Prirucnik Za Cvece PDF

1
KADIFICA
Porodica: Compositae
Zemlja porijekla: Mexiko, Guatemala
Pogodno mjesto: Suncano do pousjenovito

Ko se za ovaj, kako mu i samo ime kaze, barsunasti cvijet zanima,
ima veliki izbor razlicitih vrsta. Od onih malih koji rastu do svega 30 cm
u visinu i namjenjene su pretezno za balkonske kutije, ili onih visokih za
vrt. Razlika je isto tako u boji ( zuta, narandjasta, mjesavina te dvije boje,
a i sa dodatkom smadje), kao i u punoci cvijeta. Od jednostavnih do
obilno loptasto ispunjenih. Kadifica je otporna na sve vremenske uslove
i njen cvat traje vrlo dugo.
Sjeme se sije u rano proljece. Kada je biljcica visoka 5-10 cm, treba je
rasaditi na mjesto gdje ce ostati cijelo ljeto. Razmak izmedju biljaka
treba da bude 15 - 25 cm. Pri rastu treba da dobije dovoljno vode i
djubriva. Ocvale cvijetove redovno odstranji vati. Ako hocete da imate
vlastito sjeme za slijedecu godinu, onda treba nekoliko cvijetova ostaviti
da se potpuno osuse. Kako je kadifica jednogodisnja biljka oko
prezimljavanja nema problema.
Osobe sa osjetljivom kozom trebaju paziti, jer biljka sadrzava
nadrazavajuce tvari.

BOZIJI TRN ( Euphorbia milli )
Porodica: Euphorbiaceae
Zemlja porijekla: Madagaskar
Pogodno mjesto: Suncano i toplo cijele godine

Boziji trn je najomiljeniji predstavnik od preko 2000 vrsta
euphorbie. Vrste se razlikuju po tome sto su neke slicne kaktusima
(boziji trn ), a druge grmovi ( bozicna zvijezda ), pa ima cak i drveca.
Zajednicko za sve euphorbie je da imaju kaucukasti, otrovni mlijecni
sok.
Boziji trn je nezahtjevna biljka kojoj ne smeta suhi zrak od grijanja i jako
sunce na prozoru. U svojoj domovini raste na granitnim stijenama u
visinu do 60 cm. Pored jakih trnova, koji podsjecaju na kaktus ima i
ovalne zelene listove. U toku zime se pojave bijeli, zuti ili roza - crveni
mali cvijetici.
Biljka voli izuzetno toplo i suncano mjesto. Umjereno zalijevati, posebno
zimi, ali ne prehladnom vodom. Nakon cvjetanja samo toliko zalijevati da
se korijen ne osusi. Od marta da augusta malo vise zalijevati i svake
dvije nedjelje djubriti sa djubrivom za kaktuse. U proljece, prije nego se
2

pojave nove mladice, moze se podrezati. Razmnozava se putem pelcera,
koji se, kada se odrezu, umoce u mlaku vodu ( tako se sprijecava
oticanje mlijecnog soka iz biljke ), pelcer ostaviti jedan dan da se osusi i
onda posaditi u zemlju pomjesanu sa pjeskom. Ukoliko se previse
zalijeva ili stoji na hladnom mjestu otpadaju mu listovi.
OPREZNO: Biljka je u svim svojim dijelovima otrovna. Mlijecni sok
sadrzi substance koje nadrazuju kozu. Na jake trnove se moze ozlijediti.

Opsti savjeti
- za spricanje cvijeca treba upotrebljavati mekanu vodu koja u sebi nema
kreca i ima sobnu temperaturu. Tako se izbjegavaju bijele mrlje na
listovima;
- filodendron i ostale tropske biljke sakupljajusa svojim zracnim
korjenovima dodatnu vlaznost iz zraka. U pregrijanim prostorijama im to
pomaze da bolje prezive. Zato treba paziti da se zracni korjenovi ne
povrijede i niposto ih rezati;
- krecni rubovi i mrlje na saksijama ( sedra ) se mogu otkloniti tako sto
se lonce ispuni sircetnom vodom i ostaviti da stoji dva dana. Saksija
upija vlaznost i krec ( sedra ) nestaje;
- cvijece i zacini mogu se odlicno zasijati na prozoru u kartonima za jaja.
Kada narastu mogu se zajedno sa kartonom zasaditi, jer se karton nakon
nekog vremena od vlaznosti raspadne;
- ciklame se puno bolje odrzavaju ako se, umjesto tekucom vodom,
zaliju ustajalom mineralnom vodom;
- vodu u kojoj su se kuhala jaja ne bacati jer sadrzi puno minerala. Kada
se ohladi predstavlja prvorazredno djubrivo za cvijece;
- jorgovan u vazi ce duze imati lijepo cvijce ako stabljike dobro odrezete
i u vodu stavite malo secera;

Azalea
RODODENDRON ( Rhododendron )
AZALEA
Porodica: Ericaceae
Zemlja porijekla: hladna, vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet,
Kina)
Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra
3

OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari !

Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. Bijeli,
roza, lila ili crveni, u grupama po vise (2-7) zvoncica sastavljenih u jednu
drsku. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu.
U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom, u aprilu dobro nadjubriti.
Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. Rododendron je otporan
na zimu i moze bez zastite prezimiti. Treba paziti da biljka nikada ne
ostane u posve suhoj zemlji, ali isto tako ne podnosi ni preveliku
vlaznost.
Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao
sobne biljke. U principu su to umanjeni grmovi koji, zavisno od uzgoja,
cvatu od zime pa sve do aprila. U stanu im treba pronaci svjeze, hladno
mjesto bez sunca. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito
mjesto. U ljeto obilno zalijevati. U jesen i zimu na 5-12C, a kada se
pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18C. Biljku svake dvije
godine presaditi, ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. To pospjesuje
bolji rast.
Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. One su
vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro
razgranate. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno
mjesto. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. Jedina
smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. Zato ga treba vrlo
pazljivo formirati. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka
za bonsai ili strucnu literaturu.

OLEANDER
OLEANDER ( Nerium oleander )
Porodica: Apocynaceae
Zemlja porijekla: Sredozemlje, Azija
Pogodno mjesto: Suncano, vruce

Ukras jadranskih parkova i dvorista polako se prosirio i na sve nase
krajeve. Obavezno bi se po povratku kuci sa ljetovanja donosio i
" suvenir" pelcer oleandera u razlicitim bojama ( bijela, boja slonovace,
zuta, narandjasta, roza ili crvena ). Cvijetovi su obicni ili obilno
ispunjeni. Poneki lijepo mirisu. Kako cvate od juna do oktobra, prelijepi
je ukras svakog vrta.
U ljeto oleander treba obilno zalijevati, voli da ima vodu u u posudi u
kojoj stoji. Do kraja augusta nedeljno djubriti.
Grancice na kojima se u jesen pojave pupovi ne treba dirati, a ostale
koje su prejako izrasle prije spremanja za zimu podrezati. Na svijetlom i
4

hladnom mjestu ostaviti da prezimi. Zimi malo zalijevati. Od marta mu je
potrebno dati vise topline da bi se formirali pupovi. Mlade biljke svakog
proljeca presaditi, starije rjedje. Razmnozava se preko pelcera od juna
do septembra ( u vodi ).
OPREZNO: Oleander je jako otrovan!

BOUGAINVILLEA
Porodica: Nyctaginaceae
Zemlja porijekla: Brazil
Pogodno mjesto: Suncano, toplo, zasticeno od vjetra

Svoje neobicno ime zahvaljuje francuskom admiralu de Bougainvilleu
koji ju je otkrio u visokim sumama Juzne Amerike i donio u Europu. To
je biljka penjacica sa prelijepim cvijetovima u crvenoj, roza, bez i lila
boji. Spada u cudesne biljke i u stvari ono sto izgleda kao cvijet su
obojeni listici koji na vrhu imaju kremaste male cvijetice. Uslov za
bogato cvjetanje je suncano i vruce ljeto. Zbog svoje osjetljivosti na
zimu, u hladnijim krajevima se uzgaja u loncima i moze da naraste do 3
m visine, a preporucuje se da se uzgaja u zimskom vrtu. U Kaliforniji i
Indiji su poznate mnogobrojne hibridne sorte, ali je za nase uslove
najpovoljnija bougainvillea glabra.
U vrijeme rasta obilno zalijevati, ali izbjegavati da stoji u vodi. Do
augusta nedeljno djubriti. Da bi se biljka mogla lijepo razvijati potrebna
joj je pomoc za penjanje ( resetke, ljestvice ), ako previse izraste
formirati je pomocu makaza.
Prezimiti treba na svijetlom, hladnom mjestu ( 8 - 10C ). Preduge
mladice osisati. Cim lisce pocne da joj opada prestati sa zalijevanjem.
Ne smije imati " hladne noge" - treba paziti da posuda u kojoj je
posadjena ne stoji na hladnom kamanom podu. Svake 2-4 godine
promijeniti zemlju. Da bi se rano dobili cvjetovi biljku treba vec u martu
staviti na suncano mjesto kod prozora.

LJUBICICA ( Viola cornuta hybriden )
Porodica: Violaceae
Zemlja porijekla : Pirineji
Pogodno mjesto : Suncano

Kada se spomene njeno ime, probude se sjecanja na neka davna
vremena, prve sastanke i prve romanticne trenutke sa malom kiticom
5

ljubicica. U prirodi raste iz male grancice sa ovalnim zelenim listovima,
iz kojih stidlji vo izviruju prelijepe ljubicaste glavice sa zutom tackicom u
sredini. U cvijecarama su samo hibridi u ponudi, od malih, koje su jedva
10 cm visoke, do onih sa velikim cvijetovima od 20 cm visine. U
klimatski toplijim krajevima mogu se gajiti u vrtu i tu i prezimiti, u
suprotnom ih treba preko zime zastititi.
Zasaditi ( posijati ) u glinasto - pjeskovitu zemlju u proljece ( april ).
Mlade biljke stititi od mraza. U toku rasta i cvijetanja ravnomjerno vlaziti

LJILJAN
LJILJAN ( Lilium hybriden )
Porodica: Liliaceae
Zemlja porijekla: Azija, Amerika i
Europa
Pogodno mjesto: Suncano, od
vjetra zasticeno

Na, do 1 metar visokim lisnatim stabljikama pojavljuje se odjednom vise
lijevkastih cvijetova u bijeloj, zutoj, narandjastoj i crvenoj boji, sa 5 - 6
tuckova punim zutog praha. Raste u skoro svim nasim vrtovima, ali i
ljubitelji cvijeca koji nemaju vrt mogu uzivati u ovom kraljevskom
cvijecu. Od mnostva hibrida mogu se pronaci nize vrste koje se mogu
posaditi u lonce ( saksije ).
Posadi se u periodu februar - mart u saksiju promjera najmanje 20 cm.
Ispod substrata (zemlje ) je potrebno napraviti drenazu od sljunka i
pjeska. Lukovice u razmaku od 5 cm pokriti sa najmanje 15 cm zemlje ( u
visinu ). Lagano zalijevati i drzati napolju na suncu. Od maja do
septembra obilno zalijevati. U maju obilno nadjubriti. Kada biljke narastu
ucvrstiti ih sa pomocnim stapovima da se ne bi slomile. Ocvale cvijetove
odstraniti. U oktobru - novembru stabljike odsjeci. Prije velike zime
unijeti u kucu i na tamnom hladnom mjestu ostaviti da prezimi. Svake
dvije godine posaditi u novu zemlju. Raznmozava se sjemenom,
dijeljenjem ( prema vrsti ).
Ljilanovo ulje se u domacoj medicini upotrebljava kao lijek za opekotine.
Oprezno: Lukovice ljiljana su otrovne !

DRAGOLJUB ( Tropaeolum
hybriden )
6

Porodica: Tropaeolaceae
Zemlja porijekla: Peru, Kolumbija, Ekuador
Pogodno mjesto: Suncano

Skoro okruglo formirani, svjetlo zeleni listovi kojima je drska skoro u
sredini kruga, su prelijepa podloga za zarko zute, roza , crvene i
narandjaste ljevkaste cvijetove ( 3 - 5 cm ). Cesto su cvijetovi dvobojni.
Cvate od maja do kreja jeseni. Prema vrsti raste razlicito visoko, 25 - 30
cm, a penjacica i preko 2 metra. Obe grupe imaju obicne i ispunjene
cvijetove. Kako su i listovi i cvijetovi jestivi predstavljaju prelijep ukras
ljetnim salatama i osvjezavajucim napitcima ( npr. bola sa plivajucim
cvijetovima ). U narodnoj medicini upotrebljavaju se svjezi listovi kao
salata za prociscavanje krvi, ali je treba umjereno trositi da ne bi doslo
do nadrazaja crijeva.
Sjeme ( biljka je jednogodisnja ) u proljece (april - maj ) posaditi u
pjeskovitu zemlju. Kako se biljka jako razvije treba paziti na razmak
izmedju biljaka (30 - 50 cm ). Obilno zalijevati. Vrlo rijetko djubriti, jer ako
biljka ima previse hrane razvija samo listove, a ne cvijetove. Penjacice
potpomoci sa resetkom ili zicom.

NARCIS ( Narcissus )
Porodica: Amaryllidaceae
Zemlja porijekla: Srednja, zapadna i juzna Europa, Alzir

Mali divlji narcisi su sve omiljeniji zbog svog prirodnog sarma. Oni su i
najveci kandidati za balkon. Mnoge od tih vrsta rastu samo 20 cm u
visinu, dok neki dostizu i visinu od 40 cm.
U zemlju u koju se zasadjuju narcisi treba dodati pjeska. Lukovice u
jesen zasaditi u dublje posude.U dubinu treba ici 5 - 10 cm ( zavisno od
velicine lukovice ), a razmak izmedju lukova treba da bude 10 cm. Tako
zasadjene posude ostaviti da prezime na tamnom i hladnom mjestu.
Kada biljke proklijaju prebaciti na svjetlije. Do klijanja zemlju drzati
vlaznom, nakon toga zalijevati i jednom nadjubriti. Kada pocnu da cvatu
iznijeti napolje ( na balkon ili presaditi u vrt ), pa jos jednom nadjubriti.
Nakon cvjetanja lisce otkloniti tek kada je posve suho.
Razmnozavati se ne moze u saksijama, u vrtu je moguce putem malih
lukica koji se stvaraju na maticnoj biljci.
Oprezno: Lukovice narcisa su otrovne !

7

RUZA - ROSA
Porodica: Rosaceae
Zemlja porijekla: Kina
Pogodno mjesto:Svijetlo, zracno i suncano

Ruze su najomiljenije cvijece. Uzgajivaci su uspjeli da uzgoje ruze u
svim mogucim bojama, tako da za svaki ukus ima ponesto. Ne moze se
zamisliti ni jedan vrt, pa cak i balkon bez jedne ruze. Da ljubijtelji ruza
koji nemaju vrt ne bi ostali uskraceni za uzivanje u njima, pobrinuli su se
uzgajivaci koji su uzgojili bezbrojne patuljaste vrste koje se mogu
uzgajati u stanovi ma. Kao i velike sestre, male patuljaste ruze cvatu u
ljeto, a zimi im opada lisce i trebaju prohladno mjesto da prezime ( do
10C ).
Za balkone su uzgajivaci predvidjeli srednju velicinu ruza koje u vecim
posudama imaju dovoljno mjesta da bi razvile korijen i uspjesno rasle.
Vrtna ruza je opet visoka stamena, sa duboko razvijenom korijenom. U
mnogim vrtovima ponosno rastu i mnoge ruze penjacice, koje su idealne
kao pregradni zidovi ili zastita od tudih pogleda.
Od proljeca do jeseni ruze treba tako zaljevati da skoro uvijek bude
vlazna, ali ne mokra. Zimi - vrlo malo. Od marta do kraja jula djubriti
svakih 14 dana. Ocvale cvijetove redovno odstranji vati, da bi ruza
ponovo cvala. U proljece (ako je ruza u saksiji ), presaditi, u vrtu dobro
okopati, obrezati i ostaviti na prohladnom mjestu.

HORTENZIJA (Hydrangea
macrophylla ) HADZIBEG
Porodica: Saxifrageceae
Zemlja porijekla: Japan
Pogodno mjesto: Svijetlo do
polusjenovito, ne direktno sunce

Veliki bijeli, roza, crveni ili plavi cvjetovi sastoje se ustvari od puno
malih cvijetica koji zajednicki cine jednu loptastu grupu. Vrlo je omiljena
kao kucno, a posebno balkonsko ili vrtno cvijece. U cvjecarama se, vec
procvala, pojavljuje vec u martu, iako je njeno pravo vrijeme cvjetanja
juni i juli.
Ne podnosi preveliku vrucinu, ljeti joj je najbolje u sjenovitom mjestu.
Od proljeca do jeseni treba obilno zalijevati (hidrangea = pijacica vode ).
Zimi ne previse. Vodu omeksati jer hortenzija ne podnosi previse kreca.
Do kraja augusta djubriti svakih 14 dana. Ocvale cvjetove odsjeci. Nakon
cvjetanja je moguce hortenziju obrezati.
Plava boja hortenzije se postice tako sto se zemlja u kojoj raste zalijeva
sa aluminium sulfatom.
8

U nekim krajevima Bosne hortenzia se zove hadzibeg.

JAGLAC ( Primula)
Porodica: Primulaceae
Zemlja porijekla: Evropa i Azija
Pogodno mjesto: Svijetlo, ali ne suncano

Jedan od prvih vijesnika proljeca je jaglac. Cvate svuda po nasim
livadama, brezuljcima i sumama.U prirodi je jaglac uvijek zute boje.
Hibridne vrste se mogu uzgajati na balkonima, u vrtu, ili, u zimskom
periodu, cak i u kuci. Ima vise od 500 vrsta, razlicitih boja ( bijela,bez,
zuta, narandjasta, roza, crvena, purpurna, ljubicasta i plava ), razlicitih
visina (do 30 cm ). Hibridne vrste su predvidjene kao jednogodisnje
sezonske biljke, ali se mogu u vrtu, pa i na balkonu vise godina uzgajati.
Biljke ne podnose preveliku vrucinu, zato ih treba drzati u hladnijim
prostorijama i cesto zalijevati, ali ne podnose da stoje u vodi. Ako se drzi
u kuci, nakon cvijetanja treba je posaditi napolje, pa ce onda cvjetati i
slijedece godine.

DALIA (DAHLIA, GEORGINA)
Porodica: Compositae
Zemlja porijekla: Meksiko
Povoljno mjesto: Suncano, od vjetra zasticeno

Nakon otkrica Meksika, dalija se pod nazivom georgina preselila u
evropu i vrlo brzo razmnozila u nasim vrtovima. Uzgajivaci dalije su do
sada uspjeli uzgojiti preko 200 hibrida svih mogucih boja i oblika, kao i
razlicitih visina 30-100 cm.
Vise sorte dalija razvijaju se od prezimljenih krtola koje se u proljece (
kraj marta-pocetak aprila) zasade u zemlju - u vrtu ili u veci lonac na
balkonu. Ukoliko postoji opasnost od mrazova izrasle mlade biljke
zastititi !
Dalija cvate od jula do oktobra tako da je ukras svakog cvijetnjaka i
balkona. Od sadnje do kraja augusta redovno zalijevati i djubriti, ocvalo
cvijece odrezati. Krajem oktobra - prije mrazova -korijen koji je u obliko
kromrira izvaditi, osusiti i ostaviti u suhoj piljevini ili pazljivo umotanom
novinskom papiru na 8-10C , na tamnom i suhom mjestu.

9

RODODENDRON/AZALEA
Porodica: Ericaceae
Zemlja porijekla: hladna, vlazna planinska suma
istocne Azije (Tibet,
Kina)

vlaznost.
bolji rast.

IRIS
Porodica: Iridaceae
Zemlja porijekla: Kavkaz, mala Azija, Irak, Iran
Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito

10

Travnati listovi sa ljubicasto-crvenim cvijetovima sa malom zutom
mrljom, ili zuti, plavi i bijeli rastu iz lukovica. Potrebna im je glinasto
pjeskovita zemlja. Vrlo rado rastu u blizini bara i jezera. Zato su vrlo
pogodni za umjetna jezerca u vrtovima ( ukrasavaju jezero i prelijepo se
ocrtavaju u vodi ). Raste ovisno o vrsti os 20 cm do 1 metar.
U jesen treba lukovice posaditi na dubinu od 5-8 cm ( zavisno od visine
biljke) u razmacima od 10 cm. Prezimiti treba na svijetlom prohladnom
prostoru. Zemlja se ne smije osusiti, ali ne smije da bude previse mokra
da lukovice ne bi istrunule. Povremeno nadjubriti. Kada se biljka u
proljece iznese napolje treba je stititi od kasnih mrazeva. Ocvalo cvijece
odstraniti. U jesen pozutjele listove pazljivo odstraniti, lukovice ostaviti
par dana da se osuse od vlazne zemlje, pa ih ponovo posaditi.
Razmnozavati se moze samo u vrtu, ne u saksijama, putem mladih
lukova u jesen.

FIKUS ( Ficus )
Porodica: Moraceae
Zemlja porijekla: Juzna i jugoistocna Azija
pogodno mjesto: Svijetlo, ali ne suncano - u kuci

Najstarija poznata biljka iz mnostva fikusa je gumeno drvo ( ficus
elastica ) koji je kod nas u stavri poznat kao fikus - visiko sobno drvo sa
velikim, mesnatim, zelenim ili zeleno - bez - bijelo satiranim listovima.
Najprominentniji iz vrsta fikusa je ficus benjamina, bogato razgranato i
lako povijeno zbunje sa malim zelenim ili bijelo - zeleno satiranim
listovima. Dio listova prirodno opada u zimskom periodu.
Fikus benjamin je vrlo osjetljiv na promaju, pa na to treba obratiti paznju
prilikom odabiranja mjesta u stanu.
U cvjecarama se moze naci puno vrsta fikusa, a u sustini svi imaju slicne
zahtjeve. To je kucna biljka i potrebna mu je uvijek sobna temperatura. U
proljece i ljeto obilno zalijevati, stalnu vlagu ili preveliku suhocu treba
obavezno izbjeci, povremeno djubriti. Prilikom prevelike vrucine ili
suhog zraka, biljku treba povremeno pospricati ili tusirati. Velike listove
cesce prebrisati vlaznom krpom.U jesen i zimu stedljivo zaljevati. Treba
paziti da je cvijet okrenut uvijek istom stranom prema izvoru svjetla (
prozoru ), jer moze doci do opadanja listova. Najjednostavnije je na
saksiji obiljeziti koja strana treba da bude okrenuta prema prozoru.
Po potrebi presaditi (ako je lonac premalen, a biljka se razvila ). Najbolje
je to uraditi u proljece. Ukoliko se fikus odreze onda se razgrana.

11

ZELENI LJILJAN - CLOROPHYTUM COMOSUM
Porodica: Liliaceae
Zemlja porijekla: Juzna Afrika
Pogodno mjesto: Suncano, svijetlo, polusjenovito - u kuci

Ovo je neproblematicna biljka i vrlo pogodna za neiskusne. Isto tako je
idealna kao kancelarijska biljka, jer podnosi neredovno zalijevanje.
Raste skoro svuda i veoma je dekorativna sa svojim zelenim ili zeleno -
bijelo satiranim izduzenim listovima. Stvara duge izdanke sa malim
bijelim cvjetovima . Na kraju izdanaka stvaraju se male lisnate ruzice
(nova mala biljka).
Potrebno je redovno zalijevati i djubriti, u ljetnim mjesecima cesce
pospricati ili tusirati. Svake godine presaditi. Razmnozava se tako sto se
male ruzice koje se stvaraju na dugim izdancima odsjeku i posade u
zemlju ili ostave u vodi da poste korijen, pa tek onda posade.

PELARGONIJA ( Pelargonium )
Porodica: Geraniaceae
Zemlja porijekla: Juzna Afrika
Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito

Pelargonija je vrlo omiljena kucna i balkonska biljka koja ima nebrojeno
mnogo vrsta, oblika i boja. Stari naziv za pelargoniju je geranija. Od
velikog broja razlicitih vrsa pelargonije, treba izdvojiti onu koja je za
odgajanje na balkonu, visecu pelargoniju u bijeloj, roza, lila i crvenoj
boji, a postoje i satirane vrste.
U periodu rasta obilno zalijevati, do kraja augusta nedeljno djubriti.
Ocvalo cvijece redovno odstranjivati. Zimi zemlju samo lagano vlaziti, ne
ostaviti u podrumu sa posve vlaznim korijenom.
12

Pelargonija se moze razmnozavati pomocu pelcera, najbolje u augustu i
septembru. Kucne pelargonijer treba u toku ljeta iznijeti napolje.

ECEVERIA ( Echeveria )
Porodica: Crassulaceae
Zemlja porijekla: Srednja i
Juzna Amerika

Eceveria je biljka koja se lako odrzava i ne zahtjeva puno mjesta. Vec sa
svojim debelim, mesnatim, listovima koji stoje spiralno u rozetama,
izgleda dekorativno, a pogotovo kada u ljeto procvjeta. U nasim
krajevima, na planinskim kamenjarima i kucnim krovovima raste njena
najbliza rodica cuvarkuca -sempervivum, samo s tom razlikom sto
cuvarkuca podnosi, i treba veliku hladnocu, a eceveriu moramo stititi od
hladnoce. Ima ih preko 100 razlicitih vrsta - velikih i malih. Zavisno od
vrste cvjeta u razlicito vrijeme.
U ljeto zalijevati vrlo malo, u zimskoj pauzi skoro nikako, jer je vlaznost
ubija. Od marta do augusta, za vrijeme rasta, nedeljno djubriti djubrivom
za kaktuse.

Kada sa strana maticne biljke narastu mladi zdanci sa novim ruzicama,
moze se odvojiti i rasaditi.Ponekad uspjeva odgojiti novu biljku od
otkinutog lista koji se posadi u pjesak ( pri temperaturi od 20C ).

BEGONIJA

Porodica:
Begoniaceae
Zemlja porijekla: Azija, Afrika i J.Amerika
Povoljno mjesto: Suncano i polusuncano, od vjetra zasticeno
OPREZNO:Begonije sadrze u krtoli i biljci otrovne tvari !
13

Begonija cvate u svim mogucim bojama ( osim plave i lila). Cvijetovi su i
do 10 cm promjera veliki, jednostavni ili obilno ispunjeni. Pored toga
postoje i dvobojnr vrste. Biljke su, prema vrsti, razlicite visine, a postoje
i visece vrste koje su interesantne na balkonu.
Begonija ima vise vrsta. Najpoznatije su begonije koje rastu iz krtole.
Pored njih su jos rasprostranjene ledene begonije koje su uglavnom
kucne jednogodisnje biljke.
Karakteristika begonija su nepravilni skoro zguzvani listovi i bogato
razvijeni cvjetovi.
Begonija koja raste iz krtole je veoma pogodna za sadjenje na balkonu.
Krtola se u periodu februar-april posadi u zemlju (oko 5 cm dubine) i na
temperaturi 18-22C ostaviti da naraste. Kada se formiraju listovi biljku
treba iznijeti napolje, alipri hladnom vremenu ponovo zastititi ( po
potrebi unijeti unutra).U toku rasta obilno zalijevati i djubriti.Kada
procvate stititi od vjetra . Ocvale cvjetove redovno odstranji vati. Od
augusta postepeno manje zalijevati, do oktobra djubriti da bi se krtole
dobro razvile. Od septembra ne odstranjivati suhe listove, nego pustiti
da se biljka postepeno susi.Kada pocnu prvi mrazovi biljku odsjeci na 2-
3 cm visine i krtole pazljivo izvaditi iz zemlje. Ostaviti da sezemlja osusi i
tek kada su posve suhe pazljivo ih zamotati u novinski papir ili u
piljevinu i ostaviti na suhom, tamnom i hladnom - do 10C - mjestu.

RUZMARIN ( Rusmarinus officinalis )
Porodica : Lamiaceae (Labiateae )
Zemlja porijekla: Sredozemlje
Pogodno mjesto: Suncano, vruce, zasticeno od vjetra

Ruzmarin je zelena biljka, visoka do 1 m, koja pri dobroj njezi , i u saksiji,
raste dugi niz godina. Listovi su usko stapicasti, koznati, tamno zeleni,
odozgor malo hrapavi, odozdo bjelkasti. Cvijet je svijetlo plav, dvousnat,
koji je u proljece vrlo omiljeno mjesto za pcele. Kod nas raste kao divlja
biljka u kamenitim predjelima Dalmacije, Primorja i na otocima.
Uzgaja se u glinasto - pjeskovitoj zemlji. U priodu rasta vrlo malo
zalijevati, ali ne ostaviti da se potpuno osusi. Jednom mjesecno djubriti,
po mogucnosti sa djubrivom koje sadrzi vecu koncentraciju kalija.
Nakon cvjetanja biljka se moze podrezati. Prezimiti moze napolju do - 5
C, ako se zastiti. Pri nizim temperaturama potrebno je prohladno, svjetlo
mjesto u kuci. Razmnozava se putem pelcera u julu i augustu, ili putem
sjemena u proljece.
UPOTREBA: Ruzmarin se upotrebljava za jela sa rostilja, narocito ribe,
ali isto tako za jela sa paradajzom, salate. Poboljsava ukus jela od
peradi, divljaci i janjetine.
14

Jaca srce, uravnotezava cirkulaciju krvi i razmjenu materija u organizmu:
10 gr. osusenih ili svjezih listica ruzmarina staviti u bocu, preliti sa 1/2 l
suhog bijelog vina i ostaviti da stoji pet dana. Procijediti i dnevno piti 1 -
2 male casice ( za rakiju ).
Kod osipa i cireva treba napraviti kupku od ruzmarina:
4 sake lisca od ruzmarina kuhati sa 5 l vode 3 -5 minuta, procijediti i
dodati vodi za kupanje.
Ruzmarin se bere u periodu cvjetanja od marta do maja. Susi se u hladu
na propuhu. Kako mirisno etericno ulje lako hlapi, osusena biljka cuva
se zatvorena u staklenim posudama.

GLADIOLA
Porodica: Iridaceae
Zemlja porijekla: Afrika
Pogodno mjesto: Suncano, od vjetra zasticeno

Po svojim dugim siljastim listovima dobila je gladiola svoje ime. Gladius
znaci mac. A svoju omiljenost kod skoro svih ljubitelja cvijeca ima zbog
svojih prelijepih cvijetova u svim bojama i nijansama, osim crne. Vrtna
gladiola raste i do 1,5 m visine, a nove nize vrste su izmedju 50 i 80 cm.
Gladiola je omiljena i zbog toga sto njeno cvjetanje traje, zavisno od
vremenskih uslova i vrste, izmedju 10 i 14 dana. Pupovi se otvaraju
odozdo prema gore i moze imati i do 26 pojedinacnih cvijetova.
Kako gladiolina lukovica nije otporna na zimu, sadi se u zemlju tek kada
prodje velika zima ( mart - april ) vec prema podrucju. Mora se paziti da
se lukovice gladiole ne posade previse plitko ( najbolje 5 - 10 cm dubine
) kako ne bi kada naraste u visinu bila nestabilna na vjetru. Razmak
izmedju biljaka treba da bude oko 20 cm. Redovno zalijevati. Biljka
procvate otprilike 8 nedjelja nakon sadjenja. Kada se pojavi cvijetna
stabljika izmedju listova potrebno je dobro nadjubriti da biljka ima snagu
za cvijet. Ukoliko se gladiole sade u etapama ( svake 3 nedjelje do kraja
juna ) produzava se uzivanje u prelijepom cvijetu carobne gladiole.
Nakon cvijetanja treba cvijetnu stabljiku prelomiti i pustiti da se osusi.
Otprilike 4 - 6 nedjelja nakon cvijetanja vade se lukovice iz zemlje,
ostave da se osuse i spreme na suho i hladno mjesto ( oko 8 C ),
zamotane u papir do slijedeceg proljeca.

15

Azalea
RODODENDRON ( Rhododendron )
AZALEA
Porodica: Ericaceae
Zemlja porijekla: hladna, vlazna planinska suma
istocne Azije (Tibet,
Kina)

vlaznost.
bolji rast.

Sobna vinova loza
SOBNA VINOVA LOZA ( Cissus )
Porodica : Vitaceae
Zemlja porijekla: Sva tropska podrucja
Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito, bez sunca

16

Ova biljka penjacica je pogodna za sve oblike sadnje. Moze se objesiti i
pustiti da sa visine raste prema dole, ili da se uz pomoc ljestvica penje i
grana. Ako previse naraste, jednostavno se podkrese. Listovi su joj
duboko zasjeceni i na tri djela podjeljeni pa jako lice na listove vinove
loze.
Ova biljka ne moze ni ljeti da raste napolju, jer je vrlo osjetljiva. Potrebna
joj je podjednaka vlaznost zemlje. Pri hladnijim temperaturama manje
zalijevati. Od marta do augusta nedeljno djubriti. Mlade biljke svakog
proljeca presaditi, starije samo po potrebi.
Razmnozava se pomocu pelcera u toploj zemlji.

Decembar
DECEMBAR (Zygocactus )
Porodica: Cactaceae
Zemlja porijekla: Brazil
Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito, malo sunca

Kako cvjeta u vrijeme bozicnih praznika, u mnogim europskim zemljama
se zove bozicni kaktus.U prodaji su u stvari biljke koje su nastale
krizanjem bozicnog kaktusa (Zygocactus truncatus) i Schlumbergera
russeliana, a mogu se dobiti u bojama od bijele, roza, crvene,
purpurcrvene i lila. Sa malo srece moze se nabaviti i nova vrsta sa zutim
cvjetovima " Gold charni" .
U ljeto umjereno zalijevati, do jula svake dvije nedjelje djubriti. Od
augusta manje zalijevati i djubriti, tako da biljka ocvrsne. Cesce
pospricati. Krajem septembra biljku unijeti u kucu i drzati na toplom 18 -
22C. Krace dnevno svjetlo ce pospjesiti stvaranje pupova.
Razmnozava se putem pelcera koji se prije stavljanja u vlazni substrat
malo prosuse.
Biljka ne podnosi promjenu mjesta u periodu kada pocnu da se formiraju
pupovi i u vrijeme cvjetanja. Kod promjene mjesta moze doci do
opadanja pupova, tako da treba na vrijeme izabrati pravo mjesto.

17

VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE PELARGONIJA

U periodu juli - august vrsi se vegetativno razmnozavanje pelargonija
putem pelcera. Za pelcer se uzima grancica koja raste sa strane maticne
biljke i koja nema formirane pupove ni cvjetove. Pelcer se reze vrlo
ostrim dezinficiranim nozem otprilike 1/2 cm ispod jednog para listova.
Treba da bude 5 - 10 cm dug i da posjeduje 2 - 4 para listova. Donji par
listova se odstrani.

Pelcer se posadi u dubinu oko 2 cm u zemlju, pa zalije. U razmaku od
oko 10 cm moze se u jednu vecu saksiju posaditi vise pelcera. Pored
pelcera se u krajeve saksije zabode vise jednako visokih stapova ( treba
da budu 5 - 10 cm visi od pelcera ). Stapove i gornji dio saksije prekriti
prozirnom plasticnom folijom ( da to bude kao kapa preko pelcera i
stapova ), koja se gumom ili spagom veze oko saksije.Staviti na toplo i
svjetlo, ali ne suncano mjesto.
Ova metoda pospjesuje stvaranje malih korjencica, jer se kao u
stakleniku, ispod filije, stvara ' napregnuti zrak'. U takvom prostoru biljka
trosi manje vlaznosti, a i sva isparavanja ostaju opet ispod te 'haube'.
Jako je vazno da posuda u kojoj se presadjuju pelceri ne stoji na
hladnom podu (ako je hladno, onda treba cak grijati ), sto se za ljetno
vrijeme, opet, ne preporucuje.

Sakupljanje sjemena
U periodu juli septembar, nakon ocvalih cvjetova na biljkama se
formiraju sjemene casice razlicitih oblika, zavisno od biljke, loptaste ili
ovalne. Ukoliko hocemo da sakupimo sjeme, onda ne otkidamo ocvali
cvijet, te ostavimo sjemene casice da se potpuno osuse. Treba paziti da
se osusena casica pravovremeno otkine, jer se ona u protivnom, kada je
zrela, sama otvori i sjeme pada na zemlju i samo se posije. Tako
osuseno sjeme se spremi u papirnu kesicu ili suhu kutiju i ostavi da stoji
na hladnijem mjestu do slijedeceg proljeca. To se radi kod svih
jednogodisnjih biljaka, kao sto su petunije, dragoljub, kadifica, zabice, a
i razlicito povrce i zacini. Dvogodisnje biljke kao : turski karanfil, turski
mak, nezaboravak i sl. treba odmah posijati da bi biljka jos ove godine
18

izrasla i bila dovoljno jaka da prezimi, a u tom slucaju ce slijedece
godine cvjetati.

KALENDAR RADOVA

Februar
- travu i vrt nadjubriti;
- pri toplijem vremenu obrezati vocke, ako to vec nije uradjeno;
- u kuci pri 15C posaditi krtole begonija;
- vrlo stedljivo zalijevati, cesto provjetravati prostorije koje imaju suhi
zrak od grijanja;
- povremeno pregledati biljkr i uvjeritise da nemaju parazite;
- preko zime ostavljene krtole begonija i dalija pregledati i istruljene i
ostecene odstraniti;
- lukovice amarilisa posaditi (do marta).
Cvijece mjeseca : amarilis zumbul narcis

Mart

- faza zimskog mirovanja blizi se kraju, biljke treba postepeno vise
zalijevati i nadjubriti;
- sada je vrijeme za presadji vanje i obrezivanje cvijeca koje ne cvijeta;
- geranije i fuksije obrezati;
- cvijece koje je prezimilo na balkonu, pri toplom vremenu zaliti i
nadjubriti;
- krtole begonija posaditi (ako to do sada nije uradjeno) i ostaviti na
toplom mjestu;
- zacine i ljetno cvijece posijati i na svijetlom, toplom mjestu ostaviti da
proklija;
- zastitu od zime sa ruza i ostalih biljaka odstraniti;
- na zimu otporne biljke koje su postale prevelike pobijeliti ili presaditi;
- ruze obrezati i nadjubriti, pri suhom vremenu zaliti;
- grasak i grah posaditi;
19

- dalije i kane u zasticenom prostoru posaditi.
Cvijet mjeseca : kucna loza

April
- vrijeme je da se gladiole posade u zemlju;
- svake nedjelje kositi i djubriti travu;
- osisana trava moze sluziti kao osnovno djubrivo kod grmolikog voca (
ribizle i sl. )
- obratiti paznju na tzv. vodene mladice kod ruza. To su divlje grancice
koje se prepoznaju
po mnogim listovima i prebrzom rastu. One obavezno moraju biti
otklonjene;
- kod kucnih biljaka je vrijeme za presadjivanje;
- tropske biljke posaditi;
- biljke osjetljive na mraz mogu se u ovom periodu posaditi, ali ih od
nocnih mrazeva zastititi;
Cvijece mjeseca: Rododendron

Maj
- sve kucne biljke koje ljeti mogu stajati napolju postepeno privikavati na
sunce ( i biljke mogu da dobiju opekotine- sparusene listove- zato oprez
! ) ;
- sada je pogodno vrijeme da se zasade i posiju tropske
biljke, kao i kaktusi ;
- pogodnoje vrijeme za razmnozavanje kucnih biljaka (
pelceri, dijeljenje ) ;
- posebno osjetljivo balkonsko cvijece pri pogodnom
vremenu iznijeti napolje ;
- sada se sadi osjetljivo cvijece i zacini direktno u zemlju ;
- prethodno uzgojene pelcere ( u stakleniku ili u kuci ) postepeno
privikavati na zivot napolju ;
- dvogodisnje cvijece ( npr. nezaboravak, turski karanfil ) se moze do
kraja jula posijati ;
- iscvjetale tulipane nakon cvjetanja odsjeci ;
- zacine presaditi - posaditi ;
20

- kucno cvijece ( ako je potrebno ) presaditi ;
- svo svijece, narocito balkonsko prekontrolirati i vidjeti da se nisu
pojavile usi ili neke druge stetocine ;
- uzivati u ljepotama koje nam vraca cvijece.
Cvijet mjeseca: Klematis
Juni
- sobne biljke su sada u punom razvoju - treba ih redovno zalijevati i po
potrebi djubriti;
- ako cvijece stoji na prozoru okrenutom prema jugu, treba ga zastititi od
prejakog sunca;
- sada je pogodno vrijeme za razmnozavanje putem pelcera;
- u ovom periodu balkonsko cvijece raste ubrzanim tempom - ne
zaboravite ga redovno djubriti i zalijevati;
- treba redovno otklanjati ocvale cvjetove, time se pospjesuje novo
stvaranje pupova;
- grmovi koji cvatu u proljece ( jasmin, jorgovan i sl. ) mogu se nakon
cvjetanja podrezati;
- biljnih usiju ima cijelo ljeto, sada su se pojavile, biljke s vremena na
vrijeme pregledati i odmah zapoceti sa unistavanjem (vidi Borba protiv
biljnih usiju );
- ako zelite sami da odgojite dvogodisnje biljke (
nezaboravak, turski karanfil, turski mak i sl. ) mozete do
kraja jula sijati;
- plodove jagoda ubrati , napraviti dzem ili slatko;
- uzivati u plodovima svog rada ;
- ruze su sada u punom cvatu ;
Cvijet mjeseca : ruza

Juli
- najvznije je u ovom vrucem ljetnom mjesecu biljke redovno i obilno
zalijevati da se ne bi osusile;
- suho i vruce vrijeme pogoduje razvoj biljnih stetocina, pa biljke treba
redovno pregledati i po potrebi spricati sa za to odredjenim sredstvima;
- sobne biljke treba cesce tusirati i paziti da ne stoje na direktnom
podnevnom suncu;
21

- ako idete na odmor pobrinite se da biljke neko zalijeva
u vasem odsustvu;
- mislite na to da je i kaktusima za rast potrebna voda i
vlaznost;
- sada je pogodno vrijeme da se sobne biljke razmnoze
putem pelcera;
- ne zaboravite da biljke u rastu trebaju djubrivo ;
- sada je vrijeme sakupljanja sjemena kod jednogodisnjih biljaka;
- lukovice tulipana, nakon sto su se listovi osusili, treba izvaditi iz zamlje
i osusiti;
- redovno odstranjivati ocvalo cvi jece, tako se pospjesuje novo
cvijetanje;
- dvogodisnje biljke ( turski karanfil, nezaboravak i sl.) se jos mogu
posijati;
- ukoliko hocete geranije, pelargonije ili fuksije vegetativno razmnoziti
(putem pelcera) sada je potrebno pelcere odrezati i rasaditi
Cvijece mjeseca : BOUGAINVILLEA, KANA ( Canna indica
)

August
- skoro sve sto vazi za juli, vazi i za august - jos uvijek se mora obilno
zalijevati i djubriti;
- visegodisnje biljke treba postepeno sve manje djubriti;
- ako ste u junu ili julu posijali dvogodisnju biljku ( turski kakanfil,
nezaboravak i sl.) sada je vrijeme da se mlada biljcica pikira i rasadi;
- rhododendron koji prezimljava napolju ne treba u
drugoj polovini augusta vise djubriti, ali ga treba
zalijevati da bi se formirali pupovi;
- pelcere geranija, pelargonija i fuksija presaditi;
- ocvale cvijetove odsjecati da se opet stvaraju novi;
- ocvale cvjetove gladiola prelomiti i ostaviti da se
osuse;
Cvijece mjeseca: Begonije

22

Septembar
- sobne biljke treba stedljivije zalijevati
- biljke koje ste u toku ljeta iznijeli na balkon treba vratiti u kucu
(hibiskus ako je temperatura ispod 18 C, kaktusi i sl.)
- kaktuse zalijevati i djubriti do sredine septembra, a onda postepeno
prestajati pa kasnije stedlji vo zalijevati
- bozicni kaktus (decembar) nekoliko nedjelja (kraj septembra, pocetak
oktobra) ne zalijevati da bi mogao da formira pupove
- Amarilus vise ne zalijevati i pustiti da se osusi
- krajem septembra prestati sa djubrenjem biljaka
- sada (do pocetka novembra) se stavljaju u zemlju lukovice koje cvatu u
rano proljece (narcisi, zumbuli, tulipani)
- jednogodisnje zacine konzervirati za zimu, dvogodisnje posisati do
pola (do oktobra)
- u planinskim krajevima moze vec u septembru doci do nocnih mrazova,
zavisno od klime i temperaturnih uslova, biljke nocu zastititi
- stare bozure iskopati, posisati i ako je potrebno podijeliti, pa ih ponovo
posaditi
- sada se zasadjuju zimzeleni grmovi, da bi se do zime adaptirali na novo
mjesto
- zavisno od vremenskih uslova, polako pripremati oliander, fuksije,
asparagus i ostale balkonske biljke koje nisu otporne na zimu i niske
temperature, za preseljavanje u zimske prostore.
Cvijece mjeseca: Dalia
Oktobar
- vrijeme u oktobru moze biti jos uvijek suncano i toplo, ali po noci
postoji opasnost od mraza;
- sada je vrijeme sadnje lukovicastog cvijeca koje cvate u proljece (
narcisi, tulipani, zumbuli...);
- dalije, kane, begonije izvaditi iz zemlje, dobro prosusiti i ostaviti na
prohladnom, suhom i tamnom mjestu;
- saksije sa osjetljivim cvijecem (fuksije, geranije, asparagus,
boungavillea...) unijeti na mjesto gdje ce prezimiti (podrum, stepeniste);
- biljke koje prezimljuju napolju pripremiti za zimu, ocvalo cvijece
odstraniti, po potrebi obrezati;
- saksije sa biljkama koje ostaju napolju zastititi (umotati folijom ili
zastititi granjem i suhim liscem). Ovo cvijece vise ne zalijevati da se pri
23

niskim temperaturama ne bi smrznulo. Samo u periodu velike suse malo
zaliti;
-ljetno cvijece odstraniti;
- decembar (cvijet) nekoliko nedjelja ne zalijevati da bi se formirali
pupovi. Cim se pupovi pojave treba ponovo poceti zalijevati, ne mjenjati
mu mjesto i ne okretati ga;
- sada pocinje sadnja vocaka i vinove loze
Cvijece mjeseca: Syngonium

Novembar
- novembar je period mirovanja kod najveceg broja biljaka, treba
zalijevati vrlo stedljivo, djubriti treba samo one biljke koje vidljivo rastu
ili cvjetaju ;
- kako je sada vrijeme grijanja treba pokusati, sto je vise moguce,
povecati vlaznost zraka i paziti da se, pri prevelikoj vrucini, ne pocnu
pojavlji vati biljne stetocine;
- biljke, posebno na prozorima okrenutim prema sjeveru, stititi od
hladnog poda i vrlo pazljivo zalijevati;
-prilikom provjetravanja prostorija biljke skloniti da ne bi bile izlozene
prehladnom vjetru;
-decembar (cvijet) ponovo poceti zalijevati cim se pojave prvi pupovi, ne
mjenjati mu mjesto i ne okretati ga;
-sada je zadnje vrijeme da se posadi lukovicasto cvijece u zemlju;
- novoposadjeno voce i grmlje preko cijele zime zalijevati (preko podne u
dane kada zemlja nije smrznuta);
- vocke nadjubriti;
- grmaste biljke (jasmin, jorgovan ...)zaliti kompostom i zastititi
od smrzavanja.
Cvijece mjeseca: SPATHIPHYLLUM

Decembar
24

- u ovom mirnom periodu biljke stedljivo zalijevati (svake 2-3 nedjelje da
se ne bi potpuno osusile), ne djubriti.Samo biljke koje se nalaze u
prostorijama sa grijanjem treba obilnije zalijevati, ali ne previse;
- dani su kratki i biljke imaju vrlo malo svijetlosti na raspolaganju. Biljke
koje trebaju vise svjetlosti staviti sto blize prozoru ili osvijetliti umjetnom
svjetloscu;
- sve biljke povremeno pregledavati (i one koje ste ostavili u podrumu da
prezime) da se nisu pocele pojavlji vati biljne stetocine, kako bi se vec od
pocetka moglo sprijeciti masovno razmnozavanje;
- kod prehladnih perioda biljke koje su ostale napolju dodatno zastititi;
- grmove i vocke kod prevelikog snijega otresti da ne bi doslo do
pucanja grana.
Cvijet mjeseca:decembar

Januar
- ako je snijeg napadao treba vrt kontrolirati. Grmove osloboditi od
tezine snijega da grancice ne bi popucale;
- pri povpljnom vremenu mogu se posaditi vocke;
- sjeme povrca u staklenike posaditi;
- ako nije prehladno moze se poceti sa obrezivanjem vocaka: vazno je da
obrezani dijelovi veci od 2 cm promjera budu premazani sa specijalnim
balzamom;
- stare i bolesne grane odstraniti;
- pri toplom vremenu otvoriti prozore na spremistima u kojima biljke
prezimljuju;
- sobne biljke stedljivo zalijevati, djubriti samo u slucaju da neka biljka
prebrzo raste;
- biljkama u zimskom periodu pruziti sto vise svjetla, povremeno ocistiti
listove od prasine

Cvijece mjeseca:zeleni ljiljan

25

RAZMNOZAVANJE MARGOTIRANJEM

Cesto se desava da dracena, juka, difenbahija ili fikus posle nekoliko
godina provedenih u prostoriji pruzaju ruznu sliku: zalostan izgled
listova skupljenih na vrhu visokog stabla. Takvu biljku ne treba baciti;
pokusajte da je podmladite.

Biljku mozete skratiti, a istovremeno i razmnoziti margotiranjem. pod
zglobom lista, u stablu, napravi se kos rez do polovine stabla. U zarez se
stavi kamencic ili parce plastike, kako ne bi srastao (sl. 1). Ispod mesta
reza stablo se omota plasticnom folijom. Donji kraj se veze, a gornji
ostavi otvoren i tu se nasipa vlazni treset ili mahovina (sl. 2). zatim se
vezuje i gornji kraj folije. Folija se povremeno otvara zbog zalivanja (sl.
3).
sl. 1
sl. 2
sl. 3
sl. 4

Posle 4 - 6 nedelja ispod folije ce se pojaviti prvi korjencici. Kada
prorastu treset, vrh biljke se moze odvojiti - odseci ispod mesta reza (sl.
26

4), i odmah posaditi u saksiju. Donji deo biljke nemojte baciti - malo
iznad reza uskoro ce se pojaviti bocni izdanci!

RAZMNOZAVANJE POLOZENICAMA

Cesto Vam se desava da Vam prijatelji traze reznicu nekog zbuna u vasoj
basti... Ili bi ste vi zeleli jos jedan zbun... Probali ste da ozilite reznicu,
ali... Zasto ne probate sa POLOZENICAMA?

Jednu nizu granu sa maticnog stabla lagano
savijte polozite na zemlju, ali tako da je ne
prelomite, niti ostetite. Zatim je pricvrstite rakljom
ili cvrscom zicom, tako da ne moze da se podigne,
pa taj deo grane zatrpajte zemljom. To mesto
povremeno zalivajte i uskoro ce grana pustit svoje
zlice. Za 6-8 mjeseci razvice se nov korjenov
sistem, te tada granu izvadite iz zemlje, odseciite
oziljen deo i posadite ga kao samostalnu biljku na
zeljeno mesto.

Razmnozavanje polozenicama najcesce se obavlja
u proljee iili leto, al ni je kasno to uradit ni u
septembru.

Polozencama se najlakse razmnozavaju
rododendroni, magnolije, vatreni trn, crven
bagrem, ukrasn nar, pajasmn, maline, ribzle,
kleke, ali i mnoge druge vrste...

PRESADJIVANJE BOZURA

Ukoliko ste resili da razmnozite, rasadite ili presadite bozure u svojoj
basti, jos uvek je vreme za to. Porijeklom je iz Kine, al se samonkla javlja
u celoj Aziji, Evropi i Severnoj Americi.

27

Cvijetovi bozura mogu biti jednostavni ili
dupli, najcesce crveni, ali ih ima i ruzicastih,
krem i belih. Cvijetaju u proljee. Bozur
dobro uspeva kako na osuncanim, tako i na
senovtim mestima.

Sadi se kao soliterna biljka ili u manjim
grupama, a moze i uz ivicu cvijetne leje ili kao
samostalna leja. Najlepse izgledaju ako se u
jednoj grupi nadju samo cvijetovi jedne boje.
Koriste se i kao rezani cvijet, lijepo izgledaju
u vazni, a u tom slucaju beru se jos dok su u
pupoljku, cim se otvori zeleni omotac i
pojave cvijetne latice.

Bozuri se razmnozavaju deobom bokora, ili odsecanjem dela bokora, na
kome se nalaze bar dva okca i deo korjena.

Ova lepa biljka pripada grupi trajnica, sto znaci da vise godina ostaje na
istom mestu. Zato zemlju na kojoj ce biti posadjen treba dobro pripremti,
duboko prekopati i isitniti. Najvise mu odgovara hranljiva, ocedita,
ilovasta zemlja bez krecnjaka. Vazno jene sadti ga duboko. Mladi pupovi
treba da budu pokriveni tankim slojem zemlje, jer se u protivnom moze
dogodit da biljka nikada ne procvijeta.

Bozur je otporan na hladnocu, ali ga prve zime po presadjivanju treba
zastititi suvim liscem i granjem. Tokom vegetacionog perioda umjereno
se zaliva, a u rano proljee, pre cvijetanja, treba ga prihraniti mneralnim
djubrivom - 50 grama po svakom bokoru. Preporucuje se umjereno
dodavanje djubriiva i po presadji vanju.

BONSAI - HARMONIJA U MINIJATURI
U SAKSIJI - BREZA JOS NEZNIJA
Budite i Vi majstor bonsaija

Nabavite u rasadniku zdravu i razgranatu brezu, cije je stablo debljine
28

prsta. Specijalnim makazama ili ostrim makazicama za nokte isecite
stablo do visine od 25 cm. odlucite kako zelite da izgleda vas bonsai, pa
prema tome odstranite suvisne grancice sa stabla.

Biljku omotajte aluminijumskom zicom - glavno stablo zicom debljine 3,
a grane zicom debljine 1.5 mm. Zicu ne stezite previse. Posto ste stablo
omotali, lagano savijajte stablo i grane u pravcu u kome zelite da se drvo
razgrana. Ovim bonsaiju dajete konacan oblik.

Ostavite biljku da se odmara oko osam nedelja. Korjen je sve vreme u
saksiji! Zalivajte je koliko" Trazi" .

posle ovog perioda izvucite korjen iz zemlje, otresite zemlju sa njega, pa
ostrim makazama skratite zilice. Da bi biljka lakse stajala u posudi,
orezite korjen u obliku kruga.

Bilo bi dobro imati originalnu posudu za bonsai, ali moze posluziti i
obicna saksija. Na dno, gde je otvor za oticanje suvisne vode, postavite
resetku, da korjenove zilice ne bi zapusile otvor.

u saksiju stavite hranljivi supstrat i postavite biljku. Korjen ne treba da
bude skroz pokriven zemljom. Prihranjujte tecnim djubrivom, leti na 2-3,
a zimi na 4-6 nedelja.

Nakon sest mjeseci odvijte zice sa stabla, a izdanke koji ce se naknadno
pojaviti, redovno odstranjujte.

29

Bonsaiju se svake druge godine orezuje korjen i presadjuje se u novu
zemlju. Dakle, da bonsai bude oblikovan u potpunosti dovoljne su samo
dve godine.

ovo je samo jedan od nacina da sami oblikujete bonsai. kreativci,
uzivajte!

Uvek zi va priroda
PROCVIJETALI PANJ

Kada krenete u sumu, uzivajte, ali i pazljivo zagledajte. Gotovo svaki
komad drveta originalan je i potpuno prirodni ukras. Uz malo srece
mozete pronac veci, ocuvan panj, koji Vam tokom zime moze ulepsati
sobu, hodnik li ulaz u stan.

Cetkom dobro ocistite sve rupe i pukotine u
panju. Iz njega treba isterat sve nepozeljne
stanovnike - paukove, mrave... Potpuno cist
panj konzervirajte, najbolje bezbojnim lakom. U
udubljenja mozete smjestit male saksije sa
cvijeem, a prema raspolozenju i rezano sveze
ili suvo cvijee lisce.

za velike i male vrtove, terase i zardinjere
VECNO ZELENE KLEKE
otporne na zimu i jednostavne za uzgoj
30

KLEKA (Juniperus sp.) je jedan od
cetinara sa najvecim brojem
raznovrsnih formi. Zbog toga je gotovo
nemoguce oblikovati vrt bez ovog
zimzelenog rastinja. Odlicno se " slaze"
sa drugim cetinarima, kao i sa jarkim
bojama jednogodisnjeg cveca i trajnica.

Zelena boja kleka ukrasava vrt i zimi,
mada tada nije toliko intenzi vna. Ovu
svoju manu dopunjava zanimljivim
oblicima, kako formi, tak i osnovnih
vrsta.

Uvek se moze naci ona forma koja odgovara svakom ukusu i svakoj
velicini vrta. Postoje polegle forme, forme srednje velicine, ali i stabla
velicine i do 15 m. Najpopularnije su spororastuce. Patuljasti oblici se
moogu uspesno odgajati i u posudama na terasi.
Osobina svih kleka je da
su otporne na mraz i
jednostavne za uzgoj.
Odgovara im suncano
mesto, a lose reaguju na
visak vlage u zemljistu.
Dobro podnose
orezivanje, madastarije
grane tesko razvijaju nove
izbojke. Redovna prihrana
djubrivima za cetinare
pomaze u razvoju i
pravilnom formiranju
krune.

BOBICE KAO ZACIN

Plodovi i cetine skoro
svih vrsta kleke SU
OTROVNI!

Medjutim, tamno -
plave bobice oobicne
kleke. (Juniperus
communis) su izuzetak.
one imaju opor ukus i
visestruku primenu.
Koriste se ka dodatak za aromu kiselog
kupusa, kao kvalitetan zacin za jela od
divljaci i ribe, a takodje u proizvodnji
krepkih napitaka - dzina, likera i drugih
alkoholnih pica. U medicini se bobice kleke
koriste kao efikasno diureticko i
dezinfekciono sredstvo.
31

Na zalost, ova predivna biljka ima i jedan nedostatak - u vrtu siri
gljivicno oboljenje, rdju kruske. Osnovni prenosioci gljive su obicna,
kineska i virdzinijska kleka (Juniperus communis, J. chinaensis i J.
virginiana). U tom slucaju pomaze samo orezivanje grana na kojima su
se pojavili neobicni izrastaji - gale. Odsecene grane se spaljuju.

RDJA KRUSKE Gale na kleki se
javljaju kao posledica zaraze
gljivicnim oboljenjem, rdjom kruske.
U kisnom periodu gale nabubre i
obrazuju spore, koje se oslobadjaju
po vlaznom vremenu. One inficiraju
drvo kruske.

Na kruskama zarazenim glji vicama,
na nalicju lista pojavljuju se
narandzaste skupine u kojima se
obrazuje nova generacija spora.
Takvo drvo vise ne radja, a pri jacoj
zarazi se susi.

HORTENZIJA
(Hidrangea hortenzis)

Sigurno je najcesci ukras nasih vrtova. Paznju je zasluzila svojim velikim
cvastima bele, ruzicaste ili plave boje. A znate li od kuda potice boja
njenih cvijetova?

Ime biljke potice od grcke reci HYDOR-voda i ANGEION-posuda, sto bi u
prevodu znacilo - TREBA PUNO VODE. Osim cvijetova, svakako su
dekorati vni i njeni krupni, jasno zeleni listovi.
32

Porijeklom je sa Dalekog istoka, a u
Evropu je doneta u XVIII veku. Ovaj
izuzetno dekorativni zbun moze izrasti do
visine od dva metra, a cvijeta tokom celog
leta. Cvijetovi se rado koriste i u buketima,
ali i kao suseni u zimskim dekoracijama.

Najvise joj odgovara polusjenka, mesto
ispod visokog drveca, gde i u najtoplijim
mjesecima ima dovoljno vlage. Prija joj
plodno, rastresito zemljiste. Leti je treba
obilno zalivati, narocito ako je zasadjena
na suncanom mestu.

Verovatno Vam se desilo da Vase hortenzije, koje su prosle godine bile
plave, u novoj sezoni procvijetaju belim ili ruzicastim cvijetovima.U
cemu je stvar? Hortenzije cvijetaju plavim cvijetovima samo onda kada
rastu na veoma kiselom zemljistu, cija je vrednost pH 3-4,5, odnosno sa
velikim procentom aluminijumovih soli.

Kako onda odgajiti plavu hortenziju? Jednostavno! Potrebno je nabaviti
treset koji je pogodan za biljke - ljubitelje kiselog tla. Zatim se biljka
redovno zaliva djubrivom koje sadrzi sulfate aluminijuma, koje se moze
nabaviti u bolje snabdevenim poljoprivrednim apotekama.

Mnogi hortenzije orezuju u jesen, sto je pogresno. Ove biljke cvijetne
pupoljke obrazuju krajem leta prethodne godine, pa se moze desiti da se
pri orezivanju uklone i da biljka sledeceg proljea ne procvijeta.

Kod starijih biljaka dobro je ukloniti starije, debele grane iz sredine, kako
bi se biljka podmladila.

Razmnozavaju se deljenjem korjena posle precvijetavanja.

Dakle, ako ne znate kakvo je zemljiste u vasem vrtu... " PITAJTE"
HORTENZIJU!

SIMSIR
33

Simsir je verovatno najcesce gajeni zbun i jedan od
najvaznijih za vrt. To je biljka koja se najvise koristi za
formiranje zivica i narocito je podesan za deljenje
prostora i formiranje ivica u zacinskim vrtovima. Dobro
je poznato da se simsir moze oblikovati na najrazlicitije
nacine: kao kupa, lopta, kocka.... Ukoliko se ne orezuje,
simsir ce se slobodno formirati kao smpatican zbun ili
nize drvo.

Simsir sporo raste i moze se lako kontrolisati orezivanjem. Ne
zapostavljajte orezivanje jer se zbun ne obnavlja lako na starim
granama. Uz obican simsir sa nesto izduzenim okruglastim listovima,
mogu se nabaviti razni kultivari poput Buxus sempervirens 'Planifolia' sa
dosta dugackim liscem i sarenolisni varijetet Buxus sempervirens
'Elegantisima' sa zuckastim ivicama na zelenom liscu.

"UKRADITE" PELCER
Kada uredjujemo vrt ili terasu razmisljamo o cvijetnim vrstama koje ce
najduze trajati, a izgledati najlepse. Pelargonija, ili muskatla, neizbezno
zauzima svoje mesto.

Ova biljka, porijeklom sa Rta dobre nade, a
preneta u Evropu u VIII veku, postala je jedna od
najpopularnijih cvijetnica.
Muskatla je prilicno snaznog stabla, naizmenicnih
listova srcastog oblika sa nekoliko dubokih
reznjeva, pricvrscenih na dugu dlakavu drsku.
Cvijetovi su krupni i raznobojni. Omiljene su
muskatle sa vi secim granama i glatkim listovima.
Da bi ste na proljee imali muskatlu, potsecamo
vas da se krajem oktobra pripremaju reznice-
pelceri. Biraju se mladje, najbolje sa 3-4 kolenca,
od kojih jedno mora biti u zemlji. Sade se u
sanducice na rastojanje 8-10 cm i stavljaju na
prozorsku dasku gde ima dovoljno svetlosti.
Redovno se zalivaju i povremeno prihranjuju.
Tokom zime vrhove koji poteraju treba iseci sto
nize, da bi bokor bio sto razgranatiji. Na proljee,
34

kada prodje opasnost od mrazeva, svaka
muskatla sadi se u posebnu saksiju ili sanducic i
rasporedjuje na terasu ili ispred ulaznih vrata, kao
na slici.

POKLONITE LALU
Pre vise od cetiri veka, u Evropu su iz Male Azije prenete lale a u
Holandiju, takozvanu " zemlju lala" , tacno 1554. godine. Ni jedna biljka,
cak ni orhidejam, nije izazvala takvo interesovanje i pomamu kao lala.
Od pralale i prvih lukovica, donesenih s Levanta, danas je poznato vise
od 3000 sorti, jer masta selekcionara oduvek je bila neiscrpna. Istorija
belezi da se za lale borilo i ginulo, na njima se dobijalo i gubilo imanje.

Lale pripadaju porodici ljiljana. Zbog brojnih oblika i varijeteta, kao i
bogatstva boja, lala je od davnina omiljena. Postoje sorte sa malim i
velikim cvijetovima, jednostavnim i punim, zatim sa cvijetovima koji lice
na ljiljan ili papagaja i sl. Boje su od bele, zelenkasto-bele, zute,
ruzicaste do tamnocrvene a ima i crnih lala. Veoma su zanimlji ve i
dvobojne lale. Lale su tipicno sezonsko cvijee koje se u cvecarama
moze pronaci od marta. Ime tulipan ili lala porijeklo vodi od persijske
reci - dolbend koja znaci turban. Nega i cuvanje u vazi: Cvijetne stabljike
odrezite ravnim rezom. Vazu samo do polovine napunite vodom. Drzite
na hladnijem mestu, prvenstveno nocu, to ce cvijetovima produziti
zivotni vek. Poklanjanjem lale iskazuje se ljubav. Gajenje: Lala je zeljasta
visegodisnja biljka. Lukovice se sade sredinom septembra na dubinu od
10cm. Saksije treba da budu duboke najmanje 15cm. Najlepse su u
sirokim posudama u koje moze da stane vise lukovica, i to jedna blizu
druge. Stavite posudu u hladniju prostoriju, a za tridesetak dana
prebacite ih u mracnu gde je temperatura od 14-15*C. Na kraju ih
prebacite na svetlo mesto gde je temperatura izmedju 18 i 20*C. Zalivajte
ih obilno i zasadite. Kada cvijetovi uvenu, lukovice stavite u hladnu
prostoriju.

35

MIRISNI DJURDJEVAK
Djurdjevak (Convallaria majalis) je perena koja slobodno raste po
sumama i sumarcima, u podnozju planina, ali i u visim podrucjima. U
narodu je ova cvijetnica poznata kao djurdjevak, a u nekim krajevima i
po nazivu " biserni cvijet" .

Naime, ima izuzetno lepe, bele mirisne cvijetice,
visece i rasporedjene u grozdovima. Svaki
cvijetic sastoji se iz sest belih latica, tako da
podseca na zvoncic. Cvijeta u maju.
Tamnozeleni kopljasti listovi, obicno po dva-tri,
obavijaju cvijetnu drsku cele sezone, sve do
jeseni. Ova biljka je izuzetno dobar pokrivac tla
i moze se koristiti za sadnju na senivitim
mestima i na umjereno plodnim zemljistima.
Pogodna je za ivicnjake, kamenjare, a uspeva i
ispod drveca, gde zbog jake senke cak ni trava
ne raste.
Djurdjevak se brzo siri i pokriva tlo zahvaljujuci podzemnom stablu-
rizomu, kojim se razmnozava. Optimalno vreme za ovaj posao je kraj leta
i pocetak jeseni. Tada se gusto ukorjenjeni bokori vade asovom i
pazljivo dele podzemna stabla. Polazu se u zemlju na dubini 10-12 i
razmak 15cm. Kao visegodisnja biljka, neguje se jednostavno. U
proljeem, do cvijetanja, redovnim zalivanjem odrzava se stalna vlaga.
Ona ce omoguciti formiranje mnogobrojnih cvijetova na dugim drskama.
Zbog ljepote i prijatnog mirisa, cvijet djurdjevka je nezamenljiv za
pravljenje proljenih buketa i drugih aranzmana. Posebno ga treba
koristiti za dekorisanje u svecanim prilikama, za vencane buketi ili
uskrsnje trpeze sa sarenim jajima. Kada prodje cvijetanje, uvenule
cvijetove treba odseci i smanjiti zalivanje, da bi podzemno stablo proslo
kroz normalni period mirovanja. Zbog velike gustine bokora i krupnih
36

listova koji pokri vaju tlo, tokom leta nema nikakvih dodatnih radova.
Posle cetiri-pet godina, sa cele povrsine treva izvaditi biljke, zemljiste
obraditi, dodati rastresiti humus i ponovo posaditi podeljene bokore.
Djurdjevak u cvijetu moze se dobiti i u zimskom periodu. U tu svrhu
rizomi se sade u saksije ili dekorativne keramicke posude, koje se do
ivice ukopavaju u zemlju, na nekom pogodnom mestu u basti. Krajem
decembra posude se unose u prostoriju u kojoj je temperatura 12-14
stepeni i umjereno zalivaju. Saksije je najbolje postaviti u prozor izmedju
dva okna. Veoma je bitno da temperatura ne bude visoka, jer tada moze
izostati cvijetanje, koje treba da pocne krajem februara. Brzem razvoju
biljke doprinosi pokrivanje posude hartijom u obliku fiseka. Za ovako
skromnu biljku koja se jednostavno uzgaja i neguje, sigurno se u
svakom vrtu moze naci bar malo slobodnog prostora.

Lukovicasto cvijee - lako za gajenje
SADNJA PRE MRAZA
Ne znajuci da je gajenje lukovicastog cveca vrlo jednostavno,
opredeljujemo se za jednogodisnje, ili perene.

Lukovice nas u proljee prve obraduju. Daruju nas
svojim cvijetovima a, znate i sami, raznobojni
tulipani, krokusi, narcisi, zumbuli i visibabe vesnici
su proljea.

Ovo cvijee ne zavisi mnogo od klime. Sadi se
tokom jeseni, ali obavezno pre mraza. Zemljiste
treba da je rastresito i humusno, pa ce i cvijetovi
biti krupniji. Izaberite suncano mesto u vrtu,
zaklonjeno od promaje i jakih vetrova.

Da bi cvijee delovalo sto lepse, lukovice sadite u grupe, kako bi na
proljee dobili rondele. Po pravilu, lukovice se sade na dubinu koja
odgovara njihovoj dvostrukoj velicini.

Za one koji lukovice sade prvi put:
OBRATITE PAZNJU DA VRH LUKOVICE OKRENETE NAVISE!

37

Sade se u jesen, cvijetaju u proljee
GRACIOZNI IRISI

Ako zelite da vam posle prvih proljenih suncanih dana ozive cvijetne gredice,
sada posadite IRISE. Odmah po otapanju snega, iz zemlje ce poceti da izbijaju
uski svetlozeleni listovi, koji skri vaju pupoljke. Oni ce se pojaviti pred samo
cvijetanje. Za dan ili dva svi ce se otvoriti i vrt obojiti plavoljubicastim i zutim
tonovima.

Ova cvijetna vrsta odlikuje se bogatstvom sorti, a samim tim i
razlicitim bojama i oblicima cvijetova. Postoje dve osnovne
grupe:
irisi koji se razvijaju iz LUKOVICE i
irisi koji se razvijaju iz rizoma.

Prvi u vrtu procvijetaju LUKOVICASTI irisi niskog rasta, svega
dvadesetak centimetara. Njihovi krupni cvijetovi, svetlo plavi do
tamnoljubicasti, prosarani su pegama razlicitih boja i oblika.
Ovi irisi zahtevaju PERIODIICNO PODMLADJIVANJE SVAKE
GODINE. U kasno proljee, kada listovi pozute, lukovice se
vade iz zemlje, ciste, dele i ostavljaju na suvo i toplo mesto. U
jesen se mogu ponovo zasaditi.
Posle lukovicastih cvijetaju oni koji se razvijaju iz
RIZOMA. Medju njima prvi procvijetaju
PATULJASTI, visine do 20 cm, zatim standardni i
na kraju visoki - do 80 cm.

PRVI PROLJENI CVIJETOVI

Lukovicasti iris, svetloplavih ili tamnoljubicastih
cvijetova, lijepo izgleda posadjen sam ili u grupi sa
drugim vrstama. U ovoj maloj cvijetnoj gredici na
slici, grupu irisa razlicitih sorti okruzuju trajnice
Erantis i Iberis. Iberis ce predstavljati ukras vrta do
zime, a u proljee ce pruziti zastitu od vetra

38

neznim izbojcima Irisa.

Iz mladih lukovica, koje se obrazuju u pazuhu
ljuspi, sledece godine razvice se listovi i cvijetno
stablo

HRANA U LUKOVICI ILI RIZOMU

Vecini Irisa vise odgovara toplo i suvo leto. U tom periodu oni se
hrane iz podzemnih " magacina" . Kod Lukovicastih irisa to su
LUKOVICE. Sledece godine one ce razviti listove i cvijetno stablo.
Spoljni omotac lukovice obrazuje sitnu mrezu, zbog cega se ovi
Irisi zovu i " mrezasti" .
Bradata perunika: rezerva hrane u rizomu

Bradate perunike, koje pripadaju grupi korjenastih Irisa, zalihe
hrane imaju u RIZOMU. Na njemu se obrazuju zadebljanja u kojima
se, u vidu skroba, nagomilavaju hranljive materije. Pri suviisnoj
vlazi zemljista rizomi mogu da istrunu. Posle cvijetanja ovih Irisa
nastupa period mirovanja. U to vreme rizomi se mogu deliti i
ponovo saditi.
e

PRIMULA CVIJETA PRVA

Dok je napolju jos hladno, cuva se i neguje u prostoriji, a s proljea
premesta u vrt.

Primula je jedna od rijetkih, samim tim i
najlepsih saksijskih biljaka, koje cvijetaju
cele zime i proljea.Najranije procvijetaju
obicna (Primula vulgaris) i hibridna
visoka forma (P. slatior).
39

U SOBI
Na pocetku godine pocinje i sezona cvi jetanja
Primule melacoides. Ona je neznija od
prethodne dve vrste. Ne podnosi zasusivanje i
lose reaguje na toplotu. Na svetlom,
prohladnom mestu, blizu prozora, uz dovoljno
vode, obradovace vas cvijetovima jarkih boja i
prijatnog mirisa. Zivotni vek moze joj se
produziti na 2-3 mjeseca, ako se uveli cvijetovi
redovno uklanjaju, kako bi se novi pupoljci
postepeno otvarali. Ova primula je
jednogodisnja, pa se po precvijetavanju moze
baciti.

Sobna primula (P. obonica) produzava cvijetanje i po okoncanju
proljea. Pauza je samo tokom najtoplijeg letnjeg perioda. Tada je treba
smjestiti u senku, na provetreno mesto.

Na svetlom mestu, ali ne na direktnom suncu, moze da izdrzi i do 18-
20*C. Pri kupovini biljke obratite paznji na kompaktan rast biljke.
RIJETKE I MEKE JEDINKE IZRASLE SU VEOMA BRZO, PA CE BITI
PODLOZNE BOLESTIMA I TRAJACE KRATKO.

Kineska primula (P. sinensis) cvijeta od
februara do maja. Leto moze da provede u vrtu i
da sledece godine, ako su uslovi povoljni,
ponovo cvijeta.

za sve primule koje se uzgajaju u sobi vazi
jedinstveno pravilo uzgoja: PROHLADNO I
SVETLO MESTO ZASTICENO OD DIREKTNOG
SUNCA, STALNA, ALI UMJERENA VLAGA I
OPREZNO DAVANJE DJUBRIVA SLABE
KONCENTRACIJE.

PROMJENE NA KOZI

Sobna primula moze izazvati promjene na kozi osjetljivih osoba.

40

Krivac za to je PRIMIN, materija koja se
nalazi u tecnosti tankih, jedva vidljivih
zljezdastih dlacica, kojima su obrasle
drske i donja strana listova. Ipak, zbog
toga se ne treba odreci ovog prelijepog
cveca. Samo se postarajte da ne
dodirujete listove, a prilikom presadjivanja
koristite rukavice.

SADNJA ISPOD LISTOPADNOG DRVECA
Primula voli ilovasto zemljiste obogaceno humusom i ima osobinu da
dobro cuva vlagu. Kada se sadi, iskopa se jama dosta veca od korjena,
kako korjen ne bi poceo da isplivava, sto moze dovesti do susenja ili
izmrzavanja biljke. Jama se puni sitnom, rastresitom zemljom, koja se
oko biljke blago sabije. Mesto je pozeljno pokriti strugotinom ili
isitnjenom korom drveta. Zato je najbolje mesto za primulu ispod
listopadnog drveca. U proljee, pre listanja, primule ce imati dovoljno
svetla, a kada precvijetaju, drvece ce im pruziti potrebnu senku. U blizini
stabla imace i dovoljno vlage.

LAVANDA KAO BORDURA
Ako prostor dozvoljava, uz ivicu baste moze se saditi lavanda
(Lavandula officinalis), ciji je prijatan slatkast miris siri celog leta.

41

Cak i maleni listovi ove
biljke odaju miris.
Lavanda odlicno formira
zivu ogradu slobodnog
rasta ili se orezuje. Moze
se saditi i pojedinacno,
kada se siroko i bogato
grana. Nema posebnih
zahteva prema zemljistu,
jedino je treba saditi na
suncana mesta.
Tradicionalna ljubicasta
verzija biljke naraste 30-
90 centimetra i ima
srebrnastosi vkast list,
dok bela lavanda dostize
45-60 centimetra i ima
plavicastozelen list.

B O Z U R

U drevnoj Kini bozur je bio omiljeni cvijet vladara, a njegovu ljepotu
opevale su i mnoge poete. Kada su u XIX veku kulturne forme zeljastih i
drvenastih bozura dospele u Evropu, a odmah posle toga i u Ameriku,
izazvale su veliko interesovanje ljubitelja cveca, koji su uspesno
nastavili rad na selekciji.

Bozuri su do danas u vrtovima zadrzali popularnost,
verovatno zbog toga sto su zahvalno cvijee koje ne
zahteva posebnu negu i mesto boravka. To je snazno
i dugovecno rastinje. Odlicno podnosi suncana mesta
na duboko prekopanom glinovitom zemljistu,
bogatom humusom. Posle cvijetanja biljku je
potrebno nadjubriti organskim djubrivom, koje ne
sadrzi veliku kolicinu azota, najbolje kompostom ili
dobro zgorelim stajnjakom.
Suprotno njima, drvenasti bozur treba djubriti samo mineralnim
djubrivom. Ako posle cvijetanja nastupi period suse, to mu nece smetati,
naprotiv, doprinece bogatijem cvijetanju naredne godine.
42

Za tek posadjeni bozur treba imati strpljenja. Dok se ne razgrana i ne
pocne lijepo da cvijeta, prodju i dve godine. Ovo se odnosi na sve sorte.
Na presadjivanje bozur reaguje tako sto prestaje da cvijeta nekoliko
godina. Zbog toga na samom pocetku za ovu biljku treba odabrati
odgovarajuce mesto.
Bozur belog cvijeta dobro se " slaze" s drugim
trajnicama u vrtu.

Njegov klasicni " partner" obicno je delfinijum. S
bozurom se dobro " slazu" i bele hrizanteme, bradate
perunike, grmolike reze i nisko drvece i siblje. Obican
crveni bozur takodje je rado vidjen u vrtu, posebno u
seoskom dvoristu. Moze se kombinovati s drugim
trajnicama u cvijetnoj leji.

Razlicite sorte drvenastoh bozura, po misljenju nekih
ljubitelja cveca, mogu po ljepoti konkurisati ruzama. U
vrtu se mogu kombinovati s cvijetajucim trajnicama.
Rastuci do dva i po metra u visinu, s krupnim
cvijetovima i privlacnim listovima, u potpunosti
preuzima ulogu solitera.

DRVENASTA VRSTA

Drvenasti bozur (Paeonia suffruticosa) u Evropu je doneo engleski ser
Dzozef Benksom, pre dvesto godina. Tek u novije vreme, ova zahvalna i
izdrzljiva biljka iz istocne Azije postala je popularna u nasim vrtovima.
Strucnjaci savetuju da se sadi u polusenku, na neutralno, humusom
bogato zemljiste. Moze da raste u blizini drveca i drugog siblja, jer dobro
podnosi " susede" . Zemljiste treba da je umjereno vlazno, jer duze
zadrzavanje vode ne podnosi. U tom slucaju treba se pobrinuti za dobru
drenazu. Da bi redovno cvijetao, mora se dva puta godisnje djubriti. Na
pocetku sezone u martu-aprilu i posle cvijetanja. Mlade grmove treba
blago orezati da bi dobili lepu i pravilnu formu. Snaznim orezivanjem
zrtvuje se cvijetanje, ali samo za narednu sezonu.

ZASTO BRSLJAN NECE DA SE PENJE
Brsljen je zimzelena biljka koja se penje uz zidove, prekriva ih i, od
proljea do kasne jeseni, fasade kuca prosto cvijetaju. Ali, sta uraditi
43

kada posadite brsljen i otkrijete da, umesto po zidovima, puzi po zemlji,
ili jos gore, uopste ne raste kako bi trebalo?

Prvo sto treba da se zna o brsljenu jeste to da je njegovo
prirodno okruzenje suma. Stoga, on voli indirektno,
priguseno sumsko svetlo, ravnomernu vlaznost i
rastresitu zemlju. Ne treba ga saditi na mestima gde ce
biti direktno izlozen jakom suncu i gde je zemlja suva.
Takodje, takvi uslovi su idealni za grinje koje ce ga na
takvom mestu gotovo sigurno napasti. Nasuprot tome,
ako ga posadite u hladovinu ili makar u senku, brsljen ce
vremenom rasti, penjati se i prekriti sve sto mu stoji na
raspolaganju, bez neke posebne paznje i nege. Posle
otprilike 10 godina obrazovace svoje ostro-ovalne
" staracke" listove a u septembru i oktobru cvijetove
bogate nektarom. Da bi brsljen uspeo treba, dakle,
izbegavati bele, tople juzne zidove, kao i " klizave" i stare
zidove koji se odranjaju i na kojima on nece naci potreban
oslonac.

Ponekad, i pored toga sto ste izabrali pravo mesto da ga posadite,
brsljen ne raste uz zid. Tada je " kri vac" hemijski sastav zida. Svez beton
i cement reaguju bazno i spaljuju korjencice kojima se brsljen drzi za zid.
Ovakav zid se moze neutralisati sam od sebe, potrebno je samo sacekati
kisni period jer kisela kisa vrsi neutralizaciju baze. Drugi je slucaj ako je
zid oblozen fasadnim ciglama i itongom koji odaju kiseline. Ovde
pomaze jedino da napravite drvenu konstrukciju uz koju ce se biljka
popeti.
Evi jos jednog razloga zasto brsljen ponekad nece da se penje: ako kao
pelcere koristite stare, cvijetale grane nece obrazovati izdanke za
puzanje jer su stare grane naprosto " zaboravile" da se penju. Takav
brsljen ce izrasti u bezoblican zbun.

GRAB - DRVO ILI ZIVA OGRADA

Grab moze porasti u visinu do dvadeset metara i tada se formira kao
divno drvo sa siljastom krosnjom. Njegovo lisce s jeseni brzo pocinje da
menja boju ali jos dosta dugo ne opada. Jesenje lisce koje je braon boje
44

ostaje na granama mladih grabova skoro citave zime. Grab se nasiroko
koristi poput bukve za formiranje zivih ograda i zasenjenih prostora u
vrtu. Orezivanjem graba dva do tri puta tokom sezone rasta, moze se
formirati gusta ograda potpuno pokrivena liscem u kojoj se rado
sakrivaju ptice.

VITAMIN " C" U SAKSIJI

Gajenje limuna u posudama poznato je jos od 300.
godine p.n.e. Zimzelene grane sa belo-ruzicastim
cvijetovima i zuckasto-zelenim plodovima su preko
cele godine cudesan ukras vrtova, dvorista, terasa i
prostorija.

Uslovno receno, stablo limuna moze da zadovolji
osnovne potrebe jednog domacinstva. U stanovima i
kucama za prezimljavanje moze da posluzi bilo koja
prostorija do koje dopire minimum direktne ili
indirektne svetlosti, a temperatura ne pada ispod
nule.
Ako je stablo u prostoriji koja se ne greje, a spoljna temperatura je -10
do -15*C, za vreme tog kriticnog perioda moze se upaliti sijalica, koja ce
u prostoriji podici temperaturu za nekoliko stepeni, sto je dovoljno da
mraz ne osteti stablo, a postize se i dodatno osvetljenje. U tamnim
prostorijama zivotne funkcije listova prestaju, a stablo ugine. Zato se
limun u manje svetlim prostorijama stavlja pored prozora. Zimi mu
najvise odgovaraju juzne prostorije, sa dovoljno svetla, u kojima se
temperatura krece od +1 do +7*C. U ovakvim zimskim uslovima, stablo
ce normalno cvijetati u maju i doneti plod.

Tokom zime treba odrzavati minimalnu vlaznost tla. Nedostatak vlage ili
prevelika vlaznost zemlje oko korjenovog sistema dovodi do opadanja
lisca, truljenja i uginuca biljke. Vlaga vazduha treba da je smanjena, kako
ne bi doslo do razvijanja zelene plesni na listovima, granama i
plodovima. Prostoriju treba povremeno provetriti. U toploim vlaznim
prostorijama lisce zuti, kovrdza se i opada. Zato je najbolje udaljiti stablo
od grejnih tela. Vise temperature potsticu prevremen razvoj cvijetnih
pupoljaka, pa takvo stablo treba spasavati otkidanjem pupoljaka.
Cvijetanje limuna, zavisno od temperature, pocinje tokom aprila do
pocetka maja.
45

FIKUSI
Ficus sp.

Fikusi su uglavnom porijeklom iz tropskih krajeva.
Jedna od svima dobro poznatih je i vrstaFicus carica
- SMOKVA. Fikusi spadaju medju najpopularnije
sobne biljke. Kod uzgoja fikusa u sobi neophodno je
pridrzavati se nekoliko osnovnih pravila, pa ce biti
ukras svakog prostora dugi niz godina. Uglavnom se
svi fikusi neguju na isti nacin.

Fikusi vole puno svetlosti, a najvise im odgovara
polozaj kada im svetlost dolazi odozgo. Zato je
najbolje postaviti ga na pod, blizu prozora. Jedino ga
tokom leta treba zaseniti tokom dana, kada je sunce
najjace.
Zimi im najvise odgovara temperatura 10 - 15*C i
umjereno zali vanje ustajalom vodom. Obavezno ih
zastitite od promaje! Jednom nedeljno lisce treba obrisati
vlaznim sundjerom - kod krupnolisnih, ili biljku istusirati -
kod sitnolisnih vrsta.

U prohladnoj prostoriji treba paziti koliko se biljka zaliva,
jer ce pri suvisnom zalivanju listovi pozuteti i otpasti. Isto
se desava i ako fikusi " gladuju" - ako ih niste dugo
presadili u svezu zemlju, a ukoliko je biljka prerasla
posudu, presadite je u vecu, ali ne preveliku!. U proljee,
kada fikus posle zimskog mirovanja, pocinje da raste,
treba ga obilnije zalivati i prihranjivati vestackim
djubrivom svake dve nedelje. Leti ce fikusu prijati ako ga
iznesete napolje, ali na zasenjeno mesto.

46

Fikus mozete razmnoziti vrsnom reznicom, u
vodi. U sobnim uslovima biljke ce se najlakse
oziliti krajem proljea i pocetkom leta.

Najcesca vrsta fikusa je Ficus elastica, sa dobro
poznatim velikim jajastim, sjajnim i kozastim
listovima.

Drugi po popularnosti je svakako Ficus
benyamina, popularni bendzamin, sitnog,
mnogobrojnog lisca. Stablo je gusto razgranato
i cesto moze da izraste u malo drvo. Ima
varijeteta i sa sarenim liscem.

Ficus pumila je puzavica neznih, sitnih,
okruglastih listova, ni malo slican prethodnim
vrstama. Kod nas je nesto redji u stambenim i
poslovnim prostorima.

Ficus lirata se takodje redje srece. Krupnih je
listova, kozastih, nalik na liru, po cemu je i
dobio ime.

UKRATKO:
svetlo mesto, leti zasticeno od direktnog
sunca,
mesto zasticeno od promaje,
umjereno zali vanje,
redovno presadjivanje u svezu zemlju,
prihranjivanje u proljee.

UNESITE KAKTUSE U KUCU

Svojom egzoticnoscu pronasli su svoje mesto kod ljubitelja cveca.
Postoje cak i udruzenja njihovih ljubitelja. Za pocetnike u njihovom
gajenju problemi nastaju sa dolaskom hladnih dana.
47

Vec pocetkom oktobra unosimo ih u
zatvorene prostore. Sa zali vanjem
prestajemo nesto ranije, kako bi kod
unosenja bili suvi. Prezimljuju na temperaturi
10 *C. Pre smjestanja u hladnu prostoriju
nekoliko dana ih zadrzimo u toplijoj, kako bi
se supstrat osusio. Osjetlji ve i kalemljene
kaktuse cuvamo u praznom akvarijumu, gde
cemo im lakse sacuvati vlagu u vazduhu, a i
temperatura ce biti veca.
Manje kaktuse kojima je potrebno mirovanje
mozemo smjestiti u prostor izmedju duplih
prozora. odatle cemo ih smjestiti i van
saksije. Izvadimo ih iz zemlje i skratimo
korjen. Drzimo ih na toplijem mestu dok rez
ne zaraste. Zatim ih umotamo u novine ili
stare krpe i odlozimo na mirovanje. Kod
umotavanja pazite da ne ostetite korjen!
Za prezimljavanje se mogu iskoristiti podrumi i potkrovlja. podrum mora
biti ociscen i sveze okrecen i u njemu se ne sme cuvati krompir ili slicno
povrce, zbog gljivicnih infekcija. Odlozene kaktuse je potrebno
pregledati jednom nedeljno. Ako primetimo da neki truli, isecemo ispod
bolesnog dela, sasusimo rez na toplijem mestu i kalemimo.
Kaktusima koji zimi zahtevaju visu temperaturu treba obezbediti
dovoljno svetla da se ne deformisu.

ZIVE SKULPTURE

Od cega zavisi hoce li kaktusi cvijetati
ili ne?

48

Tajna je u zali vanju i njihovom zimskom odmoru. Tokom
zime, tacnije od kraja oktobra do kraja marta kaktuse treba
drzati na hladnom i suvom mestu, zasticenom od mraza,
gde temperatura ne prelazi 10*C. Osim toga, u ovom
periodu treba se uzdrzati od zalivanja, jer ce samo tako
vecina kaktusa stvoriti pupove i vec pocetkom proljea
krenuti sa cvijetanjem. Ako se, pak, oni cuvaju na toplom
mestu, u sobi sa centralnim grejanjem na primer,
neophodno ih je zalivati i u ovom periodu, ali onda sigurno
nece cvijetati.
JAO, PRESADJIVANJE

Kada je rec o kaktusima, pitanje njihovog presadjivanja je
uvek problematicno. Sta sa bodljama? Kako zahvatiti biljku?
Cime je drzati?
Da biste se zastitili od uboda neprijatnih bodlji, koje, iako
mnogi misle suprotno, nisu otrovne ali mogu da iritiraju kozu,
posluzite se trikom.
Obuhvatite duzom tkaninom (salom, na primer) kaktus
neposredno iznad prethodno nakvasene zemlje. Krajeve
tkanine dobro stegnite, uvrcuci ih. Zatim kaktus izvucite iz
saksije i presadite u novu, za 2-3cm vecu posudu.
Nakon presadjivanja kaktus ne treba zalivati najmanje dve
nedelje! Sa zalivanjem treba poceti tek kada se primeti da
biljka pocinje da raste.

BOZICNI KAKTUS

49

Cvijeta u decenbru i januaru. U toku godine po dve
faze mirovanja i rasta.
Cvijetovi kao za izlozbu: ruzicasti, crveni,
narandzasti ili zuti.
Bozicni kaktus porijeklom je iz Brazila i u tropskim
sumama raste kao parazit u krosnjama drveca.
Kod nas je poznata saksijska biljka koja je zimi u
kuci, a leti na terasi. Ubraja se u jedan od najlepsih
clankovitih kaktusa. Boja cvijeta je razlicita
ruzicasta, crvena, narandzasta i zuta. Razmnozava
se lako, reznicom: clanak uvrtanjem se otkine i
zasadi u saksiju sa plodnom zemljom. nakon
mjesec dana reznica ce pustiti korjen.
Da bi ova omiljena biljka cvijetala na vreme, mora se voditi racuna o
smeni mirovanja i rasta, koje se po dva puta ponavljaju tokom godinu
dana. U fazi mirovanja, zali vanje je svedeno na najmanju meru, tek toliko
da se biljka ne osusi. U fazi rasta, biljku redovno zalivamo i
prihranjujemo, kao i ostale u sobi ili na terasi. Bozicnom kaktusu, u ovo
vreme, pogoduje svetlo mesto, dalje od izvora toplote i tenperature oko
15 C. Zali va se redovno, ali ne suvise. Saksiju ne premestati, jer bozicni
kaktus voli stalno mesto.
Cvijeta u decenbru i januaru oko bozicnih i novogodisnjih praznika, pa
otkud i ime, a poznat je kao i bozicnjak. Posle cvijetanja, u februaru,
zalivanje se svodi na najmanju meru, jer nastupa mirovanje: posle
obilnog cvijetanja treba joj odmor.

Pocetkom proljea, saksija sa bozicnim kaktusom iznosimo na terasu i
to na senovito mesto. Presadjujemo biljku ako je saksija mala i
pocinjemo sa zalivanjem, jer pocinje faza rasta koja traje do jula. potom
sledi faza mirovanja, do septembra, kada je zalivanje opet znatno
smanjeno. Od septembra povecavamo kolicinu vode za zalivanje.
Narocito je pogodna kisnica, a dobro je i prehranji vanje u tecnom
rastvoru. Skracenjem duzine dana biljku unosimo u sobu, najbolje
pocetkom oktobra i nastavljamo sa negom. U ovoj fazi formiraju se
cvijetni pupoljci.
Ako vam biljke boluju proverite da li imaju dovoljno svetla.

razmnozavanje KAKTUSA
BODLJIKAVI LJEPOTANI U "KUCNOJ RADINOSTI"
50

Za kaktuse se nije znalo pre otkrica Amerike, a danas ih ima sirom celog
sveta u raznim, pa i cudnovatim oblicima. Neki lice na klipove, korale,
zmijice, sundjere, jezeve... To ih i cini omiljenim sobnim biljkama.

Za gajenje kaktusa najvazniji uslov je odgovarajuca
zemlja. Najbolja kombinacija je 2/5 komposta, 2/5
recnog peska i 1/5 krecnjacke prasine ili usitnjenog
starog maltera u koju se moze dodati malo praha od
drvenog uglja koji sprecava stvaranje budji. Na dno
saksije stavlja se sloj sljunka.

Razmnozavaju se semenom, reznicama, izdancima i
kalemljenjem.

Seme se seje u supstrat koji se sastoji od tri dela
recnog peska i jednog dela lisnjace. Supstrat pre
setve navlazite. Seme ovlas sabijte, pokrijte staklom i
drzite na temperaturi od 25 - 30* C. Kada nikne, staklo
se skida, a posle oko tri mjeseca, mlade biljcice mogu
da se sade u male saksije.
Razmnozavanje reznicama obavlja se u proljee i rano leto. Ostrim
nozem odsecite reznicu, u ovom slucaju to je clanak ili izbojak, a ukoliko
odsecate deo, rez pospite prasinom drvenog uglja da ne bi doslo do
truljenja i ostavite reznicu do nedelju dana da se malo prosusi. Zatim je
posadite u vlazan pesak ili mesavinu peska i zemlje. Kada se ozile,
presadite ih u male saksije.

Presadjivanje kaktusa je na oko tri godine i to u rano proljee, pre
pocetka vegetacije. Posle presadjivanja, dva do pet dana, drzite ih u
senci i nemojte zalivati.

Najpoznatiji i najomiljeniji rodovi su:
Echinopsis - ima rebrasto stablo i cvijetove koji se otvaraju nocu i
traju do polovine iduceg dana.
Epiphyllum - poznat kao " svekrvin jezik" . Ima duge, mesnate listove.
Cvijetovi su krupni i trubicasti.
Cereus - vrste ovog roda glavna su odlika zanimlji vih pejzaza Meksika,
Perua, Cilea...Stablo dostize visinu i do 20 m, a tezinu od nekoliko tona.
51

Mamillaria - ima loptasto ili cilindricno stablo koje je obraslo
bradavicama i bodljama.
Opuntia - mnoge vrste ovog roda odomacile su se u Sredozemlju.
Echinocactus - ima zdepasto, loptasto stblo.
Echinocereus - zbunastog je oblika.
Selenicereus - ima dugo savitlji vo stablo.
Phyllocactus - lisnati kaktus, razlikuje se od pustinjskog.

STIGLO NAM JE PROLJEE
April je mjesec najobimnijih radova u vrtu. Vlasnici basta znaju da
upravo u ovo vreme treba zavrnuti rukave, i krenuti u prekopavanje
zemljista.

KADA KOPATI?

Veoma je vazno oceniti pravi trenutak za riljanje baste. Ako je tlo previse
suvo posao ce biti veoma naporan i izmorujuci, a rezultata ce biti malo.
Ako je, pak, previse vlazno moze doci do kvarenja zemljisne strukture.
Zato je najbolje kopati onda kada se zemlja u ruci mrvi.
To se moze jednostavno ustanoviti. Uzme se komad zemlje u saku i
stisne. Kada je saka otvori, zemlja u njoj treba da ostane u grudvici, ali
ne cvrsto stisnuta. Ukoliko je ostala sasvim kompaktna, znaci da je
previse vlazna za kopanje, a ako ne zadrzi oblik grudve, vec se rasipa i
trosi previse je suva.
Ako je zemlja suva treba je dva do tri dana pred prekopavanje zaliti.

JESTE LI NABAVILI KESICE SEMENA RAZNOVRSNOG CVECA?

Vecina ukrasnih biljaka seje se krajem marta i tokom aprila. Ako ste
odabrali seme zeljenih biljaka, trebace vam i saksije za njihovo sejanje.
Osim semena i saksija neophodna je i kvalitetna zemlja za cvijee. U
zavisnosti od zahteva pojedinih vrsta cveca (koji su naznaceni na svakoj
kesici), zavisi i dubina setve.

Tako, kod onih koje se dublje seju, napravite
stapicem rupice u zemlji tako da formiraju
redove. Kod onih drugih, koje se seju plice,
52

vazi pravilo da se seme pospe po povrsini
zemlje, a onda se blago utisne u nju.

SAKSIJE I ZARDINJERE SA SEMENOMtreba
drzati na toplom mestu i zali vati kanticom
koja na vrhu ima rasprsivac (tus), jer bi
prejaki mlaz rasterao seme uz ivicu posude.
Takodje, za zalivanje je najbolje koristiti
mlaku vodu. Na spoljni deo zardinjere ili
saksije mozete zalepiti kesicu (sa datumom
setve) iz koje je uzeto seme za tu posudu.
Tako cete znati sta ste gde posejali. Ovo vazi
za one ljubitelje cveca koji seju veci broj
biljaka.
PRESADJIVANJE CVECA ovako posejanog vrsi se kad se ono dobro
razvije, tj. kada se na mladicama pojave 1-2 para pravih listova.
Otpornije cvijee, kao sto je lijander, aspidistra i drugo, ako je iscrpelo
sve hranjive sastojke iz zemlje, treba presaditi i pazljivo zalivati. Tek
kada se temperatura ustali preko 10 stepeni C mozemo ga polako
iznositi napolje. Ovo vazi za sve biljke. Vecina tropskih biljaka ce dobiti
tamniju boju na niskim temperaturama. Zato, oprezno!
Muskatle, mindjusice (fuksije) treba takodje, presaditi i dobro orezati.
Zemlju i zardinjere za balkone treba unapred pripremiti, a ne tek posto se
nabavi rasad.
Zalivanje se vrsi samo ujutru, jer su noci jos uvek hladne.

PRESADJIVANJE KRAJEM FEBRUARA

Ukoliko zelite da presadite svoju novogodisnju jelu ili jelku, vreme je
da iskopate rupu, ako to vec niste ucinili. Rupa mora da bude nesto
vecih dimenzija od busena. Iskopajte je cim se zemlja odmrzne toliko
da moze da se kopa. Pozeljno je da rupa ostane tako otvorena
izvesno vreme (najbolje je da se rupa iskopa ujesen pre mrazeva
kako bi preko zime zemlja u rupi izmrzla i na taj nacin postala
rastresitija i omogucila da se korjenov sistem lakse adaptira na nove
zivotne uslove). Kada vremenske prilike to dozvole, krajem februara,
moze se pribeci presadjivanju, ili sadnji novih sadnica. Uz dodatak
pregorelog stajskog djubriva oko busena i vodeci racuna da dubina
sadnje bude do mesta do koga je sadnica i sama bila pre toga
53

zasadjena i vodeci racuna da severna strana stabla u rasadniku bude
okrenuta ka severnoj strani i u dvoristu.
Pored sadnje sadnica, sada je i vreme za
sadnju ukrasnog siblja. Za sadnju siblja
nije potrebno rupu unapred kopati.
Neposredno pre sadnje rupu iskopamo, a
samu sadnicu orezemo tako sto cemo
korjenov sistem malo skratiti, a nadzemni
samo za dve trecine duzine grana.
Pozeljno je dodati nesto pregorelog
stajnjaka oko busena pre sadnje.
Orezivanje nadzemnih delova uradicemo
kada budemo sigurni da nece vise biti
dana i noci sa mrazom. Staro drvece i
siblje mozemo ocistiti od starih i suvih
grana, ako je to potrebno.

Da podsetimo one koje zele da svoj vrt urede na neki
dugi nacin ili da ga preurede, a sami to ne umeju,
mogu potraziti savet od strucnjaka za tu oblast - dipl.
inzenjera pejzazne arhitikture ili, kako se nekada
govorilo, hortikulture. Oni ce vam svojim strucnim
znanjem izradom dendroloskog projekta i savetima
pomoci da na najbolji nacin dodjete do pravog
resenja. Sada je i vreme. Pretpostavljamo da ce vam to
vremenski uslovi i dozvoliti, da se malo posvetite i
travnjaku. Verujemo da ste ga pre nastupanja zime i
snegova pokosili i ocistili od suvog lisca, grana i
ostalog otpada koji se zatekao na travnjaku. Mozemo
ga ponovo izgrabuljati i ocistiti, a zatim prihraniti
organskim ili mineralnim djubrivom. Dalja nega
travnjaka sastoji se od redovnog kosenja i zali vanja.
Naravno, ukoliko je zemlja posna, moguce je i jos
neko prihranji vanje u toku vegetacije.
Zivu ogradu treba okopati i nisko orezati kako bi
dolaskom toplijih dana i noci mogla da snazno i bujno
pocne da raste. Moze joj se dodati i malo pregorelog
stajskog ili mineralnog djubriva, ako je zemlja posna.

U ovom mjesecu sade se i lukovice gloksinije i to tako da vrh lukovice
viri iznad zemlje. Mesto gde ce ona biti posadjena mora biti zasticeno od
direktnog sunca. Ukoliko se kod gloksinije ne pojave pupoljci, a listovi
su se vec razvili, potrebno je otkinuti joj jedan list cime cemo pospesiti
raznoj pupoljaka i cvijetanje. Sada je i vreme za sadnju begonija i
54

dragoljuba.

Od oko 1.000 vrsta begonija koje se dele u dve velike grupe koje
uzgajamo: 1) one sa lepim dekorativnim listom i 2) one sa cvijetom
mozemo odabrati nekoliko vrsta koje se mogu kod nas naci. Vas
prodavac ce vam reci koja je begonija za sadnju u basti, a koja nije.
Muskatle trba skratiti na tri do pet okaca, a tri izdanka bice savim
dovoljna za dobru i gustu biljku. Iz saksije mogu se presaditi u zemlju uz
dodatak komposta i peska i prethodnog skraci vanja korjenovog sistema
na pola. Muskatla je ljubitelj svetlog i suncanog mesta.

RADOVI U VRTU
TOKOM PRVE POLOVINE OKTOBRA
Basta se moze obogatiti cvijetnim vrstama koje zimu provode u vidu
podzemnih izdanaka i razmnozavaju se njihovom deobom.

To su: djurdjevak, perunika, bozur, devojacko srce i td.

BOZUR
(Peonia officinalis)

PERUNIKA
(Iris)

BELA RADA
(Bellis perennis)

U ovo vreme se sadi i dvogodisnje cvijee i to u vidu formiranog rasada
otpornog na zimu. Najcesce vrste su: dan i noc, bela rada, nezaboravak,
turski karanfil, i sl.

Ovo cvijee se sadi na rastojanju od 18 do 20 santimetara, osim turskog
karanfila, gde rastojanje mora biti nesto vece (od 25 do 30 cm).
55

DAN I NOC
(Viola tricolor)
Jedna od najlepsih i najcesce gajenih vrsta je
svakako DAN I NOC (Viola tricolor).

Viola je stari latinski naziv za ljubicicu, a sam rod
broji oko 500 vrsta. Ime DAN I NOC je kod nas i Rusa
nastalo po tome sto se ova lepa biljka tokom celog
dana okrece prema suncu, trazeci toplotu i svetlost.

Inace, cesto se gaji zbog cinjenice da dva puta
godisnje cvijeta i to obilno i dugo. U toku zime, biljke
treba zastititi (pokriti slamom, recimo).

Najvise joj odgovaraju suncana do polusenovita
mesta i vlazna, propusna zemlja. Zalivati ih treba
tokom veceri.

Jesenja sadnja u basti (na balkonu) obezbedjuje
punu ljepotu u proljee.

Potsjetnik radova za januar
Zastitite Vase bilje

Svakodnevno pratite vremensku prognozu. U slucaju najave jacih
mrazeva sve biljke u zardinjerama omotajte asurama ili plasticnom
folijom; Otkrijte ih kada se temperatura popne iznad nule.

Ne uklanjajte sneg sa zardinjera. Kod ostrih zima i naglih
padova temperature biljke u njima snezni pokri vac ce
najbolje zastititi.

Zemlja u zardinjerama i vrtu lako se moze smrznuti; sto pre uklonite
suvisnu vodu, jer preti opasnost od pucanja zemlje.

56

Mediteranske i egzoticne biljke u kuci pate od vrucine i nedostatka
vazduha. Lisce polako pocinje da zuti. Otstranite ga na kraju zime, kako
bi se korjen oporavio.

Kontrolisite podzemne delove biljaka koje ste smjestili u podrum (korjen
Muskatli i Fuksija, gomolje begonija...) i ukoliko primetite ili samo
posumnjate na pojavu trulezi, odmah dezinfikujte saksije.

Posle perioda leda jakih kisa ili oluja neophodno je pregledati sve biljke.
Otsecite sve izlomljene i " izresetane" grane, ali pazite: suvise jako
orezivanje moglo bi biti kobno u slucaju drugog " ledenog udara" .

Pocistite zemljiste i prverite kanal za odvod suvisne vode, da se nije
uprljao ili zapusio.

Nabavite africke ljubicice i napravite jedan - dva aranzmana u prozoru
dnevnog boravka, da Vam ulepsaju hladne zimske dane.

Potsjetnik radova za februar
Sadite i cistite

Sobne biljke su u ovom periodu podlozne napadu parazita. Listove
biljaka cistite vlaznim sundjerom, a kaktuse cetkicom, da bi otstranili sve
one mikroorganizme koji im mogu naneti ozbiljna ostecenja.

Redovno ciscenje kaktusa je efikasan nacin da se
spreci naseljavanje parazita.

57

Pravo je vreme da, u toplini kuce, krenu gomolji Begonija, Gloksinija,
Ahimenesa... Jedan sanducic na prozoru pruzice im dovoljno prostora
za nicanje. Posadite ih u treset, koji mora stalno biti vlazan.

Zahtevne biljke, koje dugo nisu vadjene iz posuda, sigurno su iscrpele
sve hranljive materije, a njihovo korjenje preraslo saksiju. Presadite ih u
saksije vece zapremine, u svezu, kvalitetnu zemlju. Staru zemlju nemojte
koristiti za druge posude. Mozete je baciti u bastu, ili je sipati u kesu i
odneti u obliznju sumu.

Potsjetnik radova za mart
Uzivajte u proljeu

Podjubrite zemlju oko biljaka, ali ne zaboravite: Gnoji vo se veoma sporo
raspada i da bi se potpuno razlozilo i pomesalo sa zemljom potrebno mu
je oko mjesec dana.

Upotrebom levka za prihranjivanje izbeci cete direktan
kontakt djubri va sa korjenom; proizvodi truljenja su veoma
jaki i korjen bi, u direktnom kontaktu, sigurno sagoreo.

Posejte i postavite u kuhinjski prozor sanducice sa svojim prvim
proljenicama - persunom, mirodjijom i drugim aromaticnim biljem.

Orezite puzavice, Klematis, Gliciniju, ili Orlove nokte... Preostalim
granama omogucicete bujnije cvijetanje tokom godine.

58

Iznesite iz podruma posude sa Muskatlama, Fuksijom ili Hibiskusom,
kako bi se pupoljci aktivirali. Posmatrajte budjenje proljea...

Kupite cvijetajuce siblje. Odaberite primerke sa dobro razvijenim
cvijetnim pupoljcima. Tako cete imati cvijetni ukras odmah po sadnji ili,
zavisno od vrste, vec na jesen.

Na pijacama se vec mogu naci lale i narcisi u saksijama.
Osvezite vrtni dekor sa nekoliko zardinjera ovoga cveca.

Potsjetnik radova za april
Pazite na mrazeve!

Rasadnicari iznose prvi rasad Muskatli i jednogodisnjeg cveca. Ako
zivite u kraju gde su u ovo doba godine jos moguci kasni proljeni
mrazevi, odlozite sadnju za sledeci mjesec.

U posude posadite lukovice koje ce
cvijetati u leto. Smjestite ih u kucu
dok ne poteraju, a onda ih presadite
u zemlju.
Posejte proljenice direktno u zardinjere ili
u bastu, na stalno mesto. Seme posejte
rijetko (ako je sitno izmesajte ga sa
zemljom ili peskom), kako ne bi ponik bio
suvise gust; redovno orosavajte.

59

Pravo je vreme da se okusate u aranziranju " zacinskog vrta" . I u nasim
rasadnicima mogu se naci neke aromaticne biljke iz ovog asortimana.

Ako ste planirali da dekor Vaseg vrta upotpunite perenama ili novim
dendro-materijalom, sada je pravo vreme. Posetite rasadnik i odaberite
odgovarajuce biljke.

Cim se vreme prolepsa, pocnite sa orosavanjem. Ako imate prskalicu,
stavite je u pogon.

Orezite drvece i zbunje, dok krosnje nisu previse bujne.

Vreme je da se presade bonsai biljke. Ne zaboravite da im orezete
krosnju i korjen.

Vec od pojave prvih izdanaka tretirajte Vase biljke zastitnim preparatima.
Najjednostavniji za upotrebu su preparati u obliku spreja ili rasprsivaca.

Potsjetnik radova za maj
" Oslonite se na instinkte"
Komponujte cvijetnjak koji ce ove godine krasiti letnji dekor Vaseg vrta.
Mozete ga upotpuniti i ukrasnim zardinjerama. Od desetog maja ne
morate se vise pribojavati kasnih mrazeva.

Iznesite sobne biljke na vazduh i presadite ih. Za to koristite svez, bogat
supstrat. Nemojte koristiti proslogodisnju zemlju, jer je iscrpena i
siromasna hranljivi m materijama, a cesto i zarazena biljnim parazitima.

Redovno uklanjajte uvele listove proljenica.
60

Pomislite kako su krasuljci i proljeno cvijee lepi. Ostavite ih
u vrtu jos dvetri nedelje pre nego sto na njihovo mesto
postavite letnji dekor.

Obratite paznju na insekte i sve ostale sumnjive simptome. Ovo je
posebno vazno za gradski vrt, koji predstavlja veoma krhku sredinu.

Vase biljke su u periodu intenzivnog rasta. Pocnite sa prihranjivanjem.
Koristite dve do tri vrste preparata. jedan za cvijetnice, jedan za
drvenaste biljke i jedan za voce i povrce, ako ga imate.

Iznesite bastenski namestaj i ako Vam se cini potrebno, premazite ga
jednim slojem boje ili laka.

Ako zelite povrtnjak, sada je pravi trenutak da nabavite rasad.

Potsjetnik radova za jun
Doskocite susi
Leto je: biljkama je vruce i zedne su. Obratite paznju da ne propustite
orosavanje bar jednom u dva dana.

Prihranjujte cvijetnice i povrce na svakih deset dana.

Odstranjujte uvele cvijetove sto redovnije. To podstice biljke na
ponovno cvijetanje.
61

Povadite lukovice i pripremite ih za sledecu godinu. Ako ste ograniceni
prostorom, zrtvujte poslednje dvogodisnje cvijetnice kako bi dobili vise
prostora.

Izvrsite " zeleno" orezivanje proredite krosnje, orezite zivi cu i topijarne
forme simsira, tuja, hameciparisa...

Sa jednim lepim brsljanom, uz pomoc zice, mozete napraviti
svoju prvu topijariju (oblikovanu krosnju). Pocnite sa kuglom
ili piramidom, a kasnije to mogu biti i slozenije zicane
konstrukcije.
Vodenu povrsinu u vrtu sada mozete oplemeniti patuljastim lokvanjima.
Pustite u rad pumpu, da bi sprecili razvoj algi, kojima pogoduju velike
vrucine.

Priustite sebi minijaturne ruze. Manje su otporne na hladnocu od
obicnih, ali pruzaju izvanredan efekat.

Okacite cvijetne korpe sa padajucim vrstama, kakve su plava lobelija,
tradeskancija, ukrasni brsljan...

Potsjetnik radova za juli
Mislite na Vase biljke
Kada krenete na odmor ni u kom slucaju nemojte zaboraviti zalivanje i
orosavanje. Pomoc suseda je uvek dobrodosla, ali automatsko zalivanje
ima niz prednosti, pod uslovom da osigurate da sistem korektno
funkcionise.

62

Pre odlaska ucinite i jedan radikalan potez; biljke u zardinjerama i
saksijama oslobodite cvijetova. Nemojte zaliti. Cvijetovi bi samo
optereci vali biljku, koju niste u mogucnosti svakodnevno zalivati, a dok
se vratite, svakako ce procvijetati novi, jos bujniji.

Moze se desiti da listovi, narocito kod zbunja, pocnu da blede. To bez
sumnje ukazuje na nedostatak gvozdja i oligoelemenata, pa je potrebno
odmah poceti sa prihranjivanjem.

Vreme pogoduje parazitima; oidium, koja razvija miceliju u
obliku belih koncica, mineri, koji se ubusuju u stabljiku i crpe
sokove, biljne vasi... Potrazite u semenarama sretstva kojima
cete na vreme tretirati vase biljke.

Dvogodisnje biljke, koje cvijetaju u rano proljee, u ovom periodu
pocinju da formiraju pupoljke za sledecu sezonu. Njima je zato sada
neophodno dovoljno vlage i hrane, ali treba strogo voditi racuna da se
omoguci slobodno oticanje suvisne vode.

Nije jos kasno da napravite visecu korpicu sa padajucim
vrstama biljaka, i okacite je na balkon, iznad kapije, na zid...
Bonsai zudi za svakodnevnim orosavanjem krosnje. Pravilno negovan,
poterace nove izbojke. Nemojte se dvoumiti da uklonite sve preterano
izrasle grancice, kao i one koje svojim rastom remete zeljenu formu
krosnje.

Potsjetnik radova za august
Posetite rasadnike
63

Za leto u vrtu bastovani sve cesce preporucuju mediteranske vrste koje
krasi obilje intenzivnih boja, kakve su: Solanum, Kalistemon, Bugenvilia,
Lovorika... Sacuvace se i za sledece leto ako im tokom zime obezbedite
topao zaklon.

Ozilite zbunaste vrste i cvijetnice: oziljavanje ce uspeti, pod uslovom da
redovno zalivate i orosavate. Izdrzljive vrste, kakve su Impatiens ili
Lovor, ozilice se i u casici vode.
Muskatle, Zalfija i druge
zbunaste biljke leti se lako
oziljavaju.

Desava se da neke biljke, kao Petunija ili Klematis, odjednom propadnu:
zalivanjem i djubrenjem moze se postici veca otpornost na napade
parazita.

Budite oprezni sa ruzama i vockama. Njima je neophodna redovna nega
(okopavanje).

Odstranjujte uvele cvijetove. Oslobodicete biljku, koja ce potom odmah
ponovo procvijetati.

Lisce trajnica moze poceti da se susi, a barske vrste, kakav je na primer
Bambus, mogu i propasti. Nemojte stedeti vodu za zalivanje.

Puzavice kao sto su Pasiflora, Klematis ili Jasmin u ovom periodu rastu
veoma intenzi vno, te ne zaboravite da ih orezete.

Potsjetnik radova za septembar
Pripremite se za unosenje
64

Povratak sa odmora najcesce zahteva veliko ciscenje. Pocistite travnjak
i terasu, gde se, za vreme Vaseg odsustva, nakupilo dosta opalog lisca i
cvijetova.

Sobne biljke, koje su leto provele napolju, pocnite da pripremate za
unosenje; orezujte granje, cistite lisce, a ukoliko se pojave paraziti
uklonite ih specijalnim sredstvima.
Odstranite nekoliko zrna grozdja, kako bi dobili savrsene
grozdove; zatim ih ubacite u vrecice, da bi ih sacuvali od
insekata i parazita.

Berite voce od pocetka sazrevanja. Najcesce ce, ukoliko je vreme toplo,
vrlo brzo sazreti i na osuncanoj terasi.
Bonsaiju smanjite zalivanje.

Orezite topijarne forme, posto su novi izdanci zavrsili rast.

Potsjetnik radova za oktobar
Uredjujte i sadite
U gradskoj sredini lisce brzo opada; vec od pocetka mjeseca namece se
redovno ciscenje. Poznom jesenjem cvecu produzite vek redovnim
podrezivanjem i djubrenjem.

Ne oklevajte da zasadite zimzelene biljke i cetinare u zemlju ili zardinjere.
Oni ce sacinjavati zimski dekor Vaseg vrta. To je najbolje uciniti u ovom
periodu.
65

Unesite vrtni namestaj; obratite paznju da ga pre unosenja u podrum
operete i dobro osusite.

Unesite sadnice Muskatli u staklenik ili ih stavite u prozor.
Mozete ih, naravno, smjestiti i u podrum.

Ocistite uvelo lisce sa puzavica; ako je potrebno jos jednom ih orezite,
kako bi na proljee novi izbojci iz pupoljaka formirali zeljeni oblik biljke.

Ne zaboravite da ispraznite bazene. Iskljucite vodu za sistem za zalivanje
i ocistite pumpe.

Poberite prispelo povrce.

Ocistite cetinare od suvih (smedjih) iglica.

Potsjetnik radova za novembar
Predupredite hladnocu
Proljene lukovice zasadite u mesavinu zemlje i peska i pri tom
im obavezno obezbedite dobro odvodnjavanje. Nemojte se plasiti
da ih posadite vrlo gusto.

Izvadite Dalije i druge letnje lukovice, koje cete cuvati u suvom podrumu.

Prvi jesenji mrazevi mogu nastupiti vrlo brzo. Na vreme unesite sve
biljke koje treba zastititi. Biljke koje idu u podrum na mirovanje
maksimalno orezite.
66

Pripremite slamnate ili plasticne ogrtace za osjetlji vije biljke koje ce
prezimiti na otvorenom. Iako mogu dobro podneti vrlo ostru zimu, cesto
stradaju od iznenadnih temperaturnih padova. Oprez nije na odmet.

Posude koje ste ispraznili energicno ocetkajte i pre ponovnog punjenja
dezinfikujte. Beskorisno je cuvati koriscenu zemlju. Osiromasena je, a
moze preneti i bolesti.

Saksije sa biljkama koje ostaju napolju odignite od zemlje malim
podmetacima. Olaksacete oticanje vode i smanjiti rizik da one glinene
popucaju od mraza.

Potsjetnik radova za decembar
Uredite Vasu jelku
Zasto ne iskoristiti terasu da biste se kroz prozor divili Vasoj
novogodisnoj jelki. Sa dovoljno velikim busenom i na hladnoci, ona nece
izgubiti svoje cetine i na proljee je mozete zasaditi u vrtu, ili je ostaviti u
zardinjeri za sledecu Novu godinu.

Mozete u rasadnicima potraziti Heleborus odorus. Njegovo cvijee se
javlja vec tokom zime, a izrazajno lisce uspesno popunjava prazne
prostore.

Lagano ocistite podnozje jelke, spustajuci zile. Prekopajte zemlju i
prekrijte je tankim slojem treseta, kako bi cistocu sto duze zadrzali.
Prelistajte casopise kataloge, narocito one sa bogatim
asortimanom semenja i lukovica. Uz njih mozete, u hladnim
zimskim danima, sanjariti, planirati i svakako dobiti nove ideje.

Kada pocnu mrazevi mozete zaboraviti na Vas balkon, pod uslovom da
ste dobro zastitili osjetljivije vrste.

67

ROD SE KROJI MAKAZAMA

Jabuke i kruske nece obilno roditi i imati kvalitetne plodove ukoliko se
stabla neredovno i nepravilno orezuju. Rodna stabla pravilnom rezidbom
u odredjenoj meri se podmladjuje uklanjanjem starijeg rodnog drveta,
koje se zamenjuje jednogodisnjim najproduktivnijim grancicama. Mnogi
vocari amateri ne poznaju produktivne osobine rodnih grancica, pa ih
nepotrebno uklanjaju i tako smanjuju potencijal rodnosti.

Rodne grancice
Ukoliko je duz starijeg rodnog drveta veci broj naboritih i krutih rodnih
grancica, treba ih prorediti na desetak centimetara. Ne smeju se
skraci vati, vec se uklanjaju do osnove. Vite i rodne grancice uglavnom
dopiru do periferije krune, pa ni njih nikada ne treba skracivati, jer se na
vrhu grancice nalazi mesoviti pupoljak koji donosi rod. Ukoliko je
potrebno mogu se prorediti odsecanjem do osnove. Isto pravilo vazi i za
takozvane rodne kolace sa kojih se dobijaju vrlo kvalitetni plodovi.
Veoma je bitno da se starije rodno drvo svake godine na odredjenom
mestu skracuje. Kako se rodni potencijal (rodne grancice) ne bi
centrifugalno udaljavao ka periferiji i ne taj nacin ogoljavale skeletne
grane jer se na lukovima savijenih grana mogu da pojave vodopije
(nerodni prirast). U unutrasnjost krune cesto ne moze da prodre svetlost
pa su zametnuti plodovi sitniji i slabo obojeniji. Zato se u redovnoj
zimskoj rezidbi unutrasnjost krune proredjuje, ali se pri tom pazi da se
rodne grancice suvise ne udalje ka periferiji.
Oblik krune
Redovnom rezidbom odrzava se zeljeni oblik krune. Ne sme da se
dopusti da stablo preraste zeljenu optimalnu visinu, a to je tri-cetiri
metra. Stabla visa od cetiri metra se teze odrzavaju. Prilikom rezidbe
treba uvek otklanjati vodopije-vertikalne grane koje ne sadrze rodne
pupoljke. Odredjenim pomotehnickim merama kao sto je delimicno
skraci vanje vrha i povijanje do odredjenog ugla i vodopije mogu da se
transformisu u rodno drvo, ali ova operacija se izvodi samo ako nema
dovoljno rodnih grancica.

POSADILI STE VOCKU
STA DALJE?
Razvice mlade vocke, a njena kasnija rodnost i plodnost umnogome
zavisi od radova prvog proljea posle sadnje.

U vetrovitim krajevima pobija se kolje uz sadnice da bi se zastitile od
68

krivljenja i bolje ucvrstio korjen. Ovo se odnosi i na vocke kalemljene na
slabim vegetativnim podlogama. Kolje treba da bude toliko dugacko
koliko zajedno iznose visina stabla, dubina riglovanja ili jame i jos 15cm
zdravice. Kolje se zbog povecanja trajnosti moze inpregnirati-sirovo
kolje potapanjem u 5-postotni rastvor plavog kamena tokom 2-3 dana.
Sadnice se za kolac vezuju pri vrhu i oko sredine stabla raznim vezi vima
u vidu osmice, da se ne bi ostetila kora. Kolje se postavlja s juzne
strane, radi sprecavanja pojave ozegotina. Vrh koca ne sme biti visi od
buducih ramenih grana vocke da im ne bi smetao u razvoju.
Sadnice posadjene u proljee obavezno moraju da se zalivaju. One
zahtevaju vise truda zbog zakasnjenja u vegetaciji. Najosjetljivije su
kajsija, ribizla i leska, jer vegetacija ovih vrsta pocinje ranije. Na
zemljiste oko vocke potrebno je rasturiti neko od azotnih djubri va (npr.
oko 250gr nitromonkala ili 300gr KAN-a), jer azot povoljno utice na brzi
razvoj krune. Zemljiste u vocnjaku se zatim kulti vira ili tanjira, cime se
razbija pokorica i djubrivo pokriva slojem zemljista. Izuzetak su nitratna
djubriva (cilska zastita, kalijumova i kalcijumova salitra), koja ne moraju
da se zaoravaju. Vocke se pre pocetka vegetacije oprskaju, dabi se
zastitile od uobicajenih bolesti i stetocina.

BILJNA APOTEKA U VASEM VRTU

Mnoge ukrasne biljke, koje doprinose ljepoti nasih vrtova, imaju i
ljekovita svojstva. Iz tekstova Mr Ljubinke Levajic i Svetozara Veljkovica,
objavljenih u reviji SUME br. 56, upoznacemo Vas sa nekima od njih.

BREZA (Betula verucosa) - Listovi breze beru se pocetkom leta i suse u
tankom sloju na promajnom mestu.
Caj od listova breze povoljno deluje na obolele mokracne organe, upale
bubrega, besike ili mokracnih kanala. Potstice izluci vanje tecnosti.
1 kafenu kasicicu lista preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u
poklopljenom sudu 15 min., procediti i zasladiti po zelji. Piti vise puta u
toku dana.

GLOG (Crategus sp.) - Od gloga se mogu koristiti list,
cvijet i plod. Najcesce se prikuplja cvijet sa listom, a susi
se u tankom sloju na promajnom mestu.
Koristi se kod blagih oblika " slabosti srca" i blago
povecanog krvnog pritiska.
1 kafenu kasicicu lista preliti sa 200 g kljucale vode,
69

ostaviti u poklopljenom sudu 15 min. Piti tri puta dnevno,
uvek sveze pripremljen. Pije se 6 dana za redom, pa se
sedmi pauzira i tako naizmenicno.
LIPA (Tilia sp.) - Prikuplja se cvijet, zajedno sa priperkom, pre nego se
cvijet potpuno otvori. Susi se u tankom sloju na promajnom mestu.
Najcesce se upotrebljava kod razlicitih prehlada i povisene temperature,
jer olaksava znojenje. takodje deluje umirujuce i olaksava san.
1 kafenu kasicicu caja preliti sa 200 g prokljucale vode, ostaviti u
poklopljenom sudu 20 min. i procediti. U toku dana popiti dve solje
sveze pripremljenog caja.

KLEKA (Juniperus communis) - Citava biljka je
ljekovita, ali se najcesce koriste plodovi. Ljekoviti su
samo potpuno zreli plodovi, ljubicaste boje,
dvogodisnji, dok jednogodisnji, zeleni, nisu ljekoviti,
te ih ne treba koristiti. Beru se od kraja leta do
pocetka zime, a suse na promajnom mestu. Iglice i
mlade grane beru se od aprila do kraja juna, usitne i
suse na isti nacin kao i plodovi.
Kleka ima baktericidno dejstvo, te se koristi u
lecenju infekti vnih bolesti pluca. Regulise rad
bubrega i pospesuje izmokravanje.
Etersko ulje prodire duboko u kozu, te se koristi u lecenju reumatskih
oboljenja, narocito na zglobovima. Regulise rad organa za varenje,
koristi se u lecenju zapaljenskih procesa zeluca i creva. Uvarak od iglica
i mladih grana otklanja otok nogu i poboljsava cirkulaciju. Kleku treba
koristiti obazrivo, jer preterana upotreba moze dovesti do ostecenja
bubrega.
1 kafenu kasicicu izdrobljenih klekinja preliti sa 200 g kljucale vode,
ostaviti u poklopljenom sudu 10 min. i procediti. Piti 1-2 soljice caja
dnevno. Kod zeludacnih i crevnih oboljenja i secerne bolesti pije se
nezasladjen. Kod oboljenja organa za disanje moze se zasladiti
kasicicom meda ili secera.

HAJDUCKA TRAVA
Achillea millefolium

Latinski naziv ove biljke u prevodu znaci AHILOVA TRAVA SA HILJADU
70

LISTOVA, zato sto je, po predanju, Ahil, mitski junak, ovom biljkom lecio
rane.

Cvijeta od juna do oktobra, a njene cvi jetove pcele
rado posecuju radi sakupljanja polena. Tom
prilikom nogice i celu donju polovinu tela oboje
zrkonarandzastim polenom.
Raste na susnim do umjereno vlaznim livadama. Osim toga
pojavljuje se i pored puteva, na kamenitim mestima, kao i po
oranicama i vinogradima. rasprostranjena je od nizijskih do
planinskih predela.

PRIPADA NAJSTARIJIM LJEKOVITIM BILJKAMA.

Koristi se za lecenje svih stomacnih poremecaja,
oboljenja jetre i zuci. Ubrzava krvotok, pomaze
kod nekih poremecaja rada srca, leci hemoroide,
jaca organe za probavu. Vekovna je upotreba
hajducke trave u narodnom ranarstvu. Istucan i
fino prosejan list stavlja se na rane, cime se
sprecava zagnojavanje i doprinosi brzom
zarasci vanjui ublazavanju bolova. Caj od ove
biljke poboljsava apetit.

DIVIZMA
blagotvorna za disajne organe

Ovu magicnu biljku, koja kod nas raste kao korov, nosio je Odisej kao
zastitu od cini carobnice Kirke. U doba Rimljana smela se brati samo uz
magicne reci, a hriscani su osvestanim buketicima, u kojima se divizma
obavezno nalazila, kadili kuce na Jovandan...

Impozantna i uocljiva, obavijena zlacanim
krunicama, raste uz puteve, po suncanim, suvim,
peskovitim zemljistima. Gornja polovina stabljike je
klasasta cvast, gusto okicena krupnim zutim
cvijetovima, zbog kojih je u narodu zovu jos i
kraljevska sveca. Svezi cvijetovi su neugodnog
mirisa, a suvu veoma prijatnog, koji podseca na
71

med. Ukus im je slatkast, sluzast. Cvijeta tokom
celog leta i jeseni.

Cvijet divizme sadrzi saponin (od koga potice i
peckanje u grlu), sluz, secer, malo gume, zute boje
krocetina, flavonida, tanina i vrlo malo etarskog
ulja. List i korjen su ljekoviti u manjoj meri, a seme
je blago otrovno.
Cvijet se bere preko celog leta i jeseni, po suvom i suncanom vremenu,
najbolje rano ujutru, cim ispari rosa. Cvijet se slabo drzi na stabljici -
opadne vec drugog dana. Najlakse se beru tako sto se ispod stabljike
prostre cisto platno i stapicem blago udari po biljci. tako otpadnu samo
casicni listici sa prasnicima.

Ljekovita moc divizme je povezana sa zutom bojom, pa cvijetove ne
treba sabijati u korpe, vec susiti u tankom sloju u hladu na prozracnom
mestu, kako bi se boja ocuvala. Suvi cvijetovi lako povuku vlagu, pa ih
odmah po susenju treba spremiti u staklene posude i cuvati na tamnom
mestu. brzo gube ljekovita svojstva, te ih ne treba cuvati duze od godinu
dana. Listovi se rasprostiru i suse
Caj od cvijetova divizme jedan je od najboljih
prirodnih lekova za zapaljenje disajnih puteva,
promuklost, kasalj, katar bronhija, bronhitis,
magareci kasalj... Preporucuje se i protiv astme,
nervoze, teskobe, drhtanja, smetnji u srcanom
ritmu, grceva u stomaku, bolova u zeludcu i
neuralgija... Deluje i kao diuretik.
U spoljnjoj upotrebi sluzi za lecenje zapaljenih i
gnojnih rana, uboja, cireva, lisaja... Isitnjeni i
zgnjeceni cvijetovi pomesani sa medom hlade
opekotine i izvlace bol.
Saka cvijetova u litri rakije sredstvo su za
masazu kod gihta i reumatizma. Od svezih
cvijetova stavljenih u teglu i na sunce brzo ce
postati uljasta tecnost dobra za masazu, ali i za
lecenje rana (nakapa se i pusti da se osusi.
Mirisni cvijetovi se upotrebljavaju za
aromatizaciju likera.
Omeksavaju i neguju kozu, pa se primenjuju i u
kozmetici, u kremama i parnim kupkama za lice.
ZA BOLJI VID I SLUH

Lagano popareni
cvijetovi, zavijeni u
platnenu vrecicu ili
maramicu, prethodno
namocenu u uvarak,
odlican su oblog
protiv svih upala
ociju.

Od svezih cvijetova,
prelivenih slatkim
bademovim ili
maslinovim uljem i
ostavljenih da
odstoje na toplom 4-
6 nedelja, dobija se
ljekovito ulje. njime
se 2-3 putadnevno
mazu oci, radi
jacanja vida. Gluvoca
ili slab sluh mogu se
72

Jak caj od cvijetova posvetlice svetliju kosu.
List divizme moze prakticno posluziti u
cipelama, kada se potplata smanji
Od suvo lisca se mogu zavijati cigarete. Njihov
dim umiruje grlo, a mogu biti i zamena za duvan.
popraviti ako se 3-5
kap kapne u bolesno
uvo.
Suvo lisce i cvijee moze se smrviti u prah i usmrkavati protiv
prehlade.
Osusena stabljika, namocena u loj ili mazivo, daje dugotrajnu baklju,
koja se preli va u duginim bojama.

Ljekovite su sve vrste sa krupnim cvijetovima, dok se sitnocvijetne
divizme ne koriste.
Upozorenje: svi delovi divizme, osim cvijetova, blago su otrovni!

MAZURAN
RODJAK ORIGANA

Mazuran, majoran, vranilova trava ili mravinac (Origanum Vulgare) vec
po broju narodnih imena ukazuje da je veoma poznata ljekovita i
mirodjijska biljka. Potice iz Indije, odakle se prosirio po arapskim
zemljama, Sredozemlju i kontinentu. Ime potice od grckih reci oros -
planina i ganos radost, sto aludira na radost sto je izaziva pojavljivanje
ove biljke koja raste na suvim livadama i svetlim sumama brdovitih
krajeva. U anticko vreme mazuran je dodavan teskim vinima za
podsticanje ljubavne zelje i zato posvecena boginji Afroditi. Postojao je
tada i obicaj da se mladi parovi ovencavaju vencima od ove trave...

Od mazurana beremo gornje, nadzemne delove u
vreme cvijetanja, od jula do septembra. koje
skupljamo u snopice i susimo na osencenom,
promajnom mestu.

Sadrzi etericno ulje, tanine i gorke materije i zbog
toga se koristi kao sredstvo proti v crevnih i
zeludacnih tegoba, napinjanja, za dezinfekciju
probavnog trakta i zaustavljanje proli va. Zbog ovih
73

osobina najvise upotrebljava kao caj.

Mazuran daje jelima poseban ukus, pa se zato
koristi kao zacin za svinjsko, guscije i pacije meso i
mahunasto povrce, a zajedno sa bosiljkom daje
odlican ukus pecenom krompiru. Pomesan sa
kristalnim secerom, vrlo lijepo ga aromatizuje, da je
takav secer delikatesan dodatak kolacima.
Srodnik mazurana, takozvani kritski mazuran ili origano, koji raste kod
nas na primorju, je nezamenljiv zacin u italijanskoj, a sada i u nasoj
kuhinji, jer se koristi za pice i prelive za spagete.
ZELE OD MAZURANA
Oprati jabuke i osusiti, iseci na komade, bez
ljuscenja i vadjenja kostica i krckati u posudi sa
vodom, sircetom i 3/4 veze mazurana. Masu
procediti kroz platno, bez gnjecenja, da zele ne bi
bio mutan. Na svakih 6 dl dobijenog soka dodati
450 gr secera. Sok lagano zagrevati mesajuci, dok
se secer ne rastopi, a zatim pojacati temperaturu
10-15 minuta, da se zele zgusne. Na kraju sitno
iseckati preostali mazuran i umesati u zele.
Ostaviti 5 minuta da se prohladi i sipati u male,
sterilisane tegle.
Potreban materijal:

2 kg slatkih jabuka
6 dl vode
1,5 dl jabukovog
sirceta
velika veza mazurana
Ovaj recept prenosimo iz jednog dobrog engleskog kuvara, gde ga
preporucuju kao odlican dodatak hladnoj sunki, ali ga mi preporucujemo
kao odlican namaz za hleb sa maslacem.

KAO U AUSTRALIJI

74

Kada je dalekih sezdesetih godina sa suprugom Darinkom
krenuo put Australije, Ratomir Badojevic nije ni sanjao da
ce jednoga dana u svom domacinstvu imati bastu sa
egzoticnim i juznim vocem. Posle 15 godina rada na
drugom kraju sveta, vratili su se u domovinu. U svom selu
su, zaradjenim kapitalom, sagradili kucu. U koferu su,
pored drugih zanimljivih stvari, doneli i sadnicu kivija i
australijskog oraha. Zasadio je kivi pred kucom, umesto
vinove loze, a orah, kako red nalaze, iza kuce. Vec
narednog proljea neobicno voce se "primilo".
U velikoj saksiji nikla je brazilska kafa, marakuja - vrsta sitnog limuna iz
Juzne Amerike, za koji se veruje da je ljekovit, aronija - vrsta borovnice,
kumoj - vocka koja se dobija ukrstanjem jabuke i kruske, a ima ukus
ananasa, mnogi zacini... To je domacina podstaklo da pocne da razmislja
o prosirenju asortimana i gajenju i drugih vocki kojih jos nema na nasem
podneblju. Nabavio je semenje i sadnice papaje, japanske jabuke, fejoje,
kineske jabuke, avokada, masline, lovora. Sve to danas raste u lijepo
uredjenoj zimskoj basti, stakleniku, na trecem spratu kuce, gde zaticemo
i drvo banane! Sa drveta kafe vec Ratomir je vec imao i prvu berbu -
prvih 200 grama sveze ubrane kafe.

Hteli smo da probamo ovu kafu, ali nam domacin umesto toga nudi
nekoliko zrna. Po onoj staroj: bolje je ribara nauciti da lovi ribu, nego mu
dati ulov. nudi nam i nekoliko oraha.
- Malo su drugacijeg ukusa od nasih, kaze, i malo masniji, ali su od njih
odlicni kolaci!

Uz pozdrave odlazimo, a da nismo sigurni da smo bas sve upamtili.
Secamo se da smo snimili i urmu, japansku musmulu, americku
borovnicu...

DIVLJE JAGODE

Koja je radost kad u sumi ugledamo kao krv crvene divlje
jagode medju njenim neznim zelenim liscem. A tek slast za
nepca! Ovi ljupki, hranljivi plodovi (lazni, u stvari, jer su
pravi plodovi samo spoljne zute semenke) izuzetne su po
svojim zastitnim svojstvima. Oni sadrze elaginsku kiselinu -
specijalno jedinjenje koje onemogucava izazivace kancera
75

da pretvaraju zdrave celije u zlocudne (kancerogene). Uz to
nam donose tako potrebne vitamine i minerale, osvezavaju
nas i neguju nasu kozu.
Divlju jagodu su otkrili jos nasi preci u sojenicama, bila je veoma
cenjena u staroj Grckoj i Rimu, u srednjem veku su je smatrali
magicnom, a od XVI veka lekari su je ponovo poceli prteporucivati za
lecenje razlicitih poremecaja.

Lisce sumske jagode, veoma bogato vitaminom C, upotrebljava se kao
jedna od najukusnijih i najboljih zamena za ruski caj. Uvarak od lista i
korjena istovremeno je jedan od najkorisnijih, jer prociscava krv,
podstice rad svih organa, posebno bubrega i smiruje zivce (caj od
korjena boji mokracu crvenkasto, ali je to sasvim bezopasno). Oblog od
zdrobljenih listova smiruje upale i ubrzava srascivanje manjih rana.
Koprivnjaca

Jagoda ima samo jednu manu -
posto je pojedu, osjetljive osobe
dobijaju kopri vnjacu. Ovu reakciju
organizma vecinom izazivaju
nepreradjene belancevine koje iz
jagoda ulaze u krv. Osjetlji ve osobe
bi trebale da izbegavaju, osim jagoda
i jaja, skoljke i cokoladu. Ove osobe
slobodno mogu koristiti caj od lista i
korjena jagode.
Slatke sumske jagode dozrevaju
od maja, a na planinama sve do
augusta (rastu do 1300 m
nadmorske visine). One su ne
samo ukusne, vec i hranljivije od
bastenskih. Vise od 400 gajenih
sorti nisu prikladne za
zdravstvenu primenu.
U divljoj jagodi ima 81% vode (u gajenim sortama i do 90%), 6% secera
(gajene su siromasnije), limunske i vinske kiseline, kalijuma, gvozdja,
mangana, kalcijuma, fosfora, pektina i obilje vitamina C. Jedna solja
ovog voca sadrzi 82 mg vitamina C, a to je 120% preporucene dnevne
doze. Ista kolicina ima 2,2 grama prehrambenih vlakana i samo 45
kalorija.

Moris Mesege, francuski travar cije savete rado donosimo, preporucuje
kuru jagodama svakom ko pati od lenjih creva, gihta, bolesnicima sa
problemom jetre, reumaticarima, nervoznim, anemicnim osobama i
svima koji se oporavljaju posle bolesti.
Posto kod jagoda polovina secera
postoji u obliku vocnog secera,
Prirodna zubna pasta

76

mogu se ukljuciti u dijetnu hranu
secernih bolesnika.

Slatke sumske jagode dozrevaju od
maja, a na planinama sve do
augusta (rastu do 1300 m
nadmorske visine). One su ne samo
ukusne, vec i hranljivije od
bastenskih. Vise od 400 gajenih
sorti nisu prikladne za zdravstvenu
primenu.

Za ciscenje lica, odrzavanje koze i
svezinu tena, umesto gotovih
preparata mogu se koristiti divlje
jagode u vidu maski od zgnjecenog
ploda ili mleko za ljepotu. Ovo
mleko od svezeg soka jagode
pomesanog sa malo svezeg kravljeg
mleka nanosi se i ostavi nekoliko
sati ili celu noc na licu, a potom
ispere ruzinom vodicom.
Da li se secate nekadasnje decje
zubne paste sa ukusom jagode,
pakovane u crvene tube? Mi vam
nudimo recept da sami, kod kuce,
napravite zubnu pastu i tinkturu za
ispiranje usta.
Stucajte u prah pregrst listova i
korjenja sumske jagode, pa ga
pomesajte sa prahom od krede.
Istrljajte zube i desni suvom
cetkicom sa pripremljenim
prahom, a zatim isperite. Desni ce
ojacati, a zubna gledj postati
otpornija.
Listove sumske jagode nabrane
pocetkom leta, kada su vrlo
ljekoviti, stavite u rakiju. Tom
razredjenom rakijom cesto
ispirajte usta u slucaju gnojne
upale, krvarenja desni ili loseg
zadaha.
Ako sa izleta donesete oziljene izdanke jagoda, mozete ih presaditi u
bastu, najbolje pocetkom jeseni. Razmnozavaju se lako i brzo (nemojte
ih zaprasivati i djubriti hemikalijama!), ali gube i aromu i ljekovite
materije.

U nasoj zemlji rastu jos dve vrste jagoda s jestivim plodovima, koji se, za
razliku od obicne sumske jagode, teze odvajaju od lezista. Pucavica, ili
turska jagoda, mnogo je sitnija od obicne sumske, a plodovi su slicnog
ukusa kao ogrozd. Kitnjaca je snaznija i do 40 cm visoka; plodovi su joj
zelenkasto beli i samo na strani okrenutoj suncu crvenkasti, a na
povrsini nemaju zrnca.

LUK VLASAC

Medju petnaestak vrsta divljeg luka koje uspevaju kod nas, izabrali smo
da Vam predstavimo VLASAC, poznat i kao drobnjak, cebulcek, pticji
77

luk, sitni luk, snit luk, rezanac... - zacinsku biljku u upotrebi jos od
antickog doba.

Vlasac ima neznu lukovicu iz koje izbijaju gusti, veoma
ukusni cevasti listovi, plavozelene boje, visoki 15-30cm. Od
maja do jula razvijaju se crvenkaste ili ljubicaste
poluloptaste cvasti.

Samoniklo raste uz obale reka, na vlaznim livadama, a
ponekad se pojavljuje uz mocvarna mesta u velikom broju,
pa se po intenzivnom mirisu na luk iz daleka moze
prepoznati. sada se dosta uzgaja i u bastama.

Za jelo i zacin upotrebljavaju se sitno iseckani listovi koji se
beru od proljea do jeseni, pri cemu se snop listova reze
makazama iznad zemlje, da bi se sacuvala lukovica za
sledecu sezonu. Iz nje ce kasnije poterati novi listovi.
Vlasac je visegodisnja biljka koja se brzo
bokori i vec u prvoj godini obrazuje 30-
40 strukova luka. Moze se uzgojiti
direktnom setvom semena, rasadom ili
deljenjem busena. Ako ne nadjete rasad
ili seme, vlasac tokom juna potrazite u
prirodi i busen presadite u bastu, na
hladovitije mesto.

sadi se vise biljaka u bokoru, na rastojanju 20-30 cm, a u toku vegetacije
listovi se rezu 4-5 puta.

Krajem novembra busen se izvadi i presadi u odgovarajucu saksiju,
zalije i prenese na prozor ili terasu. brzo ce krenuti novi listovi i tokom
cele zime zime davati ukusan i svez vitaminski dodatak.

KAKTUS KOJI SE JEDE
KORISNA ZABICA

Poznata i kao opuncija, indijska smokva, gospina pogaca, svekrvin jezik,
zabica nam leti za rucak nudi svoje cvijetove, s jeseni zrele plodove, a
mesnato stablo tokom cele godine.
78

Ova 'bodljikava ljepotica" pristigla je u mediteranski deo
Evrope u XVI veku iz Meksika, gde se vec tada uzgajala za
ishranu. Odomacila se i kod nas, na Mediteranu i slobodno
upeva na osuncanim kamenjarima, a u unutrasnjosti je
ljubitelji kaktusa neguju u saksijama.

Zabica spada u grmolike kaktuse. Clancii stabljike su joj
elipticni, pljosnati i mesnati, cesto veliki i do pola metra.
Ruzicasti ili zuckasti krupni cvijetovi s brojnim laticama
razvijaju se po gornjem rubu ogranaka od maja do jula. U
jesen sazrevaju kao jaje veliki, socni, crveni, zuti ili
ljubicasti plodovi, koji su, kao i cela biljka, obrasli
cupercima bodljikavih dlaka.
U narodnoj mediicini upotrebljavaju se svi delovi biljke - plod, cvijet,
stablo i korjen. Sok iz stabljike, u kome ima naj vise vode, a zatim secera,
belancevina, sluzi, vitamina C i organskih kiselina, izvrstan je oblog za
omeksavanje i sazrevanje cireva, za uboje, proti v opekotina i upala koze
i sluzokoze. Od oveog soka prave se kozmeticke maske za vlazenje lica.
KAKO DA JE NEGUJETE

Ako ste ljubitelj kaktusa i zelite da
Vasa zabica bude primerak za uzor,
let je drzite na suncanom, toplom i
prozracnom mestu. Zemlja treba da
je propusna i hranljiva. Zali vajte je
od pocetka teranja izbojaka do
polovine augusta normalno, a onda,
do pocetka mirovanja, stedljivije.
Ako je ne koristite u ishrani mozete
je prihranjivat djubrivom za kaktuse
sve do polovine jula, dva puta
nedeljno, a zatim, da bi se zavrsiilo
teranje izboja, obustavite. Zim je
ostavite bez vode, na svetlom
mestu, na temperaturi 6-8*C.
Presadite je, po potrebi u proljee.
Razmnozava se reznicama. Mesto
reza mora se sust dve nedelje pre
nego je posadite!
Cela biljka je delotvorna protiv
bolova u stomaku, u obliku
desetoprocentnog caja. Cvijetovi se
posebno koriste protiiv kolitisa i
nadrazenh creva, kao i proti v
uvecane prostrate. Caj od korjena
pomaze izbacivanju vode iz
organizma.

meso zrelih plodova je ukusno,
slatko-kiselkasto, socno i jede se
sirovo. ri branju i koriscenju treba
posebno paziti na sitne bodlje na
kori ploda. Najbolje ih je brati u
rukavicama, plod uzduzno razrezati
i izvaditi socni, mekani deo. Od
plodova se mogu praviti dzem i
mermelada.

Stabljika se moze peci na rostilju,
poput biljne snicle (pri pecenju
bodlje se odstranjuju), dok se
cvijetovi pripremaju kao spargla.
79

RUZMARINE MOJ ZELENI...
Opisan u nrodnim pesmama, ruzmarin (Rosmarinus officinalis) svoju
" vezu sa narodom" ni dan-danas nije izgubio: dodjemo li na svadbu,
gotovo uvek bicemo okiceni upravo ovom mirisljavom i aromaticnom
biljkom.

Prava postojbina mu je primorje gde ova zimzelena grmolika biljka
moze dostici i dva metra visine.
Ruzmarin se u toplijim krajevima gaji odmah na stalnom mestu u
basti, dok se u ostalim krajevima, gajen u saksijama, preko zime
cuva u svetlim prostorijama sve do proljea a zatim iznosi napolje
na suncano mesto.
Pogledamo li zemljiste, ova ukrasna i korisna biljka nije olicenje
zahtevnosti: vremenom ce se razgranati nasiroko, kako na
peskovito-posnoj, tako i na kvalitetnoj podlozi - ukoliko ima
dovoljno toplote i svetlosti. Daje plavo-belicaste cvijetove vec od
pocetka januara (u primorskim krajevi ma, a kod nas dosta kasnije)
a oni su nosioci one specificne arome meda ukoliko pcelama
ponudimo bas ovakvu ispasu.

Osim sto je manje poznata njegova uloga u kozmetici, manje je poznata i
njegova ljekovita funkcija. Ljekovito je pre svega lisce, posebno kod tzv.
zenskih oboljenja, zatim, bolesti krvotoka i reumatskih oboljenja.
Sto se ruzmarinove estetike pak tice - tesko je nabrojati sve forme i
hortikulturna resenja koja on nudi, pocev od obicnog neorezivanog
zbuna, preko ucestalih, u poslednje vreme, zivih ograda svuda duz
obale, pa do unikatnih stabala bonsai-varijanti.
Bilo kako bilo, ovu biljku lako je razmnoziti.Ovo najbolje uspeva
reznicom, mada moze i polozenicom, kao i deljenjem korjena biljke.

KAKTUSI
EGZOTICNO VOCE
Verovatno cete se iznenaditi, ali neki od kaktusa, kojih se u stanovima
" treba kloniti zbog bodlji" , u svojim prirodnim stanistima gaje se u
vrtovima i plantazama, a njihovi plodovi koriste se kao ukusno,
aromaticno voce.
80

PITAHAJA
Acanthocereus
tetragonus

Porijeklom iz toplih i
suvih predela
americkog
kontinenta. Visina
mu je u prirodi oko
3m, sa granama koje
se povijaju prema
zemlji. Cvijetovi su
atraktivni i otvaraju
se nocu. Plodovi su
krupni, jestivi, slatki,
crvenog mesa.
koriste se i kao
diuretik.
BUCITO
Mammillaria
mammillaris

Visine je 15-30cm i
ne grana se.
Porijeklom je iz toplih
i suvih predela
Amerike. Cvijetovi su
sitni, rasporedjeni
kruzno, u jednom
redu. Plodovi su
spolja purpurno-
ljubicasti, slatki,
belog mesa, ljekovi ti.

DATO
Stenocereus grieseus

Veoma rasprostranjen u
toplim, bezvodnim
predelima obe Amerike.
Raste do visine od 15m.
Cvijetovi su crveni, krupni i
veoma lepi. Plodovi su
crveni, srednje krupni, sa
bodljama koje zrenjem
opadaju. Jesti v je i sladak,
belog ili crvenog mesa.
PITAJON
Cerus hexagonus

Ima ga u
toplim,
susnim
predelima
Amerike.
Visine je
do 15m,
uspravnog
rasta,
razgranat.
Cvijetovi
su krupni,
atraktivni i
otvaraju
se samo
nocu.
Plodovi su
Porijeklom je sa
Mediterana. Visok 3-5m,
sastoji se od
mnogobrojnih grana
koje podsecaju na
listove. Cvijetovi rastu
po ivici najmladjih grana.
Plodovi ovalni,
zelenkasti. Meso je
slatko i aromaticno,
narandzaste boje. Raste
i na nasoj obali.
TUNA
Opunta ficus-
indica

81

purpurno-
ljubicasti,
slatki,
belog
mesa,
ljekoviti.

BREZA
(Betula pendula)

Breza je drvo umjerenog i hladnog pojasa Evrope, Azije i Amerike. Kod
nas raste u zajednici sa drugm vrstama drveca, ili samostalno obrazuje
brezove sumarke - brezike. Voli suvo i peskovto zemljiste, kao i puno
svetla.

Za brezov sok zna se jos od davnina. I danas se
skuplja u mnogim zemljama (Irskoj, Skotskoj,
Rusiji, Poljskoj, baltickim zemljama) i koristi u
svezem, fermentiranom ili preradjenom stanju.
U svezem soku ma do 2% secera - naj vise u
vreme listanja, dosta kalijuma, kalcijuma i
gvozdja. U listovima ima vtamina C, karotina,
vitamina E i vaznih minerala.
Sok se skuplja tako sto se na mladom stablu probusi burgijom rupa
duboka nekoliko cm, u nju se utakne cevcica, i sok se skuplja tokom
narednih 48 sati. Posle toga rupa se zatvori drvenim klinom. Iz jednok
stabla se moze dnevno nakupiti oko 4,5 ltara soka, a oko 170 l u sezoni !
Cesto busenje istog stabla stetno deluje na drvo, smanjujuci mu
otpornost prema gljivicnim zarazama. Po toplom vremenu sok brzo
fermentira. Brezov sok mesa se sa vinom secerom, kvascem ili limunom.
Moze se piti i kroz cevcicu direktno iz stabla, ali se cesce skuplja u
burad, u kojima fermentiranekoliko dana, a zatim koristi. Brezovim
sokom moze se razredjivati i vino.
Lisni pupoljci i sasvim mlad lstovi mogu se koristiti za spremanje
corbi i varva.
Caj od brezovih grancica pravi se tako sto se grancice preliju
kljucalom vodom.
82

Osusenim listovima i grancicama moze se aromatizovati sirce za
salate.
Unutrasnji deo brezove kore moze se samleti u brasno i dodavati
brasnu za mesenje hleba, ili pripremiti kao kasa sa medom.
Na Kamcatki se usitnjena kora mesa sa kavijarom.

GRANCICA
Hemerocallis Fulva

U prirodi ovu bilju mozemo naci samo ako podvlja i prosiri se iz vrtova,
gde se uzgaja zbog ljepote svoga cvijeta. Grancica je trajnica - perena,
porijeklom iz Evrope. Zovu je jos i danica, crveni ljiljan, kukuruscici...
Cvijetovi su krupni, narandzasti, izuzetne ljepote, na drskama visine do
130 cm, cvijetaju od juna do augusta. Sigurno je da je grancici mesto u
vrtu, ali neko bi rekao i u povrtnjaku!

Grancica se moze koristiti za jelo u raznim
oblicima. Jedu je u Severnoj Americi, Japanu, ali
je u Evropi njena hranljivost nepoznata.
Mladi proljeni izdanc mogu se dodavati salatama ili pripremat kao
spargla.
Cvijetni pupoljci kuvaju se i pripremaju kao boranija.
Cvijetov se mogu pohovati, a osuseni se dodaju kao zacin mnogm
jelima.
Beli, zadebljali podzemnii gomolji vade se u rano proljee i svezi
dodaju salatama, il se kuvaju kao varivo.

Ukoliko mate vrt il dvoriste, na Vama je da odlucite - da li cete grancicu
uzgajat kao ukras u vrtu, ili mozda... Kao leju u povrtnjaku.

83

KRASTAVAC U SAKSIJI
Uspesno se moze gajiti i u loncu, kofi ili drugim sudovima.

Krastavci se, osim na otvorenom polju, u staklenicima i
plastenicima, uspesno mogu uzgajati i u stanu, na
verandi, zastakljenoj terasi ili drugim osuncanim, toplim i
cistim prostorijama.

- Uzgoj je moguc u saksijama, loncima, kofama i raznim
drugim sudovima, koji se pune mesavinom bastenske
zemlje i pregorelog stajnjaka ili treseta - kaze dr Vukasin
Bjelic, docent Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. - Seju
se po dve semenke, a posle nicanja u sudu se ostavlja
po jedna biljka.

Krastavci imaju veliku potrebu za toplotom, pa vazan
uticaj na porast i plodonosenje ima odrzavanje povoljne
temperature u prostoriji. Zato treba nastojati da se
temperatura u prostoriji ne spusta ispod 20 - 25*C. Za
razvoj krastavaca takodje je vazna i temperatura
zemljista. Optimalna temperatura za pravilan razvoj i
funkcionisanje korjenovog sistema je 23 - 26*C.
Krastavac takodje ima velike zahteve za vlaznoscu vazduha i zemlje. U
zimskom periodu zaliva se svaka 3 - 4 dana, a od proljea svakodnevno..
Temperatura vode mora biti slicna sobnoj temperaturi.

Biljkama je, takodje, potreban oslonac. Vezivanje moze biti u obliku
piramide, ili vertikalno. Najcesce se koriste vertikalni drveni ili plasticni
oslonci, jer takav polozaj obezbedjuje dobre svetlosne uslove.

Obavezna je i prihrana biljaka, narocito u periodu plodonosenja, svakih 7
- 10 dana. Svakoj biljci potrebno je 3 - 4 gr NPK djubri va. Osim toga,
biljke se povremeno podsipaju mesavinom zemlje i pregorelog stajnjaka.
Zasipa se cela povrsina saksije u sloju od 2 - 3 cm. Ovo se ponavlja uvek
kada korjenove zilice izbiju na povrsinu - priblizno na svakih 10 - 15
dana.

- Jedna od naj vaznijih mera nege krastavaca je orezivanje vreza, cime se
regulise rast i plodonosenje biljaka. Glavna vreza se orezuje, odnosno
prekracuje kada naraste do vrha oslonca, dok se bocne vreze skracuju
na dva lista i jedan plod, ili na tri lista i dva ploda - kaze dr Bjelic.

84

Dobro odgajena biljka daje 5 - 10 plodova, sto zavisi od sorte, uslova
rasta, orezivanja i mnogih drugih cinilaca.

KAKTUSI "BOCKAJU" EROGENE ZONE
Razne sobne biljke ne samo da su ukras doma, vec " gutaju" i razne
stetne materije iz vazduha, darujuci vas kiseonikom.

U svakom domu treba
da rastu kaktusi, kazu
strucnjaci. Sto veci - to
bolji! Ovi bodljikavi
ukrasi upijaju
radioaktivne cestice iz
vazduha. Osim toga,
kako jos navode,
biopolje kaktusa
stimulise erogene zone
oba pola. Ove" zelene
vojnike" treba
rasporediti u " prve
borbene redove" ,
odmah pored prozora.
Da bi ste dezinfikovali i
dezodorisali vazduh u
prostoriji, nabavite bar
jedan korjencic
muskatle. Dokazano je
da ova biljka pomaze
kod nesanice i
glavobolje.

Limun, ili drvo nekog
drugog citrusa, mocan
je cistac vazduha i
veoma dobro utice na
vegetati vni nervni
sistem organizma.
Ruza - kraljica cveca,
ako raste u stanu
zajedno sa bosiljkom i
nanom, garantuje cist
vazduh u prostoriji.
Naucnici koji se bave
uticajem biljaka na
ljudski organizam
savetuju da se u
stanovima gaje i beli i
crni luk u jednoj
saksiji. Oni
prociscavaju vazduh i
garantuju miran san,
bez nocnih mora. O
Vasem zdravlju brinu i
" fluidi" persuna celera
i mirodjije.

ZACINI NA KUHINJSKOM PROZORU
85

Vec smo pisali o zacinskim biljkama kao ukrasu vrta, ali naravno, puno
je onih koji nemaju ni bastu ni vrt, pa cak ni terasu dovoljno veliku da na
njoj postave malo veci sanducic u koji bi zasadili svoje zacine. Za sve
njih, a naravno i ostale koji vole da im zacini bas uvek budu pri ruci, evo
zanimlji ve ideje.

Malo persuna,
jedna cvekla,
jagode,
ruzmarin,
drvce lovora...
I nekoliko belih rada.
I lijepo i korisno!
Na kuhinjskom prozoru, ali i u samoj kuhinji, vrlo efektan ukras bi mogle
biti saksije sa zacinima kao sto su persun, mirodjija, ruzmarin...
Ruzmarin i mirodjiju posejte u vec pripremljenu saksiju (sloj sljunka,
krhotina i sl. radi drenaze, pa zatim saksiju ispunite mesavinom obicne
bastenske zemlje, humusa - npr. " Humovit" i malo peska) i seme
prekrijte tankim slojem zemlje (1cm). Persun cete teze uzgojiti iz
semena, zbog dubokog korjena, ali to i nije problem. Sa korjena persuna
koji ste kupili na pijaci odsecite gornji deo sa listovima (od prilike 1cm),
skinite velike stabljike sa listovima, a ostavite samo nekoliko sredisnjih
malih i taj deo korjena zasadite u saksiju pripremljenu na vec opisan
nacin. Saksije redovno zali vajte i stalno cete imati u kuhinji svezih
zacina.

MLADI KROMPIRICI ZA BOZIC

Sta mislite o tome da za bozicne praznike, kao deo menija, posluzite
ukusne mlade krompirice koje ste sami odgajili?
U prodaji se mozda i mogu naci oni iz uvoza, ali njhova cena?!

Ovo sto vam mi predlazemo kosta koliko plasticna kofa (moze i stara) i
tri krtole ovogodisnjeg ranog krompira. Postupak je sledeci:
86

Dno plasticne kofe
probusite za drenazu;
postaviti tri krtole
srednje velicine na sloj
komposta (bastenske
zemlje) od 10cm. Krtole
prekriti sa 10cm istog
komposta.

zaliti i postaviti
posudu na svetlo
mesto.
postepeno dodavati
zemlju dok ne
napunite kofu;

nekoliko puta,
tokom rasta,
nadjubrite zemlju;
posudu ispraznite
pred bozic.

I Zabok je grad lavande
Boena tokan, vraajai se iz vicarske, donijela je planinsku lavandu,
pa Zabok otad konkurira Hvaru
Svojedobno smo posjetili gospou Boenu tokan u Zaboku, kada je,
vraajui se iz vicarskoga alpskoga mjesta Erlembacha nedaleko od
Simmentala, donijela kultivar lavande koji masovno ukraava taj kraj.
Otad je prolo nekoliko godina, a zahvaljujui vrtlarskim sklonostima te
medicinske sestre lavanda je, gotovo se moe rei, postala i zatitni
znak Zaboka, pa rastu ve cijele ivice.
- Ovaj kultivar otporan je na hladnou, uskolisan je i jako lijepa mirisa,
a cvijet berem kada je u punome cvatu, kae gospoa Boena, koja nas
je ovih dana pozvala da to i vidimo. Njezin je " patent" kombinacija
lavande s drugim biljkama, posebice ruama, to smo i snimili u
njegovanu parku gospoe Zorice Franec-Capar.
- Uzgajam razno bilje u malome stakleniku, sve to se moe
razmnoavati vegetativno, reznicama. Kuala sam razne metode, ali
najbolje je granice odrezati u kolovozu, nabosti u dobru mjeavinu
kvalitetna supstrata, zemlje i pijeska, te kada se zaile sljedee godine
presaditi u lonie.
Tako uzgajam lavandu, buksus, santolinu, eukaliptus, kane,
lovorvinju, hortenziju, forziciju, pampas-travu, juku i drugo bilje.
87

Najsretnija sam kada se mojim biljkama moe ukrasiti neki lijepi prostor,
kae gospoa tokan, koja za biljke nae vremena i usprkos
odnedavnim deurstvima u zabokoj bolnici.

EGZOTINI PLODOVI MOGU SE JESTI I RAZMNOITI
Avokado kao ukrasno drvo u loncu
itateljica Edita Varfen iz Zagreba eljela bi uzgajati avokado u obliku
malog ukrasnog stabla u loncu
itateljica Edita Varfen iz Zagreba eljela bi uzgajati avokado u obliku
malog ukrasnog stabla u loncu.
Drvce avokada pokuajte uzgojiti iz sjemenke.
Neposredno prije sjetve izaberite posve zreo plod - bjelkastouto
meso mora biti tako mekano da se pri sobnoj temperaturi lako
razmazuje, a koica tvrda, vrsta, vrlo tamno zelena, smea ili ak
ljubiastocrna kod nekih sorti - i oprezno ga razreite do sjemenke,
polovice razdvojite rukama i licom izvadite sjemenku. Ne istite je
noem nego prstima operite pod toplom vodom.
Utisnite tri akalice i poloite ju, proirenim dijelom prema dolje, na
au ili staklenku napunjenu vodom tako da bude uronjena samo 2,5 cm.
Pri 20 stupnjeva Celzijevih, na lagano zasjenjenu mjestu, za 4-6
tjedana sjemenka e se raskoliti i pojavit e se izbojak i korijenje.
Kad mladica naraste 20 cm i razvije se nekoliko listova, prikratite ju na
pola, a kad korijenje odeblja i lie ponovo naraste, posadite mladi
avokado u loni promjera 10-15 cm u mjeavinu za cvijee bogatu
humusom, ostavivi da polovica sjemenke viri van. Pazite da ne otetite
korijenje koje je veoma osjetljivo. Smjestite avokado na prozorsku
klupicu koja je cijeli dan dobro osvijetljena. Kako biste sprijeili
izduivanje izbojaka i oblikovali lijepo nisko razgranato stabalce, biljku
povremeno prikraujte i otkidajte vrhove izbojaka (utipnite noktima dok
su mekani).
Zalijevajte redovi to, ali umjereno, jer avokado ne podnosi premokro
tlo. U poetku nije potrebno prihranjivanje, tek nakon 4 mjeseca ponite
prignojavati tekuim gnojivom jednom na tjedan, poevi s etvrtinom
preporuene koliine. Avokado presadite u vei lonac tek kad se
korijenova bala posve razvije. Ljeti neka bude na balkonu ili u vrtu na
suncu sve dok none temperature ne budu nie od 0u00B0C, a zimi u
svijetloj prostoriji pri 5 stupnjeva Celzijevih. Dok avokado miruje, ne
gnojite ga. Svake godine u veljai stabalce oreite, a ljeti redovito
utipavajte vrhove da ne bude previsoko.
Cijeli postupak moete i malo pojednostavniti tako da svjeu
sjemenku avokada - klijava je samo jedan mjesec i ne smije se osuiti -
ljeti poloite na vlanu zemlju u balkonskom sanduiu s pelargonijama
88

koje svaki dan zalijevate ili ispod grma u sjenovitu dijelu vrta i
jednostavno priekate da nikne. Avokado iz sjemena moe procvasti za
5-13 godina, no uzgojite li samo jednu biljku, ne nadajte se plodovima jer
je stranooplodan. Bude li sree, moda se razvije pokoji plod i bez
oplodnje jer je u avokada i to mogue.

RUINJAK U PROLJEE

elimo li da nam ruinjak obilno i redovito cvjeta, trebamo u njemu na
vrijeme obavljati sve poslove u tijeku godine. Poinjemo s radovima u
proljee, s kojima ne treba uriti, ve moramo priekati da se tlo
dovoljno ocijedi i proe opasnost od jaih proljetnih mrazeva. Uz to,
treba priekati da krenu prvi izboji, da bi i na najniim pupovima mogli
uoiti koji su izboji preivjeli, a koji odumrli od hladnoe.

Gnojidba i obrada tla

Nakon rezidbe i kad je svo granje uklonjeno s gredica, treba obaviti
gnojidbu. Od naih rua oekujemo zdravi i jaki rast uz obilno cvjetanje i
po mogunosti cijelo ljeto. Nove izboje i cvjetove rue stvaraju samo ako
ih pravilno i obilno hranimo, odnosno gnjimo.

I same rue govore o svom stanju. Ako su zdrave i snane, tada ste ih
obilno i pravilno gnojili. Ishrana mora biti obilna i izbalansirana. Dobro je
dodati im kombinirano organsko i mineralno gnojivo. Od organskih
gnojiva najbolje je upotrebljavati dobro fermentiani stajski gnoj ili
kompost od glista u koliini od 5-7 litara po etvornom metru.
Mineralni gnoj ne treba sadravati klor jer on izrazito teti ruama.

Njega tla

U jesen je trebalo ruinjak grubo pretihati. Ako je to uinjeno, u
proljee je dovoljno poravnati tlo vilama za tihanje i grabljama. Na
gredicama koje nisu u jesen obraene treba u proljee obraditi
prikladnim alatom. Postoje za tu svrhu vile za rue s dva uska radna
noa. iri se prostori mogu obraditi vilama za tihanje. Obinom
tihaom previe se oteuje korijenje.

Proljetna sadnja

Sadnja se moe obavljati im se tlo u proljee prosui i odmrzne. U
primorskim podrujima bolje je sadnju obavljati u jesen, ili ovisno o
89

meteorolokim prilikama do sredine veljae. Pri kupnji sadnica treba
paziti da one budu kvalitetne, stoga valja kupovati u rasadnicima gdje se
kontrolira zdravstveno stanje.
U trgovinama se esto prodaju sadnice s lijepim sliicama i uputama,
prevuene votanom zatitom od isuivanja. Na izgled je sve u redu, ali
votana zatita ne moe mjesecima u toplom i suhom prostoru zatititi
sadnice od isuivanja, pa je na kraju primitak ovakvih sadnica slab. U
velikim rasadnicima sadnice se zimi uvaju u rashlaenim prostorijama
na temperaturi od nula do 1 Celzijevih stupnjeva uz 98 posto zrane
vlage. U manjim rasadnicima sadnice se uvaju zatrapljenje u klijalitima
ili u polju.

Kupujemo li biljke s otvorenim korijenom, svakako ih prije sadnje treba
prikratiti, i to korijen i nadzemne izboje. Jae izboje treba prikratiti za
oko 10 cm, slabije neto krae. Na korijenu treba obnoviti rez do zdravog
tkiva. Sve preslabe ili isuene dijelove na nadzemnim izbojima treba
ukloniti.
Biljke kupljene s tresetnim loniem ili balirane mahovinom sade se bez
odgrtanja korijena. Sadnice u plastinoj vreici postave se na mjesto
sadnje i tu se oprezno razvee ili potrga vreica i ukloni. Ponekad se
iznad mjesta cijepljenja nalazi ostatak podloge. Njega treba otro
odrezati da mjesto oplemenjivanja bude oko dva prsta ispod povrine
tla.

Nakon sadnje rue treba obilno zaliti i nagrnuti. Kod jsenske sadnje
zagrtanje slui kao zatita od sunca i vjetra. Kad pupovi bubre i i zboji
poinju izlaziti, biljke trebaodgrnuti. Izaberite za to tmuran dan bez
sunca. U proljee posaene rue u sluaju sue treba prema potrebi
zalijevati. Prignojiti se moe tek onda kad porast bude malo jai.

Rezom do ljepote

Kad govorimo o orezivanju rua teko je dati dobar savjet jer razliite
vrste rua razliito rastu i razliito se orezuju. Openito moemo rei da
se rez obavlja na visinu od 30-60 c,. Rez mora biti obavljen ukoso, barem
5 mm iznad zadnjeg pupa i okrenut suprotno od pupa kako se ne bi
slijevala voda. Zadnji pup mora biti korjenut prema van kako ne bi dolo
do zaguenja grma. Pri rezidbi uklanjamo sve suhe i polomljene
granice, kao i one koje rastu prema unutranjosti grma. Obino u grmu
ostavljamo 5-6 grana koje tijekom ljeta ine kostur, no ako je grm
skladno oblikovan moemo ostaviti i desetak grana.

Orezivanje prema tipovima rua
Rue ajevke rezom skraujemo na polovicu a po potrebi uklanjamo do
dvije treine grma.
Penjaice reemo tako da uklonimo treinu grma. Obino se grm samo
90

prorjeuje uklanjanjem suhih i polomljenih grana.
Florbunde reemo kao i ajevke, no rastu neto gue pa ih rezidbom
prorjeujemo.
Poliante prikraujemo na 30 cm visine i prorjeujemo.
Minijaturne rue malo prikraujemo i prorjeujemo,
dok grmolike rue prikraujemo na visini oko 70 cm i rezidbom
uklanjamo suhe i slomljene grane.
Termin lukovica pripisuje se obino svakoj biljci koja ima odebljali
bazalni dio. A da li je to zaista tako? Nije.
Samo jedna skupina biljaka ima pravu lukovicu i u nju spadaju narcisi.
Druge biljke imaju tvorevinu nalik lukovici koja im takoer slui za
spremite hrane koja e im omoguiti ponovni razvoj iza perioda
mirovanja. Nakon perioda cvjetanja, lukovice je potrebno izvaditi iz
zemlje i prosuiti te pohraniti na suho, tamno i prohladno mjesto
zatieno od mraza.
Na ovom mjestu dajemo pregled vrsta 'lukovica' sa karakteristinim
predstavnicima.
NARCISI
Narcissus

KORIJEN: Narcis ima pravu lukovicu. To je kratka
podzemna stabljika na bazalnom proirenju, okruena
mesnatim listovima. U te se listove odlae hrana kao u
spremite. Vanjski listovi su suhi. Sa strane rastu male
lukovice koje se kasnije odvajaju.
TLO: rastresito zemljite - batenska zemlja pomijeana
pijeskom i tresetom.
SADNJA: Lukovice se sade u jesen, plitko na dubinu 10-16
cm.
CVJETANJE: cvjetaju u periodu april - juni. Iza cvjetanja,
kada poute to je znak da je lukovica zrela, listovi se
otkidaju. Cvjetovi su uti, bijeli ili dvobojni, mirisni.
Stabljika visoka 25-50 cm.
POLOAJ: sunano mjesto ili u lagana sjena
GLADIOLE
Gladiolus
hybridum

KORIJEN: Gladiole nemaju pravu lukovicu ve zadebljali
podzemni dio stabljike. Povrina je takoer pokrivena
suhim listovima. Spremite hrane je u odebljalom tki vu a
ne u listovima kao kod prave lukovice. Nova " lukovica" se
formira na vrhu stare. Kroz smeuranu staru " lukovicu" s
gornje strane raste nova iza cvatnje.
TLO: gladiola voli rastresito, dobro drenirano i nagnojeno
zemljite obogaeno fosforom i kalijumom; dobro je
dodati zemljitu po 1 m
2
8-10 kg zrelog stajskog gnoji va;
(Ove radove treba obaviti u jesen!)
SADNJA: u aprilu, a u junim predjelima tokom zime, na
dubinu 25-30 cm i meusobni razmak od 15-20 cm
CVJETANJE: od maja do septembra, ovisno o sorti i
91

vremenu sadnje. Cvjetovi su krupni, rasporeeni u
klasove, bez mirisa, najrazliitijih boja; Stabljika visoka 1,5
m.
POLOAJ: voli sunane poloaje.
IRIS -
PERUNIKA

KORIJEN: Iris ima korijen koji se zove rizom. To je
puzajua podzemna stabljika koja je odebljala od
spremljene hrane. S gornje strane stabljike rastu listovi i
cvijet, a sa donje su korjenii. Rizom se dijeli tako da se
ree na komadie (odsjeke) koji moraju imati bar jedno
oko - pup.
TLO:
SADNJA: sade se plitko i dijele u julu i oktobru
CVJETANJE: tokom proljea do jeseni, ovisno o vrsti
POLOAJ:
BEGONIJA
Begonija
tuberosa
hybr

KORIJEN: Begonija ima podzemni organ koji se zove
gomolj. Gomolj je kratka odebljala podzemna stabljika
koja je isto kao i druge podzemne tvorevine namijenjena
spremanju hrane. Gomolj izgleda kvrgasto i ima pupove.
Dijeli se (ree) kao rizom. Obilno ih zalijevajte.
TLO: mjeavina humusne zemlje, komposta i pijeska
SADNJA: begonije se sade plitko (samo ih treba prekriti
zemljom) uz obilno zalijevanje u cvjetne lonie u rano
proljee, 6 sedmica prije nego se mogu iznijeti na
otvoreno (balkon ili vrt) ili sjenovito mjesto.
CVJETANJE: juli - septembar; cvjetovi su pojedinano
bijeli, tamno narandasti, crveni; Visina stabljike 15-50 cm.
POLOAJ: cvjetne aleje, stanovi, prozori i terase
KANE
Canna indica

KORIJEN: Kane ima podzemni organ koji se zove
gomoljasti rizom. Ako je rizom razgranat ima gomolje na
kraju svake grane.
TLO: dobra plodna zemlja pomijeana sa pijeskom
SADNJA: sade se tokom maja i juna na zatieno mjesto
(kasnije se prenose na otvoreno), na dubini 20 cm i
meusobnom razmaku od 40 cm
CVJETANJE: cvjetaju u krupnim cvjetovima arkih boja
(ruiasta, narandasta ili crvena) bez mirisa tokom ljeta
do kasne jeseni; visina stabljike 100 cm.
POLOAJ: sunana mjesta kao centralni dijelovi cvjetnih
aleja ili za ivinjake
DALIJA -
GEORGINA
Dahlia
variabilis
KORIJEN: Podzemni dio dalije je gomoljasti korijen u ijim
odebljanjima je spremite hrane. Dijeli se tako da se
odree gomolj koji na staroj stabljici ima pup.
TLO: plodno, hranjivo zemljite, u jesen dobro
pripremljeno
SADNJA: sadi se u proljee, april - maj na rastojanju 40-50
92

cm za sitne i 50-100 cm za krupne sorte uz postavljanje
oslonca za rast
CVJETANJE: cvjeta u lijepim arkim bojama , jednobojni ili
areni, u periodu maj - jesen; visina stabljike 60 -200 cm
POLOAJ: sunana do slabo sjenovita mjesta koja su
zatiena od jaih vjetrova
ZALIJEVANJE: poslije sadnje zalijevanje nije potrebno, ali
nakon poetka intenzivnog rasta i u sunom periodu treba
intenzivirati zalijevanje

Vrijeme rua
A
e nema opasnosti od jakih mrazeva, vrijeme
dnju rua. Kupljene sadnice najprije namoite
di s vodom kako bi povratile vlagu izgubljenu
ransporta. Prije sadnje skratite sve, a
vu oteene dijelove korijena tako da im je
duina oko 30 cm. I nadzemne izdanke treba
da dou u ravnoteu s korijenom. To je
ije kod ajnohibridnih vrsta rua.
kratite tako da ograniite njihov broj i broj
o ima vie od etiri izdanka, potpuno ih
e, no najbolje je da ostanu tri. Svaki izdanak
toliko da ostanu na njemu tri do etiri oka.
korijen u poetku rasta na ovom mjestu moe
ti rast tri do pet oka. Ako uz to ostavite etiri
oka kao rezervu, imat ete 11 do 13 oka
koje smijete ostaviti na presaenoj sadnici,
o, izdanke valja za toliko skratiti. Ako su pak
nici samo dva izdanka, manj ih skratite vodei
o ukupnom broju oka.
nakon sadnje izdanke zagrnite zemljom kako
rili rast oka, a dali vie vremena korijenu da
e rasti. Na kraju, ne zaboravite sadnicu dobro
dom.
OBREZIVANJE
Ranijih godina posaene rue sad treba obre
Grmolike rue obrezujemo na srednju visinu,
jedan do dva cm iznad oka, jer se mjesto reza
a s njime bi se osuilo i oko ako je preblizu.
ajnohibridne vrste skratite za treinu to ob
spada u kategoriju niskog obrezi vanja. Pol ya
floribunde na slian nain, a to e znatno poj
rast kada u proljee zatopli.
Viegodinje, dobro izrasle i snane rue bez
na vrstu dovoljno je skratiti na srednju visinu
Smrznute i preguste, pogotovo u sredini grm
izrasle izdanke, treba potpuno odrezati. Pame
odrezati i sve slabe izdanke.
Visoko rezanje postie se kad na pojedinom i
ostavite najmanje sedam - osam oka. Cvjetov
tada pojaviti najranije, ali je ovakva rezidba
opravdana samo kad elimo u jednoj sezoni d
mnogo cvjetova slabije kvalitete. Nije ipak
preporuljivo ii na visoku rezidbu kroz vie
uzastopno, ve naizmjence treba primijeniti i
ili srednje obrezivanje.
Kod penjaica, parkovih i botanikih rua obr
se i iste ocvali i bescvjetni izdanci. Ako
93

penjaica ili parkovih i botanikih rua
o je skratiti za polovicu. Kod ostalih vrsta
a na izdanku ostane do pet oka.
e osim botanikih vrsta tjeraju duboko
e i trae poloaj s mnogo sunca i mnogo
ka u tlu. Ne valja ako ih zaklanjaju i
avaju susjedne biljke, trajnice ili drvee.
gnojenje kompostom i zrelim stajskim
rue e vam uzvratiti ljepotom i bogatim
em.
namjeravate izmijeniti rast i oblik, treba obrez
ljeti kad grmovi prestanu cvjetati.

Sadnja i veliina
rupe za
ajnohibridne
sadnice rua.
Mjesto
kalemljenja (a)
treba doi
najmanje 3 cm
ispod povrine
zemlje. Na dno
jame (b)
nasipajte
humus, a samo
dno oblikujte
kao mali humak
(c).

Uz ruu stablaicu
pri sadnji postavite i
potpornu motku (a).
Njen vrh treba doi
ispod krune. Motku
treba postaviti tako
da doe na onu
stranu odakle puu
najjai vjetrovi (b).
Dobro je donji dio
motke impregnirati,
npr. laganim
spaljivanjem na
plamenu. Kod
presaivanja sadite
ovu vrstu rua na
istu dubinu na kojoj
je bila ranije
posaena (d). Na
dno jame nasipajte
humus (e).
Sadnja rue
penjaice.
Korijenje
poloite u jamu,
ali uvijek tako
da gleda (b)
suprotno od
zida ili ograde
po kojoj e se
rua penjati (a).
Na dno jame
nasipajte sloj
humusa (c).

Orezivanje rua:
nisko
srednje
visoko

[vrh]

GLAVNE VRSTE I SVOJSTVA RUA
94

Tip Oblik cvijeta i grma Vrijeme cvata
ajnohibridne Veliki, bogati i mirisni
Cvatu cijelo ljeto,
zahtjevne
Pol yantha i
floribunda
Velike latice, bez mirisa,
osrednje zahtjevne
Cvatu cijelo ljeto bez
stanke
Grmolike
Vie i snanije, velike
latice bez mirisa, osrednje
zahtjevne
Cvatu cijelo ljeto
Parkovske i
botanike rue
Visoke 1,5 - 2,5 m, nemaju
velikih zahtjeva
Cvatu samo jednom
godinje
Penjaice
Visoke 2 - 6 m, nisu
posebno zahtjevne
Neke cvatu samo
jednom, a druge vie
puta godinje

KALENDAR RADOVA
JANUAR [SIJEANJ]
Redovno kontrolirajte da li su rue dobro zatiene
Ukoliko je napadalo mnogo snijega, treba ga otresanjem osloboditi sa
grana crnogorinog i ukrasnog drvea
Ljetno bilje sklonjeno u podrum ili neki kutak u garai, kao to su
pelargonije, fuksije, visei karanfili, oleander itd treba povremeno oistiti
i lagano zaliti vodom.
FEBRUAR [VELJAA]
Napravite prvi rez na ivici. U ovo vrijeme ve moete saditi reznice
ivice i ukrasnog grmlja.
Sijte ljetno cvijee u klijalita ili u posudice u sobi
Tko u jesen nije stigao posaditi tulipane, moe to uliniti do kraja ovog
mjeseca ukoliko zemlja vie nije smrznuta
Ako jako zatopli, cvijee koje prezimljava u vrtu treba prekriti kako ne bi
prerano potjeralo
Prozraite prostor gdje prezimljavaju pelargonije (geranije) i drugo kako
im ne bi bilo pretoplo.

APRIL [TRAVANJ]
95

U travnju se, dakako, sije i trava. Za sjetvu odaberite suh dan bez vjetra.
Po kvadratnom metru sije 40 do 60 grama sjemena. Posijano sjeme lako
povaljajte ili ugazite i redovno odravajte vlano tlo. Stari se travnjaci
prvi put kose u aprilu, a nakon toga zalijevaju i gnoje.
MAJ [SVIBANJ]
Krajnji je rok da se zasije ljetno i jednogodinje cvijee, ako to ve niste
uradili u prolom mjesecu. Poslije 15 maja u naim krajevima nema
opasnosti od mraza pa se mogu saditi pelargonije, petunije, salvije itd
Divlje izboje na ruama treba redovno rezati da nepotrebno ne iscrpljuje
biljku.
Posao koji nikako ne smijete zapostavi ti je redovno razrahljivanje zemlje
i uklanjanje korova, osobito nakon kie, kad se povrina zemlje osui i
stvori tvrda korica.
Vrijeme je za sjetvu trave, zasijte elava mjesta i openito posvetite vie
panje travnjaku.
Sredinom mjeseca moete iznijeti van cvijee i ukrasno bilje koje
uzgajate u sanducima.
JUNI [LIPANJ]
Najvie brige zadaje borba sa tetoinama i korovom. Redovno
okopavanje i uklanjanje korova najvie e pridonijeti dobrom osjeaju i
zdravom rastu cvijea. Osim hemijskih sredstava, tetnike unitavaju jo
i pojedini kukci (buba mara, pauci) i ivotinje (je, abe).
Rue nakon prve cvatnje ne smijemo preotro rezati prije nego ponovo
cvatu. Ocvale cvjetove treba odmah ukloniti da se nepotrebno ne
stvaraju plodovi i troe sokovi biljke. Rue i cvijee u cvatu zahtijeva
redovnu prehranu i zalijevanje.
JULI [SRPANJ]
Rue pognojite posljednji put ove sezone. To e pomoi da izboji dobro
sazriju kako se ne bi zimi smrzli. Sad je vrijeme ia za cijepljenje rua,
mnonje perunika dijeljenjem, te za iskop lukovica tulipana, narcisa i
zumbula jer sada su potpuno sazreli. Ocvale cvjetove redovno otkidajte
kako se nepotrebno ne bi stvaralo sjeme (i troila hrana biljke).
AUGUST [KOLOVOZ]
U augustu nema mnogo posla, ali treba skinuti ocvale i osuene
peteljke. Sada isplanirajte ta ete i gdje saditi ujesen, npr. lukovice i
zimzelene biljke, ili pak eventualno urediti novi travnjak.
Dodue, to je posao za septembar, ali moete se ve sada pripremiti.
Krajem mjeseca ocvale trajnice razmnoite dijeljenjem: lopatom ili
noem reite snop korijena sa stabljikama na nekoliko dijelova.
96

Presadite na gredice dvogodinje sorte koje ste zasijali u julu (mauhice,
tratinice, spomenak, itd.)
SEPTEMBAR [RUJAN]
Sade se lukovice koje e cvjetati u proljee i presauju dvogodinje
biljke zasijane u junu (mauhice, tratinice, spomenak, itd.). Dodue,
lukovice se mogu saditi i u oktobru, ali je to bolje uini sada, da se
stignu dobro ukorijeniti, pa e na proljee biti ljepe, ali ne plie od 5
cm. One najvee lukovice moete posaditi i 20-30 cm duboko. Dobro je
nakon sadnje poriti zemlju 10-15 cm debelim slojem lia ili borovih
granica kako ih ne bi unitio jai rani mraz.
OKTOBAR [LISTOPAD]
Jo moete saditi cvjetne lukovice;
Sada je pravo vrijeme za sadnju ukrasnog grmlja;
Izvadite gomolje cvjetnih lukovica koje nisu otporne na studen: dalije,
gladiole, begonije, kane.
Pelargonije maksimalno skratite i preselite u zatvoren, negrijani prostor,
po mogunosti blie svjetlu. Vai pravilo: to je mjesto svjetlije, trebalo
bi biti toplije, a ako je tamnije i temperatura mora biti nia.
Posljednji put pokosite travnjak, pa sve zajedno s opalim liem
pograbljajte i stavite u kompost.
Gredice prekopajte i ostavite u velikim grudama da zemlja dobro
promrzne preko zime. Tamo gdje ete u proljee saditi rue i biljke s
duim korijenjem okopajte zemlju na dubinu dvije lopate.

NOVEMBAR [STUDENI]
Osuene lukovice i gomolje izvadite iz zemlje i spremite. Okopajte
ukrasno grmlje, zagrnite rue, a mjesta gdje su posaene lukovice
proljetnog svijea (tulipani, narcisi, zumbuli, itd.) prekopajte kako biste
ih zatitili od smrzavanja. Za proljetni travnjak, ve u novembru
pripremite zemlju: okopajte je, povadite korov i pognojite.
DECEMBAR [PROSINAC]
Gredice koje namjeravate zasaditi ve u februaru pokrijte liem da se
zemlja ne smrzne u dubini. Ako se nije smrzla, poetkom mjeseca
iskoristite topliji dan pa obilno zalijte crnogorino drvee. Trava treba
biti u zimu kratko podiana. Ako je razmjerno toplo vrijeme utjecalo na
njen rast, malo je pokosite, a pokoene vlati pokupite i stavite na
kompost.
97

BREZA
(Betula verucoza)
bela breza, srebrna breza
Sjajnobela kora ini je sasvim drugaijom od
ostalih liara, to ak i najslabijim
poznavaocima biljnog sveta omoguava da
brezu razlikuju od ostalog drvea. Tome
doprinosi svakako i njena " popularnost" , jer ova
vrsta raste kod nas od prirode ali se i izuzetno
mnogo gaji.
Breza moze porasti do 30 m u visinu. Njena siroka rijetka krosnja
stvara laganu senku ugodnu za boravak ljudi i zbog dovoljne
koliine svetla ispod nje se mogu posaditi i druge biljke.

Breza je jedna od vrsta koje vrtu stalno daju novi izgled. U
prolee, u vreme listanja, razvijaju se enske cvasti u obliku resa.
Zadravaju se na granama do polovine leta. Svetlozeleni neni
listovi breze poinju da se pojavljuju u Martu - Aprilu i zadravaju
se dugo na stablu. U jesen peomjene boju tako da itavo stablo
postane zlatnouto. Ve u jesen na vrhovima granica formiraju
se muke visee cvijetne rese, pa grane ni preko zime nisu gole.

Breza se moe saditi pojedinano, u "gnezdo" - vie sadnica u
istu sadnu jamu, u grupama i u kombinaciji sa drugim vrstama.
Bela boja njene kore privlai panju tokom itave godine i do
punog izraaja dolazi kada se posadi sa etinarima tamnozelenih
iglica.

OMORIKA
(Picea omorika)
panieva omorika, srpska smra
Za omoriku se isprva znalo samo na osnovu
pominjanja u narodnim pesmama i njeno se ime
moglo nai u Vukovom reniku. Iako je bilo
podataka o ovom etinaru, Josif Pani (koji ju je
otkrio i opisao), svojevremeno je izjavi o kako je
prilino muke bilo potrebno da omorika zaista i
bude pronaena u prirodi.
98

Mada se smatra da je nekada bila mnogo ire
rasprostranjena, omorika danas od prirode raste
samo u nekim delovima bi vse Jugoslavije. To je
naa najinteresantnija i najlepa etinarska vrsta i
neki je smatraju najlepsim etinarom Evrope.

Omorika moe dostii visinu od 50 metara. Usko piramidalna
krosnja ini je vrlo privlanom i upadljivom, zajedno sa dugim
elegantnim malo povijenim granama. etine su tamnozelene, sa
donje strane plaviastobele, tako da itavo stablo izgleda
srebrnozeleno. Ukras predstavljaju i visee iarke koje su
ljubiaste dok su mlade, a kada sazru (u oktobru i novembru)
postaju sjajne, crvenosmedje.

Panieva omorika odgajena u rasadniku dobro podnosi gradske
uslove (dim, praina, gasovi). Dobro podnosi mraz i suu. Od nje
se uspeno formiraju vetrozatitni pojasevi. Moe se saditi
pojedinano i u grupama, kao i u kombinaciji sa drugim vrstama
drvea. Poto omorika spada u zimzelene vrste izvanredno e
izgledati posaena zajedno sa liarima koji imaju svetliju boju
lista i kore.

TISA
(Taxus baccata)

Osnovna vrsta je zimzeleno drvo, koje
dostie i do 15m visine Ima veoma gustu
kronju i etine, veliku mo regeneracije i
izuzetno dobro podnosi orezivanje, to je
ini pogodnom za ive ograde i
svakovrsno oblikovanje. U zimskom
periodu ukras predstavljaju bobice
obavijene jarko crvenim mesnatim
omotaem. Zajedno sa svojim formama
izuzetno je dekorativna vrsta. Jedini
nedostatak, koji vas moe, ali i ne mora
99

odgovoriti od ove biljke, je injenica da su
svi njeni delovi otrovni. Izuzetak je crveni
omota bobice, od kojeg se ak moe
praviti i dem!

Tisa je vrsta koja izuzetno dobro podnosi gradske uslove,
otporna je na mraz i suu, a zemljite ne bira. Podjednako dobro
raste i na suncu i u hladu. Raste relativno sporo.

Od osnovne vrste dobijen je i niz razliitih varijeteta, te se tako
mogu sresti bunasti ili usko valjkasti oblici uspravnih, gotovo
paralelnih grana, forme sa etinama zlatno ute boje ili arenim,
forme utih plodova, patuljaste forme... Osim za ive ograde
moe se koristiti i kao soliter ili za grupe iste ili razliitih vrsta, a
patuljaste forme koriste se u perenjacima, kamenjarima, za
ukraavane vetakih potoka...

KOLIKE BILJKE SE NAJBOLJE PRIMAJU?

Uvek se lake primaju manje sadnice. Ovo se naroito mora
potovati kada se sade biljke sa golim korjenom. Rasadnik LIJEPO
POLJE proizvodi kolovane sadnice visokog kvaliteta (biljke iji se
korjenov sistem formira - koluje, to omoguava bezbolnu
presadnju). One se prodaju iskljuivo sa busenom ili u
kontejnerima. kolovanje omoguava presadnju odraslih sadnica,
starih i preko 5 godina, visine 3 - 4 (i vi e) metara.

KADA JE NAJBOLJE SADITI?

Svakako je najbolje sadnju obaviti u jesen (im
opadne lie) ili u rano prolee (dok se pupoljci jo
nisu otvorili). Za biljke sa busenom period sadnje
je znatno dui od prethodno pomenutog (zavisi pre
svega od indi vidualne osjetljivosti vrste), dok se
biljke u kontejnerima mogu saditi tokom cele
godine. Strunjaci ipak preporuuju jesenju
odnosno prolenu sadnju, poto se tada biljke
najlake prilagoavaju novim uslovima (naroito

100

kod jesenje sadnje, kada se period prilagoavanja
produava na celu zimu).

101

Prirucnik Za Cvece PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Za Cvece PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

You might also like