P. 1
Sestrinski Proces i Njegova Primjena

Sestrinski Proces i Njegova Primjena

|Views: 3,492|Likes:
Published by sky79

More info:

Published by: sky79 on Jan 18, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/13/2013

pdf

text

original

UNIVERZITET U TRAVNIKU ZDRAVSTVENI FALKUTET SMJER: OPŠTI

PREDMET: ZDRAVSTVENA NJEGA TEMA ZA SEMINARSKI RAD: SESTRINSKI PROCES I NJEGOVA PRIMJENA

PREDAVAČ : DOC.DR. REFIK TATLIĆ Asistent: Ivana Rajić

STUDENT: ZEHRA KOZIĆ

TRAVNIK,

JANUAR

2009.

SADRŽAJ
Travnik, januar 2009.......................................................................................................................1 SADRŽAJ.....................................................................................................................................2 1.UVOD U SESTRINSKI PROCES................................................................................................2 2. SESTRINSKI PROCES...............................................................................................................3 2.1.PROCJENA .........................................................................................................................4 2.1.1.Prikupljanje podataka......................................................................................................4 2.1.2.Vrste podataka.................................................................................................................5 2.1.3.Izvor podataka.................................................................................................................5 2.1.4.Metode prikupljanja podataka.........................................................................................6 2.1.5.Intervju............................................................................................................................7 2.1.6.Organiziranje podataka....................................................................................................8 2.2.PLANIRANJE........................................................................................................................8 2.3.INPLEMENTACIJA..............................................................................................................8 2.4.EVAULACIJA.......................................................................................................................9 3.PRIMJER.......................................................................................................................................9 3.1.Pacijent sa tek otkrivenim Dijabetes melitusom...................................................................10 3.1.1.Procjena.........................................................................................................................10 3.1.2.Plan i implementacija....................................................................................................13 3.1.3.Evaulacija......................................................................................................................13 3.2.GUBITAK, ŽALJENE I SMRT...........................................................................................14 3.2.1.Procjena.........................................................................................................................14 3.2.2.Planiranje.......................................................................................................................15 3.2.3.Implementacija..............................................................................................................16 3.2.4.Evaulacija......................................................................................................................17 4.ZAKLJUČAK..............................................................................................................................18 5.LITERATURA............................................................................................................................19

1.UVOD U SESTRINSKI PROCES
Medicinske sestre su predstavljale one koje pružaju pomoć i utjehu osobama koje su bolesne uz izvršavanje precizno zadataka kao što su presvlačenje rana, davanje ljekova, kupanje, hranjenje i pomoć pri kretanju pacijenata. Mnogi od ovih zadataka su

2

bili propisani od strane ljekara, tako da je manji broj medicinskih sestara u prošlosti okarekteisalo svoj posao kao nezavisan, naučno zasnovan ili kreativan. Proces je serija planiranih akcija ili operacija usmjerenih ka određenom cilju. Sestrinski proces je sistematičan, racionalan metod planiranja i pružanja individualizirane sestrinske njege. Cilj sestrinskog procesa je da identifikuje pacijentov zdravstveni status i stvarne ili potencijalne zdravstvene potrebe ili probleme, te da pruži određene sestrinske intervencije s ciljem zadovoljenja tih potreba. Sestrinski proces odlikuje

•Serija faza ili koraka koji usmjeravaju aktivnosti med. Sestre pri njezi pacijenta •Sistematičan pristup planiranju i pružanju individualizirane njege pacijentima •Fokus je usmjeren ka pacijentovom odgovoru na njegov zdravstveni problem •Faze procesa su meñusobno povezane •Četiri faze – procjena, planiranje, implementacija i evaluacija.

2. SESTRINSKI PROCES
Sestrinski proces možemo sažeti u četiri koraka kojima se otkrivaju potrebe pacijenata na potpun, organiziran i postepen način. To su: 1. Procjena 3

Sistematično i kontinuirano prikupljanje, organizacija, validacija i dokumentacija podataka i identifikacija pancijentovog problema ili potreba sestrinske njege. Sve faze sestrinskog procesa ovise o tačnoj, kompletnoj i stalnoj procjeni. 2. Planiranje Bazira se na procjeni, pancijentove potrebe imaju prioritet, ciljevi se postavljaju i planira se njega koja će preventirati, redukovati ili riješiti pacijentove probleme. 3. Implementacija Sprovođenje planirane njege. 4. Evaulacija Mjerenje uspjeha pružene njege na osnovu postignutih ciljeva i identifikovanje faktora koji pozitivno i negativno utiču na postizanje ciljeva. Ove korake obično prikazujemo dijagramom, slika1.

PROCJENA

EVAULACIJA

PLANIRANJE

INPLEMENTACIJA Slika 1. Četiri koraka sestrinskog procesa

2.1.PROCJENA
2.1.1.Prikupljanje podataka Prikupljanje podataka je proces prikupljanja podataka o pacijentovom 4

zdravstvenom stanju. Prikupljanje mora biti sistematično i kontinuirano, kako bi se

izbjeglo izostavljanje značajnih podataka i kako bi se mogle pratiti promjene u pacijentovom zdravstvenom stanju. Baza podataka su sve informacije o pacijentu. One uključuju sestrinsku zdravstvenu istoriju, fizičku procjenu, liječničku fizičku istoriju i fizički pregled, rezultate laboratorijskih i dijagnostičkih pretraga i materijal koji su priložili drugi zdravstveni radnici. Podaci o pacijentu treba da sadrže i staru istoriju, npr. Istorija alergijske reakcije je ključni podatak iz istorije pacijenta, predhodne operacije, hronična oboljenja, itd. Sadašnji podaci se odnose na trenutno stanje kao što su bol, mučnina, navike pri spavanju i praktikovanje religije. Da bi precizno prikupljali podatke i sestre i pacijent moraju aktivno sudjelovati.

2.1.2.Vrste podataka Subjektivni podaci su očiti samo osobama koje su oboljele, te ih samo oni mogu opisati i potvrditi. Subjektivni podaci uključuju pacijentova čula, osjećaje,uvjerenja, stavove i viđenje vlastititog zdravstvenog stanja i životne situacije.Informacije koje dobijemo od članova porodice , bliskih osoba, ili drugih zdravstvenih radnika takođe se smatraju subjektivnim ako su zasnovani na mišljenju, a ne i na činjenicama. Objektivni podaci vidljivi su promatraću i mogu se provjeriti u skladu sa prihvaćenim standardima. Mogu se vidjeti , čuti, osjetiti ili namirisati, a prikupljaju se promatranjem ili fizičkim pregledom. Rezultati mjerenja krvnog pritiska , temperature, gubitak pigmenta su objektivni podaci. Zokom fizičkog pregleda, sestra prikupčja objektivne podatke potrebne za potvrđivanje subjektivnih podataka i završetak faze procjene iz sestrinskog procesa.

2.1.3.Izvor podataka Primarni izvor podataka je pacijent.

5

Sekundarni izvori podataka su članovi porodice ili osobe koje pružaju pomoć pacijentu, kartoni i izvještaji, laboratorijske i dijagnostičke analize, te relevantna literatura. Pacijent je najbolji izvor podataka, osim ako je isuviše bolestan, mlad ili zbunjen da bi jasno komunicirao. Pacijent je obično u stanju da pruži subjektivne podatke koje ne može pružiti niko drugi. Članovi obitelji, osobe koje pružaju pomoć, prijatelji, često mogu nadopuniti ili potvrditi informacije koje daje pacijent. Osobe koje pomažu pacijentu su vrlo važan izvor informacija za mlade pacijente, pacijente bez svijesti ili one koji su zbunjeni. Sesta bi trebala provjeriti da li pacijent ako je mentalno sposoban prihvata učešće osoba koje pomažu i da u sestinskoj istoriji naznači da su te osobe dali informacije. Pacijentovi kartoni takođe sadrže informacije o pacijentu, podaci o rođenju, zanimanju, braćnom stanju itd. Laboratorijski nalaz takođe pruža vrlo važne informacije.

2.1.4.Metode prikupljanja podataka Primarne metode za prikupljanje podataka su promatranje, intervju i pregled. Promatranje se odvija svaki put kad sestra kontaktira sa pacijentom. Intervju se uglavnom koristi kod uzimanja sestrinske zdravstvene istorije dok je pregled glavni metod koji se koristi pri fizičkoj zdravstvenoj procjeni. U stvari sestra koristi sva tri metoda istovremeno pri procjeni pacijenta. Tokom intervjua sestra promatra, sluša, postavlja pitanja i memoriše podatke dok obavlja fizički pregled. Promatranje znači prikupljanje podataka pomoću pet čula. Promatranje je svjesna, planirana vještina, koja se razvija napornim radom i organizovanim pristupom. Podaci prikupljeni pomoču čula prikazani su u Tabeli 1.

6

Čulo cjelokupan Vid izgled spremnost),znakovi

Primjeri podataka o pacijentu (veličina tjela, težina, držanje tjela, fizička tresa, izraz na licu i govor tjela, boja kože i

povrede,abnomalnosti pri hodu, Miris tjela ili daha Zvuci srca i disanje, zvuci crijeva, sposobnost da komunicira, jezik koji koristi, sposobnost da odgovori kada mu se neko obrati,orjentisanost u vremenu i prostoru, razmišljanje i osjećanje prema sebi, drugima i zdravstvenom stanju Temperatura i vlažnost kože, jačina mišića, broj otkucaja srca,ritam i obim,povrede koje se mogu napipati Tabela 1. Podaci prikupljeni čulima

Miris Sluh

Dodir

2.1.5.Intervju Intervju je planirana komunikacija ili razgovor sa pacijentom radi davanja ili prikupljanja podataka, identifikacije problema, evaulacije promjena, predavanja, pružanja podrške ili savjetodavanja, ili terapije. Intervjuisanje je proces koji sestri koristi u većini faza sestrinskog procesa. Prije početka intervjua sestra pregleda dostupne informacije, npr. postoperativni karton, informacije o trenutnom oboljenju ili literaturu o pacijentovom zdravstvenom problemu. Sestra takođe pregledava obrazac za prikupljanje podataka, da bi utvrdila da su podaci koje će prikupiti stvarno potrebni i da će imati mjesta u njezi pacijenta. Inervju može biti usmjeren, tj. strogo strukturiran i zahtjeva određene informacije. Sestra određuje svrhu intrvjua i kontroliše ga. Pitanja su strogo određena i obićno zahtjevaju odgovor sa „da“ ili „ne“. Pacijent odgovara na pitanja, ali nema dovoljno vremena da sam postavlja pitanja ili diskutuje o problemima. Kod neusmjerenog intrvjua sestra omogućuje pacijentu da kontroliše svrhu, predmet razgovora, kao i njegov tempo. Sestra postiče komunikaciju postavljajući neodređena pitanja i pružajući suosjećanje u svojim odgovorima.

7

2.1.6.Organiziranje podataka Kako bi sistemski prikupila podatke sestra koristi organizirani okvir za procjenu koji se često naziva sestrinska zdravstvena istorija,sestrinska procjena ili sestrinska baza podataka. Sestrinska procjena obuhvata: • • • • Identifikovanje problema Pacijentove potrebe Sestrinske intervencije Prioritete

2.2.PLANIRANJE
Plan sestrinske njege je proizvod predhodnih koraka, tj. procjene. Plan mora obuhvatiti ciljeve koji moraju biti jasni i da se pacijent s njima slaže. Plan njege možemo prikazati kroz ove korake: • • • • • Baziran na procjeni i pacijentovom slaganju u vezi s problemom Uključiti porodicu Može biti pisan U skladu s medicinskim odlukama Neovisan

2.3.INPLEMENTACIJA
Implementacija znači sa riječi preči na djela, početi rad, uz vođenje evidencije. Treba odrediti oblasti u kojim će sestra trebati pomoć pri radu. Potrebno je koordinirati i izvoditi njegu onako kako je planirano, koristeći se metodama pomaganja pacijentu, odnosno metodama usluživanja i pažnje, savjetovanja, edukacije i pomaganja. Plan inplementacije prikazan je na Slici 2.

8

Monitoring

Podučavanje

Tretman

INTERVENCIJA

Trijaža

Savjetovanje

Dokumentovanje

Slika 2. Plan inplementacije

2.4.EVAULACIJA
Sistemski metod koji pokazuje da li je sestrinski plan bio efikasan u odnosu na potrebe njege pacijenta nazivamo evaulacija. Kroz njega procjenjujemo kakav je izhod u odnosu na plan i koliko je inplementacija bila učinkovita. Na osnovu postignutog izhoda procjenjujemo i planiramo ono što nismo postigli. Iznalazimo nove korake i prilagođavamo ih ako ima potrebe za to.

3.PRIMJER

9

3.1.Pacijent sa tek otkrivenim Dijabetes melitusom

3.1.1.Procjena Pacijenta intervjuišemo i pitamo da opiše simptome koji su doveli do dijagnosticiranja dijabetesa, poput poliurije, polidisije, suhe kože, zamagljenog vida, gubitka kilaže, vaginalnog svraba i čireva koji ne zacjeljuju. Kod pacijenata sa tip I dijabetesom, mjere se nivoi glukoze u krvi i ketona u mokraći. Pacijent sa tip I dijabetesom se procjenjuje na znake DKA, uključujići ketonuriju, Kussmaulovu respiraciju, ortostatičku hipotenziju, i letargičnost. Pacijenta pitamo o simptomima DKA, poput mučnine, povraćanja i bola u abdomenu. Prate se laboratorijske vrijednosti, kao što je neujadnačene količine elekrolita. Pacijenti sa tip II dijabetesom se procjenjuju radi znakova HHNK sindroma, uključujući hipotenziju, poremećena čula, napade i smanjenu kožnu čvrstoću. Labarotorijske vrijednosti se prate radi znakova hiperosmolarnosti i neujednačenosti elektrolita. Pacijenta procjenjujemo radi fizičkih faktora koji mogu smanjiti sposobnost da se savladaju vještine samonjege, kao što su: • • • Oštećenja vida (od pacijenta se traži da pročita brojeve ili riječi na inzulinskoj injekciji, uputstvu, novinama, ili materijalu za edukaciju) Nedostaci u motomoj koordinaciji (pacijenta promatramo dok jede, dok obavlja druge zadatke, ili upotrebljava injekciju) Neuroloski nedostaci (npr. usljed moždanog udara) (iz istorije u kartonu: pacijent se procjenjuje radi afazije ili smanjene sposobnosti da izvršava jednostavne komande) Sestra procjenjuje pacijentovu socijalnu situaciju, radi faktora koji bi mogli uticati na liječenje dijabetesa i edukacioni plan, kao što su: • • Nepismenost Ograničene financijske sposobnosti 10

• •

Prisustvo ili odsustvo podrške u porodici Svakodnevne aktivnosti

Pacijentov emocionalni status se procjenjuje promatranjem opšteg izgleda (npr. povučen, zabrinut) i govora tijela ( npr. izbjegava kontakt očima). Pacijenta pitamo o strahovima i brigama koje ima zbog dijabetesa (ovo dozvoljava procjenu bilo kakvih pogrešnih viđenja ili netačnih informacija o dijabetesu). Sposobnosti suočavanja sa problemom se procjenjuju tako što ćemo pitati kako se pacijent nosio sa teškim situacijama u prošlosti. Sestrinska procjena dijabetičkog stopala je prikazana na Slici 3

Slika 3. Pregled dijabetičkog stopala

11

Slika 4. Ispitivanje senzibiliteta stopala

Na osnovu vizuelnog pregleda stopala pravi se procjena, Tabela 2.
Vizuelna inspekcija stopala Boja kože stopala Prisustvo edema Svjetlucava koža Nokti neravni, lomljivi, zadebljali Pravilno rezanje noktiju Strukturalni deformiteti Povrede, žuljevi, ulceracija, infekcija Smanjena dlakavost Tabela 2. Procjena dijabetičkog stopala desna lijeva

12

3.1.2.Plan i implementacija Ciljevi . Glavni ciljevi pacijenta mogu biti održavanje nivoa tečnosti i balansa elektrolita, te optimalna kontrola glukoze u krvi, nadoknađivanje izgubljene kilaže, sposobnosti da obavlja osnovne (za preživljavanje neophodne) dijabeteske vještine i aktivnost samonjege, smanjenje zabrinutosti i odsustvo komplikacija. Sestrinske intervencije • • • • održavanje balansa tekučine i elektrolita poboljšan unos hrane smanjenje anksioznosti poboljšanje samonjege

3.1.3.Evaulacija Očekivani ishodi • • • ostvaruje balans tekučine i elektrolita ostvaruje metabolički balans demonstrira/verbalno opiše vještine za nošenje sa dijabetesom

Edukacija pacijenta o njezi stopala: • • • • • • • • Pacijenta uputiti da svakodnevno kontroliše stopala Pregled obavljati i uz pomoć ogledala Posjeta ljekara Higijena Pranje nogu u vodi koja je temperature tijela Mijenjati čarape svaki dan Optimalno prilagođena obuća Njega noktiju

13

3.2.GUBITAK, ŽALJENE I SMRT
Gubitak voljene ili cijenjene osobe zbog bolesti, odvajanje ili smrt može biti veoma uznemiravajuće. U toku nekih bolesti osoba može proći kroz promjenu ličnosti, tako da prijatelji i porodica osjećaju kao da su izgubili tu osobu. Smrt voljene osobe je stalan i kompletan gubitak. U primitivnim društvima, smrt se smatrala normalnom, prirodnom pojavom, i život je rijetko bio dug.

3.2.1.Procjena Sestrinski pregled pacijenta koji prolazi kroz gubitak uključuju tri glavne komponente: a)sestrinsku istoriju, b) procjenu ličnih izvora za preživljavanje i borbu, c) fizička procjena. U toku rutinskog zdrastvenog pregleda svakog pacijenta, medicinska sestra postavlja pitanja u vezi sa prijašnjim i sadašnjim gubicima. Priroda i značenje gubitka za pacijenta mora se istražiti. Prijašnji gubici • • • • • • Da li ste nekad izgubili nekoga ili nešto Vama veoma važno? Da li ste se Vi i Vaša porodica ikada selili? Kako ste se osjećali kad ste prvi put krenuli u školu; odselili od kuće? Dobili posao? Otisli u penziju? Da li ste fizički u stanju da radite stvari koje volite;koje ste navikli raditi? Da li je ikad neko Vama važan preminuo? Da li mislite da će ikad biti nekih gubitaka u Vašem životu ili bliskoj budućnosti?

Prijašnja žalost • • • • Recite mi o gubitku. Šta je gubitak__________ značio Vama? Da li ste imali problema sa spavanjem, jelom; koncentracijom? Kakve ste stvari radili, kad se tako nesšto desi, da bi se osjećali bolje? Da li imate duhovnih ili kulturnih običaja koje pratite kad imate takav gubitak? 14

• •

Kome biste se okrenuli kad biste bili veoma uznemireni zbog gubitka? Koliko dugo Vam je trebalo da se ponovo osjećate kao prije i dase vratite svojim uobičajenim aktivnostima?

Sadašnji gubici • • • • • • • Šta Vam je rečeno o gubitku? Da li ima nešto što biste htjeli znati ili ne razumijete? Kakve promjene će ovo ( bolest, operacija, problem) donijeti u Vaš život? Šta mislite kako će biti bez izgubljenog objekta? Da li ste ikada iskusili gubitak kao ovaj? Da li se možete sjetiti ičeg dobrog što se može izvući iz ovoga? Kakvu vrstu pomoći mislite da će te trebati? Ko će Vam pomagati u vezi s ovim gubitkom? Da li postoje osobe ili organizacije u Vašoj zajednici koje bi Vam mogle pomoći?

Sadašnje žaljenje • • • • Da li imate problema sa spavanjem; jelom koncentracijom? Da li imate ikakvu bol ili nove fizičke probleme? Da li uzimate lijekove koji Vam mogu pomoći da prevaziđete ovaj gubitak? Šta radite da sebi pomognete u vezi sa ovim gubitkom?

3.2.2.Planiranje Sveokupni cilj za pacijenta, koji prolazi kroz proces žaljenja za tjelesnom funkcijom ili dijelom tijela, je da se privikne na promjenu i usredsredi svu fizičku i emocijalnu energiju u svoj život i da se priviknu na stvarni i dolazeći gubitak.

15

3.2.3.Implementacija Najvažnije vještine za situaciju gubitka i žalosti su pažljivo slušanje, tišina, otvoreno i zatvoreno ispitivanje , ponavljanje rečenica, razjašnjavanje o osjećcanjima i izlaganje ukratko. Manje pomoćne reakcije su one koje daju savjete i ocjenu, one koje prekidaju i analiziraju, i one koje daju lažno uvjerenje. Da bi se osigurala efektivna komunikacija, medicinska sestra mora napraviti tačnu ocjenu šta je primjerno za pacijenta. Komunikacija sa pacijentima koji žele razgovarati treba odgovarati stepenu njihovog žaljenja. Na definisanje da li je pacijent ljut ili depresivan utiče kako pacijent čuje poruku i kako medicinska sestra primi pacijentove odgovore. Koristeći efektivne komunikacijske vještine, medicinska sestra uvodi plan za edukaciju pacijenta i porodice, kao i plan za pomoć pacijentu da prođe kroz faze žaljenje. Pomaganje pri procesu žaljenja • • • • • • Ispitati i poštovati pacijentove rasne, kulturne, religiozne i lične vrijednosti u ispoljavanju žalosti Objasniti razne zajedničke reakcije na žalost Naučiti pacijenta ili porodicu šta da očekuju u procesu žaljenja Ohrabriti pacijenta da izrazi i podijeli žalost sa osobama koje pružaju pomoć Naučiti članove porodice da ohrabre pacijentovu žalost, da ne tjeraju pacijenta da ide dalje, ili da nameču svoja lična očekivanja na određene reakcije Ohrabriti pacijenta da nastavi normalne aktivnosti prema rasporedu koji dozvoljava fizičko i psihološko zdravlje Pružanje emocionalne podrške • Korištenje šutnje i lične prisutnosti zajedno sa tehnikom terapeutske komunikacije. Ove tehnike poboljšavaju ispivitanje osjećanja i naznačuju da medicinska sestra shvata njihova osjećanja • • Priznanje žalosti pacijentove porodice i njihovih partnera Pružanje izbora koji unapređuju pacijentovu autonomiju. Pacijenti treba da imaju osjećaj kontrole nad svojim životima, čak i u vrijeme kada nemaju puno kontrole 16

• •

Pružanje odgovarajuće informacije kako da se koriste izvori u zajedinici: religiozni, savjetovanja, grupne podrške Predlaganja dodatnih izvora informacija i pomoći kao što su: Institut za oporavak od žalosti Izbor pri umiranju Američko udruženje penzionera (za Amerikance npr.)

3.2.4.Evaulacija Ocjenjivanje efektivnosti sestrinske njege za pacijenta koji žali teško je zbog dugotrajne prirodne životne promjene. Kriterij za ocjenu mora biti baziran na ciljevima pacijenata i porodice. Ciljevi i željeni rezultat za osobu koja žali zavisi od vrste gubitka i pacijenata. Ako rezultat nije postignut, medicinska sestra treba da ispita zašto je plan bio neuspješan. Takva istraga počinje pregledom pacijenta, u slučaju da je sestrinska dijagnoza bila pogrešna. Primjeri takvih pitanja i istraga uključuju : • • • • Da li je pacijentovo ponašanje u toku žalosti nefukcionalno? Da li je očekivani rezultat nerealan za datu situaciju? Da li pacijent ima dodatnih stresova koji nisu uključeni u rješavanje procesa žaljenja? Da li su sestrinske instrukcije primjenjive stalno,redovno, sa osjećanjima i pažnjom ?

17

4.ZAKLJUČAK

Proces zdrastvene njege, kao naučno zasnovana metodama, pruža brojne prednosti u odnosu na klasični pristup u sestrinskom radu. Primjena Procesa omogućava: • • • • • • • • • Bolje organizovanje, sistematizovanje i sprovođenje zdrastvene njege Pružanje individualizovane i problemski usmjerene zdrastvene njege Fleksibilnost u njezi-brzo prilagođavanje njege izmjenjenim potrebama korisnika i uslovima Aktivnu participaciju korisnika u njezi, zaštita i unapređenju zdravlja Dokumentovanje svih etapa rada zdrastvenoj njezi Kontinuitet u pružanju zdrastvene njege Bolju koordinaciju unutar sestrinskog tima Bolju komunikaciju i kvalitetniju koordinaciju medicinskih sestara sa ljekarima i zdrastvenim i drugim radnicima Primjena procesa omogućava ekonomičnu njegu.

Pravilnom i dosljednom primjenom Procesa zdrastvene njege postiže se bolji ukupan kvalitet zdrastvene njege.

18

5.LITERATURA
[1] Svjetska zdravstvena organizacija “Nastavni materijal o sestrinstvu“, 1. Izdanje Regionalnog ureda za Evropu [2] Kozier B., Erb G.,Berman A.J.,Burke K. “Osnove sestrinstva: koncepti, proces i . praksa“, Prentice Hall Health, New Jersey 2000. [3] Ajnija Omanić, “Zdravstveni odgoj i promocija zdravlja“ [4] Suzana Zametica “Dijabetičko stopalo“ [5] www.kmszts.org.

19

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->