Slobodan M.

Filipovi}

SRBIZMI U
TURSKO-ISTO^WA^KIM
JEZICIMA

Autorsko izdawe,
Beograd, 7524 godina srpskog
ili 2015 hri{}anskog kalendara

POSVE]ENO
RODITEQIMA

Re~nik srbizama s novim metodolo{kim pristupom na arijskom ili

arha~inom arpskom jeziku, ura|en je na osnovu re~nika \or|a Popovi}a i zadr`ava
wegovu ideju o gra|i za veliki srpski Re~nik.

PREDGOVOR
^ovek se u svemu rukovodi navikama a ne mi{qewem. Otuda, u nauci
se nahode stavovi li{eni zdravog razuma, koji nemaju za ciq istra`ivawe i
saznawe u metodolo{kom pristupu ve} ostvarewe ideolo{kih ciqeva.
Istorija na{e civilizacije ne po~iwe s najstarijim spisom arijske ili
arhai~no srpske mitologije, nego s wegovim prepisima mla|im barem
nekoliko milenijuma.
Za{to nauka dr`i da su u{i starije od glave? Zato {to je Helm
(Balkan) kulturna kolevka sveta i ishodi{te naroda koji je ~ove~anstvu
darovao pismo i broj. Da je iznedrila starohelmske tvorce kulturnog
isto~nika sveta, kako bi onda mogla da doseli na Helm wihove potomke
Srbe, pod izmi{qenim imenom Sloveni? Iz tog razloga su anti~ki preci
Srba pretvoreni u stare Grke, a preistorijski i praistorijski u virtuelne
Indoevropqane. Uz potpuno ignorisawe srpskog neolitskog kalendara koji
broji 7524 godinu, istorija zapo~iwe s Jelinima, Latinima i Jevrejima {to
nije problem po sebi. Problem je {to istorija s wima treba i da se zavr{i
uz pomo} srpske intiligencije.
O ovom duhovnom kriminalu koji traje ve} vi{e od trideset vekova,
postoje brojni svedoci: jelinsko prisvajawe Sorbeja (jel. Orfej), i Momira,
tvorca Ilijade i Odiseje, izvorno pisanih na anti~kom srpskom jeziku,
odluka rimskog Senata da uni{ti pisana dokumenta Rasena (Etruraca),
spaqivawe srpskih anti~kih biblioteka u Kartagini, po Maloj Aziji,
Leksandriji i Carigradu, uz paqewe 1000 druidskih rukopisa. Zatim, pqa~ka
Desjatinske kapele u Kijevu; nalozi jelinskoj i vizantinskoj vojsci da na
osvojenoj teritoriji da svaku srpsku kwigu spali ili mleta~ki i
austrougarski prepla}en otkup srpskih kwiga, radi spaqivawa. U ciqu
uni{tewa srpskog kulturnog identiteta, bombardovana je napalm bombama i
Narodna biblioteka u Beogradu.
Da ovi navodi itekako imaju imaju smisla, svedo~i podatak da nema
ve}eg muzeja u svetu bez neke srpske stvari. Od svih evropskih naroda, samo
su Srbi u pro{losti bili u Indiji ([afarik) o ~emu nepodmitqivo
svedo~i na prvom mestu onomastika. Isto~ni pisci su Srbe zvali narodom
kwige, {to podupire jedinstveni nivo duhovnosti srpskog kulturnog
nasle|a (Stevan~evi}), kao i glasovne vrednosti srpskog jezika koje jedine
objediwuju slovni izgovor Evrope i Azije.

Sli~nosti u jeziku i obi~ajima Evrope i Azije poti~u od drevnog

naroda i majka jezika a to je srpski, koji spada u fleksivnu ili
najsavr{eniju grupu jezika, {to na prvom mestu vremenski odre|uje wegovu
najve}u mogu}u starost. Dva jedina duhovna jezika na svetu su srpski i
arijski (arhai~ni srpski), koji imaju ista gramati~ka pravila. Uostalom,
srpski je najstariji neklasi~ni kwi`eni jezik Evrope, {to se nikako ne
uklapa u pri~u o divqim Srbima.
Istinu o Srbima najvi{e kriju oni sami, jer su veliki narod u
velikim stvarima ali najmawi na svetu u malim stvarima. Toliko mali, da
istina o wima mo`e a prodre i kod wihovih neprijateqa, ali, nikako me|u
wima samima. Srpska nesavesnost i pomodarstvo proizvode nedostatak
samopo{tovawa i ne~iwewe, koje je opasnije od ~iwewa. Zato je dosada{wa
istorija Srba svedok wihovog nestajawa.

UVOD
Podunavqe i Sedmore~je ili Belore~je Helma su prostor najstarije i
najsjajnije preistorijske civilizacije dana{weg sveta, koja se {irila pravcem
od Evrope ka Istoku, a ne obratno, na ~emu zvani~na nauka uporno insistira.
Jedini izuzetak predstavqa Tilakova teorija civilizacijskih tokova, ali je ona
premezolitska.
Jezik, mitologija, srpsko-indijsko predawe i pisani izvori anti~kih
pisaca svedo~e nam da su kulturne tekovine preistorijske kulture Helma
(Balkana) preneli na Istok starohelmski Ariji, preci dana{wih Srba, u
svojim pohodima do Indije Svedoci tih kulturnih uticaja postoje i danas u
jeziku i obi~ajima na ogromnom Evro-azijskom prostoru. Jedini su Srbi od svih
evropskih naroda bili u Indiji ([afarik) u antici ili preistorijskom
vremenu, ali, svi dokazi podunavskog kulturnog isto~nika se sistematski
prikrivaju, a vrhunac politikanstva u nauci jeste besmislica o
Indoevropqanima wihovim tobo`wim zajedni~kim precima. Osim, ako su
wihovi potomci u Evropi pobeleli a u Indiji pocrneli.
U prvom istorijskom pohodu do Indije ravnopravni saveznici Arija
ili Srba su bili Arapi. Posle povratka iz Indije Ariji su zauzeli
Baktrijanu, dr`avu isto~no-parskih Baktra, stvoriv{i na Bliskom Istoku
veliku dr`avu razli~itih naroda. U toj dr`avi, koja je posle drugog pohoda
dobila ime Surija (jel. Asurija), po bogu Asuru ili Serbonu, gde su Ariji bili
povla{}ena mawina vi{eg stale`a, s presudnim kulturnim uticajem, tako da
arijska kultura ~ini temeq dana{we indiske, persijske, arapske i jevrejske
kulture, ali nikome ne pada na pamet da se upita, {ta }e takozvani
turcizmi u ovim jezicima?
Poseban oblik starohelmskih kulturnih uticaja predstavqa prostor
M. Azije i dana{we turske dr`ave, gde su Ariji imali prevagu i u fizi~kom
tipu. Glavno arijevsko pleme Medi imalo je tri dr`ave u kontinuitetu (20 6 veka s. e.): Hetiju, Brigiju (jel. Frigija) i Qudeju (jel. Lidija). Po~etkom 14-og
veka, na ovim prostorima je jo{ uvek `ivelo nekoliko stotina hiqada
wihovih potomaka, dok je Turaka Osmanlija bilo svega nekoliko hiqada
ratnika. Ni danas u Turskoj nema vi{e od ~etvrtine stanovni{tva pravih
Turaka.
Koreni i osnove u maloazijskom turskom jeziku prete`no su srpskog,
persijskog i arapskog porekla, sa ne{to jelinskih, a najmawe turskih! Da je ovo
ta~no, pokazuje nam velika razlika u govoru izme|u sredweazijskih i
maloazijskog turskog jezika. Turski osvaja~i koji se vremenski (od 11 do 14 v.)
posledwi pojavquju na istorijskoj sceni, usvojili su kulturni re~nik starih
naroda, sa zajedni~kim izvorom u arijskom jeziku starohelmskog isto~nika
podeqenog na ~etiri govora prema kastama.
Arijski jezik ili wegova recenzija sanskrit, kako ga imenuju priznat
je u nauci kao majka jezik. Ima ista gramati~ka pravila kao srpski jezik,
zajedni~ke korene i iste ili stilizovane slovne znake. Dakle, svetski jezik
staroga veka bio je jedan oblik arhai~nog srpskog (slovenskog) jezika. Jezi~ka
pravila promene glasovnh vrednosti su antropolo{ki uslovqena, jer su
prilago|ena glasovnim mogu}nostima organa za govor, ali je wihov smisao

nepromenqiv. 1 Od svih jezika na svetu, jedino savremeni srpski (slovenski)

jezik stoji u direktnoj vezi sa majkom jezika ili arhai~nim srpskim jezikom.
Arijski i savremeni srpski kao wegov direktni naslednik, su dva
duhovna jezika jedina na svetu, koja svojim uticajem pokrivaju Evropu, Bliski
Istok i Indiju s odbleskom na Daleki Istok. Dokaz ovoga uticaja su preuzeti
duhovni pojmovi, koji se po pravilu u svim ostalim jezicima javqaju u svojim
ni`im oblicima: mentalnom i naj~e{}e materijalnom. 2
Autor

1
2

U arh. srp. sp'ota, spot, smisao.

U arh. srp. tatkala, taktil, dodir duhovnog pojma s ni`im oblikom > lat.

tactilis.

SKRA]ENICE:

azerb.
azerbejxanski
ar.
arapski
arij.
arijski
arm.
aramejski
asir.
asirski
arh.
arhai~ni
v.
vidi
it.
italijanski
zem.
zemqopisno
jap.
japanski
jevr.
jevrejski
jel.
jelinski, srbizirani gr~ki
(huritski)
kalm.
kalmi~ki
kelt.
keltski
ma|.
ma|arski
med.
medicinski
misir.
misirski (egipatski)
mong.
mongolski
nem.
nema~ki
per.
persijski
ra{.
ra{anski (brigiski,
qudejski, etrurski)
rus.
ruski
srp.
srpski
sr.
sravni
st.
stari
tur.
turski
tat.
tatarski
fr.
francuski
ukr.
ukrajinski
hald.
haldejski
{p.
{panski
{atr.
{atrova~ki
{ipt.
{iptarski

ruka > per. tur. abdest, obredno prawe

ruku.
Abdije (ar. jevr. sluga: ime an|ela),
bd'ati, bdeti, bud', budan > ar. abd.
aba, aba, postati vidqiv, o~igledan,
Abdul, v. Abdulah.
Abdal je u arapskom pustiwak, monah
ba, sjajan > asir. ababu, sjajan, svetao:
ar. aba, debelo sukno, dervi{ko odelo, tur. (Popovi}).
aba: jevr. aba, an|eoska svetlost ili an|eo Abdilvahid, v. Abdul i Vahid.
Abdulgafar, v. Abdul i gebir.
slu`iteq.
Abdulkadar, v. Abdul i kadar (stawe).
abadon (jevr. Nav), abudn, dno, RV I, 24,
Abdulatif, v. Abdul i Latif.
bud, buditi > jap. futon, du{ek za pod.
Abdulah, v. Abdije i Alah > ar.
abaz (vrag), abas, privi|ewe, pojava,
Abdulh, sluga Alaha.
izgled, bas (baz), sjajan, pojaviti > asir. Abel, v. Aveq.
bi{a, zao, lo{, jevr. abaz, sjajiti se, hald.
aben (zlo, traqavo: stvar od abe), v. aba.
bea, ne~astivi: jakutski abasi, zao duh, vrag. abewak, v. aben.
Abaz, v. abaz.
aber (glas), bra, glas pesme ili
aba(jl)ija, v. aba.
molitve, stvoriti zvuk: ime za Vi{weg,
A. je prekriva~ od abe, ali je nema u
bri, (pro)nositi > srp. abrovi, glasine:
turskom jeziku.
ar. habr, glas, vest, dozivawe, prorokov glas:
abaja, v. aba(jl)ija.
tur. haber.
Abas, v. abaz.
Aber, v. aber.
A. u ar. zna~i lav, a to je ogwevita
`ivotiwa Nava, koja je sinonim za zloduha. aberdar, v. aber i dara > ar. per. tur.
haberdar, upu}en, izve{ten, opomenut.
Zna~i jo{ i namr{ten, sr. ibret.
A. je top ili pu{ka kojom se
abati (tro{iti), v. aba.
ne{toobjavquje.
abaxija (suknar), v. aba i xija > tur.
abdidahma, v. apo i tema (postavka) >
abaci.
pali abhi + dhamma.
abaxiluk, v. aba i luk > ar. Tur.
aberwa~a (pu{ka), v. aber.
abacilik.
abravnica (Vuk), v. obramica (obravnica).
abdest (avdest, Vuk), p, voda + hsta,
abrakadabra (uro~nik), bi~araka,
abra{, abr, oblak, nebo, abr, lutati
magija, mag. re~i za prizivawe (zlih)
> asir. erpu, oblak, hindi ablak,
duhova, (zle) ~ini, ~ar, ~arati > hald.
{arenko: abras, ar. abra, {areni sivac:
abada ke davra, nestati kao re~, jevr. abreg ablak, tur. abra, pegav.
ad hbra.
abra{qiv, v. abra{.
A. se smatra aramejskom re~i i povezuju s
U srpskom jeziku, abra{qiv je
imenom Mitre. Ova jantra s 11 slova
pridevak za kowa s belim i crnim pegama
(trouglova) tuma~i se pomo}u misir. ab,
po {arenilu oblaka na nebu.
Ovan i Ra, Sunce, {to fonetski odgovara abrono{a, v. abra{.
dana{wem obliku re~i, ali nije izvorna
abu (ar. otac, deda), v. ava.
spota.
abuna (etiopska titula), v. abu.
Abraham, abirma, ushi}uju}i, privla~an, av (lov), av, dr`ati u pokretu, loviti,
o~aravaju}i, pridevci boga Nava, abr, inf. avati.
ava, ava, za{tita, blagonaklonost, RV 1, 128,
varqiv > asir. abi rama, "otac uzvi{en",
pokroviteqstvo, av > hald. avva, arm.
rus. Abram, ar. Ibrhm, jevr. ram-kabala,
abba, asir. abu, jevr. aba, st. srp. avva.
"kosmi~ko znawe".
Avram je sin Tare, boga Nava i oca svetih avaz, va~ (= vak), izre}i, govoriti,
{amana, koga Jevreji pod imenom boga iz
najaviti > per. avaz, glas, zvuk, jeka, jap.
Me|ure~ja pogre{no tuma~e, jer se odnosi vaka, japanska poezija, jel. ep, epos.
na istoimenog sumerskog kneza iz Ura,
avajlija (jabuka, Vuk), v. Avala.
posednika mudrosti prepotopskog vremena
A. je semanti~ki jednaka kelt. afal, jabuka,
(Tablica simbola).
za koju ka`u da je kumovala lat. Avalon,

Ostrvo jabuka, poznata kao keltska zemqa

U pretpro{lom veku bilo je ~etiri
blagostawa, koja je kod Vel{ana ime za
Avale: kod Beograda; zatim Gabele na
Nav ili dowi svet. Zemqa Avalon se
desnoj obali Une; tre}a naspram Vakupa
vezuje za legendu o Arturu, ali jabuka
i brdo iznad Bukovca blizu karlova~kog
Stra`ilova.
raste samo u srpskom mitu.
Avakum(l. ime) vuka, otac (dramski), va~ avalit (mineral), v. Avala.
avan (tucaw), avana, naterati, progutati,
> jevr. Habaqquq.
av, nagnati, potpomo}i, pridoneti,
Liturgija je obredna drama, umetni~ki
izvo|ena, jer se verski pojmovi od iskona
progoniti, jesti > per. hawen: tur. havan.
najlak{e prihvataju pomo}u mitolo{kih
avanica (tur. zlikovac), v. av > srp.
predstava.
Avanica, ptica lovica.
aval (zlo, pokora), vara, zapadni, u vezi
Avar, vara, niska roda, podre|en > tur.
Nava, av > srp. avale, utvrditi, bug.
havar, skitnica.
avarija ({teta, kvar), vara, male vrednosti
havale, breme, ar. zaval, haval, prepreka.
U srp. mitu Nav po~iwe na zapadu,
> rus. avari.
smirajem Sunca.
avaris (het. {anac), pura, utvr|eno mesto s
avanica (ptica lovica), v. av.
isturenim rovom.
Avala, vara, ime bogiwe Nava.
Avdija, v. Abdije.
Agara, v. Agarjan > asir. Agarinnu, majka.
Aveq, v. Havil.
A. je po predawu crnoputa majka, po kojoj
avet (utvara), avatara, pojava bo`anstva
su mitski potomci
na zemqi, naro~ito Vi{weg u deset
Ismaila dobili ime Agareni.
agarjan (ne~ist), garin, ime za me{anu
oblika, tri, ispuniti > asir. uhatu, vr.
vile, per. afet, nesre}a, ar. hajalet, st. srp.
kastu, ag, omotati, uviti > rus. agarne,
aveta, pro}i, iste}i: srp. avetan.
asir. agaru, ste}i, unajmiti, jevr. hagri.
avlija, alaja, mesto stanovawa, dvori{te,
Agarta, grta, {upqina, kripta.
li, le`ati, sakriti, pripiti se > ra{. Agatodemon, agada, zdrav, dobar + dama,
(etr.) avle{, sused, rus. aul (Kavkaz,
demon, pridevak cara mrtvih du{a
Berberija), asir. lu, mesto stanovawa, stan: > misir. agatodemon, Zmija, dobar duh.
jevr. elam, predvorje, trem: tur. (h)avli, avlu. Agni{ (het. bog Sunce), v. ogaw.
agr (jak, ohol, ponosit), gra, mera za
Avlonija (tur. Valona), valli, (u)vala,
ja~inu, glavni deo ne~ega, g, grunuti
val, prekriti.
>
tur.
orama.
avra (jevrejska bogomoqa), bra, uputiti
molitvu, bi, voditi, ponuditi > jevr. agrama, agrim, glavni, najva`niji,
najve}i > tur. aramak, orama, srp.
hebra, tur. havra.
gramak (u kletvi: Gramak te spopao).
Avram, v. Abraham.
agro, -(poqe, -ski), xra, poqe, ax >
avramija (ogrta~ tamne boje), abr,
jevr. arka, zemqa.
oblak > per. harvani, ogrta~ bez rukava,
ad (Nav), ads, ispod, dowi region, ad
srp. Avramija, por. ime.
> avest. ada, dole ispod, st. srp. ad.
Zmajeva ko{uqa juna~kog speva ima
vrednost magijskog ogrta~a, u mitolo{kom da (ostrvo), d, plovilo, ad > tur. ada.
Ada, v. ada.
pore|ewu za tminu no}nog neba.
ada, a da, svakako, zaista, povezati
avxija (lovac), v. av i xija.
> avest. ada.
aga (gospodar (Vuk), ag, ime za zloduha,
Adakale (tvr|ava, Dunav), v. ada i kale.
zlo, opasan, ag, gre{an > asir. egu,
Adad (asir. bog Oblak), v. Dodol.
greh, rus. aga, stare{ina, ar. per. tur. aga,
Amoritski Adad je sin Dagona,
vojna titula (u~enim qudima se obra}a s
istorodan hananskom Belu.
jelinizmom efendi) ili naziv za u`ivaoca
Adam, adam, najni`i, najgori, ad,
kmetskih sela.
(po)jesti > asir. Adamu, tamno obojeno: ar.
Agabeg, v. aga i beg.
misir. adam (adem), ~ovek, jevr. dm(h).
agaluk (dostojanstvo age), v. aga i luk >
Otac i majka ra|aju samo telo, tamnicu
tur. aalik.
du{e, koja dolazi od Boga, jer ~ovek je
Agar, v. agarjan.

10

prognan na Zemqu po kazni bo`ijoj.

Azerbeidzn, Serbixan (Medija), per.
Biblijska pri~a ka`e, zato {to je jeo s
Adarbadegn.
drveta saznawa (vaseqenska jabuka), a
azilut (jevr. svemir), asurj, bo`anska
Lu~a, zbog toga {to je stao na stranu
priroda, duhovnost, zajedni~ko duhovno
kneza Tame.
bi}e: nepristupa~an, as, postojati > srp.
Adem (prah zemaqski), v. Adam.
azil.
Adembeg, v. Adem i beg.
Azio (l. ime), hi (zi), Sunce, zmija,
Ademdim, v. Adem i Din.
zmijoliki zloduh, ah, ispuniti,
adet (obi~aj), -datta, dato, {to nije
obuhvatiti > qudejski Azio, istorijsko ime
regulisano zakonom: zastarelo, preostalo, srpskog vladara iz loze Sardoni}a.
de, {tititi > rus. adet, hindi ar. dt,
Azija, v. Azio > jevr. asja.
Azija je staro ime Sarda, glavnog grada
tur. det.
Meonije (Brigija, Frigija), na raskrsnici
admiral (mor. titula), smudra, morski,
puteva Istoka i Zapada, koji se kasnije
odnos prema moru, RV 6, 72 (= samudr,
razvio u kulturnu prestonicu tada poznatog
more), od ud, vla`an > asir. mu, more,
sveta. Neki smatraju, da je Azija dobila ime
rus. admiral, ar. amir ul bahr.
od asir. asu, istok, {to je semanti~ki isto.
Adnan, dnu, ime za bo`anski par neba
azur, v. lazur.
i zemqe > ar. Adnn.
A. je ime sina Ismailovog i nekih plemena Aini (jap. ~ovek), aina, ime za narod,
m, bo`anski pridevak.
iz Haxaze i Nexade.
Aini
su Arij(ev)ci, nosioci jomunske
Adonis, duni, ime boga Meseca ili
kulture i potomci naroda [erbis (Serbis),
reke, dan > fil. fen. Adon, jevr.
za koje predawe ka`e da su nebeski narod.
Adonai, arm. And, ra{. Atunis.
Zemaqski apekt A. stoji u vezi prole}nih Britanika ih ubraja u proto-Normane koji
su izvorno Srbi i Rusi iz Balti~ke Srbije,
voda, a nebeski u vezi Venere.
poznatiji kao Varjazi.
A|ul (per. tur.), v. |ul.
aja
(hindi dadiqa), j, novoro|en~e,
a`daha (a`daja), v. a`der > per. Tur.
pristup, RV 2, 38.
ejder.
ajan (ar. stare{ina mesta), xja,
a`der, ahindra, ime zloduha (< hi,
pokoriti, nadvladati, xi, pobediti >
zmija, RV 9, 77), koga je pokorio
ar.
ajn.
Gromovnik, RV 10, 138, anh, gu{iti udaviti
Ajan,
v. ajan.
> srp. e`der (Bosna), steznik, pojas, deo
ajatolah
(per. bo`iji), ajtu, RV 7, 34,
`enske no{we, per. ederha, ala, tur. ejderha,
nedemon,
java ili Jav, jat, urediti.
rus. jel. i st. srp. ehidna.
Ajatolah, v. ajatolah > ar. Ajetulh,
A. je zmija s krilima. U narodu se ka`e:
l. ime, "Alahov znak".
Dok zmija zmiju ne pro`dere, ne mo`e
ajvar, v. kavijar.
a`dahom postati. Narodno predawe je
ajgir, (`drebac, pastuv), v. agr > tur.
povezuje s vodom.
augir.
az, ham, ja, ah > avest. azem.
ajde, ajta, noga RV 10, 28, pe{ke, aj
Azbukovica, v. has i Bukovica.
(= i) i}i, kretati, micati > srp. ajdec,
Ime dva sela u Podriwu.
namera polaska (Lika).
azdija, hi, sunce, anh, sijati > srp.
hazdi (Bosna), pokriva~, ogrta~: per. azde, A. je glagolski zapovedni na~in podsticawa,
neodobravawa i dopu{tewa, sa istim
mutno, tamno, izbu{eno, {areno, obojeno.
Azdija je zlatan ogrta~ ili pla{t po slici izgovorom i zna~ewem u Srbiji, M. Aziji i
na Kavkazu.
neba, pokriva~ od svetlosti sunca, epski
kolast po svodu nebeskom... koja krije kowa Ajet, ais, pridevak boga Nava > fen.
Al-ait, bog Vatre.
i junaka. Ova re~ ne postoji u turskom.
A. mo`e da bude skra}ewe od Ajetulah.
azdisati, v. azdija > tur. azmak, azdimak.
Ajkuna (epska kolovo|a), v. ajde > srp. Ajka,
U srp. zna~i posiliti, (po)besneti.
skitwa: ajka~a, `ena koja aja ili skita
Azer (Azarija), v. A{ur > pers. Azer,
(Lika).
potomci Meda.
Azerbejxan, v. Serb i xanum > st. ar.

11

ajluk (plata), aj, prido}i + luk,

spremnost, stalnost, l, ograni~iti >
st. srp. alaj, vojna formacija (Asirija,
opaziti > tur. aulik.
Rodanija), tur. alau.
ajmokac, amokj, spojeno, povezano,
neoslobo|en, neodre|en, mu~,
alaj barjak (voj. zastava), v. alaj i barjak.
osloboditi, prepustiti > srp. smok, mo~a. alajbeg (titula u sanxaku), v. alaj i beg.
ajs, ajas, po}i (uzvik za terawe kowa).
Alajbeg, v. alajbeg > tur. Alaubeg.
Aj{a (`. l. ime), ai{a, bo`anski,
alal, arare, uzvik priziva (= alele),
carski, Apsolut, odnos prema bogu Nava
al, jak, mo}an, sposoban > asir. alilu,
> ar. Aia.
jak, mo}an: allu, ja~ina, snaga, allallu, jak,
akati, akati, kretati, vijugavo, ak >
heroj, rus. alala, srp. alaliti.
misir. ak, bestelesni deo ~oveka.
alaman (grabqivac, otima~), hra, ko
aka{a (mat. el. prostora), k{, nebo,
uzrokuje grabqewe ili otimawe > tat.
prostor, k{, vidqiv.
alaman, razbojnik, tur. almak.
akaxija, v. akati i xija.
alamet (znak, prenosno), v. alem > tur.
Akrab (zvezda [korpije), v. akrep
alamet, beleg.
(insekt) > jevr. a`krav.
alapa~a (brbqivica), lapaha, alapa~a,
Akran, -m, kram, pribli`iti,
od lap, laprdati, brbqati > mak.
nastojati, podi}i.
lafiti, govoriti.
akrep (neg. ru`an), a, ne + kp, lep,
alat (kow ri|e dlake), v. al i (h)at >
lepota, ko stanuje u lepoti, bog Ogwa,
srp. alatu{a.
RV 10, 20.
alat (pribor, oru|e), alta, uzrok spora
akrep (insekt), akipa, nemilosrdan,
ili razdora, al, stru~an, sposoban > ar.
alet, lt, tur. alt, alet.
kp > tur. akrep, {korpija,
Alatir, grhadra, polarna zvezda ili
ar. 'aqrb.
pupak neba, podupira~ vasione > ar.
akro, -(krajwi, gorwi), gra, vrhunac,
altir, ptica, polarna zvezda u Alfi (M.
gorwi, ag > jevr. akra.
Medved).
ak~am (parwak, ispisnik), kram,
pribli`iti, ispru`iti, u~inak > tur. Alatir je mitska bo`anska planina na kojoj
raste jabukovo drvo, a na wegovom vrhu
akram.
zlatna jabuka (Severwa~a) oko koje se
ak~ija, ak{i, oko, ponuditi, posti}i,
okre}u Malo i Vel. Koledo.
a{, prodreti svuda.
Alatu (asir. bo`. Nava), atala, ime za
Ak~ija pazi da gosti (ve}ih sve~anosti)
pakao ili boga Nava, at.
budu uslu`eni.
alatu{a (ri|a kobila), v. alat.
ak{am (prvi mrak), k{m, zemqa, tlo
Alah (Valah), val, ime sina boga
> jevr. akam, tur. akam.
Tvorca i brata Sunca, val,
al (st. srp. crven), aru, sunce, i,
ograditi > ar. tur. Allh, Illh: allahi billahi,
prikazati > bengalski alo, svetlost, tur. tako mi Boga!
al, ar. Al-Hamrh, Alhambra, Crvena
alga, alg, ivica gde se dva luka spajaju,
palata.
al, sposobnost > malajski agar-agar, vr.
ala, val, zloduh olujnih oblaka ili
alge.
bo`anski pridevak u zna~ewu sila, snaga Aldebar, v. Aldebaran.
ili mo}, val, vaqati, zaokrenuti >
Aldebaran, baraa (bara), glavna
ugaritski Val, asir. ili (ilu), Bog, het.
zvezda Bika i ~etvrta ku}a mese~eva,
illu, fen. ilus (Saturn), jevr. El, ar. Valah, bri, nositi > ar. al-dabarn.
medo getski uil, Sunce, st. srp. al, beda,
Najsjajnija je zvezda Hijada i ~uvar istoka.
napast, srp. oluja, jak vetar s ki{om, asir Spada u kraqevske zvezde, a ikonografski
(ugaritski), Val bog Oluje, a wegova
se predstavqa s jednim okom (Bika).
prera|ena pohvala nalazi se u 25-om psalmu aldum (zlatan direk), v. altun.
Biblije (M. Dehud).
alev (crven), v. al > per. alev, crven,
ala (uzvik kretawa), olax, izbaciti,
tur. alev.
pokrenuti > jevr. aller: 'alak.
Aleksandar, v. Lesandar > ar. Alalabuka, v. ala i buka.
Iskandar.
alaj, alaja, budnost, pripravnost,

12

Aleksandrija, v. Aleksandar.
am (kowska oprema), am, slu`iti,
Podignuta je na mestu Tira koji je
u~vrstiti: i}i, kretati > rus. i st. srp.
poru{en.
jam, mesto gde se mewaju umorni kowi ili
alem, lam, podesan, prikladan,
kowska oprema, ma|. ham, tur. geim.
odgovaraju}i, ve{t: mogu}nost, al,
ama (a, ali, suprotno), ma, `estina,
ukrasiti > rus. alam, ar. alm, simbol,
am, govoriti (zvu~no) > asir. ma, ne,
dragi kamen, dijamant, jevr. halem.
nije, ar. tur. amma.
Alem dragi kamen je mitsko pore|ewe za
Amazonke, manu{a, `ena, man,
prole}no nebo.
slo`iti.
Alem, v. alem > tur. Alam.
Amazonke su brojne sve{tenice bogiwe
Keve, arijske Pramajke. Zvali su ih
alemdar, v. alem i dar > tur. alemdar.
Sarbatkiwe (Stefan od Vizanta), a
Alemdar (barjaktar), v. alemdar.
prikazivane su u hetskoj no{wi, naoru`ane
Alema (`. ime), v. alem.
sekirom, labrisom i peltom (ilirski {tit
alen (crven), v. al > jevr. Halen,
u obliku broja osam). Smatra se da je
crveneti se.
wihova postojbina Kolhida. U Trojanskom
Alen (per. Crven), v. alen.
ratu su u~estvovale na strani Trojanaca.
Alep, v. Haleb > ar. Halab.
Pogre{no jelinsko tuma~ewe mu`evnosti
Ali, v. Alija.
ovih brojnih sve{tenica bogiwe Keve, stoji
Alibeg, v. Ali i beg.
u vezi s wihovom obrednom upotrebom
Alibunar, v. Alija i bunar.
Alija, aljja, napada~, Gromovnik, l > ar. oru`ja, jer su one u kultu bile povezane s
bogom Rata kome su prinosile kowe.
ali, visoko, uzvi{eno, gorwi deo neke
amajlija, v. hamajlija.
stvari > Al(ja), odli~an, plemenit.
Izvorno je vezana za muliku (jela).
alija (spahijska zemqa), v. avlija.
Amajlija, v. amajlija.
aliluja, v. alal > asir. alalu, pevawe,
amaldar (carinik), v. mal i dar > ar.
jevr. halelujah, srp. rus. liturgijski uzvik.
amel-dr.
alim, v. ulema.
aman,
amanas, nepa`qiv, nerazuman,
Alisej, v. Jelisije.
am, {tetan, ose}ati > asir. amanu,
alica (vr. crvene tre{we), v. al.
u~vrstiti, poverewe, rus. aman, milost,
Alixan, v. Ali i xan.
ar. el-mn, opro{tewe, milost, bezbednost,
ali{ah (vrhovnik), v. Alija i {ah.
okriqe, iskrenost, ar. tur. aman.
Ali{ah, v. ali{ah > ar. Alshh, veliki
amanet (nasle|e, zavet), amani, put,
car, vrhovni vladar.
staza, am, slu`iti, po{tovati > rus.
alka, alg, ru~ka, alka (crkvena).
amant, zalog, ar. tur. emanet.
alkali, sra, so(l), si > ar. halkah.
amar (gorko, -~ina), ~marik, vr.
Alkoran (Alkuran), v. Koran (Kuran).
alma (tur. jabuka), v. alem.
biqke (Veratrum album), ~am,
almas, lam, stawe, mogu}nost,
piti ili jesti > asir. marru, gorak, srp.
~emer.
prikladan, am > ar. tur. alamas.
amaterasu (jap. bogiwa Sunca), v. mater.
Almas, v. almas.
Po vedskom mitu bogiwa Majka godi{we
Altaj (Zlatna planina), v. altan
prepora|a Sunce.
> rus. Alta, kalm. mong. Alt.
ambar (magaza), mbara, susedstvo,
altan (zlato), v. al > rus. altin, altn,
vr. novca, tur. altin, mong. altan, zlato, tat. okru`ewe skupiti (= ambarja), amb,
i}i > rus. ambar, krim. tat. ambar, azerb.
altun, jevr. haltum, -n, crtati po crvenoj
alt. kazah. anbar.
povr{ini, srp. altun.
Kod Arapa je u istom zna~ewu `itnice (uz
U juna~kom spevu altan ~elo je zlatom
jo{ nekoliko zna~ewa), kao i kod kavkaskih
ukra{eno ~elo.
Alana koji su sarbatskog roda.
Altana (= Zlatana), v. altan.
ambarxija, v. ambar i xija > ar. tur.
al~a(k), halaka, kow crvenkasto
ambari.
`u}kaste dlake, hal, brazditi > srp.
amber, v. ambra.
Al~akovi}, por. ime.
Amber (l. ime), v. ambra.

13

ambra, mbara, vrsta mirisne smole,

an|ama, awxana, mitska zmija: no},
amb, zvu~ati (> fig. mirisati) > ar.
awx, uzrok kretawa, pojaviti se > per.
anbr, tur. amber.
henam, beda, jad.
Na Istoku se a. me{a s duvanom za pu{ewe Srpsko predawe zami{qa bedu (jad, napast)
ili se wome kade prostorije.
kao bi}e koje luta po svetu, mu~i i davi
qude.
ambrozija, mbara, nebo > tur. Nevruzije,
anil (indigo biqka), nila, lila (boja),
jel. Ambrosa.
nil > ar. annil.
ament, ament, skriveno, ve~no, am
ank, ak, beleg, obele`iti, kretati se
> misir. amn, skriveno, nevi|eno.
Amentet (bo`. Zapada), v. Ament >
po krivuqi, > misir. nkh (crux ansate),
krst `ivota.
misir. amentet, skriveni svet, Nav.
amin (obredno potvrdna re~), amin,
Ank je simbol du{e, `ivota i svemira, pa
ga bogovi uvek nose u desnici, jer, desna
po{tovati, u~vrstiti (= minat,
strana (kola nebeskog) je bo`anska i
nepromenqiv, nepovrediv, nepogre{iv,
"krsna" i pripada svetlosti.
nenaru{iv, neizmenqiv, RV 4, 56), m,
u~vrstiti, osnovati > asir. omn, rus. amin, Anpu (misir. bog Nava), v. Anubis.
antala (nerazborit, nesabran), antaraja,
jevr. mn, neka bude, srp. aminovati.
ograni~iti > srp. antalija, lo{e
N. Vitez re~ amin tuma~i pomo}u
skrojeno odelo.
obredno misti~nih slogova "hum" i "am",
anterija, antaraja, do}i izme|u, sakriti,
izgovaranih na po~etku i kraju ~itawa
ant, (s)vezati, umotati > ar. antri, tur.
svakog vedskog teksta. Na Istoku se ova
antari, enteri, gorwa haqina dugih rukava.
obredna re~ ~esto poistove}uje sa hindi
A. je deo srpske narodne no{we iz dva dela.
simbolom za stvarnost: om, omkara,
antika, antika, {to ne pripada
odu{evqewe svetlo{}u sunca.
sada{wosti, ant, okon~ati > jevr. atik,
Amina, v. amin > ar. Amina, verna,
stari, -starost, tur. atik.
pouzdana.
antre, ntara, unutar > avest. antara.
Amon (misir. bog sunca Ra), homagni,
Anubis (oli~ewe Pse}e zvezde), {una,
obredna Vatra (< hma, obredno
pas, {un, {uwati > srp. {uwo ({undo
prosipawe), hu, uzdizati do neba > srp.
ili }ena).
oman, jedna od sedam svetih biqaka
paqenice: pers. homa, mitska ptica sre}e apa (st. srp. voda), pa, RV 7, 67, voda,
p > avest. af{, per. ab.
(lit.), jevr. Amon.
Apep, pp, ime za pakao ili
Homan je obred s paqenicom Ogwu,
razuzdanost, lo{, zao, p.
gospodaru i stare{ini svih qudi, RV 8, 1,
~uvaru svetih obreda i posredniku izme|u A. je misir. bog Haosa, kosmi~ka zmija
bogova i qudi. Otuda je misirski Amon bog Nava, mitolo{ka suprotnost boga Ra.
Apis, pa{, Bik, obredna `ivotiwa,
plodnosti i Nava (kasnije Ra), simbol
pa{, videti duhovnim o~ima > het.
stvarala~ke mo}i, predstavqen s ovnujskim
rogovima (oli~ewe ravnodnevice u Ovnu) u pa{u, misir. sveti Bik, oli~ewe Ozirisa,
hindi pashu, per. pasu, jevr. psach, psach.
tekstovima piramida, koje su najstariji
Bik je arijski simbol Meseca, ~uvara
religiozni spisi.
Amoriti, v. Mari > akad. amurru, zapad,
bikovog semena. Tako|e kod Maja, pa{u je
Mesec ili jedan od meseci majanske godine.
misir. amar, sum. martu.
Amoriti su arijski Veni~ani (Vadel),
Apo (avest. bog Voda), v. apa.
osniva~i vavilonskog carstva koje Sveto
aps (zatvor), upas, uslu`an, imati pod
pismo zove Hananci. Na Istoku su
rukom, sedeti pored (po)slu`iti, as,
izme{ani s Hetima (Sajs).
prisutan, pripadaju}i > rus. aps, ar. habs.
ana (tur. majka), v. nana.
apsana (zatvor), upasana, ~in sedewa,
Anadolija, uttarea, nadir, sever,
dohvat ruke, ~ekaju}i.
Apsu, pas, voda, p, ispuniti,
severna strana, tri.
dosti}i > asir. Apsu, an|eo Bezdana
andrak (vrag, ne~ista sila), ~andraka,
(oli~ewe plodnosti), sum. Apsu.
Mesec, mese~ina, krug meseca > rus.
andrak, per. adre(n)k, bol, `alost, nesre}a.

14

Abzu ili Apsu iz Me|ure~ja je tako|e

oli~ewe vodenog ambisa.
Apulunas (het. Apolon), pula, bog Nava,
pul > ra{. Apulu, bog Sunce.
A. je hetsko bo`anstvo kapija koje brani od
zla.
ara, ara, kru`ni oltar, radius kruga >
tur. ara, prostor izme|u dve ta~ke.
ar(a)ba (vr. kola), rabi, deo kola,
rab, posedovati > tur. araba.
arabeska, v. Arapi.
Arabistan, v. arap i stan.
arak, v. raki.
arak (hartije), v. varak.
aram (bibl. prokletstvo), ram,
spremnost, {to odgovara svrhi ili je
podesno, dovoqnost, RV 1, 142, po`urivawe,
RV 8, 46, i, pomeriti, pribli`iti se
neprijatequ > tur. haram.
aramba{a (~etovo|a), ramb, dramski
po~etak kovawa zavere, po~etak
poreklo, ri, postaviti.
U srpskom jeziku hajdu~ija je duhovni pojam,
u smislu za~etka narodnog otpora, dok na
Istoku ova re~ pogrdni mat. taktil za
razbojnika: ar. tur. harami bai, vo|a
razbojnika, v. aramija i ba{a.
Aramejci, v. Arimi > asir. alamu, jevr.
Aram, Sirija.
aramija, v. haramija.
Arap, lamb, tama, zalazak (sunce) >
asir. erebu, tamna boja: arabu,
pusto{iti, uni{titi, ar. arab, Arapin
lutalica: arab, stanovnik pustiwe: areb,
varo{lija, rus. arap, ~ovek crne puti,
hindi, arab, ~ovek neu~vr{}en u veri,
azerb. ~ag. araba, tur. Arap.
Crna ili tamna boja je mitsko obele`je
Nava, koji zapo~iwe na zapadu, strani sveta
na kojoj sunce zalazi, s ~vrstim osloncem u
mitskoj simbolici juna~kog speva. Na
Istoku re~ za Arape ima druga~ije
tuma~ewe. Strabon ka`e da su Arapi
dobili ime po narodu Arba (Sarba) iz
doline reke Sarabis (danas Arabis), koja je
bila granica izme|u Inda i Arapa.
Staroarapi su po kulturi bili sli~ni
Srbima. Ne samo da su `iveli su s wima u
zajedni~koj dr`avi Asiriji, ve} su sa
Srbima ravnopravno i{li u prvi pohod na
Istok, pod Ninom Belovim i Arijem, {to
upu}uje na zakqu~ak da su Arapi me{avina
Srba i Ku{ita.

Ararat (bibl. pl. potopa), kurara,

planina sum. urartu, het. kalmara,
planina, tur. Agri.
Arafat ( visoravan: l. ime), rav,
planina.
arbija (motka), rbuda, izraslina > tur.
harbi.
arvanija, v. avramija > tur. harvani.
ardasina, v. Sardi.
Persijska svila je uvo`ena iz Ser(b)ike
u Petore~ju.
ardija, rda, mesto, deo, strana, ard,
pomeriti > arm. arta, kurdski erd,
jevr. eretz, tur. ardi.
Ari, rja, po{tovan, uva`en ~ovek
plemenita stale`a, i > het. arri,
plemenit, misir. haru, Sirijac.
Ari je naziv za arijske Hete (Vadel), a
tako|e ime za Arije kod Hinda i
Ahemenida.
Ariji, rja, ~ovek plemenita stale`a,
posve}en, po{ten > avest. Arja.
Ariji su iz Podunavqa (^ajld), u Indiji su
sami sebe zvali Hati (Vadel). U Fenikiji
su prisutni kao Subarejci, Egejci i
Pelazgi (Delaport). Ime su dobili po
sazve`|u Orion ~ije je staro narodno ime
Jarilo.
Arimi, rjan, pridevak Oriona, RV 10, 85
> bibl. Aram, Sirija i Me|ure~je.
Arim je jelinsko ime za helmske Mede
glavno pleme Arijaca u Podunavqu, koji se
u asirskim zapisima zovu Amuru, Amoriti
ili Elamiti.
Arion, v. Orion.
Postoji u asirskim spisima, Odiseji,
Postawu kao Veliki Div-lovac, u Starom
zavetu kao Nebrod, a Ahil ga nosi na svom
{titu kao Serbona svog bo`anskog pretka.
arka, ark, Sunce, kristalna posuda
(sunca), fig. barka, pohvala, ar~ > st.
srp. arka, kov~eg: le|a od haqine, bibl.
arka, Nojeva barka.
Mitolo{ki zlatni ~amac je pehar boga
Sunca, pa je Izidina barka u Misiru
slavqena u martu pu{tawem niz vodu.
Biblijska barka je kod Dogona svemirski
brod.
Arkaim, v. arka.
Megalitski grad-opservatorija uralskokazahstanskih stepa stara 7000 godina. Rig
Veda ga imenuje kao [ambalu.
Arkas (Veliki), arkxa, odnos prema

15

Prvi od 200 an|ela koji vlada Zemqom (Kw. obred Kowa (`ivotiwa Sunca),
Enohova).
kasnije posve}en Gromovniku, a{, svetleti
arlati (urlati), rai, galama, buka,
> avest. Aemadeva, jevr. Ashmedaj (Asmoda,
Asmadai), ime an|ela, vesnika bo`ijeg u
ra, vikati > rus. ort, tur. irlamak,
rabinskoj tradiciji.
pevati .
arli (silan, qut, Vuk), v. arlati.
asna, v. hasna.
asovina (carsko ili dr`. dobro), v. has.
arslan (lav) rxuna, svetli, ime za
astal, stla, kuhiwski pribor > st.
Gromovnika ili boga Serbona, rax,
srp. i rus. stol.
nadvladati > st. srp. arslan, lav, srp. Arsa,
Arsen, tur. Arslan, l. ime, jel. arsen, mu{ki, Astarot, astra, bajalica za emitovawe
svetlosti ili paqewe vatre, sti,
jak, jevr. Ariil, lav bo`iji (alegorija za
rasuti.
Jerusalim).
Astarot je jevrejski kraq pakla i zloduh
Serbon (Arxuna) zvani Davlija
Makavejskih kwiga.
za{titnik je kulture, ikonografski
Astarta, st, zvezda > asir. Misir.
predstavqen kako davi lava {to simboli{e
I{tar, oli~ewe pl. Venere, fen.
pobedu reda u Prirodi.
Astarta,
majka bogova, jel. Astarte, Astrea,
Arsa, v. Arsen.
Venera, Astraia, oli~ewe Device (= Dika).
Ime vladara Misira u vreme Ramzesa
asura (rogoz), asur, vrsta biqke (lat.
Tre}eg.
Sinapis romosa), as, biti, postojati
Arsen, v. Arslan.
> ar. hhasar, rogoz, tur. hasir.
A. je Div Lovac (arxunaka) sin
asurxija, v. asura i xija.
Gromovnika i heroj Mahabharate.
at, atja, kow (poetski) > srp. Atlija,
arsenal, rxuna, fig. ja~ina > ar. dr-al
kowanik.
-sinah, ku}a manufakture.
ataman, tmn, jedinka kao suprotnost
arslanija (st. tur. novac), v. arslan.
celini, at, pokretan > rus. ataman.
arhi, -(pra, prvi), arha, pravovaqan,
Atar (per. genije vatre), atari, plamen,
legitiman > hindi arhat, jevr. arrach.
> per. tur, adar, sveta mitska vatra,
arhirabin, v. arhi i rabin.
avest. atar, arm. airem, jevr. adar,
Asar (misir. bog Oziris), sura (= sara),
kalendarski naziv meseca.
Sunce, bog, sur, vladavina.
atar, antr, izme|u, unutar > jevr. atar.
Asar-Hapi, v. Serapis.
Ime sv. Bika slavqenog u Memfisu,
Atila, atala, neizmeran, pridevak
kasnije bog `ivotvorne reke Nil, po kome
boga Nava > Atala, pergamski kraq,
je nastalo jel. Apis.
Atalia, jevrejska kraqica.
Asim (ar. branilac), v. sinor.
Atila Me~eslavi} je bio veliki knez
Asimudin (ar. vere), v. Asim i Din.
kijevski, a wegovo carstvo srpsko (Venelin).
Asirija (etnonim), v. A{ur.
Atis, tak{a, ime zloduha, tak{,
Starinci Asirije su Subareji, a ime
oblikovati > jel. Attis, mitski sin
starovekovne dr`ave Sur(b)ije, sa srpskim pastira ostavqen u korpi na reci Gal, koji
vladarom i plemstvom, zadr`an je u
je kasnije postao arhigal, glavni sve{tenik
dana{wem nazivu Sirija, sa jelinskim
maloazijske Kevale (jel. Kubela) ili Keve.
oblikom izgovora. Geograf Tolomej je prvi Atlagi} (por. ime) v. aga i at.
upotrebio u drugom veku ime Asirija za
atlija, v. at i lija.
oblast Gorweg Zaba (Sarba) ili Srbice
atmejdan (hipodrom), v. at i mejdan.
koja se uliva u Tigar.
Vuk tuma~i kowski trg (Sarajevo).
asmak, asmka, na{, na{e.
atol, atala, ~vrst > mal. atol.
U pesmi: Kad smo bili u asmaku, samo ja afar (fen. pra{ina), v. prah > jevr.
i ti.
afar.
Askan, -ije (trojansko ime), skanda, bog
aferim, v. pla, nagrada, plodonosan >
Rata, oli~ewe Vla{i}a (= Kartikeja),
per. feri, dobro: afrin, per. tur. aferin,
skand, sko~iti > lat. Askanius, ime sina
aferim, pohvalan uzvik: apaferim, pravo.
Enejevog, osniva~a trojanske loze Julija.
afijun (opijum), apna (= apena), p,
Asmodej (hald. ime zloduha), {vamed,
uzrok obiqa ili bujawa > rus. pij,

16

hindi pm, p, ar. fum, tur. afyon.

Afrika, v. afar.
Axajli} (por. ime), v. axija i Alija.
Axem, a, ne + xanu, du{a > srp.
Axemovi}, por. ime.
ba (misir. neg. princip boga Ra), ba,
Izvorno zna~ewe ove kovanice je nearapin privid, iluzija.
u zna~ewu stranac.
Baba bbru, ime bogiwe Nava, bi,
axija (hodo~asnik), ax, sunce, znak Ovna
odr`avati > rus. Baba, kameni idoli na
(oli~ewe op{te ravnote`ne sile u ulozi jugu Rusije.
babaluk (tast), v. baba i luk.
kreatora sveta), ax pokrenuti
> ar. h, tur. hac(i) (kalambur aci, gorko). babazeman (staro vreme), v. baba i zeman.
babaqko (star ~ovek, poo~im, tast), v. babo.
axiluk, v. axo i luk.
Babilon, v. babu i ili > asir. babilanu,
axo (stric, -ko), ax, ime boga Ogwa
arm. babel.
(otac qudi) i Gromovnika (gospodar
B. je jelinsko ime za asirski naziv babu
bogova i qudi), ax, izbaciti.
ilu, Bo`ja vrata.
axuvan, v. xuvan.
babo (otac), papu, za{titnik, negovawe,
a{a (odricawe), a{, primiti, uzeti,
p, za{tititi > rus. baba, asir. babu,
dobiti.
otac, ar. abu, arm. babo, hindi babu, titula
a{ar (desetak), v. u{ur.
gospodara ili kneza: nastojnik manastira:
a{arast (nesta{ko, vragolan), a{ara,
pers. baba kan.
vatra, sunce, (< a{, brz), a{, i}i,
babovina (otaxbina), v. babo.
v. {a{av.
babu (asir. vrata), papu, za{tita.
a{ik, {s, `eqa koju zami{qamo u
babura, babr, vrsta povr}a > tur. bber.
sebi, {, po~ivati, privr`enost,
Baga (oronim), bga, brat Zore kao
ostati neupotrebqen > arm. aik, qubav,
oli~ewe
tur. aik.
isto~ne planine, po kojoj je dobio ime
A. je zaqubqenost u misti~nom smislu (ko
Bagistan ili dana{wi Pakistan.
gori od qubavi).
bagav, v. bangav.
A{ik, v. a{ik > ar. Aik (zaqubqen).
bagana (jagwe}a ko`a), agagna, jagwe (fig.
a{ikluk, v. a{ik i luk.
oli~ewe Sunca bo`ijeg o ravnodnevici,
A{ir, v. a{ar > ar. Air (skupqa~
koje svojom ~istotom i neporo~no{}u
desetka).
uklawa svaki greh), ag, gre{an > hri{}.
A{kewazi, v. Askan.
Jevreji i danas Germane zovu A{kewazi agnec, jagwe bo`ije (jedno od imena
Isusovih): tur. bagana, jagwe.
(= Trojanci, medski Brigi ili Arijevci
Bagdad, bagadda.
koji su sami sebe zvali Srbima.
Bagistan, v. Baga i stan.
a{luk, v. a{~i i luk.
baglama, band'a-karaa, (po)vezivawe,
A{ur (Asur), asura, izvorno bo`anski
sapiwawe, zaustavqawe (magijski),
pridevak, bo`anstvo, an|eo (kasnije
sve{teni~ki pridevak (zlo)duha Nava), as, band', vezati > jevr. vaglama (paglama),
uticati.
svezati, tur. baglama, spajawe, sastavqawe,
A{ur (A{er) je ime boga i gl. grada
srp. baglama, {arka: tamburica, Vuk, kelt.
Asirije, po vladaru Asirije, istoimen
baglum, zaponac, kop~a.
bo`anskom pretku Sardana (= Dardana).
bagra, balgra, najja~i, krajwa sila, bal.
X. Kembel ih naziva Zeretiti (bibl Srbi). Bagre{, v. bagra.
a{}are (o~igledno), v. ak~ija.
bad (greben), v. bedem.
badava (besplatno), bid, pro{iriti,
a{~i (kuvar), a{a, hrana, a{, jesti,
pro}i + hava, vazduh: ra{. bad, tur.
piti, konzumirati > tur. aci.
bedava.
a{~inica (gostionica ), v. a{~i.
badavaxija, v. badava i xija.
badavaxiluk, v. badavaxija i luk.
badem, padma, vrsta drveta, pad (bad),
pasti > rus. badma, tur. badem.

17

Posuda u koju pada ispe~ena rakija

Badem, v. badem > ar. Bdem, l. ime.
proizvodi jednoli~an zvuk.
badrqak, v. patrqak.
bakizam, v. Bak > ar. bah, pers, bah, sjaj,
ba`dar, v. bxa i dara > per. bdr, tur.
rasko{.
bacdar.
B. je religioyni sistem ili sekta.
ba|a (bta, b~a), v. ba{ta.
ba`dar, bax, rasporediti, udeo + dara, dara bakra~ (sud od bakra), v. bakar > tur. bakra.
bakropis, v. bak > ar. bah, per. bah.
> per. bgdr, tur. bacdar.
bazar (tr`i{te, pijaca), v. pazar > st. rus. baksuz (zlosretan), bagna{a, slomqene nade,
b'awx, rasturiti > per. tur. bahtsiz.
bazar. bzr, jevr. bazr.
bak~a, v. ba{ta.
bazer|amba{a, v. bazerxan i ba{a.
bazerxan (bazer|an), v. bazar i xan > per.
bak{i{ (napojnica), bak{a, hrana, jelo ili
tur. bazaran.
pi}e, bak{, potro{iti > rus. bak{i{,
bazati, bsati, i}i ne gledaju}i kuda, bas, bah~i{, tur. bahi.
Bal, bal, mo}, snaga, sila, sin Tvorca,
pokazati, postati vidqiv > per. bazi,
igra, bazen, igrati, tr~karati, skitati se,
bal, dati `ivot > sum. El, vrhovni bog,
ar. per. bazi, gde koji, neki, srp. nabasati.
asir (akad.). il(u), sum. asir. El, jevr. El,
Baja, abaja, bezopasan, prikriveno ime
Eloah (mn. Elohim), fen. baal, vladar, El, bog,
boga Nava kao jednog od osam glavnih
Elion, najuzvi{eniji (> eon, nebeska sila).
bogova oli~enog u strahu (< baj, opasnost) balaban, bala, snaga, mo} + bn, gospodar,
ili naziv himne za li~nu sigurnost, b.
Sunce, b, ispoqiti, > rus. balaban,
Bajan, v. bajan > avarski Bajan: per. Bayan, soko, tur. belaban, golem: jastreb.
vojvoda.
Balaban, v. balaban.
Bajan je persijsko a ne avarsko li~no ime
B. je krupan ~ovek ili onaj ko jede ne
([afarik), dok je u st. rus. naziv za
~ekaju}i druge.
muzi~ki instrument.
Balbek, v. Bal.
bajan (bo`anstven), vjuna, Bog, bo`anstvo,
B. je Balov grad u dolini reke Bek.
balvan (deblo), bilvvana, stablo jabukovog
v
drveta (bilva) ili wegov deo (koje se
bajati, bjate, opasnost, strah, zastra{iti,
b, bojati se > rus. bat, brig. blen, kao i jabukovo li{}e upotrebqavalo u
obredu boga Nava), bil, odgonetnuti >
govoriti, arm. ban, slovo, re~: paja, usta,
govor, hindi badzan, duh. pesma, tur. bajmak, rus. bolvan, idol: glupak, tur. balvan.
Balvan (selo), v. balvan > bug. Balvan.
bajawe: baji, baja~: bu, magija.
^ini se izvode bajawem koje je deo ~arawa. balega, ballaka, donositi
balija (prost ~ovek), bala, prost, budalast,
bajdaluk (xabaluk), v. vajda i luk.
neuk ~ovek, nezreo, balav(ac), bal,
bajka, bjanaka, mi{qewe, ose}awe straha
baliti > ar. bli, starac.
kao jedno od devet dramskih ukusa,
Re~ balija ne postoji u turskom jeziku.
mitska Zmija na uzlaznoj putawi zemqe,
Balkan (Helm), balhak, planina > srp.
b.
Balkan, ime visoravni Stare planine,
bajta, v. vajat > jevr. bajit, dom, ku}a.
bak, baka (= bha), rizni~ar, ime boga Nava ~ag. balkan, vis, planina.
U maloazijskom turskom nema ove re~i, a
oli~enog u sazve`|u Bika, bak.
Helm se naziva Emineh dag, Helmska
bakalin, v. bak.
planina. Zapadni autori su u XIX veku
bakar (vr. metala), {abara, tama, mrak,
{ap, isterati zle duhove > tur. bakir. uveli naziv Balkan za Helm, dok u XX veku
Bakar je pre sedam milenijuma prera|ivan Balkan planinu Srbije preimenuju u Staru
na Helmu, a onda su do{li Tuci i doneli planinu!
balkon, v. Balkan > asir. hetski (amuru)
re~ za bakar! Da tuma~ewe stoji u vezi
bit hilani, trem ku}e (palate), tur.
tamno-crvene boje, pokazuje suime za bakar,
balahhane, najvi{i deo ku}e, odakle je lep
rus. med, i srp. mije| odakle je nastao
pogled na okolinu, rus. balkn.
pridev sme|.
balta (sekira), balt, prisilan, u slu`bi
bakva, -ica (drv. posuda) v. buklija.
sile, ugwetavaju}i, bal, povrediti >

18

ra{. (etr.) balta, sekira, rus. balta, st. rus. pasivnog na~ela u odnosu na Ogaw: @arko
bult, ~elik, sabqa (u kavkaskim govorima sunce moj zlatan barja~e. Otuda, sve duhovne
zastave izvorno su okrugle (svatovska je
velika sekira), tur. balta.
bele boje).
baltati (se}i), v. balta.
baltaxija (drvose~a), v. balta i xija > tur. barjaktar (stegono{a, zastavnik), v. barjak.
barka, vraka, brod, posuda > arm. brk, kopt.
baltaci.
bari, jevr. arba, tur. paraket.
bal~ak, bal, okrenuti u krug + ~ak,
Misirski bog Nava je imao barku s bikom
odbiti, odbaciti > tur. balak.
na pramcu, a na sredini sokola s
Bal{a, bale{a, visoki vojni zapovednik.
ra{irenim krilima.
baqa (talir `en. kape), v. bula.
baqezgawe, bollaka, pri~a, pri~ati, bal Barawa (regija), v. baron.
baron, baraa, gospodin, gospodar, bi,
> hindi bolna, rus. baltat.
nositi > rus. Baran, krim. tat. baran.
Baq(k)o, balika, zloduh Nava.
Ova
titula prvobitno je vezana za ulogu
bambus, bamba (vamba), bamb, i}i,
stegono{e
(< bara, borba, bitka, ~in
kretati > mal. bambu.
no{ewa),
a
kako je Ovan prvi mesec Godine,
ban (titula), banu, bog, Sunce, gospodar,
`ivotiwa ovan je predvodnik nevidovne
gospodin, ba, sjajan, pojaviti
naravi od koje be`e zlodusi. Zato je on ~est
> asir. banu, Stvoriteq, Lu~ono{a,
simbol na barjaku ili ode}i barona.
svetlost, per. bn, ~uvar, tur. ban.
barut (pu{~ani prah), parha (paraga), prah,
Banat, (regija: brdo na Sinaju), v. ban.
pra{ina, p, ispuniti, prekriti,
bangav, pagu, ud, telo, vag, obele`iti > razbacati > rus. porh, asir. apru, pra{ina,
hindi pag, hrom, tur. bamak, bangav.
pesak: ar. barud, per. barut, brk, tur. barut,
Re~ "bagqav", bogaq, je u zna~ewu "obele`en prah za topove.
od boga", b'ux, podneti.
barutana, v. barut i han > tur. barut hne.
banduka, bndukma, ~vrsta veza, band,
basan, va~ana, re~, bajalica, savet, uputstvo.
u~vrstiti, pripojiti.
va~, izre}i > rus. basen, hindi badzan,
B. je stare{ina koji obezbe|uje prolaz kroz ar. bejan.
tesnac.
basma, v. basan > rus. basm, tur. basma, cic
bawa, vna, oblak (nebeska posuda), van,
(vr. tkanine).
spremiti > rus. ban: vana, sve {to je
B. su tajanstv ene re~i narodne poezije ili
povezano s vodom, arm. bnh, obnavqawe.
proze.
bawak (topli deo furune), v. bawa.
basmaxija (baja~), v. basma i xija > tur.
bara, vri, voda, vi, prekriti > arm. Bxr, basmai, onaj {to pravi cic i {ara
izvor, bunar, mesto gde se zadr`ava voda. pe~ate po wemu.
baraba, barbar, grubost: proklet,
basna, v. basan.
zbuwuju}i, barb, povrediti > arm.
Basna je moralno pou~na pri~a.
baraba: bibl. Baraba, ime secikese.
Bastet, v. Bubastija.
B. je misirska bogiwa, k}er Sunca i
barabar (uporedo), udvajawem bra,
za{titnica grada Bubastisa.
podupirawe, no{ewe, bi, nositi >
bat, v. batina > rus. bot, jevr. bata.
per. baraber.
bardak, vard'anaka, mala posuda za dr`awe batak, v. but > tur. batak, blato: bata, bara,
glib.
(posve}ene) vode, vard', dr`ati > rus.
U srpskom jeziku batak osim noge zna~i
bardak, krim. tat. tur. bardak, ~a{a, srp.
najgorwi vrh ko{nice, a u turskom jo{
(reg.) bardov.
mesto gde se ~ovek uvla~i.
B. je zemqani, drveni ili bakarni sud za
bataliti, bat, podr`ati, negovati + l,
pi}e.
ograni~iti > asir. batalu, prestati,
barjak (zastava), brjka, `ena (< barj, `ena,
sluga, najamnik vojnik), bri, vladati, zatajiti, izroditi, ar. batil, batal, zaludno,
podr`avati, (pro)nositi, zadr`ati > asir. prolazno, {to ne va`i, tur. battalmak.
batara (korpa), piara, arhitektonski
barakvu, blesak, sjaj, tur. baurak (= sancak).
oblik {upqe posude: lonac, tava, pi,
Mitski barjak (steg) je zastava Zore,
skupiti > hindi pitari.
gospodarice istoka, jer svetlost sunca je

19

batlija (~ovek sretne ruke), v. bahant.

> asir. ba{tu, snaga, sna`an, bo`. pridevak:
bahat (neumeren), bha, sre}a (bo`anstvena): batu, osnovati, graditi.
kow, bah, uzrok rasta ili
uve}awa > ba{tina (o~evina), v. ba{ta > asir. Batu,
graditi, osnovati.
srp. bati~an, sre}an ([umadija), ar. per.
bevut, v. behut.
baht, sre}a.
beg, bga, za{titnik, gospodar, bo`anski
Bahanti su u~esnici anti~kih bahanalija
ili praznika boga Baka (Dionisa) o
pridevak bax > avest. baga, brig.
prole}noj ravnodnevici, u sve~anosti
baga, tur. beu.
dolaska mrtvih du{a (prvenstveno u obliku begenisati, bog-dana, radost bra~nog
kowa, kao oblika mrtvih predaka) me|u
`ivota > tur. beenmek.
`ive, da zajedni~ki proslave ~udesnu obnovu begluk, v. beg i luk.
Prirode u prole}e.
Bego, v. beg.
Bahdat (st. prestonica Misira), v. Bagdad. Begovica (reka), v. beg.
Bahtijar ("Sre}nik"), v. bahat > ar. Bahtijar. beana (mana), v. basan > srp. obejaniti,
Bahrija (ar. mornar), v. bara > ar. Bahrudn,
otkriti.
"more vere".
bd, bid, raspr{iti, pro}i kroz ne{to
baxa, balxa, silexija, upotrebiti silu,
> per. bd, vetar.
bal, povrediti.
beda (zlo, nesre}a), beda, beda, jad, napast,
bxa (dimwak), baxja, podeqen, raspore|en,
bid, uznemiravati, polomiti, uni{titi
bax, uperiti, skrenuti > per. be,
> rus. bed, per. bed, zlo, tur. bed, zao,
dimwak, pu{karnica, tur. baca, prozor.
ru`an, nevaqao.
ba{, b'{, izjaviti, re}i (b{, govor,
bedak (jad, nesre}a), v. beda > per. bedk,
jezik (nar. Svakodnevni), opis,
tur. bedak, lud.
definicija), opisati, imenovati: koristiti
bed(u)ast
(zle }udi), badu, pogre{no > srp.
ili primeniti u govoru za spomenik > srp.
beduo, malouman, tur. bedlu, zlo}ud.
asir. ba{, sada, biti, postojati, dogoditi se.
ba{ (glava, po~etak, vrh,), v. ba{a > tur. Ba, bedevija, baav, kobila > ar. tur. bedev.
stare{ina, baa, baar, glavni, rus. ba{k, bedem (nasip), padma, zemqa, pad, ~vrstina
> ar. beden, trup: ukupnost grada ili
glava?
gorwi
deo, tur. beden.
Koristi se kao pridev (npr. ba{-knez,
bedena (zlo), v. beda.
glavni knez).
bezistan (pokriveno tr`i{te), v. Stan >
ba{a (poglavar: titula), bal{a,
per. bezistn.
glavnokomanduju}i, visoki vojni
bej, v. beg.
zapovednik, bal, zbrinuti > tur. baa.
ba{aluk (dostojanstvo ba{e), v. ba{a i luk Bel, v. Bal.
belaj (zlo, nesre}a), badra-kali, bogiwa
> tur. baaluk.
Nesre}e > ar. bl: alahun belasi, bo`ije
ba{luk (nadgrobni spomenik), v. ba{ i luk
napu{tenije, tur. bel, bal, srp. belajisati,
> tur. baluk.
mu~iti se.
ba{ka (odeqeno, posebno), ub, oba, oboje,
belajluk (nesre}a), v. belaj i luk.
obe strane, ub, prekriti, ispuniti >
beleg, ballaka, (pod)nositi, izlo`iti,
rus. ba{ka, tur. baka.
bal, izlo`iti > rus. beleg, srp. belegija,
ba{kaluk, v. ba{ka i luk.
ba{ta (vrt, gradina), vstu, mesto stanovawa, tur. belegi.
belenzuka, v. beleg > tur. bilezin, grivna.
doma}instvo, vas, gajiti negovati,
beli (javno, razjasniti) bala, naravno,
odr`avati, zakup > ra{. (etr.) bo{}i,
zaista, u vezi jave > tur. belli, ar. bl,
ba{ta, rus. bak~, (bah~, bak{), per. bage,
ba{ta, gradina, vrt, tur. bahe: per. bag, vrt, poznato, javno, izvesno, zacelo, bez sumwe.
deo vrta zasa|en vinovom lozom i drvima, Beligrad (Veligrad), balla, belo + gurd,
mesto obitavawa > tur. Beligrad koj,
tur. bag, vinograd, mesto za u`ivawe.
selo kod Carigrada, naseqeno 1521. g. iz
ba{ta (otac), baa, titula po{tovanih
okoline Beograda: Erdel Beligradi, erdeqski
qudi, ba, odr`avati, hraniti
Beograd.

20

U narodu se Beograd naziva Veligrad, jer je berberija, v. perper.

bela boja sinonim za "veqe", veliko.
berber(in), bibrat, brawe, sklawawe,
belnuk (vr. haqine), v. bent > tur. bendlik,
bi, brati > pers. berber.
{to se pa{e oko tela.
berberluk, v. berber i luk.
bena (luda, budalast), v. benak > srp.
beri}et, bibrat, brawe, preno{ewe > ar.
benaviti, tur. bn, lud.
brk, obiqe, blagoslov, rus. beritet,
benak, bag, konopqa, bawx, izlo`iti, tur. bereket > ar. tur. bereketli.
progoniti, osetiti > avest. banha, rus.
Bes (vrag), be{, strah, u`as > misir.
penka, hindi bng, per. benk, ar. bendz? ~ag.
besa, bog koji spre~ava zlo, arm. bl{.
beng, afg. bang.
Od istog korena je srp. besediti i
Benba{a, band, svezati + b{, bog Voda beseda, govor (< be{a, gospodar
asterizma), po kojoj je nastala {iptarska
> tur. bend-bai.
besa. Da je besa izvorno srpska re~, svedo~i
Bemba{a je u zna~ewu: zaben}en izvor
vode.
trostruka besa srpskog kneza Prelimira,
Benben (kam. humka misir. Atuma), v. Benu. zabele`ena u desetom veku pre doseqavawa
Misirska legenda ka`e da se Sunce prvi [iptara na Helm, gde ova re~ zna~i
put podiglo na Benbenu, svetom kamenu
trostruku zakletvu.
Heliopolisa, gde je sletela Benu, sveta
Besomar (Biber~e), v. Bes i mora.
ptica svetlosti. Otuda se bog Sunce-Ra
Biber~e je mitski pogubnik zimskog
predstavqa se s pti~ijom glavom. Arapi
Besa.
tako|e veruju da sveta ptica Benu (> jel.
bet (jevr. ku}a), v. bajta.
Feniks) mo`e sleteti samo na sohu nebesku. bet, v. beda > per. bed.
Benda (por. ime), v. benda.
be}ar, v. begar > per. b-kr, zlo~inac,
benda, band, dr`ati ili ~uvati
nevernik, izdajnik, tur. bekr, ~ovek
zarobqenika > per. bende, sluga, rob,
neo`ewen, ma|. betjar, neotesan i uobra`en
pot~iweni, srp. bendati.
prostak.
bendati, bandati, obuzdati, posti}i > per. B. je ~ovek bez svoje ku}e i stalnog boravka
benden, slu`iti.
(Vuk).
ben|eluk (Vuk), v. benak i luk > ar. per.
Be}ir (l. ime), v. gebir > ar. Bekr,
tur. benkilik, ~esta upotreba
devi~anski.
benka (opijat, smesa lista bunike ili
behar, bahtara, obilan, brojan (< bah,
konopqe).
mnogo), bah, {iriti, rasprostreti >
benetati, v. bena.
tur. behar.
bent (pojas), band, svezati, pri~vrstiti, behut (nesvest), hut, la`an, ime boga Nava,
spojiti, sastaviti > per. bend, pojas, sveza: hu, hvaliti > per. hut, svest.
nasip, rezervoar, tur. bent, sastavak.
be{ika, bastrika, torbica od ko`e, bas,
Benu, benu, gospodar (svetlosti) zvezda,
popiti > tur. beik, be{ika: de~ija
b, svetlost > misir. bennu, sveta ptica kolevka.
biber (zrnast za~in), bimba, kolut (disk)
svetlosti.
Benu se izlegla iz kosmi~kog jajeta, koju je
sunca ili meseca, bi(n)d, rasturiti >
snela kosmi~ka guska, Veliki Gaka~ (druga rus. bobr, tur. kara biber: biberlu.
legenda uznosi Tota i wegvu pticu ibis, a Bimber gro`|e narodne pesme je naro~ito
tre}a lotosov cvet, sa {est latica).
lep rod loze.
berat (dekret, carski ukaz), vart,
Biberaga, v. Biber~e i aga.
blagoslov, vi, zahtevati, spre~iti
Biber~e, rav bimba, disk Sunca.
> asir. urtu, dekret, naredba, zapovest, ar. biberxija, v. biber i xija > tur. biberci.
brat, jevr. verat, va`an spis, tur. berat.
Biblos (ime sirijske luke), kubra, kolut,
Berber (por. ime), barbarka, oblik boga
prsten, zavoj, cvast: provu}i se, kup,
Nava, barb.
govoriti, svetleti > st. srp. kubla (gubla,
Berberi, v. Berber > misir. barbara (= lebu, gubina), vrsta pe~urke s bukovog drveta, koja
ma{a{a).
koja je slu`ila za pisawe kwiga (obi~no
Misirci su ovaj naziv upotrebqavali kad urasta u {upqinu drveta i poprima oblik
Jelini nisu jo{ ni postojali!

21

Biserlija (por. ime), v. biser i lija.

plo~e) > asir. babila, pisanija.
Da su Jelini preuzeli re~ biblos, kwiga iz bit(ak), b'vita(ka), stvoren, manifestovan,
proizveden, b', biti > asir. bit, mesto
asirskog jezika, svedo~i stari naziv
Biblosa: Kuniga, od st. srp. kuniga, kwiga, u obitavawa, rus. bit, crk. rus. btie, bitije,
postojawe, `ivot, srp. bit, su{tina, bi}e,
potpuno istom zna~ewu.
imovina: tur. bitmek.
bidat (porez), bu, kontrolisati,
bi~, pu~~a, zadwi deo, posledwi, krajwi,
pripadati, prisvojiti, dodelit > srp.
pu~' > per. pi.
bidati, kloniti se ne~ega, tur. bidat, porez
bqak, bka{, uobi~ajeno jelo, bak{.
na kafu u Carigradu: beddua, kletva.
Bovan, v. balvan.
Bizant (Vizant), b{ana, Vi{wi bog,
b{, pribaviti, RV 3, 25, ukrasiti > srp. Bogdan (l. ime), bog-dna, bo`anski ~in
davawa, bogomdan.
Buzani, srpsko pleme, jel. Byzantion.
Bogdan (tur. ime za Moldaviju), v. Bogdan.
Bizant je ime sela gde je Konstantin
Bogdanska je naziv po ukrajinskom
premestio svoju prestonicu, koja je po wemu
nacionalnom junaku atamanu Bogdanu
dobila ime Konstantinopoq (Carigrad).
Hmeqnickom, koji su preneli srpski
Ime je nastalo po ra{anskim Buzanima,
dobrovoqci koji su se u sredwem veku
osniva~ima naseqa, a jel. Buzanz, mitska
borili u Ukrajini protiv Turaka.
li~nost, preuzet je od Bu{ana, mitskog
Bo`uk (tur. Bo`i}), b'og, bog, b'ux,
junaka iz srpske etiolo{ke legende o
posedovati.
Vla{i}ima. Turci su ga zvali Islambol,
bo`ur (vidova~a, cvet boga Vida), palgu,
obiqe islama do 1923 godine, od kada je
crven, crvenkast, pal, plodan, sazreti
Istambul.
> ar. busur, bo`ur.
bik, v. bak > rus. bk, tur. buga.
Bik se odnosi na prole}nu ravnodnevicu, Crveni bo`ur ne mo`e da bude izvorno
arapska re~, jer je endemska vrsta s Kosova
dok je bak vi{e wegova personifikacija.
bilbil (slavuj), pilpila, ime bogiwe Sre}e, ili anti~ke Peonije, po kojoj i nosi ime:
rus. pion, lat. Paeonia afficionalis.
pil, negovati.
Bo`ur (pl.), v. bo`ur.
Bilbija (por. ime), v. bilbil.
Bo`urwa (selo), v. bo`ur.
Biqezi (mikrotoponim), v. beleg.
boza (buza), busa, magla, voda, otpadak od
biqur, v. belo > ar. ballur.
`ita (> srp. bus, `etela~ki uzvik),
bin (sin), binn, deo, razdvojiti na delove,
bus, otpustiti, izbaciti > rus. buza (boza),
mawe od celog, odlomak, bid, podeliti
srp. buza, mutno vino, tur. boz, mutno:
na delove, razdvojiti > asir. binu, sin, ar.
bozuk, opao tro{an: buzuk, patoka, lo{e
ibn(i), jevr. bin, ben, tur. (i)bin.
vino, ma|. buzza, `ito.
bir (porez), bali, davawe > st. tur. ber.
bozuk, v. boza > tur. buzuk, patoka, lo{e
Kod Vuka je b. godi{we `ito popu.
vino: anus.
birjan (jelo od pirin~a), b'aruxa (b'aruja),
Bojan,
v. Bajan > rus. Bojan, ime vojvode iz
kuvan i zape~en pirina~, b'ix,
letopisa Bojanova himna (4 vek).
pirjaniti > tur. pirin.
Ime B. tuma~i Fasmer od re~i boj, borba,
birka, b'r, koza > rus. bro.
bitka.
birov, bra, podi}i glas, voditi, imati
odgovornost, punomo}je (baro, izvr{iteq, bokor (Vuk), bahu, mnogo > ma|. bokor.
bol, bal, povrediti > arm. blh, n. per.
ko ima izvr{nu vlast), bri, voditi brigu,
bala.
upravqati rus. borov, tur. birov, bujurundzu, bora, v. burak.
na~elnik, tat. bjrwu.
Iznenadni vetar na moru, duva s mora
U turskom birov ima isto zna~ewe kao u (Jadranskog) na kopno.
srpskom jeziku, sudija, seoski knez, kmet ili borija (truba, Vuk), bra, proizvesti zvuk,
saziva~, a kod Cigana je ciganj-baro najvi{i
bi > per. bori, buri, tur. boru.
~in va`nosti ~oveka.
bordo, bradn, crvenkast, `uto-crven (kow
biser, bsura, sjajan, svelte}i, svetao, b,
ili obredno pi}e), bih > tat. burda,
sijati > rus. biser, ar. tur. busra, turk. mutno pi}e.
bsr: ar. bser.
Borozan (por. ime), v. borija.

22

bostan, (ba{ta), v. ba{ta.

breg, brgu, uzvi{ewe, od bi, podi}i,
U Srba je ba{ta za diwe i lubenice, u
porasti > rus. breg, srp. breg, obala,
Persijanaca za cve}e, a u Turaka kuhiwska kelt. briga, breg (utvr|en), arm. barjr, visok.
ba{ta.
Bregava (vodoime), v. breg.
boca, vhat, posuda vah > arm. buka.
breza, burxa, bur > rus. breza, berza,
bo{~a (boh~a, -k~a), pa{~a, le|a, natrag,
oset. baerz.
pozadi, iza (vr. i prost.), pa{, povezati brekati, v. bre > srp. brujati: brundati:
> per. boe, tur. boha. marama, prega~a za
vre~ati...
no{ewe: bog, zave`qaj).
breme, brman, teret, bi > rus.
Bo{~a je u isto~noj Indiji ~etvorougaoni berem.
{al, kao u turskom, dok je u Persiji
brzo, basri, hitro, RV I, 120, b'ur, brzati
pokriva~ za glavu, marama i ~etvorougaono
> tur. seri, arm. brc, brzina, jevr. zariz.
platno.
buba, bimba, okruglast, bamb > ar. bub.
bo{~aluk, v. bo{~a i luk > srp. bo{~aluk, Buba, bimba, l. ime, sun~ev disk.
mladini darovi u marami (`eniku i
Bubastija, gbasti, `ena boga Ogwa, zrak
wegovoj ku}i), tur. bohalik.
sunca, gab > eng. Bast, Bastet.
brav (ovca ili stoka uop{te), avi, ovca, od bubreg, vikk, vi, okru`iti, spre~avati
av, upravqati, ~uvati, voditi > misir.
> tur. bbrek.
ab, ovan.
buda, bud'a, budan, bud' > rus. budka.
brava, uparava, otvor, {upqina, ru > tur.
B. je zemqanka, zemunica, izba ili dowa
pirava.
ku}a (gorwa je vas ili selo). B. je dowa
Brawan (ep. ban Pravodar), braman,
ku}a u kojoj se ogwi{te nikada nije gasilo,
braman,
pa je uvek bilo budno (Ostoji}).
sveta re~, duhovno ispuwewe > srp.
Buda, v. buda.
Brewe, bratstveni~o ime nevesiwskih
Istorijski B. je bio srpski princ Saka,
starinaca.
a w. ime se tuma~i od arij. budd'a, budan.
brat, bartr, bi > rus. brat, per.
budak, pdaka, tla~iteq, ko pritiska, pd
bratar, burader, jevr. berit.
> tat. botrag, ~ag. butak, tur. budak, grana,
Brata, barat, ime boga Ogwa, > hindi
~vor u gredi.
Bharate, bratstvo Mahabharate kome je budala, buddilak{aa, znak (trag) intelekta
Mane dao ime.
ili mudrosti, bud, do}i svesti > tur.
brati, brati, (pre)nositi, napuniti >
budala, idiot.
asir.
Budim, (Budin), buda, budan (Ogaw) > tur.
beru, rus. brat, jevr. brh, uzimati.
Budin: st. srp. bdne, no}na slu`ba.
bra{no, pr{ana, ishrana, provijant > rus.
Budnost ogwa je kumovala prostorije, a ova
borono, jevr. bar, zrno.
imenu grada.
B. je u zna~ewu jela, o ~emu svedo~i crkveni
budimlija (vr. jabuke), v. Budimqe i lija.
termin Bra{an~evo (Vuk), za posledwu
Budisav, bodisattva, svebudan, dostizawe
Isusovu ve~eru (Skok).
savr{enog znawa.
Bra{ovan, para{-vana, ime za pakao.
buza, bus, otpadak od `ita, voda, bus >
brvno (deblo), v. balvan.
rus. buza, per. buza, tur. buzuk.
Brvenik (zem. ime), v. brvno.
bujan, bja (bujas), bux, napredovati,
bre (me|uradwa), bru, re}i, kazati,
miris, tur.
imenovati, govoriti (o nekoj osobi ili posti}i > per. buj,
stvari), prizivati nekog, proglasiti > jevr. bymek.
abure, jel. bre, more: st. srp. brecalo, bubaw: bujati, bxati, bujan, koji brzo napreduje,
buka, buk(k), govor > arm buk, ar. qb,
brecati, svirati ili obrecnuti se.
tur. bah, vika: bagirmak.
Interakcija bre ima u srpskom jeziku
bukagije, buk(k), zvuk > jevr. vuhaggije.
op{ti smisao: nagla{avawa, poja~avawa,
B. (puto) su okov na nogama.
izra`avawa iskaza ili du{evnog stawa,
pleonasti~no u pesmi ili u slu`bi sveze, bukva, bukka, vatri{te: jarac > rus. buk.
dok se u turskom jeziku upotrebqava samo Bukva najboqe gori od svog drveta, a
legenda ka`e da je vrag ukrao sunce,
u gnevu ili ni`em od sebe.

23

obesiv{i ga na bukvu da svetli samo wemu, kowe vetrove, / te vetrove burje i vijuge
(rus. vga, bura s me}avom).
{to je kosmogonijska legenda o drvetu
`ivota (bukva), kao oli~ewu ogwa ju`nog Burak (vetrovit kow), bra, bura, bur,
ovraga (suncovrata) u sazve`|u Jarac.
kretati se brzo ili gr~evito > ar. Buraq,
buklija, bukk, glas + l, ograni~iti > ime krilatog rajskog kowa iz Korana, na
kome je Muhamed uzne{en na nebo.
aram. buka, boca.
B. je obredna ~utura s pi}em kojom se
burgija, vix, oviti, zaviti, okrenuti,
poziva na veseqe, tako da svaki pozvani
zavrnuti > tur. burgi (burgu, borgu),
otpije samo jedan gutqaj.
svrdlo.
buklum, v. buklija > tur. buklum, nakit u
Burzan (por. ime), v, Burhan.
kosi.
burma (ven~ani prsten), kurma, poseban
Bukovica, v. bukva.
odnos prstiju (blizana~ki ili uzajaman),
Bukre{ (tur. Bukure{t), v. Buhara > tur.
mitska korwa~a. kurd, igrati se,
Bukre.
presko~iti > asir. burmu, iris, tamni deo
bula (`ena), blu, krug sunca, b,
oka.
ispoqiti > tur. bula, bola, ujna, tetka:
Burhan, buraa, buran, pridevak Jezdioca
bulica, Jevrejka (Carigrad), tibetski pulu,
(Kowanika), bur, brz > ar. Burhan,
lopta, srp. bola, bula, okrugao pup~ast beleg{to se mo`e pobiti.
na kantaru: baqa, talir.
Manihejci, imenom Burhan zovu Zaratustru
Ovaj pridevak za `enu stoji u vezi sa
glasnika boga Svetlosti.
bremenito{}u, odakle je i jevr. ibur,
buruntija (zapovest), v. berat > tur.
trudno}a.
buyuruldu.
Bula, `. l. ime.
busija (zaseda), busa, komad zemqe obrastao
bulbul (slavuj), v. bilbil > ar. per. Tur.
travom, bus, podeliti > srp. busen,
bulbul.
tur. Pusu.
Bulbuder, v. bulbul i dol > Slavujev do. Busur (misir. bog Nava), bas-kara, sunce,
Jedan Bulbuder postoji u Avganistanu.
ime boga Nava (davalac svetlosti), kao
buquk (gomila), balanga, brojna sila,
pridev zna~i heroj (= basura) > srp. Busur,
mno`ina, bal, dati > tur. blk.
ime reke u Ist. Srbiji.
buqugba{a, v. buquk i ba{a > tur.
but (deo noge), pada (pd) noga, pad >
blubai.
avest. pada, korak, arm. het.
bumbar (~ovek u poziciji), bmi, stepen,
Buhara, bha, Bik, oli~ewe boga Nava, bah,
pozicija b > per. bumber, vlast <
nastojati.
bum, gospodovawe.
B. je Bakovo svetili{te na putu svile, a
bumba{ir (izaslanik), bmi, zemqa + {i, tuma~i se pomo}u eponimnog Bukura. Mawe
le`ati > ar. mubir, tur. mbair.
je poznato, da su srpski neimari Stevana
bunar (zdenac), mbu-ruha, narastawe vode,
Visokog, zarobqeni u bici kod Angore,
amb, pro}i > asir. burtu, bunar, izvor, gradili hanove u Buhari, gde su neki od
wih primili islam i ostali.
cisterna, tur. bunar, punar.
bungalov, bug, napustiti > bengalski
buxa (batina), buxa, grana (debela), bux,
bngl.
koristiti, vladati, posedovati, > tur.
bungur (tu~ena p{enica), bagura, drobqeno buca, batina, kija~a, stra{ilo za ptice.
buxa (uticajan), puxa, po{tovan ~ovek, pux,
(`ito), lomqeno, bawx, slomiti,
po{tovati.
razbiti.
bunika (Husciamus niger), v. benak > tur. ban buxak (kut), buxa, krivina, bux, zavi(ja)ti,
saviti > tur. bucak.
oti, ban, trava ban.
bunxuk, bawx, rasturiti, razbiti.
Buxan (ime bika), bux, biti od koristi.
B. su {arene |in|uve za ki}ewe kowa.
Buxuqa (ime krave), bux, koristan.
bura, bura, > rus. bora, bur, per. burah, tur.
bora, iznenadan vetar na moru, tur. ~ag.
boragan, buragan, vihor, mong. buragan.
U srpskoj nar. pesmi Samovila upre`e ... te

24

vakt, vreme, ~as, odre|eni ~as da se

ne{to u~ini.
vakela, vkkeli, igra re~ima, poruga,
duhovit razgovor, va~, (iz)re}i > asir.
vabiti, vabrati, i}i, zalutati vabr >
vaklum, presuditeq, ar. vekaletun, govor, jap.
misir. vab, sve{tenik u obredu
vaka, japanska poezija
prino{ewa, srp. vabak.
vakup, vkptu, ime gospodara molitve i
Vavilon, v. Babilon > jevr. Bevl.
obreda (= vkpti, oli~ewe Jupitera),
Vaga, v{a (vka), kontrola, provera,
kasnije bog obrazovawa, va~ (vak), govoriti
smiren, va{.
> ar. vakf, tur. vakif, vakuf, muslimansko
Prvobitna Vaga su Vel. i Mali Medved, a
u~ili{te, zadu`bina u op{te svrhe,
misirska legenda ka`e da je vaga
Vakuf, (zem. ime), v. vakup.
izmi{qena u `eqi da se izmere dan i no}.
Val, val, sin Tvorca i brat Sunca; vrag
vadati, vdati, -e, govoriti, savetovati,
ki{nih oblaka kasnije nazvan Bala,
vad, osporiti > avest. vada
,eikimr.
ti
val > asir. Val, bog Oluje.
duweidio.
Ugaritska kultura je temeq jevrejske
V. zna~i "voditi nekog", npr. devojku
religije (A. Kaku). Stare himne ugaritskom
la`nim obe}awima ili u{trojenog kowa
Valu nalaze se prera|ene u Svetom pismu
da ne legne.
(M. Dehud: Olbrajt).
vade, vada, govor(nik), vad, najaviti, izre}i vala, val, sila, snaga, mo}, val, buknuti.
> tur. vade, rok.
U srpskom jeziku re~ vala se koristi u
vaz (ar. propoved, pridika), va~, govoriti, zna~ewu imena bo`ijeg: Vala ne}e{ (= Boga
(iz)re}i > avest. vasta, ar. vaz: vekaletun, mi ne}e{)!
Valah, v. Alah > ar. Wallah (Valla), tur.
govor, srp. vakela.
U arijskom ili arh. srpskom obi~ne re~i
vallahi.
valija (ar. titula), vrja, veli(ki), poglavar,
su va~, a svete re~i i molitve su
brahman.
vo|a: bog Qubavi, val, porasti > st.
srp. veli, veliki, silan, mo}an, rus. veli(j),
vaz(n)a, vahana, posuda, vah > rus. vaza,
per. vali, veliki, uzvi{en, ar. valide,
jevr. vaza.
roditeqka, arm. blg, veliki.
vazal, ve{, podanik (ve{as: vi{a, sluga),
Valija (ar. otmen, uzvi{en), v. valija > ar.
vi{ > kimr. gwasawal, rus. vassal.
Valija, otmen, visok, uzvi{en.
vaiz, v. vaz > ar. tur. vaiz, propovednik,
Valona, valli, (u)vala, > Olen (Tolomej), tur.
pouke o veri.
Avloniya.
vaj, vaju, `eqa, > qud. vaimi (Bilbija), jevr.
Valtazar, v. Baltazar.
vaj, tur. vay.
vajat, vaja (baja), spoqni deo ku}e, spoqa, vampir, v. lampir > tur. ubyr.
var (kre~), pur, zid, pri.
vah, uve}ati > ar. Hajt, tur. hajat,
var (oprez), v. vardati > tur. varda, pa`wa
hodnik, predvorje ku}e (nar. spoqno).
varak (list), varaka, veo, prekriti, pokriti,
V. je drvena ku}ica za mladence, ostava,
trem ili hodnik.
vi, okru`iti > ar. vrq, tur. varak:
vajda (korist), bea, sazve`|e Ovan (po~etak srp. arak, tabak hartije.
varakli (okru`eno, ukra{eno), v. varak >
Mladog leta koje donosi svaku bo`iju
srp. varakli, ukra{eno, tur. altun varaklu,
blagodet), bid, razmrsiti, namamiti > ar.
sa zlatnim listovima.
fid, tur. fayda.
vardati, vrdate, ~uvati, napuniti, vrd
bajdalija (xabaluk), v. vajda.
> vav. varde, rob, asir. arde,
Vajnemejnen, vaimanika, nebeski, nebesko
bi}e, ro|en u nebeskoj letelici,
Vardun (Vavilon), vrdana, ime boga Nava,
bo`anski pridevak, vam.
vid, vredeti, pove}ati.
V. je glavna li~nost Kalevale, ~aropeva~ i Vavilon je naziv po aramejskom Babel,
vilewak, koji u crvenom ~unu (sunce)
"bo`ija vrata".
plovi zajedno s kova~em Ilmarinenom u
Varna, v. var (kre~).
dowi svet da na|u Sampo, ~arobni mlin.
Varna je selo u Srbiji kod [apca, a
vakat, va~, najaviti, izre}i, obe}ati > ar.
istoimeno je poznatoj varo{i na Crnome

25

moru. Selo je dobilo ime po varu (kre~u)

staroj tvr|avi (N. Marinkovi}). Bugarska
Varna je je tako|e tvr|ava na brdu iznad
istoimenog zaliva, koja je bila luka, mesto
episkopsko i stara kolonija Mile}ana.
Varna (arkti~ka), vare{vara, ime bogiwe,
varn > avest. varna, ime zloduha.
Avestanska Varna je dvanaesta stvorena
zemqa Ahura Mazde.
varo{ (podgra|e, predgra|e), vra, sve {to
je okru`eno (< var, obuhvatiti), vi,
opkoliti, okru`iti > asir. biranu, tvr|ava
(= varana, tvr|ava u steni, koju je Lesandar
osvojio u Indiji), ven. vara, za{tita, hindi
pura, tur. varo, predgra|e.
Vartoloma (apost. ime), v. Vratoloma >
arm. Bar-Talmai, srp. Vratol.
vasilica (kola~ o sv. Vasiliju), vasula,
pridevak boga Nava > oset. basil.
vasle|en (vasligen), vsula, jedan od osam
glavnih arijskih bogova, vas, mirisati
> rus. vasilk, tur. feslien, st. srp. vasilok,
kropilo, bosiqak.
Vasilok je antiseptik i svojstvo boga
Vasule (Veltman), odakle je nastao srbizam
basileos, u jelinskoj tituli za arhonta, koji
je odoma}io ime "bosiqak".
vatan (stan), va, gra|evina, ku}a, polo`aj,
deo zemqi{ta, va, pregraditi > ar.
vatan, otaxbina.
Vahid, vg't, institucija obreda, vah,
upravqati, pokazati > azerb. Vagit, ar.
Vhid, pridevak Alaha, u zna~ewu jedan,
jednoro|eni, jedinstven.
va{ar (sajam, pana|ur), va, sav (sve) + {ara,
{arenilo, obojenost razli~itim bojama,
{ri, (po)me{ati.
Turci i Ma|ari imaju ovu re~ u istom
zna~ewu.
va{arxija, v. va{ar i xija.
va{ka (pas), va{, urlati, zavijati > per.
tur. vaak, ris.
vedre (tur. posuda), v. vedrica > ma|. Vodor,
{ipt. vedre.
vedrica (vedro: mera za te~nost), vruaka,
posuda za va|ewe vode (iz ~amca), vi,
spre~iti.
U RV postoji predstava sunca ili meseca
kao posude neba.
vedro (posuda: mera), v. vedrica > rus. vedro,
tur. vedre.
vezir (velikodostojnik), va{tri, nezavistan,

slobodne voqe samostalan, vi{, vladar,

vladati > ar. wzr, tur. vezir.
vezma (amajlija), v. vazna.
V. je trouglasta kutijica od srebra ili
tikvica za pu{~ani prah.
Vezmar (por. ime), v. vezma.
vekna, pakv, pripremqeno na vatri, pe~en,
pa~, pe}i > brig. paka, rus. blka,
veknica, finski Pekko, bog je~ma.
velen~e (pokrovac), las, sijati > st. srp.
vlas, dlaka (kose) > srp. vlasenica,
velenac, gruba haqina od vune ili
`ivotiwske dlake ili pokrovac od bele
vune, s dugom dlakom.
Velizar ("veliki car"), v. Velija i car.
Jedan V. je vavilonski car, a drugi
Justinijanov vojskovo|a.
Velija, vrja, izvrstan, odli~an, eminentan
> ar. Velija, prijateq, pomaga~.
veqi, v. valija.
Vengari (Ugri), v. Ugrin > rus. Vengari.
Vendidad (uvodnik Aveste), vanda, ukazati
po~ast, uzdizati, pohvaliti, vand.
Vendik (tur. Mleci), v. Bindu.
Venijamin, vaimnika, bog, bo`anski,
nebeski, ro|en u nebeskoj letilici, m
jevr. Benjamin.
Venijamiti, v. Venijamin.
V. su po sopstvenom predawu od
Trojanaca i Arka|ana, istorodnih s
Iberima (Iverima) po kojima je nastalo
ime Jevreji.
veranda, varaa (= linda > jevr. elam, trem),
vi > bengalski veranda.
vere (tur. vera), var, izbor, ~in birawa
(izme|u dobra i zla), dati prednost,
vi, izabrati > rus. vra, per. var, jevr.
tora, tur. vere, vire.
veresija (davawe na re~), v. vera.
verige, vraga, dr`a~, vi.
V. su predmet posve}ewa, bo`ji sud, a
slave se 29. januara kao ^asne verige.
Mirodr`ne verige sveta na Helmu poznate
su Ilijadi i Lu~i.
veriti, varjti, dati bra~nu ponudu,
prositi, bog Qubavi > avest. var, oset.
urnyu,
versikul (bibl. psalm), vrtate, vrteti
(> verzija) + kla, bo`anska snaga.
vetma, v. fetma.
ve}il (poverenik, zastupnik), ve~a, voditi:
najam, zakup, vi~, posejati > ar. wkt,
tur. vekil, veklet, rus. ve~e, srp. ve}e.

26

vetma, v. fetva.
vrekun, zloduh magije, srp. Ovrag,
vid, vid, videti, znati > rus. videt, brig. uvratine, suncovrat: vrag, rus. vorog, fin.
vit, ven. vid, prorok, mudrac, kimr.
pergene.
gwidd.
Vratoloma, vrat, vladati, upravqati, zakon,
vidra, udra, vr. `ivotiwe, ud, kvasiti >
propis, pravilo, obredni zavet, vi,
zaustaviti > arm. Bar-Talam(aj), sin
avest. udra, rus. vdra.
Tolomeja, srp. Vratolomija, ime praznika,
vilajet (zemqa, svet, zavi~aj, postojbina),
laja, mesto boravka ili za{tite (azila), hri{}. Vartoloma, ime apostola.
sveto mesto, l, ograni~iti > ar. vilajet, V. je oli~ewe vrhunca letwe dugodnevice o
gubernatorstvo, mesto ro|ewa, dostojanstvo severnom suncovratu.
vra~ati, vrxati, vrax, pripremiti,
valije, svetost, jedno od bo`ijih imena.
protiviti, oti}i donekle > arm. prc,
Tamni vilajet srpskog mita je pesni~ka
slika Nava, u koji sti`e car sa vojskom na vra~ati, pri~ati, st. srp. rus. vra~, lekar.
kraju sveta, {to je epsko pore|ewe za sunce vrenga (uzica ili vrengija), vrega, dr`a~,
i svetlost sunca na smiraju dana ili zapadu vi, zadr`ati > hindi vrenga, duhovni
kanap (kojim pomo}nici cara mrtvih odvode
gde zapo~iwe dowi svet.
du{e na onaj svet).
vilajetlija (zemqak), v. vilajet > tur.
vtori (drugi), vtara, daqe, vitt, udaqiti
vilauetlu.
> avest. vitara, rus. vtoro.
viliman, v. (i)liman.
vuk, vika, vik > avest. vehrka, rus.
viq (tur. slon), plu, slon, p, uzrok
volk, srp. vlk: vrkolak.
obilnosti > st. srp. viq, ar. fil, tur. vilj.
U srpskom predawu vrag je stvorio vuka od
viqen (viqem), v. viq.
vino, dvana, gro`|e, vinograd, vin, rasuti, gline, a sv. Sava ga o`iveo. Onda je vuk
vinuti > asir. inu, arm. gini, ar. vaunun, pojeo vraga i utekao u {umu i zato je
vra`ja `ivotiwa, pore|ewe za no} i zimu
jevr. jajin, gruzijski gvin.
vinograd, v. vino i grad > krimski wingart, srpskom i vedskom predawu, RV 10, 127.
vuna, r, RV 4, 22, r, prekriti > rus.
bibl. Gavaon, "ogra|en vinograd", grad
volna, het. hulana, avest. varena, oset.
poznat po vinu.
laen,
tur. un.
vir, virala, vrelo, u razmacima, povremeno,
vuruna (pe}), vrua, sunce, svod nebeski
vir > jevr. ber: birizija, ~esma.
vi, prekriti > tur. furun, firin, srp.
vire (ar. qudi, rod qudski), vr, pocepati,
vurwati.
odeliti u komade, rasturiti > ar. vera,
Nebeska "pe}" Tvorca, uslovila je
rod, qudi.
prvobitni oblik kalote.
vi{ne (tur. vi{wa), vi{, jesti, slu`iti vuta (prega~a), v. futa.
konzumirati, > tur. vine, Prunus verasus. Vu~evo (oronim), v. vuk.
vlaga, vlag, grabqewe > rus. Volga:
volgnut, jevr. leah (lah, -ut).
vlas, vla, dlaka, ~ekiwa > avest. Vars,
varasu, rus. volos, per. gurs.
voda, voda (uda: vr) > rus. voda, brig. voda,
het. vada(r), avest. aoda. Voda je u Misiru
bila otac bogova (Bax).
vojvoda (voj. zapovednik), vja, vo|a + vadati,
voditi > ven. vojvete, rus. voevoda, tur.
vojvoda, vojvoda, gubernator.
vojvod-ba{a, v. vojvoda i ba{a.
vojno, vxin, ratnik, borac, vax > ra{.
voina, st. srp. vojin, rus. voj, per.
wojnugun, tur. voynak.
voqa, var, `eqa, izbor, vi > avest. vara,
rus. vol, kimr. guell.
vra`ina, vaxin, kriv(ina), vix > ven.

27

gazda, v. gospodar > per. gospanddar, ma|.

gazda, bogata{.
gazdaluk (imetak, bogatstvo), v. gazda i luk.
gaziti, ghti, -e, gaziti, gh, uroniti,
gabela (carina, porez), galb', punomo}je,
pripiti, lutati, prodreti > hald.
drskost > arm. kabala, naplata, ar.
gazarin, gatar, per. gazi, igra~ na u`etu,
qablah.
srp. gaz, prelaz na reci: gazare, krpqe, jevr.
Gabela, v. gabela.
xxsh.
Gabias (st. srp. bog), gb'asti, pridevak
U ar. supstantiv gzi je u zna~ewu ratnik,
`ene boga Ogwa (Svaha) i obredni uzvik
pobednik, odakle je tursko gezmek i
> arm. gebal, dama iz Biblosa, jevr. gabaj, kirgiski naziv za Kozaka.
upraviteq (sinagoge).
gaip (tajna, Vuk), guja, tajna, ime za Vi{weg,
U Siriji je bio ~uveni hram boga
guh, sakriti > srp. guja, zmija, `ivi
Heliogabala.
simbol
boga, ar. gaib, kaib, sve {to je
Gabrijel, v. Gavril.
skriveno, odsustvo, nevidovnost, stvar
Biblijski G. je glasnik Jehovin, koji
duhovna ili budu}a.
posetio st. zav. proroka Danila.
Gavan (mitski bogata{), gavin, krdo krava, gaj, gaja, dobro, imawe, xi, ste}i > avest.
gaja, `ivot.
gu, izbaciti izmet > rus. gobina, arm.
U st. srp. i jevr. gaj je idol.
gavak, zadwica, tur. gbre.
Op{tepoznato je da su sveti gajevi u
Bogatstvo se nekada merilo stokom (srp.
pro{losti bili mesta posve}ewa, pa je to
blago, lat. pecunis).
Gavra, kuvera, bog Obiqa, kav, sastaviti sinonim za raj, u smislu {ume koja stalno
> asir. gabru, pridevak neba, jevr. gibor, cveta.
gajba (krletka, sanduk za vo}e), kambu,
mo}an.
{koqka, {upqa kost, kamb, skembati
gavran (garav) v. gar > tur. karga, vrana.
Gavril(o), v. Gavra i ili > asir. gi-bil, bog (sakriti) > per. gajba, tul za strele.
gajda{, v. gajde > tur. gaudaci.
Nebo, srp. Kupalo, sum. gibil, ime boga,
gajde, gada, muz. instrument, gad, (iz)re}i >
ar. tur. Debrail, jevr, Gabrel.
rus. gudt, oriti se, brujati, ar. qid,
Sv. Arhan|el Gavrilo (26. 7) je najtopliji
tur. gajda, gaude.
dan i pasja vru}ina, jer su Sunce i
gajret, geja, doma}instvo, RV 3, 30, xi,
Sirijus (Pasja zvezda) tada u istoj ravni.
Gaga (ime asir. zapisa), gga, u vezi
posti}i > ar. gajr, tur. gajret.
bo`anskog, ime bogiwe Nava, g
"Gajret" je bilo kulturno-politi~ko
gagula (vr. vodene ptice), gagara, vr. ptice, udru`ewe muslimana Srba, u zna~ewu:
ga, pevati > asir. gagula, vr. ptice, rus. revnost, privr`enost, sr~anost,
gaga, gagat, srp. gagula, seoski {eret koji plemenitost.
pevu{i: ga-ga, onamatopeja gakawa.
gajtan, g'ja, tetiva (= god', RV 8, 69) > rus.
Gad (vav. bog Sre}e), goa, kow (goa),
gaitan, tur. gautan, kautan.
ga > arm. gad, ime u natpisu kneza
Svileni gajtan je u obredu inicijacije ili
Me{e: prorok Davidov, jevr. gad, sre}a.
"duhovni kanap", atribut boga Nava, kojim
Kod st. Srba je kow bio sveta `ivotiwa
su pa{e obredno davqene.
boga Sunca, pa je on dodavan kao predmetak gakac, kakala, gavran, ga, pevati > srp. ar.
ispred imena bogova.
gak, gavran, tur. garga: gaga, kqun.
gadara, gadura, grbavac, gad, sakriti > tur. Gal, kra, vodoime, gal > lat. Halys,
gadare.
maloazijski Ibar biblijskih Haliva.
G. je sabqa o{tra sa obe strane, koja se
gala (rasko{no), gala, vr. muzi~kog
ve{a ispod sedla. Duhovni ma~ ili sabqa je instrumenta (galla, bezobzirnost),
sa dve o{trice: nebeskom i zemaqskom.
Galati, v. Gali.
Otuda je mitska sabqa pore|ewe za
G. su poreklom od Kimera (Diodor).
svetlost sunca, a oblik grbe je dobila po
Jevreji ih zovu A{kenazi a Jelini imenom
putawi sunca.
Kelti.
gali, v. Gal.

28

Na obalama reke Gal izvo|en je obred

gargija (mera), grgja, u vezi garge, v. garga.
posve}en bogiwi Kevi, pa su weni
Gardinovac, v. Gardo{.
G. je selo u [ajka{koj koje je dobilo ime
sve{tenici dobili ime gali a po wima
po lovu na morune.
~itav narod.
Gardo{ (sipski, zemunski), gardas, `eqa,
Gali, v. gali > hald. kalta, jevr. Chalat.
mesto na reci za ribolov grid.
G. su Simbri ili Kimbri (Apijan).
Smatrali su da poti~u od boga Nava, jer su garez (srditost), gar, vr. otrova, slabost,
nedostatak > ar. tur. garaz, mr`wa, jed,
ih tako u~ili drvidi (Cezar).
galidba (nevoqa, bolest), gara, nezgoda,
gatati, gadati, gledati, gatati, gad, izre}i,
obavestiti > rus. gatat, asir. gataru,
bolest, povreda, gur, povrediti > asir.
kratak i `estok napor: udariti, napasti.
gr, neprijateq, ar. garaz, mr`wa,
hald. gazarin, gatar, arm. klt, posmatrati.
Bolesti i uroci su zle du{e u narodnom
gatka, kataka, pripoveda~ < kata, pri~a
predawu.
>
Galileja, v. Gali.
jap. kata.
G. je je centralni deo Sabarije, alijas
Ga{a, gae{a, gospodar mudrosti, nauke i
Samarije, a ime stoji u vezi Galilejskog
ve{tina, ga.
jezera. Na jevrejskom galil je u zna~ewu
gebir, gab'r, tajan, bo`anski pridevak
okrug.
nedoku~iv, mudar, dalekovid, galb' (?),
galin (kow vranac (Vuk), kliman, crn,
crnilo, kal, smatrati, slediti, podsta}i poverqiv > pers. gabr, `rec vatre (avest.
obred), ar. bekir, devi~ansko mu{ko ili
> ar. gali(n), drag, srp. galov, kow crne
boje, donosilac dobra u zlu ili bogatstva u `ensko.
ge(j)ak (pogrdno seqak), geja, doma}i, doma}e
siroma{tvu: razgaliti.
dobro, RV 3, 30, xi, gajiti > srp. gexa,
Kod Sumera je kamen crne boje bio sre}an,
a beli nesre}an.
bug. gawa, jevr. goj(im), nejevrejin, jap. gajdzin,
gamad, v. gmaz > rus. gad, gadka, arm. Gamad, nejapanac, cig. gadza, neciganin.
gej{a, ge{u (gi{u), profesionalni peva~,
patuqast, gamad, jevr. gamad.
glumac ili mimi~ar, ge{, (is)tra`iti
Gamzigrad (Zmijograd), v. gmaz i grad.
G. je bio anti~ka kovnica novca i mesto > jap. geischa.
puno zmija (Vuk). Zmija je no}na grabqivica Gemara (komentar Talmuda), v. kamara >
koja vidi termi~ki, na osnovu razlike u
arm. gmra, zbirka, komplet.
temperaturi. U srpskom mitu je obele`je
genije, xnas, potomstvo, porod: vrsta duhova,
no}nog Ogwa i ~uvar blaga.
RV 2, 2, xan, roditi > arm. geon.
gamen, gamaa, kretawe, izbacivawe, gam > U asirskom predawu genije (nadarenost) je
vezan za dekane, kao u st. italskom, gde je
avest. jamaiti.
mu{ki bo`anski elemenat bio vezan za ~as
gana~, v. kanxa.
(n)ganga (vra~, Sudan), gga, bogiwa Nava. ro|ewa, a `enski za ~in ra|awa postav{i
kasnije kolektivno bo`anstvo (Junona).
gani, xan, ra|ati, stvarati > ar. gani,
gerga (povorka, gomila, Vuk), grga, vr. mere,
rodan, plodan: Gania, rodna.
od g, podvrgnuti > srp. garge, naprava
ganiluk (bogatstvo), v. gani i luk > tur.
za ras~e{qavawe vune.
ganilik.
ganuti, xnati, -e, stvoriti, postati, xan, Gerzelez (\er|elez), v. gers.
Gergelez je turski junak iz srpskih
roditi > arm. gana, ganuti, jevr. gnh,
narodnih pesama, koji ne postoji u turskom
dirnuti.
jeziku i po kome nosi ime budimsko brdo, a
ganxa, v. kanxa.
ime mu tuma~e pomo}u persijskog, arapskog
gar, kla, crn, kal, kaliti > ven. agart,
ili turskog jezika!
izgoreo, rus. gar, jevr. xxrv, tama, mrak,
Germani, grmaija, ime za narod, grah,
tur. kurum.
posedovati.
grga, vr, mere > srp. garga, motka s krpom
(za podsticawwe kod parewa kowa), tur. Arapski pisac Khuwarzzimi naziva
Germaniju zemqom Sakalaba, a rani
kargi, kopqe.
nema~ki i strani spisi navode germanske
U srpskom jeziku uzeti gargiju zna~i
kraqeve kao vladare Srba (I. Vuk~evi}).
uzeti meru.

29

G. je mitski osniva~ Gordiona.

gero, -(stari), xra, starost > jevr. klah,
gospodar (gospodin), gspati (gaspati),
starost.
gospodin, gospodar, gosudar, gazda (g,
gers (momak), karx, zadati bol, mu~iti
gas, vo + pti, gospodar) > per. gospanddar.
> tur. kurez, soko, mlad kobac, srp.
kura`, hrabrost, odva`nost: jer|enin, momak.gospodin, gspati, pastir (< g, gas, vo,
krava + pati, gospodar) > rus. gospodin.
Gilan (zem. ime), gilana, gutawe, gri,
go~
(muz. instr.), g{i, zvuk bubwa, RV 6, 5,
progutati > asir. girru, lav, ar. gil,

gu{, zvu~ati > tur. gou.

{uma, pe}ina (naro~ito lava): gilan, zmija,
grad, gurd, mesto obitavawa, prebivali{te
zmaj, nesre}a, propast, napast.
> rus. gorod, het. gurta, tvr|ava, avest.
G. je varo{ na jug. zap. Kaspijskog primorja,
gereda, fen. gadir, jevr. karta (keret): kir, zid:
istoimen nazivu Gnilan (Gwilane).
kimr. cader, tvr|ava.
gilipter, dalb'a, prevara, -riti, dal,
gradela, grata, greda > jevr. srad.
isterati, rasturiti > asir. dilibtu,
nevoqa, potreba, dalabu, izvr{iti pritisak, gral, grha, hvata~, Velika Zmija (Zmaj),
navaliti, srp. dolap, spletka zaseda.
grah > sum. grahl, simbol zmaja.
glava, kpla, lobawa, kup, govoriti,
Legenda o Gralu je hiperborejska (Evola). U
svetleti > arm. g'lou, jevr. gev, tur. kafa. misirskom i feni~kom predawu Gral je
opisan kao kao posuda s vodom ukra{ena
gladiti, g'aati, -e, od g'a, dota}i,
crvenim krstom u krugu.
okrznuti, izvr{iti, obaviti > rus.
Gregori (Egori), v. Grigori.
gladit, arm. geled, milovati.
greh, garh, okriviti, optu`iti jevr. roa.
gledati, gadati, gad, obavestiti > arm.
griva, grva, vrat > avest. griva.
klt, posmatrati.
globiti, galb'ate, galb', drzak, opunomo}en grimiz, kmi, crv, crvena boja kram > ar.
> srp. gabela, porez, carina, oglabina,
kermez, per. kirm, germez, jevr. cruima, tur.
ogrizak, arm. kabala, naplata.
kurmaz.
gmaz, gm, zemqa, gam, gmizati > srp.
grlo, gala(ka) > rus. gorlo, jevr. garon.
gmaz, zmija, ar. gamiz, predmet zavisti i grne (grnac), gi, RV 1, 133, toplota,
`eqe, jevr. qmz, rastezawe.
svetlost sunca, g, goreti > rus. gorn,
Gog (bibl.), gga, bo`anski, ime bogiwe
kova~ki ogaw, ar. jer, toplota.
Nava.
grob, gib, mesto prebivawa, RV 3, 30,
Biblijski Magog ili Gogi su Geti
gab > rus. bugor, tur. kabr.
(Jeronim), a isto~ni narodi su ih zvali
grom, agrim, predwi, RV 5, 44, prethoditi,
Sakima (Srbima). Biblijski Gog je kraq
g, grunuti > rus. grmet, avest.
Magoga ili Saka koji su upali u Aram
gramta,
arm. grm, per. garam, jarost.
(Me|ure~je).
Narod
razlikuje
grom i strelicu, po ja~ini,
Golgota (lubawi{te), v. glava > arm.
snazi i naponu.
galgolta, glava, jevr. Galgelet.
gro{ (vr. novca), gras, ugristi, staviti u
golem, glma, grm, gul, podi}i > srp.
usta > tur. gra, gru, gira: arm. grz,
grmaq, jevr. glm, ~udovi{te (> golem).
ugriz.
govnati, guvati, prazniti creva, gu >
Naziv je nastao po ra{irenom obi~aju da se
arm. gavak, tur. gbre.
mrtvacu stavqa novac u usta, za wegove
goditi, godate, gud, igra, zabava > arm.
potrebe na onom svetu.
xxdh, ugoditi.
guba (pe~urka: ko`ni osip, li{aj), kubra,
Gomer (bibl. Brigija), v. Kimeri.
cvast, obru~, kolut (kavaka, gqiva), kab,
U asirskim zapisima maloazijski
kolorit > rus. goba, ar. qb, li{aj, tur.
Kimeri su Medi.
kuba, srp. gqiva, pe~urka, guber, pokriva~.
Gor, v. gora.
gubernator (guverner), kav, vo|a,
gora, gir, gur, podi}i > per. gar, gir,
rukovodilac, obdaren instiktom,
gairis, jevr. har, avest. gairi.
(G(h)or je planinska oblast u sev. zap. delu promi{qen, spretan > ar. kabir, vodi~ u
pustiwi, jel. kuberntis, krmano{, lat.
Avganistana, gde `ivi Sur pleme).
gubernare, rus. guberni.
Gordije, krda, {amansko ime, prabog,
gudalo, gundala, zvuk malog bubwa > bibl.
kurd.

30

Egudilo, an|eo, hvala bo`ija.

gudura, kudara, planina, {to podupire
zemqu > kasitski kuduru, kamen me|a{.
guja (zmija), gja, tajna, ime Vi{weg, guh
> ar. gib, kaib, skriveno, tur. gayb,
gayp, srp. gaip, tajna (Vuk).
gungula, guwx, graja, brujati, prizvesti
zvuk > per. ulule, ar. qb, buka, vika,
mete`, gu`va, tur. sulgule.
guw, go, vrsta kaputa (goik, guwak) >
rus. gun, avest. gaona, hindi gon, per.
gn, kimr. gwn, oset. gun.
gurabija (vr. kola~a), surab, ugodan,
prijatan, divan, rab, strastveno
`eleti > ar. gurbbiu, tur. gurabiyye.
gurbet (pogrdno), krpaa, ~ovek u drowama,
prosjak, karb, pokretan > tur. gurbet,
skitnica: garip, tu|inac.
gurgus, gargara, grgor, posebna vr. Zvuka,
gur > jevr. cocelet.
Gurgusovac (Kwa`evac), v. gurgus.
Staro ime Kwa`evca je po gurgusima,
vrsti divqih goluba.
guska, hans, han > rus. gus, kin. ghan.

D
Daba (vrag), daba (= dba), "varalica",
pridevak boga Nava, dab, povrediti
> asir. dab, sviwa, ar. dabe, ~udovi{te, jevr.
diba, kleveta.
dabul(h)ana, v. davul i han.
davar (ar. stoka), v. tavura.
davar (jevr. re~), tvura, sazve`|e Bika,
oli~ewe boga Smrti, tub, povrediti,
ubiti > srp. davor, molitvena i kletvena
re~, jevr. davar < dbr, (iz)govor, recitacija.
David, aiavida, ime boga Obiqa, ,
isticati > arm. David, poglavar, ar.
Dvud (> Daud, Daut), tur. tat. Dovud.
Ime David je inokosno kod Jevreja. Javqa
se samo kao titularno ime davidum,
zapovednik vojske, komandant.
davir (jevr. st. srp. proro~i{te), v. davar.
davija, dvjs, udaqen, dug ili dalek > ar.
dava, tur. dva: davai, tu`ilac.
davul, v. tamburin > ar. tabl, bubaw, tur.
davul, -bas, kirg. davyl.
dag (tur. brdo), tuga, vrh, visok, uzvi{en,
tu, izgledan.
Dagon, dahana, goru}i, uni{tavaju}i, bog
Nava, dah, goreti, potpuno uni{titi >
asir. dagon, bog Zemqe, fil. fen. dagon,
vrhovni bog s telom ribe, jevr. dgn, ime
boga < dg, riba, srp. Dagon, bog
Karlova~kog
rodoslova: Dagonija, ime regije.
dada (starija sestra), ddi, slu{kiwa,
~uvawe (= dada, davawe, RV 10, 46), dad
(= da), dati > ra{. dad, rus. dd, per. dada,
slu{kiwa, tur. dadi, slu{kiwa, naro~ito
kod dece, srp. (reg). doda.
dadiqa (slu{kiwa), v. dada.
daire, dairja, komponovati, uravnote`enost,
istrajnost, d, zadati, postaviti,
pru`iti > ar. d'ir, tur. daire.
daj, daj, uzeti, poslu`iti > jevr. daj, dosta,
dovoqno.
daja, daja, dojiti, de, dojiti > tur. daja,
doiqa
dajana, dajana, dojiqa > tur. dajanli,
izdr`qiv: dajanmak, nasloniti, trajati.
U srp. zna~i podr`avati, podupirati.
dajan(d)isati, v. dajana.
D. zna~i izdr`ati, potrajati, odupreti.

31

dalak, dala, umetak, tanka plo~a, dal >

kretati se, davar, stoka, dom. `ivotiwe.
tur. dalak.
Dardan(i), v. Teutron > fil. fen. Dardan,
dala{, dalba, prevara > het. idalu, zlo,
ime ~arobwaka-zelena{a, Dardanos,
nesre}a, srp. dalavera, nepouzdan ~ovek, skitski kraq (Diodor), Dardanis, zem. ime,
lo{ karakter,
Kirenaika (Vuli}), Darden, zem. ime (Vuli}).
dalga (struja u moru), taraga, talas, t, Dardaneli, v. Dardan(i).
jedriti, plutati > tur. talga, volnovawe Dario, dra, Vi{wi, u zna~ewu onog ko
mora.
daruje postoje}e di > per. Darie,
Daltaban ("dobar pe{ak"), v. taban.
Darajavu, ime medskog cara.
Pridevak velikog vezira Mustafa-pa{e, darmar (nered, rusvaj), darma, ru{ilac, RV
srpske poturice iz sela Petri~ak kod
III, 45, od dri, rasturiti > per. tarmar,
Bitoqa, pogubqenog 1703 godine, koga
rasut, rasejan.
turski istori~ari zovu Sirb-ol-asl, surovi D. tuma~e slo`enicom: dar, lomiti + mar,
Srbin.
mrviti, u zna~ewu: "slomqeno-smrvqeno".
daqe, dr, dalek, udaqen, daqe, d,
datula (urma), d'atra (Datura alba) > hindi
vinuti se, leteti daqe > avest. drajah,
dhtra, it. dattolo.
tur. durma, rus. ~ur?
datum, dtu, odre|en deo, ispuwewe zadatka,
dam (bedem), dam, ukrotiti, obuzdati,
odlika, d > asir. datum, odre|eno
nadvladati > rus. dmba, nasip, bedem,
vreme.
tur. dam, nasip.
dahija, dah, ime pomo}nika boga Rata >
dama, dma, kro}ewe, pripitomqavawe,
tur. dayi, rum. dahiu.
(izvorno) doma}ica, dam, smiriti,
dahiluk, v. dahija i luk.
pripitomiti > hindi dama, "idealna `ena". dva, dvau (dvi), avest. dva, dvaja,
D. je otmena `ena ili kraqica u {ahu.
dveri, dvr(a), vrata, prilaz > jel. thra, jap.
damad (per. zet), v. dom > srp. domazet, tur.
torii, ulaz u {into svetili{te, srp. dvor,
damak.
dvori{te.
damar (puls), dama, izdisaj, dam, izdisati, Dvor je kod Sika naziv za hram.
dvojan, dvaj, dvostruk > avest. dvaja.
duvati > tur. damar, `ila (kucavica).
dev (per. zloduh), daba, pridevak boga Nava.
dambulhana, v. tambura > ar. tabil, veliki
Deva (atribut Bogorodice), dev, RV 2, 3, bog,
bubaw, tur. davul.
bo`anski.
U ar. per. i tur. je vojna muzika.
U
vedama
ima 33 deve sile dobra, po 11 u
dan (st. tur. zora), dna, dan (= divan), d,
svakom od tri sveta.
pokazati, u~vrstit > rus. den, kimr.
dever (brat mu`a), devra, -i, dever, de,
down, st. tur. dan, zora.
~uvati.
danak (da`bina), dn, ~in davawa, d,
deverba{a, v. dever i ba{a.
dati > rus. dan.
Devi~, dev~, direktno upu}eno bo`anstvu,
Danilo, dnavri, Gromovnik, d, dati >
div > rus. Devi~im.
jevr. Dni'l, Dniul.
Ruski manastir Devi~ je tako|e posve}en
St. zavetni prorok Danilo je ra{anski
Bogorodici.
(tra~ki) princ s Helma, zarobqen u vojnom
devlet (stani{te bogova), div, sjaj, nebo,
pohodu s Istoka.
svetlost: u`ivawe > ar. tur. devlet, sre}a,
dani{mend (per. kwi`evnik), dan{,
bogatstvo, carstvo, mo}, sila.
govoriti, pokazati. + man, misliti.
deda, dtu, trojan, trostruk, deo u vezi pet
dar, d'r, libacija Ogwu, "bo`ansko
elemenata, d > misir. djed, stub
vrelo", d'i, dariti, ispuniti du`nost posve}en Ozirisu, gruzijski dedo, ime za
> avest. dar, arm. jevr. tur. doron.
majku.
Dar ima obrednu vrednost i simbolizuje
Stari Dedo (Mesec) vra}a vid u narodnoj
tok Ostvarewa.
pesmi pomo}u svetlosti sunca. U narodnoj
dara, dra, no{ewe, podupirawe, ~uvawe > kosmogoniji Mesec je po bogu otac, zajedno
ar. tarhah, tur. dara.
s mladom Muwom.
darva, v. davar > ar. darva, ime za vola,

32

De`eva, de{vsin, boravi{te, stani{te

desnica, dak{ina, desno, dak{ > avest.
van grada (< de{, dr`ava), di{.
da{ina.
D. je letwa rezidencija Nemawi}a.
Despoto dag (tur. Rodopi), v. despot i dag.
dejanije (st. srp. vra~awe), daji, pokrenuti, defter, dev-taru, "zapis", posve}eno
postaviti, dodeliti, odobriti, poslati,
(bo`ansko drvo) > tur. defter, jel. diftir.
d
Zapis je i danas hram kod Srba, kao {to je
dekan, v. deset.
bio u Mahabharati.
D. je 36 deo nebeskog svoda, koji je kod
div (mitsko bi}e), deva, bog, bo`anski, svi
Asiraca, Misiraca i staroitalika bio
bogovi, RV 2, 3, div, sjaj, svetlost, nebo
genije za{titnik.
vatra: ime za stvoriteqa u mnogim jezicima
deli (sr~an, juna~an), v. delija> per. dil,
> per. dw (dev, zloduh), avest. daeva, tur. dev,
ar. delil, tur. delu.
div, ispolin, duh, vrag.
Deligrad (ime varo{i), v. deli i grad.
Div-lovac je jedan od oblika boga Nava u
deliba{a, v. deli i ba{a > tur. deli bai,
RV. U srpskom predawu postoje crni i beli
zapovednik nad lakom kowicom.
divovi.
delija (pridevak junaka), devila, moralan,
divan (megdan), dvan, ve{tina, d',
pravedan, bo`anski, pun vrlina, odnos
prezir, nepa`wa.
prema bogu, de, {tititi, braniti > tur. divan (dr`avni (tajni) savet), davan, {to je
u slu`bi davawa ili primawa, redosled
deli, lud, hrabar, sr~an: ar. Dilver, hrabar,
odva`an: srp. Deli-Jovan, oronim.
odr`avawa, da, dati > per. diwan, tur.
Prosve}ena hrabrost je svesna spremnost na divan, srp. divaniti, razgovarati.
`rtvu, za uzvi{eni ciq. U srpskom mitu, divanana, v. divan i han > per. divan hane,
put na nebo su zadata re~ i juna{tvo, koji
trem za ve}e suda.
imaju obrednu vrednost posve}ewa.
dilindara (nesta{na devoj~ica, [), tal,
deliluk, v. deli i luk.
izvr{iti, posti}i + dra, dr`awe.
delirijum, dilira, pe~urka, dal,
dim, dma, miris, tamjan, kaditi, dam >
rasturiti > tur. delirme, besnilo.
rus. dim, jevr. timara, tur. duman.
deme, tam, uko~iti > tur. demet, naramak,
dim(l)ije dvi, dva + ntja, nit (> jel. do,
rukovet.
dvostruk + mtos, konac) > tur. dimi(e),
D. ima u prenosnom smislu isto zna~ewe
pamu~no platno.
kao i tom (deo).
Din, di, bog Pravde i vrline > st. ar. Din:
demir (tur. gvo`|e), tamla, ma~, tam >
ar. per. tur. din, vera, zakon.
tur. timur, demir, gvo`|e.
Skandinavski istori~ar Torfeus ka`e, da
demirlija, v. demir i lija.
se Odin doselio iz Azije oko 70. godine st.
demirxija (kova~), v. demir i xija.
derben (per. klanac, tesnac), divan, probiti ere.
(tunel), d, razvaliti, parati > tur. dinar, dinra, zlatan novac, naziv za
te`inu
derven: derbent, tesnac, srp. Derventa,
zlata ili zlatan ukras, di, kvariti,
derbenxija, v. derben i xija.
slabiti > ar. tur. dinar, zlatan novac
derven (klisura),
(al`irski, ira~ki, iranski, kuvajtski,
Derventa (zem. ime), v. derven.
dere (dol, udolina), dara, bujica, {upqina u bahreinski, jemenski, jordanski, libijski i
tuniski).
zemqi, dri, razdvojiti > rus. udol,
nizina, per. tur. dere, do(lina), potok, reka, Lesandar je primio u Vavilonu sve
ambasadore tada{weg sveta. Svakome je dao
jevr. aravod, ravnica.
pratwu do mora i po 1000 dinara (Rufus).
D(e)rman (razvaline u Homoqu), darana,
dindu{man, v. din i du{man > ar. per. Tur.
razdirawe, d, razvaliti, rasturiti
dindman.
> per. darman, snaga, mo}.
direk (stup, balvan), daru, deo ili par~e
dert (briga, qub. jadi), dit, opsednutost,
drveta, dri, rasturiti > per. diraht,
ra|aju}i, zadr`avawe, di, nositi,
stup, katarka: tur. direk, jarbol.
posedovati > per. derd, `alost, bol, ar. tur.
dirinxiti (te{ko raditi), v. rintati.
dert, bol, bolest, briga, jed.
deset, da{a(n) > rus. desjat, avest. dasa.

33

Dita, dti, bo`anska k}er i bogiwa Majka,

podeliti, razi}i se > tur. dolab, okrugao
d.
orman koji se okre}e u zidu, pa se na wega
Ovo sefardsko ime su preneli Iveri u
stavqa ono {to se {aqe u harem, ili iz
anti~ko vreme na Istok, a [iptari
harema: per. dulab, orman u zidu kao prozor.
preuzeli u 16 veku od Srba, posle turskog Dolap (dolaf) mo`e biti i motovilo za
genocida u Dra~kom zale|u.
svilu: udubqewe u zidu sa pregradama: dowi
Djaus (kritski), djas, nebo, sjaj, vedrina,
deo kuhiwe: sprava za pr`ewe kafe: to~ak
bistrina (dana), dju (= div), sijati >
na bunaru.
hindi Djaus, rus. Dij, jel. Dos.
dom, dm, ku}a, RV 10, 4 > asir. dadmu,
doakati, d'akkajati, dosko~iti, d'akk,
dom, mesto stanovawa, tur. domuz, sviwa,
ni{titi, razoriti.
jap. demai, ku}na isporuka.
dobar, b'adra, uzvik dobrog raspolo`ewa > domazluk (dobro, imawe), v. dom i luk.
arm. tov.
domuz (tur. sviwa), v. dom > Domuzpotok,
Dobervendik (tur. Dubrovnik), kubra, {uma,
ime mesta.
kup, sijati > srp. dubrava, mawa {uma Don, d'ena, reka, bog Voda, d'e, upi(ja)ti >
(gde se vile okupqaju i igraju) < dub.
oset. don, reka, voda, avest. danu (danvja),
dova (molitva), div, moliti > ar. dua,
ime re~nog boga.
tur. dua.
donator, dtri, davalac, d > per. datar.
Dodol, drdura, bogiwa Nava, oblak
dorat (kow mrke boje), dar{at, Mesec, lep,
(dardura, voda), dru, te}i > asir (akad).
di{, opaziti > asir. idirtu, tamno}a
Adad, bog oblaka, st. srp. Dodol, bog ki{e, meseca, st. rus. dori, crn, ar. dori, mrk, per.
srp. dodole, obredna povorka u magijskom
darua, more, tur. dori, duri, duru, doru at.
prizivu ki{e.
dosluk, v. dostluk.
doza (mera, ograni~ewe), dha, mu`a, prinos, dost (posebna vr. gosta), dar{at, vidqiv,
dobitak, duh, izvu}i > ar. tassah, tur.
primetan, uo~qiv (< dar{, nov mesec),
doz, dze, jel. dsis.
Sunce, Mesec > avest. da{ta, per. dst, dst,
dokma (kula ti{ine), dan{a, `aoka, ujed, prijateq: dostane, dostani, prijateqski, tur.
kqucawe: ime zloduha, dan{, ujesti,
dost, prijateq.
uni{titi > hindi dokhma, srp. Dokman, por."Svaki gost nije dost". U narodu se dr`i
ime.
da dost donosi radost, beri}et i veseqe
U Lepenskom Viru su le{eve izlagali u
u ku}u.
kro{wama hrastova. Ovaj obi~aj postoji na dostluk, v. dost i luk > per. tur. dostluk,
Tibetu, Indiji i kod Parsa, koji veruju da
prijateqstvo.
su zemqa, voda i vatra sveti, pa se ne smeju Dostana (l. ime), v. dost > per. Dostane,
skrnaviti telom koje je ne~isto. U Iranu
"prijateqica", `ensko l. ime.
postoji dokma pod imenom "Zadu{a".
drahma, drah, zalog, depozit, ulagawe >
doksat, tak{a, dati oblik se~ewem, tesati tur. dirhem.
> srp. daska.
drati, diati, rasturiti, d > jevr.
D. je izbo~ina na ku}i, bez podupira~a
telem, brazda: tilem.
(nema je u turskom).
drvo, dru (taru, dru) > het. taru, avest.
dolama, dalmi, ime za Gromovnika, dal,
dauru, rus. derevo, kelt. dervo.
rasturiti > rus. dolama, srp. dolmiti,
dren, din, ~vrst, jak > rus. deren.
puniti, tur. dolama(k), okru`iti, opasati, drzak, dar{a, osoran, di{ > avest.
ma|. dolmani.
drzra.
Dolama je umawewe za "dolmatiku", duga~ku dreme`, ni dra, san, spavawe > rus.
dowu haqinu sa kratkim rukavima, preko
dremt, arm. rdm.
koje se pa{e pojas. Nosili su je ilirski
Drinopoq, v. dren i poqe > tur. Edrine.
Dalmati, tako nazvani po svome bogu
drum, drumm, i}i, putovati > rus. drom,
gromovniku Dalmi. Rimqani su preuzeli
jel. drmos.
ovu ode}u od Dalmata, a u sredwem veku
tako se zvala gorwa ~ohana haqina koju su duvan, dvan, uviti > ar. duhn, tur. Duhan,
dim.
nosili jani~ari, kad nisu bili u ratu.
duvar (zid), dvr(a), (mesto) bez vrata,
dolap, dalba, to~ak: okretati, dal,

34

vi, zakloniti > asir. duru, zid, ograda ili naziv za godinu Jupiterovog ciklusa.
(zna~i i tvr|ava ili zamak, ali nikada
du{ek (posteqa (vunena), du{ja, ode}a,
mesto stanovawa): per. duwar, diwar, zid, ar.
{ator, du{, prqav > tur. dek.
diwr, tur. duvar.
du{man, du{, iskvaren + man, misliti
dug, dga, duga~ak, drg > per. darga,
(u zna~ewu: neprijateq) > rus. du{ma,
rus.
per. dusmen, tur. dman.
dolgi, het. daluga, avest. darja.
du{manluk , v. du{man i luk (u zna~ewu:
neprijateqstvo)
dugme, v. toka > per. tukme, tur. dme.
dud (murva), v. duda > per. tut, dud: gomila,
brdeqak: tur. tut, dut, dud, srp. dudiwa.
duda (bradavica dojke), dugd, mleko, -~an,
iscediti, nakupiti, izvu}i, dud, nagao,
`estok > srp. dudla, cucla.
duduk, d'und'uka, drvo s otvorima (rupama),
du, tresti, istresti, osloboditi se > rus.
duduk, tur. ddk.
D. je svirala s piskom ili ve}a frula fig.
neuk ~ovek. Po dubini zvuka ide prvo
frula, zatim duduk, pa covara.
duma (re~), djumn, posedovati, naterati, sjaj,
snaga, ushi}ewe, entuzijazam, inspiracija,
slikovitost, dju, sijati, saleteti > rus.
Dma, skup{tina, koja se prvi put pod ovim
imenom javqa u Brigiji (Frigiji), arm.
duma, ti{ina.
Duma je an|eo ti{ine u jevrejskoj tradiciji.
dumen (krma), tam, (po)tonuti > tur.
Dimen, it. timone.
dumenxija (krmar), v. dumen i xija.
dunster (dun|er), dsara, umazanko,
pra{qivko: glupak, du{, lo{,
pogre{an > tur. dmdar, ma|. dondar.
dur (asir. kelt. tvr|ava), dvar, prepreka,
RV 1, 52.
duranclija (vr. breskve), dia, tvrd,
drin, ~vrst > tur. durak, postojan, srp.
dura{an, ma|. duranci.
durma (tur. ne stoj), v. daqe.
durmadan, v. durma i dan.
durbin (dalekozor), v. dura i bin > per.
drbin, tur. drbn.
dus (lo{), du{, r|av, lo{, o{te}en,
pokvaren > tur. dz.
dustaban (ravan taban), v. dus i taban > tur.
dztaban.
du}an, dohna, dobit, dobitak, iskoristiti,
profit, duh, izvu}i > tur. dkln.
Du{an, du{janta, princ mese~eve loze,
du{.
D. je veoma ~esto l. ime u Indiji.
Semanti~ki stoji u vezi d{ana, ime
zloduha Rak{ase, koji mo`e da bude i jak{a

35

skakawe, ~amp) > rus. Giponoj, Kowanik

(= Belerofont), jel. hippos.
|iha (podsticawe), yihna, skakawe
unapred (kao kow), letewe, h,
sko~iti.
|a, ~ju, kretati se tamo-ovamo > per.
|ida (kurva), xit, pod~iwen, osvojen, xi,
gah-gah.
ste}i > tur. gidi.
U obi~nom govoru: |a tamo, |a ovamo.
|idiba{a, v. |ida i ba{a.
|avo (natamnik), ~java, zemqina
|iw|ibar, v. |umber.
senka, osen~en, prikaza, tama, ~ju,
|ogat (belac), xagat, jedan od sedam kowa
pomerati > srp. ~ova, asir. ~aba, ~ovek,
Sunca, svet (mat.), svekret, xi, posti}i,
hindi sjava.
osvojiti,
pobediti > srp. |ogo,
|anban (~ovek trapava hoda), v. xambas.
priziv za kowa ili goluba belca, hindi
|anisati, xanijnti, `eleti za `enu,
Jagannta, gospodar sveta, tur. gk + at.
xan.
|aur(in) (nevernik (pogrdno), v. Safir > ar. Kow je ogwena `ivotwa sunca, naj~e{}e
Kfir, rus. gur, tur. gur, gvur, per. gebr, dvojna predstava kowa i junaka. U Vedama
kow-vitez, s plamenim ma~em.
nevernik.
Kafiri su Safiri ili Sarbiri (Usuni), |ogo (priziv za kowa ili goluba), v. |ogat >
srp \ogo, por. ime.
kako su Arapi zvali starosedeoce Kine,
\oka, v. |ogat.
koji su ostavili oko 200 srpskih re~i u
|orda, v. }orda.
kineskom jeziku (Milojevi}).
|or|orice (jedva, Vuk), v. zora.
|ebra, xarbri, podupirawe, potpora,
|oti{ (hindi astrologija), xjotis, sjati,
pomagawe, pomo}, oslawawe, bi,
xjus, sjati > arm. jaunem, jel. fos, fotos.
nositi > per. tubre, tubere, tur. gebre,
|u|o (tur. sise), v. sise.
kesa od kozine (kojom se timari kow).
|ul (ru`a ili |ula), xval, goreti, sijati,
|eva, deva.
plamteti, `ariti, sijati, svetleti > per.
|ev|ir (cediqka), xarxara, izbu{iti,
gul,
ru`a, tur. gl, srp. (reg). |ul, cvet
razbiti u komade, izbu{en, x,
(bogat, krupan), [.
rastvoriti > tur. kevgir, per. kef giriften.
|ul-nevesta, v. |ul i nevesta.
|evrek, ~arv, `vakati > rus. kavriga,
|ula (l. ime), v. |ul.
~ag. kuvrak, tur. gevrek.
|ulabija , v. |ul i apa > per. gul + ab, ar.
|eloz (qubomoran), helat, qut, uzbu|ewe,
dzilab, sirup.
`estina, hel.
\. je vr. crvene jabuke ili kola~a.
|em (`vale), jam, dr`ati, obuzdati,
|ulganxe (pupoqak ru`e), v. |ul i ganxe.
spre~iti > tur. gem.
|ule (zrno, kugla), xvala, plamen, vatra, `ar
|emija, v. ~amac > tur. gemi.
> tur. glle.
|emixija, v. |emija i xija.
\erdap, gurd, skakati + ap, voda (> voda |ulistan (ru`i~wak), v. |ul i stan > per.
gulistn, ba{ta s ru`ama, tur. glistan, ar.
tesnaca, ime za klisurau Dunava) > per.
gulesan,
dulesan.
girdab (girde, vir, vrtlog + ar. ap, voda), tur.
|ulnar (cvet {ipka), v. |ul i nar.
girdap, vrtlog.
|umbir, {igavra, Zingiber Officinale,
Naju`i deo |erdapskog tesnaca zove se
{i > tur. zenebil.
Kazan.
|umruk (carina), kumr, pripremiti,
|eram, xal, voda, xal > tur. keran.
doterati: malo dete: zakoniti naslednik
|erz (tur. momak), v. gerz > per. grbz.
vladara
na prestolu, kam, proceniti,
\erman, v. German.
materijalni oblik svojine i odgovornosti (u
|e~erma, v. ~erma > tur. geirme.
koji spada i du`nost prema vladaru (raxa
|ida (kurva), xit, pod~iwen, osvojen, xi
duti) > st. srp. kumerak, carina, tur. gmrk,
> tur. gidi.
|in|uva (tur. min|u{a), v. min|u{a > tur. jel. konmerk.
|umrukana (carinarnica), v. |umruk i han >
indzu, biser.
tur. gmrkhane.
|ipawe (skakawe) xampa, skok (= ~ampana,

36

\ura (l. ime), xra, ostariti, starost, RV 1,

140, oli~ena u }erci Smrti, xur,
ostariti > jap. keiro, star, -i.
|uture, ~atura, saglasan, -nost, ume{nost,
~at, uzrok skrivawa > ra{. |utr, tur.
e, e, intervencija.
gtr.
ebur, iba, slonova~a, i > jevr. Shen
habbim, slonova kost.
Eva (bibl. prva `ena), v. keva > jevr.
Chawwah.
evewka, v. vewak > per. wenk, tur. hevenk.
evet (eved,), v. evo > tur. eved, tako je.
Evlija, v. valija > ar. Wliyy, svetac, tur.
Evliya.
evo, ev, evo, tako je, upravo, i, pojaviti se
> rus. eva, zend. aeva.
egav, v. egri.
Egipat, v. Kopti > misir. hait ka pat,
koptski giptios, ar. Quft.
egri (kriv), hri, do}i u poziciju > srp.
heriti, kriviti: jerav, krivoglav: erlav,
kriv, rus. eretik, tur. eri, ejri, koso, krivo.
Edem, (raj), dam, dom, udomiti, pitomina
> rus. edm, akad. eddinu, ar. edhem, tamne
boje, mrk, (nar. kow), jevr. eden, mesto
u`ivawa.
Edin, v. Din.
Edip, (tit. ime), ad'ipa, vladar, gospodar,
namesnik, kraq, ad.
Edip je postao kraq Tebe kada je dao
Sfingi ta~an odgovor.
Edrene (tur. Drinopoq, Jedrene), drin',
~vrst, jak > tur. Edirne.
ejalet (gubernija), v. vilajet > ar. Ejalet,
okrug.
Ejub (Jov, mu{. ime), v. Jova i Jahija >
sum. akad. Job, jevr. Jov.
ekber, b'i, porasti, upravqati ili
voditi brigu (superlativ) > ar. ekber,
najstariji.
ekves, {va (kva), kow, sazve`|e Strelac,
a{, i}i > avest. aspa, lat. aequs.
Ekrem, kram, popeti se, izdizati se iznad
(superlativ) > ar. krm, najve}i,
najmilostiviji, najplemenitiji tur. ekrem:
st. srp. Kramola, ustanak, rus. kramola.
U imenoslovqu: Han-Kram ili Kramer
selo, Romanija.
ekser, k{ura, se~ivo, k{ur, se}i >
tur. ekser.
ekur, hri, sveto ili bo`ansko ime.
E. je kod Asiraca bio hram A{ura.
Elaja (Veselin), elja, biti veseo, nesta{an,

37

lat. aerarium, erar (dr`avna blagajna).

ir, i}i, kretati, pomeriti > hindi
ereb (fen. zapad), lamb, smiraj Sunca >
Ilaja, (Indlaja), mit. ime Gromovnika
asir. erebu, smiraj sunca, tur. Garb,
(boga Raja), u zna~ewu veseqak, jevr. Elaja,
zapad.
mu{ko ime.
erlav, v. egri.
Elam (Huzestan), v. Arim > sum. haltam.
Eros, sara, Sunce > ra{. Eris.
Elimi, v. Elam > asir. a'lamu, Aramejci.
er}elije, xti, plemenito poreklo + rxa,
elektar, jantra, jantar, jantr, zadr`ati
vladar (lat. rex) > Getoreks (vrhovnik
> qud. (lid). elektar, vr. novca
(me{avina zlata i srebra (70:30), `u}kaste Geta) > herceg (titula) > Hercegovina.
boje jantara (}ilibara).
E. su toke izvedene od tur. Erseklu,
elem (dosta, dakle), alam, dosta, dovoqno,
Hercegovci.
sposobnost, al, biti sposoban, spre~iti Eruman (tur. Rimqani), rum, zem. ime,
ram.
> tur. hele, dakle.
eliksir (lek), rk{ra, bilo kakvo pi}e eser (ar. beleg, trag), sara, sunce, sri,
napraviti vidqivim.
ili osve`ewe, k{ar, pi}e > ar. el-iksr,
Pare su eser, na belegu, tj. vidqive (= srp.
jako pi}e, lekovit napitak.
pare na sunce).
Eli{a (bibl.), sar, bog Vetra.
esnaf (zan. struka), nsa, zanimawe,
U geografiji Sv. pisma sin Jovanov.
deo(nica), imenilac, razlika, zasnovati,
Eloah (Jehova), v. Jahve > jevr. eloah, -him.
ema (tur. ba{, samo, upravo), v. ama > tur. upotrebiti, an, postojati > ar. snf: sinf,
sanf, dru`ina, tur. esnaf.
ema.
Emanuil, manu, praotac qudskog roda ili espap, sev, posvetiti, raditi ili baviti
zajedni~ko bo`. ime za pretke qudskog se ne~im > ar. sbb, tur. esbab, espap,
roba, predmet trgovine.
roda: mi{qewe, man, posmatrati, shvatiti
> st. srp. rus. Emanuil, jevr. Immnl, ar. Efes (zem. ime), apas, verski obred, ap,
podneti, ispuniti.
Emanulh, okriqe, Alahova za{tita.
Efes
je bio centar posve}ewa brigijske
Dodatak "il" je istovetan asir. il, bog,
Serbone (Artemide), koji su po legendi
bo`anska sila.
osnovale Amazonke, wene brojne
emin (jemin), v. jemac ar. mn, tur. emin.
sve{tenice.
Emina, v. Mina.
Efrenk (Efrenx,) bgu, Brigi (Frigi),
Emir, mra, veliki deo ili koli~ina >
ime za Sarbate (Skite) > tur. Frank,
st. rus. mir, seoska op{tina zajedno sa
stanovni{tvom, ar. mr, vladar, gubernator Evropqanin.
osvojenog podru~ja, tur. emr: miri: Emiri alem, epi- (na, nad, po), pi, dostizawe,
dopuwavawe, ujediwavawe > avest. api.
portina titula onog ko je nosio sanxak
espap
(roba), sev, posvetiti se ne~emu,
(zastavu) gubernatora.
raditi, baviti se > ar. sbb, razli~ita
emirat, v. emir.
roba, oru|e, posledica, sredstvo, pobuda,
em{erija, v. hem{erija.
tur. esbab, espap, roba, predmet trgovine.
engil (Novi zavet u Kuranu), v. inxil.
efendija, tnti, gu{ewe, tam, utamaniti
en|a (jen|a), awx, blagoslov > tur. uenge.
> jel. authnts, neograni~en gospodar
en|ibula (pratiqa), v. en|a i bula.
(thnatos, smrt) > tur. efendi.
E. uvodi mladu u mlado`ewinu ku}u.
eno, en, ovde, tamo, ovamo, tu, eto, dakle,
efta (sedmica) < per. hefte < arij. Saptn,
gle, daqe, RV 10, 27 > asir. enna, vidi,
sedam.
e{ak (ar. uzbu|enost, ekstaza), v. a{ik.
jevr. hine, eno, evo.
e{ara, v. A{ur.
Enoh (bibl. nebeski pisar), nhu{a, sin
E{ara je deo hrama sa svetili{tem
rodona~elnika qudskog roda (mitski
kraq koji je hteo da se domogne prestola
(ku}a sveop{te mo}i) ili A{urov hram.
Gromovnika, za kaznu je pretvoren u zmiju, e{kile (ar. s qubavqu, drage voqe), v. a{ik
> srp. e{kija, siromasi, razbojnici (naziv
nah, u~vrstiti > jevr. Hanka, Hankh.
erir (svileno platno), arara, prekriva~, za dobrovoqce s Drine u Prvom ustanku).
i, postaviti > per. tur. harir, svila,

38

zagar (ogar), g'arm-sad, sedeti pored vatre,

`agor (xagor, vreva), garx, graja,
`iveti u vrelini (neba), RV 10, 15,
proizvesti zvuk kao udaqen grom > tur.
g'i, goreti > asir. zagaru, dospeti visoko,
dzagr, dzugur, larmati.
krajwi, rus. zagar, preplanulost, srp.
`ar, gar, goreti, sijati > sum. kar(a),
sgarati, spaqivati, tur. zaar, ma|. agr.
ar. jer, mong. gal, vatra.
Zagar je lova~ki pas crne boje. "Hrti i
`ban, kumba, zemqana posuda, kumb >
ogari" srpskog predawa uporedni su
avest. humba.
vedskom, u kome nebeska dnevna vrata ~uva
`gara, sagara, otrovan sadr`aj (< gar, vr.
"`utov", pseto umiqato, a ve~erwa "garov",
otrova), g, gutati.
`drati, gilati, -e, trpati u usta (= girti crn i qut pas.
-e), gal, nestati > avest. gar, arm. keri. Zagara~ (zem. ime), v. zagar.
Zaim, haima, zlatan, ime boga Nava, hi,
`drebe, grba, plod creva, unutra{wost,
podsta}i, u`ivati > ar. Zam
garb, i}i > avest. garva, rus.
(= Zlatan).
`erebenok, jevr. ciflin, trbuh.
zainta~iti (zainatiti se), v. inat.
`ebrak (prosjak), v. xebrak.
zaira (hrana), ahar, hrana, uzeti hranu,
`ega (`e`e), xawx, goreti, svetleti,
hi, uzeti, podeliti > st. srp. sohrani,
xax, boriti > rus. `e~.
sa~uvaj, ar. dhira, zahhira, tur. zahire, arm.
`ena, xni, `ena, majka (= xni), xan,
krn, hraniti.
roditi > avest. gna, arm. kin.
`iv, xv, od xv, `iv > ar. civa (> civar, U srpskom jeziku, kao i ruskom, hraniti
zna~i ~uvati, odakle neki izvode pojam
krvnina).
hrama, u duhovnom sislu.
`iva (du{a), xiva, `iv(ot), xiv, (o)`iveti Zaje~ar (< zajec) {a{a, zec (zajc), {a{.
> rus. `ivoj, ar. givar, per. tur. iva, `iva. zamandaliti, (zatvoriti), v. mandal.
`idov (< Juda), juda, borac, ratnik: l. ime, Zamfir, {aniprija, safir, drag Saturnu,
jud, boriti > jevr. Jehudah, rus. Iuda.
tamno obojen, {am.
`ila, v. `ica > avest. jua.
zanat (ve{tina), xwnadatta, (pre)dato
`ica, xj, vrpca, struna, tetiva (= xjaka, RV
znawe, xw, znati > hindi dznana anata,
1, 133: ved. gja), xj, > avest. xua, xija,
stalno znawe, ar. sanat, ve{tina,
kimr. gi, arm. xil.
majstorija, tur. sanat.
`weti, hnti, tu}i, poraziti > avest.
zanatlija, v. zanat > ar. tur. sanatli, ve{tak.
jainti.
zanbak (ar. per. tur. krin), mbara, miris,
`ubor (bubor), bubura, voda, od barb, i}i
aroma, amb, krenuti, proizvesti zvuk (u
> asir. zabu, te}i.
srp. (reg.) ~uje se, zna~i ose}a se).
`ir, xr, zrno, sazreti, xi, zreti >
rus. `ir, arm. ger, srp. u`iriti, ugojiti. zapt (dr`awe, ~uvawe, stezawe), sub,
ugu{iti > ar. zabt, dr`awe, ~uvawe,
`irafa, {arab'a, vr. jelena, visoka
`ivotiwa, {arb, i}i > misir. sarafe, stezawe, posedovawe, srp. zaptivka.
zaptija, v. zapt > ar. tur. zabtiue, upravnik,
ar. zarafa.
ko dr`i u zaptu.
`rvaw, grvan (gravan), kamen za mlevewe
zar (tanko pokrivalo), sara, sunce, i,
ili ce|ewe obrednog pi}a, RV 2, 39,
di}i > ar. izr, tur. zar, rus. zarevo,
grah, savladati > rus. `ernov, brig. brenan,
svetlost na nebu.
arm. erkan.
zastor, stara(s), pokriva~, st(i) > jevr.
`upan, gpana, za{titnik (= gupila),
stira, skrivawe nedozvoene qubavi.
~uvawe > per. upan, avest. gufra,
zataleban (srp. zaqubqen), laaba, lepo,
ma|. ispan.
prijatno, lepa `ena, la > jevr. latif,
qubazan, ar. Latif.

39

zafait (ar. zahvatawe, dohodak), hvrati, -e, hama, na zemqi, srp. (reg.). {am, dowi
hvaliti, hvi, skrenuti s puta > ar.
svet, zemunica.
zavaid, pobo~ni dohoci.
Zemuwa (neb. sv. Krava), jamn, mitska
Zahar, shuri, ime za Ogaw, u zna~ewu
krava ili sveta reka (na Istoku sestra
mo}an, pobedni~ki, sah > Zaharije.
Jami), jam, nositi > hindi Jamuna,
zvekir, hve, zvati > per. zehkir, tur.
vodoime, srp. Zemun, zem. ime.
zekir.
Mle~ni put je mleko iz vimena krave
Zemuwe.
Zvornik, svan, zvono, svan.
St. ime Z. je Zvono (A{kraba).
zen, djna, meditacija > kin. an, jap. zen.
zdravqe, dravja, zdrav, dru > avest.
zenit, sam at, pose}eno mesto, ~esto
duruva.
pose}ivati: obra}awe, uto~i{te, uteha,
Zebaot v. saba > jevr. zebaoth, zvezde, nebeska zbli`avawe > ar. smt.
tela.
Zenit je vreme bez senke, o kome se kod
zejtin (uqe), snu, kapati, pomalo cureti > starih Srba sahrawivalo. Origen
asir. {ainu, uqe, masno}a, ar. zautun,
naziva zenit lice bo`ije.
zenxefil, v. |umbir.
maslina, uqe, jevr. zajit.
Zejtinlik (Masliwak), v. zejtin > ar. tur. zera (sitno, malo (koli~ina), sru, fin,
zeytinlik, masliwak.
tanak, sitan, mr{av, si, po~etak toka
Ime srpskog vojni~kog grobqa kod
> asir. zeru, seme, ar. drr, tur. zerre.
Soluna.
zerdav, harit, `u}kast, crvenkast > per.
zelen, hari, hi, nositi > rus.
zerd, `ut, ri|, plave boje, tur. zerdeva.
samurovina.
zeln, avest. zairi, zlatan: zarawa,
zlato, ar. per. tur. zerrin, oset. zaeldae.
zerde, v. zerdav per. zerde, vr. jela od meda i
zelenkada (vr. cve}a), v. zelen i kada > ar.
bra{na.
Zerdu{t (per. ime Zaratustre), harit, lav,
per. tur. zerrin kadeh, zlatna ~a{a.
sunce, Vi{wi, bo`anski pridevak, hi
zelot, hela(t), gnev(an), qut, uzbu|ewe,
`estina, `ar, srxba, neprijateqstvo,
zgrabiti > jel. Zrostrs.
gnev (supr. ahelat, blag), hel, qutit >
zerme (ro|ak), grama, selo.
ze}ir v. zvekir.
srp. zoqa, jel. zelos, -tes zilotis.
Ova re~ zna~i prsten, (Vuk), ali je nema
Z. je kod Jevreja organizator borbe protiv
Rimqana. Kasnije je ova re~ dobila smisao u turskom.
zigurat, sagara, vedski pridevak boga Sunca,
netrpeqivog pobornika nekog uverewa.
obredno ime za Ogaw, g, granuti >
zeman (vreme, umirawe), hemn, zima, zimsko
sum. sigura, asir. zikkuratu, vrhunac,
vreme, hi, dr`ati, napustiti,
pokrenuti (hman, podsticaj, RV 9, 97) > asir. stepenasta piramida. Vavilonska kula stare
Asirije je imala sedam spratova (sun~ev
zamanu, lo{, zao, neprijateq, ar. zmn,
vreme, stole}e, svet, sre}a, per. zeman, smrt, broj), s opservatorijom na vrhu.
zid, sa, deo ne~ega, u~initi vidqivim
umirawe, jevr. zeman, tur. zeman.
> hindi sat, materijalna istina.
Ovaj duhovni pojam ne mo`e se razumeti ni
zima,
hima (him), hi > per. zima, arm.
objasniti bez najve}e zagonetke sveta, po
jmern, avest. zimo.
kojoj Priroda zamire u zimskoj sezoni,
mitskom vremenu smrti koje pripada Navu, ziratan, srotak{aa, obradiv (< sira,
orawe, plug), s, povezati > ar.
da bi ~udesno vaskrsla na prole}e,
po~etkom leta, u vreme povratka Sunca ka ziraat, zemqoradwa, srp. zirota, p{enica,
severu neba.
rodila p{enica, [., tur. ziraat,
zembiq, sam-b'ar, nosilac, davalac, b'i, poqoprivreda.
nositi, doneti > ar. zembel, ko{ara od zift, {iti, crn, crne boje, {o > ar. zift.
rogoza.
zlo (zli), hvi, i}i krivim putem,
Zemelo (Semela), v. zemqa > brig. Semelo,
zastraniti > rus. zlo, avest. zurah,
majka Zemqa.
zbaraiti, per. zr.
zemqa, k{am (kzam), zemqa, svet, svemir zolota (st. tur. novac), hrita, `uto-crvena
> avest. zam, rus. zeml, jel. hthn:
ili zelena boja, hi, nositi > rus.
zoloto, `lt, poq. zlot, st. srp.

40

amb, krenuti > asir. zamburu, ar. per.

zlatica, dukat, avest. zarawa, per. zer, zoron.
sunbul, sumbul, tur. smbl.
Zavih zlato, razvih zlato, ali zlato
nezaspato? Vatra. Predawe jasno razlikuje zunzara, v. samsara.
zlatno`utu boju sunca od `ute boje meseca, zurla, v. surla > per. surn, tur. zurna.
ali obe imaju izvanredan magijski zna~aj.
@uto cve}e ja~a plodnost i deluje
za{titno, u istom smislu kao i crveno,
obele`je ve~nog `ivota. Postoje brojna
li~na i zemqopisna imena, od
osnove"zlato".
zor (jak, silan, mo}an), v. zora > per. Tur.
zor, srp. zori, juna~an.
Zor je pridevski oblik imenice zora i mat.
taktil u zna~ewu: sile ili mo}i (zort,
strah, nazor, na silu, zori, juna~i, zoran,
silan). Otuda je mitski Zorilo najja~i
~ovek na svetu, jer zora pobe|uje tamu no}i.
zora, sara (= aru), zora, sunce, i,
prodreti, povrediti, probiti > asir.
zarahu, svetlost, blesak, sjaj, rumenilo, rus.
zar, osvit, rumen neba, zarevo, svetlost na
nebu, arm. zhr, svetlost.
Zora je duhovni pojam za prelaz
polarizovane (indirektne) u sferi~nu
(direktnu) svetlost.
Zora, (`en. l. ime), v. zora.
zorba (tur. nasiqe, buna), srib', povrediti,
ubiti.
Zorilo (mitsko oli~ewe zore), v. zora >
srp. zorile, na silu, tur. zorile.
Mitsko oli~ewe No}i je trojako: No}ilo,
Pono}ilo i Zorilo najja~i ~ovek na svetu,
jer zora nadbija tamu no}i!
zorli (jak, sna`an), v. zor > tur. zorlu.
zort (strah), ahura, vatra u stomaku
zrak(a) sarka, zraka, sun~an (= usra, svetlo,
RV I, 87, jutarwe svetlo oli~eno u kravi,
sunce dan, bik, vo), s, neprekidnost > ar.
sharq (zarq), izlaze}e sunce, istok.
zreti, x'irati, x', sazreti > avest.
zarta.
zubun, {ubnana, dopadqiv (< {uba,
podesan, lep, {arm, korist, svrhovit),
{ub', ulep{ati > srp. zbn, sve~ana
haqina, [, ar. ubb, tur, zibin.
Zuzana, v. [o{ana.
zulum (nasiqe), hil, okrutnost > ar.
zulm, tur. zulm.
zulum}ar, v. zulum i }ar.
zumba, xmba, zub, xamb, {kqocawe > st.
srp. zumba, zub, per. sunbe, tur. zumba:
srp. zabat.
zumbul (vr. cve}a), amb, naziv biqke,

41

I
Ibar, ib'ri, lav > rus. Ibr, srp.
Ibr{tica, pritoka Morave.
I. je st. ime Marice u Ra{koj (Trakiji), u
zna~ewu Lavqa reka jer je
lav jo{ vedsko pore|ewe za boga Nava i
bogopojavu Vi{weg. Lav je `iveo na
prostoru Helma do pre 2000 godina i
veoma je ~est starovekovni simbol a
kasnije se javqa na grbovima.
Iberi (Iveri), v. Ibar > per. Ebar, l. Ime,
jevr. Eber, mitski predak Jevreja: st. rus.
Iveri, Gruzija.
Iberi su prvobitan naziv za helmske
Arije (Mede) doseqene u Malu Aziju,
koji su dobili ime po reci Ibar. Zovu
ih Kaliocima (bibl. Halivi), jer su
znali tajnu prerade gvo`|a. Od wih su
nastali brojni narodi: Kimeri ili
Simbri (Kimbri), odnosno Kelti (Gali),
Jermeni, Gruzini (\ur|ijanci) koji se u
starim ruskim rukopisima zovu Iveri.
ibn, v. bin > ar. ibn.
Ibrahim, v. Abraham > srp. Ibro.
ibret, ib'ri, lav, i, {iriti > srp.
(na)ivriziti, smrknuti se, namrgoditi,
namr{titri: ar. ibret, primer, tur. ibret,
pouka
I. je pogan, o{tar, zao, lo{ ~ovek ili ~udo
(Vuk).
ibrik, ib'a, slon (slon~e), sluga: {to
pripada doma}instvu > ar. abuz, per.
brz, tur. ibrik.
Ovo je tuma~ewe Stani{e Aksentijevi}a,
koga ovaj bokast sud s uskim grlom i
stilizovanom surlom podse}a na slon~e.
ivoar, iba, slon
Ivrit (nar. ime Jevreja), v. Iberi > jevr.
ivri, Jevreji.
Ime Jevreja nastalo je od Iveri, {to je
iskvaren oblik imena Iberi, za Ju`ne
Srbe.
igo (st. srp. jaram), jugm, jaram, jux,
upregnuti > rus. go, het. jugan,
ka{ub. jigoe, per. jug, st. kimr. ion, arm.
lu~.
Igo je po bo`ijem primeru, zimskog jarma
ili najni`e ta~ke sunca na jugu nebeskog
svoda, odakle je izvedena re~ za jug.
igra, {gra, brz, pokretan, {ik > jevr.
igra.

i`e (st. srp. gore), jas (j) > brig. ios,

avest. ja.
izba (soba), stpa, glavna (nose}a) greda
ku}e, hram, grob, stp, uspraviti,
gomila > st. rus. istba, rus. izba, seqa~ka
soba, tur. izbe, skrovito mesto, srp. stupa,
vaqaonica (privredna zgrada).
Izba (soba) je re~ poznata svim Srbima
(Slovenima).
Izida (misir. }erka Neba), v. Sida >
hindi Sita, misir. sait: tsit.
I. je }erka neba u Misiru a weni
simboli su p~ela i sun~ev to~ak izme|u
dva roga. Sestra je boga Sunca
astronomski povezana s Devicom.
izdat (gr~ u stomaku), d, razdirati
> ar. izdirab, srp. razdirati, bol
(naro~ito u stomaku).
ikra, k, RV VIII, 40, razbacati ne{to,
poprskati, dati u velikoj koli~ini >
rus. ikra, avest. uakar.
i(k)san, (insan), k{aa, pogled, aspekt,
po{tovawe, briga, voditi ra~una, k{,
posmatrati > rus. i{an, tat. ~ag. ian, ar.
insn, ihsan, dobro~instvo, milost, tur. insan.
Ilah, v. Alah > ar. Ilahi.
ileus, il, nepokretan > jevr. ilum, }utwa.
Ilija, aljja, napada~, ime Gromovnika,
l > hindi Ilaua, jevr. Elias.
iliman (tur. pristani{te) v. liman.
Ilixa, v. ilixe.
I. je ime bawe kod Sarajeva i nekoliko
izvora kisele vode u Bosni.
ilixe (bawa, toplica), ilik, zemqa,
il, nepokretan > ar. alaka, tur.
ilica,(h)ilca, lekovito blato, srp. ilixa,
lekovita ilova~a.
Ilurjanka (hetska mitska Zmija), pulirika,
zmijoliki zloduh, pul, prikupiti >
srp. Ilirija, ime regije.
I. je zmija iz hetskog motiva borbe boga
Vetra sa Zmijom.
ilova~a, il, zemqa > st. srp. il, glib.
imam, sumna, himna, pohvala bogovima,
mn, misliti, ponuditi > ar. iman, -et,
vera, -ovawe, zakon, tur. inan.
ime, nma, nam, nameniti > rus. im, het.
laman, per. nam, ime, slava, glas, arm.
anun, srp. nam, ponos, namli, ponosan.
Inana (sum. Nana), v. Nana.
inat (inad), anjt, razlika, -~itost, drugo
(supr.), ant, u~vrstiti > st. srp. inako,

42

Iran, arja, ime za narod (kao pridev zna~i

ina~e, ra{. inate, ar. ind, prkos,
po{tovan, ugledan), i, postaviti.
tvrdoglavost, tur. inat.
Iran je dobio ime po pokrajini Arijana.
Inat (tvrdoglavost) je druga narav.
ina~e, anjt, druga~ije, razli~ito > tur. Isa, {, gospodar, bog Nava, vladar severo
-istoka, oli~ewe strane sveta na kojoj se
ikindi.
inaxija (tvrdoglav), v. inat i xija > ar. Tur. ra|a sunce, {, gospodariti > asir. i{u,
gospodar(iti): i{aku, sve{t. titula, ar. s,
inali.
inaxiluk (tvrdoglavost), v. inaxija i luk > "pomaga~ bo`ijeg puta", per. Isi, tur. Isi, tat.
ar. tur. inadlik.
~ag. ian, sveti ~ovek, srp. Ika, l. ime.
Ingirus (tur. Ugarska), ugr, ime boga Nava i(k)san (~ovek), ik{, gledati, zapa`ati,
> srp. Ugren.
razumeti, shvatiti > ar. ihsan,
Ind (vodonim), sindu, ime Vi{weg,
dobro~instvo, milost.
vodonim, ind, mo}an > avest. Sindu, ar. iskati (tra`iti), i~~'ti, tra`iti, i{,
Hindu, qudi s one strane reke Ind.
raspolagati > rus. iskat, avest. isaiti,
Od ovog naziva Indi i Parsi izvode re~
arm. aik.
Hindu, koja je etimolo{ki razli~ita od
iskijati, (podneti), k{ijti, ostati,
srpskog naziva Indi.
prilagoditi, imati mo}, k{i > tur.
Indi, v. Vindi > srp. Indi, klasi~no
kiyak, nemilostiv, srp. kija~a, motka.
ime za narod Vinda ili Venda
Isklavun (tur. Slavonija), v. Sloveni.
(starinci Indije su Dravidi (Dase),
ispat (svedok), sp'a, pro{iriti > ar.
Indija, ime dr`ave, In|ija, li~no i zem.
ithbat, tur. isbat.
ime.
ispatati (ispitati), sp'aati, rasprsnuti.
Plinije i Pomponije Mela svedo~e da su
ispan, gpana (gupila), za{titnik, gup
Vendi i (V)indi suimena, a Livije pravi
(`up), ~uvati, braniti > per. upan,
korisnu zbrku, kada jedan hram Vinda u
rus. `upan, `upan, civilni poglavar, avest.
Italiji naziva indijski hram.
gufra, ma|. ipan.
Indra, ndra, RV I, 3, osvaja~, pridevak
ispilata, sp'alati, isplatiti, sp'al,
Gromovnika, ind.
rasturiti > srp. splata, (is)plata.
N. Vitez tuma~i ime Indra pomo}u
ispi~utura (pijanac), v. ~utura.
ind, jak, mo}an + Ra, u zna~ewu Jaki Ra. Iskender (ar. Aleksandar), v. Kasandar
Monier i indijski leksikografi ga
Iskren (l. ime), v. I{kur.
tuma~e pomo}u inv, gospodariti, imati Istirka, v. Aster.
u rukama, prisiliti.
istifan, stapana, staviti (da stoji),
ini, anj, drugi > avest. anja, st. srp. Ini,
(ruko)polo`iti, mesto (slu`be), polo`aj,
drugi, rus. ino, arm. ace.
snaga, mo}, sta, (po)staviti > tur. istifan,
ino~a, inka, udata `ena, ak.
vrsta `enskog pokrivala za glavu, jel.
insan, v. isan.
stefanos, ven~an sa krunom.
inter (iz)me|u, za vreme), antr, izme|u
Po svetoota~kom predawu kod Srba i Rusa,
(= antar), u sredini, unutar, u
vladar je sam sebi stavqao krunu na glavu,
granicama, od ant, umotati > avest.
jer se "milost bo`ija" izvorno izlivala na
antar.
narodnog predstavnika, koji je u po~etku
inxil (evan|eqe), awxala (= awxal),
bio i prvosve{tenik.
blagoslov, naklonost, po{tovawe,
istok, v. Isa i tok.
pozdrav: libacija Manu-u (sastavqene
Sunce i Zora su gospodari istoka:
{ake), awx, pojasniti > ar. inxil kitabi,
Sunce na istok, a jaki Bog na pomo} ...
kwiga evan|eqe, tur. incil.
Od Bo`ijeg prozora, od sun~eva istoka...
U narodnim pesama kwige "inxijele" su
Kulu krugli bela vila / na istoka, na
kwige Jevan|eqa.
Svetolika.
Ipek (tur. varo{ Pe}), praa, pe{ter, Isus, v. Isa > rus. Iss, jevr. Ishaq,
poplo~ano kamenom, pi.
Ieshajah. jel. Jesus, Isakios.
Pe} je dobila ime po brojnim pe{terama. iteracija, itara, slede}i, ostatak, drugi (od
irada, v. rado > ar. irade, voqa, zapovest,
dva), razli~it > jevr. iter, lat. iter, -um,
`eqa.

43

i}i, ti, i, i}i > avest. aiti, aitiu.

i}indija (ve~erwi ~as), ndu, no}, vreme
mese~ine, ime boga Meseca, periodi~na
promena meseca, und, vla`an > st. tur.
jabana, v. Javani. javana, ju, dr`ati daleko
ikindi, tur. ikindi, ve~erwa molitva.
Iflak (Aflak, tur. Vlah), v. Vlaho.
> per. tur. Uabana, pustiwa, tu|ina, srp.
jabanac, stranac, putnik namernik
i{ak, i{ak, magarac, mula > azerb. Ak,
jabanlija (jabanxija), v. jabana > per. Tur.
tat. ik.
uabani, tu|inac,
i{ala (Ako Bog da), i{ir, razmetawe,
U Sv. pismu, Evropa je zemqa Javana
aktivnost, osve`ewe, bodrost, brzina,
(prvobitno Helm (Balkan).
energi~nost, pridevak Ogwa
(= {ira, vatra, Ogaw), i{, mig, znak > java, ja'v, tok, te~ewe (= xav, brzina, RV 1,
112), jah.
ar. ina allah, tur. inalah.
i{aret (znak, skriveni pokret telom), a{, Java je naziv za direktnu svetlost.
pomerati (se) > ar. iaret, gestikulacija. Javani, javana, jaha~, kowanik ju > hindi
javane, jevr. javan, Jonija.
I{kur (sum. bog Oluje), {ukra, iskra, ime
Prvobitno
je ovo ime za medske Arije, zatim
boga Ogwa ili vatre, {u~ srp. Iskren.
Jonce i Evropqane
uop{te, pa za
i{tal (apetit, voqa za jelom), i{,
muhademance
a
na
kraju
za
bilo kog stranca.
predmet `eqe, omiqen, zahtevan,
tra`iti, tro{iti, a{, jesti > tur. itah, Indi u avane ubrajaju i pseudo-kulture:
Grci, Turci, Mle~e, Hune.
ar. itiha, `eqa ili voqa za jelom: itahli.
java{ (bez reda, neurednost, svojevoqa),
I{tar, i{ir, brz, RV X, 157, delatan,
jvasa, pravo napasawa stoke, j,
aktivan, bo`anska imena Ogwa, i{,
preduzeti: prolaziti > srp. javiti, voditi
te`wa > asir. misir. I{tar, hald. Istar,
ovce (koje jave (pasu), tur. uava, polako,
fen. Astarta, jevr. Jestira.
lagano.

java{luk, v. java{ i luk.

jagma (grabe`), xma, zaokupqenost poslom,
juri{: protok, ax, gurati > tur. yama,
jel. gmos.
Jago{, jxas, bogoslu`ewe, RV 8, 40, jax >
het. jajas, hodo~asnik.
J. kod Srba je ovo ime za posmr~e.
Jakov, v. Jakobog.
jak (jakost), jhas, ja~ina snaga, ja~,
zahtevati > arm. jkh: jakora, jevr. jakol,
jakost.
Jakim, v. Jakobog > srp. Jakoje, jevr.
Iehoiakim, it. Djakomo.
Jakobog, v. jak i bog > jel. Iakbos.
Hram boga Jakoboga (Div, Javan, Bak,
Svetovid) bio je u Dodoni, Epir, sa
pela{kim (ra{anskim) posve}ewem i
posve}enicima, (Erodot). Orbini i
Dol~i ka`u za Jakoboga da je najstariji
ilirski bog.
Jakov (Jakob), v. Jakobog > jevr. Ijakup,
Iakhos, eng. Jakob, Jack.
Sv. Jakov je gujin svetac (3. 4.) i
kalendarsko ime.
jakrep, v. akrep > tur. akrep.
Jakub, v. Jakov > ar. Jakb, vezan bogom,
jedan od poslanika Alaha.

44

jalija, v. `alo.
Jahve (Jehova), jahv, "brz", pridevak Ogwa,
J. je breg morske obale a na Kosmetu
Gromovnika i Meseca, jah, brzina >
pusto mesto.
jevr. Jhvh, Stalan: srp. java.
jalov, apal, besplodan, RV 10, 97, pal. Ugaritske tablice prikazuju Jahvea u
jambrek (pijanica), v. ambrozija.
asir. tradiciji kao brata boga Bela.
jangija, jawxija, vrednost bogoslu`ewa, jax Jahija, v. Jahve > ar. tur. Jahija,
> tur. yangan, po`ar. U srpskom jeziku
preporoditeq, Jovan Krstiteq.
jangija je naziv za najvi{e plamenove vatre, jezer (hiqada), sahsra, hiqada, sah > per.
{to stoji direktno u vezi obreda, arij.
hazar.
jawxja, pripravan za obred.
jezik, xihvaka, govor rus. zk, avest. hizu,
jangin, (`estok), v. jangija.
ar. zaik. jezik, tesnac.
janku (het. zmaj), xanaka, praotac, predak,
Jezus, v. Isa (Isus) > jevr. Jeschua.
xan.
jela (bre), hari, uzvik > ar. jela, jevr. jalak.
Janko je oli~ewe `ivog Ogwa u srpskom
Jelisije, v. elizej > rus. Jenisej, vodonim,
predawu, a Mesec koji je zmajske naravi po
jevr. Elia, srp. Lisa.
Bogu otac o mladini.
Sv. Alisej ili Lisa (27. 6.). je oli~ewe
jantar (mirisna smola), jantra, uro~nik
bo`anskog Vetra: Jelisije proso sije / ide
misti~ni dijagram koji poseduje
Vide da obide, / {to je niklo da je niklo /
nadprirodnu mo}, jantr, obuzdati > a {to nije i da nije.
rus. ntar, per. jantar, hindi jantra, "svest jelen, hari, hi, o~arati > arm. ajal:
bez voqe".
elu, elin, lane, kimr. elain, jel. lafos, lls.
jara (vrelina), hri, Sunce, bo`. pridevak jemac (jemin), jamaka, dvostruk, udvojen,
hi, zgrabiti, nadvladati > st. srp.
ograni~avawe, kontrola, propusnica:
jar, (jarost), ~e{. jaro, prole}e,
religiozna obaveza ili odnos, jam, veran,
ar. jar, toplo vreme, jel. dzoros, vatren,
pouzdan, obe}avaju}i > ar. mn, zakletva:
srp. jare, obredna `ivotiwa na kojoj
desna strana, mo}, sila, sre}a, tur. emin, srp.
ja{e bog Ogwa (kod st. Srba je u vojnim
krk-jemin, najja~a vrsta zakletve.
pohodima teran ispred vojske).
jen|a, v. en|a.
jarak (rov, prokop), v. jaruga > tur. ark, uarik. jen|ibula, v. en|a i bula.
jaram, v. rame.
Jerez (ime bare, Ma~va), sras, jezero, si,
jaran (drug), v. jarani > rus. ran, per. Jar,
ote}i > per. djeriz, vodovod.
drug, prijateq, tur. yran.
Ime J. je nastalo metatezom od re~i
jarani, ari, {tapovi za va|ewe `ive
jezero.
Jermeni, v. Arim
vatre, i, uru~iti, predati.
Arimi su anti~ko ime za Mede, od kojih
jaranluk, v. jaran i luk.
su Brigi (Pelazgi) preci Jermena i
jarma (sto~na hrana ili korma), krma,
Armana (Cincara).
hrana u duh. Smislu, ki, kormiti
Jerusalim, hri, bo`. pridevak + salmba,
> rus. kormit, srp. kormiti., tur. uarma.
pozdrav mira, podr`ati > jevr.
Jarovid, harit, ri|, kow Sunca: sunce,
Jerushalaim,
"grad mira" (ir, grad + shalom,
Vi{wi: lav, hi, o~arati > avest
mir), lat. Hierosaluma (sveti ili mir
Zerdu{t, Zaratustra, jel. Harit, lep.
bo`iji).
jaruga, haluga, provalija, brazda, odron,
J. su osnovali Hiksi i ra{anski Solumi
klizi{te, hal, brazditi > tur. jaruk,
iz maloazijske Like, koji nose ime po
jalak, srp. rus. haluga, ograda.
Rosolanima. Otuda je wegovo staro ime
ja sam, smi, as, biti > st. rus. esm, avest.
Ra{ulam, "grad Rosolana (= Soluma)", od
ahmi, arm. em.
arij. ra{i, kolo nebesko.
jasmin, vna-ja-hsa, vr. jasmina > ar.
jesam, ahm > st. srp. az sum, avest. Azem,
ys(a)mn, per. uasaman, tur. uasemin.
jevr. jeut.
jatak (saradnik, ~uvar), jautika,
jesi, si > rus. esi, jevr. jesh, avest. ahi, arm.
dru`benik, kompawon (jutaka,
es.
prijateqstvo povezanost), jaut,
jest(e),
asti > st. srp. az ti, st. rus. est,
udru`iti > tur. jatak, krevet.
avest. asti, jevr. jeshut.

45

jesti, atsjati, ~in uzimawa hrane (= tti,

podre|en, jah? > jevr. Usph, srp. Josip.
adti < adja, hrana), ad, hraniti > arm. jo{te, ti, vi{e, iznad, ranije, preko, jo{,
utem.
at, > st. rus. oe, avest. aiti.
jetim, jti, asketa, isposnik, posve}enik, ju, j, pokretnost, postojawe, bo`ansko
jat > ar. jetim, sirota.
oli~ewe `ivota, RV 10, 17, aj > arm. ju.
J. je u Bosni mu{ka glava u porodici bez Juda, jud', borba, bitka, ratnik: l. ime,
bratstva ili golobrado mom~e.
jud', boriti > avest. uao{ti, rus.
je~erma, v. ~erma.
Iuda, jevr. Jehudah, Jehudit.
Jova, yav, brzina, RV 1, 112 (= ja'v), xu, brz U srpskom predawu, jude su vr. vila ili
> sum. hald. Job (pravedni) > bibl. Jov,
duhova u dru{tvu Samovila (koje Le`e
dovodi u vezu sa Jagababom). Ko bi
ar. tur. Ejub.
Jova u Ma~vi zovu kowa bez gose
dospeo do wih morao je da igra judino
(gospodara): u Srbiji tako ka`u za mangupa, kolo.
a u Ba~koj za bitangu.
juriti, ijarti, i, srnuti > jevr. jara, tur.
Jovan, xvana, RV 1, 51 brz, pomo}nik boga
jurimek, naglo i}i, srp. `uriti.
Rata (= jvan, jaha~, kowanik, osvaja~)
jurta, jautra (= jotra), konopac, u`e, spona,
> hindi kala-javana, crni Jovani (naziv
veza, vezivawe, pri~vrstiti, jaut,
za evropske Arij(ev)ce). jevr. Johanan.
u~vrstiti > rus. orta, per. jurd,
Jovan (Javan) je prebiblijsko arijsko li~no tur. yurt, dom.
ime, koje se javqa u Rig Vedi i
Jusuf, v. Josif > ar. Jusuf, o`alo{}eni,
Mahab'arati kao pomo}nik boga rata.
juta, ~uta, ind. konopqa, ~u, povezati >
Lesandar Veliki se u Starom zavetu zove
beng. chuti, tur. jta.
sar Javan, car Jovan. U ovom obliku
Jovan, ima ga jo{ samo koptski patrijarh u
apostolsko vreme. Svi isto~ni narodi
Arij(ev)ce su zvali Jovani (Evropqani). Do
pojave medskih Arij(evac)a kow je nepoznata
`ivotiwa na Istoku. Kod Meda je imao
bo`anska svojstva. U toku godine postoji
pet crkvenih praznika pod ovim imenom.
Jovan je an|eo za{tinik Jevreja.
jogurt, joxati, jedinstvo, sjediwen (= jgati,
sjediniti: jogat), jux, sjediniti,
pome{ati, pripraviti > tur. joghurt.
jok, jok, dugotrajnost < xjk, dugoro~no, za
vreme > tur. yo k, danski ikke (:ik), ne.
jordam, v. Jordan > srp. jordam, ponos, snaga,
ki~eqivost, jordaniti, ponositi se,
praviti se va`an.
Jordan (vodonim), xanardana, ime za Vi{weg
(u zna~ewu onog ko izaziva uzbu|ewe i
uzrujanost), xan, postati, biti,
promeniti > jevr. Jarden, vodonim srp.
Jordan, li~no ime.
jorga (kow), hri, kow (naro~ito
Gromovnika), hi, (pre)nositi
> tur. jorga, kow (kasa~).
jorgan (pokriva~), hri, sunce, prekriva~,
hi, podeliti, pru`iti > tur, uorgan,
kaput.
jorganluk (lice od jorgana), v. jorgan i luk.
jordija, v. horda.
Josif, javas, "mla|i" (komp. bo`. Pridevka),

46

kabir, kav, mudar, promi{qen, ve{t,

obdaren instiktom, iskusan, vo|a, bard >
ar. kbir, veliki, va`an, predodre|en,
zna~ajan: vo|a putnika u pustiwi.
ka, k, Sunce, Prabog, RV 10, 121, tvorac
Kod Veni~ana koji su plovili za Ameriku,
obreda i vaseqene, oli~ewe op{te
samo je krmano{ znao put.
ravnote`ne sile, duhovnik > misir. ka,
Kabul (vodoime), kb, RV V, 53, pritoka
pozitivan bo`anski princip (boga Ra), u
Inda, kup, kipeti > ar. Kb, arm.
tituli faraona.
Kaba, k-ba, svetlost na nebu, nebesko telo, Kupi.
kavaz (gavaz), kav, ve{t, iskusan > per.
planeta > ar. ka'bah, aerolit i sveto
tur. kafes.
mesto u Meki, per. ca'be. umeri su crni
kaval
(muz. instr.), gvara, {upqina, gah
kamen smatrali sre}nim, a beli nesre}nim,
> tur. caval.
dok su stari Srbi verovali da je nebeski
kavaoxak (soba za kafu) v. kafa i oxak.
svod od kamena, kao i bo`iji presto.
kavga, gavj, `udan sukoba (borbe), vatren,
Otuda je kamen mitsko pore|ewe za nebo.
`estok, RV IX, 27, poletan, strastven
Silvester de Sasi je utvrdio da je kamen u
(gav{aa, ratobornost), g, slediti > tur.
Meki aerolit ili meteorski kamen.
kavga.
Tu stoji iz vremena vedskog svetili{ta,
kavgaxija, v. kavga i xija > tur. kavgaci.
s ilirskim simbolom polumeseca i
kavez, kambus, quska, qu{tura, kam,
otiskom stopala Vi{weg boga. Diodor
bliskost > ar. qafes, tur. kafes.
Sic. navodi hram u Meki kao najstariji i
kavijar (ikra jesetre), havird, obredna
najlep{i hram wegovog vremena (50 s.e.).
kabadahija, kbanda, ime zloduha (Velika
hrana, jelo, hu, jesti, `rtvovati > rus.
zmija), kab, obojiti > tur. kabadaui,
kavijar, srp. ajvar, tur. hauvar.
nasilnik.
Kavkaz, kakb, vrh, visina, najvi{a ta~ka
kabal, kapla, posuda, kugla, pehar, quska
planine (= kakd, kkudas), rajski predeo,
jajeta, oklop korwa~e, kab? > rus.
divota: ime `ene boga Zakona, oli~ene u
kobel, ~ag. kopur, posuda, arm. kbl, primawe vidiku (nebeska ~etvrt), kak, ponosan
jevr. kibulit, posuda
nestalan > arm. kap-koh, per. Kap-kof, ar.
Poslao car carici u zlatnoj kablici 12
tur. Kf: avest. karka{a, jastreb.
zlatnih jabuka. Nisu joj mogle do}i za
Vrh Kavkaza je toliko visok, da ki{a i
godinu? Meseci godine.
sneg tamo nikada ne padaju (Prokopije).
kabala, {abla, budisti~ki religiozni
kavurma, gvara, {upqina, unutra{wost,
sistem u obredu: ~etvorooki psi
gah, uroniti > tur. cavurma.
~uvari Nava: ime boga doweg sveta,
kada, kad, kad, zbuwen > arm. kad, per.
{ap, okriviti > jevr. Qabbalah, tajno
kadha, rus. kogd, jel. kte, pten.
fil. rel. u~ewe, tuma~ewe simbola: fig.
kadar
(osobqe), kara, sluga, rob, ka,
ujdurma, rus. kabala, crna magija.
dr`ati > ar. qdir, tur. kadir.
kabanica (vr. ogrta~a), kva~a, kaput, ogrta~
(> kava~ita, oklopqen), ku, nedostatak kadar (biti u stawu), kdru, ime za bo`.
energiju > rus. kadr, ar. qadir,
> rus. kabat, kaftan, per. kaba, haqina
predodre|en, koji vlada sudbinom, mo}an,
spreda sasvim otvorena, kabace, tur.
kapanicu, ogrta~ velikog vezira, kabanie, silan, bog (ime bo`ije): tur. kadi?
kadija (sudija), sud, (pre) suditi, urediti,
duga gorwa haqina sa ogrlicom, kaftan.
dr`ati u redu, ustanoviti, dovesti do
Prvobitni oklop je bio od ko`e (slojevit).
kraja > tur. kadi.
kabardisati (nabubreti), v. kabast > tur.
kadiluk, v. kadija i luk.
kabarmak, kalabalik.
kabast (veliki, nezgrapan), kband'a, veliki Kadrija, k'adir, ime Gromovnika: Mesec: l.
ime, k'ad, ~vrst, postojan: povrediti >
oblaci (koji zaklawaju izlazak ili
ar.
Qadri, l. ime.
smiraj sunca), velika ba~va ili bure, kab,
kolorit > asir. kabaru, {iriti, pove}ati, kaduna (ku}anica), ka, ku}a, ku > tur.
kadin, hatun.
veliki: kabbaru, vrlo veliki, tur. kaba,
debelo, krupno.

47

Ka|iki, kataka, recitator svetih tekstova

azerb. krim. tat. kazah. tur. kaimak.
kajmakam (zamenik, zsastupnik), v. naime.
< kata, pri~a, kat.
Kajmak~alan (vrh pl. Nixe), kanak~ala,
Ka|iki je najstariji {into spis: Pri~a
zlatna planina, jedan od pridevaka
(razgovor) o starini.
mitskog bo`anskog stani{ta (= Meru ili
kaza (ar. sudija), ka{, kazniti > srp.
Smiqana, na ~ijem vrhu je zlatno jabukovo
ka{tiga, ar. kaza, presuda, okon~ati,
drvo), kan, sijati > tur. kajmakh al,
izravnawe, naredba, slu~aj, doga|aj,
probrana {ikara (?)
opredeqewe.
kaka (prqavo, u obra}awu deci), kka,
kazan, kansam, posuda od metala, kns,
uzvik podcewivawa.
glanc > per. tur. kazan: kazgan, veliki
Ova re~ je u istom zna~ewu u srpskom,
sud: jani~arski puk.
ruskom, persiskom, turskom i nema~kom
kazanxija, v. kazan i xija.
jeziku.
kazanxiluk, v. kazan, xi i luk.
kakano, kkaa, lepra (fig. prqavo): nov~i},
kazija (kadija), v. kaza.
kan, kaniti.
kazna~ej (rus. blagajnik), v. hasna i xi > ar.
U starom veku je bio obi~aj da gubavi i
hazinedzi.
leprozni nama`u nov~i} gnojem od ~ira, te
kaik (vr. ~una), v. kajak > rus. kak.
ostave na raskr{}u, da ih bolest napusti.
kail, kaivalja, savr{en, potpun,
neograni~en, nezavisan, nazavisnost du{e kaki (tkanine boje zemqe), k, zemqa > per.
khaki, pra{wav, jevr. ku, zemqa crnica.
(od materije i transmigracije): jedinstvo,
sloga, kev, slu`iti, negovati > ar. qil, Kal, kla, bog Nava, crna ili tamno-plava
boja, jedan od sedam jezika vatre (kaljsa,
tur. kail.
K. zna~i: slobodan, sporazuman, naklowen, gvo`|e), kal, naterati > ra{. Kaqo, bog
Nava, rus. kalt, kalnie, srp. kalina,
voqan, odan.
kaime (papirni novac), nama, naime, nam, pre~i{}eno zlato ili srebro, jel. kils,
bibl. "Halivi" (Halibi), Kalioci, naziv
okrenuti > tur. kaime, {to zamewuje
za helmske Ibere (Medi, Arijevci), znalce
(iskvareno od "naime").
kai{, k{, kai{, bi~, uzda: {ibati, ka{, prerade gvo`|a.
kal (blato, glib), kalu{a, blatwav, prqav,
trqati > tur. kaui: srp. kaj{ariti,
kal, spojiti > arm. kala, blato, rus.
zakidati.
kaluga
(kal, izmet), srp. kaquga.
Kaja, kanj, devojka (= kanjn, RV VIII, 35),
kalabaluk (mno{tvo qudi), v. kabast i luk.
sazve`|e Device u Zverokrugu, ime
Kalaka (Crnka), kalaka, bogiwa Nava i
bogiwe Nava, kan, zadovoqiti,
majka karakonxula, kal.
RV 4, 24 > avest. kainin, jevr. cain, srp. kaja
kalaj, kla, jedan od sedam jezika vatre.
(ka}a), `ensko tele, B.
Kalajovan (tur. Crni Jovan), v. kara i
Astrolo{ka Devica (kanjaka) je mitska
Jovan.
Maja Zlatogorka.
kalajxija, v. kalaj i xija.
kajak, kjaka, u vezi sa telom, ~i > tat.
Kalanag (Crna zmija), kla, crn + n-ga,
kajuk, krim. tat. kauik.
zmija
kajas (remen), kja, osnovni, principski:
kalauz, klu, uglaviti > tur. kilavuz.
glavni: telo, ka~, prika~iti.
kala{tura, klsrja, deo pakla, jedan od
Kajla{, kailsa, srebrna planina, ime
sedam naziva za pakao (crno sunce),
planinskog vrha mitske bo`anske
sunce
na kraju sveta, kal, slediti > per.
planine, stani{ta boga Obiqa i Nava,
qal, lukav, lupe`, srp. kala{, nevaqalac,
kl, povezati > jel. kolos, gorostasni kip
lola.
Heliosa.
U podno`ju Kajla{a svete planine Tibeta K. je nevaqalac, raskala{nik, skitnica:
nalazi se Dolina skeleta, gde qudi odlaze ~ovek tamne puti.
da umru, usled verovawa da je ova planina Kalvarija (gubili{te), kalevara, telo, trup,
osnovni deo ne~ega, ovaplo}ewe, kal,
soha nebeska (energetski kanal izme|u neba
progawati.
i zemqe), koja predstavqa najkra}i put
kaldrma (dobar drum), v. kolaj i drum >
du{e umrlog na nebo.
tur. kaldirim.
kajmak (skorup), v. ajmokac > rus. kamak,

48

kale (tur. tvr|ava), kal, deo celine, mali

deo ne~ega, kal, sastaviti, spojiti >
ar. kale, tur. kale.
kale` (obredna ~a{a), kala{a, posuda
napuwena vodom znawa i ambrozijom,
zemqani vr~ ili kr~ag, kal, slediti >
hindi kalasa, posuda sa svetom vodom, jevr.
gavia.

tur. kaluon, it. galione.

kam, a{ma, kamen ili dragi kamen RV 5, 47,
a{.
kamara (gomila), ~mara, grm, ~am > avest.
kamara, arm. gemara, zbirka, het. kalmara,
planina, per. kmr, tur. kemer.
kamata, kama, objekat `eqe, qubavi ili
zadovoqstva, kam, `eleti > ma|. kamat.
^ovek je posuda u koju Gospod uliva vodu
Po Vuku je turska re~, ali je nema u
`ivota.
turskom.
kalem (navrt), kalama, trska (pero) za
kamen, {man (kman) > avest. asman.
Kamenica (zem. ime), v. kamen.
pisawe, kal, terati > ar. qalam, tur.
qalem, kalam.
kamila, kramela, kram, podi}i > per.
Kalemegdan, v. kale i megdan > tur.
Gaugamela, odmarali{te kamila.
kalemegdani.
kamin, {mana (kmana), kameni, ime
kalender (pripadnik dervi{kog reda),
ko~ija{a Sunca > rus. komin, jevr. kamin.
kalinda, Sunce, k}er boga Sunca
kamfor, karpra, kp, `aliti > mal.
(koja je godi{we prepora|ala sunce), kal,
kpr, tur. kfur.
kamxija, kamux, lokna, dlaka (= axa, kosa,
izvr{iti, obaviti > ar. kalandar, sufi
posve}enik ili ~isto zlato, srp. Kolenda,
dlaka, proizvod glave), kam, naro~ito
zlatna majka Bo`i}a (mlado Sunce),
vrednovati > tur. kami.
"veselog deti}a".
kan (han), kna, titula mongolskog vladara
kaliti, kala(ja)te, naterati, nagoniti,
> kasitski guenna, guverner, kin. gan.
podsta}i, kal > rus. kalit, jevr. cali: kana, {oa, crven, {o > ar. hinn, tur.
rituh.
kina.
kalif, v. kefalija > ar. hhalifa.
kanabe (kanape, Bosna), v. konopqa.
kalifat, v. kalif > ar. hhalifah.
Vuk ka`e za kanabe divan, sinonim za
sofu: po~ivalo, odmor, da je turska re~, ali
kalp (nevaqao), v. kalpi{ > tur. kalb:
nema je u turskom.
kalpazan.
kalpak (za{titna kapa za glavu), kalpaka, Kanan, kanana, oblik Brane ili op{te
ravnote`ne sile > jevr. Kenaan.
traka, ornament, znak ideje na ~elu,
Naziv Kanan je po Hamovom sinu Hananu,
vrpca, zave`qaj, kal, podsta}i > rus.
od koga su starinci Kefti (zaj. ime
kolpak, tur. kalpak, (kalabak), naro~ito
kapa sa pervazom od krzna: kaplama, postava, Kri}ana, Filistejaca, Feni~ana... ) koje su
kasnije zvali Hananci. Nikoli} ime H.
ma|. kalpag, krim. tat. kalpak, {apka.
Prvobitna uloga kalpaka je za{tita tre}eg izvodi po kani, vr. biqke od koje se na
Istoku dobijala crvena boja.
oka od uroka.
kanap,
v. konopqa > per. kanab, turk. Kazah.
kalpi{ ({atr. udarac otpozadi), klbi{a,
kenp, tur. kinnap, arm. knf (knp).
nepravilno(st), gre{ka, krivica, kal,
kanat(e), kant, pregrada, ivica, kan >
slediti > srp. kalp, nevaqao, tur. kalb,
per. kanate, vodovod, tur. kanat, kanad
la`an.
kalu|er, k'alux, tama, mrak, k'al, > asir. Kandavle, gandarv, polubo`anski
stanovnici neba, ~uvari bo`anskog pi}a,
kalu, sve{tenik, srp. kaluxa, tama,
nebeski lekari i vidari, kasnije muzi~ari
mrkli mrak, jap. kurai, mrak.
(imali su misti~nu mo} nad `enama, RV 10,
kalup (obrazac), klpa, pravilo, pogodan,
odgovaraju}i, uzajamnost, mogu}, slediti, 85, jer, `enske Kandavle su bile hor Svarge,
nebeskog raja).
kl()ip, uzajaman > ar. qleb, qlib, per.
Ime Kandavle je titularno i pridevak
klib, klbud, tur. kalip.
Serbonov, koji simbolizuje sun~eve zrake.
kalfa, klpa, prva du`nost, praksa, RV 9, 9, Kod Srba i danas postoji vedsko zna~ewe:
prethoditi na~in izvo|ewa > ar. tur.
"~uvar obrednog pi}a", o ~emu svedo~i
kalfa.
poslovica s Rtwa: Napio se ko Kandavle!
kaqun (iskvareno od galijun), v. galija >

49

Zvawe Kandavle nosio je Kandavle Mirsov,

posledwi vladar qudejske (lidijske) loze
Serdoni}a: Kandavle, koga Jelini zovu
Mirsilo, bio je kraq Sarda (Erodot).
Kandahar (avg. Lesandrija), v. Kasandar.
kandilo, akandala, istok, pridevak
Gromovnika ili wegov prostor, kan,
prona}i > tur. kandil, jel. kndlos,
jap. kamidana, posuda s vodom i kuvanim
pirin~em, namewena mrtvima.
kandiq, v. kandilo.
kandis (pre~i{}en {e}er), kaa,
pre~i{}en {e}er (gaola, sirov
{e}er), ka, zadovoqiti > ar. quand,
{e}erna trska.
kanije (korice no`a), v. kanat(e) > tur.
kin.
kaniti, kanati, te`iti, prihvatiti,
zadovoqiti, kan > rus. konat,
jevr. kamea, ~e`wiv.
kanon, karmaa, zakon (delovawa), ki,
izvr{iti > asir. kanu, veroispovest:
kunnu, istina, zakonitost, rus. kanon, ar.
per. jevr. tur. kanon.
kanopa, kapa, mrtvo telo, le{: `iv
organizam, ku, prizvati > ra{.
kanobe.
Kanope su misirski kov~ezi (trbu{aste
vaze), s poklopcem u obliku qudske
glave ili vaze u ra{anskim (etrurskim)
grobovima.
Kanopus, {una, pas, {un > misir.
kanopo{.
Najsjajnija zvezda sazve`|a Argo.
kant (postranice), kant', zid, pregrada:
grad, kat, zakloniti, odeliti > asir.
kamatu, ogra|eno zemqi{te, zid oko grada,
per. kanate, vodovod (drveni), tur. kanad,
kanat, krilo, srp. kazamat, zatvor, kanat,
pregrada, kanate, drvene stranice (kola).
kantar, kntra, vrsta mere, kam,
vrednovati > ar. tur. kantar.
kanu, kanja, najmawi, kan, zapaziti > zend.
kainin, jevr. cain.
kanun (zakon), v. kanon.
kanxa, v. panxa > srp. kinxal, bode` s
obostranom o{tricom, rus. kin`l,
tur. kanca, kuka, kvaka: haner.
kapa, kapla, {to se odnosi na glavu,
posuda > jevr. kova: gubhaim.
kapak, v. kalpak.
kapamaxija, v. kapa i maza > tur. kapamaci.
kapara (predujam), v. para > jevr. Kpr,

prino{ewe, tur. kapara.

kapetan, v. kefalo.
kapija, kp, otvor, rupa otvor, RV 1, 105,
kup, slab(ost), popustiti > srp. kahpija,
kurva (Bosna), tur. kapu, kapi.
Ovom re~i se ozna~avao dvor turskog
sultana, ili palata velikog vezira, po kojoj
je nastao evropski izraz "otomanska porta".
kapixik, v. kapija i xi > tur. kapicik.
kapor (}uba), kbara, kp > srp. Kapor,
por. ime.
kapric, kpit, izazvano zadovoqstvo, RV
10, 86, p > rus. kapriz, jevr. kapriza.
kapudan, v. kefalo > tur. kapudan (kod
Osmanlija admiral, kapudan baa.).
kaput, v. kabanica rus. kabat, per. kaba,
kabae.
kar, kara, odrezati re~ima ili govorom,
strog, qut, tvrd, ka, otvor na qudskom
telu? > jevr. gair, uzvik,
kara (crn), kla, crn, crne boje, bog Nava,
kal, ispuniti, obaviti > rus. kal, crn,
kari, kestewast, tur. kara, crn, srp. kalu{a,
garava, crnka: gar, ~a|.
Gara (l. ime), v. kara.
karabe, v. korab.
kara-aber (crna, tu`na vest), v. kara i aber.
karaba{, v. kara i ba{.
K. je u zna~ewu crnoglav: pop: metvica.
karabin, karabin, surla, ki, podeliti,
upotrebiti > ar. karab, fr. carabine,
izbaciti (vodu) jako.
Karabogdanska, v. kara i Bogdanska.
Karaburma (Crno brdo), v. kara i burma.
Karavla{ka (Crna Vla{ka), v. kara i Vlah.
Pridevak "kara" (crn) davali su Turci i
Tatari onim narodima i zemqama koje nisu
bile samostalne.
karavan, ~ra, putovawe + vana, mno{tvo >
per. krwn, ar. kairvan, tur. kervan.
Suime za karavan je srta (> srtavaha,
vo|a karavana), a za qubiteqe kalambura
rvan, teretna kola, kow, RV 7, 68, r.
karavan-ba{a, v. karavan i ba{a.
karavan-seraj, v. karavan i saraj.
Karadag (tur. Crna Gora), v. kara i dag.
karakonxe, klakawxa, vrsta zloduha (od
kojih neki svetle kao zvezde), kal,
progawati > srp. karakonxe, hindi
kalikandzi, cincarski karakanxu.
Karakonxe su "crn~i}i", pola qudi-pola
`ivotiwe, deca bogiwe Kalake, Crnke,

50

koji se javqaju u nekr{tenim danima.

posmatrati > tat. ~ag. kazah. karavul.
karakosa (crna kosa), v. kara i kosa.
karafa, v. korab > ar. garrfa.
karakon|olos (tur. zlodus), v. karakonxe.
Karaxa, v. karakonxe > Karaxi}.
Karaman, grma, glavni, pomo}nik boga
karda{ (prijateq), hd, srce, du{a,
Nava, op{ti nadzor, RV 10, 62,
intelekt, hi, o~arati > per. karinda,
polubo`ansko ime, grah, zaustaviti > rus. tur. karda, jel. Karda.
karman, ar. Kahrimn, junak, heroj, pobednik, karma, karma, ishod, rezultat, religiozna
st. srp. karman, xep, nov~anik.
du`nost, ki, uraditi > hindi karma.
K. je epski hrt, mitski ~uvar vrata
karmin, v. krmez > rus. karmn, ar.
nebeskih i pratilac Strahiwe (oli~ewe
girmiz, karmez.
Sunca bo`ijeg), koji je dobio ime po
Karnak, kraka, karn > ar. al karnak,
`u}kastoj boji jutarweg neba. Ruvarac
utvr|eno selo.
tuma~i ime Karaman od saram, hitra,
Karnak je bio duhovni centar starog
bo`ija ku~ka RV X, 14, koja prati
Misira.
Gromovnika i ~uva wegovo stado, pa se
karp, {apara, {aran, {ap > jevr.
smatra vesnicom Zore, jer osloba|a sun~eve
karpion, gal. carpe.
zrake (krave), od tame No}i. Ona je majka
karpuza (lubenica), karbxa, lubenica,
Sarameja, dva ~etvorooka psa glasnika
karb,
kretawe > ukr. garbuz, tikva,
(jutarwi i ve~erwi), boga Smrti.
rus. arbuz, karapz, per. harbuza,
karamanka (vr. kru{ke), v. karaman.
karamel, karamla, dim, za~a|aviti, ki > diwa, krim. tat. tur. karpuz.
karta, krtu, plan, nacrt, ki > jevr.
jevr. karamel.
kartis.
karamluk, v. kara i luk.
karan (titula namesnika), kraa, bo`anski Kartaga, gurd, grad + g, bik (Grad
poridevak, (pra)uzrok (kreacije), ki,
bika) > jevr. kart hadat, Novigrad.
izvr{iti > st. srp. karanija,
Za nastanak K. je vezana tipska legenda,
administrativna jedinica, srp. Karanovo, st. kako su osniva~i tra`ili od starosedelaca
ime Kraqeva, Karanovac, zem. ime,
onoliko zemqe kolika je ko`a bika. Kada
Karanovi}, prezime Lesandra Makedonskog su dobili odobrewe, isekli su ko`u bika
(po lozi karana, st. srp. titule davane
na rezance kako bi uve}ali prostor.
naj~e{}e ~lanovima carske porodice, na
kar{iluk, kar{a, ~in vu~ewa + lok,
slu`bi u nekoj stranoj zemqi, u ciqu
videti, poznati ili povla~ewa, ki,
o~uvawa interesa loze. U Ilijadi se ~ak
voditi, upravqati
sedam puta spomiwe titula karan (Jakoni}). K. je u zna~ewu: do~ek, sretawe, odgovor.
karasefdah, v kara i sevdah.
kas, kas, i}i, kretati, inf. kasati, kasati.
karasu (crna voda), v. kara i apsu.
Kasaba (tur. varo{ica), asab, bez dru{tva
karat, ~atur, ~etiri, ~etvrtina, ~at,
( u prenosnom smislu: pustara.
sakriti > ar. qrt, jel. kertion.
Kasandar, -ra, sekandara, suime za Lesandra
Karat se etimolo{ki vezuje za afri~ki
(< rasendra, gospodar toka Ostvarewa) >
plod kuare, ~ija je suva masa konstantne
ar. Iskender, tur. Skender, pakistanski
te`ine, tako da ~etiri zrna te`e jedan
Sikandir, trojanski Kasandra, avg. Kandahar,
karat koji ima 250 miligrama.
Lesandrija.
karati, krati, negovati, odrediti, imati
Dvojako tuma~ewe: se, slu`iti + kntra,
svrhu, u~initi korist ili {tetu, ki {uma ili kana, {uma + dara, dar: Vi{wi.
> ra{. karu, het. asir. karum, gradski savet, kasap, k'a{pa, `estina, tla~ewe, qutina,
ar. kahr, briga: kahret, bri`nost.
k'a{, povrediti > ar. qsab, tur. kasap.
karli (bri`an), v. kar > ar. ka'rli.
Kasim, kusuma, cvet, kas, sijati.
karamluk (mrak), v. kara i luk.
Kaspar, k{japa, {amansko ime, k{.
Karapanxa (crna kanxa), v. kara i panxa
Ime jednog od tri mudraca na Isusovom
> tur. karapane.
ro|ewu.
karasu (crna voda ili reka), v. kara > srp. Kaspi, v. Ka{ubi.
Karasi, por. ime.
K. su zajedno s Amazonkama zvali
karaula (stra`arnica), karla, otvor,
Sarbati, a `iveli su kod Kaspijskog
odvojeno, prazan prostor, kal,
jezera (Ravenski).

51

pri~vrstiti
Kaspijsko more, v. Kaspi i more.
kastel, k{, vrh, glavna ta~ka.
> st. srp. ka~anija, quta zmija kamewa~a,
ka~kun (ka~ak, odmetnik), ka~ku, lo{,
kat (sprat), ku, podeliti, saviti > ar.
lo{eg raspolo`ewa, zao: zmija > tur.
kat, deo, bok, strana, sprat (kaat,
kaak.
predwi trem u ku}i), rus. Kat.
katakomba, ka, drvena plo~a + kumb,
ka{ika, kal~ika, a{, hraniti (se), jesti
posuda sa kostima > jevr. Katakomba.
> tur. kaik.
katana (vojnik, kowanik), g'tana, ubijawe, Baciti ka{iku zna~i umreti, jer, ka{ika
stanovnik pakla, robqewe, han, ubiti u narodnom predawu simbolizuje `ivot i
> ra{. katv, per. katal, vojnik, ma|. Katona. puno}u `ivota. Drugi izraz za ka{iku u
srpskom jeziku je `lica, li`ica (lo`ica)
katanac, kaanas, patuqak, ka.
katete, koi, suprotne strane u pravouglom od lih, lizati, okusiti. Interesantan je
trouglu, ka, podeliti > asir. katatu, kalambur ka{k, RV, 1, 126, lasica (predator
oblika drvene ka{ike).
jel. katht.
katil (xelat, krvnik), krta, ubijawe
ka{ikar (ptica gwurac), v. ka{ika > per.
(hanti, ubica, han, ubiti), pomo}nik
haugar.
boga Rata: zmij. zloduh, krat, ubiti,
Ka{mir (zem. ime: tkanina), k{mra,
Ka{mir: {afran.
povrediti > avest. hakrt, ar. katil (katal,
katul), per. katal, vojnik, ratnik, tur. hakaret, Ka{ubi, k{japa, ime boga Vi{weg > rus.
Ka{ub.
uvreda.
Keva, kvala, Vrhunsko bi}e, RV 10, 51,
katran, taru, drvo > eng. Tar.
bogiwa Majka, Apsolut, kev, slu`iti >
Petrolej dobijen iz katrana kori{}en je
ar. kewa, `ena, jevr. nekeva, `enski rod:
u Misiru za mumificirawe.
katun, v. ku}a.
Chawwah (Hava), majka `ivota: bibl. Eva,
srp. keve{, ure~en, keva, cura: kevica,
kaur, v. Kafiri.
curica.
kaf, v. guba > tur. kav, pe~urka za
keva (majka), v. Keva.
kresivo.
kevara (~a{a, B.), v. Keva.
kafa, kapha, sluz, vodwikavost, pena
keve{ (ure~en), v. Keva.
(uop{teno), kav, sastaviti (?)
> ar. kau, qahw, avest. Kafa, rus. kofe, per. kediv (misir. titula), ket, vo|a, vladar,
eminentan, javna osoba, ~it, uo~iti >
kaf, kafa, pena, hindi kapha, zemqano
per.
hidw, tur. khidiv.
zadovoqstvo.
kezme{brada, v. kosa > per. kezmez, zavojit,
Kafiri (Safiri), v. Srbi > srp.
uvijen.
kaur(in), tur. djaur.
Kelti, ket-mla, ime za narod, obredni
Kafir je arapska re~ za plemena
sve{tenik > hald. kalta, kelta, jevr.
Safira ili Sabira, starince Severne
chalata, Halat.
Kine, u zna~ewu "nevernik".
Herodot prvi govori o Keltima ~iji su
Kafiristan, v. Kafiri i stan.
Visoravan na Himalajima, Avganistan. obi~aji sli~ni Pelazgima (Gavela), a oni
prisutni na tri kontineta.
Stanovnici su svetlije puti
Kemal, kmala, oli~ewe ravnote`ne sile,
u odnosu na okolno stanovni{tvo. Po
crven: lotos, kam, te`iti, RV 5, 36 > ar.
sopstvenom predawu tamo ih je naselio
Keml, savr{en, potpunost.
je Lesandar Veliki.
kaftan, v. kabanica > rus. kaftan, per. tur. kentra (reza s otvorom), kendra, centar
kruga, ka, glava.
kaftan, gorwa haqina.
keramika, v. kr~ag > st. rus. keremida,
kaf-}ibrit, v. kaf i }ibrit.
kahpija (kurva), v. kapija.
glinena posuda, tur. keremid, jel. keramik,
kacabajka, v. kabanica > per. kabace, tur.
lon~arstvo: keramos, glina.
kabaau.
Kerim, karma, ime (zlo)duha > ar. Karm.
ka~amak (kuqa, mamaquga), ku~, ka~iti kermez, v. krmez.
kerov, {abla (kabla), RV 10, 14, pridevak
> tur. kaamak.
dva ~etvorooka psa boga Smrti (~uvari
Ka~anik, ka~ate, ka~iti, ka~,

52

da je Kijevo vrlo ~esto zemqopisno ime.

ulaza u Nav), {ap, okriviti > misir.
Samo u Hercegovini postoji pet Kijeva.
kereb, sve{tenik obreda sahrane,
ceremonijal majstor, srp ker(a), pas: Kerska Po~etkom XI v. u Kijevu je pre pqa~ke
brda, zem. ime: avest. Krub, zmaj, jevr. Cherub, Desjatinske kapele bilo oko 400 hramova
(Ditmar Merseb).
Heruvim.
S. [~erbicki tuma~i ime ukrajinskog
Po Svetom pismu Kerubim ili
Kieva u zna~ewu klanac, dovode}i ga u
Heruvim je ~uvar raja zemaqskog, u
vezu s kija~om (bukova batina), ali ova
obliku nemani sa lavqim, orlovim,
re~ je drugog korena i stoji u vezi s
bikovim i qudskim licem, sa ~etiri
krila, a po celom telu je imao samo
infinitivom iskijati.
kijak (kija~a, batina), v. iskijati.
o~i. Na ovoj nemani su po~ivala kola
kijati, kjati, proizvesti zvuk, kai >
koja su nosila presto bo`iji. Ovo je
simboli~na pri~a o pet elemenata, od
jevr. hiha.
kojih je sastavqen kosmos.
kika, {k (kk), {i{ka, {il?
kesa (vre}a), ku{, uviti, zamotati > asir. Kikinda, kkandi, ime grada ili zemqe.
kisu, xak, vre}a, torba, ar. kis, per. kisije,
Mitska ki{kinda, je ime pl. i pe}ine,
per. kise, tur. kese, vre}a, xak, kesa za novac, "grad" zloduha.
Kikoni, v. kika.
tobolac, jel. kstis, mehur, kesa.
kesar (}esar), ke{ara, kosmati, ime boga kilit (tur. brava), lokt, u sopstvenom
posedu, lok, poznati > tur. kilit, srp.
Nava < ke{a, kosa, atribut (boga) Sunca,
lokot.
ku{ > st. ital. caesaritaus, sve{tenik
Kimeri, ku-meru, ju`ni pol, zemqa Titana
(duge kose).
i zloduha > asir. Gi-mir-ra-a, st. helmski
keser (se~ivo), k{ur (= ksur), RV 1, 166,
no`, se~ivo, greba~, k{ur, se}i > tur. Medi (Ariji) ili Iberi, bibl. Gomer
(Brigi). lat. Kimmero (Aristofan).
keser.
Ku-Meru (= Su-Meru, sveta Meru) je naziv
kesexija (secikesa, lupe`), v. kesa i xija.
bo`anske planine,
keten (lan), kaa, jednogodi{wa biqka,
stani{ta bogova Nava koje zapo~iwe na
trava (Saccharum Sara), ka,
zapadu smiruju}eg sunca.
zakloniti > rus. ket, lanena tkanina,
Smatra se da su Kimeri dobili ime po
tur. katan, tat. kitan.
Krimu, ali je obrnuto, jer to je naziv za
kefaleja, v. kefalo.
helmske Mede (Arijevce), prvorodne u
kefalo, kapala, glava > jevr. gev, oblik
Ra{koj (Trakiji), od kojih su Sarbati i
klave, tur. kafa, jel. kefal.
Germani (Diodor), ~ije je glavno pleme
Kefti, v. Kopti.
Surebi (na lat. kartama), savremeno Suebi.
Zajedni~ko ime za Kri}ane, Hanance i
Kina, ~ina, ime zemqe > ar. sini, per. cin.
Feni~ane.
Kingu (vav. Titan), v. kagan.
kec (re~ za terawe koza), v. koza > srp.
K. je sin Tiamat koga je ubio Marduk.
kekez.
Onda
je M. pome{ao krv K. sa zemqom i
kibla, v. kabal > arm. kibulit, posuda (<
tako su nastali prvi qudi, a ovaj motiv je
kbl, primawe), jevr. qb, mera za te~nost:
istovetan jelinskoj legendi o Titanima.
ar. qibl, predwa strana, naro~ito ju`na.
kirija, hra, uzeti, o~erupati, li{iti,
kibrit, klabit, mesec, podupira~ > ar.
hi, pribaviti > ar. kir, zakup, tur.
kibrit, sumpor
kira.
Kibris (tur. Kipar), v. Kipar.
kirixija, hra, glavni put, arterija > tur.
kivan, hinva, podbada~, podstrekiva~,
kira.
otac Gromovnika, hi, podsta}i > per. kiler, v. }iler.
hn, qut.
kiosk, ki{k, povrediti > asir.
Kievo, kiova, planeta Mars (= Kujava <
kisukku, zatvor, ropstvo > per. tur.
k(a)uja), kev, slu`iti > st. rus. Kv, kk, zatvoren balkon (ili deo ba{te
ar. Kujabah.
koji ima lep pogled).
Grad Ki(j)evo dobio je ime po knezu Ki(j)u
kismet, hras, zgrabiti, {~epati, hi,
iz V-og veka, {to nije suprotno ~iwenici
prisvojiti > asir. nismatu, voqa, `eqa,

53

ar. qism, sudbina, udes, tur. ksmet, kismet,

ku{, uviti > jevr. elah.
kob, sudbina.
koza, kasa, jarac (= ~ga: aj) > kas (~a),
kist, hsta, ruka, has > rus. kist, per.
kretwa > rus. ke~ka, per. azak, ~ag. tur.
dest.
krim. tat. katse, tur. krim. tat. kaci, tur.
kitab, v. }itab.
kei.
kitara (roga), v. ki(t)ka.
kokos, k{a, trup, sto`er, RV 6, 47,
Kitara je obredno sve~ana kapa
lopta, ku{, uviti > arm. kakau,
narodne no{we Briga ili anti~kih
plod, per. gaga, slast.
Srba. Nosio je Sorbej (jel. Orfej)
kola~ (obredni hleb), kl~ra, ispravna
ra{anski princ posve}enik, pa i sam
obredna du`nost porodice ili bratstva,
bog Mitra. Staromakedonski {lem ima
koja mo`e biti osobena (< kula, bo`anska
wen oblik a nose je trojanski junaci,
energija), kul, uva`avati, slediti u
medski i persijski carevi ili da~ki
kontinuitetu ili bez prekida > rus. kala~,
(getski) ratnici na Trajanovom stubu.
pletenica od testa, kol~, per. kulice.
Bila je po~asna kapa mleta~kih du`deva,
Zna~ewe re~i kola~ protuma~eno je pomo}u
a vremenom je postala sinonim slobode
wegovog oblika (< gola, kolo, rus. koleso),
i slobodnih naroda, pa su je nosili i
ali, obredna su{tina kola~a vezana je za
francuski revolucionari (Svetlica).
poqske plodove, koji pripadaju precima i
Kleopatra, k-pal, Jednocvetna,
dowem svetu. U narodu se ka`e: Slava je
bogiwa Nava ili wena sestra > hindi
kola~ i sve}a, {to obredno povezuje drvo
ekapatra, kraqica zmija.
`ivota kroz pro{lost, sada{wost i
K. je jelinski oblik imena u zna~ewu:
budu}nost.
Slavocvetna, za posledwu kraqicu
koliba, {la, soba > per. kulbe, tur. kaliba,
sarbatsko-makedonske dinastije Lagi}a, ~ije
rum. coliba.
je pravo ime bilo Teja.
kolo, gola, lopta (nebeska), nebeski svod
klet, k'ea, seqa~ka ku}a (ketaka, kletka),
kugla (zemqina) > jevr. hora, srp. oro.
k'e, pojesti > sum. hek'alot, vel. ku}a, kolos, kailsa, jedan od vrhova bo`anske
fr. chalet, drvena seqa~ka ku}a.
planine i stani{te boga Obiqa >
kletva, htva, naterati, podsta}i, hi.
tibetski Kajla{, sveta planina gde se
kletka, keaka (sr. klet).
nalazi Dolina skeleta, za koju se veruje
klobuk, kalpaka, mesec, ukras, znak
da je povezana as sohom nebeskom.
sekta{ki, kal.
kom, v. hum > jevr. kom, dizati, komah, vis.
kqu~, klu, uglaviti > tur. kilavuz,
komac (strmen), v. kom.
jevr. klu, zatvor.
kom{a, koa, strana (> srp. kona) + {i,
knez, kans, zapovedati, vladati > rus.
knz, asir. hazanu, vladar, gradona~elnik, le`ati (= anuve{ja (< ve{a, sused)
upravnik, jevr. Kneset, naziv za izraelski i an{ta) > tur. komu.
Parlament: komes, ministar nebeskog dvora kom{ija, v. kom{a.
konak (mesto no}ewa), antaka, okon~ati,
(koji po jevrejskom predawu obitava na
tre}em nebu).
ant, okon~ati > tur. konak, dvor,
Rodona~elnik plemena bio je
strana, kr~ma, rus. kont, okon~ati, srp.
prvosve{tenik (poq. ksjena) i sudija.
kona~i{te, (ve~no) odmori{te.
kwiga, guaka, umno`ak, sastav, spis, prepis kondura, v. kundura.
(razli~itih tekstova), gam, ozna~iti,
konopqa, {ap'ala, konopqa (Canabis
objasniti > rus. knga, akad. kaniku, kwiga: sativa), {a, dati > rus. konopl,
zape~a}en, asir. kunnuku, pe~at, arm. knik,
tur. kenevir.
pe~at.
konxeq, v. guwa > per. gone, pupoqak.
ko, ko, koji, kakav > avest. ka, ko.
kopito, {ap', {ap, {opiti > avest. Safa,
kovati, kavate, praviti buku, ku > jevr.
rus. kopito.
kova, {lem.
Kopti, ku-pati, gospodar zemqe, vladar >
kova~, kava~in, oklopqen, pridevak boga misir. Kotu < ka, rod, ku}a, porodica,
Nava < kava~a, oklop > jevr. qain.
ku, saviti, ar. Qibt, Quft. jel. Aigupti.
ko`a, k{a, membrana koja pokriva jaje,

54

stubova. Maje prikazuju korwa~in oklop s

Misirci su sebe zvali Kotu ili Ludu, u
rombovima.
zna~ewu "qudi", narod.
koporan (vr. ogrta~a), v. kefalo.
U C. Gori se na narodnu Novu godinu (1.
mart) ve{a oklop korwa~e o dovratak ku}e,
K. ne postoji u turskom jeziku.
a na Miro~u se o pojasu nose kolutovi
kora, {ar, gorwi deo krema ili mleka,
korwa~inog {tita, kao za{tita od bolesti.
rana, pr > st. rus. skora.
Kora, gola, zrno, ime bogiwe Nava > jevr. korota, k'aru, beo, bela boja (kara, uzrok
gorin, zrno.
sa`aqewa), bog Nava, ka, suime za raj
korab, {arva (karva), posuda, {koqka,
> ar. kahr, `alost: kahret, o`alo{}enost.
{oqa pehar, tawir, zemqana posuda
Prvobitna boja `alosti kod Srba je bela
(poklopac), {r, kuvati, goreti > rus. rus. boja, o ~emu svedo~i bela marama na glavi
korabl: korob, posuda, kotarica, korba,
^ume, bogiwe Smrti.
~a{a, korobka, kutija, korobit, saviti: ar. korpus, kp, `enska figura, lepa pojava
> avest. h r f.
qrib, per. karabe, sud sa dva uva, ar. tur.
kosa, k{a, kosa (glave), ime Vi{weg u
krba, sud za vodu.
zna~ewu: kosati (> ke{ava, mitski
Po arijskom mitu sunce se vozi preko neba
u barci ili korabu (nebeskoj posudi), u komepridevak bogova), k{, sijati > rus. kosma,
se po srpskom mitu voze mrtve du{e sa ovogper. kesme, kudrava kosa.
na onaj svet.
kost, ast'ika (< st'i) > avest. ast, -i.
korabka, {arvaka, vrsta posude > st. srp.
kostani~a (tur. vr. dugog kopqa), v. kost.
korablec, la|ica, rus. korobka, kutija,
kotva, kav, povezati, leaj (na brodu),
~ag. koburcak.
quqawe, ka > hindi khat.
Koran, kraa, ve{tina pisawa, ki,
kotora (st. srp. polemika), katar, koja od
izvesti > ar. al kuran, Prorokovo
dve strane ili ko (da li) od dvojice >
bo`ansko otkrovewe u pisanom obliku, tur. st. srp. kotorati, sva|ati se, prepirati,
kuran.
diskutovati, avest. katra, rus. kotor,
korda, karaa, ma~, ki, raskomadati > kotor, arm. kotor, komad. odlomak.
avest. karta, per. kard, rus. korda, asir. kofa, kumba, }up, vr~, urna: znak Vodolije,
kumb, pokriti > avest. humba.
~urtu, no`, gruz. oset. tur. gorda, ma|. kard,
ko~a (ko~operno dete), v. ku~uk.
mal. keris, filipinski kri, krivi no`,
ko~a, ka~~a, bilo kakva vrsta plovila,
sabqa.
poseban deo ~amca: ka~ > avest. ka{a,
korija ({uma), v. gora > tur. koru.
koriti, gilati, izgovarati, pri~ati, vikati, it. coccia, brod koji vu~e ribarske mre`e.
grditi, g, podu~iti > ar. kahr, briga, ko~ija, v. ko~a > tur. coi.
`alost, kahret, bri`an, ra{. karu, arm. krt, koxa (odva`an, hrabar), karx, kura`,
koriti, srp. karati, bri`no ili qutito
mu~iti, zadati bol > brig, hreka,
savetovati.
rvati, tur. kurez, soko, mlad kobac, srp.
korito, korita, udubqewe u zemqi,
koxa.
kartr, pomeriti > arm. keara, srp.
koxawe, koxa, obo`avawe, odnos ka bogu:
Korint, naziv morske prevlake.
ax, pokrenuti.
korma (krma), karma (= krman), dostignu}e, Koxawe je naticawe kowske glave (oblik
fig. duhovna hrana, plodonosna
Vi{weg) kod uqanika, radi za{tite. Lene
delatnost, rel. ~in ili du`nost,
i karakonxe su tako|e s kowskom glavom.
ki, izvr{iti > rus. korm, hindi karma, ko{, k{a > ra{. ko{, tvr|ava, turk. Kirg.
jel. korms, telo biqke.
ko, {ator od sukna (jurta tatarska), tur.
korwa~a, harmuta, sunce, hi, nadvladati. ko.
Vi{wi je u prvo doba pretvoren u
ko{uqa (vrsta ode}e), ko{a, pokriti,
korwa~u (= krm, mitska korwa~a),
membrana koja prekriva jaje (materica),
zagwurio na dno Mle~nog okeana i
med. ko{uqica ku{, uviti > rus. ko{ul,
pri~vrstio bo`ansku planinu (Mandaru) jevr. kesel, pokriti, srp. ko`a.
na svoja le|a. Vedska pri~a o postawu iz krava, gava > rus. korova, kelt. carw, jelen
Okeana postoji kod Maja, ikonografski
kravaj (obredni hleb), ~aravja, obredno
data s predstavom korwa~e koja nosi 12

55

par kowa koji vuku sun~evu kolesnicu

prino{ewe < ~aru, ponuda (du{ama
preko neba. Grci su od wega napravili
predaka), ~ar > rus. korova.
Erosa. U Mediji i Persiji je poznat kao
kraguj (vr. kobca), raguj, brz, lagan, lako
Horu (Hur{id, Sunce), dok ga Misirci
pokretqiv, lako}a, rg, sposoban >
zovu Horus. Plutarh ka`e da Misirci pod
rus. kragu, tat. kurguj, mong. kirgui, avest.
ovim imenom podrazumevaju silu koja vu~e
kahrkasa, vr. ptice grabqivice, per. kerges,
Sunce preko neba. U De~anskoj hrisovuqi
jel. krazo, jevr. Raguil, biblijski an|eo, koji
postoji li~no ime Chrs, a u ruskim
je nau~io Enoha brzom pisawu: srp. Kraguj,
spomenicima do 16 veka javqa se bog Chors.
l. ime, Kragujevac, zem. ime.
Krim, v. Kimeri.
Misirska bogiwa Mut prikazana je u
Krim je dobio ime po Kimerima, a ne
obliku kraguja (= gv).
obrnuto kako neki smatraju.
kral (tur. kraq), karla, opasan, stra{an,
Kris, v. Kres.
oblik boga Ogwa ili wegove parede,
Kris je sin Ninov ili Minov (A.
jedan od sedam jezika Vatre: ime za ~uvara
Skoti).
obrednog pi}a: kal, posmatrati > rus.
Krit, v. Kris > minijski Keret, tur. Kirit.
korol, ma|. kiralu, jel. kir, gospodin, tur.
Krit je dobio ime po Krisu, a neki
kiral, kral (Turci ka`u kralie za kraqicu, izvode ime po Teukru mitskom pretku
{to su primili od Srba, jer je u tom
Peonaca. Staro ime K. je Idea po
obliku imaju samo jo{ {panski Cigani:
bo`anskoj Idi, a Asirci su ga zvali
kraljisa).
Kaptara po Keftima.
Titula kraqa se u staro vreme odnosila na krsme, hras, zgrabiti, hi > ar. qism,
onoga, ko je poseban u odnosu na ostale.
tur. kismet.
Pribli`no odgovara staroj srpskoj tituli
kr~ag (atribut boga Vina), k'arxik, izazov
karana.
za pi}em, karx, ~astiti > arm. hrcag,
krasa (drugo ime za zmiju), v. kres > qud.
rus.
kor~aga, jevr. krs, tur. korak.
Krez, ar. Haris, stare{ina xinova, srp.
Kuban, kubanj, RV 5, 52, `eqan vode, kup
Kra{tica, vodoime.
> rus. Kuban, reka na sev. Kavkazu.
U srpskom predawu o stvarawu sveta, zmija
kube, kubx, grba, krivina, kup > ar.
(guja) se zvala "krasa" dok je imala noge.
qubba, tur. kubbe.
krv, kravs, RV 10, 87, ki, povrediti >
avest hri(ra), kimr. krau, krv.
kubuz (tur. top), k{ip, poslati, udariti,
krmez (grimiz), krami (= kmi, krmi),
pogoditi, uni{titi > st. ~e{. haufnice,
crvena boja (vr. crva), kram, izvodqiv vr. topa koji su izumeli ^esi, rus. kobuz,
vr. sokola, srp. kobac.
> srp. krmez, crveni {al (Romanija), per.
Nemci su od hufnice na~inili re~
germez, kirm.
Crveno je obele`je Ogwa, otuda boja bogatih haubitze, a Turci kubuz.
i mo}nih.
kubura (tobolac), kbara, motka (kuka),
Kremna, {rama, prebivali{te
kola ili drveni ram, na kome je
pri~vr{}ena spona ili jaram: grbavac:
posve}enika, {ram.
Jedna K. je ~uveno proro~i{te st. veka na prikladan, kp, potresti > tur. kubur.
u{}u Dona u Azovsko more (Jakoni}).
kuburiti, v. kubura.
kuda, ktra (kutas), otkud, odakle, RV 1, 164,
kres, hras (krs), vatra, Ogaw, hi,
harati > st. srp. kres, sveta vatra:
k, gde, RV 5, 74 > per. kuda.
starinski idol (balvan), kresati, paliti
kuduz (brz, eksplozivan, H), v. kubuz > ar.
vatru, kresta, perjanica, fig. vrh, greben,
kudum, smeo, neustra{iv: srp. Kuduz,
misir. heru, soko, duh neba: onaj koji je
ime bratstva > rus. Kutuzov, ime
vojskovo|e (bratstvo Kuduza ~uva predawe
gore, per. Khores, jevr. Cheres, jel. Hros:
o hercegova~kom poreklu slavnog
Krosos, Krez.
Kres je sveta vatra. Kresovi ili Kre{evi vojskovo|e Kutuzova),
kujunxija (zlatar), kw~anja, zlatan
padaju u vreme letweg suncovrata, 4. 7.
(kw~ana, zlato, {to je napravqeno
Stari Srbi su verovali da sunce jezdi
nebom na Belcu, |ogatu, koga su zvali Hors od zlata), `ute boje, kw~, svezati,
(> eng horse, kow). Horsi su mitolo{ki
pri~vrstiti > tur. kujumcu, arm.

56

kamnia, kova~, jevr. kajin, ar. Kain, bibl.

Kenej, ime plemena kujunxija.
kujunxiluk, v. kujunxija i luk > tur.
kujuncilik.
kukavica, kokos, kuk > tur. kuku.
kula (zidana zgrada), kla, porodi~na ku}a:
rod, pleme, koleno, povla{}en stale`;
bo`anska snaga (= kulika), kul,
prikupiti > asir. kullatu, ku}a,
rezidencija, ar. kulet, per. tur. kule.
kulak, kulnaka, iz dobre familije, kul
> rus. kulak.
kulatast, v. kula{.
kula{ (kow crvenkaste boje), kulha, kow
crvenkasto-braon boje, kul, vredan >
tur. kula at: kula, boja mi{je dlake.
Kulin (istorijsko ime) kulin, pripadnost
plemi}koj porodici, kul, srodstvo >
srp. Kulin ban, gospodar Bosne: Kuqan~i},
por. ime.
kuluk (obavezan rad: robija), kulaka,
mno`ina, mno{tvo, kul, sakupiti >
rus. kul, nevoqnik, sluga: prikupiti: tur.
kul,
rob: kulluk, hindi ql (qul), nadni~ar, sa
istim zna~ewem u kineskom.
Kuma, kma, jezero > rus. Kuma, pritoka
Kaspijskog jezera.
Jedna Kuma postoji u Japanu (Jakoni}).
kumbara (lubarda, bomba), bamba, grotlo
pe}i, pu{iti, leteti, band, uspe{an
> rus. bomba, per. hhumbere, bomba, zemqani
lon~i}, tur. kumbara: srp. Kumbor, zem.
ime.
kumerak, kumr, malo dete (fig. mali
deo), kam, kaniti > srp. |umruk,
carina, naplatno mesto,
kumir (idol), kumr, Prabog, jedno od
devet imena za Ogaw, sin Ogwa, ime
bogiwe Nava, ime boga Rata (oli~ewe
Vla{i}a), kam, `eleti > rus. kumr,
oset. gumir, div, gorostas.
U arijskoj mitologiji je to ime za
centralni ili sredi{wi deo vaseqene
(xamba dvipa), kojim dominira
vaseqensko drvo jabuke (Kumova slama).
kumrija (vrsta ptice), kumr, vr. ptice,
crne, plavi~aste ili sive boje, kam, >
ar. qumriu, tur. kumru, kumri, kumrijet: srp.
Kumrija, `. l. ime (J. Srbija), postoji kod
Turaka, Arbanasa i Cigana.
kundak (oklop), kundaka, glavni deo, debeo,

korpulentan, obilan, ku, za{tititi

> tur. kundak, kondak, povoj, poro|aj, pelene.
kuna, hna, vr. zlatnog novca, hun > brig.
kana.
Ko`a kune je kori{}ena kao plate`no
sredstvo, ali je ovde u pitawu zlatica,
vr. novca.
kundura, kandara, prirodna ili ve{ta~ka
{upqina, ka, odvojiti > tur. kundura.
kundurxiluk, v. kundura, xi i luk > tur.
kundurcilik.
Kuniga (st. ime Biblosa), guanik,
prepisani spisi > st. srp. kuniga, st.
turk. kinigti, qubiteq kwige, v. kwiga.
kupa (pehar), kpa, RV 1, 105, pehar,
{upqina: ceo, sav, kp, slab > misir.
kupu, posuda od slonova~e: rus. kub,
per. tur. kp, ar. kb, turk. kub, kirg. ~ag.
kb, kp, tat. kazah. kbi.
Kuran (Koran), kran, ve{tina pisawa,
ki, izvesti > ar. Qur'an.
Kuran je prorokovo bo`ansko
otkrovewe u pisanom obliku.
kurban, kubra, {uma: obredno udubqewe za
vatru, kup, izazvati, uznemiriti >
asir. kirbannu, ponuda, dar, ar. per. tur.
kurban, pristupawe, prinos, `rtva, jevr.
gurbn, tur. kurbanlik, prino{ewe.
kurva, kvera, kurtizana, ki, izvesti,
obaviti izvr{iti > jevr. qurva (< qrb,
greh, zlo).
kurgan, v. Gargaron > rus. kurgan, per.
grhne, tur. kurgan.
Kurdi (Kuriti), v. Huriti > jevr. Kurdi,
Kurd.
Kurdistan, v. Kurdi i stan.
kurjak (vuk), kuraka, `ivotiwa, kur,
pocepati > tur. kurd.
Re~ kurjak pripisuje se Alanima ali oni
su Sarbati.
kurisati (namestiti), karsi, izvesti,
izvr{iti, ki > tur. kurmak.
kur{um, kur, proizvesti zvuk + {ru,
slu{ati > tur. kurum.
Kur{umlija (zem. ime), v. kur{um.
kusur, k{ur (ksur), se}i > ar. qusur, kusr,
tur. kusur, het. ku{, platiti.
kut (ugao), ku, podeliti, saviti > asir.
katatu, ugao, srp. kat (sprat).
kutak, kaka, baza, upori{te, kt >
krim. tat. ktk.

57

kutija, kuija, zamisliti sebe u ku}ici >

tur. kutu.
ku}a (nastamba), ka, ku}a, ku, s(a)viti >
misir. het, ku}a Horusa, rus. hta, avest.
kata, soba, ostava, per. ked(e), ku}a, stan,
Laban, lava, ime za zloduha ili pakao,
uto~i{te: kad, dom?
l, kidati > asir. La-ban, bog
kufar, v. Kipar.
Tla~iteq: sirijski Liban (Livan), oronim:
ku~uk (malen), ku~, biti malen > per.
st. it. Lavinia: Lavinium, zem. ime, srp.
kuek, srp. kutrak, {tene, [, ma|. kicsik, Lab, vodoime: Lebane, zem. ime.
ki, mali.
labaraum, rav, bo`anski oblik sunca,
^u~uk Stana (Mala Stana) je nadimak `ene
ru, zvuk > asir. labar, ve~nost, het.
hajduk Veqka.
labarum, titula hetskog cara.
ku{, ku{, zagrqaj, prihvatawe > jevr.
labris, rav, sunce (disk), ru, se}i u
hassain, }utqivi, ime sekte Esena.
komade > brigijski labrandeis.
ku{a (vra~arica), ku{, sveta vatra obreda L. postoji jo{ u kulturi Vin~e i Sumera.
> misir. heka, magija.
Plutarh svedo~i da su ga Jelini preuzeli
Ku{qo, k{ala, dobar, sre}an, pridevak
od Qudejaca.
boga Nava.
lav, rav (= leja), oblik sunca > rus. lav,
Neki ovo ime tuma~e kao izvedenicu od
jevr. lava: livia, lavica. Lavi ogweviti
kus, bezrep.
imaju svoj praznik Sv. Levontija, 1. 7.
(jeremija{i i obredna povorka).
lava, lva, otkidawe, destrukcija, lv,
pribli`iti jevr. laba, srp. poplava
(Jakoni}).
lavirint, ravi-grahaa, disk ili elipsa
sunca na smiraju > misir. lope-rahunit,
misirski lavirint s 300 odaja na zemqi i
isto toliko pod zemqom.
Lavirint naj~e{}e ima oblik kvadrata, a
vremenski najstariji je u Vin~i. Celokupna
simbolika l. vezana je za sunce. Jedna
polovina w. diska pripada ku}i No}i, iz
koje samo jedna jedina nit vodi u novi Dan
(druga polovina diska).
lagum, lagna, prodreti u srce ne~ega, ostati
u, utvrditi polo`aj, pribiti,
prilepiti, fiksiran, dodiruju}i,
dr`e}i, lag, prilepiti > tur. lun.
lagumxija, v. lagum i xija > tur. lumci,
miner.
la|a, rata, bilo koje prevozno sredstvo
(ladd, vel. posuda) > rus. lodka.
laz, lasa, sjajni, svetle}i, las, sinuti >
tur. laz: Laz Vilajeti, naziv za Srbiju po
knezu Lazaru (Sadedi).
Laza, lasa, sjajan, svetle}i, las, sijati >
jevr. Eleasar, tur. Laz vilajeti, Srbija.
Laza je u narodnom kalendaru ime za mesec
februar, kao oli~ewe uspona Sunca na
prole}nom nebu koje donosi obnovu prirode:
Lazi, lazi Lazare / na{ sileni Jarilo. / Oj
Jarilo Bo`ilo, / vojska ti se gotovi / u
grmove u lugove.

58

lazur, v. Laza > per. lazhuward, ar. Lazvard, Levant (Orijent, Istok), lava, lep, divan
> it. Levante.
lazur.
Levant je stara Fenikija.
lak (hem.), lk{, smolasta izlu~evina
nekih insekata (= alakta: rk{) lak{, Levi (Leviti), rav, sunce, bog Sunce >
jevr. levi, vra~awe.
obele`iti > per. lak, hindi lkh.
U jevr. laviyu zna~i osobu datu zbog duga
lakat, aratn, lakat ili mera za du`inu,
ili zaveta. Pa od ove re~i V. Olbrajt
RV 5, 2, i, postaviti: probiti
izvodi kastu sve{teni~kog reda.
(laktovima) > avest. art'na, asir. laktu,
Levijatan, v. Levaja > asir. Levijatan, neman
ruka, rus. lkot, jevr. lakot, lakat, kimr.
(vodena) asirske kosmogonije (= bibl.
elin.
uspavano morsko ~udovi{te), jevr. Liwuthn.
lakom, v. lokati > jevr. lohma, borba,
Le|an, lua, ledina, lu.
ratovawe.
Le|an je epski grad mrtvih, koji se
lal(a), lll, ime boga Ogwa, lal,
nalazi na neobra|enoj zemqi.
igrati > st. rus. lal, rus. lal, rubin,
le|en, lek'ana, kutla~a, varja~a, lih,
jarko crvene boje, ar. lal, crveno, per. lala: lal,
okusiti > rus. lagn, st. srp. lekane,
ru`i~ast, tur. lla, krim. tat. lal.
per. leen, tat. lagun, tur. leken.
Cvet lale dobio je ime po crvenoj boji
Pojam suda ima dva zna~ewa: sud (posuda) i
ogwa, i ~esto je li~no ime, a kod
mera (F. Gavri}). Mese~eve mene su
Persijanaca postoji titula lala, u
najstarija mera vremena, a mese~ev rog
zna~ewu pravednik.
simbol Nava, u nebeskoj posudi obiqa, jo{
lama, v. Lamja > tibetski blama, mong.
u vedskoj predstavi prevrnute posude.
bogdolama.
Lejla, ll, biti posednut zloduhom, l,
lamba (lampa), lamba, vise}a lampa, obe{en,
prilepiti > ar. Lula, tur. Leula, tamna
wihawe > asir. lahabu, plamen, jevr. limb, kao no}: jevr. Lajla (Lelijel, Lailahel < laila,
malo svetla, tur. lamba.
no}), u jevrejskim legendama an|eo no}i i
Lamja, lamb, ime bogiwe Nava, lamb,
knez za~e}a.
smiraj sunca > asir. lamasu, genije ~uvar, lekana, lekana, kutla~a > tur. leken.
srp. Sura Lamja, Dan Sunca na ju`ni
Lela, ll, posednuto zloduhom > ar. Layla,
suncovrat.
tur. Leyla, jevr. Lajla, an|eo no}i.
lampa (svetiqka), lamb, sunce na smiraju, U nar. pesmi: ^ini ne ~ini / po mese~ini /
opadati, nagnuti, pri~vr{}en > rus.
... Ne luduj Lelo.
lampa, tur. lamba, jel. lamp,
lele, alele, dramski uzvik, al, spre~iti
srp. lamba, svetiqka: ofucan ker: lambavez,
> ar. lakalak, srp. lelek, tur. lejlek.
nepouzdan ~ovek.
lelek, v. lele > asir. alalu, pevawe, rus.
lapazan (brbqivac), lpana, pri~a, govor,
lelk, ar. lakalak, tur. leklek.
lap, brbqati > per. laf, govor, lafzen,
lemeta (jabuka na vrhu munare), v. alem.
brbqati, mak. lafiti.
lenger, lagala, se}i, parati, lag,
latif (cvet dragoquba), lataba, lepo,
kretwa: opu{tenost > tur. lenger.
prijatno, divno, la > tur. jevr. latif.
Len(k)a (samovilski pridevak Svaroge),
Latif, lataba, lepo, prijatno, divno, lepa
lak, ime `enskog (zlo)duha (=
`ena > ar. Laf, drag, qubazan, fin,
lagna), lag, do}i u kontakt > hindi
ne`an, prijatan: srp. ({atr.) zatalebati,
Lanka, rus. Elena, jel. Eleni, srp. Lena.
zaqubiti.
Dionizijske sve~anosti dolaska mrtvih,
Latini, la (= lati), ime za narod (i
da zajedno sa `ivima proslave dolazak
pokrajinu naseqenu ovim narodom), la, prole}a o ravnodnevici, otvarale su
ladovati > ra{. Lautni, lat. Latinus, Latini, lene ili `enski zlodusi, po kojima
s pravom gra|anstva i legendom o
su ove sve~anosti nazvane lenajskim.
trojanskom poreklu.
Leta (majka Apolona i Artemide), v. Lada
Levaja, elavila, ime boga Obiqa, l, ~in
> asir. Latona, ime titanke, lat. Latona,
uzimawa ili davawa > srp. levaja, krupan jel. Lito, Leta.
~ovek: prezime, per. levent, delija.
U srpskom jeziku, leto je godi{we doba, a
wegovo oli~ewe je baba Zlata dubrova~kih

59

pisaca. Smatra se da su Latini dobili

^okot i vino su na~ela ovog sveta i
ime po bogiwi leta (J. Dereti}), ali, pre `ivota i obele`je spasewa. Loza je
senovita, sadi se na grobovima ili sama
}e biti po wenom parwaku Ladi.
ni~e. Bog je stvorio lozu, a vrag kupinu.
le{ (mrc, strv, trupina), lak{', `rtva,
pogled u nebo za jedva zamislivim,
Na lozi se spaquju sveci. Upotrebqava se
nagrada, RV 2, 12, lag, pri}i blizu, odmah u bajawu i narodnoj medicini. Za{titnik
slediti, oti}i > rus. le{, pers. le, ar. lie, loze i vinograda je Sv. Tripun. Bo`iji
vinograd je pore|ewe za vaseqenu i mesto
tur. les (las).
azila.
Liban, v. Levant.
lokati, lak'ati, pobuditi, podsta}i, lak',
Levan}ani su ime za anti~ke Libijce.
i}i > rus. lokat, ar. tur. lokma, zalogaj,
Lidija (Qudeja), rud, roditi > lu`. srp.
lodki, srp. qudi, jevr Lihatahu, jel. Lydia. srp. lakom.
St. it. ludicae, qudejke, su igre za narod u lokma, v. lokati > tur. lokma, zalogaj.
lola (momak, dragi), lal, pona{ati se
st. Rimu.
slobodno, zabavqati.
liz, lih, lizati > arm. lizem, avest. raez,
lom,
loma, kosmatost > jevr. lohma, borba.
per. litan.
Lubarda, lambodara, pro`drqivko,
lija (im. dodatak), l, ograni~iti.
velika stomaka, ime sina boga Nava:
Likija, lk, ime zloduha, l > misir.
ruk, Lika. srp. Lika, ime regije, oronim, `enski zloduh, lamb, si}i > vav.
Lubara, bog kuge i bolesti: ~e{. Lubor,
vodoime i li~no ime.
Likija je starovekovna oblast u M. Aziji, srp. Luburi}.
luk, lok, (pre)poznati, videti.
~uvena po belegu iz Srba.
lila, ll, igra (preskakawa vatre),
Imenski dodatak luk je ~est pridevak
u maloazijskom turskom i ugrofinskim
bo`anska igra (koja oblikuje svet).
jezicima preuzet iz srpskog jezika, sa
L. je kres, oratnik ili oro kao obredna
istim zna~ewem pripadnosti ne~emu.
vatra.
Lilit (`. zloduh), llvat, dra`esna,
lula, lul, umotati > per. tur. lule, cev,
prikriveno ime bogiwe Nava > hald.
lula za duvan.
Lilatu, sum. akad. Lilit, gospodarica tame, lu~a, ru~, sjaj, sijawe, jasan, blistav, ru~,
koju pod istim imenom iznose Sveto pismo
sijati > rus. lu~, lu~it, avest. rao~ah,
i Talmud, gde se naziva kraqica zla.
svet, ar. lukmn, fig. "velika mudrost" jel.
Aramska demonologija Me|ure~ja zove je
luknia.
ardat lili. U jevrejskoj astronomiji je
poznata kao zvezda nekretnica.
liman (zaliv, uvala), lna (= lman?),
skriven, -awe, slepqen, naslowen ili
polo`en na, prika~en ili tesno pritsnut
uz, sjediwen, ostanak u (mesto, pozicija),
l, stopiti > asir. limitu, rus. liman,
krim. tur. tat. liman, jel. limn, srp. limes,
`ivo blato, Lim, ime reke (na mo~varnom
tlu).
limit, lna, ograni~en > asir. Limitu,
ograni~iti.
li{aj, le{a, mali deo, li{ > tur. Leke,
pega.
lobud, rbuda, ispup~enost, zadebqawe, arb
> tur. lobut, buzdovan.
loza (gro`|e), loh, crven, crvena boja,
ruh, nicati > per. raz, loza, srp. lozica,
viwaga, lohav, crvenkast, olohaviti,
(leaviti), oslabiti (plamen), umiriti, arm.
last, splav, ~un (sunca).

60

bojadisawe kose, mazli, ~eli~an.

Mazija je prastari postupak u srpskom
obi~ajnom pravu za dela bez svedoka, u kome
je osumwi~eni golim rukama vadio usijano
gvo`|e iz vrele vode, jer voda ima bo`ansku
ma, ma, mo}, snaga, ishod, rezultat, bo`anski mo} da razlikuje pravdu od nepravde.
pridevak i priziv Kevale, velike
maeled, v. molitva.
Majke: `enski pas ili struk > het. ma, jel.
Maeled je naziv muz. instrumenta (st.
eme, mammos, sisa.
srp. i jevr.) kojim su pevani psalmi, jer su
maala, v. mahala.
verski stihovi u starom veku izgovarani uz
mavi (plav, modar), v. morav.
pratwu muzike.
mag (astrolog, ~arobwak, gatar), maga (=
mazati, maxxate, maxx, natopiti > arm.
magu), sve{tenik sunca, m > hald. mag, makanim, zgu{wavati, jel. Msso.
~arobwak (astrolog, vra~ar, gatar), per.
mazurka, masura, bludnica (obredna), mas
magu, rus. i st. srp. mag. mudrac
> jevr. masoreth: masurah, obi~aj, srp.
kod Meda i Parsa.
ma`oretkiwe, obredne prole}ne povorke
Sve{teni~ka kasta Maga je medsko pleme devojaka.
(Erodot).
maja (kvasac: iluzija), maja (= mja), privid
magaza, mag', vrsta `itarice, mak',
stvarala~ki (smrtnih) ili kreacija
maknuti > ar. Makhzin, tur. maaza, jevr. Vi{weg, ma, oblikovati > avest. maja, per.
mahsan, skladi{te.
maje, tur. maua. srp. maja.
magija, mg, dan punog Meseca > rus.
Maja ili majum je okresana brezova ili
magi, jevr. Magja,
hrastova (bukova) grana, kojoj se ostavqa
magla, meg'a, oblak, mig' > avest. maeg'.
neokresan samo vrh, u obliku mu{kog uda.
agneto, -(magnet, -ski), maga, dan punog
Maja je obele`je plodnosti, izno{eno u
meseca (fig. privla~nost), m > jevr.
poqa, no{ena ispred svatova (i kod Inda),
magnet.
ili je celog meseca maja stajala na sredselu.
Magog, v. Medi i Geti > vav. bibl. Magog. Maje su no{ene na Jeremijindan, jedan od
Isto~ni narodi su Sake (Srbe) nazivali najve}ih srpskih praznika, po kome je
Magog, a biblijski Gog je kraq Magoga ili kalendarski mesec maj i dobio ime. U
Saka koji su upali u Aram (Siriju).
obi~aju Lu`. Srba maja je bila drvo u
Jeronim ka`e, da Gogima i Magogima
sredselu.
nazivaju Gete (Mede).
Maja (majka) mj, iluzija oli~ena u bogiwi
magrib -(zapad), v. ereb > ar. al maghrib, tur.
Nava, mera, merewe, jedna od deset
magrib, garb.
bo`anskih energija: {amansko ime > jel.
Madija, mdu-xa, proizvod meda (rajski) > Maja, jedna od Plejada (legendarno k}i
asir. Mada-a, bibl. Madaj.
Atlantova, hraniteqica i majka Teuta ili
Madija ili Medija je rajska zemqa Postawa Merkura, srp. Maja Zlatarica
(2, 11).
(Zlatogorka), sazve`|e Device: Maja, l.
madrac, madrk, do mene, prema meni > ar. ime: majarica, doma}ica u zadruzi:
matrah.
majeutika, (vr{ewe poro|aja).
mazda (plata), ma, nagrad, naknada, mid Negde je Maja bila lutka od slame koju su
pu{tali niz vodu. Maje se dovode u vezu sa
> avest. mida, per. muzda,
rusalkama, koje imaju zelenu kosu i vole da
Mazda, madvas, bog Nava > avest. mazda,
sede na kitwastim granama
vrhovni bog.
Mazdaizam je religija Zend Aveste, u kojoj jemajdan, maxxn (majjn), spu{tawe, urawawe,
nestajawe, gubqewe, uvla~ewe: spu{tawe u
Ahura Mazda premudri gospodin i na~elo
pakao, maxx, uroniti > ar. madn, madin,
dobra ~iji je simbol p~ela.
mazija (~elik, gvo`|e), ajas-maja, napravqeno tur. maden: srp. Majdanpek, zem ime.
od gvo`|a ili metala, aj, pro}i, izbe}i Majdan je kod Sasa u zna~ewu
kova~nice.
> asir. mazu, izvaditi, primorati,
majde, v. ma i ajde > ar. per. mejde, ve},
prinuditi, per. mazu, gvo`|e, ~elik, tur.
osim, ako.
mazu, {i{ke koje se pr`e u uqu za

61

M. je u ar. predawu bogiwa ili an|eo

makaze, makasja, obele`en lepr{avaom
plodnosti. Kod Justina an|eoska hrana.
vitalno{}u, `ivahan, mak > ar. tur.
manastir,
mnaskra, predanost, pobo`nost,
makas.
predstava ili delo pobo`nosti, mn,
makara (skela, lazilo: vitlo), makara,
po{tovati > rus. monastr, tur. manastir,
morsko ~udovi{te, makk, maknuti >
jel. monastiri.
srp. Makarievo, st. ime Makarske.
mangal (gvo`|a (okovi), magala, ime boga
Makedon (sv. ime), mgad, sin klasi~nog
Ogwa (mgala, stihovi upu}eni Ogwu),
heroja mese~eve loze: naziv dr`ave i
mang, i}i, kretati se
stanovnika, mad, veseliti
> ar. mnqal, tur. mangal, sud za grejawe:
> hindi Magadha, ime zemqe, grada i
srp. mengele, stega.
naroda, srp. Makedonija, zem. ime.
Herodot Dorce naziva Pelazgima i ka`e mangalija (fini mangup), magalja,
povoqan, sre}an, m(a)g >
da su se zvali Makedi, pre nego {to su
preselili na Peloponez, dok su stanovali mangup, v. mangalija.
mandal (drvena reza na vratima), mala,
ispod Pinda. Perdika I je u VIII v. s.e.
okrugao, kru`an, kosmi~ki krug, ma,
stvorio dr`avu koja je dobila ime
Makedonija. Do tada je Makedonija bila
razdeliti > tur. mandal, drveni zasun, srp.
pokrajina ili dominion Medije, a karani mandal(a), drvena reza (okrugla),
(namesnici) su postavqani iz Peonije
zamandaliti, zakqu~ati: mandalo, drvena
(Bela zora).
palica o vratu sviwe.
Makivije, mag'ava, "dare`qiv", Gromovnik > Mandara, mandara, mitska carica
srp. Makeveja, dan bosiqka i lekovitih
planina: raj, m(a)nd, veseliti
trava (14. 8), jevr. Macchabei, bra}a Makaveji > srp. tandara-mandara, mirska suprotnost.
(koji simboli{u jednaku du`inu dana i
mandarin (kin. visoki dr`avni slu`benik),
mantrn, kraqev savetnik, ministar,
no}i o jesewoj ravnodnevici), jel. Makabios.
obrazovan ~ovek, poznavalac svetih
maksi, mhi (= mah(t), maha), veliki,
tekstova, ~arobwak, op~initeq, man,
mo}an, jak, sna`an, > asir. mahhu,
shvatiti.
veliki, per. mihter.
mal, mal(l), dr`ati, imati, posedovati > Mane (bog zakonodavac), mnu, ~ovek, mu`,
itiligencija, mi{qewe, ~ove~anstvo,
srp. mal, stoka, ar. ml: Mlik, vlasnik,
zajedni~ko
ime za pretke qudskog roda: bog
posednik, Mludn, imetak, tur. mal, marva,
Ogwa
ili
Nava,
man, misliti > brig.
svojina, vlasni{tvo: malik, gazda.
Mane, rodona~elnik Briga sum. Namu,
Malava, mlava, naziv za narod i dr`avu
pokreta~ `ivota, jel. Manis.
> hindi Mlava (eng. Malwa), oblast u
Mane je kao predak ~ove~anstva prvi kraq
Indiji.
mama (majka), m, bo`anski pridevak velike Qudeje (Erodot), ali i prvi vladar M.
Azije, Misira, Indije, Evrope i
Majke > per. mam(a), jel. mmma, sisa,
apeninskih Ra{ana.
mammilla, bradavica.
Manegordum (brig. ime), v. Mane i grad.
Mamu, v. mamuran > asir. mamu, bog Sna.
mani (zavidqiv), ma, naziv magijske
mamuran, mumr{, dah smrti, umreti,
formule: dragocenost, nakit, ukras,
mi, mreti > tur. mahmur.
ma,
opa`awe, mi{qewe > st. srp. manie,
Pijanstvo je kao i san oblik svesti koji
mig, zapovest, srp. manisawe, rus. mani,
pripada Navu.
hald. mani, izbroj, asir. manu, broj, brojawe,
mamurluk, v. mamuran i luk > tur.
ar. mani, prepona, tegoba.
mahmurluk.
manaa (jevr. i st. srp. prino{ewe, dar), mana,Re~ zapisana na zidu dvora vavilonskog
cara Velizara, pred wegovo ubistvo.
prilo`iti, pobo`nost, man, ponuditi,
maniluk (ar. tur. zavist), v. mani i luk.
o~ekivati, razumeti.
manna (jevr. i st. srp. bo`. hrana), anna (= Manojlo, v. Mane i Ala > jevr. Imanuel,
an|eo vladar sazve`|a Rak.
nnam), hrana u misti~nom smislu,
maraz (ar. bolest), mara, umirawe, svet
pojesti, an, zinuti > rus. Manna (neb.),
mrtvih, mi, umreti > asir. mi~ru, ar.
jevr. man, ar. mann, poline`anski mana.

62

zemqa, dr`ava: rus. mat, matu{ka, zemqa

maraz, srp. marodan, bolestan, rus. merek,
meret, zloduh.
srp. matirati, per. tur. mat, doteran do
krajnosti.
Maran, v. Moran > jevr. i st. srp. Maran,
gospod do|e.
mater, mt, majka, od m > avest. mtar,
marva (stoka), v. mal.
ven. mater, per. Mdar, arm. mair.
Od istog korena je malv, nerazuman,
mahala (deo naseqa), mk'al, pojas,
budalast, slabouman.
okru`ewe (= mek'ala, pojas, zona),
Mardarije (svetiteqsko ime), v. narda.
opkoliti opasan, m, razdeliti
M. se tuma~i po jermenskim Mardima,
> asir. mahazu, veliki grad, ar. mhall, tur.
ali je obrnuto.
mahalle.
Marduk (asir. Drobilac), mardaka,
maher, mhira, Sunce, mah, mo}an > arm.
drobqewe, mrvqewe, mid, rasturiti
mhr, ar. Mhir, ve{t, okretan, sposoban,
> arm. drb, udarawe, drobqewe.
iskusan, znalac.
Mari, mar, ime za narod i dr`avu:
ma~, ma~, zabiti, tu}i > tur. mc, per.
pridevak titana-zloduha ili bo`ansko
magn, gruz. mahva.
oli~ewe Prirode, mi, gledati smrt
> asir. Amurri, ime zemqe (> Amoriti (= maxun, maxxn, sr`, su{tina, jedan od
pet elemenata, maxx, potopiti >
Hati), srp. Moravci.
srp.
merxan, avest. mazga, ar. mrn,
Asirski naziv se odnosi na kraqevinu
pekmez, medicina, pi}e za okrepqewe:
Mari, odakle poti~u Marijani, arijsko
maun, tur. marcan, macun, magijska smesa
plemstvo, izvedeno od re~i marija,
plemi}, mlad ratnik, koja na jeziku arijskih opijuma, maka i razli~itih specija
(pravqena pred prole}nu ravnodnevicu),
Mitana ima isto zna~ewe.
Marija (ime Bogorodice), marju, smrtan (= jel. margaron, biser.
Bogati Turci su dodavali ambru, ko{enilu,
maraja, supr. amaranja), smrtonosan,
mo{us, a za sultana sitno istucan biser,
RV 10, 106, koji se ti~e Nava,
rubin, smaragd i merxan, koji se zvao
mi, mreti > avest. Mairja, zlokobni
nevruzije (ambrozija).
vesnik smrti, jevr. Morija, jerusalimsko
ma{a, ma{ati (< ma{a), mahati, ma{,
brdo (povezuje se s mitskom pl. Meru).
proizvesti zvuk, zujati > asir. m{u,
M. je epsko ime poslanika boga Smrti:
Kug'-Morija niz Zagorje sa|e, / lijepu Maru blizanci, duplo, per. mae, vatraq, tur.
maa, srp. ma{ice (oblik krila insekata,
na vodici na|e... /ta ja nijesam neznana
koji mahawem stvaraju zujawe).
delija / ve} ja jesam od boga Morija.
Marta, -in, v. mart > arm. Marta, gospo|a, ar. ma{ala, (buktiwa), ma{akarta, terati dim
mahawem > ar. msala, bakqa, upaqeno.
Marot, ime an|ela, jevr. marot (marut,
ma{alah, v. ma{a i Alah > ar. msllah,
gor~ina), ime boga s an|elom Harotom,
preuzetim iz persiskog predawa.
tur. maallah.
maskara (preru{ena obredna povorka),
M. je me|uradwa koja {titi od uroka.
me (mene, l. zam.), ma (mm) > avest. mam, rus.
maskarin, obredni prosjak, mask,
m, men, per. ma.
i}i, kretati > asir. ma{{aku, obred
megdan, v. mednik > ar. mejdan, poqe, pijaca,
(ma{dahu, povorka, {etwa), ar. mashharat,
trkali{te, razboji{te.
{ala, ismevawe, maska (obrazina), tur.
U obi~nom govoru kad se deli megdan ka`e
maskara, ar. tur. mashharad`i, lakrdija{,
se: Iza|i na crtu.
maskaralik, srp. Maskar, ime sela.
med, md'u (ved. mdvas, mdas), p~ela, ime
rus. maskard, srp. maskarada, preru{ena
obredna povorka.
boga Nava, mad, sladiti > per. mad.
Maskare ili obredne prole}ne povorke
Med je antiseptik i mitsko pore|ewe za
slave odlazak Zime, mitolo{kog pore|ewa svetlost, od koga je pravqeno obredno pi}e
za Nav, ili dowi svet, koji "lica i obraza bogu Sunca i Meseca.
nema". Otuda maske imaju za{titnu ulogu u Medi, mdu, ime boga Nava,
dodiru sa zimskim zlodusima Nava.
Medija (prvo Madija), mdu-xa, proizvod
mat (zavr{etak), mat, stanovati, boraviti, meda (fig.zemqa meda) > asir. Ma-da-a,
zadr`ati se ili biti opijen > asir. mat, ime za narod, srp. Medi, lat. Maesia.

63

Medina, medin, tlo, zemqi{te, plodnost, meraja (cvetna ba{ta), meru, Svarogov raj
(jedan od tri vrha mitske planine
bogatstvo > ar. Medinet, ime varo{i.
rajski kraj obrastao cve}em, cvetne ili
mednik (granica wive), v. me|a.
Medogeti, v. Medi i Geti
rajske livade, m, urediti > ar. meraja,
utrina livada, pa{wak, srp. meraja (reg),
medresa, v. mudar > ar. madrasa, islamska
ba{ta, otvoren prostor: opu{tenost, [.
{kola.
me|a, md'ja, sredina, neutralan, centralni, merak (zadovoqstvo), v. meraja > srp. Merak,
m, izmeriti > rus. me`a, avest. maidja, zadovoqstvo, ar. merak, briga, strast,
`eqa, tur. merak, briga, znati`eqa.
arm. mej.
meze (predjelo), md'ja, {to stoji izme|u, meraklija, v. merak i lija.
Merima, v. Morana > ar. Marjam, jevr.
mad, nasla|ivati > tur. meze.
Mariam.
mezilana, v. me|a (mezo) i han > ar. Mnzil,
Merjem (ar. Marija), mraa, smrt, umirawe
menzil, tur. menzilhane.
> srp. Morana, bogiwa smrti.
mezraja (obra|ena zemqa), sere, orati (=
sira), s, > ar. mazra zere, obra|ivati. meroph, mra, masa + bmi, zemqa.
M. su bili zavistan ratarski stale`.
Meka (sv. varo{), maka, obredna radwa, ime
mesec, ms(a), mesec na nebu ili
mitskog bi}a, mak, i}i > ar. Mkk,
kalendarski, 1/13 godine, mera,
Meka, mati gradova, tur. Mekke.
veli~ina (fig. mene i privla~na sila),
mekterin, komp. mah, veliki, mo}an, jak,
broj 12, m, urediti > st. srp. mesaca,
sve~anost, obred, mah, veli~ati,
rus. mesc, avest. ma, arm. amis, per. mh,
> asir. mahhu, veliki, per. mehter, ve}i.
menins.
M. je u zna~ewu: stare{ina, komornik:
Mesec je gospodar voda, ambrozije i kraq
dvorski svira~.
sve{tenika.
Melanija, melana, molitva, zajedni{tvo >
mesija (fig. spasilac), me{ja, de mi{,
asir. melania, sjaj izlaze}eg Sunca.
suparnik > aram. mesiha, jevr. mhsah
melez (mulat, me{anac), mela, susret,
(an|eo Velikog ve}a).
zajedni{tvo, me|usobni uticaj, mil,
Sazve`|e Ovna spa{ava od Zime, mitskog
sresti, sjediniti > ar. mls, suton, sumrak, pore|ewa smrti, donose}i tok Ostvarewa i
ono {to je pome{ano (sumrak je vreme
novo Leto vezane za obnovu Prirode, a sa
najve}e duhovne otvorenosti), tur. melez.
wim i svaku bo`ju blagodet.
Melkart, mallikarxuna, bog Nava: zem. ime, Mesopotamija, v. me|u i potonuti.
Staro ime Me|ure~ja je Aram.
mall, dr`ati > jel. mlkraton, melikrat
(med i mleko, prino{eni du{ama mrtvih). mesli|en, v. vesli|en.
metanija, met'ana, neobuzdan govor, met',
Melkart je tirski Serbon (= Herkul),
promenqiv, > rus. Metanie, ar. temena,
za{titnik trgovine grada, koji je bio
trgova~ki centar tada{weg sveta.
jel. metanoeo.
Melek (ar. an|eo), mahira, Sunce, mah,
meteh (crkv. zemqa, granica), mtis, dom,
ku}a, prebivali{te: stub, mit > avest.
jak > ar. Melek, an|eo stvoren od
maethana. srp. metoh, manastirsko imawe.
svetla: ar. tur. mihrab, oltar.
Metohija (regija), v. meteh.
Melhior, mihira, Sunce > jevr. Melkihor,
meh (mijeh), me{, ovan, mi{, takmac >
kraq svetlosti.
avest. mae{a, ovca, per. me.
memla, amla (= kmla), kiseo, kiselina,
mehana (kr~ma), mehn, obilno, u potocima,
am, {kodqiv > per. tur. nemli.
mih, prosuti > per. meuhne, tur.
Memuneh, nmana, duhovno ili li~no ime,
oblik, osobina, znak, obele`je, priziv, meuhane, avest. maezaiti, pi{ati (< mhati),
mn, znati > bibl. Memunim, imenovani, arm. mizem, |ubriti.
an|eo izaslanik (Memunimi su an|eli hora Me{eh (bibl. Rusija), v. Moshi > Mosoh
(sv. Jeronim).
nebeskih peva~a).
me{in (tur. ov~ija ko`a), me{, ovan >
mentor, mantr, mislilac, savetnik, man,
avest. maea, ovca.
naga|ati > jevr. Mentor, an|eo egzorcizma.
mi
(3 l. mn.), m > avest. m, jel. (e)moi.
mera, v. matra, merilo, veli~ina > jevr.
Midra{, v. mudar.
omer, vr. mere (= srp. omer!).

64

stvorewe na zemqi, koga je doveo u pe}inu

M. je zbirka rabinskih tuma~ewa
odakle je pobegao. Od ki~me uro{a
Biblije.
mi`ati (mo~iti), mhati, mokriti,
nastalo je klasje, a od krvi vinova loza. Za
Mitru je vezan motiv Tajne ve~ere, jer je on
izbaciti vodu avest. maezaiti.
prvi koji je svoj posledwi obed podelio sa
milet (narod), milat, susret, udru`ivawe,
povezivawe, pojavqivawe, mil, sresti > qudima i na sun~evim kolima uzneo se na
nebo.
asir. milku, savet, odluka, savetovati, ar.
milet, zakon, vera, narod u pogledu na veru, Mitridat, v. Mitar i dar.
Na pers. isto zna~i: Mitrin dar.
tur. milet.
miqak (poqsko dobro), v. mal > srp. Mili} Mihaq, mahira, Sunce, mah, mo}, slava,
veli~awe > per. mehr, sunce, ar. Merih,
(mila}), zemqi{te (za gradwu), ar. melk,
"veseo".
imawe, dobro, posed(ovawe).
M. je oli~ewe jeseweg Sunca, jer kod Srba je
min|u{a (vr. nakita), mawx{, dragi
"mihoqsko leto" naziv za toplu kasnu jesen.
kamen, sve {to je od kamena, kutija za
U persijskom predawu Mih(i)r ili Miher
nakit ili wena sadr`ina, mawx, biti
je (an|eo) vladar meseca septembra i 16-og
sjajan > per. meng, tur. meng.
dana septembra.
Minsk, mena, vodonim > rus. mn, avest.
Mihajlo, v. Mihaq > rus. Misail, jevr.
Maena.
Mishael, Mikael, Misail, Mihael, onaj {to je
mir (svet), mra, mno{tvo, vel. koli~ina,
bog, stare{ina hora sila i hora arhan|ela,
masa, m, srazmera > st. rus. mir,
knez prisustva: jel. Misail.
seoska op{tina (s ~lanovima), srp.
mirjanin, stanovnik, tur. miri: ar. Murlem, Haldejci su Mihaila po{tovali kao boga
(= Samovil). Ovo ime, Fasmer izvodi od
"vladar sveta".
re~i "misal" > Misailo.
Mirijevo (zem. ime), v. mir.
mira (izmirna), mra, pi}e, napitak: upijati mihrab, mihira, sunce > ar. mihrab, oltar
(ni{a u mo{eji ili trem s koga imam
> srp. miro, uqe narde (odoqen kuvan s
~ita molitvu okrenut Meki).
vinom i maslinovim uqem), jevr. mor.
miraz (pr}ija), mra, ograni~iti > ar. mrt, mlad, mid, gladak, mek, ne`an, delikatan,
mid, milovati > arm. mld.
tur. miras.
Mle~a,
mle~~', stranac, varvarin, ko ne
mirija (porez), v. mir (svet).
govori arijski, mle~', nejasan govor
mirjanin (stanovnik), v. mir (svet).
> srp. Mle~an(in).
Misir, misara (< mi{ra, pome{an),
mi{r, pome{ati > asir. mi~ru, granica, M. je izraz za nearijce. Mleta~ki ugovori
iz 10-og veka imaju srpska imena, a
teritorija, srp. misirika, strwika,
|enovqani su ih u sredwem veku pogrdno
misirka, no`: vr. {arene tikve ili vr.
yvali Sklavinima.
ptice crno-belog perja, jevr. Micraim.
mneti (mnim), manjate (manute), misliti,
mislo|in (bosiqak), v. vasle|en.
se}ati > rus. mnit, avest. mainjete.
misterija (< misti), mtis, prebivali{te
moalakat (st. ar. obe{ene), mukua, tiara,
bogova, ve~na ku}a, mit > jevr. mistori.
diadema, kruna, glava, ukras, mesto,
Mita, mita, bo`ansko ime, m > brig.
su{tina,
svedo~anstvo, dokaz, vrhunac,
Mita (Gordijev), kraq Brigije.
mu~, osloboditi, prepustiti.
Mitar, mitr, bo`ansko i vilinsko ime,
drug, prijateq, prijateqski ~in (mitra, Staroarpsko pesni{tvo je imalo sabor
svake godine u Okazu. Rezultat narodnog
~in prijateqske namere), prijateqstvo,
pesni~kog nadmetawa bilo je sedam pesama,
pridevak Gromovnika i Ogwa, mit',
koje su ispisivane zlatnim slovima na
spojiti > avest. Mitros, per. Mithra.
persiskoj svili, da bi radi ve~ne slave bile
Jedan od najstarijih arijskih bogova, koji se
obe{ene u Meki.
priziva se zajedno sa Stvoriteqem. Mitra i
mozaik, v. musia.
Perun su kraqevi Neba i Zemqe. Mitra
Moja{, v. Mo{a.
kraq zemqe, imao je 12 sledbenika (12
Mojsije (< Mojsa), v. Moja{.
meseci). Pri~a se da je ro|en s brigiskom
mokar, makara, more > asir. mak(k)karu,
kapom na glavi, da se odevao u smokvin list
vla`an.
i da je savladao bika (uro{a), prvo

65

molitva, mlava, bogoslu`ewe, molitva, vr. Moko{, bogiwa smrti: Moshi, ime ilirskog
obreda, mil, okupiti > het. hald, avest. plemena (Moskovi, jedan od pridevaka za
mar, arm. melt'em, jevr. mal, pri~ati: maltai, Ruse): Mk{a, vodoime.
mo{enik (st. srp. secikesa), mo{a, lopov,
rus molva, glas: melodija, st. srp. mlv,
razbojnik, mu{.
molitva, srp. promlvati, progovoriti.
Moloh (fen. amonitski idol), mahira, sunce, mrav, vamr, vam > avest. maoiri, rus.
murav.
mah, mo}an > jevr. molech, kraq.
moqac, malka, vr. crva, mil, okupiti > mramor, mamri, smrtan
mrezga, v. maxun > avest. mazga,
rus. mol, arm. mluka.
Mongoli, mangula, zlo, nesre}a, nevoqa, mreti, mrijti (marati, -e), m > arm.
meranim.
m(a)ng.
Ime M. je ustaqeno za vreme Xingis kana mudar, mdira, razborit: vrsta obrazovawa,
zamisao, pe~at, znak, med, razumeti >
koji je bio bele puti kao i wegova
ven. modrov, mudar, rus. mudr, st. srp.
porodica.
mor (tamna boja), v. morav > tur. mor, tamne madr, jevr. midrash, u~ewe, istra`ivawe
(zbirka rabinskih tuma~ewa Biblije): ar.
boje, srp. mor-dolama.
mora (no}na), mara svet smrtnih (= mri,
muderis, u~iteq.
mudir (ar. upraviteq), v. mudar.
smrt), mi, videti smrt > rus. mara,
mudirluk (oblast mudira), v. mudir i luk.
prizraka (zloduh): Merek, arm. mora,
muktar (seoski stare{ina), v. mukte > ar.
srp. Mara, l. ime, brig. mar, sprud.
muhtar, izabran.
morav (tamno plav), mrava, u vezi divqine
mukte (mufte), mukta, duh oslobo|en
ili pusto{i > srp. rus. murava, vr.
(telesne) zavisnosti, emancipovan,
vodene trave (koja vodi daje tamnu boju),
nezavisan (fig. xabe), mu~, osloboditi >
Morava, v. morav > srp. Morava, vodoime
hindi mukte, avest. framuhti.
("modra reka").
Moran, -a (bo`. par Smrti), mraa, smrt, M. je vedski duhovni pojam najvi{e milosti,
(obredno) razarawe, mi, mreti > srp. "delo radi delovawa", bez materijalne
Maran: srp. Morana, vodoime: Marinko, l. nagrade, {to je ideal posve}enika. Kod
Inda se ovaj duhovni pojam koristi kao
ime, tur. marmun, namrgo|en (< sumoran),
mentalni taktil.
sum. Marienna, oset. maruan, ubica, ma|.
mul, mra, okru`iti, opkoliti, m > tur.
szmaru.
moloz.
Epska Moranica je sigava, a Morana je
kod starih Srba bila lutka (oli~ewe Zime) muwa, mwxa, vatra, topuz Gromovnika,
mux, zvu~an > rus. molni, kimr. mellt.
bacana u prole}e niz reku (M. Milojevi}).
mur (muhur), mudr, pe~at, vrsta obrazovawa,
more, v. morav > ar. mara.
mud, sjediniti > avest. muhrak, pe~at,
Re~ more mo`e se tuma~iti na
vi{e na~ina pomo}u gotovih oblika: mra sveti zapis, ar. mhr, tur. mhre.
ili nira, voda (> zend nira): mramr, okeanMurat, amurta, bez obli~ja, ime boga Nava,
m(u)r~ > ar. Murtada, tur. Murtaza.
(Miriam?: makara, vlaga. Da se etimologija
murdara, migdara, Mesec, m, povezati
mora izvorno odnosi na boju, pokazuje
> murdariti: pers. murdar, le{.
pridevak "siwe" (more), od arh. srp. sjm,
murdarluk, v. murdara i luk.
tamno plav.
Morija, marju, smrtan, -onosan, RV 10, 106, murta, mrt, oblik, uobli~en predmet,
mi > avest. Mairja, zlokobni vesnik
mur~', poprimiti oblik > ar. murted,
smrti, bibl. Morija, ime zemqe.
murtad, otpadnik od vere, srp. kurta i
Morija je epsko oli~ewe poslanika boga
murta ("kurta" < {urta, rabacano).
Smrti: Kug Morija niz zagorje sa|e / lijepu murtatin (izdajnik), v. murta.
Maru na vodici na|e ... ta ja nisam nenznanaMusa, v. Mo{a > ar. tur. Musa, st. srp.
delija / ve} ja jesam od Boga Morija!
mlsa.
Mo{a (l. ime), mok{a, Smrt, emancipacija,
musaka,
v. musia > ar. musqq, tur. musaka.
oslobo|ewe materijalne zavisnosti,
musveda,
mus, rasturiti + veda, znawe
mok{, osloboditi > jevr. moeh, spa{en

iz vode, ar. Ms, "koga voda nosi", srp.

66

(posve}eno) > ar. msvede, rukopis, pisani

tekst.
muselim, musalin, naoru`an batinom,
pridevak sazve`|a Ovan (< musala,
na, n, na razne na~ine > avest. ana.
batina, {tap), mus, razbiti.
Oli~ewe sazve`|a Ovan je Jaki Rama (Bala- Nabu, nba, bog Nava, nab, rasprsnuti
>asir. nabu, sin Mardukov, bo`anski
Rama).
pisar, bog pisma i nauke.
musija (jevr. i st. srp. mozaik), mus, ise}i
Nabukodonasar, v. nebo i car.
ili iskrojiti (komadi}e), rasturiti >
Asirsko titularno ime.
rus. mozika, tur. mozaik, rus. srp. mustra.
navlum (la|ena kirija), nava, brod, ~amac (>
musliman, mausula, islamski vernik > pers.
navija, brodarstvo), nu, komandovati,
muselman, tur. msrman.
RV 1, 97.
Mutibari} (prezime), v. mutaber.
mutaber (strunar), mtiba, ime za narod, navo, v. navlum.
m, povezati > asir. mutib, biti dobar, nag, nagn, golo, pusto: ime boga Nava,
nax, postideti > avest. nagna, rus. nag.
ar. mutebar, ko ~ini dobro ili ga prima od
U
narodnoj pesmi: Slavno Sunce u pol
drugog (mutebarik, blagosloven), tur. muteber,
no}i / porodi se u golo}i...
odlikovan.
Mutaberi su hri{}anske porodice koje su nagev, jugo, jaram, ropstvo, jux, obnoviti,
Turci odlikovali (fermanima), {to ukazuje urediti > rus. igo, jaram.
Igo ili nagev je u st. srp. i jevr. i jug,
na zanatsku delatnost od dr`avnog
ju`na strana i astronomski jaram
interesa.
mutavxija (strunar), v. mutaber i xija > per. ju`nog suncovrata, u vreme zimske
sezone, kad priroda ne daje ploda.
mjtb, mjtv, mjtf, tur. mutabci.
nadir, uttara, gorwi (= rd'vam), vi{i,
Mutap (por. ime), v. mutaber
leva strana, sever, severna ~etvrtina
mufte (besplatno), v. mukte > per. muft, tur.
(neba), stare{ina, ut, udariti > ar. nadir,
mft.
redak.
M. se koristi kao ~ist materijalni taktil.
Sever je strana svetlosti u srpskom mitu,
muftija, v. mukte > tur. mft, duhovnik,
jer, nadir otvara krsnu stranu kola
tuma~ Kurana, sudija.
nebeskog, najavquju}i skori dolazak Zore.
mu(h)anet (`alost, briga), v. minuti > ar.
Indijski leksikografi tuma~e nadir time
tur. mihnet.
{to se moli prema istoku, ali, on
muhurdar (~uvar pe~ata), v. mur.
etimolo{ki stoji u vezi s uzlaznom
muhur-sahibija, v. mur i sahibija.
putawom Zemqe.
mu{t (mazda?), mu{, uzimawe, pune ruke, nazir (< nadzor), v. zor > ar. nzir, tur. nazir.
kra|a, mu{, odneti ukrasti.
nazor (na silu), v. zor.
mu{tuluk (radosna vest), v. mu{t i luk > naib, nab'i, prvak, vo|a, glavni, nab',
tur. mutuluk.
povrediti, RV I, 174.
N. je zamenik duhovnog, a ve}il svetovnog
lica.
nalbanta, balat, `estok, bal, udarati >
asir. nalbubu, `estok, ar. per. nalbend,
tur. nalbant, potkiva~.
nam (ponos), naman, ime (li~no), znak,
priziv, mn, ciqati > per. nam, ime,
glas, slava, uva`ewe, srp. namli, ponosan.
namaz (nemaz, molitva), nmas (= nama, RV 1,
189), obo`avawe, pozdrav bogu (Vi{wem),
nam, ciqati > st. rus. manaz, per. krim.
tat. namaz.
nam}or, nama, naime, nam + ~r, }orav,
is~eznuti (u zna~ewu neblagodaran)

67

nana (stara majka), nan, majka, RV 9, 112,

nah, povezati > asir. Nana, bogiwa vezana
za Nebo-boga voda, sum. Nanna i Nannar,
bo`. par neba, rus. Nn, kimr. nain, srp.
nena (pesni~ki), Nana, Nena, l. imena, per.
nanu, pesma kojom se uspavquju deca, tur.
nene, ana, majka.
napat (zapat), npt, potomak, unuk, pat,
udeo > zend. napat, naptar,
nar ({ipak), n, bobica, okruglina >
tur. enar, nar.
naranxa, nraga (naraga), drvo pomoranxe,
n, glavica > rus. naran`a, per.
narin, nrang, ar. nranj, ma|. narancs.
narda, nalada (Andropogon Muricatus),
mirisni izdanak odoqena (od koga se
pravi skupoceno mirisno uqe, miro ili
krema), nal, mirisati > pers. nard, jevr.
nerd.
nas (l. zam), nas > avest-oset. na.
nasad, n(s), gnezdo, sad > arm. Nist,
sedewe.
Nasradin (Hoxa), nrada, ime nebeskog
mudraca (autora RV 8, 13, 9, 104, 5,
posrednika izme|u bogova i qudi),
duhovni~ko ime, n, polubo`anstvo >
asir. nadu, uzvi{en, blagodaran, ar. neasr-eddin, "pomaga~ vere", (junak {aqivih pri~a).
Nasta, nsatja, qubazan, drugarski,
konstelacija Jezdioca (Kowanika),
nas.
Na kapadokijskim plo~icama iz 14 veka
s.e. Nasatje (Kowanici) su svedoci
pisanog ugovora izme|u Heta i Mitana.
Nata, nt, za{titnik, gospodar, nt.
Natalna karta je gospodar sudbine
~oveka, odre|ene ro|ewem kojestoji u
vezi dekana i asirskih genija
za{titnika.
Natan, v. Noken > jevr. Nathan, ime
proroka, Natan(a)el, dar bo`iji,
{esti stvoreni an|eo, vladar vatre.
Naum (l. ime i proro~ko), anumati,
Mesec, oli~ewe bogiwe Meseca (15-i
konak mese~ev uo~i ispuwewa, kada se
prinose obredne ponude), odobrewe,
mat, opijenost > srp. Sv. Naum, ime
manastira, st. jevr. Nahm, jel. Naum.
naheriti, v. heriti.
nahija, nhus, susedstvo, nah, povezati >
ar. nhiy, tur. nahiue.
naxak, mwxa, topuz Gromovnika, mux,

zvu~an > per. nh, tur. nacak.

na{, nas > avest. na.
ne, re~. n, ne, ni(ti) > avest. nava, arm.
an.
nebo, nab'a, vaseqena, ime sun~evog grada,
nab', rasprsnuti > het. nepi{, sum. nabu,
oli~ewe kosmi~kih sila: nibiru, ime
planetoida, vav. nabu, an|eo hroni~ar (sin
i pomo}nik Mardukov).
nene, v. nana > srp. nena, majka (pesni~ki):
ninati, tur. nene, majka, doiqa, ma|. nene,
st. sestra.
Nepal, nepla, ime dr`ave, pl, odbrana.
Nergal (kraq Smrti), nraka, pakao: zloduh,
sin Vi{weg i majke Zemqe, n, heroj
> asir. Nergal, sin Mardukov, s pridevkom
Zli vetar.
Kod Haldejaca, Nergal je jedan od ~etvorice
duhova (an|ela) ~uvara. U haldejsko-sumeropalestinskoj tradiciji vladar je letweg
sunca. Kod Aka|ana je bog sa lavqom
glavom, a vavilonska mitologija prikazuje
ga kao planetarnog vladara sedam dana u
nedeqi. Gnosticizam ga prikazuje kao
kraqa Nava (ada). Jevrejsko predawe poznaje
Nasargijela, vodi~a kroz Nav.
Nerija (svetiqka bo`ija, ime an|ela),
nra, Gromovnik, ime jednog od kowa
Mese~evih > ar. Nria, svetao, sjajan, per. nur,
svetlost, srp. nurli, svetlica.
Nil (vodoime), nla, tamna (plava) boja,
nl, qubi~ast. Nil je "modra" reka, u
istom zna~ewu kao i Morava.
Niza (preanti~ko ime Ni{a), v. Ni{.
Na Istoku ima vi{e Niza. Jedna od
wih je Teheran.
nizam (vojnik; red, pravilnost, uredba),
ni han, udariti ili u~vrstiti,
napasti, ubiti, razoriti
> ar. nizam, red, pravilnost, uredba, tur.
nizami cedid, novi red, (naziv za
uredbu vojni~kog sistema u reformi
Selima Tre}eg, odakle je naziv nizam,
za redovnog turskog vojnika).
Nil, nra, voda, r > avest. Nira.
Staro ime Nila je Pirava, a Jelini su
ga zvali Triton.
Niniva, v. Nino.
Nino (titularno ime), ni n, vo|a,
(pred)voditi, obredna ponuda, izvr{iti,
provesti vreme, obaviti, ispuniti (ulogu,
obe}awe), brinuti > srp. ninati, dete
uspavqivati.

68

Istorijski Nino Belov (pridevak

Noriel (ogaw bo`iji), v. Nerija.
Beloboga), je iz plemena Nebrod ili
norija (dolap), nr, voda, r > ar. n`urh.
Nevrod (lat. Nimrod), koga starozavetni
nur (lu~), nara, ime Gromovnika ili jednog
prorok Mina pomiwe kao cara
od kowa Meseca, n > sum. mul, koji
Nebrodije (Vavilona). Stari zavet ga
sija na visinama, ar. per. nr, rum. nur, srp.
pomiwe u Izorodu ili Postawu, kao
nurli, svetlica.
velikog Div lovca (ime po Arionu,
Nuriel (ogaw), v. Nerija > ar. Nermn,
bogu Lova), odnosno prvog smrtnika
hrabar.
"mo}nim pred Gospodom". Po wemu nosi
Nut (misir. bogiwa Majka), mt (= mta),
ime asirska Niniva.
pramajka `ivih bi}a, m, oblikovati >
Nin{ar, v. Nino i car.
rus. mat, materk, kopno, kontinent.
ninxa (jap. izdr`qiv), ninja, unutra{wi,
Nut je majka Ozirisa i za{titnica mrtvih.
skriven, tajan, misteriozan, n,
Nu{a, v. Mo{a.
usmeriti, slediti.
nirvana (stawe meditacije), nir va,
o~ekivati, nameravati; predstaviti,
prikazati.
Ni{, ni{, meditacija, u~ewe, pogled,
namera, verski ili teorijski pogled,
kurkuma (hartija za pisawe, `uto-zelene boje
od biqke Curcuma longa), ni{, meditirati
> asir. ni{, podi}i: ni{u, podi}i ruke za
molitvu.
Ni{ je bio verski centar. Staro je ime
Teherana, a jedan Ni{ je na Tibetu.
ni{a, v. Ni{ > srp. ni{a, udubqewe u zidu
za ikonu i kandilo: prostorija za odmor
i razmi{qawe.
ni{an (beleg, ozna~avawe), ni{, vi|ewe,
pogled, ni{, vid > per. nian, znak, onaj
koji ozna~ava, srp. ni{an, obele`je.
ni{anxija (pu{kar (Vuk), v. ni{an i
xija > tur. nisanci, ~inovnik koji je na
poveqama pravio sultanov potpis (turu).
nov, nva, sve`, mlad, n, sada, upravo,
odmah > avest. nava, ra{. novo.
Noje, na, ~amac, brod, posuda: ime za
oli~ewe Meseca, n, brod > jevr. Noach.
Biblijska pri~a o Noju postoji u
vavilonskom predawu.
Indi imaju Wuha i wegovu barku na
Himalajima. Nnema~ki kartograf Humbolt
je istu legendu na{ao u Peruu i
Polineziji, sa glavnim junakom po imenu
Noa. Sli~nu pri~u imaju i Dogoni. Wihov
mitski predak Nomme stigao je na zemqu u
kosmi~kom brodu, koji je imao 60 odeqewa, s
razli~itim stvarima.
Noken, naktn, no}, RV 7, 104, nakk >
jevr. Natan.
Noken (No}an, No}owa) je kow koji
no}u izlazi iz jezera da opa{e kobile.
Jo{ uvek `ivi u legendama Isto~ne Srbije.
Veruje se da onaj ko ga ugleda umire.

69

O
Ob (vodoime), p, voda > rus. Ob.
obad, bd, pritiskati, ugwetavati,
dosa|ivati, prika~iti > rus. vod, avest.
vadaja, odgurkivati.
ober, upri, iznad, preko, gore, i >
asir. abru, jak, avest. apairu, st. rus.
obil, jevr. abbir, tur. bol.
obor, vra, ogra|en, okru`en, vi > rus.
zabor, asir. abaru, okru`en, zatvoren.
obruk (tur. iskopano), v. rov > rus. Obrov,
iskopina, srp. oburvati.
ovan, avana, terati, av > misir. Ab,
afganski, afgan.
Mitski zlatoruni ovan simboli{e
sazve`|e Ovan i Mlado leto o
ravnodnevici, kojim zapo~iwe ~i{}ewe
{ara zemaqskog prethode}i svakoj bo`ijoj
blagodeti.
ovas (je~am), jva, ovas ili je~am (avas,
provijant, RV 1, 93, namirnice: javsa:
jvasa), ju, podeliti > avest. java, zrno,
rus. ovs, hleb.
ovo, ava, RV VI, 67 > avest. ava.
ogaw, , ag > het. agni{, bog Vatre, rus.
ogn, Ogaw je trostruk, RV 3, 26, koji se
sam od sebe ra}a i umire. On je barjak
obredni oko koga se otimaju Dan i No}.
Wegova obredna zamena je sve}a.
Ogar, v. Zagar.
ograda, vardaka, rastavqawe, odeliti
vard > rus. ogorod, tat. kirt.
ogra{je (borba), v. agr > tur. agra, agramak.
odaja, uaxah (uajah), koliba od li{}a >
tur. oda, soba, has-oda, sultanova odaja.
odaxiba{a, v. odaxija i ba{a.
odaliska, v. odaja.
odaxija (sobar), v. odaja i xija > tur. odai.
odiva, vad, mlada, nevesta, vad > avest.
vadu.
Oziris (Osor, Asar, bog Sunce), sara,
Sunce, si, srnuti > misir. serapis,
inkarnacija Ozirisa u obliku Bika.
okean (nebeske vode), udakam, voda, ud,
vlaga > sum. oanes, bog Voda, vav. Anu,
misir. Nuu, akad. oanes, ~ovek-riba,
bo`iji poslanik, hindi Oanes, jel.
Okeans.
U Vedama Okean je mitski potok rasa,
koji kru`i oko planete Zemqe. Sunce i

zvezde ra|aju se iz nebeskih voda i ponovo

padaju u Okean, s obe strane Mle~nog puta,
gde se nalaze ku}e bogova.
oki{, k{, vidno poqe, posmatrati,
prepoznati.
O. je mat. taktil za ome|en prostor u igri
klikera, za razliku od duhovnog pojma aka{a
na Istoku.
oluk, lul, umotati > tur. oluk (uluk), cev.
oman (ozlu`iv, ~uvarku}a), v. Amon.
Omir (Homer), mamara, RV 5, 55, smiraj
sunca, mi, umreti > tur. Omer, > srp.
Momir, ar. Omer, "dugove~an", jel. Momar,
naho~e (Sunce), koga ra|a "No} bez mu`a".
opat, v. ava > rus. abbat.
opijum, ap'na (apena), p > hindi
phm, ph, ar. fum, tur. afuon.
orani~e (oranica), arati (halati), orati,
ri, usmeriti > tur. orania, vrsta ~amca
(po srpskom nazivu za brazdu (oranicu).
orao, kurara, k, bu~ati? > het. hara{,
rus. orl, per. luh, tur. kartal.
ordija (vojska), v. horda > arm. ordi, sin, het.
hardu, praunuk, srp. (reg.) ordija,
porodica (pro{irena), st. rus. orda, stan,
logor, tur. ordu, -i, -a, vojska, vojni logor,
~ag. azerb. kazah. orda, dvorac, {ator
(sultana, hana), mong. ordu, -a.
oriti, rai (arjati, uzdizati, hvaliti (boga),
galama, buka, r, hvala > arm. uranum,
odricati.
orjatin (seqak, prostak (Vuk), v. Horjat.
orjatluk, v. orjatin i luk.
ormar (orman), narmar, {upqina,
unutra{wost, nam > tur. orman, jevr.
aron.
Ormuzd, v. Mazda.
oro, v. kolo > jevr. hora, narodno kolo.
oroz (zorowa, pevac), aru, zora, i, lutati,
vratiti, pribli`iti se neprijatequ,
pokazati se, uspraviti > asir. {eru, jutarwa
zora, srp. {evak, prvi zrak zore (prva
najava), tur. horos, petao.
Petao je mitska ptica no}nog Sunca, koja
svojim pevawem najavquje zoru, pa je dobio
ime oroz magijskim preme{tawem sloga u
imenici zora.
osa (osica), v{pa (= ba{pa), ozlediti,
povrediti, rase}i, v{, zujati > rus.
os, avest. vav`aka, demonska `ivotiwa.
Osman, oxman, sna`an, RV VI, 47, ax,
odbaciti? > ar. Osman, mladun~e zmaja
ili a`daje.

70

Osmanlije (Osmanovo pleme), v. Osman.

osoj, (predeo u senci), ~aja, zamra~uju}i,
gospodar sutona (bog Nava), ~o >
avest. asaja, per. saya, jevr. skia.
otrok, putrka, dete, pu, mali > avest. pavend (per. veze), band'ana, povezivawe,
obavezati se, band', spojiti > per.
put'ra.
pavend.
ohra (oker), hri, `ut, `u}kast, hi >
pad, pad, padati > avest. paidjeiti.
jevr. ohra, tur. mong. sari, `ut.
padanu (asir. put, drum), pd, noga, pd,
O(h)rid, gadura, grba > tur. Ohir.
ocila, asi-lata, o{trica se~iva > rus. Osla: korak.
padi{ah (samodr`ac, vladar), pad, pozicija,
oselok, jevr. jaceket, liveno gvo`|e.
utisak, rang + sah, prevladati,
oxa, ax, vo|a, upravqa~, nadzornik,
pobediti
> rus. padi{ah, per. tur. padiah.
rukovodilac, ax, > per. he, tur. hoca,
Padi{ah je u zna~ewu "onog kome se pada
hace.
pred noge", {to je odlika isto~wa~kog
oxak, jaxi, obredno prino{ewe, jax,
despotizma. Indi ga tuma~e kao
obo`avati.
"materijalni aspekt duhovnih plodova".
O. je dimwak, ogwi{te: ku}a, ku}i{te u
pa`, pj, budnost, oru`ani pratilac, p
zemqi.
> per. paja, polo`aj, oset. faez.
oxaklija, v. oxak i lija.
pazar, v. pana|ur (= paaxa, mesto trgovine)
O. je prostorija s ogwi{tem:
> asir. pazaru, skriven, siguran, per.
gostinska soba.
bazar, tur. pazar.
pa(ja)nta , panta, putawa sunca na nebu,
pant, kretati > rus. pajka, spojka.
P. je vodoravna letva na tarabi.
pajdos (kraj poslu), pdja, krajwi, zavr{ni,
pad, posmatrati, zapa`ati > pada, tri
koraka Vi{weg boga: zemqa, vazduh i nebo,
RV 1, 154.
pajta{ (drug, drugar), patja, odgovaraju}i,
podesan, prikladan, koristan, pat,
pogodan > per. pada, ma|. pajtas.
pala, v. palo{ > asir. palu, oru`je,
kraqevska insignija, rus. pala, sabqa,
tur. pale, mali no`, jel. ple.
palamar (u`e, nar. za vezivawe brodova),
plana, ~in ~uvawa
ili dr`awa, pl, ~uvati > tur.
palamar, jel. palamari.
palanka, (varo{ica), pallik, malo selo,
pall, kretati > asir. palaku, odeliti,
odvojiti, rus. palanka, tur. palanka, ma|.
palnk.
Palanka (zem. ime), v. palanka.
palata (zgrada: neb. svod), pala-d,
palacke (pripojasnica za ~uvawe novca),
pla, ~uvar, pl > tur. palaska.
pali (jezik budizma), pli, red, niz,
linija, p.
palma (vr. drveta), palni (= p, ruka,
{apa) > jevr. tamar.
palo{ (duga~ak ma~), pal{, o{trica,
o{tro oru`je, pal, braniti.

71

pana|ur (pijaca, tr`nica), pajaxira,

pas, pas, povezati > jevr. pasa, i}i, pro}i.
trgovina, tr`i{te, promet, prodavati
Jedan pas rodoslova se ra~una 25 godina.
ili kupovati, pa, hvaliti > tur. panauir, pas, pa{i, pas, doma}a `ivotiwa, pa{,
va{ar.
vezati > misir. sopt, srp. pseto.
panter, purka (> pundarke{aa,
pastal (postava), sta, pri~vrstiti,
Vi{wi), pu, samleti > rus. pantera.
pripadati > tur. pastal, truba ~ohe.
panxa (kanxa), paw~a, ra{iriti, {aka,
pastrma, b'str, ko`a, torba (ko`na) ili
kopito ili kanxa sa pet prstiju,
bisage b'as, pojesti > tur. basturmak,
pa(w)~, ra{iriti > per. penge, pence,
pritisnuti, basdirmak.
panga, {aka sa pet prstiju, lavova {apa
P. je usoqeno meso na dimu ili vazduhu.
ili orlova kanxa.
pastuv, avasta, mu{ki polni organ, jedrost,
paor, prja (praja), podre|en, ni >
~vrstina, st.
hindi parija, pripadnik najni`e kaste.
Pasha, pa{ (p{u), Bik u Zverokrugu,
papaz (tur. pop), papu, za{titnik, p,
obredna `ivotiwa, pa{, gledati
{tititi.
duhovnim o~ima > avest. pasu, het. pah{u,
papir, ppuri, obilat, bogat, izda{an, p,misir. apis, sveti bik, hindi Pashu, jevr.
prekriti, napuniti > misir. papirus,
pesah, psah.
"kraqevski", srp. papren, obilat (o jelu):
Pasha je dan prvog punog meseca posle
skup.
ravnodnevice. Praznik prvog prole}nog
paprika, babru, vr. povr}a, bi > jevr. meseca Jevreji legendarno slave kao
paprika, pilpel.
uspomenu na izlazak iz Misira, {to je
papu~a (vrsta obu}e), pduk, papu~a, patika, literarno pore|ewe za izlazak iz stare
pd, do nogu > st. rus. popu~i, rus.
godine, odnosno po~etak Novog leta, u
papu~, per. pp, pbk, tur. papu.
sazve`|u Bika.
para (novac), pri, okretati, obrtati,
pater, pri, otac, RV 10, 88, p, {tititi
vrteti, p, razbacati, avest. pairi,
> srp. patriti, pripadati, posedovati,
rus. para, per. pre, para (40 para u gro{).
per. pita, jel. patir, patr, patrits.
paitrika (tur. patrijarh), paitrika,
paradizo, prade{a, gorwi predeo, di{,
o~inski,
po{tovawe > hald. pardes, raj, avest.
{to pripada ocu, (< pitr, otac,
pairidaeza, per. ar. firdaus.
pridevak Tvorca sveta u RV ili gospodara
parazlama, pr, kraj ne~eg + lam,
molitve, a naro~ito izraz za nebo i raj, RV
podesan.
P. je krajwi okov na cevi pu{ke (Vuk), v. X, 88), p, braniti > rus. patrijarh.
Patria (oronim), v. pater.
lemeta.
Para}in (ime varo{i), par~na, zaba~en, pafta (karika (Vuk), pav, guma to~ka (nar.
zlatna guma na kolima Jezdioca),
razbacan, ra{trkan, odvojen, skrenuti sa
puta na suprotnu stranu, p, razbacati > gvozdeni obru~ na kamenu boga Meseca,
asir. parasu, deo, odvojiti, skriven, per.
pu, sastaviti > per. bfte, otkan, tur. pafta,
paraende, ra{trkan.
srebrno i zlatno dugme ili kop~a, koja se
U narodnoj zagonetki: Iza|e vila iz pe}i, ve{a kowu o uzdu.
pustila kosu niz ple}i, ~eka sina
pahlavi, pelava, prefiwen, prijatan, pel
Para}ina ... da donese kupu vina? Plamen.
> pers. pahlavi (pehlevi), zapadno iranski
paraxik (tur. parica, nov~i}), v. para.
jezik u vreme Sasanida (me{. medoparskog).
parija, prja, podre|en, najni`a kasta,
pa~e (pihtije), pa~a, ~in kuvawa ili
pi > hindi parija.
pe~ewa, pa~, pe}i, kuvati > rus. pe~,
parnes (hald. jevr. prvak), praw~, princ,
pe}i, per. tur. paa.
prvi, prethoditi, aw~, pokrenuti,
pa~avra (krpa, sudopera; jelo), pa~anagra,
po{tovati > tur. prens, princ.
kuhiwa, mesto za kuvawe, pa~,
Parsi, prasika (< prasa), Parsi > per.
kuvati > tur. paavra.
Prsi.
pa~ariz ({teta, kvar, pokora), pa~,
par~e (mali deo), par, rasturiti,
pretvoriti se u ne{to, ra{iriti,
raspr{iti > per. parage, per. tur. para: u~initi vidqivim > tur. paariz, {teta.
srp. parampar~ad, komadi}, porcija.
pa{a, pak{a, krilo, broj dva, pak{.

72

pa{a (titula), v. ba{a > rus. pa{a, per.

para{a, vrsta dragog kamena (naro~ite
baa, tur. paa.
geme), pi, prekriti, ugoditi > per.
pa{aluk (dostojanstvo pa{e), v. pa{a i luk perian, razbacano, zbrkano, tu`no.
> paalik.
pero, para (parnm), pero, krilo, list >
pa{enog, v. pa{a.
avest. parnu, hindi pn.
pevati, pvate, p, sastaviti > arm. pe,
Persija, v. Parsi > per. Pars, javr. Paras.
usta.
perut ("cvet" u kosi), v. behar > per. tur.
pega, piga, `uta boja, piwx, obojiti >
bert.
tur. benek, pega, {ara.
per~in (kika, pletenica), prax, zlato (<
pekva, pakva, posuda, pe~en, pa~, pe}i.
paru, sunce, zlato), pi, ista}i > per.
pekmez, v. pe}i i mazati > per. begmz, tur. percem, srp. pereca (pletenica), ma|. perecz.
pekmez.
Kosa je mitsko pore|ewe za sun~eve zrake,
peksimit, pakve{taka, napravqeno od
pa su vi{i stale`i nekada nosili per~in,
pe~enih briketa, pa~, pe}i > tur.
kao odliku gospodstva (Kozaci). Kod Maja,
peksimet.
pletenica je tako|e simbol boga Sunca.
pelivan (borac, rva~), pelava, prefiwen,
pesak, pnsu, p, popiti: ~uvati > avest.
odli~an, tanak, mekan, qubazan;
pasun, jel. psammos.
prolaziti, protezati se, gubiti svest,
pet, paw~an, pa~, {iriti > avest. paw~a,
kretati, pridr`avati se na~ina rada,
rus. pjat.
pel, i}i, pro}i > srp. pelivaniti, per.
pe}i, pakt (p~ati), pa~, pe}i > avest.
pehlewn, borac, junak, ratnik, atleta.
pa~aiti, asir. epu, pe}i, kuvati, rus.
pena, pha, pha, odliti > oset. fink(a). pe~, jel. pepts, peksis.
penez, paa, najam, zakup, plata, opklada,
pe{, pi{, modelovati, dati oblik > per.
pa, zahvaliti.
pe, tur. pe.
Naziv za penez nastao je od mere za te`inu P. je predwi deo kostima ili xemper, a
bakra, kao nov~ana protivvrednost. Najve}a
mo`e da zna~i i potaman.
nov~ana kazna u Manuovom zakoniku bila je
pi`ama, pe{ana, dobro oblikovano, divno,
1000 pana.
pilav (kuvan pirina~), palnna, pirina~ s
penxe, v. panxa
mesom, pil, piliti > rus. pilav, per.
penxer (prozor), pawxara, kutija < paw~a,
ra{iriti, u~initi jasnim ili vidqivim, tur. pilav, pulav, pilu.
pili~ (tur. pile), pela, mali deo, pil,
pa(w)~, ra{iriti > per. penere, penir,
(is)piliti, negovati > rus. pil, pilk,
tur. pencere.
krim. tat. pili.
pervaz (op{iv), prvan, deoba, promena,
pir (gozba), psra, trpeza > asir. Kiretu,
prekid, spoj, presek, zastoj, parv,
pir: kir, izliti, nagnuti.
(is)puniti > srp. pervaziti, op{iti.
piramida, prad'i, RV 1, 116, plodonosan,
Penxab (Petore~je), v. pet i apa > hindi
produktivan, obilan, rodan, dare`qiv:
Penjdb.
`ena, supruga, pr, prethoditi > misir.
Pergam ("tvr|ava na bregu"), v. breg.
piromi, jel. piromis (gen. puramdos).
pergament, v. Pergam
Indijski leksikografi tuma~e re~
perda (pregrada, zastor), pari d',
piramida od akuz. pr + da = nositi
polo`iti ili postaviti okolo,
pregraditi, rasporediti > srp. perde, brdo puno}u ili telo.
razboja, per. perde.
pirina~, v. birjan > hindi pirinda? Per.
peri, -(oko, okolo, rasprostrawenost), pri,
birin, pirin, tur. birin, pirin.
okolo, popuwen > zend. pairi.
pirlit, v. perla > srp. napirlitati, tur.
perija, peru (paru), sunce, zlato, pi,
purli, {aren.
udovoqiti > per. peri, krilati duh, an|eo, piro, -(vatra, ogaw), per, Sunce, vatra,
vila: vatra: okean.
pi > jevr. boer, ma|. piros.
perina, parjaka, posteqa (= parjnka),
pisati, psjati, razviti (misao), pove}ati
sloj, nasip, osnova, aw~, zaviti >
(obim), cvetawe, prostirawe, boraviti,
asir. aparu, pokriti.
{iriti, i}i, kretati se, pis, pru`iti
peri{ani (vr. `enskog nakita na glavi),
se, ra{iriti, boraviti > rus. pist, avest.

73

pista, zapisano: paese, ukra{avawe, arm. ps, postol (tur. papu~e), padatale, obu}a, pad,
linija, povu}i liniju.
u~vrstiti > rus. postol, tur. postol,
crvene papu~e (patofne od saktijana koje su
pita (gu`vara), pit, hrana, p, rasti,
nekada nosili samo jani~ari i vojnici), srp.
nabubreti, pove}ati se ili izdi}i >
avest. pitu, hrana, rus. pita, hleb, piro{ka: postola, postolar, obu}ar.
pra, pr, pre, unapred, p, dose}i > st.
pi{a, hrana, srp. pi}a, sto~na hrana, tur.
rus. pra, avest. Pairi, per. fra, jel. pr,
pite, pide.
pi{man, pa{~ima, spre~iti, omesti, iza (= pri, prema, obzirom.
pa{~a), posle, posledwi: kasnije, pa{, pravxe (tur. pravda), pravad, pravda, (iz)re}i,
utvrditi, razjasniti, vad, autoritet,
spojiti, u~vrstiti
(iz)re}i, (presudu), osporiti, odrediti,
> avest. pa{~a, per. tur. peiman, piman,
likovati > rus. prvda, istina, srp.
pokajni~ki.
Pravodar, bog Pravde (oli~ewe op{te
pi{manluk, v. pi{man i luk > tur.
ravnote`ne sile), srp. rus Prav, pojavno,
peimanlik.
vaseqena (Jav i Nav su u Pravu (Vles
Pi{tala (ime izvora), v. pi{toq.
pi{toq, pi{, gu`va, smrtni udarac, pi kwiga).
prah, puruha, -u, mnogo, u vel. broju, p,
gu`vati, raniti > rus. pistol,
razbacati.
srp. pi{tal, vrsta frule pi{talice.
^esi su u prvoj polovini 15 veka, za vreme prvi, prva, prvi, predwi, isto~ni, p >
avest. paurva. prekriti, okru`iti >
husovskih ratova, izumeli malu pu{ku, koju
su nazvali pi{}ala, cev, a koju su preuzeli asir, apru, pra{ak, rus. porh.
protiv, prtiv, suprotnost, odgovor (<
Nemci. Da su Turci ovu re~ preneli na
Istok vidi se iz tur. per. oblika pi{tov. prti, protiv, prema, u suprotnom pravcu
> brig. protos, naprotiv, avest. paiti.
plam, lamb, smiraj Sunca > jevr. Labah,
profet (prorok), praket, pojava, izgled,
plamen,
znalac, RV 2, 1, ~it, uo~iti.
plac (plato), prata, {irok, prat,
Profet je kod Jevreja narodni u~iteq.
ra{iriti > avest. frathah.
plato, prata, prat > avest. frathah, jevr. prt, prat', ra{iriti, rasprosteti, stawe
zemqe > misir. prt, sun~ani izlazak
platja.
Sirijusa,
srp. prtina.
plivati, plavate, plu, plivati > arm.
Prusi, baris, vatra, ogaw, ime boga Ogwa,
pilbel (< plbl): plt, plutati.
brih, pocepati > st. rus. Prus, ar. Brs.
pogru`iti, v. kura` > jevr. ger, stranac.
Pogru`iti, zna~i pre}i u veru Srba. pr{qen, pr{u, rebro (= pri{ti),
izbo~ina o{trica, krivi no`: `.
pod (zemqa: noga), pada (= padva, zemqa),
pad, ~vrsto stajati > avest. pada, arm. het. ime, p, okru`iti? > oset. Fars,
strana, bok, per. pereu, avest. pr{u,
pojata, v. vajat.
poli, pur, vi{e, mnogo, p > avest. paru.rebro ( par{ta, le|a < prsta, hrbat,
Polinezija (ostrvqe), pulina, malo re~no vrh).
ostrvo, pe{~ana obala, pul, nagomilan. psalm, psu, pojava, aspekt, radwa, oblik,
polno (puno), pn, puno, bogato, ispuwen,
bas, zamisliti, pokazati, jasan ili
napuwen, pul, gomila > rus. plno, vidqiv > rus. psalma, duhovna pesma.
avest. prna.
puj, pj, smrad > pers. buj, miris, zadah.
poqe, pulla, ra{iren, prostran st. Rus.
puli (tur. na pege), b'alu, krug sunca, b'al,
pol.
opisati > tur. pulu, {to ima pege.
porta, vrat, upravqati, slu`iti, vi,
Puni, v. Vani.
povratiti > srp. (reg.). porta, vrata ili Purim, prim, dan ili no} punog
ulaz u avliju, [.
Meseca, pr, bogato, RV 5, 66 > jevr.
portikla, v. parta > tur. pirti.
pur, purim.
Por~a, vr~as, snaga, sjaj, ime sina boga
put, pat'a (= patin), staza, drum, pravac,
Meseca, ru~.
pat', produ`iti > st. srp. pat drum,
P. je jedno epskog oli~ewa trojnog Nava:
avest. panta, per. pathi, panthan, oset. panta.
No}ilo (\er|elez Alija), Pono}ilo (Por~a putir (obredna ~a{a za vino), potra,
nod Avale) i Zorilo (Zmaj Ogweni Vuk).

74

obredna ~a{a (= arga-ptra, gostinska

~a{a), pat, prolivati.

Ra (misirski bog Sunca), grha, Sunce (Rahu

ili Ketu), grah, izabrati, pokoriti.
Dan je u misirskoj mitologiji kao i no}
podeqena na 12 oblasti. Dvanaesti sat dana
zavr{ava se ulaskom u rep (Ketu) velike
Zmije, koja se nalazi u velikoj tami.
Dvanaesti sat no}i zavr{ava se izlaskom
Sunca kroz wena usta (glava ili Rahu) u
novi dan. Na taj na~in, sun~eva barka ili
Sunce o`ivqava u 12-oj oblasti no}i iz
glave Rahua i postaje podmla|eno Sunce
(Ra). Predmetak "ra" postoji u hiqadu
imena Vi{weg.
rab (rob), rab, posedovati > st. rus. Rab,
rus. rebenok, jevr. rab, rabbi?
U starom veku robovi su bili u~iteqi
dece.
raba, rb'i, deo na kolima, rab', spona >
tur. raba, volovska kola: araba, kola,
kolica.
Rabija, ramba, vilinsko ime: bogiwa Sre}e,
kao najlep{a `ena Gromovnika, ramb >
ar. R`fia, lepa, visoka, jevr. Ribga,
op~iwavaju}a, ona koja osvaja lepotom: jel.
Rombos.
Romb je simbol plodnosti na sukwi bogiwe
Serbone (IV mil. s.e.) u Podunavqu. Nose ga
na sukwama i bogiwe hrama u Palenki, a
osim majanske poznat je i kineskoj
umetnosti.
rabaxija, v. raba i xija > tur. arabai,
ko~ija{.
rabaxiluk (zanimawe), v. rabaxija i luk.
ravak (~ist med), rav, sunce, oblik sunca,
ru, buka > per. revak, stvar ~ista,
proce|eno.
Med je mitsko pore|ewe i zamena za Sunce.
ravi, rva, bodrewe, dokazivawe, prigovor,
protest, javno (ne)odobravawe, vika, pesma,
bu~an zahtev, uzvik, ru, bu~an > jevr. ravi,
u~iteq, nastavnik (= arij. kav, u~iteq,
nastavnik, mudrac, prorok).
raga (st. kow), rug, slomqen, skr{en,
razbijen, rux, uni{titi.
raga (muz. stil), raga (ragini), emotivna
muzika iz doba
Veda s osmotonskom skalom.
Muzika je od iskona sastavni deo obreda, jer
se pomo}u we najbr`e mewa stawe svesti.

75

Rasi su dobili ime po mitskom kraqu Rasu,

Raguil, raguj, brzina, pokretqivost,
koji u Ilijadi ima 12 pratilaca. Potvrdu
lako}a, rg.
eponimnog Rasa daje Vles kwiga u kojoj se
Raguil je biblijski an|eo koji je nau~io
ka`e da su Rusi unuci Svaroga.
Enoha brzom pisawu.
Radan (oronim), radana, zub, zubac, nazubqen, ras (titula, Etiopija), rx, vladati >
asir. ra{u, glava, vrh, po~etak, vladar:
rad.
ar. ra'is, glavar, stare{ina, zapovednik trg.
rado, rda, qubaznost, pa`wa, rad >
avest. raoda.
broda, vo|a: ras, glava, tur. reis.
raditi, rad'jati, izvr{iti, rad', posti}i Raslan (st. srp. lav), rxuna, lav, rax,
> avest. rdaiti, oset. rd, arm. rdh.
nadvladati > asir. aru, lav, bog razarawa,
raz (odvojiti), ard'as, odeliti, deo, ograda
lav u Zodijaku: jevr. Ariil, lav bo`iji
strana, ard, pomeriti > oset. aerdaeg. (alegorija za Jerusalim), ar. tur. ~ag. tat.
raj, ra(j), RV 8, 31, bogatstvo; dobro, svojina, turk. arslan, lav, jel. Arion.
R. je pridevak Serbona (Bela), donosioca
r, pru`iti > avest. raj, rus. ra, st.
kulture, ~iji je atribut lav, simbol
rus. (Svetli) Irij, raj u Vles kwizi, srp.
divqe snage. Oli~ewe je sazve`|a u
raj~ica, paradaizo: Rajko, jedno od 1000
Orionu, veliki ratnik, plemenit i
imena za Vi{weg.
pravedan, po{tovan kao bog Lova, koga
raja, raxa, poni`ewe: glavni deo ne~ega:
prah, pra{ina, rax, vladati (zemqom), Stari zavet Mina pomiwe kao Div
upravqati > ar. rj, stado, stoka, tur. raja, lovca.
rat, rai, borba, bitka, ra > rus. Rat,
stoka.
avest. rti{.
Ova re~ je kod Inda zavisnost u duh.
smislu, kojom se upravqa preko
Rahman, v. rahat > ar. Rahman, "milosrdan
strasti, dok se kod Turaka pogrdno
(bog)".
upotrebqava za sirotiwu i podanike
rahat (pokoj), rahaa, skrivawe, odlazak na
nemuslimane podlo`ne hara~u.
skriveno mesto (< raha, mirno ili
raki (rakija), rkajati, u`ivawe, sklonost, usamqeno mesto), rah, napustiti.
rak, zadovoqstvo > tur. raki, ar. araki, rahatluk, v. rahat i luk > ar. Rahatluk,
hindi raki? arak, pirin~ana rakija (ar. sok):
odmor, pokoj, udobnost.
asir. raki, podnebesje, jevr. arak: rakia, nebo. rahmetli (pokojni, po~iv{i), v. Rahat >
Rakodi (Lesandrija), ik{oda, oli~ewe
ar. tur. rahmetli.
Velikog Medveda, i.
raxa (hindi kraq), rxa, vladar, rax >
Rakodija je prebivali{te Haunaba (anti~kih asir. re{u, glava.
Srba s Helma).
ra{a, raga, boja tkanine (nar. crvena),
ralo, hala, od hal, brazditi > st. Rus.
rawx, obojiti: crveneti.
rol, arm. araur.
Vrsta ~oje koja se najvi{e tkala u
Rama, rma, Tvorac, lep, ram, u~vrstiti > Dubrovniku.
hindi ram, bog.
Ra{ijet (tur. Srbi i Srbija), ra{an, zrak
rame, rm, predwa ple}ka, r, pomeriti
svetlosti ili Sunca (= ra{i, Svarogov
> rus. Ramo, avest. arma, oset. arm, misir. to~ak ili Zverokrug), ra{, uzda > misir.
remen, lakat.
Tur{a, Ra{ani, tur. Raijet, Srbi, -ja, ruen,
rana (du{a, sre}a, fig. snaga), rav,
sjajan, blistav, jel. Trakes
u`ivati, zadovoqiti, veselost, prijatan, (= Arzos), bibl. Tar{i{, oznaka za Apenine
ugodan, divan, ran, u`ivati, na}i
u biblijskoj geografiji.
zadovoqstvo, veseliti > per. rana, lepo,
Od iskona Srbi su na Helmu i M. Aziji
ne`no, {to zaslu`uje pa`wu. hindi, prana, sami sebe nazivali Ra{ani > Rascija,
U obi~nom govoru: Rano moja! [um.
Ra{ka zemqa, koju su Jelini smatrali
rana (povreda) vraa (= braa, ra,
zemqom svetlosti. (duh.). Srpsko narodno
kuqati, natopiti), vra, raniti
ime na Apeninima je Raseni, u bukvalnom
> avest. rana, vojnik.
prevodu na latinski Luceres (< ru~a, sjaj,
Ras, ra{i, kolo nebesko ili Svarogov to~ak svetlo, ru~, sijati), sa pravom gra|anstva.
> fen. rakiva, nebeski svod, misir.
Suime Etrurci za Rasene, stoji u vezi s
tur{a, Ra{ani.

76

bibl. Tar{i{. odakle je i jevr. tar{i{,

velika{i na porti turskog cara, vojska.
biser i Tar{i{, stare{ina hora
robustan, rab'asa (rb'i{a), nepromi{qen,
-ost: ime za zloduha, rab', strastvenost
Tar{i{ima ("blistavih").
Ra{ulam (Jerusalim), v. Ro(k)solani.
> asir. raabu, qutina, napasti (`estoko):
re|ati, rd'jati, rd', izvesti > arm. Rdh, raibu, `estok.
red.
rov, rpa, otvor, oblik, forma, rp,
rezati, re{ati, probiti, ri{, povrediti,
poremetiti > srp. rupa, arm. bor, rov,
kanal, rupa.
obrezati > jevr. raza.
Reka (ar. Mitska Div ptica), rhu, glava
rod, rud', nicati klijati, pustitice > jevr.
Velike zmije (iz koje se svako jutro ra|a
dor.
sunce u obliku velike ptice), ili ime
Ro(k)san(d)a, v. rosa.
Titana zloduha > ar. Rok, Rok.
Istorijska miqenica Lesandra i epska
rem, rahaa, napu{tawe, odvajawe od ne~eg, cara Du{ana.
rah > ar. rehim.
Ro(k)solani, v. Ras i Solumi.
re~, r~, obredna ili sveta re~, stihovi Roman, ramana, bog Qubavi, ram, u`ivati,
ring, ring, pomerati (se).
seksualan odnos > hald. Raman, ime
Ring je pokretan dvor kod Avara i
bo`anstva.
ostalih nomadskih naroda.
Romani, v. Roum.
rz, ar~, hvaliti, isticati vrline, slaviti, rosa, rsa, rosa, te~nost, nektar; ime za broj
po{tovati: sijati > ar. rz, ~ast, po{tewe, {est, ras, primetiti > l. ime rus.
obraz.
ros, srp. Rosa, jel. drsos.
Lice je u srpskom mitu pore|ewe za
Rosa se "hvata" od Sv. Jovana
sun~anu narav, koja nema samo direktnu
Slanobitnog do Krstovdana, od kada bije
svetlost, ve} i indirektnu, zbog odbijawa od slana, koja je mraz. U Vedama, rasa je
nebeskog svoda.
mitski nebeski potok (sun~ev vetar),
rem, rahaa, napu{tawe, odustajawe od
koji kru`i u atmosferi zemqe, nama
ne~eg, odvajawe, rah, odvojiti > ar.
danas poznat kao Okean.
rehim.
rospija, rpasvin, lep, divan (< rp,
rende, rand'a, uni{tavawe, razarawe (=
(spoqa{wa) pojava, oblik, stas), rup,
randi{a), rad', uni{titi > tur. rende. predstaviti (s gestikulacijom) > per. tur.
rsp, rospu, kurva.
re{ma (uzda), ra{m, ra{, uzda > ar.
Rospija je u srpskom jeziku zla `ena ili
Rm, per. reme, {to je na uzdi, tur.
kurva.
reme.
Roum, v. Arimi.
reis, v. ras.
Arapi smatraju Rimqane potomcima
ring, ring, pomeriti.
Rouma, sin Ismailovog (A. Spai}).
Ring je kod Avara i ostalih
rs, rx, nadvladati, naboqe odli~je > tur.
nomadskih naroda pokretan dvor.
hirs, jevr. + Rs je u srp. mu{ka snaga,
rintati, rigati, sporo ili te{ko
mu{kost, u ar. ~ast, po{tewe.
napredovati, rig, pomerati,
kretati se mu~no, napredovati sa rsuz (lupe`, arsuzin (Vuk), v. rs > srp. Rsuz,
lupe`, arsuzin, ar. tur. arsiz, bezobrazan,
pote{ko}om > per. rin, ren, muka, trud.
besraman.
ripiti ({atr. umreti), rip'ati, od rip',
ubiti > srp. ripa, nadgrobni spomenik. rsuzluk, v. rsuz i luk > ar. Arsizlik,
bestidnost.
Rifat (bibl. Sarbatija), srva, Sarbi, ime
rubqa, rpja, kovan novac sa `igom, srebro
za narod po bogu Nava, sib', surov >
ili zlato, lepo oblikovan, od rp,
asir. {urbu, veliki sna`an, veli~anstven,
oblikovati > hindi rupi, rus. rubl, per.
tur. sarp, jak, sna`an, ar. rif'hat, uzvi{ewe,
tur. rusbi (ruspi), dukat (300 aspri).
veli~astvo.
Arapi pod Rifatom podrazumevaju Franke Rumelija, v. Roum.
Osmanlije su tako zvale evropsku Tursku
(< Frigi, Brigi).
a u u`em smislu Gr~ku. Isto~ni
rixal, raxa, vladar, upraviteq, rax,
zemqopisci, imenom Rumeli nazivaju
upravqati > ar. tur. rial, ministri i
Evropu.

77

rusvaj (~udo, pokor; nered), runs',

pokriveno pra{inom > per. ruswau,
osramo}en, poni`en, tur. rusvau, bes~astan.
ru{pija (mleta~ki dukat), v. rubqa.
rujan (septembar: crven), aruna, crvena boja,
ri, postaviti, dati, usmeriti, uru~iti
> per. rujen, crvena boja za svilu.
Rujni su "zora" i "vino", mitska obele`ja
svetlosti.
Rumelija, rum (rma), Rim, ime grada: l.
ime, ram, odmarati > srp. Ruma, zem.
ime, ar. eruman, Rimqanin.
rumja, privla~an, ugodno
prebivali{te, prijatan, ram, odmarati.
rus(al)a (vodena vila), rasla, ri|a boja
dlake, `ita ili vina, i, prikazati
> rus. ruslka, Rusa, vodonim, oset. vors, bug.
rusali, nedeqa pred Troice, jel. rousalia,
Troice.
Rusal(k)e su starosrpski `enski duhovi
voda i {uma. Troice ili Duhovi svetkuju
se pod imenom Rusaqe. Tako se zovu i
padalice o Duhovima. Rusni dani su od
Duhova do Petrovih Poklada. Jedna stara
crkva Sv. Troice iz okoline Ni{a, zvala
se u narodu: Bogorodica Rusalija.
Rus (Ras, Ros), v. Reasa (= Ra{ani) > st.
rus. Ros, Rus Rusi~i, ar. {p. fr. Rs,
Norman, jel. Rs (= Ksanths, Srbin).
r{um, ar{a, {teta, napraviti {tetu,
i{, probiti > per. him, hiim, avest.
ar{an.

S
saba (zora), suba, bog, bo`. oli~eno
u jutarwoj (povoqnoj) konstelaciji zvezda,
b', svetleti, veli~anstven, po{tovan > ar.
sabh, jutro (rano): saba, sev. ist. vetar
(strana zore): sahba, rumen, tur. sabah, st.
srp. sabl.
sabaja (ilir. obredno pi}e), svana, ~in
izlivawa obrednog pi}a, su >
asir. sabitum, trgovac pi}em.
sabajle (zorom), saubagja, blagostawe, dobra
sre}a, sre}a (nar. bra~na): lepota,
qupkost, b, ispoqiti, prikazati >
ar. tur. sabahleuin, rano zorom (sabahlu,
jutarwe), sabahile, zorom.
Zora u mitu razgoni tamu no}i, a svojom
lepotom donosi novom danu sre}u i
blagostawe.
sabeizam, v. saba > st. ar. zaba, jevr. Tsabha,
sabe.
Sabaheta (ar. Zorica), v. saba > ar. Sabhet,
lepota, krasota, qupkost, Sbahudn,
"zora, osvit vere".
sabat (praznik odmora), v. Savaot > jevr.
sabat.
sabejci, v. saba > st. ar. sabe, jevr. zaba.
Starovekovni obo`avaoca zvezda poznati
u Asiriji (Aram, Sirija) i ponegde me|u
Jevrejima.
sabi (sabija, dete), v. saba > ar. sabii, tur.
sabi.
Sabir, v. Sabiri > ar. Sabir, izdr`qiv,
postojan.
^esto ime na Kavkazu i Turanskoj niziji
(Markovi}).
Sabiri, savara, ime bogiwe Nava, av >
arm. Habiri, s plo~ica el-Amarne,
misir. aperu, ime za zarobqenike iz
Hanana.
Sabiri ili Subarjcei su starinci Asirije,
Japanskih ostrva i Severne Kine, a
kumovali su imenu Sibir.
sabor, sambr, okupqawe, bi > asir.
beru, birati.
sabrati, samb'arati, b'i, preneti > arm.
spr, sabirati.
Savaot (St. zavet), sah-pati, gospodar sveta
qudi, oli~ewe op{te ravnote`ne sile
> st. srp. savahtani, Bo`e moj, st. rus.
Savaov, jevr. sabaoth, Gospod sila.

78

savardak (ostava), v. vardati.

salep, salepa, sluzav, s uqastim tvarima,
savat (emajl), v. saba > ar. savad, sivad, tur.
sal, pokretan > rus. salep, ar. sahlp,
savat, srp. savata, vez na posu|u.
pi}e (koren orhideje i med), tur. salep.
Savatija (Pe}ki pomenik), v. Savaot.
Salko, -an, salha, -a > ar. lih.
sag, sag, pokriti > asir. {akku, rus. sak. salo, {ala, ograda, as, pripadati ne~emu
Sadar, {ata, sto + dvara, dveri > per. Sad
> arm. slk, gojaznost.
Salome (bibl. ime), v. Suluma > jevr.
-dar, stotinu kapija, sveta kwiga
persijskih Gebira.
Schalom, gospodarica sveta.
Sadrija, sd'ri, ime boga Ogwa ili nebeskog samar (tovarno sedlo), sam ruh, postoqe,
mislioca, jednog od autora RV 10, 14,
popeti, podi}i prema ili iznad sebe,
sad, usaditi > ar. Sadrija, koji se ti~e srca, pripremiti jaha}u `ivotiwu, ruh,
na po~asnom mestu, stare{inski.
preneti: u~vrstiti > st. rus. samar, rus.
sa(h)ibija, sah-pati, gospodar, gospodin > ar. samara, me{ina, sedlo, tur. semer, jel.
hindi sahib, tur. sahipi.
samarion: ma|. szamar, magarac.
Sais, v. saja > srp. Saja, done{eno ime za
Samarkand, a{mar, kamen, pesak, zlato +
`ensku decu ro|enu u suton.
kanta, grad > uzbe~ki Samargand.
Za{titnica Saisa je bogiwa No}i (Atina). samaru{a (korwa~a), v. samar.
saja (vr. skerletne ~oje), sj, smiraj sunca, Samir, samra, ime boga Vetra: atmosfera,
kraj dana, ve~e, so, privesti kraju,
r, pomerati, podizati > ar. Semr,
dokraj~iti > tur. saua, srp. ~oja.
"no}obdija".
Svojstvo i ime ~oje nastali su po
samit, s-hita (= samita), udru`en,
skerletnoj ili tamno-crvenoj boji smiraja
smestiti zajedno > hindi samit.
sunca.
samo, sam, uporedo, polo`aj, poravnati,
sak, v. sag > jevr. sak.
usmeriti, ~ak, sam, pokrenuti > st.
saka (posuda za vodu), v. sa}ura > ar. Saku, per. hama, ravan.
tur. saka.
Samovil, -a (= Svarog, -a), sm, godina,
Sakala{i (misir. ime Srba), v. Skiri.
dan, sezona, vreme + vla, bog Nava >
Sakamuni, v. Saki i monah.
per. Solmann, ar. Sulejmn, mudrac,
Pridevak Bude u zna~ewu mudrac Saka. miroqubiv, jevr. Schmuel, Schlmh,
sakat, sakaa, koji ne vaqa, lo{, odba~en (na
Solomon, Schalom, Saloma.
stranu), ka, podeliti > ar. saqat, tur. Samovil i Samovila su nebeski par
sakat.
vilewaka Godine (to~ak Zakona), oli~en je
sakatluk, v. sakat i luk.
u Svarogovom to~ku (Zverokrug), jer, sve
sakaxija (vodono{a), v. saka i xija.
{to su bogovi stvorili ve~ito je, ali se
Sakar (selo, Drina), v. soko > ar. Sakar,
na zemqi mora obnavqati svake godine.
sokolar ili pakao za idolopoklonike.
samsar (trg. posrednik), v. samsara > ar
Saki, {aka, ime za Srbe, narod bele puti u
simsar, tur. samsar.
Aziji, {ak > avest. saka, misir.
samsara, sasra, lutati, krug zemaqskog
sakala{i, ar. Sakalabi.
postojawa, opsena, svetovni `ivot,
S. su jedno od srpskih imena na Istoku.
preneti od jednog u~iteqa drugome, si,
Srbi su pre 40 vekova vladali Azijom (J.
putovati, kretati se > ar. simsar, tur.
Fresl) i prostirali su se do Kine, o ~emu
samsar.
kasnije svedo~e kineske dvorske hronike (M.
U srpskom jeziku s. je ~ovek koji luta kao
Milojevi}).
"gluva ku~ka".
Sakistan, {aka-stna, stani{te (zemqa) Samuil, (an|eo zemqe, legend.), v. Samovil
Saka > misir. sa.gaz, logogram
> srp. Samuila.
pismovnika iz 14 veka st. ere.
samur, samra, ko`a vrste kune, mur,
salamandar (mit. simbol ogwa), salamandala,
povezati, uplesti > per. semmr, tur.
da`devwak > rus. salamandra.
samur.
salana (ko`ara), derionica), {ala, ku}a,
Samur mo`e biti i vr. jelena (< ~amru,
su, stvoriti > ar. tur. selh hhane.
jelen).
salata, savlat, biqka koja daje obredno
samuraj (jap. pl. titula), samrx, bo`.
pi}e, RV 8, 29, su > per. salada.

79

pridevak Gromovnika ili praoca qudi, sara~ (vr. zanatlije), sarat'a, {to pripada
rx, vladati.
ko~iji (srat'i, ko~ija{), r, pokrenuti
Semeraj(a) je naziv za zemqu i carstvo Inka > ar. sra, serag, tur. sara,
(me|u arijskim potomcima plemstva
sara~ana, v. sara~ i han > ar. Saraxhhane,
bele predkolumbovske rase).
tur. sarahhane.
samun, samunna, dobro nakva{en, und.
S. je prvobitno ostava za kowski pribor.
san, svpna, san, snovidenije, svap, spavati saraxa (skrofule), saraxa, prqav, ne~ist,
> avest. Hvafna, het. {upparia, spavati.
si, ote}i: vidqiv > ar. sirg, tur.
san (jap. titula), san, ste}i, uspe{an,
siraca.
ispuwen > per. san, na~in, narav, ar. an,Sarbak, v. Sarbi.
dostojanstvo, stawe, navika, uva`ewe.
Medski osvaja~ Asirije koga Diodor zove
sandal, ~andana, sandalovina (Sirium
Arbak.
Sarbati, v. Sarb > bibl. Zerbetiti, Srbi
murtifelium), ~and, svetao > ar. Sandel,
ili Iberi (X. Kembel).
mirisno drvo, polusvila ili la|a, tur.
Sarbate pomiwe Eusebije na 800 godina pre
sandal.
sandale, v. sandal > per. sendel, vr. opanka. Trojansskog rata. Oni su jedno od imena
za medske Arij(ev)ce ili Ra{ane, ~ija se
santra~, sndra, napravqeno od drveta,
zemqa u ~etvrtom veku zvala Rusija (Pe}ki
sntv, smiriti > tur. satranc, drvena
pomenik). Bergman pod imenom Saerbati
ograda na bunaru.
podrazumeva sve one koji se danas zovu
sanduk, sa d', smestiti, dr`ati zajedno >
Sloveni.
st. rus. snduk, ar. sandq, krim. tat.
sargija, v. sag > tur. sargi.
sanduk.
Sargon, v. car i kanon. > akad. {aruken,
Sanela, sanala, {to sadr`i vatru, san.
zakoniti vladar.
sanija (korice brusa), v. sinija ar. sinia.
Sardi (Serdi, Sordi) {rd'a (srda),
sanxak (zastava), sjenja (sjenxa), orao
prkosan, hrabar, odva`an; "vetar koji
(neba), ogaw, zametak biqa, sawx,
lomi",
pridevak Vetrova, {id',
zaokupiti > tur. sancak, zastava (izvorno po
neposlu{an
> srp. sert, `ustar, osoran,
vrsti orla): srp. Senaja.
Sardi, Skordi, Skordisci (< Sorbisci) >
sanxak-beg, v. sanxak i beg.
Skadar, zem. ime: misir. Serdani (Meneto),
sanxak-{erif, v. sanxak i {erif.
srpska garda Ramzesa Drugog, qud. Sard, zem.
S.-{. je prorokova zastava.
ime (pomiwe se kao [arda).
sap, sap, zagrliti > tur. sap, dr`aqa,
Apijan Aleksandrijski ka`e da su Iliri
ru~ica.
i Kelti (Gali) bra}a (= Kelto-iberi).
sapun, sap, terati zle duhove + u(n)d,
Sardinija, v. Sardi > jevr. sarbit, Sardinija.
vlaga > ar. per. tur. sabun.
S. je dobila ime po Sardu, sinu Serba
Ne~isto}a i neprijateq (zdravqa)
Makeridovog.
su mitska obele`ja Nava.
Sarimama, v. car i mama.
saraj, saraj, ime ~uvene reke Istoka, s
U pisanim asirskim izvorima Semirama
jo{ ~uvenijim dvorcima na wenim
je carica majka.
obalama (me|u kojima je bio i dvor "boga
sarma (vr. jela) ~rma, pokriveno ili
Qubavi"), si, te}i > rus. sara, per.
uvijeno ko`om, ~ar, {iriti, jesti,
seru, sari, tur. sarau, tat. sarai, dom, dvorac. me|uzavisnost > tur. sarma.
saraj-bedevija, v. saraj i bedevija.
Sarmati, v. Sarbati
Sarajevo, v. Sarb > srp. Serbojevo, staro ime sarp (tur. ~vrst, tvrd), sarp, prodoran,
Sarajeva (Dereti}).
jedno od 11 imena boga Nava (ru{iteq,
saran (titula), v. taran.
divqi)
ili wegove `ene > asir. {urbu,
saraorina, v. saraor.
veliki, sna`an, veli~anstven, briqantan:
sara(h)or, sara, putuju}i, tumaraju}i, sri
{arpanitu, Serbona, ime `ene Marduka
tur. sallahor.
(drobilac), ukr. srbin, ~vrst, hrabar, junak,
Saraori su bili kulu~ari koji su
per. serbaz, sr~an, hrabar (serbazija, sloboda:
popravqali drumove.
serbes,
bez brige): server, poglavica, ar. sirf,
Saraorci (selo),
~ist, nepome{an, hindi sorabinda, ~ovek

80

utvr|en u veri: pa{tu [oravi, ime za Srbe za podelu pojavnog > shat, mo}an, jak, RV 8,
i Ruse, tibetski Hierba, [erpas: tur. erb, 40), od sah, istrajan > srp. sat, ar. Saa,
Srbija,: eng. sharp, o{tar, lat. servator, ~uvar. tur. saat.
sahib, v. sa(h)ibija.
Od re~i sarp izzvode Turci ime Srbi
sa~ (pekva), s~, pri ruci, pored, zajedno,
(= {arv, bo`anski par Nava i srva,
bog Nava.
sa~, pripojiti > ar. sa, sac, tur. sa.
Sarpedon, sibinda, zloduh zime, RV 8, 32, saxak (gvozden-trono`ac), saxxa, u~vr{}en,
spreman, pripravan, oklopqen, snabdeven,
sib.
Ime kritskog plemi}a iz Ilijade.
opremqen, saxx, prionuti, > per. tur.
satana (Satanailo), asitga, misti~ni
sac auak, sicak. per. sagajak tur. (i)siak, vrelo.
oblik boga Nava (nar. u tantrama),
svastika, svastika, misti~an krst koji
s, pripadnost > st. srp. satana, rus. {atan, donosi sre}u (< svasti, oli~ewe bo`.
protivnik, ar. tat. utn, jevr. Stn (zmija sre}e), svad, ugodan.
Svastika je nebeski krst u svojstvu
u Otkrovewu), jel. Satans, neprijateq,
magnetnog fokusatora, a homonim svastika
tur. eutan.
`enina sestra, semanti~ki je tako}e od
satara, satra, ukr{tawe, prelaz, pro}i
arij. svasti, naklowen.
preko ili kroz, t, pre}i > ar.
svekar, sv{ura, otac mu`a, sva
str, tur. satir. satori (jap. vizija,
> {va{r, svekrva.
prosvetqewe), sattra, varqiv, nestvaran:
svet,
a{vatt, sveto drvo od svetlosti,
okupqawe, sesija u obredu bogu Mesecu
s korenom na nebu a granama i li{}em
(sttra, obredni), st, u~initi vidqivim
na zemqi > rus. svet, avest. spnta, het.
ili o~iglednim.
satori, sattra, sesija u obredu bogu Mesecu svit.
svila, v. Serika > lat. sericum, jel. serikon.
(sttra, obredni), st.
svirala, svarlik, svirala, svi, svirati
S. je u japanskom vizija, prosvetqewe.
satrap (vladarska titula), k{tra-pati,
> arm. sfr, svirati, ar. sur, truba, tur.
gospodar zemqe (< k{tra, zemqi{ni
surna, zurna.
posed, oblast), k{i, posedovati > rus.
sevap, sevaka, sprovesti u delo, primena,
{antrap, lo{, baraba, pers. katrapavan,
upotreba, ~ast, uva`avawe, sev,
za{titnik oblasti: xsatraja, jel. satrps.
slu`iti, po{tovati > ar. twb, sevab,
satrapija (administr. oblast) v. satrap.
nagrada za dobro delo, zadu`bina, uspeh,
Saturn, sita, gospodar mraka i magije,
tur. sevap.
oli~ewe pl. Saturn, s, trajan >
Indi koriste sevap kao materijalni taktil.
sum. Sataran, bo`ansko ime.
sevdah, sev, qubavni odnos + dah, mu~iti
sa}ura (si}), saraka, posuda za pi}e, kr~ag,
> ar. svd, tur. sevda(li), srp. Sevdalinka,
pehar, si, slivati > per. suk(e)re,
`. ime.
zdela, zemqani lonac.
S. je qubavni jad.
safir, {aniprija, drag Saturnu, smaragd, sever, vasar, zora ili bogiwa Zore, vas.
safir, emerald tamno obojen, {am,
S. je strana sveta (nadir) koja najavquje
ugasiti > rus. safr, jel. safeiros.
ra|awe novog dana.
Safiri, v. Kafir.
sedam, saptan, sap > asir. siba (sibitu),
Safiri (Sarbiri) su srpska plemena,
jel. ebdomos.
starosedeoce sev. Kine.
sedef, sadah, sedi{te, nasaditi, smestiti,
Sahara, {arkara, pesak, peskovito ili
sad.
kamenito tlo, {ri, le`ati: usmeriti
seid
(ar. gospodar), sd, upravqati > jevr.
> rus. Shor, asir. saharu, okru`iti.
sud,
knez ar. sidi.
sahat (~asovnik), sahta, sposobnost
odr`avawa < sah, naziv za podeluseiz (kowu{ar, sluga), sev-xana, sluga,
pomo}nik, sev, slu`iti, servis > ar.
pojavnog, sah, istrajan > ar. saa, tur. saat.
sa}ura, saraka, posuda, pehar, si > per. sais.
sejmen, samana, sukob(iti), borba, RV 6, 73 >
sukere, zdela (zemqana).
tur. seymen.
sahat (~asovnik), sahta, svojstvo ili
sekira, sagara, obredni pridevak Ogwa,
sposobnost odr`avawa (< sah, naziv

81

g, ogranuti > asir. {ukkuru, lat.

Senka je za razliku od sjeni vidqiva, pa se
uzi|uje u gra|evine. Pod crkvenom senkom
sagaris, dvosekla sekira.
sekret, {akrit, izlu~evina, izmet, {ak > se sahrawuje. U afri~kim predawima senka
je tako|e vezana za smrt.
jevr. erutim, srp. {ekret, nu`nik, B.
selam (pozdrav), salamba(na), podr`ati ili sepet, kevata, {upqina, RV 6, 54, praznina,
udubqen, kev (= sev), slu`iti > per.
podupreti ne~im, praktikovati odre|enu
mentalnu ve`bu, su, odobriti, dozvoliti, seped, tur. sepet.
sepetli-sanduk, v. sepet i sanduk.
odrediti > asir. salimu, pomirqiv, koji
obra}a pa`wu, dobronameran: savez, ugovor: seraj, v. saraj.
ar. Selam, pozdrav, bezbednost, biti ~itav, Serapeum, v. Serapis.
Serapis, sara, Sunce + pa{, bik > srp
zdrav(qe), oslobo|ewe, mir, jevr. shalom,
Serapeum, galerija sarkofaga sa
hindi selam (< salam, u}i u prostoriju za
mumificiranim bikovima.
dogovor), tur. salim, neozle|en.
Serapis je Asar-hapi, inkarnacija Ozirisa
selamluk (mu{ke odaje), v. selam i luk >
u obliku bika na steli iz XVIII dinastije
ar. selamlik.
Hapi je `ivot Asara, gospodar neba, Atum
Selanik (tur. ime Soluna), v. so(l).
rogati.
seme, k{am, istrajnost, strpqewe > rus.
serafim, svr-bnu, uni{tilac zmaja
sem: sem, porodica, per. zemeno:
(Rahu), koji pomra~uje Sunce ili Mesec,
jevr. cam, jak, mo}an.
pridevak Sunca bo`ijeg > jevr. saraph,
Semela, k{m, zemqa.
S. je bogiwa Majka iz brigijskih natpisa n. lat. seraphim.
Serafimi su an|eli qubavi, svetlosti i
carskog doba.
ogwa sa ~etiri lica i {est krila. Oni
Semendre (tur. Smederevo), samudr, RV 6,
72, ved. Nebeske vode (atmosferske), more, su an|eoski hor prestola slave,
koji neprestano pesmom slavi Gospoda.
okean, ime boga Nava, u(n)d, vla`an >
Serbaraza,
srp. Samandrica, izvor i poto~i} kod
serbezluk, v. serbes i luk > per. tur.
Tivta, Samandra, ime reke (Eg. Mak.), lat.
serbezluk: per. tur. serbestlik, sloboda.
Samandra, tur. Semendre, Samandr u Aziji
serbes (per. bez brige), surab',
i Samandar u M. Aziji (svi gradovi nalaze
prijateqski, odli~an, ~uven, ugodan,
se na vodi.).
divan, poznat, najboqi, rab, strastvena
Semiramida (Carimama), v. car i mama.
`eqa > per. serbest, slobodan: serbaz, sr~an,
Senada, sananda, u`ivawe, sre}a, oblik
bogiwe Sre}e, ime mlade Radine (mese~eva hrabar: serbazija, sloboda, tur. serbest,
devojka) pomo}nice, nand, radovati > ar. slobodan.
Serbistan (regija, Iran), v. Sarb i stan.
Sand, oslonac: sen , zahvalnost, ugled.
s(j)en (dvojnik du{e), {jen, ptica molitve, Serbon, sarv, bog Nava (sarvantar,
Svepro`imaju}i), {arv (= sarv,
orao, obredna loma~a u obliku
orla ili sokola, {am, dokraj~iti > avest. {arb), povrediti > asir. {arpanite,
Saena, mitska ptica Aveste, srp. {jen, du{a, ru{ioc, Marduk, per. Zurban, troglav,
na sun~evom prestolu (Sabros).
{jewawe, predskazawe
Kod mnogih naroda postoji verovawe da se Bog Serbon se u svojoj op{te~ove~anskoj
ulozi smatra donosiocem kulture qudskom
du{a posle smrti pretvara u pticu.
Misirska Kwiga mrtvih opisuje smrt kao rodu. Verovatno su Harapani iz Mohenxo
"sokola uzletelog". Jakuti veruju da je sjen dara, sa svojom bogiwom Nanom, jedan oblik
imena za Serbona.
jedna od tri du{e.
serdar (glavar), v. Sardi > pers. serdr,
sen(k)a (dvojnik tela), saga, prionuti,
dr`ati za, kontakt, dodir, uzajaman odnos, serbar, zapovednik, onaj ko izdaje nare|ewa
(> Sarbaraza, titula persiskog cara (u
veza (~vrsta), zavisnost: {amansko ime,
zna~ewu za{titnika Srba ili Arijaca), srp.
s(a)wx, pripojiti, prilepiti > rus. sen,
jel. xnos, tu|inac, Xenia, srp. Senka, l. ime: Serdar(evi}), por. ime, lat. servator, ~uvar.
Serika, v. Serbi > lat. Serica, ime
per. sua (< ~'aja, "gospodar sutona", koji
starovekovne srpske dr`ave Ser(b)ike u
zamra~uje > jel. skia, senka, jevr. s'ki'a, zalazak
Petore~ju (Indija), odakle je uvo`ena svila
sunca).

82

s Istoka, a koja je bila ~uvena po

simbol, samb'ara, skupiti, b'ri, nositi >
proizvodwi najkvalitetnijeg gvo`|a u
tur. sembol.
starom veku.
simit, v. peksimit > ar. simid, -ad, tur. simit.
sert (tvrd, o{tar, odbojan), {rda, prkosan, sin, sn, Sunce, RV 1, 103, sin bo`anski,
odva`an, {id.
su > rus. sn, jevr. in.
Se(u)t, hut, ime boga Nava, obredna ponuda Sin (asir. Bog Mesec), v. sin.
(u vatri), onaj kome su upu}ene obredneSinaj, v. Sin.
ponude, RV VI, 50, hu, hvaliti > amoritski sinagoga, sin, poseban oblik hrama, vlast,
Sutu, bog Sunce, jevr. scheth, praotac Setita sah, obuzdati > jel. Sunagg (< sung,
=Hati
okupiti), skup, skup{tina, jevrejska {kola,
Misirski Set je bog za{titnik Hiksa ili hram.
okupatora Egipta.
Sinan, v. sunce > ar. Sinn, jasan, svetao,
Sefardi, v. Safiri.
snaga, mo}.
Sefer, v. sever > ar. sefer, zora.
Singi, v. Sigini.
sefte, sevita, nasle|en, koji prati, u~estao, sinedrium, sinndra, mo}ni lav > jevr.
poslu`en, opremqen ili obdaren, obilat, sinedrion, Visoki savet u Jerusalimu sa
sev, pokloniti > ar. istifth, tur. sefta, sifta 72 ~lana, jel. sindrion, sinodos, savet, skup,
(prvi dnevni pazar, besplatan ili um. skup{tina, sndikos, pravni zastupnik:
cene).
opunomo}enik, sinedis, sineza, mo}
Sibir, {ibira, ime naroda: bivak, utvr|ewe. shvatawa.
Sibir je dobio ime po Srbima (Raji}). sinija (okr. posuda, trpeza), v. ~inija > ar.
siva (boja), {jv, tamna boja, {jai > avest.
per. tur. sn, okrugla trpeza. srp. sanija,
sjava, rus. siv, oset. san.
korice za brus.
Sig (selo u Banatu), sag, prekriti > tur. sinor (potes, me|a), smntara, granica sela
sig, plitko brodno mesto, sigi, pli}ak.
(< sm, zemqi{na granica), s, vezati
Sigini (Singi), v. Saki.
> tur. sunnur.
Herodot za Sigine ka`e da su
Kod Srba svaki potes (prirodno ograni~en
od Meda, a Apolonije Rodoski da su
komad zemqe) obavezno ima li~no ime.
rasprostraweni od Indije do Dunava.
sinxir (gvo`|e), hiwxra, lanac, sawx,
Sida, st, brazda, vedsko oli~ewe
spojiti > pers. zengir, lanac, tur. zingir.
plodonosne Brazde, bogiwa Zemqoradwe, Sion, v. cion.
RV 4, 57, `ena Gromovnika, s, vezati
sirke (sir}e), ~ukra, sir}e, napravqeno
> misir. Izida (Izis), bo`anska pareda
od sir}eta: ri|, ~ur, orobiti? >
Ozirisa, bogiwa zemqoradwe i sazve`|a
per. Sirke.
Ovan, hindi Sita, bo`anska pareda Rame.
sirup, v. {urup.
Sida je u st. srpskoj kosmogoniji nebeskasita, v. set > avest. haetu.
Koza, rodona~elnik zloduha i oli~ewesitar, ~itr, vrsta `i~anog instrumenta,
sazve`|a Ovan.
{aren, ~it, koncentracija > st. srp.
sija (crn, Bosna), {jv, tamna boja, {jai.
kdara, citra.
sijaluk (crna jagwe}a ko`a), v. sija i luk.
sikter, {ktikara, proizveden, pokazivawe Skadar, v. S(k)ordisci > tur. Iskenderiyye.
skangale (drv. kostur), ~akura, bilo koje
snage (< {kta, odnos prema snazi ili
prevozno sredstvo, ko~ije, drvo, kalup,
energiji, bo`. energija), {ak, savladati

~ak,
odbaciti > srp. skela, {kaw, vr.
> tur. siktir.
drvene stolice s naslonom, skamija, tur.
silav (pojas za oru`je), asl(ta), o{trica
se~iva (< as, ma~), as, postojati > ar. iskele, iskemle, stolica, jel. skene.
Skamandar, samundr, u vezi s vodom, ime
silah, oru`je.
boga Nava, nebeske vode, okean, und,
sim, sm, as, zajedno, uz > avest. ham.
Siman, {amana, ime cara Mrtvih, {am vlaga > hindi samudra, okean, jel. Ksant,
Srbin, Ksantos, Srbica, vodonim.
Simbad (prezime), saindav, odnos prema
Skamandar je bog istoimene trojanske
moru, morski, und, nakvasiti > ar.
reke, kome su prino{eni bikovi i kowi.
Sindbd, moreplovac arapskih bajki.
Bio je zlatno`ute boje, pa su se u wemu

83

kupale bogiwe pre takmi~ewa u lepoti, Slovene neki tuma~e pomo}u infinitiva
da bi dobile zlatno`utu boju kose.
sloviti, govoriti, a drugi po pridevku
skarabej (balegar), sarabaka, sri, i}i ka, slavni, za Srbe u vojsci Lesandra
Velikog. Oba tuma~ewa imaju istu spotu
> misir. kepera, uzeti odre|en oblik,
samostvoreni, oblik boga Ra, jel. krabos, (slava = slovo = re~).
slon, {lon, nagomilati > krim. tat. alam
srp. skarabuxiti (treba razlikovati od
kerebe~iti, majmunisati se < saraba, ime sluh, {rut, slu{ati, {ru, ~uti > avest
za majmuna).
srao{a, sluh.
Skarabej je buba Sunca, koja vaqa balegu
Smajo, smaxa, ime Gromovnika, sam,
zadwim nogama, pravcem ist.-zap. uzbrdo
uznemiriti.
i naopa~ke. Simboli{e Sunce koje se
smaragd, marakata > ar. zumurut.
ra|a smao od sebe i wegovu putawu.
Smederevo, samudr, RV 6, 72, bog Nava >
Od wega se prave uro~nici. U ikonografiji ar. Zemender (Ibn Hardadbeh), tur.
Mitrinog kulta i predstavqa ni`i red
Semendre.
bratstveni~ki.
Svi oblici imena Smederevo sadr`e osnovu
skaredan, avaskara, izlu~evina, ki > rus. SM(N)DR.
skaredn, avest. sairja.
smej (smeh), smaja, smi, smejati > arm. smh.
skela, ~akura, bilo koje prevozno sredstvo, Smirna, v. mira > jel. Murra, majka Adonida.
ko~ija, drvo, ~ak > srp (reg). skangalesneg, snih (snuh), vla`an, lepqiv > avest.
skela, tur. iskele.
snae`aiti.
Skender (tur. Lesandar), v. Kasandar > ar sobet (dru`ewe), sab', skup, dru{tvo,
Iskender, tur. Skender.
razgovor, prijateqstvo, sap, po{tovati,
Ime Skender davali su Turci najhrabrijim
iskazati po~ast > ar. sohbet, dru{tvo,
jani~arima srpskog porekla. Istorijski
prijateqstvo, razgovor, jevr. shofet, sudija
Skender-beg je bio je od Kastrioti}a.
Svirao je liru, ~itao Ilijadu i pisao na (savetnik), srp. sobet, skup s povodom: savet.
Sobi (Sabi, Sebi, Sibi), v. Sabiri.
srpskom jeziku isto kao i Lesandar.
S. su Srbi iz Petore~ja. Justin ih zove
Skenderbeg, v. Skender i beg.
Sibos, Siris, Serbos.
Skenderija (Dowa Zeta), v. Skender.
Skiri, {kara, potomci Saka ili azijskih Sobor, samb'r, sabor, zbor, okupqawe, skup
(kao ustanova gra|anske ili vojne vlasti),
Srba, {ak > asir. i{kura, u asirskim

b'i,
upravqati > asir. beru, birati,
zapisima hetsko pleme.
Skiti, {akaa, ime za zloduha, naziv za pet izabrati, jevr. sobor, bret, savez, rus. sobor, st.
zvezda Aldebarana u obliku ko~ija > jel.srp. sbor.
Daqa osvajawa Lesandra velikog na Istoku,
Skuthai, lat. Scuthae.
zaustavqena su odlukom vojnog Sabora.
Misirci su Skite zvali "Sakala{i",
sovija (mudrica), saphala, ime boga Nava,
a Arapi "Sakaloti". Ime su dobili
mudrost, posejati, plodonosan, phal,
po jednom od wihovih kraqeva, a Herodot
plodan > srp. sova, ime ptice no}ne
ka`e da su najstariji narod Evrope
uz Brige. J. Fresl ka`e da su Srbi vladali grabqivice, sovija (kukumavka), [: sojkula,
u Aziji 4000. godina pre Nove ere. Na 3500. sova, K, ar. sofi, -fu, posve}enik, kimr. cuan.
Mudrost i plodnost pripadaju Navu, pa
godina s.e. prostirali su se sve do Kine
je no}na ptica zloduha i simbol mudrosti,
(Saki). Skitsko zlato je bilo tako
dobila ime po bogu doweg sveta ~iji je
filigranski inkrustrirano, da mo`e da
se vidi samo pod mikroskopom (10 x ja~im!). atribut.
Skoloti, {akari, bog Mesec, neprijateq soj, {aj, le`awe, spavawe, prebivawe,
obitavawe, {, le`ati > tur. sou.
zloduha {akote
Sorbej (Orfej), v. Srba > het. Urpej, jel.
Skopqe, v. Uskopqe > tur. skb.
Orfeus.
sliv, srv, te}i, isticati, slivati, uzrok
Kr{teno ime ra{anskog princa-pesnika je
te~ewa > zend. sru.
Sorbej, a Jelini ga zovu posve}eni~kim
Sloveni, {rva (= {rav), hvala, slava,
uva`ewe, priziv, {ru, slu{ati > rus.imenom Orfej, pod kojim je poznat kao otac
"jelinizma" i hri{}anstva.
slava, avest. sravah, slovo.

84

sokak, kuka, krivina, ku~, kriviti > srp. srp, sipa, Mesec, sip.
okuka, krivina puta, ar. zuqq, tur.
U obi~nom govoru: mese~ev srp.
srpa (oru`je), v. srp.
sokak.
soko (ptica ogranulog Sunca), {ka, {ak, sr~a (slom. staklo), sr(i)x, nagomilati
jak, mo}an > rus. skol, ar. sakr, sakar, > per. sirce, tur. sirca.
staklo, sikatila, peskovit, poprskati,
akan, srp. Sakar, zem. ime.
Soko je vesnik bo`iji i pore|ewe za Sunce, razbacati, koji sadr`i pesak, sik,
RV 1, 32. Indra pretvoren u sokola nosiprskati > misir. sakal, st. srp. sklo, rus.
stekl, skit. sakrijum, jevr. scheschelet.
muwe vrhovnom bogu, kao {to Sv. Ilija
pretvoren u sokola nosi kwigu Bogorodici. Stambol (Carigrad), stambi, more, od
>
U spevu soko je obele`je Jawino i Reqino, stamb, le`ati, dose}i ili dopirati
a u obi~nom govoru suime za ~oveka,
st. ruski Stambol (Stambul), tur. Islambol,
a naro~ito junaka.
"pun islama", krim-tatar. Istambul, Stambul.
so(l), sar, si > rus. sol, arm. al, per.
Crno more je Dorni Stembolska (st. rus).
ur, jap. shio.
Stana, stna, stan, bo`. stani{te, st,
So simboli{e ~istila~ku mo}: O soli, stajati > avest. stna, per. stan, stajati
~ina me magije oslobodi (asirska bajalica). oset astaew, srp. stanac (kamen).
Solomun, v. Samuil > per. Salmann, jevr.
stati, st', ostati nepokretan > arm. sth,
Solomon.
zaustaviti.
Solun, v. sol > tur. Selanik, cinc. Saruna.
stela, stala, uzvi{ewe, stl.
U okolini S. se nalaze slana jezera.
Pobedni~ke i pogrebne stele su bile
somun (hleb), samunna, dobro ili skroz
uobi~ajene u Asiriji.
struja, srotja, protok, uzburkanost, reka,
nakva{en, und, vla`an > tur. somun,
talas (veliki), sru, te}i > zend. sru,
Samun, p{eni~ni hleb s kvasom (B.).
sofi (monah, pobo`an), saphala, posejati,
jap. reiku, jel. reo: Strimon, vodonim.
plodonosan, plodan, ime boga Nava,
sto, {ata (sata), stotina > avest. satem, oset.
phal, plodan, izvr{iti > ar. sofu,
sata.
muhamedovac koji se povu~e iz javnog
strah, trsa, strah, tras > avest. tarsaiti,
`ivota i preda samo}i i nauci.
per. ters.
Mudrost je suime za plodnost, koja pripada suba{a, su, nagoniti + bale{a, zapovednik
dowem svetu. Otuda je sova no}na ptica,
> asir. saba{u, qut(it), per. tur. subai,
simbol mudrosti, dobila ime po bogu doweg predpostavqeni (ni`i ~in od ba{e).
sveta, srp. Sovija, mudrica.
Subarejci, v. Sabiri.
spahija, v. sa(h)ibija.
S. su starinci Asirije.
Ova re~ se izvodi od per. sipahi, kowaniksubota, v. sabat > jevr. abtai.
< avest. aspa < arij. a{va (aspa), kow, -anik, suvarija (kowica), svar, sunce, svetlo, od
jer su kowanici dobijali zemqu u posed kao s, pokrenuti > per. suvar, kowanik,
naknadu za vojnu slu`bu.
per. tur. suvarija, kowica, hindi surija,
spahiluk, v. spahija i luk.
svetli qudi, sa glavom kowa (< srja, sunce
spora, sira, orawe, s > asir. zeru, seme. ili bog Sunce)
sram, srama, ispuwen ga|ewem, sran > rus. Kowanici su u persijskoj vojsci bili Medi,
soram, avest. fsarma.
koji su svojim bogovima dodavali pridevak
srditi, srixti, nagomilati, six,
kow ({), jer je to za wih bila `ivotiwa
nagomilati > avest. z r d, arm. sirt:
boga Sunca.
rus. Sergije, srp. Sr|a l. ime (epski
sud, sd, dovesti u red, upravqati,
Zlopogle|a).
posti}i, ispuniti > rus. sud, st. rus.
U hri{}anstvu Sv. Sr|: Sv. Sr|e-sneg sve sud, jevr. sud, knez, ar. sidi, gospodar.
Titula kneza je u Srba i Rusa imala je i
gr|e.
srma (srebro), rxuna (arsuna), srebro,
ulogu sudije, {to se
odr`alo sve do
po~etka 20-og veka.
napravqen od srebra, srebrnast, ~ist
(kao srebro), beo, rax, sijati > tur. sirma, sukno, sukla, sjajan, beo, su~,
predstaviti.
srebro, srebrn novac: sirmali, srmajli,
izvezeno srebrom.

85

dvanaesti dan svetle polovine meseca. U

sul (mir), v. selam > ar. Sull,
izmirewe.
srpskom predawu lavi ogweviti su zamena
i pore|ewe za svetlost sunca.
Sulejman, v. Samovil.
sultan (titular, l. ime), sulatna, t,
Sfinga je mitski ~uvar kapije svetova. Ona
{tititi, spasiti > rus. sultan, ar. tur. ~uva planetu i krije tajnu qudske
civilizacije. Jedna je od najstarijih qudskih
sultn, samodr`ac, vladar.
gra|evina, koja simboli{e pet elemenata:
Re~ sultan je nastala od asir. turtan,
vrhovni vojni zapovednik < tr, za{titnik predwi deo tela je bik (el. zemqa), zadwi
> st. srp. taru, {tititi, taran, za{titnik, lav (vatra), krila orlovska (vazduh), a glava
~ovekova (voda).
taranu, za{tita.
sultanija (ar. tur. zlatnik), v. sultan.
Suluma (Sulumija), v. Samuil, -a > bibl.
Salome, jevr. Salome, gospodarica sveta.
S. je ~esto ime u Hercegovini.
sulundar (~unak), hlua, ime za
zmijolikog zloduha, h, i}i.
Sumeri, v. Kimeri.
sumoran (mrgodan), marana, ~in smrti, smrt,
mri, mreti > tur. marmun, tu`no,
namrgo|eno, ma|. szmoru.
sunet (obrezivawe), sn, klanica, s,
podsta}i, pokrenuti > ar. sunn, obi~ajno
pravo, snnet, obrezivawe, tur. sunet.
sunit, sunt', duhovnik, pravedan, moral,
narav, dobro dr`awe ili vo}stvo.
sunce, sn, sunce (= sna, -u), RV 1, 103, sin
(bo`anski), s, za~eti, roditi > hald.
sin, mesec, rus. slnce, sin,
srp. Sinaj, zem. ime, sinuti, obasjati
svetlo{}u.
Imenice sunce i sin su istoga postawa, a
Sunce je u mitu naj~e{}e sin Tvorca.
sura (stih iz Korana), sra, bog, slika ili
lik bo`iji, bo`anska re~, sunce, sur,
pravilo, propis, zakon > ar. sur, red, niz,
tur. sure, red, uredba, povorka, pratwa, rus.
sura, srp. u suru, dovesti u red.
surla, v. svirala.
Suteka, hak{a, bog Nava (s obredom na
re~nim obalama < haka, ime reke u
dowem svetu), ha, sijati.
Suteka je bog Heta iz ugovora Ramzesa s
carem Heta.
suklija{, {ukla, belo, bela boja, sjajno,
{u~, svetleti.
suhari (tur. dvopek), {u{, suh, suv.
sufi, v. sofi > ar. sufi.
Sfinga, sinh, lav, Lav, sna`an, su,
dozvoliti, plodonosan > rus. sfinga, jel.
Sfun: srp. singav, beli~ast.
Lav je vedsko pore|ewe za boga Nava. Jedna
od bogopojava je narasina, ~ovek-lav, veliki
ratnik, Vi{wi u ~etvrtoj bogopojavi:

86

tur. talih: srp. tali~an.

talisman, tlalak{man (= tlanka), ~ovek
obele`en sretnim znakom (arkas) > asir.
talamu, poklon, ar. tilsaman.
tabak, dab', prikupiti > ar. tabaq, debag, Talmud, mudrita, upe~atqivo, {to ostavqa
tur. tabak.
utisak, mudrost, mud, sre}a > asir.
tabakana, v. tabak i han > ar. per. tur.
mudanutu, nauka (< mudu, znawe), jevr. Talmud,
dabaghhane, tabehhane.
nauk, zbornik pravno-moralnih propisa, srp.
taban (stopalo), tamb, i}i, kretati se > {atr. palamuditi, mudrovati.
krim. tat. taban, srp. taba(na)ti,
taqige (tarantas), taraga, t > tur.
pe{a~iti, tur. taban, stopalo, pod, |on:
talige.
Daltaban, dobar pe{ak (pridevak velikog
tama, tama (tma), no}, nemir, jad, tam,
vezira Mustafa pa{e, srpske poturice iz
> asir. dmu, postati taman, crn, rus.
sela Petri~ak kod Bitoqa).
tmn, tuman, oblak.
tabati, tambati, i}i tamb > jevr. tov, tob,
tama`a, v. tomiti > tama`nik, kradikesa,
i}i.
{aqiv~ina.
tabor (mesto logorovawa), tarb, prolaziti, taman (upravo, ba{, sada), tamana, ostati bez
putovati > st. rus. tabor,
daha, tam, uko~en, zbuwen > ar. tmn,
krim. tat. tur. Tabur.
tur. tamam.
Tabris (prest. Azijske Medije), v. Taurus.
tambura, dmbara, vrsta dobo{a ili bubwa,
tabu, tbva, protivdejstvo za odre|enu
buka, glasan govor, zadovoqstvo, da(m)b,
radwu, tap, pravilo, > tahi}anski tapu,
terati,
nagoniti, skupiti > ar. tanbr,
zabrawen, skriven, srp. tabu (tema).
tavan, at'arv, RV 1, 112, sve{tenica vatre: tinbur, tur. tanbura, tat. Daraba.
tamburin, dmbara, vr. dobo{a, damb >
sredi{te delovawa, at? > tur. tavan.
jevr. tanbur, tat. daraban.
Tavan je prostor iznad veriga i centralno
tane, tan, ime nebeskog mudraca
mesto posve}ewa doma}e Vatre. Otuda i
(polubo`anstva), naro~ito mr{avog:
brojni obi~aji vezani za krov ku}e, me|u
kojima je i svekrva na tavanu u svadbenom telo, li~nost, tan, tanak.
Mudrost je kod Inda povezana s tankom,
obi~aju.
tavlija (ugojen), tvr, jak, poja~an, preteran, visokom osobom.
intezivan, suvi{an, {irewe, tiv,tamjan, dmr-vana (< dmr, dim boje),
magijska formula, jedan od sedam jezika
toviti > arm. db (dv), tur. tavli, srp. tevlija,
vatre
tigaw, ([).
Tamuz (asir. bog voda i okeana), tamas,
Tavor, v. Taurus > jevr. tur, breg.
zloduh koji izaziva slabost, tam, gu{iti,
Tavri, v. Taurus.
>
sum. dumuzi, arm. Tammuz: srp. Tami{,
T. su Kimeri naseqeni na Krimu,
poluostrvu koje je dobilo ime po Kimerima. vodonim.
tanak, tan, tanak, tan > rus. tonki,
taze (sve`e), tas, uvenuti, izbledeti > per.
kimr. tanen.
tze, mlado, zeleno, sve`e: presno, tur.tandara (pr~varnica), tandurina, negra|anin,
taze.
varvarin, tad, zabiti > per. tandariha,
taj (ta, to), t, (t), taj (ovaj) >
mesto u raju, tur. tandr, powava, }ilim, srp.
avest. ta, ton, tin.
tandarija, bestragija, zabit, tandara-mandara,
tajiti, tjate, tj > rus. tana, avest. Taju, mirska suprotnost.
het. tai, taiezzi, krasti.
tandarija (bestragija), taura, negra|anin,
tajfun, v. Tifon > kin. tai-fung, ar. tfn.
ta > srp. tandara-mandara, idi mi,
talas, tras, nanos, frekvencija, energija, do|i mi.
t > hald. talath.
tawir (tawur), tan, tanak, tan, {iriti >
talambas, v. tambura > per. tur. davulbaz,
ar. tannur, arm. tanur, srp. tanur, daska za
tulumbaz.
oblikovawe testa.
talija (sre}a), tala, sre}a, su{tina korena, tawxara (pu{ka), taw~, povu}i, okinuti.
klica, tal, izvr{iti, dosti}i > ar. tali, taraba (drvena ograda), trava (= drava),

87

{to je od drveta (< taru, drvo, sin

gore ili dole > st. rus. taz,
Prvoro|enog), t, osloboditi > asir.
ar. ts, tur. krim. tat. tas, srp. tacna.
tarba~u, staja, dvori{te, srp. trabakula
Tasovi (prvobitne) nebeske Vage su Mali i
(priobalna la|a sa dve katarke):
Veliki Medved, jer kroz wih prolazi osa
taraboles, vr. pojasa: Tarabi}, por. ime.
Mle~nog puta.
taslak (dr`aqa), v. tesati.
Taraba vezana likom zove se vrqika.
tawir, tan, tanak, tan > ar. tannur, jevr. tat, tj, lopov, RV 1, 4, tj > jevr. tatua,
prevara, st. srp. tadba.
tanur.
tata, tat (= tata, tta), RV 8, 91, ? > het.
Tara (bibl.), tr, za{titnik, bog Nava,
t > het. Taru, bog neba,
attas, jel. lat. tata.
tarabuka, v. tara i buka.
Tatar, tturi, osvajawe, RV 1, 145, osvaja~,
taran (st. srp. za{titnik), traman,
t, savladati > st. tur. tatar, stanovnik
odbrana, za{tita, RV 1, 53 > asir.
severne Kine, rus. tatarin, per. Ttr, tur.
taranu, za{tita, ta(u)rtanu, titula
~ag. tat. tatar, glasnik, po{tono{a, ulak,
vrhovnog vojnog zapovednika (>
skorote~a.
sultan), kelt. Taranis, Gromovnik,
Prvobitno je ovo ime za Mongole, pa
grmqavina, ra{ Tarhna.
nomade Sredwe Azije.
tarana (mrvice od testa), tr'aa, RV 7, 104, Tatarbuxak, v. Tatar i buxak.
mrvqewe, tih, gwe~iti > srp. troha, Taurus (znak Bika), tvura, bik, znak Bika,
mrva, rus. teret, per. terhne, tur. tarhana: turv, uzrok nadmo}i > st. kritski taur,
ma|. tarhonja.
vrhovni vojni zapovednik, srp. turica, divqe
tarapana ({atr. gu`va, mete`), trpaa,
gove~e, skitski tor, bik, per. Thor, l. ime,
vrsta magijskog obreda s bajalicama,
jevr. tur, breg, krimski Tavri (Tauri), ime za
tap, pravilo > rus. tarapan, ar. per. tur.
narod, srp. Tavor, pl. u Aziji i C. Gori:
darbhane.
Tabris, nekada{wa prestonica azijske
Medije: Taor, ime sela: Davor, bog Smrti.
tarac(a), v. terasa > per. tarhane, cinc.
Tau{anovi} (prezime), {a{a, zec, mrqa na
tarhana.
mesecu u obliku zeca, {i, le`ati >
Tarvan (ime an|ela), tarvan, ime boga
tur. tavan, zec.
Nava ili `reca vatre, at, pokretan.
Tarvan je jedan od deset an|ela Sunca u tax, stu~, zgodan ili pogodan > per. Tur.
tadz, kruna, tur. tac, vrsta dervi{ke kape.
mazdejskoj veri.
Taxici, txika, naziv za Persijance.
Tarik, taru{, pobednik, RV 6, 45, tr,
ta{ (tur. kamen), a{na (akna), RV 8, 2,
osvajawe, RV 1, 112 > ar. Trik, "udara~"
kamen, a{, ispuniti > asir. du{u,
(> Xebel al Tarik, stena Tarikova,
kamen, tur. ta.
Gibraltar): pridevak Venere.
ta{lixe, v. ta{.
tarifa, tarapanja, prevoz (< tar, pre}i),
Staro ime Pqevqa u zna~ewu Kamenica.
zakupnina, vozarina (= tra, cena
Ta{majdan, v. ta{ i majdan (Kameni
prevoza), od t, pre}i > ar. ta'rf.
majdan)
Tartar, v. Tara > srp. tratina, ledina, jel.
te (tebe, tebi), te (tava, tubjam) > rus. Tebe,
Tartaros (fig. bezdan).
T. je St. zav. an|eo nadzornik pakla, a Tatar teb, avest. tava, teibu.
planina srpskog epa je tamo... "gde petao ne tekija, dakka, sakralna gra|evina, dakk
> ar. tekye (tekke), sakralna gra|evina
kukuri~e".
dervi{a.
Tartarija (Mongolija), v. Tartar.
Tekija, v. tekija.
Tartus, v. Tar{i{ > jevr. tari.
Tar{i{ (Apenini, bibl. geogr.), v. Ra{ani tekme, tokma, oblak, tu~, grunuti,
> misir. Tur{a, Raseni (prikriveno pote}i.
Etrurci).
telal, talav, muzi~ar, tal, u~vrstiti >
U jevrejskom jeziku tar{i{ je "biser", a
ar. dll, tur. telll.
Tar{i{ stare{ina hora Tar{i{ima
tel(es)o, taras(a), snaga, ja~ina, ~vrstina,
t, ispuniti > ven. teles, telo, -eso,
(blistavih).
tas (okrugla plo~a na vagi), tas, baciti, per. teluse, korice sabqe.

88

temeq, stma(n), ja~ina, postojan, stabilan,

se~ewem, tak{, tesati > avest.
trajawe, st > asir. temene, kamen
ta{aiti, stvarati, taxti, per. taitan,
temeqac sa zapisom o gradwi
splavariti, srp. daska.
temena (ar. pozdrav, zavet, molitva),
testija, sata, obredna posuda, tas, baciti
metana, klawati, uvredqive re~i, met,
> per. dest, tur. testi, -o.
spojiti > rus. metanie, ar. tmni, tur. Teta, diti, bo`anska majka Titana > jevr.
{iptarski Dita.
temanna(h).
tetreb, tittira > rus. teterev, jarebica:
temene (asir. kamen-temeqac), stem(n),
Teterev, vodoime u slivu Dwepra, per.
stabilan, postojan, kontinuitet, trajawe,
tederev
(medski, tetaros).
fig. po~etak, stawe trajawa, st', stajati
> asir. temene, kamen-temeqac sa zapisom te}i, tkti, tak > avest. ta~aiti.
telfa, tala, tlo, najni`i sloj, tal,
o gradwi: etemenaki, hram temeqa neba
u~vrstiti > ra{. Talina, per. telfa, oset.
i zemqe (Vavilonska kula), tur. temel, jel.
tilleag, tur. telve.
temenos, sveti ome|en prostor, mesto za
tefter (bele`nica), dev-taru, posve}eno
bogove, srp. Stamen, l. ime.
drvo (zapis) > tur. defter, jel. diftr.
Temko, utaka, polubo`ansko ime.
Temko je istorijsko ime kineske Drvo je u Mahabharati hram, kao i kod
dvorske hronike iz 5 veka st. ere savremenih Srba, s koga se ni{ta ne sme
uzeti, niti koristiti.
(Milojevi}).
Teut, -a, tarutr, osvaja~, RV VI, 66,
tempal, stna, sveto, posve}eno mesto,
podstrekiva~, RV 10, 178, pomo}, t,
oltar > jap. tenno, gospodar neba, st. srp.
boriti > misir. Tot
temblo.
tepe, stpa, vrh, gomila, stup > tur. tepe, (= Te(k)huti), oli~ewe Meseca, bog magije,
mudrosti i pisma, bo`anski glasnik: jel.
brdo.
Teutras, mitski kraq Medije (Teutranija je
tepeluk, v. tepe i luk.
pograni~na dr`ava, dominion ili pokrajina
tepexik, v. tepsija i xi.
tepsija (plitka posuda), tapasja, proizvedeno Medije): il. Teuta, carica ilirska,
grejawem (< tpa, grejawe, fig. goreti), Triteuta, druga `ena Agronova.
tap, ispu{tati toplotu > tur. tepsi, plitka Klement Aleksandrijski ka`e da 42 kwige
Totove sadr`e celokupno qudsko znawe.
okrugla bakarna posuda.
teraj (zap. na~in), tra, kretati se, pro}i, Erodot svedo~i da su ra{anski (tra~ki)
kraqevi slavili boga Teuta kao bogooca,
t, terati > hindi tara, ajde, jap. tara,
rodona~elnika i za{tinika, po kome nose
uzvik za napad (< tr, misti~an slog).
ime Teutoni (= Tevtoni). Asirski vladar
terazije (vaga, merilo), tulsrii, drhtawe
Teuton je u~estvovao u Trojanskoj bitki
treperewe (< tul, vaga), od tul, meriti
(oko 1180 s.e.) na strani Troje. Momirovo
te`inu, izjedna~iti, uporediti mer. te`ine
ime za Teuta je Turas, bog rata u Ilijadi.
> per. trzu, tur. terazi.
U starom srpskom proro~anstvu Teutranija
Terazije (mala beogradska), v. terazije.
je naziv za Germaniju, a Teutoni su u
T. je dobilo ime po rezervoaru za
Galskim ratovima bili udru`eni sa
razvo|ewe vode.
Simbrima.
teren, dara, zemqa, od d'i, dr`ati > ar.
te}i, tkti > avest. taaiti.
dar, oznaka mesta, lat. terra, zemqa.
Tiamat, taimt, ime zmije, tam,
terziba{a, v. teryija i ba{a.
gu{iti > asir. Tiamat, bogiwa majka
terzija (kroja~), dri, poderati, oparati,
Zemqe.
uzrok rasturawa, pocepati > per. terzi,
U sum. mitu prva stihija je bila vodeni
derzi.
haos, okean sa `enskim likom. T. je
termin, terman, tok vremena ili doga|awa, oli~ewe vodene stihije (= sum. Namu).
t > asir. termin, vreme doga|awa.
Tibareni, v. Tubal.
termo, g'arm, toplota, vrelina, grejawe, ime Tibet, bota > bauta, Tibetanac.
Tvorca (Tapas) RV X, 114, g'i, goreti > tigaw, tigma, vreo, vru}, tix > tur. tian,
brig. germe, arm. jerm.
jevr. tigen, cinc. tigansire.
tesati, tak{ati, zase}i, klesati, oblikovati

89

tolom, tomara, kopqe, harpun, tam.

tigar, tig', povrediti, ubiti, zaklati >
Tolomej, tomara, ime za pretka ili narod.
st. srp. tigr, per. tigra, o{tar.
Tigar je rajski vodonim, koji je dobio ime T. je Lesandrov namesnik Misira,
po (Dionisu) bo`. tigru. Po vavilonskoj osniva~ dinastije Lagi}a.
legendi Tigar i Eufrat su ro|eni iz o~iju tolus, toraa, svod > jap. torii.
tomb, tumb, tuga, `alost > ar. tabut,
Mardukovih.
kov~eg.
Tigar, v. tigar > avest. Tigra, ar. Dil, tur.
tomiti (st. srp. gu{iti, mu~iti), tamate (=
Dicla.
tamjati), od tam, gu{iti > ar. tama',
tilisum, v. talisman.
grabqiv, gramziv, jel. tmos, srp. tamaniti.
Tir, v. car.
Predeo izme|u Tira i Sidona se u
tomruci (klade), v. tolom > tur. tomruk.
Starom zavetu zvao Zerafat, u Novom
tonzura, ~-karaa, pravqewe kreste,
obred tonzure (jedan od dvanaest obreda
Serapta, a danas Surafend.
tiran, v. taran > jevr. tiran, tarhan, gwavator. ~i{}ewa, praktikovanih kod dece u prvoj
ili tre}oj godini).
Tiras, tru{a, osvaja~, pobednik, RV 6, 15
T. ("stri`ewe") je arijski oblik frizure,
> brig. Turas (Ilijada)
Tirseni, v. Tur{a.
kakvu je nosio Ramzes II (ekspertiza L'Oreal).
Tirseni su narod Rasije, a ime su dobili Istu takvu frizuru ima Sv. Sava na
po misirskom nazivu za Ra{ane.
fresci iz Mile{eve. Na Tibetu se ona
Tisa (uro~nik i vilinsko drvo), tak{ak, praktikuje obrnuto.
vr. drveta, tak{, stvoriti > st. srp. top, daba, grom Gromovnika, dab,
tisa, srp. Tisa, vodonim, per. tax?
povrediti > ar. dabbus, srp. topuz, tur.
jel. tokson, luk (od tisovine), ma|. tisza.
topuz.
Tisovo drvo je endemska vrsta s otrovnim
tope (afg. mogila), v. tepe.
plodom. @ivi 1000 godina. Tra`i vla`nu topao, tapa (= tpa), toplota, toplina,
klimu, a ne napada je nijedan insekt, pa
tap, topiti > avest. tpaueiti, srp.
se koristi za kov~ege i lukove. Kod Kelta Toplica, epsko, porodi~no i zem. ime.
je tako|e grobno drvo.
topor, dab, udarati > per. dbr, tur.
Tifon, v. Piton > arm. Tufon, jevr. Sefon.
tabar, teber.
Stoglavog T. ~uvao je Piton u Delfima.
topuz, v. top ar. dabbus, tur. topuz.
tih(o), t{im, tu{, umiriti > rus. tihi top~iba{a, v. topxija i ba{a.
jevr. tohu.
topxija, v. top i xija > tur. topu.
tobe, v. tobelija > ar. tobe, zavet.
Top~ider, v. topxija i dol(ina) > tur. topu
tobelija (virgina), tbara(ka), ~ovek bez brade
deresi.
(tubaraka, evnuh), tup, propis > hindi
Jedan Top~ider nalazi se u Avganistanu.
tobala, `ena, koja to nije.
toraw, toraa, luk, svod, slavoluk, fig. vrh
T. je devojka iz ku}e bez mu{ke dece,
> jevr. toren, jarbol.
zavetovana na celibat da bi produ`ila lozu,
torba (vre}a), b'str, kesa (ko`na), b'as,
pa se obla~i i pona{a kao mu{ko.
pojesti > per. tubre, tubere, zobnica, torba
Tobija, v. tobelija > jevr. Tobijah.
kowani~ka, tur. torba, tobra, vre}a za rame,
tok, tak, te}i > per. tak, avest. taka, rus.
krim. tat. Torba.
tek, ar. tku, tur. tekle.
trabant, v. dveri i ban > per. darban, ~uvar
toke (dugmad ili plo~ice), tok, izdanak;
(dar, vrata + ban, ~uvar).
dete, deca, t~, deca, izdanak, RV 6, 48
trans, -(preko, s one strane), tirs,
> tur. toke, srebrna dugmad ili plo~e na
(po)preko, iznad, prolazno, odvojeno od,
dolami, srp. teke, malo.
bez,
protiv, ispod, t, pre}i > zend. taro,
Toka je pore|ewe za sunce i oli~ewe
jevr.
ta(i)r.
w. diska.
tolkovawe, tallik, uporedan prevod, kqu~, trg, t(a)rk, trgovati > arm. Tagara,
trgovati: tgr, trgovina, akad. tamgaru,
govoriti odre|enim tonom, tal,
izvr{iti > srp. tolma~ (tuma~), rus. tolk, ven. il. tergitio, rus. torg, st. tur. turgu,
mong. torgh, torgu.
mit. talami, tur. dilmac.
trem, tarm, pre}i preko, s one strane,
tolma~, tallik.

90

Turci, turaka (< tura, povrediti, RV 8, 79),

prela`ewe, t > rus. terem, tur.
tur, navaliti, pritisnuti, juri{ati >
tarim.
asir.
taraku, napad, udariti, tu}i,
tres, tras, tresti > per. ters, rus. Troska,
rasturiti, poru{iti, per. Turk, Turkmn, st.
muwa.
Tripura (trostruki grad), v. tri i varo{. tur. trk.
U turskom jeziku turk, zna~i lupe`,
Triton, trita, "tre}i", vedsko bo`anstvo
varavarin, zbog ~ega Turci nisu voleli ovo
Voda (Gromovnik), RV VII, 47 > avest.
ime ve} su se radije zvali Osmanlijama.
trita, jel. tritos, Triton, bog mora (sin
Tur{a, v. Rasi.
Posejdonov ili Posejdon), zool. triton,
T. je ime za Ra{ane (Tirsene) u
da`devwak (burwak).
Tritonovim imenom nazivaju se reka Nil i misirskim hronikama.
tur{ija (ukiseqeno povr}e), turv,
Srpsko jezero (Serbonis) na Sinaju, za koje
nadvladati, o~uvati > per. tur. turu, turi.
Jelini dr`e da je boravi{te Trifonis-a.
tutkalo,
ttklja, istovremeno, tad > tur.
trt (suprotno od o~ekivanog), trast,
tutkal.
tresti > per. ters, strah.
tu~ (bronza), stu~, svetao, sjajan > per. tu,
Tubal, v. Iberi.
tur. tu(n).
Kod Jevreja, Tubal je Skitija. Biblijski
Tubal Kain (= Tibareni, Herodot) je prvi
kova~ u St. zavetu, {to se odnosi na
helmske Brige (Ibere) znalce prerade
gvo`|a.
tug, tuga, istaknut, uzvi{en, visok; presto,
tu, imati uticaj (srp. tutor), biti jak,
RV 3, 94 > per. tg, tur. tu;
T. je kowski rep na vrhu kopqa sa jabukom.
Vezir je imao tri tuga kao znak
dostojanstva i zvao se pa{a od tri tuga.
tuz (tur. so),
tulbe (grob), turv, biti iznad ne~ega,
osigurati, tur, pritisnuti > ar. turb,
grobnica, tur. trbe, grobnica, crkva nad
grobom. rus. turbe.
tulum (me{ina ili vrsta mere), tul,
te`ina, jednaka mera, dr`ati u
ravnote`i, tul, uporediti merewem
te`ine, biti jednak > jel. tulum, me{ina,
tulemos: tur. tulum? tulumba, {mrk: per. tur.
tulumbaz, koji udara u bubaw: srp. tulumina.
tumbas (ponton, ~amac za pont. most),
tumb, nevoqa, opasnost > srp tumbati,
okretati, prevrtati, per. dumbaz, tur.
tombaz.
tumbe, tumb, nevoqa.
tumor, tmra, RV 6, 22, veliki, jak, divqi,
tur, pritiskati > per. derman, snaga, mo}.
tumul, tim, vlaga > jevr. timara, oblak.
tur (bik divqe gove~e), v. tavura > avest.
staora, st. rus. Tur, srp. Turjak, Turija,
zem. imena.
turban, mrd'n, ~elo, glava, najvi{i deo
ne~ega, mur, povezati > per. dlbend,
tur. tlbent.

91

}ivot, v. kivot > jel. kibotos.

}iler (kiler, koliba, ostava), {ala, soba >
tur. kaliba.
}ilibar, v. }iri-bu > per. kh-rub, {to
}aba, v. kaba.
privla~i slamu, tur. kehruba, kehlibar.
}aja, xaja, osvajawe, pot~iwavawe, vr.
Elektrostati~ke osobine }ilibara su od
pobedni~kih stihova s bo`. osobinama,
pamtiveka poznata qudima, pa se wegova
xi, pobediti > per. tur. kua.
magijska svojstva ne mogu pripisati
}aknut, {aknoti, savladan, podlegao,
Talesu iz Mileta, koji nije bio ni Jelin,
sposoban da u~ini, {ak.
ni Grk, ve} Srbin iz porodice Teli}a i
]alije, v. ~alija.
jedan od sardskih mudraca.
]. su u zna~ewu "Trwak", ime male
}ilim (zastira~), kilima, vr. bora (Pinus
beogradske.
Deodar), fig. bomba, kil, (po)vezati >
}ar (korist), ~ar, zapo~eti, pokrenuti,
izvr{iti, izvesti, usmeriti, poku{ati, krim. tat. tur. kilim, per. kilm,
preduzeti, zaokupiti > per. kr, radwa, delo, rus. kilim, (kelim), srp. kila, sve`aw lana
ili konopqe za mo~ewe.
rad, korist, ar. dzar, cena, plata, nagrada,
Re~ }ilim je nastala po tepihu od
tur. kr.
borovih iglica, koja se nalazi ispod
}arlijati, taralajati,
~etinara koji tkaje majka Priroda.
}asa (zdela), kans, posuda od metala, sud za
}ilit (kqu~), v. lokot > tur. kilit.
pi}e, {oqa, kns, glanc > asir. kasu,
}iri-bu, (}iri-ba), para- b, is~eznuti,
{oqa, per. kse, veliki sud za pi}e.
nestati (magijski priziv nestajawa
}ata (pisar), kata, (raz)govor, javni
supr. stvarawu).
nastup,
}itab (}itap, kwiga), gita, poema ili sveta
duhovnik ili wegova `ena, kat > ar. pesma, obredna pesma u metrici, po
ktib, pisac, bele`nik, nau~nik.
juna~kom motivu, gai, recitovati
}afir, v. |aur > ar. kfir, tur. kfir.
> ar. kitab, kitap, kwiga, pismo, naredba,
}elav, kulva, }elav, kul, nagomilati >
zakon, opredeqewe: el-kitab, Kuran, tur. katib,
per. tur. kel, lat. calvus.
katip.
]ele-kula, v. }elav i kula.
}iha, ~ik, kijawe, ~ad.
Varvarski spomenik napravqen od glava }ihawe, ~i-kkana.
poginulih srpskih ustanika, u odbrani
}or (slep na jedno oko), ~ulla, slep, ~ul,
Ni{a 1809 godine.
uroniti > srp. }orav, per. kr, tur. kr.
}elija, klaja, telo kao stan du{e,
}orak, ~araka, lopov.
pregradwa, kutija, dom: spajawe, kul > }orda (sabqa), karanda, ma~, ki,
jevr.
kehila, op{tina: kele, zatvor, rum.
upotrebiti, primeniti > srp. korda, ~e{.
chilie.
kord, kordik: per. kard, no` (veliki): ma|.
}emer (pojas za novce), v. kamara > per.
kard. }orda, v. kord > rus. korda, ~e{. kord,
tur. kemer, rum. chimir.
-ik, per. krd, tur. grda, ma|. kard.
}ena (pas, epski), {na, pas (= {nja ),
}ornuti, ~orajati, ukrasti, ~ur.
{un, {uwati > kin. kiuen, srp.
}orsokak (slepa ulica), v. }or i sokak > ar.
{wuvaralo.
per. tur. kr-sokak. kut, saviti.
}enar (ugao), v. ugao.
}os, ~jus, napustiti, ostaviti.
}eramida, v. keramika.
}osati (nadmudrivati), ~josajati.
}erdati, ~ur, uzrok nestanka.
]oso, v. }os.
}esa, v. kesa.
}o{e (ugao), kuti, krivina, okuka, kut,
}esar, v. cesar.
saviti, iskriviti > asir. katatu, ugao:
}esatluk, v. }esa i luk.
tur. kse, per. tur. kk, deo ba{te koji
}eten, v. keten.
ima lep pogled, po kojoj se izvodi re~
}efalija, v. kefalija.
kiosk, ali bi}e da je kiosk od asir.
}ehaja, xaja, osvajawe, pot~iwavawe, trijumf, kisukku, zatvor, ropstvo.
xi > per. tur. kaya, cinc. chilae.
}uba, {ub'a, grm, {iprag, {ub'
}ibrit, v. kibrit > ar. kibrt, sumpor.
}uvik (bre`uqak), ~ul, uspon, pewati,

92

dizati se > per. kh, breg, bre`uqak, tur.

ujk kh.
}uza, gha, skriveno mesto, jazbina, guh >
tur kmes.
Ub (ime grada), p, voda > (st.) srp. apa,
}uk, guka, vrsta sove, gu{.
voda, rus. Ob, vodoime: vpa, jezero, bara,
}ulav (kapa od sukna), ~ul (}ul), podi}i,
asir. Apsu, `enski an|eo Bezdana.
izdizati (se) > per. kulh, tur. klh, srp.
ubav, b, lepota > per. hub, lep, jevr.
na}uliti, (u{i).
avib.
}ulbastija, ~ul, izdi}i + busta, pe~eno
ubao, pa, voda, ap > avest. vafra.
meso > tur. klbasti.
ugarak, agraka, sagoreo, pe~en > rus.
]. je podlanica mesa na ro{tiqu.
ogurec, per. angur.
}uliti, ~ul(l)ate, podi}i, ~ul(l).
ugor,
ugr, `estok, `ustar > rus. Ugor,
}umez, gha, skriveno mesto; jazbina,
avest.
ugra.
brlog, obor RV IV, 21, guh, sakriti >
uzan,
an

us
, usko mesto, an, stezati >
tur. kmes.
avest. azah, arm. anjuk, tur. uzun.
}umur, ~ur, goreti > tur. kmr, drveni
ujam, jam, rastezati, ra{iriti.
ugaq.
}up (vr. suda), kumba, vr~ (za vodu), kr~ag, ujdurma, adarma, nepravedan, zlobnost,
mana, lo{a osobina, krivica, neverstvo,
bokal (zlatan), kumb, pokriti > per.
pravda,
ad, hraniti (mat i duh.) > tur.
kup, kr~ag.
uudurme, ude{avawe, podudarawe.
}uprija, v. ~apra > jel. gfira, tur. kpr.
ujmiti, jmati.
}urak (ogrta~), ~ul, uroniti > tur.
ul (miro, uqe), ul, goreti > rus. olej,
krk, cinc. chiurcu.
tur. o(g)ul, roj, srp. ulika (olika,
}uran, ~ul, uzdi}i.
uqenika).
]urilo (ime brda) (< (na)}uriti,
Obredna upotreba uqa je prebiblijska RV
pogledati).
II, 3, a uqe pomazawa bo`anski atribut.
}ur~ija (krznar), v. }urak.
ulak, skeja, drugarski odnos (< saki) >
}utuk, kautaka, {to uzrokuje interes,
tur. ulac.
kuriozitet.
ulema (bogoslov,) ul, sijati > asir. ul,
}u{ka, ki{k, povrediti, inf.
najvi{i, najboqi, srp. uqav, ~ovek ~vrst
ki{kajate, }u{kati.
u duhovnom smislu, ar. lam, bogoslov,
mudri, u~eni, u~iteq muslimanske vere,
tur. ulema.
uqanik, v. uqe > tur o(g)ul, roj.
uqe, ul, goreti > rus. olej, jevr. ola.
unka{, akas, bogato ukra{ena kowska
oprema, RV 4, 40, ak, obele`iti
> tur. unka.
U. je predwe oblu~je na sedlu
unuk, an~na > avest. anu, ven. bonon.
unutra, ntara, unutra{wi, -ost, uro|en,
prirodan, (= antar(a): antar, u sredini,
izme|u, unutra, u granicama), ant,
omotati > avest. antara.
un~a (vr. mere, Vuk), uw~~a, pabir~ewe
`ita, uw~ > st. srp. ongia, tur.
yonga.
ur (asir. gospodar), urvi{a, kraq, vladar,
gospodar zemqe (< ur, {irok, pridevak
sina 14-og Manua), vi, odbraniti,
obuzdati > srp. Uro{, l. ime.
Ovu titulu protuma~io je Sajs na asirskom

93

natpisu starom oko 4000 godina: Ur Nino

{ar Serbula, "Gospodar Nino car Srba".
Ur (mandejski kraq pakla), ul, goreti >
jevr. aur, ogaw.
uragan, urga, zmija, pijavica, i, `uriti fajda (korist), v. vajda > ar. fid, tur.
fauda.
> hai}anski huracan, tur. uraan.
fakir, pha, te`wa + kri, usmeriti
Urijel, ul, goreti > jevr. Uriel, bo`ija
misli ili pa`wu, prouzrokovati,
svetlost.
izvesti, izvr{iti > rus. fakir, ar.
Urijel je namesnik Sunca i Ogaw bo`iji,
serafim i heruvim sa stani{tem na Marsu. faqr, siromah, ubog, tur. fakir.
U Inda je fakir isposnik s usredsre|enom
Na Crkveni saboru u Rimu osu|en je na
voqom.
ve~no prokletstvo.
falake (klade), palaka, daska, pal > ar.
urok, urag, zmijoliki zloduh.
Urok je zla du{a, koja mo`e na{koditi
flk, tur. falake.
pogledom ili izgovorenom re~i ili jednim far (svetiqka, svetionik), paru, sunce, p,
i drugim.
zra~iti, rasveta > rus. far, per. Far,
urota, vrat, zapovest, zakon, zavet, obi~aj, hvarna, svetlost bo`ija, jel. Fros, najve}i
vi, spre~iti, obuzdati > avest. urvta, svetionik starog veka koji su podigli
st. rus. rota, kletva.
sarbatski Lagi}i.
Uskopqe, sku, skupiti + pola, poqe >
faraon (carska titula), v. far > misir.
Uskopoqe.
per'o (far), visoka ku}a (sunce), dvorac,
Jedno U. je su mikrotoponom i topomim u u velika ku}a, rus. faraon, jevr. parxxo, ar.
gorwem toku Vrbasa, a drugo kod Trebiwa. Firawn, tur. firavun, jel. Farao.
usta, {'a (s'a), u, glasan ili prigu{en fard (pi{toq), peru, vatra, ogaw > ar. fard.
zvuk > srp. u{}e, avest. ao{ta, lat. os, fariz (ar. kow), v. Hors > ar. faras.
oris, ostium.
farisej, parasa, podru~je, opseg onog {to je
ustra, v. kustura > tur. ustura.
izlo`eno, pi > asir. parasu, odvojen,
utva, t, vr. ptice (= tis, RV X, 95), at, skriven, arm. peri{aija, jevr. peruin, paru.
pokretan > misir. atis, st. srp. atva, vr. Faros, v. far.
patke, srp. utan.
Ovaj svetionik je podigao Tolomej
Utva je ptica smiruju}eg sunca.
Filadelf iz sarbatske dinastije Lagi}a.
utvara, avatra, pojava bo`anstva na
Farsi, v. Parsi > ar. farisi, tur. farsi.
zemqi, neo~ekivano privi|ewe (u vezi
felah (misir. ora~, te`ak), phalaka,
tri koraka Vi{weg), t, jedriti.
plodonsan, uspe{an, sazreti, prihod,
utuk, ukta, re~, izgovoriti, izre~en, ime
korist, phal, plodan > ar. fllh, tur.
bo`ansko, u, dozivati > asir. utuka,
falh.
avest. ukt'a.
feniks,
b'nu, gospodar (svetlosti), zvezda
Urok je pogled, izgovorena re~ ili oboje u
> misir. benu, mitska ptica: vr. ~apqe.
magijskoj radwi.
F. dugo `ivi i umire po sopstvenom
uxuma (`enski nadimak), v. xuma.
izboru, tako, {to savije gnezdo koje se
uxer(ic)a, uxera, koliba od li{}a, u~,
zapali od wegove toplote, da bi vaskrsao
prilagoditi > ar. hur, tur. hrc.
iz sopstvenog pepela. Ovo je pri~a o
U{}up (tur. Skopqe), v. Uskopqe.
simbolizmu ve~nosti, vezana za kretawe
u{ur (procenat), {ri, podneti, usmeriti,
pl. Venere, koja prehodi na nebu, tj. javqa
biti zavistan, do}i do nekog stawa > ar.
se kako na istoku, tako i na zapadu.
ur, desetak, tur. ur.
Plutarh i Erodot ka`u da je ova mitska
ptica iz Etiopije.
Feni~ani (Veni~ani), v. Veneti.
Re~ Feni~anin nije etni~ki pojam.
Prvobitno je ozna~avala stanovnike Krita,
pa Qudeje, a kasnije bilo kog stanovnika M.
Azije.
fewer (svetiqka), v. Benu > ra{. vanala,

94

rus. fanr, per. fanar, far, lampada, tur.

fenar, fener, jel. fanri, fanrion: Fanri, kvart
u Carigradu.
Ferdin (selo, Banat), p'ar, rasuti,
rasturiti > per. Ferdin, prvi mesec
astronomske Nove godine, ar. Firdus (=
Firdevs), ba{ta, vrt, plodna dolina.
Persijski oblik re~i je sa~uvao izvornu
simboliku "rasipawa" sun~eve svetlosti o
ravnodnevici, kada sunce ve} stoji visoko
na prole}nom nebu rasipaju}i svoje zrake.
ferexa, varaka, prekriti, vi > ar. fr,
tur. ferace.
ferman (ukaz), sp'ar, ra{iriti + man,
smatrati, misliti, ponuditi > per.
fermn, naredba, zapovest, carski ukaz,
fermuden, zapovedati
fermati, v. ferman.
fes (crvena kapa), v. vasligen (vasle|en)
> ar. fs, tur. fes.
Ova vrsta kape je oblik starosrpske
kape s ki}ankom, purpurno-crvene boje
koja se prvi put javqa u Asiriji.
Tuma~i se, da je ova kapa dobila ime po
varo{i Fes u Maroku ili po Efesu,
ali i vara{ i kapa dobili su ime po
turskom nazivu fesligen, bosiqak,
preuzet od Srba i Rusa, koji od iskona
kite kape ovom biqkom, iz magijskih
razloga. Po~etkom 19-og veka fes je
postao turska vojni~ka kapa.
fesligen, v. vasle|en > tur. Feslien,
bosiqak.
fetva, htva, insistirati, ili podsta}i,
hi, podsta}i, (na)baciti > srp. kletva,
rus. kljatva, ar. ftw, pravna odluka
muftije u slu~aju ogre{ewa o zakon, tur.
fetva.
fil, plu, slon (pilaka, slonica), pl,
zaustaviti, ograni~iti > asir. pilu,
slon, ar. fil, slon, srp. viq, -em, jel. elefas, ntos.
Filisteja, v. Filisteji > jevr. Paleth.
Filisteji, v. Pelasti > jevr. Pelithi.
firaun (Ciganin, pogrdno), v. faraon.
Naziv za Cigane po Srbiji (u Vojvodini
Faraun) u 19 v. zato {to se mislilo da su
do{li iz Misira. .
fistan, v. fustan > per. tur. fistan.
fren|ija, vraga, dr`a~, vi, spre~iti.
F. je otvor u zidu za pu{~anu cev.
Frigi, v. Brigi > per. Firingi, ar. Faranji.
frula (svirala od jedne cevi), v. svirala.

fistan, v. fustan.
fukara (lo{ ~ovek, olo{), skar, sviwa:
deo pakla, ki, povrediti, u~initi
{tetu > ar. fuqar, sirotiwa.,
tur. fukara: srp. Sukara, prezime.
furda (otpad), {urta, razbacan, {ri,
rasprostreti > rum. furdale.
Vurda je otpad od sira, pri pravqewu
ka~kavaqa ([.).
furuna, v. vuruna.
furunxija, v. furuna i xija.
fustan (sukwa), pusta, vunena tkanina,
pla{t, navlaka, zaklon, vrsta filca,
pust, povezati > srp. pustina, filc.
futa, v. vuta > ar. futa, tur. foth, fota.

95

blagosloveno (pra sad), u skladu sa

obrednim pravilima (ekadik{a), da bi bila
pozdrav umu (havird).
hajde, v. ajde.
haber, v. aber > ar. habr, tur. haber, srp.
hajduk ), aj, i}i, pro}i, do}i odnekud,
abrono{a.
pojaviti se, di}i, vratiti se, lutati >
haberdar, v. aberdar.
rus. gajduk, srp. ajduk, cev za va|ewe
hava (vazduh (Bosna), hava, paqenica, obredno te~nosti iz natege (tikve): ar. tur. haudd,
prino{ewe (fig. vazduh ili medija (ha, razbojnik, ma|. hajdu, vojnik pe{ak.
meditacija + va, vazduh), hu, uzdizati do
H. je kod Srba borac protiv ugwetavawa
neba, priziv bo`anstva > hindi jevr. tur.
(narodnog), a na Istoku izraz za razbojnika.
hava, vazduh.
hal, (bedno stawe), v. ala > ar. hal, stawe.
havan, v. avan > per. hawen, ar. hawan, tur. hala (zloduh), v. ala.
havan.
Mo`e da bude i hla, "Sna`ni", oli~ewe
havarija, v. avarija.
sazve`|a Ovan.
Havil, savara, ime bogiwe Nava, zapadni, u halabuka, v. hala i buka.
vezi zapada, av > ar. Al-Habir, Svesni, halal(iti), v. alal(iti) > ar. hall,
jevr. Hebel, jedan od 12 an|ela hora vlasti.
dopu{tewe, zakonita stvar, tur. hell,
Habir je jedno od sedam imena na arapskoj jevr hallal.
amajliji Sedam pe~ata (V. Bax)
Halala je bio bojni pokli~ Trojanaca.
Havili, v. Havil
Haleb (Alep), v. Halibi ar. Halab, najstariji
havra, v. avra > jevr. hebra, tur. cinc. havra. grad u Siriji posle Damaska.
Habiri, v. Havili > misir. habiru (apiru), Halivi (bibl.), v. Kalioci.
rasejani, preistorijsko ime za Srbe u Halis, v. Gal.
Aziji, arm. hapiru, het. habiri, odmetnici.halif, v. kalif.
Na amoritskim glinenim plo~icama grada Haldi, v. Kelti > akad. kaldu, zemqa
Mari, istoimene kraqevine, nalazi se osim
Kaldu je regija Ura, jevr. Chaldun.
nekih religiozno-pravnih tekstova Postawa kadim, ar. Kaldan, jel. Haldaia.
i narod Hapiru (Britanika, 2003). Na
halka, v. alka > ar. halqa, tur. Halka.
glinenim plo~icama al-Amarne tako|e se
Ham (bibl. Afrika), v. Amon (vrhovno
pomiwu Habiri.
bo`. Misira).
Hagada, v. gatati > arm. hagata, mudrost,
hamajlija (uro~nik), hamala, zlato, hi,
jevr. Hagada.
o~arati, ~eznuti > ar. haml, tur. hamail,
hazar (kocka), jsuri, ~eznuti za ne~im,
jap. hamaja, vr. uro~nika za teku}u godinu.
xas > ar. jasara, tur. zar.
Zlato ima najve}u magijsku mo}, zbog svojih
Hazari, ksara, kosa, zlato < ksa, Vi{wi
katalizatorskih sposobnosti, pa su zlatni
u zna~ewu kosati > rus. Kozari.
uro~nici na najve}oj ceni.
Beli Hazari su bili plavokosi qudi duge hamam, sn, sunce, RV 1, 103, s > tur.
raspu{tene kose. Jakubi izvodi wihovo
hamam, jevr. hamim, topao.
poreklo od Jefte, a po veri se ra~unaju u
Hamzo, amxa, ime Brane.
Jevreje.
Hamiti, v. Ham.
hazna, v. asna.
Hamurabi, v. Amon i rabi > arm. Kahna
haznadar (blagajnik), v. asna i dar.
rabbi, ugaritski rabu kahinim, titula
hair (korist), air, osve`ewe, zadovoqstvo:
vrhovnog sve{tenika, fen. rabkahanim.
izobiqe hrane, ar, prouzrokovati >
H. je je titularno ime po amoritskom bogu
tur. hayir.
Ogwa
haj (hoj, hae, aj), haj, uzvik, haj > tur.
han, kanana, ku}a, kan, u`ivati > ar. per.
hay.
hhan, hn(e), veliko zdawe za qude i
hajat, v. vajat.
`ivotiwe, karavansko stani{te. tur. hane,
hajvar, havird, obredna hrana (boja i
~ag. han.
oblik), hu, prinositi (obredno) > srp. Hanan, v. Kanan.
ajvar, rus. kavijar, tur. hauvar.
Uzimawe ori se ra~unaju u bredne hrane je

96

Hanuka, nhu{a, ime za zloduha ili boga

pro{iriti > ar. hass, srp. (ep). hase,
Meseca
carski.
hanxar (vel. duga~ak no`), v. kanxa > rus.
Has (ime regije), v. has.
kin`al, ar. per. tur. hhancer.
hasan (korist), v. hasna.
Na pe~atu iz drugog milenijuma st. ere,
hasan (velik, silovit), v. has > ar. hasan.
Mitra obrednim hanxarom ubija Bika.
hasna (korist), vasn, korist, izobiqe:
hanxija, v. han i xija > per. tur. hanci.
vrednost, procena, bogatstvo, vas,
Haoma (het. bog Biqaka), v. Soma.
primiti, uzeti > per. hazne, ar. hhuzane,
haps, v. aps > ar. habs, tur. Hapis.
hazn, tur. hazne, ma|. haszon.
hapsanxija, v. haps i xija.
has oda (sultanova odaja), v. has i odaja.
harab, v. harati > ar. harab, razoreno,
hasura, v. asura > ar. hasira, tur. hasur.
poru{eno.
hat (kow (arapski, Vuk), ha', sko~iti,
harakiri, v. harati i klawe.
presko~iti, u`ivawe s `estinom >
U japanskom je ovo izraz za obredno
asir. satr, misir. htar.
samoubistvo, a da je za ~asna ~oveka
hatar, v. atar.
sramota gora od smrti, pokazuje primer
Hati (= Geti, Kelti), hut, ime boga Nava,
hercegova~kog vojvode Radi~a koji se ubio
obredna ponuda (u vatri), onaj kome su
na Kosovu poqu, jer je tamo sticajem
upu}ene obredne ponude, RV 6, 50, hu,
okolnosti stigao s vojskom posle boja.
uzdizati > het. Hatu{a, zem. ime, asir.
haram (prokletstvo), v. aram > ar. haram,
Hati (u zapisima), jevr. Hitt.
zakonom zabraweno.
H. su prvi pravili gvozdeno oru`je u M.
haramija, haraja, zgrabiti, {~epati,
Aziji.
hi > ar. harami, jevr. haram, tur.
hatib, kata, razgovor, pri~a, kat > ar.
Hatib, propovednik.
haram.
Hator, v. ku}a i Horus > misir. het heru,
haramba{a, v. haramija i ba{a.
ku}a Horusova.
harar (vre}a), v. erir > tur. harar, garar.
harati, hrati, -e, oteti (hara~), savladati H. je misir. bogiwa qubavi i radosti.
Haunabi, ku-nbi, pupak Zemqe.
(bolest hara), razoriti (dvori
H. se u Izorodu pomiwu kao ostrvo
poharani), hi, osvojiti > asir. harmatu,
naroda, a odnosi se na arijske Pelazge i
uni{titi, ru{evina.
haramija (kradqivac, lupe`), v. harati > ar. Pelag (Helm) za koji ,maler{ ka`e da je
bio centar kulturnog sveta.
harami, haraci, hara~lija, tur. harai.
haxi, v. axo > srp. haxija, ar. h, tur.
Harapani, v. Saravani.
haci.
harar (vre}a), v. erir > tur. harar, garar.
hara~, hrta, lopovluk, hri, uzeti, oteti, haxiluk (poklowewe), v. haxi i luk > ar.
tur. hacilik.
prisvojiti > ar. har, tro{ak, dohodak,
izdatak, srp. hara~, danak, glavarina.
hvala (fala), pla, plod, plodonosan,
hara~lija, v. hara~ i lija > ar. tur. harai
nagrada, nadoknada, pal, plodan >
(ko kupi danak ili glavarinu),
het. valla, st. rus. hvala.
harb (rat, borba), arb, povrediti, ozlediti hvalba, v. hvala i Bog < Hvala Bogu
(Metev).
> ar. harb, rat, borba.
Hvar (zem. ime, ostrvo), svara, sjaj, svetlost
harba (vr. pu{ke), v. harb.
(sunca), Sunce, svr, sunce, svetlost >
harbija ({ipka za harbu), v. harba.
harem, harmj, velika ili gospodska ku}a,
per. hvare, hvarna, svetlost bo`ija, Far.
rezidencija bogatog ~oveka, palata,
Hvar je mesto sa najve}im brojem sun~anih
tvr|ava, upori{te, zatvor, RV 5, 32, hi,
dana u toku godine.
o`eniti se > ar. harm, harm, hram u Meki: Hebreji, v. Jevreji.
Hekata, haka, oli~ewe magijskog napitka,
`enski deo ku}e na Istoku, tur. harem.
ha > izvorno karska (Vari).
harpsihord, v. harab i korda.
has ({atr. jelo), gas, jesti, inf. gasati, Troglava H. je brigijska gospodarica
hakatskog carstva (Nav), meseca, magije i
hasati.
bajawa,
has (carski), has, (ra){iriti,
Helen, hela, Sunce, hel.

97

H. je Trojanac i brat blizanac

Hindi, v. Ind > hindi Hind, per. Hind.
proro~ice Kasandre, koji je vremenski
Hindustan, v. Hindi i stan > hindi
stariji od Helena, mitskog sina Deukaliona
Hindstn, per. Hindstn.
i pretka Jelina.
hipo, -(kow, kowski), xampa, skok > avest.
Hemennu (misir. zem. ime), v. osam > ar.
aspa, jel. hippos (lat. equus < {va, kow,
Asmuneju.
jaha~ u Zverokrugu), eng. jump.
Herofila, v. heroj i fil.
hir, hil, siliti, okrutnost > per. tur.
Heruvim, v. kerov > asir. karibu, pers.
hire, tur. hirs, bes.
K'erub (Kribu), zmaj, jevr. cherub,
hira (surutka), sura, vr. obrednog pi}a
krilati an|eo, jel. heroubim, grifon (na
hiram (jevr zlatan), hirana, zlato,
kome juri Okean).
dragocenost, hi, odu{eviti > st. srp.
Kerubim je an|eo vi{eg reda s {est krila,
hram, asir. hur~u, zlato, jevr. hiram,
~uvar raja zemaqskog, u obliku nemani
~etvorokrilne koja je na celom telu imala svetli, blagorodni, Hiram, kraq Tira: st.
zav. Majstor-zlatar.
samo o~i, sa qudskim bikovim, lavqim i
Hiram, v. hiram.
orlovim licem, {to simbolizuje pet
elemenata, oli~ena u sazve`|a na nebu, koja hod, ho, i}i (= hd) > avest. ahad, arm.
hada (hdh), jel. odos, put, hodaites, putnik,
na svojim krilima nose bo`iji presto.
jap. itte, idem.
Evan|elisti nose atribute: Mateja,
horda (krdo, ruqa), srd'a, stado, gomila,
qudsko lice, Luka bika, Marko lava, a
sri, kretati se > rus. ~ereda, stado,
Jovan orla.
srp. ordija, rodbina, porodica, tur. ordu,
heta-sar, v. Hati i car > misir. heta
-sar, titula cara Heta.
jel. orhos.
hetera, htra, zarada, nadnica, najam,
(h)orjat, v. Hrvat > srp. horjatin prost,
neotesan ~ovek (suprotno od gospodin):
unajmiti, zakup, h, do}i u stawe
orjatka, zla `ena (Vuk).
odre|eno > st. mak. heteri, kowanici u
H(o)rvat, rvat, niska porekla, neotesan:
mak. vojsci, srp. hatar, ar. tur. hatir,
podre|en, pri{ipetqa: ko~ija{, RV X, 40:
obzir, qubav, naklonost, milost.
Heti, v. Hati.
naziv dela obrednog ~ina, RV II, 33, arv,
Hetim, kein, slobodan, sin boga Ogwa,
povrediti > per. hhorijat, neugla|en, grub,
ka > asir. hatim, Heti, jevr. hetim.
neotesan ~ovek, jel. horijatis, seqak, tur.
Ketim iz Starog zaveta je Makedonija, ali hrvat-bai, stare{ina nadni~ara u
se p[od ovim imenom podrazumevaju
Carigradu.
sarbatski Lagi}i u Misiru, Seleuki}i u Turski istori~ar Osman Karataj tvrdi za
Siriji (Aram), Kipar (Flavije), Haldeja
Hrvate da su starinom tursko pleme, koje je
(sekta Esena) i Hazari.
posrbqeno jo{ u Aziji. Kod Fasmera, st.
Hiksi, {k, kika, per~in, {i, ime boga rus. Hrvati je ime isto~no-slovenskog
Nava.
plemena blizu Peremi{qa.
Prodor Hiksa u Misir, poklapa se s
horjatluk (neotesanost), v. horjat i luk >
Ninovim pohodom na Istok. Hati (Heti)
per. tur. horijadlik.
su nosili per~in, atribut wihovog boga Horiv, v. gora.
Nava i stale{ko obele`je kaste ratnika.
H. je Sinaj, biblijska gora Bo`ija ili
hila (nepravda, prevara), hul, sakriti
gora iznad Kijeva, po kojoj nosi ime mitski
istinu > asir. hullu, lo{, zlo, r|av, ar. Horiv.
hile(t), lukavstvo, prevara, rus. hula, lukavo, horna, karn, ~uti, {ru, ~uti > asir.
tur. hile, obmana, hilekr, lukav, prepreden,
garnu, rog, truba.
nepo{ten, st. srp. hula, srp. huqa, huqewe, Horu (Medija, Persija), v. Horus.
huligan, v. hula.
horugva, golaka, lopta, globus, kal,
hiqada, sahsra, hiqada, bilo koji veliki
skoliti > rus. horug(o)v, st. srp. horugv,
broj, sah, istrajati > asir. saharu,
barjak, znak, znamewe, mong. orungo, znak.
okru`iti, per. hazar, rus. ozer, hindi hasar, Sve duhovne zastave izvorno su okrugle.
jel. xilioi, hesloi, schilias, schiliados: schiloi (>
Horugvica, v. horugva.
kilo).
Hor(u)s, v. kres > st. rus. hrs, misir.

98

horus, avest. hvar{et, per. huret, sjajno hurije (device muhamedanskog raja), hra,
o~arati, devojka slobodnog pona{awa,
sunce, xuros, petao. eng. horse, kow.
hi, o~arati > per. hri, ar. hrjah, tur.
Hors, sin Sunca i brat Velesa upravqa
kolima sunca. Plutarh ka`e za Horusa, da huri, vila.
Misirci pod tim imenom podrazumevaju
Huri, hri, sveto i bo`ansko ime, hi.
silu koja vu~e sun~evu kolesnicu preko
H. su izvorno hetsko ime za arijske
neba. Horus je predstavqen sa sokolovom
Mitane, na prostoru dana{weg Kurdistana.
glavom. Prikazivan je kao disk (> jel. kirke, Huriti (Kuriti), v. Huri.
Hus, hans, zajedni~ko ime bogova i
soko) s krilima kobca ili oko, jer
sve{tenika ~uvara obrednog pi}a, han.
wegova uloga je da nadzire obrede i zakone.
Na Istoku je hansa ime za Arije iz
horhor (jevr. blistawe), hora, horoskop,
vremena kada je postojala samo jedna vedska
hri, doneti, ponuditi.
hoxa (muslimanski sve{tenik), v. axo > per. kasta. U biblijskoj geografiji Hus je
hodza, star(ac), mu`, veliki, stare{ina, oznaka za azijsku Mediju.
husa (st. srp. grabe`), hans, zavist,
gospodar, bogat trgovac, u~iteq.
zlonamernost, zloba: guska (Jezdioca),
hram, {arma, skloni{te, ku}a, azil, {arm
jedan od deset kowa Meseca, han, povreda
> rus. horom, avest. f{arema.
> rus. husa, zaseda, han`, licemer, arm.
Siki za hram ka`u dvor, a Indi vedsku
re~ a{rama. Neki je izvode od srp. hraniti, hus, uni{titi, poniziti.
~uvati > pohraniti, pa je hram mesto gde se husar (gusar, razbojnik, lupe`), v. husa >
~uvaju svete stvari.
ar. husar, vojnik bez {lema i
hrom, srm, hromost, si > rus. hromo, oklopa, st. rus. husar, morski pirat, ma|.
huszar, laki kowanik.
jevr. krom.
Prve la|e (guse) pravqene su u obliku
hrana, hara, hraniti, hi, ponuditi >
guski, otuda naziv gusar za morskog
rus. horona, arm. kru, hraniti.
razbojnika (A. St. Spaji}).
htar (misir. kow), haakarman, ~in
huta (koliba), v. ku}a > misir. het.
`estine, hat > asir. satr.
hud, hut, `rtvovati (huda, probiti,
prokr~iti), hu, uzdizati.
Huzestan, v. Hus i stan.
hula, hul, sakriti istinu, pokriti,
prevariri > asir. hullu, lo{, zlo, r|av,
rus. i st. srp. hula nepravda, ra{. kulu: srp.
huligan, ar. tur. hile, lukavstvo, prevara.
huliti, holate. sakriti istinu.
hum (bre`uqak), bmi, zemqa, b > rus.
holm, per. bum.
Hunza, v. Hus.
Huni, hna, porodi~no (< hua, ime
Vi{weg) i regionalno ime, han,
udariti, uni{titi > kin. Sjun-nu, Huni,
jel. hunike, vr. ra{anskih sandala.
Ime Huni nije etni~ki pojam ({veta-ha,
Beli Huni, hra-ha). Prokopije naziva
razli~ite narode ovim imenom i ka`e da
Srbi dr`e hunske obi~aje, dok za hunske
Utrugure ka`e da su starinom Kimeri
(Iberi, kasnije Kelti). Tolomej ubraja Hune
u stanovnike evropske Sarbatije (Sarmatije).
Teofilakt isti~e zajedni{tvo Huna i
Srbo-Slovena, a Kedrin ih ~ak
identifikuje.
Hunosaviri, v. Huni i Sabiri.

99

car (vlad. titula), sara, sunce, sri, srnuti ~a, ~a, i, a, oba, oboje, i jedan i drugi,
> asir. {ar: {aratu, knegiwica, rus.
kretati se tamo-ovamo: tako|e, isto, osim
car, per. ser, hald. jevr. cor, arm. sar.
toga, povrh, kao > arm. kh. het. ki, avest. c.
U mitu i starim rukopisima sunce je car: ~ador ({ator, {atra), ~attra, suncobran,
Mladom bogu, Koledo, / mladom caru,
ki{obran, pe~urka, RV 1, 132, od ~ad,
Koledo, / tom Bo`i}u, Koledo.
pokriti se, za{tititi > srp. ~atrqa, rus.
Carigrad, v. car i grad.
{ater, per. adir, adir.
Carimama, v. car i mama.
~akija, ~'rik, no`, ~'ur, odse}i rezati
cvet, sp'u, cvetati > srp. svit, kvjat,
> tur. aki, no`.
cvjat, arm. cvxx, boja, cvet.
~ak{ire (pantalone), ~ak{ur, svetlost,
cerealije, kur, vr. `ita ili trave, ki
svetao < ~ak{, izgled, pojava, ka{,
> jevr. koret, zrno.
prijatnog izgleda, sijati se > tur. akir,
ceriba{a (cig. stare{ina), v. car i ba{a. akilar. bistrina, gledawe, opa`awe,
cesar, v. kesar > lat. caesar < caesariatus.
shvatawe,
Kleopatra je imala u svojoj tituli
~ala (bubwaj) ~ala, tre{ewe, udarawe,
atribut ka, pozitivan princip boga
kretawe, ~al, udarati, tresti, drmati >
Ra, pa je analogno tome Gaj Julije
rus. ~al? tur. al, sviraj, udaraj, calgi,
preuzeo ovaj pridevak u tituli Caesar <
srp. ~alabrcnuti ("drmnuti" u jelu).
Kaj-sar (J. Dereti}).
~algija (svirka), v. ~ala > tur. calgi.
Cigani, sig'na (= sin'a), boja r|e, sah, ~alija, v. {ilo > tur. ali, trn, kupina.
zadovoqiti > rus. Cgane, per. cenane. ~alma, v. ~elo > tur. krim. tat. alma.
C. su ime dobili po boji ko`e, {to nije
^. je bela marama na fesu oko ~ela,
pogrdno samo po sebi. Pridevak Mandov je po kome je i dobila ime.
po pokrajini Mandov u Indiji, odakle su ~anak, ~aw~uk, kqun, ~am, piti, jesti
poreklom.
> rus. ~ank, tat. azerb. tur. anak, srp.
ciganluk (sitni~avost), v. Cigani i luk > ~an~e.
per. cenganelik, tur. ciganlik, srebroqubqe. ~am (bor, vrsta drveta), ~am, obredna
cilindar, {ilindra, pe~urka, {il,
posuda za ispijawe od borovine:
skupqati > tur. silindir.
zajedni~ko ime za dva na~ela sveta
cinik, snuk, arogancija, `udno ~ekawe
(neba i zemqe), ~am, piti > ra{. }em,
plena, san > jevr. cini.
}emuli, rus. ~amja, tur. am.
cion, sin', poseban oblik hrama > jevr.
U srpskom mitu bor je simbol za
zijjn.
mirsko (svetsko) drvo od svetlosti a
Ci~an, ~~ari, RV 7, 59, brz, pokretqiv:
naziv ~am (ovina) dobio je po imenu
zloduh
obredne posude, pravqene od borovog
Ci~i}i, v. Ci~an.
drveta.
C. su pleme iz Paflagonije koje je
~amac, ~amas, vrsta plitke drvene
u~estvovalo u Ilionskoj vojni. Odnaro]eni
posude > tur. amac.
su u vreme Strabona (Milojevi}).
Duhovni pojam za svetlost ekliptike, po
crta, ~rit, svetleti, povezati > arm. Srt, imenu za bor, mitsko "drvo od svetlosti".
crtati, grebati, jevr. sirtut (Talmud).
~ambra, v. ~ampar.
~amiti (ved.) k{amiti, RV X, 104, biti
cunami (jap. "talas u luci"), {unate,
cuwati, {un, {uwati.
miran, k{am, mir.
curlika, v. svirala.
~ampa, v. {apa.
~ampar (kanxa), v. ~ampa > per. enber,
tur. ambra.
~ampare (kastawete), v. ~ampar.
~anak, v. ~an~e > rus. ~anak, tur. tat.
krimsko azerb. anak.

100

~antra (torba), ~andra, Mesec, ~and >

~arukxija (opan~ar), v. ~aruk i xija > tur.
tur. anta.
arukci.
antrati, ~aati, qutiti se, ~a, qut
~arter, ~aritra, pokretan, ime bo`anskog
> srp. ~antra (torba), fig. puniti, tur.
vetra, ~ar > hindi art, prelet.
anta.
~ar{av, ~ar (< ~atur, ~etiri), + {av,
previti (srp. {av, porub), prekrojiti,
~apar, ~pja, vr. obredne posude, ~ap,
prepraviti, presvu}i (> tkanina porubqena
umiriti > st. srp. po~erpalo.
ili previjena na ~etiri strane) > per. der
~apra, ~arma, ko`a, ~ar, povezanost >
eb, tur. araf, arub.
tur apra.
~ar{ija, ~ar (< ~atur, ~etiri) + {i,
~apraz-divan, v. ~apra i divan.
le`ati (> {to le`i na sve (~etiri)
~aprak (pokrovac), ~armvitra, pokriveno
ko`om.
strane) > per. r s, tur. ari, pijaca.
~arawe, ~raa, grana Veda, ~ar,
^. je poslovni deo grada, prvobitno
prodreti.
raskrsnica sa trgom, pijaca: fig. javno
~arak, v. ~ekrk > per. arh, tur. ark, cinc. mnewe.
~a{a (kupa), ~a{aka, ~a{a (za vino), kupa,
ciarcu.
~a{, jesti > rus. ~a{a.
~arati, ~rati, ~ar, me|uzavisnost >
~atrqa, ~'attvara (= ~avara), stan, ku}a,
asir. ~arahu, vikati, biti uzbu|en:
vewak, ku}a, ~a, prekriti > tur.
~arru, zmija, zloduh: ~allu, neprijateq, st.
srp. ~aroba, ve{tica -nik, ve{tac, rus. ~ara, atma, pleter, ati, sirotiwska ku}a.
~ekrk (to~ak), ~krika, okrugao, kru`an
kimr. peri, avest. krnaoiti.
(< ~akra, kru`an, to~ak), ki,
~arapa, ~armapdu(k), ko`na obu}a > srp.
proizvesti > brig. kerkle, ~ekrk, tur. ikrik,
~orap, ~orapci, [, tur. corab.
~ardak, ~'ards (= ~'ads), RV 1, 48, sigurno to~ak, srp. ~ekrkli.
mesto obitavawa, ograda, skloni{te, ~ela (p~ela), ~ala, treperewe, podrhtavawe:
bogiwa Sre}e, ~al, trepereti > st.
~'ad, sakriti > st. rus. ~ardak, per. crtaq,
tur. elab (eleb), tur. elebi, bo`anski.
tur. ardak, ma|. crda.
P~ela je sveta `ivotiwa, u Vedama drugo
^ardak je (odeqeno) mesto obitavawa:
prostorija na spratu ku}e: letwikovac; ko{ ime za sunce i oli~ewe bogiwe Sre}e. Sv.
Sava je blagosiqao p~elu, koja ima svoj
na ~etiri stupa ili stra`arnica. U
praznik Sv. Konstantina i Jelenu.
Turaka je malena ~etvorougaona soba na
^elebija (porodi~no ime), v. ~ela.
krovu ku}e, otvorena na sve strane.
Ovaj bo`anski pridevak dobio je u
~ardakli, v. ~ardak > per. tur. ardakli,
turskom jeziku zna~ewe gospodin, gospodar,
kr~ma na drumu.
stariji sin, plemi} dvoranin ili u~tiv,
~arka, ~raka, pokrenuti, postupak
fino vaspitan ~ovek.
(rasprave), su|ewe, ~ar~, grditi,
~elenka, laka (= ~ula), ~elo, ~ul, (po)di}i,
osu|ivati > per. carha, tur. arka.
uroniti > rus. ~elo, tur. elenk, odli~je
~arkaxija, v. ~arka i xija > per. arhai,
u vidu srebrne perjanice.
arkaci, vojnik u prethodnici.
^. je za{titnik za ~elo, prvobitno za{tita
~arlama (zvr~ka, smicalica), ~aram, RV VII,
"tre}eg oka" od uroka), ^elenke sa
59, posledwi, krajwi, krajnost, ~ar,
perjanicom prvi su nosili Vari (gr. Kari)
usmeriti > tur. carlama.
ili Lelegi, prvi profesionalni vojnici sa
~arman (st. srp. doktor), ~rman, ko`a,
Pelaga. ^ekrkli ~elenka je pokretna
pergament, rukopis na pergamentu,
~elenka.
~ar,
~elik, v. Serika > per. celik, culuk, tur.
~arati (le~iti) > jevr. crocionn.
elik.
~aritra, ~aritra, pokretan, ime bo`anskog Naziv za ~elik nastao je po imenu
Vetra, na~in postupawa > hindi cart,
Serika, za srpsku dr`avu u Indiji
prelet, eng. charter.
(Penxab), koja je u starom veku bila
~aruk (opanak), v. ~arma. tur. aruk.
poznati izvoznik najkvalitetnijeg
~arukxija (opan~ar), v. ~aruk i xija.
gvo`|a. Po imenu ove srpske dr`ave
nastao je i naziv za svilu: lat. sera,

101

svila, koja je tako|e uvo`ena iz

~ingrija (zvono), ~an, odjeknuti + gur,
Ser(b)ike, preko koje se izvozila i
pokrenuti > tur. ingir.
kineska svila.
~inija, gu, pomo}na posuda, gam, dodelit.
~erga, v. ~ergar > rus. ~erga, vr. {atora (dve ~ir (rana), ~ra, ~ir, rana, ~i, izraslina
vode), tur. erke, erge, ~ag. rg, red.
> rus. ~irej, ar. cirahat, curahat, rana.
~ergar (lutalica), ~raka, lutalica
smrad, smdrqiva materija.
(posve}enik): ime zloduha, ~arg, i}i, ~irak (sve}wak), ~ir, dug(a~ak), vremenski
pro}i > per. cerger, peva~ (lutaju}i).
trajan > asir. ~iru, visok, preuzvi{en,
~erek (~etvrt(ina), ~aturta, ~etvrtina,
blagodaran, rus. ~irak, per. cirg, tur. irak,
~etvrti deo, srp. ~ere~iti, komadati
krim. tur. tat. curag.
(ras~ere~iti zna~i rastrgnuti na ~etiri
~itati, katjati > het. kita, obredni
strane, vezivawem kowima za repove) > per.
govornik.
caruek.
~oban (pastir), {ub'ga, "leposrpi"
~erma (vr. prsluka), ~arma, {tit ~ar,
({ubnana, lepoliki), "izda{an rog",
ra{iriti > tur.
{ub', ukrasiti > rus. ~abn, per. subn,
~erpi~ (crep), karpara, crep, crepi},
krim. tat. oban.
skorlupa, kri, primeniti, rastaviti >
U srpskom mitu Mesec je oli~ewe
rus. ~erep, kirpi~, tur. kerpi.
~obanina: Puno poqe ovaca, me|u wima
~ert, v. krst > tur. kertik, usek.
rogat ~obanin? Mesec.
~esma, ~amas, posuda za ispijawe obrednog
~ova, ~java, zemqina senka, osen~en, mrak,
pi}a, ~am, piti > per. tur. esme,
~ju > asir. ~aba, ~ovek, cig. covo.
izvor, dolap.
~oja
(vrsta tkanine), v. saja.
~eta, ~'a, skup, zbor, okupqawe, gomila
~orba,
~arb, i}i, pro}i > per. urba, tur.
zrakova, brojnost: sjaj, odsjaj, ugled, slava,
orba, cinc. Ciorba.
~'ad, za{tititi > asir. ~atu, pusto{ewe,
~orbaluk, v. ~orba i luk.
razarawe, rus. ~eta, tur. ete.
~ehra, ~ubra, lice, od ~umb, poqubiti > ~oha, v. ~oja > per. tur. oha, cinc. Cioaha,
ma|. csuha.
tur. cehre, lice, boja lica, rus. ~ubarwj,
~ukun (pra pra-deda), ~k{ana, pojava,
mak. ~upe, moma.
pojavqivawe, izlazak, izgled, vid,
Lice je pore|ewe za sun~anu narav, a Ogaw
gledi{te,
zabele`iti, ~uk{, posmatrati,
je mitski qubavnik Zore, pa se devojke
zabele`iti > tur. kokun.
~ubrom umivaju na \ur|evsko jutro, koje
~ul, ~ul, uzdi}i > srp. rus. ~ul,
otvara leto.
uzdignuti deo sedla jel. helos, klinac;
~ibuk, ~'ubuka, RV X, 163, podvaqak,
`uq, kurije oko.
brada, podizati samo rukama, kretawe,
~uma (prikriveno ime za kugu), ma, ime
pokazati pokretom ruke, ~'up,
dodirnuti > tur. ubuk.
bogiwe Smrti, no}, ub, ubiti > srp.
~ibukluk, v. ~ibuk i luk.
^umi}i, zem. ime, jel. Kma.
~ivija, v. {ib > tur. ivi.
Smatra se da ^uma ima svoju zemqu preko
~iviluk, v. ~ivija i luk.
mora, a wen dolazak ogla{ava crni petao:
~igra (vrsta igra~ke), {gra, brz (= {aigra, Dole}e vrana u selo iz luga, te srpom
brzina), bog Vetra, ime za ili vetar,
po`we brata i druga? ^uma. Zami{qa se
pokretan, {ik, i}i, kretati se, sijati
kao baba, a od `ene se razlikuje po kozijim
> srp. (reg.) sigra, igra, ~igra, tur. cigrik,
nogama. U ku}u ulazi sa tavana. Veruje se
igrati se.
da ~uma kupi samo lo{e qude.
~ik (interakcija izazivawa), ~k, podneti, ~unak, {nja, {upqina, praznina, {un >
istrajati > tur. cikmak, iza}i.
tur. knk, cinc. chinughe.
~il (krepak), ~ill, ~io, sve`, komotan
~ur (dim), ~ur, goreti > tur. kurum, ~a|.
ili rastere}en, odmoran > tur. cil,
~urek (obredni hleb), ~aru, vrsta
nov, sjajan, ~ist.
prino{ewa (`itarica), koja se prinosi
~ila{ (kow belac), v. ~il i hat > tur. il bogovima i senima, ~al > tur. krek.
at, ma|. csillas.
~utura (drvena pqoska), kuila, okrugao,
okruglast, ku, iskriviti > tur.

102

orta, ciuotra, ma|. csutora.

^utura je za vino a pqoska za rakiju.

xaveqati, xavate, ax, izbaciti, pokrenuti

> per. avelan, kretawe, vrpoqewe,
{etwa, muadele, prepirati se.
xagara (manastirska {kola), garx, graja,
`agor > tur. cagr: cugur, larmati.
xada (put), gt, put, pravac, prostor za
kretawe, gad', nizati > ar. d, per.
ade, tur. cadde.
Xaja (Pobednik), xja, pobeda, osvajawe,
triumf, vrsta pobedni~kih stihova s
bo`anskim osobinama, xi, pobediti.
xak (vre}a), sag, prekriti > rus. sak, jel.
sakos, ma|. zsak.
Vuk ka`e da je turska, ali je nema u
turskom.
xambas (prodoran, spretan ~ovek), xmb'a,
o~wak, gl. zloduh (vo|a zloduha protiv
Gromovnika), neko ko pravi gu`vu i
pro`dire kao zloduh, xab', razjapiti >
per. nbz, poznavalac kowa (vr. zloduha)
ili ko rizikuje `ivot igraju}i na u`etu:
tur. cambaz, srp. |anban, ~ovek trapava
hoda.
xamija (musl. bogomoqa), jam, uzeti,
dr`ati > ar. gami, onaj ko prikupqa, tur.
cami, srp. jamiti, uzeti.
xan (du{a), xan, roditi, biti > per. n,
tur. Can.
Xanan (per. l. ime), v. xanum.
xanarika, xanja, proizvesti, primeniti,
xan, roditi > per. tur. can erii, vr.
{qive (koja prva cveta i ra|a).
xa(n)grizati, xagar(a)ti, nadgledati,
posmatrati, briga, budnost, xgi,
voditi ra~una nadgledati.
xandar, xanardana, koji izaziva uzbu|ewe
ili uzrujanost, xan, postati > per.
ndar, koji ima du{u (ili supr. ko uzima
du{u), fr. gandarme, naoru`an ~ovek.
xandrqiv, xanardana, stawe uzbu|enosti
> tur. dar anli, tesne du{e.
xanistan, v. xin i stan.
xanum (du{o moja), xanu, du{a, ~ovek > per.
tur. canim.
xapati (prepirati), xpati, prigovarati,
prepirati, nezadovoqstvo, xap, stalni
kontakt, ponavqawe
xarati, yarati, RV I, 38, prizivati (=

103

xrate), hvaliti, y, pohvala (bogu) > rus. jno{ar, per. guvan, mlad, mladi}, srp.
junak, juno{a.
srp. xara, vr. muz. instrumenta.
xuda (prsluk), ~da, podsukwa (= ~oa, =
xati, xti, stale`, zatvorena grupa qudi,
familija, xi, posti}i, isterati.
~ola, jakna, kratak kaput, grudwak),
xebrak (prosjak), v. beda.
~u, sakriti.
Od le|anskog begar, prosjak,
xukela (pogrdno ime za psa ili ~oveka),
preme{tawem sloga nastalo poq. ~e{.
xukuta, pas, x, brz > {p. (ciganski)
`ebrak, u istom zna~ewu kao i srp. xebrak. ukel, pas, ar. guhela, neznalica.
xelat, v. katil > ar. elld, cinc. gilat.
xuma, m, ime `ene boga Nava, oli~ewe
xem (kuvano vo}e), xam, konzumirati, ~esto planete Venere, blistati, ub, ubiti? >
koristiti za jelo > srp. ({atr.). jam-jam. srp. ~uma, kuga, koja se zami{qa u obliku
Xemo (epsko ime), jma, bog Smrti,
`ene, rus. ~uma, ar. uma, huxum, napasti,
gospodar mrtvih i sudija Nava, jam,
nasrnuti, tur. cuma. ar. dzuma, sedmica,
spre~iti > arm. jm, {piqa.
petak ili Venerin dan.
Xemo Br|anin je oli~ewe nadira vrhunca Planeta Venera je u narodu poznata kao
severne povratnice zemqine putawe, koji
zvezda prehodnica, jer prehodi iz Java u
otvara "krsnu stranu".
Nav, ili obratno
xenaza (molitva xa du{u: pogreb) v. xan
xumbus (nered), xamba, onaj ko pravi nered:
> ar. nz.
xan, stvarati > per. unbi, tur. cmb.
xenem (pakao), v. xan > ar. dzehenem, tur.
xumbuslija, v. xumbus i lija.
cennem.
xumle (svi zajedno, ukupno), glma,
xenet (raj), v. xan > ar. nn, tur. cennet.
sve`aw (drveta), grupa (vojnika) ili
xivar (krvnina), v. `iv > ar. ivr, tur. civar. vojna ~eta, gal, otpasti > asir. gamru,
xigerica (jetra), jkit, jetra, ja, podvr}i ~imru, mnogo, puno}a, arm. gemr, komplet,
se > ar. iger,
ar. uml, tur. cmle.
xungla, xgala, divqina, obrastao {ibqem
tur. cier, rus. tra, jel. par.
i drve}em, neplodna {uma, xan,
xija, -(im. dodatak), xaj, zavojevawe, osvajawe,
stvoriti > srp. xingule, prevelike cipele,
pobeda, pobednik, magijski
eng. jungle.
stihovi koji donose pobedu, xi,
ste}i, osvojiti > st. srp. ~ij, dodatak re~i u
zna~ewu: pripadnost, prepoznatqivost.
xilit (vrsta kopqa), v. {ilo > ar. rd,
tur. cilit, cirit, kratko kopqe, lobud.
ximrija, v. gumle.
xin (gorostas, div), k, jednook, slep na
jedno oko, RV X, 55, ka~, sijati > ar.
inn, duh, an|eo, manitost, tur. cin.
U srpskom mitu xinovi su jednooka
natprirodna bi}a.
xinistan (pustiwa zloduha), v. xin i stan.
xihad, xihmt, la`, neistina,
varqivost, nepo{tewe, lopovluk,
prevara, nesavesnost, xi, osvojiti >
jevr. jihed, pre}i u jevrejsku veru.
X. je sveti rat, naro~ito protiv
nemuslimana.
xoka, v. ~oha > ar. akk, per. uha, tur. uha.
xomba, xambala, blato < xamba, zemqa,
~amb > per. cunbe.
xube, -a, v. {uba > ar. jubbah, tur. cubet,
cupe.
xuvan, jvan, mlad, mladi}, jak, zdrav, ju,
odbraniti, u~vrstiti > ra{. juva, mladi,

104

[ambala, {ambala, ime (mitskog) grada,

{amb.
Interesantan kalambur je {ambala,
provijant, jer [. je pored preistorijske
{abaka (vr. la|e), v. korabka > ar. abbak.
astronomske opservatorije bila i `itnica
[aban, sa-bvana, ime boga Nava > ar.
as stambenim objektima.
abn, ime po osmom kal. mesecu.
{ar, v. {ara > asir. e-{ar-ra, mesto, zemqa.
{abat, v. sabat.
Carsku insigniju {ara (lopta Zemqe s
{agu (asir. titula), v. {ah.
krstom), nosili su Ruri} i Nemawi}i.
[. je bio bo`anski pridevak u zna~ewu: {ara, {r, {aren, {r > cinc. ara.
veliki blagodaran, po kome je nastao
[areno selo je u narodu prikriveno ime
japanski {ogun.
za dowi svet (Nav).
[ainov (Sokolov), v. [ahin ar. per. tur.
[arac, {ara~, jesen ili sezona jeseni,
ahin, plemeniti soko, srp. [ajin(ovi}).
{ra? > jevr. arac, obilovati.
{ajak (ind. sukno), {allak, kora drveta,
[. je epsko oli~ewe Jada (jesewih meseci)
{al, prekriti > srp. {ajak, tur. ajak. na kojima ja{e Marko Kraqevi}, oli~ewe
{ajka (vrsta ~amca), {allaka, vrsta ~amca No}i koja du`a na silaznoj putawi Zemqe.
ili broda, {al, i}i, > rus. {ajka,
[ardeni, v. Sardani > misir. {irdana.
tur. ajka, mali ~amac. arm. {jh, plovidba, [arua (asir. ime bogiwe), {arku, zmijoliki
zloduh, {ri.
putovati brodom.
[arutani, v. [ardeni.
{ajka~a, v. {ajka > tur. apkasi.
{atra, ~'attra, ~'ad, za{tititi > per.
[akabenta, {ka, deo tela + band,
ader, atr, tur. adur.
svezati, pri~vrstiti > per. akabend.
[afar (por. ime), {abla, bo`anski pas,
[. je nadimak srpskog patrijarha.
~uvar ulaza u Nav > jevr. afar, dobar.
[akira, {akr, `ena Gromovnika, {ak.
{ah (vladalac, kraq), sah, sposobnost,
{akal, sigl, six, vrteti, uvijati
upotrebiti silu, nadvladati > rus. {ah,
se oko ne~ega > per. egl, tur. akal.
[akuntala (Sokolica, st. ind. spev), v. soko. per. sh, tur. ah, hindi sahib, asir. {ahatu,
uni{titi, povrediti (< sahu, razoriti).
{al (deo ode}e od fine vunene materije),
{al, pokriti, prevrnuti > per. sal, fr. [ahin, {kuna (< {aka, soko), u vezi
sokola, velika ptica.
chale.
{ala, ~'ala, trik, varka, lukavstvo, ~'al {ahsivar (per. kowanik), v. {ah i suvarija.
{a{av (luckast), {ai{ava, detiwast,
> tur. aka.
{a{, igrati > asir. a{-{u,
{alabajzer, {alabsura, ime zloduha,
kao mladi psi, srp. a{a{ast, {a{oqiti.
b.
{evak, {va, pozdrav bogovima: ime Ogwa
{alabazati, v. {alabajzer i bazati.
> ar. evk, rumenilo.
[. zna~i besposlen tumarati.
[erb, v. Serb.
{alvare, {arvara, {tititi, za{tita,
{r > per. alvar, ar. sarwal, tur. alvare. {edrvan (vodoskok), {idd'a, ovla`en,
{am, {ama, mir, ti{ina, mirovawe,
izba~en iz tela nadole, {id',
{evrdati > per. adirwan, tur. sadirvan: srp.
spokojstvo, {am, do}i do kraja >
{evrdati.
srp (reg.). {am, Nav, dowi svet.
{aman (vra~ ili budisti~ki sve{tenik),
{eik, v. {ah > ar. eih, jevr. ejh, tur. ejh,
{amana (= {mana), "uni{tilac", ime za starac.
boga Nava, {am, povrediti, uni{titi > {ejtan, v. satana > rus. {atn, ar. ain,
rus. {aman, vra~, tung. samn, per. saman:
tur. itan.
{amanizam, v. {aman.
{enluk, v. {ena i luk > tur. enlik.
[. je magijska praksa le~ewa i
{erbe, v. {urup.
proricawa, u vezi Nava, doweg sveta.
{erbet, v. {erbe > tur. erbet.
[ama{, sn, Sunce.
{erbetlija, v. {erbet i lija.
{eret ({aqivxija, nesta{luk), {ara, vatra,
[. je bio sudija neba i zemqe koji upravqa
{r, goreti.
svim stvarima.
{erif, xaru, rukovodilac obreda,

105

ceremonial- majstor, x, prizvati

{oma, soma, fermentisano obredno pi}e,
sakupqano na mese~ini po svetim
> ar. sharf, plemenit, sherf, ugledan, ~astan,
planinama, RV X, 34, su, podsta}i,
slavan, plemenit.
{erijat, v. {erif.
izroditi > avest. haoma, hindi soma, tur.
{erpa, {arva, {koqka, ~inija, tawir,
mer otu.
zemqana posuda, {r, (u)grejati (= {r) [. je obredna slaba rakija, koju piju i deca.
> asir. karpu, karpatu, lonac, {erpa.
{or, sar, kretawe, lutaju}i, tumaraju}i,
putuju}i, skitaju}i: bog Vetra, si,
{est, {{ > jevr. e.
{e}er ({eker), {arkar, sirov ili
po}i, putovati > jevr. ura, ulica, ma|. sor.
kandiran {e}er (= {rkara: ik{uraka) [oravi, v. Sorabi ([oravi je ime za Srbe
i Ruse kod Iranaca i Pa{tuna.
> per. eker? tur. eker, jel. sakhar.
{otka, {ota, nizak, lo{, glup, {u >
{eh (derv. stare{ina), v. {eik.
[e{a (l. ime), {e{a, mitolo{ki zmaj s
jevr. ote, glupak.
1000 glava, oblik Vi{weg, kraq zmija i [o{ana (`. ime), {o{ana, ime boga Ogwa,
stanovnik pakla, {i{ > asir. mu{u{u,
{u{, sko~iti.
Kod Jevreja je ovo ime za krin ili qiqan.
zmaj, srp. {e{eq, zmijski ~e{aq, vr.
{uba (vr. `enske haqine, krznena bunda),
suvozemne stonoge.
{ub'a, lepo, lepota, sretno, (naro~ito
{e{ir, {le{ir, priawati, priqubiti >
ar. a, arm. {im{ija.
upu}eno lepoj `eni), prosperitet, {ub',
{izma, yihm, skrenuti sa puta, moralni
ukrasiti, ulep{ati > srp. zubun, ar. tur.
pad, pogre{an, neregularnost, ciq
cubet, cupe, }urak, haqina bez rukava.
{ubara, {ub'a, podesno.
izgubiti, ha, o{tetiti > ar. iit, jel.
[. je zimska kapa Ra{ana (Herodot) ili
schiz, cepam.
anti~kih Srba.
{iit, v. {izo > ar. iit: shia, sekta.
{ilo ({iqak), {la (= {ila, bilo kakva {uvaka (levica, Vuk), savjka.
[uvaklija, v. {uvaka > [ujica, prezime.
o{trica ili za{iqen (vrh), {l,
povrediti, uzrok bola > per. il, kopqe, no`. {uj (levica), savj, levo > rus. {u, kimr.
aswu, avest. haoja.
{in{ik (tur.), {un, Gromovnik + {ik,
[umadija, su, svet + maduxa, medonosan
{iknuti, baciti.
{ira (kquk), k{r, mleko, k{ar, te}i,
(< madu, med ) > sveta (zemqa) Madija.
strujati > rus. {ira, per. re, mleko, tur. Prvobitno ime helmske Medije je Madija,
rajske zemqe Sedmore~ja ili prve svetske
ira: sire, kquk.
poslepotopske civilizacije, ta~no na
{irit, {rastas, iz ili ispred glave,
sredini magnetosforskih vratnica, na
{ri, prisloniti > ar. rt, tur. erit.
putu ptica selica. Dana{wa [umadija je
(ukras ili obele`je ~ina).
centralni deo nekada{we Madije koja je
{iti, ved. sivjate > arm. shth.
{i{e (boca), {{u, mlado, mladun~e, dete, dobila ime po medu. Jedna [umadija
{vi ({u), porasti, pove}ati se > per. postoji u Indiji (Petore~je), a druga u
Iranu, kroz koju proti~e reka Srbica.
e, tur. ie, jevr. shasha, -e, rasti, srp.
[uvar, svar, sunce, svetlost, s > kimr.
{i{a, mala prostorija na vrhu ~ardaka.
haul, sunce.
{i{ka, {k, {i{ka ili lokna, {k',
{upak
(pogrdno), {rpaka, ime zloduha
pro`imati > rus. {{ka, srp. kika.
neprijateqa Boga Qubavi, {rp.
[i{man, {vi, pove}ati se, nabubreti >
U slengu zna~i zadwica.
tur. iman, debeqko, trbu{ast ~ovek.
{urup, surab, igodan, prijatan, rab >
{kiqav, ak{i, oko, a{, svetleti > tur.
ar. urub, jevr. irov.
iskil, sumwa, smetwa.
{u}ur, {ukr, ime boga Ogwa, svetao,
[koti, v. Skiti.
oli~ewe planete Venere u vedskoj
{krabawe, kar{aa, ~in povla~ewa > jevr. astronomiji (xjotis), {u~, svetleti,
irbut.
goreti > ar. ukr, hvala bogu, tur. kr:
{ogun (jap. titula), v. {ah > asir. {agu,
srp. [ukrija, l. ime (umawewe [u}a).
"veliki", "blagodaran".
[u}ur je vrsta tikve koja se "streqa na
{oqica, {ulixa, vr. {oqe > jevr. efel.
svadbi.

106

CIP - - ,
811.163.41'374(038)
, ., 1950 - / . . : . , 2015 ( : ). - 106 . ; 21 cm
100.
ISBN 978-86-915017-5-4
a) -
COBISS.SR-ID 217383692

107