sa ili bez kontratega.Dužina doboša zavisi od: visine dizanja kabine, brzine dizanja, broja i prečnika užadi. Doboš treba da je izrađen isključivo od livenog gvožđa. Vođenje čeličnog užeta ostvaruje se pomoću zavojnih žljebova, lijevi i desni žljeb (pošto liftovi moraju imati najmanje dva užeta). Pričvršćivanje čeličnog užeta za doboš se vrši tako što se pri livenju u zidu doboša ostavljaju sa strane otvori koji služe za vezivanje kroja čeličnog užeta za doboš, koje se može izvesti na više načina. Npr. preko klema, kraj užeta se provuče kroz naznačeni otvor na dobošu a zatim se u taj otvor stavlja određeni klin.

6

Pogonski doboš ima svoje pozitivne i negativne karakteristike. Pozitivne su: Nema klizanja užeta te zbog toga imamo jednostavno vezivanje selektora sa pogonom (selektor je uređaj koji automatski određuje pravilan pravac kretanja kabine). Nedostaci su: Kod visokih zgrada i veće nosivosti lifta doboš mora da bude dugačak, što je nepovoljno kako samoj njegovoj konstrukciji tako i odgovarajućem potrebnom prostoru u mašinskoj kući. Poseban nedostatak doboša je kada kabina pređe svoju krajnju granicu kretanja, a krajnji isključivać ne isključi dovodni napon, doboš teži da se i dalje obrće, te dolazi do loma što može biti uzrok nesrećama. Kao bolje rješenje vuče tereta upotrebljava se naprava sa frikcionom vezom. Preko frikcione veze: To je ustvari pogonska užetnjača sa klinastim kanalima. Izrađuje se od livenog gvožđa (Firma „OTIS“).Broj klinastih kanala je u zavisnosti od broja užadi (najmanji broj mora biti Zmin = 2) Veličina i oblik kanala zavise od nosivosti lifta i od specijalnog pritiska između užeta i klinastog kanala. Klinasti kanali ne smiju biti grubo obrađeni, tj. obrada mora biti fina. Cijela površina kanala mora biti strogo homogena da ne bi došlo do oslabljenih mjesta usljed nehomogenosti sastava liva. Prečnik užetnjače zavisi od brzine vožnje kabine i od prečnika čeličnog užeta, a širina od broja užadi i njihovog prečnika. 5. PREDNOSTI SA LAKŠOM KABINOM Kada se govori o težini kabine, onda se podrazumjeva težina kabine + težina cjelokupne čelične konstrukcije, tj. težina rama kabine je u zavisnosti od opterećenja koje mora da nosi kao i od njegovog raspona. Kako je težina kontratega u zavisnosti od zbira težine kabine i težine rama kabine to se njegova težina sukcesivno povećava.Težina kontratega može se smanjivati i za 40 % od standardne težine. Ovakvim rješenjem se postiže sljedeće: - niža cijena lifta, - jeftiniji transport, - primjena betonskih tegova. Da bi dobili bolju vuču, broj žljebova na pogonskoj užetnjači kao i na pomoćnoj poveća se dva puta. Čelična užad se

7

obavijaju jedanput oko pogonske a zatim oko pomoćne užetnjače, potom se krajevi čeličnog užeta vezuju za kabinu i za kontrateg (slika 1.2.15). Na osnovu ovoga obuhvatni ugao povećan je za 1800. Ovakvo se rješenje najčešće primjenjuje kod expresnih liftova, gdje imamo najveće dinamičko opterećenje. Kada se vrši ispitivanje ispravnosti vuče lifta potrebno je voditi računa o klizanju užadi. Ovo klizanje zavisi od dinamičkog udara, koji se javlja pri obrtanju pogonske užetnjače kao i zbog konstrukcije klinastih kanala. Dozvoljeno klizanje užadi između klinastih kanala pri jednom ciklusu, uzima se od 2-10 mm. 6. KOMPENZACIONI UREĐAJI Ovi uređaji služe da se kompenzira nepravilno prenošenje težine pri vuči lifta. Pri većoj visini dizanja, imamo uvjek i težinu tereta čeličnih užadi.Izbacivanje ovakvog negativnog uticaja pri vući lifta možemo izvršiti pomoću dva načina i to: - vezivanje ispod kabine i kontratega istim brojem i istim prečnikom čeličnih užadi - vezivanje ispod kabine i kontratega čeličnim lancem koji je izrađen od karika a kroz njega povučen kanap od kudelje (slika 1.2.17 i 1.2.18).

Veza kabine i tega sa pogonskom mašinom:

8

Pogonska veza može biti izvedena bez kontratega i sa kontrategom. U tom slučaju mora u sastavu pogonske mašine da postoji doboš za namotavanje i odmotavanje vučnih užadi. Ako se traži veća nosivost pogonske mašine, onda se to rješava preko pomoćnih užetnjača, koje su vezane za ram kabine i za ram kontratega. Drugi krajevi čeličnih užadi vezani su vješaljkama za pod mašinske kućice. Na osnovu ovoga, nominalna brzina vožnje ima polovinu vrijednosti od lifta iste konstrukcije bez pomoćnih užetnjača. 7.RAZNI VIDOVI LIFTOVA 7.1. Sporohodni liftovi U ovu grupu spadaju osobni i teretni liftovi, bez obzira na broj osoba i nosivost, brzine V < 1,0 m/sec. Grade se sa: jednom brzinom vožnje, dvije brzine vožnje i sa pogonskom mašinom sa uređajima za finu regulaciju.Liftovi sa jednom brzinom vožnje su brzine V < 0,8 m/sec. Kod ovih liftova dolazi do nepravilnog pristajanja kabine u stanici sa +/- 100 mm što onemogućava pravilno odbravljivanje prilaznih vlada voznog okna i iziskuje duže prilazne zaštitne limove kod pragova prilaznih vrata.

Oprema ovih liftova je u zavisnosti od: namjene, broja uključaka, brzine vožnje. Namjena zavisi od svrhe kojoj lift služi: kao osobni ili teretni; mjesta upotrebe: stambene zgrade, ustanove, robne kuće, hoteli, ... Brzina vožnje različita je kod ovih liftova i zavisi od namjene i upotrebe istih.

9

Pogonski elektromotori mogu biti sa jednom grupom pari polova, tj. sa jednim brojem obrtaja ili sa dvije grupe pari polova koji daju dva broja obrtaja n1 i n2 (proizvodi firma „Šindler“). Elektromotori sa dvije grupe polova: Ovi dvobrzinski elektromotori daju automatsku finu regulaciju promjene brzine pri pristajanju kabine u stanicu, te tada imamo lift sa dvije brzine – za fino pristajanje. Asinhroni elektromotori sa prstenovima: Kod ovih motora broj obrtaja reguliše se preko otpornika. Oni se izrađuju 3-4 stepena ukopčanja. Pogonske mašine sa dodatnom mašinom za finu regulaciju pristajanja: Ove mašine imaju pomoćnu mašinu, mikro uređaj ili pomoćni uređaj sa kvačilom. Sastoji se iz sljedećih elemenata (slika 1.3.3): - Pogonski elektromotor za brzinu vožnje kabine, - Pomoćna mašina (mikro-reduktor), - Kvačilo, - Glavni pogonski elektromotor, - Kočni uređaj, - Pogonska mašina-reduktor, - Elektromagnet za ukopčavanje kvačila, - Pogonska užetnjača i - Frem.

10

Pri polasku kabine, tj. pri radu lifta, ukopčava se glavni pogonski elektromotor (4) a kočni uređaj (5) je otvoren. Reduktor (6) vrši obrtanje pogonske užetnjače (8) i kabina se kreće, za to vrijeme kvačilo (3) nije ukopčano i mikrouređaj (1 i 2) miruje. Pri ulasku kabine u stanicu, elektromotor (7) ukopča kvačila (3) i tog momenta pogonski elektromotor (4) je isključen, a uključen je pomoćni elektromotor (1) koji svojom rotacijom pokreće mikro-reduktor (2). Preko kvačila (3) koje je vezano sa izlaznom osovinom elektromotora (4) vrši se obrtanje rotora pogonskog elektromotora (4) a ovaj obrće puž i pužno kolo reduktora (6) preko koga se obrće pogonska užetnjača (8). Za to vrijeme kočni uređaj (5) je aktivan i kabina ulazi u stanicu prihvatljivom brzinom. Ovakva rješenja su prihvatile firme OTIS, ŠINDLER, VERTHAJM, ... Pogonske mašine sa uređajem za fino pristajanje se vrlo prikladne za male brzine vožnje, do V > 1,0 m/sec ako je pogonski elektromotor jednobrzinski. Kod većih brzina, sa pogonskim elektromotorom sa dvije grupe polova P1 i P2, ovaj uređaj se također upotrebljava i onda liftovski uređaj radi sa tri brzine (V1,V2,V3). Ovi uređaji imaju veliku primjenu kod teretnih liftova za apsolutno finu nivelaciju, recimo kod liftova koji utovaraju i istovaraju velike terete preko vagona i sl... Ovaj uređaj ima dobru osobinu i prednost nad elektromotorima sa dvije grupe polova P1 i P2 jer može vući teret brzinom V2, kao normalan rad, dok dvobrzinski elektromotori to ne mogu zbog svog konstrukcionog rješenja koje izaziva termičko opterećenje elektromotora pri dužem vremenu rada. Preporučljiva ubrzanja i usporenja lifta Mala ubrzanja su nepovoljna, pošto se tako znatno smanjuje kapacitet transporta lifta. To znači da su poželjna velika ubrzanja ali i takvo pokretanje ima svoje nedostatke: - Negativan uticaj na organizam putnika, - Suviše klizanja čeličnih užadi po klinastim kanalima pogonske užetnjače (brzo trošenje frikcione veze užetnjače i užadi), - Izaziva dinamičke udare kod rotacionih elemenata pogonske mašine i smanjuje im vijek trajanja. Tačnost zaustavljanja kabine u stanici i način za njegovo postizanje Veličina usporenja pri kočenju zavisi ne samo od kočnog momenta nego i od veličine tereta koji se nalazi u kabini kao i smjera kretanja kabine. Naime, kabina sa teretom usporava se brže kada ide na gore a sporije u istom smjeru kretanja bez tereta, i obratno, pri kočenju sa teretom kabina koja se kreće na dole, usporenje će joj biti manje. Tačnost zaustavljanja kabine naziva se polurazlika kočnih putanja kabine pri njenom kretanju u jednom smjeru sa teretom i bez njega. Tačnost zaustavljanja kabine pri kretanju na gore ili na dole može da bude različita ali se u proračun uzima veća vrijednost korekcije. Kod liftova sa jednom brzinom

11

vožnje kočenje počinje punom brzinom, te je zato primjena ovakvih liftova ograničena uslovima tačnosti zaustavljanja. Zaustavnu brzinu možemo izvesti na dva načina, i to: - sistemom sa električnom regulacijom i - sistemom sa mehaničkom regulacijom. 7.2. Brzohodni liftovi1 Ovi liftovi idu brzinom do V < 2,0 m/sec. Po pogonskoj struji ovi se liftovi dijele na: 1. Liftovi sa pogonom na naizmjeničnu struju: Sa dvobrzinskim elektromotorom, Sa sistemom pogona – kaskadna veza, Sa sistemom pogona – Dynatron, Sa sistemom regulacije pristajanja – Ziehl-Rapid.

2. Liftovi sa pogonom na istosmjernu struju: Sistem - Vard-Leonard. Pogonski elektromotori: Sa dva broja obrtaja obrađeni su prethodno. Sistem kaskadne veze: Ovdje imamo sliku (1.3.12) na kojoj je pokazano rješenje koje je dala fabrika „Šindler“. Za ovo rješenje su predviđena dva elektromotora M1 i M2, pri čemu je M1 – asinhroni kratkospojeni motor a M2 je sinhroni sa prstenovima.

1

http://es.elfak.ni.ac.yu/Papers/HIPNEF_2008_Branislav_Petrovic_i_Goran_Nikolic.pdf

12

Stator M1 vezan je za rotor M2 preko kliznih prstenova. Pri normalnoj vožnji kontaktor S je ukopčan tako da su M1 i reostat AW kratko spojeni. Shematski prikaz je na slici 1.3.13. Dynatron sistem: Firma „Šindler“ dala je rješenje koje se primjenjuje prvenstveno kod brzohodnih liftova, do Vn = 1,75 m/sec a sastoji se iz sljedećih dijelova: EK – električna kočnica, M – pogonski elektromotor, KM – kočni elektromotori, TG – tahogenerator, MP – magnetski zastor, FČ – fotoćelije, G – kontrateg, PL – perforirani lim, DV – davać, PRP – predpojačivač, PSn – pojačivač snage, PJ – sklopka, Otrb – relej, K – kabina. Lift pokreće asinhroni trofazni elektromotor sa dvije grupe polova, kao šestopolni i četvoropolni, sa dvije sinhrone brzine. Relejna grupa za regulaciju vožnje: Sastoji se od sljedeće grupe elektro-organa za regulaciju: Trofazni transformator, Monofazni transformator. Odlike sistema Dynatron: Siguran je pri radu i upotrebljava se kod svih vrsta liftova V = 1-2 m/sec, Daje vrlo dobar kvalitet vožnje, Osim klasičnog kopirnog uređaja sadrži i modernu elektroniku (štampane pločice). Sistem za podešavanje finog pristajanja pomoću naprave Ziehl-Rapid 13

Ova naprava se upotrebljava kako kod sporohodnih tako i kod brzohodnih liftova. To znači da ima primjenu i kod elektromotora sa: konstantnim brojem obrtaja (n = const.) – sa jednom grupom polova i sa dvije grupe, broja obrtaja n1 / n2 sa dvije grupe polova. Problem kod liftova predstavlja usporenje i pristajanje pri raznim opterećenjem kabine, kao i pri kretanju kabine nagore i nadole. Ovaj sistem je projektovan da obezbjedi da putanja kabine bude uvjek jednaka pri bilo kojoj vrsti, tj. načinu kretanja kabine (opterećena / prazna, pri ubrzanju / kočenju / nominalnoj brzini). Liftovi sa pogonom sistema Vard – Leonard Ovo rješenje radi se sa pogonskom mašinom koja je izrađena kao pužasti reduktor i sa direktnom vučom. U sastavu ovog pogona nalazi se generatoska grupa sa pomoćnim uređajem koji stvaraju istosmjernu struju koja napaja preko sklopki za odgovarajući program rada pogonski elektromotor istosmjerne struje. TAC – sistem: Za veće brzine ovaj sistem je upotrebljiv, ali pošto radi na pužni prenosnik, veće brzine se izbjegavaju. Ovaj sistem ima sljedeće elemente: - pužni reduktor klasičnog tipa, sa postavljenim pužom ispod pužnog kola i sa svim ostalim elementima koji čine sklop pogonske mašine, - pogonski motor koji radi kao asinhroni trofazni elektromotor sa dvije grupe polova, tj. sa dva broja obrtaja motora, - otkočni uređaj koji radi na istosmjernu struju, - tahodinamo istosmjerne struje koji je vezan preko prenosnika za pogonsku mašinu, - upravljačka grupa za finu regulaciju kretanja lifta.

7.3. Expresni liftovi Kod visokih zgrada u kojima se zahtjeva veća brzina vožnje V > 2 m/sec, koriste se pogonske mašine bez pužnog reduktora, tj. pogonska mašina sa direktnom vučom. Brzina vožnje kabine kreće se i preko V > 6 m/sec. Liftovi veće brzine (V > 2 m/sec) ne mogu u svom sklopu imati pogonsku mašinu sa pužnim reduktorom iz sljedećih razloga:

14

- povećava šumove i vibracije, - manji vijek trajanja, - manji stepen iskorištenja, - veća pogonska snaga i - veći utrošak. Pogonske mašine sa direktnom vučom projektovane su tako da u svom sklopu imaju pogonski elektromotor koji radi na istosmjernu struju. Na istoj osovini rotora elektromotora nalazi se kočno kolo kao i vučna užetnjača. Glavne karakteristike pogonske mašine sa direktnim prenosom su: - veliki stepen iskorištenja, - periferna brzina rotora je takva da u odnosu na gustinu struje daje mogućnost da u datom momentu dobije rezervnu snagu, - može da radi po programu brzine pri različitim uslovima opterećenja. - Pogonske mašine rade sa dva konstruktivna rješenja: - rotor obrće pogonsku užetnjaču, - rotor stoji a stator se obrće zajedno sa pogonskom užetnjačom. 8. POGONSKA MAŠINA SA DIREKTNOM VUČOM (ROTOR OBRĆE POGONSKU UŽETNJAČU) Mašinska kućica se izrađuje u dva sprata, a u pogodnim slučajevima na jedna sprat. U gornjem dijelu mašinske kućice nalazi se pogonska mašina sa elektro-grupom i kopirnim uređajem a u donjem dijelu se nalaze pomoćna užetnjača i regulator brzine. A u voznom oknu imamo normalnu liftovsku opremu. POGONSKA MAŠINA Postoji više tipova pogonskih mašina sa direktnom vučom. Na slici 1.3.35 prikazana je pogonska mašina sa direktnom vučom gdje se kočenje vrši po unutarnjem obodu kočnog kola. Kočni uređaj se nalazi u unutarnjem livenom dijelu kočnog kola i pogonske užetnjače (7), kočni magnet (3) koji se nalazi na svom postolju i vezan je za stub

15

ležišta (4) radi na istosmjernu struju i vrši otkočivanje preko kinematskog rješenja poluge (5) sa ostalim polugama. Opruge za kočenje se sabijaju a kočne poluge sa kočnim papučama (8) se lučno pomjeraju i poništavaju silu kočenja. Kočno kolo sa pogonskom užetnjačom se tada slobodno okreće. U sastavu expres lifta nalazi se pogonska elektro-grupa koja napaja istosmjernom strujom pogonsku mašinu. FUNKCIONISANJE Kada liftovsko postrojenje miruje i kada se da signal spoljnom pozivu sa neke stanice, motor za pokretanje generatora istosmjerne struje vrši rad u prvoj fazi a vrata kabine i spoljna vrata se otvaraju. Dok se vrata još otvaraju automatski asinhroni motor za pokretanje generatora se prikopčava i tada se motor obrće. Tada generator može da ostvari napon za vučni motor. Putnik ulazi u kabinu i pritisne dugme na registar kutiji za željenu stanicu i kabina kreće sa zadatkom da se dobije što manje polazno ubrzanje. Kada se polja motora i generatora sigurno uključe, kočnica počinje da se odkačuje uz postepeno dejstvo. Zatim se brzina automatski kontrolira i održava na njenoj normalnoj vrijednosti, neovisno od opterećenja u kabini. Uz pogonsku mašinu postavlja se pomoćni ventilator zbog termičkog opterećenja pogona a ukopčava se kada temperatura namotaja pređe t = 600 C. U prednjem planu mašine nalazi se uređaj za ručno pomjeranje kabine u slučaju kvara. Tranzitronska grupa – se primjenjuje kod expres i brzohodnih liftova i naziva se Transitronic - D, Transitronic - G. Transitronic-D – ova pogonska grupa ima pogonsku mašinu sa direktnom vučom. MAŠINE I APARATI Tranzitronski pogon se sastoji od: - motor za dizanje, - generator, - pogonski motor obrtne struje, - budilica, - tahometarski dinamo, - mjerač tereta. Predajnik željene vrijednosti se sastoji od: - motora za podešavanje, - potenciometra željene vrijednosti. Magnetni pojačivač mreže se sastoji od: - mreže za brzinu, - mreže za stabilizaciju. Diferencijalne vrijednosti tranzitronskog pojačivača koji se sastoji od: - predpojačivača i - stepena snage.

16

BRZINE Pošto brzohodna dizalica pri vožnji na kraćem odstojanju ne može da postigne svoju nominalnu brzinu, kod tranzi-tronika su predviđene i brzine koje su prilagođene odstojanjima između spratova. Pomoću predbirača dizalica pamti dokle treba da vozi i bira pogodne brzine. Npr. brzi liftovi (V = 3 m/sec) dobijaju tri brzine: prvu za jednospratnu brzinu, drugu za dvospratnu i treću za vožnju na tri i više spratova. MOTOR ZA DIZANJE Kao motor za dizanje služi mašina istosmjerne struje. Da bi mogla da daje veliki obrtni moment potrebno je da se pobudi do dozvoljene granice. Dozvoljeno odstupanje je +/- 5 %. GENERATOR Generator ima dva polja. Glavno polje napaja se od strane magnetnog pojačivača. Struja u ovom polju teče u jednom smjeru. U slučaju potrebe da bi napon postao negativan suprotno polje pobuđuje se konstantnom strujom suprotno glavnom polju. BUDILICA Specijalni uslovi koji postoje za pogon dizalica zahtijevaju se od budilice. Brzo postizanje pogonskog napona pri uključivanju i konstantnog održavanja pogonskog napona. Iz tog razloga se kao budilica primjenjuje obična paralelna mašina. TAHOMETARSKI DINAMO To je mali generator istosmjerne struje koji daje napon proporcionalnoj brzini lifta. Magnetno polje se stvara permanentnim magnetom. Pokretanje se izvodi motorom za dizanje preko pogonskog točka.

KOČNICA Kočnica radi sa kočionim magnetom. CENTRIFUGALNI PREKIDAČ Za kontrolu kočenja u krajnjim stanicama primjenjuje se sistem dvostrukog centrifugalnog prekidača, tj. dva sistema trostrukog centrifugalnog prekidača. On reaguje kod povećanja broja obrtaja od 10 %. Pogon se izvodi preko prenosnika sa remenom od motora za dizanje. Ukoliko iz bilo kojeg razloga vremenski hod zataji otvara se sigurnosni kontakt i blokira upravljanje. MREŽA Ovo prebacivanje sadrži elemente za zatvaranje jednog stabilizovanog napona za željene vrijednosti maximalne brzine, brzine pristajanja i brzine

17

puzanja. Ove brzine se reguliraju potenciometrom. Potenciometar se sastoji od kolektora sa kliznim prstenovima na čijem su obimu sa prednje strane uletovani otpornici. Preko četkica potenciometru se dovodi stabilizirani konstantni napon iz mreže. Željeni napon se između četkica određuje pomjeranjem. Napajanje dolazi iz mreže preko transformatora. MAGNETNI POJAČIVAČ On ima zadatak da male snage date od tranzitorskog pojačivača pojača da se njima može napajati glavno generatosrko polje. Napajanje magnetnog pojačivača dolazi iz mreže naizmjenične struje bilo direktno ili preko auto transformatora. Usmjerivači koji su stavljeni naprijed i pozadi služe za ispravljanje naizmjenične struje. FOTOČELIJSKI UREĐAJ Služi kao element mjerenja za tačno zaustavljanje i naknadno reguliranje kabine. On se sastoji od dvije jedinice kućišta, pri čemu se u svakoj jedinici nalazi izvor svjetlosti i fotočelijski pojačivač koji daje potrebne napone za napajanje. Fotočelijske jedinice i mrežni uređaj montiraju se na kabini. MAŠINE I APARATI Tranzitronski liftovski pogon sastoji se od: - motor za dizanje, - generator, - pogonski motor obrtne struje, - budilica, - tahometarski dinamo, - filter za obrtanje polova, - elektronska sklopka koja sadrži kompenzacionu mrežu, - elektronski sklop koji sadrži 9 odštampanih šaltovanja, - predajnik željene vrijednosti, - predpojačivač, - modulator, - pojačivač snage, - jedinica za ograničenje struje, - regulaciona mreža, - ispravljački uređaj, - stabilizacioni uređaj i - otporna mreža. NAČIN FUNKCIONISANJA Pogonski motor obrtne struje sa konstantnim brojem obrtaja pokreće generator i budilicu. Zatvaranjem kontakata dovodi se napon budilice na njegovu nominalnu vrijednost. Oba generatorska polja se pomoću kontakta priključuju na izvore napona. Čim se kočnica otvori oslobađa se mala vrijednost potrebna za podizanje. Usporavanje se na uobičajeni način izaziva od strane liftovskog

18

upravljačkog sistema. Komanda usporenja isključuje relej čime se potreban napon, a time i brzina lifta, smanjuje konstantnim usporenjem do postizanja potrebne vrijednosti za pristajanje. BRZINE Veličine brzina se mogu podesiti pomoću potenciometra. MOTOR ZA DIZANJE Kao motor za dizanje služi mašina istosmjerne struje koja se pobuđuje. Da bi mogla da daje veliki obrtni moment potrebno je da se pobudi do dozvoljene granice zagrijavanja. GENERATOR Generator ima dva namotaja polja. Glavno polje napaja se od strane pojačivača napona koji u ovom polju struju može da usporava u jednom pravcu. Da bi napon postao negativan suprotno polje pobuđuje se strujom suprotno glavnom polju. BUDILICA Specijalni uslovi koji postoje za pogon dizalica zahtijevaju se od budilice. Brzo postizanje pogonskog napona pri uključivanju i konstantnog održavanja pogonskog napona. Iz tog razloga se kao budilica primjenjuje obična paralelna mašina. TAHOMETARSKI DINAMO To je mali generator istosmjerne struje koji daje napon proporcionalnoj brzini lifta. Magnetno polje se stvara permanentnim magnetom. Pokretanje se izvodi kajišnim prenosom sa pužnog vratila mašine na taho-dinamo. KOČNICA Kočnica radi sa kočionim magnetom. CENTRIFUGALNI PREKIDAČ On izvršava sljedeće funkcije: - isključenje pogona lifta pri prekoračenju broja obrtaja, - kontrola usporenja pri krajnjem zaustavljanju, - prekidanje pogona za zaustavljanje za vrijeme ubrzanja. Za liftove sa 1 ili 2 brzine primjenjuje se centrifugalni prekidač. On je priključen direktno na pužno vratilo mašine. ELEKTRONSKI UREĐAJ  Elektronski uređaj sastoji se od dva elektronska sklopa:  elektronski sklop VEA,  elektronski sklop VFE.

19

          

Elektronski sklop VEA Ovaj sklop sadrži 9 odštampanih šaltovanja i to: predajnik željene vrijednosti, pojačivač istosmjerne struje, modulator, pojačivač snage, jedinica za ograničenje struje, mreža otpornika, ispravljački uređaj, uređaj za stabilizaciju i mreža otpornika.

9. POGONSKA MAŠINA SA DIREKTNOM VUČOM (STATOR OBRĆE POGONSKU UŽETNJAČU) Na slici (1.3.48) prikazana je pogonska mašina. Pogonski elektromotor radi na istosmjernu struju, obrće stator (1) na kome se nalazi prsten sa obrađenim klinastim kanalima za čelično uže, a to predstavlja pogonsku užetnjaču (2), pogonski napon istosmjerne struje dobija kroz šuplju glavnu osovinu (3) koja se ne obrće i koja je klinovima (4) osigurana protiv obrtanja. Kočni uređaj radi sa elektromagnetnom kočnicom (5) za istosmjernu struju. Kočne papuče (6) vrše kočenje po unutrašnjem dobošu (7). Kinematika kočenja se izvodi preko zglobova i poluga, potiskivanjem preko opruga (8) koje su oslonjene na postolje ležišta (9). Cijeli sistem je riješen jer je oslonjen u dvije tačke (9) i (10), gdje je pogonska užetnjača postavljena blizu glavnog nosača (9). Pogonska mašina je sa svoja dva ležišta (9) i (10) postavljena na čelične nosače i to kao varena konstrukcija.

20

10. ZAKLJUČAK

Poslije prvog, a narocito poslije drugog svjetskog rata nastaje nagli razvoj gradjevinske djelatnosti, koja sve vise gradi visoke

21

gradjevine, sto je nametnulo potrebu rjesavanja problema vertikalnog transporta. Međutim ovaj problem nije ni do danas rijesen; nauka o vertikalnom transportu je novijeg datuma, a nije u potpunosti uspostavljena veza izmedju arhitekture I transporta u zgradama. Tako se desava da u nekim zgradama ugradjeni liftovi ne odgovaraju u potpunosti svojoj namjeni. Analiza je pokazala da cak ni u zemljama visokog tehnickog standarda ovaj problem nije sasvim rijesen.

11.LITERATURA
1. Dipl.inž.Branko Šekendić Vertikalni, kosi i horizontalni transport, Beograd 1973.godine

22

Internet : 1. http://www.vertikalni-transporti.hr/ 2. http://es.elfak.ni.ac.yu/Papers/HIPNEF_2008_Branislav_Petrovic_i_G oran_Nikolic.pdf 3. http://de.wikipedia.org/wiki/Aufzugsanlage#Seilaufzug

23

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->