Professional Documents
Culture Documents
2007CB16IPO006-2011-2-19
Jul, 2013.
STUDIJU IZRADILI:
Dr Jelena Dodi, vanredni profesor, Tehnoloki fakultet, Novi Sad
Dr Jovana Grahovac, docent, Tehnoloki fakultet, Novi Sad
SADRAJ
SADRAJ............................................................................................................................. 2
1. BIOGORIVA STANJE I PERSPEKTIVE ......................................................................... 4
2. BIOMASA KAO OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE ....................................................... 6
3. PROIZVODNJA ELEKTRINE ENERGIJE, TOPLOTE I GORIVA UPOTREBOM
BIOMASE ......................................................................................................................... 7
3.1. SAGOREVANJE BIOMASE ......................................................................................................... 9
3.2. DOBIJANJE BIOETANOLA ....................................................................................................... 10
3.3. DOBIJANJE BIODIZELA ........................................................................................................... 14
3.4. DOBIJANJE BIOGASA ............................................................................................................. 16
Temperatura.................................................................................................................... 21
pH vrednost ..................................................................................................................... 23
Vreme zadravanja materijala ......................................................................................... 24
Nutritivni sastav sirovine ................................................................................................. 25
Biohemijska i hemijska potronja kiseonika .................................................................... 26
Meanje ........................................................................................................................... 27
4.3.2.
Termiki predtretmani..................................................................................................... 29
Mehaniki predtretmani .................................................................................................. 30
Hemijski predtretmani .................................................................................................... 30
Ultrazvuni predtretman ................................................................................................. 31
Bakterijska i enzimska hidroliza....................................................................................... 31
Dodatak metala ............................................................................................................... 31
Inokulacija ....................................................................................................................... 31
4.4. TIPOVI POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU BIOGASA ................................................................. 32
4.4.1.
4.4.2.
4.5.2.
4.5.3.
4.5.4.
5.1.2.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (Organisation for Economic Cooperation and Development)
ribarstvo, proizvodnju hrane i papira, kao i deo hemijske, biotehnoloke i industrije energije.
Ovaj sektor ima snaan inovacioni potencijal jer ukljuuje veliki broj nauka (prirodne nauke,
agronomiju, ekologiju, prehrambene i socijalne nauke) i omoguuje razvoj tehnologija
(biotehnologija, nanotehnologija, informacione i komunikacione tehnologije i inenjerstvo)
(Anonymous 2).
Napredak u prihvatanju inovacija i istraivanja u bioekonomiji omoguie Evropi
usavravanje upravljanja obnovljivim biolokim izvorima i otvoriti nova i razliita trita za
bioproizvode. Uspostavljanje bioekonomije u Evropi prua velike mogunosti (Anonymous
2): odrava i podstie ekonomski rast u seoskim, priobalnim i industrijskim oblastima,
smanjuje zavisnost od fosilnih goriva i unapreuje ekonomsku i ekoloku odrivost primarne
proizvodnje i preraivake industrije.
Napredak i razvoj tehnologija znaajno komplikuju ekonominu proizvodnju,
distribuciju i potronju svih vidova energije. S gledita opstanka i razvoja oveanstva,
veoma je vano traganje za dopunskim energetskim resursima. Neobnovljivi izvori energije
su vrsta, tena i gasovita goriva (osim drveta i biljne mase), kao i nuklearna goriva.
Obnovljivi izvori su energija vode, vetra, Sunca i biomase. Konvencionalni energetski resursi
bazirani na fosilnim i drvnim gorivima se sve vie iscrpljuju, dok nuklearna goriva nose rizik
odlaganja otpada koji pri proizvodnji nastaje, zbog ega se namee potreba za nalaenjem
adekvatnog, ekonominog i pouzdanog naina za dobijanje energije (Tomovi, 2002).
Proizvodnja obnovljive energije u Srbiji u 2010. godini iznosila je 55220 TJ, pri
emu najvei udeo ima hidroelektrina energija 78% (42808 TJ), zatim ogrevno drvo 22%
(12188 TJ) i geotermalna energija sa manje od 1% (224 TJ) (Anonymous 3).
Proizvodnja biogoriva se uglavnom odnosi na proizvodnju biodizela, bioetanola i
biogasa. Biogas se proizvodi u mnogim zemljama, ali samo nekoliko njih ima razvijeni
program proizvodnje biogasa. Tradicionalna mala porodina biogas postrojenja sve vie se
zamenjuju industrijskim postrojenjima za kogeneraciju toplote i energije.
Kako se biogas moe proizvesti tretiranjem otpada, na ovaj nain se moe reiti
problem odlaganja nepoeljnog materijala, pri emu se proizvodi energija i poljoprivredno
ubrivo uz zatitu ivotne sredine. Glavna pokretaka snaga za poveanje proizvodnje
biogasa nije samo energija ve neophodnost reavanja ekolokih i sanitarnih problema. Malo
je verovatno da e biogas imati znaajnu ulogu u transportu (Rosillo-Calle, 2006) zbog
znaajnih ulaganja koja bi njegova primena podrazumevala, pre svega skladitenja u
rezervoare pod pritiskom. Na ekonomskom nivou, biogas tehnologija moe individualnim
proizvoaima utedeti dosta novca za energetske trokove. Na primer farma za mlene
proizvode koja koristi biogas tehnologiju moe utedeti hiljade dolara svake godine na
elektrinoj energiji i zagrevanju (Schlager i Weisblatt, 2006).
prva generacija biogoriva se proizvodi od skroba ili eera iz kukuruza, penice, eerne
trske, eerne repe i biljaka koje u sebi sadre vei procenat skroba ili eera (nedostatak
prve genaracije biogoriva je negativan uticaj proizvodnje na cenu osnovnih ivotnih
namirnica i ekonomiju zemlje),
trea generacija biogoriva se proizvodi iz algi ili uljane repice, biljaka koje ne
ugroavaju zalihe hrane (produktivnost tree generacije biogoriva je oko 30 puta vea po
jedinici povrine zemljita od prve ili druge generacije biogoriva) i
Kalorijska vrednost goriva se obino izraava preko gornje (Higher Heating ValueHHV) i donje toplotne moi goriva (Lower Heating Value LHV). Gornja toplotna mo
odgovara maksimalnoj potencijalnoj energiji koja se oslobaa tokom potpunog sagorevanja
jedinice goriva. Donja toplotna mo goriva je ona koliina toplote koja se oslobodi pri
potpunom sagorevanju jedinice mase ili koliine goriva, a da pri tom vodena para nastala pri
sagorevanju ostane u parnom stanju u smei produkata sagorevanja. U nekim literaturnim
Gorivo
Lo ulje
Ugalj
Peleti sa 8%
vlage
Piljevina
Industrijski
ips od
mekog
drveta sa
50% vlage
Industrijski
ips od
mekog
drveta sa
20% vlage
ips od
umskog
mekog
drveta sa
30% vlage
ips od
umskog
tvrdog drveta
sa 30% vlage
Usitnjena
slama sa
15% vlage
Balirana
slama sa
15% vlage
Donja
toplotna
mo,
GJ/t
41,9
25,0
Tezina u udnosu
na teinu
ekvivalenta nafte
(toe/t)
1,00
0,60
17,5
Karakteristika
Relativna
gustina
(kg/m)
950
1000
Donja
toplotna
mo
(GJ/m)
39,8
25,0
Ekvivalentna
zapremina lo
ulja
(m)
1,0
1,6
0,42
650
11,4
3,5
9,5
0,23
600
5,7
7,0
9,5
0,23
320
3,0
13,1
15,2
0,36
210
3,2
12,5
13,3
0,32
250
3,3
12,0
13,3
0,32
320
4,3
9,3
14,5
0,35
60
0,9
45,9
14,5
0,35
140
2,0
19,7
Konvencionalni metod
Brza piroliza
Vreme
Temperatura
sagorevanja
(K)
Nekoliko
675
dana
5-30 min
875
0,5-5 s
925
Fle piroliza-tenoa
Fle piroliza-gasb
<1s
<1s
<925
<925
Hidropirolizac
Metanopirolizad
Ultrapirolizae
<10s
<10s
<0,5s
<775
>975
1275
Vakuumpiroliza
2-30s
675
Metoda sagorevanja
Karbonizacija
Stepen
zagrevanja
Veoma
nizak
Nizak
Veoma
visok
Visok
Visok
Visok
Visok
Veoma
visok
Srednji
Proizvodi
Drveni ugalj
Ulje, gas, a
Bio-ulje
Bio-ulje
Hemijska jedinjenja,
gas
Bio-ulje
Hemijska jedinjenja
Hemijska jedinjenja,
gas
Bio-ulje
10
fermentacija,
destilacija pri emu se dobija etanol (koncentracije oko 96% v/v) i vrst ostatak od lignina
i mrtvih elija kvasaca (moe se koristiti za proizvodnju energije sagorevanjem ili kao
stona hrana) i
11
Bioloki
Primeri
Mlevenje, primena mikrotalasa i ultrazvuka, termohemijski
procesi, ekstruzija
Alkalni predtretman, tretman organskim rastvaraima,
superkritinim fluidima, tretiranje sa SO2, vlana oksidacija,
ozonoliza
Mikrobioloki i enzimski predtretmani
12
13
reakcija transesterifikacije,
separacija,
ispiranje biodizela,
uklanjanje alkohola,
neutralizacija glicerola i
Kao sirovine za proizvodnju biodizela mogu se koristiti razliite vrste biljnih ulja
(uljane repice, suncokreta, soje, palme i sl) ili kombinacije pomenutih ulja. Ulazna sirovina
mora da zadovolji odreene zahteve vezane za karakteristike ulja, sadraj slobodnih masnih
kiselina, fosfora i nerastvorljivih materija. Postupak proizvodnje se zasniva na reakciji
transesterifikacije:
14
15
16
17
18
19
Poljoprivredni otpad (slama, seno, kukuruz, trska itd.) treba da bude u fazi
raspadanja kako bi se olakao protok kroz digestor i poveala efikasnost bakterijskog
delovanja. Korienjem sveih biljnih sirovina dobija se vea koliina gasa u odnosu na
upotrebu suvih materijala. Skladitenje otpadnog materijala u zatvorenom prostoru preko 10
dana inicira anaerobno delovanje bakterija, to smanjuje vreme potrebno da se u digestoru
postignu radni uslovi (Anonymous 11).
Tabela 4. Prinos metana i biogasa pri upotrebi razliitih vrsta sirovina (Al Seadi, 2008)
Udeo metana
(%)
Prinos biogasa
(m3/t svee mase)
60
25
65
28
61
40
60
45
Svinjski stajnjak
60
60
Kokoije ubrivo
60
80
Repa
53
88
Organski otpad
61
100
54
108
Stona repa
51
111
Senaa
54
172
Silaa kukuruza
52
202
Sirovina
20
21
arni proces se odvija bez naknadnog dodavanja sirovine sve dok se proces ne zavri i reaktor isprazni, nakon
ega se ubacuje novi materijal za zapoinjanje novog procesa.
22
faza. Zbog toga, vrlo esto se koriste viefazni digestori koji omoguavaju odvijanje razliitih
faza procesa u zasebnim tankovima, pri emu su u svakom tanku razliiti uslovi temperature
(Ward i sar., 2008).
Tabela 5. Optimalne temperature za rast nekih metanogenih bakterija (Ward i sar., 2008)
Temperaturni opseg
Mezofilni
Termofilni
Optimalna
temperatura (C)
3745
3740
3540
3540
3540
3040
3040
3540
2040
3040
3540
3035
3540
35-45
50-55
50-55
pH vrednost
Svaka grupa mikroorganizama ima razliit optimum pH vrednosti za svoj rast.
Metanogene bakterije su veoma osetljive na pH sredine i optimum im je izmeu 6,5 i 7,2
(Appels i sar., 2008). Ukoliko je vredost pH manja od 6,2, sredina e imati toksian efekat na
rast metanogenih bakterija (Anonymous 9). Ostali potrebni mikroorganizmi prisutni u toku
proizvodnje biogasa (mikroorganizmi prve i druge faze) manje su osetljivi i funkcioniu u
opsegu pH izmeu 4,0 i 8,5, pri emu na niim vrednostima pH uglavnom proizvode siretnu
i buternu kiselinu, dok pri pH 8,0 proizvode siretnu i propionsku kiselinu. Isparljive masne
kiseline koje nastaju tokom anaerobne digestije ssmanjuju pH vrednost sredine. Ovom
smanjenju je suprotstavljena aktivnost metanogenih bakterija koje poveavaju pH
produkcijom ugljen-dioksida, amonijaka i bikarbonata (Appels i sar., 2008). pH sistema se
kontrolie puferskim efektom ugljen-dioksid/bikarbonat i amonijak/amonijum jon
(Anonymous 9).
Promena pH vrednosti u toku fermentacije zavisi od vrste materijala koji se koristi
kao sirovina. Na slici 9 je prikazana zavisnost pH od vremena zadravanja u bioreaktoru sa
vrstom fazom za nekoliko vrsta materijala. Generalno, pH se brzo smanjuje na poetku
procesa kada se organske materije hidrolizuju i prevode u masne kiseline. Nakon poetnog
smanjenja, pH vrednost poinje postepeno da se poveava zbog transformacije masnih
kiselina. Pri fermentaciji vrstog gradskog otpada, pH nakon poetnog perioda smanjenja,
23
stalno raste usled smanjenja sadraja isparljivih kiselina, dok fermentacija kombinovanog
otpada daje niu vrednost pH i due vreme zadravanja u digestoru (Macias-Corral i sar.,
2008).
U toku kontinualnih procesa nova sirovina se stalno dodaje, dok se odreagovani (fermentisani) sadraj odvodi
iz procesa.
24
vreme zadravanja vrstog sadraja koje je krae od 5 dana nije dovoljno za stabilnu
digestiju (koncentracija masnih kiselina se poveava usled ispiranja metanogenih
bakterija),
koncentracija masnih kiselina je jo uvek relativno velika nakon 5-8 dana (dolazi do
nepotpune razgradnje komponenata, posebno lipida),
stabilna digestija se postie nakon 8-10 dana (niska koncentracija masnih kiselina, poinje
razgradnja lipida) i
25
izazivaju inhibiciju rasta biomase koja dovodi do potpunog prekida proizvodnje biogasa
(Angelidaki i sar., 2003).
Prisustvo tekih metala, antibiotika i deterdenata moe imati inhibitorni efekat na
proces proizvodnje metana. U tabeli 6 prikazana su limitirajue koncentracije razliitih
inhibitora (Anonymous 9).
Jedan od najeih inhibitora u procesu anaerobne digestije je amonijak. On moe
poticati od rastvorenog amonijaka ili nastati usled razgradnje proteina i drugih sastojaka (npr.
urea). Mnogi supstrati esto sadre amonijak u koncentraciji koja je toksina. Nivo amonijaka
koji je inhibitoran za rast bakterija zavisi od parametara, kao to su pH, temperatura i
adaptacija inokuluma. Utvreno je da je za inhibiciju odgovoran nejonizovani oblik
amonijaka koga ima u veim koliinama na veim vrednostima pH. Zbog toga, sniavanje
vrednosti pH smanjuje koliinu slobodnog amonijaka i inhibiciju digestije (Angelidaki i sar.,
2003).
Koncentracija
(mg/l)
10-250
8000
8000
3000
100-1000
350-1000
200-2000
200
2
Bakar
Kalcijum
Natrijum
Magnezijum
Nikl
Cink
Hrom
Sulfid (kao sumpor)
Cijanid
26
Slika 10. HPK za razliite tipove napojnih smea (Macias-Corral i sar., 2008)
(MSW- vrst gradski otpad; CW-kravlji stajnjak; OFMSW-organska frakcija vrstog
gradskog otpada; CGW- otpad nakon ienja pamuka)
Meanje
Cilj meanja supstrata u procesu anaerobne digestije je obezbeivanje prenosa
organskih materija do aktivne biomase, omoguavanje uniformnost temperature, osloboanje
mehurova gasa iz materijala i spreavanje taloenja materijala vee gustine (raslojavanje).
Meanje nije uvek kontinualno, ve se sprovodi nekoliko puta dnevno ili nekoliko puta na sat
uz utroak energije od 10 do 100 Wh/m3, to se omoguava odabirom tipa reaktora i
konstrukcijom mealice, kao i sadrajem vrstih materija u napojnoj smei. Meanje se moe
obavljati na tri razliita naina (slika 11).
27
28
prolaskom mehurova osloboenog gasa kroz tenost. Ovaj sistem je efikasan u spreavanju
raslojavanja. Protok gasa za ovakve sisteme je 0,00450,007 m3/m3 min (Appels i sar., 2008).
Termiki predtretmani
Termiki tretman otpadnog aktivnog mulja pre digestije dokazao se efikasnim jo
70. godina XX veka. Aktivni mulj se podvrgava temperaturama u opsegu 150-200 C i
odgovarajuem pritisku u opsegu 600-2500 kPa. Toplota koja se primenjuje tokom termikog
predtretmana raskida hemijske veze elijskog zida i membrane, olakavajui na taj nain
rastvaranje elijskih komponenti. Razliita prouavanja su pokazala pozitivan uticaj
termikog predtretmana na anaerobnu digestiju, ali se optimalni uslovi i granice poboljanja
znatno razlikuju. Temperatura i trajanje optimalnog toplotnog predtretmana zavisi od tipa
otpada, na primer oteana hidroliza biolokih materija zahteva jai intenzitet predtretmana.
Termiki predtretman aktivnog otpadnog mulja moe znaajno poveati proizvodnju metana
pri mezofilnoj anaerobnoj digestiji i u manjem stepenu pri termofilnoj (Appels i sar., 2008).
Neki komercijalni procesi proizvodnje biogasa bazirani su na termikom
predtretmanu. Tako, Norveka kompanija Cambi je razvila sistem baziran na termikoj
hidrolizi. Termikim tretmanom na 180C u trajanju od 30 minuta rastvori se oko 30 %
vrstih supstanci, a na ovaj nain ostvareno poveanje prinosa biogasa iznosi 150 % (Appels i
sar., 2008).
Termohemijski tretmani koji predstavljaju kombinaciju toplote i hemikalija se esto
koriste sa ciljem smanjenja veliine estica ili poveanja rastvorljivosti (Ward i sar., 2008).
Meutim, termiki predtretmani zahtevaju dovoenje znaajne koliine energije to poveava
cenu dobijenog biogasa (Appels i sar., 2008).
29
Mehaniki predtretmani
Mehaniki predtretman obuhvata nekoliko naina fizike dezintegracije elija i
delimino rastvaranje njihovog sadraja. Najee se koriste razliite vrste mlinova, kao to
su koloidni, mlin sa kuglama i sl. Jedna od metoda koje se esto koristi je homogenizacija
pod visokim pritiskom (60 Mpa). Suspenzija se, najpre komprimuje, a zatim se pritisak
smanjuje proputanjem kroz ventil, pri emu su elije izloene turbulenciji, kavitaciji i
naponu smicanja to dovodi do njihove dezintegracije. Poveanje efikasnosti anaerobne
digestije primenom ovih metoda je relativno nisko u poreenju sa ostalim metodama
predtretmana (Appels i sar., 2008).
Mlevenjem i usitnjavanjem se smanjuju veliine estica supstrata i na taj nain se
moe uticati na brzinu anaerobne digestije. Naime, smanjivanjem veliina estica se utie na
dostupnost supstrata biolokim agensima (mikroorganizmima i enzimima), a to je posebno
znaajno za biljne materijale. Postoje podaci (Ward i sar., 2008) da se degradacijom biljnih
vlakana i smanjenjem estica sa 100 mm na 2 mm, poveava prinos biogasa za 16%.
Hemijski predtretmani
Hemijski predtretmani se sastoje u tretiranju sirovine razliitim hemijskim agensima
u cilju hidrolize elijskog zida i membrane, kao i poveavanja rastvorljivosti organskih
supstanci prisutnih u elijama materijala. Razvijene su razliite hemijske metode bazirane na
razliitim operativnim principima. Dve najznaajnije grupe hemijskih predtretmana su (Ward
i sar., 2008; Appels i sar., 2008):
Kisela i alkalna hidroliza se sastoji u dodavanju kiseline ili baze kako bi se hidrolizovao
materijal. Alkalni tretmani su naroito pogodni za digestiju biljnog materijala. Dodatkom
kiseline ili baze izbegavaju se visoke temperature, pa se ovi postupci najee odvijaju na
niim i srednjim temperaturama. U kontinualnim reaktorima alkalni tretmani mogu
dovesti do smanjenja stepena degradacije acetata i glukoze usled nastajanja toksinih
komponenti tokom reakcije saponifikacije. Ogranienja ove metode su u tome to dolazi
do ekstremnih pH vrednosti pa se otpad mora naknadno neutralizovati.
30
Ultrazvuni predtretman
Ultrazuni predtretman se najee koristi za razgradnju kompleksnih polimera u
tretiranju otpadnog mulja. Produkcija metana se poveava do 34% u poreenju sa
netretiranim muljem (Ward i sar., 2008). Ovo je najsnaniji metod za razgradnju elija mulja.
Iako se primenom vee snage moe postii potpuna dezintegracije elija, potronja elektrine
energije u tom sluaju, postaje znaajan nedostatak (Appels i sar., 2008).
Inokulacija
Ukupno vreme potrebno za izvoenje procesa moe se smanjiti inokulacijom
(zasejavanjem), to jest kada se materijal iz procesa digestije koji sadri aktivne elije koristi
za zapoinjanje novog procesa sa sveom sirovinom. Mnogi kontinualni postupci koriste
metod inokulacije sveeg materijala digestovanim materijalom ili tenom frakcijom iz
reaktora smanjujui, na taj nain, ispiranje mikroorganizama. Na primer, pri inokulaciji
svinjskog otpada aktivnim digestovanim materijalom u kombinaciji sa kokoijim izmetom,
primeeno je poveanje produkcije biogasa za oko 30%. Prednost inokulacije ogleda se u
stalnoj proizvodnji biogasa tokom poetnog perioda stabilizacije procesa (Ward i sar., 2008).
31
32
33
smanjuje efektivnu zapreminu digestora (Ward i sar., 2008). Postoji nekoliko tipova reaktora
koji su danas u upotrebi, a konstrukcija zavisi od vrste sirovine koja se anaerobno razrauje.
Od tri najznaajnija tipa reaktora, najednostavniji je arni reaktor. Ovaj reaktor se napuni
napojnom smeom i ostavi odreeni period koji predstavlja hidrauliko retenciono vreme,
nakon ega se reaktor prazni. Drugi tip predstavljaju jednofazni kontinualni napojni sistemi u
kojima se sve biohemijske reakcije odvijaju u jednom reaktoru. Trei tip su dvofazni reaktori
u kojima se procesi odvijaju odvojeno (Ward i sar., 2008).
Digestori za vrsti otpad se dele na mokre i suve. Mokri bioreaktori se koriste
za materijal sa maksimalnim sadrajem ukupnih vrstih materija od 16%, dok suvi
bioreaktori sadre izmeu 22% i 40% ukupnih vrstih supstanci. Postoje i reaktori za rad sa
sirovinom iji sadraj suve materije je izmeu navedenih, pa se nazivaju polu-suvi.
Tehnologija suvih reaktora se, uglavnom koristi za vrst gradski otpad i otpade od povra,
a manje za fermentaciju stajnjaka. U Evropi se koriste mokri i suvi tipovi jednofaznih
reaktora. Sadraj ukupnih vrstih supstanci manji od 16% je tipian za mnoge vrste stajnjaka
iji visoki sadraj vode zahteva veu ukupnu zapreminu bioreaktora u poreenju sa suvim i
polu-suvim reaktorima. Ukoliko se mokri reaktori koriste za tretman suvih napojnih
smea, pre digestije je neophodan predtretman. Upotreba svee ili reciklirane procesne vode
da bi se dobilo manje od 15% ukupnog vrstog sadraja ima prednosti u tome to e prisutni
inhibitori metanogeneze biti razblaeni, ali to isto tako moe dovesti do njihovog brzog
irenja kroz bioreaktor ukoliko je razblaenje nedovoljno (Ward i sar., 2008).
Kako su vrsti otpadi manje podloni digestiji od onih sa manjim sadrajem vrstih
supstanci, esto se koristi metod kodigestije, pri emu se meaju dve razliite vrste otpada.
Tako se, na primer, gradski otpad moe meati sa stajnjakom ili sa otpadnim muljem, pri
emu se u mnogome olakava proces digestije i poveava prinos biogasa. Na ovaj nain se
vrst otpad, umesto u suvom moe tretirati u mokrom reaktoru.
Osim procesa kodigestije, u mokre digestione sisteme spada i Waasa proces ija je
glavna karakteristika postojanje zona u glavnom reaktoru. Waasa proces se koristi za razliite
vrste otpada sa sadrajem vrstih materija od 10 do 15 %. Prvu zonu ini pretkomora unutar
glavnog reaktora. Mali deo digestata se mea sa sveom napojnom smeom da bi se ubrzao
proces inokulacije. Ovaj proces se koristi u vedskoj, Japanu i Holandiji (Angelidaki i sar.,
2003).
U mnogim sluajevima, naroito u ekonomski razvijenim dravama, teko je nai
drugi otpad za kodigestiju sa gradskim otpadom, pa se koriste suvi digestioni sistemi.
Valorga proces (slika 13) spada u polu-suve procese. Razvijen je u Francuskoj i sastoji se u
meanju otpada nakon predtretmana sa recikliranom procesnom vodom. Reaktor radi u
mezofilnom reimu i sa potpunim meanjem koje se ostvaruje pomou komprimovanog
biogasa (Angelidaki i sar., 2003).
34
Dranco proces (slika 14) je suvi proces digestije za tretiranje organske frakcije
gradskog otpada. Sastoji se iz predtretmana otpada i potom njegovog meanja sa
recirkuliuim materijalom iz bioreaktora. Meanje otpada sa velikom koliinom digestata
obezbeuje inokulaciju ulaznog materijala. Ovaj proces se koristi u Belgiji, Austriji i
Nemakoj (Angelidaki i sar., 2003).
35
36
H2S
CO2
H2O
Tragovi
Zagrevanje (bojler)
<1000 ppm
Ne
Ne
Da
(npr, siloksani)
Kombinovana
proizvodnja toplote i
elektricne energije
<1000 ppm
Ne
Izbei
kondenzaciju
Da
(npr, siloksani)
Gorivo za vozila
Da
Da
Da
Da
Gasovod
Da
Da
Da
37
deo sumpora se moe akumulirati u vodi, pa moe izazvati probleme sa korozijom cevovoda,
zbog ega se preporuuje uklanjanje H2S pre CO2. Rezultati pokazuju da u biogasu ostaje 510 % CO2.
Naravno, apsorpcija moe biti skoro potpuna ako se za uklanjanje koristi rastvor
Ca(OH)2 koji CO2 i H2S prevodi u nerastvorni CaCO3 i CaS. Organski rastvarai, kao to su
polietilenglikol, monoetanolamin ili dietanolamin se mogu takoe koristiti, a zaostala
koliina CO2 iznosi 0,5 do 1%. Postupak je, meutim, skuplji i neophodno je periodino
odbacivanje i zamena rastvaraa (Appels i sar., 2008).
Pored toga, uklanjanje CO2 se moe vriti adsorpcijom na vrstim supstancama kao
to je aktivni ugalj ili na molekulskim sitima. Proces je jednostavan, ali skup i sa visokim
zahtevima za toplotom.
Kriogena separacija se moe koristiti za uklanjanje CO2 jer CH4 ima taku kljuanja
160 C na pritisku od 1 atm, dok CO2 kljua na 78 C. CO2 se moe ukloniti kao tenost
hlaenjem smee biogasa i moe se dobiti metan istoe 97%. Membranska separacija je
jedna od metoda koja danas privlai sve veu panju. Postupak zahteva visoke pritiske, do 25
bara, a mogui su i gubici metana. Osim pomenutih tehnika ispituje se mogunost primene
hemijske konverzije i obogaivanja CH4 (Appels i sar., 2008).
38
39
Ureaj za sladitenje
Sakuplja gasa
Gasna vrea
Propan ili butan tank
Komercijalni gasni cilindri
Materijal
elik
Guma, plastika
elik
Legure
40
41
42
2009
26%
29%
0%
21%
2013
26%
29%
0%
21%
2014
26%
30%
0%
21%
2015
26%
30%
2%
22%
43
Godina
2016 2017
26% 27%
31% 32%
3%
5%
23% 23%
2018
28%
33%
7%
25%
2019
29%
35%
8%
26%
2020
30%
37%
10%
27%
44
Tabela 10. Pregled celokupne regulative i mera Republike Srbije u oblasti OIE (Anonymous 16)
Naziv
Vrsta mere
Oekivani
rezultati
poveanje
korienja OIE
Postoji/
planirana je
postojei
Datum poetka i
zavretka mere
2011
poveanje
korienja OIE
energetski sistemi,
subjekti, investitori
postojei
2005.-2015.
poveanje
korienja OIE
energetski sistemi,
subjekti, investitori
postojei
2007.-2012.
poveanje
proizvodnje
elektrine energije
iz OIE
investitori
postojea
2009. -
poveanje
proizvodnje
elektrine energije
iz OIE
investitori
postojea
poveanje
korienja OIE
energetski sistemi,
subjekti
postojei
01.01.2010. do
31.12. 2012.
godine (podsticaji
za period od 12
godina)
2009. -
poveanje
korienja OIE
promovisanje i
poveanje
korienja OIE
poveanje
korienja OIE
energetski sistemi,
subjekti, investitori
energetski sistemi,
subjekti, investitori
postojei
2008. -
postojei
2011. 2017.
energetski sistemi,
subjekti, investitori
postojei
2010. -
poveanje
korienja OIE
energetski sistemi,
subjekti, investitori
postojei
2012. -
45
poveanje energetske
efikasnosti, poveanje
korienja OIE
poveanje energetske
efikasnosti, poveanje
korienja OIE
spreavanje uticaja na
ivotnu sredinu pri
izgradnji objekata OIE
spreavanje uticaja
na ivotnu sredinu
pri izgradnji
objekata na OIE
nauno-istraivake
institucije, energetski
sistemi, subjekti, investitori
energetski sistemi,
subjekti, investitori
postojei
2010. -
postojei
2008. -
investitori
postojei
2010. -
investitori
postojei
2008. -
investitori
postojei
2010. -
industrija, energetski
subjekti, investitori
postojei
2010. -
investitori
postojei
2010. -
investitori, energetski
subjekti, industrija
postojei
2010. -
regulatorna
korienje otpada u
energetske svrhe
investitori, energetski
subjekti, industrija
postojei
2010. -
korienje ulja u
energetske svrhe
investitori, industrija,
energetski subjekti
postojei
2010. -
46
izgradnja objekata
na OIE
investitori, energetski
subjekti
postojei
2004. -
regulatorna
izgradnja objekata
na OIE
investitori, energetski
subjekti
postojea
2005. -
korienje OIE
postojei
2009. -
postojea
2012. -
izgradnja objekata na
OIE u zatienim
podrujima
korienje OIE
investitori, energetski
subjekti
investitori, energetski
subkekti
investitori, energetski
subjekti
investitori, energetski
subjekti
postojei
2011. -
postojei
2009. -
investitori, energetski
subjekti
postojea
2010. -
regulatorna
investitori, energetski
subjekti
postojei
2011. -
postojei
2010. 2012.
investitori, energetski
subjekti, finansijske
institucije, naunoistraivake institucije
investitori, energetski
subjekti
postojei
2010. -
regulatorna
investitori, energetski
subjekti
postojei
2010. -
47
ispunjenje zahteva o
zatiti vazduha pri
izgradnji i eksploataciji
objekata na OIE
ispunjenje zahteva o
zatiti vazduha pri
izgradnji i eksploataciji
objekata na OIE
poveanje korienja
OIE, korienje OIE
za proizvodnju
toplotne energije
poveanje
korienja biomase
i biogoriva
integralno
upravljanje
vodama, vodnim
objektima
Regulisanje
dobijanja
neophodnih vodnih
akata u postupku
izgradnje objekta
regulatorna
regulatorna
regulatorna
regulatorna
regulatorna
Pravilnik o podsticajima za
uzgajanje sirovina i proizvodnju
biogoriva
Pravilnik o garanciji porekla za
proizvodnju energije iz OIE
finansijska
regulatorna, finansijska
regulatorna, finansijska
poveanje
korienja OIE Poveanje energetske
efikasnosti i
korienja OIE
poveanje korienja
biogoriva
poveanje korienja
biogoriva
svi subjekti
energetskog sektora
svi subjekti
energetskog sektora
planiran
planiran
2012.
proizvoai, investitori,
energetski subjekti
proizvoai, investitori,
energetski subjekti
planirana
2012./2013.
2006. (planirane
izmene u 2013.)
poveanje
korienja
biogoriva
poveanje
korienja
biogoriva
poveanje
korienja
biogoriva
poveanje
korienja
biogoriva
poveanje
korienja OIE
proizvoai,
investitori, energetski
subjekti
proizvoai,
investitori, energetski
subjekti
proizvoai,
investitori, energetski
subjekti
proizvoai,
investitori, energetski
subjekti
proizvoai,
investitori, energetski
subjekti
proizvoai,
investitori, energetski
subjekti
proizvoai,
investitori, energetski
subjekti
postojei,
planirane
izmene i
dopune ili
izrada novog
pravilnika
planirana
planirana
2013.
planirana
2013.
planirana
2013.
planirana
2013.
planirana
2013.
planirana
2013.
planirana
2013.
poveanje korienja
OIE u sektoru
grejanje i hlaenje
poveanje korienja
OIE u sektoru
grejanje i hlaenje
regulatorna, finansijska
planski
48
2013.
49
Slika 18. Uee pojedinih OIE u ukupnoj elektrinoj energiji u EU u 2011. god
(Anonymous 16)
50
Slika 19. Udeo OIE u ukupnoj potronji energije u zemljama lanicama EU u 2010.
(zelena polja) i ciljevi definisani direktivom 2009/28/EC (siva polja) (Anonymous 23 )
51
52
53
54
55
moe dobiti iz stajnjaka od 5 mlenih krava, kanalizacionog otpada iz 100 domainstava ili
kuhinskog otpada iz 75 domainstava. Isto tako, koliina sa jednog hektara kukuruza
dovoljna je da da se proizvede toliko biogasa, da se 5 domainstava sa 2-3 lana, mogu
snabdijevati elektrinom energijom godinu dana.
Plan izgradnje postrojenja za proizvodnju biogasa poinje od razmatranja koliine
raspoloive sirovinu, prema kojoj se odreuje snaga postrojenja. Najekonominiji supstrat je
vrsti i teni stajnjak jer je besplatan. Cena drugih supstrata zavisi od mnogih faktora.
Najekonominije je da potie od sopstvene proizvodnje, odnosno sa vlastitih obradivih
povrina. Silaa ili neki drugi biljni supstrat treba da se koristi za poveanje efikasnosti rada
biogas postrojenja, ali samo pod uslovom da se to isplati.
Nakon toga, procenjuje se godinja proizvodnja biogasa na osnovu literaturnih
podataka. Podaci su orjentacioni i zavise od sadraja vlage u supstratu. U tabeli 11 su
prikazani orjentacioni podaci o koliini biogasa koji se moe dobiti iz razliitih vrsta
poljoprivrednog supstrata. Iako je teko uporeivati prikazane podatke zbog razliitog
porekla, cene i dostupnosti sirovine, uoava se da se najvea koliina biogasa moe dobiti iz
stajnjaka preivara i silirane biomase kukuruza, sirovina koje se trenutno najvie koriste u
postojeim instaliranim industrijskim postrojenjima. Ekonomska iskustva iz SAD pokazuju
da je ekonomski opravdano investirati u izgradnju postrojenja za proizvodnju biogasa iz
stajnjaka preivara, ukoliko farma ima vie od 150 grla stoke.
U tabeli 12 su prikazani prorauni utede ukoliko se proizvodi biogas iz razliitih
vrsta supstrata, ali bez investicionih trokova. Cena energije je izraunata za postrojenje koje
radi 345 dana u godini sa stepenom iskorienja 85%, odnosom elektrina/toplotna energija
0,57 i energetskom vrednosu gasa 6,5 kWh/m3, a za period rada postrojenja 20 godina. Kao
to se iz podataka moe videti, uteda zavisi od raspoloive sirovine, to znai da se u
svakom pojedinanom sluaju mora predvideti mogua korist od ulaganja u postrojenje. U
praksi se pokazalo da je najefikasnije koristiti kombinaciju sirovina, gde bi se pored stajnjaka
dodavala odpadna biomasa koja preostaje nakon ubiranja kultura kukuruza, itarica,
paradajza i eerne repe. Nabrojana biomasa ionako moe predstavljati problem, pri emu se
u nerazvijenim zemljama najee spaljuje na poljima izazivajui tako viestruke tete.
56
Tabela 11. Priblina koliina biogasa koja se moe oekivati preradom supstrata (prema
Anymous 28)
Koliina stajnjaka
po grlu, m3/god
Ukupna masa,
t/ha/god
Koliina dobijenog
biogasa, m3/god
Stajnjak od
1 mlena krava (500 kg)
20
400
10
260
10
110
30
1 urka (7 kg)
20
Biljni supstrat
Kukuruzna silaa
40
6830
40
6140
Silaa trave
10
2770
itarice
10
4020
100
6080
Biomasa paradajza
50
6780
Slama
10
1970
Dodaci
Mast
100
Organsko smee
50
10
Ostatak iz proizvodnje
skroba
10
57
Tabela 12. Primeri godinje utede od proizvodnje biogasa zavisno od vrste upstrata
(izraunato prema Anonymous 29)
Supstrat od
500 mlenih krava
500 mlenih krava + silaa
kukuruza sa 10 ha
200 mlenih krava + 300
krmaa + slama sa 10 ha
1000 nosilja + 500 urki +
silaa od trave sa 10
h+slama sa 10 ha
itarice sa 10ha + ostatak iz
proizvodnje piva (500 t) i
skroba (500 t)
100 goveda + biomasa
paradajza sa 1 ha +500 t
organskog ubriva
Koliina
biogasa
m3/god
201440
Elektrina
energija
kWh/god
516000
Toplotna
energija,
kWh/god
905300
Uteda,
E/god
268710
690000
1210500
99360
133370
342000
600000
42248
60000
156000
273700
13250
51990
132000
231600
12950
59130
150000
263200
21600
58
74304
8. LITERATURA
Al Seadi, T., Rutz, D., Prassl, H., Kttner, M., Finsterwalder, T., Volk, S., Janssen, R.,
Biogas handbook, University of Southern Denmark Esbjerg, Denmark, 2008
Angelidaki, I., Ellegaard, L., Ahring, K.B., Applications of the anaerobic digestion process,
Advances in biochemical engineering/biotechnology, vol 82, 2003.
Anonymous 1: http://www.world-nuclear.org/info/Energy-and-Environment/Uranium,Electricity-and-Climate-Change/#.UfijsKyxVnI
Anonymous 2: Comunication from the Commission to the European parlament, the Council,
the Eurepean economic and social Committee and the Committee of the regions (Inovations
for Sustainable Growth: A bioeconomy for Europe), Brussels, 13.2.2012
Anonymous 3: Statistiki godinjak Srbije 2012, Republiki zavod za statistiku, Beograd,
2012
Anonymous 4: Zakon o energetici Slubeni glasnik RS br. 57/11
Anonymous 5:
http://www.ecoist.rs/index.php?option=com_content&view=category&layout=
blog&id=7&Itemid=109
Anonymous 6: http://www.greenchoices.cornell.edu/energy/biofuels/
Anonymous 7: http://www.eubia.org/index.php/about-biomass/biomass-characteristics
Anonymous 8:
http://www.erec.org/fileadmin/erec_docs/Projcet_Documents/RESTMAC/Brochure5
Bioethanol_low_res.pdf
Anonymous 9: www.gtz.de/de/dokumente/en-biogas-volume1.pdf
Anonymous 10: www.i-sis.org.uk/BiogasChina.php
Anonymous 11: www.unu.edu/unupress/unupbooks/80434e/80434E0k.htm
Anonymous 12: www.biogas.rs/nastanak.html
Anonymous 13: www.habmigern2003.info/biogas/biogas.html
Anonymous 14: www.energysavingtrust.org.uk/business/Business/Transport-inbusiness/Low-carbon-technology/Alternative-fuels/Biogas
59
60
Deublein, D., Steinhauser, A., Biogas from waste and renewable resources, Wiley-VCH,
2008
Gerpen, J.V.: Biodiesel processing and production, Fuel Processing Technology 86, Elsevier,
2005. p. 1101.
Kaltschmitt, M., Energetic use of biomass, in: Renewable Energy: technology, economics
and environment, ed: Kaltschmitt, M., Streicher, W., Wiese, A., Springer 2007
Lindorfer, H., Waltenberger, R., Kllner, K., Braun, R., Kirchmay, R., New data on
temperature optimum and temperature changes in energy crop digesters Bioresource
technology vol 99, 15, 2008., p. 7011-7019
Macias-Corral, M. i sar., Anaerobic digestion of municipal solid waste and agricultural waste
and the effect of co-digestion with dairy cow manure, Bioresource technology, vol 99, 17,
2008., p. 8288-8293
Mii, R., Tomi, M., Metode i hemizmi dobijanja biodizela, Traktori i pogonske maine, 16,
2011, 57-69
Mojovi, Lj., Pejin, D., Lazi, M., Bioetanol kao gorivo stanje i perspektive, monografija,
Tehnoloki fakultet, Leskovac,2007.
Rosillo-Calle, F., Biomass energy - An overview, in Renewable Energy Landolt-Brnstein Group VIII Advanced Materials and Technologies Volume 3C, 2006, pp 334-373
Sahoo, B.B., Sahoo, N., Saha, U.K., Effect of engine parameters and type of gaseous fuel on
the performance of dual-fuel gas diesel enginesA critical review, Renewable and
sustainable energy reviews, 2008
Sanchez, O.J., Cardona, C.A., Trends in biotechnological production of fuel ethanol from
different feedstocks, Bioresource Technology 99 (2008) 5270-5295.
Schlager, N., Weisblatt, J., Alternative energy, vol I, Thomson Gale, 2006.
Semenenko, V., Mojovi, Lj., Petrovi, S., Oci, O., Novi trendovi u proizvodnji bioetanola,
Hemijska Industrija, 65 (2) 103114 (2011)
Singh, S.P., Prerna, P., Review of recent advances in anaerobic packed-bed biogas reactors,
Renewable and sustainable energy reviews, 2008
Tomovi, S., Alternativni izvori energije,Tehnika knjiga, Beograd, 2002.
Van Foreest, F., Perspectives for Biogas in Europe , Oxford Institute for Energy Studies,
2012
Walker, G., Bioethanol: science and technology of fuel alcohol, Ventus publishing, 2010
Ward, A., Hobbs, P.J., Holliman, P.J., Jones, D. L., Optimisation of the anaerobic digestion
of agricultural resources, Bioresource technology, vol 99, 17, 2008., p7928-7940
61