Professional Documents
Culture Documents
ORGANSKA POLJOPRIVREDA
Sastavni deo sistema održive poljoprivrede je organska poljoprivreda. Cilj organske
poljoprivrede je da unapredi zdravlje i produktivnost uzajamno zavisnih zajednica, života
zemljišta, biljaka, životinja i ljudi. Osnovne komponente sistema organske proizvodnje su
izbegavanje upotrebe veštačkih materija u proizvodnji i promovisanje isključivo prirodnih
materija koje se koriste kao đubriva, pesticidi ili aditivi u proizvodnji i preradi hrane. Ključni
princip je uzajamno delovanje svih komponenata koje učestvuju u ciklusu proizvodnje hrane.
3
OBRADA ZEMLJIŠTA
Obrada zemljišta je uvek u sistemima zemljoradnje imala posebno mesto. Pri razradi
novih, perspektivnih tehnologija obrade zemljišta mora se voditi računa o uslovima u kojima
će te tehnologije ispoljiti najveću moguću efikasnost. U našim klimatsko-geografskim
uslovima, zavisno od preduseva i useva za koji treba obraditi zemljište, široko su prihvaćene
različite varijante sistema obrade u kojima se koristi raonični plug, te se ovakav sistem naziva
konvencionalni, klasični, ili tradicionalni. Glavna kritika tradicionalnom sistemu obrade je
nedovoljna efikasnost zbog mnogobrojnih prelazaka mašina i agregata preko zemljišta, što
dovodi do promene strukture. Istraživanja pokazuju da je optimalna zbijenost zemljišta u
direktnoj vezi sa obradom. Smanjenjem broja prelazaka znatno se mogu smanjiti troškovi
obrade i zbijenost.
U konceptu organske poljoprivrede obrada zemljišta posmatra se ne samo sa
proizvodno-ekonomskog već i sa ekološkog stanovišta. Sistemi konvencionalne
(tradicionalne) obrade zemljišta sve više trpe kritike zbog mnogobrojnih prelazaka mašina i
oruđa preko zemljišta. Modernim oruđima, velike snage i različitih konstrukcija vrši se obrada
zemljišta, unose žetveni ostaci, đubriva, priprema zemljište za setvu i kontrolišu bolesti i
korovi. Medjutim, veliki broj prohoda traktora do setve, naročito težih, različitih pneumatika
izaziva promene u fizičkim osobinama, izazivajući preveliku zbijenost pojedinih slojeva
zemljišta koja deluje ograničavajuće na neke činioce rasta, širine, pritiska, treba voditi računa
i o broju prohoda odnosno redukovati broj prohoda naročito u zonama stalnog gajenja biljaka.
Smanjenjem broja prohoda naročito teške mehanizacije, znatno se može smanjiti zbijenost
zemljišta, a sa njom i energetska efikasnost obrade.
4
Centralno pitanje koje stoji u osnovi svih ovih proučavanja o zbijenosti zemljišta je
reakcija kulturnih biljaka na njene promene. Dosadašnji rezultati pokazuju da u zavisnosti od
osobina zemljišta, svakoj pojedinačnoj vrsti odgovara odredjena optimalna zbijenost, pri kojoj
su i ostali uslovi za rast i razviće najbolji.
Poslednjih godina velika je pažnja posvećena redukciji obrade tj. smanjenju dubine
oranja i smanjenju broja prelaza preko površine. Redukovana obrada za razliku od
konvencionalne ima niz prednosti ali i mana. Kao prednosti se navode bolja kontrola
zemljišne erozije, konzervacija vode i zemljišta i veću efikasnost upotrebe fosilnih goriva kao
neobnovljivog resursa. Mane uključuju smanjenje temperature zemljišta u proleće veće
probleme u zaštiti, naročito od korova i smanjenje efikasnosti herbicida. Na povoljnim
zemljišnim tipovima (černozem i aluvijum) u normalnim godinama ako su prethodno duboko
obrađivana za izvesno vreme, moguće je proizvoditi pšenicu, kukuruz i soju bez obrade. U
oblastima koje su izložene eroziji vetrom, sistem obrade se razlikuje od tradicionalnog. Da bi
se povećala plodnost zemljišta loših vodno-fizičkih i hemijskih osobina (pseudoglej, zasoljena
zemljišta) potrebno je razraditi specijalne sisteme za njihovu obradu. Kod nas za minimalnu
obradu postoje još uvek brojna ograničenja za širenje u praksi zbog nedostatka odgovarajuće
mehanizacije i efikasnije zaštite pre svega od korova, ali isto tako mora se naglasiti da ni sva
zemljišta nisu pogodna za minimalnu obradu. Kao najpogodnija se smatraju zemljišta lakšeg
mehaničkog sastava, a teška su izuzetno nepovoljna. Kod nas je rađeno uglavnom na boljim
zemljištima kao što je černozem.
Potreba za snižavanjem cene koštanja glavnog proizvoda nalaže modifikaciju
koncepta i sistema obrade i razvoj novih oruđa. Kod nas se poslednjih decenija teži redukciji
postojećih konvencionalnih sistema i adaptaciji novih sistema obrade zemljišta za pojedine
useve, koji bi najviše odgovarali specifičnim klimatskim i zemljišnim uslovima. Redukovani
sistemi obrade imaju neke prednosti nad konvencionalnim, koje se ogledaju u boljoj kontroli
erozije, čuvanju zemljišne vlage, uštedi u energiji i radnoj snazi. Najčešći problemi u ovakvim
sistemima su slabija kontrola korova, naročito višegodišnjih, problemi u zaštiti useva od
bolesti i štetočina, mineralnoj ishrani. Jedno od rešenja može biti i periodično razoravanje u
cilju optimizacije vodno fizičkih osobina i rešavanja fitosanitarnih problema. Adaptacija i
uvodjenje u praksu redukovanih sistema obrade otežana je i zbog nedostatka adekvatnih
orudja na našem tržištu i njihove visoke cene, kao i drugih problema vezanih za organizaciono
ekonomske momente. Nekada je neophodno u redukovanim sistemima ostaviti veću količinu
žetvenih ostataka preduseva na površini zemljišta i u tom slučaju ovi sistemi imaju karakter
konzervacijskih.
U konzervacijskim sistemimima sa redukcijom obrade zemljišta, ili pak sa njenim
potpunim izostavljanjem, direktan uticaj obrade je minimiziran, a žetveni ostaci prethodnog
useva se nalaze na samoj površini zemljišta, ili neposredno ispod nje. Neobrađeni površinski
sloj zemljišta je manje porozan, nego kod obrađenih zemljišta, što rezultira većim sadržajem
vlage, nižom temperaturom zemljišta, većom količinom organske materije na površini
zemljišta i većim učešćem vodostabilnih agregata, te većom zapreminskom masom od
konvencionalnih i manjom količinom kiseonika. Zahvaljujući žetvenim ostacima na površini
zemljišta, povećani sadržaj vlage usled smanjenja evaporacije i povoljan temperaturni režim
pokreću mikrobiološku aktivnost i mineralizaciju azota, te se na taj način ostvaruje brže
kruženje azota i povećava njegova pristupačnost. Sadržaj hranjivih materija je izmenjen po
dubini orničnog sloja. Kalijum i fosfor su prisutni bliže površini zemljišta, dok se kalcijum i
magnezijum više ispiraju. Tokom zimskih meseci niže temperature zemljišta uslovljavaju
manju mineralizaciju azota i njegovu delimičnu denitrifikaciju, ali ukoliko praktikujemo
gajenje pokrovnih useva, onda su oni u funkciji vezivanja mineralizovanog azota i
sprečavanja ispiranja nitrata u podzemne vode.
5
ĐUBRENJE
Intenziviranjem i koncentracijom stočarske proizvodnje, kao i uvodjenjem novih
načina gajenja stoke dobijaju se ogromne količine organskih đubriva (razni oblici stajnjaka)
koji mogu da se racionalno koriste u ratarstvu i povrtarstvu i vinogradarstvu. Organska
đubriva su nezamenjiva kada je u pitanju revitalizacija zemljišta odnosno poboljšanje
njegovih fizičkih, hemijskih i bioloških osobina. U konceptima organske poljoprivrede njima
se pridaje veliki značaj kao i simbiotskim i nesimbiotskim azotofiksatorima (bakterijska
đubriva) budući da se izostavljaju mineralna đubriva.
Organska đubriva
Kao organska đubriva koriste se: stajnjak, kompost, treset, glisnjak, zelenišno
đubrenje, treset, osoka, drveni pepeo, biljni rastvori i druge otpadne organske materije nastale
kao sporedni proizvodi u prehrambenoj tehnologiji i industriji.
U svetu se koristi čitav niz gotovih, deklarisanih vrsta organskih đubriva. Krvno brašno (15%
N, 1,3% fosfora, 0,7% kalijuma) koristi se kao azotno đubrivo (1,5 kg na 10m2) ili se dodaje
pri kompostiranju, razlaže se 3-4 meseca. Koštano brašno (3% N, 20% fosfora, 24-30%
kalijuma) dobro fosfatno đubrivo (2,5 kg na 10 m2), smanjuje kiselost zemljišta, razlaže se 6-
12 meseci. Riblje brašno (10% azota, 4-6% fosfora) koristi se (2,5 kg na 10 m2) u proizvodnji
rasada, efekat traje 6-8 meseci. Granitni prah (3,5% kalijuma, 67% silicijuma i 19 minerala u
tragovima) je sporodelujuće đubrivo, pogodno za popravljanje strukture zemljišta (5 kg na 10
m2). Guano (13% azota, 8% fosfora, 2% kalijuma i 11 minerala u tragovima) posebno je
pogodan za cveće i lukovičasto povrće (2,5 kg na 10 m2). Brašno od kopita i rogova (14%
azota, 2% fosfora) azotno je đubrivo, (2 kg na 10 m2) sporo se razlaže (4-6 nedelja posle
upotrebe), a efekat je dug (12 meseci). Brašno i rastvor morskih algi (1% azota, 12%
kalijuma i 50 mineralnih materija u tragovima) prirodni su hormon rasta, a koristi se I za
folijarno prihranjivanje (0,5 kg na 10 m2). Drveni pepeo (7% fosfora, 6-20% kalijuma 20-35%
kalcijuma) je dobro kalijumovo đubrivo (0,5 kg na 10 m2) sa dugim efektom od 12 meseci.
6
U našoj zemlji pored treseta i glistenjaka proizvodi se i smeša treseta sa zeolitom kao i
organska đubriva nastala biokonverzijom (korišćenje mikrobioloških kultura) različitih vrsta
organskih materija od stajnjaka do komunalnog mulja. Tako je razgradnjom goveđeg
stajnjaka, dobijeno đubrivo teravita visole biološke vrednosti (veliki broj korisnih bakterija)
sa visokim sadržajem humusa, makro i mikro elemenata. Iz komine i živinskog stajnjaka
dobija se organsko đubrivo kofuna superfin. Pored toga na tržištu se javljaju tečna organska
đubriva teramin, humusin i kombinacije treseta i organskih đubriva sa zeolitom. Bez obzira
koje organsko đubrivo se koristi ono mora da bude bez štetnih ostataka pesticida, hormona I
teških metala, kao i bez semena korova i štetočina. U organskoj poljoprivredi i đubriva mogu
biti iz organske proizvodnje. Nužni su čistoća i kvalitet organskih đubriva jer u suprotnom
mogu da zagade zemljište, vodu i biljke.
Kompost-đubrivo od otpadaka
Svaka 2-3 meseca gomila se izmeša i prekrije zemljištem (sloj oko 10 cm). Kompost je gotov
za 6-12 meseci i tada je jednoličan, mrvičast, lak i tamnosmeđ. Za brže kompostiranje (4-6
nedelja) humke treba da su niže (50 cm) a biljni ostaci iseckani. U biljne ostatke stavlja se
iseckana kopriva, preslica, kameno brašno, bio komposter ili odgovarajući biološki preparati
(na bazi silicijuma, kravlje balege, kamilice, hrastove kore maslačka, valerijane) čiji je cilj
brže i kvalitetnije kompostiranje. U organskoj proizvodnji se u kompost mogu dodati i gliste
koje probavljajući organske materije kompost mešaju i mineralizuju. Danas se za brzo
kompostiranje organskoj masi dodaju smeše mikroorganizama.
Zelenišno đubrenje
Zelenišno đubrenje je zelena biljna masa koja se zaorava. U ovakvom načinu đubrenja
koriste se biljke koje brzo rastu. Gaje se kao prethodne kulture, međuusevi i naknadne kulture,
a ređe cele godine. Zelenišno đubrivo, kao naknadna kultura, seje se u jesen i to: uljana
repica, smeša maljave grahorice, inkarnatske deteline i hibridnog ljulja, smeša maljave
grahorice i ozimog ječma. U proleće kao prethodna kultura, može se sejati smeša obične
grahorice i jarog ječma, zatim kokotac, lucerka, lupina. Kao međukulture mogu se gajiti
facelija, stočni grašak i dr. U zavisnosti od uslova, biljke se posle 4-10 nedelja, najkasnije
pred setvu pokose i zaoru ili ostave kao malč. Zelenišno đubrivo obogaćuje zemljište pre
svega azotom iz zelene mase, a leguminoze azotom iz vazduha zahvaljujući delovanju
kvržičnih bakterija koje žive na njihovom korenu i vrše fiksaciju vazdušnog azota.
8
Glistenjak
SETVA I SADNJA
NEGA USEVA
PLODORED
Združeni usevi
Pokrovni usevi su usevi koji se gaje u toku zimskog ili drugih perioda godine kada zemljište
ostaje slobodno. Oni imaju ulogu zaštite zemljišta od erozije i uticaja ekstremnih
meteoroloških faktora. Takođe se mogu iskoristiti i kao zelenišno đubrivo.
14
Uzme se 1,2 kg zelenih, mladih , nadzemnih delova biljke krompira sitno se iseku,
preliju sa 10 l tople vode i ostave da stoje 3-4 sata. Nakon toga se masa procedi. Koristi se
sveže pripremljeno uz dodatak 40 g rastvorenog sapuna. Deluje protiv pauka.
200 g suvih listova lukovice luka prelije se toplom vodom (40o) i drži 4-5 dana, zatim
procedi. Prska se u intervalima od 5 dana. Deluje protiv insekata, plesni, plamenjače.
Oparak od maslačka
300 g iseckanog korena ili 400 g svežeg lista prelije se sa 10 l tople vode (40o) drži 1-2
sata i procedi. Koren maslačka treba čuvati na hladnom mestu. Koristi se za suzbijanje lisnih
vaši.
15
Oparak od kamilice
Čajna kašika suvog cveta kamilice prelije se sa 1 l kipuće vode, ostavi se da stoji do
30 minuta, procedi i koristi za dezinfekciju semena.
Macerat od koprive
Kopriva je izvrsno sredstvo u borbi protiv biljnih vaši. Da bi se mogla koristiti za
prskanje, isecka se, prelije hladnom vodom i pusti da otstoji 2 dana. Nakon toga biljke se
prskaju 5% rastvorom dobijene tečnosti.
Macerat od duvana
400 g sitno iseckanog suvog lista duvana ili duvanske prašine prelije se sa 10 l vode,
odstoji 2 dana, procedi i razredi u odnosu 1:2 uz dodatak 40 g kalijumovog sapuna. Koristi se
za prskanje protiv sovica, grinja i krvavih vaši.
Standardi IFOAM-a
Proizvodi koji se koriste u kontroli biljnih bolesti, štetočina, korova i regulatori rasta
• Preparati od algi
• Životinjski preparati i ulja Ograničeno
• Bakterijski preparati (Bacillus thuringiensis)
• Pčelinji vosak Ograničeno
• Biodinamički preparati
• Kalcijum hidroksid
• Ugljen dioksid
• Hitinski nematocidi (prirodnog porekla)
• Krečni hlorid Ograničeno
• Glina (bentonit, perlit, vermikulit, zeolit)
• Talog kafe
• Soli bakra (sulfati, hidroksidi, oksihloridi, oktanoati) Ograničeno
Korišćenje bakra će biti smanjeno posle 2002. na maksimum
8 kg/ha godišnje (prosečno), ili manje postupajući po nacionalnim
zakonima ili privato označenim standardima.
• Kukuruzno glutensko brašno (kontrola korova)
• Mlečni proizvodi (mleko, kazein)
• Zemlja od diatomea Ograničeno
• Etil alkohol
• Preparati od gljiva Ograničeno
• Želatin
• Lecitin
• Laka mineralna ulja (parafin) Ograničeno
• Krečni sumpor (kalcijum polisulfid)
• Prirodne kiseline (sirće)
• Neem (Azadirachta indica) Ograničeno
• Feromoni-samo u klopkama i dispenserima
• Fizičke metode (hromatske klopke, mehaničke klopke)
17
Životna sredina
Materija koja se koristi u organskoj poljoprivredi ne sme biti štetna ili imati negativan uticaj
na životnu sredinu. Materija ne sme da poveća neprihvatljivo zagađenje površinskih ili
podzemnih voda, vazduha i zemljišta. Sve faze u proizvodnji moraju biti proverene.
Razgradljivost
Sve materije koje se koriste moraju biti razgradljivi do CO2, H2O i/ili do njihovih mineralnih
oblika. Materije sa visokom akutnom toksičnošću na druge organizme moraju imati život
polu-raspada pet dana. Prirodne supstance koje nisu označene kao toksične ne moraju biti
razgradljive u ograničenom vremenu.
Kada materija ima relativno visoku akutnu toksičnost za ne-ciljne organizme, potrebna je
ograničena upotreba. Mere koje se preduzimaju moraju da obezbede preživljavanje takvih
organizama.Treba da budu određene maksimalno dozvoljene doze za primenu. Ako ne postoji
mogućnost za primenu adekvatnih mera, korišćenje te materije se ne sme dozvoliti.
18
Materija koji se akumulira u organizmima ili sistemima organizma i ona koja ima ili se
sumnja da ima mutagene ili kancerogene osobine ne sme biti upotrebljena. Ako postoji bilo
koji rizik, potrebne mere se moraju preduzeti da se smanji rizik na prihvatljiv nivo, da bi se
sprečili dugoročni negativni efekti na životnu sredinu.
Materija ne treba da sadrži štetnu količinu hemikalija koje je napravio čovek (ksenobiotički
proizvodi). Hemijski sintetisani produkti mogu se prihvatiti jedino ako su jednaki prorodnim.
Mineralni produkti treba da sadrže malu količinu teških metala, ako je to moguće.
Zahvaljujući nedostatku alternative i dugotrajne tradicionalne upotrebe u organskoj
poljoprivredi, bakar i soli bakra su bili izuzetak do sada. Upotreba bakra u bilo kojoj formi
organske proizvodnje treba posmatrati kao privremenu i ona mora biti ograničena u smislu
uticaja na životnu sredinu.