You are on page 1of 192

Genadij Petrovi Mal ahov

PRIRUNIK ZA SAMOLEENJ E
XXI VEKA
Prevod s ruskog
BEOGRAD
2006.
SADRAJ
OD AUTORA 9
ZDRAVLJE I BOLEST (Pitanja i odgovori) 11
LEENJE OBOLJENJA 57
O S N O V N I S I M P T O M I R A Z V O J A V E I N E O B O L J E N J A 5 7
O S N O V N E S E M E S A M O P O M O I 5 8
Uzroci i mehanizam javljanja oboljenja 59
Protivparazitno letenje travama prema Hildi Klark 62
ienje creva prema metodu Hilde Klark 65
ienje bubrega 66
ienje jetre 67
Z A T V O R I 7 3
Dijagnostika zatvora prema ekskrementu 79
Poremeaj stolice i onkologija 88
O tetnosti purgativa 89
S P A Z M A T I N I K OL I T I S (i skustvo u leenju) 92
H E M O R O I D I 9 4
Kompleksni pristup leenju hemoroida prema V. L. Igruinu 98
Profilaksa hemoroida 100
V A R I K O Z N O P R O I R E N J E V E N A 100
HI P E R T E N Z I J A 1 0 3
A R T R I T I S 1 0 4
P OL I A R T R I T I S 1 0 6
M A M U Z E N A PETI 107
B E H T E R O V A B O L E S T 1 0 9
T R A H O M A 1 1 4
B E O N A ( O N A M R E N A ) 1 1 5
HE P AT I T I S 1 1 5
Mere teenja kod hepatitisa 117
Preporuke jogista kod teenja utice i hepatitisa
(prema Svami ivanande) 133
Kako pravilno istiti jetru 150
ienje jetre pomou trava 151
Dvostruko ienje jetre 154
ienje jetre leti 157
Kako se osloboditi od kamenja u unoj kesi
(recept oca Georgija) 159
est proverenih naina izbacivanja kamenja iz ui 160
G A J M O R I T I S ( M A K S I L A R N I S I NUS I T I S ) 162
H E R P E S 1 6 5
M U C A N J E 173
K R V - L E E NJ E I I Z L E E N J E 174
Kako poveati hemoglobin u krvi 174
Sokovi od povra, koji obnavljaju krv 176
ienje krvi 177
Transfuzija krvi i bolesti 178
Ishrana i problemi sa krvnim sudovima 180
T R O M B O F L E B I T I S 181
N E K O N T R O L I S A N O M O K R E N J E ( E NUR E Z A ) 182
Simptomi slabosti mokrane beike 182
Leenje nekontrolisanog mokrenja 183
Originalno ienje bubrega 185
Kako ojaati slabu mokranu beiku 187
G L O M E R U L O N E F R I T I S , 1 8 8
O B O L J E N J A P L U A 190
Z D R A V L J E K I M E 1 9 3
Vanost dranja tela za zdravlje 193
Fizike vebeza kimu 196
P U P A K 1 9 9
N E S A N I C A 2 0 2
Tajna dobrog sna leti 204
Lekoviti san 204
Snovi i zdravlje 208
Lekovito doaptavanje u snu 209
O Z U B I M A I O D R A V A N J U U S N E D U P L J E 2 1 0
S T O M A T I T I S 2 1 1
O N K O L O G I J A - I S K U S T V A L E E N J A 2 1 3
P OL I P I - I S K U S T V A L E E N J A 2 1 8
K O A 2 2 6
Zdravlje i lepota koe lica 226
Briga o usnama 227
Kako otkloniti oiljke 228
Kako odstraniti mladee 229
Kako otkloniti bradavice 230
Kako se osloboditi od uljeva i masnog tkiva 233
Krpeljev dermatitis 233
V I T I L I G O 2 3 4
S K L E R O Z A 2 3 5
S I N D R O M H R O N I N O G U M O R A 243
D E P R E S I J A 2 4 8
Z N O J E N J E N O G U 2 4 9
U M O R N O G U 2 5 0
DI JETA Z A P U A E I P A S I V N E P U A E 2 5 1
F I S T UL E - I S K U S T V A L E E NJ A 2 5 2
KORI SNE I NFORMACI JE O LEENJU 255
K A K O S E P R A V I L N O KL I S TI RATI 2 5 5
MI K R O K L I S T I R I 2 5 5
P I T ANJ A O G L A D O V A N J U 2 5 7
Da li postoje zabrane (kontraindikacije)
u teenju gladovanjem? 257
Kome gladovanje posebno pomae 258
Rokovi gladovanja i efekat ozdravljenja 258
Devet pravila gladovanja 259
Prethodna priprema pre gladovanja 264
Kako pravilno gladovati 24-42 sata 265
Kako se psihiki stimulisati za vreme gladovanja 267
Moe li se gladovati u starosti 268
E S T L E K OV I T I H Z V U K O V A 2 7 0
Sezonske vebe za jaanje funkcije jetre i une kese 272
Sezonske vebe za jaanje funkcije imuniteta (slezine) 274
Sezonske vebe za jaanje funkcije srca 274
Sezonska veba za jaanje funkcije plua 276
Sezonska veba za normalizaciju funkcije bubrega 276
Veba za normalizaciju funkcije trostrukog grejaa" 277
P O S E B N I P OK R E T I R U K U ( GE S T OV I ) 2 7 9
MO T I V A C I J A Z A P O D M L A I V A N J E 2 8 3
M A S A A S U V O R I N A 2 8 4
M A S A A S U K U V A N I M U R I N O M 2 8 5
O R A D A - J O G I 2 8 6
K OR I S E N J E P I R A M I D A U L E K OV I T E S V R H E 2 9 0
Izgradnja piramide 290
Kako se leiti pomou piratnida 293
O L E K O V I T I M S V O J S T V I M A V O D E 2 9 9
iva" i mrtva" voda 299
Korienje ive" i mrtve" vode
za leenje raznih oboljenja 301
Levitirana voda 305
Voda odstojala sa kristalima 305
Silicijumska voda 306
Protijeva voda - 306
U R I N O T E R A P I J A 3 0 7
Organski sastav urina i njegova svojstva 310
Vrste urina i njihove osobine 314
Nekoliko naina primene veoma starog urina 319
U R I N O T E R A P I J A U P R A K S I 3 3 0
Put urina kroz oveji organizam pri oralnoj upotrebi 330
Put urina kroz oveji organizam pri klistiranju 332
Put urina kroz oveji organizam pri ukapavanju u nos 333
Put urina kroz oveji organizam
pri unoenju preko koe 334
Naini korienja urina klistiranjem 335
Naini unoenja urina u organizam preko koe .. 336
Naini korienja urina kroz oi, nos i ui 338
Naini oralne upotrebe urina 339
M E T O D L E E N J A K E R O Z I N O M 3 4 2
S V E S T O V E K A - G L A V N I L E K A R 3 5 2
J A K E I S L A B E S T R A N E U E N J A I V A N O V A 3 6 8
OD AUTORA
Ova knjiga je namenjena onima, koji ele da budu kom-
pletna, zdrava linost. Pre svega hou da vam objasnim, moji
uvaeni itaoci, zato sam ovu knjigu nazvao Prirunik za sa-
moleenje". Stvar je u tome, daj e veinu oboljenja, sa kojima
se ovek sukobljava tokom svog ivota, on sam zaradio". Zbog
toga on sam treba da spozna uzrok svoje bolesti, da spozna da
se zdravlje moe povratiti i znatno poboljati u veini sluajeva
samo vlastitim naporima.
U ovoj knjizi nisu dati samo recepti za leenje jedne ili
druge bolesti, ve je ukazano i na uzroke njenog nastajanja,
osobenosti bolesti, putevi izleenja, a navedeni su i primeri iz
prakse. Mnoge teme su razmotrene na osnovu pisama italaca,
dati su odgovori na pitanja, komentari i objanjenja.
Upravo zato knjiga poinje s pitanjima koja ste mi posta-
vili u pismima. Nadam se da e vam odgovori na ta pitanja
pomoi u samoozdravljenju. Takode se trudim da detaljnije
razjasnim pitanja i teme, bez ijeg poznavanja ne moete pri -
stupiti samoleenju.
Naravno, ne apelujem na vas da se slepo pridravate rece-
pata i preporuka navedenih u ovoj knjizi. Ne mogu biti iste
preporuke za sve ljude jer se ljudi meusobno razlikuju. Obi m
lekovitih sredstava, terapija i tome slino, koji je naveden u
knjizi, ne odgovara za sve ljude. Va zadatak je da na sebi flek-
sibilno primenjujete preporuke za leenje, imajui u vidu indi-
vidualnu konstituciju, uzrast, godinje doba, kao i procese koji
se deavaju u prirodi. Uzimajui u obzir sve to pomoi e vam
da stvorite vlastiti sistem leenja. U tom sistemu ne srne biti
mesta nikakvim drugim sistemima i metodima.
9
Zadri mo se na nainu izlaganja materijala u poglavlju o
bolestima. Na poetku izlaem osnovne podatke o najraspro-
stranjenijim oboljenjima, o tome kako sami sebi moete pomo-
i, ta pri tome treba uzeti u obzir, a da sebi ne nasete tetu;
ukazujem na uzroke nastanka oboljenja, predlaem recepte za
leenje, navodim dopunske savete i preporuke, izmeu ostalog
i iz iskustva narodne medicine.
Odreena panja je poklonjena i danas tako popularnim i
uistinu lekovitim biljkama, kao to su mrazovnjak (Helleborus
caucasicum), pelen, lovorov list i druge, kao i njihova lekovita
svojstva. U navedenom poglavlju naete sve o tome kako ih
pravilno primenjivati i kod kojih oboljenja, kao i recepte smea
i nain primene.
Znaajno mesto u knjizi dato je informaciji o sprovodenju
zdravstvenih mera. J er bez pravilnog shvatanja, na primer, ka-
ko i kada primeniti terapiju ienja ili ta je to mrtva", iva"
ili protijeva voda i drugo, ne moete kvalitetno primenjivati
recepte iz knjige.
Trudio sam se da uzmem u obzir sve nijanse da se za vre-
me vebi po Priruniku kod vas ne pojave nikakve sumnje i
pitanja, da vam proces samoozdravljenja (samoleenja) donese
radost sticanjem zdravlja.
Ukoliko elite da ivite dugo i da ne bolujete, koristite se
receptima i savetima iz Prirunika, izaite na put ozdravljenja
i njime koraajte s optimizmom i nadahnuem. elim vam
zdravlja, dragi moji itaoci!
10
ZDRAVLJE I BOLEST
Pitanja i odgovori
U kom stepenu zdravlje zavisi od samog oveka, koliko on
sam sebi moe pomoi?
Na osnovu statistike, oveje zdravlje 20 odsto zavisi od
naslednosti, jo 20 odsto - od ekoloke situacije, od zdravstve-
ne zatite - svega 8,5 procenata (odsto) i 51,5 odsto ovejeg
zdravlja odreuje se njegovim nainom ivota.
Kao to vidimo, zdravlje i blagostanje zavise od samog o-
veka. Ovo vam je ujedno i dokaz u korist samoleenja. Na ra-
un pravilne organizacije vlastitog ivota ovek moe sam da
se izbori (izae na kraj) s bilo kojim oboljenjem.
Tri glavne greke u leenju kod savremene medicine
Metodi leenja koje predlae savremena medicina ne uzi-
maju u obzir prethodno ienje organizma. Lekar odmah
naznaava (prepisuje) bolesniku lekove-korektore, kojima
pokuava da u zagaenom organizmu uspostavi jednu ili
drugu funkciju. Postiui privremeni uspeh, lekovi jo u
veem stepenu zagauju organizam.
Medi ci na nije usmerena na rad (se ne orjentie) sa i -
votnom snagom organi zma. Raslanivi leenje na orga-
ne i delove tela medicina ne uzi ma u obzir cel okupnost
1 i
ovejeg organi zma. Rezul tat je kao u uvenoj posl o-
vici: J edno - l ei mo, drugo - sakati mo (bogaljimo)".
Ne otklanja se poroni (pogrean, izopaen) nain ivota,
koji je izazvao bolest kod oveka. Medicina kao da govo-
ri: Grei, budi prodrljiv, izobliavaj bioritmove, a kada
oboli mi emo te izleiti - tabletama, injekcijama, hirur-
gijom, presaivanjem organa. I za sve to e nam platiti".
ta je zdravlje, a ta bolest?
J a razmatram oveka kao harmonini sistem, koji postoji
na raun toga, to kroz sebe stalno proputa bujice (snopove)
informacija, energije i materije. Zahvaljujui tome ovek moe
da se orjentie u prostoru koji ga okruuje (rad sa informacio-
ni m tokovima), da funkcionie/radi, deluje/ (rad s energijama),
da se ispoljava u fizikom obliku (rad sa materijom - ishrana).
Kada u proputenim bujicama (tokovima) dode do nekog pore-
meaja (odstupanja), to se ispoljava u vidu bolesti.
Coveje zdravljeJ e stanje, pri kojem se vri normalna, har-
monina, informaciona, energetska i materijalna razmena iz-
meu ovejeg organizma i prirode (okolne sredine).
Bolest oveka je stanje, pri kojem je poremeena normalna,
harmonina, informaciona, energetska i materijalna razmena
izmeu ovejeg organizma i prirode, a rezervne sposobnosti
organizma su smanjene ili nedovoljne.
Parametri zdravog oveka
Svest -stal no preovladavanje povieno-radosnog raspolo-
enja, odsustvo jakih negativnih preivljavanja, nametljivih mi -
sli i umora.
Disanje - zdrav ovek uradi pet-sedam disajnih ciklusa
(udisaj, izdisaj i pauza izmeu njih - to je jedan disajni ciklus)
u minuti (to manje, time je ovek zdraviji).
i :
Ishrana - zasienost manjom koliinom prirodne hrane,
stalan oseaj neznatnog oseaja gladi (to govori o tome, da se
ne prejedate), posle svakog uzimanja hrane laka stolica i eks-
krement oblika kobasice (to ukazuje na idealan rad-funkcioni-
sanje probavnog trakta).
Koa - ista, lepa, bez ikakvih defekata i neprijatnih miri-
sa, razmena toplote se odlino regulie.
Imunitet - odsustvo bilo kakvih oboljenja, brzo zarastanje
rana, posekotina, opekotina i slino.
Miii - elastini, izdrljivi, umereno snani (dobra elasti-
nost svih tetiva i zglobova), proporcionalno razvijeni.
Zdrav ovek ima dobro dranje tela, on je proporcionalno
graen, ima mali sloj sala, praktino se ne zamara, blagonaklon je
prema ljudima koji ga okruuju, trezveno i razumno shvata (pri-
hvata) ekstremne dogaaje, bez suvine emocionalne obojenosti.
Parametri boleljivog (bolesnog) oveka
Bilo kakva promena koja pogorava funkcionisanje svesti,
disanja, ishrane, koe, imuniteta, miia ukazuje na jedan ili
drugi stepen boleljivosti (slabosti) ili bolesti.
Svest- potiteno raspoloenje, esta snana preivljavanja,
nametljive misli, stalni oseaj umora i ravnodunost (indife-
rentnost) prema ivotu.
Disanje - znatno vie od sedam disajnih ciklusa u minuti.
Ishrana - zasienost velikom koliinom termiki obraene
ili neprirodne hrane, odsustvo oseaja gladi, oteana stolica ili
je uopte nema tokom 24 sata.
Koa - masna ili suva ispucala, s miteserima, bubuljiava,
s neprijatnim mirisom.
Imunitet-stalno prisustvo nekih oboljenja,posebno infek-
tivnih, sporo zarastanje rana, posekotina, opekotina i slino.
Miii - slabi, mlitavi, teko pokredjivi, neproporcionalno
razvijeni.
13
Bolestan ovek ima loe dranje tela, neproporcionalno je
razvijen, brzo se zamara, nezadovoljan je ili razdraljiv zbog
sitnica, ima viak ili nedostatak sala, bilo koji dogaaj za njega
je stres.
Kakvo treba da bude samoleenje i samoozdravljenje oveka?
Rad na ozdravljenju i leenju treba da se odvija istovre-
meno kompleksno i harmonino sa svim lekovitim silama orga-
nizma. Nabrojmo te lekovite sile: svest, disanje, ishrana, koa
(elienje, ienje), imunitet (ienje, pravilna ishrana, trave,
elienje) i motorna aktivnost.
Pri pravilnom pristupu samoleenje se odvija veoma brzo
- nedelja, mesec, pola godine (oslobaanje od parazita - do
godinu dana). Proces samoozdravljenja treba da se odvija ne-
prekidno.
Zapamtite: samoozdravljenje - nije samo jednokratna mera,
ve postepen, promiljen i redovan rad tokom celog ovejeg ivota.
Nain ivota treba da bude takav, da samoozdravljenje ne bude
teret, ve da postane radosni element ivota.
U radu na ozdravljenju organizma treba nai interes i na-
dahnue. Ako vam to predstavlja teret (tekoe), donosi nepri-
jatne glavobolje (brige) - to znai da to nije ozdravljenje, ve
nadogradnja negativnog, koje e poeti da naruava zdravlje. Za-
pamtite jo jednu istinu - stihijski ivot, radi zadovoljavanja glu-
pih navika, ukusa, crta karaktera obavezno vodi ka oboljenjima
i patnjama. Ozdravljenje sa negativnim raspoloenjem ne daje
posebnog efekta. Leenje bez samostalne normalizacije i harmo-
nizacije veza izmeu organizma i okolne sredine daje privreme-
ni efekat. ovek pri leenju, ozdravljenju i pomlaivanju nema
drugog izbora, osim prirodnog. Priroda je ukazala na jedan put
- normalizacija, harmonizacija veza oveka i okolne sredine to-
kom celog ivota. I tim putem treba ii s radou i nadahnuem.
Ukoliko se samoozdravljenju pristupa jednostrano, pri me-
njujui jedno-dva sredstva za ozdravljenje (na primer, uri no-
terapiju, gladovanje), tada su rezultati ozdravljenja daleko od
kompleksnog pristupa i kasnije su nestabilni.
14
ta treba da ima u vidu ovek, koji je poao putem samoozdra-
vljenja, da bi dobar efekat postigao brzo i na due vreme?
Pre svega - individualna konstitucija, starosno doba i kli-
matski uslovi, u kojima se ovek nalazi. Kada se pridravate
navedenog, samoozdravljenje se odvija stabilno i uzlaznom li-
nijom.
Takoe je poeljno odrediti mesto stanovanja i rada imaju-
i u vidu geopatogenu zonu i leiti se od parazita.
Nain odreivanja geopatogene zone (GPZ) u prostoriji
Lokalna geopatogena zona svojom negativnom energijom
gui svaku ivotnu delatnost. Zbog toga treba da imamo biolo-
ki objekat, na osnovu kojeg, kao prema indikatoru, moemo
da se orjentiemo o kojoj se trenutno energiji radi - pozitivnoj
ili negativnoj. I takav indikator je - proklijalo seme penice.
Pokvasite seme penice i stavite ga u nekoliko tacni. Te
tacne razmestite (postavite) na mesta gde provodite najvie
vremena (na radnom stolu, ispod kreveta i slino). Ukoliko je
prostorija prazna, tada postupite jo prostije - postavite tacne u
redovima s meusobnim rastojanjem od 50 centimetara. Pribli-
no posle 2-3 dana sve e biti jasno. Tamo, gde je jako negativ-
no geopatogeno zraenje, penica nee proklijati.Tamo, gde je
ono posebno povoljno, penica e proklijati bre i klice e biti
znatno vee. Tamo, gde je energetski fon normalan - klijanje
e biti uobiajeno (obino).
Donesite odgovarajue zakljuke i... izvrite premetanje.
Radno mesto uredite u zoni s najjaim i najpovoljnijim zrae-
njem. Krevet je bolje ostaviti u neutralnoj zoni, da ne bi patili
od nesanice. Na mesta sa nepovoljnim geopatogenim zrae-
njem stavite ormare, none ormarie i drugi nametaj. Kuan-
ske aparate (tehniku), radio i televizor bolje je staviti na mesta
s normalnim (obinim) fonom zraenja.
15
Pet metoda za odreivanje geopatogene zone u stanu
Postoji mnogo lokalnih geopatogenih zona, koje negativ-
no utiu na oveje zdravlje. Na primer, ukoliko zona prolazi
po uzglavlju kreveta - javljaju se insult i tumori mozga; u no-
gama - upala zglobova, varikozno proirenje vena; u predelu
stomaka - rak eluca, bolesti jetre, creva i slino.
Naveu nekoliko specijalnih testova pomou kojih moe-
te proveriti svoj stan na prisustvo geopatogene zone.
Prvi test. Na geopatogenu zonu veoma su osetljiva deca,
psi, make i sobno bilje. Ukoliko dete ili pas ne ele da se nala-
ze na specijalno odreenim za njih mestima, ne treba ih prinu-
avati. Najverovatnije da se na tim mestima nalazi GPZ.
Drugi test. Make ne vole da se due vremena nalaze u
zoni negativnog zraenja, ali se one upravo pothranjuju tim zra-
enjem. Nekoliko dana posmatrajte svoju maku: ako ona stal-
no svraa (navraa) na jedno te isto mesto, ali, im tu probavi
izvesno vreme, odlazi - znai da se mesto, koje je ona izabrala,
nalazi u geopatogenoj zoni. uvajte se tog mesta!
Trei test. Cesto u stanovima postoje mesta gde slabo ra-
ste, pa i gine sobno cvee. To je oigledan znak da se tu nalazi
GPZ.
etvrti test. Ukoliko se vai kuanski elektrini aparati, te-
levizor i radioaparati esto kvare, premestite ih na drugo mesto
i posmatrajte kako rade. Normalizacija njihovog rada ukazuje
na to, da su se ranije nalazili u GPZ.
Peti test. U sluaju, kada neko mesto u stanu kod vas izazi-
va podozrenje (sumnju), na to mesto postavite vanu s jednim
ili nekoliko cvetova, a buket, iz koga su cvetovi uzeti, na drugo
mesto. Prevremeno uginue oglednih cvetova, u odnosu na kon-
trolne, znai da vae sumnje nisu naprasne - tu se nalazi GPZ.
Simptomi (znaci) da se ovek nalazi u geopatogenoj zoni
Glavobolja, nesanica, vrtoglavica, komarni snovi, bue-
nje s oseajem prisustva opasnosti, poveana razdraljivost
16
(osetljivost). ovek, koji se ne izvede iz GPZ, ne moe biti izle-
en, a bolest e progresirati, ispoljavajui nove osobine.
Lekari esto povezuju glavobolju i nesanicu s psihikim
uzbuenjem i strahom da nee doi do sna. Ali, ukoliko nema-
te nikakvog povoda da se nervirate, a slabo spavate, mrznete
(hladno vam je) - to ukazuje na to, da se nalazite u GPZ. I zne-
nadna vrtoglavica i svetlucanje" u oima govore o tome, da se
ovek nalazio u GPZ i da izlazi iz nje.
Neki specijalisti tvrde, da se svaki peti ovek nalazi u j ed-
noj ili drugoj podvrsti (varijanti) GPZ. O tome se moe suditi
i prema broju ljudi koji se obraaju lekaru zbog glavobolje ili
nesanice.
Spoljanji simptomi inficiranja parazitima
Prema spoljanjem izgledu oveka (miteseri, bubuljice, se-
boreja
1
, grubost koe, pege, mrlje, prerane bore na licu, prerana
elavost, papilomi, ispucale pete, maceracija koe na prstima, ra-
slojavanje i lomljenje noktiju) moe se odrediti da muj eel uda-
no-crevni trakt zaraen (inficiran).To mogu biti proste ili ma-
je lamblije, trihomonade ili drugi biari, a najee - buket njih.
Najprostija infekcija izbacuje iz stroja samoregulaciju i
imunu zatitu organizma.
Simptomi inficiranja parazitima kod ena: belo pranje,
upala jajnika, bolne menstruacije s krvarenjem, gubitak snage,
poremeaj menstrualnog ciklusa (pomeranja), zatim fibrom,
miom, fibrozno-cistozna mastopatija, upala nadbubrenih le-
zda, mokrane beike i bubrega.
Si mptomi inficiranja parazi ti ma kod mukaraca su:
prostati ti s, i mpotenci j a, adenom, cistitis, pesak i kamenj e
u bubrezi ma i mokranoj beici. Usl ed infekcije moe do-
i do poremeaj a psi he u treem kol enu. Pokol enj e koje
smenjuje inficirane roditelje umi re 1015 godi na ranije.
I nfekcija se, takode, ispoljava kroz esta akutno-respi ra-
1
Peru tanje koe s preterani m luenjem masti . Primedba
prevodioca.
17
torna oboljenja (ARO), angi ne, kroni ne tonzi l i ti se, upa-
le maksi l arni h si nusa, si nusi ti se, pol i pe i hrkanj em u snu.
Bebe se inficiraju parazitima pri raanju. Ko njih se infi-
ciraju sve sluzokoe u organizmu. To su oi, usta, nos, meica
(perineum). Inficira se i koa. Infekcija se vrlo brzo iri i ve
u 5. do 8. meseca starosti bebe uzrokuje iscrpljenost gutera-
e (pankreasa), to esto dovodi do neoekivanog" dijabetesa.
Metodi ienja od parazita (glista)
N. Semjonova je priznati autoritet u ienju organizma i
ienju organizma od parazita. Sluaocima svoje kole Nada"
ona predlae dvonedeljni program ienja organizma od ljake
(neistoa) i parazita. Ona preporuuje da se protivparazitno le-
enje vri na fonu opteg ienja organizma i pravilne ishrane.
Klistiri za ienje - 2 puta dnevno. Najpogodnije vreme
za to je od 5 do 7 sati ujutro i od 18 do 19 sati uvee. Cilj ta-
kvog klistiranja je da se debelo crevo oisti od prljavtine, larvi
glista, da se u njemu uspostavi potrebna sredina i mikroflora.
Poeljno je unapred pripremiti vodu za klistiranje. Ukoli-
ko je mogue, koristite izvorsku vodu, a ako je nemate, tada pro-
kuvajte vodu iz gradskog vodovoda i ostavite je da se ohladi.
Zaj edno klistiranje potrebno je 2 litra vode. N. Semjono-
va preporuuje da se koristi voda sobne temperature (20-22
C). Radi zakiseljavanja vode u nju treba dodati supenu kaiku
jabukovog sireta ili supenu kaiku limunovog soka ili soka
borovnice
2
, pasjeg trna, mahovice ili bilo kojeg drugog sveeg
kiselog vonog soka. Naj preponi ljiviji je sok od mahovice (on
ubija trihomonade). Da bi klistir povoljno delovao na sluzoko-
u (ukoliko se na njoj pojave ranice pri odvajanju glista od slu-
zokoe debelog creva), preporuuje se dodati u vodu jo jednu
supenu kaiku kuhinjske soli.
Klistiranje vriti na uobiajen nain. Vodu zadrite izve-
sno vreme u sebi. ak je sasvim dovoljno zadrati vodu u sebi
1-2 minuta da bi se creva isprala iznutra. Posle klistiranja idite
2
Latinski nazivi biljaka dati su u prilogu na kraju knjige.
nekoliko puta u toalet. Creva e sama proraditi. Obi no po-
slenje izbacivanje sadri sluz - izlazi tenost koja podsea na
orbu od gljiva, plesan i krupni paraziti.
Voda se moe pripremiti i na drugi nain: nalijte 7-8 lita-
ra vode u emajliranu kofu, na ijem se dnu nalaze kamenii
silicijuma (ili ungit - lekovitija vrsta silicijuma). Poeljno je
uzeti manje kamenie silicijuma - to su oni manji, time je
vea dodirna povrina s vodom i samim tim se vie korisnog si-
licijuma rastvara u vodi. Kofu s voom i silicijumom ostaviti da
prenoi. Za to vreme voda se strukturira, zasiuje silicijumom
i preiava. Na dno kofe pada smesa (rastvor) ubreta. Vou
sa dna kofe ne treba koristiti. Paljivo odlijte gornji sloj vode
i tu vodu koristite za klistiranje. Talog izlijte iz kofe, silicijum
isperite pod mlazom protone vode, nalijte svezu vodu i ostavi-
te da odstoji.
J oni silicijuma stvaraju u vodi koloidne sisteme koji imaju
elektrini potencijal. Silicijumov koloidni sistem, zahvaljujui
svom posebnom elektrinom punjenju (potencijalu), ima svoj-
stvo privlaenja,zadravanja, unitavanja i iz organizma izbacu-
je viruse, patogene mikroorganizme i njihove otrove.
Ukol i ko se u ovejem organi zmu nalazi dovoljno silici-
j uma on j e si gurno zatien od virusa i mi kroparazi ta. Uko-
liko nema dovoljno silicijuma, tada treba popuni ti organi -
zam silicijumom. J edan od brzi h nai na popune organi zma
silicijumom je uzi manj e kaolinske bele gline. Ukol i ko se
kaolinska glina uzi ma 10-12 dana normalizuje se sadraj
silicijuma u organi zmu.
Kada se organizam snabije silicijumom bolje se isti jetra
- mogu se rastvarati tvri kalcinirani kamenii. Glina podsti-
e ienje, upijajui ljaku (neistoe) koja se izdvaja pri ie-
nju organi zma.Ti me se smanjuje rizik od samotrovanja organi-
zma. Za dve nedelje treba pojesti 250 grama bele gline.
Rezerve silicijuma u organizmu mogu se i treba ih popu-
njavati ishranom monolitnim itaricama i celulozom iz povra
i voa.
19 18
Poljski rastavio sadri mnogo silicijuma. Uzmi te 50-
60 grama trave, zaveite je n gazu i spusti te u posudu s
vodom. Posudu stavite na vatru i dovedi te do kljuanja, a
zati m ostavite da odstoji 3- 4 sata. Dobi j enu vodu koristite
za pri premanj e hrane.
Najbolje je koristiti sve sok od krastavaca i od bugarske
paprike. Ti sokovi sadre najbolji silicijum koji se lako asimilu-
j e.Ti sokovi se najbolje kombinuju sa sokom od argarepe, to
poboljava njihov ukus. Na primer, uzmite 20-30% soka od
krastavaca i 70-80% soka od argarepe. Na isti nain se pripre-
ma i smesa sa bugarskom paprikom.
Odvojena ishrana (pravilna kombinacija produkata) omo-
guava da se u eluano-crevnom traktu uspostavi unutranja
sredina svakog dela trakta, da se normalizuje mikroflora i po-
vea imuna zatita creva. U zdravom probavnom traktu nema
mesta parazitima. Oni se u njemu ne mogu odomaiti.
Vratimo se na ienje organizma od parazita.
Prva dehelmentizacija
3
traje tri dana. Koristi se vekovima
provereno sredstvo - ekstrakt pelena po 100 grama ujutro i uvee
pre jela. Aktivna komponenta je pelenovo ulje. Ono kod glista
paralizuje nervni sistem i one izlaze iz organizma. Na taj nain
postie se koncentrino dejstvo odjednom na itavu grupu okru-
glih i pantljiastih glista, kao i jednoelijskih parazita (protozoa).
^Upozorenje. Ni u kom sluaju ne zloupotrebljavajte pelen,
ne zanosite se predoziranjem i dugotrajnom primenom. Palji-
vo leite decu.
Za tri dana dehelmentizacije lica koja su zaraena ostri-
cama treba da uvee isitne 1-2 renja belog luka i preliju ih
sa 200 mililitara kljuale vode i ostave da odstoji preko noi.
Ujutro narednog dana ekstrakt od belog luka procediti kroz
gazu i uneti u pravo crevo. To klistiranje se vri pre klistira za
ienje organizma.
3
Dehelmentizacija (invazivne bolesti oveka, ivotinja i biljaka, ko-
je izazivaju parazitski crvi-helminti: gliste) je kompleks mera za leenje
helmintoza i zatitu spoljanje sredine od zagaenosti jajacima i larva-
ma helminata.
Osmog dana treba izvriti debelmentizaciju irokog spektra
dejstva.
Uvee oistite 300 grama semena od tikve (bundeve), tako
da sauvate zelenu ljusku ispod bele vrste koice. Ujutro poje-
dite tih 300 grama semena i uz to popijte 100 grama dehel men-
tika svakoga dana.
Dehel menti k za svaki dan:
Kamilica (lie i stabljika) - 1 kafena kaiica
Hrast (kora) - 1 kafena kaiica
Kruina, (kora) - 1 kafena kaiica
Povrati (cvetovi s peteljkama) -1 supe na kaika.
Smesu preliti sa 500 mililitara vode, ostaviti da odstoji u
termosu 4-6 sati. Posle 2 sata popiti slani purgativ (30 grama
engleske soli (gorke soli) rastvoriti u 100 grama vode i dobro
promeati).
J edan sat posle toga i dalje primenjivati klistire ienja
prema linom oseanju.
Trinaestog i etrnaestog dana izvriti ienje jetre. Otpaci
ui ubijaju oslabele parazite, ukoliko ili jo ima u organizmu.
Nadeda Semjonova ne preporuuje da se vri ienje jetre
odmah posle dehelmentizacije i to objanjava time, to se pri
odvajanju glista od sluzokoe creva stvaraju mikro ranice. Ona
savetuje da se prieka 1-2 nedelje da te ranice zarastu i da se
posle toga izvri ienje jetre.
Celishodno je primenjivati dehelmentik svakoga dana.To
je ekstrakt od trava ili od jedne vrste trave. Ujutro natate, po-
sle pranja zuba ispijte aj-dehelmentik. Ako to budete redovno
radili, tada nee doi do invazije glista.
Recepti optih sredstava protiv glista
2 supene kaike kore hrasta preliti sa 200 mililitara kljua-
le vode. Ostaviti da odstoji 4-6 sati, procediti i piti natate.
21
20
. 2 supenc kaike kore kruine i 2 supene kaike apotekar-
ske kamilice preliti sa 200 mililitara kljuale vode. Ostaviti
da odstoji 4-6 sati, procediti i piti natate.
Kod glista u organizmu natate pojesti po nekoliko listia
zelenog kiseljaka.
Kupke sa ekstraktom anisa isteruju razne vrste glista.
Od svih sredstava protiv glista najbezazlenije za oveji
organizam je jesti semenke od bundeve (tikve). Zato je za
decu i trudnice najbolje da koriste upravo njih.
Kod kolitisa i ireva izazvanih glistama, to se skoro uvek
deava pri invazijama glista, osim sredstava protiv glista
treba primenjivati sledee sredstvo koje jaa organizam i
podstie zarastanje rana: 1 supenu kaiku korenja suve ko-
prive preliti 1 aom kljuale vode i dinstati na veoma sla-
boj vatri 15 minuta, a zatim ostaviti da odstoji 30 minuta.
Uzimati po 2-3 supene kaike 3 puta dnevno.
T. Z. Abramovskaja preporuuje da se leenje protiv para-
zita otpone sa ekstraktom od pregrada izmeu jezgri oraha
sa alkoholom. Ekstrakt se priprema tako da se jedna aa pre-
grada oraha samelje u mlinu za kafu i dobijeni praak prelije
aom votke (rakije). Ostaviti da odstoji 24 sata i posle toga
uzimati ujutro natate po sledeoj emi. Prvoga dana - 5 kapi,
drugog - 10 kapi, treeg - 20 kapi i zatim tokom tri nedelje
piti po 20 kapi svakoga dana.
Osnovna (glavna) etapa proiavajue-protivparazitnog leenja
Pri odreivanju rokova ovog leenja preporuuje se imati
u vidu lunarni ciklus, tako da se zavrna etapa - ienje jetre
- sprovede 13. i 14. binarnog dana (najpovoljnije za ienje
jetre). Osnovna etapa traje 10-11 dana. Na primer, danas je 1.
mart, a pun mesec (utap) je 20. marta. J etru je najbolje istiti
18-19. marta. Oduzmi te 10 dana i dobiete poetak osnovne
22
etape proiavajue-protivparazitnog leenja - 8-9. marta.
Uzmite jo nedelju dana na pripremu (ukoliko vam je potreb-
na) i dobija se poetak leenja: 1-2. marta. Na taj nain vi se ne-
delju dana (do 8-9. marta) pripremate, 10-11 dana traje osnov-
na etapa proiavajue-protivparazitnog leenja i 18-19. mar-
ta istite jetru (neposredno pred izlazak punog meseca).
Kada se smeka" organizam pristupa se ienju organi-
zma i protivparazitnom leenju. Klistiri za ienje biraju se
uzimajui u obzir individualnu konstituciju oveka. Gojaznim
ljudima preporuuje se dvolitarsko klistiranje sa rusom (supe-
na kaika soka ili odvara - supena kaika trave na au vode),
sa jabukovim siretom (jedna supena kaika), sa solju (supena
kaika kuhinjske soli). Mravim ljudima - sa semenom lana (2
supene kaike na 2 litra vode. Dovesti do kljuanja i kuvati 20
minuta na slaboj vatri, ohladiti i uneti u pravo crevo klistira-
njem), topli klistiri sa cveklom (1-2 supene kaike soka od cve-
kle na 2 litra tople vode), klistiri sa sveim urinom uz dodatak
supene kaike kuhinjske soli.
Prvog i drugog dana:
Ujutro natate pojesti 4 cvetia pelena (cveti podsea na
sivu lopticu veliine zrna prosa), 2 cvetia povratia (uta
loptica) i 1 karanfili (seme jestivog karanfilia podsea na
mali tapi). Sve to uzeti sa vodom. Deci do 10 godina - 2
cvetia pelena, 1 cveti povratia i 1 tapi karanfilia.
Pri tome ishrana mora biti vegetarijanska, odvojena. I z is-
hrane iskljuiti ljuto, kiselo i slano.
Ujutro uraditi mikroklistir sa belim lukom, a posle njega
dvolitarski klistir za ienje sa jabukovim siretom.
Klistir sa belim lukom: uzeti uvee 2-3 renja belog luka,
isitniti ga, preliti sa 200 grama kljuale vode (moe se do-
dati mala granica pelena), ostaviti da odstoji preko noi,
ujutro procediti i uraditi mikroklistir.
Klistir za ienje - uzeti 2 supene kaike jabukovog sire-
ta na 2 litre tople vode.
23
. Vreme primene tih klistira - od 5 do 7 sati ujutro.
Pola sata posle zavretka klistiranja moe se jesti.
Pred ruak pojesti 4 cvetia pelena, 2 cvetia povratia i
tapi karanfilia i uz to popiti malo vode.
Pred veeru uzeti pelen, povrati i karanfili, kao i pred
ruak.
Uvee - topla kupka i klistir za ienje sa svezim urinom
ili jabukovim siretom.
Treeg cio petog dana:
Od treeg do petog dana uraditi sve to je raeno prva
dva dana, ali to dopuniti leenjem protivparazitnim prepara-
tom Vermaks" (za kuru leenja potrebno je 6 tableta, po 2
tablete dnevno: po 1 tableta ujutro i uvee sa jelom), uz to piti
slatki aj (kod kolitisa i ireva - gnojnih rana pored Vermaksa"
treba primenjivati sredstvo za jaanje organizma i zarastanje
rana: jednu supenu kaiku korenja suve koprive preliti j ednom
aom kljuale vode i dinstati na vrlo slaboj vatri 15 minuta,
ostaviti da odstoji 30 minuta. Piti po 2-3 supene kaike 3 puta
dnevno).
Vermaks" kod helminata (glista) izaziva samovarenje.
Ukoliko nemate Vermaks" uzimajte ujutru natate po pola ka-
fene kaiice suvog pelene i isto toliko mlevenog karanfilia.
Praak pelena i karanfilia moe se staviti u hleb i progutati.
estog cio osmog dana:
estog i sedmog dana ne pije se Vermaks", ve se koriste
preporuke za prvi i drugi dan. Osmog dana uvee pred spava-
nje pojesti haringe (riba) koliko moete. Posle toga ni u kom
sluaju ne piti nikakvu tenost. U mesto haringe moete pojesti
slanu, dobro osuenu ribu, ali ne suenu na dimu - rezultat e
biti jo bolji (provereno).
Uvee osmog dana pojesti natate svee (sirove) semen-
ke od bundeve, oiene, ali sa sauvanom zelenom opnom.
24
Odrasli treba da pojedu 200-300 grama, deca do 4 godine - 75
grama, do 9 godina - 100 grama, do 15 godina - 150 grama.
Devetog dana:
Ujutro natate pojesti prethodno oiene semenke od
bundeve, a zatim popiti 150 grama ekstrakta.
Ekstrakt se priprema na sledei nain: uzeti j ednu kafenu
kaiicu kamilice, j ednu kafenu kaiicu kore od hrasta, j ednu
kafenu kaiicu kore od kruine_(pasjakovine) i j ednu supenu
kaiku povratia, smesu preliti sa pola litra kljuale vode i osta-
viti da odstoji u termosu preko noi.
Odleati u postelji 2 sata i posle toga popiti slani purgativ
(jednu supenu kaiku engleske soli na 100 grama vode. Deca
od 5 do 7 godina starosti -j ednu kafenu kaiku na 50 grama vo-
de, do 10 godina - jednu dezertnu kaiku na 75 grama vode).
Posle sat i po nakon uzimanja purgativa uraditi klistir za
proiavanje sa dva litra tople vode (sa mlevenom ili istuca-
nom u kau veom glavicom belog luka), koju procediti.
Desetog i jedanaestog dana:
Pridravati se preporuka za prvi i drugi dan.
Dvanaestog i trinaestog dana - ienje jetre.
ienje jetre je zavrna etapa. Moe se uraditi prema op-
toj emi (maslinovo ulje i limunov sok), ili nekoj drugoj.
Posle ienja jetre organizam treba da se odmori nedelju
dana. Sve terapije treba prekinuti. Probava treba da se sama
regulie.
Kuru ienje ponoviti nakon 21 dan, a zatim jo posle 21
dan. Ukupno 3 kure ienja.To je u vezi s tim, to ciklus razvo-
ja nekih glista u organizmu traje do 90 dana.
Preporuke za ishranu za vreme ienja od parazita
Kada se pojave prvi simptomi inficiranja parazitima tre-
ba odmah izbegavati upotrebu ivotinjskih masti i belanevina
25
- mesa, ribe, ptica (piletine i slino), jaja i inleka. Znatno ograni-
iti upotrebu soli, eera, buljona, bombona, kafe, prehrambenih
proizvoda koji izazivaju vrenje (kvas, pivo, votka-rakija, hleb,
turije, marinade). Treba uzimati biljne belanevine: orahe, se-
mena, gljive i lie zeleni. Mogu se uzimati kae skuvane na
vodi, salate i bareno povre, to vie svezih sokova od povra (po-
sebno od argarepe), kiselo i kiselo-slatko voe i jagodasto voe.
Korisno je upotrebljavati kiselomlene produkte (namirnice),
koji sadre probiotike (bakterijske mikroorganizme koji ive u
ovejem eludano-crevnom traktu). Upravo oni stvaraju poseb-
ne materije koje omoguavaju da se odvija proces probave, da se
podie imunitet i spreavaju razmnoavanje patogenih bakterija.
U ovejem organi ze. 1 iv: dve vrste probiotika: laktoba-
cilus acidofilus i bifidobacterium bitidum. J o jedna varijanta
- laktobacillus bulkarikus (bugarski kisclomleni bacil), koji se
u prirodnim uslovi.ma ne nalazi u ovejem organizmu, ali u
njega dospeva zajedno sa kiselomlenim produktima i ispolja-
va svoje povoljno dejstvo.
Probiotici pomau da se leci itav niz oboljenja, ukljuu-
jui infekcije eludano-crevnog trakta, vaginalnu kanidozu,
infekciju mokranih kanala, mitesere i poremeaje u elucu.
Oni jaaju imuni sistem organizma.
Navedene bakterije ulaze u sastav prirodnih kiselomlenih
produkata - kiselo mleko, jogurt itd. Dnevni obrok, bogat slo-
enim ugljenim hidratima (povrem, voem, monolitnim zrni -
ma), podstie razmnoavanje bifidobakterija.
Uzimanje antibiotika, alkohola, nagla promena dnevnog
obroka ishrane mogu da ubiju te osetljive mikroorganizme.
Zapamtite, kada se naruava koliinski i kvalitativni sastav
probiotika javljaju se patoloki poremeaji u korist parazitskih
mikroorganizama. J avlja se disbakterioza, a posle nje ozbiljnija
oboljenja, skoro do onkolokih.
Specijalisti preporuuju da se, kao pomono sredstvo, za
borbu protiv mikroparazita koriste prirodni kiselomleni pro-
dukti, posebno produkti koji su ukiseljeni bugarskim kiselo-
mlenim bacilom.
Kako izbaciti solitera
Soliter je velika lankasta glista u vidu trake (lente). On
raste brzo i upotrebljava mnogo ivotnih sokova iz ovejeg
organizma. Usled toga ovek moe da oboli od najrazliitijih
oboljenja i poremeaja.
Simptomi solitera u ovejem organizmu su: bledilo lica,
ponekad sa plavom nijansom; modrice (kolutovi) ispod oiju;
umoran i mlitav izgled; odraz tuge u oima; ponekad blag ka-
alj; beo jezik; neredovna stolica; povremeno neverovatno veli-
ki i stalan apetit i nezasidjivost; vrtoglavica (katkad nesvestica)
kada je eludac prazan, a ponekad i posle uzimanja nekih vrsta
hrane; suvino luenje pljuvake; kiseli recidiv (podrigivanje);
tucanje; glavobolja; bolovi u stomaku (um, tanije, neki zvui
u stomaku, koji podseaju na zapljuskivanje talasa) i oseaj si-
sanja i kretanja u njemu; lupanje srca; neredovne menstruacije
kod ena; komarni snovi.
Paljivo posmatrajte svoju stolicu - da li se u njoj vide beli
lanci, komadii, koji podseaju na rezance i slino. Ukoliko se
to povremeno javlja u stolici, vi ste, bez ikakve sumnje, zarae-
ni soliterom.
Da bi izbacili solitera moete koristiti sledee recepte:
Uzmite dve pune supene kaike semena tikve {Cucurbita
pepo) i pojedite ih ujutro natate. Posle jednog sata uzmite
jaku dozu purgativa. Praksa pokazuje da izlazi itav soliter
i to vrlo brzo.
Neki vidari (narodni lekari, nadrilekari) preporuuju da
se pije mleko za vreme uzimanja semena od tikve; drugi
preporuuju da se seme zasladi eerom. Moe se, po elji,
seme samleti u maini za meso, ali treba obratiti panju da
samlevenog semena bude najmanje dve pune supene kai-
ke, poto mnogo zrna ostaje u maini za meso.
Soliter se moe izbaciti i belim lukom. Radi toga je potreb-
no pojesti deset renjeva belog luka i uz to piti vrue (tek
skuvano) ili podgrejano nepasterizovano mleko.
26 27
Soliter se moe izbaciti i samo sa belim lukom. Radi toga
treba ujutro pojesti veu koliinu belog luka, to vie, tim
bolje. Posle dva sata uzeti purgativ.
J o je bolje jesti beli luk sa mariniranom haringom ujutro
natate odlino izbacuje solitera.
Strunjaci za izbacivanje solitera savetuju da se brzo pre-
duzmu mere za njegovo izbacivanje. U praksi ima mnogo
sluajeva da je soliter progrizao zidove creva i usmrtio o-
veka.
Kada se soliter podigne u gornje delove creva i pone ne-
potedno da grize, treba popiti aicu kerozina. Ni jedna
glista ne trpi kerozin i odmah se sputa nadole" ili izlazi
napolje.
Koliina zdravlja - ta je to?
Cesto se susreu takve formulacije, kao niski" i visoki"
nivo zdravlja. To nije nita drugo, nego koliinske (kvantita-
tivne) karakteristike zdravlja, koje su zasnovane na potencija-
lu ivotne snage, sposobnosti organizma da se suprotstavlja
spoljanjim i unutranjim nepovoljnim faktorima, sposobnost
samoobnavljanja izgubljenog potencijala ivotne snage i ravno-
tee izmeu ivotnih principa.To je svojevrsna rezerva izdrlji-
vosti organizma.
Covek prvobitno ima 100%-ni potencijal ivotne snage,
koji istovremeno cbezbeduje i njegovu rezervu izdrljivosti.
Rezerva izdrljivosti je viestruki pojam. Tu se moe svr-
stati sposobnost srca da odrava visoki ritam kontrakcija, plua
- da snabdevaju organizam kiseonikom,jetre i bubrega - da ne-
utraliu toksine i iste krv, eludano-crevnog trakta - da vari
hranu, imuniteta - da se suprotstavlja nepovoljnim uticajima;
da se komforno (udobno) oseate u nepovoljnim uslovima i da
im se uspeno suprotstavljate i tako dalje.
Ukoliko se ovek malo kree, njegovo srce se prilagoda-
va tom reimu ivotne aktivnosti. Covek se osea normalno.
28
Meuti m, im se povea optereenje - kao rezultat neoeki-
vanog tranja, uzimanja alkohola ili oboljenja od gripa, to se
odmah osea kroz prenaprezanje srca, to moe dovesti do
njegovog oteenja. Usled postepenog zagaivanja organizma
krvni sudovi postaju manje elastini i nisu sposobni da izdre
visoki krvni pritisak, odnosno da se blagovremeno ire. J aka
emocionalna preivljavanja, koja naglo podiu krvni pritisak,
mogu izazvati njihovo prskanje i nepovoljne posledice za orga-
nizam. 1 obrnuto, redovne i umerene fizike vebe jaaju srce i
ono moe lako da izdri optereenje. ienje organizma mo-
e da povrati elastinost krvnih sudova, to omoguava da se
izbegne njihovo prskanje (oteenje) u sluaju emocionalnog
izliva (nastupa).
U zavisnosti od naina ivota, ovek moe stalno da pove-
ava ili smanjuje rezervu izdrljivosti organizma. Na primer,
opte ienje organizma daje jednu rezervu izdrljivosti i pove-
ava kvantitativni nivo zdravlja; dodavanjem pravilne ishrane,
fizikih vebi, elienja, kontrole nad emocijama, raspoloenja,
pozitivnih misli, primenom gladovanja i urinoterapije jo vi-
e poveava nivo zdravlja. Rezultat je da ovek ne samo pre-
staje da boluje od neke bolesti, ve i poprima (stie) posebno
savrenstvo.
Postepeno zagaivanje organizma smanjuje rezervu izdr-
ljivosti; prejedanje, puenje, neaktivni nain ivota, emocio-
nalna neuravnoteenost, zatvori, uzimanje hemijskih lekova, a
jo vie hormona, operativni zahvati jo vie smanjuju rezervu
izdrljivosti organizma.
Zato je potrebno istiti svoj organizam?
Coveji organizam ivi na raun toga, to kroz sebe nepre-
kidno proputa bujice informacija, energije i materije. Prolaze-
i kroz svest i organe, negativne emocije se taloe u naim spo-
ljanjim manifestacijama ivota, a hrana i voda zagauju telo.
Organizam treba istiti da bi bili zdravi.
29
Koji faktori utiu na efikasnost ienja ovejeg organizma?
U osnovi ienju ovejeg organizma lee tri glavna princi-
pa: otklanjanje uzroka zagaenja,smekavanje organizma i prime-
na sredstava za razreivanje (razblaavanje) i drobljenje kamena.
Da bi otklonili uzroke koji podstiu zgunjavanje koloida
(ui, krvi, mokrae) organizma, treba:
Ograniiti ili iskljuiti iz ishrane produkte koji pospeuju
stvaranje kserogela: meso, ribu, posebno mlene produkte
(oni su bogati kazeinom - ivotinjskim lepkom), krobne
produkte, posebno visokorafinirane, fino mlevene i dehi-
drirane (hleb, kiselo testo, krob, keks - biskvit);
Uzimati to vie svee biljne hrane i to manje termiki
obraene;
lskljuiti tetne uticaje vremenskih faktora (hladnoa, su-
voa, promaja i suva toplota). koji dehidriraju organizam;
Prei sa slabo aktivnog naina ivota, koji smanjuje meta-
bolizam i ciklozu (meanje) u elijama, na aktivniji i pokre-
tljiviji nain ivota.
Da bi podstakli razblaivanje koloida (tenosti organi-
zma) i poboljali njihovu cirkulaciju, treba:
Koristiti spoljanju toplotu u raznim varijantama: za opte
zagrevanje organizma - banje (saune), kupke i drugo, za
lokalno zagrevanje - polukupke, parenja, grejalice, flastere
i masae. Te terapije podstiu cirkulaciju tenih sredina
organizma;
Pie. Za razblaivanje i ienje koloidnih rastvora koristi se
destilovana voda, namagnetisana destilovana voda, otoplje-
na voda (od snega), kao i druge kombinacije i varijante.Ta
voda, zahvaljujui svojoj istoi, elektrinom naboju i struk-
turi, odlino ispira organizam, odstranjuje iz njega ljaku
(neistoe) i normalizuje sastavi svojstva koloidnih rastvora.
Upotreba ter//o.y//,zasienih biokoloidima: odvara, ekstrak-
ta, sokova i drugih.Takve tenosti ispoljavaju kako opti.tako i
specifini efekat (izbacivanje ui i diuretini - izmokravanje).
Njihovi elii (estice) vezuju neistoe i izbacuju ih iz organi-
zma (ienje krvi), podstiu razblaivanje zgusnutog i dopu-
njuju potencijal organizma (svezi sokovi).
U posebnim sluajevima, kada stvrdnua poprime kon-
zistenciju tromba, kserogela, kamena Ltd., primenjuju se jaka
sredstva za rastvaranje, razblaivanje i drobljenje kamena, kao
i razne terapije.
U jaka sredstva za rastvaranje i razblaivanje spadaju sred-
stva koja imaju veliku povrinsku aktivnost: alkohol, votka, ra-
kija, preieni kerozin, voda i urin.
Urin je najjai i potpuno bezopasan prirodni rastvara.
U organizam se mogu unositi razni zaini, koji pojaavaju
toplotne i rastvarajue procese u organizmu (biber, ljuta papri-
ka, cimet, karanfili, umbir).
U sredstva za drobljenje kamena spadaju biljke i materije
koje imaju veoma gorak ukus i isparljiva svojstva (to se izraa-
va kroz efekat hlaenja). Za tu svrhu dobri su: pelen, perun
(itava biljka), ulje odjele i etine (igliasto lie etinara).
Za izbacivanje svega razdrobljenog i rastvorenog iz orga
nizma koriste se diuretini produkti - lubenica, diuretini aj,
produkti za preznojavanje (aj za preznojavanje), kao i materije
koje imaju opor ukus i ejstvo oblaganja, odvar od etina i ovsa.
Kako postupati pri povienju temperature?
Povienje telesne temperature je proces ienja i leenja
pomou kojeg organizam pokuava da se oslobodi od bolesti.
Za to vreme se neistoe rastvaraju i poinju da se izbacuju iz
organizma, patogeni mikrobi se unitavaju i primetno se poja-
ava aktivnost fermenata. Energija organizma troi se na podr-
avanje tog procesa.
31
30
Opta slabost i loe stanje za vreme poviene temperature
objanjava se time, to neistoe, isprane sa mesta taloenja,
eirkuliu u krvotoku i izazivaju intoksikaciju organizma. Treba
biti strpljiv i pomoi organizmu da se oisti.
Radi toga treba to vie piti toplu protijevu vodu (nain
pripremanja protijeve vode opisan je u knjizi ienje organi-
zma)*, piti deo izluenog vlastitog urina (3-4 puta dnevno po
100 grama), stavljati obloge ili umotavati se i poeljno je glado-
vati (da bi se neistoe bolje izbacivale, a da organizam ne gubi
snagu na varenje hrane).
Ukoliko obarate temperaturu pomou sredstava za snia-
vanje temperature, time samo utabavate" neistoe na mestu
njihovog taloenja i posle izvesnog vremena njima e se pono-
vo hraniti" patogeni mikroorganizmi.
Uz to neistoe (a one su, po pravilu, sluzne prirode) ima-
ju tendenciju kvarenja", to pomera optu sredinu organizma
prema trulenoj strani i podstie razvoj raznovrsne onkologije.
Ukoliko elite da u sebi odgajite tumor, tada uzimajte sredstva
za sniavanje temperature.
Aktivnost Sunca, 60-godinji ciklus i oboljenja
Pitanja heliobiologije
5
briljivo je izuio ruski naunik A.
L. Cievskij. On je ustanovio da za 11,1 godinu Sunce proe
kroz maksimum i mi ni mum svoje aktivnosti i da energija Sun-
ca utie na tok veine procesa u biosferi nae planete. Specijal-
no je istraivan uticaj Sunca na aktivnost zaraznih oboljenja
- kuge, kolere i gripa. Na osnovu mase statistikih podataka
uoena je zakonitost izmeu vrhunca sunane aktivnosti i epi-
demija. Utvreno je da se u godinama maksimalnih aktivnosti
Sunca aktiviraju patogeni mikrobi uz istovremeno slabljenje
imuniteta organizma. Ispostavlja se, da je oveji organizam
najotporniji kod srednjih pokazatelja sunane aktivnosti.
4
Primedba prevodioca.
5
Heliobiologija - deo biofizike koji izuava uticaj izmenjene aktiv-
nosti Sunca na zemaljske organizme. J edan od osnivaa heliobiologije
je A. L. Cievskij.
Viak sunane aktivnosti ne sftmulie, ve gui ivotnu aktivnost
organizma. Sto se tie mikroorganizama, tu je obrnuto - viak
sunane energije daje im dopunski impuls za razmnoavanje i ot-
pornost. Upravo u to vreme i dolazi do naglog razvoja epidemije.
I sto tako uoava se i zakonitost u razvoju onkologije. Ali
tu je neto drukija slika. Da bi se javila onkologija organizam
mora biti oslabljen, a njegovo slabljenje se uoava kod opada-
nja suneve aktivnosti.
U I stonom kalendaru postoji pet primarnih elemenata
kosmike energije, koji nalaze svoj odraz (uticaj) i u ovejem
organizmu.
Primarni elemenat Drvo" (boja - zelena) svojom energi-
j om aktivira funkciju jetre i une kese, a razorno deluje na
Zemlju" i gui (suzbija) Metal".
Primarni elemenat Vatra" (boja - crvena) svojom energi-
j om aktivira funkciju srca i tankog creva, a razorno deluje na
Metal" i gui (suzbija) Vou".
Zemlja" (boja - uta) svojom energijom aktivira funkciju
eluca, slezine i pankreasa (guterae), a razorno deluje na Vo-
u" i gui (suzbija) Drvo".
Metal" (boja - bela) svojom energijom aktivira funkciju
plua i debelog creva, a razorno deluje na Drvo" i gui (suzbi-
ja) Vatru".
Voda" (boja - crna) svojom energijom aktivira funkciju
bubrega i mokrane beike, a razorno deluje na Vatru"i gui
(suzbija) Zemlju".
Svaki od primarnih elemenata tokom dve godine deluje
na Zemlju svojom energijom. Tokom prve godine na Zemlju
deluju najjae energije {Jang). Tokom druge godine - slabije
energije (jin). Zakljuak je da prema zakonu suprotnosti pri -
marni elemenat i njegove funkcije, koji su aktivni u te dve go-
dine, gue (suzbijaju) pasivne i njima suprotne primarne ele-
mente (i za njih vezane funkcije). Ukoliko se u to vreme javi
minimum suneve aktivnosti, tada ugueni organi i funkcije
postaju toliko slabe, da ne mogu da se odupru razvoju onkolo-
gije u njima.
32
33
Godine 1996-1997. bili su minimumi suneve aktivnosti.
U to vreme javljale su se nastupi onkolokih oboljenja. U 1997.
godini naglo je porastao broj obolelih od tumora bubrega i tita-
ste lezde, u 1998. godini dolo je do poveanja onkopatologije
plua. Stvar je u tome, to su 1996-1997. godina, prema I sto-
nom kalendaru, godine aktivnosti primarnog elementa Vatra",
koji je u to vreme guio (suzbijao) primarni elemenat Vodu"
(bubrege) i razarao primarni elemenat Metal" (plua). Rezul-
tat je da se upravo u tim organima javila masovna onkologija.
Prema tome, ako bi uradili prognozu masovnih onkol o-
kih oboljenja za naredni period, tada bi to trebalo da se desi
posle 11,1 godina i da napadne plua (debelo crevo) - u 2008.
godi ni j etru (mokranu beiku) - u 2009. godini. Nakon slede-
ih 11,1 godina onkoloka oboljenja mogu da napadnu jetru
(2019.) i bubrege (2020.).
Svoj uticaj na pojavti i teinu oboljenja ispoljava i Mesec.
Taj uticaj je posebno uoen u dane mladog meseca. Mesec u te
dane ispoljava najjae gravitaciono dejstvo, koje izbacuje ove-
ka iz stabilne ravnotee i slabi ga. Tom privremenom slabou
koriste se virusi i mikroparaziti, provocirajui razne komplika-
cije skrivenih hroninib oboljenja.
Zato ne ekajte da vam organizam oslabi, ve ga istite i ja-
ajte ga. Samim tim ete i'/.bei mnoge neprijatnosti sa zdravljem.
Informacija o biolokim ritmovima
Bioritmoloka informacija pomae u mnogo emu. Zapam-
tite, ti podaci dobijeni su na osnovu obrade mase statistikog
materijala. Ukoliko imate druge aktivnosti, to, pre svega, znai
da ste izobliili vlastiti bioritam i da ivite na raun suvinog
troenja ivotne energije.
Brzina reagovanja prstiju: oni najbre reaguju izmeu 15
i 16 sati.
Snaga ake: stisak ake je najjai izmeu 9 i 10 sati.
Osetljivost koe: koa je najosetljivija na ubadan ja (injekci-
je) u 9 sati ujutro.
34
Aktivnost miia: miii najbolje funkcioniu izmeu 13 i
14 sati.
Meusobna privlanost mukarca i ene: najvea sekrecija
polnih hormona je u 8 sati ujutro.
Probavnafunkcija: najvie sc stvara eludanog soka u 13
sati, ak i kada ovek nije nita jeo.
Imuna zatita: imuni sistem organizma prua najefikasni-
ju zatitu od infekcija u 22 sata.
Sat raanja: veina dece pojavljuje se na svet izmeu 24 i
4 sata ujutro.
Smanjenje funkcionalne aktivnosti: najnii krvni pritisak je
izmeu 4 i 5 sati ujutro.
Poveanje funkcionalne aktivnosti: plua najintenzivnije di-
u izmeu 16 i 18 sati.
Intenziviranje ulnih organa: ulo ukusa, sluha i mirisa po-
sebno su intenzivni izmeu 17 i 19 sati.
Sat rasta: kosa i nokti najbre rastu izmeu 16 i 18 sati.
Aktivnost mozga: mozak najefikasnije funkcionie izmeu
10 i 12 sati.
Sat rastanka: samoa se najtee podnosi izmeu 20 i 22
sata.
Prop ustljivost koe: koa je najpropustljivija za kozmetika
sredstva izmeu 18 i 20 sati.
Pogoranje vida: otrina vida kod vozaa automobila najvi-
e se pogorava u 2 sata nou.
Aktivnost jetre na alkohol: jetra najefikasnije razlae alko-
hol izmeu 18 i 20 sati.
Kako i koliko hrane treba (ili se moe) uzimati tokom dana?
U Ajurvedi (uenju o zdravom ivotu) dnevna ishrana usa-
glaena je sa ritmovima prirode. Dnevni mudraci su uoili da se
tokom dana naizmenino smenjuju tri perioda, svaki po 4 sata.
35
Prvi period - mirovanje {Kapha, to u prevodu znai Sluz),
drugi - energetska aktivnost (Pitta, to u prevodu znai //f)
1 trei period - motorna aktivnost (Vata, to u prevodu znai
Veta/-).
Period Sluzi (nastupa sa izlaskom sunca) - od 6 do 10 sati.
Po pravilu, jutro je mirnije. Na fiziolokom nivou organizma to
se ispoljava kroz mirovanje i teinu tela.
Period ui traje od 10 do 14 sati i karakterie se visokim
poloajem sunca. U to vreme ovek najvie osea glad i u orga-
nizmu je najjaa (prema analogiji sa suncem) probavna vatra".
Period Vetra traje od 14 do 18 sati. Sunce je zagrejalo ze-
mlju i vazduh. Usled toga dolazi do kretanja vazdunih masa,
poinje da duva vetar i sve se kree - njie se drvee i trava,
talasa voda itd. Na fiziolokom nivou to je period motorne ak-
tivnosti, najvee radne sposobnosti.
Zati m se sve ponavlja: od 18 do 22 sata - SI uz; od 22 do
2 sata posle ponoi - u; od 2 do 6 sati ujutro - Vetar. Upravo
tim ritmom ivi itav svet ivotinja i biljaka. Pri tom se ta aktiv-
nost uoava kako kod dnevnih, tako i kod nonih ivotinja.
Polazei od te tri pretpostavke, mudraci Ajurvede daju sle-
dee preporuke u odnosu na ishranu tokom dana:
P%f Ustajte u periodu Vetra (motorne aktivnosti) neto ranije
od 6 sati ujutro (po lokalnom vremenu) i bi ete ceo dan
aktivni. Ukoliko ustanete u periodu Sluzi (mirovanja) - bi-
ete ceo dan inertni.
Kada ustanete popijte au tople protijeve, izvorske ili mi -
neralne vode. Vetar pojaava rad creva i podstie evakua-
ciju sadraja debelog creva. Ta preporuka se poklapa sa
vremenom aktivnosti debelog creva od 5 do 7 sati ujutro.
Obi no se od 7 do 9 sati ujutro javlja blaa glad - pojedite
neto.
Hf U periodu ui (posebno od 12 do 14 sati), kada je pro-
bavna vatra" najjaa, pojedite najvei obrok po zapremini
(koliini). Naredna 2 sata posle ruka sedite ili hodajte.
Pv U periodu zavretka Vetra - poetka Sluzi, pred zalazak
sunca (17-20 sati) laka veera - voe, jela od povra, aa
kiselog nileka ili toplog odvara (aja) od trava. Posle toga
preporuuje se ne jesti nita.
H> Ii na spavanje najbolje je u periodu od 21 do 22 sata.
Period Slui najpovoljniji je za tu svrhu, jer stvara oseaj
teine i pospanosti u organizmu.
Slian bioritmoloki reim ivota najpovoljniji je za rad
ovejeg probavnog sistema. Tonui u san neete se loe ose-
ati sa elucem kojeg ste napunili uvee. Noni san e vas od-
moriti i mirano ete sanjati. Kada se probudite oseaete se
odmorni m, normalno ete isprazniti creva, a oko 9 sati ujutro
pojavie vam se zdrav oseaj gladi. Meuti m, ukoliko ste se ak
i umereno prejeli uvee, procesi probave hrane nee vam dozvo-
liti da normalno odmorite organizam, on e raditi, varei i asi-
milujui hranu u nepovoljnim uslovima (nou se temperatura
tela sniava, to se negativno odraava na fermente za probavu
hrane). Takva probava hrane je nekvalitetna i stvara mnogo
neistoa (ljake). Probudiete se umorni i, da biste se obodrili,
uzeete neki stimulator - aj ili kafu. Nepravilna ishrana slabi
i zagauje oveji organizam.
Da bi promenili nain ivota i navike u ishrani treba, prvo,
da shvatite proces probave hrane; drugo - izmenite stereotip
nagona za hranom u svojoj svesti, da stvorite i uvrstite potreb-
ne karakterne crte.
Dakle, kakav treba da bude pravilan reim ishrane.
Prvi obrok - ujutro od 7 do 9 sati. Treba ga pojesti kada
osetite glad, poeljno posle fizikih vebi - fiskulture, tranja,
brzog hodanja, rada po kui itd. Fiziki rad zagreva organizam,
aktivira fermente i puni organizam energijom. Setite se krilati-
ce Pola Brega: Doruak treba zaraditi". J edite prirodnu, lako
svarljivu hranu u skladu sa godinjim dobom. J edite dok se
malo ne zasitite.
Drugi obrok - u podne od 12-13 do 13-14 sati. Treba ga
pojesti pri oseaju jakog glada i on treba da se sastoji od povra
37
36
(u salati ili dinstano) ili supe-orbe (posebno za vreme suvog i
hladnog godinjeg doba), monolitnih kaa, oraha, supa ili hle-
ba od pioklijalog zrna, krompira itd. (pristalice mesa mogu je-
sti hranu sa mesom, ali najvie 2-3 puta nedeljno).
Trei obrok - najkasnije u 17-18 sati.Treba da se sastoji sa-
mo iz j ednog jela. To moe biti voe, u zavisnosti od godinjeg
doba (raskvaeno suvo voe), neko jelo od povra (poeljno sve-
e i pravilno pripremljeno), kiselo mleko itd. Moete se ograni-
iti i na pijenje svee iscedenog soka iz povra ili ekstrakta od
trava sa medom.
Veoma je vaan odnos izmeu kiselinske (belanevine i
krob) i alkalne (voe i povre) hrane tokom dana. Ukoliko se
u tome ne snaete, efekat ishrane e biti slab ili nikakav.
Krvotok se, u zavisnosti od ishrane, moe menjati prema
kiseloj ili alkalnoj strani. Kiselinska proporcija krvi sadri u
sebi energetske materije i nadoknauje rashode energije. Nju
stvaraju produkti koji u sebi sadre belanevine i krob (meso,
jaja, mlad kravlji sir, krompir, hleb, prekrupe).
Alkalna sredina - obezbeuje konstrukciju naeg organi-
zma, stvaranje kostiju, nerava, miia, odrava fiziko i umno
zdravlje, ini organizam otpornim (svee voe ili pravilno pri-
premljeno povre).
Veina specijalista za pravilnu ishranu navodi sledee pro-
porcije (odnose): 50-60% alkalne i 50-40% kiselinske hrane.
Na primer, Pol Breg smatra da je sledea proporcija hrane
idealna: jedna petina svakodnevnog obroka hrane treba da bu-
du belanevine (biljnog i ivotinjskog porekla); jedna petina
- krob i eer (monolitne itarice i prekrupe, prirodni sokovi
i eer - med, suvo voe), kao i nerafinirana ulja; tri petine
hrane treba da su voe i povre, svee i pravilno pripremljeno.
U procentima takva dijeta izgleda ovako: 60% - voe i povre,
20% - hrana sa belanevinama, 7% - produkti sa krobom, 7%
prirodni eeri i 6% - masti.
Koliko se hrane moe pojesti za jedan obrok? Po tom pitanju
postoje razna miljenja. 11. elton savetuje da se hranite u skla-
du sa individualnim potrebama, drugi - da se ustaje od stola
38
sa blagim oseajem gladi. Evo ta o tome misli pisac V. G. er-
kasov: Ako si ustao od stola sa blagim oseajem gladi - najeo
si se. Ako osea da si se najeo za stolom - prejeo si se. Ako
osea da si se prejeo za stolom - otrovao si se."
Obrati mo se preporukama jogista.
Cista i slatka hrana, koja nije ljuta i koja je ukusna i pri-
jatna, treba da napuni polovinu eluca - to je umerena
ishrana.
Polovina eluca treba da bude popunjena hranom, a jedna
etvrtina - vodom. Druga etvrtina ostaje slobodna za kre-
tanje hrane i stvaranje gasova.
Prosena zapremina normalnog eluca (on je najee ras-
tegnut) iznosi od dva do tri litra. Zato se ne preporuuje odjed-
nom uneti vie od 400-700 grama hrane. Na koliinu unete
hrane izlui se isto toliko eludanog soka, a rezultat je da je
on optimalno popunjen. Podrigivanje posle jela ukazuje na to,
daje eludac prepun. Hrani te se tako, da posle jela ne dolazi do
toga, jer to ukazuje na suvino unoenje hrane.
tetnost prepunjavanja eluca hranom sastoji se u tome,
to se on zapreminski poveava i pritie najblie organe (na-
dima organizam iznutra). Pritisak na srce oteava njegov rad;
na dijafragmu oteava disanje i peristaltiku tankog i debelog
creva; na krvne sudove (aortu, vene prema srcu) - oteava kr-
votok; na jetru - luenje ui itd. Stalno prejedanje, a shodno
tome - stalni pritisak dijafragme naole, podstie sputanje
organa male karlice, poremeaj normalne cirkulacije energije u
organizmu sa svim posleicama koje iz toga proizilaze (zatvo-
ri, problemi sa probavom hrane, stvaranje kamenja, poremeaj
menstrualnog ciklusa i polni poremeaji).
Ukus hrane
Kakvu hranu prema ukusu treba jesti tokom dana, da bi se
uravnoteila energija organizma?
39
Ukus hrane je spoljanja manifestacija energije, koja se sa-
dri u jednoj ili drugoj hrani. Mi imamo potrebu za hranom
jednog ili drugog ukusa zbog toga, to u organizmu nedostaje
te energije. Zato imamo elju da pojedemo neto slatko, kiselo,
slano itd.
Ukoliko vam nedostaje telesne toplote, upotrebljavajte pro-
dukte koji sadre: ljut +kiseo ukus, ili kiseo +slan ukus.
Ukoliko oseate teinu u telu i elite da se olakate" (smr-
ate i postanete pokretljiviji). Radi toga u ishrani treba prven-
stveno da upotrebljavate produkte koji sadre gorak + ljut i
kiseo +ljut ukus.
Ukoliko oseate nedostatak teine u organizmu, upotre-
bljavajte produkte sa slanim +slatkim ili slatkim +kiselim uku-
som.
Ukoliko vam je vrue i elite da rashladite svoj organizam,
upotrebljavajte produkte gorkog, oporog i slatkog ukusa.
Ukoliko se oseate normalno, tada u svakodnevnu ishranu
ukljuujte produkte koji sadre razne nijanse ukusa, ne dajui
prednost ni j ednom od njih. Takvo uzimanje hrane harmoni -
no e stimulisati vau energiju.
Prema tome, tokom dana uzimanjem hrane odgovarajueg
ukusa moete uravnoteiti energiju u vlastitom organizmu.
Kako fiziko optereenje utie na oveji organizam?
U procesu evolucije na organizam se stalno i maksimalno
prilagodavao na kretanje i kvalitetno moe da opstaje samo
ukoliko je podvrgnut raznim vibracijama,potresima,skupljanji-
ma, rastezanjima i drugim fizikim i gravitacionim uticajima.
Na primer, oboleli ste. Prvo se postavlja pitanje o izboru
leka. Odlazite kod lekara,zatim u apoteku i uzimate lek, poku-
avajui da na raun nekih hemijskih reakcija izjednaite neu-
ravnoteeni" fizioloki proces u organizmu.
Pokuajmo da odredimo uzrok vaeg bolesnog stanja. Ono
je izazvano nagomilavanjem ljake, toksina, komadia lekova,
koje ste ranije upotrebljavali, u tenim sredinama organizma;
nedostatkom kiseonika u tkivima; nedovoljnom ishranom tki-
va; nedovoljnom koliinom slobodnih elektrona za fermenta-
cione reakcije; nekim zgunjavanjem tenih sredina ti organi-
zmu; umorom ugled nagomilavanja toksina i ljake (neistoa)
u organizmu itd. i slino.
Kao lek treba primeniti kretanje i fiziko optereenje, koji
bi primorali tene sredine organizma da snano cirkuliu - ispi-
raju neistoe, dostavljaju slobodne elektrone i kiseonik, stvara-
ju snane impulse u nervnom sistemu, vre generalno ienje
organizma kroz organe za luenje i kou.
Ispostavlja se, daj e obolelom oveku za obnavljanje (pre-
porod) organizma potrebno 1-2 sata i vie fizikog opteree-
nja. To je za njega najbolji lek.
Pri kretanju veoma osetno dolazi do sadejstva plazme na-
eg organizma sa magnetnim poljima okoline, sa bujica-
ma naelektrisanih estica, koje se kreu uvis od povrine
Zemlje i nadole od stratosfere prema povrini zemlje. To
izaziva hiperpolarizaciju membrana elija, koja, sa svoje
strane, aktivira biosintezu.
P*f Samo kretanje delova tela u jajastom plazmenom kokonu
(auri) podsea na kretanje rotora (ruku i nogu) u statoru
(plazmenoj sferi). Ponovo je pokrenut mehanizam hiper-
polarizacije membrana.
Hi Pojaanje krvotoka za 4-5 puta.
Poveanje sranih kontrakcija (sa 60-70 do 200-240 uda-
ra u minutu) je mono napajanje organizma energijom.
Hi Ubrzanje disanja do 20-30 puta u poredenju sa mirova-
njem je najsnaniji mehanizam dostavljanja slobodnih
elektrona u organizam.
Po pravilu, za vreme kretanja u organizmu se intenzivno
stvara ugljenina kiselina, javlja se disajna acidoza, koja izaziva
biosintezu elija.
1! 40
Razne vrste vibracija i trenja, koji se javljaju za vreme inten-
zivnog kretanja u samom organizmu, stvaraju energiju.
Aktiviranje receptora u organizmu podstie maksimalno
uzimanje i asimilaciju elektrona akupunkturnog sistema.
Pojava znoja na koi i samim tim stvaranje dopunskog bro-
ja elektrinih kontakata omoguava da se kroz kou uzima
vie energije u poreenju sa mirovanjem.
Razaranje protoplazme elija i drugih unutranjih struktu-
ra za vreme kretanja stimulie procese obnavljanja i hiper-
regeneracije. Kretanje je najsnaniji stimulator razornih
procesa u organizmu, koji u periodu mirovanja aktiviraju
regenerativne (obnavljajue) procese.
Vebe sa teretom u procesu ozdravljenja.
Razliite vebe, koje se vebaju sa tegovima su svojevrsni
atletski trening. Kod jakih miinih naprezanja dolazi do raza-
ranja protoplazme elija, rashodovanja materijala u elijama,
usled ega se jako aktiviraju biosintetiki procesi. Kod mii-
nih kontrakcija koje su dovoljno snane obavlja se najbolja
razmena vanelijske tenosti sa krvlju, veoma snano se poja-
ava krvotok u aktivnim miiima, to omoguava da se brzo
obnove traumirane tetive i miii. Posebno treba istai, da se
nikakvim drugim metodima ne moe postii takvo poveanje
krvotoka kao pri radu sa tegovima. Pri tome se snani krvotok
moe stvarati izolovano u raznim grupama miia, postiui
konkretno dejstvo.
Dugotrajan i dovoljno intenzivan trening sa tegovima, ta-
kode, podstie stvaranje endorfina, koji kod oveka izazivaju
oseaj radosti. U celini gledano, to je veoma snano sredstvo za
obnavljanje zdravlja, poboljanje biosinteze i poveanje energi-
je u organizmu.
Svako od nas zna neki primer izleenja ljudi od tekih obo-
ljenja pomou atletskih vebi. Evo jednog od tih primera. Ana-
tolij Aleksejcev ponovo je sam sebe stvorio. Kao dvogodinji
deeak on je traumirao (ozledio) slabinski deo kime. Lekari
su postavili dijagnozu: aktivni proces tuberkuloze desnog plu-
nog krila i kime. Zati m - gips od vrata do peta, neprekidni
bolovi u leima i potpuna nepokretnost. Posle osam godina
lekari su pomogli da se podigne, ali Anatolij je bio osuen da
itav ivot nosi specijalni korzet od koe i metala i da se kree
na takama. Godi ne 1961. posavetovan od j ednog sportiste on
je poeo da trenira sa tegovima, jer je verovao u takve vebe.
Na poetku sa veoma malim tegovima, a zatim je sve vie i vie
poveavao teinu. Telo je postepeno ojaalo odbacio je omr-
znuti korzet i take. Danas je to veoma lep ovek, ima porodicu
i ivi normalnim ivotom.
Svaka bolest je poseban duhovni, energetski, fizioloki i
hemijski proces, koji se razlikuje od zdravog procesa. Da bi se
taj proces obnovio i normalizovao uzaludno je upotrebljavati
samo hemijske preparate. Ukoliko vam ekstrasens daje energi-
ju ili stimulie njeno dostavljanje pomou laserske terapije, aku-
punkture i slinih terapija, to je veoma malo. Vi ste aktivirali
dva procesa: fizioloki (kojeg je aktivirala parazitska energija)
i hemijski (posledica aktiviranja fiziolokog procesa). Uzgred
reeno, oni se kupuju za novac. Meuti m ostala dva - duhovni
i energetski, od kojih direktno zavisi nae zdravlje, ne moete
kupiti. Tu je potrebna vaa volja, vae naprezanje i va znoj.
Ukoliko se oputate, padate na zemlju; ukoliko se napre-
ete - stojite kao stub.Tako i fizike vebe, zasiujui vas ener-
gijom, izbacuju svu boleljivost iz mlitavog tela i omoguavaju
vam da se oduprete svim oboljenjima, u pravom smislu rei
- da stojite uspravno kao stub.
Kako pravilno jaati vlastiti imunitet
I muni tet je sposobnost organizma da raspoznaje, unita-
va i izbacuje iz organizma genetski strani materijal. Nosioci
strane genetske informacije su: belanevine (koje su iz nekih
razloga zaobile jetrenu barijeru i nale se u krvi), virusi, bakte-
rije, jednoelijski mikroorganizmi (protozoe), helminti (gliste),
strane eije i izobliene elije samog organizma. Sve navedeno
43 42
je strano za organizam i, pri dospevanju u njega, izaziva imunu
reakciju organizma (raspoznavanje, unitavanje i izbacivanje).
Smatra se da imunitet postie stvaranje ivota i njegovo
odravanje. Zahvaljujui njemu bezbroj elija i tkiva spajaju se
u jedinstveni organizam. I munitet je odgovoran za celokupnost
svakog konkretnog organizma i odrava tu celokupnost sve do-
tle,dokse ne iscrpe njegovi resursi. Gaenje imuniteta izaziva pro-
cese starenja i oboljenja, a njegov potpuni nestanak izaziva smrt.
Funkcije imuniteta izvrava imuni sistem. On se sastoji od
organa i tkiva, koja odvajaju svoje" (svoja tkiva) od stranog"
(strane belanevine, virusi, bakterije i drugo).
Glavni ,,raspoznava"(identifikator) i unitava" (egzeku-
tor) stranog genetskog materijala su limfociti (elije imunog
sistema), koji se stvaraju ili sazrevaju u posebnim imunim or-
ganima.
I muni sistem oveka uslovno se deli na: centralni i peri-
ferni. U centralne organe imuniteta spadaju: timus (viljukasta
lezda) i kotana sr. U timusu sazrevaju T-limfociti, koji uni -
tavaju strane materije, posebno strane ili izobliene elije i vi-
ruse. U kotanoj sri sazrevaju B-limfociti, koji na strane mate-
rije dejstvuju pomou antitela (distanciono). Pri tome za svaku
stranu materiju stvaraju svoja antitela. Obe vrste limfocita spo-
sobne su da kroz krvne sudove i pukotine izmeu tkiva prodiru
tamo, gde postoje genetski strane materije i da ih neutraliu.
Makrofazi su trei tip elija i munog sistema i imaju sna-
an fermentacioni aparat, pomou kojeg unitavaju (vare)
strane materije.
Sve elije i munog sistema (T i B-limfociti, makrofazi) ra-
de zajedno radi boljeg obezbedenja zatite organizma. Organi -
zam je protkan i nafilovan elijama imunog sistema, koje su u
svakom trenutku spremne da napadnu genetski strani materi-
jal (vlastite izobliene elije, virusi, gljivice, bakterijski paraziti,
helminti i slino).
U periferni imuni sistem spadaju slezina, limfni sistem
i limfni vorovi, krv, limfa i limfno tkivo. U slezini se vri
sinteza antitela. U limfnom sistemu prvenstveno se nalaze
T-limfociti. Pomou tog sistema vri se efikasno ienje svih
organa i tkiva. Limfni vorovi kontroliu"odgovarajue delove
organizma. Pomou njih se ostvaruje brza reakcija na mogui
prodor stranog materijala u dati deo organizma. Pomou krvi i
limfe ostvaruje se cirkulacija elija imunog sistema kroz organi-
zam. Limfno tkivo nalazi se na oni m delovima organizma koji
kontaktiraju sa spoljanjom sredinom (koa, sluzokoe oiju,
nosa,grla,polnih organa,plua i eludano-crevni trakt).Ti de-
lovi organizma, kroz koje najverovatnije mogu u organizam do-
speti strane materije, unapred su dobro zatieni. U limfnom
tkivu (sluzokoama) najbre se obnavlja i regenerie tkivo.
Treba se posebno zadrati i na drugim zatitnim instru-
mentima" organizma. Zdrava i neoteena koa spreava pro-
diranje veine mikroorganizama u organizam. Tu posebnu
ulogu ima znoj. Mlena kiselina znoja i sekret lojnih lezda
imaju baktericidno dejstvo. Sluzokoe aktivno tite organizam
od prodiranja patogenih mikroba i slinog u njega. Sekreti slu-
zokoa imaju baktericidna svojstva. Suze tite oi, pljuvaka
- sluzokou usne duplje, sona kiselina - zidove eluca. Nor-
malna mikroflora eludano-crevnog trakta (posebno debelog
creva) unitava patogene mikrobe, koji su dospeli u organizam
sa hranom. Mokraa titi sluzokou mokranih kanala od pro-
diranja bakterija u njih. Ona ima poveanu kiselost u kojoj
preivljavaju samo retki mikroorganizmi. Zatita biolokog
polja je energetski ekran (aura), koji spreava prodiranje ra-
znovrsnih parazita i stvorenja iz biolokog polja u organizam i
dezinfekuje prostor oko oveka. Naunici tu zatitu organizma
(posredstvom koe, sluzokoe, mokrae, mikroflore, aure) na-
zivaju razliito - uroeni, nespecifini imunitet ih spoljanja
imuna zatita organizma. I munitet se aktivira samo tada, kada
je probijena, naruena ili oslabljena spoljanja imuna zatita or-
ganizma. I muni tet moe biti specifini i prirodni.
Specifini imunitet zasnovan je na imunoj memoriji" i ostva-
ruju ga glavne elije imunog sistema: T-limfociti, B-limfociti i
makrofazi. Njegova karakterna crta je u tome, to pre njegovog
formiranja elije limfnog sistema treba da kontaktiraju sa genet-
ski stranom materijom. Rezultat tog kontakta je da e ona biti
45
44
raspoznata kao strana (za to je potrebno izvesno vreme - od
nekoliko sati do jednog dana) i unitena. To ostavlja svoju me-
moriju" o tetnosti date materije za organizam. Pri ponovnom
dospevanju te materije u organizam ona e odmah biti unitena.
Prirodni imunitet zasniva se na tome, to neke elije imunog
sistema odmah unitavaju genetski stranu materiju ili stvaraju
takve materije, koje podstiu unitavanje strane materije. Prema
tome, genetski strani materijal (materija), koji je na neki nain
dospeo u organizam ili se tu stvorio kao rezultat mutacije elija,
unitava se za nekoliko minuta ili sati. Ukoliko se ispostavi da
je to nedovoljno, tada se dopunski ukljuuje specifini imunitet.
Funkcionalni nedostatak imunog sistema naziva se i muno-
deficitno stanje, lmunodeficitno stanje eli se na uroeno (pri-
marno) i steeno (sekundarno). Razmotri mo steena stanja,
koja se stiu" tokom ivota sama od sebe (spontano).
Uzroci koji dovode do imunodeficita su sledei:
H> Stresne situacije, posebno snane ili koje se esto ponavlja-
ju (stres je naprezanje svesti oveka, koje se javlja pod utica-
jem nekog utiska, emocije ili spoljanjeg uticaja).
*> Prekomerna, suvina, kao i ovejem organizmu nesvoj-
stvena ishrana, koja zagauje organizam i izaziva deficit
bioloki aktivnih materija (minerala, vitamina i slino).
Masovna primena antibiotika.
Masovna primena najraznovrsnijih hemijskih materija
(koje imaju svojstva da unitavaju imunitet), koje zagau-
ju okolinu oveka.
Hf Geopatogene i tehnopatogene zone, posebno one koje ej-
stvuju jonizujuim zraenjem (televizijski ekrani sa elek-
tronsko-zranim topom) i visokof rekventnim elektromag-
netnim poljima.
Hf Nepravilno leenje lekovima, koji blokiraju funkciju lim-
fnog tkiva.
(>v Teke traume i hirurke operacije.
Profilaktine preporuke za otklanjanje steenog imunodeficita
Savremeni ovek se nigde ne moe sakriti od stresova. Ne-
prijatnosti na radnom mestu, beda, porodine nesuglasice,
ljudski prostakluci, socijalna nezatienost - to i mnogo
drugog provociraj u oveka na negativno miljenje, nagomi-
lavanje u svesti oseaja uznemirenosti, emocija zla, uvrede
i nezadovoljstva. Sve to gui oveka, izbija iz njega u vidu
skandaloznih situacija.
Zbog toga, to je timus tesno povezan sa nervnim siste-
mom, slina stresna stanja svesti preko nervnog sistema,
u prvom redu, negativno utiu na njegovu delatnost. Or-
ganizam takvog oveka nije zatien od virusa i gljivinih
infekcija, tuberkuloze,osetljiv je na alergije i tumorska obo-
ljenja. (Praksa pokazuje, da navedena oboljenja najee
nastaju posle tekih preivljavanja.)
Zatititi se od emocionalnih stresova mogue je samo na
jedan nain - ponovo razmotriti svoj odnos prema ivotu.
Treba da postanete zreliji, da bolje rasuujete i budete uz-
draniji prema svemu. Svakom ivotnom dogaaju treba
pristupati ne sa emocionalne take gledita, ve sa logike.
Nikada ne treba podlei emocijama, ve delovati trezveno.
Trezveni odnos prema nastaloj situaciji podstie njeno pra-
vilno i efikasno razreenje, uva vae ivotne resurse i ne
unosi haos u ivotne procese organizma. Naravno, veoma
je teko kontrolisati se u stresnoj situaciji, ali treba raditi
nad sobom.
Suvina ishrana, koja nije svojstvena oveku kao biolokoj
vrsti, je drugi faktor stvaranja steenog imunodeficita.
Posebno je opasna ishrana sa preienom i rafiniranom
hranom - eerima, ugljenim hidratima i njihovim smesa-
ma sa belaneevinama. Pri suvinoj ishrani ovek se prepla-
vljuje prehrambenim produktima (namirnicama). Njih se
46 47
tako mnogo nagomilava, da humoralni faktori krvi i limfe
ne mogu na sve da reaguju. Hrane ima dovoljno ne samo
za organizam, ve i za mnotvo mikroorganizama-parazi-
ta, koji ive u krvi i limfi. Obilje sluzi u organizmu (koja
se stvara kao rezultat nepravilne ishrane) - najpovoljniji
uslovi za njihovo razmnoavanje.
Razvoj defekta imunog sistema podstie inficiranje orga-
ni /ma bakterijama (stafilokoke, streptokoke), to izaziva
pojavu bubuljica, raznih gnojenja, furunkula i drugih obo-
ljenja krvi). To izaziva i mnogobrojna prehladna i pluna
oboljenja. Usled nedostatka odreenih antitela u krvi mo-
gu se pojaviti alergije, tumori i artritisi.
I shrana hranom koja nije svojstvena oveku izaziva razvoj
isbakterioze. Zeludano-crevni trakt, a odmah za njim i
ceo organizam navodnjavaju se stranim i patogenim mi-
kroorganizmima, koji oveji organizam, njegova tkiva i
elije razmatraju kao jelo i udoban ivotni prostor za se-
be. Dolazi do blokiranja aktivnosti makrofaga i neutro-
fila, to izaziva pojavu virusnih, gljivinih i bakterijskih
procesa, koji poprimaju oblik hroninih, povremeno kom-
plikovanih oboljenja, sa sve teim karakterom oboljenja.
Upravo hrana koja nije svojstvena oveku predstavlja pr-
vu kariku u lancu, koja podstie razvoj stranih bakterija
i gljivica u eludano-crevnom traktu. Na prvo mesto po
tetnosti stavljam produkte koji sadre kvasac (hleb i pro-
izvodi od njega) i produkte koji podstiu vrenje u orga-
nizmu (eer). Kada se bakterije ili gljivice utvrde u elu-
dano-crevnom traktu poinju da se ire po elom organi-
zmu, stvaraj ui svoje kolonije na onim mesti ma,gde mogu
najbolje da ive. Na primer, mnoge parazite privlae neke
od materija koje se nagomilavaju u j ednom ili drugom or-
ganu. Na primer, taloenje bakra u nekom organu privlai
u njega jednu vrstu parazita, gvozda - drugu vrstu, propil
alkohola - treu. Shodno tome u tom organu se javlja jed-
no ili drugo oboljenje. Gljivice i mikrobi-paraziti hrane
se elijama tog organa, razvijaju se u njemu, stvaraju svoje
kolonije, koje medicina dijagnostikuje kao jedan ili drugi
oblik oboljenja ili onkologije. A sve je poelo od sitnica
- nepravilne ishrane.
Da bi otklonio imunodeficit ovek mora da se hrani vo-
em, povrem, sokovima iz sveeg povra i voa, orasima,
divljim i kultivisanim travama, prekrupama i itaricama,
medom i produktima pelarstva. U nekim sluajevima,
kao izuzetak, mogu se koristiti mleni i kiselomleni pro-
dukti i jaja.
Koliina hrane treba da bude zapreminski manja (u jed-
nom obroku uzeti toliko hrane, koliko moe stati u vae
sastavljene ake), treba je dobro savakati (do tenog sta-
nja) i uzimati u skladu sa bioritmolokom aktivnou pro-
bavnih organa (od 7 do 9 i od 13 do 15 sati).
Veoma je korisno redovno gladovati: 24-42 sata - j ednom
u dve nedelje i 7-14 dana j ednom u 34 meseca. Gl ado-
vanje je jedno od najboljih i najbrih sredstava za obnavlja-
nje i jaanje imuniteta. {Prigladovanju treba imati u vidu
vlastite individualne^ starosne i klimatske osobenosti.)
Ukoliko, iz bilo kojih razloga, u vaoj ishrani bude malo
bioloki aktivnih materija, one se mogu dopuniti visoko-
kvalitetnim prirodnim dodacima hrani.
tetnost primene antibiotika sastoji se u tome, to oni re-
mete normalan rad imunog sistema i u izvesnom smislu
ga blokiraju.
Prema tome, infekcija je prodrla u organizam i poela br-
zo da se iri. Odgovor imunog sistema je sledei: povea-
no stvaranje imunih elija (T- i B-limfocita, makrofaga i
49
slino) i povienje telesne temperature. Ukoliko je s pove-
anim stvaranjem imunih elija sve jasno, zato onda or-
ganizam poviava temperaturu? Temperatura organizma
poviava se radi toga, da bi se time stvorili nepovoljni
uslovi za irenje infekcije (usle visoke temperature dola-
zi do zakiseljavanja unutranje sredine organizma, koja je
nepovoljna za razmnoavanje mnogih patogenih mikroor-
ganizama); fermenti, pomou kojih imune elije napadaju
infekciju, znatno bolje dejstvuju pri neto povienoj tem-
peraturi organizma (oko 38-40C), nego pri normalnoj;
poviena temperatura poveava procese cirkulacije u orga-
nizmu (znoj,luenje mokrae, proliv), koji podstiu bre iz-
bacivanje toksina iz organizma. Rezultat je - opta slabost,
telo gori i lomi se, limfni vorovi su uveani i bole, obilno
se lue znoj, mokraa i stolica je esta.To je normalno fizio-
loko ispoljavanje krize ozdravljenja i ienja. Pod takvim
napregnutim reimom organizam funkcionie 2-3 dana i
potpuno izbacuje bolest i njene neistoe. Posle toga nastu-
pa potpuno ozdravljenje.
Kako deluje antibiotik? J avila se kriza - temperatura orga-
nizma se poveava, sve vie se javljaju neprijatne pojave,
koje ukazuju na aktiviranje imunog sistema. Covek uzima
antibiotik, koji ubija patogene mikroorganizme, normali-
zujc telesnu temperaturu i otklanja sve simptome nastu-
pajue krize ozdravljenja (bolove, slabost i slino). Reklo
bi se da su se u organizmu desile pozitivne promene, ali
razmotrimo taj proces dublje.
Posle svog dejstva sam antibiotik bi trebao da se izbaci iz
organizma. Treba izbaciti i mikrobe koje je on ubio, to se
u stvarnosti sporo deava. To je uzrok to se javlja intoksi-
kacija organizma leevima mikroba.
Posle nekoliko terapija sa antibioticima organizam se od-
uava" da brzo i snano aktivira svoju imunu zatitu. On
vie nije tako aktivan u stvaranju imunih elija, kasni sa
povienjem temperature,to utie na elije da su manje ak-
tivne. J ednom reju, tu deluje nepogreivi bioloki zakon
funkcija za kojom se ne osea potreba polako se gubi,
atrofira. Upravo to rade s imunim sistemom antibiotici.
I stovremeno bakterije, koje su antibiotici ranije uspeno
unitavali, tako menjaju svoj oblik da postaju otporni na
dejstvo antibiotika i ponovo napadaju organizam. Pred ta-
kvim napadom organizam postaje nemoan.
U ovejem organizmu ive bakterije i gljivice. Antibioti-
ci unitavaju bakterije, ali ne deluju na gljivice. Obrnuto
- antibiotik je za njih hrana! Rezultat primene antibiotika
je da nestaju bakterijske infekcije, ali se javljaju gljivine.
Beei od jedne napasti, ovek dospeva u kande druge.
Antibiotici unitavaju normalnu mi kronom organizma i
podstiu pojavu disbakterioze.
Primena antibiotika unitava, atrofira imuni sistem oveka.
Kakvo je dejstvo hemijskih materija,koje unitavaju (bloki-
raju) imuni sistem oveka. Raznovrsna sredstva za borbu
protiv insekata, sredstva za odravanje kue (stana) i na-
metaja, sredstva za pranje, kozmetika i dezodoransi, hlad-
njaci i kondicioneri (isticanje gasa za hlaenje, koji ima
sposobnost da prodire i kroz najmanje pukotine motora za
hlaenje), razna goriva i maziva za automobile i mnotvo
drugog kroz plua i kou dospevaju u organizam i tu se
nagomilavaju. Posle izvesnog vremena te naslage poinju
da utiu na oveji organizam, izazivajui jedne ili druge
vrste alergije, poremeaja i oboljenja. Zbog toga pri izboru
prakova za pranje i drugih hemijskih materija treba obra-
titi posebnu panju.
51
Ukoliko se ovek nalazi u tehnogenoj ili geopatogenoj zo-
ni njegov organizam slabi i istovremeno se provocira iz-
obliavanje elija. Savet je jedan - bez krajnje potrebe ne
poseivati te zone.
Sto se tie leenja i operacija, tome treba pristupati samo
u sluaju krajnje nude. Ni u kom sluaju ne pristajati na
odstranjivanje timusa ili slezine. Bez njih je organizam osu-
en na muke i sigurnu smrt. Naglo se poveava opasnost
od pojave zloudnih tumora. J o su opasnije operacije pre-
saivanja organa i postoperativna primena imunodepresa-
nata (lekova koji unitavaju imunitet, s ciljem spreavanja
kidanja presaenog organa). Kod takvih ljudi opasnost od
pojave zloudnih tumora je za 10 -1 000 puta vea u po-
reenju sa zdravim ovekom! Savetujem da iz usta odstra-
nite sve plombe sa amalgamom, koje sadre ivu i polako
truju oveka. Bilo kakvo drugo leenje i ozdravljenje treba
da se vri pomou prirodne snage organizma i Prirode.
Jaanje imuniteta podstiu:
Protivparazitno leenje pomou trojke " (detaljnije obja-
njeno u knjizi ivot bez parazita).
ienje debelog creva (pomou klistira, posebno sa uku-
vanim urinom, mravi ljudi treba da primenjuju veoma
oprezno).
ienje krvi i limfe (pomou saune i sveih sokova).
ienje vezivnog tkiva (gladovanje, svezi sokovi i sauna).
t ienje usne duplje (sisanjem ulja i zatim vakanjem be-
log luka).
ienje, leenje i jaanje koe pomou saune i utrljavanja
ukuvanog urina jaaju zatitu organizma preko koe.
52
. ank Prakalana jaa imunitet istei sluzokou eluda-
no-crevnog trakta od patogenih mikroorganizama (oni ne
vole slani rastvor, koji se koristi kod ovog naina ienja).
Kretanje, terapije elienja organizma (kontrastna poliva-
nja, kupanja, sauna), posebno na sveem vazduhu, omogu-
avaju stvaranje i odravanje vlastitog imuniteta.
ta je snaga prirodnog leenja?
Malo ko sebi predstavlja snagu (silu) prirodnog leenja.
Mnogi se nadaju pomoi od bolnica i lekara, ali oni skoro ni-
ta ne mogu da urade, poto se uzroci oboljenja kriju u ranije
opisanim faktorima (vlastitoj karmi i karmi predaka, nainu
ivota, miljenja i ishrane). Avaj, lekari tim kategorijama ne
manipuliu.
Za dugotrajno leenje potreban je samo samostalni rad sa
svojom sveu - u prvom redu, a kao drugo - rad na svom orga-
nizmu. Evo oiglednog primera.
I mam 26 godina. Odrastala sam kao bledo, krljavo i bo-
lesno dete. Patila sam od estih krvarenja iz nosa i glavobolje.
Ukratko, odrasla sam na lekovima.
Izvrila sam ienje creva sa limunom - izalo je mnogo
sluzi i druge gadosti. U martu sam istila jetru i gladovala na so-
ku od jabuka jedan dan. iz mene su izala tri komadia veliine
ljive, kao neko meso sa plavim ilicama. Tako su zaudarali da
sam mislila da u da umrem od gaenja. To su, verovatno, bili
polipi jer su mi otpali svi visei mladei na telu.
Pri ienju jetre imala sam 5 pranjenja na svakih jedan i
po sat. Uopte reeno, posle tog ienja sakupila sam dve i po
ae izbaenog kamenja! Alergija, koju sam imala, prola je na-
kon j ednog dana posle ienja. Nekoliko dana posle ienja
oseala sam se kao razvaljena, poto se iz mene neto prosipalo
i isticalo: sline, sluz, u mokrai je bio neki taman pesak, a iz
vagine su izlazili potoci sive smrdljive tenosti.To je trajalo 5
53
dana. Sada mi je boja lica predivna, kosa gusta i blistava, jezik
roze, misli jasne i pozitivne. Uvek sam dobro raspoloena i ose-
am se kao preporoen i ist ovek.
Iz pisma se vidi daje 26-goinja ena ivela oslanjajui se
na tuu pamet, zbog toga je bolovala. Nije razmiljala da lekovi
ne pomau uvek, ali je shvatala glavnu, primarnu, osnovu zdra-
vlja i oboljenja. Kada je pravilno oistila organizam - debelo
crevo i jetru, rezultati su bili poraavajui.
ienjem debeiog creva u njoj se normalizovala unutra-
nja - kisela sredina, koju ne podnose polipi-mekuci i ostala
gadost, koja se razmnoava u truloj sredini. Zato su oni i izali
u vidu smrdljivih, odvratnih parai mesa sa plavim ilicama.
Sve to se deava u organizmu obavezno se odraava i na
njegovu spoljanjost. Ukoliko su vam se poele na koi javljati
bradavice ili visei mladei, to znai da u vama postoje polipi
i druga gadost, a va organizam je samo hranljiva sredina za
njih. Ukoliko sedite skrtenih ruku, ta gamad e vam pojesti
iznutra. Ne oklevajui, ponite sa terapijom ienja debelog
creva s urinom, a zatim sa ukuvanim urinom do jedne etvrtine
prvobitne zapremine.
aa kamenja, kojeg je sakupila itateljka, toliko je prepla-
vila jetru, smanjila njene funkcionalne sposobnosti, da ona nije
mogla da prerauje hranljive materije, koje u nju ospevaju
krvotokom iz eludano-crevnog trakta, i one su ostajale stra-
ne organizmu, izazivajui alergiju. i m je jetra oiena i nor-
malno proradila, poela je sve kvalitetno da asimiluje i alergija
je nestala. Da li su tu potrebni lekovi protiv alergije ili treba
oistiti jetru? Taj oigleda sluaj pokazuje, da je opteraspro-
stranjeno leenje" toliko glupo i tetno, da ga treba iz korena
ponovo razmotriti i leiti oveka na potpuno drugi nain.
Ci m se obnovila funkcija jetre, j ednog od najvanijih or-
gana, ona je povukla" za sobom ienje ostalog dela organi-
zma, to se odrazilo kroz snanu petodnevnu krizu ienja i
ozdravljenja. ljaka, trule i ostala patologija, koji su se nalazili
u raznim delovima organizma i pretili ozbiljnim oboljenjima
(sline i sluz - pleuritisom, tuberkulozom plua; pesak- nefriti-
54
som, kamenom u mokrai; siva zauarajua tenost - erozijom
vagine, a moda, ak i rakom), bili su izbaeni u procesu ie-
nja. Naravno, na to je potroeno mnogo snage, ivotne energi-
je, to se odrazilo tako da se bolesnica oseala razvaljenom. Sve
je to potpuno prirodno i zakonito.
Kada je neistoa izbaena iz organizma, normalizovala
se unutranja sredina i zdravlje se povratilo na prirodan nain,
bez hemijskih lekova.
Boja lica zavisi od stanja krvi. Ako se ona ranije kvarila
gnojnim izlivima (egzudatima) iz debelog creva, sada toga ne-
ma. Ako su ranije hranljive materije sluile kao izvor alergije,
sada ih normalna jetra pretvara u svoj materijal" i njih kvalitet-
no asimiluje organizam.
Normalizacija funkcije jetre povukla je za sobom normali-
zaciju svih vrsta razmene u organizmu, a im se to desilo, povra-
tila se boja lica, kvalitet kose i sve drugo se obavezno obnavlja.
Ukoliko nema otrova u krvi, koji gue ivotnu aktivnost,
pritiu oveka tekim i mranim mislima, stvaraju potiteno
raspoloenje, tada se oveje raspoloenje popravlja i vraa mu
se volja za ivotom.
Ukoliko izvrite slino ienje, obavezno ete se oseati
kao preporoeni i isti. To je dostupno svakom oveku.
Razmiljanja o zdravlju
Blagonaklonost lei u osnovi duhovnog i psihikog zdra-
vlja oveka. ovek, kao deli prirode, treba da bude blagona-
klon prema svemu. Ukoliko se takvo stanje kod njega retko
javlja, ubrzo e se pojaviti psihosomatska oboljenja, a u karmi-
kim situacijama on e biti najvie oteen i kanjen.
Uvebanost (treniranje) lei u osnovi fiziolokog zdravlja
organizma. Ni za koga nije tajna, da boravak u uslovima apso-
lutne nepokretnosti vodi ka atrofiji miia i optem slabljenju
organizma. Uvebanost (trening) mora biti redovna i dovoljna.
oveji organizam je prirodno prilagoen da normalno funkci-
onie samo tada, kada je u poketu. Kretanje pomae normalnu
55
cirkulaciju krvi kroz vene nogu, podstie peristaltiku probavnih
kanala, daje potrebni ivotni tonus elom organizmu, podstie
normalno izbacivanje ljake (neistoa) i mnotva drugog.
Unutranja istoa lei u osnovi zdravlja elijskih struktu-
ra - materijalnog fundamenta organizma. Mirijade (bezbroj,
mnotvo) elija naeg organizma u procesu neprekidnog i ve-
oma sloenog rada stalno lue u meduelijsku tenost krvave
otpatke svoje ivotne delatnosti. Sto se aktivnije, potpunije i
redovnije odstranjuju preraeni produkti elijske razmene, ti-
me e bolje i zdravije funkcionisati svaka funkcija organizma
i ceo organizam. Unutranja istoa je zalog mladosti, dobrog
zdravlja i dugovenosti. Odravati unutranju istou - veoma
je teak i komplikovan posao. Mnogo je lake odravati spolja-
nju, nego unutranju istou.
O tim komponentama zdravlja treba stalno razmiljati.
Treba biti otvoren i blagonaklon prema svemu, to nam nudi
bolju budunost. Sve treba prihvatati sa zahvalnou. 1 pamtiti
prostu istinu: ukoliko nam se neto neprijatno dogodi, znai
da smo tome sami krivi. Boje provienje nas sve prati i bez
njegove volje nee nam ni dlaka sa glave otpasti.
Svakodnevno treba malo jae i dovoljno opteretiti svoj or-
ganizam. On e vam se za to oduiti besprekornim radom, ose-
ajem sveine i snage, eljom da ivite punokrvnim ivotom, a
ne da samo egzistirate.
Stalni napori na odravanju unutranje istoe organizma
pravilnom ishranom,poseivanjem saune (banje),ienjem de-
belog creva, jetre, profilaktinim terapijama gladovanja, ie-
njem spoljanjih manifestacija ivota i drugim omoguie vam
da osetite pravu sreu zdravlja i svu dra ivota.
Btidite zdravi! J er to je u vaim rukama i vaoj vlasti!
56
LEENJE OBOLJENJA
OS NOV NI S I MP T OMI RAZVOJ A VEI NE OBOLJENJA
Veina oboljenja se u poetku ispoljava bezazlenim" po-
remeajima zdravlja. To se obino ignorie. Meuti m, vreme-
nom oni ukazuje na sebe ozbiljnijim akutnim ili hroninim
oboljenjima.
Ceste angine,prehlade, kijavica,karijes,gnojne rane u usti-
ma, bubuljice, ospe po koi, furunkuli. Samo jedan od na-
brojanih simptoma treba da vas opomene. Kod tih si mpto-
ma ovek iv trune. Obilje mikroorganizama u njegovom
organizmu vremenom moe izazvati onkoloko oboljenje.
To se odnosi i na ljude koji su ranije bolovali od venerinih
oboljenja ili koji su roeni od roditelja, venerinih bolesni-
ka. Bez obzira na to, to se ovek navodno izleio, infekcija
je ostala skrivena na teko dostupnim mestima za antibio-
tike i, tinjajui" u njima tokom mnogih godina, dae svoje
mlade useve" u vidu adenoma prostate, mioma materice,
jajnika, srano-vaskularnih oboljenja i tako dalje.
U datom sluaju efikasni su metodi primene raznih biljnih
otrova i ienje organizma, kao i rad sa sveu.
Zatvori, povieni krvni pritisak, proirenje vena isto tako
govore o tome, da u organizmu nije sve u redu. Posleice
mogu biti depresija, sindrom hroninog umora, raznovrsni
poremeaji-nedostaci",onkologija, kona oboljenja,gnoj-
ni procesi, insulti i infarkti.
Reklo bi se, ta moe biti opte medu tim oboljenjima?
Odgovor jejednostavan - svest oveka. Svest upravlja ovejim
organizmom. Komande svesti veoma snano utiu na fiziolo-
57
giju organizma. U prvom redu one se prenose na miie. Na
primer, razljutili ste se, uvreili i elite nekoga da udarite, ali se
uzdravate. Vai miii su spontano stavljeni u reim dejstva.
Meuti m, nema naredbe za konano dejstvo i oni ostaju u blago
napregnutom obliku. Sline situacije mogu se ponavljati i zdana
u dan i vai miii ostaju napregnuti - spazmirani. Emocije ve-
oma snano utiu na rad eluano-crevnog trakta. One mogu
naglo da zakoe probavu hrane, peristaltiku i da izazovu crevni
spazam. I, na kraju, od emocija se u organizmu javlja hormonal-
na bura. Masa hormona izbacuje se u krv, izobliavajui izne-
nada i na due vreme normalne parametre rada organa i elija.
Kao rezultat nenormalnog funkcionisanja svesti kod ne-
kih ljudi javljaju se zatvori usled spazma debelog creva, a kod
drugih - zbog hroninog spazma miica i skupljanja (stezanja)
krvnih sudova poveava se krvni pritisak. 1 I ronini spazmo-
vi i emocije, koje ih podravaju, oduzimaju oveku mnogo
energije. On to osea kao hronini umor i energetsku opusto-
enost. Poremeaj protoka krvi izaziva zastoj u venama i po-
javu proirenja i trombova u njima, kao i pojavu hemoroida.
U tim sluajevima treba, u prvom redu, normalizovati
svoje emocionalno stanje i kontrolisati ga. Zati m treba otklo-
niti spazme u miiima,crevima i arterijama, njihovim oputa-
njem i nizom drugih metoda. Tek posle toga treba pristupiti
metodima i sredstvima za obnavljanje rada (funkcija) creva,
vena i srca. Zadatak je vieplanski - treba oistiti organizam
od posleica zagaenja, pravilno se hraniti radi kvalitetnog ob-
navljanja organizma i dovoljno ga opteretiti da bi normal no
funkcionisao.
O S N O V N E E ME S A M O P O M O I
Smatram da je najperspektivniji meto doktorke Hi l de
Klark. Sa svojim sinom ona je izu mela (1990 g.) instrumenat,
koji meri frekvencije zraenja raznih materija i biolokih obje-
kata, koji se nalaze u ovejem organizmu. Ukoliko u njemu po-
58
stoji ljaka (neistoe), paraziti itd. - instrumenat signalizira o
tome. Uraivi ogroman posao, I tilda Klarke je razjasnila a je
organizam hronino obolelih ljudi optereen ljakom (neisto-
ama) i parazitima. Posebno organizam onkolokih bolesnika.
Uzroci i mehanizam javljanja oboljenja
Organizam se prvo zagauje. U organima i tkivima stvara
se nenormalna sredina, koja na sebe privlai parazite.Tu se na-
seljava odgovarajua vrsta parazita, u zavisnosti od toga kakve
neistoe i gde se taloe (eponuju). Paraziti izazivaju jedno ili
drugo oboljenje.
Na primer, prema istraivanjima Hilde Klark, sve vrste ra-
ka (meu njima leukemija i rak dojke) uzrokovane su lisnatom
crevnom trematodom (malom glistom), koja se naziva Fascio-
lopsis buski. Taj parazit obino ivi u crevima, izazivajui kolitis
i akutne crevne greve. Ali, ukoliko on prodre u bubrege, jetru,
matericu, prostatu, tada se moe javiti rak.
Glavni izvori zaraze crevnim trematodama i drugim vrsta-
ma parazita su nesvarene (svee) meso i termiki neobraeni
mleni produkti. Posle inficiranja ovek moe prenositi para-
zite na druge ljude preko krvi, pljuvake, semena i majinog
mleka.
U celini mehanizam javljanja onkologije Hilda Klark ob-
janjava ovako: ovek se inficira jajacima crevne trematode.
Iz jajaca se razvijaju larve, koje polau jajaca (milione jaja)
u ovejem organizmu. Ukoliko su jetra i imuni sistem slabi i
nisu u stanju da ubiju parazite u krvi, a plua, jetra, materica,
prostata i drugi organi prepuni neistoa i toksina, jajaca se
mogu privrivati u njima.
Za pojavu raka, smatra Hilda Klark, potrebna su dva uzro-
ka - prisustvo navedenog parazita i propil-alkohola (tehniki
piritus).
Hilda Klark, na osnovu svojih istraivanja, tvrdi, ukoliko
se organizamoslobodi navedenih parazita, da faktor rasta, koji
59
stimulie elije na delenje, nestaje za 24 sata! Rast raka je zau-
stavljen! To isto deava se i sa drugim oboljenjima. Samo treba
obnoviti povredene organe.
Preporuke doktorice Klark svode se na tri mere:
f>v Unitavati parazite na svim stadijumima njihovog razvoju.
Pv Spreiti dostup propil-alkohola u oveji organizam.
Hf Oistiti organizam od ljake, toksina i drugih materija.
Zbog toga, to u organizmu jednog oveka moe istovre-
meno da ivi do 70 vrsta parazita, 1 lila Klark je pronala tri
vrste protivparazitnih biljaka (plod oraha, svee samljeven ka-
ranfili i gorki pelen), koje unitavaju 100 vrsta parazita na
svim stadijumima njihovog razvoja i te biljke se obavezno pri -
menjuju zajedno.
Orah (plod) - oslobaa oveji organizam od 100 i vie vr-
sta parazita u odraslom stadijumu!
Karanfilu (sveze samleven) - ubija larve i jajaca parazita.
Deluje svojim ljutim svojstvima - spaljuje sve to je strano u
organizmu.
Pelen - uveno protivparazitno sredstvo veoma irokog
spektra dejstva.
Navedene biljke u kompleksu se nazivaju trojka".
Da ne bi dolo do ponovne infekcije parazitima, treba se
osloboditi domaih ivotinja.To se posebno odnosi na onkoloke
bolesnike. To je preporuka koja se obavezno mora ispotovati.
Kako sami moete da pripremite komponente trojke".
Ekstrakt od oraha
Uzeti 15 zelenih oraha (mleno-votane konzistencije),
sitno ih narezati i preliti sa pola litra 50%-og alkohola za upo-
trebu u ishrani (apotekarski alkohol, rakija, votka itd.). Posudu
(flau, teglu) dobro zatvoriti kapronskim poklopcem i ostaviti
da odstoji dva dana. Kriterijum gotovosti ekstrakta je njegova
boja (zelenobraon). Procediti.
60
Da bi se ekstrakt dobro odrao i da ne izgubi lekovitu
snagu, preporuuje se u njega dodati jednu etvrtinu kafene
kaike vitamina C na jedan litar. Da bi se dobio ekstakt, koji
se moe upotrebljavati tokom godine, treba ga razblaiti istom
koliinom iste vode.
Smatram, da se ekstrakt ne treba razblaivati ukoliko se
pripremi sa votkom (rakijom). On e se i tako dobro sauvati i
bez ikakvih dodataka. To je provereno u praksi.
Mogue zamene. Veoma dobra zamena ekstrakut od zelenih
oraha je ekstrakt od suvih pregrada jezgri oraha. On se priprema
sa votkom (rakijom). Gotov ekstrakt poprima tamnobraon boju.
Ukoliko nemate oraha uzmite ekstrakt Lugola (jod sa gli-
cerinom), koji se prodaje u apoteci, nakapajte 5-10 kapi na 50
grama vode i pijte.
Pelen odlino isti oveji organizam od parazita, poevi
od mikroorganizama, pa do krupnih glista.
Koristi se samo sazreli pelen. Njegovi listii i plodovi se
sue i sitne (melju). Uzimaju se suvi, kao praak, i piju sa obi-
nom vodom. Doza j ednog uzimanja je 200-300 miligrama (po-
la kafene kaiice).
Efikasniji je pelen u zrnu.
Karanjili u semenu. To je obino seme koje se prodaje za
kulinarstvo.Treba ga uzimati isitnjeno.
Doza jednog uzimanja je 500 miligrama (oko zrna graka).
Praak karanfilia uzima se narastajuim dozama: prvog
dana - jedna doza, drugog - dve, a od treeg do desetog dana
- po tri doze dnevno. Praak se uzima pre jela. Posle deseto-
dnevne kure radi profilakse praak karanfilia se uzima tokom
godine j ednom nedeljno, odjednom tri doze.
Radi prijatnijeg uzimanja praka pelena i karanfilia mo-
gu se praviti svojevrsne kapsule" sa hlebom (bez kore) i u njih
sipati praak.
61
Protivparazitno leenje travama prema Hildi Klark
* Ekstrakt oraha (uzimati j ednom dnevno).
Prvi dan: uzmite jednu kap i kapnite je u pola ae vode.
Poeljno je piti na prazan eludac, pre jela. Taj ekstrakt Hi l -
da Klark savetuje da se pije (sisa) 15 minuta radi dezinfekcije
usne duplje.
Drugi dan - 2 kapi sipati u pola do j edne ae vode.
Trei dan 3 kapi sipati u pola do jedne ae vode.
etvrti dan - 4 kapi sipati u pola do j edne ae vode.
Peti dan - 5 kapi sipati u pola do jedne ae vode.
esti i sedmi dan - 2 kafene kaiice sipati u au vode.
Dalje uzimati j ednom nedeljno po 2 kafene kaiice ujutro
natate.
Takvo doziranje ubija parazite na svim stadijumima razvo-
ja (ak u crevima i na drugim teko dostupnim mestima).
Vano. Ne sipajte ekstrakt oraha u vruu vodu! To unitava
njegovu protivparazitnu snagu.
Posle uzimanja ekstrakta nita ne piti, jer e to svesti efe-
kat dejstva ekstrakta na nulu.
Ukoliko je vaa telesna teina iznad 70 kilograma uzimaj-
te po dve i po kafene kaiice ekstrakta na au vode. Ukoliko
je iznad 100 kilograma - po 3 kafene kaiice.
Kao profilaksu protiv parazita uzimajte 2 kafene kaiice
ekstrakta na 50 grama vode j ednom nedeljno. Kao lek uzimati
tu istu dozu 5 dana, ali dva puta dnevno. Dalje uzimati po 2
kafene kaiice j ednom dnevno godinu dana.
Clknovi vae porodice i prijatelji treba da uzimaju po 2
kafene .kaiice j ednom nedeljno, da vas ne bi ponovo inficirali.
Oni mogu biti nosioci parazita u crevima, ne ispoljavajui nika-
kve simptome. To se posebno odnosi na onkoloke bolesnike.
* \ Pelen u prahu (uzima se jednom dnevno sa vodom):
Prvi dan - 1/5 kafene kaiice pre jela.
Drugi dan - 1/4 kafene kaiice pre jela.
Trei dan - 1/3 kafene kaiice pre jela.
etvrti dan - 1/2 kafene kaiice pre jela.
Peti dan - 2/3 kafene kaiice pre jela.
esti dan - 1 kafenu kaiicu pre jela.
Sedmi dan - 1,3 kafenu kaiicu pre jela.
Osmi-dvanesti dan - 1/3 supene kaike pre jela.
Trinaesti-esnaesti dan - 1/2 supene kaike pre jela.
Sedamnaesti dan - j ednom nedeljno po 1/2 supene kaike
pre jela.
Dozu poveavajte do etrnaestog dana, kada moete uzi-
mati po pola supene kaike praka. Dozu ne morate uzeti od-
j ednom, ve je moete tokom dana uzeti u 2-3 puta pre jela
(u kapsulama" od hleba). Narednih 6 dana uzimajte po pola
supene kaike praka, a zatim - po pola supene kaike j ednom
nedeljno.
Hilda Klark preporuuje da se svakoga dana uzima doza
pelena - po pola supene kaike. Pri tome treba imati u vidu indi-
vidualnu konstituciju oveka. Savetujem vam da izuite svoj or-
ganizam, njegove reakcije na trojku" i da odredite svoju dozu.
Karanfilu u prahu (uzimati 3 puta dnevno).
Prvi dan- 1/5 kafene kaiice 3 puta dnevno pre jela.
Drugi dan- 1/4 kafene kaiice 3 puta dnevno pre jela.
Od treeg do desetog dana - po 1/3 kafene kaiice 3 puta
dnevno pre jela.
Posle desetog dana uzimati po j ednu kafenu kaiicu j ed-
nom nedeljno.
Prema tome, sve tri komponente trojke" uzimaju se samo
jednom ujutro, a mleveni karanfili uzima se jo dva puta pre jela.
Kada primenite navedenu kuru preite na stalno odrava-
nje leenja (konstantno leenje) - uzimajte sve komponente
trojke")enom nedeljno, ujutro natate. Ekstrakt oraha - 2 ka-
fene kaiice, pelen u prahu - 1/2-1 supene kaike i karanfili
u prahu - 1 kafenu kaiicu.
63
62
Vano je shvatiti, da prvo treba da se izleite od parazita
pomou tri navedene komponente, a dalje, s ciljem profilakse,
da uzimate njihove udarne doze j ednom neeljno ceo ivot.
U sluaju potrebe nedeljna ili vonecljna kura protivpara-
zitnog leenja moe se ponoviti.To se posebno odnosi na teko
obolele ljude. Tako treba postupali dok ne ozdravite. Ukoliko
se sve uradi pravilno, rezultat ozdravljenja postie se brzo i bo-
lest se ne vraa. U drugim sluajevima postupajte u zavisnosti
od trenutne situacije.
Radi kvalitetnog oslobaanja od paraziti treba paralelno
leiti sve ostale lanove porodice: jer se hlamidije, na primer,
prenose poljupcima, gljivice - pri rukovanju, a jajaca glista
pri milovanju maaka i pasa. Poslednje ta kode treba leiti,
inae je inficiranje neizbeno! 11. Klark savetuje da se oslobodi-
te ivotinja pri postojanju ozbiljnog Kroninog oboljenja, dok
svi lanovi porodice ne sprovedu kuru leenja.
Ukoliko nemate neku od komponenti trojke", moete po-
eti leenje protiv parazita i onkologije i bez te komponente. Na
primer, ja sam poeo leenje sa uzimanjem pelena i karanfilia.
Kako zaustaviti dospevanje propil alkohola u organizam?
Propil alkohol je tehniki alkohol, koji je iroko rasprostranjen
i primenjuje se u domainstvu. Sva kozmetika na bazi alkohola
proizvedena je od njega. On je prisutan u mnogi m polufabrika-
tima i aromatizatorima.
Hilda Klark ne preporuuje upotrebu sledeih produkata,
u kojima moe biti propil alkohola: flairana voda, konzervira-
ni sokovi, zubne paste, gazirani napici, preiena rastvorljiva
kafa, pakovani ajevi i beli eer.
H. Klark je ustanovila, ukoliko je u jetri prisutan propil al-
kohol, obavezno je prisutana i veoma tetna materija aflotoksin
B. On se obino sadri u produktima koji nisu svezi ili u pro-
duktima koji su plesnivi. Prema njenom miljenju, ta materija
spreava da jetra razlae propil alkohol i on se nagomilava u
njoj. Ona ne preporuuje da se upotrebljavaju sleei produk-
ti, koji sadre aflotoksin B: pivo, orasi (pod ovim se porazu-
mevaju plesnivi orasi, slani kikiriki, oljuteni kikiriki i fabriki
64
pakovan kikiriki), hleb koji je odstojao pet dana i prezrelo vo-
e. Ci m su ti produkti nestali sa trpeze bolesnika, kod njih se
naglo poboljalo zdravlje.
Da bi pomogli jetri da se oslobodi propil alkohola, prepo-
ruuje se upotrebljavati to vie prirodnog vitamina C - j ak
odvar (aj) od ipka, pasji trn i drugo kiselo voe i jagodaste
plodove.
Doktorica I I . Klark najveu panju poklanja odravanju i
leenju usne duplje. Ona je kategoriki protiv toksinih zubnih
plombi, posebno od amalgama (sadri ivu) i tetnih plastinih
masa. Ona uporno preporuuje da dobro izleite usnu duplju,
posebno kaverne, koje su ostale posle odstranjivanja bolesnog
zuba. U njima se najee nalaze arita skrivene infekcije, koja
polako naruavaju zdravlje. Ona savetuje da se odstrane svi mr-
tvi i inficirani zubi - potencijalni izvor intoksikacije organizma.
Sto se tie neposrednog ienja, Hilda Klark preporuuje
da se pomou trava za ienje oisti debelo crevo, bubrezi i
posebno jetra.
ienje creva prema metodu Hilde Klark
Hilda Klark smatra, da bitan preduslov za izleenje od
raka nije samo ienje creva, ve normalizacija potrebne mi -
kroflore u njima. Zbog loih " bakterija u crevima se javljaju
bolovi od naduvenosti. Posebno su tetne dve vrste bakterija:
Salmonella i Shigella. Te bakterije tetne su i po tome, to se
mogu premostiti u sve slabe i traumatizovane organe. One su
prisutne i u tumoru, usporavajui njegovo smeuravanje ak i
posle likvidacije kancerogenih svojstava tumora.
Da bi se oslobodili tih bakterija treba se pridravati ele-
mentarnih pravila higijene.
Moe se uzimati po jedna kapsula moraa tri puta dnevno,
a dobar je i ekstrakt od oraha. Uzimati po dve kafene kaiice
na au vode.
65
ienje bubrega
Za ienje bubrega Hilda Klark preporuuje da se koriste
sledee biljke i ostala sredstva: 50 grama suvog korenja horten-
zije (Hydrangea arborescens), 50 grama purpurnog paskonika
(Eupatoriurn purpurnim)
0
, 50 grama korena belog sleza, 4 sve-
nja peruna, ekstrakt zlatnog korena (Rhodiola rosea), meje
groe (Arctostaphylos nva-ursi Spreng.) u kapsulama,jestivi gli-
cerin, koncentrat crne vinje, oksid magnezijuma.
Korenje isitniti i potopiti u dve litre iste vode u posudi
koja nije od metala i posudu poklopiti. Posle etiri sata, nakon
potapanja, smesu dovesti do kljuanja i kuvati 20 minuta. Pro-
cediti. Popiti 50 grama im se malo ohladi. Preostali ekstrakt si-
pati u posudu za zamrzavanje i ostaviti u friider. Sve person
kuvati 3 minuta u litar i po vode, procediti i popiti 50 grama.
Ostali deo ohladiti i polovinu zamrznuti.
Svakoga jutra pomeati 50 grama odvara od korena hor-
tenzije i 100 grama odvara od peruna. Dodati 20 kapi eks-
trakta od zlatnog korena i j ednu kafenu kaiicu glicerina. Tu
smesu popiti u nekoliko obroka tokom dana. Smesu uvati na
prohladnom mestu.
Navedena terapija ienja bubrega traje est nedelja. Sa-
mo tako dugo trajanje terapije garantuje dobre rezultate.
Dopunski doktor Hilda Klark preporuuje da se uzimaju:
kapsule dumbira - po jedna kapsula tri puta dnevno za vreme
svakog uzimanja hrane (jedna kapsula po zapremini je jednaka
zaravnjenoj kaiici za senf); kapsule s mejim groem - po
jedna kapsula za vreme doruka i po dve za vreme veere; vita-
min B
6
(250 miligrama) - j ednom dnevno (moe se zameniti
proklijalom penicom); oksid magnezijuma (300 miligrama)
-j ednom dnevno.
Smatra se, da su te doze dovoljne za rastvaranje kamenja
u bubrezima.
6
Za biljke koje su podvuene nisam naao naziv na srpskom niti
hrvatskom jeziku. - Primedbaprevodioca.
Ukoliko ne pronaete sve navedene trave, moete i bez njih
pristupiti ienju. J ednostavno e ienje neto due trajati.
Hilda Klark savetuje da se pree na ajeve od trava, da se
ne upotrebljava meso, hleb industrijske proizvodnje, gazirani
napici i da se dnevno pije najmanje dve litre tenosti.
S ciljem profilakse Hilda Klark savetuje da se bubrezi iste
2 puta godinje.
ienje jetre
Hilda Klark savetuje da se ienju jetre pristupi posle ku-
re protivparazitnog leenja sa trojkom ", ienja bubrega i i-
enja creva.
ienje jetre i unih kanala od stare ui, ugruaka i ka-
menja je veoma korisna terapija, koja pomae da se brzo ob-
novi zdravlje. Mnogobrojni primeri to potvruju. Hilda Klark
ukazuje, da posle uzimanja masne hrane una kesa u toku 20
minuta poinje da vri kontrakcije i da se oslobaa ui. Kon-
trakcije une kese, takoe, podstiu crvena paprika, umbir i
vone kiseline. U vezi s tim poeljno je odmah posle ienja
jetre piti svee vone sokove (poeljno kiselog ili kiselo-slat-
kog ukusa).
Kod ljudi koji se nepravilno hrane uni kanali su prepuni
ugrucima ui i unim kamenjem. Hilda Klark smatra daj e
to uzrok alergije kod mnogih ljudi.
Istraivanja pokazuju, da se u sreditu svakog unog ka-
mena nalaze bakterije i mrtvi paraziti. Kada se veliina kame-
nja poveava, oni vre pritisak na une kanale i koliina izlue-
ne ui smanjuje se. Ona se kvari od stajanja, crni i gubi svoja
baktericidna svojstva. Kamenje koje podsea na vosak je dosta
porozno, tako da se mnoge bakterije, ciste, virusi i paraziti, ko-
ji prolaze kroz jetru, taloe u njemu. Tako se stvaraju arita
infekcije, koja stalno snabdevaju"organizam novim pokolenji-
ma parazita.
Hilda Klark smatra, da se ni ir na elucu, ni problemi sa
crevima ne mogu izleiti bez odstranjivanja kamenja iz jetre.
67
66
Pri emu se dobrim ienjem jetre smatra kada se iz nje izbaci
oko dve hiljade zelenkastih, mrkih i drugih kamenia. Dru-
gim recima, j edno-dva, pa i tri ienja jetre je malo.
Priprema za ienje jetre
Hilda Klark preporuuje da se za ienje jetre koristi
17,5%-ni peroksid vodonika, da bi se pomou njega unitile
sve bakterije i virusi, koji e se izbacivati kroz une kanale.
Ona preporuuje da se uzima po jedna leap peroksida vodo-
nika sa bilo kojim napitkom za vreme uzimanja hrane, tri puta
dnevno. Glavno je, da peroksid vodonika bude ravnomerno po-
mean sa hranom unetom u organizam. Kada peroksid deluje
na bakterije moe doi do poremeaja stolice. Ukoliko se posle
toga oseate bol esni m
t
ostani te na toj dozi sve dotle, dok se ne
budete oseali bolje. i m osetite poboljanje poveajte dozu
do 2 kapi sa svakim uzimanjem hrane. Poveavajte dozu svako-
ga dana za j ednu kap i dovedite je do 10 kapi dnevno. Ostanite
na toj dozi do zavretka ienja jetre.
Hilda Klark preporuuje da se ienje jetre vri sledeim
komponentama:
Hf Sulfat magnezijuma - 4 supene kaike;
P%> Maslinovo ulje - 100 grama;
Pv Sve grejpfrut;
Hf Ekstrakt od oraha - 10 kapi;
P*f Peroksid vodonika - 10 kapi;
Ht Ornitin - 4-8 tableta (da bi mogli da spavate) i
Plastina posuda sa poklopcem koji dobro dihtuje za meanje u
njoj ulja, soka, ekstrakta oraha i peroksida vodonika.
I zaberite takav dan u nedelji da sutradan budete slobodni
i da moete da se odmorite.
Na dan ienja jetre nemojte nita raditi, ne uzimajte ni-
kakveJekove i ne primenjujte nikakve terapije, ne jedite masnu
68
hranu za doruak i ruak. Hilda Klark savetuje da se pojede
malo peenog krompira i zasoljenog povra.
14.00 sati. Nita ne jedite i ne pijte posle 14 sati. Razme-
ajte 4 supene kaike sulfata magnezijuma sa 300 grama vode
i podelite na 4 porcije. uvajte u friideru.
16.00 sati. Popijte jednu ohlaenu porciju (75 grama) sul-
fata magnezijuma. Mogu se isprati usta vodom. Unapred pri -
premite maslinovo ulje i sok od grejpfruta (na toplom mestu).
18.00 sati. Popijte jo jednu porciju sulfata magnezijuma.
19 sati 45 minuta. Nalijte 100 grama maslinovog ulja u
plastinu posudu sa vrstim poklopcem i tu dodajte 75 grama
soka od grejpfruta (iscedite grejpfrut). Dodajte 10 kapi ekstrak-
ta oraha i 10 kapi peroksida vodonika. Poklopac dobro zatvo-
rite i tresite (mukajte) posudu sve dotle, dok se sve dobro ne
izmea.
20.00sati. Popijte pripremljenu smesu kroz plastinu slam-
icu i progutajte 4-8 kapsula ornitina, da bi preko noi mogli
mirno da spavate. Odmah idite na spavanje.
Hilda Klark tvrdi, ukoliko to ne uradite (ne legnete da
spavate) izbacivanje kamenja se moe usporiti. Sto pre odete
na spavanje oslobodiete se vee koliine kamenja. Sulfat mag-
nezijuma iri (otvara) sve une kanale.
Sledeeg dana ujutro, pre nego to ustanete, popijte treu
porciju sulfata magnezijuma. Ukoliko osetite potrebu za pra-
rijem creva, strpite se dok ne popijete sulfat magnezijuma.
Posle toga moete isprazniti creva.Treba da vas dobro protera,
to ukazuje na uspeno ienje jetre. Posle toga moete leci da
se odmorite.
Hilda Klark ne savetuje da treu porciju sulfata magneziju-
ma ispijete ranije od 6 sati ujutro.
Posle dva sata moete jesti. Ponite sa sveim vonim so-
kom. Nakon pola sata moete jesti slatko ili kiselo voe. Sae-
kajte jedan sat i posle toga jedite obinu hranu. Hilda Klark
preporuuje supu od povra, koja dobro obnavlja organizam.
69
Hilda Klark smatra, daj e za dobro ienje jetre potrebno
izbaciti 2 000 kamenia! (Na osnovu linog iskustva, mogu rei
da je to veoma snaan oseaj). Tada e nestati alergija, bolovi u
zglobovima i mnoga druga oboljenja. Radi to breg ienja
jetre ienje se moe ponoviti posle dve nedelje.
Ukoliko je ovek slab ili bolestan, ne preporuuje se istiti
jetru.
Posle ienja creva, bubrega i jetre za to bre obnavljanje
organizma Hilda Klark preporuuje da se uzimaju sledei pre-
parati:
Hf Vitamin C - do 10 grama dnevno (savetujem vam da pi-
jete jak odvar od ipka ili svee sokove od povra, voa i
jagodastih plodova);
H Selen - po 400 miligrama dnevno. To je vaan mikroele-
menat za zatitu elija i imunog sistema;
Hf Ci nk - po 100 miligrama dnevno. To je vaan mikroele-
menat za poboljanje razmene fermenata i jaanje imunog
sistema.
Navedeni mikroelementi sadre se u jajima, u mesu pti-
ca, tvrdim sirevima, bobovim kulturama (pasulj, graak itd.),
monolitnim prekrupama, orasima i semenima. Najbolje ih je
uzimati iz oraha i semena, jedui ih sirove.
Bromelajn je poseban ferment koji se sadri u ananasu.
Hilda Klark ga uporno preporuuje iz razloga, to se pomou
njega razaraju fibrozni zidovi tumora, zahvaljujui emu imuni
sistem moe napadati elije raka.
Slian efekat uoava se za vreme gladovanja (dueg od
5-7 dana) - resorbuju se fibrozne tvorevine, srataji i slino.
Brzo obnavljanje organizma podstiu vitamini A, vitamini
grupe B i vitamin E. Dobro ih je uzimati posle hemioterapije.
Najbolje ih je uzimati u prirodnom obliku - piti sok od argare-
pe i jesti produkte (namirnice) od proklijale penice.
70
Magnezijum - poveava imunu aktivnost elija. I ma ga
mnogo u mladom kravljem siru, ostalim sirevima, povru i ze-
leni. Najvie ga ima u lubenicama.
Povremeno gladovanje po 2- 3, a najbolje 7-14 dana, omo-
guava da oistite organizam od raznovrsnih toksina i ljake
(neistoa) na elijskom nivou, da liite parazite ivotnih uslo-
va i odlino dopunjava leenje trojkom". Upravo zbog toga
vam preporuujem da kombinujete ta dva metoda leenja.
Primer. Kod j ednog mukarca otkriven je rak grla 1998.
godine. Poeo je da se leci smesom votke i ulja. Posle izvesnog
vremena poboljao mu se apetit, normalno se oseao, iako je
povremeno ispljuvavao krv i govorio apatom.
Neoekivano posle deset meseci on je poeo naglo da mr-
avi. I zgubio mu se apetit i nije mogao da spava. Smesa ulja sa
votkom nije pomogla. Odluio je da promeni leenje - probao
je da se leci trojkom".
Prema njegovim recima, s njim se desilo udo! Ve posle
nedelju dana leenja normalno je progovorio, vratio mu se ape-
tit i poeo je da pribavlja kilograme.
Leio se trojkom" prema metodu doktorke Hi l de Klark.
Ujutro je natate uzimao ekstrakt oraha - 2 kafene kaiice.
Odmah zatim uzimao je karanfili u prahu (zaravnjena kaii-
ca za senf) i odvar od pelena. Odvar od pelena pripremao je
u termosu: dve supene kaike suve trave na pola litra kljuale
vode. Ostavio je da odstoji 3 sata i pio po pola ae.
Pre ruka i veere uzimao je samo mleveni karanfili i od-
var od pelena u istoj dozi kao ujutro (pola ae).
Primer. ena stara 49 godina. Mi om materice u predonko-
lokom stanju, oboljenje dvanaestopalanog creva, pielonefri-
tis i glavobolje. Posle prve kure leenja pomou trojke" miom
se potpuno resorbovao i smanjila se glavobolja. Posle druge
kure sede vlasi poprimile su prirodnu boju i normalizovao se
rad creva. Posle tree kure poveala joj se radna sposobnost i
dolo je do potpunog izleenja. Podmladila se, prema njenim
recima, za 10 godina.
71
Ruska varijanta trojke"
V. A. I vanenko, doktor medicinskih nauka, razradio je va-
rijantu ruske trojke". U tu trojku" spadaju: povrati (cvet sa
aicom), stablo sa liem pelena i karanfili u prahu.
Sve tri komponente imaju antimikrobno, antiseptino i
dejstvo za izbacivanje sokova i glista, a sniavaju i telesnu tem-
peraturu.
J edan obrok praka od cvetova povratia je 1 gram, a dnev-
na norma do 3 grama. Za pelen je - 200-300 miligrama, od-
nosno do 1 gram dnevno, a za sve prah od karanfilia - 0,5
grama, odnosno 1,5 gram dnevno.
Poeljno je uzeti sve tri komponente odjednom (povrati,
pelen i karanfili), smestivi ih u kapsule za lekove, koje se po-
nekad prodaju u apotekama. U krajnjem sluaju moete kupi-
ti najjevtiniji lek u kapsuli i sami zameniti sadraj kapsule ili
komponente zaviti u sredinu od hleba. Prakovi se mogu uzi-
mati i bez kapsula, sa vodom.
^Upozorenje! Kod ira na elucu i erozivnih gastritisa ne pre-
poruuje se uzimati trojku". Oprezno je koristiti kod hiper-
tonije, kontrolisati arterijski pritisak (karanfili ga poveava).
Navedeno leenje ne poinjati za vreme menstruaci j e- navede-
ni preparati izazivaju obilne menstruacije. Leenje je kontrain-
dikativno za trudnice - moe doi do pobaaja.
Trojku" uzimati na sledei nain:
Prvi dan - po jednu kapsulu (jedna doza) na pola sata pre
jela;
Drugi dan - po kapsulu pre doruka i ruka;
Trei dan i do kraja nedclje - po kapsulu (porciju) trojke" 3
puta dnevno: pre doruka, ruka i veere.
Dalje treba uzimati trojku" j ednom nedeljno tokom ita-
vog ivota.
72
Donska varijanta trojke"'
Kao to pokazuje praksa kombinacija zelenih oraha sa ke-
rozinom ini uda pri leenju. Umesto ekstrakta oraha sa vot-
kom predlaem da se upotrebljava ekstrakt zelenih oraha sa
kerozinom. Priprema se na isti nain kao sa votkom, samo to
se umesto votke uzme ista koliina kerozina. Moe se koristiti
i najobiniji kerozin - za osvedjenje, koji se koristi za lampe
i primuse. U davna vremena kada su se ljudi poeli leiti kero-
zinom nije bilo avijacije, pa se koristio kerozin (petrolej) za
osvetljenje.
Sve ostale komponente donske trojke"su iste (pelen i ka-
ranfili). Primenjuje se prema metodu Hi l de Klark. Trajanje
leenja je isto, samo je dejstvo te trojke" mnogo efikasnije.
U sluaju potrebe zeleni orasi mogu se zameniti sa njiho-
vim pregradama, ali ih treba 2-3 puta due drati da odstoje,
nego zelene orahe.
U daljem tekstu razmotriemo najea oboljenja kod ko-
jih e teite biti na profilaksi. Ukoliko esto imate zatvore;
ukoliko vam se posle uzbuenja i preivljavanja podie krvni
pritisak; ukoliko su vam vene nabrekle; nedostaje vam snage,
uoili ste suvino naprezanje u telu (zubi su vam stisnuti, lice
natmureno, teko se oputate). Upravo tu treba da se razumno
pobrinete o sebi, da ne bi pogorali svoje stanje i da ne navue-
te tea oboljenja.
Z ATVORI
Zatvori brzo izazivaju pojavu tekih oboljenja. Zatvor je
dugotrajna zadrka ekskrementa u crevima ili sistematini ne-
dostatak aktivnosti creva (prisilna i nedovoljna stolica). Pri to-
me ekskrementne mase, nagomilavajui se u debelom crevu,
uzrokuju njegovo rastezanje i bitnu promenu oblika i veliine
creva. Rezultat je da dolazi do pomeranja i pritiskanja unutra-
njih organa, to se negativno odraava na njihov normalan
73
rad. Koliina vode u ekskrementu kod zatvora je manja od nor-
malnog i iznosi do 60% (umesto 80%), a ekskrement je suv.
Zbog toga, to ovek produava da j ede, a nema stoli-
ce, ekskrementne materije kroz sluzokou debelog creva
upijaju se (prodiru) u krv i cirkuliu u njoj, trujui ceo or-
gani zam. U napregnutom reimu rade (funkcioniu) dru-
gostepeni " organi za luenje - jetra, koa, plua. Veliko
optereenje trpe i bubrezi. Ekskrementna ljaka nagomi l a-
va se u vezivnom tkivu organi zma, podrivajui i muni tet.
Takvo samotrovanje dovodi organi zam u krajnje teke
uslove funkcionisanja, brzo ga troi (stari) i predstavlja
uzrok razvoja velikog broja oboljenja - od obinih prehla-
da, alergija i parazi tni h oboljenja - do onkologije, srano-
vaskularnih, konih oboljenja i hormonal ni h poremeaja.
Spoljanji si mptomi zaputenog zatvora su: teko disa-
nje, ponekad sa smradom, jezik obloen naslagama, brzo za-
maranje, loa boja koe i kose, miteseri, ospa, suvie masna
ili suva koa.
Oboleli od zatvora ponekad se ale na itav niz neprijat-
nih oseaja, koji se direktno ne odnose na probavni trakt. Tu
spadaju: glavobolja, potmuli bolovi koji se lokalizuju najvie na
temenu i zatiljku, loe i potiteno raspoloenje, slabljenje me-
morije, neprijatni oseaji oko srca i udaranje srca, gadan ukus
u ustima, zadah iz usta i drugo. Ponekad se uoavaju dispep-
tike pojave - garavica, podrigivanje, munina i pritisak na
podbratku.
Zatvori se javljaju usle mnogo uzroka i mogu biti: atoni-
ni i spastini.
Atonini zatvori javljaju se zbog toga, stoj e smanjen tonus
zidova debelog creva, veoma smanjena osetljivost i ne mogu se
obezbediti normalne kontrakcije i pokretanje ekskrementnog
sadraja prema anusu. Debelo crevo se potpuno napuni ekskre-
mentom i ne moe samostalno da riinkcionie (slika 1).
7-1
Slika 1. - Izgled debelogcreva
kod atoninog zatvora
Zbog opadanja nervno-mii-
nog tonusa debelo crevo je elom
duinom ispunjeno ekskrement-
nim masama.
Spastini zatvori javljaju se zbog spazama u debelom crevu.
Rezultat tih spazama je tla se deo debelog creva skuplja kao vrpca
(gajtan) i spreava normalan prolazak ekskrementnog sadraja.
To uzrokuje da se deo debelog creva, koji nije spazmiran, usled
nagomilavanja ekskrementa u njemu nadima po obimu (slika 2).
Slika 2. - Izgled debelog creva kod spastinog zatvora
Zbog nastalog spazma u poprenom i silaznom delu debelog creva crevo se jako zgri-
lo (posebno na slici desno) i ne moe da proputa ekskrementne mase. One se nagomi-
lavaju i zadravaju u uzlaznom delu (jetreni ugao) debelog creva i rasteu ga (poseb-
no izraeno na desnoj slici). Pored toga. rastezanje i zastoj su vidljivi u ampuli pravog
creva (posebno na slici levo). Usled toga javlja se oseaj teine, pritisak i nadimanje u
stomaku, pomeranje i pritiskanje oko jetre (to utie na njen normalan rad) i u donjem
delu stomaka (materica, grli materice i vagina - kod ena, prostata - kod mukaraca).
75
Razmotri mo sada uzroke zatvora i metode leenja i sprea-
vanja (profilakse).
Zadrka ekskrementa u crevima usled njihovih funkcional-
nih poremeaja naziva se uobiajenim zatvorom". Uzroci funk-
cionalnih poremeaja mogu biti sledei:
. alimentarni (prehrambeni);
diskinetiki;
endokrinog porekla;
. refleksni;
. zatvori kod organskih oboljenja centralnog nervnog sistema;
psihikonervni i
zatvori kao profesionalno oboljenje.
Cesto se susreu i meoviti oblici funkcionalnih zatvora.
Alimentarni zatvori spadaju u najee oblike funkcional-
nog poremeaja dinamike creva. Premda pokreti creva zavise
od raznovrsnih nervno-humoralnih uticaja, odluujui znaaj
za stvaranje ekskrementa i njegovo izbacivanje iz organizma
ima sastav hrane. Kod koliinski oskudne hrane, kod jednoli-
ne prvenstveno mesne ishrane ili ishrane sa testeninom, osiroma-
ene pobudivaima crevne peristaltike, kao i prilikom poremeaja
reima ishrane mogu se javiti uporni zatvori (opstipacije).
Hrana koja sadri malo biljnih ostataka (meso, mlad kra-
vlji sir,jaja) usled nedostatka hranljivih nadraivaa creva, tako-
de, uzrokuje alimentame zatvore. Poznato je, da se belanevine
iz mesa i jaja asimiluju do 97-98% i da ostavljaju malo ljake.
Nedostatak vitamina grupe B u hrani uzrokuje poremeaj crev-
ne peristaltike. Razvoj zatvora moe podstai nedovoljno uzi-
manje vode, pojaani gubitak vode preko drugih kanala, kao
i upotreba tvrdih" voda, koje sadre mnogo krea, pa i suva,
dehidrirana hrana.
Diskinetiki zatvori su najrasprostranjeniji oblik zatvora.
U osnovi diskinetikog procesa u crevima je poremeaj koordi-
nacije raznih oblika motorike, usled ega na nekim delovima
76
creva dolazi do spazma i atonije na drugim delovima creva. Pri
tom se zatvori nastali usled smanjene motorne funkcije creva
nazivaju atoninim zatvorima, a zatvori nastali usled grevitog
skupljanja (kontrakcija) zidova creva - spastinim.
Atonini zatvori nastaju usled toga to se nervni zavreci
creva ili slabo nadrauju, ili delimino gube sposobnost da pri -
maju nadraaje. Nedovoljna stimulacija pokreta moe nastati
usled nedovoljnog stvaranja ekskrementnih masa pri necelis-
hodnoj ishrani, smanjenju hemijskih pobudivaa (hormona).
Drugi uzrok atoninog zatvora moe biti iscrpljenost nervnih
receptora zidova creva kao rezultat primene estih i jakih na-
draivaa (na primer, jakih purgativa ili klistira).Trei uzrok su
depresivne emocije i raspoloenja, koja gue motoriku creva.
Cei vrti uzrok je svesno uzdravanje od potrebe za pranjenjem
(nudom).
U osnovi atoninih zatvora moe biti pad tonusa nervno-
miinog aparata creva posle tekih, posebno infektivnih, obo-
ljenja, posle nagle iscrpljenosti kod ena koje su mnogo raale
i kod staraca. Nedovoljna fizika aktivnost (kod ljudi koji se
bave umni m radom, slubenika i slino) podstie pojavu te vr-
ste zatvora.
Spastini zatvor je poremeaj normalnog planskog kreta-
nja ekskrementnih masa kroz creva usled pojaane, neuredne,
a zatim i necelishodne peristaltike debelog creva. Spazam se
najee javlja na mestima koja se i pri normalnim uslovima
nalaze ti stanju pojaanih kontrakcija (prelazak j ednog creva u
drugo, pregrade-vratanca i sfinkteri).
Uzroci spastinih zatvora su veoma raznovrsni. U nekim
sluajevima uzrok je poveana razdraljivost creva usled upal -
nih ili gnojnih procesa (polipi,gliste, disbakterioza), ponekad
neznatni h po intenzitetu, na primer, kod naprsnua anusa. U
drugim - refleksni odgovor obolelih organa trbune duplje,
posebno mokrano-pol nog aparata. U treim - zbog bojazni
od priinjavanja boli. Taj oblik zatvora javlja se kao rezultat
dugotrajnih bolnih pranjenja (naprsnua, hemoroidi, irevi
i oiljci u pravom crevu), koji primorava bolesnika da se uz-
drava od nude i da je priguuje, ili zbog lanog stida kod
77
zloupotrebe klistira itd. Smatra se, da je najmanje kod 50%
hroninih zatvora uzrok bolno izbacivanje ckskrementa.
Zatvori endokrinog porekla. Poremeaj raa endokrinih
lezda uzrokuje pojavu uobiajenih zatvora, posebno nedosta-
tak hormonalne sekrecije. U klimakterinom periodu esto se
javljaju zatvori i meteorizam, a tok hroninog zatvora pogora-
va se i u menstrualnom periodu.
Zatvori endokrinog porekla najee su atonini.
Toksini zatvori. U njih spadaju hronini zatvori kod pro-
fesionalnih trovanja, kod trovanja puaa i narkomana nikoti-
nom, kod zloupotrebe lekova (opijum, bunika, kocin) ili hra-
ne sa velikim sadrajem taninskih i koagulacionih materija.
Toksini zatvori mogu biti atonini i spastini.
Refleksni zatvori mogu biti atonini i spastini. Tu spada-
ju mnogobrojni zatvori, prvenstveno kod oboljenja polne sfere
kako kod ena (oboljenje materice i posebno jajnika), tako i
kod mukaraca (metritis, prostatitis itd.).
Prema nekim podacima, razvoj zatvora kod upalnih obo-
ljenja polnog sistema kod ena se uoava u 61-73% sluajeva.
Kod trudnica se, takode, javljaju zatvori, ali usled mehanikog
pritiska. U tu grupu treba svrstati i zatvore kod oboljenja, na
primer, bubrene karlice, naroito kod bubrene litijaze (ka-
mena u bubrezima), kod holecistitisa i drugih oboljenja. Ot-
krivanje izvora refleksa koji izaziva zatvor ima veliki praktini
znaaj, jer daje mogunost da se otkloni primarni uzrok i tla se
postigne potpuno izleenje.
Oboljenja centralnog nervnog sistema esto su praena
upornim zatvorima, koji se ne mogu leiti na uobiajen nain.
Na primer, upala modanih opni, kako kimenih tako i cere-
bralnih, moe prouzrokovati zatvor.
Refleksni zatvori su najee spastini.
Psihikonervni zatvori zauzimaju posebno i veoma vano
mesto medu zatvorima funkcionalnog porekla. Kod oveka
je akt pranjanja u znatnoj meri podinjen psihi. Zbog toga
promena uslova uobiajenog ivota esto uzrokuje zadrke
78
pranjenja. Tu spadaju, na primer, zatvori prvih dana putova-
nja eleznicom, kao i razliiti oblici zatvora usled priguivanja
primarnih poziva na nudu.
Uporni zatvori kod psihike depresije, nervnog zamora i
slino,zatvori koji su rezultat psihikih konflikata iz podsvesti,
takode spadaju u grupu psihikonervnih zatvora.
Psihikonervni zatvori kod depresije i nervne iscrpljenosti
najee su atonini. Kada su u pitanju ostale vrste psihikoner-
vnih zatvora, posebno uzdravanje od stolice usled psihikih
konflikata koji su u podsvesti oveka, to su, nesumnjivo, spa-
stini zatvori.
Profesionalni zatvori svojstveni su, mahom, Ljudima koji
se bave radom vezanim za sedenje i zbog toga se sreu kod
ljudi koji rade u kancelarijama, bave se umni m radom ili ko-
ji mnogo putuju eleznicom (u dananje vreme kod mnogih
ljudi koji se stalno voze automobilom, ak i na kraim rasto-
janjima)
7
. Zatvori usled profesionalnih trovanja susreu se u
proizvodnji i granama industrije gde je rad ljudi vezan za olovo
(kod topioniara olovnih ruda, kod radnika koji izrauju olov-
ne sanduke, cevi, kofe, icu, retorte, koji izlivaju tipografska
slova, koji rade sa olovnim belilima i drugim olovnim bojama,
koji se bave molerajom i koji rade u keramikoj industriji). U
fabrikama anilinskih boja, gde se primenjuje metil broma ili j o-
da, kod radnika se uoava profesionalni zatvor usled hroninog
trovanja tim materijama (eto zastoje vano primenjivati profi-
laktine kure ienja radi odravanja svog zdravlja ti relativno
dobrom stanju).
Profesionalni zatvori najee su atonini.
Dijagnostika zatvora prema ekskrementu
Spoljanji izgled ekskrementa razlikuje se kod raznih ob-
lika zatvora.
Kod proktogenog zatvora izluuje se znatna koliina
oformljenog ekskrementa, kod atoni nog - ekskrement je
/ ^rimedba prevodioca.
79
taman, cilindrinog oblika sa uzduni m tragovima (otiscima)
ili u obliku grudvica, as veih as manjih.
Kod spastinih zatvora ekskrement ima spljoten oblik,po-
nekad u obliku trake ili se lui u obliku malih fasetiranih (bru-
enih) grudvica tipa ovjeg ekskrementa. Za neke spastine
zatvore karakteristina je pojava sluzi u obliku tanke pauine,
koja obmotava ekskrementne grudvice. Ta sluz moe se luiti
i bez kataralnog procesa, kao rezultat reakcije zidova creva na
mehanike nadraaje ekskrementom. Ponekad se na povrini
ekskrementa mogu uoiti odvojene krvne ilice, nastale usled
mehanikih povreda hemoroidnih vorova ili sluznice anusa
tvrdim paradima ekskrementa.
Kronini zatvori imaju raznovrsne uzroke, poevi od gru-
bih anatomskih promena oblika i prohodnosti creva, i zavra-
vajui finom, jedva pri metnom igrom psihe. Pravilno odreen
uzrok zatvora je zalog njegovog uspenog leenja.
Leenje zatvora moe biti dijetalno,fizioterapeutsko,medi-
kamentno,psihoterapeutsko,balneoloko,hirurkoizavisiodpra-
vilnog raspoznavanja oblika zatvora, koji diktira primenu odre-
enih metoda leenja u svakom pojedinanom sluaju.
Dijetalna terapija kod alimentarnih zatvora i na bazi sma-
njivanja osetljivosti nervno-miinog aparata creva namenjena
je da pojaa nedovoljni nadraaj creva uzimanjem hrane koja u
sebi sadri mnogo balastnih materija ili koja hemijski nadrau-
je zidove creva, i da izvue iz hrane materije koje eludac i creva
posebno lako i dobro probavljaju. Zbog toga kod tih zatvora ne
treba imati due prekide u uzimanju hrane, a pri sastavljanju
jelovnika treba ograniiti uzimanje mesnih i ribljih supa, deli-
katesnih vrsta mesa, ribe, belog hleba, keksa od nepreradenih i
buavih vrsta brana, kakao, kae od rie i gerle, krompir pire
i slino i staviti u jelovnih hranljive materije sa veim sadra-
j em celuloze. Tu spadaju crni hleb i hleb od prosejanog brana,
med, medeni kolai (medenjaci), kaa od heljde koja je rastre-
sita, supe od povra, kupus,'krastavci, cvekla, salate, argarepa,
repa, rotkva, graak, bobovi, gljive, jabuke i drugo voe, poseb-
80
no ljive. Povre i voe po mogunosti treba uzimati u sveem
i neisitnjenom stanju. U hranljive materije, koje svojim hemij-
skim sastavom nadrauju creva, spadaju eer, posebno voni
i mleni i med. Treu grupu hranljivih materija ine materije
koje u sebi sadre veliku koliinu organskih kiselina: kefir koji
jc odstojao dva dana, kiselo mleko (jogurt), kumis
H
i drugo. Od
napitaka preporuuju se svee isceeni sokovi, gazirana hladna
voa, mineralne i vone vode, zasiene ugljen-dioksidom.
Ishrana kod atoninih zatvora. Pre svega upotrebljavati
produkte, koji proteruju (izazivaju stolicu): ljive, suve ljive,
smokve, sokovi od cvekle i spanaa. Kada ih pripremate prelijte
ih kljualom vodom i ostavite da odstoje preko noi. Ne ku-
vajte ih i ne zaslaujte. ljive je poeljno jesti natate i tokom
dana.
Zapamti te, da otklanjanje atoninih zatvora podstie i do-
bro vakanje hrane. Za vreme vakanja aktivira se peristaltika
creva. to vie vaete hranu, tim je bolja peristaltika creva.
Navodim primer dnevne ishrane kod atoninih zatvora.
Doruak: svee, sazrelo i sono voe (ukoliko je zatvor upo-
ran, tada sitno narendajte) ili vea inija sveeg kupusa i jabuka.
Ruak: jedna supena kaika meda, dve supene kaike vode,
dve supene kaike sirove ovsane prekrupe, jedna supena kaika
zrna od proklijale penice, dve izrendane jabuke srednje velii-
ne, jedna supena kaika narendanih (samlevenih) oraha i sok
od pola limuna. Sve komponente pomeati i servirati na sto.
Radi postizanja to boljih rezultata, osima navedenih produka-
ta ne treba nita jesti, ali tu smesu moete jesti koliko elite.
Veera: malo obarenog nesonog povra, salata od zelenog
lisnatog povra i mladog kravljeg sira. Umesto mladog kravljeg
sira moete izabrati j edno od sledeih jela: pare ribe, kuvano
jaje ili orahe.
Da bi ojaali slabe zidove debelog creva i obnovili nje-
gove miie, preporuuje se ee piti sok od cvekle i spana-
a, pomean sa sokom od argarepe. to je zatvor uporniji,
Kiselo kobilje mleko. - Primedba prevodioca.
81
tim vie treba da ima soka od cvekle i spanaa, a manje od
argarepe. Ukoliko vam se pojavi jak proliv smanjite obrok so-
ka od cvekle ili spanaa, a poveajte obrok soka od argarepe.
Narodni recepti za leenje atoninih zatvora
Hf Ujutro uzeti 2 supene kaike mekinja, preliti ih kljualom
vodom i ostaviti da odstoji. Kada se ohladi izliti vodu, a
gusti (mekinje) pojesti natate.
Obino se posle 5 dana poboljava probava, a posle 10 da-
na normalizuje stolica.
Uzimanje mekinja dobro je kombinovati sa klistirima.
Kao prirodno purgativno sredstvo kod atoninih zatvora
moe se koristiti aj od kore kruine (Rhamnusfrangula).
Upravo su tako ranije i radili: 15 grama kore kruine preli-
vali su sa pola litra kljuale vode i pili kao aj.
Kod spastinih oblika zatvora potpuno su drugi zahtevi
prema ishrani i dijeti. Tu je neumesno prepisivati grube mate-
rije, koje nadrauju i bez toga nadraene zidove creva. Zato se
takvim bolesnicima biljna hrana, koja sadri celulozu, preporu-
uje samo u vidu kaice, pri emu se veliki znaaj pridaje pre-
pisivanju masti, slatke pavlake, maslaca i maslinovog ulja, koji
smanjuju spazam creva. Povre i voe prepisuje se kao obareno
uz znatan dodatak eera.
Kod spastinih zatvora prepisuju se mehaniki i hemijski
ograniena hrana, kao kod proliva. Zabranjeni su hladni napici,
posebno gazirani, a prednost se daje aju i kan sa slatkom pavla-
kom. Takva dijeta se naziva ograniena dijeta protiv zatvora.
Narodni recepti za leenje spastinih zatvora:
Hf Uzeti litar vode i u nju sipati j ednu supenu kaiku lana.
Kuvati dok ne prokljua, a zatim produiti kuvati 20 minu-
ta na blagoj vatri. Ohladiti. Naliti u Esmarhovo lone (ili
termofor zapremine 2 litra) i tu dodati 2 supene kaike ulja
od slaice (ono zageva i smekava, ime spreava spazam de-
belog creva). Zamena za ulje od slaice priprema se na slede-
i nain: uzeti 200 grama maslinovog ulja i u njega dodati
jednu kafenu kaiicu praka od slaice i dobro promeati.
Navedena smesa (oko j ednog litra) klistiranjem se unosi u
debelo crevo uvee pred spavanje.
Drugog dana radi se sve isto, ali sa litar i po vode i j ednom
i po supenom kaikom semena lana.
Treeg dana sa 2 litra vode i 2 supene kaike semena lana.
(Nemojte zaboraviti da nalijete ulje od slaice - 2 supene ka-
ike).
etvrtog dana treba napraviti pauzu.
Od petog do sedmog dana klistiranje se nastavlja sa istom ko-
liinom kao treeg dana, a osmog dana treba napraviti pauzu.
Od devetog do jedanaestog dana primenjivati klistire, kao
treeg dana, a dvanaestog dana pauzirati.
Posle toga itav proces (kura) ponavlja se jo j ednom.
U zavisnosti od situacije i zdravstvenog stanja, moe se
ponoviti jo 3 dana, ili 6 dana, ili svih 12 dana.
H> J ednom-dva puta dnevno uzimati po jednu supenu kaiku
elea, pripremljenog od zrelih plodova zove, skuvanih bez
eera. Umesto eera moe se koristiti med.
h> Ljudima koji pate od zatvora vidari (nadrilekari) savetuju da
piju vodu u kojoj su se dugo kuvale ljive ili ovas. Sok od rot-
kve, rasol od kupusa u toplom stanju, kiselo mleko (jogurt) i
aj od suvih vianja i jabuka treba piti 4-5 puta dnevno.
Fi zi oterapeutsko leenje zatvora j e takode potpuno
razliito.
Kod atoninog zatvora indikativna je lekovita gimnastika
sa vebama za trbunu presiju, hladan tu, hladna trljanja (ma-
sae) i polivanje stomaka, kao i stiskanje stomaka rukama. Pre-
poruuje se bavljenje sportom: hodanje, lako tranje, plivanje
i jahanje.
82 83
Kod proktogenog zatvora (zastoj ekskrementnih masa u
pravom erevu) preporuuje se masaa pravog creva i mikrokli-
stir i sa ukuvanim urinom.
Kod spastinog zatvora navedene terapije su kontraindi-
kativne. Tu je prikladan posteljni reim, grejalice, zagrevajue
obloge sa votkom (rakijom), tople sedee aromatine kupke i
parafinske aplikacije. Potpuno se iskljuuju bilo kakve masae
i gimnastika.
Kod diskinetikih zatvora indikativne su obloge sa toplim,
ukuvanim do jedne etvrtine prvobitne zapremine, urinom na
stomak i klistiri sa toplom vodom. Dobri su mleno-uljni kli-
stiri preko noi. Mogu se primenjivati i topli klistiri sa sveim
urinom, ali pri tom treba pratiti reakciju organizma.
Medikamentno leenje zatvora treba da bude samo do-
puna narodnim sredstvima leenja. Pri leenju zatvora treba
ograniiti upotrebu purgativa. Ili primenjivati samo najblae",
prvenstveno biljnog porekla: preparati od rzvzri^Rheum pal-
matum rhaponticum undulatum), aleksandrijski list i kombi no-
vani praak od korena slatkog drvceta [Glycirrhiza glabra).
Slatko za proiavanje. Poznato je da slatko i vone kiseli-
ne podstiu crevnu peristaltiku. Veoma sladak ukus ima sorbit
(sladi od eera). On se koristi kao zamena za eer. Ispostavlja
se da se sorbit moe uspeno koristiti za pripremu slatkog za
proiavanje.
U tu svrhu treba uzeti kilogram sorbita, kilogram bilo ka-
kvih jagodastih plodova ili jabuka i od njih skuvati obino slat-
ko. To slatko treba uzimati po 1-2 kafene kaiice. Ukoliko je
dejstvo slabo - poveajte dozu, ah oprezno, jer stolica moe
biti veoma obilna i bolna. Praksa pokazuje, da su rezultati pri-
mene takvog slatkog veoma dobri.
Kod kroninih zatvora nije poeljno primenjivati aloju, ri -
cinusovo ulje i jake mineralne purgative; ne preporuuje se ni
dugotrajna upotreba veine sintetikih purgativa.To se odnosi
i na klistire, posebno ako oni sadre materije koje nadrauju
creva, na primer, sapun, so (ukuvani urin do jedne etvrtine).
Kako purgativi, tako i klistiri, koji se primenjuju iz dana u dan
84
narastajuim koliinama, uvek izazivaju smanjivanje nadraaja
nervno-miinog aparata creva, a shodno tome, pri privreme-
nom simptomatikom uspehu - pogoravaju glavno oboljenje.
To se odnosi na atonine i proktogene zatvore, posebno na
njegove spastine oblike, kod kojih nadraaj i bez toga veoma
osetljivih creva izaziva pojaanje spazma, propraenog jakim
bolovima s naknadnim pogoranjem oboljenja. U tim sluaje-
vima veliku uslugu pruaju protivspazmatina sredstva (na pri -
mer, atropin), a ne purgativi.
Veliki znaaj kod spastinih zatvora ima vitaminska te-
rapija, posebno s vitaminom B
a
(proklijala penica u raznim
oblicima i terapija sokovima). U nizu sluajeva treba prepisiva-
ti tople uljne klistire (31-32 C) sa maslinovim uljem, uljem
od suncokreta, kao i mleno-uljne klistire. Njihovo dejstvo ne
treba tumaiti kao pranjenja, ve kao protivspastino dejstvo,
zbog ega klistiranje treba obavljati uvee a unetu tenost za-
drati u crevima do jutra. Klistiranje treba obavljati 2-3 puta
nedeljno sa po 1-2 ae istog ulja (bez vode), koje se unosi u
creva polako pomou dugog creva sa mekim zavretkom.
Klistiri kod spastinog zatvora. J ednu supenu kaiku istu-
canog lanenog semena (moe se zameniti ovsom, jemom ili
listovima crnog sleza) preliti sa etiri ae vode, dovesti do klju-
anja, procediti, dodati j ednu supenu kaiku soli i/ili dve supe-
ne kaike lanenog ili ulja od konoplje.
Navedene komponente imaju proievajue i prodirue
dejstvo, to je neophodno za oputanje spazmiranog debelog
creva. Klistirati se toplom smesom.
Taj klistir je odlian za ljude, koji tek poinju da iste cre-
va i kod kojih su se pojavili problemi sa prolaskom vode. Prepo-
ruujem da se prvo rairi" debelo crevo pomou tih klistira, a
dalje da se primene obini klistiri za ienje sa dva litra vode
ili mokrae.
Kod upornih zatvora moe doi do mehanike zapueno-
sti creva pa ldistiri nisu efikasni. U tim sluajevima prvo treba
izvui parad ekskrementa prstom ili kafenom kaiicom, a za-
tim uraditi mikroklistir.
85
Psihoterapeutsko leenje hroninih zatvora ima veliku
ulogu u vezi sa znatni m ueem psihiko-nervnog faktora u
javljanju itavog niza zatvora. Zato treba briljivo izuiti nain
ivota bolesnika i uoiti koliko psihiki naraaji i konflikti uti-
u na rad creva. Treba se boriti sa nepravilnim razmiljanjima
bolesnika o tetnosti zatvora i koristi purgativa. I stovremeno
treba otkloniti, ukoliko je to mogue, psihogene uzroke zatvora.
Veoma je vano uvebavati izgubljene uslovne reflekse za
pravilno pranjenje.
Pv Navikavajte se da zauzimate pravilnu pozu na WC olji
- poza orla" ili uei stav. Sedea poza na VVC olji ne
podstie stvaranje pravilnih napona - naprezanja za potpu-
no pranjenje. U ueoj pozi butine nogu dopunski priti-
skaju stomak i pravo crevo, a j edno i drugo podstiu bolje
pranjenje creva od ekskrementa.
Pv Zabrana neurednog poseivanja klozeta u razliito vreme.
- Navikavajte se na jutarnje pranjenje, istovremeno s mo-
krenjem. Ako je glavni obrok hrane u podne, a shodno
tome i obilno luenje ui, postarajte se da se nakon 20-30
minuta posle jela kod vas pojave jala pozivi za stolicom.
Pv Odvlaenje panje od akta defekacije. - To posebno odgo-
vara ljudima koji imaju problema sa bolovima za vreme
pranjenja: naprsline na pravom crevu, hemoroidi i drugo.
ovek se ne srne suzdravati od akta defekacije, ve treba
da profilaktiki primenjuje sredstva za brzo zarastanje na-
prslina i otklanjanje bola.
Pv Saveti za uspostavljanje normalnog pranjenja. - Kod mla-
ih ljudi uspostavljanje poziva za pranjenjem podstie
odravanje pravog creva u ispranjenom stanju, iskljuu-
jui momenat defekacije. S tim ciljem pacijentu se prepo-
ruuje da creva prazni natate, a zatim, ako je evakuacija
nepotpuna, uraditi mikroklistir sa manjom koliinom vo-
de ili mokrae (100-200 grama). U osnovi tog leenja je
princip uvanje fekalnih masa van pravog creva, to pra-
vom crevu omoguava da se zgri do normalnih razmei a i
tla izvri pobuivanje.Leenje treba primenjivati nekoliko
meseci.
Balneoloka i banjska terapija zatvora. Piti vode esenm-
kija (proizvoa vode) i hladne vode sa veim procentom gvo-
zda, a zabranjuje se stalno piti gorku vodu. Banjsko leenje ima
znaaj ne toliko zbog pijenja vode, koliko zbog opteg uticaja
promene svakodnevnog naina ivota na psihikonervnu aktiv-
nost bolesnika: njegovo rastereenje od uobiajenih uzrujano-
sti, promena utisaka, dijete i drugi nain ivota.
Profilaksa zatvora
Objasniti potrebu svakodnevne stolice, posebno uenici-
ma, koji esto gue nudu, stidei se da pitaju da izau sa asa.
Veliki znaaj ima postojanje ureenih toaleta u drutve-
nim objektima.
Ograniiti nekontrolisano uzimanje lekova (opijuma, koa-
gulanata) i razumno fiziki opteretiti organizam.
Ne zloupotrebljavati alkohol i puenje, jer to tetno utie
na motornu funkciju creva.
Hrana treba da sadri dovoljnu koliinu vitamina, vode, ce-
luloze i da je koliinski odreena, da bi motorika debelog creva
normal no f u n kcion isala.
Zatvori se, takode, mogu javiti i usled osobenosti individu-
alne konstrukcije oveka (suvie dugako debelo crevo), usled
mehanikih uzroka (pregib, polipi, tumor) i razne vrste upala.
Sredstvo proti v proliva
Uzeti pregrade izmeu jezgri od 200 grama oraha, preliti
ih sa pola litra alkohola (apotekarski alkohol, votka, rakija) i
ostaviti da odstoji dva-tri dana. Uzimati trietiri puta dnevno
po est do deset kapi na 50 grama tople vode.
87 86
i m proliv pone da prestaje, uzimanje kapi odmah preki-
nuti, da ne bi dolo do zatvora.
Kod proliva iz ishrane treba iskljuiti svo svee voe i po-
vre, kao i jako gazirane napitke. J esti dobro skuvanu kau od
pirina (rie) sa manjom koliinom morske soli i pretopljenog
maslaca. Ne pijte posle jela.
Stolica i zdravlje
Na osnovu ekskrementnih masa koje se izbacuju iz organi-
zma moe se suditi o probavi hrane.
Kod normalne probave treba da budu u vidu debrecinera
(kobasice) meke konzistencije. Debreciner"je u poetku vrst,
a zatim sve meki. To se objanjava time, to je poetni deo
ekskrementnih masa vie dehidriran od zavrnog. Suvie tvrda
i suvie tena stolica, a jo vie sa sluzi, nekim neshvatljivim po-
javama i slino, ukazuje na slab rad probavnog sistema.
Ukoliko vas boli srce
Venozna krv iz donjeg dela pravog creva ne prolazi kroz
jetru, ve neoiena dospeva direktno u srce. Ukoliko je pra-
vo crevo zagaeno (zatvori, nedovoljna stolica itd.), tada krv
iz njega, zasiena toksinima i neistoama, podriva srce, izazi-
va rasprostranjena srana oboljenja (srane mane, poremeaje
itd.). Medi kamentno leenje tih oboljenja nije perspektivno,
jer se srce (kao i bilo koji drugi organ) obnavlja od iste, zdrave
krvi, a ona je stalno zagaena zbog zatvora. Rezultat je da o-
vek pati od vlastitog neznanja i nikakvi uvozni lekovi, leenja u
inostranstvu i ekstrasensi mu ne mogu pomoi.
Poremeaj stolice i onkologija
Doktor Poe pie: Ustanovio sam, da se kod ena obolelih
od raka dojke u 9 od 10 sluajeva uoava zadrka u radu creva.
88
Da je 10-15 godina pre toga sprovedena odgovarajua profilaksa,
one ne bi obolele od tumora dojke, niti od raka bilo koje vrste".
Meni su se obraali oboleli od raka s molbom da im po-
mognem. Prvo pitanje, koje sam im postavljao, bilo je: da li
pate od zatvora? Odgovor je, po pravilu, bio pozitivan. Avaj, ti
ljudi, ne vodei rauna o normalnom radu debelog creva, navu-
kli su sebi grozno oboljenje i sada im je potrebno mnogo vie
vremena i napora da bi ga se oslobodili.
O tetnosti purgativa
Purgativi deluju na zidove creva slino udaru bia, izazi-
vajui u poetku super aktivnost posle koje nastupa depresija.
Pored toga, purgativna sredstva ne samo da ne lece, ve, guei
uzroke oboljenja, samo dopunski pojaavaju bolest i ine je ne-
izleivom.
Dugotrajna istraivanja nemakih lekara primorala su ih
da javno iznesu upozorenja o veoma opasnim posledicama pur-
gativnih preparata za zdravlje oveka.
To se posebno odnosi na ene, koje ih upotrebljavaju 5-6
puta ee nego mukarci. Redovna upotreba purgativa smanju-
je nivo kalcijuma u krvi koji je itekako potreban organizmu.
Ali jo vanije je to purgativna sredstva naglo smanjuju asimi-
laciju ivotno vanih vitamina A, D, E i K. Krajnji rezultat je
pojava bolesti i oslabljen imunitet.
Purgativna sredstva se preporuuju na poetku gladovanja
koje traje najmanje tri dana. Za vreme gladovanja sluzokoa se
potpuno obnavlja.
Atonija creva izaziva atonine zatvore.
Biljna sredstva protiv zatvora
Revenj (Rheum palmatum..). U lekovite svrhe koristi se
koren revenja, koji se priprema u jesen. Dobro ga opreti u vo-
di, izrezati na parie, ostaviti da uvene na suncu i osuiti na
temperaturi do 60 C, to omoguava da se u njima sauvaju
taninske i druge bioloki aktivne materije.
89
Neposredno pre korienja koren je revenja treba isitniti u
praak i primenjivati kod raznih oboljenja. U malim dozama
(0,05-0,2 grama) revenj ispoljava koagulaciono dejstvo i po-
mae kod proliva i gastritisa sa smanjenom kiselinom. Srednje
doze (0,2 grama) deluju kao prirodno sredstvo za izbacivanje
ui i pojaavaju probavu. Velike doze (0,2-2 grama) - kao
blag purgativ kod atonije creva i spastinih zatvora.
Kompot od revenja. Uzeti 500 grama peteljki (drki) reve-
nja, 200 grama eera, koru od limuna, prstohvat dumbira (Zi n-
giber officinalis) ili suvog groa. Peteljke (drke) oprati, oi-
stiti i izrezati na komadie. Uzeti 1/4 litre vode i prokuvati sa
eerom, korom od limuna i umbirom. Kada voda prokljua
dodati revenj i kuvati dok se parii revenja ne skuvaju. Voditi
rauna da se revenj ne prekuva i raspadne. Ohladiti i piti.
Kontraindikacije. Pri uzimanju preparata koji sadre re-
venj mokraa, mleko i znoj poprimaju utu boju. U alkalnoj
sredini - boja je crvena. Ove preparate ne treba davati niti pre-
pisivati obolelim od poagre (kostobolje) i litijaze bubrega (ka-
mena u bubrezima) sa oksalatnim kamenjem. Zato to revenj
moe izazvati krvoprolie iz vena pravog creva, njegova prime-
na se ne preporuuje ljudima koji pate od hemoroida.
Vrani/ova trava (Origanum vulgare). Primenjuje se kao
antispazmatino sredstvo i sredstvo protiv prehlade i gasova.
Vranilova trava pojaava sekreciju probavnih, bronhijalnih i
znojnih lezda i peristaltiku creva. I ma izvesno dezodoransno
svojstvo i koristi se protiv bolova.
aj od vranilove trave dobar je zaprehladu, eludac ne i crev-
ne greve i naduvenost stomaka.
Ekstrakti. Dve kafene kaiice smee vranilove trave preli-
1
ti aom kljuale vode, ostaviti da odstoji 20 minuta, procediti
i piti po 1/2 ae 3-4 puta dnevno.
Ekstrakti od vranilove trave pripremljeni prema prorau-
nu 30 grama listova na 1 litar kljuale voe piju se kod mlitave
peristaltike creva i poremeaja motorne j'unkcije eluca.
Pritiskanje stomaka je osnovni uslov za uspeno ie-
nje organa trbune duplje i jetre. Leei, da biste se bolje
opustili, pritiskajte svaki deo stomaka, koristei za to etiri is-
pruena prsta ruke ili pesnicu (slika 3). Uzmimo, na primer,
jetru. Ponimo paljivo da pritiskamo rukom to dublje. Ako
se pojavi bol, drite pritisnutu ruku sve dok se bol ne izgubi.
Ako nema bola, tada, pritisnuvi prstima na maksimalnu dubi -
nu vrimo vibracione pokrete, kao ekiem koji odskae, teei
da prodremo to dublje.
Dalje premetamo ruke na dvanaestopalano crevo, elu-
dac, tanko crevo i ponavljamo sve radnje. Na taj nain pritl-
Slika 3. - Pritiskanje stomaka rukama.
Na ovoj slici prsti jedne ruke pritiskaju, a druga ruka pomae da se taj
pritisak pojaa. Pritiskanje stomaka preporuuje se kod atoninih zatvora.
skamo itav stomak. J edno pritiskanje sa vibracijama zauzima
oko pola minuta. Za itav stomak potrebno je oko 5-7 minuta.
Pritiskanjem stomaka izvodimo specijalnu, duboku masa-
u unutranjih organa. To poboljava snabdevanje trbune du-
plje krvlju, smanjuje zastoj i simptome portable hipertonije.To
je odlina priprema pre i eomotomog ienja organa trbune
duplje.
Ukoliko se za vreme pritiskanja stomaka pojave bolovi,
to je znak da je zastojni, patoloki proces portable hipertoni-
je dovoljno duboko prodro. Pri daljem pritiskanju i gnjeenju,
91 90
usled poveanog pritiska, koji se javlja u trbunoj duplji, otvara
se veliki broj krvnih sudova, simptomi portalne hipertonije se
smanjuju i iezavaju.
Drevni mudraci su preporuivali da se pritiskanje stoma-
ka radi ujutro, kao varijanta jednostavne i efikasne posteljne
gimnastike.
Slika 4. - Asa na Zmija".
Ta poza preporuuje se kod spastinih zatvora.
S P AZ MAT I NI KOLI TI S ( i s kus t vo u l eenju)
itaoci zajedno sa mnom stiu iskustvo u leenju tog obo-
ljenja. Evo ta mi piu:
Dugo sam se muio s tim oboljenjem i savet sam naao
kod joga. Postoji veoma jednostavna i efikasna veba poza
zmije". Ujutro natate, sedei na stolici, ispijte dve ae vrue
vode, ali da vam ne pri usne. Odmah posle toga leite na tepih
92
(stazu) licem nadole, pete i vrhove nogu sastavite, ruke savijte
u taktovima, dlanovima se uprite u pod, a podbradak da vam
dodiruje tepih".
I mam 58 godina, invalid sam druge kategorije od tride-
set druge godine ivota. Dijagnoze: hipertonija 2. stadijum, od
dvadeset tree godine ivota pritisak 200/100, a sada je 260-
240/140-130. Ne mogu da primam nikakve lekove jer ve dve
godine imam alergijsku reakciju na njih. Od trideset druge go-
dine ivota poeo sam da gubim ravnoteu. Strani zatvori. U
danom trenutku poeo mi se podizati eer u krvi.
Poeo sam da se leim prema Vaem sistemu. To je moj
spas. Shvatio sam, daj e sva moja beda od zagaenosti organi-
zma na fizikom i nivou spoljanjih manifestacija. Sta radim:
H Pijem urin ujutro u 4 sata, po 150 grama j ednom dnevno.
H Tri meseca sam se masirao sveim urinom i mesec i po di -
uretikom
9
(50 grama j ednom dnevno).
Hf Svakog drugog dana stavljam obloge sa sveim urinom na
glavu (sa iuretikom ne mogu - poinjem da se jako tetu-
ram).
H Uradio sam deset kupkica za stopala nogu sa prokljualim
urinom.
H I spiram grlo i nos urinom svakoga dana.
H istim creva obinim i ukuvanim urinom.
H etiri puta sam istio jetru. I zalo je mnogo sluzi, katra-
na", bilirubinskog i holesterinskog kamenja. Pri svakom
ienju izlazilo je kamenje slepljeno u golubije jajce - 9
komada.
H Potpuno sam promenio ishranu (jedem povre, voe, kae,
hleb od proklijale penice, orahe, suene kajsije), meso j e-
dem retko.
H Vebam disanje sree.
9
Urin ukuvan do 1/4 prvobitne zapremi ne.- Primedbaprevodioca.
93
H> Rezultati leenja za etiri i po meseca:
Pritisak je spao na 180/100. Prinuen sam da pijem klo-
felin.
Prola mi j e alergija, ali moram da popijem po jednu table-
tu ponovo se javlja.
Manje me boli glava.
Zatvori su skoro potpuno nestali.
Ne boli me jetra i pankreas.
Pojavila mi se elja za ivotom, nestalo je straha od smrti
i poboljao se rad srca.
Ranije sam imao zadrku mokrenja (anuriju). istio sam
bubrege rastaviem i troskotom. Poeo sam primenjivati
urinoterapiju i sve se normalizovalo.
Analize krvi su mnogo bolje".
H E MOR OI D I
l oj e varikozno proirenje vena oko anusa. Oni esto prate
zatvore. U nekim sluajevima bolovi od hemoroida izazivaju
spastine zatvore. Zato ih treba odstraniti.
Kliniki se razlikuju gornji i donji hemoroidi. Kod gornjih
je proirenje vena iznad sfinktera pravog creva, a kod donjih -
ispod njega. Donji hemoroidi stvaraju se od donjeg venoznog
spleta, koji se nalazi neposredno ispod koe. Gornji hemoroidi
- iz unutranjeg hemoroi dnog spleta, kojeg sainjavaju gornje
hemoroidne vene, koje se nalaze u sloju sluzokoe pravog cre-
va. Kod hemoroida esto postoje i jedni i drugi vorii.
Hemoroi dni vorii (slika 5) predstavljaju varikozno pro-
irenje vena. Sluzokoa donjeg dela pravog creva, koja prekri-
va vorie, esto je bitno izmenjena. Ona je zadebljana, pre-
puna krvi (usled ega izgleda pomodrelo) i nalazi se u stanju
94
Slika 5. - Presek
anusa. Ispod se vide
hemoroidni - vorii
- donji hemoroidi.
upale. U osnovi tih promena je poreme-
aj ishrane i stalno traumiranje hemoro-
idnih voria ekskrementnim masama.
Za razvoj hemoroida veliki znaaj
imaju osobenosti venskih spletova i kon-
strukcija njihovih zidova. Oni su lako pod-
loni irenju pod uticajem niza uzroka, ko-
ji dovode do zastoja krvi. To su hronini
zatvori, spazmi sfinktera zbog naprsnua,
nepravilna ishrana, irevi, polipi u pravom
crevu, esta trudnoa, due boravljenje na
nogama, srane mane (poremeaji), obo-
ljenja jetre, prekomerna upotreba alkoho-
la itd. Tumori u maloj karlici, koji priti-
skaju odlazne vene, izazivaju dugotrajne
povremene zastoje krvotoka u maloj kadi ti i sistemu vratnih
vena, pa takode mogu uzrokovati pojavu hemoroida.
Vano je shvatiti, da proirenje vena hemoroidalnog prste-
na nije lokalni proces, ve pokazatelj promena u venoznom si-
stemu celog organizma. Zato se leenjem tog oboljenja mora
delovati na normalizaciju krvotoka u organizmu. Treba leiti
hemoroidne vorie i upale pravog creva, normalizovati krvo-
tok (za to je potrebno 4-8 puta oistiti jetru). Uspostaviti pra-
vilnu ishranu, da bi stolica bila normalna (zbog upotrebe suve
hrane i mesne ishrane dehidriram tvrdi ekskrement povreduje
anus, izaziva napinjanje i naprsnua pravog creva), iskljuiti iz
ishrane alkohol, slanu i ljutu hranu i produkte koji nadrauju
sluzokou.
Leenje hemoroida treba da bude usmereno na otklanja-
nje uzroka bolesti, tj. zatvora, zastoja krvi u organima karlice.
Radi otklanjanja zatvora prepisuju se odgovarajue dijete (stra-
nica 67,68 knjige Sve o zatvorima); preporuuju se manje do-
ze prirodnih purgativa ili mikroldistiri s uljem, mleno-uljni
i klistiri sa svezom mokraom. Radi normalizacije venoznog
krvotoka treba oistiti jetru. Za zarastanje sluzokoe pravog
creva preporuuje se pojaana terapija sokovima i lokalno ma-
zanje hemoroi dni h voria uljem od pasjeg trna ili tamponi
95
sa njim. Posle defekacije korisne su sedee prohladne kupke
ili pranje anusa hl adnom vodom ili vlastitom mokraom.
Ukoliko su hemoroidni vorii ispali, treba ih namazati
uljem i pokuati vratiti u upljinu creva. Da bi se anus opustio,
moete ga zagrejati toplom sedeom kupkom.
Ukoliko se vorii ne mogu vratiti na svoje mesto, ostaviti
ih spolja, mazati vazelinom i na njih staviti tanak povez. Kod
kapsuliranih hemoroida bolesniku se prepisuje posteljni reim.
On treba da lei sa malo podignutom karlicom. Posle stiava-
nja akutnih pojava primenjivati tople sedee kupke po 15-20
minuta 2-4 puta dnevno. Stolica treba da bude kaasta, radi
ega se prepisuje odgovarajua dijeta i pijenje svee isceenih
sokova. Pod uticajem navedenog leenja trombi se resorbuju
(splanjavaju), otok nestaje i ispali vorii se posle 7-10 dana
vraaju u pravo crevo.
Narodni naini leenja hemoroida
?%> J ednu kafenu kaiicu praka slaice staviti u usta i drati
u ustima dok se ne zgrudva i resorbuje.
Hf Pr<)kuvati suncokretovo ulje, u njemu natopiti vatu i staviti
je u anus.
H etiri supene kaike slaice rastvoriti u tri litra kljuale vo-
de. Naliti u kofu (lavor) i esti iznad toga. Umotati se ebe-
tom do pojasa i sedeti 10 minuta. To ponoviti 2-4 puta.
H Praksa je pokazala da bolovi iezavaju, a vorii se povlae.
H> U emajlirani lonac sakupiti svu svoju mokrau od j ednog
mokrenja. Postaviti lonac na vatru i dovesti do kljuanja.
Skinuti lonac sa vatre i postaviti ga na mesto gde ete vr-
iti zagrevanje (na primer, u kofu ili lavor). U mokrau
nasuti 1 supenu kaiku sode bikarbona i esti. Umotati se
cbetom. Podstie resorpciju voria.
Hf Isprati hemoroidne vorie toplim urinom, a zatim na njih sta-
vljati od 3 do 5 puta pamune ili vunene obloge natopljene u
soku od bclog luka ili razblaenom nastruganom belom luku.
?v Mogu se primenjivati sedee tople kupke sa dodavanjem u
vodu soka iz 5 renjeva enjaka u trajanju od 10 minuta.
Hf Ako su hemoroidi unutranji, treba oistiti reanj belog
luka, namazati ga uljem (maslacem ili biljnim uljem - zej -
tinom) i ubaciti ga u pravo crevo.
H Moete 2-3 renja enjaka isitniti (istucati), pomeati sa
vruim maslacem i od te smee napraviti svece (naliti isto-
pljeni maslac u konusne oblike od folije i staviti u friider).
Posle svakog vrenja nude te svece stavljajte u anus.
Gimnastika i leenje hemoroida
U nekim sluajevima gimnastika anusa pomae u izlee-
nju veoma upornih hemoroida. Ta gimnastika se izvodi po-
mou jednostavne vebe - svesnog stezanja i istezanja anusa.
Prema joga terminologiji, to se naziva mula - bhanda" (mula
- koren, bandha - stezanje, zatvaranje). Samo to podstie bolju
cirkulaciju krvi kroz hemoroidalne vene i samim tim otklanja
zastoj krvi.
Na primer, jedna ena je mnogo patila od hemoroida, a
izleila se bez lekova za nekoliko dana pomou takve gimnasti-
ke. Kae daje imala takve bolove,da nije mogla ni da ustane, ni
da sedi, ni da hoda. Naravno, ona je isprobala razliite metode
leenja: parila se u vodi sa hi permanganom, mazala hemoroide
raznim mastima, stavljala salo na hemoroide. Nita nije poma-
galo. Sinjoj je ukazao na metod leenja hemoroida pomou j o-
ge. Ti m metodom jogisti lece sputenost unutranjih organa.
Leenje se sastojalo u sledeem postupku: ona je uvlaila
analni otvor (anus) 8-10 puta zaredom. Sto je to ee radila
tokom dana, to joj je bilo sve bolje i bolje. Veba se moe raditi
stojei, leei, sedei, kao i za vreme hodanja. Ve treeg dana
ena je osetila poboljanje, a posle mesec dana hemoroidi su
iezli!
Ta veba se preporuuje sa ciljem profilakse.
97
96
Kompleksni pristup leenju hemoroida prema V. L. Igruinu
Moskovski narodni lekar V. L. I gruin odavno se bavi le-
enjem proktolokih (proktologija - deo medicine koji se bavi
leenjem oboljenja pravog creva) oboljenja, medu kojima i he-
moroida. Prema njegovom miljenju, hemoroidi, povredujui
razne delove pravog creva, predstavljaju jedan od uzroka dru-
gih ozbiljnih oboljenja pravog creva (izmeu ostalog i raka pra-
vog creva). Zbog toga, to proktoloka oboljenja imaju opte
poreklo, likvidacija uzroka j ednog oboljenja moe dovesti do
nestanka drugih oboljenja.
I gruin preporuuje kompleksni pristup leenju hemoro-
ida: primenu kontrastnih vodenih terapija, specijalne fizike
vebe, asane joge, fitoterapiju i drugo. U tom sluaju postii e
se lekoviti efekat, to e omoguiti da se bolest lokalizuje i uni -
ti njen koren.
On predlae nekoliko najefikasnijih recepata leenja poet-
nog i srednjeg stadij uma hemoroida.
Za smanjenje bolova, upale i krvarenja. Pomeati u jedna-
kim delovima isitnjene cvetove lanenke (Linaria vulgaris) i kan-
tariona, koru od hrasta, stabljiku sa liem od vodene paprike.
Smesu trava drati 12 sati u rastopljenom svinjskom salu od
iznutrica uz povremeno meanje. Zatim podgrejati i procediti.
Pripremljenu masi uvati na tamnom i prohladnom mestu (u
podrumu, friideru). U salo e prei korisne materije iz trava,
koje podstiu otklanjanje bolova, upala i zaustavljaju krvarenje
(kora od hrasta koagulira).
Nain primene. Dobijenu mast razmazati na manje pare
gaze i tu gazu paljivo ubaciti (uvesti) u analni otvor i drati
5-6 sati. Gaza treba da se ubaci potpuno u analni otvor.
Dopunski uz to treba uzimati sve sok od plodova crvene
oskorue (Sorbus aucuparia) 2-3 puta dnevno tokom dve nede-
lje i raditi sledee gimnastike vebe:
1- Naprezanjem unutranjih miia uvlaiti anus - po
2-3 minuta 2 puta dnevno. Ta veba podstie krvotok u pra-
vom crevu i poboljava odlazak venozne krvi.
98
2.- Bicikl": Lei na leda, ruke ispruiti niz telo i nogama
imitirati vonju bicikla - 3 minuta j ednom dnevno. Posle te
vebe odmoriti se 35 minuta ne podiui se sa poda.Ta veba
poboljava venozni krvotok u donjim ekstremitetima i maloj
karlici. Ona smanjuje optereenje na vene nogu i karlicu, a sa-
mim tim podstie obnavljanje tonusa zidova vena.
Zagrevanje anusa parama stipse (alauna), koje imaju jaka
koagulaciona svojstva. Naliti u emajlirani lonac (erpu)
dva litra vode i kuvati dok ne prokljua, a zatim u kljualoj
vodi rastvoriti 45 grama stipse i dobijeni rastvor kuvati
15-20 minuta na blagoj vatri. Skinuti sa vatre, poklopiti
lonac drvenim poklopcem sa otvorom u sredini (ili zamo-
tati krajeve lonca debelim pekirom), esti na poklopac i
20-30 minuta zagrevati anut na pari rastvora stipse. Posle
toga namazati anus vazelinom i uzeti bilo koji biljni pur-
gativ. Koagulacioni i skupljajui efekat stipse je toliko jak,
da moe izazvati zatvor i jako stezanje (skupljanje) pravog
creva. Primena ulja vlazi i smanjuje to jako dejstvo. Purga-
tiv podstie normalnu stolicu.
Zagrevanje vriti najvie jednom nedeljno. Obi no su tri
zagrevanja dovoljna da bi se postigao vidljiv lekoviti efekat.
Za vreme tog leenja piti vodu u kojoj su se 30 minuta ku-
vali isti opiljci od gvozda.
Za vreme leenja iz ishrane izbaciti svee mleko i crni aj (cr-
ni aj moe se zameniti zelenim, a jo bolje ajevima od trava).
Ukoliko nemate stipsu, tada se navedena terapija moe
uraditi sa litar i po mleka, u koje dodati etiri velike glavi-
ce luka. Tehnologija pripremanja i leenja je ista.
Kod jakih hemoroidnih bolova moete primeniti sledei
recept: uzeti 5 grama praka od cvetova (sa drkom) haj-
duke trave i 5 grama listova maline i pomeati ih sa 50
grama sveeg maslaca. Maslac prethodno treba rastopiti na
99
vodenoj pari. U rastopljeni maslac sipati sitno isitnjene tra-
ve (poeljno u prahu) i dobro promeati. Dobijenu smesu
uvati u friideru.
Uvee pred spavanje smesom namazati anus. Tu terapiju
primenjivati svakoga dana dok se ne potroi smesa.
Posle trodnevne pauze leenje mazanjem ponoviti.
Za vreme tog leenja ujutru natate treba popiti au sve-
e surutke, a tokom dana pojesti 5-10 komada plodova kle-
ke, skuvanih u pretopljenom maslacu i osuenih u toploj rerni.
Plodovi kleke imaju protivupalno, protivmikrobno i diuretino
dejstvo, podstiu izbacivanje ui, otklanjaju bolove, aktiviraju
motornu funkciju creva i slino. Njihova lekovita svojstva su se
veoma dobro pokazala kod leenja hemoroida.
Maksimalni efekat uoava se kod komplekse primene na-
vedenih naina leenja.
Profilaksa hemoroida
H Profilaksa i borba sa invazijom glista.
Hf I zbegavati portalnu hipertoniju, istiti jetru i pravilno se
hraniti.
H I zbegavati suvina hlaenja i dehidraciju organizma, ne-
prospavane noi, uzbuenja, ishranu suhomesnatim proiz-
vodima, hladnu i ljutu hranu, dua zadravanja u stojeem
ili sedeem poloaju.
V A R I K OZ NO PRO I RENJE V E NA
Proirenje vena je posledica nepovoljnih promena u krvo-
toku (portalna hipertonija, srana slabost, nepravilna ishrana,
rad u poloaju seei).To se u prvom redu odnosi na portalnu
hipertoniju, slabost srca i tek posle toga - slabost vena.
Radi uspenog leenja varikoznog proirenja vena na no-
gama treba oistiti debelo crevo i jetru, ojaati srce i u ishranu
ukljuiti materije koje su neophodne za jaanje zidova vena.
Upotrebljavati to vie tene hrane, svee isceenih sokova (po-
sebno soka od argarepe), salata, kaa bez ulja (masti) ili sa mi -
ni mumom ulja; uvee nita ne jesti, noge fiziki opteretiti, vie
hodati, primenjivati vibrogimnastiku prema Mikulinu, a isto
tako raditi specijalne fizike vebe za normalizaciju krvotoka u
venama nogu, male karlice i slino.
Da bi izazvali oticanje krvi treba drati noge u malo podig-
nutom poloaju.
Ne treba due stajati, niti sedeti naj ednom mestu.
Nositi komotnije rublje, jer rublje koje prilee uz telo ote-
ava protok krvi.
I majte u vidu da uzimanje lekova i pilula protiv zaea po-
gorava stanje vena.
Kod varikoznog proirenja vena dobro pomae vibrogim-
nastika Mikulina: podii se na vrhove prstiju nogu tako,
da se pete odvoje od poda za jedan centimetar i naglo ih
spustiti na pod. Ponoviti 20 puta. Napraviti pauzu od 10
sekundi. Kod svake vebe uraditi najvie 60 pokreta. Prepo-
ruuje se ponavljati vebe tokom dana 3-5 puta za jedan
minut. Vebe raditi smireno, ne urei.
Specijalne fizike vebe kod varikoznog proirenja vena
na nogama:
1. Lei na leda, podii i staviti noge na stolicu, tabure ili ih
upreti u zid. Pripodii se, zadrati se u tom poloaju 5 sekundi
i opustiti se. U tom poetnom poloaju skupljati i ispruati
noge.
2. Lei na lea, ruke ispruiti niz telo. Nogama raditi kao
da vozite bicikl. Disanje spontano. Ponavljati vebe sve dok ne
osetite cirkulaciju krvi u nogama.
3. Lei na lea, podii noge uvis pod pravim uglom, za-
drati ih u tom poloaju oko jednog minuta i polako spustiti.
Vebu uraditi 5-10 puta.
101 100
4. Zauzeti stav etveronoke. Savivi ruke u laktovima te-
lo pribliiti podu i visoko podignuti desnu nogu. Zadrati se
u tom poloaju 3-5 sekundi i vratiti se u poetni poloaj. To
isto ponoviti sa levom nogom. Vebu uraditi po 4-6 puta sa
j ednom i drugom nogom.
5. Lei na leda, ruke staviti ispod glave. Podigavi noge
vriti pokrete makazica" u vertikalnoj i horizontalnoj ravni.
Vebati dok se ne pojavi izrazit oseaj zamora.
6. Lei na stomak, ruke priljubiti uz butine. Podignuti
desnu nogu stoj e mogue vie, zadrati je u tom poloaju 2-3
sekunde i spustiti. To ponoviti sa levom nogom. Ponoviti 4-10
puta sa j ednom i drugom nogom.
Za ljude koji dugo stoje na nogama (prodavci), odgovara-
ju sledee vebe: podii se na vrhove prstiju nogu da se peta
odvoji od poda za 1-2 centimetra i zatim udariti petama o
pod. Ponoviti vebu 10-20 puta. To pojaava cirkulaciju krvi u
venama golenice.
Supenu kaiku svee ubranog lia i cvetnih glavica pelena
{Artemisia absinthium) paljivo isitniti u stupi (avanu). Su-
penu kaiku dobijene kaice pomeati sa istom koliinom
kiselog mleka i naneti ravnomernim slojem na gazu, koju
zatim staviti na delove nogu sa proirenim venama. Oko
gaze omotati celofan i to uvrstiti elastinim zavojem. No-
siti na nozi dok se potpuno ne osui. Leenje traje 3-4
dana. Posle nekoliko dana kura leenja moe se ponoviti.
+ Kada su uzrok proirenja vena mikroparaziti, koji ive u
krvi i na zidovima vena, preporuuje se koristiti muku
paprat (Dryopterisfilix-mas schott.). Radi toga treba isitni-
ti i pretvoriti u kaicu svee ubrani nadzemni deo muke
paprati, supenu kaiku te kaice pomeati sa istom kolii-
nom kiselog mleka i tu smesu ravnomerno naneti na gazu.
Gazu sa nanesenom smesom staviti na delove nogu (tela)
sa proirenim venama, umotati u celofan i uvrstiti elasti-
nim zavojem. Drati dok se gaza potpuno ne osui.
Za leenje varikoznog proirenja vena koriste se sazreli
plodovi paradajza. Paradajz izrezati na kriice i staviti na
delove tela sa proirenim venama, umotati u celofan i uvr-
stiti elastinim zavojem. Posle 3-4 sata krike paradajza
zamen i ti svezi m.
Tri navedena recepta mogu se koristiti naizmenino jedan
za drugim, posebno u teim sluajevima.
HI PERTENZI JA
To je povieni hidrostatiki pritisak u krvnim sudovima,
upljim organima ili upljinama organizma (isto kao hipertoni-
ja). Uzroci povienja krvnog pritiska su:
- stres i uzbuenje;
- nepravilna ishrana;
- poremeaj razmene materija i
- zagaenost organizma.
Hf Da bi se izbavili od povienog krvnog pritiska, treba izbe-
gavati stresove i na mnoge dogaaje reagovati smireno.
Hf Nauiti kako se opustiti, savladati autogeni trening, da bi
mogli da otklonite naprezanje skupljeno tokom dana.
H Kvalitetno disati i obnoviti kapilarni krvotok. Za to su dobre
vodene terapije. One ne samo da oputaju i poboljavaju kapi-
larni krvotok, ve i podstiu ienje organizma od neistoa.
H Fizike vebe do blagog preznojavanja u vidu etnji, tranja,
obinih gimnastikih vebi (i posebno adetskih vebi) takode
podstiu kapilarni krvotok i smanjuju arterijski pritisak krvi.
Hf Vebati vebe disanja, koje su vezane za nagomilavanje
ugljenine kiseline u organizmu, koja podstie otvaranje
krvnih sudova i oputanje miia: metod Butejka, metod
Streljnikove, ritmino disanje joga, disanje koje isti spolja-
nje manifestacije ivota.
102 103
Pv Pravilna i racionalna ishrana, uglavnom svezom hranom
(salate, voe, klice).
Hf Povremeno gladovanje. Upravo gladovanje podstie ie-
nje organizma na nivou vezivnog tkiva i poveava opti
potencijal organizma.
Oistiti jetru i debelo crevo.
Hf Truditi se da nita ne jedete posle 18 sati. Ljudi koji su se
na ovaj nain izleili od krvnog pritiska priaju, da su prvo
smrali, zatim im se stabilizirala telesna teina i posle toga
normalizovao krvni pritisak.
Ukoliko pre spavanja imate neodoljivu elju da jedete, po-
pijte sve sok, aj od trave ili au kiselog mleka (jogurta).
Hf Za smanjivanje arterijskog pritiska odlino se pokazala uri-
noterapija. Obzi rom da ima blago diuretino dejstvo, urin
izbacuje suvinu vodu iz organizma, podstie otvaranje ka-
pilara i usled toga smanjuje arterijski pritisak u lobanji i
oima.
Pridravajui se navedenih preporuka moe se uspeno
normalizovatl krvni pritisak i osloboditi se mnogobrojnih ne-
prijatnih posledica za zdravlje.
ARTRI TI S
Ukoliko patite od artritisa, pre svega promenitc ishranu.
Naunici su davno ustanovili da dnevni obrok oveka utie
na takva oboljenja, kao stoj e artritis. Istraivanja su pokazala,
da veoma jednostavna dijeta, a posebno gladovanje, moe ot-
kloniti si mptome tog oboljenja. Na primer, tokom jednog od
tih istraivanja, iji su rezultati objavljeni u engleskom medi -
cinskom asopisu Lanceta, norveki naunici su uporedili dve
grupe ljudi, koji su bolovali od reumatoidnog artritisa. J edna
104
grupa, od 27 ljudi, pridravala se eksperimentalne vegetarijan-
ske dijete, a druga kontrolna grupa, od 26 ljudi - obine dijete.
Vegetarijanska dijeta obuhvatala je tri etape. Na prvoj eta-
pi, koja je trajala od sedam do devet dana, ispitanicima su pred-
lagani odvari od povra, sokovi od povra, ajevi od trava i beli
luk. Na drugoj etapi, koja je trajala tri i po meseca, u dnevni
obrok ukljuena je samo vegetarijanska hrana. Bolesnici nisu
upotrebljavali meso, jaja, mlene proizvode, citruse, rafinade,
zaine, soli i itarice, koje sadre lepljivu materiju. Posle etiri
meseca naunici su poeli da postepeno uvode u dnevni obrok
mlene proizvode, po jedan dnevno. I spitanici su se pridravali
te dijete godinu dana. lanovi obe grupe ispitanika vodili su
dnevnik, u kojeg su zapisivali sve svoje elje prema ukusima i
opisivali sve simptome toga.
Rezultati istraivanja bili su zapanjujui. Ve posle mesec
dana kod lanova eksperimentalne grupe uoeno je znatno
smanjenje broja oteklih i mekih zglobova. Skratili su se perio-
di jutarnje oduzetosti i drugi simptomi, koji su pratili napade
artritisa. Osi m toga, ispitanici iz te grupe u celini su se oseali
zdravijim i snanijim. I nteresantno je da su se te promene zadr-
ale svih trinaest meseci istraivanja.
lanovi kontrolne grupe tokom prve etiri nedelje oseali
su blae bolove, iako nije dolo ni do kakvih promena u sastavu
krvi. Na kraju istraivanja svi simptomi, ukljuujui i bolove,
kod tih bolesnika su se pojaali.
Rastvaranje soli u zglobovima
Kod taloenja soli u zglobovima preporuuje se primenji-
vati razna utrljavanja, koja rastvaraju soli. Sastav za utrljavanje
treba da ima razredujua, zagrevajua i smekavajua svojstva.
Naveu jedan takav recept.
U flau od pola litra staviti pare kamfora (ima razreduju-
a svojstva) veliine 1/4 kocke eera, u flau sipati 150 mi-
lilitara terpentina (ima zagrevajua i prodirua svojstva),
150 mililitara maslinovog ulja (ima smekavajua svojstva)
105
i 150 mililitara 70%-og alkohola (ima zagrevajua i prodi-
rua svojstva). Pre upotrebe promukati. Pred spavanje do-
bro utrljati u oboleli zglob dok se ne osui, a zatim zglob
umotati vunenom tkaninom i drati preko noi.
Kod bolova u kolenima uzeti 1.30 cvetova maslaka, preliti
ih sa boicom kolonske vode i ostaviti da odstoji due vre-
mena (kod mene je odstojalo etrdeset dana). Ekstraktom
mazati kolena.
Moe se napraviti ekstrakt i od suvih cvetova maslaka sa
votkom (neki ljudi ne podnose miris kolonjske vode).
Kod j edne ene ispod kolena se pojavila voruga. U bolni-
ci joj nisu mogli pomoi. Tada je ona pripremila ekstrakt
od cvetova nevena {Calendula officinalis) sa votkom i sta-
vljala obloge na tu vorugu. voruga je splasnula.
POLI ARTRI TI S
Krompir pripremljen na poseban nain pomae da se iz-
lei deformiui poliartritis. Tu tajnu otkrila je Alma Nekse.
Alma je od detinjstva patila od deformiueg poliartritisa i pro-
vela 20 godina u invalidskim kolicima. Posle smrti majke,ostav-
i sama, ona je prve noi sanjala ostvarljiv san o tome kako da
se izlei: treba ugo-dugo kuvati neoljuten krompir, zatim ga
izgnjeiti i tokom dana jesti tu tenu kaicu.
Posle dve nedelje primene tog sredstva nastupilo je pobolj-
anje: Alma je osetila da lake otvara usta kada jede, nema ra-
nije stenjenosti (grenja) donje vilice i zubi nisu tako stisnuti,
kao ranije. Posle nekoliko nedelja niko nije mogao prepoznati
Almu Nekse, koja je ozdravila i postala pravi ovek. 1 u sedam-
desetim godinama ivota ona je bila vitka i pokretna ena.
Postoji i druga varijanta upotrebe krompira kod reuma-
tizma i poliartritisa. Tu varijantu su od davnina primenjivali
106
Cigani. Ona se sastoji u slcdeem: ujutro natate pojesti jedan
sve krompir. Zatim j edan-dva krompira (malo prekuvana).
skuvana sa ljuskom, pojesti bez soli.
Preporuuje se ceo dan nositi sa sobom jedan sve krom-
pir. Ukoliko je ovek ozbiljno bolestan, on iznutra pocrni i pri-
ma na sebe bolest.Taj krompir treba zakopati u zemlju tako, da
do njega sluajno neko ne dode.
M A M U Z E NA PETI
Mamuze na peti izazivaju masu neprijatnosti. Meuti m,
od njih se moe osloboditi pomou jednostavnog recepta.
Skuvati neoien krompir srednje veliine, isitniti ga (iz-
gnjeiti) dok je vru i pomeati sa j ednom kafenom kai-
icom kerozina. Brze staviti na pare najlona, staviti na
petu sa mamuzom i zaviti zavojem. Preko zavoja navui
arapu.
(Tu kerozin deluje kao odlian organski rastvara. Krom-
pir slui za zagrevanje, smekavanje i upijanje rastvorene soli.)
Navedenu terapiju najbolje je raditi uvee i drati preko
noi. Ujutro oprati nogu toplom vodom.
Obloge se stavljaju sve dotle, dok se mamuza ne resorbtije
(splasne). Za to je obino potrebno od 3 do 10 terapija (noi).
uvajte se da kerozinsko pire" ne dospe na nenu kou
- moe se pojaviti opekotina.
U 200 grama obinog kerozina sipati 10 grama ljute crve-
ne paprike i ostaviti da odstoji dve nedelje.
Namoiti vunenu tkaninu veliine 10 x 10 centimetara,
malo iscediti i staviti na petu. Preko toga navui kesu od celofa-
na (plastinu kesu), a zatim arapu.
Vreme terapije - prema linom oseanju. Ponite sa 20-30
minuta, a zatim produujte vreme terapije.
Posle terapije operite nogu sa sapunom i toplom vodom i
u petu utrljajte malo meda.
107
Kerozin ima ulogu rastvaraa, a ljuta paprika poveava nje-
govu aktivnost. Zahvaljujui tome kerozin prodire u mamuzu
i brzo rastvara soli.
Taj recept se pokazao kao veoma efikasan.
U zavisnosti od osetljivosti koe koliina ljute paprike se
moe poveavati ih smanjivati.
Odvar, koji izbacuje ljaku (neistoe)
U sastav takvog odvara ulaze: jelove iglice, ljuska od crnog
luka i plodovi ipka.
Uzeti 5 supenih kaika isitnjenih jelovih iglica (poeljno
mladih iglica), 2-3 supene kaike isitnjenih plodova ipka i 2
supene kaike ljuske od luka (odvar od ljuske luka leci pielone-
fritis), preliti sa 0,7 litara vode, dovesti do kljuanja i kuvati
na slaboj vatri 10 minuta. Posudu dobro zamotati i ostaviti da
odstoji preko noi. Procediti i piti umesto vode tokom dana od
pola do litar i po dnevno. Leenje traje etiri meseca.
Ukoliko vas ne uznemiravaju bubrezi, nije obavezno doda-
vati ljusku od luka.
Rastvaranje luinskih soli sokom od crne rotkve
Sok od crne rotkve odlino rastvara minerale u unim
kanalima,unoj kesi, bubrenoj karlici, mokranoj beici i krv-
nim sudovima.
Oprati 10 kilograma korenovog ploda crne rotkve, isitniti,
ne ljutei j e, iscediti sok. Dobija se oko tri litra soka. Sok
uvati u friideru, a iscedenu melasu pomeati sa medom:
na jedan kilogram melase 300 grama meda (ili 500 grama
eera), dodati mlenu surutku. uvati u tegli na toplom
mestu pod presom, da se ne ubuda.
Piti po jednu kafenu kaiicu soka jedan sat posle jela. Uko-
liko se ne oseaju bolovi u jetri doza se moe postepeno pove-
avati od jedne do dve supene kaike i dovesti je do 100 grama.
108
Sok od crne rotkve je jako sredstvo za izbacivanje ui.
Ukoliko se u unim kanalima sadri mnogo soli, tada je prola-
zak ui kroz njih otean - otuda bol.
Stavljati oko jetre grejalicu sa vodom (termofor) i pri me-
njivati vrue kupke.
Ako se bol moe trpiti, terapije produavati sve dotle, dok
se ne popije sav sok. Bol se obino osea na samom poetku te-
rapije. Soli izlaze neprimetno, ah je efekat ienja ogroman.
Terapije treba primenjivati 1-2 puta godinje,za vreme ko-
jih biti na dijeti i izbegavati ljute i kisele produkte (namirnice).
Kada nestane soka upotrebljavati melasu, koja e za to vreme
ve prokisnuti. Melasu uzimati za vreme jela po 1-3 supene
kaike, sve dok se ne potroi. To posebno jaa pluno tkivo i
srano-vaskularni sistem.
. Za rastvaranje i izbacivanje kiselih soli iz organizma tako-
de je dobro piti ajeve (odvare) od trava, svee iscedene
sokove i vlastiti urin.
Soli dobro rastvara aj od troskota (Polygonum aviculare),
rastavia (Equisetum arvense), kora od lubenice i repova
(loza) tikve (bundeve).
Soli odlino rastvaraju sokovi iz korenja peruna, rena,
listova podbela (Tussilago far/ara), vodopije (Cichorium
intybus), repe i gradunje (Helianthus tuberosus). Uzimati
najvie do 100 grama 30 minuta posle jela.
BE HTE ROVA BOLES T
Naveu pismo mog itaoca, koji je pobedio bolest. Mo-
da e njegovo leenje pomoi nekom od vas.
Vae knjige dale su mi odlinu teoretsku osnovu za borbu
protiv Behterove bolesti. Vae preporuke omoguile su mi da
stvorim vlastiti sistem leenja, kao i da dobijem odgovore na
109
mnogu pitanja koja su me uznemiravala. U prvom redu na to,
da je organizam sistem koji se sam obnavlja i da za to samo
treba stvoriti povoljne uslove: oistiti ga, pravilno se hraniti,
truditi se da odravate na visokom nivou biosintezu i bioenergi-
ju, usaglaavajui sve sa bioritmologijom. J ednom reju,iveti i
raditi sa sobom prema zakonima Majke-prirode!
Sta sam ja do danas uspeo da postignem?
Prvo, nauio sam da istim svoj organizam. Od maja do de-
cembra uspeo sam da 5 puta oistim jetru od sluzi, mekog i tvr-
dog kamenja. Sluz i meko kamenje sam izbacio prema Vaem
metodu.Tvrde kamenie i kupolaste u obliku pelinjeg saa iz-
bacio sam ekstraktom od etina sa limunskom kiselinom, kao
i odvarima (ajevima) lekovitih trava. Kada sam peti put istio
jetru nije bilo kamenja. Na taj nain uspeo sam da normalizu-
j em razmenu materija i oistim krv. Rezultat takvog ienja
je bio da sam poeo manje da spavam. J a sam na nogama ve
u 5 sati ujutro. Budim se bodar (io) i veoma odmoran. Ranije
toga nije bilo: spavao sam do 7-8 sati ujutro, budio se mlitav i
izlomljen. Poveala mi se radna sposobnost.
Dva puta sam istio debelo crevo ukuvanim uri nom do
1/4 prvobitne zapremine, prema Vaoj emi. Samim tim uspeo
sam da se oslobodim patoloke sluzi u trbunoj duplji, bubrezi-
ma i debelom crevu.
Od 1978. godine imao sam bolove u donjem delu stoma-
ka, u mokranom kanalu (hronini nespecifini uretritis) i u
bubrezima. Posle ienja debelog creva ukuvanim urinom od-
mah sam osetio olakanje.
Osim toga, s ciljem normalizacije kiselo-alkalne ravnotee
(KAR) j ednom sam isprao bubrege jelovim uljem. Za vreme
urinskog gladovanja stavljao sam komprese od diuretika (uku-
vanog urina do 1/4 ) na deo tela oko bubrega (stavljao i drao
ih od 15 do 19 sati). Ujutro je izlazila tamna mokraa, sa pove-
anim sadrajem soli.
I 10
Svakoga jutra pijem po 200 mililitara sveeg urina i ispi-
ram nos, radim netir. Tokom dana koristim urin kao lek i do-
datak ishrani.
Za vreme Uspenskog posta gladovao sam na urinu 16 da-
na. Za vreme Boinog posta - 14 dana. U januaru sam gla-
dovao 23 dana uz primenu urinoterapije: pio sam mokrau,
utrljavao sam je u kou 1-2 puta dnevno, zbog poremeaja u
bubrezima stavljao sam obloge na deo tela oko bubrega.
Rezultati su odlini. Pojavila se gipkost u telu. Stvarno,
urin je prvoklasni rastvara. Za utrljavanje u telo, obloge na deo
tela oko bubrega i za klistiranje koristio sam vlastiti recept na
bazi urina. Hteo sam da upotrebljavam diuretik, kojeg Vi pre-
poruujete, ali moji domai i drugi uslovi ne omoguavaju mi
da kuvam urin u otvorenoj posudi do 1/4 prvobitne zapremine.
Ti da sam iskoristio Vau ideju, da je urin zasien raznim ma-
terijama - ogromno polje za stvaralatvo...". I tom pitanju pri -
stupio sam domiljato. Da bi bilo to manje isparavanja poeo
sam da primenjujem brzo kuvanje, to jest kuvao sam urin pod
pritiskom. Da bih u prokljualom urinu poveao koncentraciju
soli, poeo sam u njega da dodajem biofit (hlor-magnezijeva
so, koja sadri jod, brom i oko 20 mikroelemenata). Pri kuva-
nju (kada kljua) stavljao sam u urin i srebrni predmet. Na taj
nain uspeo sam da za sebe pripremim pravi eliksir zdravlja.
Kuvanjem pod pritiskom menjao sam strukturu urina, nje-
gov povrinski napon. Poto sam prema horoskopu Lav, moj
organizam nema dovoljno magnezijuma i sumpora. U biofi-
tu ima mnogo soli magnezijuma. Za vreme gladovanja hranio
sam organizam preko koe solima magnezijuma. Magnezijum
podstie obnavljanje potencijala nervnog sistema. (To je otkri-
e za obolele od raka-pothranjivanje organizma magnezijumom
kroz kou!) J od i brom, koji se nalaze u biofitu, deluju smiruju-
e. {Moe se preporuiti kod guavosti.) Osi m toga, smesa na bazi
urina sa biofitom deluje zagrevajue, stoj e od velike vanosti
za vreme gladovanja. Obloge sa tom smesom imaju svojstva
10
J oga veba za ispiranje nosa. Umrkava se urin, voda ili druga
teenost kroz nos i izbacuje kroz usta. - Primcdba prevodioca.
111
izvlaenja. U to sam se uverio kada sam olakavao rad bubrega.
U poetku, pri menjanju, tkaninu obloge nisam ispirao, usled
ega je ona pri narednom kvaenju u urinu od boje ilibara po-
primila mleno-belu boju, zbog neistoe i otrova. U poetku
tome nisam pridavao poseban znaaj, ali kada su me zaboleli
bubrezi usled povratnog usisavanja otrova, dosetio sam se, da
se tkanina obloga mora obavezno isprati, a zatim sam u Vaim
knjigama naao potvrdu toga. Tu smesu sam dodavao i u vodu
za klistiranje. Ona odlino odvaja (otkida) svaku neistou. Tu
smesu utrljavam u kou pri gladovanju i sada je upotrebljavam
preko noi jer ima smirujua i antistresna svojstva. To je rezul-
tat mog vlastitog iskustva.
Za vreme urinskog gladovanja kod mene ve drugoga da-
na nastupa acidoza.
U ovom mesecu poeo sam da izlazim iz gladovanja kada
je urin, posle pijenja, postao bljutav (neslan) i kada se pojavio
oseaj gladi. Meuti m, jo uvek se nisam potpuno oistio. Urin
je postao bljutav (neslan) pa sam kupio med i probao da ga po-
meam s urinom. On se odmah u usnoj duplji asimiluje u krv.
Osim urina preraenog u posudi za brzo kuvanje, deo smese
apsorbovao se u crevima, pa se organizam prihranjivao i preko
creva. Rezultat je da sam isprovocirao prevremeni prekid i izla-
zak iz gladovanja. I mao sam elju da due gladujem. Ali nisam
se oneraspoloio. Najvanije je - umeti gladovati radi ienja
organizma, umeti izai iz njega i prei na obnavljanje ishrane.
Kao to piete, da se ne moete najesti nedelju dana pre glado-
vanja, tako se posle jednog dugotrajnog gladovanja ne moete
oistiti i podmladiti za 5 godina unapred. Gladovanje na urinu
treba da uklopite u sistem (nain ivota)
11
i da ga se pridra-
vate itavog ivota, tek tada e efekat podmlaivanja biti sta-
bilan i poeete u sebi otkrivati nadnormalne sposobnosti...".
Zbog toga, to sam uspeo da oistim svoj organizam, to
mi je olakalo prelazak na pravilnu ishranu: bez ivotinjskih
belanevina i hleba sa kvascem. J a se uglavnom pridravam ma-
krobiotike ishrane: kae, povre i supe. Kao energetski dodaci:
" Primedba prevodioca.
proklijala zrna, sokovi i urin. Kae i drugu hranu pripremam sa
gomasijom (istucano seme od suncokreta sa morskom solju).
Urin, usled primene reima ishrane sa malo soli, postaje uku-
sniji. Takva ishrana mi priinjava zadovoljstvo i odlino me
zasiuje. J edem dva puta dnevno. Ranije, kada su mi bila za-
gaena creva i jetra, oseao sam glad. Sada je moj organizam,
zbog zdrave mikrofiore creva, sposoban da sam produkuje to
to mu nedostaje.
Posle izlaska iz gladovanja za ienje unutranjih sredina
organizma, osim urina, pijem odvar (aj) od etina bora sa do-
datkom slatkog drvceta, ipka i diuretinih trava. Koristim i
jabukovo sirce.
Svakoga jutra od 5 do 7 sati bavim se psihoenergetskom
samoregulaeijom.Tu spadaju vebe disanja, masaa Siacu s ci-
ljem poveanja energije i smirivanja uma, vebe za gipkost ki-
me i meditacija. Posle takvih vebi ceo dan se oseam bodrim
i uravnoteenim. Nauio sam ne samo kompleks vebi disajne
prane, ve da pomou vebi meditacije uspostavljam unutra-
nju harmoniju.
Za sebe sam odabrao i fizike vebe: tranje, istezanje, ve-
be za snagu, to upranjavam uvee posle 19 sati. Za osnovu
sam uzeo preporuke Kennota Kupera,a za duinu tranja - Va-
e preporuke (trati najmanje 30-40 minuta). Vebe istezanja
radim na povrini sa nagibom. Vebe za snagu radim bez tego-
va i utega: vratilo (podizanje i sputanje), odvajanje od poda,
espander i gumeni zavoj, hvataljke (ruke).
Dva puta nedeljno sa zadovoljstvom idem u saunu. Stvorio
sam svoj sistem banjskih terapija: tri puta ulazimu kabinu sa pa-
rom po 5-10 minuta. Posle dva ulaska polivam se hladnom vo-
dom radi boljeg ienja od neistoa i gimnastike krvnih sudo-
va. Posle treeg ulaska masiram se sapunicom u smeru kretanja
limfe radi boljeg ienja limfnog sistema organizma, zatim se
trljam grubom likom od lipe i, na kraju, masiram se etkom (za
tu svrhu prilagodio sam gumenu etku sa jelenskom koom),
perem glavu, polivam se hladnom vodom i oseam se kao pre-
poroen u belom svetu: telo lagano, energija kljua".
113
112
T R A H O M A
To je infektivno oboljenje onih kapaka. Od njega pate
ljudi raznog uzrasta, esto deca - oni kapci se gnoje i slepljuju
od gnoja. Ujutro je teko otvarati oi. Premda se zvanina medi -
cina dosta uspeno bori protiv te neprijatne bolesti, leenje od-
uzima mnogo vremena. Postoji jednostavno narodno sredstvo,
koje u svom priruniku za leenje navodi P. Kurenov:
Za leenje su potrebni: limun, vata i drveni tapi velii-
ne drvceta ibice. Uzeti limun, ibicu i pare hidroskop-
ne vate. Vatu omotati oko vrha ibice, sa koje prethodno
ostrugati sumpor, odrezati vrh limuna i iz njega nacediti
do dvadeset kapi soka u aicu za rakiju. Vatu umakati u
sok i mazati one kapke. Prvi put namazati samo spolja,
svakoga dana j ednom dnevno, dva-tri dana zaredom. Tre-
eg dana namazati ne samo spolja, ve paljivo saviti one
kapke i namazati ih iznutra.
Da bi se unutranji deo onih kapaka dobro podmazao,
treba mirkati. Najbolje je ako oboleli od trahome leci sam
sebe. S jedne strane, on e uz manje bola zavrtati one kapke
radi podmazivanja iznutra, a s druge - nee zaraziti trahomom
toga, koji ga leci.
Obi no je dovoljno oko 7 dana da bi se bolest potpuno
izleila.
Evo jo j ednog proverenog sredstva protiv trahome. Tri
puta dnevno polivati itavu glavu jakim ekstraktom od
listova i mladih izdanaka crne ribizle (ekstrakt treba da
bude toplo-vru). Taj ekstrakt piti kao aj nekoliko puta
dnevno: to ee, tim bolje.
Praksa pokazuje, da se lece skoro svi oslepeli ljudi od te
bolesti.
Dobro sredstvo je topao sve urin. I spirati oi pri svakom
mokrenju. Odlino pomae.
114
B E ONA ( ONA MR E NA )
J o od biblijskih vremena postoji jednostavan, efikasan i
dostupan metod odstranjivanja beone s ronjae oiju po-
mou riblje (tukine) ui.
Da bi se skinula beona s oiju, najbolje je koristiti u tek
ulovljene tuke. Kapnite samo jednu kap svee tukine ui u
oko sa beonom. Naravno, oko e od toga pocrveneti i zasuziti.
To je normalna reakcija, strpite se. Beona e spasti - posle ne-
koliko minuta otpae slojevi sa ronjae.
Moe se koristiti i u od drugih riba, ali e dejstvo biti
mnogo jae. Zato nemojte suvie da rizikujete.
HEPATI TI S
Hepatitis ( od grke rei hepar-)exr?) - akutno difuzno
oboljenje jetre, izazvano filtrirajuim virusom.
Karakterie se uveanjem jetre i slezine, luenjem tamne
mokrae i bezbojnog ekskrementa,oteenjem eludano-crev-
nog trakta, nervnog i srano-vaskidarnog sistema.
Zbog tesne anatomske i funkcionalne veze jetre sa mno-
gim drugim organima, hepatitis se esto kombinuje s obolje-
njima slezine, une kese i jetrenih unih kanala, oboljenjima
eluca, creva, pankreasa (guterae), bubrega, nervnog sistema
i drugim.
To je j edno od vanijih oboljenja jetre i unutranjih orga-
na. J avlja se ili kao samostalno (glavno) oboljenje, ili kao sekun-
darno simptomatino ispoljavanje raznih infekcija, intoksikaci-
ja i niza drugih manifestacija.
Prema toku bolesti hepatitis se deli na akutni i hronini.
Hronini hepatitis razvija se najee posle akutnog virusnog
hepatitisa. Uzrok toga mogu, takode, biti hronini alkoholi-
zam, oboljenja une kese, unih kanala, organa za probavu i
drugo. Prema teini, klinikoj slici i simptomatologiji hepatitis
115
se deli na blage (male"), srednje teke i teke (zloudne, munje-
vite), oigledne i skrivene, utiave, neutiave, atipine i druge
klinike varijante hepatitisa.
Kao primarni uzroci nastanka hepatitisa najvei znaaj
imaju razne infekcije i intoksikacije: Botkinova bolest,uta gro-
znica, dugotrajni septini endokarditis, pneumonija, bruceloza,
malarija, sifilis, tuberkuloza, infektivna mononukleoza,amebio-
za, progresivna crevna infekcija, prehrambene toksikoinfekcije,
trovanje alkoholom, nekim gljivama, posuncem (Heliotropium
europaeum, H. peruvianum), industrijske i intoksikacije lekovi-
ma - trinitrotoluolom, dinitrofenolom, dihloretanom, beriliju-
mom, etvero hlornim ugljen i kom, hloro formom i drugim, a
takode i takvim fizikim povredama, kao to su opekotine po
telu, jonizujua radijacija. Razvoj hepatitisa (posebno masne
distrofijc jetre) takode moe podstai nekvalitetna i neizbalan-
sirana ishrana, a pre svega nedostatak belanevina, aminoki-
selina, vitamina i materija slinih mastima. Odreeni znaaj
imaju poremeaji nervno-endokrine regulacije (na primer, is-
poljavanje akutnog toka Botkinove bolesti pod uticajem straha
- takozvana emocionalna utica, oteenje jetre kod bazedove
bolesti, moda, pre svega, usled poremeaja jetrenog krvotoka
i drugo). U razvoju porodinih oboljenja od hepatitisa veliki
znaaj ima direktan uticaj sredine - zaraza u porodici.
Simptomatologija razvoja akutnog hepatitisa svodi se, upo-
redo s optim albama, na slabost, bolove u zglobovima, svrab
koe, koprivnjau, groznicu, nervno-psihike poremeaje i na
vlastite simptome oboljenja jetre (utica sa zadrkom pigme-
nata i privremenom potpunom bezbojnou fekalija, luenje
tamne mokrae, poveanje osetljivosti jetre i slezine, ponekad
posebni bolovi u predelu jetre); kod zloudnog (malignog) toka
bolesti preovladavaju nervno-psihiki poremeaji skoro do j e-
trene kome, krvarenja itd.
Hronini hepatitis, koji traje vie od 6 meseci, osea se
kroz razne bolove u desnoj podrebrici, dispeptine poremea-
je (smanjenje apetita, munina, podrigivanje, slabo podnoenje
masti, oseaj debljine i pritiska, meteorizam, neredovna stoli-
ca), optu slabost, zamaranje, boleljivost, bolove u zglobovima,
116
povienu temperaturu, krvarenje iz desni, svrab koe, tamnu
mokrau, svetli ekskrement, utilo koe i skleritis, pospanost
i uveanje jetre.
Profilaksa hepatitisa ima veliki znaaj. Ona treba da bu-
de usmerena na likvidaciju infektivnih oboljenja, intoksikacija
prehrambenog i profesionalnog karaktera. Kvalitetna ishrana,
kao i velika opreznost pri primeni metoda leenja pospeuju
spreavanje hepatitisa.
Leenje obolelih od hroninog hepatitisa treba vriti ne-
prekidno, ukljuujui aktivne i neaktivne faze oboljenja.
Neposredna primena lekova, namenjenih za otklanjanje
primarnih uzroka oboljenja ima svrhu unitavanja virusa hepa-
titisa ili drugih uzroka.
Ogranieni reim, fiziko i psihiko mirovanje, iskljuiva-
nje hrane koja nadrauje i lekova (osim apsolutno indikativnih).
Metodi patogenine terapije direktno su usmereni na ob-
navljanje naruene aktivnosti razmene fermenata u jetri i ubr-
zavanje njene regeneracije leenje glukozom, vitaminima,
preparatima od jetre, lipotropnim materijama, preparatima za
izbacivanje ui (kod indikacija) i slino.
Dejstvo preko nervno-endokrinih sistema - primena sred-
stava protiv bolova, antispastinih, sedativnih, protivupalnih i
esenzibilirajuih sredstava.
U celini leenje je dugotrajno i zahteva kompleksan pri-
stup. Da se oboljenje ne bi povratilo, ne treba se zanositi brzim
uspesima i prekidati leenje.
Mere leenja kod hepatitisa
Opte usmeravanje leenja
Ukoliko se odbace besmisleni (apsurdni) sluajevi inficira-
nja virusnim hepatitisom, moe se rei da se oboljenje razvija
kod ljudi iji je organizam ve oslabljen i pripremljen za pri-
hvatanje spoljanje virusne infekcije. Pod pojmom oslabljen
i pripremljen* podrazumevaju se: slaba imuna zatita (usled
117
starosti, preleani 11 oboljenja, naina ivota) i prisustvo unutra-
nje prljavtine i ljake (posebno od zatvora). Ukoliko se takav
organizam dovede u red - oisti terapijama za ienje (debelo
crevo, jetra, tene sredine), ojaa pravilnom ishranom, redov-
nim gladovanjem (jednom nedeljno ili po 24-36 sati u dane
ekadai
12
) i upotrebom mokrae, tada se lako i jednostavno mo-
e izbaviti od hepatitisa.
Primer. Primenjujui urinoterapiju, gladujui jednom ne-
deljno, oistivi creva i jetru, izleila sam depresiju, teke none
(od 3 do 5 sati ujutro) vaskularne hipertonine krize i hepatitis.
Hranim se odvojeno.Takode sam se izleila i od teeg oblika stal-
ne naduvenosti creva " (lekai; docent iz grada Dnepropetrovsk).
U zavisnosti od teine oboljenja moe se kombinovati gla-
dovanje s urinoterapijom ili jednostavno ograniiti se na pijenje
vlastite mokrae. Na primer, evo ta pie D. Armstrong o lee-
nju utice: Treba napomenuti, da je utica - samo simptom
hroninog ili akutnog poremeaja rada jetre (po pravilu, akutni
poremeaj rada jetre"javlja se od virusa hepatitisa). Prvi, najtei
sluaj utice s kojim sam se sukobio, bio je na samom poetku
mog rada kao urinoterapeuta. Za izleenje je trebalo 10 dana
urinskog gladovanja i pijenja vode. (Urinsko gladovanje, prema
Armstrong/!,obuhvata: gladovanje, upotrebu dnevne koliine mo-
krae, vode po potrebi i dvosatna utrljavanje u telo stare mokrae,
tj. mokrae sa blagim mirisom amonijaka). Ranije nisam imao
posla sa uticom, ali u sluajevima, kada mi se deavalo da je
leim, bilo je interesantno posmatrati kako utica nestaje prva
2-3 dana leenja. Zatim se pri produavanju leenja smenjuje
sa tako svezom i zdravom bojom lica, koju imaju samo devoji-
ce-mlekariee! Za takav preobraaj potrebno je najvie 10 dana".
Primer. Moj si nj e, dok je bio bolestan (bolovao je 6 me-
seci od Botkinove bolesti i leao je u bolnici), pio mokrau
(oigledno, pio je svu svoju dnevnu mokrau) po 2-3 dana, i sada
je sve normalno".
Posebni dani u lunarnom mesceu kod Indusa. - Primedba
prevodioca.
Primena jakih fitoncida i otrova kod leenja hepatitisa.
U fitoncide spadaju materije biljnog i ivotinjskog pore-
kla, koje imaju jako protivvirusno i protivmikrobno dejstvo.
Narodna mudrost je uoila, da se u vaima (obino se koriste
oveje) sadri slina materija, koja odlino unitava uzronike
utice i hepatitisa.
Primer. Kako sam se leio od hepatitisa. U sredinu hleba
stavio sam 3-4 ive vai i progutao, posle toga nisam nita pio
4 sata. Pre toga nisam jeo est dana jer nisam imao apetit. Po-
sle ovog postupka bilo mi j e lake, pojavio se apetit i odjednom
sam pouteo. To se kod hepatitisa obino javlja postepeno, ali
je najinteresantnije da se utilo, takode, veoma brzo izgubilo. I
premda su lekari govorili da je, zbog teine sluaja, za leenje
potrebno dva meseca,ve posle dve nedelje analize su pokazale
tla je sve u redu!
Ne znam kakav je to mehanizam, ali moja poznanica je na
isti nain spasila svoju kerku, koja je ve umirala od hepatitisa".
Mislim da su to delotvorna i efikasna sredstva protiv hepa-
titisa i utice. Bez obzira na to, narodni lekari kod hroninog
hepatitisa uveliko primenjuju ekstrakte i odvare (ajeve) kako
od smesa, tako i od pojedinanih lekovitih biljaka. One se mo-
gu koristiti kao dopunski ili glavni lek.
Lekovite smese za leenje hepatitisa
ilovlak - bokvica (Plantago majo?) 20 grama
Vodopija (Cichorium intybus), koren 30 grama
Kantarion (Hypericumperforatum), stabljika s liem 40 grama
Smilje (Xeranthernum annum), cvetovi 40 grama
Neven (Calendula officinalis), cvetovi 40 grama
Kamilica (Chamomilla recutita), cvetovi 10 grama
Kruina (Rhamnusfrangura), kora 30 grama
119
118
Dve supene kaike smese preliti sa pola litra svee vode i
ostaviti da odstoji preko noi. Ujutro kuvati da kljua 5 minu-
ta, ostaviti da odstoji 30 minuta i procediti. Uzimati po 3/4
ae 15 minuta pre jela.
U datoj smesi biljke ispoljavaju sledee dejstvo: bokvica
- otvara une kanale u jetri; vodopija - poboljava razmenu
materija (smatra se najkorisnijom biljkom kod oboljenja jetre
i posebno utice); kantarion - ispoljava antimikrobno, protivu-
palno, stimuliue dejstvo, otklanja bolove, izbacuje u i slino
(njegovi fitoncidi unitavaju viruse hepatitisa i utice); cvetovi
smilja - pojaavaju sekreciju ui, poveavaju tonus une kese,
podstiu oticanje ui, menjaju lepljivost i hemijski sastav u-
i, prekidaju povraanje, muninu; neven, zahvaljujui svojim
fitoncidnim svojstvima, lei upalu; kamilica - isteruje gasove,
preznojava, smiruje bolove i greve, smekava; kora kruine
- deluje kao slab i bezopasan purgativ, normalizuje stolicu, sa-
dri fitoncide, koji mogu unitavati viruse.
Smilje, cvetovi 60 grama
Kantarion, trava
13
50 grama
Kopitnjaka (Asarum europaeum), trava 30 grama
Lan (Linum usitatissimnni), seme 20 grama
Rusomaa (Capsella burs a-pas to ris tried.), trava 20 grama
Nana (Mentha arvensis), lie 30 grama
J etreni aj (Pediciilaris comosa), trava 40 grama
Hajduka trava {Achillea mi lie juli um), trava 30 grama
Sipak, plodovi 50 grama
Uzeti 2-3 supene kaike smese, preliti sa 3 ae kljuale
vode, ostaviti da odstoji 2 sata i procediti. Uzimati po pola ae
2 puta dnevno 15 minuta pre jela mesec dana. Napraviti pauzu
od dve nedelje i kuru ponoviti.
U toj smesi biljke ispoljavaju sledee dejstvo: kopitnjak
- otrovna biljka (tj. ima jake fitoncide protiv virusa i bakterija),
13
Stabljika sa liem. - Primedbaprevodioca.
podstie ienje creva i probavu, posebno pomae kod obo-
ljenja jetre; seme lana - pri kuvanju daje gustu sluz, koja ima
blago purgativno, oblagajue i smekavajue dejstvo (spreava
asimilaciju toksina u sluzokou creva); rusomaa - podstie
normalizaciju razmene materija; nana - izbacuje gasove, pre-
znojava, poboljava probavu, smanjuje muku (gaenje); jetreni
aj - ima izraeno diuretino dejstvo, podstie brzo izbacivanje
une ljake i toksina iz organizma; hajduka trava - podstie
rastvaranje ui i ima protivparazitna svojstva (neophodna za
unitavanje virusa hepatitisa); ipak - izbacuje gasove i u,
ima stimuliua i baktericidna svojstva.
Mrtva kopriva (Lamiurn album), trava 50 grama
Breza, pupoljci 50 grama
J asika (Populus tremula), kora (zamena iva, vrba) 40 grama
Kantarion, trava 30 grama
Dve supene kaike isitnjene smese preliti sa pola litra sve-
e vode uvee i ostaviti da odstoji preko noi. Ujutro kuvati
dok ne prokljua, ostaviti da se ohladi i procediti. Uzimati po
1/4 ae 15-20 minuta pre jela.
U toj smesi mrtva kopriva je - prirodno sredstvo za ie-
nje i reprodukciju krvi; pupoljci breze - jako protivparazitno
sredstvo; jasika (iva, vrba) - jako dezinfikujue (deluje na mi -
kroparazite krvi) i diuretino sredstvo.
Kod hroninog hepatitisa sa uticom preporuuje se slede-
a smesa:
Veronika {Veronica officinalis), trava 30 grama
Zeja loboda (Hieracium pilosella), trava 40 grama
Neven, cvetovi 40 grama
Divlja verbena (Verbena officinalis), lie 20 grama
Vresak (Calluna vulgaris), trava 30 grama
Breza, majski listovi 30 grama
Rusa (Chelidonium majus), trava 20 grama
ipak, plodovi 40 grama
121
120
Uzeti 4 supene kaike (uvrene) isitnjene smese, preliti li-
trom svee vode, ostaviti da odstoji 30 minuta, postaviti na
vatru i dovesti do kljucanja, kuvati 1-2 minuta, skinuti sa vatre,
dobro poklopiti i ostaviti da odstoji 2 sata, a zatim procediti.
Uzimati po jednu au 3-4 puta dnevno.
H Razliak (Centaurea cyanus), cvetovi - 30 grama. Kafenu
kaiku cvetova preliti j ednom aom kljuale vode, ostaviti
da odstoji jedan sat i procediti. Uzimati po pola ae 2-3
puta dnevno 30 minuta pre jela.
Koti hroninog hepatitisa:
Kantarion 40 grama
Troskot 20 grama
Vodopija (cikorija) 30 grama
Smilje 40 grama
Kamilica, cvetovi 10 grama
Kruina, kora 30 grama
Neven, cvetovi 30 grama
Uzeti uvee 20 grama smese, preliti je sa 400 mililitara sve-
e vode, ostaviti da odstoji preko noi i ujutro kuvati da kljua
5-7 minuta. Piti po 3 ae dnevno.
Selcu (Levisticum officinale), koren 50 grama
J agoda umska (I'ragaria vesca), lie 50 grama
Zutilica (Genista tinetoria), trava 30 grama
Vresak, cvetovi 30 grama
Hf Uzeti 30 grama isitnjene smese, preliti je litrom vode,
ostaviti da odstoji 30 minuta, staviti na vatru i kuvati da
kljua 2 minuta, ostaviti tla odstoji 2 sata i procediti. Uzi -
mati po etvrtinu ae 3 puta dnevno jedan sat posle jela.
H Uzeti 4grama semena ili listova selena,preliti ih sa 150 mili-
litara hladne vode (moe se jedna kafena kaika semena prc-
122
lita sa 150 mililitara kljuale vode) i ostaviti da odstoji 3 sata,
pa procediti. Uzimati po jednu supenu kaiku 4 puta dnevno.
Rastavi, trava 10 grama
Kantarion, cvetovi 10 grama
Povrati (Tanacetum vulgare) 10 grama
Hajduka trava, trava 10 grama
Kamilica, cvetovi 10 grama
iak (Arctium lappa), koren 10 grama
Sipak, plodovi 10 grama
alfija, trava 10 grama
Oman (Inula he/enium), koren 10 grama
Troskot, trava 10 grama
iak, listovi ubrani u maju 10 grama
Petrovac (Agrimonia eupatoria), trava 10 grama
H Uzeti 4 supene kaike smese na litar kljuale vode, ostaviti
da odstoji u zatvorenoj posudi 2-3 sata. Uzimati po j ednu
treinu do polovine ae 3 puta dnevno kod hroninog he-
patitisa. Kod ciroze jetre uzimati treinu ae 2 puta dnev-
no 30 minuta pre jela.
H Uzeti 40 grama isitnjene zelene ovsane slame, preliti sa li-
trom vode, kuvati tla kljua 5-6 minuta, procediti. Uzimati
po pola ae 30-40 minuta pre jela najmanje 3 puta dnev-
no tokom 20-25 dana koti hroninog hepatitisa.
hf Uzeti 3 kafene kaike podzemnog stabla sa korenjem mla-
dih izdanaka ili trave pargle (Asparagus officinalis), osta-
viti da odstoji u ai kljuale vode, procediti i piti po 2- 3
supene kaike pre jela kod hroninog hepatitisa.
H Uzeti kafenu kaiku trave vcro\\\\^(Veronica ehama-
edrys L.), ostaviti da odstoji pola sata u ai kljuale vo-
de, procediti i uzimati po etvrtinu ae 3 puta dnevno
123
kod virusnog hepatitisa, kao i kod bolova u 'zglobovima,
raznih konih ospi i kao sredstvo za izbacivanje ui.
Kamilica, cvetovi 20 grama
J agoda umska, plodovi 20 grama
Sipak, kitice (cvetni listii) 20 grama
Rastavi, izdanci 30 grama
Bela breza, lie 10 grama
Smilje, cvetovi 30 grama
Neven, cvetovi 15 grama
Mrtva kopriva, trava 15 grama
Uzeti 2 supene kaike smese, preliti sa 3 ae kljuale vode,
ostaviti da odstoji 3 sata i uzimati po 150 grama 3 puta dnevno
30-40 minuta pre jela za vreme leenja hroninog hepatitisa.
Hf Uzeti 3 kafene kaiice isitnjene trave krasuljka (Bellis
perennis), ostaviti da odstoji u pola ae hladne, prokuva-
ne, vode 2-3 sata i procediti. Uzimati po pola ae 3 puta
dnevno pre jela kod hroninog hepatitisa.
*> Ukoliko se pojave jaki bolovi ispod desnog rebra, na to me-
sto staviti vruu oblogu i popiti pola ae maslinovog ulja.
Za ublaavanje bolova u jetri narodni lekari predlau: e-
tvrtinu ae dobrog maslinovog ulja pomeati sa etvrti-
nom ae soka od grejpfruta. Popiti uvee, ali najranije 2
sata posle veere. Prethodno uraditi klistir, da bi oistili
creva. Zati m lei u postelju i okrenuti se na desni bok. Uju-
tro ponoviti klistiranje. U sluaju potrebe leenje se moe
ponoviti posle 4-5 dana.
Hf Prost narodni lek kod oboljenja jetre: pomeati pola ae
rasola sa istom koliinom soka od sveeg paradajza i piti
3 puta dnevno posle jela. Moe se uzimati uporedo sa eks-
traktima lekovitih trava.
124
H> Protiv kamenja u jetri narodna medicina preporuuje: sa-
mleti u maini za meso au semena od konoplje, pomea-
ti sa 3 ae sveeg nepasterizovanog mleka, kuvati dok ne
ostane jedna aa i vrue procediti. Piti natate 5 dana po
jednu au dnevno. Posle 10 dana ponoviti. Ne jesti nita
ljuto. Moe se pojaviti jak bol u jetri, ali treba izdrati. Po-
sle godinu dana ponoviti kuru leenja.
H/ Kod oboljenja jetre i kamenja u ui preporuuje se piti
sve sok od itave biljke ugas {Nasturtium officinale) - po
jednu kafenu kaiicu 3 puta dnevno.
?v Kod upale jetre preporuuje se piti smesu mleka sa pivom:
pola litra mleka pomeati sa litrom piva. Uzimati po jednu
do j ednu i po au pre jela.
Z;\ leenje infektivne utica narodna medicina preporuu-
je smesu: aa vrueg kljualog mleka, aa vrue vode, 2
supene kaike soka od mladih izdanaka hmelja. Ta smesa
se pije topla tokom dana. Zi mi se umesto soka od hmelja
uzimaju 2 supene kaike isitnjenih iarki hmelja, potopi
u smesu mleka sa vodom i ostavi da odstoji preko noi.
Taj ekstrakt se pije tokom dana. Preporuuje se uzimati
ga 10-12 dana.
Kod hroninog hepatitisa, koji prelazi u cirozu jetre, u na-
rodnoj medicini se uzimaju sledei odvari:
Uzeti 3 kilograma jema, oprati ga od praine, preliti sa
6 litara vode i ostaviti da odstoji 2 sata. Zati m staviti na
vatru i kuvati sve dotle, dok ne ostane jedan litar vode.
Skinuti sa vatre, ohladiti, procediti i iscediti. Uzimati po
etvrtinu ae 3 puta dnevno jedan sat pre jela.
Uzeti jedan kilogram ovsa, oprati ga, preliti sa 10 litara
vode, staviti na vatru i kuvati dok ne ostanu 2 litra. Proce-
diti, dodati jedan kilogram meda i 100 grama maslaca i
125
kuvati jo 10-15 minuta. Skinuti sa vatre i ohladiti. Uzima-
ti po jednu supenu kaiku 3 puta dnevno jedan sat pre jela.
Ukoliko beonjae poute i pojavi se blago utilo na koi,
tada treba istovremeno sa uzimanjem ekstrakta, radi pobolja-
nja raspoloenja, primenjivati tople klistire sa odvarom od cve-
tova kamilice (2-3 puta nedeljno).
Bolesnicima je potreban ogranieni reim, fiziki i psihi-
ki mir, iz ishrane izbaciti hranu koja nadrauje i lekove (osim
lekova koji su potpuno indikativni - dozvoljeni). Obolele od
hroninog hepatitisa treba osloboditi od rada koji je vezan za
znatna fizika naprezanja, vibracije,potrese, ubrzani tempo, kon-
takte sa fosforom, arsenikom i drugim otrovnim materijama.
Preporuuje se mirovanje, tiha, oputajua muzika, odmor,
krae etnje ujutro i uvee pred spavanje.
Terapije ienja. Mogu se raditi jednostavne terapije i-
enja, koje ne optereuju organizam: sisanje biljnog ulja uju-
tro natate i klistiri sa limunovim sokom i jabukovim siretom.
Uvee se moe primenjivati ideomotorno ienje jetre - oko
10-15 minuta zamiljati kako ona vibrira, podrhtava, skuplja
se i iri.
Lekovita gimnastika sastoji se iz jednostavnih vebi: ho-
danje u mestu, savijanje tele napred i u stranu, kruenje telom,
unjevi, odbijanje od zida (za ljude koji su jako slabi) ili poda,
blago masiranje tela oko jetre.
Leenje vodom. Kod intenziviranja hroninog hepatitisa
svakoga dana treba primenjivati kupke za smirenje (35-36 C).
Radi zasienja organizma energijom i ispiranja ljake (ne-
istoa) veoma je dobro kontrastno tuiranje, po 1015 kontra-
sta (vrua voda 40-45 C - 30-60 sekundi, hladna voda 15-20
C - oko 5 sekundi). Terapiju primenjivati 2-3 puta dnevno.
Veoma je dobro ukoliko se 10-15 minuta pre kontrastnog tui-
ranja u kou utrlja stari urin.
Radi otklanjanja svraba koe primenjivati uobiajene kup-
ke (36-37 C) u trajanju 15-20 minuta svakoga dana ili svakog
drugog dana.
126
Odlino pomae ako se dva puta dnevno operu noge u
prohladnoj vodi.
Dijeta. Terapija sa dijetom namenjena je za otklanjanje
optereenja jetre, smanjenje upalno-distrofinih i destruktiv-
nih promena u njoj, spreavanje prelaska oboljenja u cirozu
jetre. I shrana mora biti maksimalno laka (sveza, odvojena, sa
pravilnom kombinacijom hranljivih produkata,pravilnim redo-
sledom uzimanja hrane u j ednom obroku i tokom dana, ne
jesti nou) i da sadri ive fermente, koji podstiu samovarenje
hrane, smanjujui samim tim optereenje probavnog sistema
obolelog oveka. To su, uglavnom, svezi sokovi - od argare-
pe, jabuka, argarepe i cvekle, jabuke i cvekle; voni sokovi od
sveih jagoda kiselog ukusa - mahovice (Oxycoccus palustris),
kartopa (Viburnum opulus), maline i drugih. Sto vie upotreblja-
vati jela od sveeg povra (prema sezoni). Moe se pripremati
doruak i veera sa voem. Dnevni obrok treba da sadri razne
monolitne kae, jela od proklijale penice. Povremno se moe
jesti mlad kravlji sir, rovito kuvana jaja, pilee meso i riba koja
nije masna. Za pripremanje hrane upotrebljavati biljno ulje i
pretoplieni maslac. J esti orahe i semena i, naravno, piti odvare
(ajeve) i ekstrakte od trava sa medom, kao i kiselomlene pro-
dukte. Takva hrana omoguava da se organizam zasiti obiljem
prirodnih vitamina iz grupe B, vitaminima C, A, E, mikroele-
menti ma i bioloki aktivnim materijama i fitoncidima.
Umesto soli preporuuje se koristiti samleveni osueni
morski kupus.
Koliina tenosti ne ograniava se, najbolje je unositi je pi-
jenjem sveih sokova od voa, jagodastog voa i povra, uzima-
njem kompota, ekstrakta od ipka, odvara i ekstrakta od trava
pripremljenih sa protijevom vodom.
Koliina hrane tokom dana ne srne biti velika - jesti 3-4
puta dnevno. Na primer, prvi obrok ujutro - svee isceden sok,
drugi - salata i kaa, trei - voe i mlad kravlji sir, etvrti - od-
var (aj) od trava sa medom i semenke.
Zabranjeni su: teko rastvorljive masti (govee, ovje,
guje, svinjsko salo-loj i slino), losos, ekstraktivne materi-
127
je (odvari od ribe, mesa, gljiva, buljoni i supe-orbe od njih),
produkti koji su bogati holesterinom (mozak, riblje ulje, jetra,
srce, bubrezi itd.), prena jela, kakao, suhomesnati proizvodi,
konzerve, mirodije i ljuti zaini (luk, beli luk, senf, paprika, j a-
ko sirce i drugi), suvie slana hrana, alkoholni napici, kolai sa
masnim kremom i druga hladna jela i napici.
Meuti m, karakter dijete moe se bitno menjati u zavisno-
sti od teine stanja bolesnika, oblika oteenja jetre i karakteri-
stika individualne konstitucije bolesnika.
Kod zatvora korisni su: suve ljive, kuvana cvekla, argare-
pa, med, sve kefir (jogurt) i kiselo mleko.
Ukoliko je kod obolelih od kolitisa i hepatitisa neredovna
stolica, piti ekstrakt od sledeih trava:
Slatko drvce (Glycyrfhizaglabra), koren 10 grama
Rusa, trava 20 grama
Kantarion, trava 20 grama
Nana (menta), lie 20 grama
Kamilica, cvetovi 10 grama
Pv Uzeti 2 supene kaike smese, preliti sa pola litra kljuale
vode, ostaviti da odstoji 30 minuta, kuvati da kljua 1-2
minuta, ostaviti da odstoji 2 sata i procediti. Uzimati po
100 grama 2 puta dnevno pre jela.
Kantarion, trava 20 grama
Kruina, kora 20 grama
Smilje, trava 20 grama
P*> Navedene trave pomeati i preliti sa j edni m litrom kljuale
vode, ostaviti da odstoji 1-2 sata, popiti tokom dana u pet
obroka (piti 20-25 dana).
Radi odravanja redovne stolice kod hepatitisa piti eks-
trakt od sledeih trava:
Kruina, kora 20 grama
Nana, lie 20 grama
128
Kiica {Centaurium ervthruea), trava 20 grama
Mora (Foeniatlum vulgarc), plodovi 10 grama
Kim (Caruni carvi), plodovi 10 grama
Lan, seme 20 grama
Pv Supenu kaiku smese preliti aom kljuale vode, ostaviti
da odstoji 2 sata na topl om mestu i procediti. Uzimati po
etvrtinu ae 3 puta dnevno jedan sat posle jela.
Kruina, kora 30 grama
Grica (Menyanthes trifoliata), lie 30 grama
Lincura (Geutiuna lu tea), koren 20 grama
Rusa, trava 20 grama
Maslaak, koren 20 grama
Nana, lie 30 grama
P*> Dve supene kaike isitnjene smese preliti sa pola litra vo-
de, kuvati do kljuanja, ostaviti da odstoji 2 sata i procedi-
ti. Uzimati po j ednu au 2 puta dnevno pre jela.
Kl i matsko leenja. Preporuuje se to dui boravak na sve-
em vazduhu, vazdune kupke za vreme toplog godinjeg doba
u trajanju od 30 minuta do 2 sata. Sunane kupke primenjivati
prema linom oseanju.
Profilaksa se sastoji u spreavanju virusnih hepatitisa, uzdr-
avanju od konzumiranja alkohola, izbegavanja i neutralisanja
industrijskih i kuanskih trovanja, u ograniavanju uzimanja
niza lekova, u jaanju organizma prirodnim sredstvima.
Terapija medom. J etra ima potrebu za mikroelementima,
koji se u dovoljnim koliinama sadre u medu. Med daje ener-
getski materijal jetri, ublaava u njoj i unim kanalima upalni
proces, a ujedno je i dobro sredstvo za izbacivanje ui.
Med je indikativan kod hroninog hepatitisa, kamena u
ui i posle odstranjivanja une kese. Pri prepisivanju meda
bolesnicima sa oboljenjem jetre i unih kanala treba imati u
vidu procenat kiseline u eludanom soku. Tako, na primer,
129
kod hroninog holecistitisa i gastritisa sa uveanim procentom
kiseline med treba uzimati 3 puta dnevno 1,5-3 sata pre jela.
Supenu kaiku meda rastvoriti u ai tople vode (37 C)
i popiti odjednom. Treba piti svakoga dana tokom 1,5-2
meseca, 2 kure godinje - u prolee i ujesen. Kod kamena
u ui i gastritisa sa smanjenim procentom kiseline med
uzimati na isti nain - supena kaika na au tople vode
(u j ednom obroku), ali piti polako, 10-15 minuta pre j e-
la, 3 puta dnevno. Kod oboljenja jetre i unih kanala sa
normalnim procentom kiseline u eludanom soku takode
treba 3 puta dnevno piti po au vode sa medom, ali 45 mi -
nuta pre jela. U svim navedenim sluajevima primenjuju
se 2 kure leenja - u prolee i u jesen.
Kod hroninog hepatitisa narodna medicina preporuuje
da se uzima mahovica sa medom. Mahovicu (jarebiku)
treba isitniti (izgnjeiti) i pomeati sa medom (da ukus
bude kiselo-sladak). Uzimati po j ednu supenu kaiku 3
puta dnevno.
Ukoliko nemate mahovicu, moete uzeti sok od kartopa
sa medom. To je kvalitetna zamena.
Prema narodnoj medicini kod oboljenja jetre uzeti crnu
rotkvu, odrezati joj vrh (1,5 centimetar ispod lia), izdubi-
ti je i u unutra sipati eer. Zatvoriti udubljen je sa odreza-
nim vrhom (bez lia) i staviti repu u iniju (zdelu), tako
da poklopac" bude odozgo. Posle 24 sata u udubljenju re-
pe pojavie se sok, kojeg uzimati po j ednu kafenu kaiicu
3 puta dnevno pre jela i pred spavanje.
Sibirski narodni lek kod hroninog hepatitisa: izrendati
crnu rotkvu i iscediti sok kroz gazu. Dobro izmeati jedan
litar soka sa 400 grama tenog meda. Uzimati po 2 supene
kaike 3 puta dnevno pre jela i pred spavanje.
130
P%) Na jetru blagotvorno deluje smesa sledeih sokova:
Sok od cvekle 300 grama
Sok od rena 300 grama
Sok od limuna 300 grama
Prirodni med 300 grama
Sve dobro izmeati da bi se rastvorio med. Uzimati po j ed-
nu supenu kaiku 30 minuta pre jela. Kada se potroi sva smesa
napraviti pauzu od mesec dana, a zatim pripremiti sledeu por-
ciju. Ukupno treba uzeti 3 porcije.
Mumi j o. Za leenje i obnavljanje funkcije jetre predlae
se uzimati mumijo.
Uzeti 15 grama mumijo i rastvoriti u 500 mililitara (pola
litra) kljuale vode temperature 60-70 C. Za kuru leenja
potrebno je 60 grama. Kura leenja traje 21 dan. Leenje
se poinje sa uzimanjem 30 kapi, postepeno poveavajui
dozu do 60 kapi. Tako piti 7 dana. Dalje uzimati po jednu
kafenu kaiicu 2 puta dnevno 30 minuta pre jela. Uz to
piti voni sok, mleko ili mineralnu vodu.
Mumijo poboljava asimilaciju u probavnom kanalu, upija-
nje kiseonika i luenje ugljenine kiseline u tkivima jetre, eluca
i debelog creva. Obnavlja se disajni koeficijent u jetri i smanjuje
sadraj eera u krvi. Poveava se koliina nukleinskih kiselina.
. Uzeti 3 grama mumijo i rastvoriti u 3 litra kljuale vode.
Uzimati 3 puta dnevno po j ednu au na pola sada pre jela
10 dana, a zatim napraviti pauzu od 5 dana. Leiti se do
ozdravljenja.
Fi toterapi j a. Glavna namena lekovitih biljaka u leenju
hroninog hepatitisa je da se pobolja luenje ui i sekrecija
fermenata, da se dejstvuje protiv upala i alergijskih reakcija,
kao i da se otklone spazmi. U tu svrhu se koriste ekstrakti i
ovari (ajevi) od smesa biljaka. Ekstrakte je najbolje priprema-
ti u termosu (2-3 supene kaike isitnjene smese na pola litra
131
vode) i uzimati ih pre jela u toplom stanju - na 3-4 puta. Tra-
janje leenja - najmanje pola godine. Posle svaka 2 meseca na-
praviti dvoneeljnu pauzu.
Pelen, trava 10 grama
Smilje, trava 20 grama
Rastavi, trava 20 grama
Kukuruzna stigma (svila) 20 grama
Breza, listovi 10 grama
Mirodija, seme 10 grama
Zova, cvetovi 10 grama
ipak, plodovi 200 grama
Dve supene kaike isitnjene smese preliti sa 2 ae kljuale
vode, ostaviti da odstoji 30 minuta i procediti. Uzimati po pola
ae 3 puta dnevno pre jela u toplom stanju tokom 2-3 nedelje.
Zatim napraviti pauzu od 7 dana i ponoviti kuru.
Smilje, cvetovi 50 grama
Neven, cvetovi 20 grama
Rusa, trava 20 grama
Kamilica, cvetovi 20 grama
Kantarion, cvetovi 30 grama
Breza, mlado lie 30 grama
Kopriva, lie 20 grama
ilo vlak (bokvica), lie 20 grama
Sipak, plodovi 200 grama
Dve supene kaike smese preliti sa pola litra kljuale vo-
de, ostaviti da odstoji jedan sat na toplom mestu i procediti.
Uzimati po pola ae 3 puta dnevno 30 minuta pre jela tokom
mesec i po dana. Zati m napraviti pauzu od dve nedelje.Taj eks-
trakt je koristan kod intenziviranja oboljenja.
Zbog toga, to je virusnu infekciju veoma teko sanirati i
izbaciti iz organizma, preporuujem da se posle leenja he-
patitisa godinu dana Leite sa kavkaskim mrazovnjakom
(Helleborus caucasicwn).T
i
c\ biljka je otrovna i deluje na pato-
gene gljivice, viruse i mikrobe, koji ive u krvi, limfi i medu-
elijskoj tenosti. Samo kura od godinu dana primene mra-
zovnjaka moe sigurno garantovati daje sa raznim infekcija-
ma u organizmu zavreno. Osim toga, mrazovnjak podstie
obnavljanje razmene materija i preporouje funkciju jetre.
Treba ga uzimati uvee, 2-3 sata pre spavanja. Upravo u to
vreme on najpovoljnije deluje na jetru. Doza: pola kaiice za
senf sa kafenom kaikom meda.
Marijanski iak (Silybum marianum gaertn.). Ta trava je
veoma korisna za jetru. Ona sadri blage fitoncide koji bla-
gotvorno utiu na jetru i njene funkcije. Pomou nje leci
se hepatitis, ciroza jetre, utica, kolitis, holecistitis i upala
unih kanala. Ona izbacuje iz organizma toksine i radija-
ciju. Predlaem vam daj e koristite za leenje jetre.
Recept je prost: uzimati po jednu kafenu kaiicu semena
(celog ili samlevenog) marijanskog ika 2 puta dnevno, ujutro
i uvee, pre jela. Za jednu kuru leenja potrebno je 100 grama
marijanskog ika. Posle prekida od jedne do tri nedelje kura
se moe ponoviti.
Ljudi, koji su koristili marijanski iak za leenje jetre, ve-
oma su zadovoljni njime. U proeku potrebne su dve kure lee-
nja da bi se jetra normalizovala.
Preporuke jogista kod leenja utice i hepatitisa
(prema Svami ivanande)
Ove preporuke mogu se koristiti kao samostalno leenje
ili kao dopuna opisanim metodima leenja.
Leenje se sastoji u primeni terapija koje iste i jaaju orga-
nizam, kao i regulisanju ishrane.
Ujutro, im se oboleli od utice probudi, treba da uradi te-
rapiju ienja pod nazivom Sa/jada-basti-krijja". Nje-
na sutina je sleea: popiti specijalni rastvor, a zatim ga
132 133
pomou posebnih vebi protezati kroz probavni trakt i izbaci-
ti iz organizma. Voda ispira raspadnutu u i sluz iz eluca i
tankog creva, zatim dospeva u debeio crevo i razreuje njihov
sadraj, koji se izbacuje iz organizma zajedno sa ekskremen-
tom i otrovnim materijama. J ogisti tvrde, da nijedan poznati
purgativ, nikakav klistir nisu u stanju da to urade tako neko-
dljivo i tako efikasno, kao to to ini Sahada-basti-krijja.
U toj terapiji limunov sok istovremeno predstavlja lek i di-
jetetski produkt, poto ima neko purgativno dejstvo. On smesi
daje prijatan ukus i sadri izvesnu koliinu kalcijuma, koji je
apsolutno potreban za odravanje zdravlja.
Rastvor se priprema na sleei nain: pola ae limunovog
soka (u naim uslovima moe se uzeti bik) koji prirodni kiseli
produkt-namirnica - mahovica, kartop, malina i slino) i kafe-
nu kaiicu soli (prvenstveno uzeti morsku nerafiniranu so, jer
so spreava asimilaciju vode i time olakava njen prolazak kroz
probavni trakt), preliti sa 1,5 litar iste (protijeve ili izvorske)
tople vode i dobijenu smesu ispiti.
Da bi se voda provela kroz probavni kanal, treba odmah
uraditi sledee vebe: lei na leda i vebati Viparita-karani
(opis vebe sledi) 4-5 minuta, zatim Majurasanu - 3-4 puta
i Padahastasanu - 4-5 puta.Taj, ko nije u stanju da vc/ba MH-
jurasanu, neka 5-6 puta odveba Salabhasanu. U narednih pet
minuta javlja se velika potreba za defekacijom.
U zavisnosti od individualne konstitucije, uzrasta i stanja
creva, neki ljudi, moda, treba navedenim vebama da doda-
ju jo Bhudangasanu, Ardha-akrasanu i Dhanurasanu.
Zajedno sa prethodnim vebama one daju dobre rezultate.
Opisaemo navedene vebe u jednostavnom obliku.
Viparita-karani. Lei na pod na leda, ispod glave ne srne
se nita stavljati. Noge ispruiti, ruke niz telo, dlanove pri-
ljubiti uz pod. Polako podizati noge priblino do ugla oil
30 stepeni i zadrati ih u (ompoloaju. Opi rui se rukama
o pod, podii noge u vertikalni poloaj i u tom poloaju
se zadrati nekoliko sekundi. Produi-
ti podizati noge, savijajui ih prema
sebi", odvojivi karlicu od poda.
Uhvatiti rukama slabine (krsta), a lak-
tove osloniti na pod. Pridravajui telo na
rukama ispraviti trup. Glava lei na podu,le-
da su ispravljena, noge ispruene vertikalno
uvis (zauzeti poloaj prikazan na slici 6).
Vebu treba zavravati paljivo i bez
urbe. Radi toga treba saviti noge prema
glavi, ruke spustiti i priljubiti dlanovima
na pod i, oslanjajui se rukama o pod, ve-
oma polako i paljivo - kimeni prljen
za prljenom - spustiti trup (telo) na pod.
Opust i t i noge i malo odleati na leima,
opustivi itavo telo.
$ m 6
_
Z a v r n j p o / o
.
Tokom vebe zadrava se slaba Mul a- aj Viparita-karani, u
bandha (kontrakcija miia anusa).Te kon- kome se treba zadrati
trakcije ne dozvoljavaju da se energetsko 2-5 minuta.
polje oveka podie uvis.
Lekovi to dejstvo. Klasini traktati o J ogi tvrde, da veba-
nje Viparita-karam-niudn' odrava mladost u telu. Koa se ne
smeurava i kosa ne sedi due vremena.Ta veba ispoljava sna-
an blagotvorni uticaj na strukture, koje spadaju u Visma-grant-
h\. Visina" - oznaava deo vrata, a granthi "- energetski vor
finog tela. Re je o stimulaciji energetskog vorita u predelu
vrata. Na materijalnom nivou u to vorite spadaju titasta i
paratitasta (paratireoidna) lezda, krajnici i druge tvorevine u
vratu. Smatra se, da luenja lezda Visma-granthi ima glavni
znaaj u borbi protiv oboljenja i podstie ouvanje zdravlja,
snage i mladosti. Stanje tih lezda direktno se odraava na rad
svih ostalih lezda za unutranju sekreciju. Eto zato ta veba
otklanja zatvore, slabo varenje, anemiju, poveava apetit i opti
ivotni tonus organizma.
135
134
Usled stimulacije energije kretanja i energije vatre u struk-
turama spoljanjih manifestacija ivota Vi pari ta-kara ni-mudra
podstie neutralizaciju i unitavanje virusa, toksina i une lja-
ke u organizmu.
Preokrenuti poloaj tela u Viparita-karmi-mudri otklanja
deo optereenja u sistemu krvotoka, koji mora da savladava
silu tee pri prolasku krvi u donje delove tela. Krv se sliva u
organe trbune duplje i gornje delove tela, posebno u vrat i
glavu. Krvni sudovi nogu se odmaraju. Zato se mozak i titasta
lezda dopunski snabdevaju i obilno ispiraju svezom krvlju.
Salabhasana. Lei na pod licem okrenutim prema podu,
istegnuti kimu, podbradak spustiti na pod, ruke ispruiti
niz telo. Stegnuti ruke u Vadra-mudru - simbol munje
Slika 7. - Zavrni poloaj u alabhasani.
Laka varijanta.
(pesnice sa velikim prstima uvuenim u pesnicu). Staviti
pesnice vertikalno na pod sa velikim prstima nadole. Ruke
u laktovima mogu se malo saviti. Udahnuti i uz lagano iz-
disanje odgurivati se rukama od poda, isteui i podiui
nazad-uvis to vie desnu nogu. Udahnuti i spustiti nogu.
I sto uraditi sa levom nogom. Ponoviti jo dva puta. Zatim
podii obe noge. Sema disanja ista. Ponoviti jo dva puta
sa obe noge.
Prema stepenu uvebanosti broj ponavljanja vebe moe
se poveati.
Ko nema snage da podigne obe noge odjednom, neka u
poetku trenira samo sa naizmeninim podizanje desne i leve
noge. Snaga e se pojaviti sa praksom.
^o-Upozorenje! Pri vebanju alabhasane vri se pritisak na plu-
a i srce, zbog ega se ova veba strogo zabranjuje licima sa
slabim pluima i sranim poremeajima.
Lekovi to dejstvo. Vebanjem alabhasane toniziraju (jaa-
ju) se i razrauju donji delovi tela i noge. Ta asana je veoma
efikasno profilaktino sredstvo protiv radikulita (iijasa) i reu-
matskih simptoma u krstima. Posle nekoliko dana vebanja pot-
puno se lece bolovi u krstima kod ena, koji se esto javljaju za
vreme menstruacija. Veba pomae da se oslobodite od reuma-
tizma ruku i nogu, kao i od neuralgije ishijalgusa. Osim toga,
ona poveava izdrljivost na svakodnevna ivotna optereenja.
Zbog toga, to se stvara pritisak u gornjem delu trupa, po-
pijena voda sabija se u tanko crevo. Taj pritisak tonizuje i uve-
ava alveole plua, daje vitkost nogama, podstie brzo otklanja-
nje masnih naslaga na kukovima i bokovima struka.
$1 Padahastasana. Padahastasanom S. Sivananda naziva kom-
binaciju od tri vebe koje podstiu istezanje bokova, stoma-
ka-grudi i leda.
Prvi deo vebe. Stati uspravno, stopala rairiti na rastojanje
oko 25-30 centimetara. Teinu tela ravnomerno rasporediti
na stopala - ne oslanjati se ni na pete, ni na vrhove prstiju.
Odvebati laku Mula-bandhu (zategnuti i blago skupiti miie
anusa). Noge treba da budu ispruene i blago zategnute. I zdah-
nuti. Uz kontinuirano i lagano udisanje podii ispruenu levu
ruku iznad glave, lakat prisloniti uz levo uho. Polako izdiui,
istezati kimu udesno, ravnomerno saviti telo u desnu stranu,
ne dozvoljavajui lomljenje" kime u krstima i zadravi levo
rame i levu ruku u stabilnom (nepromenjenom) poloaju. No-
ge ne oputati i ne savijati ih u kolenima. Desna ruka klizi niz
137 136
Slika 8. - Padahastasana: a - bono istezanje; b - istezanje stomaka i grudi;
c - i stezanje leda.
desnu nogu prema peti. Zaustavite disanje na nekoliko sekun-
di u pauzi posle izdisaja. Polako udiui, ispravite telo i sa izdi-
sajem spustite ruke. Ponovite naklon ulevo.
Drugi deo vebe. Udiui podignite obe ruke, oba lakta
prislonite uz glavu, izdahnite, sa udisajem ispraviti grudni
ko i istegnuti se unazad u grudnom delu, isteui kimu na-
zad-uvis. Polako izdiui produiti sa istezanjem, maksimalno
se nakloniti unazad. Kima se istee nazad-uvis, savijajui se
ravnomerno, a ne da se lomi" u krstima (slabinama). Zadrati
se u krajnjem poloaju i posle izdisaja na nekoliko sekundi za-
ustaviti disanje.
Trei deo vebe. Udiui ispraviti se i, izdiui saviti te-
lo i ispruene ruke napred u horizontalni poloaj. Udahnuti.
Izdiui produiti savijati telo, trudei se da akama ruku do-
dirnete prste na nogama. Uhvativi se rukama za golenice i
udiui istegnuti kimu unapred, savivi se stoj e mogue vie
nazad-uvis.
Kartica se pri tom, obrnuto, naginje jo vie napred, sto-
mak tei da se prisloni uz butine. I stezati ramena uvis, koliko
vam dozvoljavaju ispruene ruke kod zategnutih ramena i rai-
138
renog grudnog koa. Rukama se drati za noge to je mogue
nie. Kartica i stomak se ne podiu, noge - kruto ispravljene.
I zdiui, jo vie se nakloniti napred, isteui kimu nadole.
U poetku se moete potpomagati rukama.
Uradivi u najdonjem poloaju j edno-dva neduboka pot-
puna disanja (udisajizdisaj), sa ravnomernim udisajem podii
se u uspravni poloaj. I zdiui, jo j ednom se nakloniti u donji
poloaj. Polako se ispraviti i opustiti.
Cela veba se radi 3-4 puta.
Lekovito dejstvo. Veba podstie odravanje gipkosti ki-
me, razvija miie leda i nogu, blagotvorno utie na sistem kr-
votoka, otklanja oboljenja bubrega, leci hronine zatvore, slabo
varenje, neuralgiju ishijalgusa i ini efikasno sredstvo za pove-
anje ivotnog tonusa celog organizma.
^Upozorenje! Veba je zabranjena za ljude koji pate od obo-
ljenja srca i hipertonije.
Ukoliko terapija nije uspela. Ukoliko creva ne prorade
posle primene Sahada-basti-krijja, treba se jedan do dva dana
uzdrati od uzimanja hrane, jer to ukazuje na to, da je dvana-
estopalano crevo zablokirano slabo svarenim ostacima hrane.
Posle gladovanja uraditi Sahada-basti-krijja.
Posle defekacije i umivanja - Sahada-danda-dhauti
- ienje sadraja eluca pomou cevice.Ta terapija kod
utice stvarno ima arobno dejstvo.
Radi toga se preporuuje uzeti dezinfekovanu eludanu
sondu, zagrejati istu vodu i piti je sve dotle, dok se potpuno
ne napuni eludac. Mal o se nagnuti napred i potruditi se da
potpuno progutate sondu - kroz nju treba da se izlije sadraj
eluca.
Naravno, to zahteva odreeni trening, naviku i samokon-
trolu. Kod veine ljudi, im kraj sonde ue malo dublje u grlo,
moe se javiti potreba za povraanjem. Ne treba oajavati. Po-
sle nedelju-dve upornih pokuaja sonda e doi do eluca.
Kada se kraj sonde nade u elucu, saekajte dok sadraj e-
luca ne iscuri napolje. Preporuuje se ne uriti sa izvlaenjem
139
sonde, ve saekati 5-7 minuta, da bi eludac konano iscedio
iz sebe ostatke vode i sluzi. Smatra se, da e u tom sluaju doi
i do ienja pankreasa (guterae).
Preporuuje se da se terapija ponovi. Posle toga izvui son-
du i dobro je oprati toplom vodom i sapunom.
Lekovito dejstvo. J ogisti kau, da ta terapija ienja ot-
klanja i spreava poremeaje u jetri, naruavanje kiselosti elu-
danog soka, nevarenje razliitog porekla, zatvore, greve, neu-
ralgije, leukodermiju, gubu (lepru), kona oboljenja, kataralne
poremeaje i ak tuberkulozu.
Po zavretku te terapije ne preporuuje se uzimati hranu
narednih 20-30 minuta. Posle toga najbolje je pojesti riu sku-
vanu u vodi sa malo pretopljenog maslaca ili neku drugu laku
neutralnu hranu. Ne preporuuje se upotreba niega ljutog, tvr-
dog, slanog, gorkog i kiselog.
J ogisti ukazuju, da prvo ispiranje (Vamana-dhauti) isti
samo eludac, a drugo (Sahada-danda-dhauti) iri efekat i-
enja iri efekat ienja dublje" - na pankreas (guterau) i
dvanaestopalano crevo. Ti me se ispoljava i efekat ienja na
jetru, unu kesu i une kanale.
Sve joga vebe za ienje treba da se vebaju ujutro na
prazan eludac.
# Kupanje. Ono sledi po zavretku Sahada-danda-dhauti.
J ogisti preporuuju da se vodena terapija primenjuje na sle-
dei nain. Prvo treba prohladnom vodom namoiti ake
ruku, oprati glavu, isprati oi i lice. Zati m udobno esti u
kadu, zagnjurivi u vodu donji deo tela do pupka na ne-
koliko minuta. Posle toga politi vodom gornji deo tela i
zavriti kupanje.
Voda za kupanje treba da bude prijatno prohladna leti i
malo topla - zimi.
Tuiranje. Obi no polivanje ili tuiranje jogisti preporuu-
ju da se vri na sledei nain.
Prvo polivati glavu, zatim dva-tri minuta mlaz vode usme-
riti na pupak i polne organe i deset sekundi do minuta - na
stranjicu i zadnji deo karlino-bedrenog zgloba. Posle toga
polivati ostale delove tela, trljajui ih i polivajui prema indivi-
d u al n i m pot re b a ma.
Posle topl e vode telo obri sati peki rom dok se ne osui.
Meuti m posle prohl adne vode telo se ni kada ne brie! J o-
gisti preporuuj u da se mokro telo snano istralja mokri m
rukama, poevi od stomaka. Zati m, stresti telo i obui se.
Smatra se, da se tako moe u telu sauvati snaga vode".
Agni-sara-dhauti broj jedan - osam puta, broj dva - eti-
ri puta treba odvebati posle kupanja. Agni-sara-dhauti-
krijja je ienje unutranjom vatrom".
Broj jedan. Staviti ake ruku na struk - veliki prst pozadi,
a ostala etiri - na stomak. Udahnuti. I zdahnuti. Zadrati di -
sanje i blago pritisnuti rastavljenim prstima stomak, trudei se
da deo tela oko pupka pritisnete prema kimi. Otpustiti prste.
Ponavljati dok traje zadrka disanja. Udahnuti . I zdahnuti. Za-
drati disanje i ponoviti masau.
Broj dva. Stati uspravno. Staviti ruke na struk. Sake opu-
stiti. I zdahnuti, zadrati disanje na izdisaju i privui podbra-
dak prema grudima. Udiui, uvlaiti prednje zidove stomaka
prema kimi naprezanjem muskulature zidova. Posle zavretka
potpunog udisaja - do oseaja nadimanja - opustiti se i ne u-
rei izdahnuti.
^ -Upozorenj e! Pri uvebavanju Agni-sara-dhauti-krijja po-
trebna je razumna opreznost. Prekomerna revnost u vidu za-
drke disanja na izdisaju daje sporedne efekte, koji nepovoljno
utiu na stanje srca.
Lekovito dejstvo. J ogisti kau, da je Agni-sara-dhauti-
krijja - savreno unikatan metod prema svojoj efikasnosti za
razvoj finog energetskog centra sunanog spleta i probavnih
lezda, koje se nalaze u tom delu tela. Ona brzo poveava i-
votnu snagu celog organizma i nezamenjiva je kod leenja bilo
kojih oboljenja, posebno probavnih organa.
Posle toga treba proetati primenjujui posebno disanje.
141 140
Vradana-pranajama. To je veba disanja za vreme hoda-
nja. Vradana-pranajamu treba praktikovati za vreme sva-
kodnevnih jutarnjih i veernjih etnji na sveem i istom
vazduhu.
Taj nain disanja treba izvoditi na sledei nain. Za vreme
hodanja odravajte pravilan stav tela. Udisaj mora biti lagan,
ravnomeran i dubok, u ritmu sa koracima. Udahnuti na etiri ko-
raka (brojanjem do etiri), zatim, ne zadravajui disanje, izdah-
nuti na est koraka (odbrojavanja do est). Udisaj mora biti pot-
pun, itavim grudima. Takav treba da bude i izdisaj - potpun.
Poetnici, posebno slabi i bolesni ljudi, po potrebi mo-
gu udisati i i/disati na isti broj koraka. Obino posle nedelju
dana vebanja sve potekoe i oseaji neudobnosti prestaju.
Prema stepenu usvajanja ritminog disanja pri hodanju
treba postepeno produiti udisaj do est koraka i izdisaj - do
osam koraka. Praktikujui takav ritam disanja trenirati nekoli-
ko nedelja. Zatim udisaj treba produiti do 8 koraka, a izdisaj
- do 12. Postepeno treba dostii odnos pri kome se 18 koraka
udie, a izdie - 36 koraka. Za obinog oveka to je granica,
koju se ne preporuuje prelaziti. U svakom sluaju, zapamti-
te: komfornost disanja je glavni kriterijum njegove pravilnosti.
Odredite svoj ritam i pridravajte ga se.
S. Sivananda savetuje da se tako uvebava ta disajna veba.
Prvih nekoliko nedelja diite tako 2 minuta na poetku etnje,
2 minuta u sredini i 2 minuta na kraju etnje, to ukupno izno-
si 6 minuta za jednu etnju. Zatim postepeno poveajte do 3
minuta - u poetku, sredini i na kraju, ukupno 9 minuta. Posle
toga svaka serija se poveava za jedan minut, a zatim - jo za
jedan minut... Postepeno e itava etnja biti obuhvaena" ve-
banjem Vradana-pranajame.
Lekovito dejstvo. Prema tvrdnji S. Sivanande, ovek, koji
ovlada Vradana-pranajamom, ne treba da se boji tuberkuloze,
gube, kolere i drugih tekih infektivnih oboljenja.
U podne se preporuuje: kupanje,za vreme kojeg odveba-
ti Agni-sara-dhauti broj jedan - dvanaest puta i Sahada-ag-
ni-sara-dhauti - trideset puta.
Sahada-agni-dhauti je uproena pranajama, koja akti-
vira unutranju vatru (agni) i pomou koje se vri ienje
(dhouti).
Sedite na tabure ili stolicu tako, da vam leda budu ravna.
Potpuno izdahnite. Pri izdisaju privucite podbradak na grudi
i uvucite, koliko moete, stomak (ali bez prekomernog napre-
zanja -j ednostavno uvucite). Zadrite disanje, koliko moete,
ali bez prenaprezanja. Ravnomerno udahnite. Ponavljajte 2-3
minuta.
Lekovito dejstvo. Otklanja slabu probavu (raspaljujui
vatru za varenje hrane"), poveava apetit, smanjuje taloenje
sala na stomaku, tonizuje polne organe, podstie preraspodc'lu
semena i seksualne energije.
Uvee - Vradana-pranajama; Agni-sara-dhauti broj j e-
dan - deset puta; Uddijana-bandha-mudra - etiriputa; Pasci -
matanasana; irasana; Pavana-muktasana; Sahada-pranaja-
ma broj jedan, tri i devet.
Uddijana-bandha-mudra. Poetni poloaj - stojei, noge
u irini ramena. Ugao izmeu stopala - 45 stepeni. Malo se
Slika 9. - Uddijana-bandha-mudra. Kako uvlaiti stomak
nageti napred i staviti ruke na butine iznad kolena. Udahnu-
ti i uz brzi naklon napred da grudi dodirnu butine snano
143 142
izdahnuti kroz usta sav vazduh iz plua. Pri tom se javlja
zvuk ,,ha-a-a!" istovremeno s tim snano skupiti i zategnu-
ti anus (naziva se Mu'la-htuidha). Ispraviti se, izdahnuvi s
naporom ostatak vazduha iz plua i ne otputajui Mula-
bandhu, i uvui stomak to je mogue dublje". Na mestu
stomaka treba da se obrazuje udubljenje. Miii prednjih
zidova stomaka moraju biti potpuno oputeni, inae se nee
nita postii. Ostanite sa uvuenim stomakom stoje mogu-
e due, zadravajui disanje na izdisaju. Zatim se opustite i
udahnite. Uvlaenje stomaka treba ponoviti nekoliko puta.
Ta veba se veba samo na prazan eludac.
Lekovito dejstvo. Udijana-banha-mudra jaa i razvija
fine energetske strukture spoljanjih manifestacija ivota, koje
su odgovorne za toplotne sposobnosti organizma, titei orga-
ne za probavu i organe mokranopolne sfere od svih moguih
oboljenja, ime se obezbeduje opte zdravlje organizma i spre-
ava prevremeno starenje.
Paimatanasana. To je veba koja podstie snano raste-
zanje zadnje povrine itavog tela, usled ega se aktiviraju
energetski kanali i fine strukture ovejeg organizma.
Lei na leda. I zdahnuti. Polako udiui ispruiti ruke iza gla-
ve. Uraditi blagu Mula-banhu (blago skupiti i zategnuti anus).
Podiui ruke ispred sebe, sa izdisajem polako esti (rastojanje
Slika 10. - Zavrni poloaj Paimatanasane.
izmeu stopala je jednako duini jednog stopala). Uz lagani udi-
saj ispruiti ruke uvis sa dlanovima okrenutim napreci, takode
istegnuti kimu, rairiti grudni ko, prouavajui sa blagom
Mula-bhandom. Izdiui, opustiti se napred, trudei se da napra-
vite naklon prvenstveno na raun savijanja u karlino-bedrenim
zglobovima. Uhvatiti se rukama za stopala, privukavi prema sebi
prste nogu osnovama dlanova. U koliko to ne moete postii, mo-
ete uraditi obian zahvat velikih prstiju nogu velikim, srednjim
i kaiprstom ruku. Ukoliko i to bude nesavladiv problem uhva
titi rukama golenice. Pri udisaju istegnuti kimu napred-navie,
trudei se da jo vie naldonite karlicu napred, ne savijajui pri
tome noge u kolenima, stavljajui stomak na butine.
Pri izdisaju istegnite se napred, slobodnim obuhvatnim"
pokretom, trudei se da telo potpuno stavite na butine. Kolena,
po mogunosti, ne savijati.
Ponoviti naizmenino pokrete istezanje - obuhvatanje"
jo dva do tri puta, posle ega, potpuno izdahnuvi, opustiti
telo i ostati nepomian u najdonjem poloaju 10-15 sekundi.
Ravnomerno udiui, polako esti, a zatim lei i odmoriti se.
Tajna pravilnog vebanja te vebe je: ne privlaiti glavu
prema nogama, savijajui kimu, ve se truditi da telo stoma-
kom gurate napred, pravei naklon sa karticom pri ispravljenoj
i maksimalno istegnutoj kimi - skoro sa nagibom unazad. Sto-
pala privlaiti prema sebi.
Lekovito dejstvo. Zahvaljujui istezanju leda energetske
sile aktiviraju deo tela oko krsta (slabina). To aktivira probav-
im vatru", imunitet, unitava naslage sala u struku i, kako tvrde
jogisti, leci sve oveje bolesti".
Veba podstie leenje netiralgije ishijalgusa, zatvora, he-
moroida, dijabetesa, eludano-crevnih oboljenja, medu kojima
i akutnih, otklanja none polucije kod mukaraca, likvidira op-
tu mlitavost i slabost, ini telo snanim, gipkim i izdrljivim.
--Upozorenje! Veba je zabranjena ljudima kod kojih je uve-
ana jetra ili slezina, koji imaju kilu, i kod kojih postoje si mpto-
mi akutnog apendicitisa.
Sirasana je stoj na glavi.
Kleknuti na kolena, zauzeti stav etveronoke i staviti na
pod laktove. Zabraviti prste i postaviti ramenjae tako da u
144 145
1 2 J
Slika IT.- irasana - stoj na glavi: 1 - kako pravilno zauzeti poetni poloaj;
2 - kako pravilno prei od poetnog u zavrni poloaj; 3 - krajnji poloaj asane.
odnosu na pod formiraju ugao od ezdeset stepeni.Teme glave
postaviti u vrh tog ugla. Podii karlicu uvis, postepeno odvojiti
noge od poda i polako ih ispravljati uvis.
Za poetak preporuuje se raditi samo prvi deo vebe-za-
uzeti stav etveronoke i spustiti glavu na ruke. To je u poetku
dovoljno. Postepeno ete potpuno savladati vebu. Da bi izbe-
gli pad na leda radite je pored zida.
Disanje za vreme vebanja je prirodno.
Vebu treba zavravati veoma polako i postepeno. Spustiv-
i noge na pod, prvo treba esti na pete i tek posle toga podii
glavu i staviti je na pesnice, koje prethodno postaviti j ednu na
drugu. U toj pozi ostati mi ni mum jedan minut, posle ega, ne
pravei nagle pokrete, lei na leda i opustiti se.
Posle odvebane Sirasane uvek se morate opustiti leei
na leima. Vreme oputanja - najmanje polovina vremena pro-
vedenog dubei na glavi.
^Upozorenj e! Najstroijc se zabranjuje vebati irasanu
ljudima koji pate od sranih poremeaja, povienog krvnog
146
pritiska, krvarenja iz nosa, oboljenja organa sluha u akutnom
ili hroninom obliku,glaukoma ili sklonosti ka poveanju unu-
tranjeg onog i lobanjskog pritiska, kao i oboljenja srca i krv-
nih sudova mozga.
Savet. Nije obavezno primenjivati poloaj 3 na slici 11. Za
starije i slabe ljude dovoljno je zauzeti poloaj 1 na slici 11, i
veba e dati svoj blagotvoran efekat.
Vebu savlaujte postepeno. To se posebno odnosi na lju-
de sa slabim krvnim sudovima glave i vratnim prljenovima.
Nagli poetak moe dovesti do ozbiljnih trauma.
Lekovito dejstvo. I zmeu povrine Zemlje i Kosmosa
deluju energetska strujanja i polja. oveji organizam nalazi
se u njima u vertikalnom poloaju (noge na Zemlji, a glava
je usmerena prema Kosmosu) i u takvom poloaju sadejstvu-
jc sa njima. Ukoliko se poloaj menja, to dovodi do potpu-
no drugog sadejstva, to izaziva usporeno (u pojedinim slu-
ajevima i preobraaj) usmeravanje strujanja unutranjeg
vremena", usled ega dolazi do usporavanja procesa starenja.
Veba podstie obilno snabdevanje glave krvlju i na raun
toga leci poremeaje vida, paradontozu, glavobolju i vrtoglavi-
ce nervnog porekla, histeriju, prekomerne none polucije, za-
tvore, poremeaje varenja hrane, oboljenja jetre i slezine i mno-
ga druga oboljenja.
Pavana muktasana.
Slika 12. - Zavrni poloaj vebe Pavana muktasana.
Tehnika vebanja. Lei na pod na leda. I zdahnuti. Uz la-
gani udisaj ispruiti se, staviti ispravljene i zabravljene ruke
ispod glave, odvebati laganu Mul a-bandhu (malo zategnuti i
147
nepregnuti anus). I zdahnuti . Pri udisaju saviti u kolenu desnu
nogu i, ne odvajajui karlicu od poda, rukama snano privu-
i desnu butinu prema telu. U tom poloaju zadrati disanje
5-10 sekundi.
Otpustiti nogu i izdiui vratiti je u poetni poloaj. Pono-
viti vebu sa levom nogom. Vratiti se u poetni poloaj.To isto
ponoviti, ali sa obe noge.Te tri faze vebaju se tim redosledom,
ni u kom sluaju ne srne se poeti sa levom nogom!
Za vreme vebanja disanje treba da bude spontano.
Lekovito dejstvo. Veba leci neurasteniju, poremeaj kise-
line u elucu, normalizuje peristaltiku creva, spreava nagomi-
lavanje gasova, podstie razvoj muskulature donjeg dela tela, sti-
mulie ivotnu aktivnost organa trbune duplje i otklanja zatvor.
Sahada-pranajama. To su uproene disajne vebe, koje
su dokazale svoju efikasnost na stotinama pacijenata, koji
su bolovali od astme, tuberkuloze, pleuritisa, upale plua i
raznih drugih hroninih i akutnih oboljenja.
Sahada-pranajama-1
Lei na pod na leda, sastaviti pete, ruke ispruiti niz telo
sa dlanovima okrenutim nagore, ake malo udaljiti od butina.
Uz lagano i ravnomerno udisanje podii ispruene ruke uvis i
polako ih spustiti na pod iznad glave. Uz lagano i ravnomerno
izdisanje vratiti ruke u poetni poloaj. Ponavljati vebu jedan
minut.
Poetni poloaj - isti. Ruke ostaju na mestu. Udiui po-
dii desnu nogu to vie uvis i polako izdiui spustiti je u po-
etni poloaj. Ponoviti vebu sa levom nogom. Naizmenino
podiui i sputajui noge disati u tom ritmu jedan minut.
Zavriti vebu i leei sa sastavljenim petama odmoriti se
pola do j ednog minuta.
Lekovito dejstvo. Ta veba jaa i razvija plua i srce, leci
reumatizam ruku i nogu kod starijih ljudi i predstavlja profilak-
tino sredstvo protiv sluajnih prehlada i kalja.
148
Sahada-pranajama-3
esti na stolicu, ali obavezno sa potpuno ispravljenom ki-
mom. Ravnomerno, snano i potpuno udahnuti kroz nos - do
oseaja blagog naduvavanja. i m zavrite udisaj, zadrite disa-
nje i uradite sledee: istegnite vrat uvis i pritisnite podbradak
uz jamicu (udubljenje) ispod vrata. i m to uradite, moe se iz-
disati kroz nos. Izdisaj treba da traje due od udisaja. Opisano
disanje ponavljati 2-3 minuta.
Lekovito dejstvo. Lei kijavicu i kaalj, predstavlja efika-
sno profilaktino sredstvo protiv infektivnih oboljenja. J aa
imunitet.
Sahada-pranajama9
Stati uspravno, sa bokova akama obuhvati grudni ko.
Laktove zabaciti to me mogue vie unazad. I zdahnuti. Dubo-
ko udahnuti kroz nos, skupiti i zategnuti anus i rukama snano
pritisnuti grudni ko, kao da ga gnjeite. Opustiti ruke. Zadr-
ati disanje i nekoliko puta ponoviti tu terapiju. Sa poslednjim
skupljanjem potpuno izdahnuti kroz nos, kao da rukama isti-
skujete sav vazduh iz grudnog koa. Opustiti se. Ponoviti jo
6-8 puta.
Lekovito dejstvo. J ogisti smatraju, da ta veba ini grudni
ko elastinijim, ujedno poveava zapreminu plua i podstie
normalan rad plua i srca.
Dopunski saveti za leenje utice i hepatitisa
Posle jela - disati kroz desnu nozdrvu. Disanje kroz desnu
nozdrvu stimulie stvaranje toplo te, telesne vatre" u organi-
zmu. To podstie bolju probavu i pomae oboleloj jetri.
Ukoliko oboleli od hepatitisa ili utice ima povienu tem-
peraturu, preporuuje se davati mu da jede samo svee kiselo,
sono voe i da pije mlenu siirutku. Dalje, sve do potpunog
ozdravljenja, uzimati samo laku hranu, nikakve teke namirni-
ce niti zaine.
Hrana bogata ugljenim hidratima (kae, hleb, krompir i
slino) moe se jesti tek posle potpunog obnavljanja snage.
149
Svo vreme, dok je mokraa bolesno-uta, u ishrani biti po-
sebno oprezan. Masti , mlad kravlji sir, jaja i meso potpuno is-
kljuiti iz ishrane.
Kako pravilno istiti jetru
Pv Prvo, to treba uraditi je da 2-3 dana pre ienja jetre
smekate" organizam.
U praksi to izgleda ovako: posetiti saunu ili primeniti vru-
e kupke. Glavno j e, da posle tih terapija treba da se oseate
oputenim, zagrejanim i da se organizam zasiti vodom. Dehi -
riranim, suvonjavim ljudima bolje odgovaraju vrue kupke,
gojaznim - suva sauna, a svima ostalim - vlana sauna. Traja-
nje jedne terapije je od 5 do 25 minuta sa obaveznim zavrava-
njem terapije kratkim (5-10 sekundi) prohladnim ili hladnim
ejstvom (tuiranje ili polivanje). Takvih terapija treba pri me-
niti od 3 do 5 i vie. Treba ih primenjivati j ednom dnevno
ili svaki drugi dan, u zavisnosti od individualne izdrljivosti.
Uoeno je, da ulje odlino oputa, a to znai i smekava"
telo. Tako se, pretopljeni maslac moe upotrebljavati u koliini
od 20 grama ujutro, a takode tokom dana primenjivati kratko-
trajne uljne masae sa pretopljenim maslacem ili maslinovim
uljem. Posle toga oprati se pod toplim tuem bez upotrebe sa-
puna. (rojaznirn ljudima, sa masnom koom i vikom sluzi, ta
masaa ne odgovara. Za njih je dobro da malo tre, ime zagre-
vaju ceo organizam, pojaavaju cirkulaciju i luenje neistoa
kroz kou.
Sve to treba odraditi pre ienja jetre. Rezultat je da u
postaje tena, bilirubinski kamenii se tope, tkivo postaje ela-
stino, kanali se otvaraju i oputaju, i ienje jetre e uspeti od
prvog puta.
Pv Najefikasnija i najpraktinija terapija ienja jetre je ie-
nje pomou maslinovog ulja i limunovog soka. Praksa je
pokazala, da se maslinovo ulje moe zameniti sa suncokre-
tovim, a limunov sok - bilo kojim drugim sokom sa jakim
150
kiselim ukusom. Za j edno ienje dovoljno je 100-200
grama ulja i 100-200 grama soka.
Terapija ienja poinje uvee, oko 19 sati. Napunite dve
ae: jednu - uljem, drugu - sokom. Popijte jedan-va gutlja-
ja ulja i odmah isto toliko gutljaja soka. Posle 15-20 minuta,
ukoliko se ne pojavi munina, sve ponovite, ponovo saekajte
15-20 minuta, pijte, i tako nekoliko puta, sve dok ne ispijete
svu koliinu ulja i soka. Zati m privrstite (priljubite) grejalicu
(termofor i slino) na deo tela oko jetre i mirno odmarajte.
Kao to pokazuje praksa, to vie zagrevate jetru, time je bolji
efekat. Zato jetru zagrevajte preko cele noi i produite ceo
naredni dan.
io-Upozorenje! Ukoliko slabo podnosite ulje i posle prvog uzi-
manja ulja javi vam se munina, treba saekati da ti neprijatni
oseaji prou i tek tada ponovo popiti ulje. Vremenski razvuci-
te terapiju, to nije tako strano, ak je i korisno. Ukoliko mu-
nina ne prolazi, ograniite se popijenom koliinom, to e biti
dovolj no.
Poto se ispili svo ulje i sok, priblino posle 2 sata, sedite i
zauzmite udobnu pozu (najbolje je esti na pete), zapuite levu
no/drvu vatom, u usta stavite malo ljute paprike i diite kroz
desnu nozdrvu.To e stimulisati stvaranje energije i toplote u
organizmu.
Kamenii e poeti izlaziti posle 24 sata i ujutro zajedno
sa prolivom. Dobar proliv ukazuje na snagu procesa ienja.
Zbog toga se ne plaite, ve se radujte. Da bi prekinuli suvi-
e jak proliv posle ienja jetre, jedite riu i kuvani krompir.
Opor ukus tih namirnica zaustavlja proces proliva.
ienje jetre pomou trava
Osi m maslinovog ulja i limunovog soka za ienje jetre
primenjuju se prakovi na bazi trava.
Prvi dan - uoi ienja do 21 sat pripremiti praak od se-
mena sledeih komponenata u jednakim delovima (po jednu ka-
fenu kaiicu): mirodija, mora, korijandar, kim i anis. Semena
151
sipati u mlin za kam i samleti u prah. Ukoliko ne naete seme
moraa, umesto njega uzmite ve doze mirodije (mora ima j a-
e dejstvo od mirodije). Samleveno seme sipajte u aicu.
Mirodija, mora, korijanar, kim i anis su biljke koje ima-
ju izrazita svojstva vetra".'lb znai da oni dodaju, pobuuju u
organizmu obrtno-oscilirajuu energiju. Upravo je ta energija
potrebna da bi u postala tenijom i da bi se primorala jetra
i una kesa da vre snanije kontrakcije - izbacuju u, a sa
njom i neistoe.
Seme tih biljaka ima izraena fitoncidna svojstva i snano
deluje na patogene mikroorganizme, koji ive u cluano-
crevnom traktu, jetri, unom mehuri i u samoj ui.
Uzeti 5 kafenih kaiica listova sene (Cassia acutijolia De/i-
/<?), samleti u mlinu za kafu i sipati u drugu aicu.
Uzeti 8 kafenih kaiica korenja revenja (Rheum palma-
tu?n), samleti u mlinu za kafu i sipati u treu aicu. Koren
revenja moe se zameniti sa 8 kafenih kaiica kruine.
(Glavna tajna uspenog ienja jetre je jakproliv. Kod nekih
ljudi, usled raznih uzroka, za tako jak proliv nedostaje energije, a
kod nekih ona nije pravilno usmerena nadole.
Primenjitjui senu i revenj - biljna purgativna sredstva, mi
ne samo da stimuliemo energiju, ve je i pravilno usmeravamo
nadale - prema izlazu. Rezultat zajednike prinieue /ih biljnih
sredstava je da stimuliemo potrebnu energiju u organizmu, raz-
redujemo u, ubijamo kolonije mikroba, sve to otkidamo i snano
izbacujemo iz organizma. Navedene biljke su odlina potpora (po-
mo) za ienje jetre).
Praak iz tri aice dobro promeati, ponovo samleti u mli-
nu za kafu, sipati u au i pokriti.
U 21 sat uzeti jednu kafenu kaiicu praka i razmutiti u
50 miligrama svee vode i odmah popiti. Zati m popiti jo 50
miligrama svee vode.
Navedena koliina praka dovoljna je za tri oveka. Uko-
liko jetru isti jedan ovek, ostatak praka treba sauvati. Uko-
152
liko imate zatvor, moete ga uzimati uvee po jednu kafenu
kaiicu.Taj praak leci eludac, creva i pomae da se bez klisti-
ranja isprazne creva.
(Praak leci eludac i creva jer izbacuje tetne kolonije mi -
kroorganizama. Pomae pranjenju creva zbog toga, to stimu-
lie i usmerava energiju u potrebnom smeru - pojaava peristal-
tiku creva na pranjenje.)
Drugi dan. Ceo dan ne jesti. Ujutro posle stolice primeniti
klistir za ienje sa 1-1,5 litar tople vode. Zatim piti praak, po
jednu kafenu kaiicu na 50 miligrama svee vode, prema slede-
oj emi: u 08.00,10.30,13.00 i 15.30 sati. U 17 sati popiti to-
pli odvar (aj) od semena trava, kojeg treba pripremiti ujutro:
Kora kruine - jedna kafena kaiica, list eukaliptusa - jed-
na kafena kaiica, cvetovi kamilice - jedna supena kaika, smi-
lje -j edna supena kaika. Tu smesu trava posle uzimanja praka,
tj. u 08.00 sati, preliti sa 400 miligrama kljuale vode, kuvati na
blagoj vatri 5 minuta, skinuti sa vatre, umotati u debeli pekir i
ostaviti da odstoji do 17 sati. Posle procediti i popiti (u 17 sati).
(Cvetovi kamilice i smilje su trave koje blagotvorno deluju
na jetru i potpomau je. Kora kruine - stimulie proliv i peri-
staltiku creva. List eukaliptusa, zahvaljujui svojim posebnim
svojstvima, razreduje u, otvara une kanale i ubrzava tok
tenosti.)
U 18 sati popiti 120-150 miligrama toplog maslinovog
ulja i odmah zatim popiti sok od gejpfruta ili limuna (koliko
elite). Zatim na deo tela oko jetre privezati toplu grejalicu
(vrua se ne preporuuje) i lei na desni bok.
(Bez obzira na uzimanje biljnih sredstava, ja uporno save-
tujem da se pre ienja izvri priprema za ienje jetre - da
se ona dobro zagreje.)
U 23 sata ponoviti sve stoj e uraeno u 18 sati (maslinovo
ulje 120-150 miligrama, sok i grejalica). Na tome se zavrava
terapija za taj dan. Leite da spavate.
Trei dan - oporavak. Ujutro, posle stolice, uraditi ldistir
za ienje i ponoviti ga 2-3 puta svakog drugog sata. Ukoliko
153
je stolica spontana, tada posle svake stolice. To podstie bolje
ienje i smanjuje intoksikaciju na raun povratne asimilacije
une ljake (neistoa).
Posle prvog klistiranja popiti 150-200 miligrama soka od
krompira (najbolje iz neoienog roze krompira) i 30 minuta
odleati mirujui. (Sok od krompira piti ujutro jo 6-7 dana.)
Po elji moe se piti sok od argarepe ili smesa soka od jabuke
i soka od cvekle u odnosu 5:1.
(Navedeni sokovi blagotvorno delnju na sluzokoe organizma
i na jetru.)
U 14 sati moete poeti da jedete, pridravajui se sedmo-
dnevne ograniene dijete: kae, sokovi, krompir pire, kiselo-
mleni produkti, supe od povra, biljno ulje i drugo.
Prvog dana oporavka moe se piti aj od trava sa medom.
Tokom nedelje posle ienja jetre organizam treba odmo-
riti. Prekinuti sa svim terapijama. Probava hrane treba sama da
se normalizuje.
Sta raditi, ukoliko ne naete potrebne komponente trava.
Primenite to, to naete - mirodiju, korijandar, kim, senu i re-
venj. Glavno je, da shvatite princip primene trava - razreivati,
stimulisati kretanje i izazivati proliv. 1 obavezno ete oistiti jetru.
Dvostruko ienje jetre
To ienje jetre vri se na isti nain kao i obino ienje,
ali se ponavlja sledeeg dana. Na primer, danas istite jetru
pomou maslinovog ulja i limunovog soka i sledeeg dana po-
navljate isto ienje.
l ako snana terapija ienja preporuuje se ljudima koji
dobro podnose tu varijantu ienja. Objasniu ga detaljnije.
Prvu terapiju ienja poeti uvee oko 19 sati. Radi toga
pomou grajalice dobro zagrejati jetru i produiti i dalje greja-
ti.Toga dana do 14-15 sati jesti lake salate i malo kae na vodi
i piti svee isceene sokove.
154
Sledeeg dana, ujutro, uraditi klistir za ienje (mogu i
dva), da bi se oistilo debelo crevo. itav dan piti sokove u bilo
kojim koliinama, ali samo svee pripremljene. Mogu se jesti
i salate od povra. Bilo koji drugi produkti, ak i kae, nisu
poeljni.
Tokom tog dana produiti zagrevanje jetre pomou greja-
lice i u 19 sati ponovo piti maslinovo ulje i limunov sok. Slede-
eg dana, ujutro, klistir za proiavanje i prelazak na uobiaje-
nu ishranu.
Da bi prekinuli suvie jak proliv posle ienja jetre, j edi -
te riu i kuvani krompir. Opor ukus tih namirnica zaustavlja
proces proliva. Toga dana uzimajte to manje povra, voa i
sokova.
Efekat dvostrukog ienja jetre je mnogo bolji.
Ideomotorno ienje jetre
jetra se moe istiti pomou ideomotornih pokreta.
Najpovoljnije vreme za ideomotorno ienje jetre je vre-
me njene maksimalne aktivnosti: od 23 do 3 sata (vreme aktiv-
nosti une kese je od 23 o 1 sat, a jetre od 1 do 3 sata). Meu-
tim, dobar efekat ienja moe se postii i od 20 do 22 sata.
Uspeh idomotornog ienja jetre i une kese umnogom
zavisi od prethodne pripreme, koja se sprovodi svakodnevno
tokom itavog perioda ienja (oko 2 nedelje).
U prethodnu pripremu spadaju: promena ishrane smanji-
vanjem belanevinaste i masne hrane i poveanjem koliine
povra i voa u dnevnom obroku hrane; svakodnevno zagreva-
nje grejalicom (termoforom i slino) dela tela oko jetre (oko
20-30 minuta) pred seansu ideomotornog ienja; stiskanje
stomaka posle zagrevanja grejalicom; svakodnevno uzimanje
smesa od trava za izbacivanje ui (na primer, smesa broj 1:
gorica-lie, pelen-trava, nana-lie - po 10 grama od svake
trave. Dve supene kaike smese preliti aom kljuale vode i
ostaviti da odstoji 30 minuta. Uzimati po tri supene kaike eks-
trakta na pola sata pre jela; smesa broj 2: kantarion-trava - 10
155
grama, smilje-cvetovi - 15 grama. Dve supene kaike smese
preliti sa pola litra vode, kuvati da kljua 5 minuta i ostaviti da
odstoji 12 sati. Uzimati po pola ae jedan sat pre jela; smesa
broj3: brezovo lie - 150 grama, kantarion-trava - 150 grama,
nana-lie - 200 grama, ipak-istucani plodovi - 200 grama.
Supenu kaiku smese preliti sa 300 grama kljuale vode, kuvati
5 minuta i ostaviti da odstoji 5 sati na toplom mestu. Uzimati
u toplom stanju po pola ae na 20 minuta pre jela). Sve to
znatno stimulie jetru i unu kesu i povoljno utie na stvara-
nje snanih ideomotornih pokreta-pulsiranja.
Samo idcomotorno ienje jetre odvija se ovako: posle
prethodne pripreme ukljuiti muziku, zauzeti udobnu pozu i
opustiti se. Koncentrisati se na jetru i u svesti stvoriti jasnu sli-
ku, koju nakalcmiti" na jetru.
Pod stvaranjem jasne slike podrazumeva se slikovito pred-
stavljanje jetre, koja poinje da se skuplja i iri prema taktu
muzike. U poetku skupljanje i irenje ide u smeru gore-dole"
i traje oko 8 minuta. Zati m krai odmor i produiti sa skuplja-
njem-irenjem u smeru desno-levo", takode 8 minuta.
Zavrni deo ideomotornog ienja jetre i une kese sasto-
ji se u tome, da posle kraeg odmora (2-3 minuta) zamiljate,
oko 6 minuta, prilivni talas" u jetri, koji u smeru toka kroz
une kanale izlazi iz jetre i une kese. Na taj nain, to, to se
streslo" bie blagovremeno isprano u dvanaestopalano crevo
i dalje napolje kroz debelo crevo.
I dcomotorno ienje jetre treba raditi dve nedelje, svako-
ga dana po pola sata.
Kao rezultat ienja mogu se javiti slabiji bolovi u predelu
jetre ih oseaj munine. To nije strano, to je prirodna reakcija
organizma na ienje jako zagaene jetre.
Tokom dvonedeljnog perioda ienja jetre u ekskremen-
tu se moe videti uno kamenje zelene, tamnosive i crne boje,
kao i stara u koja podsea na mazut. Kada se to prestane po-
javljivati u ekskrementu, ekskrement poprimi svezu utu boju i
povea se radna sposobnost moe se zavriti sa ienjem.
156
Po zavretku dvonedeljnog ienja jetre (u nekim slua-
jevima treba je istiti 3-4 nedelje), s ciljem profilakse, treba je
istiti svakog drugog, treeg ili etvrtog dana po 20 mi nuta.To
e odravati jetru u dobrom stanju.
ienje jetre leti
ienje jetre pomou maslinovog ulja i limunovog so-
ka je grubo" ienje - iste se samo uni kanali i una
kesa od vrstih (kompaktnih) tvorevina. J etru je poeljno
oistiti i na elijskom nivou. Najbolje sredstvo za to je glado-
vanje, ali se to moe uraditi i pomou biljaka i njihovih so-
kova. Leto je upravo najpovoljnije vreme za takvo ienje.
Salate i sok od maslaka sa lucerkom su dobri antioksi-
danti i obnavljai tkiva jetre. To je odlino sredstvo za ienje
i leenje hepatitisa i kamenja u ui. Kamilica i srana trava
(Scutellaria galericulata) pomau kod trovanja alkoholom i le-
kovima. Takode je korisno Ue od maline, nana, lie od um-
ske jagode, kovrdavi kiseljak (Rumex crispus), hajduka trava,
alfija, blagovanj (Hyssopus officinalis), rumarin, iris, etelina,
poljski ljuti (Ranunculus polyanthemus) i majoran (Origanum
ma/orana). Moe se piti koncentrovani ekstrakt od petrovca,
heloneje i razlika (sve zajedno) svakoga dana po dve supene
kaike 2-3 puta dnevno. Perun odstranjuje zaguenje jetre, a
lie maline ili umske (domae) jagode - pojave zastoja u njoj.
Koren lincure zajedno sa rotkvom stimulie rad jetre, pobolja-
va apetit i probavu. Petrovac je koristan kod utice.
Samo ienje jetre zasniva se na leenju sokovima tokom
odreenog vremenskog perioda. Treba poeti sa trodnevnom
dijetom na jabukama ih citrusima, a zatim prei na svee pro-
dukte. Kao dopunu njima jesti kuvane bobove (graak, soju i
slino) i pasulj. I zbegavati hranu koja sadri tetne materije, ne
puiti i ne konzumirati alkoholne napitke. Pijte koliko elite
istog jabukovog i soka od argarepe, jednom u nekoliko dana
ujutro popijte au soka od cvelde - malim gutljajima, polako.
Ukoliko se pojavi svrab na koi, ujutro popijte au vrue vode
sa sokom od polovine limuna.
157
ema petodnevne terapije sokom za ienje jetre (tru-
dite se, kao to je ve navedeno, da pijete samo protijevu ili
namagnetisanu vodu):
Prvi dan - 300 grama soka od argarepe, po 100 grama
soka od cvekle i krastavaca.
Drugi dan - po 300 grama soka od argarepe i spanaa.
Trei dan 500 grama soka od argarepe.
etvrti dan - 100 grama soka od cvekle i 300 grama soka
od argarepe.
Peti dan - po 60 grama soka od celera i peruna i
300 grama soka od argarepe.
Radi ubrzanja procesa ienja klistirajte se sa obinim i
ukuvanim urinom.
Za vreme petodnevne kure ienja svakoga dana ili svakog
drugog dana primenjujte proiavajue-smekavajue kupke,
dodajui u toplu vodu po pola do j ednog litra ukuvanog urina.
Trudite se da celo telo bude pod vodom i da u kadi ostanete
25-30 minuta. Za vreme kupke moete osetiti muninu, ali e
se ona izgubiti do kraja kupke, pa zato ne izlazite iz kade pre
vremena. Zati m se dobro obriite i odleite u postelji j edan-
dva sata, da bi se dobro preznojili. I zvesno vreme oseaete
slabost. Preko noi moete staviti oblogu sa ricinusovim uljem
ili urinom na stomak i jetru. To e stimulisati creva na ienje.
Za obloge, kupke i pripremanje ulja za masau koristite
etarska ulja kamilice (razne vrste), smilja, limuna, limunske vr-
bene, lipe, hajduke trave i moraa. Isparljive materije tih ulja
kroz kou lako prodiru u organizam i podstiu izbacivanje ne-
istoa iz jetre. To podstiu i eliksiri od cvetova.
Eliksir od cvetova malo podstie ienje jetre od neisto-
a. Maslaak i enjenj jaaju jetru, podstiu obnavljanje tkiva,
a eukaliptus pomae kod upalnih procesa u jetri.
Za vreme ienja jetre trudite se da se to manje razdra-
ujete. jetra je mesto gde se stvara energija gneva i mrnje.
Ta energija kvari krv, stvara mnogo une ljake (neistoa),
158
dovodi do zastoja energije, a prema tome i do stvaranja ljake i
pogoranja probave. Nauite se da kontroliete svoje emocije i
zapamtite, da one u prvom redu unitavaju vas, a ne tog oveka
na koga se ljutite.
Kako se osloboditi od kamenja u unoj kesi
(recept oca Georgija)
Uzeti jedan kilogram krompira, dobro ga oprati, izrezati
okca i kuvati ga sa ljuskom u 6 litara vode sa poklopljenom
posudom. Kada voda prokljua, kuvati jo 4 sata na tihoj vatri.
Rezultat je da e se krompir posle tako dugog varenja jako ras-
kuvati. Izgnjeiti ga, da se od njega dobije teno pire i ostaviti
da se ohladi preko noi. Pre nego to izgnjeite krompir treba
ga malo posoliti.
Tokom noi iz gustog pirea iscedie se tenost, priblino
oko 3 litra. Ujutro paljivo izliti odstojalu vodu u prethodno
pripremljene tegle od tri litra i zatvoriti ih polietilenskim po-
klopcem. Za rastvaranje kamena u ui potrebna je ta voda, a
pire se moe baciti.
Krompirova voda moe se uvati u friideru.
Nain'primene: pre upotrebe krompirovu vodu malo pod-
grejati. Uzimati po 2 supene kaike 3 puta dnevno na 30-40
minuta pre jela tokom 40 dana. Ukoliko je koliina vode ne-
dovoljna - skuvati jo krompira. Ukoliko prokisne - ne pijte,
pripremite novi odvar.
Krompirova voda ne samo da drobi i izbacuje kamenje i pe-
sak iz une kese, ve i leci jetru i pomae kod vodene bolesti.
Primer. J edna ena je operisana i odstranili su joj unu ke-
su. Zbog naivnosti ona je mislila da vie nee imati problema
sa unim kamenjem. Dve godine posle operacije kod nje su
se ponovo pojavili bolovi posle uzimanja hleba sa maslacem,
keksa, kolaa i okolade. Lekari su joj objasnili da se kamenje
moe stvarati u unim kanalima jetre.
159
Ona je odluila da primeni navedeni metod ienja jetre
pomou krompirove vode. Uradila je sve kako je navedeno...
i kao da sam se ponovo rodila - tako dobro sam se oseala".
estproverettih naina izbacivanja kamenja iz ui
Mnoge ljude mui kamenje u mokranoj beici i unoj
kesi i interesuje ih, kako mogu da se oslobode od njega bez
hirurke intervencije. Naveu nekoliko preporuka na tu temu.
Ostaje vam da odaberete koja je najprihvatljivija za vas.
Pv Doktor N. Yoker preporuuje sledei metod. Sa nekoliko
proiavajuih klistira oistiti eludano-crevni trakt. Po-
sle toga pristupiti terapiji sa sokovima.
Za vreme terapije sa sokovima svakoga dana piti po de-
set-dvanaest aa vrue vode. U svaku au iscediti sok od j ed-
nog limuna. Osi m toga, poeljno je svakoga dana piti po litar
i po smese sokova od argarepe, cvekle i krastavaca (u j ednom
obroku popiti 480 grama soka - 300 grama soka od argarepe
i po 90 grama soka od cvekle i krastavaca).
Drugog i treeg dana terapije sa sokom javie se grevi
koji traju 10-15 minuta. Krajem nedelje moe doi do krize
ienja. Mogu se javiti jala bolovi, koji ukazuju na prolazak
kamenja kroz mokrane i une kanale. Posle toga prestaju svi
bolovi i rastvoreno mokrano kamenje izlazi sa mokraom u vi-
du sitnog peska. uno kamenje izbacuje se sa ekskrementom
kroz anus.
P*> Gladovati 24 sata. Gladovanje podrazumeva da se po po-
trebi samo pije voda. Posle 24 sata gladovanja treba uraditi
klistir za ienje. Nakon jednog sata posle klistiranja po-
piti jednu au maslinovog ulja i au kiselog soka (na pri -
mer, sok od mahovice, sok od limuna, grejpfruta itd.). Piti
treba j edno za drugim (ulje, pa sok). Ukoliko vam se pojavi
munina, treba da leite i sisate limun. Ne preporuuje se
piti vodu. U sluaju jake edi moe se popiti gutljaj slane
vode, ali je bolje savladati ed i uopte ne piti vodu.
Nakon petnaest minuta posle uzimanja maslinovog ulja sa
kiselim sokom treba popiti au i po nekog purgativa. Posle 15
minuta (ili kada zaelite) nakon toga moete piti vodu.
Ukoliko vas protera, tada pogledajte da li su izali kamen-
ii. Oni su boje smaragda ili prljavo-braon.
Poeljno je produiti sa gladovanjem i uzimanjem ulja sa
kiselim sokom i purgativa sve dotle, dok iz jetre ne izae svo
kamenje. Nisu retki sluajevi, kada je za rastvaranje svog kame-
nja potrebno primenjivati terapiju pet, est, a ponekad ak i
sedam dana.
Kao i u prvom sluaju, pri izlasku kamenja mogu se javiti
jaki bolovi - trpite.
Pre poetka izbacivanja unog kamenja treba uraditi rent
genski snimak, da bi znali koje je veliine kamenje, koliko gaje
i gde se nalazi. Kada se izbaci kamenje nije suvino da se pono-
vi rentgenski snimak da bi se uverili da vie nema kamenja.
Pv Neki narodni lekari smatraju, da se kamenje u ui moe
rastvoriti duim i redovnim pijenjem soka od cvekle. Pri
tome se uno kamenje rastvara postepeno i bezbolno.
Ph> Uzeti nekoliko glavica cvekle (teine od 800 do 1000 gra-
ma), dobro ih oprati i oistiti, staviti u lonac (erpu) od pet
litara i preliti sa tri litra protijeve vode. Posudu zatvoriti i do-
vesti do kljuanja, a zatim dugo kuvati na blagoj vatri, tako
da voda kipi. Za to je obino potrebno 5-6 sati. Rezultat je
da se dobija gust sirup, a cvekla postaje bela. Odvar izliti, a
cveklu izrendati i iscediti kroz gazu u drugu posudu. Zatim
oba odvara sjediniti. Dobiete oko litar i neto vie sirupa.
Nain upotrebe: piti po tri etvrtine ae sirupa nekoliko
puta dnevno. Pre upotrebe sirup podgrejati. Moe se piti 30
minuta pre jela i u pauzama izmeu obroka - nakon 1-2 sata
posle jela.
Poznavaoci tvrde, da se kamenje u unoj kesi dosta brzo
rastvara, ak i veliko kamenje, i bezbolno izbacuje. Ukoliko je
kamenje krupno, treba se leiti najmanje mesec dana.
160 161
Odvar je najbolje uvati u friideru.
Pv Samleti u maini za meso au semena od konoplje, po-
meati sa tri ae sveeg, nepasterizovanog mleka i kuvati
dok ne ostane jedna aa. Dobijeni odvar procediti dok je
jo topao i piti ga natate pet dana po j ednu au dnevno.
Posle deset dana pauze ponoviti.
Za to vreme ne preporuuje se uzimati nita ljuto.
Za vreme prolaska unog kamenja kroz une kanale mo-
gui su bolovi, ali ih treba trpeti.
Posle godinu dana ponoviti kuru leenja i, kako tvrde mno-
gi narodni lekari, neizbeno ete se izleiti.
Pv Uzimati maslinovo ulje na pola sata pre jela. Poeti od po-
lovine kafene kaiice i doi do kafene oljice, poveavaju-
i dozu postepeno.
ienje maslinovim uljem traje od dve do tri nedelje. Pre-
ma narodnim lekarima, pri tom ienju smanjuje se luenje e-
ludanog soka, to je zatita od ira na elucu. Ti m metodom
izbacuje se kamenje iz une kese bez operacije.
Postoji niz drugih varijanti izbacivanja unog kamenja,
ali su opisani naini sasvim dovoljni da bi se samostalno mogli
osloboditi od njega. Odaberite za sebe najpovoljniji nain i pri-
menjujte ga.
GAJ MOR I T I S ( MAK S I L AR NI S I NUS I TI S )
Svaka prehl ada stvara bujicu sluzi, koja izlazi kroz gaj -
morove (maksi l arne) i eone sinuse. Sl uz povremeno izla-
zi, ali pri kraju oboljenja ostaje njen sloj, koji se, kao pi h-
tije, postepeno pretvara u kserogel tvrdu koricu. Takvi h
korica" u oveku se stvara veoma mnogo. Rezul tat je da se
te upljine popunjavaju vrstom masom, na kojoj se odl i -
no razmnoavaj u patogeni mi kroorgani zmi (biljne elije).
162
Naravno, to se nepovoljno odraava na lino oseanje: gla-
vobolja, pogoranje vida, sluha, ula mirisa, slabi pamenje, na-
ruava se normalan rad mozga, ovek postaje psihiki neurav-
noteen. Pri emu se to ponekad odvija tako skriveno, da ovek
i ne sumnja da mu se u glavi nalazi 1-2 ae gnoja.
Da bi se oistili maksilarni i eoni sinusi od presovene
sluzi-pihtija u njima treba redom sprovesti sve etape ienja:
pretvoriti stvrdnutu sluz u tenu i izbaciti tenu sluz iz maksi-
larnih sinusa.
Razreilivanje sluzi. Smekavanje - zagrejati glavu na bilo
koji nain i to vie puta dnevno. To je najbolje uraditi sa ku-
nim naparavanjem i vodenim kupkama za glavu. Terapija traje
5 minuta,a zatim treba glavu politi prohladnom vodom. Poelj-
no je uraditi seriju takvih zagrevanja (3-5 puta), sa prohladnim
polivanjima.
Radi uspenog razredivanja sluzi u vodu se mogu dodati
razne materije i biljke.
Hf Pare mentola imaju sposobnost da razreuju presovanu
sluz, ine je tenom i izbacuju. Radi toga je potrebno men-
tol u zrnu rastvoriti u loncu sa kljualom vodom. Pokriti
se preko glave i nad loncem udisati pare mentola.Terapija
traje sve dotle, dok se iz lonca isparava.
Nekoliko takvih terapija pomae da se razredi sluz.
Pv Krompir u ljusci. Skuvati krompir sa ljuskom i izliti vodu
u drugu posudu. Pokriti se preko glave i udisati paru iz te
posude.
Ph> Propolis, ekstrakt sa alkoholom. Skuvati vodu u loncu i u
nju naliti pola kafene kaiice ekstrakta propolisa. Umota-
ti se i disati iznad lonca.
P*> Di skodeboni ta(preni ka 110 milimetara i debljine 10 mi -
limetara) izbrusiti sa jedne strane. On se primenjuje zbog
toga, to se usled trenja po koi stvara elektrini naboj, koji
odbija estice sluzi jednu od druge i time razreduje sluz.
163
Disk od ebonita se koristi na sledei nain: izbruenom
stranom gladiti lice (elo, obrve, podbradak) u smeru kretanja
kazaljke na asovniku. J edan krug po licu napraviti za jednu
sekundu. Seansa traje 10-15 minuta. Raditi dva puta dnevno
- ujutro i navee.
Primenjuje se kod maksilarnog i frontalnog (eonog) sinu-
sitisa, glavobolje i zubobolje. Kod zubobolje gladiti bolno me-
sto i izvesno vreme (3-5 minuta) drati disk na tom mestu.
Hf Crna rotkva, zahvaljujui svojim prodiruim, razreduju-
im, drobeim i ezinfekcionim svojstvima moe ispoljiti
jak lekoviti efekat kod maksilarnog sinusitisa. U maksilar-
nim sinusima nagomilava se sluz, a crna rotkva podstie
njeno izbacivanje.
U tu svrhu treba uzeti jednu osrednju crnu rotkvu, dobro je
oprati i samleti u maini za meso. Dobijenu melasu staviti na no-
sne (maksilarne) ih eone sinuse. Odozgo umotati pekirom.
Posle izvesnog vremena poee dejstvo rotkve, koje e se ose-
ati kao jako peenje. To ukazuje na to, da su isparljive materije
iz rotkve poele da deluju - zagrevaju, razreduju i dezinfekuju.
Terapija traje 10-15 minuta. U krajnjem sluaju, treba se
strpiti dotle, dok se ne pojavi potrebno dejstvo. Kod dece sa
nenom koom terapija se moe skratiti.
Obi no je dovoljno 2-5 takvih terapija (jedna dnevno), da
bi se oslobodili gnoja u maksilarnim sinusima.
U dane primene crne rotkve savetujem vam da ujutro i
uvee ispirate nos vlastitim urinom i ukapavate ga po 5 kapi u
nos. To podstie bolje izbacivanje sluzi i gnoja.
Urin se moe zameniti toplom zasoljenom vodom.
Izbacivanje sluzi. Poto je pihtijasta sluz iz tvrdog stanja
prevedena u teno stanje (ak delimino), nju treba odstraniti
kroz sitastu kost, koja se nalazi u gornjem delu nosnog kanala
i odvaja nosnu upljinu od mozga.
Radi toga nosnu duplju treba ispirati takvom tenou, ko-
ja bi na raun osmoze upijala gnoj i sluz, a i sama lako prolazila
164
kroz sitastu kost i rastvarala kserogel. Najbolji i najdostupniji
je topli vlastiti urin. Moe se zameniti morskom vodom ili jed-
nostavno slanim rastvorom.
Terapija ispiranja je sledea: zatvoriti j ednu nozdrvu,a dru-
gom umrkavati tenost u nosnu upljinu i pljuvati kroz usta.
To isto uraditi sa drugom nozdrvom.
Navedene terapije primenjivati do potpunog ienja i nor-
malizovanja oseaja vida, sluha i mirisa.
Ukoliko iz ishrane iskljuite produkte koji stvaraju sluz
(mlene,sa branom i mastima) proces ienja se ubrzava. Gla-
dovanje jo vie podstie proces ienja.
ienje eonih i maksilarnih sinusa pomou zvuka
eoni i maksilarni sinusi iste se i isputanjem razliitih
zvukova, koji izazivaju vibracije. Sline vibracije najbolje istre-
saju" sluz, ugruke i stimuliu ishranu tkiva.
Na primer, udahnete i ispustite zvuk: ,,En-N-N-N".Tako ura-
dite 5-6 puta. Dalje ispustite zvuk ,,Em-M-M-M" isto toliko puta.
Posle takve vebe sa vibracijama isprati nosnu upljinu sa
urinom ih zasoljenom vodom. Moe se ispirati sa toplom vo-
dom u koju dodati rastvor Lugola (2-3 kapi na 200 grama vode).
HE RP E S
To je oboljenje koe i sluzokoa, izazvano virusom herpe-
sa i karakterie se pojavom malih mehuria na obolelim delovi-
ma koe ili sluzokoe. J edna vrsta herpesa iroko je rasprostra-
njena i javlja se u vidu sitnih mehuria na usnama ili oko njih.
Drugu vrstu izaziva genitalni herpes i ispoljava se u vidu ospi
na polnim organima, koje izazivaju svrab. Obe vrste herpesa
mogu izazvati i genitalni i prosti herpes u zavisnosti od mesta
prodiranja infekcije.
165
Infekcija herpesa moe se prenositi raznim putevima:
vazuno-kapljinim - pri kihanju, poljupcima, za vreme in-
timnih odnosa i pri drugim tesnim kontaktima, na primer, u
banji.
Virusi herpesa mogu napadati i konjuktivu oiju. Difuzni
herpes, ili difuzni liaj izaziva virus malih boginja (rubeole) i
moe prouzrokovati oboljenje od malih boginja (rubeole). Poja-
va difuznog herpesa uslovljena je time, to on, postojei u orga-
nizmu u prikrivenom stanju, pri oslabljenom imunitetu dobija
mogunost da se ispolji.
Coveanstvo je od davnina upoznato sa oboljenjima, koja
izaziva virus herpesa. Ta oboljenja su izuavali i leili drevni
lekari, poev od Hipokrata. U 17. veku herpes su, u ast Luja
XI V koji je bolovao od groznice, nazvali boleu francuskog
kralja". Meuti m, naunici su veu panju poeli poklanjati
herpesu tek posle pojave SI DE. Ispostavilo se da svi oboleli
od imunodeficita obavezno imaju herpes - zato su ga i nazvali
roenim bratom side. Ustanovilo se, da herpes ukazuje na obo-
ljenje imunog sistema.
^-Upozorenje! Ukoliko ste imali herpes, to je siguran si mp-
tom slabosti vaeg imunog sistema.
Virus herpesa razmnoava se u nosnoj upljini, gde je to-
plo i ima obilje sluzi (kao rezultat nepravilne ishrane), zatim
putem limfe dospeva u krv, raznosi se po organizmu i pronalazi
nedostupno utoite u voritima perifernog nervnog sistema
kimene modine. Odatle on poinje da vri svoje izlete" i da
potajno naruava organizam, kolonizujui ga sporo, ali sigurno.
Taj ruilaki rad moe se godinama ne ispoljavati na telu, ali u
starijem uzrastu, kada nedostaje snage, o svom postojanju her-
pes signalizira mnogobrojnim oboljenjima.
Koji faktori mogu probuditi" virus herpesa
Virus herpesa moe aktivirati sve, to slabi zatitne sile
organizma: emocionalni stres, preivljavanje, potitenost, tuga.
1 herpes se, koga nita ne zadrava, odjednom ispoljava osipa-
njem mehuria na ustima ili drugim mestima. Suvina ishrana,
suvino hlaenje,dugotrajna infekcija,hronino oboljenje,upo-
treba narkotika i alkohola, leenje antibioticima i loa unutra-
nja (zagaen organizam) i spoljanja ekoloka situacija, tako-
de, podstiu aktiviranje virusa hepatitisa.
Primeri tetnog uticaja virusa hepatitisa na oveji organizam
Virus prve vrste (tipu). Virus hepatitisa ima vie oblika,
ona se ispoljava kroz razne simptome i oboljenja i napada sva-
ki oveji organ. Do sada naunici su otkrili osam tipova virusa
hepatitisa.
Ukoliko se na usnama, koi lica, sluzokoi nosa ili usta
pojave mehurii - to je prvi simptom da se u vaem organizmu
nalazi virus hepatitisa. U teim sluajevima herpes prve vrste
moe da napadne oi, pa ak i mozak. Ispostavlja se, da je oko
10% svih oboljenja mozga izazvano virusom herpesa, a od me-
ningoencefalitisa umire do 80 posto bolesnika! Eto ta znai i
bezazlena bolest na usnama ili pod nosom.
Virus druge vrste. To je genitalni herpes. On pretvara o-
veji ivot u pakao. Bolne ospe na polnim organima, stranjici,
unutranjoj povrini butina (izmeu nogu), na stopalima uzrok
su ne samo razvoda izmeu suprunika, ve i mnogih samou-
bistava.
U vezi s tim postavlja se pitanje o istoi intimnih odno-
sa. Utvreno je, daj e oko 97 od 100 sluajeva inficiranja geni-
talnim virusom herpesa rezultat polnog akta. Ali ostaju jo 3
Slika 13. - Herpes: a - na usnama; b - na koi; c - na polnim organima.
167
166
procenta, kada se ovek moe inficirati boravkom u banji (sa-
uni, kupatilu, kadi itd.), od ivotinja i usled stresa. Pored toga,
suprug ili supruga mogli su se zaraziti jo pre braka. Herpes se
nalazio u njima u stanju mirovanja.
Genitalni herpes moe izazvati upalna oboljenja polnih
organa, pogorati stanje drugih oboljenja, izazvati hlamiditis,
gardnelitis, endometritis, rak grla materice kod ena, rak pol-
nog organa kod mukaraca.
Posebno je podmukao herpes kod ena. Kod njih se ni iz-
daleka ne pojavljuju uvek karakteristine ospe i jaki bolovi. Re-
zultat je da se ene godinama lece od neplodnosti ili raaju bo-
lesnu decu i ne sumnjajui daje svemu tome kriv virus herpesa.
Virus tree vrste. Male boginje i liaj spadaju u treu vrstu
(tip) herpesa. One se rede susreu, ali takode nisu nita manje
opasne. Kod dece virus izaziva male boginje (rubeolu), a kod od-
raslih - difuzni liaj: ospe na bonim povrinama stomaka, na
grudnom kou i bolove, koji se mogu uporediti samo sa onkolo-
kim bolovima. Neki specijalisti smatraju, da ljudi koji su u detinj-
stvu preleali male boginje, ne mogu obole ti od difuznog liaj a.
Kod nekih ljudi posle preleanih malih boginja, virus napa-
da lene i cerebralne ganglije. Kasnije, kada se pojave povoljni
uslovi, virus prelazi u senzorni nerv, napadajui jedan ili neko-
liko konih dermatoma (na koi se pojavljuju karakteristini
pojasevi-pruge). Bolest moe zahvatiti polovinu lica ili j edno
oko (oftamoloki difuzni liaj). Oboljenje moe prei u hroni-
ni oblik, posebno kod starijih ljudi.
etvrta vrsta herpesa izaziva infektivnu mononuldeozu kod
deaka i devojica starih od 12 do 18 godina. To je infektivno
oboljenje, koje podsea na anginu i napada vratne, preponske
(slabinske) limfne vorove, kao i hmfne vorove ispod pazuha.
Kod tinejdera
14
iznenada se podie telesna temperatura do
39-40 stepeni i zadrava se dve-tri nedelje, a limfni vorovi
se uveavaju. Ponekad bolest napada jetru i uzrokuje hepatitis.
Ponekad se uveava i slezina.
14
Mladia i devojaka uzrasta od 10 do 19 godina. - Primedba
prevodioca.
Virus pete vrste- citomegalovirus. On najee napada mu-
karce, izazivajui simptome koji podseaju na laku prehladu.
Moe biti uzrok stalnih pobaaja kod ena, uroenih defekata
kod beba, roenih od majke u iji je organizam virus dospeo
za vreme trudnoe.
Virus este vrste. Neki naunici smatraju, da sindrom hro-
ninog umora, koga su nazvali kugom XXI veka, izaziva jedan
od tipova virusa herpesa. Visoka telesna temperatura i jaka sla-
bost, koji traju mesecima, depresija i apatija - rezultat su her-
pesa estog tipa.
Kao to smo ranije naveli, postoji vie tipova virusa her-
pesa i on se moe ispoljavati kao stomatitis, angina, vaginitis,
gastritis, pielonefritis, neuralgija itd.
Leenje herpesa
Naunici, koji su detaljno istraivali virus hepatitisa, tvrde,
da se od njega ne moe potpuno izleiti. On se nalazi praktino
svuda: u krvi, mokrai, spermi, pljuvaki itd. Virus herpesa se
ak nalazi i u suzama! Osim toga, mnogi lekari su ubedeni da
su, ak svima poznata oboljenja: rak, pielonefritis, nefritis, reu-
matoini artritis, dijabetes, miokarditis i mnoga druga oboljenja
- takode rezultat dejstva virusa, od kojih je jedan virus herpesa.
Prema tome, medicina kae, da se moe osloboditi ospi,
ublaiti bolest, poveati imunitet, ah se ne moe potpuno izleiti.
Uzeti dve kafene kaiice cvetova medunike (Filipendula
u/maria, F. hexepeterala) i j ednu kafenu kaiicu cvetova
nevena, sipati ih u litarsku teglu i preliti sa pola litra votke
(rakije).Teglu zatvoriti polietilenskim poklopcem i ostavi-
ti da odstoji mesec dana na tamnom mestu uz povremeno
mukanje, a zatim procediti.
Kod ospi herpesa na usnama - na bolno mesto stavljati
vatu natopljenu u ekstraktu i drati 15-20 minuta 2-3 puta
dnevno. Ukoliko je herpes uzeo maha, dopunski piti ekstrakt
- kafenu kaiku ekstrakta na 100 grama kljuale vode 3 puta
dnevno. Ekstrakt odlino pomae i kod gripa (u istoj dozi).
169
168
Kod difuznog herpesa natopiti pamunu tkaninu u ekstrak-
tu i stavljati na mesta sa ospama i piti po jednu supenu kaiku
ekstrakta razblaenog u 200 grama vode 3-4 puta dnevno.
Uoeno j e, ukoliko se leenje pone na vreme, difuzni her-
pes se moe izleiti za nedelju dana.
Kako moete pomoi sebi u borbi protiv tog oboljenja?
H Izbegavati sumnjive polne odnose.
Hf Pre no to zanete i rodite dete, treba da se uverite da ne-
mate virus herpesa.
H Ne pravite kult od jela. Urani te se pravilno.
Hf lskorenite glupe navike i sklonosti, koje slabe organizam.
Hf Redovno istite organizam.
elienje organizma.
H Fiziko optereenje organizma.
ovek, koji ima herpes, moe i mora da koristi razne pri-
rodne materije, koje ubijaju viruse i mikrobe. S tim ciljem ve-
oma uspeno mogu se primenjivati jaki fitoncidi, kerozin, eks-
trakt od duvana, mrazovnjak i vlastita mokraa. Sva ta sredstva
u jednoj ili drugoj meri deluju na virus herpesa, koji se nastanio
duboko u ovejem organizmu. Predstoji duga i sloena borba.
Brzi uspeh u otklanjaju simptoma - nije nita vie od iluzije
uspeha. Herpes se uvukao unutra i pritajio se. Tu je potreban
dugotrajan i uporan rad. Veliku ulogu imaju doziranje i rokovi
leenja. Na primer, kerozin treba piti u estonedeljnim kurama
tokom pola godine. Dobar je i ekstrakt od davana. On deluje na
sve mikroparazite. Da se organizam dobro oisti od raznih in-
fekcija omoguava i mrazovnjak. Njega treba uzimati j ednom
dnevno - uvee pred spavanje (kaiicu od senfa sa kafenom
kaikom meda). Ukoliko se ospe herpesa u akutnom stadiju-
mu mau starim urinom, one brzo prolaze. Ali ipak unutranji
posao" obavljaju mrazovnjak, kerozin, ekstrakt od nikotina i
redovno gladovanje u dane ekadai po 24-48 sati. Bez toga se
ne moe postii ozbiljniji uspeh.
170
Naveu nekoliko primera uspenog samoleenja herpesa
pomou urina.
Uesnik sam Otadbinskog rata
1
'' i bolujem od mnogih
oboljenja. Primenjujui urin oslobodio sam se herpesa. Tu bo-
lest leio sam kod dermatologa. Leenje je bilo dugotrajno, a
rezultati slabi. Poeo sam da utrljavam mokrau (trebalo bi pro-
bati ukuvanu i uporediti rezultate), svrab je odmah prestao i
bolest je brzo prola. Herpes je bio na stranjici".
Krajem prole godine obolela sam od difuznog liaja.
Posle nedelju dana leenja lekovima nije bilo nikakvog pobolj-
anja. Poela sam da gladujem i pijem mokrau. Poto mi je
mokraa imala gorko-slan ukus, prestala sam da je pijem. (To
ukazuje na veoma zagaen organizam. Gladovanje je izazvalo
izbacivanje neistoa, soli sa urinom, pa otuda i takav ukus. Ta-
kav urin treba piti, ali ne vie od 3-5 gutljaja. U tom sluaju
on e delovati kao homeopatsko sredstvo na koren bolesti.) To-
kom bolovanja nekoliko puta dnevno mazala sam mokraom
bubuljice i to je znatno ublailo bolove. Dejstvo mokrae na
ublaavanju bolova bilo je snanije, nego ekstrakt od trava, ko-
jeg su mi pripremili fitoterapeuti. Gladovala sam na urinu ne-
delju dana. Krajem meseca bubuljice su se izgubile bez lekova".
Kada sam imala 16 godina imala sam mnogo problema
sa koom i linim oseanjem. Koa: bubuljice, miteseri, sebo-
rea, alergija na svu kozmetiku. Lekar mi je savetovao da se od-
reknem kozmetike. Zbog alergije pojavio mi se svrab na licu,
dermatitis, ekcem (krasta oko usta). Oslobodila sam se ekcema
i alergije za nekoliko dana (5-7). Uvee pred spavanje masira-
la sam lice mrtvim" urinom (odstajao 2 nedelje). U poetku
sam osetila jako tipkanje, oi su mi suzile sve dok se urin nije
potpuno upio u kou. Tako sam, bez sapiranja koe, i spavala.
Ujutro sam trljala lice razblaenim ajem. Posle nekoliko da-
na krasta je otpala. Koa oko usana poprimila je roze boju i
bila je potpuno ista! Prestao je svrab na licu, na trepavicama,
obrvama i nestale su bubuljice! Posle toga redovno sam uve-
e trljala lice veoma starom, a posle nekoliko minuta svezom
^Drugi svetski rat. - Primcdba prevodioca.
171
mokraom. Bubuljice se vie nisu pojavljivale. Ujutro sam lice
prala sapunom i mazala kremom. Posle izvesnog vremena mo-
gla sam da koristim kozmetiku i nije bilo nikakve alergije! Svi
su bili zadivljeni istoom mog lica.
Ranije sam svake zime patila od angine (esto sa obe stra-
ne). Kada sam poela da pijem urin, prestala sam da bolujem".
Kerka mi j e obolela od sklerodermije. Lekari su mi rekli
da je bolest neizleiva ili se teko leci. Na venerinom breuljku
i jednoj nozi u donjem delu golenice pojavile su se bele mrlje
i poele da se ire.
Otputovale smo u Moskvu i tamo su postavili dijagno-
zu: glavna - sklerodermija, akutni oblik. Sklerodermija spolja-
njih polnih organa. Propratna oboljenja: hipoplazija materice
i jajnika. Subtrofini rinitis, disfunkcija guterae. Eto takav
buket oboljenja, iako se ona dobro oseala. J edino, to ju je
uznemiravalo je bela pega na golenici. Ona se stvrdnula, atrofi-
rala, stalno je bila naprsnuta, a posle biopsije koe na toj pegi
(mrlji) poele su se pojavljivati trofine gnojne rane (irevi).
Posle drugog leenja u Moskvi otvorio se ir veliine koko-
ijeg jajeta, te veliine je bila i pega na nozi. Odleala je mesec
dana u bolnici. Naravno, uzimala je hemijske preparate. Dolo
se i do primene hormonalnih sredstava, a rezultati nikakvi.
Izvela sam kerku iz bolnice sa takvom gnojnom ranom
(irom), iz koje je curio gnoj. Odrekli smo se svih lekova i po-
eli svakoga dana piti mokrau po nekoliko puta. Na gnojnu
ranu stavljali smo obloge sa svezom mokraom. Tako smo ra-
dile tri meseca.
Posle mesec dana rana je zarasla. Na venerinom breuljku
splasnula je bela pega (mrlja). Koa je poprimila roze boju. Sve
analize su joj dobre".
I mam 64 godine i ve deset godina bolujem. I mam pso-
rijazu: glava mi je bela, ui, ruke ispod laktova, slabine, a noge
ispod kolena prekrivene su krokodilskom koom. Leti me je
stid da hodam po gradu. Za vreme leenja koristio sam vie od
10 vrsta hormonalnih masti. Lekar mi je rekao, da u tu bolest
172
odneti sa sobom u grob. Osi m toga, bolujem i od niza drugih
oboljenja. (Uzrok - zagaenost organizma.)
Nekoliko puta sam proitao Vae knjige i poeo da se pri-
dravam preporuka. Gladovao sam dva puta po 7 dana i dva
puta po 14 dana. Za vreme gladovanja pio sam urin i prokljua-
lu vodu sa medom i svakoga dana klistirao sam se sa ukuvanim
urinom do 1/4 prvobitne zapremine.
Za to vreme ispod kose i dlaka ostala su samo pojedi-
nana arita, ui i ruke su se oistile, na leima i nogama
su ostala samo arita, ali manjih razmera. Iz desne nozdrve
izbacio sam mnogo gnojnih krastica, koje sam izbacivao e-
stim izduvavanjem desne nozdrve. Boe moj, gde se moglo
smestiti toliko ubre! Za samo 10 dana u decembru nakupio
sam pola aice od 100 grama gnojnih krastica. Da sam saku-
pljao sve od poetka, sigurno bi ih nakupio jedan kilogram".
Pomoglo mi j e kompleksno leenje (urinoterapija,glado-
vanje, ishrana, elienje organizma i drugo), ali se herpes po-
vremeno pojavljivao. Mnogo mi j e pomogao kerozin. Ekstrakt
od nikotina poeo je da neutralise herpes iznutra. Ako su me
ranije herpes i stomatitis poseivali j ednom u dva-tri meseca,
a pre toga - svaki mesec, sada sam potpuno zaboravio na njih.
Nameravam da sprovedeni godinju kuru uzimanja kavkaskog
mrazovnjaka".
MU C A N J E
Ukoliko mucate (zamuckujete), probajte da uradite slede-
u vebu.
Uzmite neki tekst i ponite da ga itate naglas prema
sledeem metodu: ravnomemi udisaj, mala zadrka disanja,
ravnomerni izdisaj. Sutina metoda je u tome, to poinjete
govoriti tek kada ponete izdisati, govorite samo pri izdisaju,
sa smekom na usnama, ne urei i ne napreui se. Ci m oseti-
te da ste izdahnuli skoro sav vazduh, uutite, napravite krau
173
'zadrku disanja, zatim - udisaj, i ponovo poinjete govoriti tek
sa poetkom sledeeg izdisaja, isto tako ne tirei, slobodno,
radosno i sa blagim smeskom na usnama, sa oseajem ubede-
nosti i smirenosti.
Da bi postigli potpun uspeh u obnavljanju normalnog go-
vora treba vetaki da izazivate oseaj dobrote prema ljudima,
ukoliko se on ne javlja sam po sebi, dok vam to ne prede u
naviku; trudite se da uvek budete u takvom stanju. Govorite
uvek sa osmehom.
Taj metod sam sama koristila i izleila sam svoju kerku.
Bolesnika treba izolovati od svih na oko mesec dana. Sto je
mogue manje sa njim razgovarati. Osim jednog oveka, sa
njim niko ne srne biti. Odrastao ovek moe biti sam. Uvee
piti ajeve sa travama koje smiruju (koren od odoljena - Valeri-
ana officinalis, srdaica - Leonoras cariaca, matinjak - Melissa
officinalis, nana - Mentha piperita i druge) i, naravno, nema pu-
enja, ni alkohola, nieg to uzbuuje (ostali ajevi, kafa, okola-
da itd.). Glavno je - strpljenje. Navedeni vremenski period od
mesec dana dovoljan je da proe mucanje".
K R V - L E E N J E I I ZLEENJE
Kako poveati hemoglobin u krvi
Narodna medicina predlae vie recepata za poveanje he-
moglobina u krvi.
Pomou sokovnika pripremite sok od argarepe, cvekle i
rotkve. Pomeajte ih u istim koliinama i sipajte u flau.
Flau uvajte na prohladnom i tamnom mestu. Uzimajte
po jednu kaiku smese sokova pre jela. Pripremljene soko-
ve treba ispiti za nedelju dana, a zatim pripremiti svee.
Kura pijenja sokova traje 3 meseca.
174
Uzeti 400 grama nezasoljenog sala od svinjskih iznutrica i
est velikih antonovskih
16
jabuka (one imaju zelenu boju i
sadre mnogo gvozda). J abuke sitno izrezati i sipati u salo.
Dobro promeati, staviti u rernu i dinstati na slaboj vatri.
Uzeti 12 umanaca (u njima se sadri mnogo gvozda koje
se lako asimiluje) i j ednu au eera u kristalu i to mutiti sve
dok se ne dobije sneno bela masa. U tu masu sitno nastrugati
400 grama okolade (koristite okolade za kuvanje).
Kada se salo sa jabukama istopi, treba ga izvaditi iz rerne
i procediti kroz sito ili gazu. U njega dodati smesu od umana-
ca, eera i okolade i sve dobro promeati.
Dobiete smesu koju moete mazati na hleb i jesti. Prepo-
ruuje se uzimati smesu uz svako jelo i uz to piti toplo, skoro
vrue mleko.
Taj recept posebno dobro odgovara mravim ljudima, kod
kojih je prepobttden ivotni princip Vetra". Pored izleenja od
malokrvnosti, dobro goji i poboljava lino oseanje.
Pv Tri supene kaike trave kantariona, dve supene kaike l i -
stova kupine {Rubi/s caesius) i dve supene kaike koprive
dobro isitnite i promeajte, sipajte u termos i prelijte sa tri
ae kljuale protijeve vode. Ostavite da odstoji i uzimajte
po jednu au 3 puta dnevno u toplom stanju.
Pv ipak (plodovi). Uzeti pet supenih kaika isitnjenih pl o-
dova, preliti ih sa j edni m litrom protijeve vode, kuvati da
kljua 10 mi nuta, sipati u termos i ostaviti da odstoji u
termosu preko noi. Piti kao aj u bilo koje vreme dana.
Ekstrakt od ipka dobro isti sistem krvotoka i poboljava
razmenu materija u organizmu. Zahvaljujui prirodnom vita-
minu C i drugim bioloki aktivnim materijama, koje se sadre
u njemu, primenjuje se kod malokrvnosti, oboljenja bubrega i
mokrane beike, obolele jetre i kao opte sredstvo za jaanje
organizma.
16
Sorta jabuka. - Primedba prevodioca.
175
Sokovi od povra, koji obnavljaju krv
Za sintezu hemoglobina potrebno je prirodno gvode,
zbog ega treba piti sok od cvekle u kome se, pored gvo-
zda, sadre soli kalijuma, kalcijuma, fosfora, vitimaini gru-
pe B, C i P, f ruktoza i glukoza. lMoe se piti po pola a
e sa supenom kaikom meda 2-3 puta dnevno pre jela.
Sok od rotkve sadri gvode, magnezijum, kalijum, kalci-
j um i mnoge vitamine. Od davnina preporuuje se kod ma-
lokrvnosti. Uzimati po j ednu supenu kaiku soka i meda 3
puta dnevno pre jela.
Sok od argarepe sadri najbogatiji kompleks bioloki ak-
tivnih materija: gvode, kobalt, bakar, kalcijum, jod, brom
i druge. Preporuuje se kod malokrvnosti, gastritisa, za re-
gulisanje razmene ugljenih hidrata itd. Pije se pre jela od
100 do 500 grama 1-3 puta dnevno.
Moete koristiti i smesu sokova. Na primer, 50 grama so-
ka od cvekle i 150-250 grama soka od argarepe. Takva
smesa je veoma prijatna. Dobro je kombinovati sok od cve-
kle sa sokom od jabuka.
Malokrvnost i nedostatak hemoglobina u krvi odlino od-
stranjuju sokovi od cvekle i jabuka. Pomeajte 20-30 gra-
ma soka od cvekle sa 150-200 grama soka od jabuka. Pijte
sok odmah po pripremanju 2-3 puta dnevno pre jela.
Sokove moete piti po kurama, stalno - kada zaelite. Po-
sebno ih je dobro piti u sezoni sazrevanja jagoda, voa i povra.
U to vreme su najkorisniji. Sve sokove pijte samo kao svee.
Beli luk je j edno od odlinih sredstava protiv malokrvno-
sti. Meuti m, ne mogu ga svi jesti. Takvim bolesnicima
preporuuje se ekstrakt od 300 grama belog luka. Oistiti
i oprati beli luk, preliti ga sa jednim litrom istog alkohola
i ostaviti da odstoji tri nedelje. Piti po 20 kapi ekstrakta
razblacnog u pola ae mleka 3 puta dnevno.
P%> Kod malokrvnosti moe se koristiti pelen. Uzmite teglu od
3 litra i napunite je sveim pelenom ubranim u maju, a za-
tim prelijte pelen sa votkom (rakijom) ili razblaenim apo-
tekarskim alkoholom. Ostavite da odstoji dvadeset jedan
dan na suvom i tamnom mestu.Temperatura treba da bude
via od sobne. Uzimajte po j ednu kap ekstrakta na jedan
naprstak vode ujutro, j ednom dnevno, natate, tri nedelje.
Po potrebi, posle dve nedelje pauze, ponovite kuru leenja.
ienje krvi
Mere za ienje jetre ponimo sa trodnevnom terapijom
sokovima. Moe se produiti i do 5-7 dana. Koriste se svee
iscedeni sokovi od voa i povra crvene boje: sok od vinje, ma-
hovice, cvekle, groa, kupine, crvenog kupusa itd.
Sok crvene boje pije se zato, to,prvo, crvena boja stimuli-
e reprodukciju krvi, drugo, dolazi do zasienja organizma spek-
trom crvene boje, koju ne podnosi" veina patologije, posebno
rak. 1, tree, sokovi od povra i voa zasieni su bioloki aktiv-
nim materijama.
Obilje prirodne, aktivne vode, koja u organizam dospeva
sa sokovima, omoguava da se brzo izbacuje rastvorena ljaka
iz krvi.
Da bi pomogli organizmu da to bolje izbacuje toksine,
primenjujte Idistire.
Navedene mere za ienje krvi dobro iste i vae tene sre-
dine i limfu. Terapija ienja krvi moe se pojaati odlaskom
svakog drugog dana u saunu. Posle saune odmah popiti udarnu
dozu soka. Ukoliko vas posle toga protera, to znai da se jetra
uspeno isti.
Sredstvo protiv astme i skoro da je eliksir mladosti
U Ruskom narodnom priruniku za leenje P. Kurenova
opisano je sredstvo protiv astme i za podmladivanje krvi. To
177 176
sredstvo posebno pomae ljudima koji pate od gojaznosti, kao
i ljudima koji imaju mlitav, oronuo organizam". Sredstvo se
sastoji od 400 grama belog luka i soka iz 24 limuna.
Sredstvo se priprema na sledei nain: isitniti beli luk, si-
pati ga u teglu sa irokim grlom i preliti sa iscedenim sokom
od 24 limuna. Povezati teglu sa lakom, prozranom tkaninom
i ostaviti da odstoji 24-28 dana (jedan lunarni ciklus).
Sredstvo uzimati j ednom dnevno pre odlaska na spavanje:
jednu kafenu kaiicu smese razmutiti u pola ae vode i popi-
ti. Pre upotrebe teglu treba promukati.
Obi no posle 10-14 dana uzimanja tog sredstva ovek ose-
a priliv snage, obnavljanje organizma i dobro spava.
Transfuzija krvi i bolesti
S medicinske take gledita, transfuzija krvi od jednog o-
veka drugom potpuno je normalna pojava. Glavno je da odgo-
varaju rezus-faktor i krvna grupa. Ali to je samo deo istine.
Drugi deo istine poinje samo da se ispoljava, a o treem se
uopte nita ne zna.
U krvi svakog oveka ive najsitnija iva bia, koja mogu
biti tetna po zdravlje, pa ak i smrtonosna.Taj faktor se rani-
je nije uopte uzimao u obzir, ali su se pojavili ljudi oboleli od
SI DE i naunici su poeli da ga uzimaju u obzir. Meuti m,
osim virusa SI DE u krvi se nalazi masa drugih mikroparaz'ua,
koji se transfuzijom krvi raseljavaju: razliiti oblici gnojne in-
fekcije, gljivice i mnogo ega drugog. Dospevi u organizam
zdravog oveka, oni poinju postepeno, ali sigurno da se raz-
mnoavaju i posle godinu, tri, pet, pa i deset godina odrauju
svoj prljav posao.
Prema Bibliji, u krvi se nalazi iva dua. To ukazuje na to,
da je krv - na odreeni nain strukturirana materija. Tu ma-
teriju su stvorile i strukturirale spoljanje manifestacije ivota
drugog oveka. Pod pojmom spoljanje manifestacije ivota"
178
podrazumevaju se: osobenosti individualne konstitucije, osobe-
nosti uzrasta, karakter oveka, karmika informacija, pokvare-
nost'
7
(ukoliko postoji).
Kako krv jednog oveka sadejstvUje ne samo sa krvlju, ve
sa celim organizmom drugog oveka, kome je prelivaju:
Problemi poinju na nivou individualne konstitucije. Or-
ganizam treba da potroi deo svoje energije za prepravlja-
nje" njenih ranijih struktura u svoju.
Veliki znaaj ima starost krvi. Ukoliko je krv starija, treba
je pomlaiti do svog nivoa - ponovo gubitak energije.
Ukoliko je mlaa, obrnuto, ona pothranjuje - pozitivna
osobina. Upravo tu osobinu ranije su koristili za svoje pod-
mlaivanje ugledni i bogati ljudi.
Karakterne crte oveka (pozitivne i negativne) u izvesnoj
meri utiu na ponaanje oveka.
Sa karmom je stvar mnogo gora. Karma - to je informa-
cija koja se ne unitava pri njenom prenoenju u druge
informativno-energetske strukture, ve se ugrauje u njih.
j o vie, informacija sama po sebi nema snagu. Ona dobija
snagu samo pri spajanju sa energijom, upravlja njom. Na
taj nain, strana karmika informacija pri prelivanju krvi
ugrauje se u strukture spoljanjih manifestacija ivota i
poinje da izobliava zdrave energetske tokove organizma,
izazivajui pojavu jednih ili drugih karmikih oboljenja.
Ona moe uticati i na sudbinu, svojom reakcijom na odgo-
varajuu karmiku situaciju.Taj proces se odvija godinama
i zato se ne uoava.
J o gore je sa pokvarenou. Pokvarenost je informacija po-
sebne vrste, koja ima samo jedan zadatak - poremetiti rad
17
Pod ovim pojmom podrazumevaju se: zloba, sklonost kradi,
prevari i drugi postupci oveka, koji ga ine pokvarenim". - Primetlba
prevodioca.
179
organizma, da bi se on to bre unitio (raspao). Najefika-
sniji oblici pokvarenosti primenjuju se" na neke delove
ivog organizma. Na primer, nokti, kosa, odea i slino.
Naravno, pokvarenou je zaraena i krv.Transfuzijom po-
kvarene krvi unitava se organizam zdravog oveka i moe
se prenositi dalje - na njegove potomke.
Simptomi ulivanja krvi pokvarenog oveka su: saplitanja,
klecanja nogu, drhtavica itd.
S tim u vezi, u Sjedinjenim amerikim dravama (SAD) i
Zapadnoj Evropi smatra se sasvim normalnim kada zdrav
ovek sam sebi daje krv za nepredvidive sluajeve. To ni-
je samo bojazan od SI DE. Ljudi su intuitivno osetili da
postoji neka opasnost za njihovo zdravlje pri transfuziji
donatorske krvi.
I ponovo nam se namee pitanje, kako se sada leiti? Moj
odgovor je sledei: samo samostalan rad omoguava o-
veku da bude ne samo zdrava, ve i duhovno savrena
linost.
Ishrana i problemi sa krvnim sudovima
Da ne bi imali problema sa krvnim sudovima (da zidovi
ne bi postali lomljivi i da se u otvorima ne nagomilava holeste-
rin), u prvom redu treba promeniti ishranu.
oveji sistem krvotoka predstavlja, grubo reeno, teni
distributivni sistem. U zavisnosti od toga, kakvog je sastava
tenost koja tee kroz taj sistem, uoavaju se jedna ili druga
oteenja i iznoenost sistema. Na primer, agresivne materi-
je, rastvorene u tenosti, vie deluju na zidove kanala, lepljive
- podstiu zaguivanjc.
Ako se sada sa tog primera prede na sistem krvotoka,
ispostavlja se, da se mineralne materije koje su podvrgnu-
te termikoj obradi (na primer, kalciju m, koji se sadri u
prehrambenim produktima) taloe u vezivnom tkivu zidova
krvnih sudova i ine ih sve manje i manje elastinim. Leplji-
ve materije (krob, belanevine, masti) ine nau krv lepljivom
tenou, koja teko prolazi kroz kapilarni krvotok. Ukoliko
slinu hranu uzimate uvee, kada se temperatura tela sniava,
lepljivost krvi se znatno poveava, to izaziva poremeaj u kapi-
larnom krvotoku, u prvom redu, u udovima - rukama i nogama.
Ukoliko vam mrznu ruke ili noge - u pitanju je pokva-
renost krvnih sudova nepravilnom ishranom. Vreme je da se
pozabavite o svom zdravlju, inae e biti kasno.
T R OMB OF L E B I T I S
Tromboflebitis je upala zidova vena, koja je propraena
sekundarnom trombozom obolelog dela vene. Tom oboljenju
posebno su sklone trudnice. Zbog poveanog unutartrbunog
pritiska pogorava se oticanje krvi iz donjeg dela tela, nogu, i
zidovi vena ne mogu izdrati pritisak, poinju da se ire, bole i
javljaju se trombi.
%i Divlji (konjski, magarei) kesten (Aesculus bippocastanum)
moe pomoi u leenju tromboflebitisa, ak i teih oblika.
Za leenje se uzima utozelena ljuska ploda divljeg keste-
na. Da bi se ta ljuska skinula, suve plodove treba drati u
vodi 12 sati. Ljuska nabubri i moe se lako skinuti noem.
U emajlirani lonac (erpu) nalijte 200 grama hladne pro-
tijeve vode i u nju stavite dva grama ljuske od plodova divljeg
kestena (otprilike dva kestena srednje veliine), dovedite do
kljuanja i kuvajte 10 minuta na slaboj vatri. Skinite sa vatre i
ostavite da odstoji oko 6 sati.
Pijte na 30 minuta pre jela 3 puta dnevno po j ednu supenu
kaiku. Kura traje 12 dana.
Ukoliko se tromboflebitis ne povue, tada posle deseto-
dnevne pauze ponoviti kuru leenja.
181
180
Radi profilakse odvar se moe piti j ednom u tri meseca.
To je posebno korisno za starije ljude.
Ljudi, koji su primenjivali odvar od ljuske divljeg kestena,
kau, da bolovi prestaju prvih 12 sati. Posle 2-3 dana splanja-
va otok, a zatim potpuno nestaje.
P*> Kod tromboflebitisa pomae i gljiva muhomor (muhara).
Od nje se pravi ekstrakt sa votkom (rakijom).
Uzeti 3-4 muhomora sa crvenim eiriima i belim taka-
ma na njima (Amarita muscaria), isitniti ih i preliti sa pola litra
votke (rakije) ili alkohola. Ostaviti da odstoji na tamnom me-
stu tri dana i uvati u flai sa zatamnjenim staklom.
Uzimati 3 puta dnevno po jednu kafenu kaiicu ekstrakta
pre jela.
Poznavaoci tvrde, da je ekstrakt muhomora dovoljno piti
2-3 nedelje, da bi se izbavili od tromboflebitisa.
Radi profilakse tromboflebitisa preporuuje se piti eks-
trakt 2-3 dana u toku meseca.
NE K ONT R OL I S A NO MOK R E NJ E ( ENUREZA)
Simptomi slabosti mokrane beike
Da bi odredili da li patite od nekontrolisanog mokrenja (a
ukoliko patite, kom tipu pripada bolest), odgovorite na predlo-
ena pitanja sa da ili ne.
Stalno nekontrolisano mokrenje
* Da li imate tako izrazitu potrebu za pranjem mokrane
beike, da ak ne uspevate da doete do toaleta?
Kada ujete um vode koja tee ili kada popijete gutljaj
neke tenosti, oseate li potrebu da mokrite?
182
Da li kod vas interval izmeu dva mokrenja iznosi dva
sata?
Da li vam se deava da spontano mokrite, kada osetite j a-
ku potrebu za mokrenjem?
Da li vam se deava da nekontrolisano mokrite usled stresa?
Da li vam se lui mokraa kada kiete, kaljete ili se smejete?
Da li vam se lui mokraa kada ustajete sa stolice ili iz
kreveta?
Da li vam hodanje ili vebe izazivaju mokrenje?
Nekontrolisano mokrenje izazvanoprepunjenom be'sikom
Moete li potpuno isprazniti svoju mokranu beiku?
Da li vam se lue manje porcije mokrae tokom dana ili
noi?
Da li nou esto odlazite u toalet?
Da li esto oseate potrebu za mokrenjem i otkrivate da to
niste u stanju uraditi?
Kada ispustite samo mali mlaz mokrae, oseate li da vam
je mokrana beika ostala puna?
Da li vam se deava da izgubite mnogo vremena na mo-
krenje, a pri tom isputate samo slab, isprekidan mlaz mo-
krae?
Interpretacija odgovora
Ukoliko preovladavaju odgovori da, pozabavite se ie-
njem bubrega i mokrane beike, promenite ishranu i gladujte.
Leenje nekontrolisanog mokrenja
Supenu kaiku semena mirodije preliti sa aom kljuale vo-
de, ostaviti da odstoji 2-3 sata i popiti (piti jednom dnevno).
183
Slabo uoljiva kuna biljka muhogon (plcktrantus) isteru-
je iz sobe muhe i moljcc.Ta biljka moe se koristiti za lee-
nje nekontrolisanog mokrenja (enureze) kod dece svih uz-
rasta. U tu svrhu odgovara i svee i suvo lie muhogona.
Pregrt listova preliti kljualom protijevom vodom i kuvati
na slaboj vatri oko 40-45 minuta. Pripremljeni odvar sipati u
kadicu sa vodom, u kojoj se kupa dete pred spavanje.
Pre upotrebe uvek pripremati sve odvar.
^'Upozorenj e! Voda za kupanje ne srne biti toplija od 29-30
C.Trajanje kupke - od 20 do 30 minuta.
I mam 18 godina. U det'mjstvu sam patio od nekontrolisa-
nog mokrenja (nonog), to mi j e priinjavalo mnogo neprijat-
nosti. Neto sam u vezi s tim morao uraditi. Nikakvo leenje
mi nije pomoglo. Lekari su me ledili strujom (tipa zagrevanja),
babaj e bila pristalica vode itd. To je trajalo sve dotle, dok ini
u ruke nisu dospele novine Trud", u kojima se nalazio lanak
o tome, kakve uspehe su postizali ljudi pomou vlastite volje i
usredsredenosti na postizanje cilja. Kao deak od 12 godina (i
danas se udim) shvatio sam na koji nain se mogu izleiti.
Leei na krevetu u oputenom poloaju, zamiljao sam bu-
brege, mokrane kanale i mokranu beiku. Zamiljao sam kako
mi tenost puni mokranu beiku i kako se ona sve vie i vie
puni. Za to vreme sam pored uha drao pripremljen (navijen)
budilnik i u trenutku kada je mokrani mehur bio prepun, to
jest kada je trebalo da idem u toalet, ukljuivao sam budilnik i
odmah sam se budio". Zahvaljujui tom metodu izleio sam se".
Ruski narodni lekari su od pamtiveka kao sigurno sredstvo
protiv nekontrolisanog mokrenja smatrali smesu dve trave
- kantariona i kiice. Uzeti ih u jednakim koliinama, za-
kuvati i piti kao aj.
Kod estih potreba za mokrenjem preporuuje se iz ishrane
iskljuiti iuretine produkte (celer, lubenice, prezrelo groe i
parglu) sve dotle, dok se mokrenje potpuno ne normalizuje.
184
Originalno ienje bubrega
I mam 25 godina i srednje medicinsko obrazovanje.
Ranije sam imala strane glavobolje (napade migrene), pa
sam zbog toga rano poela da se bavim narodnom medicinom.
Glavobolja mi j e prola.
Mnogo sam eksperimentisala sa sobom. Na primer, istila
sam bubrege ovako: u urin sam dodavala jeiovo ulje. Bubrezi su
oiveli i proisali. Pre toga sam oseala kao da se, bukvalno, iz
njih izvlae krvni sudovi i ile, a umesto jetre - smeurani kamen
(sada mi se ini da se jetra obnovila i u njoj je veoma toplo)".
Prokomentarisau to originalno ienje. Pri leenju i i-
enju veoma je vano organu koji se isti ili leci dati aktivnu
komponentu. U tibetskom medicini materije, koje slue za to
bolju dostavu lekova na odreeno mesto, nazivali su konjima".
U datom sluaju konj"za ienje (i leenje) bubrega odabran
je veoma uspeno - to je mokraa. Nju proizvode bubrezi i ona
se zato, pri ponovnom unoenju, odmah ustremljava prema
njima, nosei aktivnu komponentu. Rezultat je da je terapija
ienja efikasna.
Redos/edterapije. Uzeti 50-70 grama svoje svee mokrae i
u nju kanuti 5 kapi jelovog ulja. Zati m 1-2 minuta snano mu-
kati da se sve dobro izmea i popiti u j ednom gutljaju. Obrati te
panju da smesa ne dodiruje zube. Moete piti i kroz slamicu.
Da bi zatitili zube, moete isprati usta biljnim uljem, a zatim
popiti mokrau sa jelovim uljem.
Piti smesu mokrae sa jelovim uljem prema ranije opisa-
noj emi (ienje bubrega jelovim uljem) ili 3 puta dnevno pre
jela (15-20 minuta) od 5 do 7 dana. Posle pauze od 2-3 dana
ponoviti kuru.Tako sprovesti od 2 o 5 kura. Po potrebi moe-
te ponoviti posle 1-2 meseca.
Laneno seme isti bubrege
To je sredstvo za ienje bubrega kojeg su viestruko pro-
verili ruski seoski lekari. Uzeti kafenu kaiicu semena lana na
au vode i skuvati. Seme lana se raskuva i obija se gust odvar.
185
Ta gustoa (najsitniji dclii) je odlian adsorbent (koagulator)
svega tetnog, to se nalazi u eluano-crevnom traktu, krvi,
jetri i bubrezima.
Moe se odjednom pripremiti odvar za ceo dan i uvati
ga u termosu.
Nainprimene. Dva dana piti po pola ae odvara od seme-
na lana, svakog drugog sata.
Poto je odvar od lana dosta gust, pre uzimanja treba ga
razblaiti toplom vodom (poeljno je da se voda prethodno
magnetise - bolje isti). Ukoliko vam se uini da odvar od lana
ima neprijatan ukus, moete u njega dodati limunov sok.
Brezovo lie proti v kamena u bubrezi ma
Kao posledica upotrebu neprirodne, rafinisane hrane, loe
vode i obilja emocija straha kod mnogih ljudi javlja se kamenje
u bubrezima. Postavlja se pitanje kako ga moete sami izbaciti.
Evo j ednog od proverenih narodnih recepata.
U rano prolee nabubre pupoljci breze i pojavljuju se mali
listii. Oni su u poetku lepljivi, ali uzbrzo izgube tu lepljivost.
Ci m se izgubi lepljivost listova breze - odmah ih naberite. Po-
trebna lekovita svojstva listovi zadravaju svega tri dana posle
prestanka lepljivosti. Vano je ne propustiti to vreme i za ta tri
dana sakupiti potrebnu koliinu.
Sakupljene listie rairiti na papiru i prosuiti u hladu (sen-
ci). Direktni sunani zraci unitavaju bioloki aktivne materije.
Osuene listie uvati u vreici od tkanine.
J ednu kafenu kaiicu osuenih listova preliti sa aom klju-
ale protijeve vode. U nekim sluajevima moe se poveati
doza brezovih listova do jedne dezertne kaike. Ostaviti
da odstoji u termosu 20-30 minuta.
Ekstrakt od brezovih listova pije se kao aj 3-4 puta dnev-
no natate (na gladan stomak). Dejstvo ekstrakta se pojaava
ukoliko se pije ti toplom stanju sa jednom kaiicom meda. Za
sledei dan preporuuje se pripremiti sve ekstrakt. Tako raditi
186
sve dotle, dok ne nastupi olakanje (krene pesak, to ukazuje
na splanjavanje kamenja u bubrezima), ali ne due od mesec
dana (da se ne bi navildi). Posle toga moe se napraviti pauza
od 2-3 meseca i ponoviti kuru.
Sledee godine najbolje je nabrati svee listie.
Seme ovsa protiv kamena u bubrezima
Seme ovsa ima svojstva da rastvara mokrano kamenje do
granulacije peska, smanjuje eer kod dijabetesa i podstie do-
bar rad eludano-crevnog trakta. Ovas pomae i obolelima
od glomerulonefritisa i pielonefritisa.
%> j ednu au semena ovsa preliti sa 5-6 aa kljuale vode i
kuvati na slaboj vatri (da ne iskipi) 50-60 minuta. Procedi-
ti i piti, po elji, u bilo koje vreme i u bilo kojoj koliini.
uvati u friideru, jer na toplom brzo prokisne.
Ljudi koji su u mladosti bolovah od kamena u bubrezima
(litijaze), uspeno su se izleili i bez problema sa bubrezima
doiveli starost.
Kako ojaati slabu mokranu beiku
Ne pijte suvie. Uzimanjem manje koliine tenosti olaka-
ete sebi. Pijte umereno, kada imate potrebu.
Izbegavajte alkohol, napitke koji sadre kofein i lekove.To
su diuretici, koji mogu pojaati nekontrolisano mokrenje
(en urezu).
J edite vie prirodnu hranu koja sadri celulozu. Celuloza
pomae protiv zatvora, koji mogu pojaati enurezu.
Prestanite da puite. Nikotin nadrauje povrinu mokrane
beike, a kaalj, povezan sa puenjem, uzrokuje enurezu.
Oslobaajte se suvine telesne teine. Suvina teina do-
punski optereuje mokranu beiku i pojaava enurezu.
187
Redovno praznite mokranu beiku, ne dozvolite da se pre-
puni. Prepunjena beika uzrokuje njeno rastezanje i slablje-
nje. Ukoliko je,pored toga,slab i mii koji zatvara izlazizbe-
ike,pri kalju ili kihanju moe doi do spontanog mokrenja.
Namenskitrenirajtesvojumolaanubeiku,radiegasepotru-
dite da idete u toalet u odreenim vremenskim intervalima.
Na primer, ponite od intervala jedan sat. Posle nekoliko ne-
delja produite interval i postepeno ga dovedite do 2,5-3 sata.
Specijalne vebe za jaanje miia za zatvaranje mokrane be-
ike. Kada potee mokraa, za vreme mokrenja, potrudite
se da stegnete miie koji podvezuju mokrani kanal i da
zaustavite mokrau. Ukoliko uspete makar i u neznatnoj
meri da usporite isticanje mokrae,znai da se koristite po-
trebnim miiima.Treba da osetite te miie i da se trudite
da ili spontano steete. Na primer, poeli ste da mokrite
i zatim snagom volje napreete te miie i zadravate isti-
canje mokrae. Zadrite mokrau u takvom stanju i kada
izbrojite do tri ispustite j e, a zatim ponovite sve od poet-
ka. Da bi postigli potrebne rezultate treba da uradite naj-
manje 100-200 vebi dnevno.
GL OME R UL ONE F R I T I S
Predlaem recept, sa kojim se postiu dobri rezultati pri
leenju glomerulonefritisa.
Osmogodinja kerka moje poznanice 1962. godine obo-
lela je od glomerulonefritisa: belanevine u mokrai, oticanje
nogu, kesice ispod oiju. Leenje u dejoj poliklinici nije po-
moglo. Tada su poznanici savetovali majci da se obrati jednom
profesoru. On je pronaao recept leenja tog oboljenja sa eks-
traktom od crnih bubavaba.
Uzeti etiri velike bubavabe sa brkovima. Mogu se kori-
stiti i obine ride, ali je bolji efekat sa crnim.
Bubavaba ima najvie na mestima gde se uvaju prehram-
beni produkti: u pekarama, skladitima hrane, u podrumima.
Uvee treba na pod postaviti staklene tegle, koje prethodno iz-
nutra namazati slatkim, eernim sirupom ili medom, a odozgo
na teglu staviti tapi. Bubavabe e se preko tapia popeti na
teglu, upasti u nju i otuda nee moi da izau. LJ jutro ih sakupi-
te, zatim nalijte u jednu au malo votke (rakije), isperite u njoj
bubavabe i prebacite ih u drugu teglu (najbolje ih je uzimati
pincetom), koja je do polovine napunjena votkom (rakijom) ili
alkoholom. Bubavaba treba da ima oko pola tegle, ali nivo vot-
ke ili alkohola obavezno mora biti iznad sloja bubavaba.
Bubavabe se mogu sakupljati nekoliko dana uzastopce i
stavljati ih u teglu s votkom. Zati m teglu dobro zatvoriti i osta-
viti da odstoji 15 dana na prohladnom mestu. Ekstrakt proce-
diti kroz nekoliko slojeva gaze, a bubavabe izbaciti. Ekstrakt
treba da bude tamnobraon.
Deca treba da piju po jednu kafenu kaiicu 3 puta dnevno
pre jela, odrasli - po jednu supenu kaiku 3 puta dnevno pre
jela, sve dok analiza mokrae ne bude normalna, to jest dok u
mokrai ne bude belanevina.
Devojica moje poznanice popila je litar i po ekstrakta to-
kom itave kure leenja. Svi simptomi oboljenja nestali su. Za
vreme leenja majka ju je hranila nezasoljenom hranom, dava-
la joj je da jede mnogo povra, voa i da pije sokove.
Sada je njena kerka udata, ima dvoje dece, a svoju bolest
potpuno je zaboravila.
U klinici Tomskog medicinskog instituta tim metodom
izleili su osamnaestogodinjeg mladia. I mao je velike otoke,
ascitis (trbuna vodena bolest), telesna teina mu je dostizala
do 120 kilograma. Lekari su mu svakoga dana ispumpavali te-
nost, a ona se ponovo nagomilavala. I on se izleio samo eks-
traktom od crnih bubavaba.
189
188
OBOL J E NJ A PLUA
Trave i smese za leenje plua
Narodna medicina je bogata mnotvom, vekovima prove-
renih, efikasnih recepata za leenje plua. Trave i smese veoma
pomau.
Kako istiti plua od sluzi:
Hf Uzeti 20 grama isitnjenog korenja omana {Inula helenium),
preliti sa aom protijeve vode i kuvati 10 minuta na sla-
boj vatri. Ostaviti da odstoji 4 sata u termosu i procediti.
Uzimati po j ednu supenu kaiku 3-4 puta dnevno pre jela.
Hf Supenu kaiku suvih listova ilovlaka (bokvice) preliti u ter-
mosu aom kljuale vode, ostaviti da odstoji 2 sata i procedi-
ti. Uzimati po jednu supenu kaiku 4 puta dnevno pre jela.
H Kod napada kalja uzeti 3 supene kaike sveih listova
ilovlaka i pomeati sa tri supene kaike meda. U dobro
zatvorenoj erpi (loncu) drati 3-6 sati na toploj ringli.
Dobiete tenost slinu sirupu.Taj sirup uzimati po jednu
kafenu kaiicu pre jela. Odlian je za decu.
Hf Supenu kaiku iarki od bora preliti sa aom ldj uale pro-
tijeve vode. Ostaviti da odstoji u termosu oko jedan sat i
procediti. Uzimati po 1-2 gutljaja pri kaljanju.
Hf Supenu kaiku suvih cvetova zove (Sambucus uigra) preliti
u termosu sa pola litra kljuale protijeve vode, ostaviti da
odstoji jedan sat i procediti. Piti uvee po 100-200 grama
u toplom stanju. Moe se malo zasladiti medom.
Hf Anis (Ariisum vulgare),zahvaljujui svojim posebnim ispar-
ljivim svojstvima, razbija" ugruke sluzi i podstie njeno
izbacivanje iz organizma. Obi no se primenjuje u smesi sa
drugim biljkama.
Plodovi anisa - 1 deo, lie podbela (Tussilagofar/ara) - 1
deo, cvetovi angelike (Archangel ica officinalis) - 1 deo, cvetovi
crnog sleza (Maha sylvestris) - 2 dela, cvetovi samosejke - 2
dela, trava majkine duice (Thymus serpyllum) - 2 dela, koren
belog sleza (Althaea officinalis) - 2 dela i koren slatkog drvceta
(Glycyrrhiza glabra) - 5 delova. Supenu kaiku preliti aom
hladne, namagnetisane protijeve vode i ostaviti da odstoji 2
sata. Zati m posudu staviti na vatru, dovesti do kljuanja i sadr-
aj izliti u termos. Piti po 50 grama toplog odvara (iz termosa)
3-4 puta dnevno.
H Vranilova trava (Origanum vulgare) ima posebna etarska
ulja, koja smekavaju sluz i podstiu njeno izbacivanje. Za-
to se ona smatra odlinim sredstvom za iskaljavanje. Kori-
sti se posebno ili u smesi trava.
Vranilova trava - 1 deo, koren belog sleza - 2 dela i lie
podbela - 2 dela. Supenu kaiku smese preliti sa dve ae klju-
ale protijeve vode i ostaviti da odstoji u termosu. Piti po 100
grama posle jela.
Hf Kartop (Viburnum
0
pidus) ima gorak i opor ukus - antago-
nist sluzi. Odlino sredstvo za iskaljavanje. Primenjuje se
odvar od cvetova i plodova.
Za pojaanje dejstva moe se dodati med. Odvar od plo-
dova kartopa priprema se na sledei nain: au plodova preliti
vruom protijevom vodom (moe se namagnetisati) i kuvati
da kljua 10 minuta. Izliti u termos i dodati 3 supene kaike
meda. Piti po 100 grama 3-4 puta dnevno.
Hf Rotkva (Raphanus raphanistrum) ima gorak ukus koji je an-
tagonist sluzi. Cedi se sok i upotrebljava sa medom po 1-2
supene kaike pre jela. Sok se priprema samo za jedan dan!
uvati ga u friideru u dobro zatvorenoj posudi.
Sok se moe pripremiti i na druge naine.
I zrezati u rotkvi udubljenje i napuniti ga medom. Otvor
zatvoriti paretom rotkve i ostaviti rotkvu da odstoji oko etiri
sata. Dobijeni sok izliti i piti po supenu kaiku pre jela.
190
191
Narezati sirovu rotkvu na veoma tanke kriice (6-8 koma-
da). Svaku kriicu preliti livadskim medom. Sok koji se dobije
uzimati po supenu kaiku svakoga sata.
Recepti od rotkve smatraju se najefikasnijim kod kalja i
lece ga za vrlo kratko vreme.
Zabeleka. Zbog toga, to navedene biljke, zahvaljujui svo-
j i m etarskim uljima koja brzo isparavaju, imaju lekovita svoj-
stva, pripremljene ekstrakte i sokove treba uvati u dobro zatvo-
renim posudama i suvie ih ne treba prelivati, niti cediti. Upo-
trebljavati ih tokom dana, a za sledei dan pripremiti svee.
Kako oistiti plua i izleiti se odpneumonije, kalja i dru-
gih plunih oboljenja.
Mnogi ljudi u mladosti pate od plunih oboljenja. To je u
vezi s tim, stoj e u tom uzrastu jak ivotni princip Sluzi", koji
se uglavnom nalazi u pluima i glavi. Upotreba namirnica sa
slatkim ukusom (hleb, meso, slatkii, masti) podstie da se sluz
nagomilava u pluima i oko njih, truli i javljaju se pneumonija
i druga oboljenja plua.
Da bi oistili plua od sluzi, uzmite au zrna (semena) ov-
sa (bolje neopranog), prelijte sa pola litra mleka i, meajui, na
slaboj vatri ukuvajte do polovine prvobitne zapremine. Kada
se ovas skuva protrljajte ga kroz sito. Dobija se oko pola ae
tene kaice (boje kafe sa mlekom). Kaica je malo slatka i tu
koliinu od pola ae treba popiti u jednom obroku pre jela. Ta-
kav lek treba pripremati i upotrebljavati 3 puta dnevno.
Melasa od zrna (semena) moe se isprati kroz sito mlekom
i tu tenost piti (u teim sluajevima). Ostaci melase se bacaju.
Priblino posle nedelju dana poee ienje plua od sluzi.
ienje se odvija u vidu jakog i dugotrajnog kalja koji traje
po 20-30 minuta. Kod ljudi koji su ozbiljno bolovali od pneu-
monije, moe da izlazi zelena sluz u vidu presovanih paria.
Zapamti te, ukoliko ste patili od zatvora, oboljenja plua su
njihove posledice. Obavezno otldonite zatvore.
192
Z DRAVL J E K I ME
Vanost dranja tela za zdravlje
U ovejem organizmu sve je meusobno povezano. Co-
veje telo u celini predstavlja specijalni zapreminski biorezo-
nator. Usled promene poloaja tela - stojei, sedei, leei i
mnotva drugih poza, na primer, joga asana, moe namenski
(sa odreenim ciljem) sadejstvovati sa okolinom. Pravilno dra-
nje tela tako postavlja fiziko telo u prostoru, da ono normalno
sadejstvuje sa razliitim energetskim tokovima Zemlje i Ko-
smosa. Samo na raun toga ovek jaa. I zoblieno dranje tela
spontano uzrokuje slabljenje fizikog tela, pogoranje zdravlja
i prevremenu starost.
Organi i njihov meusobni raspored u fizikom telu ove-
ka treba da budu pravilno orijentisani u prostoru i meusobno.
Tu funkciju u ovejem organizmu obavljaju kimeni stub,kar-
lica i noge. Pravilna orijentacija omoguava ovejem organi-
zmu da normalno sadejstvuje u energetskim tokovima izmeu
povrine Zemlje i atmosfere.
Pravilno dranje tela omoguava da se unutranji organi
meusobno pravilno rasporede, da se pravilno inercijalno opte-
rete pri kretanju (na primer, pumpanje krvi kroz vene navie,
guranje ekskrementnih masa nanie), to podstie njihov nor-
malan rad. Samo to omoguava organima da normalno rade,
ne pritiskajui jedan drugog, ne izazivajui zastoje i druge ne-
gativne uticaje na organizam.
Mnoge ene ne shvataju osobenosti pravilnog dranja te-
la, njegovog normalizujueg dejstva na zdravlje, pa produava-
ju da nose obuu sa visokom petom, nepravilno hodaju, grbe
se za vreme stajanja, sedenja i pri tom se ale na zdravlje. Svo
njihovo leenje i preduzimanje mera za ozdravljenje anuliraju
se nepravilnim dranjem tela.
193
Test pravi l nosti dranj a tela
Dranje tela je, prvo, vezano za stanje miinog aparata,
to jest sa stepenom razvoja miia vrata, leda, grudi, stomaka
i donjih ekstremiteta, kao i sa funkcionalnim mogunostima
muskulature, njene sposobnosti za dua statika naprezanja.
Na dranje tela utiu elastina svojstva meduprljenskih disko-
va, hrskavinih i vezivno-tkivnih tvorevina kimenih prljeno-
va (od toga zavisi i pokretljivost kime), kao i karlice i donjih
ekstremiteta. Vanu ulogu ima oblik stopala i nogu u celini.
Najprostiji nain da ocenitc svoje dranje tela sastoji se u
sleeem. Stani uspravno i vrsto se prislonite leima u/ ormar
ili zid. Sastavite stopala, gledajte pravo ispred sebe (glava treba
da dodiruje ormar, zid). Ruke oputene niz telo. Ukoliko va
dlan ne prolazi izmeu krsta (slabina) i zida dranje tela je do-
bro. U suprotnom sluaju trbuni miii su slabi i stomak istee
kimu napred (lordoza).
Pri pravilnom dranju tela glava i trup su u jednoj vertikali,
ramena zategnuta, malo oputena i u istom nivou, reljef vrata
(od kozla uha - tragusa do ramena) sa obe strane je simetrian,
lopatice nisu izbaene, fizioloka krivina kime normalno je iz-
raena, grudi su malo podignute (blago isturene), stomak uvu-
en, noge ispravljene u kolenima i karlino-berenim zglobovi-
ma, stopala bez deformacija sa dobro vidljivim udubljenjem sa
unutranje strane svoda stopala.
Oeenjujui dranje tela, gleda se na:
Poloaj glave: da li se nalazi u istoj vertikali sa trupom, tla
li je nagnuta napred ili bono (udesno ili ulevo).
Stanje ramenog pojasa:
- reljef vrata - linija od tragusa uha do kraja ramena pod-
jednako izvijena sa obe strane ili je jedna strana dua od druge;
- ramena - u istom nivou ili jedno rame podignuto, a drugo
sputeno; ramena su zategnuta ili povijena napred, i ukoliko su
povijena, da li podjednako ili je jedno rame vie povijeno od dru-
gog (takva asimetrija esto se javlja kod sportista-bacaa, mae-
valaca, boksera i drugih, a napomenimo i da ljudi sa razvijenom
muskulaturom imaju jako isturena ramena, to stvara utisak la-
ne pogrbljenosti, koja je ustvari vezana za iskrivljenje kime);
- lopatice - u istom nivou ili je jedna podignuta; da li su
ispupene, i ukoliko jesu, da li podjednako.
Kima: da li je fizioloki normalno izvijena ili se uoava
vratna i slabinska lordoza (povijenost unapred), grudna i
krsno-trtina kifoza (povijenost unazad).
Prirodna povijenost (iskrivljenost) kime ima resornu
funkciju - smanjuje potrese tela pri hodanju, tranju i skaka-
nju. Normalna linija leda ima talasasti oblik, ali dubina povija-
nja kime ne srne da prelazi 3-4 centimetra.
Glavna osobenost pravilnog dranja tela je simetrian ras-
pored svih delova tela u odnosu na kimu. Grudni ko spreda
i pozadi nema ulegnua ili ispupenja i simetrian je u odnosu
na sredinu liniju; stomak je simetrian i pupak se nalazi u nje-
govom centru; bradavice su u istoj liniji; lopatice se nalaze na
istom nivou u odnosu na kimu i njihovi uglovi su rasporeeni
na jednoj horizontalnoj liniji; nivo nadramenica i grebenova
povrinskih kostiju je na istoj horizontalnoj liniji; linije struka
su sa obe strane iste.
Pokretljivost kime ocenjuje se u stojeem poloaju. Pri
naklonu napred meri se rastojanje od vrhova srednjih prstiju
ruku do poda (udobnije je meriti sedei na klupi). Ukoliko is-
pitanik ne moe dohvatiti vrhovima prstiju pod, zapisuje se:
minus toliko centimetara; ukoliko moe dodirnuti dlanovima
pod, zapisuje se: plus toliko centimetara. Pri oceni bone pokre-
tljivosti kime meri se rastojanje od srednjih prstiju ruku do po-
da u poloaju maksimalnog otklona trupa udesno i ulevo (ruke
ispravljene i ispruene niz telo). Na kraju, pokretljivost kime na
povijanje unazad meri se rastojanjem od sedmog kimenog pr-
ljena do poetka (vrha) nabora (falte) izmeu stranjice u osnov-
nom stojeem stavu pri maksimalnom naklonu trupa nazad.
Snaga izdrljivosti miia za razgibavanje leda ocenjuje se
vremenom odravanja ravnotee gornje polovine tela i glave
u pozi lasta". Orijentirno normalno vreme odravanja ravno-
tee tela za decu od 7 do 11 godina iznosi 1,5-2 minuta, za
194
195
tinejdere - 2-2,5 minuta, odrasle - 3 minuta. Snaga izdrlji-
vosti trbunih miia ocenjuje se brojem prelazaka iz leeeg
poloaja na leima u sedei poloaj. Pokreti se vre tempom
15-16 puta u minutu. Kod normalno razvijenih trbunih mii-
a deca od 7 do 11 godina mogu da tu vebu urade 15-20 pu-
ta, deca od 12-16 godina - 25-30 puta, a odrasli 30-50 puta.
Zapamtite, dranje tela stabilizuje se sa zavretkom rasta
oveka. Zbog toga obratite panju na dranje tela u dejem i
mladalakom uzrastu.
Fizike vebe za kimu
Sa uzrastom (starenjem) kod mnogih ljudi javljaju se pro-
blemi sa kimom. Kako ih reavati? Treba znati uzrok kvare-
nja" kime, koliko nedeljno treba da se bavite fizikim veba-
njem, na to da obratite panju itd.
Radi ozdravljenja kime pomou fizikih vebi treba resiti
nekoliko zadataka:
usporiti bolni proces: oslabiti pritisak na meduprljenske
diskove, debiokirati meduprljenski segment, ojaati tetive
i miie i na taj nain smanjiti intenzitet degenerativno-
distrofinih procesa.
stimulisati reakciju ozdravljenja,ubrzati reprodukciju zdra-
vog kolagenog tkiva u meduprljenskom disku, ojaati ko-
tano tkivo, poboljati krvotok, stimulisati reprodukciju
miinog korzeta;
povremeno istiti hrskavice i tetive od patogenih taloga,
koji u njih dospevaju sa hranom.
Klasifikacija vebi za leenje kime
Vebe, namenjene za dekompresiju raznih delova kime. To
moe biti visenje na razboju, vedskom zidu (lestvama) itd.
1%
Za vratni deo kime - nakloni glavom u razne strane i kru-
enje glavom; za grudni deo - istezanje na razboju; za slabine
(krsta) - podizanje nogu uvis na vedskim lestvama, zabaciva-
nje podignutih nogu u stranu i kruenje nogama.
Vebe, namenjene za poveanje pokretljivosti blokiranog
segmetna na bilo kom deiu kime. U tu kategoriju spadaju
vebe postepenog istezanja blokiranog segmenta pomou
njihanja, naklona i okretanja. U poetku treba vebati opre-
zno, a zatim amplitudu poveavati.
U vezi s tim, to kima odrava tonusna (obezbeduje du-
go zadravanje kimenog stuba u j ednom poloaju) i mo-
torna (obezbeduje savijanje, razgibavanje i okretanje ki-
me) miina vlakna, treba vebati kako dinamike, tako
i izometrine vebe. Za vratni deo odgovaraju nakloni i
okretanja sa spoljanjim optereenjem (vlastitim rukama,
sa tegovima itd.). Za grudni deo - razna snana savijanja
napred-nazad, ulevo-udesno. joga poza Zmija", mosti,
kao i njihanje leei na stomaku - joga Luk". Za slabine
(krsta) korisni su razni nakloni.Tonusne miie leda odli-
no trenira poza Zrikavca".
Da bi se tetive i miii leda dobro nahranili krvlju, izleili
i isprali od ljake (neistoa), treba stvoriti jak krvotok. Za tu
svrhu odgovaraju vebe usmerene na velike miine grupe: is-
tezanje na vratilu sa umerenom teinom do 10 puta zaredom,
nakloni preko specijalne klupe - omiljena veba dizaa tegova,
koja omoguava da se zalee ak i veoma teke traume slabin-
skog dela kime. Tonusna vlakna cele kime odlino se uveba-
vaju (treniraju) vebom pod nazivom Zlatna ribica", koja se
veba po 5-20 sekundi. U zakljuku, obavezno vebajte vebe
za jaanje trbunih miia. Bez toga vae treniranje kimenog
stuba nee biti kvalitetno.
Plivanje u toploj vodi razliitim stilovima omoguava da
lako i bezbolno postavite" sve kimene prljenove na svoje
197
mesto i obnovite njihovu meusobnu pokretljivost. ovek
u vodi gubi teinu, a u toploj vodi miii se dobro oputaju
i oslobaaju stegnute i blokirane medukimene prljenove.
Ljudi koji pate od estih napada osteohondroze tre-
ba oprezno da primenjuju hladnu vou. Hl adna voda moe
izazvati dopunske miine spazme i iskomplikovati bolest.
Veba, namenjena razvoju optimalne gipkosti kime. U tu
kategoriju spadaju asane joge i druga istezanja. Preporu-
ujem da od svake klasifikacije odaberete po 1-2 vebe.
Dobiete kompleks vebi, koje omoguavaju da se svestra-
no jaa kima. Prema stepenu uvebanosti uslonjavajte
vebe i poveavajte optereenje.
Opta duina trajanja takvog kompleksa vebi treba da bu-
de najmanje 10 i ne vie od 30-40 minuta.
Da sami razradite meduprljenske diskove pomoi e vam
razne vibracione vebe - vibrogimnastika Mikulina, hoda-
nje, tranje. Ritmine kontrakcije, koje se javljaju za vreme
tranja, primoravaju meuprljenski disk da se nadima, to
jest da upija okolnu tenost,to znatno poboljava njegovu
ishranu i ujedno trenira njegova opruna svojstva. Bez sli-
nih treninga, nalazei se stalno u j ednom poloaju, diskovi
gube ta svojstva.
Preporuuje se pridravanje reima pijenja i bez posebne
potrebe ne dehidrirati organizam. Dehidracija se veoma snano
ispoljava na stanje hrskavinog tkiva, tetiva i zglobne tenosti.
Povremeno vrite dubinsko ienje organizma gladova-
njem. Pomou gladovanja moe se kvalitetno istiti hrska-
vino tkivo od tetnih materija. Tako, na primer, trodnev-
no gladovanje vidno poveava elastinost kime i udova.
198
PUPAK
ta je pupak? U medicinskoj literaturi definicija pupka je
sledea: Posle raanja, kada poinje da funkcionie pluni kru-
ni krvotok i kada se pupak podvezuje koncem, dolazi do poste-
penog atrofiranja pupane vene, venoznih i arterijskih kanala i
distalnih delova pupanih arterija,pa se sve te tvorevine obliteri-
raju (zapuavaju) i stvara se vezivno tkivo. Pupana vena stvara
kruno vezivno tkivo jetre, venozni kanal venozno vezno tki-
vo (tetive), arterijski kanal - arterijsko vezivno tkivo, a od obe
pupane arterije stvaraju se repici (niti), lateralne (bone) pup-
ane bore (falte), koje se rasporeuju ispod povrine prednjih
trbunih zidova. Takode zarasta ovalni otvor, koji se pretvara u
ovalnu jamicu, a vratanca (ventil) donje polne vene, koja posle
roenja gube svoj funkcionalni znaaj, obrazuju mali nabor (bo-
ru), zategnut od ua donje polne vene prema ovalnoj jamici".
Medicinsku formulaciju dopuni mo jogovskom: to je vo-
rite u kome se koncentrie sedamdeset dve hiljade finih ivot-
nih kanala (nadi)".
Pupak se nalazi u centru pupane jamice, okruen pupa-
nim valjkastim uzglavkom. I ma fiziku i snanu energetsku
strukturu.
Fizika - oiljak od krvnih sudova veliine zametka kra-
stavca (odlino se napipava pri palpaciji, kada pupak nije na
mestu), koji se dri na vezivnom tkivu. Energetski pupak izgle-
da kao veliko jaje, koje se nalazi perpendikularno (okomilo)
u odnosu na kimu, od jajeta se protee nit, na kojoj se njie
energetska loptica, a iz nje izbija na hiljade belih energetskih
niti i rasprostire se po elom telu.
Uzroci pomeranj a pupka
Pomeranje moe biti od centra pupka u bilo koju stranu
na stomaku. J avlja se usled nepravilnog podizanja tereta, udar-
ca u stomak, skakanja (pada) sa velike visine, hirurke operacije
na stomaku, traume, nervnog stresa, pokvarenosti, kod ena za
vreme poroaja, kod novoroenadi pri nepravilnom poroaju.
199
U zavisnosti od toga, u koju stranu je pometen pupak, koji
krvni sud je pritisnut, dolazi do poremeaja krvotoka u atom
organu, to uzrokuje slabljenje i oboljenje organa. 1 bez obzira
kakvo efikasno leenje primenjujete, poboljanje e biti privre-
menog karaktera i oboljenje e se ponovo vratiti, poto nije
uklonjen uzrok.
Navedimo nekoliko primera.
Pri pomeranju pupka uvis ispod eluca, po centralnoj osi,
javiee se bolovi ispod eluca. Poremeaj krvotoka u elucu
uzrokuje gastritis, slabljenje miinog tkiva eluca, a to znai i
oputanje eluca. Kasnije to moe izazvati ir na elucu. Kod
dueg nalaenja (nekoliko godina) pupka ispod ili oko eluca
to mesto otie i pri palpaciji lekar ga moe okarakterisati kao
tumor. Poremeaj rada eluca izaziva poremeaj rada creva sa
svim posleicama koje proistiu iz toga.
Pomeranje pupka nadole prema materici uzrokuje njeno
postepeno sputanje i neplodnost. Plod ne moe da se zadri
na zidovima materice, gde je naruena funkcija sluzokoe, i
moe doi do pobaaja.
Kod mukaraca pomeranje pupka nadole obino uzrokuje
impotenciju.
Pomeranje pupka prema jetri izaziva razne poremeaje u
njoj - od bolecistitisa do kamena u unoj kesi.
Pomeranje u stranu prema pankreasu (guterai) izaziva
poremeaje u pankreasu (guterai) skoro do dijabetesa i pore-
meaja srane aktivnosti.
Pri bilo kom pomeranju pupka naruava se rati creva.
Ukoliko posle podizanja tereta imate bolove ti stomaku i
druge neprijatne oseaje, prvo proverite poloaj pupka.
Odreivanje pomeranja
Postoji nekoliko metoda odreivanja pomeranja pupka.
Vizuclno. Ujutro, na gladan stomak (natate) stanite is-
pred ogledala i posmatrajte svoj stomak. Pri normalnom
200
poloaju pupka oko pupka e biti mirno, ravnomerno, j e-
dva primetno pulsiranje. Pri pomeranju pupka takva pulsa-
cija bie vidljiva na drugom delu stomaka.
Palpacija. Proveravamo vrhovima prstiju. Stavljamo tri
srednja prsta malo iznad pupka (za jedan centimetar), za-
tim malo nie, pa sa strana pupka. Kod normalnog poloa-
ja pupka osetiete jedva primetno pulsiranje ispod prstiju
istog intenziteta na svim stranama. Pri pomeranju pupka
naruava se pulsiranje, moe biti pojaano naj ednom me-
stu, a na drugom da ga nema. Paljivo pritiemo prstima
ceo stomak i oslukujemo. Na mestu gde se osea pulsira-
nje mogu se napipati mala stvrdnua, to je pupak.
Energetski. Pomeramo prste iznad stomaka sa rastoja-
njem 1-2 centimetra izmeu njih. Na mestu gde se nalazi
pupak, javie se pulsiranje ispod vrhova prstiju. Da bi to
mogli da osetite, prethodno protrljajte dlan o dlan i kon-
centriite se na osetljivost prstiju.
Kako postaviti pupak na svoje mesto?
Namazati stomak suncokretovim uljem, staviti prste iznad
pupka i, gurajui, potruditi se da ga pomerite s mesta. Zatim
na pupak (tu gde treba da bude) stavljamo metalni novi, umo-
ta u u pare novine tako, da uvrnuti krajevi novine tre uvis. Za-
paliti novine i odozgo poklopiti teglom tako, da metalni novi
(moneta) sa novinom koja gori bude u centru tegle. Posle 10
minuta, uz pomo prstiju, skinuti teglu. Ne dirajui pupak tre-
ba paljivo izmasirati mesto gde je bio pupak.
Za decu do 10 godina moe se koristiti aa ili teglica od
majoneza. Za odrasle tegla od pola do j ednog litra zapremine
(u zavisnosti od toga koliko je pomeranje pupka i koliko dugo
nije bio na svom mestu).
201
NE S A NI C A
Naunici su ustanovili, ukoliko oveji organizam stvara
dovoljnu koliinu polnih hormona, ovek lako zaspi i spava
dubokim snom, a iz postelje ustaje osveen i odmoran. i m
organizam smanji proizvodnju tih prirodnih uspavljujuih ma-
terija, dolazi do poremeaja sna.
Predlaem vam nekoliko prostih sredstava, koja pomau
da zaspite i da se dobro odmorite preko noi.
Svakodnevne etnje pre spavanja, posebno sa psom (nije pri-
jatno tako redovno etati) - odlino su sredstvo za dobar san.
Najbolje je spavati na lanenim aravima.
Leti je najbolje spavati na aravima od lana (oni hlade), a
zimi - na vunenoj posteljini tamne boje (ona zagreva). U
tom pogledu pamuk je neutralan.
Ljudima konstitucije Zui"potrebna je posteljina koja hla-
di, konstitucije Vetra"- posteljina koja zagreva i malo vlazi,
a ljudima konstitucije Sluzi"- posteljina koja zagreva i sui.
Ametist podstie brzi san. Probajte da pred spavanje na-
vuete na bezimeni prst leve ruke prsten sa ametistom.
San podstie zagrevanje tela. Pre spavanja naparite noge i
Leite da spavate.
Stavite na noge termofor ili flau s vodom.
Leei u postelji, dlanom zatvorite nos i diite u dlan. To-
pao vazuh iz nosa zagrevae deo tela oko nosa, to e
refleksivno podsticati san.
Skinite sa sebe ebe (pokriva) i odleite tako izvesno vre-
me, dok ne osetite hladnou u telu. Zati m se pokrijte - za-
grevanje ispod pokrivaa izazvae prirodni san.
Pred spavanje popijte au toplog mleka ih vode sa kafe-
noi n kaiicom meda (med zagreva organizam).
202
Brojte u sebi od 100 do 1. Zamislite ih da su napisani kre-
dom na tabli i u mislima krpom briite brojeve.
Potrudite se da se oslobodite misli koje vas uznemiravaju, kon-
centriite panju na disanje i bez suvinog naprezanja trudite
se da ga vremenski produavate, polako i ravnomerno udiu-
i i isto tako izdiui. To smiruje, oputa i podstie na san.
Koncentriite se na neki deo tela, organe i pokuajte da
ga leite izazivajui u njemu naizmenino toplom, kao da
neto po njemu mili (mrave, golicanje) i hladnou.
Ljudima koji pate od nesanice i esto se bude nou preporu-
uje se tla spavaju okrenuti u smeru sever-jug. Ukoliko spava-
a soba ne omoguava da se krevet postavi u tom smeru, tada
spavati glavom okrenutom prema istoku, tj. prema izlasku
sunca. Tada e energetska strujanja pomoi da se odmorite.
U prolee ih poetkom leta uberite ili nabavite jagliku (ja-
gorevinu) i osuite je. Uzmite 15 grama cvetova i prelijte
sa aom kljuale vode, drite na slaboj vatri 15 minuta,
ohladite i procedite. Uzimati po au odvara pred spavanje.
Smiruju i produkti sa izraenim slatkim ukusom (ivotni
princip Sluz" izaziva u organizmu oseaj teine, opute-
nosti i sputanosti), na primer, sok od groa. Treba ga piti
ujutro natate po jednu au. Posle izvesnog vremena san
e vam se normalizovati.
Kod upornih sluajeva normalizacija sna nastupa posle po-
pijenih 10-15 litara soka.
U nekim sluajevima crveni geranijum {Geraniumsanguine-
urn), koji se nalazi pored kreveta, podstie brz san.
Protiv nesanice efikasan je odoljen (Valeriana officinalis).
Napuniti jednu petinu flae od pola litra ili litar isitnjenim
korenjem odoljena i preliti sa 70%-nim alkoholom (bolja
203
varijanta) ili votkom (rakijom). Ostaviti da odstoji na tam-
nom mestu od dve (s alkoholom) do etiri (s votkom) nedelje.
Nain primene - udisati miris pred spavanje. Poeti sa ne-
koliko duih udisaja kroz nos i postepeno dovesti do udisa-
nja u trajanju od nekoliko minuta. Pri tom se orijentiite
prema linom oseanju.
Pare ekstrakta odoljena poboljavaju lino oseanje i otkla-
njaju nesanicu.
Tajna dobrog sna leti
Kada je ega moete sebi mnogo pomoi, ukoliko znate
da se organizam pri disanju kroz desnu nozdrvu zagreva, a pri
disanju kroz levu nozdrvu - hladi. Da bi vetaki izazvali hlae-
nje organizma u postelji, treba lei na desni bok.To e automat-
ski izazvati prvenstveno disanje kroz levu nozdrvu, a to znai,
izvesno hlaenje organizma. Desna nozdrva moe se zapuiti
vatom - to e pojaati efekat hlaenja.
Navedene tajne"omoguavaju vam da lake zaspite za vre-
me sparnih letnjih noi.
Zi mi treba postupati obrnuto - radi zagrevanja organizma
spavati na levom boku i zapuavati levu nozdrvu.
Lekoviti san
ovek prespava treinu ivota. Naunici smatraju, da se
za to vreme pri usporenom radu organizma (rede disanje, lupa-
nje srca i drugo) vri takorei remont organizma. Normalizuje
se ne samo rad organa i tkiva, ve i psiha oveka. Na tome je
zasnovan i metod leenja - leenje snom. Meuti m, san treba
da bude zdrav!
Prostorija za spavanje. Za spavanje treba odrediti poseb-
nu - spavau sobu. U njoj treba da vlada mir. Nikakvih biljaka
(osim preistaa vazduha - biljke hlorofitum) niti ivotinja u
njoj ne srne biti, niti bilo ega bljetavog, bunog i nadrauju-
204
eg. Vazduh treba da bude sve. Provetravajte sobu pre spava-
nja, a preko noi zatvarajte. Ukoliko se u blizini vaeg stana (ku-
e) nalazi neko industrijsko preduzee to obavezno treba raditi.
Spavati treba sa zatamnjenim prozorima, da vam ne bi
smetala bilo koja svetlost. U posebnim sluajevima moete u
njoj staviti manju nonu lampu. Ponekad treba sobu zadimiti
prijatnim mirisima, tamjanom. Korisno je u sobi obesiti ikonu
ili egipatski znak Oko Ra". Oni plae negativna bia.
Zapamtite, svako obilno jelo uvee smeta da zaspite i pri -
morava organizam da radi celu no. Probudiete se umorni. Ve-
eru treba zavriti 4-5 sati pre spavanja. Odlazei na spavanje,
zaboravite loe misli i sporove (prepirke, diskusije, rasprave),
potpuno se iskljuite.
Najlake se zaspi ukoliko se legne u 20-21 sat. Ukoliko
vam san ne ide na oi, protrljajte dlanove i, blago se uhvatite
velikim prstom i kaiprstom za resice uiju, drite ih tako 3-5
minuta i zaspaete.
Obavezno se pomolite i zamolite zatitu preko noi.
Krevet. J o nai preci su znali, koliko je vano spavati na
dobrom i zdravom mestu. Radi toga su u novu kuu prvo pu-
tali maku. Na mesto gde maka zaspi stavljali su krevet. Sa-
vremena nauka potvruje, da maka spava u dobroj zoni, a u
looj, tetnoj zoni ona spava sa otvorenim oima, punei se
negativnom energijom.
Uzglavlje kreveta ne treba da bude u betonskom uglu. Za-
pamtite - uglovi upijaju energiju. Samo zbog toga ovek moe
da se budi umoran. I stovremeno krevet j ednom od svojih stra-
na treba da bude prislonjen uz zid - to oveku daje oslonac i
oseaj zatite.
Preko noi na uzglavlje kreveta postavite au s vodom.
Za vreme sna dua oveka odlee, putuje, a ujutro se vraa u
telo. Ona treba da se vrati u telo ista, da sa sebe sapere svu
prljavtinu" u posudi sa vodom. Tu vodu ujutro treba prosuti.
Isprobajte na sebi taj drevni obiaj.
Postelja. Gruba postelja leci kimu, a meke perine je krive.
Trudite se da spavate bez jastuka, stavivi ispod vrata, kako
205
savetuje K. Nii, grubi valji, da bi zatiljak i telo bili u istoj rav-
ni. J astuk podie satno glavu i ubrzava starenje, poto oteava
krvotok u glavi, a to znai i disanje i ishranu tkiva.
Postelja treba da bude dovoljno topla, da bi se telo moglo
potpuno opustiti. Za kvalitetan san posebno je vano zagrejati
noge i nos. Ukoliko to uradite - zaspaete brzo i dobro ete
spavati. Zato u hladno godinje doba noge dobro utoplite i za-
grejte, pokrijte se preko glave.
Dobro je staviti ispod glave valji nabijen aromatinim
travama - san je jai i prijatniji.
Odea. Sto ste manje odeveni tim bolje. U krajnjoj meri,
nona koulja korisnija je i za ene i mukarce, nego pidama.
Gak i najslabija poveska oko pojasa oteava krvotok u trbunoj
duplji. Koulja od pamuka bolje upija znoj i ne nagomilava,
kao koulja od svile, statiki elektricitet.
Nai preci spavah su sa nonim kapama na glavi. To odgova-
ra starijim ljudima, koji imaju problema sa zagrevanjem tela. Pod
starost organizam stvara malo toplote i uz to se nou jako sma-
njuje temperatura tela. None kape podstiu zadravanje toplo-
te, a to znai da omoguavaju kvalitetan san koji oputa miie.
Poloaj tela. Kako je korisnije spavati - glavom okrenutom
prema istoku ili prema severu? Magnetne linije Zemlje idu od
Severnog pola prema J unom. Eksperimenti su pokazali, da su
ljudi, koji su spavali na podu, za vreme sna sami zauzimali po-
treban poloaj. Njihova tela su se pri slabljenju energije razme-
tala popreko, a pri prepobudivanju - du magnetnih linija.
Spavanje na leima pretvara ljude u hrkae", a kiseoniko
gladovanje i nekvalitetan san bremeniti su oboljenjima. Najbo-
lje je spavati na desnom boku, postavivi pod obraze sastavlje-
ne dlanove. U toj pozi srce i bubrezi nisu pritisnuti teinom
drugih organa. Sastavljeni dlanovi izjednaavaju energiju orga-
nizma.
Ustajte iz kreveta sa poboljanim raspoloenjem - sprem-
ni da dan doekate s radou.
Kakvim travama puniti jastuk, visina i prenik jastuka?
Tvrdi jastuk-valjiispravlja poloaj vratnih prljenova, otklanja
glavobolju, lei oboljenja uha, grla, nosa, oiju, astmu, alergiju, mi-
om, oboljenja polnih i endokrinih organa, para/itaste i viljukaste
lezde (timusa), nekontrolisano mokrenje, bolove za vreme men-
struacije, zatvor, enteritis, oboljenja bubrega, jetre, eluca, jaa
kimu i slimulie krvotok u mozgu. Jastuk treba da bude u irini
ramena. Odaberite debljinu jastuka koja vam je udobna.
Vrat postavite tako na jastuk, da vam trei i etvrti vratni
prljen miruju na njemu. U poetku e vam to biti neudobno, a
zatim ete se priviknuti.
Trave za spavanje odabrati individualno i zaiti ih u poseb-
ne vreice, koje se stavljaju ispod jastuka. Na primer, ljudi koji
pate od visokog pritiska mogu koristiti osuene i isitnjene listo-
ve od: breze, majkine duice, srdaice, nane, sedefa, matinjaka.
Ljudi sa niskim krvnim pritiskom - lie breze, koren omana,
zlatni koren (Rhodiola rosea), seme korijandra. Kod nesanice,
nervne uzbudenosti koristite jastuke sa osuenim odoljenom.
Poznavajui svojstva trava, moete sebi pripremiti jastuke za
spavanje. Na primer, jastuk sa osuenim pelenom omoguava
da se ezinfekuju plua itd.
Prema tome, da bi na vreme zaspali i obezbedili sebi kvali-
tetan san, treba da se pridravate sledeih pravila:
Hf veerajte do 17 sati. Zapamti te, da belanevinasta hrana
(meso) iritira (pobuuje) organizam, a povre i voe - smi-
ruju. Ukoliko loe spavate ukljuite u svoj dnevni obrok
vie voa i povra;
Hf uvee izbegavajte upotrebu kafe, aja, alkohola i puenje;
Pv po elji, pre spavanja, jedite to vie luka jer on utie na
dobar, jak i zdrav san;
Hf polivanje kofom hladne vode (tuem) na jedan sat pre od-
laska na spavanje stvara odline preduslove za miran san;
H spavajte glavom okrenutom prema severu, a nogama pre-
ma jugu;
Hf spavajte goli ili u lakoj nonoj koulji. Telo treba da se od
mara bez odec;
207
206
Hf ukoliko je nesanica izazvana prilivom krvi u glavu, korisno
je na listove nogu stavljati obloge od slaice ili narendanog
reisa.To izvlai krv iz glave prema nogama i otklanja prili-
ve krvi u glavu. I stovremeno sa stavljanjem obloga prepo-
ruuje se piti rasol od slanih krastavaca sa medom, jer on
dobro proteruje i isti creva (jedna supena kaika meda na
au rasola od krastavaca).
Hi Zapamti te, san je najzdraviji od 21-22 sata do ponoi.
Ustajte u 6-7 sati i ukoliko je potrebno u podne se odmo-
rite 15-30 minuta.
Snovi i zdravlje
Teki, komarni snovi ukazuju na to, da je organizam na-
padnut od neke bolesti. Boja tih snova je siva, a dogaaji se
odvijaju u sumrak ili nou.
Cesto se sanjaju zmije, vlane jame, zle ivotinje, tamne
sluzne mase, neprijateljski nastrojeni ljudi i druga bia.Ta bia
grizu oveka, plae ga, priljubljuju se uz njega, jau na njemu,
on osea razne bolove, pliva ili jedva ide kroz prljavu vodu, pro-
pada ili se sputa nadole (u provaliju).
Opta potitenost posle sna i umor ukazuju na progresira-
nje bolesti u ovejem telu. Sanjanje umrlih roaka ukazuje na
vrlo ozbiljna oboljenja.
Bolovi u nekom od telova tela ili organa, ukazuju da se
upravo tamo nalazi patogeni uzronik.
Ukoliko sanjate da od vas odlaze razna bia, ukoliko vidite
smeurane zmije, ivotinje koje se meusobno bore, to ukazuje
da je bolest poela da odstupa.
Videti u snu kristalno prozranu vodu i kupati se u njoj
- odlian znak, koji vas obavetava o izleenju. Podizanje uvis,
letenje uvis, prikazivanje jako svetleih kugli i slino, takode
ukazuje na jaanje zdravlja.
208
Sanjanje jarkih slika u boji, koje raduju duu, radosno ras-
poloenje ukazuju na dobro zdravlje.
Smejati se u snu - znai, osloboditi se od neeg tekog.
Lekovito doaptavanje u snu
Ko od nas nije matao da mu se doapne reenje nekog
od ivotnih problema. Ti m bolje, ukoliko se radi o vlastitom
zdravlju kada je ozbiljno bolestan. Istorija poznaje mnogo slu-
ajeva, kada je oveku u snu doaptavano kako da se izbori sa
svojom boleu.
Da bi sanjali lekoviti san, treba se na njega koncentrisa-
ti i motivisati. Motivisati se moe na razne naine. Na primer,
moe se moliti sledeom bajalicom: Ja, rab Boji (izgovoriti
svoje ime), idem da spavam na Sionskim gorama, u svetoj crkvi, sa
tri anela u glavi:jedan da slua, drugi da gleda i trei da doapta-
va. Kai mi, Mikola Milostivi, koje mije zelje potrebno. Vo veki
vekov, amin".
Taj tekst se izgovara da bi u snu videli sredstvo protiv bo-
lesti. Najbolje dejstvo ima na Nikoljdan (22 maja). Kada na
Nikoljdan pada 28. lunarni dan - to je najpovoljnije vreme za
sanjanje ostvarljivog lekovitog sna.
Da bi jednostavno videli ostvarljiv san, treba proitati sle-
deu bajalicu: Nedelja sponedeljkom, utorak sa sredom, etvrtak
sa petkom, a ti suboto nema drugaricu; evo ti hleba i soli, a ti mi
daj jasan san".
Proitati bajalicu i na uzglavlje staviti hleb i so. To, to
usnite, posebno savet, nikome ne priajte, inae e san izgubiti
snagu.
Tajna je u sanjanju ostvarljivog sna - snane motivacije.
Ukoliko elite da vidite ostvarljiv san iz radoznalosti, neete
imati rezultata.
209
O Z U B I MA I OD R A V A N J U US NE DUPLJ E
Pi tanj e. Mene i druge ljude interesuje kako se mogu ob-
noviti zubi. Moe li se i ta treba uraditi da mi u 45. godini
ivota izrastu novi zubi?"
Odgovor. Uvaeni itaoe, Vi se u pi smu pozi vate na
B. Bolotova. U njegovoj knjizi Kvintesencija (sutina) on
pie o tome, kako leiti zube primenjujui ekstrakte iirota
i propolisa pri preml j ene sa votkom, koji se pri premaj u na
sledei nai n: uzeti pola litra votke i tu dodati pol a ae ko-
renja iirota, pa ostaviti da odstoji nedelju dana. Propolis se
pri prema ovako: na pola litra votke dodati 10-20 grama sit-
no narendanog propolisa i ostaviti da odstoji nedelju dana.
Pomeati po jednu kafenu kaiicu ekstrakta iirota i pro-
polisa i time ispirati usta oko tri minuta. Leenje traje mesec
dana.
I irot leci bolove u korenju zuba, a propolis plombira sve
mikropukotine i ubija mikrobe. Usled toga zubi prestaju da bo-
le i ak se obnavljaju.
Dopunski , za ubrzanje rasta zuba, Bol otov preporuuje
da se za vreme jela uzi ma praak od samlevenih zuba (svinje,
krave, konja) u koliini od 0,1 grama jednom dnevno.
A da bi zubi ponovo izrasli, treba zadejstvovati svoju svest
i pomou nje aktivirati program rasta zuba u spoljanjim ma-
nifestacijama ivota. Radi toga treba mesto gde je ispao ili iz-
vaen zub ekati, golicati hrastovim ili brezovim tapiem po
20 minuta dnevno (to ee, tim bolje). Ali najvanije je da se
u mislima treba vratiti u etinjstvo, kada ste imali mlene zu-
be, i sebe jasno zamisliti u tom uzrastu i kako vam rastu zubi.
To treba raditi po 20-30 minuta pre spavanja, a moe i ujutro.
Ukoliko jasno i opipljivo ugledate" proces rasta zuba, on e i
realno izrasti. Proces rada po vremenu je jednak procesu rasta
zuba - oko 2-3 meseca.
O tome, kako delovati na rast zuba, proitajte o S. A. Arkelja-
nu. Kod njega u 56. godini ivota rastu zubi (redovno se obnavlja
tkivo zuba). On se hrani ivim produktima i redovno gladuje.
210
Uzgred, biljka skumpija (Cotinus coggygria Scop., Rhus coti-
nus) odlino dezinfekuje usnu duplju i podstie leenje zuba.
Ona se skuplja, sui i primenjuje na sledei nain: kafenu
kaiku suve skumpije preliti aom kljuale vode, kuvati na sla-
boj vatri 5 minuta, ostaviti da odstoji i ispirati usta. Ne srne se
gutati - moe doi do jakog spazma creva.
J edna aa odvara dovoljna je za dva dana. Pri ponovnoj
upotrebi odvar podgrejati.
Ukus odvara od skumpije je jako opor. Upravo to svojstvo
i ne podnose razni mikrobi i gljivice, koji ive u usnoj duplji.
Sredstvo je provereno i pokazalo se kao odlino.
S TOMATI TI S
Stomatitis se smatra bezazlenim oboljenjem, ali u samoj
stvari on ukazuje daj e organizam napadnut gljivicama. One se
vremenom ukorenjavaju u organizmu i izazivaju ozbiljna obo-
ljenja. Narodna medicina pomae da se uspeno borite s tim
oboljenjem.
Protiv stomatitisa dobro pomae crni slez. Nakiajte, ot-
prilike pregrt, sveih vrhova i listova crnog sleza, stavite
u termos od pola litra i prelijte kljualom protijevom vo-
dom. Ostavite a odstoji oko 6-8 sati, procedite i ispirajte
usta nekoliko puta dnevno.
Bol obino prolazi uvee prvog dana leenja. Potpuno ozdra-
vljenje nastupa posle 2-3 dana. Ukoliko nemate svee trave mo-
ete koristiti osuenu (jedna supena kaika trave na au vode).
H> Stomatitis kod male dece dobro je leiti medom. U tu svrhu
umoiti prst u med i medom dobro namazati usnu duplju
eteta.
Kao stoj e poznato, med spreava razmnoavanje gljivica i
bakterija, koje izazivaju stomatitis.
211
Zubne plombe i zdravlje
Ogroman broj ljudi pati od karijesa. Mislim da su za to
krive gljivice i drugi patogeni mikrobi. Oni stvaraju"u zubima
rupe, a stomatolozi te rupe remontuju. Postoji mnotvo mate-
rijala za plombiranje - popunjavanje karijesnih upljina, ali su
mnogi od njih neprikladni za to.
Na primer, u sastav srebrnih plombi ulazi amalgam, koji
sadri oko 50% ive. iva je otrovna materija. Za sada lekari
nemaju jedinstveno miljenje - da li takve plombe truju ili ne
truju organizam.
Ukoliko imate sline zubne plombe i bez ikakvih uzroka
se nervirate, padate u depresiju, paniite, imate nesanicu, optu
potitenost organizma, to ukazuje na trovanje ivom.
Otuda i savet - zamenite amalgamske plombe sa kera-
mikim ili plastinim. I ako i one nisu bezopasne. Neke vrste
plastike razaraju tvrda tkiva i izazivaju pulpitis zuba. Drugim
recima, umesto koristi moe biti jo gore zlo. Zato se, pre nego
plombirate zub,zainteresujte od kakvog vam materijala stavlja-
ju plombu i da li ima certifikat da je bezopasna. U protivnom
plombirani zub moe brzo uginuti i raspasti se. A najstranije
u tome je, to e umrtvljeni plombirani zub biti stalni izvor i n-
fekcije u vaem organizmu.
Bajalice protiv zubobolje
Oj mesee, meseiu, srebrnih rogova i zlatnih nogu. Sidi
mesee, ublai moju zubobolju, odnesi zlou pod nebesa,
moja tuga nije mala, niti teka, a tvoja snaga je mona. Ne
mogu da podnosim tugu. Evo ti zub, evo dva, evo tri, evo
etiri, svi su tvoji - uzmi: uzmi moju tugu, sakrij od mene
zubobolju. Ami n, amin, amin".
I dem ni ulicom, ni putem, ve po pustim uliicama, po
jarugama, po kanalima. U susret mi ide zec. Zee, zee,
gde su ti zubi? Daj mi svoje, uzmi moje. I dem ni stazom,
212
ni putem, ve kroz tamnu umu, izmeu vlanih borova. U
susret mi ide sivi vuk. Vue, sivi vue, gde su ti zubi? Evo
ti moji zubi, daj mi svoje. I dem ni po zemlji, ni po vodi,
ve preko istog polja, cvetne livade. U susret mi ide stara
baba. Stara babo, gde su ti zubi? Ti uzmi vuje zube, daj mi
svoje ispale zube. Zagovaram zube jake-prejake kod raba
Bojeg (ime), itav dan, itav sat, na veki vekov".
Na moru, na okeanu, na ostrvu stoji saborna apostolska cr-
kva, stoji majka Prcista Bogorodica i prepodobni Antipij,
zubni lekar. On moli sluge Boje za raba Bojeg (ime),da vas
sluge Boje ne bi boleli zubi. U ime Oca i Sina i Svetoga duha.
Ami n, amin, amin" (/jaja ti iznad zavezanog voria ili rotkve).
Bajalice treba izgovarati ubedljivo, odluno, tri puta, se-
dam puta, devet puta, a u nekim sluajevima 49, pa ak i 81
put. Ovde veliki znaaj ima magija brojeva.
ONKOL OGI J A - I S KUS TVA LEENJA
ena mi j e bolesna. Stara je 51 godinu. Sve je poelo pre
petnaest godina sa fibromom materice. Leila se, bila je na
kontroli u poliklinici. Lekari su govorili da je kod nje sve nor-
malno, i odjednom, esnaeste godine posle toga, kod redovne
provere izjavili su da ima rak grlia materice u II stadijumu".
Odbila je da se operie, pa su joj preporuili zraenje. Uzevi
u obzir Vae savete organizam ne dirati", odluili smo da se
sami leimo urinoterapijom.
Prvo smo ena i ja otili u manastir J ovana Krondtadskog,
gde smo se pomolili i priestili. Na ispovedi kod svetenika za-
molio sam blagoslov za leenje ene. Prvi put sam na sebe uzeo
takvu odgovornost, uzevi enu od zvanine medicine. A rak
- da li je to ivot ili smrt.
Poeli smo od Vae prve preporuke - promeniti ishranu".
Potpuno smo preli na biljnu hranu i sokove. Sokovi su 4:1:1
213
(argarepa, cvekla, krastavci). Po elji i potrebi. 1 I rana je 60-
70% salate. Praktino sva zelen i povre iz bate.J eli smo svee
jabuke, limun, grejpfrut, banane i luk. Umesto hleba jedemo
proklijalu penicu. Uzgred reeno, koja su bolja zrna proklijale
penice, sa klicom do 1,5 ili do 100 milimetara? (ini mi se pr-
va, jer u njima treba da ima vie ivotne snage.)
Prola su dva meseca. Zena je od nesigurnosti i neznanja
smrala, salate su joj dosadile. Razmiljam daj e to zato, to ne-
pravilno koristim ostalu hranu. Mol i m Vas recite nam, ta jo
moemo upotrebljavati kod navedene bolesti?
J o je Hi pokrat govorio, da bolesti lei lekar, a isceljuje pri-
roda. Zato, oslanjajui se na leenje slinog slinim" i imajui
u vidu Vae preporuke, poeli smo leiti ceo organizam, a ne
pojedinani organ.
Pre otkrivanja bolesti ena je 2 puta istila creva i jetru
(sada ali, to to nije ranije radila sa mnom). Potrebno je jako
zakiseljavanje organizma, posebno dela organizma gde se nala-
zi rak. Tako ja mislim. Zato ena:
H Stalno pije svoju mokrau, izmokrenu do 15 sati.
H Tokom dana ispira se sveim urinom.
H U vreme dnevne aktivnosti organa od 15 do 17 sati stavlja
obloge od gline sa ukuvanom mokraom (mokrau kuva
mo sa zlatom i bakrom, monete od pre 1961. godine). Pra-
vimo lepinjice debljine 2 centimetra i vie i ona ih stavlja
na telo ispred i iza tumora. Unutra, blie grliu materice,
ena jo stavlja tampone natopljene u ukuvanom urinu.
Trudi mo se da glinu ozraimo na suncu.
Hf Uvee masira celo telo ukuvanim urinom.
Hf Preko noi stavlja u vaginu tampon sa ukuvanim urinom.
Sledeeg jutra sve ponavlja.
Pokuali smo da gladujemo. ena je prvi put odgladovala
tri dana. Mogla je i due. J a sam je prekinuo da bi omoguio
njenom organizmu da se pripremi za gladovanje. (Moda je to
bila greka, jer bika treba uzeti za rogove, dok imate snage?)
Posle nedelju dana krenuli smo s novim gladovanjem u
trajanju od 5 do 7 dana. Meuti m, drugog dana ena se onesve-
stila, pa smo prekinuli gladovanje.
Sve pripremne terapije pre gladovanja smo sproveli (pili
sokove, klistirali se). ini mi se daj e stvar u tome, to ona ima
nizak pritisak 98/58 i puis 80-100 otkucaja, a pri gladovanju
pritisak jo opada (to ja znam po sebi).
J er, bez sumnje, ukoliko bi ona odgladovala 10-14 dana i,
po mogunosti, sprovela seriju takvih gladovanja, organizam bi
sam na elijskom nivou unitio elije raka. Mi smo gladovali
pre posta (moda je to delimino uticalo). Sada je Petrov post,
pa emo probati ponovo.
Prola su dva meseca. ena se podmladila, iako je prilino
smrala. Kada veba naklone i unjeve nisu joj vie oi tamne.
Skoro da nema bolova u guterai, poboljao joj se apetit i nema
muninu.
Pri trljanju tela pojavili su se (i jo su) crvene mrlje i
gnojnice.
Na tamponi ma koje je drala preko noi pojavila se sluz
sa ljokicama, a jednom je bilo neto slino crvima (beli sa cr-
nom glavom, veliine 0,5-0,8 milimetara). Nema nikakvih iz-
luevina, ali ide sukrvica i ponekad krvari po nekoliko dana.
Moda je slabo zakiseljavanje i ne treba stalno da stavlja
obloge na donji deo stomaka (oko materice)?
Ponekad nismo sigurni zbog nedostatka znanja.
Genadij Petrovi, sada se razmnoilo mnogo svakojakih
knjiga i metoda, ko i ta predlae, ali ja iskreno verujem samo
u Vae metode. Zato Vam se i obraam. Samo mi recite, da
li ja sve pravilno radim? Va savet e nam dati novu snagu i
sigurnost".
Odgovor. U celini je sve dobro, ali treba uraditi neke ko-
rekcije i razjanjenja.
Panju su mi privukla dva simptoma, koji ukazuju da obo-
ljenje kod te ene nije bezrazlono: 1) nizak pritisak i 2) na
tamponu je bilo neto, to podsea na crvie".
215
214
Ponimo od prvog. Nizak pritisak ukazuje na to, da je u
spoljanjim manifestacijama ivota dec energije neim vezan.
I z tog razloga ona nema dovoljno energije, koja obezbeduje
normalan krvni pritisak.
Moda je uzrok takvog stanja sledei. Priblino u 34. godi-
ni ivota pojavio se fibrom materice. Ukoliko je u mladosti ima-
la abortuse, moda energetski plod" nije izaao iz materice,
ve se ukorenio"u njoj. To je dovelo do vezivanja dela energije
spoljanjih manifestacija ivota (otuda smanjen pritisak) i do
formiranja novog ploda od strane ploda"od materijala materi-
ce (otuda fibrom).
Drugi uzrok smanjenog pritiska (i fibroma) moglo je biti
snano i/ili dugotrajno emocionalno preivljavanje negativnog
karaktera. Ono je stvorilo program, koji ne samo da je vezao
deo energije spoljanjih manifestacija ivota, ve i, odvojivi"
od opte komande deo (u datom sluaju materice), uzrokovao
njen nepravilan razvoj. U svakom sluaju (1 ili 2) u organizmu
postoji patoloki program, koji je vezao deo energije organi-
zma i odvojio deo materice od opte komande spoljanjih ma-
nifestacija ivota.
Kako se boriti s tim stanjem? U zavisnosti od primarnih
uzroka postupa se razliito:
H/ Ukoliko je imala abortuse, treba da moli za oprotaj nero-
eno dete. Moliti se treba pre spavanja. Ukoliko dobije
oprotaj, prikazae joj se odgovarajui san. I zmoliti opro-
taj nije jednostavno, ali je potpuno mogue.
Moe se postupiti na drugi nain. Poeti istiti spoljanje
manifestacije ivota pomou disanja. Kada se uveba disanje
pristupiti ienju u kadi sa toplom vodom. Prethodno se tre-
ba napiti neke tenosti. To je potrebno radi toga, da bi disanje
nadoknadilo energiju u spoljanjim manifestacijama ivota,
pomerilo neroeni plod". Kada se bude kvasila s vodom (za
vreme disanja), energetski tok koji ide iz organizma (zajedno
s mokraom) zahvatie plod i on e poeti izlaziti. Neke ene
u tim trenucima imaju oseaje, koji podseaju na poraanje.
216
P%> Ukoliko su kod nje jednostavno bili snani emocionalni
potresi i negativna preivljavanja, treba ih se treba oslobo-
diti kajanjem i opratanjima (sebi i drugima). Posebno tre-
ba obratiti panju na razne uvrede bliskih, nezadovoljstvo
sa niima, a jo vie ukoliko ste im eleli zlo.
Hf Program moe biti prenesen po naslednoj liniji.Treba uja-
sniti, iz ega se upravo on sastoji (ko je od predaka i koji
prestup napravio). Zatim ista ema rada: oprostiti, moliti
za oprotaj, pokajati se.
Zapamti te, u bilo kom sluaju, program treba odstraniti
iz organizma. Normalizovanje krvnog pritiska ukazae da ste
se oslobodili od njega. Moda e, samo od toga nestati i rak.
Drugo - crvii.To ukazuje da je organizam inficiran para-
zitima. Konkretno, oni se lokalizuju oko grlia materice. (Se-
tite se, da li ste pre 16-20 godina na tom mestu imali svrab,
golicanje i slino). Boravei u tkivu materice, paraziti ga truju
svojim izluevinama. tetna luenja provociraju rast elija, stva-
raju tumor.
Obloge od urina, ukuvanog urina deluju na njih, ali je to
nedovoljno. Treba primeniti jaa sredstva: trojku" ili preie-
ni kerozin. Najbolje je kerozin, kojeg uzimati u kurama po 2-3
nedelje. Ujutro natate popiti kafenu kaiku kerozina (nema
ukusa i odlino se pije). Napraviti pauzu 1-2 nedelje i ponavlja-
ti do ozdravljenja.
Obloge i kataplazije od gline ne morate stavljati. (One su
namenjene za izbacivanje unitenog, ispumpavanje" toksina.)
Zato se mogu primeniti sledei tamponi: pri ukuvavanju urina
staviti u njega pelen. Ponite od male doze, pa dozu pelena
postepeno poveavajte. Dejstvo tampona moe se jo pojaati
ako taj isti urin (ukuvani, sa pelenom, zlatom i bakrom) ostavi-
te da odstoji dok se ne pojavi blagi miris amonijaka. Primenjuj-
te na isti nain, kao to ste dosada primenjivali (orijentiite se
prema linom oseanju).
~> Upozore nje! Ukoliko urin previe odstoji, moe izazvati
opekotine na sluzokoi.
217
Dopunske preporuke
U ishrani moete koristiti supe i orbe, ali ne mesne, ve
sa povrem (moe malo biljnog ulja). Povre dinstajte (barite)
na pari sa malo biljnog ulja. Vie koristite zaine. J edite razne
kae od monolitnih prekrupa (malo pretopljenog maslaca). I z-
begavajte produkte sa kvascem, medu kojima i bilo koji hleb.
Moete jesti kuvana jaja (rede), graak, pasulj. 1, naravno, piti
obilje sokova i jesti hleb od proklijale penice. (U proklijaloj
penici ima vie bioloki aktivnih materija, nego u njenim klica-
ma od 10 centimetara. Klice su dobre za salatu.) Prekomorsko
(strano) voe bolje je ne jesti.
Kada zahladni upotrebljavajte vie toplu hranu - ne preu-
zbudujte Vetar".
ee primenjujte kontrastne vodene terapije (do 5-10
puta dnevno), disanje prema Streljnikovoj i moje za ienje
spoljanjih manifestacija ivota (po 15-20 minuta 2-3 puta
dnevno). Setajte na sveern vazduhu i mislite pozitivno, itajte
motivacije za zdravlje i mladost.
Ne treba da gladujete, osim 1-2 dana u dane ekadai. Pi -
jenje urina smanjite (pijte samo ujutro i u podne). Urin prime-
njujte samo za vreme gladovanja (sav do poslednje kapi). Produ-
ite sa masiranjem ukuvanim urinom - to je odlino i korisno.
Priblino posle 2-3 meseca Vaa ena treba da se malo
popravi, osvei i ak ozdravi. Glavni uslov ozdravljenja je izba-
civanje patolokog programa.
POLI PI - I S KUS TVA LEENJA
Mog sina, kada je imao 25 godina, muile su mnoge bole-
sti. Upravo muile, jer drugu re ne mogu da naem. Bolela ga
je jetra, imao je jaku glavobolju, bolela gaje noga (tako jako, da
nije mogao prei ni nekoliko koraka, morao je da une da se
odmori). Od tih bolesti oseao se kao starac. Metodi tradicio-
nalne medicine nisu dali nikakve rezultate.
218
Sin je dugo traio put ka zdravlju i naao ga je u Vaim
knjigama! Od tada je prolo pet godina. Moj si nj e zdrav!
Sva moja deca: tri kerke i sin pridravaju se Vaih saveta.
Najstarija kerka (32 godine) redovno gladuje. Najdue je gla-
dovala 30 dana. J a disajnom gimnastikom ublaavam srane
bolove.
Moj unuk ima 4 godine. U nosu ima polipe i die kroz
usta. Proitali smo sve Vae knjige, ali nigde nismo nali kako
leiti polipe u nosnoj duplji. Lekari nam predlau operaciju.
Ukapavamo mu u nos ukuvani urin. Unuk svaki dan pije svoj
svezi urin po 100-150 grama. Uz pomo starijih po 3 minuta
stoji na glavi. Dete je zdravo, ali teko die zbog polipa. Recite
nam kako da pomognemo detetu, da ga ne operiu? "
Odgovor. Operacija nee nita resiti, polipi e ponovo na-
rasti. To je vie puta provereno u praksi.Treba dejstvovati ne na
posledicu, ve na uzroke.
Adenoidi su neparne gomile limfnog tkiva na svodu i zad-
njem zidu grkljana. Razrastanjem adenoida oteava se disanje
kroz nos i slino.
Polip je tumor (najee dobroudni), koji se pojavljuje na
sluzokoi. Polipi se obino stvaraju u nosnoj duplji i bonim
(maksilarnim) sinusima, oteavaju prolazak vazduha i uzroku-
ju razvoj hroninih infektivnih oboljenja, koja su propraena
stalnim luenjem sluzi iz nosa.
Od ega se polip stvara - za medicinu je zagonetka. Me-
dicina je reava jednostavno - ili odstranjuje, ili spaljuje. J a mi -
slim da hronina infektivna oboljenja nisu posledica polipa,
ve njegov uzrok. Infekcija, koja je prodrla u sluzokou nosne
duplje, izaziva u njoj izrataje tipa adenoida ili polipa.
Vratimo se primarnom uzroku. Glavni primarni uzrok
je nepravilna ishrana, koja je stvorila obilje sluzi, a sluz j e, iz-
luujui se kroz nosnu duplju u njoj stvorila povoljne uslove,
hranljivu sredinu za naseljavanje infekcije (putem parazita).
219
Preporuke
Prvo treba izmeniti ishranu, naglo smanjiti produkte koji
stvaraju sluz: mlene produkte, poslastice, masti, krob i
belanevine. Vie jesti povre i jela od njega. Uglavnom
jesti pripremljeno povre. Svee povre za vreme hladnog
godinjeg doba hladi oveji organizam, stoj e tetno. Mo-
nolitne kae sa mi ni mumom pretopljenog maslaca. J ela sa
belanevinama uz garnir od povra. Razliiti ajevi od tra-
va sa medom ili kompoti od suvog voa.
Vaan je i pravilan redosled dospevanja hrane u organizam
- tenosti pre jela, ne pijte mnogo posle jela - to je jedan
od uzroka slabe probave (gasite probavnu vatru) i stvara-
nja obilja sluzi usled slabo svarene hrane. Ne jedite uvee.
Poslednji obrok hrane (veera) treba da bude lagan i uzeti
ga najkasnije do 18-19 sati. Ukoliko imate elju da jedete,
popijte kiselomleni napitak.
Oistiti organizam od mikroparazita pomou trojke", ke-
rozina, biljnih otrova. Za starije osobe preporuujem da
sprovedu kuru ienja i protivparazitnog leenja.
Tek posle toga moe se namenski delovati na kolonije mi -
kroparazita, koji su stvorili polipe ili adenoide.
Uzgred reeno, postoji efikasan metod za oslobaanje od
njih primenom samo jedne terapije. Na primer, fitoterapeut iz
Belgorodske oblasti A. P. Semenjenko odstranjuje polipe i ade-
noide na sledei nain. On daje pacijentu da popije otrovni od-
var od slatko-gorkog razvodnika (Solanum dulcamara). Predlae
da se u nos ukapava sok, isceden iz lukovice cildame, pa da se po-
sle toga nos ispere ekstraktom od ranilista (Betonica officinalis).
Usled dejstva otrova gljivica, koja stvara polipe i adenoide,
poinje da trai spas - i nalazi ga u slatkom ekstraktu. Rezul-
tat je da izlaze s korenjem... polipi i ak ciste. Za to vreme
ovek poinje tako jako da kie, da zameci (adenoidi i polipi)
izleu iz nosa kao epovi. 1 nije potrebna nikakva operacija!
Detaljnije o tom nainu leenja polipa u nosnoj duplji.
Ph> Pomoni ca (Solatium nigrum), kao i razvodni k (Solanum
dulcamara), iji je narodni naziv vuja jagoda je j ednogodi -
nja biljka iji su plodovi potpuno crni. Raste na poljana-
ma i u vrtovima. U lekovite svrhe koriste se zrele jagode,
lie, stabljika i cvetovi. U njegovoj stabljici, liu i pl odo-
vima ima mnogo taninskih materija (7-10%) i solanina,
zbog ega se ta biljka ubraja u otrovne. Konji je jedu, dok
je druga stoka i ptice izbegavaju.
Trava i plodovi se primenjuju kao tonizujue i diureti-
no sredstvo kod kamena u mokranoj beici, raznih otoka
(tumora) i vodene bolesti. Sok od trave ima preznojavajue
dejstvo i koristi se kod oboljenja izazvanih prehladom. Eks-
trakt od cvetova koristi se kao sredstvo za iskaljavanje kod
kalja i bronhitisa. Osueni mladi izdanci s listovima i cve-
tovima koriste se kao odvar kod bronhijalne astme, prehla-
de, angine, stomatitisa, gingivitisa i niza drugih oboljenja.
Supenu kaiku cvetova pomonice (razvodnika) preliti sa
2 ae kljuale vode,ostaviti da odstoji 2 sata i uzimati po
j ednu supenu kaiku 3-4 puta dnevno.
Dve supene kaike jagoda (plodova) pomonice preliti a-
om vode, kuvati na slaboj vatri 7-8 minuta, ostaviti da
odstoji jedan sat i procediti. Uzimati po etvrtinu ae 3-4
puta dnevno pre jela.
Supenu kaiku suvih isitnjenih listova pomonice preliti
aom kljuale vode, ostaviti da odstoji 2 sata i procediti.
Uzimati po 1-2 supene kaike 3 puta dnevno pre jela.
Pomonica je u bliskom srodstvu sa krompirom, paradaj-
zom, paprikom, duvanom, ljoskavcem (Physalis alkekengi),ve\e-
biljem (Atropa belladonna) i tatulom (Datura stramonium).
Pv Ci kl ama (Cyclamen adsharicum Pobed))a viegodinja trav-
nata biljka. Raste u umama na brdima Krima, Kavkaza
220
221
i u Evropi. U lekovite svrhe koristi se koren. Podzemno
stablo sa korenjem sadri otrovni cildamin saponin, to jest
biljka je otrovna.
Preparati od ciklame posebno su efikasni kod glavobolje
izazvane prehladom, eonog i maksilarnog sinusi tisa.
Bolesniku se ukapavaiu u nos po 1-2 kapi sveeg soka iz
podzemnog stabla ciklame, posle ega treba da legne u poste-
lju. Nakon 10-15 minuta bolesnik poinje da loe, kalje i da
se preznojava, iz nozdrva mu se lui velika koliina sluzi. To
moe da traje nekoliko sati. Po pravilu, bolesnik se budi zdrav.
Ranilist {Betonica officinalis) je viegodinja travnata bilj-
ka. U lekovite svrhe koriste se listovi, stabljika s listovima i
cvetovima, ponekad korenje. Biljka sadri gorke i taninske
materije, kao i alkaloide (biljne otrove): stahidrin, betoni-
cin, holin. Od davnih vremena tu biljku su smatrali kao
mono lekovito sredstvo protiv svih oboljenja.
U narodnoj medicini primenjuje se kao ekstrakt i od-
var kod bronhitisa, bronhijalne astme, velikog kalja kao
sredstvo za iskaljavanje i lake izbacivanje guste i lepljive
sluzi, kod oboljenja jetre, neoplazmi i niza drugih oboljenja.
Ekstrakt, supenu kaiku isitnjenih listova i korenja preliti
sa 2 ae kljuale vode i ostaviti da odstoji (doza za jedan dan).
Nain primene za odrasle: uvee (preko noi), a zatim uju-
tro natate popiti 50-100 grama ekstrakta pomonice, pripre-
mljenog prema j ednom od tri navedena recepta. Priblino posle
pola do j ednog sata u nos se mogu ukapati 1-2 kapi soka od
ciklame i lei ^postel j u, ali prethodno pripremiti rezervu ma-
ramica za nos. im ponete da se iskaljavate, ekstraktom rani-
lista isprati nos i piti po 30-50 grama ekstrakta sve dotle, dok
kaalj ne prestane (tj. ne izae sva sluz i polipi iz nosne duplje).
Za decu, u zavisnosti od uzrasta, doza je 2-5 puta manja,
nego za odrasle.
Pomonica se moe zameniti sa sveim sokom od starog
krompira (30-50 grama), ekstraktom duvana (15-20 kapi na
100 grama vode). Ciklamu moete probati zameniti sa starim
222
(sa blagim mirisom amonijaka) urinom (1-3 kapi). Ranilist
- bilo kojim drugim sredstvom za iskaljavanje. Na jedan sat
pre leenja dobro ispariti noge. To e pojaati cirkulaciju u
nosnoj duplji.
K. Butejko predlae da se oslobaate polipa i adenoida
metodom zadrke disanja (metod je opisan u knjizi F. G. Ko-
lobova Leenje disanjem). U organizmu se nagomilava uglje-
nina kiselina, koja, izjednaavajui mnoge reakcije u organi-
zmu, podstie odvajanje polipa i adenoida (metod disanja pre-
ma Butejku opisan je u mojim knjigama i drugoj literaturi).
Naveu nekoliko primera iz svoje prakse, kako su se ljudi
leili od polipa.
Polipi nosne duplje. ,,U dejoj polildinici lekar-otorinola-
ringolog saoptio je daj e dete prolo bez operacije odstranjiva-
nja polipa u nosu {ukopavali su mokrau u nos) ".
Pre godinu dana, zbog polipa, kerka je poela da slabije
uje (roena je 1988. godine). Dva puta su je operisali, ali pri -
bl i no nakon godi nu dana posl e svake operacije pol i pi su
se ponovo pojavljivali. Poela sam pri svakom mokrenj u
da kerki ukapavam u nos nj en svezi uri n. Kura leenja tra-
jala j e dve nedelje. Osi m toga, u ui sam j oj , takode, ukapa-
vala njen ukuvani uri n. Rezul tat: sl uh se potpuno povrati o,
a lekari su j oj prethodno postavi l i di j agnozu - gluvoa I I
stadi j uma. Veliko Vam hvala".
Polipi na jednjaku. ,,U j anuaru 1995. godine otiao sam
kod lekara da proverim eludac, ranije sam imao ir na elu-
cu. Otkri l i su mi polip na jednjaku. Uradili su analizu: sve je
u redu. Posle 10 meseci otiao sam da proverim stanje polipa,
a oni mi kau da i mam rak jednjaka. Sta da se radi, nije bilo
izbora, nisam nita znao (tek sam se sad naitao Vaih knji-
ga i postao pametniji), operisali su me, odstranili su deo j ed-
njaka i eluca. est meseci sam leao u bolnici. Pre odlaska
na lekarsku komisiju za ocenu radne sposobnosti (LKORS)
otiao sam na pregled i reldi su mi da mi se ponovo, na avu,
stvorio polip. (Zato to je uzrok ostao.) Na L K ORS su mi rekli
IK
P rimedba prevodioca.
223
da sam svoje odradi o, da zaboravim na posao (imam 46 godi -
na, a pravo na penziju stiem sa 50 godi na ivota). A jo sam
u novinama proitao lanak, da operacija ne garantuje ivot,
da oko 70% operisanih ljudi tokom godi ne umire, a ostali
neto kasnije. (Sve zbog toga, to se ne radi sa primarnim uzro-
kom, pramenom svoje linosti.) Neto moram da uradi m. Po-
znanici su mi savetovali da proitam Vae knjige. Tako sam i
poeo da istim fiziko telo i spoljanje manifestacije ivota.
Dve godine sam primenjivao urinoterapiju. Masiram se.
Osamnaest puta sam istio jetru. Sve u svemu izbacio sam punu
litarsku teglu kamenja - veliine od zrna graka do oraha. Iz me-
ne su izlazili snopovi sluzi duine do 10 centimetara, debljine
olovke s nekim ilicama unutra, dronjci veliine po 2-3 centi-
metra, koji podseaju na celofan. (Tako izlazi neistoa i polipi)
Posle dve godine takvog leenja oslobodio sam se od arte-
rijskog i unutarlobanjskog pritiska, kao i od alergije.
Posle 3 meseca leenja prema Vaem metodu ponovo sam
otiao na ispitivanje, a polipa nema. Pi tam, gde je on? Otkuda
mi znamo, moda smo pogreili. Posle godinu dana ponovo
sam bio na lekarskoj komisiji (LKORS), a oni mi kau, ta da
se radi, budi ljubazan i vrati se na posao, izvukao si se". (Snopo-
vi sluzi su bili polipi.)
Polipi na el ucu. Saoptavam Vam, da sam uspeo, sav
oduevljen, da izbacim polipe iz eluca. I zbacio sam veu
koliinu polipa.
Pio sam urin tri i po meseca i posle toga rano ujutro ose-
tio sam da mi je loe. ak sam se onesvestio. Zati m mi je bila
muka i poeo sam da povraam. U povraenoj masi izalo je
mnogo mesnatih etverougaonih polipa. Bili su crveni i kliza-
vi. Cak sam se i uplaio".
Polipi na crevima. I mam 58 godina. Ve godinu i sedam
meseci radim prema Vaem metodu. I mam btiket oboljenja,
medu kojima hipertoniju, pritisak 180/110 i za vreme krize
230/120. J ako udaranje srca. Nisam mogla da nosim teke
torbe, srce mi je prestajalo da radi. Sada se sve promenilo.
224
Za vreme leenja istila sam creva 2 puta, a jetru 5 puta.
I z mene je izalo mnogo ui sline mazutu i 376 kamenia
razne veliine. Gladujem j ednom nedeljno po 36 sati, jednom
meseno - po 3 dana i ve sam gladovala 7,10,14,16 i 21 dan.
Kod 14-dnevnog gladovanja dosta slabo sam se oseala.
I zgledala sam kao posle dugotrajne bolesti, ah je izlazak iz gla-
dovanja dobro proao. I z mene je izalo mnogo gadosti i, osim
toga, est polipa duine 5-12 milimetara. (To je zakonita poja-
va. Kada se organizam isti i bori protiv patologije, on jako slabi.
Sledea gladovanja su sa zdravijim organizmom, otuda je i bolje
lino osea nje. Ko redovno gladuje, kod njega se lini oseaj neznat-
no nienja, samo za vreme prvih 2-4 dana)
Kod 16-dnevnog gladovanja lino oseanje bilo je bolje.
Slcdee 21-dnevno gladovanje prolo je dobro. Smrala sam
10 kilograma. Izlazak iz gladovanja i obnavljanje organizma
proli su dobro.
Ujutro pijem urin, ispiram urinom nosnu duplju i ukapavam
ga u oi. Prvi put u ivotu dve zime nisam bolovala od gripa, niti
od akutnih respiratornih oboljenja (ARO). I ako sam esto istr-
avala na ulicu razgoliena. (Odstranjeni su paraziti, nema sluzi,
poveao se imunitet - znai, nema virusne i bakterijske injekcije.)
Sada sam teka 70-72 kilograma pri visini 158 centimeta-
ra, a pre toga sam imala 85-87 kilograma. Zglobovi su postali
pokretljiviji, slobodno se penjem na bilo koji sprat, prestalo je
lupanje srca. Mogu da nosim teke stvari. Pritisak se normali-
zovao: 140-130/90-95. I najvanije - oseam se kao ovek.
Mogu da nosim bilo ta, stoj e moderno, a ranije nisam mogla
za sebe nita odabrati. (Gladovanje je jedan od najboljih istaa
organizma od parazita. 0 tome su znali jo u dalekoj drevnosti.)
alosno je, to ljudi, kao slepi maii, ne shvataju da nas
lekovi ne spaavaju, ve sami sebi moramo pomoi. Cesto se
vidi, kako ovek u drhtavoj ruci dri moda poslednji dinar,
kupujui apotekarski otrov. Prosto mi ih je ao. Mnogi se
pozivaju na zauzetost. Sve su to opravdanja i lenjost. Ljudi i
ne sumnjaju da su oni sami gospodari svog organizma i tla
treba da upravljaju svojim zdravljem". (Evo primera zdravog
225
miljenja i brige o vlastitom zdravlju. Serija gladovanja ini pro-
ces samoozdravljenja brim i efikasnijim. To je ujedno i odgovor
onima, koji pitaju, zato se kod njih ozdravljenje sporo odvija)
Polipi u materi ci . Imala sam mnogo polipa u materici i
izleila sam ih japanskom j abukom - kaki (Diospyros kaki).
Nedovoljno zrele plodove japanske jabuke narendati i
stavljati na polipe (u poliklinici). Za deset seansi sve je pro-
lo. Zati m je posle nekoliko dana izaao koren iz materice".
To je interesantan recept, koji se zasniva na koagula-
cionim svojstvima japanske jabuke. Mislim da se moe
primenjjvati i za leenje drugih polipa - u nosnoj duplji i
slino. Sto se tie mehanizma leenja, japanska jabuka pri-
vlai na sebe" patogenu energiju, koja je u osnovi polipa.
K O A
Zdravlje i lepota koe lica
Dobro higijensko sredstvo za odravanje koe lica je voda,
ali je vlastiti urin jo bolji. I u tome nema nieg neobinog, jer
dete, nalazei se u utrobi majke, pliva u bazenu koji je napu-
njen uglavnom njegovom mokraom. To su najpovoljniji uslo-
vi za formiranje i rast organizma i, naravno, za ivot.
Dobro je umivati se vlastitim jutarnjim toplim urinom.
On je bolji od vode, sapire prljavtinu, masti, ostatke znoja i
oroalog sloja koe i uz to zasiuje kou mineralnim materija-
ma. Ne smatra se bez razloga najboljom kozmetikom kozme-
tika na bazi minerala iz Mrtvog mora. Posle umivanja urinom
saekajte da se urin upije u kou, a zatim umijte lice prohlad-
nom vodom.
19
U Gruziji se gaji sorta ovog drvetaDiosporus lotos, pa je mogue
da se ta ena leeila i sa njegovim plodovima, jer joj je to dostupnije.
- Primedba prevodioca.
226
I majte u vidu, da se ne srne umivati niti suvie hladnom,
niti suvie toplom vodom. Koa na licu to ne podnosi. J ednom
nedeljno treba se umivati sapunom. Sapun sui kou, a urin je
ini elastinom i titi je.
Posebno su korisna urinska umivanja osobama sa suvom
koom.
Ljudi, koji imaju masnu kou, poeljno je da se umivaju
ujutro i uvee sa nekim toaletnim sapunom. On podsuuje ko-
u i ini je normalnom. Ujutro je najbolje umivati se prohlad-
nom vodom. Ona osveava. Uvee se umivajte kontrastnom
vodom naizmenino toplom i prohladnom. Slino umivanje
stimulie krvne sudove, to povoljno utie na kou lica.
Ukoliko imate crne mitesere, tada umivajte lice me-
kom spuvom ili tamponom od vate, natopite ih dobro pe-
nom od sapuna, a zatim istrljajte lice ukuvanim urinom.
Ukoliko imate normalnu kou, umivajte se dva puta
dnevno ujutro i uvee. Ali je bolje da sapunom umivate lice
uvee, da bi koa preko noi obnovila svoja zatitna svojstva.
Briga o usnama
Usne su osetljivije i nenije od koe lica. Njih takode treba
odravati.
Pred spavanje ih treba odmoriti. Radi toga ih treba uvee
oistiti od pomade. To je najbolje uraditi pomou vate, nato-
pljene u tenoj ili masnoj kremi. Usne briite lagano. Menjajte
tampone od vate sve dotle, dok na njima ima tragova pomade.
Ukoliko su vam usne ispucale od vetra, to ukazuje na pre-
pobudivanje Vetra" u organizmu, tada svakog drugog dana na
njih stavljajte masku od prirodnog meda. Med podstie norma-
lizaciju koe na usnama. Posle 20 minuta med se moe pojesti,
paljivo ga olizati.
Kou usta dobro gladi i daje joj elastinost maska od mla-
dog kravljeg sira sa malom koliinom slatke pavlake. Za jednu
upotrebu dovoljna je jedna kafena kaiica smese. Ona se razma-
zuje po itavoj povrini usta i ostavlja se da odstoji 10 minuta.
227
Miie oko usta natapkati" uvee tamponom od vate, na-
moenim u sveem urinu, a zatim saprati topl om vodom bez
sapuna.
Na bore u uglovima usana moe se staviti vlana maska
(od zamrznutog krastavca).
Kako otkloniti oiljke
Razraeni su i uspeno se primenjuju efikasni metodi,
pomou kojih ovek moe samostalno izleiti (otkloniti) raz-
ne ogrebotine i oiljke. Na hiljade ljudi uspeno se oslobodi-
lo oiljaka, a to se radi na nain opisan u narednom tekstu.
Zatvoriti oi i opustiti se. J asno zamisliti deo tela sa
oiljkom, poeti ga u mislima zagrevati, obuhvatajui ga sa
svih strana i iznutra. Misaono zagrcvanje postepeno treba
dovesti do maksimuma, zamiljajui to je mogue jasnije
vrue uglove na mestu oiljka, vatru aparata za varenje ga-
som, dugu koja se javlja pri elektrinom varenju: slikovito
zamiljajte kako ta vatra spaljuje, odstranjuje tkivo oiljka.
J asnom zamiljanju toplote dodajmo i oseaj peckanja. Oiljak
se topi i nestaje.
Za to vreme dopunski izazivajte oseaj pojaane cirkulaci-
je krvi na tom mestu; stvaranje novog, mladog tkiva na mestu
oiljka.J asno zamiljajte daj e koa na tom mestu glatka, ne-
na, elastina, roze. Drugim recima, stavljajte na to mesto sliku
mlade koe, mladih elija.
Kada izazovete maksimalnu po jasnoi i intenzitetu sliku
splanjavanja i obnavljanja oiljka, treba ga izvesno vreme za-
drati u svojoj svesti, dok se ne zavri potreban rad. Radi toga
je potrebna vaa potpuna misaona koncentracija u trajanju od
jedne do pet minuta.
Peenje, svrab, podrhtavanje, ubadanja, eanja za vreme
rada na oiljku ukazuju na simptome promene i nestajanja
oiljka.
To je prvi deo rada na oiljku.
228
Drugi deo se sprovodi analogno prvom, ali umesto toplote
(vreline) izaziva se oseaj hladnoe, to je mogue jasnije i jae.
Treba da na mestu oiljka izazovete oseaj ledene hladnoe,
skoro do gubitka osetljivosti.
Kada oseaj hladnoe dopunite oseajem peckanja, na me-
stu oiljka treba da oseate golicanje, eanje i peckanje. Sto su
ti oseaji jai, time e se uspenije resorbovati oiljak.
Nestanak oiljka moe se ceniti kao realno podmladivanje
organizma.
Na odstranjivanju oiljka poeljno je raditi kada su prema
ltmarnom kalendaru energetski jaki dani.
Kako odstraniti mladee
Ispostavlja se da se mlade moe otkloniti. O tome sam
saznao iz pisma moje itateljice. Recept je prost, nasleila
sam ga od moje majke. Kada se krava otelila ona je placentom
trljala mlade, stavljala je na mlade, prala i ponovo stavljala.
Ona je bila nepismena ena i mislim da to nije radila prema
nekom specijalnom metodu ili emi. Natrljala, stavila i dra-
la. Kada je imala slobodnog vremena - jo j ednom je stavila
placentu i drala. Neki pitaju: da li je to istina, da ne bude
neke tete? Ukoliko sumnjate, ne radite! Al i j a sam iva, i mo-
ja kerka - takode. Pola lica mi je bilo crveno, a kod kerke
izmeu obrva i oiju. Ni kod j edne nije ostala ak ni mrlja.
Potraila sam kominicu - maminu drugaricu, koja je ve
starica. Ona se sea kako je mama kod nas odstranjivala mlade-
e. Treba stavljati pare placente, najbolje odmah im se krava
oteli. To treba raditi kada izlazi mesec i sa molitvom. Ali ja se
ne seam da nam je mama odstranjivala mladee sa izlaskom
meseca, nije mogla da eka. J o postavljaju pitanje: gde uvati
placentu? Mama ga je uvala ti kofi sa vodom, u bunaru. U to
vreme nije bilo friidera".
(Kao to vidite, bioloki aktivne materije, koje se sadre u
placenti, podstiu resorpciju mladea. Uzgred reeno, od pla-
cente se priprema mnogo bioloki aktivnih lekova i masti.)
229
Kako otkloniti bradavice
Bradavice na rukama i drugim delovima tela razrauju
oveka. Njih spaljuju, odstranjuju, kidaju i slino, ali se ispo-
stavlja da ih se moete lako i bezbolno osloboditi. Naveu
nekoliko najefikasnijih narodnih sredstava. Neka od njih sam i
sam primenio i drugima pomogao. Rezultati su odlini - ruke
unakaene bradavicama postajale su iste.
Zapamtite, bradavice se odstranjuju kada mesec menja ob-
lik (posle punog do mladog meseca). Svoje aktivnosti proprati-
te molitvama i bajalicama.
Majka Boja sedefa je na belom kamenu, plakala, derala se
(vritala), radei. Koniu od svile, prekini se, bradavice kod raba
Bojeg (ime) otkini se".
Uklanjanje bradavica na jabuku ili krompir. Radi toga
na jabuci ili krompiru treba da bude ispupenje, kvrga,
slina bradavici. Samo sa takvim jabukama ili krompi-
rima postiete 100% pozitivan efekat. Razrezati jabu-
ku ili krompir popola. U nekim sluajevima savetuje
se razrezati jakim koncem. Sa polovinom na kojoj je is-
pupenje natrljati bradavicu. U nekim sluajevima save-
tuju da se trlja sa obe polovine. Zatim sastaviti obe po-
lovine i zavezati ih istim koncem, kojim su razrezane.
Zakopati jabuku ili krompir u zemlju, to dalje od ku-
e. Kada jabuka ili krompir istrune, bradavice e spasti.
Na svilenom koncu u vazuhu vezivati vorove iznad svake
bradavice, izgovarajui pri tom: Tu ne treba da ivite. Tu
ne treba da budete. Moja re je vrsta, nepokolebljiva". Sa-
kriti taj konac u svee razrezan krompir i zakopati u zemlju,
da niko ne zna. Kada krompir istrune, bradavice e spasti.
U nekim sluajevima dovoljno je zakopati samo konac.
Uzeti ostatak stabljike sa kore nj em od klasja itarica ili polj-
ske travice. Vrhom slamke nekoliko puta ubosti bradavice,
230
izgovarajui bajalicu ili molitvu. Posle toga tu slamku treba
odmah zakopati na vlano mesto sa korenom nagore. Po-
sle nekoliko dana, kada slamka istrune, bradavice e spasti.
Osnovni uzrok neuspeha u otklanjanju bradavica krije se
u izboru nepravilnog vremena i u primeni jabuka ili krompira
bez ispupenja.
Savet Vange. NaapoznanicaM. T. iz Petria imala je na ruci
bradavicu, koja joj je mnogo smetala, jednom prilikom onajuje
zgulila. Posle nedelju dana po elom telu pojavile sujoj se brada-
vice. Vangajeposavetovala enu da nakida zavor ujaka (Delp-
hinium cunsolida, D. e/atum), da ga osui, isitni u prah i posipa
bradavice. "Lena je tako i uradila i sve su joj bradavice otpale".
J edna ena je uspeno otklonila bradavice kod svoje unuke
maui kou deteta mau protiv komaraca (dimetilftalat).
Postoji drevni, provereni letnji"metod odstranjivanja bra-
davica. Radi toga treba uhvatiti zrikavca i, drei ga za
zadnje nogice, dati mu da zagrize" bradavice.
Ko je hvatao zrikavce zna da oni iz usta lue tenost, koja
podsea na jod. Tako se i govori: Zrikave, zrikavce - daj mi j o-
da". Ispostavlja se, da ta tenost ima svojstva tla otklanja bradavice.
Prema tome, leenje se svodi na to da zrikavac izlui te-
nost, malo zagrize" bradavicu. Ukoliko imate vie bradavica,
dovoljno je odstraniti samo j ednu. Priblino posle nedelju da-
na ostale bradavice e potpuno nestati.
Uzmite 9%-no sirce i ljusku od luka (fitoncid). U boicu
od 30-40 miligrama natrpajte isitnjenu ljusku od luka (pu-
nu boicu) i prelijte sa 9%-im siretom. Ostavite boicu
da odstoji 10-15 dana na tamnom mestu. Moete je povre-
meno protresti radi boljeg meanja i isparavanja aktivne
komponente iz luka.
U rastvoru sireta natopite gazu ili pamunu tkaninu i sta-
vljajte na bradavice. Privrstite je na bilo koji nain.Tu terapiju
najbolje je primenjivati preko noi.
231
Kau, da se tim nainom leenja bradavice odstranjuju za
3-5 dana.
Postoji jednostavan starinski nain otklanjanja bradavica
pomou gljiva. U tu svrhu mogu se koristiti bilo koje glji-
ve i u bilo kom stanju: svee, marinirane, zasoljene i suve
(prethodno ih raskvasiti).
Gljivu staviti na bradavicu i privrstiti. Da se gljiva ne bi
brzo sasuila, koristite Celofan ili votani papir. Terapiju je naj-
bolje primenjivati nou.Trebae vam nekoliko noi da odstra-
nite bradavice.
Pri meri leenja
Otklonila sam bradavicu na elu. Nekoliko dana (1-1,5
nedelju) ujutro i uvee stavljala sam obloge sa svezom mokra-
om. Bradavica se smeurala i otpala. (U glavi ima mnogo slu-
zi, a to je odlino tlo za bradavice.)
Izleila sam maksilarne sinuse. Od leenja lekovima bilo
mi je sve gore i gore. Stavljala sam obloge, ispirala nos i grlo
svezom mokraom, gladovala 2-3 dana. Lekari su mi predla-
gali punktaciju. Sada im me kijavica ili grlo zagolica, odmah
ispiram nosnu duplju mokraom.
Izleila sam muu ugu (svrab). Pojavile su mu se ospe po
telu. Gnoj ne ranice su za 3-4 dana zarasle (a muio se 2 mese-
ca!). Mu nije mogao da veruje svojim oima".
I mam 67 godina. Visok sam 167 centimetara i teak 65
kilograma. Poeo sam da pijem svoj svezi urin po 150 grama
u 4, 7,13 i 18 sati. istio sam debelo crevo prema Vaem me-
todu. Tokom prve nedelje izmeu lopatica me je peklo, poseb-
no nou, i u toku prve dve nedelje bradavice su otpale, sline
mladeima, kojih je bilo mnogo na rukama i iznad zapea.
Posle klistiranja sa ukuvanim urinom do 1/4 iz mene je izalo
mnogo svetle sluzi".
Za tri meseca, dok sam masirao ruke s urinom, otklonio
sam oko 14 bradavica, od kojih su 8 bile krupne i stalno su mi
232
smetale. Kada sam proitao Vae knjige - to je bila revolucija u
mojoj svesti. Poeo sam da se pridravam Vaih preporuka i da
se oseam mnogo bolje.
Prestala je glavobolja, koja me je muila, posebno pred za-
lazak sunca, nestalo je pospanosti posle ruka, prestala je da me
mui garavica, nema vie peruti na glavi, rinitisa, krvarenja iz
nosa, mitesera na licu, poeli su iz uiju da mi izlaze sivi epii,
bolje ujem i poboljalo se opte raspoloenje.
Ranije su me esto muili zatvori i prolivi, ali sa prelaskom
na odvojenu ishranu sve se poboljalo".
Kako se osloboditi od uljeva i masnog tkiva
U starijem dobu javljaju se razne kvrge (uljevi), masna
tkiva i l i pom! Postoji mnogo sredstava za njihovo otklanjanje.
Navedimo jedno od njih.
Namaite ricinusovim uljem kvrge, lipome, ali ih ni u kom
sluaju ne trljajte i ne masirajte.
Tupom stranom noa nacrtajte na nepoel j nom i spup-
enju krst. Prvo povucite vertikalnu liniju, a zati m sleva
nadesno - hori zontal nu. U mi sl i ma se koncentri i te i i zgo-
vorite u sebi: Div/je-moc'varno, meni si sasvim nepotrebo!
Zavrti se, savij se, pretvori se u tamni vihor, obleti oko ljudi,
obidi oko zveri, projuri preko stepa i utopi se u vrtlozima .
Kau, da je ta bajalica veoma efikasna. uljevi (krvge) i
lipomi nestaju bez traga. Preporuujem da se prema tome od-
nosite veoma ozbiljno.
Krpeljev dermatitis
ta da se radi, ukoliko ste posle etnje u parku ili umi na
telu otkrili krpelja?
Kod mog tasta krpelj je uao u obraz i on se naduo, hteli
su da ga reu. Stavio je oblogu od diuretika (urin ukuvan do
1/4 prvobitne zapremine). Otok se prokinuo, poao je gnoj i
od krpelja nije bilo ni traga".
233
Bolje je stavljati obloge od stare mokrae. To e primorati
krpelja da izae.
Ukoliko ste oboleli od krpeljevog encefalitisa, tada sterili-
zujte mokrau bolesnika i pricem mu ubrizgajte ispod ko-
e. Uradite tako nekoliko puta - do potpunog ozdravljenja.
Umesto injekcije mogu se stavljati prostrane obloge oko
bubrega, obnavljajui ih im se osue.
I mam 22 godine. Pre tri godine obolela sam od krpelje-
vog dermatitisa. Leenje je bilo bezuspeno, lice se sve vie
i vie prekrivalo bubuljicama koje svrbe. Proitala sam Vau
knjigu Iz suda svoga. Poela sam da se klistiram urinom, da
maem lice urinom i da ujutro pijem urin. Posle nedelju dana
poela sam da gladujem na urinu. Gladovala sam 15 dana. Po-
sle gladovanja bolest se izgubila. Bila sam veoma zadovoljna".
VI TI LI GO
Poremeaj pigmentacije, koji se ispoljava odsustvom nor-
malnog pigmenta na pojedinim delovima koe.
Obino poinje u mlaem uzrastu (ee kod ena) poja-
vom belih pega na koi razne veliine i oblika. Pege se postepe-
no ire, slivaju jedna u drugu, stvarajui prostrane delove mle-
no-bele boje. Kosa na obolelim delovima sedi. arita vitiliga
mogu se pojaviti na bilo kom delu koe. Bolesnici nemaju nika-
kvih subjektivnih oseaja.
Istucati 2 supene kaike semena pastrnaka [Pastinaca sativa)
i preliti aom kljuale vode. Ekstrakt popiti za jedan dan.
Razmutiti jednu kafenu kaiku praha boraksa (prodaje se
u apoteci) u pola ae tople vode i utrljavati u pege (leenje
traje dugo).
Utrljavati u pege 3%-ni borni alkohol. Za to vreme jesti
to vie cvekle i argarepe.
Mazati pege svezom smokvom ili sredinom od dinje.
234
jesti to vie peruna, celera, bugarske paprike, kupusa, ze-
lenog luka, spanaa, limuna, jabuka i piti ekstrakt ipka, so-
kove od argarepe, pastrnaka i krompira u odnosu 1,5:1:1.
Utrljavati u pege urin ili stavljati obloge na njih. Sami is-
probajte, koji urin vam bolje odgovara - sve, stari, ukuva-
ni. Obavezno oistite jetru 5-7 puta.
py Detelina 100 grama
H> Vilina kosa 75 grama
Hi Lemna (Lemna minor) 100 grama
H> Astragal (Astragalus danicus) 100 grama
H> Kantarion 100 grama
Tri supene kaike smese uvee sipati u termos i preliti li-
trom kljuale vode. Ujutro procediti i piti 4 puta dnevno pre jela.
Svakoga dana uvee mazati pege jakim rastvorom mangana.
S K L E R OZ A
I mam 25 godina i dvoje male dece. Ove godine postavili
su mi stranu dijagnozu - difuzna skleroza. Lekari mogu samo
malo da zaustave razvoj bolesti. Leala sam u bolnici i nagleda-
la se takvih bolesnika. Mlade devojice i deaci, koji treba da
imaju ceo ivot pred sobom, prikovani su u invalidska kolica.
Kod mene jo do toga nije dolo, ali se strano oseam. Zato
Vas molim za pomo.
Va metod leenja preporuila mi je jedna ena, koja mi j e
ispriala, da zna sluaj kada se jedan mukarac - invalid II ka-
tegorije, prikovan uz postelju od difuzne skleroze, izlec'io po Va'sitn
knjigama. Otpisali su mu invaliditet i uputili ga na posao. Kae,
da se leio glinom i urinom. Pomozite, jedno je leiti c'ir na elucu,
a drugo - mozak".
Prvo bih se zaustavio na uzrocima pojave skleroze.
235
Uzroci skleroze. I stina o sklerozi za veinu ljudi moe biti
tako neoekivana i jednostavna, da ne mogu da je prihvate.
Slderoza je zadebljanje tkiva, koje se obino javlja kao re-
zultat razrastanja vezivnog tkiva (fibroze) posle preleane upa-
le ili u vezi sa njegovim starenjem. Skleroza se moe razvijati
u bonim stubovima kimene modine i u mozgu. Skleroza se,
takode, moe javiti i u drugim delovima mozga i kimene mo-
dine ili u zidovima arterija.
Difuzna skleroza je hronino oboljenje nervnog siste-
ma, koje napada prvenstveno odrasle ljude u naponu snage.
Uzrok oboljenja je povreda mielinske opne, koja okruuje ner-
vna vlakna mozga i kimene modi ne, usled ega se naruava
funkcija tih nerava. Tok bolesti obino se karakterie povre-
menim recidivima (povraanjem) i remisijama (poputanjem
bolesti), iako bolest u celini ima hronini progresivni tok. Bo-
lest moe napadati razne delove mozga i kimene modi ne,
to se ispoljava kroz pojavu difuznih si mptoma. U njih spa-
daju: nesigurno, nestabilno hodanje i podrhtavajui pokreti
udova, brzo spontano pokretanje oiju, poremeaj govora i
teko izgovaranje rei, spastina slabost. Uzrok oteenja ne-
rava, usled ega se razvija ovo oboljenje, za sada je nepoznat.
Smatram da je jedan od glavnih uzroka skleroze inficira-
nje bebe (dojeneta) od strane odraslih, njemu bliskih ljudi,
njihovim virusima i mikrobima.
Razvoj skleroze. Pojava prvih ejih oboljenja ukazuje na
to, daj e dolo do primarnog inficiranja. Sada e virusi, mikro-
bi, polako, ali sigurno kolonizirati planetu"pod nazivom ove-
ji organizam, naseljavajui se u najblagodatnijim (i od lekova
zatienih) mestima za njihovo razmnoavanje - mozgu, srcu
i krvnim sudovima. Naravno, njihovu ivotnu delatnost stva-
ra upala, posle koje nastupa odumiranje delova mozga, srca
i krvnih sudova. 1 tako oni struu" oveji organizam sve do-
tle, dok on ne umre. Kao to pokazuje praksa, za razvoj tog
procesa potrebno je u proeku 15-25 godina. Tako se i deava
da od njega boluju prvenstveno odrasli ljudi u naponu snage.
236
S druge strane, ljudi pomau taj proces samoruilakim na-
inom ivota. 1 sve poinje jo od bebe. Umesto prirodne ishra-
ne prednost se daje mlenim smesama (brzo ih pripremaju).
Zati m slede vetaki produkti i kombinacije hrane, koje se ne
podudaraju. U organizmu se javlja trule. Kod jednogodinjeg
deteta osea se teko, a ponekad i smrdljivo disanje ujutro. Bi-
lo kakva prehlada naglo slabi organizam i javlja se upala sa
visokom temperaturom. Koliko takvih upala preivi ovek od
roenja do cvetajueg" uzrasta, i u j ednom sluaju oboleva od
skleroze, u drugom - meningitisa, u treem - srano-vaskular-
nih i onkolokih oboljenja.
Primer. Na svet se pojavio prvenac - zdrav deak. J edna
njegova baba 20 godina imala, je lamblije (povremeno se lei-
la u bolnici), druga je pre dve godine preleala meningitis. A
mladi roditelji su sreni, vole j edno drugo, dete, svoje roditelje,
esto ostavljaju dete kod baba. Od treeg meseca ivota poeli
su bebu da prihranjuju mlenim smesama. etiri meseca kon-
takata i prihranjivanja"ispostavilo se daj e dovoljno za infici-
ranje. J avila se upala u predelu apendiksa (on je odgovoran za
imunu zatitu creva od parazita), srataj i neprohodnost creva,
pojavila se krv u stolici. Naravno, sve se javilo neoekivano".
U oblasnoj bolnici hitno je uraena operacija, odstranjen je
deo creva. Roditeljima su saoptili, da dete boluje od retke uro-
ene" bolesti. Tako je najlake objasniti neshvatljivo, kao i u
sluaju sa sklerozom.
Leenje skleroze
Kad su nam ve poznate posledice skleroze - upala, koja je
rezultat rada virusa, mikroba, gljivica, znai da treba primeniti
sredstva za njihovo unitavanje. Pri emu ta sredstva treba na-
izmenino primenjivati, poto se paraziti brzo na njih privika-
vaju. Treba promeniti ishranu, oistiti organizam, sauvati veru
u brzo ozdravljenje, odravati i iriti unutranju radost. Cesto
stvaranje gasova s isputanjem gasova koji jako zaudaraju, zadah
iz usta, karijes zuba, bubuljice na telu, herpes, este prehlade i
angine ukazuju na to, da je organizam napadnut parazitima.
237
Kakve preparate i kako primenjivati u tim sluajevima?
Najbolje je primenjivati takve otrove, koji del uju na irok krug
patogenih mikroorganizama, virusa i gljivica. Nabrojmo najdo-
stupnije i ukaimo na njihova svojstva.
Karbolna kiselina. Njen rastvor ima izraena baktericid-
na svojstva u odnosu na vegetativne oblike mikroorganiza-
ma: hemolitike streptokoke, difterijske bacile itd.
Salicilna kiselina. Nemajui mirisa i bez, slino karbolnoj
kiselinijako izraenih otrovnih svojstava, ona je brzo posta-
la najbolje antiseptiko sredstvo (izdvojili su je iz kore ive).
Preparati iz kore ive (Salix alba) imaju protivupalno, pre-
znojavajue,koagulaciono,antiseptiko,smirujue i protivmala-
rijsko dejstvo, sniavaju telesnu temperaturu,zaustavljaju krva-
renja, ublaavaju bolove i podstiu zarastanje rana. Upravo to
je i potrebno kod leenja skleroze mozga.
Odvar od kore ive takode se moe koristiti kod raznih
krvarenja, proliva, kolitisa, enteritisa, hroninih gastritisa, re-
umatizma, podagre (kostobolje) i posebno kod malarije (do
otkria i rasprostranjenosti upotrebe kinina kora od ive je u
narodnoj medicini bila jedino dostupno sredstvo protiv malari-
je). Kod malarije ljudi su primenjivali i ekstrakt od listova ive.
Spolja se odvar od kore ive primenjuje za ispiranje usne
duplje i grla kod upalnih procesa u njima. Koristi se i za kupke
nogu kod poveanog znojcnja nogu sa neprijatnim mirisom.
Naini pripremanja iprimene kore ive
J ednu kafenu kaiicu suve isitnjene kore ive preliti aom
ohlaene, prethodno prokljuale vode, ostaviti da odstoji
dva sata i procediti. Uzimati po dve supene kaike 2-4 pu-
ta dnevno pre jela.
H> Uzimati po jedan gram praka od kore ive 3 puta dnevno
pre jela. To je najbolja varijanta za leenje skleroze. Kura
leenja traje 2 nedelje. Napraviti pauzu od nedelju dana i
ponoviti kuru leenja. Primeniti 3-5 takvih kura.
Kada zavrite sa kurama leenja prakom od kore ive od-
gladujte 7-10 dana radi izbacivanja suvine koliine salicilne
kiseline iz organizma.
Za vreme leenja kontroliite lino oseanje. Ukoliko se
pojave neki sporedni simptomi, smanjite dozu praka ili preki-
nite uzimanje praka.
%> Kerozin (preien) ima dezinfikujua svojstva i zahvalju-
jui tome unitava razne mikroorganizme u eludano-
crevnom traktu, unim kanalima, a stoj e najvie - u krvi.
Zato se moe koristiti za leenje skleroze.
Primena. Piti ujutro natate po pola do jednu kafenu kai-
icu kerozina. Kura leenja traje 2 nedelje. Napraviti pauzu od
nedelju dana, ponoviti i tako 3-5 kura, posle ega odglaovati
od 3 do 7 dana za izbacivanje suvinog kerozina iz organizma
(kerozin obino sam lako izlazi).
Obini preieni (svetli) kerozin prodaje se u flaama i
namenjen je za osvetljenje. Moe se koristiti i kerozin za avi-
one. Ne preporuuje se upotreba kerozina koji se koristi kao
rastvara.
Hf Ekstrakt od nikotina takode se moe koristiti za leenje skleroze.
Kao izvor" nikotina (sirovinu) preporuuje se koristiti
duvan iz jedne kutije cigareta. Sav duvan sipati u istu teglu
zapremine 200 mililitara, preliti alkoholom (votkom, rakijom)
do samog vrha, dobro zatvoriti teglu poklopcem i drati u fri-
ideru dve nedelje pri emu svakoga dana protresti teglu. Posle
dve nedelje ekstrakt procediti kroz nekoliko slojeva gaze. Obi -
no se dobija oko 150 mililitara prozranog ekstrakta duvana
braonkasto-zelene boje, koji je spreman za upotrebu (protiv
raka i protiv parazita). Ekstrakt je poeljno uvati u friideru.
Hf Metod leenja onkolokih oboljenja ekstraktom duvana
(predlae ga M. olonz, a ja savetujem da ga primenjujete
i za leenje skleroze - za unitavanje mikroparazita): sva-
koga dana ujutro natate, jedan sat pre jela, piti alkoholni
238
239
ekstrakt duvana sa 100 mililitara kljuale vode ohlaene do
sobne temperature prema emi, koja se naziva breuljak".
Tokom 42 dana doza ekstrakta se postepeno poveava do
13 kapi, a zatim smanjuje do prvobitne (jedne kapi).
1, 2. i 3. dana 1 kap
4,5. i 6. dana 2 kapi
7, 8. i 9. dana 3 kapi
10,11. i 12. dana 4 kapi
13,14. i 15. dana 5 kapi
16,17. i 18. dana 6 kapi
19,20. i 21. dana 7 kapi
22,23. i 24. dana 8 kapi
25,26. i 27. dana 9 kapi
28,29. i 30. dana 10 kapi
31, 32. i 33. dana 11 kapi
34,35. i 36. dana 12 kapi
37. do 42. dana 13 kapi
Zatim dozu treba smanjivati - po jednu kap svaka tri dana.
Zapamtite, ekstrakt duvana je jak otrov. Nije dozvoljeno pre-
doziranjc. Na flaicu sa otvorom nalepite etiketu sa natpisomotrov.
S ekstraktom nikotina ne smeju se uzimati nikakvi drugi
preparati, niti ekstrakti.
Posle tri kure leenja ekstraktom duvana (oko osam me-
seci), ukoliko treba produiti leenje, celishodno je primeniti
ekstrakt od kukute (Conium maculatum), mrazovca-kaunka
(Colchicnm autumnale) ili jedia (Aconitum napellus), kao i od
bele emerike (Veratrum album).
Ekstrakt duvana moe se primenjivati i spolja, za mikro-
klistire, ispiranja trcaljkom i druga ispiranja, za profilaksu i le-
enje gripa i drugih akutnih respiratornih oboljenja, prehlada,
kod ginekolokih oboljenja itd. U tu svrhu uzima se od 5 do 10
kapi ekstrakta duvana na 100 grama vode.
240
H Najefikasnije sredstvo protiv svih parazita je - visoka tem-
peratura. Ukoliko 2-3 puta nedeljno idete u saunu, posle sa-
une pijete svee iscedene sokove od argarepe i cvekle (200
grama soka od argarepe + 20-30 grama soka od cvekle)
ili od jabuka i cvekle (200 grama soka od jabuka +20-30
grama soka od cvekle), moete znatno suzbiti ivotnu ak-
tivnost patogenih mikroba i poveati imunu zatitu organi-
zma. To e se uspeno odraziti na proces leenja skleroze.
Hf Mahovica(Qxycoccuspalustris) se moe koristiti kao dodatak
ishrani uz bilo koji od navedenih metoda leenja skleroze.
U lekovite svrhe koriste se plodovi mahovice. Oni sadre
mnogo ursolove kiseline, koja je po fiziolokom ejstvu bliska
hormoni ma.
Mahovica se koristi kao protivskorbutno, protivupalno,
diuretino, insekticidno i protivmikrobno sredstvo. Takode se
primenjuje za leenje oboljenja bubrega, mokranih kanala i
mokrane beike, kod smanjene sekrecije eludanog i pankre-
atskog soka, kod oboljenja izazvanih prehladom, angine, po-
vienog krvnog pritiska, glaukoma, reumatizma, bronhitisa,
Adisonove bolesti, anemije i kao profilaktino sredstvo koje
spreava stvaranje kamenja u bubrezima.
Mahovica se zabranjuje (kontrainikativna) kod ira na
elucu i vanaestopalanom crcvti.
Mahovica je i dragocen prehrambeni produkt, koji se upo-
trebljava u sveem stanju. Korisni su svezi sokovi od plodova
mahovice. Piju se pre jela po jedna aa (2-3 supene kaike plo-
dova mahovice na 200 grama vode ijedna supena kaika meda).
Moe se koristiti frakciono gladovanje na urinu. Ono ne
samo da suzbija razne upalne i infektivne procese u organi-
zmu, ve i obnavlja sve stoj e bolest nainila u organizmu.
O tome, kako se primenjuje frakciono gladovanje, opisano
je u mnogim mojim knjigama (Gladovanje itd.).
241
Smese od trava, koje se mogu koristiti za leenje skleroze
Upala mozga ili kimene modine
Supenu kaiku maka (Papaver somniferum) i supenu kai-
ku korenja gaveza (Symphytum officinale) sipati u termos i
peliti sa dve ae kljualog mleka. Ostaviti da odstoji naj-
manje dva sata i piti tokom dana.
Kura leenja traje 2-3 nedelje.
Upala kimene modine
Supenu kaiku sveih cvetova vinove loze uvee sipati u
termos i preliti aom kljuale vode. Ujutro procediti. Uzi-
mati po 50 grama 4 puta dnevno, 30 minuta pre jela
Upala modane opne
Med 100 grama
Aloja 50 grama
Oman, koren 50 grama
Ranilist, trava 50 grama
alfija, trava 50 grama
Smesu preliti sa dva litra belog vina i kuvati da kljua j e-
dan sat na vodenoj pari. Skinuti sa vatre, ostaviti da odstoji
jedan sat i procediti. Uzimati po jednu supenu kaiku 3-4 puta
dnevno, 30 minuta pre jela.
alfija 100 grama
Bokvica, list 75 grama
A4ajkina duica 75 grama
Matinjak 75 grama
Lipa, cvetovi 75 grama
Dve supene kaike smese uvee sipati u termos i preliti sa
2 ae kljuale vode. Ujutro procediti i uzimati po 100 grama
4 puta dnevno.
242
Upala mozga
Beli slez, koren 100 grama
iak, koren 100 grama
Meduni ka, koren 100 grama
Kopriva, koren 75 grama
Perunika vodena, koren 75 grama
Uzeti 3 supene kaike smese, sipati u emajlirani lonac i
preliti sa 3 ae hladne vode. Lonac stavitina slabu vatru, po-
ldopiti i kuvati da kljua 30 minuta. Skinuti sa vatre i popiti
tokom dana.
Skleroza krvnih sudova mozga
Srdaica 100 grama
I mela (Viscum album) 100 grama
Glog, cvetovi 100 grama
Dve supene kaike smese uvee sipati u termos i preliti sa
2 ae kljuale vode. Ujutro procediti i uzimati po 100 grama
4 puta dnevno.
Heljda (Fagopyrum esculentum), cvetovi 75 grama
Glog, cvetovi 75 grama
Nana 100 grama
Dve supene kaike smese uvee sipati u termos i preliti sa
2 ae kljuale vode. Ujutro procediti, podeliti na 4 dela i popiti
tokom dana.
S I N D R O M H R ON I N OG U M O R A
Karakterie se stalnim oseajem jakog umora, bolovima
u miiima, groznicom, pospanou i depresijom, koji traju
mesecima, a ponekad i godinama. Radna sposobnost je Upala
smanjena.
243
Covek koji je oboleo od sindroma hroninog umora tre-
ba da ima najmanje 6 od 11 sledeih simptoma, koji su stal-
no prisutni ili se esto ponavljaju tokom est meseci ili due:
1. Ceste prehlade ili slaba groznica.
2. Neprijatni oseaj boleljivosti u nosnoj duplji.
3. Oseaj boleljivosti ili oteenost limfnih vorova na vra-
tu ili ispod pazuha.
4. Opta oputenost organizma.
5. Neshvatljivi bolovi u miiima.
6. J ak umor i slaba sposobnost organizma da se obnovi to-
kom 24 sata posle bilo kakvog fizikog rada.
7. Neshvatljiva, spontana glavobolja.
8. Oseaj boleljivosti u zglobovima bez ikakvih spolja-
njih promena na njima.
9. Zaboravnost ili prekomerna razdraljivost, nesposob-
nost koncentracije panje.
10. Pogoranje sna.
11. Cesta pojava nabrojanih simptoma tokom nekoliko sa-
ti ili dana.
Objasniu detaljnije svaki od 11 simptoma sindroma hro-
ninog umora.
1. Ceste prehlade ili slaba groznica. Prehlada znai da je
organizam zagaen sluznom ljakom (prepobudenost ivot-
nog principa Sluzi "), na kojoj su poeli da se razmnoavaju
patogeni mikroorganizmi i izazvali upalu - tipine pojave za
prehladu. Stanje groznice ukazuje na to, da se ivotna snaga
organizma poela troiti na suzbijanje infekcije. Organizam se
u celini suprostavlja agresiji mikroba i zagaivanju.
2. Neprijatni oseaj boleljivosti u nosnoj duplji upravo i
karakterie tipine pojave prehlade - upale. Upale mogu biti
veoma slabe (neprijatni oseaji u nosnoj duplji), slabe (pojava
boleljivosti i crvenila), jake i veoma jake.
3. Oseaj boleljivosti ili oteenost limfnih vorova na
vratu ili ispod pazuha znai, da organizam za borbu protiv
infekcije mobilizuje limfni imuni sistem. Limfni vorovi kraj-
nika nisu u stanju da se odupru agresiji infekcije i potrebna im
je pomo.
Krajnici - prva i snana zatita organizma od prodiranja u
organizam raznih patogenih mikroorganizama. Meuti m, mi
tu zatitu slabimo upotrebljavajui hladne i produkte koji stva-
raju sluz. U krajnicima se, zbog sluzi, razmnoava toliko pato-
genih bakterija, da ih one unitavaju.
Odstranjivanjem krajnika organizam ostaje bez zatite od
sledee agresije mikroba i s vremenom se pojavljuju ozbiljnije
bolesti (srca, krvnih sudova, bubrega, zglobova i slino).
Taka 4- 11. Svi naredni simptomi ukazuju na optu za-
gaenost organizma i njegovu totalnu inficiranost patogenim
mikroorganizmima.
Opta zagaenost i inficiranost organizma patogenim mi -
kroorganizmima izaziva optu oputenost: nema tonusa, ivot-
na snaga organizma troi se na zaustavljanje bakterijske infek-
cije (na to ukazuju i este, slabo izraene groznice); neshvatljivi
bolovi u miiima - posledica nagomilavanja toksinih sadraja
iz neistoa i ivotne aktivnosti patogenih mikroorganizama u
njima; jak umor i slaba sposobnost organizma za obnavljanje u
toku 24 sata, posle fizikog rada - posledica smanjenja opteg
ivotnog tonusa organizma, nema snage za obnavljanje; ne-
shvatljiva glavobolja - trovanje mozga bakterijskim toksinima;
oseaj boleljivosti u zglobovima - imuni odgovor vezivnog
tkiva organizma na toksinost patogenih mikroorganizama i
zagaenost. Navedeni procesi nagomilavanja ljake (neistoa)
u organizmu, u zavisnosti od individualne konstitucije oveka,
izazivaju prepobuivanje jednog ili drugog ivotnog principa.
Prepobuivanje Vetra " izaziva pogoranje pamenja, ui "
- razdraljivost, a Sluzi" - apatiju i depresiju. Prepobuivanje
ivotnih principa izaziva probleme sa snom, slabi imuni sistem
i mogu se javiti ozbiljna oboljenja.
Veina bolesnika kae, a su poeli oseati umor odmah
posle preleanog infektivnog oboljenja, na primer, gripa. Dru-
gi su osetili umor posle stresa ili posle neuobiajene situacije
245
244
(razvod, smrt bliskog oveka, promene radnog mesta itd.). Do
zagaenosti organizma dolazi neprimetno, godinama. ovek i
ne sumnja u nju, pa je zato ne moe ni uzeti kao glavni uzrok.
Kod zagaenosti organizma prisutni su odstupanje od nor-
malne koliine leukocita, manji poremeaji rada jetre (zagae-
na, prisustvo portalne hipertonije), mnogi zatitni faktori su
blokirani (dolazi do brzog troenja i sagorevanja ivotne snage
i organizma u celini).
Od sindroma hroninog umora moe oboleti svaki ovek, ko-
ji ne razmilja o pravilnom nainu ivota, sagorevajui svoj ivot-
ni potencijal, prenapreui se, radei protiv svih biolokih normi.
Leenje
Medicina preporuuje lekove koji jaaju imuni sistem ili
deluju na odreene viruse. S uspehom se primenjuje niz an-
tidepresanata, koji poveavaju energiju, podiu raspoloenje i
mogu da poboljaju san. Prepisuju se lekovi protiv virusa, gama-
globulin, injekcije vitamina B
] 2
i mnogi drugi.
Da bi se potpuno izleili od sindroma hroninog umora i
poveali ivotnu aktivnost, predlaem da analizirate nain i-
vota, oistite organizam od ljake (neistoa) i da primenite
nekoliko kura leenja od parazita.
Nain ivota treba usaglasiti sa bioritmovima Prirode, pa
e vaa ivotna snaga delovati u razonansi sa snagom Prirode i
brzo e se obnavljati.
Prema tome, ivot i ivotna aktivnost bez uzimanja u ob-
zir prirodnih bioritmova - takode je jedan od glavnih uzroka,
koji kod oveka izazivaju sindrom hroninog umora (glavni
uzrok - zagaenost organizma).
Pravilno se hranite. J edan od glavnih uzroka zagaenosti
organizma je ishrana. Ponekad ovek, kada postigne materijal-
no bogatstvo i ima mogunost da sve kupi, to zaeli, pati od
sindroma hroninog umora. To se deava zato, to je jeo u hodu,
stimulisao radnu sposobnost jakim ajem i kafom i prejedao se.
246
Zato preporuujem da normalizujete ishranu u skladu sa
bioritmom organizma, da uzimate hranu pravilnim redosle-
dom (tenost pre jela, salata ili bareno povre, zatim monolit-
na kaa ili jelo sa belanevinama) i da se namirnice meusob-
no podudaraju. To e omoguiti da va organizam dobije sve
to mu je potrebno, u dovoljnoj koliini i blagovremeno. I s-
kljuite iz svog dnevnog obroka razne stimulatore i rafinirane
produkte (aj, kafu, bombone, eer, kolae, maslac i slino),
vie jedite prirodnu, svezu hranu, pijte svee isceene sokove
od povra i voa.
Svakoga dana vebajte neke fizike vebe. Cak i najmanje
fiziko optereenje u vidu neke posteljne gimnastike, stiskanja
stomaka i slino sigurno e vam pomoi. Stalno prenaprezanje
izaziva ukoenost miia, podstie pojavu bolnih arita u telu
i miiima. Fizike vebe otklanjaju ukoenost, oputaju mii-
e, pune organizam energijom, uspostavljaju normalan elektri-
ni potencijal u elom organizmu. One odlino utiu na psi ho-
loko i fiziko stanje.
Za dopunjavanje ivotne snage dobro je primenjivati raz-
ne terapije elienja. Za ene je najprihvatljivije kontrastno
tuiranje (topli mlaz vode - 30-50 sekundi, prohladni - 5-8
sekundi, naizmenino 5-10 puta) i j ednom nedeljno - banja
(sauna) sa vlanom parom (ona ne samo da oputa va organi-
zam, ve delimino iz njega izbacuje neistoe).
Veoma je dobro jednom u dve nedelje gladovati po 36-42
sata. To stimulie imunitet organizma (stimulie aktivnost
leukocita), isti, trenira ivotnu snagu organizma (poveava
njen potencijal), otklanja stresove i poboljava voljne osobine.
Ne rasplinjavajte se u svakodnevnim aktivnostima. Od
svih poslova odaberite najvanije i reavajte ih. Nauite se odri-
canju od toga, bez ega moete. Rasporeujte energiju i vreme
izmeu poslova, koje treba obavezno uraditi.
Primenjujte emoci onal no-vol j ne motivacije za do-
punu ivotne snage, obnavljanje i podmlaivanje organi -
zma. Ni u kom sluaju ne padajte u depresiju i ne alite
se. Same misli o umoru i alosti jo e vas vie potititi,
247
blokirati fiziologiju. Sauvajte opti mi zam. Ljudi, koji ne od-
mahuju rukama, najbolje izlaze na kraj sa bilo kojom boleu.
DEPRES I JA
Veina ljudi je u nekim trenucima ivota bila pod depre-
sijom. Depresija je uzrok poremeaja sna, apetita, menstrual-
nog ciklusa, zatvora, zagaenosti i velikog gubitka mase tela
(osnovni simptomi prepobuivanja Vetra"). Neki se, obrnuto,
poinju prejedati (obino zloupotrebljavaju slatku hranu, koja
suzbija Vetar", a drugi - veoma dugo spavaju, a san takode su-
zbija Vetar" i obnavlja ivotnu snagu).
Depresiju u veini sluajeva provociraju psihika preivlja-
vanja. Dolazi do smanjivanja ivotne snage u organizmu (stal-
na tuga, oseaj praznine, javlja se oseaj krivice, beskorisnost i
beznadenost, umor, razdraenost, slabljenje pamenja). To je
tipino za depresiju.
Sta treba raditi, da bi izali iz depresivnog stanja?
Phf Treba stvoriti dovoljno jaku motivaciju, koja podstie na
aktivnosti.
P%f Ponite neto da radite.
Ph> Napravite plan jednostavnih poslova za 2- 3 nedelje i me-
todski iz odraujte.
P%f Odloite donoenje odluka od kojih umnogom zavisi va da-
lji ivot, sve dotle, dok ne izaete iz depresije. Odugovlaite
sa tom temom i izbegavajte sloene konfliktne razgovore.
H Uite se da sami podiete raspoloenje. Pozitivne emocije
daju organizmu snagu.
Phf Posebnu panju poklonite fizikim vebama. Ljudi, koji
redovno vebaju,rcde su podloni napadima depresije. Fi-
zike vebe na sveem vazuhu: hodanje, brzo hodanje,
bamington i slino daju odlian efekat.
Ptf Iz ishrane iskljuite produkte koji sadre kofein i rafinira-
ni eer. Uoeno je, da se kod ljudi koji piju mnogo kafe,
aja,jedu mnogo okolade,okoladnih bombona i rafinira-
nog eera, depresija progresira i tee prolazi.
Ph> Puenj e i al kohol stvaraju predispozicije i progresiraju
depresiju.
Pv U ishrani koristite produkte koji podstiu uravnoteivanje
prepobudenog ivotnog principa Vetra".
P*f Kontrastno tuiranje, vrua kupka, masiranje tela maslino-
vim i drugim uljem, mirna situacija i slino, obnovie vau
snagu i otkloniti depresiju.
Hf Pridravajui se navedenih preporuka posle 2- 3 dana brzo
ete obnoviti snagu i izai iz depresivnog stanja.
ZNOJ ENJ E N O G U
Ukoliko vam se preterano znoje noge pomoi e vam sle-
dei saveti:
Svakoga jutra obilno posipati prakom borne kiseline iz-
meu prstiju i tabane. Uvee prati noge toplom vodom.
Gubi se neprijatni miris i znoj.
Kod znojenja nogu dobro pomau urinske arape". Pa-
mune arape namoiti u ukuvanom urinu do 1/4 prvo-
bitne zapremine i oblaiti na noge. Preko arapa navui
kesu od celofana, a zatim obine arape. Tako hodati
2- 4 sata, posle ega oprati noge toplom vodom bez sa-
puna. To znatno poboljava stanje koe i otklanja umor.
Ta terapija ini suvu kou potpuno normal nom.
Kod prekomernog znojenja nogu primenjivati kupke sa
odvarom od hrastove kore (50-100 grama na litar vode).
248
249
Koru kuvati da kljua 20-30 minuta na slaboj vatri. To je
jae i efikasnije sredstvo od praka.
I lladna voda ima prosuujue dejstvo. Zato se preporuuje
svakoga dana prati noge hladnom vodom. U hladno go-
dinje doba ne preporuuje se uvee prati noge hladnom
vodom, poto se moe naruiti san.
Provereno sredstvo protiv znojenja - prah od stipse (alau-
na). Sipati ga u arape ili sokne sve dotle, dok se ne norma-
lizuje znojenje nogu.
Noge se mogu prati i rastvorom prene stipse. Uzeti jednu
petinu kafene kaiice ili na vrhu noa prene stipse, razmuti-
ti u ai vrue vode i sipati na mesta koja se preterano znoje.
Za smanjivanje znojenja nogu i smekavanje koe moe
se koristiti jak odvar od ovsane slame. S tim odvarom pri-
menjuju se kupke za noge u trajanju od 15 do 20 minuta.
Hrastova kora ima koagulaciona i taninska svojstva i
usled toga sui kou. Koru od hrasta isitniti u praak i taj
praak svakoga dana sipati u arape ili sokne sve dotle,
dok se znojenje ne smanji upola. Posle toga prekinuti te-
rapiju. U normalnom stanju noge treba da se malo znoje.
U M O R NOGU
H> Ukoliko su vam noge umorne, pre svega uradite toplu kupku.
To e omoguiti da ih rasteretite i poboljate krvotok u njima.
$v Na umorne noge dobro deluju kupke sa ukuvanim uri-
nom. Mogu se namoiti sokne u ukuvanom urinu i obui
na noge, a preko toga navui kesu od celofana. Terapija
u trajanju 3-4 sata sa takvim oblogama otklanja umor.
250
Ukoliko se obloge ostave na nogama preko noi, tada
e spasti stara koa i pojavie se nova - mlada i zdrava.
Hf Ukoliko se za vreme pranja noge masiraju etkom, to od-
lino otklanja umor i jaa noge. Nasapunjajte etku i ma-
sirajte noge odozdo nagore. Ukoliko imate proirene vene
takva masaa se ne srne raditi.
Hf Korisno je bosim nogama kotrljati oklagiju ili hodati po
rosnoj travi. To, preko bioloki aktivnih taaka, koje se na-
laze na stopalima, pothranjuje i aktivira itav organizam.
DUE TA ZA P U A E I P AS I VNE P U A E
U duvanskom dimu sadri se oko etiri hiljade hemijskih
komponenata. Asimilujui se u krv, te materije dospevaju u
elije organizma i blokiraju njihovu aktivnost. J edan deo tih
materija se neutralise i izbacuje iz organizma. Radi toga se sa
njima sjedinjuju posebne materije organizma i u vidu parnih
jedinjenja se izbacuju iz organizma. Naravno, organizam usled
toga gubi njemu potrebne bioloki aktivne materije, pa se sa-
mim tim stvara njihov deficit.To se ne odnosi samo na puae,
ve i na one koji udiu dim od cigareta.
Istraivanja su pokazala, da puai i pasivni puai (koji se
nalaze u prostorijama ili drutvu puaa) treba da upotrebljava-
ju vie bioloki aktivnih materija. Zbog toga oni moraju jesti
vie povra, voa i monolitnih prekrupa (posebno proklijala zr-
na), da piju svee sokove od povra, kako bi obezbedili organi-
zam sa dovoljnom koliinom vitamina i minerala.
(J edna cigareta unitava 25 miligrama vitamina C, a jedna
kutija cigareta oduzima puau 500 miligrama tog vitamina.)
Da bi snabdeli organizam beta-karotinom, koji se u jetri
pretvara u vitamin A, pijte pola do jednog litra soka od arga-
repe dnevno.
251
Tkiva plua tite vitamini E i B
] 2
, folijeva kiselina i mi ne-
ral selen. Sve to sadri se u izobilju u proklijaloj penici.
lzbegavajte masnu hranu, ona pogorava asimilaciju bio-
loki aktivnih materija. Manje upotrebljavajte alkohol. On do-
punski optereuje organizam i u kombinaciji sa puenjem brzo
naruava zdravlje.
Najbolje je prestati puiti.
FI STULE - I S KUS TVA LEENJA
Zahvaljujui Vaim savetima, uspeo sam da izbegnem ope-
raciju odstranjivanja fistule na anusu, iako mi j e lekar, magistar
medicinskih nauka, proktolog, rekao da u svetskoj praksi ne
postoje primeri izleenja tog oboljenja konzervativnim putem.
I stina, nije sve bilo tako jednostavno, morao sam da se po-
muim, ak da izmislim specijalni ureaj, zatim sam imao reci-
div, pa i sada nisam ubeden da se recidiv nee ponoviti.
I mam 48 godina. Tipina konstitucija Vetra ". Visok sam
187 centimetara i teak 75 kilograma. I stina, pre pojave fistule
dvadeset godina sam imao teinu 80-82 kilograma. Zglobovi
u kolenima bole me pri optereenju i ne mogu da unem, j a-
vljaju se bolovi. Kada sam proitao Vau knjigu poeo sam da
oslukujem, i stvarno sam uo blagi tresak praktino u svim
zglobovima pri hodanju, posebno u kolenima.
Od zatvora patim jo iz detinjstva. Pre tri godine poeo
sam da reavam taj problem, i uvideo sam da u meni postoje
zabrane. Bojao sam se da idem u toalet na javnim mestima,
trpeo sam do kue.
Tek posle toga, kako sam odbacio sve te glupe stavove,
prestao sam da upotrebljavam purgative, koje sam koristio 25
godina.
Meuti m rad creva je bio tako naruen, da sam morao da
praznini creva uz napinjanje. Zato mi se u poetku pojavila
naprslina (povremeno je krvarilo iz nje), a zatim se stvorila
fistula. Pre petnaest godina operisali su mi naprslinu. Bolje bio
nepodnoljiv. Zbog toga sam sada odbio operaciju. ena mi
je poturila Vae knjige i odluio sam da reskiram, iako sam se
uasno oseao - slabost, glavobolja, nisam mogao da idem u to-
alet, tablete protiv bolova vie nisu pomagale, samo to nisam
pomiljao da skoim sa stene.
Poeo sam da primenjujem mikroklistire sa ukuvanim uri -
nom, da stavljam tampone sa njim i da ujutro natate pijem
po 100 grama urina. Prvo se regulisala stolica, ali su me tri
nedelje muili jaki bolovi. Tek posle mesec dana bolovi su se
poeli stiavati, prestao je da izlazi gnoj i telda je samo krv.
Fisttda je bila 4-5 centimetara u anusu, nagore. Problem
je bio kako pravilno postaviti tampon. Miii su od bola svo
vreme bili pod spazmom, pa je iz tampona curilo kada sam ga
stavljao u anus, a i teko je bilo odrediti da li sam stavio tam-
pon na fistulu ih ne. Moda je fistula bila kapsulirana, jer sam
oseao da vrlo retko nabasam na nju.
Zati m sam poeo da izmiljam i probam razne spravice
(ureaje). Posle mesec i po dana neto sam smislio. Uzeo sam
uplju plastinu cevicu prenika 12 milimetara i duine 70
milimetara, polukruno zavarenu i izglaanu s jedne strane i
otvorenu na drugoj strani. Zati m sam cev razrezao 40 milime-
tara po duini (tako iroko i dugo da se cevica ne raspadne). U
nju sam stavljao vatu, cevicu sa vatom uranjao u urin i stavljao
u anus sa izrezanim delom prema fistuli. Za nabijanje vate u
cevicu napravio sam od drveta neto slino ipci za ienje
puke. Sve se znatno poboljalo. Ubrzo sam mogao da drim
cevicu u anusu preko noi. Ustvari, cevicu sam uzeo sa deje
igrake (piramida), sluila je kao stubi na koga se nabacuju
kruii, a meni je upravo dobro dola. Pre toga sam pregledao
i izmerio prenik i duinu nekoliko cevica.
Posle dva meseca prestali su svi bolovi. Samo to i dalje
krvari. Zati m sam se setio, da je ukuvani urin sada suvie jak
preparat za mene i poeo sam da natapam vatu u cevici so-
kom aloje i da na vatu nanosim mast od meda sa propolisom
da bi rana to pre zarasla. 1 to je odradilo svoje. Sve se smekalo
i posle nedelju dana bol j e prestao.
252
253
Za to vreme hrani o sam se povrem i voem, kaama,
meso nisam j eo i trudi o sam se da primenjujem principe
odvojene ishrane. Pojavio mi se apetit, umori o sam se od
svakodnevnih terapija i pridravanja reima ishrane, ponovo
sam poeo da j edem sve redom, prestao sam da se klistiram
uri nom. Dva i po meseca sam svakoga dana primenjivao mi -
kroklistirc, istina, pred kraj sa obinim uri nom. Rezul tat je
da mi se posle mesec dana poremeti o rad creva, poelo je da
krvari i da curi gnoj . Ceo mesec sam morao sve raditi ispo-
etka. Sada se sve normalizovalo. Eto takva je moja istorija".
Primer prevodioca. Kada sam imao oko 8 godina sa unu-
tranje strane noge, na preponi, pojavio mi se gnojni ir (mice-
na) prenika 4-5 centimetara. Oko njega je bilo sve upaljeno.
Majka me je odvela kod lekara, on je postavio dijagnozu i od-
luio da mi rasee ir. Dok je medicinska sestra pripremala sto
i instrumente za tu operaciju, a lekar neto objanjavao majci,
iskoristio sam priliku i pobegao kroz otvoreni prozor (zgrada
je bila prizemna). Po dolasku kui majka mi je uvee, prema
receptu jedne starije ene, na gnojni ir stavila crni luk. Luk
je pripremila na sledei nain: grubo je oistila luk od ljuske,
isekla ga na krike, zapekla na poretu, posula sa eerom u
kristalu, vrue krike stavila na gnojnu ranu, preko njih gazu i
privrstila zavojem. Oko 3-4 sata ujutro gnojna rana je poela
da me svrbi i da pulsira. Ubrzo je prestala i da me boli, ali od
svraba i pulsiranja nisam mogao vie da spavam. Ujutro oko
7 sati majka je skinula zavoj i imali smo ta videti. Iz bezbroj
malih upljina na iru curio je gnoj. Zatim je majka iz dvorita
donela nekoliko listova bokvice (ilovlaka), oprala ih, istucala
sa unutranje strane i tu stranu privila na gnojni ir. Bokvica
je odradila svoje (izvrila dezinfekciju i izvukla gnoj) i posle
nekoliko dana upale vie nije bilo, sve je zaraslo i od toga nije
ostao nikakav oiljak.
254
KORISNE INFORMACIJE O LEENJU
K A K O S E P RAVI L NO KLI STI RATI
Za tu terapiju potrebno vam je Esmarhovo lone i gume-
na kruka zapremine najmanje 100 miligrama (ili I rigator sa
klistirima, koji se moe nabaviti u naim apotekama)
20
. Klisti-
ranje je poeljno vriti posle pranjenja debelog creva ujutro
ili uvee.
U Esmarhovo lone sipati 1-1,5 litar urina, lone obesiti
na visinu do 1,5 metar iznad poda. Naglavak gumenog creva
namazati uljem ili vazelinom. Stisnuti gumeno crevo da te-
nost ne bi izlazila (ukoliko ima ventil ili slavina, zatvoriti).
Kleknite na kolena i oslonite se na laktove (karlica mora biti
iznad ramena), uvedite crevo sa naglavkom u anus na dubinu
10-25 centimetara, otpustite crevo (otvorite ventil-slavinu) i
postepeno putajte tenost (kod irigatora tenost se ubacuje
pumpicom, koja se nalazi u kompletu irigatora).
Kada nalijete tenost u debelo crevo, leite na leda i malo
podignite karlicu. J o je bolje ukoliko moete napraviti stoj
na ramenima ili zabaciti noge iza glave. U takvom poloaju
zadrite se 30-60 sekundi. Zatim mirno odleite na leima ili
desnom boku 5-15 minuta, ukoliko nemate jaku potrebu za
toaletom. Kada osetite potrebu za toaletom idite u toalet.
MI KROKL I S TI RI
Zi mi mnoge ljude, posebno starije, poinju da bole krsta,
karlino-bedreni zglobovi, ekskrement postaje suv, a samopra-
njenjc otcano.To ukazuje na energetsko razbalansiranje orga-
nizma (dehidriranost, suvou i smanjenje toplotnih sposobno-
20
Primedba prevodioca.
255
sti). Deo tela gde se lokalizuje suvoa i hladnoa je pravo crevo
(zavrni deo debelog creva)
21
, to su odavno uoili drevni lekari
I ndije i Ti beta. Da bi te pojave otklonili oni su uspeno pri me-
njivali posebne klistire sa mlekom i maslacem (uljem).
Ti klistiri se vre na sledei nain: uzeti 100 grama obinog
mleka, u njega staviti 20 grama pretopljenog maslaca, podgreja-
ti da bi se maslac rastopio i u toplom stanju uneti tenost u de-
belo crevo (preporuuje se tu terapiju vriti na zalazak sunca).
Zatim leite. Po pravilu, organizam sam zadrava tu smesu koli-
ko je potrebno. Rezultat je da se neutraliu suvoa i hladnoa u
pravom crevu, a time i neprijatnosti koje oni izazivaju. Suvoa
i vrstoa neutraliu se vlagom mleka i smekavaju maslacem,
a hladnoa toplotom, koja se sadri u mleku i dopunjava ka-
da mleko poinje da kine. Po pravilu, posle 2-3 takva mikro-
klistira stolica postaje meka, laka i poprima oblik kobasice.
Osi m toga, prirodno se normalizuje mlenokisela mikroflora.
Smese za klistiranje
Prva smesa: mleko - 100 grama i pretopljeni maslac - 20
grama. Primenjuje se protiv zatvora, ovjeg ekskrementa, stva-
ranja gasova, suenja i dehidracije organizma.
Druga smesa: osnova, kao kod prve smese (mleko i preto-
pljeni maslac) kojoj dodati prstovet dumbira ili bibera (crve-
ne paprike). Ta smesa dopunski neutralise sluz u organizmu i
poveava toplotne sposobnosti. Zato se moe preporuiti goja-
zni m, flegmatinim ljudima.
Trea smesa: osnova, kao kod prve, dodati pola kafene kaii-
ce (5-10 grama) kuhinjske soli. To pojaava dejstvo prve smese.
etvrta smesa: osnova, kao kod prve, dodati pola ili j ednu
supenu kaiku zasienog odvara pelena ili pola kafene kaiice
isitnjenog belog luka. To pomae kod unih poremeaja.
I sprobajte navedene varijante i odaberite najprihvatljiviju.
Preporuke se posebno odnose na ljude starije od 40 godina,
kod kojih je izraen Vetar".
Primedba prevodioca.
PI TANJA O G L A D OV A N J U
Kada su velikom specijalisti za gladovanje G. A. Vojtoviu
postavili pitanje, moe li se gladovati samostalno u domaim
uslovima,on je odgovorio: Drevna civilizacija nije imala bolni-
ce. Zbog toga se leenje, izmeu ostalog i leenje gladovanjem,
sprovodilo u domaim uslovima".
Da li postoje zabrane (kontraindikacije) u leenju gladovanjem?
Ukoliko se obratimo medicinskoj praksi, zabranjeno je gla-
dovati u sledeim sluajevima:
H Kod ena - druga polovina trudnoe i dok traje dojenje.
Hf Poodmakli stadijum tuberkuloze sa nepokretnou oveka.
Hf Poodmakli stadijum zloudnih tumora (metastaza) sa ne-
pokretnou oveka.
Hf Poodmakli stadijum zloudnih oboljenja krvi sa nepokret-
nou oveka.
Hf Niz psihiko-nervnih oboljenja u poodmaklom stadijumu
sa nepokretnou oveka ili slaboumnou (senilnou).
Hf Difuzni (rasprostranjeni) gnojni procesi unutranjih orga-
na (abscesi, gangrena i drugi).
Kod svih oboljenja zabranjeno je gladovanje ukoliko je o-
vek, usled bolesti, nepokretan. Ali to ne znai da se kod njih ne
moe postii pozitivni efekat leenja gladovanjem. U sluaju,
kada su svi metodi i sredstva iscrpljeni, celishodno je pri meni -
ti gladovanje, ak i u nepokretnom stanju. Pri tome se moe
postii ubedljiv pozitivni efekat terapijama ienja, obinom
masaom i masaom urinom.
257
256
Kome gladovanje posebno pomae
Polazei od lckovitih mehanizama gladovanja, ono najbo-
lje pomae kod sledeih oboljenja:
Hf Bronhijalna astma.
H> Artritis, reumatizam, reumatoidni artritis.
Phf Alergijska oboljenja.
H> Hipertonija.
P%> Kona oboljenja.
P%> Kolagenoze.
H> Oboljenja krvi (tipa hemolitike anemije).
H> Oboljenja i poremeaji eludano-crevnog trakta.
H/ Razna gnojna oboljenja, prehlade i slino.
Hf Gojaznost.
H> Onkoloka oboljenja.
h> Neka psihika oboljenja.
Gladovanje pomae i kod drugih oboljenja.
Rokovi gladovanja i efekat ozdravljenja
0 Gladovanje u trajanju 1-3 dana aktivira centralni nervni
sistem po principu stresa zbog nedostatka hranljivih ma-
terija; rastereuje probavni sistem, omoguava mu da pre-
dahne, isti krv i donekle meduelijsku tenost i podstie
aktivnost limfocita.
0 Gladovanje u trajanju 3-7 dana, pored navedenog, dobro
isti meduelijsku tenost; obnavlja epitelno tkivo tankog
creva i eluca; suzbija razne upale; ispoljava blagotvorno
dejstvo na obnavljanju sluzokoe enskih polnih organa.
258
0 Gladovanje od 7 do 14 dana, pored navedenog, potpuno
isti i obnavlja epite eludano-crevnog trakta (ukoliko u
njemu nema ozbiljne patologije); elimino isti jetru i ve-
zivno tkivo (telo postaje elastinije); regulie rad srano-va-
skularnog sistema; dobro rastereuje sve elije organizma
od ljake (neistoa); moe da resorbuje neke infiltrate, tu-
more, ciste, nestaju polipi.
0 Gladovanje od 14 do 21 dan, pored navedenog, potpuno
isti i obnavlja elije jetre i bubrega, kao i veine lezda
unutranje sekrecije; moe podstai izbacivanje kamenja
iz une kese i mokrane beike, resorbovati glavni deo na-
taloene soli i presovane sluzi, kao i raznih tumora (dojke,
polnih organa itd.); odlino isti i obnavlja vezivno tkivo i
kou; elimino isti kotano tkivo.
Devet pravila gladovanja
Svaki razuman ovek moe samostalno gladovati. Radi to-
ga treba se pridravati 9 pravila, do kojih sam doao na osnovu
linog iskustva i razmatranja preporuka i iskustava drugih ljudi.
Klasino"gladovanje u trajanju 20-30 dana.
Prvo pravilo. Radi boljeg zapoinjanja gladovanja uzeti
veu dozu nekog purgativa (magnezijuma ili so Barbara" u koli-
ini najmanje 60 grama, rastvoriti u 300-400 mililitara vode i
popiti u j ednom obroku). Purgativ se uzima pre odustajanja od
hrane, imajui u vidu sledee ciljeve:
Prvo, pri ienju eluca i creva bre se ukljuuju mehani -
zmi za prebacivanje na kvalitetni unutranji reim ishrane.
Drugo, bre se gubi oseaj gladi.
Kod ljudi, koji nisu potpuno oistili creva, jo 2-3 dana
zadrava se oseaj gladi.
U retkim sluajevima purgativ se moe ponovo uzeti posle
2-3 dana gladovanja, ukoliko ovek koji gladuje u ekskremen-
259
tu uoava veliki koliinu ekskrementnog kamenja. Ponovno
uzimanje purgativa bez posebne potrebe nije poeljno.To mo-
e za izvesno vreme naruiti jonsku razmenu u ovejem orga-
nizmu, izazvati muninu, pa ak i povraanje.
Moje preporuke: ukoliko ne elite da uzimate purgativ, za-
ponite gladovanje pomou nekoliko (2-3) dvolitarskih klisti-
ra za ienje ili uradite ank Prakalanu sa 2-4 litra vode.
Drugo pravilo. Reim pijenja. Za vreme klasinog" glado-
vanja dnevno treba piti najmanje dva litra vode. Voda se moe
poeti piti odmah im pone da deluje purgativ. Dejstvo purgati-
va podstie izbacivanje natrijuma i vode iz ovejeg organizma
kroz creva. Ukoliko su kod oveka koji gladuje izraeni otoci,
prva dva dana moe ograniiti uzimanje vode do litra. Otoci,
koji su ak otporni na leenje lekovima, postepeno nestaju.
Ograniavanje koliine vode celishodno je i u sluajevima
kada ovek gladuje s povienom telesnom temperaturom. U
tom sluaju temperatura e se prirodno, bez dopunskih terapija
i sredstava, sniavati i za 2-3 dana, po pravilu, normalizovati.
Kod normalne telesne temperature reim pijenja je potre-
ban radi kvalitetnijeg razlaganja masti. Za vreme gladovanja
moe se piti i vie od dva litra vode, na primer, 5-6 litara i vie,
i u tom sluaju voda se ne zadrava u organizmu. J ednostavno
e vas vie terati da mokrite i mokraa e biti svetlija.
Obino se pije sveza voda sa izvora ili esme (filtrirana).
Moe se piti prokuvana voda, destilovana, od otopljenog snega
(ukoliko je sneg ist), protijeva, vrua i hladna. Nisu uoene
neke bitne razlike u postizanju lekovitoprofUaktikog efekta
pri promeni sastava vode, iako mnogi istiu da otopljenu vodu
piju sa velikim zadovoljstvom, a da destilovana bolje isti orga-
nizam od neistoa.
Od 3-4 dana gladovanja ljudima, koji teko podnose sta-
dijum narastajue acidoze, preporuujem da u reim pijenja
ukljue jo pola litra mineralne vode. Ugljen dioksid (C0
2
)
u organizmu se nalazi u pet osnovnih varijanti, medu kojima
su i bikarbonati, kojih ima u mineralnoj vodi. Bikarbonati,
kao buferi (odbojnici), ublaavaju razvoj acidoznog vrhunca.
260
Moja preporuka: pijte tenosti po potrebi, ali ne suvie. Pij-
te vodu takve temperature, koja vam je najprijatnija.
Tree pravilo. Reim kretanja. Treba se kretati na sveem
vazduhu u proeku 15-20 kilometara dnevno. Prvenstveno e-
tati van grada u umi, na planinama, oko reka, jezera, mora itd.
U gradskom paklu etati na mestima gde ima manje transpor-
ta, gde se nalaze zone odmora, parkovi, skverovi i umarci.
Osobe sa malom telesnom teinom treba manje da hodaju,
poto su kod njih manje zalihe sala. Meuti m i takvi ljudi su
uspevali da gladuju po 17-20 dana. Veoma mala telesna teina
(42-50 kilograma) esto je uslovljena guavou i drugim hro-
ninim oboljenjima sa izraenom intoksikacijom organizma.
Osobe sa malom telesnom teinom prvu kuru doziranog gla-
dovanja podnose uz odreene potekoe. Ali, bukvalno, posle
jednedve kure takvog leenja oni normahzuju telesnu teinu,
to im bolest nije dozvoljavala tokom mnogih godina. Lekovi-
to-profilaktiki efekat kod takvih ljudi postie se znatno rani-
j e, nego kod gojaznih ljudi.
Zapamtite, da mala telesna teina ni izdaleka nije neka
prepreka (kontraindikacija) za sprovoenje doziranog gladova-
nja. Meuti m, reim kretanja kod tih ljudi treba ograniiti do
5-10 kilometara dnevno.
Potpuna nepokretnost je relativna kontraindikacija (zabra-
na) za gladovanje, poto se, u tom sluaju, kod ljudi mogu stvo-
riti ekskremcntni epovi, koji u znatnom stepenu spreavaju
antitoksini efekat lekovitog gladovanja. Ljudi koji gladuju pri
tom se ne oseaju komotno. Kod njih se uoava slabost, lupa-
nje srca i drugi simptomi intoksikacije, ali nemaju nikakvih
drugih komplikacija.
U letnje doba preporuuje se etnja na vazduhu u lakoj
odei, po mogunosti u kupaim kostimima. Kada je prohlad-
no vreme treba obui topliju oeu. Poeljno je etati takvim
tempom da se blago oznojite, a jo je bolje dobro se oznojiti.
To je teko postii, poto se za vreme gladovanja sui koa i
sluzokoe.
261
Moje preporuke: reim kretanja prilagodite svom linom
oseanju. Svako sledee gladovanje sprovodiete po-novom, i
to niste mogli postii ranije, postietc za vreme sledeeg glado-
vanja. Ukoliko ste prvih dana gladovanja samo leali, sledeih
- umereno etali, u daljem toku gladovanja moete aktivno
vebati fizike vebe.
etvrto pravilo. Vodene terapije. Radi boljeg izbacivanja
neistoa iz organizma kroz kou, jaanja kone barijere i bor-
be protiv suvoe koe i sluzokoa preporuuje se tuiranje ili
kupka najmanje jednom dnevno. Dobro je primenjivati kon-
trastno tuiranje, smenjujui naizmenino toplu i hladnu vodu.
Za gojazne osobe dobar je tu Sarko, kojim se istovremeno
masira trup i udovi. J ednom u 5-7 dana preporuuje se pariti u
banji ili sauni.
Za vreme lekovitog gladovanja sauna nije kontraindikativ-
na kod ishemije i niza drugih oboljenja srca.
Za vreme primene vodenih terapija ne treba esto upotre-
bljavati sapun. Dovoljno ga je koristiti j ednom u 7-10 dana.
Moe se izvriti svojevrsno masiranje - istrljati likom od lipe
svaki deo tela dok ne pocrveni.
Moje preporuke: u zavisnosti od individualne konstitucije
odaberite za vas najprihvatljivije vodene terapije.
Peto pravilo. Klistiri za ienje. Klistirati se treba pribli-
no nakon 24 sata posle dejstva purgativa.
Klistiranje se vri na uobiajen nain. Esmarhovo lone na-
puniti sa litar i po prokljuale vode. Temperatura vode ne srne
prelaziti 36 C. U vodu dodati 2-3 kristalia hipermangana
tako da voda poprimi svetloroze boju. Dalje se postupak odvi-
ja kao to je ve opisano. Ukoliko su se stvorili ekskrementni
epovi, poeljno je ponoviti klistiranje i to sa veom koliinom
vode. Ukoliko bolesnik ima hemoroide, erozije, polipe ili gnoj -
ne rane (ir) na crevima, u vodu za klistiranje umesto hiper-
mangana dodaje se rastvor kamilice ili nane, kantariona i niza
drugih trava. Obi no se klistiranje vri pred primenu vodenih
terapija.
262
Da li se klistirati ili ne - zavisi od duine trajanja gladova-
nja, zagaenosti organizma, individualne konstitucije i teine
oboljenja. U krajnjoj meri, jednom u dva do tri dana klistirajte
se sa rastvorom soli ili urinom. Na osnovu izbaenog sadraja
creva odluite se, treba li da ponovite sledeeg dana ili ne. Uko-
liko iz vas izlazi mnogo neistoa, klistirajte se dvaput dnevno
- ujutro i uvee. Ukoliko ih je malo, tada svaki drugi, pa ak i
trei dan.
esto pravilo. Masaa i sarnomasaza. Ujutro i uvee u tra-
janju od 30 minuta preporuuje se masirati krvne sudove, masi-
rajui naizmenino razne delove gornjih i donjih ekstremiteta
(udova), naizmenino golenice i ramena, kukove sa podrameni-
cama, zatim kruna masaa stomaka. Masiranje grudnog koa
treba da vri maser ili neko od ukuana. I zmeu lopatica i nie
u trajanju 10-15 minuta masiranje vriti pritiskanjem grudnog
koa pesnicama ili prstima.
Moje preporuke: masirajte se ukuvanim urinom. Efekat je
bolji.
Sedmo pravilo. Higijena usne duplje. Za vreme gladovanja
ogromna koliina neistoa (ljake) odstranjuje se gornjim pu-
tem"- kroz nos i usta. J ezik je jako obloen. Pojavljuju se nasla-
ge (taloi) u usnoj duplji.Tokom 6-7 i vie dana iz maksilarnih
i eonih sinusa moe slobodno izlaziti gnoj kroz usnu duplju,
kao i iz zuba, obolelih od paradentoze. Ciste se od gnojnih sa-
draja krajnici, ukoliko u njima postoje gnojne kesice i epovi.
Radi odstranjivanja tih neistoa preporuuje se naizmenino
ispiranje usne duplje hladnom vodom, odvarima od trava i ras-
tvorom sode bikarbona.
Osmo pravilo. Za vreme gladovanja neproporuuje se nosi-
ti sintetiku odeu, koja izoluje oveka od spoljanje sredine i ne
dozvoljava mu da kroz kou pothranjuje organizam slobodnim
elektronima, a isto tako ne dozvoljava konoj barijeri da se kva-
litetno obnovi, posebno kod bolesnika koji zavise od hormonal -
ne (glukokortikoidne) terapije.
263
im ovek, koji gladuje, skine sintetiku i obue pamunu
ili vunenu (u hladno godinje doba) odeu, osea se mnogo
komfornije i pun energije.
Moje preporuke: potpuno se slaem s tim pravilom i prepo-
ruujem da ga se pridravate svakodnevno, a ne samo za vreme
gladovanja.
Deveto pravilo. Ne kontaktirati sa hranom. Naruavanje
tog pravila smanjuje lekovito-profilaktiki efekat gladovanja
za oko 50%.
Treba da znate, da se ovek pothranjuje od produkata is-
hrane i na raun njihovih talasnih zraenja. Nalazei se medu
produktima ishrane, ovek nesvesno apsorbuje to zraenje i i -
vi na raun toga. Najbolje je gladovati na usamljenim mestima,
to dalje od naselja.
Kao najbolje vreme za gladovanje preporuio bih vam vre-
me postova. I ma ih etiri. Birajte koji vam je najpogodniji i
gladujte 1,2,3 ili 4 puta godinje od 7 do 30 dana. Na primer,
ja sam 40 dana gladovao za vreme Velikog posta.
Prethodna priprema pre gladovanja
Pomou raznih terapija ienja rasteretite svoj organizam
od neistoa.
Klistiranjem oistite debelo crevo od ekskrementnog ka-
menja i druge patologije. Za vreme gladovanja vie nee
biti snanih pranjenja iz njega, to e vam utedeti energi-
ju za drugi lekoviti rad u organizmu.
W ienje jetre omoguie vam da izbegnete krizna stanja
za vreme gladovanja, kada usled jakog efekta izbacivanja
ui iz vas mogu izlaziti kamenii, stara u i slino.
Primenom parnih terapija odstraniete veliki deo toksina
iz tenih sredina organizma.
Terapija sokovima dopunski e isprati vezivno tkivo i izle-
iti bubrege.
Preporuujem da promenite ishranu i uzimate to vie bilj-
ne hrane. Odreite se vetakih (torte, kolai, okolade, bom-
bone i slino) i meovitih produkata (sendvii, pice, kaurma,
krompir s mesom i slino). Postavite sebi pravilo da ne jedete
nou i ne pijete posle jela. U tom sluaju za vreme gladovanja
nee biti jakih pranjenja i lako ete podneti gladovanje, od-
mah poeti istiti organizam na elijskom nivou.
Pomou prethodnog ienja organizma moi ete glado-
vati u dane ekadai (jednom u dve nedelje) po 24-36 sati, a po-
sle 1-2 meseca moi ete pristupiti 2-3-dnevnom gladovanju
u drugoj ili etvrtoj fazi lunarnog meseca. Posle 2-3 meseca
slinog programa gladovanja biete spremni za 5-7-dnevno
gladovanje. Ve ete imati dovoljno vlastitog iskustva.
Kako pravilno gladovati 24-42 sata
Gl adovanj e u trajanju od 24 sata treba zapoeti posle do-
ruka tekueg dana i gladovati do doruka sledeeg dana. Ne
preporuuje se gladovati od veere do veere. Obi l na veera
smanjie efekat gladovanja jer se time remeti bioritam rada
organa za probavu.
Za vreme gladovanja uzdravati se od bilo kakvog jela, kao
i od sokova od voa i povra.
Za to vreme moete piti obinu, namagnetisanu, protijevu
ili destilovanu vodu.To je klasino" gladovanje. Ukoliko se pi-
je urin i voda, ili samo urin - to je urinsko gladovanje. Ukoliko
se uopte ne uzima nikakva tenost - to je suvo" gladovanje.
Slabim i neodlunim osobama moe se dozvoliti jedan izu-
zetak (samo jedan kod prvog gladovanja) za vreme gladovanja
u trajanju od 24 sata. U au destilovane vode moe se dodati
jedna kafena kaiica prirodnog meda ili jedna kafena kaiica
soka od limuna.Ti dodaci deluju kao rastvarai toksinih mate-
rija i sluzi. To se radi iz razloga da bi voda bila ukusnija i bolje
rastvarala sluz i toksine materije.
Gl adovanj e u trajanju od 36 sati treba poeti posle veere,
gladovati ceo sledei dan i zavriti sa dorukom treeg dana.
265
264
Gl adovanj e u trajanju od 42 sata poeti posle veere, gla-
dovati ceo sledei dan i zavriti uzimanjem hrane u 12 sati
treeg dana.
Sve preporuke za gladovanje u trajanju 36 i 42 sata analog-
ne su opisanom za gladovanje u trajanju 24 sata.
U zavisnosti od individualne konstitucije moete praktiko-
vati klasino", urinsko ili suvo"gladovanje u trajanju 24,36 ili
42 sata, nekoliko puta u druge povoljne dane lunarnog ciklusa
ili samo u dane ekadai (dva puta meseno).
Da bi izbacili toksine i neistou iz usne duplje, natrljajte
belim lukom koricu hleba, dobro je savaite i ispljunite. Va
jezik e se oistiti i postati roze. Opor ukus stimulie funkciju
varenja u organizmu. Sada ste spremni za uzimanje hrane.
Pri izlasku iz gladovanja prva hrana treba da bude salata
od sveeg povra na bazi narendane argarepe i narezanog ku-
pusa (kao zain moe se koristiti limunov sok). Ta salata e u
eludano-crevnom traktu delovati kao metlica.To e podstai
rad eludano-crevnog trakta. Posle salate treba da sledi jelo
od barenog povra. To moe biti kuvana cvelda, malo dinstani
kupus.
Ne treba izlaziti iz gladovanja sa hranom kao to su: meso,
mleko, sir, maslac, riba, kao i orasi ili semena.
Kod sledeeg obroka hrane uz salatu od povra (zimi povre
malo dinstati) jesti hleb od proklijalogzrna (lica konstitucije Slu-
zi"), a moe i supa od proklijalog zrna (lica konstitucije Vetra").
Ukoliko izaete iz gladovanja sa sokom od argarepe ili
sokom od jabuke i cvekle, to e vas proterati i dopunski oistiti
jetru i mokranu beiku od stare ui. Zamena za sok u zi m-
skom periodu je odvar od trava s medom.
Ukoliko tokom prvog-drugog dana ne budete imali spon-
tanu stolicu ili je ona tvrda, u vidu oraia" i ozleuje anus,
namaite itavo telo, posebno oko krsta (slabina), maslinovim
uljem. Pre potrebe za stolicom uradite mikroklistir sa 100 gra-
ma obinog ili ukuvanog urina.
266
Kako se psihiki stimulisati za vreme gladovanja
Za vreme gladovanja potrudite se tla se radujete tome, to
gladujui samo jedan dan, istite organizam i aktivirate zatit-
ne sile. Misao o tome, da stvarate telo koje ne stari, koje je lie-
no svih oboljenja i umora, moe da odrava va visoki moralni
duh za vreme gladovanja. Terajte od sebe samosaaljenje i bilo
kakve negativne emocije.
Svakoga dana za vreme gladovanja ponavljajte:
Ovog dana predajem svoje telo ivotnoj snazi radi unutra-
njeg ienja i obnavljanja.
Svakoga minuta gladovanja izbacujem ljaku i otrove iz fi-
zikog tela. Svaki sat gladovanja isti moju svest. Postajem
sreniji i energiniji (moe se rei - bezbriniji i prirodniji).
Iz sata u sat jaam svoj organizam.
Za vreme gladovanja primenjujem isti metod duhovnog,fizi-
kog i umnog ienja, koji su vekovima koristili veliki Uitelji
oveanstva.
%> Za vreme gladovanja potpuno kontroliem svoje oseaje. Nika-
kav lani oseaj gladi, alosti, teskobe nee me prisiliti da pre-
kinem gladovanje. Uspeno u zavriti gladovanje, jer veru-
jem u ivotnu snagu, koja struji iz dubina mog organizma.
Ponavljajui te izreke (bajalice),vl upravljate svojim organi-
zmom. Upravljanje se vri preko spoljanjih manifestacija ivo-
ta. Ne dozvolite nikome da negativno utie na vas. Ne raspra-
vljajte o svom programu gladovanja sa drugovima, roacima i
poznanicima! Gladovanje je iskljuivo lina stvar. Budite vrsti
i dosledni u svojim namerama, razmiljajte o udesnim rezulta-
tima, koje ete postii gladovanjem. Radujte se tome u sebi.
Emocionalna uzvienost omoguava da iz Vtsione crpite
posebnu vrstu energije, koja se nalazi u sutini ljudskog bia.
Nije bez razloga drevna tibetska tradicija uila, da se u osno-
vi oveka nalazi telo ekstaze", koje hrani uzviena radost.
Ukoliko sve tekoe gladovanja preivljavate sa pozitivnim
267
emocijama, ne samo da ete lako izdrati gladovanje, ve ete
i brzo oistiti spoljanje manifestacije ivota. Neka vam se za
vreme gladovanja, kada vam je teko, kada ste oputeni, oamu-
cni intoksikacijom i kada mislite da ste usamljeni i nesreni,
jave misli - pa ja nisam naputen. Obrnuto, Boanska sila od-
mah se odazvala na moje dobrovoljno strpljenje. Ona se trudi
da iz mog organizma izbaci neistou, da obnovi svaki organ,
svaku eliju mog organizma. Te misli kod vas treba da izazovu
buru oseaja i suze zahvalnosti, strahopotovanja, ljubavi, koje
e potei potocima koji iste duu. To je glavna tajna gladova-
nja i njegove neviene efikasnosti.
Moe li se gladovati u starosti
I mam 77 godina. Visoka sam 159 centimetara i pre tri go-
dine sam bila teka 82 kilograma, a sada imam 62 kilograma.
Uopte ne alim za tim. Oseam se lako i bre izlazim na kraj
sa svojim oboljenjima. Mnoge bolesti su se izgubile. Zglobovi
me vie ne uznemiravaju, a bolovala sam od reumatizma i reu-
mokarditisa. Sada mi se i srce smirilo.
Interesuje me j edno: moe li se gladovati sa 77 godina i
pod kojim reimima? Smrala sam za vreme gladovanja u tra-
janju 6-7 dana uz pijenje urina. Nekoliko puta sam gladovala
po 36-42 sata. Konstitucija mi je sledea: preovladava Vetar" i
Sluz", a ima i malo ui".
istila sam creva, jetru i produavam da redovno prime-
njujem terapije ienja.
Posebno me raduje, to mi se smirila astma. Bila sam za-
visnik od hormona. Sada ih ne upotrebljavam. Trenutno ne
uzimam nikakve lekove.
Mokraa mi j e ista, kuvam je i pomou nje leim i usavra-
vam svoj organizam. Naravno, ograniila sam ishranu. Mleko ne
upotrebljavam, iako ga mnogo volim i ranije nisam mogla bez nje-
ga da ivim. Upotrebljavam med, on odlino sui moj organizam,
kao i brusnicu, borovnice, orahe, kae, ponekad ribu, meso i sir.
268
Urinoterapiju primenjujem od 1993. godine. Pijem, sta-
vljam obloge, utrljavam u glavu, masiram se - sve sa ukuva-
nim urinom do 1/4 prvobitne zapremine.J o primenjujem neti
(umrkavanje kroz nos) i kupke. Sve to radim sa vlastitim uri-
nom, drugog nemam.
Od 1995. godine poela sam oprezno da gladujem. Dva
puta sam gladovala po 6-7 dana i po 36-42 sata.
Smatram, da se pri takvom stanju mog zdravlja moe ive-
ti, reguliui obavezno svoj ivot prema Vaim savetima i pre-
porukama".
Odgovor: Naravno da se moe i potrebno je gladovati u
tim godinama. Trajanje gladovanja i reim gladovanja zavise
od: individualne konstitucije, uzrasta (rezerve ivotne snage) i
godinjeg doba.
Sto je ovek stariji, sve manje ima ivotne snage, koja po-
sle gladovanja treba da obnavlja organizam. Zbog toga se i ro-
kovi gladovanja skrauju. Ako se u 4050 godina ivota moe
lako gladovati od 20 do 40 dana, tada u 60-70 godini ivota
ne treba gladovati due od 20 dana. Osobama starijim od 70
godina ne preporuujem da gladuju due od 10-15 dana. Pre-
poruka se odnosi na relativno zdravog oveka. Za bolesnika se
moe malo produiti ili skratiti.
Osobe konstitucije Vetra" rok gladovanja treba da skrate
na pola. Sve zavisi od toga, koliko je taj ivotni princip kod
njih izraen. Na primer, dva 50-godinja oveka visine 160 cen-
timetara, razliitih telesnih teina (50 i 45 kilograma). ovek
ija je telesna teina 50 kilograma treba due da gladuje od
oveka sa 45 kilograma (prvi 10-15 dana, a drugi 7-12).
Meuti m osobe sa izraenom konstitucijom Sluzi" mogu
due gladovati, u zavisnosti od izraenosti tog ivotnog princi-
pa. Stoj e taj princip vie izraen (tj. stoj e ovek deblji), ovek
lake podnosi glad. Za takve ljude nije nikakav problem da
odgladuju 30-40 dana. Oni se od toga mogu oseati samo zdra-
viji, jer ih gladovanje sui.
Neto o reimima gladovanja. Mravi ljudi starijeg uzrasta
najbolje je da gladuju u dane ekadai, dva puta tokom binarnog
269
meseca. Gladovati na vodi ili vodi sa sokom od limuna 24-36 sati.
Dvaput godinje od 5 do 7 dana, najbolje u toplo godinje doba.
Osobe srednje telesne konstrukcije, takode, treba da gladu-
ju u dane ekadai po 36-42 sata na vodi. Tri puta godinje (u
dane Velikog, Petrovog i Uspenskog posta) mogu gladovati od
7 do 15 dana.
Gojazni i krupni ljudi mogu gladovati svake nedelje od 24
do 42 sata. Oni mogu gladovati nasuvo - bez vode. J ednom u
tri meseca mogu gladovati ili po 3-5 dana nasuvo, ili sa vodom
10-15 dana.
J o j ednom napominjem, stoj e ovek stariji, tim je manji
rok gladovanja. Sto je vreme hladnije, rok gladovanja je krai.
Sto je ovek mraviji, rok gladovanja je krai.
EST LEKOVI TI H Z V U K OV A
Osobenostl pri mene est lekovitih zvukova u zavisnosti
od godi nj eg doba
Drevni istonjaki mudraci su uoili, da se kod oveka u
zavisnosti od godinjeg doba aktivira jedna ili druga vrsta ener-
gije, koja pojaava odgovarajuu funkciju organizma. Na toj
bazi,za vreme smene godinjih doba u ovejem organizmu e-
sto dolazi do poremeaja i javljaju se jedna ili druga oboljenja,
nervoza i neraspoloenje.
Istonjaki mudraci su otkrili, da se na j ednu ili drugu
energetsku funkciju organizma moe uticati (pojaavati ili sla-
biti) promenom disanja, izgovaranjem posebnih zvukova, zau-
zimanjem odgovarajueg poloaja tela i odgovarajuih pokreta
rukama (gestova), zamiljanjem cvea i stvaranjem emocional-
nih stanja.
Na taj nain moe se stimulisati energija organizma, koja
utie na poremeaje za vreme smene godinjih doba.
270
Evo ta pie u j ednom drevnom daoskom traktatu.
,,U prolee polako izdisati vazduh sa zvukom sjaj. Taj zvuk
podstie funkciju jetre i izotrava vid. Leti primeniti disanje
koje zagrejava sa zvukom he (ke) pri izdisaju - smiruje se va-
tra srca. U suvu jesen izdisati sa zvukom sii, to vlazi plua i
poboljava vid. Zi mi disanje sa zvukom uj smiruje povienu
funkciju bubrega i zadrava energiju u njima. Disanje tokom
cele godine, posebno u prolee, tipa jecanja, sa zvukomsi pri
izdisaju, podstie normalan rad tri grejaa (izbacuje suvinu to
plotu). Da bi pankreas (guteraa) i eludac bolje varili hranu
tokom sva etiri godinja doba, kao i da bi slezina kvalitetno
funkcionisala, treba to due izdisati sa zvukomA M . Trudite se
da za vreme disanja navedene zvuke izgovarate u sebi. Samo
takvim radom moe se postii uspeh, sauvati ivotna snaga i
ojaati spoljanje manifestacije ivota".
Drevni mudraci su ustanovili, da se u prolee, izgovarajui
u sebi zvuk sjujza. vreme disanja, moe regulisati funkcija jetre
i une kese, poboljavati vid (vidje vezan sa funkcijom ui).
Leti disanje sa zvukomhe smiruje glavu i srce od prepobudiva-
nja. Disanje sa zvukomsii ujesen podstie vid (ujesen vid slabi
zbog smanjene funkcije ui) i vlazi plua. Da bi bubrezi zimi
normalno funkcionisali treba disati sa zvukomuj.
U prolee trostruki greja" - funkcija koja je odgovorna
za asimilaciju materija na elijskom nivou organizma, moe da
se prestimulie. Prelazak sa hladnog godinjeg doba, kada je
metabolizam povien, na toplo moe izazvati pojavu suvine
toplote u organizmu. S tim ciljem primenjuje se disanje s izgo-
varanjem zvuka si.
U organizmu postoji nekoliko funkcija, koje se tokom cele
godine treba da nalaze u dobrom funkcionalnom stanju - to je
funkcija imuniteta (drevni mudraci povezivali su je sa funkci-
j om slezine) i funkcija probave (nju su povezivali sa elucem).
Drevni mudraci su objedinili te dve funkcije u jednu (aktivnost
slezine i eluca) i trudili su se daj e tokom cele godine stimuli-
u pomou disanja i izgovaranja zvuka hu.
271
Mudraci su ustanovili, daj e najbolje navedene zvuke izgo-
varati bezvuno i neujno (u sebi) - efekat e biti bolji. Meu-
tim, na poetku zvuke treba izgovarati naglas, da bi ih nauili.
Oni su preporuivali da se lekoviti zvui izgovaraju glasno,
ali pri tom se ne treba derati, niti naprezati. Posle sticanja odre-
ene navike zvuke treba izgovarati u sebi, da bi se izazvali po-
sebni energetski impulsi u spoljanjim manifestacijama ivota.
I stoni metod est lekovitih zvukova ima veliku efikasnost
ukoliko se redovno primenjuje i nadmauje upotrebu svih leko-
vitih sredstava.
Navodim uporednu tablicu est lekovitih zvukova - funkci-
ja organizma - godinjih doba.
Sezonske vebe za jaanje funkcije jetre i une kese
Izgovaranje est lekovitih zvukova moe se vriti kao sa-
mostalna veba ili u kombinaciji sa odgovarajuim pokerima
- mudrama, koje pojaavaju pozitivno dejstvo.
Zvuk sjuj omoguava da se uravnotei viak energije, koja
je odgovorna za une funkcije organizma (jetra i una kesa
su samo organi u kojima se ta funkcija ostvaruje).
Veba se na sledei nain. una funkcija povezana je sa
istonim sektorom u prostoru, pa se zbog toga preporuuje ve-
bu sa zvukomsjuj vebati sa licem okrenutim prema I stoku.
Tokom dana funkcija ui je najslabija od 13 do 15 sati. Zato
vebe treba vebati upravo u to vreme.
272
Posle izbora pravilnog vremena vebanja i zauzimanja po-
loaja licem prema istoku, treba udahnuti i pri ravnomernom
usporenom izdisaju izgovoriti zvuk sjuj. Pri tom treba to ire
otvoriti oi, omoguujui samim tim da suvina energija ui
(jetre i une kese) neometano izlazi napolje iz organizma.
Pri disanju jetre sa izgovaranjem zvuka sjuj vazduh polako
izlazi iz dubine plua. Usta su pri tome iroko otvorena, a va-
zduh koji se izdie treba da bude topao.
Za vreme vebanja pridravajte se sledeih pravila:
Ht Potpuno oputanje. Podstie slobodan izlazak vika energije.
Hf Usne se blago dodiruju.
H> J ezik je na dnu usne duplje, imitira poloaj lista kod kojeg
su boni krajevi podignuti uvis.
H/ Zube gornje i donje eljusti malo rastaviti.
Hf Ruke skrtene u visini donje treine stomaka.
H> Za vreme disanja panju koncentrisati na jetru.Treba stvo-
riti utisak kao da izdiete kroz jetru.
Ukoliko ste imali neke poremeaje ili una oboljenja, ona
e poeti da polako nestaju. Postepeno e se uspostaviti normal-
ni oseaji ukusa - kiseli i opori; oi e poeti da razlikuju boje;
suzenje iz oiju bie obilno.
Ta veba odgovara ljudima koji imaju bolesnu jetru i u-
nu kesu, bolove u levoj podrebrici, poremeaj eludano-crev-
nog trakta, povraanje, proliv, zatvore, gubitak apetita, obolje-
nja oiju, medurebarnu neuralgiju, oboljenja polnih organa,
dermatoze, poremeaj mokrenja, bezrazloan strah.
Kod obolelih, koji pate od hroninog hepatitisa i ciroze
jetre, u prolee obino dolazi do intenziviranja oboljenja.Te po-
jave se mogu ublaiti pomou zvuka sjuj. Ponekad, u prolee,
intenzivira se rad jetre, stoj e vezano za viak energije u jetri. U
tom sluaju treba dejstvovati na ,,sina"jetre - srce. Pri izdisaju
izgovarati zvuk srca he. Ukoliko se oboljenje jetre ne ispoljava
u prolee, tada se u zavisnosti od vika ili manjka une energi-
je zvuk sjuj moe kombinovati sa drugim zvucima.
273
Sezonske vebe za jaanje funkcije imuniteta (slezine)
Veba se izvodi kao u prethodnom sluaju. Slezina i elu-
dac su u korelaciji sa prostornim sektorom Zemlje, koji zau-
zima centralno mesto. Zato se pri vebanju za vreme disanja
treba okretati na sve etiri strane sveta. Na primer, jedan ciklus
disanja uradili ste okrenuti prema istoku, drugi - prema jugu,
trei - prema zapadu, etvrti - prema severu.
Uradite sledee:
$8? Potpuno se opustite.
Usne isturite napred, formirajui sa njima krug.
J ezik treba da se nalazi u centru, tanije, bone strane jezi-
ka treba da su malo podignute uvis.
Panju koncentriite na deo tela oko slezine i zamislite
kao da odatle izdiete.
Ruke staviti na deo tela oko sunanog spleta. Kod muka-
raca levi dlan treba da se nalazi ispod desnog, a kod ena obr-
nuto. Centri dlanova treba da se poklapaju.
Uraditi est disanja i pri izdisaju izgovarati zvuk hu.
Ta veba se preporuuje ljudima, koji boluju od oboljenja
vezanih za slabost jetre (slabljenje imuniteta), naduvenost sto-
maka, proliv, nenormalne pojave na koi, oteenost lica (viak
vlanosti), spastino stanje miia, gubitak apetita, poremeaje
sa varenjem, slabost donjih ekstremiteta, pospanost tokom da-
na, krv u ekskrementu, krvarenja iz nosa ili materice.
Sezonske vebe za jaanje funkcije srca
Na funkciju srca dejstvo ispoljavaju zvui he (ke). Pri izgo-
varanju zvuk he zagreva teme glave, ispoljava povoljno dejstvo
kod tahikardije, poremeaja uma, znojenja, upalnih procesa u
usnoj duplji, nepodnoljive tuge, ishemijske bolesti srca (steno-
kardije), hipertonije, nedovoljnog krvotoka u mozgu i nekih
drugih oboljenja.
274
Funkcija srca spada u stihije Vatre, godinje doba - leto, pod-
ne i juni prostorni sektor. Prema tome, vebe je najbolje raditi
od 23 do 01 sat nou, kada je minimalna energetska aktivnost
funkcije srca. Vebanjem sa zvukomhe pri izdisaju nou ili pred
svitanje zagreva" srce, ime se podstie njegov normalan rad.
Pri takvom disanju vazduh se izdie sa iroko otvorenim
ustima, veoma intenzivno, grlo se skuplja na nivou osnove jezi-
ka i javlja se glasno hroptanje. Pri pravilnom sranom disanju"
za vreme izbacivanja vazdune struje iz usta treba da se pojavi
oseaj vreline. Takav tip disanja koristi se kod suvoe u ustima
i hrapavosti jezika. Sto vie treba iz organizma izbaciti suvine
toplote (groznica), tim vie treba ire otvarati usta pri izdisaju.
I stovremeno sa zvukomhe moe se izgovarati zvuk slezine
hu. On indirektno jaa srce (stimulie energiju slezine, koja se
prenosi u energetski kanal srca).
Radi efikasnijeg dejstva na srce drevni mudraci preporuu-
ju da se prva dva zvuka (he, hu) dopune sa bubrenim zvukom
uj. On smanjuje energiju bubrega, koja je antagonist energi-
je srca i, samim tim, pojaava energiju srca. Ti zvui podstiu
kako naizmeninu stimulaciju (zvuk hu), tako i zadravanje",
guenje i suzbijanje (obuzdavanje) energije bubrega - Severa,
Vode, Zi me, antagonista energije srca - J uga, Vatre, Leta. I z-
govaranje tih zvukova podstie regulaciju cirkulacije energije i
krvi, produava ivot i izbavlja od raznih oboljenja.
Pri vebanju sa izgovaranjem zvukahe ruke podii uvis, a-
ke okrenuti jednu prema drugoj sa dlanovima uvis - poza dra-
ti nebo". Istonjaki mudraci tvrde: Srce je izvor uznemireno-
sti, sujete i urbe. Njemu je potrebno zagrevajue disanje he".
Veba se izvodi na sledei nain. Stati licem okrenutim pre-
ma jugu i potpuno se opustiti. Ruke podii do nivoa ramena
sa dlanovima okrenutim nadole, zatim okrenuti ruke da dlanovi
budu gore i, produavajui kretanje, privui ake prema grudima.
i m ake dodirnu grudi, izdiui izgovoriti zvuk srca he (ke).
Pri tome usta moraju biti otvorena, usne rastavljene (otvor
usta treba da ima ovalan oblik), vrh jezika dodiruje unutranju
275
povrinu desni.J ezik treba da bude podignut prema nepcu. Po-
kretima usana prema obrazima snano iz zabacivati unazad.
Za vreme izdisaja panja mora biti koncentrisana na srce.
Ta veba je posebno efikasna kada se izvodi leti. Meuti m,
njeno redovno vebanje tokom cele godine podstie normaliza-
ciju probave.
Sezonska veba za jaanje funkcije plua
lako je jesen dosta prohladna, u atmosferi se jo uvek za-
dravaju ostaci letnje vreline", koja moe da se nagomilava
u meridijanu plua. Odstranjivanje te vreline je cilj vebe sa
izgovaranjem zvuka si pri izdisanju. Potpuno se opustiti i zau-
zeti stojei poloaj licem okrenutim prema zapadu. Usne blago
rastaviti. Vrh jezika dodiruje donje desni ispred zuba. Ruke na
nivou grudi, dlanovi okrenuti jedan prema drugom, kao u pret-
hodnom sluaju (na nivou grudi izmeu dve bradavice). Zvuk
si izgovara se pri izdisaju niskim tonom. Panja je koncentrisa-
na na plua.
Veba odgovara ljudima koji imaju povienu telesnu tem-
peraturu, koji se previe znoje, gore im dlanovi, javlja im se
zvonki kaalj sa obilnom sluzi koja se podie prema grlu, koji
imaju astmu, bronhijalnu astmu, oteano disanje, priliv krvi u
glavu, bolove u leima i ramenima, naprezanja miia ramena
i neke druge zdravstvene probleme.
Kod obilnog luenja sluzi iz disajnih kanala veba se mo-
e pojaati stimulisanjem funkcije (imuniteta) slezine. S tim
ciljem pri izdisanju treba izgovarati zvuk hu. Dopunski zvuk
hu Otklanja bolove u krstima, esto mokrenje, uestano disanje,
to spada u intenziviranu patologiju plua.
Sezonska veba za normalizaciju funkcije bubrega
Stanite licem okrenutim prema severu. Potpuno se opu-
stite. Ruke stavite na krsta (na deo tela oko bubrega) tako,
da se veliki prsti nalaze pozadi na struku (prema kimi), a svi
ostali prsti - na struku ispred (kao kad igrate). Panju konccn-
trisati na deo tela oko bubrega. Usta malo otvorena, za vreme
izgovaranja zvuka usta i vrhove usta snano zabacivati u stranu
i unazad. Vrh jezika nalazi se na nepcu, pri izgovaranju zvuka
odvojiti ga od nepca i usmeriti prema grlu. Struja vazuha se
izbacuje kroz skoro sastavljene usne izmeu kojih postoji sa-
mo mala pukotina. Izdisaj se vri veoma energino i pri tom
vazuh koji se izdie treba da stvara oseaj hladnoe.
Veba sa zvukom uj pri izdisaju izvodi se 6 puta. Zvuk
uj se takorei misaono uva prema bubrezima. To izaziva pro-
lazakivotne energije kroz bubrege i podstie njihovo obnavlja-
nje i jaanje.
Moe se probati i drugi poloaj - obuhvatiti akama kole-
na. Glavu drati uspravno i pri izdisaju izgovarati zvuk bubre-
ga uj.
Indikacije vebe su uestalo mokrenje sa malom kolii-
nom mokrae, oseaj hladnoe u nogama, utrnulost i slabost
donjih ekstremiteta, hladna stopala nogu, opta slabost, mlita-
vost i neodlunost, smanjenje seksualne potencije, obilno zno-
jenje, nizak arterijski pritisak, poremeaj funkcije creva, strah,
opadanje kose na glavi.
Zvuk uj moe se kombinovati sa zvukom plua. S tim
ciljem moe se prvo odvebati veba sa zvukomsi (metal) 6
ptita, a zatim sa zvukom bubrega uj 6 puta.
Veba za normalizaciju funkcije trostrukog grejaa"
Trostruki greja" odgovorna su za odravanje metaboli-
zma u elijama celog organizma. To znai da on obezbeduje
cirkulaciju energije u elom organizmu na elijskom nivou.
Aktivno vebanje sa zvukom si pri izdisaju podstie ienje
kanala za cirkulaciju energije trostrukog grejaa", to utie na
postizanje izvanrednog efekta ozdravljenja. Taj meto koristi
se i za otklanjanje blokada u energetskim kanalima, koji pro-
laze kroz ruke, to se pokazalo kao veoma efikasno za leenje
oboljenja unutranjih organa i ruku.
276
277
Stati licem okrenuti m prema j ugu i potpuno se opustiti.
ake spojiti, kao za vreme molitve (vrhovi prstiju mal o savi-
j eni uvis, a zapea savijena nadole), ime se postie potpu-
na harmoni j a Jin-Jang u elom organi zmu. Gornj a i donja
usna meusobno se dodiruju i razvuene su, kao da se blago
i radosno osmehuj ete. Vrh jezika dodiruje donje nepce, j e-
zik je mal o napregnut i za vreme izgovaranja zvuka pri vu-
en sredinjoj liniji.
Izdisaj pri disanju trojnog grejaa" identian je izdisaju
pri plunom disanju", ali se izgovara zvuk si.
Udahnuti, izdisaj propratiti zvukom si, pri emu opustiti
ake i ruke. Pri izgovaranju zvukasi energiju treba usmeriti niz
ruke sve dok vam se ne pojavi oseaj energije u centralnim ta-
kama dlana. Drugi m recima, panju koncentrisati na to dejstvo.
Zvuk izgovara se visokim tonom. Vebu uraditi 6 puta.
Radi pojaanja efekta moe se prvo izgovarati zvuk hu radi po-
boljanja procesa varenja (6 puta).
Navedena veba moe se vebati sa ispruenim rukama na-
pred i akama u vertikalnom poloaju (tj. dlanovi su okrenuti
jedan prema drugom).
Indikacije vebe: poremeaj endokrinog sistema, bolovi u
kimi, utrnulost, slabost i bolovi u gornjim udovima, lopatici
i vratu, vrtoglavica, um u uima, slabljenje sluha, oteenost
i bolovi oko grkljana, oteano povrinsko disanje, poremeaj
apetita, naduvenost stomaka, dizurctini poremeaji, brzo psi-
hiko i umno umaranje, opta slabost, nestabilnost arterijskog
pritiska (skokoviti pritisak), mlitavost i razdraljivost, nesani-
ca, poremeaj seksualnih funkcija.
278
P OS E B NI POKRETI R UK U ( GESTOVI )
Posebni pokreti ruku za normalizaciju emoci onal nog stanja
Drevni mudraci su govorili, da je zvuk svojstvo Akaija
(Etera). On stvara Vazduh,ijeje svojstvo Opi p (ulo pipanja),
koje proizvodi (trenjem) Toplotu i Svetlost.
U dananje vreme, nesporno, dokazana je vodea uloga
emocija i raspoloenja u stvaranju i regulisanju ovejeg zdra-
vlja, karme i sudbine. Umeti kontrolisati emocije, trezveno ce-
niti nastalu situaciju - velika je umetnost. Od drevnih vremena
ogromna panja poklanjana je razvoju i usavravanju metoda
samokontrole,dostizanja stanja bestrasnosti u bilo kojim ivot-
nim situacijama.
Drevni mudraci su otkrili niz posebnih gestova (pokreta
ruku), koji u kombinaciji s posebnim zvucima podstiu brzo nor-
malizovanje emocionalnog stanja posle emocionalnog stresa.
Ta ili druga funkcija organizma odjednom izvrava neko-
liko radnji. Na primer, funkcija jetre na fiziolokom nivou op-
sluuje probavu, a na emocionalnom - stvara emocije razdra-
ljivosti i gneva. Pri emu fizioloka funkcija moe stimulisati
emocionalnu funkciju i obrnuto. Takva ili druga prekomerna
emocionalna stanja toliko pobuuju energiju u organu, da on
prestaje da normalno izvrava svoje fizioloke funkcije. Na bazi
nenormalnog psihoemocionalnog stanja oveka javljaju se fizi-
oloka oboljenja.
Treba stalno da imate na umu postojanje te veze. Svaki
organ pri njegovoj disfunkciji stvara emociju koja odgovara nje-
govoj vibraciji, isto tako kao to spoljanje emocije, nastale pod
uticajem spoljanjih iritatora, oteuju njima blizak organ.
Istonjaki mudraci su ustanovili, da u odnosu na J in-J ang or-
gane (12 glavnih funkcija organizma) postoje i J in-J ang emocije.
Tako je,J ang-straha (nagli, jak strah) povezan sa mokra-
nom beikom i kratkotrajan je. J in-straha (dugotrajno prei-
vljavanje, vezano za strah i pretnju) povezano sa bubrezima i
279
ima stalni, monotoni i iznuravajui karakter. J in-straha esto
ukazuje na probleme utelovljenja iz prolosti, na primer, strah
povezan s vodom, visinom, zatvorenim prostorom i drugim.
Uznemiravajua emocionalna stanja povezana su sa funk-
cijom eluca, probave. Na pri mcrj ang-uznemi renost (iznenad-
na ugroenost) usporava probavu u elucu i crevima. J i n-uzne-
mirenost, stalna zabrinutost, stalna razmiljanja, stalna preoku-
piranost svojim preivljavanjima, problemima i razmiljanjima
blokiraju rad slezine i pankreasa (guterae).
J ang-tuge (napadi) - alost - blokira funkciju debelog cre-
va, podstie zatvore i razvoj kolitisa, kao i glavobolju. J in-tuge,
alosti - izaziva duboka,dugotrajna preivljavanja,enju - na-
nosi tetu pluima.
J ang-gneva sa izlivima razraljivosti, gneva - kodi radu
une kese. J in-gneva - unutranja ogorenost, stalno nezado-
voljstvo sobom i ljudima koji vas okruuju, hronina razdralji-
vost - nanosi tetu funkciji jetre.
J ang-super radost, jaki nastupi nemotivisanog oduevlje-
nja, euforije, brbljivosti, viak pozitivnih emocija - odraava
se na normalan rad tankog creva. J i n-radost- mirovanje, zado-
voljstvo ivotom, ljubav prema sebi i blinjima, popustljivost,
prilagodljivost (drueljubivost), strpljenje, pomirljivost, snvata-
nje i opratanje - utiu na rad srca.
Zapamtite, kako suvine J ang, tako i suvine J in emocije
pri nekontrolisanoj pojavi prerastaju u psihika oboljenja sa
ozbiljnim oteenjima unutranjih organa.
J o j ednom za sebe precizirajmo: emocije, koje imaju krat-
kotrajno, eksplozivno dejstvo, karakteriu se kao J ang-stanje.
Emocije, koje imaju produen karakter, koje se sporo odvijaju,
karakteriu se kao J in-stanje.
Utvrene su etape prerastanja emocija:
0 Emocije radosti prerastaju u manijako-reaktivno stanje.
0 Emocije alosti prerastaju u tugu i potitenost.
0 Emocije uzbune prerastaju u nespokojstvo, nametljivost i
bezrazlone strahove.
0 BojaljiVOSt, preplaenost prerastaju u plaljivost, strah i
obamrlost.
0 I zgredi, gnev,,bes (ljutina) prerastaju u neuraunljivost, i zli
ve bezrazlonog, niim izazvanog gneva.
Opte za sve super emocije moe biti prelazak u duboku de-
presiju sa iscrpljivanje ivotne snage organizma, koju one spaljuju.
Postoji i povratna veza - slab.oboieo organ moe se obno-
viti i leiti pomou emocije koja mu odgovara. Radi toga u sebi
treba svesno izazivati odgovarajua emotivna stanja.
U daljem tekstu bie prikazan metod leenja pomou po-
sebnih lekovitih gestova i zvukova. J er jedna ili druga emocija
je pobuivanje energije u j ednom ili drugom kanalu, lo je i
poseban zvuk - karakteristian za tu energiju. Ukoliko ovek
spaja kanale na poseban nain i stvara poseban zvuk, samim
rim moe ili pojaati, ili blokirati protok energije kroz kanal.
Sve to se odraava na funkcije odgovarajueg organa i emoci-
onalno stanje oveka. Prema tome, metod proizvoenja zvuka
sa prstima omoguava oveku da samostalno regulie svoje psi-
hiko i fizioloko stanje.
U istonoj medicini prsti ruku su u korelaciji sa Stihijama
1 organi ma:
Veliki prst - Drvo, Vetar (jetra, una kesa).
Kaiprst - Vatra, ar (srce, ranko crevo).
Srednji prst - Zemlja, Vlanost (slezina, pankreas - guste
raca, eludac).
Bezimeni prst - Metal, Suvoa (plua, debelo crevo).
Mali prst - Voda, Hladnoa (bubrezi, mokrana beika).
Postavljajui prste tt jedan ili drugi poloaj (gest) i izgo-
varajui odgovarajui zvuk, mogu se blokirati emocionalna pa-
toloka stanja, a to znai i njihov tetan uticaj na funkciju i
organe, povezane s tom emocijom.
Strah
Mali prst privui prema centru dlana, a preko njega staviti
srednji i veliki prst (slika 14). Izgovarati zvuk Zemlje bu, zvuk
I [ladnoejuj i /.vuk Drveta sjuj.
280 281
al ost-tuga
Bezimeni prst privui prema dlanu, preko njega staviti ka-
iprst i veliki prst (slika 15). I stovremeno izgovoriti zvuk Meta-
la si i /vuk Vetra sjuj.
W Uznemirenost-zabrinutost
Srednji prst privui sredini dlana i preko njega prebaciti
veliki prst (slika 16). I zgovarati zvuke: Vetra - sjuj i Vlanosti
- hu.
Slika 14. - Gestza strah. Slika 15. - Gestza alost-tugu.
Gnev-razdraenost
Veliki prst privui sredini dlana, a bezimeni postaviti pre-
ko njega (slika 17). I zgovarati zvuke: jrf - zvuk Metala i sjuj
- zvuk Vetra.
Euforija, koja prelazi u potitenost
Kaiprst saviti prema dlanu, a preko njega prebaciti mali
i veliki prst (slika 18). I zgovarati zvuke: 1 lladnoe -juj, Vatre
- he i Vetra - sjuj.
282
Slika 16.-Gestauznemi- Slika 17.-Gestgne- Slika 18. - Gest
renosti-zabrinutosti, va, razdraenosti euforij e, koj a pre-
razdraenosti lazi u potitenost
Upotreba velikog prsta ima za cilj da umno pojaa vebe.
MOTI VACI J A Z A P O D ML A I V A N J E
Nije tajna, da neki ljudi ti etrdesetoj godini ivota izgle-
daju kao starci, dok neki izgledaju mladoliko i u ezdesetim
godinama ivota. Kljuni faktor tu je psiholoka motivacija i
nameta da se ostane mladim. Upravo to omoguava da se stabi-
lizuju strukture holografskog tela (koje poprima oblik fizikog
tela i upravlja njegovim funkcijama) spoljanjih manifestacija
ivota. Poto vam je holografsko telo mlado, tada e i fiziko
telo biti slino njemu. Ukoliko se sami, bez obzira na svoj hro-
noloki uzrast, oseate mladim, va bioloki uzrast e se ,,pri-
lagoavati" situaciji vae samosvesti i svi ljudi oko vas e vas
prihvatati kao mladog oveka.
Poevi praktikovati takvu motivaciju, uradite sve to je
mogue da iz svoje svesti izbacite lik starog i boleljivog ove-
ka. Stvorite novu sliku, na kojoj ste u naponu fizike i duhov-
ne snage. Napunite taj misaoni oblik energetskim sadrajem
283
u vidu nepokolebljive voljne namere da budete mladi i snani.
Voljna namera e aktivirati spoljanje manifestacije ivota i ho-
lografsko telo.
Za veinu ljudi takva transformacija samosvesti je ve-
oma sloen zadatak. Njima je teko da se iupaju iz okova
oformljenih misaonih matrica i orijentacija. Ali ukoliko elite
da to due budete mladi, da ivite ne starei - treba da pro-
menite svoju svest, svoj karakter, i to e vam dati zapanjujue
rezultate.
M A S A A S U V OR I N A
P%> Radi se u postelji:
uvee pred spavanje, tj. kada masaa omoguava oveku da
se smiri i zagreje, a posebno da zagreje noge;
usred noi, kada je organizmu koji se odmara posebno
vaan priliv nervne snage za obnavljanje;
ujutro pre ustajanja, kada ovek obino ima elju da se
obodri i okrepi za dnevni posao.
P*> Masaa se vri leei na leima, usled ega se pokreti ruku
vre sa osloncem na kimeni stub, a ne na srce. Pri takvoj
masai srce ostaje potpuno mirno, samo postaje ivahnije
od masae.
Pv Masaa se vri bez arava ispod ebeta, a jo bolje i bez
ebeta (pokrivaa).
Pv Energino se masira itava mrea nerava i arterija. Dra-
gocenija je brzina kretanja ruku, nego snaga njihovog pri-
tiskanja, naravno, j edno blago milovanje koe nee dati
potpune rezultate. Krv u arterijama treba da dobije i me-
haniki podsticaj. Po zavretku masae celo telo treba da
bude zagrejano. Ukoliko to niste postigli, znai da ste se
slabo masirali. Ponovite masiranje.
P%> Masaom se apsolutno ne zamara srce i zato se moe i
treba masirati bez pauza. Za potpuni krug masiranja od
po 60 masanih pokreta potrebno vam je 7-8 minuta. Ma-
siranje se vri brzinom oko 100-120 pokreta u mi nutu/Ta-
kva masaa ne zamara miie i treba je raditi bez ikakvih
prekida izmeu pokreta.
P%> Norma masae: nou se rade tri masae - pred spavanje,
usred noi (ukoliko ima potrebe) i pre ustajanja (uvee i
ujutro po 60 masiranja pri svakom pokretu ruku, a usred
noi - 40 masiranja). Opte vreme trajanja masae je 20
minuta. Meuti m, mnogi ljudi zbog nesanice izgube cele
sate.
P*> Osim podsticanja itavog krvotoka ta masaa podstie i
raspodelu nervne energije. Vano je blago masirati mokra-
nu beiku i creva, to poveava koliinu mokrae koja se
izbacuje i pobuuje peristaltiku creva. Poto se tokom ma-
sae krv u talasima alje i u mozak, tada trenutno nestaju
i naurastenine pojave u mozgu - teke misli, slabo pam-
enje i drugo.
P*> Ne treba zaboraviti, daje ta masaa veoma energino lee-
nje, koje daje trenutne rezultate. Zato ne zaboravite, daj e
ta masaa najbolje i najkorisnije provedeno vreme dok ste
bolesni. Posle toga ta masaa prelazi u naviku, kao pranje
zuba, i za nju ete uvek nai vremena.
M A S A A S U K U V A N I M U R I N O M
Masaa ili jednostavno trljanje tela ukuvanim urinom od-
lino poveava energiju organizma.
Ukuvani urin se dobija kuvanjem obinog urina do 1/4
prvobitne zapremine. Na primer, uzeti 400 grama urina, staviti
285
284
posudu sa urinom na poret, dovesti do kljuanja i kuvati dok
se ne ispare 3/4 urina (dok ne ostane 100 grama). To je ukuva-
ni urin ili diuretik.
Njime treba masirati telo. Soli, koje se nalaze u ukuvanom
urinu, su odlian provodnik slobodnih elektrona kojih ima u
okolnom vazduhu. Coveje telo je potroa tih elektrona, a aku-
punkturni sistem oveka rasteruje ih kroz svoje kanale, to iza-
ziva poveanje njihove kinetike energije. Rasterani elektroni,
u skladu sa bioritmolokom aktivnou organa, usmeravaju se
tuda, gde je poveana aktivnost fermenata - jetra, bubrezi, e-
ludac itd. Samim tim na lak nain i jednostavno stimulie se
energetska aktivnost organizma.
Za poetak savetujem da ponete sa masaom stopala i
aka - da ne ode do prestimulaeije.
O R AD A- J OGI
Rada-joga (Velianstvena joga) podstie razvoj osam sila
u oveku. Na prvi pogled, moete ih razmatrati jednostavno
kao osam osobina, ali se re sila" specijalno upotrebljava. Ka-
kva je razlika izmeu osobina (kvaliteta) i sile? Osobine su to,
to drugi mogu vieti kod nas, ali su one ponekad skrivene. To
je ono, to drugi mogu oceniti, ali ne moraju da oseaju da i
sami mogu ovladati time. A snaga - to je ono to ne moe osta-
ti skriveno, to je stalni izvor nadahnua za druge, poto se oni
mogu izmeniti i postati jai.
Evo tih osam sila: strpljenje, hrabrost (odvanost), prila-
godljivost, saranja, raspoznavanje, zakljuivanje i snaga otkla-
njanja svojih misli i konzerviranja beznaajnih misli. Vano je
ne samo da znate kakve su te sile, ve je jo vie vano shvatiti,
kada i kako ih iskoristiti. Na primer, ukoliko stalno trpite nei-
je loe ponaanje, a situacija se postepeno pogorava, tada treba
stvarno da se koristite silom suprostavljanja, to jest pokazati
hrabrost i rei mu spokojno, ali odluno, da ne elite da trpite
takvo ponaanje.
Osam sila su takve, da se za bilo koju situaciju, u krajnjoj
meri, moe nai jedna sila, koju moete iskoristiti, a pravilan
izbor sile zavisite od vas, od toga koliko ste ostali smireni i ko-
liko sebi jasno predstavljate nastalu situaciju.
Phf 1. Sila podnoenja (strpljenja) potekoa obuhvata spo-
sobnost da budete iznad uticaja negativnih situacija, da ste
sposobni da ak ne reagujete ni u mislima. Posebno je va-
no tu silu koristiti, trenirati je za vreme gladovanja. Ona
se jo bolje uvebava za vreme voljnih zadrki disanja. Za-
pamtite, glavno je da strpljenje bude svesno. Covek treba
svesno mnogo toga da pre trpi, da bi izleio svoj um i telo.
P%f 2. Sila suprotstavljanja preprekama u ivotu (hrabrost)
razvija se razumnim savlaivanjem tih prepreka. To jest,
ukoliko se prva sila izraava u strpljenju, to razvoj ove sile
podrazumeva sloenije, surovije metode, kod kojih ulaete
posebne voljne napore. Na primer, odjednom ne moete za-
drati disanje 3-4 minuta pri nepotpunom izdisanju. Ali,
zahvaljujui redovnom i postepenom praktinom vebanju,
vi to moete uraditi. Nauiete da se suprostavljate sve ve-
oj i veoj elji da udahnete, moi ete podnositi sve vea
i vea stradanja (patnje). Na kraju krajeva, izdii ete se iz-
nad tue volje (tekog oboljenja) i postati slobodni (zdravi).
Pv 3. Sila prihvatanja izraava se u nekoliko aspekata - u
prihvatanju jednog ili drugog sistema leenja, prihvatanja
ljudi koji vas okruuju, sa kojima ivite, radite, uite ih op-
tite.To nije toliko sila, koliko je razvijena sposobnost da u
sebi sagledate to, to u vama izaziva pojavu razdraenosti,
mrnje (antipatije) i neprihvatanja.
Na primer, odavno se bavite samoleenjem: pijete urin, kli-
stirate se, oistili ste jetru, ali sigurno ne elite da gladujete.
Po je zbog toga, to imate previe razvijen oseaj ukusa, oseaj
unutranjeg komfora, kada ste siti. To je posebna informacija
koju bi gladovanje unitilo. Zato treba da shvatite zbog ega ne
287
286
prihvatate gladovanje. Kada to shvatite, taj oseaj e izgubiti
vlast nad vama. Shvatiete izvore i uzroke neprihvatanja i mo-
ete ga svesno savladati, a ne nesvesno odbijati.
Priblino takva isti je mehani zam neprihvatanja ljudi, do-
gaaja itd. Kada to shvatite, izdii ete se iznad svih konflikata,
biete sposobni da se pripremite i prilagodile nastaloj situaciji,
da menjate meusobne odnose ili situaciju pomou sile dobrih
elja.
Pv 4. Sila saradnje s drugim ljudima zahteva duhovnu svest,
da bi mogli sve ljude posmatrati kao sebi ravne.To e vam
doneti jedinstvo i silu u grupi. Saranja, koju nam ta sila
donosi, ini sve da svaki zadatak bude lak.
To se odlino ispoljava pri leenju u porodici. Razmotri -
mo dve situacije.
Prva situacija, kada pomaete svome bliskom roaku da se
izbavi od dugotrajnog hroninog oboljenja. Te potrebe, nain
ivota i drugo, to je neophodno za kvalitetno leenje i ozdra-
vljenje, vaim najbliim oko vas mogu se uiniti nastranim. Ali
vi treba da shvatite i teite da pomognete, da ulivate veru, da
pomaete u sprovodenju terapija.
Druga situacija, kada ste sami bolesni. Dri te se hrabro, ne
jogunite se, ne jadikujte i ne alite se na sudbinu. Ne gledajte
sa zaviu i ne teite tome, da vam, kao bolesniku, poklanjaju
vie panje, nego to je potrebno. Oni imaju svoje obaveze, svo-
ju karmu, a vi svoju. Sve to odradite asno, ne prebacujte na
plea drugih.
Pv 5. Sila raspoznavanja - sposobnost pravilno oblikovati
svoje misli, rei i dela, kao i misli, rei i dela drugih ljudi.
Kao to juvelir moe da raspozna i razlikuje lani brilijant
od pravog, tako i vi treba da budete sposobni da sauvate
pozitivne, dostojne misli i da odagnate negativne i tetne.
Upravo negativne misli esto nabacuju senku, ometajui
istinsko raspoznavanje, a vi ete ih odstraniti pomou me-
ditacije ili samoanalize.
288
Sposobnost razlikovanja istinitog (pravog) od lanog, pri-
marno od drugostepenog je vana ivotna osobina. Pre nego
to pravilno primenite prethodne sile, morate ih raspoznava-
njem izineriti i oceniti". Neto slino se deava i pri prihvata-
nju i primeni nekog sistema leenja. Pre nego primenite neki
sistem, uverite se da li vam on odgovara. Da li on uzima u obzir
individualnu konstituciju, uzrast, godinja doba; da li obuhvata
spoljanje manifestacije ovejeg ivota i njegovo telo; da li vas
ui da radite sa vlastitom karmom? Ukoliko je to tako - moe
se verovati u taj sistem, uzevi od njega to, to vama konkretno
odgovara.
P%> 6. Sila rasuivanja omoguava da donosite jasne, brze,
tane i nepristrasne odluke. Radi toga morate biti iznad
utkaj a situacije, emocija i pogleda drugih.Takode treba da
jasno shvatate staje nepravilno, a ta pravilno. Meditacija
Raa-joge daje vam tu jasnou i silu posredstvom dobrog
poznavanja samog sebe.
Raspoznavanje i rasuivanje bliski su po smislu, ali izme-
u njih postoje i razlike. Na primer, odabrali ste za sebe sistem
leenja i poinjete da ga primenjujetc u praksi (dopustimo, uri-
noterapiju). I odjednom od nekoga ste uli, da je itao u novina-
ma o tome, da urin truje ljude. Kae, da su neki ljudi pili urin,
od toga se otrovali i dospeli u bolnicu.
U atom sluaju treba da zadejstvujete silu svog rasuiva-
nja. Dakle, iz ega se stvara urin? Iz krvi. Ukoliko se ovek
otrovao o vlastitog urina, zato se nije otrovao od vlastite
krvi? Ako krv prenosi u urin tetne materije, koje organizam
izbacuje, moe li se od toga otrovati? Zar sluzokoa eluda-
no-crevnog trakta, pored asimilacije, nema i funkciju luenja.
Uz to urin je slani rastvor, koji deluje kao purgativ. Znai, pri
pijenju urina iskljuuje se asimilacija, i obrnuto - dolazi do pro-
terivanja, proliva, to se i shvata kao trovanje.
Phf 7. Sila konzerviranja praznih misli na jeziku duhovne
svesti znai,da moemo lako putovati", konzerviui (upa-
kovavi) samo to, to je potrebno. Mi svugde ne nosimo
289
negativne i prazne misli, i to nas obezbeduje od umnog i
fizikog umora. Ta ekonomija nam daje snagu i apsolutno
pozitivan pogled na stvari.
Naravno, kada ste se rasuivanjem shvatili mehanizme ej-
stva misli, emocija, oscaja i raspoloenja na va organizam, to
znanje treba da primenjujete u praksi.
Misaoni poroci razaraju na organizam i izazivaju obolje-
nja. One ne donose nita dobro. Na primer, misli gurmana o
ukusnom i obilnom ruku na kraju krajeva izaziva nedovoljno
varenje usled obilja jela, zagaenosti organizma, slabljenja i -
votne snage i slino. Zato pri sebi imajte samo to to vam je
potrebno i korisno za ivot.
Hf 8. Sila otklanjanja (skretanja) svojih misli mogua je ak
i za vreme aktivnosti. Naravno, vae misli takode moraju
biti angaovane ti aktivnostima, ali za vreme izvravanja
bilo kog zadatka esto moete skretati misli i vraati ih
u stanje unutranjeg spokoja. Na taj nain vae misli nisu
stalno angaovane u tom poslu, osim trenutaka kada je to
apsolutno potrebno, tako da uzalud ne gubite umnu ener-
giju. Ta sila kontrole daje nam veoma veliku mo.
U duhovnoj praksi postoji niz metoda, usmerenih na ot-
klanjanje (skretanje) nepotrebnih misli. U te metode mogu
se svrstati: uzdravanje od razgovora u trajanju o j ednog do
nekoliko sati, dana, nedelje itd. Postoji suroviji nain - isposni-
tvo, koje iskljuuje spoljanji izvor misli, koji se rasprostire od
okolne sredine itd.
KORI ENJ E P I R A MI D A U LEKOVI TE S V R HE
Izgradnja pitam ide
S ciljem samoleenja i jaanja zdravlja mogu se prime-
niti velike i male piramide. One mogu biti iznutra uplje (u
290
vee se moe ulaziti), a mogu biti napravljene i od raznih mine-
rala (najjaa je piramida od minerala ungita - vrsta silicijuma).
Kako se moe brzo napraviti piramida, koja ne bi smetala u
stanu, a mogla bi se brzo i lako rastaviti? Prvo, treba znati dimen-
zije piramide, a one su kod raznih autora razliite (ispostavlja
se, da razne proporcije ispoljavaju i razne efekte leenja, pa ih je
poeljno birati individualno), iako se svi pohvalno izraavaju o
lekovitim svojstvima tih piramida. Prvo ih, radi probe, treba sagra-
diti u maloj varijanti i proveriti njihovu efikasnost. Posle toga oda-
brati za sebe najpogodniju varijantu i sagraditi veliku piramidu.
Trostrana piramida o ravnokrakih trouglova. Tako se
stvara trodimenzionalni prostor. To je idealna varijanta trodi -
menzionalnog prostora.
Egipatska piramida (ima ih nekoliko varijanti) sa kvadrat-
nom osnovicom 157x157 milimetara i stranicama 157x150x150
milimetara. Na osnovici te piramide moe se izrezati otvor veli-
ine 70x50 milimetara i tu staviti predmete ili vodu za punjenje.
Da bi sagradili veliku piramidu, pretvorite navedene mere
u centimetre, decimetre i slino.
Da bi napravili montanu piramidu, napravite posebno e-
tiri stranice i spojite ih u piramidu.
Neki specijalisti tvrde, i to dokazuju u praksi, daj e dovolj-
no uraditi konstrukciju piramide samo sa stranicama (bez osno-
ve). Uzimaju ivu i od nje prave piramidu, i ona funkcionie!
Ispostavlja se, da prave crtee i fotografije piramida. Uko-
liko imate jasno slikovito miljenje, moete iznad sebe u misli-
ma stvoriti " piramidu bilo kojih razmera.To je najbolje raditi
uvee. Ukoliko se to radi redovno i due vreme - nedelju dana
i due, tada e se u prostoru oko vas pojaviti stabilna struktura,
koja e povoljno delovati na vas.
Piramida A. E.Gol oda - poznavaoca i graditelja piramida,
ija visina treba da ima odnos strana prema osnovici 2,02:1.
Ukoliko se predvia da se u nju smeste bioloki objekti
(ljudi i slino), vrh piramide treba da bude zaravnjen ili
odrezan. To podstie bolju koncentraciju energije u njoj.
291
Lekoviti efekat imaju i obelisci. Po pravilu, njihov vrh je
sagraen u vidu piramide.
Male piramide od minerala. Obino se nalaze u prodaji.
Nabavite nekoliko, posebno od metala koji vam odgovara
prema horoskopu. Neutralan i najjai mineral je ungit (vr-
sta silicij uma).
Svi poznavaoci piramida jedinstveni su po miljenju, da se
radi to boljeg rada stranice piramide moraju strogo orijentira-
ti prema stranama sveta.
Posle izbora najbolje varijante piramide koja vama odgova-
ra, moe se pristupiti izgradnji velike rasklapajue (montane)
piramide. Najbolje je koristiti materiju i gajtane (vrpce, plete-
nu icu).
Na primer, najvie vam odgovara varijanta egipatske pi-
ramide. U sobi, gde ete postaviti montanu piramidu, posta-
vljate osnovu - kvadrat orijentisan prema stranama sveta. Reci-
mo, prostorija vam dozvoljava da uradite kvadrat sa stranama
314x314 centimetara (dvostruki klasini oblik egipatske pira-
mide: 157x2). Na uglove kvadrata zavrnite rafove sa tokii-
ma. Od materijala i konopca (koji e predstavljati stranice) ura-
dite etiri trougaone stranice veliine 314x300x300 centimeta-
ra. Na stranicama ostavite vezice za privezivanje stranica. Dve
stranice priveite za pod, a treu za plafon. Radi toga treba
na plafon privrstiti ara! sa tokiem. Na taj nain obijaino
veliku metarsku montanu piramidu. Zabacivi stranicu lako
ete ui unutra. Sedite na stolicu, tabure i primenite seansu. Po
zavretku seanse brzo demontirajte piramidu, odvrnite rafove,
ukoliko vam smetaju.
Mala uplja piramida moe se napraviti od kartona, papi-
ra, pleksiglasa (klirita), drveta i drugih materijala, koji vam se
nadu pri ruci. Na njenoj osnovi treba napraviti otvor i kroz nje-
ga u piramidu staviti vodu, trave, ilete za brijanje radi otrenja
i druge predmete i stvari radi punjenja energijom.
Da li se pri gradnji piramide koriste metalni delovi (spo-
ne-klamfe, ekseri i slino)?
U datom sluaju savetujem da postupite ovako: od mate-
rijala, koji imate, napravite malu piramidu. Njene stranice se
moraju strogo orijentisati prema stranicama sveta i pogledajte
kako ona funkcionie. Ukoliko je sve u redu - pri izgradnji ve-
like piramide moete slobodno koristiti sve materijale, koje ste
koristili za izgradnju male piramide.
Uopte, mislim, da se metalni predmeti mogu koristiti za
privrivanje piramide. Ti m vie, to sam video ramove pira-
mida, koji su napravljeni od metala i normalno su funkcionisa-
li. Meuti m, ne preporuuje se oblagati stranice i rubove pira-
mide metalom, lepenkom, kriljcima i drugim materijalima.
Kako se leiti pomou piramida
Odl eavanje vode i punjenje predmeta energi jom
U malu uplju piramidu staviti posudu sa vodom i ostaviti
da tu odstoji 2-3 nedelje. Za to vreme energija piramide ozra-
uje vodu i ona poprima svojstva pravode. Drugi m recima, ona
kao da se sjedinjuje sa primarnim izvorom vode na Zemlji, sa
prvom vodom i poprima sva njena lekovita svojstva.Takva vo-
da moe se koristiti na razne naine - piti, umivati lice itd.
Ve je provereno, ukoliko se voda iz piramide koristi za
masiranje lica, energija iz vode prelazi na tkiva i kou lica. Oni
se tako preporouju, da se s tim ne moe uporediti nikakav sa-
vremeni losion. Prema recima oevidaca, lice poinje da sija!
Slino podmlaujuem efektu na kou, isti efekat se ispo-
ljava i na kosu. Primenom piramidne" vode j ednom nedeljno
kosa poprima svoju boju, postaje gua, zdravija i bre raste.
Nain primene je jednostavan - posle pranja glave sa obinim
amponom vodu iz piramide iskoristiti za sapiranje glave. e-
nama se preporuuje da posle toga kosu malo ocede i osue
pod pekirom. Priblino posle mesec dana videete pozitivne
promene na svojoj kosi.
Uzgred reeno, ene faraona, koje su imale lepu kosu,
koristile su razliita ulja, odstojala u piramidama. One su ih
293
utrljavale u kou glave, a posle toga su ispirali kosu starom
mokraom. Amonijak iz mokrae podsticao je odstranjivanje
masnoe i prljavtine iz kose, a soli iz mokrae hranile su kosu.
Takva kombinacija inila je njihovu kosu fantastino lepom.
Voda, koja je odstojala u piramidama, moe da se pije, ona
ima posebno prijatan ukus, korisna je za eludac i tonizuje organi-
zam. J avlja se oseaj, kao da se u sunani splet zajedno sa vodom
uliva i energija. (Ovo treba da zabelee ljudi sa slabom energijom.)
Analogno dejstvo odstojavanja moe se ispitati sa raznim
ekstraktima, odvarima (ajevima) i mokraom. Stvaralako
polje je neogranieno, a kao nagradu za strpljenje, trud i eks-
perimenat moete sluajno otkriti eliksir mladosti i slino.
Pri leenju uplju piramidu sa otvorom nadole staviti na
bolna mesta: kolena, stopala, telo (osim na deo tela oko srca). U
tom poloaju piramidu drati oko pola sata. Ukoliko vas boli gla-
va, drati na njoj piramidu najvie 15 minuta. Piramida se moe
obesiti iznad kreveta, nad bolnim elom tela, ali to je kontrain-
dikativno (zabranjeno) za decu i obolele od sranih oboljenja.
Korienje mal i h pi rami da od minerala
Postavite piramidu na sto, orijentiui njene stranice po-
mou kompasa. Vi treba da se nalazite sa severne strane pira-
mide. Stavite ruke na sto tako, da izmeu piramide i vaih ra-
stavljenih prstiju ne bude vee rastojanje od j ednog centimetra.
Gledajte pravo u stranicu piramide ispred vas i potrudite se da
zamislite kako iz vrha piramide izbijaju pulzirajui zraci, koji
prodiru duboko u vae telo, u bolni organ.
Ukoliko ne oseate toplotu, koja izlazi iz piramide, mo-
ete staviti desnu ruku na stranicu piramide, a levu na bolno
mesto. I zmeu vas i piramide uspostavie se kontakt, i vi ete
prepumpavati njenu energiju.
Diite mirno, ritmino. Pri udisaju zamiljajte da kroz ru-
ku uzimate energiju piramide i unosite je u plua. Pri izdisaju
- usmerite energiju iz plua na bolno mesto ili je akumulirajte
u sunanom spletu.
294
Ukoliko vam se pojavi oseaj guenja, odmah prekinite le-
enje. Obi no je za postizanje dobrih rezultata potrebno 15-20
minuta. Sa piramidom je najbolje raditi ujutro, pre doruka, ili
uvee, ali ne kasnije od 19 sati. Ukoliko radite sa piramidom
posle 19 sati, moete nakupiti toliko energije da od uzbuenja
ne moete spavati celu no.
Moe se primeniti i nekoliko malih mineralnih piramida
zajedno.
Ml adog mukarca, biveg narkomana, muile su jake gla-
vobolje. Leenje u bolnici nije mu pomoglo. Zagrejali su mu,
da moe da trpi, tri kamena oblika piramide i stavili: dva - na
slepoonice, jedan - na potiljak i tako drali 25 minuta. Glava
se moe umotati u al. Kamenje je izvuklo bol iz glave! Danas
je taj mukarac veoma dobar domain, ima dvoje dece, a bolest
je potpuno zaboravio.
Proti v nepl odnosti . Ml ada ena posle 4 godine provede-
ne u braku nije imala dece. Grejali su kamenje u obliku pira-
mide i stavljali joj na stomak. Palili su svecu i itali molitvu:
Majko Boja Bogorodice,pomozi... (ime ene)".Tako su uradili
3 puta, istopili 3 male sveice. Ubrzo je mlaa ena zatrudnela
i rodila deakajunaka.
Boravak u piramidi
Ukoliko se napravi dovoljno velika piramida, u njoj se mo-
e boraviti.
ta osea ovek kada se nalazi u piramidi? Oseaji su naj-
ee za njega nepoznati (novi) i zadivljujui (ja sam napravio
veliku piramidu i nalazio sam se u njoj,eksperimentiui). Ose-
a se izolovanost od spoljanjeg sveta, ali je ona prijatna i smi-
rujua. Efekat se pojaava ukoliko spolja nema nekog uma,
koji odvlai panju.
Oseaj bezbenosti i zati enosti ovladava svakim ove-
kom, koji ue u pravu ili vetaku pi rami du. J edna od ispi-
tanica se sea: Bila sam nekako neuraunljiva. Nepoznata
sila me je privukla u centar i tu drala. U sebi sam oseala
pokretno energetsko polje. Oseal a sam se oputeno, ali
295
sam bolje razmiljala nego pre toga. Oseal o se prisustvo
bl agonakl one sile, koja me je uvala i upravljala sa mnom".
Taj fenomen moe se objasniti time, to se ovek u pira-
mii stapa ili prikljuuje na informaciono polje itavog Cove-
anstva - na Egregora oveanstva. Energija se koncentrie u
centru piramide zato imate oseaj kao da vas ona privlai
sebi. Covek stvarno osea sebe - svoje spoljanje manifestacije
ivota, koje osea kao pokretno elektrino polje. Efekat opu-
tanja, blagonaklonosti i upravljanja objanjava se time, to je
kapljica dospela u okean". Polje oveka je najsitniji deli o-
vejeg Egregora, koji blagonaldono upravlja njome na opte
dobro.
Ve odavno se u lekovite svrhe koristi boravak u vetakim
piramidama. Na primer, u gradskoj bolnici broj 1 uToljatiju za
leenje obolelih poeli su da koriste piramidu.
Piramida je napravljena od pleksiglasa (klirita) i rveta,
bez upotrebe metalnih eksera i ramova. Ona se koristi ve dve
i po godine i daje realne rezultate, pomae. Bolesnici dolaze sa
dijagnozom i lekovima, koje su im prepisali njihovi lekari. Na-
lazei se u piramidi, oni se sami pune energijom i pune svoje
lekove. Leenje obino obuhvata 7-9 seansi boravka u pirami-
di u trajanju od 30 minuta do jednog sata, svakog drugog dana
- za hronina oboljenja i svakoga dana - za akutna.
Uoeno je, da se leenje ubrzava, da mnogo bre zarasta-
ju postoperativne rane, a doze lekova se smanjuju za desetine
puta. Rezultati leenja se dokumentuju. Pozitivno dejstvo je
praktino registrovano kod svih bolesnika, koji su boravili u
piramidi. Posle dueg boravka u piramidi nije bilo nikakvih
negativnih zakljuaka.
Saradnici bolnice, koji esto imaju priliku da borave u toj
piramidi, uoili su, da im se gubi belina kose i da im kosa popri-
ma prirodnu, podmladenu boju. Mnogi stalni posetioci tvrde,
da se leci ak i rak na stepenu pojave metastaza.
Varijanta lekovite primene velike piramide. S cilj em samoizle-
enja i jaanja zdravlja moe se primeniti velika piramida i na
ovaj nain. Unapre odredite na to elite da ispoljite pojaano
lekovito dejstvo. Pretpostavimo, elite da ojaate oslabljeno sr-
ce (posebno stariji ovek). Odaberete emocionalno-voljnu mo-
tivaciju za jaanje srca (na primer, prema G. Sitinu), efiniete
vreme terapije - srce je aktivno od 11 do 13 sati. Upravo u
to vreme ulazite u piramidu i nekoliko puta itate (jasno uz
slikovito zamiljanje srca) emocionalno-voljnu motivaciju za
ozdravljenje i jaanje srca. Na isti nain se postupa i s jaanjem
drugih organa - bira se odgovarajua motivacija, vreme i radi
u piramidi.
Postoje ljudi, koji se odavno bave gradnjom piramida i le-
enjem pomou njih. J edan od takvih ljudi, koji se oduevlja-
va piramidama, je A. S. Sineljnikov. U bati i kui Anatolija
Sergejevia ima 18 piramida razne namene i veliine. One su
napravljene od vrstog kartona, perploe. Piramide su svugde
rasporeene i imaju razliite korisne funkcije. Na primer, iz-
nad kreveta - piramida za leenje glavobolje, pored nje - za ot-
klanjanje bolova u zglobovima. Postoje i velike piramide, koje
oplemenjuju prostor. I spod njih porodica Sineljnikovih voli da
odmara, da prikuplja snagu i zdravlje.
Sineljnikov pomou piramida leci svaki bol, posebno gla-
vobolju i zubobolju, sniava pritisak, poboljava opte stanje
obolelog oveka.
Pomou piramida on u sobi otklanja lokalne geopatogene
zone,koje pogubno deluju na organizam. Sineljnikov na to me-
sto postavlja piramidu - i pogubno mesto nestaje.
On smatra, da se pri gradnji piramide ni u kom sluaju
ne srne koristiti gvode, kriljac, rubiijum i lepenka. Sve te
materije su toksine i, u kontaktu sa primarnim izvorom, stva-
raju veoma snanu geopatogenu zonu. Najbolje koristiti daske
debljine 20-25 milimetara suve, natopljene firnajzom,ofarba-
ne. Dobre su borove daske - smolaste i neoteene elom dui-
nom. J ednu stranu piramide obavezno usmeriti prema severu.
I jo jedan savet Sineljnikova. On preporuuje da se sagra-
di piramida veliine male jurte (nomadski ator), sa podom i
vratima, unutra staviti seno, esti na stolicu i primenjivati sean-
se leenja.
297
296
Piramida se moe napraviti i u vidu kape za glavu i nositi
je u lekovite svrhe. Ona odlino pomae kod trauma na mozgu
i lobanji. Evo primera slinog leenja.
Pre tri godine sam imao havariju. Rezultat je da sam zado-
bio ozbiljnu lobanjsko-modanu traumu. Leio sam se i navod-
no izleio, ali mi bol na zatiljku nije davala mira, nisam mogao
da spavam. Uopteno govorei, kako moete iveti normalno,
ako na zatiljku stalno oseate tupi bol.
Priali su mi o lekovitoj sili jasike. J a sam u to vreme radio
kao tesar (drvodelja) u umetnikoj radionici i odluio sam da
sebi napravim lekovitu kapicu, lzdeljao sam od pareta (kladi-
a) jasike kapu u obliku piramide, prema mojoj glavi i poeo da
je nosim kada me boli zatiljak. Prva dva meseca ta kapa mi je
jednostavno otklanjala bolove, a zatim mi vie nije bila potreb-
na - bolovi su prestali. Tako sam se i oprostio sa posledicama
traume".
Primer iz moje pote.
Redovno istimo organizam prema Vaim knjigama. Oi-
stila sam jetru 5 puta, proterala gliste trojkom", lovorovim li-
stom sam istila zglobove, krv sam oistila koprivom (28 dana
sa prekidom od 14 dana) i krvne sudove - belim lukom 21 dan.
ta se deavalo, ne mogu da opiem - strana glavobolja,
bolovi u nogama (bez tapa nisam mogla izlaziti iz kue), vi-
sok arterijski pritisak. Ali sve je prolost i postala sam mnogo
zdravija.
Mu mi je bio gluv, 6 meseci je pio mokrau 2-3 puta
dnevno i poeo da odlino uje!
I spod kreveta sam obesila kesicu sa kestenovima, mislila
sam daj e to ala, ali kada sam poela da dobro spavam - shva-
tila sam, kakva se u njima krije snaga.
U spavaoj sobi nemam nita. Na stoiu stoji mala pirami-
da od minerala - veoma jaka. Sat mi zaustavlja (sklonila sam
ga podalje - normalno radi). Piramida otri i ilete, a sobna
biljka pored nje odlino raste.
298
Za etiri goeline leenja iz mene su izala 4 parazita spolja-
njih manifestacija. Poslednji je izlazio na veoma interesantan
nain. Nisam gladovala, ve sam jednostavno pila mokrau. Po-
la sam u crkvu, pokrstila sam se. Uvee sam legla na desni bok,
a sa leve strane preko leima kao da mi je protrao mi ispod
koe prema desnoj strani. Kosa mi se nakostreila. Kada sam
se ujutro probudila - bole me jagodice, slepoonice, nos mi se
iskrivio i poplavio (spavala sam u gostima). Dola sam kui
odmah poela da gladujem s urinom. Njime sam mazala i lice.
eljust me je mnogo bolela. Odgladovala sam 3 dana - bolovi
su prestali. Zati m su se ponovo javili - odgladovala sam jo tri
dana. Bolovi su postepeno nestali.
Pijem silicijumsku vodu - odlina voda. Celiim se - sve
je u redu. bivala za nauku".

O L EKOVI TI M S V OJ S T V I MA V O D E
iva" i mrtva" voda
Cesto me pitaju da li se u mom sistemu za leenje moe
koristiti iva" i mrtva" voda, dobijena elektrolizom.
Bilo koje lekovito sredstvo moe se i treba ga koristiti za
svoje leenje i ozdravljenje. To se odnosi i na takozvanu ivu"
i mrtvu" vodu.
iva" i mrtva" voda dobijaju se metodom elektrolize. i -
va" voda ima izraena alkama, zarastajua svojstva, a mrtva"
kisela, ezinfikujua svojstva. Mislim, da se proputanjem
elektrine struje kroz vodu menja i njena unutranja struktura,
brie tetna ekoloka informacija. Rezultat obrade vode elek-
trinom strujom je da ona poprima lekovita svojstva. U zavisno-
sti od oboljenja, stadijuma razvoja bolesti primenjuje se alkalna
- iva" ili kisela - mrtva" voda. Kao primer naveu nekoliko
naina njene primene.
299
Poetkom 1981. godine autor ureaja (Kratov) za pripre-
manje ,,ive"i mrtve"vode oboleo je od upale bubrega i adeno-
ma prostate. U bolnici su ga leili vie od mesec dana i predlo-
ili su mu operaciju adenoma. On je odbio da se operie.
Prvo ispitivanje dobijene vode autor ureaja izvrio je na
ruci sina, na kojoj je imao ranu koja vie od 6 meseci nije mo-
gla da zaraste.
Izvrena proba leenja prevazila je svaka oekivanja: rana
na ruci sina zarasla je drugog dana. Tada je i sam autor poeo
da pije ivu" vodu po pola ae pre jela 3 puta dnevno i osetio
je bodrost. Adenom je za nedelju dana nestao, kao to su nesta-
li i raikulitis, i otok nogu.
Da bi proverio efikasnost primenjenog leenja autor urea-
ja je, posle nedelju dana pijenja ive" vode, uradio sve analize
na poliklinici, na osnovu kojih nije otkriveno ni j edno obolje-
nje. Dopunski se normalizovao i krvni pritisak.
Kominica autora ureaja opekla je ruku kljualom vodom
i dobila opekotine treeg stepena. On joj je preporuio da za
leenje koristi ivu" i mrtvu" vodu. Opekoti ne su za 2 dana
nestale!
Kod eaka tokom 6 meseci gnojile su se desni i u grlu
se stvorio gnojni ir. Primena raznih naina leenja nije dala
eljeni rezultat. Autor ureaja preporuio je da se u svrhu lee-
nja 6 puta dnevno ispiraju grlo i desni sa mrtvom" vodom (tj.
dezinfikuju), a posle toga da pije po au ive" vode. Rezultat
- potpuno izleenje za 3 dana.
Mislim, da se ta voda moe uspeno koristiti za razne tera-
pije ienja - klistiranje, Gest koljke", ispiranje usta, a ene
i vagine.
Te vrste vode dobro je koristiti za leenje enskih obolje-
nja. Zbog toga, to se veina oboljenja vagine javlja usled poreT
meaja njene kiselosti, pri menom mrtve" (kisele) vode brzo
se unitava trule i obnavlja zdravlje. U poetku treba koristiti
mrtvu" vodu. Kada se infekcija sprei treba koristiti ivu"vo-
u nuli ubrzanja zarastanja sluzokoe vagine i grlia materi-
ce. Radi toga se primenjuje ispiranje sa gumenom krukom, a
mrtva" voda se priprema da bude jaa" - sa poveanom kise-
lou (moe se dobiti mnogo kiselija voda, nego stoj e vlastita
mokraa - u tome je snaga tog metoda). I spirati vaginu mr-
tvom" voom 3-5 puta dnevno, a krajem dana ivom" (2 puta).
Sve zavisi od situacije i teine poremeaja (oboljenja).
Na isti nain ta voda se moe koristiti i za klistiranje. Kod
disbakterioza primenjivati kiselu -mrtvu" vodu. Posle 2-3 kli-
stiranja (jedan klistir dnevno) uraditi 1-2 klistira sa ivom"
vodom. 1 tako nekoliko puta.
Priblino tako treba postupati i kod kolitisa debelog creva.
Navedene vrste vode veoma dobro lece malu decu - nisu
tetne (naravno, sve treba da bude umereno).
iva" i mrtva" voda mogu veoma dugo da se uvaju i pri
tom ne gube svoja svojstva.
Danas se ureaji za pripremanje te voe prodaju svtigde,
moete ih nabaviti i koristiti.
Koritenje ive" i mrtve" vode za leenje raznih oboljenja
Adenom prostate
Tokom 5-10 dana 4 puta dnevno, 30 minuta pre jela, piti
po pola ae ive" vode.
Posle 3-4 dana lui se sluz, gubi se potreba za estim mo-
krenjem i osmog dana otok (tumor) nestaje.
Angina
Tokom 3-5 dana 5 puta dnevno, posle jela, ispirati grlo
mrtvom" vodom i posle svakog ispiranja popiti etvrtinu ae
ive" vode.
Temperatura se normalizuje za jedan dan, a bolest pro-
lazi obino treeg dana.
Holovi u zglobovima ruku i nogu
Tokom 2-5 dana 3 puta dnevno, pre jela, piti po pola ae
mrtve" vode.
Bolovi prestaju prvog dana.
300
301
Upala jetre
Tokom 4-7 dana 4 puta dnevno piti po pola ae: prvog
dana samo mrtve" vode, a narednih dana - samo ive" vode.
Hemoroidi
Tokom 27 dana ujutro ispirati naprslinc mrtvom" vo-
dom, a zatim stavljati tampone sa ivom" vodom, zamenjujui
ih im se osue.
Krvarenje se zaustavlja, a naprsline zarastaju za 2-3 dana.
Hipertonija
Dva puta dnevno piti po pola ae mrtve" vode. Pritisak
se normalizuje.
Hipotonija
Dva dana piti po pola ae ive" vode. Pritisak se normalizuje.
Gnojne rane
Ranu isprati mrtvom" vodom, a posle 3-5 minuta natopi-
ti ivom" vodom. Posle toga 5-6 puta dnevno natapati ranu
samo ivom" vodom. Rana zarasta za 5-6 dana.
Glavobolja
Popiti pola ae mrtve" vode. Bol prolazi posle 30-50 minuta.
Grip
Tokom dana 8-12 puta ispirati nos i usta mrtvom" vo-
dom, a uvee popiti pola ae ive" vode.Tokom dana si mpto-
mi gripa se gube.
Neprijatan miris nogu
Oprati toplom vodom noge, dobro ih obrisati, namoiti u
mrtvoj" vodi, a 10 minuta posle toga - u ivoj" vodi i ostaviti
da se osue. Nestaje neprijatni miris.
Zubobolja
I spirati usnu duplju mrtvom" vodom 5-10 minuta. Bol
prestaje.
302
Goruica
Popiti pola ae ive" vode. Goruica prestaje.
Kolpitis
Zagrejati mrtvu" i ivu" vodu do temperature 37-30 C i
uvee se ispirati pricem prvo mrtvom" vodom, a posle 1520
minuta - ivom" vodom. Terapiju ponavljati 2-3 dana.
Posle j edne terapije kolitis prolazi.
Higijena lica
Ujutro i uvee, posle umivanja, istrljati lice prvo mrtvom",
a zatim ivom" vodom.
Nestaju miteseri i bubuljice, a koa lica postaje nena.
Liaj, ekcem
Tokom 3-5 dana oboleli deo koe natapati mrtvom" vo-
dom i saekati da se osui, posle ega 5-6 puta dnevno natapati
ivom" vodom. (Ujutro natapati mrtvom" vodom, posle 10-
15 minuta ivom" vodom i jo 5-6 puta tokom dana ivom"
vodom.)
Leci se za 3-5 dana.
Pranje kose
Oprati glavu amponom, obrisati, natopiti kosu mrtvom"
vodom i posle 5 minuta ivom" vodom.
Nestaje prhut, kosa postaje meka i zdravija.
Opekotine
Ukoliko postoje vodeni mehurii njih treba probiti, otee-
ni deo koe natopiti mrtvom" vodom i posle 5 minuta ivom"
vodom. Zati m tokom dana 7-8 puta natapati ivom" vodom.
Terapiju primenjivati 2-3 dana.
Opekoti ne zarastaju za 2-3 dana.
Proliv
Popiti pola ae mrtve" vode i ukoliko za jedan sat proliv
ne prestane, terapiju ponoviti.
Bolovi u stomaku prestaju posle 20-30 minuta.
303
Posekotina, ubod, naprsnue
Isprati ranu mrtvom" vodom i zamotati je.
Rana zarasta za 1-2 dana.
Prehlada vrata
Staviti na vrat oblogu, natopljenu u toploj mrtvoj" vodi i
piti tu vodu 4 puta dnevno po pola ae, pre jela.
Bolest prolazi za 1-2 dana.
Radikulitis
Tokom elana 3 puta, pre jela, piti po tri etvrtine ae ive"
vode. Bol prolazi tokom dana, ponekad posle 20-40 minuta.
Proirenje vena, krvarenje iz vena
Nauvene vene i vene koje krvare oprati mrtvom" vodom,
zatim pare gaze natopiti u ivoj" vodi i staviti na naduvene
delove vena.
etiri puta dnevno piti po pola ae mrtve" vode, a zatim
nakon 2-3 sata poeti uzimati po pola ae ive" vode i piti je
u razmacima od 4 sata. Terapija traje 2-3 dana.
Delovi tela sa naduvenim venama splanjavaju, a rane
zarastaju.
Odstranjivanje odumrle koe sa stopala
U sapunjavoj vodi ispariti noge, saprati ih u toploj vodi
i, ne briui, potopiti ili u pogrejanu mrtvu" vodu, trljajui
delove stopala sa izrastaj ima, odstraniti odumrlu kou, zatim
saprati noge u obinoj podgrejanoj vodi i dobro posuiti.
Poboljanje linog oseanja
Ujutro i uvee posle uzimanja hrane isprati usta mrtvom"
vodom i popiti pola ae ive" vode sa koncentracijom 6-7 al-
kalnih jedinica.
Primedba. Pre pijenja samo ive" vode javlja se ed, koju
treba utoliti kompotom ili zakiseljenim ajem. Pauza izmeu
pijenja mrtve" i ive" vode treba da bude najmanje 2 sata.
304
Alkalnom se smatra voda iji pH iznosi 10-11 jedinica
(voda sa belim talogom). Kiselom se smatra voda iji pH iznosi
4-5 jedinica.
O tome, kako se priprema voda, opisano je u uputstvu uz
ti redaj.
iva" i mrtva" voda su odlino dopunsko sredstvo siste
mu prirodnog leenja.
Levitirana voda
Voda moe da postoji u nekoj zapremini (posudi) ili u ob-
liku povrine (razlivena po povrini). Prema tome, zapremina
vode se moe predstaviti kao neto, to se sastoji iz vie slojeva.
Ispostavlja se, stoj e vea povrina, time su vee i energetske
mogunosti vode. Prostim meanjem vode moe se poveati
njena povrina - jedan sloj vode klie u odnosu na drugi, dru-
gi - na trei itd. Voda zasiena energijom na takav nain vrlo
retko se susree u prirodi. To je voda planinskih potoka, koja
se velikom brzinom i u vrtlozima sliva sa planina. Upravo ta-
kva voda, sa obiljem mikrovrtloga u njoj, naziva se levitiranom.
Ona u sebi sadri ogromnu koliinu energije.
Levitirana voda, prema istraivanjima naunika, podstie
normalizaciju razmene materija i ima veliku sposobnost pro-
diranja u porozne sredine. Pozitivna pomeranja u krvnoj slici
obolelih registruju se ve posle est nedelja od poetka redov-
nog pijenja levitirane vode po proraunu oko litar i po dnevno.
Slina voda moe se dobiti i u domaim uslovima. Radi
toga vodu ili napitak treba sipati u mikser i, menjajui brzinu
obrtanja, miksirati je 20-40 sekundi.
Voda odstojala sa kristalima
J edan od faktora, koji utie na lekovita svojstva vode, je
uticaj razliitih kristala kvarca i drugih minerala na vodu. O
takvom nainu promenc strukture vode znalo se jo daleko pre
Hristovog roenja. Drevni lekari Ti beta i Indije koristilu su
kristalnu" vodu kao lek.
305
Da bi dobili posebno lekovitu vodu, u nju su stavljali kri-
stal, kvare boje dima (kamen Bude), roze kvare, sarder, ametist
i neke druge minerale. Ostavljali su je da odstoji samo na jutar-
njem suncu i visoko u planinama.
Silicijumska voda
O lekovitim svojstvima silicijuma saznalo se skoro (nedav-
no), iako je bilo poznato da su nai pradedovi radi oplemenjiva-
nja vode oblagali dno bunara silicijumom.
Najee su koristili crni silicijum, koji moe da obnavlja
pitka svojstva ak i vode koja zaudara.
Crni silicijum se stvarao od blata (ila) u toplim rezervoari-
ma tree mezozojske formacije. Milijarde mikroorganizama je
odumiralo, taloilo se na dno i stvaralo to posebno ilo, koje se
vremenom skamenilo. (To je jedna od verzija naunika.) Osta-
ci tih mikroorganizama sada na poseban nain deluju na vodu
i pretvaraju je u tenost, obdarenu unikatnim svojstvima.
Ljudi, koji due vremena piju vodu odstojalu sa crnim sili-
cijumom, uoavaju poboljanje linog oseanja,povean imuni-
tet organizma na razna oboljenja, poboljanje rada eludano-
crevnog trakta i normalizaciju razmene materija. Ta voda ima
antibiotiko, antiseptiko i regenerativno dejstvo.
Protijeva voda
Ta voda se priprema na isti nain, kao i otopljena od snega
(leda). Ali ima nekoliko bitnih razlika. Zbog toga, to se u vodi
sadri nekoliko izomera (to jest vrsta vode) - laki, teki itd. po-
eljno je osloboditi se nepovoljnih i odabrati te sa kojima na
organizam najbolje funkcionie.
Metod izbora zasniva se na tome, to se prvi zamrzavaju
teki izomeri vode na temperaturi plus 3,8" C, a najpovoljniji
za organizam - na minus 1 C. Zato prvi led, koji se stvara
pri zamrzavanju vode, uglavnom sadri teke izomere (deute-
rijum) i njega treba baciti. Pri daljem zamrzavanju voda, koja
306
se pretvara u led, u nezamrznutj deo vode isteruje svu neisto-
u koja se rastvorila u njoj. Tu se taloe i laki izomeri, koji se
zamrzavaju na mnogo niim temperaturama. Naravno, ni laki
izomeri vode, ni neistoa iscedena" u njoj nisu potrebni orga-
nizmu. Njih treba izbaciti.
Prema tome, proces dobijanja protijeve vode u domaim
uslovima izgleda ovako: stavite posudu sa izvorskom vodom
(prokuvanom i odstojalom vodom ispod esme) u hladnjak
friidera ili zamrziva. i m se na povrini i zidovima lonca
uhvati prvi led - zamrzla teka voda, lonac izvaditi, vodu preliti
u drugu posudu i vratiti u hladnjak (zamrziva). Led iz pret-
hodnog lonca baciti. ekati dok se voda u drugom loncu ne
zamrzne do polovine-treine zapremine, zatim izvaditi lonac
i prosuti vodu koja se nije zamrzla - to je laka voda sa primesa-
ma. Preostali led je protijeva voda, naprijatnija za tok biolokih
procesa u organizmu.
J o jedna prednost protijeve vode sastoji se u tome, to se u
njoj sadri 16 miligrama kalcijuma na litar tenosti. Kao to su
pokazala istraivanja odeskog hemiara Nikolaja Druzjaka, za
ivotnu delatnost oveka najoptimalnija koliina kalcijuma tre-
ba da bude 8-20 miligrama na litar vode. Upravo takvu vodu
piju dugoveni ljudi. Sada vam ostaje da otopite led i koristite
dobijenu protijevu vodu za pie i pripremanje hrane.
UR I NOT E R A P UA
Urin (latinski urina)je tenost koja se lui iz ovejeg orga-
nizma kroz mokrane kanale. Urinoterapija je leenje pomou
mokrae.
Komponent e urina i njihova svojstva
Razmotrimo dejstvo urina na oveji organizam.
0 Glavna komponenta urina je voda. Voda u ovejem orga-
nizmu i svee izlueni urin nalaze se u posebnom teno-
kj'istalnom stanju. Prirodna voda nema tu tenokristalnu
307
strukturu, njeni molekuli su haotino rasporeeni. Smatra
se, da na organizam troi 25 kilokalorija vlastite energije
na strukturiranje jednog litra vode. Prema tome, ukoliko
pijemo urin, samim tim ekonomiemo vlastitu energiju,
koja se ranije troila na strukturiranje. Pri redovnom pije-
nju urina tokom vie godina slina ekonomija moe bitno
uticati na produenje ovejeg ivota.
Voda, koja je prola kroz oveji organizam, uva u sebi in-
formaciju o njemu. To je rezultat meusobnog dejstva ivotne
snage oveka sa tenou. Rezultat tog saejstva je da se menja
tenokristalna struktura.
Svaka bolest je svojevrsna informaciono-energetska tvore-
vina, koja se zapisuje u tenosti organizma. Ukoliko tako zapi-
sanu" tenost unesete u oveji organizam, informaciono-ener-
getska baza (memorija) sama e pronai arite zapisane" bo-
lesti, koje je uzrokovalo tu bolest, i usled efekta uzajamnog dej-
stva (interferencije) unistie ga. Upravo taj efekat lei ti osnovi
homeopatskog principa leenja: slino se leci slinim". Prema
toj korelaciji vlastiti urin je nezamenjiva tenost, prirodno na-
punjena svim energijama i svim informacijama o organizmu,
sposobna da sklanja" razna arita patologije i isti organizam
od oboljenja, koja su se ve ispoljila ili jo sazrcvaju.
Mnogobrojne komplikacije, koje se javljaju kod oveka
koji leci jedno oboljenje, su posleica unitavanja semena" bu-
duih oboljenja. Zato se nemojte plaiti komplikacija (inten-
ziviranja oboljenja), one e nestati za 2- 3 dana, maksimum
- za nedelju, u zavisnosti od osobenosti oboljenja koje sazreva.
0 Svee izluen urin ima kiselu reakciju, a kisela sredina je
sama po sebi najjai lekoviti faktor.
U prirodi postoje dve vrste elija - biljne i ivotinjske. Bilj-
ne elije mogu da ive u alkalnoj sredini, dok ivotinjske ive u
kiseloj sredini. Ispostavlja se, da se moe oboleti ukoliko dode
do odstupanja normalne zakiseljene unutranje sredine prema
alkalnoj - truloj. Sa svoje strane, trula sredina je povoljna za
razmnoavanje biljnih elija, koje svojom ivotnom delatnou
308
jo vie pojaavaju trule procese. Prema tome, ispostavlja se da
osnovu veine ovejih oboljenja sainjava jedan te isti proces
- aikalisanje sa naknadnim trulenjem. Zato, da bi izbegli bilo
kakve procese trulenja u organizmu, treba ga dobro zakiselja-
vati materijama koje sadre bezopasne kiseline. To se najbolje
moe uraditi pomou vlastitog urina, jer to je tenost koju je
proizveo sam organizam iz vlastite krvi! Rezultat takvog za-
kiseljavanja je da mi svaki patoloki proces liavamo njegove
primarne baze - alkalnosti, trulenja i postiemo brzo i sigurno
izleenje.
Zakiseljavanje organizma pomou materija, koje spreava-
ju vrenje i trulenjeje blago za organizam. Zakiseljavanje pomo-
u materija, koje stvaraju kiselu ljaku (belanevine, ugljeni Iri-
tirati), koja zatim poinje da truli u organizmu i izaziva optu
alkalizaciju organizma, je nesrea za organizam.
Urin ima najveu kiselost ujutro, a najmanju - posle uzima-
nja hrane. Zato je jutarnja mokraa najkorisnija.
0 U urinu je rastvoreno mnogo soli, pa je zato dobar elektro-
provodnik. Ukoliko se na neki nain povea koncentracija
soli, na primer, deo vode iz urina ispari, svojstva njegove
elektroprovodljivosti znatno e porasti. Ukoliko takvim
urinom maemo telo, samim tim postiemo znatno pove-
anje dotoka energije kroz kou u vidu slobodnih elektro-
na. Rezultat je da se u organizmu znaajno aktiviraju svi
procesi fermentacije. ovek je toliko zdrav, koliko su ak-
tivni njegovi fermenti. Po pravilu, kod bolesnika i starijeg
oveka ti procesi su usporeni. Masaa sa urinom, posebno
s ukuvanim urinom, omoguava da se oveji organizam
bukvalno napumpa" energijom, da aktivira procese fer-
mentacije, to na kraju dovodi do opteg ozdravljenja.
0 Povrinski napon urina je 85-95% povrinskog napona vo-
de. Mali povrinski napori poveava povrinsku aktivnost
tenosti, to se ispoljava u tome, da se u povrinskom sloju,
na granici razdvajanja sredina (tenost - vazduh, tenost
309
- ulje itd.), stvara sloj koji ima poveanu energiju i u ko-
me se aktivnije odvijaju hemijske reakcije. Prema tome,
zahvaljujui malom povrinskom naponu urin je mnogo
sposobniji da rastvara materije od vode, a usled poveane
povrinske aktivnosti on moe da oksidie i razara materi-
je hemijskim putem. Na primer, kamenii u jetri i unoj
kesi, koji podseaju na vosak, kamenje u bubrezima i mo-
kranoj beici, usled oksidacionog dejstva urina mogu da
se resorbuju.
0 Zbog toga,to je specifina teina krvi 1,052-1,061 j edi ni -
ca, a urina - 1,016-1,024 jedinica, urin je manje lepljiv od
krvi. Otuda proizilazi jo j edno svojstvo urina: pri pijenju
ili korienju spolja u vidu obloga on ini tenijim zgusnu-
te tenosti (krv, u), razreduje trombe i razne gomile sluzi
na raznim mestima u organizmu.
Organski sastav urina i njegova svojstva
Opti sastav organskih materija u urinu moe se podeliti u
dve velike grupe: normalni sastavni elovi i patoloki.
Normalni sastavni delovi urina prisutni su u mokrai zdra-
vog oveka. Oni se mogu podeliti na tri grupe: organski, neor-
ganski i bioloki.
Organske materije urina dele se na azotne i bezazotne. S uri-
nom se iz organizma uglavnom odstranjuju konani proizvodi
razmene belanevina. Dnevna koliina azota, koji se izbacuje s
urinom, varira od 3,6 do 17 grama i vie ti zavisnosti od kolii-
ne belanevina u hrani.
Glavne azotne komponente urina su: mokraevina (urea),
mokrana kiselina, purinske baze, aminokiseline, amonijak i
kreatinska tela. Glavni deo azota (80-90%) lui se iz organi-
zma sa mokraevinom. U proeku se dnevno s urinom izlui
oko 30 grama mokraevine. Mokraevina je prirodni iuretik,
tj. izbacuje viak vode iz organizma, pa se zato moe primenji-
vati kao diuretino sredstvo. Ona pojaava aktivnost fermena-
ta,koji se lue u eludano-erevni trakt i podstiu probavu hra-
ne. Zbog toga i male koliine popijenog urina (30-50 grama)
poboljavaju probavne sposobnosti organizma.
Mokraevina daje izvanredne efekte protiv tumora. Za
leenje tumora prvi je predloio mokraevinu A. T. Kaugin.
U laboratoriji za bioloka ispitivanja Akademije medicinskih
nauka (AJ VIN) biveg SSSR-a G. P. Belikov, magistar medicin-
skih nauka, uspeno je potvrdio protivtumorsko, protiwirusno
i protivmikrobno dejstvo preparata na bazi mokraevine - se-
mikarbazia.
Don Armstrong je preporuivao da se pri gladovanju pije
sav dnevni urin i da se njime masira telo. Kao rezultat primene
slinog metoda izleeno je mnogo ljudi koji su oboleli od raka.
Slino eterinim uljima, eterino-sumporne kiseline, koje
spadaju u grupu bezazotnih organskih materija i lue se s uri -
nom, imaju izraena rastvarajua svojstva. Ukoliko se ovek,
uglavnom, hrani svezom biljnom hranom, koja sadri mnogo
sumpornih jedinjenja, njegova mokraa e bolje rastvarati ra-
zno kamenje, nego mokraa mesojeda.
Neorganske materije urina uglavnom su zastupljene solima
natrijuma, kalcijuma, kalijuma, magnezijuma, gvozda, hlora,fos-
fora i mnotva drugih elemenata. ak i letimino nabrajanje
hemijskih elemenata, koji ulaze u sastav uri na, govori <>tome,
da su to vani elementi za normalnu ivotnu delatnost organi-
zma. Kao to se ispostavilo, soli urina imaju jaka lekovita svoj-
stva. Kombinacija mikroelemenata u urinu ponavlja" formulu
dobrog tonizujueg sredstva za organizam. Ali u stvarnosti to
tonizujue" sredstvo je mnogo loije od prirodnih soli urina.
Urin ukuvan do jedne etvrtine prvobitne zapremine je kon-
centrat mikroelemenata prirodnog porekla i po tome daleko pre-
vazilazi sve vetake preparate. Ako je koliina izluene dnevne
mokrae od 1 do 2 litra, tada se pri ukuvavanju u 500 grama
moe koncentrisati (bez taloga) 15-25 grama minerala! Takav
urin je odlina polimincralna pribrana organizma preko koe.
311 310
Bioloki sastavni dolovi urina predstavljeni su apsolutno
svim materijama, koje se proizvode ti organizmu: hormoni ,
fermenti, vitamini i slino. Od hormona u urinu su otkriveni
svi poznati hormoni , ali je koncentracija nekih hormona vrlo
slaba. Pravilnim" odnosom hormona najbolje je zasien urin
mladih zdravih ljudi.
Ukoliko se uporedi urin ljudi razliite starosti, dobija se
sledea slika: urin dece do polnog uzrasta (12-14 godina) sadr-
i malo polnih hormona, ali ima veliku koliinu imunih tela i
jak energetski potencijal; urin ljudi srednjeg uzrasta - od polne
zrelosti do 35 godina starosti - izbalansiran je prema dva para-
metra: imuna tela i polni hormoni, sa srednjim energetskim po-
tencijalom; urin ljudi starijih od 35 godina osiromaenje imu-
nim telima, ali je zasien polnim hormonima; posle klimaksa
sastav urina se menja - on postaje siromaniji: u njemu je malo
imunih tela, polnih hormona i slab je energetski potencijal.
Od drugih materija, koje su naunici otkrili u urinu, istak-
nimo sledee: eritropoetin - stimulie stvaranje krvi u kota-
noj sri, a proizvode ga bubrezi; ferment urokinaza - podstie
dotok krvi do srca, posea na dejstvo nitroglicerina i rastva-
ra ugruke (trombe) krvi; kortizon - jako protivupalno, anti -
alergijsko i antitoksino sredstvo. Vitamini, koji se nalaze u
organizmu, u urinu sti zastupljeni kao komadii" ili u malim
koncentracijama.
Materije, koje se javljaju u organizmu za vreme bolesti. Pri
bilo kojem odstupanju od normale (za vreme bolesti itd.) or-
ganizam poinje sam da koriguje svoje stanje s ciljem njego-
vog normalizovanja. U tom periodu u organizmu se javljaju
materije i energija, koji podstiu ozdravljenje, a kojih nema u
zdravom organizmu. Ukoliko se u naem organizmu nalazi i
seme" jo ne ispoljenih oboljenja, urin stvara takve uslove da
se to seme"brzo ispolji i izbacuje ga iz organizma. Usled toga
u organizmu se odvija proces imunizacije protiv te bolesti, koja
je u datom trenutku prisutna u organizmu. Taj proces se ispo-
ljava razliito: od blage slabosti, poremeaja stolice, do tekih
kriznih stanja, koja traju po 2-3 meseca. lb je najdragocenije
svojstvo urina,kada se za slinu imunizaciju koristi vlastita sna-
312
ga organizma, a ne strani materijal koji zagauje organizam.
Kao to vidimo, svaki organizam sam stvara materije, koje su
mu potrebne za ozdravljenje.
Kod bilo kog patolokog procesa u organizmu, zajedno
sa mokraom lue se i produkti tog procesa: energija bolesti,
materije koje je organizam sam stvorio za borbu protiv bole-
sti, izumrle elije, gnoj i mnogo drtigog. U homeopatiji postoji
specijalna faza leenja nozodima. S tim ciljem u organizam se
unose jako razredeni (u mikro koliinama) direktni uzronici
bolesti: toksini, patoloki izoblieno tkivo i druge luevine or-
ganizma. Polazei od zakona slinosti, te materije se mogu ko-
ristiti za leenje oboljenja, koja im odgovaraju. Lekovi takvog
tipa nazivaju se nozodi.
Terapija nozodima ima svoje prednosti, a i nedostatke.
Nedostaci su u tome, to su nozodi po nivou dejstva jedan ste-
pen ispod homeopatskih. Prednosti su u tome, stoj e izbor po-
trebnog leka dosta prostiji od izbora homeopatskog sredstva.
Ukoliko bolesnik boluje od adenoma prostate, uzima se nozod
adenoma prostate. oveji urin zasienje svim nozodima, koje
stvaraju bolesti, i zato je odlian lekoviti materijal, kojeg nam
je podarila Priroda za leenje. Sa te take gledita urinoterapija
je opravdana kod veine oboljenja i predstavlja najsavremeniji
nain leenja.
Za vreme tekog oboljenja u ovejem organizmu dola-
zi do pojaanog raspadanja tkiva i izbacivanja tog tkiva iz
organizma. Akademi k L. S. Stern smatra, da su ti metabo-
liti (raspadnute materije) komadii" molekula belanevina,
hormona, fermenata itd. i mogu biti graevinski materijal,
kao i uzronici i regulatori ivotnog procesa! Akademi k V. P.
Filatov otiao je jo dalje, tvrdei, da se organi zam, kada or-
ganizam teko oboli, titi svim njemu dostupni m sredstvima,
mobiliui za borbu protiv bolesti sve zatitne sile. U prvom
red ti - energetske. Rezultat te krajnje mobilizacije ti organi -
zmu je da se stvaraju materije koje u sebi ne sadre belane-
vine - biogeni stimulatori, koji del uju na ceo organi zam, na
sve njegove funkcije istovremeno, a ne na pojedinana tkiva.
To je kasnije A. P. Filatov dokazao i u praksi. Leenje nozo-
313
dima, bi ogeni m stimulatorima, metabolitima (to je sve ideal-
no komponovano u naem urinu) daje zapanjujue rezultate.
Dakle, na raun ega urin deluje na organizam i kakvi su
njegovi lekoviti efekti?
Efekat uvanja energije primenom urina javlja se usled
toga, to je urin:
0 tenost, koja je strukturirana i zasiena energijom;
0 tenost, koja se sastoji od odreenih izomera vode;
0 luminiscentna tenost;
0 tenost, koja sadri metabolite (raspadnute materije);
0 tenost zasiena raznim solima;
Lekoviti efekti primene urina nastaju od sledeih osobina
urina:
h> urin ima kiselu reakciju;
urin sadri biogene stimulatore;
Ph> urin sadri mokraevinu (ureu);
H> urin ima imuna i antibakterijska svojstva;
pv ispoljava polihormonalno dejstvo;
sadri energiju i informaciju o konkretnim oboljenjima
organizma;
*>v urin je univerzalni nozodni lek;
H> metaboliti urina su uzronici i regulatori ivotnih procesa.
Zakljuak se sam namee: urin efikasno deluje na organi-
zam bolesnog i zdravog oveka.
Vrste urina i njihove osobine
Vana osobina primene urina je u tome, to postoje mno-
ge vrste urina i svaka ima, pored optih, samo svoja svojstva, a
shodno tome i odgovarajui uticaj na organizam.
Vrste urina su:
Prvi, srednji i poslednji deo mlaza urina pri mokrenju.
314
Parni i neparni broj gutljaja urina.
J utarnji, dnevni, veernji i noni urin.
Svee izluen, ohlaen, stari, veoma stari, ukuvani, zamr-
znuti, zasien raznim materijama i aktivirani urin.
Urin novoroeneta, deji, muki i enski, trudnica, ljudi
zrelog doba, staraki urin.
Na kvalitet i sastav urina utie ishrana i emocionalno stanje.
Prvi, srednji i poslednji deo mlaza urina. Postoji odree-
ni oblik energije koji stalno pothranjuje" program razvoja o-
vejeg organizma i odrava ga u stabilnom stanju. A. I. Vejnik
je taj program nazvao energijom vremena" (hronalnom ener-
gijom). U sutini, to je individualni potencijal ivotne snage
oveka. Svaki ovek ima strogo odreenu koliinu te snage.
Gubi tkom ivotne snage ovek poinje da stari.
U mokranoj beici ivotna energija se, odbijajui se od
zidova beike, koncentrie u centru. Zato je centralni deo uri -
na, koji se nalazi u mokranoj beici, najvie zasien ivotnom
energijom, koja je odgovorna za zdravlje i duinu ivota ove-
ka. Gubei tu energiju, samim ti m gubimo i ivot, ali ukoliko
budemo vraah tu energiju (pijenjem urina ili masaom), sa-
mim tim produiemo sebi ivot. Pijenje srednjeg mlaza urina
drevni ljudi su nazivali tehnikom, koja donosi uspeh".
U prvom i poslednjem mlazu urina sadri se malo ivotne
energije. J o vie, u njima mogu da se sadre tetne energije,
koje su izbaene iz centra beike napolje.
Parni i neparni broj gudjaja urina. Urin treba piti nais-
kap ili piti neparni broj gutljaja. To je potrebno zbog toga, da
bi se sauvala interferencija (talasni efekat). Sutina interferen-
cije sastoji se u tome, to se dva jednaka talasa nailazei jedan
na drugog, mogu da se meusobno neutraliu ili pojaaju. U pr-
vom sluaju efekat primene urina bie ravan nuli, a u drugom
- pojaan. Ukoliko ovek pije urin i prekida, sledei gutljaji
usled interferencije mogu meusobno da se nautraliu,a ukoli-
ko pije naiskap - nema nikakve neutralizacije.
315
Efekat interferencije i preporuke da se pije neparan broj
gutljaja koriste lekari-inovatori Saruk, Zubova pri punjenju
vode energijom (u specijalnoj aparaturi zrae vodu sa odree-
nim zracima).
Jutarnji, dnevni, veernji i noni urin. U zavisnosti od
vremena dana mlaz urina ima razliite osobine.
0 Od 3 do 15 sati u naem organizmu preovladava kisela
faza, a od 15 do 3 (prema lokalnom vremenu) - alkalna.
Ukoliko se koristi prva mokraa, ona bolje zarasta rane,
resorbuje tumore, normalizuje unutranju sredinu organi-
zmu. Zato je kod navedenih poremeaja bolje koristiti tu
vrstu mokrae.
0 J utarnja mokraa je najkorisnija jer je zasiena hormoni -
ma. Dva sata pre buenja aktivira se hipotalamus, za njim
hipofiza, pa zatim sve ostale lezde. Na primer, vrhunac se-
krecije glukokortikoida u nadbubrenoj lezdi, aktivnost
titaste lezde i pankreasa (guterae) najvea je u rane
jutarnje asove. Eto zato je jutarnja mokraa najkorisnija.
Nikada ne proputajte priliku da upotrebite taj hormonal-
ni koktel".Taj urin posebno je dobar za upotrebu kod en-
skih oboljenja (pijenje, tamponi), jer on ublaava bolove i
bolje zarasta povredene sluzokoe polnih organa.
J utarnji urin je kontraindikativan (zabranjen) kod nekih
vrsta tumora, izazvanih suvinom produkcijom hormona u or-
ganizmu.
0 U drugoj polovini dana i uvee mokraa je zasiena hranlji-
vim materijama, produktima dnevnog metabolizma. Ona
se moe koristiti kao hranljivi produkt. Uvee se lui mo-
kraa bolesti: nju treba koristiti rano ujutro (neparan broj
gutljaja) za vlastito leenje.
0 Aktivnost bubrega je promenljiva tokom dana. Tako, u j u-
tarnjim i dnevnim satima bubrezi lue vodu, elektrolite,
produkte azotne razmene; nou - titronove kiseline, amo-
nijak, j one vodonika. Ta injenica jo j ednom ukazuje na
to, da za zakiseljavanje organizma bolje odgovara noni
urin, koji se uglavnom izbacuje odmah posle sna. Noni
urin, koji se izbacuje odmah posle buenja, je najkorisniji
u svakom pogledu. Zato ga koristite u svim sluajevima:
kod oboljenja, kao sredstvo za jaanje organizma i slino.
0 Zbog toga, to se u naem organizmu naizmenino sme-
njuje aktivnost organa, to se odraava na kvantitet i kvali-
tet sadraja materija u urinu. Na primer, ukoliko je aktivna
jetra (od 23 do 1 sat), u to vreme u urinu e biti vie mate-
rija koje proizvodi jetra, njenih metabolita; ukoliko je ak-
tivan pankreas (od 9 do 11 sati), tada e biti vie njegovih
produkata i metabolita. Zato je radi normalizacije funkci-
je nekog organa potrebno znati vreme njegovog funkcio-
nisanja, u to vreme skupiti urin, aktivirati ga (na primer,
drati ga izvesno vreme na tamnom i hladnom mestu ili
ga dovesti do kljuanja i naglo ohladiti) i upotrebljavati u
vreme najvee aktivnosti tog organa. Na primer, boli vas
eludac. Vreme njegove najvee aktivnosti je od 7 do 9 sa-
ti. Skupljate mokrau koja se izluila u to vreme, stavljate
je u friider na temperaturu +2 do -4 C i ostavljate da tu
odstoji 3-4 dana, a zatim je upotrebljavate (podgrejanu do
temperature oko 37 C) s ciljem leenja eluca od 7 do 9
sati. Tako se moe postupati sa svakim organom.
Svee izlueni, odstajali, stari, veoma stari, ukuvani, za-
mrznuti, ohlaeni, zasien raznim materijama i aktivirani
urin. U urinu koji je tek izluen iz organizma poinju da se od-
vijaju specifini procesi, koji vremenom jako menjaju njegova
svojstva.
Sveze izlueni urin koristi se odmah po izbacivanju iz or-
ganizma. Postoje dve vrste takvog urina: urin zdravog i bole-
snog oveka. Zdravom oveku preporuuje se da upotrebljava
316
317
taj urin radi profilakse, odravanja hormonal nog balansa na
stabilnom nivou i s ciljem ekonomije energetskih i materijal-
nih resursa organizma. Bolesnom - kao univerzalan lek.
Odstajati urin. Pri hlaenju urin gubi niz svojstava, to
izaziva gubitak ivotne snage, toplote, tenokristalne strukture
itd. Rezultat je da urin gubi i niz korisnih svojstava.
Odstojalim se smatra urin koji je odstojao malo vie od
jednog sata posle izbacivanja iz organizma. U njemu se poste-
peno gubi ivotna snaga. U prvom redu gubi se svetlucanje (flu-
orescencija) i unutranja struktura se menja. Ukoliko se koristi
takav urin (pije, primenjuje za masau itd.) on e prvo prema
sebi ,,privlaiti"energiju organizma s ciljem obnavljanja primar-
nog svetiucanja i strukture.
Odstojali urin moe se i treba ga prikupljati radi ukuvavanja.
Veoma stari urin. Pojava mirisa amonijaka u urinu je znak
rastvaranja belanevina u njemu i promene kisele pH na alkal-
nu. Ukoliko se na takav urin primeni stav profesora V. P. Filato-
va o biogenim stimulatorima, tada imamo posla sa lekovitom
tenou.J a ga ne preporuujem piti, jer moe izazvati opekoti-
ne na sluzokoi jednjaka i eluca.
V. P. lulatov polazi od stava, da sva tkiva i organi ne umi -
ru istovremeno. U nekim tkivima i organima, koji produa-
vaju da ive, iako je organizam u celini mrtav, pod uticajem
krajnje nepovoljnih uslova stvaraju se neke visokoaktivne
materije otpora", koje su kasnije nazvane biogenim stimula-
torima. Zapamti te, biogeni stimulatori ne deluju na jedan
organ ili funkciju, ve odmah i snano na ceo organizam.
'U urinu koji se razlae stvaraju se krajnje nepovoljni
uslovi, pri kojima se stvaraju biogeni stimulatori. Mogue j e,
da e maksi mum pojave ti h biogenih stimulatora u urinu bi -
ti od 3. do 7. dana na temperaturi 20 C.Tu osobinu veoma
starog urina je uoio i prakti no koristio Armstrong, navode-
i u svojoj knjizi iva voda da za masau i utrljavanje naj-
vie odgovara stara mokraa ili stara pomeana sa svezom".
Veoma stari urin moe se primenjivati spolja kao sredstvo
za jaanje i stimulisanje organizma, na raun njegove promene
pH sa slabokiselog na alkalni, za rastvaranje raznih taloga ki-
selog porelda. Otar miris amonijaka podstie otvaranje pora
na koi i bolje prodiranje urina u oveji organizam. Dopun-
ski, kao to su pokazali rezultati istraivanja naunika, miris
amonijaka moe stimulisati radnu sposobnost oveka. Setimo
se preporuka drevnih lekara, da je slian urin (sa mirisom amo-
nijaka) dobro koristiti za detoksikaciju - izbacivanje toksina
iz organizma, unitavanje glista, za ienje krvnih sudova, ot-
klanjanje zapuenja, otkidanja trulog tkiva, a sam miris amoni -
jaka slui kao sredstvo za izbacivanje toksina. Rezultat je da se
organizam isti.
Nekoliko naina primene veoma starog urina
Za ienje debelog creva od prljavtine i parazita. Primenji-
vati klistire sa jednim litrom starog urina, sa blagim miri-
som amonijaka. Urin treba daj e odstajao najvie 2-3 dana
na temperaturi 20 C. Urin sa jakim mirisom ne odgovara
- moe izazvati opekotine na sluzokoi debelog creva.
Za ienje krvnih sudova i odstranjivanje epova. Stavljati
obloge od stare mokrae. Ona se moe koristiti za ienje
rana i drugih povrina na telu tavljenjem obloga na obole-
la (povredena) mesta. Prvo treba primeniti urin sa blagim
mirisom amonijaka, a zatim prema stepenu privikavanja
- sa jaim mirisom.
Za rastvaranje taloga soli takode stavljati obloge. to se so
due taloila, time treba primenjivati urin sa to jaim miri-
som. Da se ne bi izazvale opekotine, kou prethodno treba
namazati tankim slojem maslinovog ili suncokretovog ulja.
Di ureti k-uri n ukuvan do jedne etvrtine prvobitne zapre-
mine. U drevnom indijskom tekstu Sivambukaljpa preporuuje
se korienje ukuvanog urina. J a sam ga nazvao diuretik povo-
dom njegovog ponovnog otkria posle nekoliko hiljada godi-
na. Diuretik se dobija na sledei nain: u emajliranu, staldenu,
319
318
ali ne metalnu posudu sipati 400 grama bilo kog urina (sve,
stari, deji, pomeani itd.), staviti na vatru i kuvati sve dotle,
dok ne ostane 100 grama i to je diuretik. Moete uzeti litar,
dva itd. urina, ali pri ukuvavanju treba da ostane jedna etvrti-
na prvobitne zapremine. Napominjem, najkvalitetniji diuretik
se dobija od urina sakupljenog tokom dana, a jo bolje ukoli-
ko je to urin deteta do 5 godina starosti.
Razmotri mo sada ta se deava sa urinom za vreme uku-
vavanja.
0 Prema teoriji V. P. Filatova, biogeni stimulatori stvaraju
se u organskoj materiji pod uticajem krajnje nepovoljnih
uslova. Kuvanjem urina upravo se stvaraju takvi uslovi,
usled ega se u njemu stvaraju biogeni stimulatori, pri e-
mu u veim koliinama, nego u vrlo starom urinu. I spod
j edne etvrtine prvobitne zapremine urin se ne srne uku-
vavati, jer njegova unutranja struktura popri ma svojstva
sapuna. Preporuka Armstronga da se mokraa ne srne ku-
vati, po mom miljenju, nije tana. Ukuvani urin ostaje
kisela tenost.
0 Diuretik je veoma koncentrovan, ali je prirodni slani ras-
tvor. Zato je njegovo dejstvo nekoliko puta jae od obi-
nog urina. Njegova sila izvlaenja" je takva, da on pri kli-
stiranju ne isti samo sluzokou debelog creva, ve i itavu
trbunu duplju.
Diuretik usled osmoze usisava i zadrava u sebi ljaku (ne-
istoe), vodu, sluz, parazite, ali pri tom nita ne nadrauje,
ve obrnuto, pomae da se obnovi. Rastereuje se itav sistem
za luenje. Efekat unutranje i spoljanje pri mene diuretika
zapanjuje.
Diuretik menja svoj ukus i boju. Kod obinog oveka on
je veoma gorak, a gorak ukus ima posebna svojstva da otkida".
To se ispoljava u tome, to pri kontaktu diuretika, na primer,
sa polipima u debelom crevu, elucu, tumori ma itd., elije tih
parazitnih degeneracija odumiru i odvajaju se, a paraziti izlaze
320
napolje. Kod mnogih ljudi posle prvih terapija klistiranja izla-
ze gliste, polipi i drugo, koje ne uznemiravaju klistiri po Yoke-
ru, sa rusom i drugim ingreijentima.
Diuretik se moe i piti, ali se pri tom mora strogo voditi
rauna o ishrani. Ukoliko je ovek svesno izmeni i bude jeo
kae, voe (suvo voe zimi), povre (bareno zimi), med, ajeve
od trava, orahe, bobove (pasulj, graak itd.), u njegovom urinu
bie minimalan sadraj soli. Takav urin pri ukuvavanju nema
gorak ukus i sadri malo soli. Ukus diuretika malo podsea na
preni, boje meda, a miris je sve, prijatan i podsea na balzam
(kao tamjan). On stimulie rad srca, a obzirom da ima zlatnu
boju deluje na tamnu" patoloku energiju i izbacuje je iz orga-
nizma. Diuretik zapanjuje svojim lekovitim svojstvima.
Zamrznuti urin. Pored ukuvavanja, urin se moe koncen-
trovati i zamrzavanjem. Zamrzavanje mokrae vri se u komo-
ri za zamrzavanje u friideru ih u zamrzivau. U komoru za
zamrzavanje (zamrziva) stavlja se posuda sa prikupljenom
mokraom i zamrzava se sve dotle, dok u njoj ne ostane pola,
jedna treina ili jedna etvrtina tenosti, a ostatak se pretvori u
led. Da se u komori (zamrzivau) ne bi oseao miris mokrae,
posuda se moe prekriti celofanom i dobro zavezati.
Rezultat zamrzavanja je led. Koncentracija mokrae bie
dovoljna ukoliko se zamrzne od pola do tri etvrtine tenosti.
Led se baca, a preostali teni deo, zasien mineralima, organ-
skim materijama, posebnim kristalima je koncentrovani deo
mokrae. Ona se moe uvati u friideru due vremena. Na
nultoj temperaturi ona se moe uvati neogranieno.
Kakve su pozitivne strane zamrzavanja mokrae? Pro-
cesom koncentrovanja mokrae lake je upravljati i zahteva
manje rada. Gubi se miris, koji razdrauje ljude oko vas. Za
vreme zamrzavanja pod uticajem hladnoe stvaraju se bioloki
aktivne materije. I to je najvanije - ne unitavaju se prirodne
materije, koje se nalaze u mokrai, kao to se deava za vreme
ukuvavanja usled dugog kljuanja. Sve materije u zamrznutoj
mokrai ostaju nepromenjene i samo se poveava njihova kon-
centracija. To je velika prednost, to takvu mokrau ini veoma
lekovitom.
321
Zamrznuta mokraa moe se primenjivati na razne naine
i u razliite svrhe. Za smanjivanje i normalizaciju telesne tem-
perature ona se koristi u hladnom stanju stavljanjem obloga i
pijenjem. U svim ostalim sluajevima ona se pogreva i kao ta-
kva primenjuje. Ne preporuuje se podgrejavati je iznad 40-50
C - poinju da se raspadaju prirodne materije. Zamrzavanjem
deje mokrae (od roenja do 10 godina), mokrae trudnica
(do 3-5 meseci trudnoe, pa i vie) i jednostavno zdravih ljudi,
mogu se pripremati lekoviti hormonalni kokteli". Stoj e dete
mlade, manje meseci trudnoej ae je izraen efekat podmlai-
vanja na organizam starijeg oveka.
Ohlaeni urin. Ako se svee izluen urin dri na hladnom
(-3, -4" C) i tamnom mestu, tada se u njemu pod uticajem
nepovoljnih uslova, takode, stvaraju bioloki aktivne materije.
Prema tome, to je trea varijanta dobijanja bioloki aktivnih
materija iz urina, ali je najbolja od njih - ukuvavanje urina.
Urin zasien raznim materijama. Iz drevnih izvora (Sivam-
bukaljpa, Ajurveda, Cud-i) do nas su doprli podaci o tome,
da se kvalitet urina moe znatno poboljati dodavanjem raznih
materija u njega. Rezultat toga je da se mogu pojaavati neka
od svojstava urina i samim tim efikasnije elovati na j ednu ili
drugu funkciju organizma. Na primer, ukuvavanje urina sa par-
etom dragocenog metala dopunski ga zasiuje atomima zlata,
srebra itd., to pojaava njegova specifina svojstva. Na primer,
zlatni pesak leci oboljenja bubrega i enurezu (zadrku mokra-
e)". Nain primene urina oplemenjenog zlatom je sledei: pri
ukuvavanju urina u njega staviti neki zlatni predmet. Takav
urin primenjuje se u vidu obloga kod bubrenih oboljenja.
Dodavanjem u urin razliitih trava i njihovih smesa omo-
guava da se dopunski povea sastav mikroelemenata u diure-
tiku, to odgovara za zasiivanje organizma mikroelementima.
Na primer, pri ukuvavanju urina u posudu sa urinom stavite
dve kafene kaiice suvog morskog kupusa. Takav urin koristi
se u vidu obloga za pothranjivanje" organizma mineralima.
Urin se moe dodati i u vou za kupku radi podmladivanja
organizma.
322
Kada se urin pomea sa medom ili eerom, menja se nje-
gov ukus i neupuen ovek, upotrebljavajui takav urin, misli
da pije originalni", prijatan po ukusu aj od trava.Takav aj"
od mokrae moe se koristiti za stimulisanje fizike i umne rad-
ne sposobnosti, kao i za privikavanje na urin kada se poinje
piti, za leenje dece itd.
Aktivirani urin. Proputajui urin kroz magnetotron, mi
ga samim tim puni mo energijom, usled ega on postaje aktiv-
niji. Ukoliko bilo koji urin dovedemo do kljuanja, on tada me-
nja svoju unutranju strukturu, da bi kroz sebe propustio Veliki
tok toplotne energije. Da bi se ta struktura zadrala, a zatim
njena poveana energija iskoristila za jaanje organizma, urin
treba, posle dovoenja u stanje kljuanja, naglo ohladiti (na pri-
mer, ispod protone vode). Rezultat takvog naglog hlaenja je
da se steena super struktura zamrzava" i moete je posle toga
koristiti.Takav urin treba primeniti odmah posle hlaenja (do
temperature oko 36-37 C), inae e se struktura brzo raspasti.
Lekovitost aktiviranog urina je nekoliko puta jaa i, za razliku
od namagnetisanog, moe se stalno primenjivati.
Namagnetisani urin najbolje je koristiti za spoljanju upo-
trebu, za kupke, s ciljem poveanja opte energije organizma.To
posebno dobro odgovara u sluajevima kada su ljudi nepokret-
ni, dehidriram - on izjednaava opiti potencijal organizma.
Naglo ohlaen sve urin koristi se za redovno pijenje
i stavljanje obloga kod razliitih oboljenja i poremeaja u
organi zmu.
Mogu se kombinovati razne vrste urina, to poveava dej -
stvo takvog urina na organizam. Na primer, ukuvali ste urin
do jedne etvrtine prvobitne zapremine, naglo ohladili, odmah
propustili kroz magnetotron, natopili njime pamunu tkaninu
i stavili oblogu. Takav urin moete naliti u termos, u kome ta-
kav urin due vremena zadrava super strukturu, i koristiti ga
po potrebi za obloge.
323
Urin novoroeneta, deji, muki i enski, trudnicu, lju-
di zrelog dobu, staraki urin.
Urin novoroeneta. Reakciju urina novoroenadi u pr-
vim danima ivota je jako kisela. Vei deo azota, koji se izluu-
je s urinom, izluuje se u vidu mokraevine.
Pored toga, mokraa novoroenadi zasiena je informaci-
j ama ivotnih procesa koji se brzo odvijaju.Te osobine mokra-
e novoroenadi dobro je iskoristiti za spreavanje procesa
trulenja i vrenja, kada je unutranja sredina organizma prete-
no alkama i organizam iv trune. Staraki miris je spoljanji
simptom tog trulenja. Osobama sa takvim mirisom tela prepo-
ruuje se da piju mokrau novoroenadi, a osobe koje boluju
od isbakterioze debelog creva i drugih poremeaja da se klisti-
raju tom mokraom.
Urin novoroeneta odlino pomae kod gnojnih rana,
koje dugo ne zarastaju, gangrene i drugih slinih oboljenja.
Zahvaljujui tome, to ta mokraa sadri mnogo mokraevine
(uree), ona se moe koristiti kao prirodni diuretik za odstranji-
vanje vika tenosti iz organizma, za smanjenje pritiska cere-
bro-spinalne tenosti, unutranjeg lobanjskog i onog pritiska,
za leenje bubrega (posebno ako su prisutne razne infekcije);
za pojaanje probavnih procesa, spreavanje raznih infektivnih
oboljenja; rastvaranje tromba u krvi, spreavanje i smanjivanje
zgrunjavanja krvi, a moe se primenjivati i u onkologiji (piti
i stavljati obloge).
Deji urin. Njegovo glavno preimustvo (urin eteta o
j ednog meseca do 12-13 godina) je zasienost i muni m telima
i programom razvoja.
Sistem imuniteta ima centralne i periferne organe. U cen-
tralne organe spadaju kotana sr i viljukasta lezda (timus), a
u periferne - slezina, limfni vorovi i limfno tkivo eluano-
crevnog trakta.
U starosti se masa timusa smanjuje za 90%, a slezine - za
50%), to ukazuje na prelazak organizma sa materijalno-imune
zatite na zatitu spoljanjih manifestacija - energetsku. Kod
odraslog oveka funkcija imuniteta u kotanoj sri i limfnim
vorovima postepeno slabi zbog zagaenosti organizma. Da
bi zatita spoljanjih manifestacija bila kvalitetna, potrebno je
voditi aktivan nain ivota, kontrolisati svakidanju svest i ne
dozvoliti stresove. To retko ko radi, pa je zato kod retkih ljudi
organizam dobro zatien o raznih infekcija i virusa.
Covek koji eli da se izlei od infektivnih, virusnih i tumor-
skih oboljenja, uporedo sa pijenjem dejeg urina, radi podizanja
imuniteta, treba da isti vlastiti organizam na elijskom nivou,
koristei gladovanje na urinu, ovladavanje svojim oseanjima,
umom, da se pravilno hrani i da vodi aktivni nain ivota. Kao
dopunsko sredstvo za poveanje imuniteta moe se koristiti
sve deji urina za obloge i masae (utrljavanje).
Muki i enski urin imaju svoje karakteristine osobine ko-
je, u prvom redu, zavise od koliine hormona, kao i od njene
namagnetisanosti" mukim ili enskim komponentama. Zato
se i preporuuje da se kao urinski donor" koristi ovek istog
pola. U redim sluajevima i za krae vreme moe se koristiti
i urin oveka suprotnog pola. Deji urin (eteta od jedne do
deset godina starosti) zbog malog sadraja hormona, koji su
odgovorni za razliku polova, mogu koristiti osobe suprotnog
pola, ali ne due o 1-3 meseca. Sto je dete mlae - due se
uzima urin i obrnuto, to je starije - krae.
Urin trudnica je posebno koristan i svojevrstan. Na sastav
urina i njegova svojstva utiu: rad majinog organizma, funkci-
onisanje materice kao organa za raanje dece, placente i orga-
nizma eteta.Takvog unikatnog izbora materija i zapisanih"
funkcija nige nema.
Ruski Lekar A. A. Zamkov dvadesetih godina prolog sto-
ljea na bazi mokrae trudnica (trudnoa do 1,5-2 meseca)
napravio je unikatni preparat - gravidan. U vezi s tim ak je
stvoren dravni Nauno-istraivaki institut (Ni l ) za urogravi-
danoterapiju, na ijem je elu bio A. A. Zamkov.
Evo kako sam Zamkov opisuje (1929. god.) dobijanje gra-
vidana: ... koristio sam mokrau zdrave trudnice. S tim ciljem
kod nje sam prethodno proverio sve dostupne reakcije na tuber-
kulozu i sifilis, koje su bile negativne. Posle nekih manipulacija
325
324
sa mokraom: filtriranja,zgunjavanja,hl aenj a i drugih dobio
sam aktivnu tenost, koja je na miiima imala odreenu jau
reakciju na prisustvo hormona prednjeg dela hipofize.Tu te-
nost smo sterilisali,zapakovali u ampule i nazvali gravian".
Za proizvodnju gravidana uzima se jutarnja mokraa trud-
nica, proverava se da ne sadri uzronike raznih oboljenja, a
zatim filtrira. Zgunjavanje i hlaenje urina moe se uraditi
i ukuvavanjem urina do j edne etvrtine prvobitne zapremine.
To omoguava da se dobije manja zapremina sa veom kon-
centracijom i nju treba ohladiti, a zatim izdvojiti talog ui.
Rezultat ukuvavanja je da se dobija sterilizovana tenost, koja
se moe sipati u hermetiki zatvorene boice. Te boice drati
5 dana na temperaturi 37 C. Ukoliko je tenost zamuena,
nju baciti i koristiti drugu.Tako se u domaim uslovima moe
pripremiti gravian, tj. takav isti diuretik, ali od trudnica, i ko-
ristiti ga za leenje.
Prema podacima A. A. Zamkova i drugih, kod primene
gravidana deava se sleee:
Pv javlja se bodro raspoloenje, obnavlja ili poboljava san,
jaaju miii i poveava radna sposobnost, poveava otpor-
nost na uticaj niskih temperatura;
Pv odstranjuje se polna nemo kod mukaraca, f riginost kod
ena, krvarenja iz materice i viegodinja neplodnost;
Pv prestaju ili slabije ispoljavaju simptomi starosti: slabost,
poremeaj U govoru, oticanje donjih ekstremiteta, tee
promene u srcu, hemoroidi, slabljenje pamenja, akutni
i predakutni poliartritisi, gubitak snage, psihiki poreme-
aji, pogoranje kvaliteta koe, polna slabost, slderoza (u
poslednjem sluaju pozitivni rezultati uoavaju se prema
sleeim simptomima: prestanak ili smanjenje goruice,
isfunkcije creva, astme, emfizema plua, poremeaja via,
kao i poboljanje rada srca, pamenja, raspoloenja);
Pv uspeno leenje amenoreje, ismenoreje, menoragije, pore-
meaja menstrualnog ciklusa, klimakterinih poremeaja;
P* ubrzano zarastanje rana. naglo poboljanje toka gnojnih i
drugih infekcija,poboljanje rezultata hirurkih intervenci-
ja, izleenje pegavog tifusa i akutnih mastoiditisa;
Pv poboljanje rezultata leenja cerebralne arterioskleroze, i-
zofrenije i ranog staijuma epilepsije;
Pv otklanjanje ili slabljenje neuroza sa nizom posledica, uslo-
vljenih alkoholizmom i morfinizmom, otklanjanje ili sma-
njenje elje za alkoholom ili narkoticima;
Pv kod starakih hipertrofija prostate uspelo se da oboleli iz-
begnu operaciju;
Pv kod raka jednjaka poboljanje linog oseanja i prolaska
hrane, ublaavanje ili otklanjanje bolova bez primene nar
koti ka;
Pv spreavanje kapsuliranja zloudnih tumora (nije navedeno
kojih) pri eksperimentima na ivotinjama, smanjenje brzi-
ne rasta tumora i produenje ivota ivotinja sa kapsulira-
nim tumorima;
Pv kod dojenadi, obolele od rahitisa - poveanje otpornosti
na infekciju, ubrzano zarastanje oiljaka, mladea, probija-
nje zuba kroz desni, poveanje tonusa i ubrzanje psihikog
razvoja, otklanjanje fizikog i psihikog umora eteta u
kasnijem uzrastu;
Pv manji broj sluajeva izleenja koti dijabetesa, anurije sa
oteenjem hipofize,bronzane bolesti s poremeajem funk-
cije nadbubrenih lezda i drugo.
Urin ljudi zrelog doba, posebno od 18 do 30 godina, izba-
lansiran je po energiji i hormonalnom sastavu. Njega je poelj-
no koristiti za korekciju funkcija ovejeg organizma u uzrastu
od 40 godina i starijem. Za leenje oboljenja primenjivati sa-
mo vlastiti urin (setite se leenja nozoima). Ukoliko ste se
odluili da koristite mi nskog onora za stimulaciju vlastitog
organizma, tada birajte mladog, zdravog oveka istog pola i
326
327
vama sline konstitucije. Upoznajte se sa njegovim nainom
ivota, navikama i ishranom. Osetite njegovo raspoloenje pre-
ma vama. Upoznajte ga sa situacijom.
Staraki urin (zbog toga, to ovek u tom uzrastu ivi kao
bespolno bie, sa smanjenim imunitetom, razbalansiranim hor-
monalnim funkcijama itd.) najbolje odgovara ljudima tog uz-
rasta za leenje vlastitih oboljenja i poremeaja. Drugi ljudi
ga mogu koristiti samo u sluaju kada treba hi tno aktivirati
luenje mokrae i slino.
Uticaj ishrane i emoci onal nog stanja na kvalitet urina. I s-
hrana kod urinoterapije ima veliki znaaj. Autor je za mnoge
finese ishrane saznao zahvaljujui tome to redovno upotrebljava
vlastiti urin. Na urin je odlian indikator pojedenih produkata.
Urin je najbolji posie uzimanja prirodnih produkata: povr-
a,voa, kaa, oraha, meda, ajeva od trava. U ishrani se mogu
jo upotrebljavati u manjim koliinama, pod uslovom pravilne
kombinacije, meso, jaja, mleko, krompir, mlad kravlji sir. Od ra-
finiranih, zasoljenih, neprirodnih produkata i meovite ishrane
dobija se lo urin. Ukoliko se u ishrani upotrebljavaju produkti
koji su bogati belanevinama, one se razlazu na mokraevinu
i veu koliinu azotnih materija, koje se dalje razlazu do amo-
nijaka, koji urinu daje specifian miris. Zato je dijeta jedan od
veoma vanih faktora, koji odreuju ukus i miris urina. Na
osnovu vlastitog urina odmah ete shvatiti kakvim produktima
treba da se hranite i kako da ih pravilno upotrebljavate. Bez te
povratne veze beskorisno je priati oveku o pravilnoj ishrani.
Dobar urin je kada se ovek 2-3 dana uzastopce hrani hle-
bom od proldijalog zrna bez ikakvih primesa (zaina) i povr-
em i voem (ova preporuka se odnosi na toplo godinje doba,
a ne na zimu). Lekovite mogunosti takvog urina znatno se
poveavaju, a on se moe koristiti i za leenje drugih ljudi. Uko-
liko takav urin pomeate sa medom, teko da e iko primetiti
da je to urin, a ne aj od trava.
Uni katni urin stvara se za vreme gladovanja. U to vreme
organi zam prelazi na unutranju (endogenu) i shranu, kori -
stei masno tkivo, belanevine u organi zmu, a po stepcnu
328
produavanja gladovanja - prelazi na sintetiziranje ami noki -
selina iz ketonskih tela, azota i ugljen-ioksia. Zbog toga,
to se pri tom dolazi do j akog odvajanja neistoa i urin se
zasiuje njima, pa pijenjem tog urina (samo dnevnog, eli-
mi no dnevnog) jo vie se podstie to odvajanje neistoa i
na taj nain lee skrivena arita infekcija shodno homeopat
skom principu - slino deluje na slino. I to gladovanje du-
e traje, ti me se organi zam bolje oslobaa od taloga nei sto-
a (ljake) koji se nalaze eluboko u organi zmu, skoro do ko-
tanog tkiva. Autor j e, zahvaljujui samo tom efektu, kada je
i mao etrdeset godi na ivota postigao gipkost tela, kao kod
pravog jogiste. Takav urin je po ukusu sve ljui, otriji i sve
bolje rastvara, leci i isteruje raznu patologiju. Pri tome se on
toliko zasiuje ljakom, solima itd. to se izbacuje kroz anus,
pa uz to ujedno isti i debelo crevo pri rodni m putem. Meu-
ti m, kada se zavri dubi nsko ienje organi zma (priblino
za 20-30 dana gladovanja, pod uslovom da ste dotle oistili
debelo crevo i jetru) urin popri ma normal ne osobine uku-
sa. Zato se prema ukusu urina moe tano odrediti vreme
zavretka gladovanja. Taj pokazatelj je strogo individualan.
Utkaj urinu na emocije. A4isli, emocije i raspoloenje ispo-
ljavaju ogroman uticaj na spoljanje manifestacije ivota. Na
kvantnom nivou od svake misli stvaraju se kvantne fluktuacije,
iji je rezultat stvaranje fizikih materija. Na primer, strah iza-
ziva luenje adrenalina, radost izaziva stvaranje enorfina. Sve
te materije razliito utiu na fiziologiju organizma. Naravno,
te materije ospevaju u urin, koji od njih moe postati otrovan
ili lekovit. Praksa pokazuje, da se od preivljavanja, gneva i dru-
gih negativnih emocija stvaraju tetne materije. Urin zasien
takvim materijama pri ponovnom unoenju u organizam moe
izazvati trovanje. Radosno raspoloenje zasiuje urin prijatnim
materijama, koje pri ponovnom unoenju u organizam eluju
kao balzam za telo.
Kada svoju svest usmeri te na izleenje, sami m ti m u
sebi moete proizvesti vlastite lekove za leenje. Razne volj-
ne orijentacije, lekovite motivacije Sitina (G. N. Siriti. iva
stvaralaka sila. Pomozi sam sebi, Moskva, 1990) i slino po-
329
moi e vam u tome, a urin e pojaati to bl agotvorno dej -
stvo. Otuda proistiu i upozorenja: posle nervnih stresova,
tuge, mrnje, uvreda itd. ne srne se piti urin. Treba da proe
12 dana o tih dogaaja.
URI NOTE RAPI J A U P RAKS I
Put urina kroz oveji organizam pri oralnoj upotrebi
Dospevajui u usnu duplju urin je ezinHkuje (radi toga
mora da ima kiselu reakciju), Spreava trulcne procese i lei
krajnike. Ukoliko se s njim due ispira usna duplja i grlo (oko
5 minuta), on jaa sluzokou usta, spreava karijes zuba i ez-
infekuje krajnike. Ukoliko ispiranje traje 30 minuta, urin jaa
emajl na zubima, jer mikroelementi iz urina prelaze ti zube.
Takvu terapiju je najbolje primenjivati uvee pred spavanje.
Mnogi ljudi, koji se ozbiljno bave urinoterapijom, koriste
urin umesto zubne paste. On ne narauje sluzokou usta, jaa
zube i dezinlikuje usnu duplju (zubna pasta ili praak sue i
nadrauju).
Ispiranje usta urinom leci koren zuba. Usled efekta isisa-
vanja" iz korena zuba izlazi gnoj i druga infekcija, a u njega
dospevaju mineralne materije - pothranjivanje korena, iji je
rezultat jaanje zuba.
Kroz jednjak urin dospeva u eludac, pri emu isti i jaa
sluzokou jednjaka. Urin se u elucu dugo ne zadrava. Usled
rastvarajuih i isisavajuih svojstava on isti eludac od patolo-
ke sluzi, a to podstie i gorki ukus, koji se sadri u urinu. Usled
rosmoze urin isputa tenost i samim tim ispira sekretorne eli-
je eluca i podstie njihovo bolje funkcionisanje. Obzirom da
se u urinu sadre fermenti, hormoni i protivupalnc materije,
on podstie leenje i jaanje sluzokoe. Kisela svojstva urina
spreavaju gnojne procese u elucu,jer je ir na elucu csturk-
tivni (raspadajui) proces, izazvan trulenjem. Ukoliko se pije
urin radikalno se reavaju svi ti problemi, ime se i objanjava
dobar efekat urina kod leenja ira na elucu i vanaestopala-
nom crevu. Urin treba da bude malo slan, zbog ega za vreme
leenja iz ishrane treba iskljuiti kuhinjsku so, vie jesti povre,
kae i piti svee iscedene sokove.
Delimino razreden urin iz eluca dospeva u dvanaestopa-
lano crevo i dalje ti tanko crevo. Usled osmoze on prouava
da isputa vodu u upljinu creva i samim tim isti dvanaestopa-
lano crevo. To se ispoljava kroz poboljanje apetita i normali-
zaciju telesne teine. Urin podstie normalizaciju mikrorlore
i samim tim utie na leenje upornih disbakerioza i oboljenja
uzrokovanih time.
Urin ne dospeva dalje od tankog creva, izuzev u sluajevi-
ma kada se koristi u veim koliinama. Tada on prolazi kroz
ceo eludano-crevni trakt, izazivajui proliv (kao slani purga-
tiv) i isti. Meuti m, to se uoava samo prvih 1-3 nedelje, a po-
sle toga urin se asimiluje i efekat proterivanja je manje izraen
ili potpuno nestaje. Stolica postaje prirodna.
U tankom crevu urin se jako razreuje vodom, po svom
osmoznom pritisku izjednaava se sa meutkivnom tenou
i poinje da se asimiluje. Pri tom treba znati, da se materije
i lekovi koji su tetni za organizam zadravaju na zidovima
creva (jer tanko crevo ima i funkciju luenja) i izbacuju kroz
anus. 'Time se objanjava efekat ienja urina pri njegovom
ponovnom unoenju u organizam, iz mutne on se pretvara u bi-
stru tenost, koja se ponovo izbacuje iz organizma, ali vie nije
zasiena tetnim materijama, ve se izbacuje kao suvina voda.
tetne materije izbacuju se kroz creva. Asimilujui se u zidove
tankog creva urin dospeva u krv. I tu se poinju ispoljavati pozi-
tivna i lekovita svojstva materija, koje su se asimilovale zajedno
s urinom. Napominjem, da se urin unesen u organizam ujutro
natate, asimiluje skoro nepromenjen, dok se urin unesen to-
kom dana menja usled dejstva probavnih fermenata.
Dospevi u krv, urin je razblauje i ini tenijom, a po-
to sva krv iz eluano-crevnog trakta dospeva ti jetru, to
se prvo povoljno dejstvo ispoljava upravo na nju. J etra se i-
sti, normalizuju se njene funkcije i u postaje manje lcpljiva.
330
331
Razredi van je ui uzrokuje da se vrsti konglomerati, ugruci,
stvoreni u njoj,postepeno rastvaraju i resorbuju. Ukoliko u u-
noj kesi postoji kamenje, ono se pod dejstvom vlastitih nozoda
postepeno razbija i rastvara. To je jedan od uzroka uspenog
leenja utice i kamena u ui vlastitim urinom.
Proavi kroz jetru, sastavni delovi urina raznose se krvlju
po elom organizmu, ispoljavajui na organizam sledee pozi-
tivno dejstvo: efekat interferencije na patogena arita; regu-
lisanje hormona usied povratne veze sa lezdama unutranje
sekrecije; prisustvo rastvarajuih faktora (ferment urokinaza i
drugo) koji podstiu rastvaranje tromba u krvi i ateroskleroti-
nih naslaga na zidovima krvnih sudova; mokraevina kao pri-
rodni diuretik odstranjuje vodu, koja izaziva otoke; javljajui se
kao jedan od faktora koji deluje protiv raka, urin blagovremeno
unitava mikro-arita tumora i pospeuje njihovu profilaksu;
stimulie rad srca, bubrega i ispoljava najrazliitije dejstvo na
organizam, odravajui ga u zdravom stanju.
Kada proe kroz sva tkiva naeg organizma i ostavi nepo-
trebno u upljini creva, ispere creva, oisti ih i stimulie urin,
kao ista i suvina tenost, dospeva u bubrege, isti ih i leci
bubreno tkivo. Posle toga, kao strukturirana voda, zasiena
informacijama o naem organizmu, urin se izbacuje napolje.
Ukoliko u ovejem organizmu postoji upala, izazvana bo-
leu nekog od organa, tkiva, urin je spreava svojim kiselim
svojstvima,a prisustvom belanevinastih tela podstie obnavlja-
nje oteenog tkiva ili organa. Upravo na taj efekat ukazivao je
Armstrong, govorei, da ni j edno leenje ne podstie obnavlja-
nje oteenih organa, osim urinoterapije.
Ukoliko budete pili urin dece, uz navedeno dodajte jo efe-
kat imuniteta i podmladivanja.
Put urina kroz oveji organizam pri klistiranju
Poto pri oralnom unoenju urina uglavnom delujemo na
gornje delove eludano-crevnog trakta, tada pri klistiranju de-
332
lujemo na debelo crevo, ne dirajui tanko crevo. Pijenje i klistira-
nje daju mogunost da se deluje na ceo eludano-crevni trakt.
Urin i njegove vrste (ukuvani do polovine-etvrtine prvo-
bitne zapremine, deji, aktivirani hladnoom, zasien mi kro-
elementima itd.) su najbolje sredstvo za klistiranje. Prvo, on
odgovara glavnom kriterijumu bezbednosti, iskljuena je mo-
gunost predoziranja. Drugo, on dezinfikuje upljinu debelog
creva, ne izaziva razdraujue efekte na zidovima creva. Tree,
prirodno normalizuje pH sredinu, unitava se patogena mi kro-
flora debelog creva, ne povreujui normalnu. etvrto, usled
osmoze on upljinu creva ubacuje vodu, istei zidove debelog
creva. Peto, svojim protivupalnim svojstvima urin odlino ob-
navlja sluzokou, oteenu od kob tisa i drugih oboljenja. esto,
izbacuje radikalno, ali blago sve parazite, koji ive u debelom
crevu. Sedmo, kada se rastereti debelo crevo i normalizuje nje-
gova funkcija, poboljava se energija organizma, imuna zatita
i kvalitet ivota.
Put urina kroz oveji organizam pri ukopavanju u nos
Ispiranje nosne duplje umrkavanjem urina kroz nos i is-
pljuvavanjem kroz ustaje veoma jako lekovito sredstvo. U no-
snoj upljini nalazi se obilje nervnih zavretaka, koji obezbedu-
ju refleksnu vezu sluzokoe nosa sa svim organima. Nadraaj
radnih delova sluzokoe nosa ispoljava uticaj kako na funkcije
pojedinih organa i sistema, tako i na ceo organizam.
Kako ispirati nosnu duplju (savet itaoca). Sada ispiram
nosnu duplju urinom (odlino pomae kod kijaviee). Hou da
razmenim svoja iskustva u ispiranju nosne duplje kod male de-
ce. U deju posudu za nudu (nosu) sakupiti deju mokrau i
sa njom prvo isprati j ednu nozdrvu deteta, vodei rauna da
dete ne guta mokrau, zbog ega odmah pritisnuti jezik deteta
i malo mu isprati grlo. Sva sluz izlazi napolje (isto uraditi i sa
drugom nozdrvom). Da bi to bolje isprali maksilarne sinuse,
pre ispiranja nosa, treba nagnuti glavu deteta u stranu i ispra-
ti. Efekat ete sami videti. Mi smo se tako leili od bronhiti-
sa, svi su se udili, kako smo za nedelju dana uspevali da se
333
izleimo. Da bi sluz izlazila iz grudi eteta, pre nego se nos is-
pere urinom treba kaiicom pritisnuti na koren jezika eteta,
dete e podrignuti sluz, a mokraa e ga izbaciti. Svekrva je na
taj nain izleila svekra od bronhijalne astme. On je o roenja
pobolevao od bronhitisa, a kada je imao dve godine otkazalo
mu je j edno pluno krilo. Svekrva kae, kada mu je prvi put
poela da isti nosnu duplju, da su ispadali crnozeleni ugruci.
Ona to tada nije radila sa urinom, ve sa rastvorom soli i sode
bikarbona. Tada nije znala za urinoterapiju. To je bilo pre 18
godina. O urinoterapiji joj je rekla medicinska sestra".
Reccptori mirisa, koji se nalaze unosnoj duplji, tesno su
povezani sa hipotalamusom, koji zajedno sa hipofizom kontro-
lie rad veine lezda unutranje sekrecije. Kada uvlaimo urin
u nosnu duplju, sa svim materijama koje se sadre u njemu, te
materije nadrauju elije mirisa i sluzokou nosa.To deluje na
hipofizu. Osi m toga, materije koje se nalaze u urinu sposob-
ne su da prodiru u mozak kroz reetkastu kost i ispoljavaju
svoje direktno dejstvo na mozak. To dejstvo rasprostire se na
ceo organizam po lancu: hipotalamus - hipofiza - endokrine
elije - lezde - elije organizma. Tako se ostvaruje udvojena
povratna sprega, koja preko urina podstie izjednaavanje i ko-
ordinaciju funkcija organizma, njegove unutranje sredine, to
jest izleenje i ozdravljenje organizma.
Put urinu kroz oveji organizam pri unoenju preko koe
Pri nanoenju na kou urin se upija u nju i bez promene
strukture dospeva u organizam. To je najprirodniji put unoe-
nja urina u organizam i uz to daje najbolje rezultate.
Ruski lekari A. A. Zamkov i F. S. Hanenja preporuivah su
da gravian i sterilisani urin unose pod kou. Poznavajui veli-
ku upijajuu sposobnost koe, u organizam se mogu, obinim
utrljavanjem urina, unositi konjske doze" urina, koje su mnogo
puta vee od doza unesenih pricom (obino od 2 do 3 cm
1
).
334
Od kojeg uzrasta se moe primenjivati urinoterapija i
kome najvie pomae? Svaki ovek pojaano praktikuje" uri-
noterapiju u prvih 9 meseci svog ivota. Prema tome, ta praksa
se moe obnoviti u svakom uzrastu. Nemojte zauzimati vrst
stav da morate piti mokrau, primenjujte je na koi - stavljaj-
te obloge, kupke sa njom, mazite kou sa njom, utrljavajte je i
masirajte se sa njom. Ko moe i eli daj e pije dovoljno je daj e
pije samo j ednom dnevno i to ujutro po 50-100 grama.
Urinoterapija (preko koe) najbolje pomae ljudima kod
kojih je oslabila energija organizma, a unutranja sredina orga-
nizma podvrgnuta trulenim procesima. To se posebno esto
deava u starijem i starakom dobu. Zato i pijenje urina u tim
sluajevima daje veoma zadivljujue rezultate.
Naini korienja urina klistitanjem
ienje debelog creva. Terapije ldistiranja najbolje je po-
eti sa vlastitim urinom, pogrevajui ga pre upotrebe, a stari
urin prokuvati i ohladiti do temperature 37 C. S obzirom na
efikasnost slinih ldistiranja doza je mala - od 500 do 1000
grama urina za j ednu terapiju. Dalje, posle 10-15 terapija, koje
se rade svakog drugog dana (posle pranjenja creva), poeljno
je uraditi isto toliko klistira sa ukuvanim urinom. U zavisnosti
od toga kako podnosite ukuvani urin klistiri se mogu uraditi
sa urinom ukuvanim do jedne polovine ili etvrtine. Dozu po-
stepeno poveavati od 50 do 500 grama, dodajui svake sledee
terapije po 50-100 gram. Kada dostignete o 500 grama, po-
nite postepeno da smanjujete dozu. Posle jedne zavrene kure
klistiranje treba primenjivati u zavisnosti od linog oseanja.
Urin se moe, pre upotrebe, zasititi solima i mikroelemen-
tima, na primer, iz morskog kupusa. Radi toga se pri ukuva-
vanju u urin sipa jedna supena kaika suvog morskog kupusa
ili se dodaje aj od trava (to je raznovrsnija smesa trava, tim
bolje). Takav urin bolje se odrava i ima drugi miris.
Specifina ispiranja za ene. Urin efikasno utie na ensku
pohiti sferu. Razna pricanja i oroavanja vagine urinom, kao i
335
tamponi natopljeni urinom pomau da se obnovi sluzokoa i
da se izlee mnoga enska oboljenja. Radi toga treba redovno
ispirati polne organe sveim ili ukuvanim urinom pomou gu-
mene kruke (irigatora)- Dalje tu terapiju treba primenjivati s
ciljem profilakse.
Naini unoenja urina u organizam preko koe
ienje organizma preko koe. U tu svrhu odgovaraju ma-
sae ili trljanje (masiranje) tela urinom ukuvanim do j edne e-
tvrtine prvobitne zapremine. Pojava ospi na koi ukazuje daj e
proces ienja poeo i da neistoe izlaze kroz kou. Produi-
te da se masirate ili maete telo dok se koa potpuno ne oisti.
Ukoliko ima mnogo ospi, tada saekajte 1-2 dana (moe se i
gladovati) i produite sa masaom. Uporedo s tim ienjem
primenjujte klistire i terapije sa parom, da bi olakali i ubrzali
proces ienja.
Leenje, energetska stimulacija i pothranjivanje" organi-
zma mikroelementima. U tu svrhu dobre su masae, mazanja,
kao i kupke sa dodavanjem urina u vodu. Trajanje terapije je
od 15 minuta do 2 i vie sati. Obloge na stopala nogu odlino
stimuliu optu energiju organizma.
Za lekovite svrhe bolje odgovara urin aktiviran hladno-
om, deji i stari urin (ali koji nije odstojao vie od 2-3 dana).
Za resorpciju soli dobar je stari urin i urin ukuvan do jedne
etvrtine prvobitne zapremine. Njegov otar miris (usled stvara-
nja amonijaka) iri pore na koi, a poveana koliina soli, usled
osmoze, podstie izbacivanje taloga iz organizma. Ukoliko se
posle primene takvog urina, obrnuto, pojave komplikacije, tada
probajte urin koji je samo prokljuao. Ukoliko i to bude izazi-
valo komplikacije, koje ne podseaju na reakciju ienja, tada
prekinite sa terapijom, jer se deava prebacivanje" soli iz urina
na obolelo mesto po istom zakonu osmoze. U tom sluaju pri-
menjujte druge terapije ienja (sa sokom, gladovanje itd.).
336
Za energetsku stimulaciju odgovara urin koji je aktiviran
magnetnim poljem i ukuvani urin do jedne etvrtine prvobitne
zapremine. Ukuvani urin moe se dopunski aktivirati magnet-
nim poljem.
Ztf namensko dejstvo na obolele organe koristi se masaa
pojedinih delova tela, kao i stavljanje obloga sa urinom.
Nain ovakvog dejstva je vrlo jednostavan. Natopiti vune-
nu tkaninu u ukuvanom urinu, staviti na kou, odozgo prekriti
celofanom ili muemom i privrstiti elastinim zavojem.
Da bi se koa privikla i da ne bi dolo do jakih povratnih
reakcija organizma, drite oblogu jedan sat. Vreme postepeno
produavajte i ostavite oblogu preko noi. Ujutro isperite kou
toplom vodom, i tako do sledee noi.
Dopunska preporuka: za namensku stimulaciju oslablje-
nih i bolesnih organa dobro je mazati (masirati) kou ili stavlja-
ti obloge uzimajui u obzir vreme maksimalne aktivnosti tih
organa, lunarni ciklus i godinje doba.
Za obloge isprobajte razne vrste urina i zadrite se na
onom koji vam najbolje odgovara.
Veoma su dobre obloge za noge sa raznim vrstama urina.
Natopiti u urinu vunene ili pamune arape i navui ih na no-
ge. Preko toga navui najlonsku kesu i zatim jo jedne arape.
Drati jedan sat i postepeno produavati vreme dranja, a za-
tim drati preko noi.
U kozmetike svrhe najbolje je koristiti sve, aktivirani
(hladnoa, magnetno polje) ili ukuvani urin. Namaite lice, ru-
ke i vrat urinom. Kada se osui ponovite terapiju jo nekoliko
puta i saperite toplom vodom bez sapuna (poslednje ispiranje
sa hladnom vodom). Moete masirati te delove tela urinom, a
zatim ih saprati. Korisno je pratiti koliko vaa koa upija urina
(20-30 grama je potpuno dovoljno). Rezultat takve terapije je
da e vam koa lica i ruku veoma lepo izgledati.
Za rast kose najbolje odgovara stari, deji i aktivirani
urin. Te vrste urina mogu se utrljavati u koren kose ili stavljati
obloge.
337
Kako mazati telo urinom. Pri mazanju rukama treba blago
prelaziti preko koe, kao daj e milujete. Dalje se moe pojaa-
ti pritisak do pojave blagog bola, a zatim prei na milovanje.
Ukoliko se za vreme gladovanja na vodi i urinu ne primenju-
je mazanje (masiranje) urinom, nee se uvek postii pozitivan
efekat gladovanja zbog velikog optereenja srca. Ali, ukoliko
maete telo urinom, optereenje se u znatnoj meri otklanja i
gladovanje prolazi mnogo lake. To je ispitao Armstrong, a isto
potvruje i autor ove knjige. Armstrong napominje, kada se te-
lo mae mokraom, poboljava se krvotok i normalizuje puis,
znatno je manji gubitak snage i moete oekivati uspeh.
Posebne preporuke, kojih se treba pridravati pri unoenju
urina u organizam preko koe. U organizam je najbolje unositi
materije, koje se nalaze u urinu, u prvoj i treoj fazi lunarnog
ciklusa. U drugoj i etvrtoj fazi lunarnog ciklusa organizam ra-
di na izbacivanju neistoa, pa zato u tim fazama koristite urin
za ienje koe.
Posle masae i drugih terapija na koi urin saperite im se
koa osui (posle 2- 5 minuta), toplom, a zatim prohladnom
vodom i obriite pekirom.
Kod teih oboljenja treba raditi masau ili samomasau
po 2-6 puta dnevno u trajanju od 15 minuta do 2 sata.Tada e
lekoviti efekat biti jako izraen.
Naini korienja urina kroz oi, nos i ui
Profilaksa i leenje organizma. U tti svrhu odgovara obino
ispiranje nosne duplje 1--2 i vie puta dnevno, u zavisnosti od
stepena oboljenja organizma. Ukoliko urin sadri veliku kon-
centraciju soli i nadrauje nosnu duplju, razredite ga toplom
vodom. Za profilaksu je bolje koristiti sve vlastiti urin, deji
ili aktiviran hladnoom (pre upotrebe podgrejati). Za leenje
se, pored navedenih naina, koriste i ukuvane vrste urina (do
polovine, treine, etvrtine) kako razblaene sa sveim urinom,
tako i bez razblaivanja.
338
Obnavljanje sluha i profilaksa oboljenja uiju. U kapavati
razne vrste urina u ui po 5-10 kapi nekoliko puta dnevno.
Moete isprobati sve vrste urina i odabrati koja vam najbolje
odgovara.
Ukapavanje urina u oi. Ta terapija omoguava da se iste
i lece oi. Radi toga treba pomou pipete u svako oko ukapava-
ti po 3-5 i vie kapi. Radi profilakse terapiju ponavljati j ednom
dnevno, a u teim sluajevima - to je mogue ee, do potpu-
nog izleenja. Ukapavanje iz pipete moe se zameniti obinim
ispiranje oiju urinom ujutro.
Naini oralne upotrebe urina
Pre nego pristupite oralnoj upotrebi urina upoznajte se sa
osnovnim pravilima:
koristiti srednju porciju (mlaz) urina, osim u sluajevima
gladovanja. Od jutarnjeg (prvog) urina treba uzimati samo
srednju porciju;
Ph> urin treba popiti odjednom, naiskap;
h> najkvalitetniji je jutarnji urin, posebno izmeu 3 i 6 sati;
*>h> pijte, u krajnjoj nudi, litar tenosti (najbolje protijeve vo-
de) dnevno;
urin ne treba piti, ukoliko uzimate lekove. Od zavretka
uzimanja lekova do poetka urinoterapije treba da proe
najmanje 2-4 dana;
kod intenzivnih oblika oralne primene urina (tri i vie pu-
ta dnevno) u dijeti morate iskljuiti so i upotrebljavati to
manje belanevina. Izbegavajte preiene i sintetike pro-
dukte: eer, fino mleveno brano, konzerve, kobasice, siro-
ve. Nekim ljudima se preporuuje da se odreknu mlenih
produkata. Zainjena hrana daje neprijatan miris i ukus
urinu - ne upotrebljavajte je.
339
Zfl sanaciju usne duplje i krajnika. U trajanju od pola do
dva minuta treba ispirati usnu duplju sveim urinom. U sluaju
jakog oteenja sluzokoe usne duplje i kod gnojnih krajnika
(lolikularna angina) posle ispiranja usne duplje sveim urinom
u trajanju od jednog minuta treba isprati usnu duplju ukuva-
nim urinom do jedne polovine ili jedne etvrtine prvobitne
zapremine (ukoliko je promcnjena ishrana i urin nije jako zasi-
en solima). Radi toga treba 50 grama ukuvanog urina (on se
moe drati u friideru) unapred podgrejati do temperature
37 C i njime ispirati grlo.
Za jaanje emajla zuba. Sveim urinom u trajanju 30 mi -
nuta treba ispirati usta. Moe se koristiti i ukuvani urin do
jedne polovine prvobitne zapremine, kao i urin zasien solima
morskog kupusa. Kakav vani urin najbolje odgovara odluite
na osnovu vlastitog iskustva. Napominjem, da se pri duem is-
piranju usta organizam dopunski leci preko aktivnih zona uku-
sa, koje se nalaze na jeziku.
Za leenje eluca i dvanaestopalanog creva. Piti sve urin
natate i pre jela 2-3 puta dnevno po 100 grama. Postepeno
sveem urinu dodavati ukuvani urin do jedne polovine prvo-
bitne zapremine: na primer, 80 grama sveeg i 20 grama uku-
vanog; posle 2 dana - 70 grama sveeg i 30 grama ukuvanog
i tako dalje, sve dok ne dobijete potrebnu kombinaciju ili ne
postignete efekat. Pored tih vrsta urina moe se koristiti deji
i aktivirani hladnoom. Sve te vrste urina posebno podstiu
obnavljanje sluzokoe i leenje gnojnog procesa. Pored ishrane
ujedno treba razmotriti i vlastiti nain ivota. Ukoliko se ne
pronae uzrok bolesti, efekat e biti kratkotrajan.
Za spreavanje disbalderioze u tankom crevu. Piti sve (ili
aktivirani hladnoom, odnosno deji) urin 2-3 puta dnevno
pre jela po 50-100 grama. I z ishrane iskljuiti produkte sa kva-
scem. Ne jesti posle 16 sati.
Za leenje kamena u ui i oboljenja jetre. Piti naiskap tri
puta dnevno, pre jela, po 50-100 grama urina.
Za poveanje imuniteta piti deji urin 1-2 puta dnevno po
50-100 grama.
340
Kod infektivnih oboljenja. Piti naiskap po 50-100 grama
za vreme intenziviranja bolesti.
Kao dodatak brani i za profilaksu. Piti po 100-200 grama
2-4 puta dnevno. Moe sa medom ili eerom.
Za brzo ienje celog eludano-crevnog trakta. Dva tlo
etiri dana piti sav dnevni urin. Poeljno je ponoviti posle ne-
delju dana pauze.Terapiju primenjivati u drugoj i etvrtoj fazi
lunarnog ciklusa. Radi pojaanja efekta obinom urinu moe
se dodati ukuvani urin. Koristite ank Prakalanu.
Kao diuretik i kod sranih oboljenja. Piti 2-3 puta dnevno
po 100 grama urina dok se ne postigne efekat.
Kombinacija urinoterapije i gladovanja omoguava, u od-
nosu na sva ostala sredstva za leenje, da se najjae deluje na
organizam i stimulie ivotna snaga na njegovo obnavljanje.
Primer. I mam 38 godina. Invalid sam rada 111 kategorije.
Poela sam da se leim prema Vaim knjigama 1994. godine.
Nekoliko puta sam istila creva. Nisam ila u toalet tano 30
dana. Padala sam, umarala se, oseala slabost.
U januaru 1995. godine prvi put sam gladovala 11 dana.
Za vreme gladovanja svakoga dana sam pila mokrau i ldistira-
la se. Iz mene je izalo mnogo ekskrementnog kamenja i belih
tankih traka, a sluz i tlo dananjeg dana izlazi iz mene. Odakle
se stvara toliko sluzi? Za dva meseca smrala sam 19 kilogra-
ma. istila sam jetru - izalo je mnogo kamenja i razne ute
gadosti. Najvei kamen bio je veliine vee ljive, a ostali veli-
ine oraha i manje. Uglavnom su bili zeleni i crni, a nekoliko
kamenia bilo je be (drap) boje.
Ve drugu godinu ne uzimam nikakve lekove, niti pri mam
injekcije, ali primenjujem urinoterapiju.
Moji uspesi: smrala sam 19 kilograma; pojavila mi se i -
votna radost i snaga; podmlaila sam se - bore su se potpuno
izgubile; nemani vie bolove u zglobovima i ne bole me noge;
bolje vidim; kosa mi j e postala gua; prestali su bolovi oko sr-
ca, mogli da spavam na bilo kom boku i imam dobar san. Ve
341
treu godinu ne bolujem ni od kakvog gripa, akutnih respirator-
nih oboljenja, nestao je hronini bronhitis i dijabetes. Manje
me mui ostcohonro/a.'
Gladovanje, urin i skrivene sposobnosti organizma. I mam
52 godine. Nikada nisam bolovala i ne bolujem. Kada sam pro-
itala knjigu Armstronga iva voda, pomislila sam: Bez obzira
koliko bi teko obolela, nikada ne bi pila mokrau! Bolje je
umreti! Meuti m, kada sam proitala Vau Urinoterapija po-
ela sam odmah sledeeg dana da pijem mokrau. Vae knjige
su veoma ubedljive, pod njihovim utiskom nalazim se nedelju,
mesec i ni o emu drugom ne razmiljam.
Pre 4 godine poela sam da gladujem po Bregu. Posle pr-
vog sedmonevnog gladovanja zaboravila sam, staje umor. Za
vreme gladovanja deavaju se razna uda. Na primer, putujem
autobusom, autobuska stanica je jo daleko, a ja elim da od-
mah siem. Hi: treba da ugasim lampu, a hladno je i ne elim
da izaem ispod pokrivaa, a lampa se sama gasi. Ujutro gle-
dam, sijalica se sama odvrnula. Dva puta sam molila Boga: uko-
liko sam u datom sluaju pravilno postupila, poalji mi dobitak
(isto simbolino) na Ruskom l otou'i l i lutriji Sreni sluaj".
I dobila sam 67 000 rubalja i lutku Barbi". Razume se, to nije
sluajnost. J ednostavno kroz oiene spoljanje manifestacije
ivota misli bez prepreka dospevaju do cilja i odmah se dobija
odgovor. To sam shvatila zahvaljui Vaim knjigama, a ranije
mi taj mehnizam nije bio poznat".
ME T O D LEENJA K E R OZ I N OM
Prema popularnosti i efikasnosti leenja metod leenja ke-
rozinom dobija sve vie i vie priznanja. Kerozin je organska
tenost koja ima ezinfikujua svojstva. Kerozin rastvara i ubi -
ja mikroorganizme i gljivice. Da bi se otrovali kerozinom, tre-
ba ga popiti vie od pola litra. Bio sam sveok takvog sluaja.
Dalekih pedesetih godina prolog veka hranu su pripremali
na kerozinskim primusima. Kerozin su u primus sipali aom.
342
J edna devojica stara 4-5 godina, sva zadihana od igranja, dotr-
ala je i naiskap popila au kerozina,pre nego stoje shvatila da
to nije voda. Podigla se buka, uzbuna... i sve se sreno zavrilo.
Kerozinom se ljudi lece odavno. Sada se, pored istog kero-
zina, primenjuje kerozin u kome su odstojali zeleni orasi. Orasi
sadre mnogo joda, koagulacionih i taninskih materija. Oni
imaju dobra antimikrobna svojstva, podstiu ienje krvi i iste-
ruju gliste. Ekstrakt kerozina sa orasima daje odline rezultate
kod leenja onkologije i drugih oboljenja.
Metod primene kerozina. Paula Kerner iz Austrije smatra,
da kerozin leci oboljenja, iji se uzrok nalazi u krvi. Metodom
primene kerozina, kojeg je ona predloila, izleila je vie od
20 hiljada bolesnika i svoj pronalazak patentirala u mnogi m
zemljama!
Paula je bolovala od raka creva sa metastazama. Dok je
bolovala i leila se smrala je 14 kilograma. Za vreme operacije
odstranili su joj 75 centimetara creva. Za drugu operaciju, da
bi joj sauvali ivot, bilo je kasno. Nastupila je paraliza. Otpu-
stili su je iz bolnice kao beznadenog bolesnika. Lekari su joj
predviah samo dva dana ivota.
Paula se, leei paralizovana, setila prie vojnika o tome
da su u J ugoslaviji ljudi kod raznih oboljenja pili kerozin i ma-
sirah se njime. Odluila je da proba da se leci destilovanim
kerozinom. Prvo je popila jednu supenu kaiku. Posle nekoliko
sati oseala se bolje. Paraliza je popustila i bolovi su se stiali.
Posle tri dana podigla se iz postelje. Ubrzo je mogla da jede
bez povraanja. este nedelje leenja osetila je jaku glad, javio
se apetit za povre, voe i meso. Posle izvesnog vremena povra-
tila je izgubljenu telesnu teinu. Od tog vremena Paula se vie
nije bojala strane bolesti protiv koje do tada nije bilo leka.
Posle toga ona je spaavala obolele od malignih tumora,
kada im nikakvi drugi lekovi nisu pomagali.
Uzroci. Paula Kerner ne koncentrie panju na uzroke na-
stanka raka, ona smatra da su uzroci rezultat promena u krvi.
Leenje. Paula Kerner savetuje da se pije samo destilovani
kerozin koji, prema njenom miljenju, pobuuje limfne sudove
343
i leci krv. Kerozin lei obolele od raka kojima ne pomau ni ope-
racija, ni zraenje. 1 to je najvanije, nema neeljenih posledica.
Kerozin pomae kod raka s metastazama, lei deju cere-
bralnu paralizu, infekciju krvi, prostatitis i druga oboljenja.
Ljudima koji boluju od skrivenih bolesti Paula preporuu-
je da uzimaju po 15 kapi kerozina s kockom eera.
S ciljem profilakse i spreavanja oboljenja od raka Paula
Kerner savetuje da se jednom u 12 dana ujutro i uvee s ajem
popije po jedna kafena kaiica kerozina. Ili da se pije po 1-2
kapi kerozina s prokljualom vodom 2-3 puta uz jelo. Kura le-
enja traje 6 nedelja. Posle toga treba uraditi analizu krvi.
Tee obolelim bolesnicima preporuuje se da uzimaju po
jednu kafenu ili supenu kaiku destilovanog kerozina j ednom
dnevno natate.
Evo nekoliko primera, koji potvruju opravdanost te vrste
leenja.
T. Galen je 1962. godine kada je imala 40 godina ivota
bila na pragu smrti. I mala je rak dojke kojti su joj odstranili.
Poele su metastaze. Mokrana beika prestala je da funkcio-
nie. Sluaj je bio beznadean. ena je poela da pije natate
po jednu kaiku kerozina s ajem. Posle mesec dana vratio joj
se apetit. Puis je bio normalan. Dok je pila kerozin prestala je
da uzima morfijum. Proao je jo jedan mesec i teko bolesna
ena je ozdravila."
Kod Margarite N. stvorio se gnojni ir na elucu. Opera-
cija joj nije pomogla. Poeli su daj e mue jaki bolovi i pojavio
se rak. Bolesnica je poela da pije po j ednu kafenu kaiicu
kerozina j ednom dnevno. Dvanaestog dana leenja kerozinom
nastupilo je poboljanje. Prestali su bolovi i javio se apetit. Nor-
malizovala se krvna slika."
Ekstrakt oraha s kerozi nom
Nije poznato ko je prvi predloio da se spoje korisna dej-
stva oraha i kerozina, ali se zna da je to bilo nekada davno.
Zahvaljujui moldavskom nauniku Mihailu Todiku ekstrakt
344
je ponovo aktuelan i veoma popularan. Taj ekstrakt neki su
nazvali Todikamp. Zvanino ga proizvodi nauno-istraivaki
institut za proizvodnju mesa, mleka i preradu stoarskih pro-
izvoda iz Volgograda. Pored toga, radnici instituta usavrili su
ekstrakt oraha s kerozinom. Oni su ti ekstrakt dodali niz dru-
gih bioloki aktivnih materija (propolis i majski cvetni prah)
i nazvali ga Todikamp-ideal. Obogaen tim dodacima ekstrakt
oraha s kerozinom je znatno kvalitetniji.
Istraivanja ekstrakta Todikamp-ideala pokazala sti da on
ima izrazito protivupalno, antioksidantno (spreava stvaranje
slobodnih radi kala, koji kvare genetski aparat elija i mogu izazva-
ti onko/oka oboljenja), baktericidno, protivparazitno dejstvo,
ublaava bolove i podstie zarastanje rana. Ekstrakt stimulie
obnavljanje tkiva i procese stvaranja krvi, poveava imunolo-
ku aktivnost organizma.
Todikamj)-ideal pokazao se kao efikasno sredstvo kod le-
enja raka na raznim lokalitetima, kao i kod oboljenja eluda-
no-crevnog trakta, oslonsko-motornog aparata, konih obolje-
nja, prehlade i drugih oboljenja. Ekstrakta oraha s kerozinom
i njegove usavrene verzije kontraindikativni su kod poveane
osetljivosti organizma na jod.
Nai n pripremanja ekstrakta oraha s kerozi nom
Za pripremanje ekstrakta pogodan je avionski ili kuni ke-
rozin za osvetljenje. Naravno, kerozin ima karakteristian mi-
ris (lino na njega ne obraam panju), koji se moe otkloniti
ukoliko se profiltrira kroz sloj ispranog renog peska ili aktivni
ugalj
=fc>Panja. Postoje i druge vrste kerozina, kao to su tehniki i
slini koje ne treba koristiti. U svakom sluaju, da biste se otro-
vali kerozinom treba da ga popijete bar pola litra.
Znai imamo kerozin (avionski ili za osvetlenje).
Sada nekoliko rei o orasima. U njima ima mnogo kori-
snih i aktivnih materija, posebno joda. Koriste se orasi razlii-
te zrelosti - od nesazrelih (jo u zelenoj kori tj. mleno-vota-
ne zrelosti) do potpuno zrelih (suve pregrade izmeu jezgra
345
oraha). Za ekstrakt se obino koriste nesazreli orasi u zelenoj
ljusci. Njih treba to sitnije izdrobiti (izrezati noem ili samleti
na maini za mlevenje mesa) i preliti kerozinom. U zavisnosti
od toga koliko priprema ekstrakta bitna, prilagodava se koli-
ina mlevenih oraha i rokovi stajanja. Obi no se ekstrakt pri -
prema po klasinoj emi: 1 deo mlevenih oraha na 10 delova
kerozina koje treba ostaviti da odstoje 2-3 meseca na tamnom
mestu, uz povremeno mukanje. im ekstrakt poprimi karak-
teristinu tamnobraon boju spreman je za upotrebu. Ako se
uzmu 2, a jo bolje 3 dela mlevenih zelenih oraha na 10 delova
kerozina, rok stajanja se skrauje.
Kada je ekstrakt pripremljen treba ga procediti i piti. Po-
to se ekstrakt ne kvari njegov rok uvanja je neogranien, ali
je bolje popiti ga tokom prve tri godine.
Ukoliko elite da pripremite ekstrakt uz dodatak propolisa
i cvetnog praha, sipajte u kerozin 0,5-1 deo propolisa dobrog
kvaliteta i 0,1-0,5 delova majskog cvetnog praha. Ostavite da
odstoji kao to je navedeno. I z linog iskustva mogu rei da
je litar ekstrakta dovoljan za etvorolanu porodicu za 3 do 5
godina.
Naini pri mene ekstrakta
Postoji vie varijanti primene ekstrakta. One se mogu raz-
vrstati u dve grupe - za unutranju i spoljanju primenu. Doze
su, takode, razliite i zavise od teine bolesti i starosti bolesni-
ka. Na primer, u profilaktike svrhe ekstrakt se moe piti poev
od jedne kapi na 100 grama vode (pola ae)
22
pola sata pre
jela, pa poveavati svakoga dana po jednu kap dok se ne dode
do 24 kapi na pola ae vode i zatim svakoga dana smanjivati
dozu dok je ne svedete na jednu kap. Posle toga napravite j ed-
nomesenu pauzu i ponovite kuru ako je potrebno. Ekstrakt
kerozina s orasima moe se piti i na nain koji je opisala Paula
Kerner.
Kod malignih tumora razliite lokalizacije savetujem da
se ekstrakt primenjuje u kurama (ciklusima) koji su usklaeni
22
Primcdba prevodioca.
s lunarnim ciklusima (lunarni ciklus iznosi 29 dana). Tokom
lunarnog ciklusa (od jednog do drugog mladog meseca) piti
o jedne kafene do 1 supene kaike ekstrakta (doza zavisi od
teine oboljenja, moe se poeti s kafenom kaiicom i posle
12 nedelje doi do supene kaike) 3 puta dnevno na 20 mi -
nuta pre jela. Dopunski se mogu (ali nije obavezno) svakoga
dana stavljati obloge s ekstraktom na predeo jetre dvadesetak
minuta. Napraviti pauzu - lunarni ciklus (od mladog meseca
do sledeeg mladog meseca). Kuru ponoviti jo 2 puta.
Prema tome, leenje ekstraktom oraha s kerozinom sastoji
se iz 3 kure i traje priblino pola godine. U sluaju kada treba
da ponovite leenje napravite pauzu od 2 do 3 meseca i ponovi-
te uzimanje ekstrakta.
Ljudi su se leili od tumora i za krae vreme ovim ekstrak-
tom. Neki su pili po j ednu kafenu kaiicu 2 puta dnevno (3
minuta drati ekstrakt u ustima, pa progutati) 30 dana, zatim
su pravili jednomesenu pauzu i ponavljali kuru leenja.
J edan ovek izleio se od raka eluca za 10 dana. Uzimao je
ujutro na 30 minuta pre jela po jednu supenu kaiku ekstrakta.
Napominjem, sve zavisi od teine bolesti, starosti bolesni-
ka ah i niza drugih uzroka. Zbog toga su dati proseni rokovi i
doze jer se od sluaja do sluaja znatno razlikuju.
Kod angine ekstraktom oraha s kerozinom mazati i ispira-
ti grlo 3 puta dnevno tokom 3-5 dana.
Kod prehlade mogu se piti po 2 do 3 kapi 3-7 dana.
V. K. Totrov savetuje da se za spoljanju upotrebu kod
gnojnih rana raka koriste tamponi od gaze natopljeni u eks-
traktu. Gazu sloiti u etiri sloja, natopiti je jednom kafenom
kaiicom ekstrakta i staviti na obolelo mesto. Preko gaze stavi-
ti pergamentni papir i sloj vate. Sve umotati zavojem. Oblogu
drati 30-60 minuta, skinuti i spaliti ili zakopati u zemlju. Da
bi se izbegle opekotine deo koe oko rane naprskati sprejem
protiv opekotina ili namazati biljnim uljem. Oblogu ponovo
staviti posle 3-4 dana. Kritciijum za stavljanje nove obloge je
nestanak crvenila koe.UkupnO se stavlja 5-6 obloga s ekstrak-
tom oraha i kerozina.
347 346
Pri meri . Nauni saradnici volgogradskog instituta izua-
vali su dejstvo kerozina i Todikampa deset godina! Prvi ekspe-
rimenti izvedeni su na ivotinjama - prasiima, piliima, i oni
su naoigled jaali i oslobaali se raznih oboljenja. Posle toga
su veoma uspeno izvrili probu na sebi i bolesnicima. A sada
nekoliko primera o ranije bolesnim ljudima.
Prvi primer. ena u tekom stanju. Bolovala je oko 7 me-
seci od pneumo nije, emfizema ipneumoskleroze, hipertoninih kri-
za, ira na elucu, mioma i niza drugih sitnih" oboljenja. Lekari
su digli ruke od nje poto su isprobali sve njima dostupne me-
tode leenja.
Pre dve godine, izgubivi svaku nadu, poelaje da pije sme-
su votke s uljem. Stanje se donekle stabilizovalo, ali nita vie.
Iz nepoznatih razloga poeli su da joj se poveavaju mladei i
da niu novi na drugim mestima. Zena je na vreme shvatila da
taj lek nije za nju.
Poela se leiti Todikampom kada je ve bila u vrlo loem
stanju. Dijagnostika na kompjuteru pokazala je da pored nave-
denih oboljenja u njenom organizmu ima veliki broj patogenih
gljivica i neki simptomi predonkolokog stanja.
ena je poverovala u lekovitost Todikampa i s radou ga
je pila prema metodu lunarnih ciklusa. Krajem etvrte nedelje
leenja osetila je znatno olakanje. Prestali su jaki bolovi u gru-
dima i rukama, stiala se glavobolja, prestala je hronina kijavi-
ca, ali i angina i goruica.
Drugi primer. Mukarac koji boluje od raka prostate. Posle
prve kure leenja Todikampom prestali su mu bolovi, pojavio se
apetit i poveao se hemoglobin u krvi. Mukarac je oiveo, odu-
evljen je uspehom i veruje u skoro ozdravljenje.
Trei primer. Rak dojke. ena je ranije imala mastopatiju
obe dojke. Posle 17 godina javio se rak. Leili su je hernijom i
zraenjem. Predloili su joj operaciju. Bolesnica je odbila ope-
raciju. Lekari su joj rekli da e ivoti jo mesec dana. Leci se
sama Todikampom i za sada uspeno.
Posle zraenja imala je Opekotine na leima i grudima. Po-
sle Todikampa sve se postepeno vratilo u normalu.
348
etvrti primer. Povrinskoelijski rak desnog plunog krila
IVstadijum. Bolesnik je bio veoma slab i samo lei. Posle kure
leenja 'Todikampom prestali su jaki bolovi i poboljala se krvna
slika. Bolesnik je poeo sam da ustaje i hoda.
Peti primer. Rak eluca kod mukarca. Bolest se iskompli-
kovala upalom nogu.Tri meseca su ga aktivno leili antibiotici-
ma. Nema bolnice u kojoj nije leao - ah bez ikakvog efekta.
Od primene Todikampa poelo je poboljanje, koje se prvo ose-
tilo na nogama - izgubilo se crvenilo oel upale. Poboljalo se
lino oseanje.
esti primer. Rak koe ispod leve dojke. S obzirom na to da
je imala bolesno srce ena je odbila operaciju. Odluila je da se
lei Todikampom, Posle druge kure leenja gnojna rana od raka
poela je da se zatvara a krajem tree kure znatno se smanjila.
Usput je nestala i vrtoglavica. Ugojila se. Splasnula su stvrnu-
a u grudima.
Mog u e zamene i usavravanje ekstrakta
Lekovito dejstvo kerozina i ekstrakta oraha s kerozinom
ve jezvanino dokazano. Ali ne moe svaki ovek da pije kero-
zin. Uzroci su u specifinom mirisu kerozina a, posledica toga
je neprijatno podrigivanje u trajanju oel sat i po do dva posle
njegovog pijenja. Pojedini ljudi alergini su na produkte nafte.
Narodni lekar Sergej Gerasimov na osnovu lekovitih svoj-
stava zelenog oraha i drugih bioloki korisnih materija
napravio je balzam koji je nazvao Balzam Gerasimova.
Osnovne komponente balzama su: orah, alkohol, cvetni
med (livadski)
23
i propolis.
U procesu pripreme balzama on je uzeo u obzir lunarne
faze i koristio strukturiranu vodu. J edna od tajni pripremanja
balzama jeste postupak dranja na odreenoj temperaturi pola
godine.Ti uslovi obezbeduju kvalitetniju fermentaciju balzama.
'
:
Pri med ha prevodioca.
349
Balzam ima izvanredan ukus, primenjuje se u malim koli-
inama (dovoljna je kafena kaiica), lako prodire u organizam
(na raun alkohola i meda) i ospcva do obolelog mesta, dok
propolis pojaava lekovito dejstvo.
Prema recima Gerasimova pozitivni rezultati primene bal-
zama uoavaju se ak i U sluajevima kada se bolesnici nisu
pridravali preportiene dijete i naina ivota i nisu prestajali
da pue.
Indikacije za primenu Bahama Gerasimova iste su kao i za
Todikamp. Balzamom se lece razliiti tumori, izmeu ostalog,
adenom prostate i mastopatija, pluna oboljenja, ak tuberku-
loza i bronhijalna astma, oboljenja zglobova, krvnih sudova,
koe, hipotireoizam (smanjena funkcija titaste lezde) i ne-
ke druge bolesti.
Moete sami pokuati da napravite slian balzam. Odgo-
varajui recept i tehnologija njegove pripreme je, naravno, slu-
bena tajna Gerasimova, ali se moe probati. U svakom sluaju
tete nee biti ako postupite na sledei nain: uzeti pola litra
protijeve vode, pola litra votke (rakije),pola titra meda, 200 gra-
ma isitnjenih zelenih oraha i 200 grama isitnjenog propolisa.
Orahe ubrati kada je mesec pun jer tada sadre najvie
joda i drugih mikroelemcnata. Briljivo ih isitniti noem ili
samleti na maini za meso. Propolis sitno nastrugati noem.
Isitnjene (samlevene) orahe i propolis sipati u trolitarsku sta-
klenu teglu i preliti sveim livadskim medom, vodom i votkom
(rakijom). Ostaviti da odstoji na tamnom mestu na temperatu-
ri od 35 do 40" C. Vea temperatura unitava fermente, a nia
nedovoljno podstie proces fermenti/acije. Tegla sa smesom
treba da odstoji od 3 do 6 meseci. Uzimati po j ednu kafenu
kaiicu pre jela 1-3 puta dnevno prema ve navedenim meto-
di ma za kerozin i Todikamp.
Mislim da e kontraindikacije za upotrebu balzama i kero-
zina s orasima biti hipertireoizam (poveano stvaranje hormo-
na joda u titastoj lezdi).
S obzirom na to da je metod N. evenka mahom zasno-
van na dejstvu linolove i linolinske kiseline (kojih ima u
neranrtisanom suncokretovom cilju) na oveji organizam,
naunici iz pomenutog volgogradskog instituta odluili su
da objedine metod s kerozinom s metodom evenka.
U ulju od slaice i tikve (bundeve) tih kiselina ima mnogo
vie, nego u suncokretovom ulju. Naunici instituta su eksperi-
mentom odredili optimalnu varijantu koncentracije smese i is-
probali je na ivotinjama. ivotinjama se smesa dopala. Smesu
su isprobali i bolesni ljudi.
Naunici instituta preporuuju bolesnicima da koriste
Todikamp-ideal (moe samo kerozin ili kerozin s orasima) u
kombinaciji s uljem od slaice - tikve (bundeve). Smesu treba
piti natate, jednu kafenu kaiicu ulja, a posle 15-20 mi nu-
ta - Todikamp prema bilo kojoj emi. U takvoj kombinaciji
ulje i kerozin blae cluju na organizam. Metod s kerozinom
ne iskljuuje mogunost primene drugih sredstava i metoda
borbe s tumorima: ienje organizma, povremeno gladovanje,
korienje mokrae, dodaci hrani, disanje, terapije za elienje
organizma i fizike vebe.
Sarkom grla. Moja sestra je pre pet godina bolovala od
sarkoma grla s metastazama u limfnim voriima. Odbila je
operaciju, jer je smatrala da e i tako umreti, i leila se na raz-
ne naine: pila kerozin i ekstrakt od borovih iglica. Iz grla joj
je izalo presovano, kao gumeni ma, pare gnoja, posle ega
je ispljuvavala teni gnoj. (Primer odvajanja tumora. On je bio
ubijen i poeo je da se razlae, gnoj i. Loptica"je sam tumor, a gnoj
- njegove metastaze.)
S vremenom sestra je poela da ozdravlja. Zati m je sazna-
la za adresu lekara iz voronjeke oblasti, koji je pripremao
mast protiv raznih tumora. Mast j e, izmeu ostalog, sadra-
vala riblje ulje, katran i preieni kerozin. Tu mast je pola
godine stavljala na vrat i iza uliju. I zlazio je gnoj. Tada je
bolovala od gajmoritisa - maksilarnih sinusa. (Gajmoritis - na-
gomilavanje sluzi zbog nepravilne ishrane i nepravilnog naina
ivota, izazvao je sarkom gr/a.) Gladovala je po nedelju dana
etiri puta godinje, povremeno pi k mokrau i masirala telo
sa njom, pridravala se svih postova. Potpuno je ozdravila,
351
350
produava da gladuje po 7 dana za vreme posta i svaki dan pi-
je jutarnju mokrau. Osea se normalno". {Odlinaprofilaksa.)
S VE S T OV E K A - GL AVNI LEKAR
Pitanje. Negde sam proitao, da su navodno ameriki na-
unici ustanovili, da je na mozak - endokrina lezda, koja je
sposobna da izluuje bilo koji lek u organizam. Samo treba
stvoriti povoljne uslove. Ukoliko je to tano, tada autogeni tre-
ning odgovara lim uslovima"?
Odgovor. ovek se sastoji iz polja svesti i fizikog tela.
Da bi se sa polja svesti uticalo na fiziko telo postoje nervni
i endokrini sistemi. Nervni i endokrini uticaj] objedinjeni su
u mozgu. Prema tome, mozak se stvarno moe smatrati kao
ogromna i univerzalna endokrina lezda.
Ali treba imati u vidu glavnu primedbu i razliku, daj e ta
lezda (mozak) samo instrument u rukama" svesti oveka.
Ona se moe uporediti sa seki rom.U vetim rukama sa njom
se moe napraviti masa korisnih i lepih stvari - od drvene cr-
kve u Kiima (spomenik arhitekturnog neimarstva) do urezi-
vanja minijaturnih ara na drvetu i slino. U nevetim rukama
- to je obina klinasta sekira za seu drva i nita vie. A ti dru-
gim sluajevima, uopte reeno, njom se mogu naneti ozbiljne
povrede. Sve zavisi od oveka, a ne od sekire.
Tako je i sa sveti - kakav impuls ona da, takve e signa-
le i materije mozak stvarati. Ispostavlja se da emocije radosti,
sree, veselja, strahopotovanja, uzbuenja, ekstaze, sigurnosti,
blagonaklonosti i sline primoravaju mozak da stvara posebne
materije - endorfine i masu drugih, koje veoma snano i bla-
gotvorno utiu na oveji organizam i time podstiu njegovo
izleenje od bilo kojih oboljenja.
Postavlja se pitanje, kako pravilno zadejstvovati taj meha-
nizam (vrlo kratko izlaganje). Na j ednom od prvih mesta je
molitvena praksa. Ali, da bi ona bila efikasna, ovek u moli-
tvi treba da dospe u posebno stanje ushienosti (oduevljenja)
- boansku ekstazu, ushieno strahopotovanje, da se otvori u
emocijama uzviene ljubavi prema Bogu. U tom sluaju oveji
mozak stvara najlekovitije materije za organizam.
Pravilno proitane emocionalno-voljne motivacije poma-
u da se stvore posebno specifine lekovite materije protiv j ed-
ne ili druge bolesti.
Svakodnevno ispoljavanje blagonaklonosti, nenosti, lju-
bavi i posebno sree - stalno pothranjuje oveji organizam
lekovitim materijama.
Posebnu ulogu u lekovitom dejstvu na organizam ima na-
da u radost, sreu i slavlje. To ne samo da primorava mozak da
stvara lekovite materije, ve i pri povoljnoj situaciji privlai iz
budunosti u dananjicu povoljnu situaciju. U naem sluaju
situaciju izleenja.To je jedan od viih oblika samoizleenja,
koji se javlja u beznadenim" situacijama.
Moraju se pomenuti i lekovita svojstva intimne bliskosti iz-
meu mukarca i ene, koji istinski vole j edno drugog. Seksual-
na nenost i uzajamno (obostrano) ushienje daruju ljubavnike
lekovitim, podmlaujuim materijama. Ukoliko se zna, kako
znalaki voditi intimni ivot, tada se efekat podmladivanja i
dugovenosti postie u 100% sluajeva.
Autogeni trening i razni naini meditacije s odgovaraju-
im misaonim emocijamapodstiu mozak da stvara lekovite
materije.
1 obrnuto, utuenost, potitenost, strah (posebno), briga i
drugo primoravaju mozak da stvara takve materije, koje gue
(spreavaju) ivotnu delatnost organizma, podstiu pojavu psi-
hosomatskih oboljenja.
Korienje lekovitih svojstava svesti i pol oaja tela
Radosno raspoloenje, koje je vetaki izazvano, primorava
organizam da stvara veoma lekovite materije - endorfine.
Za vreme radosnog, ivahnog raspoloenja nervni, hormo-
nalni i svi ostali sistemi organizma funkcioniu u savreno
353
352
drugom - lekovitom reimu. Radosno raspoloenje aktivi-
ra genetski aparat elija na obnavljanje i normalan rad!
Radosno, ushieno i ivahno raspoloenje ispravlja i po-
veava auru oveka. On podsea na razgranam jelku, ije
su grane i iglice usmerene uvis. Za vreme bolesti aura se
oputa nadole, kao grane i lie alosne vrbe.
Koncentracija ili usmeravanje panje na neki deo tela omo-
guava da se na tom mestu koncentriu spoljanje manife-
stacije (oblici) ivota i obnove njegovu normalnu struktu-
ru, ak na fizikom nivou.
Misao i panja su primarni i za sobom vuku" energiju,
a energija vue" materiju. Kada se ovek sa pozitivnim, rado-
snim mislima koncentrie na neki deo svog tela (spolja ili iznu-
tra) ili organizma, on prema njemu privlai energiju spoljanjih
manifestacija ivota. Poinje leenje energijom. Koncentrisana
energija, u prvom redu, privlai prema sebi krv. Posle leenja
energijom sledi leenje materijama iz krvi. Rezultat je da se po-
stie veoma snaan lekoviti i podmlaujui efekat.
Poseb ni, statini poloaji tela s pravilnom emocionalnom
motivacijom deluju kao rezonatori i veoma snano upijaju
energiju iz okoline, jaajui na raun nje.
0 Na osnovu navedenog induski i kineski majstori drevnosti
stvorili su pilule besmrtnosti" i podmladivali svoj organi-
zam. Oni su mu pridavali neobina svojstva i kvalitete.
Moete koristiti sledee metode, uz postizanje velike line
koristi: leiti, jaati i podmladivati svoj organizam. Va zadatak
je da paljivo proitate i postupate po tome kako je opisano. Ra-
diti treba sa umom, a ne sa telom. Sto efikasniji bude va umni
rad, time e i spoljanji - fiziki rezultati biti bolji.
Na tom putu imate samo dva neprijatelja: lenjost i sumnju.
Opisau tri metoda - od prostijeg prema sloenijem. Svi
oni daju izvanredne rezultate, koji se odmah oseaju posle za-
vretka vebe.
354
Per a u vi s"
To je najprostija veba svesti i uma. Svi ste videli ptice,
vrapce, koji sede na granama. Kada oni veselo cvrkuu, tada se
raepure, podiu perje uvis i lie na paperjaste loptice.
Zamislite da ste ptiica, koja je podigla perje uvis, da pod-
seate na paperjastu lopticu i da veselo cvrkuete. Zadrite se u
tom stanju oko pet minuta.
Veba se moe raditi sedei ili stojei, ak i za vreme ho-
danja.
Odmah e vam se poboljati raspoloenje, zablistae oi i
telo e se ispraviti. Na kraju krajeva vi ete se podmladiti!
Radite tu vebu 2-5 puta dnevno po pet minuta. Sto je
redovnije budete vebali, time e vidljiviji biti spoljanji efekat
i vae zdravlje e biti bolje.
Tu vebu moete raditi itav ivot i naslaivati se njenom
efikasnou. Ukoliko elite da se dalje usavravate, probajte pr-
vo stajanje kao stub", a zatim i gimnastiku za preobliavanje
miia".
St a j a n j e k a o st u b "
Zauzmi te stojei stav. Noge rairite malo ire od ramena,
kolena blago savijte, telo slobodno i oputeno. Zamislite da
su vam noge propale u zemlju na 9 i ( 1 i - 33 centimetra).
Nebo, zemlja i ovek stopili su se uj edno. Ruke opustite i ispra-
vljene podii ispred u visini ramena, sastaviti dlanove i prste u
ma-prstiju" (sastavljeni dlanovi sa ispruenim prstima, koji
podseaju na ma) i okrenite rub ake uvis, a prste usmerite na-
dole. Mal o zategnite obrve, a na licu - blag osmeh (to znai da
se iznutra radujete). Oslukujte udaljene zvukove, gledajte pra-
vo ispred sebe i koncentriite se. Diite, koristei povratno ab-
dominalno telesno" disanje (za vreme takvog disanja stomak
se pri udisaju blago uvlai, a pri izdisaju oputa i izbacuje). Pri
udisaju uvlaite donji deo stomaka. Zamislite, da udiete ener-
giju Vasione (ci), upijate je kroz sve pore svog tela i usmeravate
je u donje polje stomaka (od venerinog breuljka do pupka).
355
Pri izdisaju zamiljajte da ta energija izlazi iz prstiju, sastavlje-
nih u obliku maa. Panja mora biti koncentrisana na vrhove
prstiju.
Dolazi do prijema i isputanja energije ci. Za vreme di -
sanja treba u telo primati energiju ci kroz sve pore i aktivne
(akupunkturne) take; energija ci isputa se kroz ,,prste-ma",
a kroz njih prolazi i prohladnaci, koja odlino pomae pri lee-
nju oboljenja vezanih za hiperfunkciju organa, viak toplote".
I sputanje ci pri obratnom abdominalnom disanju nee vam
naneti nikakvu tetu, jo vie, to je korisno, jer dolazi do razme-
ne energije ci: uzima se mnogo, a isputa malo; povrina koja
upija ci je velika, a koja isputa - mala. Rezultat je da se va
organizam zasiuje energijom.
Veba traje od 5 do 30 minuta. Kriterijum zavretka vebe
je gubljenje oseaja unutranje radosti. Ci m se taj oseaj izgubi
zavravajte vebu. Zapamti te, veba vam samo tada pomae i
daje efekat, kada je radite sa radosnim raspoloenjem.
Izlazak iz Stajanja kao stub":
Ph> Rastavite ake.
Pv Protrljajte lice, zamiljajte, da vam se uklanjaju bore na
licu. Te terapije su poznate od davnina, one pomau da
sauvate zdravu boju lica i mogu se kombinovati sa j utar-
njim umivanjem.
Pv Oeljajte" kosu, dodirujui prstima ruku kou na glavi i
prelazei njima po glavi od spreda prema nazad.
Pv Potapati prstima po glavi. U poetku udarci prstima treba
da budu blagi, a zatim ih postepeno pojaavati. Tapite se
po mestima gde oseate bol; po bolnim mestima treba uda-
rati jae i snanije. Takva terapija pomae da se oslobodite
glavobolje, oseaja teine u glavi, migrene i opadanja kose.
Ta veba se radi posle umnog rada.
Pv Masirajte usnu koljku odozgo nadole, a posebno energi-
no izmasirajte unuresicu. Kao rezultat trljanja treba da se
356
pojavi crvenilo i oseaj toplote. Pomou te terapije moe
se delovati na elo telo. Bolne take na usnoj koljci sve-
doe o poremeaju rada odgovarajuih organa. Te take
treba masirati veoma energino i sve dotle, dok se bol ne
izgubi.
P*> Is trljaj te sedmi vratni prljen, koji se nalazi na prelazu sa
vratnog na grudni deo kime. Ukoliko ga odmah posle
vebe ne istrljate, moete se lako prehladiti. Zato posle
vebanja treba masirati to mesto sve dotle, dok se koa ne
osui od znoja, koji se pojavio za vreme vebanja. Masaa
tog prljenja spreava pojavu osteohondroze.Treba zapam-
titi, da u sluaju pojave bola bolno mesto treba masirati
due vremena, sve dotle, dok se bol ne izgubi.
Pv Potapite prstima niz energetske kanale na rukama. Prvo
potapite levu ruku s unutranje strane (spreda) odozgo
nadole, zatim pozadi, pa sleva nadesno i zdesna nalevo.
I sto uradite i sa desnom rukom. Udarci prstiju u poetku
treba da su blagi, a zatim ih pojaavati. Ta terapija je efika-
sno sredstvo za otvaranje meridijana srca i plua, kao i za
leenje oboljenja ruku, srca i plua.
Pv Razmahujte rukama napred i nazad. Ta terapija spreava
pojavu bolova u ramenim zglobovima.
Pv Potapite se prstima po grudima i leima. Kada se tapete
po grudima, grudi treba malo uvuci, a ne isprsiti.
Pv Potapite se prstima po slabinama (kukovima) i stomaku,
pri emu energiju ci treba spustiti u donji deo stomaka, a
stomak zaokrugliti.
Pb> Potapite se po bokovima i na mestima gde se niste tapali.
P%> Rairite noge, naklonite se napred i dlanovima potapajte
po delti tela oko bubrega,zatim se polako ispravite, stanite
pravo i opustite se; zatvorite oi i koncentriite se na deo
357
tela oko bubrega, oslukujte energiju ci na tom delu tela.
Ta veba jaa bubrege i poboljava njihovu funkciju. Ljudi
koji pate od oboljenja bubrega tu vebu mogu raditi neza-
visno od drugih vebi.
Pv sagnite se telom napred i potapite se po nogama spreda,
pozadi, sleva, zdesna, odozgo nadole.
Pv Polako se ispravite, pocupkajte stopalima, pomerajte prste
nogu. Poslednjih osam vebi poveavaju imunitet na udar-
ce, pune celo telo energijom ci i otvaraju energetske ka-
nale. Posebno su efikasne za leenje lanog reumatizma i
reumatinog artritisa. Vebati je najbolje ujutro, okrenuvi
se licem prema istoku.
Gi mnasti ka, koja preobraava miie"
Za borbu protiv hroninih oboljenja, kao i za profilaksu
i podmladivanje preporuujem da primenjujete kinesku gi m-
nastiku, koja je zasnovana na ispoljavanju voljnih napora i na-
ziva se gimnastikom za preobraaj miia". Usled spontanog
naprezanja jednih ili drugih grupa miia kroz njih svesno
proputamo jak snop energije, koji odmah poveava i krvotok.
Spontano naprezanje miia podstie ceo organizam po tipu
blagog, uvebavajueg stresa, podiui sve zatitne i hormo-
nalne funkcije na vii stepen radne sposobnosti. Posebno jake
promene, usled spontanog naprezanja miia ti kombinaciji sa
disanjem, uoavaju se u spoljanji ma manifestacijama ivota,
koje se uvebavaju da iz okolnog vazduha stvaraju to veu ko-
liinu ivotne energije, da umeju da upravljaju tom energijom i
da jaaju vlastite informaciono-energetske strukture. Rezultat
je da se svi ti uticaji spolja ispoljavaju kroz pri metne lekovite,
ozdravljujue i podmlaujue efekte, kao i kroz porast pokaza-
telja snage.
Gimnastika, koja preobraava miie"sastoji se iz tri seri-
je vebi. Prva serija je gimnastika sa osam vebi. Peta i osma
veba sadre neke pokrete, dok u ostalim vebama nema nika-
358
kvih kretanja. Druga serija obuhvata 4 vebe, od kojih su prve
tri bez kretanja, a o kretanjima u etvrtoj vebi bie posebno
opisano. U treoj seriji su dve vebe, od kojih je j edna bez
kretanja.
Na to treba obratiti panju za vreme vebanja
Pv Svaka veba poinje da se radi sa 9 disajnih ciklusa (jedan
ciklus - udisaj i izdisaj) dok se ne dostigne do 81 ciklus.
Disanje treba da bude usporeno i ravnomerno (treba da
oseate da zajedno s vazduhom uvlaite"energijti u va or-
ganizam, da oseate kako ta energija puni va organizam),
ne smete naglo i brzo disati (takvo disanje ne omoguava
da se koncentriete na energetski snop koji ulazi u va orga-
nizam). Treba poeti sa 9 disajnih ciklusa i uvebavati dok
ne ponete disati bez naprezanja (da se postigne koordina-
cija izmeu stepena naprezanja i blagog, produenog udi -
saja i izdisaja), zatim dodati jo 9 disajnih ciklusa. Uveba-
vati postepeno bez naprezanja. Posle svake vebe treba se
malo odmoriti i tek posle toga prelaziti na sledeu vebu.
Kada se uvebava produeno disanje ni u kom sluaju ne
smete da se napreete. Ukoliko oseate umor, tada treba
regulisati disanje i tek posle toga produiti sa vebanjem.
Pv Poetnici treba da ponu sa prvom vebom prve serije, sa
9 disajnih ciklusa i da dostignu do 9x9=81 disajni ciklus.
Kada osete da vebu izvode bez naprezanja, tek tada mogu
prelaziti na sledeu vebu. Ukoliko vam se to uini suvie
jednolino, moete redom odvebati od prve do osme ve-
be. U tom sluaju svaku vebu odvebajte sa 9 disajnih
ciklusa. Doziranje treba vriti postepeno, dovodei svaku
vebu do 81 disajni ciklus. Poveanje treba da bude poste-
peno. Spreavajte sve pokuaje naglog i brzog disanja.
Pv Disati treba sa sastavljenim zubima (oni se meusob-
no dodiruju vrhovima zuba i ne smeju biti potpuno
359
sastavljeni), vrh jezika podignut je prema nepcu, a usta su
malo otvorena. Smatra se, da sastavljeni zubi ne dozvolja-
vaju da izgubite stare zube. Mal o otvorena usta podstiu
prirodno disanje. Luenje pljuvake za vreme disanja je
vaan uslov (na pljuvaci se taloi" i akumulira energija).
Ukoliko nema pljuvake, tada energija nema za to da se
,,privee"i ona se rasejava. Vano je i progutati energetsku
pljuvaku i privezati"je na odreeno mesto u organizmu
(za to svrhu najee slue energetski centri, na primer, u
predelu pupka) ili je dostaviti do bolnog dela tela (radi toga
se treba koncentrisati na bolno mesto i u trenutku gutanja
pljuvake zamisliti da je pljuvaka pola prema tom mestu).
H Taj metod uvebavati ujutro, u podne, uvee (tada je efe-
kat najbolje izraen) - u krajnjoj meri j ednom dnevno. Za
vreme vebanja koncentrisati se na vebu, odstraniti druge
misli, koje odvlae panju, a to znai da oduzimaju i ener-
giju, ramena zategnuti (u takvom poloaju gornji deo tela
je oputen i slobodno proputa energiju) i grudi ne treba
isprsiti. Kada zavrite vebanje, napravite nekoliko koraka,
malo se odmori te, radite rukama i nogama da otklonite
preostalu napregnutost miia. Ukoliko ste jako umorni,
ne treba vebati. Vebanje treba da bude prirodno, bez na-
prezanja.
Hf Radei pokrete - naprezanja (stiskanje ake u pesnicu, pri -
tiskanje dlanova, podupiranje, gurenje napred ili odupira-
nje dlanovima levo i desno), pri svakom izdisaju i udisaj ti
treba dodati jedno naprezanje. Na primer, posle stiskanja
pesnice uraditi udisaj i izdisaj, pesnicu jo malo stegnuti,
udisaj i izdisaj - jo stegnuti pesnicu, sve dok ne uradite 9
udisaja i 9 izdisaja i tek posle toga opustiti pesnicu. Dru-
gim recima, snagu naprezanja treba postepeno poveavati
od jednog do drugog disajnog ciklusa, dok se ne postigne
360
maksimum naprezanja. Na primer, ponite sa 50% snage i
sa svakim disajnim ciklusom poveavajte je za oko 5%. Gu-
ranje napred, podupiranje uvis, odupiranje dlanovima levo
i desno raditi za vreme disanja i stiskanja pesnice.
H Da bi se uradile vebe iz prve serije ne treba poveavati
naprezanje, ve je potrebna samo prirodnost izvoenja i
produeno trajanje vebi. Dui na trajanja vebanja sponta-
no poveava fiziku i jaa ivotnu snagu. Druga serija ve-
bi (od 1 do 4) je nain slaganja (rasporeivanja) kostiju".
itavo telo skrauje se za nekoliko centimetara. Te vebe
namenski eluju na tetivno-vezni aparat organizma, pod-
stie energiju organizma koja prolazi kroz tetive, zglobove
i kosti.
H Diui za vreme izvoenja vebi, treba zamisliti da se ener-
gija disanja (prana, ci) sputa, uranja i vezuje se neto vie
iznad pupka. Zapamti te, da bi se energija nagomilavala
u nekom organu, svu panju treba koncentrisati na taj or-
gan. U suprotnom ona e se rascjavati.
H Prva veba tree serije - metod gutanja jin". To znai da
se za vreme vebe u ustima nakupila pljuvaka, zasiena
energijom, i vi je gutate, u mislima je usmeravate neto
vie iznad pupka. Na tom mestu postoji snaan energetski
centar,gde se ta energija akumulira. Druga veba namenje-
na je za uvebavanje snage prstiju ruku (jaanjem prstiju
ruku jaaju se unutranji organi, koji su preko energetskih
kanala povezani sa prstima) i slabina (sva snaga organizma
koncentrisana je u slabinama-krstima, ukoliko je ona jaka
- jak je i ceo organizam). Dui m vebanjem tih vebi pro-
uava se ivot i slabost pretvara u snagu.
361
Prva serija vebi
Prva veba. Stati, noge rairiti ti irini ramena, pogled
usmeriti ispred sebe u horizontalnoj ravni, zube sastaviti, usta
malo otvoriti i vrh jezika da dodiruje nepce. Posle svakog ciklu-
sa disanja pesnice malo stisnuti, zadrati taj stisak i posle slede-
eg ciklusa disanja jo malo stisnuti. Tako postupati sve dotle,
dok se ne zavri 81 ciklus disanja, posle ega pesnice otpustiti.
Naprezanje ruku stimulie energetske kanale koji se nalaze na
rukama i jaa unutranje organe, koji su povezani sa rukama.
Na prvom stepenu vebanja ne treba da se previe napreete.
Sve radite sa pola snage.
J edan voljni akt naprezanja pesnica stimulie energiju u
organizmu.
Druga veba. Poloaj tela kao kod prve vebe. Dlanovi su
odmaknuti levo i desno. Posle svakog disajnog ciklusa dlanovi-
ma natezati prste ruku prema sebi. To podstie stvaranje ener-
gije u organizmu i irenje energetskih kanala, koji se nalaze na
aci, i samim tim stimulie cirkulaciju energije u njima.
Trea veba. Poloaj tela kao kod prve vebe. Pri disanju
dlanovi guraju napred, veliki prst i kaiprst obrazuju trougao.
Posle svakog zavrenog udisaja i izdisaja dlanovima gurati na-
pred" (jednostavno se stvara utisak guranja napred, iako ruke
ostaju nepomine, a u njima se samo poveava naprezanje),
pri tom se prsti privlae prema dlanovima i prema sebi. Prema
stepenu guranja" dlanovi se pomeraju napred i, kada se zavri
9x9=81 ciklus disanja, oputaju se.
go*Panja: ruke i zapea malo savijeni, energiju usmeravati u
centar iznad pupka, prste privlaiti prema sebi.Ta veba produ-
ava da stimulie energiju u kanalima ruku i podie optu ener-
giju organizma na mestu gde je koncentrisana panja.
etvrta veba. Poloaj tela kao kod prve vebe. Ruke ho-
rizontalno ispruene ulevo i udesno sa dlanovima okrenutim
uvis. Zamislite da vam se na dlanovima nalaze teki predmeti.
Posle svakog ciklusa disanja, zamiljajte da teret gurate dl ano-
vima uvis - samo u mislima, poveavajui naprezanje, dlanovi
pri tom ostaju nepokretni. 1 tako 9x9=81 ciklus disanja.
362
Ti me stimuliete energiju na bonim stranama tela, pri mo-
ravate je da bolje i snanije cirkulie, otklanjate zastoje energije
koji se esto javljaju u udubi jenjima ispod pazuha.
io-Panja: ramena zategnuti (ne podizati ih odmah za ruka-
ma). Grudi isprsiti (taj poloaj omoguava laki protok energi-
je), energiju usmeriti prema delu lela oko pupka, ake istezati
horizontalno i drati ih nepokretnim.
Peta veba. Poloaj tela kao kod prve vebe. Rastavljanje i
sastavljanje dlanova s izdisajima i udisajima. Dlanovi se vrsto
sastavljaju u visini grudi, veliki prsti se lepe" (nepomino priti-
snuti) uz telo. Pri udisaju rastaviti dlanove, pri izdisaju ponovo
ih sastaviti; veba se do 9x9=81 ciklus disanja.
Veba stimulie kretanje energije u predelu grudnog koa.
Pri vebanju plua se as ire, as skupljaju, a to pomae U slu-
aju plunih oboljenja i tuberkuloze.
Uo-Panja: ramena zategnuti, grudi isprsiti, energiju usmeravati
prema pupku; kada se dlanovi rastavljaju i sastavljaju, prste raz-
micati, veliki prst je prilepljen " za telo (dodiruje telo); laktove
ne podizati uvis; pokreu se samo dlanovi u visini grudi. Ruke
se po taktu disanja rastavljaju i sastavljaju i zavrava se jedna
veba.
esta veba. Poloaj tela kao kod prve vebe. Upiranje dla-
novima ulevo i udesno s izdisajima i udisajima. Dlanove posta-
viti ulevo i udesno u pozu upiranja, centri dlanova usmereni u
stranu, prsti usmereni uvis, vrhovi prstiju povijeni prema glavi
(unazad). Pri svakom ciklusu disanja dlanovi kao da se odupi -
ru u stranu. Broj disajnih ciklusa kao i kod prethodnih vebi
9x9=81. Stoj e upor jai, dlanovi se sve vie udaljavaju od tela.
Po zavretku itavog disajnog ciklusa (81) opustiti se.
Ta veba poveava snagu podlaktica i ramena. Stimulie
se energija ramenog pojasa, jaa tetivno-vezni aparat tog dela
tela, aktivira se energija gornjeg dela spoljanjih manifestacija
ivota. Poto organizam nagomilava energiju telo se zagreva i
poboljava se krvotok.
Ho-Panja: ramena zategnuti, grudi isprsiti, energiju usmeravati
prema pupku, vrhove prstiju usmeriti nagore i prema glavi.
363
Sedma veba. Upor dlanovima uvis s izdisajima i udisaji-
ma. Poloaj nogu kao u prethodnim vebama, dlanove okrenu-
ti nagore i upirati njima uvis, centri dlanova usmereni prema
nebu, veliki prsti i kaiprsti ruku okrenuti j edni prema drugom
obrazuju trougao, koji je usmeren prema nebu. Pri udisaju zu-
be vrsto stegnuti, pri izdisaju otvarati usta, ake se odupiru
visoko uvis - to je jae naprezanje, tim vie, dok se ne uradi
81 ciklus disanja.
Ta veba omoguava da se izbaci patoloka energija iz gor-
njeg dela organizma, ime se oslobaate od neprijatnog mirisa
iz usta i leite gornji deo organizma.
Bo*Panja: energiju usmeravati prema pupku (to znai koncen-
trisati panju na deo tela oko pupka),glavu zabaciti unazad, po-
gled usmeren u zadnju stranu dlanova (gornji deo ake), grudi
i stomak ne izbacivati, prste istezati prema dole.
Osma veba. Oputanje aka s izdisajima i udisajima. Po-
loaj tela kao kod prve vebe. Gornji deo tela (trup) saviti
napred pod uglom 90, ake postepeno opustiti nadole. Kada
se telo savija nadole - izdisaj, kada se podie uvis - udisaj.
Sake se prema stepenu naklona sputaju sve nie. Ukoliko je
disanje suvie brzo, kada telo podignete u vertikalni poloaj,
moete uraditi udisaj i izdisaj, posle ega ponovo saviti telo
nadole. Ukoliko ne oseate umor, moete ponavljati o 81 ci-
klus disanja.
Tom vebom zavrava se prva serija vebi, a zatim se pravi
pauza s ciljem normalizacije opte energetike organizma. Za
vreme izdisanja zamiljajte a iziete lou energiju iz organi-
zma, a za vreme udisaja da popunjavate organizam svezom i
jakom energijom.
lo-Panja: ramena zategnuti, grudi isprsiti, energiju usmera-
vati prema pupku; kada se ake oputaju nadole i ramena se
oputaju; ake takode treba da budu oputene, bez ikakvog
naprezanja.
Ta veba je efikasna u sluaju vika sala na stomaku. Ona
podstie njegovo smanjivanje i normalizuje struk. Ukoliko sala
364
ima isuvie, tada za brz uspeh vebu treba raditi 3-5 puta dnev-
no po 9x9=81 disajni ciklus. Efekat e se pokazati ve posle
mesec dana.
Druga serija vebi
Deveta veba. I skorak u vidu luka, zanoenje tela udesno
s izdisajima i udisajima. Desno nogom iskoraiti obrazujui
pri tom iskorak u vidu luka. (Taj iskorak, tj. stojei stav, radi se
na sledei nain: stati sa stopalima rairenim u irini ramena,
desnim stopalom iskoraiti, a levo stopalo zaokrenuti ulevo za
45 stepeni.) Telo saginjati napred i udesno, zatim dlane desne
ruke zabaciti na leda, a levu ruku saviti u vidu dtige i postaviti
ispred grudi sa dlanom okrenutim napolje. U toj vebi, kada se
zauzme stojei stav, vrsto stisnuti zube i posle toga uraditi od
1 do 81 disajni cildus.
so-Panja: ta vebe predstavlja slaganje (pomeranje) kostiju
udesno". Za vreme udisaja i izdisaja telo je nepomino. Ta ve-
ba za trup stimulie energiju i energetske kanale, koji prolaze
kroz trup (gornji deo tela), ime se formira energetski korzet
(steznik, mider), koji podstie jaanje miia i tetiva trupa, a
povoljno (blagotvorno) deluje i na unutranje organe.
Analogno tome radi se savijanje ulevo sa iskorakom leve
noge.
Deseta veba. Stiskati pesnice i podizati lice uvis s izdisa-
jima i udisajima. Noge postaviti kao kod prethodne vebe, tj.
desnom nogom iskoraiti, telo drati uspravno. Desnu ruku
saviti u laktu, stegnuti pesnicu i postaviti je iznad glave. Gl a-
vu zabaciti unazad, pogled usmeriti na centar desnog dlana
(pesnice). Levu ruku stisnuti u pesnicu i obesiti nadole, centar
dlana okrenuti unazad. Zube vrsto stisnuti. Uraditi 81 cildus
disanja (izdisaj, udisaj) i posle toga otpustiti pesnice i opustiti
se. Veba stimulie i jaa energetske kanale trupa (gornjeg dela
tela), podstie podizanje energije nagore.
Ito-Panja: za vreme udisaja i izdisaja telo je nepokretno, desna
ruka je blago savijena ti zapeu (glenju) prema unutra, glava
zabaena unazad i vrat napregnut i izduen.
365
Jedanaesta veba. Upiranje jednim dlanom uvis, a drugi
visi prema dole s izdisajima i udisajima. Poloaj nogu kao u
prethodnoj vebi (iskorak desnom nogom). Tele? ispravljeno.
Desnim dlanom upirati uvis, centar dlana okrenut prema ne-
bu, prsti savijeni unazad i dole prema glavi. Levi dlan opustiti
nadole, prsti usmereni prema zemlji, a centar dlana okrenut
prema butini. Pogled pravo - horizontalno. Zube vrsto stisnu-
ti, uraditi 81 ciklus disanja i posle toga opustiti se.
Tom vebom isteu se spoljanje manifestacije ivota i fi-
ziko telo po dijagonali. Vae energetsko telo iri se, njegove
magnetne linije se razilaze, to izaziva oslobaanje energije u
vidu toplote.
Do-Panja: pri disanju celo telo je nepokretno. Posle zavretka
svakog izdisajaudisaja treba upirati desnim dlanom uvis, a le-
vi vui prema dole.
Dvanaesta veba. Podizanje i sputanje sa unjevi ma, iz-
disajem i udisajem. Vrhove prstiju i stopala ,,prilepiti"uz zemlju
na meusobnom rastojanju 40 centimetara, ruke staviti na po-
jas i telo polako sputati u uanj. Pri unju pete su odvojene
od zemlje, a centar teine prenosi se na vrhove prstiju. Pogled
usmeren horizontalno, zube stisnuti. Sputati se u uanj dok
butine ne dou u horizontalan poloaj. Podizati se i sputati
dok se ne zavri 81 ciklus disanja. Ukoliko se ova veba radi du-
e vremena korak postaje stabilan,jaaju se bubrezi, a u starosti
neete imati problema sa slabou u nogama.
Ta veba podstie sadejstvo vaeg energetskog tela s mag-
netnim poljem Zemlje, to poboljava energetski potencijal
organizma. Ravnomerni (ritmini) unjevi stimuliu snane
grupe miia nogu, tetive i zglobove. U tom sluaju kroz njih
prolazi vea koliina energije, to jaa noge, slabine (krsta) i
poveava energiju u elom organizmu. Dolazi do ienja orga-
nizma energijom, poboljava se rad kimenog stuba i nervnog
sistema u njemu.-
^-Panja: ti itavom kompleksu vebi preobraaja miia" sa-
mo se u 5, 12. i 14. vebi vre pokreti. U datoj vebi pri spu-
tanju u uanj - izisati, a pri podizanju - udisati. Pri ustaja-
366
nju koriste se vrhovi prstiju nogu, pri stajanju ~pete lee na
zemlji i pri sputanu u uanj ponovo se odvajaju od zemlje.
Trea serija vebi
Trinaesta veba. Gutanj e pljuvake (jin) s izdisajima i
udisajima. Stopala prilepljena" uz zemlju, rastojanje i zme-
u njih neto vie od 30 centi metara, ruke iza leda, desna
aka stisnuta u pesnicu, a leva aka obuhvata i stie desno
zapee (gleanj). Telo u bl agom unju, kolena mal o savi-
jena, pogled usmeren hori zontal no, ztibi stisnuti, vrh j ezi -
ka dodiruje nepce. Bez prekida uraditi 81 izdisaj i udisaj.
Pri duem vebanju veba je eh kasna za ml ade ljude.
U zrel om dobu vebanje ti trajanju od nekol i ko meseci da-
j e neoeki vane pozi ti vne rezul tate. Pomou te vebe mogu
se izleiti mnoga hroni na oboljenja.
Veoma je vano obezbediti stvaranje pljuvake u usti -
ma, zasititi je energijom pri udisaju i gutati je pri izdisaju,
usmeravajui je u pupani energetski centar.
*=>Panja: u poloaju stojei kao stub" anus je blago nategnut
i podignut uvis (to podstie bolje zadravanje energije u orga-
nizmu i njeno koncentrisanje u odgovarajuem energetskom
centru).
etrnaesta veba. Gnjeenje (Ceenje) s izdisajima i
udisajima. Celo telo nalazi se u poloaju upiranja, prsti na
nogama i prsti ruku prilepljeni" sti za zemlju. Telo sputa-
ti i podizati s izdisajima i udisajima sve dok se ne uradi
81 cildus disanja. Teina tela se dri uglavnom na akama.
ake se mogu koristiti na tri naina. U prvom sluaju po-
kreti (podizanje i sputanje tela) se vre sa dlanovima prile-
pljenim"uz zemlju (dlanovi potpuno lee na podu). U drugom
sluaju umesto dlanova koriste se pesnice. Posle savladavanje
te vebe pesnice se zamenjuju prstima. Za starije osobe dovolj-
no je uvebati varijantu sa pesnicama.
367
Taj poloaj utie na energiju spoljanjih manifestacija i-
vota, na poseban nain stimulie zglobno-vezni aparat, to se
ispoljava kroz veoma interesantne lekovite, ozclravljujue i jaa-
ju e efekte.
Kako se opustiti i brzo odmori ti
Leite na vrstu (grubu) ravnu povrinu, smirite se i jako
napregnite sve miie na telu. Zadrite se u tako napregnutom
stanju 1-2 sekunde i naglo opustite. Uradite to nekoliko puta i
osetiete razliku izmeu potpunog naprezanja i potpunog opu-
tanja miia. Poto ste se na taj nain opustili potrudite se da
izazovete oseaj teine u rukama i nogama, a zatim ti elom
telu.
Posle izazivanja oseaja teine, potrudite se da zamislite ka-
ko vam kroz arterije i vene struji svetlocrvena, vrela krv. Otvori
vaih krvnih sudova ire se i vrela krv lako i slobodno cirkulie
kroz ceo va organizam.
Poto ste sve uspeno odradili, zamislite da ste laki beli
oblai, koji se pol ako podi e uvis i lebdi izloen suncu. Po-
sle toga zamislite da ste pl ani nsko j ezero, okrueno umom;
more, nad kojim se die jutarnje sunce. Potrudi te se da osc-
tite, da se stopite sa zami l j enom situacijom do tog stepena,
da potpuno iskljuite svest. Dovoljno je 3-5 mi nuta takvog
propadanja" za potpuno obnavljanje snage. Ukol i ko sve to
posti gnete, i maete prijatan oseaj u elom telu i odl i no
ete se odmori ti .
JAKE I S L AB E S T R ANE UENJ A I V A NOV A
Obrati mo se preporukama Porfirija Komejevia I vanova
uz moje komentare.
Cedo (Dete) moje, ti si pun elje da bude koristan svom
narodu. Radi toga se potrudi da bude zdrav. Srdano te molim,
da poslua nekoliko mojih aveta da bi ojaavo svoje zdravlje.
0 Dva puta dnevno kupaj se u hladnoj prirodnoj vodi, da
bi se oseao dobro. Kupaj se u emu moe: u jezeru, re-
ci, kadi, tuiraj se ili polivaj vodom. Vruu kupku (tuira-
nje) zavri sa hladnom.
Kakav lekoviti efekat na oveji organizam ispoljava poli-
vanje hladnom vodom ili kontrastno tuiranje?
Pre svega, normalizuje se opti energetski potencijal ove-
jeg organizma. Veoma je tetno nositi sintetiku odeu, obuu
(posebno domau) sa vetakim donom i prekrivati pod lino-
leumom. To naruava opti elektrini potencijal organizma
(gornji deo organizma puni se pozitivnim, a donji negativnim
potencijalom). Usled toga naruava se normalna cirkulacija
energije kroz energetske kanale - neki organi se nedovoljno
snabdevaju energijom, a to znai da se smanjuju njihove funk-
cionalne mogunosti. Promena opteg elektrinog potencijala
uzrokuje promenu pH unutranje sredine, to stvara ozbiljne
probleme sa zdravljem, postepeno podstie razvoj hroninih
oboljenja.
Da bi zatitili svoj organizam od izoblienja elektrinog
potencijala potpuno zavisi od vas samih. Ujutro i uvee perite
obinom vodom noge od stopala do kolena. Bez obzira da lije
voda topla ili hladna ona oduzima viak potencijala iz organi-
zma. J o bolje je tuirati se ili polivati vodom.
Polivanje hlad rio ni vodom (hladnom vodom se Smatra voda
ija je temperatura ispod 12 C) omoguava da se u organizmu
na elijskom nivou aktiviraju procesi bi osin teze i bioenergije, koji
su sadrani u osnovi ivotnih manifestacija ovejeg organizma.
Polivajui se hladnom vodom (odozgo nadole),mi tempera-
turom (naglo hladimo) i magnetnim poljem (plazma se skuplja
usled naglog hlaenja i skrauju se magnetne silnice) delujemo
na plazmu vlastitog organizma. Upravo to dejstvo stvara elek-
trine tokove (struju) u organizmu, koji dopunjavaju elijske
membrane, a preko njih aktivira se genetski aparat elija. To
aktiviranje se ispoljava u tome, to elije postaju otpornije (bo-
369 368
lie izvravaju svoje funkcije, otpornije su na ubitano dejstvo
patogenih mikroorganizama), bre se oporavljaju i rcgeneriu!
I Uadna ili kontrastna polivanja podstiu obnavljanje struk-
ture organizma na tenom nivou.
J ednostavna terapija polivanja od temena do peta hlad-
nom vodom iz kofe ili kontrastno tuiranje (topla voda - 30
45 sekundi, prohladna ili hladna 3-5 sekundi, i tako nekoli-
ko puta) ujutro (poeljno i uvee) podstie proces biosinteze
i bioenergije u organizmu i normalizuje njegove strukture na
tenom nivou.
Vruu kupku zavri hladnom. Vrua voda otvara pore na te-
lu, oputa ga i ini ga rastresitim". To je dovoljno da u organi-
zam prodre patogena energija hladnoe ili neka druga patogena
energija. Kratkotrajno dejstvo hladne vode podstie" organi-
zam da se skuplja, da zatvara pore, da stvara energetski oklop".
U tom sluaju oseate se energinim, bodrim i zatienim.
Nije sluajno polivanje prva preporuka u sistemu P. I vano-
va,jer se time stimulie i obnavlja oveji organizam i pojaava-
ju bioenergetski procesi u njemu.
0 Pre kupanja ili posle njega, a ukoliko se moe, tada i za
vreme kupanja, izai u prirodu, stati bosim nogama na
zemlju, a zimi na sneg, makar na 12 minuta. Nekol i ko
puta udahnuti vazuh kroz usta i u mislima zamoliti za
sebe i sve ljude zdravlja.
Ta preporuka omoguava oveku da oseti svoju vezu sa
prirodom i da uzemlji svoj organizam.
Prema I vanovu, udisaj je veoma svesno dejstvo. On save-
tuje da se vazduh uvlaci sa visine, da se oseti njegov pritisak.
Takav udisaj veoma snano stenjava (sabija) energetske struk-
ture, kao da izbacuje bolest napolje. Kada se polivate po teme-
nu hladnom vodom ona, pri slivanju niz telo, upija izbaene
bolesti (njihovu informaciono-energetsku bazu) i sapire ih na
zemlju,u koju se one upijaju.To dovodi do oslobaanja organi-
zma od raznih patogenih energija, to podstie izleenje.
370
Sta znai u mislima zamoliti za sebe i sve ljude zdravlja? Po-
nimo od toga da sve to okruuje oveka, izmeu ostalog i dru-
gi ljudi, predstavlja posebne manifestacije Prostranstva, koje je
j edno ogromno ivo bie. Prema tome, aljui misli zdravlja,
vi elite blaenstvo i celo vi tost (integritet) u prvom redu tom
ogromnom organizmu. Ti m misaonim impulsom (porukom)
vi sadejstvujete s njim i on vam odgovara. Sto je vaa molba
iskrenija, tim je i odgovor bolji.
0 Ne upotrebljavaj alkohol i ne pui.
Alkoholizam, puenje,prekomerno uzimanje hrane i prete-
rani seks - to su svojevrsne zavisnosti, koje stalno podstiu ove-
ka da ih upranjava. Rasudite sami - ovek koji stalno pije tru-
je se votkom (rakijom); pua truje svoj organizam nikotinom
1 zarauje oboljenje plua; prejedanje raznim delikatesnim jeli-
ma uzrokuje zagaenost organizma, gojaznost, razmnoavanje
patogenih mikroorganizama i pojavu oboljenja; neobuzdano
zadovoljavanje seksualnih fantazija ini oveka manijakom.
Ta preporuka omoguava oveku da radi sa najpogubnijim
oseajima i crtama svog karaktera.
0 Potrudi se makar jednom nedeljno da bude bez hrane
i vode: od petka u 18-20 sati do nedelje u 12 sati. To su
tvoje zasluge i mir. Ukol i ko ti je teko da izdri, izdri
makar 24 sata.
ovek koji je ogrezao u glupe strasti, navike i sklonosti
postaje zavisan od njih: od alkohola, puenja, jela, seksa i sli-
no. One mu ne daju mira - pua trai da pui; alkoholiar da
popije; bludnik (razvratnik) gde i s kim da vri preljubu; veina
ljudi ne eli da bude bez jela ili da preskoi neki obrok - to je
za njih tegoba, koju ne ele da trpe. Takvi ljudi sav svoj ivot
troe na to da zadovolje svoje strasti. Zbog tih strasti ovek
gubi i sam sebe. I to vie ovek podlee svojim strastima, one
ga sve vie ine robom i unitavaju. Pomou te dve zapovesti
ovek se bori sa glupostima u sebi i stie spokojstvo, koje mu
donosi zdravlje.
371
Zato strpljenje" treba primenjivati neradnim dani ma.To
jo vie pojaava prirodno dejstvo na oveka. Neradnim dani-
ma svi etaju, jedu, a vi trpite. Samim tim se inatite miljenju
drutva, jo vie jaate svoj karakter i formirate volju.
Ukoliko ti je teko, izdri makar 24 sata. U toj izreci sadri
se neka individualna preporuke, kao i u prvoj zapovesti: Ku-
paj se da bi se oseao dobro". Svaki ovek treba stvaralaki,
uzimajui u obzir osobenosti svoga organizma, da primenjuje
te zapovesti, kako bi one povoljno delovale, postepeno eliile
karakter oveka i razvijale volju kod njega.
Treba da znate, da uzdravanje" znai: dobrovoljno odri-
canje oveka od uzimanja bilo koje hrane i vode na odreeno
vreme s ciljem da se pomogne ivotnoj snazi organizma da us-
postavi harmoniju i snagu biolokih procesa, naruenih usled
bolesti, slabljenja organizma i slino.
Takvo uzdravanje", prvo, disciplinuje svest oveka, isti
ga od patogenih misli i poboljava mu samokontrolu. Covek
najvie pati od toga, to ne zna kako da kontrolie svoje elje i
procese, koji se odvijaju u njegovoj svesti. Oni ga teraju na po-
stupke i dejstva, koja su suprotna zdravom nainu ivota. Na
tom planu uzdravanje" je odlino sredstvo za izmenu linog
karaktera i savlaivanje svega glupog i nepotrebnog.
Drugo, uzdravanje" aktivira centralni nervni sistem po
principu stresa zbog nedostatka hranljivih materija i voe (to
primorava organizam a bolje funkcionie, probudi iz sna" si-
tog ivota); rastereuje probavili sistem i omoguava mu da se
odmori; isti krv i donekle meuelijsku tenost od neistoa.
Tree, aktivira imunitet, zatitne sile organizma. Organi -
zam, naavi se u takvim uslovima, stvara u sebi vodu iz svega
.to mu je nepotrebno i oduzima je od patogenih mikroorgani-
zama. To daje vidljivije efekte ozdravljenja, nego gladovanje
na vodi.
Posle takvog uzdravanja" ovek se preporouje, oslobaa
od patogenih mikroorganizama i ozbiljnije shvata ivot.
0 Voli prirodu oko sebe. Ne pljuj okolo i ne pljuj iz sebe
nita. Navikni se na to: to je tvoje zdravlje.
ovek svojim mislima treba da proklija" u Prostoru koji
ga je stvorio. Samo oseaji i misli o ljubavi omoguavaju da se
to kvalitetno odradi. Pomou ljubavi ovek se sjedinjuje s pro-
storom (prostranstvom) i koristi njegov neogranieni lekoviti
potencijal.
Ukoliko to ovek shvati, tada se trudi da ne nanosi nika-
kvu tetu prirodi. Osim toga, smatra se, da gutanje pljuvake
deluje kao svojevrsna vakcina protiv bolesti. To je svojevrsna
homeopatska vakcinacija.
0 Pozdravljaj se sa svima uvek i svagde, posebno sa starijim
ljudima. eli da bude zdrav - pozdravljaj se sa svima.
Sto ovek vie i iz bilo kojih pobuda generie oko sebe mi -
sli o zdravlju, one se u sve veem obimu i kvalitetnije vraaju
njemu.
Da bi se naglas pozdravljao s ljudima, ovek mora uradi -
ti veliki posao u svojoj svesti savladati stiljivost, strah, ne
bojati se osuda i raznih pogreni h tumaenja. Samo ta pre-
poruka ini svest oveka mnogo istijom i otvorenijom. Sto
je u svesti manje razne lukavosti i uobiajenosti (konvenci o-
nalnosti), ovek je zdraviji i ti m vie ima pri stup u Carstvo
nebesko".
0 Pomai ljudima ime moe, posebno sirotinji, bole-
snicima i uvredenim. Radi to s radou. Odazovi se na
njihovu nudu duom i srcem. Stei e u njima druga i
pomoi oveanstvu!
Zbog svoje bezdunosti i zatvorenosti mi se teko odaziva-
mo na molbe i potrebe (nudu) drugih ljudi. Pomoi drugom
oveku u neemu, posebno sa radou - to je za nas veliki pro-
blem.Ta zapovest nam pomae da radimo kako sa naim loim
karakternim crtama, tako i na pravilnom sadejstvu sa prosto-
rom oko nas. Postupajui tako, jaamo svoje veze sa prostorom,
crpimo iz njega ivotnu snagu, stvaramo povoljne okolnosti,
povoljnu sudbinu i oslobaamo se od loih i nepotrebnih ka-
rakternih crta.
373 372
0 Pobedi u sebi sebinost, lenjost, samozadovoljst-
vo, pohlepnost (gramzivost), strah, licemerje i
nadmenost (ponos). Veruj ljudima i voli ih. O njima ne
govori nepravedno i ne priliva taj loa miljenja o njima.
Sebinost, lenjost, samozadovoljstvo, strah, licemerje, nad-
menost (gordost), neprijateljstvo i slino su ubre u naoj sve-
sti, koje ne dozvoljava oveku da ivi slobodno. To su svoje-
vrsni robovlasnici oveje svesti. Oni veoma snano utiu na
nau sudbinu. U bilo kom sluaju, ovek koga su oni zarobili
osea se nesrenim, nepoverljiv je prema drugim ljudima i od
njih oekuje podvale (smicalice).lakvo naprezanje rada unu-
tranje konflikte i agresivno ponaanje.
Ta zapovest P. Ivanova omoguava oveku da ostvari te-
u ju vezu sa prostranstvom i da iz njega crpi snagu.
0 Oslobodi svoju glavu od misli o bolestima, slabostima i
smrti. To je tvoja pobeda!
Samo vlastite misli ine oveka zdravim ili bolesnim, sre-
nim ih nesrenim. Misli o bolestima, slabostima i smrti ima-
ju razorno (ubitano) dejstvo, gue tokove ivotnih procesa.
Od njih se treba oslobaati, kao od opasnih po ivot, veoma
otrovnih materija - izbacivati ih napolje. Od toga se vrlo te-
ko oslobaa, treba mnogo raditi na ienju karakternih crta,
osmiljavanju ivota, njegovoj nameni i ciljevima. Tek kad se
to uradi i oslobodi svest, ovek osea Veliku unutranju pobedu
1 slobodu.
0 Misli ne odvajaj od dela. Proitao si - dobro, ali najva-
nije je radi!
Informacija uvek treba da bude korisna i da se realizuje
konkretnim dejstvima.
Nerealizovana lekovita informacija je beskorisno znanje.
Samo ukoliko je ostvarena kroz neko konkretno dejstvo - po-
livanje, udisaj vazduha, izlazak u prirodu, dobra pomisao o
zdravlju, svesno strpljenje, gladovanje - ona poinje da donosi
I)1 odove ozdra vljenj a.
374
0 Priaj i prenosi svoja praktina iskustva, ali se nemoj
hvaliti i veliati, budi skroman.
Skromnost je jedna od vrlina, a hvalisavost - loa crta o-
vejeg karaktera. Ta zapovest namenjena je da se is koren i taj
problem, koji se javlja u sluaju kada ovek, poto ozdravi, po-
ne da gleda na okolinu s visine.To moe prerasti u oholost, ego-
izam i slino. Vano je raditi svoj posao i pri tom ostati kakvim
ste bili. Nemojte sticati nove loe karakterne crte, koje e kod
vas izazvati druga oboljenja i promeniti vau sudbinu.
Slabe strane uenja P. Ivanova smatram da su odsustvo
jasnih individualnih preporuka, koje bi uzimale u obzir indivi-
dualnu konstituciju oveka.
Odsustvo protivparazitnih sredstava u programu uzrokuje
svoje probleme. Na primer, sam I vanov je govorio neto slino
- pria se, Priroda je oduzela sve zube, znai da tako treba da
bude. Meuti m, to je skriveno dejstvo patogenih mikroba u
jamicama (rupicama) zuba. Kod ostalih ivanovaca posle nekoli-
ko godina vebanja javljaju se voruge, bolesti i druge slabosti,
povezane s postepenim razvojem parazita.
1 na kraju, nema nikakvih preporuka za ishranu. Na taj
nain iskljuuje se itav lekoviti kompleks uticaj a na zdravlje
preko hrane.
Unoenjem odgovarajuih korekcija u ,,Deicu"doprinee
njenom preciznijem i efikasnijem funkeionisanju.
Po t o va n i i t a o c i !
Proitali ste moj Prirunik za samoleenje XXI veka.
Nadam se da ete u njemu pronai mnogo novog i kori-
snog. elim vam uspeha i zdravlja!
Svoje elje, pisma, iskustva u leenju raznih oboljenja, pri -
medbe na knjigu aljite na adresu (za itaoce drava bive J u-
goslavije):
Sehi Mahmut
11073 NOVI BEOGRAD
ul. Nehruova 75/11
375
PREGLED NEKIH LEKOVITIH BILJAKA
Pv Adamovo rebro (Pence da nam ruthenicum MB)
Pv Angelika (Angelica archangelica, Archangelica officii
Pv Angelika umska (Angelica silvestris)
Pv Aralija (Aralia mandshurica)
Pv Bela topola (Populus alba)
Pv Beli luk (Allium sativum)
Pv Beli slez (Althaea officinalis)
Pv Belonoga (Saponaria officinalis)
Pv Bour povijeni (Paeonia anomala)
Pv Bour tankolisti (Paeonia tenuifolia)
Pv Bokvica lancetna (Plantago lanceolata)
Pv Bokvica srednja (Plantago media)
Pv Brest (Ulmuspumila)
Pv Celer (Apium graveolens)
Pv Ciklama (Cyclamen europea)
Pv Crna ribizla (Ribes nigrum)
Pv Crni dud (Morus nigra)
Pv Crni luk (Allium epa)
Pv Cvekla (Beta vulgaris)
Pv iak (Arctium lappa, Lappa major)
Pv iak livadski (Arctium tomentosum Mili.)
Pv Divizma (Verbascum thapsus)
PV Divlji luk - sremo (Allium victorialis)
Pv Divlji perun (Chaerophyllum)
Pv Dragoljub (Tropaeolum majus)
376
Pv Dren (Cornus mas)
Pv Gavez (Symphytum officinale)
Pv Geranijum poljski (Geranium prate nse)
Pv Gl og (Crataegus san guinea)
Pv Gorinik ruski (Peucedanum ruthenicum)
Pv Gradunja (Helianthus tuberosus)
PV I dirot (Acorus calamus)
Pv Ivanjsko cvee aromatino (Galium verum)
Pv J agoda zelena (Fragaria viridis)
Pv J agorevina (Primula veris)
Pv Kiseljak (Rumex acetosa)
Pv Komonika (Artemisia vulgaris)
Pv Konjski kiseljak (Rumex confertus)
Pv Kopitnjak (Asarum europaeum)
Pv Kozja iva (Salix caprea)
Pv Kres salata (Lepidium sativum)
Pv Krompir (Solatium tuberosum)
Pv Ladole poljski (Convolvulus arvensis)
Pv Limunac kineski (Schizandra chinensis Baill.)
Pv Lincura (Gentiana lutea)
Pv Lokvanj mali (Nuphar minor)
Pv Lokvanj uti (Nuphar luteum, Nymphaea lutea)
Pv Lotos (Nelumbium nuciferum Gartn., Nelumbo speciosum
Willd.)
Pv Maje ape (Atennaria dioda Gaertn)
Pv Mahovnica (Oxycoccuspalustris)
Pv Malina (Rubus idaeus)
377
Pv Maslaak (Taraxacum officinale Weber)
Pv Meduni ka (Filipendula ulmaria)
P*> Medunika (Filipendula heksepetala Gilib.)
P*> Medvedi luk (Allium ursinum)
Pv Miinac (Cynoglossum officinale)
Pv Modrenica (Polemoniurn coeruleum)
Pv Momi obini (Polygala officinalis)
Pv Momi sibirski (Polygala sibiricum)
Pv Morski luk
Pv Nar (Punica granatum)
Pv Nona ljubiica (Platanthera bifolia Rich.)
Ph> Odoljen (Valeriana officinalis)
H/ Ognjeni cvet (Comarum palustris)
Ph> Oman britanski (Inula britanica)
Pv Oman visoki (inula helenium)
Pv Paprat muka (Aspidium jilix-mas Swartz., Driopterisfilix-
mas Schott.)
Pv Pastrnjak (Pastinaca sativa)
Pv Patuljasta kupina (Rubusfruticosus minor)
Pv Patrinija srednja (Patrinia intermedia)
Pv Patuljasta malina (Rubus chamaemorus)
P%> Perun (Petroselinum crispum, P. sativum)
Pv Pire vina (Agropyrum repens, Elytrigia repens)
Pv Plunjak lekoviti (Pulmonaria officinalis)
Pv Po konica(Polygon' a turn odora turn, P. officinalis)
Pv Pomonica (Solanum nigrum)
Pv Raved tangu tski (Rheum pal ma turn) /Rabarbara/
378
Pv Raved tatarski (Rheum, tataricum)
P%> Ren (Arrnoracia rus ticana Gaertn.)
Pv Repa (Brassica rapa)
P%> Rotkva (Raphanus sativus)
Pv Rusomaa (Capsella bursapastoris Medic.)
Pv Salep muki (Orchis mascula)
Pv Sedef (Ruta graveolens)
Pv Sedum (Sedum maximum, S. telephium)
Pv Sibirska konoplja (Apocunum cannabium)
Pv Slatko drvce (Glycyrrhiza glabra)
Pv Smilje (Uelichrysum arenarium, Gnaphalium arenarium)
Pv Soivica (Lemna minor)
Pv Srdaica raznolista (Leonorus quinqiielobatus Gilib., L. vil-
losus)
Pv Stea(Po ten ti I la anserina)
Pv Suenica (Gnaphalium uliginosum)
Pv Sargarepa (Daucus sativus)
Pv Sipak majski (Rosa cinnamomea)
Pv Spargla (Asparagus officinalis)
Pv Tamarski bun (Tamarix ramosissima Led.)
Pv Tatarski trn (Onopordon acanthium, Cousinia bulgarica
Koch.)
Pv Veliki momi (Polygala vulgaris)
Pv Vilino sito (Carlina acanthifolia)
Pv Vodopija (Cichorium intybus)
Pv Vuja jabuka (Aristolochia clematitis, A. manchuriensis)
Pv Vuja trava apotekarska (Polygonatum odoratum)
Pv Zeja stopa (Geum caryophyllata Gill., G. urbanum)
379
H Zeji trn (Ononis spinosa)
Hf Zlatni koren (Rhodiola rosea)
H Zova (Satnbucus racemosa)
H> Zenjenj (Panax ginseng)
Hf Zilovlak - bokvica (Plantago major)
Hf uti bagrem (Caragana arborescens Lam.)
Hf Zutikovina, imirika (Berberis vulgaris)
380
Do sada obj avl j ena izdanja i z al ternati vne medi ci ne:
Bi bl i oteka Lekovite sile, Genadi j Petrovi Mal ahov
1. I ENJ E ORGA NI ZMA
2. I SHRANA I HRANA
3. J A A NJ E ORGA NI ZMA U STARI J EM DOBU
4. URI NOTERAPI J A
5. OSNOVNA ZNANJ A O I VOTU I ZDRAVL J U
- bi osi nteza, bi oenergeti ka i bi ori tmol ogi j a oveka
6. METODI POVEANJ A L J UDSK E BI OENERGI J E I
BI OSI NTEZE
7. UTI CAJ OK OL I NE NA OV EK OV O ZDRAVL J E
- bi l j ke, mi neral i , tkani ne i druge materi j e
8. GL ADOVANJ E
9. L UNARNI K AL ENDAR
Biblioteka Osnovi zdravlja, Genadij Petrovi Malahov
1. I VOT BEZ PARAZI TA
2. ZDRAVL J E MUK ARCA - leenje i profi l aksa
3. ZDRAVL J E ENE - ta svaka ena treba da zna
4. SVE O ZATVORI MA - opsti paci j e kod ljudi
5. TUMORI - leenje i profi l aksa narodni m sredstvi ma
6. EL I ENJ E ORGA NI ZMA I L EENJ E VODOM
Biblioteka Recepti zdravlja
1. L EENJ E DI SANJ EM - metod akadeni ka Butej ka,
Fjodor Grigorjevi Kol obov
2. GRI P PREHL ADA K AAL J I K1J AV1CA, Mahmut ehi
3. NERVNA I PSI HI K A OBOL J ENJ A, I lenrih Nikolajevi Uegov
4. L EENJ E K ORENJ EM, Vladimir Kalistratovi Lavrenov i
Alina Viktorovna Moroz
Ostala izdanja
1. ENCI K L OPEDI J A I ENJ A ORGA NI ZMA
2. TAJ NE TI BETSK E MEDI CI NE
3. POBEDI L A SAM RAK , Marijana Zjola Marku
Sve informacije o knjigama moete dobiti na telefone:
I GP "Prometej "
011-319-31-13; 064-26-99-143; tel./faks 011-2604-751
Mahmut ehi
teL/faks 011-2154-475; 011-319-49-48; 064-329-01 -50;
063-396-860

You might also like