YU ISSN 0352-3160

' 20. VEKA

~ASOPIS INSTITUA ZA SAVREMENU ISORIJU
'

HISTORY OF 20. CENTURY, JOURJNAL

OF IN1STlUTE OF CONEPORARY HIJSORY
20. ,

God.

'

1991, Beograd

Broj 1-2

Ist. 20.

eka. God. ', . 1-2, str. 1-236

Beograd, 1991.

RA I CLANCI

MILORAD . RADUSINOVIC
Profeso, beogadska gimnazija
Beograd, Dusana 61

ANT ANT I ANEKSIONA KRIZA (1908-1909)

OriginaJan

rad

949.711 ~ 1908/1909

decenije poslije okupacijle Bosne i Hercegovine, nakon dugih

prema, Austro-Ugarska 7. oktobra 1908. proglasila aneksiju Bosne i
Hercegovine. Spski ministar inostranih djela dr Milovan Milovanovic uputio protest velikim silama. Sbija \ bila zainteresovana da se bosansko
pitanje ostavi otvorenim i da bude predmet rasprave meaunarodnoj
konferenciji evropskih sila. tome , naravno, racunala podrsku sila
Antante . Milovanovic razradio plan izlasku Srbij\e , ali
tome javio srpskoj vladi. U planu su il jasno naznacene teritorijalne
kompenzacije koje \ Srbija trebalo da dobije, kao i mogucnost da se
teritorijalno spoji s m Gorom, preko Sandzaka il; Bosne. Francuska
pokusala da umiri Srbiju, srpskom poslaniku u Parizu Mihajlu VesniCLJ Francuzi su savj.etovali da utice Beograd kako ispoljio hladnokrvnost. Demonstracije u Sbiji protiv crno-zute monarhije
su bile svakodnevna pojava, : u svim prijestonicama zemalja Antante
vladala boj.azan da dvije drzave urade kakav nepromisljen i opasan
koak. Vesnic se tudio da pidobije za povoljno rjesenje srpskog pita-

nja ministra spoljnih poslova Stefana Pisona i predsjednika vlade Lorza

Klemansoa. Meautim, uticaj,ni Francuzi su odlucno izjavili da povreda
linskog ugovora nije dovoljan razlog da se krene u rat. PribIizno isti odgo dobio srpski poslanik u Engleskoj Grujic od predsjednika britanske
vlade Edvarda Greja. 1
U oktobru i novembru 1908. srpska diplomatij'a ispoljila zavidnu
aktivnost, nastojeci da zapadnu Evropu i Rusiju pridobije za svoju
tivu. Milovanovic krenuo u Berlin, Pariz, London i Rim. Racunao , osim
u Berlinu, da u zapadnim metropolama naici podrsku u osudi
mackog prodora i da ukaze germansku opasnost. Nesto docnije Stojan
Novakovic krenuo u Carigrad da Portu zainteresuje da se zauzme za
pripadnike muslimanske vjere u Bosni i da zadrzi makar emotivno prisustvo urske u Bosni, dok Pasic posao u Rusiju kako tamo dobio 0510 za srpsku politiku u teskom casu iskusenja, pozivajuci se pravoDrzavni sekretarijat inostranih pos'lova (u daljem tekstu DSIP), Politi'cko ode' (, fascikla 1, dosi'je 111, pov. 1864 od 27. ' 1908, VSi6-lirlvvi6u; f. 1, dosije IV, broj 1893 od 30. ' 1908, Gruji6-MID-u; . 1934 od 5. 1908; Gr'ujic-Milovanovi6u; Dr Ljiljana AIe'ksi6-Pejkovi6, Odnosi Srbije sa Francuskom i Engleskom 19031914, Beograd 1965, str. 411-413.
I

Mllorad . Radusinovl~

Antanta i aneksiona kriza (1908-1909)

slavnu i slovensku solidarnost. Milovanovic se u Berlinu sreo sa ruskim

ministrom inostranih poslova Aleksandrom . Izvoljskim i jedva ga ubijedio da podrii srpski plan. Izvoljski postavio uslov da Engleska i Francuska podrie Srbiju. 2 Engleska u moralnom smislu osudivala drzanje
a~strouga:skog mini:tra istih. poslova Alojza Erentala, isticuci da se
~'.'os kao d~tl~, .do~.Je glski krCllj Edvard VII smatrao da
te Ilc~o ob~a.nu~: AI, Forln .of,~ nl)e .o~~o da razumije srpski protest.
st~ I Izvo.l~s~1 nlJe u v?vI. I nalsao razumijevanje u Londonu,
~llova~ovlc p:edoclO .?reJu u cemu se sastoje srpski zahtjevi. glsk
obeca.la pod~:ku SrblJI uz uslov da i ruska podrska cvrsta. Sef
t~.k dlplo~.~t.'Je Ca~ls ~dig i se izjasnio teritorijalnim kompenz?clJama Srb.'JI I ~ .GOrl. I vFrancuska Izvoljskom i Milovanovicu stavll? vz~a~Je .da dz zavisiti od stava Engleske. Francusko-mkl s,d,kt u Maroku izmedu $najdera Krupa d
t' v
poziciju,
presudnije bilo
njenih
I n.g eza. N, fusk stampa i digla galamu zbog krsenja 25 t vk
.
se
vlada
morala 'brinut'i
Javnog m.
Nsli~:k pozicij~. bila ruska, Rusija bila najvise zit
:r~~:~~kae z~olidar~~~~ie ~~~!,~e. ~I ru:kdo j vsti nisu se mogli olako odreci
kvu sr k
l'
1 1 I stv ostaviti jednovjernu i jedkola Pasic ~s u bra.cu 1da .se s s " Austro-Ugarskom. Vjesti NiHercegovin~e k~:~v~ ~e~~' Istaka~ ~~cel~ dsti, ukazujuci Bosnu i
grad mogao od
JU u kOJoJ prl.SUStvo Srba ocigledno, se Jake Pasiceve veze ;~c~I~:~~o~~.roda. ~OJ~~ treba pruiiti autonomiju.
ski kabinet, i da ga srus I ,~a v I . etlma mogle su da zaljuljaju
d kfi uk 5 uca~u d.a odobri sazivanje
kad lukavi Erental odlu~~a~~ ~~. I.tU .. Izvoljski se osjeeao izigranim
kome bilo jasno da se R"
Javl preplsku s Petrogradom, svagovina dv M~~'Jah.~.thd saglasila da se s i
d kfii podri~r R~~i.a ~a Aust~?-Ugarska docnije
reuze Bosfor i Ddl. N
l' J~ ~ doblJe sl~bodan prolaz kroz
uz rusku saglasnost, j~~O J~ bll.a u tome sto becka diplomatija,
Rusija trebalo da ceka hocae lios~~ .' ,. Hercegovinu u svojim rukama,
Pe!rograd pogoden zbo ha,tl Is!a. o~ m.edun.arodne konferencije.
~u svojih slovenskih Prijatel~a A~sb~rsklh Intrlg?, se dogovarao
rUJ~ .. u slvsku solidarnost kdd"e tako: ko . onda mogao da
utllh ruskih politicara N'
k v dJelu Iznevjerena od najistak.
k
. , l rus politicke stranke nisu
1'I vdus kad . b'lI rus 'stam
roda.
1 u p,tanJu sud prijateljskog srpskog -

~aE fr~ncusku.
al~
di
~erllnskog ko~g;esa,
fusk

saveznik~ R~~~
~boge

1.

v
ilvvi vjerovao .
.
pogadaju s . pCIr~a, sVJestan da su skloni da se .

ortln plJe
.. dl oge protiv Bugarske saop2

, grosse Politik der euro .

.
der diplomatlschen kt~~'~h AKabl~.et~ 1871-1914 (u daljem tekstu GP).
r ,
26, S. 106; DSIP, Hartl'e
. es
u~wartlgen Amtes, . XXXVlj1, N 8889,
?J111~aS:::~ko ~slanstvo Cetinje~ ;l~g7~ Mllovanovica (dalje )2, -8, -10;
3 DV~f~ 'POtelegram ~.ilvVI~-~~~i~8, . 4. 1908, telegram Jovanovita2054
"
f. 1, doslJe V
u.
od 12. 1908, GUi-iIo~vi~~6~~. 7 ' IXk'~08; . 1966 od 7. 1908; .
,

Slc-Pejkovic, nd., str. 426-427.

S

B:~.ml~~g

stavao Rusiji, izjasnjavajuci se za slovensku solidarnost. i Turci su srpske prijedloge rado prenosili austrougarskoj diplomatiji. Ocevidno bilo
da se tesko mogla uspostaviti harmonija izmeau starih neprijatelja. Srbija
pokusavala da dobije englesku podrsku u Carigradu, i Rusija se trudila da stvori nekakav balkanski bIok usmjeren protiv Austro-Ugarske. I u
Rusiji bilo razlika u vezi s aneksionom krizom. Predsjednik ruske vlade
Petar . Stolipin, se kadete, oktobriste i krajnju desnicu,
za koaliciju balkanskih drzava i Turske protiv dunavske monarhije. Iza
Izvoljskog stajao ruski Nikola 11, i naloiio da vodi
polemiku s deputatima prilikom rasprave u .\
Poslanik Sbije u Francuskoj Mihajlo Vesnic 25. IX (8. oktobra
kalendaru) 1908. javio telegramom Milovanovicu da Izvoljski iz
Pariza savjetovao Sbima da budu hladnokrvni i da zakljuce hd
sporazum s Gorom. Istog dana stigao telegram iz Petrograda od
srpskog poslanika Dimitrija Popovica u kome istakao da mu zamjenik Izvoljskog N. V. Carikov izjavio da se Rusija protiviti aneksiji, ali
se zalagati za medunarodnu konferenciju i teritori~alne kompenzacije
Srbiji i Gori. Sutradan Popovic da srpska mobilizacija moze
da razjari Austro-Ugarsku sto bilo propast Srbije, Srpstva i niko
, svet hoce .,;
Vec 27. IXj10. oktobra 1908. fuski poslanik u Beogradu predao
ilvviu predstavku sa zahtevom da Srbija ispolji miroljubivost,
Rusija prijetila da u slucaju srpske neposlusnosti ostaviti Srbiju bez
i da sacuva od nesrece." Istog dana srpski poslanik u Vesnic uvjeravanja Izvoljskog da se stvari povoljno
u
razvijaju, su austrougarske trupe putu da se povuku iz Sandzaka.
1 Grujicev telegram iz Londona od 30. IX ( starom kalendaru) sadrzavao slicne tvrdnje Izvoljskog, ali azumio sta treba Srbiji i
Gori jezik izmeau Bosne i Sandzaka .. , dodajuci da od toga biti
stete ... Istog dana srpski poslanik u Petrogradu Dimitrije Popovic
slao telegram srpskom Ministarstvu inostranih dela u kojem
da Izvoljski uspio da sve sile okupi u osudi Austro-Ugarske.
Iz svih izvjestaja srpskih diplomata iz Rima, Carigrada, Cetinja, Petrograda, Londona i Pariza proizlazilo da su sile Antante stupile u meausobne
konsultacije u vezi s narednim koacima. Antanta bila uznemirena zbog
koji izvedena aneksija (svrseni .. ), ali se moglo tvrditi da odricala Austro-Ugarskoj Bosne i
cegovine. Engleskoj bilo do teritorijalnih kompenzacija koje bile
" DSIP, -1, -, -4; Jovan Cvijic, Aneksija Bosne i Hercegovine i srpski
m, Beograd 1908, str. 49; Dimitrije Popovi6, UspomelJe iz aneksione krize, Srpski
klljizevni glsik, 15. 111 1927, str. 438; Prcdstavka Srpskog Llivl'zitt l' uski1 ll11iver
zitetima aneksiji Bosne i Hercegovine, Be091'01d 1908; Rdusivi, Rusko javllo
m m Srbiji i rn Gori La vrijc/JIe aneksione kriLf' (1908 ~ 1909), JLlgoslovell'
ski istorijski casopis, br. 1 4, Beoorad 1981, str. 127 128; . '1'', "!l1:1tau U'l'lUULU 1905 -1911 11., , 1973 , 75; . . II~ , UU!!
] (nll.1, {JI1II(.!;i IIUJ1/l'I'LlKII 5 - 1 . N!UCI':Hi.l, HHit.74.
:. DSIP, , pov. 1822 od 25 ' 1908; Vsi-iIVlOvi; f. 1. (. 11: . f. 1, d.
11, pov. 1846 od 26. ' 1908, POpovl(';MiloVC1llovIcLI.
[ DSIP, , pov. 1854 27. ' 1908; , r. 1, d. 11, pov. 18!34 27. ' 1908,
Vesnic-Milovanovicu.

10

Antanta i aneksio;J(! (908

" tetu Tus kc, plosi la sc i v l r10g odjeka t\uslimanske narode u

kol o nij olr1im po sj cd ima. 7 Austro-Ugarska bila za konferenciju
ko jo sa l1kc i oni sa la 11Ovo nastalo stanje i aneksiju Bosne i Hercegovine.
Poku so va jLlci da se pre d stavi kao rniroijubiva sila Turskoj, povukla
svoj e gi Zf1 iz Prijepolja, i Pljevalja. Engleska nije bila za
otvoanjc moreuza Bosfora i Dardanela u toku aneksione krize. U
' rn izvjestaju iz Ld od 5. oktobra starom kalendaru srpski
slallik Grujic ukazao razmisljanja Izvoljskog u kojima ruski millistar inostranif) poslova govorio mogucem zaposjedanju Sandiaka
od strane Srbije i Gore kad 1 izvjesno . Sef ruske diplomatije opravdavao bLJga rsko d rza i proglasenje nezavisnosti,
iako izrekao saglasnost da to ucinjeno u casu. njegovim , Rusija stvorila Bugarsku, njoj da brine. 8
Milovanovicev program nije naisao razumijevanje u Engleskoj u
pogledu teritorijalnih nadoknada Srbiji i rn Gori. Englezi nisu htjeli
da izazivaju Njemacku i pokazivali su obazrivost
hiji. Bili su skli tome da male bolkanske drzave Srbija i rn dobiju neke koristi, ali nista vise od toga. Proglasenje bugarske nezavisnosti
izazivalo Tursku, Engleska ulagala napore da umiri Turke, razdrailjive zbog vidljivog pada nekadasnje . Kruzili su glasovi, koje su
proturali austrougarski agenti, da biti proglasena nezavisnost Albanije.
Mladoturci, utonuli u brige koje su iz dana u dan narastale, neprestano
su uvjeravali Srbiju da nema veceg prijatelja od Turskog carstva. 9
Samo nekoliko francuskih listova nedvosmisleno su osudili aneksiju
Bosne i Hercegovine (Le Matin, L'Echo de Paris i Le Journal des Debats).
Engleski listovi su u osudili aneksiju. Niz ruskih listova (,
, , , , ,

itd.) ostro Austro-Ugarsku. Ponovo se pokrenuo pot~snu~i slavjanski motiv,., u stampi su dobile znatan prostor uspomene ucesnlka rusko-turskog rata 1877-1878. godine, kao i sjecanja r~skih dobro.vo!jac.a u
odredu generala u Srbiji 1876. godine. SVI su ~onavlJall mls~~
da se ruska krv nije uzaludno lila za slobodu balkansk'~1 Slovena, n.'t'
zbog toga da se povecao. ~oj. slove~skih ~b~ya u ~s.t-Ugsk.
U ruskoj stampi bilo gVst da IzvolJ skl POpustltl pred allStrot'
10
za heVlma.
-ugars kIm
7 DSIP, , f. 1, d. lV, pov. 11393 od 30. I 1908. GrLlji6-ID -u; , f. 11, d. 11,
pov. 2402 od 13. 1908.
..,
DSIP, , f. 1, d. IV, pov. 1927 od 5. 1908; po~. 1~34. od 5. 1908, ?ruJI9-Milovanovi6u; Arhiv Srbije (AS), 1 Si,ni6 (dalje I)S) Izv.estaJ .o.d 24 . I 1~08 , 80sn'ak (kal. za 1910). Sarajevo, . 78; Milorad Radllsil1ovi6, .Volnop~/lllcka nestabllnost
g~aniCi Gore i turskog Sandzaka za vrijeme 8kSlO knze (1908- 19091 . Istorijski zapisi, Titograd 1980, . 3, str. 112.
.., . . .
.
'1 DSIP 11 d 111 pov. 3463 , 19. 1908, GUjl-llvvl; Momtchllo
Nirltscllittl, L~ cj~e bos~iaq '(1908 - 1909) et l PLlissances Europeellnes, tom second,
1937, . 347-351.
.
l'
111 DSIP , f. 11, d. VI, pov. 2661 od 7. I 1908; u. El1gle~k~j ~. Ilb.er~ 1 11 za
Sllkol) s Nje~ackom l su laburisti, koje SLI se ll1 oslanJall, blll pJOtlV sLJko~a
rata ~ Centralnim 'Sil ama; .IO, C.-v'G. 7-XI-1908, 1; :: "I I~
N (. ' , . - - 11('Jr])I":'J)1'
198 , . 225 , 232; "IIollOC .- ,
:, ,
_ '- .

1E /3 1

LJ t lUUPH

8,

Nu. 11711 .

1909)

11

Izvoljski se nasao u teskoj poz ic iji . N a nje ga su 'l s il e priti sak

germanske struje u ruskom dru st vu i D u m i , a lj slovenofili ~oj_i su ~ a
padali zbog neodlucnosti. Njego'/u pozici;u treba lo da I ~ sk
podrska. Englezi su posmatrali aneksiono pi tanje kao e'lropsko.
moglo biti reseno samo uz prisustvo Rus ije. O.~ cvrstine .ruskog .sta.v~ zcvisio i polozaj Srbije s Gorom . RuslJa se trud,la da Izmll Bugare i Turke. da Turci dobiju odstetu. Petrogrcd ~e r?do.vao zbog za~
kljucenog vojnog saveza izmeau Srbije i . tlme prestao 1
period zahlac1enih odnosa izmeau Cetinja i Beograda. 1I
Vojni savez izmeau Srbije i od 11. oktobra 1908.
zakljucen u vrijeme kad su Turska i Bugarska mobilisale svoju ,vojs~~. ~
kad se mogao ocekivati meausobni sukob. Ni silama Antante. l SrblJI I
taj sukob odgovarao. zaostravao prilike Balkanu
koje su le dovoljno nestabilne i opasne za evropski . Trazio se
izlaz iz napete situacije. Bojkot aU5trougarske u Turskoj, Gori
Srbiji u tolikoj ! pogaaao Austro-Ugarsku koliko zemlje u koji prisLltan . Nije bila spokojna crnogorska vlada. Manifestacije
u Srbiji i ! uticale su drzanje , 1 Cetinje uputilo
sare: predsjednika vlade dr Lazala Tomanovica u Rim, Lazara lv1ijuskovi u Petrograd, brigadira Janka Vukotica u BeogrC1d i Carigrad. Kneievska vlada silama potpisnicama Berlinskog ugovora uputila notu u
kojoj saopstavala da , posto i Austro Ugarska svojevoljno prekrsila 25. clan Berlillskog ugovora, odlucila da se osjeca osloboaenom
veza koje proisticu iz 29, clana pomenutog ugovora. 29.
clanu Berlinskog ugovora, Cna Gora i imala puni suverenitet 5vom
primorju izmeau i . Knez Nikola I Petrovic Njegos ocekivao ,
posebno od sila Antante. podrsku u vezi sa sazivalljem meaunarodne konferencije. ostavljao mogucnost da u slucaju njenog neodr'iavanja
ili neuspjeha sam rijesi hoce ' uci u rat ili ne. Iz jednog Vesnicevog izvjestaja ! Velimirovicu 12. oktobra 1908. bilo jasllo
od drzanja Njemacke zavisi i ponasanje sila Antante . J~
P051anici veliki~1 sila u Beogradu su 19. i 20. oktobra 1908 ( st.
kalendaru) preduzeli korake da umire Srbiju. Uiili su to i 2. I 1908,
godine. uvjeravajuci da koncentracija trupa MOf101'hije srpskoj graI)ici predstavlja veliku 0])OSf105t. Rusi su vrsili izvje5tan pf'itisak Bugarsku kako ostala neutralna ili u SC1vezu sa S,bijom protiv Austro-Ugarske. Poloiaj Rusije t1Ojslozeniji: vezivao ju dogovor Izvoljskog 5 Erentalom koji predviaao saglasnost 5 ksiIl1 Bosne i Helcegovine Dvojnoj monarhiji, uznemiravala ju sopstvena javnost u kojoj
nisu ugasla slovenska s, prisLltna i u Sf'biji i Cnoj Gori. 11
mogla da male slovenske cll'zave ostavi bez ikokve po(jrske, lgsk- t - 11 . Popovic, IId, SKG, 15 . 111 27, 43H --'13 t ) : . Popovic, IiIV :1II lil8Ivi
i nksi, SKG, 1. IV 1938, I). 53, 496; GI<.Is CrI1000J'(:n, 17. I 1900, st 1 3; ,, 11'
" , . . 1 14 ll JU09 , . :i91.
I~ DSIP, Srpsk() poslanstvo Cetillj(; (l SPCJ, pov. 4. IBOU , .lov[tl1ovi c-t\,l iln.
Vlvi6u; .. Glas CrllOgorca, 11 . I!, str. 1 - 3;17 . 1900, 9 1i'. 1 3 ; Pt. tl et g, .
dina prestolu Crlle GOJ'e (I 1910), s . -14; ])SIP, ro, f. 11, <1 1, pov . 20')1 () LI 1'.
1D08, VC911icMiloV81IOVi6u .

Milorau . n<lcILI')inovic

12

ska trvenja su bila dodatna biga ruske diplomatije, /

solidarnost clanica Antante.I '1
Rusija bila za meaunarodnu konferenciju i predlagala devet
tacaka tog skupo. Meautim, Austro-Ugarskoj i Njemackoj se nije dopadala 7. tacka ruskog pijedlogo, se predviaalo da Srbija i Crna
Gora dobiju teitorijalne nadoknade uz prihvatanje aneksije. izvjestaju iz Londona od 31. oktobra 1908. godine, srpski poslanik S. Gru~,ic
predsjedniku spske vlade Velimirovicu da se London zalaze
za postovanje odluka Londonske konfeencije iz 1871, godine kojima
velike sile mogu da dst krse meaunarodne ugovore. Srpski
masoni su bili u cvrstim vezama s {rancllskim masonima, posebno sa
Grand Orient de Frarlce, srpski ministar Milovanovic u vezi s italijanskim masol1ima. Za razli/<LI od Milovanovica, Pasic se zauzeo za autonomiju Bosne i Hercegovine pod slJltanovim sizerenstvom, Lukavi srpski
politicar istakao maksimum srpskih zaht~eva, / minimalni program teritorija/nih kompenzacija ostavio u rezervi u s/ucaju da propadne
bitni prijednog, Pasic naklonjen Milovanovicevoj diplomatskoj inicijativi, vjeovao da mek i odvec savit/jiv politicar, sk/on da
popusta i da ide ustupke. 14
Srpska diplomatija budno prati/a svaki britanski signal u korist
jednom izvjestaju srpskog poslanika iz Londona od 31. oktobra
1908. godine, ,britanski arheolog Artur Evans voljan da se kod /
doturskog komiteta u Carigradu zauzme za Srbiju. Na drugoj strani, Pasic
j1e krajem oktobra 1908. molio ruskog Nikolu " da pomogne srpskom
narodu svojom rukom i svojim glasom .. , podsetivsi ruskog suverena da se zaustaviti germanski prodor stetu Slovena.15
Srba.

Ambasadoi velikih sila u Beogradu su pocetkom novemba savjetovali Srbiji da gomila trupe ganici, binulo i uskog ministra
inostranih poslova Izvoljskog, koji se plasio da vojna stranka u Becu
preuzme inicijativu od politicara i iznudi vojni obracun sa Sbijom i
. U isto vrijeme srpski poslanik u Parizu Millajlo Vesnic
ukazivao simpatije mecu nekim Fancuzima za Austro-Ugarsku. Rijec
bila katolickim strujama, pisutnim u visim driavnim krugovima, koje
su u Franji Josifu 1 vidjeli pouzdanog vladara, odanog katolicanstvu, Predlagao da protiv i njegove politike krene iz Londona uz
snaznu podrsku uske diplomatije. U Francuskoj se moglo zapaziti da su
ipak u porastu snage koje su smatrale da treba u interesu Francuske
podrzati Srbiju (slobodni zidari, vlada Zorza lemansoa, dio francuske
stampe), ali / ocigledno engleska podrska ipak bila i
jasnije ispoljena. lfi
DSIP, , f. 11, d. 111, pov. 2477
d. IV, pov. 2606 od 3. I 1908.
1:

20, 1908, Spalajkovic-Velirnirovicu; f. 11,

1', DSIP, , f. 11, d. IV, pov, 2562 od 31. 1908, Gli-Vlimiviu; f. 11, d. IV,
pov. 2568, 31 1908, Pasicevf1 zabiljeska [I .. G<() tl d' ElIopaK [ Petro9radu; .
Nilltchitll, Il.d., t 11, . 96; . I\leksicPejkoviC, fl ,d., 441-443.
1, DSIP, , , 2563 . 11, . IV), 31. 1908, GrLljicev izvestaj; f, 11, d. IV,
pov. 2568 od 31. 1908, Pasicova lablljeska 11 Petrogradu.

DSIP, , f. 11, d, V, , 2628 6.

1908. godine, Vsiv izvjestaj , Pariza.
11;

I 1908; f. 11, d. V, ov. 2641 od 8, XI

Antanta aneksiona kriza (1908-1909)

13

izvjestaju spskog poslanika Grujica od 7. noven:~ra 1.~08:

godine bilo vidljivo da Engleska uporno nastojalCJ da umlrl SryblJ~ 1
otkloni strepnje u pogledu rata, preporu~~j~ci mi.r.oljubivo drzanJe.
Niko od sila spreman da ugazi u r9t, ltl ~USIJ? krenu/a u tom
pravcu, Srbija mogla ostati sama. Carls Hardln~ podv~~ao da
Austro-Ugarska u stanju da Evropu, da p.lzna aneksl}u. Bo~
i Hercegovine, ali postavio pitanje kakva kOlst od toga, Plt?nJe
aneksije ostalo otvoreno, ali u tome lezala i opasnost da zbog nJega
kasnije i bukne rat,1i
,
.
.,
"
.
Srpski masoni koji su takoae bili aktivni u ,~S krlZl, ~smJel/1
su aktivnost ka poznatoj fra ncuskoj masonskoj 10zI (G ra.~d. Ole.nt de
France). Srpski ministar spoljnih poslova ~: ,Milovanovl~ " do,dire 5 italijanskim masonima, U zapadnoj stamp" engleskoj 1 franC,~SK?j,
bilo napisa da Srbija imati istinsku nezavisnost dok doblje ~~
laz , Rusko insistiranje postovanju meaunarodnog I
/ veliki odjek iz vise razloga. Pozicija ruske diplomatije bila utoliko teia sto se Rusija jos aneksione krize nacelno dogovori,la da
prihvati aneksiju Bosne i Hercegovine, Austro-Ugask? se saglaslla da
se moeuzi Bosfo i Dardanele otvore za rusku flotu, al, tek meaunarodnoj konferenciji, koji ~ privo/jet~ .Dvojn,u,
narhiju da sjedne za konferencijski sto s ostalim sllam?, l. prltlskom
to mogla, Rusiji pr'eostao diplomatskl dlJalog I verbalno
nepristajanje austougarski svrseni , Ruskiypva,ci u ~umi V. . Mak/akov, N. . Homjakov, V, . Bobrinski, . 1. Guckov I drugl uzalud su
gli da prijete vladi i ministru spoljnih poc;lova Izvoljskom, ga, , dog.~.
vor s Erentalom sputavao LI diplomatskoj inicijativi,lI'I U napetoj sltuaCljl,
kad Austro-Ugarska uvjeravala Rusiju da izvrsila mobilizaciju, niti
koncentrisala vojsku oko srpske gral1ice, neposredne ra,tne
opasnosti, Rusija i druge sile tt umirivale Srbiju. da .~red,uzl.ma
l1ikakve rizicne korake koji 1110gl1 izazovu cla Itrvls, dl
bilo jasrlO kiza otvorcl1o i da rasplet jos l1astupio, ~ r.iskim sluzbenim krugovima, ll spskim m, peovladalyo uVJ~
se lJSt-Ugsk odekla svog .. Ilodnika .. koz Sal1dzak,
stoga pO\l'ukla iz njega ganizone, nagovjcstavajuci pa~ac
dora, ds .. put zo Makccjoniju vodi prcko doline ... 11 Engleska ohrC1brivala bojkot au:;tl'ougClrske u Srbiji, ' i Tur1;

DSlfJ- , , 2;1 ( 7. I 1r, il'vj()f.taj iz IOllllol1i1

1, AI'hlv SrbiJ8 (ualjn AS), Dorc1u Sil11ic (OS), pov. izvjcstaj 54'/ od 2~ 1008;
OSIP, , f. 11, d. VI, br, 2675, L"lccJlflln suti-lDll; f. 111, (1 IV, pov, 2914, 9. II
1008 Popov1c-IIVIl'vitL; lI'!'l!rI il. ''!1!! tJ', C1CIIO['Pi1l11l1'{C-

t~ 'l' , '1L1'I 1, '1IJ' 15 'I' 110 : ){l~v l()8. . 2::, (; ,

2150, 2622-2623. , 2G4, ;l78, :8"l; G/l/{ ) /lOJlflJ/lIIHllii . !\1IJn(IJILl, l
2-, .u lfJ:i7, , IfJ; ~JlII 11 u::
11, ! , . 10,

'U1~II!U :\I)l~, l1:

I1 n1l1IIl, ,

t,'II' '. f. 111,

od 28 .
.198
Sllnic-ilvnviLI; DSIP, Hartlje Mllov<lI1R Milov,llOvica ((l<1l rv1M), -2:
tillje (), fOlld Nikol,j 1, l.J1. 366 od I~)()C; Dil11itrije I)OI'(lfIVic, tl..lilovHI1 r-., 1110Vt vi,
grad 1962. slr. I8; AI'lliv COI 'C COlilljO ((;), Mllli t I~IVL) irstlh djel
(ID), akt 5709 od 10. 1!08.
111

DSIP, , f. 111, d

1, . 2725 od

19, I

1~, Izvust

d, 1, , 2728 od 19. I 1908; AS, DS, pov, izvje taj iz

[}I' .

IZ

551

14

M,lorrHJ .

tJLJ ll

Antanta : aneksiona kriza (1908-1909)

------------------------------------------------------

'koj, ali OVlJ uz;urnu sli<.rst lkskil1 lcmalja u vli pratio

fiko 011 politicki i dogovor.
Diplomotska pozicija Rusije bilo ltz i slZi. me1110(1/ l7.voljskog tlu od 19. juno /2. jllla 1908. godine. kojim se priz110vala oncksija Bosne i Herccgovine. dovela ruskog ministra inostrail1 poslova u gotovo zizlzu poziciju. mogao da. u saradnji
5 Rllsima. tvi turske moreuze. Engleska bila protiv pokretanja tog
it. ust-Ugsk i mogla sarna da rijesi bosansko pitanje, ali
traiila pLJteve da privoli Njemacku svoju stranu. PribIizavanje
trograda Londonu vukl bijes I,jen1ackil, vladajucih krugova. Istina,
biln glasova u Uk prijestonici da se ide sporazum s Njemackom,
do se Engleska zaobiae, ali to misljenje preovladalo. Tim koleba~rn RlJsija u Njemackoj stekla neugodnog potivnika koji nekada
vazio kao gt ruskih int~resa. Izvoljski skrivao do sldg casa
iflvt aneksije od ruskih prijateljskih driava Srbi~e i Gore,
stojeci zadrzi doga(1aje pod kontrolom. Rusija se plasila i aveti
' koju rat 5 bIokom Centralnih sila mogao pokrene,
pomirljivo drzanje bilo uslovljeno i rovitim unutrasnjim stanjem. Izvoljski se u cJovoljnoj mjeri pokazao kao zastitnik Slovena .. , od FLISkc interese. da se opravdava ped zapadnim saveznicima. posebno zbog razgovora s grofom Erentalom u cetiri oka. Ped
sjednik ruske vlade . . Stolipin, 7amjenik Izvoljskog N. V. L:ikv i neki
ministri u ruskoj vladi okomili su se 2. oktobra 1908 ( novom kalendarLJ) sefa ruske diplomatije. Strntegija Stolipinova se zasnivala
da Izvoljski n krupnLI gre5ku. da upao u Eentalovu
klopku i zatrazio njegovu ostavku. Kad mu to uspjelo, znao da
uzdrmao polozaj Izvoljskog njegov formalan pad samo
ta vremena.
Izvoljski se, uz podrsku uskog car'a Nikole 11, lako predavao.
Poslije konsultovanja u centrima evopskih sila, Izvoljski , namjeravajuci
spasi nesto, pokenuo ambiciozan pogram meaunarodne konfe u 9 taca ka:
1) priznanje buga rske nezavisnosti i regul isa i 1, obaveza rna Tuskoj, kao i pitanje transbalkanske ieljezrlice,
2) priznanje aneksije Bosne i Hercegovinc,
) Tuskoj Novopazarskog sandiaka.
4) razmatranje clana 23. Be/inskog ugovora koji se odnosi
kedoniju i prisajedinjenje Krita Grckoj,
5) razmatranje clana 61. liskg ugovora turskoj ,
6) razmatranje ogranicenja suvereniteta rn Gore u svom
primorju i izmjena clanova 26-33, Berlinskog ugovora.
7) kompenzacije za Srbiju i u Goru,
8) zemalja u koriscenju Dunava i u Duvsk komisiji,
9) zmt novill tuskih knpitulacija i stskih zavoda.
Ruska diplomatska ofanziva. dvl pocJzana i od ruskif, savezniko iz kuga tt. urodila /), lako suzbio miroljubivu
iiitivu Petrogmda f11udar . se u nacelu i protivio
ud konferel1Ciji. !i tra7io 1 se unaprijed Lltvrdi
progran. Balplac . vjesto i zlz, mguv da se aneksija

15

dovodi LI pitanje. konferencija trebolo prizno postojece

stanje u Bosni i Hercegovini. nepromjenjeno stanje, stvoreno aneksijom, smatralo se i u kome se nasao srpski naod. Srbi su. meautim,
isticali da Bosna i Hecegovina srpska i se time razbija cjelina srpskog naroda. Odbijanjem posebnih srpskih zahtjeva. u vezi sa teritorijalnim nadoknadama Srbiji i Gori. posebno tccke 7, austrougarski diplomati su nastojali da ponize i Ruse. koji su se mlako zauzimali za usva pomenutih odredbi. Petrogradske diplomate vise Ijutilo saznanje
da , uz njemacki bIagoslov, odlucio se drzne prekrsi
neksenja meaunarodnih ugovora bez dogovora velikih sila. sto postignuto Londonskoj konferenciji 1. 1 1871. godine. Ni ostalim clanicama
Antante. Francuskoj i Engleskoj, se svidalo ovakvo jednostrano krse medunarodnog sporazuma. / nisu od toga pravili pitanje, vjerujuci
da i mogu doci u slicnu pozicijLJ. Njih vise smetalo sto se tim
po'boljsavaju ukupne poziciie bIoka Ccntralnih sila i sto to ide u
prilog jake Njemacke koja \ ispoljava/a hegelnonizam u dmtu
s drugim silama.
Rusiji su kruiile se savez s Engleskom isplati i gomi1010 sc sli prema britanskoj cJiplomCltiji. Turska sve
bila voljna da i u 1909. gdii f.JOc1Llzi bojkot austrougaske . Njemacka krajem 1908. pokusava/a da I' Frnncusku i odvoji od
Rusije. ieleci da izoluje Petrograd. Par'iz svc 5 dolazio do zakljucka
da, ukoliko da ugazi rat. mora da izvrsi jak pritisak Ruse da
popuste. Francuzi su se kolebali to ostvae, plaseci se da zbog sve
glednijeg mkg prisustva, to moze dovede Antantu do rasula.
Bilo jasf10 da se r")ece sloiiti s pitanjcm autonomije Bosne i
cegovine pod sultanovim sizerenstvom. Austro-Ugarska se trudila da od mogLlcnost i teritorijalne nadoknade Srbiji i Gori. Bila sve
bIize sporaZllmu s Turskom kojoj za pliznavanje aneksije ml"Ovl
plati 2.5 mili l.'! Velike sile su sovjetovalc Srbiji i Gori
Llmjcrenost, su / najvise pogoaene, su se tim najteie mirile.
Udaljavanje Turske od Srbije ezultilalo i zm prevoza oruzja za
Srbiju preko tu rske teritorije. dodatno pogosa 10 poloiaj Srbije i dovelo u izolaciju u trenutku kad rat pocetkom 1909. godine mogao da
izbije, Kako se sporazum AL/stro Ugarske i Turskc privodio kFC1jU. se
sve 5 osjecao nesputanirn da pritiskuje S,biju, Ali mogao da
zaplasi Rusiju sve dok se Njemacka ukljuci u tLI akciju, U tom casu
/ jos strpljivo cekao. RLJsijC1 posredova/CI da pomogne Bugarskoj
i da dug Turskoj ' svoja pleca, 15tovremeno, TLI"ka
vise placa/a rotnu od5tcf.lJ Rusiji. 5to pogorsavalo polozaj Beograda i
Cetinja.
~II DSIP. -8; DSIP, . izvjest<1j ! lill1sL , 2401 o(i 10. 1908, Pet
kovicVclimir'ovicu: D. Popovic, llli Aleksilncl'il lv;(:1J Ill'oljskog. SI<G, 1u. I
1923, 128; , . ilVI Milov(t/1ovlC: i '1I1ekslJ11. Sl<li. 1 IV 1938. 49; . Jel ..
Rusija i B"lko/J. Beogr'ad 194, st. 9G, I1HdIISillovit:, P,.ilisilK ElUS/lolI[Jl1fske flote
III 11 vrijt:lllc lI/Jcksiof11J 'm{~ 8
1.909. (/. Godisll!flk P01l1orsl 'OH rl1z I LI
tOfLJ. XXVI, I<olcn 1978. str, I2 - 1. tl
\'lIl'ji
I1OJlI11'111"1
\' 'I! (1\ lI),
.

<ll lfI,

I!

'"

)~. :!1(), .' lJI.

No, ;,; 11. 11, l<<:I1. /C'/"U/lIIH

,ll', I\I'I ' 11:1
''~JI.

71i.

1~):2():

t;"I')J. I:;;

12[

'1II/J(/()1/0j(

11. 11

121; Ile'l'()ll'I'I'I1{'l XllIl, l\lt)Il,

Etlj>OfU'f

'I'II(!' ,

tl'.

(/

1It/'lll.'lL'

'

l 'I!i, 15::, 1:'1

(1(,1 /,

1,),1: .

19 2,
, Jt
'

'-

16

Srbj'a '
l zodovoljl1o I) piso,)jcm f,u .kt;;: sto~!,c .. p~ I'
izvjP "ta ju Grujfca Miloval)ovi cu od 23.1/5. "
godl.lle ,.
1 '1 19lcsk~ simpatij ako 11 smotel1o zaratllo, , jt;;: d ) JOS rus
)f
r
kl
~,
21
starnpa bila lospolozena da n i IZI
eogroc '.
..
.
Ni ,) srpski mmdLlm iz r1Lr 1909. god,'.n:. nljC ullvao d~
Srbimo. Srblji l' teskoce zadovolo, fljeClmO, ra.toborn~ ~ 1
dvidliv Gora. ZllOjuci sklst g, kako to vrs~
puto bilo u proslosti, se upLlSte u ratl1i rizik i prenagl:: ?e~9radsk,
diplomoti Sll st li da nagovore kneza Nikolu da~ clnl n.lst~ bez
s . Morala se ispoljavati i o~~ez~ost. u casu ~?c! I,zgle dolo do ! Il mqu. Najqora situaclJa blla u RuslJI u kOJu su
se Srbi nojvise p~uzdavali . Sami Rusi su racunali . tek ~roz ~et. go stonje u voisci biti m~: bolje i da zauzetl svoJe polJulJa~o
mjesto mec1u velikim silama. RlI5ka ~i~lomats~om pl.anu nlje
dovala plodove kojima su se u Beoqradu 10S nadall. moglo
znociti Srbi, LI vo;nickom pogledu, mogt.1 Ibudu izlozeni napadu ,!
strane Austro-Ugarske, to Antanta posmatra sa stran.e bez ~eceg
uplitonja. Store obaveze BeCl 1 sPlJtavale su rusku d,p~?mat'Ju,
niih uoci izblionja krize ponovo osnazio Izvol;ski, LI slobodnl.\em kretanju i u aktivnijoi podrsci u rjesenju srpskog pitanja.:!2

190~,

Sr~IJo. ~I Izg~J.

Ruske politicke stranke iziasnile su se nrotiv aneksije Bosne i ~e

ceqovine. Lievico i centa u tom pogledu blli su solidarniji od .~esnlc~:
Naravno, bllo poiedinaca koii su zboq svoa qemanskog pOflJekla 111
simoatija prema qermanskom bIoku imali dllkcije misljenje. Njihov glas
uc:;amljen zboa iednodusnosti ruskog iovnog mniienja u os~d.i ~
sije. Politicke partije (oktobristi, kadeti. , sociol-demokratl 1 drug.,)
u dobroi niSll orenanliivoli 1.1 optuZbnma pntiv vlade, iako se VIdielo da polozai Izvoliskoa ozbilino uzdrman. Ruski parlamentarizam
jos mlod i jos lJviiek istinsk() oredstavnistvo. Sa'zriievalo i rusko iavno . Norod Rusiie. sLJVise duqo odsutan s
politicke scene, koii ios nOlJcio c:;ve politickim podvalama i demaqoskim orvncima. jos cekao do zm mjesto koie mu pipadalo. 23
Milovanovicev progrom sa teritoriiolnim kompenzacijama za Srbiju
i Crnu Goru podrza\fole su Enqlesko i Francuska, nastoieci tako snaz vezu i Rusiiu, zboa njenih slovenskih, roaockih sim1bola. Izqledalo
reolni;i od Posicevoa oroqrama autonomiie Bosne i Hercegovine
sa 051 TIJsku 11 spol,inoj politi<:i i podrskom muslimanskog ziv21 OSIP. . f. 111 . . VII. pov. 3S!=J5 nd 21 1908, Vsi-ID'll; f . XIII, d. 111.
nazno. 3766 od 1. " 1908. izvieqtai protp. MilFlna f) f)urica: f. VII. d. 11. n. 497
od 24. 11 9: f . VIII. d. 1\/. pov. 195 ?1. 1 1909. GrLliir.Milo,'?noviGII: DSIP , SPC. telegram l"Jvvi-iIV\fill od 7. 1 q: Cp.tl'njRkl viesnlk. 13. 1 1909. str. 1-2.
22 Relnische Aktenstiicke 1905-1914 (dli 1. Vierter Band, Berlln 1925. S. 128.
S. 120, S. 177: OSIP. -4, -17; OSIP. SPC, strogo . 20. " 1908, Jovanovic-Milovanovicu: df~ 211. I 1909. izvisti od 2. " 1909. Jov?novic.JMllovanovlcLI.
21 OSIP. f. VIII. . . . 294 od 3 11 !9: Arhiv Bosne i qvli Saraievo (dalie ABIHS), Zaiednii':'ko mil1'lstarstvo finMslja (ZMF), . 2025. cirkular Bertholda-Erentala 22/9 v. 1908; Boleslav Koskovskl, Ruske stranke Driavnol uml,
.. Oelo~ BeoQrad, avq\Jst 1908, kniiga 148. st. 202: ,. ", 21-23,
2629. 2653. 2679. 2682; .. ". 11-1-1909. . 1-4; "". 5. III 190'fJ. 1-3: "
". 28-XI-1908. . 1-2; .. I3 ", No . 2, l'fJ09, . 245.;
No. 4, 1909, . 575; .. MOPCKOfi ", No. 6, 1909.

' tlu Sandwokc 80sne i H<?f'cegovinc,

odoturci u i vol;ni do
se udruze sa Srbijom. se mogoo bronit' I princip norodnorti,

posebna p~ava S Basnu i Herccgovinu. lise se moglo podrzati

pravo sultanovog sizcrcnstvo Bo,:nu i Hercegovinu, Pr,bIizovonja
Bccu udolja\'olo Srbc od uspjeha, -: cu , lilovano"i :ev i ;

gram bili osuacni neuspjeh,:\

Antanta svc v;~e zaht!j~'.'Q!CJ da Srbi~Q rn Gora istaknu minimum svojih zahrjc'lO. Crnogors':: ! !ikola sc u januaru 1909. godine
zanosio mislju da Turskll, uz ~'': nakncC:u. mogu pridobiti da ustupi
dio Novopozorskog sandiako :; , se teritc.rI.oll1o p:Jvezu Srbija i
Gora. Racunalo :; i?:, s~u podrsku ! Antan
bIagonaklono st TurskoC1 corst'.'(:'. ks u ,ian:..:aru !~/09. su oGkuscvali
da sve uvjere da Bosno i Hc :-ccgo v:no biti pr;)data za noy~c.
koga moglo da umiri, niti da ('bijed da takva tvdnja za:;:1ovcna
:. Prema izvies+aju iz ? I 1909. go:::Jinc, upucenog
srpskom Ministarstvu inostranih poslova, ~'uopske s'!e S.J zainteescvane
za . U Becu bila s\'e snaznija ,,':ojn:cka stru~:J ( ;{ su najak~iv
bili prestolonasljedn ik Franc Ferdinand i !:I! Genera !staba '/011rad fon Hecendof). zagovara la, sto posebno izzi'l zeocnju
u zemljamo Antante, ! prepad 1 kopi~ulaciju Srbije, zauzete 8eograda
tri oklJga. Zaposjednuto podruc'e s drzalo pod '(! sve dok
Srbija ispiati tesku ro~ odstetll. U slucaj u srpskc:g pcpustc'lja, S;biji
se nudio povoljniji tgovinski UJovor i zcl'eIni~l:a veza 5 Jadranom preko
austrougarskog tla.
~

Zo miroljubiv rasplet 7.clagali su se FiC'r1jo Josif 1 i r.inistar

spoljnih poslova Alojz Eental. l'!ara\l':o, mogli Sll " protiv Sbl i
Goe kor'istiti svi verbalni pritisci, ukl : ucujuc i i u! tim atum, kao :Jos 1jednji
korak vojnog prepada.:!; ~ spskom izvjestaju iz Londona od 12.
februara 1909. godine, ruski otpravnik poslova oba\lijestio da
Rusija, u slLlcaju austrougarske intervencije protiv Srbije, morati da intervenise. Jedino se znolo da '; to sluibeni stav ruske vlade !;
tu izjavu ruski cl!plomata dao svoju rLlku. Ni naredni Ll izvjestaj iz Londona azgovorima sa Hardingorn ul;vao nadu. Srpski
memorandum sa istom sadrz;nom mu se prava ILJCost. Englezi su
uvjeravali Srbe da ih C1 ! llmiju, da SLI povreaeni, al; llgrozella -

: AS, Miroslav Spalajkovic

od 26. 1908.

(MS)-46;

DSIP,

-1-3; ABiHS, ZMF, pov. 1791

2.'; AI'hiv VOjnoi&torijskog istitut Beogl'ad (dalje AVII), A"hiv stare srpskc "
ske (ASSV), isik 14, k. 17, f. 11, . 160, Vojni izsl.:k (VIC) 'ig",d, 8. 198;
AS, f)S, pov. izvjestaj 551 , Simic-Milovano\'icu, 28. 1908; DSIP, -2, -, -10;
DSIP, , f. VIII, d. ', pov. 164 od 19. 1 1909; f. 111, d. 5, Srpsko po~lanstvo CJrigrad,
3011 od 31. " 1908; , sluzbeno, 18. 1908, Novakovic-VlimiviLl; ()SIP, SPC, 6. 1
1909, tlgn Jovallovica-M i lv;aviLf; telegl'cm Vlvi- ilvviL 7. 1 1909;
strogo povjerljivo 124, vvi-ilvv. iu od ?9 . 1 1909; ACGC, ID, pov. 5906.
25. )( 19013; MIO, Crno!]orsko poslans1vo igl"d (SPC), pov. 59 od 12. 1908,
govic-Tomanovicu; pov. depcsa . 400, 28-XI-19()8, GregovicTomanovicLI; PogrGniCl1i komesarljat 2abIjak, f. 1, 318 od 5. " 1908; , Nikola 1, 366 od 1908; FeldmE1rschal
Conrad, ALls meiner Dicnstzeit, Bcnd 1, Wien-Mi.il1chen 1925. SS 379-384, 631-634;
.. Cetinojsk'i vjesnik .. , 17. 1908, str. 1--3; ,.Carigradski vjesni'k,c, 20. 11 1909, 1-3;
Spomenica Stoj811a Novakovic8, Beograd 1921, 214; ABiHS, ZMF. pov. 204 od 18. 1 1909,
Pcrlavicini-Erentalu; AB1HS, Zemaljska vlada, . 5630 od 7. 1908.

I 1 Dnek 10 k(Jla ( .QB-I909J

18
.
.
k I
r10dni d Dvojl1e
zovlsbn.osRt 1..oP.~tdo'u'0ge s 'I~le' Antolltc st(

I
USI U I 1
,
liko se Sbljo odvoiilo do lJdcHi ~r1? - ZUtl.
' 05to10 sama i niko

. kl'
9 I IS JUCI t 1,
k d
do Antonta ispolji sivst i u CO " ll

1'10lrl1i 110 Srblju izo l. Sllkob siril, razmj e ra. Uko I ..

mllU, sto.. se 11IJC ~opomogao. SrblJa se bOJal~
13 .
okoml
se
, tlClzazva ,
Beogrod .:!f,
.
.
I d
R ..
U Becu se sdim februara 1909. ood,.,;c I
~
~SIJO 90milo svoje trupe u Golici~i kao odgovor sllcno koncentr,sanJ~ s~oga
od strone Austro-Ugarske. Srpski izvjestoji iz Petrograda p~tvrd,val, su
misljenje do su Rusi gotovo teze dozivjeli ! u nodm~to~J~ s Duno~
skom monorl,i;om nego neuspjell l,; ratu 5 . Rl~skl ~Inlstar IzvolJski sve vise vrsio pritisC1k Srbiju i ministra Milovanovlco da ~e o~
rekne teritorijalnih ustupako, uvazovajuci srpske prote.ste .. Je~lno
do oneksijo ostati i dalje otvoreno evropsk~. plt?nJe 1. da se
rijesiti bez ucesca evropskih sila. ~a r9t SrblJa nlje svmjela ~?
rocuno. U ruskoj predstovci od 17. februoro Izrozavolo se podrsko Srbljl
zbog miroljubivog drzanja, sto izazivolo si~pati~~ u krugu ruske vlode,
Dume i ruskog narodo, uz joson stav da , SrblJa morala otvoreno da
prizna da pitanje Bosne i Hercegovine unutrasnja stvar A~st~o-ygar.s~e,
te da Beograd nikakvih teritorijalnill zahtjeva, prepustajucl vellklm
silama da stite srpske interese. Rusija time ispoljila svoju popustIjivost, videci kako da pomogn~ ug.roz~~oj Srbiji. R~sijo
cjenjivolo da Itolijo aktivno u anekslOnoj krlZl. I~~k, RU~'Ja, E.ngle~ka
i Froncuska nisu mogle beskrajno zotezoti spor, trozlO se Izlaz IZ krlze.
Izvoljski sog!edavoo i tezok po!ozaj Srbije, isticuci da se. Rusija ?
suzdriati od okcije cok i u s!ucaju do Austro-Ugarska zaposJedne SrblJu.
U tom slucoju Srblja biti osuaena iivotarenje .. dok doae
nat raspada Austro-Ugorske.27 Nagovijestio da doci do sukobo germanstva so s!ovenstvom i da po!itika Rusije u buducnosti biti slovenofilsko.
februoro 1909. Rusijo, Engleska, Francuska i Italija, zadovoljne odgovorom Srbije, trudile su se da da treba da bude
zadovo!jon zbog umjerenog drzanja 8eograda. Mnogi su,
, ! razumijevanja za dvije male balkanske drzave, Srbiju i Crnu
Goru, kojima preporucivola cutanje, radi opsteg , u casu
V

.,

V'

26 DSIP, , f. ', d. 1, pov. 394 od 12.11 1909, pov. 400 od 15. I1 1909, Grujic-Milovanovi6u; f. VII, d. 111, izvjestaj iz Sofije, 21. 111 1909; f. VIII, d. VIII, 8. 1 1909, 48,
pov. izvjestaj iz Carigrada.
27 GP, Band XXVI, N 8939, 9074, 9079; "OsterreicI1-Angars Aussen Pofitik" (dalje
AUAP), 1. Band, Wien und Leipzig 1930, N 182, 183, 822, 826 i 839; Document diplomatiques F:is (1871-1914), tom XI, Paris 1931 (u daljem tekstu DDF), N 485,
Lg-isu, 8. 1908, N 508, 6ili-mi'istu vojnom, 26. 1908, N 590, ZirodonPikaru, 22. XII 1908; t. XII, N 159; , Vol. V, N 585; . itti, Nuovi critici di
IItika Intera ed estera, il, 1930, . 30; . Martet, lmnu peint l-mm,
Paris 1930, . 80; DSIP, , f. ', d. 1, . 442 od 20. 11 1909; pov. 310 od 24. 11 1909,
Popovic-Milovanovi6u; , . 470, . 137, . 214--215/-
11-XI-1908; JI. 346-348; . . , Ulu. mU.l1 -

60du7.

uuu

1Z0lCU

Aacrpo-f3zLLu,

,.

", , '. 8, 1959, . 144-149; . . I'II:l,

[UCUU I' 198-199 Zl. Jll !]U _IIIlU , JI~llU
1964, 104.

19

kad osiO f1a Au~tro - Ugor:ko bruto l no st ez'J la nj ihov vrat narusavojuci evropski i ravnoteZIJ. Srbija Go.a su se pital_ hoce
' Rusija n e s'~ u korist pans lovizma, posto SIJ te dvije driave
bile duhovno najb'iie Rusiji, od koje se pocela uda ljavati i nezavis Bugaska. Srpska cirkularna depesa od 25. 11 / 10. 111 1909. godine,
5 sadriinom prethodno upoznata Gora, bila
si!ama potpisnicama Belinskog ugovoa. Goro savjetovala
Srbiji da se odrekne pitanja autonom ije Bosne i Hercego\/ine. Austro-Ugarska ima1a razumi~e\lOnj e za drianj'3 Rus ije, kad se o~a pret.hodno, u vise na'v'rata, saglasila sc ksim Bosne i rgVl! AIJ,
razjaren zbog izazova Srbije nijedna s1'a otj"p~ela.
Nije nikakvog razloga da opavca drianje Antcnte. ':
5vog poslanika Forgaca prcdao Srbiji prijetecu notu, cekajuci poniza\'ajuci
spski odgovor. jednom izv~estaju ! od 2. 11' 1~09. godine,
Balplac prijetio S podignutom sekirom u rucj" i traiio od Srbije
aneksiju prizna kao .. svrsen ... ust - Ugsk bilo dovoljno sna~n?
da pitisne Rusiju do trenutko dok se u diplomat~ku uklJucl
znatno snaznija Njemacka. U glavnim gadovima .:emolja Antante ocekivao se austougorski ultimatum Srbiji. , s tim, stalno podgrijavao sumnje u Carigradu do su Beograd i Cetinje, posto su izgubili
mogucnost da ostvare teitori~alne kompenzacije u Bosni i Hercegovini,
odlucili da upadnu u Novopazarski sondiak stvore zajedl1icku ganicu
stetu Turske. 2R
U Rusiji, Engleskoj i Francus'koj se razmisljalo da
hija teii da, s pozicijo sile, ijesi spor sa Srbijom u diektnim pregovoi
, pokusavajuci istovemeno da izvjesnim ustupcima odvoji Goru
od Srbije. se Antanta, kao i duge evopske sile, iskljucila iz
govora. Srbija se nasla u dvosjekloj poziciji: smje!a da azoruza
sku ili smanji ro vojnika, niko mogao da da rat izbiti, ali smjela zveckanjem oruzja izazivati LISt-Ugsku, posto
prethodno prihvatila sa\/jet clanica Antante ispolji miroljubivost. U
slucaju austrougaskog nopada Srblja se braniti l i do
krajnosti.<c U tom smislu Milovanovic uputio cirkularnu Ilotu u Petrograd, Berlin, Paiz i London 4. marto 1909. godine. Itolija, Engleska, Francuska i Rusija bile su vl do posredujLJ kod srpske i austrougarske
vlade u pronalaienju kompromisa. 1!1
Srpski poslanik u Petrogradu . Popovic izrazio zomjeniku Izvoljskog Carikovu zbog ruskog stralla od rato, se zna do
Beograd granici Austro-Ugarske i da u njemLJ pesirnizma
nego u uskoj prijestonici. Sve su bili ucestaliji g!asovi da SLJ ! Rusije u
Srbiju kenuli uski dobrovoljci, m kojima bilo i donskih kozako.
Sredinom marta 1909. krizo dosla do vrl1ul1ca. Ellgleska bila zobri:!I{ DSIP, , f. ', d. 111, pov. 535 i 540 l 25. 1\ 1909; pov. 606 od 2. 111 1909,
izvjestaj iz ; AS, E)S, pov. N 36 od 13. \1 1909; , rl'iflovljelli spisi (PS), f. 61,
depesa od 27. \1 / 12. 111 1909. St-Izvlskm.
:!'I , Vierter ud, S. 114, 120, 173; iSl'i[/ (!ili (ll redakciji Potcmkilla), drugi svezak (1872-1919), Zagreb 1951, 1'77; . Nir1tchicll, t. s(I, . 114;
DSIP, , f. ', d. 111, 619 od 4. 111 1909; 626, 4. 1111909, izvst fZ Petrogl<l ; 6 1
od 4. 1\ 1 1909.

20

Mllorad . Radusinovic

nuta zbog ruskog demarsa kojim su preduhitrene ostale evropske sile.

Istina, tim korakom se prillvatala aneksija, l se Rusija zalagola da se
.. stedi dostojanstvo Srbije ... tI
Njemacka sve vise naginjala poziciji da se sto vise ponizi Rusijo
i pruzi podrska Austro-Ugarskoj. Engleska odbila do priz':1a aneksiju
zahtjev Njemacke i tome obavijestila Beograd. U Francuskoj su Rusiju okrivljivali da naginje miroljubivom raspletu krize. Njemacka
nastojala da se sada, kad se ukazala prilika, osveti Rusiji zbog
podrske Francuskoj u marokanskoj krizi, kao i zbog prijateljstva s Engleskom. Njemacki , demonstrirajuci silu, htio predociti Rusiji da
od velike pomoci savez sa Engleskom i Francuskom i da se sve riesiti
prema diktatu Berlina. Ruski ministar Izvoljski se Ijutio srpsku agitaciju
kod ruskog javnog mnjenja, kako se ruska vlada gurnula u rat. smatrajuci da poslije nesrecno formulisane srpske cirkularne note stav
Austro-Ugarske biti jos tvrai. Svi ruski politicari su u dusi priznavali svoju
nemoc da pomognu pritisnutim drzavama Srbiji i Gori. tako
trebalo primiti da Adresa srpskom narodu, koju uputilo rusko javno
mnjenje. jedino bratska uteha za nas. nadanje za buduCnost.31
Francuska .bila zabrinuta zbog da posredovanje Engleza
u Becu dalo rezultate, vec se situacija Jos vise zaostrila. U Becu su
zakljucili: Srbija hoce da dobije u vremenu krijuci se iza velikih sila.
Hofburg i Balplac su l; ubijeaeni da Rusi uce Srbe kako da im podvaIjuju. Ruski miist Izvoljski objasnjavao Srbima da situacija kriticna, ali i , priznajuci da Austro-Ugarska i Njemacka vojnicki
stoje u boljoj poziciji od Francuske i Rusije. Habsburgovci su donekle
mogli da zaplase srpski politicki stab sa Terazija i priprijete crnogorskom
knezu Nikoli ili da ga primame sitnim obecanjima. ali nisu mogli da
rede i Petrogradu. Vladu Stolipina i Romanova mogao obeshrabriti
samo pritisak Berlina. Vec 1/14. marta 1909. Njemacka zatrazila
Rusije da se povinuje i prizna aneksiju. Petrograd stavljen muke. Ruski Nikola 11 Romanov drzao 4/17. marta 1909. u Carskom
Selu tajno savjetovanje da ruski odgovor. Rusija gotovo
preklinjala Njemacku da pomogne da se kompromisni izloz pred
svijetom. imala iza sebe ogromnu teritoriju, najprostraniju drzavu
svijetu i okrnjen ugled poslije poraza u ratu s Japanom, Njemacka.
nabrekla od snage i sposobna da zaati u svakom casu, zeljela da
p.red svima dokaze svoje preimucstvo. Berlin prezao da upotrebi i
~llna. sredstva u tom neravnom nadmetanju i zatvarao usi pred ruskim
Ja~.clma zbog Slovena. Nijemci su stavili Rusima u izgled da im mudrlje d.a s~ sklo~~ 5 put?v.ako mislve dv~ ostanu evropska sila. njihovo
ohrabrlv?nJe SrblJ~ gavnl~' s. bezocnoscu. Uz to. negativan odgovor ruskog kab,neta .~jemackl uIti.matu~ mogao da pokrene napod Austro-Ugarske Srblju. Bodra Njemacka se otvoreno stavila uz umornu Austro-~garsku. ukl.an,i,ajuci rusku diplomatsku lepezu kojom Petrograd
pokusavao da prlkrlje poteze Beograda i Cetinja. Ruski agenti iz i
30 DSIP, , f. ', d. 111, 634 i 637 od 6. 111 1909 izvjestaji Popovica Iz Petrograda; f. IX, d. VI, 779 i 781 od 16. 111 1909
'
"1
.
111 1909 S f
" DSIP, , f. IX, d. VI, izv. 782, 783, 784, 785 786 od 16.
61, N 27 od 20. 111 /2. IV 1909, $tajn.lzvoljskom.
;
,,.

Antanta i kion kriza (1908-1909)

21

javljali su mogucem austrougarskom napadu Srbiju vec

1909. godine. j~ ruski Nikola 9/22. ota pokusao da
pismom njemackom cau Viljemu 11 preduhitri razvoj dogaaaja.
Vec 14/25. marta njemacki Viljem odbio da gaantuje bilo sta za
SrbiJu dok se pokori pizna aneksiju. Rusija se, bez dvoumljenja i
premisljanja, saglasila 5 njemackim odlucnim zah tj evom. Njoj su bile
znate i vojne Austro- Uga rske i Njemacke, saznalo i za savjetovanje u Ljvovu, upereno protiv Petrograda. Htjela se i ovaj ,
grubom silom, parirati ruska akcija u prilog Srbije ..>2 Neki diplomatski izvje staji su ukazivali da su Rusija i zapadne sile, clonice Antante, vrsile
neke ogranicene vojne pokrete, ali Nijemce to ostavljalo ni~akov
utisak. Berlin cak racunao s ogranicenim napadom Francuske i Rusije,
kombinovanim s pomorskim pritiskom Engleske. Austro-Ugarska zotvorila koncem mata granicu prema Cnoj Gori.:J:J
Rusko bjekstvo od aneksije. srpskog sefo diplomotije 10. bilo suvise prenagljeno i suvise malodusno .. , bez konsultovanja sa Engleskom i Francuskom. Poslije ruskog povlacenja, posla Njemacke. Engleske, Francuske. Italije i Rusije sugerisali su Srbiji
da promijeni svoju politiku prema Austro-Ugarskoj i da razvija 5 njom odnose u duhu dobrosusjedstva. Engleska diplomatija, da lisila Srbiju
novih ponizenja. predloiila da prepise njenu notu u kojoj stajalo
da . povrijeaena u svojim pravima svrsenim cinom koji stvoren
u Bosni i Hercegovink Tako Srbija 18/31. ata 1909. izgubilo diplomatsku bitku. ostajuci moralni pobjednik. Italija i Rusija su pomogle
Gori da se izmijeni l 29. Berlinskog ugovora, Austro-Ugarska
izgubila pravo kontrole crnogorskog primorskog pojasa izmeau i
. Srpski poraz ogledalo ruske, i Antantine nemoci. Beogrod
se obavezao da raspustiti dobrovoljaGke jedinice. povuci vojsku s gra i vratiti stanje oruzane sile iz proljeca 1908. i voditi dobrosusjedsku politiku prema ust-Ugsk': Petograd se, drzeci da stoier slovenstva. osJ.ecao kao srpski duznik. razvijao nade Beograda
i Cetinja u pogledu povoljnog rjesenja bosanskog pitanja. Za London i

12/25.

ata

;\2 OUAP, 2. Band, S. 47-48; GP, XXVI, 2, S. 654-656; S. 685; . Boghitschewitsch, Auswartige Politik Serbien 1903-1914, Berlin 1928, S. 68; " ,
1919", No. 1; . . , , POCCLLU , n2L
Jr' 2 1908. 2., " -
" , 1958, . 57-60; , Ilu Lu
lL 2"
1914, . 14; . .
, ..,. II, . 1, 1924, . 411415; .- , 12- 111-1909, . 1-4; , 5-111-1909, . 1-2;
" ", No. 7, 464-485.
:1:1 DSIP, , f. ', d. VII, 817 od 18. 111 1909, iZ\llj . iz Petrograda, isto, br. 818
819, 18. 111 1909, izvjestajiz Petrograda; . Radusinovic, Zategnutost crnogorskoJ
granici m BokJ kotorskoj vrijeme aneksione krize (1908-1909), Zbornik Kotorske
sekci'j e Drustva istoricara Cl"ne Gore, Kotor 1973, broj 1, str. 154; . Radusinovic, l
novi m Z8 utvdivn Boke kotorske prvoj deceniji vljeka, V'oIistiski
glaSnlku, 3, Beograd 1983, str. 239-240.
:.1'0 ACGC, Mlnistarski savjet, akt 158 od 29. 111 1909; Istorijski arhiv Kotor, Arhiv
Opcinskog upraviteljstva, akt 61 od 29. 111 1909; Arhiv Jugoslavije, Jovan Jovanovic
Pizon, kut. 42; ACGC, ID, akt 693 od 2. IV 1909. i akt 708 od 6. IV 1909; .,Politika-,
Beograd, 1. 4. 1909, 1; Glas Crnogorca", 28. 111 1909, str. 1-3; ACGC, ID, 693
od 2. IV 1909.

Milorad . Rdusivi

22

Pariz to bila ruzna epizoda u diploma~skom ~ue~~ k.oji su htjjeli ? brzo

zaborave. Na aneksionu kizu su gledall suzdzI I hldkVl, dok
Rusija sve primila, Llkljucujuci i ponizenje, veoma mtiv. Istkuti
ruski prvaci su sklanjali glavu ili l pogled u susetu sa spskim diplomatama u PetogradLI. Dijeleci gorcinu poaza 5 8eogradom, za az
likLJ od Londona i Pariza, Peterburg smisljao kako da se u buducnosti
osveti germallskom bIoku.

MILORAD . RADUSJNOVIC

TRIPLE ENTENTE AND

ANNEXATION CRISIS

Summary
The Austro-Hungarian occupation of Bosnia and Herzegovina was
based the resolution of the li Congress held 1878. The decision
made trle Austro-Hungarian Monarchy 1908 to Bosnia and
Herzegovina provoked international crisis. The countries of the l
Etltente - England, France and Russia, strongly censured this accomplished act l and supported the defiance nlanifested towards the bIack
and yellow Monarchy the port of Serbia and Montenegro, both of
them counties with immediate interest the issue. Montenegro 500r')
left the diploma'tic initiative to Serbia which associated its diplomatic
activity with that of Tzarist Russia. Mighty Germany was the only country
which sided with the Austo-Hungarian Monarchy while Italy, althoug~
rt of the rtite AII , hesitated. d i strustfu I of the Gm l ns
for conquest.
In the ensuing diplomatic dLlel between 1 two opposing sides, the
Entente was defeated. This defeot was most suffered Serbia and Russia.
Serbia, which had preparing for war, was obIiged to discharge its
voluntee troops, withdaw the m fom the bOider, return the state of
its amed foces to that of the spring of 1908 and maintain peaceful relations with the Austro-Hungarian Monarchy, Russia. seeing itself as the
Slavic patron, felt it had not fulfilled its obIigation towards Serbia afte
havi~g aroused the ~ope~
bo1h Si and Montenego for favorabIe
solutlon of the Bosnlan Issue. As { as France ond England were
cer.ned, how~ver, the whole issue had just unpJeasant episode
whlch they wlshed to foget.

0+