'

. .

,.
::-

B.

..
.,

le

'

..

------

Izdavai:

Federacija Bosne i Hercegovine

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
Izdavaka kua Ljiljan, Sarajevo

Za izdavae:

Prof dr Fahrudin Rizvanbegovi

Mensur Brdar

Urednici:

Ismet Krni
E nes Dunnievi

Recenzenti:

Reid Hafizov i
Ibrahim_ Dananovi

Lektor:

Demaludin Lati

Ilustracija
naslovne strane:

TRIO, Sarajevo

Struni konsultant:

Salem Obrali

DTP:

KPI, Sarajevo

Dom tampe, Zenica

Stampa:

ISBN 9958-22-023-7. - ISBN 9958-11-012-1

OP

Katalogizacija u

publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Herce govine, Sarajevo

UDI<

372.880.927(075.2)
v

'

NAKICEVIC, Omer
Arapski jezik : za III razred osnovne kole

Omer Nakievi, Jusuf Rami, Mesud

Hafizovi. - 2. izd. - Sarajevo : Ljiljan, [etc.], 1997. - 59 str. : ilustr. ; 24 cm

Na nasl. str.

i usp.

stv. nasl. na arap.

ISBN 9958-22-023-7. - ISBN

pismu.

9958-11-012-1

1. RAMI, Jusuf 2. HAFIZOVI, Mesud

Niinistarstvo obrazovanja,
rjeenjem broj

nauke,

kulture

spmta

Vlade Federacije Bosne i HercegoviHe

UP-I-03-6 5-4572-115/9 odobrilo je ovaj udbenik

u kolskoj

1997./98. godini

Tira: 5.000 primjeraka

Strogo je zabmnje110_ svako WllllOava11_ie i pretampava11jc ovog udbe11ikn bez odobre11ja izdm.ma.
Neovlate11o kopiranje, umnoavanje i pretampava11je predstavlja krivino ;cio iz l. 100 _ Zako11a o
autorskom pravu

(Sl.

list RBiH br.

2/92

13/94).

OMER NAKIEVI- JUSUF RAMI - MESUD HAFIZOV.I

--- - .
-

111

..

RAZRED OSNOVNE KOLE

..

..

..

.. .

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
MINIST/\RSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA
IZDAVAKA KUA "LJILJAN", SARAJEVO
Sarajevo, 1997.

'

UPUTSTVO ZA UPOTREBU

(udbenika za l, ll, i 111 razred)

Poznato je, arapski nije samo jezik Arapa nego i svih muslimana, jer je Kur'an,
kao glavni izvor islamskog uenja, objavljen takoer na arapskom jeziku. To je jezik
koji nije doivio nikakve promjene ve punih etrnaest stoljea. Za to vrijeme bio je
svjetionik civilizacije. Osim toga, arapski jezik danas je veoma cijenjen u svijetu. On
je jedan od slubenih jezika UN. Prema tome, na arapski ne treba gledati samo kao
na jezik vjere i civilizacije nego i jezik meunarodne komunikacije. Zbog toga danas
milioni ljudi u svijetu, meu njima i graani BiH, posebno Bonjaci, ispoljavaju vruu
elju za uenjem ovog jezika.
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Republike Bosne i Hercegovine
obratilo se nekolicini strunjaka iz ove oblasti da pripreme programe iz arapskog
jezika za osnovno i srednje obrazovanje. Prema tom programu, koji je usvojen, rje
enje broj UP-1-03-611-400/94 od 5. maja 1994 godine, Ministarstvo je zaduilo tu

grupu da izradi udbenike (za osnovce od l do lli razreda jedna knjiga, za osnovce
IV razreda i l gimnazije i drugih srednjih kola, takoer po jedna knjiga).
Piui ovaj udbenik autori su posebno vodili rauna o:

-punoj usklaenosti elemenata savlaivanja jezika (sluanju, govoru, pisanju i itanju),

- izuavanju savremenog arapskog jezika i terminologiji islamske kulture kako bi
to uenik mogao primijeniti i u razumijevanju islama i islamskog uenja, ali i u
svakodnevnom ivotu,
- svjetskim dostignuima, i iskustvu o pouavanju stranaca arapskom jeziku, ko
jima arapski jezik nije maternji jezik, a i
-pruanja pomoi predavau putem instrukcija iznijetih u predgovoru udbenika,
kako da na najuspjeliji nain obavi svoj posao.
Prva knjiga iz ovog ciklusa kao poetnica ne zadrava se izolovane, posebno na
izgovoru arapskih glasova, nego ih predstavlja u jednom prirodnom slijedu u okviru
razumljivog konteksta. Ona se ne zadrava ni na svim pojedinostima jedne teme,
nego je izlae u nekoliko navrata u povezanim grupama. Cilj udbenika nije da se
neto memorie i da se to to se memorisalo najednom iskae, nego je cilj da se to
korisno upotrijebi. Isto tako, u udbeniku se ne govori o gramatikim analizama ili
v

terminologiji, nego o svakodnevnoj primjeni. Cetiri osnovna jezika elementa tretiraju se podjednako. Jezik se ui i ostvruje napredak kroz stalnu primjenu i aktivno
kontaktiranje predavaa i uenika, ili uenika i drugog uenika. Cilj udbenika je da
pripremi ugodnu atmosferu u sredini za meusobno komuniciranje kako bi to vie
uenika uestvovala u razgovoru.
Udbenik posveuje dunu panju ivom jeziku i u njemu se koristi direktan stil.
Udbenik koristi slike koje razjanjavaju pojedine situacije, u osnovnom tekstu ili u
vjebama. Ove slike su od pomoi i predavau kod komentara i ueniku da lake i
bolje razumije sadraj teme.

Udbenik sadri 7 za prvu godinu, 7 za drugu i 7 za treu godinu osnovnih temat

skih cjelina vezanih za interesovanja uenika tog uzrasta, sa postupcima savlaiva

nja jezikih sklopova i detalja. Sve teme date su kroz tekst dijaloga i po nekol!ko
tekstova vezanih za dijalog predvienih za uvjebavanje itanja, konstrukcija pravila
arapskog jezika i termina operiui sa oko 450 rijei i izraza.

Teme i vjebe su programski date i one su meusobno povezane u nastojanju da

omogue ueniku da iskae svoje osjeanje na arapskom jeziku priblino kao i na
svom, maternjem. Teme su povezane sa situacijama koje se odnose na ivot ue
nika u koli i kui koristei termine za koje su zainteresovani u ovoj oblasti.
Pored toga, ovaj udbenik je tako koncipiran da moe dati, istovremeno, i iz

vjesne instrukcije predavau arapskog jezika jer ukazuje na najvanije elemente

jedne metodske jedinice ponaosob Uezike konstrukcije, gramatike elemente, izra

ze, posebno grafeme i foneme}, nudi objanjenje predloenih postupaka kod svakog
predavanja i vjebi i daje prijedloge za dodatnu aktivnost koja bi ila u prilog da
predavanje bude to uspjenije.
Sve ovo to se odnosi na uenika (slike u knjizi za prvaie koji jo ne znaju
pismo i kasnije za njih pripremljeni tekstovi kad su bar djelimino savladali arapsko
pismo) dato je u uoljivoj formi, dok je ono to se odnosi na predavaa dato u manje
upadljijvoj formi. Na mnogim mjestima data su i rjeenja vjebi, ako je bilo potrebno,
a uz svaku novu metodsku jedinicu dat je i tabelarni prikaz sadraja reenikih sklo
pova, gramatikih elemenata, termina i izraza kao i karakteristini fonemi i grafemi
za arapski jezik i pismo, kako bi predavau bilo lake da prati osnovne ciljeve nas
tave jezika i to upotrijebi u vjebi s uenicima.
U fazi usmenog uenja jezika, a to je u dijelu knjige za prvu godinu osnovne
kole, u kojoj nema uopte pisanih tekstova, nego je sve dato u slici, u umanjenoj
formi dat je za predavaa tekst dijaloga, vjebi i pria popraen metodom poste
penosti kako bi se osigurao ueniku to bolji pristup jeziku i omoguilo da to vie
ima koristi iz tog perioda nastave.

(1,

Smatramo da se predvieno gradivo u ovom svesku moe obraditi za tri godine

ll i

111 razred),

ako bi se predavanje odravalo svake sedmice, kroz trideset est

sedmica godinje u trajanju po 45 minuta.

-

KORISTENJE DIJALOGA U NASTAVI JEZIKA

Dijalog u ovom udbeniku je i cilj i sredstvo, istovremeno. Cilj, jer je on koncentri
sana slika sadraja lekcije i osnova koja pomae ueniku da se lake izrazi jer mu
nudi gotove reenike sklopove i izraze iz svakodnevnog ivota. Dijalog je i sredstvo
jer sadri gramatiki oblikovane cjeline i pojedinosti za razne situacije koje su potre
bne kod savlaivanja jezika i uspostavljanja kontakta s drugima.
Dijalog i vjebe koje prate osnovni tekst treba smatrati nerazdvojnom cjelinom
svake metodske cjeline. Dijalog ne bi bio kompletiran ako bi ga uenik nauio na
pamet, memorisao, a nastavnik zanemario vjebe i uputstva koja ga prate. Primjetno
je da postoji razlika izmeu materije pripremljene za prvu godinu u ovom udbeniku,
tzv. usmemo savlaivanje jezika, kada uenik jo ne zna pismo, nego se koristi gla-

som i slikom i ostalih dijelova za drugu i treu godinu, kada se uenik oslanja pored
glasa i slike i na itanje i pismo.
Da bi smo to manje upotrebljavali maternji jezik uenika, pribjeglo se koritenju
slika koje objanjavaju dotinu situaciju i dijaloke vienje. U prvo vrijeme kada ue
nik dobar dio dijaloga ne razumije poslije prvog sluanja, nastavnik se moe obratiti
uenicima i a njihovom maternjem jeziku i govoriti im o temi ili situaciji o kome
govori i dijalog.

NASTAVA FONEMA l GRAFEMA {izgovora i slovnih znakova)

Ovaj udbenik ne predoava izgovor posebno, a slovne znakove posebno, nego

ih predoava prirodnim slijedom i postupno, tako da uenik uvjeba da uoi razliku

sluajui, zatim izgovarajui, pa itanjem odreenih pisanih znakova, kad naui pi
smo, i, najzad, pisanjem. Sve ove etiri faze zavravaju se istim slijedom, tj. da svaki
slijedei korak utvruje prethodni.
Tri su praktine radnje kroz koje prolazi uenik :
1. glasovni i slovni znaci, fonemi i grafemi,

2. upoznavanje fonema i grafema, sluanje i itanje i

3. uoavanje razlike meu slinim fonemima i grafemima u izgovoru i pismu.

Nastavnik je obavezan da vodi rauna kod nastave izgovora i pisanja slovnih
znakova o etiri elementa:
-sluanju i usvajanju glasova,
-Izgovoru,

-itanju i pretakanju slovnih znakova u glasove i

- pisanju, pretakanju glasova u pisane znakove.
Kod svih vjebi koje su vezane za pismo, posebno u fazi usmenog uenja arap
skog jezika (prva i druga godina), pismo se oslanja na izgovaranje slovnih znakova
i uoavanju razlike meu njima oponaanjem nastavnika i ponavljanjem, zatim izgo
vorom i upotrebom slike.

VJEBE ITANJA
Tekstovi predvieni za vjebe itanja imaju za cilj da poniove ono to je bilo u
prolom predavanju, da navikavaju uenike na due, ali i ispravno itanje i bar djeli
mino razumijevanje misli teksta. Predavanje treba pripremiti da odgovara optoj
atmosferi razreda kako bi se privukla panja uenika i probudila elja za pravilnim i
duim itanjem.
Uvijek poeti sa itanjem teksta dok su knjige uenika zatvorene. Tekst proitati
do kraja, paljivo, sa pravilnim izgovorom, jer uenici oponaaju nastavnika i kad
pravilno izgovara foneme i kada grijei. Poslije proitanog teksta sa uenicima treba
razgovarati o istoj temi jednostavnijim izrazom i primamljivim nainom kako bi svi
mogli uestvovati u razgovoru o onome to su uli. Tekst ponovo proitati, ali za
jedno sa uenicima, pa ponovo sam da bi pravilno shvatili izgovor, zatim u grupama,
pa pojedinano. Poeljno je da tekst, kada se ita zajedno, bude ispisan i na tabli,
da se ukae gdje su stanke kod itanja. Pri itanju sa table koristiti lenir i slino, da
bi uenici bolje pratili. Treba insistirati da uenici naviknu itati reenicu po reenicu

a ne rije po rije. as itanja treba da ima tri faze da bi uenik brzo postigao pra
vilno itanje teksta:
-itanje naglas odreeno vrijeme radi navikavanja na pravilno itanje,
-itanje radi razumijevanja teksta i
-itanje radi postizanja brzine.
Kod prvog itanja, tj. kod itanja naglas, posvetiti panju pravilnom izgovoru gla
sova uz zadravanje kod problematinih i teih izgovora glasova. Kod drugog ita
nja, tj. kada se ita radi razumijevanja teksta, truditi se da uenik pravilno pojmi
znaenje svake misli. U ovom momentu bilo bi korisno postaviti pitanje ueniku i
razgovarati o istoj temi da bi se provjerilo da li je uenik pravilno shvatio znaenje. U
treoj fazi itanja kada se nastoji postii odreena brzina, treba bodriti uenika da
postigne odgovarajuu brzinu u itanju i traiti od uenika, jednog po jednog da
svaki od njih uestvuje u itanju.

NASTAVA PISMA
Zastupljeno je tzv. "Nesh" pismo. Nastava pisma poinje cavlaivanjem pisma u 11fazi
prije pisanja". U ovoj fazi uenika privikavati na pisanje s desne strane, uvjeba
vajui ga da crta osnovne oblike slova koji se susreu u arapskom pismu.
U fazi savlaivanja ..pisma" uenik se uvjebava na vie mjesta:
-u vrijeme uvjebavanja izgovora glasova i pisanju znakova,
-na kraju svake tematske jedinice, koju prate odreena slova,
- zatim slova u sklopu rijei, reenice, kao i citati iz Kur'ana i hadisa.
Kod svake vjebe pisma, slovo ili slova koja smjeramo uiti napisana su uoljivije.
Potrebno je da nastavnik napie ta slova na tabli velikim i jasnim pismom i da objasni
uenicima pravilno crtanje slova, ukazujui odakle se poinje kod pisma slova i tako
sve do kraja, da ukae da se take postavljaju na slovo ako ih ima, nakon to se
.
naprse nJeC.
.

..,

.....

Vano je da nastavnik prati uenike dok piu slova kako ne bi prepisivali pogre
no, npr. da ih ne bi pisali s lijeva udesno, ili stali kod svakog slova kad ga napiu da
stave take ako ih ima, to ometa napredovanje uenika u pismu.
Uenik bi morao osjetiti od prvog asa pisanja da arapsko pismo ima i svoja
pravila ljepote koja se mora potovati. Zanemarivanje tih pravila ne samo da rezul
tira loim pismom, nego prouzrokuje i greke u itanju i razumijevanju teksta.
Nastavnik je obavezan da ukae uenicima na razliku izmeu slova, a posebno
na slinost slova u pismu kao to su

(tC e ili u y). Osim toga, interesovanja nas

tavnika za ispravljanje greaka u pismu i ohrabrenje izazvae kod njih elju da piu
bolje, jasnije i ljepe.
Istraivanja i iskustva nam potvruju da potekoe s kojima se susree uenik ne
nastaju iz prirode samog jezika, nego iz metode predavanja i uvjebava nja uenika.
Ovaj udbenik posveuje posebnu panju vjebi pisma i ubraja ga meu osno
vne elemente uenja jezika. Zbog toga udbenilk nudi vie naina vjebanja pisma,
a svi oni. imaju isti cilj.

8 .

PREDGOVOR
Ovaj udbenik kao udbenik za treu godinu osnovne kole sadri takoer 7 os

novnih tematskih cjelina, kao i prethodna dva udbenika. U njemu je posveena

duna panja:
- punoj usklaenosti elemenata savlaivanja jezika (sluanju, govoru, pisanju i
itanju),
-izuavanju savremenog arapskog jezika i terminologiji islamske kulture kako bi
to uenik mogao primjeniti i u razumijevanju islama i islamskog uenja, ali i u
svakodnevnom ivotu.
-svjetskim dostignuima, i iskustvu o pouavanju stranaca arapskom jeziku, ko
jima arapski jezik nije maternji jezik, a i
-pruanju pomoi predavau putem instrukcija iznijetih u optem predgovoru udbe
nika kako da na najuspjeliji nain obavi svoj posao.
Sve cjeline u udbeniku vezane su za interesovanje uenika uzrasta treeg raz
reda koji imaju bar donekle saznanje o arapskom jeziku. Teme su date kroz tekst
dijaloga sa ponekoliko tekstova vezanih za dijalog predvienih za uvjebavanje i
tanja, konstrukcije pravila arapskog jezika i termina operiui sa oko 200 rijei i izraza.
Na mnogim mjestima data su i rjeenja vjebi. Ako je bilo potrebno, a uz svaku
metodsku jedinicu dat je i tabelarni prikaz sadraja reen ikih sklopova, gramatikih
elemenata, termina i izraza kao i karakteristini fonemi i grafemi za arapski jezik i
pismo kako bi predavau bilo lake da prati osnovne cjeline nastave i to upotrijebi u
vjebi s uenicima.
Dijalog u ovom udbeniku je i cilj i sredstvo istovremeno. Cilj, jer je on skoncen
trisana slika sadraja lekcije i osnova koja pomae ueniku da se lake izrazi jer mu
nudi gotove reenike sklopove i izraze iz svakodnevnog ivota. Dijalog je i sredstvo
jer sadri gramatiki oblikovane cjeline i pojedinosti za razne situacije koje su potre
bne kod savlaivanja jezika i uspostavljanja kontakta s drugima.

l ovdje dijalog i vjebe koje prate osnovni tekst treba smatrati, kao i

prva dva

udbenika, nerazdvojnom cjelinom svake metodske cjeline. Primjetno je da postoji

razlika izmeu materije pripremljene za prvu i drugu godinu i materije u udbenika
kada se uenik oslanja, pored glasa i slike, i na itanje i pismo.
Predavanje treba pripremiti da odgovara optoj atmosferi razreda kako bi se pri
vukla panja uenika i produbila elja za pravi! nim i duim itanjem. Uvijek poeti sa
itanjem teksta dok su knjige zatvorene. Tekst proitati do kraja, paljivo, sa pravil
nim izgovorom jer uenici oponaaju nastavnika i kad pravilno izgovara foneme i
kad grijei. Tekst itati prema uputstvima u optem uvodu udbenika.

DIJALOG:

/ 1
.1
<:
. blA.J/

'

//

/
/
'fi
J
J
//
.
l
l
J
'l
, j.
..IO.J
l \1 j. ,..J _) "'...l.
...4.J
..
u

J)

\_JI J\

/ /
..

/ /
/

/ /

r t
.
lu
-

11

NAPOMENA ZA NASTAVNIKA:

O DGOVORI NA PITANJA
,.

KORISTECI BROJEVE KAO U PRIMJERIMA :

J)

2/ /

ul}

oft_:i_;

C'

ui Gli" r

(\

(A

;
.r

(1
/

0\J-..b
/

"'

L-JU

LJ\;

(
(V
(O

l...

._l_b
Lu. l.1
.
/

(\
l

UL.1
J .

,$
cr
l

..j I ..L.Ji

$ (t

.,..

<..:..J...l>.-

:::

"

/ l

12

ZAMIJENI KAO U PRIMJERIMA:

------

1)1

L--'

------

ODGOVORI NA PITANJA IZ TEKSTA:

\)

""\

. \ J:-'\
.

J.

o,!!

u )._lA..J \

'

\ l // ..
r, b

J.

?f )J4'

(
(

cl) bl4 (f
/

DOPUNI RECENICU KAO U PRIMJERU:

'-'
. I h-J I
. .r

\ yl\
.
J

(YJ ) 1.)1

\ GAJI ul ;
/

..

::;i

;.

.....

(e> J-)
13

,.

;l_b_\\ ui
"'

o_)_;aJI

()

'!:/

(;.J.?,..G-) G_)\
/

J
L
J

l
'

("

u (1

BROJI KAO U PRIMJERIMA:

(ol)) ;J
J

-----

;.

_)\

-----

RAZLI KA U IZGOVORU l PISANJU:

/
/

..

/
..

..a,

..

..

14

....

l'

S POJI SLIJE DECA SLOVA U RIJEC:

"

1.)

'-'

..

l
l

PITAJ l O DGOVORAJ KAO U PRIMJ ERU:

u)\ :. .5:

u-1-f dJ:U\ :..$:(\u

J

-:,s:JI

....

\_..JUt

"

".
\

DOPUNI RECENICU ODGOVARAJUCIM DO DATKOM:

Jbl

.J.J

"

-l>.JI

l
"

15

?J l o \ (\

/
L-->.

1}1

u) :LJ\

J.

..L

<'

GJL

(f

L"

.....

.....

NAPRAVI PRICU OD SLIJEDECIH RECENICA :

\ ..,W\ C-l...:.)

}h-JI ;;-1)1
//

\ )--LJ\
--L>-

ARAPSKI JEZIK

Ill RAZRED

if

l} l

C-1>-
lj

c;_l.b

.J>- \
/

//

16

DIJALOG:

J
--.)
"

or:

.-

(:!1_,1J1

..

.Jt.
l _r
..

!_..a

l ..

J )1 : _;;:ft>j

\
Y":
)1

J
J _;.JI ft.J.::JI LJ i

J _;.JI\

')l,...

,.

.LJ\
/

. Loy} J:
/

17

NAPOMENA ZA NASTAVNIKA:
/

l."--

o/

/0

l"__;\ , l:..c
;.

ZAMIJENI KAO U PRIMJERU:

.. /

o ...u ..l>.-

..

------

------

: fl'
-.o
...,
\

..

:u
:u

ZAMIJENI KAO U PRIMJERU:

:W\ e..?p (0J..LJI)

/

)
r
c
(01\)

e..?\
/

(\

o .r<J1 <"
y
..bJI JI
(1
-

18

O DGOVORI NA PITANJA IZ T E KSTA:

RAZLIKA U IZGOVORU l PISANJU:

;)

...

. .

f..

STAVI PRIJEDLOGE
,

eJ-

JI e}

NA

ODGOVARAJUCA MJESTA:

)-LJ\
.. H

19

u)

(l'

l) (t

$!

\
\
. ..

l:.r

__
..-r_....__
"

(\
C'

RAZGOVARAJ KAO U PRIMJERU:

;;;i

//

--L

..
.._
..
- ..

/ /

oJ..>.J.

((,o-i}l) ul) li\

J.

ul )

I
<J

Y
(
)

J.

_; l

S'

..

J.

/
S'

ul} li\
o
s:"..

(\

C"

/ /

L _)

20

DIJALOG:

"'
l
.

t_
....
.,
..
\
:

..l
\J"

._J--lJ

G-WI

"'

"'

'---' J
.

}pL:
/

:WI

e>W
......

\ y1JI

21

: y

J..:
J
J I

NAPOMENA ZA NASTAVNIKA:

G-

'

G-

'

o .....

./

,.

...-o

'

')

.,..

0})08 ,0;)1)
0}J ,0y)Ji ,0;J
...

/
...

... ....

ODGOVORI NA PITANJA KAO U PRIMJERU:

..

\.J?.

oiJI

1 \;..)

cA-k-JI
,.

"

<'

"'

ol ?
ol_;..ll

<'

>
-

(l)
------

"\Ojq

:;:,

cr

L."":!).l:JI
(l ) y J

<cIJ>

(i

,.

,.

(O

ZAMIJENI KAO U PRIMJERU:

:
:
:

';ll

)l

1_;.1.1 : \
22

ODGOVORI NA PITANJA IZ T EKSTA:

-:
1 L_) L-j:.

l:
U

('

oi?

}
L

"'i
J

b (t
/

ZAMIJENI KAO U PRIMJERU:

_)J..j

r _,)l

l>

: v

vJ:;

(1

------

------

:u
:u

------

------

23

:u
:u

BROJI:

J y"'} ) J\..;.;l
/'

0j"':K> J)
.

"

RAZGOVOR KAO U PRIMJERU:

STAVI PRILOGE

l r:,)l
,

,.

NA ODGOVARAJUCE MJESTO:

l>)L:J\ ) C:

l _,i

oiJWI

.!J

yl:_<JI Ji

('t

(1
24

,.

""

...,-

NAPRAVI PRICU OD SLIJEDECIH RECENICA:

}\

u--:ylo

0G cr)

0J..LJI j 1:

J..W\

RAZLIKA U IZGOVORU l PISANJU:

_1,

(..._)

[_LJ G/, /

25

JI

.) J

SPOJI SLIJEDECA SLOVA l NAPRAVI RIJEC:

,.

"

..

.)

L.)

L.)

.)

.)

26

DIJALOG:
/

\j 01 J J:.j \L.,:;
"

"

)
yL>JI

_rJI

L.,

r.}

"'

l!

.";\

L..

:bu

o=-;S': )

: ..bu
/

J.

//

. \)

27

"'

illi >-L;, 01

NAPOMENA ZA NASTAVNIKA:

REDNI BROJEVI:

- .JL..?'

L:JI J I_;:JI

(1

. l JI JI_/JI (t
/

..,

NAPISI SLOVIMA BROJEVE KAO U PRIMJERU:

JJ\ 0
/

J t!

(!

"'

l:JI JI_;:JI U:?

J

C'
(

.JJJJI

(t
(O
('

Lu

('

_rl L:.:-/

..

(1
28

"'

cilbJI

(1

J.

u ..l>.- J

(o

ODGOVORI NA PITANJA KAO U PRIMJERU:

\cS

<"

d)JJ\ ._:;_,

(1

-----

,';j

J.

o:fJI
/

(t

DOPUNI RECENICU KAO U PRIMJERU:

.yi\ JI

29

(l;l_pjl) .Jt...O

J\:?J\ ('

(yL>JI) )0\

(1

(J..WI) l

(i

(o\) f )JI

(O

NAJMANJI BROJ ZAOKRUZI JED NIM

,

A NAJVECI SA DVA KRUGA:

RAZGOVARAJ KAO U PRIMJERU:

yl 01 e} 1.):
/

(L yll):
"'

RAZLIKA U IZGOVORU l PISANJ U:

/
/

:.

:.

..

..

..

..

L;
.

L. "

(.

") L-,

_)
.

30

....

'V

NAPRAVI RECENICU OD SLIJEDECIH RIJECI :

L.

.J :.
) ,,_.)U

..

31

..

v.-:5"'

L.

;\

Ill'

DIJALOG:

W\ J

(Jl

\bJI L: L;
c..>:,.GJI J

NAPOMENA ZA NASTAVNIKA:
'--'

."

Al
-

ARAPSKI JEZIK

111 RAZRED

0yJ
32

ZAMIJENI KAO U PRIMJERU:

yJ L,a \

O DGOVORI NA PITANJA IZ TEKSTA:

33

J o..?J\

DOPUNI l POVEZI VEZNIKOM

"

KAO U PRIMJERU:

;;:;

..

:u

:u
RAZLIKA U IZGOVORU l PISANJU :

tt

..

..

..

..

j; J

"*""""""

34

BROJI:

SPOJI SLIJEDECA SLOVA l NAPRAVI RIJEC:

y

..

-------

DOPUNI RECENICU ODGOVARAJUCIM DO DAT KOM:

(Y)

JLa:J

35

ISPUNI PRAZNINE ODGOVARAJUCOM RIJECJU:

....... t
L.:N l
'-'
.
"'

,..
,..
:
_i,...-l l:_\ \ l J-

...
.

--

"'

,..l

'!J

JJ

--

: ..;_,(J l

"'

\.j l>-

"'

36

CITAJ!

\
J

"'l

L)

J.

. \
"' )
... _.
)_..._...-

J ;

37

e:: \ j.:o)

JI j\

_r<_.__;_:j l
/

:;;

')l:}\ lii

JI J\;JI e- W\ j
..LJ\

NAPOMENA ZA NASTAVNIKA:

JJ\.:JIj
i
L;
\
l
Yl:.l

4;
"'

"'

0-)

$.

-)

..

0JI

..

J 4S'Jl;

0JI j 0G'I 0J""-!J\ J ..G-l_,

&.

"

38

ODGOVORI NA PITANJA IZ TE KSTA:

JI l

"

('

JU1 e':- if cr
oil

yU\ J

.Jwl.JI JI

oil

(\

ZAMIJENI KAO U PRIMJERU:

'J.>- : \
:u
:u

/
//

): \
.

...,

ISPUNI PRAZNINE ODGOVARAJUCOM RIJECJU:

/

__

4-

yU\ \L;i ('

oil

/ /

ly-b u u
/

__

/.

tl \" ....)

.... , J
a...
a
.
)

....
.,
- ' .,u
;,1

39

..

"

../

(i
(i

RAZLIKA U IZGOVORU l PISANJU:

" .,) r
/

'"

.) .)

SPOJI SLIJEDEA SLOVA l NAPRAVI RIJE:

..

..

cr'

..

J
e

..

l
"

'V'

NAPRAVI PRICU OD SLIJEDECIH RECENICA:

"'

,....._..

\ JI \

l.- ( '

\\ o_? ..'y')WI
"'

\\j\ <'

-----

cr

>-l:i.JI Yl:J\ JjL;

/

(t

tJJ

/;'

o Yl:JI rui

(1
40

SPOJI IZRAZ A SA ODGOVARAJUCIM IZRAZOM 8:

,

(Y)
,;'/J

lP

>-LWI JI

JW

.rL>.

\:lb

JL.j\

ISPUNI PRAZNINE ODGOVARAJUCOM

'V

UPITNOM CESTICOM if

L? :

H \_,)1 r_;;
\jj:. .J...WI )
tl.,-:,JI if e-J
BROJI:

41

__
_

--

--

DIJALOG:

"

.

.

.J\i2\
/

tj L:.

} }("' s.
j
l
:
l.5U
/

d Gl .J

-;

J ,.

..

..

>- 01 l.....A WI r_): J?

/

\o

"'

.illi

r v,. t_J:

J 1)1 ))JJ\
t

42
--

.-

NAPOMENA ZA NASTAVNIKA:

>-l...-A

WI J i ? .JJjL
i ;.,)
(JuiJ
L

._
.,a

o.J.>. 1}1

LJ\

lli

lli

4\..:J\ w1

C"

4!JWI LJ\

(f

(o

WI

43

e'

LJ\

ODGOVORI NA PITANJA KORISTECI SLIKU:

<

C"
'!J

(l'
(t

' '...>'

'

"

oi)

w
.

" l/
l ' _._u
J

(1

(f
/

"'

)\:JI

:;.; ?

(O

('\

.-

('\

'

;,;

v ):U\

//

ODGOVORI NA PITANJA IZ TEK STA:

44

ZAMIJENI KAO U PRIMJERU:

-------

:u
:u

-------

-------

:u
:u

PISANJE HEMZE:

':1

45

o 0_;J\ w

L.

} _;JI iJL.,
/

eJ:

..

..

\\

J..WI 'J

..

\J

". JI 'J

:
:

e:JL.o

46

"

RJECNIK

'

ARAPSKI JEZIK

111

RAZRED

1. LEKCIJA

ti si uradila
zadaa
geografija

JUCe
on e traiti
.....

" J

crtez1
.

ja sam donio, ja sam donijela

koliko crtea
ti si donijela

"

o;o
\

"
;.

"

""

ja sam napisao (la)

potrebno

L.)

J..b..::

on ita
studenti, uenici
v

ucen1c1

pjaster, gro
markice
ja u napisati
ti si naao
ti si upoznao
o

ona je uradila
o

ona je nacrtala
ja sam uzeo (la)
49

"

...L
"

ja sam kupio (la)

\..

..

_,

..1

slika
ja sam ekao (la)
ja sam uao (la)
sprat
ona je pogledala

ona je napisala

//

//

ona je ula
o

ona je rekla
ona je traila

prvi

2. LEKCIJA

Selma
Zuhejr
ta je tvoj hobi?
ja sam lan (m.r.)
sekcija
sekcija
za domainstvo

sekcija za likovno
o

ti si uo
kolska izloba

L
..

:.W\
.-s'

mi smo napravili

LW.
/

50

kolai, slatko
arapska
ti voli

moj hobi
sakupljanjem maraka
ja sam lan (.r.)

J.

/
o

ja sam traio

ja sam klanjao
/

LG
o

mi smo klanjali

/
/
0/

mi smo otili, ili

'
.;

u\}

ja sam itao (la)

>.",

nova ne

li.
- -..v _.
-

.
pn ea
..,

,.Y

u
/

;;..L U

slatka

...

3. LEKCIJA
O.-

'j b

zato se ne obue?
trenerka, dres
ja u obui
odmah
trening
ti ima
51

\_,)\
/

J ;}(,o

ja u uestvovati
sa
tim, klub
kolski tim
/
/

kada

---lL4;

takmienje, utakmica

sutra
etvrtak
sport
ja danas imam trening
on sutra ima as
zato ne pie
ja u napisati
kolski klub
svlaionica
r G-

U redu! Dobro!

Gasan
trener
itanje
u podne

e .all

ujutro
navece
-

kabinet za likovno

L_:JI e)

o
l
)
r
o

;;:;

52

'!1

fiskulturna sala
itaonica

l;)\;;
>-\\o
3-->- l .1\ ;;

sala za odmor
s kim?

on e igrati

molim te
ja hou, ja elim
i li
on je obukao
kolsko igralite
4. LEKCIJA

ta si uradila?
na ispitu
pitanje

0
JI
j!

pitanja
arapski jezik
lahak (.r.)
lahka (.r.)
/

ta si uradio?
Ferid
Fatima
tri pitanja
53

L-

_t_ti bLo

Lijepo!
prvo pitanje
drugo pitanje
tree pitanje
etvrto pitanje
peto pitanje
teko (m.r.)

teka (.r.)

..

ne znam
ako Bog da
ti e proi, ti e uspjeti
mi smo znali
sprat
mi smo pobijedili
da li e itati?
ne
da li e kupiti?
da li e gledati?
Saudijac
geografija
pitanje iz geografije
/

kolska damija
.

,. / .... o \ / t l

J..M.J

lie, papir
54

5. LEKCIJA

izlet
da li e ii?
takoe
o

....

....

kako emo ii?

ii emo kolima
ii emo kolskim autobusom

....

/):LJ\
,

....
\

, J

: ....."'oi
>
. .._..,.
.,
-

sa

'--'"'

ta e ponijeti?
....

sa

....

sa sobom, sa tobom
s njim, sa sobom
//

olovkom (perom)
hrana
,

voce
kolai
reketi
ja u ponijeti
mi emo ponijeti
m1 cemo uc1
.

",.

" .

mi emo uzeti
zatim
55

/
'-'

,.

..

uzima abdest (on)

vodom
6. LEKCIJA
/
/ .

on je otiao

kamp

.r

izviai
izviaka grupa
on je stigao, oni su stigli
voa grupe
drvee , stabla
veliki
'

mnogo
mali
on je podigao, oni su podigli
/

ator

atori
teglenje konopca
on je klanjao
..,

on Je rucao
.

on se vratio, (oni su se vratili)

ona je kupila
on je gledao
56

hoe li doi sutra?

kada
ta?
o

ko?

7.LEKCIJA

Adil
/

Omer
gdje stanuje
ja stanujem
ulica
Bistrik
Mali mudelliti
danas u te posjetiti
ja te ekam
J.

WI lS'
/

kada e doi?

u pet (sati)

uvee, poslije podne

kada e se vratiti
uenici?
kada e napisati
posjeta

t\;

.
....
.

.Jlw
.

.. _,

O /

l? f..

J.

_..

/-

oj
/

da
da posjeti, u posjetu

o".) G')
..

57

koja ti je adresa?
etvrti sprat

LJ\

:u1

J
l}l
c;
\O J
U1S
l
o\-1)1 L.J1
/

stan broj 15
koliko je sati?
jedan je sahat

...

J.

dva sahata
tri sahata
etiri sahata
pet sahata
est sahata
kada e posjetiti?
otac

J.

....

...

....

J)}
\)

ikindija, iindija
kada e klanjati

58

SADRZAJ
v

1. LEKCIJA
2.

LEKCIJA

3. LEKCIJA

.. l

Oj

21

4. LEKCIJA

01

27

5. LEKCIJA

32

6. LEKCIJA

37

7. LEKCIJA

59

Itl

.n!!.: !illi!.'.:.J.
_,. .jJ!l
cl
lli'"'.. :,, "l
....

",
.
.. .
.

.
.

'

'

....

--

..

:
.
-

>

..

..
:
.

..

e.

!...o:.
,

-::.

'

'

'

..

. .

--. .:.

- . ::: .:.""":
...
. .------e::.:-:=.------'=-.:-...
.

...
:.

-..
---

-
--.
_ ..

. .
.:..-:... --_._.
.:&.-::
;:.
. ..

...
"'"
::..:.
-.::e
""" . ;...
...._ ._
...._
_... ...... .
-'"--- .. . .
.
_..

...
_...

--

___
..

.
--.
...

_..

-.
-

'

.
. ._

.
-

.
..

.:;;. .:...
-.
--- ......
,.

-.

.--

..

.
:X...

. .

,
.

''
..<o
..
...

""
.. :
..;,
.:.:

"'--..

..
'

-::

d ;,111

Udbenik je besplatan zaflvaljujui donaciji Generalnog kuvajtskog komiteta

FEDERACIJA BOSNE l HERCEGOViNE MiNlSfARSWO OBRAZOVANJA, NAU+,E, KULTURE l SPORTA-

NIPP utUAN". SARAJEVO

'

i.ll tll