Professional Documents
Culture Documents
2.
Elektrine lokomotive serije 441 tipa Bo Bo' mogu se podeliti u etiri grupe:
Lokomotive osnovnih konstrukcija. Obuhvaene su podserijama 441-000, 441-300, 441-400 i 441-500
441- 000 bez elktrine konice i bez ureaja za mazanje venaca bandaa
441- 300 sa elktrinom konicom, a bez ureaja za mazanje venaca bandaa
441- 400 sa elktrinom konicom i sa ureajem za mazanje venaca bandaa
441- 500 bez elktrine konice, a sa ureajem za mazanje venaca bandaa
Lokomotive proizvedene po licenci grupacije TU, obuhvaene podserijama 441-000, 441-100,
441-500 i 441-600
3.
4.
1435 mm
irina koloseka
Bo - Bo
Raspored osovina
25 kV50Hz
Sistem elektrine vue
17,5 - 27,5
Opseg promene napona
15.470 mm
Duina preko odbojnika
80 t (78 t)
Masa lokomotive sa (bez) elektrine konice
120 km/h
Maksimalna eksplotaciona brzima
3860 kW
Trajna snaga
4080 kW
Jednoasovna snaga
41
Broj stepeni na stepenastom prekidau
3
Broj stepena slabljenja polja
25
Broj stepeni za elektrino koenje
35
Broj stepeni ukljuen ograniiva naponavunih motora
Koiona masa
Procenat kone mase
G
P
R
G
P
R
48 t
55 t
84 t
61%
70%
108%
B. Visokonaponska oprema
4. Elektrooprema krova lokomotive
Krov sanduka lokomotive se sastoji iz tri dela koji se mogu nezavisno podizati kranskom
dizalicom. Na krovu se nalaze sledei aparati elektrine opreme:
1) Dva pantografa (A i B)
2) Glavni prekida
3) Dva krovna rastavljaa pantografa A i B
4) Katodni odvodnik
5) Potporni izolator
6) Provodni izolator sa strujnim transformatorom
1(A)
2
4
5
1(B)
3
4.1. Pantograf
Zadatak pantografa je da elektrinu energiju, iz elektrovune podstanice, dovede
lokomotivi. On ostvaruje neprekidnu vezu sa voznim vodom, pri svim brzinama i vremenskim
uslovimai to samo preko dodira golog provodnika voznog voda sa klizaem pantografa.
Pantograf je polumakazastog tipa, zauzima malo mesta na krovu lokomotive, pogodan je
za oba smera vonje i kod najmanjih visina voznog voda (tunela, podvonjaka) ravnomerno nalee
vozni vod.
12
4
7
11
5
6
20
15
10
13
14
19
17
16
18
Slika 2. Pantograf
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
Rezervoar glavnog
prekidaa
Cilindar za
pogon
pantografa
Ventil za izbor
pantografa
RV
Pantograf
Cilindar za
pogon
pantografa
Preista
10/6.5
Jednosmerni
ventili
P9
Jednosmerni
ventili
Preista
Iskljuna slavina
pantografa
Iskljuna slavina
glavnog prekidaa
Iz rezervoara za
pomone ureaje
Iz glavnog
rezervoara
Pomoni kompresor
M
~
10
4.2.
Glavni prekida
12
20
14
10
19
I
23
21
7
4
22
17
24
15
18
16
Elektromagnet za ukljuenje
Elektromagnet za iskljuenje
Elektromagnet za dranje
Rezervoar
Ventil za iskljuenje
Cilindar za otvaranje glavnog ventila
Glavni ventil
uplji izolator
Nepokretni kontakt
Pokretni (upli) kontakt
Cilindar za pomeranje upljeg kontakta
Klip
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
Opruga
Otvor za izlaz vazduha
Kalibrisano otvor
Membrana
Ventil za usporenje
Dvokomorni cilindar
Obrtni izolator
Rastavlja
Ekscentar
Pomoni kontakt
Ventil za iskljuenje
Ureaj za blokiranje
11
12
je smanjena, klip se podie i preko sistema poluga blokira komandne poluge ventila za iskljuenje i
ukljuenje i na taj nain glavni prekida je blokiran. Ako je prekida iskljuen, a pritisak vazduha
u rezervoaru glavnog prekidaa opao na 3,5 bar-a, tada je glavni prekida blokiran na moe da
se ukljui. Ako je prekida ukljuen, a pritisak vazduha je opao na 4,0 bar-a prekida je blokiran i
ne moe da se iskljui.
Zbog znaaja i uloge glavnog prekidaa na lokomotivi, veoma je vano da se pri najmanjoj
sumnji u ispravnosti, on odmah demontira i uputi u ovlaenu radionicu, gde e se snimanjem
dijagrama ukljuenja i iskljuenja utvrditi u kakvom je stanju.
4.3.
Na lokomotivi 441 ugrauje se naponski merni transformator (NMT) koji slui za merenje
napona kontaktnog voda ispred glavnog prekidaa, a to znai da se ve s podignutim
pantografaom pantografom dobija podatak o naponu kontaktnog voda, Slika 5.
1
2
4
10
11
5
12
Pantografi
Rastavljai pantografa
Katodni odvodnik
Glavni prekida
394
Podatak o naponu kontaktnog voda, bez ugraenog NMT, dobija se indirektno s izvoda
sekundara regulacionog transformatora za pomoni pogon i grejanje voza. Na ovaj nain dobija
se taan podatak o naponu kontaktnog voda, a osim toga ovo dovodi do nepravilnog rada
pojedinih ureaja na lokomotivi. Ugradnjom NMT dobija se u svakom trenutku taan podatak o
naponu kontaktnog voda.
Naponski merni transformator je sainjen od
Izolaciono
magnetnog kola i namotaja primara i namotaja sekundara
telo
iji je primarni odnos je 25000/403 = 62. pri normalnom
naponu kontaktne mree 25 kV, napon na sekundaru
NMT iznosi 403 V. O ovome se mora voditi rauna jer
ve s'podignutim pantografaom, bez ukljuenja glavnog
prekidaa, napon u bloku relea iznosi 403 V.
Pojedini krajevi primara, odnosno sekundara
NMT je uzemljen i vezan na masu. Na ovaj nain
izvedena je zatita od dodirnog napona u sluaju proboja
Izvod
300
namotaja na masu.
Slika 5. Naponski merni transformator
13
4.4.
6
5
3
4
2
4
6, 7
4.5.
Odvodnik prenapona
14
U (25kV)
Uf
Ua
Ub
Uc
Ud
T1.13
T1.5
T1.3
T1.2
T1.11
T1.1
21
20 (41)
19 (42)
T1.4
Ve
Regulacioni
transformator
Ue1
T2.2
Ispravlja
23
24
Prebaciva
biraa
Ue2
25
Ue3
Ue4
3 (24)
2 (23)
1 (22)
Ue5
V
T3.1
GK
Vuni
motor
PK
M1
T4
T1.10
T1.9
T1.8
T1.7
T1.12
Ua
T1.6
Dodatni
transformator
Primar
dodatnog
transformatora
Va
Vf
Va
Vb
Vc
Vd
15
5.1.
Regulacioni transformator
16
6.
6.2. Termometar
60
40
80
20
T9
-20
100
120
Slika 9. Termometar
17
1
2
3
4
5
3
5
Dugme osiguraa
Ruica
Savitljivi provodnik
No
Kontakt na uvodnom izolatoru gl. transformatoru
7. Tansformator za uzemljenje
Namena transformatora za uzemljenje je da se povratne struje kroz lokomotivu, ne
vraaju preko osovinskih leita i tegljenikih ureaja, ve preko etkica za uzemljenje. Slika 12.
Zato se transformator za uzemljenje naziva jo i transformator povratnih struja.
25 kV
Primar regulacionog
transformatora
110 kV
Vozni vod
Kontaktor za
grejanje voza
S8.3
Sekundar za
Ig pomone
maine i
grejanje voza
Ig
Povratn kabl
Ig
Transformator
za uzemljenje
ina
Grejalica u
vagonu
Ig
etkica
Masa
Ig
Ig
Ig
18
8. etkice za uzemljenje
Povratne struje prolaze povratnim kablovima i preko etkica za uzemljenje. etkica za
uzemljenje je ugljena etkica, smetena u kutiji i oprugom se pritiska na elo rukavca svake osovine,
da bi se ostvarila dobra elektrina veza i smanjio elektrini otpor strujnog kola povratnih struja.
Struja preko transformatora za uzemljenje T6, etkica za uzemljenje, osovina i tokova
odlazi kroz ina u EVP.
9. Grejanje voza
Elektrina lokomotiva serije 441 ima mogunost elektrinog grejanja voza. Struja
grejanja uzima se iz sekundarnog namotaja za pomoni pogon i elektrino grejanje voza T1.13
Slika 8. glavnog lokomotivskog transformatora koji je pod naponom od 1525 V za napon u
kontaktnoj mri 25 kV.
U kolu grejanja voza su:
- Sekundarni namotaj glavnog transformatora
- Kontaktor za grejanje voza
- Spojni kabl izmeu lokomotive i vagona
- Odvodnik prenapona za grejanje voza.
19
2200
2800
20
C. Vuna oprema
Sva oprema koja se nalazi u strujnom kolu vunog motora naziva se vuna oprema.
Lokomotiva serije 441 ima etiri vuna motora koja se napajaju s posebnih sekundarnih namotaja
glavnog transformatora, preko ispravljaa, prigunice, preko kontaktora vue (naizmenine i
jednosmerne) i preko menjaa smera vonje. Svaki od motora ima svoje potpuno nezavisno strujno
kolo, to omoguava da se u pojedinim sluajevima, kada je iskljuen neki od vunih motora,
nastavi vua preostalim ispravnim motorima.
10. Ispravlja
Na lokomotivama serije 441 ugraeni su vuni motori za valovitu struju. Sa sekundara
glavnog lokomotivskog transformatora dobija se naizmenina struja koju je potrebno ispraviti.
To se radi ispravljaem, koji je ustvari Grecov spoj dioda. Rednim i paralelnim spajanjem dioda
dobija se odgovarajua konfiguracija ispravljaa.
U upotrebi se nalaze diode razliitih proizvoaa: ASEA, SECHERON i ISKRA. Poto su
strujne (350 A) i naponske (300 V) mogunosti jedne silicijumske diode nedovoljne za primenu na
lokomotivi, diode se meusobno spreu redno i paralelno.
Kroz diode prilikom rada, prolazi velike struje, pa im je zbog toga potrebno hlaenje.
Svaka dioda ima svoj hladnjak. Za razliite tipove dioda rashladna tela su razliita. U jednom
ispravljau, diode sa svojim hladnjacima su sloene kruno, pri emu su rebra okrenuta ka
unutranjoj strani. Diode se hlade vazduhom koji, preko njih, odlazi za hlaenje vunog motora.
Vuni ispravlja tipa ASEA Slika 14 (a). sainjava Grecov spoj dioda koji u svakoj grani
ima etiri paralelne grane sa po tri redno vezane diode, znai ukupno 48 dioda. Na lokomotivi su
ugraena etiri ispravljaa, za svaki vuni motor poseban ispravlja. Paralelno sa svakom diodom
vezan je jedan otpornik i jedan kondezator ija je namena da omogue ravnomernu raspodelu
potencijala, odnosno da zatite diodu od prenapona koji se javljaju za vreme rada lokomotive.
Ispravlja se na jednosmernoj strani od prenapona titi uljnim kondezatorom.
~U
~U
+
Grecov
ispravlja
48 dioda
C
Grecov
ispravlja
40 dioda
Kondezator i
otpornik za
zatitu diode
Kondezator i
otpornik za
zatitu diode
Kondezator za
zatitu ispravljaa
Odvodnik prenapona
za zatitu ispravljaa
M
E
Vuni
motor
F
Vuni
motor
(a) ASEA
(b) SECHERON
21
3
M G
1
2
3
4
5
6
2
E
RO
5
22
12.1.1. Stator
Stator je cilindrinog oblika i sastoji se od: kuita, jarma (magnetnog kola), glavnih
magnetnih polova, pomonih magnetnih polova s namotajima i kompezacionog namotaja.
Kuite statora je nainjeno livenjem, od gvoa. Ono povezuje delove motora u jednu celinu.
Na unutranjo strani kuita ugraeno je osam glavnih i osam pomonih polova. Slika 17.
Jezgra magnetnih polova nainjena su od dinamo limova. Na jezgra su navueni
namotaji glavnih magnetnih polova koji su nainjeni od izolovanog bakarnog provodnika.
Vezivanjem svih osam namotaja glavnih polova na red dobija se pobudni namotaj. Ovaj namotaj
je vezan na red s rotorskim namotajem. Struja koja protie kroz pobudni namotaj stvara osnovno
magnetno polje, to je osnovni uslov da motor moe da radi.
Vuni motor se napaja valovitom strujom. Da bi se smanjile posledice valovitosti struje,
u kolu vunog motora ugraena je prigunica, jezgra glavnih magnetnih polova nainjena su od
trafo limova debljine 0,5 mm, a paralelno s pobudnim namotajem prikljuen je jedan otpornik koji
se zove stalni ent (Ro). Slika 16. Kroz ovaj otpornik protie jedan deo naizmeninih komponenti
valovite struje, jer pobudni namotaj za njih predstavlja znatno vei otpor. Na ovaj nain smanjuje
se valovitost struje. Time je olakana komutacija, odnosno smanjeno je varnienje dodiru etkice
i kolektora. Sa stalnim entom pobuda motora je puna i iznosi 87% maksimalne.
Kada kroz provodnike rotora protie struja, stvara se magnetno polje koje predstavlja
magnetnu reakciju rotora (indukta). Magnetna reakcija deluje najintezivnije u geometrijskoj osi
izmeu glavnih polova, pogoravajui komutaciju. Da bi se ponitilo tetno dejstvo reakcije rotora
(indukta) ugraeni su pomoni polovi i kompenzacioni namotaj. Slika 17.
Jezgro
pom. pola
Namotaj
pom. pola
Jezgro glavnog
mag. pola
Namota
Pobudni
namotaj
Kuite
statora
23
12.1.2. Rotor
Rotor se sastoji od upljeg vratila, tela rotora namotaja i komutatora. Telo rotora je
nainjeno od dinamo limova koji su krunog oblika, a koji su oljebljeni po obimu radi ulaganja
namotaja. Dinamo limovi imaju krune otvore na sredini radi navlaenja na vratilo.
Komutator je sainjen bakarnih kriki (lamela) koje su meusobno izolovane i sloene po
obimu vratila rotora od koga su, takoe, izolovane.
Namotaj rotora je sastavljen od navojnih delova. Navojni deo sainjavaju dva bakarna
provodnika pravougaonog preseka, izolovana izolacionim materijalom. Svaki navojni deo smeta
se u dva leba na telu rotora, a njegova dva kraja se lemljenjem povezuju za dve krike na komutatoru.
Grafitne etkice su oprugama pritisnute na komutator, klize po njemu i predstavljaju krajeve
namotaja rotora. Smetene su u svoje drae i preko nosaa i izolatora privrene su za kuite
statora. Montirane su u osam glavnih polova, po etiri etkice u osam redova, to je ukupno 32.
Namotaj rotora, kompenzacioni namotaj i namotaj pomonih polova su meusobno
povezani na red tako da ostaju samo dva kraja.
12.2. Princip rada vunog motora
Zatvaranjem kontaktora vue, zatvara se strujno kolo i vuni motor je prikljuen na usmereni
napon. Pod dejstvom tog napona, u zatvorenom strujnom kolu javlja se struja I koja protie kroz
namotaj rotora i pobudni namotaj statora. Pobudni namotaj stvara osnovno magnetno polje u motoru,
a u tom polju se nalaze provodnici namotaja rotora. Na svaki provodnik namotaja rotora deluje
elektromagnetna sila koja stvara momenat u odnosu na osu obrtaja rotora. Sabiranjem svih momenata, na vratilu rotora, dobija se obrtni momenat M, koji se u osovinskom prenosniku uveava.
Obrtni moment na vratilu motora jednosmerne struje sraunava se po obrascu:
Gde su:
M C I
M obrtni moment na vratilu motora (Nm)
C konstanta (broj odreene rednosti) 6a sagraeni motor, a zavisi od broja
Gde su:
Brzina obrtaja rotora vunog motora zavisi od njegove konstrukcije, napona napajanja,
pobudnog fluksa i jaine struje. Brzina obrtanja vunog motora sraunava se po obrascu:
n
gde su:
U RI
k
24
Prema tome, brzina obrtanja rotora vunog motora moe da se menja promenom napona
napajanja motora i promenom pobudnog magnetnog fluksa. S poveanjem napona napajanja
vunog motora, raste brzina obrtanja i obrnuto. Sa smanjivanjem magnetnog fluksa brzina obrtanja
raste, a sa pveanjem magnetnog fluksa brzina obrtanja opada.
Smanjenje magnetnog fluksa ostvaruje se postupkom entiranja. entiranje je vezivanje
otpornika R1 ili Ri i R2 ili R1, R2 i R3, paralelno sa otpornikom Ro tj. sa stalnim entom. Slika 18.
U zavisnosti od toga koliko je otpornika paralelno prikljueno stalnom entu, postoji I, II i III
stepen entiranja. Pobuda motora je razliita za svaki ent: za I = 72%; II = 58,5% i III = 45%.
U
I II III
I
Kontaktori za
entiranje
F
IP
Stalni ant
R R R R
M
K
Otpornici
antovi
e
C
I 1350 A
I 1250 A
155oC
I I n 1180 A
I In
40oC
30
60
120
180
min
25
E
Pobudni
namotaj
I
F
Menja
smera vonje
Namotaj rotora
Namotaj rotora
E
Pobudni
namotaj
I
Menja
smera vonje
26
Nepokretni
kontakt
Pokretni
kontakt
Savitljivi
provodnik
Normalno otvoren
Normalno zatvoren
Pomoni
kontakt
Cilindar sa klipom i
povratnom
Vazduh 4,5
bar-a
EPV za
upravljanje
Bakarne ploe na
valjku od izolacionog
materijala
1
2
Pomoni kontakti
1
2
1
2
Poluga za
runo
upravljanje
EPV za
napred
2
Vratilo od izolacionog
materijala
Segmentni
zupanik
Klipnjaa sa
nazubljenom letvom
EPV za
nazad
27
15. Otpornici
U glavnom strujnom kolu elektrine lokomotive postoje razliite vrste otpornika:
otpornik za ogranienje struje zemljospoja, otpornici za kompenzaciju mehanikog rastereenja
prednjih osovina, otpornici za slabljenje pobude vunih motora i otpornici za elektrino koenje.
28
10
9
PK
OK
M
4
6
5
12
11
7
17
13
15
16
14
21
18
24
23
20
22
26
19
25
27
30
28
31
29
29
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
+
+
+
+
3
+
Bira napona
5
Glavno bregasto vratilo
Teretni prekida
6
Upravljaki dodatak
Prelazni otpornik
7
Pomono bregasto vratilo
4
Servopogon
30
31
21
23
24
1
T1.1
25
20(41)
19(40)
18(39)
17(38)
16(37)
15(36)
14(35)
13(34)
12(33)
11(32)
10(31)
9 (30)
8 (29)
7 (28)
6 (27)
5 (26)
4 (25)
3 (24)
2 (23)
1 (22)
19
20
21
Lp
4
2
3
18
Lg 4
17
5
16
6
15
14
7
13
12
11 10
7
GK
8
PK
2
T1.6
16.4. Servopogon
Servopogon (4) Slika 24. sainjavaju: servomotor, dva para zupanika, frikciona spojnica
i dva konusna zupanika.
Pogonski elektromotor (14) Slika 23. je elektromotor za jednosmernu struju. Snage 300 W
i brzine obrtanja 1200 min-1. napaja se jednosmernom strujom upravljanja (72 V DC) i pokree sve
pokretne delove stepenastog prekidaa. Radom servomotora upravlja se kontrolerom iz upravljanice.
Servomotor (1) preko dva para zupanika, frikcione spojnice (19) i para konusnih
zupanika, pokree glavno bregasto vratilo (7) koje preko para konusnih zupanika daje pogon
birau napona. Preko kardanskog vratila (17), para konusnih zupanika, izolatora i ekscentra (11),
pokreu se kontaktori teretnog prekidaa (9) i (10), a preko puastog prenosa pokree se pomono
bregasto vratilo (26). U sluaju neispravnosti servomotora biraa napona, mogue je i runi pogon
stepenastog prekidaa pomou krive ruice (12). Za jedan obrtaj glavnog bregastog vratila (oko 0,5o)
stepenasti prekida naini jedan stepen.
Elektro lokomotiva 441
32
33
a) MIROVANJE
+
9
T3.7:2
Ruica za izbor pogona
8
8c 8a
8
Kazaljka
11 10
14
Ruica za
runi pogon
T3.7:1
7a 7
7c
12
16
Pogonsko vratilo
13
Pogon
teretnog
prekidaa
15
Kardan
b) POGON
T3.8:1
+
9
T3.7:2
Ruica za izbor pogona
8
8c 8a
8
Kazaljka
11
T3.7:1
7c
7a
10
14
7
12
Ruica za
runi pogon
16
Pogonsko vratilo
13
Pogon
teretnog
prekidaa
15
2
4
Kardan
Servomotor
Zupanici
Zaustavna (oljebljena) ploa
Zaustavna reza
Zaustavni elektromagnet
Kontaktor za NAVIE
8
9
10, 13, 14
11
12
15, 16
a) Mirovanje
b) Pogon
Kontaktor za NANIE
Prekida na kontroleru
Poluge
Opruga
Vratilo
Kotve
U poloaju mirovanja Slika 26(a). zaustavna reza (5) zaustavnog magneta (6) ulazi u
oljebljenu plou (4) koja je privrena za glavno vratilo. Zaustavna reza se podie samo kada je
aktiviran zaustavni elektromagnet (6). Namotaj zaustavnog elktromagneta vezan je na red
s'namotajem kontaktora za NAVIE ili snamotajem kontaktora za NANIE. Na ovaj nain
zaustavna reza (5) je podignuta kada je aktiviran bilo koji od kontaktora.
Pri runom pogonu zaustavna reza je stalno podignuta preko vratila (12), tako da se
pogonsko vratilo servopogona moe slobodno okretati ruicom za runi pogon.
Kada je zaokrenut iz poloaja 0 u poloaj vonje (1, 2, 3 ili A), zatvara se
prekida (9) i preko njega se dovodi struja koja aktivira namotaj kontaktora za NAVIE T3.7:1 (7)
Elektro lokomotiva 441
34
35
25 kV
25 kV
21
21
U
2
24
23
25
T2.2
20(41)
19(40)
18(39)
17(38)
16(37)
15(36)
14(35)
13(34)
12(33)
11(32)
10(31)
9 (30)
8 (29)
7 (28)
6 (27)
5 (26)
4 (25)
3 (24)
2 (23)
10
19
20 2
Lp
18
Lg
U
2
24
17
16
6
15
14
12
8
T2.2
23
25
7
13
12
11
9 8
20(41)
19(40)
18(39)
17(38)
16(37)
15(36)
14(35)
13(34)
12(33)
11(32)
10(31)
9 (30)
8 (29)
7 (28)
6 (27)
5 (26)
4 (25)
3 (24)
2 (23)
21
Lp
18
Lg
3
4
17
16
6
15
14
12
8
7
13
12
11
9 8
1 (22
1 (22
V
4 PK
GK
11
PK
M 11
GK 5
Ua
Ua
6
3
Va
Va
10
19 20
Bira napona
Sekundarni namotaj regulacionog transformatora
Sekundarni namotaj dodatnog transformatora
Ispravlja
Vuni motor
Prigunica
Najpre se otvara pomoni kontaktor (PK) teretnog prekidaa, pa pomona kontaktna ruka
(Lp) biraa napona prelazi sa 1. na 2. dvostruki kontakt biraa napona. Zatim se pomoni kontaktor
(PK) teretnog prekidaa zatvara, a istovremeno se otvara glavni kontaktor (GK) teretnog prekidaa.
Glavna kontaktna ruka (Lg) biraa napona kree se sa 2. dvostrukom kontaktu biraa napona, da
bi se po njenom dolasku na 2. dvostruki kontakt glavni kontaktor (GK) teretnog prekidaa zatvorio
i time zavrio prelaz stepenastog prekidaa sa 1. na 2. stepen.
Stepenasti prekida je u 2. stepenu, a napon na primaru dodatnog transformatora je
19000 950 = 18050 V. Sekundarni napon dodatnog transformatora je 603 30 = 573 V. Kako je
napon sekundara regulacionog transformatora stalne vrednosti (661 V), to je napon za napajanje
ispravljaa vunih motora (661 (603 30)) = (661 603 + 30) = 88 V.
36
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
0,95
1,90
2,85
3,80
4,75
5,70
6,65
7,60
8,54
9,49
10,44
11,39
12,34
13,29
14,24
15,19
16,14
17,09
18,04
18.99
Napon na dod.
transformatoru.
Primara
(V)
18,99
18,04
17,09
16,14
15,19
14,24
13,29
12,34
11,39
10,44
9,49
8,54
7,60
6,65
5,70
4,75
3,80
2,85
1,90
0,95
21
Napon na dod.
Izvod
Napon
Napon za
na
kontak. transformatoru. Napon za
Stepen
birau
voda
Sekund. ispravlj.
Primara Sekund. ispravlj.
napona
(kV)
(V)
(V)
(V)
603,2
573,0
542,9
512,7
482,6
452,4
422,2
391,1
361,9
331,8
301,6
271,4
241,3
211,1
181,0
150,8
120,6
90,5
60,3
30,2
21
58
88
118
149
179
209
239
269
299
330
360
390
420
450
480
511
541
571
601
631
19,94
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
Kratkospo
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
0,0
0,95
1,90
2,85
3,80
4,75
5,70
6,65
7,60
8,54
9,49
10,44
11,39
12,34
13,29
14,24
15,19
16,14
17,09
18,04
18,99
662
0,95
1,90
2,85
3,80
4,75
5,70
6,65
7,60
8,54
9,49
10,44
11,39
12,34
13,29
14,24
15,19
16,14
17,09
18,04
18,99
30,2
60,3
90,5
120,6
150,8
181,0
211,1
241,3
271,4
301,6
331,8
361,9
391,1
422,2
452,4
482,6
512,7
542,9
573,0
603,2
692
722
752
782
812
843
873
903
933
963
993
1024
1054
1084
1114
1133
1174
1205
1235
1265
37
D. Pomoni pogon
Na elektrinim lokomotivama glavni pogon predstavlja vuni pogon lokomotivskih
osovina vunim motorima za valovitu struju. Pomoni pogon predstavlja pogon pomonih
maina trofaznim asihronim motorima s kratkospojenim rotorom. Na jednofaznim lokomotivama
za napajanje trofaznih asihronih motora neophodan je pretvara jednofaznog napona u trofazni.
U pomone maine spadaju:
- Jedan kompresor (u funkciji glavnog kompresora lokomotive)
- Jedan ventilator za hlaenje transformatorskog ulja, glavne prigunice i bloka otpornika
- etiri gornja ventilatora za hlaenje ispravljaa, otpornika za entiranje i vunih motora
- etiri donja ventilatora za hlaenje ispravljaa, otpornika za entiranje i vunih motora
- etiri ventilatora za hlaenje otpornika za elektrine konice (na lokomotivama koje imaju
elektrinu konicu)
- Jedna pumpa za ulje.
Na lokomotivama poboljane konstrukcije (441-800) i na modificiranim lokomotivama
ugraen je tiristorski pretvara jednofaznog napona u trofazni.
38
Ue5
1007 V
718 V
546 V
403 V
Ue4
Ue3
Cr
S5.11:1
Cst
S5.11:2
Cst
Ue2
M
3~
Ue1
Ve
17.2. Prigunice
Prigunice su namenjene za priguenje viih harmoninih komponenti struje u
kondezatorskoj fazi za napajanje pomonih maina. Svaka grupa motora ima svoju prigunicu.
Prigunicu sainjava namotaj na gvozdenom jezgru, bez kuita. Hlaenje prigunice je prirodno.
Prigunice su smetene u mainskoj prostoriji, u jednom od kondezatorskih blokova.
39
40
21. Kontroler
Kontroler F1.2 je valjkasti prekida koji slui za upravljanje kontaktorima vue, servomotorom stepenastog prekidaa, kontaktorima za entiranje, kontaktorima za elektrino koenje
(441-300/400) i motorima ventilatora za hlaenje otpornika elektrine konice (441-300/400).
Zaokretanjem toka kontrolera (7), preko lanca i lananika, zaokree se vratilo kontrolera
(9) na kome je navueno 19 oljebljenih ploica.
Poloaj kontrolera u sektoru vue su: 1, 2, 3, M, A, SC1, SC2 i SC3.
Postepenim zaokretanjem toka kontrolera u jedan od navedenih poloaja upravlja se vunim
reimom lokomotive.
Zaokretanjem toka kontroleraiz neutralan poloaj u poloaj 1 i nadalje u poloaje
sektora vue obavljaju se sledee funkcije:
- iz 0 u 1 - Ukljuuju se kontaktori vue
- iz 1 u 2 - Stepenasti prekida ide navie do 3. stepena
- iz 2 u 3 - Stepenasti prekida ide navie do 5. stepena
(Poloaj kontrolera 1, 2 i 3 su manevarski)
- iz 3 u M - Nema nikakvih promena
- iz M u A - Stepenasti prekida ide navie do 41. stepena. Ako se kratko zadri u A,
a potom vrati u M, stepenast prekida zavrava zapoeti stepen i staje.
Kada stepenasti prekida doe u 41. stepen, napon vunih motora je najvii. Dalje
regulisanje vunih motora je mogue entiranjem njihovih pobudnih namotaja.
Elektro lokomotiva 441
41
12
7
Ruica za smer
vonje
SC2
SC3
SC1
1
M
Toak kontrolera
Valjkasti prekida
FS2 FS3
FS1
U
S
F
3
2
M
1 0 D
8
Olebljena ploa
4
10
4
Kontaktni prsten
5
6
11
Prekida kontrolera
aaaaaa
42
Ukljueno
9
5
2
12
10
Iskljueno
+
3
8
+ -
7
8
9
10
11
12
Elektromagnet
Pomoni kontakt kontaktora za grejanje voza
Zub
Poluga
Opruga
Kotva
43
Kada je prekida u poloaju UKLJUENO, bakarna ploica (5), na kontaktnom valjku (2),
elektrino povezuje kontaktne prste (4) u strujnom kolu EP ventila (6) kontaktora za elektrino
grejanje voza, tako da se zatvaranjem polunog prekidaa (F1.9 ili F2.25) koji se nalazi na komandnoj
tabli u upravljanici ukljuuje grejanje voza.
Po dolasku voza u krajnju stanicu, ili u stanici gde se menja lokomotiva, iskljuuje se
grejanje voza polunim prekidaem na pultu, iskljuuje se glavni prekida i sputa pantograf.
Takoe se iskljuuje valjkasti prekida, vadi ruica za grejanje voza i predaje radniku koji izvlai
kabl iz utikake kutije na lokomotivi. Da bi se izvadila ruica za grejanje voza, mora se prekida,
najpre, zaokrenuti u srednji poloaj, a zatim u poloaj ISKLJUENO. Pri tome mogu nastupiti
dva sluaja:
1. Kontaktor za grejanje voza je ispravan Zaokretanjem ruice (1) iz poloaja UKLJUENO
u srednji poloaj zaokree se kontaktni valjak (2) i bakarna ploica (5) uklanja se s kontaktnih
prstiju (4), to dovodi do prekidanja strujnog kola EP ventila kontaktora za grejanje voza.
Dolaskom ruice u srednji poloaj pod kontaktne prste (3) dolazi ploica (5a) i pomonog mirnog
kontakta, kontaktora za grejanje voza (koji je iskljuen) aktivira se elektromagnet za blokiranje.
Elektromagnet uvlai kotvu, podie zadnji, a sputa prednji kraj poluge za blokiranje (10), tako da
oslobaa zub za blokiranje (9) i dozvoljava zaokretanje prekidaa u poloaj ISKLJUENO.
Ruica za grejanje voza u ovom sluaju moe da se izvadi.
2. Kontaktor za grejanje voza je neispravan Ovaj sluaj se deava kada se kontaktor za grejanje
voza nije iskljuio jer su mu glavni kontakti zavareni. U ovom sluaju ruica za grejanje voza ne
moe da se izvadi jer je blokirana. Zaokretanjem ruice u sredni poloaj zaokree se kontaktni
valjak (2) i kontaktne ploice na njemu (5 i 5a). Kontaktna ploica (5) sklanja se s kontaktnih
prstiju (4) i prekida strujno kolo EP ventila kontaktora za grejanje voza. Kontaktna ploica (5a)
dolazi pod kontaktne prste (3), ali strujno kolo elektromagneta (7) se ne zatvara jer je otvoren
pomoni kontakt kontaktora za grejanje voza. (8) iji su glavni kontakti ostali zavareni. U ovom
sluaju poluga za blokiranje (10) je horizontalna i ne dozvoljava prebacivanje prekidaa u poloaj
ISKLJUENO. Blokada ruice za grejanje voza upozorava da su kontakti kontaktora za grejanje
voza (S2.3 ili T20) zavareni i da treba preduzeti posebne mere pri vaenju kabla za grejanje voza
iz utikake kutije na lokomotivi.
Namotaj
Kotva
Vreteno
Povratna opruga
5
6
7
a-b
44
91
6
3
4
92
13
14
14
16
16
18
11
12
21
22
1)
b)
a)
6
7
A-B
1)
Povratna opruga
Pomoni kontakt
Pomoni kontakti
Glavni kontakti
Kada kroz namotaj (3) Slika 33 (a), protie struja, jezgro (4) postaje magnet, privlai kotvu (5)
i spaja pokratni glavni kontakt (2) s'nepokretnim (1). Osim toga, povlaenjem kotve nanie dovodi
i do promene poloaja pomonih kontakta (7).
ema upravljakog namotaja, glavnih i pomonih kontakta prikazana je na Slika 33 (b).
Glavni kontakti (1-2, 3-4, 5-6) se nalaze u strujnim kolima trofaznog sistema. Sa zatvaranjem
glavnih kontakata, dolazi i do promene poloaja pomonih kontakata (A i B) koji se nalaze u
strujnim kolima upravljanja. Prekidom napona napajanja namotaja (91-92) elektromagnetnog
kontaktora, prestaje dejstvo elektromagneta i povratna opruga otvara glavne kontakte i vraa
pomone kontakte u normalne poloaje.
Komore za gaenje elektrinog luka, koje se nalaze preko glavnih kontakta, imaju zadatak
da u to kraem vremenu ugase elektrini luk koji nastaje prilikom prekidanja strujnog kola pod
optereenjem.
45
5
3
4
2
7
M
3~
Bimetal
Elektromagnetna zatita
Pertinaksna ploica
4
Okida
5
6
7
Pomoni kontakti
Mehanizam za ponovno ukljuenje
Glavni kontakti
Pri struji preoptereenja, bimetalna traka (1) se zagreva i krivi i na taj nain pomera
pertinaksnu ploicu (3) koja oslobaa okida (4). Osloboeni okida se podie i mehanikim
delovanjem otvara glavne kontakte i menja poloaje pomonih kontakta: mirni pomoni kontakt
se otvara i i iskljuuje elektromagnetni kontaktor odgovarajue grupe pomonih maina, a radni
pomoni kontakt se zatvara i asktivira signalizaciju.
Struje kratkog spoja su veoma jake i dok bi bimetal stupio u dejstvo, dolo bi do
oteenja motora. Zbog toga se od struja kratkog spoja asihroni motori tite elektromagnetnom
zatitom s istim nainom iskljuenja kao prilikom delovanja bimetala.
Delovanje bilo temike, bilo elektromagnetne zatite manifestuje se na isti nain
prekidanjem sve tri faze i pomeranjem ruice automatskog zatitnog prkidaa u srednji poloaj.
Da bi se prekida ponovo ukljuio, potrebno je ruicu najpre dovesti u poloaj iskljueno, a
potom ukljuiti, prebaciti u gornji poloaj. Zbog hlaenja bimetala, potrebno je saekati izvesno
vreme da bi prekida mogao ponovo da se ukljui.
46
Sec Min
10
2
1
10
1
0,1
0
1
a)
5 6 7 8 9 10 15x In
b)
I
S
K
Lj
U
K
Lj
26,5
12
17,5
M3
26,5
47
3
5
4
5
1
2
Dugme
Povratna opruga
Otvoren kontakt
Zavrtanj za prikljuivanje provodnika
Zatvoren kontakt
Pritiskom na taster prekida sabija se povratna opruga (2) i na taj nain se menja poloaj
kontaktakoji su u odreenim strujnim kolima. Podizanjem ruke ili noge, povratna opruga vraa
kontakte u prvobitan poloaj, tako da se strujna kola otvaraju, u zavisnosti od potreba.
48
a)
7
5
3
5
b)
2
3
Kontakt
Kontakt
Kontakt
Cev za dovod vazduha
5
6
7
8
9
Gumena membrana
Poluga
Kontaktna opruga
Opruga
Vijak za podeavanje pritiska ukljuenja
49
35. Transduktor
Kao pogonska konica, na lokomotivama podserije 441-300/400 ugraena je i elektrina
konica. Struja elektrinog koenja je jednosmerna i iznosi 1020 A. Ovakva vrsta struje ne moe
se meriti direktno, niti se za njenoenje moe upotrebiti strujni transformator. Zato se za merenje
struje elektrinog koenja upotrebljava transduktor Slika 40.
Transduktor je nainjen je od prstenastog magnetnog kola na kome su namotana dva
sekundarna namotaja (1) i (2). Kroz namotaje prolazi naizmenina struja (110/80 V, 50 Hz), a oni su
povezani tako da daju suprotna magnetna polja kada struja prolazi kroz njih. Primar (3) je provodnik
od 185 mm2 koji prolazi kroz transduktor, a nalazi se u kolu otpornika za elektrino koenje II vunog
motora i kroz njega protie jednosmerna struja elektrinog koenja koju stvara rotor II vunog motora.
Primarni
namotaj
Sekundarni
namotaj
2
b
Primarni
namotaj
3
b
1
2
Sekundarni
namotaj
50
a'
L1
A2
+
A
Rh
b
b'
C
Prekida
R1
P1
72 V DC
Ri
-
b b' a' a
P2
380 V
AC
+
R
R
Napajanje
elektronike
+22 V
A1
D1
Dz
R
R
C
R
Uref
A2
Dz
D2
Sinhronizacija
Dz
51
(+)
TBN
AOB
TPU
TBR
1B
5A
5B
7A
7B
8A
EDB-1
8B
1A
6B
4A
7B
2A
3A
Brzinomer
SSB
SB
(-)
EPVB
Tablo
informacija
Aktivan
(+)
PVB
SIB
Atmosfera
10 bar-a
(-)
Glavni vod
Rele za vuu
52
53
Plave
svetiljke
17
Valjkasti prekida
ruice za smer vonje
24V
Elektronski
pretvara
Kontrolna tabla
AS ureaja
Stabilizator
napona
18
Razreenje
Vonja po
nalogu
Selektori
uestanosti
1000
500
2000
Kontrolna
grupa
2
3
16
Inpulsni
relei
2
Kontakti u
signalu
1
uta
svetiljka
Budnost
Elektronski
vremenski
pretvara
Grupa brzinske
kontrole
2
3
Registrujui
brzinomer
Prekida za
izbor reima
vonje
Grupa relea za
koenje
Dava
brzinomera
Lokomotivska
prijemna glava
10
11
Glavni vod
3
Jezgro
Namotaj
15
Iskljuna
slavina
AS
ureaja
Ventil
koenja
Prenosni
ventil
Magnetna polja
od kola
Kondezator
ina
12
14
13
Rasporednik
Koni
cilindar
Pomoni
rezervoar
rasporednika
Pruna baliza
54
Za brzine1
1 (B)
2 (P)
3 (G)
90 km/h
65 km/h
50 km/h
Ukoliko, posle navedenog vremenskog intervala, brzina voza nije svedena na dozvoljenu
vrednost, AS ureaj zavodi prinudno koenje voza. Ako je brzina svedena ispod dozvoljene
vrednosti, gasi se uta signalna svetiljka i time je zavrena provera mainovoe.
55
Mikrotelefonska
kombinacija
Mikrotelefonska
kombinacija
F32A
F32B
Antena
Zvunik
S13 B
572.2
S13 A
S5:33:22
2301 10A
492
Zvunik
F33A
Kom. kutija A
F31A
2302
12
F30.3A
26
:1
Pretvara
Napna
Razdelnik
H
72/24 V DC
Kom. kutija B
31
F31 28
F33B
40
F31 B
20
Primopred.
ureaj
28
24
Razdelnik
N
NF
dodatak
:2
41
F30A
16
18
Ormar za smetaj
centralne jedinice
072.1
2300
111
S104:113
072.2
112
072.1
072
F30.4A
56
K
A
4 N
A
L
PN
KM
3 4
JAVLJANJE
A B C D O
LOK
LOK
Start
at
NALOG
1.
1.
elim da govorim................................................
2.
Vozi bre.
2.
3.
Vozi sporije
3.
Posredovanje veze
4.
Popusti konice..
4.
5.
5.
6.
6.
POTV
7.
7.
Prijava RD centru...
8.
8.
9.
9.
Simbol
Broj
PN
KM
JAVLJANJE
Simbol
(ili znak)
AT
57
58
41. Releji
Za upravljanje, kontrolu i zatitu lokomotive koristi relej elektromagnetnog tipa. Glavni
delovi elektromagnetnog releja su:
- Elektromagnet
- Kotva
- Kontaktna grupa
- Povratna opruga
Prema nameni releji se dele: pomoni, prekostrujni, signalni i vremenski releji.
1
4
Namotaj
1D 1F 1G 1E 2C 2E 2H 2F
2
6
2
3
4
5
Pomona kotva
Kontakti
Nepomina kotva
Povratna opruga
2B 2D 2G
1B 2A 1A 1C
6 1Hema
3
59
- RRME 1 (607, 707, 107) Osnovnoi delovi ovog releja su: namotaj, jezgro, kotva, povratna
opruga i kontakti. Kad kroz namotaj releja protekne struja, relej se aktivira. Namotaj stvara magnetno
polje, jezgro postaje magnet i privlai kotvu nainjenu od mekog gvoa. Pomeranje kotve dovodi do
otvaranje mirnih kontakta i do zatvaranje radnih kontakta.
Relej se deaktivira kada se prekine proticanje struje kroz njegov namotaj i tada ga povratna
opruga vraa u normalan poloaj.
- RRM 17 (6007) Osnovnoi delovi releja su: namotaj, jezgro , kotva i kontakti. Kontakti su
postavljeni na kontaktnim perima koja su nainjena od silicijum-bronze. Kada kroz namotaj protekne
struja, jezgro postaje magnet, privlai kotvu, koja preko izolacione letvice pomera srednje kontaktno
pero, to dovodi do promene poloaja kontakta.
Relej se deaktivira prestankom proticanje struje kroz namotaj i tada ga sila opruge vraa u
normalan poloaj.
- RRMD 17 (107) Ovaj relej je iste konstrukcije kao i relej RRM 17, s tom razlikom to ima
i bimetalni kontakt za vremensko kanjenje aktiviranja releja. Kada se na krajevima namotaja releja
dovode upravljaki napon, relej se ne aktivira odmah jer struja ne protie kroz njegov namotaj. Struja
protie preko bimetalne trake, otpornika i preko mirnog kontakta. Otpornik se zagreva i greje
bimetalnu traku koja se krivi i nakon 4 5 sec. dovodi do zatvaranja bimetalnog kontakta, to izaziva
aktiviranje releja, jer sada kroz namotaj poinje da tee struja. Po aktiviranju releja radni kontakt se
zatvara, a mirni se otvara, te se na taj nain otpornik iskljuuje.
R
5
c
A
b
4
3
B
1
2
3
4
5
Namotaj
Jezgro
Kotva
Kontaktna pera
Bimetalna traka
c
d
b
R
6
Kontakt
Kontakt
Bimetalni kontakt
Otpornik (greja)
ema
2
1
A B
1
1
2
3
Namotaj
Kotva
Povratna opruga
4
5
6
Dugme sa vijkom
Kontakti
ema
60
12
11
2
A B
13
5
4
6
10
A B
1
2
3
4
5
6
Namotaj
Jezgro
Kotva
Zub
Kontaktno pero
Kontakt
8
9
10
11
12
13
Tabla
Kuita signalnih releja
Natpisna ploa
Dugme za deaktiviranje releja
Ekscentar
ema
7
Zastavica
8b
8a
8
7
12
3
1
10
2
1
2
3
4
5
6
7
8
8a
8b
9
10
11
12
Namotaj
Jezgro
Kotva
Poluga kotve
Gornja opruga kontakta
Kontakt
Dra
Zupasti segment
Poluga zupasdtog segmenta
Zupanik zupastog segmenta
Indikaciona ploa
Stalni magnet
Ekscentar
Opruga
61
Kada kroz namotaj vremenskog releja poinje proticati struja, jezgro privlai kotvu, tako
da poluga kotve oslobaa polugu zupastog segmenta i s gornje strane pritiska oprugu kontakta.
Kontakt vremenskog releja se tog trenutka ne zatvara jer je kontaktno pero blokirano draem.
Osloboena poluga zupastog segmenta, pod dejstvom opruge krenula je nanie ka drau.
Zupasti segment preko zupanika poinje da okree indukcionu plou u magnetnom polju stalnog
magneta. Dok poluga segmentnog zupanika iz svog poetnog poloaja u poloaj kada uklanja
dra, da bi se zatvorio kontakt, protekne izvesno vreme. To vreme je zakanjenje vremenskog
releja i ono se moe podeavati u irokom opsegu (2 100 sec.), zaokretanjem ekscentra, odnosno
sputanje i podizanje kraka poluge segmentnog zupanika.
Vremensko zakanjenje releja se postie na taj nain to se pri okretanju indukcione ploe
u magnetnom polju stalnog magneta u njoj indukuju vrtlone struje koje ele da je zaustave i ona
se zbog toga okree sporije no kada bi se okretala u prostoru bez magnetnog polja. Po deaktiviranju
releja, kontakt se zatvara bez vremenskog kanjenja.
10 A
10 C
1
35 F
11 F
62