You are on page 1of 56

Elektro lokomotiva 441

A. Opti opis lokomotive 441


1. Uvod
Elektrine lokomotive serije 441 Bo Bo' su vodee serije elektrinih lokomotiva na
prugama eleznice Srbije (S).. Njihova primena na prugama J zapoela je 31. maja 1970 godine.
Konstruktor lokomotiva ovog tipa je firma ASEA iz vajcarske. Licencnu proizvodnju
lokomotiva serije 441 preuzela je firma Rade Konar iz Zagreba u sardanji sa Mainskom
industrijom Ni (MIN).
1.

2.

Elektrine lokomotive serije 441 tipa Bo Bo' mogu se podeliti u etiri grupe:
Lokomotive osnovnih konstrukcija. Obuhvaene su podserijama 441-000, 441-300, 441-400 i 441-500
441- 000 bez elktrine konice i bez ureaja za mazanje venaca bandaa
441- 300 sa elktrinom konicom, a bez ureaja za mazanje venaca bandaa
441- 400 sa elktrinom konicom i sa ureajem za mazanje venaca bandaa
441- 500 bez elktrine konice, a sa ureajem za mazanje venaca bandaa
Lokomotive proizvedene po licenci grupacije TU, obuhvaene podserijama 441-000, 441-100,
441-500 i 441-600

3.
4.

Lokomotive poboljane konstrukcije, obuhvaene podserijama 441-400, 441-700 i 441-800


Modificirane lokomotive. Modifikuju se lokomotive i I i II grupe radi dovoenja na tehniki nivo
lokomotiva iz III grupe.

2. Opte karakteristike lokomotive 441


Lokomotive serije 441 su jednofazne diodne lokomotive, to znai da naizmenini napon
od 25 kV, 50Hz, iz voznog voda, preko pantografa, dovodi na lokomotivu i uvodi u glavni
transformator, koji sniava primarni napon na sekundarne napone za razliite namene na
lokomotivi (vuni elektromotorni pogon, pomoni pogon i elektrino grejanje voza).

Tablica 1. Glavni podaci i karakteristike lokomotive 441

1435 mm
irina koloseka
Bo - Bo
Raspored osovina
25 kV50Hz
Sistem elektrine vue
17,5 - 27,5
Opseg promene napona
15.470 mm
Duina preko odbojnika
80 t (78 t)
Masa lokomotive sa (bez) elektrine konice
120 km/h
Maksimalna eksplotaciona brzima
3860 kW
Trajna snaga
4080 kW
Jednoasovna snaga
41
Broj stepeni na stepenastom prekidau
3
Broj stepena slabljenja polja
25
Broj stepeni za elektrino koenje
35
Broj stepeni ukljuen ograniiva naponavunih motora

Koiona masa
Procenat kone mase

Elektro lokomotiva 441

G
P
R
G
P
R

48 t
55 t
84 t
61%
70%
108%

3. Opis i raspored elektrine opreme lokomotive


Veine aparata i elektrinih ureaja sainjavaju, blokovi i grupe koje se ugraauju u
lokomotivi. Svaki elektrini ureaj je obeleen slovom i grupom brojeva i to:
D Aparati u obrtnom postolju
F Aparati u upravljanicama
K Aparati u bloku za hlaenje
M Vuni motori
N Aparati van blokova
P Aparati u bloku pneumatike
S1 Aparati u bloku za vuni motor 1
S2 Aparati u bloku za vuni motor 2
S3 Aparati u bloku za vuni motor 3
S4 Aparati u bloku za vuni motor 4
S5 Aparati u bloku za pomone maine
S6 Aparati u bloku za elektrinu konicu
S7 Aparati u bloku za elektrinu konicu
Aparati u bloku transformatora

B. Visokonaponska oprema
4. Elektrooprema krova lokomotive
Krov sanduka lokomotive se sastoji iz tri dela koji se mogu nezavisno podizati kranskom
dizalicom. Na krovu se nalaze sledei aparati elektrine opreme:
1) Dva pantografa (A i B)
2) Glavni prekida
3) Dva krovna rastavljaa pantografa A i B
4) Katodni odvodnik
5) Potporni izolator
6) Provodni izolator sa strujnim transformatorom

1(A)

2
4
5

1(B)
3

Slika 1. Krov sanduka lokomotive

4.1. Pantograf
Zadatak pantografa je da elektrinu energiju, iz elektrovune podstanice, dovede
lokomotivi. On ostvaruje neprekidnu vezu sa voznim vodom, pri svim brzinama i vremenskim
uslovimai to samo preko dodira golog provodnika voznog voda sa klizaem pantografa.
Pantograf je polumakazastog tipa, zauzima malo mesta na krovu lokomotive, pogodan je
za oba smera vonje i kod najmanjih visina voznog voda (tunela, podvonjaka) ravnomerno nalee
vozni vod.

Elektro lokomotiva 441

4.1.1 Opis pantografa


Na vrhu pantografa nalaze se dve ugljene palete (1), Slika 2 koje pri podignutom
pantografu klize po voznom vodu. Ove se palete mogu zamenjivati jer je limena podloga, na koju
se nanosi grafit, privrena na pantograf zavrtnjima. Palete su preko dva nosaa (2) zglobno
vezane za mehanizam pantografa. Duina palete je 900 mm i mogu sa rezervom da prate vozni
vod ija je poligonacija (postavljanje voznog voda cik-cak, u odnosu na osu koloseka, kako bi se
palete pantografa ravnomerno habale) +200 mm u odnosu na osu koloseka. Nosai paleta (2)
zglobno su vezani za dve cevi promenljivog preseka (3). Ovaj deo mehanizma prekolaktastog
zgloba (4) i centralne cevi (5), povezan je sa temeljnim vratilom (6) i dalje za temeljni okvir (10a).
Krajevi cevi promenljivog preseka (3) vezani su, preko propusta (7), spojnog zgloba (8) i
spojne poluge (9), za temeljni okvir (10). Temeljni okvir (10 i 10a) ima oblik slova T i preko tri
potporna izolatora, vezan je za krov lokomotive. Temeljno vratilo (6) je, je preko dve jednokrake
poluge (6a), povezano sa oprugama za sputanje pantografa (11). Temeljno vratilo (6) preko
jednokrake poluge i jednog izolatora (16), povezano je sa klipnjaom cilindra za podizanje
pantografa (19). Svi zglobovi mehanizma pantografa koji su pod naponom premoeni su
bakarnim savitljivim provodnikom.
Da bi se spreilo okretanje nosaa paleti, za vreme podizanja i sputanja, ugraen je
jedan oslonac (12). Pantograf se podie vazduhom pod pritiskom koji se puta u cilindar za pogon
pantografa (18). Vreme podizanja se moe podeavati, a treba da iznosi oko 10 sec.
Sputanje pantografa se vri isputanjem vazduha iz cilindra za pogon pantografa.
Pantograf se najpre naglo odvoji od voznog voda, a zatim se lagano sputa. Vreme sputanja
iznosi oko 5 sec.
1

12

4
7

11

5
6

20
15

10
13

14

19

17

16
18

Slika 2. Pantograf
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10

Glava pantografa sa ugljanim paletama


Dva nosaa
Dve cevi promenljivog preseka
Laktasti zglob
Centralna cev
Obrtno vratilo
Prepust
Spojni zglob
Spojna poluga
Temeljni okvir

Elektro lokomotiva 441

11
12
13
14
15
16
17
18
19
20

Opruge za sputanje pantografa


Oslonac
Komandna poluga
Poluga sa lebom
Ugaona poluga
tapni izolator
Opruga
Cilindar za podizanje pantografa
Klipnjaa cilindra
Prikljuak za odvod struje

4.1.2 Delovanje mehanizma za podizanje pantografa


Kada se aktivira elektropneumatski venti za podizanje pantografa P9 Slika 3. vazduh iz
glavnog rezervoara za pomone ureaje, ili iz pomonog kompresora, preko ventila za izbor
pantografa RV koji je privren za cilindar pantografa. Vazdu dolazi u ventil za podeavanje RV
sa gornje strane membrane, pritiska ventilski tanjir na izlazno sedite i odlazi, preko kalibrisanog
otvora u cilindar za pogon pantografa. U cilindru vazduh pod pritiskom pomera klip, sabija
oprugu, klipnjaa se pomera napred i preko tapnog izolatora za 25 kV, Slika 2. pomera temeljno
vratilo i centralnu cev pantografa, to dovodi do podizanje pantografa. Vreme podizanja
pantografa se podeava, a treba da iznosi oko 10 sec.
Pantograf

Rezervoar glavnog
prekidaa

Cilindar za
pogon
pantografa

Ventil za izbor
pantografa
RV

Pantograf

Cilindar za
pogon
pantografa

Preista
10/6.5
Jednosmerni
ventili

P9
Jednosmerni
ventili

Preista

Iskljuna slavina
pantografa

Iskljuna slavina
glavnog prekidaa

Iz rezervoara za
pomone ureaje

Iz glavnog
rezervoara
Pomoni kompresor

M
~

Slika 3. Pneumatika za pogon pantografa i glavnog prekidaa


Deaktiviranjem elektropneumatskog ventila P9 povezuje se prostor iznad membrane
ventila za podeavanje RV. Sila pritiska vazduha ispod membrane je daleko via i podie ventilski
tanjir i oslobaa prolaz vazduha iz cilindra za pogon pantografa direktno u atmosferu. Usled toga,
pod dejstvom sabijene opruge, klip i klipnjaa se naglo uvuku u cilindar, to dovodi do brzog
odvajanja paleta pantografa od voznog voda. Poto je pritisak ispod membrane naglo opao, ventil
se zatvara pod dejstvom opruge, sada se cilindar za pogon pantografa polako prazni preko
kalibrisanog otvora i EP ventila P9, a mehanizam pantografa lagano lee na krov lokomotive.
Vreme sputanja se moe podeavati, a treba da iznosi 5 sec.

Elektro lokomotiva 441

10

4.2.

Glavni prekida

Na krovu lokomotive ugraen je ultra-brzi, jednopolni prekida koji slui za uspostavljanje


elektrine veze kontaktni vod-glavni lokomotivski transformator. Osim toga, glavni prekida je i
izvrni organ elektrinog zatitnog sistema lokomotive, jer se automatski iskljuuje pri delovanju
velikog broja zatita elektrine opreme. Izgled glavnog prekidaa prikazan je na Slici 4.
Za rad glavnog prekidaa neophodan je vazduh opod pritiskom od 8.5 bar-a. Glavni
prekida se upravlja pomou tri namotaj: za dranje (3), za ukljuenje (1) i za iskljuenje (2). Da bi
se glavni prekida ukljuio, potrbno je da se namotaj za dranje (3), nalazi pod upravljakim
naponom. Pritiskom na taster prekida za ukljuenje glavnog prekidaa, kratkotrajno se dovodi
pod napon namotaj za ukljuenje, to dovodi do ukljuenja glavnog prekidaa.
Glavni prekida se iskljuuje po komandi mainovoe ili usled delovanja neke zatite.
11
9
13

12
20

14
10
19
I

23

21

7
4

22
17

24
15

18

16

Slika 4. Glavni prekida


1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12

Elektromagnet za ukljuenje
Elektromagnet za iskljuenje
Elektromagnet za dranje
Rezervoar
Ventil za iskljuenje
Cilindar za otvaranje glavnog ventila
Glavni ventil
uplji izolator
Nepokretni kontakt
Pokretni (upli) kontakt
Cilindar za pomeranje upljeg kontakta
Klip

Elektro lokomotiva 441

13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24

Opruga
Otvor za izlaz vazduha
Kalibrisano otvor
Membrana
Ventil za usporenje
Dvokomorni cilindar
Obrtni izolator
Rastavlja
Ekscentar
Pomoni kontakt
Ventil za iskljuenje
Ureaj za blokiranje

11

4.2.1 Ukljuenje glavnog prekidaa


Po podizanju pantografa, kratkotrajnim pritiskom na odgovarajui taster prekida ukljuuje
se glavni prekida. Namotaj za dranje (3) je ve pod naponom, a namotaj za ukljuenje (1) samo
dok je pritisnut taster prekida za ukljuenje.
Aktiviranjem namotaja za ukljuenje (1), preko sistema poluga, otvara se ventil za
ukljuenje (23) koji omoguuje da se vazduh iz rezervoara (4) odvede u dvokomorni cilindar (18).
Klip cilindra pomera se ulevo i klipnjaa zaokree obrtni izolator (19) i zatvara rastavlja (20).
Time je glavni prekida ukljuen. Istovremeno se zaokree i ekscentar (21) koji menja poloaje
pomonih kontakta (22): radni se zatvaraju, a mirni otvaraju.
Struja iz voznog voda, preko pantografa, strujnih veza i rastavljaa dolazi do glavnog
prekidaa. Nadalje preko pominog kontakta (10), nepominog kontakta (9) i rastavljaa glavnog
prekidaa (20), odlazi u primar regulacionog transformatora.

4.2.2 Iskljuenje glavnog prekidaa


Glavni prekida se iskljuuje dovoenjem namotaja za iskljuenje (2) pod upravljaki napon
ili prekidom struje upravljanja kroz namotaj za dranje (3). U oba sluaja dolazi do otvaranja ventila
za iskljuenje (5). Vazduh iz rezervoara glavnog prekidaa (4), kroz otvoreni ventil za iskljuenje (5),
odlazi u cilindar za otvaranje glavnog ventila (6), gde potiskuje klip, ija klipnjaa otvara glavni
ventil (7). Otvaranjem glavnog ventila, vazduh pod pritiskom od 8,5 bar-a odlazi u uplji izolator
(8), prolazi pored kontakta glavnog prekidaa (9 i 10), ulazi u cilindar za pomeranje upljeg kontakta
(11), pomera klip (12) ulevo i odvaja pomoni kontakt (10) od nepominog (9). Kada se odvoji
pomini kontakt od nepominog, vazduh pod pritiskom od 8,5 bar-a prolazi kroz uplji kontakt,
gasi elektrini luk koji se javlja izmeu kontakta pri prekidanju strujnog kola kojim protie struja
i izlazi u atmosferu kroz otvore (14).
Brem gaenju luka podpomae i nelinearni otpornik koji je paralelno povezan s'kontaktima
glavnog prekidaa i koji je smeten u posebnom izolatoru. Glavni prekida se iskljuuje, glavni
kontakti se razdvajaju, apomini menjaju svoje poloaje. Gaenje elektrinog luka je kratkotrajno
i iznosi oko 30 ms.
Za vreme odvajanja pominog kontakta od nepominog i gaenja luka, vazduh je kroz
kalibrisani otvor (15) ulazio u prostor ispod membrane (16) ventil za usporenje (17). Po zavretku
procesa prekidanja, pritisak vazduha ispod membrane je toliko narastao da stvara silu koja otvara
ventil za usporenje (17). Potom vazduh iz rezervoara glavnog prekidaa kroz otvoren glavni ventil
(7) i otvoreni ventil za usporenje (17) dolazi u dvokomorni cilindar (18) i pomera klip udesno. To
dovodi do zaokretanja obrtnog izolatora (19) i do otvaranja rastavljaa glavnog prekidaa (20). Pri
otvaranju rastavljaa (20), vratilo obrtnog izolatora, preko sistema poluga zatvara ventil za
iskljuenje, to dovodi do zatvaranje glavnog ventila i do spajanja kontakta glavnog prekidaa:
pokretnog i nepokretnog (9 i 10) pod dejstvom povratne opruge (13) upljeg kontakta. Pri
iskljuenju glavnog prekidaa, pomini kontakt je odvojen od nepominog samo dok se ne otvori
rastavlja glavnog prekidaa. Istovremeno i ekscentar (21) na obrtnom vratilu vraa pomone
kontakte (22) glavnog prekidaa u normalne poloaje.

4.2.3 Ureaj za kontrolu pritiska za rad glavnog prekidaa


Glavni prekida se normalno ukljuuje i iskljuuje ako je pritisak vazduha u njegovom
rezervoaru 8,5 bar-a. Ako je pritisak vazduha nii, produilo bi se vreme gaenja elektrinog luka,
to je opasno za kontakte glavnog prekidaa i za rastavlja. Zbog toga se pritisak u rezervoaru
glavnog prekidaa kontrolie posebnim ureajem koji se naziva ureaj za blokiranje (24).
Osnovni deo ureaja za blokiranje je cilindar sa klipom. Na elu klipa deluje sila pritiska
vazduha iz rezervoara glavnog prekidaa, a s druge strane sila opruge i atmosferskog pritiska. Kada
iritisak vazduha u rezervoaru opadne ispod podeene vrednosti, sila pritiska vazduha na elo klipa
Elektro lokomotiva 441

12

je smanjena, klip se podie i preko sistema poluga blokira komandne poluge ventila za iskljuenje i
ukljuenje i na taj nain glavni prekida je blokiran. Ako je prekida iskljuen, a pritisak vazduha
u rezervoaru glavnog prekidaa opao na 3,5 bar-a, tada je glavni prekida blokiran na moe da
se ukljui. Ako je prekida ukljuen, a pritisak vazduha je opao na 4,0 bar-a prekida je blokiran i
ne moe da se iskljui.
Zbog znaaja i uloge glavnog prekidaa na lokomotivi, veoma je vano da se pri najmanjoj
sumnji u ispravnosti, on odmah demontira i uputi u ovlaenu radionicu, gde e se snimanjem
dijagrama ukljuenja i iskljuenja utvrditi u kakvom je stanju.

4.3.

Naponski merni transformator

Na lokomotivi 441 ugrauje se naponski merni transformator (NMT) koji slui za merenje
napona kontaktnog voda ispred glavnog prekidaa, a to znai da se ve s podignutim
pantografaom pantografom dobija podatak o naponu kontaktnog voda, Slika 5.
1

2
4

10

11

5
12

Slika 5. Elektrina ema visokonaponske krovne opreme


1, 2
3, 4
5
6

Pantografi
Rastavljai pantografa
Katodni odvodnik
Glavni prekida

Sekundar naponskog mernog transformatora


Topljivi osigura
Kontaktni mikroprekida na rastavljau za uzemljenje
Otpornik
Primar naponskog mernog transformatora
8
9
10, 11
12

394

Podatak o naponu kontaktnog voda, bez ugraenog NMT, dobija se indirektno s izvoda
sekundara regulacionog transformatora za pomoni pogon i grejanje voza. Na ovaj nain dobija
se taan podatak o naponu kontaktnog voda, a osim toga ovo dovodi do nepravilnog rada
pojedinih ureaja na lokomotivi. Ugradnjom NMT dobija se u svakom trenutku taan podatak o
naponu kontaktnog voda.
Naponski merni transformator je sainjen od
Izolaciono
magnetnog kola i namotaja primara i namotaja sekundara
telo
iji je primarni odnos je 25000/403 = 62. pri normalnom
naponu kontaktne mree 25 kV, napon na sekundaru
NMT iznosi 403 V. O ovome se mora voditi rauna jer
ve s'podignutim pantografaom, bez ukljuenja glavnog
prekidaa, napon u bloku relea iznosi 403 V.
Pojedini krajevi primara, odnosno sekundara
NMT je uzemljen i vezan na masu. Na ovaj nain
izvedena je zatita od dodirnog napona u sluaju proboja
Izvod
300
namotaja na masu.
Slika 5. Naponski merni transformator

Elektro lokomotiva 441

13

4.4.

Visokonaponski uvodni izolator


Da bi se ostvarila elektrina veza izmeu kontaktnog
voda, odnosno opreme montirane na krovu lokomotive i
glavnog lokomotivskog transformatora koji je u mainskom
prostoru, potrebno je da elektrini porovodnik koji je pod
naponom od 25 kV proe i kroz krov lokomotive. Ovaj
provodnik se od krova lokomotive izoluje visokonaponskim
uvodnim izolatorom.
Uvodni izolator Slika 6 sastoji se od gornjeg (1) i donjeg
(2) provodnog izolatora koji su meusobno vezani za krov
lokomotive (3) pomou zavrtnjeva.
Kroz izolator prolazi bakarna ipka 10 mm, za iji se
gornji kraj (6) vezuje provodnik koji dolazi sa glavnog
prekidaa, a za donji kraj (7) provodnik koji odlazi na uvodni
izolator glavnog lokomotivskog transformatora.

6
5

3
4

Slika 6. Visokonaponski uvodni izolator


1
3
5

Gornji (spoljni) izolator


Krov lokomotive
Bakarna ipka

2
4
6, 7

Donji (unutranji) izolator


Sekundar strujnog transformatora
Kraj bakarne ipke

4.4.1 Ureaj za kontrolu pritiska za rad glavnog prekidaa


Strujni transformator primarne struje transformie struju koju lokomotiva uzima iz
kontaktnog voda radi ostvarenja prekostrujne zatite.
Magnetno kolo (1) Slika 7 strujnog transformatora
nainjeno je u obliku prstena od transformatorskog lima,
dobijene 0,35 mm. Na magnetno kolo namotano je 100 navojaka
sekundara (2), a primar je bakarna ipka visokonaponskog
uvodnog izolatora kroz koju protie struja koja iz voznog
3
1
voda dolazi u glavni lokomotivski transformator. Za krajeve
sekundarnog namotaja (3) vezan je prekostrujni relej.
2
Kada struja koja dolazi u glavni lokomotivski transformator dostigne 540 A, struja na sekundaru strujnog transforSlika 7. Strujni transformator matora je 5,4 A to dovodi do aktiviranja prekostrujnog relea
i iskljuenja glavnog prekidaa.
primarne struje

4.5.

Odvodnik prenapona

I u normalnim uslovima eksplotacije dolazi do razliitih prenapona koji mogu otetiti


elektrinu opremu koja je ugraena na lokomotivi. Spoljanji prenaponi koji nastaju usled
pogonskig smatnji i atmosferskih pranjenja, javljaju se u kontaktnoj mrei, a prenose se galvanski
na elektrinu opremu lokomotive to moe izazvati oteenja i proboj izolacije. Oni su veoma
kratki, ali se odlikuju vrlo visokim naponima i jakim strujama. (Slika 5. pozicija 5).
Pogonske smetnje nastaju prilikom ukljuenja i iskljuenja raznih transformatora, to moe
da izazove prenaponske talase velikih amplituta u voznom vodu.
Odvodnik prenapona vezan je jednim krajem iza glavnog prekidaa, a drugim za krov
lokomotive koji je preko ine uzemljen. Normalno je pod naponom od 25 kV. Kada naie talas
prenapona, odvodnik postaje provodan i proputa jau struju kroz sebe, sniava napon na vrednost
koja nije opasna za izolaciju transformatora i drugu opremu. Ponov postaje neprovodan kada
napon voznog voda padne ispod 33 kV.
Elektro lokomotiva 441

14

5. Glavni lokomotivski transformator


Potrebne vrednosti napona za vune motore, za elektrinu konicu, za motore pomonog
pogona, za pomone pogone i za grejanje voza dobija se preko glavnog lokomotivskog
transformatora, koji za to sniava napon kontaktne mree 25 kV, 50 Hz. Pored uloge sniavanja
napona, glavni lokomotivski transformator, zajedno sa stepenastim prekidaem, omoguava
regulaciju napona za napajanje vunih motora radi promene vune sile i brzine lokomotive.
Pantograf

U (25kV)

Uf

Ua

Ub

Uc

Ud

T1.13

T1.5

T1.3

T1.2

T1.11

T1.1

21
20 (41)
19 (42)

T1.4

Ve

Regulacioni
transformator

Ue1

T2.2

Ispravlja
23
24

Prebaciva
biraa

Ue2

25
Ue3

Ue4

3 (24)
2 (23)
1 (22)

Ue5
V

T3.1
GK

Vuni
motor

PK

M1

T4

T1.10

T1.9

T1.8

T1.7

T1.12

Ua
T1.6

Dodatni
transformator

Primar
dodatnog
transformatora

Va

Vf

Va

Vb

Vc

Vd

Slika 8. Glavni lokomotivski transformator ema namotaja


Glavni lokomotivski transformator je uljni transformator snage koji se sastoji od dva
nezavisna transformatora Slika 8. - regulacionog i dodatnog. Oba transformatora postavljena su
vertikalno, i to tako to je regulacioni iznad dodatnog, a oba zajedno u istom transformatorskom
sudu koji je napunjen transformatorskim uljem i heremetiki zatvoren poklopcem. Iznad
transformatorskog suda je diletacioni sud koji obezbeuje da transformatorski sud uvek bude pun
ulja. Transformatorsko ulje predstavlja izolaciju izmeu namotaja i suda. Osim toga, ulje hladi
namotaje i magnetno kolo.

Elektro lokomotiva 441

15

5.1.

Regulacioni transformator

Regulacioni transformator se sastoji od primarnog i 6 sekundarnih namotaja. Slika 8.


Primar je preko glavnog prekidaa i pantografa vezan za vozni vod i drugim krajem preko
transformatora za uzemljenje za inu. Primar ima 21 izvod sa kojih se preko stepenastog prekidaa
napaja primar dodatnog transformatora. Izmeu svaka dva susedna izvoda je napon od 950 V.
Regulacioni transformator ima 6 sekundarnih namotaja. 4 su za napajanje vunih motora
preko ispravljaa. Jedan je za pobudu vunih motora pri elektrinom koenju i jedan za pomoni
pogon i grejanje voza.
Napon na krajevima sekundarnih namotaja za vune motore T1.2-5 je 621 V, pri naponu
kontakne mree 25 kV i manja se srazmerno promeni napona kontaktne mree. Napon na
krajevima sekundarnog namotaja za pobudu vunih motora pri elektrinom koenju T1.11 je 100 V.
Naponi na krejevima sekundarnog namotaja za pomoni pogon i grejanje voza su:
- Ue1 403 V;
- Ue2 546 V;
- Ue3 718 V;
- Ue4 1007 V;
- Ue5 1525 V.

5.2. Dodatni transformator


Dodatni transformator se sastoji od magnetnog kola na kome se nalaze jedan primarni i
pet sekundarnih namotaja. Slika 8. Primar dodatnog transformatora T1 se napaja elektrinom
energijom s izvoda primara regulacionog transformatora.
a) Od 1 do 20. stepena stepenastog prekidaa jednim krajem (Va) vezan je preko prebacivaa
biraa T2.2 za izvod (19950 V za 25 kV) primara regulacionog transformatora, a drugim krajem
(Ua) preko teretnog prekidaa T3.1 za jedan od 20 izvoda primara regulacionog transformatora.
b) Od 22. do 41. stepena stepenastog prekidaa jednim krajem (Va) vezan je preko prebacivaa
biraa T2.2 za izvod (V) primara regulacionog transformatora, a drugim krajem (Ua) preko
teretnog prekidaa T3.1 za jedan od 20 izvoda primara regulacionog transformatora.
Znai, napona na primaru dodatnog transformatora nije stalan. Menja se u zavisnosti od
toga za koji je izvod primara regulacionog transformatora vezan prvi kraj dodatnog
transformatora (Ua) i u kom je poloaju prebaca biraa (pozicija 24-23 ili 24-25 Slika 8.), odnosno
gde je vezan drugi kraj dodatnog transformatora (Va). Napon na primaru dodatnog transformatora
moe se menjati u 41 stepen.
Dodatni transformator ima pet sekundarnih namotaja. etiri za vune motore (T17-10) i
jedan za pobudu vunih motora pri elektrinom koenju (T1.12).
Napon na sekundarnim namotajima dodatnog transformatora, za vune motore menja se
srazmerno promeni napona u primaru dodatnog transformatora i to od 603 V 0 V jednog smera i
obrnuto, u skokovima od po 30 V za svaki poloaj stepenastog prekidaa.
Napon na sekundarnom namotaju dodatnog transformatora, za pobudu vunih motora pri
elektrinom koenju T1.12 menja se za svaki poloaj stepenastog prekidaa po 3 V do maksimalno 115 V.

Elektro lokomotiva 441

16

6.

Dodatna oprema glavnog transformatora

Na glavnom lokomotivskom transformatoru ugraena je i dodatna oprema: odvaja


vlage, termometar, pokaziva nivoa ulja, sigurnosni ventil i rastavlja za uzemljenje.

6.1. Odvaja vlage


Prilikom rada lokomotive, dolazi do zagrevanja i podizanja nivoa ulja. Kada lokomotiva
ne radi, lokomotivski transformator se hladi i nivo ulja opada. Tada vazduh iz atmosfere ulazi u
diletacioni sud, i sa sobom unosi vlagu, koja se pri ulasku u diletacionom sudu pretvara u vodu,
ona bi se slivala u ulje i time drastino snizila izolacionu sposobnost transformatorskog ulja.
Zbog toga, na samom transformatoru se postavlja odvaja vlage, i time vazduh iz atmosfere,
preko odvajaa vlage ulazi u diletacioni sud.
U odvajau vlage nalazi se kristalna materija (silikagel) koja veoma efikasno upija vlagu
iz vazduha i na taj nain ga sui. Silikagel dobija crvenkastu boju kada izgubi sposobnost
upijanja vlage iz vazduha, i to znai da ga treba zameniti ili regenerisati. Regeneracija se obavlja
suenjem na temperaturi od 120oC.

6.2. Termometar
60

40

80

20

T9

-20

100

120

Temperatura transformatora kontrolie se merenjem


temperature
transformatorskog
ulja
kontaktnim
termometrom. Slika 9. temperatura ulja sme da iznosi najvie
90oC. Kada temperatura transformatorskog ulja dostigne 90oC,
u termometru se zatvori kontakt koji pali signalnu svetiljku i
ukljuuje zvuni signal koji upozorava da je transformatora
pregrejan.
Kod modificiranih lokomotiva, kada temperatura ulja
dostigne 90oC, kontakt u termometru aktivira pomoni rele
koji iskljuuje vuu, pali signalnu svetiljku i ukljuuje zvuni
signal.

Slika 9. Termometar

6.3. Pokaziva nivoa ulja


Za kontrolu nivoa ulja slui pokaziva nivoa ulja Slika
+90oC
+50oC
+20OC
0 OC
-20OC

10 Na okviru pokazivaa nacrtane su linije nivoa ulja za


sledee temperature: -20, 0, +20, +50 i +90oC.

Nivo se kontrolie kada je lokomotiva na kolosekukoji


je horizontalan. Nivo ulja na pokazivau treba da je jednak
potrebnom nivou za odgovarajuu temperaturu na
termometru. Ako je nivo ulja znatno nii od dozvoljene
razlike, to znai da je na transformatoru nastao neki kvar ili
da postoji oticanje ulja.

Slika 10. Pokaziva nivo


transformatorskog ulja

Elektro lokomotiva 441

17

6.4. Rastavlja za uzemljenje


Rastavlja za uzemljenje Slika 11. slui da se ulazni kraj primara glavnog transformatora
povee s masom lokomotive i sa zemljom preko ine.
2

1
2
3
4
5

3
5

Dugme osiguraa
Ruica
Savitljivi provodnik
No
Kontakt na uvodnom izolatoru gl. transformatoru

Slika 11. Rastavlja za uzemljenje


Pritiskom na dugme osiguraa (1) deblokira se ruica rastavljaa (2). Zaokretanjem ruice,
no rastavljaa (4) upada u kontakt (5) na uvodnom izolatoru glavnog transformataora.
Pritiskom na dugme osiguraa menju se poloaji kontakta mikroprekidaa rastavljaa za
uzemljenje koji se nalazi u strujnom kolu upravlanja glavnim prekidaem, tako da se on ne moe
ukljuiti kada je transformator uzemljen. Kod modificirani lokomotiva ne moe se i podii pantograf,
a osim toga ugraena su jo dva mikroprekidaa s funkcijom iskljuenja naponskog mernog
transformatora i ukljuenja otpornika za zatitu primara naponskog mernog transformatora. Slika 5.
Ruica rastavljaa vadi se iz svog leita kada je transformator uzemljen i njome moe da
se deblokira mrea oko glavnog transformatora, a njome se otvaraju vrata bloka relea (S5 ili S10).
Transformator mora da se uzemlji uvek po zavretku slube i pri svakoj intervenciji u
mainskom prostoru i na obrtnim postoljima, zbog toga to se:
- Glavni lokomotivski transformator prazni od zaostale koliine elektriciteta koji se zadrao
zbog parazitnih kapaciteta posle odvajanja pantografa od kontaktnog voda;
- Ne dozvoljava sluajno ukljuenje glavnog prekidaa;
- Omoguuje otvaranje bloka S5 i zatitnih mrea oko transformatora radi pregleda i kontrole.

7. Tansformator za uzemljenje
Namena transformatora za uzemljenje je da se povratne struje kroz lokomotivu, ne
vraaju preko osovinskih leita i tegljenikih ureaja, ve preko etkica za uzemljenje. Slika 12.
Zato se transformator za uzemljenje naziva jo i transformator povratnih struja.
25 kV

Primar regulacionog
transformatora

110 kV

Vozni vod

Kontaktor za
grejanje voza
S8.3

Sekundar za

Ig pomone
maine i
grejanje voza

Ig

Povratn kabl

Ig

Transformator
za uzemljenje
ina

Grejalica u
vagonu

Ig

etkica
Masa

Ig

Ig

Ig

Slika 12. Strujno kolo povratnih struja


Elektro lokomotiva 441

18

Struja (I) iz sekundara transformatora elektrovune podstanice (EVP) preko kontaktnog


voda, pantografa i nog prekidaa dolazi u primar regulacionog transformatora. Preko
transformatora za uzemljenje T6, povratnog provodnika, etkica za uzemljenje, osovine, toka i
ine vraa se struja u EVP. Ako se voz greje, struja grejanja (Ig) iz sekundara glavnog
lokomotivskog transformatora za pomoni pogon i grejanje voza, odlazi spojnim kablom u
vagonske grejalice, a vraa se preko ina u lokomotivu. Obe ove struje nazivaju se povratne:
- Prva (I) se vraa u EVP
- Druga (Ig) se vraa u lokomotivu.
Na magnetno kolo transformatora za uzemljenje postavljena su tri namotaja s istim brojem
navojaka. Povratne struje nailaze na manje elektrine otpore kada prolaze preko namotaja ovog
transformatora nego kada bi ile preko osovinskih leita ili tegljenikih ureaja. Naravno povratne
struje teku strujnim kolima manjeg elektrinog otpora, odnosno preko transformatora za uzemljenje,
etkica i povratnog kabla. Na taj nain se osovinska leita i tegljeniki ureaji tite od elektroerozije.
Transformator za uzemljenje je smeten pored glavnog lokomotivskog transformatora.

8. etkice za uzemljenje
Povratne struje prolaze povratnim kablovima i preko etkica za uzemljenje. etkica za
uzemljenje je ugljena etkica, smetena u kutiji i oprugom se pritiska na elo rukavca svake osovine,
da bi se ostvarila dobra elektrina veza i smanjio elektrini otpor strujnog kola povratnih struja.
Struja preko transformatora za uzemljenje T6, etkica za uzemljenje, osovina i tokova
odlazi kroz ina u EVP.

9. Grejanje voza
Elektrina lokomotiva serije 441 ima mogunost elektrinog grejanja voza. Struja
grejanja uzima se iz sekundarnog namotaja za pomoni pogon i elektrino grejanje voza T1.13
Slika 8. glavnog lokomotivskog transformatora koji je pod naponom od 1525 V za napon u
kontaktnoj mri 25 kV.
U kolu grejanja voza su:
- Sekundarni namotaj glavnog transformatora
- Kontaktor za grejanje voza
- Spojni kabl izmeu lokomotive i vagona
- Odvodnik prenapona za grejanje voza.

9.1. Prikljuna kutija za elektrino grejanje voza


Prikljune kutija za elektrino grejanje voza ugraene su sa desne strane, na oba ela
lokomotive. Povezane su meusobno, a prikljuuju se kontaktorom za grejanje voza na izvod
sekundara za pomoni pogon i grejanje voza (Ue5 = 1525 V), kablom preseka 185 mm2. Prikljune
kutije su jednopolne za struju od 700 A ili 800 A.
Radi zatite od neovlaenog otvaranja, zakljuavaju se posebnim kljuem.

9.2. Kontaktor za elektrino grejanje voza


Kontaktor za grejanje voza je isti kao i kod kontaktora vue. Kada se izda komanda za
ukljuenje grejanja voza, pomou odgovarajueg polunog prekidaa, koji se nalazi na
komandnom pultu u upravljanici A i B, aktivira se elektropneumatski ventil kontaktora za
grejanje voza i vazduh pod pritiskom od 5 bar-a zatvara glavne kontakte kontaktora i na taj nain
povezuje izvod Ue5 na sekundaru za pomoni pogon i grejanje voza s'prikljunim kutijama za
elektrino grejanje na oba ela lokomotive.
Ovaj kontaktor radi u veoma nepovoljnim uslovima i kada se iskljuuje, to ini pod
optereenjem. Zbog opasnosti od poara, kontaktor za elektrino grejanje voza je premeten iz
bloka S5 u blok S2, a kod modificiranih lokomotiva uz glavni transformator.
Elektro lokomotiva 441

19

9.3. Rezervni kabl za elektrino grejanje voza


Da bi se ostvarila elektrina veza izmeu lokomotive i vagona, redovno se utika
vagonskog kabla za grejanje utakne u prikljunu kutiju lokomotive.
Rezervni kabl za elektrino grejanje voza koji je na lokomotivi slui za spajanje
prikljunih kutija zaprene i vozne lokomotive kada se usled defekta vozne lokomotive voz greje
iz zaprene lokomotive.
Kabl je preseka 185 mm2, a na krajevima ima jednopolne utikae. Kada nije u upotrebi,
smeten je u posebne nosae koji su privreni na plafon lokomotive iznad K bloka.

2200
2800

Slika 13. Prikljuni kabl za elektrino grejanje voza

9.4. Odvodnik prenapona strujnog kola grejanje voza


Ovaj odvodnik prenapona T8 vezan je jednim krajem za izvod (Ue5) sekundara za
pomoni pogon i grejanje voza, a drugim krajem za masu lokomotive. Nime se titi strujnog kola
grejanja voza od prenapona koji se moe javiti ako probije izolacija izmeu primara regulacionog
transformatora i namotaja za grejanje voza.

Elektro lokomotiva 441

20

C. Vuna oprema
Sva oprema koja se nalazi u strujnom kolu vunog motora naziva se vuna oprema.
Lokomotiva serije 441 ima etiri vuna motora koja se napajaju s posebnih sekundarnih namotaja
glavnog transformatora, preko ispravljaa, prigunice, preko kontaktora vue (naizmenine i
jednosmerne) i preko menjaa smera vonje. Svaki od motora ima svoje potpuno nezavisno strujno
kolo, to omoguava da se u pojedinim sluajevima, kada je iskljuen neki od vunih motora,
nastavi vua preostalim ispravnim motorima.

10. Ispravlja
Na lokomotivama serije 441 ugraeni su vuni motori za valovitu struju. Sa sekundara
glavnog lokomotivskog transformatora dobija se naizmenina struja koju je potrebno ispraviti.
To se radi ispravljaem, koji je ustvari Grecov spoj dioda. Rednim i paralelnim spajanjem dioda
dobija se odgovarajua konfiguracija ispravljaa.
U upotrebi se nalaze diode razliitih proizvoaa: ASEA, SECHERON i ISKRA. Poto su
strujne (350 A) i naponske (300 V) mogunosti jedne silicijumske diode nedovoljne za primenu na
lokomotivi, diode se meusobno spreu redno i paralelno.
Kroz diode prilikom rada, prolazi velike struje, pa im je zbog toga potrebno hlaenje.
Svaka dioda ima svoj hladnjak. Za razliite tipove dioda rashladna tela su razliita. U jednom
ispravljau, diode sa svojim hladnjacima su sloene kruno, pri emu su rebra okrenuta ka
unutranjoj strani. Diode se hlade vazduhom koji, preko njih, odlazi za hlaenje vunog motora.
Vuni ispravlja tipa ASEA Slika 14 (a). sainjava Grecov spoj dioda koji u svakoj grani
ima etiri paralelne grane sa po tri redno vezane diode, znai ukupno 48 dioda. Na lokomotivi su
ugraena etiri ispravljaa, za svaki vuni motor poseban ispravlja. Paralelno sa svakom diodom
vezan je jedan otpornik i jedan kondezator ija je namena da omogue ravnomernu raspodelu
potencijala, odnosno da zatite diodu od prenapona koji se javljaju za vreme rada lokomotive.
Ispravlja se na jednosmernoj strani od prenapona titi uljnim kondezatorom.
~U

~U
+

Grecov
ispravlja
48 dioda
C

Grecov
ispravlja
40 dioda

Kondezator i
otpornik za
zatitu diode

Kondezator i
otpornik za
zatitu diode

Kondezator za
zatitu ispravljaa

Odvodnik prenapona
za zatitu ispravljaa

M
E

Vuni
motor
F

Vuni
motor

(a) ASEA

(b) SECHERON

Slika 14. Ispravlja


Kod ispravljaa tipa SECHERON Slika 14 (b). u svakoj grani Grecovog sprega nalazi se
pet paralelnih grana sa po dve diode vezane na red, to je ukupno 40 dioda. Paralelno sa svakom
diodom vezani su po jedan otpornik i jedan kondezator koji slui za ravnomernu raspodelu potencijala i zatitu dioda. Za zatitu od prenapona, na jednoj strani je postavljen odvodnik prenapona.
Diode proizvoaa ISKRA zamenjuju diode proizvoaa ASEA.
Elektro lokomotiva 441

21

11. Glavna prigunica


Za rad vunih motora potrebno je da se naizmenina struja iz sekundara glavnog lokomotivskog transformatora ispravi u jednosmernu. Karakteristike Grecovog ispravljaa su da je struja
koja se dobija valovita (smer struje nepromenjen, a jaina se stalno menja). Valovita struja se sastoji
iz jednosmerne komponente i od niza naizmeninih struja uestanosti 100 Hz, 200 Hz, 300Hz itd.
Ovakva struja je veoma nepovoljna za rad vunih motora jer prouzrokuje varnienje na
kontaktoru, dodatno zagreva motor i ini da obrtni momenat na vratilu motora nije stalan.
Prigunica obavlja peglanje, ime se valovitost struje smanjuje na vrednost koja omoguava pouzdan i ekonomian rad motora. Prigunica deluje tako to se jednosmerna komponenta
proputa bez slabljenja, a za naizmenine komponente prigunica je utoliko vei otpor to je
uestanost vea. Valovitost struje bila bi znatno manja ukoliko bi induktivnost prigunice bila
vea, ali to zahteva vei broj navojaka i vee magnetno kolo. Zbog svega toga je naeno
optimalno reenje izmeu valovitosti struje i veliine prigunice.
Glavna prigunica je konstruisana tako to se za zajednikom magnetnom kolu, koje je nainjeno od transformatorskih
limova, namotana etiri nezavisna namotaja, za svaki vuni
U4
U1
motor poseban namotaj. Ona je smetena u K bloku ispod
hladnjaka transformatorskog ulja, zbog velikog zagrevanja. Kroz
X4
X1
glavnu prigunicu prolazi vazduna struja koja je ve ohladila
U3
U2
transformatorsko ulje.
Na modificiranim lokomotivama uvedena je zatita
X3
X2
prigunice od pregrevanja. U svakom od namotaju ugraene su
po dve termosonde za temperature 135oC i 155oC.
Slika 15. Glavna prigunica

12. Vuni motori


Vuni motori su su glavne pogonske maine elektrine lokomotive. Energija koja je
dovedena iz elektrovune podstanice, preko glavnog lokomotivskog transformatora, ispravljaa i
glavne prigunice dolazi u vuni motor gde se pretvara u mehaniki rad.
Na lokomotivi serije 441 ugraena su u svakom obrtnom postolju po dva vuna motora za
valovitu struju s rednom pobudom. Motori su oveani u tri take. Sa svake strane poprenog
nosaa rama obrtnog postolja nalazi se po jedan motor.
Snaga se s rotora vunog motora, na pogonske osovine prenosi preko prenosnika snage.

12.1. Konstrukcija vunog motora


Sobzirom na posebne uslove i mesto rada na lokomotivi, vuni motor je specifine
konstrukcije. Osnovni delovi motora su stator i rotor. ema vezivanja motora data je na Slici 16.
B

3
M G

1
2
3
4
5
6

2
E

RO
5

Namotaj rotora (A-B)


Pobudni namotaj (E-F)
Namotaj pomonih polova (G-H)
Kompenzacioni namotaj (L-M)
Stalni ent (RO)
Izvodi na prikljunoj ploi

Slika 16. ema namotaja vunog motora


Elektro lokomotiva 441

22

12.1.1. Stator
Stator je cilindrinog oblika i sastoji se od: kuita, jarma (magnetnog kola), glavnih
magnetnih polova, pomonih magnetnih polova s namotajima i kompezacionog namotaja.
Kuite statora je nainjeno livenjem, od gvoa. Ono povezuje delove motora u jednu celinu.
Na unutranjo strani kuita ugraeno je osam glavnih i osam pomonih polova. Slika 17.
Jezgra magnetnih polova nainjena su od dinamo limova. Na jezgra su navueni
namotaji glavnih magnetnih polova koji su nainjeni od izolovanog bakarnog provodnika.
Vezivanjem svih osam namotaja glavnih polova na red dobija se pobudni namotaj. Ovaj namotaj
je vezan na red s rotorskim namotajem. Struja koja protie kroz pobudni namotaj stvara osnovno
magnetno polje, to je osnovni uslov da motor moe da radi.
Vuni motor se napaja valovitom strujom. Da bi se smanjile posledice valovitosti struje,
u kolu vunog motora ugraena je prigunica, jezgra glavnih magnetnih polova nainjena su od
trafo limova debljine 0,5 mm, a paralelno s pobudnim namotajem prikljuen je jedan otpornik koji
se zove stalni ent (Ro). Slika 16. Kroz ovaj otpornik protie jedan deo naizmeninih komponenti
valovite struje, jer pobudni namotaj za njih predstavlja znatno vei otpor. Na ovaj nain smanjuje
se valovitost struje. Time je olakana komutacija, odnosno smanjeno je varnienje dodiru etkice
i kolektora. Sa stalnim entom pobuda motora je puna i iznosi 87% maksimalne.
Kada kroz provodnike rotora protie struja, stvara se magnetno polje koje predstavlja
magnetnu reakciju rotora (indukta). Magnetna reakcija deluje najintezivnije u geometrijskoj osi
izmeu glavnih polova, pogoravajui komutaciju. Da bi se ponitilo tetno dejstvo reakcije rotora
(indukta) ugraeni su pomoni polovi i kompenzacioni namotaj. Slika 17.
Jezgro
pom. pola
Namotaj
pom. pola

Jezgro glavnog
mag. pola
Namota
Pobudni
namotaj

Kuite
statora

Slika 17. ema namotaja statora vunog motora


Na statoru izmeu glavnih magnetnih polova nalazi se osam pomonih magnetnih polova
Slika 17. koji su privreni na kuitu statora. Na jezgru su navueni namotaji koji su vezani na
red i sainjavaju namotaj pomonih polova.
U lebovima na polnim nastavcima glavnih magnetnih polova smeteni su provodnici
koji sainjavaju kompenzacioni namotaj.
Otpornosti pojedinih namotaja (ukoliko je temperatura okoline 15oC) iznose:
- Glavnih polova: 0,0048
- Pomonih polova: 0,0023
- Kompenzacioni namotaj: 0,0038

Elektro lokomotiva 441

23

12.1.2. Rotor
Rotor se sastoji od upljeg vratila, tela rotora namotaja i komutatora. Telo rotora je
nainjeno od dinamo limova koji su krunog oblika, a koji su oljebljeni po obimu radi ulaganja
namotaja. Dinamo limovi imaju krune otvore na sredini radi navlaenja na vratilo.
Komutator je sainjen bakarnih kriki (lamela) koje su meusobno izolovane i sloene po
obimu vratila rotora od koga su, takoe, izolovane.
Namotaj rotora je sastavljen od navojnih delova. Navojni deo sainjavaju dva bakarna
provodnika pravougaonog preseka, izolovana izolacionim materijalom. Svaki navojni deo smeta
se u dva leba na telu rotora, a njegova dva kraja se lemljenjem povezuju za dve krike na komutatoru.
Grafitne etkice su oprugama pritisnute na komutator, klize po njemu i predstavljaju krajeve
namotaja rotora. Smetene su u svoje drae i preko nosaa i izolatora privrene su za kuite
statora. Montirane su u osam glavnih polova, po etiri etkice u osam redova, to je ukupno 32.
Namotaj rotora, kompenzacioni namotaj i namotaj pomonih polova su meusobno
povezani na red tako da ostaju samo dva kraja.
12.2. Princip rada vunog motora
Zatvaranjem kontaktora vue, zatvara se strujno kolo i vuni motor je prikljuen na usmereni
napon. Pod dejstvom tog napona, u zatvorenom strujnom kolu javlja se struja I koja protie kroz
namotaj rotora i pobudni namotaj statora. Pobudni namotaj stvara osnovno magnetno polje u motoru,
a u tom polju se nalaze provodnici namotaja rotora. Na svaki provodnik namotaja rotora deluje
elektromagnetna sila koja stvara momenat u odnosu na osu obrtaja rotora. Sabiranjem svih momenata, na vratilu rotora, dobija se obrtni momenat M, koji se u osovinskom prenosniku uveava.
Obrtni moment na vratilu motora jednosmerne struje sraunava se po obrascu:
Gde su:

M C I
M obrtni moment na vratilu motora (Nm)
C konstanta (broj odreene rednosti) 6a sagraeni motor, a zavisi od broja

navojaka i vrste namotaja rotora


magnetni fluks koji stvara jedan glavni magnetni pol (Wb veber)
I struja koja protie kroz namotaj rotora motora (A).
Vidimo da je obrtni moment motora (M) srazmeran magnetni fluks (), koji stvara jedan
magnetni pol, i struji (I) koja protie kroz namotaj rotora i kroz pobudni namotaj, a to znai i kroz

namotaj glavnih magnetnih polova.


Kada rotor vunog motora pone da se okree u osnovnom magnetnom polju, u njegovom
namotaju se indukuje elektromotorna sila Ek koja je suprotnog smera u odnosu na na napon
napajanja motora. To je kontraelektromotorna sila ili indukovani napon. Indukovani napon zavisi
od konstrukcije motora, brzine obrtaja rotora i magnetnog fluksa.
Ek k n

Gde su:

k konstruktivna konstanta motora


n brzina obrtaja rotora (O/min)
magnetni fluks koji stvara jedan glavni magnetni pol (Wb veber)

Brzina obrtaja rotora vunog motora zavisi od njegove konstrukcije, napona napajanja,
pobudnog fluksa i jaine struje. Brzina obrtanja vunog motora sraunava se po obrascu:
n

gde su:

U RI
k

n brzina obrtanja rotora (O/min)


U napon na krajevima vunog motora (V)
R ukupni elektrini otpor svih namotaja motora ()
I struja koja protie kroz vuni motor (A)

Elektro lokomotiva 441

24

Prema tome, brzina obrtanja rotora vunog motora moe da se menja promenom napona
napajanja motora i promenom pobudnog magnetnog fluksa. S poveanjem napona napajanja
vunog motora, raste brzina obrtanja i obrnuto. Sa smanjivanjem magnetnog fluksa brzina obrtanja
raste, a sa pveanjem magnetnog fluksa brzina obrtanja opada.
Smanjenje magnetnog fluksa ostvaruje se postupkom entiranja. entiranje je vezivanje
otpornika R1 ili Ri i R2 ili R1, R2 i R3, paralelno sa otpornikom Ro tj. sa stalnim entom. Slika 18.
U zavisnosti od toga koliko je otpornika paralelno prikljueno stalnom entu, postoji I, II i III
stepen entiranja. Pobuda motora je razliita za svaki ent: za I = 72%; II = 58,5% i III = 45%.
U
I II III
I
Kontaktori za
entiranje
F

IP

Stalni ant

R R R R

M
K

Otpornici
antovi

Slika 18. entiranje pobudnog namotaja vunog motora


12.3. Hleenje vunog motora
Pri svim uslovima rada veoma je vano kolika struja prolazi kroz vuni motor. Lokomotiva
je konstruisana tako da se iz glavnog transformatora mogu uzimati struje veoma razliitih jaina.
Konstrukcija vunog motora dozvoljava da kroz njegove namotaje moe trajno da protie struja
jaine od 1180 A, a da se izolacija namotaja ne zagreje iznad iznad dozvoljene temperature (155oC).
Jednoasovna struja iznosi 1250 A, a trominutna 1700 A. Prekoraenje navedenih vrednosti struje,
utie na ubrzano starenje izolacije namotaja, to dovodi do proboja izolacije i oteenja vunog
motora. Vuni motori moraju zbog toga da se intezivno hlade. Za hlaenje se koristi vazduh koji
se uzima iz okoline lokomotive i najpre prolazi kroz otpornike za entiranje, zatim kroz ispravlja
(preko hladnjaka svih dioda u ispravljau) i onda kroz otvor u podu i gumeni meh ulazi u vuni motor.
Vazduh u motoru hladi sve namotaje i komutator i kroz otvor na strani komutatora izlazi u atmosferu.
o

e
C

I 1350 A
I 1250 A

155oC

I I n 1180 A
I In

40oC
30

60

120

180

min

Slika 19. Kriva zagrevanja vunog motora za razliite jaine struje

Elektro lokomotiva 441

25

E
Pobudni
namotaj
I
F

Menja
smera vonje

Namotaj rotora

Namotaj rotora

12.4. Promena smera obrtanja rotora vunog motora


Promena smera obrtanja rotora neophodna je zbog promene smera kretanja lokomotive.
Princip promene smera okretanja rotora prikazan je na Slici 20.
A

E
Pobudni
namotaj
I

Menja
smera vonje

Slika 20. Princip promene smera okretanja rotora vunog motora


Na lokomotivi se svi vuni motori ne obru u istom smeru, ve dva imaju jedan smer
obrtanja, a druga dva suprotan, zbog svojih poloaja u obrtnom postolju jer su im osovinski
prenosnici na suprotnim stranama.
Na lokomotivi 441 promena smera okretanja vunih motora vri se promenom smera
pobudne struje pomou elektropneumatskog valjkastog prekidaa menja smera vonje.
Ovaj valjkasti prekida ima dva poloaja: u jednom, pobudna struja ima jedan smer, a u
drugom, smer pobudne struje je suprotan.

13. Elektropneumatski kontaktori


Elektropneumatski kontaktori su jednopolni prekidai koji se koriste za uspostavljanje i
prekidanje strujnih kola na lokomotivi.
U zavisnosti u kojim strujnim kolima su ugraeni, razlikuju se:
- kontaktori za vuu u strujnim kolima naizmenine struje
- kontaktori za vuu u strujnim kolima jednosmerne struje iste su konstrukcije kao kontaktori
za naizmenine struje, jedino su komore za gaenje luka drugaije.
- kontaktori za entiranje - rade na slinom principu kao kontaktori vue, ali poto prekidaju male
struje, oni nemaju komore za gaenje luka niti navoj elektromagneta za gaenje luka.
Takoe nemaju ni pomone kontakte.
- kontaktori za elektrino koenje i kontaktori vue za kompenzaciju mehanikog rastereenja
prednjih osovina - oni su potpuno isti kao i kontaktori vue jednosmerne struje.
- kontaktor za elektrino grejanje voza.

13.1. Kontaktori za vuu


Kontaktori za vuu moraju da ispunjavaju sledee uslove: pouzdan kontakt sa dovoljnom
kontaktnom silom, brzo razdvajanje kontakta kod prekidanja strujnog kola, brzo i efikasno gaenje
elektrinog luka. Za rad kontaktora vue potreban je vazduh pod pritiskom od 4,5 bar-a. Slika 21.
Vazduh pod pritiskom dovodi se iz rezervoara za pomone ureaje i preko regulatora
pritiska 6/4,5 bar-a dolazi na elektropneumatski ventil kontaktora. Aktivirani EP ventil otvara ventil
i proputa vazduh u cilindar kontaktora. Vazduh pod pritiskom deluje na elo klipa pomera ga
navie, sabija povratnu oprugu i preko klipne poluge i izolatora spaja pokretni kontakt kontaktora s
nepokretnim. Istovremeno preko bregova od izolacionog materijala menja se i poloaj pomonih
kontakta koji se nalaze u strujnim kolima upravljanja, kontrole i zatite. Kontaktor vue se iskljuuje
prekidanjem napajanja namotaja EP ventila.

Elektro lokomotiva 441

26

Komora za gaenje elektrinog luka


Elektromagnet
za gaenje
elektrinog luka

Nepokretni
kontakt
Pokretni
kontakt

Savitljivi
provodnik
Normalno otvoren
Normalno zatvoren

Pomoni
kontakt

Cilindar sa klipom i
povratnom
Vazduh 4,5
bar-a

EPV za
upravljanje

Slika 21. Kontaktor vue


Razdvajanje pokretnog od nepokretnog kontakta, moe se dogoditi i pri velikim strujama,
usled ega se javlja elektrini luk izmeu glavnih kontakta, koji treba to pre ugasiti kako bi se
zatitili glavni kontakti od oteenja. Nastali elektrini luk gasi ureaj za gaenje elektrinog luka.
Struja koja prolazi kroz elektromagnet za gaenje elektrinog luka stvara jako magnetno polje. Na
njega deluje elektromagnetna sila i pod dejstvom te sile elektrini luk se razvlai i pomera ka
komori za gaenje, gde ga pregrade seku i gase.

14. Menja smera vonje


Menja smera vonje je valjkasti, elektropneumatski prekida, koji slui za promenu
pobudne struje u cilju promene smera obrtanja vunih motora. Ovo prevezivanje se obavlja za
svaki motor posebno, pa zbog toga u svakom bloku vunog motora posdtoji po jedan menja
smera vonje. Sastoji se iz sledeih delova: Slika 22.
- EP ventil za napred i nazad;
- Dva cilindra za promenu poloaja prekidaa;
- Nazubljena letva;
- Segmentni zupanik sa ruicom za runo upravljanje;
- Pomoni kontakti i
- Valjak sa glavnim kontaktima.
Valjkasti prekida menja smera vonje ima dva poloaja: napred i nazad i u te
poloaje se postavlja elektropneumatskim putem (komanda se izdaje zaokretanjem valjkastog
Glavni
prekidaa ruice za smer vonje).
1

Bakarne ploe na
valjku od izolacionog
materijala
1
2
Pomoni kontakti
1

2
1
2
Poluga za
runo
upravljanje

EPV za
napred

2
Vratilo od izolacionog
materijala
Segmentni
zupanik

Klipnjaa sa
nazubljenom letvom

EPV za
nazad

Vazduh 4,5 bar-a

Slika 22. Menja smera vonje


Elektro lokomotiva 441

27

14.1. Smer napred


Pomeranjem ruice u poloaj napred, aktivira se EP ventili za napred u svim menjaima smera vonje.
Aktiviranjem EP ventila za napred zatvara gornji i otvara donji ventil i vazduh pod
pritiskom od 4,5 bar-a, ulazi u cilindar i potiskuje klip i klipnjau sa nazubljenom letvom.
Nazubljena letva se pomera i zaokree segmentni zupanik, koji zaokree vratilo i valjak, tako da
bakarne ploice na valjku povezuju glavne kontakte i zatvaraju strujno kolo, da bi pobudna struja
tekla kroz pobudni namotaj o odreenom smeru kada se zatvori strujno kolo vunog motora.
Zaokretanjem ventila, zaokreu se i oljebljene ploe, koje zatvaraju i otvaraju pomone kontakte
u strujnom kolu upravljanja.

14.2. Smer nazad


Vraanjem ruice za smer vonje, iz poloaja napred, u poloaj O, deaktiviraju se EP
ventili za napred u svim menjaima smera vonje, ali menjai ostaju u poloajiman za napred.
Stavljanjem ruice za smer vonje iz O u poloaj nazad aktivira se EP ventil za nazad u svim
menjaima smera vonje.
Aktiviranjem EP ventila za nazad, Slika 22, proputa vazduh u cilindar, koji pomera klip i
klipnjau sa nazubljenom letvom. Nazubljena letva zaokree segmentni zupanik, koji zaokree
vratilo i menja poloaje glavnim i pomonim kontaktima. Glavni kontakti zatvaraju novo strujno
kolo u kome e pobudna struja imati suprotan smer, to e dovesti do promene smera okretanja
vunog motora i do promene smera lokomotive.

14.3. Runo upravljanje menjaem smera vonje


Menjau smera vonje moe se promeniti poloaj i ruicom za za runo upravljanje, Slika 22.
Pomeranjem ruice za stranu smera u kome elimo da se lokomotiva kree, zaokreemo vratilo i
valjkasti prekida i ostvarujemo strujna kola za taj smer kao i pri elektropneumatskom upravljanju.
Ruica za runo upravljanje menjaima smera vonje su crvene boje da bi se lake uoile,
jer posmatrajui njihov poloaj, lako moemo da utvrdimo koji menja nije prebacio smer.

15. Otpornici
U glavnom strujnom kolu elektrine lokomotive postoje razliite vrste otpornika:
otpornik za ogranienje struje zemljospoja, otpornici za kompenzaciju mehanikog rastereenja
prednjih osovina, otpornici za slabljenje pobude vunih motora i otpornici za elektrino koenje.

15.1. Otpornik za ogranienje struje zemljospoj


Namena otpornika je da se u sluaju pojave struje zemljospoja ona ogranii. Otpornik K7
je izraen otpornog lima, otpornosti 40 i smeten je u K bloku. Hlaenje je izvedeno istim
ventilatorom koji slui za hlaenje glavne prigunice.

15.2. Otpornik za kompenzaciju mehanikog rastereenja prednjih osovina


Namena otpornika je da se prilikom pokretanja voza kompenzuje mehaniko rastereenje
prednje osovine lokomotive smanjenjem napona napajanja njenog vunog motora. Pri pokretanju
voza, lokomotiva razvija najveu vunu silu. Ona deluje kuku tegljenika, na odreenoj visini od
ina, stvarajui momenat koji rastereuje osovinu (I ili IV). Automatski, delovanjem protivklizne
zatite ili pritiskom na odgovarajui taster prekida otvara se kontaktor vue za kompenzaciju
rastereenja i na red s motorom vezuje se otpornik za kompenzaciju rastereenja. Ovo ima za
posledicu smanjenje napona napajanja motora, smanjenje obrtnog momenta motora i smanjenje
vune sile na obodu toka. Na taj nain prestaje klizanje.
Otpornik K3.1 i K3.2 nainjeni su od otporne trake i vrednost otpornosti iznosi 0,036.
Smeteni su u K bloku i hlade se istim ventilatorom koji slui za hlaenje glavne prigunice.
Elektro lokomotiva 441

28

15.3. Otpornici za slabljenje pobude vunih motora


Ovi otpornici (entovi) povezuju se paralelno sa pobudnim namotajem (E-F) vunog motora
radi smanjenja njegove pobudne struje. Slika 18.
Stalni ent Ro je stalno, paralelno povezan s pobudnim namotajem (E-F). Tri povremena
enta R1, R2 i R3 povezuju se paralelno sa pobudnim namotajem (E-F), zatvaranjem kontaktora za
entiranje, tako to se najpre ukljui R1, potom R2 i na kraju R3. Slika 18.
Otpornici su izraeni od otporne trake i vrednosti su im: Ro = 0,042., R1 = 0,0254.,
R2 = 0,0185. i R3 = 0,01075.. Smeteni su u blokovima vunih motora S1 S4 i hlade se vazduhom,
pomou istih ventilatora koji slue za hlaenje ispravljaa i vunih motora.

15.4. Otpornici za elektrino koenje


Na lokomotivi podserije 441-300/400 ugraena je elektrina konica. Pri elektrinom
koenju, vuni motori rade kao generatori jednosmerne struje i tada pretvaraju mehaniku
energiju u elektrinu. Proizvedena elektrina energija se pretvara u toplotnu u otpornicima za
elektrino koenje, koji su ugraeni samo za ovu namenu.
Otpornici za elektrino koenje su smeteni u blokove S6 i S7 i hlade se vazduhom,
pomou ventilatora koje pokreu trofazni asihroni motori.
Otpornici su izgraeni od otpornike trake, a otpornost im je 1,68. Spajanjem otpornika
strujnim vezama dobija se kompletan blok otpornika. Otpornost bloka otpornika po jednom
vunom motoru je 0,42.

16. Stepenasti prekida


Brzina kretanja lokomotive zavisi od brzine obrtanja rotora vunih motora. Osnovni
nain za promenu brzine obrtanja vunih motora jeste promena napona napajanja vunih motora.
Ureaj koji slui za regulaciju napona vunih motora, uz njihovo neprekidno snabdevanje
elektrinom energijom, jeste stepenasti prekida. Slika 23.
8
3
1

10

9
PK

OK

M
4
6
5
12

11

7
17

13

15

16

14
21
18

24

23
20
22
26

19
25

27
30
28
31

29

Slika 23. Stepenasti prekida kinematska ema

Elektro lokomotiva 441

29

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15

Pogonski elektromotor (servomotor)


17
Kardansko vratilo
Ruica za izbor vrste pogona (M-motorno, R-runo) gg
18
Svatiljka za signalizaciju pri runom pogonu
Zaustavni elektromagnet
19
Frikciona spojnica
Kazaljka
20
Razvodna kutija
Zaustavna reza
21
Izolator
Pomoni kontakti
22
Pogonsko vratilo biraa napona
Glavno bregasto vratilo
23
Ploa za pomeranje glavne kontaktne ruke
Prelazni otpornik
24
Prebaca biraa napona
Pomoni kontaktor teretnog prekidaa
25
Pomoni kontakti pomonog bregastog vratila
Glavni kontaktor teretnog prekidaa
26
Pomono bregasto vratilo
Izolator i ekscentar
27
Ploa za pomeranje pomone kontaktne ruke
Ruica
28
Pomona kontaktna ruka
Graninik
29
Glavna kontaktna ruka
Otvor za kontrolu poloaja
30
Kontaktni prstenovi
Zaustavna ploa
31
Osnovna ploa
16
Pomoni kontaktor glavnog bregastog vratila

Stepenasti prekida je privren za glavni transformator, a sastoji se iz sledeih delova:


1. Biraa napona s prebacaem biraa,
2. Teretnog prekidaa,
3. Prelaznog otpornika,
4. Servopogona,
5. Glavnog bregastog vratila,
6. Upravljakog dodatka i
7. Pomonog bregastog vratila.
+

+
+

+
+

3
+

Slika 24. Stepenasti prekida


1
2
3

Elektro lokomotiva 441

Bira napona
5
Glavno bregasto vratilo
Teretni prekida
6
Upravljaki dodatak
Prelazni otpornik
7
Pomono bregasto vratilo
4
Servopogon

30

16.1. Bira napona


Bira napona Slika 24. (1) je osnovni deo stepenastog prekidaa. Slui za spajanje jednog
kraja (Ua) primara dodatnog transformatora sa jednim od dvadeset izvoda na primaru regulacionog
transformatora. Slika 8.
Bira napona je smeten u cilindrinom sudu koji je napunjen transformatorskim uljem.
Namena ulja je izolovanje, hlaenje i podmazivanje pokretnih delova biraa. Cilindrini sud je
prirubnicom privren za sud glavnog transformatora. Izmeu njih je ploa od araldita kroz koju
su provedene veze sa dvadeset izvoda na primaru regulacionog transformatora do kruno rasporeenih dvostrukih kontakta na osnovnoj ploi. Dvadeset prvi kontakt je povezan za kraj (Va)
regulacionog transformatora.
Bira napona dobija pogon od glavnog bregastog vratila (9) Slika 23. Pogon se ostvaruje
preko para konusnih zupanika (21), izolatora i pogonskog vratila biraa napona (22). Po obodu
ploe postavljene su rolnice za pomeranje glavne kontaktne ruke Lg (29) i ploe za pomeranje
pomone kontaktne ruke Lp (28). Glavna kontaktna ruka je preko vratila povezana za plou za
pomeranje (23), a pomona kontaktna ruka preko upljeg vratila za svoju plou za pomeranje (27).
Za jedan obrtaj glavnog bregastog vratila pomeri se najpre pomona kontaktna ruka Lp,
a zatim i glavna kontaktna ruka Lg sa jednog dvostrukog kontakta na susedni. Ovaj prelaz
kontaktnih ruku s'kontakta na kontakt uvek se obavlja bez strujnog optereenja.
Pri prelazu biraa napona sa 20 na 21 dupli kontakt, prebacuje prebaca biraa napona
T2.2 (24) preko poluja s'izolatorom, s'poloja (24-23) na poloaj (24-25).
Na kraju poluge kojom se prebacuje prebaca biraa nalazi se poluga s'rolnicom koja
klizi u krunom lebu na ploi za pomeranje pomone kontaktne ruke (27). Pri prelazu iz 20 na 21.
dvostruki kontakt poluga s'rolnicom prelazi na drugi kruni kanal, to dovodi do prebacivanja
prebacaa u nov poloaj.
Pri kretanju nanie, a a pri prelasku sa 21. na 20. dvostruki kontakt, na slian nain dolazi
do prebacivanja prebacaa biraa T2.2 s poloaja (24-25) na poloaj (24-23).
Prebaca biraa u stvari predstavlja prekida koji povezuje kraj primara dodatnog
transformatora (Va) ili za 21. izvod primara regulacionog transformatora ili za inu (V).

16.2. Teretni prekida


Teretni prekida (2) Slika 24. je deo stepenastog prekidaa i sastojise od glavnog GK (10)
Slika 23. i pomonog PK kontakta (9).
Glavni i pomoni kontakt teretnog prekidaa su iste konstrukcije i slue za prekidanje
strujnih kola da bi glavna (Lg) i pomona (Lp) kontaktna ruka biraa napona prelazile s'jednog
dvostrukog kontakta na susedni bez strujnog optereenja, ime se spreava pojava luka u birau
napona. Osim toga, na ovaj nain napon se regulie kontinualno, odnosno energija se bez prekida
predaje vunim motorima. Oba prekidaa imaju komore za gaenje luka koji se javlja prilikom
prekidanja strujnih kola pod optereenjem. Teretni prekida je privren za sud biraa napona
preko dva visokonaponska uvodna izolatora.
Glavni kontakt teretnog prekidaa (GK) povezuje glavnu kontaktnu ruku (Lg) biraa
napona s'krajem (Ua) primara dodatnog transformatora Slika 25., a pomoni kontakt (PK) preko
prelaznog otpornika (T4) povezuje isti kraj dodatnog transformatora (Ua) s'pomonom kontaktnom
rukom (Lp) biraa napona.
Pogonski mehanizam teretnogh prekidaa dobija pogon od glavnog bregastog vratila (7)
Slika 23., preko kardanskog vratila (17), para konusnih zupanika, izolatora i ekscentra (11). Za
jedan okretaj glavnog bregastog vratila najpre se otvori kontaktor (PK), zatim se zatvori pomoni
(PK), otvori se glavni (GK) i zatvori se glavni kontaktor (GK).

Elektro lokomotiva 441

31

21

23
24

1
T1.1

25

20(41)
19(40)
18(39)
17(38)
16(37)
15(36)
14(35)
13(34)
12(33)
11(32)
10(31)
9 (30)
8 (29)
7 (28)
6 (27)
5 (26)
4 (25)
3 (24)
2 (23)
1 (22)

19

20

21

Lp

4
2
3

18

Lg 4

17

5
16
6

15
14

7
13
12

11 10

7
GK

8
PK

2
T1.6

Slika 25. Principska ema stepenastog prekidaa


1
2
3
4

Primar regulacionog transformatora (T1.1)


6
Pomona kontaktna ruka biraa napona (Lp)
Primar dodatnog transformatora (T1.6)
7
Glavni kontaktor teretnog prekidaa (GK)
Prebaca biraa napona
8
Pomoni kontaktor teretnog prekidaa (PK)
Bira napona
9
Prelazni otpornik
5
Glavna kontaktna ruka biraa napona (Lg)

16.3. Prelazni otpornik


Prelazni otprrnik T4 slui da ogranii struju kratkog spoja kroz deo primara regulacionog
transformatora, koja se javlja kada su oba kontaktora teretnog prekidaa zatvorena (GK i PK), a
kontaktne ruke (Lg i Lp) biraa napona se nalaze na susednim dvostrukim kontaktima Slika 25.
Kako je napon izmeu susednih dvostrukih kontakta ustvari napon izmeu dva susedna
izvoda na primaru regulacionog transformatora (950 V, pri naponu kontaktne mree od 25 kV), a otpor
prelaznog otpornika 5,1 , to je struja kratkog spoja ograniena na 950 V/5,1 = 186 A. Ova vrednost
struje ne ugroava namotaj regulacionog transformatora.
Prelazni otpornik je nainjen od otpornike talasaste trake i privren je za sud glavnog
transformatora preko dva potporna izolatora.

16.4. Servopogon
Servopogon (4) Slika 24. sainjavaju: servomotor, dva para zupanika, frikciona spojnica
i dva konusna zupanika.
Pogonski elektromotor (14) Slika 23. je elektromotor za jednosmernu struju. Snage 300 W
i brzine obrtanja 1200 min-1. napaja se jednosmernom strujom upravljanja (72 V DC) i pokree sve
pokretne delove stepenastog prekidaa. Radom servomotora upravlja se kontrolerom iz upravljanice.
Servomotor (1) preko dva para zupanika, frikcione spojnice (19) i para konusnih
zupanika, pokree glavno bregasto vratilo (7) koje preko para konusnih zupanika daje pogon
birau napona. Preko kardanskog vratila (17), para konusnih zupanika, izolatora i ekscentra (11),
pokreu se kontaktori teretnog prekidaa (9) i (10), a preko puastog prenosa pokree se pomono
bregasto vratilo (26). U sluaju neispravnosti servomotora biraa napona, mogue je i runi pogon
stepenastog prekidaa pomou krive ruice (12). Za jedan obrtaj glavnog bregastog vratila (oko 0,5o)
stepenasti prekida naini jedan stepen.
Elektro lokomotiva 441

32

16.5. Glavno bregastro vratilo


Glavno bregasto vratilo prenosi obrtni momenat na pokretne delove stepenastog prekidaa.
Na glavnom bregastom vratilu (7) postavljena je kazaljka (4), iji vertikalni poloaj pokazuje da je
stepenasti prekida u punom stepenu. Kraj bregastog vratila kod kazaljke obraen je za
navlaenje krive ruice (12) za runi pogon stepenastog prekidaa.
Na glavnom bregastom vratilu nalazi se zaustavna ploa (15) i sedam bregastih ploa (16)
za zatvaranje i otvaranje pomonih kontakta glavnog bregastog vratila.

16.6. Upravljaki dodatak


Upravljaki dodatak slui za upravljanje radom stepenastog prekidaa, a sastoji se od
sledeih delova:
- elektromagnet za blokiranje s rezom T3.8:1 (6),
- elektromagnet kontaktora za NAVIE,
- elektromagnet kontaktora za NANIE,
- vratilo s ruicom za izbor pogona MOTORNO ili RUNO,

16.7. Pomono bregasto vratilo


Pomono bregasto vratilo (7) Slika 24. dobija pogon od glavnog bregastog vratila, preko
puastog prenosa. Na njega je navueno 18 oljebljenih ploa za otvaranje i zatvaranje pomonih
kontakta pomonog bregastog vratila (25) Slika 23, valjak za pokazivanje stepena s'brojevima od
1 do 41 (14) i graninik prvog i etrdeset prvog stepena (13). Za jedan obrtaj glavnog bregastog
vratila pomono bregasto vratilo naini 8 uglovnih stepeni.

16.8. Rad stepenastog prekidaa


Struja sa 1. izvoda namotaja regulacionog transformatora preko glavne kontaktne ruke
Lg (5) Slika 25. i klizne ine, preko glavnog kontaktora GK (7) teretnog prekidaa odlazi u primar
dodatnog transformatora (2).
Kada servomotor biraa napona pone da radi, on jednovremeno pokree kontaktne ruke
biraa napona i teretnog prekidaa. Najpre otvori pomone kontaktore PK (8) teretnog prekidaa,
a zatim se pone pomerati pomona kontaktna ruka Lp (6) biraa napona od 1. ka 2. stepenu. Kada
se pomona kontaktna ruka Lp (6) biraa napona prebaci na 2. dvostruki kontakt, zatvara se
pomoni kontakt PK (8) teretnog prekidaa. U ovom poloaju kratko je spojen deo namotaja
regulacionog transformatora T1.1 (1) izmeu izvoda 1 i 2, ali preko prelaznog otpornika (9). Na taj
nain se ograniava struja kratkog spoja na vrednost koja ne ugroava namotaje primara
regulacionog transformatora (186 A). Struja za primar dodatnog transformatora i dalje tee preko
glavnog kontaktora GK (7) teretnog prekidaa.
im se zatvorio pomoni kontaktor PK (8) teretnog prekidaa, otvara se glavni kontaktor
GK (7) i tog trenutka poinje da se pomera glavna kontaktna ruka Lg (5) biraa napona ka susednom
dvostrukom kontaktu. Sada struja za primara dodatnog transformatora tee s drugog izvoda
regulacionog transformatora, preko pomone kontaktne ruke Lp (6) biraa napona, pomonog
kontakta (PK (8) teretnog prekidaa i prelaznog otpornika (9). Kada glavna kontaktna ruka Lg (5)
biraa napona pree na drugi dvostruki kontakt, gde se ve nalazi pomona kontaktna ruka Lp (6)
biraa napona, zatvara se i glavni kontaktor GK (7) teretnog prekidaa. Time je zavren ciklus
prebacivanja kontaktnih ruku biraa napona (Lg i Lp) sa 1. na 2. dvostruki kontakt, sa 1. na 2. izvod
primara regulacionog transformatora. Na taj nain je promenjen napon dodatnog transformatora,
pa i napon napajanja vunih motora, i to bez prekida snabdevanja elektrinom energijom.

Elektro lokomotiva 441

33

16.9. Rad servopogona


T3.8:1

a) MIROVANJE

+
9

T3.7:2
Ruica za izbor pogona

8
8c 8a

8
Kazaljka

11 10

14

Ruica za
runi pogon

T3.7:1
7a 7
7c

12

16

Pogonsko vratilo
13
Pogon
teretnog
prekidaa

15

Pogon biraa napona

Kardan

b) POGON

T3.8:1
+
9

T3.7:2
Ruica za izbor pogona

8
8c 8a

8
Kazaljka

11
T3.7:1
7c

7a

10

14

7
12

Ruica za
runi pogon

16

Pogonsko vratilo
13
Pogon
teretnog
prekidaa

15

2
4

Kardan

Pogon biraa napona

Slika 26. Rad servopogona


1
2, 3
4
5
6
7

Servomotor
Zupanici
Zaustavna (oljebljena) ploa
Zaustavna reza
Zaustavni elektromagnet
Kontaktor za NAVIE

8
9
10, 13, 14
11
12
15, 16

a) Mirovanje
b) Pogon
Kontaktor za NANIE
Prekida na kontroleru
Poluge
Opruga
Vratilo
Kotve

U poloaju mirovanja Slika 26(a). zaustavna reza (5) zaustavnog magneta (6) ulazi u
oljebljenu plou (4) koja je privrena za glavno vratilo. Zaustavna reza se podie samo kada je
aktiviran zaustavni elektromagnet (6). Namotaj zaustavnog elktromagneta vezan je na red
s'namotajem kontaktora za NAVIE ili snamotajem kontaktora za NANIE. Na ovaj nain
zaustavna reza (5) je podignuta kada je aktiviran bilo koji od kontaktora.
Pri runom pogonu zaustavna reza je stalno podignuta preko vratila (12), tako da se
pogonsko vratilo servopogona moe slobodno okretati ruicom za runi pogon.
Kada je zaokrenut iz poloaja 0 u poloaj vonje (1, 2, 3 ili A), zatvara se
prekida (9) i preko njega se dovodi struja koja aktivira namotaj kontaktora za NAVIE T3.7:1 (7)
Elektro lokomotiva 441

34

i namotaj zaustavnog elektromagneta T3.8:1. Aktivirani elektromagnet za navie NAVIE


privlai kotvu (15) koja otvara normalno zatvoren kontakt (7a), a zatvara normalno otvoren
kontakt (7c), to dovodi do zatvaranje strujnog kola rotora servomotora biraa napona: plus (+) pol
napona napajanja kontakt (7c) rotor kontakt (8a) masa.
Aktiviranjem zaustavnog elektromagneta (6) podie se zaustavna reza (5), a pod dejstvom
opruge (11) i poluge (10) zaokree se vratilo (12), koje preko poluge (13 i 14) blokira kontakte (7 i 8)
u izabranom poloaju ukljuivanja da se ne bi menjala komanda pre zavretka zapoetog kretanja.
Prekidanjem komande inpulsa (otvaranjem prekidaa (9)), prekida se strujno kolo zaustavnog
elektromagneta i kontaktora za NAVIE (7) i oni se deaktiviraju, ali ne menjaju svoj poloaj
odmah. Zaustavna reza (5) klizi po oljebljenoj ploi (4), a kontaktor (7) ostaje u istom poloaju
jer je mehaniki blokiran preko vratila (12) i poluge (13). Kada glavno vratilo zavri pun obrtaj, a
to znai i da je stepenasti prekida nainio potpuni prelaz sa jednog stepena na sledei, zaustavna
reza (5) upada u leb zaustavne ploe (4). To dovodi do oslobaanja vratila (12) i poluga (13)
oslobaa kontaktor za NAVIE koji se vraa u normalan poloaj. Otvaranjem kontakta (7c)
prekida se strujno kolo, a zatvaranjem kontakta (7a) krato se spaja rotor servomotora (1), to
dovodi do brzog zaustavljanja rada servomotora biraa napona i zavretka stepena biraa napona.
Slino se odigrava pri radu stepenastog prekidaa nanie. Aktivira se kontaktor NANIE
T3.7:2 (8) i opet zaustavni elektromagnet T3.8:1 (6).
Ako je potrebno elektromotorni pogon zameniti runim, treba prebaca T3.9 (1) iz poloaja
MOTORNO prebaciti na poloaj RUNO. Na taj nain se zaustavna reza (5) podie iz oljebljene
ploe (4), a kontaktori (7 i 8) blokiraju tako da je blokiran pogonski elektromotor.

16.10. Regulacija napona vunih motora


Pod pojmom regulacija napona podrazumeva se promena napona napajanja vunih motora
radi promene brzine obrtanja njihovih rotora i na taj nain promene brzine kretanja lokomotive.
Lokomotiva serije 441 ima 4 vuna motora koji se posebnim strujnim kolima napajaju
elektrinom energijom sa sekundarnih namotaja glavnog lokomotivskog transformatora. Svaki od
vunih motora napaja se, s'krajeva na red vezanih sekundarnih namotaja regulacionog i dodatnog
transformatora Slika 8. Napon sekundarnog namotaja regulacionog transformatora je stalan pri
stalnom naponu voznog voda jer je i napon na primaru stalne vrednosti. Napon sekundara
dodatnog transformatora menja se s'promenom poloaja biraa napona. Osim toga, napon
sekundara dodatnog transformatora je suprotan naponu sekundara regulacionog transformatora
do 21. stepena, a od 21. do 41. se sabira sa njim.

16.10.1. Stepenasti prekida u prvom stepenu


Kada je stepenasti prekida u 1. stepenu Slika 27, tada su i glavna (Lg) i pomona (Lp) ruka
biraa napona na 1. dvostrukom kontaktu biraa napona koji je povezan sa 1. izvodom primara
ragulacionog transformatora.
Glavni (GK) i pomoni (PK) kontaktori teretnog prekidaa su zatvoreni. Struja sa 1.
izvoda regulacionog transformatora (1), preko glavne kontaktne ruke (Lg) braa napona (7) i
zatvorenog glavnog kontakta (GK) (4) teretnog prekidaa odlazi u primar dodatnog transformatora
(Ua) (3). Drugi kraj primara dodatnog transformatora (Va) je preko kontakta prebacaa biraa T2.2
(24 23) vezan za 21. izvod na primaru regulacionog transformatora.
Pri naponu voznog voda od 25 kV, primarni napon regulacionog transformatora je 661 V.
U ovom sluaju napon primara dodatnog transformatora je 20 x 950 = 19000 V, a napon njegovog
sekundara je 603 V. Kako su ovi naponi suprotnog smera, to njihova razlika 661 603 = 58 V je
vrednost napona za napajanje ispravljaa vunog transformatora.
Kada se izda komanda za kretanje stepenastog prekidaa NAVIE, puta se u rad servomotor biraa napona koji preko glavnog bregastog vratila pokree delove stepenastog prekidaa.
Elektro lokomotiva 441

35

25 kV

25 kV
21

21

U
2
24

23
25

T2.2

20(41)
19(40)
18(39)
17(38)
16(37)
15(36)
14(35)
13(34)
12(33)
11(32)
10(31)
9 (30)
8 (29)
7 (28)
6 (27)
5 (26)
4 (25)
3 (24)
2 (23)

10
19

20 2

Lp

18

Lg

U
2

24

17

16
6

15
14

12
8
T2.2

23
25

7
13

12

11

9 8

20(41)
19(40)
18(39)
17(38)
16(37)
15(36)
14(35)
13(34)
12(33)
11(32)
10(31)
9 (30)
8 (29)
7 (28)
6 (27)
5 (26)
4 (25)
3 (24)
2 (23)

21

Lp

18

Lg

3
4

17

16
6

15
14

12
8

7
13

12

11

9 8

1 (22

1 (22

V
4 PK

GK

11

PK

M 11

GK 5

Ua

Ua

6
3

Primar regilacionog transformatora


Prebaca biraa napona
Primar dodatnog transformatora
Glavni kontaktor teretnog prekidaa (GK)
Pomoni kontaktor teretnog prekidaa (PK)
Prelazni otpornik

Va

Va

Slika 27. Stepenasti prekida u 1. stepenu


1
2
3
4
5
6

10
19 20

Slika 28. Stepenasti prekida u 21. stepenu


7
8
9
10
11
12

Bira napona
Sekundarni namotaj regulacionog transformatora
Sekundarni namotaj dodatnog transformatora
Ispravlja
Vuni motor
Prigunica

Najpre se otvara pomoni kontaktor (PK) teretnog prekidaa, pa pomona kontaktna ruka
(Lp) biraa napona prelazi sa 1. na 2. dvostruki kontakt biraa napona. Zatim se pomoni kontaktor
(PK) teretnog prekidaa zatvara, a istovremeno se otvara glavni kontaktor (GK) teretnog prekidaa.
Glavna kontaktna ruka (Lg) biraa napona kree se sa 2. dvostrukom kontaktu biraa napona, da
bi se po njenom dolasku na 2. dvostruki kontakt glavni kontaktor (GK) teretnog prekidaa zatvorio
i time zavrio prelaz stepenastog prekidaa sa 1. na 2. stepen.
Stepenasti prekida je u 2. stepenu, a napon na primaru dodatnog transformatora je
19000 950 = 18050 V. Sekundarni napon dodatnog transformatora je 603 30 = 573 V. Kako je
napon sekundara regulacionog transformatora stalne vrednosti (661 V), to je napon za napajanje
ispravljaa vunih motora (661 (603 30)) = (661 603 + 30) = 88 V.

16.10.2. Stepenasti prekida od 3. do 20. stepena


Kretanje glavne (Lg) i pomone (Lp) kontaktne ruke biraa napona je i nadalje isto kao
prilikom prelaska iz 1. u 2. stepen. Primarni napon dodatnog transformatora je za svaki sledei
stepen nii za 950 V, tako da je napon sekundara dodatnog transformatora takoe sve nii i nii
(540 . . . 30)V, a kako je napon regulacionog transformatora stalan (661 V), to napon za napajanje
ispravljaa vunih motora raste (118 . . . 631)V. Vrednost napona za sve poloaje stepenastog
prekidaa date su u tablici.
16.10.3. Stepenasti prekida u 21. stepenu
Kada stepenasti prekida prelazi iz 20. u 21. stepen, bira napona prebacuje prebaca biraa
(2) Slika 28, s poloaja (24 23) na poloaj (24 25) i na taj nain povezuje kraj primara dodatnog
transformatora (Va) (3) sa 21. izvoda na inu (V).
U ovom poloaju stepenasti prekida napona primara dodatnog transformatora je 0 V, a
takoe i napon sekundara dodatnog transformatora iznosi 0 V. Rezultatni napon iznosi 661 0 = 661V.
Ovo je napon za napajanje vunih motora u 21. stepenu biraa napona.

Elektro lokomotiva 441

36

16.10.4. Stepenasti prekida u 22. stepenu


Kada je stepenasti prekida u 22. stepenu, tada se opet glavna (Lg) i pomona (Lp)
kontaktna ruka biraa napona na dvostrukom kontaktu koji je vezan za 1. izvod primara
regulacionog transformatora.
Kod ovakve veze napon primara dodatnog transformatora je 950 V, a napon sekundara 30 V.
Prebaca biraa je u poloaju (24 25).
Od 22. stepena, sekundarni naponi regulacionog (661 V) i dodatnog (30 V) transformatora
se sabiraju tako da je napon za napajanje ispravljaa vunih motora stalno u porastu, a za 22.
stepen biraa napona iznosi 691 V.
16.10.5. Stepenasti prekida od 23. do 40. stepena
Pri daljem poveanju stepena biraa napona, kontaktne ruke (Lg i Lp) kreu se na isti
nain, a prebaca biraa ostaje u poloaju (24 25). Istovremeno raste napon primara dodatnog
transformatora u skokovima od po 950 V, to uslovljava poveanje i napona sekundara dodatnog
transformatora u skokovima od po 30 V, tako da napon za napajanje ispravljaa vunih motora
raste (722 . . . 1235)V.
16.10.6. Stepenasti prekida u 41. stepenu
Krajnji poloaj stepenastog prekidaa je 41. stepen. U ovom poloaju glavna (Lg) i
pomona (Lp) kontaktna ruka biraa napona se nalazi na dvostrukom kontaktu koji je povezan sa
20. izvodom regulacionog transformatora. Prebaca biraa napona je takoe u poloaju (24 25).
Napon primara dodatnog transformatora je 19000 V, a napon sekundara dodatnog
transformatora je stalan i iznosi 661 V, tako da je u 41. stepenu braa napona, napon za napajanje
ispravljaa vunih motora 661 + 603 = 1264 V.
Prilikom kretanja stepenastog prekidaa nanie napon za napajanje ispravljaa vunih
motora se smanjuje u opadanju u potpunosti istim vrednostima.
Tablica 2. Vrednost napona za razliite poloaje stepenastog prekidaa pri 25 kV
Izvod Napon
na
kontak.
Stepen
birau
voda
napona
(kV)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20

0,95
1,90
2,85
3,80
4,75
5,70
6,65
7,60
8,54
9,49
10,44
11,39
12,34
13,29
14,24
15,19
16,14
17,09
18,04
18.99

Elektro lokomotiva 441

Napon na dod.
transformatoru.
Primara
(V)
18,99
18,04
17,09
16,14
15,19
14,24
13,29
12,34
11,39
10,44
9,49
8,54
7,60
6,65
5,70
4,75
3,80
2,85
1,90
0,95
21

Napon na dod.
Izvod
Napon
Napon za
na
kontak. transformatoru. Napon za
Stepen
birau
voda
Sekund. ispravlj.
Primara Sekund. ispravlj.
napona
(kV)
(V)
(V)
(V)
603,2
573,0
542,9
512,7
482,6
452,4
422,2
391,1
361,9
331,8
301,6
271,4
241,3
211,1
181,0
150,8
120,6
90,5
60,3
30,2

21

58
88
118
149
179
209
239
269
299
330
360
390
420
450
480
511
541
571
601
631
19,94

22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
Kratkospo

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
0,0

0,95
1,90
2,85
3,80
4,75
5,70
6,65
7,60
8,54
9,49
10,44
11,39
12,34
13,29
14,24
15,19
16,14
17,09
18,04
18,99
662

0,95
1,90
2,85
3,80
4,75
5,70
6,65
7,60
8,54
9,49
10,44
11,39
12,34
13,29
14,24
15,19
16,14
17,09
18,04
18,99

30,2
60,3
90,5
120,6
150,8
181,0
211,1
241,3
271,4
301,6
331,8
361,9
391,1
422,2
452,4
482,6
512,7
542,9
573,0
603,2

692
722
752
782
812
843
873
903
933
963
993
1024
1054
1084
1114
1133
1174
1205
1235
1265

37

D. Pomoni pogon
Na elektrinim lokomotivama glavni pogon predstavlja vuni pogon lokomotivskih
osovina vunim motorima za valovitu struju. Pomoni pogon predstavlja pogon pomonih
maina trofaznim asihronim motorima s kratkospojenim rotorom. Na jednofaznim lokomotivama
za napajanje trofaznih asihronih motora neophodan je pretvara jednofaznog napona u trofazni.
U pomone maine spadaju:
- Jedan kompresor (u funkciji glavnog kompresora lokomotive)
- Jedan ventilator za hlaenje transformatorskog ulja, glavne prigunice i bloka otpornika
- etiri gornja ventilatora za hlaenje ispravljaa, otpornika za entiranje i vunih motora
- etiri donja ventilatora za hlaenje ispravljaa, otpornika za entiranje i vunih motora
- etiri ventilatora za hlaenje otpornika za elektrine konice (na lokomotivama koje imaju
elektrinu konicu)
- Jedna pumpa za ulje.
Na lokomotivama poboljane konstrukcije (441-800) i na modificiranim lokomotivama
ugraen je tiristorski pretvara jednofaznog napona u trofazni.

17. Kondezatorski pretvara jednofaznog napona u trofazni


Kondezatorski pretvara jednofaznog napona u trofazni radi na principu faznog pomeranja
napona na krajevima kondezatora u kolu naizmenine struje. Pretvara ne moe samostalno da
formira trofazni sistem, ve se sistem formira tek po ukljuenju jednog motora ili grupe motora.
Zato je najkritiniji period u radu ovog pretvaraa pokretanje prvog motora, odnosno grupe motora
jer se to obavlja praktino na jednofaznom sistemu koji se tokom pokretanja pretvara u trofazni.
Pokretanje sledeih motora, odnosno grupe motora obavlja se na formiranom trofaznom sistemu.
Pretvara se sastoji od nekoliko baterija uljnih kondezatora. Svaka grupa pomonih motora
ima svoju kondezatorsku bateriju za trajan rad. Za pokretanje grupe motora neophodna je i baterija
za startovanje zato to je jaina struje pokretanja trofaznih asihronih motora viestruko vea od
nominalne struje. Da bi se smanjio kapacitet startnih kondezatora i olakalo pokretanje motora, oni
su podeljeni u grupe i startuju se po odreenom redosledu. Pri pokretanju grupe motora ukljuuje
se startni kondezator i kondezator za trajan rad te grupe. Kondezatori za trajan rad ostaju ukljueni
trajno sa svojom grupom motora. Pored kondezatora, u trofaznom sistemu se nalaze i prigunice, po
jedna za svaku grupu motora, prikljuene u kondezatorskoj fazi. Namena prigunice je da priguuju
vie harmonine komponente naizmenine struje nastale zbog nepravilnog oblika napona.
Pretvara se napaja jednofaznim naponom sa sekundarnog namotaja za pomoni pogon i
elektrino grejanje voza. Poto se napon voznog voda menja u irokim granicama, te promene se
prenose i na sekundarni napon. Da bi se obezbedio rad trofaznih asihronih motora pri ovako velikim
promenama napona, postoji jednostepena regulacija napona. Ona se izvodi to se pri opadanju
napona, napajanje pretvaraa prebacuje na vie izvode da bi se poveanjem broja navojaka
kompezovalo smanjenje sekundarnog napona. Pri povratku vrednosti napona u oblasti normalne
vrednosti napajanje pretvaraa vraa se na nie izvode sekundarnog napona.
Sistem napona za napajanje trofaznih motora je ustvari tropotencijalni sistem i formira se
na sledei nain Slika 29. dve potencijalne take A i B sa sekundarnog namotaja transformatora
dovede se trajno, direktno na ukljueni motor ili grupu motora. Taka D sa sekundarnog namotaja
transformatoraje, samo kratkotrajno u momentu ukljuenja motora, trea potencijalna taka motora,
pored taaka A i B. U trenutku ukljuenja motora proteknu struje IA, IB i IC koje su viestrukog
iznosa od nominalnih struja. Struja IC, pravi pad napona na ukljuenim pogonskim C, i startnim Cst
kondezatorima i na prigunici L, tako da se u toku jedne periode uspostavi trea potencijalna taka
C, koja tokom pokretanja motora menja svoj potencijal, zavisno od promene struje pokretanja. Po
okonanju pokretanja motora iskljuuju se startni kondezatori i potencijalna taka C se stabilie.

Elektro lokomotiva 441

38

Ue5

1007 V
718 V

546 V
403 V

Ue4
Ue3

Cr

S5.11:1

Cst

S5.11:2

Cst

Ue2

M
3~

Ue1

Ve

Slika 29.Kondezatorski pretvara jednofaznog napona u trofazni principska ema


Uloga kondezatora je da ostvari pad napona kojim bi se dobio tropotencijalni sistem. U
toku pokretanja motora, zbog velike struje pokretanja, ukljueni su i kondezatori za trajan rad Cr,
i stalni kondezatori Cst, a posle pokretanja iskljuuju se stalni kondezatori, a ostaju ukljueni samo
kontezatori za trajan rad. Prema tome, cilj je da se s kondezatorima sledi struja u toku pokretanja
i u stacioniranom radu i tako ostvari to simetriniji tropotencijalni sistem napona koji zamenjuje
trofaznu mreu. Postupak ukljuenja je isti pri pokretanju svih motora, odnosno grupa motora, s
tom razlikom to motor ili grupa motora koji se prvi startuju zajedno s kondezatorima formiraju
sistem, a sledei startovan se obavlja na ve formiranom sistemu. Ukljuenjem razliitih grupa
motora moe da se ostvari vie razliitih reima rada kondezatorskog pretvaraa. U zavisnosti od
radnog reima, menja se poloaj taaka E i C i fazni stav odgovarajuih vektora napona.

17.1. Kondezatorske baterije


Kondezatori su uljni. Podeljeni su u vie baterija, a smeteni su u mainskom prostoru u
posebnim blokovima. Kondezatorski blokovi ograeni su ianom ogradom da bi se spreio
sluajan dodir njihovih prikljuaka. Potreban kapacitet kondezatorskih baterija za trajan rad i
startnih kondezatora, dobijaju se paralelnim spajanjem kondezatorskih elija.

17.2. Prigunice
Prigunice su namenjene za priguenje viih harmoninih komponenti struje u
kondezatorskoj fazi za napajanje pomonih maina. Svaka grupa motora ima svoju prigunicu.
Prigunicu sainjava namotaj na gvozdenom jezgru, bez kuita. Hlaenje prigunice je prirodno.
Prigunice su smetene u mainskoj prostoriji, u jednom od kondezatorskih blokova.

17.3. Prelazni otpornici


Zbog promene napona u voznom vodu, menja se i napon napajanja pretvaraa. Opseg
promene napona, od maksimalne do minimalne vrednosti, jeste znatan (17,5 27,5 kV), pa nije
mogue obezbediti zadovoljavajue karakteristike trofaznih asihronih motora pri svim uslovima
napajanja. Zato je neophodna regulacija napona pretvaraa.
Regulacija se ostvaruje na ulaznoj strani pretvaraa tako to mu se menju izvodi napajanja.
To znai, da se pri opadanju napona, kod odreene vrednosti (17,5 kV), napajanje pretvaraa prebacuje na vie izvode sekundarnog namotaja, ime se kompenzuje pad napona. Pri porastu napona
(20,3 kV), napajanje pretvaraa vraa se na nie izvode. Proces prevezivanja praen je ukljuenjem
prelaznih otpornika da bi se ograniile struje kratkog spoja kroz sekundarni namotaj. Prelazni
otpornici su ian, a smeteni u zajednikom kuitu sa glavnom prigunicom i prirodno se hlade.

Elektro lokomotiva 441

39

18. Pomone maine


U pomone maine spadaju ventilatori, pumpa za ulje i glavni kompresor. Sve pomone
maine imaju elektromotorni pogon trofaznim asihronim motorima.

18.1. Ventilatori vunih motora


Svaki vuni motor i njegov ispravlja imaju sopstveni ventilatorski agregat koji se sastoji
od dva ventilatora s pogonskim motorima. Ovakav ventilacioni agregat je smeten u bloku
vunog motora u vertikalnom poloaju, pa se ventilatori prema tome nazivaju donji i gornji.
Smer kretanja vazduha je odozgo (atmosfera) na dole (prema vunim motorima).
Ventilatorska kola su razliita i postavljena su tako da se sueljavaju. Gornje ventilatorsko
kolo ima 17 lopatica a njegov pogonski motor ima snagu 4 kW i brzinu obrtanja 2885 min-1. Donje
ventilatorsko kolo ima 11 lopatica a njegov motor ima snagu 5,5 kW i brzinu obrtanja 2890 min-1.
Smerovi obrtanja ventilatora oznaeni su na kuitu ventilacionog sklopa. Kod modificiranih
lokomotiva i motora gornjeg ventilatora ima snagu 5,5 kW.

18.2. Ventilator hlaenja transformatorskog ulja


Ventilatorski agregat za hlaenje transformatorskog ulja i glavne prigunice sastoji se od
ventilatora i pogonskog motora smetenog u kuitu iznad hladnjaka ulja. Osa agregata je vertikalna,
a motor je postavljen iznad ventilatora. Ventilator ima 6 lopatica, a njegov motor snagu od 7,5 kW
i brzinu obrtanja od 1440 min-1. Smer vazduha je odozgo na dole. Smer obrtanja ventilatora
oznaen je na kuitu.

18.3. Ventilatori otpornika elektrine konice


Svaki blok otpornika za elektrino koenje ima dva ista ventilaciona agregata koji su
postavljeni jedan pored drugog s vertikalnim osama. Ventilator ima 11 lopatica, a njegov motor
ima snagu 5,5 kW i brzinu obrtanja od 2890 min-1. Smer vazduha je odozdo na gore.

18.4. Pumpa za ulje


Pumpa za ulje i njen pogonski motor smeteni su u zajednikom kuitu. Agregat je
potpuno oklopljen, bez zaptivaa. Rotor motora i leajevipotopljeni su u ulje. Smer proticanja
ulja oznaen je na kuitu. Snaga motora je 1,4 kW, a brzina obrtanja 2850 min-1.

19. Pomoni motori


pomoni motori su pogonski motori pomonih maina. Svi pomoni motori su trofazni
asihroni motori s kratkospojenim rotorom.

Elektro lokomotiva 441

40

E. Elektrini aparati i ureaji


Pored ve opisanih elektrinih maina, aparata i ureaja koji pripadaju visokonaponskoj
opremi, vunoj opremi i opremi pomonog pogona na lokomotivi se nalazi i itav niz drugih
elektrinih aparata i ureaja razliitih namena, vrsta pogona i razliitih naponskih nivoa.

20. Valjkasti prekida za izbor smera vonje


Valjkasti prekida za izbor smera vonje F1.1 nalazi se na komandnom pultu. Ruica za smer
vonje moe da se postavi u sledea etiri poloaja: STOJ, NAZAD, 0 i NAPRED. Slika 30.
Zaokretanjem ruice (1), preko lanaca i lananika zaokree se vratilo (3) sa segmentima (4)
i kontaktnim ploicama (5) na njima i na taj nain povezuje kontaktne prste (6) preko kojih se ostvaruje elektrina veza u strujnim kolima upravljanja. Zavisno od poloaja u kom se nalazi valjkasti
prekida za smer vonje, zatvaraju se strujna kola upravljanja i obavljaju odreene funkcije.
Poloaj STOJ je poloaj stavljanja i vaenja ruice za smer vonje. Strujna kola
upravljanja nisu pod naponom. Jedino se moe pustiti u rad motor pomonog kompresora jer se
njegovo strujno kolo ne zatvara preko kontakta valjkastog prekidaa za smer vonje.
Poloaj NAZAD je poloaj u kome se ukljuuju EP ventili za smer nazad u svim
menjaima smera vonje, to dovodi do njihovog zaokretanja u poloaj NAZAD. Na taj nain
lokomotiva je spremna za kretanje nazad u odnosu na posednutu upravljanicu.
Poloaj 0 je neutralni poloaj. Lokomotiva ne moe da se pokrene, ali moe da se
podigne i spusti pantograf, da se ukljui i iskljui glavni prekida, da se puste u rad pomone
maine i kompresor, a moe se proveriti i rad nekih ureaja.
Poloaj NAPRED je poloaj u kome se aktivira EP ventil za smer napred na svim
menjaima smera vonje to dovodi do njihovog zaokretanja u poloaj NAPRED. Na taj nain
lokomotiva je spremna za kretanje napred u odnosu na posednutu upravljanicu.
Na svakoj lokomotivi postoji samo jedna ruica za smer vonje i na njoj je utisnut broj
lokomotive. Izmeu valjkastog prekidaa za smer vonje i kontrolera postoji mehanika zavisnost
i blokada. Ruica za smer vonje moe se pomeriti samo kada je toak kontrolera u poloaj 0.
Toak kontrolera moe se pomeriti kada je ruica za smer vonje u poloaju NAPRED ili NAZAD.

21. Kontroler
Kontroler F1.2 je valjkasti prekida koji slui za upravljanje kontaktorima vue, servomotorom stepenastog prekidaa, kontaktorima za entiranje, kontaktorima za elektrino koenje
(441-300/400) i motorima ventilatora za hlaenje otpornika elektrine konice (441-300/400).
Zaokretanjem toka kontrolera (7), preko lanca i lananika, zaokree se vratilo kontrolera
(9) na kome je navueno 19 oljebljenih ploica.
Poloaj kontrolera u sektoru vue su: 1, 2, 3, M, A, SC1, SC2 i SC3.
Postepenim zaokretanjem toka kontrolera u jedan od navedenih poloaja upravlja se vunim
reimom lokomotive.
Zaokretanjem toka kontroleraiz neutralan poloaj u poloaj 1 i nadalje u poloaje
sektora vue obavljaju se sledee funkcije:
- iz 0 u 1 - Ukljuuju se kontaktori vue
- iz 1 u 2 - Stepenasti prekida ide navie do 3. stepena
- iz 2 u 3 - Stepenasti prekida ide navie do 5. stepena
(Poloaj kontrolera 1, 2 i 3 su manevarski)
- iz 3 u M - Nema nikakvih promena
- iz M u A - Stepenasti prekida ide navie do 41. stepena. Ako se kratko zadri u A,
a potom vrati u M, stepenast prekida zavrava zapoeti stepen i staje.
Kada stepenasti prekida doe u 41. stepen, napon vunih motora je najvii. Dalje
regulisanje vunih motora je mogue entiranjem njihovih pobudnih namotaja.
Elektro lokomotiva 441

41

- iz A u SC1 - I stepen entiranja


- iz SC1 u SC2 - II stepen entiranja
- iz SC2 u SC3 - III stepen entiranja
Vraanjem toka kontrolera iz krajnjeg poloaja sektora vue SC3 ka poloaju 0,
obavlja se sledee funkcije. Iskljuuje se prvo entiranje, a zatim se vraa stepenasti prekida od
41. stepena do potpunog iskljuenja kontaktora vue.
Toak kontrolera se moe direktno vratiti iz poloaja A u poloaj 0 i u tom sluaju
stepenasti prekida ide nanie do 1. stepena, a kontaktori vue se iskljuuju kada stepenasti prekida
prelazi iz 6. u 5. stepen.
7

12

7
Ruica za smer
vonje

SC2

SC3

SC1
1

M
Toak kontrolera
Valjkasti prekida

FS2 FS3
FS1
U
S
F
3
2
M
1 0 D
8

Olebljena ploa

4
10
4

Kontaktni prsten

5
6

11

Prekida kontrolera

Slika 30. Kontroler i valjkasti prekida za promenu smera vonje


1
2
3
4
5
12

Ruica za smer vonje


7
Toak kontrolera
Ploica sa obeleenim poloajima valjkastog prekidaa
8
Ploica sa obeleenim poloajima kontrolera
Vratilo valjkastog prekidaa za smer vonje
9
Vratilo kontrolera
Segmenti
10
Olebljena ploa
Bakarne ploice
11
Prekida kontrolera
6
Kontaktni prsti
Kuite s lananicima i lancima za pogon vratila kontrolera i valjkastog prekidaa za smer vonje 000000000

Elektro lokomotiva 441

aaaaaa

42

Lokomotiva podserije 441-300/400 ima i elektrinu konicu, a poloaj kontrolera u


sektoru elektrinog koenja su D, M i F:
- iz 0 u D - Ukljuuje se asihroni motor ventilatora za hlaenje otpornika el. koenja
- iz D u M - Ukljuuju se kontaktori za elektrino koenje
- iz M u F - Stepenasti prekida ide navie. Kretanje se moe prekinuti vraanjem
kontrolera iz F u M i u tom sluaju stepenasti prekida zavrava
zapoeti stepen i staje.
- iz M u D - Stepenasti prekida ide nanie ka 1. stepenu, a kontaktori koenja
iskljuuju se izmeu 1. i 2. stepena. Kretanje stepenastog prekidaa
nanie moe se prekinuti vraanjem toka kontrolera iz D u M.
- iz D u 0 - Izdaje se komanda za iskljuenje motora ventilatora za hlaenje
otpornika elektrine konice, ali oni rade jo 100 sec, da bi se otpornici
elektrine konice potpuno ohladili. Zakanjenje iskljuenja je izvedeno
vremenskim relejom.
entiranje se moe uraditi i kada stepenasti prekida nije doao u 41. poloaj. Kada je
ispunjen uslov da je napon napajanja vunih motora dostigao vrednost od 840 V (podatak se uzima
s relejnog pojaavaa), bez obzira na to to stepenasti prekida nije u krajnjem poloaju, moe da
se entira.
U reimu elektrinog koenja, ako je toak kontrolera u poloaj F, stepenasti prekida
prestaje da se kree navie kada struja koenja dostigne 1020 A. Po snienju vrednosti struje
koenja do vrednosti od 960 A, stepenasti prekida e nastaviti impulsni rad navie do vrednosti
1020 A. Na ovaj nain tite se otpornici elektrine koenice od prevelikih struja koenja.

22. Valjkasti prekida za elektrino grejanje voza


Namena valjkasti prekidaa za elektrino grejanje voza (S5.5:1 ili S5.52) jeste da blokira
ruicu za grejanje voza u sluaju da su zavareni glavni kontaktielektropneumatskog kontaktora za
grejanje voza (S2.3 ili T20), pa ne moe da se iskljui grejanje voza Slika 31.
7
5a

Ukljueno
9

5
2

12
10

Iskljueno

+
3

8
+ -

Slika 31. Valjkasti prekida za elktrino grejanje voza principska ema


1
2
3
4
5
6

Ruica za grejanje voza


Kontaktni valjak
Kontaktni prsti
Kontaktni prsti
Bakarne ploice
EP-ventil kontaktora za grejanje voza

7
8
9
10
11
12

Elektromagnet
Pomoni kontakt kontaktora za grejanje voza
Zub
Poluga
Opruga
Kotva

Prekida ima sledea tri poloaja:


- ISKLJUENO - Poloaj stavljanja i vaenja ruice za grejanje voza
- UKLJUENO - Poloaj u kome se dozvoljava ukljuenje kontaktora za grejanje voza.

Elektro lokomotiva 441

43

Kada je prekida u poloaju UKLJUENO, bakarna ploica (5), na kontaktnom valjku (2),
elektrino povezuje kontaktne prste (4) u strujnom kolu EP ventila (6) kontaktora za elektrino
grejanje voza, tako da se zatvaranjem polunog prekidaa (F1.9 ili F2.25) koji se nalazi na komandnoj
tabli u upravljanici ukljuuje grejanje voza.
Po dolasku voza u krajnju stanicu, ili u stanici gde se menja lokomotiva, iskljuuje se
grejanje voza polunim prekidaem na pultu, iskljuuje se glavni prekida i sputa pantograf.
Takoe se iskljuuje valjkasti prekida, vadi ruica za grejanje voza i predaje radniku koji izvlai
kabl iz utikake kutije na lokomotivi. Da bi se izvadila ruica za grejanje voza, mora se prekida,
najpre, zaokrenuti u srednji poloaj, a zatim u poloaj ISKLJUENO. Pri tome mogu nastupiti
dva sluaja:
1. Kontaktor za grejanje voza je ispravan Zaokretanjem ruice (1) iz poloaja UKLJUENO
u srednji poloaj zaokree se kontaktni valjak (2) i bakarna ploica (5) uklanja se s kontaktnih
prstiju (4), to dovodi do prekidanja strujnog kola EP ventila kontaktora za grejanje voza.
Dolaskom ruice u srednji poloaj pod kontaktne prste (3) dolazi ploica (5a) i pomonog mirnog
kontakta, kontaktora za grejanje voza (koji je iskljuen) aktivira se elektromagnet za blokiranje.
Elektromagnet uvlai kotvu, podie zadnji, a sputa prednji kraj poluge za blokiranje (10), tako da
oslobaa zub za blokiranje (9) i dozvoljava zaokretanje prekidaa u poloaj ISKLJUENO.
Ruica za grejanje voza u ovom sluaju moe da se izvadi.
2. Kontaktor za grejanje voza je neispravan Ovaj sluaj se deava kada se kontaktor za grejanje
voza nije iskljuio jer su mu glavni kontakti zavareni. U ovom sluaju ruica za grejanje voza ne
moe da se izvadi jer je blokirana. Zaokretanjem ruice u sredni poloaj zaokree se kontaktni
valjak (2) i kontaktne ploice na njemu (5 i 5a). Kontaktna ploica (5) sklanja se s kontaktnih
prstiju (4) i prekida strujno kolo EP ventila kontaktora za grejanje voza. Kontaktna ploica (5a)
dolazi pod kontaktne prste (3), ali strujno kolo elektromagneta (7) se ne zatvara jer je otvoren
pomoni kontakt kontaktora za grejanje voza. (8) iji su glavni kontakti ostali zavareni. U ovom
sluaju poluga za blokiranje (10) je horizontalna i ne dozvoljava prebacivanje prekidaa u poloaj
ISKLJUENO. Blokada ruice za grejanje voza upozorava da su kontakti kontaktora za grejanje
voza (S2.3 ili T20) zavareni i da treba preduzeti posebne mere pri vaenju kabla za grejanje voza
iz utikake kutije na lokomotivi.

23. Elektropneumatski ventili


Elektropneumatski ventili (EP ventil) je ventil na vazdunom vodu kojim se upravlja
elektrinim putem. Dovoenjem struje u namotaj (1) Slika 32, stvara se jako elektromagnetno
polje koje uvlai kotvu (2). Kotvapotiskuje vreteno (3) koje zatvara ventil (a), i otvara ventil (b) i
sabija povratnu oprugu (4). Otvaranjem ventila (b) povezuju se otvori (5) i (6) preko kojih vazduh
pod pritiskom od 5 bar-a odlazi u cilindar elektropneumatskog aparata i menja mu poloaj.
Prekidom napona napajanja namotaja prestaje
2
dejstvo magnetnog polja i sile koja deluje na kotvu.
1
Sila sabijanja povratne opruge (4) podie vreteno (3)
i vraa ventile (a) i (b) u normalne poloaje. Zatvara3
njem ventila (b) prekida se odvod vazduha pod pritis7
kom, a otvaranjem ventila (a) povezuje se cilindar
a
elektropneumatskog aparata sa atmosferom preko
6
otvora (6) i (7). Po potrebi, elektropneumatski ventil
se moe aktivirati i runo. Prstom se utisne kotva i
b
5
na taj nain se promeni poloaj ventila (a) i (b).
4
Slika 32. Elektropneumatski ventil
1
2
3
4

Namotaj
Kotva
Vreteno
Povratna opruga

5
6
7
a-b

Dovod vazduha pod pritiskom


Veza sa EP aparatima
Veza sa atmosferom
Ventili

Elektro lokomotiva 441

44

Elektropneumatski ventili se upotrebljavaju za upravljanje:


- Menjaima smera vonje
- Kontaktorima vue
- Kontaktorima koenja (441-300/400)
- Kontaktorima entiranja
- Kontaktorima grejanja voza.
Osim toga EP ventil se upotrebaljeni i u ureaju budnosti, ureaju protivklizne zatite (za
peskarenje), ureaju za podmazivanje venaca toka i sistemu za proizvodnju sabijenog vazduha.

24. Elektromagnetni kontaktori


Elektromagnetni kontaktori su tropolni prekidai koji se ukljuuju i iskljuuju daljinski,
elektrinim putem. Slue za prekidanje i uspostavljanje strujnih kola u trofaznom sistemu:
- Za ukljuenje trofaznog sistema i za regulaciju napona u njemu
- Za trofazne asihrone motore I, II i III grupe asihronih motora
- Za ukljuenje trofaznog napona iz spoljnog izvora s radionikog prikljuka
- Za ukljuenje kondezatora za putanje trofaznih motora u rad.
2

91

6
3
4

92

13

14

14

16

16

18

11

12

21

22

1)

b)

a)

Slika 33. Elektromagnetni kontaktor


a) principska ema
b) ema glavnih i pomonih kontakata
1
2
3
4

Nepokretni glavni kontakt


Pokretni glavni kontakt
Namotaj
Jezgro
5
Kotva

6
7
A-B
1)

Povratna opruga
Pomoni kontakt
Pomoni kontakti
Glavni kontakti

Kada kroz namotaj (3) Slika 33 (a), protie struja, jezgro (4) postaje magnet, privlai kotvu (5)
i spaja pokratni glavni kontakt (2) s'nepokretnim (1). Osim toga, povlaenjem kotve nanie dovodi
i do promene poloaja pomonih kontakta (7).
ema upravljakog namotaja, glavnih i pomonih kontakta prikazana je na Slika 33 (b).
Glavni kontakti (1-2, 3-4, 5-6) se nalaze u strujnim kolima trofaznog sistema. Sa zatvaranjem
glavnih kontakata, dolazi i do promene poloaja pomonih kontakata (A i B) koji se nalaze u
strujnim kolima upravljanja. Prekidom napona napajanja namotaja (91-92) elektromagnetnog
kontaktora, prestaje dejstvo elektromagneta i povratna opruga otvara glavne kontakte i vraa
pomone kontakte u normalne poloaje.
Komore za gaenje elektrinog luka, koje se nalaze preko glavnih kontakta, imaju zadatak
da u to kraem vremenu ugase elektrini luk koji nastaje prilikom prekidanja strujnog kola pod
optereenjem.

Elektro lokomotiva 441

45

25. Tropolni automatski zatitni prekidai


Tropolni automatski zatitni prekidai tite trofazne asihrone motore od struja
preoptereenja i od struja kratkog spoja. Struje preoptereenja su struje koje su vee od
nominalnih, ali ne vie od 1,5 x In. Struje kratkog spoja su 5-10 vee od nominalnih. Svaka struja
jaa od nominalne znak je da je motor preoptereen ili da je oslabila izolacija namotaja, pa je
treba odmah ili s nekim vremenskim zakanjenjem prekinuti da bi se spreile tee posledice.
U normalnom radu struja odlazi u asihroni motor Slika 34, preko bimetalne trake (1)
termikog relea, namotaja (2) elektromagneta elektromagnetne zatite i tri glavna kontakta (7)
automatskog zatitnog prekidaa. Zatitni ureaji su ugraeni u sve tri faze.
6

5
3
4
2

7
M
3~

Slika 34. Tropolni automatski osigura - principska ema delovanja


1
2
3

Bimetal
Elektromagnetna zatita
Pertinaksna ploica
4
Okida

5
6
7

Pomoni kontakti
Mehanizam za ponovno ukljuenje
Glavni kontakti

Pri struji preoptereenja, bimetalna traka (1) se zagreva i krivi i na taj nain pomera
pertinaksnu ploicu (3) koja oslobaa okida (4). Osloboeni okida se podie i mehanikim
delovanjem otvara glavne kontakte i menja poloaje pomonih kontakta: mirni pomoni kontakt
se otvara i i iskljuuje elektromagnetni kontaktor odgovarajue grupe pomonih maina, a radni
pomoni kontakt se zatvara i asktivira signalizaciju.
Struje kratkog spoja su veoma jake i dok bi bimetal stupio u dejstvo, dolo bi do
oteenja motora. Zbog toga se od struja kratkog spoja asihroni motori tite elektromagnetnom
zatitom s istim nainom iskljuenja kao prilikom delovanja bimetala.
Delovanje bilo temike, bilo elektromagnetne zatite manifestuje se na isti nain
prekidanjem sve tri faze i pomeranjem ruice automatskog zatitnog prkidaa u srednji poloaj.
Da bi se prekida ponovo ukljuio, potrebno je ruicu najpre dovesti u poloaj iskljueno, a
potom ukljuiti, prebaciti u gornji poloaj. Zbog hlaenja bimetala, potrebno je saekati izvesno
vreme da bi prekida mogao ponovo da se ukljui.

26. Automatski osigurai


Automatski osigurai su jednopolni zatitni prekidai koji sadre termiku i elektromagnetnu zatitu. Slue za zatitustrujnih kola upravljanja, merenja, signalizacije, osvetljenja i grejanja
od struja preoptereenja i struja kratkog spoja.
Na lokomotivama serije 441 ugrauju se automatski osigurai razliitih proizvoaa:
BBC, iskra, Minel itd. Na modificiranim lokomotivama ugraeni su osigurai tipa HS 68.
Ovi osigurai upotrebljavaju se za zatitu u jednosmernim strujnim kolima i kod prikljuivanja treba obratiti panju na pravilan polaritet.
Za ponovno ukljuenje automatskog osiguraa, dovoljno je ruicu podii u gornji poloaj.
Elektro lokomotiva 441

46

27. Topljivi osigurai


Topljivi osigurai tite strujno kolo u kome se nalazi od struje kratkog spoja. Ta struja je
veoma jaka i njeno proticanje izaziva brzo zagrevanje provodnika i elektrinih ureaja do
temperature koje mogu izazvati poar na lokomotivi. Zbog toga je strujno kolo namerno oslabljeno
umetanjem kalibrisane tanke ice (topljivog osiguraa) koja se pri proticanju struje kratkog spoja
odreene vrednosti istopi i na taj nain prekine strujno kolo. Slika 35.
t (vreme)
100

Sec Min

10
2

1
10
1
0,1
0
1

a)

5 6 7 8 9 10 15x In

b)

Slika 35. Topljivi osigura


a) Prsek topljivog umetka - 1. Topljiva ica; 2. Telo umetka 3. kvarcni pesak
b) Dijagram delovanja
Od jaine struje zavisi za koje e vreme osigura pregoreti. Ako je struja 5 x In osigura
e pregoreti za 0,1 sec, ako je struja 2 x In osigura e pregoreti za 60 sec. Ako u strujnom kolu doe
do kratkog spoja, tada je struja 10 x In i u tom sluaju osigura e pregoreti za manje od 0,1 sec.
Pregoreli osigura mora da se zameni samo s orginalnim. Topljivi osigurai ne tite od
struje preoptereenja 1,5 x In jer je u tom sluaju vreme pregorevanja due od 600 sec, a za to
vreme ureaj moe biti oteen.

28. Poluni prekidai


Pomou polunih prekidaa izdaju se komande: podizanje i sputanje pantografa,
ukljuenje i iskljuenje asihronih motora pomonih pogona, osvetljenje upravljanice ili
mainskog prostora, ukljuivanje ili iskljuivanje grejanje voza, ispitivanje ureaja budnosti itd.
40
Poluni prekida Slika 36. je obian jednopolni
prekida koji se ukljuuje i iskljuuje pomeranjem
poluge (ruice). Kada je poluga podignuta, prekida je
ukljuen.

I
S
K
Lj

U
K
Lj

26,5

12

17,5

M3

26,5

Slika 36. Poluni prekida

Elektro lokomotiva 441

47

29. Paketni prekidai


Paketni prekidai su obini prekidai koji mogu imati dva ili vie poloaja (3, 4 ili 5) Slika 37.
Ime paketni su dobili zato to je vie prekidaa navueno na zajedniko vratilo i na taj nain
sloeno u paket. Zaokretanjem zajednikog vratila iz jednog u drugi poloaj dovodi do otvaranja
i zatvaranja kontakta u paketnom prekidau.
Na lokomotivama su uglavnom ugraeni paketni prekidai serije 4G koji su izraeni od
tipskih elemenata, tako da je mogue kompletirati prekida za bilo koji program prekidanja na
lokomotivi. U zavisnost od namene, svaki prekida se sastoji od razliitog broja sklopnih elemenata.
Sklopni elemenat ima dva kontaktna para s'dvostrukim prekidanjem, a svaki kontaktni par sastoji se od dva
vrsta kontakta i pokretnog kontaktnog mosta.
Paketnim prekidaem se izdaju komande i zatvaraju
0
upravljaka strujna kola: ukljuuje se baterija akumulatora
zatvaraju se strujna kola upravljanja, iskljuuje se vuni
1
motori, premouju se kontrolnici pritiska, ukljuuje i
iskljuuje grejanje i provetravanje upravljanice itd.

Slika 37. Paketni prekida

30. Taster prekidai


Uloga taster prekidaa je da se izdavanjem komande, obave odreene radnje: ukljuenje
ili iskljuenje glavnog prekidaa, ispitivanje signalnih sijalica, opsluivanje ureaja budnosti,
otkoivanje lokomotive, prekid peskarenja, ukljuenje ili iskljuenje pomonog kompreesora itd.
Taster prekidai mogu biti runi Slika 38. ili noniu zavisnosti od toga da li se opsluuju
rukom ili nogom.
1

3
5

4
5

1
2

Dugme
Povratna opruga

Slika 38. Runi taster prekida


4
5
3

Otvoren kontakt
Zavrtanj za prikljuivanje provodnika

Zatvoren kontakt

Pritiskom na taster prekida sabija se povratna opruga (2) i na taj nain se menja poloaj
kontaktakoji su u odreenim strujnim kolima. Podizanjem ruke ili noge, povratna opruga vraa
kontakte u prvobitan poloaj, tako da se strujna kola otvaraju, u zavisnosti od potreba.

31. Signalne svetiljke


Za signalizaciju upravljanja i neispravnosti koriste se signalne svetiljke. Kod starijih serija
lokomotiva signalne svetiljke su pojedinane, a smetene su na bloku F2 na upravljakom pultu.
Kod novih serija i na modificirani lokomotivama grupisane su u okviru zajednike signalne table.
Dve signalne table, jedna za signalizaciju upravljanja, a druga za signalizaciju kvarova,
smetene su na blou F2 (novom) na upravljakom pultu. Ispitivanje sijalica proverava se
posebnim prekidaem. Umesto signalnih svetiljki koriste se za istu namenu i svetlee LED diode.
Elektro lokomotiva 441

48

32. Kontrolnici protoka vazduha


Kontrolnici protoka vazduha Slika 39. su prekidai (davai) koji reaguju na razlike pritiska
vazduha. Uloga im je da kontroliu da li je dovoljan protok vazduha za hlaenje: ispravljaa i vunih
motora, transformatorskog ulja i glavne prigunice i otpornika elektrine konice (441-300/400).
9
8

a)

7
5

3
5

b)

2
3

Slika 39. Kontrolnik protoka vazduha


1
2
3
4

Kontakt
Kontakt
Kontakt
Cev za dovod vazduha
5

6
7
8
9
Gumena membrana

Poluga
Kontaktna opruga
Opruga
Vijak za podeavanje pritiska ukljuenja

U komori ispred membrane (5), pritisak vazduha je jednak atmosferskom, pa je kontakt


(1-2) zatvoren. Putanjem u rad asihronih motora pomonih pogona, pod dejstvom ventilatora,
vazduh struji kroz kanal i zbog toga raste pritisak koji kroz cevicu (4) deluje na membranu (5),
koja se pomera navie i preko kontaktne opruge (7) otvara kontakt (1-3). Ovi kontakti se zatvaraju
ili otvaraju u odreenim strujnim kolima. Ovo stanje je dato na Slici 39 (b).
Ukoliko iz nekog razloga prestane strujanje vazduha, smanjie sepritisak vazduha ispod
membrane (5) i ona e se spustiti pod dejstvom opruge (8), to e dovesti do otvaranje kontakta (1-3)
i zatvaranje kontakta (1-2). Slkai 39 (a).

32.1. Kontrolnici pritiska vazduha


Kontrolnici pritiska vazduha ili presostati su pneumatski prekidai kojima se kontrolie
pritisak vazduha na odreenim mestima vazdune instalacije. Mesto na kome se kontrolie pritisak
vazduha vezano je vazdunim vodom s'kontrolnikom pritiska.
Kontakti kontrolnika pritiska nalaze se u strujnim kolima upravljanja i zatite.
Promenom poloaja obavljaju zadate funkcije. Vrednost pritiska vazduha pri kojem kontrolnik
deluje moe da se podeava. Kada pritisak koji se kontrolie dostigne podeenu vrednost, dolazi
do prekida jednog strujnog kola, a drugo strujno kolo se zatvara. I obrnuto, kada se dostigne
donja podeena vrednost.

33. Ureaj za ventilaciju i zagrevanje upravljanice


Za grejanje i provetravanje upravljanice koristi se kalorifer koji se sastoji od:
- Jednofaznog motora s ventilatorom (0,12 kW, 380 V, 50Hz)
- Grejaa (3 x 2 kW).
Kalorifer je smeten ispod upravljakog pulta na strani pomonika mainovoe i postavljen
je na poseban nosa. Ukljuuje se paketnim prekidaem koji ima sledee poloaje: 0 - ureaj
iskljuen; 1 - ukljuen motor ventilatora i jedan greja; 2 - ukljuen motor ventilatora i dva
grejaa; 3 - ukljuen motor ventilatora i tri grejaa; 4 - ukljuen samo motor ventilatora.
Na ureaju se montira rebrasta, gibljiva creva, koja, kada je ureaj ukljuen, dovode
topao vazduh preko usmerivaa do eonih stakla.
Ureaj je zatien automatskim osiguraima od: 1,6 A za motor i 16 A za sva tri grejaa.
Takoe je zatien i termostatskim prekidaem koji se iskljuuje kada je temperatura previsoka.
Termostat je montiran sa zadnje strane kalorifera, a ukljuuje se utiskivanjem.
Elektro lokomotiva 441

49

34. Pomoni transformator


Za rad pojedinih ureaja na lokomotivi potreban je naizmenini napon koji se dobija s
pomonog transformatora koji je smeten u bloku S5 (S5.48). Primar pomonog transformatora je
preko paketnog prekidaa i automatskog osiguraa povezan za izvode Ve i Ue1 sekundara
regulacionog transformatora T1.13 za pomoni pogon i grejanje voza.
Transformator ima tri sekundarna namotaja:
- 6 V za napajanje sijalica za osvetljenje instrumenata
- 30 V za napajanje reflektora
- 80 V za napajanje transduktora, kod lokomotiva sa elektrinom konicom.
Pomoni transformator je otvoren i nema posebno hlaenje.

35. Transduktor
Kao pogonska konica, na lokomotivama podserije 441-300/400 ugraena je i elektrina
konica. Struja elektrinog koenja je jednosmerna i iznosi 1020 A. Ovakva vrsta struje ne moe
se meriti direktno, niti se za njenoenje moe upotrebiti strujni transformator. Zato se za merenje
struje elektrinog koenja upotrebljava transduktor Slika 40.
Transduktor je nainjen je od prstenastog magnetnog kola na kome su namotana dva
sekundarna namotaja (1) i (2). Kroz namotaje prolazi naizmenina struja (110/80 V, 50 Hz), a oni su
povezani tako da daju suprotna magnetna polja kada struja prolazi kroz njih. Primar (3) je provodnik
od 185 mm2 koji prolazi kroz transduktor, a nalazi se u kolu otpornika za elektrino koenje II vunog
motora i kroz njega protie jednosmerna struja elektrinog koenja koju stvara rotor II vunog motora.

Primarni
namotaj

Sekundarni
namotaj

2
b
Primarni
namotaj

3
b

1
2

Sekundarni
namotaj

Slika 40. Transduktor


Kroz oba sekundarna namotaja protie naizmenina struja napona 110/80 V, 50 Hz koja se
uzima sa izvoda namotaja pomonog transformatora. Vrednost naizmenine struje zavisi od
indukovanog otpora namotaja koji je namotan na magnetno jezgro. Ovaj indukovani otpor zavisi
od jaine jednosmerne struje elektrinog koenja. Kada je struja koenja mala, veliki je indukovani
otpor. Poveanjem jednosmerne struje koenja smanjuje se indukovani otpor, a na taj nain
poveava se naizmenina struja. Ova struja se oitava na ampermetrima za elektrino koenje.
Nadalje se signal obrauje napojnoj jedinici i relejnom pojaivau, gde se izdaju komande
stepenastom prekidau za usporavanje ili zaustavljanje.

Elektro lokomotiva 441

50

36. Ureaj za pounjenje baterije akumulatora


Na lokomotivi je ugraena baterija akumulatora kapaciteta 45 Ah. Zadatak ove baterije je
da obezbedi rad ureaja za koje je potreban napon od 72 V DC. Za trajan rad baterije na lokomotivi
ugraen je punja koji odmah po ukljuenju glavnog prekidaa stalno dopunjuje AKU-baterije
strujom maksimalne jaine 30 A Slika 41.
A1
a

a'

L1

A2
+

A
Rh

b
b'

C
Prekida

R1

P1

72 V DC

Ri
-

b b' a' a
P2

380 V
AC

+
R
R

Napajanje
elektronike
+22 V

A1
D1

Dz
R

R
C

R
Uref

A2

Dz
D2

Sinhronizacija

Dz

Slika 41. Ureaj za punjenje baterije akumulatora SECHERON


Punja se napaja jednofaznim naponom isto kao pomoni transformator. Punja baterije
radie sigurno i pri promenama napona napajanja od -30% do +25% normalnog ulaznog napona
koji u ovom sluaju iznosi 403 V, kada je napon kontaktne mree 25 kV.
Glavni delovi ureaja su:
- Transformator
- Tiristorski ispravlja
- Prigunica
- Napojna jedinica
- Upravljaka jedinica
- Zatitna jedinica
Na kuitu ureaja se nalaze automatski osigurai, ampermetar i voltmetar.

37. Elektronski blok unificiranog ureaja budnosti


Za kontrolu budnosti mainovoe na lokomotivama ugrauje se unificirani ureaj budnosti
Slika 42. To znai da se ureaji budnosti na vunim vozilima svih serija nainjeni od istih komponenti, koje su na isti nain meusobno povezane i da se ureajem budnosti rukuje na isti nain.
Glavni deo ureaja budnosti je elektronski blok budnika tipa EDB-1.
Elektronski blok ispunjava sve uslove koji su definisani meunarodnim propisima.
Impulsnog je tipa. To znai da pri pravilnom opsluivanju, mainovoa mora da dri pritisnut
jedan od tastera budnosti, runi TBR ili noni TBN, i u intervalu od 25 2,5 sec da ga otpusti i
ponovo pritisne. Ukoliko je taster dran due od dozvoljenog vremena mirovanja ili uopte nije
opsluivan, mainovoa e biti opomenut crvenom migajuom svetlou signalne svetiljke SSB u
trajanju od 2,5 1 sec, a potom i sirena budnika SB. Ako se i posle ove opomene od 2,5 1 sec ne
preduzmu nikakve mere, zavrie se prinudno koenje lokomotive i voza.

Elektro lokomotiva 441

51

(+)

TBN
AOB

TPU

TBR

1B

5A

5B

7A

7B
8A

EDB-1

8B
1A

6B

4A

7B

2A

3A

Brzinomer

SSB

SB
(-)

EPVB
Tablo
informacija

Aktivan

(+)

PVB
SIB

Atmosfera

10 bar-a
(-)

Glavni vod

Rele za vuu

Slika 42. Unificirani ureaj budnosti principska ema

37.1 Razreenje (ponovno ukljuenje) budnika


Da bi se aktivirani budnik razreio (ponovno ukljuio), potrebno je nainiti dva svesna
pokreta:
Ako je bio pretisnut jedan od taster prekidaa budnika TRB1,2 (runi) i TBN (noni),
treba ga otpustiti i ponovo pretisnuti
- Pritisnuti taster prekida za ponovno ukljuenje budnika (TPU-F2.19).
Na taj nain se ponovo ukljuuje budnik. Na izvodima (1A) i (2A) F25A elektronskog
bloka budnika ponovo se javlja napon od + 72 V, a na izvodima (6B) i (4A) napon nestaje. Sirena
budnika (SB) i signalne svetiljke (SSB) se iskljuuju.
-

37.2 Elektronsko iskljuenje budnika


U sluaju kvara elektronskog bloka budnika (F25A) iskljuuje se polunim prekidaem
(PIB-L22A). Prebacivanjem prekidaa u poloaj iskljueno direktno se povezuju izvodi (1A),
(2A) i (3A) s'plus polom baterije akumulatora. Preko izvoda (1A) F25A stalno je aktiviran EP ventil
budnika (EPVB) P29, a preko izvoda (2A) F25A omoguena je vua da bi se voz uvukao u narednu
stanicu. Izvod (3A) F25A direktno je povezan sa sirenom (SB) koja neprekidno daje ton od 340 Hz.

37.3 Pneumatsko iskljuenje budnika


Zatvaranjem iskljune slavine budnika (SIB) P30 prekida se veza glavnog voda s'pneumatskim ventilom budnika (PVB) tako da je onemogueno zavoenja koenja budnikom.
Zatvaranjem slavine SIB menjaju se poloaji mikroprekidaa:
- Otvara se mikroprekida (1-2) (SIB) P30-L22A ime se omoguuje vua,
- Zatvara se kontakt (3-4) (SIB) P30-L22A i pali signalne svetiljke budnika SSB-F3.49A i B

Elektro lokomotiva 441

52

37.4 Proba budnika u mestu


Kada se lokomotiva ne kree, budnik se ne opsluuje. Ureaj budnosti se ukljuuje u rad
tek kada lokomotiva dostigne brzinu 10 km/h otvaranjem prekidaa 5 u kontrolnom brzinomeru
Hasler. Obzirom da se radi o vitalnom delu lokomotive, rad ureaja budnosti se mora proveriti
u mestu. Iskljuenjem polunog prekidaa (I) F2.7-L22A, ukljuuje se budnik u rad. Proba
budnika u mestu obavlja se dranjem pritisnutog jednog od taster prekidaa budnika TRB1,2
(runi) i TBN (noni), sve do zavoenja koenja.
Time je proba budnika u mestu zavrena.

38. Autostop ureaj (AS ureaj)


Pored ureaja budnosti na lokomotivi serije 441, kao drugi ureaj ivotne kontrole
ugraen je autostop.
Autostop ureaj slui da zavede prinudno koenje voza, ako mainovoa, kod odreenih
signalnih znakova, ne preduzme odreene mere kojim potvruje da svesno i savesno obavlja
dunost.
Osnovni delovi AS ureaja su: Kontakti u signalu, pruna baliza, lokomotivska prijemna
glava, kontrolne grupe i ventil za koenje. Signal predaje informaciju prunoj balizi, a sa prune
balize informacija se prenosi na lokomotivsku prijemnu glavu induktivnim putem i, dalje,
kontolne grupe AS ureaja, koje kontroliu da li je mainovoa preuzeo potrebne mere kod
odreenog signalnog znaka.

38.1. Pruna baliza


Pruna baliza je elektrino oscilatorno kolo, smeteno u metalno kuite i zaliveno
kablovskom masom. Tako nainjena baliza, privruje se za pragove, neposredno ispred signala
sa kojim se povezuje podzemnim elektrinim kablom.
Oscilatorno kolo je elektrini ureaj koji se sastoji od namotaja na gvozdenom jezgru, za
ije je krajeve vezan elektrini kondezator, Slika 43. Ima osobinu da za rezonantnu uestanost, za
koju je nainjena, ima veoma mali otpor i osobinu da vrlo lako uzima elektrinu energiju iz
drugog oscilatornog kola iste uestanosti.
Na naim prugama se koriste kombinovane prune balize, koje imaju jedan namotaj (L) i
dva kondezatora (C1 i C2), Slika 43. Informacije, kakav signalni znak pokazuje signal, prenose se
sa signala na prunu balizu zatvaranjem kontakta u signalu:
a. Informacija da je signal u poloaju Stoj, ili da je neosvetljen, prenosi se zatvaranjem kontakta
(1). Time je kratko spojen kondezator C1, a sa namotajem (L) je paralelno povezan samo
kondezator C2 i oscilatorno kolo u balizi je za uestanost od 2000 Hz.
b. Informacija da je signal u poloaju Oprezno ili u nekom od ostalih poloaja, osim Slobodno
i Stoj, prenosi se na prunu balizu zatvaranjem kontakta (2) i oba kondezatora (C1 i C2) su
paralelno povezana sa namotajem (L), tako da je oscilatorno kolo za uestanost od 1000 Hz.
c. Informacija da je signal u poloaju Slobodno (zelena mirna svetlost) prenosi se na prunu
balizu zatvaranjem oba kontakta (1 i 2) u signalu. Sada su oba kondezatora Informacija da je
signal u poloaju (C1 i C2) kratko spojena, u balizi nema oscilatornog kola i baliza je neaktivna.
Prune balize od 500 Hz nisu ugraene na naim prugama. Bilo je planirano da se one
postavljaju na 150 250 m ispred glavnih signala i da se aktiviraju kada je signal u poloaju Stoj
ili je neosvetljen.

Elektro lokomotiva 441

53

Plave
svetiljke
17

Valjkasti prekida
ruice za smer vonje

24V

Elektronski
pretvara

Kontrolna tabla
AS ureaja

Stabilizator
napona

18

Razreenje

Vonja po
nalogu

Selektori
uestanosti

1000

500

2000

Kontrolna
grupa

2
3
16

Inpulsni
relei
2

Kontakti u
signalu
1

uta
svetiljka

Budnost

Elektronski
vremenski
pretvara

Grupa brzinske
kontrole

2
3

Registrujui
brzinomer

Prekida za
izbor reima
vonje
Grupa relea za
koenje

Dava
brzinomera
Lokomotivska
prijemna glava

10
11

Glavni vod
3

Jezgro
Namotaj

15

Iskljuna
slavina
AS
ureaja

Ventil
koenja

Prenosni
ventil

Magnetna polja
od kola
Kondezator

ina

12

14

13

Rasporednik
Koni
cilindar

Pomoni
rezervoar
rasporednika

Pruna baliza

Slika 43. Principijelna ema AS ureaja

38.2. Ureaji na lokomotivi


Ureaji na lokomotivi autostop ureaja slue da, primivi informaciju sa pruge, kontroliu
reagovanje mainovoe na odreene signalne znake signala i da zavedu prinudno koenje voza
pri nepravilnim njegovim postupcima. Informacija se sa prune balize na lokomotivu prenosi
induktivnim putem (elektromagnetnim poljem), preko lokomotivske prijemne glave, koja se sastoji
od tri oscilatorna kola nainjena za uestanosti 500 Hz, 1000 Hz i 2000 Hz, a koja su smetena u
kuitu i zalivena kablovskom masom, Slika 43. Svako se oscilatorno kolo napaja strujom iz posebnih
elektronskih generatora uestanosti i u svakom je kolu po jedan inpulsni rele u aktiviranom stanju.
Struje uestanosti 500 Hz, 1000 Hz i 2000 Hz, koje protiu kroz namotaje oscilatornog kola stvaraju
magnetna polja u lokomotivskoj prijemnoj glavi. Kada se lokomotivska prijemna glava nae iznad
prune balize, tri magnetna polja lokomotivske prijemne glave se zatvaraju kroz jezgro namotaja
u prunoj balizi. Oscilatorno kolo prune balize uzima elektrinu energiju samo iz oscilatornog
kola iste uestanosti u prijemnoj glavi. To dovodi do pada napona i do smanjenja jaine struje u
tom oscilatornom kolu, to dovodi do deaktiviranje inpulsnog relea. Tako se prenosi informacija
sa pruge na lokomotivu i to, sasvim pouzdano, pri svim brzinama od 0 do 250 km/h.

Elektro lokomotiva 441

54

38.3. Prolaz lokomotivske prijemne glave preko balize od 1000 Hz


Kada lokomotivska prijemna glava prolazi preko aktivirane prune balize od 1000 Hz,
pruna baliza e uzeti elektrinu energiju iz oscilatornog kola od 1000 Hz u lokomotivskoj glavi.
Usled toga se smanjuje struja u tom kolu i deaktivira inpulsni rele, koji deluje na strujno kolo za
taster budnosti i na strujno kolo vremenske kontrole brzine.
Delovanje inpulsnog relea na strujno kolo tastera budnosti dovodi do paljenja ute
signalne svetiljke na komandnoj tabli AS ureaja i ukljuuje zvuni signal. Mainovoa mora, u
roku od 4 sekunde, da pritisne taster prekida Budnost, to dovodi do prestanka zvunog
signala, ime je proverena budnost mainovoe. Ako mainovoa ne pretisne taster prekida u
navedenom intervalu, AS ureaj stupa u dejstvo i, preko prenosnog ventila, otvara ventil koenja,
prazni glavni vazduni vod i zavodi prinudno koenje voza.
Delovanje inpulsnog relea na strujno kolo vremenske kontrole brzine ima zadatak da
proveri mainovou da li, potuje signalni znak za smanjenje brzine, smanjuje brzinu voza.
Naime, mainovoa mora da smanji brzinu voza na dozvoljenu vrednost u odreenom
vremenskom intervalu, zavisno od izabranog reima vonje.
Reim vonje1

Za brzine1

1 (B)
2 (P)
3 (G)

Iznad 100 km/h


80 100 km/h
Do 80 km/h

Vreme kontrole1 Dozvoljena brzina1


20 sec
26 sec
34 sec

90 km/h
65 km/h
50 km/h

Ukoliko, posle navedenog vremenskog intervala, brzina voza nije svedena na dozvoljenu
vrednost, AS ureaj zavodi prinudno koenje voza. Ako je brzina svedena ispod dozvoljene
vrednosti, gasi se uta signalna svetiljka i time je zavrena provera mainovoe.

38.4. Prolaz lokomotivske prijemne glave preko balize od 2000 Hz


Prunu balizu od 2000 Hz aktivira signal kada je u poloaju Stoj ili neosvetljen. Kada
lokomotivska prijemna glava prolazi preko ove balize, deaktivira se inpulsni rele u oscilatornom
kolu od 2000 Hz koji, preko grupe relea za koenje Slika 46, deluje na koioni ventil i zavodi
prinudno koenje voza i ukljuuje zvuni signal.
Mainovoa sme proi pored signala u poloaju Stoj samo kada za to ima pisani, ili
telefonom dat nalog, ukljuenjem prekidaa Vonja po nalogu, koji se nalazi na komandnoj
tabli AS ureaja. Tom prilikom se ukljuuje zvuni signal koji upozorava mainovou da jo
jednom proveri dali ima nalog za prelaz ovog signala. Prune balize 2000 Hz postavljene su i na
izlazima iz depoa radi provere ispravnosti AS ureaja.

38.5 Prolaz lokomotivske prijemne glave preko balize od 500 Hz


Ove baliza nije ugraena na naim prugama. Da je ugraena, ona bi jo jednom
kontrolisala brzinu voza pre nailaska na glavni ulazni signal koji je u poloaju Stoj. Do te
prune balize mainovoa bi morao da smanji brzinu na 65 km/h, odnosno na 50 km/h, odnosno na
40 km/h, zavisno od izabranog reima vonje.

38.6 Deaktiviranje AS ureaja


Stupanjem u dejstvo AS ureaja zavodi se prinudno koenje voza. Poto se isprazni
glavni vod, poinje pranjenje vremenskog rezervoara. Ovaj se rezervoar prazni 8 10 sec. i
dovodi do zatvaranja jednog kontakta, tako da se, pritiskom na taster prekida Razreenje
deaktivira AS ureaj i mainovoa moe da otkoi voz. Ovim je spreeno prerano deaktiviranje
AS ureaja i prekidanje procesa prinudnog koenja.
Reagovanje AS ureaja i postupci mainovoe upisuju se na traci registrujueg brzinomera.

Elektro lokomotiva 441

55

39. Radio dispeerski ureaj

Mikrotelefonska
kombinacija

Mikrotelefonska
kombinacija

F32A

F32B

Antena
Zvunik

S13 B

572.2

S13 A

S5:33:22

2301 10A

492

Radi poveanja redovitosti, ekonominosti i bezbednosti eleznikog saobraaja, na


lokomotivama je ugraen radio dispeerski ureaj. Poruka koja se emituje preko lokomotivskog
radio dispeerskog ureaja, posredstvom prunih radio stanica i preko razdelnika, prenosi se do
radio dispeerskog centra koji moe sukcesivno da prihvati est poruka, to omoguuje brzo i
efikasno sporazumevanje izmeu mainovoe i radio dispeerskog centra, kao i izmeu
mainovoa razliitih vozova. Posredstvom radio dispeerskog centra mogu se ostvariti veze
izmeu voza i stanica, odnosno AT mree i preko nje sa PTT mreom.
Glavni delovi lokomotivskog RDU su:
Antena
Pretvara napona (72/24 V DC)
Primopredajni ureaj
NF dodatak
Glavni razdelnik (H u upravljanici A)
Glavni komandni pult (komandna kutija H u upravljanici A)
Sporedni razdelnik (N u upravljanici B)
Sporedni komandni pult (komandna kutija N u upravljanici B)
Zvunici i mikrotelefonske kombinacije (u obe upravljanice)
Automatski osigura za zatitu strujnog kola
Grebenasti prekita za iskljuenje RDU.
F34A

Zvunik

F33A

Kom. kutija A
F31A

2302

12

F30.3A
26

:1

Pretvara
Napna

Razdelnik
H

72/24 V DC

Kom. kutija B

31

F31 28

F33B
40

F31 B

20

Primopred.
ureaj

28

24

Razdelnik
N

NF

dodatak
:2

41
F30A
16
18

Ormar za smetaj
centralne jedinice
072.1

2300
111

S104:113

072.2
112

072.1

072

F30.4A

Slika 44. Radio dispeerski ureaj blok ema


Na glavnom komandnom pultu (komandna kutija H) Slika 45. koji se nalazi u upravljanici
A postoji:
- Polje svetleih davaa (simboli i cifre) za pokazivanje primljenih kodiranih nareenja (NALOG)
- Polje svetleih za otpremu kodiranih saoptenja i poruka (JAVLJANJE)
- Postavlja vrste reima rada, kanala i broja voza za indentifikaciju
- Razni tasteri (hitan pziv, rasveta itd.)
Radio dispeerski sistem veza omoguava tri reima rada:
a) Reim rada A
Ovaj reim predstavlja dupleksni nain rada koji omoguuje prenos informacija i nalog u
govornom obliku i pomou utvrenih znakova. Ovaj reim se ostvaruje:
- Selektivni poziv lokomotivskog radio ureaja s indetifikacijom pozvanog
- Prenos informacija i nalog u govornom obliku i pomou odgovarajuih simbola
- Interventni poziv koji alje mainovoa
- Istovremeni poziv svih lokomotiva koji alje radio-dispeerska centrala
- Posedovanje veze izmeu AT mree i lokomotivskog radio-ureaja
Elektro lokomotiva 441

56

- Automatska kontrola ispravnosti prunih radio-stanica


- Prosleene govorne veze na ozvoenje u vozu
- Meusobna veza lokomotiva u vozu.
b) Reim rada B
Ovaj reim rada predstavljarad radio-dispeerskog sistema veza kod koga je omoguen
dupleksni rad bez selektivnog poziva i indentifikacije i omoguuje prenos govornih signala i
signala interventnog poziva. Mainovoe se pozivaju govorom, pri emu se veza ostvaruje samo
s pozvanim, a ostali lokomotivski radio-dispeerski ureaji se blokiraju.
Reim rada A prelazi u reim rada B kada nastanu kvar ili smetnja na radio-dispeerskoj
centrali, a mainovoa se o tome obavetava optim nalogom I.
c) Reim rada C
Ovaj reim omoguava rad lokomotivskih radio-ureaja na pojedinim frekfencijama
simpleksnim radio-kanalima, samo po odobrenju dispeera, a koristi se izmeu lokomotiva u
vozu za meusobna sporazumevanja (vua u zaprezi, potiskivanje voza).
Na naim prugama koristi se dupleksni rad u reimima rada A i B na 8 etvorofrekfentnih
grupa radio-dispeerskih kanala, oznaenih brojevima od 60 do 67 i reim rada C sa 35 simpleksnih
radio-kanala oznaenih brojevima od 11 do 45.
NALOG
1

K
A
4 N
A
L

PN

KM

3 4

JAVLJANJE

A B C D O
LOK
LOK

Start

at

GA. Test Potv.

Slika 44. Glavni komandni pult radio dispeerskog ureaja


Broj
naloga

NALOG

1.

Javi se (na telefon).................................................

1.

elim da govorim................................................

2.

Vozi bre.

2.

Stojim pred signalom..

3.

Vozi sporije

3.

Posredovanje veze

4.

Popusti konice..

4.

Tekoa u vui ili dua vonja

5.

Oekuj posebno nareenje...

5.

Neispravnost na drugom vozilu ili pruzi...

6.

Oekuj ukrtavanje ili izuzetno zaustavljanje

6.

Potvrda primljenog naloga.

POTV

7.

Javi svoj poloaj..

7.

Prijava RD centru...

8.

Zaustavi odmah, dalja vonja zabranjena.

8.

Opasnost (na sopstvenom vozu).

9.

Ukljui ozvuenje u vozu.

9.

Zaustavi sve vozove.

Simbol

Broj

(ili znak) javlja.

PN
KM

JAVLJANJE

Simbol
(ili znak)

AT

Slika 45. Znaenja pojedinih tastera digitalnihkomandi i saoptenja


Elektro lokomotiva 441

57

40. Brzinomerni ureaji


Brzinomerni ureaj namenjen je za kontrolu brzine kretanja voza i za registrovanje
brzine i drugih podataka vanih za kretanje voza. Na lokomotivi serije 441 ugrauju se dva tipa
brzinomera DEUTA i HASLER. Brzinomerni ureaj sainjavaju:
- Dava,
- Brzinomeri,
- Ureaj za registrovanje i
- Ureaj za napajanje.

40.1 Brzinomerni ureaj tipa DEUTA


Ovaj tip brzinomera je elektronski ureaj s odvojenim i registrujuim ureajem. Osnovni
delovi su:
- Dava brzinomera montiran je na II osovini lokomotive i sastoji se od generatora naizmenine struje i impulsnog kontakta koji se aktiviraputem jednog posebnog prenosnika,
podeenog tako da aktiviranjem impulsnog kontakta nastupa posle svakog treeg obrtaja
osovine lokomotive.
- Instrumenti za merenje brzine montirani su i upravljanici A i upravljanici B.
Razlika izmeu njih je ta to na istrumentu u upravljanici A postoji i broja preenih
kilometara. Instrumenti su povezani s davaem pokazuju brzinu obrtanja osovine, odnosno
brzinu kretanja lokomotive. Naizmenina struja dobijena od davaa brzinomera pretvara se u
napon koji izaziva otklon instrumenata i na taj nain pokazuje brzinu.
- Ureaj za registrovanje je odvojen i smeten u relejnom ormanu auto-stop ureaja, u
mainskom prostoru. Sastoji se od:
- Mehanizma s papirnom trakom
- Elektroda za upisivanje podataka
Naizmenini struja koju proizvodi dava brzinomera dovodi se kablom do ureaja za
registrovanje i u zavisnosti od brzine okretanje toka, razliito utie na aktiviranje ureaja za
kontrolu brzine i elektroda za registrovanje. Poseban kontakt na davau alje impulse na
elektromagnet za pokretanje trake za registrovanje.
Traka za registrovanje dugaka je 35 m, to je dovoljno za registrovanje podataka na putu
za registrovanje podataka na putu duine 7000 m. Da bi se znalo koliko jo ima trake u kaseti,
mogue je na kontrolnom otvoru proveriti boju kontrolnog polja. Pritiskom na taster, kada ima
trake pojavljuje se zeleno polje, a kada ostane trake za jo oko 860 km pojavljuje se crveno
polje u kontrolnom otvoru. Pomeranje trake iznosi 5 mm/km za prenik toka od 1200 mm. Pri
stajanju lokomotive traka se ne pomera. Traka je irine 500 mm, a na jednoj strani je naneeno
40 m kondezatorskog papira. Metalizirana strana trake, preko kontaktnog valjka, povezana je
s minus polom pomonog napona od 24 V DC, a poto se plus pol ovog napona dovodi na
odgovarajuu elektrodu za upisivanje, dolazi do sagorevanja metalnog sloja i do registrovanja
podataka.
40.2 Brzinomerni ureaj tipa HASLER
Glavni delovi brzinomernog ureaja tipa HASLER su:
- Dava brzinomera montiran je na drugoj osovini. Sastavljen je od rotora s kolektorom,
otpornika i 5 ugljanih etkica. Uloga davaa je da dovedenu stabilisanu jednosmernu struju
pretvori u naizmeninu. Uestanost ove naizmenine struje srazmerna je brzini obrtanja
kolektora davaa. Brzina obrtanja davaa prenosi se na sinhrone motore pokaznog i
registrujueg brzinomera. Dava u zavisnosti od brzine obrtanja osovine daje trofaznu
naizmeninu struju razliite uestanosti, to je vea brzina, vea je uestanost. Motor u
brzinomeru ima rotor koji se okrea u magnetnom polju statora i u zavisnosti od brzine
obrtanja osovine, pokazuje brzinu kretanja.

Elektro lokomotiva 441

58

- Stabilizator struje s predotporom slui da se za razliite brzine obrtanja osovine zadri


konstantna struja za napajanje brzinomernog ureaja od 1,1 A.
- Pokazni brzinomer montiran je u upravljanici B i pored pokazivanja brzine, slui i
za ukljuivanje mikroprekidaa:
- K1 za auto-stop ureaj, za brzine iznad 40 km/h,
- K2 za auto-stop ureaj, za brzine iznad 50 km/h,
- K3 za auto-stop ureaj, za brzine iznad 65 km/h,
- K4 za auto-stop ureaj, za brzine iznad 90 km/h,
- K5 za ureaj budnosti, za brzine iznad 10 km/h,
- K6 za ukljuivanje pojaane sile koenja, za brzine iznad 55 km/h,
- K7 za ukljuivanje elektrine konice (441-300/400), za brzine iznad 25 km/h,
- Registrujui brzinomer montiran je u upravljanici A i pored pokazivanja brzine,
sadri i registrujuu traku s koje se mogu proitati potrebni podaci po zavretku vonje.
Registrujua traka dugaka je 20 m, to je dovoljno za vonju 3500 km. Pomeranje trake
iznosi 5 mm/km, a pri stajanju lokomotive 5 mm/h. Poslednja 4 m trake imaju dve kose linije
da bi se znalo kada je traka pri kraju. Pojava linije u gornjem delu kontrolnog otvora jeste
znak da je ostalo trake za jo 800 km vonje. Ako su linije u donjem delu kontrolnog otvora,
potrebno je traku zameniti. Svi podaci koji se itaju sa trake, prikazani su u realnom vremenu.
Za registrovanje realnog vremena potrebno je pomou kljueva, koji se nalaze na brzinomeru,
naviti i podesiti asovnik. Plavi krui u satu oznaava sate od 12 do 24. Na registrujuem
brzinomeru ugraen je broja pretranih kilometara lokomotive.

41. Releji
Za upravljanje, kontrolu i zatitu lokomotive koristi relej elektromagnetnog tipa. Glavni
delovi elektromagnetnog releja su:
- Elektromagnet
- Kotva
- Kontaktna grupa
- Povratna opruga
Prema nameni releji se dele: pomoni, prekostrujni, signalni i vremenski releji.

41.1 Pomoni releji


Komande koje se izdaju kontrolerom i polunim prekidaima realizuju se preko pomonih
releja. U upotrebi je nekoliko tipova pomonih releja:
- RRMH 2 - 607 Osnovnoi delovi su ovog relea su: namotaj, pomona kotva, kontakti
nepomina kotva i povratna opruga. Relej je u normalnom poloaju kada kroz njegov namotaj ne
protie struja. U tom poloaju ga dri povratna opruga. Kontakti koji su otvoreni zovu se radni, a oni
zatvoreni zovu se mirni. Kada kroz namotaj protekne struja, relej se aktivira jer namotaj stvara
magnetno polje koje uvlai pomonu kotvu nainjenu od okruglog mekog gvoa. Kotva sabija
povratnu oprugu i preko nosaa nainjenog od izolacionog materijala zatvara radne i otvara mirne
kontakte. Prestankom proticanja struje kroz namotaj, prestaje magnetno dejstvo i povratna opruga
vraa relej u normalan poloaj. Relej se moe aktivirati i runo kada se prstom utisne kotva.
1

1
4

Namotaj

1D 1F 1G 1E 2C 2E 2H 2F

2
6

2
3
4
5

Pomona kotva
Kontakti
Nepomina kotva
Povratna opruga

2B 2D 2G
1B 2A 1A 1C
6 1Hema
3

Slika 46. Pomoni relej RRMH 2-607


Elektro lokomotiva 441

59

- RRME 1 (607, 707, 107) Osnovnoi delovi ovog releja su: namotaj, jezgro, kotva, povratna
opruga i kontakti. Kad kroz namotaj releja protekne struja, relej se aktivira. Namotaj stvara magnetno
polje, jezgro postaje magnet i privlai kotvu nainjenu od mekog gvoa. Pomeranje kotve dovodi do
otvaranje mirnih kontakta i do zatvaranje radnih kontakta.
Relej se deaktivira kada se prekine proticanje struje kroz njegov namotaj i tada ga povratna
opruga vraa u normalan poloaj.
- RRM 17 (6007) Osnovnoi delovi releja su: namotaj, jezgro , kotva i kontakti. Kontakti su
postavljeni na kontaktnim perima koja su nainjena od silicijum-bronze. Kada kroz namotaj protekne
struja, jezgro postaje magnet, privlai kotvu, koja preko izolacione letvice pomera srednje kontaktno
pero, to dovodi do promene poloaja kontakta.
Relej se deaktivira prestankom proticanje struje kroz namotaj i tada ga sila opruge vraa u
normalan poloaj.
- RRMD 17 (107) Ovaj relej je iste konstrukcije kao i relej RRM 17, s tom razlikom to ima
i bimetalni kontakt za vremensko kanjenje aktiviranja releja. Kada se na krajevima namotaja releja
dovode upravljaki napon, relej se ne aktivira odmah jer struja ne protie kroz njegov namotaj. Struja
protie preko bimetalne trake, otpornika i preko mirnog kontakta. Otpornik se zagreva i greje
bimetalnu traku koja se krivi i nakon 4 5 sec. dovodi do zatvaranja bimetalnog kontakta, to izaziva
aktiviranje releja, jer sada kroz namotaj poinje da tee struja. Po aktiviranju releja radni kontakt se
zatvara, a mirni se otvara, te se na taj nain otpornik iskljuuje.
R

5
c

A
b
4

3
B

1
2
3
4
5

Namotaj
Jezgro
Kotva
Kontaktna pera
Bimetalna traka

c
d
b
R
6

Kontakt
Kontakt
Bimetalni kontakt
Otpornik (greja)
ema

2
1

Slika 47. Pomoni relej RRMD 17

41.2 Prekostrujni relej RRIC 15


Prekostrujni relej je merni relej koji se aktivira kada struja kroz njegov namotaj dostigne
odreenu jainu.
Struja aktiviranja se moe podeavati u opsegu ((1 - 2,5) x 3) A, pritezanjem i poputanjem
povratne opruge pomou dugmeta sa vijkom. Kroz namotaj prekostrujnog releja protie struja koja
najee dolazi sa sekundara strujnog transformatora. Kada struja kroz namotaj releja dostigne
podeenu vrednost, tada se relej aktivira i to dovodi do promene poloaja njegovih kontakta koji se
nalaze u strujnim kolima upravljanja i signalizacije. Kada se jaina struje vrati na podeenu vrednost
ili se prekine njeno proticanje, povratna opruga vraa kontaktne releje u normalan poloaj.
5
3

A B
1

1
2
3

Namotaj
Kotva
Povratna opruga

4
5
6

Dugme sa vijkom
Kontakti
ema

Slika 48. Prekostrujni relej

Elektro lokomotiva 441

60

41.3 Signalni relej RRS 11-100


Signalni relej je elektromagnetni relej koji signalie delovanjem odreenog zatitnog
aparata na lokomotivi, a radi breg pronalaenja i otklanjanja nastale neispravnosti.7
Nekim od zatitnih releja kontrolie se odreena veliina: napona, struja ili pritisak. Kada
kontrolisana veliina pree unapred zadatu podeenu vrednost, dolazi do aktiviranja zatitnog
releja koji zatvoranjem svog kontakta aktivira i signalni relej dovoenjem struje u njegov namotaj.
9

12

11
2

A B

13
5

4
6

10

A B

1
2
3
4
5
6

Namotaj
Jezgro
Kotva
Zub
Kontaktno pero
Kontakt

8
9
10
11
12
13

Tabla
Kuita signalnih releja
Natpisna ploa
Dugme za deaktiviranje releja
Ekscentar
ema
7
Zastavica

Slika 49. Signalni relej RRS 11


Jezgro postaje magnet, privlai kotvu i pomera zub ploice od pertinaksa, to dovodi do
oslobaanja kontaktnog pera. Osloboeno kontaktno pero se podie navie, otvara kontakt i
podie signalnu zastavicu. Podignuta se vidi kroz otvor na tabli signalnih releja, a na natpisnoj
ploi moe da se proita uzrok delovanja zatite.
Signalni relej se, po prestanku proticanja struje kroz njegov namotaj, ne deaktivira sama,
ve se to ini zaokretanjem dugmeta. Zaokretanjem dugmeta za deaktiviranje zaokree se
ekscentrina ploica koja pomera zastavicu nanie dok na kontaktno pero ne naskoi zub.

41.4 Vremenski relej


Vremenski relej je elektromagnetni relej kome je pridodat priguni lan za vremensko
zakanjenje aktiviranja, tako da se njegov kontakt zatvara s izvesnim zakanjenjem koje se moa
podeavati.
11

8b

8a

8
7
12

3
1

10
2

1
2
3
4
5
6
7
8
8a
8b
9
10
11
12

Namotaj
Jezgro
Kotva
Poluga kotve
Gornja opruga kontakta
Kontakt
Dra
Zupasti segment
Poluga zupasdtog segmenta
Zupanik zupastog segmenta
Indikaciona ploa
Stalni magnet
Ekscentar
Opruga

Slika 50. Vremenski relej kinematska ema

Elektro lokomotiva 441

61

Kada kroz namotaj vremenskog releja poinje proticati struja, jezgro privlai kotvu, tako
da poluga kotve oslobaa polugu zupastog segmenta i s gornje strane pritiska oprugu kontakta.
Kontakt vremenskog releja se tog trenutka ne zatvara jer je kontaktno pero blokirano draem.
Osloboena poluga zupastog segmenta, pod dejstvom opruge krenula je nanie ka drau.
Zupasti segment preko zupanika poinje da okree indukcionu plou u magnetnom polju stalnog
magneta. Dok poluga segmentnog zupanika iz svog poetnog poloaja u poloaj kada uklanja
dra, da bi se zatvorio kontakt, protekne izvesno vreme. To vreme je zakanjenje vremenskog
releja i ono se moe podeavati u irokom opsegu (2 100 sec.), zaokretanjem ekscentra, odnosno
sputanje i podizanje kraka poluge segmentnog zupanika.
Vremensko zakanjenje releja se postie na taj nain to se pri okretanju indukcione ploe
u magnetnom polju stalnog magneta u njoj indukuju vrtlone struje koje ele da je zaustave i ona
se zbog toga okree sporije no kada bi se okretala u prostoru bez magnetnog polja. Po deaktiviranju
releja, kontakt se zatvara bez vremenskog kanjenja.

41.5 Inpulsni relej


Kada je potrebno da stepenasti prekida radi u inpulsima, odnosno da se napon vunih
motora postepeno snizi, tada se u kolo ukljuuje impulsni relej.
Inpulsni relej je relej koji poloaj svojih kontakta menja u inpulsima, u intervalima koji
su definisani kapacitetom kondezatora.
2
+

10 A
10 C
1
35 F

11 F

Slika 51. ema vezivanja impulsnog releja


Kada se na izvod 10 A dovede (+) pol napajanja, kroz namotaj releja br.2 protie struja,
ali se relej ne aktivira je kroz namotaj br.1 protie struja za vreme punjenja kondezatora od 35 F
koja stvara suprotno magnetno polje. Kada se kondezator naponi, prestaje dejstvo namotaja br.1 i
namotaja br.2 inpulsnog releja privlai kotvu i menja poloaj kontakta:
a) Zatvara se radni kontakt 11 F i alje komandni impuls prema ureaju;
b) Otvara se mirni kontakt 10 C i prekida napajanje namotaja br.2 impulsnog releja.
Impulsni relej ostaje u aktivnom stanju jer se preko namotaja br.2 prazni kondezator od
35 F. Kada se kondezator isprazni, poinje njegovo ponovno punjenje. Ciklus se ponavlja sve
dok postoji napon na izvodu 10 A.

Elektro lokomotiva 441

62

You might also like