TRAVNIK, JANUAR 2009.

UNIVERZITET U TRAVNIKU
ZDRAVSTVENI FALKUTET
SMJER: OPŠTI

PREDMET: ZDRAVSTVENA NJEGA

TEMA ZA SEMINARSKI RAD:

SESTRINSKI PROCES I NJEGOVA PRIMJENA

PREDAVAČ : STUDENT:

DOC.DR. REFIK TATLIĆ ZEHRA KOZIĆ

Asistent: Ivana Rajić
 SADRŽAJ

SADRŽAJ....................................................................................................................................2
1.UVOD U SESTRINSKI PROCES............................................................................................3
2. SESTRINSKI PROCES............................................................................................................4
2.1.PROCJENA..........................................................................................................................5
2.1.1.Prikupljanje podataka..................................................................................................5
2.1.2.Vrste podataka.............................................................................................................5
2.1.3.Izvor podataka..............................................................................................................6
2.1.4.Metode prikupljanja podataka....................................................................................6
2.1.5.Intervju...........................................................................................................................7
2.1.6.Organiziranje podataka...............................................................................................8
2.2.PLANIRANJE.......................................................................................................................8
2.3.INPLEMENTACIJA.............................................................................................................8
2.4.EVAULACIJA.......................................................................................................................9
3.PRIMJER...................................................................................................................................10
3.1.Pacijent sa tek otkrivenim Dijabetes melitusom...........................................................10
3.1.1.Procjena......................................................................................................................10
3.1.2.Plan i implementacija................................................................................................13
3.1.3.Evaulacija....................................................................................................................13
3.2.GUBITAK, ŽALJENE I SMRT.........................................................................................14
3.2.1.Procjena......................................................................................................................14
3.2.2.Planiranje....................................................................................................................15
3.2.3.Implementacija...........................................................................................................16
3.2.4.Evaulacija....................................................................................................................17
4.ZAKLJUČAK..............................................................................................................................18
5.LITERATURA............................................................................................................................19

1.UVOD U SESTRINSKI PROCES

2
 Medicinske sestre su predstavljale one koje pružaju pomoć i utjehu osobama koje
su bolesne uz izvršavanje precizno zadataka kao što su presvlačenje rana, davanje
ljekova, kupanje, hranjenje i pomoć pri kretanju pacijenata. Mnogi od ovih zadataka su
bili propisani od strane ljekara, tako da je manji broj medicinskih sestara u prošlosti
okarekteisalo svoj posao kao nezavisan, naučno zasnovan ili kreativan.
Proces je serija planiranih akcija ili operacija usmjerenih ka određenom cilju.
Sestrinski proces je sistematičan, racionalan metod planiranja i pružanja
individualizirane sestrinske njege. Cilj sestrinskog procesa je da identifikuje pacijentov
zdravstveni status i stvarne ili potencijalne zdravstvene potrebe ili probleme, te da pruži
određene sestrinske intervencije s ciljem zadovoljenja tih potreba.

Sestrinski proces odlikuje

•Serija faza ili koraka koji usmjeravaju

aktivnosti med. Sestre pri njezi pacijenta
•Sistematičan pristup planiranju i pružanju
individualizirane njege pacijentima
•Fokus je usmjeren ka pacijentovom
odgovoru na njegov zdravstveni problem
•Faze procesa su meñusobno povezane
•Četiri faze – procjena, planiranje,
implementacija i evaluacija.

2. SESTRINSKI PROCES

3
 Sestrinski proces možemo sažeti u četiri koraka kojima se otkrivaju potrebe
pacijenata na potpun, organiziran i postepen način. To su:
1. Procjena
Sistematično i kontinuirano prikupljanje, organizacija, validacija i dokumentacija
podataka i identifikacija pancijentovog problema ili potreba sestrinske njege.
Sve faze sestrinskog procesa ovise o tačnoj, kompletnoj i stalnoj procjeni.
2. Planiranje
Bazira se na procjeni, pancijentove potrebe imaju prioritet, ciljevi se postavljaju i
planira se njega koja će preventirati, redukovati ili riješiti pacijentove probleme.
3. Implementacija
Sprovođenje planirane njege.
4. Evaulacija
Mjerenje uspjeha pružene njege na osnovu postignutih ciljeva i identifikovanje
faktora koji pozitivno i negativno utiču na postizanje ciljeva.
Ove korake obično prikazujemo dijagramom, slika1.

PROCJENA

EVAULACIJA PLANIRANJE

INPLEMENTACIJA
Slika 1. Četiri koraka sestrinskog procesa

2.1.PROCJENA

4
 2.1.1.Prikupljanje podataka

Prikupljanje podataka je proces prikupljanja podataka o pacijentovom

zdravstvenom stanju. Prikupljanje mora biti sistematično i kontinuirano, kako bi se
izbjeglo izostavljanje značajnih podataka i kako bi se mogle pratiti promjene u
pacijentovom zdravstvenom stanju.
Baza podataka su sve informacije o pacijentu. One uključuju sestrinsku
zdravstvenu istoriju, fizičku procjenu, liječničku fizičku istoriju i fizički pregled, rezultate
laboratorijskih i dijagnostičkih pretraga i materijal koji su priložili drugi zdravstveni
radnici. Podaci o pacijentu treba da sadrže i staru istoriju, npr. Istorija alergijske reakcije
je ključni podatak iz istorije pacijenta, predhodne operacije, hronična oboljenja, itd.
Sadašnji podaci se odnose na trenutno stanje kao što su bol, mučnina, navike pri
spavanju i praktikovanje religije. Da bi precizno prikupljali podatke i sestre i pacijent
moraju aktivno sudjelovati.

2.1.2.Vrste podataka

Subjektivni podaci su očiti samo osobama koje su oboljele, te ih samo oni mogu
opisati i potvrditi. Subjektivni podaci uključuju pacijentova čula, osjećaje,uvjerenja,
stavove i viđenje vlastititog zdravstvenog stanja i životne situacije.Informacije koje
dobijemo od članova porodice , bliskih osoba, ili drugih zdravstvenih radnika takođe se
smatraju subjektivnim ako su zasnovani na mišljenju, a ne i na činjenicama.
Objektivni podaci vidljivi su promatraću i mogu se provjeriti u skladu sa
prihvaćenim standardima. Mogu se vidjeti , čuti, osjetiti ili namirisati, a prikupljaju se
promatranjem ili fizičkim pregledom. Rezultati mjerenja krvnog pritiska , temperature,
gubitak pigmenta su objektivni podaci. Zokom fizičkog pregleda, sestra prikupčja
objektivne podatke potrebne za potvrđivanje subjektivnih podataka i završetak faze
procjene iz sestrinskog procesa.

5
 2.1.3.Izvor podataka

Primarni izvor podataka je pacijent.

Sekundarni izvori podataka su članovi porodice ili osobe koje pružaju pomoć
pacijentu, kartoni i izvještaji, laboratorijske i dijagnostičke analize, te relevantna
literatura.
Pacijent je najbolji izvor podataka, osim ako je isuviše bolestan, mlad ili zbunjen
da bi jasno komunicirao. Pacijent je obično u stanju da pruži subjektivne podatke koje
ne može pružiti niko drugi.
Članovi obitelji, osobe koje pružaju pomoć, prijatelji, često mogu nadopuniti ili
potvrditi informacije koje daje pacijent. Osobe koje pomažu pacijentu su vrlo važan izvor
informacija za mlade pacijente, pacijente bez svijesti ili one koji su zbunjeni. Sesta bi
trebala provjeriti da li pacijent ako je mentalno sposoban prihvata učešće osoba koje
pomažu i da u sestinskoj istoriji naznači da su te osobe dali informacije.
Pacijentovi kartoni takođe sadrže informacije o pacijentu, podaci o rođenju,
zanimanju, braćnom stanju itd.
Laboratorijski nalaz takođe pruža vrlo važne informacije.

2.1.4.Metode prikupljanja podataka

Primarne metode za prikupljanje podataka su promatranje, intervju i pregled.

Promatranje se odvija svaki put kad sestra kontaktira sa pacijentom. Intervju se
uglavnom koristi kod uzimanja sestrinske zdravstvene istorije dok je pregled glavni
metod koji se koristi pri fizičkoj zdravstvenoj procjeni. U stvari sestra koristi sva tri
metoda istovremeno pri procjeni pacijenta. Tokom intervjua sestra promatra, sluša,
postavlja pitanja i memoriše podatke dok obavlja fizički pregled.
Promatranje znači prikupljanje podataka pomoću pet čula. Promatranje je
svjesna, planirana vještina, koja se razvija napornim radom i organizovanim pristupom.
Podaci prikupljeni pomoču čula prikazani su u Tabeli 1.

6
 Čulo Primjeri podataka o pacijentu
cjelokupan izgled (veličina tjela, težina, držanje tjela, fizička
spremnost),znakovi tresa, izraz na licu i govor tjela, boja kože i
Vid
povrede,abnomalnosti pri hodu,

Miris Miris tjela ili daha

Zvuci srca i disanje, zvuci crijeva, sposobnost da komunicira, jezik koji koristi,
Sluh sposobnost da odgovori kada mu se neko obrati,orjentisanost u vremenu i
prostoru, razmišljanje i osjećanje prema sebi, drugima i zdravstvenom stanju
Temperatura i vlažnost kože, jačina mišića, broj otkucaja srca,ritam i
Dodir
obim,povrede koje se mogu napipati
Tabela 1. Podaci prikupljeni čulima

2.1.5.Intervju

Intervju je planirana komunikacija ili razgovor sa pacijentom radi davanja ili

prikupljanja podataka, identifikacije problema, evaulacije promjena, predavanja,
pružanja podrške ili savjetodavanja, ili terapije. Intervjuisanje je proces koji sestri koristi
u većini faza sestrinskog procesa.
Prije početka intervjua sestra pregleda dostupne informacije, npr. postoperativni
karton, informacije o trenutnom oboljenju ili literaturu o pacijentovom zdravstvenom
problemu. Sestra takođe pregledava obrazac za prikupljanje podataka, da bi utvrdila da
su podaci koje će prikupiti stvarno potrebni i da će imati mjesta u njezi pacijenta.
Inervju može biti usmjeren, tj. strogo strukturiran i zahtjeva određene informacije.
Sestra određuje svrhu intrvjua i kontroliše ga. Pitanja su strogo određena i obićno
zahtjevaju odgovor sa „da“ ili „ne“. Pacijent odgovara na pitanja, ali nema dovoljno
vremena da sam postavlja pitanja ili diskutuje o problemima.
Kod neusmjerenog intrvjua sestra omogućuje pacijentu da kontroliše svrhu,
predmet razgovora, kao i njegov tempo. Sestra postiče komunikaciju postavljajući
neodređena pitanja i pružajući suosjećanje u svojim odgovorima.

7
 2.1.6.Organiziranje podataka

Kako bi sistemski prikupila podatke sestra koristi organizirani okvir za procjenu

koji se često naziva sestrinska zdravstvena istorija,sestrinska procjena ili sestrinska
baza podataka. Sestrinska procjena obuhvata:
 Identifikovanje problema
 Pacijentove potrebe
 Sestrinske intervencije
 Prioritete

2.2.PLANIRANJE

Plan sestrinske njege je proizvod predhodnih koraka, tj. procjene. Plan mora
obuhvatiti ciljeve koji moraju biti jasni i da se pacijent s njima slaže. Plan njege možemo
prikazati kroz ove korake:
 Baziran na procjeni i pacijentovom slaganju u vezi s problemom
 Uključiti porodicu
 Može biti pisan
 U skladu s medicinskim odlukama
 Neovisan

2.3.INPLEMENTACIJA

Implementacija znači sa riječi preči na djela, početi rad, uz vođenje evidencije.

Treba odrediti oblasti u kojim će sestra trebati pomoć pri radu. Potrebno je koordinirati i
izvoditi njegu onako kako je planirano, koristeći se metodama pomaganja pacijentu,
odnosno metodama usluživanja i pažnje, savjetovanja, edukacije i pomaganja.
Plan inplementacije prikazan je na Slici 2.

8
 Monitoring Podučavanje

Tretman INTERVENCIJA Trijaža

Savjetovanje Dokumentovanje

Slika 2. Plan inplementacije

2.4.EVAULACIJA

Sistemski metod koji pokazuje da li je sestrinski plan bio efikasan u odnosu

na potrebe njege pacijenta nazivamo evaulacija. Kroz njega procjenjujemo kakav je
izhod u odnosu na plan i koliko je inplementacija bila učinkovita. Na osnovu postignutog
izhoda procjenjujemo i planiramo ono što nismo postigli. Iznalazimo nove korake i
prilagođavamo ih ako ima potrebe za to.

3.PRIMJER

9
 3.1.Pacijent sa tek otkrivenim Dijabetes melitusom

3.1.1.Procjena

Pacijenta intervjuišemo i pitamo da opiše simptome koji su doveli do

dijagnosticiranja dijabetesa, poput poliurije, polidisije, suhe kože, zamagljenog vida,
gubitka kilaže, vaginalnog svraba i čireva koji ne zacjeljuju. Kod pacijenata sa tip I
dijabetesom, mjere se nivoi glukoze u krvi i ketona u mokraći. Pacijent sa tip I
dijabetesom se procjenjuje na znake DKA, uključujići ketonuriju, Kussmaulovu
respiraciju, ortostatičku hipotenziju, i letargičnost. Pacijenta pitamo o simptomima DKA,
poput mučnine, povraćanja i bola u abdomenu. Prate se laboratorijske vrijednosti, kao
što je neujadnačene količine elekrolita. Pacijenti sa tip II dijabetesom se procjenjuju radi
znakova HHNK sindroma, uključujući hipotenziju, poremećena čula, napade i smanjenu
kožnu čvrstoću. Labarotorijske vrijednosti se prate radi znakova hiperosmolarnosti i
neujednačenosti elektrolita. Pacijenta procjenjujemo radi fizičkih faktora koji mogu
smanjiti sposobnost da se savladaju vještine samonjege, kao što su:

 Oštećenja vida (od pacijenta se traži da pročita brojeve ili riječi na

inzulinskoj injekciji, uputstvu, novinama, ili materijalu za edukaciju)
 Nedostaci u motomoj koordinaciji (pacijenta promatramo dok jede, dok
obavlja druge zadatke, ili upotrebljava injekciju)
 Neuroloski nedostaci (npr. usljed moždanog udara) (iz istorije u kartonu:
pacijent se procjenjuje radi afazije ili smanjene sposobnosti da izvršava
jednostavne komande)

Sestra procjenjuje pacijentovu socijalnu situaciju, radi faktora koji bi mogli uticati na
liječenje dijabetesa i edukacioni plan, kao što su:

 Nepismenost
 Ograničene financijske sposobnosti

10
  Prisustvo ili odsustvo podrške u porodici
 Svakodnevne aktivnosti
Pacijentov emocionalni status se procjenjuje promatranjem opšteg izgleda (npr.
povučen, zabrinut) i govora tijela ( npr. izbjegava kontakt očima). Pacijenta pitamo o
strahovima i brigama koje ima zbog dijabetesa (ovo dozvoljava procjenu bilo kakvih
pogrešnih viđenja ili netačnih informacija o dijabetesu). Sposobnosti suočavanja sa
problemom se procjenjuju tako što ćemo pitati kako se pacijent nosio sa teškim
situacijama u prošlosti.
Sestrinska procjena dijabetičkog stopala je prikazana na Slici 3

Slika 3. Pregled dijabetičkog stopala

11
 Slika 4. Ispitivanje senzibiliteta stopala

Na osnovu vizuelnog pregleda stopala pravi se procjena, Tabela 2.

Vizuelna inspekcija stopala desna lijeva

Boja kože stopala
Prisustvo edema
Svjetlucava koža
Nokti neravni, lomljivi, zadebljali
Pravilno rezanje noktiju
Strukturalni deformiteti
Povrede, žuljevi, ulceracija, infekcija
Smanjena dlakavost
Tabela 2. Procjena dijabetičkog stopala

12
 3.1.2.Plan i implementacija

Ciljevi . Glavni ciljevi pacijenta mogu biti održavanje nivoa tečnosti i balansa elektrolita,
te optimalna kontrola glukoze u krvi, nadoknađivanje izgubljene kilaže, sposobnosti da
obavlja osnovne (za preživljavanje neophodne) dijabeteske vještine i aktivnost
samonjege, smanjenje zabrinutosti i odsustvo komplikacija.
Sestrinske intervencije
 održavanje balansa tekučine i elektrolita
 poboljšan unos hrane
 smanjenje anksioznosti
 poboljšanje samonjege

3.1.3.Evaulacija

Očekivani ishodi
 ostvaruje balans tekučine i elektrolita
 ostvaruje metabolički balans
 demonstrira/verbalno opiše vještine za nošenje sa dijabetesom

Edukacija pacijenta o njezi stopala:

 Pacijenta uputiti da svakodnevno kontroliše stopala
 Pregled obavljati i uz pomoć ogledala
 Posjeta ljekara
 Higijena
 Pranje nogu u vodi koja je temperature tijela
 Mijenjati čarape svaki dan
 Optimalno prilagođena obuća
 Njega noktiju

13
 3.2.GUBITAK, ŽALJENE I SMRT

Gubitak voljene ili cijenjene osobe zbog bolesti, odvajanje ili smrt može biti
veoma uznemiravajuće. U toku nekih bolesti osoba može proći kroz promjenu ličnosti,
tako da prijatelji i porodica osjećaju kao da su izgubili tu osobu. Smrt voljene osobe je
stalan i kompletan gubitak. U primitivnim društvima, smrt se smatrala normalnom,
prirodnom pojavom, i život je rijetko bio dug.

3.2.1.Procjena

Sestrinski pregled pacijenta koji prolazi kroz gubitak uključuju tri glavne komponente:
a)sestrinsku istoriju, b) procjenu ličnih izvora za preživljavanje i borbu, c) fizička
procjena. U toku rutinskog zdrastvenog pregleda svakog pacijenta, medicinska sestra
postavlja pitanja u vezi sa prijašnjim i sadašnjim gubicima. Priroda i značenje gubitka za
pacijenta mora se istražiti.

Prijašnji gubici
 Da li ste nekad izgubili nekoga ili nešto Vama veoma važno?
 Da li ste se Vi i Vaša porodica ikada selili?
 Kako ste se osjećali kad ste prvi put krenuli u školu; odselili od kuće? Dobili
posao? Otisli u penziju?
 Da li ste fizički u stanju da radite stvari koje volite;koje ste navikli raditi?
 Da li je ikad neko Vama važan preminuo?
 Da li mislite da će ikad biti nekih gubitaka u Vašem životu ili bliskoj budućnosti?

Prijašnja žalost
 Recite mi o gubitku. Šta je gubitak__________ značio Vama?
 Da li ste imali problema sa spavanjem, jelom; koncentracijom?
 Kakve ste stvari radili, kad se tako nesšto desi, da bi se osjećali bolje?
 Da li imate duhovnih ili kulturnih običaja koje pratite kad imate takav gubitak?

14
  Kome biste se okrenuli kad biste bili veoma uznemireni zbog gubitka?
 Koliko dugo Vam je trebalo da se ponovo osjećate kao prije i dase vratite svojim
uobičajenim aktivnostima?

Sadašnji gubici
 Šta Vam je rečeno o gubitku? Da li ima nešto što biste htjeli znati ili ne
razumijete?
 Kakve promjene će ovo ( bolest, operacija, problem) donijeti u Vaš život? Šta
mislite kako će biti bez izgubljenog objekta?
 Da li ste ikada iskusili gubitak kao ovaj?
 Da li se možete sjetiti ičeg dobrog što se može izvući iz ovoga?
 Kakvu vrstu pomoći mislite da će te trebati?
 Ko će Vam pomagati u vezi s ovim gubitkom?
 Da li postoje osobe ili organizacije u Vašoj zajednici koje bi Vam mogle pomoći?

Sadašnje žaljenje
 Da li imate problema sa spavanjem; jelom koncentracijom?
 Da li imate ikakvu bol ili nove fizičke probleme?
 Da li uzimate lijekove koji Vam mogu pomoći da prevaziđete ovaj gubitak?
 Šta radite da sebi pomognete u vezi sa ovim gubitkom?

3.2.2.Planiranje

Sveokupni cilj za pacijenta, koji prolazi kroz proces žaljenja za tjelesnom

funkcijom ili dijelom tijela, je da se privikne na promjenu i usredsredi svu fizičku i
emocijalnu energiju u svoj život i da se priviknu na stvarni i dolazeći gubitak.

15
 3.2.3.Implementacija

Najvažnije vještine za situaciju gubitka i žalosti su pažljivo slušanje, tišina,

otvoreno i zatvoreno ispitivanje , ponavljanje rečenica, razjašnjavanje o osjećcanjima i
izlaganje ukratko. Manje pomoćne reakcije su one koje daju savjete i ocjenu, one koje
prekidaju i analiziraju, i one koje daju lažno uvjerenje. Da bi se osigurala efektivna
komunikacija, medicinska sestra mora napraviti tačnu ocjenu šta je primjerno za
pacijenta. Komunikacija sa pacijentima koji žele razgovarati treba odgovarati stepenu
njihovog žaljenja. Na definisanje da li je pacijent ljut ili depresivan utiče kako pacijent
čuje poruku i kako medicinska sestra primi pacijentove odgovore. Koristeći efektivne
komunikacijske vještine, medicinska sestra uvodi plan za edukaciju pacijenta i porodice,
kao i plan za pomoć pacijentu da prođe kroz faze žaljenje.

Pomaganje pri procesu žaljenja

 Ispitati i poštovati pacijentove rasne, kulturne, religiozne i lične vrijednosti u
ispoljavanju žalosti
 Objasniti razne zajedničke reakcije na žalost
 Naučiti pacijenta ili porodicu šta da očekuju u procesu žaljenja
 Ohrabriti pacijenta da izrazi i podijeli žalost sa osobama koje pružaju pomoć
 Naučiti članove porodice da ohrabre pacijentovu žalost, da ne tjeraju pacijenta da
ide dalje, ili da nameču svoja lična očekivanja na određene reakcije
 Ohrabriti pacijenta da nastavi normalne aktivnosti prema rasporedu koji
dozvoljava fizičko i psihološko zdravlje

Pružanje emocionalne podrške

 Korištenje šutnje i lične prisutnosti zajedno sa tehnikom terapeutske
komunikacije. Ove tehnike poboljšavaju ispivitanje osjećanja i naznačuju da
medicinska sestra shvata njihova osjećanja
 Priznanje žalosti pacijentove porodice i njihovih partnera
 Pružanje izbora koji unapređuju pacijentovu autonomiju. Pacijenti treba da imaju
osjećaj kontrole nad svojim životima, čak i u vrijeme kada nemaju puno kontrole

16
  Pružanje odgovarajuće informacije kako da se koriste izvori u zajedinici:
religiozni, savjetovanja, grupne podrške
 Predlaganja dodatnih izvora informacija i pomoći kao što su:
- Institut za oporavak od žalosti
- Izbor pri umiranju
- Američko udruženje penzionera (za Amerikance npr.)

3.2.4.Evaulacija

Ocjenjivanje efektivnosti sestrinske njege za pacijenta koji žali teško je zbog

dugotrajne prirodne životne promjene. Kriterij za ocjenu mora biti baziran na ciljevima
pacijenata i porodice. Ciljevi i željeni rezultat za osobu koja žali zavisi od vrste gubitka i
pacijenata. Ako rezultat nije postignut, medicinska sestra treba da ispita zašto je plan
bio neuspješan. Takva istraga počinje pregledom pacijenta, u slučaju da je sestrinska
dijagnoza bila pogrešna. Primjeri takvih pitanja i istraga uključuju :
 Da li je pacijentovo ponašanje u toku žalosti nefukcionalno?
 Da li je očekivani rezultat nerealan za datu situaciju?
 Da li pacijent ima dodatnih stresova koji nisu uključeni u rješavanje procesa
žaljenja?
 Da li su sestrinske instrukcije primjenjive stalno,redovno, sa osjećanjima i
pažnjom ?

17
4.ZAKLJUČAK

Proces zdrastvene njege, kao naučno zasnovana metodama, pruža brojne

prednosti u odnosu na klasični pristup u sestrinskom radu.
Primjena Procesa omogućava:
 Bolje organizovanje, sistematizovanje i sprovođenje zdrastvene njege
 Pružanje individualizovane i problemski usmjerene zdrastvene njege
 Fleksibilnost u njezi-brzo prilagođavanje njege izmjenjenim potrebama
korisnika i uslovima
 Aktivnu participaciju korisnika u njezi, zaštita i unapređenju zdravlja
 Dokumentovanje svih etapa rada zdrastvenoj njezi
 Kontinuitet u pružanju zdrastvene njege
 Bolju koordinaciju unutar sestrinskog tima
 Bolju komunikaciju i kvalitetniju koordinaciju medicinskih sestara sa
ljekarima i zdrastvenim i drugim radnicima
 Primjena procesa omogućava ekonomičnu njegu.

Pravilnom i dosljednom primjenom Procesa zdrastvene njege postiže se bolji ukupan

kvalitet zdrastvene njege.

18
5.LITERATURA

[1] Svjetska zdravstvena organizacija “Nastavni materijal o sestrinstvu“, 1. Izdanje

Regionalnog ureda za Evropu
[2] Kozier B., Erb G.,Berman A.J.,Burke K. “Osnove sestrinstva: koncepti, proces i .
praksa“, Prentice Hall Health, New Jersey 2000.
[3] Ajnija Omanić, “Zdravstveni odgoj i promocija zdravlja“
[4] Suzana Zametica “Dijabetičko stopalo“
[5] www.kmszts.org.

19