P. 1
6. i 7.03.2010.

6. i 7.03.2010.

|Views: 323|Likes:
Published by Boki

More info:

Published by: Boki on Mar 10, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/10/2010

pdf

text

original

www.glassrpske.

com

Subota i nedjeqa
6. i 7. mart 2010.

Broj 12.151 Godina LXVII Cijena

0.80 KM
DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWA LUKA

BIZNIS

U naftnu industriju Srpske 650 miliona evra
strana 15.

VIJESTI

Osniva~i SDS-a tra`e smjenu Mladena Bosi}a
strana 6.

HRONIKA

Milutin Novakovi} osu|en na 13 godina zatvora
strana 17.

FOTO: ARHIVA

Po ~ijem nalogu novoimenovani ambasador u Australiji vodi Gani}ev tim odbrane

Silajxi} poslao Arnauta u London
Nalog za putovawe potpisan u utorak. Nalog, uz sve avionske putne tro{kove, tro{kove boravka u hotelu i, naravno, dnevnice od 148 KM, bi}e pravdan kada se vrati iz Londona

Napad na kolonu JNA u Dobrovoqa~koj

JNA NAPALI QUDI

Svjedo~ewe Alije Delimustafi}a o Dobrovoqa~koj pred istra`nim vojnim sudijom i tu`iocem 2002. i 2003. godine (1)

Damir Arnaut

strana 2.

OD POVJEREWA EJUPA GANI]A
Cijelu akciju vodio Zaim Backovi} Zagi, tada pomo}nik komandanta TO. Koordinisao je naredbe iz Predsjedni{tva RBiH, gdje je sjedio sa Ejupom Gani}em, Stjepanom Kquji}em i Hasanom Efendi}em dok je trajala akcija u Dobrovoqa~koj Gani} sebi uvrtio u glavu da je ve} postao predsjednik, jer Alije Izetbegovi}a vi{e nema. Juka Prazina nije u~estvovao u akciji u Dobrovoqa~koj, jer su u woj bili samo qudi od Gani}evog povjerewa, a Juka je bio sitan kriminalac

DANAS

Trebiwski vatrogasci

Kad ne gase po`are, prave cisterne

Backovi} operativno upravqao terencima, Hajrulahovi}em koji je rukovodio svom operativom, beretkama i Patriotskom ligom, a pomagali su Divjak, Halilovi}, Kerim Lon~arevi}. U napadu bile i “Zelene beretke“ pod komandom Emina [vraki}a

strana 8.

strana 3.

Ministarstvo pravde BiH dostavilo dokumentaciju u London

Va`na ~iwenica {to se E{daun zalo`io za odbranu Gani}a, {to potvr|uje da su sve wegove odluke koje je donio ovdje bile politi~ki motivisane i u korist jedne strane, rekao Dodik
strana 5.

Poslali nalog za istragu koju vode od 2006. godine

Milorad Dodik

Protestna nota Srbiji privatni posao Alkalaja

Milorad Dodik, predsjednik Vlade Republike Srpske

strana 4.

2 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

Vijesti dana
Milan Aksentijevi}, general biv{e JNA

Klub Bo{waka najvi{e radi u Vije}u naroda Republike Srpske. Xevad Osman~evi}, predsjedavaju}i Vije}a naroda RS

FOTO: GLAS SRPSKE

Ejup Gani} naredio napad na kolonu JNA
BAWA LUKA - General biv{e JNA Milan Aksentijevi} rekao je da je ~lan ratnog Predsjedni{tva RBiH Ejup Gani} naredio napad na kolonu JNA u Dobrovoqa~koj ulici u Sarajevu 1992. godine. On je podsjetio da je Gani} u to vrijeme mijewao tada{weg predsjednika Predsjedni{tva RBiH Aliju Izetbegovi}a, koga je JNA sklonila, ali ne i uhapsila po povratku sa pregovo ra iz Bri se la, jer je oba vje {taj na slu `ba JNA ima la informacije da su muslimani namjeravali da ubiju Izetbegovi}a, kako bi za to mogli da optu`e JNA i Srbe. Aksentijevi} je za RTRS rekao da je Gani} tada `elio jednim potezom da ubije dvije muve - da likvidira generala Kukawca i da se rije{i Izetbegovi}a.

Po ~ijem nalogu novoimenovani ambasador u Australiji vodi Gani}ev tim

Ministarstvo spoqnih poslova Srbije

Stigla protestna nota MIP-a BiH
BEOGRAD - Iz Ministarstva spoqnih poslova Srbije potvr|eno je u petak Srni da je primqena protestna nota, koju je BiH uputila zbog hap{ewa ~lana ratnog Predsjedni{tva BiH Ejupa Gani}a u Londonu. U Ministarstvu ka`u da za sada ne `ele da komentari{u demar{ upu}en iz Sarajeva. Am ba sa dor Srbi je u BiH Grujica Spasojevi} rekao je ra ni je Srni da je pri mio pro tes tnu no tu i da je ona upu}ena u Ministarstvo spoqnih poslova u Beogradu.

Damir Arnaut

Nalog za putovawe potpisan u utorak, kada je Arnaut otputovao iz Sarajeva. Nalog, uz sve avionske putne tro{kove, tro{kove boravka u hotelu i, naravno, dnevnice koje za Britaniju iznose 148 maraka, bi}e pravdan kada se vrati iz Londona
PI[E: @EQKA DOMAZET glasss@teol.net

Bori{a Arnaut, ambasador BiH u Srbiji

Po predaji akreditiva oti{ao kod Juri{i}a
BEOGRAD - Novoimenovani ambasador BiH u Srbiji Bori{a Arnaut u petak je posjetio Iliju Juri{i}a, koji se nalazi u zatvoru u Beogradu i konstatovao da su tretman i uslovi u kojima se Juri{i} nalazi “nezadovoqavaju}i, pogotovo zbog neprestanih verbalnih provokacija kojima je izlo`en“, prenose agencije. Arnaut je susret sa Juri{i}em zatra`io u ~etvrtak, poslije slu`benog stupawa na du`nost predajom kopija akreditivnih pisama, saop{teno je iz MIP-a BiH. Naglasio je da planira da uputi zahtjev srpskim vlastima za “humaniji i primjereniji odnos prema ovom bh. dr`avqaninu“.
FOTO: GLAS SRPSKE

SARAJEVO - ^lan Predsjedni{tva BiH Haris Silajyi} je svom pra vnom savjetniku Damiru Arnautu, koji je imenovan za ambasadora BiH u Australiji, gdje je dobio agreman, umjesto naloga za put u tu dr`avu, dao nalog da otpu tu je u Ve li ku Britaniju i pomogne Ejupu Gani}u. Rekao je to “Glasu Srpske“ izvor iz Predsjedni{tva BiH. Iz Sarajeva je u London ove sedmice otputovala delegacija, na ~elu sa Arnautom, koja }e raditi na osloba|awu Gani}a, biv{eg ~lana Predsjedni{tva RBiH koji je uhap{en po potjernici Srbije zbog zlo~ina nad vojnicima JNA u Do-

brovoqa~koj ulici 1992. godine. - Nalog za putovawe je potpisan u utorak ujutru, kada je Arnaut otputovao sa sarajevskog aerodroma. Nalog, uz sve avionske putne tro{kove, tro{kove boravka u hotelu i, naravno, dnevnice koje za Veliku Britaniju iznose 148 maraka, bi}e pravdan kada se Arnaut vrati iz Londona - ka`e izvor “Glasa Srpske“. Dodaje da Arnautovo putovawe ni je usa gla {a va no u Predsjedni{tvu BiH. - Tek kada se Arnaut bude vratio sa putovawa, poreski obveznici BiH, koji pla}aju rad zajedni~kih institucija BiH, sazna}e koliko je wegova “ekskurzija“ ko{tala jer se jo{ uvijek ne zna koliko }e du-

go on boraviti u Londonu - rekao je taj izvor. U Kabinetu ~lana Predsjedni{tva BiH iz RS Neboj{e Radmanovi}a u ~etvrtak su rekli da je Arnaut istupima u vezi sa hap{ewem Gani}a prekr{io me|unarodno priznate diplomatske norme i pravila pona{awa.

ARNAUT {ef Gani}evog pravnog tima
- Ambasadori nigdje u svijetu ne smiju da komentari{u sudske presude. Ovo {to radi Arnaut je nevi|ena sramota za BiH i wega samog. Time nanosi ogromnu {tetu BiH i sebi kao ambasadoru - ka`u u Radmanovi}evom kabinetu. Arnaut se u Londonu predstavqa kao {ef pravnog tima Ejupa Gani}a. U Ministarstvu inostranih poslova BiH navode da je Arnaut u ovom periodu trebalo da obavqa pripreme za preuzimawe funkcije ambasadora u Australiji. Gani} je 1. marta uhap{en na aerodromu u Londonu po

zahtjevu Srbije zbog sumwe da je u~estvovao u napadu na kolonu JNA u Dobrovoqa~koj ulici u Sarajevu u maju 1992. godine, kada su ubijena 42, a rawena 73 vojnika i oficira JNA. Vi{i sud u Velikoj Britaniji prolongirao je dono{ewe odluke o pu{tawu Gani}a iz pritvora do ~etvrtka, 11. marta, kako bi sa~ekali da Srbija dostavi dokaze o zlo~inu u Dobrovoqa~koj ulici.

Protesti
Vi{e stotina lica protestovalo je u petak pred Ambasadom Velike Britanije u BiH u znak podr{ke Gani}u. U 14 ~asova vi{e stotina lica po~elo je i protestni skup pred zgradom Ambasade Srbije u BiH. Demonstranti su nosili zastave BiH i ratne zastave, te par parola me|u kojima su dominirale: “Srbija je fa{isti~ka i genocidna“ i “Klinton je potvrdio britansku zavjeru protiv muslimana“. Okupqeni su tokom skupa skandirali, “Bosna, Bosna!”, “Ho}emo Gani}a!”, “Ne damo Gani}a!”.

RADMANOVI]
^lan Predsjedni{tva BiH iz Republike Srpske Neboj{a Radmanovi} uputio je prijedlog da se na sqede}oj sjednici Predsjedni{tva u dnevni red uvrsti rasprava i zauzimawe stavova o istupima slu`benika Ministarstva inostranih poslova BiH u vezi sa hap{ewem Gani}a. \or|e Latinovi}, savjetnik za odnose sa javno{}u Radmanovi}a, rekao je Srni da o~ekuje da }e ova ta~ka biti stavqena na dnevni red. On nije `elio da precizira o ~ijim istupima se ta~no radi.

Sud u [paniji ~eka dokumentaciju o ratnim zlo~inima koje je po~inio Veselin Vlahovi}
Bori{a Arnaut izlazi iz MSP Srbije u Beogradu

www.glassrpske.com
U Evropskom parlamentu je ka`wen jedan poslanik zato {to je vrije|ao drugog poslanika, ukidawem deset dnevnica. Za{to se ne bi uvela ista praksa u na{em parlamentu? To bi ih navelo da se izra`avaju civilizovanije nego do sada. Email: drgalic@hotmail.fr Nije me za~udilo to da se opstrui{u zapo{qavawa i imenovawa Srba u institucijama BiH. ^iwenica je da se Srbi slabo vra}aju u Federaciju BiH, pa i u Sarajevo, jer im se na razne na~ine pokazuje da tamo nisu dobrodo{li. Email: lala_98@gmail.com

Batku produ`en pritvor
dokumentaciju. U Ministarstvu pravde BiH rekli su da su preko Ministarstva inostranih poslova BiH ve} poslali svu neophodnu dokumentaciju za ekstradiciju Vlahovi}a u BiH.

SA RA JE VO - Ve se li nu Vlahovi}u zvanom Batko sud u [paniji u petak je potvrdio odluku o produ`ewu pritvora te dao rok od 40 dana da zemqe koje tra`e wegovo izru~ewe po{aqu svu neophodnu dokumentaciju. Vlahovi}u je u petak na saslu{awu produ`en pritvor na neodre|eno vrijeme i dat je rok od 40 dana u okviru kojeg se o~ekuje da zemqe koje tra`e wegovo izru~ewe, BiH, Srbija i Crna Gora, po{aqu potpunu

U POLICIJI rekao da je ubio vi{e od sto muslimana
Veselin Vlahovi} uhap{en je 1. marta na osnovu me|unarodne po tjer ni ce u [pa ni ji.

Prema pisawu tamo{wih medi ja, pri li kom ha p{ewa je imao la`na bugarska dokumenta i pru`ao je otpor. Vlahovi} je u ~etvrtak tokom saslu{awa {panskoj poli ci ji pri znao da je ubio preko 100 muslimana i da se zbog toga ne kaje, jer su oni ubili wegovu `enu i djecu. Izru~ewe Vlahovi}a tra`e i pravosudni organi Crne Gore jer protiv wega vode istragu zbog ratnog zlo~ina protiv civilnog stanovni{tva

koji je po~iwen u BiH. Vlasti ove zemqe su po tjer ni cu za Vlahovi}em raspisale i jer je 2001. godine pobjegao iz zatvora u Spu`u, gdje je bio na odslu `ewu ka zne zbog ra zbojni{tva i nasilni~kog pona{awa. Ministarstvo pravde Srbije }e tako|e zatra`iti izru~ewe Vlahovi}a, jer je u Okru `nom su du u No vom Sa du pravosna`no osu|en na sedam godina zatvora zbog ubistva. G. O.

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 3

Nema informacija iz Tu`ila{tva BiH o zlo~inima u Mrkowi} Gradu
MRKOWI] GRAD - Ministar unutra{wih poslova RS Stanislav ^a|o izjavio je da nema povratnu informaciju od Tu`ila{tva BiH o podnesenom zahtjevu za procesuirawe odgovornih za ratne zlo~ine na podru~ju mrkowi}ke op{tine. - Nismo zadovoqni {ta tu`ila{tva na tom planu ~ine. Imamo ~itav niz lo{ih ~iwenica, a to nam daje za pravo da konstatujemo da tu ima odre|enih osoba kojima nije stalo do istine - rekao je ^a|o u petak u Mrkowi} Gradu. S. D.

Svjedo~ewe Alije Delimustafi}a o Dobrovoqa~koj pred istra`nim vojnim sudijom i tu`iocem 2002. i 2003. (1)

U napadu u~estvovali qudi od povjerewa koje je izabrao Gani}
Cijelu akciju vodio Zaim Backovi} zvani Zagi, tada pomo}nik komandanta za Teritorijalnu odbranu. On je koordinisao naredbe iz Predsjedni{tva RBiH preko toki-voki ure|aja. U toj kancelariji u Predsjedni{tvu Backovi} je sjedio sa Ejupom Gani}em, Stjepanom Kquji}em i Hasanom Efendi}em dok je trajala akcija u Dobrovoqa~koj i od tamo su vodili cijelu akciju, ispri~ao Delimustafi}
Alija Delimustafi}

PI[U: @EQKA DOMAZET glasss@teol.net VAWA [TRBAC vanjas@glassrpske.com

SARAJEVO, BAWA LUKA - Za to {to se desilo u Dobrovoqa~koj, po mom mi{qewu, odgovorni su Ejup Gani} i Hasan Efendi}. Poslije tih doga|aja kontaktirao sam sa generalom Aleksandrom Vasiqevi}em i rekao mu da su oni poludjeli i da je Gani} sebi uvrtio u glavu da je ve} postao predsjednik, jer Alije Izetbegovi}a vi{e nema. Izjavio je to u iskazu pred istra`nim organima Vojnog suda u Beogradu prvi ratni ministar policije RBiH Alija Delimustafi} 29. januara 2002. godine. Predmet “Dobrovoqa~ka“, poslije ga{ewa Vojnog suda, preuzelo je Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine Srbije, koje je nastavilo rad na wemu. Na osnovu potjernice ovog tu`ila{tva u Londonu je uhap{en Ejup Gani}. Delimustafi} je prilikom svjedo~ewa o doga|ajima u Dobrovoqa~koj ulici u predmetu “Ejup Gani} i drugi“ istra`nom vojnom sudiji i tu`iocu 6. marta 2003. godine kazao i to da Juka Prazina nije u~estvovao u akciji u Dobrovoqa~koj ulici, jer su u woj bili “samo qudi od Gani}evog povjerewa“. - Juka Prazina nije u~estvovao u ovoj akciji, jer je on bio sitan kriminalac, a u ovoj akciji su u~estvovali qudi od povjerewa koje je izabrao Ejup Gani}. Juka je tada dr`ao Alipa{ino poqe i Dobriwu. ^ak nije mogao do}i ni u grad, koji je dr`ao Ismet Bajramovi} ]e-

lo, zamjenik Kerima Lon~arevi}a - kazao je Delimustafi}. Rekao je da je cijelu akciju vodio Zaim Backovi}, koji je sjedio u Predsjedni{tvu RBiH. - Cijelu ovu akciju vodio je Zaim Backovi} zvani Zagi, tada pomo}nik komandanta za Teritorijalnu odbranu. On je koordinisao naredbe iz Predsjedni{tva RBiH preko toki-voki ure|aja. U toj kancelariji u Predsjedni{tvu Backovi} je sjedio zajedno sa Ejupom Gani}em, Stjepanom Kquji}em i Hasanom Efendi}em dok je trajala akcija u Dobrovoqa~koj i tako su vodili cijelu akciju - ispri~ao je Delimustafi}. - Znam da je Zagi kasnije postao ministar pravde, a i sada je na nekoj funkciji. Ina~e, Ejup Gani} i Zaim Backovi} su porijeklom Sanyaklije - dodao je on. Delimustafi} je rekao da je u napadu na kolonu JNA direktno u~estvovao i Kerim Lon~arevi}, komandant vojne policije. - Lon~arevi} je bio komandant vojne policije za cijelu dr`avu, sada je direktor “Energopetrola“, ina~e je ro|ak Alije Izetbegovi}a - kazao je Delimustafi} u iskazu od 6. marta 2003. godine u Vojnom sudu. Rekao je da su kolonu JNA u povla~ewu u Dobrovoqa~koj napali pripadnici “Zelenih beretki“, koje su bile u sastavu Teritorijalne odbrane. - Komandant “Zelenih beretki“ bio je Emin [vraki}. Tu su bili i drugi pripadnici TO obu~eni u maskirne uniforme. TO je komandovao Hasan Efendi}, a wegov zamjenik

Napad na kolonu JNA u Dobrovoqa~koj ulici 1992. godine u Sarajevu

FOTO: ARHIVA

bio je Jovo Divjak - rekao je Delimustafi}. On je kazao i to da je Dobrovoqa~ka ulica bila u nadle`nosti SUP-a Stari Grad. - Dobrovoqa~ka je bila u nadle`nosti policije Stari Grad, ~iji je na~elnik bio Bakir Alispahi}, odnosno on je bio nadle`an za cijeli grad, a za Stari Grad, gdje je bila komanda, bio je nadle`an Enes Bezdrob. Pripadnici MUP-a u Dobrovoqa~koj imali su plave uniforme sa petokrakom, a isto tako su bili obu~eni i pripadnici rezervnog sastava kazao je Delimustafi}. Delimustafi} je u svom svjedo~ewu od 29. januara 2002. godine rekao da su za ono {to se desilo u Dobrovoqa~koj ulici odgovorni Ejup Gani} i Ha-

san Efendi}. - Par mjeseci prije Dobrovoqa~ke ulice oru`je iz Faleti}a nekako je oti{lo na Pale, zbog ~ega je Teritorijalna odbrana Starog Grada bila ogor~ena na Kukawca. Nepovjerewe je raslo, a kulminiralo je iskqu~ewem vode i struje Komandi Druge vojne oblasti od strane “Zelenih beretki“. Ina~e, Teritorijalna odbrana je bila podre|ena Predsjedni{tvu, u koje sam povremeno kao ~lan Vlade odlazio da referi{em - rekao je Delimustafi}.

ZAGI koordinisao naredbe iz Predsjedni{tva RBiH
On je dodao da je dana 2. maja 1992. godine Alija Izetbegovi} zadr`an na aerodromu po povratku iz Lisabona, poslije ~ega je preba~en u kasarnu u Lukavici. - Nakon toga Predsjedni{tvo BiH zasjedalo je u stalnom sazivu, a po~ele su rasti tenzije u gradu. Ja sam onda pozvao Fikreta Abdi}a, koji je bio ~lan Predsjedni{tva, da se obrati narodu da smiri napetost, {to je on i u~inio. Izvjesno vrijeme potom i sam Alija Izetbegovi} iz Lukavice se pu-

Snimci
Me|u dokazima o zlo~inu nalaze se i snimci razgovora radio-vezom na kojima Ejup Gani} komanduje svim jedinicama da izvr{e napad na kolonu. - Nare|ewe za sve jedinice: sva pokretna vozila neprijateqa uni{titi! Pripremiti zapaqive smjese i sve paliti! Blokirati jedinicu i odmah po wima. Obarajte stabla da se ne mogu ni milimetra maknuti. Nema prilaza UNPROFOR-ovim vozilima dok predsjednik ne bude u Predsjedni{tvu. Odmah, odmah zarobiti sve! Neka sve jedinice koje su blizu Dobrovoqa~ke dejstvuju po ovoj vojsci - glasilo je nare|ewe. Na drugom snimku Zaim Backovi} Zagi izdaje naredbe iz Predsjedni{tva. - Svim jedinicama - Izvr{na komanda, qudi. Iz Vrhovne komande TO BiH, Zagi vam govori, ne mogu vozila prolaziti, blokiraj to, blokiraj. Najbli`a jedinica Dobrovoqa~koj - blokirati ulicu. Zagi ovdje - govori on.

tem televizije obratio narodu, suspendovao je Fikreta Abdi}a i imenovao Ejupa Gani}a za predsjednika Predsjedni{tva dok se on ne vrati - svjedo~io je Delimustafi}. On je kazao da je 3. maja 1992. godine Ejup Gani} formirao “Odbor za razmjenu predsjednika dr`ave i komandanta Druge vojne oblasti“. - Gani} je bio u ulozi vrhovnog komandanta vojske, kao predsjednik Predsjedni{tva, dok su Hasan Efendi}, Sefer Halilovi}, Mustafa Hajrulahovi} zvani Talijan, Zaim Backovi} zvani Zagi i Jovan Divjak, kao i Fikret Muslimovi} i Kerim Lon~arevi}, bili wegovi pomo}nici. [tab je de`urao u Predsjedni{tvu stalno, s tim {to su u Predsjedni{tvu bili Ejup Gani} i Hasan Efendi}, dok je Zaim Backovi} Zagi upravqao iz Predsjedni{tva operativno terencima, Hajrulahovi}em koji je rukovodio svom operativom, beretkama i Patriotskom ligom, a pomagali su mu Divjak, Sefer Halilovi}, Kerim Lon~arevi}, a sve vrijeme sa Gani}em u Predsjedni{tvu je bio sin Alije Izetbegovi}a, Bakir Izetbegovi} - ispri~ao je Delimustafi}. Rekao je da su se svi pregovori u vezi sa razmjenom odvijali u prisustvu me|unarodnih

posmatra~a, generala Mekenzija i drugih. - Sve u vezi sa razmjenom Alije i Kukawca organizovao je i radio Ejup Gani} sa svojim qudima, koje je on postavio. Razmjena je bila akcija kojom je rukovodilo Predsjedni{tvo, dok je MUP imao zadatak da odr`ava javni red i mir. Nikakve posebne zadatke MUP nije dobio u vezi sa razmjenom, obezbje|ewem kolone, koja je trebalo da krene ispred Komande i ide za Lukavicu - naveo je Delimustafi}. U napadu na kolonu vojnika JNA u Dobrovoqa~koj ulici, 2. i 3. maja 1992, ubijena su 42 i rawena 73 vojnika i oficira JNA. Tada je bilo zarobqeno 215 pripadnika JNA, koji su bili izlo`eni psihi~kom i fizi~kom zlostavqawu. Prema izjavama svjedoka, u napadu na kolonu u~estvovali su pripadnici TO i tzv. Zelenih beretki i Patriotske lige, kao i vi{e samostalnih naoru`anih grupa. Srbija je raspisala potjernicu za 19 dr`avqana BiH osumwi~e nih za ovaj zlo ~in. Me|u licima sa potjernice su Ejup Gani}, Stjepan Kquji}, Mustafa Hajrulahovi} Talijan, Zaim Backovi}, Jovan Divjak, Hasan Efendi}. (Nastavi}e se)

4 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

Komentar dana
Pi{e: Goran MAUNAGA

Vidovi}ev “urbanizam“
Od 2003. godine, kad je Urbanisti~ki zavod RS kao institucija od posebnog interesa za Republiku Srpsku iznenada pre{ao u ruke bawolu~kog biznismena Jovana Vidovi}a, pa sve do danas, taj zavod je, iako u nazivu nosi ime en ti te ta Za sada je o~igledno {to mu pridaje znada su u ovom slu~aju ~aj dr`avne institu ci je, Vi do vi }u potpuno zakazali slu `io iskqu~i vo ili Specijalno za li~no boga}ewe i tu`ila{tvo ili izbjegavawe pla}awa Jedinica za posebne zakonom propisanog istrage MUP-a RS. poreza. Za to bi, po sli je Ili obje te institucije. Jer do otkri}a da je Vidovi} izbjegao da Zavodokaza i du pla ti oko pet dokumenata o miliona maraka za kriminalu novinari 174 ura |e na pro je su i u ovom slu~aju kta, i oko milion ma ra ka po re za u do{li prije buyet RS, trebalo tu`ioca i policije razmi{qati o mogu}nosti poni{tewa nezakonite privatizacije Urbanisti~kog zavoda. Jer, iako je Zavod 1993. godine progla{en institucijom od posebnog interesa za RS, wegova privatizacija na vol{eban na~in po~iwe 2002. godine. Tada je oko 11 odsto dr`avnog kapitala prodato Sini{i Hrwazu po cijeni koja je trebalo da bude tajna. Kqu~ni momenat preuzimawa Zavoda bio je kada iste godine ve}ina akcionara, me|u kojima i grad Bawa Luka, Jovanu Vidovi}u odobrava dokapitalizaciju preduze}a. Vidovi} je postao vlasnik 48,88 odsto kapitala. Za sada je o~igledno da su u tom slu~aju potpuno zakazali ili Specijalno tu`ila{tvo ili Jedinica za posebne istrage MUP-a RS. Ili obje te institucije. Jer do dokaza i dokumenata o kriminalu novinari su i u ovom slu~aju do{li prije tu`ioca i policije. Isto tako je i u “predmetu Bawalu~ko poqe“. Novinari su prije nekoliko godina iznijeli dokaze da je tu Vidovi} na prevaru prisvojio {est dunuma vojnog zemqi{ta, falsifikuju}i dokumentaciju u gruntovnici. Specijalno tu`ila{tvo RS od tada istra`uje taj slu~aj, ali nikakvih rezultata do danas nema. Za{to? Po{to ni odgovora o razlozima zastoja te istrage iz Specijalnog tu`ila{tva i policije nema, najvjerovatnije da ga zna sam Vidovi} i onaj s kim se on o tome dogovorio. Dugogodi{we mutne radwe oko Zavoda trebalo je da istra`i i Komisija za reviziju privatizacije preduze}a i banaka u RS, ~iji je predsjednik bio Borislav Bijeli}, ko ji je za tra `io is tra gu Spe ci jal nog tu`ila{tva RS, ali koji u me|uvremenu postaje direktor tog istog zavoda. Nakon {to je Bijeli} od Zavoda sebi obezbijedio veliki stan, radnike je doveo do otkaza, a on je napustio firmu. Istra`ni organi }e vaqda sada do}i do nekih rezultata, dok radnici Zavoda svoju budu}nost u toj firmi vide jedino u slu~aju da Vlada RS Zavod vrati u svoje vlasni{tvo.

Poslali nalog za istragu koju vode od 2006. godine
Britanac Alkok naredbu za istragu za Dobrovoqa~ku donio u oktobru 2006. Kada je napustio BiH predmet preuzeo [vendiman, a kada je on oti{ao Vesna Budimir, do koje nismo mogli do}i
PI[E: @EQKA DOMAZET glasss@teol.net

Ministarstvo pravde BiH dostavilo dokumentaciju u London

SA RA JE VO - Mi nis tar stvo prav de BiH Ve li koj Britaniji proslijedilo je u ~etvrtak nalog i dokumentaciju Tu`ila{tva BiH za sprovo|ewe istrage u predmetu “Dobrovoqa~ka“, rekao je “Gla su Srpske“ pomo}nik ministra Nikola Sladoje, koji nije mogao da precizira ta~an broj stranica dokumentacije tvrde}i da ih je “mo `da dva desetak“. - Po {to op tu `ni ca ni je po di gnu ta u Tu `i la{ tvu BiH mogli smo poslati samo nalog za istragu - kazao je Sladoje. Na konstataciju da je Srbija ve} odavno raspisala potjernicu i da dokumentaciju o zlo ~i ni ma u Do bro voqa ~koj i Gani}evoj ulozi u ratu prikupqa godinama, te da je u cijelom slu~aju daleko od BiH, Sladoje je kazao kako ne zna dokle je Srbija stigla i da mu je samo poznato kako stvari stoje u BiH. - Istraga o Gani}u u Tu`ila{tvu BiH vodi se za ~etiri kri vi ~na dje la ko ja tretiraju isti doga|aj koji se desio u Dobrovoqa~koj ulici

Sjedi{te Ministarstva pravde BiH u Sarajevu

FOTO: GLAS SRPSKE

- kazao je Sladoje. Na istrazi koja se odnosi na zlo~ine u Dobrovoqa~koj ulici u Sarajevu radio je me|unarodni sudija Britanac Filip Alkok, koji je Tu`ila{ tvo i BiH na pus tio u oktobru pro{le godine.

POSLALI “mo`da dvadesetak strana“
Alkok je naredbu za istragu za Dobrovoqa~ku ulicu donio jo{ u oktobru 2006. godine. Ka da je na pus tio BiH kompletan predmet predao je tada{wem rukovodiocu Posebnog odjeqewa za ratne zlo~i ne Dej vi du [ven di ma nu koji je rukovodio ovim odjeqewem do kra ja de cem bra pro{le godine. Taj predmet je potom predat ta da{wem za mje ni ku odjeqewa Vesni Budimir koja je

po sli je [ven di ma no vog odlaska imenovana za rukovodioca odjeqewa. Vesna Budimir je ugla vnom pre uze la gotovo sve predmete iz Posebnog odjeqewa za ratne zlo~ine koje su vodili stranci. Na molbu “Glasa Srpske“ da nam se u Tu `i la{ tvu BiH omogu}i kontakt sa Vesnom Budimir re~eno nam je da je na putu “na nekim zadacima“ i da do we ne mo`emo do}i. Gani} je 1. marta uhap{en na aerodromu u Londonu po zahtjevu Srbije zbog sumwe da je u~estvovao u napadu na kolonu JNA u Dobrovoqa~koj ulici u Sarajevu u maju 1992. godine kada su ubijena 42, a rawena 73 vojnika i oficira JNA. Vi{i sud u Velikoj Britaniji u petak je za sedam dana odgodio dono{ewe odluke o eventualnom pu{tawu Ejupa Gani}a iz pritvora uz kauci-

ju od 200.000 funti. Sud }e sa~ekati da Srbija dostavi dokaze na osnovu kojih sumwi~i Gani}a.

Srbija
BEOGRAD - Ministarstvo pravde Srbije pripremilo je 310 stranica dokumentacije potrebne za izru~ewe Ejupa Gani}a Srbiji, koja }e u najskorije vrijeme, uz molbu za wegovu ekstradiciju, biti upu}ena vlastima Velike Britanije. - Srbija ima rok da do 7. aprila dostavi prate}u dokumentaciju i molbu britanskim vlastima za izru~ewe Ejupa Gani}a na{oj zemqi, ali dokumentacija }e odmah po obavqenom prevodu biti dostavqena u London i to pre ovog roka - ka`u u Ministarstvu.

Poreska uprava Republike Srpske
Inspektori Poreske uprave RS kontroli{u zakonitost i pravilnost pla}awa poreza u Urbanisti~kom zavodu RS.

Utvr|ene rang-liste za {est pozicija
SARAJEVO - Nezavisni odbor za izbor policijskih slu`benika u petak je utvrdio rang-liste kandidata za ~elne funkcije policijskih agencija u BiH i uputio ih ministru bezbjednosti BiH Sadiku Ahmetovi}u, koji bi trebalo da ih proslijedi Savjetu ministara na odlu~ivawe. Rekao je to predsjedavaju}i Nezavisnog odbora @iko Kruni}. “Glas Srpske“ nezvani~no saznaje da najvi{e {ansi za funkciju direktora Direkcije za koordinaciju ima Himzo Selimovi}, a zamjenici bi mu trebali biti Uro{ Pena i Mile Juri{i}.

Nezavisni odbor za izbor policijskih slu`benika u BiH
ka`e koji su kandidati poslije bodovawa i sabirawa bodova dobili najvi{e ocjene, isti~u}i da to ne bi bilo korektno. - Zavr{ili smo posao za koji smo bili nadle`ni i ne bih ni{ta komentarisao. Sa~iwene su rang-liste za svih {est pozicija i za neke postoji lista od dva kandidata, a na nekim ih ima ~ak pet. Jednostavno, neki kandidati su konkurisali na vi{e pozicija i na{ posao je bio da ih rangiramo - kazao je Kruni}.

NA RANG-LISTAMA

Jovan Vidovi}, ve}inski vlasnik Urbanisti~kog zavoda RS
Li~no bio investitor u projektima za koje projektantu Urbanisti~kom zavodu RS nije platio oko pet miliona KM zakidaju}i buxet Republike Srpske za oko milion maraka.

Pena, Luka~, Selimovi}...
Najvi{e {ansi za direktora Grani~ne policije ima Vinko Duman~i}. Na ranglistama su se na{li i Marko Dominikovi}, Nijaz Spahi}, Enes Ga~anin, Mirza Li{inovi} i Dragan Luka~. Kruni} nije `elio da

Kako je ranije najavio ministar bezbjednosti Sadik Ahmetovi}, mjesto direktora Direkcije za koordinaciju policijskih agencija na nivou BiH pripada Bo{wacima, dok bi zamjenici direktora trebali biti Srbin i Hrvat. Kazao je i to da funkcija direktora Grani~ne policije pripada Hrvatu, dok je Srbin ve} na funkciji u Agenciji za istrage i za{titu, te da je to ve} dogovoreno na Savjetu ministara. @. D.

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 5

Protestna nota Srbiji privatni posao Alkalaja
PI[E: VAWA [TRBAC vanjas@glassrpske.com

Milorad Dodik, predsjednik Vlade Republike Srpske
FOTO: G. [URLAN

@oze Manuel Barozo

Pozvao susjede da pomognu oko BiH
BRISEL - Predsjednik Evropske komisije @oze Manuel Barozo pozvao je u petak susjede Bosne i Hercegovine da pomognu da se ubla`i napetost i stabilizuje situacija u toj zemqi, prenose agencije. - Na{ zajedni~ki interes je da BiH bude stabilna - rekao je Barozo poslije susreta sa predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovi}em u Briselu. Josipovi} je ocijenio da sve zemqe regiona imaju veliki interes da pomognu stabilizaciji situacije u BiH i wenog puta prema EU i ponovio da nema rje{ewa za BiH bez saglasnosti sva tri naroda.

Aleksandar Bocan-Har~enko

Ozbiqne primjedbe RS na popis OHR-a
Milorad Dodik

Va`na ~iwenica {to se E{daun zalo`io za odbranu Gani}a, {to potvr|uje da su sve wegove odluke koje je donio ovdje bile politi~ki motivisane i u korist jedne strane, rekao Dodik
BAWA LUKA - Vlada Republike Srpske u petak je osudila demar{ koji je Srbiji uputio ministar inostranih po slo va BiH Sven Al ka laj na kon {to je ~lan ra tnog Predsjedni{tva RBiH Ejup Ga ni} uha p{en u Lon do nu prema potjernici Srbije. Premijer RS Milorad Dodik izjavio je da je ta protestna nota Alkalajev privatni posao i nema nikakve veze sa dr`avnim organima. - Alkalaj ne mo`e da dobije saglasnost za to svih u BiH - rekao je Dodik novinarima u Bawoj Luci. Do dik je is ta kao da je wegov pristup uvijek bio da svi moraju da odgovaraju za ratne zlo~ine, ali je o~igledno da neki drugi nisu imali takav pristup i zato organizuju protestne skupove po Sarajevu. - Meni je od svega najva`nija ~iwenica da se nekada{wi visoki predstavnik Pedi E{daun zalo`io za odbranu Gani}a, {to govori o tome da su sve wegove odluke koje je donio ovdje bile politi~ki motivisane i zato su sada jo{ vi{e sporne - rekao je Dodik. mirovnog sporazuma, dijaloga i kompromisa. Istakao je da Rusija smatra da reforme u BiH moraju biti u skladu sa procedurama koje su predvi|ene Ustavom BiH i da sve strane treba da daju saglasnost za svaku promjenu. - Raduje me ~iwenica da Ruska Federacija ne prihvata uplitawe strana izvan BiH u kapitalne projekte u BiH, kao {to je reforma Ustava BiH istakao je Dodik. Dodao je da je ministar inostranih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov prenio po dr{ku Ru si je Dej ton skom sporazumu i stav wegove zemqe o po tre bi da se {to pri je transformi{e OHR, ~im se ispune uslovi koje je postavio Savjet za primjenu mira. Istakao je da je u okviru raz go vo ra u Mos kvi po miwano pitawe organizovawa kon fe ren ci je o BiH sa u~e{}em Rusije u aprilu pod predsjedavawem [panije. - To za nas ne predstavqa problem i mi }emo u woj u~estvovati sa poznatim stavovima - istakao je Dodik.

REFORME U BiH moraju se odvijati u okviru Dejtona
Prema Dodikovim rije~ima, o~i gle dno je bi lo da E{daun radi u korist jedne stra ne u BiH i da je sa da wegova uloga demistifikovana nastojawem da optu`enog za ratne zlo~ine Gani}a brani i da lobira za wegovo pu{tawe iz zatvora. On je dodao da je jasno da je Srbi ja bi la pri mo ra na, {tite}i pravo prije svega, da procesuira Gani}a za ratne zlo~ine koje je u~inio u Dobrovoqa~koj ulici. - Gani} je tada bio ~lan ratnog rukovodstva BiH i direktno je komandovao vojnim operacijama. Wegova odgovornost je daleko ve}a nego ona {to se pripisala nekada{woj pred sje dni ci RS Biqani Plav {i}, ko ja je odle `a la svoju kaznu i sada je na slobodi - naglasio je Dodik. Dodik je na pres konferenciji po povratku iz Moskve kazao da je stav Rusije da se re for me u BiH mo ra ju odvijati u okviru Dejtonskog

Savi}
Povodom osloba|awa Rajka Savi}a optu`be za ubistvo potpredsjednika Skup{tine op{tine Doboj i predsjednika OO SDS Doboj Branislava Gari}a Dodik je rekao da je “degutantno za sve qude koji ovdje `ive da mo`ete da izvr{ite ubistvo, da imate odre|en qekarski nalaz i da nemate nikakvu sankciju“.

Dodik je podsjetio da je, na tra`ewe me|unarodne zajednice, ranije postignut dogovor da se za direktora RAK-a imenuje Hrvat koji treba da zadovoqi standarde. - To je ura|eno prije tri godine i taj sporazum smo potpisali Sulejman Tihi}, Haris Silajyi}, Mladen Ivani}, Dragan ^ovi}, Bo`o Qubi} i ja, ali taj dogovor se nije po{tovao jer su neki me{etari iz me|unarodne zajednice htjeli da zadr`e strukturu - rekao je Dodik. Dodik se u obra}awu novinarima osvrnuo i na konkurs Uprave za indirektno oporezivawe raspisan za direktora ove ustanove. - Komisija Savjeta ministara je radila javni konkurs na kojem je najve}i broj glasova dobio Zoran Tegeltija iz RS zajedno sa predstavnikom hrvatskog naroda - kazao je Dodik. U Savjetu ministara su, prema wegovim rije~ima, za Tegeltijin izbor spremni da glasaju predstavnici srpskog i hrvatskog naroda, ali nisu spremni da glasaju Bo{waci.

SARAJEVO - Ruska Federacija ne smatra da je prilikom dono{ewa Zakona o referendumu u Srpskoj prekr{en Dejtonski sporazum, istakao je ambasador Ruske Federacije Aleksandar Bocan-Har~enko. On je ocijenio da su primjedbe Srpske na popis imovine koji je uradio OHR ozbiqne i obrazlo`ene. - U kominikeu izdatom poslije sjednice PIC-a 24. i 25. februara u Sarajevu situaci-

ja u BiH ne izgleda dramati~no, {to je va`no, jer je zaista ta ko. Ci je la pri ~a o otcjepqewu RS je vje{ta~ki stvorena, a Rusija ne smatra da u smislu dono{ewa Zakona o referendumu ima kr{ewa Dejtonskog sporazuma - rekao je Har~enko. Prema wegovim rije~ima, RS je napravila samo moderniji i boqi zakon, koji je u skladu sa evropskim normama.

Aleksandar Bocan-Har~enko

FOTO: GLAS SRPSKE

RAK BiH

RAK je rak dru{tva
Regulatorna agencija za komunikacije je institucija koja ima nelegalno izabranog direktora i sve {to ~ini je sporno, {to se pokazalo i kada je RTRS naprasno ka`wena, dok u nekim drugim slu~ajevima RAK nije reagovala svojim slu`benim ovla{}ewima, rekao je Dodik. Istakao je da to govori da Agencija predstavqa “rak ovog dru{tva i da, o~igledno, ne brani profesionalne standarde“.

“Jo{ obra|uju prilog FTV-a”
SARAJEVO - Regulatorna agencija za komunikacije obra|uje vi{e slu~ajeva, me|u kojima je i prilog emitovan u emisiji “60 minuta“ Federalne televizije u kojem je predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik upore|en sa Adolfom Hitlerom, rekao je u petak direktor RAK-a Kemal Huseinovi}. - Slu~aj je otvoren i bi}e razmatran sa svim ostalim otvorenim slu~ajevima - rekao je Huseinovi}. FTV je 8. februara u emisiji “60 minuta“ i dan kasnije u centralnom dnevniku emitovao snimak sa portala “Jutjub“ u kojem su lider SNSD-a Milorad Dodik i vrh ove partije predstavqeni kao Adolf Hitler i fa{isti.

"Odba~en sam samo zato {to sam Srbin"
BAWA LUKA - Na pozici ju po mo }ni ka mi nis tra bezbjednosti BiH u sektoru za informatiku i komunikacije nisam izabran samo zato {to sam Srbin iako imam sve stru~ne kvalifikacije za to radno mjesto. Izja vio je to “Gla su Srpske“ Mladen Mrkaja, diplomirani in`ewer informatike i telekomunikacija. Mrkaja ka`e da je ogor~en konkursom Ministarstva bezbjednosti BiH, jer nisu uva`ene wegove stru~ne reference. On tvrdi da je ispuwavao sve uslove iz konkursa za to radno mjesto, ali da posao nije dobio zbog politi~kih i nacionalnih interesa. - Iako imam vi {e go di{we radno iskustvo u ovoj oblasti, a ispuwavao sam i sve uslove, potpuno nestru~na komisija Ministarstva dala mi je mawi broj bodova da bi onemogu}ila da do|em na ovu poziciju - tvrdi Mrkaja. Ka`e da ga ~lanovi komisije za pismeni ispit nisu objektivno ocijenili i da je uvje ren da ga je ne ko od ~lanova komisije ili vi{e wih namjerno degradirao i ukupan broj osvojenih bodova sveo ispod granice prolaza.

Mladen Mrkaja ogor~en na konkurs u Ministarstvu bezbjednosti BiH

MRKAJA: Namjerno mi dali mawe bodova
Istakao je da je, prema stru~nim kvalifikacijama i ispuwenim uslovima, bio najozbiqniji kandidat za pomo}nika ministra. - Na`alost, qudima u Ministarstvu bezbjednosti o~igle dno ni su po tre bni

stru~waci i nestrana~ke li~nosti, ve} podobni qudi. Zato }u ulo`iti `albu na ovaj postupak - rekao je Mrkaja. Prema saznawima “Glasa Srpske“, ministar bezbjednosti BiH Sadik Ahmetovi} i sekretar tog ministarstva Bakir Dautba{i} opstruisali su imenovawe Mrkaje da bi onemogu}ili postavqawe Srba u tom resoru. U Ministarstvu bezbjednosti BiH u petak nismo dobili odgovor na pitawa u vezi sa navodima Mladena Mrkaje. M. F.

Podgori~anin Adnan B. Salihi (47) osu|en je na deset mjeseci zatvora, a wegovi sugra|ani Naiq A. Salihi (48), ]azim J. Axovi} (51) i Vjera [. Axovi} (43) po devet mjeseci zbog toga {to su zamijenili bebu za “alfa romeo“, javio je Tanjug. Oni su osu|eni za krivi~no djelo “promjena porodi~nog stawa“. U pravosna`noj presudi navodi se da su ova lica tokom marta 2006. godine u Podgorici, po prethodnom dogovoru, promijenila porodi~no stawe tek ro|enog djeteta Naiqe Salihi. Roditeqi bebe Adnan i Naiqa su, po prethodnom dogovoru, nekoliko dana poslije ro|ewa predali dijete bra~nom paru Axovi}, ]azimu i sada pokojnoj Qubici, koji su im zauzvrat dali automobil “alfa romeo“.

6 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

Rajko Vasi}

SDS zatvorila i kriminalizovala Doboj
BAWA LUKA - Izvr{ni sekretar SNSD-a Rajko Vasi} izjavio je da SDS i opozicija u Srpskoj obmawuju javnost povodom osloba|aju}e presude ubici predsjednika OO SDSa Bra ni sla va Ga ri }a tvrdwama da iza sve ga sto ji izmi{qeni re`im. - Javnost RS, a naro~ito iz Doboja i okoline, zna da je SDS ve} dvije decenije potpuno zatvorila Doboj i od wega formirala svoje najekstremnije jezgro kriminalizovane odbrane srpstva u kome ne postoje nikakvi re`imi, niti zakoni nego samo zakon SDS-a - navodi Vasi} u saop{tewu. On tvrdi da je cijeli slu~aj porodi~ni obra~un u ku}i SDS-a i da od toga ta stranka ne mo`e pobje}i.

Milenko Radowi}, advokat Rajka Savi}a

“O~ekivao sam osloba|aju}u presudu“
DOBOJ - Advokat Milenko Ra dowi} izja vio je “Gla su Srpske“ da je o~ekivao osloba |a ju }u pre su du Vi je }a Okru`nog suda Doboj za svog brawenika Rajka Savi}a, koji je bio optu`en da je 26. aprila pro{le godine hicima iz pi{toqa ubio potpredsje dni ka SO Do boj i predsjednika dobojskog Op{tinskog odbora SDS-a Branislava Gari}a. - On je napomenuo da nikada ne komentari{e presude suda, jer sud treba da radi samostalno - rekao je Radowi}. Dodao je da je osloba|aju}u presudu o~ekivao imaju}i u vidu rezultate izvedenih dokaza, prije svega, vje{taka Okru`nog tu`ila{tva Doboj, neuropsihijatra [efika Heyi}a, kao i ti ma vje{taka iz Tuzle. - Pretpostavqam da }e tu`ilac ulo`iti `albu. U tom slu~aju odbrana }e dati odgovor - istakao je Radowi}. Sl. P.

FOTO : GLAS SRPSKE

Sretewski sabor osniva~a SDS-a

Osniva~i SDS-a tra`e smjenu Bosi}a
PI[E: MIROSLAV FILIPOVI] miroslavf@glassrpske.com

Uo~i Skup{tine Srpske demokratske stranke u Palama

Taj ru{ila~ki pohod, ~iji je ciq da se pokori ogroman broj nezadovoqnih ~lanova SDS-a, Bosi}, poslije iskqu~ewa Kalini}a, nastavio napadima i pogrdnim vrije|awem osniva~a SDS-a i u~esnika Sretewskog sabora u Bawoj Luci, saop{tili osniva~i SDS-a
{ih organa u ~ijem smo radu nekada i mi s ponosom u~estvovali - dodaje se u saop{tewu. Istaknuto je da se spiskovi tih organa kriju od osniva~a SDS-a. zahtjev vi{e od 700 uglednih ~lanova da se sazove Skup{tina Gradskog odbora i na legitiman na~in izabere rukovodstvo tog odbora i legitimni predstavnici Bawe Luke u Glavnom odboru i Skup{tini SDS-a - istaknuto je u saop{tewu. Navedeno je da je “taj ru{ila~ki pohod, ~iji je ciq da pokori ogroman broj nezadovoqnih ~lanova SDS-a“, Bosi}, poslije iskqu~ewa Kalini}a, nastavio napadima i pogrdnim vrije|awem osniva~a SDS-a i u~esnika Sretewskog sabora u Bawoj Luci. - I nismo napadnuti samo mi, neizmjerno zabrinuti osniva~i stranke, ve} su napa-

Milenko Radowi}

FOTO: S. PUHALO

SDS Doboj

[okirani pu{tawem Savi}a na slobodu
DOBOJ - U Op{tinskom odboru SDS-a u Doboju {okirani su osloba|aju}om presudom koju je izrekao Okru`ni sud u Doboju za Rajka Savi}a, koji je bio optu`en da je ubio predsjednika odbora ove partije Branislava Gari}a. - Presuda je iznenadila i gra|ane Doboja, koji su zbog toga sada uznemireni i ogor~eni i pitaju se: “Ko je sqede}i“ izjavio je u petak na konferenciji za novinare predsjednik OO SDS Doboj Mladen Kr{i}. Istakao je da su u SDS-u od samog po~etka tvrdili da se radi o montiranom politi~kom ubistvu i procesu. - U SDS-u }e se boriti svim sredstvima da se ubice bilo koje vrste adekvatno kazne i zahtijevaju od tu`ila{tva da ulo`i `albu, a da sud poni{ti ovu sramnu presudu - kazao je Kr{i}. Sl. P.

BAWA LUKA - Predsjedni{tvo Sretewskog sabora osniva~a Srpske demokratske stranke u petak je pozvalo ~lanove Skup{tine partije da u nedjequ, 7. marta, u Palama smijene “diktatorski vrh stranke“, na ~ijem je ~elu Mladen Bosi}. U saop{tewu Predsjedni{tva Sretewskog sabora osniva~a SDS-a, koje je potpisao Mirko Stoj~inovi}, navedeno je da “zbog nepodno{qive diktature, koju provodi rukovode}a klika na ~ijem je ~elu Mladen Bosi}, u ovom trenutku u stranci je nemogu}e provesti bilo kakvu demokratsku proceduru“. - Bosi} i wegova dru`ina uzurpirali su vlast u stranci i izvr{ili wenu preregistraciju od narodnog pokreta do privatnog preduze}a, zbog ~ega se u ovom trenutku ne zna ni ko su ~lanovi Glavnog odbora, a pogotovo ko su ~lanovi Skup{tine SDS-a, najvi-

PRIJETI se Bosi}evim neistomi{qenicima
- Zato {to u wima svakog dana na potpuno nestatutaran na~in, osvane poneki Bosi}ev poslu{nik, koji }e za debelu naknadu ili neku drugu protivuslugu di}i ruku za sve {to aktuelno rukovodstvo stranke ho}e, pa zato imamo ne~asne rabote kao {to je iskqu~ewe nekad najistaknutijih ~lanova stranke kakav je, bez sumwe, bio Dragan Kalini} - isti~u osniva~i SDS-a. Oni pitaju ko }e predstavqati Bawu Luku na Skup{tini SDS-a u nedjequ u Palama. - Ko }e izabrati te qude, ako rukovodstvo SDS-a ve} mjesecima odbija da prihvati

dnuti i svi aktivni funkcioneri i ~lanovi stranke koji su prisustvovali Sretewskom saboru i koji druga~ije misle od Bosi}a i wegove klike - nagla{eno je u saop{tewu. Navedeno je da su ~lanovi SDS-a koji su prisustvovali Sretewskom saboru ucjewivani i da je prije}eno i wima i wihovim porodicama. - Rukovodstvo stranke time ~ini zlo tim qudima, SDS-u i RS - smatraju osniva~i SDS-a. Isti~u i da “ovaj SDS, kojeg vodi diktatorska klika okupqena oko Bosi}a, nije ni jak ni mo}an i sve je slabiji i spremniji da bude prodat na{im politi~kim protivnicima, {to je Bosi}ev ciq“.

]UZULAN
Generalni sekretar SDS-a Dragan ]uzulan nije `elio da komentari{e stavove Predsjedni{tva Sretewskog sabora osniva~a SDS-a. - To je degutantno i ne bih da komentari{em - rekao je ]uzulan. Lider SDS-a Mladen Bosi} u petak se nije javqao na mobilni telefon.

Mladen Ivani} oslobo|en optu`bi
SARAJEVO - Sud BiH je, po sli je ra zmo tre ne `al be Tu`ila{tva BiH i branilaca optu`enih Mire Juri{i}a i Mladena Ivani}a, donio drugostepenu presudu kojom se prvostepena od 24. juna 2008. godine djelimi~no potvr|uje, preina~ava i ukida, saop{teno je u petak iz Suda. Vi je }e ape la ci onog odjeqewa odbi lo je `al bu Tu `i la{ tva BiH kao neo snovanu i potvrdilo prvoste pe nu pre su du u di je lu u kojem se odbija optu`ba za zlo~ina~ko udru`ewe optu`enih Zorana \eri}a, Peri ce Bun da la, Ro doquba Trkuqe i Stojka Blagojevi}a, prenosi Srna. Prvostepena presuda potvr|ena je i u dijelu u kojem se Mladen Ivani} osloba|a optu`be za krivi~no djelo zlo~ina~ko udru`ewe. Ivani} je, sa \eri}em, Bundalom, Trkuqom i Blagojevi}em, oslobo|en optu `be za zlo upo tre bu slu `be nog po lo `a ja ili ovla{}ewa u podstrekavawu.

Sud BiH izrekao osloba|aju}e presude ~elnicima Partije demokratskog progresa

Sadik Ahmetovi}

Napredak u oblasti grani~ne bezbjednosti
SARAJEVO - BiH je ostvari la zna ~a jan na pre dak u oblas ti gra ni ~ne bez bje dnosti i sistema upravqawa granicom, koji bi trebalo da bude prepoznat u izvje{taju Evropske komisije za ocjenu ispuwenosti uslova iz Mape puta za liberalizaciju viznog re`ima BiH, izjavio je u petak u Tirani ministar bez bje dnos ti BiH Sa dik Ahmetovi}, javila je Srna. Ahmetovi} je istakao da su naj va `ni ji ciqevi BiH u oblas ti gra ni ~ne bez bje dnos ti sve obu hva tno i po tpu no re gu li sawe pi tawa koja se odnose na grani~nu liniju i grani~ne prelaze sa susjednim zemqama, primje na Stra te gi je i Akci onog pla na u oblas ti in te gri sa nog upravqawa granicom i daqe ja~awe regionalne saradwe.

VASI]: Osloba|aju}a presuda za Ivani}a ranije napisana
Ivani} i Bundalo oslobo|eni su i optu`be za krivi~no djelo davawe dara i dru gih obli ka ko ris ti, a op tu `e ni Zo ran [u pe ta, Dra gi {a Dra gu ti no vi}, Zden ko Sa kan, Mi lo rad Marjanovi}, Mirko Rokvi}, Radenko Borojevi} i Novica Da vi do vi} za zlo upo tre bu

JURI[I]
Apelaciono vije}e odbilo je kao neosnovane `albe branilaca Mire Juri{i}a i izreklo mu jedinstvenu kaznu zatvora od ~etiri godine, s tim da mu se istovremeno izri~e i nov~ana kazna od 10.000 maraka.

slu `be nog po lo `a ja ili ovla{}ewa. Iz vr{ni se kre tar SNSD-a Rajko Vasi} nedavno je izjavio da SNSD raspola`e pouzdanim informacijama da je osloba|aju}a presuda u “predmetu Srpske {ume“ za li de ra PDP-a Mla de na Ivani}a ve} pripremqena i napisana, a da }e Ivani}, zauzvrat, raditi podmetawa na ru {ewu SNSD-a. Va si} je rekao da }e, poslije osloba|aju}e presude, Ivani} raditi i na des ta bi li za ci ji politi~ke scene u RS kako bi se promijenila wena pozicija u odnosu na ustavne promjene i wenu dobru poziciju u BiH.

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 7

Odobrena nabavka 10.000 tona goriva za proqe}nu sjetvu

Dru{tvo

BAWA LUKA - Vlada RS prihvatila je informaciju Republi~ke direkcije za robne rezerve o sprovedenom postupku javne nabavke deset hiqada tona goriva evrodizel za proqe}nu sjetvu i dala saglasnost za sklapawe kupoprodajnog ugovora sa preduze}em “Petrol“ Bawa Luka, saop-

{teno je u petak iz Biroa za odnose sa javno{}u Vlade. U Ministarstvu poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RS ka`u da je rok za pla}awe regresiranog goriva za proqe}nu sjetvu 31. oktobar, a mineralnog |ubriva 31. decembar ove godine. M. Mi.

Zavod zbog dugova ne mo`e biti tenderski u~esnik
De{ava se povremeno da ne mo`emo u~estvovati na tenderu, ali to se promijeni ~im uplatimo doprinose i izmirimo obaveze. Sad za nekoliko dana o~ekujemo uplatu doprinosa i isplatu jedne plate, pa bismo od tada mogli da budemo u~esnici tendera, rekao Luki}
PI[E: GORAN MAUNAGA g.maunaga@glassrpske.com

Inspektori PURS-a i krim-policija kontroli{u poslovawe Urbanisti~kog zavoda RS

Vijesti
Dijabetes

U RS 60.000 oboqelih
BAWA LUKA - U RS je registrovano oko 60.000 oboqelih od dijabetesa, ali ih vjerovatno ima oko 100.000, rekla je u petak nacionalni ko or di na tor za di ja be tes melitus Swe`ana Popovi}Peji~i}, prenijela je Srna. Ona je na gla si la da su oboqelima od dijabetesa u RS trenutno dostupni najsavremeniji dijagnosti~ki i terapijski metodi lije~ewa, da ovi pacijenti ne pla}aju bolni~ko lije~ewe, a najneophodniji lijekovi za wih su besplatni.

BAWA LU KA - Ur ba nisti~ki zavod RS ve} vi{e od mjesec ne mo`e da se prijavi kao u~esnik ni na je dnom ten de ru jer ni je izmirio svoje obaveze prema Fondu penzijsko-invalidskog osigurawa RS. Izja vio je to “Gla su Srpske” v. d. direktora Urbanisti~kog zavoda RS Slavi{a Luki}. - De {a va se po vre me no da ne mo `e mo u~es tvo va ti na tenderu, ali to se promijeni ~im uplatimo doprinose i izmirimo obaveze. Sad za nekoliko dana o~ekujemo uplatu doprinosa i isplatu jedne plate, pa bismo od tada mogli u~estvovati na tenderima - ka`e Luki}. U Urbanisti~kom zavodu ka `u da to za vi si od to ga kada }e grad Bawa Luka da uplati Zavodu novac za izradu regulacionog plana [argovac. - Uplata oko 180.000 maraka trebalo bi da stigne na ra~un Zavoda po dostavi tog re gu la ci onog pla na gradu. Ali, niko ne zna kada bi to moglo da bude - re~eno je. U Zavodu od utorka inspektori Poreske uprave RS kon tro li {u za ko ni tost i

SPREMAN log UIO BiH na za kontrolu Zavoda

Aerodrom Mahovqani

Prvi samostalni ~arter let
BAWA LUKA - Sa bawolu~kog aerodroma Mahovqani u ~et vrtak je or ga ni zo van prvi samostalni ~arter let za Istanbul. Sa mahovqanskog aerodroma u petak ujutro ovim le tom za Tur sku krenulo je 166 putnika. M. ^.

Inspekcija

Urbanisti~ki zavod RS

FOTO: GLAS SRPSKE

pravilnost pla}awa poreza, dok krim-po li ci ja ta mo obavqa poslove iz svoje nadle`nosti. - Trenutno ne mo`emo ni{ta da prejudiciramo. Inspe kto ri kon tro li {u zakonitost prijavqivawa i pla}awa direktnih poreza iz nadle`nosti Poreske uprave

SINDIKAT
Predsjednik Sindikata Urbanisti~kog zavoda RS Igor Kqaji} ka`e da }e hitno tra`iti sastanak sa Vladom RS i sa ve}inskim vlasnikom Zavoda. - Vladi RS }emo poslati novi dopis, jer na onaj iz septembra nije odgovoreno. Tra`i}emo informaciju da li }e Vlada RS kupiti Zavod, jer radnici jedino u tome vide izlaz. Na sastanku sa Jovanom Vidovi}em tra`i}emo isplatu plata i uplatu doprinosa - ka`e Kqaji}.

RS - ka`e portparol te uprave Mila [trki}. Na ~el nik Upra ve kri minalisti~ke policije Gojko Va si} ka `e da }e policija, ako se otkrije ne{to mimo onoga {to je u nadle`nosti Poreske uprave i UIO BiH, odmah obavijestiti tu`ioca. - U tom slu~aju od tu`ioca }emo tra`iti odobrewe za pretres, izuzimawe dokumentacije. Mi provjeravamo navode, ali vodimo ra~una da Poreska uprava i UIO idu ispred, jer su oni kontrolni organi - ka`e Vasi}. Portparol UIO BiH Ratko Kova~evi} ka`e da je nalog za kontrolu spreman. - Da se ne bi stvarala gu-

`va, s kontrolom }emo zapo~eti ~im inspektori Poreske uprave i policije zavr{e svoj dio posla - ka`e Kova~evi}.

U UIO BiH nalog za kontrolu spreman
“Glas Srpske” objavio je spisak od 174 projekta koje je Urbanisti~ki zavod RS besplatno radio za firme Jovana Vidovi}a u Bawoj Luci. Ukupna vrijednost tih poslova koje je Urbanisti~ki zavod RS besplatno radio za Vidovi}a iznosi oko pet miliona maraka. Vidovi} je tako izbjegao pla}awe poreza za te usluge u izno su od oko mi li on KM. Prema izvje{tajima Slu-

`be za te hni ~ki pri jem ZIBL-a, vidi se da je Vidovi} li~no bio investitor u tim projektima. Vi do vi} u Ur ba nis ti ~kom zavodu RS ima udio od 48,88 od sto akci ja. On je Vladi RS, koja poku{ava da Zavod koji je od strate{kog interesa za RS vrati u vlasni{tvo, uputio pismo namje re za pro da ju pa ke ta akcija preduze}a u kojem je oba vje {ta va da po sje du je 1.037.892 akcije koje prodaje po cijeni od 2,91 marke. U me |u vre me nu, Vi do vi} je uticao da Skup{tina akcionara donese odluku o prodaji imovine Zavoda RS, kao i same zgrade Zavoda koja se nalazi u centru Bawe Luke.

Obavqeno oko 1.000 kontrola
BAWA LUKA - Republi~ka upravna inspekcija obavila je lani u Republici Srpskoj 1.027 inspekcijskih kontrola, iako je programom rada bilo planirano izme|u 700 i 900 kontrola, saop{tili su iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS. Dodaju da je prilikom kontrola inspekcija pro{le godine donijela 601 rje{ewe i nalo`ila 1.756 inspekcijskih mjera, te pokrenula ~etiri prekr{ajna postupka. M. Mi.

Tehnolo{ke inovacije

Otvoreno takmi~ewe
BAWA LUKA - Pomo}nik ministra nauke i tehnologije RS Gordan Vukeli} otvorio je u petak takmi~ewe za najboqu tehnolo{ku inovaciju u Srpskoj u ovoj godini i pozvao zainteresovane takmi~arske timove da se prijave za u~e{}e. Vukeli} je naglasio da je obezbije|en po~etni fond za nagrade pobjednicima od 35.000 maraka i dodao da zainteresovani treba da se prijave do 31. marta, poslije ~ega slijede re cen zi je, izra da bi znis planova, prezentacija i finalno takmi~ewe, prenijela je Srna.

Krivi~ne protiv ^avi}a i Mikerevi}a
ZVORNIK - Bora~ke organizacije, udru`ewa logora {a i or ga ni za ci ja porodica zarobqenih i poginulih boraca i nestalih civila sa regija Bir~a i Podriwa najavile su u petak da }e podnijeti krivi~ne prijave protiv Komisije Vlade RS za utvr|ivawe istine o Srebrenici, jer je “falsifikovala“ istinu o doga|ajima u Srebrenici u julu 1995. godine. - Krivi~ne prijave bi}e po kre nu te i pro tiv ta da{weg pred sje dni ka RS Dragana ^avi}a i premijera Dragana Mikerevi}a, jer su prihvatili izvje{taj o Srebrenici, ~ime su zloupotrije bi li po lo `aj, a ni su provjerili na~ine i metode na osnovu kojih je sa~iwen spi sak o stra dawu 8.500 Bo{waka iz Sre bre ni ce rekao je u Zvorniku na konferenciji za novinare predstavnik bora~kih organizacija Bir~a i Podriwa Dragan Milo{evi}.

Bora~ke organizacije, udru`ewa logora{a, zarobqenih i nestalih regija Bir~a i Podriwa

MIKEREVI] i ^avi} zloupotrijebili polo`aj
Dodao je da }e, ako Vlada RS u roku od 15 dana ne formira novu komisiju koja }e istra`iti sve ~iwenice o stradawu Bo{waka iz tog pe-

rioda, bi}e aktivirane krivi~ne prijave. Milo{evi} ka`e da ova udru`ewa tra`e i od vlasti BiH da podr`e formirawe nove komisije koja bi utvrdila potpunu istinu o Srebrenici, ne `ele}i da se umawi nijedna `rtva, ali isto tako da se ne dodaje nijedna `rtva ukoliko nije stradala u navedenom vremenu i na navedenom mjestu. S. S.

Pau{alan dokument
^lan Predsjedni{tva Saveza logora{a RS Vinko Lale rekao je da se ne mo`e pomiriti sa ~iwenicom da je Komisija uradila pau{alan dokument o Srebrenici, koji }e visiti kao ma~ nad glavama srpskog naroda sa podru~ja Bir~a i Podriwa.

8 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

Javni poziv za dodjelu op{tinskih priznawa

Kroz RS
Kwi`evni klub “Savovawe“

PRIJEDOR - Komisija za nagrade i priznawa Skup{tine op{tine Prijedor objavila je javni poziv zainteresovanim predlaga~ima, pojedincima, preduze}ima, ustanovama i drugim subjektima da do 31. marta dostave prijedloge za dodjelu nagrada i

priznawa povodom 16. maja - Dana op{tine Prijedor. Najvi{e op{tinsko javno priznawe je “Plaketa“, a druga priznawa i nagrade za izuzetne rezultate u razvoju i afirmaciji grada su “Po~asni gra|anin S. T. op{tine Prijedor“ i “Nagrada“.
FOTO: R. MIJANOVI]

“Biserna {koqka“ promovisana u [amcu
[AMAC - Kwi`evni klub “Savovawe“ iz [amca organizovao je promociju zbirke pjesama “Biserna {koqka“ Bogoquba Mari}a, pjesnika iz Bijeqine. Recenzenti dr Branko Savi} i Borislav Gavri} predstavili su kwigu qubiteqima pisane rije~i, me|u kojima je najvi {e bi lo lo kal nih pi sa ca i pje sni ka, te ~la no va Kwi`evnog kluba “Jovan Du~i}“ iz Bijeqine. Kako je istakao dr Branko Savi} u recenziji, Bogoqub Mari} je poznat i priznat prosvjetni i kulturni radnik u Semberiji i {ire, koji se bavi poezijom vi{e od 50 godina. Zbirku pjesama “Biserna {koqka“ ~ini 57 pjesama u pet zasebnih cjelina i poema “Ponornica“ u sedam pjevawa. Mari} ka`e da je s pjesmom drugovao cijeli `ivot, a posebno u vremenu kada je radio kao prosvjetni radnik. - Kroz `ivot sam slijedio stihove jedne ruske pjesme, koja ka`e da onaj ko se s pjesmom dru`i taj nikada i nigdje propasti ne}e - rekao je Mari}. A. V. M.

VATROGASCI dobili brojna priznawa

Predavawe u Prijedoru

Vatrogasci pored cisterne napravqene od otpada

Od astme oboqelo 4.000 Prijedor~ana
PRIJEDOR - U Prijedoru je u petak odr`ana {kola za roditeqe i djecu oboqelu od astme, a obavqena je i besplatna spirometrija. Stru ~ni sa ra dnik Udru `ewa oboqelih od as tme “Anemona“ Azra Pa{ali} rekla je da je Prijedor podru~je koje je sa oko 4.000 oboqelih od astme me|u vode}ima u Republici Srpskoj. - Od tog broja polovina je djece i to od najmla|eg uzrasta, tako da je veoma va`no na vrijeme po~eti sa lije~ewem i edukacijom roditeqa - istakla je Pa{ali}eva. Ona je dodala da se u Prijedoru ve} sedmu godinu primjewuju sa vre me ni me to di borbe protiv astme u okviru svjetske inicijative za lije~ewe ove bolesti. Pred sje dnik udru `ewa “Anemona“ Ivanka Macura potvrdila je da su ovakvi vidovi edukacije redovni i uvijek dobro posje}eni. S. T.

Ne volimo kad smo besposleni, pa smo odlu~ili da prepravimo jedno staro vozilo, koje smo ranije na{li na otpadu. Bili smo prezadovoqni, pa smo sklopili jo{ jednu cisternu od starog komunalnog vozila kupqenog na auto-otpadu, rekao Zdravko Paranos
na samoj granici sa Crnom Gorom, i kada nema vatre ni TREBIWE - Ako se je- snijega oni ne miruju. Na ovim prostorima jednog dana bude pisala Gini so va kwiga re kor da za dinstveni su prije svega po vatrogasce, sasvim sigur- to me {to su sop stve nim i no, i po nekoliko osnova, u sredstvima i trudom naprawoj }e mjesto imati ~lano- vili dvije velike vatrogavi Va tro ga sne je di ni ce sne cisterne, ali i po tome {to su do bi tni ci broj nih “Lastva“. Smje{teni u `ivopisnoj priznawa, kako na republitrebiwskoj mjesnoj zajedni- ~kom tako i na lokalnom nivou. ci, skoro {to se ti ~e ra do va na cisterni, glavni dijelovi dolaza sa otpada. Vatrogasne - Ne volimo kad smo besposleni, pa porodice smo odlu ~i li da pre pra vi mo je Trebiwska jedinica neobi~na je i dno staro vozizbog toga {to su u jedinicima gotovo lo, ko je smo cijele porodice. Tako su uz komandira ni je na {li ra Zdravka ~lanovi “Lastve“ wegova na otpadu - pridva sina Velizar i Dragan, kao i ~a Zdravko Parak}erka Nikolina. nos.
PI[E: RATOMIR MIJANOVI] krozrs@glassrpske.com

Kad ne gase po`are prave cisterne
Posqedwi po sao ko ji smo oba vi li je pre prav ka cis ter ne ka pa ci te ta bli zu 9.000 li ta ra, ko ja }e bi ti kombinovano vozilo sa vodom i pjenom, ali je ova ja~a od prethodne i sa zapreminom ve}om za oko 1.500 litara.

^lanovi vatrogasne jedinice “Lastva“ uvijek imaju pune ruke posla

U VATROGASNOJ jedinici ima sedam ~lanova
Iskoristiv{i dobra iskus tva ko ja su ima li sa pret ho dno ura |e nim vo zi lom, starim preko 20 godina, vatrogasci u “Lastvi su ponovo sklopili novu cisternu od starog komunalnog vo zi la kupqenog na autootpadu. Vatrogasci tvrde da, ako ova kvo no vo vo zi lo ko {ta 350.000 do 400.000 maraka i

Odr`ana edukacija za roditeqe i djecu

FOTO: S. TASI]

Bora~ka organizacija Doboj

Pomo} ratnim veteranima
DOBOJ - Veteranske grupe za dru{tvenu i psihofizi~ku samopomo} veteranima i osobama sa iskustvom rata u petak su po~ele sa radom u Doboju, izjavio je Srni predsjednik dobojske Op{tinske bora~ke organizacije @eqko Petrovi}. - Veteranske grupe po~ele su da rade na urbanom dijelu Doboja i u dva najve}a naseqa u dobojskoj op{tini - Stanari na Krwinu i Osje~ani na Trebavi, a kasnije }e svoje aktivnosti pro{iriti i na ostali dio op{tine, s ciqem ve}eg upoznavawa prijateqa i otvarawa novih `ivotnih vidika rekao je Petrovi}.

vi{e, i wihovo vozilo vrijedi barem oko 100.000 KM, a ko {ta }e sa mo ~et vrti nu toga novca. Osim dvi je cis ter ne prepravqene u ovoj godini, pripadnici Vatrogasne jedinice “Lastva“ ranije su prepravili jo{ jedno sli~no vatrogasno vozilo i jedan mawi “lan dro ver“ za prevoz qudi. Komandir Paranos ka`e da su na otpadu na ba vi li i prikqu~ak za raz grtawe sni je ga, ko ji su adaptirali u profesionalnu grta li cu. Sa mi su, ka `u, ozi da li i ga ra `u Vatrogasne jedinice “Lastva“ od 110 metara kvadratnih. Sve po slo ve, i va ri la ca, i bru si la ca, i auto-mehani~ara, radilo je se dam va tro ga sa ca, ko li ko broji ova vatrogasna jedinica.

Za projekte mladih 20.000 maraka
ZVOR NIK - Zvor ni ~ka op{tina i Fondacija za razvoj zajednice “Mozaik“ potpi sa li su Spo ra zum o saradwi, kojim se nastavqa realizacija projekta “Omladin ska ban ka“ Zvor nik. [ef kabineta na~elnika op{tine Du{ica Savi} rekla je da }e fond “Omladinske banke“, iz kojeg }e biti finansirani projekti mladih u ovoj op {ti ni, izno si ti 20.000 KM, od ~ega }e 10.000 obezbijediti Fondacija “Mozaik“, a 10.000 KM op{tina Zvornik. Konferenciji za novinare prisustvovali su izvr{ni direktor Fondacije “Mozaik“ Vesna Baj{anski-Agi} i ~lan kre di tnog odbo ra “Omladinske banke“ Du{an Petrovi}. za ukqu~ivawe mladih u razvojne programe unutar op{tine. - Projekt su usmjereni i na ru ral na po dru ~ja, da se mladi sa sela ukqu~e u razvoj svoje sredine - istakla je ona i podsjetila da je ovo druga godina saradwe op{tine i “Mozaika“. Podsje}aju}i da je u 2009. go di ni uku pan fond za “Omladinsku banku“ iznosio 30.000 KM, od ~ega je Fondacija u~estvovala sa 20.000, a op{tina sa 10.000 KM, ona je naglasila da je ove godine izdvojeno mawe sredstava, {to je zavisilo od donatora. ^lan kreditnog odbora “Omladinske banke“ Du{an Petrovi} istakao je da je u pro{loj godini realizovano devet omladinskih projekata, me|u kojima su i “Teretana“ na Gradskoj pla`i, “Ure|ewe sportsko-rekreativnog terena“ u Pilici, “Ure|ewe terena za ma le spor to ve“ u Pa|inama, “Dje~ije igrali{te“ u Karakaju. S. S.

Sporazum op{tine Zvornik i Fondacije za razvoj zajednice “Mozaik“

Isto~no Sarajevo
STRUJA Napajawe elektri~nom energijom uredno. VODA Snabdijevawe vodom uredno. PORODILI[TE Ro|en jedan dje~ak i jedna djevoj~ica. POLICIJA Zabiqe`eno jedno krivi~no djelo i dva naru{avawa javnog reda i mira u Palama i Han Pijesku. Dogodile su se ~etiri saobra}ajne nesre}e, dvije u Palma sa ve}om materijalnom {tetom i u Rogatici i Fo~i sa mawom materijalnom {tetom.

CIQ UKQU^ITI u projekat mlade sa sela
Ve sna Baj {an ski-Agi} rekla je da je op{tina Zvornik prepoznala “Omladinsku banku“ kao dobar mehanizam

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 9

Osnovano udru`ewe vi{e~lanih porodica
TESLI] - U Tesli}u je osnovano Udru`ewe vi{e~lanih porodica koje imaju ~etvoro i vi{e djece, a na osniva~koj skup{tini za predsjednika Udru`ewa izabran je Miladin Gotovac. Za direktora Udru`ewa izabrana je Svjetlana [krebi}, a za predsjednika Upravnog odbora Simo Nikoli}, koji je odbornik u Skup{tini op{tine Tesli} i bio je inicijator formirawa ovakvog udru`ewa u proteklih nekoliko godina. V. T.

Projekat u Petrovu

Podizawe ekolo{ke svijesti stanovnika
PETROVO - U Petrovu je u petak predstavqen ekolo{ki projekat “Ja sam za ~isto Petrovo, a ti?”, kojeg }e tokom ovog mjeseca realizovati op{tina Petrovo uz podr{ku Kancelarije OEBS-a iz Doboja. U realizaciju projekta su ukqu~eni i gra|ani op{tine Petrovo, savjeti mjesnih zajednica, nevladine organizacije (NVO), udru`ewa, institucije i ustanove. Koordinator projekta Spomenka Petkovi} izjavila je Srni da je ciq ovog projekta podizawe ekolo{ke svijesti i aktivizma gra|ana radi stvarawa kapaciteta za obnavqawe, ure|ewe i unapre|ewe `ivotne sredine i stvarawa uslova za `ivot u skladu sa prirodnim i duhovnim bogatstvom Ozrena. Direktor Javnog komunalnog preduze}a “Komunal“ iz Petrova Zoran \uranovi} rekao je da ovo preduze}e ne mo`e samo da ukloni sme}e koje iza sebe ostavqaju neodgovorni gra|ani.

U Srpcu pokrenuta inicijativa za gradwu niskoenergetskih ku}a

Planiraju gradwu ku}a budu}nosti

Radi se o objektu u kojem nema aktivnog sistema grijawa jer posjeduje nepropusnu izolaciju zidova, specijalne prozore i sistem provjetravawa, zbog ~ega je u woj ugodno boraviti i qeti i zimi
PI[E: DEJAN JOVI^I] krozrs@glassrpske.com

Skup{tina op{tine Srebrenica

SRBAC - Predstavnici desetak privrednih firmi sa podru~ja srba~ke op{tine, u prisustvu predstavnika lokalne vlasti na ~elu sa na~elnikom op{tine Mirkom Koji}em, u petak su potpisali protokol o saradwi na realizaciji projekta “Niskoenergetska ku}a“. Radi se o objektu u kojem nema aktivnog sistema grijawa jer posjeduje nepropusnu izolaciju zidova, specijalne prozore i sis tem pro vje tra vawa, zbog ~ega je u woj ugodno boraviti i qeti i zimi. Prednost te ku}e je i stalna cirkulacija svje`eg vazduha. - Takvu ekonomi~nost prepo zna le su broj ne evrop ske zemqe, od kojih nam je najbli`a Austrija u kojoj je ve} izgra|en ogroman broj ovakvih porodi~nih ku}a, ali i {kola, dje~ijih vrti}a i drugih objekata - rekao je jedan od organizatora skupa Lazar Kusi}. Dodao je da se, s obzirom na to da se izgradwom ovakvih ku}a u{tedi ukupno 80 do 90 odsto tro{kova energije, predvi|a da }e u roku od pet godina sva ka ~et vrta ku }a u

Odgo|eno usvajawe buxeta
SREBRENICA - Usvajawe buyeta op{tine Srebrenica za 2010. godinu, koje je bilo predvi|eno u petak dnevnim re dom sje dni ce Skup {ti ne ove op{tine, odgo|eno je za posebnu skup{tinsku sjednicu koja }e, kako je najavio na~el nik op {ti ne Osman Suqi}, bi ti odr`a na 19. marta. Do odga|awa je do{lo jer su odbornici utro{ili mnogo vremena na analizu nekoliko informacija koje su ostale ne ra zmo tre ne na pro {loj skup{tinskoj sjednici, ~iji dnevni red nije bio do kraja iscrpqen. Odbornici su dugo usagla{avali i ta~ke dnevnog reda i wihov re do sli jed, ali su postavqena i brojna odborni~ka pitawa. Odbornici su ukazali da su psi lutalice ponovo postali opasnost, da napadaju gra|ane na srebreni~kim ulicama te zatra`ili da se uklone i smjeste u azil. Sjednica }e biti nastavqena 11. marta. K. ].

U~esnici skupa u Srpcu

FOTO: D. JOVI^I]

Republici Srpskoj biti niskoenergetska. Izgradwa takve ku}e skupqa je za pet do deset odsto od izgradwe klasi~ne, ali se, ka`u upu}eni, ulo`eni novac zbog ni`ih tro{kova re`ija vrati za maksimalno pet godina. Evrop ski par la ment je

prije dvije godine usvojio rezoluciju prema kojoj se do 2011. godine nala`e uvo|ewe standarda “pasivne ku}e“ kao zakonske obaveze, {to }e automatski va`iti i za BiH poslije ulaska u Evropsku uniju.

informisawe javnosti o prednostima ovakvog na~ina gradwe - rekao je Kusi}.

Napredak
Tokom 80-ih godina pro{log vijeka udio gradwe niskoenergetskih ku}a u Austriji bio je jedva {est odsto, a danas je to 40 odsto od ukupne gradwe, sa sve ve}om tendencijom rasta. U Wema~koj je prva takva ku}a napravqena u Darm{tatu 1991. godine, a do sada ih je izgra|eno na stotine hiqada, kako samostoje}ih, tako i ku}a u nizu ili mawih stambenih zgrada. Zahvaquju}i intenzivnom radu na kvalitetnoj promociji niskoenergetskog na~ina izgradwe, danas je u Austriji i Wema~koj svaka tre}a ku}a niskoenergetska.

EKONOMI^NOST ovakvih ku}a prepoznale brojne evropske zemqe
- Na nama je da udru`imo snage i prikupimo odgovaraju}i materijal kao {to su drvo, stiropor, krovni pokriva~i i elektro i vodovodne instalacije, da bismo u {to skorijem vremenu izgradili jedan ovakav objekat. Idu}i korak bi}e obuka stru~waka, gra|evinara i ar hi te ka ta o iz gradwi i projektovawu takvih ku}a te

Odbornici SO Srebrenica

Op{tina Tesli}

Stipendije dobilo 75 studenata
TESLI] - Na~elnik op{tine Tesli} Savo Kasapovi} potpisao je u petak ugovore o stipendirawu sa 75 studenata, za {ta je u ovo go di{wem op {tin skom buyetu pla ni ra no 170.000 KM. Ugovorom su predvi|ene 33 stipendije za studente druge i vi{ih godina, 21 za studente prve godine i isto toliko za studente iz porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida od prve do ~etvrte kategorije. Iznos stipendije bi}e 100 KM. Ka sa po vi} je re kao da su zbog ogra ni ~e nih sred sta va u buyetu stipendije ove godine dobili samo studenti dr`avnih fakulteta. - Plan je da idu}e godine budu pove}ana izdvajawa za ovu namjenu i da se uz labavije uslove za sticawe ovog prava pove}a broj korisnika - naveo je Kasapovi}. V. T.

Maketa niskoenergetske ku}e

Treba zbrinuti jo{ 25 porodica
KO TOR VA RO[ - Na skup{tini op{tinske Bora~ke organizacije Kotor Varo{ u petak je ocijeweno da je, iako je ta op{tina nerazvijena, do sada dosta ura|eno na stambenom zbriwavawu porodica poginulih boraca i ra tnih voj nih in va li da do ~etvrte kategorije. U izvje{taju o radu za period od 2006. do 2010. godine je navedeno da je za zavr{etak stam be nih obje ka ta do di jeqena 71 nov~ana pomo}, te da je dodjelom stanova trajno zbrinuto 20 porodica.

Dobri rezultati rada Bora~ke organizacije Kotor Varo{

DODIJEQENA 71 nov~ana pomo}
Preostalo je da se stambeno zbrine 25 porodica dodjelom nov~anih pomo}i ili gra |e vin skog ma te ri ja la, a trebalo bi izgraditi jo{ pet stambenih jedinica za prioritetne bora~ke kategorije, navodi se u izvje{taju.

U protekle ~etiri godine op{tina Kotor Varo{ i Ministarstvo rada i bora~ko-invalidske za{tite Republi ke Srpske iz dvo ji li su sredstava za lije~ewe 150 bora ca, na bawsko-kli mat sko li je ~ewe upu }e no je 40 ra tnih vojnih invalida i 11 porodica poginulih boraca. U izvje{taju se navodi da je na qetovawu u Kumboru bora vi lo 17 dje ce po gi nu lih boraca i ratnih vojnih invalida, da sva djeca poginulih

boraca koja poha|aju {kole i fakultete primaju stipendije, te da se pla}a prevoz za sredwo{kolce. Generalni sekretar Bora~ke organizacije RS Milorad Kalamanda rekao je da }e u ovoj godini biti realizovan program potpunog zbriwavawa bora~kih kategorija prioritetne grupe, ~ime se stvaraju uslovi za pripremu projekta zbriwavawa ostalih bora~kih kategorija. D. K.

Trebiwe
PORODILI[TE U trebiwskom porodili{tu ro|ene su dvije bebe, jedna djevoj~ica i jedan dje~ak. HITNA POMO] U Slu`bi hitne medicinske pomo}i obavqeno 29 pregleda u ambulanti i devet intervencija po pozivu. VATROGASCI Trebiwski vatrogasci imali su jednu tehni~ku intervenciju. VODA Snabdijevawe vodom uredno. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno.

10 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

Pomo} sedmo~lanoj porodici da dobije topli dom
MILI]I - Kompanija “Boksit“ iz Mili}a obezbijedi}e pomo} za sedmo~lanu porodicu invalida Andrije Tri{i}a iz Orahovca kod Zvornika, koja `ivi u izrazito te{kim uslovima. Odluku o pomo}i donio je generalni direktor kompanije Rajko Duki}. Pomo} }e se sastojati od 1.000 komada blokova sopstvene proizvodwe, koji su dovoqni da se ozida prizemna ku}a povr{ine 100 metara kvadratnih, kao i potrebne koli~ine trapeznog pocin~anog lima za pokrivawe ku}e. G. P.

AD “Stara gora“ iz Rogatice

Pozitivno poslovawe poslije pet godina

DE@URNE ekipe na terenu
Najve}i prihodi od prodaje drva FOTO: S. MITROVI]

ROGATICA - Ohrabreni ~iwenicom da su poslije pet godina pozitivno poslovali, u AD za usluge u {umarstvu “Stara gora“ u Rogatici u ovu godinu u{li su sa velikim ambicijama. Plan ukupnog prihoda zaustavili su na 4.411.000 maraka ili za gotovo 25 odsto vi{e od izvr{ewa u 2009. godini. - Najvi{e ra~unamo na prihode od usluga na sje~i, izvozu i slagawu drvnih sortimenata, prodaje rezane gra|e i cijepanih drva. Osim toga, planirani su radovi u oblasti za{tite i uzgoja {uma, izgradwi i odr`avawu {umskih kamionskih puteva za potrebe [umskog gazdinstva “Sjeme}“, sa kojim imamo izuzetno dobre poslovne odnose - ka`e direktor “Stare gore“ Milomir E}imovi}. On je istakao da je putem javnih oglasa obezbije|eno dovoqno posla za sve kapacitete, u kojima je i 137 radnika. - Zbog nelojalne konkurencije neke poslove smo izgubili, a na nekima su nam oborene cijene do te mjere da ne}emo imati nikakvu zaradu, a morali smo da ih prihvatimo - istakao je E}imovi}. S. M.

FOTO: B. MITROVI]

Snijeg napadao dvadesetak centimetara

Neophodna ve}a opreznost na putevima sarajevsko-romanijske regije

Vrti} “Na{a radost“ Zvornik

Priredbe majkama i bakama u ~ast
ZVORNIK - Mali{ani u vrti}u “Na{a radost“ u Zvorniku, sa svojim vaspita~ima pripremili su osmomartovske priredbe majkama i bakama u ~ast. Direktor vrti}a Vukomir Stankovi} rekao je da u odvojenim priredbama tokom dva dana u~estvuje oko 100 djece svih uzrasnih grupa. - Mali{ani pjesmom, plesom, igrom i recitacijama izra`avaju zahvalnost majkama za sve ono {to su one za wih uradile i {to }e uraditi - rekao je Stankovi}. On je dodao da su priredbe prvi put razdvojene po grupama, jer je nemogu}e odjednom primiti sve roditeqe koji `ele da pogledaju {ta su to wihova djeca nau~ila. A nau~ila su mnogo. Poneku malu gre{ku publika je zanemarila, razdragano pozdravqaju}i nastupe svakog mali{ana. Po zavr{etku priredbe djeca su uru~ila poklone majkama - ~es tit ke ko je su sa mi oslikali i mala crvena srca. S. S.

Zbog o~ekivanog porasta dnevne temperature izvjesna je i pojava odrona, pa se voza~ima savjetuje maksimalan oprez pri vo`wi, istakao Stefan Batini}
PI[E: BRANKA MITROVI] krozrs@glassrpske.com

Snijeg i poledica ote`ali saobra}aj
da su de`urne ekipe na terenu i bri nu o pro ho dnos ti puteva. - Zbog o~ekivanog porasta dnevne temperature izvjesna je i pojava odrona, pa se voza~ima savjetuje maksimalan oprez pri vo`wi - ka`e Batini}. Snijeg, koji neprekidno pada na podru~ju Han Pijeska, u petak je dostigao visinu od 18 centimetara. Na po dru ~ju op {ti ne Han Pijesak u petak ujutro je evidentirana i magla, koja smawuje vidqivost, pa se voza~ima skre}e pa`wa na oba ve zno dr`awe za ko nom propisanog rastojawa.

HAN PI JE SAK - Sao bra}aj na magistralnim i regionalnim putnim pravcima na podru~ju sarajevsko-ro ma nij ske re gi je odvi ja se ote `a no po zaswe`enim kolovozima. De`urni na centralnom pun ktu “Ro ma ni ja pu te va“ Stefan Batini} je istakao

NA TERENU sva raspolo`iva mehanizacija
Iako su stanovnici ove op{tine imali probleme u sao bra }a ju, mo kar i te `ak snijeg, ipak, nije prouzrokovao probleme u elektrosnabdi je vawu. Ma gis tral ni i re gi onal ni pu te vi, ko je odr`avaju “Zvornikputevi“, su prohodni.

LOKALNI PUTEVI
Zamjenik na~elnika op{tine Han Pijesak Mile Golijan ka`e da }e sva raspolo`iva mehanizacija firme “Bjelakovi}“, zadu`ene za ~i{}ewe lokalnih puteva i [umskog gazdinstva “Viso~nik“ biti upu}ena na lokalne putne pravce, da bi za vikend putevi bili prohodni.

- Na putevima nisu eviden ti ra ni odro ni. Za biqe`e na tem pe ra tu ra od minus ~etiri stepena ne garantuje da materijal za posipawe efikasno djeluje na svim dijelovima puta. Mogu}a je pojava poledice, a voza~i ma skre }e mo pa`wu da preko prevoja Han Pogled na putu ima snijega visine do dva centimetra - rekao je de`ur ni na pun ktu “Zvor ni kpu te va“ u Han Po gle du Dragomir Stani{i}. On je istakao da je sva ra spo lo `i va me ha ni za ci ja na terenu, da bi se odr`ala prohodnost puta, ali ~i{}ewe znatno ote`ava snijeg, koji neprekidno pada.

Posao za ve}i broj mladih radnika
U priredbama u~estvovalo 100 mali{ana FOTO: S. SAVI]

Kompanija “Boksit“ iz Mili}a planira nova zapo{qavawa

Srebrenica
VODA Snabdijevawe vodom uredno. HITNA POMO] U slu`bi Hitne pomo}i pregledana su dva pacijenta. STRUJA Snabdijevawe elektri~nom energijom uredno.

Zvornik
VODA Snabdijevawe vodom uredno. POLICIJA Dogodile su se tri saobra}ajne nesre}e, dva krivi~na djela, a javni red i mir je jednom naru{en. STRUJA Snabdijevawe elektri~nom energijom uredno.

MILI]I - Kompanija “Boksit“ iz Mili}a raspisala je oglas za prijem u radni odnos ve }eg bro ja ra dni ka mla |eg `i vo tnog doba, bilo kojeg smjera, sa ili bez radnog iskustva. U u pe tak objavqenom oglasu, koji je otvoren do 20. marta, navodi se da su ovi radnici potrebni kompaniji za drvoprera|iva~ku indus tri ju i se pa ra ci ju kvarcnog pijeska. - Po isteku oglasa obavi }e se tes ti rawe pri javqenih lica, a za one koji pro|u testirawe bi}e organi zo va na stru ~na obu ka i obuka iz oblasti za{tite na ra du. Li ca ko ja bu du primqena pro ve{ }e {est

mjeseci na probnom radu, a za to vrijeme ima}e sva prava ga ran to va na Za ko nom o radu i aktima kompanije na ve de no je u sa op {tewu Slu `be za in for mi sawe ove kompanije.

PLANIRANO pove}awe obima proizvodwe
Od po~etka godine kompanija “Boksit“ iz Mili}a primila je u radni odnos 20 kvalifikovanih radnika i ~etiri radnika sa visokom stru~nom spremom, a plan je da se u 2010. godini u kompa ni ji za po sli 110 no vih radnika. “Boksit“ u 2010. godini pla ni ra zna tno po ve }awe
“Boksit“ iz Mili}a FOTO: ARHIVA

obima proizvodwe i usluga u svim sektorima u odnosu na 2009. godinu, te oko 5,5 miliona maraka ulagawa u investicione programe. Najzna~ajniji su izrada rje{ewa za pro{irewe jamske proi zvodwe ru de, pro -

gram proizvodwe i prerade kvar cnog pi jes ka, pro gram drvoprerade, te nabavka vozila i drugih transportnih sredstava radi pove}awa kapaciteta u “Boksitovom“ sektoru saobra}aja. G. P.

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 11

Osnovano udru`ewe vo}ara u Novom Gradu
NOVI GRAD - Novoosnovano Udru`ewe vo}ara u Novom Gradu radi}e na obezbje|ewu plasmana vo}a, {to je jedan od osnovnih problema vo}ara, kao i organizovawu manifestacija radi promocije ove grane poqoprivrede, javila je Srna. Predsjednik op{tinskog Udru`ewa vo}ara Milan Kne`evi} izjavio je da }e ovo udru`ewe raditi na edukaciji i registraciji vo}ara te stvarawu baze podataka o broju vo}ara u intenzivnoj vo}arskoj proizvodwi. Punu podr{ku radu udru`ewa dala je i na~elnik op{tine Novi Grad Swe`ana Rajili}.

Op{tina Kostajnica

Prijedorski prodavci nude raznovrsne osmomartovske darove
FOTO: S. TASI] [tand u~enika Specijalne {kole

Nema pove}awa broja nezaposlenih
KOSTAJNICA - Na evidenciji kostajni~kog Biroa za zapo{qavawe krajem februara nalazilo se 1.026 nezaposlenih, {to je za jedno lice mawe u odnosu na kraj januara, javila je Srna. Od ukupnog broja nezaposlenih, 706 lica aktivno tra`i posao, dok je 320 prijavqeno radi ostvarivawa drugih prava. Posao je u februaru prona{lo deset lica, dok je na Biro istovremeno prijavqeno 19 novih radnika. Prema strukturi obrazovawa nezaposlenih, najvi{e je nekvalifikovanih radnika i to 350. Posao tra`i i 340 kvalifikovanih radnika, 26 polukvalifikovanih, 11 VKV radnika, 211 sa sredwom stru~nom spremom, 28 sa vi{om i 20 sa visokom stru~nom spremom. Na evidenciji Biroa se nalazi i 30 lica bez {kole.

^a|o boravio u Mrkowi} Gradu

Stawe bezbjednosti na visokom nivou
MRKOWI] GRAD - Stawe javne bezbjednosti na podru~ju mrkowi}ke op{tine je na visokom nivou, potvrdio je ministar unutra{wih poslova Republike Srpske Stanislav ^a |o, ko ji je u pe tak boravio u op{tini Mrkowi} Grad. - Od rukovodstva op{tine dobio sam informaciju da je na posqedwoj sjednici Skup{tine op{tine usvojen izvje{taj o ra du Sta ni ce ja vne bezbjednosti i da je policija za svoj rad dobila pohvale istakao je ^a|o i dodao da je Mrkowi} Grad jedna od sredina u kojima ima najmawe pro ble ma ka da je u pi tawu bezbjednost. Na~elnik op{tine Zoran Tegeltija istakao je da je zadovoqan saradwom rukovodstva op{tine sa Stanicom javne bezbjednosti. ^a|o i Tegeltija su obi{li i novu {alter-salu za izdavawe CIPS dokumenata koja se nalazi u Stanici javne bezbjednosti. S. D.
FOTO:ARHIVA

Osmomartovske darove po povoqnim cijenama Prijedor~ani }e mo}i da kupe od uli~nih prodavaca, koji su izlo`ili raznovrsne rukotvorine u glavnoj ulici
PI[E: SNE@ANA TASI] krozrs@glassrpske.com

PRIJEDOR - Iako se na ulicama Prijedora ne osje}a prazni~na atmosfera i ne vlada osmomartovska kupovna groznica, ve}ina Prijedor~ana }e, makar skromnim poklonima obradovati svoje qep{e polovine. Neke od tih darova po povoqnim cijenama Prijedor~ani }e mo }i da ku pe od uli~nih prodavaca, koji su izlo`ili raznovrsne rukotvorine u glavnoj prijedorskoj ulici. Ipak, ~ini se da je najve}u pa`wu prolaznika privukao {tand u~enika Specijalne {kole “\or|e Nato{evi}“. Direktor ove {kole Mustafa Tali} potvrdio je da su uz pomo} Turisti~ke organizacije op{tine i ove godine Petar Stanar, voza~ - Nema vi{e one atmosfere koja je nekad bila pred Dan `ena, ali bez obzira na to {to se osje}a `al za nekim boqim vremenima, ja }u svoju suprugu obradovati skromnim poklonom, primjerenim vremenu i mogu}nostima. Mislim da na{e supruge zaslu`uju pa`wu tokom cijele godine.

odlu~ili da ru~ne radove svojih u~enika ponude sugra|anima. - Mi ne nudimo cvije}e, na {i su po klo ni traj ni i uvi jek mo gu bi ti ko ri sni. Rije~ je o predmetima koji se izra|uju u na{im dvjema sredwo {kol skim ra di oni cama, tekstilnoj i bravarDra{ko Marmat, gra|evinski in`ewer - Obavezno }u ne{to pokloniti, ali ne bih javno odavao tu tajnu, onda to ne bi bio pravi poklon. Smatram da se, uprkos svemu, ta tradicija poklawawa treba odr`ati, jer je to bio neki simbol Dana `ena - rekao je Marmat.

sko-metalskoj. Ciq ove prodajne izlo`be je da Prijedor~ani vide da su i na{i |aci korisni ~lanovi dru{tva - rekao je Tali}. On je dodao da su ove godine imali pote{ko}a sa nabavkom sirovine, pogotovo u kroja~koj sekciji, ali da su im za po sle ni u pre du ze }u Rajko Milosavqevi}, radnik - Svake godine kupujem poklone za 8. mart pa ni ove ne}e izostati cvije}e i darovi. Na{e supruge, majke i k}erke tokom cijele godine zaslu`uju pa`wu, a wihov praznik treba da bude dostojno obiqe`en - istakao je Milosavqevi}.

“Skontoprom“ obezbijedili tkanine, vunu i sun|er i time omogu}ili da pripreme svoje proizvode i da ih javno izlo`e.

^ESTITKE ko{taju dvije do tri marke
- Predmete koje su napravili na{i u~enici prodajemo po sim bo li ~nim cijenama, toliko da mo`emo da kupimo nove materijale za daqi rad. Recimo, jedan vezeni stolwak ko{ta {est maraka, vezene ~estitke su dvi je mar ke, a vi di mo da obi~ne, papirne ~estitke u gradu ko{taju tri marke. Tu su i vezeni pe{kiri, vaze, maramice i unikatne {ivene ogrlice - rekao je Tali} dodaju}i da i na ovaj na~in u~enici Specijalne {kole do ka zu ju da }e po sli je za vr{ene {kole mo}i da `ive od svog rada.
Prije rata pod vo}wacima bila 733 hektara

Razvoj vo}arstva u Kotor Varo{u

Ratari podi`u nove vo}wake
KOTOR VARO[ - Vo}arstvo na podru~ju kotorvaro{ke op{tine, koje je prije rata bilo izuzetno razvijeno a tokom rata zapu{teno, ponovo o`ivqava zahvaquju}i Udru`ewu vo}ara koje je osnovano pro{le godine s ciqem da se intenzivira vo}arska proizvodwa. Procjewuje se da su na ovom podru~ju prije rata bila 733 he kta ra pod vo}waci ma sa oko 250.000 sta ba la, od ~e ga 202.400 {qive, nakon ~ega je u toku ratnog perioda vo}arstvo zapu{teno. Mnogi vlasnici su se raselili pa su vo}waci ostali bez za{tite, kada su mnogobrojna stabla oraha i tre{we posje~ena za drvoprera|iva~ku industriju. Predsjednik Udru`ewa vo}ara Vladimir Dragoqevi} izjavio je da se sve vi{e poqoprivrednika sada obra}a op{tin skoj poqo pri vre dno-sa vje to da vnoj slu `bi ra di podizawa novih vo}waka i tra`e savjete u vezi s nabavkom sadnica, primjenom savremenih mjera i tr`i{tem. D. K.

Za sufinansirawe projekata 35.000 KM
PRIJEDOR - Op{tina Prijedor }e u ovoj godini izdvojiti 35.000 KM za sufinan si rawe i po dr{ku projektima nevladinih organizacija. Tokom ovog mjeseca bi}e ra spi san ja vni kon kurs za nevladine organizacije koje }e sredstva dobijati na osnovu kvalitetnih projekata iz oblas ti zdrav stva, obra zo vawa, kul tu re, eko lo gi je i socijalne za{tite. Na po dru ~ju Pri je do ra aktivno djeluje ~etrdesetak nevladinih organizacija koje su fokusirale programe djelovawa na ekologiju, kulturu, omladinski sektor, kao i na reintegraciju stanovni{tva u sredine u kojima `ive. Uku pno pla ni ra na buyetska sredstva za finansirawe saveza, udru`ewa i ostalih nevladinih organiza ci ja u Pri je do ru izno se 545.000 KM.

Op{tina Prijedor poma`e rad nevladinih organizacija

UDRU@EWE penzionera }e dobiti 210.000 KM
Oko 210.000 KM op{tina }e izdvojiti kao pomo} fi nan si rawu Udru `ewa penzionera. Za rad kulturno-umje tni ~kih dru {ta va planirano je 75.000 KM, za omladinski sektor 70.000, a

za op{tinsku organizaciju Crvenog krsta 55.000 KM. Iz op {tin skog buyeta bi }e iz dvo je no 50.000 KM kao pomo} vjerskim zajednicama za izgradwu i rekonstrukciju vjerskih objekata, a za rad socijalno humanitar nih sa ve za i udru `ewa planirano je 25.000 KM. Za projekte nacionalnih mawina op {ti na pla ni ra da izdvoji 24.000 KM. S. T.

Prijedor
HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledano 35 pacijenata. VODA Uredno snabdijevawe vodom. STRUJA Uredno snabdijevawe strujom. POLICIJA Evidentirana dva krivi~na djela i dvije saobra}ajne nesre}e. PORODILI[TE Ro|ena jedna djevoj~ica i dva dje~aka.

12 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

OGLASI

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 13

Uprkos krizi proizvodwa na prvom mjestu
[AMAC - U Fabrici metalnih konstrukcija “Bader” u [amcu zaposleno je 48 radnika i bez obzira na smawewe proizvodwe, otpu{tawa radnika ne}e biti. - Proizvodwa u odnosu na pro{lu godinu smawena je za 50 odsto, ali posla jo{ uvijek ima dovoqno i ne}e do}i do smawewa broja radnika - tvrdi tehni~ki direktor u “Baderu” Branko Maksimovi} i dodaje da ova fabrika osje}a ekonomsku krizu ali da stawe nije te{ko kao kod drugih, zbog ~ega }e i nastaviti sa ulagawem i pro{irewem kapaciteta. A. V. M.
FOTO: T. NESTOROVI]

Nastupilo vi{e od 400 takmi~ara, a priredbe je do sada pratilo vi{e od tri hiqade posjetilaca. Svi takmi~ari pokazali zavidno znawe i umije}e, pa se s pravom mo`e re}i da su februar i mart u znaku raspjevane i razigrane ravnice
PI[E: TIHOMIR NESTOROVI] krozrs@glassrpske.com

Raspjevana cijela semberska ravnica
Radojka Novakovi} pripremila hiqade saksija

Festival sela Semberije napunio domove kulture

U Trwaku kod Bijeqine

BIJEQINA - Tradicional na kul tur no-za ba vna ma ni fes ta ci ja “Znawem, pjesmom i igrom kroz Semberiju“, koja se 31. put orga ni zu je u op {ti ni Bijeqina, napunila je domove kulture qubiteqima izvornog stvarala{tva. Ovaj svojevrsni festival stanovnika semberskih sela po~eo je 11. februara u Suvom Poqu susretom ekipe doma}ina i gostiju iz Patkova~e. Priredbe je do sada pratilo vi{e od tri hiqade po sje ti la ca. Odr`a va ju se dva puta sedmi~no, a preostalo je jo{ da se do sredine mar ta or ga ni zu ju po lu fi nal na i fi nal na ta kmi ~ewa. Na fes ti va lu su u~es tvo va le eki pe ama te ra iz Gradca, Dragaqevca, Suvog Poqa, Patkova~e, Koj~inovca, Hasa, Nove Jawe, Brodca, Dvorova i Velike Obarske. - Svi takmi~ari su pokazali zavidno znawe i umije}e, pa se s pra vom mo `e

Cvje}arima pune ruke posla
BIJEQINA - Radojka Novakovi} iz Trwaka kod Bijeqine i wena porodica proteklih desetak dana skoro nisu imali predaha. Pritisli su ih poslovi priprema cvije}a za bijeqinsku zelenu pijacu i brojne mu{terije {irom Republike Srpske i Federacije BiH povodom Me|unarodnog dana `ena - 8. marta. - Ovo je finale tromjese~nog rada u plastenicima. Pakujemo na hiqade saksija cvije}a i {aqemo mu{terijama, ali dio odvajamo i za na{u tezgu na bijeqinskoj pijaci. Kao {to na{e kom{ije imaju velike obaveze kada `awu p{enicu i beru kukuruz, pa nemaju ni trenutak odmora, tako i mi, Novakovi}i, posqedwih dana februara i sve do 8. marta. Ovo je na{a `etva. Sqede}a je tek za godinu - ka`e Novakovi}eva. U saksijama su petunije, mu{katle, primule, azeleje, zumbuli i jo{ dosta drugih vrsta cvije}a. Biqke su se dobro razvile, rascvjetale su i veoma lijepo izgledaju - mogu se pokloniti i krunisanim glavama. T. N.

Turisti~ka organizacija Bijeqina
Sredwo{kolci odu{evili publiku FOTO: T. NESTOROVI]

re}i da su februar i mart u znaku raspjevane i razigrane ra vni ce. U eki pa ma je nastupilo vi{e od 400 takmi~ara, me|u kojima je bilo dje ~a ka i dje voj ~i ca uzras ta od se dam go di na i sijedih starina u osmoj deceniji `ivota - ka`e ~lan

ORGANIZATORI
Organizatori festivala su OO SPKD “Prosvjeta“ i Op{tinska uprava u Bijeqini, koja je za wegovo odr`avawe izdvojila deset hiqada maraka. - Ciq festivala jeste da afirmi{e rad svih stvaralaca u semberskim selima i da ~uva kulturno nasqe|e. Ekipa sela ~ine amateri: muzi~ari, pjeva~i, folklorni ansambli, recitatori, plesa~i, kulinari, glumci i sportisti. I prije zavr{nih priredbi mo`emo re}i da smo ve} opravdali postojawe ove kulturne manifestacije ka`e Predrag Novakovi}.

Or ga ni za ci onog odbo ra Fes ti va la se la Sem be ri je Predrag Novakovi}. Uprkos tome {to je ovogodi{wi karavan festivala skoro upola mawi, ipak se na kva li te tu mu zi ~kog, dramskog, folklornog i instru men tal nog stva ra la{ tva, te po obi mu znawa, ni{ta nije umawilo.

BI]E obnovqeni domovi kulture
- Naprotiv. Folklorni ansambli su ove zime izvodili nove koreografije. Pjeva~i izvornih pjesama otrgli su od zaborava stare izvorne, autohtone semberske pjesme koje se ko zna od kada nisu

~u le. In stru men ta lis ti har mo ni ka {i, fru la {i, dvojni~ari, {argija{i, guslari i gitaristi imali su nove kompozicije i melodije - rekao je Novakovi}. On je dodao da je dra` festivala to {to su se pojavila nova imena u amaterskom stva ra la{ tvu semberskih sela. - U eki pa ma je dos ta sredwo{kolaca i visokoobrazovanih qudi koji `ive u selima. Ovogodi{we iskustvo dobro }e nam do}i u idu}em ciklusu koji bi trebalo da po~ne krajem godine. S razlogom o~ekujemo i vi{e ekipa, jer }e u nekim selima biti obnovqeni domovi kulture - rekao je Predrag Novakovi}.

Umjetni~ka kolonija za promociju turizma

FOTO: ARHIVA

Dio manifestacije bi}e odr`an u etno-selu Stani{i}

U~enici O[ “Vaso Pelagi}“ iz Pelagi}eva ostvaruju zavidne rezultate

Za uporne nema prepreka
republi~kom takmi~ewu, koje se ove godine odr`ava u Prije do ru. Ovo sva ka ko pred stavqa ve li ki us pjeh, jer nemamo svoju salu - ka`e nastavnik Aleksa Mitrovi}, koji vodi odbojka{ku selekciju. Dodao je da se nova sportska dvorana gradi, a mladi odbojka{i trenutno treniraju u susje dnoj dvo ra ni u Dowem @abaru. budu}nost. - U na{oj ekipi su u~enici osmog i devetog razreda i uz kvalitetan rad uspjeli smo da stignemo do velikog uspjeha. Sigurno je da }emo poku-

PELAGI]EVO - U~enici Osnovne {kole “Vaso Pela gi}“ iz Pe la gi }e va ni su samo dobri matemati~ari i fizi~ari, oni posti`u dobre rezultate i na sportskim takmi~ewima. Wihov uspjeh je tim ve}i kada se zna da nemaju za vi dne uslo ve {ko lo vawa, ali sa takmi~ewa uvijek donose pehare. Da su vrsni odbojka{i poka za li su ne da vno na re gi onal nom ta kmi ~ewu u Derventi, na kojem su u~estvova li u~e ni ci iz osno vnih {kola sa dobojske regije. - Na{i u~enici su pokazali da su najboqi na dobojskoj regiji u mu{koj odbojci i tako stekli pravo nastupa na

{ati i na republi~kom takmi~ewu u Prijedoru ostvariti {to boqi plasman - ka`e kapiten ekipe, Mihajlo Davidovi}. V. S.

BIJEQINA - Turisti~ka organizacija Bijeqina u saradwi sa Ministarstvom za turizam RS i Op{tinskom upravom Bijeqina organizova}e u maju Umjetni~ku koloniju na kojoj bi trebalo da u~estvuje pedesetak eminentnih kwi`evnika i slikara iz Republike Srpske i susjednih zemaqa. - Sve~ano otvarawe manifestacije trebalo bi da bude 21. maja u Brodcu, jer to selo ima mnogo kwi`evnih i likovnih stvaralaca. U ovom selu je ne ka da bio u~i teq Du{an Baranin i napisao je tri romana. U idu}ih devet dana sadr`aji }e se realizovati u Bijeqini, etno-selu Stani{i} u Modranu, manas-

tiru Tavni, na rijekama Savi i Drini i drugim lokalitetima u Semberiji - ka`e dire ktor Tu ris ti ~ke organizacije Bijeqina Simo Laketi}. Program manifestacije dobro je osmi{qen i u wemu ima sadr`aja za sve stvaraoce: pjesnike, pripovjeda~e, slikare, vajare i grafi~are, Uz to, ciq ove manifestacije za koju je Vlada RS obezbijedila 10.000 maraka, jeste i popularizacija seoskog, vjerskog i ribolovnog turizma, kao i sportova na vodi. U~esnici kolonije bi}e smje{teni u seoskim ku}ama u Brodcu, a planirana je i promocija nekih kwiga semberskih autora. T. N.

NAJBOQI odbojka{i,a nemaju salu za treninge
On je naveo da je kapiten Mihajlo Davidovi} jedan od najboqih odbojka{a i sigurno mu predstoji sjajna odbojka{ka

[amac
POLICIJA Nije bilo saobra}ajnih nesre}a, ni naru{avawa javnog reda i mira. VODA Snabdijevawe vodom uredno. HITNA POMO] U slu`bi Hitne pomo}i pregledano 11 paci STRUJA Snabdijevawe strujom uredno.

Mladi odbojka{i ponos {kole

FOTO: V. SAJLOVI]

14 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

“Tojotina“ vozila neispravna i poslije popravke

Biznis
ZVANI^NA KOTACIJA
Dioni~ko dru{tvo BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURAWE D.D. SARAJEVO
Zvani~ni Promjena Vrijednost kursa kurs

VA[INGTON - Ameri~ka Savezna uprava za bezbjednost drumskog saobra}aja je saop{tila da razmatra vi{e od 60 `albi voza~a “Tojotinih“ automobila, koji tvrde da problemi sa iznenadnim ubrzawem nisu ukloweni ni po{to su vozila bila na popravci.

Iz “Tojote“ navode da su anga`ovali nezavisnu konsultantsku firmu za analizu tih pitawa, te da je detaqno pregledan sistem elektronske kontrole kretawa vozila i da nije prona|en nijedan problem, prenijele su agencije.
FOTO: GLAS SRPSKE

17.38 8.50

-0.87 3.69

4,969.80 1,062.80

KOTACIJA FONDOVA
Dioni~ko dru{tvo ZIF CROBIH FOND D.D. MOSTAR ZIF PROF PLUS D.D. SARAJEVO ZIF PREVENT INVEST D.D. SARAJEVO
Zvani~ni Promjena Vrijednost kurs kursa

5.50 4.10 6.00

-3.51 0.00 0.00

5,500.00 364.90 3,000.00

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Dioni~ko dru{tvo
Zvani~ni Promjena Vrijednost kursa kurs

Isplate po ovom osnovu kao i do sada

Rok za verifikaciju Blokirane ulice, javni prevoz i bolnice {tedwe 31. decembar
[trajkovi u Gr~koj
ATI NA - Dva naj ve }a gr~ka sin di ka ta ko ja pred stavqaju polovinu radnika - Op{ta konfederacija rada u Gr~koj (GSEE) i Federacija dr`avnih slu`benika (ADEDI) nastavila su u petak {trajkove u zemqi, protive}i se vladinim o{trim mjerama {tedwe. Savez urednika atinskih dnevnih listova ESIEA objavio je u petak dvadeset~etvoro~asovni {trajk, a protestima su se pridru`ili i zaposleni u javnom prevozu. Dr`avne bolnice u Atini i Pireji pru`ale su usluge samo u hitnim slu~ajevima, prenijele su agencije. Gr~ki premijer Jorgos Papandreu razgovarao je u petak sa wema~kim kancelarom Angelom Merkel o politi~koj i finansijskoj podr{ci zemqi, a iz wema~ke vlade ranije su najavili da Gr~koj ne}e dati ni cent pomo}i.

BH TELEKOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO ENERGOPETROL D.D. SARAJEVO FD SARAJEVO D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BiH D.D. SARAJEVO

22.97 5.50 10.14 98.64 31.48

5.32 2,297.00 0.00 8,228.00 -7.92 659.00 -1.36 6,860.65 -1.51 166,182.50

Vlada RS Uredbom produ`ila rok za verifikaciju stare devizne {tedwe

Uredba je dopuwena u skladu sa Presudom Evropskog suda za qudska prava u “predmetu Suqagi} protiv BiH“, ka`u u Ministarstvu finansija RS
PI[E: MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpske.com

BAWA LUKA - Uredbom ko ju je do ni je la Vla da RS otvoren je novi rok za verifi ka ci ju sta re de vi zne {tedwe i to od 5. aprila do 31. de cem bra 2010. go di ne, dok }e se svi poslovi verifi ka ci je za pre dme te za primqene u ovom ro ku okon~ati do 31. marta 2011. godine, saop{tili su iz Mi-

nistarstva finansija RS. Iz Ministarstva navode da je Vlada RS na sjednici odr`anoj u ~etvrtak usvojila Uredbu o dopunama Uredbe o postupku verifikovawa potra`ivawa i gotovinskih isplata po osnovu ra~una stare devizne {tedwe u RS. - Ovom uredbom se otvara novi rok za verifikaciju potra`ivawa po osnovu ra~una

stare devizne {tedwe i to od 5. aprila do 31. decembra 2010. godine, dok }e se svi poslovi verifikacije za predmete zaprimqene u ovom roku okon~ati do 31. marta 2011. godine navodi se u saop{tewu.

POSLOVI verifikacije bi}e okon~ani do 31. marta 2011. godine
Verifikacija potra`ivawa, gotovinske isplate i emisija obveznica po zahtjevima dostavqenim u novom roku obavqa}e se na isti na~in i pod is tim uslo vi ma kao i prethodne verifikacije. - Ure dba je do puwena u skladu sa Presudom Evropskog suda za qudska prava u “predmetu Suqagi} protiv BiH“. Do no {ewem ove odlu ke, Evropski sud za qudska prava

ROK
U Ministarstvu finansija RS isti~u da je presuda suda u Strazburu postala pravosna`na 3. februara 2010. godine, a rok za weno izvr{ewe je tri mjeseca od datuma kona~nosti. Predlo`enom izmjenom Uredbe, rok za verifikaciju je du`i od {est mjeseci, ~ime je u potpunosti po{tovna odluka Evropskog suda za qudska prava u “predmetu Suqagi} protiv BiH“ - istakli su u Ministarstvu i pozvali vlasnike stare devizne {tedwe, koji do sada nisu verifikovali {tedwu da u predvi|enom roku podnesu zahtjev.

[trajka~i na ulicama

Belgijski premijer Iv Leterm

u Strazburu potvrdio je da su zakoni kojima se rje{ava pitawe stare devizne {tedwe u BiH i Srpskoj u skla du sa Konvencijom o qudskim pravima, te da sve {tedi{e u BiH tre ba da bu du is pla }e ne u skladu sa pomenutim zakonima - naglasili su u Ministarstvu. Dodali su da vi{e ne postoji dilema po pitawu na~ina izmi rewa sta re de vi zne {tedwe i da je verifikacija i emisija obveznica u skladu sa Evropskom konvencijom o qudskim pravima i jedini na~in izmirewa ovih obaveza. Naglasili su da je presudom iz Strazbura nalo`eno svim nivoima vlasti u BiH, pa tako i Republici Srpskoj, da otvore novi rok za verifikaciju ra~una stare devizne {tedwe u trajawu od najmawe {est mjeseci od dana kona~nosti presude.

Evrozona treba da ima ministarstvo finansija
FRANKFURT - Belgijski premijer Iv Leterm predlo`io je stvarawe evropskog ministarstva finansija, uz grupu koja }e rje{avati pitawa dugovawa u evrozoni. - Predla`em da preduzmemo sqede}i korak i da za evrozonu stvorimo zajedni~ko minis tar stvo fi nan si ja i agenciju za dugovawa - navodi se u Letermovom tekstu, koji je objavilo wema~ko izdawe “Fajnen{el tajmsa“, prenijele su agencije. On je pre ci zi rao da bi agencija za dugovawa bila pod kontrolom evrogrupe, dok bi Evropska investiciona banka imala ulogu sekretarijata.

Gasna konekcija Srbije i Bugarske
BRISEL - Ministar rudarstva i energetike Petar [kundri} i ministar ekonomije, energetike i turizma Bugarske Traj~o Trajkov potpisali su u petak u Briselu izjavu o projektu gasne interkonekcije Bugarske i Srbije. Gasovod, koji polazi iz Ni{a i presijeca granicu blizu Dimitrovgrada, bi}e prva in ter ko ne kci ja tran sportnih sistema Bugarske i Srbije, koja }e doprinijeti bezbjednosti snabdijevawa gasom obje zemqe i regiona. Projekat je dio koncepta Gasnog prstena Energetske zajednice, koji je promovisala Evropska komisija. Investicija potrebna za oko 180 kilometara gasovoda kapaciteta oko dvije milijarde kubika godi{we procijewena je na 100 do 120 miliona evra. Evropska komisija je saop{tila da projekat treba da dobije finansijsku podr{ku EU, a predvi|eno je ve} da se iz re gi onal nih fondova EU izdvoji 60 miliona evra za bugarski dio, prenijele su agencije. [kundri} je istakao da taj pro je kat omo gu }a va da Srbija na temequ postoje}ih i gradwom novih velikih skladi{ta i povezivawem gasnih sistema sa kom{ijama, postane ozbiqno ~vori{te gasnih instalacija, koje }e omogu}iti dobru diversifikaciju snabdijevawem prirodnim gasom.

U Briselu potpisana izjava o projektu izme|u dvije zemqe

FTSE 100 INDEX MEMBERS
Naziv kompanije
LLOYDS BANKING ROYAL BK SCOTLAN VODAFONE GROUP BARCLAYS PLC HSBC HLDGS PLC

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS
Cijena Promjena
53.26 40.23 146.55 337.95 705.5 -1.17 2.21 -0.71 1.46 1.75

Naziv kompanije
BANK OF AMERICA INTEL CORP PFIZER INC GENERAL ELECTRIC MICROSOFT CORP

Cijena Promjena
16.4 20.53 17.33 16.11 28.63 0.18 0.05 0.06 0.5 0.6

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 15

^EZ odustao od tendera za termoelektranu na Kosovu
PRAG - ^e{ki elektroenergetski gigant ^EZ odustao je od tendera za izgradwu velike termoelektrane na Kosovu i istupio iz konzorcijuma zbog pogor{anih uslova tendera, saop{tili su i kompanije. ^EZ se zajedno sa ameri~kim partnerom “AES“ krajem 2006. godine ukqu~io u tender za izgradwu nove termoelektrane kapaciteta 2.000 megavata i modernizaciju postoje}ih, {to je bio posao vrijedan oko 3,5 milijardi evra. ^EZ je jo{ pro{le godine zaprijetio da }e se povu}i iz projekta ako kosovske vlasti ne poboq{aju pravne i finansijske uslove tendera, javile su agencije.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Naziv emitenta Prosje~na cijena 29,83 1,39 29,92 28,60 0,45 0,42 Promjena Promet 2,83 2,21 2,55 0,69 0,00 0,00 36.359,02 28.222,70 20.344,86 16.161,56 8.738,13 4.180,00 4.053,76 3.680,11 2.462,68 549,50 17,55 Република Српска - измирење ратне штете 3

U naftnu industriju 650 miliona evra
Rusi spremni da za {irewe benzinskih pumpi i 300 prodajnih objekata, te za modernizaciju i rekonstrukciju postoje}ih “Petrolovih“ pumpi ulo`e 150 do 200 miliona evra, rekao Dodik
PI[E: VAWA [TRBAC vanjas@glassrpske.com

Premijer RS o najavqenim investicijama ruskih partnera

Телеком Српске а.д. Бања Лука Република Српска - измирење ратне штете 1 Република Српска - измирење ратне штете 2 Електрокрајина а.д. Бања Лука Електро - Бијељина а.д. Бијељина Хидроелектране на Требишњици а.д. Требиње Електродистрибуција а.д. Пале Нова банка а.д. Бања Лука Крајина ГП а.д. Бања Лука Рафинерија уља а.д. Модрича

0,32 -0,31 0,63 0,00 1,16 -0,85 3,50 9,38 0,12 -10,00

FONDOVI
Naziv emitenta ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бања Лука ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бања Лука ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Привредник инвест а.д. Бања Лука ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина ЗИФ ВБ фонд а.д. Бања Лука ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Zepter фонд а.д. Бања Лука Prosje~na Promjena Promet cijena 2,91 5,20 3,99 3,87 7,51 0,05 3,31 4,51 5,00 1,50 1,10 4,50 2,50 4,57 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,13 0,00 0,00 0,22 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,56 0,00 0,00 0,00 0,00 2.253,00 0,00 0,00 387,86 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 287,80

BAWA LU KA - Rus ki partneri namjeravaju da u narednim godinama u naftnu industriju Republike Srpske ulo`e ukupno 650 miliona evra. Ka zao je ovo u pe tak u Bawoj Luci premijer RS Milorad Dodik po povratku iz Moskve. On je kazao da je sa pred sta vni ci ma kom pa ni je “Zarube`weft“ razgovarao o daqem nastavku rekonstrukcije Rafinerije nafte u Brodu, gdje je ta kompanija preduzela aktivnosti za pu{tawe u pogon nove linije, podizawe kapaciteta sa 1,2 miliona na 4,2 miliona tona prerade sirove nafte i dostizawe kvaliteta “evro 5”. - Ruski partneri zainteresovani su da se zakqu~i ugovor o kon ce si ji za istra`ivawe le`i{ta sirove nafte i prirodnog gasa koje bi radile kompanije “Zarubre`weft” i “Gaspromweft”. Postoji interesovawe da se u brodskoj rafineriji otvori carinski terminal, a potvr|ena je i spremnost da se ubrzaju sve aktivnosti na projektovawu i izgradwi pruge Brod Modri~a u du`ini od 47 kilometara - naglasio je premijer RS. Dodik je rekao da su ruski partneri spremni da za {irewe benzinskih pumpi i 300 prodajnih objekata, te za modernizaciju i rekonstrukciju postoje}ih “Petrolovih“ pumpi ulo`e 150 do 200 miliona evra, dok ukupna investicija

“Elektroprivreda Srbije“

Rafinerija nafte u Brodu

FOTO: GLAS SRPSKE

Mogu}e novo poskupqewe struje
BEOGRAD - Poslovodstvo “Elektroprivrede Srbije“ (EPS) nije odustalo od namjere da u ovoj godini zatra`i jo{ jedno poskupqewe struje, rekao je predsjednik Upravnog odbora tog preduze}a Aca Markovi}, prenijele su agencije. On je objasnio da je poskupqewe potrebno zbog obaveza prema preduze}ima koja rade za EPS, kao i planiranih remonta, a da }e poskupqewa biti “u trenutku kada bude pri mje re no si tu aci ji“, na vo de }i da to ne }e bi ti do qeta.

kompanija “Zarube`weft“ i “Weftegazinkor“ u sqede}ih pet godina iznosi preko milijardu evra. On je rekao da je sa ruskim partnerima dogovoreno da se u okviru projekta “Ju`ni tok” i prikqu~ewa RS tom gasovodu krene u vi{u operativnu fazu, kroz izra du stu di je izvodqivosti koja }e biti integralni dio biznis plana.

privatizacije, Dodik je kazao da }e Vlada, u skladu sa zakonskom obavezom, idu}eg mjeseca Narodnoj skup{tini RS podnijeti informaciju o tom procesu. - U ovom procesu nije bila kqu~na Komisija za reviziju pro ce sa pri va ti za ci je ve} Specijalno tu`ila{tvo RS i Sud, jer su jedino oni mogli da

poni{te nezakonite privatizacije - istakao je Dodik i dodao da je nezadovoqan i radom Specijalnog tu`ila{tva RS, Tu`ila{tva RS, Specijalnog suda i Suda, jer se o~igledno vidi da “oni poprimaju elemente uticaja nekih zaintereso va nih kru go va ko ji su vr{ili kriminalnu privatizaciju“.

Investiciono-razvojna banka RS

DOGOVORENO i prikqu~ewe RS na “Ju`ni tok”
Istakao je da je u razgovorima sa ruskim partnerima bi lo go vo ra i o iz gradwi aerodroma u Trebiwu, za koji se ra di pret ho dna stu di ja izvodqivosti koja }e biti zavr{ena do kraja aprila. Ne za do voqan pro ce som

“[TRABAG“
Premijer RS je rekao da bi Vlada sa austrijskom kompanijom “[trabag“ mogla do kraja marta, a najkasnije u prvoj sedmici aprila, da potpi{e sporazum o izgradwi autoputa Bawa Luka - Doboj. - “[trabag“ do kraja marta mora Vladi RS da predo~i svoje finansijske sposobnosti za izgradwu ove dionice autoputa. Ako se to ne desi, onda }emo se usmjeriti na alternativne mogu}nosti koje }e obezbijediti da do juna imamo jasno preciziranu situaciju o tome na koji na~in }e se graditi ova dionica - naglasio je Dodik.

Prodaja obveznica op{tine Lakta{i
BAWA LU KA - In ves ti ci ono-ra zvoj na ban ka RS (IRB) donijela je odluku o pro da ji 25.500 ob ve zni ca op {ti ne La kta {i pu tem ber ze, uku pne vri je dnos ti 1.999.200 maraka, saop{teno je u petak iz IRB-a. Kre di tni odbor IRB-a odo brio je i 11 stam be nih kredita ukupne vrijednosti 864.300 ma ra ka i ~e ti ri kredita iz kreditne linije za preduzetnike i preduze}a ukupne vrijednosti 1.870.000 ma ra ka, do da je se u sa op {tewu. M. ^.

U Sarajevu odr`an sastanak Konstituence EBRD-a za BiH

Potrebno nastaviti ulagawa
SARAJEVO - BiH od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o~ekuje da i u ovoj godini nastavi da ula`e u razvoj malih i sredwih preduze}a, u bankarski sektor, mikrokreditne organizacije, energetski sektor, transport i infrastrukturu, re~eno je u petak u Sarajevu na sastanku Konstituence EBRD-a za BiH, Austriju, Kipar, Izrael, Kazahstan i Maltu. Zakqu~eno je da BiH mora preduzeti dodatne napore i otkloniti administrativne prepreke da bi se br`e i lak{e registrovala preduze}a, a sve s ciqem poboq{awa poslovnog okru`ewa, prenijele su agencije. U pro{logodi{wem izvje{taju EBRD-a navodi se da u BiH nije izvr{ena privatizacija preduze}a sa dr`avnim ve}inskim kapitalom na na~in kako je bilo planirano, {to je rezultiralo smawewem prihoda od prodaje. EBRD je, kao odgovor na globalnu ekonomsku krizu, pro{le godine pove}ao planirani godi{wi iznos za investicije za oko osam milijardi evra.

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 6.3.2010. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

KURSNA LISTA
Kupovni za devize
1.955830 1.296910 1.392435 26.852855 0.075703 0.262149 0.731292 1.605977 0.565032 0.242383 0.200760 1.333338 0.928975 2.161707 1.436416 1.956725

Zemlja
EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu
EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize
1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

Srednji za devize
1.955830 1.300160 1.395925 26.920155 0.075893 0.262806 0.733125 1.610002 0.566448 0.242990 0.201263 1.336680 0.931303 2.167125 1.440016 1.961629

Prodajni za devize
1.955830 1.303410 1.399415 26.987455 0.076083 0.263463 0.734958 1.614027 0.567864 0.243597 0.201766 1.340022 0.933631 2.172543 1.443616 1.966533

Intal a.d. Mili}i
Cijena (KM) Promjena

Rudnik boksita Srebrenica a.d. Srebrenica
Cijena (KM) Promjena

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710,
SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: office@kombank-bl.com Web: www.kombank-bl.com

1,18

7,27%

0,60 -20,00%

16 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

Pedesetosmogodi{wak preminuo u vo`wi

Hronika
Bawa Luka

BIJEQINA - Pedesetosmogodi{wi R. S. preminuo je u petak ujutro u automobilu “audi“ kada je prilikom vo`we do`ivio sr~ani udar, potvr|eno je Srni u Centru javne bezbjednosti Bijeqina.

Mu{karcu je oko 7.50 ~asova pozlilo tokom vo`we pa je iz svoje pre{ao na suprotnu saobra}ajnu traku i zaustavio se na dijelu trotoara i gradili{ta stambene zgrade u ulici Filipa Vi{wi}a.
FOTO: G. [URLAN

Policija traga za [aki}em i Babi}em
BAWA LUKA - Bawolu~ka policija jo{ uvijek traga za sugra|anima Sini{om [aki}em (25) zvanim Kinez i Ale ksan drom Ba bi }em (22) zbog oru `a nog obra ~u na u bawolu~kom nasequ Lau{ do kojeg je do{lo 28. februara, potvr|eno je u petak u CJB Bawa Luka. U ovom sukobu rawen je Slavi{a ]ulum, koji se isti dan zajedno sa Dejanom ^aji}em (24) i Dejanom Kosti}em (20) predao policiji, a poslije wih policiji se predao i Zoran Piqagi} (28). Okru`ni sud u Bawoj Luci 3. marta odredio je jednomjese~ni pritvor za ]uluma i Piqagi}a. G. O.

“Slu~aj Gatari}“

Vlasnik auto-otpada prijavqen tu`ila{tvu
DOBOJ - CJB Doboj prijavio je nadle`nom tu`ila{tvu Sini{u Gatari}a (37) iz Prwavo ra, vla sni ka autootpada “Gatari}“, i sumwi~i ga za dvostruko prikrivawe. Iz CJB Doboj u petak je saop {te no da je pre tre som auto-otpada “Gatari}“ prona|e no vi {e ras tavqenih i isje~enih skupocjenih vozila za koje se sumwa da su ukradena. Prona|eni su i izuzeti di je lo vi pet vo zi la “audi A1“ i “A6“, dijelovi “BMWa“, “golfa 4“ i “golfa 5”, sa falsifikovanim ili uni{tenim identifikacionim brojevima. Vje{ta~ewem je utvr|eno da na|eni dijelovi pripadaju ukra de nim vo zi li ma i za wima je raspisana potraga. Pri li kom pre tre sa autootpada “Gatari}“ Sini{in otac Bo`o Gatari} poku{ao je da polije i zapali policiju benzinom. N. T.

Preduze}e “Agi} kompani“ u Glamo~anima

Pucwava u preduze}u “Agi} kompani“ u Glamo~anima kod Bawe Luke

Naoru`ani razbojnik ranio vlasnika firme
PI[E: GORAN OBRADOVI] gorano@glassrpske.com

Razbojnik do{ao do kancelarije preduze}a i uz prijetwu pi{toqem od Agi}a zatra`io novac. Kada mu se Agi} suprotstavio, razbojnik ispalio hitac koji je Agi}a pogodio u lijevu natkoqenicu, rekli u policiji
gelere u mi{i}ima lijeve noge. Operisan je i wegovo trenu tno zdrav stve no stawe je stabilno - dodao je dr Papi}. {ao kroz krug pre du ze }a i oti{ao u zgradu gdje se nalaze sekretarica i direktor. ^im je u{ao kod sekretarice u kancelariju stavio je kapuqa~u na glavu i zatra`io da mu preda novac, poslije ~ega je u{ao u kancelariju kod direktora i po~eo da prijeti - ispri~ao je ovaj radnik. Dodao je da je, kada je sekretarica donijela pare, dire ktor kre nuo pre ma razbojniku, a on je kroz yep iz pi{toqa ispalio metak, koji je pogodio Agi}a u nogu. - Kada je pogodio direktora uzeo je na brzinu oko 300 maraka, pobjegao i ostavio vi{e od 400 KM na stolu. Kroz krug pre du ze }a ni je tr~ao. Pretpostavqam da je pobjegao preko kontejnera koji su se nalazili iza zgrade u kojoj su smje{tene kancelarije - tvrdi radnik. Dodao je da je kada je vidio direktora pomislio da je uboden no`em, po{to se pucaw nije ~uo, te da je kasnije saznao da je Agi} pogo|en iz malokalibarskog pi{toqa. Fir ma “Agi} kom pa ni“ bavi se preprodajom auto-dijelova i posjeduje auto-otpad.

Izricawe presude Aleksandru Labusu

FOTO: G. [URLAN

U Bawoj Luci osu|en Aleksandar Labus

Za trgovinu drogama 53 mjeseca zatvora
BAWA LUKA - Aleksandar Labus (29), iz Bawe Luke, osu|en je u petak u bawolu~kom Okru`nom sudu na ~etiri i po godine zatvora zbog neovla{}ene trgovine heroinom i marihuanom. Sudsko vije}e produ`ilo je pritvor Labusu koji mo`e da traje do upu}ivawa na izdr`avawe kazne. Labusov branilac, advokat Nenad Balaban, najavio je `albu na presudu i smatra da nema dokaza za ovakvu presudu. Prema optu`nici, Labus je nabavqao heroin i marihuanu od nepoznatih lica i predavao je Dragi{i Radowi}u (33), iz Bawe Luke, koji je zajedno sa Eldinom Leli}em (22), iz Gradi{ke, daqe drogu prodavao zavisnicima. N. T.

BAWA LU KA - @eqko Agi} (40), iz Glamo~ana, vlasnik preduze}a “Agi} kompani“, rawen je u ~et vrtak poslijepodne kada je nepoznati naoru`ani razbojnik poku {ao da opqa ~ka wego vo preduze}a, potvr|eno je u petak u Centru javne bezbjednosti Bawa Luka. - Uvi|ajem je utvr|eno da je nepoznati razbojnik do{ao do kan ce la ri je pre du ze }a i uz prijetwu pi{toqem od Agi}a zatra`io novac. Kada mu se Agi} suprotstavio, razbojnik je ispalio hitac prema Agi}u koji ga je pogodio u lijevu natkoqenicu - rekli su u policiji i do da li da jo{ uvi jek ispituju sve navode. Na~elnik Klinike za ortopediju dr Vladimir Papi} rekao je da je Agi}, navode}i wegove inicijale, zadobio ustrel nu ra nu u li je vu nat koqenicu. - Zadobio je i prelom natkoqeni~ne kosti, a imao je i

NIKO NIJE ~uo pucaw, ni primijetio razbojnika
Jedan od zaposlenih u preduze}u “Agi} kompani“ ispri~ao je da je ~udno to {to niko ni je pri mi je tio pqa ~ka {a iako je u to vrijeme bilo vi{e od 20 zaposlenih i klijenata u krugu preduze}a. - Navodno je pqa~ka{ pro-

Pretresi
Protiv vlasnika auto-otpada “Agi} kompani“ @eqka Agi}a CJB Doboj podnio je po~etkom jula 2008. godine izvje{taj zbog sumwe da je pomagao u kra|i vozila, odnosno da je prekucavao brojeve {asija i motora. Tada je saop{teno da je tokom pretresa autootpada od 20. do 22. maja 2008. godine prona|eno 150 motora sa uni{tenim, odnosno falsifikovanim originalnim brojevima. - Pored motora, prona|ena je i ve}a koli~ina dijelova skinutih sa vozila za koja se tako|e sumwa da su ukradena. Rije~ je o takozvanoj “ja~oj klasi“, me|u kojima su “BMW“, “folksvagen“ i “mercedes“ starosti do sedam godina - naveli su tada u dobojskoj policiji. Policija je jo{ nekoliko puta pretresla ovaj auto-otpad.

NO donio odluku o prodaji prostora "Boske"
PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com

BAWA LUKA - Odluku o prodaji poslovnih prostora bawolu~ke robne ku}e “Boska“ u prizemqu zgrade 2005. go di ne do nio je Nad zor ni odbor (NO) ove robne ku}e, na osnovu poslovne politike za tu godinu. Re kao je to u pe tak u bawolu~kom Okru`nom sudu svje dok od bra ne u “slu ~a ju Boska“, biv{i predsjednik NO “Boske“ Jovan Kalaba.

- Sjednica na kojoj je donesena odluka o prodaji sazvana je vanredno, jer je u to doba “Boska“ dugovala Cepter banci oko 600.000 maraka koje je trebalo da plati. Prijetila je i blokada ra~una preduze}a - kazao je Kalaba. Spe ci jal ni tu `i lac @i va na Ba ji} svje do ku je rekla da u odluci o prodaji pi {e da je do ne se na na osno vu ~la na 64 Sta tu ta “Boske“ i upitala kako je to

mogu}e.

PRODAJA predvi|ena poslovnom politikom
Kalaba je pojasnio da je NO ti je lo ko je spro vo di odluke Skup{tine akcionara, pa je tako mogao da donese po me nu tu odlu ku jer je Skup{tina usvojila poslovnu politiku za 2005. godinu ko ja pre dvi |a pro da ju poslovnih prostora.

Biv{i zamjenik predsjednika NO Olivera Damjanovi} ka za la je da je to preduze}e u vrijeme prodaje prostora bilo nelikvidno i nije moglo da pla}a obaveze. Biv {i di re ktor Di re kci je za pri va ti za ci ju RS Vladimir Ma~ki} je naglasio da ta institucija nije mo gla da spri je ~i pro da ju poslovnih prostora od strane menaymenta “Boske“. Optu‘nica Specijalnog tu‘ila{tva RS tereti biv-

{eg direktora RK “Boska“ Vladislava Babi}a (49), nekada{weg ministra trgovine i tu ri zma RS Bo ri sa Ga{para (48) i wegovog pomo }ni ka Bra cu Vran ~i }a (53) da su 2004. i 2005. godine organizovali i nezakoni to pro da va li dio poslovnih prostora “Boske“ i na ~i ni li {te tu od oko 1.458.000 maraka. Ba bi} se te re ti i za prodaju stana SDS-u u ulici Nikole Tesle.

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 17

Bawolu~anina udarili u glavu i oteli 400 maraka
BAWA LUKA - Policiji u Bawoj Luci u ~etvrtak je oko 19 ~asova prijavqeno da su tri nepoznata lica u ulici Stepe Stepanovi}a u ovom gradu napali Bawolu~anina (23) i od wega oteli pare, saop{teno je u petak iz CJB Bawa Luka. Policija je iza{la na lice mjesta gdje je uvi|ajem utvrdila da su tri nepoznata lica pri{la mladi}u i udarili ga {akom u glavu, poslije ~ega su mu iz xepa pantalona oteli oko 400 maraka i pobjegli u nepoznatom pravcu. G. O.

Policija

Novakovi} se tokom su|ewa branio navodima da mu je sve smje{teno, ali sud to nije prihvatio. Dobio i deset godina zabrane ulaska u Hrvatsku
PI[E: GORAN OBRADOVI] gorano@glassrpske.com

Milutinu Novakovi}u 13 godina zatvora

@upanijski sud u Splitu izrekao presudu za {verc 21 kg heroina

Vijesti
Prwavor

Ukraden mobilni telefon
PRWAVOR - Policiji u Prwavo ru u ~et vrtak je prijavqeno da je 14. februara nepoznato lice stanovni ku tog gra da ukra lo mobilni telefon “nokija“ vri je dan oko 500 ma ra ka, sa op {te no je u pe tak iz Centra javne bezbjednosti Bawa Luka. G. O.

SPLIT - Milutin Novakovi} (56), iz Sarajeva, koji je 19. jula pro{le godine uhap{en u Makarskoj sa 21 kilogramom heroina, vrijednim oko dva miliona maraka, u petak je u splitskom @upanijskom sudu nepravosna`no osu|en na 13 godina zatvora. Osim to ga, do bio je i kaznu deset godina zabrane ulaska u Hrvatsku. Portparol @upanijskog suda u Splitu Neven Cambj re kao je da je No va ko vi }u produ`en pritvor do pravosna`nosti presude. Dro ga je pro na |e na u auto mo bi lu “{ko da fa bi ja“ ko ji je vo zio No va ko vi}. Novakovi} se tokom su|ewa branio navodima da mu je sve smje{teno, ali sudija Maria Maji} i Vije}e suda to nisu prihvatili. Novakovi} je na su|ewu tvrdio i da je potpisao zapisnik o oduzimawu droge “jer su mu tako rekli“. Poku{ao je krivicu da prebaci na Ogwena Nikoli}a, zvanog Ogi, poznanika s kojim se uputio iz Sarajeva na qetovawe u Hrvatsku. U

Modri~a

Lopovi posjekli {umu
MO DRI ^A - N. M. iz Vrawaka kod Modri~e prijavio je policiji da je nepo zna to li ce u pret ho dne dvije godine, iz wegove {ume u Vrawaku, ukra lo 20 me ta ra ku bnih bu ko vog i hrastovog drveta pri~iniv{i ma te ri jal nu {te tu u uku pnom izno su od oko 20.000 maraka, potvr|eno je u petak u Centru javne bezbjednosti Doboj. G. O.
Privo|ewe Milutina Novakovi}a u Splitu FOTO: GLAS SRPSKE

Doboj

Makarskoj su bili pet dana prije nego {to je droga otkri ve na. Kqu~e vi su bi li kod Novakovi}a, a Nikoli} je nestao. Sudu, me|utim, nije djelovala uvjerqivo Novakovi}eva obrana. - Za{to bi taj Ogi prepustio tako dragocjen teret Novakovi}u, koji o tome ni-

je ni {ta znao. Pre tpos tavqa se da je do{lo do nekih pro ble ma pri li kom ispo ru ke ro be, pa su za to Novakovi} i Ogi neplanirano ostali u Makarskoj malo du `e ne go {to su mislili - rekla je predsjednik Sudskog vije}a. Kao olak{avaju}u okolnost Sud je uzeo to {to No-

vakovi} do sada nije osu|ivan, te to {to se korektno pona{ao.

SUD UZEO u obzir olak{avaju}e okolnosti
Na pi tawe ima li {ta da ka`e na presudu, Novakovi} je sa mo re kao: “Os tao sam bez rije~i“. Prema rezultatima koje je pokazala istraga, Novako-

vi} je neposredno prije nego {to je uhap{en, razgovarao sa jednom osobom, za koju se pre tpos tavqa da je ku pac droge. Po sli je wego vog ha p{ewa policija Republike Srpske pre tre sla je stan Novakovi}eve sestre u Isto~nom Sarajevu. No va ko vi} je ne gi rao policiji bilo kakvu poveza nost sa kri ju m~a rewem droge.

Ugro`avao bezbjednost
DO BOJ - Po li ci ja iz [am ca u ~et vrtak je u Okru`nom tu`ila{tvu Doboj po dni je la iz vje {taj protiv S. S. iz Jake{a zbog sumwe da je po~inio krivi~no djelo ugro`avawa bezbjednosti, re~eno je u petak u CJB Doboj. G. O.

Trebiwe

PRIJETWE
Poslije objavqivawa teksta u “Glasu Srpske“ u kojem se navodi da je u Makarskoj uhap{en Milutin Novakovi}, wegov brat, kontroverzni biznismen Mla|o Novakovi} je u sarajevskim medijima optu`io “Glas“ da vodi kampawu protiv wega. Drugim medijima, koji su objavili isti podatak, nije se bavio. Glavni urednik “Glasa Srpske“ u posqedwih nekoliko godina policiji je prijavio vi{e prijetwi i uznemiravawa iza kojih stoji Mla|o Novakovi}.

Prijava zbog nasiqa u porodici
TREBIWE - Policija iz Trebiwa u ~etvrtak je nadle `nom tu `i la{ tvu po dni je la iz vje {taj pro ti v M. B. iz Tre biwa zbog sumwe da je 1. marta po~inio krivi~no djelo nasiqe u porodici, potvr|eno je u petak u policiji. G. O.

Zaplijeweni heroin

Nisu na|eni provalnici u Suspendovan policajac zbog vo`we u pijanom stawu stan Milorada Bara{ina
POSU[JE - Na~elnik posu{ke policije udaqio je s du`nosti policajca M. Q. jer je pijan upravqao slu`benim vozilom, javile su u petak agencije. Prilikom redovne kontrole i alko-testirawa policijskih slu`benika iz Posu{ja pri upu}ivawu na du`nost, utvr|eno je da se M. Q. nalazi pod uticajem alkohola. Sprovedenom istragom utvr|eno je da je on pod uticajem alkohola upravqao slu`benim policijskim vozilom magistralnim putem [iroki Brijeg - Posu{je. Sprovodi se istraga i protiv zamjenika na~elnika policije iz Posu{ja koji je dao M. Q. na upravqawe slu`beno vozilo. SA RA JE VO - Pri pa dni ci MUP-a Kan to na Sa ra je vo priveli su i saslu{ali desetak lica za koja se sumwalo da su 23. februara opqa~kali stan glavnog tu`ioca Tu`ila{tva BiH Milorada Bara{ina, potvrdio je u petak Srni portparol ovog MUP-a Irfan Nefi}. - Neka lica su saslu{ana u na{im prostorijama, a neka na terenu. Jedno od wih je zbog osnova sumwe uhap{eno, ali budu}i da nismo dokazali izvr{ewe ovog krivi~nog djela, ono je do sada, vjerovatno, pu{teno na slobodu. Sve je jo{ u fazi istrage koja se obavqa u saradwi sa kantonalnim tu`iocem - izjavio je Nefi}.

Kesar negirao ubistvo troje muslimana
BEOGRAD - Biv{i pripadnik policije RS u rezervnom sastavu Du{ko Kesar negirao je u petak da je u~estvovao u ubistvu troje Bo{waka u Prijedoru, prenose agencije. Na po~etku su|ewa za ratni zlo~in protiv civila pred Vi{im sudom u Beogradu, Kesar je rekao da je bio rezervni policajac, ali je odbacio navode optu`nice koja ga tereti za podsticawe i u~e{}e u ubistvu Faruka i Refike Rizvi} i Fadile Mahmuqin. - Priznajem samo da sam bio u rezervnom sastavu policije, a ostali navodi nisu ta~ni - rekao je Kesar i naveo da je u aprilu 1994. ~uo da se dogodilo ubistvo.

18 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

Srbija
Mla|an Dinki}

Srbiju niko ne dovodi u situaciju da bira izme|u EU i Kosova i srpski zvani~nici sami otvaraju pitawe koje Brisel ne postavqa. Jelko Kacin, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju

Odmrzavawe plata u septembru
BEOGRAD - Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mla|an Dinki} rekao je da je u Srbiji najve}i problem niska plate`na mo} stanovni{tva i ponovio da }e insistirati da se plate odmrznu najkasnije u septembru ove godine. - Insistira}u da se pove}aju plate jer bez toga ne mo`e da se obnovi tra`wa, bez obzira na to {ta govore stru~waci i analiti~ari - rekao je Dinki}, prenose agencije. Ministar je podsjetio da se, u saradwi sa Narodnom bankom Srbije, priprema program da bi se podigla kupovna mo} stanovni{tva, ali nije `elio da iznosi detaqe, rekav{i da }e se o programu pri~ati kad bude pripremqen i usvojen.

Kosovska skup{tina

Usvojena Deklaracija o sjeveru Kosova
PRI[TINA - Skup{tina Kosova usvojila je Deklaraciju o sjeveru Kosova kojom se proklamuje “uspostavqawe institucionalne vlasti na cijeloj teritoriji Kosova“. De kla ra ci ja je za sno va na na uspostavqawu vladavine za ko na, strik tnom pro vo |ewu procesa decentralizaci je, for mi rawu op {ti ne Sje ver na Mi tro vi ca i ra spisivawu izbora za op{tine Leposavi}, Zubin Potok, Zve~an i Sjeverna Mitrovica, obrazlo`io je kosovski premijer Ha{im Ta~i. - Vla da je odlu ~na da na ci je loj te ri to ri ji Ko so va uspostavi institucionalnu vlast. Ne}emo primjewivati silu, ali }emo uz pomo} me|u na ro dne za je dni ce na }i modus da uspostavimo vlast i institucije - rekao je Ta~i.

Komemoracija ubijenom policajcu

Uhap{en ubica policajca u Tutinu
Pozivam sve u dr`avi da se ujedinimo u naj`e{}oj borbi protiv kriminala, jer niko ne mo`e i ne sme biti ja~i od dr`ave. Napad na policiju i policajca je napad na dr`avu, rekao Da~i}
TUTIN - Poslije intenzivne potrage policija je u petak uhapsila Fahrudina Ma vri }a, osumwi~e nog za ubistvo policajca @eqka Ze~evi}a, javio je RTS. Dvadesettrogodi{wi Fahrudin Mavri}, osumwi~en da je u ~etvrtak kod Tutina ubio policajca @eqka Ze~evi}a na du`nosti, uhap{en je poslije intenzivne potrage policije i `andarmerije. Mavri} je osumwi~en da je Ze~evi}a ubio u slu`benom automobilu, s le|a, otev{i mu prethodno pi{toq. Potom je, ka ko se sumwa, is ko ~io iz automobila i pobjegao. Ubis tvo po li caj ca @eqka Ze~evi}a je posledwa opomena za sve one koji ne shvataju da je kriminal najve}e zlo, poru~io je na komemora ti vnom sku pu u Tu ti nu ministar policije Ivica Da~i}. Ze~evi} je u petak sahrawen na Gradskom grobqu u Tutinu. Da ~i} je re kao da od dru{tva, medija i svih politi~kih stranaka o~ekuje podr{ku u borbi protiv kriminala i terorizma, a s ciqem odr`avawa javnog reda, mira i za{tite gra|ana Srbije. dr`avu - ponovio je ministar policije u prepunoj dvorani koja je bila premala da primi sve one koji su imali `equ da prisustvuju komemoraciji. Obe}ao je da }e policija i daqe ~initi sve da se suprotstavi kriminalu u Srbiji. - Po se bno u ovoj na ci onalno me{ovitoj sredini je bitno da shvatimo da kriminal i oni koji vr{e te{ke zlo~ine nisu pripadnici nijednog naroda ili nacionalne mawine - oni su kriminalci i to je univerzalna kategori ja - po ru ~io je Da ~i} i dodao da je zato neophodno u~initi sve da se sa~uvaju dobri odnosi me|u qudima. Policija i `andarmerija od ~etvrtka su blokirali ~itav kraj u kojem se desila nesre}a. Prije komemoracije u MUP-u je re~eno da su policijske snage sve bli`e hvatawu ubice. Samo nekoliko ~asova kasnije Mavri} je uhap{en.

Poslije sahrane ubijenog pripadnika MUP-a @eqka Ze~evi}a

Saobra}ajna nesre}a kod Orlova~e

Povrije|ena djevojka

POLICIJA dva dana tragala za ubicom
- Pozivam sve u dr`avi da se uje di ni mo u naj `e{ }oj borbi protiv kriminala, jer niko ne mo`e i ne sme biti ja~i od dr`ave. Napad na policiju i policajca je napad na

Ubica
Fahrudin Mavri} je bio zaposlen u preduze}u za odr`avawe puteva i radio je na ra{~i{}avawu odrona na dijelu puta Ribari}i - Tutin. Do prije ~etiri-pet godina boravio je sa roditeqima u jednoj evropskoj zemqi, gdje su bili na radu. On je, ka`u, tra`io azil u toj zemqi, ali mu nije odobren. Mavri} nema policijski dosije.

Mjesto nesre}e

BEOGRAD - U saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u petak ujutro na Ibarskoj magistrali kod Orlova~e povre|ena je jedna djevojka, izjavila je portparol Hitne pomo}i Nada Macura. - Nesre}a se dogodila u blizini Orlova~e, na Ibarskoj magistrali u smeru ka ^a~ku, a povre|ena devojka vozilom Hitne pomo}i preba~ena je u Urgentni centar - rekla je Macura. Portparol Hitne pomo}i navela je da je Hitna pomo} u petak imala vi{e od stotinu intervencija, od kojih su 22 bile na javnom mjestu, a kako je rekla, broj poziva toj slu`bi bio je izrazito pove}an.

Tutin bio blokiran tokom potrage za ubicom

DOBRA VIJEST

KRAGUJEVAC
Radnici dvije privatizovane fabrike nekada{we industrije “Filip Kqaji}“ nastavili su u petak {trajk blokadom ulaza u fabriku “Metal sistemi tehnika“. U protestu u~estvuje oko 150 radnika kragujeva~kih fabrika “Metal sistemi tehnika“ i “Metal sistemi“ koji tra`e isplatu zaostalih zarada.

Prijava protiv troje radikala
BEOGRAD - ^lan predsje dni{ tva Srpske na pre dne stran ke Bo ri slav Pelevi} izjavio je da je podnio krivi~nu prijavu protiv tri fun kci one ra Srpske radikalne stranke, ko ji su ga op tu `i li da je izvr{io ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva u Zvorniku 1992. godine. Pe le vi} je kri vi ~nu prijavu podnio protiv Mari ne Ra gu{, Gor da ne Pop Lazi} i Petra Joji}a. Za mje nik {e fa SNS-a Ale ksan dar Vu ~i} na ja vio je da }e se napredwaci pridru`iti krivi~noj prijavi Pe le vi }a ko ju je po dnio protiv Marine Ragu{, Gordane Pop Lazi} i Petra Joji}a, ali da }e insistirati i na tome da se utvrdi ko je bio “wihov nalodogavac“. - Ako ne pos to ji mo gu }nost da se pri dru `i mo toj, po dne }e mo po se bno kri vi ~nu pri ja vu pro tiv onih koji su Pelevi}a optu`ili za ratni zlo~in, ali i onih ko ji ob mawuju ja vnost - rekao je Vu~i} i nagla sio da ovog pu ta SNS ne}e dozvoliti da taj slu~aj zastari.

Borislav Pelevi}, ~lan predsjedni{tva SNS

NOVI SAD
Nijedan strani investitor u Vojvodini nije zatvorio fabriku tokom krizne 2009. godine. Nije bilo ni ve}ih otpu{tawa radnika, tako da je Vojvodina jedini region u Evropi koji je za posqedwe tri godine smawio broj nezaposlenih za 80 hiqada, javile su agencije.

NAPREDWACI se pridru`uju prijavi protiv radikala
Prema wegovim rije~ima, odgovornost bi trebalo da sno se i me di ji ko ji se Pelevi}u, kada je Tu`ila{tvo utvrdilo da ne postoji

LO[A VIJEST

osno va na sumwa da je iz vr{io ra tni zlo ~in, ni su izvinili. Pelevi} je istakao da je odba ci vawem tu `be “prav da za do voqena, ali da on nije“. - U trenutku kada su radikali rekli da sam bio u Zvorniku, ja sam ~uvao manastir Krka i tada sam se krstio, pa i kr{te ni cu imam kao do kaz, a Tu `i la{ tvu sa mo dao i spi sak 100 svedoka koji }e to potvrditi - rekao je Pelevi}.

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 19

Sastanak delegacija ustavnih sudova Srbije i Hrvatske
BEOGRAD - Delegacija Ustavnog suda Hrvatske koju je predvodila predsjednik Jasna Omejac razgovarala je u petak u Beogradu sa predsjednikom Ustavnog suda Srbije Bosom Nenadi} i svim sudijama tog suda o iskustvima u radu. To je bio prvi zvani~ni susret predstavnika ustavnih sudova Hrvatske i Srbije od po~etka devedesetih godina. Teme razgovora odnosile su se na postupawe sudova po ustavnim `albama, razmjenu iskustava o dostignutim standardima u za{titi qudskih sloboda i prava koja su zagarantovana ustavom, kao i odnosu prema Evropskom sudu za qudska prava.

Srbiji prioritet EU, ratifikacija SSP u junu
Ulo`i}emo napore da Srbija ove godine dobije status kandidata, uz o~ekivawe da prije toga po~ne proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivawu, rekao Cvetkovi}
BEO GRAD/BRI SEL Vlada u Beogradu je proevrop ska i u sa mom vrhu wenih prioriteta je integracija u Evropsku uniju, a ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivawu (SSP) mogla bi da po~ne u junu. Zakqu ~ci su to sa sas tan ka pre mi je ra Srbi je Mirka Cvetkovi}a i predsjednika Savjeta EU Hermana van Rompeja, odr`anog u petak u Briselu. Cvetkovi} je rekao da }e se ulo`iti napori da Srbija ove godine dobije status kandidata, uz o~ekivawe da prije toga po~ne proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivawu. On je istakao da je regionalna saradwa zajedni~ka vrijednost koju dijele EU i Srbija i dodao da }e sve bi-

Mirko Cvetkovi} sastao se sa Hermanom van Rompejom u Briselu

Vijesti
Oru`ana pqa~ka

Dvoje povrije|enih
NI[ - To kom oru `a ne pqa~ke Vojvo|anske banke u centru Ni{a u petak su povrije|ene dvije osobe, prenose agencije. Dvije osobe sa povezima na glavama uvedene su u vozilo hitne pomo}i. Pqa~ku su, prema rije~ima o~evidaca, izvele tri osobe koje su imale plave perike. Jedan od pqa~ka{a ispalio je hitac u vazduh prilikom bjekstva.

Klini~ki centar

Hitan pregled za 54 bebe
BEO GRAD - Ru ko vod stvo Klini~kog centra Srbije i Ginekolo{ko-aku{erske klinike u Vi{egradskoj ulici u Beogradu uputilo je hitan poziv da budu pregledane sve bebe koje su do 29. januara bile na odjeqewu za prijevremeno ro|ene bebe, nakon {to je kod pedijatrijske sestre sa inicijalima G. L. konstatovana tuberkuloza. Klini~ki centar Srbije preduze}e neophodne mjere da 54 bebe koje su bile pod rizikom budu pregledane, za{ti}ene i medicinski zbrinute.

Rijeke u Srbiji
Mirko Cvetkovi} i Herman van Rompej
FOTO: AGENCIJE

ti u~iweno za ja~awe dobre prijateqske saradwe izme|u Srbije i wenih susjeda. Srpski premijer je naglasio da }e se vlasti u Beogradu sna`no posvetiti dovr{ewu saradwe sa Ha{kim tribunalom. Van Rompej je izrazio zadovoqstvo {to je stavqen na

snagu prelazni trgovinski sporazum, dio Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivawu, isti~u}i da sada i EU mo`e da ga provodi.

POSVETITI se dovr{etku saradwe sa Hagom
- Nadam se da }e u junu po~eti proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivawu sa Srbijom - kazao je Van Rompej. On je pru `io pu nu po dr{ku integraciji Srbije i zapadnog Balkana u EU, isti ~u }i da je kqu ~ni dio

REZOLUCIJA O SREBRENICI
Van Rompej je pozdravio inicijativu predsjednika Srbije Borisa Tadi}a za izglasavawe rezolucije o Srebrenici u Skup{tini Srbije. - Nadam se da se to brzo mo`e realizovati. To bi bio va`an korak za pomirewe u regionu - istakao je predsjednik Evropskog savjeta.

procesa pridru`ivawa zapadnog Bal ka na Uni ji re gi onalna saradwa i da to treba da ukqu~i i Kosovo “na pragmati~an na~in“. Van Rompej je naveo da je ju ~e raz go va rao sa gla vnim tu`iocem Ha{kog tribunala Ser`om Bramercom ko ji je u posqedwem izvje {taju izrazio zadovoqstvo ste pe nom sa radwe sa Srbijom. On je naglasio da od Srbije o~ekuje dodatne napore u postizawu pune saradwe sa Ha{kim tribunalom. Prema wegovim rije~ima, u razgovoru sa Cvetkovi}em is ta knut je i zna ~aj

o~uvawa integriteta i suvereniteta BiH. Van Rompej je rekao da se posebno zalo`io za ja~awe vla da vi ne pra va i spro vo |ewe evrop skih re for mi, na gla siv {i nu `nost daqe reforme pravosu|a s ciqem postizawa evropskih standarda. - Ja~awe vladavine prava i ubrzawe eko nom skih re for mi su ve oma va `ni. U tom kon tek stu po zvao sam pre mi je ra Cvet ko vi }a da sa ra |u je sa EU po se bno u re for mi pra vo su |a s ciqem pos ti zawa evrop skih stan dar da - do dao je Van Rompej.

Vodostaji u blagom porastu
BEOGRAD - Vodostaji na rijekama u Srbiji su u blagom porastu, a nivo Save u petak je porastao za {est centimetara, izjavio je na~elnik Sektora MUP-a Srbije za vanredne situacije Predrag Mari}. On je rekao da je u okolini [apca zabiqe`eno nekoliko slu~ajeva izlivawa, jer su u nekoliko doma}instava poplavqeni podrumi i oranice.

Kosovo

Uhap{en napada~ na Srbina
PRI [TI NA - Ko sov ska policija saop{tila je u petak da je uha p{en na pa da~ na Srbina starog 46 godina iz sela Osojane u op{tini Istok. Rije~ je o mladi}u starom 26 godina ~iji identitet policija nije saop{tila. Policija nije saop{tila ni identitet napadnutog. Predstavnici Srba 20. februara su saop{tili da su povratnika Qubi {u Ste fa no vi }a u se lu @a~ napala trojica Albanaca. Kako je tada re~eno, on je napadnut iz zasjede kada je krenuo u susjedno selo Osojane po hqeb.

Slu~ajno rawen U pritvoru zbog tokom policijske akcije poku{aja ubistva
BEOGRAD - MUP Srbije saop{tilo je u petak da je nesre}nim slu~ajem povrije|en Blagoje Stankovi} iz Vladi~inog Hana, tokom akcije policije na magistralnom putu Grdelica - Vladi~in Han, sprovedene radi suzbijawa prometa i nedozvoqene trgovine narkoticima. - Stankovi} je odmah prevezen u Klini~ki centar u Ni{u, gdje mu je ukazana hitna qekarska pomo}, a istraga svih okolnosti ovog doga|aja je u toku - navodi se u saop{tewu. Direktor Klini~kog centra Srbobran Trenki} rekao je da Stankovi} ima “relativno lake povrede i da je van `ivotne opasnosti” i dodao da qekari o~ekuju brz oporavak. NOVI SAD - De`urni istra`ni sudija Vi{eg suda u Novom Sadu odredio je u ~etvrtak uve~e pritvor do 30 da na Ivi ci K. (54) iz Ka }a, zbog poku{aja ubistva maloqetnog Novosa|anina L. B. (17), saop{teno je iz suda. Osumwi~eni je 20. februara u Zmaj Jovinoj ulici iz zasada neutvr|enih razloga o{trim predmetom, najvjerovatnije {rafcigerom, ubo maloqetnika i probio mu plu}nu maramicu. L. B. je odmah poslije incidenta odvezen u Urgentni centar Klini~kog centra Vojvodine, gdje mu je ukazana qekarska pomo}. Policija je nasilnika otkrila poslije sedmodne vne in ten zi vne po tra ge, ko ju je ote `a va la okolnost da je Ivica K. novosadski besku}nik.

Srbi tra`e pomo} za status posmatra~a
BEOGRAD, ISLAMABAD - Srbija je od Pakistana zatra`ila pomo} u dobijawu statusa posmatra~a u Or ga ni za ci ji islam ske kon fe ren ci je (OIK), izjavio je u petak ministar spoqnih poslova Srbije Vuk Jeremi}. Jeremi} je istakao da je Srbija zatra`ila status posmatra~a u OIK-u, gdje je Pakistan veoma uticajan ~lan, te da se nada da }e ga uskoro i dobiti. On je rekao da se tokom jednodnevne posjete sastao sa premijerom Jusufom Razom Gilanijem i {efom pakistanske diplomatije [ahom Mehmudom Kure{ijem. [ef srpske diplomatije pohvalio je odbijawe Pakistana da prizna nezavisnost Kosova.

20 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

Region
Neboj{a Medojevi}

Bi}e dobro ako na primjer od {est predlo`enih mjera barem jedna da rezultate. Jadranka Kosor, predsjednik Vlade Hrvatske
FOTO: ARHIVA

Stawe u Crnoj Gori iz dana u dan gore
PODGORICA - Predsjednik opozicionog Pokreta za promjene (PZP) Neboj{a Medojevi} ocijenio je u petak u Va{ingtonu da se “stawe u Crnoj Gori iz dana u dan pogor{ava“, {to “budi ozbiqne strahove od mogu}eg haoti~nog raspleta“, prenose podgori~ki mediji. - I zato je potrebno hitno reagovati - rekao je Medojevi}, sa kojim u Va{ingtonu boravi i biznismen Ratko Kne`evi}. Kne`evi} je rekao da na su|ewu za ubistvo suvlasnika nedjeqnika “Nacional“ Iva Pukani}a premijer Crne Gore Milo \ukanovi} i biznismen Stanko Suboti} Cane imaju svoje advokate, koji ne brane optu`ene nego direktno Suboti}a i \ukanovi}a.

"AKTOR" ru~io da ima po novac za projekat

Operisan poslanik hrvatskog Sabora

Pupovcu odstrawen bubreg zbog tumora
ZAGREB - Potpredsjednik Sa mos tal ne de mo krat ske srpske stran ke (SDS S) i poslanik u hrvatskom Saboru Milorad Pupovac operisan je i zbog tu mo ra mu je odstrawen jedan bubreg, javili su hrvatski mediji. Pupovac (55), poslije siste mat skog pre gle da, pri je {est dana primqen je u zagreba~ku bolnicu “Rebro“, a ubrzo po dolasku je operisan jer su mu qekari dijagnostikovali tumor u ranoj fazi. Potpredsjednik SDS S se sada osje}a dobro i tokom vi ken da tre ba da bu de pu{ten iz bolnice na ku}nu wegu. On je na ja vio da ne namjerava da prestane da se bavi politikom.
Prva faza izgradwa autoputa

Zbog konfiguracije i nepristupa~nosti brdovitog terena u Crnoj Gori

Protesti u Hrvatskoj

Autoput Bar - Boqare najskupqi na svijetu
qare gradi}e se preko Zlatibora i ko{ta}e prosje~no 12 miliona evra po kilometru, iako je na toj dionici od 133 kilometara planirana gradwa 202 tu ne la. Glavni in`ewer Zavoda za projektovawe Instituta za pu te ve Srbi je Mi ro slav Br|anin ka`e da se promijewena vri je dnost gradwe ki lo me tra pu ta kroz pla ninski teren kre}e do deset miliona evra. struktora“ saop{tili da je to “nerealno niska ponuda“. - ^e ka mo zva ni ~an po ziv Vlade, odnosno wenog savjetnika IFC, koja je ~lanica Svjetske banke - saop{teno je iz “Aktora“. Iz Vlade je najavqeno da bi, poslije raskida ugovora sa hrvatskim “Konstruktorom“, gr~ki “Aktor“ mogao da

Traktoristi blokirali put prema Zagrebu

Izgradwa 43,5 kilometara duga~ke prve dionice od Smokovca do Mate{eva ko{ta}e 1,24 milijarde evra
POD GO RI CA - Ako konzorcijum “Aktor i Shikun Bi nui“ bu de gra dio autoput Bar - Boqare, zbog konfiguracije i nepristupa~nosti brdovitog terena, bi}e to najskupqi put na svijetu svih vremena, pi{e podgori~ki mediji. Gr~ko-izraelski konzorcijum, s kojim }e Vlada prego va ra ti do kra ja mar ta, pro ci je nio je da }e iz gradwa 43,5 kilometara duga ~ke prve di oni ce od Smokovca do Mate{eva ko{tati 1,24 milijarde, odnosno prosje~no 28,5 miliona evra po kilometru. To je skoro tri puta vi{e nego {to je ko{tao autoput kroz Slo ve ni ju - 9,77 miliona evra po kilometru ili naj za hte vni ja di oni ca auto pu ta Za greb - Du bro vnik, koja }e ko{tati 7,14 miliona evra po kilometru. Di oni ca Po `e ga - Bobude u igri, ako spusti cijenu izgradwe. Gr~ko-izraelski konzorcijum je za kompletan auto put po nu dio ci je nu od 3,92 milijardi evra, uz u~e{}e dr`ave od 2,78 milijardi evra, dok je za di oni cu od Podgorice do Mate{eva ponu|eno 1,2 milijardi, od ~ega bi dr`avno u~e{}e bilo 845 miliona evra.

ZAGREB
Tehnika i IGH u petak su obavijestili Zagreba~ku berzu da su sa odlukom crnogorske Vlade o raskidu ugovora bili upoznati tek u ~etvrtak uve~e, kada je saop{tewe crnogorske Vlade objavqeno na wihovoj vebstranici. Oba preduze}a poslala su isto saop{tewe, u kojem se navodi obavijest Vlade Crne Gore - “Razmatraju}i opcije za realizaciju projekta autoputa Bar - Boqare, Vlada je potvrdila odluku o raskidu Ugovora o koncesiji sa hrvatskim konzorcijumom, koji ni u produ`enom roku nije dostavio neophodne garancije. Vlada je odlu~ila da gr~ko-izraelski konzorcijum Aktor HCH proglasi prvorangiranim i da ga pozove na pregovore o dodjeli koncesije za autoput.”

Poqoprivrednici izazvali haos u saobra}aju

ZAGREB - Slavonski poqoprivrednici nastavili su proteste i u petak su traktorima blokirali put iz Velike Gorice prema Zagrebu, stvoriv{i haos u saobra}aju, javile su agencije. Organizatori su najavili da tek slijedi radikalizovawe protesta i da }e na hrvatske puteve iza}i nove hiqade traktora, ako ne bude postignut dogovor. Poqoprivrednici ostaju pri zahtjevu da im dugovawa budu ispla}ena u gotovini ili }e “blokirati cijelu dr`avu“. Ministar poqoprivrede Petar ^obankovi} rekao je da ne postoje dugovi koje seqaci spomiwu i istakao da wihovi zahtjevi optere}uju dr`avni buyet.

PO KILOMETRU prosje~no 28,5 miliona evra
Pred sta vni ci gr~koizra el skog kon zor ci ju ma “Aktor“ sa op {ti li su da ~ekaju zvani~an poziv Vlade Crne Go re na raz go vo re o gradwi auto pu ta Bar - Boqare i po ru ~i li da oni imaju novac za projekat izgradwe auto pu ta, dok su stru~waci hrvatskog “Kon-

DOBRA VIJEST

SKOPQE
U Makedoniji je broj zaposlenih u industriji u januaru ove godine smawen za 7,1 odsto u odnosu na isti mjesec pro{le godine. Najvi{e je smawen broj zaposlenih u rudarstvu i kamenolomima, za 9,3 odsto. Za 7,3 odsto smawen je broj radnika u prera|iva~koj industriji, a u sektorima elektrosnabdijevawa, snabdijevawa vodom i gasom za 2,9 odsto.

Moskva mijewa odnos prema Podgorici
POD GO RI CA - Rus ki ambasador u Crnoj Gori Jakov Gerasimov nagovijestio je u petak da }e Moskva promijeniti odnos prema Crnoj Go ri ka da ona bu de primqena u NA TO, ali i poru~io da }e to i daqe biti “prijateqska zemqa“. On je kazao da je realno da odnosi Rusije sa Crnom Gorom budu u izvjesnoj mjeri za vi sni i od odno sa izme |u Mos kve i NA TO. - Ru si ja }e, po sli je crno gor skog ~lan stva u NA TO, biti prinu|ena da odnos sa Crnom Gorom smatra ne samo kao sa pri ja teqskom zemqom nego i ~lanicom jednog voj no-po li ti ~kog pa kta - rekao je Gerasimov. NA TO “ne }e ne ga ti vno uti ca ti na odno se dvi je dr`ave“. - Ali sasvim je jasno i o~i gle dno da }e mo mi, po slije pristupawa Crne Gore NA TO, bi ti pri nu |e ni da razmotrimo Crnu Goru i na{e odnose sa Podgoricom - rekao je Gerasimov. On je potez Crne Gore da prizna Kosovo ocijenio kao odluku ne za vi sne dr`a ve, ko ja jo{ nije u nekom vojno-politi~kom bloku. - Upra vo ta te`wa Crne Go re odra zi la se na odluku o priznawu Kosova. Stav Mos kve je po znat ni smo pri zna li Ko so vo, jer smatramo da je bilo mogu}nosti da se na druga~iji na ~in ri je {i to pitawe, a jednostrano progla{ewe nezavisnosti nije u skla du sa prin ci pi ma me |u na ro dnog pra va - re kao je Gerasimov.

Jakov Gerasimov, ruski ambasador u Crnoj Gori

QUBQANA
Voza~u, kojeg je pro{le sedmice zaustavila slovena~ka policija u okolini Murske Sobote, pod sumwom da vozi pod uticajem droge, oduzeta je voza~ka dozvola, a mora}e da plati i kaznu od 950 evra. On je upravqao minibusem kojim je djecu vozio u {kolu, a analiza urina potvrdila je da je bio pod uticajem psihoaktivnih supstanci.

LO[A VIJEST

CRNA GORA priznala Kosovo zbog ~lanstva u NATO
On je istakao da se nada da ula zak Crne Go re u

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 21

TOP STORIES CNN

Svijet

Ira~ki premijer Nuri al-Maliki u intervjuu Si-En-Enu (CNN) ostavio je otvorenom mogu}nost da od ameri~kih snaga u Iraku zatra`i da ostanu du`e nego {to je planirano, zavisno od bezbjednosne situacije i spremnosti

ira~kih snaga bezbjednosti. Na pitawe SiEn-Ena ho}e li zatra`iti od SAD pro{irewe rokova za povla~ewe ameri~kih snaga iz Iraka, kazao je da to zavisi od raspolo`ivosti dovoqnog broja ira~kih snaga.

Obra ~un kod Pen ta go na
Tri osobe, ukqu~uju}i dva policajca, rawene u pucwavi koja je izbila na stanici podzemne `eqeznice kod ameri~kog Ministarstva odbrane. Napada~ podlegao povredama. Pentagon pod kqu~em
Va{ington Lokacija pucwave Bijela ku}a

Pucwava na `eqezni~koj stanici u Va{ingtonu

Vijesti
Jerusalim

Policija u kompleksu xamije
JERUSALIM - Izraelska policija u{la je u kompleks yamije Al-aksa u Jerusalimu nakon {to su demonstranti, izlaze}i sa molitve, kamenicama ga|ali jevrejske vjernike kod Zi da pla ~a, sa op {ti la je po li ci ja i izjavili su o~evici. Policija je ispalila suzavac i {ok-bombe kako bi rastjerala demonstrante. - Pripadnici policije u{li su u kompleks nakon {to je veliki broj kamenica ba~en na vjernike kod Zida pla~a, koji se nalazi iza yamije - rekao je portparol policije Jerusalima [mulik ben Rubi.

Pentagon

VA [IN GTON - Pucwava nedaleko od Pentagona izazvala je ozbiqnu uzbunu u ameri~kom Ministarstvu odbrane, koje je zakqu~ano od trenutka kada su se na stanici podzemne `eqeznice ~uli hici iz vatrenog oru`ja. U vrijeme ve~erweg {pica, na ulazu koji iz podzemne `eqeznice vodi u kompleks Pentagona, napada~ je hladnokrvno izva dio pi {toq i otvorio vatru na dva de`urna policajca, a policajci su uzvratili na napad i te{ko ranili napada~a.

Fixi

Osu|eni zbog zavjere
SUVA - Osam dr`avqana Fiyija osu|eno je u petak na kazne od tri do sedam godina zatvora zbog uloge u planirawu ubis tva pre mi je ra Fiyija 2007. go di ne. Ova osmorka je skovala zavjeru da ubije komodora Frenka Bainimaru, glavnokomanduju}eg oru`anih snaga Fiyija, koji je do{ao na vlast 2006. godine krvavim prevratom, prenio je AP.

NAPADA^ bezizra`ajnog lica
Naoru`ani napada~ podlegao je ranama, a u izvje{tajima medija navodi se da je u pitawu 36-godi{wi Yon Patrik Bedel iz Kalifornije, prenosi Rojters. - Kre tao se ve oma hla -

dnokrvno, bezizra`ajnog lica - izjavio je Kris Lajman, portparol obezbje|ewa Pentagona. Trojica povrije|enih, od kojih dva policajca, hospitalizovani su, a policajcima `ivot nije ugro`en. Stanica podzemne `eqeznice nalazi se u blizini masivnog kompleksa Pentago na, ali po sje ti oci ko ji dolaze metroom ipak ne mogu da u|u direktno u dobro obe-

zbije|enu zgradu. Prvo treba da se prevezu dugim pokretnim stepenicama, zatim da pro|u kroz kontrolni punkt ispred ulaza, a onda i kroz dodatne mjere bezbjednosti unutar zgrade. Neposredno po napadu cijelo zdawe je blokirano i svi ulazi zatvoreni, da bi sat kasnije zaposleni, koji su za pucwavu saznali preko televizije, bili obavije{teni da mogu da iza|u.

“Indipendent”

Lebedev novi vlasnik
LONDON - Ruski biznismen Aleksandar Lebedev postao je vlasnik britanskog dne vni ka “In di pen dent“ i ne djeqni ka “Indipendent on sandej“. Ku po pro daj ni ugo vor sklopqen je u ~et vrtak uve ~e. Le be dev je pla tio simboli~nu cijenu od jedne funte zbog visokih gubitaka kompanije. Lebedeva je pri mio i bri tan ski pre mijer Gordon Braun. Zbog vi{e poslovnih neuspjeha, tira` lista je sa 400.000 u 1989. go di ni pao na da na{wih 92.000.

Nije terorizam
Ameri~ka televizijska mre`a En-Bi-Si citira i neimenovanog zvani~nika Federalnog istra`nog biroa, koji je rekao da ovaj napad nema veze sa terorizmom.
Povrije|eni odmah zbrinuti Specijalci na licu mjesta

Olimpijada budu}ih smetqara
SEUL - U Ju`noj Koreji je odr`ana prava olimpijada budu}ih smetqara, u kojoj se vi{e od 100 kandidata borilo za 14 slobodnih radnih mjesta. Me|u razli~itim kategorijama, jedna od onih u kojima su kandidati odmjerili snage je disciplina ~i{}ewa improvizovane ulice uz no{ewe vre}e od 20 kilograma ri`e na le|ima. Druga me|u disciplinama je ona u kojoj najvi{e bodova dobija kandidat koji u najkra}em vremenu po~isti ulicu od pasjeg izmeta, koriste}i se klije{tima i plasti~nim vre}icama. - Ako moj suprug dobije posao, rije{i}emo svoja egzistencijalna pitawa. Poslije toga }u ja pored ku}e otvoriti restoran - objasnila je 27-godi{wa Kim Hje-ran, ~iji je suprug jedan od kandidata za jako tra`eno radno mjesto.

Uhap{en biv{i talibanski ministar
KARA^I - Predstavnici pakistanskih vlasti izjavili su da su obavje{tajci uhapsili visokog zvani~nika avganistanskih talibana, {to je jo{ jedan udarac wihovoj pobuweni~koj mre`i u Pakistanu. Aga Jan Mohtasim, biv{i ministar finansija talibana prije napada na Avganistan koji su predvodile Sjediwene Dr`ave 2001. godine, pritvoren je u ju`nom pakistanskom gradu Kara~iju. Pakistanski i avganistanski zvani~nici rekli su da je najmawe ~etvoro drugih vo|a avganistanskih talibana uhap{eno u Pakistanu posqedwih sedmica, ukqu~uju}i drugog po va`nosti ~elnika pokreta, mulu Abdula Ganija Baradara. Ta hap{ewa ameri~ki zvani~nici i mnogi analiti~ari pozdravili su kao veliki udarac talibanima u Avganistanu.

DOBRA VIJEST

BUGARSKA
Vi{e od 70 hiqada liftova {irom Bugarske neispravno je, ali uprkos tome, qudi se wima svakodnevno prevoze. Svake godine se sru{i jedan lift. U tim nesre}ama ve} je stradalo puno qudi, a do nesre}a dolazi zbog neispravnih liftova.

RUSIJA
Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev je tokom sastanka sa svojim ukrajinskim kolegom Viktorom Janukovi~em izrazio nadu da }e biti ustanovqen “novi kvalitet“ u odnosima izme|u Moskve i Kijeva. “O~ekujem da }e dolaskom novog predsjednika u Ukrajini odnosi izme|u na{e dvije zemqe dobiti novi kvalitet u dinamici“, rekao je Medvedev.

LO[A VIJEST

22 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE
FOTO: AGENCIJE

Austrija

Pola miliona muslimana
BE^ - Najnoviji statisti~ki podaci pokazuju da je broj muslimana u Austriji prema{io pola miliona. Prema austrijskom “Fondu publikacija“, u Austriji `ivi 515.914 pripadnika islamske vjeroispovijesti, {to je 6,2 odsto stanovni{tva. Za devet godina broj muslimana se gotovo udvostru~io, a rastu nije doprinijela imigracija muslimana, ve} prije svega stopa nataliteta. Polovina muslimana koji `ive u Austriji posjeduje austrijsko dr`avqanstvo (49 odsto), a 21,2 odsto su turski dr`avqani, 10,1 odsto dr`avqani BiH, zatim slijede Srbija, Crna Gora i Kosovo (sedam odsto) kao zemqe porijekla, pa Rusija (~etiri odsto), a sa tri odsto tako|e zna~ajnu grupaciju ~ine muslimani iz Makedonije.

Poslije prijetwe terorista

Singapur poja~ao bezbjednost
SINGAPUR - Singapur je u petak saop{tio da je poja~ao mje re bez bje dnos ti u ovom gradu-dr`avi, na aerodromu, kao i u novim kockarnicama, nakon {to je mornarica upozorila da su mogu}i napadi na tankere za naftu u moreuzu Malaka. - Primili smo obavje{tajne podatke od na{ih saradnika o mogu}im napadima na brodove koji u teritorijalne vode Singapura ulaze kroz moreuz Malaka - izjavio je pred parlamentom ministar unu tra{wih po slo va Singapura, Vong Kan Send, a prenijela dr`avna televizija CNA. Moreuz Malaka je najzna~ajniji trgova~ki put svjetskog bro dar stva, pod sje }a Rojters.

Ledolomci dolaze u pomo} brodovima

Oslobo|en dio blokiranih brodova
Jo{ najmawe 26 brodova o~ekuje pomo} ledolomaca u Botnijskom zalivu. Trajekti “Finfelou“ i “Amorela“ sudarili se pri poku{ajima da se oslobode iz leda
STOKHOLM - Vi{e desetina brodova koji su bili blokirani u ledu Balti~kog mo ra oslo bo |e ni su, sa op {tile su u petak {vedske pomorske vlasti. U saop{tewu se navodi da je posqedwi brod, koji je u petak rano ujutro spasen iz le da, bio u vo da ma izme |u Stokholma i Alandskih ostrva. Jo{ najmawe 26 brodova o~ekuje pomo} ledolomaca u Bo tn ij skom za li vu. U ~etvrtak su ledolomci oslobodili tra jekt “Amo re la“, na kojem su bila 943 putnika i ~la no va po sa de. Dru ga dva trajekta “Isabela“ i “Finfelou“ uspjeli su da se oslobode tako|e u ~etvrtak. [vedska i Finska su u sporne oblasti poslale ledolomce kao pomo} blokiranim brodovima.

Led u Balti~kom moru okovao plovila

PROBLEM veliki komadi leda
- Led obi ~no ne pred stavqa problem trgova~kim brodovima. Sada je problem to {to je vjetar veoma jak i duva oko 20 metara u sekundi, a to zna~i da se led mnogo br`e kre}e. Ima puno velikih komada leda, {to predstavqa problem za brodove, zbog ~ega je potrebna pomo}

Gordon Braun

Branio napad na Irak
LONDON - Britanski premijer Gordon Braun u petak je branio odluku o invaziji na Irak, rekav{i da je zbacivawe Sadama Huseina bilo ispravno. - To je bila prava odluka donesena iz pravih razloga - rekao je Braun. Braun je od 1997. do 2007. godine bio ministar finansija i odobrio vojni buyet. Ovo je tre}a i najobimnija istraga o propustima u ratu u Iraku. Istragom, koju je nalo`io sam Braun, ne}e se utvr|ivati krivi~na ili gra|anska odgovornost, ve} bi do kraja ove godine trebalo da budu pru`ene preporuke kako da se izbjegnu gre{ke u budu}im konfliktima.

ledolomaca - rekao je jedan od kontrolora u Odjeqewu za ledolomce u {vedskoj pomorskoj administraciji. Trajekti “Finfelou“ i “Amorela“ sudarili su se pri

poku{ajima da se oslobode iz leda, ali nije prijavqena ve}a materijalna {teta. Meteorolozi su najavili po boq{awe vre men skih uslova.

Upozorewa
Prema pojedinim izvje{tajima, ovo je najte`a situacija sa zamrzavawem u Baltiku i pomorske vlasti navode da brojni brodovi ignori{u upu}ena upozorewa o pojavi leda.

Nabavqali mu{ke prostitutke
VATIKAN - Nigerijac ^inedu Tomas Ehijem otpu{ten je iz hora Kapele \ulije, li tur gij skog ho ra vatikanske bazilike Svetog Petra, a isto se dogodilo i An|elu Baldu~iju, koji je bio slu`benik protokola i ~lan elitne grupe Gospoda Wegove Svetosti, saradnika koji se pozivaju da slu`e u Apostolskoj palati u Vatikanu za vrijeme nekih ve}ih doga|aja, kao {to su posjete stranih dr`avnika papi, ali i nose kov~eg kad umre papa. Novi skandal u Vatikanu otkriven je kada je italijanski list “Republika“ objavio transkripte audio-materijala do kojih je policija do{la pri slu {ki vawem u okvi ru druge istrage o korupciji u Italiji, a koja nije povezana s tim slu~ajem. Naime, me|u ~etiri osobe koje su uhap{ene pro{log mjeseca zbog umije{anosti u ko rup ci ju u ve zi sa izvo |ewem javnih radova, bio je i Baldu~i. Prema podacima dobijenih sa audio-snimaka i poli cij skih do ku me na ta, objavqenih u italijanskom dne vni ku, Ehi jem je bio u stalnom kontaktu sa Baldu~i jem, a raz go va ra li su o “seksualnim odnosima homoseksualaca“, prenio je Rojters.

Vatikan trese jo{ jedan skandal

VISOKI zvani~nik kao svodnik
Me|u transkriptima Baldu ~i je vih raz go vo ra ima i onih gdje mu je sagovornik Ehijem, koji je Baldu~iju slu`io kao svodnik, nabavqaju}i mu po povoqnoj cijeni mlade mu{ke prostitutke, me|u pjeva~ima, studentima teologije, pa i me|u ilegalnim useqeni-

Pas i ma~ka igraju se na snijegu u austrijskoj provinciji Salcburg.

cima, ne samo iz Afrike, koji su bili prisiqeni da za male pare prodaju svoje tijelo. U januaru su karabiweri snimili kako Baldu~i i Ehijem razgovaraju o nekom bogoslovu. Baldu~i pita: “Jesi li imao prilike razgovarati sa bogoslovom“, na {ta mu Ehijem odgovara da je “vjerovatno na misi ili ne~em takvom“. Ma lo ka sni je Ehi jem zo ve Baldu~ija kako bi mu preporu~io “kolegu, prijateqa“ jer je bogoslov zauzet. Uvjerava ga da je kolega “boqi, vi{i, malo vi{i od tebe“, ka`e i pita: “Mogu li ga odmah poslati?“

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 23

Turska odmah povukla ambasadora iz Va{ingtona
Kongres SAD usvojio neobavezuju}u rezoluciju u kojoj se stradawe Jermena u Prvom svjetskom ratu u Otomanskom carstvu ozna~ava kao genocid

Odbor ameri~kog Kongresa usvojio Rezoluciju o genocidu nad Jermenima

Vijesti
^ile

Identitet `rtava zemqotresa
SANTIJAGO - Vlada ^ilea saop{tila je da je identifikovano 279 od 802 `rtve katastrofalnog zemqotresa ja~ine 8,8 stepeni po Rihteru, koji je pro{le subote pogo dio tu la ti no ame ri ~ku dr`avu. Dosta zabune izazvali su prethodni izvje{taji agen ci ja, pre ma ko ji ma je vlada objavila da je u razornom zemqo tre su po gi nu lo 279 osoba, a ne 802, kako je ranije saop{tavano.

[panija

Zaplijewen kokain
VALENSIJA - [panska policija i carinici zaplijenili su u lu~kom gradu Valen si ji vi {e od 1,2 to ne kokaina, prona|enog u brodskom kontejneru koji je stigao iz Do mi ni kan ske Republike, i uhapsili dvojicu qudi, saop{tila je vlada u Madridu. Droga je prona|ena u ponedjeqak, sakrivena u duplom dnu kontejnera koji je pro{le sedmice stigao u mediteransku luku na istoku [panije brodom “Nordsi“, koji je plovio pod kiparskom zastavom, navedeno je u objavqenom saop{tewu vlade, ~iji su sa dr`aj pre ni je li lokalni mediji.

Sirapi Kogjan, jedna od pre`ivjelih u genocidu

Protjerani Jermeni 1915. godine

VA[INGTON - Odbor za spoqne po slo ve ame ri ~kog Kon gre sa usvo jio je neobavezuju}u rezoluciju u kojoj se stradawe Jermena u Prvom svjetskom ratu u Otomanskom carstvu ozna~ava kao genocid. Rezoluci ja }e bi ti pre da ta na gla sawe Pred sta vni ~kom domu Kongresa. - Danas ponovo potvr|uje mo na {u oba ve zu pre ma is ti ni is to ri je i na da mo se da je na{e prijateqstvo sa Turskom dovoqno jako da ovo izdr`i - rekao je Dejna Rorba~er, republikanac iz Kalifornije.

Tur ska je mo men tal no po zva la na kon sul ta ci je svog am ba sa do ra u Va {in gtonu Namika Tana. Ta zemqa kao kqu ~ni ame ri ~ki sa ve znik na Blis kom is to ku i u Av ga nistanu ranije je upozorila da bi usva jawe re zo lu ci je ugro zi lo sa radwu sa Sje diwenim Dr`a va ma i pre go vo re o pomirewu i otvarawu granice sa Jermenijom. Rezolucija je prihva}ena sa sa mo je dnim gla som vi {e - 23 ~la na Ko mi te ta su bila “za”, a 22 “protiv“, uprkos po zi vi ma admi nis -

tracije ameri~kog predsjednika Baraka Obame da se usvajawe rezolucije odgodi. Rezolucija daqe ide na glasawe u Predstavni~ki dom ameri~kog Kongresa.

OBAMA TRA@IO odga|awe dono{ewa rezolucije
U woj se poziva predsjednik Obama da obezbijedi da se politika SAD prema ma sa kru nad Jer me ni ma formalno odnosi kao prema ge no ci du i da taj ter min upotrijebi u godi{woj po ru ci u apri lu, {to je

Oba ma iz bje gao da u~i ni pro {le go di ne, pre ni je le su agencije. Tur ski pre mi jer Ta jip Erdogan ozbiqno je zabrinut da }e re zo lu ci ja na {ko di ti odno si ma Tur ske i SAD. - Osu |u je mo re zo lu ci ju koja optu`uje tursku naciju za zlo~in koji nije po~inila. Na{ am ba sa dor u Va {in gto nu je po zvan da se vrati u Ankaru na konsultacije - naveo je Erdogan u saop{tewu, objavqenom na saj tu wego ve kan ce la ri je, prenijele su agencije. Is to vre me no, Je re van

Normalizacija
Turska je u petak saop{tila da je, uprkos usvojenoj rezoluciji, odlu~na da nastavi sa naporima za normalizaciju odnosa sa Jermenijom. [ef turske diplomatije Ahmet Davutoglu na konferenciji za novinare je, ipak, naglasio da je u parlamentu ugro`ena ratifikacija mirovnog sporazuma sa Jermenijom.
U Jermeniji se redovno obiqe`ava tu`na godi{wica FOTO: AP

je is ta kao da izu ze tno po {tu je odlu k u Ko mi te ta ame ri ~kog Kon gre sa za spoqna pitawa, ocjewuju}i da re zo lu ci ja pred stavqa pod sti caj za una pre |ewe qudskih prava. - To je jo{ jedan dokaz pri vr`e nos ti ame ri ~kog na ro da uni ver zal nim qud skim vrijednostima i predstavqa va `an ko rak ka prevenciji zlo~ina protiv ~ovje~nosti - izjavio je minis tar spoqnih po slo va Jer me ni je Edvard Nal ban dijan. Po sli je go to vo vje ko vnog neprijateqstva, Ankara i Jerevan potpisali su pro{le godine protokol o normalizaciji odnosa koji jo{ nije ratifikovan. Me|utim, grupe Amerika na ca jer men skog po ri je kla ve} de ce ni ja ma tra `e od Kongresa da turski masakr nad mi li on i po wihovih sunarodnika 1915. go di ne, u vri je me ra spa da Otomanskog carstva, zvani~no de fi ni {e kao ge no cid. Tur ske vlas ti ga pori~u.

Somalija

Stradali u sukobima
MOGADI[ - Najmawe 14 qudi je ubijeno u obra~unu dva klana u centralnom dijelu Somalije, saop{tili su u petak mje{tani i seoske star je {i ne. Su ko bi izme |u pri pa dni ka kla na Kubejs i Habargidir izbili su u ~et vrtak u se lu Amara, 90 kilometara sjeverno od grada Haradira, gu sar ske ba ze, a po vod je, navodno, bio spor oko vlasni{tva nad zemqi{tem.

Bugarska

BON - Hitlerova qubavnica Eva Braun nije bila ni glupa, ni naivna, ni nepoliti~na. Naprotiv, znala je ja ko do bro {ta `e li i kako da to postigne, tvrde nau~nici ~iji su rezultati is tra `i vawa, objavqeni u kwizi “Eva Braun - `ivot s Hitlerom“, ravni senzaciji. Autorka, wema~ka istori ~ar ka Haj ke Ger te ma ker tvrdi da je Eva Braun bila mnogo vi{e od obi~ne priglupe i atraktivne plavu{e, povr{ne i politi~ki naivne, ka kvom su je do sa da uvi jek pred stavqali, ka ko Hitlerovi biografi, tako i

Eva Braun znala {ta `eli
wegovi onda{wi najbli`i saradnici, poput arhitekte Alberta [pera, objavio je Doj~e vele.

Novi detaqi o Hitlerovoj qubavnici

Potraga za ra~unima
SOFIJA - Delegacija Poreske uprave Bugarske, predvo |e na di re kto rom Krasimirom Stefanovim, otputovala je u Wema~ku da bi od svojih wema~kih kolega dobila podatke o ra~unima bugarskih dr`avqana u [vajcarskoj i Lihten{tajnu. Wema~ka vlada je tokom 2008. godine obezbijedila disk sa ra~unima wema~kih dr`avqana u li hten {taj nskoj LGT banci, a prije sedam dana i sa drugim diskom na kome se nalaze podaci o ra~unima u {vajcarskoj banci. Podaci koje }e dobiti bugarski poreznici poslu`i}e da se utvrdi da li je novac u tim bankama legalno ste~en, kao i da li se radi o utaji poreza.

IZNENA\UJU]E sna`na `enska li~nost
^itaoci ne}e samo prona}i portret jedne iznena|u ju }e sna `ne `en ske li~nosti ve} i sasvim novu sli ku odno sa izme |u Eve Braun i wenog qubavnika. Ova kwiga ba ca i sa svim novo svjetlo na Hitlera pri ka zu ju }i ga i kao osobu koja je imala priva-

tni `ivot usprkos ~iwenici da ga u skladu s propagan dom ta ko zva nog Tre }eg rajha, nije smio imati. Fil mski ma te ri jal iz ovog vremena koji prikazuje “scene iz privatnog `ivota“ ve}inom je snimala sama Eva Braun. I ve} se ovdje, na una pri jed vrlo do bro osmi{qenim kadrovima koje prikazuju Hitlera kao porodi~nog ~ovjeka koji voli dje cu, pri mje }u je ka kva je bila Eva Braun - ni bezazlena, ni priglupa, a najmawe nepoliti~na. Weni fil mo vi kao i bez broj ne fo to gra fi je na ko ji ma je Hi tler “u kru gu

prijateqa“, postale su glavni dokument onda{we propagande. Autorka u svojoj kwizi obja{wava za {to Hi tler Evu Braun nije htio da o`eni ve} ju je ta ko re }i “sa krio“ u svo joj vi li u ba var skim brdi ma. Za ono {to je on `elio, u ~emu je vidio svoju misiju, nije mu bi la po tre bna po ro di ca. Wemu je bilo va`no odr`ati taj takozvani “mit o Fireru“, predstavu o vje~itom ne `ewi ko ji se ne mo `e vjen ~a ti bu du }i da je “su prug svih wema~kih `ena i otac sve wema~ke djece“, ka`e autorka.

Eva Braun

24 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawa Luka
GRADSKI VODI^

4

dje~aka

5

djevoj~ica

Va`ni telefoni
Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

I dok u nekoliko ustanova tvrde da nemaju grijawa, u “Toplani“ isti~u da je obaveza tog preduze}a da dovede toplotnu energiju do ulaza u objekat, a da ne mo`e da bude odgovorna za tehni~ku ispravnost unutra{wih instalacija za grijawe
PI[E: SAWA JOKI] sanjaj@glassrpske.com

Hladni radijatori u sudnicama i "Vodovodu"

Dio gradskih ustanova na Ko~i}evom vijencu `ali se na slabo grijawe

bolnice
Paprikovac Poliklinika 342-100 247-333

ordinacije
Deamedika Euromedik Intermedik Jelena Firena 309-221 216-875 216-661 324-310 437-222

apoteke
"Nova" "Neven" "Tempo" 218-264 281-017 310-044

prevoz
Autobuska st. 090/513-000 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawa Luka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi
"A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi 1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566

U Okru`nom sudu, Elektro te hni ~kom fa kul tetu, “Vodovodu“ i dijelu Ko~i}evog vijenca ove sezone grijawa naj ~e{ }e su hla dni radijatori. To su za “Glas Srpske“ potvrdili u ovim ustanovama i preduze}ima. - Grijawe je bilo izuzetno lo{e. Nekoliko puta smo zvali de`urne ekipe “Toplane“, oni su dolazili ali do danas taj problem nije rije{en. Nemogu}e je da su instalacije i radijatori lo{i u Sudu, “Vodovodu“ , na ETF-u... Smatramo da je to do “To pla ne“ rekao je radnik na tehni~kom odr`a vawu Okru `nog su da Bawa Luka, Milenko Doj~inovi} i dodao da su uprkos slabom grijawu izmirivali obaveze prema “Toplani“. U upravi “Vodovoda“ tako|e tvrde da su cijelu zimu radijatori hladni. - Ne ma mo gri jawe i to nam predstavqa problem. Cijelu zimu se grijemo uglavnom na klima ure|aje {to su dodatni tro{kovi jer je pove}ana potro{wa struje - ka`u u “Vodovodu“. I na Elektrotehni~kom fa kul te tu pot vr|e no je da

Slabo grijawe u bawolu~kom Okru`nom sudu

FOTO: G. [URLAN

imaju ve} du`e vremena problema sa grijawem. - Istina je da je grijawe lo{e ali ovim problemom se ne bavi na{ fakultet ve} se zahtjev za rje{ewe problema sa grijawem {aqe na adresu Re kto ra ta ko ji ga daqe prosqe|uje “Toplani“. Ono {to se mora re}i je da su u~i-

STARA OPREMA
- Stalni zadatak tehni~kih ekipa na terenu je da distribucija toplotne energije u gradu bude {to ujedna~enija. Nastoja}emo da {to vi{e otklonimo subjektivni faktor, ali, na`alost sva mjerno-regulaciona oprema u toplotnim podstanicama je zastarjela i najve}i dio regulacije se sprovodi ru~no - kazala je @aklina Mijatovi}.

hoteli
"Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

onice slabo zagrijane ili gotovo nikako - rekao je sekretar ETF-a @eqko Radanovi}. Iz “Toplane“ ka`u da su wihove tehni~ke ekipe obilazile ove objekte i provjeravale kva li tet gri jawa. Kontrolom je utvr|eno da grijawe postoji i da najve}i broj radijatora grije. - Prema op{tim i tehni~kim uslovima, obaveza “Toplane“ je da dovede toplotnu energiju do ulaza u objekat. Unutra{we instalacije grijawa u pomenutim objektima “Toplana“ nije, ni projektovala ni instalirala. Prema tome i ne mo`e da snosi odgovornost za wihovu tehni~ku ispravnost. Instalacije su u

vlasni{tvu objekata i wihova je obaveza da te instalacije odr`avaju u funkcionalnom stawu, o svom tro{ku - pojasnila je portparol “Toplane“ @aklina Mijatovi}.

RA^UNI za grijawe uredno pla}eni
Prema wenim rije~ima, problem je i dotrajalost toplovodnog sistema. - Najve}i dio distributivne mre`e u gradu je star vi{e od 35 godina te zbog toga i sa takvim instalacijama dolazi ~e{}e do kvarova. I ovi objekti se snabdijevaju toplotnom energijom sa magistralnog vrelovoda Vrbas koji je

isto tako star vi{e od 35 godina - kazala je Mijatovi}eva. Jo{ je dodala da ukoliko se utvrdi da isporuka toplotne energije nije u redu tim korisnicima }e biti umawen ra~un. Uprkos ~iwenici da se ve }i dio us ta no va u ovom bawolu~kom nasequ `ali na te{ko}e sa grijawem, zaposleni u Centru javne bezbjednosti Bawa Luka koji se nalazi u neposrednoj blizini Okru`nog suda ka`u da nemaju ovakvih problema. - Radnici CJB BL su zadovoqni grijawem, ponekad je toliko vru}e da smo primorani otvarati prozore - saop{teno je iz CJB Bawa Luka.

REPERTOAR
BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ ALISA U ZEMQI ^UDA - avantura/fantazija re`ija: Tim Barton termini: 12, 17.40, 20, 22.20 ~asova DAN ZAQUBQENIH - romanti~na komedija

inspekcija
Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

kvarovi
Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

re`ija: Geri Mar{al termini: 19,21. 30 VUKODLAK - horor/triler re`ija: Xo Xonston termini: 20.30, 22.30. PERSI XEKSON I OLIMPIJCI: KRADQIVAC MUWA - avantura/fantastika re`ija: Kris Kolambus termini: 18 ARTUR I MALTAZARDOVA OSVETA - animirani/sinhronizovan re`ija: Luk Beson termini: subota i nedjeqa u 12.30, 14.45, 16.45 PRINCEZA I @ABAC - animirani/sinhronizovan re`ija: Ron Klements, Xon Masker termini: subotom i nedjeqom u 13

i 15 AVATAR - sf spektakl (3D) re`ija: Xejms Kamerun uloge: Sem Vortington, Zoi Saldan, Stipen Leng termini: 14.30 NARODNO POZORI[TE RS “Zvijezda je ro|ena“ {tink mjuzikl B. Pipovi}a - M. Paunovi}a, Velika scena, subota u 20 ~asova “Da, to su bili dani“ muzi~ko-poetski kabare Neboj{e Dugali}a i Borisa Pingovi}a, Velika scena, nedjeqa u 20 ~asova KULTURNI CENTAR - BANSKI DVOR Povodom obiqe`avawa manifestacije “2010. godina [opena“, koncert Karol Raxivonovi~, klavir (Poqska), Koncertna dvorana,

subota u 20 ~asova MUZEJ RS Stalna izlo`bena postavka - “Od praistorije do savremenog doba“ Multimedijalna izlo`ba - “Jasenovac“ Izlo`ba fotografija: “Sje}awe na budu}nost“, autor: Aleksandar Sa{a Grandi} GRADSKO POZORI[TE “JAZAVAC“ Koncert za 8. mart u 20 ~asova DJE^IJE POZORI[TE RS “[kola za pa~i}e“ tekst i re`ija: Predrag Bjelo{evi}, subota u 18 i nedjeqa u 11 ~asova GALERIJA “UDAS“ Izlo`ba eksperimentalne fotografije “Tragovi svjetlosti“, autor: Sr|an Kosi}

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 25

Tr`nica
crveni luk bijeli luk krompir mrkva
FOTO: S. ILI]

1 4-6 0,80 1,50-1,80

kupus karfiol paprike tikvice

0,5-0,8 2,5-3 3,5-4 4-5

pasuq patlixan orasi gro`|e

3-7 2-3 13 2,5-5

mandarine kru{ke banane kivi

1,5-2 2,5-3 1,5-2 2-3

grejp limun jabuke naranxe

2,50 2,50 1-2 1,8-2,3

GRADSKE VIJESTI
A PROKOPAN na tri podzem aza prol

Produ`eno radno vrijeme u nedjequ
Povodom Dana `ena gradona~elnik Bawe Luke Dragoqub Davidovi} donio je zakqu~ak po kojem u nedjequ, 7. marta, mogu da rade sva pravna lica i preduzetnici koji obavqaju trgovinsku, zanatsku i uslu`nu djelatnost na podru~ju grada Bawe Luke, a ~iji rad nedjeqom nije propisan Odlukom o odre|ivawu radnog vremena. Tako }e od 8 do 16 ~asova mo}i da rade preduzetnici i pravna lica koji obavqaju trgovinsku djelatnost prodaje kozmeti~kih i parfimerijskih sredstava i nakita, a od 8 do 21 ~as preduzetnici koji pru`aju frizerske usluge i usluge tretmana za uqep{avawe. “Obi” market - vrtni centar }e mo}i da radi u nedjequ od 8 do 16 ~asova. S. G.

Revizijom projekta uo~ena mawkavost

“Jednaka prava, jednake mogu}nosti“
Povodom 8. marta, Me|unarodnog dana `ena, Helsin {ki par la ment gra |a na Bawe Lu ke i bawolu~ke “Udru`ene `ene“ su 4. marta organizovali tri bi nu pod na zi vom “Je dna ka pra va, je dna ke mogu}nosti - napredak za sve qude“. - Ono o ~emu smo razgovarali na tribini je stvarni polo`aj ili, boqe re~e no, `i vot ko jim `i ve `ene BiH koji je daleko od zakonima zagarantovanih ideala. Jednaka prava i jednake mogu}nosti nisu doveli do jednakih rezultata - istakla je magistar rodnih studija i uvodni~ar na tribini Natalija Petri}. S. J.

Nedostatak u podzemnim prolazima na novom kru`nom toku kod “Tempa“

Rampe ili liftovi za prolaz invalida

U opticaju su dva mogu}a rje{ewa. Da li }e biti ura|eni rampa ili lift zavisi od visine i strmosti stepenica. U sqede}e tri do ~etiri sedmice zna}e se koje }e rje{ewe biti usvojeno, rekla Natalija Popadi}
PI[E: SVJETLANA GAJI] svjetlanag@glassrpske.com

Pro je kat pot ho dni ka, pod ze mnih pro la za ispod ulice Ivana Gorana Kova~i}a, trenutno je na reviziji i dopuwava se jer je utvr|en nedostatak. U okviru prolaza nije bilo predvi|eno posto jawe lif to va ko je bi koristila lica sa invaliditetom. Potvrdila je ovo “Glasu Srpske“ portparol preduze}a “Javni putevi RS” Natalija Popadi}. - Prvi projekat nije predvi|ao nikakvo rje{ewe za prolazak invalidnih lica, to jest spu{tawe invalidskih kolica do ovih pothodnika. Revizija je utvrdila da postoji ovaj propust i trenutno se radi dopuna projekta. Ina~e, jedan podzemni prolaz prokopan je u potpunosti, dok su druga dva koji se grade ispod magistralnog puta M-16.1 prokopani do po la - na gla si la je Popadi}eva. Ka ko je ka za la, do pu na projekta trebalo bi da rije{i ovaj problem. - U opticaju su dva mogu}a rje{ewa, a to su prilazi, to jest rampe ili ugradwa malih liftova. Koje }e biti ura|eno

Vodene prepreke na putevima
Zbog obilnih padavina i otapawa snijega nastale su mnogobrojne lokve na bawolu~kim saobra}ajnicama koje ote`avaju normalan prolazak vozila, a posebno na putu prema Sara~ici. Velike koli~ine vode na putevima stvaraju probleme voza~ima, a pje{acima se nerijetko de{ava da budu neplanirano okupani. - Smatram da bi putari trebalo ozbiqno da se pozabave ovim problemom. Danas me je jedan automobil isprskao te sam mokar i{ao ku}i. Nije bila wegova krivica, ~ak je i usporio, ali morao je da izbjegne automobil koji je dolazio iz suprotnog pravca - rekao je Goran Radanovi} sa Star~evice. N. L.

Ovih dana postavqawe prvog od tri sloja asfalta

zavisi od visine i strmosti stepenica - istakla je Popadi }e va i do da la da }e se u sqede}e tri do ~etiri sedmice znati koje }e rje{ewe ovog problema biti usvojeno, a zatim i ura|eno. [to se ti~e izgradwe kru`ne raskrsnice, lo{e vrijeme, ki {a i sni jeg ko ji su tokom januara i februara pa-

dali stopirali su djelimi~no radove.

LO[E VRIJEME uticalo na izvo|ewe radova
- Ta~no tri sedmice, od kraja januara i u februaru, radovi su bili obustavqeni zbog lo{eg vremena. Od 22. februara nastavqena je gradwa poja-

Organizacije
Iz organizacija koje zastupaju osobe sa invaliditetom i posebnim potrebama razo~arani su, jer u okviru projekta nije planirana izgradwa rampe za spu{tawe invalida. - Izdvajaju tolike pare za kru`ni tok, a rampe su zaboravili. Pothodnici su i suvi{e uski da se sada u okviru wih ugra|uju i rampe. Ali, sa~eka}emo pa }emo vidjeti kako namjeravaju to da rije{e - rekao je ratni vojni invalid Milenko [u{war.

~anim intenzitetom. Radilo se svim danima, ukqu~uju}i i nedjequ. Ovih dana treba da se po~ne sa stavqawem prvog od tri predvi|ena sloja asfalta - rekla je Popadi}eva. Ona je dodala da }e prekidi koji su bili uslovqeni vremenskim prilikama dovesti do kasnijeg zavr{etka radova nego {to je to bilo planirano. - Po ugovoru, izvo|a~ ima pravo da prolongira zavr{etak radova kada je u pitawu prekid uzrokovan vremenskim prilikama - kazala je Popadi}eva. Jo{ je istakla da kru`ni tok ne}e biti pu{ten u promet bez rje{avawa na~ina na koji }e ga svi u~esnici u saobra}aju, ukqu~uju}i i invalidna lica, maksimalno koristiti.

Lokva na mostu za Sara~icu

FOTO: G. [URLAN

PA@WA
Izmijewen red vo`we
Na liniji prigradskog prevoza Bawa Luka - Borkovi}i - Radosavska od ponedjeqka, 8. marta, stupa na snagu izmijeweni red vo`we sa sqede}im polascima: radnim danom iz Bawe Luke u 6.30, 11, 13.20, 15.15 i 19.15; iz Radosavske u 5.30, 7.30, 12.05, 14.15 i 16.30 ~asova; nedjeqom i dr`avnim praznicima iz Bawe Luke u 6.30, 15.15 i 19.15; iz Radosavske u 5.30, 7.30 i 16.30 ~asova. S. G.

MATI^NI URED
Ro|eni:
Awa Pe tro vi}, k}i Danila i Borjane; Boris Krajinovi}, sin Jovice i Na ta {e; Mi li ca Bje la jac, k}i Zorana i Radane; Ke Xin Zhang, k}i Jin Bin i Xiao Ying; Kristina Gatari}, k}i Milenka i Bo`a ne; Tea ^a li}, k}i Go ra na i Zo ri ce; Ran ko Bari{i}, sin Mladena i Go ran ke; Ve dran Ma ksi mo vi}, sin Ve li bo ra i Stoj ke; Ma ri ja Kre ~ar, k}i Miroslava i Zvjezdane; An|ela Kne`evi}, k}i Mi la na i Mi li ja ne; Vi ktorija Devi}, k}i Ranka i Pe tre; Vi ktor ]o si}; sin Dra `e na i Ti ja ne; Ser gej ^i go je vi}, sin Vaskrsije i Bojane; Galina Kne`evi}, k}i Sa{e i Aleksandre; Sara Vujinovi}, k}i Dar ka i Ve li mirke.

26 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

Kultura
Premijera filma Tima Bartona

Filip Sington, AJN[TAJNOVA DEVOJKA

Marija An|els Anglada, VIOLINA IZ AU[VICA
FOTO: G. [URLAN

“Alisa“ odu{evila publiku
BAWA LUKA - Film “Alisa u zemqi ~uda“, koji je imao svjetsku premijeru pro{le sedmice u Londonu, od ~etvrtka mo`e da gleda i bawolu~ka publika u multipleksu “Palas“. Trodimenzionalna bajka u re`iji Tima Bartona odu{evila je bawolu~ku publiku, koja je ispunila salu do posqedweg mjesta. Gluma~ku ekipu filma ~ine Mia Vasikovska, Yoni Dep, Helena Bonam Karter, Uma Turman, En Hatavej... Sni mawe fil ma tra ja lo je 40 da na, a odvijalo se u razdobqu od sep tem bra do de cembra 2008. godine. Alisa u filmu ima 19 godina i vra}a se u ekscentri~ni svijet koji je prvi put posjetila kao djevoj~ica. Tamo je ~ekaju prijateqi iz djetiwstva: Bi je li zec, Gu sje ni ca, Lu di [e {iryija... Ona kre}e na fantasti~no putovawe kako bi otkrila svoju pravu sudbinu i zaustavila teror Crne Kraqice. A. R.

Posjetioci sa zanimawem razgledali izlo`bu

Akademija filmskih umjetnosti

Veliki broj posjetilaca sa interesovawem razgledao uqa na platnu, sna`nog kolorita i skulpture, umjetnika koji je 2007. godine dobio Nagradu Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske za najboqi rad
PI[E: DEJAN VUJANI] dejanv@glassrpske.com

@ivot u bojama
dobio Nagradu Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske za naj boqi rad na izlo `bi za vr{ne go di ne studenata Likovnog odsjeka Aka de mi je umje tnos ti u Bawoj Luci. - To je neki moj po~etak. U idu}em periodu vi{e }u se posvetiti skulpturama. Do sa da sam se ba vio plas ti ~nim crte`om i slikom, ali sam uradio nekoliko skulptu ra po uzo ru na Pi ka sa.

Izlo`ba slika i skulptura Radoslava Tadi}a

^ekaju}i “Oskara“
LOS AN\ELES - Sve~anost dodjele “Oskara“, koju organizuje Ameri~ka akademija filmskih umjetnosti i na uka, odr`a }e se u no }i izme|u nedjeqe i ponedjeqka, javile su agencije. Ce re mo ni ja, 82. po re du, jo{ jednom }e se odr`ati u bioskopu “Kodak” u Holivudu i Hajlend centru. Voditeqi pro gra ma bi }e Stiv Martin i Alek Boldvin, a televizijska prava za SAD ima mre`a Ej-Bi-Si (ABC). Dodjela “Oskara“ ovoga puta zakazana je za mart, kako se ne bi preklapali termini sa Zimskim olimpijskim igrama, koje su tokom februara bile centralni TV doga|aj. Akademija planira da se ve} od sqede}e godine sve~anost vrati na kraj februara. Najve}i favoriti za nagradu za najboqi film su biv{i bra~ni par Yejms Kameron, za film “Avatar“ i Ketrin Bigelou, koja je re`irala “The Hurt Locker“.

BAWA LUKA - Izlo`ba akademskog slikara iz Bawe Luke Radoslava Tadi}a pod nazivom “Puls“ otvorena je u ~etvrtak u velikom izlo`benom salonu Banskog dvora Kulturnog centra. Veliki broj posjetilaca sa interesovawem je razgledao uqa na platnu, sna`nog kolorita i skulpture, umjetni ka ko ji je 2007. go di ne

Fascinira me to da uzmem ne{to staro, odba~eno, preoblikujem ga i dam mu novo zna~ewe - kazao je Tadi}. Prema wegovim rije~ima, skulpture i slike povezuje jedan motiv - `ivot.

PREOBLIKOVAWE starih stvari
Sam naziv izlo`be “Puls“ jasna je asocijacija na `ivot, {to potvr|uju i boje na Tadi}evim platnima. - Ultramarin plava simbolizuje sve~anost, dubinu, dodir; cinober crvena asocira me na strast, `equ, vatru; kar min crve na tiwawe, pritajenu energiju, krv, vino; limun `uta je radost, razigranost, vazdu{astost; crno je tupo, robusno, daleko, kraj; bijela - ~isto, nevino, ludo, bolesno - rekao je Tadi}. On je dodao da koristi ekspresivne, energi~ne poteze i intenzivnu boju da bi do~arao snagu i radost. Na izlo`bi su izlo`ene i skulpture.

Biografija
Radoslav Tadi} ro|en je 1982. godine u Biha}u. Osnovno i sredwe obrazovawe stekao je u Drvaru, Novom Sadu, Ba~koj Palanci i Prijedoru. Diplomirao je slikarstvo u klasi profesora Radomira Kne`evi}a na Likovnom odsjeku Akademije umjetnosti u Bawoj Luci 2008. godine. Radi kao asistent na predmetima crtawe, slikawe i zidno slikarstvo na Akademiji umjetnosti u Bawoj Luci.

Nagrade Salona kwiga u Novom Sadu

Radmili Lazi} uru~en “Kosti}“
NOVI SAD - Pjesnikiwi Radmili Lazi} ju~e (petak), na 16. me|unarodnom salonu kwiga u Novom Sadu, sve~ano je uru~ena nagrada “Laza Kosti}“, za najboqe kwi`evno djelo objavqeno na srpskom jeziku u protekloj godini, javio je Tanjug. To ugledno priznawe, dodijeqeno za pjesni~ku kwigu “Magnolija nam cveta itd.“, u izdawu zaje~arske Mati~ne bibli ote ke “Sve to zar Mar ko vi}“, do bi tni ci su uru ~i li generalni direktor Novosadskog sajma Goran Vasi} i predsjednik `irija Nenad [apowa. @iri za dodjelu nagrade “Laza Kosti}“ za izdava~ki poduhvat godine nagradio je “Slu`beni glasnik“ u Beogradu za ediciju “Velikani srpske kwi`evnosti u 20 kwiga“, auto ra Ra do va na Po po vi }a. Spe ci jal ne na gra de Sa lo na kwiga pripale su Zavodu za uybenike u Beogradu i Srpskom kulturnom dru{tvu “Prosvjeta“ u Zagrebu za “Sabrana dela Sime Matavuqa“ i izdava~koj ku}i “Kairos“ u Sremskim Karlovcima za pjesni~ku ediciju “Stra`ilovo“.

Radoslav Tadi}

Sahrawen kwi`evnik Momo Kapor
BEOGRAD - Bista Mome Ka po ra bi }e po di gnu ta na Adi Ciganliji, u znak sje}awa na tog kwi`e vni ka, slikara i novinara, najavio je ju~e (petak) gradona~elnik Beograda Dragan \ilas, na komemoraciji povodom smrti Mome Kapora, javile su agencije. \ilas je na komemoraciji rekao da je Momo Kapor bio “najbeogradskiji“ pisac, koji je svojim kwigama i slikama krojio duh Beograda.

Beograd se oprostio od uglednog kwi`evnika
ali se uvek vra}ao u Beograd - rekao je \ilas. Pi sac Do bri ca ]o si} kazao je da je Momo Kapor svo jim sves tra nim da rom uticao na sve generacije u drugoj polovini 20. vijeka i da ne postoji beogradski ~italac koji nije pro~itao neku od Kaporovih kwiga. - Ne postoji jugoslovenski mla di} ko me kwige “Provincijalac“ ili “Foli-

BISTA na Adi Ciganliji
- Mo mo Ka por je vo leo sve u Beogradu, i ono {to je lepo i stvari koje nisu tako lepe, i o svemu je pisao, o duhu grada, ulicama, kafanama, beo grad skim le po ti ca ma, slavqima. ^esto je putovao,

ranti“ nisu pomogle da postane Beogra|anin, a tako|e ne postoji zanimqivost ili do ga |aj u Beo gra du o ko me Momo Kapor nije pisao na izuzetno ve{t pripoveda~ki na~in, a ono {to nije stalo u pri~u, na{lo se u wegovim slikama - istakao je ]osi}. Kwi`evnik Momo Kapor sa hrawen je u Aleji za slu `nih gra |a na na No vom grobqu u Beogradu.

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 27

Vesli Snajps snima “Bijelci ne znaju da ska~u“
LOS AN\ELES - Holivudski glumac Vesli Snajps planira snimawe nastavka filma “Bijelci ne znaju da ska~u“, javio je Mondo. Glumac, koji je posqedwih nekoliko godina bio na naslovnim stranicama zbog problema sa porezom, a ne ulogama u holivudskim blokbasterima, vra}a se na veliko platno, a planira da to uradi snimawem nastavka kultnog filma. - Vudi Harelson i ja smo pri~ali o nastavku pri~e, iako sam previ{e mator da zakucavam - rekao je Snajps.

Tetova`a destrukcije
Totalitarno se ra|a u izolaciji, gde ne postoji komunikacija sa drugim, sa druga~ijim kulturolo{kim obrascima. U takvim uslovima poistove}ivawe i utapawe u vlastitoj naciji i dr`avi postaje jedino dru{tveno po`eqno pona{awe, gde se individualno `rtvuje u korist nacije, rekao Vojvodi}
RAZGOVARAO: DEJAN VUJANI] dejanv@glassrpske.com

Dragan Vojvodi}, akademski slikar iz Novog Sada

Vijesti
Premijera

[ekspir na toboganu
BEO GRAD - Pred sta va “Ri~ard na toboganu“, slobodna adaptacija [ekspiro vog “Ri ~ar da Tre }eg“, pre mi jer no je izve de na u ~etvrtak u beogradskom pozori{tu “Du{ko Radovi}“, na sceni za mladu publiku, javio je Tanjug. Re`iju, koncept, scenografiju i izbor mu zi ke po tpi su je @an ko Tomi}, a dramatizaciju Ma{a Sto ki}. Oni su “pre mjestili“ poznatu dramu u na{e doba, sa pri~om koja zapo~iwe me|u djecom, dok se igraju u pijesku.

Inicijalan momenat za re ali za ci ju pro je kta “Tat tooed Ro om“ bi la je je dna fotografija koju sam prona{ao na in ter ne tu, a ko ja prikazuje istetovirani torzo pripadnika skinhed grupacije. Na grudima je imao istetoviran slogan “Skinhead until true death“ (“Skinhed do smrti“). Ovo je za “Glas Srpske“ rekao akademski slikar iz No vog Sa da Dra gan Voj vo di}, ~i ja je izlo `ba “Tat tooed Ro om“ u beo grad skoj Ga le ri ji “Ozon“ pri vu kla pa`wu publike. Upravo je ovaj destruktivni slogan formirao kompletan koncept wegove izlo`be, koji se, prema Vojvodi}evim rije~ima, sintetizuje u namjeri da se jasno ka`e da nijedno dru{tvo nije imuno na fa{izam. GLAS: [ta pro je kat “Tattooed Room“ obuhvata? VOJVODI]: U materijalnom smislu projekat obuhva ta je dan kre ira ni ambijent koji mo`e biti neki urbani javni prostor poput kafea ili kluba ili, u elementarnom smislu, privatna soba. Projekat “Tattooed Room“ izdvaja i analizira fenomen tetovirawa kao estet ski me dij kroz ko ji se promovi{u ekstremisti~ke ideologije upletene u svakodne vi cu. Da bih pri ka zao infiltraciju fa{isti~kog

diskursa u prostor neutralnos ti gra |an skog `i vo ta, prenosim dizajn tetova`a sa tela pripadnika ekstremnih skupina u enterijer sobe, koja kao prividno izolovan i za {ti }en pros tor pos ta je pozornica na kojoj se prepli }u udo bnost in ti mnog `i vo ta i des tru kci ja ko ja wime postepeno preovladava. GLAS: U okviru performansa uradili ste tetova`u? VOJVODI]: Drugi deo projekta predstavqa performans tokom kojeg na vlastitoj ko`i vr{im aproprijaciju skinhedovog slogana “Skinhead un til true de ath“ i tran sfor mi {em ga u vlas ti ti “Artist until true death“ (“Umetnik do smrti“). Mewaju}i smer destrukcije u zakletvu na kreativnost, u prostoru in ti mnos ti ko `e su prot stavqam se ekstremnim ideologijama i otvaram prostor za politi~ku borbu.

“Arhipelag“

"2017" pred ~itaocima
BEOGRAD - U okviru edicije “100 slovenskih romana“, koju je prije dvije godine pokrenula Me|unarodna fondacija “Forum slovenskih kultura“, nosilac projekta za Srbiju, izdava~ka ku}a “Arhipelag“ objavila je dje lo Ol ge Slavni ko ve “2017“, javio je Tanjug. Slavnikova je popularan pisac, ne samo u Rusiji, ve} i u nekim zapadnim zemqama, posebno u Wema~koj.
Dragan Vojvodi} FOTO: GLAS SRPSKE

ZAKLETVA na kreativnost
GLAS: U kolikoj mjeri i na koji na~in totalitarno zaposjeda ~ovjeka? VOJVODI]: Totalitarno se ra |a u izo la ci ji, u prostoru pripadawa istom, gde ne postoji komunikacija sa drugim, sa druga~ijim kultu ro lo {kim obras ci ma. U takvim uslovima poistove}ivawe i utapawe u vlastitoj naciji i dr`avi postaje jedi no dru{ tve no po `eqno

Beograd

pona{awe, gde se individualno `rtvuje u korist nacije. Na taj na~in qudsko bi}e postaje medij koji prvenstveno vr{i transmisiju ideologi ja ko je se kre ira ju van wegovog doma{aja i uticaja. GLAS: Kako fa{isti~ke tetova`e djeluju na okoli nu, odno sno u {ta se okolina pretvara? VOJ VO DI]: Wiho vo dejstvo je u isto vreme i zavodqivo i destruktivno. Svojom estetikom i simbolikom privla~e adolescente ni`ih socijalnih slojeva ~ija su saznawa o wihovom stvarnom sadr`aju povr{na. Ta vrsta tetova`a, iako utisnuta u intimni prostor qudske ko`e, vr{i emitovawe destrukti-

vnih ideologija u javni prostor. Sa vre me ne po li ti ~ke elite problem fa{izma prenose na pomenute adolescentske grupacije, ne `ele}i da vide vlastiti rasizam koji se ~esto sprovodi kroz zakone kad je u pitawu odnos prema mawinskim zajednicama. GLAS: Kako nastaje estetika mr`we? VOJ VO DI]: Es te ti ka

mr`we je samo medij, samo sredstvo za emitovawe destru kti vnih, po gu bnih ide ologija. Ona je efikasnija ukoliko je vi{e privla~na. Ona nu di kva zii spuwewa svake individue kroz op{te ciqeve rase i nacije. Ona pru`a jednostavne obrasce postojawa bez suvi{ne zapitanosti {ta stoji iza ograda koje sami sebi name}emo.

Zbornik "Mile{evski zapisi"
BEOGRAD - Nau~ni zbornik “Mile{evski zapisi 8”, u iz dawu Mu ze ja u Pri je poqu, predstavqen je u ~etvrtak u Etnografskom muzeju u Beogradu, u okviru projekta “Na svetim vodama Lima“, javio je Tanjug. Predstavqaju}i zbornik, istori~ar Slavenko Terzi} rekao je da on predstavqa primjer istrajnosti u izdavawu ~asopisa i u projektu koji je realizovao Muzej u Prijepoqu.

^lan ULUS-a
Dragan Vojvodi} ro|en je u Kuli 1965. godine. Likovnu akademiju upisuje u Sarajevu, a diplomira na novosadskoj Akademiji umetnosti, na odsjeku za slikarstvo, u klasi Jovana Rakixi}a. Izla`e od 1996. godine. Radovi su mu zastupqeni u vi{e kolekcija u zemqi i inostranstvu (Portugalija, Island, Finska, Gr~ka, Rusija, Hrvatska, BiH, Srbija). ^lan je SULUV-a i ULUS-a.

Banski dvor

[open u Bawoj Luci
BAWA LU KA - Poqski pi ja nis ta Ka rol Rad ziwonowicz nastupi}e ve~eras (subota) u 20 ~asova u koncer tnoj dvo ra ni Ban skog dvora Kulturnog centra. Na programu }e se na}i djela [o pe na, Pa de rev skog, Za reb skog i Si ma nov skog. Radziwonowicz je pijanista koji je muzi~ko obrazovawe sticao u Poqskoj i SAD, a vi {e go di{we is kus tvo u raznim muzi~kim centrima {irom Evrope, Sjeverne i Ju`ne Amerike, Australije i Azije. D. Vu.

Film Sr|ana Karanovi}a

Muzej Srpske pravoslavne crkve

Premijera “Bese“
BEO GRAD - No vi film is ta knu tog srpskog rediteqa i scenariste Sr|ana Ka ra no vi }a “Be sa“ bi }e pre mi jer no prikazan u Beogradu 31. marta u Centru “Sava“, javio je Tanjug. Film je snimqen u produkciji “Ba{ ^elika“ i “Vi`n tima“ iz Srbije, u koprodukciji sa partnerima iz Slovenije, Francuske, Ma|arske i Hrvatske, a prvo prikazivawe imao je pro{le jeseni na nacionalnom festivalu u Sloveniji. “Besa“ je drama o zabrawenoj qubavi u vri je me Prvog svjet skog ra ta. Gla vne uloge igraju Predrag Miki Manojlovi} i slovena~ka glumica Iva Krajnc. U gluma~kom ansamblu su i Radivoje Bukvi}, Ana Kostovska, Radivoj Kne`evi}, Jovo Maksi}, Nikola Krneta i Slobodan Filipovi}.

Vizantijski krstovi
BEOGRAD - Izlo`ba krstova i ikona Biqane Jovanovi}, koji su rezultat istra`ivawa isto rij skog ra zvo ja dvi je umje tni ~ke for me ~i ja se na mjena uklapa u tradiciju crkve, otvorena je u ~etvrtak u Muzeju Srpske pra vo sla vne crkve u Srpskoj patrijar{iji, javio je Tanjug. - Autorka izlo`be pod naslovom “Krstu tvome“ uspela je da sa vre me ni ume tni ~ki izraz uklopi u kodekse vizantijskog predawa - rekao je na otvarawu pro fe sor Aka de mi je za ume tnost i konzervaciju SPC Goran Jani}ijevi}. Pre ma ri je ~i ma umje tni ce, ovi krstovi, ra|eni na lipovoj das ci, kom bi no va nom sli kar skom tehnikom, svojim oblikom prate razvoj forme krsta kroz is to ri ju hri{ }an stva, dok su iko ne sa pra vo sla vnim hri{ }anskim motivima ra|ene posebnom an ti ~kom sli kar skom tehnikom.

28 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 29

Razbibriga
Od tra~a do istine

Bri{e `ena prozore, malo izviri i nagne se da opere staklo sa spoqa{we strane, ali se oklizne i padne pravo u kontejner ispod prozora. U tom trenutku nai|e ~ovjek koji skupqa otpad po kontejnerima, odmah je izvu-

~e i po~ne da je qubi. To vidio zaprepa{}eni mu` sa prozora i povi~e: - Hej, {ta to radi{ sa mojom `enom? Odmah da si je pustio! - Pa {to je baca{, jo{ je dobra odgovori ~ovjek kod kontejnera.

Hvali se Lala kom{iji Peri: - U seksualnoj revoluciji bio sam pozadinac.

- I {ta si radio? - Zamjewivao sam borce kojima je pao moral.

Pri~aju dvije drugarice: - Kako ti zami{qa{ mjere idealnog mu{karca? - Zami{qam ih kao 80-20-41.

- [ta ti to zna~i? - Da ima 80 godina, 20 miliona KM u banci i temperaturu 41!

@ele intimnu svadbu
Srce mladog pjeva~a Nemawe Stevanovi}a osvojila je wegova koleginica Milena ]erani}. Izme|u wih postoji uzavrela strast, a mladi zaqubqeni par je ve} nekoliko mjeseci nerazdvojan, prenose pojedini mediji i navode da wih dvoje nastupaju zajedno i na “Aksal Grand festivalu“ sa pjesmom “Tra`i}e{ mene ti“. Mladi pjeva~i nadaju se dobrom plasmanu na takmi~ewu, a ukoliko osvoje nov~anu nagradu, zajedno }e je potro{iti na ne{to konkretno ili na neko romanti~no putovawe. Na pitawe ho}e li ove godine ozvani~iti vezu, Nemawa je rekao: - Ne znam, sve je mogu}e, neka ide sve svojim tokom. Wegova djevojka je bila ne{to pri~qivija, te je kazala: - Pri~ali smo o tome, ali o datumu }ete biti obave{teni. Nemawa ne podnosi velike svadbe. On bi voleo da napravimo intimnu svadbu, tako da svakom gostu posvetimo dovoqno pa`we, a ja se sla`em sa wim. Obo`avam decu, kada vidim bebe, sva se rastopim, svi ka`u da umem sa klincima. U`ivam u igri i razgovoru sa wima, ne smeta mi kada pla~u ni kada postavqaju sme{na pitawa. Volela bih da imam petoro dece, za razliku od Nemawe koji bi voleo samo dvoje. Znate li da je pe~ewe jedna od sedam osnovnih termi~kih obrada hrane koje jelu daje bogatiju aromu. O kulinarskim tajnama }emo drugom prilikom, a sada predla`emo da pripremite pe~ene slasne tele}e {nicle u umaku sa kuvanom tjesteninom. Za pripremu ovog jela potrebno je oko 50 minuta.

Sastojci
(za 4 osobe) 600 g 2 tele}ih {nicli ka{i~ice mje{avine za~ina ka{ika p{eni~nog o{trog bra{na maslaca umaka od paradajza (s maslinama) soka od paradajza ka{ika maslinovog uqa

Priprema
1. Tele}e {nicle potucite ~eki}em za meso, a zatim pospite mje{avinom za~ina (dodatak jelu). Jednu stranu {nicle uvaqajte u bra{no. 2. U {iroj tavi otopite maslac, a zatim u tavu polo`ite pobra{wenu stranu {nicle. Pecite ih ~etiri do pet minuta, okrenite ih i nastavite pe}i jo{ pet minuta na laganoj vatri. 3. [nicle podlijte s vodom i dinstajte oko 25 minuta. 4. Pred kraj umije{ajte umak od paradajza s maslinama, maslinovo uqe, sok od paradajza i to sve zajedno kratko prokuvajte.

Cijene u KM
{nicle za~in bra{no maslac umak uqe per{un 8,5 0,3 0,2 0,4 1,5 0,3 0,4

HOROSKOP
Ovan
(21.3 - 20.4)
Od doga|aja koji su pred vama mo`ete s pravom mnogo o~ekivati. Po{to ste u harmoniji sa samim sobom, a i sa drugima, to vam se vi{estruko vra}a. Ukoliko ste imali zdravstvenih problema, nalazite se u fazi oporavka. Fantasti~no!

Vaga
(24.9 - 23.10)
Pred vama je dinami~an i uzbudqiv dan u svakom pogledu. Obavqate sve poslove, ostvarujete uspje{ne susrete i izvanredno se osje}ate. Trenutno ste u fazi razmi{qawa u vezi sa prodajom nekretnine. Ukoliko `elite da u tome uspijete, morate malo spustiti cijenu.

1

30 g 350 g

50 ml 1

Poslu`ivawe
Tele}e {nicle pripremqene po ovom receptu pospite nasjeckanim per{unom ( otprilike jedna ka{ika) i poslu`ite uz kuvanu tjesteninu.

Bik

[korpija
(24.10 - 22.11)
Zahvaquju}i emotivnom zadovoqstvu, funkcioni{ete u svim sferama dru{tvenog `ivota. Htjeli to sebi da priznate ili ne, partner otvara mnoga vrata, i to ona prava. Poma`e vam da uspijete u nekim stvarima o kojima, da nije wega, ne biste smjeli ni da sawate.

CIJENA RU^KA

(21.4 - 20.5)
Uspjeh dijelite sa saradnicima. Ne samo da slavite ve} odlu~ujete i da pro{irite saradwu. Saznawe da su i drugi u mnogome doprinijeli da postignete priznawe vra}a vam samopouzdawe i vjeru u qude. Vi{e okolnosti nagovje{tavaju povoqan ishod.

Za posipawe:

Savjet
[nicle tokom dinstawa nije potrebno mije{ati, ve} samo lagano protresite tavu.

Tele}e {nicle u umaku

nasjeckani per{un

11,6

Blizanci
(21.5 - 21.6)

Strijelac
(23.11 - 21.12)
Dan je povoqan za planirawe vjen~awa, ugovora i novih poslova. Sve odluke koje donesete ima}e ve}e {anse za realizaciju nego ina~e. Normalno, kad vas planete u tome podr`avaju. Situacija vas ~ini optimistom, i to ne bez razloga. Nadate se da }ete jedan problem eliminisati.

U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

Sudoku

Uspje{no vaspitawe djece
Rije~i roditeqa kao i wihovo pona{awe, vi{e od bilo ~ega drugog, uti~u na razvoj djetetove slike o sebi, obja{wavaju stru~waci
ponavqawa o{trih ukora. Budite velikodu{ni u nagra|ivawu - va{a qubav, zagrqaj i komplimenti mogu u~initi ~uda i ~esto su dovoqna nagrada. Vrlo brzo }ete uvidjeti da po na {awe “na pre du je“ prema `eqenom. Postavite granice i budite dosqedni: U svakom je doma}instvu potrebna disciplina. Wen je ciq pomo}i djetetu u izboru prihvatqivog pona{awa i u~ewu samokontrole. Djeca }e vjerovatno isku{avati ograni~ewa koja ste im postavili, ali ona su im nu`na kako bi neko postao odgovorna odrasla osoba. Uspos tavqawe ku }nih pravila pomo}i }e djetetu u razumijevawu va{ih o~ekivawa i razvoju samokontrole. Ku }na pra vi la mo gla bi ukqu~ivati: nema televizije prije ve~ere, ili nema udarawa i vri je |awa, ili uvredqivo izazivawe nije dopu{teno. Me|utim, ~esta pogre{ka roditeqa je {to ne uspijevaju biti dosqedni u “kaznama“. Ne}ete disciplinovati dijete ako jedan dan reagujete na kr{ewe pravila, a drugi ih dan ignori{ete. Dosqedno u~ite dijete svojim o~ekivawima. Budite dobar uzor: Mala djeca u velikoj mjeri pona{awe u~e posmatraju}i vas. [to su mla|a, vi{e }e se ravnati prema vama. Prije nego {to planete i po~nete vikati pred djetetom, razmislite da li `elite da se va{e dijete tako pona{a kada se razquti. Stalno budite svjesni da vas va{e dijete posmatra. Bilo bi po`eqno da stvorite uzor s osobinama koje `elite razviti u djetetu, kao {to su recimo po{tovawe, pri ja teqsko ra spo lo `ewe, qubaznost, tolerancija, itd.

Uhvatili ste zalet i krenuli u akciju, a da niste prethodno dobro ispitali teren. Otuda svi nesporazumi i kolebawa. Odlu~ujete se za sklapawe tajnih aran`mana u `eqi da dosko~ite onima koji vas ba{ ne vole. Pamet u glavu i ~uvajte se!

Rak
(22.6 - 21.7)
U svom ste elementu: emotivna snaga, sklonost ka udobnosti porodi~nog `ivota i rje{avawu pitawa u vezi sa uku}anima - mogu biti u prvom planu. Ukoliko imate stoma~nih problema, oni su definitivno psihosomatskog tipa.

Jarac
(22.12 - 20.1)
Kad biste bili odlu~niji i sigurniji u sebe, imali biste mnogo vi{e uspjeha. Stalno se kolebate, kalkuli{ete i nemate hrabrosti da krenete u otvorenu akciju. Ko ne reskira, taj i ne dobija. Razmislite malo o ovome, pa se opustite. Vidje}ete da }e biti sve u redu.

Vaspitawe djeteta jedan je od najte`ih poslova, ali i posao za koji se nikada ne}ete osje}ati potpuno spremnima. Do no si mo ne ko li ko savjeta za uspje{no vaspitawe dje ce ka ko bi mo gli da se osje}ate ispuweno i da vi{e u`ivate u svojoj djeci. Brinite za djetetovo samopo{tovawe: Rije~i roditeqa kao i wihovo pona{awe, vi {e od bi lo ~e ga dru gog, uti~u na razvoj djetetove slike o sebi. Ona osje}aj o sebi po~iwu razvijati jo{ kao bebe, upijaju}i glas, govor tijela i svaki izraz roditeqa. Stoga budite pa`qivi od samog po~etka. Pohvalite li dijete za wegova postignu}a, koliko god mala bila, u djetetu }ete razviti osje}aj ponosa. Ta ko da mu tu i ta mo dopustite da radi stvari samo za sebe, pomo}i }ete mu da se osje}a sposobnim i nezavisnim.

U suprotnom, omalova`avawem ili negativnim pore|ewima s drugim djetetom, osje}a}e se bezvrijedno. Stoga bu di te sao sje }aj ni i pa`qivo birajte rije~i.

Lav
(22.7 - 22.8)
Izbjegavajte {pekulacije i “sumwive radwe“, jer iz wih mo`ete iza}i kao o{te}ena strana. Ukoliko vas neko isprovocira, poku{ajte da se maksimalno kontroli{ete. Ne dozvolite drugima da pomisle kako gubite tlo pod nogama. Zasucite rukave i bacite se na posao!

Vodolija
(21.1 - 19.2)
Uhvatila vas je panika, jer ne znate kako da iza|ete na kraj sa problemom. Kad se budete najmawe nadali, dobi}ete podsticajnu ideju i konkretnu pomo}. Po{to je dan povoqan za timsku saradwu i dru`ewa, usmjerite se ka tome i bi}ete zadovoqni.

U SVAKOM je doma}instvu potrebna disciplina
Pri mi je ti te dje te to vo dobro pona{awe: Jeste li se ikada zapitali koliko ste pu ta re ago va li ne ga ti vno prema djetetovim “nesta{lucima“ tokom dana? Mo`da otkrijete da kritikujete vi{e nego {to dajete komplimente. Mnogo efikasniji pristup je “uhvatiti“ dijete dok radi ne{to dobro: “Napravio si krevet a da te nisam zamolila, pa to je sjajno!” Gledaju}i “na duge staze“ takve }e izjave ohrabriti dobro pona{awe, za razliku od

Djevica
(23.8 - 23.9)
Od vas se zahtijeva maksimalan oprez ukoliko `elite da izbjegnete sve poslovne zamke i materijalne gubitke. Po{to ste osoba koja umije da vlada situacijom, ali i da iz we izvu~e maksimalnu korist, dobro razmislite, sve detaqno odmjerite i uspjeh ne}e izostati.

Ribe
(20.2 - 20.3)
Sve Ribe koje se bave ma{tovitim stvarima, umjetno{}u na primjer, ima}e inspiracije na pretek. Period pred vama nije povoqan za prakti~ne poslove, ali je zato izuzetno dobar za kreativne. Pod uslovom da oslu{kujete svoju prirodu, bi}ete zadovoqni.

RJE[EWE: KRSNA SLAVA, INVESTITOR, N, ESTAKADA, KATARKE, NK, ELINA, RTI, LEM, B, EKA, KAPU ANA, E, TRN, SVRDLO, OR, TEODOROVA SUBO(TA), PREVIJATI, RT, M, MASKARON, OA, ADA, KIRANA, VK, RO, SIJA^, KAS, SMET, E, IZDACI.

30 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

Feqton
FOTO: ARHIVA

HITLEROVI RATNICI (Idol)

(1)

GVIDO KNOP

[abloni nacisti~ke propagandne ma{ine
komandom Adolfa Hitlera vladao kontinentom od Se ver nog po la do Se ver ne Afri ke, od Atlantika do reke Volge. Firerov glasnogovornik je dao da se izradi niz portreta pobedonosnih generala, jer je trebalo da Hitlerovi heroji predo~e nema~kom narodu uspehe nacional-socijalisti~kih ratnika. A ~ovek sa kojim je u kasno prole}e 1943. zapo~eto snimawe, ~inio se posebno pogodnim: Ervin Romel, pobednik kod Tobruka, heroj iz Afrike, “pustiwska lisica“. U tom trenutku nijedan armijski komandant nije u`ivao toliki ugled. Hitler je forsirao svog “najdra`eg generala“ i `eleo je da sada profitira od wegovih uspeha. Gebelsova propagandna ma{inerija je napravila od Romela idol u izve{tajima nema~kih Filmskih novosti. Sada su nacisti koristili svog junaka, a on je dozvolio da bude iskori{}en. Romel je bio politi~ki naivan. Politika je za wega imala zna~ewe slu`be otaybini. I po{to se vo|a te otaybine zvao Hitler, za Romela su “firer, narod i otaybina“ bili jedno. Me|utim, taj scenario je u~inio vidqivom dilemu u li~nosti feldmar{ala Ervina Romela: uprkos iskustvu pred kamerama, delovao je nesigurno, govore}i kao u~enik glume koji je, dodu{e, svoj tekst znao napamet, ali nije imao predstavu {ta wegov nastavnik od wega o~ekuje. Vape}i za odobravawem izgledalo je da iza kamare upitno tra`i svog nevidqivog mentora: da li je ovo bilo ispravno? Tu je govorio general koji je bio uveren u vojnu nu`nost onoga {to je ~inio – i koji ne razmi{qa o posledicama svojih pobeda. na `rtvovawe, hrabrost i patriotizam – to su re~i koje mogu objasniti tragediju jednog izvanrednog lika nema~ke vojni~ke tradicije.

Firerov glasnogovornik Gebels dao da se izradi niz portreta pobjedonosnih generala, jer je trebalo da Hitlerovi heroji predo~e wema~kom narodu uspjehe nacional-socijalisti~kih ratnika Izabran je Ervin Romel, pobjednik kod Tobruka, “pustiwska lisica“ iz Afrike. Hitler je forsirao svog “najdra`eg generala“ i `elio da profitira od wegovih uspjeha

Ambijent u berlinskom Ministarstvu propagande ne odgovara uobi~ajenoj naci-pompi. Umesto belog mermera, zidovi su bili belo okre~eni a simbola Tre}eg rajha nije bilo uop{te. Nije bilo zastava, bakqono{a, svetlosnih kupola, samo jedan reflektor koji je stvarao preterano veliku senku koju je pravio glavni glumac. ^ovek je bio oli~ewe nema~kog vojnika: plav i plavook, u skladu sa idealom toga vremena, markantnih crta lica, kao da ga je Arno Beker, firerov vajar, isklesao u kamenu. Ali on nije zbog toga avanzovao u najvi{e snimanog generala Vermahta. Pobedonosni vojskovo|a, koji je pred ukqu~enim kamerama trabalo da poka`e svu svoju harizmu, potpuno se uklapao u {ablon Gebelsove propagande: frontovski oficir iz Prvog svetskog rata, jedan od malobrojnih armijskih komandanata sa najvi{im ordenom carske Nema~ke, Pour le merite – naiv~ina koji je nemogu}e u~inio mogu}im.

Matemati~ar i vojnik
Kada je de~ak Ervin Romel, kao sin u~iteqa i potoweg direktora {kole, ro|en 15. novembra 1891. u Hajdenhajmu na reci Brenc, nije mu bila namewena karijera profesionalnog oficira. U porodici nije bilo neke vojne tradicije vredne pomena. Tamo gde je stale{ki polo`aj bitno formirao i obele`avao svest oficirskog kora, poreklo iz {vapskog prosvetarskog gra|anstva nije bilo dobra polazna pozicija za uspon na vojni vrh. ^inilo se da i wegove telesne predispozicije nisu bile podobne za vojnu karijeru. Mladi Ervin je kao dete bio nizak rastom i bled. Wegov {kolski uspeh u realnoj gimnaziji bio je prose~an; u svakom slu~aju, posebnog dara je imao za matematiku, dok su ga lepe ume tnos ti je dva in te re so va le. Wegov profesionalni ciq je bio da postane avio-in`ewer, a radno mesto kojem je te`io bila je fabrika cepelina u Bodenzeu. Otac je pak imao druga~iju predstavu o `ivotnom putu svog najstarijeg deteta: sin treba da postane oficir. Ervin se povinovao. Me|utim, i artiqerija i in`ewerija su odbile `goqavog mladi}a. Koliko poslu{an toliko i uporan, Ervin Romel mla|i je po tre}i put konkurisao – i kona~no je imao uspeha. Kao zastavnik, pristupio je 19. jula 1910. godine 124. pe{adijskom puku Kraq Vilhelm I virtember{ke armije. Tokom seminara u Ratnoj {koli, koji se odr`avao u Kraqevskoj kadetskoj {koli u Gdawsku, 1911. upoznao je rektorovu k}erku Lusi-Mariju Molin, koju }e pet godina kasnije o`eniti. Po~etak wegove vojni~ke karijere je obe}avao. U januaru 1912. bio je unapre|en u ~in potporu~nika kada se i vra}a u svoj zavi~ajni puk u Vajngartenu, gde je obu~avao regrute. Na kratko vreme je bio prekomandovan u 49. poqsko-artiqerijski puk u Ulmu. Kada je izbio rat, op{tem raspolo`ewu je podlegao i vojnik iz ube|ewa. “Kona~no je po~elo“, pi{e svojoj nevesti. Svoje prvo anga`ovawe na frontu do`iveo je u Belgiji i severnoj Francuskoj. Ve} u septembru je dobio Gvozdeni krst drugog reda, a potom, kao prvi vojnik u svojoj diviziji, u januaru 1915. dobija Gvozdeni krst prvog reda i unapre|ewe u ~in poru~nika. (Nastavi}e se)

Politi~ki naivni general
Tu je stajao ~ovek koga je Hitler hvalio kao “jednog od najboqih nema~kih vojskovo|a“- on je govorio ono {to je nacional-socijalisti~ko vo|stvo rado slu{alo. Govorio je o “pobedi nad nadmo}nijim“, o tome kako je “uprkos velikim te{ko}ama zadatak izvr{en“. “Odlu~uju}a je voqa za pobedom“, glasilo je wegovo geslo – i u tome ga nije mogao niko prevazi}i. Gebels ga je izabrao za jedan potpuno novi projekat: za potomstvo je vaqalo zabele`iti uspehe nema~kog Vermahta, koji je pod vrhovnom

GEBELSOVA PROPAGANDA napravila od Romela idola u wema~kim Filmskim novostima

Na pitawe “Da li ste slu`ili?”, bez razmi{qawa bi odgovorio: “Da, ja sam slu`io i jo{ uvek slu`im“. Kome je taj do u dubinu du{e ube|eni vojnik slu`io, ostalo je neizgovoreOd prvih dana Hitlerove diktature mnogi vode}i no. U zakqu~nim re~enicama svoje kwige Peoficiri zatvarali su o~i pred narastaju}im tero{adija napada, Romel ka`e: “Na Zapadu, rom nacista. Feqton govori o planerima i izvr{iIstoku i Jugu po~ivaju nema~ki strelci koocima najve}eg oru`anog sukoba u istoriji ~ovje~anstva, o `ivotnim putevima Romela, Kajtela, Erika fon ji su do gorkog kraja stupali putem najvernijeg izvr{avawa du`nosti za narod i Majn{tajna, Paulusa, Udeta i Kanarisa. Pokazali su domovinu. Oni nas pre`ivele i budu}a ponedostatak voqe da se aktivno suprotstave Adolfu kolewa stalno upozoravaju da za wima ne zaHitleru. Nikada nisu odbili poslu{nost, ma koliko os ta je mo ka da se za Ne ma ~ku tre ba da su intimno bili protiv Hitlerovih nare|ewa. `rtvovati.” Svest o du`nosti i spremnosti

Nare|ewa

6. mart 1882. godine

6. mart 1973. godine

7. mart 1850. godine

Srbija postala kraqevina
1882 - Knez Milan Obrenovi} proglasio je Srbiju kraqevinom i sebe kraqem. Knez je postao 1868. poslije ubistva kneza Mihaila, a vlast je preuzeo od namjesnika 1872. Kraq Milan osta}e upam}en kao prvi srpski kraq “poslije Kosova“, kao i po uspje{nim reformama koje }e imati dugoro~ne posqedice, poput vrlo uspje{ne reforme vojske, kao i op{te ubrzane evropeizacije Srbije. Krajem 19. vijeka Srbija biqe`i i br`i ekonomski napredak i ja~a trgovinsku saradwu na Balkanu i u Evropi. Tako|e osje}a se napredak u kulturi i prosvjeti.

Umrla Perl Bak
1973 - Umrla je ameri~ka kwi`evnica Perl Bak, dobitnica Nobelove nagrade za kwi`evnost 1938. Autor je serije djela iz `ivota Kine. Pisala je i kwige za djecu, kao i eseje. Kao k}erka misionara dugo je `ivjela u Kini. Poslije Drugog svjetskog rata osnovala je fondaciju “Perl Bak” za pomo} djeci ameri~kih vojnika koji su slu`ili u Aziji. Fondaciji je 1967. zavje{tala najve}i dio prihoda od kwiga vi{e od sedam miliona dolara. Djela: romani “Dobra zemqa“, “Sinovi“, “Zmajevo sjeme“, “Rastureni dom”, “Majka“, “Izgnanstvo“, “To ponosno srce“, “Obe}awe“, “Paviqon `ena“, “Bo`ur“, “Skriveni cvijet“. 1850 - Ro|en je ~ehoslova~ki dr`avnik Toma{ Masarik, profesor Pra{kog univerziteta, filozof. Bio je prvi predsjednik ^ehoslova~ke od 1918. do 1935. Osnovao je 1900. Narodnu stranku, koja je 1905. preimenovana u Progresivnu partiju. Od 1907. bio je po-

Ro|en Toma{ Masarik
slanik u skup{tini Austrije, u kojoj se borio protiv re`ima Habzbur{ke monarhije i za autonomiju ^eha. Protivio se agresivnoj austrougarskoj politici na Balkanu i aneksiji Bosne i Hercegovine i veoma je uticao na srpsku nacionalisti~ku omladinu uo~i Prvog svjetskog rata.

OGLASI
Republika Srpska Osnovna {kola “ Petar Ko~i}“ Kravica bb 75420 Bratunac Broj: 32/2010 Datum, 4.3.2010. godine Tel: 056/465-265 E-mail: os164@spinter.net Na osnovu ~lana 126. stav 2. ta~ka |. Zakona o osnovnom obrazovawu i vaspitawu (“Slu`beni glasnik Republike Srpske” broj: 74/08) i ~lana 3. Pravilnika o uslovima i na~inu izbora direktora {kole (“Slu`beni glasnik Republike Srpske” broj: 112/09), [kolski odbor Osnovne {kole “Petar Ko~i}“ Kravica raspisuje:

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 31

KONKURS
Za izbor i imenovawe direktora Osnovne {kole “Petar Ko~i}“ Kravica Na konkurs se mogu javiti kandidati koji ispuwavaju uslove konkursa po ~lanu 127. stav 2. Zakona o osnovnom obrazovawu i vaspitawu (“Slu`beni glasnik Republike Srpske” broj: 74/08) i ~lana 2. Pravilnika o uslovima i na~inu izbora direktora {kole (“Slu`beni glasnik Republike Srpske” broj: 112/09) a to su: Op{ti i posebni uslovi i kriterijumi za izbor direktora {kole: 1. Ima zavr{en prvi ciklus odgovaraju}eg studijskog programa ili ekvivalent, odnosno visoku ili vi{u stru~nu spremu, 2. Ima najmawe pet godina radnog iskustva u prosvjeti, 3. Nije osu|ivano pravosna`nom presudom na bezuslovnu kaznu zatvora i da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak i 4. Ima predlo`en program rada i isti~e se u realizaciji ili organizaciji vaspitno-obrazovnog procesa u {koli. Potrebna dokumentacija: Kandidat koji konkuri{e za direktora {kole uz prijavu na konkurs prila`e sqede}a dokumenta (originale ili ovjerene kopije – ne starije od {est mjeseci): 1. Diplomu o zavr{enoj stru~noj spremi, 2. Va`e}u licencu za obrazovno-vaspitni rad ili dokumenta kojim dokazuje da ispuwava uslove za izdavawe licence, u skladu sa propisima kojima se reguli{e oblast osnovnog obrazovawa i vaspitawa, 3. Uvjerewe o polo`enom stru~nom ispitu za samostalan vaspitno-obrazovni proces, 4. Potvrdu kojom se dokazuje da ima najmawe pet godina radnog iskustva u prosvjeti, 5. Qekarsko uvjerewe o psihi~koj i fizi~koj sposobnosti za rad sa u~enicima, 6. Uvjerewe nadle`nog okru`nog suda kojim se potvr|uje da protiv podnosioca zahtjeva nije potvr|ena optu`nica, niti je izre~ena nepravosna`na osu|uju}a presuda za krivi~no djelo za koje je predvi|ena nov~ana kazna ili kazna zatvora do pet godina, 7. Prijedlog programa rada direktora u narednom ~etvorogodi{wem mandatu, 8. Preporuku ranijeg poslodavca, odnosno nastavni~kog vije}a {kole u kojoj je kandidat zaposlen, 9. Izvod iz mati~ne kwige ro|enih i uvjerewe o dr`avqanstvu. Uz gore navedenu dokumentaciju, kandidat obavezno prila`e kratku biografiju sa podacima o kretawu u struci i do sada ostvarenim rezultatima u radu. Izbor direktora se vr{i na period od 4 (~etiri) godine. Konkurs ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavqivawa u sredstvima javnog informisawa. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. O rezultatima konkursa kandidati }e biti obavije{teni pismenim putem u roku od 8 dana od dana dono{ewa odluke o izboru. Prijave slati na adresu {kole. Predsjednik {kolskog odbora Olivera Beatovi}

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima RS, (“Slu`beni glasnik RS”, broj 41/03), ~lana 53. Zakona o bibliote~koj djelatnosti (“Slu`beni glasnik RS”, broj: 52/08 i 112/08) ~lana 4. Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor i imenovawe organa upravqawa u preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina op{tine Ugqevik, (“Slu`beni bilten Op{tine Ugqevik, broj 3/04, 5/04 i 11/07) i Odluke o raspisivawu konkursa za izbor i imenovawe direktora Narodne biblioteke Ugqevik, broj: 01-111-10/10 od 26.2.2010. godine raspisuje

HOLDING “DRINATRANS“ ZVORNIK AD “TESLI]-PREVOZ“ TESLI] Broj: 158/10. Datum: 4.3.2010. godine Holding “Drinatrans” Zvornik AD ”Tesli}-prevoz” Tesli} na osnovu Odluke Upravnog odbora broj: 157/10. od 4.3.2010. godine, objavquje sqede}e :

JAVNI KONKURS
Za izbor i imenovawe direktora Narodne biblioteke Ugqevik OPIS POSLOVA: direktor obavqa poslove u skladu sa zakonom i Statutom biblioteke. MANDAT: Direktor se imenuje na mandat od ~etiri godine. OP[TI USLOVI: - da je dr`avqanin Republike Srpske i BiH - da je stariji od 18 godina - da nije otpu{tan iz dr`avne slu`be na bilo kojem nivou vlasti BiH (bilo na nivou dr`ave ili entiteta, kao rezultat disciplinske mjere u periodu od 3 godine prije dana objavqivawa konkursa) - da ne slu`i kaznu izre~enu od strane Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju i da nije pod tom optu`bom tog suda, a da se nije povinovao nalogu da se prijavi pred Sudom (~lan 9. ta~ka 1. Ustava BiH) - da nije osu|ivan za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe navedenih poslova i da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak. POSEBNI USLOVI - zavr{en prvi ciklus studijskog programa ili ekvivalent odgovaraju}e visoko{kolske ustanove, i najmawe 3 godine radnog iskustva u oblasti kulture, - posjedovawe stru~nog znawa iz djelatnosti kojom se ustanova bavi, - iskustvo u rukovo|ewu, - okvirni program rada SUKOB INTERESA: Kandidat ne mo`e obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske i Zakonom o sukobu interesa. POTREBNA DOKUMENTACIJA: Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni prilo`iti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova: 1. uvjerewe o dr`avqanstvu 2. izvod iz mati~ne kwige ro|enih 3. ovjerena fotokopija diplome o zavr{enoj {koli 4. dokaz o radnom iskustvu i iskustvu u oblasti kulture 5. biografija o kretawu u slu`bi 6. uvjerewe da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak 7. ovjerena li~na izjava da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be na bilo kojem nivou vlasti BiH i da ne postoji sukob interesa ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVE: Rok za podno{ewe prijava je 14 dana od dana objavqivawa javnog konkursa u “Slu`benom glasniku RS” i dnevnom listu “Glas Srpske”. Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno, rok }e se ra~unati od dana posqedweg objavqivawa. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe. Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te na adresu: Op{tinska uprava Ugqevik - Stru~na slu`ba SO-e i Na~elnika op{tine, Trg Dra`e Mihajlovi}a bb. sa naznakom “Komisija za izbor”. Broj: 01-111-14/10 Datum: 3.3.2010. godine PREDSJEDNIK SO-e Slobodan Zari}

OBAVJEŠTEWE
Redovna godi{wa Skup{tina akcionara Holding “Drinatrans” Zvornik AD “Tesli}prevoz” Tesli}, koja je sazvana za dan 24.3.2010. godine sa po~etkom u 14 ~asova, odr`a}e se dana 2.4.2010. godine (petak), sa po~etkom u 14 ~asova sa istim dnevnim redom objavqenim u oglasu o sazivawu Skup{tine od 2.3.2010. godine. Ukoliko se ne ispune uslovi za odr`avawe Skup{tine za dan 2.4.2010. godine, novo skup{tinsko zasijedawe odr`a}e se dana 16.4.2010. godine (petak) u 14 ~asova sa istim dnevnim redom i u istim prostorijama. PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA Mr Gavrilo Bobar, s.r.

“Integral in`ewering“ A.D.
Lakta{i, Majke Jugovi}a bb
Na osnovu odredaba ~lana 5. Pravilnika o radu “Integral in`ewering” a.d. Bawa Luka, raspisujem

OGLAS
za prijem u radni odnos na odre|eno vrijeme 1. Rukovaoci grejdera...........2 izvr{ioca 2. Asfalteri......................10 izvr{ilaca Pored op{tih uslova propisanih zakonom kandidat treba da ispuwava i sqede}e posebne uslove: Za radno mjesto po rednim brojem 1: - uvjerewe o osposobqenosti za rukovawe navedenom ma{inom, - radno iskustvo od najmawe 5 (pet) godina. Za radno mjesto pod rednim brojem 2: - radno iskustvo od najmawe 5 (pet) godina na poslovima asfaltera. Uz prijavu na oglas i propisanu dokumentaciju, po`eqno je dostaviti i kratak opis poslova koje je kandidat obavqao. Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana objavqivawa oglasa. Nepotpune prijave ne}e biti razmatrane. O rezultatu oglasa kandidati }e biti pismeno obavije{teni. Prijave na oglas se dostavqaju na adresu: “Integral in`ewering” a.d. Lakta{i, ul. Majke Jugovi}a bb Lakta{i, a mogu se predati i neposredno na protokol u Kadrovskoj slu`bi Dru{tva u Jakupovcima, svakog radnog dana u vremenu od 8 do 16 ~asova.

32 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

OGLASI

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 41/03), i Odluke Nadzornog odbora JP “Bile}astan” Bile}a broj: 01-33 od 20.10.2009. godine, Skup{tina op{tine Bile}a objavquje

PONOVNI JAVNI KONKURS
za izbor i imenovawe direktora JP “Bile}astan” Bile}a I OP[TI USLOVI ZA KANDIDATE - Da su dr`avqani Republike Srpske odnosno BiH, - Da su stariji od 18 godina - Da imaju op{tu zdravstvenu sposobnost, - Da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou u BiH (bilo na nivou BiH ili entiteta) zbog disciplinske mjere u periodu od tri godine prije dana objavqivawa ovog Konkursa, - Da nisu osu|ivani za krivi~na djela na bezuslovnu kaznu zatvora najmawe 6 mjeseci ili za krivi~na djela koja ih ~ine nepodobnim za obavqawe poslova u Administrativnoj slu`bi jedinica lokalne samouprave, - Da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak, - Da se na wih ne odnose odredbe ~lana 9. Ustava BiH. II POSEBNI USLOVI - Visoka stru~na sprema (7 stepen stru~ne spreme) - Najmawe tri godine radnog iskustva - Program rada III Javni konkurs bi}e objavqen u sredstvima javnog informisawa, (“Slu`beni glasnik RS“ i “Glas Srpske”) u skladu sa Zakonom. IV Konkurs je otvoren 15 dana, ra~unaju}i od dana posqedweg objavqivawa. Prijave na Konkurs podnose se po{tom ili neposredno u prostorijama JP “Bile}astan” Bile}a, ulica Kraqa Petra Oslobodioca br. 7. Predsjednik SO-e, Qubo Vukovi}, s.r.

Na osnovu ~lana 44. Statuta Fakulteta, Sekretarijat Filozofskog fakulteta Isto~no Sarajevo

OGLA[AVA
javnu odbranu magistarskog rada Sa{e Babi}a Elementi degradacije geografskog prostora op{tine Gradi{ka dana 9. aprila 2010. godine, u 12.30 ~asova, u prostorijama Filozofskog fakulteta Univerziteta u Isto~nom Sarajevu, Ulica Alekse [anti}a bb, Pale. Magistarski rad zainteresovana lica mogu pogledati u biblioteci Filozofskog fakulteta svakim radnim danom od 8 do 15 ~asova. SEKRETAR Svjetlana [arovi}, dipl. pravnik

Na osnovu ~lana 44. Statuta Fakulteta, Sekretarijat Filozofskog fakulteta Isto~no Sarajevo

OGLA[AVA
javnu odbranu magistarskog rada Rada Vu~i}evi}a Bibliografija priloga u ~asopisu Me|aj (U`ice, od 19812005. godine) dana 26. marta 2010. godine, u 13 ~asova, u prostorijama Filozofskog fakulteta Univerziteta u Isto~nom Sarajevu, Ulica Alekse [anti}a bb, Pale. Magistarski rad zainteresovana lica mogu pogledati u biblioteci Filozofskog fakulteta svakim radnim danom od 8 do 15 ~asova. SEKRETAR Svjetlana [arovi}, dipl. pravnik

OGLASI

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 33
BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U BIJEQINI Broj:80 0 P 003289 09 P 2 Bijeqina, 15.12.2009. godine Osnovni sud u Bijeqini, sudija Sekuli} Cvijeta, u pravnoj stvari tu`iteqa “Kosig Dunav Osigurawe” AD Bawa Luka - Filijala Bijeqina Du{ana Barawanina 1 koga zastupa zakonski zastupnik Jokovi} Zlatko, a ovoga punomo}nik Kokanovi} Jovica radnik tu`iteqa, protiv tu`enoga Popi} Gradimira iz Tuzle, Pere Kosori}a 4 i Todorovi} Novaka iz Pala, D. Jev|evi}a bb, radi naknade {tete, v.s.p. 4.752,00 KM, nakon odr`ane glavne rasprave dana 04.12.2009. godine, u prisustvu punomo}nika tu`iteqa i odsustvu uredno obavije{tenih tu`enih donio je dana 15.12.2009. godine slede}u PRESUDU Obavezuju se tu`eni da tu`itequ solidarno naknade {tetu u visini od 4.752,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom i to : - na iznos od 2.135,00 KM po~ev od 29.05.2000. godine pa do kona~ne isplate, - na iznos od 2.617,00 KM po~ev od 17.06.2002. godine pa do kona~ne isplate, te da tu`itequ nadoknade tro{kove parni~nog postupka u ukupnom iznosu od 1.585,00 KM, u roku od 30 dana od dana dono{ewa presude pod prijetwom preduzimawa mjera prinudnog izvr{ewa. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude tu`eni mogu izjaviti `albu u roku od 30 dana po~ev od prvog dana nakon dostavqawa presude, Okru`nom sudu u Bijeqini, a putem ovog suda.

BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U BIJEQINI Broj 80 0 Mal 004926 08 Mal Bijeqina, 4.3.2010. godine

OGLAS
U sporu koji se vodi kod Osnovnog suda u Bijeqini, pod poslovnim brojem 80 0 Mal 004926 08 Mal tu`ilac Nova banka a.d. Bawa Luka, podnio je tu`bu protiv prvotu`enog Hujdurovi} Neyada iz Bijeqine, ul. Wego{eva 12/17 i drugotu`enog Telebak Bore iz Luke, Op{tina Nevesiwe, radi isplate duga, v.p.s. 3.000,00 KM, po osnovu Ugovora o dozvoqenom prekora~ewu po teku}em ra~unu od 18.04.2007. g. i Ugovoru o jemstvu od 18.04.2007. g. Drugotu`eni Telebak Boro iz Luka, Op{tina Nevesiwe, a sada na sudu nepoznatoj adresi, je du`an pismeni odgovor na tu`bu dostaviti sudu u roku od 30 dana od dana dostave, uz upozorewe da }e u protivnom sud donijeti presudu zbog propu{tawa kojom se usvaja tu`beni zahtjev tu`ioca, a ~ije je dono{ewe tu`ilac u tu`bi predlo`io. U pismenom odgovoru na tu`bu, drugotu`eni se mo`e izjasniti da li priznaje ili osporava tu`beni zahtjev, iznijeti razloge osporavawa tu`benog zahtjeva, iznijeti ~iwenice na kojima zasniva svoje navode i predlo`iti dokaze kojima se te ~iwenice utvr|uju. Tu`ba s prilozima objavqena je i na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Bijeqini, a dostavqawe iste se smatra izvr{enim protekom roka od 15 dana od dana objavqivawa ovoga oglasa u dnevnim novinama.

MEDICINSKI FAKULTET U BAWOJ LUCI

OBJAVQUJE
Javna odbrana magistarskog rada dr med. Mirjane Mi{kovi} pod nazivom “Procjena efikasnosti razli~itih grupa antidepresiva u terapiji velike depresije” odr`a}e se dana 11.3.2010. godine u 18 ~asova u amfiteatru Medicinskog fakulteta. Zainteresovana lica mogu se upoznati sa magistarskim radom svaki radni dan od 9 do 14 ~asova, te prisustvovati javnoj odbrani.

Napomena: sud tu`ene smatra uredno obavije{tenim protekom roka od 15 dana od dana objave presude

GRA\EVINSKO PREDUZE]E “QUBI]“ AKCIONARSKO DRU[TVO PRWAVOR PIB: 401230830001 - Komisija za licitaciju – Broj: 01/1-9/10 Datum: 3.3.2010. godine Na osnovu odluke Upravnog odbora broj 01/1-3-2/2010 od 1.2.2010. godine, Komisija za licitaciju raspisuje

GRA\EVINSKO PREDUZE]E A.D. “GRADIP” PRWAVOR - Komisija za licitaciju Broj: 01/1-86/10 Datum: 3.3.2010. godine Na osnovu odluke Upravnog odbora broj 01/1-36-4/2010 od 1.2.2010. godine, Komisija za licitaciju raspisuje

FILOZOFSKI FAKULTET BAWA LUKA

OGLA[AVA
JAVNU ODBRANU DOKTORSKE DISERTACIJE Kandidatkiwa mr SAWA LOVRI] brani doktorsku disertaciju “SOCIJALNO-PSIHOLO[KI KONSTRUKTI PONA[AWA I EMOCIONALNA REGULACIJA MLADIH SA ISKUSTVOM I BEZ ISKUSTVA SA DROGAMA“, dana 14.4.2010. godine (srijeda) u 10 ~asova, u u~ionici 103, na Filozofskom fakultetu u Bawoj Luci, adresa: Bulevar vojvode Petra Bojovi}a 1a.

ZA I JAVNU LICITACIJU Licitacija }e se odr`ati dana 20.3.2010. godine, sa po~etkom u 10 ~asova na Novom pogonu. Predmet prodaje su sqede}a osnovna sredstva: 1. Vozilo KAMAZ (MIKSER), godina proizvodwe 1993, Po~etna cijena je 5.000 KM+PDV 2. Vozilo GOLF VW (LIMUZINA), godina proizvodwe 1990. Po~etna cijena je 1.800 KM. 3. Vozilo KOMBI (PUTNI^KI), godina proizvodwe 1988. Po~etna cijena je 1.500 KM. 4. Vozilo KOMBI (TERETNI), godina proizvodwe 1993. Po~etna cijena je 2.500 KM+PDV. 5. Prikolica GO[A (KIPERKA), godina proizvodwe 1987. Po~etna cijena je 2.000 KM+PDV. 6. Cisterna (SILOS ZA CEMENT), godina proizvodwe 1994. Po~etna cijena je 5.000 KM+PDV. 7. Cisterna (SILOS ZA CEMENT), godina proizvodwe 1992. Po~etna cijena je 6.000 KM+PDV. 8. Stroj za prawe auta VISOKO Po~etna cijena je 1.000 KM+PDV. 9. Drobilica za kamen Po~etna cijena je 8.000 KM+PDV. Zainteresovani kandidati su du`ni uplatiti 10% od po~etne cijene osnovnog sredstva prije po~etka licitacije na blagajni Preduze}a. Sva osnovna sredstva mogu se pogledati na Novom pogonu u Prwavoru, u toku radnog vremena tj. od 7 do 15 ~asova. KOMISIJA ZA LICITACIJU

OGLAS

ZA I JAVNU LICITACIJU Licitacija }e se odr`ati dana 20.3.2010. godine, sa po~etkom u 10 ~asova na Novom pogonu. Predmet prodaje je sqede}e osnovno sredstvo: 1. Vozilo MAN (KIPER), godina proizvodwe 1983. Po~etna cijena je 15.000 KM+PDV. Zainteresovani kandidati su du`ni uplatiti 10% od po~etne cijene osnovnog sredstva, prije po~etka licitacije, na blagajni Preduze}a. Sva osnovna sredstva mogu se pogledati na Novom pogonu u Prwavoru, u toku radnog vremena tj. od 7 do 15 ~asova. KOMISIJA ZA LICITACIJU

OGLAS

Dru{tvo za upravqawe investicionim fondovima “VIB“ a.d. Bawa Luka Mi{e Stupara 4

OBAVJE[TEWE
O neto vrijednosti imovine i neto vrijednosti imovine po akciji Zatvorenog investicionog fonda “VIB Fond“ a.d. Bawa Luka, na dan 28.2.2010. godine: Neto vrijednost imovine Fonda: 13.184.096,09 KM Neto vrijednost imovine Fonda po akciji: 6,63 KM Izvje{taj o utvr|ivawu vrijednosti imovine i obaveza, te izra~unavawu neto vrijednosti imovine Zatvorenog investicionog fonda “VIB Fond“ a.d. Bawa Luka, dostupan je akcionarima u prostorijama Dru{tva.

34 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

Oglasi
KU]E
PRODAJA
Prodajem ku}u i plac na Adi 615 m2, tel. 065/530-578 i 065/971-583. Prodajem ku}u u Kuqanima, 8h7, PM, 1/1, sa gra|evinskom dozvolom, cijena 85.000 KM, tel. 387 65/915-037. Prodajem novu ku}u u Velikom Bla{ku, na dobroj lokaciji, plac 1.000 m2 ogra|eno, voda, struja, telefon, asfalt, grijawe, ukwi`eno 1/1, tel. 38765/513928. Prodajem ku}u sa 1.700 m2 zemqi{ta, visoko prizemqe 7,5 x 7,5, put, voda, struja, 7 km od B. Luke uz magistralni put za Jajce, cijena 30.000 evra, mo`e i zamjena za Beograd ili Budvu, tel. 065/773-740. Prodajem ku}u na autoputu izme|u “Ideal pumpe” i “Termo klime”. Mogu}nost gradwe poslovnog objekta. Urbanisti~cka saglasnost, tel. 38765/531-923. Prodajem ku}u radi selidbe 10 h 7, prizemqe, sprat, potkrovqe, nedovr{eno, osam dunuma zemqe, ~etiri pod vo}em, 9 km od Bawe Luke, tel. 065/329-765; 065/624-480. Prodajem ku}u, prva plo~a 10 h 10, sa 3.000 m2 zemqe za 45.000 KM, voda, struja, put, ulica 1300 kaplara 65, tel. 061/241527. Prodajem novu ku}u, 9h8 m, na sprat, sa novim namje{tajem, gara`a, pecana, na placu 1.700 m2, u Bo{kovi}ima, cijena 67.000 evra, tel. 065/524-505. Prodajem ku}u, 9,50 h 8 m2, podrum, sprat, potkrovqe, nedovr{ena 531 m2 sa oku}nicom, Srbac, tel. 051/280-037, 065/995/464. Presa~e, ul. Te{ana Podrugovi}a, prodajem ku}u 10 h 9 sa prate}im objektima, na placu 2.700 m2, cijena 170.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem izgorjelu ku}u u Sarajevu Pofali}i na lijepom mjestu iznad fabrike duvana, tel. 065/206-060. Prodajem ku}u u Rami}ima, na devet dunuma zemqe, cijena 50.000 evra (mo`e i zamjena za stan u B. Luci), tel. 065/935191. Prodajem ku}u visoku prizemnicu sa poslovnim prostorom kod gorwe kapije “Kosmosa”, ulica Trla, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem ku}u, ulica Stevana Mokrawca 20, Nova varo{, zvati poslije 18 ~asova, tel. 065/567-535. Prodajem ku}u u Obili}evu iznad “Alibabe”, povoqno, tel. 065/314-562. Prodajem ku}u 8,5h7,5 nova gradwa i 2776 m2 zemqe Bawa Luka Rebrovac, mo`e zamjena za stan uz doplatu hitno, tel. 065/495-587. Prodajem dvije ku}e na placu od 2.000 m2, iza “Incela”, ul. Vladislava [kari}a, zavr{en regulacioni plan, cijena 145.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u sa podrumom i useqivom dvori{nom zgradom na placu od 1.200 m2, ul. Srpskih rudara 27, Lau{, cijena 120.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u na sprat sa dva stana po 80 m2, sa dvori{tem, gara`om, po~etak ulice Jovice Savinovi}a ili mijewam za mawi stan uz dogovor, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u u Mejdanu - Potok, ul. Pionirska, cijena 420.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem ku}u u Trnu - Jablan, spratnicu, centralno grijawe, dvori{na zgrada sa gara`om, oku}nica, dva dunuma, tel. 00381642959859; 065/544-952. Prodajem stariju ku}icu na 1.400 m2 placa, Sara~ica, 435 uz glavni put, cijena 50.000 evra, tel. 065/935-191. Prodajem vikend ku}u u Jakupovcima, 650 m2 zemqe i gara`a, cijena 17.000 evra, tel. 065/674-557. Prodajem u Prije~anima kod {kole useqivu ku}u 8,5 h 9,5 (P+1+M) na placu 500 m2, cijena 70.000 KM, tel. 065/371611. Prodajem nedovr{enu visoku prizemnicu 8h11 sa deset dunuma zemqe, Omarska, cijena 35.000 KM, tel. 065/334641; 066/491-551. Prodajem ku}u u Bawoj Luci, tel. 065/516-927. Prodajem ku}u na podru~ju Bawe Luke, tel. 065/671-420. Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, centralno grijawe, dvori{ni objekat na placu 500 m2, cijena 120.000 KM, tel. 065/671-420. Prodajem ku}u 9 h 10, prizemqe, sprat i potkrovqe, tel. 051/317-719. Prodajem ku}u sa velikim placem na glavnom putu u Zalu`anima, tel. 065/497-846; 051/216-155. Prodajem ku}u sa preko 700 m2 zemqe u Bawi Koviqa~i, 200 m od centra, povoqno i hitno, Radmila Opa~i}, tel. +381643510597, 065/636-282. Prodajem kod Zavoda distrofi~ara sre|enu ku}u P+1+M sa tri odvojena stana, gara`om, kotlovnicom i ostavom na placu od 330 m2, cijena 300.000 KM, tel. 066/165-323. Prodajem ku}e u Buyaku, 105.000 KM, 200.000 KM, 280.000 KM i 300.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem ku}u sa opremqenim lokalom, vo}wak, 100 dunuma zemqe u Petkovcu kod Novog Grada, tel. 0049(0)1621708-034. Prodajem ku}u, 50 m2 stambenog prostora, sanirana, sa dvori{tem 120 m2, ul. Gavrila Principa, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}e u Bawoj Luci od 45.000 KM do 2.500.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem dvije totalno sanirane ku}e, gara`a, ogra|eno, sa placem od 3.500 m2, blizina petqe, asfalt do ku}e, struja, voda, useqiva, ul. Blagoja Parovi}a, tel. 065/636-545; 065/939-969. Mijewam ku}u u Slavonskom brodu RH za Bawu Luku i u Novoj Gradi{ci mijewam za Bawu Luku ili prodajem, tel. 051/461-064; 065/322-834; +385/989645-745. Prodajem ku}u na sprat sa pot krovqem, tri trosobna stana sa gara`om, oku}nicom 330 m2, vlastito centralno grijawe, kod Zavoda distrofi~ara, ul. Dr Velimira ^ovi}a, papiri 1/1, odmah useqiva, tel. 065/636545; 065/939-969. Prodajem hitno uz svaki dogovor ku}u na sprat + poslovni prostor - pekara sa dvori{nom zgradom, sa placem od 500 m2 kod “Alibabe”, ul. Koste Vojinovi}a, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u i 40.000 dunuma obradive zemqe u Glamo~anima, tel. 051/585613. Prodajem ku}u sa oku}nicom 800 m2 u Du{anovu kod Nove Topole, tel. 065/585-908. Prodajem u Lazarevu ku}u 65 m2 + dvori{ni objekat 25 m2, plac 440 m2 u ul. Hajduk Veqka cijena 165.000 KM, tel. 065/582-223. Prodajem ku}u na sprat s potkrovqem i oku}nicom oko 900 m2, ogra|eno, pod vo}em, vlastito grijawe, preko puta “Glasa”, Hiseta, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem stariju ku}u (za renovirawe) sa 17 dunuma zemqe (4 {uma, ostalo obradivo), povoqno - ^arda~ani, tel. 00381-11-2150-443; 051/314-523. Prodajem ku}u, 120 m2, u ul. Gavrila Principa, sa oku}nicom od 500 m2, hitno, povoqo, uz cestu, tel. 065/636545; 065/939-969. Prodajem ku}u sa dva trosobna stana na Petri}evcu, tel. 051/315-156. Prodajem ku}u na sprat sa dva poslovna prostora, gara`om i oku}nicom, 500 m2, u Krfskoj ulici, papiri 1/1, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dvije ku}e plus dvori{ni objekat, povoqno za dvije porodice, udaqenost 1.800 m, od “Boske”, Bawa Luka, tel. 065/800-040. Prodajem ku}u na sprat, po~etak Gorweg {ehera, kod Turbeta, tel. 065636545. Prodajem ku}u u Kqu~u, poslovni prostor, gara`a, stambeni prostor ili zamjena za ku}u ili stan u Bawoj Luci, M. Gradu, Prijedoru, Gradi{ci, tel. 065/644-785. Prodajem useqivu ku}u sa visokim potkrovqem i prate}im objektom ogra|eno sa placem 1.300 m2, voda, struja, sa gra|evinskom dozvolom, u Ko~i}evu, op{tina Gradi{ka, tel. 065/417-581. Hitno prodajem u ^elincu (naseqe Marjanovi}i) kod pumpe "nafta trans"mawu useqivu u ku}u sa gara`om na placu 300 m2 1/1; 39.000 KM, tel. 065/906-356; 066/307-643; 051/214-368. B.Luka - kod Poliklinike prodjem ku}u na sprat sa dva dvori{na objekta, tel. 065/569-294. Prodajem useqivu ku}u u Trnu kod “Pe{tana” na placu od 600 m2 ili mijewam za stan na Stra~evici, tel. 065/560-386; 065/596-526. Prodajem dvije ku}e na placu 750 m2, skretawe za Rakova~ke bare, hitno i povoqno, tel. 065/635-030. Prodajem mawu ku}u sa gara`om u Rosuqama - povoqno, tel. 066/862-025. Prodajem ku}u na sprat u Rosuqama sa dva posebna ulaza, tel. 065/988-590. Prodajem ku}u u centru kod “^ajaveca” po novom regulacionom planu dozvoqena gradwa zgrade, 15 h 12, P+2+M, tel. 066/446-903. Prodajem ku}u i 14 dunuma zemqe, 8 km od Lakta{a kanalom i 1 km u selo, tel. 065/306-116; 051/310-089. Prodajem nedovr{enu ku}u 9h8,5 m, 80 m2 useqivo, na placu 862 m2, ulica Vlade Kopawe 28 A, Lau{, cijena 65.000 KM, tel. 066/275-094. Prodajem ku}u kod “Vo}ar prometa”, tel. 065/631-613. Bawa Luka, Rosuqe, Trive Amelice 17, prodajem ku}u na sprat na perceli od 400 m2, tel. 051/318-239.

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE
Prodajem dvosoban stan, 48 m2 i 50 m2, novogradwa, prvi sprat, ul. Cerska (zavr{etak juni 2010), tel. 065/524-505. Prodajem nove trosobne stanove, 64 i 68 m2, ul. Stepe Stepanovi}a (kod fakulteta), cijena 2150 KM/m2, sa PDV-om, tel. 065/524-505. Prodajem na Papikovcu luksuzno namje{ten dvosoban stan 56 m2, VP, renoviran sa gara`om, tel. 066/165-323. Prodajem u Bawoj Luci nove stanove svih veli~ina, tel. 066/165-323. Prodajem u Bawoj Luci dvoiposoban stan, ul. \ure \akovi}a, peti sprat, potpuno renoviran sa ili bez gara`e, tel. 066/165-323. Prodajem stan u Obili}evu, 48 m2, tel. 066/235-816. Prodajem trosoban stan u Boriku (92 m2) ili mijewam za mawi (jednosoban ili dvosoban), tel. 065/262-917. Prodajem jednosoban stan, 35 m2, visoko prizemqe, u Boriku, ul. Rade Vrawe{evi}, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem nov dvoiposoban stan, 65 m2, drugi sprat, Aleja Svetog Save, centar, tel. 065/524-505. Prodajem stan u Novoj varo{i, 42 m2, tre}i sprat, cijena 2.150 KM/m2, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem dvosoban stan, 59 m2, drugi sprat, u Boriku, sre|en, cijena 106.000 KM, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem stan 82 m2, ul. Cara Du{ana 4, centar, papiri uredni, 1/1, cijena po dogovoru, mo`e zamjena za mawi do 40 m2, tel. 065/986-453. Prodajem trosoban stan, 79 m2, ul. Kosovke djevojke, cijena 1.650 KM/m2, tel. 065/524-505. Prodajem jednosoban stan sedmi sprat, lift, renoviran u centru, 38 m2 ili mijewam za Igalo, tel. 065/870-004. Prodajem na Rebrovcu dvosoban stan, 62 m2, ~etvrti sprat, dobro o~uvan, useqiv odmah, tel. 066/165-323. Prodajem jednosoban stan s pos lovnim prostorom na Stra~evici, hitno i povoqno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dvosoban stan na Star~evici 55 m2, tre}i sprat, ul. Kosovke djevojke, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dvosoban stan, 63 m2, na Star~evici, ul. Ogwena Price, ~etvrti sprat, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem stan 60 m2 + podrum, visoko prizemqe - Kozarska kod restorana "Orhideje", tel. 065/698'088; 065/701.088. Prodajem stan 75 m2 (baraku u Buyaku), cijena 75.000 KM, tel. 065/549687. Prodajem dvosoban stan, baraka u Buyaku, ulica Marka Lipovca, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem stan na Star~evici, 91 m2, tre}i sprat, cijena 150.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem stan, 94 m2, drugi sprat (Pentagon), cijena 2.200 KM/m2, tel. 065/549-687. Prodajem stan u Rosuqama (crvene zgrade) 46 m2, I sprat, {kola i vrti} u neposrednoj blizini, grijawe odli~no, tel. 051/318-739; 065/581-773. Prodajem ili mijewam ~etvorosoban stan, u najstro`em centru Sarajeva (kod Vje~ne vatre), za dvoiposoban ve}i u Bawoj Luci uz doplatu, zvati od 16 do 20 ~asova, tel. 065/220-667; 051/318-028. Prodajem trosoban i jednosoban stan u Bawoj Luci ili trosoban mijewam za Biha}, tel. 051/461-064; 065/322-834; +385/98-9645-745. Prodajem dvosoban i trosoban stan u B. Luci, tel. 065/497-846; 051/216-155. Prodajem ili mijewam za mawi u “Pentagonu” troiposoban stan 100 m2, {esti sprat, potpuno renoviran, tel. 065/516-927. Prodajem nov stan 42 m2, prvi sprat, kod MUP-a, ul. S. Stepanovi}a, tel. 065/371-611. Prodajem renoviran ~etvorosoban stan, 83 m2, na po~etku Star~evice, kod “Aleksandrije”, tre}i sprat, tel. 065/371-611. Prodajem kompletno renoviran trosoban stan 69 m2, \ede Kecmanovi}a 1, tel. 065/621-017; 051/303-378.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

ZAMJENA
Mijewam ku}u 10 h 7, na sprat, potkrovqe, nedovr{eno, {est dunuma zemqe, ~etiri pod vo}em, za trosoban stan, tel. 065/329-765; 065/624-480.

IZDAVAWE
Izdajem dvori{nu ku}icu, povoqno, tel. 387 65/224-551; 051/345-543. Izdajem sprat ku}e u centru preko puta zgrade Vlade, studentkiwama i ozbiqnim zaposlenim djevojkama, tel. 065/900-365; 051/305-702. Izdajem ku}u na Petri}evcu, mo`e student ili porodica, tel. 065/525-542. Izdajem luksuzno opremqenu ku}u kod Rebrova~ke crkve, tel. 065/631-613.

STANOVI
PRODAJA
Prodajem stan u ulici Skendera Kulenovi}a , 53 m2 preko puta “Glasa Srpske”. Renoviran i klimatizovan., tel. 38765/732-203. Prodajem trosoban stan u Boriku, 76 m2, VIII sprat, Bawa Luka, Reqe Krilatice. Dobar raspored, useqiv, 1.750 KM/m2, tel. 387 65/885-111. Prodajem dvosoban stan 40 m2, drugi sprat, lift i garsoweru 28 m2 na istom spratu, zgrada u izgradwi, Bawa Luka, Borik, Kne`opoqska ulica, tel. 38765/518-567. Prodajem stanove u ^elincu od 27 do 37 m2, nova gradwa, useqivi, mogu}nost kreditirawa, tel. 38765/332-828, 051/551-332. Prodajem stan u ^elincu, 72 m2, prizemqe, novija gradwa, useqiv mo`e zamjena za Bawu Luku iste vrijednosti, tel. 387 65/621-712. Povoqno prodajem garsoweru u Palama!, tel. 387 65/023-889. Prodajem trosoban stan 80 m2, dva velika balkona, najqep{i dio gra da okru `en vrto vi ma, bli zi na ve li kog bro ja radwi 066/315-614 Prodajem stan u nasequ Garsije Lorke kod “^ajaveca”, prvi sprat, tel. 065/636-545. Prodajem stan 36 m2, osmi sprat na atraktivnoj lokaciji, Carice Milice 4, cijena 2.000 KM/m2, ura~unat porez, tel. 066/488-396,051/314-148. Prodajem dvosoban komforan stan, 58 m2, Bulevar cara Du{ana ili mijewam za mawi uz dogovor, tel. 065/636-545. Prodajem u ulici Svetog Save novogradwa dvosoban stan, 75 m2, tre}i sprat, lift, tel. 065/516-927. Prodajem nov useqiv stan, 77 m2, drugi sprat, dva balkona, dva kupatila kod Rebrova~ke crkve, tel. 065/ 404-424.

Prodajem stan 56 m2 na Mejdanu, tre}i sprat, sre|en, lift, ulica Milo{a Obili}a, tel. 065/636-545. Prodajem dvosoban stan, 55 m2, ul. Cara Milice u Obili}evu, preko puta ambulante, tel. 065/975-065. Prodajem stan u potkrovqu, Star~evica, 125 m2, 1160 KM/m2, hitno, tel. 065/636-282, 063/982-324. Prodajem nov dvosoban stan 37 m2 i 49 m2, useqiv, `ute zgrade, cijena 1.950 KM/m2 sa PDV-om, tel. 065/524-508. Prodajem stan u Boriku, 76 m2, tel. 066/235-816. Kupujem jednosoban stan u B. Luci, tel. 065/497-846; 051/216-155. Kupujem dvosoban ili trosoban stan u Bawoj Luci, tel. 065/497-846; 051/216155. Prodjem dvosoban 62 m2 drugi sprat Mejdan- Obili}evo, Krfska, Bawa Luka, tel. 065/623-493. Prodajem dva mawa stana u Mejdanu, prvi sprat, Kalemegdanska ulica, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem nov stan, 57 m2, ~etvrti sprat, ulica Stepe Stepanovi}a, cijena 2.350 KM, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem stan 46 m2, prvi sprat u Rosuqama (crvene zgrade), {kola i vrti} u neposrednoj blizini, tel. 051/318-739; 065/966-808. Prodajem jednosoban stan, 35 m2, u Boriku, cijena 69.000 KM, tel. 066/235195. Prodajem stan, 80 m2, u centru Sarajeva ( 20 m od vje~ne vatre ) + podrum i tavan, vlasni{tvo 1/1, cijena po dogovoru, tel. 033/215-138; 062/ 788-825. Prodajem u Aleji Sv.Save trosoban stan 82 m2 , peti sprat, lift, novogradwa, tel. 065/516-927. Prodajem dva trosobna stana, ul. Stepe Stepanovi}a, novogradwa, odmah useqiv, cijena 2.000 KM/m2, tel. 065/562-426. Prodajem stan na Star~evici 59 m2, B. Luka, ul. Ogwena Price, visoko prizemqe, cijena 1.700 KM/m2, (bez posrednika), tel. 065/935-191. Prodajem stan, 89 i 94 m2, Pentagon, i baraku u Lazarevu, tel. 065/549-687. Prodajem trosoban stan, 63 m2, u zgradama “apartmani” kod restorana “Marko Polo”, tel. 065/562-426. Prodajem dvosoban stan 44,50 m 2 novogradwa, odmah useqiv, ul. Stepe Stepanovi}a po 2.200KM/m2, tel. 065/562-426. Izdaje se jednosoban stan, namje{ten u zgradi, prvi sprat, centar, tel. 051/302-623. Prodajem dvosobni stan 43 m2, novogradwa, pvi sprat, povoqno, tel. 065/562-426. Prodajem vi{e dvosobnih stanova na vi{e razli~itih lokacija i cijena, tel. 065/562-426. Prodajem stan na Lu{u 57 m2, drugi sprat, mo`e automobil u ra~un, novograwa, tel. 065/523-162. Prodajem trosoban stan 77 m2, drugi sprat u centru grada, Hani{te, centralno grijawe, kablovska TV, ima i {upu, tel. 066/641-487, 066/360-097. Prodajem garsoweru 28 m2, novogradwa sa balkonom, ul. Stepe Stepanovi} (kod fakulteta), tel. 065/524-505. Prodajem stan na Lau{u, 47 m2, drugi sprat, 2.100 KM/m2, novogradwa, tel. 065/687-903. Prodajem dvosobni stan 47,50 m2, novogradwa, odmah useqiv, kod "Lesnine", povoqno, tel. 065/562-426. Prodajem dva stana, jedan mawi trosoban 72,5 m2 i ve}i stan 90 m2, ulica Nikole Pa{i}a, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem stan 61 m2, ul. Sime Matavuqa 2, tel. 065/656-571. Prodajem dva stana u novogradwi od 61,00 m2, 70,50 m2, tel. 051/456-130; 450281. Izdajem nenamje{ten stan u Trnu kod mlina Vrbaska bb 80 m2 cijena 200 KM, nudimo i ~uvawe djece, tel. 051/586-809; 065/620-577. Prodajem trosoban stan, 86 m2, naseqe Sunca, u ul. Svete kraqice Jelene, drugi sprat, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969.

OGLASI
Prodajem stan, 86 m2, ~etvrti sprat, ima lift, totalno saniran, u Krfskoj ulici, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem stan, 71 m2, prizemqe, ulica Reqe Krilatice u Boriku, pogodno i za poslovni prostor, tel. 065/636-545. Prodajem stan, 65 m2, u Boriku, u Titaniku, hitno, tel. 065/636-545. Prodajem stan u novim zgradama u bawolu~kom nasequ [argovac, 65 m2, dva balkona, prvi sprat. Hitno, tel. 066/819323. Prodajem stan 44 m2, ul Kolubarska 4 Hiseta, kod Zelenog mosta, tel. 066/742581. Prodajem stan, 64 m2, dobar raspored, ul. Kne`opoqska, Borik, Bawa Luka, tel. 066/952-302. Prodajem dvosoban stan u Novoj varo{i, prvi sprat, 48 m2, kod supermarketa, tel. 065/636-545. Povoqno prodajem novoizgra|eni stan 44 m2 u ulici Stepe Stepanovi}a na Mejdanu, tel. 065/400-145. Prodajem hitno stan u Karingtonki, kod MUP-a, 48 m2 i stan u nasequ Sunca, totalno sre|en, tel. 065/636-545. Prodajem komforan stan, 105 m2, klimatizovan, halogeno osvjetqewe, ameri~ki plakar 5 m, cijena 1.900 KM/m2, ul. Gunduli}eva, tel. 065/636-545. Prodajem trosoban stan 80m2, dva velika balkona, najqep{i dio grada okru`en vrtovima, blizina velikog broja radwi, tel. 066/315-614. Prodajem u centru grada dva stana od po 55 m2, jedan na drugom, a drugi na ~etvtom spratu, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem sre|en, trosoban komforan stan, 79 m2, u Novoj varo{i, sa gara`om, Masarikova ulica, prvi sprat, tel. 065/636-545. Prodajem trosoban stan u Boriku, dva lifta, hitno, tel. 065/636-545. Prodajem stanove u Bawoj Luci 32, 38, 41, 48, 49, 50, 55,89, 91 i 94 i 110 m2, tel. 065/549-687. Prodajem dva nova stana od 33 i 61 m2, drugi sprat u Novoj varo{i, preko puta zgrade Vlade, tel. 065/516-927. Prodajem stan, 45 m2, Obli}evo, ul. Krfska, tel. 065/227-134. Prodajem stan, tel. 065/631-613. Hitno, jeftino, povoqno, nevje rovatno, prodajem stan od 61 m2, ispod Star~evice, ul. Jug Bogdana 76 , ~etvrti sprat, lift i ostava, tel. 066/137-371; 051/315-362. Prodajem ku}u (“Marlesove”), Star~evica, tvrda gradwa, 125 m2, samo 1.550 KM/m2, mo`e stan u ra~un, tel. 065/825393. Prodajem komforan dvoiposoban stan u Rosuqama, blizina {kole "Aleksa [anti}" ili mijewam za mawi uz doplatu, tel. 065/491-400; 051/309-814. Prodajem nove dvosobane stanove, 37 m2 i 49 m2, cijena 1.900 KM/m2, (Petri}evac, `ute zgrade) sa PDV-om, tel. 065/524-505. Prodajem novu garsoweru, 28 m2, sa balkonom, ul. Stepe Stepanovi}a, kod fakulteta, tel. 065/524-505. Prodajem jednosoban stan, 44 m2, ul. Kosovke djevojke, ~etvrti sprat, cijena 1.650 KM/m2, tel. 065/524-505. Prodajem jednosoban stan, nov, useqiv, 34 m2, prvi sprat, na Lau{u, povoqno, tel. 065/277-647. u gradu, tel. 051/303-038; 065/180-753; 051/307-514. Mijewam stan, 82 m2, za mawi, oko 50 m2, ul. Cara Du{ana 4/4, centar Bawe Luke, tel. 065/986-453. Mijewam gasoweru 30 m2 (nova) za jednosoban stan, tel. 065/443-751. Mijewam nov jednosoban stan, 41 m2, centar grada, za dvosoban, tel. 065/527739. Prodajem ili mijewam dvosoban stan u Boriku za jednosoban 30 m2, u Boriku uz doplatu, cijena 1.800 KM/m2, stan je odli~an, tel. 065/419-294. Mijewam ili prodajem stan, 31 m2, za malo ve}i sa stvarima, povoqno, Obili}evo, tel. 051/463-795; 065/167-174. Mijewam otkupqen stan ili prodajem, RH, za vikendicu u okolini Bawe Luke, tel. 065/829-601. 7, sa parnim grijawem, drugi sprat, tel. 051/467-517; 065/291-417; 065/580-094. Izdajem namje{ten dvosoban stan u ulici Cara Lazara, tel. 066/819-300. Izdajem jednoiposoban stan u centru grada, namje{ten, cijena 400 KM, na 6 mjeseci, a mo`da i du`e, tel. 065/936588. Iznajmqujem namje{ten dvosoban stan, 64 m2, novogradw, u ul. Branka ]opi}a br. 3/I kod "Akvane", tel. 065/531-062. Izdajem namje{ten stan 40 m2 u centru grada (Gajeva ulica), cijena 500 KM, tel. 065/620-322. Izdajem namje{tenu garsoweru u Rosuqama, parking, kablovska, tel. 065/988-590. Izdajem u “`utim zgradama” nov do sada nekori{ten, namje{ten trosoban stan, drugi sprat, lift, centr. grijawe, kablovska, prednost stranci, tel. 065/516-927. Izdajem prazan stan, Srpskih rudara 48, Lau{, tel. 280-922, 065/370-524. Izdajem povoqno prazan jednosoban stan u ku}i, tel. 280-990. Izdajem poslovnim qudima i strancima trosoban komforno namje{ten stan u centru B. Luke, tel. 065/618-241. Izdajem prazan stan, 80 m2, visoko potkrovqe, Podgrme~ka 40, Lau{, tel. 280-028; 280-632. Izdajem jednosoban namje{ten stan, 50 m2, Lazarevo jedan, Save Tekelije 15, sve zasebno, tel. 051/372-040; 065/913798. Izdajem garsoweru - namje{tenu, ul. Zore Kova~evi} br. 17, Bawa Luka, tel. 355-905.

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 35 IZDAVAWE
Izdajem dva poslovna prostora kod NLB banke, tel. 065/525-553. Izdajem poslovni prostor, Jevrejska, 76 m2, tel. 066/235-816. Izdajem poslovni prostor (ekskluziva), 120 m2, mo`e i dva, ul. Me{e Selimovi}a 19, tel. 051/226-930; 065/517-121. Izdajem poslovni prostor, 80 m2, sa vi{e parking mjesta, vi{enamjenski, tel. 065/523-162. Izdajem u centru grada poslovni prostor ({est kancelarija), {est gara`nih mjesta, klima, internet, strancima ili predstavni{tvima, tel. 066/235-816. Povoqno izdajem poslovni prostor sa upotrebnom dozvolom za ordinaciju ili kancelariju, ul. Jovana Ra{kovi}a 7, tel. 051/303-722; 065/367-413. Izdajem poslovni prostor, pogodan za apoteku, ordinacije, predstavni{tvo i kancelarije, Du{ka Ko{~ice 22, tel. 065/526-532. Izdajem poslovni prostor, 60 m2, povoqno, tel. 065/526-338. Izdaj e se poslovni prostor 120 m2, ekskluzivno ure|en, vi{estruka namjena, tel. 065/517-121. Izdajem poslovni prostor 60 m2 sa dvije kancelarije i skladi{tem za vi{e namjena osim maloprodaje, tel. 051/213-166. Izdajem poslovni prostor uz magistralni put M-17, 90 m2 parking obezbije|en, tel. 066/420/738, 065/813/323. Izdajem poslovni prostor, centar - 1, glavna ulica, novogradwa, 41 m2, parking, ekskluzivan, za sve namjene, tel. 065/418-777. Izdajem poslovni prostor 63 m2 u pripremi, prizemqe, u strogom centru Bawe Luke, preko puta “Alpine” i “Unis tursa”, pje{a~ka zona, zvati poslije 16 ~asova, tel. 066/184-625. Izdajem poslovni prostor, 42 m2, za sve namjene, cijena po dogovoru, Kozarska 35, Hiseta, tel. 065/835-361. Izdaju se kancelarijski prostori, 37 i 49 m2, na drugom spratu, ul. Kraqa Alfonsa 13. br. 2, prostorije “Gradske pivnice” AD, tel. 051/226-800; 065/514170. Izdajem dvije luksuzno opremqene kancelarije sa parking prostorom, Star~evica, tel. 065/512-035. Izdajem - prodajem stolarsku radionicu, 150 m2, sa ma{inama, tel. 051/548455. Izdajem povoqno poslovni prostor u Mrkowi} Gradu, od tranzita 50 m, dobar parking, pogodno za prehranu, namje{taj, sto~nu hranu i ostalo, tel. 050/211-299; 065/260-900.

IZDAVAWE
Izdajem trosoban stan u ul. Maksima Gorkog 27, tel. 051/214-169. Izdajem namje{ten jednosoban stan u ku}i, deset minuta od centra, poseban ulaz, tel. 38765/689-990. Izdajem nov dvosoban stan sa ostavom, 50 m2, prazan, useqiv odmah. Nalazi se u blizini “Venecija” mosta. Na du`i rok, tel. 38765/620-783. Izdajem poslovnim osobama namje{ten jednosoban stan u novoj zgradi - centar, tel. 38766/266-312. Izdajem kompletno namje{ten dvosoban stan, novogradwa, tel. 387 66/766920. Izdajem dvosoban stan u Prwavoru, tel 065/491-921 Izdajem dvosoban stan, cent. grijawe, poseban ulaz, ul. Ivana Milutinovi}a 37, tel. 065/952-646. Izdajem namje{ten stan po le`ajima, Paprikovac, B. Luka, tel. 066/529-015. Izdajem dvosoban namje{ten stan (apartman), sve odvojeno na spratu ku}e, B. Luka, tel. 065/697-037. Izdajem namje{tenu garsoweru, prvi sprat, u stambenoj zgradi, Srpski Milanovac, tel. 328-220. Izdajem namje{ten dvosoban stan, ul. Milo{a Obili}a 50, tel. 065/616-966. Izdajem namje{tenu garsoweru sa centralnim grijawem, poseban ulaz, privatna ku}a, tel. 051/214-057; 065/205109. Izdajem mawi stan, garsowere i sobe, namje{teno, ima i grijawe, jedno dajem `enskoj osobi za pomo} u ku}i, tel. 065/636-195; 051/212-691. Iznajmqujem jednosoban stan za tri studentkiwe ili studenta u Boriku, vrlo povoqno, detaqno namje{ten, cijena 450 KM sa re`ijom, tel. 319-370. Izdaje se na du`e vrijeme namje{ten nov jednosoban stan na Star~evici, tel. 066/882-007. Izdajem jednosoban prazan stan, odmah useqiv, poseban ulaz, Petra Pecije 48, tel. 051/370-298. Izdajem stan od 48 m2, namje{ten, centralno i izdajem ku}u za stanovawe ili za kancelarije, tel. 051/461-064; 065/322-834; +385/98-9645-745. Izdajem komplet namje{ten dvosoban stan blizu PMF-a, Nova varo{, tel. 065/629-100. Izdajem trosoban namje{ten stan u zgradi, ul Maksima Gorkog 17 na du`i period, tel. 051/229'900, 065/588-999. Izdajem namje{ten dvosoban stan u ku}i za dvije djevojke ili mladi bra~ni par, poseban ulaz, Ko~i}ev vijenac, tel. 051/211-165. Izdajem jednosoban stan 45 m2, nenamje{ten, ul. Sr|e Zlopogle|e 53, tel. 065/341-817. Izdajem dvosoban namje{ten stan na Lau{u, tel. 065/353-418. Izdajem jednosoban stan u ul. Du{ana Joki}a 10, tel. 051/280-333. Izdajem jednosoban stan, polunamje{ten, tel. 065/526-338, 051/305-892. Izdajem dvosoban stan sa centralnim grijawem kod "^ajaveca", tel. 065/523768. Izdajem stambeno-poslovni prostor veli~ine 70 m2, namje{ten, u strogom centru grada. Pogodan za predstavni{tvo, biro i sli~no. Grijawe, klima, internet, tel. 065/817-000; 051/211-701. Izdajem jednosoban stan polunamje{ten, Kara|or|eva 445, Bawa Luka, tel. 282-106; 065/635-449. Izdajem namje{ten stan u prizemqu ku}e, 60 m2, bez gazda, Rosuqe, Bawa Luka, tel. 065/329-733. Izdajem jednosoban namje{ten stan u Obili}evu, ul. Gavrila Principa br.

Izdajem kancelarijski prostor u centru grada, 600 metara kvadratnih, reprezentativnog prostora, uz fizi~ko obezbje|ewe, video-nadzor, higijeni~arsku slu`bu i kantinu. Telefon 051/231-077, zvati do 16 ~asova.
Izdajem poslovni prostor 40-50 m2, po~etak ulice Novaka Piva{evi}a uz ulicu, tel. 065/636-545. Izdajem lokal u ul. Kraqa Petra I Kara|or|evi}a (Hani{te - glavna ulica ), tel. 066/253-490. Izdaje se proizvodno-skladi{ni prostor, 1.200 m2, kod kru`nog toka, veliki parking za auta i kamione, “Energomont”, tel. 387 66/950-950. Izdajem poslovni prostor, 90 m2, pogodan za predstavni{tva, veleprodaju i maloprodaju, apoteke, banke i sl., Branka Popovi}a 60, kod “Intereksa”, tel. 387 65/584-872. Izdajem na du`e vrijeme poslovni prostor, 46 m2, centralno grijawe, klima, alarm, parking, blizu zgrade Vlade, pogodan za razne djelatnosti., tel. 38765/621-248. Izdajem poslovni prostor sa vi{e parking mjesta, mogu}nost pregra|ivawa, tel. 065/523-162. Iznajmqujem 110-210 m2 kancelarijskog prostora. Bawa Luka, centar, 6 parkinga, klima, alarm, centralno, upotrebna dozvola, tel. 387 65/666-435. Izdajem poslovni prostor, 40 m2, mo`e za vi{e namjena, odmah useqiv, sa dokumentacijom, Petra Pecije 48, tel. 051/370-298. Izdajem lokal od 35 m2 u ul. Branka Popovi}a (Lazarevo), glavna cesta, tel. 066/266-629. Izdajem poslovni prostor u centru grada, namjena ambulanta, ulica Milana Tepi}a 50 m2, tel. 066/235-816. Izdajem poslovni prostor 145m2, 5 kancelarija mo`e pojedina~no 10 KM/m2 ul. Jevrejska - pored kluba "Kruna" (2 mokra ~vora, klima, alarm) biv{a {kola "Dialogos", tel. 065/623658. Iznajmqujemo poslovni prostor u prizemqu neto povr{ine 45 m2 kao i vi{e poslovnih prostora, namjena obu}a, odje}a i kancelarije (pje{a~ka zona) ul. Gospodska, tel. 051/216-384; 065/522-802; 015699 G. Izdajem poslovni prostor 20 m2 u Tr`nom centru "TOM" Isto~no Sarajevo, tel. 065/952 - 967; 065/396 - 736. Izdajem poslovni prostor, kancelarija i skladi{te ili dvije kancelarije, 36 m2 kod “^ajaveca”, cijena 400 KM, tel. 066/446-903. Izdajem poslovni prostor u centru grada 80 m2 sa uporebnom dozvolom, tel. 066/235-816. Izdajem poslovni prostor 90 m2, klima, grijawe, alarm, parking 100 m2 za strana predstavni{tva, veleprehrana, maloprodaja, apoteke, ul. Branka Popovi}a 60 kod “Intereksa”, tel. 065/584-872. Izdajem u centru grada poslovni prostor 50 m2 prizemqe (tri kancelarije) ul. Milana Tepi}a br. 27, tel. 065/729-212. Izdajem poslovni prostor, 100 m2, za kancelarije, cijena 600 KM/mjesec, tel. 065/549-687. Izdajem poslovni prostor 22 m2, ima upotrebna dozvola, namjena prodavnica mje{ovite robe, Kara|or|eva 445, tel. 282-106; 065/635-449.

POTRA@WA
Potrebna garsowera ili jednosoban stan u Bawoj Luci, nebitna lokacija. Uslov: da je u zgradi i namje{teno, tel. 387 65/388-137.

POSLOVNI PROSTORI
PRODAJA
Prodajem poslovni prostor, 44 m2 na tranzitu, mo`e automobil u ra~un, tel. 065/523-162. Prodajem poslovni prostor, P. Preradovi}a 32 m2, tel. 066/235-816. Prodajem poslovne prostore, 44, 48, 60 i 160 m2, tel. 065/549-687. Prodajem ili izdajem namje{ten poslovni prostor (namjena kancelarije), 65 m2, kod “Boske”, ul. Jevrejska, tre}i sprat, tel. 065/516-927. Prodajem poslovni prostor, 30 m2, kafi} u radu u zgradi “^ajavec” kod stadiona u B. Luci, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem poslovni prostor, Obili}evo 15 m2, tel. 066/235-816. Prodajem poslovne prostore od 30 m2 u nasequ Lorka i 80 m2 u Rosuqama, tel. 065/371-611. Prodajem nov poslovni prostor, 80 m2, u centru i 68 m2 u Mejdanu, povoqno, tel. 065/549-687. Prodajem kafi} u Rosuqama u stambenoj zgradi, tel. 066/165-323. Prodajem 60 m2 skladi{nog prostora u ulici Me{e Selimovi}a, tel. 065/512345. Prodajem poslovne prostore: 30, 43, 44, 68, 82, 95, 160, 186, 216, 360 m2, 700, 1.260 i 1.460 m2, tel. 065/549-687. Prodajemo kancelarisjke prostore 100 do 900 m2 u tehni~koj zgradi i skloni{te 330 m2 "^ajavec" uslu`ne djelatnosti, tel. 214-929. Prodajem pekaru, 160.000 evra, tel. 065/549-687. Povoqno prodajem poslovni prostor 70 m2 u Tr`nom centru “Milenijum” u Derventi, tel. 065/329-162. Prodajem nov poslovni prostor, 55 m2, Kraqa Alfonsa 48, cijena 700 KM (mo`e i dogovor), tel. 065/511087. Prodajem - iznajmqujem opremqen kafe-bar 50 m2 + 26 - vlasnik, Bawa Luka, tel. 065/900-040. Prodajem podrumski prostor, pogodan za poslovni prostor 30 m2, kod Gradskog parka, tel. 065/510-844. Prodajem poslovni prostor 80 m2, centar, tel. 065/631-613. Prodajem pekaru, opremqenu, tel. 065/631-613. Prodajem halu, Trn, tel. 065/631-613.

GARA@E
PRODAJA
Hitno prodajem gara`u, 14 m2, ul. Cara Du{ana, u centru, iza `utog nebodera, tel. 065/638-365. Prodajem ili izdajem gara`u kod MUP-a u centru, tel. 065/497-846; 051/216-155.

PLACEVI
PRODAJA
Prodajem plac povr{ine 1.233 m2, u Barlovcima, pored glavnog asfaltnog puta, u du`ini od 20 m, poslije kasarne 1.000 m, tel. 387 65/915-037. Prodajem dva placa 1.000 m2 i 850 m2 iznad kasarne u Zalu`anima, 1/1, i tri od 400 m2, tel. 387 66/129-644. Prodajem plac u Kuqanima, 540 kvadratnih metara, 200 metara od po{te, kontakt, tel. 387 65/306-147. Kupujem {umu i oblovinu, tel. 387 65/651-275. Prodajem zemqi{te, 15.500 m2 (jedna cjelina) u Dowim Barlovcima sa pomo}nim objektom, asfalt, struja, voda, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem 1.650 m2 zemqe kod {kole u Motikama, pored potoka, tel. 065/516927. Prodajem {est dunuma zemqe u brdu sa 50 mladih vo}aka, ima pogled na Vrbas, dunum 3.000 KM, tel. 065/329-765; 065/624-480. Prodajem {umu, 1.800 m2, u Debeqacima na asfaltu, pogodno za vikendicu, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem zemqi{te, 3.800 m2, uz stalni potok i na glavnom putu, blizu autobuskog stajali{ta, Dowi Barlovci, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem zemqi{te, 32.000 m2, u Kuqanima (pogodno za hale), tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem plac 700 m2 i mawi nedovr{eni objekat 6h8 pokriven 1/1 uz

KUPOVINA
Kupujem garsoweru ili dvosoban stan u Prwavoru (strogi centar) prvi ili drugi sprat, tel. 38765/336-869. Kupujem dvosoban stan oko 50 m2, prizemqe ne, stare gradwe, ko ji `e lim re no vi ra ti. Pre dnost ulice Nikole Pa{i}a i Carice Milice 066/315-614 Kupujem stan od 20 m2 do 40 m2, mo`e i ~uvawe starih osoba, tel. 065/778-665. Kupujem mawi dvosoban stan do 45 m2, bez posrednika, tel. 065/468/320. Kupujem mawi stan u Bawoj Luci, bli`e centru, tel. 063/956-300. Kupujem dvosoban stan oko 50m 2, prizemqe ne, stare gradwe, koji `elim renovirati. Prednost ulice Nikole Pa{i}a i Carice Milice, tel. 066/315614.

ZAMJENA
Mijewam stan u Beogradu (Srem~ica), 39,5 m2 za odgovaraju}i u Bawoj Luci, tel. 065/358-514. Mijewam dvosoban stanu Br~kom za odgovaraju}i u Bawoj Luci, 47 m2 naseqe Novo Br~ko, tel. 065/889-959. Mijewam dvosoban stan, 66 m2, drugi sprat, u kuli kod {kole, Nova varo{, za stambeni objekat u izgradwi (pokriven)

KUPOVINA
Tra`im da kupim poslovni prostor do 100 m2 oko centra grada, tel. 066/235816.

36 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE
asfalt u Drago~aju cijena 35,000 KM, tel. 065/612-983. Prodajem plac kod Beograda 600 m2 autoput ZG - BG, naseqe Grmovac 20.000 evra, tel. 065/687-913; 051/435-685. Prodajem placeve u ul. Blagoja Parovi}a, povr{ine 365 i 667 m 2, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/279-619. Prodajem gra|evinski plac, 440 m2, na Petri}evcu kod nove crkve, tel. 051/437934; 065/763-941. Prodajem plac na moru, 454 m2, Milna Bra~, cijena povoqna, papiri uredni, put, voda, struja, tel. 051/482-249; 066/286594. Prodajem plac 2000 m2 mo`e i mawe, vrlo povoqno hitno, tel. 065/495-587. Prodajem u ^esmi deset dunuma zemqe sa starom ku}om, tel. 065/539-699. Prodajem zemqu u Rije~anima (Lakta{i) ogra|eno, podrum, dozvola za gradwu, voda, struja, potok, sve 1/1, tel. 066/266-629. Prodajem plac, 487 m2, dozvoqena gradwa, asfalt, voda, vlasni{tvo 1/1, cijena po dogovoru, Lau{, tel. 051/437-862. Prodajem vi{e placeva u Debeqacima, dozvoqena gradwa i plac 4.000 m2 vi{e “Kosmosa”, ul. @arka Zgowanina, ravnica, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem plac, 1.000 m2, u Krminama, pod borovima, i plac od 1.900 m2 u Velikom Bla{ku, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem dva dunuma zemqe u poqu na po~etku [u{wara, tel. 065/329-765; 065/624-480. Prodajem plac, 1.700 m2, za gradwu ku}e - vikendice, naseqe Pavlovac, 4,5 km od centra grada, tel. 282-106; 065/635-449. Prodajem 3.000 m2 placa na Jeli}a brdu, Jakupovci, Lakta{i i plac od 1.000 m2 na Kr~maricama, blizina vode i struje, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dva placa po 600 m2 u Trnu i u Karanovcu pored Vrbasa, tel. 065/516-927. Prodajem 8 dunuma zemqe ravnica pogodne za sve namjene - 150 m od glavne ceste 7.000 KM po dunumu - ^arda~ani, tel. 051/314-523; 065/657-630. Prodajem 4 dunuma zemqe ju`na strana dra~a - bagrem povoqno - ^arda~ani, tel. 051/314-523; 065/657-630. Prodajem plac u Lakta{ima 780 m2 s gra|evinskom dozvolom, tel. 065/827-089. Prodajem dva dunuma zemqe 1/1, kilometar od Tvornice ko`e, tel. 066/897-469. Prodajem placeve na Lau{u i u Trnu, tel. 065/497-846; 051/216-155. Povoqno prodajem plac 600 m2, naseqe Pavlovac za gradwu ku}e ili vikendice, ~etiri i po km od centra grada, cijena 7000 KM, tel. 066/742-581. Prodajem placeve od 600 i 700 m2 sa projektima i prikqu~cima vode i struje, naseqe Tuwice, B. Luka, 40 m od Prijedorske ceste, tel. 065/541-760. Prodajem uz autoput kod “]ambele” 30.000 m2 zemqe, tel. 065/371-611. Prodajem mawi plac u Lazarevu, blizu “Intereksa” UTE uslovi, kanalizacija, cijena 55.000 KM, tel. 065/288-628. Prodajem 20 dunuma zemqe na tranzitnom putu Prijedor - Bawa Luka podesno za industrijski pogon, tel. 051/317-719. Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2 zemqe (dva placa), pored puta, cijena 30.000 KM, tel. 065/671-420. Prodajem povoqno dva dunuma zemqe u [argovcu, voda, struja, asfalt, tel. 066/257-465; 066/923-769. Prodajem 4 dunuma zemqe pored rijeke u Kadiwanima, 100 m od glavnog puta, tel. 066/766-919; 051/306-478. Prodajem plac u Motikama 10 KM po m2, 1.500 m2, tel. 066/264-138. Prodajem plac u Rami}ima, 1.000 m2, kraj puta, UT-uslovi, predvi|ena gradwa, dobra lokacija, asfalt, struja, voda, povoqno, tel. 051/386-031; 065/329-776. Prodajem plac, 4.000 m2 zemqe, u Prijakovcima, voda, struja na placu, tel. 065/549-687. Prodajem placeve u Bawoj Luci, tel. 066/165-323. Prodajem plac u [u{warima 1.605 m2 udaqeno od magistralnog puta 100 m, tel. 051/539-006; 065/650-289. Prodajem placeve, 951 m2 i 3.648 m2 u Kuqanima, tel. 051/464-360; 066/408-499. Prodajem sedam dunuma zemqe u Jakupovcima, telefon, voda, struja i asfalt, pogodno za sve namjene, tel. 051/539-006; 065/650-289. Prodajem plac u Karanovcu uz obalu Vrbasa, 620 m2 u blizini crkve, povoqno, hitno, tel. 065/251-851. Prodajem dva dunuma zemqe u Kla{nicama, sve pogodnosti za gradwu, cijena povoqna, tel. 065/803-315. Prodajem plac u Gorwoj ^esmi oko 1.100 m2, cijena 30 KM po m2, tel. 066/ 606-554. Prodajem plac u Barlovcima 1.300 m2 od kasarne u Zalu`anima udaqeno jedan km. Plac je kraj asfalta i posjeduje svu infrastrukturu, tel. 066/294-008. Prodajem plac 420 m2 za vikendicu uz rijeku Vrbawu, tel. 065/549-687. Prodajem plac 1700 m2, u Desnoj Novoseliji, kraj glavnog puta, 800 m od Vodovoda, tel. 065/605-445; 051/413-257. Prodajem plac 700 m2 u ul. Franca [uberta, dozvoqena gradwa, asfalt, voda,vlasni{tvo 1/1, cijena po dogovoru, tel. 051/437-862. Prodajem placeve za hale i stambenoposlovne objekte, tel. 065/549-687. Prodajem placeve u Aleksandrovcu preko puta ambulante, gradawa dozvoqena, 1/1, parcelizacija izvr{ena, tel. 065/397-088. Prodajem devet dunuma zemqe u selu Tro{eqi, 3 km od Nove Topole prema Srpcu, 100 m od glavnog puta, tel. 755436; 066/360-888. Prodajem plac u Trnu 450 m2, papiri 1/1, dozvoqena gradwa, voda, struja, tel. 065/713-731. Prodajem plac, 330 m2, u Sarajevu, ul. Novopazarska 88 ili mijewam za odgovaraju}u u B. Luci, tel. 061/991-185. Prodajem plac u Trnu kod {kole, 1.210 m2, dozvoqena stambena gradwa, tel. 051/584-455. Prodajem zemqu u Dragovi}ima, ~etiri dunuma, imam sve papire, 1/1, tel. 318-170. Prodajem 3.000 m2 zemqe u Drakuli}u, povoqno ,1/1 vlasni{tvo, tel. 051/381249; 065/926-261. Prodjaem dva placa u [argovcu kod prodavnice "Jabuka" 1.300 m2, 1.200 m2, uredna dokumentacija 1/1, tel. *385 44 535 503. Prodajem mawi plac u Lazarevu, blizu “Intereksa” UTE uslovi, kanalizacija, cijena 28.000 evra, tel. 065/996568. Prodajem mawe placeve na po~etku Jakupovaca blizu novog autoputa, cijena povoqna, tel. 066/467-752;. Prodajem dva odvojena placa od {est i sedam dunuma zemqe u Karanovcu, tel. 066/242-599. Prodajem plac u Kuqanima 1.000 m2, dozvoqena gradwa, ima struja, voda i put, Zalu`ani, tel. 065/817-419. Prodajem placeve u Pavlovcu, preko puta “[eve”, UTE uslovi, struja, voda, tel. 065/755-410. Prodajem osam dunuma zemqe u Novoj Topoli 1/1, naseqe Kraji{nik, zvati od 10 do 20 ~asova, tel. 00385 52/543-601. Prodajem plac u Drago~aju 1/1, 300 m od centra, tel. 051/462-587; 065/972-883. Prodajem plac 6.000 m2 u [u{warima, tel. 066/776-188. Prodajem plac u Trnu, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/251-263. Prodajem gra|evinske placeve 1.250 m2 op{tina Lakta{i, Tri{i}a brdo, tel. 065/970-900. Prodajem plac, 2.100 m2, kod Toplane, tel. 065/631-613. Prodajem tri dunuma zemqe, pored puta Topola - Srbac u Razboju, Lijev~e, voda, struja, telefon, povoqno za gradwu ku}e, tel. 051/370-931. Prodajem plac u Lakta{ima, 1.000 m2, ima gra|evinska dozvola, tel. 065/815527; 065/460-938. Izdajem dvokrevetnu sobu studentkiwama, upotreba kuhiwe sa svim aparatima, ma{ina za prawe ve{a, centralno grijawe, prizemqe, tel. 065/544-189. Izdajem le`aj za jednog studenta, centralno grijawe, Solunska 12, tel. 066/897-469. Namje{tena jednokrevetna soba, za studenta, svi uslovi, tel. 051/215-169. Izdajem dvokrevetnu sobu sa grijawem za djevojke u {irem centru grada, tel. 065/546-658. Izdajem sobu u~enici ili studentkiwi u centru Bawe Luke, kod hotela “Palas”, zvati od 9 do 18 ~asova, tel. 051/212-601. Izdajem dvokrevetnu sobu sa upotrebom kupatila i grijawem, poseban ulaz, tel. 066/477-532; 354-475. Izdaje se dvokrevetna soba djevojkama, studentkiwama, poseban ulaz, centralno grijawe - Borik, tel. 051/ 315-982. Izdajem namje{tenu sobu za jednu osobu, ul. Kwaza Milo{a 45 a, Buyak 3, B. Luka, tel. 051/327-050. Iznajmqujem dvokrevetnu sobu, poseban ulaz, ul. Patrijarha Arsenija ^arnojevi}a, Obili}evo iza “Mistika”, tel. 066/110-064. Izdajem sobe jednoj u~enici ili studentkiwi, upotreba kuhiwe i kupatila, Borik 2, tel. 066/293-959. Izdajem sobu studentu mu{karcu nepu{a~u sa dva le`aja, centar grada, tel. 065/797-368. Izdajem dvokrevetnu sobu za studente veoma povoqno zvati do 16 ~asova, tel. 051/213-590. Izdajem namje{tenu sobu, poseban ulaz, grijawe, Borik, tel. 065/933-493. Izdajem jednokrevetnu sobu za studente ili studentkiwe, blizu Gimnazije, sa upotrebom kupatila i kuhiwe, tel. 280-673. Prodajem “opel astru 1.7D” u dobrom stawu, godina proizvodwe 1993, cijena po dogovoru, tel. 387 65/638-051. Prodajem "reno megan" 1.6 benzin, 97. godi{te, u ekstra stawu, ful oprema, registrovan, cijena 5.800 KM, tel. 38765546398. Prodajem povoqno "kamper fijat" 90. g.p. ili mijewam za auto, gra|u ili plac uz doplatu, tel. 387 65/513-897. Prodajem “reno megan 1.9 DCI”, 2004. godi{te, registrovan godinu dana, petoro vrata, alu-felge u ekstra stawu, cijena 12.900 KM, tel. 065/040-404. Prodajem teretni kombi "folksvagen" T-2. godina proizvodwe 1990. u dobrom stawu, tel. 065/169-469. Prodajem “golf 2”, 1,6 benzin, sivi, ~etvoro vrata, 87. godi{te, registrovan do kraja sedmog mjeseca 2010, hitno i povoqno, tel. 065/864-275. Prodajem yip “reno skenik”, 4h4, 2002. godina, pre{ao 48.000 km. Tamnozeleni metalik, benzin, kao nov, cijena 14.500 KM, tel. 387 65/513-510. Prodajem “WV pasat, 1.9 TDI”, karavan, 2002, registrovan, sivi metalik, cijena 13.500 KM, tel. 065/040-404. Prodajem “fijat 128”, tel. 065/406506. Prodajem ve}u auto-prikolicu sa arwevima, krovom ,du`ina 1,90 cm, {irina 1,10 cm, visina 90 cm, tel. 065/543-295. Prodajem "golf 2", benzin, 1,6, 89. godi{te, dvoja vrata, alarm, registrovan do avgusta 2010., tel. 065/962386. Prodajem "fijat bravo", dizel 2001. godi{te, u odli~nom stawu, tel. 051/217-507. Prodajem "gen{era 3000 S" ugra|en plin, limarija i motor u dobrom stawu, tel. 051/461-397. Prodajem motocikl "tomos" automatik u voznom stawu, cijena 220 KM, tel. 051/501-642. Prodajem "golf 2", benzin g.p. 84. registrovan do 7. jula 2010. Cijena 2.000 KM mo`e zamjena za "golf dizel 1" i "jugo 45", tel. 065/742-388. Prodajem "opel vektru" 1,6 i, 55 kW, 89. godi{te, centralna brava, CD, registrovan godinu dana, tel. 065/917-113. Prodajem automobil “reno megan”, sport sedan 1,6 benzin, 2007. godi{te, jo{ pod garancijom, alu-felge, servo volan, metalik boja, trula vi{wa, tel. 051/315-890; 065/530-861. Prodajem prikolicu za traktor sa 2 osovine, pogodna za prevoz stoke sa arwevima, tel. 065/513-672. Prodajem “fijat punto” 1,2, 2001. godi{te, bijeli, cijena 4.600 KM, tel. 065/681-347. Prodajem "reno 9", 88. godi{te, u voznom stawu, neregistrovan, mo`e i za dijelove, cijena 450,00 KM, tel. 065/293-800. Prodajem ili mijewam za drva ili sli~no “ford eskort” 1,3, benzin, registrovan do {estog mjeseca 2010, tel. 051/424-979; 065/683-440. Prodajem “golf 1” 1,6 dizel, regisrovan godinu, aluminijumske felge, u ekstra stawu, cijena 2.200 KM, tel. 065/864-275. Prodajem "kawasaki" GPK-750+R, 89. crveno-bijeli, remus, istekla registracija, vlasnik, 3100 KM, tel. 065/317474. Prodajem "reno megan" g.pr. 1996. sve osim klime, cijena 5.500 KM, tel. 065/567-214. Prodajem "mercedes" C'220 cdi, o~uvan, registrovan, klima, silver, alufelge, kuka, vlasnik, 16.500 KM, tel. 065/988062. Prodajem skuter "jamaha" 125 93. o~uvan, 100 km/h, istekla regisracija, 4taktni, hitno 500 evra, tel. 065/606-380. Prodajem motocikl "kavasaki" ZX1000-RX Niwa, o~uvan, crveno-crni, 87. istekla registracija, 2000 KM, zamjena za auto, B. Luka, tel. 063/962-774. Prodajem "ford sijeru" 1.8 ghia, 90, registrovan 10.10. bordo, o~uvan, {iber, naslowa~, podiza~i, spojler, 2100 KM, tel. 065/843-252. Prodajem motor 200 dizel za "mercedes", tel. 065/218-600. Prodajem "mercedes" 180 E 86. g.p. kao nov original 174.000 KM, tel. 065/218600. Prodajem "orion dizel" 1600 87, o~uvan, 5-brzina, mi{ boja, 4 vrata, 1600 KM + registracija, na rate, tel. 065/485-955.

OGLASI
Prodajem “fijat bravo 1,8”, g.p.1996, klima, dobro o~uvan, cijena 4.800 KM, tel. 066/928-436. Prodajem vozila BMW 324 TD, 1990. godine, alu. felge, {iber, registrovan, 3.000 KM, "pasat" 2.5. TDI, englez, 2004. g. pr. 82.000 km, ko`a, alu. felge, ksenoni, 4.800 evra, "golf" 1.6, benzinplin, 1987. g.pr., registrovan godinu dana, 2.600 KM, tel. 065/909-128. Prodajem yip “micubi{i 2300 D pajero”, dizel, registrovan, sve ispravno, povoqno, mo`e i zamjena, tel. 065/068663; 065/297-493. Prodajem "mazdu 323", 1600 kubika, ajn{pric motor, 87. godi{te, u voznom stawu, cijena povoqna, tel. 065/934-624. Prodajem yip "ford eksplorer" 1993. automatik, gas - benzin, u ispravnom stawu, registrovan, mo`e zamjena, tel. 065/829-601. Povoqno prodajem auto “reno 18” (1983) u voznom stawu, registracija iza{la pro{le godine, zvati u 20 sati, tel. 300-551. Prodajem “jugo 45”, proizveden 1988, tel. 065/448-763. VW pasat 3 1.9 D, karavan, '92. godi{te, klima, servo, centralna, el. paket, alu-feluge 15, cijena 6.350 KM, tel. 065/997-464. Prodajem auto "opel kadet" 1.5 TD, limuzina, crveni, 90. godi{te, tel. 065/671-680.

KUPOVINA
Kupujem “reno 4 GTL” ispravan, neregistrovan, tel. 066/343-486. Kupujem "{kodu 105", tel. 051/488-881.

DIJELOVI I OPREMA
Prodajem elektro podiza~e stakla za “golf II” sa ~etvoro vrata sa prekida~ima i instalacijom, komplet wema~ki, cijena sve 130 KM, tel. 065/ 894-570. Prodajem desni far od "mercedesa C klase" okowa i novu vodenu pumpu za "nisana" 83-93. godine, tel. 065/931383. Prodajem vi{e felgi ra~itih colova za automobile, tel. 065/931-383. Prodajem motor 200 dizel za “mercedes”, tel. 065/218-600. Prodajem “mercedes 190 E” u dijelovima i hladwak za “mercedes sprinter”, tel. 065/218-600. Prodajem polovne gume 165.65 R 14 (M+S), 4 komada, “goodyear”, u odli~nom stawu, 100 KM, tel. 065/538-279.

VIKENDICE
PRODAJA
Prodajem vikend ku}icu za ribolov na Stublaji (Bardaca), tel. 387 65/513897. Prodajem vikendicu P+S+PK, dimenzije 7h7, sa 1.400 m2 zemqi{ta, na rijeci Vrbawi, naseqe Vrbawa, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem vikendicu u Kobatovcima (Lakta{i), tel. 065/620-186. Prodajem vikendicu, nedovr{enu na podru~ju Slatine, cijena 23.000 KM, tel. 065/468-320. Prodajem vi{e vikendica na podru~ju Bawe Luke i Lakta{a, tel. 065/671-420. Prodajem vikendicu u ^arda~anima 20 + 20 m2, 500 m2 placa, ogra|eno, ~vrsta gradwa, zavr{eno, tel. 051/318739; 065/581-773. Prodajem vikendicu u ^arda~anima 20+20 m2 ~vrsta gradwa, tel. 051/318739, 065/966-808. Prodajem vikendicu sa apartmanom na Jahorini, udaqenost od staza na Poqicama oko 200 m iznad hotela "Kristal", tel. 065/512-761; 057/226-285.

POTRA@WA
Tra`im mjewa~ za kombi “reno trafik”, 94. godi{te, 2.500 kubika, hitno, tel. 38765/784-646.

MA[INE I ALATI
PRODAJA
Prodajem liniju za obradu metala novo, malo upotrebqavano, ima 12 ma{ina i garnitura, tel. 066/174-794. Prodajem tokarski stroj (morando) i alat, tel. 065/646-013. Prodajem i servisiram nove privredne i poqoprivredne ma{ine, kombinovane stolarske ma{ine, cirkulare, hoblarice, mrvilice, {rotilice, ma{ine za vo}e i druge alate za doma}instvo, tel. 051/532426. Prodajem novu ma{inu za vo}e i povr}e, prodajem nov ugostetqski namje{taj, pla}awe po dogovoru, tel. 051/532-426. Prodajem mlin kameni za bra{no, tel. 065/931-383. Prodajem sija~icu i vadilicu za krompir, tel. 065/931-383. Prodajem punionicu koka-kole, fante, sprajta, radenske, 200 l/h, kompletna, savjeti, recepti, kompletna 3000 KM ili zamjena za automobil, tel. 065/518-850.

IZDAVAWE
Izdajem vikendicu u Kne`evu 4+1 kreveta, 50 KM dnevno, minimalno sedam dana, tel. 065/811-058.

MOTORNA VOZILA
PRODAJA
“Golf 2”, 1986. god., registrovan do marta, metalik sivi, u dobrom stawu, 3.000 KM, tel: 065/037-119. Prodajem PEUGEOT 307 XS limuzina, 2006. godina proizvodwe, 2000 ccm, 103 kW, ful oprema, cijena 15.000 KM, zvati do 16 ~asova, tel. 051/231-077. Prodajem auto-prikolicu “sabatijer” sa poklopcem, tel.065/971-583 i 065/410485. Prodajem "jugo 55",1989. godina, istekla registracija, tel. 387 66/455-076. Prodajem vozilo "nisan", tip JN13, dizel, 40 kW, god. proizvodwe 1987. cijena po dogovoru, tel. 051/427-089. Prodajem “nisan patrol”, 2003 g.p., pre{ao 50.000 KM, rolbarovi, nove gume, godinu registrovan, ekstra stawe ili mijewam za mawi automobil ili poslovni prostor, tel. 38765/513-897. Prodajem ili mijewam za drva i sli~no “ford eskort” 1,3, u voznom stawu. Registrovan do 6. mjeseca 2010, tel. 051/424-979; 387 65/683-440.

KUPOVINA
Kupujem plac ili vikendicu uz Vrbas, od Krupe na Vrbasu prema Bawoj Luci, tel. 063/956-300.

IZDAVAWE
Izdajem 3 dunuma zemqe uz autoput, preko puta “]ambele”, tel. 066/129-181.

SOBE
IZDAVAWE
Izdajem sobe u~enicama ili studentkiwama, Obili}evo, stan je u prizemqu, blizu Gradskog mosta, pored Vrbasa, tel. 38765/544-189. Izdajem le`aj u dvokrevetnoj sobi, studentkiwi ili u~enici, stan je u prizemqu zgrade, Obili}evo, tel. 38766/993-322. Izdajem dvokrevetnu sobu za studente veoma povoqno. Zvati do 16 ~asova. Tel. 051/213-590. Izdajem jednom studentu namje{tenu sobu sa centralnim grijawem, Borik, tel. 065/878-614. Izdajem namje{tene sobe, Milo{a Obili}a 50, tel. 065/616-966.

UGOSTITEQSTVO
PRODAJA
Prodajem kafe aparat sa 3 grupe faema i polovne stolove i stolice, tel. 065/523-758. Prodajem ugostiteqsku pe}, kombinacija struja-plin, sa rernom, proizvo|a~ "Igo" Qubqana, tel. 065/588-889. Prodajem profesionalni kafeaparat, 3-grupe, o~uvan, ispravan, ili mijewam za auto, motor, tel. 065/204890. Prodajem nov ugostiteqski namje{taj, pla}awe po dogovoru, tel. 051/532426.

OGLASI IZDAVAWE
Ozbiqnom ugostitequ dajem u zakup ugostiteqsku radwu, 140 m2, povoqno, tel. 065/068-663; 065/297-493. Prodajem o~uvanu TA pe} 3,5 kw kao i bra~ni krevet, mogu i odvojeno sa kasetama za posteqinu, tel. 066/315-614. Prodajem po veoma povoqnoj cijeni kuhiwski sto sa stolicama i vitrinom, te jedan krevet sa du{ekom i ladicama za posteqinu i dva tepiha, tel. 065/215522. VKV moler, brzo, kvalitetno i povoqno radim kompletan moleraj, tel. 051/482-249; 066/286-594. Nastavnica matematike i fizike daje instrukcije u~enicima osnovne i sredwe {kole, rad sa jednim u~enikom, tel. 051/303-623. Prevoz automobilom, selidbe kamionom, sa radnicima ili po dogovoru. Odgovorno i povoqno, tel. 065/198-933; 063/541-688. Majstor Minuta popravqa sve vrste retrovizora za autobuse, kamione i kombi vozila, yipove. Kriva i rezana ogledala sa ugradwom za putni~ka kola, farovi za “golf 1, 2, 3, 4 i “mercedes”, tel. 065/538-048. Mobilni tepih servis, profesionalno, brzo i povoqno dubinsko usisavawe i prawe tepiha u va{oj ku}i. Dolazimo po pozivu, tel. 065/892-540. Profesor daje instrukcije iz matematike i fizike, tel. 065/384-495. Dajem instrukcije iz srpskog jezika i matematike |acima od prvog do petog razreda osnovne {kole, tel. 065/343-633; 051/219-851. Prodajem alkatan cijevi, dva cola, osam bari, za vodu, za dovod ili odvod, po povoqnoj cijeni, prodajem trofazni motor, jedan i po KW, 2.800 obrtaja, tel. 065/206-060. Prodajem TA 5 pe}, u dobrom stawu, povoqno, tel. 065/899-737; 051/439-935. Prodajem na Perduvovom grobqu dva grobna mjesta, tel. 065/577-795. Prodajem telefon "panasonik" fiksni sa prenosnom slu{alicom sa 20 brojeva potpuno ispravan cijena po dogovoru, tel. 051/315-548. Prodajem nao~are sa dioptrijom od + 075 do + 4,00 ma|arsko porijeko cijena 5 KM, tel. 051/315-548. Prodajem novu ma{inu “danicu elektronik” sa svim operacijama, cijena povoqna, tel. 051/311-140. Prodajem tablete za smawivawe potro{we goriva za benzinske i dizel motore kod putni~kih i teretnih vozila, u{teda do 30% goriva, uputstvo za upotrebu, tel. 066/174-794. Prodajem na Rebrova~kom grobqu novoizgra|enu betonsku grobnicu za dvije osobe, pokrivena plo~om i obloge od crnog mermera, tel. 051/309-613. Prodajem dozator za masti i kreme, Du{ka Ko{~ice 22, Bawa Luka, tel. 065/526-532. Prodajem ve}i fitnes step trena`er, cijena 200,00 KM, tel. 065/334-641; 066/491-551. Prodajem metalni sto okrugli 90 sa 4 kom. polufoteqa. Sve kao novo cijena po dogovoru, tel. 051/315-548. Prodajem p~ele, mati~nu mlije~ i bagremov med, tel. 065/801-229. Prodajem posteqinu "vulmark" neupotrijebqenu (jastuk i }ebe) x 2, tel. 352-645. Akcija medicinskih uniformi visokog kvaliteta marke BP, informacije na telefon, tel. 051/389-530. Prodajem jeftino polovna 2 drvena prozora sa duplim krilima i drvena ulazna vrata, tel. 065/884-505. Prodajem pi{toq marke "zbrojovka" kalibar 7,65 mm, povoqno, tel. 319-370. Prodajem i pravim stolove za stoni tenis, cijena 380 KM, tel. 065/894-570. Prodajem polovnu stolarsku klupu, cijena 300 KM, tel. 065/329-765; 065/ 624-480. Prodajem dje~ija kolica, ~etiri gume 195 h 16 h 55, bundu od astrahana, skija{ke pancerice br. 44, metalne karni{le, stolwak ru~ni rad, vitrinu i prima}i stoli}, tel. 065/811-058. Prodajem pi{toq 7,62 licu sa odobrewem za nabavku oru`ja, cijena 200 KM, tel. 063/956-300. Prodajem burence za rakiju od 20 l i plave ormari}e za kupatilo, tel. 065/416-580. Prodajem karabin 30-06 optika "cajs" sa~maricu "suhl" 12 mm, dvogled 20h60, lova~ko sve~ano odijelo 50 br., tel. 065/528-966. Prodajem puwa~ za videokamere, digitalne fotoaparate, mobilne telefone sa problemom puwewa 30 KM, B.Luka, tel. 066/345-056. Prodajem pulceve i bagremovo koqe, tel. 065/206-060. Prodajem grobnicu betonsku, opremqenu za tri mjesta (mo`e ~etiri), pravoslavno grobqe Borik, Bawa Luka, tel. 066/402-307. Prodajem grobnicu sa {est grobnih mjesta, "Sveti Pantelija", vl. 1/1, povoqno, tel. 051/318-451; 065/514-227; 051/216-067. Prodajem kafe-aparat sa mlinom, tel. 065/429-104. Prodajem doma}e vino od kupina, rakiju {qivu i jabukova~u, tel. 065/265314.

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 37
Prodajem radni sto, veoma pogodan za upotrebu - {kolski radni sto, tel. 065/475-467. Prodajem “vulmark” posteqinu, neupotrebqavanu (jastuk i }ebe), tel. 352645. Prodajem povoqno radnu povr{inu, tel. 065/275-555. Prodajem gliser sa prikolicom i motorom "jamaha" 40 ks, tel. 065/927-086. Prodajem cisternu marke "fap", za vodu, 7.000 l nosivosti, tel. 066/862025. Prodajem ogrevna drva, mo`e meterica, a mo`e i cijepana, tel. 065/209268. Prodajem p~eliwa dru{tva, zdrava, cijena povoqna, tel. 065/976-375. Prodajem kwige raznog `anra, tel. 051/302-196. Prodajem “{imano” bicikl, tel. 065/ 174-022. Prodajem “ergoline” solarijum sa garancijom, prevoz i monta`a gratis, tel. 065/174-022.

POQOPRIVREDA
PRODAJA
Prodajem hrastovu kukuruzanu 7h2h1, pogodna za transport, tel. 065/513-672. Prodajem traktorski grajfer za utovar stajskog |ubriva, tel. 065/931-383. Prodajem traktor “rakovica 65”, 91. godina, sija~icu “olt” ~etvororedna, tel. 065/368-563.

USLUGE
OSTALO
Postavqawe kerami~kih plo~ica i kompletna sanacija kupatila povoqno i brzo, tel. 066/338-840. Dimwa~ar, ~istim dimwake i pe}i za centralna grijawa, povoqno, tel. 051/483-144 i 065/670-639. Kucawe seminarskih i drugih stru~nih radova, priprema za {tampu kwiga, bro{ura, priru~nika, stru~nih ~asopisa i novina, izrada kalendara, vizit karti i sl., tel. 065/930-031 ili 066/119-221. Pronala`ewe podzemnih voda, bu{ewe bunara. Rad na podru~ju BL, KD, Prijedora ,Gradi{ke, Prwavora, Dervente, dvadesetogodi{we iskustvo u radu., tel. 387 65/952-183. Dajem ~asove na harmonici i sintisajzeru, na programu su narodne pjesme i kola, Bawa Luka, tel. 051/303-011. Nau~ite da slikate po uzoru na stare majstore. Otkrijte sve tajne ovog zanata. [kola slikawa {kola magi~nog realizma, tel. 387 65/538-994. [kola ra~unara “Giga Computers” organizuje sve vrste kurseva za rad na ra~unarima. Organizujemo i kurs za kwigovodstvo. Ulica Save Mrkaqa 2, kod Biroa za zapo{qavawe. Zvati svaki dan, tel. 051/213-088; 065/520-223. Nastavnica matematike i fizike daje instrukcije u~enicima osnovne {kole (VI-IX), tel. 051/302-196. Nastavnica razredne nastave nudi usluge ~uvawa djece pred{kolskog i {kolskog uzrasta, tel. 066/453-754; 051/464-416. Dimwa~ar vr{i sve dimwa~arske usluge, brzo, povoqno, kvalitetno, tel. 051/397-396. Nastavnik matematike dr`i ~asove i instrukcije od prvog do sedmog razreda osnovne {kole, tel. 065/976-375. Izvodim sve vrste masa`e i kineziterapijskih procedura kod hroni~nih i degerativnih stawa, tel. 066/268-938. Organizaciji "Dobri medo" potrebne odgovorne `enske osobe, radi ~uvawa djece na du`i period u Bawoj Luci, tel. 065/412-112. Vodoinstalater radim nove instalacije, popravka starih i ku}ne popravke, tel. 065/561-474. Vodoinstalacije, popravci, ot~epqavawe odvoda, elektroradovi, moleraj, ostalo, povoqno - garancija, tel. 065/882-511; 438-116. Elektri~ar vr{i zamjenu elektroopreme, te povoqno ugra|uje nove i popravqa stare elektroinstalacije, tel. 065/418-878. Potrebni saradnici za dopunski posao oblast osigurawa, tel. 065/932539. Nastavnik engleskog jezika daje ~asove djeci i odraslima, tel. 066/129558. Popravqam okvire nao~ara, svih vrsta, brzo i kvalitetno Aleja Svetog Save br. 16, tel. 051/318-227. ^istila bih ku}e, stanove, stubi{ta, kancelarije, tel. 066/207-688. Izdr`avali bismo stariju osobu u Bawoj Luci u zamjenu za stan ili ku}u u nasqe|e, tel. 065/614-601. Profesor engleskog jezika - daje ~asove i instrukcije, prevodi tekstova i dokumenata, sudski tuma~ - prevodilac, tel. 065/938-401. Dajem instrukcije iz engleskog, italijanskog i wema~kog jezika, povoqno, dolazim ku}i, tel. 065/697-005. Pravim metalne ograde, kapije, gara`na vrata, nadstre{nice, zatvaram balkone i ostalo od metala, tel. 051/463-329; 066/257-534. Ozbiqna `ena, ~uvala bih stariju osobu ili radila kao pomo}, tel. 065/251-124. Ure|ewe dvori{ta, kre~ewe, rezidba vo}aka i `ivice, prskawe vo}a i stru~ni savjeti, tel. 065/364-424. Dje~ija igraonica “Ro|os” nudi igrawe za djecu, ~uvawe djece, proslave ro|endana po najpovoqnijim cijenama, tel. 065/561-952.

GRA\EVINARSTVO
PRODAJA
Prodajem rezanu gra|u, betonske cijevi i blokove, mre`e i `eqezo i ostali gra|evinski mat. povoqno, tel. 387 65/541-743. Prodajem klozet {oqu, umivaonik, tri ~esme nove za sudoper i umivaonik, tu{ bateriju sa crijevom novu, ormari} za kupatilo sa dva ogledala sa strane, tel. 216-358; 066/437-725. Prodajem dva drvena prozora za ku}u, dva kau~a drvena i dvije foteqe, TA pe}, {ah drveni novi, hrastovo bure novo 85 l, tel. 216-358; 066/437-725. Prodajem metalna staklena vrata jedan komad, drvena staklena vrata jedan komad, drvena puna vrata dva komada, bez {tokova, tel. 051/213-824. Prodajem aluminijumske cijevi F30 mm du`ina tri metra, tel. 066/216-765, 051/413-257. Prodajem armirano-betonske stubove raznih du`ina za mre`u i bodqikavu `icu, tel. 051/388-094; 066/252-990. Prodajem krovnu konstrukciju od suve hrastovine sa stropnim gredama za vikendicu ili ku}u dimenzija 5h6m, zvati u 20 sati, tel. 300-551. Prodajem hrastove suve madre 1 m3, tel. 051/280-990.

KUPOVINA
Kupujem ~asopise “Aerosvet”, tel. 387 65/757-052.

GARDEROBA
PRODAJA
Prodajem unikatne maturske haqine, a mo`e i po naruybi, tel. 065/902-804. Prodajem i iznajmqujem vjen~anice sa kompletnom opremom, tel. 065/491-942; 065/642-920. Radi zatvarawa butika u "Zenitu" prodajem povoqno `ensku garderobu kostime, pantalone, sukwe, ko{uqe, veste, marame, {alove itd, tel. 065/767-888. Povoqno prodajem mu{ku i `ensku polovnu ko`nu jaknu, cijena 30 KM po komadu, tel. 065/462-880; 051/433-222.

POTRA@WA
Ako neko posjeduje mu{ki yepni sat JD @eqeznice, neka se javi, tel. 065/542-038.

KU]NI QUBIMCI
PRODAJA
Prodajem doma}e ze~eve, cijena povoqna, tel. 38765668978 i 051 381851. Prodajem psa samojeda, star godinu dana, cijena 150 KM, tel. 065/598-572.

RAZNA ROBA
PRODAJA
Prodajem ku}ni bicikl, steper i veslo. Uvoz iz Wema~ke, u odli~nom stawu, povoqno, tel. 051/216-969; 387 65/516-441. Prodajem P4, desktop 3.2 GHz, sa DVDRW, cijena 200 KM, sa LCD monitorom 17 in~a, cijena 310 KM. Mijewam LCD za obi~ne monitore, tel. 387 66/814-691. Povoqno, fabr. rasvjeta, 60 kom, alum. 400 vati, `ivine sa prigu{nicom, zvati, tel. 066/901-324; 387 65/243-751. U Glamo~anima prodajem sadnice ukrasnih ~etinara, drve}a, grmqa, puzavica i trajnica, tel. 387 65/915-037. Prodajem pe} na ~vrsto gorivo “koloreks”, kori{tena, cijena povoqna, 50 KM, tel. 38766/541-304, 051/304 559. Konci, industrijski, slovena~ke proizvodwe, svih boja i debqina. Ekstra povoqno. 1.300 kalema 500 KM, tel. 387 65/956-343. Prodajem P4 2.2 IBM, crni 130 KM i P4 3.2 crno-srebrni, cijena 200 KM. 17 in~a LCD, 120 KM, tel. 38765/540-885. Prodajem heqdu u zrnu, tel. 387 66/455076. Prodajem bika od 600 kg, prasad 30, 40 i 160 kg i pe~em, prodajem 50-100 m kukuruza, tel. 051/277-194. Prodajem iscijepana bukova drva, tel. 066/614-873. Prodajem gotov spomenik, dva grobna mjesta na Gradskom grobqu B. Luka, tel. 051/216-254. Prodajem su|e, stolove i klupe sa {atorom (120 mjesta) za 300 osoba, tel. 066/266-629. Povoqno prodajem kavez za hr~ke sa kompletnom opremom, tel. 065/462-880.

ZAPO[QAVAWE
Restoranu "Mala kafana" (TC “Zenit“, Bawa Luka) potrebna mla|a kuvarica za smjenu od 14 do 22 ~asa. Nedjeqa slobodna, tel. 3876/6234-320. Kompanija "Zepter" tra`i saradnike u prodaji putem kancelarijske prodaje. Mogu}nost stalnog zaposlewa, tel. 387 65/179-750. Jeste li zainteresovani za rad sa qudima? Volite li izazove i samostalnost u poslu? Postanite na{ saradnik. Mogu}nost stalnog zaposlewa, tel. 38765/656-907. Tra`im posao u ro{tiqnici ili posao kuvarice. Imam radno iskustvo, `ena, 40 god., tel. 387 65/470-403. Potrebna konobarica u kafeslasti~arnici “Coffe Break” u “Merkatoru”. Kontakt, tel. 065/512-172; 387 65/ 856-558. Imate automobil, nemate posao?! Javite se na brojeve, tel. 066/980-742; 051/300-896. Dodatna zarada i dru`ewe za one koji `ele da rade, mogu i penzioneri, tel. 051/466-488; 065/497-318. Samohranoj majci hitno potreban posao, osim konobarisawa, vrijedna i iskusna, tel. 065/697-005. Potrebna djevojka (SSS), do 25 godina, sa poznavawem slijepog kucawa, za rad na prijemu oglasa. Zvati od 8 do 15 ~asova, tel. 051/222-220. Potrebna radnica za rad na poslovima konobarice, tel. 065/588-889.

MOBILNI TELEFONI
PRODAJA
Prodajem mobilne telefone o~uvane, garancija, 30-350 KM, dijelovi, maske, servis, baterije, fletovi, B. Luka, tel. 066/138-032.

MUZIKA
PRODAJA
Prodaje se harmonika, DALLAPE, ORGANTONE, plus 1, 140 basova, dugmetara, registri 5 plus 12, proizvedena 1963., tel. 38765582485. Prodajem harmoniku delicija 80 basova, 10 registara i harmoniku veltmaister 60 basova, 8 registara, u ispravnom stawu, tel. 065/206-060. Prodajem harmoniku "valtmaister" 120 basova sa koferom, povoqno, tel. 065/538-291.

POTRA@WA
Potrebne djevojke koje `ele pjevati narodne i starogradske pjesme, mogu se javiti i po~etnice, tel. 051/303-011.

APARATI ZA DOMA]INSTVO
PRODAJA
Prodajem el. {poret, povoqno,, tel. 066/748-681. Prodajem ve{ ma{inu "gorewe", {iva}u ma{inu "slavica bagat", televizor "~ajavec" u boji i fri`ider 80 l, tel. 051/315-890; 065/530-861.

LI^NI KONTAKTI
Molim da mi privatna osoba, ako posjeduje, daruje sat za slijepog ~ovjeka, tel. 065/609-857.

NAMJE[TAJ
PRODAJA
Prodajem regal i dva le`aja, br. tel. 065/034-723. Prodajem sudoper, dvodijelni, povoqno, tel. 065/538-291. Prodajem trokrilni ormar, tel. 051/312-629. Prodajem komodu sa velikim ogledalom, cijena povoqna, tel. 051/215-169. Prodjem sto i {est stolica, puno drvo, italijanski regal, ormar, ugaonu be` boje - eko ko`a, {kriwu "gorewe" 310 l, zvati poslije 16 ~asova, tel. 066/122-372. Prodajem sanduk za posteqinu, ~etvorokrilni ormar, tepih, du{ek, stalak za TV itd, tel. 065/767-888. Prodajem pe} za eta`no grijawe 23 kv (central) kori{tena, cijena povoqna, tel. 065/671-327.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE
Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka Tekst:

Telefon:

38 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

Dana 9. marta navr{avaju se tri godine prepune bola i tuge otkako nisi sa nama, na{a mila i nikad pre`aqena k}eri i sestro

Dana 11.3.2010. godine navr{ava se 40 dana kako nije sa nama na{a voqena

SABINA MILOJEVI]
9.3.2007 - 9.3.2010.

SLAVICA [UPUT

U subotu, 6. marta, u 11 ~asova bi}emo s tobom, prekriti te cvije}em i beskrajnom qubavqu. Tvoji neutje{ni: mama, tata i brat

Pomen }e se odr`ati u subotu, 6.3.2010. godine, u 11 ~asova na grobqu “Sveti Pantelija“ u Boriku. O`alo{}ena porodica

016414 B-5 G
Bolno sje}awe na na{u voqenu Bolno sje}awe na moju voqenu unuku Draga

015745 B-5 G

SABINU MILOJEVI]
Tetka Grozda s porodicom 016299 A-2 G Draga na{a

SABINU MILOJEVI]
Baka Cvijeta 016299 A-2 G Draga

SABINA
Nikada te ne}emo zaboraviti. Tetka Goga sa porodicom 016300 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog

SLAVICA [UPUT
Tu`no je i pusto bez tebe. Nedostaje{ svima, mila na{a. Vole te tvoji “baka i deka“ 016298 B-2 G

SABINA
Sa bolom i tugom, Tetka Boba, tetak Bjanki, Bjana i Dejo 016415 A-2 G

SABINA
Uvijek }e{ biti u na{im mislima i srcima. Tetka Milosava sa porodicom 016300 A-2 G

VLAJKA PROLU
Omladinska zadruga SOS Mile Erceg 016418 A-2 G

Sje}awe

NENAD GRMU[A
[to sam imala qubavi, svu sam tebi dala, a ,u mome srcu samo tuga osta, al kroz `ivot ja te ne }u za bo ra vi ti, nek ti mo ja qubav bude prosta. Tvoja supruga Dragana 015753 A-3 G

NENAD GRMU[A
Go di na da na tu ge i bo la ni je izbrisala najqep{a sje}awa na tebe, dragi moj tata. Zauvijek }u te pamtiti. Tvoj sin Nemawa 015753 A-3 G

NENAD GRMU[A
Tata, otkad te nema, svaki dan je dug kao vje~nost. Ostale su samo uspo me ne i sje }awa. Ni kad te ne }u za bo ra vi ti i uvi jek }e{ biti u mom srcu. Volim te najvi{e na svijetu. Tvoja k}erka Nata{a 015753 A-3 G

MIRJANA (ro|. Butorac) VINCEK
6.9.2009 - 6.3.2010. S qubavqu i po{tovawem, tvoji najmiliji. Pomen i polagawe cvije}a obavi}e se dana 6.3.2010. godine u 13 ~asova (subota) na grobqu “Sveti Marko“ u Bawoj Luci. 016292 B-2 G

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 39
U na{im sje}awima `ive otac majka brat brat Dana 12.3.2010. godine navr{ava se godina dana otkako vi{e nije s nama na{a draga sestra i tetka

MILIVOJE
1.4.1924 - 28.2.2003.

NADA
19.12.1932 - 15.9.2005.

DRAGOMIR
u~enik vojne {kole u Titogradu 13.3.1953 - 2.2.1970.

MLADEN
1.12.1950 - 27.1.2010.

VERA NOVAKOVI]
U subotu, 6.3.2010. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. S qubavqu i po{tovawem. Sestra Dobrila i sestri} Branislav s porodicom 015705 A-8 G Dana 9.3.2010. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog

KUZMANOVI]
Tuga za vama je dio na{ih `ivota. Sin - brat Goran, k}erke - sestre: Slobodanka Trivkovi}, Dragica Wacke, Jela Bijeli} i Slavica Golemovi} sa porodicama 016402 A-9 + A-9 G

Dana 7.3.2010. godine navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti na{eg dragog

Tu`no sje}awe na na{eg dragog

BO[KA ZRNI]A
U nedjequ, 7.3.2010. godine, u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na mjesnom grobqu Karali}i. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: sin Dragoqub, k}erke Nada i Rada, snaha Du{anka, zet Novak, unu~ad, praunu~ad, brat Nenad, sestre Bosiqka, Vidosava i Savka 016283 A-8 M

SLOBODANA VIDAKOVI]A

SLOBODANA VIDAKOVI]A

Tu`no sje}awe na dragog oca

Tu`no sje}awe na dragog oca

U subotu, 6.3.2010. godine u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. S qubavqu i po{tovawem O`alo{}ena supruga Savka 016294 B-1 G
Dana 6.3.2010. godine navr{ava se {est godina od smrti na{e drage

U ti{ini vje~nog mira nek te prate na{e misli i molitve. S qubavqu te nosimo u srcu, a s ponosom se sje}amo tvoje dobrote, qubavi i plemenitosti. Tvoji najmiliji: sin Milenko, k}erka Milka, zet Slobodan, snaha Sla|ana i unuke Biqana, Dragana, Dajana i Tawa 016294 B-1 G
Dana 7. marta navr{avaju se ~etiri tu`ne godine od smrti na{eg dragog

BO[KA
Sin Dragoqub, snaha Du{anka, unu~ad Sowa, Suzana i Milan i praunuk Goran 016283 A-2 M Tu`no sje}awe na dragog oca

BO[KA
K}erka Nada, zet Novak, unu~ad Na ta li ja, Kla udi ja, Pe ri ca i praunuk Nikola 016283 A-2 M Tu`no sje}awe na dragu

BO[KA
K}erka Rada i unuk Vladan

SANELU POPOVI]
7.3.2002 - 7.3.2010. Suprug Sa{a, k}erka Nikolina, svekrva Radosava i djever Miroslav 016403 A-2 G

VELINKE - VILKE MALE[EVI]
Na{a te qubav nije mogla spasiti, suze te nisu mogle vratiti, ali ne bri{e te vrijeme, niti skriva tama, zvijezda si koja nas prati{ i `ivi{ u nama. Po~ivaj u miru. Tvoj suprug Ne|o, k}eri Koviqka, Petra, Stojanka i Mileva, unu~ad Radi{a, Ma{a, Dejana i Dada, zetovi Vaso, Sreten i Miroslav 016295 A-8 G Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je 4.3.2010. godine u 82. godini preminuo na{ dragi

MILO[A LAKI]A
Toga dana na grobqu Kosijerovo u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Wegovi najmiliji: supruga Mira, sinovi Qubi{a i Dane sa porodicama, sestra Jovanka i brat Nikola sa porodicama. 016416 A-8 G Dana 6.3.2010. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog

016283 A-2 M

Povodom 20 godina od smrti na{e majke

MILKE (ro|. Are`ina) GOJI]
1990 - 2010. Sje}amo je se sa ponosom, qubavqu i po{tovawem. K}erka Stojanka i sin Slobodan - Boban sa porodicom 0015755 A-6 G Tu`no sje}awe na dragog ujaka

TOMO (Stipe) JOSIPOVI]
Sahrana }e se obaviti u subotu, 6.3.2010. godine, na grobqu “Sveti Marko“ u 15 ~asova. O`alo{}eni: supruga [tefica, sin Bo`idar, k}erka Antonija, bra}a Mile, Mirko, Vlado, Ferdo i Drago, sestre Ankica i Mara, snaha Zorica, zet Abedin, unuci Davor, Haris, Emin i Jasmina, te ostala rodbina i prijateqi 016295 A-8 G

RAJKA DIVQAKA
Toga dana posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u u 11 ~asova na grobqu u Gole{ima, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: supruga Vida, sin Vidosav, k}erke Mira, Miladinka i Milkica, zetovi, unu~ad i praunuk 016289 A-8 G S qubavqu i po{tovawem. Ankica Bani~evi} sa porodicom

PETRA GREGUSA
27.2.1919 - 10.9.2009.

015704 A-6 G

40 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE
Dana 9.3.2010. godine navr{avaju se ~etiri tu`ne godine od smrti moga dragog supruga Dana 8.3.2010. godine navr{ava se deset tu`nih godina od tragi~ne smrti mog dragog i nezaboravqenog sina Tu`no sje}awe na na{eg

ILIJE VUJATOVI]A
Po dobru }u te pamtiti, s ponosom pomiwati! Supruga Joka 015776 A-8 G Tu`no sje}awe na dragog dedu Tu`no sje}awe na dragog dedu i svekra

PERE MARTI]A
Dragi sine, vrijeme prolazi, ali qubav i sje}awe na tvoj plemeniti lik }e zauvijek ostati u na{im srcima i mislima, jer ne postoji qubav koju smrt prekida i tuga koju vrijeme lije~i. S qubavqu i po{tovawem. Tvoja majka Borka, sin Marko i sestra Gordana sa porodicom 016301 A-8 G Tu`no sje}awe na na{eg dragog

LAZU NINKOVI]A
Kolektiv “Niskogradwa“ 016405 A-8 G Tu`no sje}awe na na{eg dragog prijateqa Tu`no sje}awe na na{eg

PERU MARTI]A
Smrt nije pitala koliko te volimo, ni koliko }e{ nam nedostajati. Nismo te mogli sa~uvati, ali te ne}emo nikada zaboraviti. Tvoji: tetka Smiqa, Zoran, Vesna, Ogwen i Maja 016302 A-6 G Posqedwi pozdrav na{oj dragoj Dragi

ILIJU VUJATOVI]A
Unuka Vawa sa porodicom 015776 A-3 G

ILIJU VUJATOVI]A
Unuk Dragan i snaha Biqana 015776 A-3 G

LAZU NINKOVI]A
Porodica Un~anin 016406 A-2 G Tu`no sje}awe na na{u dragu majku

LAZU NINKOVI]A
Jelenko sa brigadom 916407 A-3 G Dana 6. marta 2010. godine navr{ava se pet tu`nih godina od smrti dragog supruga

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 4.3.2010. godine, u 35. godini `ivota, nakon kratke i te{ke bolesti preminula na{a draga

AIDI
od tetke Admire i Zilhe. 016412 A-3 G

LAZO
Tu`ni smo {to smo izgubili pravog prijateqa, a tako ponosni {to smo poznavali velikog ~ovjeka kao {to si bio Ti. Nikada Te ne}emo zaboraviti, dragi prijatequ. Nenad i Vesna 015779 A-4 G

JOKU VRU]INI]
6.3.2002 - 6.3.2010. S qubavqu i po{tovawem. Sin Mi}o, k}erke Mara i Kova sa porodicama 016409 A-3 G

TOMISLAVA MIHAJLOVI]A
Mnogo mi nedostaje{, qubav i po{tovawe traja}e vje~no. Tvoja supruga Desanka 016268 A-2 M

AIDA A[I]
Yenaza }e se obaviti 6.3.2010. godine u 14 ~asova na haremu kod Poto~ke yamije. O`alo{}eni: majka Esma, brat Adis, porodice A{i}, [abanovi}, Tur~inhoyi}, Hayiselimovi}, Ma{i}, Ali{i}, Demirovi}, [a{kin, Rakovi} i Halili} 016412 A-8 G Posqedwi pozdrav na{oj dragoj

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

Tu`no sje}awe na dragog sina i brata

MILU MIQANOVI]A AIDI
od brata Adisa. 016412 A-3 G Posqedwi pozdrav dragoj k}erki Dana 10.3.2010. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti na{eg dragog Dana 10.3.2010. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti moga dragog brata 7.3.1990 - 7.3.2010. Zauvijek u na{im srcima. Otac Milorad, majka Nada, sestra Sne`ana i brat Dragan 016274 A-6 M

TOMISLAV MIHAJLOVI]
Dragi tata, bol za tobom ne prestaje, o~i se pretvori{e u more suza, neka te ~uvaju an|eli. Tvoja k}erka Suzana sa porodicom 016268 A-2 M

AIDI A[I]
@ivjela si kratko, skromno i tiho, kakva si i ti bila, draga na{a Aida. Svima }e nam nedostajati tvoje nasmijano lice i svakome: “Dobar dan, kako ste”? Stanari iz zgrade Gavrila Principa 7-9 016413 A-8 G Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je u ~etvrtak, 4.3.2010. godine, u 55. godini `ivota preminuo na{ dragi

AIDI
od majke Esme. 016412 A-3 G Tu`no sje}awe na dragog

RADENKA (Krstana) MIODRAGOVI]A
Vrijeme prolazi, a tuga i bol za tobom ostaju. S qubavqu i ponosom ~uva}emo uspomenu na tebe. Tvoja majka Milena, otac Krstan i brat Radivoj sa porodicom A-3 UP

RADENKA MIODRAGOVI]A
U najqep{oj uspomeni ~uva}emo te od zaborava. Tvoja sestra Radana sa porodicom A-3 UP

TOMISLAV MIHAJLOVI]
Qubav i po{tovawe prema dragom ocu traja}e vje~no. Tvoja k}erka @eqka sa porodicom 016268 A-2 M Tu`no sje}awe na oca

Dana 8.3.2010. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog

GORAN (Danila) TOHOQ
Sahrana }e se obaviti u subotu, 6.3.2010. godine, u 13 ~asova na Preduvovom grobqu. O`alo{}eni: supruga Smiqa, k}erka Nina, sin Sini{a, sestra Gordana, unu~ad Adrijana, Ivana i Sergej te ostala o`alo{}ena mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijateqi 016408 A-8 G

JOVANA BUK[E JOVANA BUK[U
Snaha Rada i unuka Mirjana Jankovi} sa porodicom 016291 A-1 G U nedjequ, 7.3.2010. godine, u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na mjesnom grobqu u Piskavici, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: supruga Du{anka, sin Milan i snaha Bojana 016295 A-6 G

JOVANA BUK[U
K}erka Mira, unuk Dra{ko i unuka Dra`enka sa djecom 016291 A-1 G

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 41
Tu`no sje}awe na na{eg dragog Tu`no sje}awe na dragog supruga, oca i djeda

Dana 11.3.2010. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana da nije sa nama na{ dragi

MIRKA MILEKI]A DRAGU BOJANI]A
6.3.2008 - 6.3.2010. Supruga Jovanka, sinovi Milutin i Nedeqko, snaha Gorjana, unuci Zoran i Marko 016419 A-2 G ^etrdesetodnevni pomen

Osta}e{ vje~no voqen i nezaboravqen u srcima tvojih najmilijih. Porodice Mileki}, Obradovi} i Baji} 015792 A-6 G Tu`no sje}awe na dragu Tu`no sje}awe na dragu

ZORKU ^U^KOVI]
2001 - 2010. Weni: Milan, Valentina, Du{an i Dejan 016410 A-1 G Dana 7.3.2010. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{e drage i voqene supruge, majke i bake

@AKLINU ^U^KOVI]
1970 - 2010. Weni: Milan Valentina, Du{an i Dejan 016410 A-1 G Dana 6.3.2010. godine navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti na{e drage majke i bake

LAZO NINKOVI]

LAZO NINKOVI]
U subotu, 6.3.2010. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu Rebrovac. Danas je tu`nije nego ju~e, sutra }e biti tu`nije nego danas, sa sobom si odnio dio svih nas. S qubavqu i po{tovawem, tvoji najmiliji: supruga Radmila, sin Pero, k}erka Tatjana, unuk Milo{, snaha Marija, zet Vladimir, bra}a Savan i Milo{ sa porodicama 016421 B-5 G
Sje}awe

S po{tovawem i tugom Svastika Oqa i pa{o Brani slav Mitrakovi} 016427 A-3 M Tu`no sje}awe na voqenog oca i djeda

MILKE (ro|. Laki}) POPOVI] SAVU IGWATI]A
6.3.2007 - 6.3.2010. S qubavqu i po{tovawem K}erke Milka i Zora sa porodicama 016426 A-2 G U nedjequ, 7.3.2010. godine, posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na Perduvovom grobqu, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Tvoji najmiliji: suprug Mom~ilo, k}erke Gorana i Biqana, zetovi Marko i Vojislav, unu~ad Petar, Vladimir, Maja i Novak 016293 A-5 G Tu`no sje}awe na dragu i voqenu majku

DANICE VUKELI]
Vrijeme, moja majko, ne lije~i rane, jer dio srca istrgnut tvojim odlaskom ne zarasta. Ostala je praznina sa vje~nom tugom u srcu i suze u o~ima pri svakoj pomisli na tebe, majko. Tuga za majkom i ocem ostaje vje~ito. Dragi moji roditeqi, po~ivajte u miru Bo`ijem. K}erka Bosiqka sa porodicom 015735 A-5 M Tu`no sje}awe na dragu i voqenu majku

Tu`no sje}awe na dragog

SAVU IGWATI]A
6.3.2007 - 6.3.2010. S qubavqu i po{tovawem David, Emira i Dule 016423 A-6 G Uspomena na na{e drage roditeqe

MILE (\or|o) JO[ILO
12.2.2009 - 12.2.2010.

MIROSLAV (\or|o) JO[ILO
27.1.2005 - 27.1.2010.

MILKU POPOVI]
Draga na{a mama, vje~no }e{ `ivjeti u na{im srcima. Tvoji: Gorana, Marko, Vladimir i Maja 016293 A-2 G Sje}awe na dragog brata

MILKU POPOVI]
Draga na{a mama, vje~no }e{ `ivjeti u na{im srcima. Tvoji: Biqana, Vojislav, Petar i Novak 016293 A-2 G Tu`no sje}awe na dragu i voqenu suprugu

Vrijeme prolazi, ali ne donosi zaborav onima koji su vas voqeli. Zauvijek }ete biti u na{im srcima. Va{i najmiliji A-9 IP 04394 Obavje{tavamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da je dana 5.3.2010. godine, u 47. godini `ivota, u St. Pitersburgu - Florida preminuo na{ dragi

EMIR (Hasana) TAJI]
Datum i mjesto sahrane bi}e naknadno objavqeni. O`alo{}eni: majka Fatima, supruga Marina, sinovi Haris, Mirza i Hasan, sestra Esma, zet Neboj{a, Igor, Sr|an, Medina, Robert, porodice Lipovac, Gari} i Kuli} 016429 A-6 M Posqedwi pozdrav Sini{inom tati Posledwi pozdrav dragom

DRAGICA ANI^I]
1946 - 2000.

[PIRO ANI^I]
1941 - 2001.

BO[KA TODOROVI]A
8.3.1999 - 8.3.2010. Vrijeme prolazi, tuga za tobom ostaje. Sestre Grozda i Qubica sa porodicama 015734 A-2 M Tu`no sje}awe na na{u dragu

MILKU POPOVI]
S qubavqu i po{tovawem Suprug Mom~ilo 016293 A-2 G Dana 8.3.2010. godine navr{ava se devet tu`nih godina od smrti drage nam

Va{ dragi lik, sva qubav i dobrota koju ste nam podarili, osta}e vje~no u na{im srcima. Va{i sinovi: Sreto i Slobodan sa porodicama 016424 A-9 G Tu`no sje}awe na prijateqa, druga i kom{iju Sje}awe na 40 dana

GORANU TOHOQU
od porodice Davidovi}. 016422 A-1 G

GORANU TOHOQU
od svastike Mire Gaji} sa porodicom. A-2 35/08 E

NENADA
od Qubinka i Nade Buni} sa Jelenom i Jovanom. 016433 A-2 M

SLAVICA [UPUT
Sre}ni smo {to smo te imali, a tu`ni {to smo te rano izgubili. Rada sa porodicom 016431 A-2 M

JASMINKU POPOVI]
S qubavqu i po{tovawem Wene Dana i Goga 016416 A-3 G

DESANKE - GAGE SRDI]
S qubavqu i po{tovawem, sin Milan i suprug Dragan 015742 A-3 G

42 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE
Posqedwi pozdrav dragoj Posqedwi pozdrav na{oj iskrici Posqedwi pozdrav dragoj

AIDI
od Zorana. 016430 A-1 M Posqedwi pozdrav kumu

AIDI
od Udru`ewa `ena oboqelih od raka dojke “Iskra“. 016428 A-1 M Posqedwi pozdrav Sini{inom ocu

AIDI
od Mi la na, Na de, Ta tja ne i Mladena. 016425 A-1 G Tu`no sje}awe na voqenu k}erku

GORANU TOHOQU
Veselko Popovi} s porodicom 015842 A-1 M Dana 6.3.2010. godine navr{ava se godina dana od smrti na{eg dragog supruga i oca

GORANU TOHOQU
Grba, ]iro i Prpi} 015842 A-1 M Dana 6.3.2010. godine navr{ava se godina dana od smrti na{eg dragog oca i djeda

JASNU POPOVI]
Majka Desanka, otac Tomislav, sestra Trivuna i brat Sreto sa porodicama 016434 A-3 M Dana 6.3.2010. godine navr{ava se pet tu`nih godina od smrti supruga, oca i dede

VLADE VUKOVI]A
Supruga Jelisavka i sin \ura| 015841 A-2 M Dana 6.3.2010. godine navr{ava se godina dana od smrti na{eg dragog brata i ujaka

VLADE VUKOVI]A
K}er ka An |a, zet Ra do ji ca i unuk Nemawa 015841 A-2 M Dana 6.3.2010. godine navr{ava se godina dana od smrti na{eg dragog oca i djeda

DRAGOMIRA STRIKE
Tvo ja do bro ta i ple me ni tost `ivje}e zauvijek u srcima tvojih najdra`ih, koji te vole. Supruga Darinka sa porodicom 016420 A-3 G Dana 6.3.2010. godine navr{ava se godina dana od smrti mog ujaka

VLADE VUKOVI]A
Sestra Vuja, Borislav i Borislavka 015841 A-2 M

VLADE VUKOVI]A
K}erka Dijana, zet Sveto, unuci Sr|an i Dejan 015841 A-2 M

VLADE VUKOVI]A
Ne }ak Bo ri slav Stan ~e vi} sa porodicom 015841 A-2 M

OGLASI

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 43

44 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

Sport

Bilo mi je neobi~no kada sam iza{ao ispred navija~a Partizana. Wihove pesme su mi poznate i pevu{io sam ih u sebi dok sam bio na klupi. Taj zvuk ostaje u u{ima za sva vremena. Milenko Tepi}, ko{arka{ Panatinaikosa
FOTO: AGENCIJE

Nikoli} u Timu svijeta
Biv{i kapiten reprezentacije Srbije Ratko Nikoli} dobio je poziv da se na|e u timu svijeta koji }e odigrati utakmicu protiv Rajn-Nekar Levena. Me~ se igra u ~ast Olega Velikog, koji je nedavno izgubio bitku sa rakom ko`e, a zakazana je za 26. jul u Manhajmu.

Zoran Stefanovi}

Bo{kovi} podnio ostavku
Poslije poraza od Jugovi}a u osmini finala Kupa, trener Partizana, Sa{a Bo{kovi} podnio je ostavku. Na ovaj potez se odlu~io jer smatra da }e na taj na~in pomo}i klubu da prevazi|e krizu u kojoj se na{ao nakon ispadawa iz trke za titulu i {anse za osvajawe Kupa.

Rukometni klub Borac m:tel na kraju sezone }e obiqe`iti veliki jubilej, 60 godina postojawa. Ovakvu odluku donio je Upravni odbor, po{to su tako proslavqani mnogi jubileji u pro{losti, kako bi sve~anosti mogli da prisustvuju zaslu`ni asovi koji imaju obaveze tokom sezone. Iako su interesovawe za Milo{a Krasi}a pokazali Liverpul, Real, Inter i Milan, adut CSKA i srpske fudbalske reprezentacije lako bi mogao pre}i u Bajern, ~iji su ~elnici stupili u kontakt sa menaxerom Bobanom Simi}em i spremni su da izdvoje 20 miliona evra.

Nikada nismo rekli da kompanija AMCO radi za nema~ku vojsku, ve} da je na{ in`ewer radio na motorima za bespilotne letelice, rekao Stefanovi}
BEOGRAD - Vlasnik Stefan GP i kompanije AMCO Zoran Stefanovi} odgovorio je na pisawe dnevnika “Ekspres“ iz Kelna, koji tvrdi da se misteriozni srpski biznismen poslu`io prevarom kako bi u{ao u “formulu 1”. List je dokazao da su Stefanovi}eve tvrdwe kako je wegova kompanija sara|ivala sa wema~kim Ministarstvom odbrane la`ne i da je na osnovu tih referenci pridobio Tojotu da mu proda bolid. - Istina je da se u bespilotnim letelicama koriste motori konstruisani u Srbiji. To je za Nemce uradio jedan od na{ih partnera. Zna~i, mi nikada nismo rekli da kompanija AMCO radi za nema~ku vojsku, ve} da je na{ in`ewer radio na motorima. Ta~ka. Vi{e od toga nema. Zato je neozbiqno da idemo okolo i da demantujemo ne{to {to se nije dogodilo. Neozbiqno je da ka`emo: “Majke mi, nismo to rekli!“. “Ekspres“ je takva novina, koja koristi neproverene informacije. [teta je naneta, ali {ta sada da radimo? Ne znam kome je sve ovo trebalo rekao je Stefanovi} za portal “24 sata“.

"Ne radimo za nema~ku vojsku"
te{ko nam je da na sve reagujemo u istom trenutku. Po~etkom slede}e nedeqe }emo predstaviti strategiju. Jo{ smo u {oku - zakqu~io je Zoran Stefanovi}. Iako je Stefanovi} poku{ao da se “vadi”, u javnost je procurio jo{ jedan zanimqiv podatak, i to iz Agencije za privredne registre Srbije. Prema tom izvoru, kapital kompanije AMCO iznosi 500 evra, firma ima jednog zaposlenog, a u 2009. godini je imala profit od “~ak” 42,7 evra, zbog ~ega i ne treba da ~udi {to FIA Stefanovi}evom timu nije dala “zeleno svjetlo”.

Zoran Stefanovi} odgovorio na pisawe “Ekspresa”

Vilnev

Foto dana

Da je Stefan GP dobio mjesto u {ampionatu, wegov glavni adut bio bi prvak iz 1997. godine @ak Vilnev. - Da smo u{li u prvenstvo, vjerujem da bismo bili veoma ozbiqan tim i da bismo mogli da budemo dostojna konkurencija ostalim ekipama - rekao je Kana|anin.

PROFIT kompanije 42,7 evra
Vlasnik srpskog tima jo{ uvijek nije siguran da li }e se kandidovati za takmi~ewe u 2011. godini. - Svaki komentar je suvi{an. Razo~arani smo i

Imamo kvalitet za EP
U dosada{wim utakmicama mlada reprezentacija Srbije nije pokazala ni 50 odsto svojih mogu}nosti, jer nam je potrebno vreme da se uigramo, a mi se okupqamo samo na dan-dva, {to nam svakako nije dovoqno. Ni protiv Makedonije nismo pru`ili igru kojom bismo bili zadovoqni, ali za ovakvo izdawe postoji niz okolnosti koje nam nisu i{le na ruku. U tim se posle du`e pauze vratio i Slobodan Rajkovi}. On dugo nije bio s nama, {to je bilo vidqivo, ali se polako privikava na ovu reprezentaciju i siguran sam da }e nam wegov povratak u tim mnogo zna~iti u te{kim ispitima koji nam predstoje. U Skopqu se nismo dobro sna{li na lo{em terenu i zbog toga smo izgubili. Imali smo tri prilike koje nismo uspeli da iskoristimo, dok su doma}ini iz isto toliko izglednih situacija postigli pogodak kojim su, na kraju, i do{li do minimalne pobede. Pored toga, mi smo u Makedoniji imali o~ajan sme{taj i tako ne{to nije zaslu`ila nijedna reprezentacija, a kamoli nacionalni tim Srbije. Sada se okre}emo kvalifikacijama. Na{a grupa je prili~no ujedna~ena, mnogo ekipa gubi bodove kod ku}e i osvaja ih na strani, a nama u ovom trenutku nedostaju tri boda koja smo izgubili u duelu protiv Slovaka u Novom Sadu. Ipak, optimista sam i verujem da imamo kvalitet da se plasiramo na Evropsko prvenstvo. U ovom trenutku niko vi{e od mene i mojih igra~a ne `eli taj uspeh, ali daleko od toga da ose}am neki pritisak. Radim najboqe {to umem i to }e se isplatiti.

Ratomir Dujkovi},
selektor mlade reprezentacije Srbije
Zvijezda Majamija Dvejn Vejd nije se {tedio protiv aktuelnih prvaka, LA Lejkersa, pa je nakon borbe za jednu loptu zavr{io me|u publikom.

“U ovom trenutku niko vi{e od mene i mojih igra~a ne `eli taj uspeh“

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 45

Partizan pora`en od Panatinaikosa u “Pioniru“

NBA liga

Slavqe Majamija PAO nije bez razloga prvak Evrope. Pokazao je kakav karakter ima. Zbog prevelikog pritiska nismo igrali kako smo `eleli, kako smo, uostalom, igrali sve prethodne me~eve u Evroligi, rekao Kecman
BEO GRAD - Ko {ar ka {i Partizana izgubili su od Pa na ti na iko sa u Beo gra du re zul ta tom 66:82 u pe tom ko lu gru pe E “Top 16“ faze Evrolige. Beogra|ani su na taj na~in ispustili prvu me~ loptu da obe zbi je de pro laz u ~etvrtfinale, ali jo{ uvijek ima ju {an se da pro |u daqe. Partizanu je za prolaz u ~et vrtfi na le po tre bna pobjeda nad Barselonom, ali oti{ao bi daqe i uz poraz ako PAO dobije Marusi. Atmosfera u “Pioniru“ bila je standardno uzavrela, a uprkos ~iwenici da me~ za wih nije imao takmi~arski zna~aj, gosti su od po~etka zaigrali vrlo motivisano. Do ma }i tim se dr`ao do sredine tre}eg perioda, kada su Grci napravili seriju 10:1 i stvorili prednost koju su uspjeli da sa~uvaju do kra ja me ~a. Ovo je bio 14. duel dvije ekipe u elitnom evropskom takmi~ewu, a rezultat je sada 7:7. Ko {ar ka{ Par ti za na Du{an Kecman smatra da je pobijedila boqa ekipa. - PAO nije bez razloga prvak Evrope. Pokazao je kakav karakter ima. Zbog preve li kog pri tis ka ni smo igrali kako smo `eleli, kako smo, uostalom, igrali sve prethodne me~eve u Evroligi. @ao mi je zbog navija~a. Bili su fantasti~ni, a mi se nismo uklopili u ambijent. Nisu prestajali sa navijawem ni kada je me~ bio gotov i kada smo pora`eni. To se do `ivqava sa mo je dnom u `ivotu. Nadam se da }emo se iskupiti - istakao je Kecman. PAO je kona~no do{ao do prve pobjede u “Top 16“ fazi Evrolige. PARTIZAN PANATINAIKOS 66 82 WUJORK - Majami je na svom terenu poslije produ`etka pobijedio Los An|eles Lej ker se sa 114:111, uprkos sjajnoj igri Kobija Brajanta. Najefikasniji u pobjedni~kom timu bio je Dvejn Vejd sa 27 poena i 14 asistencija, dok je Kventin Ri~ardson postigao li~ni rekord sezone sa 25 poena. Brajant je postigao 39 poena, ukqu~uju}i i onaj za pro du `e tak. Uta kmi ca je bi la ja ko uzbudqiva, a timovi su se ~ak 31 put smjewivali u vo|stvu, {to je dosada{wi rekord sezone. Ko{arka{i Jute postigli su 41 poen u posqedwoj ~etvrtini i tako nadoknadili zaostatak od 12 poena te upisali pobjedu nad Feniksom rezultatom 116:108. Deron Vilijams postigao je 27 poena, dok je Mehmet Okur dao 24 za Jutu. Rezultati: ^ikago - Memfis 96:105, Feniks - Juta 108:116, Majami LA Lejkers 114:111 (poslije produ`etka).

(19:19, 13:16, 18:25, 16:22) Dvorana: “Pionir“ u Beogradu. Gledalaca: 8.150. Sudije: Fabio Fakini (Italija), Rexep Ankarali (Gr~ka), Robert Viklicki (Poqska). PARTIZAN: Roberts 8, Sinovec, Mekejleb 22, Kecman 9, Milo{evi}, Ra{i} 4, Mitrovi} 2, Bo`i} 5, Mari} 6, Veseli 8, \eki}, Vrane{ 2. Trener: Du{ko Vujo{evi}. PANATINAIKOS: Tepi}, Spanulis 7, Perperoglu 16, Batist 12, Focis 2, Hejslip 9, Nikolas 22, Dijamantidis 9, Kalates 1, [ermadini 4, Verginis, Jasikevi~ijus. Trener: @eqko Obradovi}.

GRUPA E
1. Barselona 5 2. Partizan 5 3. Marusi 5 4. Panatinaikos 5 4 3 2 1 1 2 3 4 383:332 325:340 340:370 357:363 9 8 7 6

- ^estitao bih igra~ima i za hva lio na vi ja ~i ma na sjajnoj atmosferi. Mi smo do{li u situaciju da smo jedi na eki pa bez po be de u Evroligi. Svaka ~ast mojim ko{arka{ima {to su dali sve od sebe i pobedili, iako nemamo {ansi da se plasiramo u ~etvrtfinale - istakao je Obradovi}.

Prva liga RS

Varda na ispitu
BAWA LU KA - Eki pa Varde HE gostova}e kod Bratunca u 18. kolu Prve ko {ar ka {ke li ge Re pu blike Srpske. Vi{egra|ani su lideri na prven stve noj ta be li, dok je Bratunac ~etvrtopla si ra ni. Iza bra ni ci Ilije Vidakovi}a poku{a }e da nas ta ve niz i upi{u 17. pobjedu u prvenstvu. Parovi 18. kola, subota: BRATUNAC: Bratunac Var da HE (18 ~a so va), UGQEVIK: Rudar - Radnik (19), BIJEQINA: Gra |an ski - Mla dost Volf se kju ri ti (19.30), ne djeqa: ALE KSAN DRO VAC: Ser vi ci jum Gacko (18), PRIJEDOR: Prijedor - Drina Bira~ (18). M. Z.

MARI] imao 12 skokova
Prvo ti mac Par ti za na Aleksandar Mari} progla{en je za najboqeg skaka~a pe tog ko la “Top 16“ fa ze Evro li ge sa 12 uhva }e nih lopti. Ako Partizan pro|e daqe, eventualni protivnici “crno-bijelih“ u ~etvrtfinalu mogli bi da budu Makabi ili Real, koji }e u posqedwoj rundi u me|usobnom okr{aju odlu ~i ti o prvom mjes tu u grupi. Poslije ekipa CSKA, Prokoma i Barselone, plasman u ~etvrtfinale su obe-

Jan Veseli i Majk Batist

FOTO: TANJUG

zbijedili jo{ Olimpijakos, Makabi i madridski Real. Grupa F: Makabi - Montepaski 97:82, Efes Pilsen - Real

Ma drid 75;77, pla sman: 1. Ma ka bi 3-2, 2. Re al 3-2, 3. Efes Pilsen 2-3, 4. Montepaski 2-3, grupa H: Olimpija-

kos - Kaha Laboral 102:85, Plasman: 1. Olimpijakos 5-0, 2. Kaha Laboral 2-3, 3. Himki 2-3, 4. Cibona 1-4.

Mladost juri pobjedu od 17 poena razlike
BAWA LU KA - Ko {ar ka {i Mladosti iz Mrkowi} Grada poku{a}e da do|u do pobjede protiv Sla vi je iz Is to ~nog Sa ra je va sa 17 po ena bna pobjeda od 12 poena razlike. - Nas u me~u sa Slavijom za ni ma sa mo po bje da, koja nam omogu}ava da u sqede}a dva me~a po bje da ma osiguramo opsta nak u li gi. Do pobjede ne}e bi ti la ko do }i, jer SlaviFOTO: GLAS SRPSKE

Ko{arka{ka Liga BiH, 20. kolo

Turk telekom

ja ima odli~an tim i da bismo pobijedili moramo pru`iti na{ maksimum - rekao je pomo}ni trener Mladosti Goran Sladojevi}, u ~iji tim se vra }a opo ravqeni plejmejker Bo{ko Stojakovi}.

BORAC Nektar do~ekuje Zriwski

razlike, tako da bi u slu~a ju iden ti ~nog sko ra Mla dos ti, Sla vi je i Gru da ima li naj boqi ko{ ko li ~nik. Uko li ko se u tom krugu ne na|u Grude, Mrkowi}anima je potre-

Ekipa Slavije gr~evito se bori za opstanak, a jedna od najva`nijih bitaka je u subotu protiv Mladosti. - Vi{e nema popravnog. Psiholo{ki smo u prednosti jer doma}in mora juriti pobjedu i to ve}u od 11 poena, ko li ko su iz gu bi li u na {oj dvo ra ni. Do bro smo radili ove nedjeqe, vjerujem da }emo imati dobar proceMilan Vukeli} nat {uta, time i izbrisati gre {ke iz ne kih pret ho (Slavija)

dnih me~eva. Ponavqam, bi}e vra{ki te{ko, ali uz dobru igru mo `e mo da se nadamo i dobrom rezultatu rekao je prvotimac Slavije Milan Vukeli}. Bo rac Ne ktar }e na svom parketu do~ekati Zriwski u utakmici koja nema ve li kog zna ~a ja za “pi va re“. - Ekipa Zriwskog je izuzetno kvalitetna, a vratio im se i Mate Perajica, {to predstavqa veliko poja~awe za wih. @elimo da trijumfujemo pred svojim navija~ima, a to mo`emo samo ako od po~etka nametnemo svoj ritam igre - naglasio je ko{ar ka{ bawolu ~kog ti ma Igor Josipovi}. Su tjes ka }e ugos ti ti Sloboda Ditu, te nema prava na poraz. - Uz punu dvoranu, vjeru-

jem da mo`emo do pobjede i no vih bo do va. Na ma je ovo odlu~uju}a utakmica za opstanak protiv ekipe koja se po ka za la kao ve oma ne ugo dna tokom prvenstva. Wihova gla vna sna ga su Fi lip Adamovi} i Dra{ko Albijani} i ukoliko wih zaustavi mo, na {e slavqe ne bi trebalo da izostane - izjavio je cen tar Su tjes ke Mr|an Mrkovi}. S. D. - G. I.

Dejvis “po{tar“
AN KA RA - Ko {ar ka {i Turk Telekoma iz Ankare, ekipe koja je prije desetak dana Crvenu zvezdu udaqila od ~etvrtfinala Evrokupa, neo~ekivano su dobili sjajno poja~awe u iskusnom, 31godi{wem NBA igra~u. U pitawu je, ni mawe ni vi{e nego Riki Dejvis. On je 12 sezona proveo u NBA ligi igraju}i za [arlot, Majami, Klivlend, Boston, Mi ne so tu i Los An |e les Kli per se, dok je 2000. po bi je dio u za ku ca vawima na ol-star vikendu. Turk Telekom je izgubio sve {anse za plasman me|u osam najboqih u Evrokupu, ali je zato sve karte sada bacio na do ma }e prven stvo, gdje su trenutno peti.

Parovi 20. kola
MRKOWI] GRAD: Mladost Slavija (19 ~asova), ^APQINA: ^apqina - Igokea (19.30), GRUDE: Grude Leotar (18), BAWA LUKA: Borac Nektar - Zriwski (20), FO^A: Sutjeska - Sloboda (19), nedjeqa: ZENICA: ^elik - Hercegovac (19).

46 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

Pi{e: Milan ZUBOVI]

Borac na Izvi|a~
Dobro smo se pripremali za me~, poku{ali da popravimo jo{ neke stvari i smatram da spremni do~ekujemo ovaj ispit, rekao Budi{a
PI[E: DEJAN MARI] dejanm@glassrpske.com

Prvi ~etvrtfinalni me~evi Kupa BiH za rukometa{e

Tra`i se jedan putnik
Ovog vi ken da nas tavqa se ta kmi ~ewe u Prvoj fu dbal skoj li gi Re pu bli ke Srpske za je dno mjes to koje vodi u Premijer ligu BiH sqede}e sezone. Ko }e biti jedini putnik bi}e odlu~eno izme|u {est kan di da ta, ko ji za sa da na jo zbiqni je ko tiraju za prvu poziciju. Svi oni `ele da se dokopa ju obe }a nog mjes ta i ne sumwivo je da }e to poku{ati da urade na bilo koji na~in, dozvoqen ili nedozvoqen. Sqede}ih 13 kola vjerovatno }e otvoriti mnogo prostora za razli~ite manipula ci je, ko je se, is ti na, iz go di ne u go di nu smawuju, ali jo{ uvi jek ni su is ko ri jewene u po tpunosti. Si gur no je da }e i ovaj dio {am pi ona ta obiqe`iti “kukwava“ klubova zbog lo{e finansijske situacije, u ko joj se svi na laze, a wiho ve uprave se na razli~ite na~ine dovijaju da wihov brod iz uzburkanog okeana uplovi u mirnu luku. Bor ba za vrh bi }e uzbudqiva, ali }e vi {e pa`we privu}i okr{aji ekipa na dnu tabele. Nijedan klub ne}e smatrati da je katastrofa ukoliko se ne do~epa plasmana u Premijer ligu, ali je sigurno da niko od wih ne `eli da sqede}u sezonu provede u Drugoj ligi, u kojoj je te{ko izboriti povratak u prvoliga{ko dru{tvo. I ovog puta pod posebnim pove}alom javnosti na }i }e se “qudi u crnom“, ko ji }e di je li ti (ne)pravdu na zelenim terenima. Od wihovih ar{i na pri pro cjewivawu po je di nih si tu aci ja umnogome }e zavisti plasman na kraju {ampionata, kada }e se sve zavr{i. Jesewi dio prvenstva, kada je su|ewe u pitawu, mogao je da dobije prolaznu ocjenu, ali je poznato da nepravilnosti obi~no is pli va ju na po vr{i nu u dru gom di je lu takmi~ewa. Do maja ima jo{ sasvim dovoqno vremena da se po ka `e da Prva li ga mo `e bez svo jih uobi ~a je nih “izakulisnih“ radwi, a da li }e tako biti, vidje}emo.

BAWA LUKA - Poslije tri ve za na tri jum fa u Premijer ligi pred rukome ta {i ma Bor ca m:tel je novi izazov - Kup BiH, u kojem }e kopqa ukrstiti sa Izvi|a~em. U prvom ~et vrtfi nal nom me ~u “crve no-pla vi“ gostuju u Qubu{kom (subota, 19 ~asova), gdje }e poku{ati da nastave sa dobrom igrom i rezultatima. - Dobro smo se pripremali za ovaj me~, poku{ali da popravimo jo{ neke stvari i smatram da spremni do~ekujemo ovaj ispit. Polako dolazimo u `eqenu formu, nakon {to sple tom okol nos ti na premijeri nismo bili najspre mni ji. Iz me ~a u me~ igramo sve boqe, a posqedwa utakmica to je najboqe i pokazala. Sve je “{timalo“ i sada `elimo da zadr`imo taj nivo, dodatno unaprijedimo igru i stvo ri mo pre po -

Dra{ko Budi{a

FOTO: S. ILI]

Parovi
U ~etvrtfinalnim me~evima Kupa BiH sastaju se, subota: QUBU[KI: Izvi|a~ - Borac m:tel (19 ~asova), GORA@DE: Gora`de - Grada~ac (19), ZAVIDOVI]I: Krivaja - Kowuh (19), 17. mart: DOBOJ: Sloga - Bosna (S).

Gumersbah vjeruje u srpskog trenera

Sead Hasanefendi} do 2012. godine
GUMERSBAH - Zvani~no jo{ uvijek aktuelni selektor Srbije, sa kojom je na EP u Austriji osvojio razo~aravaju}e 13. mjesto, Sead Hasanefendi} (61) produ`io je ugovor sa wema~kim Gumersbahom do juna 2012. godine. Biv{i trener mnogih evropskih klubova, koji je na klupu jednog od najtrofejnijih rukometnih kolektiva u istoriji, po drugi put sjeo qeta 2008. godine, prve sezone je osvojio Kup EHF, plasirao se na “Fajnal-for” Kupa, a u Bundesligi zauzeo devetu poziciju. I pored brojnih odlazaka i lo{e finansijske situacije, Gumersbah je ove sezone uz Gepingen i Grosval{tad iznena|ewe elite i nalazi se u grupi timova koji mogu da izbore plasman u Ligu {ampiona. Treba ista}i i sjajne partije i iznena|uju}e ubjedqive pobjede Gumersbaha protiv Kila u ~etvrtfinalu Kupa i HSV Hamburga prije nekoliko dana u {ampionatu, koje je malo ko mogao da o~ekuje.

znatqiv stil igre - rekao je stra teg bh. vi ce {am pi ona Dra{ko Budi{a. Stra teg ti ma iz Go spod ske uli ce je na gla sio da veoma po{tuju protivnika. - Doveli su novog trenera, a on dva igra~a iz Hrvatske i to dva kqu ~na. Sam rezultat ovog proqe}a, tri pobjede u tri me~a, dovoqno go vo ri da je ri je~ o ja ko ozbiqnoj ekipi. Napredova-

li su i sigurno `ele da nas dobiju na svom terenu - istakao je Budi{a.

MOGU] povratak Ja{ki}a
Prema wegovim rije~ima, sa ja~im treninzima je po ~eo Adna na Ja {ki}, a u trena`nom procesu je Goran Gari}. - Ja{ki}u je boqe, iako jo{ osje}a mawe bolove u pe-

ti, pa se nadam da bi mogao biti u kombinaciji za Izvi|a~. S druge strane, Gari} je tek po~eo sa lak{im treninzima, polako }e poja~avati intenzitet, ali vjerovatno ne}e igrati u sqede}ih petnaestak dana - zakqu~io je Budi{a. Drugi predstavnik Srpske, Sloga, sasta}e se sa Bosnom, a zbog obaveza Sarajlija wihov okr{aj u Doboju igra}e se 17. marta.

Gorewe ili [amberi
vara i remi, uz poraz Sarajlija u Karslrueu. Iz grupe “C” u igri su Handbold i Alingsas, s tim da su Danci u velikoj prednosti, po{to imaju dva boda vi {e, igra ju na svom te re nu, a u prvom me |u so bnom du elu sla vi li su sa 33:21.

Posqedwe kolo glavne faze rukometne Lige {ampiona

32. Osmomartovski turnir

Damama u ~ast
BAWA LUKA - Tradicija Osmomartovskog turnira rukometa{ica bi}e nastavqena i ove godine. Iako je takmi~ewe do sada organizovao @RK Mladost, koji vi{e ne postoji, @RK Borac je prihvatio prijedlog RS Bawe Luke, pa }e smotra damama u ~ast do`ivjeti 32. izdawe. Osim Borca, koji je doma}in i koji brani pehar, nastupi}e i beogradski Radni~ki, “Devetka“ iz Podgorice, te “Mira“ iz Prijedora, {to svakako garantuje kvalitetne predstave. Sve~ano otvarawe turnira je u nedjequ u 18.15 ~asova, a ulaz u “Borik“ bi}e slobodan. Satnica, nedjeqa: “Devetka“ Borac (17 ~asova), “Mira“ Radni~ki (19), ponedjeqak: Radni~ki - “Devetka“ (10), Borac - “Mira“ (12), “Devetka“ “Mira“ (16), Radni~ki - Borac (18.30).

ALINGSAS ili Handbold
Parovi, subota: Vive Kilce - Vesprem (16), Kolding Barselona (16.15), Rajn-Nekar Leven - Bosna (18.15), Filingen - Si ju dad Re al (18.15), Ade mar Le on - Ami ci ti ja (18), Gorewe Velewe - [amberi (20.15), nedjeqa: Kil - Vardar (15.45), Han dbold Alingsas (15.50), Vaqadolid Monpeqe (17), Konstanca Pik Seged (17.15), Zagreb KO - Hamburg (18).

Momir Rni}

FOTO: AGENCIJE

BE^ - Me~evi zavr{nog, desetog kola glavne faze rukometne Lige {ampiona, otkri}e imena i posqedwa dva putnika u osminu finala. Najzanimqivije }e biti u grupi “B”, gdje se ~ak tri

tima bore za prolaz daqe. Bh. predstavnik Bosna je u naj te `oj si tu aci ji, jer joj je po tre bna po bje da nad Rajn-Ne kar Le ve nom u Wema~koj, uz remi Gorewa i [amberija. Ipak, mnogo

je vje ro va tni je da }e Slo ven ci i Fran cu zi sa mi odlu ~i va ti o pu tni k u u osminu finala. Tim iz Velewa je u boqoj po zi ci ji, po{to ga svaki trijumf vodi daqe, dok gostima odgo-

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 47

Nenad Borov~anin zabiqe`io jo{ jednu profesionalnu pobjedu

Pao i Pilipenko
U pauzi izme|u druge i tre}e runde Ukrajinac Igor Pilipenko obustavio otpor i tako je Borov~anin zabiqe`io 24. uzastopnu pobjedu

Odbojka{ko prvenstvo BiH

Posqedwa etapa
BAWA LUKA - Prvenstvo BiH za odbojka{e nastavqa se ovog vikenda utakmicama 18, posqedweg kola, poslije kojeg }e biti poznati parovi plej-ofa. Srpski derbi igra se u Modri~i gdje Modri~a Optima do~ekuje Radnik iz Bijeqine. Parovi 18. kola, subota: OYAK: Napredak - Br~ko Jedinstvo (18 ~asova), QUBIWE: Qubiwe - Gacko (18), LUKAVAC: 7. Lukavac - Kakaw (18), SARAJEVO: Bosna Eurohaus - Student BO (18), MODRI^A: Modri~a Optima - Radnik (18). Sve utakmice 18. kola prvenstva BiH za odbojka{ice odigrane su u petak uve~e od 18 ~asova, a igrali su: SARAJEVO: Imzit Dobriwa - Kakaw, GRADA^AC: Kula Grada~ac - Tuzla, S. B. GACKO: Gacko - Polo, BR^KO: Jedinstvo - Radnik.

Prvenstvo Srpske u sjede}oj odbojci

[ampion ~eka Lakta{e
BAWA LUKA - Utakmicama {estog kola ovog vikenda nas tavqa se prven stvo Republike Srpske u sjede}oj odbojci. Aktuelni {ampion Oki Bawa Luka i trenutni lider na tabeli do~ekuje u Superligi OKI Lakta{e. Pa ro vi {es tog ko la, ne djeqa: BAWA LUKA: OKI Bawa Luka - OKI Lakta{i (11 ~a so va), PRI JE DOR: OKI Kozara PD - OKI Doboj GP (12), BIJEQINA: OKI Semberija - OKI Kne`evo (13). Parovi {estog kola Prve li ge Srpske u sje de }oj odbojci, nedjeqa, DERVENTA: OKi Ve te ran - OKI Prijedor (11), DERVENTA: OKI Derventa - OKI Magli} (14), BAWA LU KA: KSO Kraji{nik - IOK Borac (13). M. Z.

Nenad Borov~anin PI[E: DARKO PA[AGI] darkop@glassrpske.com

FOTO: ARHIVA

KO PA ONIK - Bo kser Nenad Borov~anin je nastavio teror na profesionalnom rin gu. U 24. me ~u

Uvodne borbe
Osim glavne borbe ve~eri izme|u Borov~anina i Pilipenka, gledaoci su mogli da u`ivaju u jo{ tri profesionalna me~a. U velter kategoriji Ivan Juki} (Hrvatska) je na poene pobijedio Vahidina Tufegxi}a, dok je Petar @ivkovi} (Srbija) u polusredwoj bio boqi od Rumuna Jona Mojseja. Dejan Zlati~anin (Srbija) u lakoj kategoriji je u drugoj rundi nokautirao Kristijana Spartaua (Rumunija).

za biqe`io je 24. po bje du (17 nokautom). Ovoga puta ne ka da{wi ~lan bawolu ~ke Sla vi je po bi je dio je Ukrajinca Igora Pilipena, koji je u pauzi izme|u druge i tre}e runde obustavio otpor. Od po~etka me~a vidjelo se da su obojica boraca odlu~ni da zavr{e me~ prije isteka predvi|ene osme rudne. Pr{talo je na sve strane, razmijeweno je mno{tvo udaraca. Sre di nom dru ge run de Borov~anin je sna`nim udarcem u pleksus pogodio Ukrajinca. Pilipenko je te{ko podnio taj udarac, a na{ as je nastavio sa sna`nom serijom. Po sli je mi nu ta pa uze pred po ~e tak tre }e run de Ukrajinac je ostao da sjedi u uglu, {to je zna~ilo wegovu predaju, ali i novi trijumf Nenada Borov~anina.

- Bio je ovo zaista te`ak me~. Bo kso vao sam sa mo predwom, odno sno de snom rukom, jer sam na sparingu pri je se dam da na slo mio prst na li je voj {a ci. Za hvaquju}i doktorima uspio sam privremeno da saniram povredu. Kada sam vidio da je poslije udarca u pleksus po~eo da se tetura nastavio sam sa serijom i on je veoma brzo obustavio otpor - rekao je Borov~anin.

DEJAN Zlati~anin nokautirao Rumuna
Po wego vim ri je ~i ma, sada }e uslijediti pauza. - @elim po{teno da se odmorim, jer je kraj pro{le i po~etak ove godine bio izuzetno naporan za mene, a onda }u

vidjeti {ta daqe. Najva`nije je da me poslije ove pobjede o~e ku je no vi na pre dak na evropskim i svjetskim listama - dodao je Borov~anin. Sjaj no or ga ni zo va nu priredbu, koja je odr`ana u hotelu “Grand“ na Kopaoniku, po sma tra lo je vi {e od 1.000 gledalaca, me|u kojima je bilo mnogo uva`enih gostiju iz politi~kog, javnog, sportskog i kulturnog `ivo ta Srbi je i Re pu bli ke Srpske. Treba ista}i da je na po~etku ove revije Mikan Velinovi} u ime “Balkan boks promou{na“ dodijelio priznawe za afirmaciju, unapre |ewe i ra zvoj bo ksa Ministarstvu za porodicu, omla di nu i sport u Vla di Re pu bli ke Srpske, ko je je primio pomo}nik ministra za sport Dario Sandi}.

Odbojka{i OKI Bawa Luka

Ministarstvo porodice, omladine i sporta

Saradwa s Bugarima
BAWA LUKA - Ministar porodice, omladine i sporta Republike Srpske Proko Dragosavqevi} izjavio je da }e bogato iskustvo Nacionalne akademije za sport “Vasil Levski“ iz Sofije, koja je povezana sa svim sportskim akademijama i fakultetima u svijetu, biti korisno i fakultetima u Srpskoj. - Ciq nam je da se pove`emo sa svima koji kvalitetno rade, od kojih mo`emo ne{to da nau~imo i ko je raspolo`en da nam prenese svoja iskustva - rekao je Dragosavqevi} Srni poslije sastanka sa delegacijom Nacionalne akademije za sport “Vasil Levski“. On je dodao da Ministarstvo `eli da pomogne u povezivawu bugarske akademije i Fakulteta fizi~kog vaspitawa i sporta u Bawoj Luci, te da u skladu sa finansijskim i organizacionim mogu}nostima unaprijedi wihovu saradwu, jer je to “pravi put odrastawa“ bawolu~kog fakulteta. Dragosavqevi} je dodao da je saradwa zapo~eta razmjenom kadra, a mogla bi da se pro{iri i na razmjenu studenata.

Jahorina doma}in FIS kupa i Me|unarodnog prvenstva BiH

JAHORINA - Olimpijska qepo ti ca Ja ho ri na }e ovog vikenda biti u centru pa`we qubi teqa ski jawa. Na ovoj pla ni ni po ~iwe Me|unarodno takmi~ewe FIS kup “Jahorina 2010“ i FIS X Me |u na ro dno prven stvo BiH u alpskim disciplinama “Jahorina 2010“. - Po se bno smo za do voqni {to smo nas ta vi li tra di ci ju du gu vi {e od 50 godina kada je u pitawu takmi ~ewe “ FIS Ja ho ri na 2010“ i {to smo doma}ini X prvenstva BiH. O~ekujemo blizu 60 takmi~ara i oko 25 takmi~arki iz vi{e od deset evropskih zemaqa, pa i {i re. Ta kmi ~ewe }e se odr`ati neposredno poslije zavr{etka Olimpijskih igara u Vankuveru i oni koji su se vratili iz Kanade `ele na najqep{i na~in da zaokru`e olimpijski ciklus rekao je Slavko Vasi} u ime Or ga ni za ci onog odbo ra, ina~e ~lan Izvr{nog odbo-

Sportska zadruga Bawa Luka

Kuda ide bawolu~ki sport
O~ekuju se uzbu|ewa na Jahorini FOTO: ARHIVA

ra SPD Jahorina. Ka da su u pi tawu sa me pripreme, Vasi} je istakao da su one zavr{ene i da takmi~ewe mo`e da po~ne.

START u subotu u deset ~asova
- Ima li smo ne ko li ko sje dni ca Or ga ni za ci onog odbora na ~ijem je ~elu ministar porodice, omladine i sporta u Vladi Republike Srpske Pro ko Dra go -

savqevi}. Or ga ni za to ri ovog takmi~ewa su Smu~arsko-pla ni nar sko dru{ tvo Jahorina i Olimpijski centar Jahorina i moram re}i da smo uspje{no napravili fi nan sij sku kon stru kci ju tako da smo se bez straha posvetili organizacionom poslu. Sta ze smo odli ~no spre mi li, a hra bre nas i pro gno ze me te oro lo ga zakqu~io je Vasi}. Prvog takmi~arskog dana, u subotu, u deset ~asova kre }e start prve trke, a u

12.30 start dru ge u dis ci plini veleslalom. Progla{ewe po bje dni ka kao i podjela medaqa i pehara je za ka za na za 14.30 ~a so va. Drugog dana na stazi }e se na}i slaloma{i i slaloma{ice. Start prve trke je zaka zan u 9.30, a dru ge u 12 ~a so va, dok je pro gla {ewe po bje dni ka i po dje la me daqa i pehara previ|ena za 14 ~asova. Poslije toga takmi~ewe }e biti zatvoreno. G. I.

BAWA LUKA - Sportska za dru ga “Sport“ iz Bawe Luke pokrenula je inicijativu za odr`avawe okruglog sto la na te mu “Ku da ide bawolu~ki sport“. Na sje dni ci Upra vnog odbora Sportske zadruge do{lo se do zakqu ~ka da je sport u najve}em gradu Republike Srpske na ivici ambi sa, po to nuo na naj ni `u stepenicu i zakqu~eno je da se po{aqe dopis na adresu Savjeta za sport grada Bawa Luka, Odjeqewa za dru{tvene djelatnosti Administrati vne slu `be gra da i sredstvima javnog informi-

sawa. U navedenom dopisu Sportska zadruga Bawa Luka isti~e: - Ini ci ja ti vu za odr`a vawe okruglog stola pod nazivom “Kuda ide bawolu~ki sport“ pokre}emo iz dobrona mjer nih ra zlo ga jer je ogroman broj sportskih klubova i organizacija u Bawoj Luci suo~en s velikim te{ko }a ma. Ne ki od wih su prisiqeni da prestanu s radom. Smatramo da bi organi za tor okru glog sto la tre ba lo da bu de Sa vjet za sport grada Bawa Luka. S. B.

48 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

Atletika

Srbija sa tri predstavnika
BEOGRAD - Na Svjetskom atletskom prvenstvu u dvorani, koje se odr`ava od 12. do 14. marta u Dohi, Srbiju }e predstavqati Tatjana Miti}, Asmir Kola{inac i Goran Nava. U~e{}e na presti`nom takmi~ewu Tatjana Miti} je izborila u tr~awu na 60 metara, Asmir Kola{inac u bacawu ku gle, dok je Go ran Nava normu ostvario u disciplini 1.500 metara. Normu za u~e{}e na prvenstvu ostvarila je i Biqana Topi} u troskoku, ali je zbog povrede le|a bila prinu|ena da odustane od takmi~ewa.

Use in Bolt mo `e da sko ~i 14,68 me ta ra
Svojom visinom od 1,95 metara on je tip atleti~ara koji ima prosto zastra{uju}e predispozicije za skok udaq. Wegov potencijal se rije~ima ne mo`e opisati, rekao Pauel
[E FILD - Naj br`i ~ovjek dana{wice, Jamaj~anin Usein Bolt, po{to je osvo jio sve u “krat kim“ dis ci pli na ma, mo `e da postavi i svjetski rekord u sko ku udaq, sa du`inom 14,68 metara! Interesantna prognoza rezultat je istra`ivawa koja su napravili, kombinovano, do kto ri i “spor tski in`iweri“ sa univerziteta u engleskom gradu [efildu. Oni su raznim formulama do{li do zakqu~ka da je Bolt u Berlinu, u finalnoj trci, na sredini staze, imao najve}u brzinu, koja je iznosila 12 metara u sekundi! Prera~unavaju}i daqe, nau~nici ka`u da bi sa tom brzinom na zaleti{tu skoka udaq, uz optimalan odraz od 45 stepeni, mogao da dosko~i do nevjerovatnih 14,68 metara.

Istra`ivawa doktora i “sportskih in`iwera“ iz Engleske

Superkombinacija

Vjetar protiv skija{a
KRAN MONTANA - @enska superkombinacija, koja je u okviru Svjetskog kupa trebalo da bude odr`ana u petak u {vajcarskoj Kran Montani, odlo`ena je zbog jakog vjetra. Ta trka trebalo je da bude prva za takmi~arke poslije Zimskih olimpijskih igara u Vankuveru, ali su vremenski uslovi u {vajcarskom ski-centru bili preopasni da bi trka po~ela. Organizatori su tri puta pomjerali vrijeme starta, ali na kraju nisu imali drugo rje{ewe osim odga|awa. Bu du }i da se se zo na u Svjetskom kupu zavr{ava ve} sqede}eg vikenda, nema slobodnih termina za odr`avawe nove trke. Zato }e se subotwi spust bodovati i za tu disciplinu i za superkombinaciju, a poslije }e biti odr`an skra}eni slalom. U nedjequ je u Kran Montani na programu superveleslalom.

PAUEL sru{io Bimona poslije 23 godine
Nau~nici su u obzir uzeli sve mo gu }e i ne mo gu }e faktore koji uti~u na brzinu i sam skok, pa su do{li do novog zakqu~ka - Bolt lako mo`e da sko~i do 10,5 meta ra, {to je opet mno go vi{e od 8,95 metara, {to je svjetski rekord, koji je 1991. go di ne u To ki ju na Svjet skom prven stvu pos ta vio Majk Pauel. Da Bolt, ko ji dr`i svjet ske re kor de na 100 i 200 metara, mo`e dale-

Usein Bolt

FOTO: AGENCIJE

ko da sko ~i, ubi je |en je i sam Pauel. - Svojom visinom od 1,95 metara on je tip atleti~ara koji ima prosto zastra{uju}e pre di spo zi ci je za skok udaq. Wegov potencijal se rije~ima ne mo`e opisati rekao je Pauel i u {ali do-

dao da bi mogao da poka`e Boltu “kako da sko~i devet metara, ali, naravno, uz mali honorar“. Bolt je jedini sprinter u istoriji svjetske atletike kome je po{lo za rukom da istovremeno dr`i olimpijske i svjetske titule u obje

sprin ter ske dis ci pli ne, kao i svjetske rekorde. - Radi se o ~udu prirode, za koje ne postoje granice. Bol to va atlet ska ge ni jal nost je neuporediva. On, jednos ta vno, uni {ta va svo je pro ti vni ke, ~i ne }i da se oni pored wega osje}aju kao

djeca - izjavio je Pauel. Pauel je obo rio svjet ski rekord poslije 23 godine vla da vi ne pret ho dnog naj boqeg re zul ta ta svih vremena, Amerikanca Boba Bimona (8,90), postavqenog na Olim pij skim igra ma u Meksiku 1968. godine.

Voza~ Mercedes GP-a Mihael [umaher presre}an zbog povratka na stazu

Biciklizam

AFLD protiv UCI
PARIZ - Francuska antido ping agen ci ja (AF LD) saop{tila je da ne}e sara|i va ti sa Me |u na ro dnom biciklisti~kom federacijom (UCI) u poku{ajima da uhvate takmi~are koji koriste doping sredstva na predstoje}oj trci Pariz Ni ca. Di re ktor an ti do ping agencije Pjer Bordri rekao je da }e svoje informacije prije dati “pravosu dnim or ga ni ma“ ne go UCI-u. Di re ktor UCI-a Pet Mekvejd poslao je pismo Bor dri ju i oba vi jes tio ga da ne }e po no vi ti saradwu od pro{le godine, ka da je an ti do ping agen ci ja za vri je me Trke oko Francuske i Trke Pariz Ni ca, sa kupqala uzor ke. Organizacije su se sukobile po{to je Bordri optu`io UCI da je na pro {lo go di{wem Tur d’ Fransu favorizovao biv{u eki pu Len sa Ar mstronga, Astanu.

je ne go pret ho dnih go di na. Psihi~ki sam potpuno spreman, a {to je naj va `ni je, pun sam energije - priznao je legendarni 41-godi{wi voza~.

POVRATAK poslije trogodi{we pauze
[umaher je vratio film ~etiri godine unazad. - Kada sam oti{ao u penziju 2006. godine, baterije su mi bile skroz prazne. Sada su napuwene i spreman sam za nove izazove. Ovo je takmi~ewe sa najve}im mogu}im isku {ewima - na gla sio je [umaher. On ne `eli da prognozira ishod sezone. - Uvijek je te{ko prognozirati na osnovu testova, a ove godine, ~ini mi se, te`e nego ikad. Na posqedwem testu u Barseloni nagovijestili smo da }emo biti konkurentni. Va`no je da od prve trke budemo u grupi vode}ih ekipa, a si gu ran sam da ho }e mo zakqu~io je Mihael [umaher.

Mihael [umaher

FOTO: AGENCIJE

[TUTGART - Legendarni wema ~ki vo za~ Mi ha el [umaher poru~io da su mu baterije pune i da jedva ~eka da po~ne nova sezona “formule 1“.

Na startu nove sezone na stazi [akir u Bahreinu sedmostruki svjetski prvak posli je tro go di{we pa uze vrati}e se u “najbr`i planetarni cirkus“. Voza~ Merce-

desa tvrdi da je sre}an “kao dijete pred Bo`i}“. - ^ini mi se da je davno bilo kada sam donio odluku o povratku i jedva ~ekam da po ~ne trka u Ba hre inu. Za -

nimqivo je da }u se opet takmi~iti, iako sam do prije nekoliko mjeseci bio odlu~no protiv toga. Ali, stvari se mijewaju, a okolnosti “poklapaju“. Osje}am se svje`i-

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 49

Portugalska agencija “Futebol Finance“ vrednovala u~esnike Mundijala

Selekcija Srbije na desetom mjestu

Maler iskusnog napada~a

Majkl Oven propu{ta Mundijal
MAN^ESTER - Majkl Oven je zbog povrede butnog mi{i}a napustio teren u fini{u prvog poluvremena finala Liga kupa pro{le nedjeqe (2:1 za Man~ester junajted protiv Aston Vile). Naknadni pregledi pokazali su da je povreda te`e prirode i da je sezona zavr{ena za 30-godi{weg napada~a “crvenih |avola“. Ujedno, uga{ena je i posqedwa nada Majkla Ovena da }e u~estvovati na Mundijalu u Ju`noj Africi. ^ak i ako bi se oporavio do po~etka priprema reprezentacije Engleske, nema vremena da se doka`e selektoru Fabiju Kapelu. Ju`nu Afriku ove godine ne}e vidjeti ni @oze Bosingva. Desni bek ^elzija i reprezentativac Portugalije obnovio je povredu koqena. Bosingva }e morati na operaciju, a o~ekuje se da }e se ponovo prikqu~iti ekipi Karla An}elotija tek tokom priprema za sqede}u sezonu.

Najskupqa reprezentacija [panije, aktuelni evropski prvak, koja vrijedi 565 miliona evra, a na drugom mjestu Brazil sa 505 miliona evra

Dobra vijest za Junajted

Vra}a se Hargrivs
MAN^ESTER - Fudbaler Man ~es ter ju naj te da Oven Hargrivs odigra}e sqede}e nedjeqe prvu utakmicu poslije godinu i po pauze, jer se na{ao u rezervom timu “crvenih |avola“ za utakmicu protiv gradskog rivala Sitija. Hargrivs nije igrao od septembra 2008, a u tom periodu je operisao oba koqena. Britanski mediji su naga|ali da mu je karijera mo`da i okon~ana. Oven je, me|utim, trenirao sa prvim timom i igra}e protiv rezervi “gra|ana“. Tre ner Ju naj te da Aleks Ferguson rekao je da je Hargrivs prvi put pokazao da je gotovo spreman da igra.

Fudbalska reprezentacija Srbije

FOTO: ARHIVA

LISABON - Fudbalska reprezentacija Srbije nalazi se na desetom mjestu po vrijednosti igra~a prema por tu gal skoj agen ci ji “Futebol Finance“, koja je istra`ivala sada{wu cijenu

fudbalskih reprezentacija koje su izborile nastup na ovo go di{wem Svjet skom prvenstvu u Ju`noafri~koj Republici. “Orlovi“ prema ovoj agen ci ji vri je de 185 miliona evra.

Vrijednost po grupama
Grupa “A“: 1. Ju`na Afrika 35, 2. Meksiko 95, 3. Urugvaj 145, 4. Francuska 450. Ukupno: 725. Grupa “B“: 1. Argentina 390, 2. Nigerija 115, 3. Ju`na Koreja 50, 4. Gr~ka 100. Ukupno: 655. Grupa “C“: 1. Engleska 440, 2. SAD 55, 3. Al`ir 55, 4. Slovenija 45. Ukupno: 595. Grupa “D“: 1. Wema~ka 305, 2. Australija 40, 3. Srbija 185, 4. Gana 115. Ukupno: 645. Grupa “E“: 1. Holandija 280, 2. Danska 85, 3. Japan 70, 4. Kamerun 140. Ukupno: 575. Grupa “F“: 1. Italija 400, 2. Paragvaj 90, 3. Novi Zeland 15, 4. Slova~ka 70. Ukupno: 575. Grupa “G“: 1. Brazil 515, 2. Sjeverna Koreja 15, 3. Obala Slonova~e 180, 4. Portugalija 340. Ukupno: 1050. Grupa “H“: 1. [panija 565, 2. [vajcarska 115, 3. Honduras 45, 4. ^ile 85. Ukupno: 810. Napomena: cifre su u milionima evra.

S obzirom na to {ta trenutno govori fudbalsko finansijsko tr`i{te, najskupqa reprezentacija je [panija, ina~e aktuelni prvak Evrope i jedan od glavnih favorita za osva jawe svjet ske kru ne. [panski fudbaleri, pod reprezentativnim svodom, vrijede 565 miliona evra.

NAJSKUPQI me~ Brazil - Portugalija
Na drugom mjestu je Brazil, koji vrijedi 505 miliona i to su jedine dvije ekipe koje probijaju granicu od 500 miliona evra vrijednosti. Iza vo de }eg tan de ma sli je de Francuska i Engleska s vrijedno{}u od 450 miliona, dok krug najvrednijih pet ekipa zatvara Italija sa cijenom od 400 miliona. Nije ~udno {to je grupa gdje igraju Brazil, Portugalija, Obala Slonova~e i Sjever-

na Koreja nazvana “grupom smrti“, jer je, i nov~ano gledano, to najja~a grupa. Osim Brazi la, ko ji vri je di 505 miliona, Portugalija, predvo|ena Kristijanom Ronaldom, na cijeni je od 380 miliona, a Obala Slonova~e s Didijeom Drogbom na 180 miliona. Ne {teti im ni ~iwenica da je Sjeverna Koreja, uz Novi Zeland, najmawe vrijedna - 15 miliona. Pra vi ples “mi li ona“ odr`a}e se kada utakmicu u grupnoj fazi budu igrali Brazil i Portugalija. U tom ogledu }e, {to na terenu, {to na klupi, biti igra~i s ukupnom vrijedno{}u od 885 miliona evra. Grupa “D“, u kojoj je reprezentacija Srbije, vrijedi ukupno 645 mi li ona evra. Wema~ka je najskupqa sa 305 miliona, koliko zajedno zara|uju ~lanovi aktuelnog tima “orlova“ i Gane.

Vilijam Galas

Klaudio Ranijeri poru~io

Galas po mjeri Rome
RIM - Trener Rome Klaudio Ranijeri potvrdio je interesovawe za iskusnog Francuza Vilijama Galasa. Ranijeri ga je trenirao u ^elziju i sigurno poznaje kvalitete iskusnog defanzivca, kojem ugovor sa Arsenalom isti~e na kraju sezone. S obzirom na to da je u londonskom klubu poznata praksa da se izbjegava produ`avawe saradwe igra~ima starijim od 30 godina (Galas ima 32), lako je mogu}e da do ovog transfera i do|e. - On je igra~ koji se dobro pokazivao u ^elziju i sada u Arsenalu igra jako dobro. Igra~ takvog kalibra bi se uvijek dobro uklopio u Romi - rekao je Ranijeri.

Poslije poraza od [panije

Politi~ari tra`e odlazak Domeneka
PARIZ - Fransoa Mi{el Gono, ~lan vladaju}e partije Francuske, uputio je pismo sekretaru Ministarstva za sport (Rama Jade) tra`e}i da upotrijebi uticaj da se smijeni selektor “trikolora“ Rajmon Domenek. U pismu, izme|u ostalog, stoji: “Iz utakmice u utakmicu, reprezentacija izgleda smje{nije. Stru~wacima, ali i gra|anima je jasno da je odgo vor nost na Do me ne ku. Francuska je pogo|ena svjetskom ekonomskom krizom, pa joj nije potrebno da je svijet ismi ja va i na Svjet skom prven stvu u Ju `noj Afri ci.“ Po zna to je da FI FA za brawuje mije{awe politi ke u fu dbal. Ukoliko Domenek bude smi jewen po po l i t i ~ ko j di re kti vi, Fran cus ka }e bi ti san kci oni sa na. Fu dbal ska fe de ra ci ja Fran cuske (FFF) insistira na tome da Domenek odradi ugovor do kraja, a to zna~i do zavr{etka Mundijala. Cijela pra{ina se podigla poslije poraza od [pani je na do ma }em te re nu u prijateqskom me~u (0:2).

Partizan - Javor u nedjequ
BEOGRAD - Zajednica Jelen Superlige Srbije u fudbalu odlu~ila je u petak poslije podne da odgodi utakmicu 17. prvenstvenog kola izme|u Partizana i Javora. Razlog za to su vremenske (ne)prilike. Teren stadiona u Humskoj 1 je prekriven snijegom i ne postoje uslovi da se utakmica igra u subotu od 16.30 ~asova, kako je rasporedom planirano. O~ekuje se da }e se vrijeme popraviti i da }e dan kasnije uslovi biti znatno povoqniji, pa }e “crno-bijeli“ i Ivawi~ani na teren istr~ati u nedjequ, u 15.30 ~asova. - Bodovna razlika je i napravqena na “malim utakmicama“. Zato nemamo pravo na kiks. Po{tujemo svakog protivnika, svakome dajemo pravo na nadu, ali na na{em stadionu mi smo izraziti favoriti - kazao je Stevanovi}. nas ~eka. Ko se bude boqe sna{ao po te{kom terenu, radova}e se. Nadam se da smo to mi - bio je jasan {ef struke “crveno-bijelih“ Vladimir Petrovi} Pi`on. Parovi 17. kola, subota, 14 ~asova: KRAGUJEVAC: Metalac - Vojvodina, KRU[EVAC: Napredak - Smederevo, JAGODINA: Jagodina - OFK Beograd, SUBOTICA: Spartak Mladi radnik, BEOGRAD: BSK - Borac, nedjeqa, 14 ~asova: BEOGRAD: ^ukari~ki Stankom - Hajduk, BEOGRAD: Rad - Crvena zvezda, 15.30 ~asova: BEOGRAD: Partizan - Javor.

Igraju se me~evi 17. kola Jelen Superlige Srbije

Tabela
1. Crvena z. 16 14 1 1 30:6 43 2. Partizan 16 12 4 0 34:10 40 3. Vojvodina 16 8 3 5 24:12 27 4. Spartak 16 7 5 4 20:13 26 5. OFK Beog. 16 7 3 6 17:14 24 6. Smederevo 16 6 4 6 17:19 22 7. Jagodina 8. Javor 10. Borac 12. Hajduk 14. BSK 15. Rad 16 6 3 7 18:19 21 16 4 8 4 13:14 20 16 6 1 9 13:22 19 16 4 5 7 18:21 17 16 4 4 8 11:20 16 16 3 6 7 15:21 15

STADION u Humskoj 1 prekriven snijegom
S druge strane, lider Crvena zvezda ide na noge Radu, pretposqedwoj ekipi na tabeli. - Rad ima mladu, poletnu i ambicioznu ekipu. Znamo {ta

9. M. radnik 16 4 7 5 12:18 19 11. Metalac 16 5 3 8 9:19 18 13. Napredak 16 4 4 8 14:20 16

16. ^ukari~ki 16 2 3 11 12:29 9

Rajmon Domenek

50 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

"Fewera{" do~ekuje lidera
Idemo na pobjedu u Prwavoru, do koje }emo sti}i anga`ovanom igrom svakog pojedinca. Wima }e biti mnogo te`e po{to su pod pritiskom, dok mi idemo rastere}eni, rekao Ra{evi}
PI[U: MILAN ZUBOVI] milanz@glassrpske.com GORAN IVANKOVI] gosa@bih.net.ba

Prva fudbalska liga Republike Srpske, 14. kolo

BAWA LUKA - Utakmicama 14. kola nastavqa se Prva fudbalska liga Republike Srpske. U subotu je na rasporedu ~etiri susreta, a u nedjequ }e igrati Sloga Trn i Sloga Do boj, dok su su sreti izme |u Mla dos ti i BSK-a te zvorni~ke Drine i Drine

HE od go |eni zbog lo{eg terena i nepostojawa uslova za wihovo igrawe. No vi ter min odigravawa ovih me~eva je 24. mart.

MLADOST i BSK igraju 24. marta
Li der na prven stve noj tabeli ekipa Sutjeske gosto va }e kod Qubi }a u Prwavoru. Fo~aci `ele da nastave sa dobrim partijama i u proqe}nom dijelu sezo ne te op ti mis ti ~no do~ekuju sqede}i me~. Izabra ni ci Dar ka Voj vo di }a bi }e li {e ni po mo }i Ne mawe Matovi}a koji pauzira zbog tri `u ta kar to na, dok su ostali igra~i spremni i kon ku ri {u za prvi tim. - Na ra vno da ide mo na pobjedu u Prwavoru, do koje }emo sti}i anga`ovanom igrom sva kog po je din ca. Wima }e biti mnogo te`e po {to su pod pri tis kom, dok mi idemo rastere}eni. Ne znam kakvi su uslovi na sta di onu, ali se na dam da ne}e mnogo uticati na uta-

Tabela
1. Sutjeska 2. BSK 3. Drina (Z) 4. Radnik 5. Sloga (D) 6. Famos 7. Kozara 8. Sloboda 13 7 3 3 22:12 24 13 7 2 4 24:12 23 13 6 4 3 18:11 22 13 6 4 3 18:15 22 13 6 4 3 16:13 22 13 7 1 5 19:20 22 13 5 4 4 22:13 19 13 4 5 4 15:12 17

9. Proleter 13 4 4 5 10:12 16 10. Romanija 13 4 3 6 18:18 15 11. Drina HE 13 3 6 4 9:11 15 12. Sloga (T) 13 3 5 5 14:17 14 13. Mladost 13 2 5 6 15:27 11 14. Qubi} 13 0 4 9 9:36 4

Sini{a Mrkobrada (Qubi})

FOTO: GLAS SRPSKE

kmicu - izjavio je kapiten Sutjeske Du{ko Ra{evi}. U taboru Qubi}a se na-

da ju da }e do }i do bo do va protiv prvoplasirne ekipe na tabeli, koji bi im mnogo

PRWAVOR, subota 14.30 ~asova

QUBI] - SUTJESKA
Joco Radi} ([amac) Predrag Jevti} (Doboj)

Doma}in: 2 Gost: 3 Ukupno: 5

1 0 1 0 0 3 1 0 4

3:3 2:10 5:13

Stadion: “Borik“. Delegat: Branko Stojni} (Bawa Luka). Kontrolor su|ewa: Nedeqko \erman (^elinac). Zoran Nari} (Doboj)
Kne`evi} Ra{evi}

Simi}

Vasi} Segi}

Rajli} Mrkobrada B. @i`ak

Z. Deket

Muminovi}

N. Drakul

Simi} Babovi}

zna ~i li u bor bi za op sta nak. [ef stru ~nog {ta ba Vla do Ja go di} ne mo `e da ra ~u na sa mo na Qubi {u Pezera koji je povrije|en. - Mo ra mo da da mo sve od sebe i poku{amo da do|e mo do bo do va u su sre tu sa Su tjes kom. Znam da }e biti te{ko, ali se ne predajemo unaprijed - rekao je po vra tnik u re do ve Prwavor ~a na Ale ksan dar Wegomirovi}. Fu dba le ri Fa mo sa proqe}ni dio sezone otvaraju pred svojim navija~ima protiv Proletera, a u nasta vak prvo li ga {ke trke ulaze s jasnim ciqem, a to

je os ta ti u vrhu ta be le. Stru~ni {tab ne}e mo}i da ra ~u na na ka`wene \or |a ]ehu i \or|a Jovanovi}a, a pro ble ma sa po vre dom ima Borislav Otovi}. - Dru gi dio prven stva je uvijek te`i. Vi{e od pola klu bo va se bo ri za op stanak pa i nas ~eka borba za svaki bod. Imamo dobar ra spo red, uta kmi cu vi {e na na{em stadionu, a cijeli plijen protiv Proletera uli }e nam do da tno sa mo po uz dawe da mo `e mo os ta ti u vrhu prvo li ga {kog karavana Srpske - rekao je fu dba ler Fa mo sa Ogwen [ehovac.

Vidovi} G. Deket Wegu{

Divkovi} Mihajlovi}

Rije~ trenera
D. Drakul

Prodanovi}

Wegomirovi}

Dosti}

Trener: Vlado Jagodi}
TRN, nedjeqa 14.30 ~asova GRADI[KA, 14.30 ~asova PALE, 14.30 ~asova

Trener: Darko Vojvodi}
I. SARAJEVO, subota 14.30 ~asova

Kozara - Protiv Slobode idemo na pobjedu, mada }e biti te{ko igrati fudbal zbog uslova na na{em stadionu. U takvom ambijentu povoqniji je rival koji }e se braniti, a to je Sloboda - kazao je pomo}ni trener Kozare Sini{a \uri}. Sloboda - Respektujemo Kozaru, a u Gradi{ku idemo da se nadigravamo i poku{amo da ostvarimo povoqan rezultat, tim prije {to mo`emo da ra~unamo na sve raspolo`ive snage, izuzimaju}i jesenas prvog strijelca, “po`utjelog“ Zorana Popovi}a - istakao je Zlatko Jelisavac. Sloga (T) - Nadam se da }emo upisati nove bodove protiv imewaka iz Doboja, koji nam mnogo zna~e u borbi za opstanak. Bi}emo oslabqeni neigrawem napada~a Darija Urukala, dok ostali fudbaleri konkuri{u za prvi tim - izjavio je Milan Vujasin. Romanija - Gostovawe u Bijeqini nas jo{ uvijek pe~e. Imali smo 2:0, a onda je doma}in napravio preokret. Spremni smo za revan{. Sve probleme koji prate klub moramo ostaviti u stranu i okrenuti se terenu. Rekao bih da fizi~ki spremno ulazimo u nastavak trke, iako }e se to vidjeti tek sa prvim me~evima rekao je Dragan Radovi}.

SLOGA (T) SLOGA (D)
Stadion: Sloge. Glavni sudija: Zoran Sofreni} (Bijeqina). Pomo}nici: Vladan Mati} (Zvornik) i Vaso Mi{i} (Mili}i). Delegat: Dragan Damjanovi} (I. Sarajevo). Kontrolor su|ewa: Davor Ristovi} (I. Sarajevo). SLOGA (T): Harba{, Rastovi}, Tepi}, Male{evi}, Grandi}, Ili}, Zgowanin, Gruji}, Ivani{evi}, Kuki}, Joji}. Trener: Milan Vujasin. SLOGA (D): Plisni}, Dobri}, Aleksi}, Filipovi}, Vukovi}, Blagojevi}, \uri~i}, Star~evi}, Be}arevi}, An|elkovi}, Mi}evi}. Trener: Zlatko Spasojevi}.

KOZARA SLOBODA
Stadion: Gradski. Glavni sudija: \or|e Gruba~i} (I. Sarajevo), Pomo}nici: Du{an Berak (Trebiwe) i Miroslav Quboja (I. Sarajevo). Delegat: Rade Vuki} (Zvornik). Kontrolor su|ewa: Pero Sekuli} (Bijeqina). KOZARA: Kozi}, Studen, Gigovi}, Topi}, Kova~evi}, Jandri}, Gwati}, Peri}, Zakari}, Koji}, Malba{i}. Trener: Vinko Marinovi}. SLOBODA: Karanovi}, Tica, Keranovi}, Luka~, Veinovi}, Ivi~i}, Jelisavac, Zec, Kolunxija, Stanoj~i}, Kova~evi}. Trener: Zlatko Jelisavac.

ROMANIJA RADNIK
Stadion: SRC “Vlajko Petrovi}“ Pale. Glavni sudija: Dragan Petrovi} (Bawa Luka). Pomo}nici: Milan Doci} (Bawa Luka) i Goran Lepir (Bawa Luka). Delegat: Milovan Vukovi} (Lakta{i). Kontrolor su|ewa: Zoran Drini} (Omarska). ROMANIJA: Remi}, Tasi}, Mi~i}, Olui}, Gutaq, Kre{talica, @ivkovi}, Mazi}, Aleksi}, [uka, M. Blagojevi}. Trener: Dragan Radovi}. RADNIK: \or|i}, Milo{evi}, Ze~evi}, Takovac, Konculi}, Joki}, Sajtanovi}, Ga{evi}, \uri}, Vuji}, Marinkovi}. Trener: Nikola Bala.

FAMOS PROLETER
Stadion: SRC “Famos” - Vojkovi}i. Glavni sudija: Oliver Ostoji} (Bijeqina). Pomo}nici: Dejan Dabi} (Vlasenica) i Goran Raki} (Ugqevik). Delegat: @eqko Babi} (Srbac). Kontrolor su|ewa: Milorad Vrhovac (Lakta{i). FAMOS: Div~i}, Risti}, O. [ehovac, Maksimovi}, \api}, Mojevi}, Zubac, S. Stankovi}, Mo~evi}, Vitkovi}, M. Bjelica. Trener: Mom~ilo Stani}. PROLETER: Kuvekalovi}, Ga~i}, Ninkovi}, N. Popovi}, N. Pani}, Jeli}, Gruji}, Papaz, Ra{i}, P. Doli}, Jorgi}. Trener: Zdravko Gaji}.

Doma}in: 4 Gost: 5 Ukupno: 9

2 1 1 0 1 4 2 2 5

5:8 2:14 7:22

Doma}in: 12 9 3 0 Gost: 13 2 2 9 Ukupno: 25 11 5 9

26:6 15:21 41:27

Doma}in: 1 0 0 1 Gost: 2 0 0 2 Ukupno: 3 0 0 3

0:2 3:7 3:9

Doma}in: 2 Gost: 3 Ukupno: 5

1 1 0 0 0 3 1 1 3

3:1 2:9 5:10

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 51

Fudbaleri Slavije gostuju u Grada~cu kod Zvijezde
FOTO: ARHIVA

Sjednica Izvr{nog odbora FSRS

Skup{tina na Mrakovici
BAWA LUKA - Izborna sjednica Skup{tine Fudbalskog saveza Republike Srpske bi}e odr`ana 27. marta u 12 ~asova ne u Bawi Vru}ici, kako je ranije bilo planirano, ve} na Mrakovici. To je odlu~eno ju~e na sjednici Izvr{nog odbora FSRS. Na toj sjednici usvojene su sve liste sudija, delegata i kontrolora za sve lige, od Prve do Tre}e. Raspravqalo se i o me|unarodnoj aktivnosti Fudbalskog saveza BiH, a sa mim tim i FSRS. Akce nat je stavqen na tro dne vni sastanak sa predstavnicima UEFA i FIFA koji }e po~eti 11. marta. Na wemu }e se raspravqati o Statutu FS BiH koji treba da bude uskla|en, a po kojem }e zajedni~ki savez i daqe imati trojno Predsjedni{tvo, a ne jednog ~ovjeka. FSRS je do {ao u mawi spor s Po res kom upra vom RS zbog toga {to ona tra`i da se dodatno oporezuju, sa 52 od sto pri mawa, slu `be na li ca i ~la no vi Iz vr{nog odbora i komisija. Usvojen je i buyet FSRS za ovu godinu koji iznosi 650.000 maraka. S. B

Modri~a Maksima gostuje na “Ko{evu“

Nema predaje
Darko Spalevi} (Slavija)

Bi}u zadovoqan da barem jednom zatresem mre`u Zvijezde, a jo{ vi{e ako se vratimo nepora`eni, rekao Ogwen Todorovi}
PI[E: GORAN IVANKOVI] gosa@bih.net.ba

ISTO^NO SARAJEVO - Fudbaleri Slavije zadoGRADA^AC, subota, 15 ~asova

ZVIJEZDA SLAVIJA
Stadion: “Bawa Ilixa“. Glavni sudija: Robert Zrili} (Bawa Luka). Pomo}nici: Rodoqub Topi} (Bawa Luka) i Dalibor Mavrak (Mostar). ^etvrti arbitar: Ogwen Vaqi} (Bawa Luka). Kontrolor su|ewa: Slobodan \uri} (Doboj). Delegat: Dubravko Mi{kovi} (Livno). ZVIJEZDA: Kari}, Moranki}, Savi}, \ori}, Brkovi}, Stankovi}, Jusi}, Deli}, Vasili}, Hamzi}, Omeragi}. Trener: Zoran ]urguz. SLAVIJA: Lu~i}, Tadi}, Regoje, Papaz, Benovi}, [}epanovi}, Stani}, Simi}, Todorovi}, Kutalija, Spalevi}. Trener: Milomir Odovi}.

Doma}in: 1 Gost: 2 Ukupno: 3

1 0 0 0 0 2 1 0 2

2:1 1:4 3:5

voqni su poslije proqe}ne premijere u kojoj je savladan jesewi prvak [iroki Brijeg. Odli ~an je to uvod pred su botwe gos to vawe u Gra da ~cu, gdje }e se od 15 ~a so va sas ta ti sa Zvi jez dom. - Do{li smo do pobjede u kva li te tnom me ~u i za to igra~ima ~estitam na pru`enom maksimumu. Vremena za opu{tawe nema, okre}emo se novom izazovu, jer u goste ide mo za hu kta loj Zvi jez di, koja je pro{log vikenda najpri ja tni je izne na di la. Odni je la je ci je li pli jen Zriwskom - re kao je {ef stru~nog {taba Slavije Milomir Odovi}. Kri la po bje di Sla vi je dao je Ogwen Todorovi} koji je sa dva projektila sru-

{io [iroki Brijeg, bio junak po bje de i od wega se dosta o~ekuje u Grada~cu. - [iroki Brijeg je pokazao da smo kvalitetno radili to kom pri pre mnog pe ri oda. Ni smo ima li do bre re zul ta te u An ta li ji ali o~igledno to nema veze, boqe je da do|u onda kada je to puno potrebnije. Tako je bi lo na pre mi je ri i ne ma razloga da ne nastavimo istim tempom - rekao je Todorovi}.

STANKOVI] pauzira zbog kartona
Poslije startne pobjede, “so ko lo vi“ mno go mir ni je ulaze u nastavak prvenstva. - Bez optere}ewa putujemo u Gra da ~ac. Igra }e mo

svoju igru, povratak Spalevi}a nam dosta zna~i, ubojitiji smo i dok protivni~ke ekipe skre}u pa`wu na wega ostavqa to prostora ostalima da se iska`u. Bi}u zadovoqan da ba rem je dnom zatresem mre`u Zvijezde, a jo{ vi{e ako se vratimo nepora`eni bez obzira na to ko }e poslati loptu iza le|a protivni~kog golmana - dodao je Todorovi}. Ka znu crve nog kar to na izdr`ao je Gruzijac Levani Kutalija i on se vra}a u sastav dok }e is ku sni Ivan Stankovi} iz istog razloga mo ra ti pro pus ti ti jo{ je dan me~ i to ovaj u Grada~cu. Zdravstveno stawe Vlastimi ra Jo va no vi }a i Bran ka Bakovi}a je boqe i u klubu se nadaju da bi i oni mogli biti u kombinaciji.

MODRI^A - Modri~a Maksima, oslabqena odlaskom najboqih igra~a, te ~iwenicom da zbog `utih kartona izos ta ju Jo co Sto ki} i Ogwen Ra du lo vi}, pu tu je u Sarajevo znatno oslabqena. - Izosta}e i Darjan Todorovi} zbog povrede, dok Nenad Kutla~i} jo{ nema pravo nas tu pa. Ta kvi smo, ka kvi smo. Putujemo na “Ko{evo“ da pru`imo {to ja~i otpor odli~nom doma}inu. Bi}e kako }e biti. Treba se nadigravati i ostaviti solidan utisak, pa kako bude. U sportu morate da budete optimisti, pa tako i ja pri`eqkujem da bude povoqno za nas - naglasio je {ef stru~nog {taba Modri~ana Marko Stoji}. Bojan Pup~evi} bi}e najiskusnija karika u veznoj liniji. - Ne}e nam biti nimalo lako. Rival odli~an, superdobar i najozbiqniji kandidat

SARAJEVO, subota, 18 ~asova

SARAJEVO MODRI^A MAKSIMA
Stadion: “Ko{evo“. Glavni sudija: Dragan Skaki} (Gradi{ka). Pomo}nici: Almir ^i{i} (Mostar) i Dragan Keranovi} (Prijedor). ^etvrti arbitar: Semir Kaplan (Stolac). Kontrolor su|ewa: Ranko Mandi} (Livno). Delegat: \or|e Star~evi} (Gradi{ka). SARAJEVO: Alaim, Rizvanovi}, Belo{evi}, Xakmi}, Dudo, Torlak, Ihtijarevi}, Muminovi}, Avdi}, [koro, Hamzagi}. Trener: Mehmed Jawo{. MODRI^A MAKSIMA: Tripi}, Koji}, Jolovi}, Gale{i}, \akovi}, Komlenovi}, Savi}, Pup~evi}, Tomi}, Simi}, Bajramovi}. Trener: Marko Stoji}.

Doma}in: 6 4 1 1 Gost: 7 1 1 5 Ukupno: 13 5 2 6

15:6 3:13 18:19

da postane {ampion BiH. U najte`em trenutku igramo sa Sarajlijama, ali nema predaje - istakao je Pup~evi}. S. J.

FS BiH obiqe`ava Dan UEFA
SARAJEVO - Fudbalski savez BiH obiqe`i}e dan UEFA osnova fudbala (Grassroots football). Glavna manifestacija obiqe`avawa desi}e se u krugu Olimpijskog stadiona “Ko{evo“ i dvorane “Zetra“. Me|unarodnim danom UEFA, koji je posve}en osnovama fudbala, progla{en je 19. maj i tom prilikom FS BiH }e organizovati razne aktivnosti, utakmice, {kole i igraonice s ciqem promovisawa ove manifestacije. U~estvova}e veterani, studenti, `ene, omladinci kao i djeca svih uzrasnih kategorija. Program bi trebalo da po~ne u deset ~asova 19. maja, a isti }e biti objavqen naknadno.

U~ewe osnova fudbala

^elikov imperativ {ansa "rudara"
PRIJEDOR - Prvu gostuju}u utakmicu ovog proqe}a fudbaleri Rudar Prijedora odigra}e u subotu na zeni~kom “Bilinom poqu“. Pred izabranicima trenera Darka Nestorovi}a je rival kojem je pobjeda prijeko potrebna kako bi pobjegao iz opasne zone. S druge stra ne, stra teg “ru da ra“ i gol man Asmir Av du ki} odli~no poznaju prilike u klubu u kojem su stekli igra~ku reputaciju i reprezentativni status. - Ne mo`emo da prijetimo ^eliku pred kojim je imperativ pobjede. Poku{a}emo da izvu~emo pozitivan rezultat, a to je za nas svakako i bod. Sigurno je da }emo igrati bez kal ku la ci ja pa {ta nam dragi Bog da. Teren }e sigurno biti te`ak - kazao je trener Prijedor~ana Nestorovi}.
ZENICA, subota, 15 ~asova

Prijedorski premijerliga{ gostuje na zeni~kom “Bilinom poqu“

^ELIK RUDAR PRIJEDOR
Stadion: “Bilino poqe“ Glavni sudija: Mevludin Efen di} (Sarajevo). Pomo}nici: Dalibor Dra{kovi} (Is to~no Sa rajevo) i Rusmir Ba{i} (Sarajevo). ^etvrti arbi tar: Vladimir Bjelica (Is to~no Sa rajevo). Kontrolor su|ewa: Ran ko Ra~i} (Bawa Lu ka). Delegat: Marinko Bu balo ([iroki Brijeg). ^ELIK: Bilobrk, Zahirovi}, Imamovi}, Markovi}, Kraji{nik, Puri}, Jamak, Ju ri}, Kapetan, Obu }a, Radi}. Trener: Omer Ko pi}. RUDAR PRIJEDOR: Avduki}, Drqa~a, [o di}, Staki}, Kotaran, Kova~e vi}, Kiki}, @eri}, Da{i}, Kantar, Ku{qi}. Trener: Dar ko Nestorovi}.

Drugoliga{ki vikend
ZAPAD U uta kmi ca ma 16. ko la Druge fudbalske lige Republike Srpske, grupa zapad, sastaju se: subota, 14.30 ~aso va: [A MAC: Bo rac Slo bo da (MG), SRBAC: Sloga - Crvena zemqa, KOTOR VA RO[: Mla dost @upa Milka, DERVENTA: Tekstilac - Ozren, nedjeqa, 11 ~a so va: @E RA VI CA: Jedinstvo - Gomionica, nedjeqa, 14.30 ~a so va: GORWI POD GRAD CI: Slo ga DI PO - Omar ska, PE LA GI ]E VO: Pe la gi }evo - Krajina, ME\E\A: Ravan - @eqezni~ar (D). ISTOK U uta kmi ca ma 16. ko la Druge fudbalske lige Republike Srpske, grupa istok sastaju se: subota, 14.30 ~a so va: DOWI [E PAK: Na pre dak - Je din stvo (B^), SO KO LAC: Gla si nac - Je din stvo (BR), UGQEVIK: Rudar - Bratstvo, nedjeqa, 14.30 ~asova: VE LI KA OBAR SKA: Mla dost - Mi li }i, PU ^I LE: Go ri ca - Ve le` (N), DVOROVI: Proleter - Hercegovac, VLASENICA: Vlasenica - Podriwe (J), ROGATICA: Mladost - Lokomotiva.

IZOSTAJU Jefti} i Despotovi}
U Zenici ne}e nastupiti zbog kartona Budimir Despotovi} i Marko Jefti}. - Koga nema bez wega se jednostavno mora. Nastoja}emo da se nadigravamo i nadmu dru je mo. ^e lik ne ma drugog izbora, dok mi mo`emo da igramo rastere}eno i strpqivo ~ekamo svoju {ansu. Vjerujem da }emo je do~ekati i iskoristiti. Zeni~ani su

Doma}in: 0 Gost: 1 Ukupno: 1

0 0 0 0 1 0 0 1 0

0:0 1:1 1:1

Sa{a Kova~evi} (desno) i Goran Ku{qi}

FOTO: ARHIVA

je se nas na na {em te re nu osvojili bod i poku{a}emo da im se revan{iramo - istakao je Nestorovi}. S. B.

52 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

Te`ak ispit za Bawolu~ane
Doma}in nastupa kompletan, dok }e “crveno-plavi“ nastupiti bez dvojice defanzivaca Milana Stupara i Bojana Petri}a, kapitena Olivera Jandri}a i napada~a Sa{e Kajkuta
PI[U: ^EDOMIL MUCOVI] chedomil@gmail.com DUBRAVKO CURA] dubravkoc@glassrpske.com

Srpski derbi 17. kola Premijer lige BiH igraju Leotar i Borac

Tabela
1. Borac 16 2. [. Brijeg 16 3. @eqezni~ar16 4. Sarajevo 16 5. Vele` 16 6. Zriwski 16 7. Leotar 16 8. Olimpik 16 9. Travnik 16 10. Rudar P. 16 11. Modri~a M.16 12. Zvijezda 16 13. Slavija 16 14. Sloboda 16 15. ^elik 16 16. Lakta{i 16 11 10 8 8 8 7 7 6 6 6 6 6 5 5 4 2 1 2 4 4 3 4 2 4 3 3 3 2 4 2 3 2 4 21:9 4 29:15 4 23:14 4 22:17 5 28:15 5 23:20 7 14:19 6 16:23 7 23:23 7 14:14 7 24:26 8 16:25 7 17:19 9 13:24 9 15:21 12 15:29 34 32 28 28 27 25 23 22 21 21 21 20 19 17 15 8

TRE BIWE/BAWALU KA - Srpski derbi drugog proqe}nog kola Premijer lige BiH igra se na trebiwskim “Policama“ u subotu (15 ~asova). U izuzetno va`nom susretu za oba rivala Leotar do~ekuje bawolu~ki Borac. Utakmice dva rivala tradicionalno izazivaju veliko interesovawe i bude neizvjesnost. Adrenalin raste do te mjere da sve dosti`e ta~ku kqu~awa. Je se nas su Tre biwci i Bawolu~ani odigrali ~etiri me~a. U prvenstvu na Grad skom sta di onu, bez svjedoka, bilo je 2:0 za doma}ina. Potom je Borac u ~etvrtfinalu Kupa BiH savladao Leotar u Trebiwu 3:0, a u revan{u je bilo 1:0 za Bawolu~ane. Na kraju ukrstili su i kopqa u osmini finala Kupa Republike Srpske. Na “Policama“ je bilo 1:1, a Trebiwci su pro{li zahvaquju}i boqem izvo|ewu jedanaesteraca. Leotar nema kadrovskih problema pred subotwi duel u kojem `eli da “ovjeri“ bod osvojen u Prijedoru. Potpuno se oporavio napada~ Jovica Vico i o~ekuje se da zauzme svoje mjesto u prvih jedanaest. Svoje mjesto u timu zauze}e i Vladimir Todorovi}. - Na{ ciq na ovoj utakmi ci je po bje da. Na por no smo trenirali tokom ~itave se dmi ce i uz agre si vnu i borbenu igru, koju }u zahtijevati od mojih igra~a od prve minute, mo`emo da osvojimo

sva tri boda. Ono {to je meni najbitnije je da imam na ra spo la gawu sve igra ~e. Na{ protivnik ima visoke ambicije, pa vjerovatno ima i dobru ekipu, ali mi }emo da im pokvarimo planove i osvojimo tri boda, koja bi dala smisao osvojenom bodu iz Prijedora - rekao je trener Leotara Goran Skaki}. Jedan od glavnih aduta i najboqi strijelac Leotara je Ne nad Ze ~e vi}, ko ji ne sumwa u pobjedu svoga tima.

GOSTIMA dovoqan i bod
- Ove sezone ih u tri utakmice nismo pobijedili i mislim da je sada do{lo vrijeme za to, po go to vo jer igra mo boqe nego u prvom dijelu sezone. Od po~etka }emo krenuti ofanzivno ka golu gostiju. Borac je veoma dobra ekipa, {to govori i wegov polo`aj na tabeli. Ne potcjewujemo ih, ali smo svjesni svoje snage i na{a velika prednost je doma}i teren - rekao je Ze~evi}. Trener Borca za ovaj duel ne mo`e da ra~una na povri je |e ne Bo ja na Pe tri }a, Mi la na Stu pa ra i Sa {u Kajkuta, te iskusnog kapitena Oli ve ra Jan dri }a ko ji ima kartone. Dodatnu glavoboqu {efu stru~nog {taba Zoranu Yimiju Mari}u pred put u Trebiwe dao je snijeg koji je ote`ao pripreme za pomenutu utakmicu. - Pripremali smo se u te{kim vremenskim uslovima. Samo zahvaquju}i igrali{tu u Krupi na Vrbasu uspeli smo da se spremimo onako kako ja

mislim da je potrebno. O~eku je mo da to bu de te {ka i borbena utakmica i nadam se da }emo uspeti da izdr`imo pritisak publike i gostuju}eg terena. Prema poziciji na tabeli mi smo favoriti i li ~no pre uzi mam tu ulo gu. O~ekujem da }e moji igra~i u~initi isto. Idemo na pobedu, ali uzimaju}i u obzir kvalitet protivnika ne bi tre ba li da bu de mo ne za do voqni ni nere{enim rezultatom - kazao je Mari}. Prema procjenama Bawolu~ana ve}i dio odgovornosti pa{ }e na oslabqenu defanzivnu liniju.

Vladimir Todorovi} (Leotar)

FOTO: ^. MUCOVI]

- Ne moramo uvek da igramo otvoreno da bi do{li do pobede. Prinu|eni smo da na ovu utakmicu povedemo i dva omladinca, Sr|ana Stojni}a i Ne mawu Ale ksi }a. Obje kti vno u ovom tre nut ku ne ra spo la `e mo sa ve li kim

brojem napada~a pa }emo stoga morati veznom redu da damo ve}u slobodu i da neko od wih preu zme ulo gu {pic igra~a - istakao je Mari}. Defanzivac Leonid ]ori} nastupao je jedno vrijeme za Trebiwce.

- Davno je to bilo, ali znam kako je te{ko igrati u Trebiwu. Leotar je doma}inska ekipa i svi znamo da ve}inu svojih bodova osvajaju u Trebiwu. Nadam se da }emo uspjeti da se vratimo nepora`eni - kazao je ]ori}.

Trebiwe, subota, 15 ~asova

Leotar - Borac
Drago ^ule (Kru{evo) Anto @ivkovi} (Ora{je)

Doma}in: Gost: Ukupno:

10 11 21

7 2 9

1 3 4

2 6 8

17:11 8:17 25:28

Stadion: "Police". Kontrolor su|ewa: Berislav Markoti} (Mostar). Delegat: Milorad Lale (Isto~no Sarajevo). ^etvrti sudija: Vedran Zovko (Mostar). Nikica Tomas (Drinovci).

^orlija

Stan~eski

Trivunovi}

Rami} Todorovi} Berak Radovi} Ra{evi}

Vico Vukeqa Vukobratovi}

Damjanovi} Milinovi} ]ori} Stevanovi}

Risti} Cimirot Vu~ini} Trener: Goran Skaki} Ze~evi} Puziga}a Trener: Zoran Mari}

Stani} @ari}

Ostali parovi
U ostalim utakmica 17. kola Premijer lige BiH sastaju se: MOSTAR: Zriwski - Travnik, [IROKI BRIJEG: [iroki Brijeg - @eqezni~ar, SARAJEVO: Olimpik - Vele`. Sve tri utakmice igraju se u nedjequ od 15 ~asova.

Novo pravilo

@ivkovi}ev cirkus protiv Slavije
BAWA LU KA - U fu dbal skim ku lo ari ma BiH kru`i pri~a da je arbitar Anto @ivkovi} iz Ora{ja sudija [irokog Brijega i da odra|uje indirektno utakmice za premijerliga{a s “Peca re“. Za to ni je ni ka kvo ~udo {to je upravo ovaj arbitar de le gi ran na su sret u Trebiwu, Leotar - Borac jer se [irokobrije`ani takmi~e s Bawolu~anima i Sarajevom za {ampionsku titulu. Tre ba po me nu ti da je @ivkovi} jesenas sudio pet prvenstvenih susreta u Premijer ligi BiH. Sezonu je otvorio upravo na bawolu~kom Gradskom stadionu u duelu istih rivala, bez prisustva gledalaca. Borac je pobijedio 2:0. Potom je dijelio pravdu na me~u Lakta{i - Olimpik (4:0), Leotar - Travnik (2:0), Lakta{i - [iroki Brijeg (1:2) i Leotar - Slavija 2:1. Pokazao je 31 `uti karton, ~etiri crvena i dosudio dva penala. kartona i iskqu~io igra~e Slavije Levanija Kutaliju i kapitena Bojana Regoju. Prvo je dosudio najstro`u kaznu za izje dna ~ewe Sla vi je u 72. minutu, potom “masakrirao“ goste, a onda za doma}ina je svirao jedanaesterac u sudijskoj nadoknadi. Iz tog penala Le otar je os tva rio pobjedu. Iskqu~io je jo{ Velagi}a iz Olimpika i Ribi}a iz Travnika. Dakle na subotwem susretu na “Policama“ Anto @ivkovi} iz Ora{ja }e ~etvrti put da sudi trebiwskom premijerliga{u. Na kraju treba napomenuti da je ovaj sudija di je lio i prav du na me ~u osmi ne fi na la Ku pa BiH izme }u Bor ca i [i ro kog Brijega (2:0) u Bawoj Luci. S. B.
FOTO: V. STOJAKOVI]

Arbitar iz Ora{ja ~etvrti put u sezoni sudi Trebiwcima

Borac “{pijunira“ rivale
BAWA LUKA - Fudbalski klub Borac od sqede}eg vikenda “uveza}e“ mre`u skauta. Po svemu sude}i neko od “snimateqa“ s Gradskog stadiona }e gledati utakmicu ^elik - Rudar Prijedor i u bazu donijeti podatke o zeni~kom premijerliga{u koji je sqede}i protivnik “crveno-plavih“. - Nismo jo{ uvek pravili mre`u skautinga, ali se nadam da }emo od slede}eg kola to popraviti. Na{ ~ovek }e i}i na utakmicu ^elika gde }e gledati wihovu igru i preneti nam svoje mi{qewe. Pristalica sam da uvek imamo punu informaciju o ekipi protiv koje igramo, ali da gajimo svoj stil igre - rekao je trener Borca Mari}. Strateg Bawolu~ana dodao je jo{ i ovo: - Moramo da znamo sve o rivalima, da se snalazimo i da donosimo odluke bez obzira na protivnika. To je odlika velikih ekipa, a mi te`imo ka tom ciqu - zakqu~io je Mari}. D. C.

SUDIJA koji radi za [iroki Brijeg
Pravi cirkus je napravio na me~u Leotar - Slavija na kojoj je doma}inu pokazao {est, a gostima sedam `utih

@ivkovi} sudio i Kup susret Borac - [iroki Brijeg

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 53

Stepanovi} vjeruje u ~udo
PI[E: DARKO PA[AGI] darkop@glassrpske.com

Proslavqeni srpski stru~wak sjeo na kormilo “fewera{a“ Premijer lige

Lakta{i do~ekuju tuzlansku Slobodu

Vrijeme za radovawe
LAKTA[I - Poslije dobrog izdawa na proqe}noj premijeri fudbaleru Lakta{a sa puno optimizma do~ekuju subotwi me~ na svom stadionu sa tuzlanskom Slobodom. - Ekipa sa “Tu{wa“ je uvijek opasan rival, bez obzira na to gdje se nalazi na tabeli. Imaju brze i opasne igra~e, a svakako nam najve}a opasnost dolazi od Smajlovi}a, Slomi}a i Mostarli}a. Me|utim, ubije|en sam da }e ih na{a odbrana pravovremeno neutralisati i da }emo se na kraju radovati osvajawu cijelog plijena - rekao je trener Lakta{a Zdravko \uri}. Posqedwu pobjedu Lakta{i su ostvarili u petom kolu, 29. avgusta pro{le godine, kada su pobijedili Olimpik na stadionu Lakta{a sa 4:0. D. P.
LAKTA[I, subota, 15.00 ~asova

Svestan sam situacije u kojoj se Lakta{i nalaze, ali verujem da mo`emo da izborimo opstanak. Ka wemu }emo i}i korak po korak i siguran sam da }emo uspeti, rekao Dragoslav Stepanovi}

LA KTA [I - Ono {to su iz Fudbalskog kluba Lakta{i odavno najavqivali, u pe tak se i obis ti ni lo. Pro slavqeni srpski stru~wak Dragoslav Stepanovi} postao je i zvani~no {ef stru~nog {taba kluba, koji je ~vrsto prikovan na za~equ tabele i predstoji mu gr~evita borba za opstanak. - Od ovog trenutka za mene po~iwe nemogu}a misija, ali iskustvo me nau~ilo da u `ivotu, a pogotovo u fudbalu, ni{ta nije nemogu}e. Drago mi je {to mi je rukovodstvo kluba ukazalo poverewe da im poku{am pomo}i u te {kim tre nu ci ma i na dam se da }e mo na kra ju prven stva svi bi ti za do voqni - naglasio je Dragoslav Stepanovi}. Pro slavqeni stru~wak ve} u subotu protiv Slobode sjedi}e na klupi Lakta{a. - Svestan sam situacije u ko joj se La kta {i na la ze,

LAKTA[I SLOBODA
Stadion: FK Lakta{i. Glavni sudija: Goran Paraxik (Qubu{ki). Pomo}nici: Toni Bandi} (Grude) i Sreten Udov~i} (Prijedor). ^etvrti arbitar: Edin Jakupovi} (Biha}). Kontrolor su|ewa: Mustafa Tabak (Sarajevo). Delegat: Husein Kamber (Sarajevo). LAKTA[I: [eji}, Popovi}, Baji}, Ze~evi}, [araba, Stjepanovi}, Gruji}, Miki}, \elmi}, Tosunovi}, Cvetkovi}. Trener: Dragoslav Stepanovi}. SLOBODA: Mujki}, Krasi}, Jogun~i}, Karaxa, Crnogorac, Malki}, Gavari}, Slomi}, Smajlovi}, Okanovi}, S. Muji}. Trener: Vlatko Glava{. Doma}in: 2 2 0 0 3:0 Gost: 3 1 0 2 5:7 Ukupno: 5 3 0 2 8:7

Dragoslav Stepanovi} i Slobodan Komqenovi}

FOTO: S. ILI]

ali verujem da mo`emo izboriti opstanak. Ka wemu }e-

Budimir Stankovi}
Predsjednik Upravnog odbora Fudbalskog kluba Lakta{i Budimir Stankovi} nije krio odu{evqewe {to }e na klupi u sqede}em periodu sjedjeti Dragoslav Stepanovi}. - Rije~ je o stru~wak koji je ostavio dubok trag u fudbalu na ovim prostorima i izuzetno smo po~astvovani i sre}ni {to }e biti dio tima koji }e Lakta{e odvesti do opstanka. Sa wim i sportskim direktorom Slobodanom Komqenovi}em jednostavno moramo uspjeti - naglasio je Stankovi}

mo i}i korak po korak i sigu ran sam da }e mo uspe ti. Pre mi jer na uta kmi ca sa Bor cem je po ka za la da ova ekipa ima potencijala i da nije optere}ena tim {to se nalazi na posledwem mestu. Da bismo do{li do `eqenog ciqa, moramo napraviti jako do bru se ri ju re zul ta ta. Verujem da to ovi igra~i, od ko jih je ve }i na no vaj li ja, ko ji ni su op te re }e ni je -

sewim neu spe si ma, mo gu naglasio je Stepanovi}. On je imao samo rije~i hvale za ono {to je uradio wegov pret ho dnik To mas Gajs.

STEPANOVI] debituje protiv Slobode
- Videlo se protiv Borca da je eki pa ja ko do bro

fizi~ki pripremqena, {to je va`na pretpostavka na putu ka uspehu. Protiv Slobode igra }e ve }i na igra ~a ko ji su nas tu pi li pro tiv Bor ca, jer su na Grad skom sta di onu, us prkos po ra zu, odi gra li do bro. Ni sam od onih trenera koji voli puno da mewa i to }e se ubrzo videti - dodao je Stepanovi}, kome }e u radu pomagati Tomas Gajs i Zdravko \uri}.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Beograd
Subotica Bijeqina Tuzla Zvornik

Bawa Luka

Doboj

Sun~ano i suvo
Uglavnom suvo, u ve}ini mjesta prete`no sun~ano, u planinskim predjelima promjenqivo obla~no uz mogu}nost kratkotrajnog snijega.

Maks. Min.

3 oC -1 oC

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik
Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Dragana ]OSI] (dopisnici, dru{tvo) Daliborka SEKULI] (biznis) Vawa POPOVI] (kroz Republiku Srpsku) Tawa MILAKOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura, Glas plus) Darko GRABOVAC (Bawa Luka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)
Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31.jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

Novi Sad

Prete`no sun~ano
Ujutro promjenqivo obla~no, veoma hladno sa umjerenim, a na pojedinim planinama i visoravnima jakim mrazem, mjestimi~no du` rijeka i maglovito. Tokom dana prete`no sun~ano, uz umjerenu obla~nost na planinama isto~nog dijela. Prema kraju dana postepeno pove}awe obla~nosti u Krajini i Hercegovini. Duva}e slab i promjenqiv vjetar, a na jugu tokom jutra, slaba do umjerena bura. Jutarwa temperatura vazduha od 16 na planinama i visoravnima, u ostalim krajevima od - 11 do minus ~etiri stepena Celzijusa. Najvi{a dnevna temperatura vazduha na planinama od minus ~etiri, a ostalim krajevima od dva do sedam stepeni Celzijusa.

Zenica Sarajevo Pale

Beograd

Mostar

Novi Pazar

Ni{

Nik{i}

Bawa Luka
Trebiwe

Maks. Min.

6 oC -8 oC

Podgorica

Pri{tina

Evropske metropole
Amsterdam Atina Berlin Be~ Bratislava Brisel 1 15 0 -2 0 3 Budimpe{ta Bukure{t Dablin Istanbul Kopenhagen Lisabon 0 1 6 6 0 15 London Madrid Minhen Moskva Oslo Pariz 5 3 -1 -1 -3 6 Prag Rim Sofija Stokholm Var{ava @eneva -4 6 6 0 0 -4

e-mail: dopisnik@glassrpske.com marketing@glassrpske.com

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawa Luka, Redakcija: Bra}e Pi{teqi}a 1, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 342-900, faks 342-910, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel.(051) 231-081, e-mail:marketing@glassrpske.com, Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

54 6. i 7. mart 2010. GLAS SRPSKE

subota
KABLOVSKA
B 92
7.00 7.20 7.50 8.30 9.00 9.50 10.10 12.00 12.05 13.00 13.30 14.00 Dora istra`uje, crtani film Dora istra`uje, crtani film Trnav~evi}i u divqini, crtani film Vodi~ za roditeqe Princeza zamka, crtani film Pal~i}, crtani film Laka djevojka, film Vijesti Hitna pomo}, serija Bu|elar Magazin Isto~no od raja, film Dobro do{li u region Vijesti Pri~i nikad kraja Popodne Vijesti Sun|er Bob, crtani film 20.00 Top Gear, serija 21.00 Tajna manastirske rakije, film 22.50 Odmazda na mafija{ki na~in, film 0.50 Cage Rage 1.50 Odmazda na mafija{ki na~in, film Info 15.10 16.00 16.30 17.00 18.30 19.00 8.10 9.00 10.00 10.20 11.10 11.30 11.40 12.10 12.40 13.30 13.50 17.10 17.30 18.00 18.20 18.50 19.30 20.10 20.30 21.10 22.40 23.50 0.20 2.30 3.00

Mjesec Koman~ija
Uloge: Val Kilmer, Stiv Zan, Elizabet Benks Re`ija: Sajmon Vinker

Snajperista 2
Uloge: Tom Berinxer, Bokem Vudbajn, Erika Morosan Re`ija: Kreg R. Baksli

2110
RTRS

2330
PINK BH

RTRS
Jutro u Srpskoj Kvizolog Mali dnevnik Naruto, crtani film Tim Galaksi Crtani film Svemirski brod Zemqa Liturgija Turizam plus Dolinom Ibra kroz vijekove Tenis: Srbija - SAD Za.Druga Samo vas gledamo Pravila igre, serija Svjetski sport Put na SP 2010 Dnevnik Sviraj ne{to narodno Razgovor sa Emirom Kusturicom Mjesec Koman~ija, film Krajwa sila, serija Boks me~ Nenada Borov~anina Prvi talas, serija Samo vas gledamo Svjetski sport 7.00 8.00 9.50 10.00 11.30 11.50 12.00 13.30 14.00 15.00 17.00 19.00 19.40 20.00 22.00 0.00 1.00

ATV
Crtani film Jutarwi program Vijesti Tajno oru`je, crtani film Vitafon Vijesti [arpovo zlato, film Auto {op magazin Najlu|e godine, serija Vatreni ring, film Klopa na to~kovima, film Vijesti Muzika Oskar popularnosti Fudbal: Real Madrid - Seviqa Brus Li, serija Erotski film 6.00 6.05 8.00 8.10 9.00 9.05 10.00 10.05 10.50 11.00 12.30 13.00 13.05 13.10 13.50 15.50 15.55 16.50 18.30 19.00 19.30 20.00 21.00 23.20 1.00 3.00

RTS 1
Vijesti Jutarwi program Dnevnik Jutarwi program Vijesti @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Vijesti Dizni Mo`e i druga~ije, serija Dnevnik Sport plus Srbija na vezi Tenis: Srbija - SAD Vijesti Selo gori a baba se ~e{qa Lude godine, film Kvadratura kruga Slagalica Dnevnik Selo gori a baba se ~e{qa, serija Majkl Klejton, film Fargo, film Plodovi gweva, film Selo gori a baba se ~e{qa, serija 8.00 9.40 10.30 11.00 11.30 12.00 12.30 13.00 13.30 13.50 14.30 15.00 15.30 16.00 16.30 17.50 18.10 18.20 20.20 22.00 22.20 22.40 23.10 23.40 0.10 0.40

RTS 2
Stvoriteqeva igra, film Vjerski mozaik Srbije Klinika Vet Profil i profit Kwiga utisaka Agroinfo Svijet zdravqa Sedam RTS dana Gra|anin Leti leti pjesmo moja mila Dolinom Ibra kroz vijekove Beokult Antologija poezije Vrele gume Fudbal: Arsenal - Barnli Total tenis Reli Fudbal: Vulverhempton - Man~ester junajted Odbojka (`): Crvena zvezda - Spartak Svijet sporta Jelen super liga Svijet ribolova Art zona Nemoj umrijeti mlad Evropa i Srbi Emina Jahovi}

Bel
8.00 8.30 10.00 10.05 10.30 11.00 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 15.00 Videostranice Polin svijet, crtani film Vijesti Bistro, emisija o ribolovu Rijeke Evrope Iskoristi trenutak, putopis Vijesti Building Shop, emisija o gra|evinarstvu Vrele gume, emisija o automobilizmu Play now Still Pravo lice Muzi~ki zid 16.00 Bella, emisija o kulturi 17.00 Film 18.30 Koale, crtani film 19.00 Bel dan 19.30 Edzmond, serija 20.00 Put vina 21.30 Gradona~elnik Dambervila, serija 22.00 22 ~asa 22.30 Film 0.00 Bella, emisija o kulturi 1.00 Horoskop

PINK BH
7.10 7.20 7.30 8.00 9.00 9.50 10.30 12.00 12.10 12.30 14.00 14.10 14.20 14.30 15.10 15.40 16.00 17.00 18.30 19.00 19.30 20.20 21.00 23.00 23.30 1.10 Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Qubav je vje~na, serija BH net Robna ku}a Pqa~kom do Harvarda, film Info [esto ~ulo Gold music Info Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka [esto ~ulo Seks i selo, serija Info Qubav je vje~na, serija Show Time Info Tick, serija [esto ~ulo Seks i selo, serija Aksal Gran festival [esto ~ulo Snajperista 2, film Opijeni qubavqu, film 7.00 7.20 8.00 8.05 8.10 8.15 8.30 9.00 9.50 11.00 11.20 12.40 13.10 15.20 15.50 18.00 19.00 19.03 20.10 22.00 22.10 23.10 0.40

BHT 1
Prirodna ba{tina BiH Godine prolaze, serija Vijesti Be Ha Te bebe Ozi Bo, crtani film Mini {kola Festival cirkusa Govor ti{ine Spust (`) Samo za zabavu Spust (m) Tribunal Predve~erje, film Engleska premijer liga, pregled Fudbal: Arsenal - Barnli Na slavnom putu Dnevnik Ku}ni qubimci, serija Ko{arka: Bosna ASA BH Telekom - Zadar Vijesti Ve~eras sa Xulsom Holandom Lu|ak, film Na slavnom putu ~aja 6.20 7.00 7.30 7.50 8.10 10.00 10.10 10.50 12.00 12.30 13.10 14.00 14.30 15.40 16.30 16.40 17.30 18.40 19.10 19.30 20.10 23.20 23.40 1.10 3.10 4.10 4.30

HRT 1
Jelovnici izgubqenog vremena Nau~na petica Iza ekrana Vijesti Drvo za vje{awe, film Vijesti Ku}ni qubimci Veterani mira Dnevnik Oprezno s an|elom, serija Prizma Duhovni izazovi Reporteri Obrazovni program Kulturna ba{tina Dok. program Ekologija Luda ku}a, serija Loto Dnevnik Dora 2010 Vijesti Otrov, film Sati vo`we, film Reporteri Kulturna ba{tina [piro 8.00 9.00 10.00 11.00 12.00 13.10 14.10 15.20 17.00 18.00 18.50 19.10 20.00 21.30 23.40 1.20 2.00

OBN
Doseqenici xungle Ke~eri Balto, crtani film Duh Totonka Fudbal - Evropska liga, pregled Guliverova putovawa, crtani film Ke~eri Plan B, film Zakon bra}e, serija Zakon bra}e, serija Info Ekskluziv Elin ~arobni svijet, film Plan B, film Elin ~arobni svijet, film Ke~eri Fudbal

Foks
7.10 8.00 9.00 10.30 12.30 14.00 15.40 e-TV Doma}in Fajront Republika Take{i Crni Gruja, serija Pet prasi}a, film Tu`ni ~empres, film 17.50 18.20 19.00 21.00 0.30 1.20 2.20 2.40 3.30 5.10 Dosije Ke{ taksi Izgubqeni, serija Zemqotres u Wujorku, film Top Spid Survivor - kako je snimak Ke{ taksi Ameri~ko rvawe Pet prasi}a, film Tu`ni ~empres, film

Vikom
7.00 7.30 8.00 9.00 10.30 11.00 12.00 14.30 Narodna muzika Tele{op Pismo glava, putopis Tele{op Narodna muzika Tele{op Srbija i svijet Radio i TV Tele{op 15.00 Narodna muzika 16.00 Mjesta, krajevi, zanimqivosti 16.40 Vitafon 18.30 Dokaz stvarawa 19.30 Dnevnik RTS 20.30 Da mo`da ne 22.00 Narodna muzika 2.00 Erotski program

NOVA
6.30 8.20 8.40 9.00 9.20 9.50 10.10 10.40 11.30 12.30 14.40 16.30 16.40 18.00 19.10 20.00 21.30 23.50 2.10 3.10 4.50 Ezo TV Bumba, crtani film Superheroj Spajdermen, crtani film Graditeq Bob, crtani film Vinks, crtani film Dora istra`uje, crtani film Ko je Samanta, serija Frikovi, serija ^arobnice, serija Krupna riba, film Merlin, film Vijesti Nad lipom 35 Lud zbuwen normalan, serija Dnevnik Posqedwi krsta{i, film Kontakt, film Sfera, film Vidoviti Milan Crni horizont, film Pravila uspjeha, film

Radio RS
6.00 9.00 9.05 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05 15.00 16.00 18.00 18.05 19.00 19.10 Jutarwi program Vijesti Korijeni, emisija o nacionalnim mawinama Vijesti Riznica znawa Vijesti Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti Tkanica od nota Vijesti Muzi~ka emisija, zabavna muzika Muzika naroda Vijesti Evergrin klub Vijesti Vijesti Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3. 19.30 20.00 20.05 21.00 22.00 22.05

Gradski kauboji 2, film Fudbal: Vest Hem - Bolton Zvijezde ekstra Vijesti Hrvatska tra`i zvijezdu La`ni identitet, film 21.30 Otporni na metke, film 23.00 Egzorcist: Po~etak, film 0.50 Istorija nasiqa, film

13.40 15.40 17.20 18.30 19.00 20.00

19.30 Nove avanture stare Kristine, serija 20.10 Fudbal: Osijek - Dinamo 21.50 Volim fudbal 23.10 Ritam tjedna 23.50 Mamutica, serija 0.40 No} u pozori{tu

HRT 2
6.50 7.20 7.40 7.50 8.00 8.05 8.20 8.30 8.40 9.10 9.30 10.10 10.40 11.20 12.40 14.40 17.00 17.50 101 Dalmatinac, crtani film Legenda o Tarzanu, crtani film TV vrti} Danica Ninin kutak ^arobna plo~a Puni krug Na vrh jezika Kokice Izazovi Briqantin Automagazin ^etiri zida Spust (m) Hrvatski pisci na TV ekranu Tenis: Hrvatska - Ekvador Na legendarnom putu ~aja Gepardice 2, film

BN
6.30 Jutarwi program 9.00 Film 10.40 Skrivena kamera 11.20 Auto{op 12.00 Stem 011 12.30 Gradske pri~e 14.10 Film 16.00 Novosti 16.10 Glot frket 17.00 Kao kod svoje ku}e 18.20 Tu|e sla|e 19.30 Monitor 20.00 Vitafon - zvuk koji lije~i 20.20 Uz {ank 22.30 Pregled dana 23.00 Muzika 0.00 Film 1.40 Film 3.10 Film

RTL
An|eo i |avo, serija Mifi, crtani film Deksterova laboratorija, crtani film 8.50 Bakugan, crtani film 9.20 Bajkeri s Marsa, crtani film 10.00 Skrivene poruke, serija 10.20 Moja djevojka 2, serija 11.50 Majmunska posla, film 6.50 7.50 8.30

GLAS SRPSKE 6. i 7. mart 2010. 55

Betmen
Uloge: Majkl Kiton, Xek Nikolson, Kim Besinxer Re`ija: Tim Barton

Pravi Mekoj

13
ATV

40

ATV

Uloge: Kim Besinxer, Val Kilmer, Terens Stamp Re`ija: Rasel Malkahi

20

00

nedjeqa
KABLOVSKA
B 92
7.00 7.50 8.30 9.00 11.00 13.00 14.00 15.30 16.00 16.30 Princeza zamka, crtani film Pal~i}, crtani film Vodi~ za roditeqe Znawe na poklon Tajna manastirske rakije, film Hitna pomo}, serija Isto~no od raja 2, film Dobro do{li Vijesti Pri~i nikad kraja 17.00 Top Gear, serija 18.00 Patrola 18.30 Vijesti 19.00 Sun|er Bob, crtani film 19.30 Sun|er Bob, crtani film 20.00 Drugi svjetski rat u boji 21.00 Utisak nedjeqe 23.00 Vijesti 23.30 Jelen Top 10 0.20 Isto~no od raja 2, film Info

ATV

RTRS
6.30 7.00 7.20 8.00 8.10 9.50 10.10 10.40 11.00 12.10 13.00 13.20 13.40 14.00 14.50 19.30 20.10 21.00 22.30 23.20 0.10 0.30 2.00 Naslovi Doktorologija Zdravqe je lijek Vijesti S Jahorine s qubavqu Naruto, crtani film Tim Galaksi, crtani film \ur|evdanske zvjezdice Kvizolog Snop Sviraj ne{to narodno Podvizi za vje~nost Heroji i fenomeni Od bisera grana Tenis: Srbija - SAD Dnevnik Od bisera grana ]ao inspektore 2: Vampiri su me|u nama, film Sportski pregled Akademija Magazin Lige {ampiona Film ]ao inspektore 2: Vampiri su me|u nama, film 7.00 8.00 9.50 10.00 10.50 11.30 12.00 13.00 13.40 15.10 16.00 16.30 17.40 18.30 19.00 20.00 22.00

RTS 1
6.05 8.00 8.10 9.00 9.05 10.00 10.05 11.00 11.05 12.30 13.00 13.10 13.30 14.00 15.10 15.50 16.00 17.00 17.30 18.20 18.50 19.30 20.00 21.10 23.00 23.05 23.50 0.00 0.50 Jutarwi program Dnevnik Jutarwi program Vijesti @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Vijesti Dizni Hana Montana, serija Dnevnik Sport plus Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe SAT Vijesti Bijela la|a, serija Robna ku}a Pri|i bli`e, serija Sasvim prirodno Slagalica Dnevnik Bijela la|a, serija Dvije nedjeqe, film Vijesti Ri~ijevi, serija Dnevnik Berlinski filmski festival Egzit 8.00 9.00 9.30 9.40 10.00 10.30 11.00 12.00 12.30 12.50 13.30 13.50 15.50 18.00 18.10 18.20 18.40 19.40 20.10 21.10 22.10 23.40 0.10

RTS 2
Dozvolite Pustolov Dok. program Drama Igraj fudbal budi sre}an Moj qubimac Znawe imawe UNHCR povratak: Kosovo Interfejs Trag u prostoru Kulturako aresipe Fudbal: Rad - Crvena zvezda Odbojka (`) - Kup Srbije Mi smo tim Magazin Lige {ampiona Narod Svetog Spiridona Ansambl “Kolo“ Srpski isto~nici Vizije budu}nosti [angarepo ti ne raste{ lijepo Nedjeqom uve~e Integracija Dragan Stojni}

Crtani film Jutarwi program Vijesti Hrana i vino Sporti}i Ulica Sezam Film o povr}u, crtani film Stipe u gostima, serija Betmen, film Xejmi Oliver Sinema Magika Studio Najlu|e godine, serija Kulinarski qetopis Vijesti Pravi Mekoj, film Kikbokser, film

Bel
8.00 Videostranice 9.00 Crtani film 10.10 Sre}ko i baka Kata, crtani film 10.30 Midiganova misija 11.00 Manastiri Srbije 11.30 Rije~ vjere 12.00 Vijesti 12.30 Film 14.00 Kreni u prirodu 15.00 Gradona~elnik Dambervila, serija 16.30 Tojotin svijet prirode 17.30 Biqana za vas 18.30 Koale, crtani film 19.00 Bel dan 19.30 Edzmond, serija 20.00 Bel ordinacija 21.00 Dobra ti ve~e 22.00 22 ~asa 22.30 Odjeqewe za istragu, serija 23.30 Biqana za vas 23.50 Horoskop

PINK BH
8.00 8.10 8.30 9.00 10.00 12.00 12.10 14.00 14.10 14.30 15.00 16.00 16.10 16.20 17.00 18.00 18.20 19.00 20.00 21.00 23.00 23.30 1.00 3.00 3.10 3.20 4.00 Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Tick, serija BH net Vo`wa mog `ivota, film Info Gold ekspres Info [esto ~ulo Mahala{i, serija Sva ta ravnica, serija Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka [esto ~ulo Dvogled Info Robna ku}a Sve za qubav [esto ~ulo Grand - Narod pita [esto ~ulo Macani, film Van zakona, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Dvogled Film 7.00 7.20 8.00 8.05 8.30 9.00 9.20 10.10 10.40 11.10 12.10 13.00 13.40 15.10 16.00 16.20 16.50 19.00 19.30 19.50 21.00 22.30 23.00 23.30 1.00

BHT 1
Prirodna ba{tina Ku}ni qubimci Vijesti Mumijevi, serija Slagalica Kineska moreplovac Najboqa emisija za mlade TV Liberti Josip Pejakovi}: U ime naroda Duhovni mostovi Debate o debatama Savana, serija Bijela planeta Xems Blant, koncert Liga {ampiona, magazin Smawi gas Fudbal: Everton - Hal Siti Dnevnik Magazin Qudi sa Medisona, serija Kod ku}e je najboqe Global Sport Zahuktali voz, film Savana 6.20 7.00 7.30 8.10 9.20 10.30 10.40 10.50 12.00 12.20 13.20 14.00 15.00 15.40 17.30 18.30 19.10 19.30 20.10 21.10 21.50 22.50 0.50 1.50

HRT 1
Glas domovine Obrazovni program Duhovni izazovi Muzika Opera Biblija Portret crkve i mjesta Misa Dnevnik Plodovi zemqe More Nedjeqom u dva Mir i dobro Izmi{qeni prijateq, film Lijepom na{om U istom loncu Loto Dnevnik Ko `eli biti milioner Odmori se zaslu`io si, serija Paralele Posqedwi kraq [kotske, film Dok. program Dodjela filmske nagrade “Oskar” 8.00 9.00 10.00 10.30 11.10 12.00 13.00 14.00 14.50 16.30 17.10 17.50 18.20 18.50 20.00 22.00 23.00 23.50 1.40 3.30 4.00

OBN
Krila do istorije Duh Totonka Vil i Grejs, serija Ke~eri Skrivene palme, serija Lonci i poklopci Crveni tepih Telering Nedjeqno popodne Fashion Police Sexiest Skrivena kamera Skrivena kamera Info Idealan suprug, film Skrivene palme, serija Vil i Grejs, serija Elin ~arobni svijet, film Idealan suprug, film Crveni tepih Fudbal

Foks
6.30 7.00 8.20 9.00 10.30 13.00 17.30 18.20 19.00 e-TV Doma}in Puka Serbian Open kviz Take{i Zemqotres u Wujorku, film Serbian Open kviz Ke{ taksi Izgubqeni 21.00 Unutra{wi neprijateq, film 23.00 Fajront Republika 0.00 Ameri~ko rvawe 1.00 Ke{ taksi 1.20 Top Spid 2.00 Ni~ija zemqa 3.30 Muwe, film 5.00 ^aruga, film

Vikom
7.00 7.30 8.00 9.00 10.30 11.00 12.00 13.00 14.30 Narodna muzika Tele{op Pismo glava ZOO hobi Narodna muzika Tele{op U na{em ataru, emisija o poqoprivredi Radio i TV Narodna muzika Tele{op 15.00 Gladna sam rodnog nema 16.40 Vitafon Narodna muzika 19.30 Dnevnik RTS 20.30 Pregled sedmice 21.00 Dokaz stvarawa 22.00 Izazovi istine 2.00 Erotski program

NOVA
7.50 8.10 8.40 8.50 9.20 9.40 10.10 11.10 11.40 12.10 12.40 13.40 14.40 15.40 17.00 17.10 19.10 20.00 21.00 22.50 0.10 0.40 2.10 3.50 5.00 Bumba, crtani film Superheroj Spajdermen, crtani film Graditeq Bob Vinks, crtani film Dora istra`uje, crtani film U slu~aju frke, serija Ulica sje}awa, serija Automotiv Magazin Lige {ampiona Novac Eli Stoun, serija Zbogom biv{i, serija @ene ameri~kih vojnika, serija Pravedan zlo~in, film Vijesti G. 3000, film Dnevnik Nad lipom 35 Asteriks na Olimpijskim igrama, film Crveni tepih Televizijska posla, serija Oko kamere, film Pijani od qubavi, film Crveni tepih Televizijska posla, serija

7.40 8.10 8.30 9.00 10.10 10.40 11.30 13.30 15.40 17.20 18.30 19.00 20.00 22.10 23.00 0.30

Deksterova laboratorija, crtani film Bakugan, crtani film Bajkeri s Marsa, crtani film Jesen sti`e duwo moja, serija Jedna od de~kiju, serija Jezikova juha Gradski kauboji 2, serija Betmen i Robin, film Kolumbo, serija Diskaveri Vijesti Magazin Zanimawe {pijun, film Mjesto zlo~ina: Majami, serija Zakon bra}e, serija Otporni na metke, film

19.30 Olimp 20.00 [kola za frajere, film 21.40 Balet na ledu: Labudovo jezero 23.30 Gara`a 0.00 Xez 1.00 Transfer

Radio RS
6.00 8.00 8.05 9.00 9.05 9.30 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 19.00 19.05 Jutarwi program Vijesti Emisija za selo Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Vijesti Sje}awa Vijesti Vjerski program Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica, omladinska emisija Vijesti Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu Vijesti Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike 20.00 20.05 21.00 21.05 Vijesti Razgovornik Vijesti Starogradska sje}awa 22.00 Vijesti 22.05 Korijeni 23.00 Sje}awa 0.00 Pono}ne vijesti 0.10 Kultura u ogledalu 1.00 No}ni program 5.00 Emisija za selo Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

BN
6.00 7.30 9.00 9.30 10.00 10.30 11.00 12.00 13.00 14.00 14.40 15.30 19.30 20.00 21.00 23.00 0.30 3.00 Koktel Svijet Renomea Zapisi pored puta Pri~am ti pri~u Selo Nijesmo mi od ju~e, serija Cvr~ak na sat Zavi~aju mili raju Muzi~ke zvijezde Servis Karamela Bez maske Nedjeqno popodne Monitor Tu|e sla|e Utisak nedjeqe Slu~ajni partneri Astro~et Satelitski program

HRT 2
6.50 7.20 7.40 9.10 10.00 10.50 12.20 13.10 13.40 16.50 17.50 Tom i Xeri, crtani film Paulino qeto, serija Fakini u qetnom kampu, film Prijateqi Nora Fora Superveleslalom (`) Na tronu vje~nog ~uda Magazin LP Tenis: Hrvatska - Ekvador Olimp Rukomet: CO Zagreb - Hamburger SV

RTL
6.30 7.00 Skrivene poruke, serija Mifi, crtani film

Premijera "Kad se pretvorim u Severinu"
Premijera dokumentarnog filma “Kad se pretvorim u Severinu“ nije pro{la bez glavne akterke, koja se pojavila u dru{tvu vjerenika Slavka [ijanovi}a. Severina se zakop~ala do grla, u tamnoj haqini. “Kad se pretvorim u Severinu“, 37-minutni dokumentarni film o Severininim ~etvorodnevnim pripremama za koncert u Beogradskoj areni, u re`iji Darka Drinovca, premijerno je prikazan na Zagreb Doksu. Severina Vu~kovi} do{la je u dru{tvu vjerenika Slavka, a par se na projekciji zabavqao uz kokice. Severina je na kraju projekcije uzviknula: “Bravo, Drinovac!”, a sa ma je izjavila da je odu {evqena filmom. - Svi|a mi se ka ko sam prikazana u fil mu. To nije biograf ski film o meni, nego film o mom poslu. Kao {to `e ne koje rade u prodavnici obla~e uniformu prije posla, tako i ja pri je izlas ka na sce nu obla ~im ra zne kos time - rekla je Severina.

Luda planeta

Vijagra spasila bika
Bika niskog polnog nagona, koji vi{e nije mogao da ispuwava svoje du`nosti u krdu, od odlaska pod no` spasio je wegov vlasnik, koji mu je prehranu obogatio biqnom verzijom vijagre. Bika je od posqedweg putovawa u `ivotu dijelilo nekoliko dana, jer nije bio u stawu da oplodi nijednu kravu, ali wegov vlasnik u posqedwi ~as se dosjetio spasonosnog rje{ewa.

Magarci nose |a~ke torbe
U~enici jedne osnovne {kole u Italiji vi{e ne}e morati sami da nose svoje prete{ke |a~ke torbe od ku}e do {kole, jer su taj zadatak preuzeli magarci. Ova simpati~na akcija pokrenuta je u okviru promocije lokalnog poqoprivrednog sajma, ali se u~enicima {kole u mjestu Godega Sant Urbano, na sjeveru Italije, toliko dopala, da razmi{qaju da se ona zadr`i do kraja {kolske godine.

Naomi Kembel dobila izviwewe od Mejdine
Vo za~, ko ji je op tu `io Na omi Kembel da ga je u utorak napala dok ju je vozio kroz Wujork, izjavio je, putem svog advokata, da se bio “razqutio i pretjerano reagovao“ i da `ali {to je umije{ao policiju u taj incident. - Pri~a je preuveli~ana i izviwavam se Naomi Kembel {to se to dogo di lo - na vo di se u sa op {tewu voza~a Miodraga Mejdine, koje prenose agencije. Mejdina je policiji rekao da ga je britanska manekenka, koja je sjedila na zadwem sjedi{tu, sna`no udarila u glavu i da je on povrijedio oko kad se udario o volan. Tako|e je ispri~ao da je Naomi Kembel zatim pje{ke pobegla sa mjesta doga|aja. Manekenka, koja je zbog prijeke naravi vi{e puta dolazila u sukob sa qudi ma i za ko nom, iz da la je sa op {tewe u kojem je navela da joj je drago da se Mejdina izvinio i da ona samo `eli da podvu~e liniju ispod te pri~e. - Veoma sam se trudila da ispravim moje ranije gre{ke i ne}u dozvoli ti da bu dem ta lac sop stve ne pro{losti - izjavila je Naomi Kembel.

Duh supruga
Nau~nik iz Kanade Kimberli Molto poslala je dru{tvu za istra`ivawe paranormalnih pojava fotografiju na kojoj se vidi silueta mu{karca za kojeg ona vjeruje da je wen preminuli suprug. On je umro zbog problema sa srcem u wihovom podrumu, koji je u tom trenutku renovirao. To se desilo nekoliko godina prije nego {to je sporna fotografija snimqena.

NEKAD BILO...
Kolumbijski kwi`evnik Gabrijel Garsija Markes ro|en je na dana{wi dan 1927. godine. Pisac “magi~nog realizma“, `anra koji mije{a mitove, magiju i realnost, najvi{e je doprinio da latinoameri~ka literatura do|e u centar pa`we svjetske kulturne javnosti {ezdesetih godina 20. vijeka. Dobitnik je Nobelove nagrade za kwi`evnost 1982. Me|u poznatim kwigama su mu “Sto godina samo}e“ i “Qubav u doba kolere“. Wegovo najpoznatije djelo, “Sto godina samo}e“, prodato je u vi{e od 30 miliona primjeraka. U wemu je opisan `ivot izolovanog ju`noameri~kog sela, gdje su neobi~ni doga|aji predstavqeni kao ne{to najobi~nije. Autor je kwiga “Pukovniku nema ko da pi{e“, “Dvanaest hodo~asnika“, “Hronika najavqene smrti“, “O qubavi i drugim demonima“...

POSQEDWA
Rurk za no} spavao sa 14 `ena
Glumac Miki Rurk sa podsmijehom je komentarisao brojne preqube engleskih fudbalera, tvrde}i da mu nisu ni do koqena, kada se govori o zavodni~kim uspjesima. Ponosno je izjavio da je on u samo jednoj no}i spavao sa ~ak 14 `ena. Zvijezda filma “Rva~“, legendarni glumac Miki Rurk, koji je u vrijeme svoje najve}e popularnosti va`io za seks simbol, osvrnuo se na zavodni~ke sposobnosti promiskuitetnih fudbalera. Tako je glumac, gostuju}i u TV {ouu Lizi Kandi, popquvao aktuelne aktere fudbalerskih seks skandala, rije~ima da mu oni nisu ni do koqena.

Ro|en Gabrijel Garsija Markes

KOLUMNA

Me|unarodni dan TEMA `ena, 8. mart, nekad i sad

www.glassrpske.com

^udna debata u Sarajevu, ~udni mediji i ~udne nacije
PI[E: SAWA VLAISAVQEVI]

Karanfil baci, pokloni mi qubav
FOTO: S. ILI]

OHR STVORIO dramati~nu situaciju oko popisa

Petar \oki}, predsjednik Socijalisti~ke partije i Odbora za bezbjednost Narodne skup{tine RS

pokrenuo krvavi rat
ZAVR[ETAK milanske Nedjeqe mode obiqe`ili 20. ro|endan “Dol~e i Gabane“ i ~etiri decenije rada Roberta Kavalija

2 6. i 7. mart 2010. GLAS PLUS

^udna debata u Sarajevu, ~udni mediji i ~udne nacije
rije nekoliko dana u Sarajevu se odr`a neka ~udna debata. ^udni gosti, ~udan tok debate, ~udan prijenos i sva{ta ne{to ~udno. Naj~udniji su, moram priznati, brojni napisi povodom ove debate. Neki smatraju “da debata nije ni otvorena“. “Da ne bi doma}ice, bio bi i otvoren“ vaqda dijalog izme|u Dodika i Sarajlija. Debate nije ni bilo jer “qubazna hostesa“ nije ni do zvo li la da de ba ta po ~ne. “Kul tur no dijalo{ka jedno~inka“ je bila uspje{na, jer su bili zadovoqni svi: “Dodik sa svojom svitom oti{ao vidno zadovoqan, no zadovoqni su bili i doma}ini“. “A izlazak (iz sale) je bio onemogu}en do kraja doga |a ja“, na ve de je dan no vi nar i ne trepnuv{i {to je izgovorio neistinu. ^u li smo i da je po sri je di bi la “no va forma dijaloga: politi~aru po{aqe{ ceduqicu, moderator(ica) demonstrira svoje spi ker sko umi je }e, a po tom nas tu pi Dodik“. Sve su ovo i jo{ koje{ta drugo pisali a tko drugi nego antinacionalisti~ki slobodarski mediji sarajevske kotline. Upravo oni koji svim srcem osu|uju nedostatak dobre voqe lidera iz RS da komuniciraju sa izvjesnim medijima u Federaciji. I kona~no kada do|e prvi me|u wima da odgovara na pitawa Sarajlija, nastade problem. Problem je bio {to nije bilo problema na debati. Bilo bi mnogo boqe da su se ~u le psov ke, uvre de, neprimjerene kvalifikacije, nacionalisti~ki ispadi... Na`alost, niti jedno pitawe nije ostalo neodgovoreno, a neumjesna dobacivawa iz publike su ostala tamo gdje im i jeste mjesto: na usnama umjetnika uli~ne retorike. Zamislili gerilci da }e dobacivawem iz publike kao i uvijek demonstrirati novi val novinarstva u kojem je vrije|awe i dobacivawe stvar vrline i hrabrosti. Voqeli bi oni da su mogli na}i neki pora`avaju}i prigovor odr`anoj debati, ali na`alost nisu u tome uspjeli, pa su onda kao i uvijek u takvim prili ka ma pri bje gli ka ri ka tu ral nom opisivawu i ismijavawu sudionika debate. Koliki samo nedostatak ukusa i mjere mora imati onaj koji se odlu~i da umjesto profesionalnog izvje{tavawa o doga|aju, ~itaocima potura svoje impresije o likovima doga|aja.

Kolumna

P

Eto da kle, do |e Do dik u Sa ra je vo, obra ti se gra |a ni ma i izja sni o sve mu {to ih je zanimalo i dakako ode natrag u Bawu Luku vidno zadovoqan. Kako i ne}e kada ga nitko nije vrije|ao i ismijavao.

ISKQU^IVI mediji i iskqu~iva socijaldemokracija
Nekako u isto vrijeme odjeknu vijest da drugi socijaldemokrata, onaj iz Saraje va, i wego vi sqe dbe ni ci ona ko de mo krat ski odlu ~i {e da ne da ju izja ve za “Glas Srpske“ i za “Dnevni avaz“. Ogrije{ile se ove novine o socijaldemokraciju pa portparol SDP-a re~e da je ta odluka donesena zbog “onoga {to trenutno radite u medijskom prostoru kako Republike Srpske, tako i Bosne i Hercegovine“. To je ona ista socijaldemokratska partija ~iji rukovodilac gazduje Sarajevom i svoje neistomi{qenike preko svojih savjetnika i zamjenika stavqa na stup srama i poziva na wihov lin~. Kako i slobodno novinarstvo tako i socijaldemokracija ima ~udna obiqe`ja u Sarajevu. skqu~ivi mediji koji ne daju prostor za svo je ne is to mi{qeni ke, iskqu~iva socijaldemokracija koja tipi~nim strategijama totalitarne vlasti uklawa sve {to stoji na putu idejama ~iji domet je Sarajevo. To je ona ista partija ~ijeg predsjednika svi zovu “[efe“. Zamislimo samo, onako hipoteti~ki, da u svega par dana Dodik, [piri}, Radmanovi} ili neki drugi politi~ar iz RS, odbiju komunikaciju sa naj~itanijim novinama iz oba entiteta, a da gradona~elnik Dragoqub Davidovi} javno preko svojih glasnogovornika izvrije|a neku Bo{wakiwu usred skupa u Bawoj Luci, kakva bi se slobodarska graja digla u Kotlini! Bio bi to jo{ jedan razlog za vi{emjese~nu hajku protiv svega {to dolazi iz RS. A sada se ipak digla gra|anska nacionalisti~ka elita, samo ne da osudi nevi|ene ispade jezika mr`we, iskqu~ivost i netolerantnost, nego da ih odbrani i sti{a bacaju}i “dimne bombe“ (ovo je wihova omiqena retori~ka figura) sa pri~om o tome kako neki “novinarski taj kun“ ko ji pre ten di ra da bu de i

I

politi~ar smjewuje novinarke po Federalnoj televiziji samo zato {to su pripa dni ce mawin skog na ro da. Me dij skim terorom se progla{avaju i napisi o famo znom ma fi ja {kom re ke tu ko ji ni je imao nikakvu lo{u svrhu osim da se popravi `ivotni standard nekih rukovodila ca SDP-a. Di gli se i svi oni {to ni ko me ni ti slu ~aj no ne bro je krvna zrnca, jer je to prqav posao koji vrijedi ekskluzivno za “nacionaliste“, pa u `aru gra|anskog nacionalizma ipak jednoj osobi brzo prebroja{e krvna zrnca. Najprije to u~ini jedan novinar: “Kako se ne bi reklo da je na{ budu}i predsjednik {ovinista, na mjes to no vog pred sje dni ka par la men ta }e pos ta vi ti `e nu i Srpkiwu Sawu Vlaisavqevi}. Poznata po tome {to gawa kulturu dijaloga, ova dama }e od skup{tine napraviti kulturnu instituciju, gdje }e biti zabrawene ru`ne rije~i“. A druga novinarka, slobodna od sva kog na ci ona li zma, na pi sa: “On da je ugle dni pro fe sor iz Sa ra je va Mu ha med Fi li po vi}, po ri je klom iz Bawe Luke, kazao da je konsterniran medij skim na pa di ma na je dnu svo ju biv {u studenticu-kolumnisticu-novinarku godine, pogotovo zato {to joj poznaje porodicu.

Pi{e: Sawa VLAISAVQEVI]

PROBLEM {to nije bilo problema na debati
Doti~na je ina~e Bo{wakiwa i to za ovu pri~u nije va`no, ali je pitawe na koji na~in profesor Filipovi} bira koju }e od svojih biv{ih studentica za{tititi...“ Dakle, samo nacionalisti broje krvna zrnca i samo oni rasisti~ki, fa{isti~ki, neonacisti~ki pla}enici, kako se sve ve} ne na zi va ju “ne pri ja teqi BiH”, zloupotrebqavaju etni~ku pripadnost neza{ti}enih novinarki usred Sarajeva. Zamislimo opet na samom kraju ovoga teksta da je, recimo, @eqka Domazet iz “Glasa Srpske“ nekome u Federaciji ovako samouvjereno ispunila karton sa stavkom o etni~kom porijeklu ili da je Miroslav Filipovi} zakqu~io da je novinarka koja je napisala degutantan tekst o Dodiku to napisala jer je Bo{wakiwa,

Zamislimo da je, recimo, @eqka Domazet iz “Glasa Srpske“ nekome u Federaciji samouvjereno ispunila karton sa stavkom o etni~kom porijeklu ili da je Miroslav Filipovi} zakqu~io da je novinarka koja je napisala degutantan tekst o Dodiku to napisala jer je Bo{wakiwa
mada to nema “nikakve veze sa tom pri~om“. Principijelnost je urbanoj, nacionalisti~ki usplahirenoj gerili uistinu jo{ uvijek veliki problem i dok god je to tako nad wihovim proklamirawem ideje gra|anskog multikulturalizma }e lebdjeti ogroman sivi oblak, opomiwu}i nas da je gra|anski multikulturalizam negdje drugdje, mo`da sasvim daleko. (Autorka je direktor Centra za kulturu dijaloga BiH)

Inbox
Imam dvoje djece, od kojih jedno ide u peti razred, a drugo treba da po|e ove godine u {kolu. Ovog starijeg sam ve} po~eo da vodim po doktorima zbog lo{eg dr`awa, jer, kako ka`u qekari, ima preveliko optere}ewe na le|ima, a za{to to ima? Ima zbog prete{ke torbe. Vagao sam torbu za peti razred 11 kilograma. Jedanaest kilograma za dijete koje se razvija, sje}am se da je sli~no bilo i u ni`im razredima. Pa qudi, da li iko razmi{qa u Pedago{kom zavodu o tome, da li iko razmi{qa o tome da su to mali qudi koji se razvijaju i da li je neophodno da se za neke predmete nosi i po nekoliko uxbenika ili kwiga. Ne znam {ta da radim, jer se jednostavno bojim da }e mi djeca biti kao banane zbog tih kwiga i to u 21. vijeku, kad kao te`imo da sve vi{e stvari prebacimo na ra~unare. Shvatam ja u jednu ruku i prosvjetu, ali {to je previ{e, previ{e je. Pitam se tako|e zar se moraju nositi sve te kwige u {kolu ili mo`da mogu da se postave ormari}i u {kolama, da djeca ostave tamo neke kwige, da ih ne vucaraju po le|ima. milorad232@yahoo.com

Komentar ~italaca

Me{etarewe velikih biznismena
Zgrozio sam se nad ovim {to ~itam po no vi na ma i slu {am na TV-u {to se doga|a u Urbanisti~kom zavodu, pa i Za vo du dis tro fi ~a ra ili “Medicinskoj elektronici“, a takvih je kod nas sli~nih firmi koje su nekad bile za ugled i ponos. Eto, samo za primjer navodim Urbanisti~ki zavod jer poznajem neke qude odande. Nemogu}e je da se jedna takva ustanova privatizovala, to je prva stvar koja svima bode o~i, imaju}i u vidu da se u gradu ne mo`e ni{ta uraditi bez wihove saglasnosti; druga stvar, u woj su zaposle ni vrlo spo so bni i pa me tni kadrovi, koliko ~uh, samo ~ista~ica ne ma za vr{en fa kul tet i, na ra vno, gazda. Da bi sada, kada je taj isti gazda na mi rio i obe zbi je dio unu ke svo jih unuka, na ulicu istjerao sve te qude, a Ur ba nis ti ~ki kre nuo pro da va ti kao da je wegova djedovina, ili komad starog namje{taja. U`as. [ta je sa tim qudi ma ko ji su go di ne i go di ne ulo`ili u svoje usavr{avawe i u~ewe, {ta je sa qeka ri ma u “Me di cin skoj elektronici“ u koju se ne dozvoqava da u|u da lije~e qude, a onda se utvrdi da u svim tim tzv. upravnim odborima sjede jedni te isti qudi, a koji, na`alost, primaju i plate od Vlade da bi pro vje ri li ka ko je “pri va ti za ci ja“ sprovedena. Ma kakva privatizacija, to je otima~ina. I pitam se ko je tu glup i blesav, onaj koji se {kolovao 15 godina ili onaj koji je me{etarewem i prevarama do{ao do tih firmi za male pare. Bojim se da }e ova godina pokazati jo{ takvih prevara i obmana “velikih“ biznismena, ali isto tako da }e Vlada ipak na}i na~ina da iza|e na kraj sa tim me{etarewem, ako ne zbog tih qudi {to rade tamo, onda zbog pravde, ali i nas gra|ana koji ne znamo gdje da idemo na qekarski pregled jer, zaboga, qekari ne mogu u}i u ambulante ili podi}i neku potvrdu kako bi dogradili ili napravili ku}u. Neki dan me odu{evio na slov u je dnim hrvat skim no vi na ma kada je zagreba~ki zatvor “Remetinec“ nazvan “Biznis akademija“. Nadam se da }e se osnovati takvo odjeqewe i na Tuwicama. Milivoj Markovi}, Bawa Luka

GLAS PLUS 6. i 7. mart 2010. 3

1 - 5. 3. 1. 3.
Biv{i predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi}, optu`en za genocid i zlo~ine nad nesrbima tokom rata u BiH, zapo~eo je uvodnu rije~ odbrane na su|ewu pred Ha{kim tribunalom. Karaxi} je na po~etku svoje odbrane naglasio da ciq Srba u BiH nije bilo stvarawe Republike Srpske, ve} o~uvawe Jugoslavije, prenijele su agencije. Prema wegovim rije~ima, za izbijawe rata u BiH krivo je “zavjereni~ko jezgro Stranke demokratske akcije“, koje je vodilo “ratnu politiku“ u korist muslimana, a na {tetu “hri{}anske ve}ine - Srba i Hrvata“. - Osnovni ciq tog jezgra, SDA, bila je fundamentalisti~ka dominacija i islamisti~ka dr`ava stvorena nepravnom secesijom - istakao je, izme|u ostalog Karaxi}.

Doga|aj sedmice

Uhap{en Ejup Gani}
Osnovni sud u Vestminsteru u Londonu donio odluku da Gani} ostane u pritvoru do kona~ne odluke o ekstradiciji. Gani}a tra`e i Srbija i BiH zbog zlo~ina u Dobrovoqa~koj ulici
FOTO: ROJTERS

Na osnovu zahtjeva Srbije

3. 3.

ske upraInspektori Pore wa, izdatog ovla{}e ve RS, na osnovu tosti i pravilolu zakoni zapo~eli su kontr e`nosti Poreske wa poreza iz nadl banisti~ki zavod nosti pla}a skog obveznika Ur uprave kod pore . Republike Srpske si} ka`e da }e policije RS Gojko Va ti provjeru ve kriminalisti~ke Na~elnik Upra tu`ila{tva RS po~e nalogu Specijalnog da RS. i krim-policija po Urbanisti~kog zavo ovawa dokumentacije i posl od 174 projekta koje je Urbanisti~ki ci. o je spisak Vidovi}a u Bawoj Lu “Glas Srpske“ objavi o za firme Jovana d RS besplatno radi ova je oko pet miliona maraka. Vidozavo posl a}awe poreza u Ukupna vrijednost tih usluga izbjegao i pl } je nepla}awem ovih . Vidovi} u Urbanisti~kom zavi KM iznosu od oko milion odsto akcija, a Vlada RS vodu RS ima 48,88 Zavod vrati u ve} dugo poku{ava da asni{tvo. vl

2. 3.

Eventualne ustavne promjene u BiH moraju se rje{avati konsenzusom, bez nametawa sa strane, jer je to stvar doma}ih politi~kih struktura. To su u Moskvi ocijenili premijer Republike Srpske Milorad Dodik, ministar spoqnih poslova Rusije Sergej Lavrov i predstavnik ruskog predsjednika Gregorije Poltav~enko. - Lavrov je iznio stav Rusije u vezi sa potrebom da se rije{i pitawe OHR-a. Oni `ele da se ispuwavawem ciqeva “pet plus dva” stvore formalni uslovi za zatvarawe OHRa - rekao je Dodik, koji je sa delegacijom RS boravio u Moskvi. On je istakao da je Rusija najve}i strani investitor u Srpskoj i BiH i da ruski partneri namjeravaju da nastave sa podr{kom drugoj fazi rekonstrukcije Rafinerije nafte u Brodu i sistema za distribuciju naftnih derivata u RS. Bilo je rije~i i o izgradwi novog gasnog kraka koji }e i}i kroz RS.

Ejup Gani} PRIREDILA: SANDRA MILETI] sandra@glassrpske.com

4. 3.

5. 3.

dnosti BiH Ministar bezbje etar tog mi} i sekr Sadik Ahmetovi a{i} opstruisali su va Bakir Dautb a za pomo}nika ministarst . dena Mrkaq imenovawe Mla formatiku i telekomunikacije uza in ju, a Ahmetovi} i Da stra u sektoru ni zici poso sve uslove za tu po Mrkaq je ispuwava wegovo imenovawe, da bi onemogu}ili iz li pske“ od izvora } su opstruisa as Sr tba{i m resoru, saznaje “Gl tavqawe Srba u to Parlamenta BiH. nedavno svjeu bezbjednosti BiH da je u Ministarstv kaqu dodijeqen mawi broj Ovaj izvor otkriva za tu poziciju, a Mr odr`avawa bo{wa sno oboren konkurs pitu, iskqu~ivo radi dova na pismenom is ministarstvu i spre~avawa Srba da bo om ~ke dominacije u ov kcije. Mrkaq je zadovoqavao sve kvalido|u na va`ne fun ao najboqe stru~ne uslove konkursa i im to nije bilo dofikacije, ali ni voqno.

BAWA LUKA - Biv{i ~lan ratnog Predsjedni{tva RBiH Ejup Gani} uhap{en je u ponedjeqak, 1. marta, u Londonu na osnovu zahtjeva pravosudnih organa Srbije za wegovo izru~ewe. Osno vni sud u Ves tmin ste ru u Londonu u srijedu je donio odluku da Gani} ostane u pritvoru do kona~ne odluke o ekstradiciji. Britanske sudije odbile su Gani}evu kauciju, a kona~nu odluku mogli bi da donesu poslije 14. marta. Ministarstvo pravde Srbije uputilo je u utorak Britaniji molbu za Gani}evu ekstradiciju, a Ministarstvo pravde BiH u srijedu. Ministarstvo pravde Srbije pripremilo je 310 stranica dokumentacije potrebne za izru~ewe Gani}a Srbiji, koja }e u najskorije vrijeme, uz molbu za wegovu ekstradiciju, biti upu}ena vlastima Velike Britanije. Srbija ima rok da do 7. aprila dostavi prate}u dokumentaciju.

da u skladu sa me|unarodnim pravom procesuira Gani}a i da nema sumwe da je Gani} odgovoran za zlo~ine u Dobrovoqa~koj ulici. - Hap{ewe Gani}a signal je da pravda mo`e biti dostignuta - izjavio je predsjednik Narodne skup{tine RS Igor Radoji~i}. Predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri} rekao je da bi “slu~aj Gani}“ trebalo prepustiti pravosudnim institucijama i da se treba uzdr`ati od politi~kih ocjena. Hap{ewe Gani}a najo{trije su osudili lideri politi~kih partija, bora~kih i drugih organizacija u FBiH, a u petak su organizovani protesti u Sarajevu. Iz Sarajeva je u London otputovala delegacija koja }e raditi na Gani}evom osloba|awu, a na ~elu te delegacije je Damir Arnaut, savjetnik Harisa Silajyi}a i novoimenovani ambasador BiH u Australiji. Gani} je i 26. februara bio zadr`an na aerodromu u Londonu, ali je ubrzo i pu{ten.

Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik izjavio je u Bawoj Luci da je Regulatorna agencija za komunikacije navija~ko mjesto za odre|ene politike i da predstavqa “rak ovog dru{tva, jer o~igledno ne brani profesionalne standarde“. - U institucionalnom smislu RAK je nepotpun, jer nema legalno izabranog direktora i sporno je sve {to ~ine i rade na tom planu. Zbog toga su u funkciji za{tite jednog dijela me|unarodnih faktora i me{etara iz OHR-a, koji su sve u~inili da politi~ki dogovori i kosenzus o tome budu onemogu}eni i realizovani ve} dvije tri godine - istakao je Dodik. Prema wegovim rije~ima, RAK se pokazao u pravom svjetlu i u slu~aju Radio-televizije Republike Srpske. - Naprasno je odmah uspostavio sankcije i kazne za RTRS, a u nekim drugim slu~ajevima nije ni reagovao u skladu sa slu`benim ovla{}ewima - naglasio je Dodik..

HAP[EWE Gani}a osudili u Federaciji BiH
Ministarstvo unutra{wih poslova Srbije raspisalo je po~etkom 2009. godine potjernice za 19 osoba iz BiH, me|u kojima su ratni ~lanovi Predsjedni{tva BiH Ejup Gani} i Stjepan Kquji}, zbog napada na kolonu JNA u Dobrovoqa~koj ulici u Sarajevu u maju 1992. godine. Prema podacima CJB Isto~nog Sarajeva tada su ubijena 42, a rawena 73 pripadnika JNA, dok ih je 215 zarobqeno. Premijer RS Milorad Dodik izjavio je da Srbija ima vaqane dokaze

Trifunovi}
Posqedwi predsjednik Vojnog suda u Beogradu \or|e Trifunovi}, koji je prije 13 godina zavr{io istragu u predmetu “Dobrovoqa~ka ulica“, rekao je da na snimku radio-veze, koji je Vojni sud u Beogradu predao Tu`ila{tvu za ratne zlo~ine Srbije, Gani}, koji je bio rukovodilac masakra u Dobrovoqa~koj ulici, izdaje sqede}u komandu: “Nare|ewe za sve jedinice, sva pokretna vozila neprijateqa uni{titi. Pripremiti zapaqive smjese i sve paliti. Blokirati jedinicu i odmah po wima“.

4 6. i 7. mart 2010. GLAS PLUS

Gani}ev zlo~in pokrenuo krvavi rat
Srbija vodi legalan i legitiman krivi~ni proces protiv Gani}a i institucije BiH ne treba da se u to mije{aju. To je zloupotreba institucija BiH. Bo{waci se time poku{avaju staviti u poziciju gospodara zajedni~kih institucija BiH, Petar \oki} istakao \oki}
pitawe koje je kona~no otvoreno, a trebalo je biti mnogo ranije. Postoje brojni dokazi, vidqiva su stradawa JNA, imamo tonske i video-zapise o likvidaciji vojnika JNA, koji su tada na`alost naivno vjerovali dogovoru o wihovom povla~ewu iz Sarajeva.

Petar \oki}, predsjednik Socijalisti~ke partije i Odbora za bezbjednost Narodne skup{tine RS

FOTO: S. ILI]

RAZGOVARAO: MIROSLAV FILIPOVI] miroslavf@glassrpske.com

a tni ~lan Pred sje dni{tva BiH Ejup Gani} mora biti izru~en Srbiji, jer je direktno naredio masakr nad pripadnicima JNA. Ako bu de bi lo pra va i prav de, osim wega, za ovaj zlo~in bi}e sudski procesuiran i Haris Silajyi}, koji je tako|e odgovoran za likvidaciju vojnika u Dobrovoqa~koj ulici. Re kao je to u in ter vjuu “Glasu Srpske“ predsjednik So ci ja lis ti ~ke par ti je i Odbora za bezbjednost Narodne skup{tine RS Petar \oki}. - Hap{ewe Gani}a u Londonu veoma je va`na stranica u kona~nom po~etku procesuirawa bo{wa~kih ratnih lidera osumwi~enih za ratni zlo~in nad Srbima u proteklom ratu, jer je Gani}ev zlo~in zapravo pokrenuo krvavi rat - rekao je \oki}. On ka`e da hap{ewe Gani}a, ~ija je odgovornost za zlo~in koji mu se stavqa na teret nesporna, pokazuje da me |u na ro dno pra vo, ipak funkcioni{e i da raste kredibilitet Srbije u me|unarodnoj zajednici. GLAS: U Sa ra je vu i FBiH tvrde da je u konkretnom “slu~aju Gani}“ rije~ o politi~kom progonu i “nastavku agresije na BiH”? \OKI]: Sarajevo ~im osje ti da su ugro `e ni bo{wa~ki i interesi wihovih lidera reaguje burno, poku{avaju}i da skrene pa`wu sa su{tine na nebitne stvari. @ele da odr`e la`nu tezu da su Bo{waci jedini bili `rtve, a da su svi drugi u ratu bili yelati. To nikako nije ta~no. Sarajevo i federalni me di ji upor no po li ti zu ju “slu~aj Gani}“, {to je pravno

R

AKCIJA “SVJETLOST“ re`irana predstava za javnost
GLAS: Da li je li der SBiH Ha ris Si lajyi} u strahu da bi, poslije Gani}a, moglo biti pokrenuto i pitawe wegove odgovornosti za zlo~ine u Sarajevu? \OKI]: Naravno da je u strahu. Ne samo on ve} i mnogi drugi odgovorni za te zlo~i ne. Ga la mom zbog Ga ni }e vog ha p{ewa, Si lajyi}, u stvari, poku{ava da se amnestira odgovornosti za zlo~ine u Sarajevu po~etkom rata. U panici je i reaguje iz osje}aja sopstvenog straha, jer je svjestan da je politi~ki odgovoran za te zlo~ine. Zlo~ini u Dobrovoqa~koj ulici i kasnije u Tuzlanskoj koloni su doga|aji koji su zapravo po-

krenuli rat u zemqi. GLAS: Kako gledate na to da se zajedni~ke institucije BiH politi~ki instru men ta li zu ju i sta ju u od bra nu po je din ca osumwi~e nog za ra tni zlo ~in? \O KI]: To je opa sna igra. Srbija vodi legalan i legitiman krivi~ni proces protiv Gani}a i institucije BiH ne treba da se u to mije{aju. To je zloupotreba institucije BiH. Bo{waci se time poku{avaju staviti u poziciju gospodara zajedni~kih institucija BiH. Osim toga, Silajyi}, tako|e, poku{ava da “slu~ajem Gani}“ o`ivi svoju posrnulu politiku, koja je do`ivjela poraz u FBiH. GLAS: Ipak, BBC je prije nekoliko dana ugostio Silajyi}a, koji je svjedo~io o politi~koj situaciji u BiH. U toj emisiji o stawu u BiH je govorio i biv{i visoki pred sta vnik u BiH Pe di E{daun? \OKI]: Time se poku{ava odr`ati la`na slika o stawu u BiH kod me|unarodne javnosti. Nezamislivo je da o stawu u BiH govore Silajyi}, ra tni li der od go vo ran za

mnoge zlo~ine, ~ovjek koji je sru {io us ta vnu re for mu 2006. godine i E{daun, koji je harao BiH i ogwenim ma~em smjewivao legalno izabrane funkcionere, re`u}i po tkivu doma}ih institucija. GLAS: Kako ocjewujete zahtjev Tu`ila{tva BiH da Gani} bude izru~en BiH radi daqeg procesuirawa? \OKI]: Licemjerstvo je blaga rije~ da se ocijeni ovakav zahtjev Tu`ila{tva BiH, jer je godinama ignorisalo ~iwenice i opstruisalo proce su irawe Eju pa Ga ni }a. Imam veliku rezervu prema svim wihovim najavqenim potezima u ovom slu~aju. Pokazali su da su pristrasni i da imaju ignorantski odnos prema srpskim i hrvat skim `rtvama.

OHR STVORIO dramati~nu situaciju oko popisa
GLAS: Kakva su saznawa Odbora za bezbjednost Narodne skup{tine RS o djelovawu vehabija u BiH? \OKI]: Odbor izra`a-

Koalicija
GLAS: Biv{i funkcioneri partije tvrde da je SP izgubio identitet i da slijepo slijedi stavove SNSD-a. \OKI]: To nije ta~no. SP ima prepoznatqiv stav i identitet. SP se bori za socijalnu pravdu, za ekonomski razvoj, prava radnika i ratara. Zlonamjerni to govore, kao i oni kalkulanti, koji su nekada u SP vidjeli {ansu za ostvarivawe svojih li~nih interesa. Zato su morali da odu iz partije. Ne slu`imo pojedincima i wihovim interesima, ve} gra|anima RS i takvu }emo politiku voditi i daqe. Mi smo lojalni na{im koalicionim partnerima i po{tujemo dogovoreno. Zar ima ne{to vrednije nego imati karakter.

va ozbiqnu zabrinutost zbog postojawa radikalnih islamisti~kih grupa, kakve su vehabije i selefije. Procjewuje se da u BiH ima 100.000 vehabija i da su raspore|eni u gotovo svim ve}im gradovima u FBiH, a da imaju te`we da se pro {i re i po Srpskoj. To predstavqa novu realnost u zemqi, jer su, prema policijskim podacima, prijetwa bezbjednosnom sistemu zemqe i wenom pravnom poretku. Vehabije su realna prijetwa zaje dni ~kom `i vo tu u BiH u budu}nosti. GLAS: Ima li Odbor infor ma ci je o re zul ta ti ma po li cij ske akci je “Svje tlost“ u Gorwoj Mao~i, u kojoj je uha p{e no ne ko li ko pripadnika vahabijskog pokreta, pa potom pu{teno na slobodu? \OKI]: ^ini mi se da je to vi{e bila pokazna policij ska vje `ba i re `i ra na predstava za javnost i medije nego stvarna akcija suzbijawa djelovawa i planova radikalnih islamista. Mislim da se tom akcijom nije dobilo ni{ta konkretno u toj borbi. Logi~no je da 600 policajaca nije moglo na}i vi{e oru`ja i dokaza, jer se o Gorwoj Mao~i, kao vahabijskom uto~i{tu, govori ve} godinama. GLAS: Ipak, ostaje nejasno kako uop{te federalna policija dozvoqava da vehabije na punktu kontroli{u ulazak u to selo? \OKI]: Federalne institucije o~igledno toleri{u djelovawe vehabija, jer je nezamislivo da oni djeluju suprotno zakonima zemqe u kojoj `ive. GLAS: [ta mi sli te o ostanku Kancelarije visokog pred sta vni ka u BiH (OHR) u zemqi do oktobarskih izbora, a po svemu sude}i i mje se ci ma po sli je toga?

Izbori
GLAS: [ta konkretno SP o~ekuje od sqede}ih izbora? \OKI]: O~ekujemo zna~ajan rast podr{ke gra|ana SP, jer ta podr{ka raste iz dana u dan i to je vidqivo na terenu. SP o~ekuje znatno ve}i broj poslanika i odbornika na svim nivoima vlasti. SP }e poslije izbora biti va`an stub vlasti u sqede}e ~etiri godine. Gra|ani }e sigurno prepoznati na{e principijelne stavove. \O KI]: Ta je odlu ka o~ekivana, jer su prije toga sve u~inili da stvore uslove za sopstveni ostanak. Naprasno su stvorili dramati~nu situaciju u vezi sa popisom imovine i drugim pitawima, uporno optu`uju}i vlasti RS za zastoj na evropskom putu zemqe. To je ve} ustaqen metod ra da OHR-a. Ovo {to OHR radi u zemqi nema nigdje u svijetu. Krajwe je vrijeme da nas ostave na miru. GLAS: OHR otvoreno daje podr{ku “novim idejama“ i pozivaju gra|ane BiH da “iskoriste bonska ovla{}ewa“ na sqede}im izborima? \OKI]: To je nastavak wihovog neprimjerenog odnosa prema legalno izabranim predstavnicima ove zemqe. To su prijetwe koje ne}e mo}i biti ostvarene. Me|utim, logi~no je da OHR-u najvi{e smeta stabilna vlast u Srpskoj. Prije aktuelne vlasti u RS, koja je veoma stabilna, navikli su da svake godine mijewaju vlast u RS i dovode podobne qude. To vrijeme je pro{lo.

ZLO^INI u Dobrovoqa~koj ulici i Tuzlanskoj koloni doga|aji koji su pokrenuli rat u zemqi

GLAS PLUS 6. i 7. mart 2010. 5

Zaostav{tina za budu}nost
Pedeset godina od smrti akademika Sretena Stojanovi}a
Razgovori o obiqe`avawu pola vijeka od smrti Sretena Stojanovi}a po~eli u Beogradu. I Prijedor spreman da u~estvuje u toj aktivnosti SANU, bilo da izlo`bu koja }e biti organizovana u Beogradu prenese i u ovaj grad, bilo da dio radova koji su u stalnoj postavci u Spomen-ku}i porodice Stojanovi} i radove iz muzeja u Sarajevu iskoristi za organizaciju samostalne izlo`be

Dio legata u Prijedoru PI[E: SNE@ANA TASI] krozrs@glassrpske.com

rpska akademija nauka i umetnosti ove go di ne obiqe`a va zna ~a jan da tum u svo joj is to ri ji, 50 go di na od smrti je dnog od wenih ugle dnih ~la no va Sre te na Stojanovi}a. To za mnoge na ovim prostorima ne bi bio doga|aj, koji bi trebalo posebno izdvojiti da se ne radi o po tom ku ~u ve ne po ro di ce Sto ja no vi} ko ja vodi porijeklo iz Prijedora. Ovaj re la ti vno mla di grad imao je sre}u da ga je ~inila i porodica Stojano vi} ~i je su ge ne ra ci je po to ma ka os ta vi le go to vo ne iz bri siv trag u stal noj te`wi i borbi za `ivot po mjeri ~ovjeka, o~uvawe duhovnog i nacionalnog identiteta. Sre ten je bio po to mak prote Sime koji je imao ~etiri sina i pet k}eri i kao nacionalisti~ki revolucionar, bio istjeran iz gimnazi je, a kao pri pa dnik or ga ni za ci je “Mla da Bo sna“ po sli je izbi jawa Prvog svjetskog rata i osu|en na vi{egodi{wu robiju. Stu di rao je u Be ~u od 1917. godine slikawe i vajawe, a zatim je u Parizu bio |ak ~uvenog Emila Burdela. Ostao je upam}en kao jedan od prvih profesora na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu i prvo dopisni

S

~lan Srpske akademije nauka i umje tnos ti od 1950. godine, a od 1959. godine i wen redovni ~lan. Prvi put je izlagao 1920. godine. Napravio je vi{e samostalnih izlo`bi u Parizu, Beogradu, Sarajevu i ^a~ku. U~estvovao je na ve}em bro ju gru pnih izlo `bi Proqe}nog salona u Zagrebu, “Nezavisnih umetnika“ u Parizu, “Jesewem salonu“ u Parizu, Internacionalnoj izlo`bi u Barseloni, Me|unarodnoj izlo`bi u Parizu, Trijenalu u Beogradu, izlo`bama Saveza likovnih umetni ka Ju go sla vi je i Udru`ewa likovnih umetnika Srbije, kao i na brojnim reprezentativnim izlo`bama na{e umjetnosti u zemqi i svijetu: u Beogradu, Zagrebu, Qubqani, Mos kvi, Lewin gra du, Bra ti sla vi, Pragu, Var{avi, Krakovu i dr. Bio je ~lan li ko vnih grupa “Oblik“ i “Samostalni“. Ostao je upam}en i kao prvi poslijeratni slikar sa jugoslovenskih prostora koji se pojavio sa svojim skulptu ra ma na Bi je na lu u Veneciji. Pored vajarstva bavio se sli kar stvom i gra fi kom, kao i li ko vnom kri ti kom. Objavio je ve}i broj ~lanaka u stru ~nim ~a so pi si ma, a autor je i kwiga: “O ume tnosti i umetnicima“ 1952. godine, “Impresije iz Rusije“ 1928. godine i “Biste“

Spomen-ku}a Stojanovi}

FOTO: S. TASI]

1935. go di ne. Kao pe da gog po~eo je da radi od 1937. godi ne, a bio je i pro fe sor Aka de mi je li ko vnih ume tnosti u Beogradu. Izabran je 1959. godine za ~lana Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu. U voj nim za tvo ri ma u Bosni od 1914. do 1917. godine radio je u radionici za izradu predmeta u duborezu. Tu se po ~eo ba vi ti re zawem skulpture u drvetu. Za svo ja os tva rewa pri mio je veliki broj visokih nagrada i priznawa. Sreten Stojanovi} umro je 29. oktobra 1960. godine u Beogradu. Tada se rodila ideja da se sva wegova zaostav{tina prenese u Prijedor. Porodica je insistirala da se izgradi novi objekat za muzej koji bi nosio wegovo ime. Direktor Muzeja Kozare Milenko Radivojac tvrdi da je taj zahtjev bio nerealan,

pogotovo ako se zna da u to vrijeme Prijedor nije imao ni vodovod. Prijedor se ipak odu`io svom sugra|aninu tako {to je, kada je 1984. godine Muzej useqavao u svoju zgradu prire |e na je izlo `ba ra do va Sretena Stojanovi}a, gdje su pored {est radova iz sopstvene zbir ke bi li izlo `e ni wegovi radovi pozajmqeni iz Umjetni~ke galerije BiH iz Sarajeva i beogradskog Narodnog muzeja.

PRIJEDOR se odu`io svom sugra|aninu
Radivojac potvr|uje i da je po ~et kom ovog vi je ka uspos tavqen kon takt sa nasqednicima i dio radova je us tupqen Pri je do ru i smje{ten u Spomen-ku}i poro di ce Sto ja no vi} ko ja je obnovqena i otvorena 2007. godine. - Ku }a je do di jeqena Muzeju Kozare Prijedor kao depandans, a time je ostvare na za mi sao da se na je dnom mjes tu sa ~u va i pred sta vi bo ga ta zbir ka predmeta iz ove ugledne sve{teni~ke porodice, koja je du`e od jednog vijeka vrijedno sa kupqala na ro dna zrnca mudrosti - dokumente, kwige, fotografije, umjetni~ka djela, {to danas ima ve li ku vri je dnost i pred stavqa ne iz bri siv trag u kulturi srpskog `ivqa Potkozarja - ka`e Radivojac.

Spo men-ku }a po ro di ce Stojanovi} ~ini izlo`beni pros tor sa dvi je stal ne izlo`be u woj - onoj istorijskoj koja slikom i rije~ju govori o jednoj gradskoj, ~asnoj, po {te noj, na pre dnoj sve {te ni ~koj po ro di ci i wenim po tom ci ma, pri je svega doktoru Mladenu, narodnom heroju, legendi ovog kraja, i druga s izborom iz legata Sretena Stojanovi}a. Ra di vo jac ko ji je kre ator ove izlo`be ka`e da su u Spo men-ku }i izlo `i li sve {to su imali od zaostav{tine ove porodice, postavke i do da je da se u ovom novom izlo`benom prostoru mogu vidjeti stare porodi~ne fotografije, dokumenta od is to rij ske va `nos ti, odlivci i originalne skulpture Sretena Stojanovi}a, akva re li, crte `i, ski ce, kao dio wegovog legata. Ispred zgrade ove Spomen-ku}e je ~uvena skulptura

Sretena Stojanovi}a “@enska glava“ {to je fragment velikog spomenika na Iri{kom vencu. Zbirka se redovno dopuwuje, tvrdi Radivojac i doda je da su im dra go cje ne dokumente i umjetni~ka djela dali na raspolagawe potom ci po ro di ce iz Beo gra da, ali i oni ko ji trenutno `ive u Wema~koj. Radivojac je potvrdio da su raz go vo ri o obiqe`a vawu pola vijeka od Sreteno ve smrti po ~e li u Beo gra du i da je Pri je dor spre man da u~es tvu je u toj aktivnosti SANU, bilo da izlo`bu koja }e biti organizovana u Beogradu prenese i u Pri je dor, bi lo da iskoristi dio radova koji su u stalnoj postavci u Spomen-ku}i porodice Stojanovi} i ra do ve iz mu ze ja u Sarajevu iskoristi za organi za ci ju sa mos tal ne izlo `be.

Spomenici
Sreten Stojanovi} autor je velikog broja reprezentativnih javnih spomenika, u koje spadaju Spomenik revolucije na Iri{kom vencu na Fru{koj gori, podignut 1951. godine, Spomenik Kara|or|u u Kara|or|evom parku u Beogradu, koji je otvoren 1979. godine i drugih
Spomenik na Iri{kom vencu

Sreten Stojanovi} sa suprugom

U NOVOM izlo`benom prostoru stare fotografije, dokumenta i skulpture Sretena Stojanovi}a

6 6. i 7. mart 2010. GLAS PLUS

Karanfil baci,
Najqep{i poklon koji se mo`e po`eqeti svim `enama svijeta je da nas na taj dan mu{ki dio populacije boqe razumije, a ~im nas boqe razumiju, onda nas vi{e i vole, istakla glumica Qiqana ^eki}
PI[U: DRAGANA KELE^ draganak@glassrpske.com VEDRANA KULAGA vedranak@glassrpske.com

Me|unarodni dan `ena,

e|unarodni dan `ena, 8. mart, pri pa dni ce we `nijeg pola u Republici Srpskoj jo{ uvijek nastoje da obiqe`e na poseban na~in i tako se odu`e hrabrim `enama precima koje su se izborile za svoja `enska prava. Ve}ina dama ovaj praznik do~ekuje sa dozom nestrpqewa i prikrive nog uzbu |ewa u i{ ~e ki vawu poklona i znakova pa`we kojima se na ovaj dan tradicionalno daruju `ene. Glumica Narodnog pozori{ta Republike Srpske Qiqana ^eki} istakla je da proslava 8. marta predstavqa lijep obi~aj, te da je {teta {to ovakvi praznici nisu ~e{}i tokom godine. Ovom prazniku posqedwih godina, ka`e ona, pridaje se mawe pa`we nego ranije i smatra se da su za to iskqu~i vo krive `ene.

M

zakqu~ila je ^eki}eva. Proslava 8. marta i u Republici Srpskoj, kao i u ve}ini zemaqa svijeta, odavno je svrstana u “obavezu“ koju dana{we generacije `ena duguju svojim `enama precima. Savremeni mu{karac svoju odu `enama, na “wihov dan” danas daje u obliku neizostavnih vaza i saksija vi{ebojnog cvije}a, pomada, parfema i mnogobrojnih pribora za doma}in stvo, prven stve no onih ko ji svoje ustaqeno mjesto imaju u kuhiwi.

CVIJE]E, pomade, parfemi
Pripadnice `enskog pola, naro~ito one mla|e, svoj praznik proslavqaju na `urkama i organizovanim ve~erama u no}nim klubovima potpuno banalizuju}i pozitivne ideje i poruke ove socijalne tekovine, a majke i bake, da bi se odu`ile za pa`wu svojih mu{karaca, taj dan provode u kuvawu i spravqawu trpeze kojom }e udovoqiti svima.

Uloga `ene u javnom `ivotu
Ministar za ekonomske odnose i re gi onal nu sa radwu RS Ja sna Brki} kazala je da se obiqe`avawe 8. marta u proteklih ne ko li ko go di na kod nas promijenilo.

- I kada do|e taj jedan dan kada bi trebalo da im se posveti vi{e pa`we i qubavi, {to ne zna~i samo kupovina poklona, `ene same tvrde da im to nije potrebno - rekla je ^eki}eva i dodala da je ovakav stav generalni problem `ena u RS. Ako postoji taj dan kada, isti~e ^eki}eva, mu{karci imaju “obavezu“ da budu pa`qivi prema we`nijem po lu i ka da se ve }i na wih zaista trudi da to postigne na razne na~ine, `ene ka`u da im pa`wa na taj dan nije potrebna. - Najqep{i poklon koji se mo`e po`eqeti svim `enama svijeta je da nas na taj dan mu{ki dio populacije boqe razumije, a ~im nas boqe razu mi ju, on da nas vi {e i vo le -

iskazane qubavi, i to ne samo na Me|unarodni dan `ena. - @eni treba pa`wa i qubav tokom cijele godine - zakqu~ila je Brki}eva. Zamjenik predsjedavaju}eg Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Du{anka Majki} kazala je da posqedwih godina 8. mart ne predstavqa gotovo ni{ta u Srpskoj. Prema wenim rije~ima, Me|unarodni dan `ena izgubio je svaki smi sao ko ji bi tre ba lo da pred stavqa u dru{tvu i `ivotu jedne `ene. - Ovaj dan je samo {ansa vi{e, u odnosu na ostale dane u godini, da `ene iza|u u nekom dru{tvu, da se malo zabave i eventualno dobiju neki cvjeti} - rekla je Majki}eva. Iako je ura |e no mno go na ukqu~ivawu `ena u politi~ki i javni `ivot, dodaje, `ene se moraju izboriti za svoju emancipaciju u dru{tvu, jer ka`u da bez 30 odsto `ena u vlasti i svim wenim nivoima nemamo demokratsko dru{tvo. Praznik `ena, posmatraju}i iz ugla istorije, simbolizuje pri~u o “obi~nim `enama koje su stvarale istoriju, postale wen dio i zauvijek ostale tu”. Me|unarodni dan `ena postao je praznik - sinonim za poklawawe stotina karanfila i drugih sitnica. To bi prividno trebalo da ispra vi sve ne prav de u~iwene `enskom rodu i nadoknadi nedostatak po{tovawa i jednakih prilika tokom ~itave godine. Dan `ena, za veliku ve}inu mu{ke populacije, predstavqa horor scenu koja ih bespo{tedno uvla~i u {opingholiju u potrazi za idealnim poklonom. Iako generalno, lo{e biraju poklone, postoje, na svu sre}u, i mu{karci koji su nau~ili da dobar poklon treba da ispuni nekoliko uslova: da ne bude preskup, da ne bude jeftin, da uka`e na we`na osje}awa, da bude poseban, ali ne i ekscentri~an.

Uveli karanfili i lo{e upakovani pokloni iz prodavnica u kojima sve artikle mo`ete kupiti za nekoliko maraka, ni u kom slu~aju ne treba pokloniti qep{oj polovini. Lo{ izbor su i kerami~ke figu re ko je se ne “ukla pa ju“ u bo je ku}e ili stana, dowi ve{ neodgovaraju}eg broja, digitalna vaga za merewe kila`e, ma{ina za mqevewe mesa, bombowera kojoj je istekao rok trajawa. Dame bi puno vi{e voqele da na poklon dobiju neko putovawe, par fem ili prsten, jer to sebi naj~e{}e ne mogu da priu{te, a kao uvijek dobrodo{ao poklon navode i dobru kwigu ili cvije}e.

Proslava 8. marta u Srpskoj
Me |u na ro dni dan `e na u RS, kao i u ostatku svijeta, obiqe`ava se javnim manifestacijama i dijeqewem poklona pripadnicama qep{eg po la, a kul tu ro lo zi i sociolozi se sla`u u ocjeni da je taj praznik u Srpskoj, ali i ostalim zemqama u regionu dobio sve~arsko obiqe`je, pri ~emu se ~esto zaboravqa na wegovu istorijsku konotaciju. Danas se u mnogim zemqama, pa i kod nas, 8. mart obiqe`ava tako {to se `enama daju pokloni ili organizuju razne sve~anosti. Sociolog Miodrag @ivanovi} ka`e da je 8. mart postao dan koji je vi{e potreban mu{karcima nego `enama, kao svojevrstan praznik yentlmenstva, ~ime se na neki na~in skre}e pa`wa sa ideje o ravnopravnosti polova. - Istorijska vertikala tog doga|aja se izgubila, a morala bi da postoji kao sje}awe na borbu za ravnopravnost polova. Dana{we `ene su jake, sposobne, inteligentne i uspje{ne, zbog ~ega svaki dan treba da proslavqaju kao svoj dan `ena, jer su to kroz istoriju i zaslu`ile naglasio je @ivanovi}. Sociolog Biqana Milo{evi}

Cvije}e naj~e{}i poklon

Isti~e da se ovaj praznik danas koristi da bi se u ve}oj mjeri naglasila uloga `ene u dru{tvu i javnom `ivotu. - ^iwenica je da smo mi jo{ uvijek tradicionalno dru{tvo, {to upu}uje na obavezu svih nas da stvaramo boqe uslove za ve}u afirmaciju `ena i da im pru`amo ve}u {ansu u dru{tvu. @ene su dokazale da su jednako sposobne, ako ne i sposobnije od mu{karaca - rekla je Brki}eva. Ona je dodala da svim `enama svijeta `eli da im je 8. mart svih 365 dana u godini, kao i da imaju napretek pa`we, poklona, cvije}a i

rekla je da se Osmi mart me|u `enama sve vi{e proslavqa na komercijalizovan na~in. - Ovaj praznik i kod ve}ine bra~nih parova kod kojih je institucija braka naru{ena, slu`i kao paravan za iskupqewe i prikrivawe svih onih bra~nih neslagawa. On bi trebalo da bude praznik koji se po{tuje svakog dana, a ne da se komercijalizuje, jer veliki broj mu{karaca, ali i `ena ne zna ili zaboravqa zbog ~ega je ovaj dan usvojen kao praznik `ena i zbog ~ega bi trebalo da se praznuje - kazala je Milo{evi}eva. Ovaj praznik je, smatra sociolog Biserka Ko{arac, simboli~an dan koji ozna~ava sna`nu emancipaciju `ena.

Kampawa “100 godina za ravnopravnost“
Povodom obiqe`avawa 100 godina od ustanovqavawa Me|unarodnog dana `ena i podizawa svijesti javnosti o zna~aju ovog dana za ravnopravnost polova i `enska qudska prava, Gender centar Vlade RS sprovodi}e kampawu “100 godina za ravnopravnost“ u Republici Srpskoj. Aktivnosti tokom obiqe`avawa 8. marta sprovode se na nivou RS na nivou institucija Vlade RS, lokalnih organa vlasti, nevladinih organizacija i medija.

@ensko dru{tvo nerijetko 8. mart slavi u kafanama

ISTORIJSKA vertikala 8. marta se izgubila, a morala bi da postoji kao sje}awe na borbu

GLAS PLUS 6. i 7. mart 2010. 7

8. mart, nekad i sada

pokloni mi qubav
Polo`aj `ena u svijetu
Iz Gender centra ka`u da tradicionalne i stereotipne uloge koje se `enama i daqe name}u, ote`avaju wihov napredak u dru{tvu. Ove godine, na nivou Ujediwenih nacija, Me|unarodni dan `ena obiqe`ava se pod sloganom “Jednaka prava, jednake mogu}nosti - napredak za sve“. - Mir, dru{tveni napredak i puno u`ivawe qudskih prava i osnovnih sloboda zahtijevaju aktivno u~e{}e, ravnopravnost i razvoj `ena. Zbog svog istorijskog, ali i aktuelnog zna~aja, ovaj dan treba da se obiqe`ava dostojanstveno i s po{tovawem u znak zahvalnosti onim `enama koje su se borile za pravo glasa, pravo na rad i boqe radne uslove, pravo na `ivot, pravdu, mir i dostojanstvo za sve - ka`u iz Centra.

FOTO:GLAS SRPSKE

- Emancipacija `ena kroz dvadeseti vijek bila je jako bitna, kao i sada, ali one su ~esto bile zanemarivane. Ipak, ovaj praznik se sada komercijalizovao, jer se pa`wa poklawa samo na ovaj dan, {to ni u kom slu~aju nije ispravno, jer je od praznika ostala samo forma - kazala je Ko{arac.

Izlazak ili ku}na proslava?
Svjesni dostignu}a pripadnica we`nijeg pola, vlasnici ugostiteqskih objekata prona{li su na~in da i na tome zarade. Pa tako na ovaj dan organizuju prijatna dru`ewa i ve~ere posve}ene `enama. - Ve ~e re i pri ja tna in ti mna atmosfera posebno su interesantni damama koje `ele da ve~e provedu sa svojim dugogodi{wim partnerima. Vino i lagana muzika poma`u da se bar na jedno ve~e zaborave svakodnevni problemi i poslovne obaveze ka`u u jednom bawolu~kom ugostiteqskom objektu. Mla|i pripadnici ja~eg pola obi~no svoje djevojke vode na neko

otmjeno, moderno mjesto i u dru{tvu prijateqa obiqe`avaju ovaj dan. Me|utim, pored izlazaka u lokale, restorane i kafi}e, za 8. mart, oni sa “dubqim yepom“, otisnu}e se u inostranstvo i tamo do~ekati i proslaviti praznik. Nerijetko se dame, povodom svog praznika, odlu~uju i na proslavu 8. marta uz ve~eru, koju su specijalno pripremile za tu priliku. U turisti~koj agenciji “Sebastijan“ iz Bawe Luke istakli su da ove godine, izme|u ostalog, u ponudi za proslavu 8. marta imaju putovawe na relaciji Be~ - Prag - Bratislava, a cijena je 349 maraka. Dodali su da je u ponudi i “doma}a“ destinacija Trebiwe - Dubrovnik koja ko{ta 240 maraka. Sawa Vi do vi} iz agen ci je “Cepter pasport“ kazala je da u ponudi imaju putovawa u Opatiju, [ibenik, Be~ ili Budimpe{tu. - Vi{e od 100 `ena }e posredstvom na{e agencije 8. mart proslavi ti u Bu dim pe {ti. Po red to ga, prisutno je veliko interesovawe za odlazak u Ma|arsku - rekla je Vidovi}eva.

Odla zak u [i be nik, ka `u u “Cepteru“, ko{ta 189 maraka, a u cijenu je ura~unat prevoz i boravak na bazi dva polupansiona, dok za put u Opatiju zainteresovani treba da izdvoje 269 maraka, a u cijenu je ura~unato i no}ewe u hotelu sa pet zvjezdica. - Osmi mart u Be~u ko{ta 319 maraka, a u Budimpe{ti 229 maraka, dok putovawe u Toskanu i Prag ko{ta 420 maraka - kazala je Vidovi}eva.

Qiqana ^eki}

FOTO:GLAS SRPSKE

Istorijat 8. marta
Istori~ari kao prekretnicu za `ensku populaciju navode industrijsku revoluciju do koje je jasno postojala definisana i razgrani~e na ulo ga mu {ka ra ca i `e na u dru{tvu. @ene su bile doma}ice, a mu{karci hranioci porodice. Svi po ku {a ji da se tra di ci -

onalna uloga supruge i majke modifikuje do toga doba bili su odba~eni i `estoko osu|ivani. Ovakvo stawe vjerovatno bi se nastavilo da nije do{lo do nagle potrebe za radnom snagom, izazvanom tehni~ko-tehnolo{kim progresom, koju nije mogla da zadovoqi mu{ka populacija i da tro{kovi `ivota nisu toliko porasli da ih vi{e samo jedna osoba nije mogla snositi.

DA SVAKI dan u godini bude praznik
Ta ko su `e ne, tim to li ko hvaqenim tr`i{nim mehanizmom u ekonomiji, postale sasvim ravnopravne kad je u pitawu jedna stvar: prava na te`ak, bespo{tedan rad koji nije bio podjednako pla}en, ni ti po dje dna ko pri znat. Bio je izrabquju}i.

Kada se takvo stawe vi{e nije moglo izdr`ati, sasvim obi~ne `ene, one koje su radile u raznoraznim fabri~kim postrojewima, ustale su protiv nepravdi koje su im bile nametane tokom istorije. @ene su laganim, ali sigurnim korakom krenule ka ostvarewu prava o ka kvim su wiho ve ba ke ri jet ko ima le pri li ku i da sawaju. Za hvaquju }i wiho vim za la gawima, bor ba `e na za prav du, je dna kost, mir i razvoj prerasla je u {iroko rasprostrawen svjetski pokret. Osmi mart predstavqa upravo pomen na tu wihovu borbu i jedinstvo koje je dana{wim `enama donijelo sve one slobode koje u`ivaju, a u amanet predalo da nastavqaju sa borbom za kona~nu i istinsku ravnopravnost polova. Sociolozi ka`u da samo dobra voqa, `eqa, upornost i aktivizam samih `ena mo`e uticati na wihov jo{ boqi status u zajednici, a time i u dru{tvu.

Klara Cetkin
Druga internacionala organizacija socijalista i radni~kih partija je 1910. organizovala prvu me|unarodnu `ensku konferenciju u Kopenhagenu. Tada je progla{en Me|unarodni dan `ena, koji je predlo`ila ugledna wema~ka socijalistkiwa Klara Cetkin. Ipak, datum ovog praznika nije bio objavqen. Sqede}e, 1911. godine, ovaj dan je obiqe`ilo vi{e od milion qudi u Austriji, Danskoj, Wema~koj i [vajcarskoj. U to vrijeme u industrijskim zemqama zaredali su zahtjevi protiv diskriminacije pri zapo{qavawu i zahtjevi za pravo glasa `enama. Dan `ena prvi je put bio proslavqen 19. marta 1911. u Austriji, Danskoj, Wema~koj i [vajcarskoj s vi{e od milion `ena koje su u~estvovale u manifestaciji. Godine 1977. Ujediwene nacije proglasile su 8. mart Me|unarodnim danom za prava `ena i za mir i od tada ima simboli~ko zna~ewe.

za ravnopravnost polova

8 6. i 7. mart 2010. GLAS PLUS

GLAS PLUS 6. i 7. mart 2010. 9

OBJEKTIV

Nedjeqa mode u Milanu
FOTO: ROJTERS

Donatela Versa}e jo{ jednom potvrdila originalnost

li “Pradini“ mode rizure u stilu nosili su f desetih, a “ko{nica“ iz {ez i Ketrin le me|u wima su bi Lara Stoun, Kros i Meknil, Ducen nih og svojih `enstve manekenke koje zb nekoliko godina ih oblina posqedw govarale tipu uglavnom nisu od propagiranom na `enskog ideala agenti su revijama. Kasting e more da no}n vjerovatno imali kenke sa bujnim prona|u mane m je bio poprsjem na koje glavni fokus

Zavr{etak e mode milanske Nedjeq leja, dva jubi obiqe`ila da “Dol~e i . ro|endan bren 20 decenije rada Gabana“ i ~etiri Bogati hipi ja. Roberta Kavali o valija oblikova stil Roberta Ka mu sen/zi je kolekciju za je da{ak blagi 2010/11, uz je uvijek renesanse, koja iracije za bila izvor insp nog kreatora ro|e u Firenci

Kavalija inspirisala bogiwa lova Dijana

“Versa}e“ modeli promovisali haqine `ivih boja

Uski xemperi “Dol~e i Gabana“ pretvoreni u haqine

NAJVI[E PRA[INE u prva dva dana na milanskoj Nedjeqi mode podigla Miju{a Prada, koja je na pistu vratila `enstveni izgled

10 6. i 7. mart 2010. GLAS PLUS

PROSTOPRO[ARANO
Pi{e: Aleksandar ILI]

Unaprijed
Ako sam napravio neki uspeh u `ivotu, to je da imam mnogo slobodnog vremena. Prvo da nemam {efa, od kojeg to slobodno vreme zavisi. Drugo da raspola`em potpuno vremenom, koje mogu da poklonim bli`wima, sebi, sporednim stvarima. Iz dokolice se ra|a umetnost
RAZGOVARALA: NEDA SIMI] nedasz@glassrpske.com e} nekoliko generacija odraslo je uz kwige Mome Kapora. Ku}a u kojoj Momo `ivi sa suprugom Qiqanom i psom Ar~ibaldom li~i na one iz wegovih pri~a. Prepuna slika i drugih sitnica, u kojoj je ujedno i Kaporov ateqe, odi{e wegovom li~no{}u. Podsje}a nas na stare gra|evinske ku}e kakve su na ovim prostorima stvarane, a potom nestajale sa svakim ratom koji nas nije mimoilazio u periodima du`im od jednog qudskog vijeka. U takvom ambijentu i veoma prijatnoj doma}oj atmosferi koja vlada u ku}i Kaporovih, nastao je i ovaj razgovor. PULS: Da li je Momo Kapor jo{ uvijek najboqi pisac me|u slikarima i najboqi slikar me|u piscima? KAPOR: To je suvi{e lepo i duhovito pitawe. Bilo bi {teta kvariti ga odgovorom. PULS: Pisac i ilustrator u va{im kwigama dobro se sla`u? KAPOR: Da. S tim {to je pisac slabije pla}en od ilustratora. PULS: Ko su qudi koji su danas u `i`i va{eg umjetni~kog interesovawa? KAPOR: Ne dru`im se mnogo sa umetnicima, zato {to od wih ne mogu da nau~im ni{ta. Svaki od umetnika, ma ~im se bavio, `ivi od toga {to potkrada ili, ta~nije, krade `ivot. Mnogo mi je dragocenije da razgovaram sa nekim ~ovekom takozvanog svakodnevnog, obi~nog zanimawa nego sa nekom istaknutom umetni~kom pojavom. Pisci uglavnom govore o sebi a to je dosadno.

Posqedwi intervju

Rije~ “prosto“ je mnogozna~na rije~, nije prosta. Ovo ne predstavqa nikakav izuzetak, naprotiv, u najzao{trenijem smislu, rije~ima uop{te nedostaje bezuslovnost za odre|ivawe wihove stroge jednozna~nosti. Evo kolone, na jezi~koj paradi, u kojoj stupaju zna~ewa rije~i “prosto“: jednostavno, neizvje{ta~eno, nenamje{te no, obi ~no, ~e dno, do bro }u dno, blago, ~istosrda~no, naivno, bezazleno, nezlobno, iskreno, otvoreno, prirodno, bukvalno, neiskusno, nevje{to, neuko, neobrazovano, neotesano, glupo, grubo, primitivno, seqa~ko, narodsko, otrcano, bludno, bezobrazno... Zajedno sa ^ovjekova ostalim prosta priroda po sma tra ~i ma, gle je, izme|u dam ovu konepobrojivog lonu na paostalog, pokrila radi, ma{em zastavicom, genitalije bacam cvijesmokvinim }e ili paralistom, dajz, a pa`zagrijala udove wu mi posebno pri vPrometejevom la ~i ri je~ vatrom i, “prirodno“. Pri ro dno, zagledana u sebe, obznanila dakle, zna~i pros to, da u sebi, i sva zna tako|e, nosi ~ewa pros kulturu. Sada je tote prirodno su daslika mnogo ta. ^o vjek potpunija: je dio priro de, ~o v~ovjek je, jek je prost, po prirodi, ~ovjek je po istovremeno, prirodi prost i prost. Me |u tim, to kulturan ni je ta ko prosto, odnosno nije jednozna~no, kako se ve} na po~etku moglo vidjeti. ^ovjekova prosta priroda je, izme|u nepobrojivog ostalog, pokrila genitalije smokvinim listom, zagrijala udove Prometejevom vatrom i, zagledana u sebe, obznanila da u sebi, tako|e, nosi kulturu. Sada je slika mnogo potpunija: ~ovjek je, po prirodi, istovremeno, prost i kulturan. Li~nije izra`eno: ja, ~ovjek, prirodno sam prostopro{aran. Upravo u trenutku ovih razmi{qawa – mo`da ih je mozak ceremonije predvidio – iz popre~ne ulice umije{ala se povorka {arenila kulturnih zna~ewa: gajewe, wega, vaspitawe, obrazovawe, tradicija, istorija, predawe, obi~aj, moral, pravo, vojska, policija, pona{awe, duhovnost, religija, mitologija, simbol, umjetnost, nauka, tehnika, urbanizacija, modernizacija, ekonomija, politika, dru{tvo, rad, razonoda, ekologija, sport, moda, klasi~ni i savremeni jezici, sredstva saobra}awa... Pomije{ane, prostota i kultura produ`i{e prema kristalnom hramu na~ela i nadle`nosti, i u|o{e u to velelepno zdawe u obliku }elije jajne. Mi posmatra~i nismo ulazili u hram, stajali smo oko wega i gledali kroz staklo koliko se moglo vidjeti. Unutra je bilo krcato od zna~ewa i nastalo je veliko kome{awe. Vidjelo se da temperatura naglo raste jer su se stakla zamaglila, a onda se vi{e nije vidjelo ni{ta. Tada je poklopac na hramu po~eo da poskakuje a iznutra su vrcale vru}e prostopro{arane kokice na~ela i nadle`nosti, koje smo mi napoqu hvatali rukama ili ustima. Na~ela je bilo dovoqno za sve, nadle`nosti samo za prve redove...

Priroda i kultura

V

Sarajevo
Gradovi ostaju, qudi se mewaju. Ko zna, jednoga dana i Sarajevo }e mo`da promeniti svoje sadr`aje. To je vrlo zna~ajan grad, koji se ne mo`e ubiti na taj na~in i ne mo`e se iz wega odstraniti to tkivo srpsko koje mu je davalo jednu neverovatno dragocenu vrednost. Me|utim, jedino je ute{no to {to je mawe od Srba ostalo Hrvata. To je jednostavno preskupa igra~ka koju su dobili da se igraju neka primitivna deca iz nekih divqih plemena koji nisu imali plemenite gradove i oni to pretvaraju u divqa gnezda. Tako se i pona{aju. Ne verujem u budu}nost gradova u kojima je na zverski na~in ubijeno toliko qudi. Ne mislim u bici za wih nego onih koji su ubijeni silexijski, bedno u poni`ewima, po zatvorima, javnim ku}ama, privatnim robija{nicama. Sarajevo }e morati da pro|e jedno iskupqewe da bi ponovo bilo ~isto. Sarajevo koje sam voleo je u mojim kwigama, a ono {to je preostalo neka im je alal.

Tako da su u `i`i mojih umetni~kih interesovawa uglavnom po{tari, taksisti s kojima razgovaram kad se vozim, piqari, bakali, penzioneri, zatim mladi svet koji ima svoje ku}ne miqenike, pse, sa kojima svakog dana {etam i po nekoliko sati po no}i kod Hrama svetog Save i Narodne biblioteke. U tim dugim {etwama, kada su svi opu{teni, kada niko nije va`an, ~uju se mnoge divne stvari. Oseti se puls te nove generacije. Kad sve saberem, u `i`i mog umetni~kog interesovawa je moj pas Ar~i bald, zva ni Ar ~i, sa ko jim provodim najvi{e vremena od svih Beogra|ana. Sa wim {etam, sa wim gotovo da i razgovaram. Budu}i da su te {etwe naj~e{}e i najdu`e kod Narodne biblioteke, na tom vra~arskom platou, gde i stanujem, kada sam sreo jedanput gospodina Milutina Petrovi}a, upravnika Narodne biblioteke, rekao sam: Gospodine Petrovi}u, da sam proveo ovoliko vremena u va{oj biblioteci koliko ispred we, bio bih sigurno najna~itaniji srpski pisac, {to je sasvim ta~no. Ar~ibald, ina~e, kako ga ja zovem, ima strano ime ne zbog toga {to sam ja snob, nego zbog toga {to nije pristojno davati psima srpska imena. Zamislite da sam mu dao ime Mile ili Buda ili Savo i kad ga zovnem u parku “Mile, do|i ovamo“, do|e wih petoro, a kad viknem Ar~ibalde, do|e samo savetnik ameri~ke ambasade. PULS: Rekli ste: “Dovoqno sam star da me vi{e ni{ta ne mo`e iznenaditi.” Taj pesimizam ne li~i na vas? KAPOR: To i nije pesimizam. Budu}i da sam ja iz Republike Srpske, ta~nije moji preci su iz Hercegovine, a ja sam ro|en u Sarajevu, ja sam ono {to bi se moglo nazvati fatalistom orijentalnog tipa. To zna~i da znam unapred kraj svake pri~e, ali to me ne ispuwava o~ajawem ni ti des tru kci jom, ni ti bezvoqno{}u, nego upravo jednim optimizmom. Zna~i, to je samo jedna igra koja nam je su|ena da je odigrano. Zna~i, igramo neko vreme i treba je igrati na najboqi mogu}i na~in. Sve ovo {to se sada de{ava je jedan stari film, jedna stara lekcija iz istorije koju Srbi nisu nau~ili, budu}i da su bili lo{i u~enici. Kao i ja, uostalom. PULS: Pisac i politi~ar su dvije naspramne stvari. Pisac mo`e biti sve, ali politi~ar nikako? KAPOR: Ima neuspelih poku{aja, uglavnom da pisci budu i politi~ari. Nikad se nisam bavio politikom, ona se bavila sa mnom vrlo ~esto. Jednostavno, to su dva zanata koja imaju razli~ite rokove trajawa. Ako se radi o piscu, kwiga koju on napi{e na primer ne mora da bude uspela, mo`e da bude potpuno neuspela. Na}i }e se jednom, za 50, 100 godina u antikvarnici, gde }e je neko kupiti za pet para. Zna~i, za 50 godina taj pisac }e imati

odgovornost da li je govorio istinu ili je lagao. Dok je politika stvar aktuelnog zbivawa i politi~ar nema takvu odgovornost jer za 50 godina ga se niko ne}e ni setiti, pa ~ak i ako je bio jedan od najve}ih politi~ara. Evo, na primer, sad bilo koga da pitam da li zna kako se zvao predsednik vlade Republike Francuske onog leta kad je Van Gog naslikao suncokrete. Ne znam ni ja, kao ni vi. Zna~i, va`niji su suncokreti Van Goga nego ime tada{weg predsednika republike i vlade, jer oni su zaboravqeni, a ti suncokreti su prisutni svakog trenutka u na{im `ivotima. Mo`da je to i najboqi odgovor na odnos politike i umetnosti uop{te. PULS: Vi ste senator Republike Srpske. Slu {a li jo{ ne ko mi{qewa senatora? KAPOR: Na tom Senatu nikada ni{ta nisam govorio, jer smatram da tamo ima mnogo pametnih qudi koji znaju taj dr`avotvorni zanat, koji je i poseban. Kada bi me neko ne{to pitao, ja bih mogao da govorim o kulturi, ali ona jo{ nije stigla na red. Republika Srpska je uvek imala pre~ih stvari. PULS: U osni va ~koj po veqi UNESKO-a nalazi se jedan stav: “Rat se za~iwe u glavama qudi i samo se tamo mo`e uistinu spre~avati.” [ta on da re }i o na {im glavama? Jo{ uvijek nama gori ku}a, a nismo se sna{li da odemo po vodu? KAPOR: U jedno sam siguran, to sam i zapisao. Ratovi uvek po~iwu najpre ru{ewem umetni~kih dela. Uzmimo samo grad Sarajevo. Svedo ~ewe je dnog mog pri ja teqa i vr{waka, ne}u mu otkriti ime, po{to jo{ `ivi u Sarajevu, u kojem ne verujem da bi mu to koristilo da se oda, jeste slede}e: Jedna usta{ka patrola je 1941. godine upala u wihovu ku}u u Pazari}u, gde je wegov deda imao jednu ogro mnu bi bli ote ku od oko 2.000 kwiga. Rekli su im da spale sve }irili~ne kwige. Onda su deca nosila te kwige, spaqivala ih i stavqala pod onaj veliki kazan u kojem se iskuvava ve{ ili kuva pekmez. Tu su goreli srpski i ruski klasici, iz Srpske kwi`evne zadruge. Budu}i da je deda mog prijateqa studirao u Austrougarskoj i znao savr{eno nema~ki jezik, on je imao jednu veliku biblioteku na nema~kom koja je ostala, a 1945. godine su morali da spale sve kwige na nema~kom. Ista porodica je u Sarajevu 1992. godine morala da spali sve kwige srpskih pisaca. Zna~i, od Ive Andri}a, Dobrice ]osi }a, Me {e Se li mo vi }a, ko ji se izja{wavao kao srpski pripoveda~, kwige koje sam ja napisao, kao i mnoge druge pisce. Zna~i, tri puta su gorele kwige i o tome se ni{ta ne zna, a jedna paqena kwiga pred Rajhstagom je jo{ uvek svetski simbol. Ne}u da vam ka`em da su u Zagrebu 1991. godine kwige srpskih pisaca bile ba~ene na patose kwi`ara i da su po wima gazi-

li. Tu su bile i moje kwige i kwige Dobrice ]osi}a i mnogih mojih prijateqa, beogradskih pisaca. Jedan ~ovek se sagnuo i uzeo jedan primerak kwige Dobrice ]osi}a. Mislim da je to bila kwiga “Vernik“. Iza{ao je iz kwi`are i ve} po izlasku su ga zaustavila dva policajca u civilu i premlatila. Sve to se de{avalo u ovih nekoliko godina koje spomiwemo. Onda je to mnogo stravi~nije od paqewa kwiga u Rajhstagu. Uvek najpre gori umetnost. To je izgleda toliko va`no u ovoj zemqi da se zbog umetnosti mo`e izgubiti glava, {to ni je slu ~aj u ci vi li zo va nim zemqama, gde je umetnost neka vrsta razbibrige, neka nadgradwa. [to se ti~e mr`we u glavama qudi, ona je potpuno razumqiva jer se talo`ila godinama i ona je morala da eksplodira jednog dana. Zbog toga je Mi ka Mi li }e vi}, ~u ve ni usme ni kwi`evnik, Sarajevo zvao karakaz, ~uveni kazan u kome se to kuvalo, kuvalo, sve dok taj lonac nije eksplodirao i razneo i kuvara i kuhiwu, i tu ku}u i ulice, i ~itav grad. PULS: Jedan ste od zabrawivanih pisaca i novinara? KAPOR: Nikada nisam imao neki politi~ki koncept niti ideologiju. To me ne zanima. Znate, s kojom god ideologijom da idete u `ivot, on je toliko elasti~an da }e lako na}i dokaze, ~ak je i Hitler na{ao dokaze za nacizam, koji je monstruozna ideologija. Ali sam, ipak, dolazio u sukobe zato {to nisam mogao da trpim kad neko la`e ili kada je neko sme{an, a da ga ja ne opi{em. Qudi su vrlo osetqivi. Oni se najvi{e boje smeha. Najvi{e su stradali i uspeli u na{oj kwi`evnosti satiri~ari i humoristi. Ozbiqni pisci su retko i{li u zatvor. Lagao bih vas kada bih rekao da sam mnogo trpeo. Zbog toga {to sam ja posrednik dva zanata. Kad me zabrane kao pisca, ja mogu da `ivim od slikawa. Vreme kada su me zabrawivali

USPEH JE KATEGORIJA koja me nikad nije zanimala. Nisam merio {ta je

GLAS PLUS 6. i 7. mart 2010. 11

znam kraj svake pri~e
bilo je najlep{e vreme u mom `ivotu. Ho}u da ka`em da su me dugo dr`ali na ledu i to je verovatno tajna mog jo{ uvek relativno sve`eg izgleda. Klizao sam se godinama po ledu. PULS: Jednom prilikom rekli ste da osje}ate nostalgiju i pomalo neku krivicu prema starim dobrim polupismenim komunistima? KAPOR: [to vi{e razmi{qam o wima, oni mi se sve vi{e svi|aju, to je apsurdno. Oni su me najvi{e jurili. Mihiz je imao jednu divnu teoriju, on koji je bio najvi{e progawan, pored Matije Be}kovi}a. On je govorio da nam je predsednik dr`ave Josip Broz bio i vladar i operetska li~nost, zna~i neko ko je voleo bela odela, pu{io havanu, nosio zlatnu iglu u kravati, svirao sa dva prsta na belom klaviru, voleo lipicanere, operu, voleo operete Johana [trausa i bio vojnik austrougarski. Zbog toga je i na{e progawawe bilo hedonisti~ko-amatersko. Zna~i, treba se ~uvati onih vladara koji ne vole `ene, ne vole da u~e i ne vole da piju. On je to sve voleo i bio blag prema nama. Ta ~no je da sam po zna vao mno ge vrhunske rukovodioce, komunisti~ke, koji su pravili taj re`im i istoriju. Naravno, dru`io sam se sa wima tek kad bi pali sa vlasti, dok su bili na vlasti – ne. Nisam stigao od drugih. Jahta Josipa Broza je bila jedna sandukara koja je nekad prevozila banane. Bila je veoma skromna u odnosu na neke koje danas imaju novope~eni milioneri. Ho}u da ka`em da je ovo neki novi svet pun bogatstva, br`eg sticawa. O tome je najboqe rekao Ivo Andri}. To je ne{to najta~nije {to sam ja ~uo u `ivotu, a glasi: “Do|u vremena kada pametni za{ute, budale progovore, a fukare se obogate.“ PULS: Va{a djela odisala su vedrinom, ironijom, humorom. Da li je to bilo zbog trenda ili zato {to ste tada na svijet i `ivot gledali druga~ije? KAPOR: Rat je mnogo pomogao da se uozbiqim, kao i mnogi drugi. Pre rata bio sam jedan tip sa kojim se ja danas ne bih dru`io. Neki tip koji je uglavnom leteo u prvoj klasi preko okeana, poznavao najboqe restorane, barove i diskote ke u Wujor ku, Pa ri zu, Si dne ju, Londonu, tip koji je mnogo polagao na to {ta }e o wemu da napi{e kritika, tip koji je promenio mnogo lepih `ena, i to u modi, koji je, kao i mnogi Jugosloveni, putovao u druge zemqe da bi se obukao. Zna~i, bio sam neko za koga su bile va`ne neke potpuno sporedne stvari. U ratu, kad vidite prave drame, pravu nesre}u, pravi `ivot izbliza bude vas sramota {to ste bili takvi i onda, ~ini mi se, postanete mnogo boqi. Na kraju krajeva, najboqu su monasi. To su najboqi qudi koje sam ikada sreo u `ivotu i naj~istiji. Oni ne poseduju ni{ta, a to je prvi uslov da se pravi dobra umetnost. PULS: Gdje je upori{te za toliku optimisti~ku energiju kojom zra~ite u svim svojim razgovorima? Da li mo`da u ~iwenici da su ~esto glavne junakiwe va{ih djela `ene? KAPOR: Verovatno su moji preci krivi. Od svog oca nasledio sam visok pritisak, prezime i slavu, Svetog Jovana. Predaka koji nemaju ni{ta. @ive ispod planine Vidu{e. Ko zna {ta sam nasledio. Mo`da su oni bili takvi jer nisu imali {ta da izgube, a mnogo su se nadali i svet im je izgledao kao ~udo. Mnogi od tih dedova i pradedova su i{li u Ameriku i oni su putovali po mesec dana brodom do Novog kontinenta da tamo rade. Po no}i bi izlazili na palubu, zamotali svoj duvan, {kiju, u papiri}e i pu{ili. Bilo ih je strah od te ogromne vode jer nisu znali da plivaju. Stvar se nimalo nije izmenila. Ja letim u Wujork yambo-yetom, gledam to more i imam isti strah. Ne znam da letim. Na istom smo. na pi}a nije pre{la razumnu meru. Pitao sam ga: Nikita, da li si primetio da su ameri~ki filmovi svi isti? Uvek beli policajac ima crnog policajca za ortaka i jure ri|eg kriminalca i uvek belom oduzmu zna~ku i revolver jer je prekora~io ovla{}ewa, ali on na|e ubicu i o`eni se advokaticom, koja je ina~e bila protiv wega. Ona je na kraju pomogla da ispliva iz toga. A Nikita mi je uzvratio: “Jesi li primetio da nema ameri~kog filma u kojem ne pogine bar sto qudi, izre{eta ih neko, odlete u vazduh sa automobilom, padnu kroz prozor u reku.“ I ka`e Nikita: “Niko qude ne o`ali, niti zna ko im je majka, imaju li sestru. Niti kako se zovu. Svi izginu kao da to uop{te nije va`no.“ “A”, ka`e, pre 150 godina jedan student u Petrogradu ubio je jednu babu i o tome napi{e kwigu jedan pisac, i onda se pi{u disertacije o tome da li je student imao pravo da ubije nekorisnu babu ili nije. Eto, u tome je razlika izme|u nas i wih. Zapad misli kako da `ivi, a mi mislimo za{to `iveti.“ PULS: Na stranicama kulturnih rubrika dolazi do pomjerawa. Sada su u vrhu tih strana filmske i videoprodukcije, ispred kwiga, slika? KAPOR: Nikad se ne bunim protiv nekog vremena niti protiv ne~ega {to je takvo kakvo je, {to je ~iwenica. Ni{ta ne uspeva bez razloga i ni{ta ne propada bez razloga. Ja sam samo tip koji pripada drugoj civilizaciji. Ponosim se tim i pona{am se u okviru toga. Kad me pitaju da li mislim da pro|em na kompjuter, ja ka`em ne. Ja mislim da pre|em na olovku, sa ma{ine na kojoj kucam sa dva prsta. Poznavao sa Ivu Andri}a. Imao sam tu privilegiju da ponekad dolazim kod wega. Uzeo sam tu privilegiju da nikad ne pi{em o tim susretima kao ostali. On je pisao naliv-perom u sveske, a na{ zemqak Branko ]opi} pisao je olovkom, tako|e u teku, kako je on zvao. Imao je i gumicu, to je tada bio primitivni kompjuter. Kada su jednog italijanskog novinara nagovarali da pre|e na kompjuter i obja{wavali mu wegove prednosti, govore}i da se mnogo br`e uradi na kompjuteru, on im je rekao: “Ja se nigde ne `urim.” Kad su mu rekli da gre{ke mo`e da ispravi jednim pritiskom dugmeta, on je rekao: “Ja nikad ne gre{im.” To je savr{eno ta~no. Svako pi{e u onom ritu u kojem razmi{qa. Kad su me u~ili da pi{em na kompjuteru i ostavili u jednoj sobi, na{li su me kako piqim u ekran. Pitali su me {ta radim, {ta pi{em. Rekao sam im da ~ekam da po~ne serija na drugom programu. [ta bih drugo o~ekivao od ekrana nego neku glupu seriju. Pre}i }u na kompjuter kada neko napi{e ne{to sli~no “Ratu i miru“, a da je to napisao na kompjuteru. PULS: Da li Pale ili ono {to se sada zove Srpsko Sarajevo mogu biti kompenzacija za ono Sarajevo iz kojeg je potekao i va{ “Posledwi let iz Sarajeva“? KAPOR: Nikad. To je isto kao kad bi Beograd pripao marsovcima, a Mali Mokri Lug i Batajnica ostali u srpskim rukama. Lepo je {to je ostalo makar ne{to, samo kad bi se iz Lukavice videla brda iznad Sarajeva, bilo bi dovoqno da se ne vidi. Sarajevo nije grad. Ono je metafora, ono je vi{e od toga. Ono je simbol, ali ono je oteto. [to ka`e jedan ~ovek: “Ubi me s penkalom.“ PULS: Eks-Juga. Je li ostao ko od drugara s kojim se vi|ate ili bar telefonom ~ujete. Da li je i tu {tedwa impulsa?

Mome Kapora "Glasu Srpske"

Novinarstvo
Novinarstvo za koje sam ja vezan je sporo, prisno, udobno kao neka stara foteqa ili papu~e na koje ste se navikli. Novine su jedan razgovor sa ~itaocem i dokaz da na{ mentalitet jo{ uvek nije u tom ubrzawu da od novina pravi samo hitnu informaciju, nego da jo{ uvek tra`i jedan razgovor. Novine su kod nas vi{e ritual nego informacija. Volim u provincijskim gradovima subotu i nedequ ujutro kad iza|u qudi u prole}e, sednu za astale na sve`e polivenu zemqu, naru~e kafu ili rakiju i po~nu da ~itaju. Po novinama se ve} zna kojoj vrsti pripadaju. KAPOR: To je jedna tu`na pri~a. Mnogo se dru`im sa Sarajlijama. Oni su izbeglice i oni `ive po Beogradu i raznim drugim mestima. Kada se vidimo, mi govorimo o Sarajevu sa nostalgijom, sa malim bolom, povre|uju}i sami sebi sopstveno rame. Oni su za mene najdragoceniji trag Sarajeva. Oni pamte i wihove ~uvene gradske lepotice, melodiju uz koju smo igrali, sve mirise, gustinu magle, vrhove dolina na koje smo se pewali. Tako da je lepo i to {to je ostalo od Sarajeva, jer Sarajevo se razvejalo po svetu i svako je odneo neko svoje malo Sarajevo u Kanadu, Novi Zeland, Dansku... Sarajevo je jedan tragi~an grad, a tragi~ni gradovi pora|aju veliku umetnost. PULS: Koja vas je li~nost, a poznajete ih mnogo, impresionirala? KAPOR: Svaki `iv ~ovek me impresionira, prvo svojom snagom da izdr`i, da se bori, da osnuje svoj dom, da odneguje decu, da pobedi vreme. Svaka pri~a najobi~nijeg ~oveka je prava drama pred kojom sam ja zadivqen. Ova rat je bio herojski, bio je etni~ki, gra|anski, civilizacijski, verski, ali u svim tim velikim istorijskim kretawima, kad se ona pogledaju, meni su najva`nije i najtragi~nije sitne drame qudi koji su napustili gradove sa najlon kesom u rukama. PULS: Za vas ka`u da ste uspje{an ~ovjek. Va{e rije~i to ne potvr|uju? KAPOR: Uspeh je kategorija koja me nikad nije zanimala. Nisam merio {ta je uspeh, da li masovni pad ukusa. PULS: Dokolica Mome Kapora, ako je ima? KAPOR: Trudim se da postignem dokolicu. Ako sam napravio neki uspeh u `ivotu, to je da imam mnogo slobodnog vremena. Prvo da nemam {efa, od kojeg to slobodno vreme zavisi. Drugo da raspola`em potpuno vremenom, koje mogu da poklonim bli`wima, sebi, sporednim stvarima. Iz dokolice se ra|a umetnost. Ne mo`ete vi da budete u`urbani sa pejyerom i dva mobilna telefona i da razmi{qate o su{tini `ivota dok oni zvone. Potpuno sam izvan toga. PULS: Osje}ate li vi teret starosti, one duhovne ili biolo{ke? KAPOR: Biolo{ke. Duh nikada ne stari, ali se jo{ uvek zapawim kad ustr~im na ~etvrti sprat i zadi{em se ili poku{am da ne{to presko~im, a ne mogu. Onda ose}am da sam stra{no star. Ro|en sam 1937. godine, ali u ovom trenutku sigurno imam 270 godina. Dok su drugi `iveli svoj jedan `ivot, ja sam `iveo najmawe osam. Dovoqno je da `ivite u dve umetnosti, pisawu i slikawu, to su dva odvojena `ivota. Pored toga, oduvek sam bio radoznao. Voleo sam da vidim mnogo stvari i jurio sam na sve strane.

[ale na ra~un “Avatara“
Sineasta Xejms Kameron rekao je da nije obavije{ten o povla~ewu ske~a na ra~un wegovog filma “Avatar“, koji su Sa{a Baron Koen i Ben Stiler trebali da izvedu na predstoje}oj dodjeli “Oskara“. - Ne znam ni{ta o tome. Nisam producent sve~anosti. Ukoliko `ele da se {ale na ra~un “Avatara“, meni ne smeta - rekao je rediteq sajtu “I!“, a prenosi ~asopis “OK“.

REPUBLIKA SRPSKA uvek imala pre~ih stvari od kulture
PULS: Koliko se vi kao slikar vra}ate onome {to pamtite od predaka? KAPOR: Kod mene je vrlo komplikovana situacija s te strane, da sledim zov mojih predaka od kojih niko nije bio slikar, niti su slikari postojali u Hercegovini. Prvi slikar u Hercegovini je moj profesor Nedeqko Gvozdenovi}, akademik. Dakle, da sledim taj zov, ve ro va tno bih sli kao izvor Tre bi{wice, brkate Hercegovce i neke planine kao lo{ Lubarda. Me|utim, moj otac je iz Hercegovine, a moja majka je iz stare gra|anske sarajevske porodice i, kao {to vidite, ja slikam predeo moje bake, a se}aju}i ga se. Sigurno bih znao jednu pesmu koja mi je kqu~na u `ivotu, a koja glasi: “Zvone zvona Manasije, Notrdam, Notrdam, kuda ide{, Tanasije, otkud znam, otkud znam.“ PULS: Kako dunavski alas gleda na “Dalas“ i druge satelitske TV-okupacije? KAPOR: Razgovarao sam sa Nikitom Mihalkovim 1994. godine u Beogradu i sprijateqio se s wim. Razgovarali smo dok smo mogli, dok izvesna koli~i-

Festival u Sofiji
^etrnaesto izdawe me|unarodnog filmskog festivala po~iwe danas (subota) u Sofiji, a do 25. marta, osim mnogobrojnih bugarskih premijera, predstavi}e se i dva hrvatska filma, Antonija Nui}a i Nik{e Svili~i}a. U me|unarodnoj konkurenciji “Kewac“, Antonija Nui}a, takmi~i}e se sa ostalih 11 naslova iz cijeloga svijeta, dok }e se “Vjerujem u an|ele“ Nik{e Svili~i}a biti u programu “Balkan Competition“.

Serija “Tron“
Kablovski kanal “Dizni” snimi}e seriju za djecu prema kultnom nau~nofantasti~nom filmu “Tron“, iz 1982, prenio je Bi-Bi-Si. Serija }e biti namijewena djeci uzrasta izme|u {est i 14 godina. U decembru }e u bioskope {irom svijeta sti}i 3D nastavak filma “Tron“, pod nazivom “Tron Legacy“, u kojem }e Xef Brixiz ponovo tuma~iti in`ewera softvera koji ostaje zarobqen u sajberprostoru.

uspeh, da li masovni pad ukusa

12 6. i 7. mart 2010. GLAS PLUS

Crkve u plamenu zbog Alaha
Iako je islamizacija u mnogim zemqama vi{e povezana sa politikom nego sa samom religijom, ~ak i ako neumitno i ne zna~i progon hri{}ana, tamo gdje islam dobija ve}i uticaj, mawe su slobode za pripadnike drugih religija

Progoni hri{}ana u islamskim zemqama

Unutra{wost uni{tene crkve kod Kuala Lumpura PREVEO: MILENKO KINDL postoji odgovaraju}a rije~ za milenko@glassrpske.com

Ekstremisti u Indoneziji

FOTO: [PIGL

evin Ang je ovih dana ve oma opre zan. Neprestano se osvr}e na sve strane, provjeravaju}i ima li slu~ajno nekog nepoznatog u blizini. Tek ta da ovaj |a kon va di kqu~, otkqu~ava kapiju i ulazi u crkvu Kov~ega zavjeta u predgra|u Kuala Lumpura. Nalet promaje okre}e listove na otvorenim Biblijama. Zidovi su ~a|avi, i osje}a se ne ugo dan mi ris iz gor je le plastike. Ova crkva je bila prvi od 11 hri{}anskih vjerskih objekata koji su zapalili bijesni muslimani. “Sve zbog jedne jedine rije~i: Alah“, {apu}e prepla{eni Ang. Sve je po~elo sa debatom da li hri{}ani, kao i muslimani, smiju Boga da zovu Alahom, jer na malajskom jeziku ne

K

taj pojam. Muslimani tvrde da je Alah, i kao Bog i kao rije~ koja ga ozna~ava, “rezervisan“ samo za wih, te da bi dopu{tewe hri{}anima da koriste is ti ter min mno ge istinske muslimane odvelo na stranputicu. Tri godine vladala je zabrana, a vlasti su oduzimale primjerke Biblije u kojima se pomiwala rije~ “Alah“. A onda, posqedweg dana pro{le godine, Vrhovni sud Malezije je odlu~io: hri{}anski Bog tako|e smije biti nazvan Alahom. Imami su protestovali, a nezadovoqni Malajci muslimani bacali su “molotovqeve koktele“ na crkve. Da stvar bude gora, premijer Nayib Razak izja vio je da ne mo `e sprije~iti gra|ane da protestuju protiv odre|enih novonas ta lih okol nos ti, pa su

Zapaqena crkva u Pakistanu

neki to protuma~ili kao poziv na nasiqe. Prvo su gorjele crkve, a za tim je dru ga stra na od go vo ri la pos tavqawem prase}ih glava ispred dvije yamije. Muslimani u Maleziji ~ine 60 odsto stanovni{tva, dok je hri{}ana devet odsto. Ostali su hindusi, budisti i siki. Ovo je sukob zbog jedne rije~i, ali iza toga se kriju mnogo krupnije stvari. [tavi{e, rije~ je i o politici. Vladaju}a Ujediwena malajska stranka gubi sve vi{e pristalica, koji prelaze u redove islamisti~kih partija. Nastoje}i da vrati wihovo povjerewe, vla da ju }a stran ka po~iwe da vodi konzervativniju vjersku politiku. To je nai{lo na pozitivan odjek. Neke od malajskih dr`ava striktno se dr`e {eri ja ta. Ne ka da li be ral na zemqa, Malezija je na putu odustajawa od vjerskih sloboda, a javni red i mir shvata se jo{ drasti~nije. Ukoliko policija ustanovi da je djevojka ili `ena pila pivo, mo`e biti ka`wena sa {est udaraca bi~em. U nekim regionima zabraweni su i karmini jarkih boja, {minkawe, ili cipele sa potpeticama. Ne samo u Maleziji, nego i u mnogim zemqama islamskog svi je ta, re li gi ja je u posqedwe dvije decenije postala veoma uticajna. Militan tni “Ha mas“ vla da pojasom Gaze, dok se islamisti~ke milicije bore protiv vladinih snaga u Nigeriji i na Filipinima. Veliki dijelovi Somalije, Avganistana, Pakistana i Jemena su u ru ka ma isla mis ta. A ta mo gdje su militanti jo{ opozicija, sekularne vlasti skre}u udesno nastoje}i da steknu ve}u popularnost me|u bira-

~ima od konzervativnih protivnika. To se naj boqe vi di na primjerima Egipta, Al`ira, Sudana, Indonezije i u izvjesnoj mjeri Malezije. Iako je islamizacija u tim zemqama vi{e povezana sa politikom nego sa samom religijom, ~ak i ako neumitno i ne zna~i progon hri{}ana, ipak se mo`e tvrditi da tamo gdje islam dobija ve}i uticaj, mawe su slobode za pripadnike drugih religija.

NEKE OD MALAJSKIH dr`ava striktno se dr`e {erijata
Na svijetu je ukupno 2,2 milijarde hri{}ana. Nevladina organizacija “Otvorena vrata“, koja promovi{e hri{}anske vrijednosti, smatra da oko 100 miliona hri{}ana `ivi pod prijetwom progona i ugro`enih sloboda. Ve}ini nije dozvoqeno da grade crkve, kupuju Biblije ili dobiju zaposlewe. Ostali su izlo`eni opasnijim oblicima progona, kao {to su ucjene, pqa~ke, protjerivawa, otmice i ubistva. Postoje naravno i sasvim suprotni slu~ajevi. U Libanu i Siriji ne postoji diskriminacija hri{}ana, koji su uva`eni ~lanovi zajednice. A progon hri{}ana ne “krasi“ sa mo islam ske fa na ti ke hri{ }a ne za tva ra ju, zlos tavqaju i ubijaju i u Laosu, Vijetnamu, Kini i Eritreji. Organizacija “Otvorena vrata“ na~inila je globalni “indeks progona“. Sjeverna Koreja, gdje desetine hiqada hri{}ana slu`e kaznu u radnim logorima, godinama je na vrhu liste. Sjever Iraka je podru~je gdje je stawe posebno dramati-

~no. Grad Alko{ smje{ten je vi so ko u pla ni na ma iznad Mosula, drugog po veli~ini ira~kog grada. Basam Ba{ir (41) sa prozora vidi grad u kom je nekad `ivio. Mosul je udaqen samo 40 kilometara, ali za Ba{ira u wemu nema mjesta. Grad je opasniji za `ivot od Bagdada, naro~ito za qude poput Ba{ira, haldejskog katolika, u~iteqa i izbjeglicu u vlastitoj zemqi. Od avgusta 2008. godine, kada je islamisti~ka milicija odvela Ba{irovog oca iz wego ve radwe, Ba {ir je u strahu za svoj i `ivot porodice. Dva dana kasnije, policija je na{la o~evo mecima izre{etano tijelo na obalama rijeke Tigris. Nije bilo zahtjeva za otkupninu. Pogubqen je samo zato {to je bio hri{}anin. Nakon {to su mu islamisti ubili i brata,

Progon hri{}ana javqa se ~ak i u Turskoj, najsekularnijoj i najmodernijoj dr`avi sa islamskom ve}inom, gdje 110 hiqada hri{}ana ~ine 0,25 odsto stanovni{tva. Diskriminacija nije tako otvore na ni bru tal na kao u su sje dnom Ira ku, ali posqedice su sli~ne. Hri{}ani u Turskoj, kojih je u 19. vijeku bilo vi{e od dva miliona, sada su na ivici nestajawa. To me u pri log ide i ~iwenica da Jermeni, Asirijci, Grci, katolici i protestanti igraju glavne uloge u opsjednutosti Turaka nacionalisti~kim teorijama zavjere. Nabrojane etni~ke i vjerske grupe oduvijek su smatrane, izdajnicima, nevjernici ma, {pi ju ni ma i oni ma koji vrije|aju turski narod. (“[pigl“)

Hri{}ani u Turskoj osje}aju se nesigurno

Turska
Prema nedavno sprovedenoj anketi ameri~kog Centra za istra`ivawe “Pju”, 46 odsto Turaka hri{}anstvo smatra nasilnom religijom. Prema drugom istra`ivawu, 42 odsto anketiranih Turaka ne bi prihvatilo hri{}ane kao kom{ije.

U LIBANU i Siriji ne postoji diskriminacija hri{}ana, koji su uva`eni ~lanovi zajednice

GLAS PLUS 6. i 7. mart 2010. 13
FOTO: ARHIVA

Dokumentarac o Fejtu Harlanu, autoru “Jevrejina Sisa”

Harlan je bio scenarista i rediteq vjerovatno najsramnijeg antisemitskog filma, koji je do`ivio ogroman komercijalni uspjeh. Pogledalo ga je vi{e od 20 miliona Nijemaca, a postao je obavezan dio indoktrinacije svakog esesovca
PREVEO: MILENKO KINDL milenko@glassrpske.com

ema ~ki re di teq Fejt Har lan za uzi ma na ro ~i to sra mno mjes to u is to ri ji ki ne ma to gra fi je. Wegovo ime vezuje se za “Jevrejina Sisa“, a rije~ je o vjero va tno na jo zlo gla {e ni jem antisemitskom filmu. Wegov uspjeh na wema~kim bioskopskim blagajnama 1940. godine bio je toliki da je postao obavezan dio indoktrinacije svakog esesovca. Me|utim, {ta je motivisalo Harlana da napi{e scenario i prihvati se re`ije ovog filma? Da li je on po ubje|ewu bio istinski nacista, oportunista kome je bila va`na samo karijera ili samo obi~ni filmayija, u strahu da bi ga mogla progutati no} ako bi rekao “ne” jednom Jozefu Gebelsu, prvom ~ovjeku nacisti~ke propagande? To su samo neka od pitawa koja postavqa Fe liks Mi ler, jo{ je dan wema~ki rediteq, u dokumentarcu “Harlan: U sjeni Jevreji na Si sa“ ko ji je otvo rio Filmski forum na Menhetnu. - Harlan je mo`da ve} pomalo zaboravqen, ali on je bio uticajan i wegovo ime se ~esto pomiwe u nacisti~kim do ku men ti ma i Ge bel so vim

W

Fejt Harlan

dnevnicima. Ovo me je kao istori~ara zainteresovalo, me|utim, isto tako `elio sam da saznam {ta mla|e generacije misle o svemu tome. Mi smatramo da znamo sve ili gotovo sve, ali ako nekog pitate {ta je wegov deda radio na Isto~nom frontu, {ta su u to vrijeme radili ostali ~lanovi porodice – e, to je ve} druga stvar i tu nailazimo na }utawe. Ova pri~a za mene je ve oma va `na - obja{wava Miler. Wegov film sadr`i isje~ke iz “Jevrejina Sisa“, ~ije je komercijalno prikazivawe ili distribucija putem DVDa jo{ uvi jek za braweno u Wema~koj i nekim evropskim zemqama. Radwa “Je vre ji na

Sisa“ doga|a se u 18. vijeku, a autor je tvrdio da je rije~ o ekranizaciji istinite pri~e o tome kako je podli i prepredeni jevrejski lihvar Jozef Sis Openhajmer preuzeo kontrolu nad vojvodstvom Virtemberga, istovremeno vrebaju}i da seksualno iskoristi ~istokrvnu arijevsku djevicu koju je igrala Harlanova `ena Kristina Soderbaum. Me|utim, ve}i na Mi le ro vog do ku men tarca sastoji se od intervjua sa potomcima Fejta Harlana, prisiqenih da `ive pod stigmom wego vog pre zi me na i “Jevrejina Sisa“.

“Jevrejina Sisa” morao pogledati svaki esesovac

PRVA `ena - jevrejska glumica
Poslije sedam decenija, film sam po sebi mo`e da izgleda i kao neobi~ni relikt pro {los ti, me |u tim Ka ren Ku per, di re ktor Fil mskog foruma, ka`e da je Milerovo fokusirawe na odjek “Jevrejina Sisa“ kroz tri generacije Harlanovih veoma zanimqivo. - Ovo je film koji se bavi krivicom i odgovorno{}u i ~ini da se vi, ja i wema~ka publika o tom dobro zamislimo ka`e Karen Kuper.

Ina~e, na ovogodi{wem filmskom festivalu u Berlinu prikazan je film o Ferdinandu Marijanu, glumcu koji je igrao glavnu ulogu u Harlanovom filmu. Harlan se `enio tri puta, prvi put glumicom Jevrejkom koja je ubijena u koncentracionom logoru za vrijeme Drugog svjet skog ra ta. Umro je 1964. u 64. godini, ostaviv{i iza sebe veliku porodicu. Neki od wegovih potomaka (djeca i unuci) nisu `eqeli da u~estvuju u dokumentarcu, dok ih je nekoliko poku{alo da opravda Harlana i wegov film. Me|utim, ve}ina wih kao da osje}a na sebi prokletstvo zbog Harlanovog djela. - Za{to je on morao da taj film uradi tako kvalitetno? - zapitao se wegov sin Kaspar. Kasparove tri k}erke, s druge strane, nisu djelovale kao da im je neugodno da o tome govore, nazvav{i “Jevreji-

na Sisa“ bur`oaskom melodra mom sa “ve oma lo {om i otrcanom pri~om“. Je dna od k}er ki Fej ta Harlana, Suzana Kerber, koja je uzela maj~ino prezime i po~i ni la sa mo ubis tvo 1989, preobratila se u judaizam nakon {to se udala za Jevrejina ~iji su roditeqi nestali u holokaustu. U dokumentarac su uvr{te ni snim ci wiho ve k}erke Yesike Jakobi, koja po ku {a va da se po mi ri sa stra{nom istinom: jedan wen djed bio je sau~esnik u smrti drugog. - Kao Wemica i Jevrejka smatram da je va`no sagledati taj bi tni dio pro {los ti. Mla|e generacije imaju druga~iji pristup pro{losti. Ona je za wih tako daleko, neki od wih ~ak i ne znaju ko je bio Gebels. Me|utim, kad god pogledam “Jevrejina Sisa“, u meni se pro budi bi jes - ka `e Jakobi, koja je bila na wujor-

{koj pre mi je ri Mi le ro vog dokumentarca. Miler isti~e da je ovim filmom `elio da da ta~niji presjek wema~kog filma za vri je me Tre }eg raj ha. Iako mnogi smatraju da je vode}i rediteq tog doba bila Leni Rifen{tal, prvenstveno zbog wenih fil mo va “Tri jumf voqe” i “Olimpija”, ipak, nije bilo ba{ tako. - Ako `elite da razumijete filmove koje su u to vrijeme qudi i{li da gledaju, Fejt Harlan je nezaobilazan. On je bio neka vrsta nacisti~kog Stivena Spilberga ili Yemsa Kamerona, a “Jevrejin Sis” je bio pravi blokbaster, u kojem su igrale zvijezde kao {to su danas Meril Strip, Yek Nikolson ili Bred Pit - ka`e Lin da [ul te-Sa se, autor kwige “In dus tri ja za ba ve Tre}eg rajha: Iluzija cjelovitosti nacisti~ke kinematografije“. (“Wujork tajms“)

Blokbaster
Za razliku od otvoreno propagandnog filma poput “Vje~nog Jevrejina“, potpuno izopa~enog djela, “Jevrejin Sis” je bio potpuno komercijalna varijanta. Filmski hit kojeg je vidjelo najmawe 20 miliona qudi i u kojem su uloge imala najve}a filmska imena tog doba.
Dokumentarac o reditequ sramnog filma Antisemitski film postao hit

HARLANOVO IME se ~esto pomiwe u nacisti~kim dokumentima i Gebelsovim dnevnicima

14 6. i 7. mart 2010. GLAS PLUS

Sa Sarom u Ju`nu Afriku
Kako izvje{tavaju australijski mediji Sara, koja radi u ra~unovodstvenoj kompaniji, spremna je da ode sa svojim voqenim u Ju`nu Afriku na Svjetsko prvenstvo, gdje }e Mark i}i u svojstvu komentatora TV kanala Foks sport

Mark Bosni} ide sa novom djevojkom na Svjetsko prvenstvo

N

ekada najboqi australijski fudbalski golman Mark Bo sni} na {ao je no vu dje voj ku, 22-go di{wu Sa ru Yons sa kojom }e ovog qeta i}i u Ju`noafri~ku Republiku. - Ne pamtim kada sam bio ovako sre}an! - priznao je biv{i golman Man~ester junajteda. O~igledno je da razlika u godinama (16) ne smeta ovom paru. Kako izvje{tavaju australijski mediji Sara, koja radi u ra~unovodstvenoj kompaniji, spremna je da ode sa svojim voqenim u Ju`nu Afriku na Svjetsko prvenstvo, gdje }e Mark i}i u svojstvu komentatora TV kanala Foks sport. Treba ista}i da je Bosni} ve} dva puta bio o`ewen. Wegov prvi brak sa Lizom Hol trajao je dvije godine, a sa Sarom Yaret svega 14 mjeseci. Australijski fudbaler se tako|e vi|ao sa manekenkom za dowi ve{ Sofijom Anderton, zbog koje je, prema wegovim rije~ima, po~eo da koristi kokain. Upravo zbog problema sa narkoticima Bosni} je zavr{io sportsku karijeru.

Sara Xons i Mark Bosni}

Sofija Anderton

Lisa Hol sa Bosni}em

FOTO: AGENCIJE

Nekada{wi fudbaler ponovo u akciji

TV prenos kriv za sve

Tedi “smuvao“ Ro{el
Ne ka da{wi en gles ki fu dbalski reprezentativac Tedi [eringem zaveo je 23 godine mla |u pje va ~i cu Ro {el Vaj sman. Uprkos ~iwenici da ima preko ~etrdeset godina i lagano gubi kosu, Tedi nije izgubio svoje zavodni~ke sposobnosti te je mlada Ro{el posqedwa u nizu wegovih qubavnih pobjeda. Iskusni napada~ Man~ester ju naj te da uve seqavao je svo jim go lo vi ma i po `rtvo vnom igrom obo`avateqe fudba la {i rom svi je ta, a od “najva`nije sporedne stvari na svijetu“ oprostio se prije dvije godine. Izjavio je da }e se nakon karijere posvetiti radu s mladima. To je i napravio pa sada u`iva u qubavnoj igri sa 20godi{wom Ro{el. Prije [eringema, Ro{el je bila u vezi s pje va ~em Mar vi nom Hju me som, a navode britanskih medija koji tvrde da je u vezi s legendarnim fudbalerom, ona je demantovala.

U la`i su kratke noge
Ve} je do ka za no da fu dba le ri i da diqe wihove djece imaju zaje dni ~ka in te re so vawa, ali ovog puta u pitawu je samo fudbal. Igra~ ^elzija @ulijano Beleti izjavio je da je uhva tio da diqu svoje djece u la`i, nakon {to je ona, pod opravdawem da je bolesna, umjes to da se li je ~i, oti {la da gle da uta kmicu Irska-Brazil. Be le ti je ovu is tu utakmicu pratio putem malog ekrana, tako da je do razotkrivawa cijele pri~e do{lo u tre nut ku ka da je ka mer man zu mi rao da diqu kako dr`i transparent. Na sre }u, Be le ti je izjavio da je ona odli~na da diqa i da ne treba da brine za posao.

Ro{el Vajsman

FOTO: AGENCIJE

@ulijano Beleti

FOTO: AGENCIJE

GLAS PLUS 6. i 7. mart 2010. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA
Ovan
Posao: Period pred vama odli~an je za u~ewe i potpisivawe ugovora. Treba obratiti pa`wu na to da sve {to radite bude legalno; u protivnom, mo`ete imati posla sa pravosudnim organima. Zdravqe: Mogu}i su problemi sa bubrezima, mada ni{ta nije alarmantno. Qubav: Sa Vagom vam, htjeli to ili ne, predstoje lijepi trenuci.

Bik
Posao: Ono {to vam u sqede}em periodu ide naruku jeste mudrost. Povla~ite ispravne poteze kad je u pitawu posao. Sa minimumom napora ostvarujete korist. Zdravqe: Mogu}i su problemi usqed pretjerivawa. Qubav: Nova veza neo~ekivano ulazi u va{ `ivot. Mnogi Bikovi su upravo ovih dana u fazi velike zaqubqenosti.

Blizanci
Posao: U izgledu je nov posao koji obe}ava boqu zaradu, ali i vi{e rada. Novac vam odgovara, ali ne i to {to }ete morati dosta vremena da provodite van ku}e. Zdravqe: Mogu}e su bezna~ajne promjene. Qubav: Izuzetno prijatni trenuci sa partnerom ili novo poznanstvo. Prija vam dru`ewe sa prakti~nim osobama.

Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako to pravilno ura-dite, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime mladog paqanskog umjetnika sa slike, a u osjen~enim poqima vodoravno – granu umjetnosti kojom se bavi. 10 slova: UPRSKANOST. 8 slova: ETATISTA, ZELENOST. KOKO[KOV, PIVOTMEN, REKTORAT, [U[KAVAC. 7 slova: EPOLETA, POPLAVA. 6 slova: KARIKA, KA[ICA, KRILA[, MALAVI, OSKARI, UVARAK. 5 slova: SVILA. 4 slova: ATOS, VEZE, ZOLA, MENI, OPET, PIRE, PONS, RAST, TA[A. 3 slova: VOZ, ELA, LET, MIR, NAT, PAR. 2 slova: AR, OP. Z. Deli}

Rak
Posao: Promjena posla ima veze sa inostranstvom. Zabrinuti ste zbog zaka{wewa jednog projekta. Zdravqe: Iscrpqeni ste, neoprezni, pa ste samim tim skloni tra~evima i klevetama. Qubav: U~vr{}ujete vezu. Malo tolerancije prema partneru ne bi bilo na odmet.

Lav
Posao: Uspje{an poslovni period treba maksimalno iskoristiti. Ne dozvolite da zbog nemara i trenutne zaslijepqenosti pro|u sve povoqne {anse. Zdravqe: Zdravqe je dobro, ako se izuzmu smetwe nervne prirode. Qubav: Bik }e idu}ih dana na vas imati fatalan uticaj.

Djevica
Posao: U fazi ste poslovnog napretka. Iako ste zadovoqni postignutim rezultatima, saradnike nervirate zbog sitni~avosti i perfekcionizma. Zdravqe: Poku{ajte da na|ete razumnu mjeru i ne tro{ite se previ{e na poslu. Qubav: Lav }e vas naprosto izludjeti.

Vaga
Posao: Prijaju vam svi poslovi koji ne prqaju ruke. Akcenat stavqate na intelektualne probleme i planove za nove aktivnosti. Zdravqe: Nervoza uti~e na lu~ewe adrenalina, a on mo`e napraviti pometwu u va{em organizmu. Qubav: Po{to ste otvoreni za qubav, bi}e ludo i nezaboravno.

[korpija
Posao: Planirate nove poslovne aktivnosti. Uspjeh }ete lak{e ostvariti ako se oslonite iskqu~ivo na sebe i sve svoje snage. Zdravqe: Strah od stvarnosti i drugih qudi postao je ve} zabriwavaju}i. Qubav: Nedru{tveno pona{awe mo`e dovesti do sukoba sa voqenom osobom.

Strijelac
Posao: Po{to ste do detaqa razradili plan, uspjeh je neminovan. Ima}ete podr{ku uticajnih qudi uz izvanrednu timsku saradwu. Zdravqe: Pod uslovom da ste na{li sklad sa samim sobom i sa prirodom, bave}i se sportom. Qubav: Ukoliko po`elite da se bacite na voqenu osobu, to }ete i u~initi.

Jarac
Posao: Ukoliko ne budete manipulisali qudima i ukoliko budete savladali stidqivost i oholost, posti}i }ete zapa`ene rezultate. Zdravqe: U dobroj ste kondiciji. ^uvajte se premora, tako {to }ete pravilno prerasporediti obaveze. Qubav: Lav vas naprosto o~arava.

Vodolija
Posao: Mogu} je susret sa javno{}u i uspjeh, posebno ako se bavite javnim radom. Ostvarujete zavidne rezultate. Zdravqe: Stoma~ne tegobe posqedica su nekontrolisane ishrane. Qubav: Mudro }ete uspjeti da sjedite na vi{e stolica u isto vrijeme, a da to niko ne primijeti. Iako mislite da varate druge, zavaravate zapravo sami sebe.

Ribe
Posao: Nov posao }e biti boqi od prethodnog. Novac vam je neophodan, a on ima neiscrpne mogu}nosti. Zdravqe: Puno lijepih stvari de{ava vam se ovih dana. Qubav: Avantura je na pomolu. Prihvatite poziv osobe koja }e na vas ostaviti pozitivan utisak i uspjeti da vas malo “prodrma“.

RJE[EWE: VEZE, OPET, ZOLA, LET, MENI, ATOS, RAST, K, TA[A, PAR, OP, U, PIRE, KOKO[KOV, K, UPRSKANOST, SLIKARSTVO, MALAVI, MIR, UVARAK, ELA, KA[ICA.

RJE[EWE: PUT, P, OTKUP, ZLATOSLAV, IZO, PALESTINAC, DD, RASTU[A, IMAM, S, MLADIKOVINE, KABINETI, IRIT, OSA]ANIN, LICA, KAS, KT, PISA^.

Sandi Cenov, muzi~ar

Uvijek se sje}am jedne Bregine izjave da je “Bijelo dugme“ po~iwalo turneju u Bawoj Luci i kako bi tu pro{lo, tako bi onda i cijela biv{a Juga reagovala na nove pjesme
RAZGOVARALA: ALEKSANDRA RAJKOVI] aleksandrar@glassrpske.com
FOTO: A. ^AVI]

ajgora kazna na svijetu bi mi bila da dobijem zabranu da slu{am muziku. Kada bi mi iskqu~ili muziku, da ne mogu da slu{am radio, za nekoliko dana bih se sasu{io kao biqka bez vode - rekao je za “Glas Srpske“ hrvatski pjeva~ Sandi Cenov. On je ove sedmice nastupio na velikoj muzi~koj manifestaciji “Oskar popularnosti RS”, koja je u or ga ni za ci ji “Kvin es tra de“ odr`a na u bawolu ~koj dvo ra ni “Borik“. - “Oskar popularnosti RS” je odli~na manifestacija. Uspijem da se vidim sa qudima, dru`imo se, pri ~a mo je dni dru gi ma {ta ima novo. Prava prilika za susrete sa kolegama. Naravno, najbi tni ja stvar je pu bli ka ko ja reaguje. Onda mi znamo kako }e koja pjesma daqe da pro|e - ka`e Sandi Cenov.

N

Publika ovog pjeva~a zna po pjesmama “Malena“, “Popravi mi dan”, “Vri je me no vih quba vi“, “To si htjela“, “Nebo“, “Za mene ro|ena“...

NOVA verzija pjesme “Malena“
GLAS: Ka kav je su sret sa bawolu~kom publikom? CENOV: Uvijek se sje}am jedne Bregine izjave da je “Bijelo dugme“ po~iwalo turneju u Bawoj Luci i kako bi tu pro{lo, tako bi onda i cijela biv{a Juga reagovala na nove pjesme. Veoma je bitno kako qudi prihvate novi album. Me|utim, u Bawoj Luci sam imao mnogo gostovawa i koncerata i uvijek je bilo ludo i odli~no sam se slo`io sa tom publikom. Kada se ~ovjek iskreno da publici na nekom nastupu, onda to ide kako treba. GLAS: Na ~e mu je za sno van Va{ novi album?

Privatni `ivot
Sandi Cenov svoj privatni `ivot uspijeva da sakrije od o~iju javnosti. - Iskren sam i `ivim u skladu sa normalnim pona{awem. Kada qudi ho}e da iskopaju neke skandale, jednostavno ne mogu da ih na|u, jer ih kod mene nema. Mislim da je to formula. Ako me neko pita ne{to {to nije vezano za muziku, jednostavno presko~im kao da nije ni postavqeno pitawe - ka`e Sandi.

CE NOV: Du go me ni je bi lo na ovim prostorima, pa je sada do {ao ovaj kom pi la cij ski al bum. Napravqen je na jednu novu fo ru i mi slim da je to do bar razlog za moj povratak. Rije~ je o mo jim sta rim pje sma ma ko je nisu bile predstavqene na pravi na~in. Sada su tu, onako kako sam za mi slio da tre ba da bu de ka da sam ih pra vio. To su mo je autor ske pje sme i taj al bum je ne ka vrsta mo je li ~ne kar te. Ako neko ho}e da ne{to sazna o meni, ko sam i {ta sam, to je album u cjelini, od prvog do posqedweg to na. To sam apsolutno ja. Na wemu je i nova verzija pjesme “Malena“, no vi aran `man ko ji zvu~i svjetski. Drago mi je da su qudi iz organizacije “Oskara popularnosti RS” prepoznali taj kvalitet. GLAS: Ka ko ko men ta ri {e te hi per pro du kci ju pjeva~a u regionu? CE NOV: Ima mo ne ke stva ri ko je ka pi ta li zam u onom najgorem obliku nudi, a to je - koliko para ulo`i{, toliko si popularan. Ali, sve te pjesme koje se na brzinu pojave, tako i odu. Pos to ji je dna ho li vud ska izreka: Iza svake zvijezde, koja je postala zvijezda preko no}i stoji 15 godina napornog rada. Takvi qudi imaju {ansu da opstanu. A ovi, koji su se stvarno pojavili preko no}i, brzo nestanu.

GL AS : Ka ko bis te u najkra}em opisali {ta je za Vas mu zika? CENOV: Mu zi ka je naj br`i put u du ho vno, ako izu -

zmemo droge i druge lo{e stvari. Sigurno je da je muzika zdrava i pametna stvar i najbr`i ulazak u ne ko emo ti vno stawe. Sva ko vo li ne ku vrstu muzike, ali ne mogu da za mi slim ~o vje ka i ne mo gu sa wim da raz go va ram ako ne voli muziku. To mi je nezamislivo.

SVAKO voli neku vrstu muzike, ali ne mogu da zamislim ~ovjeka da ne voli muziku Doma}a top-lista
1. Bdat Xutim - Balada o reperu koji kuka bezveze 2. Kazna za u{i - Bez pipawa 3. Darkwood Dub - 130 4. Sevdah Baby Feat. Anette - Qubi me brzo, `urim 5. Svi na pod - U{}e 6. Nesalomivi - Dani posle ki{e 7. Tole Manu Feat. Sanya Budna - Love Me Or Leave Me 8. Slaptrap – Prokrastinacija 9. Multietni~ka atrakcija - Minijaturna gra|evina 10. Izdr`i ribice - Mi

Bilbordovih top 10 singlova
1. The Black Eyed Peas - Imma Be 2. Young Money Feat. Lloyd - BedRock 3. Lady Antebellum - Need You Now 4. Ke$ha - TiK ToK 5. Lady Gaga - Bad Romance 6. Train - Hey, Soul Sister 7. Ludacris - How Low 8. Rihanna - Rude Boy 9. Trey Songz Feat. Fabolous - Say Aah 10. Jason Derulo - In My Head

Bilbordovih top 10 albuma
1.0 Sade - Soldier Of Love 2. Lady Antebellum - Need You Now 3. Johnny Cash - American VI: Ain’t No Grave 4. The Black Eyed Peas - The E.N.D. 5. Lady Gaga - The Fame 6. Lil Wayne - Rebirth 7. Ke$ha - Animal 8. Susan Boyle - I Dreamed A Dream 9. Taylor Swift - Fearless 10. Justin Bieber - My World (EP)

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->